GEN 1:1 Mina prapa longtaim, bipotaim, God i bin meke da skai ane ebriting de antap wea da skai, da lan ya daun ane ebriting lo da lan.
GEN 1:2 Da lan ya daun ane ebriting lo da lan i bin prapa no bin kamaut yet ane i bin gad prapa nating. Daktaim i bin kabare da prapa bigwata ane da Spirit blo God i bin mub antap lo dat prapa bigwata.
GEN 1:3 Den God i bin oda diskain, ‘Lait kamaut nau,’ ane wen God i bin tok dis tok i bin gad lait.
GEN 1:4 Ane wen God bin luk lait, em bin nadakain api. Den God i bin splitap da taim blo lait prom da taim blo daktaim.
GEN 1:5 God i bin kole lait ‘Deitaim’ ane dak ‘Naittaim’. Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba wan dei.
GEN 1:6 Den God i bin oda diskain, ‘Meke speis melen wea dem wata solong wata i go stap antap wea da speis ane wata i go stap de andanit wea da ert.’
GEN 1:7 Ane i bin apen wiskain God i bin odarem. Wa! God i bin meke speis po meke ol wata po stap antap wea da speis ane ol wata stap andanit wea da speis tu.
GEN 1:8 God i bin kole speis ‘Skai’. Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba tu dei.
GEN 1:9 Den God i bin oda diskain, ‘Wata ya andanit lo skai, kam klostu po wananada, solong drai graun i go kamaut.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem.
GEN 1:10 God i bin kole da drai graun ‘Lan’ ane em kole da wata ‘Solwata’. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api.
GEN 1:11 Den God i bin oda diskain, ‘Laue lan po groe ol bus, po groe ol plant wea i lego dempla sid ane po groe ol pruttri.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem.
GEN 1:12 Wa. Ane ol bus bin kamaut, gro wea da lan ane olkain plant wea i lego sid. Prom dem dipren sid mo seimkain plant, gras ane tri i gad prut i bin gro. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api.
GEN 1:13 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba tri dei.
GEN 1:14 Den God i bin oda diskain, ‘Nadakain plenti lait kamaut nau insaid lo speis blo da skai po meke deitaim lait sain wea wan ples, ane naittaim lait sain wea nada ples. Ane dem nadakain plenti lait go soe sain blo ol sizan, sain blo ol taim blo dem dei ane sain blo ol dem iya.
GEN 1:15 Ane dem nadakain plenti lait mas laitap da speis blo da skai, solong dem lait i go sain godaun po lan ya daun ane ebriting wea da lan.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem.
GEN 1:16 God i bin meke tu nadakain big braitlait; da prapa braitwan po bi bos blo deitaim; da san, ane da no prapa braitwan po bi bos blo naittaim; da mun. Ane God i bin wantaim meke ol sta.
GEN 1:17 God i bin pute demtu mina big braitlait ane dem sta insaid speis blo da skai solong dem lait i go sain godaun po da lan ya daun ane ebriting wea da lan.
GEN 1:18 Dem lait i gobi bos lo deitaim ane lo naittaim, ane dem lait i go splitap taim blo dei prom taim blo nait. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api.
GEN 1:19 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba po dei.
GEN 1:20 Den God i bin meke oda diskain, ‘Olkain pis ane plenti ol laipsamting swim lo solwata. Olkain pizin plai antap lo da lan ya daun wea speis blo skai.’
GEN 1:21 Wa, God i bin meke dem nadakain big laipsamting blo solwata, ane olkain ebri pis wea i stap insaid lo solwata, ane olkain pizin lo speis blo skai. Wen God i bin luk diswan i bin nadakain api.
GEN 1:22 God i bin blese demting ane i bin spik diskain, ‘Yupla insaid lo solwata, yupla brid ane kam plenti ebriwea insaid lo solwata. Yupla pizin antap lo da lan, yupla brid ane kam plenti ebriwea antap lo da lan.’
GEN 1:23 Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba paib dei.
GEN 1:24 Den God i bin oda diskain, ‘Lan, lego kamaut olkain plenti laipsamting; plenti teimanimal wea i gud po kaikai, ane olkain plenti smolanimal, ane olkain plenti wailanimal po wagbaut lo lan.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem.
GEN 1:25 God i bin meke olkain plenti teimanimal wea i gud po kaikai, olkain tumas smolanimal ane olkain plenti wailanimal blo lan ya daun. Ane wen God i bin luk diswan, em bin nadakain api.
GEN 1:26 Den God i bin tok diskain, ‘Yumpla go meke ol pipol solong dem pipol go gad seimkain imiz wase yumpla. Meke dempla po kam bos blo ol laipsamting: ol pis blo solwata, ol pizin, ol teimanimal, ol wailanimal ane ol smolanimal i wagbaut ya antap lo da lan.’
GEN 1:27 Wa, God i bin meke ol pipol wea seimkain imiz wase em. Em bin meke pipol po bi prapa wase em. Em bin meke dempla, man ane oman.
GEN 1:28 God i bin blese dempla ane God i bin spik po dempla, ‘Yupla go kam plenti ane yupla go gad plenti pikinini ebriwea lo da lan ya daun. Yupla gobi bos blo da lan ane yupla mas lugaut da lan. Ane yupla gobi bos blo dem pis, dem pizin ane ebri animal ya lo da lan.’
GEN 1:29 God i bin tok gen diskain, ‘Prapa tru! Antap lo da lan, ai bin gibe yupla ebri plant wea i go lego olkain sid, ane ebri pruttri wea i go lego olkain prut gad sid insaid. Demwan i kaikai blo yupla po kaikai.
GEN 1:30 Ebri plant wea i lego sid ane ol nada plant, ai bin gibem po ol animal, ane po ol pizin po kaikai blo dempla.’ Ane i bin apen wiskain God i bin odarem.
GEN 1:31 God i bin luk ebrisamting wea em bin mekem ane em bin mina nadakain api wea ebriting em i bin mekem. Ane i bin gad deitaim ane naittaim. Diswan i bin namba siks dei.
GEN 2:1 God i bin pinis meke ebriting: skai ane ebriting antap wea skai, ane lan ane ebriting ya daun lo lan, ane ebrisamting insaid wea dempla, i bin pinis mekem.
GEN 2:2 Wen God i bin pinis meke dem wok blo em, em bin spel prom meke ebri wok blo em. Diswan i bin namba seben dei.
GEN 2:3 God i bin blese namba seben dei. Ane em bin meke namba seben dei oli bikoz i bin namba seben dei wea God i bin pinis ebri wok blo em, ebriting wea em bin mekem.
GEN 2:4 Diswan i wanem bin apen lo da taim wen da AntapGod i bin meke skai ane ebriting antap lo skai, ane ebriting wea i bin mekem ya daun lo lan. Wea da taim wen da AntapGod i bin meke lan ane ebriting wea lan ane skai,
GEN 2:5 i no bin gad bus ane sid blo plant po gro lo da lan, bikoz da AntapGod i no bin meke rein po poldaun antap lo lan. I no bin gad nobodi po wok ane digemape graun po plante dem gadan kaikai po kaikai.
GEN 2:6 Bat wata i bin kamap prom andanit da lan ane i bin go ebriwea ausaid ane wete ebriwea lo graun.
GEN 2:7 Den da AntapGod i bin teke graun prom da lan ane em bin meke bodi blo wan man prom da graun. God i bin bloue win blo em wea i gad laip go insaid nos blo da man ane da man i bin kamlaip.
GEN 2:8 Ane da AntapGod i bin meke gadan insaid lo wan ples i kolem Iden, wea istsaid. Da AntapGod i bin pute dat man wea dat gadan wea em bin mekem.
GEN 2:9 Da AntapGod i bin meke prapa olkain nais tri po gro de, ane ol i bin mina nais po wasem ane dempla lego ol prapa gud kaikai. Ane insaid, melen lo da gadan i bin stanap da tri i gibe laip, ane nada tri wea i gibe sabe blo gud ane sabe blo nugud.
GEN 2:10 Wan prapa big riba i bin ran go ausaid prom Iden go po wete dat gadan. Prom de i bin splitap kam meke po dipren riba.
GEN 2:11 Da neim blo dat pas riba i bin Pison. Em i da wan wea i ran goraun lan blo Abila, wea i gad ol gold.
GEN 2:12 Gold blo dat lan i prapa gud gold, ane i gad olkain tri i gad gud smel. I gad ol prapa nais kala ston de tu.
GEN 2:13 Da neim blo da sekan riba i Gion. Em i da wan wea i ran goraun lan blo Kus.
GEN 2:14 Da neim blo namba tri riba i Taigris, wea i ran goraun po istsaid blo lan blo Asu. Ane da neim blo da namba po riba, i Yupreitis.
GEN 2:15 Da AntapGod i bin teke dat man go ane pute em insaid lo da gadan blo Iden po digemap graun, plante gadan kaikai po kaikai, ane po lugaut dat gadan.
GEN 2:16 Ane da AntapGod i bin gibe oda po da man ane spik diskain po em, ‘Yu ken kaikai ebri prut blo ebri tri insaid lo da gadan,
GEN 2:17 bat prut blo da tri uda gibe sabe blo gud ane sabe blo nugud, yu mas no kaikai em. Lo seimtaim, ip yu go kaikai em, yu go ded.’
GEN 2:18 Den da AntapGod i bin spik diskain, ‘I no rait po man po stap emselp. Ai go meke wan pren po em uda i gobi longsaid lo em.’
GEN 2:19 Wa. Da AntapGod i bin meke ol animal prom graun, ane ol pizin, ane da AntapGod i bin teke dempla kam po Adam po luk wanem em i go kole dempla. Wiskain da man i bin kole ebri laipsamting, diswan i gobi neim blo dempla.
GEN 2:20 Da man i bin neime ebridem animal wea i gud po kaikai, ane em i bin neime ebridem pizin, ane em i bin neime ebridem wailanimal. Bat da man i stil no bin gad pren longsaid lo em.
GEN 2:21 Den da AntapGod i bin meke da man po mina dedslip. Den apta wen em bin slip, da AntapGod i bin tekemaute wan rib blo em ane em bin klozem baigen.
GEN 2:22 Ane da rib wea da AntapGod i bin tekemaute prom da man, i bin meke wan oman ane em bin tekem go po da man.
GEN 2:23 Den da man i bin spik diskain: ‘Diswan nau, pren blo mi. Em i bin kamaut prom mi. Em i mit ane bon blo mi. Diswan ai go kolem “oman”, bikoz i bin tekemautem prom “man”.’
GEN 2:24 Daswai nau man i go libe papa ane mama blo em ane mata stap klostu wea oman blo em, ane demtu nau kam tugeda kamwan.
GEN 2:25 Ane da man ane oman blo em i bin neket ane demtu no bin gad sem.
GEN 3:1 Wa. Da sneik i bin prapa smat prom ol dem nada animal wea da AntapGod i bin mekem. Da sneik i bin tok diskain po da oman, ‘Ei, lisen pas. God bin spik dis tok a? “Yu no lau po kaikai eni prut prom ebri tri insaid lo gadan a?” ’
GEN 3:2 Dat oman i bin ansabaik po da sneik ane spik diskain, ‘Mitu ken kaikai prut prom eni tri insaid lo da gadan,
GEN 3:3 bat God i bin spik diskain, “Yutu no lau po kaikai prut prom dat tri wea i melen lo gadan, ane yutu no lau po tasem, bambai yutu go ded.” ’
GEN 3:4 Bat da sneik i bin spik diskain po da oman, ‘Nono, i no tru! Yutu nogo ded.
GEN 3:5 God i sabe wen yutu go kaikai prut prom dat tri, yutu go sabe niu samting: yutu go kam wase God. Yutu go gad sabe blo gud ane sabe blo nugud.’
GEN 3:6 Wen da oman i bin luk dem prut blo dat tri, i prapa gud po kaikai, ane i prapa nais po luk ane dat tri i ken prapa meke sambodi sabe niu samting, da oman i bin nake sam prut ane em bin kaikai. Em bin wantaim gibe sam prut po man blo em ane em bin kaikai tu.
GEN 3:7 Stretwei nau wen demtu bin pinis kaikai, demtu bin sabe ol niu samting, ane demtu bin pil sem bikoz demtu bin neket. Demtu bin teke ol lip blo pigtri, somapem tugeda wase klos po kabare demtuselp.
GEN 3:8 Lo da smolwin blo naittaim, da man ane oman i bin lisen da noiz blo da AntapGod wagbaut insaid lo da gadan. Demtu bin aide demtuselp melen wea ol tri solong da AntapGod nogo paine demtu.
GEN 3:9 Den da AntapGod i bin singaut po da man ane spik diskain, ‘Oi! Wea yu?’
GEN 3:10 Da man i ansa po em ane spik diskain, ‘Ai bin lisen noiz blo yu wagbaut lo da gadan, ane ai bin prait nau bikoz ai neket, ane ai bin go aid.’
GEN 3:11 Da AntapGod i askem, ‘Wiskain yu sabe yu neket? Uda bin spik po yu? Yu mas bin kaikai sam prut, prom dat tri wea ai bin oda yu no po kaikai?’
GEN 3:12 Da man i bin ansa, ‘Da oman wea yu bin gibem po stap lo mi, em bin gibe mi sam prut blo dat tri, ane ai bin kaikai dat prut.’
GEN 3:13 Den da AntapGod i bin spik diskain po da oman, ‘Wanem yu bin meke demkain po?’ Da oman i bin ansarem, ‘Da sneik i bin lai mi ane ai bin kaikai prut blo dat tri.’
GEN 3:14 Den da AntapGod i bin tok diskain po da sneik: ‘Bikoz yu bin meke diswan, panis blo mi i go poldaun antap wea yu po splitap yu prom ebridem teimanimal, ane prom ebridem wailanimal. Prom distaim nau yu go krol lo beli blo yu ane yu go kaikai dast prom graun antil laip blo yu go pinis.
GEN 3:15 Prom distaim nau yu ane da oman i gobi ol enami. Ane pikinini blo yu ane pikinini blo em i gobi ol enami tu. Pamlelain blo em i go smase ed blo yu, ane yu go baite put blo pamlelain blo em.’
GEN 3:16 Da AntapGod bin spik po da oman diskain: ‘Yu go gad prapa adtaim wen yu pamle ane i gobi prapa nadakain bigpein wen yu go bone pikinini. Bat yu go stil wande man blo yu, ane em gobi bos blo yu.’
GEN 3:17 Ane God i bin spik diskain po da man: ‘Yu bin lisen po tok blo oman blo yu, ane yu bin mekem wanem em bin spik. Yu bin mata kaikai dem prut blo dat tri wea ai bin oda yu no po kaikai. Bikoz prom wanem yu bin mekem, da graun i go gad panis blo mi. Yu go meke adwok groe ol kaikai blo yu prom da graun, antil da dei yu go ded.
GEN 3:18 Da graun i go lego go ausaid po yu ol plant wea i gad ol sap samting ane ol bainplant, bat yu go kaikai ol plant wea i lego olkain sid, ane ebri pruttri wea i lego ol prut gad sid insaid.
GEN 3:19 Yu go adwok lo laip blo yu po groe ol kaikai blo yu antil da dei wen yu go ded ane wen yu ded bodi blo yu go gobaigen po da graun. Ai bin meke yu prom da graun ane yu go gobaigen po da graun.’
GEN 3:20 Adam i bin kole oman blo em Ib, bikoz em gobi mama blo ebri pipol ebriwea.
GEN 3:21 Ane da AntapGod i bin meke klos prom skin blo animal po Adam ane oman blo em.
GEN 3:22 Den da AntapGod i bin spik diskain po emselp, ‘Prapa tru! Dat man i bin kam wase yumpla, sabe ebriting blo gud ane sabe ebriting blo nugud. Mait demtu go kaikai prut blo da tri i gibe laip, ane den demtu go gad longlaip poeba.’
GEN 3:23 Da AntapGod i bin sanewei Adam ane Ib go ausaid prom da gadan blo Iden, po digemape graun, plante gadan kaikai. I bin prom graun wea da AntapGod i bin meke man.
GEN 3:24 Em bin oda demtu po go ausaid prom da gadan ane da AntapGod i bin pute ol prapa strongeinzel lo istsaid blo da gadan blo Iden. Da AntapGod i bin wantaim pute wan sod wea i gad paia ban raun dat sod, ane dis sod i tan ebriwea po stape enibodi uda wande go po da tri i gibe laip.
GEN 4:1 Adam i bin slip lo Ib, oman blo em, ane Ib bin kam pamle ane em bin bone wan boi pikinini. Ib bin kolem Kein. Ib bin spik diskain po emselp, ‘Wea elp blo da AntapGod ai bin bone boi pikinini.’
GEN 4:2 Ane apta, Ib i bin bon gen ane em bin gad nada boi pikinini ane em bin kolem Eibol. Wen Kein ane Eibol bin kam bigman nau, Eibol i bin lugaut ol sip, ane bala blo em Kein bin wok lo da graun meke ol gadan kaikai.
GEN 4:3 Da taim wen gadan kaikai i bin redi, Kein i bin teke wan opring blo dem kaikai go po da AntapGod.
GEN 4:4 Eibol, em i bin teke sam dem prapa gud smolsip prom dem nadalot sip, den em bin tekem go po da AntapGod. AntapGod bin nadakain api lo Eibol ane da opring wea Eibol i bin gibem po em.
GEN 4:5 Bat da AntapGod no bin api lo Kein ane da opring blo em. Den Kein i bin kam mina nadakain wail ane em bin prapa atso.
GEN 4:6 Apta nau, da AntapGod i bin spik diskain po Kein, ‘Wanem yu wail po, ane aukam yu prapa atso?
GEN 4:7 Ip yu go meke gudting blo raitwei, yu gobi api nau. Bat ip yu nogo meke gudting lo raitwei, den lugaut. Nugudpasin ya i weit po kese yu ane tere yu, bat yu mas bite em ane kam bos blo em.’
GEN 4:8 Apta nau Kein bin tok po Eibol ane spik diskain, ‘Kam, yumi go lego go raitausaid po da big gadan eria.’ Wen demtu bin kam de, Kein bin paite em ane kile bala blo em.
GEN 4:9 Den da AntapGod i bin spik diskain po Kein, ‘Ei! Wea Eibol, bala blo yu?’ Kein i bin ansa po God ane spik diskain, ‘Wiswei? Ai mas lugaut bala blo mi a? Ai no sabe wea em!’
GEN 4:10 Ane da AntapGod i bin spik po Kein, ‘Wanem yu bin mekem? Blad blo bala blo yu leidaun wea da graun. Blad blo em i singaut po mi wase man i krai!
GEN 4:11 Yu bin kile bala blo yu ane blad blo em bin poldaun ane da graun bin kaikai da blad. So nau ai go seswei yu prom dis graun.
GEN 4:12 Wen yu go wok po groe ol kaikai blo yu prom da graun, yu go prapa adwok po groe dem kaikai bat no plenti kaikai go kamaut. Yu go wagbaut ebriwea ya lo da ert. Ebriting wea da ert i gobi ad po yu ane yu nogad no aus po stap.’
GEN 4:13 Kein i spik po da AntapGod, ‘Panis blo mi i prapa nadakain ebiwan. Ai kan karem.
GEN 4:14 Tidei yu bin sanewei mi prom da lan blo mi ane ai nomo go stap klostu lo yu. Ai go wagbaut ebriwea lo ert. Ebriting wea da lan i gobi ad po mi. Ai nogad no aus po stap ane enibodi uda go mite mi mait go kile mi.’
GEN 4:15 Den da AntapGod i spik po Kein, ‘No i kan! Nobodi go kile yu. Ip enibodi go kile yu, ai go panis dat man sebentaim mobad.’ Ane da AntapGod i bin pute mak lo Kein, solong enibodi uda go mite em, i nogo kile em.
GEN 4:16 Den Kein i bin gowei prom stap klostu wea da AntapGod ane em bin stap wea lan blo Nod, i wea istsaid blo Iden.
GEN 4:17 Kein i bin slip lo oman blo em, ane oman blo em i bin kam pamle ane em bin bone wan boi pikinini, kolem Inok. Kein bin bilde wan siti ane em bin kole da siti Inok, wea em bin neimem apta boi blo em.
GEN 4:18 Inok i bin papa blo Irad ane Irad bin papa blo Meuzaiel, ane Meuzaiel i bin papa blo Metuzaiel, ane Metuzaiel i bin papa blo Lamek.
GEN 4:19 Nau Lamek i bin maret tu oman. Da paswan blo em i Ada ane da nada oman i Zila.
GEN 4:20 Ada i bin bone Zabal ane Zabal i bin bigate blo dem pipol uda lukapta ol buluk, ol sip ane ol gout, ane stap lo ol tent.
GEN 4:21 Ane bala blo Zabal i kolem Zubal. Em bin bigate blo dem pipol uda sabe plei plut ane ap.
GEN 4:22 Zila da nada oman blo Lamek i bin bone wan boi pikinini, ane em bin kolem Tubalkein. Em bigate blo dempla uda wok meke olkain samting prom bronz ane aian. Sisi blo Tubalkein i kolem Nama.
GEN 4:23 Wandei Lamek bin tok po demtu oman blo em: ‘Ada ane Zila, yutu lisen po mi, yutu tu oman blo mi. Ai bin kile wan yangman. Mitu bin pait ane em bin meke mi gad ol kat.
GEN 4:24 Ip enibodi i go kile Kein, ol laip blo seben pipol i go ded po peibaik. Bat ip enibodi uda go wande kile mi, 77 pipol i go ded.’
GEN 4:25 Adam bin slip wea oman blo em gen, ane em bin bone wan boi pikinini. Ib i bin kolem Set ane em bin spik diskain, ‘God i bin gibe mi nada boi pikinini po teke ples blo Eibol bikoz Kein i bin kile em.’
GEN 4:26 Wen Set i bin gro kam man, em bin gad boi pikinini ane em bin kolem Inos. Ane i bin wea dat seimtaim nau wen ol pipol i bin stat po wosip da AntapGod.
GEN 5:1 Diswan ya stori blo pamlelain blo Adam. Wea dat taim wen God i bin meke ol pipol, em bin meke dempla gad seimkain imiz wase God. Em bin meke dempla, man ane oman. Wen em bin meke dempla em bin blese dempla, ane kole dempla “pipol”.
GEN 5:3 Wen Adam i bin kese 130 iya oul, em i bin gad wan boi pikinini uda bin prapa luk wase em, ane em bin kolem Set.
GEN 5:4 Da taim apta wen Set i bin bon, Adam i bin stap laip po nada 800 iya, ane Adam i bin gad ol nada boi ane gel pikinini tu.
GEN 5:5 Wen Adam bin ded, em bin 930 iya oul.
GEN 5:6 Wen Set i bin kese 105 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Inos.
GEN 5:7 Da taim apta wen Inos i bin bon, Set i bin stap laip po nada 807 iya, ane Set i bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:8 Wen Set i bin ded, em bin 912 iya oul.
GEN 5:9 Wen Inos i bin kese 90 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Kenan.
GEN 5:10 Da taim apta wen Kenan i bin bon, Inos i bin stap laip po nada 815 iya, ane Inos bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:11 Wen Inos i bin ded, em bin 905 iya oul.
GEN 5:12 Wen Kenan i bin kese 70 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em kolem Malalil.
GEN 5:13 Da taim apta wen Malalil i bin bon, Kenan i bin stap laip po nada 840 iya, ane Kenan i bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:14 Wen Kenan i bin ded, em bin 910 iya oul.
GEN 5:15 Wen Malalil i bin kese 65 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Zared.
GEN 5:16 Da taim apta wen Zared i bin bon, Malalil i bin stap laip po nada 830 iya, ane Malalil i bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:17 Wen Malalil i bin ded, em bin 895 iya oul.
GEN 5:18 Wen Zared i bin kese 162 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Inok.
GEN 5:19 Da taim apta wen Inok i bin bon, Zared i bin stap laip po nada 800 iya, ane Zared i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:20 Wen Zared i bin ded, em bin 962 iya oul.
GEN 5:21 Wen Inok i bin kese 65 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Metusela.
GEN 5:22 Da taim apta wen Metusela i bin bon, Inok i bin prapa pole God klostu po 300 iya. Inok i bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:23 Ane Inok i bin kese 365 iya oul.
GEN 5:24 Inok i bin prapa lisen ane pole God prapa klostu. Den i no bin gad Inok eniwea lo ert ya daun, bikoz God i bin tekem lo laipbodi go antap lo eben.
GEN 5:25 Wen Metusela i bin kese 187 iya oul, em bin gad wan boi pikinini, ane em bin kolem Lamek.
GEN 5:26 Da taim apta wen Lamek i bin bon, Metusela i bin stap laip po nada 782 iya, ane Metusela i bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:27 Wen Metusela i bin ded, em bin 969 iya oul.
GEN 5:28 Wen Lamek i bin kese 182 iya oul, em bin gad wan boi pikinini,
GEN 5:29 ane em bin kolem Noa. Ane Lamek i bin spik, ‘Dis pikinini i go gibe yumpla spel prom dem adwok yupla mekem lo gadan, bikoz God i bin kerse da graun.’
GEN 5:30 Da taim apta wen i Noa bin bon, Lamek i bin stap laip po nada 595 iya ane Lamek bin gad ol nada boi ane gel pikinini.
GEN 5:31 Wen Lamek i bin ded, em bin 777 iya oul.
GEN 5:32 Wen taim blo laip blo Noa i bin kese 500 iya em bin pinis gad tri boi pikinini, ane em bin kole dempla Sem, Am ane Zapet.
GEN 6:1 Den ol pipol bin stat po kam plenti ebriwea lo ert.
GEN 6:2 Wen sam einzel bin luk dem yangoman i prapa nais, dem seim einzel i bin maret dem yangoman wea dempla bin wandem.
GEN 6:3 Den da AntapGod i bin spik, ‘Ai kan kip laue ol pipol po stap laip po prapa longtaim, bikoz dempla i mata pipol blo ert. Prom nau ai go mata laue dempla po stap laip po 120 iya, den dempla go ded.’
GEN 6:4 Wea dat seimtaim, ane apta dat seimtaim, ol mina big ane prapa strong pipol bin stap lo ert. Dem mina big ane prapa strong pipol i bin dem pikinini blo dem einzel ane dem yangoman. Dem mina big ane prapa strong pipol bin ol sampian. Demwan bin ol man uda bin gad ol bigneim prom mina longtaim.
GEN 6:5 Da AntapGod i bin luk wei blo ebri pipol i bin kam prapa nugud, ane ebriting wea ebri pipol bin tingk ane mekem, i bin ebritaim mata ol nugudting.
GEN 6:6 Da AntapGod i bin pil prapa sore em bin meke ol pipol. God i bin prapa atso.
GEN 6:7 Da AntapGod i bin tingk po emselp ane i bin spik diskain, ‘Ai go prapa distroi ebri pipol wea ai bin mekem. Wa. Ane ai go distroi laip blo ebriting lo ert, ebri pipol tugeda wea ebri animal ane ebri pizin. Tru gar! Ai mina sore ai bin meke dempla.’
GEN 6:8 Bat da AntapGod i bin mina nadakain api wea laip blo Noa.
GEN 6:9 Diswan ya stori blo Noa. Em bin gad tri boi pikinini kole dempla, Sem, Am ane Zapet. Noa i no bin meke nating rong wea ol pipol, ane Noa i bin meke ebriting rait ane stret prant wea God. Noa i bin ebritaim lisen ane pole God.
GEN 6:11 God i bin luk ebridem pipol i bin prapa gad nugud laip. Ebriwea pipol i bin prapa laik po meke ebriting wea i rong ane dempla bin mata pait wea wananada ebritaim.
GEN 6:12 God i bin luk wiskain dempla i bin meke ol nugud samting. Wa, prapa tru! Dem pipol ol mata wande pait ane dempla i no bin sem po gad mina nadakain stingkin laip.
GEN 6:13 God i bin spik po Noa, ‘Ai bin meke main blo mi po distroi laip prom ebridem pipol bikoz dempla prapa laik po meke ebriting rongwei, dempla no laik po meke eni raitting. Wa! Ai go prapa distroi laip prom ebri pipol wantaim wea da ert.
GEN 6:14 ‘Noa, yu bilde wan bigbot prom prapa gud wud ane meke ol dek insaid ane gad plenti rum. Pasem insaid ane ausaid wea ta po stape wata po kam insaid lo da bot.
GEN 6:15 Meke saiz blo da bigbot diskain: 135 mita longwei, 22 mita waid ane mekem 13 mita tol.
GEN 6:16 Wen yu meke da rup blo da bigbot, no laue rup po pas gense said blo da bot, bat libe speis blo apmita melen da rup ane dem said blo da bot. Meke insaid lo da bigbot po gad tri dek, wan andanit ane nadawan melen ane nadawan antap. Ane pute wan doa lo said blo da bigbot.
GEN 6:17 ‘Ai bin meke main blo mi po meke prapa big pladwata po mata ran kam antap kabare da ert ane em i go prapa distroi laip prom ebri laipsamting wea i gad laip. Ebriting i gobi smas.
GEN 6:18 Bat ai go meke strong griment blo mi wea yu po kipe yupla. Ane yu mas go insaid da bigbot, yu ane oman blo yu, ane ol boi blo yu, ane ol oman blo ol boi blo yu.
GEN 6:19 Yu mas tekem go insaid da bigbot, tutu blo olkain dipren animal, ol manwan ane ol omanwan. Yu go lugaut demwan ane meke dempla stap laip wea yu wea da pladwata taim.
GEN 6:20 Tutu blo olkain animal i go kam po yu po lugaut. Tutu blo olkain dipren pizin ane blo olkain dipren big ane smolanimal i go kam tu.
GEN 6:21 Bat yu mas meke disting. Teke olkain dipren kaikai po pamle blo yu ane po ol dem animal ane putem wansaid insaid lo da bot.’
GEN 6:22 Noa i bin meke ebriting prapa stret wanem God i bin oda em po mekem.
GEN 7:1 Den da AntapGod i bin spik po Noa, ‘Diskaintaim go insaid da bigbot, yu ane ol pamle blo yu. Wa! Ai bin luk prom ebridem pipol dat mata yu i meke ebriting wea i prapa rait ane stret prant lo mi.
GEN 7:2 Tekem wea yu seben man animal ane seben oman animal wea i bin spik i gud po kaikai. Dem seimwan i rait po banem antap lo olta po wosip God. Teke tutu prom ol dem nada animal.
GEN 7:3 Ane teke seben blo ebri man ane oman pizin, solong dem pizin i go mata stap laip prom da pladwata ane ol i go gad pikinini gen ya lo ert.
GEN 7:4 Prom tidei, wen i go kese namba seben dei, ai go sane rein po poldaun ya lo ert po poti dei ane poti nait, ane ebri laipsamting wea ai bin mekem, ai go tekemaute laip prom ebriwan dempla.’
GEN 7:5 Noa i bin meke ebriting prapa stret wea da AntapGod i bin odarem po mekem.
GEN 7:6 Wen Noa i bin kese 600 iya oul, prapa big pladwata wea i bin kam, i bin mata ran kabare da ert.
GEN 7:7 Noa ane oman blo em, ol boi blo em ane ol oman blo demtri boi, ol i bin go insaid lo da bigbot po aid prom da prapa big pladwata.
GEN 7:8 Melen wea Noa ane pamle blo em, i bin gad ol dem animal i gud po kaikai ane po banem antap lo olta po wosip God, ane ol dem nadalot animal, ane ol dem pizin ane ol dem smolanimal.
GEN 7:9 Dempla ol i bin go tutu go insaid po da bot wea Noa, wiskain God i bin oda Noa po mekem.
GEN 7:10 Apta dem seben dei i bin pinis, da big pladwata i bin stat po mata ran kam antap ane kabare da ert.
GEN 7:11 Wen Noa i bin kese 600 iya oul ane lo da sebentin dei blo namba tu mant, ebridem spring blo prapa bigwata andanit wea da graun i bin bas kam antap go ausaid, ane da skai bin open wase winda.
GEN 7:12 Rein bin poldaun antap wea da lan po poti dei ane poti nait.
GEN 7:13 Lo dat seimdei Noa ane oman blo Noa, ane ol boi blo em, Sem, Am, ane Zapet, ane oman blo demtri boi blo Noa, bin go insaid da bigbot.
GEN 7:14 Ebri olkain animal ol i bin go wea dempla, ebri olkain teimanimal wea i gud po kaikai ane ebri olkain wailanimal, ane ebri olkain smolanimal ane ebri olkain pizin, ebri olkain laipsamting wea i gad ol wing.
GEN 7:15 Tutu ol bin lego kam insaid wea da bot,
GEN 7:16 manwan ane omanwan, seimkain wanem God i bin oda. Den da AntapGod i bin sate doa blo da bot.
GEN 7:17 Da prapa big pladwata i bin mata go, ran kam antap kabare ert po poti dei ane poti nait, ane da wata i bin kip kam plenti ane plenti, ane da bigbot bin plot go rait antap prom da lan.
GEN 7:18 Da wata i bin kip kam mobig, ane i bin kam prapa nadakain plenti lo da lan, ane da bigbot bin plot, seipwan antap lo wata.
GEN 7:19 Da wata i bin kip kam prapa nadakain big, i bin kabare ebridem prapa big ai maunten.
GEN 7:20 Da wata bin kip kam kese seben mita antap lo dem big ai maunten.
GEN 7:21 Ane mina olkain laipsamting ya lo ert i bin ded: ol dem dipren pizin, ol dem dipren teimanimal, ol dem dipren wailanimal, ol dem dipren laipsamting wea i wagbaut antap lo da graun ane ebridem pipol.
GEN 7:22 Ebrisamting lo da drai graun wea i ole win i bin ded.
GEN 7:23 Ebri laipsamting wea i bin stap wea ert i bin distroi: ebridem pipol, ebridem smolanimal ane ebridem biganimal ane ebridem pizin. Ebri demting i bin distroi. Mata Noa ane pamle blo em ane dem animal wea i bin insaid wea da bot i bin laip.
GEN 7:24 Ane da wata bin kabare ert po 150 dei.
GEN 8:1 Bat God i bin mata tingbaut po Noa ane ebridem animal wea i bin wea Noa insaid lo da bot. God i bin meke win po go antap wea da prapa big pladwata ane da wata i bin stat po godaun.
GEN 8:2 Ebridem spring blo da prapa bigwata andanit wea lan ane skai wea i bin open wase winda, bin satem, ane rein i bin stap prom poldaun.
GEN 8:3 Da prapa big pladwata i bin stat po godaun slowan. Wa! Wen i bin kese 150 dei,
GEN 8:4 paib mant prom wen da bigplad i bin stat, da bigbot i bin kam ane pas antap lo big ai maunten, kolem Maunt Ararat.
GEN 8:5 Da mina big pladwata i bin kip godaun ane apta tu ane ap mant, dem ai pat blo dem nada maunten i bin stat po kamaut.
GEN 8:6 Wen i bin kese end blo da poti dei, Noa i bin opene winda wea em bin mekem lo da bot,
GEN 8:7 ane Noa bin lego wan blaik krou go ausaid wea da winda. Da krou no bin kambaigen po da bot bat bin mata plai stap ausaid prom da bot antil da prapa big pladwata i bin drai.
GEN 8:8 Apta Noa i bin lego da krou, Noa bin lego wan dab po luk ip em ken paine draiples.
GEN 8:9 Bat da dab i no bin paine eni sidaun ples lo graun ane em bin kambaigen po da bot bikoz i stil bin gad wata. Noa i bin pute an blo em go ausaid po teke da dab kam insaid po da bot.
GEN 8:10 Noa i bin weit po nada seben dei, den em bin lego gen da dab go ausaid prom da bot.
GEN 8:11 Ane wen i bin naittaim da dab i bin kambaigen kare wan niu lip blo olibtri lo maut blo em. Den Noa i bin wantaim sabe da prapa big pladwata i bin klostu po drai.
GEN 8:12 Noa bin weit po nada seben dei ane em bin lego gen da dab go ausaid ane distaim da dab i no bin kambaigen.
GEN 8:13 Noa i bin kese 601 iya oul, diswan i ten ane ap mant apta da big pladwata i bin stat. Den Noa i bin opene doa po luk go ausaid. Wen Noa i bin luk go ausaid da graun i bin stat po kam drai.
GEN 8:14 Nada tu mant bin pas ane da lan i bin prapa drai.
GEN 8:15 Den God i bin spik po Noa,
GEN 8:16 ‘Yupla ebriwan, go ausaid prom da bot.
GEN 8:17 Lego ebridem dipren animal ane pizin go ausaid prom da bot solong dempla go brid ane kam plenti ebriwea lo da lan.’
GEN 8:18 Wa! Noa i bin go ausaid prom da bot wea oman blo em, ol boi blo em, ane ol oman blo boi blo em.
GEN 8:19 Ane ebridem dipren dipren animal ane pizin, ol bin kamaut tutu kam ausaid.
GEN 8:20 Den Noa i bin bilde wan olta po mata wosip da AntapGod, ane Noa i bin teke sam dem rait animal ane dem rait pizin ane em bin kilem ane bane demwan antap wea olta po wosip da AntapGod.
GEN 8:21 Ane da smel blo sakripais i bin meke da AntapGod pil nadakain api ane em i bin spik po emselp, ‘Yagar! Nomo gen ai go kerse da ert. Yagar! Nomo gen ai go smas ane distroi ebri laipsamting wea ai bin mekem, nomata wen dem pipol i kip tingk ol nugudwei ane wen pipol meke ol nugudting prom wen dempla smol.
GEN 8:22 Da taim blo laip blo ert i go mata kipgo ane no stap. I go gad taim po plante ol gadan kaikai ane taim wen dem kaikai redi po kaikai. I go gad taim blo kol ane taim blo ot, ane i go gad taim blo rein ane taim blo no rein, ane taim blo naittaim ane taim blo deitaim.’
GEN 9:1 God i bin blese Noa ane ol boi blo em. Em bin spik diskain, ‘Yupla ol kam plenti ane meke plenti pikinini po stap ebriwea ya lo ert.
GEN 9:2 Ebri wailanimal, ebri pizin, ane ebridem pis blo solwata, ebriting wea i stap ane wagbaut antap lo graun, i go prapa prait prom yupla. Yupla gobi bos blo ebridem samting.
GEN 9:3 Ebri laip animal i gobi kaikai blo yupla, seimkain wiskain ai bin gibe yupla ebri sid ane bezdabol po kaikai.
GEN 9:4 Bat, da wan samting wea yupla mas no kaikai, i eni mit i gad blad i pas. Ai no wande yupla po kaikai diswan bikoz i gad laip insaid lo da blad.
GEN 9:5 Ane God i kip spik po dempla, ‘Wan man mas no kile nada man. Ip animal i kile man, den kile da animal. Ane ip wan man i kile nada man, den kile dat man.
GEN 9:6 Wa. Eni man uda i kile nada man, den dat man mas ded, bikoz God bin meke ebri pipol i gad imiz blo em.
GEN 9:7 Ane yu mas kam plenti ane gad plenti pikinini, solong ol pamlelain blo yupla go stap ebriwea lo ert.’
GEN 9:8 Den God i bin tok gen po Noa ane ol boi blo em diskain,
GEN 9:9 ‘Diskaintaim ai meke strong griment blo mi wea yupla ane wea ol pamlelain blo yupla,
GEN 9:10 ane wea ebri laipsamting blo yupla, ebridem olkain pizin ane ebridem olkain teimanimal ane ebridem wailanimal, ane ebridem animal wea i bin kamaut prom da bot wea yupla.
GEN 9:11 Wa! Dem tok ya ai spik, ai go meke strong griment blo mi wea yupla. Ai promis ai nomo go sane prapa big pladwata po tekemaute laip prom ebri laipsamting wea lan, ane po nomo gen distroi ert.’
GEN 9:12 God i spik diskain, ‘Diswan i sain wea ai go kipe dis strong griment wea ai mekem wea yupla, ane wea ebri laipsamting poeba:
GEN 9:13 Ai go pute reinbou blo mi wea klaud. I gobi sain blo da strong griment blo mi wea ai bin mekem melen lo mi ane ert.
GEN 9:14 Ebritaim wen ai kabare skai wea klaud, reinbou go soe emselp,
GEN 9:15 ane ai go tingbaut strong griment melen lo mi ane yupla ane ebri laip animal. Da big pladwata i nomo go kam gen ane tekemaute laip prom ebri laipsamting.
GEN 9:16 Wen ai go luk reinbou wea dem klaud, ai go tingbaut da strong griment wea i go poeba melen God ane ebri laipsamting wea ert.’
GEN 9:17 God i spik po Noa, ‘Wa. Dis reinbou i sain blo da strong griment ai mekem melen lo mi ane ebridem laipsamting wea i stap lo ert.’
GEN 9:18 Dem boi blo Noa wea ol i bin kam ausaid prom da bot i bin Sem, Am ane Zapet. Wa. Am i bin bigate blo dem pipol blo Kanan.
GEN 9:19 Prom demtri boi blo Noa ya, ebri pipol blo da lan i bin kamaut, ane ol i bin go ebriwei lo ert.
GEN 9:20 Wen da bigplad i bin pinis, Noa i bin stat wok wase pama, ane em i meke gadan, plante ol greipbain.
GEN 9:21 Wantaim, em bin dringk wain ane em bin kam spak, ane em bin leidaun neketwan insaid tent blo em.
GEN 9:22 Am, bigate blo dem pipol blo Kanan, bin luk papa blo em bin neketwan. Em bin go ausaid prom da tent ane em bin spik po demtu bala blo em.
GEN 9:23 Den Sem ane Zapet i bin teke kaliko ane bin kesem putem antap wea solda blo demtu, ane demtu bin wagbaut baikwei go insaid po da tent ane demtu bin kabare papa blo demtu. Demtu meke pes blo demtu luk go nadawei solong demtu no go luk papa blo demtu i neketwan.
GEN 9:24 Wen sens blo Noa i bin kam orait prom dringk, ane em bin paindaut wanem Am, smolboi blo em i bin mekem po em,
GEN 9:25 em spik: ‘Panis i go poldaun antap wea dem pipol blo Kanan, dem pamle blo Am! Dempla i gobi nambalas sebant blo ol pamlelain blo Sem ane Zapet.’
GEN 9:26 Noa kip spik: ‘Mata preize da AntapGod, God blo Sem. Dem pipol blo Kanan gobi sebant blo Sem.
GEN 9:27 God, laue dem pamlelain blo Zapet po stap ebriwea lo ert, Laue dem pamlelain blo Zapet po stap tugeda wea dem pamlelain blo Sem ane laue Kanan po bi sebant blo Zapet.’
GEN 9:28 Apta wen da prapa big pladwata i bin pinis, Noa bin kipgo po nada 350 iya.
GEN 9:29 Wen Noa i bin ded, em i bin kese 950 iya oul.
GEN 10:1 Diswan ya stori blo pamlelain blo Sem, Am ane Zapet, demtri boi blo Noa. Wen da prapa big pladwata i bin pinis, demtri boi blo Noa ya i bin gad ol plenti pikinini.
GEN 10:2 Ol boi blo Zapet i bin Gomer, Magog, Madai, Zaban, Tubal, Mesek ane Tiras.
GEN 10:3 Ol boi blo Gomer, i bin Askanaz, Ripat ane Togama.
GEN 10:4 Ol boi blo Zaban, i bin Elisa, Tasis, Kitim ane Rodanim.
GEN 10:5 Dem pamlelain blo Zaban i bin dem pipol uda stap lo dem sanbisples ane antap lo ol ailan. Demwan i bin stap wea dempla oun kantri, wea dempla dipren pamlelain ane tok dempla oun langus.
GEN 10:6 Ol boi blo Am i bin Kus, Izipt, Put ane Kanan.
GEN 10:7 Ol boi blo Kus i bin dem pipol blo Seba, Abila, Sabta, Rama ane Sabteka. Ane ol boi blo Rama i bin Siba ane Dedan.
GEN 10:8 Kus i bin gad wan nada boi pikinini kolem Nimrod. Ane Nimrod i bin pas man po kam nadakain strong man po pait ane nobodi ken tere em po pait.
GEN 10:9 Wa. Wea da elp blo da AntapGod, Nimrod i bin kam prapa dedli man po anting, daswai ol pipol i spik, ‘Da AntapGod i meke yu prapa dedli man po anting wase Nimrod.’
GEN 10:10 Wa, Nimrod bin bos blo kantri blo Babilonia, ane insaid Babilonia i gad dem siti ya, Babilon, Erek, Akad ane Kalne.
GEN 10:11 Prom dat kantri, Nimrod i bin go po nada kantri kolem Asiria. Ane em bin bilde dem siti blo Ninaba, Riobotir, Kala
GEN 10:12 ane Resen. Resen em i melen wea da siti blo Ninaba ane Kala. Resen em i da mein siti blo ol lan blo Nimrod.
GEN 10:13 Prom dem boi blo Izipt i bin gad dem pipol ya: dem Lud, Anam, Liab, ane dem pipol blo Naptu,
GEN 10:14 dem Patru, Kaslu, ane dem pipol blo Kapto. Dem pipol blo Pilistia i bin kamaut prom dem pipol blo Kapto.
GEN 10:15 Kanan i bin gad tu boi pikinini, paswan i Sidon ane sekanwan i It.
GEN 10:16 Kanan, em i bin bigate blo dem Zebu, Amo, Girgas,
GEN 10:17 Ib, Ak, Sin,
GEN 10:18 Abad, Zema, ane dem pipol blo Amat. Dem dipren pamle blo dem pipol blo Kanan i bin mub go ausaid ebriwea.
GEN 10:19 Baundri blo dempla i bin stat prom Sidon go sautsaid po Gaza ane prom de go insaidsaid klostu po Gera ane go istsaid po Sodom, Gomora, Adma, ane Zeboim go de kese Lasa.
GEN 10:20 Demwan ya i bin pamlelain blo Am, wea dempla i bin stap wea dempla oun dipren pamlelain, tok dempla oun langus, stap wea dempla oun ples, ane dempla oun kantri.
GEN 10:21 Sem, bigbala blo Zapet, i bin gad ol pikinini tu. Sem i bin bigate blo ebri pamlelain blo Iba.
GEN 10:22 Ol boi pikinini blo Sem i bin Elam, Asu, Arpaksad, Lud ane Aram.
GEN 10:23 Ol boi blo Aram i bin Uz, Ul, Geter ane Mas.
GEN 10:24 Arpaksad i bin papa blo Sela ane Sela i bin papa blo Eber.
GEN 10:25 Eber i bin gad tu boi pikinini, wan i bin kolem Peleg, bikoz wea taim blo Peleg ebri pipol blo ert i bin splitap go stap ebriwea. Da nada boi pikinini blo Eber i bin Zoktan.
GEN 10:26 Ol boi blo Zoktan i bin Almodad, Selep, Azamabet, Zera,
GEN 10:27 Adoram, Uzal, Dikla,
GEN 10:28 Obal, Abimael, Siba,
GEN 10:29 Oper, Abila ane Zobab.
GEN 10:30 Da lan wea dempla bin stap i bin go raitausaid prom Mesa go po Separ wea dem ilkantri wea istsaid.
GEN 10:31 Demwan ya i bin dem pamlelain blo Sem, wea dempla i bin stap wea dempla oun dipren pamlelain, tok dempla oun langus, stap wea dempla oun ples, ane dempla oun kantri.
GEN 10:32 Demwan ya, i dem dipren pamlelain uda i bin kamaut prom dem boi blo Noa, stret wea pamle blo dempla, ane prom dempla oun pipol, ane prom dem pamlelain blo dem boi blo Noa. Dempla i bin mub go ausaid lo da lan wen da prapa big pladwata i bin pinis.
GEN 11:1 I bin gad taim wen ebri pipol wea ert i bin gad wan langus wea ol ken tok lo wananada.
GEN 11:2 Wen ol dem pipol i bin wagbaut go wea istsaid, dempla bin paine platples melen wea ol maunten lo da ples blo Babilonia ane dempla bin stap de.
GEN 11:3 Den dempla bin spik po wananada, ‘Wa. Yumpla go teke graun po meke brik ane bane dem brik prapa po meke dem brik strong.’ Apta, dempla bin yuze ol brik po meke ol bilding blo dempla ane ol ta po meke dem brik pas tugeda.
GEN 11:4 Den dempla bin spik, ‘Kam. Yumpla go bilde wan siti po yumplaselp wea i gad wan taua wea i go kese skai ane ebriting antap wea skai. Den ol pipol go luk dat yumpla gad prapa bigneim po yumplaselp, ane yumpla no nid mub go ebriwea lo ert.’
GEN 11:5 Den da AntapGod i bin kamdaun po luk dat siti ane da taua wea dem pipol i bin bildem.
GEN 11:6 Da AntapGod i bin spik, ‘Wa! Dempla ebriwan ya i wan pipol ane gad wan langus wea ol tok po wananada. Diswan i kasa stat blo wanem dempla go mekem. Sottaim prom nau dempla ken meke enisamting wea dempla i wandem.
GEN 11:7 Kam. Yumpla godaun, ane gibe dempla olkain dipren langus solong dempla nogo sabe wen ol i tok po wananada.’
GEN 11:8 Wa, da AntapGod i bin mube dem pipol go prom dat platples, da ples blo Babilonia, go ausaid ebriwea lo ert, ane dem pipol i bin nomo bilde dat siti.
GEN 11:9 Dempla bin kole da siti Babal, bikoz i bin de da AntapGod bin gibe dempla olkain dipren dipren langus solong dem pipol i bin mub go ausaid ebriwea lo ert.
GEN 11:10 Diswan ya stori blo pamlelain blo Sem. I bin tu iya apta da prapa bigplad i bin pinis, wen Sem i bin kese 100 iya oul. Em bin gad boi pikinini, neim blo em bin Arpaksad.
GEN 11:11 Apta Arpaksad bin bon, Sem bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 500 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:12 Wen Arpaksad i bin kese 35 iya oul em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Sela.
GEN 11:13 Apta Sela i bin bon, Arpaksad i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 403 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:14 Wen Sela i bin kese 30 iya oul em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Eber.
GEN 11:15 Apta da taim wen Eber i bin bon, Sela i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 403 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:16 Wen Eber i bin kese 34 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Peleg.
GEN 11:17 Apta da taim wen Peleg i bin bon, Eber i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 430 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:18 Wen Peleg i bin kese 30 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em i bin Riu.
GEN 11:19 Apta da taim wen Riu i bin bon, Peleg bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 209 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:20 Wen Riu i bin kese 32 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em i bin Serug.
GEN 11:21 Apta da taim wen Serug i bin bon, Riu bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 207 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:22 Wen Serug i bin kese 30 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em bin Nao.
GEN 11:23 Apta da taim wen Nao bin bon, Serug i bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 200 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:24 Wen Nao i bin kese 29 iya oul, em bin gad boi pikinini. Neim blo em i bin Tera.
GEN 11:25 Apta da taim wen Tera i bin bon, Nao bin kip gad ol nada boi ane gel pikinini bipo em bin pinis. Em bin kese 119 iya oul bipo em bin pinis.
GEN 11:26 Wen Tera i bin kese 70 iya oul, em bin kam papa blo Abram, Nao, ane Aran.
GEN 11:27 Diswan ya stori blo pamlelain blo Tera. Em bin papa blo Abram, Nao, ane Aran. Aran i bin papa blo Lot.
GEN 11:28 Ane Aran i bin lus wea ples blo pipol blo em wea da big taun blo Er wea kantri blo Babilonia. Bat Tera, papa blo Aran, em i bin stil laip.
GEN 11:29 Abram ane Nao i bin maret tu oman. Dat oman blo Abram neim i Sarai, ane dat oman blo Nao neim i Milka. Milka em i bin gel blo Aran, bala blo Abram. Aran i bin papa blo tu gel, Milka ane Iska.
GEN 11:30 Bat Sarai, oman blo Abram, em kan gad pikinini.
GEN 11:31 Tera, i bin teke boi blo em, Abram ane oman blo em Sarai, ane nepiu blo Abram, Lot. Lot i boi blo Aran. Dempla ebriwan ol i bin libe dat ples blo Er wea kantri blo Babilonia, go po dat kantri blo Kanan. Bat wen dempla bin kam po da biliz blo Aran, ol bin mata stap de.
GEN 11:32 Tera i bin kese 205 iya oul bipo em bin lus de wea Aran.
GEN 12:1 Den da AntapGod i bin spik po Abram, ‘Libe kantri blo yu, ol kazen blo yu, ane ol pamle blo papa blo yu, ane go po da kantri wea ai go soe yu.
GEN 12:2 Ai go meke yu bigate blo wan bigmob pipol uda stap wea dempla oun kantri, ane ai go blese yu ane meke yu gad prapa bigneim. Bikoz prom yu, ai go blese ol pipol.
GEN 12:3 Ai go blese dem pipol uda blese yu, ane demwan uda kerse yu ai go kerse dempla, ane prom laip blo yu ai go blese ebri dipren pamlelain ya lo ert.’
GEN 12:4 Wa, Abram i bin lego go, prapa wiskain da AntapGod i bin spik em, ane Lot i bin go wea Abram. Abram i bin 75 iya oul wen em bin libe dat biliz blo Aran.
GEN 12:5 Abram bin teke Sarai oman blo em, nepiu Lot, ebri gudsamting wea demtu bin gad ane ebridem wokman wea demtu bin gedem wea da biliz blo Aran. Dempla bin lego go po da lan blo Kanan. Wen dempla bin kesem de,
GEN 12:6 Abram i bin kip lego go antil ol bin kesem de wea dat oli tri wea ol kolem More, wea taun blo Sekem. Wea dat seimtaim dem pipol blo Kanan bin stap wea dat lan.
GEN 12:7 Da AntapGod bin soe emselp po Abram ane em bin spik, ‘Ai go gibe dis kantri po pamlelain blo yu.’ Den apta, Abram i bin bilde olta po wosip da AntapGod, bikoz da AntapGod i bin soe emselp de po Abram.
GEN 12:8 Prom dat ples, Abram i bin mub go saut po dem ilkantri wea istsaid blo taun blo Betel. Em bin setemap ol tent blo dempla melen wea Betel ane da taun blo Ai. Ane Abram i bin bilde nada olta de ane bin wosip da AntapGod.
GEN 12:9 Den Abram i bin mub, libe da ples biain ane em bin stap lo ol dipren dipren ples, bat kip mub go po sautsaid pat blo Kanan.
GEN 12:10 Wa. Wea dat seimtaim nau i no bin gad kaikai wea lan blo Kanan. Wen dat anggretaim i bin kese Abram i bin prapa nugud. Em bin lego go po kantri blo Izipt po stap de po sottaim.
GEN 12:11 Wen Abram i bin klostu po kese baundri blo Izipt, em bin spik po oman blo em Sarai, ‘Yu mina gudluking oman.
GEN 12:12 Wen dem Izipt pipol i go luk yu, ol i go wande yu. Dempla go spik, “Diswan oman blo em. Kam, yumpla kile da man ane teke da oman.”
GEN 12:13 So ip yu spik dempla yu sisi blo mi, dem pipol blo Izipt go trite mi gud ane dempla nogo kile mi.’
GEN 12:14 Wen Abram bin kros go insaid po Izipt, dem pipol bin luk oman blo em, em prapa gudluking oman.
GEN 12:15 Sam dem bigman blo king blo Izipt, da Pero king, ol bin luk Sarai ane tokbaut em. Dempla bin go ane spik po da Pero king wiskain dis naisluking oman. Da Pero king bin oda dem bigman po teke Sarai kam po stap insaid wea aus blo em.
GEN 12:16 Da Pero king bin tingk Sarai em i sisi blo Abram, so da Pero king bin meke gudpasin po Abram, gibe em ol sip, gout, buluk, dongki, kamal, ane ol man ane oman sleib.
GEN 12:17 Bat da AntapGod i bin sane ol prapa bad sik go po da Pero king ane po ebriwan uda stap wea aus blo em. Diswan i bin apen bikoz da Pero king i bin teke Sarai, oman blo Abram.
GEN 12:18 Den da Pero king bin oda Abram po kam ane da Pero king bin spik po Abram diskain, ‘Wanem pasin diswan yu mekem po mi? Aukam yu no bin spik mi em oman blo yu?
GEN 12:19 Yu bin spik em sisi blo yu, so ai bin go meke em oman blo mi ya. Bat em oman blo yu. Yu teke em ane go nau.’
GEN 12:20 Da Pero king i bin oda ol amiman blo em po sanewei Abram, ane oman blo em ane ebrisamting blo dempla, go ausaid prom kantri blo Izipt.
GEN 13:1 Abram ane oman blo em bin teke ebrisamting blo demtu kamaut prom Izipt ane lego go po sautsaid pat blo Kanan. Lot i bin go wea demtu tu.
GEN 13:2 Wa, Abram i bin prapa risman. Em bin gad plenti sip, gout, buluk, ane prapa tumas silba ane gold.
GEN 13:3 Den Abram i bin libe sautsaid pat blo Kanan ane em bin go stap wea ol dipren dipren ples, bat em kip mub go antil em bin kam po taun blo Betel. Em bin kesem wea da ples melen wea demtu taun Betel ane Ai wea em bin stap de pas.
GEN 13:4 Diswan ya i da seim ples wea em bin pinis meke olta. Ya gen Abram bin tok po da AntapGod ane wosip em.
GEN 13:5 Lot em i bin go lo Abram. Demtu bin gad plenti ol sip, gout, buluk, pamle blo demtu ane ol sebant blo demtu.
GEN 13:6 I no bin gad nap lan po demtu po stap klostu wananada bikoz demtu i bin gad mina plenti animal.
GEN 13:7 Ane dem man uda bin lugaut ebri animal blo Abram ane dem man uda bin lugaut ebri animal blo Lot, dempla ebriwan bin graul gense wananada. Wea dat seimtaim, dem pipol blo Kanan ane dem pipol blo Perez i bin stap wea da seim lan.
GEN 13:8 Den Abram i bin spik po Lot, ‘Yumi wan pamle, ane ol wokman blo yumi ol i no spostu graul.
GEN 13:9 I gad plenti lan ya po yumi. Suzem wanem lan yu wandem ane yumi go splitem. Ip yu teke da lan de nadasaid den ai go teke dis lan ya, bat ip yu teke dis lan ya ai go teke da lan de nadasaid.’
GEN 13:10 Lot bin lukraun ane em bin luk big platples lo tu said blo Zodan Riba wea i gad prapa gud graun ane plenti wata. Dis ples bin kipgo antil i kese taun blo Zoa. Dis ples i wase da gadan blo da AntapGod ane wase da big platples blo da Nail Riba lo kantri blo Izipt. Dis ples i bin gud pas, bipo da AntapGod i bin tekemaute laip prom ebri laipsamting blo tu taun blo Sodom ane Gomora.
GEN 13:11 Lot bin meke main blo em po stap wea da big bali lo tu said blo Zodan Riba wea i gad prapa gud graun ane plenti wata. Em bin mub go libe da ples go istsaid blo da riba. Diswan i wiskain da tu man bin splitap.
GEN 13:12 Abram bin stap wea da ples blo Kanan bat Lot i bin mub ane go stap klostu po Sodom. Sodom i bin wea dem nada taun lo da platples wea tu said blo Zodan Riba.
GEN 13:13 Wa, dem pipol blo Sodom i ebritaim meke ol prapa nugud samting ane ol prapa badting gense da AntapGod.
GEN 13:14 Da taim apta wen Lot ane Abram demtu bin splitap, da AntapGod i bin spik po Abram, ‘Prom wea yu stanap, luk go ebriwea po ebri ples wea yu ken lukem.
GEN 13:15 Ai go gibe yu ane pamlelain blo yu, ebridem lan wea ai blo yu i kesem. Dis lan i gobi blo yu ane pamlelain blo yu poeba.
GEN 13:16 Ai go meke pamlelain blo yu prapa plenti solong nobodi i ken kaunte dempla. I go gad mo dempla den dast wea ert.
GEN 13:17 I taim nau po wagbaut ane lukraun ebriwea lo dis lan bikoz ai go gibem po yu.’
GEN 13:18 So, Abram ane pamle blo em bin mub go stap klostu po da ples wea dem spesil bigtri blo wan man neim Mamre. Diswan klostu wea taun blo Ebron. De Abram bin bilde nada olta po wosip da AntapGod.
GEN 14:1 Wea dis seimtaim nau, King Amrapel blo Babilonia, King Ariok blo da ples blo Elasa, King Kedolomer blo da ples blo Elam, ane King Tidal blo da ples blo Goim,
GEN 14:2 ol bin go po bigpait gense ol nada paib king. I gad King Bera blo taun blo Sodom, King Bersa blo taun blo Gomora, King Sinab blo taun blo Adma, King Semeber blo taun blo Zeboim, ane da King blo taun blo Bela wea ol pipol ya nau tidei kolem Zoa.
GEN 14:3 Dem paib king ya i bin teke amiman blo dempla kam tugeda po pait wea da big bali blo Sidim wea ol pipol ya nau tidei kolem Ded Solwata.
GEN 14:4 King Kedolomer i bin bos blo dempla po tuelb iya, bat lo da 13 iya, dem paib king ya bin meke main blo dempla po nomo lisen po King Kedolomer ane nomo mekem wanem em bin wandem.
GEN 14:5 Lo da neks iya, King Kedolomer ane dem nada tri king uda bin wea em, bin kam wea dem amiman blo dempla. Dempla bin tere dem pipol blo Repa wea Asterotkanaim, dem pipol blo Zuz wea Am, dem pipol blo Em wea da platples blo Kiriataim,
GEN 14:6 ane dem pipol blo Ora wea dem ilkantri blo Ser. Dempla bin apte dem lot go raitap antil ol mangi wea Elparan klostu wea ausaid said blo da big dezetples wea i nogad no man.
GEN 14:7 Den King Kedolomer ane dem nada tri king bin tanbaik ane dempla bin kam po da ples blo Enmispat. Tidei nau ol pipol i kolem Kades. Dem po king bin smase dem pipol blo Amalek ane bin smase dem pipol blo Amo uda bin stap wea Azazon Tama.
GEN 14:8 Den apta, king blo Sodom, king blo Gomora, king blo Adma, king blo Zeboim ane king blo Bela, wea ol pipol ya nau tidei kolem Zoa, ol bin lego go ausaid ane bin meke redi po pait lo dat bali blo Sidim, wea ol pipol i ya nau tidei kolem Ded Solwata.
GEN 14:9 Dempla bin pait gense King Kedolomer blo Elam, ane dem king blo Goim, Babilonia, ane Elasa; po king wea wansaid gense paib king wea nadasaid.
GEN 14:10 Da platples melen wea dem il blo Sidim bin pulap wea plenti big oll i gad ta. Ane wen dem king blo Sodom ane Gomora ane amiman blo dempla bin trai po ranwei prom da bigpait, sam dem amiman blo dem king blo Sodom ane Gomora bin poldaun go insaid dem oll i gad ta. Bat dem nada pipol bin tekop ranwei go po dem maunten.
GEN 14:11 King Kedolomer, King Tidal, King Amrapel, ane King Ariok ane dem amiman blo dempla bin teke ebri gudsamting ane ebri kaikai blo dem pipol blo Sodom ane Gomora. Ane dem po king bin go.
GEN 14:12 Lot, em nepiu blo Abram. Em bin stap wea Sodom ane dempla bin kese Lot ane ebrisamting blo em ane teke em go wea dempla.
GEN 14:13 Bat wan man uda bin ranwei prom da pait bin kam spik po Abram, da Ibruman. Abram bin stap klostu dem spesil bigtri blo wan man neim Mamre, uda man prom Amo. Mamre ane tu bala blo em, neim Eskol ane Aner, bin kam ane meke strong griment wea Abram po elpe em.
GEN 14:14 Wen Abram bin lisen wiskain dem po king bin pose nepiu blo em po go wea dempla, em bin ala po ebri man blo em uda sabe pait po kam tugeda. Dempla i bin 318 uda bin kam prom pamle blo em. Den Abram ane ol man blo em uda sabe pait, ane Mamre ane ol bala blo em, dempla bin apte dem po king ane dem amiman blo dempla, bin go raitap po taun blo Dan.
GEN 14:15 Wen Abram dempla bin kesem de, em bin splitemap dem amiman blo em po ol dipren dipren mob. Wea naittaim nau, dempla bin lego go paite dem po king ane ol amiman blo dempla. Abram i bin prapa smase dempla ane apte dempla, go raitap po taun blo Oba wea notsaid blo taun blo Damaskas.
GEN 14:16 Ane Abram i bin kambaigen gad ebrisamting wea dem po king ane dem amiman ol i bin tekem. Abram i bin teke nepiu blo em Lot kambaik, ane ebrisamting blo em, dem oman ane dem pipol wea dem po king i bin posem po go wea dempla.
GEN 14:17 Wen Abram i bin kambaigen prom pait ane tere King Kedolomer ane dem nada tri king ane dem amiman blo dempla, da king blo Sodom bin go po luk Abram wea da platples melen wea ol il blo Saba, wea ol pipol ya nau kolem ‘Bali blo ol king’.
GEN 14:18 Ane da seimtaim, Melkizadek uda bin da king blo da big taun blo Salem ane prist blo da Prapa AntapGod, i bin teke bred ane wain kam po Abram.
GEN 14:19 Melkizadek bin blese Abram ane spik diskain: ‘God i blese Abram, da Prapa AntapGod uda bin meke da skai ane ebriting de antap, ane ert ya daun!
GEN 14:20 Ol pipol mata blese God, da Prapa AntapGod uda bin elpe yu po pait ane tere ebridem man uda bin kam po pait gense yu.’ Nau Abram i bin teke ebri gudsamting wea em bin tekem prom dem po king, den em bin splitemap demting, ane em bin teke wanten prom dem gudsamting ane bin gibem po king Melkizadek.
GEN 14:21 Den king blo Sodom i bin spik po Abram, ‘Kipe ebridem gudsamting, bat gibe mi baigen ebri pipol blo mi.’
GEN 14:22 Abram bin ansa, ‘Ai spik dis strongpromis prant wea da AntapGod, da Prapa AntapGod uda bin meke skai ane ebriting de antap ane ert ya daun,
GEN 14:23 ai nogo teke enisamting wea i blo yu, no iben wan sandol. Ip yu mekem diskain den yu ken spik, “Ai da wan uda bin meke Abram prapa risman, uda gad prapa plenti samting.”
GEN 14:24 Ai nogo teke enisamting po maiselp. Ai go mata teke ebri kaikai wea ol man blo mi i bin pinis kaikai. Bat laue ol pren blo mi, Aner, Eskol ane Mamre po teke sea blo dempla prom dem gudsamting, bikoz demplatri bin pait gense dem po king ane dem amiman blo dempla.’
GEN 15:1 Apta wen demting ya wea i bin apen, Abram i bin luk da AntapGod insaid lo drim, ane da AntapGod i bin spik, ‘Abram, no prait! Ai go lugaut yu prom ebri nugudting ane gibe yu prapa gudsamting wea yu no bin luk.’
GEN 15:2 Bat Abram i bin ansa, ‘AntapGod, bos blo ebriting, wanem yu go meke ol gudsamting po mi po? Ai nogad pikinini! Da wan man uda go gede ebri gudsamting blo mi, em Elieza blo Damaskas. Em i sebant blo mi.’
GEN 15:3 Abram i bin kip spik, ‘Prapa gud! Bat yu no bin gibe mi pikinini. Nau wan sebant blo mi i go gede ebri gudsamting blo mi po emselp.’
GEN 15:4 Den God i bin spik po em, ‘Nono! Dis sebant Elieza i nogo gede ebri gudsamting blo yu. Yu go gad wan boi pikinini prom bodi blo yu uda go gede ebri gudsamting blo yu.’
GEN 15:5 Da AntapGod i bin teke Abram go ausaid prom tent blo em ane da AntapGod i bin spik, ‘Luk go antap po skai ane trai kaunte dem sta. Yu go gad prapa plenti pamle wase dem sta.’
GEN 15:6 Abram i bin mata bilib wea God daswai laip blo Abram i bin rait ane stret prant wea God.
GEN 15:7 Den da AntapGod i bin spik po Abram, ‘Ai da AntapGod, uda bin teke yu go ausaid prom big taun blo Er wea kantri blo Babilonia po gibe yu dis lan wea i gobi lan blo yu.’
GEN 15:8 Bat Abram i bin askem, ‘AntapGod, bos blo ebriting, wiskain ai go sabe dis lan i gobi blo mi?’
GEN 15:9 Da AntapGod i bin ansa, ‘Teke wan yang tri iya oul omankau kam po mi wea i no bin gad beibi, ane wan tri iya oul omangout wea i no bin gad beibi, ane wan tri iya oul mansip. Ane teke wan kudluk ane wan yang geinau.’
GEN 15:10 Abram i bin teke dem animal kam po God, den em bin kile ebridem animal ane em bin splite dem animal rait melen meke tu pis ane em pute demtu pat blo dem animal lo tu lain. Bat em no bin splite da kudluk ane geinau.
GEN 15:11 Ane wen ol prapa anggre nugudpizin bin kam po kaikai dem bodi blo dem animal, Abram i bin seswei dempla.
GEN 15:12 Nau wen da san i bin godaun, bipo i bin stat po kam dak, Abram bin dedslip ane stretwei em bin pil nadakain prapa prait ane em bin stat po go senslus prom nadakain ebipiling.
GEN 15:13 Den da AntapGod bin spik po Abram, ‘Yu prapa sabe diswan, ol pamlelain blo yu i go kam wase streinza lo wan kantri i no blo dempla. Dem pipol blo dat kantri i go pose pamlelain blo yu po wok po dempla, ane dempla i go meke nugudwei po ol pamlelain blo yu, po 400 iya.
GEN 15:14 Bat ai go panis dem pipol uda i go meke ol pamlelain blo yu ol sleib. Ane wen ol pamlelain blo yu i go libe dat kantri biain, dempla go teke ebri gudsamting wea dempla.
GEN 15:15 Yu go gad pis ane yu gobi prapa oulman wen yu go pinis.
GEN 15:16 Wen i go kese da namba po pamlelain, dat pamlelain blo yu i go kambaik po dis ples, bikoz ai nogo tekemaute dem pipol blo Amo antil nugudwei blo dempla i go kam prapa nugud wea ai mas panis dempla.’
GEN 15:17 Wen i bin naittaim, Abram i bin luk wan sospan wea i gad paia ban insaid ane mata ol smok i bin kamaut. Wan paiastik i bin pas go rait melen lo dem mit blo dem animal.
GEN 15:18 Lo da seimdei, da AntapGod i bin meke strong griment wea Abram. God bin spik, ‘Po dem pamlelain blo yu, ai prapa gibe dempla dis lan, i stat prom baundri blo Izipt go po da big riba blo Yupreitis,
GEN 15:19 ane dem lan blo dem pipol blo Ken, blo dem pipol blo Keniz, blo dem pipol blo Kadmon,
GEN 15:20 blo It, Perez, Repa,
GEN 15:21 Amo, Kanan, Gergas, ane blo dem pipol blo Zebu.’
GEN 16:1 Sarai oman blo Abram, i no bin gad pikinini po Abram. Bat Sarai bin gad wan yang sebant oman prom kantri blo Izipt. Neim blo em Eiga,
GEN 16:2 ane Sarai i bin spik po Abram, ‘Da AntapGod i bin stape mi po gad pikinini. Mata go ane slip wea sebant oman blo mi. Mait em go gad wan pikinini po mi.’ Ane Abram bin lisen ane mekem wanem Sarai i bin wandem.
GEN 16:3 Apta da taim wen Abram bin stap wea lan blo Kanan po ten iya, Sarai i bin teke sebant oman blo em, Eiga kam po Abram po mekem sekan oman blo em.
GEN 16:4 Abram bin slip wea Eiga. Wen Eiga bin paindaut em pamle, em bin luk Sarai wansaid ane nomo rispekt em.
GEN 16:5 Sarai bin spik po Abram, ‘I polt blo yu Eiga i meke rongting po mi. Ai bin gibe sebant oman blo mi po yu ane wen em luk em pamle, em luk mi wansaid. Ai aske da AntapGod po luk uda prom yumitu i rait; yu o mi!’
GEN 16:6 Abram ansa, ‘A wa! Yu bos blo em. Mekem wanem yu tingk i rait.’ Den apta, Sarai bin meke prapa nugudpasin po Eiga, ane prom dem nugudpasin blo em, Eiga bin ranwei prom Sarai.
GEN 16:7 Da einzel blo da AntapGod bin mite Eiga wea wan spring lo da dezet eria wea da rod go po Sur, klostu baundri blo kantri blo Izipt.
GEN 16:8 Da einzel blo da AntapGod i bin spik diskain, ‘Eiga, yu sebant oman blo Sarai. Wea yu kam prom a, ane wea yu go nau?’ Ane Eiga i bin ansa, ‘Ai ranwei prom Sarai, bos blo mi.’
GEN 16:9 Da einzel blo da AntapGod i spik po em, ‘Gobaigen po Sarai ane mekem wanem em oda yu po mekem.’
GEN 16:10 Da einzel blo da AntapGod i bin spik gen. Em spik, ‘Ai go gibe yu prapa tumas pamlelain i go kan kaunte dempla.’
GEN 16:11 Ane da einzel blo da AntapGod i bin spik po Eiga, ‘Wa, i prapa tru! Yu diskaintaim yu pamle ane yu go bone boi pikinini. Yu go kolem Ismaiel, bikoz da AntapGod i bin lisen wiskain yu bin atso.
GEN 16:12 Bat boi blo yu i gobi prapa stronged ane wail man tu. Em i go mata wande pait lo ebriwan, ane dempla go wande paite em. Em mata go stap lo nada ples prom ol kazen blo em.’
GEN 16:13 Wa! Eiga bin kole da AntapGod diskain, ‘Da God uda bin luk mi.’ Em bin spik, ‘Ai bin luk da wan uda luk mi ane ai stil laip.’
GEN 16:14 So nau ol i bin kole dat wel, Bilairoi, i stap melen wea Kades ane Bered. Dat neim i min ‘Da wel blo da Laipwan uda luk mi’.
GEN 16:15 Eiga i bin bone boi pikinini po Abram. Ane Abram i bin kole dat pikinini Ismaiel.
GEN 16:16 Abram i bin 86 iya oul wen Eiga i bin bone Ismaiel.
GEN 17:1 Wen Abram bin kese 99 iya oul, da AntapGod i bin kam ane soe emselp po em. Da AntapGod i bin spik po em, ‘Ai da Strong AntapGod. Yu mas meke ebriting wea i rait prant lo mi ane no meke eni nugudting.
GEN 17:2 Ane ai go go ane meke strong griment wea yu ane ai go gibe yu prapa plenti pamlelain.’
GEN 17:3 Den Abram bin poldaun, pesdaun tase graun, ane God bin spik,
GEN 17:4 ‘Ai meke dis strong griment wea yu. Yu gobi prapa bigate blo ol prapa plenti pipol uda stap wea dempla oun kantri.
GEN 17:5 Nomo nau neim blo yu gobi Abram. Ai go kole yu Eibram nau bikoz ai bin meke yu bigate blo ol prapa plenti pipol uda stap wea dempla oun kantri.
GEN 17:6 Ai go gibe yu plenti pamlelain. Ol pamlelain blo yu i go kam plenti dipren dipren pipol, uda tok dempla oun langus ane stap wea dempla oun kantri, ane ol king i go kamaut prom yu.
GEN 17:7 ‘Ai go meke strong griment wea yu. I gobi melen mi ane yu, ol pamlelain blo yu uda i bon apta yu, ane pamlelain apta pamlelain godaun. Dis strong griment i go mata go poeba. Ai God blo yu, ane God blo pamlelain blo yu uda i go bon apta yu.
GEN 17:8 Ai go gibe dis lan po yu, ane po ol pamlelain blo yu. Ebridem lan blo Kanan i gobi blo yupla pamlelain poeba, ane ai gobi God blo dempla.’
GEN 17:9 God i bin kip spik po Eibram, ‘Da pat blo yu, yu mas pole dis strong griment blo mi, yu ane da pamlelain blo yu, pamlelain apta pamlelain go nau.
GEN 17:10 Diswan da strong griment blo mi wea yupla mas mekem, melen mi ane yu, ane pamlelain blo yu uda kam apta yu: ebri boi pikinini lo pamlelain blo yu mas kate poskin.
GEN 17:11 Yupla mas mekem wanem ai spik po yupla. Diswan gobi sain blo da strong griment melen mi ane yupla.
GEN 17:12 Pamlelain apta pamlelain blo yupla, ebri boi pikinini prom yupla mas kate poskin wen dempla i kese da namba eit dei apta dempla bon. Ebridem boi pikinini uda bin bon insaid wea pamle blo yu, yu mas kate poskin blo dempla. Ebridem boi pikinini uda bin bon prom sebant blo yu, yu mas kate poskin blo dempla. Ane ebridem boi pikinini wea i bin baiem wea mani prom ausaid man, dempla tu, mas kate poskin blo dempla.
GEN 17:13 Ebridem boi pikinini uda i bon insaid lo pamle blo yupla, ebridem boi pikinini uda i bon prom sebant blo yupla, ane ol dem nadawan yupla baiem wea mani, yupla mas kate da poskin blo dempla. Diswan gobi sain wea bodi blo yupla blo dis strong griment ai bin mekem wea yupla ane dis strong griment i go mata go poeba.
GEN 17:14 Eni man pikinini uda no kate poskin blo dempla, dat man i nomo gobi man blo mi bikoz em no bin pole da strong griment blo mi.’
GEN 17:15 God bin kip spik po Eibram, ‘Sarai oman blo yu, yu nomo go kolem Sarai. Neim blo em gobi Sera nau.
GEN 17:16 Ai go blese em ane ai go gibe yu wan boi pikinini prom em. Wa. Da boi pikinini gobi prapa bigate blo plenti dipren pipol wea ol stap lo dempla oun kantri, ane ol king i go kamaut prom ol pamlelain blo em.’
GEN 17:17 Den Eibram bin nildaun, pes blo em tase da graun, ane em bin lap ane tingk po emselp, ‘Sa! Wiskain man diswan i go gad pikinini wen em i kese 100 iya oul? Wiskain Sera diswan i go bone pikinini wen em i kese 90 iya oul?’
GEN 17:18 Ane Eibram spik po God, ‘Yagar! Mata lugaut boi blo mi, Ismaiel gar, ane mata meke gudsamting po em.’
GEN 17:19 God ansarem, ‘Nono! Sera, oman blo yu, i go bon wan boi pikinini, ane yu go kolem Aizak. Ai go meke strong griment wea em solong da strong griment go mata go poeba po pamlelain blo em ane uda i go bon apta em.
GEN 17:20 Bat po Ismaiel, ai bin lisen wanem yu wande mi po mekem po em. Tru gar! Ai go blese em ane gibe em prapa plenti pikinini ane prapa plenti pamlelain. Em i go kam bigate blo tuelb prapa impotant man uda go kamaut prom pamlelain blo Ismaiel.
GEN 17:21 Bat ai go meke strong griment wea Aizak. Prom Sera ane yu, dis boi i gobi bon distaim neks iya.’
GEN 17:22 Wen God bin pinis tok po Eibram, God bin libe em ane go.
GEN 17:23 Wa. Dat seimdei Eibram bin mekem wanem God bin wandem. Em bin kate poskin blo Ismaiel ane ebridem man uda i bon insaid lo pamle blo em, ebridem man uda i bon prom sebant blo em, ane ol dem nadawan em bin baiem wea mani.
GEN 17:24 Poskin blo demtu Eibram ane Ismaiel i bin kat lo seimdei. Eibram nau i bin 99 iya oul, ane Ismaiel i bin 13 iya oul.
GEN 17:27 Ane poskin blo ebridem man sebant ane boi blo dem sebant blo Eibram, ane ebridem man ane boi uda Eibram bin baiem wea mani, bin kat tu wea dat dei.
GEN 18:1 Da AntapGod bin soe emselp po Eibram wea dem prapa spesil bigtri blo man neim Mamre. I bin melendei nau ane Eibram i bin sidaun lo doawei blo tent blo em.
GEN 18:2 Eibram bin luk go ausaid ane em bin luk tri man stanap no longwei prom em. Wen em bin luk dempla, em bin kuikwan lego go po luk uda dempla. Ane wen em bin kam de, em bin nildaun pes blo em bin tase graun.
GEN 18:3 Eibram i bin spik po dempla, ‘Bos, plizgar. Ip yupla api, no kip wagbaut, mata stap ya po sotwail.
GEN 18:4 Ai go singaut ol sebant po teke wata kam po yupla solong yupla ken wase leg blo yupla ane yupla ebriwan ken spel lelbet ya andanit dis tri.
GEN 18:5 Yupla bin prapa ona mi po kam bizit mi ane ai sebant blo yupla. Laue mi po go ane teke smol kaikai kam po yupla po kaikai solong yupla ken kam strong, ane apta yupla ken go gen.’ Demplatri i bin ansa, ‘A wa! Mekem wiskain yu bin spik.’
GEN 18:6 So Eibram bin kuikwan go insaid tent blo em ane go spik po Sera, ‘Kuikwan, teke nap plaua prom gud plaua blo yu, miksem ane meke tri loupbred.’
GEN 18:7 Den Eibram bin ran go po dem buluk ane kau blo em, ane em bin suze wan nais yangkau wea i nais patwan wea i gad sopt mit. Eibram bin gibe da nais yangkau po wan sebant ane spik em po kilem, kukem, ane mekem redi po kaikai.
GEN 18:8 Wen kaikai i bin redi, Eibram i bin gede krimsiz, presmilk ane da kukmit. Den Eibram i bin tekem ane putem prant lo demtri man. Ane wail dempla bin kaikai, Eibram i bin stanap serbe dempla andanit dat tri.
GEN 18:9 Demplatri spik po Eibram, ‘Wea oman blo yu Sera?’ Em ansa po dempla, ‘Em de insaid tent.’
GEN 18:10 Wan prom demplatri i spik, ‘Ai go kambaigen po yu diskaintaim neks iya, ane tru gar, Sera i go gad wan boi pikinini.’ Sera i bin lisen prom da doawei blo da tent, biain wea Eibram.
GEN 18:11 Eibram i bin eiz blo ol ate ane Sera bin eiz blo ol aka. Em i kan bone pikinini.
GEN 18:12 Sera bin lap po emselp wea tent ane bin spik po emselp, ‘Nau ai prapa aka, ane man blo mi i ate tu. Wiskain mitu ken gad pikinini? Nono! Mitu tu oul!’
GEN 18:13 Da AntapGod bin aske Eibram, ‘Aukam Sera i bin lap ane spik po emselp, “Ei! Ai prapa aka nau. Wiskain ai go gad pikinini a?”
GEN 18:14 Yu spik mi nau. I gad eniting i prapa ad po da AntapGod po mekem, a? Ai go kambaigen po yu wea diskaintaim neks iya ane Sera i go gad boi pikinini.’
GEN 18:15 Bat Sera bin nadakain prait, ane em bin spik laitok diskain, ‘Ai no bin lap.’ Bat da AntapGod i bin spik, ‘Wa! I tru, yu bin lap.’
GEN 18:16 Den apta, demtri man bin lego go libe da ples blo Eibram biain ane Eibram i bin wagbaut wea dempla po yawo dempla. Ol i bin go antap aipat blo wan il wea dempla bin luk godaun po taun blo Sodom.
GEN 18:17 Da AntapGod i bin tingk po emselp, ‘Ai nogo aidem prom Eibram wanem ai go mekem,
GEN 18:18 bikoz Eibram i go kam bigate blo wan big strong pipol uda i stap wea dempla oun kantri. Ol dem blesing ai go mekem po Eibram i go go tru em, po ebridem pipol blo ert.
GEN 18:19 Ai bin suze em, solong em go soe ol pikinini blo em ane pamlelain blo em po meke ebrisamting wiskain ai da AntapGod i wandem ane meke ebriting wea rait ane gudwei. Den ai go meke ebriting po Eibram wanem ai bin spik ai go mekem.’
GEN 18:20 Den da AntapGod i bin spik po Eibram, ‘Ai bin lisen dem pipol blo Sodom ane Gomora, ol i nugudpipol. Ane ai sabe dem prapa nugudting wea dem pipol blo Sodom ane Gomora i bin mekem. I mina nugud ane
GEN 18:21 ai mas lego godaun po luk wanem dempla bin mekem. Den ai go sabe nau ip i tru.’
GEN 18:22 Den, demtu nada man bin wagbaut go po taun blo Sodom bat da AntapGod i bin stap biain lo Eibram.
GEN 18:23 Den Eibram i bin kam klostu po da AntapGod ane spik, ‘Wiswei dempla uda rait ane stret prant lo yu a? Yu go distroi dempla tugeda wea dem nugudpasin pipol tu a?
GEN 18:24 Wiswei ip i gad pipti pipol wea da taun uda rait ane stret? Yu go go ane distroi dempla tu a? Yu go distroi ane damiz ebridem pipol wea da taun, ane yu nogo sore po dem pipti pipol a?
GEN 18:25 Wiswei? Yu go distroi dempla uda rait ane stret prant lo yu, tugeda wea dem nugudpipol a? Nono! Yu nogo meke diskain, bikoz ip yu meke diskain yu go trite dem nugudpipol seimwei wase yu trite dem gudpipol. Mata yu i da zaz blo ert. Ane yu go zaz wea peawei so yu kan mekem diskain!’
GEN 18:26 Da AntapGod i bin ansa, ‘Ip ai paine pipti pipol wea Sodom uda prapa rait ane stret prant lo mi, ai go sore ane ai nogo distroi ebridem pipol uda stap lo dat taun.’
GEN 18:27 Eibram i bin spik gen, ‘Ai mina sore gar po meke stronged po kip tok po da Lodbos. Ai kasa man. Ai nogad no rait po tok.
GEN 18:28 Wiswei, ip i gad poti paib pipol, no pipti pipol uda i prapa stret prant lo Yu? Yu go mata distroi dempla wea da taun bikoz i mata gad poti paib pipol uda prapa stret prant lo yu?’ Den da AntapGod i bin ansarem, ‘Ai nogo distroi dempla wea da taun ip ai go luk i gad poti paib pipol uda prapa rait ane stret prant lo mi.’
GEN 18:29 Eibram i bin kip aske da AntapGod, ‘Wiswei, ip i mata gad poti pipol uda prapa stret prant lo yu?’ Da AntapGod i bin ansa po Eibram, ‘Bikoz prom dem poti pipol uda prapa stret prant lo mi ai nogo distroi ebridem pipol de.’
GEN 18:30 Eibram spik gen po da AntapGod, ‘Yagar! Pliz gar! No wail po mi. Bat ken ai tok gar? Wiswei ip i mata gad tati pipol uda prapa rait ane stret prant lo yu?’ Da AntapGod i bin ansabaik po Eibram, ‘Ai nogo distroi dem pipol lo da taun ip ai go paine tati prapa stret pipol de.’
GEN 18:31 Eibram i bin spik gen po da AntapGod, ‘Tru gar! Ai mina sore gar po meke stronged po mata tok po yu. Kasa, ip i gad tuenti pipol?’ Da AntapGod i bin ansa Eibram, ‘Bikoz prom dem tuenti pipol de, ai nogo distroi ebridem pipol wea da taun.’
GEN 18:32 Den Eibram i bin sake lastok, ‘Yagar! Pliz gar! Lodbos, no wail po mi, bat laue mi po tok laswan. Kasa ip i gad ten pipol uda meke ebriting wea i prapa stret prant lo yu?’ Da AntapGod i bin ansa po Eibram, ‘Bikoz prom dem ten pipol uda meke ebriting wea i prapa stret prant lo God, ai nogo tekemaute laip prom ebri laip pipol wea da taun.’
GEN 18:33 Apta da AntapGod i bin pinis tok wea Eibram, da AntapGod bin go ane Eibram bin gobaigen po tent blo em.
GEN 19:1 Demtu einzel bin kesem de lo taun blo Sodom, ane i bin olredi naittaim. Lot, nepiu blo Eibram, i bin sidaun lo doawei blo da geit blo da taun. Ane wen Lot i bin luk demtu einzel, em bin stanap ane spik po demtu. ‘Wiswei?’ Den Lot bin nildaun prant wea demtu, pesdaun po graun.
GEN 19:2 Den Lot i spik, ‘Wiswei, ol pren blo mi? Kam gar, ane stap lo aus blo mi solong yutu ken wase leg blo yutu ane slip ya. Den moningtaim yutu ken go.’ Bat demtu ansa, ‘No, mitu go slip ya melen wea taun.’
GEN 19:3 Bat Lot i bin mina tokstrong, den demtu einzel i bin gri po go insaid aus blo em. Lot i bin meke mina big kaikai, ane em bin kuke bred nogad yis po demtu ane dempla bin lego po kaikai.
GEN 19:4 Bat bipo demtu einzel bin go po slip, ebri man lo Sodom, ol yangman ane ol oulman, stanap raun lo aus blo Lot.
GEN 19:5 Dempla ebriwan i ala po Lot, ‘Wea demtu man uda bin kam po stap lo yu ya tunait? Teke demtu kam po mipla solong mipla ken teke demtu po slip wea demtu.’
GEN 19:6 Lot i bin go ausaid po dem pipol ane sate doa biain lo em,
GEN 19:7 ane spik, ‘Pliz gar! Ol pren blo mi, no meke dem nadakain mina nugud samting.
GEN 19:8 Ai gad tu gel uda no bin slip lo man. Yupla mas laue mi po teke demtu kam po yupla solong yupla ken mekem wanem yupla wandem wea demtu. Bat no meke eniting nugud po demtu man ya uda stap wea aus blo mi, bikoz ai mas lugaut demtu.’
GEN 19:9 Bat dempla ala po Lot, ‘Gedaut prom rod blo mipla!’ Den dempla bin spik po wananada, ‘Ei! Dis man i ausaidman uda bin kam ya ane nau em wande akt wase em zaz blo mipla!’ Ane dempla bin spik, ‘Wa! So mipla nau go meke monugud samting po yu wiskain mipla go mekem po demtu.’ So dempla bin trai po grabe Lot po broke doa blo em daun.
GEN 19:10 Bat demtu man de insaid lo dat aus i bin pute an blo demtu go ausaid ane bin grabe Lot kam insaid da aus, ane demtu bin sate da doa biain lo em.
GEN 19:11 Ane demtu i bin meke ebridem ai blo dem man uda de wea da doa solong dempla kan luk da doa. So dempla bin gibap po trai po kam insaid.
GEN 19:12 Den demtu man i bin spik po Lot, ‘Yu gad ol nada pamle ya a? Teke ol tawi blo yu, ol boi ane ol gel blo yu, ane ol nada pipol uda i pamle blo yu ya wea da taun. Teke dempla ebriwan go ausaid prom dis taun.
GEN 19:13 Bikoz mitu go mina distroi dis ples. Da stingk blo dis taun i bin singaut kese da AntapGod ane da AntapGod bin sane mitu kam po distroi ebridem pipol blo dis taun.’
GEN 19:14 Lot i bin lego go po spik diskain po demtu man uda go kam man blo demtu gel blo em. Em spik po demtu, ‘Kuikwan, kamaut prom dis ples bikoz da AntapGod i ya kam po distroi dis ples.’ Bat demtu bin lap bikoz demtu bin tingk em meke pan po demtu.
GEN 19:15 Wen i bin stat po deilait, demtu einzel i bin trai po meke Lot po kuikwan kamaut. Demtu bin spik, ‘Teke oman blo yu ane tu gel blo yu ane kuikwan kamaut prom ya. Bambai yupla go wantaim lus wea ebridem nada pipol blo dis taun.’
GEN 19:16 Den Lot i bin wase apenap po go. So demtu einzel i bin kese an blo Lot ane pamle blo em bikoz da AntapGod i bin prapa soe gudpasin po Lot. Den demtu einzel i bin teke dempla gudwei go ausaid prom dat taun.
GEN 19:17 Wen demtu einzel i bin pinis teke Lot ane pamle blo em go ausaid prom dat taun, demtu einzel i bin spik po dempla, ‘Yupla mas kuikwan ranwei po seibe yuplaselp. No stap ane luk baigen. Wen yupla go, go ane no stap lo da platples blo Zodan Riba. Mata ran antil yupla kese dem il. Bambai yupla go ded.’
GEN 19:18 Den Lot i bege demtu einzel, ‘No gar, Lodbos.
GEN 19:19 Tru gar! Yutu bin trite mi prapa gudwei, seibe laip blo mi ane yutu bin soe gudpasinwei po mi. Bat ai kan kuikwan ranwei go po dem maunten bikoz ai prait. Bambai nada nugudting i go kese mi wea dem maunten ane ai go ded.
GEN 19:20 Yutu luk. I gad wan prapa smol biliz ya klostu so ai ken kuikwan ran go de. Pliz gar, ai ken ran go de solong da laip blo mi i gobi orait a?’
GEN 19:21 Wan dem einzel i bin ansa po em, ‘Orait. Ai go meke dis peiba po yu. Ai nogo distroi dat smol biliz.
GEN 19:22 Yupla kuikwan, ran go po dat biliz, bikoz ai kan meke eniting antil yupla go kesem de.’ Prom dat taim ol pipol i bin kole dat biliz Zoa, wea i min ‘smolples’.
GEN 19:23 Da san i bin stat po kamaut wen Lot i bin kesem de wea Zoa.
GEN 19:24 Den da AntapGod i bin stat meke ol ot ston wea i gad paia i ban, poldaun wase rein. Ol ot ston i poldaun antap lo demtu taun blo Sodom ane Gomora.
GEN 19:25 God i bin distroi demtu taun wea da bali blo Zodan Riba, kile ebridem pipol uda stap wea dem taun ane kile ebrisamting wea i gro lo da graun wea dem taun.
GEN 19:26 Bat da oman blo Lot uda bin wagbaut biain lo Lot, em bin luk gobaik po dat taun ane em bin tan kam po solt, ad wase ston.
GEN 19:27 Eibram i bin lego go prapa elimoning po da ples wea da AntapGod i bin stanap ane tok po Eibram.
GEN 19:28 So wen Eibram i bin luk godaun po Sodom ane Gomora ane da lan wea da bali blo Zodan Riba, em bin luk smok go antap prom dem taun wase wan nadakain bigpaia.
GEN 19:29 I bin demkain wen God i bin mina distroi dem taun blo da bali blo Zodan Riba. God bin mata tingbaut po Eibram wen em bin seibe Lot prom da taun bipo em bin distroi dem taun.
GEN 19:30 Apta wen demting ya i bin apen, Lot bin lego go prom Zoa. Em bin stap wea dem maunten lo tu gel blo em. Em bin prait po stap wea Zoa, so em bin mata stap insaid keib wea tu gel blo em.
GEN 19:31 Wantaim, biggel blo Lot i bin spik po smolsisi blo em, ‘Papa blo yumi i oulman nau, ane i nogad no man ya raun po yumi go maret.
GEN 19:32 Kam, yumi go meke papa blo yumi dringk tumas wain po kam prapa spak, solong yumi ken slip wea em ane yumi ken meke pamlelain prom em.’
GEN 19:33 Dat seim nait, demtu i bin meke papa blo demtu dringk mina plenti wain. Da biggel blo Lot i bin go ane slip wea papa blo em. Bat Lot i no bin sabe wanem biggel blo em bin mekem bikoz em bin prapa spak.
GEN 19:34 Lo da neks moning, biggel blo Lot i spik po smolsisi blo em, ‘Wa tru! Lasnait ai bin slip wea papa blo mi. Kam, yumi go gibe em dringk gen tunait po mekem prapa spak gen, den yu ken slip wea em solong yumi ken meke pamlelain prom em tu.’
GEN 19:35 Wa! Dat seim naittaim, demtu gen bin meke papa blo demtu spak. Distaim smolsisi bin go ane slip wea papa blo em, ane Lot no bin sabe wanem smolgel blo em bin mekem bikoz em bin prapa spak.
GEN 19:36 So demtu gel blo Lot i bin kam pamle prom papa blo demtu.
GEN 19:37 Da biggel blo Lot i bin bone boi pikinini, kolem Moab. Em bigate blo dem pipol blo Moab blo tidei.
GEN 19:38 Ane da smolgel blo Lot i bin bone boi pikinini kolem Benami. Em bigate blo dem pipol blo Amon blo tidei.
GEN 20:1 Prom dem prapa spesil bigtri blo Mamre, Eibram i bin mub go libe dat ples biain ane em bin go saut po eria blo Negeb. Em bin stap melen dem ples blo Kades ane Sur wea taun blo Gera.
GEN 20:2 Wea dat taim, Eibram bin spik po dem pipol diskain, Sera oman blo em, i sisi blo em. So King Abimalek blo Gera bin singaut po Sera po kam po em ane Abimalek bin meke em po oman blo em.
GEN 20:3 Dat nait God i bin kam po Abimalek insaid lo drim ane bin spik po em, ‘Prapa tru! Yu go ded sun bikoz dat oman wea yu bin tekem, em i oman blo nada man.’
GEN 20:4 Bat Abimalek no bin slip wea Sera yet, so em bin aske God, ‘Yu go stil distroi mi ane pipol blo mi uda no bin meke rongting a?
GEN 20:5 Eibram emselp i bin spik po mi, “Sera em i sisi blo mi”, ane Sera emselp bin spik, “Wa, em bala blo mi.” Ai bin meke diswan wea gudat blo mi. Ai no bin meke eniting rong.’
GEN 20:6 Den God i bin kip tok po Abimalek insaid wea da drim blo em, ‘Wa, ai sabe yu bin meke disting wea gudat blo yu, ane wa, i bin mi uda bin stape yu prom meke nugudting gense mi. Daswai ai no bin laue yu po slip wea em.
GEN 20:7 Taim nau po teke da oman gobaigen po man blo em, bikoz man blo da oman i wan spesilmesizman ane em go prea po yu solong yu nogo ded. Bat ip yu no teke em gobaigen po man blo em, ai spik yu tru, bambai yu go ded, yu ane ol pipol blo yu.’
GEN 20:8 Wen i bin elimoning, Abimalek bin gedap ane bin singaut po ol edman blo em po kam. Ane em bin spik po dempla ebriting wanem i bin apen lo drim blo em. Dempla bin prapa nadakain prait.
GEN 20:9 Den Abimalek bin spik po teke Eibram kam po em ane em bin tok rapwei po Eibram diskain, ‘Wanem disting yu bin mekem po mipla? Ai no bin meke eni nugudting po yu. Bat tok blo yu bin meke mi ane pipol blo mi po meke wan prapa nugudting. Nobodi spostu meke ol nugud samting wiskain yu bin mekem po mi.
GEN 20:10 Watpo yu bin meke disting po?’
GEN 20:11 Eibram i bin ansa po King Abimalek, ‘Ai bin meke diswan bikoz ai bin tingk, ol pipol ya lo dis ples i no lisen ane pole God. Ai bin tingk dempla go kile mi solong ol ken teke oman blo mi.
GEN 20:12 Ane wa, em i prapa sisi blo mi. Mitu gad seim papa bat dipren mama, den apta ai bin maret em.
GEN 20:13 Ane wen God i bin spik mi po wagbaut go ane libe da aus blo papa blo mi biain, ai bin spik po oman blo mi po lugaut mi ane spik po ebri pipol demkain, ai bala blo em.’
GEN 20:14 Apta wen Eibram bin pinis dis tok, Abimalek bin teke plenti sip ane buluk, ane man ane oman sleib go gibem po Eibram ane wantaim i bin teke Sera gobaigen po Eibram.
GEN 20:15 Den Abimalek bin spik po Eibram, ‘Wa! Luk ebriwea lo dis ples ya wea ai bos. Yu ken stap eniwea wea yu wandem.’
GEN 20:16 Den Abimalek bin spik po Sera, ‘Tru gar. Ai gibe bala blo yu 1,000 pis blo silba. Diswan i po soe ebri pipol blo yu, yu no bin meke eniting rong. Ai no bleime yu.’
GEN 20:17 Da AntapGod i bin prapa stape ebri oman uda stap wea aus blo Abimalek bikoz em i bin teke Sera, oman blo Eibram. Den Eibram i prea nau po God, ane God bin wantaim gibe Abimalek baik da strong po meke pikinini ane wantaim meke oman blo em ane ol oman sleib kamgud solong dempla ken bone beibi.
GEN 21:1 Da AntapGod i bin mekem po Sera wiskain da AntapGod bin spik em go mekem.
GEN 21:2 Sera bin pamle ane em bin bone boi pikinini prom Eibram wen Eibram bin oulman. Disting i bin apen da seimkain wiskain wen God bin tok pas po Eibram.
GEN 21:3 Eibram bin kole boi pikinini blo em, Aizak.
GEN 21:4 Wen Aizak i bin eitdei oul, Eibram i bin kate poskin blo Aizak wiskain God i bin oda Eibram po mekem.
GEN 21:5 Eibram i bin 100 iya oul wen Aizak i bin bon.
GEN 21:6 Sera i bin spik, ‘God i bin meke mi nadakain api, ane meke mi lap. Ebriwan uda go lisen dis tok, dempla gobi api bikoz ai api.’
GEN 21:7 Ane Sera i bin spik gen, ‘Nobodi bin tingk ai go gad pikinini prom Eibram. Wa! Ai bin bone boi pikinini prom Eibram ane em i oulman.’
GEN 21:8 Aizak bin kam boi nau ane em i nomo dringke susu, so Eibram bin meke big kaikai lo seimtaim.
GEN 21:9 Melen da big kaikai, Sera i bin luk da boi blo Eiga, oman sebant blo em. Eiga em i Iziptoman. Da boi blo Eiga bin moke Aizak.
GEN 21:10 Sera bin tok strong po Eibram, ‘Seswei da sebant oman ane boi blo em go ausaid, bikoz ai no wande demtu go kese eni gudsamting blo yu. Mata boi blo yu Aizak, go kese ebri gudsamting blo yu.’
GEN 21:11 Eibram bin prapa atso bikoz Ismaiel i bin pikinini blo em tu.
GEN 21:12 Bat God i bin spik po Eibram, ‘Yu no atso po da boi pikinini ane sebant oman blo yu prom wanem Sera bin spik po yu. Mata mekem bikoz yu go gad pamlelain tru Aizak.
GEN 21:13 Bat ai go meke boi blo Eiga kam bigate blo wan bigmob pipol uda stap wea dempla oun kantri, bikoz em boi blo yu.’
GEN 21:14 Wa, neks moning, Eibram i bin gedap prapa eli, ane em bin meke ol kaikai redi ane teke wan skinbaig prapa pulap wea wata ane em bin gibem po Eiga. Em bin pute dem samting lo solda blo Eiga ane bin spik po demtu po go ane libe aus blo Eibram biain. So Eiga ane boi blo em bin lego go ane demtu bin wagbaut eniwea lo da dezet eria blo Bisiba.
GEN 21:15 Wen wata insaid da skinbaig bin pinis, Eiga i bin libe boi blo em andanit wea wan smoltri po seid.
GEN 21:16 Den Eiga bin go ane sidaun stret kros prom em, no prapa longwei. I bin baut 100 mita ane em tok po emselp, ‘Yagar! Ai no wande witnis dis pikinini po ded.’ Ane wen em bin sidaun kros prom da pikinini em bin stat po krai.
GEN 21:17 Ane God bin lisen krai blo da pikinini, ane da einzel blo God i bin singaut po Eiga prom antap, ane em spik, ‘Eiga! Aukam yu wori? No prait. God i bin lisen da krai blo da boi blo yu.
GEN 21:18 Stanap! Kese an blo da boi pikinini klostu. Ai go meke em bigate blo wan prapa bigmob pipol uda stap wea dempla oun kantri.’
GEN 21:19 Den God i bin meke Eiga po paine wan wel wea i gad wata insaid. Eiga bin go ane em bin pilemap da skinbaig wea wata ane em bin go gibe pikinini wata po dringk.
GEN 21:20 God i bin lugaut da pikinini antil em bin bigman. Em bin stap wea da dezet eria blo Paran ane em bin kam prapa gud po anting lo bounaro.
GEN 21:21 Dat taim wen Ismaiel i bin stap lo da dezet eria blo Paran, mama blo em i bin mekem stret po wan Iziptoman po kam oman blo Ismaiel.
GEN 21:22 Lo dat seimtaim nau King Abimalek ane Paikol, uda da bos blo ol amiman blo Abimalek, bin kam yan lo Eibram. King Abimalek i bin spik po Eibram, ‘Ai sabe God i elpe yu lo ebrisamting yu mekem.
GEN 21:23 Wa. Yu mas meke strongpromis prant wea God. Yu nogo meke ol nugud samting gense mi ane ol pikinini blo mi ane gense ol pamlelain blo mi. Ai bin meke gudpasin po yu, so yu mas meke gudpasin po mi ane po ol pipol blo dis kantri blo mi, bikoz yu stap ya wase ausaidman.’
GEN 21:24 Den Eibram i bin ansa, ‘Wa! Prant wea God ai go mekem wanem yu bin wande mi po mekem.’
GEN 21:25 Den Eibram bin komplein po Abimalek diskain, em no bin laik wiskain sam dem sebant blo Abimalek bin sanewei sam sebant blo em prom wan wel.
GEN 21:26 Abimalek bin ansa po Eibram, ‘Ai no sabe uda bin meke disting. Watpo yu no bin spik mi disting? Diswan pastaim ai lisen dis tok.’
GEN 21:27 Den Eibram bin teke ol sip, ane ol buluk ane em bin gibem po Abimalek ane demtu bin meke kontrak.
GEN 21:28 Den apta, Eibram bin teke nada seben yang omansip ane putem go wansaid.
GEN 21:29 Ane Abimalek i bin spik po Eibram, ‘Aukam yu bin pute dem seben yang omansip go wansaid?’
GEN 21:30 Eibram ansa gobaigen po Abimalek, ‘Yu mas teke dem seben yang omansip prom mi, solong wen yu teke dem sip i go soe ebribodi, ai bin digine dat wel.’
GEN 21:31 Tru gar, da ples i bin kolem Bisiba. Bisiba i min ‘wel blo promis’, bikoz i bin de demtu bin gri po mekem wanem demtu bin spik demtu go mekem.
GEN 21:32 Apta nau wen Eibram ane King Abimalek bin pinis meke strongpromis de lo Bisiba, Abimalek ane Paikol da bos blo dem amiman blo King Abimalek, i bin gobaigen wea da ples blo dem pipol blo Pilistia.
GEN 21:33 Den apta nau Eibram bin plante wan tamarisktri de lo Bisiba ane Eibram i bin wosip da AntapGod, da longlaip God.
GEN 21:34 Eibram i bin stap wase ausaidman po longtaim lo da ples blo dem pipol blo Pilistia.
GEN 22:1 Wen Eibram i bin stap de gudwail, God i bin meke samting po em po luk ip em i stil bilib lo God. God i bin spik po em, ‘Eibram!’ Ane Eibram i ansa gobaigen po God, ‘Wa. Ai ya AntapGod. Wiswei?’
GEN 22:2 ‘Boi blo yu, Aizak, wea yu prapa gad tumas lab po em, yutu mas go po da ples wea ol pipol kolem Moria. Wen yutu kesem de, yu mas kile boi blo yu ane banem antap lo olta po wosip mi. Yu mas mekem lo wan maunten wea ai go soe yu.’
GEN 22:3 Prapa elimoning, neksdei, Eibram bin gedap prom slip, ane meke dongki redi, teke tu sebant, ane teke boi blo em, Aizak. Em bin kate paiwud po da banopring, ane ol i bin lego go po da ples wea God i bin soe em po go.
GEN 22:4 Lo namba tri dei wen ol bin stil wagbaut, Eibram i bin luk ane em bin tekenotis da maunten bat i bin stil longwei.
GEN 22:5 Den Eibram bin spik diskain po tu sebant blo em, ‘Stap ya wea dem dongki. Mi ane boiwan go lego go de. Mitu go wosip God, den mitu go kambaigen po yutu.’
GEN 22:6 Eibram bin teke paiwud po banopring ane bin gibem po Aizak po karem, ane em emselp bin kare da naip ane ot asis po state da paia. Wa! Demtu bin wagbaut go tugeda.
GEN 22:7 Aizak spik po papa blo em, ‘Papa?’ Ane Eibram ansarem, ‘Wiswei mai boi?’ Ane Aizak spik po papa blo em, ‘Prapa tru. Yumi gad ot asis po state paia ane yumi gad naip, bat wea da smolsip po kilem ane banem antap lo olta.’
GEN 22:8 Eibram i bin ansa, ‘Mai boi, God emselp i go gibe da smolsip po kilem ane banem antap lo olta po wosip God.’ Apta nau demtu i bin wagbaut go tugeda.
GEN 22:9 Wen demtu bin kese da ples wea God bin spik po Eibram, em bin meke olta ane bin meke dem paiwud stret antap lo olta. Eibram bin taite an ane leg blo Aizak, ane em bin meke em leidaun antap lo dem paiwud, antap lo olta.
GEN 22:10 Den Eibram bin grabe da naip po kile da boi blo em.
GEN 22:11 Bat da einzel blo da AntapGod bin singaut po Eibram prom eben kamdaun, ane da einzel bin singaut prapa laudwan diskain, ‘Eibram! Eibram!’ Ane Eibram i ansa, ‘Ai ya God. Wiswei?’
GEN 22:12 Da einzel i spik, ‘Stap! No kile da boi o meke eniting po em. Ai sabe nau yu prapa lisen ane pole God bikoz yu soem yu redi po kile da boi ane banem antap lo da olta po wosip mi.’
GEN 22:13 Ane Eibram i bin luk go wansaid ane em bin luk i bin gad wan mansip, pas lo wan smoltri wea on blo em. Eibram bin go ane grabe da mansip ane em bin kile em ane banem antap lo da olta po wosip God. Da sip i bin teke da ples blo da boi.
GEN 22:14 Den prom dat taim, Eibram i bin kole dat ples ‘Da AntapGod emselp i go gibem’. Ol pipol i stil spik diskaintaim, ‘Lo maunten blo da AntapGod, em i go gibem.’
GEN 22:15 Da einzel blo da AntapGod i bin singaut gen po Eibram prom eben,
GEN 22:16 ane God i bin spik, ‘Maiselp ai go meke disting. Diswan i wanem da AntapGod i spik. Bikoz yu bin lisen po mi ane no bin kipe boi blo yu prom mi,
GEN 22:17 ai go blese yu nau, ane ai go meke ol pamlelain blo yu mina plenti wase dem sta lo skai, ane wase san wea ol sanbis. Ane ol pamlelain blo yu i go prapa smase dem pipol uda no laik dempla ane gobi bos blo siti blo dempla.
GEN 22:18 Tru ol pamlelain blo yu, God i go blese ebridem pipol wea ert bikoz yu bin mina prapa lisen po mi.’
GEN 22:19 Den Eibram ane Aizak bin wagbaut gobaigen po demtu sebant, ane dempla ebriwan bin lego go tugeda gobaigen po Bisiba ane Eibram bin stap de wea Bisiba.
GEN 22:20 Apta wen dem samting ya wea i bin apen, niuz i bin kam po Eibram ane i bin diskain; Milka oman blo Nao, bala blo Eibram i bin gad eit boi pikinini.
GEN 22:21 Uz bin pas boi pikinini, Buz bala blo em, Kemuel i papa blo dem pipol blo Aram,
GEN 22:22 Kesed, Azo, Pildas, Zidlap, ane Betuel.
GEN 22:23 Betuel i bin kam papa blo Ribeka. Milka bin bone dem eit boi pikinini ya po Nao.
GEN 22:24 Ane da sekan oman blo Nao i bin Ruma uda bin bone po boi pikinini, Teba, Gam, Taias, ane Maka.
GEN 23:1 Sera i bin 127 iya oul wen em bin lus.
GEN 23:2 Em bin lus de lo da siti blo Kiriataba (wea nau i kolem Ebron) wea lan blo Kanan. Eibram i bin go insaid po tent po luk bodi blo Sera. Em bin nadakain sorewan gar, ane Eibram bin prapa krai po em.
GEN 23:3 Eibram i bin gedap prom bodi blo Sera, ane em bin go po da mitingples blo dem bigman blo dem pipol blo It, ane apta, em bin spik diskain,
GEN 23:4 ‘Ai ausaidman, ai nogad no lan ya lo yupla. Spik eni prais po mi po baie smol lan po bere oman blo mi gar.’
GEN 23:5 Dem pipol blo It bin ansa baigen po Eibram diskain,
GEN 23:6 ‘Mai bos, lisen ya po mipla, yu prapa bigman ya wea mipla. Bere oman blo yu lo eni dem prapa gud beriolples blo mipla. Eniwan ane ebriwan prom mipla i nadakain api po gibe yu beriolples, solong yu ken bere em.’
GEN 23:7 Eibram bin gedap ane baudaun wea rispekt po dem pipol blo It, dem pipol blo da lan.
GEN 23:8 Eibram i bin spik po dempla, ‘Ip yupla mina laue mi po bere oman blo mi ya, den lisen ya, ane plizgar aske Epron, boi blo Zoar,
GEN 23:9 solong em mait selem po mi da keib de wea Makpela, wea em i bos. Diswan i wea lan blo em. Po da pul prais, laue em po selem po mi ya prant wea yupla, ane dat beriolples i gobi samting blo mi.’
GEN 23:10 Den Epron i bin sidaun lo dem pipol blo It. Ane Epron i bin ansa po Eibram wea da mitingples blo dem pipol blo It, prant lo ebriwan uda bin wea da dowei blo geit blo da taun. Em i bin spik diskain,
GEN 23:11 ‘Bos blo mi, lisen po mi. Ai gibe dis ples priwan po yu, ane ai gibe yu dis keib priwan insaid dis ples. Prant lo dem pipol blo mi, ai gibem priwan po yu po bere oman blo yu.’
GEN 23:12 Den Eibram baudaun gen wea rispekt po dem pipol blo dat lan.
GEN 23:13 Eibram ansabaik po Epron wea da mitingples blo dem pipol. Em bin spik, ‘Pliz gar. Mata lisen po mi! Ai go pei pul prais po da lan. Teke da mani solong ai ken bere oman blo mi de lo dat ples.’
GEN 23:14 Nau Epron i ansa gobaigen po Eibram diskain,
GEN 23:15 ‘Mai bos, lisen po mi. Da prais blo lan i 400 pis blo silba. Bat yumi tu pren. Mitu mas no woribaut prais. Yagar. Go ane bere oman blo yu.’
GEN 23:16 Eibram i bin gri wea Epron. Em bin gibem po Epron dem pis blo silba wea Epron bin kolem. Eibram bin mekem prant wea dem bigman blo dem pipol blo It. I bin 400 pis blo silba ane i bin stret wea weit wea ol biznisman i mekem wea maketples.
GEN 23:17 Wa! Dat lan blo Epron, wea Makpela, i bin lo istsaid blo da ples blo Mamre. Da lan wea i bin gad da keib insaid ane ebri tri wea dat lan i bin
GEN 23:18 kam lan blo Eibram. Dis griment i bin apen prant wea ebriwan lo da mitingples blo dem pipol blo It.
GEN 23:19 Apta nau, wen Eibram i bin pinis baie lan, em bin go ane bere oman blo em Sera, insaid da keib blo da lan blo Makpela. Diswan prapa klostu po Mamre wea nau i kolem Ebron, wea lan blo Kanan.
GEN 23:20 Da lan ane keib insaid wea da lan i bin kam lan blo Eibram, wea em bin baiem prom dem pipol blo It, po bi beriolples blo ol pipol blo em.
GEN 24:1 Taim i bin pas ane Eibram i bin kam prapa oulman nau, ane da AntapGod i bin meke ol gudsamting po ebriting Eibram i bin mekem.
GEN 24:2 Wandei, Eibram i bin spik po da bossebant blo em uda bos blo ebrisamting blo em. ‘Yagar. Pute an blo yu lo leg blo mi
GEN 24:3 ane ai go meke yu po promis disting po mi prant wea AntapGod, da God uda bin meke skai ane ebriting antap lo skai ane lan ya daun. Ai wande yu po promis yu nogo meke boi blo mi Aizak gad oman prom dem pipol blo Kanan wea ai stap ya melen dempla.
GEN 24:4 Bat yu mas go po kantri blo mi ane po ol kazen blo mi ane teke wan oman kam po Aizak, boi blo mi.’
GEN 24:5 Dat bossebant bin ansabaik po Eibram, ‘Wiswei ip da oman no wande kambaik wea mi po dis lan? Yu go wande mi po teke boi blo yu gobaigen po dat lan prom wea yu bin kamaut a?’
GEN 24:6 Eibram bin spik po bossebant blo em, ‘No! Yu prapa meikso po no teke boi blo mi gobaigen de.
GEN 24:7 Da AntapGod, God uda bin meke skai ane ebriting antap wea skai, i bin teke mi prom ol pamle blo papa blo mi ane prom da ples wea ai bin bon. Da AntapGod i bin spik, em go meke disting po mi diskain, “Po pamlelain blo yu, ai go gibe dis kantri.” Em go sane einzel blo em po go pas, ane yu go teke wan oman kambaigen po boi blo mi prom dat ples.
GEN 24:8 Bat ip da oman no wande kam wea yu, den yu mas no meke disting wea yu bin promis yu go mekem po mi. Bat yu mas no teke boi blo mi gobaigen po dat ples.’
GEN 24:9 Den da bossebant i pute an blo em lo leg blo Eibram, ane em bin promis em go meke disting po Eibram wiskain Eibram i bin odarem po mekem.
GEN 24:10 Den da bossebant blo Eibram bin teke ten kamal blo Eibram ane bin stat lego go nau ane em bin kare olkain gudsamting prom bos blo em. Em bin pres go po da taun wea Nao, bala blo Eibram, i bin stap wea nowessaid blo kantri blo Mesapotamia.
GEN 24:11 Wen da bossebant blo Eibram i bin kesem de, em bin meke dem kamal leidaun ausaid prom taun klostu lo wan wel wea i gad wata. I bin leit aptanun nau ane i bin seimtaim wen ol oman i go ausaid prom taun po teke ol wata.
GEN 24:12 Ane da bossebant blo Eibram i bin prea diskain, ‘AntapGod, God blo Eibram, pliz elpe mi gar po paine oman po boi blo em Aizak. Ane soe lab blo yu po bos blo mi.
GEN 24:13 Ai ya stanap wea dis wel ane dem yangoman blo dis taun, uda no sabe man, ol i ya kam nau po teke wata.
GEN 24:14 Ai go aske wan dem oman po gibe mi wata po dringk prom big watazag blo em. Ip em gibe mi dringk ane em wande gibe dringk po dem kamal, den ai go sabe em da rait oman, da wan yu bin suzem po oman blo Aizak. Wen i go apen diskain, ai go sabe yu bin soe lab blo yu po Eibram.’
GEN 24:15 Bipo da bossebant blo Eibram i bin pinis prea po da AntapGod, wan yangoman i bin kam ausaid prom taun. Em bin kare wan big watazag antap lo solda blo em. Neim blo em i Ribeka. Ribeka em i gel blo Betuel. Betuel i bin boi blo Nao, bala blo Eibram ane oman blo Nao i bin Milka.
GEN 24:16 Ribeka i bin nadakain gudluking gel uda no bin slip wea man yet. Em bin godaun po da wel, pilemap big watazag blo em. Ane wen em bin kam antap gen
GEN 24:17 da sebant blo Eibram bin ran go po mite em ane spik diskain po em, ‘Pliz gar. Yu ken gibe mi smol wata po dringk prom watazag blo yu?’
GEN 24:18 Em ansa, ‘Wa! Dringk gar.’ Ane em bin kuikwan pase da big watazag godaun prom solda blo em, ane kesem wail da man i bin dringk.
GEN 24:19 Wen em bin pinis gibe da bossebant blo Eibram wata po dringk, em bin spik, ‘Ai go wantaim teke ol wata kam po dem kamal antil dempla go gad nap po dringk tu.’
GEN 24:20 Apta em kuikwan kapsaid ol wata ausaid prom da big watazag po dem dringking konteina blo dem kamal, em bin ran go po da wel po teke mo wata kam. Em bin kip teke mo wata antil dem kamal i bin gad nap po dringk.
GEN 24:21 Da bossebant blo Eibram i bin stap kuaiat, no tok, mata wase da yangoman po paindaut ip da AntapGod i bin suze em po bi oman blo Aizak.
GEN 24:22 Wen dem kamal i bin gad nap wata po dringk, da bossebant blo Eibram i bin teke wan prapa dia gold ring ane putem wea nos blo da yangoman ane tu big gold breislet putem wea tu an blo em.
GEN 24:23 Da bossebant blo Eibram i bin tok po em diskain, ‘Mai gel. Uda papa blo yu? Yu tingk i gad nap rum wea aus blo papa blo yu po mi ane ol man blo mi po slip, mata po wan nait a?’
GEN 24:24 Da yangoman i bin ansa diskain gobaigen, ‘Ai gel blo Betuel ane Betuel em boi blo Nao ane Milka, ate blo mi.
GEN 24:25 Mipla gad speis po yupla ebriwan po stap wea mipla, ane mipla gad ol speis po ol dem kamal ane i gad ol kaikai po dem kamal tu.’
GEN 24:26 Den bossebant blo Eibram i bin baudaun, pesdaun ane em bin wosip da AntapGod
GEN 24:27 ane em bin tok po emselp, ‘AntapGod yu prapa gud, yu da God blo Eibram, wea yu no bin luk wansaid po soe lab blo yu ane gudpasin blo yu po bos blo mi. AntapGod, yu bin meke mi wagbaut kam stret lo da rod go po da aus blo kazenbala blo bos blo mi.’
GEN 24:28 Den da yangoman bin ran go po aus blo mama blo em ane em bin spik po dempla ebriting wanem i bin apen.
GEN 24:29 Ribeka i bin gad wan bigbala neim Laban.
GEN 24:30 Wen Laban bin luk dia gold nosring, ane demtu big gold breislet wea tu an blo sisi blo em, ane wen em bin lisen dem tok blo sisi blo em, Laban i bin lego go po da bossebant blo Eibram. Em bin stil stanap lo dem kamal wea da wel.
GEN 24:31 Laban i spik po da sebant blo Eibram, ‘Alo gar, mai pren. Da AntapGod i bin blese yu. Yagar, i no rait po yupla po weit ya ausaid dis taun. Kam. Ai bin pinis meke speis redi ane ples po dem kamal.’
GEN 24:32 Den da bossebant blo Eibram i bin go insaid da aus, ane Laban i bin tekemaute ol samting prom dem kamal, ane meke ol gud speis po ol kamal po slip ane gibe dem kamal kaikai. Den Laban i bin teke wata kam po da bossebant blo Eibram ane dem man blo em, po wase leg blo dempla.
GEN 24:33 Den em bin sete teibol pute ol kaikai antap. Bat da bossebant blo Eibram i spik diskain, ‘Ai nogo kaikai antil ai go spik wanem ai bin kam ya po.’ Laban i ansa, ‘Wa. Wiswei?’
GEN 24:34 Da bossebant blo Eibram i ansa, ‘Ai da bossebant blo Eibram.
GEN 24:35 Da AntapGod i bin blese bos blo mi ane em gad ol nadakain plenti samting. Da AntapGod i bin gibe em tumas sip, gout ane ol plenti buluk ane kau, ane ol mina tumas silba ane mina tumas gold, ol plenti man ane oman sebant, ane plenti kamal, ane ol dongki.
GEN 24:36 ‘Ane Sera oman blo da bos blo mi Eibram, em bin bone pikinini. Em i bigman nau ane Eibram i bin gibe boi blo em ebri gudsamting wea em i gad.
GEN 24:37 Bos blo mi bin meke mi po promis disting ya po em. Em bin spik po mi, “Yu nogo meke Aizak gad oman prom dem pipol blo Kanan, wea ai stap ya melen dempla.
GEN 24:38 Bat yu go po pipol blo papa blo mi, po ol kazenbala blo mi ane teke wan oman kam po boi blo mi Aizak.”
GEN 24:39 ‘Ai bin spik po bos blo mi, “Wiswei ip da oman no wande kambaigen lo mi a?”
GEN 24:40 Bat, bos blo mi, Eibram, i bin ansa ane spik diskain po mi, “Da AntapGod uda meke ebriting wea laip blo mi, i go mekem. Em i go sane einzel blo em go wea yu, solong da einzel go soe uda i gobi oman blo Aizak. Yu go teke wan oman kam po boi blo mi prom ol kazen blo mi, prom ol pipol blo papa blo mi.
GEN 24:41 Wen yu go go po ol kazenbala blo mi ane ip dempla nogo gibe da yangoman po yu, yu mas no meke disting wea yu bin promis yu go mekem po mi.”
GEN 24:42 ‘Ai bin kam tidei po da wel, ane ai bin prea, “AntapGod, God blo Eibram. Yagar. Mata yu ken soe mi da oman blo Aizak.
GEN 24:43 Ai ya stanap wea dis wel. Wen wan yangoman uda i no sabe man i go kam ausaid po teke wata, ai go aske em po smol dringk prom big watazag blo em.
GEN 24:44 Ip em go gibe mi ane ol kamal blo mi wata po dringk, yu laue em po kam da oman wea da AntapGod bin suzem po boi blo bos blo mi.”
GEN 24:45 ‘Bipo ai bin pinis prea kuaiatwan, Ribeka i bin kam ausaid wea big watazag antap lo solda blo em ane em bin lego godaun po da wel po teke wata. Ai bin spik diskain po em, “Pliz gar. Yu ken gibe mi smol wata po dringk a?”
GEN 24:46 Em bin kuikwan pute da big watazag godaun prom solda blo em ane em bin spik diskain, “Dringk gar ane ai go wantaim gibe wata po dem kamal blo yu tu.” Den apta ai bin dringk wata, em bin wantaim gibe wata po dem kamal blo mi po dringk.
GEN 24:47 ‘Den ai bin aske em, “Mai gel, uda papa blo yu?” Em bin ansa, “Ai gel blo Betuel ane Betuel i boi blo Nao ane Milka, ate blo mi.” Ai bin pute ring wea nos blo em ane demtu breislet wea tu an blo em.
GEN 24:48 ‘Den ai bin baudaun pesdaun ane wosip da AntapGod, ane ai bin spik, “AntapGod yu prapa gud, yu God blo bos blo mi Eibram.” Ai eso em po teke mi kam stret po da rait ples, po wel blo bala blo bos blo mi, solong ai ken aske wan oman blo dis aus po kam oman blo boi blo em.
GEN 24:49 Wa, diskaintaim, ip yupla go meke ol samting lo gudwei ane prapawei po bos blo mi, spik mi gar! Ip yupla nogo mekem, spik mi solong ai go trai luk wanem nau ai go mekem.’
GEN 24:50 Den Laban ane Betuel bin ansa da bossebant blo Eibram diskain, ‘Wa. Ip da AntapGod bin meke diswan, wel mipla kan meke nating.
GEN 24:51 A wa! Ribeka em ya. Teke em ane go. Meke em po kam oman blo Aizak, boi blo bos blo yu, wiskain da AntapGod bin spik.’
GEN 24:52 Wen da bossebant blo Eibram i bin lisen wanem dempla bin spik, em bin baudaun ane bin wosip da AntapGod.
GEN 24:53 Ane bossebant blo Eibram i bin tekemaute ol nais samting blo silba ane gold po werem wea bodi ane ol klos, ane em bin gibem po Ribeka. Em wantaim gibe ol mina prapa dia samting po bala blo Ribeka ane mama blo em.
GEN 24:54 Den apta, bossebant blo Eibram ane ol man blo em bin kaikai, ane dempla bin slip de po wan nait. Wen bossebant blo Eibram ane ol man blo em bin gedap moningtaim nau, da bossebant bin spik diskain po bala ane mama blo Ribeka, ‘Pliz gar. Sane mi po gobaigen po da bos blo mi.’
GEN 24:55 Bala ane mama blo Ribeka bin ansa, ‘Laue Ribeka po stap ya sotwail wea mipla po baut ten dei, den apta em ken go.’
GEN 24:56 Bat da bossebant blo Eibram ansa po demtu diskain, ‘No meke mi stap bikoz da AntapGod i bin meke mi paine da oman po Aizak, boi blo bos blo mi. Laue mi po go, solong ai ken gobaigen po da bos blo mi.’
GEN 24:57 Bala ane mama blo Ribeka i bin spik diskain po da sebant, ‘Mitu go singaut Ribeka kam po aske em wiswei em tingk.’
GEN 24:58 Ane demtu bin ala po Ribeka po kam ane demtu aske em diskain, ‘Wiswei yu tingk, yu wande go wea dis man a?’ Em bin ansa po demtu diskain, ‘Wa! Ai wande go.’
GEN 24:59 So pamle blo Ribeka i bin sane Ribeka ane oman uda bin groemape Ribeka prom wen em bin beibi, po go wea bossebant blo Eibram ane dem man blo em.
GEN 24:60 Ane pamle blo Ribeka bin blese Ribeka, ane dempla i bin spik diskain: ‘Sisi blo mipla, mait yu go kam mama blo ol prapa plenti pipol! Mait ol pamlelain blo yu go smase dem pipol uda enami blo yupla.’
GEN 24:61 Den Ribeka ane dem oman sebant blo em, bin klaimap antap lo dem kamal, ane ol bin lego gobaigen wea bossebant blo Eibram ane dem man blo em.
GEN 24:62 Baut seimtaim nau Aizak i bin kam prom Bilairoi. Ane em i bin stap lo eria blo da Negeb.
GEN 24:63 Wen i bin kam leit aptanun nau, Aizak i bin go po wagbaut tingk lo wan klia ples, ane wen em bin luk go longwei, em bin luk ol kamal wagbaut kam.
GEN 24:64 Ane wen Ribeka bin luk go longwei em bin luk Aizak. Em bin kuikwan godaun prom da kamal.
GEN 24:65 Den em bin spik diskain po bossebant blo Eibram, ‘Ei! Uda dat man lo dat ples de, ane em ya wagbaut kam po mipla?’ Da bossebant i bin ansa, ‘Diswan i bos blo mi. Neim blo em Aizak.’ Den Ribeka i bin tekemaute da edskap blo em ane em bin kabare pes blo em.
GEN 24:66 Da bossebant blo Eibram i bin yan po Aizak ebrisamting wanem em bin mekem.
GEN 24:67 Den Aizak i bin teke Ribeka go insaid tent blo mama blo em Sera, da seim tent wea em bin stap insaid wen em bin laip. Aizak bin kam man blo Ribeka ane Ribeka em bin kam oman blo Aizak. Ane Aizak bin prapa laik Ribeka ane Ribeka bin mekem pilgud, bikoz Aizak i bin stil pil mina sore bikoz mama blo em bin lus, ane em bin api nau.
GEN 25:1 Eibram bin gad nada oman apta Sera. Neim blo em Ketura.
GEN 25:2 Em bin bone siks boi pikinini po Eibram ane kole dempla, Zimran, Zoksan, Medan, Midian, Isbak ane Sua.
GEN 25:3 Zoksan i bin papa blo Siba ane Dedan. Ane dem pamlelain blo Dedan i bin dem pipol blo Asur, Letus ane dem pipol blo Lium.
GEN 25:4 Dem boi pikinini blo Midian i bin Epa, Eper, Anok, Abida, ane Elda. Ebri demwan ya i bin ol pikinini blo Ketura.
GEN 25:5 Eibram i bin meke main blo em po gibe ebri gudsamting blo em po Aizak.
GEN 25:6 Bat po dem boi pikinini blo ol dem nada oman blo Eibram, wen Eibram bin stil laip em bin gibe ol mina gudsamting po dempla. Den em bin sanewei dempla prom boi blo em Aizak, go po dem lan lo istsaid. Eibram no bin wande dempla po stap lo seimples wea Aizak i bin stap.
GEN 25:7 Eibram i bin kese 175 iya oul.
GEN 25:8 Eibram i bin prapa oulman wen em bin lus. Em bin gad prapa long ane gudlaip. Wen em bin ole laswin blo em, em bin go ane zoine ol pamle blo em uda bin pinis ded.
GEN 25:9 Tu boi blo Eibram, Aizak ane Ismaiel i bin bere em insaid lo da keib blo Makpela wea lan blo Epron. Epron em i boi blo Zoar da It man, ane dis lan i bin lo istsaid blo Mamre.
GEN 25:10 Diswan lan wea Eibram i bin baiem wea da mitingples blo dem pipol blo It. Demtu bin bere em de wea Sera, oman blo em.
GEN 25:11 Apta wen Eibram bin ded, God i bin meke ol mina prapa gudsamting po Aizak. Ane Aizak bin go po stap de lo Bilairoi wea eria blo Negeb.
GEN 25:12 Diswan ya stori blo pamlelain blo Ismaiel. Mama blo Ismaiel i bin Eiga da sleib oman, wea Sera uda bin gibem po Eibram po bi nada oman po em.
GEN 25:13 Ya nau dem neim blo dem boi pikinini blo Ismaiel. Neim blo dempla i stat prom da bigwan wen dempla bin bon. Nebaiot, em pas boi blo Ismaiel, ane Kedar, Adbil, Mibsam,
GEN 25:14 Misma, Duma, Masa,
GEN 25:15 Adad, Tema, Zetur, Napis, ane Kedema.
GEN 25:16 Prom dem tuelb boi pikinini dem tuelb pamlelain bin stat. Ebriwan kare neim blo dempla oun pamlelain ane dempla stap lo dempla oun ples.
GEN 25:17 Ismaiel i bin kese 137 iya oul. Em bin ole laswin blo em ane em bin zoine ol pamle blo em uda bin pinis ded.
GEN 25:18 Dem pamlelain blo Ismaiel bin lego go po stap lo da lan melen wea Abila ane Sur. Dis lan i lo istsaid lo kantri blo Izipt, wea da bigrod wea i go po lan blo Asu. Ane Ismaiel ane pamlelain blo em i bin stap nada ples prom dem nada pamlelain blo Eibram bikoz ol bin gense wananada.
GEN 25:19 Diswan ya stori blo pamlelain blo Aizak. Em boi blo Eibram ane Eibram bin papa blo Aizak.
GEN 25:20 Wen Aizak bin kese 40 iya oul, em bin kam man blo Ribeka. Ribeka bin gel blo Betuel. Betuel em man blo Aram prom kantri blo Mesapotamia ane Ribeka i bin gad wan bala neim Laban.
GEN 25:21 Aizak bin prea po AntapGod po aske da AntapGod po elpe oman blo em bikoz em no bin gad pikinini yet. Ane da AntapGod i bin mekem wanem Aizak i bin aske em po mekem, ane apta, Ribeka i bin kam pamle wea tuin.
GEN 25:22 Dem boi pikinini i bin prapa pus gense wananada insaid beli blo Ribeka. I bin wase demtu pait gense wananada. Ane Ribeka bin aske da AntapGod diskain, ‘Aukam disting i apen po mi?’
GEN 25:23 Ane da AntapGod i bin spik po Ribeka, ‘Yu gad tu boi pikinini insaid beli blo yu ane demtu go kam tu ate blo tu dipren dipren pamlelain blo pipol. Demtu boi pikinini wea i go kamaut prom yu, demtu go gad pikinini ane dempla pamlelain go prapa pait gense wananada. Pamlelain blo wan boi pikinini i gobi mostrong den pamlelain blo da nadawan. Da pas boi pikinini i go kam sebant blo da las boi pikinini.’
GEN 25:24 Wen i bin taim blo Ribeka po bon, em bin bone tu beibi.
GEN 25:25 Pas boi pikinini i bin kamaut gad prapa red skin. Em gad tumas eya wase em bin were wan kout blo animal skin. Apta, dempla bin kolem Iso.
GEN 25:26 Stretwei sekan boi pikinini i bin kamaut tu. Em bin kese leg blo Iso taitwan kam ausaid. Da sekanwan i bin kolem Zekop. Aizak i bin 60 iya oul wen Ribeka i bin bone demtu boi pikinini.
GEN 25:27 Wen demtu boi pikinini i bin kam bigman nau, Iso bin dedli man po anting. Em bin man uda laik wagbaut ausaid lo bus, bat Zekop i bin dipren. I bin kuaiat man uda bin mata stap ane wok klostu po wea dempla i stap.
GEN 25:28 Aizak bin prapa laik Iso, bikoz em bin laik po kaikai dem mit blo dem bus animal wea Iso i bin kilem. Bat Ribeka i bin prapa laik Zekop.
GEN 25:29 Wantaim Zekop i bin kuke sup. Den Iso i bin kam prom anting ane i bin mina prapa taiat ane anggre.
GEN 25:30 Iso spik diskain po Zekop, ‘Yagar. Ai prapa anggre! Ariap. Gibe mi sam red bezdabol sup.’ (Diswan wiskain em bin gede dis nada neim blo em, Edom, wea i min ‘red’.)
GEN 25:31 Zekop ansa po em diskain, ‘Orait! Bat pas yu mas gibem po mi dem rait blo da pasbon boi pikinini, bikoz yu da bigwan prom yumi. Den apta ai go gibe yu sam sup.’
GEN 25:32 Iso i spik gen, ‘Wa, tekem, i blo yu. Ariap, ai tingk ai go ded prom anggre. Wiskain dem rait blo da pasbon boi go elpe mi nau bikoz ai prapa anggre?’
GEN 25:33 Zekop i bin spik prapa strong po Iso diskain, ‘Orait. Bat pas, yu mas meke strongpromis, yu go gibe mi dem rait blo da pasbon boi pikinini bikoz yu bigbala prom yumi.’ So Iso bin meke promis po em, ane Iso bin sele rait blo da pasbon boi po Zekop.
GEN 25:34 Den Zekop i bin gibe Iso sam bred ane sam sup, ane Iso bin mina lego po kaikai. Apta wen em belipul em bin lego go. Tru gar! Iso no bin kea o gad eni piling em i bin gibe dem rait blo da pasbon boi po bala blo em.
GEN 26:1 I bin gad wan prapa nadakain big anggretaim wea Aizak i bin stap, seimkain wase da taim blo Eibram wen em bin stil laip. Ane Aizak bin go ane libe Bilairoi ane em bin go po Gera, wan nada ples, po King Abimalek uda i bin king blo dem pipol blo Pilistia.
GEN 26:2 Da AntapGod bin soe emselp po Aizak ane bin spik diskain po em, ‘Yu nogo po Izipt bat yu mata go stap lo da ples wea ai go soem po yu.
GEN 26:3 Stap ya lo dis ples blo Gera wase ausaidman. Ai go elpe yu, ane ai go blese yu, yu ane po pamlelain blo yu. Ai go gibe ebridem ples ya, ane ai go mekem kam tru strongpromis wea ai bin spik ai go mekem po papa blo yu Eibram.
GEN 26:4 Ai go meke pamlelain blo yu mina prapa plenti, wase dem sta antap wea skai ane ai go gibem po pamlelain blo yu ebridem ples ya. Ane tru pamlelain blo yu ai go blese dempla; ebridem pipol uda stap lo dempla oun kantri ya lo ert.
GEN 26:5 Ai go mekem diskain bikoz Eibram i bin prapa lisen po mi. Em bin prapa mekem wanem ai bin odarem po mekem ane em bin prapa lisen po demwei blo mi, dem tok blo mi, ane pole dem lo blo mi.’
GEN 26:6 Aizak i bin stap nau wea da ples blo Gera.
GEN 26:7 Wandei, sam dem man blo ples blo Gera bin aske Aizak baut oman blo em. Aizak ansa dempla diskain, ‘Em sisi blo mi’, bikoz em bin prait po spik, ‘Em oman blo mi.’ Aizak i bin tingk diskain, ‘Bambai dem man blo dis ples go kile mi prom Ribeka, bikoz em prapa gudluking oman.’
GEN 26:8 Wantaim, wen Aizak i bin stap de po gudwail, King Abimalek uda bin king blo dem pipol blo Pilistia, bin luk go ausaid prom wan winda ane em bin luk Aizak gasu ane kise oman blo em, Ribeka.
GEN 26:9 Den King Abimalek bin singaut po Aizak po kam, ane em bin spik diskain po em, ‘I mina tru! Ribeka, em oman blo yu. Aukam yu bin spik diskain, “Em sisi blo mi”?’ Aizak i ansa em diskain, ‘Bikoz ai bin tingk sam dem man go kile mi ane teke em.’
GEN 26:10 King Abimalek i kip tok gen, ‘Yu no spostu meke diskainting po mipla! Wiswei ip wan prom dem man bin slip lo oman blo yu. Ip disting i bin apen, den God mait bin panse mi ane pipol blo mi prom meke nugudting.’
GEN 26:11 Abimalek bin tok prapa strong ane gibe oda po ebri pipol blo em, ane em bin spik diskain, ‘Eni man uda go meke eni badsamting po dis man o oman blo em, i go ded.’
GEN 26:12 Nau lo dat seim ples blo Gera wea Aizak i bin stap, em bin plante ol sid blo wit. Wea da seim iya andredtaim mo kaikai i bin kamaut prom dem sid blo wit. Da AntapGod i bin meke ol gudsamting po em.
GEN 26:13 Den Aizak i bin gad ol prapa plenti gudsamting. Em bin kip gad ol mo ane mo samting antil em bin kam prapa risman.
GEN 26:14 Aizak bin kip gede ol prapa plenti sip, gout, buluk ane kau. Ane em bin gad ol prapa plenti sebant tu. Ane wa, dem pipol blo Pilistia bin zeles Aizak.
GEN 26:15 Nau dem pipol blo Pilistia bin pilemapem wea graun, ebridem wel wea dem sebant blo papa blo Aizak i bin digemapem lo da taim blo Eibram.
GEN 26:16 Den King Abimalek bin spik diskain po Aizak, ‘Yu gowei prom mipla. Yupla kam prapa mostrong den mipla.’
GEN 26:17 So Aizak i bin lego go ane libe taun blo Gera biain wea em bin stap ane em bin mub go ane stap nau wea dem tent lo da big bali ausaid lo Gera.
GEN 26:18 Aizak ane ol sebant blo em bin digemap dem wel gen, dem seim wel Eibram i bin mekem pas. Ane Aizak i bin kole dem seim neim wea papa blo em i bin kolem. Dem pipol blo Pilistia bin pilemapem wea graun dem wel apta wen Eibram bin ded.
GEN 26:19 Bat wandei, wen dem man uda lugaut sip blo Aizak bin diginem, dempla bin paine nada preswata wel lo da big bali blo Gera. Dempla bin paine nadakain plenti wata.
GEN 26:20 Bat dem man blo Gera uda lugaut ol animal bin kam kleime da wel. Dempla bin spik diskain, ‘Dis wata i blo mipla.’ So big graul bin stat wea dem man uda lugaut dem animal blo Aizak ane dem man blo Gera. Prom diswan Aizak bin kole da wel Esek wea i min ‘po graul’.
GEN 26:21 Apta datwan, dem sebant blo Aizak bin digine nada wel, ane dem man blo Gera bin kam, graul gen wea dem sebant blo Aizak dat dempla bin bos blo da wel tu. Aizak bin kole da wel Sitna, wea i min ‘gense wananada’.
GEN 26:22 Aizak bin libe demtu wel ane dem sebant blo Aizak bin digine nada wel lelbet longwei. Dem man blo Gera nomo bin kam ane graul wea dem sebant blo Aizak. Aizak i bin kole da wel Riobot, wea i min ‘plenti speis’. Ane Aizak bin spik diskain, ‘Diskaintaim da AntapGod i bin meke speis po yumpla ebriwan, ane yumpla go kam plenti lo dis ples.’
GEN 26:23 Den prom de Aizak ane ol pipol blo em bin libe dat ples biain ane bin mub go po ples blo Bisiba.
GEN 26:24 Ane lo dat seim naittaim wen Aizak dempla bin kesem de lo Bisiba, da AntapGod bin soe emselp po Aizak ane em bin spik diskain, ‘Ai da God blo papa blo yu, Eibram. Yu no prait bikoz ai ebritaim lo yu ane ai go blese yu ane ai go meke ol pamlelain blo yu nadakain plenti bikoz Eibram i bin oltaim lisen po mi.’
GEN 26:25 Aizak i bin meke olta de, ane em bin wosip da AntapGod, ane Aizak bin setemap tent blo em po stap de. Dem sebant blo em bin digine nada wel.
GEN 26:26 Den wandei King Abimalek i bin go prom Gera go po Bisiba, lo Aguzat uda ebritaim gibe em adbais, ane Paikol uda bos blo dem amiman blo King Abimalek.
GEN 26:27 Aizak spik po demplatri diskain, ‘Aukam yuplatri kam po luk mi? Baizi, yupla mas prapa eite mi ane yupla bin prapa meke mi kamaut prom ples blo yupla?’
GEN 26:28 Demplatri man ansare Aizak, ‘Mipla prapa sabe da AntapGod em i ebritaim elpe yu. Mipla bin tingk mipla wande meke disting wanem mipla spik mipla go mekem lo yu. Laue mipla gar po meke wan strong kontrak lo yu
GEN 26:29 solong yu nogo meke eni badsamting po mipla, seimkain wiskain mipla no bin meke badsamting po yu. Mipla bin mata meke ol gudpasin po yu ane wen mipla bin sanewei yu go, at blo mipla bin pil orait. I prapa klia da AntapGod i bin blese ebriting yu mekem.’
GEN 26:30 Wa, Aizak i bin meke big pisting, em ane King Abimalek, Aguzat ane Paikol i bin gad prapa big kaikai.
GEN 26:31 Wen i bin elimoning Aizak ane King Abimalek, Aguzat ane Paikol i bin gedap ane dempla bin meke da strongpromis wea dempla spik dempla go mekem lo wananada. Ane Aizak i bin yawo demplatri, den dempla at i bin orait wen dempla bin lego go prom Bisiba.
GEN 26:32 Lo da seimdei wen King Abimalek bin gobaigen aus, dem sebant blo Aizak bin kam tok po Aizak baut da wel wea dempla bin diginem ane ol bin spik diskain po em, ‘Ei! Mipla bin paine wata!’
GEN 26:33 So Aizak i bin kole da wel Siba, wea i min ‘strongpromis’. Tidei nau i gad taun de kolem Bisiba wea i min ‘wel blo strongpromis’.
GEN 26:34 Wen Iso i bin poti iya oul, em bin maret tu oman blo It, Zudit gel blo Biri ane Basemat gel blo Elon. Demtu gel bin kam oman blo Iso.
GEN 26:35 Demtu oman blo Iso i bin meke laip blo Aizak ane Ribeka prapa nugud.
GEN 27:1 Aizak bin kam prapa oulman nau ane em bin klosap po blain tu, em kan luk prapa. Em bin singaut po dat bigboi blo em Iso po kam ane em bin spik po em diskain, ‘Mai boi.’ Ane Iso ansa em, ‘Wa. Mi ya. Wiswei?’
GEN 27:2 Aizak spik, ‘Mina tru gar. Ai prapa oulman nau ane ai no sabe wattaim ai go ded.
GEN 27:3 Teke ol samting blo yu, ol dem bounaro, ane go ausaid po anting lo bus ane teke mit blo bus animal kam po mi po kaikai.
GEN 27:4 Den kukem po mi da nais kaikai gar. Mekem wase da peibretwan blo mi, ane tekem kam po mi po kaikai. Den ai go aske da AntapGod po blese yu nau, seimkain wiskain da AntapGod i bin blesem pas po ate blo yu Eibram. Ai go aske da AntapGod bipo ai go ded.’
GEN 27:5 Wen Aizak i bin tok po Iso, Ribeka bin lisen tu. Wa, wen Iso bin lego go po bus po anting,
GEN 27:6 Ribeka bin spik po Zekop diskain, ‘Ei! Ai bin lisen papa blo yu spik diskain po bala blo yu Iso,
GEN 27:7 “Teke mit blo bus animal kam po mi, ane kuke nais kaikai solong ai ken kaikai, den ai go aske da AntapGod po blese yu. Ai go askem prant lo da AntapGod po meke disting bipo ai go ded.” ’
GEN 27:8 Ribeka spik gen po Zekop, ‘Mina tru gar mai boi. Prapa lisen po tok blo mi wiskain ai oda yu.
GEN 27:9 Yu go po dem gout, ane teke tu yang patwan kam po mi, solong ai go kuke nais kaikai po papa blo yu, da prapa peibret blo em.
GEN 27:10 Den yu go tekem go po papa blo yu po kaikai, solong wen em go pinis kaikai em go aske da AntapGod po blese yu bipo em go ded. Den yu go gede da blesing bipo Iso.’
GEN 27:11 Bat Zekop i bin ansa po mama blo em diskain, ‘Prapa tru gar mama. Yumi sabe bala blo mi Iso. Bodi blo em i wase em were kout blo animal skin, ane bodi blo mi, i wase smud.
GEN 27:12 Ip papa blo mi i go tase bodi blo mi, den em go sabe ai bin mekpul em. Wa, Papa blo mi i go aske da AntapGod po kerse mi ane em nogo aske da AntapGod po blese mi.’
GEN 27:13 Ribeka i bin ansa po Zekop diskain, ‘Mai boi, lete ol dem nugud samting kerse laip blo mi. Mata lisen po tok blo mi ane go, teke demtu yang pat gout kam po mi.’
GEN 27:14 Apta, Zekop i bin lego go ane kile demtu gout, klinem ane tekem kam po mama blo em. Ane mama blo em bin kuke nais kaikai, prapa peibret blo Aizak.
GEN 27:15 Den Ribeka i bin teke gud klos blo Iso kam wea em bin gad, ane meke Zekop po werem.
GEN 27:16 Den em bin teke dem skin blo dem gout, meke tu glab ane pasem lo tu an blo Zekop, teke mo skin pasemraun lo da nek pat blo em.
GEN 27:17 Den Ribeka i bin gibe Zekop da nais kaikai, ane bred wea em bin pinis kukem.
GEN 27:18 Apta, Zekop i bin lego go po papa blo em, ane em bin spik diskain po em, ‘Papa.’ Ane Aizak i ansa gobaigen po em, ‘Wiswei gar, mai boi? Uda yu?’
GEN 27:19 Zekop i spik po papa blo em, ‘Diswan mi ya Iso, bigboi blo yu. Ai bin mekem wanem yu bin spik mi po mekem. Yagar sidaun nau ane kaikai mit blo bus animal, solong yu go aske da AntapGod po gibe blesing po mi.’
GEN 27:20 Bat Aizak spik diskain po boi blo em, ‘Mai boi, wiskain yu bin painem kuikwan?’ Em ansa gobaigen po da papa blo em diskain, ‘Da AntapGod, God blo yu, i bin elpe mi po painem kuikwan.’
GEN 27:21 Den Aizak i bin spik po Zekop, ‘Yagar, kam klostu po mi gar mai boi, solong ai go tase yu. Ai wande meikso yu mai boi Iso.’
GEN 27:22 Zekop bin mub go klostu po papa blo em Aizak. Wen Aizak bin tase Zekop, Aizak bin tok po emselp diskain, ‘Bois blo em i bois blo Zekop, bat dem an i an blo Iso.’
GEN 27:23 Aizak, em i kan megaraut Zekop bikoz dem an blo Zekop i bin gad plenti eya wase dem an blo Iso. So Aizak i bin redi po meke blesing po Zekop.
GEN 27:24 Bat Aizak i bin spik gen, ‘Ei! Sa, yu prapa boi blo mi Iso a?’ Em ansarem, ‘Wagar, diswan mi ya, Iso.’
GEN 27:25 Den Aizak i spik, ‘Teke da kaikai kam po mi, ane ai go kaikai, den ai go aske da AntapGod po blese yu.’ Zekop i bin teke dem kaikai kam po Aizak ane em i bin kaikai. Zekop bin teke wain kam, ane em bin dringk. Den Aizak bin spik diskain po em,
GEN 27:26 ‘Yagar, mai boi. Kam klostu ane kise mi gar.’
GEN 27:27 Zekop bin kam klostu po Aizak ane kise em ane Aizak i bin smele da smel blo dem klos blo Iso. Da smel i bin prubem po Aizak dat diswan i Iso. So nau em bin blesem diskain ane em spik, ‘Tru gar, da smel blo boi blo mi i wase ol pres gadan smel wea da AntapGod i bin blesem.
GEN 27:28 Ai aske God po oltaim meke diu po wete dem gadan wea i gad kaikai blo yu ane pamlelain blo yu, ane ai aske God po oltaim meke ol gadan blo yu po groe ol plenti gud kaikai blo wit ane wain.
GEN 27:29 Ai aske God po meke ebri pipol uda stap lo ert, ol gobi sebant blo yu ane ol pamlelain blo yu. Ai aske God po meke yu ane ol pamlelain blo yu po bi bos blo ebri kazenbala blo yu. Dempla go lisen tok ane pole oda blo yu ane pamlelain blo yu. Ip enibodi kerse yu den God go kerse dempla, ane ip enibodi blese yu den God go blese dempla.’
GEN 27:30 Wen Aizak bin pinis aske God po blese Zekop lo seimtaim wen Zekop bin go ausaid prom da tent, Iso i bin kambaik prom anting.
GEN 27:31 Iso bin wantaim kuke nais kaikai ane em bin tekem go po papa blo em. Den em i spik diskain po papa blo em, ‘Yagar! Papa sidaun nau ane kaikai mit blo bus animal wanem ai bin kilem po yu, solong yu go aske God po blese mi.’
GEN 27:32 Papa blo Iso i ansa po em diskain, ‘Uda yu?’ Em ansarem, ‘Diswan mi ya Iso, bigboi blo yu.’
GEN 27:33 Den Aizak bin prapa prait ane seik obamak, ane em bin tok diskain, ‘Uda datwan nau, wea em bin go po teke mit blo bus animal kam po mi? Ai bin pinis kaikai ane ai bin pinis aske God po blese em. Ai kan! Ai kan seinze blesing. I blo em poeba.’
GEN 27:34 Wen Iso i bin lisen dem tok wanem em papa bin spik, em bin krai prapa laudwan lo wailwei, ane em bin spik diskain po papa blo em, ‘Yagar! Papa, aske God po blese mi tu gar.’
GEN 27:35 Bat papa blo em i ansa po em diskain, ‘Bala blo yu bin kam ane em mekpul mi. Ai bin wande aske God po meke blesing po yu, bat ai bin aske God po meke blesing po bala blo yu.’
GEN 27:36 Iso i spik gen, ‘Prapa tru, neim blo em i Zekop. Em man uda mekpul ol pipol. Diswan da sekan taim em bin mekpul mi! Em bin kam ane teke dem rait blo pasbon boi pikinini, wea ai da pasbon boi blo yu, ane nau em bin teke blesing blo mi wea God spostu gibem po mi.’ Den Iso i bin spik, ‘Yu ken stil aske God gar po meke wan blesing po mi a?’
GEN 27:37 Aizak ansa Iso diskain, ‘Ai bin pinis meke em po bi bos blo yu, ane ai bin meke ebri kazen blo em po bi ol sebant blo em, ane ai bin aske God po oltaim meke ol gadan blo em po groe prapa plenti wit ane wain. Yagar mai boi! Ai kan meke nating po yu nau.’
GEN 27:38 Iso bin kip aske papa blo em diskain, ‘Papa, plizgar! Ken yu stil meke nada blesing a? Yagar papa, aske God po meke wan blesing po mi tu gar!’ Iso bin base krai, mina laudwan.
GEN 27:39 Den papa blo em Aizak bin ansa po Iso diskain, ‘Orait! Ai go blese yu diskain. Yu ane pamlelain blo yu nogo gad gud lan po groe olkain gadan kaikai ane ol diu prom antap nogo wete dem gadan kaikai blo yu.
GEN 27:40 Yu ane ol pamlelain blo yu go oltaim paite ol nada pipol. Yu ane ol pamlelain blo yu gobi sebant blo bala blo yu ane ol pamlelain blo em. Bat apta, dem pamlelain blo em nomo gobi bos blo ol pamlelain blo yu.’
GEN 27:41 Tru gar, Iso prapa no bin laik Zekop bikoz em bin teke blesing blo em. Iso bin tok po emselp ane spik diskain, ‘Da taim i klostu po papa blo mi go lus ane mipla go krai. Wen mipla go pinis krai, den ai go go po kile Zekop.’
GEN 27:42 Bat wen Ribeka bin paindaut Iso i bin tingbaut po kile Zekop, Ribeka bin singaut po Zekop po kam ane em bin spik diskain po em, ‘Yagar. Bala blo yu Iso wande peibaik. Em go kile yu.
GEN 27:43 Mai boi. Yu lisen po mi. Yu mas kuikwan ranwei go po bala blo mi Laban, de lo taun blo Aran.
GEN 27:44 Ane yu mas stap lo em po gudwail, antil da big wail blo bala blo yu i go pinis.
GEN 27:45 Ane wen wail blo bala blo yu i go pinis nau, em go piged wanem yu bin mekem po em. Den ai go sane man go po spik po yu po kam ane teke yu kambaigen prom de. Ai no wande luze tu boi blo mi lo seimdei.’
GEN 27:46 Den Ribeka bin tok ane spik diskain po Aizak, ‘Ai prapa no laik demtu oman blo Iso. Demtu i It oman. Demtu prapa meke laip blo mi prapa nugud. Ai no wande Zekop po gad eni oman prom dis ples ya. Ai wande ded, no stap laip bikoz ai no wande luk wan It oman po kam oman blo mai boi Zekop!’
GEN 28:1 Den Aizak i bin singaut Zekop po kam po em ane em bin blese em, ane bin oda em diskain, ‘Lisen ya po mi mai boi. Yu nogo maret eni dem Kanan oman blo ya.
GEN 28:2 Yu wantaim ariap go po kantri blo Mesapotamia go po pamle blo ate Betuel. Em papa blo mama blo yu. Ane wan gel prom de i go kam oman blo yu, wan gel blo awa Laban, uda bala blo mama blo yu.
GEN 28:3 Ai aske da Strong AntapGod po blese yu, ane yu go gad plenti pikinini ane ol plenti pamlelain i go kamaut prom yu.
GEN 28:4 Den ai go aske God po gibe yu da blesing wea em bin gibem po ate blo yu Eibram. Diswan i po yu ane pamlelain blo yu, solong yu gobi bos blo da lan wea yu stap ya nau wase ausaidman. Diswan nau da lan wea God i bin gibem po Eibram.’
GEN 28:5 Apta da tok i bin pinis, Aizak i bin sane Zekop go nau, ane em bin go po kantri blo Mesapotamia, po dat awa blo em Laban, uda boi blo Betuel. Em man blo Aram prom Mesapotamia ane em bala blo Ribeka, uda mama blo Zekop ane Iso.
GEN 28:6 Den Iso, bala blo Zekop, em bin paindaut Aizak bin aske God po blese Zekop, ane Aizak bin sane Zekop go po kantri blo Mesapotamia po maret wan oman prom de. Iso bin paindaut em bin blese Zekop tu, ane bin oda Zekop diskain, ‘Mai boi, yu no gobi man blo wan dem Kanan oman blo ya.’
GEN 28:7 Iso i bin paindaut Zekop bin prapa lisen po papa ane mama blo em, ane em bin pinis go po Mesapotamia.
GEN 28:8 Iso bin prapa sabe nau papa blo em no api wea ol dem Kanan oman.
GEN 28:9 So Iso bin go po Ismaiel, awa blo em. Em i boi blo Eibram, ane Iso bin maret Magalat, gel blo Ismaiel. Magalat bin sisi blo Nebaiot. Em bin gel blo Ismaiel ane Ismaiel bin boi blo Eibram.
GEN 28:10 Zekop bin libe taun blo Bisiba biain, ane em bin lego go po ples blo Aran lo kantri blo Mesapotamia.
GEN 28:11 Wandei, wen em bin kip wagbaut em bin kam po wan ples ane em bin stap de po wan nait bikoz da san i bin redi po godaun. Em bin teke wan dem ston prom de raun, den em bin mekem wase pela po em po slip lo dat ples.
GEN 28:12 Wen em bin slip nau, em bin luk lo drim blo em, i bin gad plenti step, wea i stat prom ya daun ane i bin go, kipgo, go antap po eben. Em bin luk ol einzel blo God bin go antap ane kamdaun.
GEN 28:13 Ane da AntapGod i bin kam lo em insaid lo da drim blo em, wea em bin stanap klostu po Zekop ane da AntapGod i bin spik diskain po em, ‘Ai da AntapGod, da God blo Eibram, ate blo yu, ane da God blo papa blo Aizak. Dis lan wea yu leidaun antap nau, ai go gibem po yu ane po ol pamlelain blo yu.
GEN 28:14 Dem pamlelain blo yu i go kam mina plenti wase dast blo ert. Dempla go mub go ausaid ebriwea po not, saut, ist ane wes. Wa, bikoz prom yu ane pamlelain blo yu, ai go blese ebri pamle ya wea lo ert.
GEN 28:15 Mina tru, ai ebritaim lo yu ane ai lugaut yu ebriwea wea yu wagbaut, ane ai go teke yu kambaigen po dis lan. Ai nogo libe yu antil ai bin pinis meke ebriting wanem ai bin spik ai go mekem po yu.’
GEN 28:16 Den Zekop i bin gedap prom slip ane bin spik diskain po emselp, ‘Ei, mas bi da AntapGod i ya lo dis ples, ane ai no bin sabe diswan!’
GEN 28:17 Ane Zekop bin stat po prait nau ane em bin spik diskain po emselp, ‘Ei, ei! Wiskain ples diswan? Diswan mas aus blo God, ane diswan i da doa po go antap po eben.’
GEN 28:18 Zekop i bin gedap prapa elimoning ane em bin teke da ston wea em bin mekem po pela blo em. Em bin teke da ston mekem stanap naiswei wase memorialston, ane em bin kapsaid oliboil antap lo da ston.
GEN 28:19 Zekop bin kole da ples Betel, wea i min ‘aus blo God’. Bipotaim, da smol biliz de longsaid i bin kolem Luz.
GEN 28:20 Den Zekop i bin meke dis strongpromis po God. Em spik diskain, ‘Ip God i go go wea mi ane lugaut mi lo dis rod wea ai wagbaut go, ane ip em go gibe mi kaikai ane klos po werem,
GEN 28:21 ane ip em go teke mi kambaigen po aus blo papa blo mi gudwan, den da AntapGod i gobi God blo mi.
GEN 28:22 Dis ston wea ai bin stanapem naiswei wase memorialston, i gobi ples po wosip God. Ai go gibem baigen po God wanten blo ebrisamting wea em gibem po mi.’
GEN 29:1 Den Zekop i bin kip wagbaut go po istsaid po da lan wea ol kazen blo em i stap.
GEN 29:2 Wandei wen Zekop bin stil wagbaut, em bin luk wan wel lo bus, ane tri grup blo ol sip leidaun klostu po da wel. I bin prom dat wel dem sip i bin dringk wata. Da ston wea i bin kabare da wel i bin bigwan,
GEN 29:3 ane wen ebridem sip bin kam klostu da wel, dem man uda lugaut dem sip role da ston go wansaid, ane gibe wata po dem sip po dringk. Den apta, dempla kabare da wel gen wea da ston.
GEN 29:4 Den Zekop i spik diskain po dem man uda lugaut dem sip, ‘Ei bala. Wea yupla kam prom?’ Dempla ansa, ‘Mipla kam prom Aran.’
GEN 29:5 Den Zekop i bin ask, ‘Yupla sabe Laban? Ate blo em i Nao.’ Dempla i ansa, ‘Wa, mipla sabe em.’
GEN 29:6 Zekop i bin aske dempla gen, ‘Laban, em i orait a?’ Dempla bin ansa gobaigen, ‘Wa! Em prapa elti ane em prapa risman tu. Luk gel blo em, Reisel ya kam lo dem sip.’
GEN 29:7 Zekop i bin tok gen ane spik, ‘Lisen ya, i stil melendei, da san i stil antap. I tu eli po teke dem sip kam insaid. Aukam yupla no gibe wata po dem sip, ane teke dempla wagbaut go ausaid po kaikai gen?’
GEN 29:8 Bat dempla i ansa po em, ‘Mipla kan gibe dem sip wata antil ebri sip ane man i ya, solong dem man ken puse da ston go wansaid prom da wel, den mipla i go gibe wata po dem sip.’
GEN 29:9 Zekop i bin stil tok po dem man uda lugaut dem sip wen Reisel i bin kam lo dem nada sip blo papa blo em. Em oman uda lugaut dem sip blo papa blo em tu.
GEN 29:10 Reisel i bin kazensisi blo Zekop, ane gel blo Laban uda i bala blo mama blo em, Ribeka. Bikoz dem sip i blo dem awa blo em, Laban, Zekop i bin lego go puse da ston wansaid prom da wel ane gibe wata po dem sip blo awa blo em.
GEN 29:11 Wen Zekop bin pinis gibe wata po dem sip, em bin go ane kise Reisel, ane em bin nadakain api em bin base mina bigkrai po Reisel.
GEN 29:12 Ane Zekop i bin yan po Reisel ane spik em pamle blo papa blo em, ane em bin boi blo Ribeka. Den Reisel bin ran go ane bin spik po Laban, papa blo em.
GEN 29:13 Wen Laban bin lisen niuz baut Zekop boi blo Ribeka, sisi blo em, em bin ran go po luk em. Em bin gasu em ane kise em, ane em bin teke em go po aus blo em. Zekop bin yan lo Laban ebriting wanem i bin apen,
GEN 29:14 ane Laban i bin spik diskain po em, ‘Mina tru. Yumi kam prom seim bladpamle!’ Apta wan mant wen Zekop i bin stap lo awa blo em,
GEN 29:15 Laban i spik po Zekop, ‘Nomata yu pamle blo mi, yu mas gede mani po dem wok wea yu mekem po mi. Yu spik mi, aumas yu wande mi po pei yu?’
GEN 29:16 Laban i bin gad tu gel. Neim blo da biggel i Lia, ane neim blo da smolgel i Reisel.
GEN 29:17 Dem ai blo Lia bin mina nais bat Reisel, em da gudluking gel. Em gad prapa nais pes ane bodi.
GEN 29:18 Zekop i bin labe Reisel. So em spik po Laban diskain, ‘Ai go wok po yu po seben iya ip yu go laue mi po kam man blo da yang gel blo yu Reisel.’
GEN 29:19 Laban i bin ansa po Zekop diskain, ‘A wa, ai gri. Diswan i go meke mi nadakain api. Yu da rait man po em. Stap ya lo mi ane wok po mi po seben iya.’
GEN 29:20 Zekop i bin wok po seben iya solong em go kam man blo Reisel. Dem seben iya i bin plai prapa kuikwan, wase mina sottaim bikoz Zekop bin mina lab Reisel.
GEN 29:21 Den Zekop bin tok diskain po Laban, ‘Dem seben iya ai bin wok po yu i pinis nau. Gibe Reisel nau po mi solong ai go maret em.’
GEN 29:22 Den Laban i bin singaut ebri pipol blo dat ples wea em stap po kam tugeda, ane em bin meke big kaikai po weding blo Reisel ane Zekop.
GEN 29:23 Bat wen i bin naittaim nau, prapa dak, Laban i bin teke biggel blo em Lia ane i bin gibem po Zekop po kam oman blo em, ane Zekop i bin slip lo em.
GEN 29:24 Ane wea dat seim nait, Laban bin gibe wan sebant oman blo em, Zilpa po Lia po kam sebant oman blo em.
GEN 29:25 Wen i bin moningtaim nau, Zekop i paindaut em bin slip lo Lia, i no bin Reisel! Wa, Zekop i bin nadakain wail ane em bin go ane tok wailwan po Laban diskain, ‘Ei! Aukam yu bin meke disting po mi a? Ai bin wok po yu po kam man blo Reisel. Wanem po yu bin mekpul mi diskain?’
GEN 29:26 Laban ansa po em, ‘No, i pasin blo mipla ya po da bigsisi go maret pas, den da smolsisi.
GEN 29:27 Weitpas. Mata go tru dis seben dei weding kaikai blo yu ane Lia, den yu go kam man blo da smolsisi. Bat bipo mipla i go gibwei em, yu mas gri po wok po mi po nada seben iya.’
GEN 29:28 Zekop i bin meke diswan, ane em ane Lia i bin meke da weding kaikai po seben dei. Wen dem seben dei i bin pinis Laban bin gibe em Reisel po bi oman blo Zekop tu.
GEN 29:29 Laban bin gibe wan sebant oman blo em, Bila po Reisel po kam sebant oman blo em.
GEN 29:30 Wa, Zekop bin slip lo Reisel tu, ane em bin mina labe Reisel prapa moden em bin labe Lia. Den Zekop i bin stap de wok po Laban po nada seben iya.
GEN 29:31 Wen da AntapGod bin luk dat Zekop bin mina labe Reisel mo wiskain em bin labe Lia, da AntapGod bin laue Lia po gad pikinini, bat Reisel i kan bone eni pikinini.
GEN 29:32 Lia i bin kam pamle ane bin bone wan boi pikinini, ane em bin kolem Ruben. Lia bin tok diskain, ‘Da AntapGod bin luk ai mata gad trabol, mait man blo mi go labe mi nau.’
GEN 29:33 Lia bin kam pamle gen ane bin bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Simion. Em bin spik diskain, ‘Da AntapGod bin lisen man blo mi i stil no labe mi. Em bin gibe mi dis boi pikinini tu.’
GEN 29:34 Den Lia i bin kam pamle gen ane em bin bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Libai. Em bin spik diskain, ‘I mas nau diskaintaim man blo mi i go stat po tingbaut mi, bikoz ai bin gibe em tri boi pikinini.’
GEN 29:35 Lia i bin kam pamle gen ane bin bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Zuda. Em bin spik diskain, ‘Diskaintaim ai prapa eso da AntapGod.’ Den apta dem po boi pikinini, em no bin bone mo pikinini po Zekop.
GEN 30:1 Wen Reisel i bin sabe em kan bone pikinini po Zekop, em prapa zeles po bigsisi blo em, ane em bin spik diskain po Zekop, ‘Meke mi gad ol pikinini, bambai ai go ded!’
GEN 30:2 Den Zekop i bin kam nadakain wail po Reisel ane em bin spik diskain po em, ‘Oman! Ai no God! Em da wan uda bin stape yu prom nogad pikinini.’
GEN 30:3 Den Reisel i bin spik po Zekop, ‘Ya! Diswan i oman sebant blo mi Bila. Slip lo em solong ai go gad pikinini prom em.’
GEN 30:4 Den Reisel i bin gibe sebant oman blo em Bila po Zekop po kam nada oman blo em ane Zekop bin slip lo em.
GEN 30:5 Den Bila i bin kam pamle ane em bin bone wan boi pikinini po Zekop.
GEN 30:6 Reisel bin kolem Dan. Den Reisel i bin spik diskain, ‘God bin luk dat ai bin rait, ane em bin mina lisen po mi ane bin gibe mi wan boi pikinini po Zekop.’
GEN 30:7 Den Bila i bin kam pamle gen, ane em bin bone nada boi pikinini po Zekop.
GEN 30:8 Reisel i bin kolem Naptali. Ane Reisel i bin spik diskain, ‘Ai bin big rau wea sisi blo mi po longtaim, bat ai bin win.’
GEN 30:9 Wen Lia i bin sabe em kan bone mo pikinini po Zekop, em bin teke Zilpa, sebant oman blo em ane em bin gibem po Zekop po kam nada oman blo em.
GEN 30:10 Zilpa i bin bone wan boi pikinini po Zekop.
GEN 30:11 Lia i bin kolem Gad. Lia i bin spik diskain, ‘Ei! Samting gud i go apen po mi!’
GEN 30:12 Den Zilpa i bin bone nada boi pikinini po Zekop.
GEN 30:13 Ane Lia i bin kolem Asa. Lia i bin spik diskain, ‘Wa. Ai nadakain glad! Ebri oman i go spik diskain, ai nadakain glad oman.’
GEN 30:14 Wandei wen i bin taim po kate ol gadan kaikai blo wit, Ruben boi blo Lia, i bin go ane bin paine sam busmersin de ausaid prom da gadan. Ol i kolem mandreik. Ruben i bin tekem kam po mama blo em. Den Reisel i bin spik po Lia, ‘Yagar. Ken yu gibe mi dem busmersin blo boi blo yu gar?’
GEN 30:15 Bat Lia ansa po em diskain, ‘Yu prapa stronged! Yu bin pinis teke man blo mi! Bat nau yu wande teke ol busmersin blo boi blo mi tu a?’ Reisel i bin ansa gobaik po Lia, ‘Orait! Yu ken slip lo em tunait solong yu gibe mi dem busmersin.’
GEN 30:16 Wen i bin naittaim, Zekop i bin kam prom wok wea gadan blo dem wit. Lia bin go po mite em, ane spik diskain po em, ‘Tunait yu go slip lo mi. Ai bin pei Reisel wea dem busmersin blo boi blo mi.’ So em bin slip wea Lia dat seim nait.
GEN 30:17 God bin lisen po prea blo Lia, ane em bin kam pamle ane bin bone namba paib boi pikinini po Zekop.
GEN 30:18 Lia i bin kolem Isaka. Lia bin spik diskain, ‘God bin gibe mi pei blo mi bikoz ai bin gibe sebant oman blo mi po man blo mi.’
GEN 30:19 Den Lia i bin kam pamle gen, ane em bin bone namba siks boi pikinini po Zekop.
GEN 30:20 Lia i bin kolem Zebulun. Den Lia i bin spik diskain, ‘God bin gibe mi wan gud riwod. Distaim man blo mi i go rispekt mi bikoz ai bin bone siks boi pikinini po em.’
GEN 30:21 Den apta, Lia bin bone wan gel pikinini, ane em bin kolem Daina.
GEN 30:22 Den God i bin tingbaut po Reisel. God bin lisen prea blo em ane bin laue em po gad pikinini.
GEN 30:23 Reisel i bin kam pamle ane bin bone wan boi pikinini, ane em bin spik diskain, ‘God i bin tekemaute sem blo mi lo dis boi pikinini wea ai bin bonem.’
GEN 30:24 Reisel i bin kolem Zosep, ane em bin spik diskain, ‘Ai aske da AntapGod, plizgar po gibe mi nada boi pikinini.’
GEN 30:25 Apta nau, wen Reisel bin bone Zosep, Zekop bin spik diskain po Laban, ‘Laue mi po go, solong ai ken gobaigen po aus blo mi.
GEN 30:26 Laue mi po teke ol oman ane pikinini blo mi wea ai bin gedem prom wen ai bin wok po yu, ane ai go gowei. Yu prapa sabe wiskain ai bin wok po yu.’
GEN 30:27 Bat Laban i bin spik diskain po em, ‘Ip yu nadakain api wea laip blo mi, mata stap ya. Ai bin yuze mazik ane ai bin paindaut God i bin blese mi bikoz yu stap ya lo mi.
GEN 30:28 Kolem aumas yu wande mi po pei yu. Wanem yu kole da prais, ai go pei yu.’
GEN 30:29 Zekop bin ansa gobaigen po Laban, ‘Yu prapa sabe wiskain ai bin wok po yu, ane wiskain buluk, sip, gout, ane ol kamal blo yu bin kam plenti wen ai bin lugaut dempla.
GEN 30:30 Yu bin gad ol lelbet animal wen ai bin pas kam ya, ane nau yu gad prapa plenti animal ane da AntapGod i bin blese yu lo ebriting wanem ai mekem. Bat diskaintaim nau, i taim po mi po stat lugaut ol pamle blo mi.’
GEN 30:31 Laban i bin spik diskain, ‘Wiskain yu wande mi po pei yu?’ Zekop ansarem, ‘Yu no nid po pei mi enisamting. Ip yu mata meke wan ting po mi, ai go lugaut gen ol sip ane ol gout blo yu.
GEN 30:32 Distaim laue mi gar, po go melen ebridem animal blo yu ane tekemaute ebri sip wea i gad smol spotspot ane dotdot, ane ebri blaiksip. Ane laue mi gar tu, po tekemaute ebridem blaik kala gout wea i gad wait smol spotspot ane dotdot. Prom demwan ya i gobi pei blo mi.
GEN 30:33 Apta nau yu go kam ane yu go paindaut ip ai bin mekem stret po yu, wen yu go luk dem animal. Demwan ol pei blo mi. Ip yu go paine eni blaik kala gout wea i nogad smol spotspot ane dotdot o eni wait sip wea i nogad ol spotspot ane dotdot, ip ai go gad, den yu go sabe ai bin stilem prom yu.’
GEN 30:34 Laban i bin ansarem, ‘A wa. Yu luk de.’
GEN 30:35 Bat seimdei Laban bin tekemaute ebri mangout wea i gad straipstraip, spotspot ane dotdot, ane ebri omangout wea i gad smol spotspot ane dotdot, ane em bin tekemaute ebri blaik kala sip. Den Laban bin teke ebridem animal ane em bin gibem po ol boi blo em po lugaut.
GEN 30:36 Den ol boi blo em bin mub go longwei prom Zekop go po wan ples wea i teke tri dei po kesem de. Bat Zekop i bin stap de ane lugaut ebridem nada sip ane gout blo Laban.
GEN 30:37 Den Zekop bin katemdaun ol pres brans blo popalatri, amantri, ane ol pleintri. Den em bin tekemaute bakstrip prom dem brans solong i gad ol wait straip.
GEN 30:38 Zekop i bin pute dem waitstrip brans longsaid wea dem wata konteina, solong dem animal go luk dem brans wen ol i go kam po dringk wata, bikoz dem sip ane gout i brid wail dempla kam de po dringk.
GEN 30:39 Dem sip ane gout bin brid prant lo dem straip brans, ane wen dem sip ane gout i bin gad ol beibi dempla i bin kamaut gad straipstraip, smol spotspot, ane dotdot.
GEN 30:40 Zekop i bin teke dem beibi prom dem animal blo Laban ane em bin pute dempla go wansaid. Wen em i bin kam taim po brid, Zekop bin gede dem wait oman animal po kaikai solong ol ken luk dem man animal wea i gad ol dem straipstraip ane blaik kala. Prom demkainwei, Zekop bin meke dem namba blo dem animal blo em kam mo plenti.
GEN 30:41 Ebritaim wen dem strong sip ane gout i brid, Zekop i pute dem pres brans longsaid dem wata konteina solong dempla ken brid wen ol luk dem pres brans.
GEN 30:42 Bat dem sip ane gout wea i no strong, Zekop no bin pute dem pres brans prant wea dempla. Wa! Dem sip ane gout wea i no strong, i bin blo Laban ane dem strong sip ane gout i bin blo Zekop.
GEN 30:43 Zekop i bin kam prapa risman. Em bin gad ol mina plenti ol sip ane gout, ane em bin gad ol prapa plenti sebant, kamal ane dongki tu.
GEN 31:1 Wandei Zekop bin paindaut dem boi blo Laban i bin spik diskain, ‘Zekop i bin teke ebriting wea i bin blo papa blo yumpla. Em risman. Ebrisamting wea em gad i blo papa blo yumpla.’
GEN 31:2 Ane Zekop bin tekenotis Laban nomo meke naiswei po em wiskain em bin mekem pas wen Zekop bin pas kam de.
GEN 31:3 Den da AntapGod bin spik diskain po Zekop, ‘Gobaigen po da ples blo papa ane ol pipol ane ol kazenpamle blo yu, ane ai gobi lo yu ane elpe yu.’
GEN 31:4 Den Zekop i bin sane mesiz po Reisel ane Lia po kam wea da ples wea ol animal blo em,
GEN 31:5 ane den em spik diskain po demtu, ‘Ai tekenotis papa blo yutu, em i nomo meke gudpasin po mi wiskain em bin pas mekem. Bat da God blo ate blo mi, Eibram, em i elpe mi.
GEN 31:6 Yutu sabe ai bin wok po papa blo yutu lo ebri strong blo mi,
GEN 31:7 bat papa blo yutu bin geman mi ane bin seinze pei blo mi tentaim. Ane God no bin laue em po meke badsamting po mi.
GEN 31:8 Ip papa blo yutu bin spik, “Dem smol spotspot animal i gobi pei blo yu”, den i bin apen. Ebri animal wea i kamaut go gad ol smol spotspot. Bat den papa blo yu i bin seinze main ane spik diskain, “Dem straipi animal i gobi pei blo yu”, den i bin apen. Ebri animal wea i kamaut ol i bin gad ol straip.’
GEN 31:9 Wa, i tru. God bin tekemaute dem animal blo papa blo yu, ane bin gibem po mi ane nau ai bin kam prapa risman.
GEN 31:10 ‘Lo da briding taim blo dem animal, ai bin gad wan drim wea ai bin luk dem mangout wea i bin brid lo dem omangout wea i gad dem smol spotspot, straipi, ane dotdot wan.
GEN 31:11 Den da einzel blo God i bin spik diskain po mi insaid lo da drim, “Zekop”, ane ai bin ansa em, “Wiswei? Mi ya.”
GEN 31:12 ‘Ane em bin spik, “Yu luk gen ane luk mata dem mangout wea i brid lo dem nada animal. Dempla i smol spotspot, straipi, ane dotdot wan, bikoz ai bin luk ebriting wanem Laban i bin mekem po yu.
GEN 31:13 Ai da seim God uda bin soe maiselp po yu lo Betel wea yu bin meke dat ston stanap ane yu bin kapsaid oliboil antap dat ston ane yu bin meke wan tru promis po mi. Wa. Diskaintaim libe dis ples biain ane gobaigen po da ples wea yu bin bon.” ’
GEN 31:14 Den Reisel ane Lia i bin ansa po Zekop, ‘Orait. Mitu pinis sabe mitu nogo gede eniting prom papa blo mitu.
GEN 31:15 Em prapa trite mitu wase ol ausaid pipol. Em bin sele mitu po yu, den em bin weiste ebridem mani yu bin pei em po mitu.
GEN 31:16 Ebri sip ane gout wea God i bin tekemaut em prom papa blo mitu i blo mitu ane blo ol pikinini blo mitu tu. Wa. Diskaintaim mekem wanem God i bin spik po yu po mekem.’
GEN 31:17 Den Zekop i bin meke redi po lego go, ane em bin pute ol pikinini ane ol oman blo em antap wea ol kamal.
GEN 31:18 Ane Zekop i bin meke ol animal blo em wagbaut po go pas. Ane em bin paikap ebriting blo em wea em bin gedem prom kantri blo Mesapotamia. Em bin lego gobaigen po papa blo em Aizak, wea lan blo Kanan.
GEN 31:19 Wea dat seimtaim nau Laban bin lego go longwei prom de, po go kate eya blo ol sip blo em. Reisel i bin stile laigod kabing blo papa blo em wea em i wosip demting.
GEN 31:20 Ane Zekop i bin trike Laban, da man prom Aram. Zekop i no bin spik Laban em go go ane em bin sikretwan gowei prom de.
GEN 31:21 Wa, den Zekop bin tekop go prapa kuikwan ane kuaiatwan lo ebrisamting em bin gad. Pas em bin krose da Yupreitis Riba, ane em bin go po da ilkantri blo Giliad.
GEN 31:22 Lo namba tri dei apta dempla bin go, wan man i bin spik po Laban, Zekop i bin ranwei kuaiatwan.
GEN 31:23 Den, Laban bin teke ol kazenbala blo em po go wea em ane bin tekop prapa kuikwan apte Zekop go biain po seben dei, antil dempla kam klostu po Zekop lo da ilkantri blo Giliad.
GEN 31:24 Bat God bin soe emselp po Laban lo wan drim dat nait, ane bin spik po em, ‘Lugaut nau! No spik nugudwei po Zekop.’
GEN 31:25 Wen Laban i bin kesem de wea Zekop, Zekop bin pinis sete tent blo em wea wan maunten. Laban ane ol kazen blo em i bin sete ol tent lo da ilkantri blo Giliad tu.
GEN 31:26 Laban i spik po Zekop, ‘Ei! Yu bin meke rongting. Yu bin trike mi ane ranwei kuaiatwan. Yu bin teke ol gel blo mi wase prizina.
GEN 31:27 Aukam yu bin ranwei kuaiatwan ane yu bin trike mi ane no bin spik mi? Ai bin wande meke sendop kaikai po yu lo gladat ane big sing, paite ol smol warup ane ol ap.
GEN 31:28 Aukam yu no bin laue mi po kise tu gel blo mi ane ol ngep blo mi po yawo dempla? Diswan i bin prapa nugudpasin yu bin mekem!
GEN 31:29 Ai ken meke nugudting po yupla, bat God blo papa blo yu i bin spik po mi lasnait, “Lugaut. No spik nugudwei po Zekop.”
GEN 31:30 Ai sabe yu bin wande go bikoz yu bin prapa wande gobaigen po aus blo papa blo yu. Bat aukam yu bin stile ol dem kabing blo ol laigod blo mi, demting wea ai wosip?’
GEN 31:31 Zekop i ansa po Laban, ‘Bikoz ai bin prait, ai bin tingk diskain, yu go tekemaute demtu gel blo yu rapwei prom mi.
GEN 31:32 Bat ip yu go paine enibodi ya uda gad dem samting blo yu wea yu wosip demting, dat man i go ded. Ya prant lo ol kazen blo yumi, ip yu paine eniting wea i blo yu, tekem.’ Bat Zekop i no bin sabe diskain Reisel i bin stile dem samting blo papa blo em.
GEN 31:33 Laban i bin go lego go ane stat lukraun lo tent blo Zekop, tent blo Lia, ane da tent blo demtu sleib oman, bat em no bin paine dem laigod kabing blo em. Ane den Laban i bin go ausaid prom tent blo Lia, ane go insaid tent blo Reisel.
GEN 31:34 Reisel bin teke dem samting blo papa blo em ane em bin aide demting insaid wan pokit blo sadol blo kamal blo em. Ane Reisel bin sidaun antap lo sadol. Laban bin lukraun ebriwea insaid lo tent, bat em no bin paine dem laigod samting blo em.
GEN 31:35 Ane Reisel spik po papa blo em, ‘Papa. No wail po mi gar bikoz ai kan stanap prant wea yu. Ai gad mantli blo mi.’ Wa. Laban bin prapa lukraun, bat kan paine dem laigod samting blo em.
GEN 31:36 Den Zekop i bin kam prapa wail, ane bin bleime Laban. Zekop spik po Laban, ‘Wanem rong ai bin mekem? Wanem nugudting ai bin mekem po yu, po meke yu kam apte mi wase ai bin stila?
GEN 31:37 Yu bin lukraun ebriwea lo ebrisamting blo mi. Eni samting yu bin painem wea i blo aus blo yu a? Pute dem samting wea ai bin stilem prom yu ya prant wea ol pipol blo yumi, ane laue dempla po meke main blo dempla, uda i rait ane uda i rong prom yumi.
GEN 31:38 ‘Ai bin wok lo yu po tuenti iya. Ol beibi blo ol yang omansip ane gout blo yu no bin bon dedwan. Ai no bin kaikai eni man animal prom dem sip ane gout blo yu.
GEN 31:39 Dem animal wea i bin ded prom wailanimal, ai no bin tekem kam po yu po prubem ol nada animal bin kile demwan. Ai bin peibaik maiselp po demwan. Ebritaim wen sambodi i bin stile wan sip o gout blo yu, yu bin oda mi po gibe wan po yu, bikoz yu spik diswan i polt blo mi.
GEN 31:40 ‘Ai bin wok po yu lo deitaim. Ot blo da san i prapa bane mi, ane kol blo naittaim, ai kan slip prapa.
GEN 31:41 I bin wase demkain po dem long tuenti iya ai bin wea yu. Ai bin wok po yu po potin iya solong ai ken maret tu gel blo yu, ane nada siks iya mo ai bin lugaut ol sip ane gout blo yu. Ane dem taim yu bin prapa seinze ol pei blo mi tentaim.
GEN 31:42 Ip God blo mi, da seim God blo ate Eibram ane papa blo mi Aizak no bin elpe mi, den nau, diskaintaim, yu bin pinis sanewei mi nogad nating. Bat God i bin luk ol dis trabol yu bin mekem po mi ane em i bin luk dat adwok ai bin mekem. Daswai lasnait God i bin tok po yu ane soe yu dem rongting wea yu bin mekem.’
GEN 31:43 Den Laban bin ansa po Zekop diskain, ‘Dem oman ya, demwan ol gel blo mi. Dem pikinini blo demtu i ol ngep blo mi. Ol dem animal ya ane ebriting yu gad, yu bin gedem prom mi. So wiswei? Ai kan meke enisamting po dem gel blo mi o dem pikinini wea demtu bin bonem.
GEN 31:44 Kam gar, yumi go meke strongpromis, yu ane mi, ane laue dis strongpromis po bi witnis melen lo yu ane mi.’
GEN 31:45 Zekop i bin teke wan ston, ane bin meke da ston stanap naiswei wase memorial.
GEN 31:46 Ane Zekop bin spik po ol kazenbala blo em, ‘Teke ol ston kam.’ Den dempla bin go teke ol ston kam, ane dempla bin meke big ip blo ston klostu po da wan ston blo Zekop. Zekop ane Laban ane ol kazenbala blo demtu bin kaikai tugeda lo da big ip blo dem ston.
GEN 31:47 Laban bin kole da ip blo ston Zegarsaiaduta. Wea langus blo dem Arameikpipol i min ‘Witnis Ip’. Ane Zekop bin kole da ip blo dem ston Galid. Wea langus blo dem Ibrupipol i min ‘Witnis Ip’.
GEN 31:48 Laban i bin spik po Zekop, ‘Dis ip blo ston ya i witnis melen lo yu ane mi ya tidei.’ Daswai ol i bin kolem Galid.
GEN 31:49 Ane ol i bin kole dat seim ples Mizpa. Wea Ibrulangus i min ‘Lugaut Ples’. Bikoz Laban i bin spik diskain, ‘Ai aske da AntapGod po lugaut yumi solong yumi go ebritaim pole dis strongpromis apta wen yumi go libe dis ples biain.’
GEN 31:50 Laban i kip tok, ‘Ip yu go meke badpasin po dem gel blo mi, o ip yu maret nada oman, ai nogo sabe diswan. Bat tingbaut diswan ya, dat God em i witnis melen yu ane mi.
GEN 31:51 ‘Luk dem ston wea ai bin ipemap melen wea yumi, ane luk dat nada ston i stanap ya.
GEN 31:52 Dem ston ya i witnis ai nogo pase dis tu stonmak go po meke ol nugudting po yu, ane yu no go pase dis tu stonmak tu po kam po mi po meke ol nugudting po mi.
GEN 31:53 Ai aske God blo dem pamlelain blo yumi, God blo ate Eibram blo yu ane God blo ate Nao blo mi. Ai askem dat God gobi zaz melen yumi.’ So Zekop i bin meke strongpromis wea neim blo God blo papa blo em Aizak, dat em go pole dat strongpromis.
GEN 31:54 Ane Zekop bin kile wan animal ane banem antap lo olta po wosip God lo dat maunten. Apta, Zekop bin singaut ebriwan po kam po da strongpromis kaikai. Zekop ane dempla bin kaikai ane apta dempla bin kaikai, dempla bin slip dat nait wea dat maunten.
GEN 31:55 Elimoning da neksdei, Laban i bin gedap prom slip ane em bin kise dem gel blo em ane ngep blo em. Em bin blese dempla. Den em bin yawo dempla ane em bin lego gobaigen po ples blo em.
GEN 32:1 Wandei, wen Zekop bin lego gobaigen po Kanan, ol einzel blo God i bin kam po mite em.
GEN 32:2 Wen Zekop bin luk dem einzel, em bin spik, ‘Diswan wea God i kempaut!’ Zekop bin kole dat ples Maganaim, wea Ibrulangus i min ‘ples blo kemp’.
GEN 32:3 Zekop i bin sane ol man po teke mesiz go pas po bala blo em Iso, wea da lan blo Ser, lo dat kantri blo Edom.
GEN 32:4 Zekop i bin prapa spik po dem mesizman, ‘Diswan i wanem yupla mas spik po Iso, bos blo mi, “Sebant blo yu Zekop i spik diskain, ‘Ai bin stap longtaim lo awa Laban ane ai bin stap de antil distaim nau.
GEN 32:5 Ai gad buluk, kau, dongki, sip, gout ane ol man ane oman sebant. Diskaintaim ai sane dis mesiz po yu gar, bos blo mi, solong yu gobi nadakain api wen yu go luk mi.’” ’
GEN 32:6 Wen dem mesizman i bin kambaigen po Zekop, dempla spik, ‘Mipla bin go po bala blo yu, Iso, ane em ya kam diskaintaim po mite yu, ane em gad 400 amiman wea em.’
GEN 32:7 Wen Zekop bin lisen dis niuz, em bin wantaim prapa prait ane mina wori. Den em bin splitemap ol dem ebriting em bin gad po meke tu big mob. Ap blo dem pamle go diswei go po wansaid, den nada ap go nadasaid, den dem sip, gout, ol dem buluk, kau ane ol dem kamal go wansaid ane dem nadawan go nadasaid.
GEN 32:8 Em bin tingk po emselp diskain, ‘Ip Iso go kam po wanmob ane kile ebriwan, den da nadamob ken ranwei.’
GEN 32:9 Den Zekop i bin prea, ‘God blo ate blo mi Eibram ane God blo papa blo mi Aizak. AntapGod, yu bin spik po mi, “Gobaigen po kantri blo yu ane po ol kazenbala blo yu, ane ai go meke ebriting orait.”
GEN 32:10 Ai prapa nugudman bat yu bin soe mi lab blo yu, ane gudpasin blo yu po mi, sebant blo yu. Ai bin krose dis Zodan Riba mata wea wan wokingstik, ane nau ai bin kambaigen wea wan big pamle ane plenti animal ane dempla nap po meke tu big kemp.
GEN 32:11 Lugaut mi prom bala blo mi Iso, bikoz ai prapa prait prom em. Em mait kam ane kile mipla ebriwan, dem oman ane ol dem pikinini blo mi tu.
GEN 32:12 Bat yu bin spik wea promis de pas diskain, “Ai go prapa meke gudpasin po yu, ane meke pamlelain blo yu wase san lo sanbis, wea man i kan kauntem bikoz ol prapa plenti.” ’
GEN 32:13 Wa. Zekop i bin slip de po wan nait bat neksdei, prom ebridem animal wea em bin gad, em bin suzem po gibe present po bala blo em Iso,
GEN 32:14 200 omangout ane 20 mangout, 200 omansip ane 20 mansip,
GEN 32:15 30 omankamal ane beibi blo dempla, 40 kau ane 10 buluk, 20 omandongki ane 10 mandongki.
GEN 32:16 Zekop bin splitemap dem animal go po ol dipren mob lo dempla ane em bin meke ol sebant blo em po lugaut dem animal. Zekop spik po dem sebant blo em diskain, ‘Yupla wagbaut prant lo mi, ane meke big speis bituin dem mob blo dem dipren animal.’
GEN 32:17 Zekop i bin oda dem sebant uda go wagbaut rait prant diskain, ‘Wen Iso i mite yu, ane em aske yu, “Uda bos blo yu? Wea yupla go? Uda bos blo dem animal?”
GEN 32:18 Den yu go ansa gobaigen po em, “Dem animal ya i blo sebant blo yu Zekop. Dem animal ya i present po yu, Iso, bos blo em. Zekop ya kam biain lo mipla.” ’
GEN 32:19 Zekop bin spik da seim oda po dem sebant blo dem sekan lot animal, ane po dem namba tri lot sebant ane po ebridem nadawan uda bin pole wea dem animal biain. Em bin spik diskain, ‘Diswan i wanem yu mas spik po Iso wen yu luk em,
GEN 32:20 ane prapa spik diskain, “Sebant blo yu, Zekop, ya kam biain lo mipla.” ’ Zekop bin tingk diskain po emselp, ‘Diswan mait go elpe em po nomo wail po mi wea dem present wea ai bin sanem po em pas. Wen ai go luk em, mait em go meke mi bala blo em gen.’
GEN 32:21 Wa, dem present blo dem animal prom Zekop i bin go pas, ane Zekop i bin gobaigen po da tent blo em po stap emselp po da nait lo dat ples.
GEN 32:22 Lo dat seim nait, Zekop i bin meke redi ane em bin sane Lia ane Reisel ane dem nada tu oman blo em ane leben pikinini blo em, ane dempla i bin krose da salo pat blo da Zabok Riba.
GEN 32:23 Seimkain, em bin sane ebrisamting wea i bin blo em go wea dempla tu.
GEN 32:24 Zekop no bin krosem go nadasaid lo da riba bat em bin stap emselp, ane wan man i bin kam po em ane bin stat po puse Zekop godaun po da graun. Dis pait melen da man ane Zekop i bin go raittru po deilait.
GEN 32:25 Wen da man i bin luk em i kan win po puse Zekop godaun po da graun, em bin ite Zekop lo ipbon, ane da ipbon blo em i bin kamaut prom zoint. Bat Zekop i bin stil trai po puse da man godaun po graun.
GEN 32:26 Den da man i bin spik, ‘Ei! Laue mi po go, i stat po deilait nau.’ Bat Zekop ansa po em, ‘Nono! Ai nogo laue yu po go antil yu go blese mi.’
GEN 32:27 Da man i bin aske Zekop, ‘Wanem neim blo yu?’ Em ansa, ‘Mi Zekop.’
GEN 32:28 Den da man i tok gen, ‘I go nomo go kole yu Zekop, bat nau i go kole yu Izrael, bikoz yu bin pait wea God ane lo dem pipol, ane yu bin win.’ Wea Ibrulangus, Izrael i min ‘pait gense God o God i pait’.
GEN 32:29 Den Zekop i bin aske da man, ‘Spik mi neim blo yu.’ Bat da man i bin ansabaik, ‘Aukam yu wande sabe neim blo mi?’ Ane da man i bin blese Zekop.
GEN 32:30 Zekop i bin kole da ples Peniel. Wea Ibrulangus i min ‘pes blo God’. Em bin spik diskain, ‘Ai bin luk God prapa klostuwan, ane ai stil laipwan. God no bin kile mi.’
GEN 32:31 Da san bin kam antap nau wen Zekop libe Peniel ane em bin wagbaut kripolwan bikoz prom ipbon blo em.
GEN 32:32 Ane daswai tidei dem pamlelain blo Izrael no kaikai da mit blo animal prom da ipbon, bikoz i bin lo dis pat blo mit wea dat man i bin ite Zekop wea da ipbon.
GEN 33:1 Wen em bin liptemap ed, Zekop i bin luk go longwei ane bin luk Iso ya kam. Em i bin gad 400 man lo em. So Zekop i bin pute ol pikinini blo em go po ol dempla oun mama. Sam bin go wea Lia, ane wea Reisel, ane sam bin go wea demtu nada oman blo em.
GEN 33:2 Em pute demtu nada oman blo em wea dempla pikinini wagbaut pas, den Lia wea em pikinini, ane Reisel ane Zosep prapa laswan.
GEN 33:3 Zekop emselp i bin wagbaut prapa prant prom dem pamle blo em, ane wen Zekop bin kam klostu po bala blo em, em bin nildaun pesdaun sebentaim prant wea Iso.
GEN 33:4 Bat Iso bin mata ran go po mite Zekop, ane bin gasu em. Iso bin pute an blo em raun wea Zekop ane em bin kise em. Demtu bin bigkrai.
GEN 33:5 Wen Iso bin luk goraun, em bin luk ol oman ane pikinini. Em bin aske Zekop, ‘Uda dempla ya?’ Zekop i bin ansa em, ‘Dem pikinini ya, God uda gad gudpasin, i bin gibem po mi, sebant blo yu.’
GEN 33:6 Den demtu nada oman blo Zekop i bin kam klostu. Demtu ane pikinini blo demtu, ane ol bin baudaun.
GEN 33:7 Seimkainwei Lia ane pikinini blo em bin kam klostu ane dempla bin baudaun. Ane laswan, Zosep ane Reisel bin kam klostu, ane demtu bin baudaun tu.
GEN 33:8 Iso aske Zekop gen, ‘Ane wanem ol dem bigmob animal ai bin luk wen ai bin pas kam diswei ai bin luk?’ Zekop i bin ansa po em, ‘Dem animal i ol present po yu. Yu bos blo mi. Ai bin gibem solong yu gobi nadakain api po mi.’
GEN 33:9 Bat Iso i spik, ‘Mai bala, ai pinis gad plenti animal. Yu mata kipem po yuselp.’
GEN 33:10 Zekop i bin ansa, ‘Nono! Ip yu nadakain api po mi, den teke dem present ya prom mi. Wen ai bin luk pes blo yu i wase ai bin luk pes blo God, bikoz ai prapa api po luk yu.
GEN 33:11 Teke dem present wea ai bin tekem kam po yu, bikoz God em bin meke gudpasin po mi, ane em bin gibe mi plenti.’ Bikoz Zekop bin prapa spik em po teke dem animal, Iso i bin gri.
GEN 33:12 Den Iso bin spik, ‘Kam, yumi go lego nau, ane ai go go longsaid lo yu po soe yu da rod.’
GEN 33:13 Bat Zekop i bin ansa, ‘Bos blo mi, dem pikinini no prapa strong po lego go wea da spid blo yu. Ai woribaut dem animal wea ol i lugaut smolbeibi. Ip ai go meke dempla po ariap, mait dempla ebriwan go lus.
GEN 33:14 Yu go pas ane ai go kam biain, ane ai go kam biain slowan. Ai go mekem stret po dem spid blo dem animal ane pikinini. Den ai go mite yu wea da lan blo Ser.’
GEN 33:15 Iso i spik, ‘Laue mi gar po libe sam man blo mi wea yu, po lugaut yu ane po soe yu da rod.’ Bat Zekop i bin ansa, ‘No wori. Nap yu nadakain api po luk mi.’
GEN 33:16 Den, Iso i bin lego go prom de da seimdei, gobaik po da lan blo Ser.
GEN 33:17 Bat Zekop i bin go po Sakot, wea em bin meke wan aus po emselp ane ol smolseid po ol dem animal blo em. Zekop bin kole dat ples Sakot, bikoz wea Ibrulangus i min ‘smol seid’.
GEN 33:18 Wen Zekop i bin kambaigen prom Mesapotamia, em bin kam seipwan de wea taun blo Sekem, lo lan blo Kanan ane em bin setemap ol tent blo em de ausaid prom dat taun.
GEN 33:19 Prom dem pamle blo Amo, papa blo Sekem, Zekop bin baie big eria blo lan po 100 pis silba. Zekop i bin pute ebri tent blo em de.
GEN 33:20 Zekop bin bilde wan olta po wosip da AntapGod ane em bin kole da olta Eleloui Izrael. Wea Ibrulangus i min ‘God, em i God blo Izrael’.
GEN 34:1 Wandei Daina, da gel blo Lia ane Zekop, i bin lego go ausaid po luk sam dem yang Kanan oman.
GEN 34:2 Sekem bin boi blo Amo. Em blo dem pipol blo Ib ane Amo bin bos blo da eria. Wen Sekem bin luk Daina, Sekem bin rapwei grabem ane em bin nadakain pose Daina po slip lo em.
GEN 34:3 Bat den Sekem i bin gad nadakain strong piling po Daina, gel blo Zekop. Sekem bin prapa laik da yangoman, ane em bin tok naiswei po Daina po meke em laik po em.
GEN 34:4 Apta, Sekem bin spik po Amo, papa blo em diskain, ‘Go teke dis yangoman kam, em go kam oman blo mi.’
GEN 34:5 Zekop i bin paindaut Sekem i bin meke prapa nugudting po gel blo em Daina. Seimtaim, ol boi blo Zekop i bin ausaid lo bus wea dem animal. So Zekop i bin meke nating antil dem boi blo em bin kambaik.
GEN 34:6 Amo, papa blo Sekem i bin kam ane tok wea Zekop,
GEN 34:7 seimtaim nau wen dem boi blo Zekop bin kambaigen nau prom lugaut dem animal. Wen dempla bin lisen dis tok, dempla bin pil prapa sore ane nadakain wail bikoz Sekem bin meke dis nadakain nugudting po sisi blo dempla. Ane diswan i bin meke pamle blo Zekop prapa nadakain wail, bikoz diskainting i prapa no lau po mekem.
GEN 34:8 Bat Amo i bin spik po Zekop ane ol boi blo em diskain, ‘Boi blo mi Sekem, i prapa wande dis yangoman blo yupla. Gibe Daina solong em go kam oman blo em.
GEN 34:9 Laue ol boi ane ol gel blo yumpla po kam man ane oman blo wananada. Laue ol yangoman blo yupla po maret ol man blo mipla ane laue ol yangman blo yupla po kam man blo ol yangoman blo mipla.
GEN 34:10 Yupla go stap ya wea mipla, ane yupla ken stap eniwea wea yupla wandem. Meke aus blo yupla ya ane yumpla ken sele ol diprenting po wananada, ane yupla ken baie eni lan ya.’
GEN 34:11 Sekem tu i bin spik po papa blo Daina ane ol bala blo em diskain, ‘Ip yupla gri po dis tok blo mi, den wanem samting yupla wandem ai go gibem po yupla.
GEN 34:12 Yupla ken kole da prais po da oman ane prais blo dem present nadakain plenti wiskain yupla wandem. Eni samting wanem yupla askem, ai go pei em. Mata gibe mi da yangoman po kam oman blo mi.’
GEN 34:13 Dem boi blo Zekop bin ansa Sekem ane papa blo em Amo lo gemanwei, bikoz em bin meke nugudting po Daina, sisi blo dempla.
GEN 34:14 Dem boi blo Zekop bin spik po demtu, ‘Mipla kan meke diskainting, po gibe sisi blo mipla po da man uda no bin kate da poskin blo em, bikoz ol pipol i no go rispekt mipla.
GEN 34:15 Mata wan ting ya, bipo mipla go gibe sisi blo mipla po yu, solong yupla mas kam wase mipla, wea ebri man blo yupla mas kate poskin blo yupla.
GEN 34:16 Ip yupla meke diswan, den apta, mipla go gibe ol yangoman blo mipla po kam oman blo yupla, ane mipla gobi ol man blo ol yangoman blo yupla. Mipla go stap wea yupla ane kamwan pipol.
GEN 34:17 Bat ip yupla no mekem wanem mipla spik ane no kate poskin blo yupla, den mipla go teke Daina ane go.’
GEN 34:18 Dem tok blo dem boi blo Zekop i bin meke Amo ane Sekem gri po diswan.
GEN 34:19 Ane da yangman no bin slo po meke da samting wanem dem boi blo Zekop bin askem po mekem, bikoz em bin prapa wande dat gel blo Zekop. Diskaintaim ol pamle blo papa blo em bin prapa rispekt Sekem.
GEN 34:20 Apta, Amo ane Sekem bin kam po geit blo da taun ane demtu bin tok po dem man blo da taun.
GEN 34:21 Dempla bin spik diskain, ‘Dem man ya i bin meke naiswei po yumpla. Laue dempla gar po stap ya lo dis ples ane yumpla ane dempla i ken sele ol diprenting po wananada, bikoz da lan i bigwan ane gad plenti rum, nap po dempla tu. Yumpla ken go ane teke ol yangoman blo dempla po kam oman blo yumpla, ane dempla ken teke ol yangoman blo yumpla po kam oman blo dempla.
GEN 34:22 Mata dis wan ting ya wea dempla gri po stap ya wea yumpla po kamwan pipol. Ebri man ya blo yumpla mas kate poskin blo yumpla seimkain wiskain dempla man i mekem.
GEN 34:23 Bambai, ebridem animal blo dempla, ane ebridem nada samting wea i blo dempla i gobi blo yumpla. Mata kam. Yumpla go mekem wanem dempla wande yumpla po mekem solong dempla go stap ya wea yumpla.’
GEN 34:24 Ane ebridem man i bin gri wea Amo ane Sekem, ane ebri man blo da taun i bin kate poskin blo dempla.
GEN 34:25 Lo namba tri dei, wen dem man bin stil prapa soa prom kate poskin, tu boi blo Zekop, Simion ane Libai, demtu prapa bladbala blo Daina, demtu bin teke big sod blo demtu ane bin kam po dem man blo da taun wea dempla i kan pait. Ane demtu bin kile ebri man.
GEN 34:26 Demtu bin kile Amo ane Sekem wea big sod ane demtu bin teke Daina go ausaid prom aus blo Sekem, ane bin gobaigen po ol tent blo dempla.
GEN 34:27 Ebridem nada boi blo Zekop bin wagbaut melen pase dem ded bodi, ane dempla bin stile ol samting blo dem ded pipol blo da taun, bikoz dempla bin meke ol nugudting po sisi blo dempla.
GEN 34:28 Dempla bin teke ol sip, gout, buluk ane kau, ane dongki, ane ebrisamting wea i insaid da taun ane lo dem big gadan eria blo da taun.
GEN 34:29 Dem boi blo Zekop bin tekem ane stile ebridem gudsamting ane ol demting prom dem aus, ane ol bin teke ebridem oman ane pikinini blo dempla.
GEN 34:30 Den Zekop spik po Simion ane Libai, ‘Yutu bin meke mi gad nadakain nugudneim ane go gad big trabol. Diskaintaim dem pipol blo Kanan, Perez ane ebribodi ya lo dis lan i go eite mi. Yumpla prapa lelbet pipol, ane ip dempla go kam tugeda ane paite yumpla, mi ane ol pamle blo mi i go ded.’
GEN 34:31 Bat demtu i bin ansa, ‘Wiswei? Mitu kan laue dat man po trite sisi blo mipla wase em oman uda slip wea olkain man po mani.’
GEN 35:1 Den God i bin spik po Zekop, ‘Yupla meke redi nau ane lego go po Betel, ane mata stap de. Meke wan olta de po mata wosip mi, da God uda bin soe emselp po yu wen yu bin ranwei prom bala blo yu Iso.’
GEN 35:2 So Zekop i bin spik po pamle blo em ane po ebriwan uda bin de lo em diskain, ‘Smase dem laigod wea yupla wosip, wea yupla bin tekem kam prom ol nada ples. Meke laip blo yupla stret po wosip God, ane were ol klin klos.
GEN 35:3 Den kuikwan meke redi. Kam, yumpla go go po Betel, solong ai go meke wan olta po wosip da God uda bin elpe mi wen ai bin prea ane wen ai bin gad trabol. Em bin lo mi ebriwea wea ai bin wagbaut.’
GEN 35:4 Apta nau, dempla bin gibe Zekop ebridem laigod wea dempla bin wosip em, ane dem yaring blo dempla. Zekop bin teke ebridem samting ane em bin berem andanit da prapa big tri de klostu po taun blo Sekem.
GEN 35:5 Wen Zekop ane ebribodi wea em i bin meke redi po go, God i bin meke ebridem pipol blo ol dem taun de raun nadakain prait, solong dempla no bin kam apte dem pamle blo Zekop.
GEN 35:6 Zekop ane ebri pipol blo em bin kam po Luz wea ol pipol i nau kolem Betel. Diswan i wea lan blo Kanan.
GEN 35:7 Zekop i bin bilde olta de ane em bin kole da ples Elbetel, wea Ibrulangus i min ‘God blo Betel’. Bikoz i bin de God bin soe emselp po Zekop wen em bin ranwei prom bala blo em.
GEN 35:8 Apta dempla bin bilde da olta, Debora, da oman uda bin lugaut Ribeka prom wen em bin smolbeibi, i bin lus. Dempla bin berem de andanit wea wan prapa big tri wea da bali ausaid prom Betel. Wa, i bin kolem Alonbakut, wea Ibrulangus i min ‘prapa big tri blo krai’.
GEN 35:9 God i bin soe emselp gen po Zekop. Wa, diswan i bin apta wen em bin kambaigen prom kantri blo Mesapotamia, ane God i bin blese Zekop.
GEN 35:10 God bin spik diskain po Zekop, ‘Neim blo yu i Zekop. Bat nomo gen ai go kole yu Zekop. Prom distaim nau Izrael i gobi neim blo yu.’ I bin prom de nau God i bin kolem Izrael.
GEN 35:11 God i bin spik po em, ‘Ai da Strong AntapGod. Yu go kam plenti ane yu go gad plenti pikinini. Ane yu gobi pipol uda stap wea dempla oun kantri ane prapa plenti pipol i go kamaut prom yu. Sam prom pamlelain blo yu i gobi ol king.
GEN 35:12 Da lan wea ai bin gibem po ate blo yu Eibram ane papa blo yu Aizak, ai go gibem po yu, ane ai go gibe da lan po ol pamlelain blo yu.’
GEN 35:13 Den God bin go, libe Zekop lo da ples wea God bin tok po em.
GEN 35:14 Zekop bin meke wan ston stanap naiswei wase memorial ston wea da ples wea God i bin tok po em. Em bin kapsaid opring blo wain po God antap da ston, ane em bin kapsaid oliboil antap da ston po meke da ston wan spesil ples po wosip God.
GEN 35:15 Wa, Zekop bin kole da ples Betel, wea God i bin tok wea em. Wea Ibrulangus i min ‘aus blo God’.
GEN 35:16 Apta nau, Zekop ane ol pipol blo em i bin libe Betel biain, ane dempla bin lego go po Eprat. Ane wen dempla bin stil longwei prom Eprat, Reisel i pamle ane i bin redi po bone da pikinini blo em. Da pein prom bone beibi i bin prapa nadakain nugud.
GEN 35:17 Wen pein prom bone beibi i bin kam nadakain bad, da oman uda bin elpe em po bone da beibi i bin spik po em diskain, ‘Reisel, yu no prait. Yu gad nada boi pikinini nau.’
GEN 35:18 Reisel i bin klosap po ded. Wea laswin blo Reisel, bipo em bin ded, em bin kole boi blo em Benoni, wea Ibrulangus i min ‘boi blo sore blo mi’. Bat papa blo da boi bin kolem Benzaman, wea Ibrulangus i min ‘boi blo raitan blo mi’.
GEN 35:19 Apta Reisel i bin ded, dempla bin bere em lo da rod go po Eprat. Nada neim blo taun i Betliem,
GEN 35:20 Zekop bin meke wan memorial ston stanap wea da greib blo Reisel solong po em po rimemba. Dat ston i stil de diskaintaim.
GEN 35:21 Zekop bin kip lego go, ane em bin setemap tent blo em lo da nadasaid blo da taua blo Migdaleder.
GEN 35:22 Lo dat taim wen Zekop i bin stap lo dat ples, Ruben bin go ane em bin slip wea Bila, da nada oman blo papa blo em, ane sambodi bin spik Zekop baut diswan. Dem neim blo dem 12 boi pikinini blo Zekop ya:
GEN 35:23 Dem boi pikinini blo Lia i bin Ruben, pas boi pikinini blo Zekop. Apta Ruben i bin gad Simion, Libai, Zuda, Isaka, ane Zebulun.
GEN 35:24 Dem boi pikinini blo Reisel i bin Zosep ane Benzaman.
GEN 35:25 Dem boi pikinini blo Bila, sebant oman blo Reisel i bin Dan ane Naptali.
GEN 35:26 Dem boi pikinini blo Zilpa, sebant oman blo Lia i bin Gad ane Asa. Demwan ya i bin dem boi pikinini blo Zekop wea em bin gad wea kantri blo Mesapotamia.
GEN 35:27 So Zekop i bin kambaigen po aus nau blo papa blo em Aizak, de lo Mamre, klostu po Kiriataba. Diswan i Ebron wea Eibram ane Aizak i bin stap.
GEN 35:28 Aizak i bin kese 180 iya oul.
GEN 35:29 Ane Aizak i bin prapa oulman wen em bin lus. Em bin gad prapa long ane gud laip. Wen em bin ole laswin blo em, em bin go ane zoine ol pamle blo em uda bin pinis ded. Den Iso ane Zekop, tu boi blo em i bin bere em.
GEN 36:1 Diswan ya stori blo pamlelain blo Iso. Nada neim blo Iso ol kolem Edom.
GEN 36:2 Iso i bin kam man blo tu oman prom dem pipol blo Kanan; Ada gel blo Elon, man blo It, ane em bin maret Olibama gel blo Ana. Ate blo Olibama i Zibion, man blo Ib.
GEN 36:3 Iso bin maret gen ane em bin maret kazensisi blo Basimat, gel blo Ismaiel, ane bala blo Basimat i bin Nebaiot.
GEN 36:4 Ada i bin bone Elipaz po Iso, Basimat bin bone Reuel po Iso,
GEN 36:5 ane Olibama bin bone Zeus, Zalam, ane Kora po Iso. Demwan i bin dem boi pikinini wea Iso i bin gad lo lan blo Kanan.
GEN 36:6 Den Iso bin teke ol oman blo em, ol pikinini blo em, ane ebri pipol uda stap lo aus blo em, ol buluk, ol kau ane ebri animal blo em, ane dem ebrisamting wea em bin gedem wea lan blo Kanan. Ane Iso i bin mub go po ples longwei prom bala blo em, Zekop.
GEN 36:7 Dem ebri gudsamting blo Iso ane Zekop i bin kam nadakain tumas po demtu po stap tugeda. Da lan wea demtu bin stap no bin gad nap kaikai po pide ebri animal blo demtu bikoz demtu bin gad nadakain plenti animal.
GEN 36:8 So Iso bin go ane stap lo da ilkantri blo Ser. Nada neim blo Iso i Edom.
GEN 36:9 Diswan ya stori blo pamlelain blo Iso, dem pipol blo Edom uda bin stap lo ilkantri blo Ser.
GEN 36:10 Demwan ya dem neim blo dem boi pikinini blo Iso; Elipaz, da boi pikinini blo Ada, oman blo Iso; Reuel, da boi pikinini blo Basimat, oman blo Iso.
GEN 36:11 Dem boi pikinini blo Elipaz i bin Teman, Omar, Zepo, Gatam, ane Kenaz.
GEN 36:12 Timna i bin nada oman blo Elipaz. Elipaz i bin boi blo Iso. Em bin bone Amalek po Elipaz. So demwan i bin dem ngep blo Ada, uda i bin oman blo Iso.
GEN 36:13 Demwan ya i dem boi pikinini blo Reuel; Nat, Zera, Sama, ane Miza. So demwan i bin dem ngep blo Basimat, uda bin oman blo Iso.
GEN 36:14 Demwan ya i dem boi pikinini blo Olibama, uda bin nada oman blo Iso. Em i gel blo Ana uda i boi blo Zibion; Olibama bin bonem po Iso, Zeus, Zalam ane Kora.
GEN 36:15 Dem pamlelain blo Iso i bin kam lida blo ol dipren pamlelain: Demwan ya i dem pamlelain uda bin kamaut prom Iso. Pas boi pikinini blo Iso i bin Elipaz uda ate blo dem pamlelain ya: Teman, Omar, Zepo, Kenaz,
GEN 36:16 Kora, Gatam, ane Amalek. Demwan dem pamlelain blo Elipaz lo lan blo Edom. Dempla i ol pamlelain blo Iso ane Ada.
GEN 36:17 Reuel uda bin boi pikinini blo Iso i bin ate blo dem pamlelain ya: Nat, Zera, Sama, ane Miza. Demwan dem pamlelain blo Reuel lo lan blo Edom. Dempla i bin ol pamlelain blo Basimat, oman blo Iso.
GEN 36:18 Dem pamlelain ya i bin kamaut prom Olibama, oman blo Iso: Zeus, Zalam, ane Kora. Olibama, da gel blo Ana, uda bin oman blo Iso, i bin bone dem pamlelain ya.
GEN 36:19 Ebridem pamlelain i bin kamaut prom Iso. Ane nada neim blo Iso i Edom.
GEN 36:20 Dem prapa pipol blo lan blo Edom i bin kamaut prom pamlelain blo wan man neim Ser. Em i man prom Ora. Dem boi pikinini blo Ser i bin dem ate blo dem pamlelain blo dem pipol blo Ora. Demwan i bin: Lotan, Sobal, Zibion, Ana, Dison, Ezer ane Disan.
GEN 36:22 Lotan i bin bigate blo dem pamlelain blo Ori ane Eman, ane sisi blo Lotan i bin Timna.
GEN 36:23 Sobal i bin bigate blo dem pamlelain blo Alban, Manat, Ebal, Sepo, ane Onam.
GEN 36:24 Zibion i bin bigate blo dem pamlelain blo Aia ane Ana. Diswan da seim Ana wea em bin paine ot spring wata wea da dezet eria, wen em bin lugaut dem dongki blo papa blo em, Zibion.
GEN 36:25 Ana i bin bigate blo da pamlelain blo Dison, ane gel pikinini Olibama.
GEN 36:26 Dison i bin bigate blo dem pamlelain blo Emdan, Esban, Itran ane Keran.
GEN 36:27 Ezer i bin bigate blo dem pamlelain blo Bilan, Zaban ane Akan.
GEN 36:28 Disan i bin bigate blo dem pamlelain blo Uz ane Aran.
GEN 36:29 Demwan i bin dem bigate blo dem pamlelain blo dem Ora pipol wea da lan blo Ser. Demwan i bin: Lotan, Sobal, Zibion, Ana, Dison, Ezer ane Disan.
GEN 36:31 Dem king ya i bin bos lo da lan blo Edom bipo i bin gad eni king wea dem pipol blo Izrael:
GEN 36:32 Bela i bin boi blo Beo uda bin king blo Edom. Neim blo siti blo em i Dinaba.
GEN 36:33 Wen Bela bin lus, Zobab uda bin da boi blo Zerar i bin kam king. Zerar bin kam prom da siti blo Bozra.
GEN 36:34 Wen Zobab bin lus, Usam prom lan blo dem pipol blo Teman i bin kam king.
GEN 36:35 Wen Usam bin lus, Adad boi blo Bedad i bin kam king. Em bin stap wea da siti blo Abit. Em bin prapa terem ane smase da ami blo dem pipol blo Midia wea ol bin bigpait lo kantri blo Moab.
GEN 36:36 Wen Adad bin lus, Samla prom da siti blo Masraka i bin kam king.
GEN 36:37 Wen Samla bin lus, Saul prom da siti blo Riobot wea da Yupreitis Riba i bin kam king.
GEN 36:38 Wen Saul bin lus, Balanan boi blo Akbo i bin kam king.
GEN 36:39 Wen Balanan boi blo Akbo bin lus, Adad i bin kam king. Neim blo da siti blo Adar i bin Pau. Neim blo oman blo Adar i Metabel ane Metabel i gel blo Matred wea Matred i bin gel blo Mezarab.
GEN 36:40 Iso i bin bigate blo dem pamlelain blo Edom: Timna, Alba, Zetet,
GEN 36:41 Olibama, Ela, Pinon,
GEN 36:42 Kenaz, Teman, Mibzar,
GEN 36:43 Magdiel, ane Iram. Da ples wea dem pamlelain i bin stap, ol bin neime dem ples apta dem pamlelain. Iso i bin bigate blo ol dem pamlelain blo Edom.
GEN 37:1 Zekop i bin stap lo ples wea papa blo em bin stap lo lan blo Kanan.
GEN 37:2 Diswan stori blo pamlelain blo Zekop. Wen Zosep i bin sebentin iya oul, i bin lugaut dem sip ane gout blo papa blo em wea dem bala blo em; dem boi blo Bila ane Zilpa, dem nada oman blo papa blo em. Zosep bin yan po papa blo em baut dem rongting wanem dem bala blo em i mekem.
GEN 37:3 Zekop bin mina laik Zosep moden dem nada boi blo em, bikoz Zosep i bin bon wen em bin oulman. Ane Zekop bin gibe Zosep wan prapa plas kout wea i kabare an ane leg.
GEN 37:4 Bat wen dem bala blo Zosep bin luk papa blo dempla i bin mina laik Zosep moden dem ebri bala blo em, dempla bin prapa no laik em, ane kan tok naiswei po em.
GEN 37:5 Wantaim Zosep bin gad drim, ane wen em bin spik diswan po ol bala blo em, da wail blo dempla i bin kam moantap.
GEN 37:6 Zosep i bin spik po dempla diskain, ‘Yupla lisen ya po dis drim wea ai bin gad.
GEN 37:7 Yumpla ebriwan, ol bala blo mi, i bin de lo big gadan taiemape ol dem witplant mekem po ol bandol. Wantaim bandol blo mi bin gedap ane stanap, ane ol bandol blo yupla bin stanap raun bandol blo mi, ane demwan i bin baudaun tase graun prant lo dat bandol blo mi.’
GEN 37:8 Dem bala blo Zosep bin spik po em, ‘Yu tingk yu gobi king ane bos blo mipla a?’ Wa, dem bala bin eitem mo bikoz prom dem drim blo em ane bikoz prom wanem em bin spikbaut dempla.
GEN 37:9 Den Zosep bin gad nada drim, ane bin spik po ebri bala blo em diskain, ‘Ai bin gad nada drim gen. Da san, mun, ane leben sta i bin baudaun tase graun prant lo mi!’
GEN 37:10 Bat distaim Zosep bin spik po papa blo em ane po dem bala blo em tu. Papa blo em i bin graul em, ane bin spik po em, ‘Wanem dis drim? Yu tingk mi, ane mama blo yu ane ebri bala blo yu, i go baudaun tase graun prant lo yu a?’
GEN 37:11 Ebridem bala blo Zosep bin zeles em, bat papa blo em i bin tingbaut wanem dem drim i min.
GEN 37:12 Wantaim ol bala blo Zosep i bin go po lugaut dem sip ane gout blo papa blo em klostu lo taun blo Sekem.
GEN 37:13 Ane Zekop bin spik po Zosep, ‘Ol bala blo yu lugaut dem sip ane gout de lo Sekem. Kam, ai go sane yu go po dempla.’ Em ansa, ‘Wa, ai go.’
GEN 37:14 Zekop bin spik po em, ‘Go nau po luk ip ol bala blo yu ane dem sip ane gout tu, ip dempla orait, ane kambaigen ane spik mi wiswei ol dem samting de.’ Zekop i bin sanem go prom da big bali blo Ebron ane Zosep i bin kam de po Sekem.
GEN 37:15 Wan man bin luk Zosep em bin wagbaut de raun. Da man aske em, ‘Wiswei? Wanem yu lukraun po?’
GEN 37:16 Zosep i bin ansa em baigen, ‘Ai lukraun ol bala blo mi. Dempla i lugaut ol sip ane gout. Yu no bin luk dempla a?’
GEN 37:17 Da man i ansa, ‘Dempla bin go. Ai bin lisen dempla tok, “Kam yumpla go po Dotan.” ’ Wa, Zosep bin lego go biain ol bala blo em, ane bin paine dempla wea Dotan.
GEN 37:18 Dem bala blo Zosep i bin luk ane megaraut em prom longwei, ane bipo em bin kam prapa klostu po dempla, ol bin meke main po kile em.
GEN 37:19 Dempla spik po wananada, ‘Wa, em ya kam, da man uda oltaim drim.
GEN 37:20 Wiswei? Kam, yumpla go kile em ane sake bodi blo em go insaid wan drai wel, den yumpla ken spik demkain, wailanimal i bin kaikai em. Den yumpla go luk ip dem drim blo em i tru o no tru.’
GEN 37:21 Bat wen Ruben bin lisen dis tok, em bin trai po seibe laip blo Zosep. Em bin spik po dempla, ‘Yumpla nogo kile em gar.
GEN 37:22 Mobeta mipla no meke dis nugud samting po em. Mata sake em godaun laipwan wea dis wel i nogad no wata, ya wea dis dezetples wea i nogad no man. Den em go ded eniwei ane yumpla no bin kile em wea oun an.’ Em bin tok diskain bikoz em i gad main po seibe Zosep prom dempla ane sanem gobaigen po papa blo em.
GEN 37:23 Wen Zosep bin kam klostu po dem bala blo em, ol bin tekemaut da prapa plas kout blo em, da kout wea em bin werem,
GEN 37:24 ane ol bin teke em ane sakem godaun da empti wel. Da wel i no bin gad wata insaid.
GEN 37:25 Den apta nau dem bala blo Zosep bin sidaun po kaikai, ane wen ol bin luk go longwei dempla bin luk wanmob blo Ismaiel pipol uda sele ol samting. Dempla ol pipol blo da pamlelain blo Ismaiel. Ol bin kam prom da ples blo Giliad godaun po kantri blo Izipt. Ol kamal blo dempla i bin kare ol mersin, ane ol samting wea i gad prapa naissmel.
GEN 37:26 Den Zuda i bin spik po ol bala blo em, ‘Wanem gud yumpla go gedem prom disting ya ip yumpla go kile bala blo yumpla? Yumpla go pil nadakain gilti.
GEN 37:27 Kam, yumpla go sele em po dem pipol blo Ismaiel, ane nobodi go kile em, bikoz em bala blo yumpla, pamle blo yumpla.’ Dem bala blo Zuda i gri.
GEN 37:28 Wen dem pipol blo Ismaiel i bin kam klostu, dem bala blo Zosep bin tekemaute Zosep prom da wel, ane sele em po dempla po tuenti pis blo silba. Ane dem pipol blo Ismaiel i bin teke Zosep go po kantri blo Izipt.
GEN 37:29 Wea dat seimtaim, dem Ismaiel pipol bin kam, bat Ruben no bin de. Wen em bin go po tekemaut Zosep prom dat wel em bin luk em no bin de. Em bin broke klos blo em bikoz em bin prapa sore ane wori.
GEN 37:30 Ruben bin gobaigen po dem bala blo em, ane em bin krai ane spik, ‘Ei! I nogad da boi de. Wanem ai go mekem nau?’
GEN 37:31 Den dem bala blo Zosep bin teke da prapa plas kout blo Zosep, ane ol bin kile wan gout, ane bin wete da prapa plas kout insaid blad blo da gout.
GEN 37:32 Den dempla bin teke da plas kout go po papa blo dempla, ane dempla spik diskain, ‘Mipla bin paine disting ya. Yagar, trai luk ip diswan da plas kout blo boi blo yu?’
GEN 37:33 Zekop bin kesem, ane spik, ‘Yagar! Wa! Diswan plas kout blo boi blo mi! Ol wailanimal bin kile em ane kaikai em. I mas tru, Zosep i ded gar.’
GEN 37:34 Den Zekop bin broke klos blo em, ane em bin were klos wea ol i mekem prom esianbaig po soem dat em i prapa atso. Em bin base prapa bigkrai po boi blo em ane em bin krai po prapa longtaim.
GEN 37:35 Ebri boi ane gel blo Zekop i bin prapa trai po meke em pilgud bat em no bin wande nobodi po meke em pilgud. Em bin spik, ‘No! Dis krai blo mi po boi blo mi go go wea mi antil dat dei ai go ded.’ Tru gar. Em bin mata krai po Zosep.
GEN 37:36 Lo da seimtaim, dem pipol blo Ismaiel i bin sele Zosep po Potipa de lo kantri blo Izipt. Potipa em i wan dem bigman blo da Pero king, da king blo Izipt. Potipa i bin bos blo dem amiman wea ol i gade da aus blo da Pero king.
GEN 38:1 Diswan ya i bin apen wea da taim wen Zuda bin go ane libe ol bala blo em biain ane em bin go ane stap wea man neim Ira, uda bin prom taun blo Adulam.
GEN 38:2 Zuda i bin gad piling po wan gel blo de. Em bin gel blo wan Kanan man neim Sua. Zuda bin maret em ane em bin slip lo em.
GEN 38:3 Em bin kam pamle ane bin bone wan boi pikinini ane Zuda bin kolem Er.
GEN 38:4 Oman blo Zuda bin kam pamle gen ane bin bone nada boi pikinini ane em bin kolem Onan.
GEN 38:5 Ane em bin kam pamle gen ane bone nada boi pikinini, ane em bin kolem Sela. Dempla bin stap de wea taun blo Kezib wen dat boi pikinini i bin bon.
GEN 38:6 Wen Er bin bigman nau, Zuda bin meke wan oman po kam oman blo Er, pas boi pikinini blo em. Neim blo da oman i bin Tamar.
GEN 38:7 Bat Er i bin prapa nugudman prant lo da AntapGod, ane da AntapGod i bin kile em.
GEN 38:8 Den wantaim apta wen Er bin lus, Zuda bin spik po Onan da namba tu bala, ‘Kam, yu mas maret widooman blo bigbala blo yu. Yu mas meke diswan bikoz i wei blo yumpla. Tamar mas gad wan boi pikinini po meke da pamlelain blo Er, da ded man blo Tamar.’
GEN 38:9 Bat Onan bin prapa sabe da pamlelain i no gobi blo em. Ebritaim wen em i slip lo da oman blo bala blo em, Onan i bin kapsaid go ausaid lo graun, solong Onan nogo meke pamlelain po bala blo em.
GEN 38:10 Wanem Onan bin mekem i bin prapa nugudting prant lo da AntapGod, ane da AntapGod i bin kile em tu.
GEN 38:11 Den Zuda bin spik po dotalo blo em Tamar, oman blo Er. Zuda spik diskain, ‘Mata gobaigen aus blo papa blo yu ane weit de antil boi blo mi Sela go kam bigman.’ Zuda bin prait dat Sela mait go ded tu, wase demtu bala blo em. Tamar bin go ane stap lo aus blo papa blo em.
GEN 38:12 Longtaim apta, oman blo Zuda i bin lus. Wen Zuda bin kam strong prom nomo krai po oman blo em, em bin go wea Aira, pren blo em, po taun blo Timna. Aira em i wan man prom Adulam. Demtu bin go de bikoz demtu i lidingan po dem man uda bin kate ol eya blo dem sip blo Zuda.
GEN 38:13 Den sambodi bin spik po Tamar diskain, ‘Padalo blo yu Zuda, i diskaintaim go po Timna po kate ol eya blo ol sip blo em.’
GEN 38:14 Tamar sabe Sela em bigman nau, bat em stil weit wattaim Zuda go maret demtu, Tamar ane Sela. Tamar i bin tekemaute dem widooman klos wea em bin werem. Em bin pute nada klos po wantaim kabare ed ane pes blo em. Den em bin go sidaun wea da rod wea i go, go insaid po da biliz blo Enaim. Dis seim rod i pas tru Enaim go stret po taun blo Timna.
GEN 38:15 Wen Zuda bin luk Tamar, em bin tingk em oman uda sele emselp po mani bikoz Tamar bin kabare pes blo em.
GEN 38:16 Zuda bin wagbaut go klostu po Tamar wea em bin sidaun lo da rod ane spik, ‘Ei, ai wande slip wea yu.’ Em no bin sabe diswan Tamar, dotalo blo em. Tamar aske em, ‘Wanem yu go pei ip ai slip lo yu?’
GEN 38:17 Em ansa, ‘Ai go sanem po yu, wan yang gout prom dem animal blo mi.’ Ane Tamar spik, ‘Wanem samting yu go gibe mi po soe mi wanem yu bin spik i tru, dat yu go sane wan gout blo yu kam po mi?’
GEN 38:18 Zuda i bin aske Tamar, ‘Wa, wanem samting yu wandem nau?’ Tamar ansarem, ‘Ai wande da neklis wea i gad neim blo yu ane da wokingstik blo yu.’ Zuda i bin gibem po Tamar, ane Zuda bin slip lo em. Ane Tamar bin kam pamle prom em.
GEN 38:19 Den Tamar i bin gedap ane em bin go aus blo em. Ane em bin tekemaute da klos wea i bin kabare ed ane pes blo em, ane em bin were dem seim klos wea em bin werem pas po soem dat em widooman.
GEN 38:20 Den Zuda bin sane yang gout go lo Aira, man prom Adulam, go po gibe dat oman Tamar, ane po tekem kambaigen dat wokingstik ane dat neklis wea i gad neim blo Zuda. Bat Aira no bin paine dat oman Tamar.
GEN 38:21 Aira i bin aske sam man blo da biliz blo Enaim diskain, ‘Wea da oman uda sele emselp? Em bin sidaun lo da rod kam insaid po dis taun.’ Bat dempla ansarem, ‘Nono! I nogad no demkain oman ya.’
GEN 38:22 Aira i bin gobaigen po Zuda, ane spik, ‘Ai no bin paine dat oman, bat sam dem man blo da biliz blo Enaim i bin spik, “No! I nogad no oman ya uda i sele emselp.” ’
GEN 38:23 Zuda ansarem, ‘Mata libem! Laue em po kipe dem samting po emselp. Yumi no gobaigen de, bambai ol pipol go sabe. Dempla go prapa meke pan baut yumi. Wa! Ai bin trai po pei em wea da gout, ane yu no bin paine em.’
GEN 38:24 Tri mant apta, sambodi bin spik po Zuda diskain, ‘Tamar, dotalo blo yu i bin meke emselp po wan oman uda sele emselp, ane em pamle nau.’ Ane Zuda bin tok nadakain rapwei diskain, ‘Tekem kam ya ausaid ane bane em wea paia po kile em!’
GEN 38:25 Wail dempla bin tekem kam ausaid, Tamar bin sane mesiz po Zuda diskain, ‘Da man uda da bos blo dem samting ya wea ai gad, em bin meke mi pamle. Prapa luk ya. Dis neklis wea i gad neim ane dis wokingstik ya, i blo uda?’
GEN 38:26 Den Zuda bin luk dem samting blo em, ane em spik, ‘Tamar bin meke rait ane stret ting. Ai bin meke rongting bikoz ai no bin meke em po kam oman blo Sela, boi blo mi.’ Zuda nomo bin slip lo Tamar gen.
GEN 38:27 Wen i bin taim blo Tamar po bon, i bin gad tu beibi insaid beli blo em.
GEN 38:28 Wen Tamar bin bone dem pikinini, wan beibi bin pute an blo em kam ausaid. Ane da oman uda bin elpe Tamar bone beibi i bin teke da an blo da beibi ane taite red kala string wea dat an. Ane da oman i bin spik, ‘Dis beibi bin kamaut pas.’
GEN 38:29 Bat den dat beibi i bin pute an blo em gobaigen insaid, ane bala blo da nada beibi i bin bon paswan. Da oman uda bin elpe Tamar bone beibi i bin spik, ‘Ei! Aukam yu bin kam ausaid pas?’ So ol i bin kolem Perez; wea Ibrulangus i min ‘brok go ausaid’.
GEN 38:30 Ane apta, bala blo em bin bon wea i gad red string lo an blo em. Ane i bin kolem Zera; wea Ibrulangus wea i min ‘brait moning red blo elimoning’.
GEN 39:1 Nau wen Zosep bin kesem de lo Izipt, dem pipol blo Ismaiel i bin sele Zosep po Potipa de lo kantri blo Izipt. Potipa em i wan dem bigman blo da Pero king, king blo Izipt. Potipa i bin bos blo dem amiman wea ol gade aus blo da Pero king.
GEN 39:2 Da AntapGod i bin elpe Zosep, ane em bin meke ol samting kam orait po Zosep. Em bin wok insaid aus blo da Izipt bos blo em.
GEN 39:3 Da bos blo em tekenotis, ane em rilaiz da AntapGod i bin elpe Zosep, ane da AntapGod bin meke ebrisamting wea em bin mekem po kam orait.
GEN 39:4 Zosep i bin peibretwan lo bos blo em. Em bin meke Zosep po kam klostu sebant blo em. Potipa bin meke em po kam bossebant blo aus blo em, ane kam bos lo ol biznis samting blo em.
GEN 39:5 Apta da taim wen Zosep i bin kam bos, da AntapGod i bin blese aus blo Potipa bikoz prom Zosep. Da AntapGod bin meke ebrisamting wea Potipa bin gad po kam plenti, insaid lo aus blo em ane wea big gadan blo em.
GEN 39:6 Bos blo Zosep bin meke Zosep bos po lugaut ebrisamting wea em bin gad, so Potipa no bin woribaut eniting. Em mata tingbaut po kaikai ane wanem em i go kaikai. Zosep i bin prapa gudluking man ane em bin gad prapa nais strong bodi.
GEN 39:7 Ane wantaim wen Zosep i bin wok, da oman blo Potipa i bin prapa wande Zosep ane em bin spik po Zosep diskain, ‘Kam gar ane slip wea mi.’
GEN 39:8 Bat Zosep no bin wandem ane bin spik po oman blo Potipa diskain, ‘Lisen ya, Potipa no woribaut enisamting lo dis aus, ane em bin meke mi po lugaut ebrisamting blo em.
GEN 39:9 Ai bos blo dis aus seimkain wiskain em i bos. Ai ken meke eniting wea ai wandem insaid lo dis aus. Mata yu ai kan tasem, bikoz yu oman blo em. Watpo nau ai go meke dis prapa nugudting, ane meke badting gense God?’
GEN 39:10 Ane oman blo Potipa i bin kip aske Zosep ebridei, bat Zosep i no bin gri po slip lo em. Zosep bin trai no po stap klostu po em.
GEN 39:11 Wandei, wen Zosep bin go insaid da aus po meke wok blo em, i no bin gad eni sebant insaid da aus.
GEN 39:12 Oman blo Potipa i bin prapa kese Zosep wea ausaid klos blo em, ane em bin bege Zosep, ‘Slip wea mi!’ Bat Zosep bin ariap ranwei ane lego go ausaid, libe dem ausaid klos blo em biain, wea an blo oman blo Potipa.
GEN 39:13 Wen oman blo Potipa bin luk dat em kare dem ausaid klos blo Zosep lo an blo em ane Zosep bin ariap ranwei go ausaid,
GEN 39:14 em bin ala po dem sebant blo da aus ane em bin spik po dempla, ‘Luk ya. Potipa i bin teke Zosep kam po yumpla, ane dis Ibruman i meke yumpla po sem! Em bin kam insaid rum blo mi ane em bin trai po pose emselp po slip wea mi, bat ai bin ala prapa laudwan.
GEN 39:15 Ane wen ai bin ala, em bin libe ausaid klos blo em ya wea mi, ane em bin ariap ranwei go ausaid.’
GEN 39:16 Da oman blo Potipa bin kipe da ausaid klos blo Zosep klostu wea em antil Potipa bin kam aus.
GEN 39:17 Em bin spik po em da seim stori, diskain, ‘Dat Ibruman uda i sleib, wea yu bin tekem kam po mipla, em bin kam insaid rum blo mi po meke mi sem,
GEN 39:18 bat stretwei wen ai bin ala, em bin libe ausaid klos blo em ya lo mi, ane em bin ariap ranwei go ausaid.’
GEN 39:19 Wen bos blo Zosep bin lisen dem tok wea em oman i bin spik po em, da bos blo Zosep i bin kam nadakain wail.
GEN 39:20 Ane Potipa i bin kese Zosep ane sakem insaid zeilaus. Dis zeilaus i po dem pipol uda meke rongting gense da king. Zosep i bin stap insaid zeilaus.
GEN 39:21 Bat da AntapGod i bin elpe Zosep ane bin soe lab blo em po Zosep. Ane da AntapGod bin meke bos blo da zeilaus nadakain api wea laip blo Zosep.
GEN 39:22 No longtaim nau, bos blo da zeilaus bin meke Zosep bos po lugaut ebri pipol uda insaid zeilaus. Wanem wok i bin mekem de, Zosep bin da wan uda bin gibe oda.
GEN 39:23 Da bos blo da zeilaus no bin woribaut enisamting wea Zosep bin lugaut, bikoz da AntapGod i bin elpe Zosep, ane enisamting wea Zosep bin mekem, da AntapGod i bin mekem kam orait.
GEN 40:1 Wantaim, da Pero king, da king blo Izipt, i bin gad nadakain wail po tu boswokman blo em; da bos po kare da dringking kap po da Pero king ane da bos uda beike ol bred po da Pero king. Demtu bin meke rongting gense king blo demtu, da Pero king.
GEN 40:3 Em i bin loke demtu insaid lo zeilaus blo bos blo da amiman, wea Zosep i bin stap.
GEN 40:4 Bos blo da zeilaus i bin oda Zosep po bi klostu sebant blo demtu, ane demplatri bin stap insaid lo zeilaus po longtaim.
GEN 40:5 Nau wan nait, demtu bosman blo da Pero king i bin gad drim wea zeilaus. Demtu bin gad dipren drim ane dem drim blo demtu i bin gad demtu oun mining.
GEN 40:6 Moningtaim wen Zosep i bin kam po demtu, em i bin luk demtu bin prapa wori.
GEN 40:7 Zosep i bin aske demtu bosman blo da Pero king uda bin de wea em insaid zeilaus. Em i bin spik diskain, ‘Wanem yutu wori diskain po?’
GEN 40:8 Demtu bin ansa, ‘Mitu bin gad tu drim, ane i nogad nobodi po spik wanem i min.’ Zosep i spik po demtu, ‘No wori. Mata God gad sabe po gibe ansa blo ol drim! Mata yan lo mi wanem yutu bin drim.’
GEN 40:9 Da bosman po kare dringking kap blo da Pero king i bin spik drim blo em po Zosep. Em spik, ‘Lo drim blo mi, i bin gad wan plant blo greipbain prant wea mi,
GEN 40:10 ane da greipbain i bin gad tri brans. Dem brans i stat sake lip ane plaua, den dem plaua i tan po raip greip.
GEN 40:11 Da kap blo da Pero king i bin lo an blo mi ane ai bin teke dem greip ane ai bin skuizem po meke zius go insaid kap blo da Pero king, den ai bin gibe da kap po da Pero king.’
GEN 40:12 Den Zosep i bin spik po em, ‘Diswan i da mining blo da drim: dem tri brans i tri deitaim.
GEN 40:13 Lo da namba tri dei da Pero king go teke yu go kamaut prom dis zeilaus ane meke yu gobaigen po wok blo yu, ane yu go gibe da dringking kap po da Pero king gen, seimkain wanem yu bin mekem bipo.
GEN 40:14 Bat tingbaut mi wen ebriting blo yu i orait. Pliz gar, meke gudting po mi po kole neim blo mi po da Pero king, so em go teke mi kamaut prom zeilaus.
GEN 40:15 Bikoz pipol i bin pose mi kam ausaid prom lan blo mi, lan blo dem Ibrupipol; ane ya tu, ai bin meke nating rong po dempla po pute mi insaid lo zeilaus.’
GEN 40:16 Wen da bosbeika blo da Pero king bin kesem dat da mining i bin gud ansa, em spik po Zosep, ‘Ai bin gad wan drim tu. I bin gad tri basket blo wait bred antap lo ed blo mi,
GEN 40:17 ane dat prapa antap basket i bin gad olkain bred wea ai bin kukem po da Pero king, bat dem pizin i bin kam kaikai dem bred prom dat antap basket lo ed blo mi.’
GEN 40:18 Ane Zosep i bin ansarem, ‘Diswan da mining blo dat drim: demtri basket, i tri deitaim.
GEN 40:19 Lo da namba tri dei, da Pero king i go teke yu kamaut prom dis zeilaus ane kate ed blo yu, ane ainge bodi blo yu antap lo wan tri. Den ol pizin go kam kaikai ol mit blo yu.’
GEN 40:20 Wea da namba tri dei nau, i bin batdei blo da Pero king. Em bin meke mina big kaikai po ebri bigman blo em ane ol sebant blo em. Em bin teke demtu kam, da bos po uda kare dringking kap po da Pero king ane da bos uda beike ol bred po da Pero king. Em bin meke demtu stanap prant lo ol dem nada bigman blo em.
GEN 40:21 Den em bin meke da man uda kare kap blo da king po gobaigen po meke da seim wok po da Pero king, ane em bin kare da kap po da Pero king gen.
GEN 40:22 Bat da Pero king i bin kate ed blo dat bosbeika blo em, ane em bin ainge bodi blo em de antap tri, seimkain wiskain Zosep i bin spik.
GEN 40:23 Bat da bosman uda kare dat kap blo da Pero king, em no bin tingbaut po Zosep, em i mina piged em.
GEN 41:1 Wen tu iya i bin pas, da Pero king i bin drim em bin stanap lo said blo da Nail Riba.
GEN 41:2 Wea da drim em bin gad, em i luk seben pat kau wea i bin kamaut prom dat riba, seben kau wea i prapa raun ane pat. Ane dempla i bin kaikai ol gras.
GEN 41:3 Apta nau, seben nada kau, ol mina skiniwan ane nogad no mit, i bin kamaut prom da Nail Riba. Ane demwan i bin stanap klostu po dem nada kau wea said blo dat riba.
GEN 41:4 Dem seben kau wea i prapa skini ane nogad no mit i bin kaikai dem kau wea i bin prapa raun ane pat. Da Pero king bin gedap prom slip.
GEN 41:5 Den em bin gobaigen po slip ane em bin gad nada drim. Em bin luk wea dat drim seben prapa raip ane swelap wited, i bin gro lo wan plant.
GEN 41:6 Apta nau, ol nada seben wited i bin kamaut, diskain ol prapa nugud ane prapa skini prom da istwin wea i blou prom da dezet eria.
GEN 41:7 Dem wited wea i prapa nugud ane prapa skini, i bin kaikai dem prapa raip ane swelap wited. Da Pero king bin gedap prom slip, ane em sabe demwan i bin drim.
GEN 41:8 Neks moning, da Pero king i bin prapa nadakain wori. Em bin wande paindaut wanem dem drim i min. Em bin singaut ebridem maidman po kam ane ebri man uda sabe ebrisamting. Da Pero king i bin spik dempla dem drim blo em, bat nobodi i bin sabe wanem dem mining blo dem drim blo da Pero king.
GEN 41:9 Den da bosman uda kare da dringking kap blo da Pero king i bin spik po em, ‘Diskaintaim nau ai tingbaut datting wea ai bin spostu mekem.
GEN 41:10 Wantaim yu bin wail wea da bosbeika blo yu, ane yu bin wail po mi tu. Yu bin loke mitu insaid zeilaus blo da bos blo dem amiman blo yu.
GEN 41:11 Mitu bin gad drim lo da seim nait, da bosbeika ane mi. Mitu tu i bin gad dipren drim wea i gad dipren mining.
GEN 41:12 Wan yang Ibruman i bin de wea mitu. Em i sebant blo da bos blo dem amiman uda lugaut aus blo yu. Wen mitu bin spik po em, em bin spik da mining blo dem drim po mitu.
GEN 41:13 Wen em bin spik dem mining po mitu, wa, dem tu drim bin kam tru. Ai bin gobaigen po wok blo mi, ane yu bin kate da ed blo da bosbeika, aingem antap lo tri.’
GEN 41:14 Den da Pero king i bin singaut po Zosep po kam, ane dempla bin ariap tekemautem prom dat zeilaus. Apta Zosep i bin kate eya ane seib, ane em bin seinze ol klos blo em, den em bin kam ane stanap prant lo da Pero king.
GEN 41:15 Da Pero king spik po Zosep, ‘Ai bin gad wan drim, ane i gad nobodi ya uda ken spik mi wanem ai bin drim. Ai bin lisen i gad tokbaut yu diskain, wen yu lisen drim yu ken spik wanem da mining.’
GEN 41:16 Zosep ansa po da Pero king, ‘I no mi, bat God i go gibe yu wan gud ansa.’
GEN 41:17 Den da Pero king i bin spik po Zosep, ‘Lo drim blo mi, ai bin stanap wea said blo da Nail Riba,
GEN 41:18 ane seben kau mina raun ane pat, bin kamaut prom da Nail Riba ane ol bin kaikai gras de.
GEN 41:19 Apta dem paswan i bin kamaut, ol nada seben kau, prapa skini ane nogad no mit bin kamaut. Ai no bin luk diskain kau wea i prapa nogad no mit lo dis lan blo Izipt.
GEN 41:20 Dem kau wea i prapa skini ane nogad no mit i bin kaikai dem pat kau wea i bin pas kamaut prom da riba.
GEN 41:21 Bat apta dem skini kau bin kaikai dem pat kau, ol bin stil stap skini ane nogad no mit. Den ai bin gedap prom slip.
GEN 41:22 ‘Ai bin gobaigen po slip ane ai bin drim gen, ane distaim ai bin luk seben prapa raip ane swelap wited. Dempla bin gro lo wan plant.
GEN 41:23 Den apta dem paswan i bin kamaut, ai bin luk nada seben wited bin kamaut, ane demwan ol prapa nugud, skini, ane prapa drai prom da istwin wea i blou prom da dezet eria.
GEN 41:24 Dem prapa skini wited i bin kaikai dem seben prapa raip ane swelap wited. Bat wen ai bin spik dem drim po dem maidman, i bin gad nobodi uda ken spik wanem i min.’
GEN 41:25 Den Zosep i bin spik po da Pero king, ‘Demtu drim blo da Pero king i gad wan mining. God i soe da Pero king wanem em go mekem sun.
GEN 41:26 Dem seben pat kau i seben iya, ane dem seben raip ane swelap wited i seben iya tu. Dempla i seben iya blo prapa gud rein wea ol plenti kaikai go gro.
GEN 41:27 Dem seben kau wea i prapa skini ane nogad no mit, ane dem seben wited wea i prapa nogad no kaikai, dempla i seben iya blo prapa big anggretaim.
GEN 41:28 ‘Diswan i go apen wiskain ai spik po da Pero king. God i bin soe da Pero king wanem em go mekem sun.
GEN 41:29 I go gad taim blo seben iya blo prapa plenti kaikai ebriwea lo dis kantri blo Izipt.
GEN 41:30 Apta dem seben gud iya i go gad taim blo seben iya blo prapa big anggretaim. Ol pipol i go piged da taim blo plenti kaikai. Da big anggretaim i go prapa damiz dis kantri blo Izipt.
GEN 41:31 Da anggretaim wea i go kamaut i gobi mina nadakain nugud. Pipol i go nomo tingbaut lo da taim blo plenti kaikai bikoz prom dat nugudtaim.
GEN 41:32 Ane bikoz da Pero king i bin gad da drim tu taim, i min God i prapa meke main blo em baut demting, ane God i go meke demting po apen sun.
GEN 41:33 ‘Wa i rait. Da Pero king mas paine wan smatman uda sabe ol plenti samting, ane meke em bos blo demting ebriwea wea dis kantri blo Izipt.
GEN 41:34 Wea dat taim blo seben iya blo prapa plenti kaikai, da Pero king mas suze ol boswokman po lugaut ol kaikai ya lo kantri blo Izipt. Dem boswokman mas splitemap ebridem kaikai dem pipol blo Izipt i groem. Dempla mas meke paib ip; wan ip dem boswokman mas tekem ane dem nada po ip i blo dem pipol po kaikai.
GEN 41:35 Dem boswokman mas tekem kam dat kaikai blo da taim blo dem gud iya ane pute dem kaikai wansaid wea ol big storum blo da Pero king. Kipe dem kaikai solong i go gad kaikai po ebridem siti ya, ane meke dem boswokman po prapa kipe dem kaikai seip.
GEN 41:36 Dem kaikai i gobi kaikai po kantri blo Izipt wen dem seben iya blo prapa anggretaim i go kam. Ane lo diswei dem pipol i nogo ded prom anggre.’
GEN 41:37 Da Pero king ane ebri bosman blo em i bin lisen tok blo Zosep ane ol bin gri i tru wanem Zosep i bin spik.
GEN 41:38 So da Pero king bin aske dem bosman blo em. ‘Wiswei? Yumpla gri? Yumpla nogo paine nada man mogud wase Zosep a? Em i man uda gad da spirit blo God insaid lo em.’
GEN 41:39 Den da Pero king i bin spik po Zosep, ‘Bikoz God i bin soe yu ebridem samting ya, i nogad wan smatman uda sabe ol plenti samting wase yu.
GEN 41:40 Yu gobi bos blo gabman blo mi, ane ebri pipol blo mi i go mata lisen po oda blo yu. Mata mi uda sidaun wea tron, i gobi mobig den yu.’
GEN 41:41 Ane da Pero king i kip spik po Zosep diskain, ‘Prapa tru. Ai go meke yu po kam bos blo kantri blo Izipt.’
GEN 41:42 Da Pero king i bin tekemaut ring blo em prom pingga blo em, ane em bin putem lo pingga blo Zosep. Em bin dresemap em lo nadakain plasklos ane bin meke em po were gold sein raun lo nek blo em.
GEN 41:43 Ane em bin gibe Zosep da sekan oskariz blo da Pero king. Nomata wea Zosep i go go, dem amiman i singaut prant lo Zosep diskain, ‘Yupla baudaun, Zosep ya kam!’ So da Pero king i bin meke Zosep po bi bos blo kantri blo Izipt.
GEN 41:44 Den da Pero king, i spik po Zosep demkain, ‘Ai da Pero king! Bat nobodi ya lo kantri blo Izipt i lau po meke eniting antil yu go gibe oda po dempla po mekem.’
GEN 41:45 Da Pero king i bin gibe Zosep neim wea Iziptlangus, Zapenatpania ane em bin gibe em Asenat po bi oman blo em. Asenat em i gel blo Potipera, prist blo da siti blo On. Wa, den Zosep bin kam bos blo kantri blo Izipt.
GEN 41:46 Zosep i bin 30 iya oul wen em bin stat kam po sekanbos blo da Pero king, da king blo Izipt. Den Zosep i bin go nau ane em bin go ausaid ebriwea lo kantri blo Izipt.
GEN 41:47 Ane i bin apen lo dat taim blo dem seben iya i bin gad nadakain tumas plenti kaikai ebriwea lo kantri blo Izipt. Zosep i bin teke ebridem kaikai blo da taim blo dem seben iya, ane em bin storem insaid lo dem storum lo dem siti.
GEN 41:49 Wen dem seben iya bin pinis, Zosep bin pinis store dem nadakain plenti kaikai. I bin wase da san wea sanbis. I bin mina plenti kaikai dat ol pipol kan kauntem, bikoz i bin prapa obamak.
GEN 41:50 Bipo da taim blo dem iya blo prapa big anggretaim i bin kam, Zosep i bin gad tu boi pikinini wea Asenat i bin bonem po em. Asenat bin gel blo Potipera, prist blo On.
GEN 41:51 Zosep i bin kole pas boi pikinini blo em Manasa, ane i bin spik, ‘God i bin meke mi po nomo tingbaut trabol ane adtaim blo mi ane pamle blo papa blo mi.’
GEN 41:52 Da sekan boi pikinini em bin kolem Ipreim, bikoz em bin spik, ‘God bin meke mi gad pikinini wea dis kantri blo ol trabol blo mi.’
GEN 41:53 Da taim blo dem seben iya blo prapa plenti kaikai lo Izipt i bin kam po pinis nau,
GEN 41:54 ane taim blo dem seben iya blo prapa big anggretaim i bin stat, prapa seimkain wiskain Zosep bin spik. I bin gad prapa big anggretaim lo ol dem nada kantri. Bat ebriwea lo kantri blo Izipt i bin gad olkain plenti kaikai wea ol dem storum.
GEN 41:55 Wen ebri pat blo kantri blo Izipt i bin stat po nogad no kaikai, dem pipol bin krai ane aske da Pero king po kaikai. Da Pero king i bin tok po ebridem pipol blo Izipt, ‘Go luk Zosep ane mekem wanem em i spik po yupla.’
GEN 41:56 Wen ebri pat blo kantri blo Izipt i bin stat po nogad no kaikai ane prapa anggre, Zosep i bin opene dem big storum ane em bin sele dem wit po dem pipol blo Izipt, bikoz da prapa big anggretaim i bin prapa bigwan wea kantri blo Izipt.
GEN 41:57 Pipol bin kam prom ebriwea wea ert, kam po Izipt po baie wit prom Zosep, bikoz prapa big anggretaim i bin prapa nugud.
GEN 42:1 Wen Zekop, papa blo Zosep, i bin lisen i gad plenti wit wea Izipt, em spik po ol boi blo em diskain, ‘Aukam yupla no meke samting?
GEN 42:2 Ai bin lisen i gad plenti wit wea Izipt. Go ane baie wit po yumpla, po stape yumpla prom prapa anggre. Bambai yumpla go ded.’
GEN 42:3 Den, dem ten bala blo Zosep i bin lego go po baie wit wea Izipt.
GEN 42:4 Bat Zekop i no bin laue smolbala blo Zosep, Benzaman po go bikoz em bin prait mait nugud samting go apen po em.
GEN 42:5 So dem boi blo Zekop i bin go melen wea ol nada pipol uda bin kam po baie wit. Prapa bad anggretaim i bin kese da lan blo Kanan tu.
GEN 42:6 Zosep i bin da sekanbos blo kantri blo Izipt. I bin em uda gibe oda po sele wit po ebridem pipol. Ane wen ol bala blo Zosep i bin kam de wea Izipt, dempla bin baudaun pesdaun prant lo Zosep.
GEN 42:7 Stretwei wen Zosep i bin luk ol bala blo em, em bin megaraut dempla, bat em bin akt em no sabe dempla ane em bin tok rapwei po dempla. Zosep i bin spik, ‘Wea yupla kam prom?’ Dempla ansa po em, ‘Mipla kam prom da lan blo Kanan, kam po baie kaikai.’
GEN 42:8 Zosep bin megaraut ol bala blo em, bat dempla no bin megaraut Zosep.
GEN 42:9 Den Zosep i bin tingbaut po dem drim wea em bin gad, baut dem bala blo em. Em spik po dempla, ‘Yupla ol enami! Yupla i bin kam po luk ip mipla no strong solong yupla go tere mipla!’
GEN 42:10 Dem bala blo em bin ansa po em, ‘Nono gar, bos blo mipla! Mipla ol sebant blo yu uda bin kam po baie kaikai gar.
GEN 42:11 Mipla ebriwan ya ol boi blo wan papa. Mipla ol pipol uda meke ol samting lo truwei. Mipla ol sebant blo yu ane mipla i no ol enami.’
GEN 42:12 Bat Zosep i bin spik po dempla, ‘Nono! Yupla bin kam po paindaut ip kantri blo mipla i stil strong!’
GEN 42:13 Dem bala bin spik, ‘Mipla i ol sebant blo yu, tuelb bala, ol boi blo wan papa lo da lan blo Kanan. Ane da las bala em wea papa blo mipla, ane wan nada bala em i bin lus.’
GEN 42:14 Bat Zosep i bin spik po dempla, ‘I prapa wiskain ai bin spik po yupla, yupla ol enami!
GEN 42:15 Diswan i wiskain ai go sabe ip wanem yupla spik i tru. Ai spik trutok wea da neim blo da Pero king, yupla nogo libe dis ples biain antil las bala blo yupla i go kam ya tu!
GEN 42:16 Sane wan prom yupla po go ane teke da las bala blo yupla kam ya. Den ol nadawan i go stap insaid wea zeilaus, solong ai go sabe ip tok blo yupla i trutok. Ip tok blo yupla i no trutok, den ai prapa sabe yupla ol enami.’
GEN 42:17 Ane Zosep bin pute dempla insaid wea zeilaus po tri dei.
GEN 42:18 Wen namba tri dei i bin kam, Zosep i spik po dempla, ‘Meke diswan wanem ai spik ane yupla nogo ded, bikoz ai man uda i prapa rispekt God.
GEN 42:19 Ip yupla ol man uda meke ol samting wea truwei, suze wan bala blo yupla po stap ya insaid wea zeilaus. Ebridem nada bala ken go ane teke wit go po gibem po ol pamle blo yupla uda prapa anggre.
GEN 42:20 Bat yupla mas teke las bala blo yupla kam po mi, solong ai go luk, den ai go sabe ip tok blo yupla i trutok, ane yupla nogo ded.’ Ane dempla i bin gri po meke diswan.
GEN 42:21 Dempla i bin spik po wananada, ‘Wa, i tru! Yumpla gede panis nau bikoz prom wanem yumpla bin mekem po bala blo yumpla. Yumpla tingbaut wiskain prapa sore Zosep i bin wen em ala po yumpla po stap, no sakem insaid wel. Bat yumpla no bin lisen po em. Daswai dis panis i kambaigen po yumpla.’
GEN 42:22 Den Ruben i bin ansa po dempla, ‘Ai bin spik yupla no po meke demkain nugudting po da boi, bat yupla no bin wande lisen. Distaim yumpla gede panis bikoz yumpla bin kile em.’
GEN 42:23 Zosep i bin tok wea Iziptlangus tru wan sebant blo em uda bin tok Ibrulangus po dempla. So dem bala no sabe dat Zosep i bin kesem wanem dempla i bin tok po wananada.
GEN 42:24 Zosep bin gowei, libe dem bala blo em ane em bin base big krai. Den wen em bin meke emselp strong em bin kambaik tok po dempla gen. Em bin suze Simion prom dempla ane pute ol sein raun wea an ane leg blo em, prant lo dem nada bala.
GEN 42:25 Zosep i bin gibe oda po pilemap ol sekbaig blo dempla lo wit. Den kuaiatwei em bin gibe oda po nada wokman po pute mani gobaigen insaid wea sekbaig blo dem bala. Em bin oda po gibe dempla ol kaikai po kaikai lo da rod gobaigen po aus blo dempla.
GEN 42:26 So dem bala bin pute dem sekbaig blo wit antap dem dongki blo dempla, ane dempla bin lego go.
GEN 42:27 Wen dempla ebriwan bin stap lo wan ples dat nait po slip, wan prom dempla bin opene sekbaig blo em po gibe kaikai po dongki blo em. Wen em bin luk, em luk mani blo em de insaid lo da sekbaig.
GEN 42:28 Em i bin spik po ol bala blo em, ‘Ei luk ya! Sambodi bin pute mani blo mi ya baigen, i ya insaid sekbaig blo mi!’ Prom diswan dempla bin mina prapa wori ane ol bin luk po wananada, prapa prait ane spik po wananada, ‘Ei. Wiswei nau? Wanem God i bin mekem po yumpla?’
GEN 42:29 Wen dempla i bin kam po papa blo dempla Zekop, lo lan blo Kanan, dempla bin spik em ebriting wanem i bin apen po dempla. Dempla bin spik,
GEN 42:30 ‘Da man uda sekanbos blo Izipt i bin tok prapa rapwei po mipla ane em bin meke mipla wase enami gense kantri blo dempla.
GEN 42:31 Bat mipla bin spik po em, “Mipla ol pipol uda meke ol samting lo gudwei ane mipla no bin kam po tere yupla.
GEN 42:32 Mipla i tuelb bala, ol boi blo wan papa. Wan bala em i bin lus ane dat las bala i wea papa blo mipla lo da lan blo Kanan.”
GEN 42:33 ‘Da sekanbos blo Izipt, i bin spik po mipla, “Libe wan bala blo yupla ya lo mi, ane tekem wanem yupla nidem po ol pamle blo yupla uda prapa anggre. Prom diswan ai go sabe ip yupla ol man blo meke ol samting wea gudwei.
GEN 42:34 Yupla mas teke las bala blo yupla kam po mi, den ai go sabe yupla no ol enami, bat man blo meke samting wea gudwei. Den ai go tekemaute bala blo yupla kam ausaid prom zeilaus, ane yupla ken kambaigen enitaim po gede mo kaikai.” ’
GEN 42:35 Wen dem bala blo Zosep bin kapsaid ausaid dem wit prom dem baig, insaid sekbaig blo ebri man i bin gad mani blo dempla. Wen dempla ane papa blo dempla i bin luk manibaig blo dempla, ebriwan dempla bin prapa prait nau.
GEN 42:36 Ane Zekop bin spik po dempla, ‘Yupla wande mi po luze ebri pikinini blo mi a? Zosep i bin lus ane Simion i de insaid zeilaus, ane diskaintaim yupla wande teke Benzaman a? Ai da wan uda gad prapa big atso, no yupla!’
GEN 42:37 Den Ruben bin spik po papa blo em, ‘Yu ken kile tu boi blo mi ip ai no teke Benzaman kambaigen po yu. I orait! Ai go lugaut em ane tekem kambaigen po yu.’
GEN 42:38 Bat Zekop i bin ansa po em, ‘Boi blo mi, Benzaman mas nogo daun wea yupla. Bala blo em i lus ane ai mata gad em nau. Ip samting go apen po em wea dis ran blo yupla, yupla go sane dis waiteya oulman go ded prom atso.’
GEN 43:1 Wa, da prapa big anggretaim i bin prapa nugud lo da lan blo Kanan.
GEN 43:2 Ane wen pamle blo Zekop bin kaikai ebridem wit wea dempla bin baiem prom Izipt, Zekop i bin spik po dem boi blo em, ‘Lego go gen ane baie lelbet mo wit po yumpla po kaikai.’
GEN 43:3 Bat Zuda spik po em, ‘Da sekanbos blo Izipt i bin prapa wone mipla diskain, “Yupla nogo luk pes blo mi antil smolbala blo yupla i go kam lo yupla.”
GEN 43:4 Ip yu go sane bala blo mipla po go wea mipla, mipla i go lego go ane baie kaikai po yumpla.
GEN 43:5 Bat ip yu nogo laue em po kam, wel mipla go mata stap. Da sekanbos blo Izipt bin spik po mipla, “Yupla nogo luk pes blo mi antil smolbala blo yupla i go kam ya wea yupla.” ’
GEN 43:6 Zekop i bin spik, ‘Aukam yupla bin spik diskain po da sekanbos yupla i gad nada bala? Yupla bin meke nugudwei po mi.’
GEN 43:7 Dempla ansa em, ‘Da sekanbos bin prapa wande paindaut uda mipla ane pamle blo mipla. Em bin askem, “Papa blo yupla i stil laip a? Yupla gad nada bala a?” Wanem mipla bin spik em, i bin dem ansa po dem kuestin blo em. Mipla no bin sabe em go spik, “Teke bala blo yupla kam ya”?’
GEN 43:8 Den Zuda i bin spik po Zekop, ‘Sane da smolbala po kam wea mipla, ane lete mipla go wantaim. Bambai yumpla go ded prom prapa anggre, yu ane mipla ebriwan ane ol smolwan blo yumpla tu.
GEN 43:9 Ai maiselp promis po lugaut em. Ai go teke bleim po em. Ip ai no tekem kambaigen gudwan po yu, yu ken bleime mi po disting poeba.
GEN 43:10 Ip yu no bin weiste mipla taim, mipla diskaintaim bin tu ran godaun po Izipt.’
GEN 43:11 Den papa blo dempla Zekop i bin spik po dempla, ‘A wa! Ip i go apen demkain, den mekem diskain. Teke present godaun po da sekanbos blo Izipt lo baig blo yupla, dem prapa gudting blo dis lan. Kare ol mersin, ani, spais, prapa nais sentoil, ane ol nat.
GEN 43:12 Teke tu pei blo mani wea yupla, ane gibe da mani baigen wea i bin sidaun insaid dem sekbaig, mait i bin misteik.
GEN 43:13 Teke smolbala blo yupla wantaim lo yupla, ane go ariap po da man uda i da sekanbos.
GEN 43:14 Strong AntapGod, meke da sekanbos po soe sorewei po yupla, solong da sekanbos go sane dat nada bala blo yupla ane Benzaman kambaigen. Bat ip ai go luze ol pikinini blo mi, wa den ai go luze dempla.’
GEN 43:15 Dem bala bin teke dem present, ane ol bin teke tu pei blo mani ane Benzaman wantaim. Den dempla bin ariap go po Izipt, ane dempla i bin go luk Zosep.
GEN 43:16 Wen Zosep i bin luk Benzaman i de lo dempla, em bin spik po dat bossebant blo aus blo em, ‘Teke dem man ya go po aus blo mi, ane kile wan animal ane meke big kaikai. Melendei tidei, dem man i go kaikai wea mi.’
GEN 43:17 Ane dat bossebant blo Zosep bin mekem wiskain Zosep bin odarem ane em bin teke dem man go po aus blo Zosep.
GEN 43:18 Dem bala i bin prapa prait bikoz i bin teke dempla go po aus blo Zosep ane dempla bin tingk diskain, ‘Em bin teke yumpla kam ya bikoz prom dat mani wea i bin insaid dem sekbaig blo yumpla. Em wande bleime yumpla, ane meke yumpla sleib blo em, ane teke dem dongki blo yumpla po emselp.’
GEN 43:19 Dempla bin wagbaut go klostu po da bossebant blo Zosep ane dempla bin tok wea em prant wea doa blo da aus.
GEN 43:20 Dempla i bin spik, ‘Bos blo mipla, plizgar, prapa lisen gar. Mipla i bin kam ya po Izipt pas po baie kaikai,
GEN 43:21 ane wen mipla bin gobaik, mipla bin stap lo wan ples dat nait po slip. Wen mipla bin opene sekbaig blo mipla, mipla i bin paine mani blo da wit de insaid antap wea sekbaig blo mipla. Ya nau. Mipla bin teke dem mani kambaigen wea mipla.
GEN 43:22 Ane mipla bin teke mo mani kam po baie mo kaikai. Mipla no sabe uda bin pute dem mani baigen insaid lo sekbaig blo mipla.’
GEN 43:23 Dat bossebant i bin ansa dempla, ‘I orait. Yupla no wori ane no prait. I mas bi da God yupla wosip, da God wea yupla pamlelain i wosip, uda bin pute mani insaid wea sekbaig blo yupla. Ai sabe yupla bin pei dat mani po dat wit blo yupla.’ Den da bossebant blo Zosep i bin teke Simion kam ausaid prom zeilaus kam po dem nada bala.
GEN 43:24 Da bossebant blo Zosep i bin teke dempla go insaid aus blo Zosep ane em bin gibe dempla wata po wase dempla leg, ane gibe kaikai po ol dongki blo dempla.
GEN 43:25 Dempla bin lisen dempla go kaikai wea aus blo Zosep. So dempla bin meke redi dem present po gibem po Zosep wen em go kam melendei po aus.
GEN 43:26 Wen Zosep i bin kam insaid lo aus, dempla bin gibe em dem present wea dempla bin tekem kam. Dempla bin baudaun pesdaun prant wea em.
GEN 43:27 Zosep i bin aske dempla ip ol i orait, ane em spik, ‘Papa blo yupla orait a, da oulman wea yupla bin tokbaut? Em stil laip a?’
GEN 43:28 Dempla i bin ansa, ‘Papa blo mipla i orait gar, ane wa, em stil laip.’ Sekantaim nau, dempla bin baudaun.
GEN 43:29 Wen Zosep bin luk gen em bin luk Benzaman, boi blo mama blo em, ane em bin spik, ‘Diswan smolbala blo yupla a? Diswan em ya nau wea yupla bin spik mi? God blese yu, mai boi!’
GEN 43:30 Zosep bin wantaim atso prom prapa strong piling blo lab po da smolbala blo em. Em bin klosap stat po krai, ane em bin ariap go insaid rum blo em ane em bin base bigkrai de.
GEN 43:31 Den em bin wase pes blo em ane apta em bin kamaut. Em bin meke emselp strong. Em bin oda ol sebant blo em po teke kaikai kam nau.
GEN 43:32 Dempla i bin gibe kaikai po Zosep lo wan teibol, ane i bin gibe kaikai po dem bala lo nada teibol. Dem pipol blo Izipt uda bin kam po kaikai lo Zosep i bin kaikai lo nada teibol, bikoz dempla i prapa eite dem Ibrupipol ane no laik po kaikai wea dempla.
GEN 43:33 Zosep i bin oda dem bala po sidaun kaikai diskain ya, prom da bigbala go rait daun po da las bala. Wen dem bala bin luk nau wiskain ol bin sidaun, dempla i bin wase wananada wea atzamp wei.
GEN 43:34 Dem sebant i bin teke ol kaikai po dem bala prom teibol blo Zosep, bat kaikai blo Benzaman i bin paib taim mobig den dem nada bala. So dem bala i bin mina lego po kaikai ane dringk wain wea Zosep antil ol bin kam nadakain api.
GEN 44:1 Zosep gibe oda po bossebant blo em diskain, ‘Pilemap dem sekbaig blo dem man wea prapa plenti wit, ane pute dem mani blo dempla ebriwan insaid lo sekbaig blo dempla.
GEN 44:2 Pute kap blo mi, da silba kap, de insaid lo sekbaig blo da smolbala wantaim wea da mani.’ Da bossebant blo Zosep i bin mekem wiskain Zosep i bin spik.
GEN 44:3 Wen i bin deibreik neksdei, dem bala bin lego gobaik wea dem dongki blo dempla.
GEN 44:4 Bat wen dem bala no bin prapa longwei prom da siti, Zosep bin spik po da bossebant blo em, ‘Wantaim lego go apte po dem man. Wen yu go kese dempla, yu spik po dempla diskain, “Aukam yupla bin meke nugudwei po mipla, wen mipla i bin meke gudwei po yupla?
GEN 44:5 Aukam yupla bin stile dat silba kap blo bos blo mi? Dis kap, da bos blo mi i yuzem po dringk, ane em i yuzem po paindaut demting wea i go apen. Diswan prapa nugudting wea yupla bin mekem.” ’
GEN 44:6 Wen da bossebant blo Zosep bin kesap lo dem bala, em bin spik ebridem tok blo bos blo em po dempla.
GEN 44:7 Bat dempla ansarem, ‘Bos blo mipla, wiskain yu ken tok ol demkain tok? I kan bi! Mipla ol sebant blo yu, ane mipla kan meke demkainting!
GEN 44:8 Ei, lisen ya! Dem mani wea mipla bin painem insaid lo da sekbaig blo mipla, mipla bin tekem kambaigen po yu prom da lan blo Kanan. Aukam mipla go stile dem silba ane gold prom aus blo bos blo yu?
GEN 44:9 Ip wan prom mipla i gad da silba kap, em go ded ane mipla ebriwan i go kam sleib blo yu.’
GEN 44:10 Da bossebant i ansa, ‘A wa! I wiskain yu spik. Ai gri po mekem wanem yu spik. Bat i mata da wan uda go gad disting i go kam sleib. Dem nadawan i go mata go.’
GEN 44:11 Ebridem bala bin pute dem sekbaig blo dempla daun lo da graun ane dempla bin opene dem baig.
GEN 44:12 Wen da bossebant bin stat lukraun, em bin pas stat lo da bigbala go rait daun po da smolbala, ane em bin paine da silba kap insaid lo sekbaig blo da smolbala Benzaman.
GEN 44:13 Prom diswan dem bala bin broke klos blo dempla bikoz dempla bin prapa sorewan. Den ebri bala bin pute dem sekbaig antap lo dongki blo dempla, ane dempla bin gobaigen po da siti.
GEN 44:14 Zosep i bin mata de lo aus wen Zuda ane ol bala blo em bin kam de. Dem bala bin kuikwan poldaun godaun lo da graun prant wea Zosep.
GEN 44:15 Zosep spik po dempla, ‘Aukam yupla meke diskain po mi? Ai da sekanbos blo Izipt ane ai mas sabe wen ol man meke demkain samting po mi.’
GEN 44:16 Zuda i bin spik, ‘Bos blo mipla, mipla gad nating po spik nau! Mipla kan meke nating po soem dat mipla no bin meke rongting. God bin soem po mipla wanem rongting mipla bin mekem. So ebriwan prom mipla ya gobi ol sleib blo yu ane no mata da wan wea i bin paine da silba kap.’
GEN 44:17 Zosep ansarem, ‘I kan bi! Ai kan meke demkain samting! Mata da man uda bin gad da silba kap i gobi sleib blo mi. Yupla dem nadawan, yupla orait. Yupla ken go aus po papa blo yupla.’
GEN 44:18 Den Zuda i bin kam klostu po Zosep ane spik, ‘Yagar, bos blo mi, laue sebant blo yu po tok wea yu lo gudwei. No wail wea mi gar. Yu prapa bigman seimkain wase da Pero king emselp ane yu gad dat rait po kile mi.
GEN 44:19 ‘Bos blo mi, yu bin aske mipla ip mipla gad papa o bala.
GEN 44:20 Mipla bin ansa, “Mipla gad papa ane em i prapa oulman. Wen em bin prapa oulman em bin gad wan boi pikinini. Da nada prapa bala blo dis boi i ded. Em i mata gad wan bala prom demtu boi pikinini prom mama blo em. Wa, papa blo em i prapa labe em.”
GEN 44:21 ‘Yu bin spik po mipla, ol sebant blo yu, “Teke em kam ya po mi, solong ai go luk em.”
GEN 44:22 Bos, mipla bin spik po yu, “Dat boi i kan libe papa blo em biain. Ip em go libe papa blo em, papa blo em i go ded.”
GEN 44:23 Yu bin spik po mipla gen, “Yupla nogo luk mi gen antil yupla i go teke da smolbala blo yupla kam.”
GEN 44:24 ‘Wen mipla bin gobaigen po papa blo mipla, mipla bin spik po em wanem dem seimting wanem yu bin spik po mipla.
GEN 44:25 Wen Papa blo mipla bin spik, “Go gen, baie lelbet mo wit po yumpla po kaikai”,
GEN 44:26 mipla bin ansa, “Mipla kan go po Izipt ip dat smolbala blo mipla i no kam wea mipla. Mipla kan luk dat man antil smolbala blo mipla i wea mipla.”
GEN 44:27 ‘Den papa blo mipla i bin spik po mipla, “Yupla sabe oman blo mi i bin bone tu boi pikinini.
GEN 44:28 Wan boi i bin gowei ane no bin kambaigen. Mas bi wailanimal bin kaikai em bikoz ai no bin luk em gen.
GEN 44:29 Ip yupla go teke dis las boi prom mi, ane nugud samting i go apen po em, yupla go sane dis waiteya oulman go ded prom atso.”
GEN 44:30 ‘Ane nau, sekanbos blo Izipt, ai kan gobaigen po luk papa blo mi nogad dat boi wea mipla, bikoz laip blo papa i stap lo dat boi.
GEN 44:31 Wen em go luk dat boi i no lo mipla, em go ded ane i gobi polt blo mipla po sane dat waiteya oulman go ded prom atso.
GEN 44:32 Nadating ya nau. Ai bin meke promis ai go lugaut da boi. Ai bin spik diskain po papa blo mi, “Ip ai nogo tekem kambaigen gudwan po yu, den ai go gad bleim po disting antil ai go ded.”
GEN 44:33 ‘Yagar bos blo mi. Laue mi po stap ya po teke ples blo da boi ane ai gobi sleib blo yu, ane laue da boi po kambaigen lo dem bala blo em.
GEN 44:34 Wiskain nau, ip ai gobaigen nogad dat boi po papa blo mi? Ai kan stan po luk wiskain atso da papa blo mi i go gad.’
GEN 45:1 Zosep kan stape emselp nomo prant lo ol dem sebant blo em. Em bin kraiwan singaut diskain po dem sebant, ‘Ebriwan gowei! Libe mi pas!’ I no bin gad nobodi lo em wen Zosep bin soe emselp po ol bala blo em uda em.
GEN 45:2 Zosep i bin base nadakain bigkrai. Dem pipol blo Izipt uda bin stanap ausaid lo aus blo Zosep, dempla ol bin lisen krai blo em. Da niuz blo diswan i bin kese aus blo da Pero king.
GEN 45:3 Zosep i bin spik po dem bala blo em, ‘Yupla megaraut mi, ai Zosep. Papa blo mi stil laip a?’ Bat dem bala bin gad nating po spik. Ol bin blok. Dempla prapa kan bilib dempla luk Zosep. Dempla kan ansa ol tok blo em.
GEN 45:4 Zosep bin spik po dem bala blo em, ‘Yagar, kam klostu po mi’, ane wen dempla bin mub kam klostu, em bin spik, ‘Ai bala blo yupla, Zosep. Ai da seimwan yupla bin sele mi go po Izipt.
GEN 45:5 Wa, diskaintaim, no atso o bleime yuplaselp bikoz yupla bin sele mi kam ya. I bin apen diskain bikoz God i bin sane mi kam pas prom yupla po lugaut ol laip blo yupla.
GEN 45:6 Dis prapa big anggretaim ya lo dis lan blo Izipt, i bin pinis go po tu iya nau, ane i go gad nada paib iya wea ol pipol kan plante ol gadan ane gede ol kaikai prom dem gadan.
GEN 45:7 God i bin sane mi kam pas prom yupla solong yupla go stap laip ane no ded. Den yupla go kam wan pipol uda stap wea yupla oun kantri.
GEN 45:8 Wa, i prapa klia i no bin yupla uda bin sane mi kam ya, bat God. Ane em bin meke mi longsaidman blo da Pero king, ane bos blo gabman blo em ane bos blo ebri pipol blo Izipt.
GEN 45:9 ‘Ariap gobaigen po papa blo mi ane spik em dis mesiz prom da boi blo em Zosep, “Diswan i wanem Zosep, boi blo yu i spik, ‘God i bin meke mi po bi bos blo ebri pipol blo Izipt. Wantaim kam ya daun po mi.
GEN 45:10 Yu go stap lo eria blo Gosin solong yu go stap klostu po mi. Yu, ane ol pikinini blo yu ane ol ngep blo yu, ol sip, gout, buluk, ane kau blo yu, ane ebrisamting wea yu gad.
GEN 45:11 Ai go lugaut yupla wea kaikai bikoz i gad nada paib iya blo prapa big anggretaim po kam. Ip yupla no kam ya daun, yu ane pamle blo yu nogo gad nating.’”
GEN 45:12 ‘Ane wa! Yupla ken luk po yuplaselp ane bala blo mi Benzaman i ken luk tu, dat ai prapa Zosep uda i tok po yupla.
GEN 45:13 Spik papa blo mi wiskain ebri pipol ya lo Izipt, dempla i prapa rispekt mi. Spik em ebrisamting wea yupla bin luk, ane ariap teke papa blo mi kambaik ya.’
GEN 45:14 Den Zosep i bin krai ane gasu bala blo em Benzaman, ane Benzaman bin krai tu ane gasu Zosep baigen.
GEN 45:15 Ane Zosep bin kraiwan kise dem nada bala blo em. Apta diswan dem bala blo em i bin mata yan wea em. Yan mata go.
GEN 45:16 Wen dat tok i bin kese Pero king ol bala blo Zosep i bin kam de, da Pero ane ol bigman blo em i bin nadakain api.
GEN 45:17 Da Pero king i bin spik po Zosep, ‘Spik po ol bala blo yu, “Meke diswan: pute dem samting antap lo ol animal blo dempla ane gobaigen po da lan blo Kanan.
GEN 45:18 Go teke papa blo yupla kam, ol pamle blo dempla ane kambaigen ya.” Spik po dempla, “Ai go gibe yupla da prapa bes lan i gad ya lo Izipt, ane yupla go gad prapa gud kaikai po kaikai lo dis kantri.”
GEN 45:19 ‘Yu spik dem bala diskain, “Meke diswan: teke ol big oskariz prom ya Izipt, go lo yupla po kare yupla smolwan ane yupla oman, ane teke papa blo yupla kam ya.
GEN 45:20 Yupla no wori prom libe lelbet samting blo yupla biain, bikoz da prapa gud lan ya wea Izipt, i blo yupla.” ’
GEN 45:21 Dem boi blo Zekop i bin mekem wanem da Pero king i bin oda dempla. Zosep i bin gibe dem bala ol big oskariz, stret wiskain da Pero king i bin oda em, ane Zosep i bin gibe dempla kaikai po ran blo dempla.
GEN 45:22 Po ebri bala, Zosep i bin gibe dempla niu klos, bat po Benzaman em bin gibe em paib niu klos ane 300 pis blo silba.
GEN 45:23 Zosep i bin sanem po papa blo em, ten mandongki po teke ol mina gudsamting prom Izipt, ane ten omandongki po teke wit, bred, ane ol nada kaikai po papa blo em wea da ran blo em.
GEN 45:24 Zosep bin yawo dem bala blo em, ane bin tok strong po dempla diskain, ‘No graul lo wananada lo da ran.’
GEN 45:25 Dem bala i bin tekop go, ane ol bin lego go prom Izipt po papa blo dempla Zekop, de lo dat lan blo Kanan.
GEN 45:26 Ane dem bala bin broke niuz po papa blo dempla. Dempla i bin spik, ‘Yagar! Papa, lisen mipla gar! Boi blo yu Zosep, em i stil laip. Em no ded. Diskaintaim em i sekanbos blo kantri blo Izipt.’ Zekop i bin atzamp prom dat niuz ane em no bin bilib dempla.
GEN 45:27 Bat wen dempla bin spik po Zekop, papa blo dempla, ebriting wanem Zosep i bin spik po dem bala, ane wen Zekop i bin luk dem big oskariz wea Zosep bin gibem po teke Zekop gobaigen po Izipt, den em bin bilibe dempla.
GEN 45:28 Zekop i bin spik, ‘Yagar! Diswan i dat wan ting wea ai bin wandem! Boi blo mi Zosep em i laip gar! Ai go lego go ane luk em bipo ai go ded.’
GEN 46:1 Wa, den Zekop i bin lego go wea ran blo dempla, teke ebriting dempla bin gad go po Izipt. Wen em bin kese Bisiba, Zekop i bin kile animal ane banem antap lo olta po wosip God, da God blo Aizak, papa blo em.
GEN 46:2 Dat nait God i spik po Zekop lo drim, ‘Zekop! Zekop!’ Ane em bin ansa, ‘Mi ya God. Wiswei?’
GEN 46:3 God i spik, ‘Ai God, da God wea papa blo yu i wosip. No prait po godaun po Izipt. De lo dat kantri ai go meke yu bigate blo ol prapa big pamlelain uda tok dempla oun langus, ane uda go stap lo dempla oun kantri.
GEN 46:4 Ai go godaun po Izipt lo yu, ane mata mi God, ai go teke yu kambaigen ya, ane an blo Zosep i go sate ai blo yu de lo Izipt.’
GEN 46:5 Zekop i bin lego go prom Bisiba. Dem boi blo Zekop i bin pute Zekop, ane oman blo dempla ane pikinini blo dempla wea dem big oskariz wea da Pero king i bin sanem kam po Zekop.
GEN 46:6 Dem boi blo Zekop i bin teke ol dem animal blo dempla, ane ebrisamting blo dempla wea ol bin gedem wea Kanan ane dempla bin go po Izipt, Zekop ane ebri pamle blo em,
GEN 46:7 ol boi blo em ane ol gel blo em, ol boi blo dempla ane ol gel blo dempla. Zekop i bin teke dempla ebriwan godaun po Izipt.
GEN 46:8 Diswan ya neim blo dem pipol blo Izrael, dem pamlelain blo Zekop ane ol boi blo em, uda bin kamdaun po Izipt: Ruben, bigboi blo Zekop,
GEN 46:9 ane dem boi blo Ruben i Anok, Palu, Ezron, ane Karmi.
GEN 46:10 Dem boi blo Simion i Zemuel, Zamin, Oad, Zakin, Zoar, ane Saul. Da mama blo Saul i bin wan Kanan oman.
GEN 46:11 Dem boi blo Libai i Gerson, Koat, ane Merari.
GEN 46:12 Dem boi blo Zuda i Er, Onan, Sela, Perez, ane Zera. Prom demwan ya, Er ane Onan bin lus de lo Kanan. Dem boi blo Perez i bin Ezron ane Amul.
GEN 46:13 Dem boi blo Isaka i Tola, Pua, Zasub, ane Simron.
GEN 46:14 Dem boi blo Zebulun i Sered, Elon, ane Zalil.
GEN 46:15 Demwan ya i dem boi pikinini blo Lia wea em bin bonem po Zekop lo kantri blo Mesapotamia, ane i bin gad wan gel blo Zekop neim Daina. Da pamlelain blo Lia ane Zekop i bin olgeda 32 boi ane wan gel.
GEN 46:16 Dem boi blo Gad i Zepon, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, ane Areli.
GEN 46:17 Dem boi blo Asa i Imna, Isba, Isbi, Beria, ane sisi blo dempla Sera. Dem boi blo Beria i Eber ane Malkiel.
GEN 46:18 Dem sikstin pipol ya i pamlelain blo Zilpa ane Zekop, da sebant oman blo Laban i bin gibem po gel blo em Lia.
GEN 46:19 Dem boi blo Reisel ane Zekop i Zosep ane Benzaman.
GEN 46:20 Dem boi blo Zosep i Manasa ane Ipreim. Demtu bin bon de wea Izipt po Asenat. Asenat em i gel blo Potipera, prist blo On.
GEN 46:21 Dem boi blo Benzaman i Bela, Beka, Asbel, Gera, Naman, Ei, Ros, Mupim, Upim, ane Ard.
GEN 46:22 Dem potin pipol ya i pamlelain blo Reisel ane Zekop.
GEN 46:23 Dat boi blo Dan i Usim.
GEN 46:24 Dem boi blo Naptali i Zazil, Guni, Zezer ane Silem.
GEN 46:25 Dem seben pipol ya i pamlelain blo Bila ane Zekop, da sebant oman wea Laban i bin gibem po gel blo em Reisel.
GEN 46:26 Ebri pipol uda bin kam po Izipt lo Zekop, dem pamlelain uda gad blad blo em, i bin siksti siks pipol. Bat dem oman blo dem boi blo Zekop no bin insaid dat namba.
GEN 46:27 Tu boi i bin bon prom Zosep de wea Izipt. Ane de lo Izipt i bin gad sebenti wea pamlelain blo Zekop.
GEN 46:28 Zekop i bin sane Zuda go pas po Zosep po spik em po soe em wiswei da rod i go po Gosin. Ane wen dempla bin go insaid Gosin,
GEN 46:29 Zosep i bin meke dat paiting oskariz blo em redi ane em bin go po Gosin po luk papa blo em, Zekop. Wen demtu bin kam prapa klostu po wananada, Zosep bin prapa gasu em ane krai lo solda blo Zekop po longtaim.
GEN 46:30 Den Zekop i bin spik po Zosep, ‘Ai ken lus nau bikoz ai bin luk yu ane sabe dat yu stil laip.’
GEN 46:31 Zosep i bin spik po ol bala blo em ane po ebri pipol blo papa blo em, ‘Ai go go nau ane spik po da Pero king, “Ol bala blo mi ane pamle blo papa blo mi wea ol bin stap lo Kanan, ol ya nau kam po stap klostu po mi.
GEN 46:32 Dem pipol ya, i pipol blo lugaut ol animal ane mata groe dempla oun animal. Dempla bin tekem kam wea dempla, ol sip, gout, buluk, kau, ane ebrisamting wea dempla i gad.”
GEN 46:33 ‘Wen da Pero king i singaut yupla po kam ane aske yupla wanem wok blo yupla,
GEN 46:34 yupla mas spik diskain, “Ol sebant blo yu, mipla prom de pas i bin ebritaim lugaut ol animal, seimkain wase ol ate blo mipla.” Wen yupla go tok demkain, da Pero king i go laue yupla po stap lo da ples blo Gosin, bikoz dem pipol blo Izipt i prapa no wande miks o meke enisamting wea ol pipol uda lugaut ol animal.’
GEN 47:1 Zosep i bin kam ane spik po da Pero king, ‘Papa blo mi ane ol bala blo mi i bin kam prom Kanan, wea dempla sip, gout, buluk, kau ane ebrisamting blo dempla, ane dempla diskaintaim de lo Gosin.’
GEN 47:2 Zosep i bin suze paib bala prom ol bala blo em, ane em bin meke dempla stanap prant lo da Pero king.
GEN 47:3 Da Pero king bin aske ol bala blo Zosep, ‘Wanem wok blo yupla?’ Dempla ansarem, ‘Mipla ol pipol uda lugaut ol animal, seimkain wase ol ate blo mipla.
GEN 47:4 Mipla bin kam po stap lo dis kantri. Mipla bin kam prom da prapa big anggretaim de lo Kanan wea i prapa nogad no kaikai po dem animal blo mipla. Yagar. Mipla aske yu gar, laue ol sebant blo yu po stap ya lo lan blo Gosin.’
GEN 47:5 Da Pero king i bin spik po Zosep, ‘A wa! Yu bos ya lo Izipt. Bikoz papa blo yu ane ol bala blo yu i bin kam po stap ya lo yu,
GEN 47:6 meke dempla stap lo da prapa bes ples wea i gad ya lo Izipt. Laue dempla po stap lo Gosin. Ip i gad prapa gudman prom dempla wea ol i sabe lugaut animal, meke dempla po bi bosman po lugaut ol animal blo mi tu.’
GEN 47:7 Den Zosep i bin teke papa blo em kam, ane bin meke em stanap prant lo da Pero king, ane Zekop i bin aske God po blese da Pero king.
GEN 47:8 Da Pero king i bin aske Zekop, ‘Wanem eiz blo yu?’
GEN 47:9 Zekop i ansa po da Pero king, ‘Ai bin stap laip po 130 iya wase streinza ane ai bin mata mubraun po ol dipren ples. Dem iya blo mi i mata sot, bikoz ai stil no bin kese eiz blo ol ate blo mi.’
GEN 47:10 Zekop i bin aske God po blese da Pero king bipo em bin lego go ane libe aus blo da Pero king.
GEN 47:11 So Zosep i bin mata pole ol dem oda blo da Pero king ane em bin suze da bes ples wea i gad de lo Izipt. Diswan ples i bin Ramases ane em bin gibem po papa ane ol bala blo em po stap de.
GEN 47:12 Ane Zosep i bin gibe papa blo em, ane ol bala blo em, ane ebri pikinini blo bala blo em, ol kaikai wiskain ebri pamle i bin nidem.
GEN 47:13 Wa, i no bin gad nating kaikai lo ebri lan blo Izipt ane Kanan, bikoz da prapa big anggretaim i bin kip kam mina nugud. Ol dem pipol i bin kam slaik no bin gad strong prom anggre.
GEN 47:14 Dem pipol blo Izipt ane Kanan bin pei Zosep ol mani blo dempla po kaikai ane Zosep i bin gibe dem pipol ol kaikai. Den Zosep i bin teke dem mani go po baingk blo da Pero.
GEN 47:15 Wen ebri mani prom kantri blo Izipt ane prom da lan blo Kanan bin pinis, dem pipol blo Izipt i bin kam po Zosep, ane singaut, ‘Gibe mipla kaikai! Bambai mipla go ded ya prant wea yu ip yu no go meke enisamting po mipla, bikoz ol mani blo mipla i pinis.’
GEN 47:16 Zosep i bin ansa, ‘Bikoz ol mani blo yupla i pinis, gibe mi ol animal blo yupla, ane ai go gibe yupla kaikai.’
GEN 47:17 So dempla ebriwan i bin teke ol animal blo dempla kam po Zosep ane Zosep i bin teke dem animal wase pei po kaikai. So dempla i bin seinze ol os, sip, gout, buluk, kau ane ol dongki po kaikai. Ane Zosep i bin gibe dempla kaikai, nap po wan iya.
GEN 47:18 Wen dat wan iya i bin pinis, dempla ebriwan bin kambaigen po Zosep ane dempla bin spik, ‘Mipla kan aidem prom yu bos. Ol mani blo mipla i pinis ane ebri animal blo mipla i blo yu nau. I gad nating po gibem po yu, mata mipla ane ol lan blo mipla.
GEN 47:19 Yu kan laue mipla po ded! Pliz gar, elpe mipla! Teke mipla ane ol big gadan eria blo mipla wase pei, den yu ken gibe mipla ol kaikai. Den mipla gobi ol sebant blo da Pero king po gud, ane em gobi bos blo ebridem big gadan eria blo mipla. Mata gibe mipla ol sid po kaikai, solong mipla stap laip ane no ded solong da lan i no gobi empti, nogad ol pipol.’
GEN 47:20 Zosep i bin baie ebridem lan po da Pero king wea kantri blo Izipt. Ebri pipol blo Izipt i bin sele ebri big gadan eria blo dempla, bikoz da prapa big anggretaim i bin mina nugud. Ebri lan blo kantri blo Izipt i bin kam ol lan blo da Pero king po gud.
GEN 47:21 Dem pipol blo Izipt, Zosep i bin meke ebridem pipol ol sebant blo da Pero king.
GEN 47:22 Mata dem lan blo dem prist wea Zosep i no bin baiem, bikoz dem prist bin gede ol kaikai prom da Pero king. Dempla no nid po sele lan blo dempla.
GEN 47:23 Den Zosep i bin spik po dem pipol, ‘Lisen nau. Ai bin baie yupla ane ol lan blo yupla po da Pero king. Ai go gibe yupla ol sid po plantem. So yupla go ane groem wea dem big gadan eria.
GEN 47:24 Wen dem sid kaikai i raip po katemdaun, yupla mas meke dem sid kaikai po paib ip ane wan ip i blo da Pero king. Ol dem nada po ip blo sid kaikai i blo yupla. Yuzem po gad sid po groem da neks iya, ane po ol kaikai po yupla, ane ol dem nada pipol wea aus blo yupla, ane po ol pikinini blo yupla.’
GEN 47:25 Dem pipol i bin ansa, ‘Yu bin stape mipla prom ded. Bos, yu bin meke gudting po mipla, ane mipla gobi ol sebant blo da Pero king.’
GEN 47:26 Den Zosep i bin meke wan lo wea kantri blo Izipt, ane dat lo i spik diskain, dat wen dem sid blo wit blo dem pipol blo Izipt go raip po katemdaun, dempla mas meke paib dipren ip ane mas gibe wan ip po da Pero king. Ane dis lo i stil de lo dis dei. Mata dem lan blo dem prist i no bin kam lan blo da Pero king.
GEN 47:27 Ol dem pipol blo Izrael i bin stap lo kantri blo Izipt, wea da lan blo Gosin. Dempla bin gad ol prapa plenti samting, ane dempla bin kuikwan kam ol plenti pipol ane dempla bin gad ol nadakain plenti pikinini.
GEN 47:28 Zekop i bin stap wea kantri blo Izipt po sebentin iya, ane i bin 147 iya oul.
GEN 47:29 Wen taim blo Zekop po lus i bin kam klostu, em bin singaut Zosep po kam po em ane Zekop i bin spik, ‘Pliz gar, meke diswan po mi. Yu mas meke strongpromis po mi, yu go soe mi yu prapa labe mi ane gad rispekt po mi. Dis lasting ai wandem: No bere mi ya lo dis kantri blo Izipt.
GEN 47:30 Wen ai go ded, teke da bodi blo mi go ausaid prom Izipt ane bere mi wea dat beriolples blo ol pamlelain blo mi.’ Zosep i bin ansa em, ‘Ai go prapa mekem wiskain yu bin askem.’
GEN 47:31 Ane Zekop i bin spik strongwan, ‘Meke diswan nau po mi ya prant lo God.’ So Zosep i bin spik dat strongpromis prant lo God. Den Zekop i bin baue ed blo em ane eso God de lo bed blo em.
GEN 48:1 Apta nau sambodi bin kam ane spik po Zosep diskain, ‘Papa blo yu i klostu po ded.’ Zosep i bin teke tu boi pikinini blo em, Manasa ane Ipreim lo em ane demplatri i bin go po luk Zekop.
GEN 48:2 Sambodi i bin spik Zekop, ‘Boi blo yu Zosep ya kam po luk yu.’ Zekop bin meke emselp strong ane em bin sidaun lo bed blo em.
GEN 48:3 Ane Zekop i bin spik po Zosep diskain, ‘Strong AntapGod i bin soe emselp po mi lo da ples blo Luz lo dat lan blo Kanan, ane em bin blese mi de.
GEN 48:4 Em bin spik, “Ai go meke yu kam prapa plenti pipol uda stap wea dempla oun kantri ane uda tok dempla oun langus, ane ai go gibe dis lan blo Kanan po ol pamlelain blo yu, uda go kam apta yu. Dis lan i gobi blo dempla poeba.”
GEN 48:5 ‘Diskaintaim ai go adopte demtu boi blo yu, wea yu bin gad ya lo da lan blo Izipt bipo ai bin kam ya. Demtu, Ipreim ane Manasa i gobi boi blo mi nau, seimkain wase Ruben ane Simion, demtu boi blo mi tu.
GEN 48:6 Bat dem pikinini uda bon apta Ipreim ane Manasa, dempla i gobi ol pikinini blo yu. Dem lan wanem demtu go gedem, i mas kam tru demtu Ipreim ane Manasa.
GEN 48:7 Ane Zekop i bin kip tok, ‘Wen ai bin kambaik prom kantri blo Mesapotamia, mama blo yu Reisel, em bin ded lo da lan blo Kanan. I no bin prapa longwei po go po taun blo Eprat ane diswan i da seim taun i kole em Betliem. Ai bin bere em lo said blo rod, da rod i go po Eprat. Diswan i bin meke mi prapa atso.’
GEN 48:8 Den Zekop bin luk po demtu boi blo Zosep, ane em bin spik, ‘Demtu boi blo yu a?’
GEN 48:9 Zosep i bin ansa po papa blo em, ‘Wa. Demtu i boi blo mi, wea God i bin gibem po mi ya lo Izipt.’ Ane Zekop i bin spik, ‘Teke demtu kam po mi gar, solong ai go aske God po blese demtu.’
GEN 48:10 Zekop i kan luk prapa bikoz em bin prapa oulman. Den Zosep bin teke Ipreim ane Manasa kam klostu po em. Zekop i bin kise ane gasu demtu.
GEN 48:11 Den Zekop i bin spik po Zosep, ‘Ai no bin tingk ai go luk yu gen, bat God i bin laue mi po luk yu ane demtu pikinini blo yu tu.’
GEN 48:12 Den Zosep bin tekemaute Ipreim ane Manasa prom ni blo ate blo demtu ane Zosep i bin nildaun pesdaun prant lo papa blo em.
GEN 48:13 Zosep bin teke demtu tu, Ipreim lo dat leptan blo Zekop, ane Manasa lo dat raitan blo Zekop.
GEN 48:14 Bat Zekop bin krose tu an blo em. Em bin pute em raitan go ausaid ane em bin putem antap lo da ed blo Ipreim, uda bin da smolbala, ane em bin pute em leptan go ausaid ane em bin putem antap lo ed blo Manasa uda i bin da pasbon bala.
GEN 48:15 Zekop i bin aske God po blese Zosep, ane em bin spik diskain: ‘Da God blo ate blo mi Eibram ane papa blo mi Aizak, wea demtu bin meke ebriting wea God i bin spik po demtu po mekem. God i bin da wan uda ebritaim lugaut laip blo mi kam po dis dei nau,
GEN 48:16 ane da einzel uda bin lugaut mi prom ebri badting, em i go blese demtu boi pikinini ya tu. Ane tru demtu, laue neim blo mi po mata stap poeba, ane neim blo ate blo mi Eibram, ane papa blo mi Aizak. Ane laue demtu boi pikinini po gad prapa plenti pamlelain, wea dempla stap ebriwea wea ert.’
GEN 48:17 Wen Zosep i bin tekenotis dat papa blo em bin pute raitan blo em antap lo ed blo Ipreim, diswan i bin meke Zosep prapa no api. Den Zosep bin kese raitan blo papa blo em, po tekemaut em an prom ed blo Ipreim, po putem lo ed blo Manasa.
GEN 48:18 Zosep spik diskain po papa blo em, ‘Yagar, mai papa, i no demkain! Bikoz dis pikinini ya i da bigwan. Pute raitan blo yu antap lo ed blo em.’
GEN 48:19 Bat Zekop i no bin wandem, ane em bin spik, ‘Ai sabe, mai boi. Pamlelain blo Manasa i go kamwan strong pipol uda stap lo dempla oun kantri. Bat smolbala blo em i go kam mostrong den em, ane pamlelain blo em i go kam prapa mo plenti pipol uda go stap lo dempla oun kantri.’
GEN 48:20 So Zekop i bin aske God po blese demtu boi ane em bin spik dis blesing, ‘Wen dem pipol blo Izrael i go blese wananada, dempla go yuze neim blo yutu. Dempla go spik, “Mait God i go blese yu seimkain wiskain God i bin blese Ipreim ane Manasa.” ’ Wea dem tok, Zekop bin meke Ipreim kam pas prant wea Manasa.
GEN 48:21 Den Zekop i bin spik po Zosep, ‘Wa! Ai go ded sun, bat God i go lugaut yu ane teke yu gen gobaigen po da lan blo ol ate blo yu.
GEN 48:22 Diskaintaim ai go gibem po yu wan pat blo da lan, moden ai bin gibem po ol nada bala blo yu. Dat lan wea ai go gibem po yu i da lan wea ai bin tekem prom dem pipol blo Amo wea ai bin pait wea dempla lo big sod ane bounaro blo mi.’
GEN 49:1 Den Zekop bin singaut ol boi blo em po kam, ane i bin spik diskain, ‘Kam ane sidaun ya klostu wea mi, solong ai go spik yupla wanem go apen po yupla dat taim de prant.
GEN 49:2 ‘Kam klostu ane lisen, yupla ol boi blo Zekop, lisen po mi. Ai Izrael, papa blo yupla.
GEN 49:3 ‘Ruben, yu pas pikinini blo mi ane yu bin pikinini blo mi wen ai bin prapa strong man. Yu da prapa spesilwan ane strongwan prom ebridem boi blo mi.
GEN 49:4 Bat wailwei blo yu i wase pladwata wea i kan stap. Yu nomo gobi da nambawan bikoz yu bin slip wea wan dem oman blo mi ane yu no bin rispekt bed blo papa blo yu.
GEN 49:5 ‘Simion ane Libai, demtu tu bala. Demtu gad seimkainwei. Demtu man blo mata yuze sod po pait.
GEN 49:6 Yagar. Ai nogo tingk ane meke samting wanem demtu mekem, ane ai nogo zoin wea dem nugud plan blo demtu. Wen demtu bin wail, demtu bin kile ol pipol, ane kate leg blo ol buluk po pan; mekem solong dem buluk kan wagbaut prapa.
GEN 49:7 Simion ane Libai, demtu go gede kers bikoz prom dem wailwei blo demtu, bikoz demtu gad prapa nadakain nugud wail. Demtu go gede kers bikoz prom dem peibaik wei blo demtu, bikoz demtu prapa nogad piling wen demtu i peibaik! Ai go splitemap ol pamlelain blo demtu ebriwea lo dat lan blo Izrael ane meke pamlelain blo demtu stap lo dem nada pamlelain blo Izrael.
GEN 49:8 ‘Zuda, ol bala blo yu i go spik ol gudsamting baut yu. Yu go tere dem pipol uda pait ane gense yu. Yu gobi da bos blo ol pamlelain blo yu.
GEN 49:9 Zuda, boi blo mi, yu wan strong yang laian, uda i bin pinis kambaik prom kaikai wanem em bin kilem. Yu wase laian, nau em rilaks ane leidaun kuaiatwan. Yu wase oman laian, nobodi gad strong po boda em.
GEN 49:10 Da paua blo da king i nogo kamaut prom yu Zuda, ane da rait po kare lo antap, i nogo kamaut prom ol pamlelain blo yu, antil dat taim wen da wan uda i go kam, bikoz i blo em. Em da wan wea ebri pipol i go ona em.
GEN 49:11 Zuda i taiemape yang dongki blo em po greipbain, dat yang dongki i taiemap lo wan spesil greipbain. Em wase ol plasklos blo em wea bladred wain.
GEN 49:12 Ai blo Zuda i prapa modak den wain, ane tit blo em i prapa mowait den milk.
GEN 49:13 ‘Zebulun i go stap lo da sanbis blo solwata. Yu gobi da gud angkaples po ol bot, ane baundri blo yu i gobi wea Sidon.
GEN 49:14 ‘Isaka em wan strong dongki, wea em i leidaun melen wea ol baig wea em bin kare ol samting insaid.
GEN 49:15 Bat em luk da ples wea em spel i bin prapa naisples, ane da lan i prapa gudwan. Wa, em godaun meke redi po kare ebriting, ane em redi po wok wase wan sleib.
GEN 49:16 ‘Dan i gobi bos po zaze ol pipol blo em, seimkain wiskain dem nada pamlelain blo Izrael i mekem.
GEN 49:17 Dan i gobi wan sneik lo said blo da rod, wan bad sneik klostu po busrod, wea em baite da leg blo os, solong dat man uda raidem i go poldaun.
GEN 49:18 Ai weit po yu, plizgar po seibe mi, AntapGod!
GEN 49:19 ‘Gad, ol smol mob pipol uda stile samting, go kam po stile ol samting blo em, bat em go apte dempla ane em go kese dempla.
GEN 49:20 ‘Asa go gad lan po groe ol nadakain nais kaikai. Dis kaikai em rait po gibe ol king po kaikai.
GEN 49:21 ‘Naptali i wan red oman dia wea i ran pri, ane i gad ol nais yang pikinini.
GEN 49:22 ‘Zosep i da mein brans blo wan bainplant wea plenti brans i kamaut. Zosep em bainplant klostu lo spring lo wata; ol brans blo em i go gro oba da ston wol.
GEN 49:23 Dem bounaro man i prapa wail man. Ol i bin kam po paite em; dempla bin mata kip paia ol aro po em.
GEN 49:24 Bat bou blo em i bin mata stap stret, i no seik, ane tu an blo em, i bin kam strong prom da paua blo da prapa Strong AntapGod blo Zekop, wea ol kolem Bosman uda lugaut sip, da Ston blo Izrael.
GEN 49:25 Lete da God blo ol ate blo mi elpe yu. Lete da Strong AntapGod blese yu wea ol rein po wete dem gadan kaikai blo yu, ane wea dem spring wata wea i go kamaut andanit prom graun. Ane wea yu go gad plenti pikinini ane ol plenti animal.
GEN 49:26 Da blesing wea papa blo yu i bin kesem prom dem ate blo yu, i mobig den blesing wea God i bin mekem po dem maunten wea i mata stap poeba, ane da prapa nais samting prom dem il wea i mata go poeba. Wa. God i po meke ol gudsamting ya po Zosep, wea i bin mekem po bi bos blo ol bala blo em.
GEN 49:27 ‘Benzaman i wan prapa anggre wail bus dog. Wea moningtaim em tere enami blo em, ane wea naittaim em seremaut wanem em bin stilem.’
GEN 49:28 Ebriwan ya i dem tuelb pamlelain blo Izrael, ane diswan i wanem dempla papa Zekop i bin spik po dempla wen em bin aske God po blese dempla, ane ebri gudsamting wanem ebridem bala mas gad.
GEN 49:29 Den Zekop i bin spik po dem boi blo em diskain, ‘Ai go ded sun ane ai go zoine ol pamle blo mi uda bin pinis ded. Pute mi daun lo dem pamlelain blo mi, wea da keib lo da graun blo Epron da It man.
GEN 49:30 Diswan i da seim keib wea da graun lo Makpela, klostu Mamre, lo lan blo Kanan. Diswan da lan wea Eibram i bin baiem prom Epron da It man po kam beriolples blo Eibram godaun.
GEN 49:31 Ol bin pute demtu Eibram ane oman blo em, Sera, daun de; ane Aizak ane oman blo em Ribeka tu; ane ai bin pute Lia daun tu.
GEN 49:32 Da lan ane keib de, ate blo mi Eibram i bin baiem prom dem pipol blo It.’
GEN 49:33 Wen Zekop i bin pinis gibe oda blo em po dem boi blo em, em leidaun gobaik lo bed, ole ane lego laswin blo em, ane em bin ded.
GEN 50:1 Den Zosep bin poldaun antap bodi blo papa blo em ane em bin gasu em. Em bin krai den em bin kise papa blo em.
GEN 50:2 Zosep i bin oda sam sebant blo em, dempla ol pipol uda meke bodi blo ol ded pipol redi po beriol, po rabe oil lo bodi blo papa blo em. Den dem man i bin rabe ol diprenkain oil lo dat bodi blo Zekop solong bodi blo em nogo ratan.
GEN 50:3 I teke poti dei po meke diswan wea i mas rabe oil wea ded bodi po meke da bodi redi. Ane dem pipol blo Izipt bin krai po Zekop po sebenti dei.
GEN 50:4 Wen da taim blo krai po Zekop i bin pinis nau, Zosep i spik po dem bigman blo gabman blo da Pero king, ‘Pliz gar, yupla ken meke diswan, ane go ane spik po da Pero king diskain po mi:
GEN 50:5 Spik da Pero king, papa blo mi bin meke mi po spik strongpromis. Em bin spik po mi, “Ai go ded sun. Teke bodi blo mi go po lan blo Kanan. Pute mi daun de wea da keib, da beriolples blo ol pamle blo mi.” Pliz gar, laue mi po go po Kanan, solong ai go pute papa blo mi daun de. Den ai go kambaigen.’
GEN 50:6 Da Pero king i bin ansa, ‘Go po Kanan, ane pute papa blo yu daun wiskain em bin meke yu promis em.’
GEN 50:7 Zosep i bin go po Kanan po pute papa blo em daun. Wen Zosep i bin go po Kanan plenti pipol bin go wea em: dem bigman blo gabman blo da Pero king, dem bigman blo pamle blo da Pero king, ane ebridem lida blo kantri blo Izipt.
GEN 50:8 Ebri pamle blo Zosep, ol bala blo em, ane ebri pamle blo papa blo em bin go tu. Mata dem smolpikinini blo dempla, ane ol sip, gout, buluk ane kau, i bin stap wea da lan blo Gosin.
GEN 50:9 Plenti man i bin draibe paiting oskariz go ane prapa nadakain bigmob blo pipol bin go tu.
GEN 50:10 Den dempla bin kam wea da ples blo Atad. Diswan i da ples klostu po Zodan Riba wea ol pipol i yuzem po splitemap wit prom dem nada pat blo da witplant. Wea dat ples dem bigmob blo pipol i bin base prapa bigkrai, ane Zosep bin meke taim blo krai po papa blo em po seben dei.
GEN 50:11 Wen dem pipol blo Kanan i bin luk krai blo pipol wea dat ples blo Atad, dempla spik, ‘Diswan i mina bigkrai blo dem pipol blo Izipt.’ Wagar. Dem pipol blo Kanan i bin kole dat ples Abelmizraim, wea Zuwislangus i min ‘krai blo ol pipol blo Izipt’. Diswan i klostu Zodan Riba.
GEN 50:12 Dem boi blo Zekop i bin mekem wiskain papa blo dempla bin oda dempla po mekem.
GEN 50:13 Dempla bin kare bodi blo Zekop go po da lan blo Kanan ane bin putem daun wea da keib lo Makpela, da lan klostu Mamre, wea Eibram i bin baiem prom Epron da It man, po bi beriolples.
GEN 50:14 Apta nau wen Zosep bin pute papa blo em daun, Zosep, ol bala blo em, ane ebriwan uda bin de, i bin gobaigen po Izipt.
GEN 50:15 Apta nau wen papa blo dempla bin pinis ded, dem bala blo Zosep ol stat po prait nau. Dempla tok po wananada, ‘Ei! Mait Zosep i stil gad wail gense yumpla ane em wande peibaik yumpla po ebri badting wea yumpla bin mekem po em!’
GEN 50:16 Dem bala blo Zosep i bin sane mesiz go po Zosep, ‘Bipo papa blo mipla i bin ded,
GEN 50:17 em bin oda mipla po spik yu diskain, “Pliz gar pogibe mipla ol bala blo yu po dat nugudting wea mipla i bin mekem gense yu, po dat nugudsin dempla i bin mekem gense yu.” Pliz gar pogibe mipla, ol sebant blo da God wea papa blo yu i wosip.’ Zosep i bin prapa bigkrai wen em bin lisen dis tok.
GEN 50:18 Den dem bala blo Zosep dempla bin kam ane kuikwan sake demplaselp pesdaun lo da graun prant lo Zosep, ane dempla bin spik po Zosep, ‘Wa! Mipla i ol sleib blo yu nau.’
GEN 50:19 Bat Zosep spik po dempla, ‘No prait! Ai kan zaze yupla ane panis yupla. Ai no God.
GEN 50:20 Yupla bin wande meke ol nugudting gense mi, bat God i bin seinze dat badting po gudting. God i bin meke mi sekanbos blo Izipt solong ai ken seibe dem prapa plenti pipol.
GEN 50:21 Wa, yupla no prait. Ai maiselp i go lugaut yupla ane ol pikinini blo yupla.’ Wea diswei Zosep i bin meke dempla pilgud ane tok naiswei po dem bala blo em.
GEN 50:22 Zosep i bin mata stap lo kantri blo Izipt, em ane ol pamle blo papa blo em. Zosep bin stap laip po 110 iya.
GEN 50:23 Zosep i bin stap laip po luk tri zenareisan blo pamlelain blo boi blo em Ipreim. Zosep bin luk dem pikinini blo Makir uda boi blo Manasa. Em bin trite dem pikinini wase pikinini blo em.
GEN 50:24 Den Zosep i bin spik po ol bala blo em, ‘Ai go ded sun, bat God i go prapa kam po elpe yupla, ane teke yupla go ausaid prom dis lan go po da lan wea God i bin spik em go gibem po Eibram, po Aizak, ane po Zekop.’
GEN 50:25 Den Zosep i bin meke dem pipol blo Izrael po meke dis strongpromis prant lo God. Em i bin spik diskain, ‘Wen God i go kam po elpe yumpla gobaigen po Kanan, yupla mas kare dem bon blo mi go prom dis ples po Kanan.’
GEN 50:26 Den Zosep em bin 110 iya oul wen em bin ded. Dempla i bin rabe oil lo da bodi blo Zosep ane dempla bin pute em insaid wea kopen de lo Izipt.
RUT 1:1 Bipo Izrael i bin gad king, dem zaziz i bin rule dem pipol. Wea dat seimtaim nau i bin gad wan man, neim blo em Elimalek. Em blo pamlelain blo Eprat. Em bin gad oman blo em, neim blo em Nomi ane tu boi blo demtu, Malon ane Kilion. Dempla ol bin stap lo da taun neim Betliem lo Zuda. Wea da seimtaim nau i bin kam prapa drai, nogad no rein, ol kan groe kaikai lo lan blo dempla. So Elimalek i bin mata mub teke pamle blo em go po da nada kantri blo Moab. Wail ol i bin stap lo Moab,
RUT 1:3 Elimalek i bin ded gar. Wen em bin ded i bin libe Nomi ane tu boi blo em.
RUT 1:4 Demtu boi bin maret tu oman prom Moab, wan bin maret lo Opa, nadawan i bin maret lo Rut. Wen demtu bin maret, dempla bin stap de po ten iya. Den apta ten iya,
RUT 1:5 demtu boi i bin ded nau. I bin mata libe Nomi emselp wea em no bin gad man ane demtu boi blo em, Malon ane Kilion i bin ded gar.
RUT 1:6 Nau Nomi ane tu dotalo blo em bin lisen da AntapGod i bin blese dem pipol blo em lo Zuda, gibe dempla gud rein ane plenti kaikai bin gro. So Nomi ane tu dotalo blo em i bin meke redi po libe kantri blo Moab gobaigen po kantri blo Nomi.
RUT 1:7 Dempla bin libe Moab wea ol i bin stap, ane ol i bin go tugeda gobaik lo Zuda.
RUT 1:8 Bat wen dempla i bin go lo rod, Nomi em i spik po tu dotalo blo em, ‘Yagar! Yutu mata gobaik ane stap lo mama blo yutu. Ubi blo mi i po da AntapGod go blese yutu wanem yutu bin mekem po mi ane po dem man blo yutu uda bin ded nau.
RUT 1:9 Ane da AntapGod i go paine man po yutu wea yutu go maret gen.’ Nomi i bin kise demtu ane spik yawo. Demtu gar mata krai.
RUT 1:10 Demtu bin spik po em, ‘No gar. Mitu wande go lo yu po pipol blo yu.’
RUT 1:11 Bat Nomi bin tok po demtu, ‘Yutu mata gobaigen mai tu gel. Ei! Wanem yutu wande kam lo mi po? Yutu tingk ai go gad nada tu boi gen po yutu go maret a?
RUT 1:12 Yutu mata gobaik mai tu gel. Mi, ai ouloman, ai nogo maret gen. Iben ip ai go maret tunait ai nogo bone tu boi.
RUT 1:13 Yutu nogo weit po demtu beibi po gro po kam man ane maret demtu. Diskain pasin i stape yutu prom maret lo nada man. Nono gar, mai tu gel. Yutu sabe diskain pasin i nugud. Da AntapGod i prapa gense mi ane ai gad nating. Laip blo mi i moad wea yutu.’
RUT 1:14 Demtu bin lak krai gen. Den Opa mata kise madalo blo em ane em bin spik yawo lo em. Bat Rut em i bin kese Nomi. Em i no wande libe Nomi, em i wande mata stap lo em.
RUT 1:15 Nomi bin spik po em, ‘Ei, Rut! Opa gar, em i mata gobaik po pipol blo em ane dem god blo em. Yu mata gobaigen ane stap lo pipol blo yu tu.’
RUT 1:16 Rut em i bin spik diskain, ‘Yu no pose mi po gobaik. Ai bin libe ebriting blo mi biain, ai go mata kam lo yu. Lete mi go lo yu. Wiswei yu go, ai go de tu, wiswei yu go stap, ai go stap diskain tu. Pipol blo yu i gobi pipol blo mi tu ane God blo yu i gobi God blo mi tu.
RUT 1:17 Ai go ded ane ol i go bere mi wea da seimples wea ol i go bere yu. Ai bin spik God po panse mi ip ai no kipe promis blo mi dat mata ded go separeit mi prom yu!’
RUT 1:18 Wen Nomi bin luk Rut gibap emselp po go lo em, Nomi nomo spik demkain gen.
RUT 1:19 Demtu bin kip wagbaut lo rod antil demtu kese Betliem. Wen demtu bin mangi de, ebri pipol lo Betliem prapa nadakain api po luk Nomi. Dem oman blo de, ol bin spik po wananada diskain, ‘Diswan prapa Nomi, a?”
RUT 1:20 Nomi i bin ansa dempla, ‘No kole mi Nomi, bikoz dat neim i min “api”. Ane ai no api oman nau. Yupla kole mi Mara, bikoz da Strong AntapGod i bin meke laip blo mi mina nadakain nugud.
RUT 1:21 Wen ai bin go prom dis ples ai bin gad ebriting ane Strong AntapGod i bin teke mi kambaik wea ai nogad nating. Wanem yupla kole mi Nomi po? Da Strong AntapGod i bin panse mi ane gibe mi tumas trabol.’
RUT 1:22 So Nomi i bin kambaik prom Moab ane em i bin teke dotalo blo em Rut kam wea em. Wen demtu bin kesem lo Betliem i bin taim po stat kate ol dem balisid wea dem gadanples blo de.
RUT 2:1 Nau, de lo Betliem i bin gad wan risman, elda blo da taun. Neim blo em Boaz. Dis man em i prapa klostupamle blo Elimalek. Elimalek em i da ded man blo Nomi.
RUT 2:2 Wandei Rut i bin spik po Nomi, ‘Plizgar mama, lete mi go po dem gadanples. Maitbi i gad sambodi de po lete mi pikemap dem leptoba sidkaikai blo bali ol i bin libem biain.’ Nomi bin spik, ‘Orait mai gel. Yu trai go.’
RUT 2:3 So Rut em bin goaut lo dem gadanples po pikemap dem leptoba sidkaikai blo bali wea dem wokman i bin libem biain. Em bin paindaut em bin wok wea gadanples blo Boaz, pamle blo padalo blo em, Elimalek.
RUT 2:4 Wail Rut i bin wok, Boaz i bin mangi prom Betliem. Em i bin grite ol wokman blo em diskain, ‘Da AntapGod i de wea yupla.’ Dempla ansarem, ‘Da AntapGod blese yu tu.’
RUT 2:5 Boaz bin aske boswokman blo em, ‘Uda da yangoman de wok ane wea em kam prom?’
RUT 2:6 Dat bosman i spik, ‘Dis oman, em no blo ya. Em bin kam wea Nomi. Em i oman blo kantri blo Moab.
RUT 2:7 Em bin aske mi dis moning ip em ken pole dem wokman biain solong em ken pikemap dem leptoba sidkaikai. Em wok prapa ad. Em i mina gudwoka. Em bin wok prom elimoning, ane em stil wok nau. Em mata bin gad sot spel, lo smolseid de.’
RUT 2:8 Boaz bin go ane spik po Rut, ‘Lisen po mi mai gel. Stap ya ane wok ya lo dis gadanples blo mi. No go po dem nada gadanples. Yu zoine dem oman uda wok po mi. Yu pole dempla biain ane pikemap dem leptoba kaikai.
RUT 2:9 Yu luk wea dem oman wok, yu pole dempla. Ai bin wone dem yangman no po pute an lo yu. Wen yu wande dringk wata, no prait. Mata go elpe yuselp prom watazag wea dempla i bin teke wata prom wel.’
RUT 2:10 Rut mata poldaun pesdaun prant lo Boaz ane eso po em. Em i spik, ‘Auken yu meke gudpasin po mi? Yu sabe ai prom nada kantri.’
RUT 2:11 ‘Wa, ai sabe’, Boaz i bin ansa em. ‘Ai bin lisenbaut dem gudpasin yu bin soem po madalo blo yu, da taim wen man blo yu bin ded. Yu bin mata libe mama ane papa blo yu biain lo ples blo yupla, ane yu bin kam ya ane stap lo pipol wea yu no sabe dempla.
RUT 2:12 Ubi blo mi i diskain, da AntapGod, God blo Izrael, em i go blese yu po demting wanem yu bin mekem, ane em i go lukapta yu ane em i go gibe yu eniting wanem yu wandem.’
RUT 2:13 Rut i bin spik, ‘Bos. Ai mina bigeso wanem yu bin spik po mi. Ai go trai po meke demkain pasin. Yu bin meke mi pil prapa orait wen yu bin spik demkain naiswei po mi. Yu sabe ai no wase dem wokman blo yu, ai louklas oman.’
RUT 2:14 Dinataim bin kesem, Boaz i bin ala po em, ‘Mai gel, yu mata kam ya ane kaikai wea mipla. Yu ken go soke bred wea wain tu.’ Rut em bin sidaun melen lo dem wokman ane Boaz i bin gibe em sid kaikai ol rosem. Em bin kaikai antil em bin belipul.
RUT 2:15 Wen Rut i bin gobaigen po wok, Boaz bin oda dem yangman blo em diskain, ‘Yupla luk da oman de, lete em pikemap dem sidkaikai de melen lo yupla ane no stape em.
RUT 2:16 Ane yupla tekemaut sam dem sidkaikai prom bandol blo yupla ane sakem wea graun solong Rut ken pikemap dem kaikai. Ane no gibe em adtaim gar!’
RUT 2:17 Orait. So Rut i bin mata pikemap dem sidkaikai ol dei antil da san i bin godaun. Den em bin tekemaut ane sakwei da nugud pat blo da sidkaikai. Ane wen em i teke da gudpat i bin gad plenti kaikai. Em bin klosap meke ten kilo.
RUT 2:18 Em bin kare sidkaikai gobaik po da taun, soem po madalo blo em. Ane antap dem sidkaikai, Rut bin gibe em da leptoba dina blo em.
RUT 2:19 Nomi i bin prapa atzamp. Em spik, ‘Ei, tumas! Wea yu bin pikemap dem sidkaikai prom? Wea yu bin wok? Ubi blo mi po da AntapGod go mina blese da wan uda bin elpe yu!’ So Rut i bin spik po em, ‘Ai bin wok tidei wea gadanples blo Boaz.’
RUT 2:20 Nomi bin spik po em, ‘Ubi blo mi po da AntapGod go mina blese Boaz. Em soe gudpasin blo em po yumi ane em rispekt ded man blo yu.’ Den Nomi i bin spik, ‘Boaz em i prapa klostu pamle blo yumi. Em da wan uda mas prapa lukapta yumi.’
RUT 2:21 Den Rut i bin ansarem, ‘Nadating em i bin spik, ai mas gobaik ebridei po wok lo da gadanples antil ebri wok blo da gadan i go pinis.’
RUT 2:22 Nomi i bin spik po em, ‘Datwei i mina gud. Mekem wanem em spik. Yu kipgo wok wea dem wokinggel wea gadanples blo Boaz. Yu zoin lo dempla antil ebri wok i go pinis. Ai sabe yu gobi orait de, bikoz wea dem nada gadanples mait dem man go ambag yu.’
RUT 2:23 Rut em i bin wok klostu lo dem nada oman lo gadan blo Boaz. Em i bin pikemap sidkaikai lo dempla antil ebri wok i bin pinis lo da gadan. Den dempla bin go po nada gadanples blo Boaz. Dat gadanples i blo witsid. So dempla bin wok de nau, kate ol dem witsid antil wok i bin pinis. Ebrinait Rut i bin gobaik aus blo madalo.
RUT 3:1 Wandei Nomi i bin spik po Rut, ‘Mai gel. Ai trai go paine man po yu wea em gad ebriting ane yu go stap lo em ane em go lukapta yu.
RUT 3:2 Yu sabe diskain, Boaz em i klostupamle blo yumi, ane em i bin mina gud. Em bin lete yu po pikemap dem sidkaikai. Dis nait em i go wok gen lo gadanples blo em wea i tekemaut dem witsid prom dem graspat.
RUT 3:3 Ai wande yu go mekem wanem ai go spik yu. Orait. Yu go swim, pute nais sentoil ane yu were da prapa gud klos blo yu, da beswan. Wen yu pinis, ai wande yu po go stretwei go po da ples wea Boaz i wok. Bat no lete em po luk yu. Yu weit em de antil em go pinis kaikai.
RUT 3:4 Yu mas luk ebriting. Luk wea em i go slip. Wen em dedslip, yu go insaid ane tekemaut dem kaba prom legsaid blo em ane leidaun wea put blo em. Wen em gedap prom slip, em i go spik yu wanem po mekem.’
RUT 3:5 Rut i bin ansa po Nomi, ‘Wa! Ai go meke ebriting wanem yu bin spik mi po mekem.’
RUT 3:6 So dat nait Rut i bin godaun po da ples wea Boaz bin wok ane em bin meke demting wiskain madalo blo em bin spik em po mekem.
RUT 3:7 Apta Boaz bin pinis kaikai, em i bin pilgud nau. Den em bin go leidaun longsaid lo big ip blo sidkaikai. Wen em bin slip prapa dedslip, Rut i bin go po em kuaiatwan ane em bin tekemaut da kaba prom em leg ane leidaun lo legsaid blo em.
RUT 3:8 Klostu po melennait, Boaz em i gedap prom slip ane em rol go po nadasaid. Em i zamp, ‘Ei! Uda diswan!’ Em paine oman leidaun lo legsaid blo em.
RUT 3:9 Boaz bin askem, ‘Uda yu?’ Rut em i bin ansa, ‘Mi Rut, da wan uda bin wok po yu. Teke end blo da kaba ane kaba mi bikoz yu da man uda go lukapta mi.’
RUT 3:10 Boaz bin spik po em, ‘Mai gel, AntapGod go prapa blese yu. Da gudpasin yu bin soem po mi i mobig den da gudpasin yu bin soem po Nomi de pas. Yu no bin lukraun po yangman po maret nomata em gad gudsamting o em gad nating.
RUT 3:11 Nau mai gel, no prait. Ai go meke ebriting wanem yu aske mi po mekem. Ebriwan lo taun blo yumi sabe wiskain gudpasin oman yu.
RUT 3:12 Wa i tru, ai pamle blo yu. Ai da man uda spostu lukapta yu. Bat i gad nada man uda moklostu pamle po yutu.
RUT 3:13 Stap ya po dis nait ane wen i go moning ai go tok po da man. Ip dat man i go gri po maret yu, den i orait. Bat ip em nogo gri, den ai promis prant lo God ai go maret yu. Den ai go baie lan blo Elimalek baigen po yu. Wan truting, God em i laip. Ane nada tru samting, ai go meke disting ya, so leidaun ya antil moning.’
RUT 3:14 Rut mata leidaun lo legsaid blo Boaz antil moning. Rut i bin gedap prapa elimoning wea pipol kan megaraut samting prapa. Boaz bin spik po dem wokman blo em, ‘Ai no wande pipol po sabe i bin gad oman ya wea dis wokples.’
RUT 3:15 Den Boaz bin spik po Rut, ‘Teke kout blo yu kam ane spredemaut em ya.’ Em i bin kapsaid tuenti kilo dem sidkaikai lo da kout. Den em bin elpe em pute da baig lo baik blo em. Den Rut i bin gobaigen po taun.
RUT 3:16 Em bin go po aus blo madalo blo em ane madalo blo em bin aske em, ‘Wiswei mai gel? Wanem bin apen?’ Rut em ansa po Nomi, ‘Boaz bin meke olkainting po mi.
RUT 3:17 Nadating tu em bin mekem, em bin gibe mi dis tuenti kilo sidkaikai ya. Boaz bin spik mi diskain, “Yu mas kare samting gobaik po madalo blo yu.” ’
RUT 3:18 Den Nomi bin spik po em, ‘No wori mai gel, mata weit. Taim go kam yumi go lisen wanem i go apen. Dat man Boaz, em nogo spel antil em go pinis meke demting wanem em bin promis em go mekem tidei.’
RUT 4:1 Boaz bin go po da mitingples blo da taun de lo taun geit ane em i sidaun de. Bambai da seim man wea em ane Rut i bin tokbaut, da man blo da pamlelain blo Elimalek, i bin wagbaut kam nau ane pasbai em. Boaz bin ala po em, ‘Bala, kam ya pas, plizgar ane sidaun ya. Ai gad samting po spik yu.’ So da man bin kam ane sidaun de.
RUT 4:2 Den Boaz i bin singaut ten elda blo da taun ane aske dempla po sidaun lo demtu solong dempla go witnis demting demtu go tokbaut.
RUT 4:3 Boaz i bin spik, ‘Yu pamle blo mi. Yu sabe Nomi, widooman blo Elimalek uda bin kambaik prom Moab. Em wande sele da gadanples blo Elimalek.
RUT 4:4 Ai bin promis po spik yu baut disting ya. Ip yu wande baie da lan, baiem nau prant wea dem witnis ya sidaun. Yu moklostu po Elimalek. Yu gad pas rait po baiem, bat ip yu no wande baiem, spik mi nau solong ai go sabe, bikoz ai da neks pamle apta yu.’ Da man bin ansa, ‘Wa. Ai go baiem.’
RUT 4:5 Den Boaz bin spik, ‘Rimemba, ip yu baie dis lan prom Nomi, yu mas maret Rut tu, da widooman prom Moab. Dem pikinini em i go gad prom yu, dempla no gobi pikinini blo yu. Dempla gobi wea da pamlelain blo da ded man blo Rut solong da lan go pasem godaun po dem pikinini. Rimemba diswan kastamlo blo mipla.’
RUT 4:6 Da lida blo da pamle bin spik, ‘Nono! Ai no wande baie da lan bikoz mai pikinini nogad no rait po da lan. Nomata ai da klostupamle blo Nomi, ai no wande yuze rait blo mi. Ai gibe yu pulrait po baie da lan bikoz ai no wandem.’
RUT 4:7 Longtaim lo Izrael, kastamlo blo dempla, ip dem pipol treid o baie samting baik, ol mas tekemaut sandol blo dempla ane gibem po da man uda bin sele da samting po dempla. Diswan po prubem dempla bin baie dat samting.
RUT 4:8 Dat lida blo da pamle i bin spik po Boaz, ‘Yu mata baie da lan.’ Den em bin tekemaut sandol blo em ane gibem po Boaz.
RUT 4:9 Den Boaz bin spik po dem nada elda ane ol dem pipol de, ‘Dat lan blo Elimalek, Kilion ane Malon, yupla ebriwan witnis tidei ai bin baie da lan prom Nomi.
RUT 4:10 Ane nadating, Rut, da Moab widooman blo Malon, em gobi oman blo mi. Ai meke disting so ded bala propati go stap wea pamle blo em. Diswei neim blo em nogo separeit prom ol pamle blo em ane lan blo em. Yupla bin witnis diswan tidei.’
RUT 4:11 Dem elda ane ol dem nada pipol bin spik. ‘Orait. Mipla witnis. Mipla prea diskain, da AntapGod meke da oman blo yu wase Reisel ane Lia, demtu prapa bigaka blo yumpla. Demtu bin gad plenti pikinini prom Zekop, daswai dem pipol blo Izrael i plenti. Yu go kam impotant man blo da kantri blo Eprata ane bigman wea Betliem.
RUT 4:12 Da AntapGod go gibe yu ane Rut seimkain plenti pikinini wase da pamle blo Perez, boi blo Zuda ane Tamar.’
RUT 4:13 Orait, Boaz bin teke Rut ane maret em. Den da AntapGod i bin blese em ane em bin kam pamle, ane em i bon wan boi pikinini.
RUT 4:14 Dem oman prom da taun i bin spik po Nomi, ‘Preiz da AntapGod! Mipla mina big eso po da AntapGod. Em bin gibe yu dis pikinini. Em da wan uda go lukapta yu. Em gobi impotant man lo Izrael.
RUT 4:15 Rut, dis dotalo yu prapa labem, em bin lugaut yu mobeta den ip yu gad seben boi. Dis boi wanem em bin bon, go seinze laip blo yu ane wen em i go kam big, em go lukapta yu wen yu go kam ouloman.’
RUT 4:16 Nomi bin teke da boi ane kare em ane i bin prapa lukapta em.
RUT 4:17 Dem oman neiba blo Nomi i bin neime da pikinini Obed ane ol bin spik diskain, ‘Nau Nomi i gad boibeibi.’ Apta nau, Obed bin papa blo Zesi ane Zesi bin papa blo King Deibid.
RUT 4:18 Diswan pamlelain blo Perez raitap po King Deibid: Perez i bin papa blo Ezron.
RUT 4:19 Ezron i bin papa blo Ram. Ram i bin papa blo Aminadab.
RUT 4:20 Aminadab i bin papa blo Nason. Nason i bin papa blo Salmon.
RUT 4:21 Salmon i bin papa blo Boaz. Boaz i bin papa blo Obed.
RUT 4:22 Obed i bin papa blo Zesi. Zesi i bin papa blo Deibid.
JON 1:1 Diswan stori blo Zona. Zona em bin boi blo Amatai. Wandei God bin spik diskain po em,
JON 1:2 ‘Yu mas go nau po da big siti blo Ninaba. Ol dem pipol de ol nadakain nugud. Yu mas go spik po dempla ol mas tan prom dem nugudwei blo dempla. Bambai ai go panse dempla.’
JON 1:3 Bat Zona no bin wande lisen po God. Em bin ranwei prom da AntapGod go nadawei prom Ninaba. Em bin go wea da koslain godaun po Zopa ane em bin baie tikit po seilbaut go wea bot go po Tasis. Em i bin go ane em bin zamp insaid da bot ane seilbaut prom Zopa. Em bin ranwei prom da AntapGod.
JON 1:4 Bat God i bin meke strongwin kamap ane da win dat rap da bot bin klostu brok ane klostu singdaun.
JON 1:5 So dem kru bin prapa prait ane dempla bin stat po prea po ol dem laigod blo dempla. Den ol bin sakwei dem kago ausaid lo solwata po meke da bot kam molait. Wail demting bin apen Zona bin prapa dedslip andanit lo dek.
JON 1:6 Da skipa blo da bot i bin go ane spik po em diskain, ‘Ei! Wiswei? Wanem yu slip diskain po? Gedap ane prea po god blo yu. Mait em go sore po yumpla ane yumpla nogo ded.’
JON 1:7 Seimtaim, dem kru bin stat tok po wananada, ‘Yumpla go sake dais po paindaut uda bin meke dis trabol.’ Dais bin poldaun prant wea Zona, so dempla bin sabe em da wan uda bin meke ol dis trabol.
JON 1:8 Dempla bin lego ol kuestin po em, ‘Ei Zona! Yu bin meke ol dis trabol a? Uda yu? Wea yu kam prom? Wanem da kantri blo yu? Uda ol kantriman blo yu? Wanem wok yu oltaim mekem?’
JON 1:9 Zona bin ansa po dempla, ‘Ai Ibruman ane ai pole da AntapGod blo eben de antap. Em da seimwan uda bin meke da solwata ane da drai lan.’
JON 1:10 Zona bin kip yan po dempla ane dempla bin sabe nau em bin ranwei prom da AntapGod. Wen dem kru bin lisen diswan ol bin prapa prait. Den ol bin spik po em, ‘Ei! Yu prapa dugi! Watpo yu bin mekem diskain?’
JON 1:11 Da win bin kam mostrong ane dem kru bin aske Zona diskain, ‘Wanem mipla go mekem po yu po meke da win ane da si kamdaun?’
JON 1:12 So Zona i bin ansa dempla baigen, ‘Sake mi insaid lo solwata, ane da bigsi ane da win i go kamdaun. Diswan i polt blo mi. Ai bin meke dis trabol kam po yumpla.’
JON 1:13 Dem kru no bin wande sake em ausaid. So dempla bin trai po pul ad po kese sanbis. Bat ol kan, i bin tuad po dempla bikoz da win i bin kam mina strong.
JON 1:14 Dempla bin singaut po da AntapGod, ‘Plizgar! Yu no panse mipla ane kile mipla po seik blo dis man ya uda bin ranwei prom yu.’
JON 1:15 So den, dempla bin kese Zona ane sakem ausaid lo solwata. Stretwei da win bin kamdaun.
JON 1:16 Wen dempla bin luk, da solwata i bin kam wase gris, wantaim dempla bin prapa akan. Dempla bin kile wan animal ane ol bin banem meke sakripais po da AntapGod ane dempla bin meke promis po pole da AntapGod.
JON 1:17 Da AntapGod bin meke wan bigpis swim go po Zona. Da bigpis bin swelemdaun Zona. Em bin stap insaid wea da bigpis po tri dei ane tri nait.
JON 2:1 So Zona i bin prea prom insaid da bigpis po da AntapGod blo em.
JON 2:2 Em prea diskain: ‘Melen wea trabol blo mi ai bin singaut po God, ane em bin ansa mi. Prom insaid da greib ai bin singaut po elp, ane yu bin lisen krai blo mi.
JON 2:3 Yu bin sakwei mi insaid wea prapa dipwata, raitandanit wea da batam. Mata wata ebriwea ane dem prapa bigweib bin role mi raun ane raun ane ol bin kaba mi.
JON 2:4 Ai bin tingk nau, i bin wase God i bin puse mi go longwei prom em. Ai bin tingk nau ai nogo luk da oli Tempol blo yu gen.
JON 2:5 ‘Ai bin singdaun wea da prapa dipwata, sigras pas wea ed blo mi.
JON 2:6 Ane ai bin rait daun wea stat blo dem maunten, de andanit insaid wea da solwata. Ai bin tingk ai go lok ausaid prom laip, wea dem doa i go mata lok poeba. Bat yu, AntapGod blo mi, yu bin seibe mi prom da greib ane yu bin gibe laip blo mi baigen po mi.
JON 2:7 AntapGod, wen ai bin klostu pinis, ai bin tingbaut yu insaid da oli Tempol blo yu ane yu bin lisen prea blo mi.
JON 2:8 Demwan uda pole dem laigod ane tane baik lo God, no go gede gudlaip wanem God i wande gibe dempla.
JON 2:9 Po mi nau, ai go mata preize yu ane gibe mina bigeso po yu. Ai go meke opring, preiz opring po yu. Ai go kipe ol dem promis ai bin mekem po yu. Mata yu da AntapGod ken seibe ebribodi.’
JON 2:10 Den da AntapGod i bin spik po da bigpis po spiu Zona antap lo sanbis.
JON 3:1 Den da AntapGod i bin spik gen po Zona diskain:
JON 3:2 ‘Ei! Stanap ane go po da big siti blo Ninaba ane pase dis zazment mesiz ya wanem ai bin pinis gibe yu.’
JON 3:3 So nau Zona bin lisen da oda blo da AntapGod ane stretwei em bin go po da siti blo Ninaba. Dat siti i bin dat big i bin teke tri dei po wagbaut go kros.
JON 3:4 Zona bin wagbaut po wan dei go tru da siti ane em bin singaut ebriwea po dem pipol, ‘Yupla mas lisen po mi. Poti dei prom nau God i go distroi olgeda dis siti blo Ninaba.’
JON 3:5 Dem pipol i bin lisen da mesiz blo God. Ebridem edman i bin spik ol mas stap prom kaikai. So ebriwan prom ol edman go rait daun po ol smolpikinini, i no bin kaikai. Ane dempla i bin were kaliko mekem prom esianbaig po soem dat dempla i prapa sore po dem nugudting dempla i bin mekem.
JON 3:6 Wen da king blo Ninaba i bin lisen wanem Zona bin spik, em stretwei gedap ane kamdaun prom dat tron blo em. Em i bin tekemaut da gud klos blo em ane em bin were dem esianbaig klos. Den em bin sidaun melen wea ip blo asis. Diswan po soe God em prapa sore po dem nugudwei em bin mekem gense God.
JON 3:7 Da king ane ol dem impotant man blo da siti bin sane mesiz ebriwea raun lo da siti. Da mesiz bin spik diskain: ‘Yumpla ebriwan no lau po kaikai ane no lau po pide dem animal blo yumpla.
JON 3:8 Yumpla ebriwan mas were dem klos wea i mekem prom esianbaig ane yumpla mas kaba dem animal wea dem esianbaig kaliko tu. Yumpla ebriwan mas ala laudwan po God ane yumpla mas tan prom dem nugudwei blo yumpla ane stap prom pait.
JON 3:9 Ip yumpla go stap prom meke dem nugudting, mait God go seinze main blo em ane em go stap prom wail po yumpla, ane em nomo go kile yumpla.’
JON 3:10 So wen God bin luk dempla bin seinze nugudwei blo dempla, em bin sore po dempla ane em no bin kile dempla. Em no bin mekem wanem em bin spik em i go mekem po dempla.
JON 4:1 Zona i bin prapa wail bikoz God bin seinze plan blo em ane no bin panse dem pipol wea da siti.
JON 4:2 So em bin komplein po God diskain, ‘God, ai bin sabe diswan i go apen wen ai bin stil wea kantri blo mi. Daswai ai bin trai po ranwei go po longwei taun blo Tasis. Wa! Ai sabe yu prapa gud God, yu prapa gad mina biglab, yu pil sore, yu prapa slo po wail ane i izi po yu po seinze plan no po tere ol pipol.
JON 4:3 AntapGod, mata kile mi diskaintaim! Ai wande ded. Ai no wande bi laip bikoz yu meke mi sem. Ai bin pinis spik po dempla yu go panse dempla bat nau yu nogo mekem!’
JON 4:4 AntapGod em i bin spik baigen po Zona, ‘Ei! Yu gad rait po wail po diskainwei blo mi a? Watpo?’
JON 4:5 Den Zona bin kamaut ane go po da istsaid blo da siti. Em bin meke seid po sidaun andanit ane em bin weit ane luk ip God go meke samting po da siti.
JON 4:6 So da AntapGod bin meke wan bainplant i krol gro prapa kuikwan, po meke seid po Zona po mekem gud kai, bikoz em bin stil wail. Bat wen em bin gad seid em bin prapa glad po sidaun andanit.
JON 4:7 Da neksdei wen da san bin kamap, God bin sane wan wom ane da wom i bin krol kam ane kaikai da bodi blo da plant ane da plant i bin ded.
JON 4:8 Wen da san bin kam prapa ot, God bin sane ot drai win ane da san bin bane ed blo Zona. Em bin kam nadakain slaik ane em tingk, ‘Ai prapa wande ded! Ded, em i mogud den dis laip ya ai gad.’
JON 4:9 Den God bin aske Zona, ‘Wanem yu wail po dat plant po?’ Ane Zona bin ansa, ‘Aptu mi ip ai wande wail. Ai go wail demkain antil ai go ded.’
JON 4:10 God i bin spik, ‘Yu tumas woribaut da plant wase yu bin plante da plant de. Kuikwan i bin gro ane kuikwan i bin ded.
JON 4:11 Lisen! Ninaba em i gad 120,000 man ol i stap de ane ol animal tu. Yu bin tingbaut da plant de, bat ai mata woribaut ol dem pipol blo Ninaba. Dem pipol i no sabe rait prom rong.’
MAT 1:1 Dis buk i tokbaut Zizas Kraist da Promiswan uda God i bin sanem, da wan uda i bin kamaut prom da pamlelain blo King Deibid ane blo Eibram:
MAT 1:2 Eibram i bin da papa blo Aizak. Aizak i bin da papa blo Zekop. Zekop i bin da papa blo Zuda ane ol bala blo em.
MAT 1:3 Zuda i bin da papa blo Perez ane Zera, ane mama blo demtu i bin Tamar. Perez i bin da papa blo Ezron. Ezron i bin da papa blo Ram.
MAT 1:4 Ram i bin da papa blo Aminadab. Aminadab i bin da papa blo Nason. Nason i bin da papa blo Salmon.
MAT 1:5 Salmon i bin da papa blo Boaz ane mama blo em i bin Reiab. Boaz i bin da papa blo Obed ane mama blo em i bin Rut. Obed i bin da papa blo Zesi.
MAT 1:6 Zesi i bin da papa blo King Deibid. Deibid i bin da papa blo Solomon ane mama blo em i bin Batsiba, da widooman blo Uraia.
MAT 1:7 Solomon i bin da papa blo Riaboam. Riaboam i bin da papa blo Abiza. Abiza i bin da papa blo Asap.
MAT 1:8 Asap i bin da papa blo Ziosapat. Ziosapat i bin da papa blo Zioram. Zioram i bin da papa blo Uzaia.
MAT 1:9 Uzaia i bin da papa blo Zotam. Zotam i bin da papa blo Eiaz. Eiaz i bin da papa blo Ezakaia.
MAT 1:10 Ezakaia i bin da papa blo Manasa. Manasa i bin da papa blo Amos. Amos i bin da papa blo Zosaia.
MAT 1:11 Zosaia i bin papa blo Zioiakin ane ol bala blo em. Diswan i bin da taim wen da king blo Babilonia i bin kese ol dem Zuwispipol ane teke dempla go ane meke dempla sleib de lo Babilonia.
MAT 1:12 Apta wen dempla i bin teke dempla go po Babilonia: Zioiakin i bin da papa blo Salatela. Salatela i bin da papa blo Zerubabal.
MAT 1:13 Zerubabal i bin da papa blo Abiud. Abiud i bin da papa blo Eliakim. Eliakim i bin da papa blo Azor.
MAT 1:14 Azor i bin da papa blo Zadok. Zadok i bin da papa blo Akim. Akim i bin da papa blo Eliud.
MAT 1:15 Eliud i bin da papa blo Eliazar. Eliazar i bin da papa blo Matan. Matan i bin da papa blo Zekop.
MAT 1:16 Zekop i bin da papa blo Zosep, ane Zosep i bin da man blo Meri. Meri i bin da mama blo Zizas, ane em nau da Promiswan uda God i bin sanem kam.
MAT 1:17 Prom Eibram kam po King Deibid i gad 14 pamlelain, den nada 14 pamlelain kam prom Deibid kam po dat mub blo ol dem pipol blo Izrael go po Babilon, den nada 14 pamlelain prom da taim wea Babilon kam po da taim blo da Promiswan uda God i go sanem.
MAT 1:18 Nau diswan da stori baut wiskain Zizas da Promiswan uda God i go sanem kam, i bin bon. Meri mama blo Zizas i bin engeiz po Zosep, demtu no bin maret yet. Wail Meri stil no bin sabe slip lo man, da OliSpirit i bin kam ane Meri i bin kam pamle.
MAT 1:19 Zosep i bin prapa gudman ane wen em bin sabe Meri i bin pamle, em tot po emselp, ‘Aukam em i pamle. Em mas bin slip lo nada man. Ai nogo graul em prant ol pipol, bat ai mata go paine wei po broke dis engeizment blo mitu kuaiatwan.’
MAT 1:20 Wail em bin leidaun tingbaut po wei po go, em bin go slip. Midel lo da slip wan einzel blo da AntapGod i bin kam po em lo drim, ane da einzel i bin spik po em, ‘Zosep, yu kam prom pamlelain blo King Deibid, so yu no prait prom maret Meri, bikoz da beibi de lo Meri i gad nau, i bin kam prom da OliSpirit.
MAT 1:21 Em go bone boibeibi ane yu mas neim em Zizas. Yu mas gibe em dat neim bikoz em i go seibe ol pipol blo em prom meke ol nugudting.’
MAT 1:22 Disting i bin apen po prube dem tok blo dat spesilmesizman blo God Aizaia:
MAT 1:23 ‘Luk! Da oman uda prapa no sabe slip lo man em go gad pamle! Em go bone boi pikinini, ane demtu i go neim em Imanuel. Dis neim i min “God i ya midel lo yumpla”.’
MAT 1:24 Wen Zosep i bin gedap prom slip, em bin mekem wanem da einzel blo da AntapGod i bin spik. So em bin go maret Meri.
MAT 1:25 Meri i bin stap demkain, no slip lo Zosep antil da boi i bin bon, den Zosep i bin neim em Zizas.
MAT 2:1 Zizas i bin bon lo taun blo Betliem insaid lo eria blo Zudia, lo taim wen Erod i bin king. Apta wen Zizas i bin bon, sam smat ane waizman prom da ist, i bin kam po Zarusalem. Dempla i bin askem diskain po ol pipol de,
MAT 2:2 ‘Mipla i bin kam po luk beibi wea i bin bon uda i go kam king blo ol Zuwispipol, bikoz mipla i bin luk sta blo em i bin kamap. Mipla i bin kam po wosip em.’
MAT 2:3 Wen King Erod i bin lisen dis tok ya baut dis niu king, em bin nadakain wori bikoz em tingk, ‘Mait dis niu king i go teke ples blo mi.’ Ane ebridem pipol tu lo Zarusalem i bin nadakain wori.
MAT 2:4 Erod bin sane tok po ebri edprist, prist ane ol nada tisa blo dem lo blo God po kam po miting. Den em i bin aske dempla, ‘Yupla sabe a? Dem bipotaim spesilmesizman blo God i bin spik wea da Promiswan i go bon, a?’
MAT 2:5 Dempla i bin ansa baigen po em, ‘De lo Betliem, ane demting ya wanem da spesilmesizman blo God i bin raitem:
MAT 2:6 “Yupla, dem pipol blo Betliem insaid lo eria blo Zudia, dat smol taun blo yupla i go kam prapa impotant taun blo Zudia, bikoz wan rula i go kam prom yupla, ane em go lide ol pipol blo mi, dem pipol blo Izrael, wase man uda lugaut sip i lide ol sip blo em.” ’
MAT 2:7 Apta wen Erod i bin lisen disting, em i bin sane wokman blo em go po aske dem waizman po kam po em, i go gad sikret miting. Wen dempla i bin miting de, Erod i bin sabe nau da prapa taim wen ol i bin pas luk dat sta.
MAT 2:8 Den em bin spik po dempla, ‘Yupla go po Betliem ane lukraun po dat pikinini, ane wen yupla painem kambaik ane spik po mi solong ai ken go de tu po wosip em.’
MAT 2:9 Apta miting blo dempla, dem waizman bin wagbaut go. Wen ol bin wagbaut go, da sta i bin kamaut po dempla de gen, ane i bin lide dempla go pas po Betliem. Ane da sta i bin stap stret antap lo da ples wea da pikinini i bin stap.
MAT 2:10 Wen dempla i bin luk da sta, dempla i bin prapa nadakain api.
MAT 2:11 Dempla i bin go insaid po aus wea da boibeibi ane mama blo em Meri i bin. Dempla i bin baudaun pesdaun prant lo em ane wosip em. Den dempla i bin gibem ol present blo gold, ol naissmel insens, ane nais sentoil.
MAT 2:12 Bat wen dempla bin redi po gobaik po taun blo dempla, God i bin wone dempla lo drim po go nadawei, no gobaik datwei po Erod.
MAT 2:13 Apta dem waizman i bin go, wan einzel blo da AntapGod i bin kam po Zosep insaid lo drim. Em bin spik po Zosep, ‘Gedap, teke pikinini ane mama blo em ane kuikwan go po Izipt. Stap de antil ai go spik yupla po kambaik, bikoz Erod i go trai po kile da pikinini.’
MAT 2:14 So dat seim nait Zosep i bin gedap, teke pikinini ane mama blo em ane lego go po Izipt.
MAT 2:15 Dempla i bin stap de antil Erod i bin ded. Diswan i bin po prubem wanem da AntapGod i bin spik de prapa longtaim pas po dat spesilmesizman blo em, Ozeia, ‘Ai bin singaut Boi blo mi kamaut prom Izipt.’
MAT 2:16 Wen Erod i bin paindaut dem waizman bin trike em, em i bin prapa nadakain wail. Em bin gibe oda po ol amiman blo em po kile ebri boi pikinini uda i tu iya oul ane andanit, de lo Betliem ane raun lo dem biliz. Em bin mekem diskain bikoz dem waizman i bin spik po em da sta i bin kamaut po dempla baut tu iya bipo.
MAT 2:17 So wanem God i bin spik po da spesilmesizman blo em Zeramaia, i bin kam tru:
MAT 2:18 ‘Da noiz blo nadakain nugud sorekrai, i bin kamaut prom taun blo Rama, ane nadakain nugud sorekrai i mata go. Krai i kamaut prom Reisel. Em bin krai po ol pikinini blo em, ane nobodi i ken stapem prom krai, bikoz ol pikinini blo em i bin ded pinis, nomo gad.’
MAT 2:19 Wen Erod i bin ded, wan einzel blo da LodGod i bin kamaut lo drim po Zosep de lo Izipt ane spik po em,
MAT 2:20 ‘Weikap, teke pikinini ane mama blo em ane gobaik po lan blo Izrael, bikoz dempla uda i bin trai po kile da pikinini i ded nau.’
MAT 2:21 So Zosep i bin gedap, teke Zizas ane mama blo em ane wantaim lego go po Izrael.
MAT 2:22 Bat apta wen em i bin lisen dat Akilaus, boi blo Erod, i bin da niu king, Zosep i bin prait. Den God i bin wonem lo nada drim po go po eria blo Galali.
MAT 2:23 So dempla i bin go ane stap lo wan smol taun blo Nazaret. Diswan po pole wanem dem spesilmesizman blo God i bin spik, ‘Da Promiswan i gobi Nazaretman.’
MAT 3:1 Longtaim de pas Zon Baptaizman i bin stat po tise ol pipol de lo eria blo Zudia de lo ples wea i nogad man. Dem mesiz blo em wea em i bin tise dempla i bin diskain,
MAT 3:2 ‘Nomo meke ol nugudting ane yupla tan po God bikoz da taim blo God i go ruloba ebribodi i klostu nau.’
MAT 3:3 Aizaia da spesilmesizman blo God i bin tokbaut Zon wen em bin spik: ‘I gad sambodi de ala lo ples wea i nogad man, “Meke da wei redi po da AntapGod. Meke da rod stret po em po wagbaut!” ’
MAT 3:4 Dem klos wea Zon i bin werem i bin mekem prom eya blo kamal. Em i bin were leda belt, ane kaikai blo em i bin grasopa ane bus ani.
MAT 3:5 Ol pipol i bin kam prom Zarusalem, prom ol nada pat blo Zudia, ane prom ebriwea lo eria blo Zodan Riba. Ol i bin go po da ples wea i nogad man po lisen Zon pris.
MAT 3:6 Wen dempla i bin spik Zon baut dem rongting wea dempla i bin mekem, em bin baptaiz dempla de insaid lo Zodan Riba.
MAT 3:7 Bat wen em i bin luk ol dem Parasi ane nadalot uda bin kole demplaselp Sadusi, kam de wea em baptaiz ol dem pipol, em bin spik po dempla, ‘Yupla debol! Yupla wase dem dedli sneik! Yupla kan ranwei prom zazment blo God ya go kam. Yupla tingk ip ai go baptaiz yupla, God i go pogibe yupla prom dem nugudting wea yupla i bin mekem? Yupla rong.
MAT 3:8 Yupla mas tanewei prom ebridem nugudting lo laip blo yupla ane tan po God, so ai go sabe yupla bin slu prom ol sin blo yupla
MAT 3:9 No spik diskain ya, “Mipla orait wea God, bikoz mipla kam prom seim pamlelain blo bigate Eibram.” Diswan i no min nating. God i ken seinze dem ston ya po pikinini blo Eibram.
MAT 3:10 God i wase man wea i wok lo gadan. Da tamiok blo da zazment blo God i redi po katemdaun ol dem tri ane ol dem rut. Ebri tri uda no sake gudprut, em i go katemdaun ane sakem wea bigpaia.’
MAT 3:11 Den Zon i bin spik po dem pipol de, ‘Yupla uda bin tanewei prom dem nugudting wea yupla i bin mekem ane tan po God, ai baptaiz yupla ya lo wata. Bat i gad sambodi uda i mina nadakain mo bigman den mi. Ai no pit po bi sleib blo em. Em go baptaiz yupla lo OliSpirit ane lo paia.
MAT 3:12 Em gobi wase pama uda i separeit gud kaikai prom ol nugud kaikai. Em go pute dem gud kaikai insaid lo storum, ane dem nugudwan em i go banem lo dat paia wea i kan aut.’
MAT 3:13 Den Zizas i bin go prom Galali kam po Zodan Riba po Zon go baptaiz em.
MAT 3:14 Bat Zon no bin wande baptaiz Zizas. So em bin spik po Zizas diskain, ‘Ai da wan wea yu mas baptaiz. Aukam yu kam po mi po baptaiz yu?’
MAT 3:15 Bat Zizas i bin ansa, ‘Yumi mas meke ebriting wanem God i wandem.’ Wen Zon i bin lisen wanem Zizas i bin spik, em bin baptaiz Zizas.
MAT 3:16 Apta wen Zizas i bin kamap prom da wata, eben i bin open ane da Spirit blo God i bin kamdaun wase dab ane sidaun antap lo em.
MAT 3:17 Ane bois prom de antap eben i bin spik, ‘Diswan prapa boi blo mi. Ai prapa lab em ane ai prapa api po em.’
MAT 4:1 Den da OliSpirit blo God i bin teke Zizas go po wan ples wea i nogad man po Satana i go trai po trike em.
MAT 4:2 Zizas i bin de po poti dei ane poti nait. Em no bin kaikai nating ane em i bin kam prapa nadakain anggre.
MAT 4:3 Den Satana i bin kam ane spik po em, ‘Ip yu prapa Boi blo God, tane dem ston ya po bred.’
MAT 4:4 Bat Zizas i bin spik po em, ‘No! Baibol i spik: “Pipol nide moden kaikai po stap laip. Ol mas lisen po ebri wod wanem God i spik ane mekem.” ’
MAT 4:5 Den Satana i bin teke Zizas go po Zarusalem ane mekem stanap antap lo prapa ai pat blo da Tempol blo God.
MAT 4:6 Satana i bin spik po em, ‘Ip yu prapa Boi blo God, zamp godaun, bikoz Baibol i spik diskain ya: “God i go oda ol einzel po kese yu. Dempla i go kare yu antap solong yu nogo poldaun, paite leg lo ston.” ’
MAT 4:7 Zizas i ansa em baik diskain ya, ‘Baibol i spik diskain ya tu, “No teste da AntapGod uda i God blo yu.” ’
MAT 4:8 Den Satana i bin teke Zizas go po top blo wan prapa ai maunten, ane em soem ebri kantri blo da wold wea i gad ol prapa nais samting po luk.
MAT 4:9 Satana bin spik, ‘Ip yu go nildaun ane wosip mi ai go gibe ebridem samting ya po yu.’
MAT 4:10 Zizas i spik po em, ‘Gedaut prom ya Satana. Baibol i spik: “Yu mas wosip da AntapGod uda i God blo yu. Mata wosip em.” ’
MAT 4:11 Den Satana i bin tekop go ane ol einzel i bin kam ane elpe Zizas.
MAT 4:12 Wen Zizas i bin lisenbaut Zon i bin insaid zeilaus, em bin libe Zudia ane em bin kambaik po Galali.
MAT 4:13 Bat em no bin stap de lo Nazaret. Em bin go ane stap de lo Kapaniam, longsaid lo leik blo Galali, lo eria blo Zebulun ane Naptali.
MAT 4:14 Diswan i bin po prubem wanem Aizaia, da spesilmesizman blo God i bin spik:
MAT 4:15 ‘Ai gad mesiz ya po yupla dem pipol blo Zebulun ane Naptali, uda i stap klostu po Leik Galali, ane stap kros lo Zodan Riba, wea da eria blo Galali wea dem Nozuwispipol i stap.
MAT 4:16 Yupla dem pipol uda i bin stap lo dak, yupla go luk prapa nadakain braitlait, wase san i go laitap da ples blo ded.’
MAT 4:17 Ane prom de go, Zizas i bin stat po tise ol pipol diskain, ‘Nomo meke ol nugudting ane tan kam po God bikoz dat taim wea God i go ruloba ebribodi i klostu nau.’
MAT 4:18 Prom de Zizas i bin wagbaut wea sanbis blo Leik Galali. Em bin luk tu bala, Saiman uda nada neim i Pita, ane Andru, uda sake net de. Demtu tu pisaman.
MAT 4:19 Zizas i bin ala po demtu, ‘Kam ane bi klostuman blo mi, ane ai go soe yutu wiskain po wine man po God.’
MAT 4:20 Demtu wantaim bin libe net blo demtu biain ane pole Zizas.
MAT 4:21 Den lelbet longwei go lo sanbis em bin luk tu nada bala, Zemes ane Zon, sidaun insaid lo bot wea papa blo demtu, Zebadi. Dempla bin somape net. Em bin ala po demtu po kam.
MAT 4:22 Demtu bin wantaim zamp ausaid prom da bot, libe papa blo demtu ane da bot biain ane go wea Zizas.
MAT 4:23 Zizas i bin wagbaut wea Galali tise ol pipol insaid lo dem zuwispreaus, ane ebriwea tise dempla baut da Gudniuz blo da ples wea God i king. Ane em i bin meke dem pipol uda i gad olkain sik ane olkain diziz kamgudgen.
MAT 4:24 Pipol prom ebri ples blo da eria ausaid prom Galali i bin lisenbaut em, raitap go po kantri blo Siria. Ol i bin teke ebridem pipol kam po Zizas wea dempla i bin gad bigpein lo bodi blo dempla, ane nugudspirit insaid lo dempla, demwan uda i bin paralaiz ane demwan uda i bin gede tumas pit. Ane Zizas i bin meke ebriwan dempla kamgudgen.
MAT 4:25 Prapa nadakain plenti pipol i bin pole em. Sam dempla i bin kam prom da eria blo Galali. Dem nadalot i bin kam prom Zarusalem ane prom nada pat blo da eria blo Zudia. Ane sam dem nadalot i bin kam prom da eria blo Dekapolis, ane prom ol nada ples kros lo Zodan Riba.
MAT 5:1 Wen Zizas i bin luk dem plenti pipol i bin pole em, em i bin go antap lo wan maunten wea ol klostuman blo em. Dempla i bin sidaun ane Zizas i bin tise dempla de.
MAT 5:2 Diswan wanem Zizas i bin tise dempla:
MAT 5:3 ‘God i blese demwan uda i louklas pipol uda i sabe God, bikoz da ples wea God i ruloba ebriwan i gobi blo dempla.
MAT 5:4 God i blese demwan uda i base big sorekrai, bikoz God i go blese dempla. Ol nomo go pil sore gen.
MAT 5:5 God i blese demwan uda i ambol, bikoz God i go gibe dempla da ples wea em i bin promis dempla.
MAT 5:6 God i blese demwan uda i prapa wande meke da raitting po ol pipol, wanem God i wandem, bikoz God i go gibe dempla ebriting wanem dempla i bin wandem.
MAT 5:7 God i blese ol pipol uda i soe sorewei po ol nada pipol, bikoz God i go soe sorewei po dempla.
MAT 5:8 God i blese demwan uda i no woribaut ol nadating, bat mata ebritaim wori po meke wok blo God, bikoz dempla i go luk God.
MAT 5:9 God i blese demwan uda i mata meke pis midel wea ol pipol, bikoz God i gobi papa blo dempla.
MAT 5:10 God i blese demwan uda i meke wok blo God, wea ol nada pipol meke trabol po dempla, bikoz da ples wea God i ruloba ebribodi, i gobi blo demwan.
MAT 5:11 ‘God i blese yu wen ol pipol i daune yupla, tok olkain nugudtok po yupla, prapa spoile yupla, ane tok olkain laitok baut yupla, mata bikoz yupla i pole mi.
MAT 5:12 Yupla mas bi api. No wail po dem pipol uda i meke demkain po yupla, bat bi nadakain api, bikoz i gad nadakain big riwod de weit po yupla antap lo eben. Tingbaut dem bipotaim spesilmesizman blo God. Wen ol pipol i bin meke dem seimkain nugudting po dempla, dempla no bin wail. Dempla i bin nadakain api bikoz dempla i sabe i gad nadakain big riwod de weit po dempla antap lo eben.’
MAT 5:13 Zizas i bin spik, ‘Yupla wase solt stap ya lo ert. Bat ip da solt i luze tes i gobi nugud, yupla kan yuzem gen. Pipol i go sakem ausaid ane wen ol pipol i go wagbaut kam diswei ane gobaik datwei, ol i go wagbaut antap lo da solt.’
MAT 5:14 ‘Yupla ol wase lait blo taun antap lo il. Lo daktaim ebri pipol i ken luk da lait i sain.
MAT 5:15 Pipol no aide lait andanit lo basket. No! Dempla ainge da lamp antap solong ebri pipol de insaid lo dat aus i ken luk dat lait.
MAT 5:16 Seimkain wase da lait blo da lamp, yupla mas mata ebritaim meke wok blo God ane ebritaim soe gudpasin po ol pipol, solong ebriwan i go luk da gudwei wea yupla i gad. Ol i go preize PapaGod de lo eben.’
MAT 5:17 Zizas i bin spik, ‘No tingk ai bin kam ya daun po ert po sakwei dem lo blo Mozes ane dem tising blo dem longtaim spesilmesizman blo God. Nono! Ai bin kam ya po pole ebridem lo.
MAT 5:18 Ai spik trutok po yupla, wail eben ane ert i stil stap, ebridem lo blo God i go stap, iben dem prapa nadakain smolpat blo dem lo i go stap tu.
MAT 5:19 Ip yupla i broke wan smolpat blo dem lo ane tise ol nada pipol po pole wei blo yupla, wel, yupla i gobi nobodi lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. Bat eniwan uda i mata lisen ane mekem po wanem dem lo blo God i spik, ane tise ol nada pipol baut dem lo, dempla i gobi sambodi de lo da ples wea God i go ruloba ebribodi.
MAT 5:20 ‘Bat ai wone yupla nau. No wosip God wase dem tisa uda i tise dem Zuwislo. Ip yupla mekem demkain yupla kan go insaid lo da ples wea God i go ruloba ebribodi.’
MAT 5:21 Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em bin spik, “Yu no lau po kile man. Ip yupla i kile man, yupla mas go po kot ane mas gede panisment.”
MAT 5:22 Bat ai spik diskain. Ip yupla i wail po sambodi God i go wail po yupla, ane yupla mas gede panisment. Ip yupla wail po sambodi ane kipgo ane kolem olkain, den yupla mas go po kot ane da kot i go panis yupla. Ane i seimkain tu prant lo God. Ip yupla i prapa no laik sambodi, ane yupla i spik po em diskain ya, “God i go kerse yu”, wel yupla i lukraun po ban insaid lo dat paia blo el.
MAT 5:23 ‘Ip yupla i stanap wea da Tempol, prant lo olta redi po meke sakripais po God, ane tot i kam lo yupla baut sambodi i bin spik dat yupla i bin meke sam rongting gense em,
MAT 5:24 yupla mas no meke sakripais yet. Yupla mas go pas po meke pis lo da man. Den apta wen yupla i bin pinis meke pis lo da man, yupla i ken kambaik apiwan nau ane meke dat sakripais po God.’
MAT 5:25 Zizas i bin spik diskain ya tu, ‘Ip wan man i spik diskain ya, em i go teke yu go po kot bikoz yu no bin pei bil blo yu. Kuikwan go ane tok wea em, solong em mait go seinze main blo em ane nogo teke yu go po kot. Bat ip yu nogo po tok, strete datting midel lo yutu, em go teke yu po kot. Den da zaz i go spik po da opisa blo da kot po teke yu ane loke yu insaid lo zeilaus.
MAT 5:26 Ane yu go stap de insaid antil yu go pei ebridem bil blo yu.’
MAT 5:27 ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Maret man mas kiptru po oman blo em, ane maret oman mas kiptru po man blo em.”
MAT 5:28 Bat ai spik po yupla, eni man uda luk nada oman ane bane ai po slip lo em, wel em bin pinis meke dat sekssin insaid lo at ane main blo em.
MAT 5:29 So ip dat ai blo yupla i meke yupla po meke dat sin, tekemaut em ane sakwei em, bikoz i mobeta po luze wan pat blo bodi blo yupla, den po go insaid lo el lo mura bodi.
MAT 5:30 Ane ip an blo yupla i meke yupla po meke sin, nomata i da strong an blo yupla, katem go ausaid ane sakwei em, bikoz i mobeta po luze wan pat blo bodi blo yupla, den po go insaid lo el lo mura bodi.’
MAT 5:31 Orait. Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Ip man i dibos oman blo em, em mas gibe dat oman dibos peipa.”
MAT 5:32 Bat ai spik po yupla, i gad mata wan rizan po man po dibos oman blo em, i bikoz oman blo em i no bin kiptru po em ane em bin slip lo nada man. Ane enibodi uda i maret dat dibos oman em i meke sekssin. Ip man i dibos oman blo em po eni nada rizan, em meke dat oman po meke sekssin tu.’
MAT 5:33 Zizas i kip spik, ‘De gen, yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “No broke dem promis wea yupla i bin mekem lo da AntapGod. Yupla mas kip meke dem promis.”
MAT 5:34 Bat ai spik po yupla, no meke eni promis. Ip yu yuze neim blo eben po meke promis, yu yuze neim blo God bikoz i ples blo God.
MAT 5:35 Ane no iben yuze neim blo ert tu, bikoz God i da wan uda i kontrol da ert. No iben yuze neim blo Zarusalem, bikoz dat siti i blo God, ane God i da prapa nadakain Bigking.
MAT 5:36 No iben yuze neim blo yu, bikoz God i bin meke yu.
MAT 5:37 Ip yu wande tok demkain, mata spik, “Wa, ai go mekem”, o mata spik, “No, ai nogo mekem.” Ip yu go yuze olkain promis wod po meke yuselp strong, den dem wod i kamaut prom Satana.’
MAT 5:38 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i spik, “Ip nada man i poke ai blo dat nada man, wel em mas gede da seim tritment baigen. Ane ip da nada man i lego an ane broke tit blo da nada man, wel em mas gede da seim tritment baigen tu.”
MAT 5:39 Bat ai spik po yupla, ip enibodi i meke nugudting gense yupla, no meke da seimting baigen po em. Ip em i slape yupla lo raitsaid pes blo yu, no wail ane slape dempla baigen. Spik dempla po slape da leptsaid pes blo yu tu.
MAT 5:40 Ip sambodi i wande teke yu po kot, ane da zaz i oda yu po tekemaut klos blo yu ane gibem po da man, wel gibe em kout blo yu tu.
MAT 5:41 Ip wan amiman i aske yu po kare ol gia blo em po wan kilamita, kare dem gia po tu kilamita.
MAT 5:42 Enibodi uda i aske yu po samting, mata gibem, ane eniwan uda i wande yuze samting blo yu, mata gibe em po yuzem.’
MAT 5:43 Zizas i spik gen, ‘Yupla i bin lisenbaut Mozeslo wea em i bin spik, “Yupla mas labe ol pamle blo yupla, bat no labe dem enami blo yupla.”
MAT 5:44 Bat ai spik po yupla, yupla mas labe ol enami blo yupla tu, ane yupla mas prea po dem pipol uda i kerse yupla, uda i meke nugudting po yupla. Ane yupla mas mata meke gudting po demwan uda i prapa no laik yupla.
MAT 5:45 Wen yupla i mekem diskain, yupla i kam prapa pikinini blo da PapaGod blo yupla de antap lo eben. Em i lab ebribodi, daswai em i meke san po sain antap lo ol gudpipol ane ol nugudpipol tu. Seimkain tu lo rein. Em i meke rein poldaun antap lo ol gudpipol ane nugudpipol tu.
MAT 5:46 Ip yupla i mata labe dem pipol uda i labe yupla bat no demwan uda i no lab yupla, wiswei? Yupla seimkain wase dem nugud taksman. Dempla i labe dem pipol uda i labe dempla. Yupla nogo gede no riwod prom God.
MAT 5:47 Ane ip yupla i soe gudpasin po mata ol pren blo yupla, den yupla i seimkain wase ol nada pipol. Iben pipol uda i no sabe God, i soe gudpasin po pren blo dempla.
MAT 5:48 Bat yupla mas bi prapa nadakain klin, seimkain wase PapaGod blo yupla de antap lo eben uda i nogad not wan dati.’
MAT 6:1 Zizas i tok mo diskain, ‘Lugaut. Wen yupla i meke ol gudwok, no mekem prant lo ol pipol po luk, bikoz ip dempla i go luk, ol go preize yupla ane PapaGod blo yumpla de antap lo eben nogo gibe yupla no riwod.
MAT 6:2 So wen yupla i elpe pipol i gad nid, no spik po nobodi dat yupla i bin gibe dempla ol samting. No lete nobodi luk yupla wen yupla i gibe dempla dem samting. No teke wei blo dem tupes pipol wea dempla bloubaut wanem dempla bin mekem prant wea ebribodi insaid lo da zuwispreaus ane midel wea da rod. Diswan i mata po meke dempla gud solong dem pipol i go soe rispekt po dempla. Ai spik trutok po yupla, dempla i bin pinis gede ebridem riwod blo dempla prom dem pipol.
MAT 6:3 Wen yupla i elpe demwan uda i nide elp, meikso dat nobodi luk.
MAT 6:4 Mata yu ane em i sabe da gudting wea yu bin mekem po em. Ane wen PapaGod blo yupla de antap lo eben i go luk wanem yu bin mekem, em go gibe yu riwod.’
MAT 6:5 Zizas i kip spik, ‘Wen yupla prea no teke da wei blo dem tupes pipol uda i prea midel lo strit o lo zuwispreaus po ebriwan po luk dempla. Ai spik trutok po yupla, dempla i bin pinis gede ebridem riwod blo dempla prom dem pipol.
MAT 6:6 Bat wen yupla prea, go insaid lo rum blo yupla, sate doa solong nobodi i ken luk yupla. Ane prea po PapaGod blo yupla wea dempla i kan luk yupla. Mata em i ken luk yupla ane em i go gibe yupla riwod.
MAT 6:7 ‘Wen yupla prea, no kip ripit yuplaselp wase dem pipol lo ol nada dipren rilizan i mekem. Ol tingk God i lisen po dem prea blo dempla wen ol kip ripit demplaselp.
MAT 6:8 No prea demkain wase dempla, bikoz PapaGod blo yupla i sabe demting wanem yupla i prapa nidem pas bipo yupla i askem!
MAT 6:9 Prea diskain: PapaGod blo yumpla de antap lo eben, mipla prea ol pipol go ona ane kare neim blo yu antap.
MAT 6:10 Mipla prea da taim go kam kuikwan wen yu go ruloba ebribodi. Mipla prea ebridem ubi blo yu go kamaut ya lo ert, seimkain wase i kamaut de antap lo eben.
MAT 6:11 Gibe mipla nap kaikai wanem mipla nidem po tidei,
MAT 6:12 ane pogibe mipla po ol dem nugudting mipla i bin mekem, seimkain wase mipla i bin pogibe dem pipol uda i bin meke nugudting gense mipla.
MAT 6:13 Pliz elpe mipla so mipla nogo gibap ane meke ol nugudting, bat elpe mipla prom no pole dat nugudwan. Da ples wea yu ruloba ebribodi, da prapa bigpaua blo yu, ane prapa big preiz, i mata blo yu poeba. Amen.
MAT 6:14 ‘Ip yupla i pogibe demwan uda i bin meke nugudting po yupla, wel PapaGod blo yupla de antap lo eben i go pogibe yupla po dem nugudting wea yupla i bin mekem.
MAT 6:15 Bat ip yupla i nogo pogibe dempla, PapaGod blo yupla i nogo pogibe yupla po dem nugudting wea yupla i bin mekem.’
MAT 6:16 Zizas kip spik, ‘Wen yupla no kaikai po mata prea, no meke pipol po tekenotis lo yupla wase dem tupes pipol uda i meke demplaselp luk sik solong pipol i go tekenotis, ane ol i go blou dempla po wanem dempla i mekem. Ai spik trutok po yupla, dasol preiz blo dempla de ol i go gedem, prom dem pipol uda i bin blou dempla.
MAT 6:17 Bat wen yupla no kaikai po meke prea, meke yuplaselp luk strong. Wase pes blo yu ane brase eya blo yu,
MAT 6:18 solong nobodi i go sabe yupla i no kaikai mata prea. Mata PapaGod blo yupla de antap lo eben i sabe. Wen yupla i mekem diskain, PapaGod blo yupla de antap lo eben i go gibe yupla riwod.’
MAT 6:19 Zizas kip spik, ‘Yupla no wande pailemap ol gudsamting blo yupla ya lo ert, wea ol kakros i go kaikai, ane dem samting i go rasti ane wea stilaman i ken kam ane stile dem samting.
MAT 6:20 Pailemap ol demting wea i gudsamting blo yupla de antap lo eben, wea kakros i kan neba kaikai, ane demting i kan neba rasti ane i nogad no stilaman de.
MAT 6:21 Ip tot blo yupla i prapa wande dem samting ya lo ert, den at blo yupla i prapa wande dem samting ya lo ert. Bat ip tot blo yupla i prapa wande dem samting de antap lo eben, den at blo yupla i go prapa wande dem samting de antap lo eben.
MAT 6:22 ‘Dem ai blo yupla, em prapa wase lamp i meke lait wea laip blo yupla. Ip yupla mata luk da raitwei po meke ebriting, laip blo yupla i go kam wase lait i sain.
MAT 6:23 Bat ip yupla luk rongwei po meke ebriting, laip blo yupla i go kam wase yupla stap wea prapa nadakain dakples wea i nogad no lait. Yupla lugaut! Tekenotis nau. Maitbi demwei blo yupla i nogad no lait i sain. Yupla mait stil stap wea dakples.
MAT 6:24 ‘Nobodi i ken meke wok po tu bos. Bikoz em go laik da wan bos, ane em no go laik da nadawan. Ip yupla wande kam wokingman blo God, wel, i seimkain tu. Yupla kan meke wok blo God ane meke mani bos blo yupla da seimtaim tu.
MAT 6:25 ‘So ai spik yupla, no woribaut ip yupla i gad nap kaikai po kaikai, o dringk po dringk, o klos po werem, bikoz laip blo yupla i mo impotant den demting.
MAT 6:26 Yupla tingbaut dem pizin. Dempla no meke gadan po groe ol kaikai po dempla, ane dempla i no store ol kaikai blo dempla lo storum. Bat PapaGod blo yupla de antap lo eben i pide dempla ebridei. Ane da PapaGod de antap lo eben i prapa labe yupla moden dem pizin.
MAT 6:27 Wen yupla wori, yupla kan pute nating insaid lo laip blo yupla.
MAT 6:28 ‘Wanem yupla woribaut ol klos po? Yupla luk dem nais kala plaua de ane wiskain dempla i gro. Dempla i no bin wok prapa ad po meke demkain nais kala kamaut.
MAT 6:29 Ai spik yupla, iben dem prapa nadakain plasklos blo King Solomon, i no prapa nais wase wan prom dem plaua ya.
MAT 6:30 Nomata dem nais kala plaua i ya tidei ane i nogad em de tumoro, bat stil God i lukapta dem plaua. Wa! God i mas lukapta yupla tu. Nomata lelbet bilib yupla i gad lo em, em i go stil lukapta yupla.
MAT 6:31 ‘So no woribaut ol kaikai po kaikai, o dringk po dringk, o ol klos po werem.
MAT 6:32 No kam wase demwan uda i prapa woribaut demting, bikoz bipo yupla i gad woribaut ol samting, PapaGod blo yupla de antap lo eben i pinis sabe wanem yupla i nidem.
MAT 6:33 Ip yupla i mata meke wok blo God, ane meke em king blo yupla, den em i go gibe yupla ebriting yupla i nidem.
MAT 6:34 ‘So no wori tidei po samting blo tumoro bikoz tidei i gad em oun trabol ane tumoro i gad em oun trabol.’
MAT 7:1 Zizas i tok mo diskain, ‘Yupla mas no zaze nada man bikoz ip yupla i go zaze nada man God i go zaze yupla.
MAT 7:2 Ip yupla i paine polt lo enibodi, wel God i go paine polt lo yupla tu da seimkainwei. Ane ip yupla zaze enibodi, wel God i go zaze yupla tu da seimkainwei.
MAT 7:3 ‘Ip wan pren blo yupla i gad smol pis blo dati i pas insaid lo ai blo em, ane dat seimtaim yupla i gad bigpis blo dati i pas insaid lo ai blo yupla, den yupla i kan go ane tekemaut dat dati prom ai blo pren blo yupla. Yupla kan luk. Yupla mas tekemaut da big dati prom ai blo yupla pas.
MAT 7:4 Aukam yupla spik, “Kam. Ai go tekemaut da smol dati prom ai blo yu”, wen yupla gad big dati i pas insaid lo ai blo yupla, wea i meke yupla i kan luk prapa.
MAT 7:5 Yupla tupes pipol. Yupla mas tekemaut da big dati prom ai blo yupla pas, solong yupla ken luk klia, den yupla ken tekemaut da smol dati prom ai blo pren blo yu.
MAT 7:6 ‘No gibe dem prapa oli samting blo God po dem pipol uda no wande bilib, bikoz ip yupla i go gibe dempla dat oli samting i gobi wase wen yupla i sake prapa nais perl neklis po ol pig. Ol mata go wagbaut antap ane smasem bikoz dempla no sabe dat demting i gud, den ol i go tanraun ane baite yupla.’
MAT 7:7 Zizas i kip spik, ‘Ip yupla wande eniting, prea ane aske God ane em i go gibe yupla demting wanem yupla i bin askem po. Enibodi uda i lukraun po God, i go painem. Ane ip yupla i kip nok lo da doa, God i go opene da doa po yupla.
MAT 7:8 Enibodi uda i prea ane askem po ol samting, i go gede dem samting wanem em i bin askem po. Ebribodi uda i lukraun po em i go painem. Ane God i go opene da doa po ebribodi uda i nok.
MAT 7:9 ‘Wen ol pikinini blo yupla i aske yupla po kaikai, wiswei, yupla gibe dempla ol kaikai o gibe dempla ol ston?
MAT 7:10 O ip dempla i aske yupla po pis, yupla go gibe dempla sneik a? Nono! Yupla no stupit!
MAT 7:11 Nomata yupla ol pipol uda tumas meke ol nugudting, bat yupla stil gibe dem pikinini blo yupla ol gudsamting. Mata tingk aumas gudsamting PapaGod blo yupla de antap lo eben i gad po yupla ip yupla i aske em.’
MAT 7:12 Zizas i spik, ‘Ip yupla wande sambodi po meke gudsamting po yupla, wel yupla mas meke da seimkainting tu po dempla. Diswan i wanem Baibol i tokbaut.’
MAT 7:13 Den Zizas i spik mo, ‘Ip yupla i wagbaut lo dat naro geit, yupla gobi de lo da ples wea God i go ruloba ebribodi. Bat ip yupla i wagbaut lo dat big rod, yupla i go kese dat ples neim el. Plenti pipol i bin wagbaut lo dat big rod, bikoz i mina izi, i gad mina big speis po wagbaut.
MAT 7:14 Bat datwei po gede longlaip poeba i mina smol ane da geit i mina naro. Mata lelbet pipol i paine dat geit.’
MAT 7:15 Zizas i kip spik, ‘Lugaut prom ol lai pipol uda i spik dat dempla i ol spesilmesizman blo God. Bat dempla i go kam ane tok laiwan po yupla po meke yupla bilib lo da laiwei blo dempla. Ane wen dempla i go kam po tok po yupla, dempla i go meke demplaselp wase gudpipol, bat prapa, dempla i prapa nugud.
MAT 7:16 Ane ip yupla i kip wase dempla ebridei po wanem dempla i mekem, den yupla i go sabe wiskain pipol dempla. Dempla i wase dem pama uda i zaze tri lo da kaikai dat tri i sakem. Ol sabe ip da tri i gud o nugud. Prut blo greip i kan gro midel lo ol putigras, ane da gudprut blo pigtri i kan gro midel ol tonibus.
MAT 7:17 Gudtri i sake gudprut ane nugudtri i sake nugudprut.
MAT 7:18 Gudtri i kan neba sake nugudprut. Ane nugudtri i kan neba sake gudprut.
MAT 7:19 Ebridem tri wea i no sake gudprut, dem pama i katemdaun ane banem lo paia.
MAT 7:20 Wa, i seimkain tu po dem lai pipol uda i spik dempla i ol mesizman blo God. Ip yupla i kip wase dempla ebridei po wanem dempla i mekem, den yupla i go sabe wiskain pipol dempla.’
MAT 7:21 Den Zizas i spik mo, ‘Plenti pipol i kam ane kole mi “BosLod”, bat stil dempla i nogo go antap po eben bikoz dempla i no meke demting wanem PapaGod blo mi de antap lo eben i spik po dempla po mekem.
MAT 7:22 Lo dat dei bambai wen God i go zaze ol pipol, plenti pipol i go spik po mi diskain, “BosLod! BosLod! Mipla i bin prise ol gud mesiz baut yu, ane mipla i bin yuze neim blo yu po meke olkain mirikal ane po tekemaut nugudspirit prom ol pipol.”
MAT 7:23 Bat ai go spik po dempla, “Ai no bin sabe yupla. Gowei prom mi, yupla ol nugudpipol.” ’
MAT 7:24 Zizas i spik mo, ‘Enibodi uda i lisen po wanem ai spik ane mekem, em wase man uda i bilde aus blo em antap lo ad graun.
MAT 7:25 Nomata strong win i blo, bigblaik i kam, ane pladwata i kamap, dat aus i kan poldaun bikoz i bin bildem antap lo ad graun.
MAT 7:26 Bat enibodi uda i lisen po wanem ai bin spik bat no mekem, em wase man uda i bilde aus blo em antap lo sanbis.
MAT 7:27 Wen strongwin i blo, bigblaik i kam ane pladwata i kamap, dat aus i go poldaun smas.’
MAT 7:28 Wen Zizas i bin pinis nau prom tok po dem pipol, ol dem pipol i bin stap prapa kuaiat, ol atzamp ane tingbaut po dem tok wanem Zizas i bin spik po dempla.
MAT 7:29 Dem tising wea em i bin tise dempla i kare lo, ane i gad paua, ane i no wase dem tising blo dem lida blo dem zuwispreaus.
MAT 8:1 Wen Zizas i bin pinis tok po dem pipol de antap dat il, em i bin kamdaun. Ane prapa plenti pipol i bin pole em.
MAT 8:2 Den wan man uda i gad nugud skindiziz i bin kam po Zizas ane nildaun prant lo em ane spik, ‘BosLod ip yu wandem, yu ken meke mi gudgen.’
MAT 8:3 So Zizas i bin tase da man ane spik, ‘Wa. Ai wandem. Yu kam orait nau.’ Stretwei da sik i bin libe da man.
MAT 8:4 Den Zizas i bin spik po em, ‘No spik nobodi wanem i bin apen ya po yu. Nau yu mas stretwei go po luk prist solong da prist i go luk bodi blo yu ip i bin kamgud prom dat sik. Bat wen yu go po luk da prist, yu mas kare opring go po meke sakripais wase Mozeslo i bin spik de longtaim pas po dat seim sik, bikoz i po prubem yu nomo gad dat sik nau.’
MAT 8:5 Prom de, Zizas i bin go po Kapaniam. Wen em i bin mangi de, wan sekan amiopisa blo Rom i bin kam ane tok wea em.
MAT 8:6 Em spik, ‘BosLod. Pliz gar. Mai yang wokman de leidaun lo bed lo aus blo mi. Em kan mube bodi blo em ane em i gad nadakain nugud pein.’
MAT 8:7 Zizas i spik po em, ‘Ai go kam ane meke em gud.’
MAT 8:8 Bat da amiopisa i bin spik baik po Zizas, ‘BosLod, yu kan kam po aus blo mi, bikoz ai nobodi. Yu mata tok prom ya ane wokman blo mi i go bi orait!
MAT 8:9 Ai sabe ai andanit lo paua blo da big bos blo mi. Bat ai gad paua tu oba ebridem amiman blo mi. Wen ai spik po dempla po go, dempla go. Wen ai spik po dempla po kam, dempla i kam, ane wen ai spik po ol wokman blo mi, po meke disting o datting, dempla i mekem.’
MAT 8:10 Wen Zizas i bin lisen wanem da amiopisa i bin spik, em bin atzamp. Em bin tanraun po dem plenti pipol uda i bin pole em ane spik, ‘Ai spik trutok po yupla, ai no bin luk nobodi ya lo Izrael uda i gad demkain bilib wase dis man ya.
MAT 8:11 Ai spik yupla disting ya tu. Plenti pipol uda i Nozuwisman, i go kam prom ebriwea, prom ol nada kantri ane sidaun lo Eibram, Aizak, ane Zekop po kaikai lo da ples wea God i ruloba ebribodi de antap lo eben.
MAT 8:12 Bat plenti dem pipol blo God, dem pipol blo Izrael uda prapa no lisen ane mekem wanem God i bin spik dempla po mekem, God i go sake dempla go ausaid po dat nadakain dakples wea dempla i go mata krai ane graine tit blo dempla.’
MAT 8:13 Den Zizas i bin spik po dat amiopisa, ‘Go aus nau, bikoz bilib blo yu i bin meke da yang wokman orait.’ Ane da yang wokman i bin kam orait dat seimtaim.
MAT 8:14 Prom de Zizas i bin go po aus blo Pita. Wen em i bin mangi de, em luk da madalo blo Pita i bin leidaun lo bed, sikwan gad piba.
MAT 8:15 So em bin go po da oman ane tase an blo em. Stretwei da piba i bin libe da oman. Den em bin gedap ane meke kaikai po Zizas.
MAT 8:16 Wen da san i bin godaun, plenti pipol i bin teke ol dem pipol uda i bin gad ol nugudspirit insaid lo dempla kam po Zizas. Den Zizas i bin gibe oda po dem nugudspirit po kamaut ane dem nugudspirit i bin stretwei kamaut. Ane dem nada pipol uda i bin gad olkain dipren dipren sik, Zizas i bin meke dempla kamgud tu.
MAT 8:17 Diswan i po prube da tok blo Aizaia, da longtaim spesilmesizman blo God. Aizaia bin spik diskain ya: ‘Dat man i bin tekemaut olkain sik prom yumpla, ane meke yumpla nomo gad ol diziz.’
MAT 8:18 Wen Zizas i bin luk da bigmob blo pipol i bin kam mobig, em bin spik dem klostuman blo em po kros go po da nada said blo da leik.
MAT 8:19 Bipo dempla i bin krosem go, wan Zuwislotisa i bin kam ane tok po Zizas diskain, ‘Tisa, nomata wea yu go, ai go mata pole yu.’
MAT 8:20 Bat Zizas i bin spik po em, ‘Ol dem wail dog i gad ples po slip insaid, ane ol dem pizin i gad nest po slip insaid. Ane mi, da Truwan blo Man i nogad no ples po slip, no iben pela po pute ed blo mi antap.’
MAT 8:21 Den gen, wan klostuman blo Zizas i bin spik, ‘BosLod, lete mi go aus pas po bere papa blo mi, den wen ai go pinis ai go kambaik ane pole yu.’
MAT 8:22 Zizas i bin spik baik po em, ‘Pole mi nau. Lete demwan uda i no lisen ane meke wok blo God i go bere papa blo yu. Nomata dempla stil laip bat prapa dempla ded.’
MAT 8:23 Den apta, Zizas ane ol klostuman blo em i bin zamp insaid lo da bot ane tekop go kros po da nadasaid blo da leik.
MAT 8:24 Wen dempla i bin midel lo da leik, prapa strongwin i bin kese dempla de, ane ol prapa bigsi i bin brok kam insaid lo da bot. Zizas i bin de slip.
MAT 8:25 Dem klostuman blo em bin go ane weikemapem. Ol i bin ala diskain, ‘BosLod yumpla go draun! Seibe yumpla prom ded!’
MAT 8:26 Zizas i bin weikap ane spik po dempla, ‘Watpo yupla prait? Aukam yupla nogad bilib lo mi?’ Den em bin oda da strongwin ane bigsi po stap kuaiat. Stretwei da strongwin ane bigsi i bin kam mutaru.
MAT 8:27 Dempla i bin atzamp ane prait tu wen ol i bin luk ane lisen po wanem Zizas i bin spik po da strongwin ane bigsi. Dem klostuman i bin spik po demplaselp diskain, ‘Wiskain man diswan? Em i gibe oda po da strongwin ane bigsi po stap kuaiat, da strongwin ane bigsi i lisen po em!’
MAT 8:28 Zizas ane ol klostuman blo em i bin kesem de nadasaid blo Leik Galali lo da lan blo dem Gerasinpipol. Tu man i bin mite em de uda i bin gad nugudspirit insaid lo demtu. Demtu stap de insaid lo dem keib wea ol pute ded bodi. Demtu i ebritaim wande pait, daswai ol pipol i no wagbaut lo dat rod de klostu po dem keib.
MAT 8:29 Wen demtu bin luk Zizas, demtu i bin ala nadakain laudwan po em diskain ya, ‘Boi blo God! Wanem yu go mekem lo mitu? Yu kam nau po panis mitu pas bipo da taim wea God i bin setem po panis mitu a?’
MAT 8:30 I bin gad bigmob blo pig i bin kaikai de, lelbet longwei.
MAT 8:31 Dem nugudspirit i bin bege Zizas, ‘Ip yu go oda mitu po kamaut prom dis tu man ya, sane mitu go insaid po dem bigmob blo pig de, plizgar.’
MAT 8:32 Den Zizas i bin oda, ‘Go. Go nau!’ Stretwei dem nugudspirit i bin kamaut ane go insaid lo dem bigmob blo pig, ane dem pig i bin ran godaun prom dat stip il godaun insaid po da leik ane draune demplaselp.
MAT 8:33 Dem man uda i bin lukapta dem pig ol i bin ran godaun po taun blo dempla ane spik po ebribodi wanem i bin apen po demtu man uda i bin gad ol nugudspirit insaid lo demtu.
MAT 8:34 Ebribodi prom da taun i bin go ausaid po mite Zizas. Ane wen ol i bin mite em de, ol bin askem po gowei prom da eria blo dempla.
MAT 9:1 Zizas i bin zamp baik insaid lo da bot lo ol klostuman blo em ane ol bin gobaik po taun blo em.
MAT 9:2 Wen ol bin mangi de, sam pipol i bin kare wan paralaizman kam antap lo mat. Wen Zizas i bin luk dempla, em bin sabe dempla i bin prapa bilib lo em. So em i bin spik po da man, ‘Mai pren! Ai bin tekemaut dem nugudwei prom yu.’
MAT 9:3 I bin gad sam Zuwislotisa de midel lo dem pipol. Wen ol i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin tok po demplaselp diskain, ‘Ei! Dis man i tok badtok gense God. Em meke emselp wase em God.’
MAT 9:4 Zizas i sabe wanem dempla i bin tingk, so em i bin spik po dempla, ‘Aukam yupla i gad demkain nugudtot?
MAT 9:5 Wiswei yupla tingk, i moizi po spik po dis paralaizman, “Ai bin tekemaut dem nugudwei blo yu”, o po spik, “Gedap ane wagbaut”?
MAT 9:6 Ai go soe yupla ai da Truwan blo Man, ai gad paua, ai kare lo ya lo ert po tekemaut ol nugudwei blo ol pipol.’ Den em bin tan po dat paralaizman ane spik, ‘Gedap, teke mat blo yu ane go aus, bikoz yu nomo paralaiz nau.’
MAT 9:7 Stretwei da man i bin gedap, teke mat blo em ane go aus!
MAT 9:8 Wen dem pipol i bin luk lo ai blo dempla wanem i bin apen po da paralaizman de, dempla i bin atzamp ane nadakain prait tu. So dempla i bin mata preize neim blo God po sane diskain man kam uda i gad prapa nadakain bigpaua po kare lo.
MAT 9:9 Okei. Zizas i bin wagbaut godaun lo rod ane em bin luk Matiu i bin sidaun de wea taksopis ples blo em. Em weit po ol pipol po kam de po pei taksmani blo dempla po em. Zizas i spik po em, ‘Kam, yu kam klostuman blo mi.’ So Matiu i bin gedap ane pole Zizas.
MAT 9:10 Wen san i bin godaun, Matiu i bin singaut Zizas ane ol klostuman blo em, dem nada pren blo Matiu uda i bin meke da seim wok wase em, ane olkain nugudpipol, po kam ane kaikai de lo aus blo em.
MAT 9:11 Wen sam dem Parasi i bin luk Zizas i bin kaikai midel lo dem nugudpipol, dempla i bin aske dem klostuman blo Zizas diskain, ‘Aukam yupla ane tisa blo yupla i kaikai midel lo ol dem taksman ane dem rabis pipol?’
MAT 9:12 Wen Zizas i bin lisen wanem dem Parasi i bin spik, em bin spik baik po dempla diskain, ‘Dem pipol uda i no sik ol no wande dokta, bat dem pipol uda i sik, ol wande dokta.’
MAT 9:13 Den em bin tok gen po dempla. Em spik, ‘Go ane paindaut prapa insaid lo Baibol wanem da mining wen God i bin spik diskain ya: “Ai wande pipol po lugaut wananada, no po mata meke animal sakripais po mi.” ’ Den Zizas i bin spik stret po dempla, ‘Ai no bin kam ya po ert po spik dem pipol uda tingk dempla rait ane stret, po libe dem nugudwei blo dempla. Ai bin kam po spik dem pipol uda sabe dempla nugud, po libe dem nugudwei blo dempla.’
MAT 9:14 Apta nau, dem klostuman blo Zon Baptaizman i bin kam de po Zizas ane askem, ‘Aukam mipla ane dem Parasi no kaikai po mata prea, bat ol klostuman blo yu i no meke demkain?’
MAT 9:15 Zizas i spik baigen po dempla, ‘Dem pren blo da man uda i go maret, ol nogo pil sore midel wea da maret, bikoz em i go maret de lo dempla. Bat apta, taim i go kam po gowei prom dempla, em ane oman blo em i go libe dempla ane go. Den dempla i go pil nadakain sore, ane da sore blo dempla i go meke dempla gibap kaikai.
MAT 9:16 ‘Ip yu pase pis blo niu matirial lo oul klos wea i brok, da niu matirial i go strese dat oul klos ane da tea wea dat oul klos i go kam mobig.
MAT 9:17 ‘Ane ip yu kapsaid niu wain insaid lo oul skinbaig da oul skinbaig i go swelap ane bas prom dat niu wain, ane da wain i go kapsaid ane ran go ausaid. So niu wain i mas putem insaid lo niu skinbaig solong demtu i go mata stap rait.’
MAT 9:18 Wen Zizas i bin stil tok de, wan lida blo da zuwispreaus i bin kam ane nildaun prant lo em ane spik, ‘Mai smolgel i bin disnau ded. Pliz gar, ken yu kam ane pute an blo yu antap lo em po mekem kamlaipgen?’
MAT 9:19 So Zizas ane dem klostuman blo em i bin stat po wagbaut go po dat aus. Ol bin wagbaut go.
MAT 9:20 I bin gad wan oman uda po tuelb iya bin kare siknis blo oman wea em bin luze tumas blad.
MAT 9:21 Em bin tingk po emselp diskain, ‘Ip ai go tase klos blo Zizas, den dis sik ya i go stap.’ So em i bin kam biain lo Zizas ane tase end blo da klos blo em.
MAT 9:22 Zizas i bin tanraun po da oman ane spik po em, ‘Yu no wori, bikoz dat strong bilib blo yu wea yu gad lo mi, i bin meke da sik ranwei prom yu. Yu nomo gad dat sik nau.’ Stretwei da oman i bin kamgud.
MAT 9:23 Wen Zizas i bin mangi de lo dat aus, em bin luk plenti pipol i bin de krai po da smolgel, ane ol nadalot i bin sing ol piunrul sing.
MAT 9:24 Zizas i bin spik po dem bigmob pipol, ‘Gowei! Da smolgel i no ded, em mata slip.’ Wen Zizas i bin spik diskain, dem bigmob pipol i bin lap lo em.
MAT 9:25 Dem pamle blo da smolgel i bin spik po dem pipol po go ane stanap ausaid prom dat aus. Wen dem pipol i bin de ausaid nau, Zizas i bin go insaid ane kese an blo da smolgel. Da smolgel i bin gedap ane stanap.
MAT 9:26 Den apta nau, niuz baut da smolgel i bin spred go ebriwei lo da kantri eria.
MAT 9:27 Apta Zizas i bin libe dat aus blo da smolgel ane wagbaut go, tu blainman i bin pole em biain. Demtu i bin ala demkain, ‘Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mitu!’
MAT 9:28 Demtu i bin pole Zizas go raitinsaid lo dat aus wea Zizas i go stap. Den Zizas i bin tanraun ane spik po demtu, ‘Yutu bilib ai ken meke yutu luk a?’ Demtu i bin ansa baik, ‘Wa, BosLod. Mitu prapa bilib.’
MAT 9:29 Den Zizas i bin tase ai blo demtu ane spik, ‘Bikoz yutu gad strong bilib, yutu go luk gen.’
MAT 9:30 Stretwei demtu i ken luk! Den Zizas i bin tokstrong po demtu, ‘No spik nobodi wanem i bin apen ya po yutu.’
MAT 9:31 Bat demtu no bin tekenotis wanem Zizas i bin spik po demtu. Demtu i bin go ane sprede da niuz ebriwea lo dat eria.
MAT 9:32 Wen demtu man i bin go nau, sam pipol i bin teke wan man kam po Zizas uda i kan tok bikoz em bin gad nugudspirit insaid lo em.
MAT 9:33 Den Zizas i bin oda da nugudspirit po kamaut prom da man ane stretwei da nugudspirit i bin kamaut ane da man i bin tok. Dem bigmob pipol uda i bin de, ol bin atzamp ane spik diskain, ‘Ei! Wanem diswan? Diskainting i no bin apen ya lo dis kantri blo Izrael bipo!’
MAT 9:34 Wen dem Parasi i bin luk, ol bin spik diskain, ‘Em i gede paua blo em prom Satana, daswai em ken tekemaut nugudspirit prom ol man.’
MAT 9:35 Apta prom de, Zizas i bin go tru ebri taun ane biliz blo da kantri. Em i meke ebri pipol uda i bin gad olkain sik kamgudgen ane em bin tise ol pipol de lo dem zuwispreaus baut da Gudniuz wen God i go ruloba ebribodi.
MAT 9:36 Em bin pil nadakain sore po dem bigmob pipol uda i bin kam de, bikoz dempla i bin gad nobodi po elpe dempla. Dempla i bin prapa taiat ane wori. Dempla i bin wase sip nogad bos po lugaut demwan.
MAT 9:37 Den Zizas i bin tan po ol klostuman blo em ane spik, ‘Plenti pipol i no sabe da wei go po God ane i gad mata lelbet wokman blo God po meke da wok.
MAT 9:38 So yupla mas prea ane aske God po sane plenti wokman kam, solong ol go tise ebribodi baut da raitwei go po God.’
MAT 10:1 Zizas i bin singaut dem tuelb klostuman blo em. Em bin gibe dempla paua po kare lo po tekemaut nugudspirit prom ol pipol ane po meke ol pipol kamgudgen prom olkain dipren dipren sik.
MAT 10:2 Demwan dem neim blo dem tuelb misnareman ya: paswan, Saiman (nada neim blo em i Pita), den Andru (bala blo Pita), Zemes (boi blo Zebadi), ane Zon (bala blo Zemes),
MAT 10:3 Pilip, Batolomiu, Tomas, Matiu (da taksman), Zemes (boi blo Alpias), ane Tadias,
MAT 10:4 Saiman (ol bin kole em da Zelot bikoz em pat blo dat Zelotgeng uda bin pait po dem rait blo ol Zuwispipol), ane Zudas blo Iskara (em da wan uda apta, bin sele Zizas po dem Zuwislida po kilem).
MAT 10:5 Bipo Zizas i bin sane dem tuelb misnareman blo em go, em bin tok strong po dempla. Em spik, ‘No go po dem pipol uda i Nozuwis, o po dem Samariapipol,
MAT 10:6 bat go po dem pipol blo Izrael uda i no sabe God prapa.
MAT 10:7 Go ane spik po dempla baut da taim wea God i go ruloba ebribodi i klostu nau.
MAT 10:8 Demwan uda i sik o gad nugud skindiziz, meke dempla gud. Demwan uda i bin ded, meke dempla laipgen. Demwan uda i gad nugudspirit insaid lo dempla, tekemaut dem nugudspirit prom dempla. Wen ol pipol i go wande pei yupla po meke demting, mata spik po dempla, “I pri, bikoz da paua ane blesing wea yupla i gad nau, yupla bin gedem po pri.”
MAT 10:9 ‘Wen yupla go, no kare no mani lo yupla.
MAT 10:10 No kare no baig wea i gad spea klos insaid o sandol ane no kare wokingstik. Dem pipol wea yupla i go elpem, ol go gibe yupla demting wanem yupla i nidem.
MAT 10:11 ‘Wen yupla i go insaid po eni taun, yupla mas lukraun po samwan uda i wande teke yupla po stap lo aus blo em. Stap de antil yupla i redi po go po neks taun.
MAT 10:12 Wen yupla go insaid lo aus blo enibodi, yupla mas blese dat aus ane ol pipol blo dat aus.
MAT 10:13 Ip dat pamle i api yupla stap de lo dempla, den lete da blesing blo yupla stap de lo dempla. Bat ip dempla i no api, wel God i nogo blese dempla.
MAT 10:14 Ip pipol prom dat taun i no welkam yupla o no wande lisen po yupla, yupla mas seike dem graun prom sandol blo yupla prant lo dempla wen yupla libe dempla.
MAT 10:15 Ai spik trutok po yupla, wen dat dei i go kam wen God i go zaze ol pipol, dem pipol blo dat taun wea i no bin welkam yupla ane no wande lisen po yupla, dempla i go gede mobig panisment den dem pipol blo dat tu siti blo Sodom ane Gomora.
MAT 10:16 ‘Nau lisen, ai go sane yupla go ausaid po ples wea i gad ol mina nadakain nugudting. Yupla go go wase smolsip wagbaut wea ol wail dog i stap. Bat yupla mas smat wase sneik, ane kuaiat wase dab.
MAT 10:17 Bat lugaut! Sam man i go teke yupla go po kot bambai, den apta ol i go ploke yupla insaid lo zuwispreaus.
MAT 10:18 Dempla go trite yupla prapa nugudwei ane pose yupla po stanap prant wea ol gabana ane ol king. Ol i go mekem diskain po yupla bikoz yupla i pole mi. Ane wen yupla i go stanap de prant, i sans blo yupla nau po spik po dempla baut mi ane po dem pipol uda i Nozuwisman.
MAT 10:19 Wen ol go kese yupla, no woribaut wanem yupla go spik bikoz God i go gibe yupla dem wod po spik de lo dat raittaim.
MAT 10:20 Ane i no gobi yupla uda go tok, bat da Spirit blo God i go tok tru yupla.
MAT 10:21 ‘Wen dat taim i go kam bambai, bala go gibe dempla oun bala po ol enami po kilem, ol papa i go gibe dempla oun pikinini po ol enami po kile dempla tu, ane pikinini i go meke da seimting po mama ane papa blo dempla.
MAT 10:22 Ebri pipol i go prapa no laik yupla bikoz yupla blo mi. Bat lisen, enibodi uda i mata stap strong po mi, raitap po end, God i go seibe dempla.
MAT 10:23 Ip ol pipol i trite yupla nugudwei lo eni taun, no stap de, tekop go po nada taun. Ai spik trutok po yupla, yupla nogo pinis wok blo yupla lo ebridem taun blo Izrael bipo ai da Truwan blo Man i go kambaigen.
MAT 10:24 Zizas i bin spik, ‘Tisa i gad mosabe den skul pikinini ane bos i gad mosabe den dem wokman blo em.
MAT 10:25 Yupla mas bi api po kam wase mi, tisa blo yupla. Da wokman mas api po kam wase bos blo em. Ai lida blo yupla. Ip ol pipol i kole mi Belzibel, da bos blo ol nugudspirit, den ol mas go kole yupla lo olkain nugudneim tu.
MAT 10:26 Bat no prait prom ol demkain pipol, bikoz da taim i stil de yet po kam wea ebriting i go kamaut klia. Dem sikretting wea ol pipol i bin aidem, i go kamaut wea ol i ken luk.
MAT 10:27 Ane demting ya ai spik po yupla ya kuaiatwei, yupla mas go ebriwea ane spik demting. Demting wanem ai spik po yupla insaid lo aus, yupla mas tok prapa strong po ebri pipol solong ol go prapa sabe.
MAT 10:28 ‘No prait prom demwan uda wande kile yupla. Bikoz dempla mata ken kile bodi blo yupla, dempla kan tase spirit blo yupla. Prait prom God, bikoz em da wan uda i ken sake bodi ane spirit blo yupla insaid lo el.
MAT 10:29 Yupla sabe tu smol pizin, neim sparo, demtu kos mina lelbet mani. Bat ip God no lauem po ded, wel demtu kan ded.
MAT 10:30 Ane em i sabe aumas stran blo eya yupla i gad antap lo ed.
MAT 10:31 So yupla no prait prom nobodi, bikoz yupla i mo impotant po em den prapa plenti sparo.
MAT 10:32 ‘Ip eniwan i tokbaut mi prant lo ol pipol ya lo ert, den ai go spik prant lo PapaGod blo mi lo eben diskain, “Em blo mi.”
MAT 10:33 Bat ip eniwan i no tokbaut mi po ol pipol ya lo ert, den ai go spik prant lo PapaGod blo mi lo eben diskain, “Ai no sabe em.”
MAT 10:34 ‘No tingk ai bin kam po meke pis ya lo ert! Nono! Ai bin kam po separeit ol pipol.
MAT 10:35 “Ai bin kam po meke boi go gense em papa, gel go gense em mama, ane dotalo go gense em madalo.
MAT 10:36 Dem pamle insaid lo wan aus, nogo laik wananada, bikoz prom mi!”
MAT 10:37 ‘Ip eniwan wande kam wokman blo mi, den em mas laik mi moden papa blo em, mama blo em, boi blo em ane gel blo em. Ip yu no redi po datwan, den yu no pit po kole yuselp wokman blo mi.
MAT 10:38 Ane ip eniwan i no redi po pole mi ane ded po mi, den em no pit po kam wokman blo mi.
MAT 10:39 Eniwan uda i prapa lugaut laip blo em po dis wold ya, wel em kan gede dat nada laip. Bat eniwan uda i mata stap ya lo ert lo da laip blo mata pole mi, wel em go gad dat nada laip.
MAT 10:40 ‘Eniwan uda i welkam yupla ol wokman blo mi, i welkam mi tu, ane eniwan uda i welkam mi, i welkam PapaGod blo mi tu uda i bin sane mi.
MAT 10:41 Ip yu welkam wan spesilmesizman blo God, wel God i go gibe yu da seimkain preiz wiskain da spesilmesizman i gedem. Ip yu welkam ol rait ane stret pipol prom dem rait ane stretwei dempla mekem, yu go gede seimkain riwod wiskain dempla gedem.
MAT 10:42 Ane ip eniwan iben gibe wan kolwata glas po dis smolpikinini ya uda i pole mi, em mas go gede riwod lo preiz.’
MAT 11:1 Wen Zizas i bin pinis tok po dem tuelb klostuman blo em de, em bin tekop go po dem taun lo eria blo Galali, ane tokbaut da gudniuz po dempla de, ane tise ol pipol de.
MAT 11:2 Zon Baptaizman i bin de insaid lo zeilaus ane em i bin lisenbaut demting wanem da Promiswan uda God i bin sanem kam, i bin mekem. So Zon i bin sane ol klostuman blo em po aske Zizas kuestin.
MAT 11:3 Dempla i bin kam de ane aske Zizas, ‘Yu spik po mipla. Yu nau dat spesilwan wea Zon i bin tokbaut i go kam a, o mipla i go kip luk po wattaim da Promiswan blo God i go kam?’
MAT 11:4 Zizas i bin spik po dempla, ‘Gobaik po Zon ane spik po em wanem yupla i bin luk ane lisen:
MAT 11:5 demwan uda bin blain, nau ol luk; demwan uda bin kripol, nau ol wagbaut stret; demwan uda bin gad nugud skindiziz, nau ol nomo gad; demwan uda bin dep, nau ol lisen; demwan uda bin ded, nau ol laip; ane dem poapipol bin lisen ane sabe nau baut da Gudniuz blo God.
MAT 11:6 Ane spik po Zon, “Demwan uda i go mata stap gad strong bilib lo mi, God i go blese dempla.” ’
MAT 11:7 Wen Zizas i bin pinis prom tok nau, dempla i bin go. Den Zizas i bin tok po dem bigmob pipol de baut Zon. Em bin spik po dempla, ‘Wen yupla i bin go de po luk Zon lo ples wea i nogad man, wiskain man yupla i bin tingk em bin? Yupla no bin go de po luk ol long gras wea i mub go diswei ane datwei wen da win i blou.
MAT 11:8 So wanem yu bin go de po luk? Yupla bin tingk em bin risman were ol prapa plasklos? Pipol uda i dresap demkain, were ol prapa plasklos, ol stap lo palis. Ol i no stap lo ples wea i nogad man.
MAT 11:9 Wel, yupla spik po mi nau, yupla no bin kasa go de po luk em a? Yupla i bin go de po luk spesilmesizman blo God. Wa, ai spik po yupla, Zon em no kasa spesilmesizman blo God.
MAT 11:10 Lo Baibol i bin spik diskain ya baut Zon: “Ai go sane mesinza blo mi go pas, po meke da rod redi po yu.”
MAT 11:11 ‘Ai spik trutok po yupla ya, Zon Baptaizman, em i mina impotant man. Em i mo impotant den enibodi uda i bin bon po dis wod. Bat iben po da man uda i louklas wea da ples wea God i ruloba ebribodi, dat man i mobig den Zon!
MAT 11:12 Ane prom da taim wen Zon Baptaizman i bin stat po pris mesiz blo God ane baptaiz ol pipol kam antil nau, plenti pipol i bin trai prapa ad po spoile da tising wea Zon i bin tise ol pipol baut longlaip poeba ane da ples wea God i ruloba ebribodi.
MAT 11:13 Ai spik po yupla, bipo Zon i bin kam, ol dem longtaim spesilmesizman blo God i bin tok de pas baut dis niuwei ya nau wanem Zon i bin mekem.
MAT 11:14 Ip yupla bilib wanem Baibol i bin spikbaut Ilaiza, den yupla go bilib dat Zon Baptaizman i Ilaiza.
MAT 11:15 Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!
MAT 11:16 ‘Ai go spik yupla wiskain pipol blo tidei. Pipol blo tidei kan lisen. Ol tumas plei wase smolpikinini ane tumas komplein po pren blo dempla:
MAT 11:17 “Mipla sing ol maret sing po yupla, bat yupla no wande dans. Den mipla sing ol sore sing po yupla, bat yupla no wande krai.”
MAT 11:18 ‘Wen Zon Baptaizman i bin kam, plentitaim em no bin kaikai bat mata prea ane em no dringk wain wase ol nada pipol. Bat ol pipol i bin spik, “Em i gad nugudspirit insaid lo em.”
MAT 11:19 Bat wen mi, da Truwan blo Man i bin kam, ol pipol i bin spik diskain, “Ei, luk em kai. Em kaikai ane dringk wain tumas, ane em i pren blo ol taksman ane ol nada nugudpipol.” Pipol i go luk dem waizwei blo God i rait wen dempla go luk dem waizwei blo dem pipol blo God.’
MAT 11:20 Den Zizas i bin daune dem taun wea em i bin meke ol plenti mirikal apen de, bikoz dem pipol blo dem taun no bin tan po God. Ol bin stil meke ol nugudting.
MAT 11:21 Zizas i bin spik diskain, ‘Prapa nugudting i go apen po pipol blo dem tu taun ya, Korazin ane Betsaida, bikoz ai bin meke plenti mirikal de, bat ol pipol blo de no bin tekenotis. Ip dem seim mirikal i bin apen de lo demtu nugud taun blo Taira ane Sidon, ol pipol blo dat tu taun i bin pinis libe dem nugudwei blo dempla ane tan po God. Dempla i bin were klos wea i bin mekem prom esianbaig po soem dat dempla sore, ane ol mas sake asis antap ed blo dempla po soe God dat dempla i bin prapa sore po dem nugudting wea dempla i bin mekem.
MAT 11:22 Wen dat taim i go kam po God i go zaze ebri pipol, God i go panis dem pipol blo Korazin ane Betsaida moden dem pipol blo Taira ane Sidon.
MAT 11:23 ‘Ane yupla pipol blo taun blo Kapaniam, no tingk God i go teke yupla go antap po eben. No, em go sake yupla insaid el, bikoz ai bin meke mirikal de prant lo yupla. Bat yupla no bin wande tekenotis ane tan prom dem nugudwei blo yupla. Ai spik po yupla tru, ip ai bin meke mirikal de po dem pipol blo Sodom, God no bin smase da siti.
MAT 11:24 Ane wen da taim i go kam po God i go zaze ebri pipol, yupla dem pipol blo Kapaniam i go gede mobig panis den dem pipol blo Sodom.’
MAT 11:25 Den Zizas i bin prea diskain ya, ‘PapaGod, AntapGod blo eben ane ert, mina big eso po aide dem truwei prom demwan uda i tingk dat dempla i sambodi, bat po soem po demwan uda i wase smolpikinini.
MAT 11:26 Wa, PapaGod blo mi, ai bin meke demting wea yu bin wandem!’
MAT 11:27 Den Zizas i bin spik, ‘PapaGod blo mi i bin gibe mi paua oba ebriting. Ane nobodi i sabe mai PapaGod mata mi, ane nobodi i prapa sabe Boi blo em, mata PapaGod. Ane dem pipol uda da Boi i wande soem po da PapaGod, i demwan nau uda i go sabe da PapaGod.
MAT 11:28 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla uda kare ebiloud, kam po mi ane ai go meke yupla spel.
MAT 11:29 Mata meke wok blo mi, ane lane demting wea ai bin mekem. Ebritaim ambol yuplaselp ane ebritaim meke samting wea gudwei. Wen yupla i go mekem demkain, yupla i go gede longlaip poeba.
MAT 11:30 Yupla sabe, po pole tising blo mi i prapa izi, ane po mekem i no ad.’
MAT 12:1 Apta nau lo wan Zuwis Sabatdei, Zizas ane ol klostuman blo em i bin wagbaut midel lo pam blo wit. Dem klostuman blo em i bin anggre so dempla i bin broke sam dem wit, sakwei dem ausaid pat, ane kaikai da insaid sidpat.
MAT 12:2 Wen sam dem Parasi i bin luk wanem dem klostuman blo Zizas i bin mekem, ol bin spik po Zizas, ‘Yu sabe dempla i bin broke da lo, ol no mas wok broke wit lo Zuwis Sabatdei.’
MAT 12:3 Zizas i bin spik baik po dempla diskain, ‘Yupla i bin rid lo Baibol wanem King Deibid ane ol klostuman blo em i bin mekem wen dempla i bin anggre a?
MAT 12:4 Dempla i bin go insaid lo aus blo God, ane kaikai da spesil bred, wea mata prist i lau po kaikai. So yupla lisen nau, dempla i bin broke da lo tu.
MAT 12:5 Ane yupla bin rid wanem dem Mozeslo i bin spik a? Em bin spik diskain ya, “Ip i taim blo da prist po meke prea insaid lo aus blo God, ane dat dei i stret lo Zuwis Sabatdei, den em mas meke amen wok lo dat Sabatdei.”
MAT 12:6 Ai spik po yupla disting ya, i gad sambodi ya uda i mo impotant den da lo blo Tempol blo God.
MAT 12:7 Yupla no prapa sabebaut dem wod wea God i bin tok lo Baibol, wea em i bin spik diskain ya, “I mo impotant po ol pipol po soe sorewei po wananada den po meke ol opring sakripais po mi.” Ip yupla i bin prapa sabe wanem i bin min, den yupla no bin paine polt lo ol nada pipol.
MAT 12:8 Yupla ebribodi lisen. Ai nau da Truwan blo Man wea God i bin sanem, ane ai da BosLod blo da Sabatdei.’
MAT 12:9 Apta prom de Zizas i bin lego go po da zuwispreaus.
MAT 12:10 Wen em bin kesem de, em bin luk wan man uda i bin gad kripol an. Dem Parasi bin de tu. Dempla bin trai po paine polt lo Zizas solong dempla i ken tekem go po kot. So dempla i bin askem, ‘I orait po ile man lo Zuwis Sabatdei a?’
MAT 12:11 Zizas i bin spik baik po dempla diskain, ‘Ip yupla gad wan sip ane em i poldaun insaid lo wel lo Zuwis Sabatdei, wiswei, yupla mas meke wok go ane tekemautem prom da wel a?
MAT 12:12 Pipol i mo impotant den sip! Wa, i mina rait po meke gudting lo Sabatdei.’
MAT 12:13 Den Zizas i bin spik po da man, ‘Strete an blo yu kam ya!’ Da man i bin mekem ane stretwei dat an blo da man i bin orait wase da nada an blo em.
MAT 12:14 Den apta dem Parasi bin go prom de ane bin meke miting po paine wei po kile Zizas.
MAT 12:15 Bat Zizas i bin sabe plan blo dempla. So em bin go prom dat eria, ane plenti pipol i bin pole em go. Ane em bin tekemaut sik prom ebridem pipol uda i bin sik,
MAT 12:16 bat em bin wone dempla no po spik ol nada pipol wanem em i bin mekem.
MAT 12:17 Diswan i po prubem wanem Aizaia, da longtaim spesilmesizman blo God i bin spik. Em bin spik diskain:
MAT 12:18 ‘Yupla luk dis sebant blo mi ya, wa, ai bin suzem. Ai prapa labem, ane ai prapa api po em. Ai go gibem Spirit blo mi, ane em i go meke pis lo ebri kantri ebriwea.
MAT 12:19 Em nogo graul o saut po ol pipol, ane em nogo tok rapwei prant wea ol pipol.
MAT 12:20 Em go elpe demwan uda i no strong ane pil sore, ane elpe demwan uda i kan lukapta demplaselp. Em go kip mekem antil ol pipol i go prapa sabe da raitwei.
MAT 12:21 Ane olkain pipol prom ebriwea, i go bilib lo em.’
MAT 12:22 Apta nau, sam pipol i bin teke man kam po Zizas uda i bin blain ane kan tok bikoz em i bin gad nugudspirit insaid lo em. Ane Zizas i bin meke dat man po luk ane tok.
MAT 12:23 Wen Zizas i bin meke da man gud, dem bigmob pipol uda i bin de ol bin prapa atzamp. Ol i bin tok po wananada diskain, ‘Ei! Maitbi diswan i prapa Boi blo King Deibid, da Promiswan uda God i go sanem kam, bikoz em i gad paua po tekemaut nugudspirit?’
MAT 12:24 Bat wen dem Parasi bin lisenbaut wanem Zizas i bin mekem po da man, dempla i bin spik diskain ya, ‘Daswai em ken tekemaut nugudspirit prom man bikoz em i gede paua blo em prom Satana.’
MAT 12:25 Zizas i bin sabe wanem dempla bin tingbaut, so em i bin spik po dempla diskain, ‘Eni kantri uda i pait bituin demplaselp i go pinis. Seimkain po ol pipol blo ol siti tu. Ip ol pait bituin demplaselp ol go pinis, ane seimkain ip ol pamle meke da seimting tu.
MAT 12:26 So ip Satana i pait gense ol wokman blo em, den bambai da ples wea em i ruloba i go pinis.
MAT 12:27 Ip paua blo mi i kam prom Satana, den wanem paua dem pipol blo yupla i yuzem wen dempla i tekemaut nugudspirit prom ol pipol? I mas bi prom Satana tu! Demting wea dem pipol blo yupla i mekem i go soem kliawan dat yupla i rong.
MAT 12:28 Bat ai spik po yupla, dat paua i bin kam prom da OliSpirit blo God. Em bin gibe mi da paua po tekemaut nugudspirit prom ol pipol, ane i po soe yupla da taim wea God i ruloba ebribodi i ya nau midel lo yupla.
MAT 12:29 Ane ai spik ya gen. Ip enibodi wande go insaid aus blo wan strongman po stil, em i kan mata go insaid ane stil prant lo pes blo dat man. Em mas taiemapem pas bipo em ken stil ol samting blo dat strongman.
MAT 12:30 ‘Enibodi uda i no elpe mi po teke ol pipol kam po God, i go gense God. Ane enibodi uda i no meke wok blo God, i meke wok gense God.
MAT 12:31 ‘Yupla lisen prapa gud. God i ken pogibe yupla prom dem nugudting wea yupla i bin spik ane wanem yupla mekem, bat ip enibodi i tok ol nugudtok gense da OliSpirit, God i nogo pogibe dempla.
MAT 12:32 Enibodi uda i tok olkain nugudtok gense mi, da Truwan blo Man, God i ken pogibe dempla. Bat enibodi uda i tok nugudtok gense da OliSpirit, God prapa nogo pogibe dempla ya lo ert, o de antap lo eben.
MAT 12:33 ‘Yupla tingbaut po dem tri. Ip yupla luk kaikai blo da tri i gud, wel yupla sabe da tri i gud, bat ip da kaikai i nugud, wel yupla sabe da tri i nugud.
MAT 12:34 Yupla prapa wase sneik! Yupla prapa kan tokbaut eni gudsamting, bat mata ol nugud samting, dem seim nugud samting wea i bin ebritaim stap insaid lo at blo yupla.
MAT 12:35 Ol pipol uda i gad gudat i ebritaim mata tok gud. Bat dem pipol uda i gad nugud at i ebritaim mata tok nugud.
MAT 12:36 Nau lisen. Wen da dei i go kam po God i go zaze ol pipol, ebridem nugudtok wea yupla i bin tok, yupla mas eksplein ebridem tok po God.
MAT 12:37 Dem oun wod blo yupla i gobi witnis po yupla. Wanem yupla spik i ken baigemap yupla o i ken paine yupla gilti. So yupla mas prapa kepul wanem yupla spik.’
MAT 12:38 Apta nau, sam dem Zuwislotisa ane dem Parasi i bin kam de po Zizas ane spik po em, ‘Tisa, mipla wande yu po soe mipla mirikalsain po prubem dat yu bin kamdaun prom God, dat yu gad rait po kare lo.’
MAT 12:39 Zizas i ansa dempla baigen, ‘Mata nugudpipol ane demwan uda i no bilib wande luk mirikalsain. Bat wan sain ai go soe yupla i prom da spesilmesizman blo God neim Zona.
MAT 12:40 Zona i bin insaid lo beli blo dat bigpis po tri dei ane tri nait, ane da seimwei tu da Truwan blo Man i gobi insaid lo graun ya lo ert po tri dei ane tri nait tu. Wa, ai da Truwan blo Man.
MAT 12:41 ‘Wen da taim i go kam po God i go zaze ol pipol, ol dem pipol blo dat taun blo Ninaba i go stanap tugeda lo dem pipol blo tidei ane go tok gense dempla po dem rongting wea dempla i bin mekem. Bikoz prom da taim wen Zona i bin pris mesiz blo God po dem pipol blo Ninaba, dempla i bin wantaim libe dem nugudwei blo dempla ane tan po God. Bat i gad sambodi ya uda i mobig den Zona, bat yupla stil no wande libe dem nugudwei blo yupla.
MAT 12:42 Wen God i go zaze ol pipol, da kuin blo Siba i gobi de tu lo dat dei. Ane em i go tok gense dem pipol blo tidei po dem rongting wea dempla i bin mekem, bikoz em bin kam prom de prapa longwei ples po lisen mesiz blo God prom King Solomon. Ane i gad sambodi ya midel lo yupla uda i mobig den King Solomon. Bat yupla stil no wande lisen po em.’
MAT 12:43 Den Zizas i spik diskain, ‘Ip sambodi i tekemaut nugudspirit prom man, da spirit i go tekop go lukraun po ples po stap, bat no paine nating.
MAT 12:44 Den da spirit i spik po emselp diskain, “Ai gobaik po da man wea ai bin kamaut prom.” So em gobaik po dat man ane paine em prapa klin ane taidi, ane nogad nobodi de i stap insaid.
MAT 12:45 So da nugudspirit i go teke seben nada spirit, monugud den emselp, go ane ol stap insaid lo da man. Den da man i go kam monugud nau den bipo. Yupla luk nau. Dat seimting i apen ya nau tidei po dem pipol uda i meke nugudting.’
MAT 12:46 Seimtaim nau wen Zizas i bin tok po dem bigmob pipol de, mama ane ol bala blo Zizas i bin sane tok lo wan man go po singaut Zizas po kam ausaid prom dat aus po dempla bikoz dempla wande tok po em.
MAT 12:47 Dat man i bin go ane spik po Zizas diskain, ‘Mama ane ol bala blo yu ya stanap ausaid. Dempla wande tok po yu.’
MAT 12:48 Zizas i bin spik diskain, ‘Uda i mama blo mi? Uda i ol bala blo mi?’
MAT 12:49 Den em bin point po ol dem klostuman blo em ane spik, ‘Dempla ya i mama ane ol bala blo mi.
MAT 12:50 Enibodi uda i mata lisen ane mekem wanem PapaGod i wandem, i bala, sisi ane mama blo mi!’
MAT 13:1 Da seimdei nau, Zizas i bin libe dat aus ane em i bin godaun po Leik Galali.
MAT 13:2 Wen em i bin kesem de lo sanbis blo da leik, i bin gad mina bigmob pipol i bin stanap raun lo em de so em i bin zamp insaid lo bot ane tise dem bigmob pipol prom de insaid go antap po da sanbis.
MAT 13:3 Em bin yan po dempla plenti stori wea i gad mining, seimkain wase dis stori ya: ‘Wan pama i bin go po plante sid lo gadan blo em.
MAT 13:4 Wen em bin sake dem sid ebriwea lo da gadan eria, sam dem sid i bin poldaun lo rod, ane dem pizin i bin kam ane kaikai dempla.
MAT 13:5 Sam dem nadalot i bin poldaun antap lo stonigraun wea i gad ston andanit ane lelbet graun antap, ane dem sid i bin bas kuikwan.
MAT 13:6 Bat wen da san i bin ot, em bin bane dem plant ane dem plant i bin draiap ded bikoz dem rut blo dempla i bin kan godaun po gede wata.
MAT 13:7 Dem nadalot sid i bin poldaun midel ol tonibus, ane wen ol bin gro, dem bus i bin skuize dempla.
MAT 13:8 Bat sam dem nadalot sid i bin poldaun lo gudgraun, ane dempla i bin gad plenti kaikai. Sam i bin gad tati kaikai, sam i bin gad siksti kaikai ane sam i bin gad andred kaikai moden wanem da pama i bin plantem.
MAT 13:9 Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’
MAT 13:10 Apta wen em i bin pinis yan dem stori, dem klostuman blo em i bin aske em diskain ya, ‘Aukam yu ebritaim yan stori wen yu tok po ol pipol?’
MAT 13:11 Zizas i bin spik po dempla diskain, ‘God i bin laue yupla po sabe demting baut wen God i go ruloba ebribodi. Bat dem nada pipol i no sabe.
MAT 13:12 Eniwan uda i wande lisen dem wod blo God, wel God i go gibem mosabe. Bat eniwan i no wande lisen dem wod, wel God i go tekemaut eni sabe blo God prom em.
MAT 13:13 Daswai ai yuze stori bikoz, Ol pipol i luk wanem ai mekem, bat ol i blain. Dempla lisen wanem ai spik, bat dempla i dep, dempla no sabe da mining wanem ai min.
MAT 13:14 Diswan i prubem wea da mesiz blo Aizaia da spesilmesizman blo God wea em bin spik: “Yupla go lisen ane lisen dem wod blo mi, bat yupla nogo sabe wanem i min. Yupla go luk ane luk wanem ai mekem, bat yupla nogo luk eniting.
MAT 13:15 Bikoz main ane at blo dem pipol ya i no bilib enimo, dempla i bin kam aded. Ip dempla no bin koke talinga blo dempla ane no bin sate ai blo dempla, den dempla ol i bin luk ane lisen ane tekenotis. Den dempla go sabe wea at blo dempla ane go sluraun ane ai go pogibe dempla.” ’
MAT 13:16 Den Zizas i bin spik po dem klostuman blo em diskain, ‘Yupla ya i prapa laki, bikoz ai blo yupla i ken luk, ane talinga blo yupla i ken lisen.
MAT 13:17 Ai spik trutok po yupla, plenti dem spesilmesizman blo God ane dem rait ane stret pipol blo God i bin prapa wande luk wanem yupla i luk nau, ane lisen wanem yupla i lisen nau. Bat dempla no bin luk ane lisen demting ya nau.
MAT 13:18 ‘Nau ai go spik po yupla wanem ai bin min wen ai bin yan da stori baut da pama plante sid:
MAT 13:19 Orait. Dem sid wea i bin poldaun lo rod i wase demwan uda i bin lisen da mesiz blo God bat no sabe wanem i min. Stretwei Satana i kam ane teke da mesiz prom dempla.
MAT 13:20 Dem sid wea i bin poldaun lo stonigraun, i wase demwan uda i lisen da mesiz ane tritem gudwei po sotwail,
MAT 13:21 bat prapa, i nogo raitdaun kese at blo dempla. Wen olkain trabol i kam po dempla, dempla i piged baut da mesiz nau.
MAT 13:22 Dem sid wea i bin poldaun lo tonibus, i wase demwan uda i lisen ane bilib da mesiz. Bat dempla tumas woribaut mani ane demting wea dempla i prapa wandem. Daswai da mesiz i kan wok lo laip blo dempla.
MAT 13:23 Dem sid wea i bin poldaun lo gudgraun, i wase demwan uda i bin lisen ane bilib da mesiz, ane da mesiz i wok insaid lo laip blo dempla nau. Plenti kaikai i kamaut prom dem sid wea i bin poldaun lo da gudgraun. Seimkain wase dem plenti kaikai, da mesiz i bin meke dem pipol kam mostrong ebridei.’
MAT 13:24 Den Zizas i bin yan po dempla nada stori. Em spik, ‘Da ples wea God i ruloba ebribodi, i seimkain wase pama uda plante ol gudsid lo gadan blo em.
MAT 13:25 Bat wen naittaim i kam ane ebribodi i slip, enami blo em i kam ane plante putisid ebriwei lo da gadan tu.
MAT 13:26 So wen dem gudsid i gro ane stat po sake kaikai nau, dem putigras i gro tu.
MAT 13:27 ‘Wen dem wokman blo da pama i luk dem putigras i gro de midel lo da gadan tu, ol bin kam ane spik po bos blo dempla diskain, “Bos, yu bin plante ol gudsid de lo gadan blo yu, bat aukam i gad ol putigras de gro midel tu?”
MAT 13:28 ‘Da pama i ansa dempla diskain, “Enami blo mi i bin plante dem putigras de.” ‘Den dempla i bin spik baik po bos, “Yu wande mipla po go ane pulemaut dem putigras a?”
MAT 13:29 ‘Bat da bos i bin spik po dempla, “No, mata libem. Ip yupla i go pulemaut dem putigras, yupla mait go pulemaut dem gudsid kaikai tu.
MAT 13:30 So lete demtu gro tugeda. Wen da taim i go kam bambai po pike dem sidkaikai, ai go spik po dem wokman po sotemaut dem sidkaikai prom dem putigras ane store dem sidkaikai insaid lo storum, ane bane dem putigras.” ’
MAT 13:31 Den Zizas i bin yan po dempla nada stori. Em spik, ‘Da ples wea God i ruloba ebribodi, i seimkain wase mastadsid wea yupla i plantem lo gadan.
MAT 13:32 Nomata da sid i prapa nadakain smol, mo smol den dem nada sid, bat wen em gro, em gro kam nadakain bigtri, wea ol pizin i kam ane meke nest blo dempla lo dem tam blo em.’
MAT 13:33 Den Zizas i bin yan po dempla nada stori. Em spik, ‘Da ples wea God i ruloba ebribodi, i seimkain wase yis wea oman i yuzem po meke dampa. Em mata go sake lelbet yis miksem lo plenti plaua ane wata po meke dampa. Dat lelbet yis nau i go meke da dampa swelap.’
MAT 13:34 Ane Zizas em bin ebritaim yuze stori wen em tise ol pipol.
MAT 13:35 Diswan i po pole da mesiz blo wan spesilmesizman blo God wea em i bin spik: ‘Ai go yan stori wea i gad mining po ol pipol. Ai go tise ol pipol demting wea dempla no bin sabe bipo, prom dat taim wen ai bin meke da wold.’
MAT 13:36 Den apta, Zizas i bin libe dem bigmob pipol de ausaid ane em bin go insaid po dat aus. Dem klostuman blo em i bin de tu lo em. Dempla i bin askem, ‘Plizgar eksplein po mipla wanem yu bin min wen yu bin tokbaut dem putigras.’
MAT 13:37 So Zizas i bin eksplein po dempla diskain, ‘Ai da Truwan blo Man ane ai seimkain wase da pama uda i bin plante gudsid.
MAT 13:38 Dis wold i seimkain wase da gadan, ane dem pipol uda meke wok blo God, i seimkain wase dem gudsid. Dem pipol uda meke wok blo Satana, i seimkain wase dem putigras.
MAT 13:39 Ane dis enami uda i bin plante sid blo putigras midel lo dem gudsid kaikai, i seimkain wase Satana. Wen da taim i go kam po dem gudsid kaikai i redi nau po brokem, i gobi seimkain po da taim wen God i go zaze ol pipol, ane dem wokman wea i bin sotemaut dem gudsid kaikai prom dem putigras, demwan i ol einzel.
MAT 13:40 ‘Dem wokman uda i bin teke dem putigras ane banem, i go apen seimkain tu po ol pipol wen da taim i go kam wen God i go zaze ol pipol.
MAT 13:41 Ai da Truwan blo Man i go sane ol einzel blo mi godaun po ert. Dempla i go tekemaut prom da ples wea God i go ruloba ebribodi, ebridem pipol uda i bin meke nugudting ane uda bin meke ol nada pipol po meke nugudting.
MAT 13:42 Ane dem einzel i go sake dempla insaid lo bigpaia ane bane dempla. Dempla go sake bigkrai ane graine tit blo dempla prom pein blo dat paia.
MAT 13:43 Den apta, dem rait ane stret pipol uda blo God, dempla go sain wase da san, ane dempla i gobi de midel lo dem pipol wea God i go rul. So nau, yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’
MAT 13:44 Zizas i bin spik gen diskain, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi, i wase prapa dia samting wea sambodi i bin berem insaid lo graun lo wan eria. Wen nada man i bin kam ane paine da dia samting de, em bin wantaim berem gen. Em bin prapa nadakain api. Ane wen em i bin pinis berem, em bin go ane sele ebrisamting blo em ane baie da eria so em ken gede dat dia samting.’
MAT 13:45 Zizas i spik tu diskain, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi, i wase man i lukraun po baie prapa nais perl.
MAT 13:46 Den wandei em i bin luk prapa nais perl, so em i bin go ane sele ebriting blo em so em ken baie dat nais perl.’
MAT 13:47 Ane em spik gen diskain, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi, i wase pising net, wea ol pisaman i sakem ane kese olkain pis.
MAT 13:48 Wen ol kese bigmob, ol draige da net go antap po sanbis. Den ol pute dem pis wea dempla i wandem insaid lo basket, ane sakwei demwan wea dempla no laik.
MAT 13:49 I gobi demkain wen da taim i go kam po God i go zaze ol pipol. Dem einzel i go kam ane separeit dem rait ane stret pipol prant lo God prom dem nugudpipol,
MAT 13:50 ane ol i go sake dem nugudpipol insaid lo paia blo el. Dem pipol i go mata krai ane graine tit prom pein blo da paia.’
MAT 13:51 Den Zizas i bin spik po ol klostuman blo em diskain, ‘Yupla sabe wanem ai bin tokbaut a?’ Dempla bin ansarem, ‘Wa, mipla sabe.’
MAT 13:52 Den Zizas i bin spik diskain baik po dempla, ‘Ebri tisa blo dem lo blo God, uda i sabebaut da ples wea God i ruloba ebribodi, i wase bos blo aus. Em gad ol oul samting ane ol niu samting de insaid lo dat aus. Ane em i yuze dem oul samting ane dem niu samting tu.’
MAT 13:53 Wen Zizas i bin pinis prom yan dem stori, em ane ol klostuman blo em i bin tekop go prom dat eria.
MAT 13:54 Dempla i bin go po Nazaret, taun blo Zizas. Ane em i bin tise ol pipol insaid lo da zuwispreaus de. Wen dem pipol i bin lisen wanem em bin pris de ol bin atzamp, ane dempla i bin spik po wananada diskain, ‘Ei, wea dis man i bin gede dat bigsens prom po tise yumpla ol dem pipol ya, ane wea em i gede paua blo em prom po meke ol mirikal ya?
MAT 13:55 Yumpla sabe em mata boi blo kapenta, ane yumpla sabe Meri, mama blo em, ane ol bala blo em i Zemes, Zosep, Saiman ane Zudas.
MAT 13:56 Ane ol sisi blo em i stap ya tu lo Nazaret. So yumpla sabe em, em no bigman.’
MAT 13:57 Ane dem pipol no bin wande lisen ane bilib lo em. Den Zizas i bin spik po dempla diskain, ‘Ol pipol blo ol nada kantri i lisen ane bilib lo spesilmesizman blo God, bat no wea taun blo em ane no wea pipol blo em.’
MAT 13:58 So em bin meke mata lelbet mirikal de, bikoz dempla no bin bilib lo em.
MAT 14:1 Nau King Erod Antipas, uda i king blo Galali, i bin lisen niuz baut wanem Zizas i bin mekem.
MAT 14:2 So em i bin spik po dem lida blo em diskain, ‘Diswan mas bi Zon Baptaizman, em bin kambaik laipgen. Daswai em i ken meke demkain mirikal.’
MAT 14:3 De pas, Erod i bin spik dem amiman blo em po go ane kese Zon, ane sakem insaid zeilaus. Erod i bin mekem diskain bikoz em bin maret rongwei po Erodias. Wea Erodias i bin oman blo Pilip de pas ane Pilip i bin bala blo Erod.
MAT 14:4 Erod i bin mekem diskain po Zon bikoz Zon i bin spik diskain, ‘Ei Erod, yu sabe yu no lau po maret oman blo bala blo yu?’
MAT 14:5 Erod i bin wande kile Zon, bat em bin prait prom dem pipol bikoz dem pipol i bin bilib diskain, Zon i bin spesilmesizman blo God.
MAT 14:6 Bat wen i bin gad batdei pati blo Erod, gel blo Erodias i bin dans po dem gest blo Erod ane wen Erod i bin luk em dans, Erod i bin prapa api.
MAT 14:7 Erod i bin spik po da gel diskain, ‘Ai promis yu eniting yu wandem, ai go gibem po yu.’
MAT 14:8 Dat gel i bin go ane tok po mama blo em pinis, den em bin kambaik ane spik po Erod, ‘Ai wande yu po teke ed blo Zon Baptaizman kam po mi antap lo trei.’
MAT 14:9 Wen King Erod i bin lisen wanem da gel i bin spik em bin pil nadakain sore, bat em sabe em bin meke promis ane dem pipol uda i bin kaikai de lo em tu, ol i bin lisen. So em bin sane ol amiman blo em go ane mekem wanem da gel i bin wandem.
MAT 14:10 Dempla i bin go de po da zeilaus ane kate ed blo Zon ausaid.
MAT 14:11 Den dempla i bin teke ed blo Zon kam antap lo trei ane gibem po da gel, den da gel i bin gibem po mama blo em.
MAT 14:12 Apta wen dem klostuman blo Zon i bin lisenbaut wanem i bin apen po em dempla i bin go de po da zeilaus ane teke bodi blo Zon go ane berem. Apta dempla i bin berem, dempla i bin tekop go po Zizas ane spik po em wanem i bin apen.
MAT 14:13 Wen Zizas i bin lisen dat badniuz blo Zon Baptaizman, em i bin zamp insaid lo bot ane go po wan kuaiatples bikoz Zizas i bin nadakain sore po Zon. Bat dem bigmob pipol prom olkain biliz i bin luk wea Zizas i go, so dempla i bin wagbaut pole em go biain.
MAT 14:14 Wen Zizas i bin zamp ausaid prom da bot, em bin luk bigmob pipol i bin pole em, so em i bin pil sore po dempla ane em bin meke dem sikpipol midel lo dempla kamgudgen.
MAT 14:15 Wen i bin kam klostu po dak, dem klostuman i bin kam po Zizas ane spik po em diskain, ‘Tisa, i nogad no ples ya wea i ken paine kaikai po pide dem bigmob pipol ya, ane ples po dempla po stap. Sane dempla go po dem biliz so dempla i ken baie kaikai po demplaselp.’
MAT 14:16 Bat Zizas i bin ansa dempla, ‘Dempla mas nogo po dem biliz po baie kaikai. Yupla gibe dempla kaikai ya.’
MAT 14:17 Ol i kuikwan ansa, ‘Wiskain? Mipla mata gad paib loupbred ane tu pis.’
MAT 14:18 Zizas i bin spik, ‘Wel, teke demtu pis ane bred kam ya po mi.’
MAT 14:19 Den em bin spik po dem bigmob pipol po sidaun lo dem gras. Ane em bin teke da tu pis ane dem paib loupbred, luk go antap po eben, ane aske God po blese dem kaikai. Den em i bin broke dem bred ane pis po smolpis ane bin gibem po dem klostuman blo em, den dem klostuman blo em i bin gibem po dem bigmob pipol.
MAT 14:20 Dem bigmob pipol i bin kaikai po prapa belipul ane wen dempla i bin prapa belipul dem klostuman blo Zizas i bin pikemap dem nada kaikai wea nobodi i bin kaikai ane meke tuelb basket.
MAT 14:21 Baut 5,000 man i bin kaikai prom dem kaikai de. I bin gad ol oman ane pikinini de tu, bat ol i no bin kaunte dempla.
MAT 14:22 Stretwei apta wen dem bigmob pipol i bin pinis kaikai, Zizas i bin spik po dem klostuman blo em po krosem go pas lo bot go po da nadasaid blo Leik Galali. Seimtaim em bin de sane ol pipol gobaik aus blo dempla.
MAT 14:23 Apta wen em bin pinis sane ol dem bigmob pipol go, em bin de emselp nau. Em bin go antap po wan il po prea. Em bin stap de antap antil naittaim.
MAT 14:24 Dem klostuman blo Zizas i bin de longwei ausaid lo dat bot wen prapa strong edwin i bin kamap ane ol bigsi i bin smas gense da bot.
MAT 14:25 Prapa elimoning bipo san i kamap, Zizas i bin wagbaut antap lo wata kam po dempla.
MAT 14:26 Wen dempla bin luk em ol bin nadakain prait. Dempla bin ala diskain, ‘Ei, debol ya kam!’
MAT 14:27 Bat Zizas i bin spik po dempla, ‘No prait! Diswan mi Zizas.’
MAT 14:28 Den Pita i bin spik po em, ‘BosLod, ip diswan i prapa yu, wel spik mi po wagbaut go de po yu.’
MAT 14:29 So Zizas i bin spik po em, ‘Kam.’ Den Pita bin zamp ausaid prom da bot ane wagbaut antap wata go po Zizas.
MAT 14:30 Bat wen em bin luk dem bigsi em bin prait ane stat po singk, ane em bin ala po Zizas diskain, ‘BosLod, elpe mi!’
MAT 14:31 Stretwei Zizas i bin pute an blo em go ane kese Pita. Den Zizas i bin spik po em, ‘Bilib blo yu i tu smol. Aukam yu no bilib mi prapa?’
MAT 14:32 Den wen demtu i bin klaimap gobaik insaid da bot, da win i bin stap.
MAT 14:33 Ane dem klostuman i bin wosip em ane dempla bin spik, ‘Yu prapa tru Boi blo God.’
MAT 14:34 Apta wen dempla i bin kesem de nadasaid blo da leik, ol bin go po da eria blo Genesaret.
MAT 14:35 Wen ol pipol i bin luk Zizas, dempla i bin sane mesiz ebriwea lo dat eria ane ol pipol i bin teke demwan uda i sik kam po em.
MAT 14:36 Ane dem pipol i bin aske Zizas po lete dem sikpipol po tase end blo klos blo em solong dempla go kamgud. So Zizas i bin lete dempla ane dem sikpipol uda i bin tasem i bin stretwei kamgud.
MAT 15:1 Sam Zuwislotisa ane Parasi i bin kam de prom Zarusalem po tok po Zizas.
MAT 15:2 Dempla i bin spik po em diskain, ‘Aukam ol klostuman blo yu i no pole dem kastamlo blo dem prapa longtaim ate blo yumpla, wea ol bin spik, ol mas wase an pas bipo kaikai?’
MAT 15:3 Zizas i bin spik po dempla baigen, ‘Aukam yupla no pole lo blo God, bat pole kastamlo blo yupla?
MAT 15:4 Da lo blo God i bin spik diskain ya, “Yupla mas rispekt mama ane papa blo yupla. Ane ip enibodi i tok ol nugudtok gense mama ane papa blo dempla, dempla mas kile em.”
MAT 15:5 Bat yupla spik diskain po ol pipol, ip mama o papa blo yupla i aske yupla po mani, yupla spik po dempla diskain, “Wa, ai gad mani ya, bat sore, ai kan gibe yupla bikoz dis mani ya i blo God.”
MAT 15:6 Wen yupla spik demkain, yupla tise dempla dem kastamlo blo yupla, bat yupla no tise dempla baut dem lo blo God.
MAT 15:7 Yupla ol tupes pipol! Aizaia da spesilmesizman blo God i bin rait wen em i bin spikbaut yupla diskain:
MAT 15:8 “Dem pipol tok gudwei baut God mata lo maut blo dempla, bat at blo dempla i prapa longwei prom em.
MAT 15:9 Nomata dempla spik dat dempla bilib lo dem lo blo God, bat prapa, dempla no mekem wanem dem lo blo God i spik. Ol mekem wanem dem kastamlo blo dempla i spik.” ’
MAT 15:10 Den Zizas i bin spik po dem bigmob pipol diskain, ‘Lisen prapa gud po wanem ai go spik ane prapa tingbaut dem wod ya ai go spik.
MAT 15:11 Demting wea yupla kaikai, i no meke yupla nugud, bat dem nugudting wea yupla i spik ane mekem, demwan i meke yupla nugud.’
MAT 15:12 Apta wen Zizas i bin pinis tok, dem klostuman blo em i bin kam de po em ane spik po em diskain, ‘Wen yu bin tok diskain po dem Parasi, yu bin meke dempla wail.’
MAT 15:13 Zizas i bin spik baigen po dempla diskain, ‘Ebri tri wea mai PapaGod de antap lo eben no bin plantem, em i nugud ane dempla mas pulemautem olgeda,
MAT 15:14 so no lisen po dempla. Dempla blain ane uda dem pipol i go pole dempla i blain tu. Yupla sabe ip wan blainman i go lide nada blainman, demtu tu i go poldaun insaid lo oll.’
MAT 15:15 Den Pita i bin spik po Zizas diskain, ‘Mipla no sabe wanem yu bin min wen yu bin spik diskain, demting wea pipol i kaikai i no meke dempla nugud.’
MAT 15:16 Zizas i bin spik, ‘Aukam yupla kan kese dem mining blo dem tok wea ai spik?
MAT 15:17 Eniting wea pipol i kaikai, i go insaid lo beli blo dempla, den em kamaut gen prom bodi blo dempla.
MAT 15:18 Bat dem nugudtok wea pipol i spik, i kam prom insaid lo nugud at blo dempla ane meke dempla nugud.
MAT 15:19 Ane i meke main blo dempla po tingbaut olkain nugudting wase kile man, maretman no kiptru po oman blo em, o maret oman no kiptru po man blo em, meke olkain sekssin, stil, lai ane tok olkain nugudtok gense ol nada pipol.
MAT 15:20 Dem Zuwislotisa i spik, bipo yupla kaikai yupla mas wase an blo yupla pas. Bat i no go meke yupla nugud ip yu no wasem. Bat ai spik yupla, dem nugudting wea i bin kamaut prom at blo yupla i meke yupla nugud.’
MAT 15:21 Apta prom de, Zizas i bin tekop go po nowessaid go po da eria blo demtu taun Taira ane Sidon.
MAT 15:22 Wen em i bin mangi de, wan oman prom dat eria prom da pamlelain blo Kanan i bin kam de ane singaut po em diskain, ‘BosLod! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mi ane elpe mi! Mai gel i gad nugudspirit insaid lo em, ane da nugudspirit i prapa meke nugudting po em gar.’
MAT 15:23 Bat Zizas i bin stap kuaiat, em no bin spik nating po em. Den dem klostuman blo em i bin spik po em diskain, ‘Yu sese da oman prom ya, bikoz em tumas meke niusens ya.’
MAT 15:24 Den Zizas i bin spik po da oman diskain, ‘PapaGod blo mi i no bin sane mi kam po elpe ol nada pipol, bat mata po elpe dem pipol blo Izrael, bikoz dempla wase sip i wagbaut ebriwea nogad no bos po lugaut dempla.’
MAT 15:25 Ane dat oman em bin kam ane nildaun prant lo Zizas ane spik po em gen diskain, ‘BosLod, plizgar elpe mi!’
MAT 15:26 Den Zizas i bin spik, ‘I no rait po teke kaikai prom ol smolpikinini ane sakem po ol dog.’
MAT 15:27 Dat oman i bin ansarem, ‘Prapa tru wanem yu spik BosLod, bat nomata, dog i stil sabe kaikai dem smolpis kaikai wea i poldaun andanit lo teibol blo bos blo em.’
MAT 15:28 Zizas i bin spik, ‘Oman, yu gad prapa strong bilib lo mi! Ai go mekem wanem yu bin wandem.’ Stretwei wen Zizas i bin spik diskain, da smolgel blo da oman i bin kam orait.
MAT 15:29 Apta prom de, Zizas ane ol klostuman blo em i bin tekop gobaik po da said blo Leik Galali. Wen ol bin kesem de, Zizas i bin klaimap wan il ane sidaun.
MAT 15:30 Bigmob pipol i bin teke ol dem pipol kam uda i bin leim, blain, kripol, kan tok. Ane olkain dipren dipren sikpipol bin kam de po em, ane ol dempla bin leidaun de prant lo em. Em i bin meke ebridem pipol kamgudgen.
MAT 15:31 Dem bigmob pipol i bin atzamp. Ol luk demwan uda i kan tok ol i bin tok nau, demwan uda i bin kripol i bin wagbaut stret, demwan uda i bin leim i bin wagbaut, demwan uda i bin blain i ken luk nau. Dempla i bin mata preize da God blo Izrael.
MAT 15:32 Den Zizas i bin singaut dem klostuman blo em ane spik diskain, ‘Dempla i bin ya lo yumpla po tri dei nau, ane dempla i no bin kaikai nating. Ip ai go sane dempla gobaik po ples blo dempla, dempla mait go blaikaut de midel lo rod prom anggre.’
MAT 15:33 Dem klostuman bin ansa, ‘Wiskain mipla go pide dempla? I nogad no kaikai po pide ebri dempla ya lo dis ples wea i nogad man.’
MAT 15:34 Den Zizas i bin spik, ‘Aumas loupbred yupla gad?’ Dempla i bin ansa, ‘Seben loupbred ane lelbet smol pis.’
MAT 15:35 So Zizas i bin spik dem pipol po sidaun daun lo da graun.
MAT 15:36 Ane em i bin teke dem seben loupbred ane dem pis, luk go antap po eben ane aske God po blese dem kaikai. Den em i bin broke dem kaikai po smolpis ane gibem po dem klostuman blo em, den dem klostuman blo em i bin gibem po dem pipol.
MAT 15:37 Dempla ebriwan i bin kaikai po prapa belipul. Wen dempla i bin prapa belipul nau, dem klostuman i bin pikemap dem leptoba kaikai ane meke seben big basket.
MAT 15:38 Baut 4,000 man i bin kaikai prom dem kaikai de. I bin gad ol oman ane pikinini de tu, bat ol i no bin kaunte dempla.
MAT 15:39 Den Zizas i bin sane dem pipol gobaik po aus blo dempla. Apta wen em bin sane ebriwan go, em bin zamp insaid lo bot ane krosem go po da eria blo Magadan.
MAT 16:1 Wen Zizas i bin kesem de, sam Parasi ane Sadusi i bin kam de ane trai po trikem. Ol i bin spik po em diskain, ‘Ip yu prapa prom God wel soe mipla mirikalsain prom God dat yu kare lo.’
MAT 16:2 Zizas i bin spik baigen po dempla, ‘Wen yupla luk da kala blo da skai wen da san godaun i red, yupla sabe i gobi gud weda da neksdei.
MAT 16:3 Ane wen yupla luk da skai i dak ane red lo moningtaim, yupla sabe i go gad rein. Yupla luk dem sain lo da skai ane yupla sabe wanem i min. Wiswei? Yupla luk dem sain i apen ya nau, bat yupla stil no tekenotis wanem ol i min.
MAT 16:4 Yupla dem pipol blo tidei i prapa nugud bikoz yupla tumas wande luk mirikalsain prom God. Ai nogo soe yupla mirikalsain bat yupla tingbaut po da spesilmesizman blo God neim Zona, wanem God i bin mekem po em.’ Den Zizas i bin libe dempla ane tekop go.
MAT 16:5 Den apta, Zizas ane dem klostuman bin zamp insaid lo bot ane krosem go po da nadasaid blo Leik Galali. Wen ol i bin kesem de, dem klostuman blo em i bin piged po kare kaikai kam.
MAT 16:6 Zizas i bin tokstrong po dempla diskain, ‘Lugaut prom da yis blo dem Parasi ane dem Sadusi.’
MAT 16:7 Wen Zizas i bin tokbaut yis, dempla i bin tok po wananada, ‘Ei, em tokbaut yis bikoz yupla no bin kare bred kam lo yumpla.’
MAT 16:8 Zizas i bin sabe wanem dempla i bin tingbaut, so em bin spik po dempla, ‘Bilib blo yupla i prapa smol! Yupla tumas woribaut nogad no kaikai!
MAT 16:9 Aukam yupla stil no tekenotis wanem ai tokbaut? Wasmara? Yupla no rimemba dem 5,000 pipol wea ai bin pidem lo dem paib loupbred ane aumas basket kaikai i bin leptoba.
MAT 16:10 Ane dem 4,000 pipol tu, wea ai bin pidem lo dem seben loupbred, ane aumas basket i bin leptoba.
MAT 16:11 Yupla tingk ai bin tokbaut yis o bred a? No! Ai spik yupla gen, lugaut prom ol rong tising blo dem Parasi ane Sadusi.’
MAT 16:12 Den dem klostuman blo em i bin kesem wanem em bin min wen em bin tokbaut yis ane bred. Dempla bin sabe nau em i bin tokbaut dem rong tising blo dem Parasi ane Sadusi.
MAT 16:13 Zizas ane ol klostuman blo em i bin tekop go po da eria blo taun blo Sizaria Pilipi. Wen ol bin kesem de klostu nau, Zizas i bin aske dem klostuman diskain, ‘Uda dem pipol i spik da Truwan blo Man?’
MAT 16:14 Dempla i bin ansa, ‘Sam pipol spik em i Zon Baptaizman, nadalot i spik dat em i Ilaiza, nadawan i spik em i Zeramaia, o wan prom dem nada spesilmesizman blo God.’
MAT 16:15 Den Zizas i bin aske dempla, ‘Orait. Ane yupla tingk uda mi?’
MAT 16:16 Saiman Pita i bin ansa, ‘Yu da Promiswan uda God i bin sanem, Boi blo da God uda i laip.’
MAT 16:17 Zizas bin spik gen, ‘Saiman, boi blo Zon, God i bin blese yu, bikoz no pipol i bin spik yu uda mi, bat PapaGod blo mi de antap lo eben i bin spik yu uda mi.
MAT 16:18 Nau ai kole yu Pita, bikoz yu wase big ston. Ane antap lo dis ston ai go bilde sos blo mi ane Satana ane paua blo em i go kan brokem.
MAT 16:19 Ai go gibe yu ki blo da ples wea God i ruloba ebribodi. So wanem yu go stapem ya lo ert, God i go stapem de lo eben. Ane wanem yu letem go ya lo ert, God i go letem go de lo eben.’
MAT 16:20 Den em bin tok strong po dempla no po spik nobodi dat em da Promiswan uda God i bin sanem kam.
MAT 16:21 Prom dat taim nau Zizas i bin spik po dem klostuman blo em wea em go ded. Em spik, ‘Ai mas go po Zarusalem ane ai go go tru olkain trabol prom dem edprist, dem Zuwiselda ane dem Zuwislotisa. Ol i go kile mi bat lo namba tri dei ai go kamlaipgen.’
MAT 16:22 Wen Zizas i bin pinis tok, Pita i bin teke em go wansaid ane spik po em, ‘Nono BosLod! Dempla kan kile yu!’
MAT 16:23 Zizas i bin tan po Pita ane spik, ‘Gowei prom mi Satana. No trai po stape mi. Yu mata tingbaut wiskain pipol i tingbaut. Yu no tingbaut wiskain God i tingbaut.’
MAT 16:24 Den Zizas i bin spik po dem klostuman, ‘Ip eniwan i wande pole mi, em i mas libe ebridem samting wea em i prapa laik, ane mas gri po kare kros blo em ane pole mi.
MAT 16:25 Ip enibodi i mata tingbaut emselp, wel wen em go ded, em go ded po gud, nogad laipgen. Bat ip enibodi i mata lisen ane pole mi, wen em go ded, God i go gibem niulaip.
MAT 16:26 Ip sambodi i gad ebrisamting ya lo dis laip ya blo dis wold ane em i ded, wel ebridem samting wea em i gad, i kan teke laip blo em kambaigen.
MAT 16:27 Ai da Truwan blo Man i go kambaik lo nadakain brait sainilait, da paua blo PapaGod blo mi ane ol einzel blo em, ane em go zaze ebridem pipol po demting wea dempla i bin mekem.
MAT 16:28 Ai spik trutok ya po yupla. Sam prom yupla ya stanap, bipo yupla go ded, yupla go luk mi, da Truwan blo Man kamdaun po ruloba ebribodi ane ebriting.’
MAT 17:1 Siks dei apta, Zizas bin tokbaut ded blo em, em i bin teke Pita ane demtu bala Zemes ane Zon go antap lo wan ai maunten.
MAT 17:2 Wen demtri man i bin luk Zizas nau, ngad blo em i bin seinz. Pes blo em i bin sain nadakain brait wase da san, ane klos blo em i bin kam nadakain braitwait.
MAT 17:3 Seimtaim nau demtri man i bin luk Mozes ane Ilaiza i bin stanap de ane tok lo Zizas.
MAT 17:4 Wail dempla bin tok, Pita i bin spik go po Zizas diskain, ‘BosLod, ai gad gudsens ya. Ip yu wandem ai ken meke tri smolseid, wan po yu, wan po Mozes, ane wan po Ilaiza.’
MAT 17:5 Midel lo da tok blo Pita wan nadakain sainibrait klaud i bin kam antap lo dempla ane bois prom da klaud i bin spik diskain, ‘Diswan mai Boi ane ai prapa labe em. Ai prapa api wea laip blo em. Yupla mas lisen po em.’
MAT 17:6 Wen dem klostuman blo Zizas i bin lisen dat bois, dempla i bin nadakain prait ane poldaun pesdaun lo da graun.
MAT 17:7 Den Zizas i bin kam ane tase dempla ane spik, ‘Gedap. Yupla no prait.’
MAT 17:8 Ane wen dempla i bin gedap ane lukraun, dempla mata bin luk Zizas i bin de nau lo dempla.
MAT 17:9 Wen dempla i bin kamdaun prom dat maunten Zizas i bin tok strong po dempla diskain, ‘Yupla mas no spik po nobodi wanem yupla i bin luk de antap lo dat maunten, antil dat taim wen mi da Truwan blo Man i go kamlaipgen prom ded.’
MAT 17:10 Apta wen Zizas i bin pinis prom tok, demtri klostuman i bin askem, ‘BosLod, aukam dem Zuwislotisa i spik Ilaiza mas kam pas bipo da Promiswan uda God i go sanem?’
MAT 17:11 Zizas i bin ansa, ‘Wa i tru, Ilaiza mas kam pas po meke ebriting redi.
MAT 17:12 Bat ai spik po yupla, em i bin pinis kam, ane ol pipol i no bin sabe uda em. Dempla i bin tritem prapa nugudwei. Ane i klostu nau po mi, da Truwan blo Man i go gede da seim trabol wase Ilaiza i bin gedem prom dem pipol.’
MAT 17:13 Wen demtri klostuman i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin stretwei sabe em i bin tokbaut Zon Baptaizman.
MAT 17:14 Wen dempla i bin kesem de andanit lo da maunten, bigmob pipol i bin weit de po dempla. Wan man i bin kam po Zizas, nildaun prant lo em ane spik,
MAT 17:15 ‘BosLod, plizgar soe sorewei po boi blo mi ane elpe em! Em ebritaim gad pit, ane dat pit i prapa spoilem. Wen dat pit i kesem, em poldaun antap lo paia o insaid lo wata.
MAT 17:16 So ai bin tekem po dem klostuman blo yu bat dempla kan meke em gud.’
MAT 17:17 Zizas i bin ansa, ‘Yupla dem pipol blo tidei i prapa aded pipol! Aukam yupla no bilib? Ane aulong ai mas kip soe yupla? Teke da boi kam ya po mi.’
MAT 17:18 Den Zizas i bin oda da nugudspirit po kamaut prom da boi. Stretwei da nugudspirit i bin kamaut, ane da boi i bin orait nau.
MAT 17:19 Apta nau, dem klostuman i bin kam de po Zizas wen em bin de emselp ane askem, ‘Aukam mipla kan tekemaut da nugudspirit prom da boi?’
MAT 17:20 Zizas i bin spik baik, ‘Yupla nogad strong bilib. Ai spik trutok po yupla. Ip bilib blo yupla i demkain smol wase sid blo mastadtri, yupla ken spik po dis maunten ya, “Mub prom ya go de”, ane da maunten i go lisen ane mub. So, ip yupla i gad bilib, den yupla i ken meke eniting.’
MAT 17:22 Dempla i bin mit wan ples de lo Galali, ane Zizas i bin spik po dempla, ‘Ai da Truwan blo Man i go ded.
MAT 17:23 Dempla i go sele mi po ol dem man uda i go kile mi. Bat lo namba tri dei, ai go gedap laipgen prom ded.’ Wen dem klostuman i bin lisen wanem em i bin tok, dempla i bin pil nadakain sore.
MAT 17:24 Prom de dempla i bin tekop go po taun blo Kapaniam. Wen dempla i bin mangi de, sam dem man uda i bin kolekt taksmani po da Tempol i bin kam de po Pita ane askem, ‘Tisa blo yupla i pei taksmani po da Tempol tu a?’
MAT 17:25 Pita i bin spik baigen, ‘Wa, i mas.’ Den em bin go po Zizas, go insaid lo dat aus po tok po Zizas baut kolekte taksmani. Bipo Pita i bin tok, Zizas i bin askem, ‘Wiswei yu tingk Pita? Dem king i meke ol oun pipol blo dempla po pei taksmani, o po dem pipol blo nada kantri?’
MAT 17:26 Pita i bin spik, ‘Dem king i meke dem nada pipol po pei taksmani.’ Den Zizas i bin spik, ‘Wel, dem pipol blo dem king i pri, ol no nid po pei taksmani.
MAT 17:27 Bat yumi no wande meke dempla wail. Yu godaun po da leik ane sake lain. Pas pis yu kesem, yu opene maut blo em ane yu go paine wan silba koin. Teke da koin go ane pei da taksmani po yumi.’
MAT 18:1 Apta nau, dem klostuman blo Zizas i bin aske em diskain, ‘BosLod, uda prom mipla i gobi da nambawan man lo da ples wea God i ruloba ebribodi?’
MAT 18:2 Zizas i bin singaut wan smolpikinini kam ane mekem stanap de midel lo dempla.
MAT 18:3 Den em bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, ip yupla wande go insaid po da ples wea God i ruloba ebribodi, yupla mas libe dem nugudwei blo yupla ane kam demkain wase smolpikinini.
MAT 18:4 Ane enibodi uda i meke emselp ambol wase dis smolpikinini ya, em gobi da nambawan man de lo da ples wea God i ruloba ebribodi.
MAT 18:5 ‘Enibodi uda i welkam smolpikinini, wase diswan ya, em i labe mi tu.
MAT 18:6 Bat ip sambodi i meke wan prom dem smolpikinini uda gad bilib lo mi po meke nugudting, i mobeta po kese dat sambodi, taite sein raun nek blo em ane pute big angka lo sein ane sakem insaid lo solwata.
MAT 18:7 ‘Ebri pipol blo dis wold mas lugaut prom meke enibodi po meke nugudting. Pipol i go meke dem nugudting, bat dem pipol uda i meke ol nada pipol po mekem, prapa nugud samting i go apen po dempla.
MAT 18:8 So ip an o leg blo yupla i meke yupla po meke nugudting, katem ausaid ane sakwei em. I mobeta po go eben lo wan an o wan leg, den po ban insaid lo dat nadakain paia lo tu an o tu leg.
MAT 18:9 Ane ip ai blo yupla i meke yupla po meke nugudting, pulemautem ane sakwei. I mobeta po go eben lo wan ai, den po ban insaid lo el lo tu ai.
MAT 18:10 ‘Lugaut, yupla. No tingk dem smolpikinini i nobodi. Ai spik yupla, dempla i gad ol einzel de antap lo eben, ane dem einzel i ebritaim de lo PapaGod blo mi.
MAT 18:11 Ai da Truwan blo Man i bin kam po paine ane seibe dem pipol uda i lus.’
MAT 18:12 Zizas i bin kip spik, ‘Nau yupla tingbaut. Ip wan bos i gad andred sip ane wan i bin lus, wanem yupla tingk em i go mekem? Em mas libe dem nainti nain sip biain ane tekop go po lukraun da wan i bin lus antil em painem.
MAT 18:13 Ai spik trutok po yupla, wen em bin painem, em gobi prapa nadakain api, moapi den po dem nainti nain sip wea i no bin lus.
MAT 18:14 Ane i seimkain tu, PapaGod blo yupla de antap lo eben no wande nobodi po gowei prom em.’
MAT 18:15 Zizas i kip spik, ‘Ip amenbala blo yu i meke nugudting gense yu, go yuselp ane sotemaut datting lo em. Ane wen em i lisen po yu ane spik sore po dat nugudting wea em i bin mekem po yu, yu bin mekem kambaik po bala blo yu gen.
MAT 18:16 Bat ip em no wande lisen po yu, teke wan o tu man lo yu gobaik po em, solong demtu i go lisen po dem tok wea yu go spik po em.
MAT 18:17 Bat ip em stil no wande lisen po yu, den teke em go po sos, ane lete ebribodi de insaid lisen wanem yu spik po em de. Bat ip em stil no wande lisen, den meke em nobodi, mekem nomo amenbala blo yu.
MAT 18:18 ‘Ai spik trutok po yupla, wanem yupla stapem ya lo ert, God i go stapem de antap eben, ane wanem yupla i go letem go ya lo ert, God i go letem go de antap eben.
MAT 18:19 ‘Nadating ai spik. Ip tu man prom yupla i gri ane aske PapaGod blo mi de antap eben po enisamting, em go mekem po demtu.
MAT 18:20 Ane ip tu o tri pipol i kam tugeda po wosip mi, ai gobi de midel lo dempla tu.’
MAT 18:21 Den Pita i bin kam po Zizas ane askem diskain, ‘BosLod, ip sambodi i kip meke nugudting po mi, aumas taim ai mas pogibe em? Yu tingk seben taim a?’
MAT 18:22 Zizas i bin spik baigen po Pita, ‘No! Ai spik yu, ip em bin meke nugudting po yu sebenti seben taim, yu mas pogibe em sebenti seben taim!’
MAT 18:23 Ane Zizas i kip spik, ‘Ane da ples wea God i ruloba ebribodi i wase king uda i go ane kolekte dem mani baik prom dem wokman uda i bin boro mani prom em.
MAT 18:24 Ane wan dem wokman uda i mas pei da king prapa nadakain tumas mani, ol bin teke em kam po da king.
MAT 18:25 Dat king i bin spik po em po pei em dem mani baik. Bat em no bin gad nap mani po peibaik dat det. So da king i bin gibe oda po sele em, ane oman blo em, ane pikinini blo demtu, ane ebrisamting wea em bin gad, po pei da det blo em.
MAT 18:26 ‘Bat wen da wokman i bin lisen wanem da king i bin spik, em bin poldaun prant lo da king ane spik, “Pliz gar, yu gibe mi lelbet mo taim ane ai go pei yu ebridem mani.”
MAT 18:27 Wen da king i bin lisen wanem da wokman blo em bin spik, em bin pil nadakain sore po em ane spik po em, “I orait! Yu ken go. No wori po peibaik da mani.”
MAT 18:28 ‘Bat wen da man i bin go prom da king, em bin go po wan nada wokman uda i mas pei em mani. Em bin kesem lo trot ane spik diskain po em, “Yu gibe mi da mani nau wea yu oue mi!”
MAT 18:29 ‘Dat nada wokman i bin poldaun prant lo em ane spik, “Plizgar, yu gibe mi lelbet mo taim ane ai go pei yu da mani baik.”
MAT 18:30 Bat da pas wokman i no bin gibe da nada wokman lelbet mo taim. Em bin teke da man go po kot, ane ol i bin putem insaid zeilaus antil em pinis peibaik da mani.
MAT 18:31 ‘Wen dem nada wokman i bin luk wanem da pas wokman i bin mekem, dempla i bin go ane spik po da king.
MAT 18:32 Den da king i bin singaut da pas wokman kam wea em bin pogibe em bipo, ane spik po em diskain, “Yu gad prapa nadakain nugudwei. Wen ai bin luk da sorewei yu bin mekem ya prant lo mi, ai bin pil nadakain sore po yu ane spik po yu no wori po peibaik da bigmani wea yu bin spostu pei mi.
MAT 18:33 Yu spostu gad sorewei po da nada wokman uda i bin oue yu mani.”
MAT 18:34 Den da king i bin wail nau ane sane dat wokman go zeilaus. Dem gad blo da zeilaus i bin trite em nadakain nugudwei, ariapem po peibaik ebri mani wea em mas pei da king.
MAT 18:35 Den Zizas i bin spik diskain, ‘PapaGod blo mi de antap lo eben i go meke diskain po eniwan ip dempla no pogibe dempla bala ane sisi prom dempla at.’
MAT 19:1 Apta wen Zizas i bin pinis yan dem stori po dem klostuman, dempla i bin libe Galali ane tekop go po Zudia ane den dempla i bin krose Zodan Riba go po da nadasaid.
MAT 19:2 Wen dempla i bin kese da nadasaid, prapa bigmob pipol i bin pole dempla antap go de ane Zizas i bin meke ebridem pipol uda i bin sik kamgud.
MAT 19:3 Sam dem Parasi i bin de tu. Dempla i bin kam po Zizas ane bin trai po trike em wea wan kuestin. ‘Ip eni man i nomo wande oman blo em, ken em dibos oman blo em a?’
MAT 19:4 Zizas i bin ansa, ‘Yupla bin rid wanem God i bin spik lo Baibol a? God bin spik diskain, “Ai bin meke man ane oman.”
MAT 19:5 Ane God bin spik gen, “Daswai man i go libe mama ane papa blo em ane zoin lo oman blo em, ane demtu i go kamwan.”
MAT 19:6 So lete nobodi i separeit demtu, bikoz God i bin zoine demtu tugeda. Demtu nomo tu nau, bat wan.’
MAT 19:7 Den dempla i bin spik diskain po Zizas nada kuestin, ‘Orait. Aukam Mozes i bin spik, ip eni man i wande dibos oman blo em, em mas gibe oman blo em dibos peipa, den em ken dibos em?’
MAT 19:8 Zizas i bin ansa, ‘Mozes i bin spik po mekem diskain bikoz at blo yupla i bin prapa kloz. Bat wen God i bin meke da wold, em no bin wandem demkain.
MAT 19:9 Ai spik po yupla tru, ip eni man libe oman blo em ane maret nada oman, em broke maretlo blo God. Seimwei, wen eni oman libe man blo em ane maret nada man, em broke maretlo blo God tu.’
MAT 19:10 Den dem klostuman blo Zizas i bin askem, ‘Den i gud po no maret?’
MAT 19:11 Zizas i spik, ‘Sam man i nogo maret, mata demwan uda God i suzem.
MAT 19:12 Sam man i bin bon diskain kan maret, sam pipol i bin stape man prom maret wen ol i kate bol blo dempla, ane sam dem nada man no wande maret bikoz dempla mata wande meke wok blo God. Ane ip diswan i ubi blo eniwan, mata polem.’
MAT 19:13 Apta nau, sam pipol i bin teke ol pikinini kam de po Zizas po blese dempla. Bat dem klostuman blo Zizas i bin graule dempla no po teke dempla kam.
MAT 19:14 Bat Zizas i bin spik, ‘No stape dem pikinini prom kam ya po mi, bikoz demwan uda i go meke demplaselp smol wase dem smolpikinini ya, dempla i go stap de lo da ples wea God i ruloba ebribodi.’
MAT 19:15 Den Zizas i bin pute an antap lo ed blo dempla ane blese dempla. Apta wen em bin pinis blese dempla de, em bin lego go.
MAT 19:16 Wan man i bin kam po Zizas ane askem, ‘Tisa, wanem gudting ai mas mekem po gede longlaip poeba?’
MAT 19:17 Zizas i bin ansarem, ‘Aukam yu aske mi baut wanem i gud? Mata God i gud. Bat ip yu wande gede longlaip poeba, yu mas pole ebridem lo blo God.’
MAT 19:18 Dat man i bin ask gen, ‘Wanem dem lo nau?’ Den Zizas i bin ansa, ‘No lau po kile man, yu mas kiptru po oman blo yu, no lau po stil, no lau po lai.
MAT 19:19 Yu mas mata lisen ane mekem wanem mama ane papa blo yu i spik yu po mekem. Yu mas trite ol nada pipol seimkain wiskain yu trite yuselp.’
MAT 19:20 Em ansa Zizas, ‘Ai bin pole ebridem lo. Wanem nada lo ai mas polem?’
MAT 19:21 Zizas i spik po em, ‘Ip yu wande kam rait prant wea God, yu mas go ane sele ebriting blo yu ane gibe ebridem mani po dem pipol uda poa. Wen yu go mekem diskain yu go gede ol mo gudsamting de antap lo eben. Den wen yu pinis meke ebridem samting, yu kam ane pole mi.’
MAT 19:22 Bat wen da man i bin lisen wanem Zizas i bin spik po em, em bin prapa nadakain sore ane tekop go bikoz em bin gad prapa nadakain tumas samting.
MAT 19:23 Den Zizas i bin spik po dem klostuman, ‘Ai spik trutok po yupla, i prapa nadakain ad po risman po go antap po eben.
MAT 19:24 Ai spik po yupla disting ya tu, i moizi po kamal po wagbaut go tru lo ai blo nidol, den po risman po go po da ples wea God i ruloba ebribodi!’
MAT 19:25 Wen dem klostuman i bin lisen, dempla i bin prapa atzamp, ane dempla i bin spik baigen po Zizas, ‘Den yu tingk uda prom ebri pipol God i ken seibem?’
MAT 19:26 Zizas i bin luk stret po dempla ane spik, ‘Diswan samting wea pipol i kan mekem, bat God i ken meke eniting.’
MAT 19:27 Den Pita i bin spik po Zizas, ‘Mipla i bin libe ebriting po pole yu, ane wanem mipla i go gedem prom pole yu?’
MAT 19:28 Zizas i bin ansa po Pita diskain, ‘Ai spik po yupla tru, wen ai da Truwan blo Man i go sidaun lo da spesil tron de lo dat ples po zaze ebriting, yupla dem klostuman blo mi i go sidaun lo tuelb spesil tron de tu, ane yupla go zaze dem tuelb pamlelain blo Izrael.
MAT 19:29 Ane uda dempla i libe aus blo dempla, o bala o sisi, o papa o mama, o pikinini, o ebriting wea i blo em, po kam ane pole mi, em go gede demting andred mo baigen, ane dempla i go gede longlaip poeba tu.
MAT 19:30 Bat uda dem pipol i meke demplaselp sambodi nau, dempla gobi nambalas wen dat taim i go kam. Ane uda dem pipol i meke demplaselp nambalas nau, dempla gobi sambodi wen dat taim i go kam.’
MAT 20:1 Zizas i kip tok po dempla, ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi i wase bos blo greip pam, wea em i go wan moning po lukraun ol wokman po wok lo greip pam blo em.
MAT 20:2 Em spik po dempla aumas em go pei dempla po ol dei wok, den em i sane dempla go ausaid po wok.
MAT 20:3 ‘Wen i bin kese nain aklok moning, da pama i bin tekop go insaid po taun ane paine sam man i bin stanap de meke nating.
MAT 20:4 So em bin go ane spik po dempla ip ol wande wok lo da greip pam blo em, ane em go pei dempla prapa po wok de.
MAT 20:5 Dempla i bin gri ane bin go ane wok lo da greip pam blo em. Wen i bin kese dinataim, da pama i bin paine mo wokman ane sane dempla go po wok tu lo da greip pam. Wen i bin kese tri aklok aptanun smokotaim, da pama i bin meke da seimting gen po dem nada wokman wea em i bin painem.
MAT 20:6 ‘Ane wen i bin kese klostu po nokoptaim, da pama i bin go po taun gen ane paine mo man i bin stanap de meke nating. Em bin spik po dempla, “Aukam yupla stanap ya? Yupla no wok a?”
MAT 20:7 ‘Dempla i bin spik baigen po da pama, “Wel nobodi i bin aske mipla ip mipla wande wok.” ‘So da pama i bin spik po dempla ip dempla wande wok lo da greip pam blo em. Dempla i bin gri ane bin go wok lo da greip pam.
MAT 20:8 ‘Wen i bin nokoptaim da pama i bin spik po da boswokman po singaut ebridem wokman kam po gede pei blo dempla. Em bin stat pei dempla prom demwan uda i bin kam po wok klostu po nokoptaim pas.
MAT 20:9 Dem laswan uda i bin kam po wok paib aklok, ol bin gede pul dei pei.
MAT 20:10 Wen dem laslot i bin gede pei blo dempla nau, dempla i bin tingk dempla i go gede mo. Bat wen dempla i bin luk, dempla i bin gede da seim pei wase dem laslot uda i bin stat wok lo paib aklok.
MAT 20:11 Dempla i bin go ane graul lo da pama. Dempla i bin spik,
MAT 20:12 “Dem pipol i bin mata wok po wan aua, ane yu bin pei dempla seimkain wase mipla uda i bin wok ol dei lo otsan.”
MAT 20:13 ‘Dat pama i bin spik po wan prom dempla diskain baigen, “Mai pren, yu bin lisen ane gri po wok ol dei po da seim pei.
MAT 20:14 Nau teke dis pei ane go. Ai wande pei dem las wokman seimkain wase yu.
MAT 20:15 I gad lo a, po wiskain ai mas yuze mani blo mi? Ane aukam yu wail wen ai meke da seimkain gudpasin po ebribodi?”
MAT 20:16 ‘Wa. I gobi demkain. Uda i meke demplaselp sambodi nau, em gobi nambalas wen dat taim i go kam. Ane dempla uda i nambalas nau ol gobi sambodi.’
MAT 20:17 Apta nau, Zizas ane dem klostuman blo em i bin tekop go po Zarusalem. Wen dempla i bin go apwei lo da rod go, Zizas i bin spik po dempla wanem i go apen po em wen dempla i go kese Zarusalem.
MAT 20:18 Em bin spik, ‘Wen yumpla i go kesem de, dem pipol i go sele da Truwan blo Man po dem edprist ane dem Zuwislotisa. Da kot i go spik ol mas kile mi.
MAT 20:19 Den wen dempla i go pinis lo mi, dempla go gibe mi po dem Rom amiman po daune mi, ploke mi lo wip ane neile mi lo kros po ded. Bat lo da namba tri dei, ai go kambaik laipgen.’
MAT 20:20 Mama blo Zemes ane Zon, demtu boi blo Zebadi, i bin kam de po Zizas lo demtu. Em bin kam ane nildaun prant lo Zizas.
MAT 20:21 Zizas bin spik po em, ‘Wanem yu wandem?’ Em bin spik baigen po Zizas, ‘Lo dat ples bambai wen yu go ruloba ebribodi, ken yu meke tu boi blo mi sidaun klostu po yu, wan lo raitansaid ane da nadawan lo leptansaid?’
MAT 20:22 Bat Zizas i bin spik po da mama ane demtu boi, ‘Yutu no sabe wanem yupla i askem po. Yutu tingk yupla ken go tru da big trabol wea ai go go tru a?’ Demtu boi i bin ansa, ‘Wa, mitu ken.’
MAT 20:23 Den Zizas i bin ansa demtu, ‘Prapa tru wanem yutu i spik. Bat ai nogad no rait po spik uda i go sidaun lo da spesil tron klostu po mi lo raitansaid o leptansaid. Mata PapaGod blo mi de antap lo eben i sabe uda i go sidaun lo raitansaid o lo leptansaid blo mi.’
MAT 20:24 Wen dem nada ten klostuman i bin lisen wanem Zemes ane Zon i bin spik po Zizas, dempla i bin wail po demtu.
MAT 20:25 Bat Zizas i bin singaut dempla kam klostu ane em spik po dempla, ‘Yupla sabe ol king ane ol nada bigbos i oda dem pipol po meke samting ane dempla i mas mekem. Dempla wande soe ebribodi dat dempla kare lo.
MAT 20:26 Bat yupla no mekem diskain wase dempla. Ip wan prom yupla i wande kam lida, em mas mata lisen ane mata mekem wanem dem nadawan de i nide em po mekem.
MAT 20:27 Ane ip wan prom yupla i wande kam lida, em mas meke emselp wokman blo ebri pipol.
MAT 20:28 Seimkain wase mi da Truwan blo Man. Ai no bin kam po meke ol pipol po wok po mi. Ai bin kam po meke wok po dempla ane po ded po dempla.’
MAT 20:29 Wen Zizas ane dem klostuman blo em i bin libe taun blo Zeriko ane go, prapa bigmob pipol i bin pole dempla go biain.
MAT 20:30 Tu blainman i bin lisen dat Zizas i bin kam datwei po demtu. So demtu i bin sidaun de lo da rodsaid weit po em. Demtu i bin ala diskain, ‘BosLod! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mitu!’
MAT 20:31 Wen demtu i bin ala diskain po Zizas, dem bigmob pipol i bin spik demtu po sadap. Bat demtu no bin lisen po dempla ane demtu i bin ala molaud diskain, ‘BosLod! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mitu!’
MAT 20:32 Zizas i bin lisen ala blo demtu so em bin stap ane spik po demtu, ‘Wanem yutu wande mi po mekem?’
MAT 20:33 Demtu bin spik, ‘BosLod, mitu wande luk!’
MAT 20:34 Zizas i bin sore po demtu ane tase ai blo demtu. Stretwei demtu i bin luk ane demtu bin pole Zizas.
MAT 21:1 Wen Zizas ane dem klostuman blo em i bin wagbaut go po Zarusalem, dempla bin kam klostu po da biliz blo Betpas longsaid Maunt Olibtri. Zizas i bin sane tu klostuman blo em go pas po da biliz.
MAT 21:2 Em bin spik diskain po demtu, ‘Wen yutu go go insaid po dis biliz ya, yutu go luk wan mama dongki ane boi dongki blo em i bin mekpas wea rop de lo wan tri. Yutu teke demtu dongki kam ya.
MAT 21:3 Ip enibodi i aske yutu wea yutu teke demtu dongki go, spik dempla, “BosLod i wandem”, ane da man go laue yutu po tekem kam.’
MAT 21:4 So wanem Aizaia da spesilmesizman blo em God i bin spik, i bin kam tru nau,
MAT 21:5 ‘Spik po dem pipol blo Izrael diskain: “Luk, king blo yupla ya kam po yupla. Em no sabe praud. Em raidantap dongki, raidantap lo yang dongki.” ’
MAT 21:6 So demtu klostuman blo Zizas i bin mekem wanem Zizas i bin spik demtu po mekem.
MAT 21:7 Demtu i bin go ane teke da tu dongki kam po Zizas ane dempla i bin tekemaut kout ane putem antap lo baik blo da yang dongki, den Zizas i bin zamp antap ane raide da yang dongki go.
MAT 21:8 Plenti pipol wea da bigmob i bin tekemaut kout blo dempla ane sakem prant lo da rod wea Zizas i bin raid kam, ane dem nadalot i bin kate brans blo dem tri ane sakem prant lo da rod tu.
MAT 21:9 Zizas i bin midel wea dempla ane dem pipol uda i bin wagbaut prant ane biain lo em, i bin sing laudwan: ‘Ozana, liptemap neim blo God po dis Boi blo King Deibid! Blese dis Promiswan ya, uda kam wea da neim blo da AntapGod! Ozana, liptemap neim blo da God de antap lo eben!’
MAT 21:10 Wen Zizas i bin raid go insaid po Zarusalem, ebri pipol prom da siti i bin nadakain atzamp, ane dempla i bin spik po dem plenti pipol uda i bin kam lo Zizas, ‘Uda dis man?’
MAT 21:11 Ane dem plenti pipol i bin ansa dempla diskain, ‘Diswan Zizas, da prapa spesilmesizman prom Nazaret de lo Galali.’
MAT 21:12 Apta nau, Zizas i bin go de po da Tempol ane luk pipol i bin de insaid sele ol samting po dem nada pipol. Em bin kam nadakain wail ane em bin go ane tanoba dem teibol wea blo seinze mani ane tanoba dem stol blo demwan uda i bin sele pizin, ane em bin seswei dempla prom de.
MAT 21:13 Em bin tok, ‘Baibol i spik, “Aus blo mi i blo mata prea, bat yupla i bin meke dis aus wase aus blo ol stilaman!” ’
MAT 21:14 Zizas i bin stil de wea da Tempol wen dem pipol, uda blain ane kripol i bin kam de po em ane em bin meke dempla ebriwan kamgud.
MAT 21:15 Dem edprist ane dem Zuwislotisa i bin luk wanem Zizas i bin mekem po dem pipol ane lisen wanem dem pikinini i bin singaut, diskain ya, ‘Mipla preize God po da Promiswan, dis Boi blo King Deibid.’ Dempla i bin nadakain wail,
MAT 21:16 ane ol i bin aske Zizas, ‘Yu lisen wanem dem pikinini i spik a?’ Zizas i bin ansa, ‘Wa! Ai lisen. Yupla i bin rid wanem Baibol i bin spik a? I spik diskain, “God i bin lane pikinini ane beibi po preize neim blo em.” ’
MAT 21:17 Apta prom de, Zizas ane dem klostuman blo em i bin go ausaid po da biliz blo Betani ane stap de da nait.
MAT 21:18 Wen i bin moningtaim, Zizas ane dem klostuman blo em i bin stat gobaik po Zarusalem. Wen dempla i bin wagbaut go midel lo rod, Zizas i bin pil anggre,
MAT 21:19 ane em bin luk wan pigtri i bin stanap de wansaid lo da rod. Em bin wagbaut go klostu po da tri po luk ip em gad prut, bat da pigtri no bin gad no prut, mata ol lip. So Zizas i bin tokstrong po da pigtri, ‘Yu nogo sake no prut gen!’ Stretwei da pigtri i bin draiap ded.
MAT 21:20 Wen dem klostuman blo Zizas i bin luk da pigtri i bin draiap ded, dempla i bin atzamp, ane aske Zizas diskain, ‘Aukam dis pigtri i bin draiap ded diskain kuikwan?’
MAT 21:21 Zizas i bin spik dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, ip yupla i gad strong bilib ane no tingk tuwei, yupla ken meke diskainting ya wanem ai bin mekem ane plenti mo. Yupla ken spik po dis maunten ya, “Go, zamp insaid solwata”, ane da maunten i go mekem.
MAT 21:22 Ip yupla i gad strong bilib, yupla prea ane aske God po eniting, em i go gibem po yupla.’
MAT 21:23 Den Zizas ane dem klostuman blo em i bin gobaik po da Tempol ane Zizas i bin stat po tise dem pipol de. Wen Zizas i bin tise dem pipol, dem edprist ane ol nada Zuwiselda i bin kam de po em ane adwan spik po em, ‘Wanem rait yu gad po meke demting ya wea yu bin mekem lo dis Tempol? Uda bin gibe yu da rait po kare lo a?’
MAT 21:24 Zizas i ansa dempla, ‘Ai go spik yupla uda bin gibe mi dat rait po kare lo. Ip yupla i go ansa dis kuestin blo mi, den ai go ansa kuestin blo yupla.
MAT 21:25 Yupla spik mi, Zon Baptaizman i bin gede dat rait po baptaiz ol pipol, prom man o prom God a?’ Dempla bin tok po wananada, ‘Ip yumpla go spik diskain, em bin gedem prom God, den em go spik, “Aukam yupla no bin bilib Zon?”
MAT 21:26 Ane ip yumpla i go spik diskain, em bin gedem prom man, dem pipol i go meke big trabol po yumpla bikoz dem pipol i bin bilib dat Zon i bin spesilmesizman prom God.’
MAT 21:27 So dempla i bin ansa, ‘Mipla no sabe.’ Den Zizas i spik, ‘Den ai nogo ansa kuestin blo yupla, uda bin gibe mi da rait po kare lo.’
MAT 21:28 Den Zizas bin spik, ‘Ai go yan po yupla wan stori blo wan man uda i bin gad tu boi pikinini, den yupla ken spik po mi wanem yupla tingbaut da stori. Orait. Da papa bin spik po da bigboi blo em diskain, “Mai boi, yu go wok lo da gadan tidei.”
MAT 21:29 Da boi i bin spik diskain, “Ai no wandem.” Bat apta, em bin seinze main blo em ane em bin go ane wok lo da gadan.
MAT 21:30 Den da papa i bin spik po da yangboi blo em diskain, “Mai boi, yu go ane wok lo da gadan.” Da boi i bin spik, “Wa, papa ai go.” Bat em no bin go.
MAT 21:31 ‘So yupla tingk, uda prom demtu i bin lisen po papa blo demtu?’ Dempla i bin ansa, ‘Da paswan.’ Den Zizas i bin eksplein da mining, ‘Ai spik trutok po yupla, ebri pipol wea yupla spik i prapa nugud wase taksman ane rabisoman, dempla i go go antap po da ples wea God i ruloba ebribodi pas, bipo yupla.
MAT 21:32 Zon Baptaizman i bin ya lo yupla, ane em i bin soe yupla da raitwei po stap, bat yupla no bin bilib em. Bat dem nugudpipol, dem taksman ane oman uda sele demplaselp po mani, i bin bilib em ane dempla i bin tanewei prom dem nugudwei blo dempla. Yupla i bin luk dempla i bin tanewei prom dem nugudwei bat yupla stil no bin bilib lo Zon Baptaizman ane pole datwei blo em.’
MAT 21:33 Zizas i bin spik gen, ‘Yupla lisen po dis stori ya ai go yan. Wantaim wan pama i bin go ane plante plenti greipbain lo da lan blo em. Em bin bilde stonwol raun da eria lo da lan, ane digine oll lo da graun po smase dem greip insaid po meke zius. Em bin bilde taua tu po luk go ausaid. Em bin rente da pam blo em po dem nada pama, den em bin mub go po stap lo nada kantri.
MAT 21:34 Wen da taim i bin kam po sele dem greip, dat ouna blo da pam i bin sane dem wokman blo em go po kolekt sea blo em prom dem greip.
MAT 21:35 Bat dem pama i bin kese dempla, paite wan, kile da nadawan ane stone da nadawan.
MAT 21:36 Dat ouna i bin sane plenti wokman blo em nau go po kolekt sea blo em prom dem greip, bat da seimting i bin apen po dempla.
MAT 21:37 ‘So da ouna i bin tingk diskain, “Ip ai go sane boi blo mi go, dempla nogo meke nating po em, bikoz dempla i go rispekt em.” So em bin sane boi blo em go.
MAT 21:38 ‘Bat wen dem pama i bin luk da boi blo da ouna i bin kam, dempla i bin tok po wananada, “Diswan i da wan boi blo da ouna. Ip yumpla i go kile em, yumpla go gad dis pam ya po yumplaselp!”
MAT 21:39 So dempla i bin kese em ane tekem go ausaid prom da pam ane kile em.’
MAT 21:40 Den Zizas i bin spik po dempla de, ‘Wanem yupla tingk i go apen po dem pama wen da ouna blo da pam i go kam de?’
MAT 21:41 Dem lida blo dem Zuwislotisa bin ansa, ‘Em go kile ebridem nugud pama wea nadakain nugudwei, ane em go rente da greip pam po dem nada pama uda i go gibe sea blo em ebritaim apta dempla i sele dem greip.’
MAT 21:42 Zizas i bin aske dempla, ‘Yupla bin rid diswan insaid Baibol a? “Diswan da timba wanem ol dem kapenta i no bin wandem, bat nau, em da meintimba po olde da rup po meke em strong. AntapGod i bin meke dat timba da mein wan, ane mipla bin luk prapa gudsamting ya.”
MAT 21:43 ‘Ai spik po yupla tru, God go teke da ples wea em i go ruloba ebribodi prom yupla uda no wande lisen po em ane go gibem po ol pipol blo ol nada kantri uda go lisen po em ane mekem wanem em wandem.
MAT 21:44 Ip enibodi no sabe da timba ane trip oba da timba, da timba i go prapa katem. Bat ip da timba i poldaun antap lo enibodi, i go prapa smase em.’
MAT 21:45 Wen dem edprist ane dem Parasi i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin stretwei sabe Zizas i bin tokbaut dempla. Dempla i bin dem nugudpama lo dat stori.
MAT 21:46 Dempla bin wande kesem go po kot, bat dempla i bin prait bikoz dem bigmob pipol i bin bilib Zizas em i spesilmesizman prom God.
MAT 22:1 Den apta, Zizas i bin yan po dempla ol nada stori wea i gad mining. Em bin yan,
MAT 22:2 ‘Dat ples wea God i ruloba ebribodi i wase king uda i meke prapa big maret kaikai po boi blo em.
MAT 22:3 Dat king i bin inbait plenti pipol po kam po da maret kaikai. Orait, wen da taim i bin kam nau po da maret kaikai, da king i bin sane dem sebant blo em go po spik dem pipol po kam. Bat dempla no bin wandem.
MAT 22:4 ‘So da king i bin sane dem nada sebant blo em go po swite dempla po kam diskain ya, “Dem kaikai i redi nau ane i gad olkain nais mit i bin pinis kuk. Ariap kam nau.”
MAT 22:5 Bat dempla stil no bin wande go. Wan blo dempla i bin go ane wok lo pam blo em ane nadawan i bin go wok lo stoa blo em.
MAT 22:6 Dem nadalot man i bin kese dem mesinza blo da king, ane ploke dempla ane kile dempla.
MAT 22:7 ‘Wen da king i bin lisen wanem i bin apen po dem sebant blo em, em i bin nadakain wail nau, ane em bin sane dem amiman blo em go ane kile dem man uda i bin kile dem sebant blo em, ane bane siti blo dempla.
MAT 22:8 Den da king i bin singaut dem nada sebant blo em ane spik po dempla, “Da maret kaikai i redi nau. Dem pas pipol wea ai bin inbait po kam, dempla no pit po kam po dis kaikai.
MAT 22:9 Yupla go ane paine enibodi de wagbaut midel lo rod ane lo ebri kona ane singaut dempla kam.”
MAT 22:10 So dempla i bin go ane paine olkain gudpipol ane nugudpipol ane teke dempla kam po da maret kaikai. Da bilding wea i bin gad da maret kaikai, i bin nadakain pulap lo ol gest.
MAT 22:11 ‘Bat wen da king i bin kam de po mite dem pipol, em bin luk wan man de uda no bin were gud klos kam de po da maret kaikai.
MAT 22:12 So em bin spik po da man, “Mai pren, aukam yu no were gud klos kam po dis maret kaikai?” Dat man no bin spik nating.
MAT 22:13 Den da king i bin spik po dem sebant blo em po taite an ane leg blo da man ane sakem go ausaid lo dak, ane den da man i go pil sore po emselp. Em go krai ane graine tit blo em.’
MAT 22:14 Ane Zizas i spik, ‘God i go singaut plenti pipol po kam, bat mata lelbet em i go suzem.’
MAT 22:15 Apta nau, dem Parasi i bin kam tugeda po tok po paine wei po trape Zizas lo olkain trik kuestin, solong dempla i ken tekem go po kot.
MAT 22:16 So dempla i bin sane sam dem klostuman blo dempla ane sam sapota blo da Zuwis King Erod go po Zizas po askem, ‘Tisa, mipla sabe yu no sabe lai ane yu mata tise ol pipol baut da wei wiskain God i wandem. Yu mata spik pipol stret wanem i rait ane rong prant wea God, nomata dempla i ol bigman.
MAT 22:17 Bat ken yu spik mipla, ip i orait po pei taksmani po da bigking blo Rom o no?’
MAT 22:18 Zizas i bin sabe dempla i bin trai po trike em, so em bin spik po dempla diskain, ‘Yupla ol tupes pipol! Yupla kan trike mi wea demkain kuestin!
MAT 22:19 Yupla soe mi wan koin yu yuzem po pei taks.’ So dempla i bin soem wan koin.
MAT 22:20 Den em bin aske dempla, ‘Uda piksa ane neim i gad ya lo dis koin?’
MAT 22:21 Dempla bin ansa, ‘Siza, da bigking blo Rom.’ Den Zizas i bin spik, ‘Gibe Siza, wanem blo em, ane gibem po God ebriting wanem blo em.’
MAT 22:22 Dis ansa blo Zizas i bin meke dempla atzamp, den dempla i bin gowei prom Zizas.
MAT 22:23 Dat seimdei, sam dem lida blo da Zuwislo uda kole demplaselp Sadusi i bin kam de po Zizas. Dempla no bilib God go meke ol ded pipol kamlaipgen. Dempla i bin trai po trike em, so dempla go kuestin em,
MAT 22:24 ‘Tisa, Mozes i bin spik, “Ip man i bin maret ane em i ded nogad pikinini, wel da bala blo em mas maret da widooman solong demtu go meke pikinini ane da pikinini i gobi blo da ded bala tu.”
MAT 22:25 I bin gad seben bala. Dat bigbala i bin maret bat nogad pikinini ane em bin ded. So da sekan bala i bin maret da widooman.
MAT 22:26 Dis bala i bin ded tu nogad pikinini. Dat oman i bin maret po da nada bala. Da seimting i bin apen tu po em ane ol dem nada po bala wea dat oman i bin maret.
MAT 22:27 Den apta nau, dat oman i bin ded.
MAT 22:28 So yu spik po mipla, wen dat taim i go kam wen ebri pipol i go gedap laipwan gen prom ded, em gobi oman blo uda, bikoz em i bin oman blo ebridem seben bala?’
MAT 22:29 Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Yupla no sabe wanem dem wod blo God i spik. Yupla tok rongwei ane yupla no sabe dat paua blo God.
MAT 22:30 Wen ebribodi go kambaigen laip, dempla nogo maret. Dempla gobi seimkain wase dem einzel wea eben.
MAT 22:31 ‘Ane aukam yupla tingk ebridem ded pipol i kan gedap laipwan gen prom ded? Yupla bin rid wanem Baibol i bin spik a? God bin spik po Mozes diskain,
MAT 22:32 “Ai da God blo Eibram, Aizak ane Zekop.” So God em i God blo ol laip pipol. Em i no God blo ol dem dedwan.’
MAT 22:33 Wen dem bigmob pipol i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin nadakain atzamp.
MAT 22:34 Wen dem Parasi i bin lisen dat dem Sadusi i bin gad no ansa po Zizas, dempla i bin meke dempla oun kuestin po askem.
MAT 22:35 Wan prom dempla i bin smatman blo Zuwislo, so em i bin trai po trike Zizas lo dis kuestin:
MAT 22:36 ‘Tisa, wanem da nambawan lo blo Mozes prom dem lo blo em?’
MAT 22:37 Zizas i bin ansa, ‘Yupla mas labe da AntapGod wea olgeda at blo yupla, ane olgeda laip blo yupla, ane olgeda sens blo yupla.
MAT 22:38 Diswan i da prapa pas lo ane da mein lo tu.
MAT 22:39 Da sekan lo i prapa impotant wase da pas lo: “Labe kantriman blo yupla wiskain yupla labe yuplaselp.”
MAT 22:40 Ol dem lo blo Mozes ane dem wod blo dem spesilmesizman blo God i bin kamaut prom dis tu lo blo God ya nau.’
MAT 22:41 Wen dem Parasi i bin plenti de raun lo Zizas, Zizas i bin aske dempla:
MAT 22:42 ‘Yupla tingk uda, i da Promiswan uda God i go sane kam, ane em i boi blo uda?’ Dempla i bin ansa, ‘Em i boi blo King Deibid.’
MAT 22:43 Den Zizas i bin spik, ‘So aukam da OliSpirit i bin spik po Deibid insaid tot blo em po kole da Promiswan uda God i go sanem, BosLod? King Deibid i bin spik:
MAT 22:44 “Da AntapGod i bin spik po da BosLod blo mi, Sidaun ya wea raitansaid blo mi, da ples blo ona, antil ai go pute dem enami blo yu andanit kontrol blo yu.”
MAT 22:45 Ip King Deibid bin kole da Promiswan uda God i sanem kam, BosLod, den auken da Promiswan bi boi blo em? Nono, i kan!’
MAT 22:46 Nobodi i bin gad ansa po em. So dempla no bin gad no kuestin po askem gen.
MAT 23:1 Den Zizas i bin spik po dem bigmob pipol ane dem klostuman blo em,
MAT 23:2 ‘Dem Zuwislotisa ane dem Parasi prapa sabebaut tising blo Mozeslo.
MAT 23:3 So yupla stap kuaiat ane lisen po wanem dempla i tise yupla ane mekem. Bat no mekem wanem dempla i mekem, bikoz dempla i spik wan ting bat meke nadating.
MAT 23:4 Yupla sabe. Dempla meke dem Zuwislo prapa ad po yupla, ane wen yupla nid elp dempla no tingbaut po elpe yupla.
MAT 23:5 ‘Dempla meke olkain samting solong ol pipol i go tekenotis lo dempla wase dempla prapa impotant man. Dempla were plas kout wea i prapa long, ane taite big strap wea pored blo dempla wea ol i bin raite sam Baibol wod.
MAT 23:6 Ane wen i gad pati, dempla mas sidaun po kaikai lo da mein teibol, ane wen i gad miting lo zuwispreaus, dempla mas sidaun lo dem prapa spesil sit blo ona.
MAT 23:7 Wen dempla i go po wagbaut go eniwei ane mite ol pipol, dempla wande dem pipol po rispekt dempla ane kole dempla “Tisa”.
MAT 23:8 ‘So yupla lisen po mi nau, no lete nobodi kole yupla “Tisa”, bikoz yupla ebriwan i bala ane sisi. Da wan tisa blo yupla i de antap lo eben.
MAT 23:9 Ane no kole nobodi ya lo ert “PapaGod”, bikoz yupla mata gad wan PapaGod ane em de antap lo eben.
MAT 23:10 No lete nobodi kole yupla “Bos”, bikoz i mata gad wan bos, ane em i da Promiswan uda God i sanem.
MAT 23:11 Uda man i go lisen ane mata meke wok po enibodi, em gobi da nambawan man.
MAT 23:12 Bat ip yu meke yuselp nambawan man, den yu go kam da nambalas wan. Yu mas ambol yuselp, den God i go meke yu nambawan.
MAT 23:13 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla stape dempla prom go insaid po da ples wea God i go ruloba ebribodi. Yupla nogo go insaid dat ples de antap.
MAT 23:15 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla go prapa longwei ane krose solwata go po dem nada kantri po meke mata wan man po bilib dem rong tising blo yupla. Wen yupla i kip mekem diskain, yupla meke dat man monugud den yuplaselp ane em go ban insaid el seimkain wase yupla.
MAT 23:16 ‘I gobi prapa nugud po yupla dem blain lida. Yupla bin spik, “Ip enibodi i meke promis ane yuze neim blo da Tempol blo God po baigemap emselp, wel em ken broke dat promis.” Bat den yupla spik, “Ip enibodi i meke promis ane yuze neim blo dem gold de insaid lo da Tempol, wel em kan broke dat promis.”
MAT 23:17 Yupla ol apsens blain pipol! Dat gold de insaid i mospesil den da Tempol a? No! Dat Tempol nau i meke da gold spesil.
MAT 23:18 Ane yupla bin spik diskain tu, “Ip enibodi i meke promis ane yuze neim blo da olta wea i blo meke opring po baigemap emselp insaid lo dat preaus, wel em ken broke da promis. Bat ip em i yuze neim blo dem opring wea ol bin putem antap lo dat olta, wel em kan broke dat promis.”
MAT 23:19 Yupla prapa blain! Dat opring wea ol putem antap lo olta i mospesil den da olta a? No! Dat olta nau i meke da opring spesil.
MAT 23:20 Bikoz wen yu meke promis ane kole neim blo da olta, yu wantaim kole neim blo demting de antap lo da olta tu.
MAT 23:21 Ane wen yu meke promis ane kole neim blo da Tempol, yu wantaim kole neim blo God tu, uda i stap de insaid lo da Tempol.
MAT 23:22 Ane wen yu meke promis ane kole neim blo eben, dasmin yu kole neim blo da spesil tron ane God tu, uda i sidaun lo dat spesil tron.
MAT 23:23 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla tise dem pipol prapa smol samting, wase gibe pat blo ebri smol samting blo dempla po opring. Bat yupla no tise dem pipol baut da prapa impotant ting blo dem lo, wase tise dempla baut gudwei, sorewei, ane bilib. I gud yupla i bin tise dempla po gibe pat samting blo dempla po opring. Bat yupla mas tise dempla baut dem prapa impotant lo tu.
MAT 23:24 Yupla prapa ol blain lida! Opene yupla ai! Yupla tumas woribaut dem smolsmol lo, bat yupla no woribaut dat prapa impotant lo.
MAT 23:25 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla prapa kline kap ane pleit blo yupla, ane meke yuplaselp prapa klin. Bat insaid, yupla prapa nugud, prapa gridi ane dati.
MAT 23:26 Yupla Parasi, yupla ebriwan i blain! Ip insaid blo yupla i klin den da ausaid blo yupla i go klin tu.
MAT 23:27 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Yupla wase greib wea dem oman i pute ol nais plaua po mekem luk nais. Bat de andanit ol bon ane olkain ratan bodipat i leidaun.
MAT 23:28 Yupla trai meke yuplaselp luk rait ane stret ausaid po dem pipol, bat insaid yupla prapa tupes ane gad ol prapa nugudwei.
MAT 23:29 ‘I gobi prapa nugud po yupla Zuwislotisa ane yupla Parasi. Yupla prapa tupes! Prapa longtaim de pas, dem longtaim ate blo yupla i bin kile dem spesilmesizman ane nau yupla meke tumston blo dem spesilmesizman. Ane dem longtaim ate blo yupla i bin kile dem bipotaim pipol blo God ane nau yupla meke dem beriolples blo dempla prapa nais lo ol onament ane ol nais plaua po kabarap.
MAT 23:30 Den yupla i bin spik, “Ip mipla i bin de, mipla no bin zoin po kile dem spesilmesizman blo God.”
MAT 23:31 ‘Wen yupla tok diskain, dasmin yupla gri dem prapa longtaim ate blo yupla i bin kile dem spesilmesizman blo God.
MAT 23:32 Maitbi yupla mas pole demwei blo dem ate ane go kile ol dem spesilmesizman blo God.
MAT 23:33 Dem ate blo yupla i bin wase sneik, ane yupla tu i wase sneik. Ai spik po yupla tru. Yupla kan ranwei prom da big paia blo el.
MAT 23:34 ‘Ai go sane ol spesilmesizman ane ol smatman ane ol tisa blo lo blo God po yupla. Yupla i go kile sam prom dempla, ane go neile sam lo kros, ane go ploke sam lo wip lo dem zuwispreaus, ane yupla go apte sam prom wan siti go po nada siti.
MAT 23:35 Prom de nau God i go panse yupla. Em go peibaik prom dat taim wea ate blo yupla i bin kile dem prapa longtaim tru biliba blo God, prom dat rait ane stret Eibol, ane Zakaraia uda i bin boi blo Barekaia. Yupla ate bin kile Zakaraia de insaid da Tempol, midel wea da olta ane da Seramoni eria.
MAT 23:36 Ai spik trutok po yupla, God i go panse yupla, dem pipol blo tidei, po kile ol dem prapa longtaim pipol blo God.’
MAT 23:37 Apta nau, Zizas i bin spik, ‘Zarusalem, a Zarusalem! Yupla ebridem pipol blo Zarusalem bin ebritaim kile dem spesilmesizman blo God ane yupla bin stone dem spesilmesizman wea God i bin sanem kam po yupla. Aumas taim ai bin trai po kese yupla klostu wase mama paul i kese dem pikinini blo em andanit lo wing, bat yupla no bin lete mi.
MAT 23:38 So yupla luk nau, God i kamaut prom aus blo em nau, libe da Tempol empti.
MAT 23:39 Ai spik po yupla tru, yupla nogo luk mi gen antil yupla i go spik, “Blese dis Promiswan ya uda i bin kam lo neim blo da AntapGod!” ’
MAT 24:1 Wen Zizas ane ol klostuman blo em i bin libe da Tempol eria, dem klostuman i bin spik po Zizas diskain, ‘Yu luk ol dem bilding ane dis Tempol ya?’
MAT 24:2 Den Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, wa yupla luk ebridem bilding ya, a? Dempla ebriwan go smas, i nogo gad no wan ston i go stap antap lo nada ston!’
MAT 24:3 Prom de, Zizas ane ol klostuman blo em i bin go po Maunt Olibtri wea i gad gadan blo ol olibtri. Wen ol i bin sidaun de lo dat il, dempla wase da Tempol gobaik. Dempla bin kam po Zizas ane askem, ‘Wattaim i go apen? Ane i go gad eni sain po soem dat yu ya kambaik ane wen dis wold i go pinis?’
MAT 24:4 Zizas i bin spik baik, ‘No lete nobodi trike yupla.
MAT 24:5 Bikoz plenti pipol i go spik diskain ya, “Ai nau da Promiswan uda God i go sanem.” Plenti pipol i go bilib prom dempla tu.
MAT 24:6 Ane wen yupla lisenbaut ol bigpait, dat ebriwei ol i pait, yupla no prait bikoz demting mas kam. Bat da wold i nogo pinis yet.
MAT 24:7 Bipo da pinistaim go kam, ol nada kantri go pait gense nada kantri, ane i go gad ertseik lo ebri eria blo da wold, ane prapa plenti pipol i go anggre ebriwea raun lo da wold tu.
MAT 24:8 Bat demting wea i go apen, demwan i mata da stat blo da trabol de kam biain.
MAT 24:9 ‘Ane wen da trabol i go kam, demwan uda i blo mi, dempla i go kese yupla ane teke yupla go po kot. Ane ol i go paine olkain polt lo yupla bikoz yupla i blo mi. Den ol i go kile yupla.
MAT 24:10 Plenti pipol i go tanewei prom mi, ol pren go eite wananada, ane go teke pren blo dempla po kot.
MAT 24:11 Ane plenti ol laimesizman i go kamaut ane trike ol plenti pipol.
MAT 24:12 Dempla i go meke dem pipol meke ol monugud samting, ane i go meke ebri pipol nomo gad lab.
MAT 24:13 Bat demwan uda i go mata stap gad strong bilib lo mi, dempla gobi seib.
MAT 24:14 Ane wen ebri pipol wea ol kantri lo da wold i go lisenbaut da Gudniuz blo God, den ai go kambaigen.’
MAT 24:15 Zizas em i spik diskain, ‘Dat taim i go kam wen yupla i go luk dat prapa nugud samting stanap insaid lo da Oli Tempol, dis seimting nau wanem Daniel da spesilmesizman blo God i bin tokbaut. Yupla uda ride diswan mas prapa sabe mining blo dem wod ai spik.
MAT 24:16 Ane wen yupla blo Zudia i go luk dat nugud samting, yupla ebriwan i go stretwei ranwei prom Zudia go antap po dem ilkantri.
MAT 24:17 Ip enibodi i sidaun ausaid lo aus blo em, wel em mas nogo insaid po paikap ol samting blo em. Em mas stretwei ranwei prom de go.
MAT 24:18 Ane i go po demwan tu uda i wok lo gadan blo em. Em mas nogo aus pas po teke kout blo em.
MAT 24:19 Lo dat taim bambai, i gobi prapa nugud po dem oman uda pamle ane ol mama uda i gad beibi.
MAT 24:20 Bat prea ane aske God po dat taim wen yupla i go ranwei go po dem ilkantri, aske em po no mekem lo koltaim o lo Sabatdei.
MAT 24:21 Dis trabol, i no wase dem trabol wea dis wold i bin luk bipo. Dis trabol i gobi prapa nadakain monugud wea dis wold i no bin luk bipo, ane nogo luk gen.
MAT 24:22 Ip God nogo stape dis trabol, i nogo gad nobodi lept. Bat God i sabe. Em mata go meke dis trabol go po sotwail, bikoz em bin pinis suze ol pipol blo em.
MAT 24:23 ‘Ane wen dat taim i go kam, sam pipol i go spik, “Luk, da Promiswan ya”, o “luk, em de”. Wen dempla go tok demkain no lisen ane bilib dempla.
MAT 24:24 Ol lai Promiswan ane ol laimesizman i go kamap. Ane dempla go meke olkain gudsain ane spesil gudsamting, ane plenti pipol i go tekenotis lo dempla. Dempla go trai po tane dem pipol uda bilib lo God gowei prom God.
MAT 24:25 Yupla i bin lisen prapa gud po demting ya ai bin spik! Bikoz demwan ol woning po yupla. So yupla lugaut nau.
MAT 24:26 ‘So ip sambodi spik diskain, “Luk, da Promiswan de ausaid lo ples wea i nogad man”, no wori po go de po luk. O “Luk, da Promiswan em de aid insaid lo dat aus”, no bilib em.
MAT 24:27 Bikoz wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, i gobi demkain wase laitning i laitap ebri pat blo da skai.
MAT 24:28 Yumpla sabe wen ol solwata pizin i kam tugeda, i mas gad ded pis de leidaun. Wen yupla luk ol diskainting i apen, den yupla sabe da taim blo mi i klostu po kam.’
MAT 24:29 Zizas i kip spik, ‘Stretwei apta dem dei blo trabol da san i go kam dak, ane da mun nomo go gibe lait, dem sta go poldaun prom skai, ane ebridem strong samting blo skai i go seik.
MAT 24:30 Den apta demting i bin apen, ebribodi i go luk mi da Truwan blo Man kamaut lo eben, ane ebri pipol blo ebri kantri i go mata base bigkrai, ol go mata sorewan krai. Ol go luk mi da Truwan blo Man i go kam lo klaud blo eben ane kam lo nadakain sainilait prom paua blo God.
MAT 24:31 Ane wen dat trampat i go blou nadakain adwan, ol einzel i go go prom nada end, tu nada end blo eben ane ert, ane go teke dem pipol wea God i bin suzem kam tugeda.’
MAT 24:32 Den Zizas i kip tok, ‘Wel yupla tingbaut nau, wen yupla luk ol niu sut i kamaut prom pigtri, yupla sabe i klostu po nowestaim nau.
MAT 24:33 Seimkain. Wen yupla go luk ebri demting wea ai bin eksplein po yupla i apen, yupla go sabe da taim blo mi da Truwan blo Man po kambaigen, i prapa klostu nau.
MAT 24:34 Ai spik trutok po yupla, ebriwan blo distaim ya nau ol nogo ded. Ol go luk demting i go apen.
MAT 24:35 Ane eben ane ert i go pinis, bat wod blo mi i kan neba pinis.
MAT 24:36 ‘Bat nobodi i sabe wattaim ol demting i go apen. Iben mi ane dem einzel de antap lo eben i no sabe. Mata PapaGod blo mi de antap lo eben i sabe.
MAT 24:37 ‘Ane wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, i gobi demkain wase dat taim blo Noa.
MAT 24:38 Bipo da big pladwata i bin kam, dem pipol i bin meke ol big maretpati, ol big kaikai ane big dringkap, spakap. Dempla i bin meke demkain raitap po da taim wen Noa i bin go insaid po da bot blo em.
MAT 24:39 Dem pipol no bin gede woning, ane dempla i no bin sabe wanem go apen antil da big pladwata i bin kam ane wase dempla ebriwan go. Wa, dat taim wen ai da Truwan blo Man i go kambaigen, plenti pipol i go mekem seimkain.
MAT 24:40 ‘Tu man i go wok ausaid lo gadan. Dem einzel i go kam ane teke wan ane libe da nadawan biain.
MAT 24:41 Tu oman i go graine wit po meke plaua. Dem einzel i go kam ane teke wan ane libe da nadawan biain.
MAT 24:42 ‘So yupla mas ebritaim redi, bikoz yupla no sabe wattaim ai go kambaigen.
MAT 24:43 Bat sabe diswan. Ip bos blo wan aus i prapa sabe wattaim da stilaman i go kam po stil lo aus blo em, em nogo slip. Em go weit po em. Em go meikso da stilaman nogo stile ol samting prom aus blo em.
MAT 24:44 Seimkain. Yupla mas redi ebritaim, bikoz yupla no sabe wattaim ai da Truwan blo Man i go kambaik.
MAT 24:45 ‘Yupla tingbaut. Wotip i gad wan smat ane gudwokman. Dat bos i go putem po lukapta dem nada wokman ane pamle blo em wen da bos i gowei.
MAT 24:46 Ip da bos i kambaik ane luk da wokman i bin meke demting wea em bin spik po em po mekem, den da bos i go gibe em riwod.
MAT 24:47 Ai spik trutok po yupla. Bikoz em bin lisen ane meke demting wea da bos i bin spik em po mekem, da bos blo em i go prapa trasem nau, ane go meke em po lugaut ebridem samting blo em.
MAT 24:48 Bat ip dat wokman i nugudman ane tingk da bos i go gowei po longtaim,
MAT 24:49 em i go ane paite dem nada wokman, ane em i kaikai ane dringk lo dem nada pipol uda i drongk.
MAT 24:50 Wail dempla i stil pati, da bos i kambaik ane paine dempla.
MAT 24:51 Dat bos i go prapa panse dat wokman ane em go sanem go wea ol dem tupes pipol i stap. Wea dat ples, dempla i go pile nadakain nugud pein ane go krai ane graine tit blo dempla lo pein.’
MAT 25:1 Den Zizas bin yan dis stori wea i gad mining. Em spik, ‘Dat taim wen God i go ruloba ebribodi, i gobi demkain wase ten gel uda i teke lamp blo dempla ane tekop go po mite da man uda i blo maret.
MAT 25:2 Paib gel i bin smat ane dem nada paib i bin stupit.
MAT 25:3 Dem paib stupitwan i no bin kare ekstra oil po lamp blo dempla,
MAT 25:4 bat dem smatwan i bin kare ekstra oil po lamp blo dempla.
MAT 25:5 Wen dempla i bin kese dat ples wea dempla i go mite da man uda i blo maret, em no bin de yet bikoz em i bin leit. So dempla i bin mata leidaun de ane slip.
MAT 25:6 ‘Wen i bin kese midelnait, sambodi i bin ala diskain, “Da man uda i blo maret, em ya kam nau. Yupla kam ane mite em.”
MAT 25:7 ‘Den dem gel i bin gedap ane laite lamp blo dempla.
MAT 25:8 Bat dem lamp blo dem paib stupitwan i bin go po aut, bikoz dempla no bin kare ekstra oil po pilemapem gen. So dempla i bin aske dem nadawan po oil.
MAT 25:9 ‘Bat dem smatwan i bin spik po dempla diskain, “Nono! Ip mipla i go gibe yupla sam prom mipla, mipla go ranaut tu. So yupla mata go ane baie oil po yuplaselp.”
MAT 25:10 ‘Wen dempla i bin go po baie oil, da man uda i blo maret i bin kam de, ane dem paib smatwan uda i bin de redi, dempla i bin go wantaim lo em, go insaid po da maret kaikai, den da doa i bin lok.
MAT 25:11 Apta nau, dem paib stupitwan i bin kam de ane ala diskain, “Bos! Bos! Lete mipla go insaid!”
MAT 25:12 ‘Bat da bos i bin spik diskain, “Nono! Ai no sabe yupla!”
MAT 25:13 ‘So yupla lisen nau. Yupla mas ebritaim redi bikoz yupla no sabe wattaim da taim blo mi po kambaigen.’
MAT 25:14 Zizas i spik gen, ‘Dat ples wea God i go ruloba ebribodi i wase wen bos blo aus i gowei po nada kantri. Bat bipo em go, em i singaut tri wokman blo em ane spik po dempla po lukapta sam dem mani blo em.
MAT 25:15 Em bin gibe $5,000 po wan wokman bikoz em i sabe em i prapa sabe wiskain po lugaut mani. Em bin gibe da nadawan $2,000, bikoz em i sabe lelbet wiskain po lugaut mani. Den em bin gibe da laswan $1,000, bikoz em no sabe prapa wiskain po lugaut mani. Den em i bin gowei.
MAT 25:16 ‘Dat wokman uda i bin gad $5,000, em bin go kuikwan ane meke biznis wea dat mani. Em bin meke nada $5,000 antap lo da pas $5,000.
MAT 25:17 Seimkain tu po da namba tu wokman uda i bin gad $2,000. Em bin go kuikwan ane meke biznis wea da mani. Em bin meke nada $2,000 antap lo da pas $2,000.
MAT 25:18 Bat da namba tri wokman uda i bin gad $1,000, em i bin teke da mani go, digine oll ane berem.
MAT 25:19 ‘Apta nau, da bos i bin kambaigen ane aske dempla wanem dempla i bin mekem lo dem mani.
MAT 25:20 Dat wokman uda i bin gad $5,000, em i bin kam ane spik, “Yu bin gibe mi $5,000. Ai bin go meke biznis ane nau ai bin meke nada $5,000 antap.”
MAT 25:21 ‘So da bos i bin spik po em, “Yu bin meke prapa gudting ane yu prapa sabe po meke ol smol samting kam big. Nau, ai prapa trase yu. Yu go lugaut ol prapa big samting nau blo mi. So nau kam, yumi go meke pisting.”
MAT 25:22 ‘Den da wokman uda i bin gad $2,000, em i bin kam ane spik, “Bos, yu bin gibe mi $2,000. Ai bin go ane meke biznis ane nau ai bin meke nada $2,000 antap.”
MAT 25:23 ‘Den da bos i bin spik dem seimtok po em wanem em bin spik po da pas wokman.
MAT 25:24 ‘So nau da wokman uda i bin gad $1,000, em i bin kam ane spik, “Bos, ai sabe yu prapa adman ane yu ken teke eni gadan kaikai yu wandem prom eniwea, nomata yu no bin meke adwok po plante demting.
MAT 25:25 Ai bin prait, daswai ai bin go ane aide mani blo yu insaid lo graun, ane dat mani i ya.”
MAT 25:26 ‘Bat da bos i bin spik, “Yu prapa nugud leizi wokman. Yu bin sabe ai prapa adman ane yu bin prapa tekenotis wei blo mi wanem ai mekem.
MAT 25:27 Mobeta yu bin pute da mani insaid lo baingk so wen ai kambaigen, yu go gibe mi ekstra mani da baingk i go putem insaid.”
MAT 25:28 ‘So da bos i bin spik po dem nada wokman po tekemaut mani prom em ane gibem po da wokman uda i gad $10,000.
MAT 25:29 Enibodi uda i yuze dem samting wanem dempla gad lo gudwei, dempla i go gede nadakain plenti mo dat seim samting. Bat demwan uda i go mata kipe dem samting po demplaselp, dempla i go luze ebriting.
MAT 25:30 Den da bos i bin spik, “Sake dis nugud wokman ausaid lo dak wea dem pipol i krai ane graine tit blo dempla lo pein.” ’
MAT 25:31 Zizas bin kip tok, ‘Wen da Truwan blo Man i go kam gen lo nadakain brait sainilait ane da paua blo em, ane ebridem einzel blo em i go kam tu lo em, den em i go sidaun king lo dat spesil tron blo em po zaze ebri pipol.
MAT 25:32 Ane ebri pipol blo da wold i go stanap de prant lo em. Em go mekem demkain wase da man uda i bos blo dem sip i separeit dem sip prom dem gout. Em go separeit ebri pipol demkain meke tu grup.
MAT 25:33 Em go pute dem nugudwan lo leptansaid blo em ane dem gudwan lo raitansaid blo em.
MAT 25:34 ‘Den em go spik po dempla wea da raitansaid, “Kam, PapaGod blo mi i bin pinis blese yupla. Kam ane stap lo dat ples wea God i ruloba ebribodi wea em i bin pinis mekem de prapa longtaim pas wen em i bin meke da wold.
MAT 25:35 Bikoz wen ai bin anggre, yupla bin gibe mi kaikai. Wen ai bin tasti yupla bin gibe mi wata. Ai bin streinza lo kantri blo yupla bat yupla no bin luk mi wansaid. Yupla i bin teke mi go insaid po aus blo yupla.
MAT 25:36 Ai bin neket ane yupla i bin gibe mi klos po werem. Ai bin sik ane yupla bin lukapta mi ane wen ai bin insaid zeilaus yupla bin kam ane bizit mi.”
MAT 25:37 ‘Den dem rait ane stret pipol blo God i go ansa, “BosLod, wea mipla bin luk yu anggre ane gibe yu kaikai? Wea mipla bin luk yu tasti ane gibe yu wata?
MAT 25:38 Wea mipla bin luk yu streinza lo kantri blo mipla ane teke yu kam insaid po aus blo mipla? Wea mipla bin luk yu neket ane gibe yu klos po werem?
MAT 25:39 Ane wea mipla bin luk yu sik o insaid zeilaus ane bin lukapta yu o bizit yu?”
MAT 25:40 ‘Den da king i go spik po dempla, “Ai spik trutok po yupla, wen yupla i bin meke wok elpe ol nada louklas pamle blo mi, yupla i bin mekem po mi tu!”
MAT 25:41 ‘Den da king i go spik diskain po dem pipol uda i stanap lo leptansaid blo em. “Gowei prom mi. God i go panse yupla. Yupla go ban insaid lo da big paia blo el, dat paia blo el nau wea God i bin mekem po Satana ane ebridem nugudspirit blo em.
MAT 25:42 Bikoz wen ai bin anggre yupla no bin gibe mi kaikai. Ai bin tasti ane yupla no bin gibe mi wata.
MAT 25:43 Ai bin streinza lo kantri blo yupla bat yupla bin luk mi wansaid ane yupla no bin teke mi go insaid po aus blo yupla. Ai bin neket ane yupla no bin gibe mi klos po werem. Ai bin sik ane insaid zeilaus ane yupla no bin lugaut mi o kam ane bizit mi.”
MAT 25:44 ‘Den dem pipol i go ansa, “BosLod, wea mipla bin luk yu anggre o tasti? Wea mipla bin luk yu streinza lo kantri blo mipla? Ane wea mipla bin luk yu neket o sik o insaid zeilaus ane no kam elpe yu?”
MAT 25:45 ‘Den da king i go ansa, “Ai spik trutok po yupla, wen yupla no bin elpe eni dem louklas bala ane sisi blo mi ya, wa, dasmin yupla no bin elpe mi tu.”
MAT 25:46 ‘So nau God i go panse dempla poeba. Bat dem rait ane stret pipol blo God i go mata gede longlaip poeba.’
MAT 26:1 Apta wen Zizas i bin pinis yan po dempla ebriting, em bin spik diskain po dem klostuman blo em,
MAT 26:2 ‘Yupla sabe, wea tu deitaim i go gad da Pasoba Pestabol. Lo dat seimdei nau, mi dat Truwan blo Man, ol go sele mi po dem enami blo mi, ane dempla i go neile mi lo kros po ded.’
MAT 26:3 Dat seimtaim nau, dem edprist ane dem nada Zuwiselda i bin gad miting de lo aus blo Kaiapas da bosprist,
MAT 26:4 ane dempla i bin tokbaut wiskain dempla i go paine kuaiatwei po kese Zizas ane kile em.
MAT 26:5 Dempla i bin gri, ‘Yumpla kan meke disting wen i gad da Pasoba Pestabol, bikoz prapa plenti pipol i gobi de, ane yumpla prapa sabe dem pipol i prapa laik Zizas. Ip yumpla i go meke samting po em de, dem pipol i go meke big trabol po yumpla.’
MAT 26:6 Zizas ane dem klostuman blo em i bin de lo biliz blo Betani lo aus blo Saiman. Dat man i bin gad nugud skindiziz.
MAT 26:7 Wen i bin sapataim dempla i bin kaikai de. Wan oman i bin kare wan prapa plas stonbotol wea i gad prapa dia sentoil insaid ane i gad prapa naissmel. Em bin kam ane sake sentoil antap lo ed blo Zizas wail Zizas i bin kaikai.
MAT 26:8 Wen dem klostuman i bin luk wanem dat oman i bin mekem po Zizas, dempla i bin wail po em. Dempla i bin spik, ‘Aukam em bin weiste dia sentoil diskain?
MAT 26:9 Em ken selem ane meke plenti mani ane gibe dem mani po dem poapipol!’
MAT 26:10 Zizas i bin sabe wanem dempla i bin tingbaut, so em spik, ‘Wanem yupla graule dis oman po? Em i bin meke prapa nais samting ya po mi.
MAT 26:11 Dem poapipol i gobi ebritaim lo yupla, bat ai mata gobi ya lo yupla po sotwail.
MAT 26:12 Wanem dis oman ya i bin mekem, sake oil antap lo mi, em bin meke bodi blo mi redi po go greib.
MAT 26:13 Ai spik trutok po yupla, ebriwea raun da wold lo ebri kantri wea dempla i go rid da Gudniuz blo mi, wa, dempla i go rid dis stori ya blo dis oman wanem em i bin mekem po mi. Ane dempla i nogo piged em.’
MAT 26:14 Den apta, wan prom dem tuelb klostuman blo Zizas, neim Zudas blo Iskara, i bin go ane tok lo dem edprist,
MAT 26:15 ane aske dempla, ‘Ip ai go sele Zizas po yupla, wanem yupla i go pei mi?’ So dem edprist i bin gibe Zudas tati koin blo silba.
MAT 26:16 Apta nau Zudas i bin weit po da raittaim po sele Zizas po dempla.
MAT 26:17 Wen i bin pas dei blo da pestabol wea i kolem diskain, “Bred i nogad yis”, dem klostuman blo Zizas i bin kam ane askem diskain, ‘Wea yu wande mipla po go meke sapa redi blo da Pasoba Pisting?’
MAT 26:18 Zizas i bin ansa, ‘Yupla go insaid taun, ane de yupla go paine wan man. Yupla spik diskain po em, “Tisa blo mipla, em ya nau ane em bin sane mipla kam po spik yu em wande kaikai da Pasoba Pisting tugeda lo dem klostuman blo em lo aus blo yu.” ’
MAT 26:19 So dem klostuman blo Zizas i bin mekem wanem Zizas i bin spik dempla po mekem. Dempla i bin go de ane meke ebriting redi po da sapa blo da Pasoba Pisting.
MAT 26:20 Wen i bin klostu po sapataim nau, Zizas ane dem klostuman blo em i bin go sidaun wea da teibol.
MAT 26:21 Wail dempla i bin kaikai de, Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, i gad sambodi ya midel lo yumpla uda i go sele mi po dem pipol uda go kile mi.’
MAT 26:22 Wen dem klostuman i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin pil nadakain sore po em. So wan wan prom dempla i bin spik diskain baigen po em, ‘BosLod i no mi a?’
MAT 26:23 Em ansa, ‘Da wan uda go sele mi em i da wan uda i bin soke em kaikai wea boul ya seimtaim wase mi.
MAT 26:24 Ai da Truwan blo Man wea God i bin sanem, ai mas ded. Wa, God i bin spik diskain insaid lo Baibol. Bat i gobi prapa nugud po dat man uda i go sele mi, da Truwan blo Man po ded. I bin mobeta po dat man no bin bon!’
MAT 26:25 Den Zudas i bin spik po Zizas, ‘Tisa, diswan mi a?’ Zizas i bin spik baik po em, ‘Yu ask yuselp!’
MAT 26:26 Wail dempla i bin stil kaikai, Zizas i bin teke sam bred ane eso God po da bred. Den em bin brokem ane gibem po dem klostuman blo em ane spik diskain, ‘Tekem ane kaikai. Diswan i bodi blo mi.’
MAT 26:27 Den em bin teke da kap blo wain ane eso God po da kap blo wain, den gibem po dem klostuman blo em ane spik diskain, ‘Dringk lelbet wain ya prom dis kap ebriwan yupla.
MAT 26:28 Diswan blad blo mi wea God i meke niu strong griment bituin em ane prapa nadakain plenti pipol. Ane dis blad i go kapsaid go ausaid po dempla ane go kline dempla prom ol dem nugudwei blo dempla.
MAT 26:29 Ai spik po yupla tru. Ai nogo dringk diskain wain ya lo yupla gen, antil dat dei wen PapaGod blo mi de antap lo eben i go ruloba ebribodi. Den ai go dringk niu wain lo yupla lo dat niuples.’
MAT 26:30 Apta wen Zizas i bin pinis tok, dempla bin sing da las sing blo da Pasoba Pisting, den dempla i bin go po Maunt Olibtri.
MAT 26:31 Den Zizas i spik po dempla, ‘Wen i go naittaim, yupla i go ranwei prom mi, libe mi maiselp. Baibol i bin spik: “God i go kile da bos blo dem sip, ane dem sip i go ranwei.”
MAT 26:32 Bat apta wen ai go gedap laipwan gen, ai go go pas po Galali. Ai go mite yupla de.’
MAT 26:33 Den Pita i spik, ‘Mait ebridem nada klostuman ya blo yu i go ranwei prom yu. Bat no mi. Ai nogo ranwei prom yu.’
MAT 26:34 Zizas i bin spik baik po Pita, ‘Ai spik trutok po yupla, tunait bipo rusta go ala, yu go spik tri taim, yu no sabe mi.’
MAT 26:35 Bat Pita i bin spik baigen po Zizas, ‘Ai prapa nogo spik demkain. Ai go ded tu lo yu!’ Ane dem nada klostuman blo Zizas i bin spik dem seimkain.
MAT 26:36 Den Zizas ane dem klostuman i bin go po Getsemani, wan gadan eria wea i gad ol plenti olibtri. Wen dempla i bin kesem de, Zizas i bin spik, ‘Yupla sidaun ya weit po mi. Ai go go de po prea.’
MAT 26:37 Em bin spik Pita ane demtu boi blo Zebadi, Zemes ane Zon po go lo em. Wen dempla i bin go, Zizas i bin stat pil nadakain nugud ane nadakain sore.
MAT 26:38 Em bin spik po demplatri, ‘Mai at i prapa nadakain ebi ya, ane i pil wase ai go ded. Yupla stap ya ane kip lugaut solong nobodi go kam.’
MAT 26:39 Den em bin wagbaut go lelbet longwei ane poldaun pesdaun lo graun ane prea diskain, ‘PapaGod, yu ken meke ebriting. Plizgar, yu ken tekemaut dis nadakain pein wea i go apen po mi. No lete mi po ded. Bat ai no wande meke ubi blo mi, ai wande meke ubi blo yu.’
MAT 26:40 Den wen em bin pinis prom prea, em bin gobaik po demtri ane paine demtri i bin slip. So em bin spik po Pita, ‘Saiman Pita, yu slip a? Aukam yu kan lugaut mi po wan aua?
MAT 26:41 No slip. Prea po meke at blo yupla strong, solong yupla nogo meke ol nugudting. Spirit blo yupla i wandem, bat bodi blo yupla i slaik!’
MAT 26:42 Den Zizas i bin libe dempla de, ane gowei gen po prea. ‘PapaGod, plizgar yu ken tekemaut dis nadakain pein wea i go apen po mi. Bat ai no wande meke ubi blo mi bat blo yu.’
MAT 26:43 Wen Zizas i bin pinis prom prea, em bin kambaik po demtri klostuman blo em ane paine dempla slip gen.
MAT 26:44 So em i bin libe dempla ane gobaigen po prea. Dis namba tri taim, em i bin prea da seim prea gen.
MAT 26:45 Den em bin gobaik ane weikemap demtri klostuman, ane em bin spik diskain po dempla, ‘Aukam yupla kan stap weik? Yupla tumas slip. Dat taim ya nau, po dat man i go sele mi da Truwan blo man po dem nugudpipol.
MAT 26:46 Gedap nau, yumpla mas go. Luk, dat man uda i go sele mi, em ya nau!’
MAT 26:47 Wail Zizas i bin stil tok po dem klostuman de, Zudas dat nada klostuman blo Zizas, i bin kamaut de lo ol bigmob pipol. Dempla i bin kare ol big sod ane big paitingstik. Dem edprist ane dem nada Zuwiselda i bin sane dempla kam.
MAT 26:48 Zudas i bin spik diskain de pas bipo dempla i bin kam de, ‘Da man uda ai go kisem, em nau i Zizas. Yupla kese em.’
MAT 26:49 So wen dempla i bin kam de Zudas i bin wagbaut go stret po Zizas ane spik diskain, ‘Alo Tisa!’ Den em bin kis Zizas.
MAT 26:50 Zizas i bin spik po Zudas, ‘Mai pren, mata meke datting wea yu bin kam po mekem.’ Den dem man i bin kese Zizas ane tekem go po kot.
MAT 26:51 Wen dempla i bin kese Zizas wan klostuman blo Zizas i bin tekemaut em sod ane kate talinga blo da sebant blo da bosprist.
MAT 26:52 Zizas i bin spik po da klostuman uda i bin kate talinga, ‘Pute da sod baik. Demwan uda i yuze sod po pait, demwan i go ded prom dem pait.
MAT 26:53 Ane ip ai wandem, ai ken spik po mai PapaGod de antap lo eben po sane tauzen tauzen blo einzel kam po elpe mi ane dempla go stretwei kam.
MAT 26:54 Bat Baibol i bin spik ol demting ya i mas apen diskain.’
MAT 26:55 Den Zizas i bin spik po dem bigmob pipol diskain, ‘Yupla kam po kese mi, kare ol sod ane big paitingstik wase ai bin kile man. Ebridei ai bin de lo da Tempol tise ol pipol de. Aukam yupla no bin kese mi de?
MAT 26:56 Bat disting mas apen po prube dem tok blo dem spesilmesizman blo God, wea ol i bin raitem insaid lo Baibol.’ Den ebridem klostuman blo Zizas i bin ranwei prom em, libe em.
MAT 26:57 Den dempla i bin teke Zizas go de po aus blo Kaiapas, da bosprist. Dem Zuwislotisa ane dem nada Zuwiselda i bin de tu.
MAT 26:58 Pita i bin pole Zizas longwei biain. Em bin go insaid da yad blo da aus blo Kaiapas. Em bin sidaun de ausaid lo dem amiman po luk wanem dempla i go mekem po Zizas.
MAT 26:59 Insaid lo dat aus, dem edprist ane ebridem memba blo da Zuwiskaunsil i bin kuestin Zizas po paindaut wanem rongting em bin mekem, solong dempla i go kile em.
MAT 26:60 Plenti pipol i bin kam ane tok laiwan baut em, bat dem edprist ane da Zuwiskaunsil i no bin lisen nating wea i bin rong lo em. Den, tu man i bin kam de
MAT 26:61 ane spik, ‘Mitu i bin lisen dis man tok diskain, “Ai ken broke da Tempol blo God ane mekem gen lo tri deitaim.” ’
MAT 26:62 Den da bosprist i bin gedap ane spik po Zizas diskain, ‘Ei yu! Yu go ansa dem tok gense yu? Wanem dis stori dem man ya i spik gense yu?’
MAT 26:63 Bat Zizas i bin spik nating. Den da bosprist i bin spik po em, ‘Mata wanwei ai ken meke yu po tok. Ai spik yu lo neim blo God, spik po mipla uda yu! Spik po mipla ip yu dat Promiswan uda God i go sanem, da Boi blo God?’
MAT 26:64 Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Das wanem yu yuselp bin spik! Bambai yupla i go luk, mi da Truwan blo Man i go sidaun wea dat ples blo ona, wea raitansaid blo God ane yupla go luk mi kambaigen daun prom God antap wea ol klaud blo eben.’
MAT 26:65 Wen da bosprist i bin lisen wanem Zizas i bin spik em bin nadakain wail, ane tere klos blo em. Em bin singaut laudwan, ‘Yupla lisen a? Dis man i bin tok ol badtok gense God ya! Yumpla no nide mo witnis! Yupla i bin lisen wiskain em tok ane em i meke emselp wase God.’
MAT 26:66 Den em bin spik po da Zuwiskaunsil, ‘Wiswei? Wanem yupla tingk?’ Dempla i singaut, ‘Mipla i bin paine em rong! Em mas ded!’
MAT 26:67 Den dem pipol i bin paite Zizas lo an blo dempla, ane spet lo pes blo em ane sam i bin slape em
MAT 26:68 ane spik, ‘Ip yu da Promiswan uda God i go sanem kam, wel spik po mipla uda i bin paite yu?’
MAT 26:69 Seimtaim nau, Pita i bin de sidaun insaid wea da yad. Wan gel sebant blo da bosprist i bin kam de po em ane spik po em diskain, ‘Yu bin pole Zizas tu, dat man prom Galali?’
MAT 26:70 Bat Pita i bin spik laiwan prant lo dem pipol diskain, ‘Ai no sabe wanem yu tokbaut.’
MAT 26:71 Den Pita i bin stanap ane wagbaut go po da geit. Wen em bin kese da geit, nada gel sebant blo da bosprist i bin luk em ane spik po ebridem man de diskain, ‘Ai bin luk yu pole Zizas, dis Nazaretman.’
MAT 26:72 Pita i bin wail nau, ane em bin spik, ‘Ai ya spik yupla tru, ai no sabe da man!’
MAT 26:73 Apta, sam dem man i bin kam po Pita ane spik, ‘Ei yu! I tru. Yu klostuman blo Zizas bikoz bois blo yu saun wase man prom Galali.’
MAT 26:74 Pita i bin spik, ‘Ai spik yu, tru God, ai no sabe dis man!’ Stretwei wen Pita i bin spik diskain, rusta i bin ala.
MAT 26:75 Pita i bin stretwei tingbaut po dat tok wea Zizas i bin spik po em, ‘Bipo rusta i go ala, yu go spik tri taim diskain yu no sabe mi.’ Pita bin nadakain sore ane em bin gowei prom de ane base nadakain bigkrai.
MAT 27:1 Elimoning neksdei, dem edprist ane ebridem Zuwiselda i bin kam tugeda po tokbaut wiskain dempla i go meke gabana prom Rom po gibe oda po kile Zizas.
MAT 27:2 So dempla i bin taiemape Zizas ane tekem go po gabana prom Rom neim Pailat.
MAT 27:3 Wen Zudas i bin luk dempla i go kile Zizas, em bin pil nadakain sore nau po Zizas bikoz em i bin da wan uda i bin sele Zizas po dempla. Em i bin seinze main blo em ane teke dem mani gobaik po dem edprist ane dem Zuwiselda.
MAT 27:4 Em tok, ‘Ai bin meke prapa nugudting. Ai bin sele dat man uda bin meke nating rong po yupla, ane nau yupla go kilem.’ Bat dempla i bin spik baik po em, ‘Aukam yu bin kam ya ane spik diskain yu bin meke nugudting? Datwan biznis blo yu, i no biznis blo mipla.’
MAT 27:5 So Zudas i bin mata sake da mani godaun de wea da Tempol, ane em bin gowei prom de ane ainge emselp.
MAT 27:6 Dem edprist i bin pikemap dem mani ane spik, ‘Lo blo yumpla i spik, yumpla no lau po pute diskain mani lo dem nada mani ya blo dis Tempol, bikoz dis mani i bin pei po man po ded.’ So dempla i bin tok po wananada wanem dempla i go mekem lo dat mani.
MAT 27:7 So dempla i bin gri po baie lan, wea graun blo em i mata klei, ane lan blo klei, dempla i go yuzem po enibodi uda i kam po bizit Zarusalem ane ded de. Diswan i gobi sematri po dem bizita.
MAT 27:8 Prom de raitap kam po tidei, dempla stil kolem Yad blo Blad.
MAT 27:9 Dis seimting nau wanem Zeramaia, da spesilmesizman blo God i bin spik lo Baibol: ‘Dem pipol blo Izrael i bin pute prais lo em, ane dat prais i bin tati silba koin.
MAT 27:10 Den apta dempla i bin teke da mani, ane baie dat lan blo klei, seimkain po wiskain da AntapGod i bin spik po mi.’
MAT 27:11 Dempla i bin teke Zizas, mekem stanap prant lo Pailat, ane Pailat i bin spik, ‘Yu spik po mi nau. Yu king blo dem Zuwispipol a?’ Zizas i bin ansa, ‘Das wanem yu yuselp bin spik.’
MAT 27:12 Wen dem edprist ane dem Zuwiselda i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin spoile em olkain, bat Zizas no bin ansa dempla baigen. Em bin stap kuaiat.
MAT 27:13 Den Pailat i bin spik po Zizas gen, ‘Yu bin lisen wanem dem pipol ya i bin spikbaut yu a?’
MAT 27:14 Bat Zizas stil no bin tok, em no bin ansa Pailat. Pailat i bin prapa atzamp aukam Zizas i no bin ansa.
MAT 27:15 Wel ebri iya, dempla meke da Pasoba Pestabol. Wen taim blo Pasoba i kam, da gabana ebritaim lete wan prizina go pri prom zeilaus. Bat ebritaim i no gabana uda i suzem, i dem pipol uda i suzem.
MAT 27:16 Dat seimtaim nau, i bin gad wan prizina, neim blo em i bin Barabas, ane em bin prapa nugudman.
MAT 27:17 Wen dempla i bin de nau lo aus blo Pailat, Pailat i bin aske dempla, ‘Uda prom dis tu prizina ya ai go letem go pri, Barabas o Zizas da Promiswan uda God i go sanem kam?’
MAT 27:18 Wel Pailat i bin sabe dem edprist ane dem lida blo dem Zuwislotisa i bin zeles Zizas, daswai dempla i bin andemoba po em.
MAT 27:19 Wail Pailat i bin sidaun de tok po dempla, oman blo em i bin sane mesiz kam po em, ane da mesiz i bin spik, ‘Yu no zaze dat gudman bikoz ai bin gad nugud drim baut em lasnait, ane ai pil nadakain sore po em.’
MAT 27:20 Bat dem edprist ane dem Zuwiselda i bin spik po dem pipol de po spik Pailat po lete Barabas go pri, ane kile Zizas.
MAT 27:21 So wen Pailat i bin aske dempla gen, ‘Uda prom demtu yupla wande ai go letem go pri?’ Dempla i bin ala, ‘Barabas!’
MAT 27:22 Den Pailat i bin spik, ‘Ip ai go lete Barabas go pri, den wanem ai go mekem lo Zizas da Promiswan?’ Ane dempla i bin ala, ‘Kilem, kilem lo kros po ded!’
MAT 27:23 Den Pailat i bin singaut, ‘Wanem po? Wanem rongting em bin mekem?’ Bat ebridem pipol i bin ala molaud diskain, ‘Kilem, kilem lo kros po ded!’
MAT 27:24 So Pailat i bin tingbaut nau. Em bin spik po emselp, ‘Ip ai go lete dis man go pri, mait dem pipol i go state big trabol.’ So em bin spik po teke boul blo wata kam, ane em bin wase an blo em pinis. Den em bin spik po ebridem pipol diskain, ‘Ai no bin wande dis man po ded, bat yupla i bin wandem, so no bleime mi po ded blo dis man. Bleime yuplaselp, bikoz yupla wande em po ded.’
MAT 27:25 Dempla i bin ala baik po Pailat diskain, ‘Wa, mipla ane ebridem pikinini blo mipla i go teke ebridem bleim po ded blo em.’
MAT 27:26 So Pailat i bin lete Barabas go pri po dem pipol, den em bin gibe oda po dem amiman blo em po ploke Zizas lo wip. Den em bin gibe Zizas go po dem Romamiman po neilem lo kros.
MAT 27:27 Prom de, dem amiman blo Pailat i bin teke Zizas go po amibarik blo dempla. Ane ol dem nada amiman bin kamaut ane stanap raitraun lo em.
MAT 27:28 Dempla i bin tekemaut klos blo em ane were red roub lo em.
MAT 27:29 Dempla i bin meke kraun prom tonibus ane putem raun lo ed blo em, ane gibe em stik lo raitan blo em wase king. Den dempla i bin nildaun prant lo em ane daunem diskain, ‘Mipla grite yu, bigbos yu, king blo ol Zuwispipol!’
MAT 27:30 Dempla i bin spet lo em, ane tekemaut stik prom em, ane plokem lo ed lo dat stik.
MAT 27:31 Apta wen dempla i bin pinis prom daunem, dempla i bin tekemaut dat roub prom em ane were klos blo em baik lo em. Den dempla i bin tekem go po neilem lo da kros po ded.
MAT 27:32 Wen dempla i bin go midel lo rod go po neile Zizas lo da kros, dempla i bin paine wan man de apwei. Neim blo em i bin Saiman ane em bin kam prom siti blo Sairini de wea Aprika. So dempla i bin meke em po kare da kros blo Zizas.
MAT 27:33 Dempla i bin teke Zizas go ausaid da siti po dat ples neim Golgota (i min ‘Skal Il’).
MAT 27:34 Wen dempla i bin kesem de, dem amiman i bin gibe em wain i bin miksem lo prapa strong mersin wea em i kan pile pein. Bat wen em i bin tesem, em no bin wande dringkem.
MAT 27:35 Den dempla i bin neilem po da kros. Apta wen dem amiman i bin neilem po da kros, dempla i bin plei dais po uda go wine dem klos blo em.
MAT 27:36 Den dempla i bin sidaun ane gadem wail em bin aing de lo da kros.
MAT 27:37 Ane i bin gad wan notisbod i gad raiting. Dempla i bin neilem wea da kros, stret antap lo ed blo Zizas, ane i spik diskain: ‘Diswan Zizas uda i king blo ol Zuwispipol
MAT 27:38 Dem amiman i bin neile tu man uda bin broke da lo wea tu kros de wea em, wan lo raitansaid blo Zizas ane nadawan lo leptansaid.
MAT 27:39 Bigmob pipol i bin wagbaut pas ane dempla i bin ala ane daune em ane seike ed blo dempla.
MAT 27:40 ‘Yu bin spik diskain, yu ken broke da Tempol ane bildem gen lo tri deitaim. Wel, ip yu spik yu Boi blo God, wel kamdaun prom da kros ane seibe yuselp.’
MAT 27:41 Dem edprist, dem Zuwislotisa ane dem nada Zuwislida i bin daune Zizas tu. Dempla i bin lap em,
MAT 27:42 ‘Em bin seibe ol nada pipol, bat em kan seibe emselp! Em spik em i king blo ol Zuwispipol! Letem kamdaun prom da kros den yumpla i go bilibe em!
MAT 27:43 Em i trase God, ane em spik em i Boi blo God. Wel, yumpla go luk ip God i go seibem.’
MAT 27:44 Ane da tu nugudman i bin spik nugudting po Zizas tu.
MAT 27:45 Wen i bin kese tuelb aklok aptanun taim, da skai i bin kam dak. I bin dak prom tuelb aklok go kese tri aklok.
MAT 27:46 Wen i bin kese tri aklok, Zizas i bin ala diskain lo langus blo em, ‘Eli, Eli, lema sabaktani?’ I min diskain ya, ‘Mai God, mai God, aukam yu bin libe mi?’
MAT 27:47 Sam pipol uda i bin stanap de, dempla i bin lisen rongwei. Dempla tot Zizas i bin ala po Ilaiza da spesilmesizman blo God.
MAT 27:48 Stretwei wan prom dempla i bin ran ane teke ripspanz, taitem lo stik, den sokem insaid lo saua wain ane putem go antap po Zizas po dringk.
MAT 27:49 Bat dem nada pipol i bin spik diskain, ‘Libe em. Yumpla go luk ip Ilaiza i go kam ane seibe em.’
MAT 27:50 Den Zizas i bin ala gen, den em nomo bin ole win.
MAT 27:51 Dat seimtaim wen Zizas i bin ded, da nadakain bigblain insaid lo da Tempol i bin brok rait midel, go prom antap raittru godaun. I bin gad ertseik ane ol ston i bin brok midel.
MAT 27:52 Ol greib blo ol pipol uda i bin bilib lo God, man ane oman uda i bin ded, i bin open, ane dempla i bin gedap laipwan gen.
MAT 27:53 Den apta wen Zizas i bin gedap laipwan gen, dem pipol i bin kamaut prom sematri blo dempla ane ol i bin go po siti blo Zarusalem ane soe demplaselp po ebribodi de.
MAT 27:54 Da sekan amiopisa blo Rom ane dem amiman uda i bin gade Zizas, dempla i bin pile dat ertseik ane dempla i bin luk ebriting wanem i bin apen. Dempla i bin spik, ‘Wa, dis man i prapa tru Boi blo God!’
MAT 27:55 Plenti oman prom Galali i bin kam tu lo Zizas po lugaut em. Dempla i bin de stanap lelbet longwei, wase em.
MAT 27:56 Midel lo dempla i bin gad Meri Magdala, Meri uda i mama blo Zemes ane Zosep, ane oman blo Zebadi uda i mama blo Zemes ane Zon.
MAT 27:57 Zosep i bin wan risman prom Aramatia. Em bin wan dem biliba blo Zizas tu. Wen i bin kam klostu po dak,
MAT 27:58 Zosep i bin go ane aske Pailat po bodi blo Zizas. So Pailat i bin gibe oda po dempla po lete em po teke da bodi.
MAT 27:59 Den Zosep i bin teke bodi blo Zizas kamdaun prom da kros ane rapem lo wan prapa long gudkaliko.
MAT 27:60 Den em bin pute bodi blo Zizas insaid lo wan keib wea i bin kabem prom ston. Den em bin role wan big ston prant lo dat keib ane em bin gowei prom de.
MAT 27:61 Meri Magdala ane nada Meri i bin de sidaun klostu wase da keib wea Zosep i bin pute bodi blo Zizas insaid.
MAT 27:62 Neksdei nau i bin Zuwis Sabatdei, ane dem edprist ane dem Parasi i bin go po luk Pailat,
MAT 27:63 ane dempla i bin spik diskain po em, ‘Bos, mipla bin tingbaut wanem dat laiman Zizas i bin spik wen em bin stil laip. Em bin spik diskain ya, “Lo namba tri dei, ai go gedap laipwan gen prom ded.”
MAT 27:64 So mipla aske yu, ip yu ken sane sam amiman blo yu go po gade dat keib po tri dei, bikoz mait dem klostuman blo Zizas i go kam ane stile bodi blo em ane go laiwan spik ol pipol, em bin gedap laipwan gen. Ip ol go mekem diskain, wel, dis lai i gobi monugud, monugud nau den dat pas lai wanem Zizas i bin spik.’
MAT 27:65 Den Pailat i bin spik, ‘Orait. Yupla teke sam amiman go ane meke dempla po prapa gade da keib.’
MAT 27:66 So dem edprist ane dem Parasi bin go wea dem amiman. Dem amiman i bin pute mak blo da gabana wea da doa po silem. Den dempla i bin libe dem amiman de po gade da keib.
MAT 28:1 Dat Zuwis Sabatdei i bin pinis nau. Prapa elimoning neksdei, Sandei, Meri Magdala ane nada Meri i bin go ausaid po luk da keib.
MAT 28:2 I bin gad nadakain big ertseik. Wan einzel blo God i bin kamdaun prom eben ane role ston prom dat doa go wansaid ane em bin sidaun de antap lo dat ston.
MAT 28:3 Dat einzel i bin nadakain saini braitwait wase laitning, ane dem klos blo em i bin nadakain wait.
MAT 28:4 Wen dem amiman uda i bin gade da keib i bin luk em, dempla i bin nadakain seik prom prait ane dempla i bin poldaun blaikaut.
MAT 28:5 Den dat einzel i bin spik po dat tu oman, ‘Yutu no prait. Ai sabe yutu bin kam po luk Zizas uda i bin ded lo kros.
MAT 28:6 Em no ya! Em bin gedap laipwan gen, seimkain wanem em bin spik i go apen. Kam, luk da ples wea bodi blo em i bin leidaun.
MAT 28:7 So yutu ariap go nau ane spik po dem klostuman blo em, em bin gedap laipwan gen, ane em de go po Galali. Go de ane yupla i go lukem de. Ai bin kam po spik yutu po spik dempla dis seimtok ya nau.’
MAT 28:8 Demtu oman i bin wantaim prait ane nadakain api tu. Demtu i bin stretwei ran kuikwan gobaik po spik dem klostuman blo Zizas wanem dat einzel i bin spik po demtu.
MAT 28:9 Wen demtu i bin ran go apwei lo rod, Zizas i bin mite demtu de ane spik po demtu, ‘Wiswei!’ Demtu i bin ran go po em ane poldaun prant lo em godaun, kese leg blo em ane wosip em.
MAT 28:10 Den Zizas i bin spik, ‘No prait! Yutu go ane spik po dem gudpren blo mi diskain, dempla mas go po Galali, ane dempla i go luk mi de.’
MAT 28:11 Apta wen demtu i bin gobaik lo wei blo demtu, sam dem amiman uda i bin gade da keib i bin gobaik po siti ane spik po dem edprist ebriting wanem i bin apen de.
MAT 28:12 So dem edprist ane dem Zuwiselda i bin gad miting po paine wei po meke dem amiman no po spik ol pipol wanem i bin apen de. So dempla i bin gibe dem amiman plenti mani po swite dempla po meke laiwan.
MAT 28:13 Dempla i bin spik po dem amiman, ‘Yupla mas spik diskain po dem pipol, “Wen mipla i bin slip, dem klostuman blo Zizas i bin kam ane teke bodi blo em.”
MAT 28:14 Bat no wori, mipla i go tok po gabana ip em go paindaut. Mipla go meke ebriting stret po yupla.’
MAT 28:15 So dem amiman i bin teke da mani ane spik dem pipol baut dat laistori, ane dat laistori i bin go ebriwea lo kantri blo dem Zuwispipol. Stil tidei dem Zuwispipol i stil tingk dem klostuman blo Zizas i bin teke bodi blo em.
MAT 28:16 Den dem leben klostuman blo Zizas i bin tekop go po dat maunten de lo Galali wea Zizas i bin spik dempla po go.
MAT 28:17 De nau, dempla i bin luk em de, ane nomata sam dempla i no bin gad prapa strong bilib, bat dempla ebriwan i bin nildaun ane wosip em!
MAT 28:18 Den Zizas i bin kam ane spik po dempla, ‘PapaGod blo mi i bin gibe mi da rait po kare ebri lo blo eben ane ert.
MAT 28:19 Ai spik po yupla nau, go po ebri kantri ane meke dempla kam klostuman blo mi. Baptaiz dempla lo neim blo God da PapaGod, ane da Boi ane da OliSpirit.
MAT 28:20 Tise dempla ebriting wanem ai bin soe yupla, po pole ebridem lo ai bin gibe yupla. Ai gobi lo yupla ebritaim antil da taim blo dis wold i go pinis.’
MAR 1:1 Ai go spik po yupla trutok. Dis stori i Gudniuz baut Zizas Kraist da Promiswan, da Boi blo God. Diswan i stat blo da stori.
MAR 1:2 Aizaia, em i wan spesilmesizman blo God. Em bin raite dis tok ya wanem God i bin spik: ‘Bambai ai go sane man po teke niuz blo mi po yupla. Ai go sane mesizman go pas bipo da BosLod go kam. Dem tok em go spik i go meke da wei redi po da BosLod, wase man i meke rod redi po wagbaut.
MAR 1:3 I gad sambodi de ala lo ples wea i nogad man. “Meke da wei redi po da AntapGod. Meke da wei stret po em po wagbaut!” ’
MAR 1:4 Orait. So dat mesizman blo God i bin kam. Neim blo em Zon. Zon bin go de wea da dezetples wea i nogad no man. Em i baptaiz ol man ane em i spik po dempla diskain, ‘Yupla mas libe ol dem nugudwei ane yupla mas baptaiz sole God go pogibe yupla po ol dem nugudting yupla bin mekem.’
MAR 1:5 Ebri pipol prom Zarusalem ane ol dem smolsmol taun blo Zudia i bin kam de klostu po lisen wanem Zon i tok. Demwan uda bin lisen, ol bin konpes po God baut ol dem nugudting dempla bin mekem. Ane Zon i bin baptaiz dempla wea Zodan Riba.
MAR 1:6 Dem klos blo Zon, em bin mekem prom eya blo kamal ane em bin were leda belt ane em bin kaikai grasopa ane bus ani.
MAR 1:7 Em bin spik po dempla diskain, ‘Da man uda go kam biain wea mi, em i mo bigman wea mi. Ai no gudnap po tekemaute sandol blo em. Ai kasaman.’
MAR 1:8 Zon i bin spik gen diskain, ‘Ai baptaiz yupla wea wata, bat dat man i go baptaiz yupla wea da OliSpirit.’
MAR 1:9 Da seimtaim nau Zizas i bin kam prom Nazaret, wan taun wea Galali. Wen Zizas bin kam po Zon, em bin baptaiz Zizas de wea Zodan Riba.
MAR 1:10 Wen Zizas bin kamaut prom da wata em bin luk go antap, da skai i bin open ane da OliSpirit i bin kamdaun lo em wase dab.
MAR 1:11 Ane em lisen bois blo God i bin tok po em diskain. Em spik, ‘Yu prapa boi blo mi ane ai prapa wande yu. Ai prapa api wanem yu mekem.’
MAR 1:12 Wen God i bin pinis spik, stretwei nau da OliSpirit bin meke Zizas po go po dezetples.
MAR 1:13 Zizas i bin de poti dei ane Satana i bin trai po tempte em. Ane ol einzel blo God bin kam de po elpe em. I bin gad ol wailanimal de tu.
MAR 1:14 Den King Erod bin spik ol amiman blo em po kese Zon. So dempla bin kese em, putem insaid zeilaus. Apta nau, Zizas bin go po prise da Gudniuz baut God de wea Galali.
MAR 1:15 Zizas i bin spik po dempla diskain ya, ‘Da taim i kam klostu nau, ebriwan go sabe God i go ruloba ebriwan. Ane yupla mas libe ol dem nugudwei blo yupla ane bilib da Gudniuz.’
MAR 1:16 Wen Zizas i bin wagbaut longsaid wea Leik Galali, em bin luk tu pisaman, Saiman ane Andru, demtu tu bala. Demtu bin sake net de.
MAR 1:17 Zizas bin go longsaid demtu ane spik po demtu diskain, ‘Pole mi. Ip yutu pole mi nau ai go lane yutu po kese pipol po God.’
MAR 1:18 Stretwei demtu bin libe net ane pole em go.
MAR 1:19 Em wagbaut go lelbet mo ane em luk tu boi blo Zebadi, Zemes ane Zon. Demtu insaid lo bot blo demtu meke net redi po sakem gen.
MAR 1:20 Stretwei Zizas singaut po Zemes ane Zon diskain, ‘Ei, yutu! Kam ane pole mi.’ Demtu wantaim libe ebriting biain, libe Zebadi, papa blo demtu, ol wokman blo demtu de lo bot ane demtu wantaim go wea Zizas.
MAR 1:21 Orait nau. Zizas ane dem klostuman blo em i bin go po Kapaniam. Zuwis Sabatdei bin kam ane dempla bin go insaid lo da zuwispreaus ane Zizas bin stat po tise ebriwan de.
MAR 1:22 Dempla uda bin lisen bin atzamp prom wanem Zizas bin tok. Dempla bin spik, ‘Ei! Zizas, em no wase dem Zuwislotisa. Wa, tok blo em i kare lo, i gad paua prapa moden dem Zuwislotisa.’
MAR 1:23 Stretwei, de insaid dat zuwispreaus, wan nugudspirit uda bin stap insaid wan man de i bin singaut po Zizas diskain,
MAR 1:24 ‘Zizas, yu Nazaretman. Wanem yu wandem wea mipla? Mipla sabe uda yu. Yu da Oliwan blo God. Ei! Yu bin kam po tere mipla, a?’
MAR 1:25 Zizas i bin spik po dat nugudspirit, adwan. ‘Stap! Nomo tok! Ane kamaut prom dat man.’
MAR 1:26 Nau da nugudspirit i bin ala, laudwan. Em bin seike da bodi blo da man, nadakain ad. Den da spirit i bin kamaut prom da man.
MAR 1:27 Ol dem pipol uda bin de wea dat zuwispreaus ol bin nadakain atzamp. Dempla i bin stat spik po wananada, ‘Ei lugaut! Wanem diswan? Diswan pastaim mipla bin lisen diskain tok. Dis man i gad paua orait, wen em tok. Wen em i spik po da spirit “kamaut”, da spirit i kamaut.’
MAR 1:28 I no bin teke long ane ebri dem pipol wea Galali ol bin lisen wanem Zizas i bin mekem.
MAR 1:29 Orait nau. Zizas ane dem klostuman blo em i bin libe dat ples ane ol bin stretwei lego go po aus blo Saiman ane Andru. Zemes ane Zon i bin wea dempla tu.
MAR 1:30 Stretwei wen ol bin kese dat aus, dempla bin spik po Zizas diskain, ‘Mama blo oman blo Saiman, em mata leidaun wea bed. Em gad piba.’
MAR 1:31 So Zizas i bin go po em, kese an blo em ane elpe em po sidaun. Stretwei da piba bin pinis, ane da oman bin go ane redi kaikai po dempla.
MAR 1:32 Wen san bin godaun i naittaim nau. Ol pipol de lo dat biliz blo Kapaniam, i bin kam po luk Zizas. Ol bin teke ol dem sikpipol kam ane ol dem pipol uda gad ol nugudspirit wea dempla.
MAR 1:33 Ebri pipol blo dat biliz bin de stanap ausaid lo dat aus ane luk go insaid da aus.
MAR 1:34 Zizas i bin meke plenti pipol orait prom olkain dipren sik ane em bin tekemaut ol dem nugudspirit prom dempla. Dem nugudspirit bin sabe uda Zizas, so daswai Zizas i bin stape dempla prom tok.
MAR 1:35 Orait. Prapa elimoning, Zizas bin gidap bipo san bin kamap. Apta em bin libe dat aus em bin go ausaid prom da taun. Em bin go luk po kuaiatples po prea.
MAR 1:36 Apta nau, Saiman ane ol met blo em bin gidap. Ol i bin luk Zizas i no de. So dempla bin tekop go, lukraun po em.
MAR 1:37 Wen dempla bin paine em, dempla bin spik po em, ‘Ol pipol i lukraun po yu.’
MAR 1:38 Bat Zizas i spik, ‘Wa, ai sabe. Bat yumpla mas go po dem nada biliz ya raun so ai go pris po dempla de tu. Daswai ai bin kam.’
MAR 1:39 So Zizas bin goraun wea Galali. Em bin pris insaid wea ol dem zuwispreaus ane em bin tekemaut ol nugudspirit prom dem pipol de.
MAR 1:40 Wantaim, wan man i bin kam ane poldaun prant wea Zizas. Em bin gad plenti nugud skindiziz ebriwea wea skin blo em. Em bin aske Zizas po elpe em. Em bin spik po Zizas, ‘Ai sabe yu ken meke mi orait.’
MAR 1:41 Zizas sore bin kamap. Em pute an blo em ane tase dat man. Em spik, ‘Ai wandem. Yu gobi orait nau.’
MAR 1:42 Wantaim dat nugud skindiziz bin pinis ane da man bin stretwei orait.
MAR 1:43 Den Zizas i spik po em prapa strong, ‘Ei! No spik nobodi baut wanem bin apen. Yu mata go stret po luk da prist. Spik em po luk yu ip yu gad gudskin. Bikoz God bin ile yu, yu mas teke opring go wea yu wase Mozeslo i spik. Tekem ane gibem po da prist. Diswan po prubem po ebriwan yu orait.’ So stretwei Zizas i bin sane em go po luk da prist.
MAR 1:45 Bat da man no bin lisen. Em bin go ane tok ebriwea baut wanem Zizas bin mekem po em. So i bin kam prapa ad po Zizas po go insaid wea dem taun prom tumas tok blo da man. Zizas i bin mata stap ausaid prom dem taun lo dem ples wea i nogad no man ane ol pipol bin go po luk em de.
MAR 2:1 Piudei apta, Zizas bin gobaigen po Kapaniam ane ebriwan wea da taun bin lisen niuz dat em bin kambaigen.
MAR 2:2 Dat aus wea Zizas bin stap i bin gad tumas pipol, kan pit enimo pipol insaid. Ane i bin gad plenti pipol raitraun wea dat aus. Zizas bin tise dem wod blo God po dempla.
MAR 2:3 Orait. Po man bin kare wan paralaizman kam wea mat wase stresa.
MAR 2:4 Dempla bin teke da man po go insaid po putem prant wea Zizas, bat i bin gad plenti pipol. So dempla bin go antap wea da rup ane dempla bin meke oll wea da rup, stret antap wea Zizas i bin stanap. Dempla bin taite rop wea da mat den ol bin slaike da mat godaun prant wea Zizas, wea em bin stanap.
MAR 2:5 Wen Zizas bin luk dat bilib blo dempla, em bin spik po da paralaizman, ‘Mai boi, ai tekemaut ol dem nugudwei blo yu.’
MAR 2:6 I bin gad sam Zuwislotisa uda bin sidaun de, ane ol bin smolsmoltok diskain,
MAR 2:7 ‘Uda dis man? Em spik badtok gense God. Wen em tekemaut sin em i meke emselp wase God. Mata God ken tekemaut sin.’
MAR 2:8 Bat Zizas sabe wanem dempla bin tingbaut, so em bin spik stret po dempla, ‘Ei, lugaut! Ai sabe wanem yupla tingbaut.
MAR 2:9 Wanem yupla tingk kai? I moizi po spik po dis man diskain, “Yu nogad no sin nau” o po spik po em, “Gedap ane wagbaut?”
MAR 2:10 Ai go soe yupla! Ai wande yupla po sabe diswan. Ai da Truwan blo Man, ai kare lo ya wea ert po tekemaut sin.’ Den Zizas bin slu po da paralaizman ane spik,
MAR 2:11 ‘Gedap, rolemap mat blo yu ane go aus. Ai bin meke yu gud.’
MAR 2:12 Da man bin stanap prant wea dempla, rolemap mat blo em ane wagbaut go tru da bigmob pipol. Wen dempla bin luk, ol bin nadakain seik. Ebribodi bin preize God ane dempla bin spik, “Prapa gudting bin apen ya. Ol no bin luk diskainting apen bipo.” ’
MAR 2:13 Den Zizas i bin godaun po edz blo da leik gen. Nau ol bigmob pipol bin kam po em po lisen po Zizas ane em bin lane dempla.
MAR 2:14 Wail em wagbaut go, em bin luk wan taksman. Neim blo em Libai. Libai em i boi blo Alpias. Em sidaun wea taksopis blo em. Zizas bin spik po em, ‘Ei yu! Yu kam ane pole mi.’ Libai bin gedap, libe ebriting ane em bin pole Zizas.
MAR 2:15 Dat seim nait Libai bin meke big kaikai po Zizas ane ol klostuman blo em, po dem nada taksman ane ol dem nada nugudpipol uda bin pole Zizas.
MAR 2:16 Sam dem Zuwislotisa uda bin Parasi i bin de. Wen dempla bin luk dem pipol kaikai wea Zizas, dempla bin spik po dem klostuman blo Zizas, ‘Ei! Aukam Zizas i kaikai ane dringk melen wea ol taksman ane ol dem nada man? Dempla ol nugudman!’
MAR 2:17 Wen Zizas bin lisen dempla tok diskain, em ansa dempla, ‘Ol sikpipol nide dokta, no dem strong eltiwan. Ai no bin kam po spik ol demwan uda tingk dempla rait ane stret, po seinze wei blo dempla. Ai bin kam po spik ol demwan uda sabe dempla nugud, po seinze nugudwei blo dempla.’
MAR 2:18 Wantaim dem klostuman blo Zon Baptaizman ane dem Parasi ol bin pasting. Sam pipol i bin kam po Zizas ane aske em diskain, ‘Ol dem klostuman blo Zon Baptaizman ane dem klostuman blo dem Parasi, plentitaim dempla pasting. Bat wiswei ol klostuman blo yu? Dempla no pasting.’
MAR 2:19 So Zizas bin aske dempla, ‘Wiswei yupla tingk? Yupla ken meke ol weding gest no kaikai wen da man uda go maret em stil de melen wea dempla? Nono! Yupla kan.
MAR 2:20 Da taim go kam wen da man uda bin maret, em go libe dempla olgeda. Datwan da taim nau wen dempla nogo kaikai.’
MAR 2:21 “Nobodi teke niu kaliko po pasem wea oul kaliko. Da niu kaliko i go strese dat oul kaliko ane spoilem ane dat oll i go kam mobig.
MAR 2:22 ‘Pipol no kapsaid niu wain insaid oul skinbaig. Ip ol i mekem diskain, da niu wain go base da oul skinbaig ane da wain i go kapsaid ausaid. Mobeta yupla kapsaid da niu wain insaid wea niu skinbaig.’
MAR 2:23 Orait nau. Wan Zuwis Sabatdei, Zizas bin wagbaut wea wan gadan wea ol groe wit po meke plaua. Dem klostuman blo em bin de ane dempla bin broke sam sided. Dempla bin tekemaut dat ausaid skinpat ane ol bin kaikai dat insaid sidpat.
MAR 2:24 Sam dem Parasi bin aske em, ‘Watpo ol klostuman blo yu bin broke dem lo? Dempla bin meke wok wea Zuwis Sabatdei. Yupla sabe. Yupla no lau po broke sided po kaikai wea Sabatdei.’
MAR 2:25 Zizas bin ansa dempla, ‘Yupla bin ridem wanem King Deibid ane ol man blo em bin mekem wen dempla bin anggre?
MAR 2:26 I bin da seimtaim wen Abiata bin bosprist. Deibid bin go insaid da aus blo God. Em bin kaikai da spesil opringbred blo God, wea mata dem prist i lau po kaikai. Ane Deibid bin gibe sam bred po ol dem man uda bin de wea em.’
MAR 2:27 Den Zizas bin spik gen, ‘God i meke da Sabatdei po man. Em no meke man po Sabatdei. Ai da Truwan blo Man gad antap paua. Mata mi ken kare dem lo blo da Sabatdei bikoz ai da BosLod blo da Sabatdei.’
MAR 3:1 Nada Zuwis Sabatdei nau, Zizas bin go gen po da zuwispreaus. Em bin go insaid ane em bin tekenotis i bin gad wan man de uda an blo em bin paralaiz.
MAR 3:2 Bikoz i bin Zuwis Sabatdei, ol dem enami blo Zizas i bin wase em prapa klostu. Dempla bin wase em po luk ip em go ile dat paralaiz an blo da man, bikoz dempla bin luk po wei po paine polt wea Zizas.
MAR 3:3 Zizas bin spik po da man, ‘Yu gedap ane kam stanap ya prant wea ebriwan.’
MAR 3:4 Den Zizas bin sluraun ane luk dempla ane em aske dempla, ‘Wiswei da raitwei? I mobeta po meke gudting o badting wea Sabatdei? I mobeta po seibe laip blo man o libe man po ded?’ Dem man kan ansa Zizas.
MAR 3:5 Zizas bin wail po dempla ane em bin luk prapa adwan po dempla. Em bin nadakain apset bikoz dempla prapa stronged. Den em bin slu po da man ane em bin spik po em, ‘Pute an blo yu kam.’ Da man bin lisen ane bin pute an blo em kam ane an blo em bin kamgudgen.
MAR 3:6 Stretwei dem Parasi bin lego go ane tok po dem pipol uda bin pole King Erod po paine wei po kile Zizas.
MAR 3:7 Zizas ane dem klostuman blo em i bin go po Leik Galali ane bigmob pipol bin pole dempla biain. Ol bin kam po lisen Zizas bikoz da niuz blo em bin go ausaid ebriwea.
MAR 3:8 Dempla bin kam prom Galali, Zudia, Zarusalem, Idumia ane prom da nadasaid blo Zodan Riba, iben prom dem longwei taun, Taira ane Sidon.
MAR 3:9 Zizas bin spik po dem klostuman blo em po teke bot kam klostu po em, so em ken zamp insaid. I nogad no rum wea sanbis po stanap bikoz dem plenti pipol pose demplaselp po kam klostu po em.
MAR 3:10 Plenti pipol bin il dat dei ane mo sikpipol bin puse demplaselp po kam klostu wea Zizas bikoz dempla bin wande tase em.
MAR 3:11 Ebritaim wen demwan uda bin gad nugudspirit insaid dempla bin luk Zizas, dempla bin poldaun ane dem nugudspirit bin singaut prapa laudwan, ‘Zizas, yu da Boi blo God.’
MAR 3:12 Bat em bin wone dem nugudspirit prapa strong po stap kuaiat, po no spik uda em.
MAR 3:13 Samtaim apta, Zizas bin singaut dem pipol uda em wandem, po go wea em go antap wan il. Dempla bin kam ane go wea em antap da il.
MAR 3:14 Zizas bin pike tuelb klostuman blo em. Em bin suze dempla po kam misnareman blo em, po pole em ane po spik gudniuz blo God,
MAR 3:15 ane dempla go kare da paua po ile man ane po tekemaut ebri nugudspirit.
MAR 3:16 Dem neim ya blo dem tuelb misnareman: Saiman (Zizas bin gibe em nada neim, Pita),
MAR 3:17 Zemes ane Zon, tu boi blo Zebadi. Zizas bin gibe demtu pleineim ‘Tu boi blo Tanda’. Diswan i min demtu prapa kuik po wail,
MAR 3:18 Andru, Pilip, Batolomiu, Matiu, Tomas, Zemes (boi blo Alpias), Tadias, Saiman (ol bin kole em da Zelot bikoz em pat blo dat Zelotgeng uda bin pait po dem rait blo ol Zuwispipol),
MAR 3:19 Zudas Iskara (em da wan uda apta bin sele Zizas po dem Zuwislida po kilem).
MAR 3:20 Nau Zizas bin gobaigen po da aus wea em bin stap ane bigmob pipol bin kam tugeda de gen po lisen po Zizas. I bin gad dat mas pipol de, Zizas ane ol klostuman blo em no bin gad taim po kaikai o slip.
MAR 3:21 Orait. Wen ol pamle blo Zizas bin lisen wanem em bin go tru, dempla bin kam po tekem go aus bikoz dempla bin tingk, ‘Em bin luze sens.’
MAR 3:22 Den dem Zuwislotisa uda bin kam prom Zarusalem, ol bin spik, ‘I gad Belzibel insaid wea em, ane Zizas gede mostrong prom em po tekemaut dem nugudspirit prom dem pipol uda gad nugudspirit.’
MAR 3:23 Zizas bin spik po ebriwan po kam po em ane em bin yan wan stori wea i gad mining. ‘Wiswei yupla tingk? Satana go draibe Satana aut?
MAR 3:24 Eni kantri uda go splitap, meke ol dipren grup ane paite wananada, dat kantri go pinis.
MAR 3:25 Da seim wea pamle tu. Ip pamle gense wananada, dat pamle i go splitap.
MAR 3:26 So nau, ip Satana go gense ol nugudspirit blo em, paua blo em go pinis.
MAR 3:27 Lisen ya. Yupla kan go insaid aus blo strongman. Yupla mas paine wei po kese em ane taitem pas bipo yupla ken go insaid po teke ol samting blo em.
MAR 3:28 “Ai spik trutok po yupla, yupla ken meke ol nugudting ane tok ol nugudtok gense God bat God go stil pogibe yupla ebribodi.
MAR 3:29 Bat enibodi uda go daune ane tok ol nugudtok gense OliSpirit blo God, God nogo pogibe dempla. Dempla gobi gilti poeba.’
MAR 3:30 Zizas bin spik dis tok po dem Zuwislotisa bikoz dempla bin spik em gad nugudspirit insaid wea em.
MAR 3:31 Apta Zizas bin yan, mama blo em ane ol bala blo em, i bin kam de po dat aus. Ane dempla bin sane tok go po Zizas po kam ausaid.
MAR 3:32 Bigmob pipol bin babuk raun wea Zizas ane dempla bin pase da mesiz po Zizas. ‘Ei Tisa! Mama ane ol bala ane sisi blo yu, ya ausaid. Ol wande yu.’
MAR 3:33 Zizas bin aske dem pipol, ‘Uda mama blo mi? Uda bala blo mi?’
MAR 3:34 Zizas bin sore po dempla ane em bin spik po dempla, ‘Yupla ol bala ane mama blo mi.
MAR 3:35 Enibodi uda meke ubi blo God, i mai bala, mai sisi ane mai mama.’
MAR 4:1 Orait. Nadataim gen, Zizas bin tise ol pipol de lo da sanbis klostu lo Leik Galali ane bigmob pipol bin pole em. Wen em bin luk dem mob pipol i tumas, em bin zamp insaid wan bot ane em bin tok po dem pipol prom dat bot.
MAR 4:2 Em bin lane dem pipol plenti stori wea i gad mining ane wan stori i bin go diskain.
MAR 4:3 ‘Lisen ya yupla. I bin gad wan man, em i pama ane em bin meke gadan.
MAR 4:4 Em bin go po meke gadan ane em bin sake plenti sid wea dat gadan. Bat wen em bin go ausaid, sam sid bin poldaun wea busrod. Pizin bin kam ane kaikai dem sid.
MAR 4:5 Sam dem nada sid bin poldaun wea stonigraun. Ol bin bas kuikwan.
MAR 4:6 Dem smolplant bin draiap prom ot blo da san bikoz dem rut kan godaun bikoz i stonigraun.
MAR 4:7 Nada sid i bin poldaun wea ol bainplant i bin krol, bat wen ol dem plant i bin stat po gro, dempla kan, bikoz dem bainplant bin skuize dempla.
MAR 4:8 Ane sam dem nada sid i bin poldaun wea gudgraun ane ol bin sake plenti sid. Sam ed bin sake tati sid, nada ed bin sake siksti sid, i stil gad mo ed sake andred sid.’ Den Zizas i spik,
MAR 4:9 ‘Yupla uda gad talinga, yupla mas lisen prapa ane yupla mas tingk nau.’
MAR 4:10 Apta nau, wen Zizas bin sidaun emselp, dem tuelb klostuman blo em ane sam nada biliba i bin kam askem po eksplein da mining blo dem stori blo em.
MAR 4:11 So Zizas bin ansa dempla, ‘God gibe yupla sabe so yupla go sabe dis niuwei wen God i go ruloba ebriwan ane ebriting, ane dis niu wei i tru. Bat po dem nadalot pipol, wanem ai spik i mata stori. Dempla noboda po paindaut da prapa mining.
MAR 4:12 Baibol i spik: “Dempla luk wanem ai mekem, bat ol no tekenotis. Dempla lisen wanem ai tok, bat ol no sabe. So dempla nogo sabe da trutok blo God ane dempla nogo sluraun prom nugudwei blo dempla so God nogo pogibe dempla.” ’
MAR 4:13 Den Zizas bin spik, ‘Orait nau. Ip yupla no kese dis stori, wiskain yupla go kese ol dem nada stori ai go spik.
MAR 4:14 Da pama, i da man uda sere wod blo God po ebribodi.
MAR 4:15 Dem sid wea i poldaun melen wea rod i wase dem pipol uda lisen dem wod blo God. Bat Satana i bin stretwei kam ane tekemaut dem wod prom at blo dempla.
MAR 4:16 Ol dem nada sid wea i poldaun wea stonigraun, i wase dem pipol uda glad po lisen dem wod blo God,
MAR 4:17 bat dempla no teke dem tising dip daun insaid at blo dempla. So dempla kipem po sottaim. Daswai wen ol adtaim i kam ane ol pipol go prapa moke ane daune dempla, dempla go gibap ane nomo pole God.
MAR 4:18 Da sid wea i poldaun wea da bainplant, i wase dem pipol uda lisen dem wod ane kip dem wod blo God.
MAR 4:19 Bat dem wod kan gro ane wok wea laip blo dempla. Ol nogad no rum po dem wod blo God bikoz dempla tingbaut ebriting blo dis laip. Dempla wande plenti mani ane olkain gudting po meke dempla api. Bat ol demting stape dem wod blo God prom goed.
MAR 4:20 Dem nada sid nau wea i poldaun wea da gudsoil, i wase dem pipol uda lisen dem wod blo God ane kipe dem wod prapa strong. Wen pipol go luk laip blo dempla, dempla go gad gudpasin ane dempla go ebritaim spik da gudniuz blo God. Dempla wase sid, samtaim dem sid sake tati mo, sam siksti mo ane sam, andred mo.’
MAR 4:21 Den Zizas aske dempla, ‘Yupla tingk, dempla uda go laite lamp go kabarem wea dis, o aidem andanit wea bed, solong da lait kan sain go ausaid? Nono! Yupla wande luk dat lait i sain, yupla mas aingem antap.
MAR 4:22 Ebri sikretting go kamaut. Ebriting go kamaut wea da lait blo God.
MAR 4:23 Eniwan uda wande lisen nau, lisen prapa gud.
MAR 4:24 ‘Orait nau. Yupla mas lisen prapa gud po da tok blo God. Ip yupla kip lisen po God, God go gibe yupla mosabe.
MAR 4:25 So yupla nau mas lisen prapa gud po da tok blo God. Ip enibodi gad sabe wea God, God go gibe yupla mo sabe. Bat ip yupla nogad sabe, God go tekemaut ebri sabe yupla gad, iben dat bilib yupla tingk yupla gad.’
MAR 4:26 Zizas bin tok gen, ‘Ai gad nada stori baut dat ples wea God i go ruloba ebriwan. I wase pama plante ol sid insaid wea gadan blo em.
MAR 4:27 Da pama bin go ane meke ol nada wok wea da gadan. Ol dei em bin gedap ane wok ane naittaim em i slip. Dem sid i bas ane gro bat da pama no sabe wiskain em gro.
MAR 4:28 Da graun i meke dem sid gro. Wen dem sid i gro, ol lip i kamaut pas. Den apta ol plaua i kamaut, dem sid kamaut ane dem seim sid i kam raip.
MAR 4:29 Apta, wen dem sid i raip, da pama i kam ane kate dem sid wea uknaip.’
MAR 4:30 Zizas bin spik, ‘Ei! Wiskain ai go soe yupla da ples wea God i gad po yupla wen em go ruloba ebribodi? Wiskain stori ai go eksplein po yupla?’
MAR 4:31 Em bin spik, ‘Dat niuples em wase prapa smolsid blo mastadtri wea sambodi plante em wea gadan blo em. Nomata i prapa smolsid, wen smol mastadsid go gro, i go gro prapa kuik po bigtri ane ol pizin ken meke nest wea brans blo em.’
MAR 4:33 Zizas bin yan olkain stori wea i gad mining po dem pipol po lane dempla solong dempla go sabe.
MAR 4:34 Zizas ebritaim yan stori wea i gad mining po lane ol dem pipol. Bat wen em ane ol klostuman blo em bin wea demplaselp, Zizas bin eksplein ol dem mining blo dem stori po dempla.
MAR 4:35 Zizas bin singaut go po klostuman blo em wen i bin stat po dak. Em spik, ‘Kam, yumi go kros po da nadasaid blo da leik.’
MAR 4:36 So ol bin yawo dem pipol ane tekop go ane ol dem nada bot bin pole dempla go biain.
MAR 4:37 Prapa big strongwin bin kam kros wea da leik. Da bigsi bin stat po kam insaid da bot ane da bot i klostu singdaun.
MAR 4:38 Zizas bin leidaun slip, ed blo em bin antap wea pela de biain wea da stan. Dem klostuman bin weikemapem ane singaut, ‘Ei Masta! Yu no wori a? Yumpla go draun!’
MAR 4:39 Den Zizas bin gedap ane em bin oda da strongwin ane da bigsi, ‘Yu stap!’ Da win bin stap kuaiat ane da bigsi bin kamdaun kam gris.
MAR 4:40 Zizas bin aske dempla, ‘Ei! Wanem yupla prait po? Wea bilib blo yupla?’
MAR 4:41 Dempla bin prapa prait ane atzamp. Dempla tok po demplaselp, ‘Ei! Uda dis man? Em gibe oda ane da win ane da si bin lisen po em.’
MAR 5:1 Apta nau, dempla bin kese da ples Gerasin, nadasaid lo Leik Galali.
MAR 5:2 Wen Zizas bin zamp ausaid prom da bot po sanbis, wan man uda bin gad nugudspirit stap insaid wea em, i bin ran kam prom sematri, bikoz em stap wea sematri.
MAR 5:3 Em nadakain wail man, nobodi ken stape em prom pait ane em broke ebriting. Ol man kan taiemapem, no iben wea sein.
MAR 5:4 Plentitaim ol bin taite an ane leg blo em wea sein bat em ebritaim broke dem sein. Em bin nadakain strong. Nobodi ken stape em.
MAR 5:5 Ebridei ane ebrinait dis man wagbaut de wea da sematri ane antap wea dem il. Em i ala de laudwan ane paite emselp wea ston.
MAR 5:6 So nau, wen da man bin luk Zizas prom longwei, em bin ran go po Zizas ane poldaun prant wea em.
MAR 5:7 Zizas bin spik po da nugudspirit diskain, ‘Yu nugudspirit, gedaut prom dis man!’ Da nugudspirit bin singaut prapa laudwan, ‘Wanem yu wandem wea mi Zizas, Boi blo da Prapa AntapGod. Plizgar, wea neim blo God, yu no panse mi, no meke mi po sapa.’
MAR 5:9 Zizas i bin spik po em, ‘Uda neim blo yu?’ Da nugudspirit bin ansa em, ‘Mina Plenti, bikoz mipla prapa plenti ya insaid dis man.’
MAR 5:10 Ol dem nugudspirit bin bege Zizas no po sane dempla go prom dat ples.
MAR 5:11 Plenti bigmob pig bin kaikai de wea ilsaid.
MAR 5:12 Ol dem nugudspirit bin bege Zizas po sane dempla go insaid wea ebridem pig.
MAR 5:13 So Zizas bin gri. Ol dem nugudspirit bin kamaut prom da man ane ol bin go insaid dem pig. Da namba blo dem pig i bin 2,000. Den dat bigmob pig bin ran kamdaun da il, go insaid da leik wea ol i bin draun.
MAR 5:14 Dem pipol uda bin lugaut dem pig bin luk wanem bin apen ane dempla bin atzamp. Ol bin ranwei. Ol bin go sprede da niuz wea dat taun ane ebriwei wea da kantri eria. Plenti pipol bin kam po luk wanem bin apen de.
MAR 5:15 Ol bin kam de wea Zizas. Ol bin paine da man uda bin gad dem nugudspirit. Em bin sidaun kuaiatwan, de klostu po Zizas ane em bin were klos nau. Em nomo dugi nau. Dem pipol bin prapa prait.
MAR 5:16 Dempla uda bin luk wiskain Zizas bin mekem po da man, ol bin yan po dem nadalot pipol.
MAR 5:17 Apta nau ol dem pipol bin bege Zizas po libe dempla ane go prom dat eria.
MAR 5:18 Den Zizas ane ol klostuman blo em bin zamp baigen insaid da bot blo dempla, redi po go. Dat man wea Zizas i bin tekemaut dem nugudspirit, bin bege em ip em ken go wea dempla tu.
MAR 5:19 Bat Zizas bin spik, ‘Nono! Go aus po pamle blo yu. Yu spik dempla ol dem gudting wanem God i bin mekem po yu, bikoz em bin sore po yu.’
MAR 5:20 So dat man bin go bizit dem ten taun wea da eria blo Dekapolis. Em bin spik ebriwan de ol demting wanem Zizas bin mekem po em. Ane ebriwan i bin prapa atzamp baut demting wanem em bin spik po dempla.
MAR 5:21 Wen Zizas bin kambaik prom Gerasin, bigmob pipol bin kam po em ane stanap raun wea em wea da sanbis.
MAR 5:22 Wan man, neim blo em Zairas, em i wan lida blo da zuwispreaus. Em bin kam de wea Zizas ane em bin nildaun prant wea em.
MAR 5:23 Em bin bege Zizas, ‘Plizgar, yu kam ile smolgel blo mi! Em go ded sun. Plizgar, kam ane pute an blo yu antap wea em ane prea po em. Yu ile em solong em go stap laip.’
MAR 5:24 So Zizas bin go wea em, bat i bin gad prapa bigmob pipol raun wea em. Dempla kip puse demplaselp kam klostu po em.
MAR 5:25 Wan oman bin de melen wea dat bigmob tu. Em bin gad big problem wea mantli blo em, po tuelb iya.
MAR 5:26 Longtaim da oman bin sapa prom dat sik. Plenti dokta bin trai po mekem kamgud bat dempla kan. Bat nau em bin kam mobad prom dat sik. Ebri mani blo em bin pinis prom pei dem dokta.
MAR 5:27 Em bin lisen Zizas bin ile pipol, so em bin go biain lo Zizas, prapa klostu po em, ane em bin tase end blo da klos blo Zizas.
MAR 5:28 Em bin tingk pas po emselp, ‘Ip ai ken mata tase klos blo Zizas, ai go kam orait.’
MAR 5:29 Stretwei da blad i bin stap, ane em sabe em orait.
MAR 5:30 Zizas stretwei sabe paua blo em bin meke sambodi kam orait ane em i wantaim tanraun ane tok po dat bigmob pipol, ‘Uda bin tase klos blo mi?’
MAR 5:31 Dem klostuman blo Zizas bin spik po em, ‘Masta, i gad plenti pipol ya stanap raun wea yu ane dempla ebriwan bin tase yu. Aukam yu aske mipla, “Uda bin tase klos blo mi?” ’
MAR 5:32 Zizas i kip lukraun po uda bin tase klos blo em.
MAR 5:33 Da oman sabe em bin kam orait. Em bin prait, nadakain seik. Em bin poldaun wea leg blo Zizas ane spik ebriting wanem bin apen po em.
MAR 5:34 Da BosLod i spik po em, ‘Mai gel, bilib blo yu bin meke yu kamgud. Yu orait nau, go nau wea pis.’
MAR 5:35 Wail Zizas bin stil tok po da oman, sam man bin kare niuz kam po Zairas. Dempla bin spik po Zairas, ‘Mipla teke sadniuz kam po yu. Gel blo yu bin pasawei. Spik po da Tisa, em no nid po kam wea yumpla.’
MAR 5:36 Bat Zizas no bin tekenotis wanem dempla tok. Em spik po Zairas, ‘Yu no prait, yu mata bilib mi.’
MAR 5:37 Den Zizas bin spik po da bigmob pipol, ‘Yupla ebriwan stap ya. Mata demtri klostuman blo mi go kam, Pita, Zemes ane Zon.’
MAR 5:38 Wen dempla bin kese aus blo da zuwispreaus lida, Zizas bin luk ebribodi stanap de, ol mata krai laudwan.
MAR 5:39 Em bin go insaid da aus, ane tok po dem pipol. Em spik, ‘Ei! Wanem yupla krai laudwan po? Dis gel no ded. Em mata slip.’
MAR 5:40 Dempla ebriwan bin lap em, bat Zizas i oda ebriwan po go ausaid prom dat aus. Den Zizas bin teke mama ane papa blo da smolgel, ane demtri klostuman blo em go insaid da rum wea da smolgel i leidaun.
MAR 5:41 Zizas bin teke an blo da gel ane tok po em wea langus, ‘Talita kum.’ Diswan i min ‘Smolgel, gedap’.
MAR 5:42 Ane da gel bin stretwei stanap ane wagbaut. Em bin tuelb iya oul. Mama ane papa blo em bin nadakain atzamp ane api.
MAR 5:43 Bat Zizas bin oda dempla, ‘Yupla no spik nobodi wanem bin apen ya tidei.’ Ane em spik po dempla, ‘Gibe em kaikai.’
MAR 6:1 Orait nau. Zizas ane ol klostuman blo em bin libe dat ples ane ol bin gobaik po taun blo em, Nazaret.
MAR 6:2 Da nada Zuwis Sabatdei apta, em bin kambaik po Nazaret ane Zizas bin go po da zuwispreaus, stat po tise dempla. Plenti pipol bin lisen em ane ol bin prapa atzamp. Ol dem pipol i tok ane spik po wananada diskain, ‘Aukam em tok diskain? Wea em bin gede ol dis gudsens prom ane wea em bin gede ol dis paua prom po meke ol dem mirikal em mekem.
MAR 6:3 Yumpla sabe dis man, em i mata kapenta ane em i boi blo Meri. Em bala blo Zemes, Zosep, Zudas ane Saiman. Ol sisi blo em stap ya wea yumpla.’ Daswai dem pipol blo Nazaret bin wail po Zizas ane ol no bin wande bilibe em.
MAR 6:4 Bat Zizas i spik po dempla, ‘Diswan ya i pasin blo pipol. Ol pipol ebriwea go kare spesilmesizman blo God antap, bat no wea dat ples wea dat spesilmesizman bin gro.’
MAR 6:5 Bikoz dempla no bin bilib, Zizas kan meke no mirikal wea dat ples, so em bin mata pute an antap lelbet sikpipol ane meke dempla kam orait.
MAR 6:6 Zizas bin atzamp ane sore ol pipol blo em no bin bilibe em.
MAR 6:7 Nau Zizas em bin singaut po dem klostuman blo em, ane em bin spik po dempla ebriwan, ‘Ai go sane yupla goraun ebri biliz tubaitu. Ane ai go gibe yupla paua prom God so yupla ken yuze da paua po tekemaut ebridem nugudspirit.’
MAR 6:8 Ane Zizas i bin tok strong po dem klostuman, ‘Wen yupla goraun po dem biliz, yupla no teke nating, no bred, no baig, no mani. Bat yupla ken teke wan wokingstik.’
MAR 6:9 Em bin spik po dempla po were sandol, bat no teke ekstra klos.
MAR 6:10 ‘Wen yupla go insaid dem dipren biliz, yupla mas stap wea wan aus. Stap de antil yupla redi po go prom dat taun.
MAR 6:11 Ip ol dem pipol wea dem taun no welkam o lisen po yupla, yupla libe dempla ane go. Bat pas, yupla mas seike dast prom put blo yupla po wone dempla, ane spik diskain po dempla, “God go panse yupla bikoz yupla no bin wande lisen da mesiz blo em.” ’
MAR 6:12 Ol dem klostuman bin goaut ane spik dis mesiz blo God po ebriwan de. Ol bin spik diskain, ‘Yupla ebriwan mas libe ol nugudwei blo yupla nau.’
MAR 6:13 Ane dempla bin tekemaut ebri nugudspirit ane dempla bin prea den kapsaid oliboil wea ol sikpipol po meke dempla kam orait.
MAR 6:14 Orait nau, King Erod Antipas em bin lisen pipol ebriwea tokbaut Zizas. Sam pipol bin tok diskain, ‘Ei! Diswan ai tingk em i Zon Baptaizman uda bin kamlaipgen. Daswai dis man Zizas gad paua po meke ol mirikal nau.’
MAR 6:15 Ol nada pipol bin spik, ‘Diswan dat longtaim spesilmesizman, neim blo em Ilaiza.’ Ol nada pipol bin spik diskain, ‘Em wase wan dem spesilmesizman prom bipotaim.’
MAR 6:16 Bat wen Erod bin lisen, em bin spik, ‘Diswan Zon Baptaizman uda ai bin gibe oda po kate ed blo em. Em bin kamlaipgen.’
MAR 6:17 Wail Zon Baptaizman bin stil laip, em bin ebritaim graul po Erod, ‘Ei, i no rait po yu po maret da oman blo bala blo yu.’ Erodias i bin da oman blo bala blo Erod, neim Pilip, bat Erod bin maret em. Wen Zon bin tok diskain, dat oman blo Erod, Erodias bin ebritaim prapa wail po Zon. Erodias bin wande Erod po gibe oda po kile Zon, bat Erod no bin wande kile em, so em bin mata oda dem amiman po kesem ane lokem insaid zeilaus. Wen Zon bin insaid zeilaus, Erod bin lugautem prapagud bikoz em sabe Zon bin gudman blo God. Ebritaim wen Erod i yan wea Zon, em bin laik po lisen po em bat wen demtu pinis yan, Erod bin ebritaim wori bikoz em no sabe wanem po mekem baut wanem Zon bin tokbaut.
MAR 6:21 Nau Erod bin meke big pisting po batdei blo em. Em bin inbait ebri edman wea gabman blo em, ebri kapten blo ami blo em ane ol dem elda blo Galali po kam ane kaikai wea em. Ane seimtaim nau Erodias bin paine wei po kile Zon Baptaizman.
MAR 6:22 Da gel blo Erodias i bin kam insaid wea da pati ane em bin dans po dempla ane ebriwan bin luk em. Erod ane ol pren blo em bin nadakain api po luk da gel dans. So Erod bin aske da gel diskain, ‘Mai gel, aske mi po eniting yu wandem, ai go gibem po yu.’
MAR 6:23 Den em meke dis promis po da gel. Em spik diskain, ‘Ai go gibe yu eniting yu wandem, iben ap blo ebriting ai gad.’
MAR 6:24 Wen da gel bin pinis dans em bin go po Erodias, mama blo em ane aske em diskain, ‘Wanem ting ai go aske Erod po?’ Mama spik po em baigen, ‘Aske Erod po ed blo Zon Baptaizman.’
MAR 6:25 Da gel bin ariap gobaigen po Erod ane spik po em diskain, ‘Ai wande yu po kate ed blo Zon Baptaizman ane pute ed blo em antap wea trei ane kare em kam po mi.’
MAR 6:26 Wen da king bin lisen dis tok em bin nadakain sore, bat em bin sem po spik no po da gel, prant wea ebriwan uda bin de wea em.
MAR 6:27 Erod bin sane wan amiman go po da zeilaus po kate ed blo Zon ane tekem kambaik po em. Da amiman bin go ane kate ed blo Zon de insaid wea da zeilaus,
MAR 6:28 ane em bin kare da ed kam antap wea trei ane gibem po da gel. Den da gel bin gibem po mama blo em.
MAR 6:29 Wen dem klostuman blo Zon bin lisen Zon bin ded, dempla bin kam po teke da bodi ane bere em.
MAR 6:30 Orait. Dem misnareman blo Zizas bin pinis goraun ol dem biliz. Wen ol bin kambaik, ol bin spik po Zizas wea dempla bin go ane wanem dempla bin mekem ane wiskain ol bin tok ane tise ol dem pipol de.
MAR 6:31 I bin gad plenti pipol raun wea Zizas ane plenti pipol bin kip kam ane go. Zizas ane dem misnareman blo em no bin gad taim po kaikai. So Zizas spik po dempla, ‘Kam, yumpla go po kuaiatples sole yumpla ken spel.’
MAR 6:32 So ol bin zamp insaid wan bot ane go po kuaiatples.
MAR 6:33 Bat plenti pipol bin luk dempla go. So dem pipol bin ran go wea da said blo da leik po dat ples wea Zizas bin go. So dempla i bin kesem de pas.
MAR 6:34 Wen Zizas bin go antap wea sanbis, em bin luk i gad tumas pipol de weit po em. So Zizas bin pil nadakain sore po dem pipol bikoz dempla wase smolsip nogad no man po lugaut dempla. So Zizas bin tise dempla plentiting.
MAR 6:35 Wen i bin klostu po dak, dem klostuman bin kam ane spik po Zizas, ‘Ei Masta. I stat po dak nau ane diswan em i ples wea i nogad nating.
MAR 6:36 Yu sanewei dem bigmob pipol go po dem klostu biliz so dempla ken go baie kaikai.’
MAR 6:37 Zizas bin ansa dempla baigen, ‘No! Yupla gibe dempla kaikai.’ Nau dempla bin ansa diskain po em, ‘Mipla go nide eit mant pei po pide dempla ebriwan. Yu wande mipla po spene dat mas mani po pide dempla?’
MAR 6:38 Ane Zizas aske dem klostuman, ‘Ei, yupla gad eni kaikai? Yupla go nau ane paindaut.’ Den dem klostuman bin kambaik ane spik po Zizas, ‘Mipla bin paine paib smol bred ane tu smol pis.’
MAR 6:39 Nau Zizas bin spik po dem klostuman po spik ol dem pipol po splitap po smol mob ane sidaun daun wea da gras.
MAR 6:40 So ebriwan bin sidaun wea da gras, baut pipti o andred wea ebri mob.
MAR 6:41 Zizas bin luk go antap po eben ane em bin eso God po da kaikai. Em bin broke da bred po smolpis. Den em bin gibem po dem klostuman blo em po seremaut po ebriwan.
MAR 6:42 Ebriwan bin kaikai ane ol bin belipul. Dem leptoba kaikai, ol bin pilemap tuelb basket.
MAR 6:44 Wea dat taim nau, i bin gad 5,000 man ane ol pamle blo dempla, ane ol i bin kaikai.
MAR 6:45 Stretwei nau Zizas em i spik po ol dem klostuman blo em, ‘Yupla ebriwan zamp insaid wea da bot ane yupla ran go nadasaid blo da leik, go po Betsaida.’ Bat em bin stap biain ane sane ebribodi gobaik po aus.
MAR 6:46 Wen em bin pinis sane dem pipol go aus, em bin go emselp go antap dem il po prea.
MAR 6:47 Naittaim nau, Zizas em bin stil antap wea da il. Dem klostuman blo em bin insaid da bot rait melen wea da leik.
MAR 6:48 Orait, i klosap po deilait nau. Zizas bin luk dem klostuman blo em prapa adwok. Ol bin padol da bot gense da strongwin ane da big rapsi. So em bin wagbaut go ausaid po da bot, bat em bin kip wagbaut go po pase dempla.
MAR 6:49 Bat wen dem klostuman blo em bin luk em wagbaut antap wea wata, dempla bin tingk em bin gos.
MAR 6:50 Dempla bin ala prapa laudwan bikoz dempla nadakain akan. Seimtaim nau Zizas i spik po dempla diskain, ‘I orait. Diswan mi, Zizas. Yupla nomo prait.’
MAR 6:51 Zizas i bin wagbaut go ane zamp insaid dat bot ane da win bin stap. Bat dem klostuman blo em bin prapa atzamp wen ol bin luk da rapsi ane strongwin i bin godaun.
MAR 6:52 Dempla no bin kesem wanem da mining blo da mirikal Zizas bin mekem wea dem paib smol bred de wea da il. Dempla kan bilib Zizas bikoz at blo dempla i bin tuad.
MAR 6:53 Orait nau. Dempla ebriwan bin go po da nadasaid blo da leik po wan ples neim Genesaret. Wen ol bin kam de, dempla bin angka da bot
MAR 6:54 ane zamp ausaid. Dem pipol uda bin de ol bin wantaim sabe diswan Zizas.
MAR 6:55 Wen dem pipol uda bin luk Zizas, dempla bin ran go ebriwea lo taun blo dempla ane spik po ebriwan Zizas bin kam. Dempla bin stretwei kare ol sikpipol kam antap wea mat wase stresa.
MAR 6:56 Ebri ples wea Zizas i bin go, insaid wea dem biliz ane taun, ane ausaid wea dem kantri eria, ol dem pipol bin meke dem sikwan leidaun daun wea dem maketples ane melen wea rod. Ol sikpipol bin bege em po lete dempla tase da end blo klos blo em ane ebriwan uda bin tase dem klos ol bin kam orait.
MAR 7:1 Wantaim, sam dem Parasi ane dem Zuwislotisa i bin kam prom Zarusalem, kam po Zizas po strete em.
MAR 7:2 Dempla tekenotis sam dem klostuman blo Zizas no bin pole dat prapa Zuwis seramoni blo wase an pas bipo kaikai.
MAR 7:3 Dem Parasi ane dem Zuwispipol, kastam blo dempla ol mas kapsaid wata antap an, raitap po elbou blo dempla bipo dempla kaikai, bikoz diswan i lo blo dempla prom longtaim.
MAR 7:4 Seimkainwei, wen dempla baie kaikai wea maketples, dempla no kaikai dem kaikai antil dempla swim wea kastamlo blo dempla. Ane dempla gad tumas olkain kastamlo po wase ol kap ane zag ane ketol.
MAR 7:5 Orait. Dem Parasi ane Zuwislotisa bin aske Zizas, ‘Aukam dem klostuman blo yu no pole kastam blo dem ate blo yumpla ane dempla no pole da seramoni wei wea wase an pas bipo kaikai?’
MAR 7:6 Zizas i ansa dempla, ‘Aizaia da spesilmesizman i bin rait wen em bin spik de pas baut yupla ol tupes pipol. Insaid lo Baibol i bin raitem diskain: “Dem pipol spik dempla rispekt mi, bat insaid at blo dempla, dempla no rispekt mi.
MAR 7:7 Dempla no wosip mi prapa. Dempla tekemaut tising blo God, pute tising blo dem man.”
MAR 7:8 ‘Yupla nomo pole dem lo blo God. Yupla tumas pole dem kastamlo blo man.’
MAR 7:9 Den em spik, ‘Yupla prapa no wande dem lo blo God bikoz yupla wande pole kastamlo blo yupla.
MAR 7:10 Da lo blo Mozes i spik diskain, “Yu mas soe rispekt po papa ane mama blo yu. Enibodi uda tok nugudtok gense papa ane mama blo em, em mas ded.”
MAR 7:11 Bat yupla, dem Parasi ane Zuwislotisa i spik po dem pipol, i orait po spik po papa o mama diskain, “Ai gad mani po elpe yu, bat ai bin meke promis po gibe dis mani po God.”
MAR 7:12 Wa! Yupla no laue dem pipol po gibe dat mani po papa o mama blo dempla ip dem papa o mama gad nid. So nau dem pipol tingk dempla no nid po lugaut dempla papa ane mama enimo.
MAR 7:13 I wase diskain. Yupla broke dem lo blo God solong yupla ken kipe dem Zuwislo yupla bin mekem. Ane yupla meke plentiting demkain.’
MAR 7:14 Den Zizas i singaut po dem bigmob pipol po kam ane lisen po em. Em spik, ‘Yupla ebriwan, lisen prapagud po dis stori ai go yan yupla. Trai kese da mining.
MAR 7:15 Kaikai i nating, bat dem nugudting yupla tingk, spik ane mekem go lide yupla go rongwei.
MAR 7:16 Ip enibodi gad talinga, lisen prapa gud.’
MAR 7:17 Apta nau, Zizas ane ol klostuman blo em bin libe dem bigmob pipol ane dempla bin go insaid dat aus wea dempla bin stap. Ane dem klostuman blo em bin askem baut da mining blo da stori blo em.
MAR 7:18 Zizas i ansa, ‘Wiswei? Yupla stil no sabe wanem ai bin spik? Yupla lisen nau. Wanem yupla kaikai i nogo meke yupla nugud prant wea God.
MAR 7:19 Wen yupla kaikai, dem kaikai i nogo tase at blo yupla, bat i go tru beli blo yupla ane i go kamaut prom bodi blo yupla.’ (Wen Zizas i bin tok diskain, em i spik, ebri kaikai i orait po kaikai.)
MAR 7:20 Ane Zizas i kip tok, ‘Wanem dem nugudting blo pipol, i meke dempla nugud prant wea God?
MAR 7:21 Ol dem nugudting stat insaid wea at ane tot blo pipol: ol nugudtot, ol nugud seks, kil, stil,
MAR 7:22 ol maret man o oman no kiptru po maret blo dempla, ol pipol uda gridi, ol pipol uda meke ol nugudting po ol nada pipol, ol pipol uda trike ane lai ol nada pipol, ol pipol uda meke ol badpasin po ebribodi, ol pipol uda bane ai po tingbaut ol man o oman, ol pipol uda zeles ol nada pipol, ol pipol uda daune God ane kareyan, ol nada pipol uda bloubaut demplaselp ane kamap, ane ol pipol uda i meke pan baut God, dempla nogad gudsens.
MAR 7:23 Ol dem nugudting go kamaut prom insaid laip blo yupla, so God nogo wande yupla.’
MAR 7:24 Den Zizas bin libe Galali ane em bin go po taun blo Taira. Wen em bin kesem de wea dat taun, em bin trai po stap de kuaiatwan lo wan aus, bat seimkain, da niuz blo em bin goraun kuikwan wea da taun.
MAR 7:25 Nau wan oman bin kam po luk Zizas. Em bin gad wan smolgel uda gad nugudspirit insaid wea em ane em bin lisen Zizas i bin de. Da oman bin kam ane poldaun prant wea Zizas.
MAR 7:26 Da oman em i Nozuwis bat em bin bon de wea Ponisia, de wea kantri blo Siria. Em spik sorewan po Zizas, ‘Zizas, plizgar! Yu ken tekemaut dis nugudspirit prom smolgel blo mi?’
MAR 7:27 Zizas spik po em, ‘Pas ting, ai go elpe dem pamle blo mi, dem Zuwispipol. I no rait po teke da kaikai blo dem pikinini ane gibe dem kaikai po dog.’
MAR 7:28 Da oman spik baigen, ‘Yu spik tru BosLod. Iben dem dog andanit wea da teibol kaikai dem smolpis bred wea i poldaun prom dem pleit blo dem pikinini.’
MAR 7:29 So Zizas em i tok po da oman diskain, ‘Bikoz yu bin tok diskain, ai spik po yu nau, wen yu gobaigen po aus, yu go paindaut da nugudspirit bin kamaut prom smolgel blo yu.’
MAR 7:30 Nau wen da oman bin kese aus blo em, em bin go luk smolgel blo em i bin orait, leidaun kuaiatwan antap wea da bed. Da nugudspirit bin pinis go.
MAR 7:31 Orait nau, Zizas bin libe Taira ane wagbaut go antap po taun blo Sidon. Den em bin wagbaut gobaigen po Leik Galali ane da eria blo Dekapolis.
MAR 7:32 Ol bin teke wan man uda dep ane uda kan tok prapa, kam po Zizas. Ane dem pipol bin spik sorewan po Zizas po pute an blo em antap wea da man po meke em kamgud.
MAR 7:33 Zizas bin tekem go po kuaiatples wea i no bin gad pipol. Em pute ol pingga blo em insaid wea da talinga blo da man. Den em bin spet wea ol pingga blo em ane em tase da tang blo da man wea spet blo em.
MAR 7:34 Em luk go antap po eben ane em pil sore po da man ane em bin spik wea langus, ‘Epata.’ Diswan i min ‘Yu open nau’.
MAR 7:35 Stretwei da man ken lisen ane tok prapa.
MAR 7:36 Zizas bin tok strong po dem bigmob pipol, ‘No spik nobodi.’ Bat da mo em spik, dem pipol no po sprede da niuz, dempla no bin lisen, ol bin kip sprede da niuz.
MAR 7:37 Bikoz dempla bin nadakain atzamp, dempla kip spik, ‘Ei! Em i meke ebriting prapagud. Em iben ile dempla uda dep ane kan tok!’
MAR 8:1 Nadataim, prapa bigmob pipol bin de wea Zizas ane da kaikai blo dempla i bin pinis bikoz dempla bin de wea Zizas po piudei. So Zizas bin singaut ol dem klostuman blo em po kam po em ane em i spik diskain po dempla.
MAR 8:2 ‘Ai prapa sore po dem pipol ya bikoz dempla stap ya wea yumpla po tri dei nau ane dempla nogad nating lept po kaikai.
MAR 8:3 Ip ai go sane dempla go aus blo dempla ane no gibe dempla kaikai, dempla go blaikaut wea da rod prom anggre bikoz sam dempla bin kam ya prom longweiples.’
MAR 8:4 Nau dem klostuman blo Zizas i spik po em, ‘I nogad no aus ya klostu wea dis dezetples. Wea mipla go paine kaikai po pide dem plenti pipol ya?’
MAR 8:5 Bat Zizas aske dempla, ‘Aumas bred yupla gad ya?’ Dempla spik, ‘Mipla gad seben loupbred ya.’
MAR 8:6 Nau Zizas em bin spik po ol dem pipol po sidaun daun wea graun. Den em bin teke dem bred ane luk go antap po God ane eso em po dem bred. Em broke dem bred ane gibem po dem klostuman blo em po seremaut wea dem pipol.
MAR 8:7 I bin gad sam smol pis de wea dempla. So Zizas bin teke dem pis ane eso God, den ol dem klostuman blo Zizas bin seremaut dem kaikai po dem pipol tu.
MAR 8:8 Ebriwan uda bin kaikai bin nadakain belipul. Dem leptoba kaikai bin pilemap seben basket pul.
MAR 8:9 Baut 4,000 pipol bin de wea Zizas uda bin kaikai. Nau wen Zizas i bin pinis sane ebriwan gobaigen po aus blo dempla,
MAR 8:10 Zizas ane dem klostuman blo em bin zamp insaid wea wan bot ane krosem go po da eria blo Dalmanuta.
MAR 8:11 Wen dem Parasi bin lisen Zizas bin kam de, dempla bin go po em ane stat graulem ane trai po trike em. So dempla bin aske em rapwei, ‘Yu soe mipla mirikalsain prom eben so mipla go bilib God bin sane yu.’
MAR 8:12 Wen Zizas bin lisen wanem dempla bin tok, em bin lego bigwin, ane spik, ‘Wa! Yupla ebritaim wande luk mirikal! Ai spik trutok po yupla, ai nogo soe yupla no mirikalsain.’
MAR 8:13 So em bin zamp baik insaid da bot ane libe dempla de ane krosem go po da nadasaid blo da leik.
MAR 8:14 Bat dem klostuman blo Zizas bin piged po teke kaikai. Mata wan loupbred bin de insaid da bot.
MAR 8:15 Wen dempla bin krosem go nadasaid blo da leik, Zizas bin wone dempla, ‘Lugaut prom dem nugudwei blo dem Parasi ane King Erod. Dempla wase yis insaid wea bred.’
MAR 8:16 Dem klostuman bin tingk ane tok po demplaselp diskain, ‘Ei, Zizas bin tok demkain bikoz mipla no bin teke bred kam.’
MAR 8:17 Bat Zizas bin sabe wanem dempla bin tok so em i spik po dempla, ‘Yupla tumas wori po kaikai. Wattaim yupla go lan ane wattaim yupla go sabe? Yupla opene main blo yupla, so yupla ken sabe wanem ai tok.
MAR 8:18 Yupla gad ai po luk, bat yupla blain. Yupla gad talinga po lisen, bat yupla dep. Yupla no kese nating ai bin mekem.
MAR 8:19 Yupla no rimemba da taim wen ai bin pide dem 5,000 man wea paib loupbred a? Aumas bred bin leptoba ane aumas basket yupla bin pilemap?’ Dempla bin ansabaik, ‘Tuelb basket.’
MAR 8:20 Ane Zizas bin spik gen, ‘Wen ai bin pide 4,000 wea seben loupbred, aumas bred i bin leptoba ane aumas big basket yupla bin pilemap?’ Dempla bin ansa em baigen, “’Seben basket.’
MAR 8:21 So Zizas bin tok diskain po dem klostuman blo em, ‘Ei! Wiswei? Yupla stil no kesem wanem ai tok po yupla baut dem rong tising blo dem Parasi a?’
MAR 8:22 Wen dempla bin kesem de wea Betsaida, sam pipol bin teke dis blainman kam po Zizas ane dempla bin bege em po tase da man sole da man ken lukgen.
MAR 8:23 Zizas bin kese an blo da man ane lidem go ausaid prom dat biliz. Den em spet po da ai blo da man ane pute an blo em antap wea da man ane aske em, ‘Yu ken luk eniting nau?’
MAR 8:24 Da man bin lukraun ane em spik, ‘Wa. Ai luk ol pipol bat ai kan luk dempla prapa klia. Dempla wase ol tri ya wagbaut raun.’
MAR 8:25 Den Zizas bin pute an blo em gen wea da ai blo da man. Wen da man bin luk gen, ai blo em bin orait ane em ken luk ebriting nadakain klia.
MAR 8:26 Zizas bin tok strong po em diskain, ‘No wagbaut gobaigen po da biliz. Yu mata go aus.’
MAR 8:27 Zizas ane ol dem klostuman blo em bin libe Galali ane dempla bin go antap po dem biliz blo Sizaria Pilipi. Wail dempla bin wagbaut go, Zizas bin aske dempla diskain, ‘Wanem ol pipol spikbaut mi? Uda mi?’
MAR 8:28 Dempla bin ansa em baigen, ‘Sam spik yu Zon Baptaizman. Ol dem nadawan spik yu Ilaiza. Sam dem nadalot spik yu wan dem nada spesilmesizman blo God.’
MAR 8:29 Den em bin aske dempla, ‘Wanem yupla tingk uda mi?’ Pita bin ansa em, ‘Yu da Promiswan uda God bin sanem.’
MAR 8:30 Zizas bin tok nadakain strong, ‘No yan po enibodi baut mi!’
MAR 8:31 Den Zizas bin stat po spik po dem klostuman blo em diskain, ‘Ai, da Truwan blo Man, go sapa olkain nugudting. Ol dem Zuwiselda, dem edprist ane ol dem Zuwislotisa, ol i nogo wande mi ane ol i go kile mi, bat wea namba tri dei ai go kamlaipgen.’
MAR 8:32 Wanem Zizas bin tok po dem klostuman blo em, da tok bin nadakain klia. Den Pita bin tekem go wansaid ane spik po em, ‘BosLod, yu no mas tok demkain!’
MAR 8:33 Bat Zizas em i tanraun ane luk po dem klostuman blo em ane em tokstrong po Pita diskain, ‘Gedaut prom mi Satana. Wanem yu spik ya, yu noboda baut demting blo God. Yu tumas tingbaut demting wanem pipol i mekem.’
MAR 8:34 Den Zizas bin singaut po dem klostuman blo em ane po dem bigmob pipol po kam po em ane lisen wanem em go tok. Zizas bin stat po tok diskain, ‘Orait nau. Ip eniwan wande pole mi, dempla mas redi po ded ane teke da kros blo dempla ane sapa wase mi. Ebridei dempla mas redi po gibap laip blo dempla po pole mi.
MAR 8:35 Dempla uda wande lugaut laip blo dempla, dempla go luze laip blo dempla poeba. Bat ip yupla go sapa ane ded po mi ane po da Gudniuz blo God, God go gibe yupla longlaip poeba.
MAR 8:36 Yupla tingk i go elpe enibodi ip dempla gad ebriting? Nono! Dempla nogo gede longlaip poeba!
MAR 8:37 I nogad nating lo dis ert ken gibe yupla laip.
MAR 8:38 Ip pipol i sem prom mi ane sem prom spik da mesiz blo mi wea dis nugudtaim nau wen ol pipol puse God wansaid, den ai, da Truwan blo Man, gobi sem prom dempla tu. Ai gobi sem prom dempla wen ai go kambaigen wea ol dem oli einzel ane da brait sainilait blo PapaGod blo mi ane da paua blo em.’
MAR 9:1 Zizas kip spik po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, sam dem pipol uda stanap ya nau nogo ded. Ol go luk dat taim wen God i go kam ruloba ebriwan ane ebriting wea nadakain bigpaua.’
MAR 9:2 Siks dei apta, Zizas bin teke Pita, Zemes ane Zon go antap wan ai maunten, nobodi de mata dempla. Den dem klostuman bin luk ngad blo Zizas i bin seinz.
MAR 9:3 Ane klos blo em bin kam nadakain sainiwait, mowait den eniting ya wea dis ert.
MAR 9:4 Stretwei tu bipotaim spesilmesizman blo God, Ilaiza ane Mozes bin stanap de tok po Zizas.
MAR 9:5 Pita bin spik po Zizas, ‘Tisa, i gud yumpla ya. Kam, mipla go meke tri smolseid po yupla, wan po yu, wan po Mozes ane nadawan po Ilaiza.’
MAR 9:6 Dem klostuman blo Zizas bin nadakain prait, daswai Pita no bin tingbaut wanem em bin spik, em mata tok.
MAR 9:7 Wan klaud bin kam antap wea dempla ane kabare dempla. Ol bin lisen bois prom da klaud spik diskain, ‘Diswan mai Boi ane ai prapa labe em. Yupla mas lisen po em.’
MAR 9:8 Stretwei wen dem klostuman blo Zizas bin luk gen, mata Zizas bin stanap de wea dempla.
MAR 9:9 Wen dempla bin wagbaut godaun da maunten, Zizas spik po dempla diskain, ‘No spik nobodi wanem yupla bin luk. Yupla weit antil apta ai, da Truwan blo Man go gedap laipgen.’
MAR 9:10 So demplatri no bin spik nobodi baut wanem bin apen. Demplatri bin kip aske wananada wanem da mining blo dat tok wea Zizas i bin spik diskain wen em go laipgen.
MAR 9:11 Nau dem klostuman blo Zizas askem diskain, ‘Aukam dem Zuwislotisa spik Ilaiza mas kambaigen pas bipo da Promiswan blo God i go kam?’
MAR 9:12 Zizas bin ansabaik, ‘I tru. Ilaiza mas kam pas po meke ebriting redi. Aukam da Baibol i spik diskain, da Truwan blo Man go sapa plentiting ane ol nogo wande em?
MAR 9:13 Ai spik yupla nau, Ilaiza em bin pinis kam. Ol man bin meke dem badting po em seimkain wiskain da Baibol i spik.’
MAR 9:14 Wen Zizas ane Pita, Zemes ane Zon bin kam klostu po dem nada klostuman blo Zizas, dempla bin luk bigmob pipol stanap raun lo dem nada klostuman ane dem Zuwislotisa bin de graul wea dempla.
MAR 9:15 Wen dem pipol bin luk Zizas wagbaut kam, dempla bin nadakain atzamp ane ran go po mite em.
MAR 9:16 Zizas aske dem pipol, ‘Aukam yupla graul?’
MAR 9:17 Wan man prom dem pipol bin spik po Zizas diskain, ‘Tisa. Ai bin teke boi blo mi kam po yu. Em gad wan nugudspirit insaid wea em ane dat spirit i stapem prom tok.
MAR 9:18 Ebritaim dat nugudspirit tekoba em, da nugudspirit sakem adwan godaun po da graun. Ol spet bin kamaut prom maut blo em ane em graine tit blo em ane em kam stip. Ai bin aske dem klostuman blo yu po tekemaut dis nugudspirit bat dempla kan tekemaut prom boi blo mi.’
MAR 9:19 Zizas bin spik diskain, ‘Yupla nadakain! Yupla no bilib. Aulong ai bin stap ya wea yupla ane yupla stil no tekenotis wei blo mi. Orait. Teke da boi kam po mi.’
MAR 9:20 Dempla bin teke da boi kam po em. Bat wen da nugudspirit bin luk Zizas, da nugudspirit bin meke da boi seik nadakain ane da boi bin poldaun. Em bin rol ebriwei wea da graun ane em bin gad ol spet kamaut prom maut blo em.
MAR 9:21 Zizas aske da papa blo da boi, ‘Aulong da boi blo yu bin demkain?’ Da papa blo da boi bin ansabaik, ‘Em bin ebritaim diskain prom wen em bin smolboi.
MAR 9:22 Da nugudspirit ebritaim meke da boi poldaun antap wea paia o sake em insaid wea wata, trai po kile em. Bat ip yu ken meke eniting, plizgar soe sorewei po mitu ane elpe mi ane boi blo mi!’
MAR 9:23 Zizas bin spik po papa blo da boi, ‘Watpo yu spik diskain, “Ip ai ken meke eniting?” Eniwan uda gad bilib wea God, i ken meke eniting.’
MAR 9:24 Stretwei da papa blo da boi bin ansabaik, ‘Ai gad bilib, bat plizgar, elpe mi po bilib mo.’
MAR 9:25 Orait. Wen Zizas bin luk ol dem pipol kam mo tumas, em tok strong po da nugudspirit ane oda em diskain, ‘Ei nugudspirit blo dep ane dam, ai spik yu nau, kamaut prom em ane nogo insaid wea em gen.’
MAR 9:26 Stretwei da nugudspirit bin skrim laudwan. Em bin meke da boi seik nadakain den da nugudspirit bin kamaut prom da boi. Da boi bin leidaun de slaikwan, luklaik em ded. Ol dem pipol de raun bin smolsmoltok po wananada diskain, ‘Ei, em i ded ai tingk!’
MAR 9:27 Bat Zizas bin kese an blo da boi ane elpe em po stanap ane da boi bin stanap gudwan.
MAR 9:28 Apta nau wen Zizas ane klostuman blo em bin go insaid wan aus, dem klostuman blo em bin askem kuaiatwan, ‘Aukam mipla kan tekemaut da nugudspirit prom da boi?’
MAR 9:29 Zizas bin ansa, ‘Ip yupla wande tekemaut diskain nugudspirit, yupla mas pasting ane prea.’
MAR 9:30 Zizas ane dem klostuman bin libe dat eria ane dempla bin wagbaut go tru Galali. Zizas no bin wande ol pipol po sabe wea em wagbaut
MAR 9:31 bikoz em wande spene taim tise dem klostuman blo em. Den Zizas bin spik po dempla, ‘Sam pipol go sele mi, da Truwan blo Man, po dem enami blo mi. Ol go kile mi, bat wea namba tri dei ai go kam laipgen.’
MAR 9:32 Dempla no bin kesem wanem em i min. Dempla bin prait po aske Zizas po eksplein wanem da mining blo dem tok blo em.
MAR 9:33 Apta nau, dempla bin kese taun blo Kapaniam ane dempla bin stap de wea wan aus. Zizas bin aske dempla, ‘Wen yumpla bin wagbaut kam, wanem yupla bin smolsmoltok baut?’
MAR 9:34 Bat ol bin stap kuaiat, no ansa em. Dempla bin graul baut uda da nambawan man melen wea dempla.
MAR 9:35 Zizas bin singaut po dem klostuman blo em po kam sidaun wea em. Em spik, ‘Eniwan uda wande kam nambawan man, em mas bi da nambalas man ane meke emselp sebant blo ebriwan.’
MAR 9:36 Den Zizas bin teke wan pikinini ane meke em stanap melen wea dempla. Den em bin pikemapem ane bin spik po dempla diskain,
MAR 9:37 ‘Eniwan uda labe dem smolpikinini wea neim blo mi, dempla labe mi tu. Ane eniwan uda labe mi, dempla labe PapaGod blo mi uda bin sane mi kam.’
MAR 9:38 Zon bin spik po Zizas, ‘Tisa, mipla bin luk wan man, em bin yuze neim ane paua blo yu po pose dem nugudspirit po kamaut prom sam pipol. Mipla bin spik po em, “Yu no lau po meke disting bikoz yu no blo mipla.” ’
MAR 9:39 Zizas bin spik, ‘Yupla no stape em. Enibodi uda meke mirikal wea neim ane paua blo mi, em nogo spik nugudting baut mi.
MAR 9:40 Enibodi uda nogo gense yupla, go sapot yupla.
MAR 9:41 Yupla lisen nau. Ai spik trutok po yupla, ip enibodi go gibe yupla iben wan smol kap wata po dringk bikoz yupla blo mi, dat man i go gede riwod prom God.
MAR 9:42 ‘Bat ip eniwan prom dem smolpikinini ya, bilib mi ane sambodi spik dempla no po bilib mi, mobeta po datwan po taite big ston raun wea nek blo em ane sake emselp insaid wea dipwata.
MAR 9:43 Ip an blo yu i meke yu po meke nugudting, katemautem. I mobeta po go antap eben wea wan an den po go insaid el wea tu an, wea da paia i mata ban.
MAR 9:44 Ip leg blo yu i meke yu po meke nugudting, katemautem. I mobeta po go antap eben wea wan leg den po go insaid el wea tu leg.
MAR 9:46 Ip ai blo yu i meke yu po meke nugudting, tekemautem. I mobeta po go antap po dat ples wea God i ruloba ebribodi wea wan ai, den po go insaid el gad tu ai.
MAR 9:48 De wea el, dem wom go kaikai dem pipol poeba ane da paia i go mata ban.
MAR 9:49 ‘I gobi ad, God go teste ebriwan wea paia ip dempla bin meke ubi blo God.
MAR 9:50 Solt i gud antap wea kaikai, bat ip da solt i luze tes i gobi nugud. Laip blo yupla mas bi wase gud solt, gud. Bat ip yupla no kip da gudwei, yupla go luzem wase solt i nogad tes. So yupla mas pole da gudwei ane meke pis wea wananada.’
MAR 10:1 Den Zizas bin libe Kapaniam ane bin godaun po da eria blo Zudia ane den em bin go po da nadasaid blo Zodan Riba. Ane de gen i bin gad ol bigmob pipol raun wea Zizas ane em bin lane dempla de.
MAR 10:2 Sam Parasi bin kam de po Zizas ane trai po mekem tok rong. Dempla bin aske em, ‘Ei! Wiswei? Ken eni man dibos oman blo dempla a?’
MAR 10:3 So Zizas bin ansa, ‘Wanem Mozes bin spik po yupla baut dibos?’
MAR 10:4 Dempla bin spik po Zizas diskain, ‘Mozes bin laue man po dibos solong da man gibe da oman dibos peipa ane spik da oman po go.’
MAR 10:5 Zizas bin spik, ‘Wa. Bikoz yupla tumas stronged, daswai Mozes bin laue yupla po mekem diskain.
MAR 10:6 Prom da stat blo da wold, God bin meke man ane oman.
MAR 10:7 Daswai, man i libe papa ane mama blo em ane zoin wea oman blo em
MAR 10:8 ane demtu kamwan. So demtu nomo tu separeit pipol nau bat wan.
MAR 10:9 Ip God bin zoine demtu tugeda den lete nobodi separeit demtu.’
MAR 10:10 Apta nau wen dempla bin gobaigen po aus, dem klostuman bin aske Zizas mo baut disting.
MAR 10:11 Den Zizas bin spik diskain, ‘Ip eni man libe oman blo em ane maret nada oman, em broke maretlo blo God.
MAR 10:12 Seimwei, wen eni oman libe man blo em ane maret nada man, em broke maretlo blo God tu.’
MAR 10:13 Wantaim, ol pipol bin teke ol pikinini kam po Zizas bikoz dempla bin wande Zizas po tase dem pikinini. Bat wen dem klostuman bin luk ol dem pikinini, dempla bin spik, ‘Nono. Yupla no lau po teke dem pikinini kam.’
MAR 10:14 Wen Zizas i bin luk wanem dem klostuman bin mekem, em bin wail. Em bin spik po dempla diskain, ‘Yupla no stape dempla prom kam po mi. Lete dempla kam bikoz dat ples wea God ruloba ebriwan i blo dempla.
MAR 10:15 Ai spik trutok po yupla, enibodi uda nogad bilib wase pikinini ane no gri dat God em ruloba ebriwan, em no blo God.’
MAR 10:16 Den Zizas bin kese dem pikinini klostu ane pute an antap wea ed blo dempla ane blese dempla.
MAR 10:17 Zizas bin go ausaid prom dat aus redi po go po nada biliz wen wan man bin ran kam ane broke ni prant wea Zizas ane askem diskain, ‘Gudtisa. Wiskain ai go gede longlaip poeba?’
MAR 10:18 Zizas bin ansa em, ‘Ei! Wanem po yu kole mi gud? Nobodi gud, mata God i gud.
MAR 10:19 Yu sabe dem lo blo God. Yu mas no kile man, no broke maretlo, no stil, no spik laitok baut enibodi o eniting, no mekpul, ane sit ane lai wananada. Ane yu mas ona papa ane mama blo yu.’
MAR 10:20 Bat dis man bin spik, ‘Tisa, ai bin meke demting. Ai bin pole ol dem lo blo God prom wen ai bin yangboi.”
MAR 10:21 Zizas bin luk po dis man ane em bin gad lab po em. Zizas spik po em, ‘Wa! Bat yu mise samting. Yu mas sele ebriting blo yu ane seremaut ebri mani po ol dem poapipol. Den yu go gad gudting wea eben. Den yu kam ane pole mi.’
MAR 10:22 Wen em bin lisen wanem Zizas bin spik, ngad blo em bin seinz. Em bin sluraun ane gowei nadakain sore, bikoz em bin prapa risman.
MAR 10:23 Zizas bin lukraun po ol dem klostuman blo em ane spik, ‘Wa! I prapa ad po dem rispipol po go po dat ples wea God i ruloba ebribodi!’
MAR 10:24 Dem klostuman bin atzamp wen ol bin lisen dis tok blo da BosLod. Bat Zizas i tok gen, ‘Mai pren. I prapa ad po go eben!
MAR 10:25 Wa! I moizi po big weil po go insaid aus blo kreipis den po rispipol po go po dat ples wea God i ruloba ebribodi.’
MAR 10:26 Wen dem klostuman bin lisen, ol bin atzamp ane smolsmoltok po wananada, ‘Ei! Wiswei? Ip i diskain ad po go eben, wel uda gobi seib?’
MAR 10:27 Zizas bin luk stret po dempla ane spik, ‘Pipol prapa kan mekem. Mata God i ken mekem. God ken meke ebriting.’
MAR 10:28 Den Pita bin spik, ‘Mipla bin libe ebriting po pole yu.’
MAR 10:29 Zizas bin ansa dempla, ‘Ai spik yupla trutok. Yupla uda libe aus blo yupla, libe bala, sisi, papa ane mama, pikinini ane gadan blo yupla po pole mi ane da gudniuz,
MAR 10:30 wel God go gibe yupla plenti mo, andred mo wea dis laip. God go gibe yupla aus ane bala, sisi, mama, pikinini ane gadan. Ol pipol go meke nadakain nugudpasin gense yupla bat yupla go gad longlaip poeba wea eben.
MAR 10:31 Bat lisen gud nau. Sam pipol uda bigman nau, ol gobi nambalas. Sam pipol uda louklas nau, ol gobi prapa nambawan.’
MAR 10:32 Orait nau. Zizas ane klostuman blo em bin wagbaut go po Zarusalem ane Zizas bin wagbaut go pas prant wea dempla ebriwan. Zizas bin mata lego go pas ane dem pipol uda bin kam biain wea dem klostuman ol bin prapa akan. Den Zizas bin teke dem tuelb klostuman blo em go wansaid ane em bin spik po dempla ebriting wanem i go apen po em insaid wea Zarusalem.
MAR 10:33 Em bin spik po dempla, ‘Wen yumpla go kese Zarusalem, sambodi go sele da Truwan blo Man po dem edprist ane dem Zuwislotisa. Dempla go zaze em po kile em ane ol gibe em po dem lida blo Rom.
MAR 10:34 Ol go meke pan ane moke em, spet lo em, plokem wea wip blo dempla ane kilem. Bat wea namba tri dei em go kamlaipgen.’
MAR 10:35 Den demtu boi blo Zebadi, Zemes ane Zon, bin wagbaut kam klostu po Zizas ane spik po em diskain, ‘Tisa. Mitu aske yu ip yu ken meke samting po mitu gar.’
MAR 10:36 Zizas ansa, ‘Orait, wanem yutu wandem?’
MAR 10:37 ’Insaid wea da Saini Truglori wea God go ruloba ebriwan, mitu wande sidaun de wea yu, wan wea leptsaid ane nadawan wea raitsaid.’
MAR 10:38 Zizas bin ansa, ‘Ei! Yutu no sabe wanem yutu askem. Yutu tingk yutu ken go tru dat sore wea ai mas go tru? Yutu tingk yutu ken sapa wiskain ai go sapa?’
MAR 10:39 ‘Wa! Mitu ken’, demtu bin ansa em. Den Zizas bin spik po demtu, ‘I tru wanem yutu spik. Yutu go go tru da sore wanem ai go go tru ane sapa wase mi.
MAR 10:40 Bat ai nogad no rait po spik uda go sidaun wea rait o leptansaid blo mi. God meke da ples po demwan uda em go suzem.’
MAR 10:41 Wen dem nada ten klostuman blo Zizas bin lisen wanem Zemes ane Zon bin askem, dempla bin nadakain wail.
MAR 10:42 Zizas bin singaut po dem klostuman po kam tugeda. Em bin spik, ‘Dem bigbos blo dis wold yuze paua blo dempla rongwei. Yupla sabe ol king meke demplaselp wase bigbos blo ebriwan. Dempla meke adlaip po ebribodi uda andanit wea dempla.
MAR 10:43 Bat yupla mas no mekem demkain. Yupla uda wande bi bigman, yupla mas meke gudpasin. Yupla mas bi sebant blo ebribodi.
MAR 10:44 Ane eniwan uda wande meke emselp nambawan, em mas serbe ol pipol wase sleib.
MAR 10:45 Nomata ai Truwan blo Man, ai no bin kam po meke ol pipol wok po mi, ai bin kam po wok po dempla. Ai bin kam po dis wold po ded po ebriwan. Diswan i prais ai go pei po seibe ebriwan prom dem nugudwei wanem dempla bin mekem.’
MAR 10:46 Orait. Dempla bin kese taun blo Zeriko. Apta nau, wen Zizas ane klostuman blo em bin libe dat taun tumas ol pipol bin pole dempla biain. Wan blain begaman, Batimas, boi blo Timas bin sidaun klostu da rod seimtaim wen Zizas bin pas.
MAR 10:47 Wen Batimas bin lisen dem pipol spik Zizas blo Nazaret em klostu nau, em bin singaut prapa laudwan, ‘Zizas! Yu Promiswan wase King Deibid! Plizgar soe sorewei po mi ane elpe mi!’
MAR 10:48 Sam dem pipol bin ala, ‘Sadap, stap kuaiat!’ Bat em no bin lisen, em kip singaut molaud, ‘Zizas! Yu Promiswan wase King Deibid! Plizgar soe sorewei po mi ane elpe mi!’
MAR 10:49 Wen Zizas bin lisen em, em bin stap prom wagbaut ane em bin spik, ‘Singaut em kam ya!’ So dempla bin singaut diskain po da blainman, ‘Ei yu, Batimas! Gedap kam ya. Zizas i singaut po yu.’
MAR 10:50 Em bin gedap kuikwan sakwei blangket blo em ane em bin ran go po Zizas.
MAR 10:51 Den Zizas bin askem, ‘Wanem yu wandem?’ Da blainman bin ansa, ‘Tisa, ai blain. Ai kan luk. Plizgar, elpe mi po lukgen.’
MAR 10:52 Zizas bin spik po em, ‘Bikoz yu bin bilib wea mi, yu gud nau. Go aus.’ Stretwei da blainman bin luk bat em no bin go aus, em pole dempla uda bin pole Zizas.
MAR 11:1 Wen Zizas ane klostuman blo em bin kam klostu po Zarusalem, dempla bin pase tu biliz, Betpas ane Betani wea said blo Maunt Olibtri. Zizas bin sane tu klostuman blo em go pas.
MAR 11:2 Em bin spik po demtu, ‘Yutu go pas po da nada biliz ane wen yutu go insaid dat biliz, yutu go paine wan yang dongki bin taiemapem de ane nobodi bin raide dis dongki bipo. Teke da dongki kam ya po mi.
MAR 11:3 Ip enibodi i aske yutu wanem yutu mekem, yutu spik dempla diskain, “Da BosLod i wande dis dongki ane em go sanem kambaik apta.” ’
MAR 11:4 Demtu bin go ane paine da dongki stanap de, taiemap wea wan aus ane da aus i no longwei prom da rod.
MAR 11:5 So demtu bin stat po tekemautem. Sam pipol uda bin stanap de aske demtu, ‘Ei! Wanem yutu mekem? Watpo yutu tekemaut da dongki?’
MAR 11:6 Demtu bin ansa, ‘Da BosLod wandem ane em go sanem kambaigen apta.’ So dem pipol bin laue demtu po teke da dongki.
MAR 11:7 Nau demtu klostuman bin teke da dongki kam po Zizas ane dempla bin pute sam kaliko blo dempla antap baik blo da dongki ane Zizas bin sidaun antap wea da dongki.
MAR 11:8 Dem bigmob pipol de wea Zizas bin prapa glad ane ol bin wande ona em. So dempla bin spredemaut ol kaliko wea da rod prant wea Zizas ane nadalot bin kate ol lip ane sakem prant wea da rod po soe ona po em.
MAR 11:9 Zizas bin raid melen wea dem bigmob pipol ane dempla bin singaut preiz po God: ‘Ozana, liptemap neim blo God!’ ‘Blese dis Promiswan ya, uda kam wea da neim blo da AntapGod!’
MAR 11:10 ‘Blese da wan uda go ruloba mipla wase bigate Deibid uda bin king blo mipla.’ ‘Ozana, liptemap neim blo God de antap lo eben!’
MAR 11:11 Wen Zizas bin kese Zarusalem em bin go po da Tempol blo God ane em bin luk ebriting adwan wanem ol dem pipol bin mekem de. Bat bikoz i bin klostu po dak, Zizas ane dem tuelb klostuman blo em bin gobaigen po Betani.
MAR 11:12 Da neksdei wen Zizas ane dem klostuman blo em bin kamaut prom Betani, anggre bin kese Zizas nau.
MAR 11:13 Ane em bin luk wan pruttri lelbet longwei prom de, i bin gad plenti lip. So em bin go po lukraun prut wea da tri. Bat wen em i kam klostu po da tri, i no bin gad prut, mata ol lip bikoz i no bin taim po da tri po sake ol prut.
MAR 11:14 Den Zizas i sake tok po da tri, ‘Ei tri! Yu nogo sake prut gen!’ Ane dem klostuman blo em bin lisen wanem Zizas bin spik po da tri.
MAR 11:15 Wen Zizas ane klostuman blo em i bin kesem de baigen wea Zarusalem, dempla bin go insaid da yad blo da Tempol blo God. Wen Zizas bin luk nau, em bin wail bikoz plenti pipol de bin meke rongting. Dempla bin meke pipol pei big prais po ol dem sakripais ting. Em bin stat sesewei dem man uda bin meke mani po goaut prom de. Zizas bin tanoba dem mani teibol blo dem man uda bin meke plenti mani, stilawei prom dem pipol, ane em bin tanoba dem stol blo dem man uda bin sele pizin.
MAR 11:16 Zizas bin stape ol dem pipol uda bin wagbaut sotkat tru da Tempol blo God kare ol samting blo dempla go po da maketples.
MAR 11:17 Den em bin tise dempla diskain, ‘Yupla lisen. Baibol i spik, “Aus blo mi i aus blo prea po ebriwan”, bat yupla bin meke dis ples wase aus blo roba.’
MAR 11:18 Wen dem edprist ane Zuwislotisa bin lisen wanem Zizas bin mekem, dempla bin stat po tingbaut po paine wei po kile em bikoz dempla bin zeles em. Dempla prait Zizas go gad tumas paua oba dem pipol, bikoz dem pipol bin prapa rispekt Zizas ane ol bin glad po lane demting wanem em bin tise dempla.
MAR 11:19 Wen i bin stat kam po dak, Zizas ane ol klostuman blo em bin gobaik po Betani.
MAR 11:20 Elimoning Zizas ane dem klostuman bin gobaigen po Zarusalem wea da seim rod ane ebriwan bin luk dat pruttri i ded, dem rut bin prapa drai.
MAR 11:21 Wen Pita bin luk, em bin rimemba wanem Zizas bin spik po da tri. Pita bin spik, ‘Ei, Tisa luk! Da tri yu bin tok po yestidei, i ded nau!’
MAR 11:22 Den Zizas spik po dem klostuman, ‘Yupla mas bilib wea God.
MAR 11:23 Ai spik trutok po yupla, ip yupla bilib God, yupla ken spik po dis maunten, “Sake yuselp insaid solwata,” ane da maunten go mekem wanem yu spik. Bat ip yupla no bilib wea God, i nogo apen.
MAR 11:24 Lisen po mi! Yupla ken prea po eniting ane ip yupla bilib, God go gibe demting po yupla ane yupla go gad.
MAR 11:25 Ane wen yupla prea ane yupla rimemba dem nugudwei nada man bin mekem po yupla, yupla mas pogibe em bipo PapaGod blo yupla wea eben go pogibe nugudwei blo yupla.
MAR 11:26 Ip yupla no pogibe nada man, PapaGod blo yupla wea eben nogo pogibe yupla po dem nugudwei yupla bin mekem.’
MAR 11:27 Wen Zizas ane klostuman blo em bin kese Zarusalem, dempla bin go po da Tempol blo God ane Zizas bin wagbaut ane tise dem pipol wea da yad blo da Tempol. Sam edprist, sam Zuwislotisa, ane sam dem Zuwislida bin kam po tok po Zizas.
MAR 11:28 Dempla spik diskain po em, ‘Uda bin gibe yu da rait po kare lo po spik po dem pipol? Uda bin gibe yu da rait po meke demting ya wea dis Tempol?’
MAR 11:29 Zizas i ansa, ‘Ai go aske yupla wan kuestin ane ip yupla go ansa mi, den ai go spik po yupla uda bin gibe mi da rait po kare lo po meke demting
MAR 11:30 Yupla ansa mi. Wen Zon bin baptaiz ol pipol, wanem rait em bin gad? Dat rait i bin kam prom God o i bin kam prom man, a?’
MAR 11:31 Dempla bin tok po wananada, ‘Wiskain yumpla go ansa em baik? Ip yumpla go spik, “God bin sane Zon,” den em go spik baigen po yumpla, “Ip God bin sane Zon den aukam yupla no bin bilibe Zon?”
MAR 11:32 Bat yumpla go gede trabol ip yumpla go spik, “Diswan no blo God.” ’ Dem Zuwislida bin prait prom ol dem pipol de ol mait go meke big trabol wea dempla, bikoz dem pipol bin bilib Zon em i da spesilmesizman blo God.
MAR 11:33 Dempla bin ansa Zizas diskain, ‘Mipla no sabe uda bin gibe Zon da rait po baptaiz dem pipol.’ So nau Zizas ansa dempla baigen, ‘Wel, ai nogo spik yupla uda bin gibe mi da rait po meke demting.’
MAR 12:1 Den Zizas bin yan ol nada stori wea i gad mining. ‘Wan man bin plante gadan blo greipbain. Em bin bilde stonwol raun wea da gadan ane em bin meke big oll po smase dem greip po meke wain. Den em bin bilde ston taua solong man ken stanap de antap po gade da gadan. Em bin rente dis gadan po sam man, den em bin gowei po nada kantri.
MAR 12:2 Da taim bin kam po broke ol dem greip po selem. Da prapa ouna blo da gadan bin sane wan wokman blo em kam po gede da rentmani prom dem pipol uda bin rente dat gadan.
MAR 12:3 Bat dem man bin ploke dat wokman ane sanem gobaigen, gad nating.
MAR 12:4 ‘Den em bin sane nada wokman ane dempla bin ite em wea ed ane meke nadakain badpasin po em.
MAR 12:5 So apta, em bin sane namba tri wokman go nau, ane dempla uda bin rente da gadan bin kile em. Em bin sane plenti mo wokman go. Sam prom dem wokman bin ploke sam wokman nadakain ad ane bin kile nadalot.
MAR 12:6 So nau da ouna blo da gadan no bin gad enimo wokman lept, mata boi blo em, ane dis boi, em bin prapa labe em. So da ouna bin sane em go. Em bin tingk diskain, “Ai go sane boi blo mi. Dempla go rispekt em.”
MAR 12:7 ‘Bat nau, dem man uda bin rente da gadan, wen ol bin luk da boi blo da prapa ouna bin kam de po dempla, dempla bin tok po wananada, “Ei! Diswan da bigboi blo da ouna. Em go gede dis propati wen papa blo em go ded. Ip yumpla kile em, wel dis propati gobi blo yumpla.”
MAR 12:8 So dempla bin kile em ane sakem ausaid prom da gadan.’
MAR 12:9 So Zizas bin aske dempla, ‘Wanem yupla tingk dat ouna blo da gadan go mekem po dempla? Ai go spik yupla. Em go kambaik ane kile dem man ane rente da gadan po ol nada man.
MAR 12:10 Yupla no bin ride dis tok wea i bin raitem wea Baibol a? “Diswan da timba ol dem kapenta no bin wandem, bat nau em da meintimba, po olde da rup po meke em strong.
MAR 12:11 AntapGod i meke dis mina gudplan ane mipla prapa api po luk dis plan.” ’
MAR 12:12 Dem Zuwislotisa ol bin wande kese Zizas bikoz dempla bin sabe Zizas pointe pingga po dempla wea dem stori em bin yan baut dem nugudpama. Bat dempla no bin kese Zizas bikoz dempla bin prait prom dem pipol. So dem Zuwislotisa bin libe Zizas ane ol bin gowei.
MAR 12:13 Apta nau, dempla bin sane sam Parasi ane sam sapota blo da Zuwis king. Neim blo em Erod. Dempla ol spai. Dempla bin kam po trai po trike Zizas po spik rongtok so dempla ken kese em, teke em go po kot.
MAR 12:14 So dempla bin askem, ‘Tisa. Mipla sabe yu prapa stretman. Yu trite ebriwan wea seim rispekt nomata uda. Ane yu tise mipla da truwei baut wanem God wande ol pipol po mekem.
MAR 12:15 Yu spik mipla wiswei, ip i rait po pei taksmani po da bigking blo Rom o no?’ Bat Zizas bin sabe dempla trai po trike em. Em ansa dempla baigen, ‘Ei! Yupla trai po trike mi wea ol sili kuestin blo yupla a? Soe mi wan koin blo Rom ane ai go spik po yupla.’
MAR 12:16 Wen dempla bin gibe da mani po em, em bin aske dempla, ‘Uda ed ane neim i stap wea dis koin?’ Dempla bin ansa em, ‘Da bigking blo Rom.’
MAR 12:17 Den Zizas bin spik po dempla, ‘Gibe da bigking wanem blo em, ane gibem po God wanem blo God.’ Dis ansa blo Zizas bin meke dempla atzamp.
MAR 12:18 Sam Zuwislotisa uda bin kole demplaselp Sadusi, ol bin kam po Zizas. Dempla no bilib God go meke ol ded pipol kamlaipgen.
MAR 12:19 Dempla bin aske Zizas, ‘Tisa. Mozes bin raitem diskain wea lo blo em. “Ip wan man bala ded ane em libe oman blo em nogad pikinini, bala blo em mas maret dat widooman. Dem pikinini uda gobi bon prom dat widooman, gobi pikinini blo dat ded bala.”
MAR 12:20 Wantaim i bin gad seben bala. Da paswan i bin maret ane em bin ded, nogad pikinini.
MAR 12:21 Nau da sekan bala, em bin maret da widooman blo dat bigbala blo em. Den em bin ded tu, nogad pikinini, ane da seimting i bin apen wea da namba tri bala.
MAR 12:22 Bambai nau ol seben bala bin maret da oman ane dempla ebriwan i bin ded nogad pikinini. Apta nau da oman bin ded tu.
MAR 12:23 Tisa, yu spik mipla. Wiswei? Wen da dei go kam wen ol dem ded pipol go kamlaipgen, em gobi oman blo uda? Ebridem seben bala bin maret em.’
MAR 12:24 Zizas bin ansa dempla, ‘Da trabol blo yupla, i yupla no sabe nating baut Baibol, ane yupla no sabe nating baut da paua blo God. Daswai yupla lane ol rong tising.
MAR 12:25 Wen ebribodi go kambaigen laip, dempla nogo maret. Dempla gobi seimkain wase dem einzel wea eben.
MAR 12:26 ‘Nau ai go eksplein baut wen ol dem pipol go kambaigen laip. Yupla bin rid wanem Mozes bin raitem wea Baibol da stori wea da bus i ban. De, God bin spik po Mozes diskain, “Ai da AntapGod blo Eibram, Aizak ane Zekop.”
MAR 12:27 So, God em God blo ol laip pipol. Em no God blo ol ded pipol. Yupla rong.’
MAR 12:28 Wan prom dem Zuwislotisa bin lisen wanem dempla bin tok. Em bin rilaiz Zizas bin gibe dempla gud ansa so em bin aske Zizas kuestin, ‘Wanem da nambawan lo blo God prom dem nada lo blo em?’
MAR 12:29 Zizas bin ansa, ‘Pas nambawan lo blo God i diswan: “Yupla ebriwan blo Izrael lisen gud! Da AntapGod blo yumpla, em da tru AntapGod.
MAR 12:30 Labe da AntapGod wea olgeda at blo yupla, ane olgeda laip blo yupla, ane olgeda sens blo yupla, ane olgeda strong blo yupla.”
MAR 12:31 Ane da sekan lo i prapa impotant wase da pas lo. “Labe kantriman blo yupla wiskain yupla labe yuplaselp.” Ol dem nada lo blo God i no prapa impotant wase dis tu lo blo God.’
MAR 12:32 Da Zuwislotisa bin ansa, ‘Tisa i gud wanem yu spik. I tru wen yu spik da AntapGod blo yumi, em i LodGod, da God blo ebribodi.
MAR 12:33 Ane ai sabe i prapa impotant po labe da AntapGod wea olgeda at blo mi ane olgeda sens blo mi ane olgeda strong blo mi ane ai mas labe neiba blo mi wiskain ai labe maiselp. I mo impotant po labe God den po bane ol sakripais ane meke opring wanem da Mozeslo i spik.’
MAR 12:34 Wen Zizas bin lisen da waiztok blo dis man em bin spik po em, ‘Yu tingk raitwei. Yu klostu po pole wei blo God.’ Apta nau, dem Zuwislotisa bin gibap bikoz ol kan trike em ane ol bin prait po aske mo kuestin.
MAR 12:35 So Zizas bin kip tok wea dem pipol de wea da Tempol blo God. Em bin aske dempla, ‘Aukam dem Zuwislotisa spik diskain, da Promiswan uda God i go sanem kam, i gobi boi blo King Deibid?
MAR 12:36 Da OliSpirit bin tok po Deibid insaid tot blo em. Em bin spik diskain: “Da AntapGod bin spik po da BosLod blo mi, Sidaun ya wea raitansaid blo mi, da ples blo ona antil ai go pute dem enami blo yu andanit kontrol blo yu.”
MAR 12:37 ‘Ip King Deibid bin kole da Promiswan uda God i sanem kam, BosLod, den auken da Promiswan bi boi blo em? Nono, i kan!’ Ane dem pipol bin lisen po Zizas prapa gud.
MAR 12:38 Wail ebribodi bin de lisen po Zizas, em bin spik po ol klostuman blo em, ‘Lugaut prom dem Zuwislotisa. Dempla wande pipol po tingk dempla prapa impotant. So dempla were ol dem long plasklos blo prist po stail, prant wea ol dem pipol. Dempla prapa laik wen pipol grite dempla wea rispekt prant wea ebribodi, so pipol go tingk dempla impotant.
MAR 12:39 ‘Dempla wande ol dem spesil sea blo ona wea zuwispreaus, ane dem spesil sea blo ona wea pisting.
MAR 12:40 Dem Zuwislotisa spik po dem widooman, dempla go lukapta ol samting blo dempla, bat ol trike dem widooman. Ol teke ebriting po demplaselp. Den dempla meke ol long prea po kabarap po dem rongting dempla bin mekem. Dempla blape ol pipol dempla meke raitting, bat dempla go gede prapa mobig panisment den enibodi.’
MAR 12:41 Zizas bin mata wase dem rispipol uda bin pute big mani wea dat koleksin boks blo da Tempol blo God.
MAR 12:42 Den em bin luk wan widooman, uda nogad mas mani. Em bin pute tu smol koin insaid da boks.
MAR 12:43 Zizas bin singaut dem klostuman blo em ane spik po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, dis widooman uda nogad mas mani, em bin gibe moden ol dem rispipol, bikoz em bin gibe ebriting em gad.
MAR 12:44 Dem rispipol bin gibe lelbet mani prom dem mani dempla no nidem. Bat dis widooman ya, em prapa poa. Em bin gibe ebri mani blo em wanem em gad. Em gad nating nau.’
MAR 13:1 Seimtaim nau wen Zizas bin redi po kamaut ane libe da Tempol blo God, wan klostuman blo em bin spik, ‘Tisa, luk dem bilding blo da Tempol, i prapa plas ane dem ston wea dem wol i prapa big.’
MAR 13:2 Zizas bin spik po dempla, ‘Dat taim go kam wen dis prapa plas Tempol go poldaun plat, lebel wea graun. No iben wan ston go stap antap wea nada ston.’
MAR 13:3 Apta nau, Zizas bin sidaun wea Maunt Olibtri wea da gadan blo dem olibtri ane em bin luk go kros da bali po da Tempol. Pita, Zemes, Zon, ane Andru bin kam tok kuaiatwan po em.
MAR 13:4 Dempla askem, ‘Tisa, yu spik mipla. Wattaim demting go apen po da Tempol? Wiswei mipla go luk gudsain, so mipla sabe demting go apen a?’
MAR 13:5 Zizas i eksplein po dempla, ‘Yupla mas lugaut yuplaselp. No lete enibodi blape yupla dat dempla i go spik dat dempla i da Promiswan uda God i bin sanem kam. Ip enibodi spik yupla diskain, no bilib ane pole dempla.
MAR 13:7 Ane nugud woa go stat ebriwea wea dis wold, bat yupla no akan. Wa, demting mas apen, bat da end blo da taim i nogo pinis yet.
MAR 13:8 Ol neisin go paite wananada ane ol kantri go gense wananada ane i go gad olkain nadakain big ertseik wea ol dipren ples blo da wold ane plenti pipol go ded prom anggre. Bat diswan i mata da stat blo dem nadakain badting wen ol go kam.
MAR 13:9 ‘Bat wen dem nadakain badting go kam, lugaut! Dempla go kese yupla ane teke yupla po kot ane belte yupla insaid wea dem zuwispreaus, bikoz yupla pole mi. Dempla go trite yupla prapa nugudwei ane pose yupla po stanap prant wea ol gabana ane ol king. Diswan i gobi sans blo yupla po spik dempla baut mi.
MAR 13:10 Ane yupla mas prise da Gudniuz baut mi po ebri neisin.
MAR 13:11 Bat wen dempla kese yupla ane teke yupla go po kot, no woribaut wiskain yupla go ansa po dempla. God go tok tru yupla. Den i no gobi yupla uda i tok po dempla baut da OliSpirit. Em go tok tru yupla.
MAR 13:12 ‘Dem bala uda eite Zizas go sele dem nada bala blo dempla uda labe Zizas ane kile dempla, ane ol papa go meke da seimting po pikinini blo dempla ane pikinini go meke da seimting po papa ane mama blo dempla.
MAR 13:13 Ane ebribodi go eite yupla bikoz yupla labe mi ane pole mi. Bat dempla uda go kip pole mi raitap antil wen dempla go ded, dempla go gad longlaip poeba.
MAR 13:14 ‘Da taim i go kam wen da Prapa Nadakain Nugudting go stanap insaid da Tempol blo God ane disting i go spoile da Oliples, so God go kamaut prom da Tempol. Yupla uda rid diswan mas tingk prapa ad baut demting so yupla sabe ane prapa kese da mining blo demting. Den demwan uda stap wea kantri blo Zudia mas ran prapa kuik po dem maunten solong ol nogo ded.
MAR 13:15 Ip dempla i ausaid aus blo dempla, dempla mas nogo insaid po teke ol samting blo dempla.
MAR 13:16 Ip dempla wok wea gadan, dempla mas no gobaik po teke wom klos. Ol mas ranwei go.
MAR 13:17 Ol dem oman uda pamle ane demwan uda gibe susu po beibi wea dat taim, i gobi prapa nugudtaim po dempla.
MAR 13:18 Yupla prea dat dis badtaim nogo apen wea koltaim.
MAR 13:19 Wea dem dei, dem pipol go sapa nadakain wiskain dempla no bin sapa bipo, prom dat taim wen God bin meke da wold. Ane dis Prapa Nadakain Nugudting nogo apen gen.
MAR 13:20 Da LodGod nogo meke dempla po kip gad diskain adtaim po prapa longtaim. Ip God no go meke dat taim sot, den ebribodi go ded. Bat em go meke dat taim sot bikoz em labe dempla uda em bin suzem prom bipotaim.
MAR 13:21 ‘Ane ip eniwan go spik yupla, ‘Ei, luk da Promiswan blo God, em ya’ o, “Luk, em de,” yupla no bilibe dempla.
MAR 13:22 Sam pipol go akt, dempla da Promiswan blo God, bat dempla lai ane nadalot go kam ane akt wase spesilmesizman blo God. Ol go meke olkain sain ane spesil samting po trike ebriwan, iben demwan uda God bin suzem.
MAR 13:23 Lugaut! Ai wone yupla nau. Lugaut prom dempla!
MAR 13:24 ‘Wea dat taim wen dem nugudting go pinis, da san i go kam dak, ane da mun nogo sain,
MAR 13:25 dem sta go poldaun prom skai, ane ol dem nadating lo skai go seik ane kamaut.
MAR 13:26 ‘Wen demting go apen, ebribodi go luk mi da Truwan blo Man go kamdaun wea klaud wea prapa bigpaua ane da sainilait blo God.
MAR 13:27 Ai go sane ol einzel blo mi go ebriwei wea dis wold po teke ebriwan uda ai bin suzem prom bipotaim, po kam tugeda prom ebri ples wea da ert ane eben.
MAR 13:28 ‘Nau tingbaut da mekeitri ane lan prom dat tri. Wen em sake ol niu sut ane lip, yupla sabe i kam po kukitaim.
MAR 13:29 So wen yupla luk ol dem badting i stat po apen, yupla go sabe da taim i klostu wen da wold i go pinis, ane ai da Truwan blo Man go kambaigen.
MAR 13:30 Ai spik trutok po yupla, sam pipol uda laip nau gobi laip wen ol dem badtaim go apen.
MAR 13:31 Eben ane ert go pinis bat wod blo mi go stap poeba, i nogo pinis.’
MAR 13:32 Ane Zizas i kip spik, ‘Nobodi sabe wen demting go apen. Dem einzel wea eben ane mi da Boi blo God no sabe. Mata PapaGod blo mi sabe wattaim demting go apen.
MAR 13:33 Lugaut. Ai wone yupla nau! Yupla mas meke wok blo mi solong yupla gobi redi po mi, bikoz yupla no sabe wattaim ai go kambaigen.
MAR 13:34 ‘Da taim wen ai da Truwan blo Man go kambaigen, i gobi wase wan man uda go trabel go po nada ples. Em libe aus blo em po ol sebant blo em po da taim antil em go kambaik. Em gibe ebri sebant zob blo dempla po mekem, ane da man uda lugaut da doa, zob blo em i po wone ebriwan wen em luk da bos blo da aus i kambaigen.
MAR 13:35 So kip lugaut, bikoz yupla no sabe wattaim da bos blo da aus go kambaigen. Yupla no sabe ip i gobi wen da san godaun, o melennait o prapa elimoning, o wen da san kam antap.
MAR 13:36 I gobi nugud ip em go kambaigen ane kese yupla slip, bikoz nobodi sabe wattaim em go kam.
MAR 13:37 So ai spik po yupla ebriwan. Kip luk po mi ane weit po wattaim ai go kam.’
MAR 14:1 Orait nau. I bin tu dei bipo da Pasoba ane da Pisting blo da Platbred i nogad yis. Ol dem edprist ane ol dem Zuwislotisa bin stil trai po paine sikretwei po kese Zizas po kile em.
MAR 14:2 Dem edprist ane dem Zuwislotisa bin tok po wananada diskain, ‘Yumpla nogo kese em po kile em wea da Pasoba Pisting. Bambai ol dem bigmob pipol ya go stat po paite yumpla.’
MAR 14:3 Zizas bin de wea da biliz blo Betani. Em bin kaikai wea aus blo wan man, neim blo em Saiman. Dat man bin gad nugud skindiziz bipo, bat Zizas bin pinis ile em. Wail dempla bin kaikai de, wan oman bin kam klostu po Zizas. Em bin kare prapa dia sentoil insaid lo plas stonbotol. Da oman bin opene da botol ane bin kapsaid da sentoil antap ed blo Zizas.
MAR 14:4 Sam dem pipol uda bin de i bin tok po wananada wailwan diskain, ‘Ei! Watpo em weiste dis dia sentoil?
MAR 14:5 Mobeta em bin sele dis dia sentoil po meke plenti mani ane dem mani wanem em mekem, em gibem po dem poapipol.’ Ane dempla bin graul da oman ane bin soe badpasin po em.
MAR 14:6 Zizas bin spik, ‘Ei, yupla no meke badpasin po em. Aukam yupla daunem diskain? Em bin meke spesil gudsamting po mi.
MAR 14:7 Dem poapipol go stap wea yupla ebritaim, ane yupla ken elpe dempla enitaim wen yupla wandem. Bat ai no gobi wea yupla ebritaim.
MAR 14:8 Dis oman bin meke wok blo em po ona mi. Em bin kapsaid sentoil lo bodi blo mi ya nau, po meke mi redi po piunrul blo mi.
MAR 14:9 Ai spik trutok po yupla, wen da Gudniuz blo mi go spred ebriwea wea da wold ebribodi go lisen wanem dis oman bin mekem po mi.’
MAR 14:10 Den Zudas Iskara, wan dem klostuman blo Zizas, i bin go po dem edprist po sele Zizas po dempla.
MAR 14:11 Dem edprist bin nadakain api po lisen wanem Zudas bin spik po dempla ane dempla bin meke promis po gibe em mani. So Zudas bin weit po da raittaim po kese Zizas ane tekem go po dem edprist.
MAR 14:12 Da pas dei blo da Pisting blo Platbred i nogad yis, i bin kam. Wea dat dei, i bin kastam po meke sakripais blo dem Pasoba smolsip, wan smolsip prom ebri pamle. Diswan i bin da taim po dem pipol blo Izrael po tingbaut po dem bipotaim pamle blo dempla, wen ol i bin kaikai dat Pasoba de wea Izipt. Dem klostuman blo Zizas bin aske Zizas, ‘Wea yu wande mipla po go po meke redi po da kaikai blo da Pasoba Pisting?’
MAR 14:13 So Zizas bin sane tu klostuman blo em go po Zarusalem ane em bin spik po demtu diskain, ‘Wen yutu go go insaid Zarusalem, yutu go mite wan man kare big botol wata, yutu pole em.
MAR 14:14 Ane da aus wea em go go, yutu spik po da bos blo dat aus diskain, “Da Tisa blo mipla bin spik, yu go soe mitu da rum wea mipla, ol klostuman blo em ane Zizas, go kaikai da Pasoba Pisting?”
MAR 14:15 Den em go teke yutu go antap po wan big rum, da rum gobi redi ane klin. Yutu meke da sapa redi po yumpla po kaikai de.’
MAR 14:16 Demtu klostuman blo Zizas bin lego go insaid po Zarusalem ane paine ebriting wiskain Zizas bin spik demtu. So demtu bin meke da kaikai redi blo da Pasoba Pisting.
MAR 14:17 Den demtu bin gobaigen po Zizas. Wen da san bin godaun ane i bin stat po kam dak, Zizas ane dem tuelb klostuman blo em bin go de po da aus wea dempla ebriwan go kaikai da Pasoba Pisting.
MAR 14:18 Wail dempla bin sidaun raun da teibol kaikai, Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, wan prom yupla ya i go sele mi. Em i ya kaikai wea yumpla.’
MAR 14:19 Dem klostuman blo Zizas bin nadakain atso ane sore ane wan apta nadawan dempla bin spik po Zizas, ‘I no mi a?’
MAR 14:20 Zizas bin spik, ‘I wan man prom yupla, dem tuelb klostuman blo mi. Em da man uda go teke kaikai prom da dis, da seimtaim wen ai go tekem.
MAR 14:21 Ai spik yupla, ai da Truwan blo Man go ded wiskain Baibol i spik. Yagar. I gobi prapa nugud po dis man uda go sele mi. Mobeta dis man no bin bon.’
MAR 14:22 Nau Zizas bin teke bred ane eso God, broke da bred ane gibe dempla. Em bin spik, ‘Teke diswan. Em i bodi blo mi.’
MAR 14:23 Den Zizas i bin kese da kap blo da wain ane eso God ane gibem po dempla, ane dempla ebriwan bin dringk prom dat kap.
MAR 14:24 ‘Diswan i blad blo mi, i kapsaid po ebriwan. I da niu strong griment bituin God ane ol pipol blo em.’ Den Zizas i bin spik po dempla gen,
MAR 14:25 ‘Ai spik yupla trutok. Ai nogo dringk wain gen antil dat dei wen ai go dringk niu wain wea da niuples wea God go ruloba ebriwan.’
MAR 14:26 Den dempla bin sing wan amen sing po ona God. Den apta, Zizas ane dem klostuman blo em bin lego go po Maunt Olibtri.
MAR 14:27 Zizas i spik po dempla, ‘Yupla ebriwan go ranwei prom mi, bikoz da Baibol i spik diskain: “God go kile da man uda lugaut sip, ane dem sip go ranwei, ol go skata ebriwei.”
MAR 14:28 Bat apta ai go kambaigen laip prom ded, ai go go pas po Galali ane ai go mite yupla de.’
MAR 14:29 Pita kan stape emselp. Em sake tok po Zizas, ‘Nomata ip ebriwan i go ranwei prom yu, yu no wori. Ai nogo libe yu.’
MAR 14:30 Zizas i ansarem, ‘Ai spik trutok po yupla, tidei, wa tunait, bipo da rusta go ala tutaim, yu go spik tri taim, “Ai no sabe Zizas.” ’
MAR 14:31 Bat Pita i tok mostrong po Zizas, ‘Iben ip ai go ded wea yu, ai nogo spik ai no sabe yu.’ Ane ol dem nada klostuman blo Zizas bin spik da seimtok wiskain Pita bin spik.
MAR 14:32 Den dempla bin kesem de lo Getsemani, wan gadan eria wea i gad ol plenti olibtri. Zizas bin spik po dem klostuman blo em, ‘Yupla stap ya, ai go prea.’
MAR 14:33 Den Zizas i teke Pita, Zemes, ane Zon po go wea em. Ane Zizas i bin stat po pil nadakain atso ane main blo em i bin prapa ebi.
MAR 14:34 Em spik po demplatri, ‘Mai at i nadakain sore, ane ai pil laik ai go ded. Stap ya wea mi ane kip lugaut solong nobodi go kam.’
MAR 14:35 Zizas em bin wagbaut go lelbet longwei prom demplatri ane poldaun pesdaun wea graun ane prea, aske God ip em ken gibe em sans so em nogo kare dat atso.
MAR 14:36 Em bin prea diskain, ‘Mai prapa labing PapaGod, yu ken meke ebriting. Plizgar, tekemaut dis nadakain pein wea i go apen po mi. No lete mi po ded. Bat ai no wande meke ubi blo mi, ai wande meke ubi blo yu.’
MAR 14:37 Den Zizas bin gobaigen po Pita, Zemes, ane Zon ane paine dempla slip. Em spik po dempla, ‘Saiman Pita, yu slip a? Aukam yu kan lugaut mi po wan aua?
MAR 14:38 Yupla no slip. Yupla mas prea po God solong yupla nogo meke ol nugudting. Da spirit blo yupla wande meke wok blo God bat da bodi blo yupla i tu wik.’
MAR 14:39 Zizas i wagbaut go gen ane meke da seim prea po God.
MAR 14:40 Wen Zizas bin kambaik prom prea em bin paine dem klostuman blo em ol i stil slip, bikoz ai blo dempla bin prapa ebi. Dempla no bin sabe wanem ol go spik po em.
MAR 14:41 Wen Zizas bin kambaigen prom prea da namba tri taim, em bin spik diskain po dempla, ‘Yupla stil slip a? Nomo slip, ai spik yupla, nap! Da taim ya nau. Sambodi go sele mi da Truwan blo Man po dem nugudman uda gad tumas paua.
MAR 14:42 Yupla gedap nau! Yumpla go nau! Da man uda bin sele mi, em ya kam!’
MAR 14:43 Orait nau. Stretwei wen Zizas bin stil tok, Zudas, wan klostuman blo Zizas bin kam wea dem bigmob pipol ane dem bigmob pipol bin kare ol big sod ane ol big paitingstik. Dem edprist, dem Zuwislotisa ane dem Zuwiselda bin sane dis bigmob pipol kam po Zizas.
MAR 14:44 Nau da man uda bin sele Zizas bin spik de pas po dem bigmob pipol, em i go soe dempla sain diskain: ‘Da man uda ai go kisem, dem amiman mas kesem ane tekem go.’
MAR 14:45 Zudas i bin wagbaut stret go po Zizas ane spik po Zizas, ‘Tisa!’ ane em bin kisem.
MAR 14:46 Ane dem man bin grabe Zizas.
MAR 14:47 Den wan dem klostuman blo Zizas bin kese naip ane lego po da sebant blo da bosprist ane bin kate talinga blo em.
MAR 14:48 Zizas bin tok, ‘Aukam yupla kam ya wea ol sod ane ol big stik po kese mi, wase ai man uda bin broke lo?
MAR 14:49 Ebridei ai bin de wea yupla, lane yupla dem wod blo God wea da Tempol blo God. Aukam yupla no bin kese mi de wea Tempol? Bat ol dem wod blo God baut mi mas kamaut.’
MAR 14:50 Den dem klostuman blo Zizas bin ranwei ane libe Zizas.
MAR 14:51 Bat wan yangman bin pole dempla biain dat mob uda bin kese Zizas. Em no bin were prapa klos, mata kaliko po kaba emselp. Dem amiman bin trai po kese em,
MAR 14:52 bat dempla bin kese da kaliko blo em. Da kaliko bin kamaut ane da man i bin ranwei neketwan, libe da kaliko blo em biain wea dempla.
MAR 14:53 Dem mob pipol bin teke Zizas go po da aus blo da bosprist, ane ebriwan dem edprist, ane ol dem Zuwiselda ane ol dem Zuwislotisa, dempla ebriwan i bin kam tugeda.
MAR 14:54 Pita bin pole Zizas longwei biain. Pita bin go insaid da yad blo da aus blo da bosprist. Wen em bin de insaid, em bin sidaun klostu po da paia wea ol dem amiman.
MAR 14:55 Dem edprist ane ebridem man blo da Zuwiskaunsil bin trai po paine dem rongting wanem Zizas bin mekem solong dem edprist ane dem Zuwiskaunsil ken kile em. Bat dempla bin paine nating rong wanem Zizas bin mekem.
MAR 14:56 Tumas pipol bin spik ol laitok gense Zizas, bat dem tok blo dem pipol bin olkain dipren dipren tok. Ol no bin gri wea wananada.
MAR 14:57 Den sam pipol bin stanap ane tok dis laitok gense Zizas,
MAR 14:58 ‘Mipla bin lisen em bin spik diskain, “Ai go broke dis Tempol blo God wea i bin teke prapa longtaim po plenti man po bildem, ane wea tri deitaim, dis Tempol, ai go bilde nadawan maiselp ane man no go bildem.” ’
MAR 14:59 Bat dem pipol uda bin notlong tok, dempla bin spik ol dipren dipren stori prom wananada.
MAR 14:60 Den da bosprist bin stanap prant wea dempla ane aske Zizas, ‘Ei, yu! Yu go ansa dem tok gense yu? Wanem dis stori dem man ya i spik gense yu?’
MAR 14:61 Bat Zizas bin stap kuaiat ane em no bin ansa da bosprist. Ane gen da bosprist i bin aske Zizas, ‘Ei, yu! Yu da Promiswan uda God i go sanem a, da Boi blo da wan uda kare ebri blesing?’
MAR 14:62 Zizas bin ansa, ‘Wa! Ai da BosLod, ai da Truwan blo Man ane yupla go luk mi sidaun wea da ples blo ona, wea raitansaid blo da AntapGod ane yupla go luk mi kambaigen daun prom God antap wea ol klaud prom eben.’
MAR 14:63 Wen da bosprist bin lisen wanem Zizas bin tok, em bin nadakain wail ane em bin tere klos blo em ane em bin spik, ‘Yupla lisen a? Mipla no nid mo witnis! Em tok nugud gense God.
MAR 14:64 Wanem yupla tingk?’ So da Zuwiskaunsil bin saze em prom tok nugudtok gense God ane dempla bin spik, ‘Em mas ded.’
MAR 14:65 Sam dem man bin gedap ane spet wea pes blo Zizas. Den dempla bin taite raig raun ai blo em solong em kan luk. Ane dempla bin paite em wea pes blo em ane mokem diskain, ‘Ip yu spesilmesizman blo God, yu spik mipla uda bin ite yu nau!’ Iben dem amiman uda bin teke Zizas go bin paite em tu.
MAR 14:66 Wen da Zuwiskaunsil bin stil kuestin Zizas, Pita bin de insaid da yad blo da aus blo da bosprist, klostu po da paia. Wan sebant gel
MAR 14:67 bin kam ane em bin mata luk stret po Pita ane em bin spik, ‘Ai bin luk yu pole dat Nazaretman, Zizas.’
MAR 14:68 Bat Pita bin ansa, ‘Ai no sabe dis man ane ai no sabe wanem yu tokbaut.’ Em bin gedap ane go stanap klostu da doa. Seimtaim nau da rusta bin singaut.
MAR 14:69 Den dis seim sebant gel uda bin luk Pita, bin spik po dempla uda i de wea Pita, ‘Dis man ya, em blo dempla.’
MAR 14:70 Ane Pita i ansa gen strongwei, ‘Nono!’ Sottaim apta nau, sam dem nada pipol uda i stanap de bin spik po Pita da seimting gen, ‘Ei yu! I tru. Yu klostuman blo Zizas bikoz bois blo yu i saun wase man prom Galali.’
MAR 14:71 Pita bin kese emselp bikoz em bin spik diskain, ‘Ai spik yu tru, ai swea God, ai no sabe uda dis man!’
MAR 14:72 Stretwei da rusta bin singaut gen ane Pita bin rimemba wanem Zizas bin spik, ‘Bipo da rusta go ala, tutaim yu go spik tri taim, yu no sabe mi.’ Wen Pita i bin rilaiz da tok blo Zizas, em bin nadakain bigsore ane base big krai.
MAR 15:1 Prapa elimoning, ol dem edprist, dem Zuwiselda ane dem Zuwislotisa ane ebri demwan blo da Zuwiskaunsil, i bin kam tugeda po tokbaut wanem dempla go mekem lo Zizas. Dempla bin mekpas em ane tekem go po Pailat, da gabana blo Rom, de wea Zarusalem.
MAR 15:2 Pailat i bin aske Zizas, ‘Ei yu! Yu da king blo dem Zuwispipol a?’ Zizas bin ansa, ‘Wa! Diswan i wiskain yu spik.’
MAR 15:3 Ane ol dem edprist bin kam prant wea Pailat ane dempla bin spik po em dat Zizas i gad plenti saz gense em.
MAR 15:4 Den Pailat bin aske Zizas gen, ‘Yu nogad eniting po spikbaut demting wanem dempla i spik gense yu?’
MAR 15:5 Pailat bin tingk, ‘Watpo Zizas no bin ansa po mi?’
MAR 15:6 Ebri iya wea taim blo da Pasoba Pestabol, i bin gad pasin blo da gabana po meke peiba po dem Zuwispipol po suze sambodi po letem go pri prom insaid zeilaus.
MAR 15:7 Wea distaim i bin gad wan man, neim blo em Barabas, insaid wea zeilaus. Em ane bigmob man bin de insaid tu, bikoz dempla bin pait gense dem man blo da gabman blo Rom ane bin kile sam dem man.
MAR 15:8 Nau bigmob pipol i bin kam po Pailat ane askem po da peiba wea em mekem ebri iya po lete wan man go pri prom insaid zeilaus.
MAR 15:9 So Pailat bin aske dempla, ‘Wiswei? Yupla wande mi po lete da king blo da Zuwispipol go pri a?’
MAR 15:10 Pailat bin aske diswan bikoz em bin sabe dem edprist bin teke Zizas go po kot bikoz dempla bin zeles em.
MAR 15:11 Bat dem edprist bin stere dem bigmob pipol po aske Pailat po lete Barabas go pri.
MAR 15:12 Pailat bin spik, ‘Ip ai go lete Barabas go pri, wanem ai go mekem wea dis man uda yupla kolem da king blo dem Zuwispipol?’
MAR 15:13 Dempla bin singaut nadakain laudwan, ‘Kilem, neilem wea kros!’
MAR 15:14 Ane Pailat bin aske dempla, ‘Watpo? Yupla spik mi wanem rong em bin mekem?’ Bat da bigmob pipol bin mata singaut molaud, ‘Kilem, neilem wea kros!’
MAR 15:15 So Pailat bin mata plize ubi blo dempla, ane em bin lego Barabas. Bat em bin oda dem amiman po ploke Zizas ane em bin spik dempla po tekem go ane neilem wea kros.
MAR 15:16 Dem Romamiman bin teke Zizas go po da amibarik ane bin singaut ol dem amiman wea da amibarik po kam tugeda.
MAR 15:17 Den dempla bin kabare solda blo Zizas wea papal klot kaliko ane dempla bin meke wan kraun prom plant wea i gad ol spaik. Dempla bin pose da kraun godaun wea ed blo Zizas.
MAR 15:18 Dempla bin mokem, ‘Mipla grite yu, yu bigbos, king blo dem Zuwispipol!’
MAR 15:19 Ane dempla bin ite ed blo em wea stik ane spet wea pes blo em ane mokem. Dempla bin nildaun prant wea em wase man uda ona king.
MAR 15:20 Ane wen dempla bin taiat prom mokem, dempla bin tekemaut da papal klot kaliko prom em ane dempla bin were klos blo em baik wea em. Ane den dempla bin tekem go ausaid prom da siti po neilem wea da kros po kilem.
MAR 15:21 Dempla bin mite wan man uda bin wagbaut go insaid po da siti. Dem amiman bin stape em ane bin pose em po kare da kros blo Zizas. Neim blo dis man i Saiman. Em kam prom da siti blo Sairini, wan ples lo Aprika. Em i papa blo Alikzanda ane Rupas.
MAR 15:22 Dempla bin teke Zizas go po wan ples, wea dempla kolem Golgota, i min ‘Skal Il’.
MAR 15:23 Dempla i bin trai po gibe Zizas wain miks wea mersin. I po stape pein bat Zizas no bin wandem.
MAR 15:24 Dem amiman bin neilem wea da kros ane dempla bin sake dais po paindaut uda go gede ol klos blo em.
MAR 15:25 I bin nain aklok moningtaim wen dempla bin neile Zizas wea da kros.
MAR 15:26 Antap lo da kros dempla bin neile wan smol notisbod i gad raiting. Da raiting i bleime Zizas diskain: Em i King blo dem Zuwispipol
MAR 15:27 Dem amiman bin neile tu man uda bin broke da lo wea nada tu kros, wan wansaid ane nadawan, nadasaid lo Zizas.
MAR 15:28 Ane dem wod blo God i bin kam tru wea i spik, ‘Dempla bin meke em wase man uda i broke lo.’
MAR 15:29 Dem pipol uda bin wagbaut pase Zizas, i bin stap luk po em ane ala ol nugudtok po em ane seike ed blo dempla po daunem. Dem pipol i bin ala po em diskain, ‘Luk yu nau! Yu bin spik yu ken broke da Tempol blo God ane bildem gen wea tri dei!
MAR 15:30 Wa nau! Trai elpe yuselp ane kamdaun prom da kros!’
MAR 15:31 Dem edprist ane dem Zuwislotisa bin moke Zizas tu ane dempla bin spik, ‘Yu bin seibe ol nada pipol bat yu kan seibe yuselp!
MAR 15:32 Yu bin spik, yu da Promiswan blo God, da king blo Izrael. So nau yu mas kamdaun prom da kros so mipla ebriwan go luk ane bilib lo yu.’ Iben demtu nugudman uda bin neilem wea dem kros longsaid wea Zizas bin moke em.
MAR 15:33 Melendei i bin kam nadakain dak wase naittaim. Ebriwea wea da kantri, i bin dak po tri aua.
MAR 15:34 Den Zizas bin singaut wea laud bois, ‘Eloi, Eloi, lema sabaktani?’ Diswan i min ‘God blo mi, God blo mi, aukam yu bin gowei ane libe mi?’
MAR 15:35 Dem pipol uda bin stanap klostu po da kros bin lisen Zizas singaut ane sam dem lot bin spik, ‘Lisen! Em singaut po da spesilmesizman Ilaiza.’
MAR 15:36 Wan prom dempla bin ran go wete wan ripspanz wea saua wain ane bin pase da ripspanz go antap wea stik po Zizas po dringk. Sambodi bin spik, ‘Weitpas! Libe em! Yumpla go trai luk ip Ilaiza go kam po tekem godaun prom da kros!’
MAR 15:37 Den Zizas bin singaut gen prapa laudwan ane em bin ole laswin blo em ane pinis.
MAR 15:38 Ane da seimtaim wen Zizas bin pinis, da prapa nadakain bigblain, i bin aing insaid wea da Tempol blo God, da blain i bin brok prom top go raittru godaun.
MAR 15:39 Wen da sekan amiopisa blo Rom uda bin stanap de luk wiskain Zizas bin pinis, em bin spik diskain, ‘Wa, diswan i tru. Em da Boi blo God.’
MAR 15:40 Lelbet longwei prom da kros, sam dem oman bin stanap de. Neim blo sam dempla bin Meri Magdala, Meri mama blo Zosep ane Zemes da smolwan, ane Salomi.
MAR 15:41 Dempla bin pat blo dem bigmob pipol uda bin pole Zizas. Dem oman bin lugaut Zizas ebriwea wea Galali. Dempla ane plenti ol nada oman bin kam wea Zizas po Zarusalem.
MAR 15:42 Diswan bin apen lo Praidei, da dei po meke ebriting redi po da leit aptanun wen da Zuwis Sabatdei i go stat. Wen i bin klostu po dak,
MAR 15:43 Zosep prom Aramatia, wan smol taun de wea Zudia, i bin go po luk Pailat. Em no bin prait so em po askem po da bodi blo Zizas. (Zosep em wan gudpasin man blo da Zuwiskaunsil ane em bin weit po da taim wen God go ruloba ebriwan.)
MAR 15:44 Pailat bin atzamp po lisen Zizas bin pinis ded nadakain kuik, so em i bin singaut ane aske da bos blo dem amiman ip diswan i tru dat Zizas i ded.
MAR 15:45 Da bos blo dem amiman i bin spik i tru Zizas em i ded, so Pailat bin spik po Zosep em i ken teke da bodi blo Zizas go po bere em.
MAR 15:46 Zosep bin baie prapa long gudkaliko. Apta em bin teke da bodi blo Zizas kamdaun prom da kros em bin rape da bodi wea da prapa gudkaliko. Em bin kare da bodi blo Zizas go insaid wea da keib insaid il wea dempla bin meke greib ane em bin libe da bodi de. Den em bin role wan big ston prant wea da greib.
MAR 15:47 Meri Magdala ane Meri mama blo Zosep bin de tu ane dempla bin luk wea Zosep bin pute bodi blo Zizas.
MAR 16:1 Da Zuwis Sabatdei bin pinis wen da san bin godaun ane Meri Magdala, Salomi, ane Meri da mama blo Zemes bin go po baie sentoil po rabem wea da ded bodi blo Zizas.
MAR 16:2 Prapa eli lo Sandei moning wen da san bin kamap, dempla bin go po da greib blo Zizas.
MAR 16:3 Wail dempla bin wagbaut go, dempla bin aske wananada, ‘Wiskain yumpla go role da big ston go wansaid prom da doa blo da greib?’
MAR 16:4 Bat wen dempla bin kam klostu po da greib, dempla bin luk da nadakain big ston i leidaun wansaid. Da doa i bin pinis open.
MAR 16:5 So dempla bin lego go insaid da greib ane dempla bin luk wan yangman uda were long waitklos sidaun de lo raitansaid. Dem oman bin nadakain atzamp ane prait.
MAR 16:6 Bat da man bin spik po dempla, ‘Yupla no prait! Ai sabe yupla lukraun po Zizas blo Nazaret uda bin ded wea da kros. Em no ya. Em bin gedap laipwan gen. Luk ya! Diswan i da ples wea dempla bin pute da bodi blo Zizas.
MAR 16:7 Yupla go nau ane spik dis mesiz po Pita ane dem nada klostuman blo Zizas, “Zizas i go go pas po Galali. Yupla go lukem de, wiskain em bin spik bipo em bin pinis.” ’
MAR 16:8 Wen dem oman bin kam ausaid prom da greib dempla bin tekop ane ariap go. Dempla bin nadakain seik ane prait. Dempla no bin tok po nobodi bikoz prait bin stape dempla prom tok.
MAR 16:9 I bin Sandei elimoning apta Zizas bin gedap laipwan gen. Pas wan uda bin luk Zizas i bin Meri Magdala. Em da seim oman uda Zizas i bin tekemaut seben nugudspirit prom em.
MAR 16:10 Dem klostuman blo Zizas bin stil krai ane prapa sore po Zizas ane Meri Magdala bin go luk dempla ane spik po dempla wanem bin apen.
MAR 16:11 Wen em bin spik dempla Zizas i laipgen ane em bin luk Zizas, dempla no bin bilib em.
MAR 16:12 Apta nau, Zizas bin soe emselp po tu man uda bin wagbaut go ausaid prom da siti blo Zarusalem. Bat demtu no bin megaraut em bikoz ngad blo em bin dipren.
MAR 16:13 Bat wen demtu bin megaraut em, demtu bin ran gobaik kuikwan po Zarusalem po spik dem nadalot klostuman blo Zizas. Bat nobodi bin bilib demtu.
MAR 16:14 Nadataim, Zizas bin soe emselp po dem leben klostuman blo em wen dempla bin sidaun kaikai tugeda. Ane em bin graule dempla bikoz dempla no bin wande bilib. Dempla bin nadakain aded bikoz dempla no bin wande bilib demwan uda bin luk em apta wen em bin kamlaipgen.
MAR 16:15 Ane den Zizas bin spik po dempla, ‘Yupla mas go ebriwea wea da wold ane yupla mas spik da Gudniuz baut mi po ebriwan.
MAR 16:16 Enibodi uda bilib dis mesiz ane em baptaiz, em go gad longlaip poeba wea God. Bat enibodi uda i no wande bilib, dempla nogo gad longlaip poeba wea God.
MAR 16:17 Nau dempla uda bilib, God i go gibe dempla paua po spik wea neim blo mi po tekemaut ol nugudspirit prom dempla uda i gad ane dempla go spik ol nada langus wea ol no sabe.
MAR 16:18 Ane nomata dempla kese ol sneik lo an blo dempla o dringk poizin samting, dempla nogo ded. Wen dempla go prea ane pute an blo dempla antap dem sikpipol, dem sikpipol go kamgudgen.’
MAR 16:19 Nau wen BosLod Zizas i bin pinis tok po dempla, God bin teke em go antap po eben ane mekem sidaun wea da ples blo ona wea raitansaid blo God.
MAR 16:20 So nau dem klostuman blo Zizas bin go ane spik da Gudniuz baut Zizas po ol dem pipol ebriwea. Dem klostuman bin spik dis mesiz, ane God bin meke plenti mirikalsain po soe ebriwan dis mesiz i tru.
LUK 1:1 Dia Gabana Tiopalas, plenti pipol i bin trai po raite ol dem stori baut Zizas wanem em bin mekem wen em bin ya wea ert. Ane yu bin lisen dem stori.
LUK 1:2 Dem pipol uda i bin lisen dem stori, prom ol dem pipol uda i bin luk wanem Zizas bin mekem, dempla bin raitem daun ol dem stori wanem ol i bin lisen.
LUK 1:3 So ai bin go po aske ol dem pipol uda i bin de wea Zizas, po spik mi wanem ol i bin luk ane lisenbaut Zizas. Den ai bin raitem daun ane diswan i da trutok baut Zizas Kraist.
LUK 1:4 Ai bin raite dem stori so yu ken sabe i tru wanem yu bin lisenbaut Zizas.
LUK 1:5 Orait. Dat taim wen Erod bin edman de wea Zudia i bin gad wan Zuwisprist blo da pamlelain blo da prist Abiza. Neim blo em i bin Zakaraia. Em bin maret wan oman blo pamlelain blo Aron, dat bipotaim bosprist. Neim blo dat oman i bin Lizabet.
LUK 1:6 Demtu i bin rait ane stret pipol prant wea God ane demtu bin mata pole ubi blo God. Demtu i bin gibe laip blo demtu po God.
LUK 1:7 Lizabet em kan gad pikinini. So demtu nogad pikinini ane nau demtu i prapa oul.
LUK 1:8 I bin kastam blo ol dem prist po suze wan man po bane insens wea Tempol blo God, so dempla i bin suze Zakaraia. Zakaraia i bin go po bane insens de insaid da Tempol blo God.
LUK 1:10 Da seimtaim nau wen em bin go po bane da insens, ol dem pipol uda i bin kam de po wosip, dempla bin stanap de ausaid ane prea.
LUK 1:11 Wail Zakaraia bin bizi de insaid da Tempol, da einzel blo God i bin soe emselp de lo raitsaid blo da olta wea em bin bane da insens.
LUK 1:12 Wen Zakaraia bin luk dat einzel, em bin prapa atzamp ane prait.
LUK 1:13 Bat da einzel i bin spik po em, ‘Ei. Yu no prait. God bin lisen prea blo yu. So nau ai spik yu, Lizabet oman blo yu i go bone boibeibi. Yu mas pute neim blo dat boibeibi, Zon.
LUK 1:14 Yu ane plenti pipol i gobi prapa glad wen da beibi i go bon.
LUK 1:15 Em gobi prapa bigman wea God. Em no lau po dringk wain o eni strongdringk. Da OliSpirit paua i go stap wea em prom da taim wen em go bon.
LUK 1:16 Em go teke plenti pipol wea dis kantri Izrael, ane em go teke yupla kambaigen po God, God blo yupla.
LUK 1:17 Em go go pas po meke redi po da BosLod. Em i gobi prapa strong ane em go gad plenti paua blo God wase da spesilmesizman Ilaiza. Em i go meke ol pamle kambaigen tugeda ane tane ol pipol uda no bin lisen, po kambaik po da raitwei ane go meke dempla redi po da BosLod.’
LUK 1:18 Zakaraia bin spik da einzel, ‘Wiskain? Wiskain ai go sabe diswan i tru? Mitu prapa tu oul po meke beibi!’
LUK 1:19 Da einzel bin ansa em, ‘Mi Geibrel, ai oltaim stanap klostu wea God ane God go elpe “yutu. God bin sane mi kam po spik yutu dis gudniuz.
LUK 1:20 Yu no bilibe mi, bat wanem ai spik po yu i tru. Prom distaim nau, yu gobi dam, kan tok, raitap po da taim wen da beibi i go bon.’
LUK 1:21 Ol dem pipol i bin weit de ausaid da Tempol po Zakaraia. Dempla i bin stat po pazol nau. ‘Kole, wanem longtaim em mekem de insaid lo da Tempol?’
LUK 1:22 Wen em bin kam ausaid, em kan tok. Em bin meke ansain po dem pipol so ol i bin stretwei sabe em bin luk samting wase bizin de insaid lo da Tempol.
LUK 1:23 Wen Zakaraia bin pinis dem wok blo em, em bin go longwei gobaik po aus blo em.
LUK 1:24 Apta nau, Lizabet oman blo em, i bin kam pamle. Em no bin libe aus po paib mant, bikoz em no bin wande nobodi po sabe em pamle.
LUK 1:25 Lizabet bin spik po emselp diskain, ‘God bin gibe mitu samting prapa gud. Em bin tingbaut mitu ane em bin tekemaut sem prom mi bikoz ai nogad pikinini ane nau ai pamle.’
LUK 1:26 Wen Lizabet i bin siks mant pamle, God i bin sane einzel Geibrel go po da biliz blo Nazaret wea da smol eria blo Galali.
LUK 1:27 Da einzel i bin go luk wan gel neim Meri. No man bin go wea dis gel. Em bin promis po maret wan man, neim blo em Zosep. Zosep i bin kam prom pamlelain blo King Deibid.
LUK 1:28 Da einzel bin kare mesiz prom God po Meri. Em bin spik diskain po Meri, ‘O o! Wiswei yu? God i go ona yu ane blese yu. Em i ya wea yu. Em bin suze yu prom ol dem nada oman.’
LUK 1:29 Wen Meri i bin luk ane lisen po wanem da einzel i spik, em bin prapa prait. Em bin pazol baut demting wanem da einzel bin spik po em.
LUK 1:30 Da einzel bin spik po em, ‘Yu no prait Meri, bikoz God i prapa kea po yu. Em bin suze yu.
LUK 1:31 Lisen gud! Yu gobi pamle ane yu go gad boibeibi. Yu mas pute da neim blo da boibeibi, Zizas.
LUK 1:32 Em gobi bigman ane ebribodi i go kole em Boi blo da Prapa AntapGod. Da LodGod i go meke em king wase Deibid, dat prapa bigate blo em.
LUK 1:33 Em gobi king oba Izrael, poeba. Em gobi king wea i nogad end.’
LUK 1:34 Den Meri i bin spik baik po dat einzel diskain, ‘Wiskain ai go pamle? Ai no sabe man.’
LUK 1:35 Da einzel ansa em baik, ‘Da OliSpirit go kam insaid wea yu ane da paua blo da Prapa AntapGod go kaba yu. So da pikinini wea i go bon, i gobi Boi blo God.
LUK 1:36 Yu lisen po mi nau. Yu sabe kazen blo yu Lizabet prom mamasaid blo yu. Em nogad pikinini ane em prapa oul. Wel, em siks mant pamle nau.
LUK 1:37 Wa, bikoz i God uda ken meke ebriting.’
LUK 1:38 Meri i bin ansa em baik diskain, ‘Ai wokinggel blo God ane ai mas mekem wanem God i wande mi po mekem, so lete demting wanem yu spik i go kam tru.’ So apta Meri bin spik diskain, da einzel bin go.
LUK 1:39 So nau Meri i bin meke redi ane ariapwan go po dat taun wea ilkantri blo Zudia.
LUK 1:40 Seimtaim wen em bin go insaid aus blo Zakaraia, em bin alo po Lizabet.
LUK 1:41 Wen Lizabet i bin lisen da ala blo Meri, dat beibi i bin mub insaid beli blo Lizabet. Ane da OliSpirit i bin kese em strong.
LUK 1:42 Lizabet bin singaut laudwan, ‘God i bin blese yu moden eni nada oman. Ane em bin blese da boibeibi yu karem de insaid wea yu.
LUK 1:43 Ei! Uda mi, dat disting i apen po mi, dat yu, mama blo mai BosLod i kam ya po bizit mi?
LUK 1:44 Meri, wen ai bin lisen yu singaut, da beibi insaid mi i bin zamp prom glad.
LUK 1:45 Yu gobi prapa api ya nau bikoz yu bin bilib da mesiz blo God po yu, i go kam tru.’
LUK 1:46 Den Meri i bin spik diskain: ‘At blo mi i singaut preiz po God.
LUK 1:47 Mai at preize God ane kare neim blo em antap. Spirit blo mi i prapa glad bikoz God em i seibe mi.
LUK 1:48 Em bin tingbaut mi nomata ai prapa louklas gel blo em. Prom distaim nau ol pipol go kare neim blo mi antap, bikoz God bin suze mi.
LUK 1:49 Da Strong AntapGod, i bin meke ol prapa bigting po mi. Neim blo em i Oli.
LUK 1:50 Em soe sorewei po ebriwan uda i ona em ane pole em, demwan prom bipotaim, demwan ya nau ane demwan uda go kam biain.
LUK 1:51 God bin soe paua blo em po yumpla. Demwan uda i praud, demwan uda i tingk dempla prapa ai, God spoile ol plan blo dempla. Em bin puse dempla go ausaid, meke dempla plai ebriwea wea win.
LUK 1:52 Em bin teke ol dem king prom taun blo dempla ane em bin daune dempla. Em bin liptemap ol louwan go antap.
LUK 1:53 Em bin gibe ol anggre pipol, ol plenti gudting, bat em bin sane ol riswan gowei, nogad nating.
LUK 1:54 Em bin elpe ol wokman blo em wea Izrael, dem longtaim pamle blo mipla. Diswan i bin Eibram ane ol pamle blo em. God bin meke dis promis, em ebritaim go meke gudpasin po dempla.’
LUK 1:56 Meri bin stap de wea Lizabet po tri mant. Den apta tri mant em bin gobaik po aus blo em.
LUK 1:57 Wen da taim i bin kam nau po Lizabet po bon, em bin bon boibeibi.
LUK 1:58 Ol pren ane ol pamle blo em i bin lisen da prapa gudting wanem God i bin mekem po Lizabet. So dempla i bin prapa glad po em tu.
LUK 1:59 Eit dei apta da boibeibi i bin bon, dempla i bin meke redi po kate poskin blo em wase dem Mozeslo i spik. Pamle blo em i bin wande neime em Zakaraia apta papa blo em.
LUK 1:60 Lizabet i bin spik, ‘Nono. Neim blo em i Zon.’
LUK 1:61 Dempla spik diskain po Lizabet, ‘Yu nogad no pamle wea i gad dat neim.’
LUK 1:62 Dempla i bin meke ansain po Zakaraia, askem, ‘Wiswei? Wanem neim yu wande kole da boibeibi?’
LUK 1:63 So Zakaraia i bin askem po smol raitingbod ane em bin raitem diskain, ‘Neim blo em, Zon.’ Dempla bin sapraiz.
LUK 1:64 Da seimtaim nau, Zakaraia i bin stat po tok gen ane em bin mata preize God.
LUK 1:65 Wen Zakaraia i bin pinis tok, ol dem pipol i bin prapa atzamp ane niuz i bin spred oloba ilkantri blo Zudia baut da boi blo em.
LUK 1:66 Ebriwan uda bin lisen wanem bin apen, dempla bin tingbaut ane ol bin aske wananada, ‘Wanem dis boibeibi gobi. Ebribodi sabe da paua blo God i stap wea em.’
LUK 1:67 Da OliSpirit blo God i bin tekoba Zakaraia, papa blo Zon, ane em bin spik dis mesiz blo God:
LUK 1:68 ‘Yumpla ebribodi kam preize da LodGod, da God blo Izrael. Em bin kam po elpe ol pipol blo em ane meke dempla pri.
LUK 1:69 Em bin sane wan prapa strongwan po seibe yumpla. Da wan uda seibe yumpla, em kam prom da pamlelain blo Deibid, sebant blo God.
LUK 1:70 Prapa mina longtaim de pas, God i bin promis wea ol dem spesilmesizman blo em,
LUK 1:71 em go seibe yumpla prom ol enami blo yumpla, ane prom demwan uda i eite yumpla.
LUK 1:72 Em bin spik, em ken meke gudwei ane kipe dat spesil promis po ol dem longtaim pipol blo em.
LUK 1:73 Diswan da strong griment wea em i bin gibe Eibram, bigate blo yumpla.
LUK 1:74 Em go seibe yumpla prom ol dem enami blo yumpla, so yumpla ken serbe em ane no prait prom nating.
LUK 1:75 Ane yumpla ken bi oli ane mata pole da raitwei, raitap po dat taim wen yumpla go ded.
LUK 1:76 ‘Ane yu, boi pikinini blo mi, ebriwan go kole yu spesilmesizman blo da Prapa AntapGod. Yu go pas, bipo da BosLod i go kam ane yu go meke da rod redi po em.
LUK 1:77 Yu go spik ol pipol blo em diskain, em go seibe dempla ane em go pogibe ol sin blo dempla.
LUK 1:78 Bikoz God em gad prapa sorewei po ebriwan em go sane wan kam po seibe ebribodi. I gobi wase da elimoning san prom eben go kamap wea yumpla.
LUK 1:79 Em go sane sain prom eben po ebriwan uda stap wea dakples. Ebriwan uda nogad oup, demwan uda no sabe God ane no pole wei blo em, em go gaide yumpla wea da rod blo pis.’
LUK 1:80 Da boi Zon i bin gro, ane wen em bin kam man nau, em bin prapa strong wea spirit blo em. Ane da OliSpirit bin gibe em paua. Apta nau, em bin go stap ebritaim wea da dezetples wea i nogad no man, kam raitap nau antil dat taim wen em bin soe emselp po dem pipol blo Izrael.
LUK 2:1 Orait. Dat taim wen Ogasta i bin da bigking blo Rom, em bin meke lo po ol dem kantri uda bin kam andanit wea em. Seimtaim, Korinias i bin gabana blo Siria tu. Dat lo i bin diskain: Ol pipol blo ol dem kantri mas raite neim blo dempla wea da taun wea dempla bin bon, bikoz da gabman bin wande meke sensis.
LUK 2:3 So ebriwan i bin gobaik po da taun wea dempla i bin bon. Sam pipol i bin wagbaut go prapa longwei.
LUK 2:4 So Zosep i bin wagbaut kam prom da biliz blo Nazaret wea kantri blo Galali, go po taun blo Betliem wea kantri blo Zudia. Betliem i bin da ples wea King Deibid i bin bon ane Deibid i bin dat longtaim bigate blo Zosep.
LUK 2:5 Orait. Zosep i bin teke Meri go wea em po raite neim blo demtu. Dat seimtaim nau, Zosep i bin meke promis po maret Meri.
LUK 2:6 Meri i bin pamle ane da taim i bin kam klostu po em po bon.
LUK 2:7 Wail demtu bin de wea Betliem, Meri i bin bone boibeibi, pasbon blo em. Demtu i no bin paine rum po stap wea bodingaus. So demtu i bin go stap wea da ples wea ol animal i stap. Wen da boibeibi bin bon, Meri bin rape da boibeibi wea sam smol stripkaliko. Meri bin meke em leidaun wea grasbed wea animal kaikaiboks.
LUK 2:8 Dat seim nait nau, sam man uda i lugaut dem mob blo sip bin stap klostu wea Betliem. Ane dempla i bin gade ol dem sip de.
LUK 2:9 Wan einzel blo God bin kam ane stanap melen wea dempla. Prapa braitlait blo God i bin sain antap dempla. Dempla bin nadakain prait.
LUK 2:10 Da einzel bin spik, ‘Yupla no prait. Ai go spik gudniuz po yupla. Yupla gobi prapa api ane diswan i go meke ebriwan api tu.
LUK 2:11 Tidei wea dat seim taun wea King Deibid i bin king, da wan uda kam po seibe ebriwan i bin bon. Em i da Promiswan uda God i sanem kam, da BosLod.
LUK 2:12 Yupla i go sabe diswan i tru wen yupla go paine dat boibeibi, em gobi rolemap wea ol smol stripkaliko, leidaun de wea grasbed insaid wea animal kaikaiboks.’
LUK 2:13 Da seimtaim nau ol nadalot einzel bin kamaut de. Ol bin kamdaun prom eben ane ol bin go rait melen wea dempla. Ol bin sing preiz po God diskain:
LUK 2:14 ‘Preize da AntapGod uda stap wea eben, ane pis wea ebriwan uda plize em.’
LUK 2:15 Apta nau, wen ol dem einzel i bin gobaigen po eben, ol dem wokman uda lugaut sip i bin spik po demplaselp, ‘Kam, yumpla go po Betliem po luk disting wanem i bin apen wiskain God bin spik po yumpla.’
LUK 2:16 So dem wokman i bin ariap go ane dempla bin paine Meri ane Zosep seimkain wase da einzel i bin spik. Dempla bin luk da boibeibi leidaun de wea grasbed wea animal kaikaiboks blo animal.
LUK 2:17 Wen ol dem wokman blo sip i bin yan wanem da einzel i bin spikbaut dat beibi,
LUK 2:18 ebriwan uda i bin lisen dis tok i bin prapa atzamp.
LUK 2:19 Meri bin kipe ol demting wea at blo em, ane plentitaim em bin tingbaut demting.
LUK 2:20 Apta nau dem wokman i bin gobaigen po dem sip. Dempla i bin mata sing ane preize God po wanem dempla i bin luk ane lisen. Demting i bin apen seimkain wiskain da einzel i bin spik po dempla.
LUK 2:21 Lo namba eit dei, dempla i bin kate da poskin blo da boibeibi Zizas wase dem Mozeslo i spik. Demtu bin neime da boibeibi, Zizas. Diswan da neim wea dat einzel i bin spik Meri po putem, wen em bin spik po Meri bipo em bin pamle, da promis dat em go bone boibeibi.
LUK 2:22 Orait. Lelbet longtaim apta da beibi i bin bon nau, da taim i bin kam po Meri po meke dat seramoni wase dem Mozeslo i spik. Da lo i spik dat ol oman uda i bin bone beibi i mas mekem so dem oman ken wosip ane prea gen wea da Tempol. So Zosep ane Meri bin go po Zarusalem ane demtu bin teke Zizas go wea demtu po dedikeit em wase dem Mozeslo i spik.
LUK 2:23 Dis lo blo God i spik, ebriwan mas dedikeit ol dem pasbon boi po da AntapGod, po meke wok blo God.
LUK 2:24 Go nau. Demtu bin teke tu smol pizin po opring wase dem Mozeslo i spik po meke da seramoni blo oman po meke dempla pri po wosip gen apta dempla i bin bone beibi.
LUK 2:25 So dat seimtaim nau, wan man neim Simion, em bin stap de wea Zarusalem tu. Em bin i prapa rait ane stretman ane em bin mata wosip God. Da OliSpirit bin stap wea em ane em bin weit po da taim wen da Promiswan uda God go sanem kam, po meke Izrael pri prom dem ad lo blo Rom.
LUK 2:26 Da OliSpirit i bin spik po em diskain, ‘Bipo yu go ded yu go luk da Promiswan, da wan uda God i go sanem kam, da wan uda go seibe da ert.’
LUK 2:27 Papa ane mama blo Zizas i bin teke em go po da Tempol po dedikeit Zizas po God wase dem Mozeslo i spik. Dat seimtaim nau da OliSpirit i bin lide Simion po go po da Tempol tu.
LUK 2:28 Simion i bin paine dempla, ane em bin teke da boibeibi ane em bin liptemap Zizas ane em bin eso God.
LUK 2:29 Em bin spik: ‘AntapGod, bos blo ebriting, yu bin kipe yu promis po mi. Yu ken lete mi ded nau wea pis.
LUK 2:30 Ai bin luk nau wea ai blo mi, wanem yu bin mekem po seibe ol pipol blo yu,
LUK 2:31 ane ol dem pipol blo ol dem nada kantri i go luk da wan uda i go seibe ebribodi.
LUK 2:32 Em go gibe lait po ol dem pipol blo dem nada dipren kantri, sole dempla ken bi seib tu. Ane yumpla blo Izrael go gibe em preiz ane ona.’
LUK 2:33 Orait. Da ai blo mama ane papa blo Zizas bin prapa open, atzamp prom ol demting wanem Simion i bin spikbaut Zizas.
LUK 2:34 Simion i bin blese demplatri ane em bin spik po Meri, ‘Ai spik yu, God bin suze dis boi ane bikoz em bin kam plenti pipol nogo laik em. Bat ol nada pipol blo Izrael i go stanap po paine gudlaip. Dis boi i da sain God bin sanem kam po soe da wei po God.
LUK 2:35 Bat plenti pipol i go go gense em, ane ol dem dip sikret blo dempla i go kamaut. Yagar. Meri, yu gobi prapa sore, bikoz i gobi wase prapa sap naip i spere at blo yu.’
LUK 2:36 Orait. Wan spesilmesizoman blo God, neim blo em Ana, em bin stap de wea da Tempol tu. Ana bin gel blo Panuel blo da longtaim pamlelain blo Asa. Em bin maret po seben iya den em bin stap widooman prom wen em bin yangoman. Nau em prapa oul oman, 84 iya oul.
LUK 2:37 Em no sabe libe da Tempol. Nait ane dei em bin meke wok blo God de, mata ebritaim em i prea ane pasting.
LUK 2:38 Da seimtaim nau Ana bin kam de wea dempla wea da Tempol. Em bin eso God ane em bin spik ebriwan uda bin weit po dat taim wen da Masaia, da Promiswan i go kam po meke Zarusalem pri. Ana i bin spik diskain baut Zizas, ‘Em da wan uda God i bin suzem.’
LUK 2:39 Apta Zosep ane Meri i bin pinis meke ebriting wanem dem lo blo God i bin spik, demtu bin gobaigen po aus blo demtu wea taun blo Nazaret wea Galali.
LUK 2:40 Da pikinini Zizas bin gro ane em bin kam strong ane elti. Em bin kam prapa waiz ane em bin mata wea raitsaid blo God ane God i bin blese em.
LUK 2:41 Orait. Ebri iya nau, mama ane papa blo Zizas i bin go po Zarusalem po da Pasoba Pestabol. Diswan da Pestabol blo da Platbred wea i nogad yis.
LUK 2:42 Nau wen Zizas i bin tuelb iya oul, em bin go Zarusalem wea papa ane mama blo em, go po dat big pisting. Ol dem Zuwisman i bin go de bikoz i kastam blo dempla tu.
LUK 2:43 Apta nau, wen da big pisting bin pinis, ebribodi i bin go wagbaut gobaigen po aus blo dempla. Zizas bin stap de biain de wea Zarusalem. Mama ane papa blo em no bin sabe em bin stap.
LUK 2:44 Demtu i bin wagbaut ol dei ane demtu i bin tingk em de melen wea ol dem nada kantriman blo demtu. Wen san i bin godaun, demtu i bin stat po lukraun po em nau. Demtu bin aske ol pamle ane pren blo demtu, bat dempla no bin luk em.
LUK 2:45 So demtu i bin gobaigen po Zarusalem po lukraun po em de.
LUK 2:46 Demtu bin lukraun po em, ane i bin tri dei apta wen demtu bin paine em de wea da Tempol. Em bin sidaun wea ol dem Zuwislotisa ane em bin lisen po dempla ane em bin aske dempla ol kuestin.
LUK 2:47 Ebriwan de wea da Tempol bin prapa atzamp wen dempla bin lisen ol dem waiz ansa blo em ane ol dem sabe blo em wanem em i gad.
LUK 2:48 Papa ane mama blo em i bin prapa atzamp wen demtu bin luk Zizas de wea ol dem tisa. Den mama blo em i bin spik po em, ‘Mai boi, wanem yu bin mekem diskain po. Mitu bin prapa nadakain wori. Mitu bin lukraun po yu ebriwea.’
LUK 2:49 Zizas i bin ansa demtu. ‘Watpo yutu bin lukraun po mi? Yutu no sabe ai mas ya wea aus blo Papa blo mi a?’
LUK 2:50 Bat demtu no bin sabe wanem em i min.
LUK 2:51 Apta nau, Zizas i bin gobaik wea demtu po aus blo dempla wea Nazaret ane em bin ebritaim lisen po demtu. Mama blo em i bin kipe ol demting baut Zizas wea at blo em.
LUK 2:52 Zizas bin gro mostrong wea bodi ane wea waizwei blo em. Em bin wea raitsaid blo God ane raitsaid blo ebribodi uda sabe em.
LUK 3:1 Diswan nau i bin piptin iya Taibirias i bin da bigking wea da siti blo Rom. Pontis Pailat i bin gabana blo kantri blo Zudia. Erod Antipas i bin edman wea smol kantri blo Galali ane bala blo em Pilip, i bin edman blo smol kantri blo Ituria ane Trakanaitis. Laisania bin edman blo smol kantri blo Abalin.
LUK 3:2 Demtu Anas ane Kaiapas bin teke tan po bi bosprist. Da seimtaim nau, Zon boi blo Zakaraia, i bin de wea da dezetples ane God i bin de tok po Zon.
LUK 3:3 So den Zon i bin goraun ane pris raittru lo dem eria blo Zodan Riba ane em i bin spik po dempla diskain, ‘Yupla sabe yupla mas baptaiz apta yupla bin tan prom ol sin blo yupla, den God i go pogibe sin blo yupla.’
LUK 3:4 Aizaia, da spesilmesizman blo God, i bin raitem diskain baut Zon: ‘I gad sambodi de ala lo ples wea i nogad man. Em singaut: “Meke da wei redi po da AntapGod, meke rod stret po em po wagbaut.
LUK 3:5 Ebri bali, yupla mas pilemapem, ebri maunten ane il, yupla mas lebelem. Ol kruket rod, yupla mas mekem stret, ol dem busrod, yupla mas smudem. Meke ol demting bipo da BosLod go kam.
LUK 3:6 Ebriwan i go luk diswan God i bin sanem kam po seibe ebribodi.” ’
LUK 3:7 ‘Plenti pipol i bin kam po Zon so em ken baptaiz dempla. Bat em bin graul dempla prapa strong ane bin spik stret po dempla, ‘Yupla wase ol sneik. Yupla tingk wen yupla go baptaiz, God nogo panse yupla po ol dem rongting wea yupla bin mekem a?’
LUK 3:8 Ai spik yupla nau. Yupla mas tanewei prom ebridem nugudting lo laip blo yupla ane tan po God, so ai go sabe yupla bin tan prom ol sin blo yupla. No spik diskain ya, “Yumpla orait wea God bikoz yumpla kam prom dat seim pamlelain blo bigate Eibram.” Datwan i no min nating. God i ken seinze dem ston ya po pikinini blo Eibram.
LUK 3:9 God i wase man wea i wok lo gadan. Da tamiok blo da zazment blo God i redi po katemdaun ol dem tri ane ol dem rut. Ebri tri uda no sake gudprut, em i go katemdaun ane sakem wea dat bigpaia.’
LUK 3:10 Dem pipol ol i bin aske em, ‘Wanem mipla i go mekem sole God nogo panse mipla?’
LUK 3:11 Em i ansa baigen po dempla, ‘Uda gad tu kaliko mas gibe wan po em uda nogad. Ane uda i gad kaikai mas seremaut po dempla uda nogad.’
LUK 3:12 Sam taksman ol i bin kam po baptaiz ane ol bin aske Zon, ‘Tisa, wanem mipla go mekem?’
LUK 3:13 Zon bin spik po dempla, ‘Yupla no meke pipol pei mo mani den wanem da gabman i askem.’
LUK 3:14 Sam amiman i bin aske Zon tu, ‘Wiswei mipla? Wanem mipla go mekem?’ Em bin ansa dempla, ‘Yupla no puse eniwan po gibe yupla mani. Yupla no bleime man uda no bin meke rong. Yupla mas satispai wea pei blo yupla.’
LUK 3:15 Dem pipol i bin atzamp. Dempla bin tingk samting gud mas go apen. ‘Ei, mait Zon gobi da Promiswan.’
LUK 3:16 Go nau. Zon i bin spik po dempla, ‘Ai baptaiz yupla wea wata, bat i gad sambodi mobig uda i go kam. Ai no gudnap po tekemaut sandol blo em. Em go baptaiz yupla wea da OliSpirit ane wea paia.
LUK 3:17 Em i go zaze ol pipol ane em i go tekemaut ol dem gudpipol wase mipla tekemaut da gudkaikai prom da koknat sel ane sakwei da sel. Ol dem gudpipol, em go kipe dempla wea eben wase mipla kipe da gudkaikai wansaid. Ol dem nugudpipol, em go sake dempla wea dat paia i ban poeba, datwan el. Em go sake dempla de wase yumpla sake ol koknat sel po banem wea paia.’
LUK 3:18 Zon bin prise da gudniuz po elpe demwan uda i sabe da raitwei po God. Em bin tok strong ane em bin trai olkainwei po wone dempla po seinze wei blo dempla.
LUK 3:19 Zon bin graule Erod Antipas, da edman blo Galali. Em i bin spik em stret bikoz Erod i bin maret oman blo bala blo em. Neim blo dat oman Erodias. Ane Erod i bin meke plenti ol nadakain nugudting tu.
LUK 3:20 Den Erod i bin meke nada prapa nugudting gen. Em bin sane ol amiman blo em go po kese Zon ane po putem insaid wea zeilaus.
LUK 3:21 Apta wen Zon i bin baptaiz ol dem pipol, Zon bin baptaiz Zizas tu. Wail Zizas i bin prea, eben i bin open
LUK 3:22 ane da OliSpirit bin kamdaun antap wea em wase dab. Ane bois bin spik prom eben, ‘Yu mai boi. Ai prapa labe yu ane ai prapa glad ane satispai wea yu.’
LUK 3:23 Orait. Zizas i bin baut 30 iya oul wen em bin stat dat spesil wok blo em. Ol dem pipol bin tingk em boi blo Zosep. Dis seim Zosep i da boi blo Elai,
LUK 3:24 Elai i da boi blo Matat. Matat i da boi blo Libai. Libai i da boi blo Melki. Melki i da boi blo Zanai. Zanai i da boi blo Zosep.
LUK 3:25 Zosep i da boi blo Matatias. Matatias i da boi blo Amos. Amos i da boi blo Neiam. Neiam i da boi blo Esli. Esli i da boi blo Nagai.
LUK 3:26 Nagai i da boi blo Mat. Mat i da boi blo Matatias. Matatias i da boi blo Semein. Semein i da boi blo Zosak. Zosak i da boi blo Zoda.
LUK 3:27 Zoda i da boi blo Zoanan. Zoanan i da boi blo Resa. Resa i da boi blo Zerubabal. Zerubabal i da boi blo Salatela. Salatela i da boi blo Neri.
LUK 3:28 Neri i da boi blo Melki. Melki i da boi blo Adi. Adi i da boi blo Kosam. Kosam i da boi blo Elmadam. Elmadam i da boi blo Er.
LUK 3:29 Er i da boi blo Zosua. Zosua i da boi blo Elieza. Elieza i da boi blo Zorim. Zorim i da boi blo Matat. Matat i da boi blo Libai.
LUK 3:30 Libai i da boi blo Simion. Simion i da boi blo Zuda. Zuda i da boi blo Zosep. Zosep i da boi blo Zonam. Zonam i da boi blo Eliakim.
LUK 3:31 Eliakim i da boi blo Melia. Melia i da boi blo Mena. Mena i da boi blo Matata Matata i da boi blo Natan. Natan i da boi blo Deibid.
LUK 3:32 Deibid i da boi blo Zesi. Zesi i da boi blo Obed. Obed i da boi blo Boaz. Boaz i da boi blo Salmon. Salmon i da boi blo Nason.
LUK 3:33 Nason i da boi blo Aminadab. Aminadab i da boi blo Ram. Ram i da boi blo Ezron. Ezron i da boi blo Perez. Perez i da boi blo Zuda.
LUK 3:34 Zuda i da boi blo Zekop. Zekop i da boi blo Aizak. Aizak i da boi blo Eibram. Eibram i da boi blo Tera. Tera i da boi blo Nao.
LUK 3:35 Nao i da boi blo Serug. Serug i da boi blo Riu. Riu i da boi blo Peleg. Peleg i da boi blo Eber. Eber i da boi blo Sela.
LUK 3:36 Sela i da boi blo Kainan. Kainan i da boi blo Arpaksad Arpaksad i da boi blo Sem. Sem i da boi blo Noa. Noa i da boi blo Lamek.
LUK 3:37 Lamek i da boi blo Metusela. Metusela i da boi blo Inok. Inok i da boi blo Zared. Zared i da boi blo Malalil. Malalil i da boi blo Kenan. Kenan i da boi blo Inos.
LUK 3:38 Inos i da boi blo Set. Set i da boi blo Adam ane Adam i da boi blo God. Diswan da pamlelain blo Zizas.
LUK 4:1 Orait. Zizas em i bin kambaik prom Zodan Riba ane paua blo da OliSpirit i bin stap wea em. Apta em bin baptaiz, da OliSpirit i bin lide em go po da dezetples wea i nogad no man.
LUK 4:2 Satana, dat bosdebol i bin tempte em de po poti dei. Lo dat taim Zizas no bin kaikai nating. Apta poti dei em bin nadakain anggre.
LUK 4:3 Satana i bin spik po Zizas, ‘Ip yu da Boi blo God, tane ol dem ston ya po bred.’
LUK 4:4 Zizas i bin ansa em. ‘Ei lugaut! Wod blo God i spik, “Po gad trulaip yupla nide moden kaikai.” ’
LUK 4:5 Go nau. Satana i bin teke Zizas go po prapa aiples ane em bin soe em prapa kuikwan wase laitning, ol dem kantri blo da ert.
LUK 4:6 Satana bin kip spik po em diskain, ‘Yu luk, ebriting i blo mi. Ip yu baudaun, pesdaun prant wea mi ane wosip mi, den ai go gibe yu da rait po kare lo blo dis wold ane dat bigneim blo mi.’
LUK 4:8 Zizas bin spik baik po em, ‘Ei Lugaut! Da wod blo God i spik: “Mata wosip da AntapGod blo yupla ane mata serbe em.” ’
LUK 4:9 Go nau. Satana bin teke em go po Zarusalem ane meke em stanap wea aipat blo da Tempol blo God. Den em spik po Zizas, ‘Ip yu Boi blo God, sake yuselp godaun nau.’
LUK 4:10 Satana bin kip spik, ‘Wod blo God i spik: “God go oda ol einzel blo em po lugaut yu gud.
LUK 4:11 Ol dem einzel go kese an blo yu ane kare yu antap so put blo yu nogo bang wea ston.” ’
LUK 4:12 Bat Zizas i bin ansa em gen diskain, ‘Ei, yu sabe! Da wod blo God i spik, “I nugud po pose da AntapGod po soe yupla em kea po yupla.” ’
LUK 4:13 Wen Satana i bin pinis tempte Zizas olkainwei, em bin libe Zizas po nadataim apta.
LUK 4:14 Apta nau, Zizas bin gobaik go po Galali ane em bin kam wea da paua blo da OliSpirit. Da niuz baut em i bin go ebriwea wea da smol kantri blo Galali.
LUK 4:15 Em i bin lane ebriwan de wea dem zuwispreaus ane ebriwan bin preize em po wanem em i bin lane dempla.
LUK 4:16 Zizas i bin go po Nazaret wea em i bin gro. Kastam blo em bin diskain, wea Zuwis Sabatdei em bin go po dem zuwispreaus. Nau dis Zuwis Sabatdei em bin go po da zuwispreaus wea Nazaret ane em bin gedap po ride dem wod blo God de.
LUK 4:17 Dempla i bin gibe em da buk blo Aizaia, da longtaim spesilmesizman blo God. Zizas bin rid wea dem wod blo God wea i spik diskain:
LUK 4:18 ‘God i bin pute Spirit blo em wea mi bikoz em bin suze mi po spik da Gudniuz po ol dem poapipol. Em bin sane mi kam po spik po ol dem sina, em go pogibe ol sin blo dempla, ane meke dempla uda blain po luk, ane tekemaut ebriwan uda bin sapa bikoz dempla stap wea paua blo sin,
LUK 4:19 ane po spik, diswan i da taim nau po da AntapGod po go seibe ol pipol blo em.’
LUK 4:20 Den Zizas bin rolemap da buk ane em i bin gibe da buk baik po da serba ane den Zizas bin go ane sidaun. Ol dem pipol de wea da zuwispreaus ol i bin mata wase em prapa adwan.
LUK 4:21 Zizas i bin spik diskain po dempla, ‘Nau ai spik yupla stret. Dis mesiz blo Aizaia bin kam tru tidei wea dat seimtaim wen ai bin ride da buk.’
LUK 4:22 Dempla i bin prapa atzamp wen dempla bin lisen da gud mesiz wanem em bin spik. Dempla i bin gri baut wanem em bin spik ane dempla bin smolsmoltok po demplaselp. Dempla bin spik po wananada, ‘Ei, wiskain? Em mata kasa boi blo Zosep a!’
LUK 4:23 Zizas bin spik po dempla, ‘Ai sabe yupla go tok smat po mi. Yupla go spik diskain, “Dokta, ile yuselp.” Yupla mas bin lisenbaut wanem ai bin mekem de wea Kapaniam ane nau yupla wande mi po meke da seimting ya wea taun blo yumpla a?’
LUK 4:24 Zizas i bin kip spik po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, ai sabe wei blo pipol. Dempla no welkam dem spesilmesizman blo God wea taun blo em.
LUK 4:25 ‘Yupla lisen po mi nau. Diswan i tru, i bin gad plenti widooman ya wea Izrael wea dat taim blo Ilaiza. Dat seimtaim i no bin gad rein po tri ane ap iya. I bin prapa nadakain draitaim ebriwea wea dem kantri.
LUK 4:26 Bat God no bin sane Ilaiza go po elpe enibodi ya wea Izrael. Nono! Em bin sane Ilaiza longwei go po nada kantri po elpe dat widooman uda bin stap wea Zarapat longsaid wea Sidon.
LUK 4:27 Den nadataim ya wea Izrael, plenti pipol bin gad prapa nugud skindiziz. God no bin sane Ilaiza po ile dempla ya. Nono! God i bin yuze Ilaiza po mata ile dat man Naman, uda i bin kam prom kantri blo Siria.’
LUK 4:28 Apta ol dem pipol de wea dat zuwispreaus bin lisen dis tok blo Zizas, at blo dempla i bin kamap. Dempla i bin prapa nadakain wail.
LUK 4:29 Dempla i bin gedap ane draige Zizas go ausaid prom da zuwispreaus ane ausaid prom dat taun. Da taun i bin de wansaid wea il. Dempla bin draige Zizas go antap wan klip po sake em godaun.
LUK 4:30 Bat Zizas i bin mata wagbaut raittru ol dem bigmob pipol ane em bin kipgo.
LUK 4:31 Prom de nau Zizas i bin go po Kapaniam, nada biliz de wea Galali. Ebri Zuwis Sabatdei em oltaim tise dempla de.
LUK 4:32 Ol dem pipol i bin prapa atzamp prom wanem em bin tise dempla. Tok blo em i gad paua, prapa kare lo.
LUK 4:33 Wantaim nau Zizas i bin de wea da zuwispreaus. Wan man de i bin gad debolspirit insaid wea em. Da debolspirit i bin singaut wea prapa laud bois,
LUK 4:34 ‘Ei yu, Zizas blo Nazaret! Gowei! Wanem yu wandem wea mipla? Yu kam po distroi mipla a? Ai sabe uda yu. Yu da Oliwan, da Boi blo God.’
LUK 4:35 Zizas i bin oda da spirit, ‘Yu sadap! Yu kamaut prom em. Ai spik yu, kamaut nau!’ Stretwei da debolspirit bin sake da man daun prant wea dempla ane em bin kamaut prom em. Bat em no bin erte da man.
LUK 4:36 Ol dem pipol i bin nadakain atzamp ane dempla bin tok po demplaselp diskain, ‘Wiskain oda diswan? Em mata spik strong. Em gad paua orait, prapa kare lo. Em gibe oda po debolspirit ane dem debolspirit kamaut tu.’
LUK 4:37 So apta nau da niuz blo Zizas i bin go ebriwea wea da eria.
LUK 4:38 Wen Zizas i bin kamaut prom dat zuwispreaus em bin go po aus blo Saiman. Madalo blo Saiman i bin sik de, gad strong piba ane dempla bin aske Zizas po elpe em.
LUK 4:39 So Zizas bin go insaid ane em bin stanap klostu wea bed blo dat oman. Em bin oda da piba po stap. Stretwei da piba blo em bin pinis ane em bin gedap ane meke kaikai po dempla.
LUK 4:40 Wen i bin stat po dak nau, demwan uda i bin gad olkain sikpipol uda stap wea aus blo dempla, ol i bin teke dempla kam po Zizas. Em bin pute an wea dempla ane em bin ile ebriwan.
LUK 4:41 Ol debolspirit i bin kamaut prom plenti pipol. Wen ol dem spirit bin kamaut, dempla singaut laudwan po Zizas, ‘Yu da Boi blo God!’ Bat Zizas i bin oda dem spirit po stap kuaiat bikoz dempla i bin sabe em i da Promiswan.
LUK 4:42 Neksdei, elimoning, Zizas i bin go po kuaiatples wea i nogad pipol. Ol dem bigmob pipol i bin stat po lukraun po em. Wen dempla i bin paine em, dempla bin trai po stap Zizas prom libe dempla.
LUK 4:43 Bat Zizas i bin spik po dempla, ‘Ai mas go nau po ol dem nada biliz tu, bikoz God i bin sane mi kam po teke da Gudniuz wea God em i go ruloba ebriwan.’
LUK 4:44 So em bin go ane spik da mesiz po ebriwan wea dem zuwispreaus de wea Zudia.
LUK 5:1 Wandei nau Zizas i bin stanap longsaid wea Leik Galali. Plenti pipol ol bin puse dem wei kam po lisen dem wod blo God.
LUK 5:2 Nau Zizas i bin luk tu bot leidaun de wansaid wea sanbis wea watamak blo da leik. Nobodi bin de wea demtu bot bikoz ol dem pisaman i bin libe demtu bot de ane ol i bin go po wase dem net blo dempla.
LUK 5:3 Zizas bin go ane em zamp insaid wan bot. Diswan i bin bot blo Saiman Pita. Ane den em bin aske Saiman po puse da bot go ausaid go lelbet longwei prom sanbis. So nau Zizas bin sidaun wea dat bot ane em bin tise ol dem plenti pipol prom de.
LUK 5:4 Wen Zizas i bin pinis tok, em bin spik po Saiman, ‘Yu pul go ausaid wea dipwata. Yu ane ol met blo yu sake net de nau po kese pis.’
LUK 5:5 Saiman bin ansa Zizas, ‘Masta, mipla bin adwok ol nait ane mipla no bin kese nating. Orait. Ip yu spik diskain, den ai go mekem wanem yu spik.’
LUK 5:6 So dempla bin sake dem net blo dempla ane ol bin kese prapa tumas pis. Dem net bin klostu brok.
LUK 5:7 So ol bin singaut po dem nada met blo dempla wea da nada bot po kam po elpe dempla. Dempla bin kese prapa plenti pis so demtu bot bin prapa pulap wea pis ane i bin klostu po singdaun.
LUK 5:8 Wen Saiman Pita i bin luk wanem ting bin apen, em bin nildaun prant wea Zizas. Em spik diskain, ‘BosLod, yu gowei prom mi. Ai nugudman.’
LUK 5:9 Em bin spik diskain bikoz em ane ol dem nada met blo em bin prapa atzamp wen dempla bin luk ol dem plenti pis wea dempla bin kesem.
LUK 5:10 I bin gad tu klostumet blo Saiman wea da nada bot tu. Zemes ane Zon, boi blo Zebadi, demtu bin prapa atzamp tu. Apta nau Zizas bin spik po Saiman. ‘Yu no prait. Prom distaim nau yupla nomo go kese pis. Yupla go kese man. Yupla mas meke wok blo God nau po spik wod blo God po ol pipol.’
LUK 5:11 So dempla bin puse da bot go rait antap wea grasmak. Den dempla i bin libe ebriting ane ol bin pole Zizas.
LUK 5:12 Wea wan dem biliz, i bin gad wan man uda gad prapa nugud skindiziz ebriwea lo bodi blo em. Wen em bin luk Zizas em bin singaut po em. Em bin baudaun pesdaun prant wea Zizas ane em bin bege em ane em spik diskain, ‘Masta, ip yu wandem, yu ken meke mi gudgen.’
LUK 5:13 Zizas bin strete an blo em go aut ane em bin tase da man. Zizas bin ansa em, ‘Wa, ai go meke yu gud.’ Stretwei da nugud skindiziz blo da man i bin kamgud.
LUK 5:14 Zizas i bin spik po em prapa strong diskain, ‘Yu no spik nobodi, bat mata go soe yuselp po da prist ane laue em po eksamin yu. Den po soe ebriwan yu bin kamgudgen, yu mas teke spesil opring go po da prist wase dem Mozeslo i bin spik. Den ol dem pipol go luk yu de.’
LUK 5:15 Bat da niuz blo Zizas i bin spred prapa kuikwan ebriwea. Bigmob lo pipol bin kam de po lisen wanem Zizas i bin spik ane po Zizas po ile demwan uda i sik.
LUK 5:16 Plentitaim Zizas bin go emselp po kuaiatples po prea.
LUK 5:17 Orait. Wandei wen Zizas i bin tise dem pipol, sam dem Parasi ane dem Zuwislotisa ol bin sidaun de po lisen tu. Dempla bin kam prom ebri biliz wea Galali, Zudia ane prom Zarusalem. Da paua blo da LodGod i bin de wea Zizas po ile ol sikman.
LUK 5:18 Nadataim sam man i bin kare wan paralaizman kam wea mat wase stresa. Dempla i bin trai po tekem po go insaid da aus po putem prant wea Zizas.
LUK 5:19 Bat dempla kan paine wei po go insaid bikoz tumas pipol i bin stanap de. I nogad no rum po go insaid, so dempla bin mata go antap wea rup. Dempla bin meke oll wea da rup ane dempla bin teke da man wea mat, taite rop wea dem kona blo da mat, den dempla bin slaike da mat godaun, melen wea dem pipol de prant wea Zizas.
LUK 5:20 Wen Zizas i bin luk da prapa strong bilib blo dempla, em bin spik po dat sikman, ‘Mai boi, ai tekemaut ol dem nugudwei blo yu.’
LUK 5:21 Dem Parasi ane dem Zuwislotisa ol bin tingk, ‘Uda dis man? Em spik badtok gense God. Em daune God! Wen em tekemaut sin em i meke emselp wase God. Mata God ken tekemaut sin.’
LUK 5:22 Bat Zizas sabe wanem dempla bin tingbaut, so em bin spik stret po dempla, ‘Ei lugaut. Ai sabe wanem yupla tingbaut.
LUK 5:23 Yupla tingk i moizi po spik po dis man, “Yu nogad no sin nau, i pinis”, o po spik, “Gedap ane wagbaut?”
LUK 5:24 Ai go soe yupla! Ai wande yupla po sabe diswan. Ai da Truwan blo Man, ai kare lo ya wea ert po tekemaut sin.’ Den Zizas bin tan po da paralaizman ane spik po em, ‘Gedap, rolemap mat blo yu ane go aus.’
LUK 5:25 Stretwei da man bin stanap prant wea dempla, rolemap mat blo em. Den em bin wagbaut go aus ane em bin mata preize God.
LUK 5:26 Ebribodi i bin prapa atzamp ane ol i bin preize God tu. Dempla bin prapa prait baut disting bat dempla ebriwan bin pil nadakain gud insaid. Dempla bin spik po wananada, ‘Prapa gudting bin apen ya tidei ane diswan i bin meke yumpla atzamp.’
LUK 5:27 Apta nau wen Zizas bin kamaut prom dat taun, em bin luk wan taksman. Neim blo da man i Libai. Em sidaun de wea taksopis blo em. Zizas bin spik po em, ‘Ei yu. Yu kam pole mi.’
LUK 5:28 Libai bin gedap, libe ebriting blo em biain ane em bin pole Zizas.
LUK 5:29 Apta nau, Libai i bin meke big kaikai po Zizas wea aus blo em. Bigmob pipol i bin de ane plenti taksman i bin kam tu.
LUK 5:30 Sam dem Parasi ane sam dem Zuwislotisa blo dat seim grup, ol bin komplein po dem klostuman blo Zizas. Dempla spik diskain, ‘Wiskain yupla kaikai ane dringk melen wea ol taksman ane ol dem nada man, dempla ol nugudman?’
LUK 5:31 Zizas bin ansa po dempla, ‘Ol sikpipol nide dokta, no dem strong eltiwan.
LUK 5:32 Ai no bin kam po spik ol demwan uda tingk dempla rait ane stret. Ai bin kam po spik demwan uda sabe dempla i nugud po seinze nugudwei blo dempla.’
LUK 5:33 Sam pipol i bin kam komplein po Zizas. Ane dempla bin aske em diskain, ‘Ol dem klostuman blo Zon Baptaizman, plentitaim dempla pasting, no kaikai po meke prea. Ane i seimkain wea ol dem klostuman blo ol dem Parasi. Bat wiskain ol klostuman blo yu? Dempla mata kaikai ane dringk.’
LUK 5:34 So den Zizas bin aske dempla, ‘Wiswei? Yupla go meke ol weding gest no kaikai a, wen da man uda go maret, em i stil de melen wea dempla? Nono! Yupla kan.
LUK 5:35 Da taim go kam wen da man uda bin maret, em go go prom dempla po gud. Datwan i da taim wen dempla nogo kaikai.’
LUK 5:36 Den Zizas i bin yan dempla dis stori wea i gad mining. ‘Nobodi teke niu kaliko po pasem wea oul kaliko, bikoz yupla sabe da niu kaliko go brok tu. Dat pis prom da niu kaliko, em no gobi seimkain wase da oul kaliko.
LUK 5:37 ‘Pipol no kapsaid niu wain go insaid oul skinbaig. Ip ol mekem diskain, da niu wain go base dat oul skinbaig ane da wain go kapsaid ane ran ausaid, bikoz da skinbaig i go bas prom da niu wain.
LUK 5:38 Mobeta yupla kapsaid da niu wain insaid wea niu skinbaig.
LUK 5:39 Enibodi uda bin dringk dat oul wain nogo wande da niu wain. Dempla go spik, “Dat oul wain i tes mogud.” ’
LUK 6:1 Orait nau. Wan Zuwis Sabatdei, Zizas bin wagbaut wea wan gadan wea pama groe wit po meke plaua. Ol klostuman blo Zizas bin de ane dempla bin broke sam sided. Dempla bin tekemaut dat ausaid skinpat ane ol bin kaikai da insaid sidpat.
LUK 6:2 Sam dem Parasi ol bin aske Zizas, ‘Aukam ol klostuman blo yu i bin broke da lo? Dempla bin meke wok wea Zuwis Sabatdei. Yupla sabe yupla no lau po broke sided po kaikai wea Sabatdei.’
LUK 6:3 Zizas bin ansa dempla, ‘Wiswei? Yupla bin ridem wanem King Deibid ane ol man blo em i bin mekem wen dempla bin anggre?
LUK 6:4 Deibid bin go insaid aus blo God. Em bin kaikai da spesil opringbred blo God dat mata prist i lau po kaikai. Ane Deibid bin gibe sam po ol dem man uda i bin de wea em.’
LUK 6:5 Den Zizas bin spik gen, ‘Ai da Truwan blo Man uda gad antap paua. Mata mi kare dem lo blo da Sabatdei bikoz ai da BosLod blo da Sabatdei.’
LUK 6:6 Orait. Nada Zuwis Sabatdei nau Zizas bin go insaid da zuwispreaus ane em bin tise dempla. Wan man melen wea dempla i bin gad paralaiz raitan.
LUK 6:7 Ol dem Parasi ane dem Zuwislotisa i bin wase Zizas adwan, wanem em go mekem. Dempla bin wande luk ip em go ile da man wea Zuwis Sabatdei so dempla ken paine polt wea em po broke dem lo blo da Sabatdei.
LUK 6:8 Bat Zizas bin sabe wanem dempla tingbaut. So em bin spik po da man uda gad paralaiz an, ‘Yu kam stanap ya melen wea da zuwispreaus.’ Da man bin gedap go ane stanap de.
LUK 6:9 Den Zizas bin spik, ‘Ai aske yupla disting. Wiswei da raitwei? I mobeta po meke gudting o meke badting wea Sabatdei? I mobeta po ile em o mata libe em diskain?’
LUK 6:10 Zizas bin wase dempla prapa ad, den em spik po da man, ‘Strete an blo yu kamaut.’ Da man i bin lisen em ane strete an blo em go ausaid. Stretwei an blo em bin kamgudgen wase leptan blo em.
LUK 6:11 So nau dem Zuwislotisa ane dem Parasi uda i bin enami blo Zizas, ol bin prapa wail. Dempla i bin tok po wananada, ‘Ei! Wanem yumpla go mekem po em?’
LUK 6:12 Go nau. Zizas bin go wea da maunten po prea. Ol nait em prea po God, raittru po deilait.
LUK 6:13 Wen i bin elimoning nau, Zizas bin singaut ol dem klostuman blo em po kam klostu. Em bin suze tuelb man prom ol dem nada klostuman po sane dempla go ebriwea wea neim blo em. Em bin meke dempla misnareman blo em. Neim blo dempla:
LUK 6:14 Saiman (Zizas i bin gibe em nada neim, Pita), Andru (bala blo Saiman), Zemes, Zon, Pilip, Batolomiu,
LUK 6:15 Matiu, Tomas, Zemes (boi blo Alpias), Saiman (ol bin kole em da Zelot bikoz em pat blo dat Zelotgeng uda bin pait po dem rait blo ol Zuwispipol),
LUK 6:16 Zudas (boi blo Zemes) ane Zudas Iskara (em da wan uda apta, bin sele Zizas po dem Zuwislida po kilem).
LUK 6:17 Orait nau. Apta wen Zizas bin prea, Zizas ane dem tuelb misnareman blo em bin kamdaun prom da maunten. Dempla i bin kam stanap wea big lebelples. Nada bigmob klostuman blo em ane plenti bigmob pipol i bin de weit po em. Dempla bin kam prom ebriwea wea Zudia, prom Zarusalem ane prom tu taun wea da koslain, Taira ane Sidon.
LUK 6:18 Ol bin kam po lisen Zizas ane em po ile demwan uda i sik. Dempla uda bin gad debolspirit insaid wea dempla bin kamgud tu.
LUK 6:19 Da bigmob pipol ol bin trai po tase em bikoz dempla bin pile da paua blo Zizas ane da paua bin meke ebriwan kamgudgen.
LUK 6:20 Zizas i bin sluraun luk po dem klostuman blo em ane em bin spik diskain: ‘Yupla gobi api nomata yupla louklas, bikoz yupla sabe yupla blo God ane em ruloba yupla nau.
LUK 6:21 Yupla gobi api nomata yupla anggre, bikoz yupla sabe God go meke yupla satispai. Yupla gobi api nomata yupla krai, bikoz yupla sabe God go meke yupla lap.
LUK 6:22 ‘Yupla gobi api nomata pipol eite yupla, puse yupla go ausaid, pute neim blo yupla daun ane tok ol nugudtok baut yupla, bikoz yupla bilib ane pole mi, da Truwan blo Man.
LUK 6:23 Ip ol demting i apen, yupla ken mata glad nau ane klape an blo yupla. Yupla go gede big riwod wea eben. Bikoz diswan i da seimkain wase ol dem longtaim pamle blo yupla i bin trite ol spesilmesizman blo God.’
LUK 6:24 ‘Ai wone yupla, lugaut. Yupla ol dem rispipol uda mata tingbaut yuplaselp, yupla go gad prapa adtaim prom God, bikoz yupla olredi gad izilaip ya.
LUK 6:25 Ei! Ai wone yupla, lugaut. Yupla uda sidaun de satispai, yupla go mata stap anggre. Ei! Ai wone yupla, lugaut. Yupla uda lap nau, yupla go mata gad bigsore ane krai.
LUK 6:26 So, nomata ol pipol spik gudting baut yupla, i gobi bad po yupla. Ei! Ai wone yupla, lugaut. Dem longtaim pamle blo yupla bin spik seimkain gudting baut dem laimesizman, bat dem laimesizman bin prapa nugud.’
LUK 6:27 Zizas bin kip tok, ‘Bat nau ai spik yupla ebriwan uda lisen: Labe enami blo yupla ane meke gudpasin po dempla uda eite yupla.
LUK 6:28 Ip sambodi kers yupla, yupla aske God po meke gudpasin po dempla. Prea po dempla uda trite yupla nugudwei.
LUK 6:29 Ip sambodi slape yupla wansaid wea pes, spik em po slape yupla lo nadasaid tu. Ip sambodi teke klos blo yupla, yupla gibe em nada klos tu.
LUK 6:30 Yupla i gibe ebriwan samting uda aske yupla po samting. Ip sambodi teke samting blo yupla, yupla no spik, “Gibe mi baik.”
LUK 6:31 Ip yupla wande sambodi po meke samting gud po yupla, yupla mas meke gudsamting po dempla pas.
LUK 6:32 ‘Yupla nogo gede blesing ip yupla mata labe sambodi uda labe yupla. Demwan uda no pole God i gad seimkainwei tu.
LUK 6:33 Yupla nogo gede blesing ip yupla mata elpe sambodi uda elpe yupla. Demwan uda no pole God i gad seimkainwei tu.
LUK 6:34 Yupla nogo gede blesing ip yupla gibe samting po sambodi uda go peibaik yupla. Demwan uda no pole God i gad seimkainwei tu.
LUK 6:35 ‘Mobeta yupla meke gudpasin po ol enami blo yupla ane labe dempla. Ip yupla gibe samting po dempla, yupla no aske dempla po peibaik yupla. Den yupla go gad prapa big riwod. Yupla gobi pikinini blo da Prapa AntapGod. God i gad prapa gudpasin po ol pipol nomata dempla nugudpipol ane dempla no lisen ane eso em. God stil labe dempla.
LUK 6:36 Yupla mas sore po dempla wase PapaGod em sore po yupla.’
LUK 6:37 Zizas i kip spik, ‘Yupla no tingbaut o tokbaut dem nugudting wanem ol dem nada pipol i mekem. Yupla no daune dempla, den God nogo daune yupla. Yupla mas pogibe dempla, den God i go pogibe yupla.
LUK 6:38 Yupla gibe samting po demwan uda nogad, den God go gibe yupla plenti mo, obamak. God go meke da seimwei po yupla wase yupla mekem po ol nada pipol.’
LUK 6:39 Zizas bin yan dempla stori wea i gad mining. Em bin spik diskain, ‘Ip wan blainman go lide nada blainman, demtu go poldaun insaid oll.
LUK 6:40 Demwan uda go skul, dempla no big wase tisa blo dempla. Bat demwan uda bin pinis lan ebriting, dempla go kam wase tisa blo dempla.
LUK 6:41 ‘Ei! Wiskain yu go luk da prapa smol dati insaid ai blo bala blo yu, wen yu no luk da prapa big dati de wea ai blo yu.
LUK 6:42 Wiskain yu go spik po bala blo yu? “Yagar. Bala kam ya. Ai go tekemaut da smol dati prom ai blo yu.” Bat yu kan luk dat prapa big dati wea ai blo yuselp. Yu prapa stupit. Yu meke yuselp gudman. Bat yu sabe, yu mas tekemaut dat prapa big dati prom ai blo yu pas, den yu ken luk prapa kliawan po tekemaut da smol dati prom ai blo bala blo yu.’
LUK 6:43 Zizas bin kip tok po dempla diskain, ‘Yupla sabe. Gudtri no sake nugudprut, ane nugudtri no sake gudprut.
LUK 6:44 Yupla no broke wangai prut prom gaibui o broke mekei prut prom sigras. Nono! Yupla sabe ebri tri gad prut blo dempla.
LUK 6:45 Da gudman tingbaut ol gudting. Wen em spik, em spik ol gudting. Bat nugudman tingbaut ol nugudting. Wen em spik, em spik ol nugudting. Ol demting yupla tingbaut wea at blo yupla i go kamaut prom maut blo yupla wen yupla go spik.’
LUK 6:46 Den Zizas bin kip spik diskain po dem klostuman blo em, ‘Ei! Wanem yupla kip kole mi, “Masta, ane Bos”, po? Yupla no mekem wanem ai spik yupla po mekem.
LUK 6:47 Enibodi uda kam po lisen wanem ai spik ane mekem wanem ai spik em po mekem, em diskain man.
LUK 6:48 Em wase da kapenta uda meke aus po emselp. Bipo em stat bilde aus, em i go diginem godaun po da rok po meke da paundeisan antap da rok. Wen da riba go plad ane da pladwata go plade dat aus, da aus nogo brok, bikoz da waiz kapenta bin meke paundeisan blo da aus prapa strong.
LUK 6:49 Bat da man uda lisen tok blo mi bat no mekem wanem ai spik em po mekem, em wase da stupit kapenta uda bin meke aus nogad paundeisan. Wen da pladwata go plade dat aus, da aus go poldaun ane smas, ane i go meke prapa big mes.’
LUK 7:1 Orait nau. Wen Zizas bin pinis yan ol dem stori po dem pipol, em bin gobaigen po Kapaniam.
LUK 7:2 Wea dat seim taun i bin gad wan sekan amiopisa blo Rom uda bin gad wan sebant. Dat amiopisa bin prapa labe em ane rispekt em. Dis sebant i bin prapa sik, klosap ded.
LUK 7:3 Da amiopisa i bin lisenbaut Zizas, so em bin sane sam Zuwiselda blo da taun go po Zizas. Dempla bin bege Zizas po kam ane seibe laip blo da sebant.
LUK 7:4 Dempla bin bege em diskain, ‘Dis amiopisa em i prapa gudman. Yu mas elpe em bikoz em meke olkain gudting.
LUK 7:5 Em labe ol Zuwispipol ane em bin bilde da zuwispreaus wea mani blo em.’
LUK 7:6 So Zizas i bin go wea dempla. Wen em bin kam klostu po da aus, da sekan amiopisa bin luk em kam ane em bin sane ol pren blo em po spik Zizas diskain ya, ‘BosLod, yu no kam po aus blo mi, bikoz ai nugud.
LUK 7:7 Daswai ai no bin go lukraun po yu. Bat yu mata gibe oda ane meke sebant blo mi kamgudgen.
LUK 7:8 Yu sabe ai bos, ai kare lo seimkain wase yu ane ai gad bigbos tu wea dis ami. Ai ken gibe oda po ol dem amiman blo mi ya. Ai ken spik po wan, “Yu go”, ane em go. Ai spik po nadawan, “Yu kam”, ane em kam. Ai spik sebant blo mi po meke diswan ane em pole da oda. Orait, Zizas, yu mata gibe oda nau.’
LUK 7:9 Zizas bin atzamp wen em bin lisen dis tok ane em bin sluraun po ol dem bigmob pipol uda bin pole em. Zizas bin spik diskain, ‘Ei lugaut! Ai no bin paine nobodi ya wea Izrael uda gad diskain big bilib.’
LUK 7:10 Wen ol dem pren bin kambaigen po da aus blo dat amiopisa, ol bin paine da sebant i sidaun gudwan, em nomo sik.
LUK 7:11 Apta nau, Zizas bin go po wan taun, neim blo da taun i Nein. Ol dem klostuman blo Zizas ane bigmob pipol i bin go wea em tu.
LUK 7:12 Wen em bin kam klostu po da geit blo da taun, piunrul prosesan blo wan boi kamaut prom da taun. Dat boi i bin da wan pikinini blo wan widooman de wea da taun. I bin gad bigmob pipol wagbaut longsaid wea da widooman.
LUK 7:13 Wen da BosLod bin luk da widooman, em bin prapa sore po em. Em bin toknais po em, ‘Mai gel. Yu no krai.’
LUK 7:14 Zizas bin go ane em bin tase dat bodi blo da boi. Den ol dem man uda bin kare da bodi i bin stap. Zizas bin spik diskain, ‘Yangboi. Ai spik yu nau, gedap.’
LUK 7:15 Den da boi bin kamlaip, gedap ane em bin stat po tok. So Zizas bin teke em go po mama blo em.
LUK 7:16 Ebribodi bin nadakain prait, mata preize God. Dempla bin spik, ‘God kam po seibe ol pipol blo em. Prapa big spesilmesizman blo God, em ya melen wea yumpla.’
LUK 7:17 Dis niuz blo Zizas bin spred ebriwea wea Zudia ane ol dem nada kantri eria.
LUK 7:18 Orait nau. Ol klostuman blo Zon Baptaizman bin spik po Zon ol demting wea Zizas i bin mekem.
LUK 7:19 Apta nau, Zon Baptaizman bin singaut po tu klostuman blo em. Em bin sane demtu go po aske da BosLod wan kuestin.
LUK 7:20 Demtu bin kam po Zizas ane spik po em, ‘Zon Baptaizman bin sane mitu po aske yu, “Yu da Promiswan, da wan uda Zon bin spik i go kam a, o mipla mas lukraun po nada man?” ’
LUK 7:21 Dat seimtaim nau Zizas bin bizi ile plenti pipol uda gad olkain sik ane uda bin gad debolspirit. Em bin meke plenti blainman kamgud so ol ken lukgen.
LUK 7:22 So Zizas bin ansa demtu diskain, ‘Yutu gobaigen po Zon ane spik em wanem yutu bin luk ane lisen ya. Demwan uda bin blain i ken luk ane demwan uda bin kripol i ken wagbaut. Demwan uda bin gad skindiziz, i kamgud. Demwan uda bin dep i ken lisen ane demwan uda bin ded i gedap laipwan. Dem pipol uda nogad mani i lisen da Gudniuz blo God.
LUK 7:23 Ebribodi go prapa glad uda kip bilib ane nogo libe mi, nomata wanem ai mekem.’
LUK 7:24 Apta nau wen da tu klostuman blo Zon bin gobaik, Zizas bin spik diskain po dem bigmob pipol baut Zon, ‘Dat taim wen yupla bin go ausaid po dezetples po lisen wanem Zon bin pris, wanem yupla bin tingk yupla go luk ane lisen de? Yu tingk em wikman wase long gras, da win blou em ebriwei?
LUK 7:25 Wiskain man yupla bin go po luk? Yupla bin luk po man uda were plasklos a? Ol dempla uda were plasklos ol stap de wea palis blo king.
LUK 7:26 Orait. Yupla spik po mi nau. Wanem yupla bin go de po luk? Yupla bin go po luk spesilmesizman blo God a? Wa. Zon i spesilmesizman blo God, bat em mobig wea dem longtaim spesilmesizman blo God.
LUK 7:27 Da Baibol bin spik Zon Baptaizman em i spesilmesizman blo God. Ane da Baibol i spik diskain baut em: “Ai go sane mesizman go pas, bipo da Promiswan go kam. Em go meke da wei redi po yu po kam.”
LUK 7:28 ‘Ai spik yupla nau, Zon em i mobig wea eni man uda bin bon ya wea ert. Bat ol dem louklas pipol uda lisen wod blo mi ane pole da niuwei blo God wen em go ruloba ebriwan, dempla gobi mobig den Zon.’
LUK 7:29 Ol dem pipol uda bin lisen Zon, ane dem taksman bin gri wea Zizas, da wei blo Zon i bin da raitwei. Daswai ol bin aske Zon po baptaiz dempla.
LUK 7:30 Mata dem Parasi ane ol dem smatman blo dem Zuwislo no bin wande lisen o pole dat plan blo God. Dempla no bin wande go po Zon po baptaiz dempla.
LUK 7:31 Orait. Zizas bin kip tok po dempla, ‘Ei! Wiskain pipol yupla? Wiskain pipol yupla distaim ya nau?
LUK 7:32 Yupla wase smolpikinini uda sidaun wea plei eria. Ol singaut bleime wananada: “Mipla bin plei dans miusik po yupla, bat yupla no bin tekenotis. Yupla no bin dans. Mipla bin sing piunrul sing po yupla, bat yupla stil no bin tekenotis. Yupla no bin krai.” ‘Yupla ol pipol ya nau wea dis kantri, yupla wase pikinini. Yupla stil no satispai. Nomata wiswei ai go mekem, yupla go spik mi, “Yu rong.”
LUK 7:33 ‘Zon i bin kam gibe da mesiz blo God. Em no po dringk wain ane kaikai plentitaim. Wei blo em i bin prapa streinz, so yupla bin spik, “Em gad debolspirit insaid wea em.”
LUK 7:34 So nau wen ai bin kam, da Truwan blo Man, ai bin kaikai ane dringk wain ane yupla spik, “Ei luk em! Em kaikai obamak ane em i spakman. Em pren blo ol nadakain nugudman, ol sina.”
LUK 7:35 Yupla sabe waizwei blo God em i raitwei bikoz wen yupla luk dempla uda pole ubi blo God, dempla gad gudlaip.’
LUK 7:36 Orait. I bin gad wan Parasi, neim blo em Saiman. Em bin aske Zizas po kam kaikai wea aus blo em. So Zizas bin go po aus blo em ane sidaun redi po kaikai.
LUK 7:37 Wan oman uda bin prapa nugudoman bipo, em bin stap de wea dat taun. Em bin paindaut Zizas em i kaikai wea aus blo dat Parasi. So nau, em bin teke prapa dia sentoil wea plas stonbotol, go de po Zizas.
LUK 7:38 Em bin kam insaid dat aus ane em bin nildaun longsaid wea Zizas, klostu wea put blo Zizas. Den em bin base bigkrai. Wen tia blo em bin wete put blo Zizas, em bin waipe dem tia wea eya blo em. Den em bin kise put blo Zizas ane em bin kapsaid sentoil wea put blo Zizas po ona em.
LUK 7:39 Wen dat Parasi uda i bin inbait Zizas po kam aus blo em bin luk wanem dat oman bin mekem, em tingk diskain nau, ‘Ei! Ip dis man em prapa spesilmesizman blo God em spostu sabe dis oman i prapa nugudoman ane em no lau po tase em.’
LUK 7:40 Zizas bin tok po da Parasi, ‘Saiman. Ai gad samting po spik yu.’ So Saiman bin ansa em baigen, ‘Tisa, yu mata spik mi.’
LUK 7:41 Den Zizas bin spik diskain po em, ‘Tu man bin oue mani po da baingkmaniza. Wan man bin oue em 500 silba koin. Nadawan bin oue em 50 silba koin. Pas man bin oue em tentaim mo wea da nadawan.
LUK 7:42 Bat demtu nogad mani po pei em baik. So da baingkmaniza bin prapa sore po demtu. Den em bin spik po demtu, “I orait. Mata libem. No nid po pei mi baik.” ’ Zizas kip spik, ‘Uda yu tingk go labe da baingkmaniza mo?’
LUK 7:43 Saiman bin ansa em, ‘Ai tingk da wan uda gad mobig det.’ Zizas spik baik po em, ‘Wa, de nau. Yu rait.’
LUK 7:44 Den em bin sluraun po da oman, bat em kip spik po Saiman, ‘Yu luk dis oman, wanem em bin mekem. Ai bin kam insaid aus blo yu bat yu no bin gibe mi wata po wase put blo mi. Bat dis oman ya bin wase put blo mi wea tia blo em ane em bin draiem wea eya blo em.
LUK 7:45 Yu no iben bin kise mi. Bat prom dat taim ai bin sidaun ya, dis oman ya no bin stap prom kise put blo mi.
LUK 7:46 Yu no bin gibe mi oliboil po rabem wea ed blo mi, bat dis oman ya, em bin kapsaid prapa dia sentoil wea put blo mi.
LUK 7:47 ‘Ai spik yu nau, nomata em bin gad prapa plenti nugudwei, ai bin pinis tekemaut sin blo em. Daswai em gad biglab po mi. Bat demwan uda nogad plenti sin po tekemaut, yupla sabe, demwan nogo labe God mas.’
LUK 7:48 Den Zizas bin spik po dat oman, ‘Ai tekemaut ol nugudwei blo yu.’
LUK 7:49 Ol dem nada gest bin tok po wananada. ‘Ei! Uda dis man ya uda tekemaut sin?’
LUK 7:50 Den Zizas bin kip spik po da oman, ‘Bilib blo yu bin seibe yu. Mata go wea pis.’
LUK 8:1 Apta nau Zizas bin go wagbaut prom dat taun, go biliz, go po nada taun, kipgo diskain. Em bin pris ebriwea baut da Gudniuz, dat God i go ruloba ebriwan ane ebriting. Ol dem tuelb klostuman blo em bin de wea em tu.
LUK 8:2 Sam oman bin de tu wea em, bikoz em bin ile dempla prom ol diprenkain sik ane em bin spik po dem debolspirit po kamaut prom dempla. Meri em bin wan prom dempla. Ol bin kole em Meri Magdala bikoz em bin kam prom dat ples Magdala. Seben debolspirit bin kamaut prom em.
LUK 8:3 Nada oman i bin Zoana. Man blo em Kusa, i bin maniza po King Erod. Suzana ane ol plenti nada oman ebritaim elpe Zizas. Dempla bin gibe mani po em ane ol dem klostuman blo em.
LUK 8:4 Orait. Prapa plenti pipol i bin kam de, kam prom ebri taun, kam tugeda de wea Zizas po lisen po em. So nau em bin yan wan stori wea i gad mining.
LUK 8:5 ‘I bin gad wan man ane em i pama, em i meke gadan. Em bin go po meke gadan ane em bin sake ol sid wea da gadan. Bat sam sid bin poldaun wea rod wea ebriwan i wagbaut. Pizin i bin kam kaikai dem sid.
LUK 8:6 Sam dem nada sid bin poldaun wea stonigraun. Wen ol bin bas, dem smolplant bin draiap bikoz nogad wata.
LUK 8:7 Nada sid bin poldaun wea bainplant bin krol, bat wen ol dem plant bin trai stat po gro, dempla kan bikoz da bainplant bin krol antap dempla.
LUK 8:8 Ane sam dem nada sid bin poldaun wea gudgraun ane ol bin gro gudwan, sake plenti kaikai.’ Wen Zizas bin pinis yan da stori, em bin spik diskain, ‘Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’
LUK 8:9 Apta nau, ol dem klostuman bin spik po Zizas, ‘Mipla no sabe da mining, yu spik po mipla.’
LUK 8:10 So Zizas bin ansa dempla baigen, ‘God bin gibe yupla da sabe so yupla ken sabe i tru, dis niuwei wen God i go ruloba ebriwan ane ebriting. Bat po dem nadalot pipol, dem stori i mata stori. Em i diskain: “Dempla luk, bat dempla luk nating. Dempla lisen, bat ol no sabe.” ’
LUK 8:11 So Zizas bin stat po eksplein po dem klostuman da mining blo dat stori. Em spik, ‘Da sid, em i wod blo God.
LUK 8:12 Ol dem sid wea i poldaun melen wea rod, i wase dempla uda lisen dem wod blo God. Bat da debolspirit kam ane tekemaut da wod prom at blo dempla, so dempla no go bilib ane God kan seibe dempla.
LUK 8:13 Ol dem nada sid wea i poldaun wea stonigraun, i wase dempla uda lisen dem wod blo God. Dempla glad po lisen, bat dempla no prapa tekem go insaid at blo dempla. Dempla bilib po sottaim, bat wen da adtaim go kam, dempla go poldaun ane gibap.
LUK 8:14 Dem sid wea i poldaun wea da bainplant, i wase dempla uda lisen dem wod blo God. Bat dem wod kan gro ane wok wea laip blo dempla bikoz dempla nogad rum po dem wod blo God. Dempla tumas woribaut wande plenti mani ane olkain gudting po meke dempla api.
LUK 8:15 Dem nada sid nau wea i poldaun wea da gudsoil, i wase dempla uda lisen dem wod blo God ane kipe dem wod prapa strong insaid at blo dempla. Dempla gad gudpasin ane dempla oltaim spik da gudniuz baut God.’
LUK 8:16 Zizas bin spik po dem klostuman gen, ‘Yupla sabe. Nobodi laite lamp kabarem wea dis, o aidem andanit wea bed. Nono! Ebriwan uda laite lamp mas angem antap so demwan uda kam insaid ken luk wea dempla go.
LUK 8:17 God go meke dem wod blo em prapa klia. Bambai ebri sikretting go kamaut po ol pipol po luk. Ebri sikretting go kamaut wea da lait blo em.
LUK 8:18 ‘So yupla nau mas lisen prapa gud po dem tok blo God. Ip sambodi gad bilib wea God, God go gibe em mo. Bat ip yupla nogad, God go tekemaut ebriting olgeda. Iben ip yupla tingk yupla gad bilib, em go tekemaut datwan tu.’
LUK 8:19 Den mama blo Zizas ane ol bala blo em, dempla bin kam po luk em. Bat dempla kan kam klostu, bikoz tumas pipol bin stanap raun wea em.
LUK 8:20 Sambodi bin go spik po Zizas, ‘Mama ane ol bala blo yu ya stanap ausaid. Dempla bin kam po luk yu.’
LUK 8:21 Zizas bin ansa dempla diskain, ‘Yupla uda lisen ane pole da mesiz blo God, demwan i mama ane ol bala blo mi.’
LUK 8:22 Orait nau. Wandei Zizas ane dem klostuman blo em bin go wea bot. Zizas bin spik po dempla, ‘Yumpla go kros go nadasaid blo da leik.’ So dempla bin go.
LUK 8:23 Wail dempla bin seilbaut go, Zizas em bin go leidaun po slip. No teke long, prapa big strong win bin kam kros wea da leik. Da wata bin stat kam insaid da bot ane dempla bin gad big trabol.
LUK 8:24 So dem klostuman bin go po Zizas, weikemapem ane singaut po em, ‘Masta! Ei, yumpla go draun!’ Den Zizas bin gedap ane em bin oda da win ane da big rapsi, ‘Yu stap!’ Stretwei da win bin stap kuaiat ane da si bin kam wase gris.
LUK 8:25 Zizas bin aske dempla, ‘Ei, wea bilib blo yupla?’ Dempla bin prapa prait ane atzamp. Dempla tok po demplaselp, ‘Ei! Uda dis man? Em gibe oda ane da win bin stap ane da wata i kam wase gris!’
LUK 8:26 Apta nau, dempla bin kese Gerasin, nadasaid blo da leik, kros prom Galali.
LUK 8:27 Wen Zizas bin zamp ausaid prom da bot po sanbis, wan man prom dat taun bin mite em de. Dat man em bin gad olkain debolspirit stap insaid wea em. Em bin wagbaut neketwan. Em no stap wea aus, em bin stap wea sematri.
LUK 8:28 So nau, wen da man bin luk Zizas, em bin poldaun prant wea Zizas. Em bin singaut prapa laudwan, ‘Wanem yu wandem wea mi Zizas, Boi blo da Prapa AntapGod. Plizgar, yu no panse mi, ane no meke mi po sapa.’
LUK 8:29 Plentitaim dem debolspirit i bin tekoba laip blo da man ane plenti pipol i bin gade em ol da taim. Dempla bin pute sein wea an ane leg blo em bat em bin kip broke dem sein. Ane dem debolspirit bin meke em go wea da dezetples wea i nogad no pipol de.
LUK 8:30 Zizas bin aske em, ‘Wanem neim blo yu?’ Em bin ansa baigen po Zizas, ‘Prapa bigmob.’ Em ansa diskain bikoz plenti debolspirit bin stap insaid wea em. Zizas bin oda dem debolspirit po kamaut prom da man.
LUK 8:31 Ol dem debolspirit bin bege Zizas no po sane dempla go po el.
LUK 8:32 I bin gad prapa bigmob pig bin kaikai de wea dat ilsaid. Ol dem debolspirit bin bege Zizas po sane dempla go insaid wea ol dem pig. So Zizas bin gri.
LUK 8:33 So ol dem debolspirit bin kamaut prom da man ane ol bin go insaid dem pig. Den ol dat bigmob pig bin ran godaun dat ilsaid, ol bin go insaid da leik ane ol dem pig bin draun.
LUK 8:34 Wen ol dem pipol uda i bin lugaut dem pig bin luk wanem bin apen, dempla bin wail. Dempla bin ranwei ane dempla bin go sprede da niuz wea dat taun ane raitraun wea dat ausaid kantri eria.
LUK 8:35 Plenti pipol i bin go luk po wanem bin apen de wen dempla bin kam de wea Zizas. Dempla bin luk dat man wea ol dem debolspirit i bin kamaut prom em. Em bin sidaun de klostu po Zizas. Em bin were klos nau. Em nomo senslus ane em ken tingk stret nau. Dem pipol bin prapa prait.
LUK 8:36 Dempla uda bin luk wiskain Zizas bin meke da man kamgud prom dem debolspirit, bin yan po dem nadalot pipol.
LUK 8:37 Apta nau, ol dem pipol prom dat kantri eria blo Gerasin bin bege Zizas po go, po libe dat eria blo dempla bikoz dempla bin prapa nadakain prait prom demting wanem bin apen de. So Zizas ane ol klostuman blo em bin go nau. Dempla bin zamp insaid da bot ane redi po go.
LUK 8:38 Dat man wea Zizas bin tekemaut dem debolspirit bin bege em ip em ken go wea em. Bat Zizas bin spik, ‘Nono! Yu no kam. Yu stap ya.
LUK 8:39 Mobeta yu go aus po pamle blo yu. Yu spik dempla wanem gudting God bin mekem po yu.’ So dat man bin go aus. Apta em bin go po da taun, em bin spik po ebriwan de wea da taun ol demting wanem Zizas i bin mekem po em.
LUK 8:40 Apta Zizas bin kambaik prom Gerasin, bigmob pipol bin de, weit po em. Dempla bin welkam em.
LUK 8:41 Wan man, neim blo em Zairas, em i wan lida blo da zuwispreaus. Em bin kam de po luk Zizas. Em bin nildaun prant wea em. Em bin bege Zizas diskain, ‘Plizgar, yu kam aus blo mi.
LUK 8:42 Tuelb iya oul gel blo mi, em klosap po ded. Em da wan gel blo mi.’ So Zizas bin go, bat i bin gad prapa bigmob pipol raun wea em. Ol bin puse dempla wei klostu po em.
LUK 8:43 Wan oman bin de, melen wea dat bigmob tu. Em bin gad big problem wea mantli blo em po tuelb iya. Ebritaim em luze tumas blad. Nobodi ken ile em.
LUK 8:44 So em bin kam biain Zizas, prapa klostu po em, ane em bin tase end blo da klos blo Zizas. Stretwei da blad bin stap ane em bin kamgudgen.
LUK 8:45 Zizas bin sluraun ane singaut, ‘Uda bin tase mi?’ Ebriwan bin spik, ‘Nono! Mipla no bin tase yu.’ Den Pita bin spik, ‘Ei tisa. I gad plenti pipol ya, bigmob raun wea yu. Ol puse demplaselp kam klostu po yu ane tase yu.’
LUK 8:46 Bat Zizas ansa dempla baigen. ‘Ai sabe. Ai sabe sambodi bin tase mi, bikoz ai bin pile da paua go prom mi.’
LUK 8:47 Wen da oman bin sabe em kan aide emselp enimo, em bin prait. Em bin prapa seik ane nildaun prant wea Zizas. De nau em bin spik po Zizas, prant wea ol dem pipol, em bin tase Zizas bikoz em bin sabe Zizas ken ile em. Wa, ane wen em bin tase Zizas, stretwei em bin kamgud.
LUK 8:48 Zizas bin spik po em, ‘Mai gel. Bilib blo yu bin meke yu kamgudgen. Go nau, yu go wea pis.’
LUK 8:49 Wail Zizas bin stil tok po da oman, wan man bin kam prom aus blo Zairas, da zuwispreaus lida. Dat man bin spik po Zairas, ‘Ai teke badniuz kam po yu. Gel blo yu bin pasawei. Noboda po da tisa po kam nau.’
LUK 8:50 Wen Zizas bin lisen dis tok, em spik po Zairas, ‘Yu no prait, yu mata bilibe mi, trase mi. Gel blo yu, em go kamgud.’
LUK 8:51 So wen Zizas bin kese da aus blo Zairas, em no bin laue nobodi po go insaid wea em, mata Pita, Zon, Zemes ane papa ane mama blo da gel.
LUK 8:52 Ebribodi uda bin stanap de bin mata krai ane prapa sore. Zizas bin spik stret po dempla, ‘Ei, wanem yupla krai po? Em no ded. Em slip.’
LUK 8:53 Dempla ebriwan bin lap em. Dempla tingk em sili po spik dat tok bikoz dempla sabe da gel i ded.
LUK 8:54 Apta nau wen Zizas bin go insaid, em bin teke an blo da gel ane em bin singaut, ‘Gedap mai gel!’
LUK 8:55 Stretwei em bin gedap, laipwan. Den Zizas bin spik po papa ane mama blo da gel, ‘Gibe em kaikai.’
LUK 8:56 Dempla bin prapa atzamp. Bat Zizas bin spik po demtu mama ane papa blo da gel, ‘Yupla no spik nobodi wanem bin apen ya tidei.’
LUK 9:1 Zizas i bin singaut dem tuelb misnareman blo em po kam longsaid. Em bin gibe dempla paua ane rait po kare lo so dempla ken yuze da paua po tekemaut ebri debolspirit ane po ile ol sikpipol.
LUK 9:2 Zizas bin sane dempla po ile ol sikpipol ane po spik po dempla baut da ples wea God i go ruloba ebriting ane ebriwan. Em bin sane dempla po ol dem pipol po spik da gudniuz ane po ile ol sikpipol. So ip dem pipol go sluraun prom dem nugudwei God go pogibe dempla.
LUK 9:3 Zizas bin spik dempla, ‘Yupla no teke nating wen yupla go. No teke wokingstik, no teke baig, no kaikai, no mani ane no teke klos po seinz.
LUK 9:4 Wen yupla go insaid po aus, yupla mas stap de, stap de wan ples antil yupla redi po go prom dat taun.
LUK 9:5 Ip ol dem pipol wea da taun i no welkam yupla, yupla libe dempla ane go. Bat pas, yupla mas seike dast prom put blo yupla po wone dempla ane spik diskain po dempla, “God go panse yupla bikoz yupla no bin wande lisen da mesiz blo em.” ’
LUK 9:6 So dempla bin lego go, kipgo tru olkain dipren dipren biliz. Ol bin prise da Gudniuz ane ile ol sikpipol ebriwea wea dem biliz.
LUK 9:7 Erod Antipas, dat edman wea Galali, em bin lisen ebriting wanem bin apen de. Em bin pazol bikoz sam pipol bin spik diskain, Zon Baptaizman em bin kamlaipgen.
LUK 9:8 Sam pipol bin spik, ‘Ilaiza bin kamlaipgen.’ Nadalot bin spik, ‘Nono! Em wan prom dem nada longtaim spesilmesizman blo God. Em bin kambaik laipwan.’
LUK 9:9 Erod bin spik, ‘Ei! Ai bin gibe oda po kate ed blo Zon. Uda dis man ya nau, uda meke ol demting?’ Erod bin prapa wande luk Zizas.
LUK 9:10 Wen dem misnareman blo Zizas i bin kambaigen, ol bin spik po Zizas ebriting wanem dempla i bin mekem. Apta nau, Zizas i bin wande teke dempla go wansaid wea em, mata dempla. So em bin teke dempla go wea em po wan taun. Neim blo da taun Betsaida.
LUK 9:11 Bat ol dem bigmob pipol ol bin paindaut wea dempla bin go. So ol i bin pole dempla. Zizas bin spik po dat bigmob pipol, ‘Welkam.’ Den em bin yan po dempla diskain, ‘Da taim i kam klostu wen God i go ruloba ebriwan ane ebriting.’ Den apta, em bin ile ebriwan de uda i bin sik.
LUK 9:12 Leit aptanun, bipo da san i bin stat po godaun, dem tuelb klostuman bin kam po Zizas. Dempla bin spik po Zizas, ‘Yu sanewei dem bigmob pipol, go po dem klostu biliz so dempla ken paine kaikai ane ples po stap, bikoz nobodi stap ya wea dis ples.’
LUK 9:13 Zizas bin ansa dempla baigen, ‘Yupla mas gibe dempla kaikai.’ Dem klostuman blo Zizas bin spik baik po em, ‘Mipla nogad no kaikai. Mipla mata gad paib smol bred ane tu smol rospis. Wiswei? Yu wande mipla po go baie kaikai po dempla a?’
LUK 9:14 I bin gad baut 5,000 man de, iben mo plenti ip i bin kaunte ol oman ane pikinini. Zizas bin spik ol klostuman blo em, ‘Meke dempla sidaun wea mob, baut pipti pipol wea ebri mob.’
LUK 9:15 So dempla bin pole dat oda blo Zizas.
LUK 9:16 Apta nau, Zizas bin teke dem paib smol bred ane demtu smol rospis. Em bin luk go antap po eben ane em bin eso God po da kaikai. Em bin broke dat bred, ol smolsmol pis. Den em bin gibem po dem klostuman blo em po seremaut po ebriwan.
LUK 9:17 Ebribodi i bin kaikai ane ol bin belipul. Apta nau, dempla bin pikemap ol dem leptoba kaikai, dempla bin pilemap tuelb basket.
LUK 9:18 Orait. Wantaim wen Zizas bin prea wea wan kuaiatples, dem klostuman bin de longsaid wea em. Zizas bin aske dempla, ‘Wanem ol pipol i spikbaut mi? Uda Mi?’
LUK 9:19 Dempla bin ansa em baigen, ‘Sam spik, yu Zon Baptaizman. Ol dem nadawan spik, yu Ilaiza. Sam dem nadalot bin spik, yu wan prom dem longtaim spesilmesizman blo God, uda bin kamlaipgen.’
LUK 9:20 Zizas bin aske dempla, ‘Wanem yupla tingk uda mi?’ Pita bin ansa em, ‘Yu da Promiswan uda God i bin sanem kam.’
LUK 9:21 Den Zizas bin gibe strong oda po dem klostuman, ‘Ei, yupla lisen po mi! Yupla no spik nobodi uda mi.
LUK 9:22 Ol dem elda blo dem Zuwispipol, dem edprist ane ol dem Zuwislotisa go meke mi, da Truwan blo Man po sapa obamak nugudting. Dempla go puse mi wansaid ane kile mi, bat wea namba tri dei ai gobi laipgen.’
LUK 9:23 Den Zizas bin spik po ebriwan de, ‘Ip enibodi wande pole mi, dempla mas redi po ded ane teke da kros blo dempla ebridei ane sapa wase mi. Ebridei yupla mas redi po gibap laip blo yupla po pole mi.
LUK 9:24 Enibodi uda wande lugaut laip blo dempla, dempla go luze longlaip blo dempla poeba. Bat ip yupla go sapa ane ded po mi, God go gibe yupla longlaip poeba.
LUK 9:25 Ip yupla gad ebriting, demting i nogo elpe yupla, bikoz wen yupla go ded yupla go luze ebriting. Yupla nogo gede longlaip poeba.
LUK 9:26 Ip pipol i sem prom mi ane mesiz blo mi, den ai da Truwan blo Man gobi sem prom dempla tu. Ai gobi sem prom dempla wen ai go kam king wea da truglori, dat prapa braitlait ane paua blo mi ane blo da papa blo mi ane ol dem oli einzel tu.
LUK 9:27 Ai spik trutok po yupla. Sam prom yupla uda stanap ya nau nogo ded yet, bipo yupla go luk dat taim wen God i go kam ruloba ebriwan ane ebriting.’ Zizas i bin tok prapa stret po dempla.
LUK 9:28 Orait nau. Eit dei apta, Zizas bin teke Pita, Zon, ane Zemes go antap maunten po prea.
LUK 9:29 Seimtaim wen Zizas bin prea, pes blo em bin seinz ane klos blo em bin kam prapa nadakain sainiwait, brait wase san.
LUK 9:30 Stretwei, tu man i bin stanap de tok wea Zizas. Neim blo demtu Mozes ane Ilaiza.
LUK 9:31 Demtu bin gad prapa nadakain braitlait i sain raun wea demtu. Demtu bin tok wea Zizas baut da plan blo God wiskain Zizas go ded de wea Zarusalem, bipo em go antap po eben.
LUK 9:32 Nau Pita ane dem nada tu klostuman blo Zizas bin dedslip. Wen demplatri bin gedap prom slip, dempla bin luk prapa nadakain braitlait i sain raun wea Zizas. Dempla bin luk tu man uda bin stanap klostu wea em.
LUK 9:33 Apta nau wen demtu man, Mozes ane Ilaiza bin redi po go, Pita i bin spik po Zizas. Pita no bin tingbaut wanem em spik, em mata tok. ‘Tisa diswan i gud. Mipla tri ya wea yu. Mipla go meke tri smolseid, wan po yu, wan po Mozes ane wan po Ilaiza.’
LUK 9:34 Orait. Wail em i bin stil tok, klaud bin kam ane meke sado oba dempla. Den da klaud i bin kaba dempla ane dem tri klostuman bin prapa prait.
LUK 9:35 Dempla bin lisen bois i kamaut prom da klaud. Da bois i spik, ‘Diswan mai Boi ane ai bin suze em. Yupla mas lisen po em.’
LUK 9:36 Apta, wen da bois bin pinis tok, dem klostuman bin luk mata Zizas bin stanap de. I nogad dem nada tu man de. Po longtaim apta, Pita, Zon, ane Zemes no bin spik po nobodi wanem demplatri bin luk de dat dei.
LUK 9:37 Orait. Neksdei, wen dempla bin kamdaun prom dat maunten, prapa bigmob pipol i bin mite Zizas de daun.
LUK 9:38 Wan man de wea dat mob i bin singaut laudwan, ‘Tisa, plizgar! Ai prapa wande yu po kam luk boi blo mi. Em mata da wan pikinini blo mi.
LUK 9:39 Da debolspirit i tekoba bodi blo em, meke em skrim nadakain ane meke em gede pit. Ol spet kamaut prom maut blo em. Da debolspirit no wande libe em, ane apta wen da debolspirit i pinis wea em, em libe mai boi prapa nadakain slaikwan.
LUK 9:40 Ai bin prapa bege dem klostuman blo yu po tekemaut dis debolspirit prom mai boi, bat dempla kan.’
LUK 9:41 Zizas bin spik diskain, ‘Yupla nadakain! Yupla no bilib. Yupla meke olkain nugudting. Aulong ai bin ya stap wea yupla ane yupla stil no sabe wei blo mi.’ Den Zizas bin spik po da man, ‘Yu teke yu boi kam.’
LUK 9:42 Wen da man bin teke da boi kam po Zizas, da debolspirit bin sake da boi wea graun ane em bin stat po gede pit. Zizas bin oda da debolspirit po kamaut prom dat boi. Stretwei da boi bin ile ane Zizas i bin gibe em baigen po papa blo em.
LUK 9:43 Ebriwan bin prapa atzamp wen ol bin luk dat prapa big strongpaua blo God. Dempla i bin tokbaut ol dem gudting wanem Zizas bin mekem. Ol bin prapa nadakain glad. Den Zizas bin spik po dem klostuman blo em,
LUK 9:44 ‘Lisen gud! Rimemba wanem ai spik po yupla ya. Sambodi go sele mi, da Truwan blo Man po dem enami blo mi.’
LUK 9:45 Bat dem klostuman no bin kesem wanem Zizas i min. God bin aide da mining prom dempla ane dempla bin prait po aske Zizas po eksplein wanem da mining blo dat tok blo em.
LUK 9:46 Graul bin stat gen wea dem klostuman blo Zizas baut uda gobi nambawan man wea dempla.
LUK 9:47 Zizas i bin sabe wanem dempla bin tingbaut. So Zizas bin teke wan smolpikinini ane mekem stanap klostu wea em.
LUK 9:48 Den em bin spik po dempla, ‘Uda ya i labe dem smolpikinini wea neim blo mi, dempla i labe mi tu. Uda labe mi, dempla labe papa blo mi uda bin sane mi kam. Dem nambalas man ya wea yumpla, dempla gobi nambawan.’
LUK 9:49 Zon bin spik po Zizas, ‘Tisa, mipla bin luk wan man, em bin yuze neim ane paua blo yu po pose dem debolspirit po kamaut prom sam pipol. Mipla bin spik, “Yu no lau po meke disting bikoz yu no blo mipla.” ’
LUK 9:50 Bat Zizas bin spik, ‘No stape em bikoz em no gense yumpla. Em wok tugeda wea yumpla.’
LUK 9:51 Nau wen da taim i bin kam klostu po Zizas po gobaik po eben, em bin prapa wande go po Zarusalem.
LUK 9:52 Em bin sane sam mesinza go pas po wan biliz wea Samaria po meke ebriting redi de po em po stap.
LUK 9:53 Bat bikoz Zizas bin gad main po go Zarusalem po da pisting taim, dem pipol wea dat biliz no bin welkam em. Dempla no bin bilib Zarusalem i da prapa ples po meke da pisting.
LUK 9:54 Zemes ane Zon bin lisen distok. Demtu bin aske Zizas, ‘BosLod, yu wande mitu po singaut da paia po kamdaun prom eben po bane dempla ebriwan.’
LUK 9:55 Bat Zizas bin sluraun ane spik, ‘Nono! Yutu nogad no rait po spik diskain.’
LUK 9:56 So dempla bin mata go po nada biliz.
LUK 9:57 Wail dempla bin wagbaut go wea da rod, wan man i bin spik po Zizas, ‘Ai mata go pole yu ebriwea wea yu go go.’
LUK 9:58 Zizas bin spik po em, ‘Sanbis krab i gad oll wea sanbis, ol pizin i gad nest, bat ai da Truwan blo Man, ai nogad no ples po stap.’
LUK 9:59 Zizas bin spik po nada man diskain, ‘Kam, pole mi.’ Da man i bin spik em, ‘Wa, ai go kam apta bambai wen papa blo mi i go ded.’
LUK 9:60 Bat Zizas ansa em, ‘Ol dem pipol uda no pole God, dempla wase ded pipol, lete dempla bere dem ded pipol blo dempla. Bat yu mas go ebriwea ane spik ebriwan da taim i ya nau wea God i go ruloba ebriwan ane ebriting.’
LUK 9:61 Nadawan bin spik, ‘Wa, ai go pole yu BosLod, bat yu lete mi go pas po yawo pamle blo mi.’
LUK 9:62 Zizas bin spik po em, ‘Demwan uda wande meke wok blo God, wel God kan yuze em po meke wok blo em, ip em gad main po meke ol nadating.’
LUK 10:1 Apta nau da BosLod bin suze nada 72 klostuman ane em bin sane dempla tu tu go po ebri taun ane ples wea Zizas bin wande go.
LUK 10:2 Em bin spik po dempla, ‘Wea yupla go go, ol dem pipol i redi po lisen da niuwei blo God. Dem pipol yupla go luk i wase dem raip prut redi po pikemap prom gadan. Bat yupla mata lelbet pipol ya go po wine dempla. So yupla mas prea po God. Em da bos blo dat gadan so em go elpe yupla po gede mo wokman po wine mo pipol.
LUK 10:3 Yupla go nau, bat yupla mas sabe ai sane yupla melen wea olkain trabol wase smolsip melen wea ol prapa wail dog.
LUK 10:4 Yupla no kare mani, no teke baig, no kare ekstra sandol, no teke nating wea yupla ane yupla no stap po yan wea nobodi wea rod. Yupla mata kipgo.
LUK 10:5 ‘Wen yupla go insaid aus, yupla alo po dat pamle diskain, “God gibe pis po dis aus.”
LUK 10:6 Ip da bos blo dat aus no soe gudwei po yupla, den dat pisblesing go kambaigen po yupla. Da man uda teke da pisblesing go, wea God i bin gibe em, em go gede taim blo pis wea dat aus.
LUK 10:7 Yupla mas stap wea dat aus. Kaikai ane dringk wanem dempla gibe yupla, diswan i pei blo yupla bikoz yupla i bin meke prapa adwok. Yupla stap wan ples, no mub go po ol nada aus.
LUK 10:8 ‘Wen yupla go insaid taun ane ol pipol welkam yupla, yupla kaikai ebriting wanem dempla i gibe yupla.
LUK 10:9 Ile ol dem sikpipol de. Spik dempla da taim i kam klostu nau wen God i go ruloba ebriwan ane ebriting.
LUK 10:10 Ip da biliz wea yupla go no welkam yupla, den mata libe da biliz, bat bipo yupla go, yupla singaut wea da rod diskain,
LUK 10:11 “Mipla seike dast prom biliz blo yupla prom leg blo mipla po wone yupla, diswan i bin da taim wen God bin wande ruloba yupla bat yupla no bin wandem.” ’
LUK 10:12 Zizas bin eksplein po ol klostuman blo em, ‘Ai spik yupla, zazmentdei blo God gobi moizi po dat taun blo Sodom den po dat biliz.’
LUK 10:13 ‘Yagar. Olkain nugudting go apen po yupla, ol pipol wea dis tu taun blo yupla, Korazin ane Betsaida. Yupla bin luk plenti mirikal bat yupla no bin tan prom dem nugudwei blo yupla. Ip dem pipol wea demtu taun, Taira ane Sidon bin luk ol dem mirikal wanem yupla bin luk, wel dem pipol de olredi bin tan prom dem nugudwei blo dempla. Ol bin sake asis wea ed blo dempla ane sidaun were klos ol mekem prom esianbaig po soe God dempla nadakain sore po dem rongting wanem dempla bin mekem.
LUK 10:14 Zazmentdei gobi moizi po demtu taun, Taira ane Sidon, den po yupla ol pipol blo Korazin ane Betsaida. God go prapa panse yupla mo bikoz yupla no bin tan prom nugudwei blo yupla.
LUK 10:15 Ane yupla blo Kapaniam, yupla tingk yupla go gede ples antap wea eben. No wei! Yupla go go el!’
LUK 10:16 Zizas i spik gen po dem klostuman blo em, ‘Ip uda lisen po yupla, wel dempla lisen po mi tu. Ip uda no tekenotis po yupla, wel, dempla no tekenotis po mi tu. So dempla uda no tekenotis wea mi, wel, dempla no tekenotis wea God uda bin sane mi kam.’ Den dem 72 klostuman bin go.
LUK 10:17 Wen dem 72 klostuman bin kambaigen po Zizas, dempla bin prapa nadakain api. Dempla bin spik Zizas diskain, ‘BosLod. Wen mipla bin spik oda wea neim blo yu, iben dem debolspirit bin lisen ane obei.’
LUK 10:18 Zizas bin ansa dempla, ‘Ai bin luk wen Satana i bin poldaun wase laitning prom eben.
LUK 10:19 Yupla lisen nau, tekenotis. Ai bin gibe yupla rait po kare lo, paua po smase ol dem dedli sneik ane ol dem skopion wea put blo yupla. Ai bin gibe yupla paua po kare lo oba dem debolspirit po bite dempla. Nating go erte yupla.
LUK 10:20 Orait. Yupla api dem debolspirit i lisen po yupla. Bat ai spik yupla, i mobeta yupla bi moglad bikoz ol neim blo yupla i bin raitem daun wea da buk blo eben.’
LUK 10:21 Dat seimtaim nau, da OliSpirit i bin meke Zizas prapa nadakain glad ane Zizas bin spik, ‘PapaGod, Bos blo eben ane ert, ai eso yu ane preize yu bikoz yu bin aide ol demting blo yu prom ol demwan uda tingk dempla smat ane waiz. Bat yu bin soe demting wanem yu bin aidem po ol dem pipol uda wase smolpikinini. Wa. PapaGod, ai preize yu nau bikoz diswan i bin da wei wea yu bin wande mekem.
LUK 10:22 ‘PapaGod blo mi, i bin gibe mi paua oba ebriting. Nobodi sabe dat Boi, mata Papa blo em i sabe em, ane nobodi sabe dat Papa, mata Boi blo em i sabe em. Mata dempla uda da Boi go suzem, go sabe da Papa.’
LUK 10:23 Wen Zizas bin stanap wansaid wea dem klostuman blo em, em bin spik kuaiatwei po dempla, ‘Yupla bi prapa api, bikoz yupla prapa blest po luk ol demting ya nau.
LUK 10:24 Ai spik po yupla nau, dem bipotaim plenti spesilmesizman blo God ane ol longtaim king bin wande sabe wanem yupla luk ya nau. Bat dempla no bin luk. Dempla bin prapa wande lisen, bat dempla no bin lisen.’
LUK 10:25 Apta nau, wan smatman blo dem Zuwislo bin wande teste Zizas. So em bin aske Zizas diskain, ‘Tisa, wanem ai go mekem po gede longlaip poeba?’
LUK 10:26 Zizas i bin ansa em baik ‘Yupla bin rid wanem dem Mozeslo i spik a? Wanem yupla bin ridem de?’
LUK 10:27 Em ansa Zizas, ‘Labe da AntapGod wea olgeda at blo yupla, ane olgeda laip blo yupla, ane olgeda strong blo yupla, ane olgeda sens blo yupla. Labe kantriman blo yupla wase yupla labe yuplaselp.’
LUK 10:28 Zizas bin spik po em, ‘Wa, yu spik tru. Ip yu meke disting, laip blo yu go stap poeba.’
LUK 10:29 Bat da man bin smattok baik po Zizas. Em bin aske Zizas, ‘Uda kantriman blo mi?’
LUK 10:30 So Zizas bin yan wan stori wea i gad mining baut dem Samariaman. Ol dem Zuwisman bin prapa eite dem Samariapipol. ‘Wan Zuwisman bin kam prom Zarusalem godaun po Zeriko. Wen em bin wagbaut go, sam stilaman i bin kese em ane paite em, tekemaut ol klos blo em ane libe em de, apded.
LUK 10:31 ‘Apta, wan Zuwisprist i bin kam wea da seim rod. Wen em luk da man em bin wagbaut goraun em ane em bin kipgo.
LUK 10:32 Den wan man, em serba wea da Tempol, em bin kam po dat seimples tu. Em bin luk da man ane em bin wagbaut goraun em ane em bin kipgo tu.
LUK 10:33 ‘Bat wan streinza prom Samaria i bin wagbaut kam, kam klostu po da man. Wen em bin luk em, em bin pil prapa sore po em.
LUK 10:34 Em bin kapsaid wain ane oil wea ol soa blo em. Den em bin bandiz em. Em bin pute da man antap wea dongki blo em ane teke em go po lugaut em wea gestaus.
LUK 10:35 Da neksdei, dat Samariaman bin tekemaut tu silba koin, ane gibe dem koin po da bos blo da gestaus. Em bin spik po da bos, “Yu mas lugaut em gud. Ip yu spene mo mani wea em, ai go pei yu wen ai go kambaik.” ’
LUK 10:36 Den Zizas bin aske da smatman blo dem Zuwislo, ‘Orait. Prom demplatri man, uda yu tingk i kantriman blo dis man uda bin leidaun klosap ded?’
LUK 10:37 Da smatman blo Mozeslo bin ansa em diskain, ‘Dat streinza uda bin sore ane bin soe sorewei po em. Em da wan.’ So Zizas bin spik em diskain, ‘Yu go nau ane yu meke da seimkain pasin.’
LUK 10:38 Den Zizas ane ol klostuman blo em bin wagbaut go. Dempla bin go po wan biliz. Wan oman, neim blo em Mata, em bin welkam Zizas wea aus blo em.
LUK 10:39 Mata i bin gad wan sisi, neim blo em Meri. Meri bin sidaun klostu wea da BosLod ane em bin lisen ebriting wanem Zizas bin lane dempla.
LUK 10:40 Bat Mata em bin prapa bizi meke ol kaikai. So Mata bin go aske Zizas, ‘BosLod yu tingk diswan i rait a? Sisi blo mi bin libe ebriting po mi po mekem. Yu spik em po kam elpe mi.’
LUK 10:41 Bat da BosLod bin ansa em, ‘Mata, Mata. Yu tumas woribaut ol smol samting ane demting i meke yu taiat.
LUK 10:42 Bat diswan ya, i da wan impotant ting po tingbaut ane Meri bin suzem. Meri i bin stap ane em lisen po mi. Nobodi ken tekemaut dat gudting prom em.’
LUK 11:1 Wandei Zizas bin prea wea wan ples. Wen em bin pinis prea wan klostuman blo em bin spik po em, ‘BosLod, yu lane mipla po prea wase Zon Baptaizman bin lane ol dem klostuman blo em.’
LUK 11:2 So Zizas bin spik po dempla baigen, ‘Orait. Wen yupla prea yupla mas spik diskain: PapaGod, mipla prea ol pipol go ona ane kare neim blo yu antap. Mipla prea da taim go kam kuikwan wen yu go ruloba ebribodi.
LUK 11:3 Gibe mipla nap kaikai ebridei wanem mipla wandem po dat dei.
LUK 11:4 Pogibe mipla po ol dem nugudting mipla bin mekem, seimkain wase mipla pogibe ol dem nada pipol uda bin meke nugudting gense mipla. Pliz elpe mipla so mipla nogo gibap ane meke ol nugudting.’
LUK 11:5 Apta, Zizas bin spik po dem klostuman blo em, ‘Ip wan man prom yupla gad pren ane yupla go po luk em melennait, yupla spik em, “Mai pren, plizgar, yu ken gibe mi tri loupbred. Ai go pei yu baik.
LUK 11:6 Nada pren blo mi bin disnau kam po stap wea mi. Ai nogad no kaikai po gibe em.”
LUK 11:7 Wel wanem yupla tingk? Yupla tingk em go ansa em diskain prom insaid aus? “Ei. Yu noboda mi nau. Ai kan gedap po gibe yu samting. Doa blo mi i lok ane ol pikinini blo mi i slip.”
LUK 11:8 Nono! Em nogo spik diskain, iben ip em no wande gedap po gibe yu samting, em go mata gedap ane gibe yu ebriting wanem yu wandem bikoz em pren blo yu ane yu no sem po aske em po kaikai.
LUK 11:9 ‘So ai spik yupla stret nau. Wen yupla aske God po wanem yupla nidem em go gibe yupla. Ip yupla lukraun, yupla go paine wanem yupla wandem. Ip yupla singaut ausaid wea doa blo God, em go lisen ane opene da doa po yupla.
LUK 11:10 Ebribodi uda go aske God po samting, God i go gibe dempla. Uda go lukraun, go paine em. Uda go singaut ausaid wea da doa, dat doa gobi open so dempla ken go insaid.
LUK 11:11 ‘Ip smolpikinini blo yupla aske yupla po pis, yupla nogo gibe em sneik.
LUK 11:12 Ip em aske yupla po eg, yupla nogo gibe em skopion.
LUK 11:13 Nomata ip yupla nugud, yupla sabe wiskain po gibe ol gudting po pikinini blo yupla. Bat PapaGod blo yupla wea eben, em ebritaim redi po gibe yupla plenti gudting. So God i go gibe da OliSpirit po enibodi uda aske em.’
LUK 11:14 Orait nau, wantaim Zizas bin oda wan debolspirit po kamaut prom wan man uda kan tok bikoz da debolspirit bin stap em. Wen da debolspirit bin kamaut, da man bin stretwei stat tok. Ol dem pipol bin nadakain atzamp.
LUK 11:15 Bat sam dem pipol bin tok diskain, ‘Belzibel, lida blo ol dem debolspirit, bin gibe paua po Zizas po draibe dem debolspirit po kamaut.’
LUK 11:16 Ol nada pipol bin wande teste em diskain. Dempla bin spik po em po meke mirikalsain prom eben po prubem po dempla God bin gibe em da rait po kare lo.
LUK 11:17 Zizas bin sabe wanem dempla bin tingbaut. So em bin tok po dempla diskain, ‘Eni kantri uda go splitap, meke ol dipren grup ane paite wananada, bambai dat kantri go pinis. Da seim wea pamle tu. Ip pamle gense wananada dat pamle i go splitap.
LUK 11:18 So nau, ip Satana go gense ol debolspirit blo em, paua blo em go pinis. Yupla spik, Belzibel bin gibe mi paua po draibe ol debolspirit po kamaut.
LUK 11:19 Bat Belzibel i no bin gibe mi paua po draibe dem debolspirit po kamaut, ane ol klostuman blo yupla no yuze paua blo Belzibel po draibe dem debolspirit po kamaut. Nono! Dempla yuze paua blo God. Okei! Ol klostuman blo yupla go zaze yupla ip i tru wanem yupla spik.
LUK 11:20 Bat i God uda gibe mi da paua po draibe dem debolspirit po kamaut, so yupla ken sabe God em i ruloba yupla ya nau.
LUK 11:21 Satana em wase strongman uda bin meke plenti bunaro po pait, po gade aus blo em. Em no wori bikoz ebriting i prapa redi.
LUK 11:22 Bat ip nada mo strongman wase mi go kam, em go prapa smase em wantaim. Dat mo strongman nau go teke ol dem samting blo pait prom em, ol demting wanem da pas strongman i bin prapa trasem. Den da nada mo strongman go teke ebriting blo dat pas man nau ane seremautem. So nau da pas man nomo gad paua.
LUK 11:23 ‘Enibodi uda no stanap wea said blo mi, em gense mi. Enibodi uda no elpe mi, ane no teke ol pipol blo mi po kam po mi, em gense mi tu. Em meke ol dem pipol blo mi skata ebriwea. Em no wok tugeda wea mi.’
LUK 11:24 Zizas bin tokbaut ol debolspirit po wone dempla baut dem debolspirit. ‘Wen debolspirit go kamaut prom eni man wea em bin stap, em go tekop go wea dezetples. Em go stat lukraun nada ples po stap. Bat wen em nogo paine nada ples po stap, em go spik po emselp, “Ei! Ai gobaigen po dat ples wea ai bin stap pas.”
LUK 11:25 So wen em bin gobaik, em go paine da ples blo em prapa klin ane taidi.
LUK 11:26 Den em bin go po lukraun po ol nada debolspirit nau. Em go teke seben mo prapa nugud debolspirit wea em, po kam stap de insaid wea dat man. So dat seim man go kam monugud den em bin bipo.’
LUK 11:27 Wail Zizas bin stil tok, wan oman wea da mob bin singaut prapa laudwan, ‘Mama blo yu mas prapa glad bikoz em bin bone yu ane em bin gibe yu susu.’
LUK 11:28 Zizas bin ansa em, ‘Wa. Diswan i tru de yu spik. Bat ol dem pipol uda bin lisen da mesiz blo God ane pole em, dempla gobi obamak glad.’
LUK 11:29 So nau plenti mo pipol bin kam klostu po Zizas. Em bin stat spik dem pipol diskain, ‘Yupla ebribodi wea distaim ya nau, yupla gad nadakain nugudwei. Yupla tumas aske mi po mirikalsain prom eben. Bat ai nogo soe yupla mirikalsain, mata da sain wanem Zona bin spik dem pipol blo da siti blo Ninaba po sluraun prom ol nugudwei blo dempla.
LUK 11:30 Wa. Diswan tru, em bin da sain po ol dem pipol blo Ninaba. Nau da seimwei, mi da Truwan blo Man gobi dat sain po ebribodi blo distaim ya nau.
LUK 11:31 ‘Dat dei wen God go zaze ebriwan, da kuin blo Siba i go kamlaipgen tugeda wea ol dem pipol blo distaim ya nau. Dat kuin go singaut ol dem nugudting wea yupla bin mekem lo distaim. Nomata em bin stap prapa longwei, dat kuin bin stil kam po lisen dat waiz tok blo King Solomon. Bat ai spik yupla, i gad sambodi ya nau, uda i prapa mobig, mo impotant den King Solomon.
LUK 11:32 Wen dat zazmentdei blo God go kam, ol dem pipol blo Ninaba go kamlaipgen tugeda wea ol dem pipol wea distaim. Dempla go soe yupla ol dem nugudting wanem yupla bin mekem. Wen Zona bin pinis spik da mesiz blo God, dempla bin prapa sore ane ol bin wantaim sluraun prom ol nugudwei blo dempla. Ai spik yupla ya nau, i gad sambodi ya nau, uda i prapa mobig ane mo impotant den Zona. Bat yupla stil no wande seinze ol nugudwei blo yupla.’
LUK 11:33 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla sabe nobodi laite lamp ane aide em o putem andanit wea basket. No! Yupla angem antap wea ples blo lamp, solong uda kam insaid, dempla ken luk dat lait.
LUK 11:34 ‘Ol ai blo yupla, i prapa wase lamp i meke lait wea laip blo yupla. Ip yupla mata luk raitwei po meke ebriting, laip blo yupla go kam wase lait i sain. Bat ip yupla luk rongwei po meke eniting, laip blo yupla i go kam wase yupla stap wea prapa nadakain dakples wea i nogad no lait.
LUK 11:35 Yupla lugaut. Tekenotis nau. Maitbi demwei blo yupla i nogad no lait i sain. Yupla mait stil stap wea dakples.
LUK 11:36 Ip laip blo yupla ebriwan i stap wea lait, nogad sado, den yupla gobi brait wase lait blo lamp i sain wea yupla.’
LUK 11:37 Apta Zizas bin pinis tok, wan Parasi bin aske Zizas po go kaikai wea aus blo em. So Zizas bin go po aus blo dat man po kaikai.
LUK 11:38 Dat Parasi i bin atzamp wen em bin luk Zizas no bin pole dem kastam blo dem Zuwislo po meke spesil seramoni po wase an blo em bipo em bin sidaun po kaikai. Da Parasi i bin spik diskain, ‘Man mas wase an pas bipo em kaikai.’
LUK 11:39 So BosLod Zizas i bin spik stret po em, ‘Yupla Parasi, yupla prapa wase dem kap ane dis solong i bin wasem prapa klin wea ausaid, bat insaid yupla prapa nadakain nugud ane gridi tu.
LUK 11:40 Yupla prapa nadakain ol stupit pipol tu. Wiswei? God uda bin meke da ausaid, em no bin meke da insaid tu, a?
LUK 11:41 Mobeta yupla gibe ebriting po dem poaman wanem yupla prapa wande kipem po yuplaselp. Den yupla gobi prapa klin.
LUK 11:42 ‘Yupla ol Parasi, yupla ebriwan go gad nadakain big trabol. Yupla gibe ol opring blo God po em, iben ol dem prapa smol erbopring. Bat, yupla bin prapa piged po soe lab po God ane yupla no bin trite ol pipol raitwei tu. Mobeta yupla labe God pas, trite ol pipol blo yupla raitwei, den apta yupla gibe opring po God. Diswan i da raitwei.
LUK 11:43 ‘Yupla ol Parasi, yupla lisen po mi nau. Yupla go gad nadakain big trabol. Wea da zuwispreaus, yupla prapa laik po sidaun wea da nambawan sit. Yupla prapa kamap wen ol man grite yupla wea rispekt wea da maketples, so ol pipol ken mata luk yupla.
LUK 11:44 ‘Yupla ol Parasi, yupla go gad nadakain big trabol. Yupla wase greib nogad edston. Pipol wagbaut antap wea dem greib bikoz dempla no sabe i gad ol ratan bodi de andanit.’
LUK 11:45 Wan dem smatman blo dem Zuwislo bin spik po em, ‘Tisa, yu prapa spoile mipla wen yu spik diskain baut mipla.’
LUK 11:46 Den Zizas i bin tok mostrong, ‘Ane yupla, yupla go gede mobig trabol tu. Yupla uda smatman blo dem Zuwislo, yupla puse ol dem pipol po kare tumas dipren lo, demwan yupla bin mekem. Dem lo yupla bin mekem, i prapa nadakain ad ane dem pipol kan kare dem lo. Yupla no iben boda po elpe dem pipol po kare dem lo wanem yupla i bin mekem.
LUK 11:47 Yupla go gede mobig trabol. Yupla bin bilde prapa plas edston antap dem greib blo dem bipotaim spesilmesizman blo God. Bat dem bipotaim papa blo yupla, dempla bin kile ol dem spesilmesizman blo God.
LUK 11:48 Dem edston yupla bildem, i wase yupla prapa gri po wanem dem bipotaim papa blo yupla i bin mekem. Dempla bin kile ol dem man blo God.
LUK 11:49 God bin yuze sabe blo em wen em bin tokbaut yupla diskain, “Ai go sane sam spesilmesizman ane sam misnareman. Ai sabe dem pipol go kile sam dem man blo mi ane dem pipol go meke nadakain nugudpasin po ol dem nada pipol blo mi.”
LUK 11:50 ‘God go panse yupla prom demwei blo yupla ya nau. God i bleime yupla po ebridem pipol blo God wea ol papa blo yupla bin kile dempla, prom wen God i bin pas meke ert.
LUK 11:51 Yupla tingk gobaik wen dempla bin kile Eibol, go po dat taim wen dem ate blo yupla bin kile Zakaraia de melen wea da olta ane da seramoni eria blo da Tempol. Wa, wanem ai spik yupla ya nau i tru. Dem pipol blo distaim ya nau, ol go gede da bleim po kile ol dem bipotaim spesilmesizman blo God.
LUK 11:52 ‘Lugaut nau! Ol trabol i go kam po yupla ol smatman blo dem Zuwislo. Yupla bin aide da ki prom ol dem pipol uda bin wande paindaut ol dem waizwei blo God. Yupla no bin yuze da waizwei blo God ane yupla bin stape ol dem pipol uda wande paindaut tu.’
LUK 11:53 Prom dat taim nau, apta Zizas bin gowei prom aus blo dat Parasi, ol dem Zuwislotisa ane dem Parasi dempla bin stat po spik olkain nugudting baut Zizas. Ane dempla bin graul ane tok ol prapa nugudtok po em. Dempla bin stat nau po aske em olkain ad kuestin tu,
LUK 11:54 bikoz dempla bin wande trike em po tok rongwei solong dempla ken paine polt wea Zizas diskain, dat em bin daune da antap neim blo God ane dat em no pole dem Mozeslo.
LUK 12:1 Tauzen ane tauzen pipol i bin de wea Zizas. Dempla i bin trai puse wei blo dempla po luk em. Bat wen Zizas bin stat po tok, em bin spik po ol klostuman blo em. Em bin spik diskain, ‘Lugaut nau prom dem Parasi. Dempla lane yupla prapa nugudwei. Dempla ratan wase yis wea em i mata kip gro. Bambai i go spoile ebriting wen em gro.
LUK 12:2 Yupla kan aide nating. Ol dem sikret go kamaut ane ebribodi go paindaut bikoz God go soe ebriting.
LUK 12:3 Ol demting wea yupla i bin mekem de biain wea dak, i go kamaut prant wea lait. Wanem demting wea yupla bin smolsmoltok insaid wea aus blo yupla wea nobodi no lisen wanem yupla i bin spik? Bambai da tok i go kamaut kliawan de wea pablik miting ples wea ebribodi i go lisen. Da wan yupla mas prait prom i God.’
LUK 12:4 ‘Ol pren blo mi, ai spik yupla prapa stret. Yupla no prait prom dempla uda ken kile da bodi blo yupla. Dempla kan meke nating mo po yupla.
LUK 12:5 Bat ai go soe yupla uda da wan yupla mas prait prom. Yupla mas rispekt God. God da wan yupla mas prait prom, bikoz em ken teke laip blo yupla ane sake yupla insaid el. Wa, ai spik yupla, yupla mas prait prom em.
LUK 12:6 ‘Yupla sabe dem smol pizin. Dempla gad smol prais. Wea da Tempol, yupla ken baie paib smol pizin po tu sent. Bat nomata wiskain smol da pizin, God no piged demwan.
LUK 12:7 Yupla no prait, bikoz prant wea God, yupla prapa mobeta den dem pizin. God em prapa sabe aumas eya yupla i gad wea ed blo yupla.
LUK 12:8 ‘Wa, ai spik trutok po yupla. Ip ebriwan spik yupla sabe mi ane labe mi, ai da Truwan blo Man go spik de prant wea ol dem einzel blo God diskain, ai sabe ane ai labe yupla tu.
LUK 12:9 Ip eniwan uda spik, dempla no sabe mi, den ai go spik prant wea ol dem einzel blo God, ai no sabe dempla tu.’
LUK 12:10 Zizas bin spik diskain, ‘Ip enibodi tok gense mi da Truwan blo Man, God ken pogibe dempla. Bat enibodi uda spoile da neim ane prapa daune da OliSpirit, God nogo pogibe dempla.’
LUK 12:11 Zizas i bin eksplein po dem klostuman blo em diskain, ‘Bambai dempla i go kese yupla ane teke yupla po kot wea dem zuwispreaus, prant wea ol dem lida ane ol dem gabmanlida. Yupla no wori wiskain yupla go ansa wen dempla go aske yupla olkain kuestin.
LUK 12:12 Dat seimtaim nau da OliSpirit i go spik po yupla wanem yupla go spik po dempla.’
LUK 12:13 Den sambodi wea da bigmob pipol i bin aske Zizas, ‘Tisa, spik bala blo mi po seremaut ol demting blo papa blo mitu bikoz papa blo mitu i ded nau.’
LUK 12:14 Bat Zizas i bin spik po em, ‘Ai kan. Ai no zaz blo kot po elpe yutu po seremaut da lan ane ebriting papa blo yutu bin libem po yutu.’
LUK 12:15 Den em bin spik po ebribodi de, ‘Yupla mas lugaut nau prom olkain gridiwei. Em ken kese yupla ane yupla go wande mo ane mo samting. Nomata yupla gad plenti samting, i nogo meke laip blo yupla gud.’
LUK 12:16 Apta nau, Zizas i bin yan stori wea i gad mining. Em bin spik, ‘Wantaim wan risman bin gad prapa gudples. Em bin groe plenti gudkaikai de.
LUK 12:17 Em bin tingbaut diskain, “Wanem ai go mekem? Ai nogad nap rum po pute ol dis kaikai blo mi.”
LUK 12:18 Den em bin gad aidia. Em tingbaut, “Ai sabe wanem ai go mekem. Ai go broke pas storum blo mi ane bilde mobig wan so ai ken kipe ol dem sid blo kaikai ane ol dem nada kaikai blo mi.”
LUK 12:19 Den em bin spik po emselp, “Ai gad plenti gudsamting. Ai ken kipem po longtaim, po plenti iya. Nau ai go gad izilaip. Den ai ken kaikai, dringk ane prapa enzoi maiselp.”
LUK 12:20 ‘Bat God bin spik po em, “Ei, yu stupit man! Yu meke mi wail. Dis nait yu go ded. Wanem i go apen nau wea ol demting wea yu bin kipem?”
LUK 12:21 ‘Dempla uda kipe ol samting blo dis ert po demplaselp, dempla nogo gad gudlaip wea God.’
LUK 12:22 Zizas bin spik po klostuman blo em, ‘Ai spik yupla. Yupla no wori po wanem yupla go kaikai o wanem yupla go werem. I nugud yupla tumas woribaut laip blo yupla.
LUK 12:23 Laip blo yupla i moden kaikai ane klos blo yupla.
LUK 12:24 Yupla luk ol pizin. Ol no sabe plante sid o broke dem sid wen dem sid i raip. Dempla nogad no aus po kipe kaikai. God gibe dempla kaikai. Yupla mo impotant den dem pizin.
LUK 12:25 I nugud wen yupla wori. Yupla tingk wori go meke laip blo yupla molong? Nono!
LUK 12:26 Yupla no woribaut meke ol big samting o ol smol samting, bikoz God em lugaut ebriting.
LUK 12:27 ‘Luk wiskain ol dem plaua i gro. Dempla kan digine da soil o meke klos. Bat ai spik yupla, iben Solomon no bin were plasklos wase dem plaua.
LUK 12:28 Dem plant gro eniwea. Tidei, plaua i prapa plas, tumoro i ded ane man bane den plaua wea paia. Ip God ken mekem diskain po dem plaua, aumas mo em go wande gibe yupla ol gudsamting, yupla uda gad lelbet bilib.
LUK 12:29 ‘Yupla no woribaut wanem yupla go kaikai ane dringk. Yupla no woribaut eniting.
LUK 12:30 Ebribodi wea ert woribaut demting, bat yupla no wori po demting. PapaGod blo yupla sabe wanem yupla nidem ane em go gibe yupla.
LUK 12:31 Ip yupla pole da wei blo God ane soe em dat em God blo ebriting wea laip blo yupla, den em go gibe yupla ebriting yupla nidem.
LUK 12:32 ‘Yupla no prait. Yupla mata lelbet pipol ya uda i pole ubi blo God. Em i God blo yupla ane em prapa api po teke yupla go po da niuples wea em go ruloba yupla.
LUK 12:33 ‘Yupla sabe. Wea ol dem prapa gudsamting blo yupla i stap, at blo yupla i go stap de tu. Ip demting blo yupla, i ya wea ert, ol stila i ken stilem ane ol rat ane kakros i ken spoilem. Bat ip yupla sele ebriting wanem yupla gad ane gibem po ol dempla uda nogad, wen yupla go po eben, yupla go gede spesil samting wea i kan pinis.’
LUK 12:35 Zizas bin spik gen, ‘Orait. Yupla mas dresap po wok, laite lamp redi po go.
LUK 12:36 Yupla mas mekem wase dem wokman uda weit po da bos blo da aus uda go kambaik prom dat maret kaikai. Wen da bos i go singaut, dem wokman i go stretwei opene da doa.
LUK 12:37 Dempla gobi glad wen da bos blo da aus go kam ane paine dempla redi, weit po em. Ai spik trutok po yupla, da bos go tekemaut da gud klos blo em, ane seinz po wokingklos blo em. Den em go spik ol dem wokman blo em po sidaun wea teibol ane em go serbe dempla.
LUK 12:38 Dempla gobi api nomata da bos go kam insaid melennait o klostu po deilait ane paine dempla stil wok po em.
LUK 12:39 ‘Rimemba diswan. Ip eni bos blo aus go sabe wanem taim da stila go kam po da aus, em nogo lau em po kam insaid.
LUK 12:40 So yupla i mas redi, bikoz yupla no sabe wattaim ai da Truwan blo Man go kam.’
LUK 12:41 Pita bin aske Zizas, ‘BosLod, wanem yu bin eksplein ya? Wiswei, diswan i mata po mipla o i po ebribodi?’
LUK 12:42 Da BosLod bin ansa baik po em, ‘Dat wokman uda gad bilib ane smat, em gobi da wan uda da bos blo da aus go meke em po edwokman blo dat aus. So dis edwokman go gibe ebriwan kaikai wea da raittaim.
LUK 12:43 Dat edwokman i gobi glad wen da bos blo aus go kambaik ane paindaut em bin meke ol dem wok wanem da bos bin spik em po mekem.
LUK 12:44 Ai spik trutok po yupla, da bos go meke dat wokman, bos oba ebriting blo em.
LUK 12:45 Bat mait dat edwokman go tingk da bos i go teke mina longtaim po kambaik ane em stat po ploke ol dem man ane oman uda wok de. So em ploke dempla ane em go stat po kaikai ane dringk obamak, prapa gridiman.
LUK 12:46 Wel, den dat edwokman no gobi redi bikoz em i no sabe wattaim da bos blo em go kambaik. Wen da bos go kambaigen, dis man no gobi redi. Da bos go panse em ane meke em adleiba wase dem pipol uda no bilib.
LUK 12:47 ‘Da wokman sabe wanem da bos blo em i wande em po mekem, bat em no bin redi ane em no bin meke dat wok blo em. Wel da bos blo em go prapa panse em adwan.
LUK 12:48 Bat da wokman uda no sabe wanem po mekem, em meke rongting bikoz em no sabe wanem da bos i wandem, da bos nogo panse em prapa adwan. Ip God gibe yupla plenti, yupla mas eso em ane mas gibe em baik. Wen yupla sabe plenti baut God, yupla mas seremaut, prapa mo plenti, dat sabe wanem God i bin gibe yupla.’
LUK 12:49 Ane Zizas i kip spik, ‘Orait nau. Ai bin kam po teke zazment blo God wea ol dem pipol blo dis ert wase paia i go bane dempla. Ai kan weit. Ai prapa wande da paua blo zazment po stat ban nau.
LUK 12:50 Ai go sapa prapa nadakain wase da man uda go andanit wata po baptaiz, ane ai gobi prapa nadakain ebi antil apta ol dem nugudting wea ai go sapa i go pinis.
LUK 12:51 Yupla tingk ai bin kam po gibe pis wea dis wold. Nono! Ai bin kam po splitemap da wold.
LUK 12:52 Prom distaim ya nau, ol pamle go pait. Ol go splitap bikoz prom mi. Tri gense tu ane tu gense tri.
LUK 12:53 Dempla go splitap: “Papa go gense boi blo em ane boi go gense papa blo em. Mama go gense gel blo em, ane gel go gense mama blo em. Madalo go gense dotalo blo em ane dotalo go gense madalo blo em.” Ebriwan go splitap.’
LUK 12:54 Den Zizas bin spik po ol dem pipol, ‘Da taim wen yupla go luk da klaud kamap wea naigaisaid, yupla spik i go rein ane da rein i go poldaun.
LUK 12:55 Wen yupla pile da sagerwin blou, yupla spik i go prapa nadakain ot.
LUK 12:56 Bat yupla ol tupes pipol. Yupla sabe da wei blo da weda ane yupla sabe wanem go apen. Ei, yupla ol lai pipol. Yupla no sabe o tekenotis po demting ya nau.
LUK 12:57 ‘Wasmara yupla? Yupla kan tingbaut po da raitwei?
LUK 12:58 Ip yupla gad problem wea nada man ane yupla spostu go po kot, yupla mas pas trai po meke ebriting stret bipo yupla kese kot. Ip yupla no mekem rait, em go teke yupla prant wea da zaz ane da zaz i go gibe yupla po da bos blo da zeilaus. Da bos blo da zeilaus go sake yupla wea zeilaus.
LUK 12:59 Den yupla go sidaun de insaid wea zeilaus ane yupla nogo kamaut antil yupla bin pinis pei ebri las sent.’
LUK 13:1 Da seimtaim nau sam pipol i bin kam gibe niuz po Zizas diskain, Pailat bin oda ol amiman blo em po kile sam pipol prom Galali. Dem amiman bin kile dem man wea da Tempol blo God da seimtaim dempla bin bizi meke sakripais po wosip God.
LUK 13:2 Den Zizas bin aske dempla diskain, ‘Wiswei yupla tingk? Dempla bin ded diskain bikoz dempla gad prapa nugudsin moden dem nadawan de wea Galali, so God bin panse dempla?
LUK 13:3 Nono! I no tru. Ai spik yupla, ip yupla no sluraun ane seinze ol wei blo yupla ane pole God, yupla go ded da seimwei wase dempla.
LUK 13:4 Yupla tingk po ol dem eitin man uda bin ded wen dat taua bin poldaun, kile dempla wea dat biliz blo Sailoum. Yupla tingk dempla i monugud wase ebribodi uda i stap wea Zarusalem a?
LUK 13:5 Nono! I no tru. Ai spik yupla, ip yupla no sluraun ane seinze wei blo yupla ane pole God, yupla go ded da seimwei wase dempla.’
LUK 13:6 Den Zizas bin yan wan stori wea i gad mining, ‘Wantaim wan man i bin gad wan pigtri gro melen wea gadan blo greipbain. Wantaim em bin go lukraun po prut wea dat tri, bat em bin paine nating.
LUK 13:7 So em bin spik po da man uda lugaut dis gadan, “I bin tri iya nau ai bin kam po luk ip dis tri i sake prut, bat dis tri stil no bin sake prut. Mobeta yu kate dis tri daun bikoz em teke tumas speis wea da gadan.”
LUK 13:8 ‘Bat da man uda lugaut da gadan i bin ansa, “Bos, mipla go libe em wan mo iya. Ai go digemap raun wea dis tri ane pute blaiksoil wea ed blo da tri ane weterem po mekem gro gud.
LUK 13:9 Maitbi em go sake prut. Ip no, den ai go katemdaun.” ’
LUK 13:10 Go nau. Da Zuwis Sabatdei nau, Zizas bin de wea da zuwispreaus ane em bin tise dempla.
LUK 13:11 Wan oman bin de ane em bin gad debolspirit wea em. Da debolspirit bin meke em kripol po eitin iya. Dis oman bin gad benbaik ane em kan stanap stret.
LUK 13:12 Wen Zizas bin luk em, em bin spik em po kam klostu. ‘Oman! Yu pri nau prom da sik wea i bin spoile yu.’
LUK 13:13 Den Zizas i bin pute tu an blo em antap wea ed blo em. Stretwei dat oman bin stanap stret ane em bin eso God.
LUK 13:14 Da lida blo da zuwispreaus i bin wail po Zizas bikoz em bin meke wok, ile sambodi wea da Zuwis Sabatdei. Da lida i bin spik dem bigmob pipol, ‘Yupla gad siks dei po meke wok. So ip yupla wande eniwan po ile sik blo yupla, yupla mas kam wea dem wokdei. Yupla no kam po disting wea Sabatdei.’
LUK 13:15 Da BosLod i bin ansa, spik dempla stret, ‘Ei! Yupla tupesman. Nomata i Zuwis Sabatdei, yupla stil tekemaut rop prom ol kau ane dongki blo yupla ane teke dempla po dringk wata.
LUK 13:16 Wiswei dis oman ya? Em blo da pamlelain blo longtaim papa Eibram. Bat Satana bin meke em kripol po eitin ya. Yupla tingk i nugud po meke em pri wea Zuwis Sabatdei a?’
LUK 13:17 Wail Zizas bin tok diskain, dem enami blo em i bin prapa sem. Bat ebribodi de wea dat mob ol bin prapa nadakain api bikoz em bin meke prapa plenti ol gudsamting.
LUK 13:18 Zizas bin yan dempla baut dat niuples wea God go ruloba ebriwan.
LUK 13:19 Em bin spik, ‘Dat niuples em wase prapa smolsid blo mastadtri wea sambodi plante da sid wea gadan blo em. Nau wen da taim go kam, dat smol mastadsid i go gro kam prapa big tri ane ol pizin ken meke nest wea dem tam blo em. Diswan i min, mina lelbet pipol i go pole ubi blo God nau. Bat mo go luk ane ol go zoin dem lelbet pipol ane God i go ruloba dempla.’
LUK 13:20 Den Zizas bin aske dempla gen, ‘Wiskain dat niuples wea God go ruloba ebriwan?
LUK 13:21 Em wase yis. Ol oman mikse lelbet yis wea wata ane plenti plaua, solong meke big dou. Dat yis i go meke dat dou swelap redi po meke gud dampa. Wea da seimwei nau, God ken suze wan man po spik da gudniuz po ol dem nada pipol sole plentimo pipol go pole ubi blo God.’
LUK 13:22 Bipo Zizas bin wagbaut go po Zarusalem, em bin go po ol dem dipren taun ane biliz po tise dempla baut God.
LUK 13:23 Sambodi bin aske em, ‘BosLod, wiswei? Mata lelbet pipol i gobi seib a?’ Zizas bin ansa baik em,
LUK 13:24 ‘Yupla mas trai prapa ad. Yupla mas trai olkainwei po go tru da naro doa wea eben, bikoz prapa plenti pipol i go trai po go tru da doa bat dempla kan.
LUK 13:25 Da taim i go kam wen da bos blo da aus go loke da doa bikoz i leit ane em go libe yupla stanap de ausaid. Yupla go singaut ane nok, “O o bos! Opene da doa po mipla.” ‘Bat da bos go ansa yupla, “Nono! Ai no sabe yupla o wea yupla kam prom.”
LUK 13:26 ‘Den yupla go singaut po em, “BosLod, mipla bin kaikai tugeda wea yu, ane yu i bin tisa wea taun blo mipla.”
LUK 13:27 Bat da BosLod i go spik po yupla, “Ai no sabe uda yupla. Gowei prom mi, ebriwan yupla uda i bin meke ol nugudting.”
LUK 13:28 ‘Yupla go nadakain bigkrai ane graine tit prom sore wen yupla go luk Eibram, Aizak, ane Zekop ane ol dem longtaim spesilmesizman blo God, de insaid wea dat niuples blo God ane yupla nogo lau wea dat ples wea God i ruloba ebribodi. God go sate doa wea pes blo yupla.
LUK 13:29 Ol pipol go kam prom ebriwea wea ert. Dempla go kam po da big pisting wea dat niuples wea God go ruloba ebriwan.
LUK 13:30 Bat lisen gud nau. Sam pipol uda louklas nau, ol gobi prapa nambawan. Sam pipol uda bigman nau, ol gobi nambalas.’
LUK 13:31 Da seimtaim nau, sam Parasi i bin kam po spik wea Zizas, ‘Yu mas libe dis ples ane go nada ples bikoz Erod Antipas i wande kile yu.’
LUK 13:32 Zizas bin spik po dempla, ‘Yupla go ane spik po Erod, em tumas tok, mata paipa. Em ken tok diskain em go kile mi, bat ai no prait. Tidei ane tumoro ai go kip meke ol dem debolspirit po kamaut prom dem pipol ane ai go ile dem sikpipol. Den wea namba tri dei, ol wok blo mi i go pinis.
LUK 13:33 Ai go diswei nau po Zarusalem, tidei, tumoro ane da neksdei, wen ai go kesem de wea Zarusalem. Wel yupla sabe, mata Zarusalem da rait ples po kile ol dem spesilmesizman blo God.’
LUK 13:34 Zizas bin spik, ‘Zarusalem, Zarusalem. Yagar! Yupla kile ol dem longtaim spesilmesizman blo God, dempla uda spik da ubi blo God. Yupla bin stone dempla po ded, demwan uda God bin sanem po yupla. Plentitaim ai bin wande kese yupla wan ples wase mama pizin kese ol smolpikinini pizin andanit wing blo em. Bat yupla no bin lete mi po kese yupla. Ol mai pikinini kam klostu.
LUK 13:35 Yupla lisen po mi nau. God i go go prom da Tempol blo em. Yupla nogo luk mi gen antil dat taim go kam ane yupla go singaut diskain, “AntapGod, yu blese da wan uda kam wea da neim blo Yu.” ’
LUK 14:1 Wan Zuwis Sabatdei, Zizas i bin po go kaikai wea aus blo wan edman blo dem Parasi. Ol dem pipol uda bin inbait po da kaikai, ol bin mata wase Zizas prapa klostu.
LUK 14:2 Wan man de i bin prapa sik. Bodi blo em bin prapa nadakain swelap.
LUK 14:3 Zizas bin luk em, den em bin aske ol dem Parasi ane ol dem smatman blo dem Zuwislo, ‘Ei! Wiswei yupla tingk? I rait po ile man wea Zuwis Sabatdei?’
LUK 14:4 Bat dempla bin stap kuaiat. Dempla no bin ansa. So nau Zizas bin kese an blo dat sikman ane Zizas bin ile em. Den em bin spik dat sik po go.
LUK 14:5 Zizas bin aske dempla, ‘Ip buluk o kau blo yupla poldaun insaid wel wea Zuwis Sabatdei, wiswei yupla go mekem? Yupla sabe. Stretwei yupla go pulem kam antap.’
LUK 14:6 Dempla kan spik nating, dempla mata stap kuaiat.
LUK 14:7 Den Zizas i bin tekenotis sam man uda suze da bes ples po sidaun, ol dem gudples. So em i bin yan dis stori wea i gad mining.
LUK 14:8 ‘Wen sambodi inbait yupla po weding pisting, yupla no teke ol dem spesil sit, bikoz dempla i bin inbait mo bigman po da weding pisting tu. So wanem yupla go mekem?
LUK 14:9 Ip da bos blo da weding go spik po yupla, “Yu gibe da sit po dis man po sidaun,” den yu go pil sem, bikoz yu mas mub go po da prapa nugud sit.
LUK 14:10 ‘Bat wen dempla inbait yupla, yupla go sidaun wea dem nugud sit. Den da man uda bin inbait yupla, em go kam ane spik po yupla, “Mai pren, yu kam sidaun ya wea da gudples.” Den ol dem pipol uda bin inbait po da weding pisting ol go luk wiskain yu gede ona prom da bos blo da weding.
LUK 14:11 Dempla uda meke demplaselp prapa big, God go meke dempla kamdaun lou. Bat dempla uda meke demplaselp lou, God go meke dempla big.’
LUK 14:12 Den Zizas bin spik po da man uda bin inbait em, ‘Wen yu meke pisting, yu no mata inbait pren blo yu ane pamle ane ol dem ris neiba blo yu, bikoz dempla ol go peibaik yu.
LUK 14:13 Nono! I mobeta wen yu meke pisting, yu inbait ol dem poapipol, ol dem kripol, ol dem pipol uda leim ane ol dem pipol uda blain.
LUK 14:14 Yu spostu glad dat dempla kan peibaik yu. God go blese yu dat dei wen ol dem pipol blo em i go gedap laipwan wea dat lasdei.’
LUK 14:15 Wan man uda bin kaikai de wea Zizas i bin spik, ‘Ei! Ol dem pipol uda gobi de wea da big pisting wea da ples wea God go ruloba ebriwan, dempla gobi nadakain api.’
LUK 14:16 Zizas bin ansabaik diskain, ‘Wantaim wan man bin meke big kaikai ane em bin inbait prapa plenti pipol po kam.
LUK 14:17 Bat wen da kaikai blo da pisting bin redi, em bin sane wokman blo em po singaut dempla uda em bin inbait, “Kam, kaikai i redi nau.”
LUK 14:18 ‘Bat ebriwan uda i bin inbait, ol bin gad ekskius no po kam po da kaikai. Pas man i spik po da wokman, “Sore, ai kan kam. Ai bin baie pam ane ai mas go po luk da pam.”
LUK 14:19 ‘Nadawan i bin spik em, “Sore, ai kan kam. Ai bin baie ten buluk ane ai wande go nau bikoz ai mas traie dem buluk, ip ol gud po wok wea pam.”
LUK 14:20 ‘Namba tri wan bin meke ekskius tu, “Sore, ai kan kam bikoz ai bin disnau maret.”
LUK 14:21 ‘Da wokman bin kambaik po da bos blo em ane em bin spik po em wanem i bin apen. Dat bos i bin nadakain wail wen em bin lisen ol dem ekskius. Den em bin spik po dat wokman blo em, “Yu go kuikwan po taun, go ebri strit ane ol smolrod. Singaut ol dem pipol uda poa ane ol dem kripol ane ol dem pipol uda blain ane leim po kam po dis pisting.”
LUK 14:22 Den apta wen da wokman i bin kambaik, em bin spik, “Bos. Mipla bin mekem wanem yu bin spik mipla po mekem, bat yumpla stil gad speis po mo pipol.”
LUK 14:23 Den da bos blo dat aus bin spik po da wokman blo em gen, “Yu go wea ol dem mein rod ane ol dem smol busrod ane singaut dempla uda wagbaut wea dem rod po kam po dis pisting tu. Ai wande dis aus blo mi gobi prapa pul.
LUK 14:24 Ai spik yupla nau. Nobodi prom dempla uda ai bin inbait de pas i go lau po kaikai eniting wea da pisting blo mi.” ’
LUK 14:25 Mina bigmob blo pipol i bin wagbaut wea Zizas wail em wagbaut go. Em bin sluraun ane em bin spik po dempla,
LUK 14:26 ‘Ip enibodi labe papa ane mama, ane oman ane ol pikinini, ane bala ane sisi, ane iben laip blo em moden mi, em kan kam klostuman blo mi.
LUK 14:27 Ip enibodi no wande kare kros blo em, po pole mi ane redi po ded po mi, em kan kam klostuman blo mi.
LUK 14:28 ‘Ip yupla wande bilde big bilding, yupla mas sidaun pas ane luk aumas i go kos. Yupla mas paindaut pas ip yupla gad nap mani po pinis da bilding.
LUK 14:29 Ip yupla nogo mekem diskain, yupla go gad paundeisan das ol. Den yupla kan pinis bildem ane ol dem nada pipol go moke yupla.
LUK 14:30 Ol go spik, “Ei luk. Ol bin stat da bilding bat ol kan pinis da bilding.”
LUK 14:31 ‘Ip wan king em gad 10,000 amiman po pait wea nada king uda gad 20,000 amiman, da paswan go sidaun pas ane luk ip em ken bite da king uda gad 20,000 amiman.
LUK 14:32 Ip em sabe em nogad nap strong po paite dat nada king uda gad 20,000 amiman, den mobeta em sane saidman blo em po dat nada king po meke pis wea em bipo dat nada king kam moklostu.
LUK 14:33 Ip yupla wande kam klostuman blo mi, yupla mas gibap ebriting ane pole mi.’
LUK 14:34 Zizas i bin spik gen, ‘Yupla sabe wiskain solt em gud po kaikai. Bat ip da tes blo da solt kam nugud, wiswei yupla go meke da tes kamgudgen. Yupla kan. So mata sakwei. Yupla lisen uda gad talinga, ane yupla prapa tingbaut nau!’
LUK 15:1 Orait nau. Plenti dem taksman ane ol dem nugudman bin kip kam po lisen dem yan blo Zizas.
LUK 15:2 Bikoz dempla ol nugudman bin kam, dem Parasi ane dem Zuwislotisa, ol bin smolsmoltok baut Zizas diskain, ‘Ei! Em welkam ol dem nugudman ane em bin kaikai wea dempla.’
LUK 15:3 Zizas bin sabe diswan, so em bin yan dis stori wea i gad mining.
LUK 15:4 ‘Ip wan prom yupla gad andred sip ane em luze wan, wanem yupla tingk em go mekem? Yupla sabe. Em go libe dem nainti nain sip de. Den em mas go lukraun po dat wan sip i bin lus, lukraun antil em go paine dat sip.
LUK 15:5 Ane wen em pinis paine da sip i bin lus, em gobi prapa glad ane em go putem wea solda ane kare em go po aus.
LUK 15:6 Wen em go kese aus blo em, em go singaut ol pren ane neiba blo em po kam klostu. Den em go spik po dempla, “Yumpla go meke pisting bikoz ai bin pinis paine da sip wea ai bin lusem.”
LUK 15:7 Ai spik yupla trutok. Ol dem einzel wea eben gobi moglad bikoz dat wan nugudman i bin sluraun ane seinze laip blo em, den po ol dem nainti nain rait ane stret pipol uda no bin sluwei prom God.’
LUK 15:8 Zizas i bin yan wan stori wea i gad mining, ‘Ip wan oman em gad ten silba koin ane em i luze wan, wanem yupla tingk em go mekem? Yupla sabe. Em mas go laite lamp ane swipe da aus prapa gud antil em go paine da silba koin.
LUK 15:9 Nau wen em go paine da silba koin, em go singaut ol dem pren ane neiba blo em. Em go spik dempla diskain, “Yumpla go meke pisting bikoz ai bin pinis paine da silba koin wea ai bin lusem.”
LUK 15:10 Ai spik yupla nau. Da seimwei ol dem einzel blo God gobi moglad bikoz wan nugudman i bin sluraun ane seinze laip blo em.’
LUK 15:11 Zizas i bin yan wan mo stori wea i gad mining, ‘I bin gad wan man ane em bin gad tu boi.
LUK 15:12 Wandei da las bala i bin tok po papa blo em. Em spik diskain, “Papa, yu gibe mi mai sea blo da mani ane da propati.” So da papa i bin splite da propati melen po demtu boi blo em.
LUK 15:13 ‘Apta nau, da namba tu boi bin sele dat sea blo em. Nau em bin teke da mani ane em bin go, go longwei po nada kantri. Em bin spene ol dat mani blo em siliwei. Ol mani blo em i bin skint, nogad.
LUK 15:14 Ane seimtaim, dat ples i bin kam prapa drai, nogad no rein. Em i kan paine kaikai eniwea.
LUK 15:15 So em bin go lukraun po zob. Em i paine zob wea wan man blo dat kantri. Da man i bin spik em, “Orait. Yu go wok po mi. Wok blo yu ya ai spik, yu go pide pig blo mi.”
LUK 15:16 So ebritaim da boi teke kaikai go po pide dem pig, em prapa wande kaikai da kaikai blo dem pig bikoz em i prapa anggre. Ebritaim i kipgo laidat. Em tingk, “Ei, ai tingk ai go kaikai dem kaikai blo dem pig tu. Nobodi ya bin gibe mi eniting po kaikai.”
LUK 15:17 ‘So wandei em i sidaun. Em i tingk gobaik po papa blo em. Em i tingk, “Baizi! Wanem ai mekem ya? Wea aus blo papa blo mi, em i gad wokingman. Dempla ebriwan gad plenti kaikai. Ane mi ya, ai mina anggre, klosap po ded. Ei, ai nogad nating po kaikai!
LUK 15:18 Ai tingk ai go gedap. Ai go luk mai papa. Wen ai go luk em, ai go spik po em diskain, “Papa. Ai bin meke rongting gense God ane ai bin meke rongting gense yu.
LUK 15:19 Ane yu no kole mi boi blo yu nau. Ai nugudnap po boi blo yu. Yu meke mi wase dem wokingman blo yu. ”
LUK 15:20 ‘So da boi tingk, “Wa!” Den em i gedap prom de ane em i kambaik po papa blo em. Em i kam, kam. Wen em i kam klosap po dat ples, da papa i luk. Em spik, “Ei! Diswan boi blo mi ya kambaik. Ai megaraut em. Ai go ran ane ai go kese mai boi.” So em i ran go. Em i pute an raun wea da boi blo em ane em kis em.
LUK 15:21 Da boi spik po papa blo em. Em i spik, “Papa. Ai nugudnap po yu po kole mi, boi blo yu. Ai bin meke rong gense God ane ai bin meke rong gense yu.”
LUK 15:22 ‘Bat da papa bin singaut po sam sebant blo em, “Teke da bes klos kam ane putem wea em. Pute ring wea pingga blo em ane pute sandol wea put blo em.
LUK 15:23 Yupla go de, teke da bes buluk ane kilem. Yumpla go meke big pisting po welkam em kambaigen.
LUK 15:24 Yumpla mekem diskain bikoz boi blo mi, i bin wase ded bat nau em i laip. I bin lus bat nau mipla bin painem.” So dem sebant bin go. Ol i kile da bes buluk ane ol i stat meke da kaikai.
LUK 15:25 ‘Dat seimtaim wen ol i bin meke da kaikai, dat namba wan boi em bin wok de ausaid samwea wea pam. Wen em i kam klostu po aus, em i lisen miusik ane ol i dans.
LUK 15:26 Den dat namba wan boi i singaut wan dem sebant, “Wanem ol i mekem de?”
LUK 15:27 Da sebant spik po em, “Ol i meke kaikai po smolbala blo yu. Em bin kambaik po gud ane papa blo yu bin kile da bes buluk.”
LUK 15:28 ‘Wen em bin lisen dat tok, da bala bin prapa wail ane em no bin go insaid po dat pisting. So da papa bin go ausaid ane em trai po mekem gud so dat namba wan boi go kam insaid. “Yu kam insaid nau so yu ken kaikai wea smolbala blo yu. Em bin kambaik.”
LUK 15:29 Bat da bigbala bin spik, “Yu prapa wande da smolbala moden mi. Ebritaim, prom ol da taim ai bin stap ya wea yu, ai bin wok po yu wase sleib. Ai bin meke ebriting wea yu bin spik mi po mekem ane yu no bin gibe mi nating. Yu no bin gibe mi iben wan smolgout po meke pisting po mi ane ol pren blo mi.
LUK 15:30 Bat dis smolboi blo yu ya, i bin weiste ol da mani blo em wea rabisoman. Den wen em bin kambaik nau, yu welkam em. Yu bin kile da bes buluk po em.”
LUK 15:31 ‘Bat da papa bin spik po em, “Ei! Ai wande yutu, bikoz yutu tu pikinini blo mi. Yu bin ya ol da taim wea mi. Wanem ai gad, i blo yu. Ebriting ai gad, i blo yu.
LUK 15:32 Mipla mas meke pisting ane mipla mas prapa glad po em. Dis smolbala blo yu em bin wase ded bat nau em i laip. Em bin lus bat nau mipla bin painem.” ’
LUK 16:1 Diswan nada stori wea i gad mining wiskain Zizas bin yan po dem klostuman blo em. Zizas bin spik diskain, ‘I bin gad wan risman uda bin gad wan maniza. Dat maniza bin wok po em. Bat dem pipol bin ripot em po da risman, bikoz da maniza bin weiste mani blo em.
LUK 16:2 So da risman bin singaut da maniza ane askem, “Wiswei? Ai bin lisenbaut wanem yu bin mekem wea mani blo mi. Ai go sekap ol biznis buk blo yu. Bikoz yu no bin lugaut da propati blo mi gud, ai go seke yu nau.”
LUK 16:3 ‘Da maniza bin tingbaut, “Wanem ai go mekem nau? Ai go luze zob blo mi. Ai nogad strong po wok wea an blo mi, ane ai kan beg po kaikai bikoz ai sem.
LUK 16:4 Orait. Ai sabe wanem ai go mekem sole ol pipol go lugaut mi wea aus blo dempla wen ai go luze zob blo mi.”
LUK 16:5 ‘So em bin singaut ebriwan uda bin oue mani po da bos blo em. Em bin spik wansaid po paswan, “Aumas yu oue bos blo mi?”
LUK 16:6 ‘ “Andred dram oil po kuk”, em bin ansa em baik. ‘Da maniza bin spik po em, “Okei. Ip yu pei mi pipti dram oil, ol dem det blo yu i klia.” Diswan po meke da risman pilgud.
LUK 16:7 ‘Den em bin aske da nekswan, “Aumas yu oue da bos?” ‘Dat man bin ansa em, “Andred sekbaig sid blo wit po meke plaua.” ‘Da maniza bin gibe em da bil ane em bin spik po em, “Ip yu pei mi eiti sekbaig blo sid blo wit, ol dem det blo yu i klia.” Diswan po meke dat man pilgud.
LUK 16:8 ‘Wen da bos bin lisen wanem da nugud maniza bin mekem, em bin spik diskain, “Em prapa smat bikoz em gad gudsens wiskain po lugaut emselp.” ’ Zizas bin spik, ‘Plenti pipol wea dis ert ol mosmat po andel wananada den dempla uda pole God. Wa! Ai wande yupla po bi diskain smat.’
LUK 16:9 Zizas i bin kip spik diskain, ‘Ai spik yupla nau, yupla no meke mani wase dat maniza bin mekem. Diswan i nugudwei. Yupla mas yuze mani raitwei po meke pren po yuplaselp. So wen yupla go ded ane mani i pinis, yupla gobi welkam de wea God poeba wea dat ples blo yupla de wea eben.
LUK 16:10 ‘Ip yupla sabe yupla ken trase sambodi wea ol smolting, den yupla ken trase em wea ol bigting tu. Bat ip yupla kan trase sambodi wea ol smolting den yupla kan trase em wea ol bigting tu.
LUK 16:11 Wiswei nau! Ip yupla kan andele mani raitwei ya wea dis ert, wel God kan gibe yupla gudting prom eben, bikoz em kan trase yupla po yuzem raitwei.
LUK 16:12 Ip yupla kan lugaut dem gudting blo God, den God kan gibe yupla ol dem gudting wea em wande gibem po yupla.
LUK 16:13 ‘Wokman kan wok po tu bos wantaim. Nono! Em go laik da wan ane em go eite da nadawan. Dat wokman go teke mo notis po da wan bos ane no tekenotis blo da nadawan. So, yupla kan labe God ane mani seimtaim.’
LUK 16:14 Wen dem Parasi uda bin prapa labe plenti mani bin lisen dis tok blo Zizas, dempla bin meke prapa nugud pes po Zizas ane lap em.
LUK 16:15 Bat Zizas bin sabe ane em bin spik po dempla, ‘Yupla meke yuplaselp luk prapa rait ane stret prant wea ol dem pipol, bat God sabe at blo yupla. God em i daune ol demting wea pipol tingk i impotant po dempla.
LUK 16:16 ‘Yupla bin gad dem Mozeslo ane ol dem longtaim spesilmesizman blo God, raitap po da taim blo Zon Baptaizman. Bat prom dat taim da Gudniuz bin kamaut diskain, God go meke niuples wea em go ruloba ebriwan, ebriwan go trai po puse wei blo dempla go de.
LUK 16:17 Wel ai go spik yupla ya nau. Dem lo blo God kan pinis, no iben wan smolpat blo dem lo i kan pinis. Dem lo i go kipgo poeba. Ip eben ane ert i go pinis, dem lo blo God ol nogo pinis. Dem lo i go mata stap poeba.’
LUK 16:18 Den Zizas bin spik, ‘Wen man libe oman blo em ane maret nada oman, diswan prapa nugudwei. Em broke maretlo blo God. Seimwei, ip man maret oman uda bin libe man blo em, em broke maretlo blo God tu.’
LUK 16:19 Orait. Zizas i bin yan stori wea i gad mining baut wan risman. Em bin spik, ‘I bin gad dis risman bin were ol prapa plasklos ane em mata meke pisting ebridei. Em bin stap wea prapa plas ples.
LUK 16:20 Klostu wea da prant doa blo da aus blo da risman, wan begaman bin leidaun. Neim blo em Lazaras. Ebridei sambodi bin kare em kam ane libe em de. Em bin gad prapa plenti soa ebriwei wea bodi blo em.
LUK 16:21 Ol dog bin kam ane lik ol soa blo em. Lazaras bin prapa wande kaikai dem smolpis blo kaikai wea i bin poldaun prom teibol blo dat risman.
LUK 16:22 ‘Orait nau. Lazaras bin ded ane ol einzel bin kare em go ane pute em longsaid wea Eibram. Da risman i bin ded tu ane ol bin bere em.
LUK 16:23 Em bin go el wea em gad mina nadakain bigpein. Wen em bin luk go antap, prapa longwei, em luk Eibram ane Lazaras tugeda.
LUK 16:24 ‘Da risman bin singaut prapa laudwan po Eibram. “Ei! Papa Eibram, plizgar elpe mi. Sane Lazaras da begaman po wete pingga blo em wea wata ane kam tase tang blo mi po meke tang blo mi kol. Ai gad nadakain nugud pein ya melen wea dis paia.”
LUK 16:25 ‘Bat Eibram bin ansa em diskain, “Mai boi. Yu sabe wen yu bin laip wea ert. Yu bin gad ol plenti gudting, bat Lazaras bin gad olkain nugudtrabol wea em. Bat nau, yu gad trabol ane pein, ane Lazaras i gad pis ya.
LUK 16:26 Bat nadating ai spik yu ya. Nobodi kan kros go de nadasaid wea yu ane nobodi kan kros kam ya. I gad prapa bigwaid dipklip ya melen wea yumi.”
LUK 16:27 ‘So da risman bin spik, “Yu lisen po mi papa Eibram. Plizgar, yu ken sane Lazaras go po aus blo papa blo mi?
LUK 16:28 Em go gibe mesiz po spik po ol paib bala blo mi po seinze ol wei blo dempla, so dempla i nogo endap wase mi ya wea el.”
LUK 16:29 ‘Bat Eibram bin ansa em, “Ol dem bala blo yu i gad dem Mozeslo ane dem raiting blo dem longtaim spesilmesizman blo God. Dempla spostu tekenotis po dem raiting.”
LUK 16:30 ‘Da risman bin ansa em baik, “Nono gar, papa Eibram. Ip sambodi uda bin ded, em gobaik ane wone dempla, den dempla ol go sluraun prom ol nugudlaip blo dempla.”
LUK 16:31 ‘Bat Eibram ansa em baik, “Ip dempla nogo lisen po da raiting blo dem Mozeslo ane dem spesilmesizman blo God, dempla nogo lisen po sambodi uda bin gedap laipwan prom ded.” ’
LUK 17:1 Nau Zizas bin yan po ol dem klostuman blo em, ‘Yupla sabe olkainting go kam po tempte ol pipol po gibap ane no po pole ubi blo God. Bat lugaut po dem nugudpipol uda meke ol dem pipol gibap. God go prapa panse dempla uda mekem diskain.
LUK 17:2 Mobeta dempla taiemape rop i gad big angka ane angem raun wea nek blo demplaselp ane sake demplaselp insaid wea dipwata. Den dempla kan meke demwan uda gad wik bilib gibap ane nomo pole ubi blo God.
LUK 17:3 So yupla lugaut nau wanem yupla mekem! ‘Wotip wan bala meke nugudting, yu mas strete em. Ane ip em spik, “Ai sore po wanem ai bin mekem”, yupla mas pogibe em.
LUK 17:4 Iben ip em meke nugudting po yupla sebentaim wea wan dei ane ebritaim em spik yupla, em sore, yupla mas kip pogibe em.’
LUK 17:5 Dem misnareman blo Zizas i bin aske da BosLod, ‘Yu gibe mipla mo bilib plizgar!’
LUK 17:6 Da BosLod bin ansa dempla, ‘Yupla sabe smolsid blo mastadtri. Nomata ip bilib blo yupla wase saiz blo demkain smolsid, yupla ken tok po tri, “Yu pulemaut yuselp prom graun ane yu go plante yuselp wea solwata”, ane da tri go lisen yupla.
LUK 17:7 ‘Wotip wan prom yupla ya gad wokman uda bin bizi meke gadan o maitbi em bin lugaut ol sip. Wen dat wokman go kam prom dat wokples, wiswei da bos go spik po em? Em go spik diskain, a? “Kam sidaun nau ane kaikai.”
LUK 17:8 Nono! Da bos go spik diskain, “Yu go kuke sapa pas, den meke yuselp redi ane kam po serbe mi kaikai. Apta, wen ai pinis kaikai den yu ken kaikai.”
LUK 17:9 Wiswei? Yupla tingk da wokman go gede spesil eso prom da bos po da wok wanem em bin spik em po mekem? Nono! Da bos nogo eso em.
LUK 17:10 So da seimwei wea yupla tu. Wen yupla meke ebriting wanem ai, da bos blo yupla bin aske yupla po mekem, yupla spostu spik diskain, “Wa. Mipla ol wokman blo yu. Yu no oue mipla eniting. Mipla mata meke wok blo yu wanem mipla spostu mekem.” ’
LUK 17:11 Nau Zizas bin wagbaut go po Zarusalem ane em bin pas tru dat ples bituin Galali ane Samaria.
LUK 17:12 Wen em bin kam klostu po wan biliz, ten man uda bin gad nugud skindiziz bin mite em de. Dempla bin stanap lelbet longwei prom em.
LUK 17:13 Dempla bin singaut po em, ‘Zizas. Tisa, plizgar soe sorewei po mipla ane elpe mipla!’
LUK 17:14 Wen Zizas bin luk dempla em bin spik po dempla, ‘Go soe yuplaselp po dem prist pas so dempla go luk yupla.’ Nau, wen dempla bin wagbaut go po luk dem prist, dempla bin luk ol dem nugud skindiziz i bin pinis. Dempla skin bin kambaigen gud.
LUK 17:15 Wen wan man prom dempla bin luk skin blo em bin kamgud, em stretwei tan gobaik po Zizas ane em bin singaut ane preize God prapa laudwan.
LUK 17:16 Em bin poldaun prant wea Zizas ane em bin eso em. Ane em bin man prom Samaria.
LUK 17:17 Zizas bin aske dem klostuman blo em, ‘Ei! Ai sabe olgeda dem ten man bin il prom sik. Wea ol dem nada nain man?
LUK 17:18 Mata wan man bin kambaik po preize God ane em no kantriman blo yumpla. Em blo Samaria.’
LUK 17:19 Den Zizas bin spik po dat man, ‘Gedap. Yu ken go nau. Bilib blo yu bin meke yu kamgud.’
LUK 17:20 Wantaim sam Parasi bin aske Zizas, ‘Wattaim God go kam po ruloba mipla wea niuwei blo em?’ Zizas bin ansa dempla, ‘Niuwei blo God i diskain. Wen em go kam po ruloba yupla, em wase samting yupla kan luk wea ai blo yupla.
LUK 17:21 Yupla kan spik diskain, “Luk, em ya”, o “Luk, em de.” Nono! Bikoz God gobi insaid yupla ane God go ruloba yupla.’
LUK 17:22 Apta nau, Zizas bin yan po ol klostuman blo em, ‘Da taim go kam wen yupla go prapa wande luk da dei wen ai da Truwan blo Man go kam. Bat yupla nogo luk mi.
LUK 17:23 Sam pipol go spik po yupla, “Ei! Luk da Truwan blo man em de!” o “Luk em ya!” Bat yupla mas no pole dempla.
LUK 17:24 Wen ai da Truwan blo Man go kambaik, i gobi wase laitning i straik wea da skai. Da skai go laitap olgeda ane yupla ken luk prapa klia.
LUK 17:25 Bat bipo disting i go apen, dem plenti pipol ya tidei nomo go pole mi. Dempla no go wande bilib ai go seibe dempla. Dempla go meke mi, da Truwan blo Man sapa wea olkain prapa nugudwei.
LUK 17:26 ‘Bipo ai da Truwan blo Man go kambaigen, da taim i gobi wase dem bipotaim dei wen da man Noa i bin stap ya wea ert.
LUK 17:27 Ol dem pipol de bin kaikai, dringk ane maret, raitap po da dei wen Noa bin go insaid wea dat bigbot. Den da bigplad bin kam ane kile ebriwan wea ert.
LUK 17:28 Zizas bin kip spik, ‘I bin seimkain wen Lot bin stap wea ert tu. Ol pipol i bin meke da seimting. Dempla bin kaikai ane dringk, baie ol samting ane selem, meke gadan ane bilde ol aus tu.
LUK 17:29 Bat da seimdei Lot bin kamaut prom Sodom, God bin meke paia poldaun prom da skai wase rein ane kile ebriwan de wea da taun blo Sodom.
LUK 17:30 Laip i go kipgo wea da seimwei antil dat dei wen ai da Truwan blo Man go kambaigen.
LUK 17:31 Wea dat seimdei, ip sambodi i ausaid aus blo em, em mas nogo insaid po teke ol samting blo em. I seimkain, uda dempla i meke gadan, ol mas no gobaigen aus po teke ol samting blo dempla. Yupla no tingbaut po gobaik po teke demting, mata ran luk po ples po aid.
LUK 17:32 Yupla i tingbaut wanem bin apen po oman blo Lot.
LUK 17:33 ‘Enibodi uda wande lugaut laip blo em, em go luze laip blo em. Bat enibodi uda luze laip blo em po mi, em go gede longlaip poeba.
LUK 17:34 Ai spik yupla ya nau. Wea dat nait, tu pipol go slip wea wan bed, dem einzel uda go kam po teke dempla, dem einzel go teke wan ane libe da nadawan.
LUK 17:35 Tu oman gobi bizi graine sid po meke plaua. Dem einzel go teke wan ane libe da nadawan.
LUK 17:36 Tu man go wok wea gadan. Dempla go teke wan ane libe da nadawan.’
LUK 17:37 Ol klostuman blo Zizas bin aske em, ‘Ei! BosLod. Wea disting i go apen?’ Zizas bin ansa dempla, ‘Yupla kan mise da ples. Em wase ples wea ol ded pis i leidaun ane ol solwata pizin i plai raun wea dem ded pis. Wen yupla luk ol diskainting i apen, den yupla sabe da taim blo mi i klostu nau po kam.’
LUK 18:1 Orait nau. Zizas bin yan dis stori wea i gad mining po lane dem klostuman blo em dat dempla mas kip prea ebritaim ane no gibap.
LUK 18:2 So em bin yan dis stori, ‘Wea wan taun i gad wan man. Em i zaz blo kot. Dat zaz em no prait prom God ane em noboda baut dem pipol.
LUK 18:3 Wea dat taun i bin gad wan widooman uda bin kip kambaik po dat zaz. Em bin aske em, “Plizgar, yu ken elpe mi bikoz dis nada man kip meke trabol po mi.”
LUK 18:4 Pastaim dat zaz no bin wande elpe em, bat apta em bin tingbaut, em bin tingk po emselp, “Ei, dis widooman em prapa meke mi wail. Ai no prait prom God ane ai noboda po dem pipol.
LUK 18:5 Bat ai go mata pole ubi blo em. Em go meke mi nadakain taiat bikoz em go kip pestaring mi tumas. Bambai ai go spik em po stap kuaiat.” ’
LUK 18:6 Da BosLod bin spik, ‘Yupla lisen mi. Yupla lane lesen prom wanem dis nugud zaz bin tok.
LUK 18:7 Wiswei yupla tingk? God go meke raitting po pipol blo em uda singaut ol nait ane ol dei po em a? Yupla sabe God. Em no wase dat nugud zaz. Nono! Em go ansa dempla prapa kuikwan.’
LUK 18:8 Zizas kip spik, ‘God go meke raitting po pipol blo em ane em i go mekem kuikwan. Ai aske yupla nau. Wiswei? Wen ai da Truwan blo Man go kambaigen, yupla tingk ai go paine pipol blo mi uda gad bilib wea mi wen ai go kambaigen?’
LUK 18:9 Orait. Zizas bin yan wan stori wea i gad mining po sam pipol uda tingk dempla mogud wea ol dem nada pipol ane dempla bin daune ebriwan tu.
LUK 18:10 Em spik, ‘Wan Parasi ane wan taksman bin go po da Tempol blo God po prea.
LUK 18:11 Da Parasi bin stanap wansaid ane em bin prea, “Ai eso yu God ai no wase ol dem nugudpipol. Ai no stilaman, ai no broke maretlo. Ai prapa glad ai no wase dis taksman ya.
LUK 18:12 Po tu dei ebri wik, ai no kaikai po wosip God. Ai seremaut ebriting. Ai gibe wanten prom olgeda wok blo mi.”
LUK 18:13 ‘Bat da taksman bin stanap lelbet longwei. Em no bin luk go antap po eben wen em bin prea bikoz em bin sem. Em bin nadakain sore po ol dem nugudting wea em bin mekem. Em bin krai ane singaut, “Plizgar, pogibe mi. Ai nadakain nugudman.”
LUK 18:14 Ai spik yupla nau, wen dis taksman bin go aus, em bin kam rait wea God, bat dat Parasi no bin kam rait wea God. Dempla uda meke demplaselp mobig, wel God i go daune dempla. Bat uda i daune demplaselp, God go kare dempla antap.’
LUK 18:15 Wantaim, ol pipol bin teke smolpikinini blo dempla kam po Zizas bikoz dempla bin wande Zizas po tase dem pikinini ane blese dempla. Bat wen dem klostuman bin luk ol dem pikinini, dempla bin spik, ‘No. Yupla no lau po teke dem pikinini kam.’
LUK 18:16 Bat Zizas bin singaut po dem pikinini po kam klostu. Em bin spik, ‘Yupla no stap dempla prom kam po mi. Lete dempla kam bikoz God em i ruloba dempla. Dempla blo em.
LUK 18:17 Ai spik trutok po yupla, enibodi uda nogad bilib wase smolpikinini ane no gri God em ruloba em, em no blo God.’
LUK 18:18 Orait. Wan lida blo dem Zuwislotisa i bin aske Zizas, ‘Gudtisa. Wiswei ai go gede longlaip poeba?’
LUK 18:19 Zizas bin ansa em, ‘Ei! Wanem po yu kole mi gud? Nobodi gud, mata God i gud.
LUK 18:20 Yu sabe dem Mozeslo. Yu no broke maretlo, yu mas nogad at po kile man ane yu no stil tu. Yu no spik laitok baut enibodi o eniting. Yu mas ona papa ane mama blo yu.’
LUK 18:21 Bat dis lida bin spik, ‘Ai bin obei ane pole ol dem Mozeslo prom wen ai bin smolboi.’
LUK 18:22 So wen Zizas bin lisen diswan, em bin spik baik po em, ‘Wan mo ting yu mas mekem. Sele ebriting blo yu ane seremaute ol mani blo yu po ol dem poapipol, den yu kam ane pole mi. Den yu go gede plenti gudting wea eben.’
LUK 18:23 Wen dis lida bin lisen wanem Zizas i bin spik em po mekem, em bin nadakain sore bikoz em bin prapa risman.
LUK 18:24 Wen Zizas bin luk po da man em bin tok po em, ‘Wa! I prapa ad po dem rispipol po go insaid dat niuples wea God go ruloba ebriwan.
LUK 18:25 Wa! I moizi po weil po go insaid aus blo kreipis den po rispipol po go insaid dat niuples wea God i go ruloba ebriwan, anles dempla seinze laip blo dempla ane seremaut wanem ol gad.’
LUK 18:26 Dempla uda bin lisen wanem Zizas bin spik i bin aske em, ‘Ei! Wiswei? Ip i diskain ad po go eben, wel uda den gobi seib?’
LUK 18:27 Zizas bin ansa em baigen, ‘Ol demting pipol kan mekem, bat God ken mekem. God ken meke ebriting.’
LUK 18:28 Den Pita bin spik, ‘Mipla bin libe ebriting po pole yu.’
LUK 18:29 Zizas bin ansa dempla, ‘Ai spik yupla trutok. Enibodi uda bin libe aus blo em o oman blo em, ane bin libe bala blo em o papa ane mama blo em o pikinini blo em, ane meke God ruloba laip blo em,
LUK 18:30 wel, God i go gibe em plenti mo wea dis laip ane em go gede longlaip poeba wea eben.’
LUK 18:31 Nau Zizas i bin teke dem tuelb klostuman blo em go wansaid ane em bin spik po dempla, ‘Nau yumpla go go po Zarusalem. Ebriting wanem dem longtaim spesilmesizman blo God bin raitem baut mi, da Truwan blo Man go kam tru nau.
LUK 18:32 Da mesiz i diswan, dempla go gibe mi po dem lida blo Rom wea Zarusalem ane dem Rom man de go meke pan ane moke mi, daune mi ane spet wea pes blo mi.
LUK 18:33 Dempla go ploke mi wea wip ane kile mi. Bat wea namba tri dei ai go gedap gen laipwan.’
LUK 18:34 Bat dem klostuman blo Zizas no bin sabe eniting wanem em bin tokbaut. Dempla no bin kese da mining wanem em bin spik.
LUK 18:35 Nau Zizas bin kam klostu po Zeriko. Wan blain begaman bin sidaun wea said blo da rod.
LUK 18:36 Wen em bin lisen da bigmob pipol bin kamdaun wea da rod klostu po em, em bin aske dempla, ‘Ei! Wanem i apen ya?’
LUK 18:37 Dempla spik po em, ‘Diswan Zizas blo Nazaret ya pas go.’
LUK 18:38 So em bin singaut laudwan, ‘Ei, Zizas! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mi ane elpe mi!’
LUK 18:39 Ol pipol de prant wea dat bigmob bin graul em, ‘Sadap yu! Stap kuaiat!’ Bat em no bin lisen. Em bin singaut molaud, ‘Ei, Zizas! Yu Promiswan wase King Deibid. Plizgar soe sorewei po mi ane elpe mi!’
LUK 18:40 So Zizas bin stap ane em bin oda dempla po teke dat blainman kam po em. Wen em bin kam klostu po Zizas, Zizas bin aske em,
LUK 18:41 ‘Wiswei? Wanem yu wande mi po mekem?’ Da blainman bin spik, ‘BosLod, ai wande yu po meke ai blo mi kamgudgen.’
LUK 18:42 Zizas bin ansa em, ‘Yu ken luk nau. Bilib blo yu bin meke yu kam orait.’
LUK 18:43 Stretwei em ken lukgen ane em bin pole Zizas ane stat preize God. Ol dem pipol uda bin luk disting wanem i bin apen, ol bin preize God tu.
LUK 19:1 Go nau. Zizas i bin kamdaun po Zeriko po go tru po Zarusalem.
LUK 19:2 Wan man de em bin gad plenti mani. Neim blo da man, Zakias. Em i bos blo dem taksman de wea Zeriko.
LUK 19:3 Zakias bin wande luk Zizas po paindaut wiskain man em. Em prapa sot man, so em kan luk Zizas. Plenti man i bin kam po luk Zizas tu.
LUK 19:4 Orait. Em bin ran go prant, lelbet longwei prom da mob ane em bin klaimap antap wea pigtri po luk Zizas. Em sabe Zizas i go pas andanit wea dat rod.
LUK 19:5 Wen Zizas i bin kam po dat ples, em bin luk go antap po Zakias. Zizas spik po em, ‘Zakias, kuik kamdaun. Tidei ai mas stap wea aus blo yu.’
LUK 19:6 Stretwei Zakias bin kamdaun ane em bin prapa glad po teke Zizas go po aus blo em.
LUK 19:7 Wen dem pipol uda bin luk disting, ol bin stat smolsmoltok. Ol bin spik, ‘Luk kai. Dis man i go po stap wea aus blo nugudpasin man.’
LUK 19:8 Zakias bin stanap ane em bin spik po BosLod, ‘Lisen Bos! Ai go gibe ap dem ris blo mi po dem pipol wea i nogad, ane ai go kipe ap po mi. Ip ai bin robe eni man ai go gibe em baik, po taim mo.’
LUK 19:9 Zizas i spik po dempla de, ‘Dis man ya em Zuwisman tu. Em kam prom pamlelain blo Eibram. Tidei, ol pipol blo dis aus i seib
LUK 19:10 bikoz ai da Truwan blo Man, ai bin kam po lukraun ane seibe ol dem pipol uda no sabe wiswei po go.’
LUK 19:11 Dem pipol de wea aus blo Zakias bin prapa tekenotis wanem Zizas bin spik. Zizas bin de wea Zeriko, wan biliz klostu po Zarusalem ane dem pipol bin gad strongpiling, enitaim nau dempla go luk dat niuples wea God go ruloba ebriwan. Bikoz dempla bin gad dis aidia, Zizas i bin yan dis stori wea i gad mining.
LUK 19:12 Em bin yan diskain ya, ‘Wantaim de, i bin gad bigman ane em mas go prapa longwei po da siti blo Rom ane da bigking blo Rom go meke em king. Den em go kambaik po kantri blo em wea em gobi king.
LUK 19:13 Orait. Bipo em bin go, em bin singaut ten wokman blo em. Em bin tok po dempla wanwan. Em spik diskain po da pas wokman, “Ai go nau po Rom. Ai go gibe yu wan gold koin. Yu mas wok po meke plenti mani so wen ai go kambaik yu go gad plenti mani po gibe mi baigen.” Da bigman i bin tok diskain po ol dem ten wokman blo em. Den em bin tekop go.
LUK 19:14 Bat dem pipol blo em, ol bin prapa eite em ane dempla bin sane ol mesinza go biain po spik da bigking wea Rom diskain, “Mipla no wande dis man po king blo mipla.”
LUK 19:15 ‘Apta nau, em i bin kambaik prom dat ples wea dempla bin meke em king. Em bin oda ol dem wokman blo em uda bin gede gold koin po teke da mani kam po em. Em i bin wande dempla po spik em aumas mani dempla bin mekem.
LUK 19:16 Dat pas wokman i bin spik po em, “Bos, ai bin meke ten taim mo wea dat wan koin wea yu bin gibe mi.”
LUK 19:17 ‘Da king bin spik po em baigen, “Das gud. Yu bin meke gudwok po mi. Bikoz ai ken trase yu wea dat lelbet mani ai bin gibe yu, nau ai go meke yu lida blo ten taun.”
LUK 19:18 ‘Da sekanwan i bin kam. Em spik, “Bos, ai bin meke paib taim mo wea dat wan koin wea yu bin gibe mi.”
LUK 19:19 ‘Da king bin spik po em, “Ai go meke yu lida blo paib taun.”
LUK 19:20 ‘Da namba tri wokman bin kam ane spik po em, “Bos, da mani wea yu bin gibe mi, ai bin rapem wea kaliko ane ai bin aide em.
LUK 19:21 Ai bin nadakain prait prom yu bikoz yu prapa adman. Yu teke mani wea yu no bin wok po, ane yu teke kaikai wea yu no bin plantem.”
LUK 19:22 ‘Dat king bin spik po em, “Yu nugud wokman. Ai go trite yu diskain wase yu bin spikbaut mi. Yu spik ai adman ane ai teke mani wea ai no bin wok po ane ai teke kaikai wea ai no bin plantem.”
LUK 19:23 So nau da king bin spik po em, “Ei. Wasmara yu no bin pute da mani wea baingk po mekem po gro so wen ai bin kambaik da mani i bin gro mo?”
LUK 19:24 ‘Da king bin gibe oda nau po dem nadalot uda bin stanap de, “Teke dat mani prom em ane gibem po dat nada wokman uda bin meke ten taim mo mani.”
LUK 19:25 ‘Dempla bin spik baigen, “Bat Bos, em olredi gad ten taim mo plenti!”
LUK 19:26 ‘Den da king bin ansa dempla, “Ai spik yupla ya. Dempla uda gad samting ane ol yuzem gudwei, wel dempla go gede mo prom mi. Bat dempla uda yuzem nugudwei, iben ip dempla gad lelbet, ai stil go tekem prom dempla.
LUK 19:27 Ol dem enami blo mi uda no bin wande mi po king blo dempla, teke dempla kam ya ane kile dempla prant wea mi.” ’
LUK 19:28 Wen Zizas bin pinis dis tok, em bin libe dat ples ane em bin kip wagbaut go po Zarusalem.
LUK 19:29 Orait. Wen em bin kam longsaid Maunt Olibtri, klostu po demtu biliz, Betpas ane Betani, em bin sane tu klostuman go pas.
LUK 19:30 Em bin spik po demtu bipo demtu bin go, ‘Yutu go paine wan yang dongki. No man i bin sidaun wea baik blo em bipo. Yutu tekemaut rop prom dat dongki.
LUK 19:31 Ip da bos go aske yutu, “Ei! Wanem yutu mekem?” yutu spik po em diskain, “Bos, da BosLod blo mitu wande dis dongki.” ’
LUK 19:32 Demtu bin go ane demtu paine ebriting wiskain Zizas i bin spik.
LUK 19:33 So demtu bin tekemaut da rop prom da dongki po teke em go wea demtu. Bat bos blo da dongki bin singaut, ‘Ei! Wea yutu go wea da dongki? Wanem yutu mekem wea da dongki?’
LUK 19:34 Demtu bin ansa po em gobaik, ‘Da BosLod wande em.’
LUK 19:35 So em bin spik, ‘Orait.’ Den demtu bin teke da smoldongki go po Zizas. Apta nau, demtu sake ol klos blo demtu antap wea baik blo dongki den demtu bin elpe Zizas po sidaun antap.
LUK 19:36 Orait. Zizas bin raide da dongki go wea da rod ane ol pipol bin sprede ol klos blo dempla wea da rod.
LUK 19:37 Den Zizas bin kam klostu po Zarusalem, da ples wea da rod godaun klostu po Maunt Olibtri. Prapa plenti klostuman blo Zizas i bin kam. Ol bin prapa glad. Ol bin eso God ane preiz em nadakain wea laud sing. Dempla bin mekem diskain po ol dem mirikalting dempla bin luk wanem i bin apen.
LUK 19:38 Dempla bin sing dis sing: ‘Blese dis Promiswan ya, uda kam wea da neim blo da AntapGod!’ ‘God go meke pis ya nau wea yumpla! Mipla prapa kare neim blo God antap uda stap wea eben!’
LUK 19:39 Den sam dem Parasi bin graule Zizas. Dempla bin spik, ‘Ei yu de! Yu spik klostuman blo yu, dempla mas sadap!’
LUK 19:40 Zizas bin spik gobaigen po dempla, ‘Ei, ai spik yupla stret. Ip ol dem pipol go stap kuaiat den ol dem ston ya i go stat po singaut preiz.’
LUK 19:41 Wen Zizas bin kam klostu po Zarusalem, em bin luk dat taun ane em bin mata krai po da taun. Den em bin spik,
LUK 19:42 ‘Yagar, ai sore po yupla bikoz yupla no sabe wiswei yupla ken gede pis. Yupla bin dat blain po luk dat pis yupla ken gedem. Dat pis ya nau.
LUK 19:43 Zarusalem, taim go kam wen ol enami blo yupla go bilde wol raitraun wea yupla ane atak yupla prom ebriwea.
LUK 19:44 Zarusalem, dempla go kam po smase yu, meke yu lebel wea graun ane kile ol dem pipol uda stap ya wea yu. Dempla nogo libe iben tu ston antap wananada. Ebriting go smas ane plat andanit wea graun. Ol demting i go apen bikoz God bin kam po seibe yupla ane yupla no bin tekenotis.’
LUK 19:45 Nau wen Zizas bin go po da Tempol blo God, em bin stat po sesewei dem pipol uda bin sele olkainting de wea aus blo God.
LUK 19:46 Em bin spik dempla diskain, ‘God i spik wea Baibol, “Aus blo mi i ples blo wosip ane prea. Bat yupla bin meke dis aus blo God wase ples blo ol stilaman.” ’
LUK 19:47 Nau ebridei Zizas bin lane dempla wea da Tempol blo God. Ol dem edprist, dem Zuwislotisa ane sam lida blo dem pipol bin wande kile Zizas.
LUK 19:48 Bat dempla no bin sabe wiswei dempla go paine wei po kile em bikoz ebriwan bin de ol dei wea Zizas, po lisen po em. Dempla no bin wande mise eniting wanem em bin lane dempla.
LUK 20:1 Wandei nau wen Zizas i bin de wea da Tempol blo God, em bin tise dem pipol ane em bin spik da Gudniuz blo God. Ol dem edprist ane Zuwislotisa ane dem Zuwiselda bin kam po tok wea em.
LUK 20:2 Dempla bin aske Zizas, ‘Yu spik mipla wanem rait yu gad po kare lo po meke ol demting?’
LUK 20:3 Zizas bin ansa dempla, ‘Lete mi aske yupla kuestin. Yupla spik po mi nau.
LUK 20:4 Wen Zon bin baptaiz ol dem pipol, wanem rait em bin gad? I bin kam prom God o i bin kam prom man?’
LUK 20:5 Dempla bin tok po demplaselp, ‘Wiskain yumpla go ansa em baik? Ip yumpla go spik, “God i bin sane Zon”, den em go spik baigen po yumpla, “Wel ip God bin sane Zon den aukam yupla no bilibe mi?”
LUK 20:6 Bat ip yumpla go spik, “Diswan no blo God, i blo man”, ol dem bigmob pipol ya go kile yumpla wea ston. Dem pipol bin bilib Zon em i spesilmesizman blo God.’
LUK 20:7 So dempla bin ansa Zizas diskain, ‘Mipla no sabe. Mipla no sabe uda bin gibe Zon da rait po baptaiz dem pipol.’
LUK 20:8 So nau Zizas bin ansa dempla baigen, ‘Wel ai nogo spik yupla uda bin gibe mi rait po kare lo po meke demting.’
LUK 20:9 Den Zizas bin yan nada stori wea i gad mining, ‘Wan man bin plante gadan blo greipbain, ane em bin gibem po sam man po rentem. Den em bin gowei po longtaim po nada kantri.
LUK 20:10 Den da taim bin kam po broke ol dem greip po selem. Da ouna blo da gadan blo greipbain bin sane wan wokman blo em po dem pipol uda bin rente dat gadan. Em bin sane em go po gede da rentmani prom da sea blo dat greip mani. Bat dem man bin ploke dat wokman ane sane em gobaigen, nogad nating.
LUK 20:11 So em bin sane nada wokman blo em go. Bat dempla bin meke da seimting, dempla bin ploke em tu. Dempla bin trite em nugud ane sane em gobaigen, nogad nating.
LUK 20:12 So apta datwan, dat ouna blo da gadan bin sane namba tri wokman go nau, ane dempla uda rente da gadan bin meke da seimting gen. Dempla bin ploke em mobad ane sakwei em ausaid prom dat gadan.
LUK 20:13 ‘Da ouna blo da gadan bin tingk, “Wiswei ai go mekem?” Den em bin gede aidia, “Ei weitpas! Ai sabe. Ai go sane boi blo mi uda ai prapa lab. Maitbi dempla go soe rispekt po em.”
LUK 20:14 ‘Bat nau, dem man uda bin rente da gadan, wen ol bin luk da boi blo da ouna, dempla bin tok po demplaselp, “Ei, diswan da bigboi blo da ouna. Em go gede dis propati wen papa blo em go ded. Ip yumpla kile em, wel dat propati i gobi blo yumpla.”
LUK 20:15 So dempla bin sakem ausaid prom da gadan den dempla bin kile em. Zizas bin kip spik, ‘Wanem dat ouna blo da gadan go mekem po dempla?
LUK 20:16 Em go kambaigen ane kile dem man ane gibe dat gadan po ol nada pipol.’ Wen ol dem pipol bin lisen dis stori, dempla bin singaut, ‘Nono! Diswan kan apen.’
LUK 20:17 Bat Zizas bin luk stret po dempla, ‘Orait. So wanem da mining blo dis tok i bin raitem wea Baibol? “Diswan da timba wanem ol dem kapenta no bin wandem, bat nau em da meintimba po olde da rup po meke da rup strong.” ’
LUK 20:18 Zizas bin spik, ‘Ol dem pipol uda poldaun wea dat timba, bodi blo dempla i go brok. Ane ip dat timba go poldaun antap eniwan, da timba go smase dempla.’
LUK 20:19 Dem Zuwislotisa ane dem edprist ol bin stretwei wande kese Zizas bikoz dempla bin sabe Zizas bin tok gense dempla. Bat dempla bin prait prom ol dem pipol de.
LUK 20:20 Dempla bin weit ane wase Zizas prapa klostu po kese em. So dempla bin sane spai. Dem spai bin trai po blape em dat dempla ol gudpipol. Dempla bin aske em kuestin so dempla ken kese em ip em spik rongting. Ip dempla go kese em spik rongting, den dempla ken andemoba po da Rom gabana po panse em.
LUK 20:21 So dem spai bin aske Zizas diskain, ‘Tisa. Mipla sabe yu tise mipla da truwei baut wanem God i wande ol dem pipol po mekem. Yu trite ebriwan wea seim rispekt nomata uda.
LUK 20:22 Nau, yu spik mipla wiswei, ip i rait po pei taksmani po da bigking blo Rom o no?’
LUK 20:23 Bat Zizas bin sabe dempla trai po trike em. Em bin ansa dempla baigen,
LUK 20:24 ‘Soe mi wan silba koin. Uda ed ane neim i stap wea dis koin?’
LUK 20:25 Dempla bin ansa em, ‘Da bigking blo Rom.’ Den Zizas bin spik po dempla, ‘Gibe da king, wanem blo em, ane gibe God wanem blo em.’
LUK 20:26 Ol dem ansa blo Zizas bin meke dempla prapa pazol, so ol bin mata sadap. Dempla kan meke em spik ol rongting prant wea dem pipol.
LUK 20:27 Sam Zuwislotisa uda bin kole demplaselp Sadusi, ol i bin kam po Zizas. Dempla no bilib God go meke ol ded pipol kamlaipgen.
LUK 20:28 Dempla bin aske Zizas, ‘Tisa, Mozes bin raitem diskain wea lo blo em. Ip wan bala i ded ane em libe oman blo em nogad pikinini, dat nada bala blo em mas maret dat widooman blo em. Dem pikinini uda gobi bon prom dat widooman, gobi pikinini blo dat ded bala.
LUK 20:29 Wantaim i bin gad seben bala. Da paswan i bin maret ane em bin ded, nogad pikinini.
LUK 20:30 Nau da sekan bala, em bin maret da widooman blo da bigbala blo em nau. Den em bin ded tu, nogad pikinini.
LUK 20:31 Da seimting i bin apen wea da namba tri bala, den i bin go raitap po da laswan, namba seben bala. Ebridem seben bala uda bin maret da widooman ol bin mata ded, nogad pikinini.
LUK 20:32 Apta nau da widooman i bin ded tu.
LUK 20:33 Tisa, yu spik mipla. Wiswei? Wen da dei go kam wen ol dem ded pipol uda i go kamlaipgen, em gobi oman blo uda? Ebridem seben bala ol bin maret wea em.’
LUK 20:34 Zizas bin ansa dempla, ‘Pipol blo dis ert maret wananada nau.
LUK 20:35 Bat wen ebribodi go kambaigen laipwan, dempla uda go gede dat gud niulaip nogo maret.
LUK 20:36 Dempla kan ded nomo. Dempla seimkain wase einzel. Dempla gobi pikinini blo God, dem pikinini uda bin gedap laipwan prom ded.
LUK 20:37 ‘Mozes bin raitem wea Baibol wan stori wea da bus i bin ban. De, God bin spik po Mozes diskain, “Ai da LodGod, God blo Eibram, Aizak ane Zekop.”
LUK 20:38 Em da God blo ol laip pipol. Em no God blo ol dem dedwan. Ol dem pipol uda God bin kolem, dempla gad laip, longlaip poeba.’
LUK 20:39 Sam Zuwislotisa bin spik, ‘Tisa, i gud wanem yu bin spik.’
LUK 20:40 Prom dat taim nau dempla bin prait po aske Zizas mo kuestin.
LUK 20:41 So den Zizas bin aske dempla kuestin diskain ya, ‘Wanem po ol pipol i spik dat da Promiswan, da wan uda seib, em i da Boi blo King Deibid a?
LUK 20:42 Yu sabe Deibid bin spik wea da Buk blo Saam: “Da AntapGod bin spik po da BosLod blo mi, Sidaun ya wea raitansaid blo mi, da ples blo ona
LUK 20:43 antil ai go bite enami blo yu, ane meke dempla leidaun plat prant wea put blo yu.” ’
LUK 20:44 ‘Ip King Deibid bin kole da Promiswan uda God i sanem kam, BosLod, den auken da Promiswan bi boi blo em? Nono, i kan!’
LUK 20:45 Wail ebribodi i bin de lisen po Zizas, em bin spik po ol dem klostuman blo em,
LUK 20:46 ‘Lugaut prom dem Zuwislotisa. Dempla laik po were ol dem long plasklos wase prist po stail. Dempla prapa laik wen ol pipol grite dempla wea rispekt prant wea ebribodi. Dempla wande ol dem spesil sit blo ona wea zuwispreaus, ane dem sit blo ona wea pisting.
LUK 20:47 Dempla Zuwislotisa trike dem widooman po gibe aus blo dempla ane ebriting blo dem widooman. Den dem Zuwislotisa i meke long prea wea zuwispreaus po kabarap da rongting dempla i bin mekem. Dempla blape ol pipol dat dempla meke raitting. Dempla go gede mina mobig panisment den enibodi.’
LUK 21:1 Zizas bin mata wase ol dem rispipol uda bin pute mani wea koleksinboks lo da Tempol blo God.
LUK 21:2 Den em bin luk wan widooman, nogad mas mani. Da widooman bin pute tu smol kopa koin insaid dat boks.
LUK 21:3 Zizas bin spik, ‘Ai spik trutok po yupla, dis widooman uda nogad mas mani, em bin gibe moden ol dem rispipol bikoz em bin gibe ebriting em gad.
LUK 21:4 Iben dem rispipol ya bin gibe mani bikoz dempla gad prapa tumas mani wea ol i no nidem. Bat dis oman ya, em prapa poa. Em bin gibe ebri mani blo em wanem em gad ane em nogad nating lept.’
LUK 21:5 Wantaim nau sam pipol bin tokbaut da Tempol blo God. Dempla bin tokbaut ol dem plas ston dempla bin yuzem po bilde da Tempol ane ol dem plas dekoreisan dem pipol bin gibe God po meke da Tempol luk gud.
LUK 21:6 Bat Zizas em bin spik po dempla, ‘Ol demting yupla luk ya nau gobi nating. Dat taim i go kam wen dis Tempol go brok daun plat, lebel wea graun. No iben wan ston go stap antap wea nada ston.’
LUK 21:7 Sam pipol i bin aske Zizas, ‘Tisa, wanem taim demting go apen? Wiskain gudsain mipla go luk so mipla go sabe dat demting i go apen?’
LUK 21:8 Zizas bin eksplein po dempla, ‘Yupla mas lugaut, bikoz taim i go kam wen i go gad olkain dipren man uda go trai po blape yupla diskain, “Yupla luk po da Promiswan uda God i go sanem a? Wa, diswan i mi.” Ip enibodi spik yupla diskain, yupla no lisen, no pole dempla.
LUK 21:9 Yupla no prait ip yupla go lisenbaut woa ane prapa bigmob pipol i meke trabol, bikoz ebri demting mas apen pas. Bat dat taim i nogo pinis yet.’
LUK 21:10 Zizas bin kip spik po dempla, ‘Ol neisin go paite wananada ane ol kantri gobi gense wananada.
LUK 21:11 Olkain dipren ples go gad nadakain big ertseik. Plenti pipol i go ded prom anggre ane ol go gede olkain nugud sik. I go gad olkain prapa streinzting i go apen wea skai. Ebribodi gobi nadakain prait prom demting.
LUK 21:12 ‘Bat bipo demting i go apen, plenti pipol go trite yupla prapa nugudwei. Dempla go teke yupla po kot wea zuwispreaus ane pute yupla wea zeilaus. Bikoz yupla pole mi, dempla go teke yupla po kot, prant wea dem king ane dem gabana tu.
LUK 21:13 De lo kotaus yupla ken gede sans po spik dempla ebriting wanem yupla bilib baut mi.
LUK 21:14 Yupla no wori bipo dat taim wanem yupla go ansa po demting ol go spik gense yupla.
LUK 21:15 Ai go gibe yupla sabe po ansa dempla so ol dem enami kan stanap gense yupla ane prube yupla rong.
LUK 21:16 Iben papa ane mama blo yupla ane bala ane pamle ane pren blo yupla, ol go gense yupla ane meke ol nugudting po yupla. Sam yupla go ded ane dem lida go kile yupla.
LUK 21:17 Ebribodi go eite yupla bikoz yupla pole mi ane yupla blo mi.
LUK 21:18 Bat yupla no wori. Nobodi ken meke nugudting po yupla.
LUK 21:19 Ip yupla mata gad bilib wea mi, yupla go gad trulaip.’
LUK 21:20 Zizas bin kip spik, ‘Da taim wen yupla go luk ol amiman go meke kemp raitraun Zarusalem, yupla go sabe da taim i kam klostu nau wen Zarusalem i go pinis olgeda.
LUK 21:21 Yupla uda de wea Zudia, yupla mas ranwei go po dem maunten. Yupla uda stap wea Zarusalem, yupla mas stretwei ranwei prom de. Dempla uda stap ausaid prom taun, ol mas nogo insaid da taun po luk po seip ples po aid.
LUK 21:22 Diswan gobi taim blo panisment wanem God bin wone pipol blo em. Diskain em bin raitem wea Baibol.
LUK 21:23 Ol dem oman uda pamle, uda gibe susu, dat taim i gobi da nadakain nugudtaim po dempla. Ebriwei wea dat kantri pipol go sapa olkain prapa nugudtrabol prom dat panisment.
LUK 21:24 Dem amiman go kile dempla wea sod. Ol nada enami go teke dempla po prizina go po olkain dipren kantri. Ol dem enami neisin go smase Zarusalem. Dem enami go mata meke diskain de antil dat taim wen God go spik po dempla, “Nomo nau, i pinis.” ’
LUK 21:25 Zizas i bin kip spik, ‘Olkain streinzting go apen wea da san ane mun ane ol dem sta. Ol dem neisin blo da ert go prait prom big weibnoiz ane bigtaid. Ol nogo sabe wanem po mekem.
LUK 21:26 Ol dem pipol ol go prapa nadakain prait prom wanem i go apen wea dis ert. Ebriting wea da skai go prapa seik ane ol demting wea skai go kamaut prom ples blo dempla.
LUK 21:27 Wea da seimtaim, ol go luk mi, da Truwan blo Man go kam wea klaud wea paua ane sainilait, dat Truglori blo mi.
LUK 21:28 Wen demting go stat po apen, yupla mas stanap strong ane luk go antap, bikoz da taim i kam prapa klostu nau wen God go seibe yupla.’
LUK 21:29 Apta nau, Zizas bin yan dempla wan stori wea i gad mining, ‘Wen da taim yupla luk da pigtri ane ol nada tri
LUK 21:30 sake niu lip, yupla sabe i kam po kukitaim.
LUK 21:31 So wen yupla luk ol demting apen, yupla sabe da taim i kam klostu wen God go ruloba ebriwan.
LUK 21:32 Ai spik trutok po yupla, dem pipol uda i laip tidei ol gobi stil ya antil ol demting i go apen.
LUK 21:33 Eben ane ert go pinis olgeda, bat dem tok wea ai spik i neba go ded, i go stap poeba.
LUK 21:34 ‘Yupla mas lugaut. Yupla no pole laip blo dis ert, wase tumas kaikai, tumas dringk ane woribaut demting blo dis laip. Bambai wen ai go kambaigen, ai go paine yupla apwei.
LUK 21:35 Dat dei go sapraiz ebribodi ya wea dis ert. Dat lasdei i go kam kese yupla ya, wase kasnet oba yupla.
LUK 21:36 Yupla lugaut ane kip prea po God po gibe yupla strong, sole yupla ken kipgo tru ol demting wanem i go apen. So apta demting, yupla ken stanap stret, prant wea mi, da Truwan blo Man.’
LUK 21:37 Ebridei Zizas i bin tise dempla de wea da Tempol blo God ane ebrinait em bin go ausaid prom Zarusalem ane em bin de wea Maunt Olibtri.
LUK 21:38 Ebribodi i bin gedap prapa eli po go po da Tempol blo God po lisen Zizas.
LUK 22:1 Orait. Da taim i bin kam klostu po da Pestabol blo da Platbred i nogad yis. Nada neim blo da pestabol i Pasoba Pestabol.
LUK 22:2 Ol dem edprist ane ol dem Zuwislotisa bin wande kile Zizas, bat dempla bin prait prom dem pipol bikoz ol dem pipol bin prapa laik Zizas. So dempla bin trai po paine wei, sikretwei po kile Zizas.
LUK 22:3 Orait. Satana, em bin go insaid wan dem tuelb klostuman blo Zizas. Neim blo dat man, Zudas Iskara.
LUK 22:4 So Zudas em bin tekop go po luk ol dem edprist ane sam dem gad blo da Tempol blo God. Wen em bin pinis paine dempla, Zudas bin spik diskain po dempla, ‘Ai ken elpe yupla po kese Zizas.’
LUK 22:5 Dempla bin nadakain api ane ol bin gri po pei em mani.
LUK 22:6 Zudas em i gri ane prom dat taim em bin stat lukraun po wei po sele Zizas go po enami blo em. Em bin luk po sikretwei sole ol pipol nogo sabe.
LUK 22:7 Nau i bin da taim wea da Pasoba, blo da Pestabol blo da Platbred wea i nogad yis. Dat dei i bin kam po sakripais dem Pasoba smolsip, wan prom ebri pamle.
LUK 22:8 Zizas bin sane Pita ane Zon go. Em bin spik po demtu diskain, ‘Yutu go ane meke ebriting redi po yumpla po kaikai da Pasoba Pisting.’
LUK 22:9 Demtu Pita ane Zon bin aske em, ‘Wea yu wande mitu go po meke redi?’
LUK 22:10 Zizas ansa demtu, ‘Yutu go insaid po Zarusalem ane yu go luk wan man em i kare big baket blo wata. Em go mite yutu de ane yutu mas pole em. Ane da aus wea em go go,
LUK 22:11 yutu spik po da man blo dat aus diskain, “Tisa blo mipla bin spik, yu go soe mitu da ples wea mipla mas meke redi po da Pasoba Pisting.”
LUK 22:12 Em go soe yutu da big rum wea i stap antap. Em i gad teibol ane ol samting blo sidaun. Yutu meke ebriting redi de.’
LUK 22:13 Wen demtu bin go, demtu bin paindaut ebriting seimkain wase Zizas i bin spik. So demtu bin meke Pasoba kaikai redi de.
LUK 22:14 Orait. Da taim i bin kam po kaikai. Zizas ane dem misnareman blo em bin sidaun redi po da Pasoba kaikai.
LUK 22:15 Zizas bin spik dempla diskain, ‘Ai prapa wande kaikai wea yupla bipo ai go ded.
LUK 22:16 Ai go spik yupla, ai nomo go kaikai dis kaikai ya wea ert. Apta wen ebriting go pinis apen ane God em i go ruloba ebriwan, den ai go kaikai gen wea yupla.’
LUK 22:17 Orait. Zizas bin teke kap blo wain ane em bin eso God. Em spik, ‘Yupla dringk nau ane pasem goraun.
LUK 22:18 Ai nomo go dringk wain gen wea ert. Ai go dringk wain gen wen ai go kambaigen king blo ebriwan.’
LUK 22:19 Nau Zizas bin teke bred ane em bin eso God, broke da bred ane gibe dempla. Em bin spik, ‘Diswan bodi blo mi, ai gibe yupla. Yupla mas mata meke disting sole yupla go tingbaut wanem ai bin mekem po yupla.’
LUK 22:20 Seimwei, apta dempla bin pinis kaikai, em bin teke da kap blo wain ane em bin spik, ‘Ai gibe yupla dis kap po dringk. Dis kap blo wain i gobi da niu strong griment wea God ane yupla. Diswan i griment wea blad blo mi. Wen blad blo mi i go kapsaid, i gobi da sakripais po yupla.
LUK 22:21 ‘Bat lugaut nau. I gad wan man ya wea teibol. Em go sele mi.
LUK 22:22 Ai spik yupla, God bin pinis spik, ai da Truwan blo Man go ded. Bat dis man uda go gibe mi po ol enami blo mi, ai wone em, em mas lugaut. Em go gad prapa adtaim.’
LUK 22:23 Ol dem klostuman bin tok po demplaselp, ‘Uda prom yumpla go meke dis nugudting po em?’
LUK 22:24 Orait. Big rau bin stat wea dempla. Wan prom dempla bin spik, ‘Ai bos blo yupla.’ Nadawan spik, ‘Nono! Ai bos blo yupla.’
LUK 22:25 Zizas bin lisen da agiu ane em bin spik, ‘Dem edman blo dis ert uda no sabe God, bin yuze paua blo dempla rongwei. Dempla uda meke demplaselp lida blo ebriwan, dempla meke demplaselp wase pren blo ebriwan.
LUK 22:26 Bat yupla no mekem diskain. Da bigwan mas bi wase da louwan. Da edman mas bi wase da wokman.
LUK 22:27 Uda mobig? Da man uda sidaun wea teibol, o da wokman uda gibe em kaikai? Yu sabe! Da man uda sidaun wea teibol. Bat ai ya nau po serbe yupla. Ai wokman blo yupla.
LUK 22:28 Wen ai bin wea trabol, yupla bin oltaim stanap po mi.
LUK 22:29 Mai papa i bin gibe mi paua oba ebriting. Ane ai go gibe da seimting po yupla wase Papa blo mi i bin mekem.
LUK 22:30 Yupla go kaikai ane dringk wea teibol blo mi de wea eben ane yupla go sidaun wea mi ane zaze ol dem tuelb pamle blo Izrael.’
LUK 22:31 Apta nau, Zizas bin spik po Saiman. Nada neim blo em Pita. Em spik, ‘Saiman, Saiman, yu lisen po mi nau. God go lau Satana po teste yupla wase man i streine da sabi prom da nobi.
LUK 22:32 Bat ai bin prea po yu dat yu go kip luk po mi. Yu go poldaun bat wen yu go tan kambaik, yu mas elpe ol met blo yu po trase God mo.’
LUK 22:33 Bat Pita bin tok baigen po em, ‘BosLod. Ai redi po go zeilaus wea yu. Ai redi po ded wea yu tu.’
LUK 22:34 So Zizas bin ansa em diskain, ‘Ai spik yu Pita, ai go spik yu disting. Dis nait bipo da rusta go singaut, yu go spik tri taim yu no sabe uda mi.’
LUK 22:35 Orait. Zizas bin spik apta, ‘Yupla sabe dat taim wen ai bin sane yupla go? Yupla no bin kare mani o kaikai o were sandol. Wiswei? Yupla bin sot eniting?’ Dempla bin spik, ‘No, nating.’
LUK 22:36 So Zizas bin spik po dempla, ‘Bat wea distaim ya nau, ip yupla gad mani ane kaikai, tekem go wea yupla. Uda nogad sod mas sele wan kaliko blo em po baie sod.
LUK 22:37 So ai spik yupla nau, lo Baibol i spik diskain baut mi, “Plenti pipol go trite em wase man uda broke lo.” Disting mas kam tru wanem Baibol i spikbaut mi.’
LUK 22:38 Dem klostuman bin spik po em, ‘BosLod. Luk ya nau. Mipla gad tu sod ya.’ Zizas bin spik, ‘Wa, diswan nap.’
LUK 22:39 Orait. Zizas ane ol klostuman blo em bin kamaut prom Zarusalem. Em bin go wea Maunt Olibtri wea em ebritaim go.
LUK 22:40 Ane wen dempla bin kese dat ples, Zizas bin spik po dempla diskain, ‘Yupla mas prea po meke yupla strong so nating go kam po teste yupla ane meke yupla poldaun.’
LUK 22:41 Apta Zizas bin spik, em bin libe dempla ane em bin go lelbet longwei prom dempla. Em bin nildaun wea graun ane stat po prea nau.
LUK 22:42 Em bin spik po God diskain, ‘PapaGod, ip yu wandem, yu ken tekemaut dis prapa big ebi i stap wea at blo mi ane ol dat trabol wea i go kam. Bat ai kan meke ubi blo mi. Ai mas meke ubi blo yu.’
LUK 22:43 Wagar. Den wan einzel bin kamdaun prom eben, kam wea Zizas ane dat einzel bin prapa meke Zizas strong.
LUK 22:44 Ol demting bin prapa tumas trabol Zizas. Em bin stat po prea mostrong ane em bin stat po swet ane da swet bin kamaut wase blad ane poldaun po graun.
LUK 22:45 Apta wen em bin pinis prea, em bin gedap ane go po luk dem klostuman blo em. Dempla ol bin dedslip. Dempla bin taiat prom dem sore dempla gad.
LUK 22:46 Zizas bin spik po dempla, ‘Ei lugaut. Yupla no slip. Yupla gedap ane prea po meke yupla strong sole nating go kam po teste yupla ane meke yupla poldaun.’
LUK 22:47 Orait. Dat seimtaim wen Zizas bin stil tok, plenti pipol i bin kam klostu po dempla. Zudas, wan klostuman blo Zizas i bin de prant. Em lide dempla kam ane em bin wagbaut kam stret po Zizas ane kis em.
LUK 22:48 Zizas bin spik po Zudas, ‘Yu gibe mi kis, po sele mi a, mi da Truwan blo Man?’
LUK 22:49 So nau, wen ol dem klostuman uda bin de, ol bin luk wanem bin apen, dempla aske em, ‘BosLod, mipla go yuze dem sod a?’
LUK 22:50 Bat wan klostuman bin mata goed ane em bin kate olgeda raitsaid talinga blo da wokman blo da bosprist.
LUK 22:51 Zizas i bin spik, ‘Nap nau.’ Ane em bin tase talinga blo da wokman ane meke em kamgudgen.
LUK 22:52 Zizas bin sluraun ane tok po ol dem edprist, ane ol dem gad blo da Tempol blo God, ane dem elda blo dem Zuwispipol, ‘Yupla bin kam po kese uda?’ Zizas bin spik diskain, ‘Wanem yupla bin kare sod ane ol dem stik po. Yupla meke mi wase ai man uda broke lo.
LUK 22:53 Wasmara yupla no bin kese mi wea Tempol? Ebridei ai bin de. Bat ai sabe diswan i taim blo Satana, ane yupla mas meke wok blo em.’
LUK 22:54 Ol dem pipol bin kam ane kese Zizas ane dempla bin teke em go po da aus blo da bosprist. Ane Pita bin pole dempla lelbet longwei.
LUK 22:55 Dat aus i bin gad big yad de prant. Melen wea da yad sam pipol bin meke paia de. Pita bin kam tu, sidaun wea dempla.
LUK 22:56 Wan wokinggel blo da bosprist, em bin wase Pita de wea lait blo da paia. Em luk em adwan ane em i spik, ‘Dis man ya, em bin wea Zizas.’
LUK 22:57 Bat Pita i bin lai em, ‘Oman, ai no sabe em!’
LUK 22:58 No longtaim nau, wan man bin luk Pita tu ane em bin spik, ‘Ei! Ai tingk yu wan man blo Zizas.’ Pita bin spik, ‘Nono! No, mi!’
LUK 22:59 Orait. Wan aua bin pas, nada man bin tok mostrong. Em spik, ‘Tru dis man bin wea Zizas. Em blo Galali tu. Demtu tu kantriman.’
LUK 22:60 Pita ansa em baigen, ‘Ei! Ai no sabe nating wanem yu spik.’ Em no iben bin pinis tok po da man, da rusta singaut.
LUK 22:61 Da BosLod bin sluraun ane luk go stret po Pita. Ane Pita bin tingk gobaik wea da BosLod i bin spik po em, ‘Bipo da rusta go singaut, tri taim yu go spik yu no sabe uda mi.’
LUK 22:62 Pita bin gedap prom de ane go ausaid ane em bin base nadakain bigkrai.
LUK 22:63 Ol dem man uda bin gade Zizas ol bin meke pan ane paite em nadakain.
LUK 22:64 Dempla bin mekpas raig raun wea ai blo em den ol bin aske em, ‘Yu spik. Uda paite yu nau?’
LUK 22:65 Ane dempla kip tok olkain nugudtok po Zizas po daune em.
LUK 22:66 Go nau. I bin elimoning. San i bin stat po kamap ane dempla bin teke Zizas go po dem elda blo dem pipol, dem edprist ane dem Zuwislotisa. Dempla da Zuwiskaunsil. Dis Kaunsil i bin go po kuestin Zizas diskain ya,
LUK 22:67 ‘Yu spik mipla stret. Yu da Promiswan uda God i go sanem kam a?’ Zizas bin ansa dempla baigen, ‘Iben ip ai spik yupla i tru, yupla nogo bilibe mi,
LUK 22:68 ane yupla nogo ansa mi ip ai go aske yupla kuestin.’
LUK 22:69 ‘Bat ai spik yupla prom nau, mi, dis seim Truwan blo Man i go sidaun de wea raitansaid blo da AntapGod.’
LUK 22:70 Dempla ebriwan bin aske em, ‘Orait den. Spik mipla. Yu Boi blo God a?’ Zizas bin ansa dempla, ‘Wa! De yupla spik.’
LUK 22:71 Dempla bin spik gen, ‘De nau, yumpla no nid no witnis. Yumpla bin lisen wea talinga blo yumpla wanem em bin spik.’
LUK 23:1 Go nau. Dempla ebriwan uda bin de, ol bin stanap ane teke Zizas go po gabana blo Rom de wea Zarusalem. Neim blo da gabana, Pailat.
LUK 23:2 De prant wea Pailat, ol bin tokbaut Zizas ane bleime em diskain, ‘Dis man i bin lane ol pipol rongwei. Em bin spik dempla no po pei taksmani po da bigking blo Rom. Em bin spik diskain ya tu, dat em i da seimwan, da Promiswan uda God i go sanem kam wase king.’
LUK 23:3 So Pailat i bin aske em, ‘Yu king blo ol Zuwisman a?’ Zizas i bin ansa em, ‘De yu spik.’
LUK 23:4 Pailat em bin spik ol dem edprist ane ol dem pipol uda bin de, ‘Ai no paine nating rong wea dis man.’
LUK 23:5 Bat dempla bin mata puse ubi blo dempla wanem dempla wandem. Dempla i bin spik po da gabana, ‘Ol demting wanem em bin lane dem pipol, i bin meke dempla rau wea wananada. Disting i bin apen oloba Zudia. Dis man bin stat de wea Galali ane nau em bin kam lane ol pipol raitap ya po Zarusalem.’
LUK 23:6 Wen Pailat i bin lisen diswan, em bin go aske dempla, ‘Dis man prom Galali a?’
LUK 23:7 Pailat i sabe diskain, Erod Antipas i bin ya wea Zarusalem. Nau wen em bin paindaut Zizas i prom dat seim eria wea Erod i bos, em bin stretwei sane Zizas go po Erod.
LUK 23:8 Erod Antipas bin lisenbaut Zizas prom prapa longtaim ane em bin prapa wande luk em. Em bin prapa glad po luk Zizas. Em bin wande Zizas po meke mirikal po em.
LUK 23:9 Erod i bin aske Zizas prapa plenti kuestin bat Zizas no bin ansa em baik.
LUK 23:10 So dem edprist ane dem Zuwislotisa i bin kam prant wea Zizas ane bleime em ane gense em.
LUK 23:11 Erod ane ol dem amiman blo em, bin prapa spoile Zizas. Dempla bin moke em ane prapa daune em olkain. Den dempla bin pute ol prapa plasklos wase king wea em ane dempla bin sane em gobaik po Pailat.
LUK 23:12 Dis tu man, Erod ane Pailat, demtu bin enami bipo bat nau, demtu bin kam prapa tu gudpren prom dat taim nau.
LUK 23:13 Den Pailat bin go ane singaut ebribodi po kam tugeda, dem edprist, dem nada lida blo dem Zuwislo ane ol dem pipol uda bin de.
LUK 23:14 Em bin spik po dempla, ‘Yupla bin teke dis man ya kam po mi ane yupla bin spik, em bin lide ol pipol rongwei. Ai bin kuestin em ya prant wea yupla. Bat po mi, em no bin meke dem rongting wanem yupla spik em bin mekem.
LUK 23:15 Erod tu no bin paine nating rong wea em so Erod bin sane Zizas kambaigen po yumpla ya. Mitu Erod no bin paine rong wea dis man ya po kile em.
LUK 23:16 Ai go gede ol amiman blo mi po ploke em, den ai go lete em go.’
LUK 23:18 Bat ol dem plenti pipol de bin singaut, ‘Kilem, kilem. Yu lego Barabas po mipla.’
LUK 23:19 Nau, ebritaim dem Zuwisman i gad dis Pasoba Pestabol, i bin gad dis kastam blo dempla wea da gabana i tekemaut wan prizina ane lego em go pri, go po dem Zuwispipol. Barabas bin insaid zeilaus bikoz em bin meke big trabol de wea Zarusalem ane em bin kile man tu.
LUK 23:20 Bat Pailat stil bin wande lete Zizas go. So em bin go aske dempla gen po paindaut wanem ol tingk.
LUK 23:21 Bat dem pipol de bin singaut molaud, ‘Kilem, kilem. Angem wea kros.’
LUK 23:22 Namba tri taim, Pailat i bin spik po ol dem pipol, ‘Wanem nugudting dis man bin mekem a? Ai paine nating rong wea em po sane em go po kile em. Ai go gede ol amiman blo mi po ploke em ane lete em go.’
LUK 23:23 Bat dem pipol stil bin singaut, nadakain laud nau, ‘Kile Zizas, kile em.’ Da singaut blo dempla po kile em i bin win.
LUK 23:24 So Pailat bin mata plize ubi blo dempla.
LUK 23:25 Em bin lego da seim man dempla bin wandem, dat man Barabas. Em bin insaid zeilaus po meke big trabol ane po kile man. So Pailat i bin mata gibe Zizas po dem Zuwispipol po wanem ol bin wande mekem wea em.
LUK 23:26 Ol dem amiman bin teke Zizas go po neilem wea kros. Wen ol bin go, dempla bin luk Saiman, wan man prom da siti blo Sairini de wea Aprika. Em bin kam insaid po taun prom da ausaid kantri eria. Dem amiman bin kese Saiman ane pute da kros antap wea baik blo em, ane dempla bin meke em po kare da kros biain wea Zizas.
LUK 23:27 Prapa plenti pipol i bin pole Zizas. I bin gad ol oman de tu uda bin prapa nadakain bigkrai po em.
LUK 23:28 Zizas bin sluraun po dempla ane spik, ‘Yupla ya, ol oman prom Zarusalem, yupla no krai po mi. Yupla mata krai po yuplaselp ane ol pikinini blo yupla.
LUK 23:29 I gad taim go kam bambai, ol pipol i go spik, “Yagar, i prapa laki po dem oman uda nogad pikinini, demwan uda no bin pamle, ane demwan uda no bin gibe susu po beibi.”
LUK 23:30 ‘Dat taim nau pipol i go stat spik po dem maunten, “Poldaun antap wea mipla!” ane po dem il, “Aide mipla!”
LUK 23:31 Wiswei nau? Ip pipol i meke diskainting wen da tri i grin, wanem dempla go mekem wen da tri i ded? Diswan i min, ip diskainting i go apen po da man uda no bin meke nating rong, wanem i go apen po dem man uda oltaim meke rongting?’
LUK 23:32 Go nau. Dem amiman bin teke Zizas go ane tu nugudman uda bin broke lo, po kile dempla.
LUK 23:33 Ol dem pipol bin kam po Skal Il nau ane neile Zizas antap wea kros. Dat nada tu man de, ol bin neile wan wea leptsaid ane nadawan wea raitsaid blo Zizas.
LUK 23:34 Zizas bin spik diskain po PapaGod blo em, ‘Mata pogibe dempla. Dempla no prapa sabe wanem ol bin mekem.’ Dat seimtaim nau ebridem amiman bin plei dais po dem klos blo Zizas.
LUK 23:35 Ol dem pipol bin stanap de ane ol bin luk. Dem Edman blo dem Zuwisman bin prapa daune Zizas. Dempla bin spik, ‘Em bin seibe ol nada pipol. Ip em da seim Promiswan uda God i bin promis po kam, trai luk ip em ken seibe emselp.’
LUK 23:36 Dem amiman i bin meke pan baut Zizas tu. Ol kam ane gibe em wain nogad gud tes.
LUK 23:37 Dempla bin spik po em, ‘Yu king blo ol Zuwisman a? Orait, seibe yuselp.’
LUK 23:38 Antap lo da kros, ol bin raite dis wod ya wea notisbod:
LUK 23:39 Wan dem nugudman de longsaid wea Zizas bin prapa daune Zizas. Em sake nugudtok po Zizas diskain, ‘Ei yu! Yu da Promiswan a? Seibe yuselp ane seibe mitu tu.’
LUK 23:40 Dat nada nugudman bin sadap em. Em spik, ‘Man, yu no prait prom God a? Ol bin zaze yumpla seimwei.
LUK 23:41 Ya nau, diswan bin polt blo yumi. Yu sabe. Dis man ya, em gudman.’
LUK 23:42 Da seim man nau bin sluraun ane spik po Zizas, ‘Zizas, no piged mi bambai wen yu go kam king de wea dat ples wea yu go ruloba ebribodi.’
LUK 23:43 Zizas bin spik po em, ‘Ai meke promis ya nau wea yu, dis dei, yu gobi wea mi wea dat gudples de antap.’
LUK 23:44 I bin kam klostu po melendei ane i bin kam dak, prapa kuik ebriwea. I bin tri aklok bipo da san i bin gad lait gen.
LUK 23:45 Da bigblain wea i bin aing insaid wea Tempol blo God i bin brok raitdaun melen.
LUK 23:46 Zizas bin singaut wea prapa laud bois, ‘PapaGod, dis spirit blo mi, ai go nau libem wea an blo yu.’ Wen em bin pinis spik da tok, em no bin ole win gen.
LUK 23:47 Da sekan amiopisa blo Rom i bin luk wanem bin apen. Em mata preize God ane em spik, ‘Wa, dis man ya no bin meke natingrong.’
LUK 23:48 Apta ol dem pipol bin luk ol demting wanem bin apen, dempla bin go aus gen ane ol bin prapa nadakain sore.
LUK 23:49 Ol dempla uda bin prapa sabe Zizas, ane ol dem oman uda bin pole em prom Galali, dempla bin stanap lelbet longwei, luk ebriting wanem i bin apen wea Zizas.
LUK 23:50 Orait. Dat taim i bin gad wan man, neim blo em Zosep. Em bin kam prom Aramatia, wan smol taun de wea Zudia. Em bin prapa rait ane stretman prant wea God ane em bin weit po da taim wen God go ruloba ebriwan. Em bin memba blo da Zuwiskaunsil bat em no bin gri wanem dempla bin mekem po Zizas.
LUK 23:52 So Zosep bin go luk Pailat ane em bin aske Pailat, ‘Plizgar, yu ken gibe mi da bodi blo Zizas?’ Pailat bin spik, ‘Yu ken tekem.’
LUK 23:53 So Zosep bin go ane em bin teke da bodi kamdaun prom da kros ane em bin rapem wea prapa long gudkaliko. Em bin kare da bodi blo Zizas go de wea ol man bin meke greib insaid keib de wea wan il. Zosep bin pute da bodi blo Zizas de wea wan niu keib wea nobodi bin yuzem.
LUK 23:54 I bin Praidei aptanun, da dei po meke ebriting redi, wen da taim i bin kam klostu nau po da Zuwis Sabatdei go stat.
LUK 23:55 Go nau. Ol dem oman prom Galali uda bin pole Zizas bin de dat seimtaim. Wen Zosep i bin wagbaut go po da greib dem oman bin pole em go biain. Dem oman bin luk wea da greib i stap ane dempla bin luk wea Zosep bin pute da bodi blo Zizas.
LUK 23:56 Apta wen dem oman bin pinis luk, dempla bin go aus ane dempla bin meke sentoil po rabem wea bodi blo Zizas. Wen dempla bin pinis meke ebriting redi, da Zuwis Sabatdei i bin stat. Dem Mozeslo i spik, ‘Wea Sabatdei pipol no lau po meke wok.’ So dempla bin spel.
LUK 24:1 Orait. I bin prapa eli wea Sandei moning, bipo da san i bin kamantap. Ol dem oman bin go po da keib wea i gad da greib blo Zizas. Dempla bin kare ol dem nais sentoil ol bin mekem.
LUK 24:2 Wen dempla bin kam klostu po da greib nau, dempla bin paine da ston bin pinis rol go wansaid, da doa bin open.
LUK 24:3 So dempla bin go insaid da keib bat dempla no bin paine da bodi blo da BosLod Zizas de.
LUK 24:4 Dempla bin pazol nau, ‘Ei, wea da bodi bin go?’ Seimtaim dempla bin nadakain wori, prapa prait. Ol luk tu man were sainiklos. Demtu stanap de longsaid wea dempla.
LUK 24:5 Dem oman bin prait ane dempla bin baudaun pesdaun wea graun. Da tu man bin spik, ‘Ei! Wanem yupla luk po laip man wea ol ded man i stap?
LUK 24:6 Em no stap ya, em bin gedap, em i laipgen. Yupla tingbaut wanem em bin spik po yupla de wea Galali.
LUK 24:7 Zizas bin spik yupla, em da Truwan blo Man mas gibe emselp po ol dem nugudman ane dempla go neile em wea kros. Namba tri dei em go gedap laipwan gen.’
LUK 24:8 Apta dem oman bin lisen da tok blo demtu man, dempla i bin stretwei tingbaut wanem Zizas bin lane dempla.
LUK 24:9 So dem oman ya bin stanap ane ariap gobaigen po dem leben klostuman ane ol dem nada pipol de. Neim blo sam dem oman, Meri Magdala, Zoana, Meri mama blo Zemes. Dempla ane ol dem nada oman bin yan wanem i bin apen.
LUK 24:11 Bat ol dem klostuman no bin bilib. Ol no bin bilib ane dempla bin tingk ol dem oman meke rabistok.
LUK 24:12 Bat eniwei, Pita bin gedap ane em bin ran go po luk da greib. Em bin bendaun luk go insaid ane em mata luk ol da greibklos leidaun de wansaid, i nogad no bodi de. Pita bin stretwei gobaik aus ane em bin pazol ane tingbaut wanem i bin apen de.
LUK 24:13 Wea dat seimdei, tu man uda bin pole Zizas, demtu bin wagbaut go po Imeias. Imeias i wan smol biliz leben kilamita prom Zarusalem, baut tu aua wagbaut prom Zarusalem
LUK 24:14 Demtu bin tok po wananada wanem i bin apen lo dat dei.
LUK 24:15 Seimtaim demtu bin tok po demtuselp, Zizas bin kam zoine demtu, wagbaut wea demtu.
LUK 24:16 Demtu bin luk em bat demtu kan megaraut em.
LUK 24:17 Zizas bin spik po demtu, ‘Wanem yutu yan?’ Demtu stanap prapa kuaiat, gad nadakain sore pes.
LUK 24:18 Wan man, Kliopas bin ansa em, ‘Ei! Mata yu no bin lisen wanem i bin apen wea dem lasdei de wea Zarusalem a?’
LUK 24:19 Zizas bin aske demtu, ‘Wanem ting?’ Demtu bin ansa em, ‘Ol demting wanem bin apen ya wea Zizas blo Nazaret. Dis man i bin spesilmesizman blo God ane ol dem pipol bin spik em gad prapa bigpaua wanem em bin spik ane wanem em bin mekem.
LUK 24:20 Ol dem edprist ane ol lida blo Zuwislo bin teke Zizas go po dem lida blo Rom ane em bin pase wod po kile em. So dempla bin teke Zizas go ane neile em wea kros.
LUK 24:21 Mipla bin prapa wande Zizas po bi Promiswan uda God i go sanem kam po meke dis kantri blo Izrael pri. Bat tidei, i namba tri dei, wen disting i bin apen.
LUK 24:22 ‘Sam dem oman blo mipla bin meke mipla atzamp wen dempla bin go elimoning, go po dat greib
LUK 24:23 ane dempla no bin paine da bodi blo Zizas de. Dem oman bin ariap kambaigen ane bin spik mipla, dempla bin luk tu einzel. Da tu einzel bin spik po dem oman, “Zizas bin gedap prom greib, em nomo ded, em i laip.”
LUK 24:24 Sam man blo mipla bin go luk da greib ane bin paine da greib wase dem oman i bin spik. Bat ol no bin luk Zizas.’
LUK 24:25 Nau Zizas i bin spik po dem tu man, ‘Ei, yupla ebribodi prapa slo po kesem! Wiswei? Yupla no wande bilib wanem ol dem spesilmesizman blo God bin spik wea da Baibol a?
LUK 24:26 Yupla sabe da Baibol i spik, da Promiswan uda God i go sanem, mas sapa ol demting bipo em gobaik po dat truglori blo em. Diswan i min, em kam king wea eben.’
LUK 24:27 Den Zizas bin eksplein po demtu wanem da Baibol i spikbaut emselp. Em bin yan demtu ebriting wanem Mozes ane ol dem spesilmesizman blo God i bin spikbaut da Promiswan.
LUK 24:28 Apta nau wen dempla bin kam klostu po da smol biliz Imeias, demtu tekenotis Zizas go kipgo.
LUK 24:29 Demtu spik po Zizas, ‘Nono, yu kan go. Mobeta yu stap ya bikoz i stat po dak.’ Zizas bin spik, ‘Orait, ai go stap ya wea yutu.’
LUK 24:30 Apta nau i bin taim po kaikai ane dempla bin sidaun wea teibol. Zizas i bin teke da bred ane em bin eso God po da bred. Em bin broke da bred ane gibe demtu po kaikai.
LUK 24:31 Demtu bin atzamp. Wen demtu bin luk wanem em bin mekem, stretwei demtu bin kesem. Demtu bin singaut, ‘Ei lugaut, diswan Zizas.’ Ane stretwei demtu no bin luk em gen.
LUK 24:32 Demtu tok po demtuselp, ‘Ei! Wen Zizas bin eksplein da Baibol wen miplatri i bin wagbaut wea da rod, i bin wase paia i ban insaid wea at blo yumi.’
LUK 24:33 Stretwei demtu bin gedap, ariap gobaigen po Zarusalem. Wen demtu bin kamaut de, demtu bin paine ol leben klostuman blo Zizas tugeda de wea ol dem nada pipol.
LUK 24:34 Dem nada pipol de bin spik po demtu, ‘Wa wa! Diswan i tru. Da BosLod bin gedap laipgen ane Pita bin luk em.’
LUK 24:35 Apta nau, da tu man uda bin kam prom Imeias bin yan wanem bin apen wea da rod ane wiswei demtu bin sabe i bin da BosLod wen em bin broke da bred.
LUK 24:36 Wail demtu kip tok, stretwei Zizas bin stanap de melen wea dempla ane em bin spik diskain, ‘Pis, God bles yupla.’
LUK 24:37 Dempla i bin prapa prait ane ol bin atzamp. Dempla bin tingk em gos.
LUK 24:38 Zizas i bin spik po dempla, ‘Wanem yupla apset po? Wanem yupla wori po? Yupla tingk tuwei, yupla main go diswei ane yupla at go nadawei.
LUK 24:39 Luk da neilmak wea an blo mi ane put blo mi. Luk, diswan mi. Tase mi ane yu go sabe ai no gos. Ai gad bodi, ai gad mit ane bon. Yupla luk.’
LUK 24:40 Wen Zizas bin spik diskain em bin soe dempla neilmak wea an ane put blo em.
LUK 24:41 Dempla bin nadakain glad, bat dempla stil kan bilib bikoz i ad po dempla po bilib dat i tru dat em laipgen. So Zizas bin aske dempla, ‘Yupla gad eni kaikai ya? Gibe mi.’
LUK 24:42 Dempla bin gibe em pis, kukwan.
LUK 24:43 Em bin teke da pis ane em bin kaikai. Ol bin mata wase em.
LUK 24:44 Em bin spik dempla diskain, ‘Da seimtaim wen ai bin ya wea yupla, ai bin spik yupla dem seimting. Ebriting wea i bin raitem wea Baibol baut mi i mas kam tru: ol demting wea dem Mozeslo ane ol buk blo dem spesilmesizman blo God ane ol dem sing blo Deibid.’
LUK 24:45 Zizas bin gibe dempla gudsens po sabe wanem da Baibol i spik.
LUK 24:46 Ane em bin spik po dempla, ‘I bin spik wea Baibol, da Promiswan mas go ded ane namba tri dei em mas gedap laipwan.
LUK 24:47 Nau ai gibe yupla da rait po kare lo po teke dis mesiz, stat prom Zarusalem go po ol dem neisin. Spik wea neim blo mi diskain, ebriwan mas sluraun prom ol nugudwei blo dempla ane God go pogibe dempla. Wanem ai spik yupla, yupla sabe ol demting i tru. So yupla mas go spik po ebriwan wanem ai bin spik po yupla ane yupla mas spikbaut ebriting wanem yupla bin luk.
LUK 24:49 ‘Orait. Bipo yupla go, yupla mas stap ya wea Zarusalem ane weit ya. Ai go sane da OliSpirit wanem PapaGod blo mi wea eben bin promis yupla. Da OliSpirit go gibe yupla paua prom eben kamdaun.’
LUK 24:50 Orait. Nau em bin teke dempla go po Betani. De nau, em bin liptemap tu an blo em ane em bin blese dempla.
LUK 24:51 Wail em bin stil blese dempla, em bin stat po gowei prom dempla. Dempla bin luze Zizas olgeda nau. Zizas bin go po eben.
LUK 24:52 Dempla bin broke ni ane wosip em, ane dempla bin nadakain api. Den dempla bin gobaigen po Zarusalem.
LUK 24:53 Orait. Apta dat taim, ebridei ol dei, dempla bin go po da Tempol blo God ane dempla bin eso ane preize God de. Pinis nau.
JOH 1:1 Longtaim bipotaim, bipo God i bin meke da wold i bin gad da Mesiz. Da Mesiz i bin Zizas. Da Mesiz i bin mata stap klostu wea God ane dat Mesiz i bin God.
JOH 1:2 Da Mesiz i bin de wantaim tugeda wea God de pas.
JOH 1:3 God i bin meke ebriting tru da Mesiz. Ip i no bin gad da Mesiz, den God i no bin meke eni demting wea em i bin mekem.
JOH 1:4 Prom da Mesiz nau, i gibe laip ane dat laip nau i lait blo ebri pipol blo wold.
JOH 1:5 Dat lait nau i mata laitap midel wea dak bikoz em i gad mo paua. Ane dat dak paua i nogad no paua po aute dat lait.
JOH 1:6 Wa, i bin gad wan man blo God uda em bin sanem kam, ane dat man i bin Zon Baptaizman.
JOH 1:7 God i bin sane Zon kam po stanap po spik trutok baut dat lait, solong ebri pipol blo da wold mait go bilib wea dem trutok wanem em i spik.
JOH 1:8 Wa, Zon i no bin dat lait. God i bin sanem kam po spik trutok baut da lait.
JOH 1:9 Dat man, uda i dat trulait wea i go kam bambai po dis wold, i go laitap laip blo ebriwan wea lait.
JOH 1:10 Dat man wea i bin gad da trulait, i bin ya wea dis wold ane God i bin meke ebriting blo dis wold prom laip blo dat man. Bat ebri pipol ya prapa no bin sabe uda em.
JOH 1:11 Em i bin kam po ebri pipol blo em, ane em gad seimkain blad wase dempla. Bat ebridem pipol blo em, i no bin wande em.
JOH 1:12 Bat po ebridem pipol uda i bin teke em insaid lo at ane i mata bilib wea neim blo em, wa, em i go gibe dempla da rait po kam ol pikinini blo God.
JOH 1:13 Wa prapa, God i bone dempla gen gibe dempla niulaip. Diskain bon i no kam prom wanem man ane oman i mekem tugeda, bat dis niuliap i kam prom wanem God i mekem.
JOH 1:14 Wa, da Mesiz i bin kam man ane stap ya midel wea yumpla lo wold. Ane mipla i bin luk lo ai wiswei da truglori, da sainilait blo da boi blo God. Ane da spesilpeiba ane da truwei blo dat mata wan boi blo PapaGod i bin wantaim stap wea yumpla.
JOH 1:15 Zon Baptaizman i bin prapa stanap ane spik trutok baut em po dem pipol. Em bin tok prapa laudwan diskain ya, ‘Diswan, i em nau wea ai bin tokbaut, “Sambodi uda i go kam, i mo bigman wea mi. Em bin ya bipotaim bipo da wold, longtaim bipo ai bin bon.” ’
JOH 1:16 Wa, prom dem obamak gudpasin blesing ane lab wea i kam prom da Boi blo God, em bin gibe yumpla ebriwan spesilpeiba apta spesilpeiba.
JOH 1:17 Dem lo blo God i bin gibem po Mozes po yumpla. Bat spesilpeiba blo God ane trutok baut God i bin kam tru laip blo Zizas Kraist.
JOH 1:18 Nobodi i bin luk God lo ai. Bat mata da wan boi blo em, uda i sidaun klostu lo em. Em nau i soe yumpla uda i God.
JOH 1:19 Wa, diswan i da trutok wea Zon i bin spik wen dem Zuwislida i bin sane prist ane ol dem Libai kam prom Zarusalem. Dem Libai i ol serba wea da Tempol. Dempla i bin kuestin Zon diskain ya, ‘Wiskain man yu?’
JOH 1:20 Zon i bin spik stret po dempla, ‘Ai no da Promiswan uda God i go sanem.’
JOH 1:21 Dempla i bin kuestin em gen diskain, ‘Yu no Ilaiza a?’ Zon i bin ansa, ‘Nono! Ai no Ilaiza.’ Dempla bin askem gen, ‘Yu dat spesilmesizman blo God uda i go kam a?’ Zon i bin ansa dempla gen, ‘No.’
JOH 1:22 Dempla bin askem em gen, ‘Wiskain man yu? Spik trutok solong mipla i go teke ansa go po demwan uda i bin sane mipla kam. Spik mipla, uda yu?’
JOH 1:23 Zon i bin ansa dempla baigen lo da mesiz wea Aizaia da spesilmesizman blo God i bin spik: ‘Ai da man uda ala lo ples wea i nogad man, “Meke da wei redi po da AntapGod.” ’
JOH 1:24 Dem lot uda dem Parasi i bin sanem kam,
JOH 1:25 i bin kuestin Zon diskain, ‘Ip yu no da Promiswan uda God i go sanem, o Ilaiza, o dat spesilmesizman blo God uda i go kam, uda i bin gibe yu rait po baptaiz?’
JOH 1:26 Zon i bin ansa dempla diskain, ‘Ai baptaiz ol pipol wea wata bat i gad sambodi ya midel wea yupla, wea yupla i prapa no sabe uda em.
JOH 1:27 Em da man uda i wagbaut kam biain wea da seim rod wea ai bin wagbaut pas. Ai no gudnap po tekemaut sandol prom leg blo em.’
JOH 1:28 Disting ya i bin apen wea biliz blo Betani lo da nadasaid blo Zodan riba wea Zon Baptaizman i bin baptaiz ol pipol.
JOH 1:29 Da dei apta diswan, Zon i bin luk Zizas i bin wagbaut kam po em. Zon i bin spik, ‘Ei, luk uda ya kam. Da Smolsip blo God uda i tekemaut ol sin prom ebri pipol.
JOH 1:30 Diswan i em nau wea ai bin tokbaut, “Sambodi uda i go kam i mo bigman wea mi. Em bin ya bipotaim bipo da wold, longtaim bipo ai bin bon.”
JOH 1:31 Wa, ai spik prapa truwan ya, ai no bin sabe ip em da Promiswan uda God i go sanem kam. Ai bin baptaiz ol pipol wea wata solong po meke dem pipol blo Izrael po prapa luk lo ai uda em.’
JOH 1:32 Zon i bin spik diskain ya, ‘Ai bin luk wea ai blo mi, wen da Spirit blo God i bin plai kamdaun prom de antap wase dab ane sidaun antap lo em.
JOH 1:33 Wa, i prapa truwan. Ai no bin sabe uda em. God uda bin sane mi kam po baptaiz ol pipol wea wata i bin spik diskain po mi, “Wen yu go luk da OliSpirit i go kamdaun ane sidaun antap lo wan man, yu go sabe nau dat em da wan uda i go baptaiz yupla ol pipol wea da OliSpirit.”
JOH 1:34 Ai bin luk prapa truwan wea ai blo mi, ane ai prapa spik trutok ya, em i da Boi blo God.’
JOH 1:35 Da dei apta diswan, Zon i bin stanap wea tu klostuman blo em.
JOH 1:36 Wen Zon i bin luk Zizas i bin wagbaut kam klostu po dempla, Zon i bin spik, ‘Ei luk de, da Smolsip blo God.’
JOH 1:37 Wen demtu klostuman blo Zon i bin lisen wanem Zon bin spik, wa demtu bin wantaim go ane pole Zizas.
JOH 1:38 Wen Zizas i bin luk go biain ane luk demtu pole em, Zizas i aske demtu, ‘Wanem yutu wandem?’ Demtu ansa, ‘Raboni (dis wod i min ‘Tisa’). Wea yu stap?’
JOH 1:39 Zizas i ansa demtu, ‘Kam ane luk po yutuselp.’ So demtu i bin go ane luk wea em i stap. Ane demtu i bin mata stap de wea em ol aptanun. Diswan i bin baut po aklok aptanun taim.
JOH 1:40 Wan prom demtu klostuman blo Zon uda i bin lisen wanem Zon i bin tokbaut Zizas, em bin go ane pole Zizas. Neim blo em i bin Andru. Em bin gad nada bala, neim blo em i bin Saiman Pita.
JOH 1:41 Pas ting Andru i bin mekem, em bin go lukraun po bala blo em, Saiman Pita ane em bin spik po em diskain, ‘Ei, mipla i bin paine da Masaia, da Promiswan uda God i go sanem.’ (Dis wod wea Griklangus i min ‘Kraist’).
JOH 1:42 Wa, Andru i bin teke Saiman kam de po Zizas. Wen Saiman i bin kam klostu, Zizas i bin wase em ane bin spik diskain po em, ‘Yu neim Saiman. Yu boi blo Zon. Wa, nau neim blo yu i Sepas.’ (Dis wod wea Griklangus i min ‘Pita’ ane i min ‘ston’ tu).
JOH 1:43 Da dei apta diswan, Zizas i bin meke main blo em po go po da eria blo Galali. So em bin go ane paine Pilip ane spik po em diskain, ‘Yu kam klostuman blo mi.’
JOH 1:44 Pilip i kam prom seimples neim Betsaida, wase Andru ane Pita.
JOH 1:45 Pilip i bin tekop go ane paine Natanial ane spik po em diskain, ‘Ei, mipla i bin paine em, da wan wea Mozes ane dem prapa longtaim spesilmesizman blo God i bin raitem baut. I em orait, Zizas. Em i da boi blo Zosep ane em i kam prom ples neim Nazaret.’
JOH 1:46 Natanial i bin spik diskain po Pilip, ‘Kole, wanem gudting i ken kamaut prom Nazaret?’ Pilip i bin spik po em, ‘Yu kam ane luk po yuselp.’
JOH 1:47 Wen Zizas i bin luk Natanial wagbaut kam klostu po em, Zizas i bin spik diskain, ‘Ei luk, diswan prapa man blo Izrael ya kam, uda i prapa no sabe tok eni laitok.’
JOH 1:48 Natanial i bin aske Zizas diskain, ‘Wiskain yu sabe wiskain man mi?’ Zizas i bin ansa em, ‘Bipo Pilip i bin spik yu po kam, ai bin pinis luk yu stanap de andanit lo wan pigtri.’
JOH 1:49 Natanial i bin ansabaik po Zizas diskain ya, ‘Tisa. Yu da Boi blo God. Yu king blo dem pipol blo Izrael.’
JOH 1:50 Zizas i bin ansabaik diskain, ‘Wen ai bin spik yu ai bin luk yu de andanit lo pigtri, yu bin mata bilib mi a? Wa. Yu go luk mi meke ol mobig samting prom demting ya wea yu bin luk i bin apen.’
JOH 1:51 Zizas i bin spik gen, ‘Ai spik trutok po yupla, yupla go luk lo ai bambai, dat ples de antap i go open ane ol einzel blo God i go lego kamdaun ane go antap gen po eben lo mi, da Truwan blo Man.’
JOH 2:1 Tu dei apta, i bin gad wan maret de lo da biliz blo Kana wea Galali. Mama blo Zizas i bin de tu lo da maret.
JOH 2:2 Zizas ane ol klostuman blo em i bin inbait po go de tu.
JOH 2:3 Wen da wain de wea da kaikai i bin pinis, mama blo Zizas i bin spik diskain po Zizas, ‘Kole! Wiswei nau? Dempla nomo gad wain ya nau po dringk.’
JOH 2:4 Zizas i bin ansa mama blo em, ‘Mama, dis rong i no rong blo yumi. Distaim ya nau, i no rait po mi po meke samting po apen.’
JOH 2:5 Bat mama blo Zizas i bin spik demkain po dem sebant wea da maret, ‘Yupla mata mekem wanem Zizas i spik.’
JOH 2:6 Wea dat ples de, i bin gad siks big wata dram mekem prom ston, wea ol dem Zuwispipol i yuzem po wase demplaselp po kam klin prant wea God po wiskain dem lo blo dempla i spik. Dem dram i kare baut andred lita wata.
JOH 2:7 Zizas i bin spik po dem sebant diskain, ‘Yupla kapsaid wata insaid lo dem dram, mekem pul.’ So dempla i bin prapa pilemap, mekem kam nadakain pul.
JOH 2:8 Zizas i bin spik demkain po dempla, ‘Nau yupla teke sam wata ane go gibem po da man uda rane da pisting.’ So dempla i bin mekem wanem Zizas i bin spik.
JOH 2:9 Wen da man i bin tese da wata, i bin seinz kam po wain. Em prapa no bin sabe wea dis wain i bin kam prom. Bat demwan uda i bin teke da wata kam, dempla i bin prapa sabe wea i bin kam prom. Da man i bin singaut dat maret man
JOH 2:10 ane spik po em diskain, ‘Mai pren. Wea ol maret pisting, ol pipol i gede gudtes wain po dringk pas, den apta i gibe dempla dem nugud tes wain bikoz dempla i drongk. Bat yu bin kipe prapa gudtes wain po ya nau.’
JOH 2:11 Zizas i bin meke dis pas mirikalsain po apen wea da biliz blo Kana wea Galali. Ane de nau wea Zizas i bin soem kliawan da paua blo em. Ane dem klostuman blo em i bin mata bilib wea em.
JOH 2:12 Den apta dat maret Zizas i bin godaun po Kapaniam lo mama blo em, ol bala ane ol klostuman blo em. Dempla i bin stap de po sottaim.
JOH 2:13 Dem Zuwispipol i gad Pasoba Pestabol blo Platbred i nogad yis. Dat Pestabol taim i bin kam klostu nau ane Zizas i bin go antap po Zarusalem.
JOH 2:14 De wea da yad blo da Tempol blo God, Zizas i bin paine ol pipol sele ol buluk, ol sip ane ol dab, po yuzem po meke sakripais po God. Seimtaim de, i bin gad dem pipol uda gad seinz po seinze mani. Dempla i bin sidaun de wea teibol blo dempla.
JOH 2:15 Wen Zizas i bin luk, em bin teke ol rop, zoinem mekem kam wase wip. Den em i bin yuze da wip po seswei ebridem pipol ane ol sip ane buluk go ausaid prom yad blo da Tempol, ane sakwei dem mani ebriwei blo dem pipol uda i seinze ol mani. Em bin tanoba dem teibol tu wea ol i bin sidaun.
JOH 2:16 Den Zizas i spik po demwan uda i sele ol dab, ‘Tekemaut dem samting go ausaid prom ya. Yupla mas stap meke aus blo PapaGod blo mi wase maketples.’
JOH 2:17 Dem klostuman blo Zizas i bin mata tingbaut po dem wod blo God wea Baibol i spik, ‘Dat piling insaid wea mi po dis aus blo God i prapa nadakain strong.’
JOH 2:18 Dem Zuwislida de i bin rapwei aske Zizas demkain, ‘Wanem samting yu go mekem apen po prubem yu gad rait po kare lo po meke ol demting ya?’
JOH 2:19 Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Wanem ai go mekem i diswan ya. Ip yupla broke dis Tempol ya rait daun plat, lo namba tri dei ai go mekem stanap gudwan gen.’
JOH 2:20 Dempla i ansa Zizas diskain, ‘Wanem a? Dis Tempol blo God i bin tekem poti siks iya po mekem stanap ane yu prapa tingk yu go stanapem gen lo tri deitaim a?’
JOH 2:21 Bat da mining baut da Tempol wea Zizas i bin tokbaut i bin bodi blo em.
JOH 2:22 Apta nau. Wen Zizas i bin kamlaipgen prom ded, dem klostuman blo em i bin mata tingbaut tok blo em wea em i bin spik dat em i go kamlaipgen prom ded, ane dempla i bin mata bilib wea Baibol ane da mesiz wea Zizas i bin spik.
JOH 2:23 Wen Zizas i bin de wea Zarusalem wea da Pasoba Pestabol blo dem Zuwispipol, tumas pipol i bin bilib em da Promiswan uda God i go sanem, bikoz dempla i bin luk dem mirikalsain wea em i bin mekem apen de.
JOH 2:24 Bat Zizas i prapa no bin trase dem pipol bikoz em i bin prapa sabe wiswei ebri pipol blo dis wold i tingk ane meke ol samting.
JOH 2:25 Wa, Zizas i no bin nide nobodi po spik em wiskain ol pipol bikoz em sabe ebribodi blo dis wold i blo sin.
JOH 3:1 I bin gad wan Parasi, neim blo em i bin Nikadimas. Em i bin wan dem lida blo dem Zuwispipol.
JOH 3:2 Wan nait Nikadimas i bin kam de po bizit Zizas. Em bin spik diskain po em, ‘Tisa. Mipla sabe yu wan tisa wea God i bin sanem. Ane nobodi i ken meke dem mirikalsain wiskain yu mekem. Demting mata ken apen wen God i stap wea laip blo yu.’
JOH 3:3 Zizas i bin ansa em, ‘Ai spik trutok po yu, nobodi i ken stap lo dat ples wea God i go ruloba ebribodi, mata demwan uda i go bon gen gad niulaip.’
JOH 3:4 Nikadimas i bin ansa Zizas diskain, ‘Wiskain nau enibodi i go bon sekan taim apta em i bigman? Wiskain eni bigman go insaid beli blo mama blo em ane bon gen? Nono, i kan!’
JOH 3:5 Zizas i bin ansa Nikadimas, ‘Ai spik trutok po yu. Nobodi i ken go ane stap wea dat ples wea God i ruloba ebribodi. Em ken mata go de wen em i bon prom wata ane prom da OliSpirit blo God.
JOH 3:6 Pipol mata ken bone pipol, bat OliSpirit blo God i ken gibe niulaip prom eben.
JOH 3:7 Yu mas prapa sabe diswan ya wea ai spik, “Yupla mas bon gen gad niulaip.”
JOH 3:8 Da win i blo wiskain em i wandem ane yu lisen wiskain noiz em i mekem. Wa truwan, yu no sabe wanem ples em i kamaut prom o wanem ples em i go. Wa, da Olispirit i seimkain wase da win, nobodi i sabe wiskain dem pipol i bon prom da OliSpirit blo God.’
JOH 3:9 Nikadimas i bin ansa Zizas demkain ya, ‘Sa i kan! Wiskain demting ya yu tokbaut i go apen?’
JOH 3:10 Zizas ansa Nikadimas gen, ‘Yu prapa sabe ol tumas samting. Yu iben tisa blo dem pipol blo Izrael. Bat stil yu no sabe demting ya wea ai tokbaut a?
JOH 3:11 Ai spik trutok po yu. Mipla tokbaut ol samting wanem mipla i prapa sabe. Ane mipla i prapa stanap spik trutok wanem mipla i bin luk lo ai. Bat stil yupla no bilib mipla.
JOH 3:12 Ai bin tokbaut dem samting wea i bin apen ya lo dis wold po yupla, bat yupla no bin bilib. Den wiskain nau ai go tokbaut ol samting de antap blo eben po yupla, po meke yupla po bilib?
JOH 3:13 Wa, no pipol i bin go antap po dat ples wea God i ruloba ebribodi. I mata da man uda bin kamdaun prom de antap. Em nau da Truwan blo Man.
JOH 3:14 Wea seimkainwei wiskain Mozes i bin liptemap dat bras sneik lo stik de wea da dezet eria, wa i seimkainwei tu dempla i go mekem po da Truwan blo Man. Ol i go liptemap antap lo kros.
JOH 3:15 I gobi demkain solong ebriwan uda i go mata bilib wea mi i go mata gad longlaip poeba.
JOH 3:16 ‘God i prapa labe ebridem pipol blo da wold, so em i bin sane dat wan Boi blo em wea em prapa labem, solong ebriwan uda i mata bilib wea em nogo mata stap ded, bat go gad longlaip poeba.
JOH 3:17 God i no bin sane Boi blo em kam ya po panis ebri pipol, bat po seibe dempla.
JOH 3:18 ‘Enibodi uda i mata bilib wea Zizas, God i nogo panis em. Bat enibodi uda i no bilib wea Zizas, God i bin pinis panis em po no bilib wea da Boi blo em.
JOH 3:19 Dempla gede panis bikoz; nomata da lait bin kam prom eben po dis wold, bat pipol i stil wande da dak moden lait, bikoz dempla i mata meke ol nugudting.
JOH 3:20 Ebri pipol uda i oltaim meke ol samting wea i nugud, dempla i prapa eite da lait. Dempla prapa no wande kam po da lait bikoz dempla prait da lait i go soem klia dem nugudting wanem ol i bin mekem ane ol i go gede panis.
JOH 3:21 Bat demwan uda mata meke ol raitting, i kam apiwan po da lait. Ane nau ebribodi i ken luk dem gudting wea dempla i mekem, i da raitwei wanem God i wandem.’
JOH 3:22 Apta nau, Zizas ane ol klostuman blo em bin libe Zarusalem ane ol i bin lego go po kantri eria de lo Zudia. Dempla bin stap de po sottaim ane Zizas bin baptaiz ol pipol de.
JOH 3:23 Da seimtaim nau, Zon i bin baptaiz ol pipol de wea Ainon. Dis ples i klostu po Salim bikoz i bin gad tumas wata de. Ol pipol i bin kam de po Zon po baptaiz dempla.
JOH 3:24 Disting i bin apen pas bipo Zon i bin insaid wea zeilaus.
JOH 3:25 Wea dat seimtaim, i bin gad agiu midel ol klostuman blo Zon ane wan Zuwisman. Dempla i bin agiu baut da Zuwiswei po meke yuselp stap klinwan.
JOH 3:26 Bikoz prom dis agiu, dem klostuman blo Zon i bin kam po luk Zon ane ol bin spik demkain po em, ‘Tisa. Dat man Zizas uda bin de wea yu lo da nadasaid blo Zodan Riba, da seimwan wea yu bin spik em da Promiswan, em de baptaiz ol pipol tu ane ebriwan i de go po em nau.’
JOH 3:27 Zon i bin ansa dempla diskain, ‘God de lo eben, i gibe da wok po wanem yu mas mekem.
JOH 3:28 Yupla prapa sabe da trutok wea ai bin prapa stanap spik wea diswei ya, dat ai mina no da Promiswan uda God i go sanem. God i bin sane mi kam pas po meke da wei redi po em po kam.
JOH 3:29 Da maret oman, wa em blo da maretman. Da besman em prapa glad po wanem i apen po demtu. Em i mata stap nadakain api wen em i lisen dem tok wanem da maretman i spik. Ai ya wase da besman ane ai prapa nadakain api po wanem i apen ya nau po Zizas.
JOH 3:30 Em mas kipgo antap gad bigneim ane ai mas godaun, nogad neim.
JOH 3:31 ‘Da wan uda i bin kamdaun prom de antap, em da prapa bos antap ebriting. Bat ai blo dis ples ya daun. Ai mata gad sabe blo ol samting blo ya daun. Da wan uda i bin kamdaun prom eben, em i da prapa bos antap ebriting.
JOH 3:32 Em i prapa spik trutok baut wanem em bin luk lo ai ane lisen lo talinga. Bat lelbet pipol i bin bilib wanem em i bin spik po dempla.
JOH 3:33 Demwan uda i bin bilib wea em, i bin paindaut dem tok blo God i prapa trutok.
JOH 3:34 Ai tok diskain bikoz i mina em uda God i bin sanem kam. Dem wod em spik, i kam prom God bikoz God i gibe OliSpirit blo em po Boi blo em, prapa obamak.
JOH 3:35 PapaGod i prapa labe Boi blo em, ane PapaGod i bin meke ebriting po kam andanit paua blo Boi blo em.
JOH 3:36 Enibodi uda i mata bilib wea da Boi blo God i go gad longlaip poeba. Bat enibodi uda i no bilib lo Boi blo God, em nogo gede longlaip poeba. Em go mata stap andanit da big wail blo God.’
JOH 4:1 Zizas i bin sabe dem Parasi i bin lisen tok goraun dat em i meke mo klostuman ane baptaiz mo pipol prom wiskain Zon i bin mekem.
JOH 4:2 (Zizas mina no bin baptaiz nobodi de, bat mata dem klostuman blo em i bin baptaiz ol pipol.)
JOH 4:3 Den Zizas i bin libe Zudia ane em bin gobaigen po da eria blo Galali.
JOH 4:4 Wen Zizas i bin go po Galali, em mas pas tru dat eria blo Samaria.
JOH 4:5 Zizas i bin kam po wan Samaria biliz wea i kolem Saika. Diswan i klostu da eria blo da lan wea bigate Zekop i bin gibem po Zosep, dat boi blo em.
JOH 4:6 De wea da eria blo dat lan i bin gad wan wel, ol kolem Zekop Wel. Bikoz Zizas i bin prapa slaik prom mata wagbaut, em bin sidaun de klostu wea da wel. Diswan i bin baut midel dei.
JOH 4:7 Wan Samariaoman i bin kam nau po teke wata. Zizas i bin spik po em, ‘Yagar, yu ken gibe mi wata a, po dringk?’
JOH 4:8 Em bin de emselp bikoz dem klostuman blo em i bin go insaid biliz po baie kaikai.
JOH 4:9 Bikoz prom wanem Zizas i bin askem, da Samariaoman i bin ansa Zizas demkain, ‘Wiskain diswan? Yu wan Zuwisman i aske mi, wan Samariaoman po gibe yu wata po dringk?’ Ol Zuwispipol i no miks wea ol Samariapipol.
JOH 4:10 Zizas ansa em, ‘Ip yu prapa sabe da pri samting wea God i gibem ane yu sabe uda aske yu po wata po dringk, wa, den yu go prapa aske mi po gibe yu dat wata wea i go meke yu po mata gad longlaip poeba ane ai go gibem po yu.’
JOH 4:11 Da oman i bin spik gobaik, ‘Ei, yu nogad no baket o rop po teke dis wel wata. Dis wata i prapa raitandanit ya. Prom wea yu go gede dat wata blo mata stap longlaip poeba?
JOH 4:12 Yu mo bigman a, den bigate blo mipla Zekop? Em nau bin gibe mipla dis wel ya, ane em tu bin dringk prom dis wel ane dem boi blo em, ane ol dem animal blo em tu.’
JOH 4:13 Zizas i bin ansa da oman, ‘Enibodi uda i dringk prom dis wel wata, wa, tang blo em go drai ane em go wande dringk gen.
JOH 4:14 Bat da wata wea ai gibem, tang blo dempla i nomo go drai gen. Da wata i go mata stap de insaid dempla, i go meke dempla po stap longlaip poeba.’
JOH 4:15 Da oman i bin ansa Zizas, ‘Ei, mata gibe mi dis wata gar, solong tang blo mi i nogo drai gen ane ai nogo nid po kam ya gen po teke wata.’
JOH 4:16 Zizas spik demkain po da oman, ‘Yu go teke yu maret man ane yutu kambaik.’
JOH 4:17 Da oman ansa, ‘Ai nogad man. Ai no maret.’ Zizas i bin spik po em, ‘Wa, i tru wen yu spik demkain, “Ai nogad man.”
JOH 4:18 Wa, yu bin maret po paib man ane da man wea yu stap nau, yutu no bin maret. Wa. Dem tok ya yu bin spik po mi i trutok.’
JOH 4:19 Da oman i bin spik baigen, ‘Ei! Ai luk yu wan spesilmesizman blo God.
JOH 4:20 Ol dem Samaria ate blo mipla bin wosip God ya wea dis maunten. Bat yupla ol Zuwispipol i gad tok diskain ya, Zarusalem i da ples wea ol pipol i mas go de po wosip God.’
JOH 4:21 Zizas i bin ansa da oman, ‘Ei oman. Yu mata bilib dis tok ya ai spik. Da taim i go kam wen ol pipol i nogo wosip PapaGod ya wea dis maunten o wea Zarusalem.
JOH 4:22 Yupla i meke prea po wosip God, bat prapa, yupla no sabe uda yupla i prea po. Bat mipla ol Zuwispipol, mipla prapa sabe wiskain po prea po God. Bikoz da wei God i go seibe ol pipol, i kamaut prom dem Zuwispipol.
JOH 4:23 Wa, taim i go kam ane i pinis ya nau wen dem tru pipol blo God i go wosip PapaGod wea spirit ane wea truwei. PapaGod i prapa wande pipol po wosip em datwei.
JOH 4:24 Bikoz God i Spirit, dem pipol uda i wosip em mas lisen ane pole da OliSpirit ane mata wosip em wea spirit ane wea truwei.’
JOH 4:25 Da Samariaoman i spik demkain po Zizas, ‘Ai sabe da Promiswan uda God i go sanem, i go kam. Em da wan i kolem da Kraist. Wen em go kam, em go spik mipla ebriting.’
JOH 4:26 Zizas i bin spik baigen po em, ‘Ai da BosLod, da Promiswan uda God i bin sanem. Ai ya tok po yu.’
JOH 4:27 Wea da seimtaim nau, dem klostuman blo Zizas i bin kambaik ane bin prapa atzamp bikoz dempla i bin luk Zizas i bin tok po wan oman. Bat nobodi prom dempla i bin kuestin em diskain, ‘Kole, wanem yu mekem?’ o ‘Wanem yu tok po dat oman po?’
JOH 4:28 Wa, da Samariaoman bin libe watazag blo em biain ane bin go insaid po da biliz ane em bin spik po ol pipol de demkain,
JOH 4:29 ‘Ei, ai no lai. Lisen po dis tok ya! Yupla kam, luk po yuplaselp. I gad wan man de uda bin spik mi ebriting wanem ai bin mekem. Ai tingk diswan maitbi dat Promiswan uda God i go sanem kam.’
JOH 4:30 Dem pipol uda bin lisen da oman tok, dempla ebriwan bin lego go ausaid prom da biliz go po luk Zizas.
JOH 4:31 Wea dat seimtaim nau dem klostuman blo Zizas i kip tok strongwan po Zizas demkain, ‘Tisa, kaikai nau po kam strong.’
JOH 4:32 Bat Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Dat kaikai wea ai kaikai, yupla prapa no sabebaut.’
JOH 4:33 Bikoz prom wanem Zizas i bin spik, dem klostuman i bin tok midel demplaselp diskain, ‘Ei! Sambodi i bin pinis gibem kaikai a? Kole, uda?’
JOH 4:34 Zizas i bin spik po dempla, ‘Dat kaikai wea ai kaikai po meke mi strong i diswan ya, mata mekem wanem God i wandem ane po pinis meke wok blo em.
JOH 4:35 Yupla i gad dis tok wea i go diskain, “Po mant prom distaim ya nau, i gobi raittaim po kate ol kaikai prom ol gadan.” Bat prapa lisen wanem ai spik po yupla! Luk go ebriwea wea dem big gadan eria. Dem kaikai blo dem gadan i redi nau po katemdaun po kaikai.
JOH 4:36 Dem pipol uda i wok kate dem kaikai prom ol big gadan eria, wa, dempla i gede gud pei blo dempla. Da kaikai wanem dempla i katem, i wase dempla teke pipol kam po longlaip poeba. Da wan uda i bin plante sid wea da graun ane da nadawan uda i kate dem kaikai prom dem plant, demtu gobi mata apiwan tugeda.
JOH 4:37 I gad dis tok wea i go diskain, “Wan man i plante ol sid wea graun ane nadawan i kate dem kaikai.”
JOH 4:38 Ai bin sane yupla po kate ol kaikai prom big gadan eria wea yupla i no bin adwok de plante ol sid. Ol nada pipol i bin adwok de plante ol sid, bat yupla i go belipul prom dem adwok blo dempla.’
JOH 4:39 Wa, plenti Samaria pipol blo dat biliz i bin mata bilib wea Zizas bikoz prom wanem dat oman i bin spik wea em bin tok diskain, ‘Em bin spik mi ebriting wanem ai bin mekem!’
JOH 4:40 Wa, wen dem Samaria pipol i bin kam po Zizas, dempla i bin mata kip bege em po kam stap wea biliz blo dempla. So em bin go ane stap de wea dempla po tu dei.
JOH 4:41 Ane plenti mo pipol i bin mata bilib bikoz prom da mesiz wea Zizas i bin spik.
JOH 4:42 Dem pipol i bin spik diskain po da oman, ‘Diskaintaim nau mipla i mata bilib. Diswan i no bikoz prom wanem yu bin spik, bat wanem mipla bin lisen wea talinga ane prapa sabe diswan i mina truwan, em da wan uda go seibe ebribodi.’
JOH 4:43 Wen tu dei bin pas, Zizas i bin libe da biliz ane em bin go po da eria blo Galali.
JOH 4:44 Sam nadataim Zizas i bin spik, ‘Ol pipol go preize da spesilmesizman blo God ebriwea, bat no wea ples blo em wea em bin gro.’
JOH 4:45 Wen Zizas i bin kam de po Galali, dem pipol blo de i bin prapa lugaut em gud bikoz dempla i bin luk ebriting wanem em bin mekem wea da Pasoba Pestabol de wea Zarusalem.
JOH 4:46 Wa, Zizas bin kam gen po da biliz blo Kana wea Galali. Kana i da seim biliz wea Zizas i bin seinze wata kam po wain. Ane wea nada biliz blo Kapaniam, i bin gad boi blo wan Gabman opisa. Em bin prapa sik.
JOH 4:47 Wen da gabman opisa i bin lisen Zizas i bin kamaut prom Zudia kam po Galali, da man i bin libe Kapaniam ane em bin go po luk Zizas de wea biliz blo Kana. Ane em bin bege Zizas po kamantap po Kapaniam po meke boi blo em kam orait bikoz em bin klostu po ded.
JOH 4:48 Zizas bin askem, ‘Ai go ebritaim meke mirikalsain ane spesil gudsamting bipo yu go bilib lo mi a?’
JOH 4:49 Da gabman opisa i bin spik po Zizas, ‘BosLod, plizgar. Mata kam. Yumi go Kapaniam bikoz ip yu nogo kam, da pikinini blo mi i go ded.’
JOH 4:50 Zizas bin ansa em demkain, ‘Yu mata gobaik. Boi blo yu go orait.’ Da man i bin mata bilib wea da mesiz wanem Zizas bin spik, ane em bin go nau po aus blo em.
JOH 4:51 Wen da gabman opisa i bin wagbaut go prom Kana gobaik po Kapaniam, sam sebant blo em bin mite em midel wea da rod ane spik po em, ‘Pikinini blo yu i orait nau.’
JOH 4:52 Da gabman opisa i bin aske dempla, ‘Wattaim mai pikinini i bin kam orait?’ Dempla i bin ansa em, ‘Yestidei aptanun baut wan aklok, da sik i bin go prom em.’
JOH 4:53 Bikoz prom wanem dempla i bin spik, da papa blo da boi i bin tingbaut nau, diswan i bin da seimtaim wen Zizas i bin tok po em diskain, ‘Boi blo yu go orait.’ So nau, bikoz prom wanem i bin apen, dat man ane ebriwan de wea aus blo em i bin mata bilib.
JOH 4:54 Diswan i bin da sekan taim wen Zizas i bin meke mirikalsain wen em go prom Zudia go po Galali.
JOH 5:1 Apta, Zizas i bin gobaik po Zarusalem po wan dem pestabol blo dem Zuwispipol.
JOH 5:2 De wea Zarusalem i gad plenti geit po go insaid da siti bat i gad wan geit de wea i kolem Sip Geit, ane wansaid wea da geit i gad wan ples po swim. Wea Zuwislangus dem pipol i kolem Betezda, ane da swim ples i gad paib big seid.
JOH 5:3 Leidaun andanit ol smolseid eria i bin gad plenti sikpipol. Dempla gad olkain sik. Sam dempla i blain, sam i kan wagbaut prapa ane sam i prapa kripol. [Ane dem pipol i weit po taim wen da wata blo da swim ples i go mub.
JOH 5:4 Wen da einzel blo God i kamdaun prom de antap po da wata ane meke da wata po mub oloba, da paswan uda i go po swim lo wata, em go kamgudgen prom sik blo em.]
JOH 5:5 Wa, i bin gad wan man de uda bin sik po tati eit iya.
JOH 5:6 Wen Zizas i bin luk em leidaun de, Zizas i bin prapa sabe em bin sik po mina longtaim. Zizas i bin askem, ‘Ei. Yu wande kam orait a?’
JOH 5:7 Da sikman i bin ansa Zizas, ‘Mai pren gar, ai nogad nobodi po elpe mi po go insaid da swim ples apta wen da einzel i bin mube da wata. Ebritaim wen ai go go, sambodi pinis bite mi po da wata.’
JOH 5:8 Zizas i bin spik po em, ‘Yu stanap nau, rolemap mat blo yu ane wagbaut.’
JOH 5:9 Stretwei da man i bin kam orait ane em bin rolemap mat blo em ane em bin wagbaut nau. Disting i bin apen lo da Sabatdei blo dem Zuwispipol.
JOH 5:10 Bikoz prom wanem Zizas bin mekem po da man, dem Zuwislida i spik po da man diskain, ‘Diswan i Sabatdei blo mipla. Dem Zuwislo blo yumpla i spik diskain, yu no lau po meke wok, kare mat blo yu.’
JOH 5:11 Bat da man bin ansa dempla diskain, ‘Da man uda bin meke mi kamgud, em bin spik mi diskain, “Yu kare mat blo yu ane wagbaut nau.” ’
JOH 5:12 Dem Zuwislida i bin kuestin em gen diskain, ‘Uda da man uda bin spik yu, “Rolemap mat blo yu ane wagbaut”?’
JOH 5:13 Da man no bin sabe uda Zizas ane de wea dat ples i bin gad plenti pipol ane Zizas bin lus midel dempla.
JOH 5:14 Apta nau, Zizas i bin go paine da seim man wea da Tempol blo God. Zizas i bin spik po em, ‘Prapa lisen gud. Nau yu gud, nomo meke nugudting gense God. Ip yu go mekem, mait monugud samting i go apen po yu.’
JOH 5:15 Da man bin lego go ane spik dem Zuwislida i bin Zizas uda bin meke em kamgudgen.
JOH 5:16 Bikoz prom wanem Zizas i bin mekem po da man lo da Zuwis Sabatdei, dem Zuwislida i bin stat po meke ol nugudting nau po Zizas.
JOH 5:17 Bat Zizas i bin spik po dem Zuwislida diskain, ‘PapaGod blo mi, em i no sabe stap prom wok, so ai nogo stap prom wok tu.’
JOH 5:18 Wen dem Zuwislida i bin lisen wanem Zizas i bin spik po dempla, dempla i bin prapa wande kile Zizas nau, bikoz Zizas i bin broke lo blo meke wok lo da Zuwis Sabatdei, ane em i bin spik God i PapaGod blo em. Wen Zizas i bin tok demkain, em bin meke emselp prapa God.
JOH 5:19 Zizas i ansa dem Zuwislida diskain, ‘Ai spik trutok po yupla, da Boi blo God i prapa kan meke eniting wiskain em i wandem. Em i mina meke ol samting wanem em i luk PapaGod i mekem. Wiskain ol samting PapaGod i mekem, da Boi blo God i meke ol samting wea seimkainwei tu.
JOH 5:20 Ai tok diskain bikoz PapaGod i prapa labe mi ane PapaGod i soe mi ebriting wiskain em i meke ol samting. Ane ai go meke ol mobig samting po apen den dem samting wea i bin apen ya nau, solong yupla i go moatzamp prom dem nadakain gudting wea i go apen.
JOH 5:21 PapaGod i ken meke ol ded pipol gedap kamlaipgen. Wea da seimwei, ai ken meke enibodi po gedap kamlaipgen uda ai wandem.
JOH 5:22 PapaGod i no zaze nobodi. Em gibe mi da rait po kare lo po zaze ebribodi prom wanem dempla i mekem.
JOH 5:23 Solong ebribodi i go lisen ane ona mi seimkainwei wiskain dempla i lisen ane ona PapaGod. Demwan uda i no lisen ane ona mi, wa, dempla tu no lisen ane ona PapaGod uda i bin sane mi kam.
JOH 5:24 ‘Ai spik trutok po yupla, demwan uda i lisen po dem mesiz wea ai spik ane mata bilib wea God uda i bin sane mi kam, dempla i pinis gad longlaip poeba, ane dempla i nogo gede panis blo God. Dempla nomo go stap andanit da paua blo ded, bat nau dempla i go mata stap longlaip poeba.’
JOH 5:25 Ane Zizas i bin kip spik, ‘Ai spik trutok po yupla. Da taim i go kam ane i pinis ya nau, wen ol ded pipol i go lisen bois blo mi, da Boi blo God. Demwan uda i lisen i go gad longlaip poeba.
JOH 5:26 PapaGod em i God ane em i gad da paua po mata gibe laip. Ane PapaGod i bin laue mi da Boi blo em po gad dat seim paua po gibe laip.
JOH 5:27 Ane PapaGod em i gibe mi Zizas, da rait po kare lo po zaze ebribodi, bikoz ai da Truwan blo Man.
JOH 5:28 Yupla mas no atzamp prom dem tok ya ai spik. Bikoz taim i go kam bambai, ebriwan uda i bin pasawei wea sematri, i go lisen da bois blo Boi blo God.
JOH 5:29 Ebriwan go gedap gen. Demwan uda i bin meke ol gudting i go gede longlaip poeba. Bat demwan uda i bin kip meke ol nugudting ol i go gede panis poeba.
JOH 5:30 Ai prapa no meke nating ip ai no aske PapaGod pas. Em i spik mi wiskain ai mas zaze ol pipol. Ane ai zaze ol pipol wea mina peawei bikoz i da wei blo PapaGod uda i bin sane mi kam, i no wei blo mi.’
JOH 5:31 Zizas i kip tok, ‘Ip ai go stanap spik trutok baut uda mi, den yupla nogo sabe ip ai tok trutok o no.
JOH 5:32 Bat i gad wan man uda i prapa stanap spik trutok baut mi ane ai prapa sabe dem trutok wea em i spikbaut mi, i prapa trutok.
JOH 5:33 Yupla dem Zuwislida i bin sane ol spai go po lisen po Zon ane da tok em spikbaut mi i bin trutok.
JOH 5:34 Bat truwan, ai no nid ol tok blo ol pipol po prubem uda mi. Ai bin meke yupla tingbaut dem tok blo Zon solong yupla gad sans po bi seib.
JOH 5:35 Zon i bin sain brait wase lait po sottaim. Yupla i bin glad ane api.
JOH 5:36 Ai spik yupla trutok. Ai gad samting wea i mobig den dem trutok blo Zon wea em bin tokbaut mi. Dem big samting ya, i dem tising wea ai tisem ane dem mirikal wea ai mekem. God i bin sane mi kam po meke demting, ane demting i spik diskain, God i bin sane mi kam.
JOH 5:37 PapaGod i bin spik prapa trutok baut mi. Bat yupla i no bin lisen bois blo Zon ane yupla i no bin luk em prapa, wiskain em i luklaik.
JOH 5:38 Yupla i nogad no mesiz blo PapaGod stap insaid laip blo yupla, daswai yupla i no bilib wea da wan wea em bin sanem kam.
JOH 5:39 ‘Yupla ol Zuwislida, i mata ebritaim luk wea Baibol bikoz yupla i gad tingking, dem wod i go meke yupla po mata stap gad longlaip poeba. Bat Baibol i prapa stanap spik trutok baut mi.
JOH 5:40 Yupla prapa no wande kam po mi solong yupla go gede longlaip poeba.
JOH 5:41 ‘Ai no nide ol pipol po spik gudtok baut mi.
JOH 5:42 Bat ai prapa sabe yupla prapa nogad at blo God wea laip blo yupla.
JOH 5:43 Ai bin kam po dis wold wea neim blo PapaGod bat yupla i no bin welkam mi. Bat ip wan kasa man i kam wea neim blo emselp, wa, yupla preiz ane welkam em.
JOH 5:44 Daswai yupla no bilib bikoz yupla tumas preize nada man. Yupla prapa no wande lisen preiz wea i kam prom dat wan prapa God, kam po yupla.
JOH 5:45 ‘Bat i no gobi mi uda go spik prant wea PapaGod dat yupla bin meke rongting. Nono! I gobi Mozes uda go spik prant wea PapaGod dat yupla meke rongting. Wa, i em nau da seimwan uda yupla i trasem.
JOH 5:46 Bat ip yupla i bin prapa bilib wea Mozes, den yupla bin prapa bilib wea mi tu, bikoz Mozes i bin raitemdaun baut mi.
JOH 5:47 So ip yupla i no bin bilib wea dem tok wea Mozes i bin raitem daun, den wiskain nau yupla i go bilib wea dem mesiz wea ai spik?’
JOH 6:1 Den Zizas bin lego go nadasaid blo Leik Galali, nada neim i kolem Leik Taibirias.
JOH 6:2 Bigmob pipol i bin kip wagbaut biain wea Zizas bikoz dempla i bin luk wea ai dem mirikalsain wea Zizas i bin mekem po dem pipol uda i bin gad olkain sik.
JOH 6:3 Zizas i bin go antap wan maunten ane em bin sidaun de antap wea dem klostuman blo em.
JOH 6:4 Da taim blo da Pasoba Pestabol i bin kam klostu nau.
JOH 6:5 Wen Zizas i bin liptemap ed blo em, em bin luk bigmob pipol i wagbaut kam po em. Zizas i spik demkain po wan klostuman blo em Pilip, ‘Ei, wea yumpla i go baie kaikai po ebridem pipol ya?’
JOH 6:6 Zizas i bin tok diskain po teste wanem Pilip i go mekem bikoz Zizas i bin pinis sabe wanem em go mekem.
JOH 6:7 Pilip i bin ansa Zizas diskain, ‘Yumpla go nide pei blo tu andred dei wok po pide dempla.’
JOH 6:8 Andru bala blo Saiman Pita i bin spik po Zizas,
JOH 6:9 ‘Ei, i gad wan yangboi ya! Em gad paib smol raunbred ane tu smol pis. Dem lelbet kaikai i kan pide dem tumas pipol ya!’ Dem bred i bin mekem prom sid ol kolem bali.
JOH 6:10 Zizas i bin spik demkain po dem klostuman blo em po spik dem pipol po sidaun. De wea da ples wea ol bin sidaun, i bin gad tumas sot gras ebriwea. Prom ebri pipol uda i bin sidaun de, i bin gad baut paib tauzen man.
JOH 6:11 Zizas i bin teke dem balibred ane prea eso PapaGod po dem kaikai. Den em bin gibe dem kaikai po dem klostuman ane dempla bin seremaut po ebriwan uda bin sidaun de. Wea seimkainwei tu po dem pis, Zizas bin gibem po dem klostuman ane dempla i bin gibem po dem pipol. Dempla ebriwan i bin kaikai antil dempla i bin prapa belipul.
JOH 6:12 Wen beli blo dempla i bin nadakain tait, Zizas i bin spik po dem klostuman, ‘Pikemap dem leptoba kaikai. Yumpla mas no libe eni kaikai biain po spoil.’
JOH 6:13 Dem klostuman blo em bin go pikemap dem kaikai. Ane prom dem kaikai blo dem paib balibred wea i no bin kaikai, dem klostuman bin pilemap tuelb smol basket.
JOH 6:14 Wen dem pipol i bin luk lo ai da mirikalsain wea Zizas i bin mekem, dempla i bin spik, ‘Diswan i mas bi da spesilmesizman blo God wea Baibol i spik em go kam po dis wold.’
JOH 6:15 Wen Zizas i bin luk ane tekenotis dem pipol i wande meke em kam king, em bin tekop prom de emselp go po wan maunten.
JOH 6:16 Wen da san i bin godaun stil gad lelbet lait, dem klostuman blo Zizas i bin godaun po Leik Galali.
JOH 6:17 I bin naittaim nau. Zizas i no bin kam po dem klostuman so dempla i bin mata zamp insaid wan bot ane krosem go nadasaid blo Leik Galali po taun blo Kapaniam.
JOH 6:18 Wail dempla i bin pul go, nadakain strong win i bin blou ane da wata blo Leik Galali i bin kam nadakain rap.
JOH 6:19 Wen dem klostuman blo Zizas i bin baut paib o siks kilamita ausaid, dempla luk Zizas i bin wagbaut kam, antap wea wata. Wen em bin kam klostu nau po da bot, dem klostuman bin stat po akan nau.
JOH 6:20 Bat Zizas bin singaut po dempla, ‘Sa, mi ya Zizas! Yupla no akan!’
JOH 6:21 Wen dem klostuman bin megaraut Zizas, wantaim dempla i bin prapa api po em po kam wea da bot. Stretwei nau da bot i bin kese da sanbis blo dat ples wea ol i bin go po.
JOH 6:22 Da neksdei nau, dem bigmob pipol uda i bin stap de weit lo nadasaid blo Leik Galali po Zizas, dempla i bin luk i bin mata gad wan bot de daun. Dempla i bin sabe Zizas i no bin go wea da bot wea dem klostuman blo em.
JOH 6:23 Ol nada bot prom dat biliz blo Taibirias i bin kam klostu po da ples wea da BosLod i bin eso God po dem balibred wea dem bigmob pipol i bin kaikai.
JOH 6:24 Wen dem bigmob pipol i bin paindaut nau Zizas ane dem klostuman blo em i no bin de, dempla i bin zamp insaid dem bot ane prapa lukraun Zizas go po Kapaniam.
JOH 6:25 Wen dem pipol i bin paine Zizas de lo Kapaniam, ol bin spik po em, ‘Tisa. Wiskain yu bin kesem ya?’
JOH 6:26 Zizas bin ansa dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, yupla i bin prapa lukraun mi bikoz yupla bin prapa belipul prom dem kaikai. Yupla i no bin lukraun mi bikoz ai bin meke dem mirikalsain.
JOH 6:27 Yupla i mas no wok po kaikai wea i go pinis, nomo gad, bat yupla mas wok lukraun dis kaikai, longlaip poeba, wea da Truwan blo Man i ken gibe yupla. Bikoz PapaGod i bin sane mi po dat prapa seimting nau.’
JOH 6:28 Dempla spik diskain po Zizas, ‘Wanem mipla mas mekem wea God i wandem?’
JOH 6:29 Zizas i bin spik baigen po dempla, ‘Diswan ya wanem God i wandem: yupla mata bilib wea da wan wea em bin sanem kam.’
JOH 6:30 Dem pipol i bin spik baik po Zizas, ‘Wanem mirikalsain nau yu go mekem prant wea mipla solong mipla i go mata bilib wea yu? Wanem yu go mekem?
JOH 6:31 Ol bigate blo mipla i bin kaikai dat spesil bred, kolem mana, wen ol bin wagbaut wea dezet eria wea i nogad no man. I bin raitem wea Baibol, “Mozes i bin gibe dempla bred po kaikai wea i bin kamdaun prom eben.” ’
JOH 6:32 Zizas i bin spik po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, Mozes no bin gibe dempla da bred wea i kamdaun prom eben. PapaGod blo mi i bin gibem, ane em nau i gibe yupla da prapa bred wea i kamdaun prom eben.
JOH 6:33 Wa, da bred wea God i gibem i da wan uda i kamdaun prom eben ane i gibe laip po ebri pipol blo dis wold.’
JOH 6:34 Dempla i bin aske Zizas, ‘BosLod, mata gibe mipla dis bred ebritaim.’
JOH 6:35 Zizas i bin ansa dempla, ‘Ai da bred blo mata gibe laip. Demwan uda i kam po mi, dempla nomo go anggre gen. Demwan uda i mata bilib wea mi, dempla nomo go tasti gen.
JOH 6:36 Yupla i bin luk mi lo ai, bat stil yupla no bin bilib mi.
JOH 6:37 Ebriting wea PapaGod i bin gibem po mi, i gobi mata blo mi, ane ebri demwan uda i kam po mi, ai prapa nogo seswei dempla.
JOH 6:38 Ai bin kamdaun prom eben. Ai no bin kamdaun po mekem wanem ai wandem, bat ai bin kamdaun po mekem wanem God i wandem, bikoz em bin sane mi kam.
JOH 6:39 Diswan ya i prapa wanem PapaGod i wandem, dat ai nogo luze eniwan prom demwan wea em i bin gibem po mi. Bat ai mas meke dempla ebribodi kamlaip poeba wea dat lasdei wen God i go zaze ebri pipol.
JOH 6:40 Wa, diswan nau i wanem God i prapa wandem, ebribodi uda mata luk po da Boi blo God ane mata bilib wea em i go mata stap longlaip poeba. Ane ai go meke dempla gedap prom ded kam po longlaip poeba lo dat lasdei.’
JOH 6:41 Dem Zuwispipol i bin stat po smolsmoltok midel demplaselp, i rong po Zizas po spik diskain, ‘Ai prapa da bred wea i bin kamdaun prom eben.’
JOH 6:42 Dempla bin spik diskain, ‘Ei, diswan Zizas ya. Em boi blo Zosep. Yumpla prapa sabe papa ane mama blo em. Wiskain nau em spik diskain, “Ai bin kamdaun prom eben”?’
JOH 6:43 Zizas bin ansa dempla diskain, ‘Yupla mas stap nau prom smolsmoltok midel yuplaselp baut wanem ai spik.
JOH 6:44 No pipol i ken kam po mi demplaselp. I mata PapaGod i soe demwan po kam po mi. Ane ai go meke dempla gedap prom ded kamlaip wea da lasdei.
JOH 6:45 I bin raitem wea Baibol wea dem spesilmesizman blo God i bin spik, “God i go tise dempla ebriwan.” Ai spik yupla, ebribodi uda i lisen wea talinga ane sabe prom wanem PapaGod i spik, wa, dempla i go kam po mi.
JOH 6:46 Wen ai tok demkain, ai no min eniwan i bin luk PapaGod, bat mata mi i bin luk em, da wan uda PapaGod i bin sanem kam ya.
JOH 6:47 ‘Ai spik trutok po yupla, demwan uda i mata bilib wea mi, i pinis gad longlaip poeba.
JOH 6:48 Ai prapa da bred blo mata gibe laip.
JOH 6:49 Dem Zuwis ate blo yupla, i bin kaikai mana, dat kaikai prom God wea da dezet eria, bat ol i bin stil pinis.
JOH 6:50 Bat diswan nau i da bred wea i kamdaun prom eben. Eniwan uda i kaikai dis bred, dempla go gede longlaip poeba.
JOH 6:51 Ai prapa da bred blo mata gibe laip. Ai bin kamdaun prom eben. Ip enibodi i kaikai prom dis bred, wa, dempla go stap longlaip poeba. Ane da bred wea ai go gibem, i mit blo bodi blo mi, i opring solong ebribodi blo da wold mait gede longlaip poeba.’
JOH 6:52 Den dem Zuwispipol i bin stat po graul wailwan midel demplaselp diskain, ‘Wiskain nau dis man i go gibe yumpla mit blo bodi blo em po kaikai? No i kan!’
JOH 6:53 Zizas i bin spik diskain po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla. I mata wen yupla kaikai mit blo bodi blo da Truwan blo Man ane dringk blad blo em, den yupla i go gede longlaip poeba. Ip yupla i no meke diswan, den truwan, yupla nogo gede longlaip poeba.
JOH 6:54 Dem pipol uda i kaikai mit blo bodi blo mi ane dringk blad blo mi i go mata gad longlaip poeba ane ai go meke dempla gedap prom ded lo dat lasdei.
JOH 6:55 Ai tok diskain bikoz mit blo bodi blo mi i da prapa kaikai ane blad blo mi i da prapa dringk.
JOH 6:56 Ebriwan uda i kaikai mit blo bodi blo mi ane dringk blad blo mi, i wea mi ane ai wea dempla.
JOH 6:57 PapaGod i kare paua blo laip ane ai mata stap laip prom da paua blo PapaGod ane i PapaGod uda i bin sane mi kam. Prom diswan nau, demwan uda i kaikai bodi blo mi i go mata stap laip bikoz prom mi.
JOH 6:58 Ai ya nau dat prapa bred wea i bin kamdaun prom eben. Dem Zuwis ate blo yupla i bin ded nomata dempla i bin kaikai dat mana prom God. Bat demwan uda i kaikai prom dis bred ya nau i go gad longlaip poeba.’
JOH 6:59 Zizas i bin spik demting de wen em bin tise ol pipol insaid da zuwispreaus de wea taun blo Kapaniam.
JOH 6:60 Wen dem klostuman blo Zizas i bin lisen wanem Zizas i spik, dempla smolsmoltok diskain, ‘Dis tising i tu strong po sabe wanem i min. Kole, uda go wande lisen po demkain tising nau?’
JOH 6:61 Zizas i bin prapa sabe insaid at blo em, dem klostuman blo em bin stat po smolsmoltok gense wanem em bin spik. So Zizas i bin spik po dempla, ‘Dem tok wea ai spik, i meke yupla po nomo bilib wea mi a?
JOH 6:62 Den wanem yupla go tingk wen yupla go luk da Truwan blo Man gobaigen antap go eben?
JOH 6:63 I da Spirit uda meke ol pipol po mata stap longlaip poeba. Da strong blo ol pipol i prapa kan mekem. Dem mesiz wea ai spik po yupla i mata blo Spirit ane i mata gibe laip.
JOH 6:64 Wa, i gad sam pipol midel wea yupla uda i no bilibe mi.’ Zizas em bin prapa sabe wanem insaid at blo dempla prom de pas wen em bin stat tise ol pipol, dat sam demwan no go bilib ane em pinis sabe da wan uda go sele em.
JOH 6:65 Zizas i bin spik, ‘Diswan wanem ai bin min wen ai bin spik yupla dat no pipol i ken kam po mi. I mata PapaGod uda i soe demwan po kam po mi.’
JOH 6:66 Apta wen Zizas i bin tok, dem nada plenti klostuman blo em i bin ranwei prom em, nomo meke ol samting wanem Zizas i bin wandem.
JOH 6:67 Zizas bin slu spik po dem tuelb klostuman blo em, ‘Yupla go ranwei tu a?’
JOH 6:68 Saiman Pita bin ansa Zizas demkain, ‘Ei, BosLod! Mipla go pole uda nau? Mata yu gad dem mesiz wea i tokbaut wiswei po stap longlaip poeba.
JOH 6:69 Mipla i bin mata bilib dem mesiz ane mipla prapa sabe nau yu da Oliwan blo God.’
JOH 6:70 Den Zizas bin ansa dempla, ‘Ai bin suze yupla dem tuelb klostuman, bat wan prom yupla i blo Satana.’
JOH 6:71 Zizas bin tokbaut Zudas, boi blo Saiman prom Iskara. Nomata em bin wan dem tuelb klostuman, bat apta, em go sele Zizas.
JOH 7:1 Apta nau, Zizas i bin mata stap de wea Galali. Em bin mata bizit ol dem biliz de raun. Em no bin wande godaun po Zudia bikoz dem Zuwislida de i bin wande kile em.
JOH 7:2 Dat taim blo dem Zuwis Pestaboldei wea i kolem, “Pestabol po stap wea Tent”, i bin kam klostu nau.
JOH 7:3 So dem bala blo Zizas i bin spik po Zizas, ‘Ei, yu go prom ya, godaun po Zudia solong dem klostuman blo yu i go luk dem mirikal yu mekem.
JOH 7:4 Mipla tok diskain bikoz ip yu wande ol pipol po sabe uda yu, den yu mas no aide yuselp. Ip i trutok yu meke ol mirikal, yu mas soem wanem yu mekem po ebri pipol.’
JOH 7:5 Dem bala blo Zizas i no bin bilib wea em.
JOH 7:6 Zizas i bin spik demkain po dempla, ‘I no raittaim po mi po go de yet. Bat yupla ken go de enitaim yupla wandem.
JOH 7:7 Ebri pipol i kan eite yupla, bat ebri pipol i prapa eite mi bikoz ai prapa spik trutok gense ol dem nugudting wea ol i mekem.
JOH 7:8 Yupla ken go po da pestaboldei. Bat ai kan go bikoz i no raittaim yet po mi po go.’
JOH 7:9 So em bin mata stap de wea Galali.
JOH 7:10 Apta wen dem bala blo Zizas i bin go po dem pestabol, Zizas bin go biain tu. Bat em bin go lo sikretwei wea nobodi i ken tekenotis em bin de.
JOH 7:11 De wea dem pestabol dem Zuwislida i bin prapa lukraun po Zizas. Dempla i bin aske ebribodi po em.
JOH 7:12 I bin gad plenti tokbaut Zizas de midel wea dem bigmob pipol. Sam lot i bin spik, ‘Em i gudman.’ Nadalot i bin spik, ‘Em mata spik ol laitok ane trike ol pipol.’
JOH 7:13 Bat nomata wanem ol pipol i tingk, nobodi ken tok laudwan baut Zizas, bikoz dem plenti pipol i bin akan prom dem Zuwislida.
JOH 7:14 Apwei midel blo dem pestaboldei, Zizas i bin go po da Tempol blo God ane em bin stat po tise ol pipol de.
JOH 7:15 Dem Zuwislida i bin prapa atzamp wen ol i bin lisen em tok. Ol spik, ‘Kole, wiskain dis man i prapa sabe tumas ting? Em no bin lan po sabe dem Zuwislo!’
JOH 7:16 So Zizas i bin ansa dem Zuwislida diskain, ‘Tising wea ai spik i no blo mi. Wanem ai spik i tising blo God. Em nau i bin sane mi kam.
JOH 7:17 Enibodi uda i prapa wande meke wei blo God, go sabe ip dis tising ya wea ai spik, ip i kam prom God o i mata prom wanem ai tingk.
JOH 7:18 Da wan uda i tok prom wanem emselp i tingk, em i mata wande bloubaut emselp ane spik dat em i nadakain gud. Bat da wan uda i mata wande bloubaut da wan uda bin sane em kam, wa, da man i spik trutok ane laip blo em i gad no laitok.
JOH 7:19 Mozes i bin gibe yupla dem lo blo God bat nobodi prom yupla i mekem wanem dem lo i spik. Bat aukam yupla i wande kile mi?’
JOH 7:20 Dem pipol i bin ansa Zizas demkain, ‘Ei, yu gad debolspirit insaid wea yu! Uda nau wande kile yu?’
JOH 7:21 Zizas i bin ansa dem pipol, ‘Ai bin meke gudsamting po wan man wea Zuwis Sabatdei ane yupla i bin prapa atzamp baut wanem i bin apen.
JOH 7:22 Bat yupla i wok wea Zuwis Sabatdei bikoz Mozes i bin oda yupla po kate poskin. I no bin Mozes uda bin oda yupla, bat prapa, i bin Eibram. Ane yupla ol i kate poskin lo Sabatdei.
JOH 7:23 Ip taim blo kate poskin blo boi blo yupla i poldaun lo da Zuwis Sabatdei, wel yupla mata go ane mekem so yupla no broke dem lo blo Mozes. So wanem yupla graul lo mi po bikoz ai bin meke man gud lo Sabatdei a?
JOH 7:24 Prapa tingbaut po dem tok ya wea ai spik, ane yupla go paindaut dem tok wea ai spik i prapa trutok.’
JOH 7:25 Wa, sam dem pipol blo Zarusalem i bin tok po wananada diskain, ‘Ei dis man, i no da seim man ya wea dem Zuwislida i wande kilem a?
JOH 7:26 Bat em ya tok prant wea ebri pipol ane dem Zuwislida i no spik nating baik po em. I mas bi tru, dem lida i prapa sabe diswan em i mata da Promiswan uda God i go sanem!
JOH 7:27 Bat aukam? Yumpla i prapa sabe wanem ples dis man i kam prom. Bat da Promiswan uda God i go sanem, i go kam bambai, ane wen em go kam nobodi i go sabe wanem ples em i kam prom.’
JOH 7:28 Wen Zizas i bin kip tise ol pipol wea da Tempol blo God, em bin spik prapa laudwan diskain ya, ‘Yupla prapa sabe wiskain man mi ane wanem ples ai kamaut prom. Ai no bin kam po mekem wanem ai wandem. Bat God, uda i mata tok trutok, i bin sane mi kam, ane yupla prapa no sabe uda em.
JOH 7:29 Ai prapa sabe uda God bikoz ai bin kamaut prom em. Em nau i bin sane mi kam.’
JOH 7:30 Den dem Zuwislida i bin prapa trai po kese Zizas po lokem wea zeilaus. Bat nobodi i bin kese em bikoz taim blo em i no bin kam yet.
JOH 7:31 Plenti pipol midel dem bigmob pipol wea da Tempol i bin bilib wea Zizas ane ol i bin spik diskain, ‘Dis man ya i bin meke plenti mirikalsain. Wiswei? Da Promiswan uda God i go sanem, em i go meke mo ya wea dis man Zizas i mekem a? Nono i kan.’
JOH 7:32 Dem Parasi i bin lisen wanem dem bigmob pipol i bin smolsmoltok baut wanem Zizas i bin mekem. So dem Parasi ane dem edprist i bin sane ol Tempol gad po go kese Zizas po lokem wea zeilaus.
JOH 7:33 Zizas i bin spik po dem pipol uda i bin de wea em diskain, ‘Ai go stap ya wea yupla po sottaim den apta ai gobaigen po da wan uda i bin sane mi kam.
JOH 7:34 Yupla go prapa lukraun po mi ya, prapa trai po paine mi bat yupla nogo paine mi. Wea da ples ai go stap, yupla kan kam de.’
JOH 7:35 Dem Zuwislida i bin tok midel demplaselp diskain, ‘Kole, wea dis man i tingbaut po go wea mipla nogo painem. Em mas gad main po go po dem nada Zuwispipol uda stap midel dem Grikpipol, ane go tise dem Grikpipol de.
JOH 7:36 Kole, wanem em i min wen em bin spik diskain, “Yupla go prapa lukraun po mi ya, prapa trai po paine mi, bat yupla nogo paine mi”, ane “Wea da ples ai go stap, yupla kan kam de”?’
JOH 7:37 Wea da lasdei blo da pestabol i da big dei, Zizas bin stanap ane spik prapa laudwan diskain ya, ‘Enibodi uda i wande dringk, em mas mata kam po mi ane dringk.
JOH 7:38 Da wan uda i bilib wea mi, kam ane dringk bikoz Baibol i spik, “Da wata wea i gibe laip i go ran kam ausaid prom em.” ’
JOH 7:39 Wen Zizas i bin tok demkain, em bin min baut da OliSpirit blo God. Ane dem pipol uda i go mata bilib wea Zizas, da OliSpirit i go stap wea laip blo dempla. Bat God i no bin gibe da OliSpirit po stap wea laip blo ol pipol yet bikoz Zizas i no bin ded ane gede laip baigen, ane God i no bin teke Zizas gobaigen po da truglori laip blo em.
JOH 7:40 Wen sam dem pipol prom da mob i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla bin spik diskain, ‘I mas bi trutok den. Em i da Spesilmesizman blo God.’
JOH 7:41 Ol nada pipol i bin spik diskain ya, ‘Em i da Promiswan uda God i sanem.’ Ane nadalot i bin spik, ‘Aukam da Promiswan i go kam prom Galali? Sa i kan!
JOH 7:42 Baibol i spik kliawan, da Promiswan i gobi bon prom pamlelain blo King Deibid, ane em go bon wea Betliem. Diswan taun wea King Deibid i bin bon.’
JOH 7:43 So nau dem bigmob pipol i bin splitap, bikoz sam i bin tingk diswei ane nadalot i bin tingk nadawei baut uda Zizas.
JOH 7:44 Sam dempla i bin wande kese Zizas po lokem wea zeilaus bat nobodi i bin kese Zizas.
JOH 7:45 Dem Tempol gad uda bin go po kese em, dempla bin gobaigen po dem edprist ane dem Parasi ane dempla i bin kuestin dem gad diskain, ‘Aukam yupla i no bin grabem kam ya?’
JOH 7:46 Dem gad i bin spik baigen, ‘Mipla no bin lisen nobodi i bin tok diskain wase dis man i bin tok!’
JOH 7:47 Dem Parasi i bin daune dem gad spik demkain po dempla, ‘Ei, yupla i bilib dis laitok tu a?
JOH 7:48 Yupla tingk wan prom mipla, dem Parasi o dem Zuwislida, i go bilib wea em tu a?
JOH 7:49 Bat dem bigmob ya, prapa no sabe wanem Mozeslo i spik. God i go panis dempla.’
JOH 7:50 Nikadimas i da seim man uda i bin go po bizit Zizas de pas. Nikadimas i bin spik dempla diskain,
JOH 7:51 ‘Dem lo blo yumpla i spik diskain, yumpla mas lisen pas bipo yumpla zaze man. Yumpla mas paindaut pas wanem em bin mekem.’
JOH 7:52 Dempla bin ansa Nikadimas, ‘Yu kam prom Galali tu a? Luk insaid Baibol wanem i spik. Baibol i spik diskain, da prapa spesilmesizman blo God i nogo kam prom Galali.’
JOH 7:53 Den da miting blo dem Zuwislida ane dem edprist i bin pinis nau ane ol bin pres go aus.
JOH 8:1 Zizas bin go po Maunt Olibtri.
JOH 8:2 Prapa elimoning Zizas bin go gen po da Tempol. Bigmob pipol i bin kam de po em ane em bin sidaun ane tise dempla.
JOH 8:3 Dem Zuwislotisa ane dem Parasi i bin teke wan oman kam po Zizas wea ol i bin painem slipraun wea maretman. Dempla i bin meke da oman stanap prant wea Zizas.
JOH 8:4 Dempla spik diskain po Zizas, ‘Tisa. Ol pipol i bin luk lo ai, dis oman ya i bin slip wea maretman.
JOH 8:5 Lo blo Mozes i oda yumpla diskain, ip oman i mekem diskain, i mas stonem po ded. So wanem yu go spikbaut diswan?’
JOH 8:6 Dem Parasi ane Zuwislotisa bin spik dis tok po luk ip Zizas i go spik rongting, so dempla ken prapa spik i trutok, dat em bin spik rongting. Zizas i bin bendaun ane stat raite samting wea pingga blo em lo graun.
JOH 8:7 Dempla i kip kuestin Zizas po gede ansa. Zizas i bin wantaim stanap ane spik po dempla, ‘Stonem! Demwan uda no bin meke sin gense God, dempla stonem pas!’
JOH 8:8 Den Zizas i bendaun gen ane raite samting wea graun.
JOH 8:9 Wen dem Zuwislida ane Zuwislotisa i bin lisen wanem Zizas i bin spik, dempla i bin wanwan tekop prom de. Paswan po go i bin dem elda. I bin mata libe Zizas ane da oman stanap prant wea em de.
JOH 8:10 Zizas i bin stanap ane spik demkain po em, ‘Yu luk nau oman? Wea dempla nau uda bin spik, yu bin meke rongting? No iben wan prom dempla i bin stone yu a?’
JOH 8:11 Da oman bin ansa, ‘Wa, nobodi BosLod.’ Zizas i bin spik po em, ‘Wa. Wea seimkainwei tu, ai nogo spik ai mas panis yu. Yu go nau ane nomo meke sin gense God.’
JOH 8:12 Zizas i spik po dem pipol de raun wea em diskain, ‘Ai prapa da lait blo ebri pipol blo dis wold. Uda go pole mi, i nogo wagbaut poldaun lo dak bat go gad da lait wea i go teke dempla go po prapa laip.’
JOH 8:13 Dem Parasi bin spik po Zizas diskain, ‘Yu spik ol laitok baut uda yu!’
JOH 8:14 Zizas i bin ansa dempla, ‘Nomata ai tokbaut maiselp, ai spik trutok baut uda mi. Bikoz ai prapa sabe da ples wea ai bin kam prom ane wea ai go go. Bat yupla i prapa no sabe demting baut mi, wea ai bin kam prom o wea ai go go.
JOH 8:15 Yupla i zaze mi seimkain wiskain yupla i zaze ol pipol. Bat ai no zaze nobodi.
JOH 8:16 Bat ip ai zaze ebri pipol, ai go zazem wea peawei wea i da prapawei. Bikoz i no mata maiselp ya uda go zaz, bat prapa, i mi ane PapaGod. Em da wan uda bin sane mi kam.
JOH 8:17 Ane dem Zuwislo blo yupla i spik, wen tok blo tu witnis i gri wea wananada den dat tok i prapa trutok.
JOH 8:18 Dasmin, ai wan man uda i spik trutok baut uda mi. Ane PapaGod, uda bin sane mi kam, i da nadawan uda spik trutok baut mi tu.’
JOH 8:19 Den dem pipol i bin aske Zizas, ‘Den wea papa blo yu?’ Zizas i bin ansa dempla, ‘Ip yupla no sabe uda mi, den yupla no sabe uda Papa blo mi. Ip yupla prapa sabe mi den yupla go prapa sabe Papa blo mi tu.’
JOH 8:20 Zizas i bin tok dem mesiz ya wen em i bin tise ol pipol de wea da Tempol blo God wea da ples de wea ol pipol i gibe mani opring. Nobodi prom dempla i bin kese Zizas bikoz taim blo em i no bin kam yet.
JOH 8:21 Den apta, Zizas i bin spik po dem Parasi diskain, ‘Ai go go nau ane yupla i go prapa lukraun po mi. Yupla go mata stap ded bikoz yupla i stap andanit da paua blo meke nugudting gense God. Wea ai go, yupla i go kan kam de po mi.’
JOH 8:22 Dem pipol i bin spik po wananada, ‘Kole, em i wande sote em laip a? Wanem em i min wen em i spik diskain, “Wea ai go, yupla i go kan kam de po mi”?’
JOH 8:23 Zizas i bin ansa dempla, ‘Yupla i prom dat ples ya andanit. Ai prom dat ples de antap. Yupla i prapa blo dis wold. Ai prapa no blo dis wold.
JOH 8:24 Daswai ai bin spik yupla, yupla go mata stap ded bikoz prom stap andanit da paua blo meke nugudting gense God. Bikoz ip yupla i no bilib wea wanem ai spikbaut uda mi, dat ai da BosLod, den yupla i go mata stap ded bikoz yupla i stap andanit da paua blo meke nugudting gense God.’
JOH 8:25 Dem pipol i bin spik po Zizas, ‘Spik mipla uda yu?’ Zizas i bin ansa, ‘Ai bin pinis spik yupla uda mi de pas.
JOH 8:26 Ai gad plentiting wea ai wande spik po yupla ane plenti rizan po zaze yupla. Bat ai nogo mekem bikoz ai mata spik dem tok wea ai bin lisen prom da wan uda i bin sane mi kam, ane em i mata blo trutok.’
JOH 8:27 Dempla no bin sabe da mining dat Zizas i bin tokbaut PapaGod blo em po dempla.
JOH 8:28 Zizas i bin spik po dempla, ‘Wen yupla i go liptemap da Truwan blo Man, den yupla go prapa sabe uda mi, da BosLod. Ai no meke eniting wanem ai wandem, bat ai mata spik wanem PapaGod i bin lane mi.
JOH 8:29 Em uda i bin sane mi kam, mata em ebritaim stap klostu wea mi. Em prapa no bin libe mi bikoz ai ebritaim meke dem samting wea i meke em prapa api.’
JOH 8:30 Dem tok ya wea Zizas i bin spik, prapa tumas pipol i bin mata bilib wea em.
JOH 8:31 Zizas i bin spik po dem pipol uda i bin bilib wea em diskain, ‘Ip yupla i mata kip pole dem mesiz wea ai prisem, wa, yupla i ol klostuman blo mi.
JOH 8:32 Ane yupla i go prapa sabe da trutok baut God ane da trutok baut God i go meke yupla pri.’
JOH 8:33 Bat dempla i bin ansa baigen po Zizas diskain ya, ‘Mipla i ol Zuwispipol. Mipla i ol pamlelain blo Eibram ane mipla no sleib blo enibodi. Bat wanem mining blo tok blo yu, “meke yupla pri”?’
JOH 8:34 Zizas i bin ansa, ‘Ai spik trutok po yupla, enibodi uda i mata stap andanit da paua blo meke nugudting gense God, wa, dempla i sleib blo sin.
JOH 8:35 Sleib nogad bladlain po dat pamle wea em wok, bat da boi pikinini prom dat pamle i gad prapa bladlain blo dat pamle poeba.
JOH 8:36 So wen da Boi blo God i go meke yupla pri, wa, yupla i go prapa stap pri poeba.
JOH 8:37 Wa, ai sabe yupla i pamlelain blo Eibram bat yupla i prapa wande paine wei wiswei po kile mi, bikoz yupla i prapa no bin lete da mesiz wea ai spik, po stap insaid laip blo yupla.
JOH 8:38 Ai spik yupla wanem ai bin luk wen ai bin de wea Papa blo mi. Bat yupla i mekem seimkain wanem papa blo yupla i spik yupla po mekem.’
JOH 8:39 Dempla i ansa Zizas diskain, ‘Yu lisen ya. Eibram i papa blo mipla.’ Bat Zizas i bin spik po dempla, ‘Ip yupla i bin ol prapa pikinini blo Eibram, wa, den yupla i bin meke dem seimkain samting wanem Eibram i bin mekem.
JOH 8:40 Bikoz ai spik yupla trutok baut wanem ai bin lisen prom God, yupla nau prapa lukraun po paine wei wiswei po kile mi. Eibram no bin meke demkainting.
JOH 8:41 Yupla i meke ol samting seimkain wiskain da prapa papa blo yupla i mekem.’ Dempla i ansa, ‘Mipla i no bus pikinini. Mipla mata gad wan Papa, wa, mata God.’
JOH 8:42 Zizas i spik diskain po dempla, ‘Ip God i PapaGod blo yupla den yupla i bin pinis labe mi bikoz ai bin kam prom God. Ai no bin kam ya daun maiselp, bat em i bin sane mi kam ya daun.
JOH 8:43 Aukam yupla i no sabe wanem ai spik? Yupla no sabe bikoz yupla kan lisen wanem ai spik.
JOH 8:44 Yupla ol i bin bon prom papa blo yupla, Satana. Dem nugud samting wea dem longtaim bipo papa blo yupla i bin mekem, wa, yupla i meke dem seim samting tu. Satana i da kila prom de bipotaim wen God i bin meke ol pipol po stap wea dis wold. Em i prapa eite eni trutok baut God, nogad no truwei wea laip blo em. Wen em spik, em mata spik ol laitok. Laip blo em i mata blo ol lai. Em i da papa blo mata lai.
JOH 8:45 So wen ai spik yupla trutok baut God, yupla no bilib wanem ai spik.
JOH 8:46 Uda prom yupla i ken spik mi, ai bin meke sin? Ip wanem ai spik i trutok baut God, den aukam nau yupla i no bilibe mi?
JOH 8:47 Eniwan uda i bon prom God, em i prapa glad po lisen ol mesiz wanem God i spik. Bat aukam yupla i no prapa glad po lisen ol dem mesiz wanem God i spik? Bikoz yupla i no bin bon prom God.’
JOH 8:48 Dem pipol i spik demkain po Zizas, ‘Yu wan nugudman prom Samaria. Yu gad debolspirit insaid lo yu.’
JOH 8:49 Zizas i bin ansa dempla, ‘Ai nogad debolspirit insaid mi. Ai mata lisen ane mekem wanem PapaGod blo mi i wandem. Bat yupla i no lisen ane pole mi.
JOH 8:50 Ai no meke ol samting solong ai ken bloubaut maiselp. Bat God da wan uda i bloubaut mi. Ane i mata em uda go zaze ebriting po wiswei em i tingk i rait.
JOH 8:51 Ai spik trutok po yupla, dat enibodi uda i meke ol samting stret po ol dem mesiz wanem ai spik, em nogo ded.’
JOH 8:52 Dempla i bin spik po Zizas, ‘Wa, mipla i prapa sabe nau yu gad debolspirit insaid wea yu. Eibram ane dem nada spesilmesizman blo God i bin pinis. Bat yu spik ip enibodi i meke ol samting stret po ol dem mesiz wanem yu spik, wa, em nogo ded.
JOH 8:53 Bat bigate blo mipla Eibram i bin pinis. Yu prapa mo bigman wea Eibram ane dem nada spesilmesizman blo God wea i bin pinis, a? Wanem yu akt po?’
JOH 8:54 Zizas i ansa dempla diskain, ‘Ip ai bloubaut maiselp, dem tok wea ai bloubaut maiselp, wa i prapa min nating. Bat i PapaGod blo mi, uda i bloubaut mi. Bat yupla i spik demkain, “Em i God blo mipla,”
JOH 8:55 bat yupla prapa no sabe uda em. Ai prapa sabe uda em. Ip ai go spik diskain ya, ai no sabe uda em, ai gobi seimkain laia wase yupla. Bat ai prapa sabe uda em, daswai ai meke ol samting prapa stret po ol dem mesiz wanem em i spik.
JOH 8:56 PapaGod blo yupla Eibram i bin nadakain api po luk go prant po da taim blo mi wen ai go kam. Wa, em bin luk diswan ane em bin nadakain api.’
JOH 8:57 Dempla i bin kuestin Zizas diskain, ‘Yu yangman. Aukam yu spik yu bin luk Eibram?’
JOH 8:58 Zizas i bin spik demkain po dem pipol, ‘Ai spik trutok po yupla, bipo Eibram bin bon, ai bin de pas. Ai da BosLod.’
JOH 8:59 Dempla i bin pikemap ol ston po kile em. Bat, Zizas i bin tekop kuikwan midel ol pipol, go ausaid prom da Tempol blo God.
JOH 9:1 Wan nadataim wen Zizas i bin wagbaut, em bin luk wan man wea i bin blain. Em bin stap demkain prom wen em bin bon.
JOH 9:2 Dem klostuman blo Zizas i aske Zizas demkain ya, ‘Tisa. Aukam dis man i blain? Em bin blain prom dem sin blo em o prom dem sin blo mama ane papa blo em?’
JOH 9:3 Zizas i bin spik po dempla, ‘I no dis man ya uda i bin meke sin o mama ane papa blo em. Bat truwan, em demkain blain solong da paua blo God i ken soem kliawan wea laip blo em.
JOH 9:4 Yumpla mas ariap meke dem wok prom God wea em bin gibem po yumpla wail da san i stil antap. Bikoz naittaim i go kam sun wea nobodi i ken meke dem wok.
JOH 9:5 Wen ai stil ya wea dis wold, ai da lait blo ebri pipol blo dis wold.’
JOH 9:6 Den Zizas i bin spet godaun wea graun ane mikse da graun wea da spet mekem kam wase mad. Den Zizas i bin teke da mad ane rabe ai blo da blainman wea da mad.
JOH 9:7 Zizas i bin spik po em, ‘Yu go nau ane kline yuselp wea da swim ples blo Sailoum.’ (Sailoum i min ‘sanem’.) So da man i bin wagbaut go de ane kline emselp de, den em bin kambaigen ane em ken luk nau.
JOH 9:8 Dem pipol uda i stap klostu po aus blo em, dempla sabe dis blain begaman i bin ebritaim aske ol pipol po samting. Dempla i bin tok po wananada diskain, ‘Ei! Uda diswan? Em luk seimkain wase da blainman. I mas bi dat seim man uda oltaim sidaun anggrewan ane aske ol pipol po gibe em kaikai!’
JOH 9:9 Sam pipol i spik, ‘Wa, datwan em.’ Ol nada pipol i spik, ‘Datwan no em. I nada man uda i luk seimkain wase em.’ Bat da man uda i bin blain i bin spik po dempla, ‘Diswan mi ya, dat seim man uda i bin blain.’
JOH 9:10 Dem pipol i bin kuestin em diskain, ‘Uda i bin meke yu luk? Wanem em i bin mekem po yu?’
JOH 9:11 Em bin ansa dempla diskain, ‘Wan man neim Zizas, em bin meke mad ane rabe da mad wea ai blo mi ane em bin spik diskain po mi, “Yu go nau po da swim ples blo Sailoum ane kline yuselp.” Den apta, wen ai bin mekem wanem Zizas i bin spik, ai ken luk nau.’
JOH 9:12 Dem pipol uda i bin kuestin da man i bin spik diskain po em, ‘Wea da man nau?’ Em i bin ansa dempla diskain, ‘Ai no sabe.’
JOH 9:13 Den dem pipol i bin teke da man go po luk dem Parasi.
JOH 9:14 Dat dei i bin Zuwis Sabatdei wen Zizas i bin meke da blainman luk.
JOH 9:15 Dem Parasi i bin aske da man olkain kuestin baut wiskain em bin kam po luk nau. Em bin spik baigen po dempla, ‘Dat man i bin meke mad ane rabe ai blo mi ane apta, ai bin go po kline maiselp lo Sailoum. Wen ai bin pinis swim, ai bin stretwei luk.’
JOH 9:16 Sam dem Parasi i bin tok po wananada, ‘Dat man Zizas, uda i bin meke dis man po luk, em no prom God bikoz em meke wok wea Zuwis Sabatdei.’ Bat ol nadalot Parasi bin spik diskain, ‘Sa, wiskain diswan? Em i kasa man, bat aukam em i meke demkain gudting?’ So dempla bin tok midel demplaselp bat dempla no bin gri lo wananada.
JOH 9:17 Dem Parasi i bin kuestin da man gen. Dempla spik, ‘Yu spik po mipla nau. Wiskain man em uda i bin meke yu po luk?’ Da man i bin ansa dempla, ‘Em i wan spesilmesizman blo God.’
JOH 9:18 Bat nomata wanem da man i bin spik, dem Zuwislida i no bin bilib da man dat em i bin blain. So dempla i bin singaut papa ane mama blo em kam.
JOH 9:19 Dempla i bin kuestin demtu diskain, ‘Ei! Diswan boi blo yutu a? Em bin bon blainwan a? Den aukam em ken luk?’
JOH 9:20 Demtu i bin ansa diskain, ‘Mitu prapa sabe diswan i boi blo mitu ane em i bin bon blainwan.
JOH 9:21 Bat mitu spik prapa truwan ya. Mitu prapa no sabe wiskain em i bin kam po luk ane mitu i prapa no sabe uda i bin meke em gud. Em i man nau. Kuestin em. Em go spik yupla wanem i bin apen po em.’
JOH 9:22 Demtu i bin tok diskain bikoz demtu i bin prait prom dem Zuwislida bikoz dem Zuwislida i bin spik dat enibodi uda i spik Zizas i da Promiswan uda God i bin sanem kam, dempla nomo go lau nau po go po eni zuwispreaus po prea.
JOH 9:23 Daswai demtu i bin spik diskain, ‘Em i man nau. Kuestin em yuplaselp.’
JOH 9:24 Dempla i bin singaut da man gen uda i bin blain ane spik po em diskain, ‘Prant wea God, yu spik po mipla trutok ya nau. Bikoz mipla i prapa sabe dis man Zizas i meke ol samting gense God.’
JOH 9:25 Da man i bin ansa dempla diskain, ‘Ai no sabe ip em i demkain man. Bat wan ting ai prapa sabe i diswan ya, de pas ai bin blain bat ya nau ai ken luk!’
JOH 9:26 Bat dempla i bin kip askem gen, ‘Wanem em bin mekem po yu? Wiskain em bin meke yu luk?’
JOH 9:27 Da man i bin ansa, ‘Ai bin pinis spik yupla, bat yupla no bin lisen mi. Aukam yupla i wande lisen gen? Yupla wande kam ol klostuman blo em tu a?’
JOH 9:28 Dempla i bin tok nugudwei po em diskain, ‘Yu klostuman blo em, bat mipla ol klostuman blo Mozes.
JOH 9:29 Mipla i prapa sabe God bin tok po Mozes, bat dis man ya, mipla no sabe wea em i kamaut prom.’
JOH 9:30 Da man i ansa dempla diskain, ‘Aukam yupla i no sabe em? Em bin meke mi luk. Aukam yupla i no prapa sabe nating baut em?
JOH 9:31 Yumpla i prapa sabe God i no lisen po ol sina, bat ip eniwan uda i wosip God ane mekem wanem em i spik, wa, God i go lisen po demkain pipol.
JOH 9:32 Prom dat taim de bipo, wen God i bin meke da wold kam antil ya nau, no pipol i bin lisen tok o luk man meke nada man uda i bin bon blain po luk.
JOH 9:33 Ip dis man no prom God den em kan meke mi luk.’
JOH 9:34 Dem Zuwislida i bin kuestin da man diskain, ‘Uda yu? Wen yu bin bon, yu bin bon gad sin. Ane nau yu wande tise mipla a?’ So dempla i bin sakwei em go ausaid prom da zuwispreaus.
JOH 9:35 Zizas i bin lisen dem Zuwislida i bin sakwei dat man ausaid prom da zuwispreaus. So wen Zizas i bin paine da man em bin spik diskain po em, ‘Yu bilib wea da Truwan blo Man, a?’
JOH 9:36 Da man i bin ansa Zizas, ‘Yu spik mi nau uda em solong ai go mata bilib wea em.’
JOH 9:37 Zizas i spik po em, ‘Yu ya luk em wea tu ai blo yu. I em ya nau uda i tok po yu.’
JOH 9:38 Da man i bin spik diskain baigen, ‘BosLod, ai mata bilib.’ Da man i bin wantaim baudaun wosip Zizas.
JOH 9:39 Den Zizas i bin spik, ‘Ai bin kam po zaze ol pipol blo dis wold. Ai bin kam ya po dis wold po meke dem pipol uda i blain po luk, ane po soe dem pipol uda i tingk dempla i ken luk, dat dempla i blain.’
JOH 9:40 Dem Parasi uda i bin stanap de klostu po Zizas i bin lisen wanem Zizas i bin spik. Dempla spik po Zizas, ‘Ei! Yu spik mipla dat mipla i blain tu a?’
JOH 9:41 Zizas i ansa dempla diskain, ‘Ip yupla bin blain, yupla no bin meke ol nugudting gense God. Bat yupla spik dat yupla i ken luk prapa, daswai yupla i stap wea da nugudwei meke nugudting gense God.’
JOH 10:1 Zizas i bin spik, ‘Ai spik trutok ya po yupla. Eniwan uda i go zamp insaid pens blo ol sip wea em i no yuze da doa po go insaid, wa, em i wan stila ane roba!
JOH 10:2 Bikoz da bos blo lugaut ol sip i go prapawei, tru da doa.
JOH 10:3 Da man uda i lugaut da doa blo da sippens, em i opene da doa po da bos blo dem sip ane dem sip i lisen bois blo da bos blo dempla ane dem sip i kam po em. Den da bos blo dempla i kole neim blo dem sip ane em i lide dempla go ausaid prom da sippens.
JOH 10:4 Wen da bos blo dempla i teke dem sip blo em prom da sippens go ausaid, da bos i wagbaut pas ane dempla i polem biain bikoz dem sip i prapa sabe bois blo em.
JOH 10:5 Dem sip i nogo pole nada man. Dem sip i go sabe i dipren bois. Dempla i go wantaim ranwei bikoz i no bois blo bos blo dempla.’
JOH 10:6 Dis stori wea Zizas i bin yuzem baut bos blo sip i gad mining, bat dem pipol uda i bin lisen i no bin sabe wanem Zizas i bin min.
JOH 10:7 So Zizas i bin mekem kliawan, eksplein po dempla diskain. Ai spik trutok po yupla, ‘Ai prapa da doa blo da sippens.
JOH 10:8 Ebridem nada pipol uda i bin kam pas bipo mi, dempla i bin ol stila ane ol roba. Bat ai spik po yupla truwan, dem sip i no bin lisen po wanem demkain pipol i bin spik.
JOH 10:9 Ai prapa da doa blo da sippens. Ip eniwan uda i yuze da doa po go insaid, wa, laip blo em i gobi seib. Nomata wea em go go, em go paine gud kaikai po kaikai.
JOH 10:10 Da man uda i stila, em bin mata kam po stile ol sip, kile dempla ane damiz dempla, antil i nomo go gad. Bat ai bin kam po gibe laip po yupla solong yupla i go mata stap gad gudlaip.
JOH 10:11 ‘Ai da prapa gudman uda lugaut ol sip. Da gudman blo lugaut ol sip i redi po sakripais laip blo em po ded po dem sip.
JOH 10:12 Bat da kasa man wea em i bin gede pei po lugaut dem sip, wen em go luk wail bus dog i ran kam, wa, em go wantaim ranwei ane libe dem sip biain bikoz em no da prapa bos blo dem sip. Da wail bus dog i go kese sam sip ane ebridem nada sip go skata go ebriwei.
JOH 10:13 Da kasa man i go ranwei go bikoz dempla i bin mata pei em po lugaut dem sip. Em no prapa boda baut wanem i go apen po dem sip.
JOH 10:14 ‘Ai da prapa gudman blo lugaut ol sip. Ai prapa sabe ol sip blo mi ane dem sip blo mi i prapa sabe mi.
JOH 10:15 Wa, wea seimkainwei tu, PapaGod i prapa sabe mi ane ai prapa sabe PapaGod. Ai meke laip blo mi po ded po dem sip.
JOH 10:16 Ai gad ol nada sip tu. Bat dempla i no stap ya wea dis sippens ya. Ai mas teke dempla kam ya ane dempla i go lisen bois blo mi. Den i go gad wanmob blo sip ane wan gudman blo lugaut dempla.
JOH 10:17 ‘Ai tok diskain bikoz PapaGod i prapa labe mi, daswai ai meke laip blo mi po ded solong ai go kambaigen laipgen.
JOH 10:18 Nobodi i ken teke laip blo mi prom mi. Bat truwan, ai laue laip blo mi po ded wiswei ai wandem. Bikoz ai kare lo, ai gad da paua po meke laip blo mi po ded ane po kamlaipgen. Dis oda i kam prom PapaGod blo mi, daswai ai bin prapa mekem.’
JOH 10:19 Apta wen Zizas i bin pinis tok, dem Zuwispipol i bin splitap meke tu mob. Wan mob i bin go gense da nadamob baut dem tok wanem Zizas i bin spik.
JOH 10:20 Sam prom dempla i bin spik diskain, ‘Ei, dis man i gad wan debolspirit insaid lo em, ane i meke ed blo em senslus. Aukam yumpla i go lisen po em a?’
JOH 10:21 Ol dem nadalot i bin spik, ‘Dem tok wea em i spik i no wase tok blo man uda i gad debolspirit insaid lo em. Ken debolspirit i meke ai blo ol blainpipol po luk a? Nono i kan!’
JOH 10:22 De wea Zarusalem i bin gad da pestabol wea i kolem, Pestabol blo meke da Tempol Oli Gen. Dis pestabol i bin apen wea da koltaim.
JOH 10:23 Wea da seimtaim, Zizas i bin wagbaut de wea da Tempol, wea da baranda neim apta King Solomon.
JOH 10:24 Dem pipol i bin kam de ane stanap raun lo em ane spik po em diskain, ‘Ei, aulong yu go meke main blo mipla po tingk diswei ane nadawei? Ip yu da Promiswan uda God i go sanem kam, wa, tok stret solong mipla i go sabe.’
JOH 10:25 Zizas i bin ansa dempla diskain, ‘Ai bin pinis spik yupla bat yupla no bin bilib mi. Dem mirikal wea ai bin mekem wea neim blo PapaGod blo mi, i bin spik yupla.
JOH 10:26 Yupla no bilib mi bikoz yupla i no pat blo dem sip blo mi.
JOH 10:27 Sip blo mi i prapa sabe bois blo mi ane ai prapa sabe dempla, ane dempla i mata pole mi,
JOH 10:28 ane ai go gibe dempla longlaip poeba. Dempla kan neba ded, bat go mata stap longlaip poeba. Ane no pipol i ken tekemaut dempla go ausaid prom mi,
JOH 10:29 bikoz PapaGod blo mi i bin gibe dempla po mi. Ane em i gad nadakain bigpaua, mobig paua den enibodi. So nobodi i ken teke dempla go ausaid prom mi.
JOH 10:30 Mi ane PapaGod blo mi, mitu i wan.’
JOH 10:31 Wen Zizas i bin pinis tok, dem pipol i bin pikemap ol ston po stone Zizas po ded.
JOH 10:32 Bat Zizas i bin ansa dempla, ‘Ai bin soe plenti mirikal po yupla wea PapaGod blo mi i bin spik mi po mekem. Wanem prom dem gudsamting ai bin mekem, yu wande kile mi wea ol ston?’
JOH 10:33 Dempla i bin ansa Zizas diskain ya, ‘Mipla nogo stone yu po ded bikoz yu bin meke ol dem gudsamting apen ya. Mipla i go stone yu bikoz yu bin spik ol nugudtok po daune God! Yu kasa man uda i meke yuselp wase yu God.’
JOH 10:34 Zizas i bin spik baigen po dempla diskain, ‘I bin raitem wea dem Zuwislo blo yupla wea God i bin spik diskain, “Yupla wase ol god.”
JOH 10:35 Yupla sabe da Baibol i kan seinzem. So ip dem bipotaim pipol uda i bin lisen ane pole dem mesiz blo God, ane God i bin kole dempla, “ol god”,
JOH 10:36 den aukam yupla spik olkain nugudtok po daune mi wen ai spik “Ai da Boi blo God a?” PapaGod i bin sane mi kam po dis wold, em bin spik diskain tu ai da Boi blo God.
JOH 10:37 Ip ai no meke dem gudsamting po apen wanem PapaGod blo mi i wandem, den yupla nogo bilib mi.
JOH 10:38 Bat ip ai meke dem gudsamting po apen wanem PapaGod blo mi i wandem, nomata yupla i no bilib wea mi, bat yupla bilib wea dem gudsamting wea i bin apen. Den mait yupla i go sabe ane bilib nau dat PapaGod, em i lo mi, ane ai lo em, da boi blo PapaGod.’
JOH 10:39 Apta wen Zizas i bin tok, dem Zuwislida i bin prapa wande kese Zizas po lokem wea zeilaus. Bat Zizas i bin mata tekop go ausaid prom da Tempol blo God ane dempla i no bin sabe wiskain em bin go.
JOH 10:40 Wa, Zizas i bin lego godaun po Zodan Riba ane krosem go nadasaid po da seimples wea Zon i bin baptaiz ol pipol de bipo, ane em i bin stap de.
JOH 10:41 Plenti pipol i bin pole Zizas kam de. Dempla i bin spik diskain, ‘Zon i no bin meke eni mirikalsain po apen. Bat dem tok wanem Zon i bin spik, i bin baut dis man ya nau. I bin prapa trutok orait.’
JOH 10:42 Ane tumas pipol de i bin mata bilib wea Zizas.
JOH 11:1 I bin gad wan man neim Lazaras ane em bin sik. Em i bin stap lo tu sisi blo em, Meri ane Mata wea da biliz neim Betani.
JOH 11:2 Dis Meri, em da seim oman nau uda i go rabe da BosLod Zizas wea sentoil antap lo leg blo em ane waipe tu leg blo em wea eya blo em. Wa, Meri i sisi blo dis seim Lazaras uda i sik.
JOH 11:3 Demtu sisi i bin sane mesiz po Zizas diskain, ‘BosLod. Da wan uda yu prapa labem, i prapa sik.’
JOH 11:4 Wen Zizas i bin lisen da mesiz, em bin spik, ‘Lazaras kan ded prom dis sik, bikoz plenti pipol i go luk da paua blo God ane ol go liptemap neim blo em. Dempla i go luk paua blo mi tu ane go liptemap neim blo mi tu, bikoz ai da Boi blo God.’
JOH 11:5 Nomata Zizas i bin prapa labe Mata, Meri ane Lazaras,
JOH 11:6 em no bin go stretwei go po luk dempla. Em bin stap wea dat ples wea em bin stap po nada tu dei.
JOH 11:7 Wen tu dei i bin pas nau, em bin spik po dem klostuman blo em, ‘Kam, yumpla go nau, gobaik po Zudia.’
JOH 11:8 Dem klostuman i spik baigen, ‘Tisa. Dem nada dei de go, dem pipol i bin wande stone yu po ded. Kole, ane yu wande gobaigen de nau a?’
JOH 11:9 Zizas ansa dempla diskain, ‘I gad tuelb aua blo deilait wea deitaim. Solong i gad lait ol pipol i go wagbaut seipwan, wa, dempla nogo bang wea samting ane poldaun bikoz dempla i gad da lait blo dis wold.
JOH 11:10 Mata wea naittaim, dempla i go bang ane poldaun bikoz i nogad no lait.’
JOH 11:11 Den em spik diskain po dempla, ‘Gud pren blo yumpla Lazaras, em i slip. Ai go go ane weikemapem.’
JOH 11:12 Dem klostuman i spik demkain, ‘BosLod, ip em i slip, em go kam orait!’
JOH 11:13 Dem klostuman i bin tingk Zizas bin min demkain Lazaras i bin kasa leidaun slip, bat Zizas i bin min Lazaras i bin ded.
JOH 11:14 Den Zizas i eksplein po dempla kliawei, ‘Lazaras i ded.
JOH 11:15 Ane po yupla, ai glad ai no bin de wea Lazaras. I demkain solong yupla i go mata bilib wea mi. Bat nomata em ded, kam, yumpla go nau po luk em.’
JOH 11:16 Tomas bin spik nau. Plei neim blo em i Tuin. Tomas i spik po dem nada klostuman diskain, ‘Kam, yumpla go tu solong ip dempla go kile Zizas dempla go kile yumpla tu.’
JOH 11:17 Wen Zizas i bin kesem de, em bin luk Lazaras i ded, leidaun insaid wea wan greib insaid keib po po dei.
JOH 11:18 Da biliz blo Betani i bin klostu po Zarusalem, baut tri kilamita.
JOH 11:19 Plenti ol Zuwispipol i bin kam de po Mata ane Meri po sidaun krai po meke demtu pil orait bikoz bala blo demtu i bin ded.
JOH 11:20 Wen Mata i bin lisen Zizas i kam de, em bin stretwei go po luk Zizas. Bat Meri i bin mata de wea dat aus gar.
JOH 11:21 Mata i spik diskain po Zizas, ‘BosLod ip yu bin ya, mai bala i no bin ded.
JOH 11:22 Bat ai prapa sabe ya wea diskaintaim, wanem yu prea aske God po mekem, wa, em go mekem po yu.’
JOH 11:23 Zizas spik po Mata, ‘Bala blo yu i go gedap laipwan gen.’
JOH 11:24 Mata i ansa Zizas diskain, ‘Ai prapa sabe wea dat lasdei bambai, ebri pipol i go gedap laipgen prom ded.’
JOH 11:25 Zizas i bin spik po Mata, ‘Ai da truwan blo meke ol ded pipol kamlaipgen, ai da truwan po gibe laip. Enibodi uda i mata bilib wea mi, nomata dempla i go ded, dempla go kamlaipgen.
JOH 11:26 Dempla go gede longlaip poeba po bilib lo mi. Dempla nogo ded po gud. Mata, yu bilib dem tok ya ai spik a?’
JOH 11:27 Mata i bin ansa, ‘Wa, BosLod. Ai mata bilib yu da Promiswan, da Boi blo God wea i go kam po dis wold.’
JOH 11:28 Den Mata bin lego gobaik ane singaut Meri. Em spik po Meri diskain wea kuaiatwei solong nobodi i go lisen, ‘Da Tisa bin kam ane em bin spik mi po spik yu po go de po em.’
JOH 11:29 Stretwei Meri i bin go po luk Zizas.
JOH 11:30 Zizas i no bin go insaid da biliz blo Betani. Em bin mata weit de wea da ples wea Mata i bin kam po luk em.
JOH 11:31 Wen dem pipol uda i bin sidaun de wea aus, i bin luk Meri i bin ariapwan go ausaid, dem pipol i bin tok midel demplaselp diskain, ‘Ei, ei! Em mas go po sematri po krai de wea da keib wea i gad da greib blo Lazaras.’ So dempla i bin go tu go biain.
JOH 11:32 Wen Meri i bin kam luk Zizas stanap de, em bin poldaun wea put blo em ane bin spik diskain po em, ‘BosLod, ip yu bin ya mai bala no bin ded.’
JOH 11:33 Wen Zizas i bin luk Meri i bin krai, prapa sore po bala blo em ane luk dem pipol i base prapa bigkrai tu, Zizas i bin pil nadakain sore ane atso.
JOH 11:34 Zizas i spik, ‘Wea yupla bin bere em?’ Dempla ansa, ‘BosLod, yu kam gar ane luk.’
JOH 11:35 Zizas i bin krai tu.
JOH 11:36 Dem pipol uda i bin stanap klostu i bin spik, ‘Prapa truwan gar, em bin prapa labe Lazaras.’
JOH 11:37 Bat sam prom dem pipol i bin spik, ‘Em bin meke wan blainman po luk. Aukam em no bin stape Lazaras prom ded?’
JOH 11:38 Zizas bin nadakain sore ane atso. Em bin kam nau po da greib. Da greib i bin insaid wea wan keib ane i bin gad big ston i bin kaba da doa blo da keib.
JOH 11:39 Zizas i bin spik, ‘Yupla puse da ston go wansaid.’ Mata, sisi blo Lazaras, i bin spik po Zizas, ‘BosLod, diskaintaim nau bodi blo em i smel nadakain nugud. Diswan i da namba po dei em bin leidaun.’
JOH 11:40 Bat Zizas i bin spik po Mata, ‘Ai bin spik yu de pas, ip yu go mata bilib, yu go luk da prapa bigpaua blo God.’
JOH 11:41 So dempla i bin puse da big ston prom da greib doa go wansaid. Zizas bin luk go antap po eben ane prea diskain ya, ‘PapaGod, ai eso yu gar. Yu bin pinis lisen po wanem ai wandem.
JOH 11:42 Ai prapa sabe yu oltaim lisen po wanem ai wandem. Ai tok laudwan diskain solong dem pipol ya i go lisen ane ol go mata bilib yu bin sane mi kam.’
JOH 11:43 Wen Zizas i bin pinis prea, em bin spik prapa laudwan diskain ya, ‘Lazaras! Kamaut! Kam ausaid nau!’
JOH 11:44 Ane Lazaras i bin kamaut, kam ausaid wea beriolklos kaba ebribodi blo em, pes blo em tu. Zizas i spik po dem pipol, ‘Tekemaut dem beriolklos prom em ane lete em kam!’
JOH 11:45 Plenti pipol uda bin de wea Meri, dempla i bin bilib wea Zizas wen ol bin luk lo ai wanem Zizas bin mekem.
JOH 11:46 Bat sam dem pipol i bin go ane spik po dem Parasi baut wanem Zizas i bin mekem.
JOH 11:47 Dem edprist ane dem Parasi ol bin kam tugeda meke wan Zuwiskaunsil miting. Ol bin spik, ‘Wiswei? Wanem yumpla i go mekem nau? Dis man i meke ol tumas mirikalsain apen.
JOH 11:48 Ip yumpla i mata lete em po mekem wanem em i wandem, wa, tumas pipol i go bilib wea em. Da Rom gabman i go kam ane damiz dis Tempol ya blo yumpla ane tekoba dis kantri blo yumpla.’
JOH 11:49 Wan prom dempla, neim Kaiapas, i bin da Zuwis bosprist dat iya. Em spik demkain po dempla, ‘Yupla prapa nogad no sens.
JOH 11:50 Ken yupla luk wanem i go apen ya? I gobi mobeta po yumpla po meke wan man po ded po ebri pipol den po meke ebri Zuwispipol po pinis.’
JOH 11:51 Bikoz Kaiapas i bin da bosprist dat seim iya, dis tok blo em i no bin tok blo em, bat i bin kam prom God. Em bin tok diskain, ‘Zizas i go ded po dem Zuwispipol.
JOH 11:52 Bat i nogo mata ded po dem Zuwispipol, bat em go ded wantaim wea diswei ya po meke ebri pipol blo dis wold po kambaigen tugeda po bi wan pipol blo God.’
JOH 11:53 So prom da miting blo dem Zuwislida, dempla bin stat po meke plan po sote laip blo Zizas.
JOH 11:54 Prom datting nau Zizas nomo bin go po bizit ol ples wea ol dem Zuwispipol ane miks wea dempla. Em i bin libe Zarusalem ane em bin go po wan ples wea i nogad pipol. Diswan i klostu po da biliz blo Ipreim, so Zizas i bin stap de nau wea dem klostuman blo em.
JOH 11:55 Taim blo da Pasoba Pestabol blo dem Zuwispipol i bin kam klostu nau ane tumas pipol i bin kam prom ol ausaid ples, kam pas po Zarusalem bipo da pestaboldei i stat. Ol i mekem demkain solong po meke laip blo dempla kam rait prant wea God, bipo da Pasoba Pestabol.
JOH 11:56 Dempla ebriwan i bin wande luk Zizas. Ol bin tok po wananada diskain wen ol bin stanap de wea da Tempol blo God. ‘Wiswei yupla tingk? Em go kam po dem dei blo da Pasoba Pestabol, o no?’
JOH 11:57 Bat dem edprist ane dem Parasi bin meke wan oda po dem pipol, ip enibodi i sabe wea Zizas, em mas spik solong dempla go grabe Zizas ane lokem wea zeilaus.
JOH 12:1 Siks dei bipo da Pasoba Pestabol i bin stat, Zizas i bin go po Betani. Diswan i ples blo Lazaras, da seim man wea em bin mekem gedap laipgen prom ded.
JOH 12:2 De wea Betani ol i bin meke kaikai po Zizas. Lazaras i bin sidaun de tu wea da teibol wea Zizas. Mata i bin stanap disemaut kaikai po dempla.
JOH 12:3 Meri i bin teke wan prapa dia 500 mil botol blo nais sentoil, ane rabem antap wea leg blo Zizas ane waipe put blo Zizas wea eya blo em. Dat aus i bin prapa gad nadakain naissmel ebriwei prom dat oil.
JOH 12:4 Wan dem klostuman blo Zizas, neim Zudas Iskara i bin de. Em da wan i go sele Zizas bambai. Zudas i bin wail. Em spik diskain,
JOH 12:5 ‘Aukam em no bin sele dis dia sentoil? Ip em bin selem, maitbi em bin gede pei blo wan iya ane gibe da mani po dem poapipol. Bat aukam?’
JOH 12:6 Zudas i bin tok demkain bikoz em noboda wanem i apen po ol poapipol bikoz em stilaman. Em da wan uda i lukapta da mani baig blo dem klostuman, bat em ebritaim stile sam mani prom da baig po yuzem po emselp.
JOH 12:7 Zizas i bin ansa, ‘Libem. Mata libem! Em i mekem po da berioldei blo mi.
JOH 12:8 Ai tok diskain bikoz dem poapipol, dempla ebritaim raun wea yupla. Bat ai no gobi ya ebritaim raun wea yupla.’
JOH 12:9 Plenti Zuwispipol i bin sabe Zizas i bin de wea Betani. Dempla i bin kam po luk Zizas ane Lazaras, da seim man wea Zizas bin mekem gedap laipgen prom ded.
JOH 12:10 Dem edprist i bin meke plan diskain ya, dempla go seimtaim kile Lazaras tu
JOH 12:11 bikoz i prom Lazaras plenti Zuwispipol i bin stap prom pole dem edprist ane kam po mata bilib wea Zizas.
JOH 12:12 Da neksdei, plenti pipol i bin kam po da Pasoba Pestabol. Wen dempla bin lisen Zizas i go kam po Zarusalem,
JOH 12:13 dempla bin teke ol lip blo pamtri ane ol i bin go mite Zizas ane bin singaut prapa laudwan diskain: ‘Ozana, liptemap neim blo God!’ ‘Blese dis Promiswan ya, uda kam wea da neim blo da AntapGod!’ ‘Yumpla prea po God po meke gudting po da king blo ol pipol blo Izrael!’
JOH 12:14 Zizas i bin paine wan yang dongki ane em bin raidantap wea da dongki. Diswan i seimkain wiskain i bin raitem wea Baibol:
JOH 12:15 ‘No prait, pipol blo Zarusalem. Luk de, King blo yupla de kam, sidaun antap wea yang dongki.’
JOH 12:16 Dem klostuman blo Zizas i bin luk wanem i bin apen bat dempla no bin sabe wanem mining blo demting. Bat dempla i bin sabe apta, wen God bin pinis teke Zizas gobaigen po da truglori laip blo em. I bin wea dat taim dempla bin tingbaut demting wea i bin raitem baut Zizas wea Baibol ane wanem ol pipol i bin mekem po em.
JOH 12:17 Dem pipol uda i bin luk Zizas meke Lazaras gedap laipgen prom ded, ol i bin spik ol nada pipol baut datting.
JOH 12:18 I bikoz prom Lazaras, dat dem pipol bin wantaim go po luk Zizas bikoz dempla bin lisen Zizas i bin meke dis big mirikalsain apen.
JOH 12:19 So dem Parasi i bin tok midel demplaselp diskain, ‘Ei! Ebriting yumpla i mekem i no wok. Bat luk de, ebri pipol i de polem biain!’
JOH 12:20 I bin gad sam Grikpipol uda i bin kam po Zarusalem po wosip God wea dem Pestaboldei blo da Pasoba.
JOH 12:21 Dempla i bin kam po luk Pilip, klostuman blo Zizas. Em i bin kam prom taun blo Betsaida wea da eria blo Galali. Dempla i bin spik po em, ‘Mai pren, mipla i wande luk Zizas gar.’
JOH 12:22 So Pilip i bin go ane spik Andru ane demtu i bin go luk Zizas ane spik em da tok.
JOH 12:23 Zizas i ansa demtu diskain, ‘Da taim i ya nau wen God i go meke da Truwan blo Man po gobaik po stap wea da truglori laip wea God.
JOH 12:24 Ai spik trutok po yupla, eni sid blo wit yu plantem wea graun i mas ded pas bipo laip i go kamaut prom da sid. Bat ip yu wandem po gro, wel yu mas plantem insaid graun, den em go bas sake plenti kaikai. Nau ip em go insaid graun, den em go gro gibe plenti laip.
JOH 12:25 Demwan uda i prapa labe demplaselp, dempla nogo gede longlaip poeba. Bat demwan uda i no woribaut dempla laip ya blo dis wold, dempla i go gede longlaip poeba.
JOH 12:26 Enibodi uda i wande mekem wanem ai spik, mas mata kam ane pole mi. Ane wea ai stap, ol sebant blo mi i go stap de wea mi tu. Ip enibodi i mekem wanem ai spik, PapaGod i go gibe dempla spesil ona.
JOH 12:27 ‘Nau diskaintaim, ai no sabe wanem po mekem. Wanem nau ai go spik? Wiswei ai go prea? Mait ai go prea diskain a, “Yagar, PapaGod, lugaut mi gar prom distaim ya nau prom dat prapa nugud trabol i go kam”? Bat i po distaim ya nau, em bin sane mi kam.
JOH 12:28 PapaGod yu soem dat neim blo yu i gad paua.’ Den, wan bois i bin tok prom eben diskain, ‘Ai bin pinis soem dat neim blo mi i gad paua ane ai go soem gen.’
JOH 12:29 Dem pipol uda i bin stanap de klostu i bin lisen da tok ane dempla i bin pazol, ‘Ei, tanda i bin meke noiz a?’ Ol nadawan i bin spik, ‘No! Wan einzel i bin tok po em.’
JOH 12:30 Zizas ansa dempla diskain, ‘Dis tok wea i bin kamaut prom de antap, i no bin kamaut po mi, bat i bin kamaut po yupla.
JOH 12:31 Da taim i ya nau dat God i go zaze ebri pipol blo dis wold ane God i go sakwei Satana, da bos blo dis wold go ausaid.
JOH 12:32 Bat wen ol i go liptemap mi, wa, ai go meke ebri pipol kam po mi.’
JOH 12:33 Zizas i bin tok demkain po soem wiskain em mas ded.
JOH 12:34 Dem pipol i bin ansa Zizas, ‘Mipla i bin ridem wea Mozeslo, da Promiswan uda God i go sanem kam, i go mata stap longlaip poeba. Wiskain nau de yu spik da Truwan blo Man i go ded? Uda dis Truwan blo Man yu tokbaut?’
JOH 12:35 Zizas i bin ansa dempla, ‘Lait blo mi i go stap wea yupla po lelbet longtaim. Meke ol samting wail yupla i stil gad lait solong da dak i nogo kese yupla ane yupla nogo poldaun. Bikoz da wan uda i meke ol samting wea daktaim, wa, em prapa no sabe wiswei em wagbaut.
JOH 12:36 Wail yupla i stil gad da lait, wa, mata bilib wea da lait solong yupla i go kam ol pipol blo da lait.’ Apta wen em bin pinis spik ol demting, em bin go ane stap wea wan ples wea ol kan painem.
JOH 12:37 Bat nomata Zizas i bin meke plenti mirikalsain po apen prant wea dem pipol, plenti pipol i bin stil no bilib wea em.
JOH 12:38 Diswan i bin prapa seimkain wanem Aizaia da spesilmesizman blo God i bin spik, wen em bin spik diskain: ‘AntapGod, uda i bin bilib dat mesiz wea mipla i bin spik? Da AntapGod i bin soe strongpaua blo em po uda?’
JOH 12:39 Bat dem pipol i kan bilib. Ane Aizaia i spik demkain gen:
JOH 12:40 ‘God i bin meke ai blo dempla po luk nating ane em bin meke dempla at kam prapa ad solong dempla i kan luk ane sabe eniting wea at blo dempla, ane dempla laip i kan sluraun kam po God, po meke dempla kam orait.’
JOH 12:41 Aizaia da spesilmesizman blo God i bin luk dat taim wea i stil go kam, da sainilait ane da paua blo Zizas.
JOH 12:42 Plenti pipol ane sam dem Zuwislida i bin prapa bilib wea Zizas. Dempla i no bin wande spik bikoz dempla i prait prom dem Parasi, bambai dempla i go seswei dempla prom da zuwispreaus.
JOH 12:43 Dem Zuwislida i bin labe preiz prom ol pipol moden preiz prom God.
JOH 12:44 Zizas i tok prapa laudwan diskain ya po dem pipol, ‘Demwan uda i bilib wea mi, i no mata bilib wea mi, bat prapa, dempla i bilib wea God tu uda i bin sane mi kam.
JOH 12:45 Dempla uda i luk mi lo ai, dempla luk em tu uda i bin sane mi kam.
JOH 12:46 Ai bin kam po dis wold wase lait solong ebribodi uda i go mata bilib wea mi, em i nomo go stap wea da paua blo dak.
JOH 12:47 Ip eniwan i lisen po dem mesiz wea ai spik ane no bilib, wa, ai nogo zaze em po meke rongting. Bikoz ai bin kam po dis wold no po zaze ebriwan, bat prapa, ai bin kam po seibe ebribodi.
JOH 12:48 Demwan uda i no wande mi ane no lisen po mesiz blo mi, wa, i gad sambodi uda i go zaze dempla. Dem seim mesiz i go zaze dempla wea da lasdei bambai wen God i go zaze ebribodi.
JOH 12:49 Ai no bin tok wiswei ai wandem, bat prapawan, PapaGod i bin sane mi kam. Em bin spik mi wiswei ai mas tok.
JOH 12:50 Ai prapa sabe dem oda blo God i go lide pipol po longlaip poeba, daswai wanem tok ai spik, i seimkain wiskain PapaGod bin spik mi po tok.’
JOH 13:1 Bipo da Pasoba Pestabol i bin stat, Zizas i bin prapa sabe taim blo em i bin kam nau po libe dis wold ane gobaigen po PapaGod. Distaim nau em bin prapa soe dem klostuman blo em wiskain em i prapa labe da wold.
JOH 13:2 I bin sapataim nau. Satana i bin pinis gibe aidia po Zudas boi blo Saiman Iskara, po sele Zizas.
JOH 13:3 Zizas i bin sabe PapaGod i bin gibe em da rait po kare lo oba ebriting ane em i bin kamaut prom God ane em gobaigen po God.
JOH 13:4 Zizas i bin stanap prom da kaikai teibol, tekemaut da ausaid klos blo em ane em bin teke wan tauel ane taitem raun wea em.
JOH 13:5 Den em bin kapsaid wata go insaid wan dis ane em bin stat po wase put blo dem klostuman ane waipe put blo dempla wea da tauel wea i bin taitem raun em.
JOH 13:6 Wen Zizas i bin kam po Saiman Pita, Pita i bin spik po em, ‘BosLod, yu wande wase put blo mi tu a?’
JOH 13:7 Zizas i bin ansa em, ‘Wanem ai mekem ya, yu no sabe nau, bat apta yu go sabe.’
JOH 13:8 Pita i bin spik demkain po Zizas, ‘Sa i kan. Yu kan wase put blo mi!’ Zizas spik po em, ‘Ip ai no kline put blo yu, yu no blo mi.’
JOH 13:9 Saiman Pita i bin atzamp ane spik diskain po Zizas, ‘BosLod, yu no mata wase put blo mi, bat wase an ane ed blo mi tu!’
JOH 13:10 Zizas i bin ansa, ‘Demwan uda i swim, kline bodi blo dempla. Dempla no nid po wase bodi blo dempla gen, dempla mata nid po wase put blo dempla. Yupla i klin, bat no ebriwan prom yupla i klin.’
JOH 13:11 Zizas i bin pinis sabe uda i go sele em, daswai em bin spik, ‘No ebriwan prom yupla i klin.’
JOH 13:12 Apta wen Zizas i bin pinis wase put blo dempla, em bin were em ausaid klos baigen ane em bin sidaun gen wea da kaikai teibol. Em bin spik po dempla, ‘Yupla sabe wanem ai bin mekem po yupla a?
JOH 13:13 Yupla i kole mi “Tisa” ane “BosLod”. Wa, wanem yupla spik i prapa trutok bikoz wanem ai spikbaut uda mi, i prapa trutok tu.
JOH 13:14 Bikoz ai, da BosLod ane Tisa blo yupla bin kline put blo yupla, wa yupla mas meke da seimting po wananada.
JOH 13:15 Ai bin soe yupla da wei ya wiskain po mekem, solong yupla i go mas mekem wanem ai bin mekem po yupla.
JOH 13:16 Ai spik trutok po yupla, wan sebant em i no big wea bos blo em. Seimkain wea mesizman, em no big wea da man uda i bin sane em.
JOH 13:17 Ip yupla i sabe demting ya ai spik, wa, yupla gobi prapa api ip yupla i meke demting.’
JOH 13:18 Zizas i kip spik, ‘Wen ai tok demkain, ai no tok po yupla ebriwan. Ai prapa sabe demwan uda ai bin suzem. Baibol i spik, “Da wan uda i kaikai da seim bred wea ai kaikai, wa, em i go gense mi.”
JOH 13:19 Ai spik yupla nau bipo disting i go apen, solong wen i go apen yupla go prapa sabe ai da wan, da Promiswan uda God i sanem kam.
JOH 13:20 Ai spik trutok po yupla, eniwan uda i prapa welkam dem pipol wea ai bin sanem, wa, dempla i prapa welkam mi tu. Ane dempla uda i prapa welkam mi, wa, i prapa welkam God uda i bin sane mi kam tu.’
JOH 13:21 Wen Zizas i bin pinis tok, stretwei apta em bin gad nadakain big atso ane em bin spik stret diskain, ‘Ai spik trutok po yupla, wan prom yupla i go sele mi.’
JOH 13:22 Dem klostuman i stat po wase wananada, prapa no sabe uda em tokbaut.
JOH 13:23 Wan prom dem klostuman i bin sidaun de longsaid Zizas, da klostuman wea Zizas i prapa labem.
JOH 13:24 Saiman Pita i bin meke an sain po da klostuman po aske Zizas uda em i min.
JOH 13:25 Em lin go prant ane aske Zizas, ‘BosLod, uda dis man i go sele yu?’
JOH 13:26 Zizas i bin ansa em, ‘Da wan i em wea ai go gibem wan pis bred wea ai bin sokem wea zura.’ Wen Zizas bin pinis soke da bred wea da zura, em bin gibem po Zudas, boi blo Saiman Iskara.
JOH 13:27 Wen Zudas i bin pinis teke da bred, stretwei Satana i bin tekoba em. Zizas i bin spik po Zudas, ‘Ariap go ane mekem wanem yu mas mekem nau.’
JOH 13:28 Wa, nobodi wea da kaikai teibol i bin sabe aukam Zizas i bin tok demkain po Zudas.
JOH 13:29 Sam dem klostuman i bin gad tingking bikoz Zudas i bin lugaut da mani baig, dempla bin tingk Zizas i bin spik po em po go baie kaikai po dempla wea da pestabol o po go ane gibe sam mani po dem poapipol.
JOH 13:30 Apta Zudas i bin teke da pis bred em bin stretwei go. Disting bin apen wea naittaim.
JOH 13:31 Wen Zudas i bin go ausaid, Zizas i spik demkain, ‘Da taim blo da Truwan blo Man i ya nau wea God i go ona em ane God i go gede ona tu prom demting wea i go apen po mi.
JOH 13:32 God i go gibe da Truwan blo Man big ona ane em i go mekem sun.
JOH 13:33 Mai gud pikinini, ai go stap wea yupla gar po sottaim. Den yupla go lukraun mi, trai po paine mi, seimkain wiskain ai bin spik po dem Zuwislida. Wa, ai spik ya tu, wea ai go go, yupla i go kan kam de po mi. Wanem ai go spik nau i diswan ya.
JOH 13:34 Wan niu oda ai spik ya po yupla ane yupla mas mekem. I diswan. Yupla mas labe wananada. Wea seimkainwei wiskain ai bin labe yupla, wa yupla tu i mas labe wananada.
JOH 13:35 Ip yupla i go labe wananada ol pipol blo dis wold i go sabe yupla i ol klostuman blo mi.’
JOH 13:36 Saiman Pita i bin spik, ‘BosLod, wea yu go go?’ Zizas ansa, ‘Distaim wea ai go, yupla kan pole mi, bat apta, yupla i go pole mi wea ai go go.’
JOH 13:37 Pita i bin spik demkain baik po Zizas, ‘BosLod, aukam ai kan pole yu nau? Ai go pole yu, nomata ai go ded!’
JOH 13:38 Zizas i bin spik baigen po Pita, ‘Yu spik yu go ded po mi. Ai spik trutok po yu, bipo da rusta go singaut, yu go spik tri taim yu prapa no sabe uda mi!’
JOH 14:1 Zizas i bin spik, ‘Yupla mas no lete at blo yupla gad trabol prom ol adting wea i apen. Yupla mata bilib wea God ane mi tu.
JOH 14:2 Wea aus blo Papa blo mi i gad plenti rum po stap. Ai go pas po meke ebridem rum redi po yupla ebriwan po stap. Ip diswan i no trutok den ai bin pinis spik yupla.
JOH 14:3 Wen ai go pinis meke dat ples stret po yupla ebriwan, ai go kambaik ane teke yupla. Wea ai go stap, yupla i go stap de tu wea mi.
JOH 14:4 Ane yupla sabe wea ai go ane wiskain po go de.’
JOH 14:5 Tomas i bin spik, ‘BosLod, mipla i no sabe wea yu go, so auken mipla sabe wiskain po go de?’
JOH 14:6 Zizas i bin spik po em, ‘Ai nau da wei po sabe da trutok baut PapaGod, ane ai da wan uda gibe trulaip po ebribodi. Nobodi i ken kam po PapaGod, mata demwan uda sabe mi i ken kam po PapaGod.
JOH 14:7 Ip yupla i bin prapa sabe uda mi, wa yupla i bin prapa sabe uda Papa blo mi tu. Prom distaim ya nau, yupla i prapa sabe uda Papa blo mi. Yupla ya nau bin prapa luk em wea ai blo yupla.’
JOH 14:8 Pilip i bin spik diskain po em, ‘BosLod, yu soe mipla PapaGod ane i go meke mipla pil nadakain api.’
JOH 14:9 Zizas i bin spik demkain po Pilip, ‘Lisen ya. Aulong ai bin ya wea yupla bat yupla stil no sabe uda mi. Demwan uda bin luk mi, wa, dempla i bin luk PapaGod. So aukam yu spik diskain, “Soe mipla PapaGod”?
JOH 14:10 Pilip yu no bilib a, dat ai wea PapaGod ane PapaGod wea mi? Dem mesiz wea ai spik po yupla, ai no tok wiswei ai wandem. Bat i tok blo PapaGod uda wea mi, ane i mata em, uda i meke ol samting po apen.
JOH 14:11 Mata bilib dat ai wea PapaGod ane PapaGod i wea mi. Bat ip yupla i no bilib, den mata bilib wea mi prom dem mirikal wea i bin apen.
JOH 14:12 ‘Ai spik trutok po yupla, eniwan uda i mata bilib wea mi, em ken meke dem seimting tu wea ai bin mekem. Em go meke ol mobig samting po apen den demwan wea ai bin mekem, bikoz ai go go po PapaGod.
JOH 14:13 Wa, wanem samting wea yupla i prea aske God po mekem wea neim blo mi, wa, ai go mekem, bikoz wok blo mi i mata po soe ona po PapaGod.
JOH 14:14 Wa, wanem yupla i prea aske God po mekem wea neim blo mi, wa, ai go mekem.’
JOH 14:15 Zizas i bin kip spik, ‘Wen yupla i labe mi, wa, yupla i go mekem dem oda wea ai spik.
JOH 14:16 Ai go prea aske PapaGod po gibe yupla sambodi uda i go prapa elpe yupla ane go mata stap wea yupla.
JOH 14:17 Ane da OliSpirit i go mata spik dem truwod blo God. Ebridem pipol blo dis wold i kan teke em insaid laip blo dempla, bikoz dempla no lukraun po em ane ol no sabe uda em. Bat yupla i sabe uda em, bikoz em i mata ya wea yupla ane wea dat taim bambai, em i go stap insaid wea yupla.
JOH 14:18 Ai nogo libe yupla yuplaselp, ai go kambaik po yupla.
JOH 14:19 Lelbet mo nau, dem pipol blo dis wold nomo go luk mi gen. Bat yupla i go luk mi gen, bikoz ai go mata kamlaipgen ane yupla tu i go mata kamlaipgen.
JOH 14:20 Wea dat dei bambai, yupla i go sabe ai wea PapaGod blo mi ane yupla wea mi ane ai wea yupla.
JOH 14:21 Demwan uda i pole oda blo mi, dempla i labe mi. Ane bikoz dempla i labe mi, wa, PapaGod blo mi i labe dempla tu ane ai go labe dempla tu ane ai go prapa soe dempla uda mi.’
JOH 14:22 Zudas (no Zudas Iskara, bat da nadawan) i bin spik demkain po Zizas, ‘BosLod, wiskain diswan, yu go mata soe yuselp po mipla ol klostuman ane no soe yuselp po ebribodi?’
JOH 14:23 Zizas spik demkain po em, ‘Ip enibodi i labe mi den dempla i go mekem wanem dem mesiz blo mi i spik ane PapaGod blo mi i go labe dempla tu. Ane mitu go kam po dempla ane go mata stap ya wea dempla.
JOH 14:24 Enibodi uda i no labe mi, i nogo mekem wanem dem mesiz blo mi i spik. Dem mesiz wea yupla i lisen mi tok, wa, i no mesiz blo mi bat truwan, i mesiz blo PapaGod uda i bin sane mi kam.
JOH 14:25 Ai spik yupla ol demting ya wail ai stil ya wea yupla.
JOH 14:26 Bat da wan uda i go prapa elpe yupla, da OliSpirit wea PapaGod i go sanem kam wea neim blo mi, em go tise yupla ebriting ane em i go meke yupla po mata tingbaut po ol dem tok wanem ai bin spik po yupla.
JOH 14:27 ‘Wen ai gowei ai go gibe yupla pis. I no seimkain wiskain dem pipol blo dis wold i mekem, wa, i dipren. Yupla mas no lete yupla at gad trabol prom ol adting wea i apen ane yupla mas no prait.
JOH 14:28 ‘Yupla bin lisen wiskain ai bin spik yupla, ai go go ane go kambaigen po yupla. Ip yupla i prapa labe mi, den yupla mata stap api bikoz ai go go po PapaGod bikoz PapaGod i moantap wea mi.
JOH 14:29 Ai bin pinis spik yupla bipo dat ol disting i go apen so yupla i go bilib wen demting i apen.
JOH 14:30 ‘Ai nogo tok ya po yupla po longtaim bikoz da bos blo dis wold i go kam sun, bat em nogad no paua oba mi po meke mi po meke eniting.
JOH 14:31 Bat i mas bi demkain solong ebri pipol blo dis wold i prapa sabe dat ai prapa labe PapaGod. Daswai ebriting wanem PapaGod i oda mi po mekem, ai mata mekem. Wa kam! Yumpla go nau!’
JOH 15:1 Zizas i bin spik, ‘Ai prapa da tru greipbain ane PapaGod blo mi em da bos blo lugaut da greipbain.
JOH 15:2 Ebri brans wea i no lego prut, em katem go ausaid. Ebri brans wea i lego prut, em trimem solong i go lego mo prut go ausaid.
JOH 15:3 Diskaintaim i bin pinis trime yupla po sake mo prut bikoz prom dat mesiz wea ai bin spik po yupla.
JOH 15:4 Yupla mata stap wea mi ane ai go stap wea yupla. I seimkain wase brans blo greipbain. Em i kan lego prut ip em no stap wea da plant. Em mas stap lo da plant po lego prut. Wa, i seimkain po yupla tu. Yupla kan lego prut ip yupla no stap wea mi. Yupla ken mata lego prut ip yupla stap wea mi.
JOH 15:5 ‘Ai prapa da greipbain, ane yupla i dem brans. Demwan uda i mata stap wea mi, wa, ai stap wea dempla tu. Dempla i go lego prapa plenti prut. Bat ip yupla i no stap wea mi, wa, yupla kan meke eniting.
JOH 15:6 Ip eniwan i no stap wea mi, demkain pipol i mata sakwei go ausaid wase nugud brans blo tri wea i poldaun ane i ded. Demkain ded brans i sakem wea paia po banem.
JOH 15:7 Ip yupla i go stap wea mi, ane ol mesiz blo mi wea ai spik i go mata stap wea yupla, yupla ken prea aske God po wanem samting yupla wandem, ane em go mekem po yupla.
JOH 15:8 Ol prapa klostuman blo mi i go sake plenti prut ane wen yupla sake plenti prut, diswan i go soe big ona po PapaGod blo mi.
JOH 15:9 ‘Seimkain wiskain PapaGod i prapa labe mi, wa, seimkainwei ai bin prapa labe yupla. Yupla i mas mata ebritaim stap wea dat lab blo mi.
JOH 15:10 Ip yupla i mekem wanem ai oda yupla po mekem, wa, yupla i go mata stap wea da lab blo mi, seimkain wiskain ai bin mekem wanem PapaGod blo mi i oda mi po mekem. Ai go mata stap wea da lab blo em.
JOH 15:11 I demting ya wea ai spik yupla, so yupla go gad dat prapa apipiling blo mi, ane apipiling blo yupla i gobi nadakain obamak.
JOH 15:12 Diswan i wanem ai oda yupla po mekem, yupla mas labe wananada seimkain wiskain ai labe yupla.
JOH 15:13 I nogad no lab big wase wan man uda gibe em laip po ded po ol pren blo em.
JOH 15:14 Yupla i ol pren blo mi mata ip yupla i mekem wanem ai oda yupla po mekem.
JOH 15:15 Wea distaim ya nau, ai nomo kole yupla ol sebant bikoz sebant i prapa no sabe wanem bos blo dempla i mekem. Bat ai kole yupla ol pren bikoz ebriting wea ai bin lisen wanem PapaGod blo mi i bin spik, wa, ai bin tok ebriting wea prapa kliawei solong yupla i sabe.
JOH 15:16 Yupla i no bin suze mi bat prapa, ai bin suze yupla. Ane ai bin meke yupla po goaut ane mata lego ol prut ane prut blo yupla i go mata stap po gud. Wanem samting yupla i prea aske PapaGod po mekem wea neim blo mi, wa, em go mekem po yupla.
JOH 15:17 Disting ya ai oda yupla, yupla i mas labe wananada.’
JOH 15:18 Zizas i kip tok, ‘Ip ebridem pipol blo dis wold i prapa eite yupla, yupla i sabe dempla i bin prapa eite mi pas.
JOH 15:19 Ip yupla i meke ol samting seimkain wase ebridem pipol blo dis wold i mekem, wa, ol i go labe yupla. Bat yupla i mas no mekem wiskain dis wold i meke samting. Ai bin suze yupla po kam ausaid prom meke ol samting wiskain ebridem pipol blo dis wold i mekem. Daswai ai spik ya, ebridem pipol blo dis wold i prapa eite yupla.
JOH 15:20 Tingbaut da mesiz ya wea ai bin spik po yupla, “Da sebant em i no big wea bos blo em.” Ip ol pipol i bin meke ol nugudting po mi, wa, dempla go meke ol nugudting po yupla tu. Ip dempla i bin lisen po mi ane mekem wanem ai bin tise dempla, wa dempla tu i go mekem wanem yupla tise dempla!
JOH 15:21 Bat ebridem samting wea dem pipol blo dis wold i go mekem po yupla, i bikoz prom neim blo mi. Dempla i prapa no sabe da wan uda i bin sane mi kam.
JOH 15:22 Ip ai no bin kam ane tok po dempla, dempla i no bin mata stap andanit da paua blo meke sin. Bat truwan, wea distaim ya nau dempla i kan spik diskain ya dat dempla i no stap andanit da paua blo meke sin.
JOH 15:23 Enibodi uda i prapa eite mi, wa, demwan i prapa eite Papa blo mi tu.
JOH 15:24 Ip ai no bin meke dem mirikalsain midel wea dempla wea nobodi i bin mekem bipo, den dempla no bin stap andanit da paua blo sin, nogad rongting. Bat dempla i bin luk dem mirikal ane dempla i stil prapa eite mi ane PapaGod blo mi.
JOH 15:25 Bat disting i bin apen solong da mesiz wea Baibol i bin kamaut trutok. Dat mesiz i spik, “Dempla i bin prapa eite mi kasa po nating.”
JOH 15:26 ‘Bat ai go sane da wan uda i go elpe yupla, da OliSpirit uda blo mata spik ol trutok. Em kam prom PapaGod po yupla ane em go prapa stanap spik ol trutok baut mi.
JOH 15:27 Wa, yupla tu i mas stanap prapa ane spik trutok baut mi bikoz yupla bin ebritaim wea mi prom de pas wen ai bin stat po pris.’
JOH 16:1 Zizas i spik gen, ‘Ai bin spik yupla demting ya solong yupla nogo stap prom bilib wea mi.
JOH 16:2 Dempla i go sake yupla go ausaid prom dem zuwispreaus. Da taim i go kam bambai wen demwan uda i go kile yupla i go tingk dempla mekem wanem God i wandem.
JOH 16:3 Demting ya wea dempla i go mekem po yupla, i bikoz dempla i prapa no sabe uda PapaGod ane prapa no sabe uda mi.
JOH 16:4 Ai spik yupla demting solong wen da taim i go kam, bambai yupla go mata tingbaut wanem ai bin spik yupla baut demting. Ai no bin spik yupla de pas wen ai bin stat po pris po ol dem pipol bikoz ai bin sabe ai gobi de wea yupla po lelbet molong.’
JOH 16:5 ‘Ane diskaintaim nau ai go po em uda i bin sane mi kam bat aukam nobodi prom yupla i aske mi, “Wea yu go”?
JOH 16:6 Bikoz ai bin spik po yupla ol demting, nau yupla prapa nadakain sore.
JOH 16:7 Ai spik yupla trutok baut God. Wa, i gobi prapa gud po yupla dat ai go go nada ples, bikoz ip ai nogo, da OliSpirit uda go elpe yupla, em nogo kam po yupla. Bat wen ai go, ai go sanem kam po yupla.
JOH 16:8 Wen da OliSpirit i go kam, em go prubem dat ebri pipol blo dis wold i stap andanit da paua blo sin ane em i go prube da prapa raitwei blo God. Em go prubem dat da zazmentdei blo God i go kam.
JOH 16:9 Em i go prubem po ebri pipol dat sin blo dempla i diswan, dempla i no bilib wea mi.
JOH 16:10 Em i go prubem po ebri pipol, dempla ken mekem wanem God i wandem, bikoz ai gobaigen po Papa blo mi ane yupla i nogo luk mi gen.
JOH 16:11 Em go prubem po ebri pipol dat God i go zaze ebri pipol uda bin meke rongting bikoz God i bin pinis zaze da bos blo dis wold.
JOH 16:12 Zizas i kip spik, ‘Ai gad prapa plenti samting po spik yupla bat i gobi tumas po yupla po sabe.
JOH 16:13 Wen da Spirit uda spik ol dem truwod baut God i go kam, em i go soe yupla solong yupla i go sabe ebridem truwod baut God. Em nogo tok wiswei em i tingk, bat tok dem tok wanem em bin lisen. Em go spik yupla ebriting wanem i stil de po kam.
JOH 16:14 Da Olispirit i go mata ona mi ane spik ai nadakain gud bikoz wanem blo mi, em i go tekem ane spik po yupla.
JOH 16:15 Ebriting wanem PapaGod i gad i blo mi. Da OliSpirit i go tekem ane spik po yupla baut demting.’
JOH 16:16 Zizas i bin tok gen, ‘Sottaim sun yupla nomo go luk mi bikoz ai go go po PapaGod. Bat apta bambai, yupla i go luk mi gen.’
JOH 16:17 Sam dem klostuman i bin spik po wananada, ‘Wanem em spik po yumpla diskain, “Sottaim sun yupla nomo go luk mi. Bat apta bambai, yupla i go luk mi gen?” Wanem em i min wen em spik, “Ai go go po PapaGod”?
JOH 16:18 Wanem em i min wen em spik, “apta bambai”? Kole, yumpla prapa no sabe wanem em i spik ya.’
JOH 16:19 Zizas i bin prapa sabe diskain ya, dem klostuman blo em i bin prapa wande askem wanem em i bin tokbaut. So Zizas i bin spik po dempla, ‘Yupla i aske wananada baut wanem ai bin spik ya, “Sottaim sun yupla nomo go luk mi, bat apta bambai, yupla i go luk mi gen.”
JOH 16:20 Ai spik trutok po yupla, yupla i go mata krai nadakain sore po wanem i go apen po mi, bat prapa, dem pipol blo dis wold i gobi nadakain api. Wa, yupla i go gad prapa big atso bat prapa, da nadakain sore blo yupla i go slu po nadakain glad.
JOH 16:21 Wa, oman i gad nadakain bigpein wen taim blo em po bone pikinini. Bat apta wen da beibi i bon, da oman i api nau. Em nomo pile pein nau bikoz em i nadakain api, sambodi laipwan i kamaut po dis wold.
JOH 16:22 Seimkain wea yupla tu, yupla gad prapa big atso. Bat ai go luk yupla gen ane at blo yupla i gobi nadakain api ane da apipiling blo yupla, wa, nobodi i ken tekemaut em prom yupla.
JOH 16:23 Wea dat dei, yupla i nomo go aske mi po eniting. Ai spik trutok po yupla, wanem yupla i go prea aske PapaGod po mekem wea neim blo mi, em i go mekem po yupla.
JOH 16:24 Yupla no bin aske mi po eniting wea neim blo mi bipo. Askem nau ane yupla go gedem, ane yupla gobi nadakain glad.
JOH 16:25 ‘Demting ya wea ai bin spik po yupla, wa, ai bin spik ol stori po yupla. Bat taim i go kam bambai wen ai nomo go tok po yupla wea storiwei bat ai go tok po yupla wea kliawei, solong yupla go sabe prapa baut PapaGod.
JOH 16:26 Wea dat dei, yupla i go askem po eniting wea neim blo mi. Ai nogo spik diskain dat ai go aske PapaGod po mekem po yupla,
JOH 16:27 bikoz PapaGod emselp em prapa labe yupla, bikoz yupla i prapa labe mi ane yupla i mata bilib ai bin kam prom PapaGod.
JOH 16:28 Ai bin kam prom PapaGod kam po dis wold ane nau ai go libe dis wold ane gobaik po PapaGod.’
JOH 16:29 So dem klostuman blo em i bin spik po em, ‘Ya nau yu tok wea kliawei po mipla po sabe, no wea storiwei.
JOH 16:30 I mata ya nau mipla i prapa sabe yu prapa sabe ebriting, ane yu no nid nobodi po askem baut enisamting. Bikoz prom diswan, mipla i bilib yu bin kam prom PapaGod.’
JOH 16:31 Zizas i bin spik baigen, ‘Yupla bilib nau a?
JOH 16:32 Da taim i go kam, i ya nau, dat yupla i go ranwei go po aus blo yupla ane libe mi biain. Bat ai nogo stap maiselp bikoz i gad PapaGod ya wea mi.
JOH 16:33 Demting ya wea ai spik yupla, i solong yupla i mait stap wea kuaiatwei. Bikoz yupla i stap wea dis wold yupla go gad prapa big atso prom olkainting. Bat yupla mata stap strong bikoz ai bin pinis bos oba ebriting blo dis wold.’
JOH 17:1 Wen Zizas bin pinis tok ebridem mesiz blo em, stretwei apta em bin luk go antap po eben ane prea diskain ya, ‘PapaGod, taim i ya nau. Yu mata soe da big ona ane da big paua po Boi blo yu so em ken gibem baigen po yu.
JOH 17:2 Yu bin gibe Boi blo yu da rait po kare lo antap ebri pipol blo dis wold, ane em go meke ebridem pipol wea yu bin gibem po em, po mata stap longlaip poeba.
JOH 17:3 Diswan ya i da wei po gede longlaip poeba, i po mata sabe dat yu, i da wan tru God ane po mata sabe Zizas Kraist uda yu bin sanem kam.
JOH 17:4 PapaGod, ai bin teke da truglori ane da paua blo yu kam ya wea dis wold bikoz ai bin meke ebri wok wea yu bin gibe mi po mekem.
JOH 17:5 Distaim ya nau PapaGod, yu mata gibem baigen po mi da truglori, da brait sainilait ane paua, seimkain wiskain yumi bin serem de pas bipo i bin gad dis wold.’
JOH 17:6 Zizas i bin kip prea, ‘Ai bin tok wea prapa kliawei po dempla ya baut yu. Dempla i bin pipol blo dis wold bat yu bin gibe dempla po mi ane dempla bin mekem wanem mesiz blo yu i spik.
JOH 17:7 Nau dempla i prapa sabe diswan, ebriting wanem ai gad yu bin gibem po mi.
JOH 17:8 Ai bin gibe dempla dem mesiz wea yu bin gibem po mi, ane dempla i bin prapa tekem insaid at blo dempla. Dempla i prapa sabe nau, ai bin kam prom yu ane dempla i mata bilib yu bin sane mi kam.
JOH 17:9 ‘Ai prea po yu po dem klostuman. Ai no prea po dem pipol blo dis wold, bat ai prea po dem klostuman wea yu bin gibem po mi, bikoz dempla i blo yu.
JOH 17:10 Ebri dempla uda i blo mi, wa, dempla i blo yu tu, ane ebri dempla uda i blo yu, wa, i blo mi tu. Da truglori blo mi i go kamaut tru dempla nau.
JOH 17:11 Wa, diskaintaim ai prapa nogo stap ya wea dis wold, bat dem klostuman i go stap ya. Dempla i go stap wea dis wold, bat ai go kam nau po yu. PapaGod, yu lugaut dem klostuman solong dempla i gobi wan, seimkain wiskain yumi i wan.
JOH 17:12 Wen ai bin wea dem klostuman ya wea dis wold, ai bin lugaut dempla prapa gud wea neim blo yu. Demwan wea yu bin gibem po mi, ai bin prapa stanap strong po lugaut dempla. Nobodi prom dempla i bin lus, bat mata da wan uda yu PapaGod i sabe prom de pas, dat em go el. Mata em i bin lus. I seimkain wiskain i bin raitem daun wea Baibol, so i go kamaut truwan.
JOH 17:13 ‘Ai go kam nau po yu. Ai bin spik dempla plentiting wen ai bin ya wea dempla solong dempla i go gad dat apipiling blo mi wea laip blo dempla.
JOH 17:14 Ai bin gibe dem klostuman mesiz blo yu ane ebridem pipol blo dis wold i prapa eite dempla, bikoz dempla i no blo dis wold seimkain wiskain ai prapa no blo dis wold.
JOH 17:15 Ai no prea po yu dat yu go teke dempla go ausaid prom dis wold, bat ai prea po yu dat yu go prapa lugaut laip blo dempla prom Satana.
JOH 17:16 Dem klostuman i no blo dis wold seimkain wiskain ai prapa no blo dis wold.
JOH 17:17 PapaGod, yu meke laip blo dempla oli ane klinwan bikoz prom dem wod blo yu. Dem wod blo yu i mata tru.
JOH 17:18 Seimkain wiskain yu bin sane mi kam po dis wold, wa, seimkainwei ai bin sane dem klostuman po go ausaid po dis wold.
JOH 17:19 Ai prapa meke maiselp da oli sakripais po yu, solong dem klostuman tu ken prapa gibe demplaselp po yu.’
JOH 17:20 Zizas i bin kip prea, ‘Ai no mata prea po dem klostuman, bat prea po dem pipol uda i go bilib wea mi tu prom dem mesiz wea dem klostuman i go spik.
JOH 17:21 PapaGod, prea blo mi i demkain solong dempla i go mata kamwan tugeda, wase yu wea mi ane ai wea yu, solong dempla go mata pas wea yumi tu. Den dem pipol blo dis wold i go mata bilib diswan ya, yu bin sane mi kam.
JOH 17:22 ‘Da big ona wea yu PapaGod i bin gibem po mi, ai bin gibem po dempla ebriwan, solong dempla gobi wan tugeda wase yumi.
JOH 17:23 Ai wea dempla ane yu PapaGod wea mi. Yumpla ebriwan i wan. I diskain ya solong ebridem pipol blo dis wold i go prapa sabe yu bin sane mi kam, ane dempla i go luk yu prapa labe dempla seimkain wiskain yu labe mi.
JOH 17:24 PapaGod, ai prapa wande ebri demwan wea yu bin gibem po mi, po stap wea ai go stap, solong dempla i go luk da big ona wea yu bin gibem po mi, bikoz yu bin prapa labe mi de pas bipo i bin gad dis wold.
JOH 17:25 ‘PapaGod, i mata yu uda blo meke rait ane stret ting. Ebridem pipol blo dis wold i prapa no sabe wiskain yu. Bat ai prapa sabe wiskain yu ane dem klostuman i prapa sabe nau yu bin sane mi kam.
JOH 17:26 Ai bin tok wea prapa kliawei po dem klostuman solong dempla i go prapa sabe uda yu. Ane ai go kip tok wea prapa kliawei solong dempla i go sabebaut dat seim lab wea yu gad po mi. Dat lab i go stap wea dempla ane ai go stap wea dempla tu.’
JOH 18:1 Stretwei apta wen Zizas i bin pinis prea, em ane ol klostuman blo em i bin wantaim lego go. Dempla i bin go ane krose Kidron Krik go de po wan gadan eria wea i gad ol plenti olibtri.
JOH 18:2 Zudas, da wan uda i go sele Zizas, em bin sabe da ples bikoz Zizas bin go de plentitaim wea dem klostuman blo em.
JOH 18:3 Zudas i bin kam wea mob blo ol Romamiman ane sam dem gad blo da Tempol blo God uda dem Parasi ane dem edprist i bin sanem go. Dempla i bin kam de kare ol tos mekem prom wud ane ol oil lamp ane kare ol samting po pait.
JOH 18:4 Wa, Zizas bin pinis sabe ebriting wea i mas apen po em. Em bin wagbaut go prant ane spik diskain po dempla, ‘Wiswei? Uda yupla lukraun po?’
JOH 18:5 Dempla i bin ansa, ‘Mipla lukraun po Zizas, em Nazaret man.’ Zizas spik po dempla, ‘Diswan mi ya, Zizas, da BosLod.’ Stanap midel wea dempla i bin Zudas uda i bin sele em.
JOH 18:6 Wen Zizas i bin spik, ‘Diswan mi ya, da BosLod,’ dem pipol bin zamp gobaik ane poldaun wea graun.
JOH 18:7 Zizas i aske dempla gen, ‘Wiswei? Uda yupla lukraun po?’ Dempla i bin ansa, ‘Mipla lukraun po Zizas, em Nazaret man.’
JOH 18:8 Zizas ansa, ‘Ai bin pinis spik yupla diskain ya dat diswan i mi, da BosLod. Ip yupla i wande mi, den lete dem nadawan uda ya wea mi go.’
JOH 18:9 Zizas i bin tok demkain solong da tok blo em i go kamaut tru wea em i bin spik pas, ‘Ai no bin luze eniwan prom demwan wea yu bin gibem po mi.’
JOH 18:10 Den Saiman Pita uda bin gad sod, em bin teke da sod ane kate rait talinga blo da sebant blo da bosprist ausaid. Neim blo da sebant i bin Malkos.
JOH 18:11 Bat Zizas i bin spik po Pita, ‘Ei, pute yu sod baigen. PapaGod i wande mi po go tru ol trabol ane atso. So wiswei? Yu tingk ai go spik no po em a? Wa, ai mas. Ai mas go tru diswan.’
JOH 18:12 So dem Romamiman ane bos blo dempla, ane dem gad blo da Tempol i bin kese Zizas ane taite an blo em tugeda.
JOH 18:13 Pas ting dem mob i bin mekem, i bin teke Zizas go po luk Anas. Kaiapas i bin maret gel blo Anas ane Kaiapas i bin da bosprist lo dat seim iya.
JOH 18:14 I bin Kaiapas da wan uda bin gibe aidia po dem Zuwislida, i mobeta po meke wan man po ded po ebri pipol.
JOH 18:15 Saiman Pita ane wan nada klostuman i bin pole Zizas biain. Dat nada klostuman i lelbet sabe da bosprist, daswai dempla i bin lete dat klostuman po kam insaid wea da yad blo dat ples.
JOH 18:16 Bat Pita bin stanap ausaid wea da geit. Da nada klostuman i bin go ane tok po oman uda lugaut da geit ane da oman i bin lete Pita po kam insaid da geit.
JOH 18:17 Da oman i bin aske Pita, ‘Ei, yu wan dem klostuman blo dat man Zizas a?’ Pita i bin ansa, ‘Nono! Ai no klostuman blo em.’
JOH 18:18 Dem sebant ane dem gad i bin stanap raun wea paia wea dempla bin mekem bikoz i bin kol dat nait. Pita i bin stanap de midel wea dempla tu po wome emselp.
JOH 18:19 De insaid dat aus, da bosprist i bin kuestin Zizas baut dem klostuman blo em ane wanem em bin tise dempla.
JOH 18:20 Zizas i bin ansa em, ‘Ebri pipol i bin lisen wanem ai bin prisbaut bikoz ai oltaim tise ol pipol de wea dem zuwispreaus ane wea da Tempol blo God wea ol Zuwispipol i kam tugeda. Wanem ai bin spik ai no bin tok wea kuaiatwei wea ol pipol i no sabe.
JOH 18:21 Wanem yu kuestin mi diskain po a? Askem raun po paindaut po yuselp uda i bin lisen mi tok ane wanem ai bin spik po dempla. Dempla i sabe wanem ai bin spik.’
JOH 18:22 Apta dis tok wea Zizas i bin spik, wan prom dem Tempol gad i bin slape Zizas wea pes. Dat gad bin graule Zizas, ‘Ei, diswan no gudwei po tok po da bosprist!’
JOH 18:23 Zizas ansa, ‘Ip ai bin sake nugudtok den yu mas spik wanem nugudtok ai bin spik. Bat ai bin tok wea raitwei. So aukam yu slape mi?’
JOH 18:24 Den Anas i bin sane Zizas go po Kaiapas da bosprist. Zizas bin stil gad da rop i taitem wea tu an blo em.
JOH 18:25 Saiman Pita i bin stil stanap de wea da paia wom emselp. Dem pipol de klostu i spik po em, ‘I tru a? Yu wan dem klostuman blo Zizas a?’ Saiman Pita i bin ansa, ‘Nono! Ai no klostuman blo em.’
JOH 18:26 Wan prom dem sebant blo da bosprist uda bin kazen blo da man wea Pita bin kate talinga blo em, i bin spik po Pita, ‘Bat ai prapa bin luk yu tu de wea Zizas wea da gadanples.’
JOH 18:27 Saiman Pita i bin ansa gen, ‘Nono! Ai no klostuman blo em.’ Wa, den stretwei nau wan rusta i bin singaut.
JOH 18:28 Dem Zuwislida i bin teke Zizas go prom aus blo Kaiapas go po da aus blo da Rom gabana. I bin stil dak prapa elimoning. Dem Zuwislida no bin go insaid po da aus blo da Rom gabana bikoz dempla no bin wande kam nugud prant wea God, bikoz bambai dempla i nogo lau po kaikai da Pasoba kaikai.
JOH 18:29 Wa, da Rom gabana, neim blo em Pailat, em bin go ausaid ane spik diskain po dempla, ‘Wanem rongting dis man i bin mekem wea ai mas panis em?’
JOH 18:30 Dem pipol i bin ansa demkain, ‘Em bin broke dem lo, daswai mipla i bin tekem kam ya po yu. Ip em no bin broke dem lo den mipla i no bin tekem kam!’
JOH 18:31 Pailat i bin spik po dempla, ‘Yupla mata tekem go ane zazem po wiskain dem lo blo yupla i spik.’ Dem Zuwislida i bin spik po Pailat, ‘Mata yupla dem Rom gabman i ken meke man po ded.’
JOH 18:32 Diswan i bin apen po prubem wanem Zizas i bin spikbaut wiskain em go ded.
JOH 18:33 Pailat bin gobaigen insaid aus blo em ane sane tok po teke Zizas kam po em. Em i bin kuestin Zizas, ‘Yu da king blo dem Zuwispipol a?’
JOH 18:34 Zizas i bin ansa gobaik po em, ‘Wanem? Dis tok yu spik i tok blo yu, o i tok blo ol nada pipol uda i bin spik yu uda mi, a?’
JOH 18:35 Pailat i bin spik baigen, ‘Ei, yu tingk ai Zuwisman a? Nono! Dem pipol blo yu ane dem edprist, i bin teke yu kam po mi. Wanem yu bin mekem?’
JOH 18:36 Zizas i bin ansa Pailat, ‘Da ples wea ai king i no blo dis wold. Ip da ples i blo dis wold, den dem sebant blo mi i bin pait po stape dem Zuwislida prom kese mi. Bat da ples wea ai king i no blo dis wold.’
JOH 18:37 Pailat i bin spik po Zizas, ‘Yu king a?’ Zizas i bin ansa, ‘Wase yu spik. Wa, ai king. Ai bin kam po dis wold ane ai bin bon po stanap ane spik trutok po dis wold. Ane eniwan uda i pole dem trutok i sabe wanem ai spik i prapa truwan.’
JOH 18:38 Pailat i bin aske Zizas, ‘Wanem nau i trutok?’ Den em bin go ausaid gen go po dem Zuwislida ane spik po dempla diskain, ‘Ai no paine nating rongting wea em dat ai mas panis em.
JOH 18:39 Bat yupla ol Zuwispipol i gad kastam po aske mi po lego wan prizina priwan prom zeilaus wea da Pasoba Pestabol. Orait. Yupla wande ai go lego da King blo dem Zuwispipol a?’
JOH 18:40 Bat dem Zuwispipol i bin ala prapa laudwan diskain, ‘Nono! Yu no lego em. Mata lego Barabas!’ Barabas i bin nugudman po mata meke trabol.
JOH 19:1 Pailat i bin spik po teke Zizas go ane ploke em wea wip i gad ledbol pas wea dem end.
JOH 19:2 Dem Romamiman i bin meke brans blo neilbus ane meke em werem wase kraun blo king antap wea ed blo em, ane ol bin were wan papal klos wase king wea em.
JOH 19:3 Ane dempla i bin moke em spik, ‘Mipla grite yu, bigbos yu, king blo dem Zuwispipol.’ Ane dempla i bin lego an ane ite em wea pes plentitaim.
JOH 19:4 Pailat i bin go ausaid gen ane spik po dem Zuwispipol diskain, ‘Ai tekem kam ausaid po yupla bat yupla mas sabe kliawan diskain ya, ai kan paine nating rongting wea em bin mekem po spik dat ai mas panis em.’
JOH 19:5 Zizas i bin kamaut go ausaid gad kraun blo neilbus lo ed ane were dat papal klos. Pailat i bin spik po dempla, ‘Luk, dis man ya gar.’
JOH 19:6 Wen dem edprist ane dem gad blo da Tempol bin luk Zizas, dempla bin singaut ane ala nadakain laudwan, ‘Kilem em! Neilem wea kros po ded!’ Pailat i bin spik baigen po dempla, ‘Yupla tekem ane neilem wea kros po ded. Ai no paine nating rong wea em bin mekem po spik dat ai mas panis em po ded.’
JOH 19:7 Dem Zuwislida i ansa Pailat, ‘Mipla ol Zuwispipol i gad lo wiswei po polem ane bikoz prom dem lo blo mipla, em mas ded bikoz em bin spik emselp dat em i Boi blo God.’
JOH 19:8 Wen Pailat i bin lisen, prait blo em bin kam prapa mobig.
JOH 19:9 Pailat i bin teke Zizas gobaik insaid gen wea aus blo da gabman man ane em bin kuestin Zizas diskain, ‘Ei! Wea yu kam prom?’ Bat Zizas no bin ansa tok blo em.
JOH 19:10 Bikoz Zizas i no bin ansa, Pailat i bin spik po em, ‘Ei! Yu nogo tok po mi a? Yu no sabe a, ai gad paua po neile yu wea kros po ded ane ai gad paua po meke yu go pri?’
JOH 19:11 Zizas i bin ansa em, ‘Ip God i no bin gibe da paua po yu po bos antap wea mi, den yu nogad dis paua. So ai spik, da wan uda i bin teke mi kam po yu, wa em i bin prapa meke monugud samting gense God.’
JOH 19:12 Pailat i bin prapa wande po lete Zizas po go pri. Bat dem Zuwislida i bin singaut ane ala nadakain laudwan, ‘Wa, ip yu go lego dis man, yu no pren blo Siza dat bigking blo Rom. Enibodi uda i meke emselp king, i soem dat em i go gense Siza.’
JOH 19:13 Wen Pailat bin lisen, em i bin teke Zizas go ausaid po dempla, den em bin sidaun wea da zazment sea wea da ples i kolem Ston Paundeisan. (Wea Zuwislangus i kolem, Gabata).
JOH 19:14 I bin midel blo da dei blo meke redi po da Pasoba. Pailat i bin spik demkain po dem Zuwispipol, ‘Diswan king blo yupla ya!’
JOH 19:15 Bat dem Zuwispipol i bin ala nadakain laudwan, ‘Tekem go! Tekem go! Neilem wea kros po ded!’ Pailat i bin spik po dempla, ‘Yupla i wande mi po neile king blo yupla wea kros po ded a?’ Dem edprist i bin ansa Pailat diskain, ‘Mata Siza, da bigking blo Rom i king blo mipla. Ol Zuwispipol nogad nadawan.’
JOH 19:16 Den Pailat i bin gibe Zizas po dempla po neile em wea kros po ded. So dempla i bin grabe Zizas ane bin tekem go.
JOH 19:17 Zizas i bin kare kros blo em emselp go po wan ples i kolem ‘Skal Il’, wea Zuwislangus i kolem ‘Golgota’.
JOH 19:18 De wea dat ples, dempla i bin neile Zizas wea kros po ded. Dempla i bin neile nada tu man de tu, wan aing wansaid ane nadawan lo nadasaid. Zizas em bin aing midel.
JOH 19:19 Pailat i bin raite wan notis wea bod ane pasem wea da kros. I bin spik diskain:
JOH 19:20 Da ples wea i bin neile Zizas wea kros po ded i bin klostu po da siti. Ane da sain i bin raitem wea Zuwislangus, Latinlangus ane Griklangus solong plenti pipol i ken ridem.
JOH 19:21 Dem edprist i bin spik po Pailat, ‘Yu no mata raitem “Em i King blo dem Zuwispipol”, bat mas raitem diskain, “Em spik em i King blo dem Zuwispipol”.’
JOH 19:22 Pailat i bin ansa dempla diskain, ‘Wanem ai bin raitem i go mata stap diskain.’
JOH 19:23 Apta wen dem 4 amiman i bin pinis neile Zizas wea kros po ded, dempla i bin teke ebriting wea Zizas i bin werem ane seremaut midel demplaselp, so ebridem 4 amiman i bin gede samting. Den dempla i bin teke dat insaid ebridei klos blo Zizas tu. Diswan i bin mekem prom mata wan pis kaliko i nogad zoin.
JOH 19:24 So dem amiman i bin spik po wananada, ‘Ei weit de. Yumpla nogo tere dis klos. Yumpla go plei geim po luk uda go wine dem klos.’ Diswan i bin apen solong da mesiz wea Baibol i go kam tru, wea i spik, ‘Dempla i bin sere klos blo mi midel demplaselp ane dat insaid ebridei klos blo Zizas, dempla bin plei geim po luk uda go gedem.’ Wa, demting, dem amiman i bin mata mekem.
JOH 19:25 Stanap de klostu wea da kros wea Zizas i aing, i bin gad mama blo Zizas, sisi blo mama blo Zizas, Meri oman blo Klopas ane Meri Magdala.
JOH 19:26 Wen Zizas i bin luk mama blo em i bin stanap de klostu wea dat klostuman blo em uda em i prapa labe em, Zizas i bin spik po em, ‘Oman, diswan i boi blo yu nau.’
JOH 19:27 Ane Zizas i spik po dat seim klostuman, ‘Diswan mama blo yu.’ Prom dat seimtaim nau dat klostuman i bin teke Meri go po stap wea aus blo em.
JOH 19:28 Zizas i bin prapa sabe ebriting wea em bin spostu mekem, em bin pinis mekem nau. Solong da mesiz wea Baibol i go kamaut tru, Zizas i bin spik diskain, ‘Mai tang i prapa drai nau.’
JOH 19:29 De klostu wea da kros blo Zizas, i bin gad wan smol botol blo nugud tes wain. Dempla i bin teke wan ripspanz sokem wea da seim wain ane pasem wea wan brans blo isop bus ane liptemap go antap po maut blo Zizas.
JOH 19:30 Wen Zizas i bin pinis dringk dat wain, em bin spik, ‘I pinis nau.’ Den ed blo em bin mata aing daun ane em nomo bin ole win.
JOH 19:31 Diswan i bin apen da dei bipo da Zuwis Sabatdei. Dem Zuwislida i no bin wande dem bodi po aing antap wea dem kros wea da Zuwis Sabatdei. Nau dis Sabatdei i bin wan nadakain big pisting bikoz i bin da Pasoba tu. So dem Zuwislida i bin aske Pailat diskain ya, ip i ken broke leg blo dem man wea da kros, po meke dempla ded kuikwan solong ol i ken teke bodi blo dem man kamdaun prom dem kros.
JOH 19:32 So dem amiman i bin kam ane broke leg blo demtu man uda i bin aing de wea demtu kros longsaid wea Zizas.
JOH 19:33 Bat wen dempla i bin kam po Zizas, dempla bin luk em i bin pinis ded, so dempla no bin broke leg blo em.
JOH 19:34 Bat wan prom dem amiman wea i bin kare spia, i bin spere Zizas wea wansaid. Stretwei blad ane wata i bin kamaut.
JOH 19:35 Diswan mi ya nau Zon. Ai bin prapa witnis lo ai blo mi wanem i bin apen. Ai prapa spik trutok ya ane dem trutok i prapa nadakain trutok. Da tok wea ai bin spik i diskain solong yupla mait go bilib.
JOH 19:36 Demting ya wea i bin apen i demkain solong da mesiz wea Baibol i go kamaut tru wea i spik, ‘No bon blo em i go brok.’
JOH 19:37 Nada mesiz wea Baibol i spik diskain ya, ‘Dempla i go luk dat wan wea dempla i bin spere em wea spia.’
JOH 19:38 Apta nau, Zosep blo Aramatia i bin go po luk Pailat. Zosep i bin sikret klostuman blo Zizas. Em i no bin wande nobodi paindaut em i klostuman blo Zizas bikoz em i bin prait prom dem Zuwislida. Zosep i bin aske Pailat diskain ya, ip em i ken teke da bodi blo Zizas. Pailat i bin gri so Zosep i bin go ane teke da bodi blo Zizas.
JOH 19:39 Nikadimas i bin kam tu. Em da seim man uda de pas, i bin go po luk Zizas wea naittaim. Em i bin teke baut 33 kilo prapa strong sentoil ane krim prom plant oil.
JOH 19:40 Demtu i bin teke da bodi blo Zizas ane rape da bodi wea prapa long gudkaliko. Demtu i soke dem pis kaliko wea strong sentoil ane krim prom plant. Diswan i da wei blo ol Zuwispipol po bere sambodi.
JOH 19:41 Da ples wea i bin neile Zizas wea kros po ded, i bin gad wan gadan de klostu. Ane wea da gadan i bin gad wan niu greib i bin mekem insaid wan keib wea i no bin pute bodi de insaid yet.
JOH 19:42 So demtu i bin teke da bodi blo Zizas go de, ane pute da bodi blo em de wea da greib bikoz da Zuwis Sabatdei i bin klostu. Demtu no bin gad taim po teke em go po nada ples.
JOH 20:1 I bin stil dak, prapa elimoning wea Sandei. Meri Magdala i bin go po da greib de insaid da keib ane em bin luk da big ston wea i bin da doa i bin rolem go wansaid.
JOH 20:2 So Meri i bin spidem go stret po Saiman Pita ane po da nada klostuman uda Zizas i bin prapa labe em. Em i bin spik po demtu, ‘Ei, ei! Ol i bin tekemaut da bodi blo BosLod ane ai no sabe wea ol i bin tekem go.’
JOH 20:3 Pita ane da nada klostuman i bin ran go po luk da keib.
JOH 20:4 Da nada klostuman i bin ran mospid den Pita. Em i bin kam po da keib paswan.
JOH 20:5 Em i bin poke ed go insaid ane em bin mata luk da beriolklos blo da bodi i bin leidaun de, bat em no bin go insaid.
JOH 20:6 Saiman Pita uda i bin kam biain, em i bin go insaid ane bin luk tu, i mata dem kaliko blo da bodi i bin leidaun de tu.
JOH 20:7 Bat da bandiz wea i bin taitem raun wea ed blo Zizas i no bin wea dem beriolklos blo da bodi. I bin poldemap naiswei stap wansaid.
JOH 20:8 Den da nada klostuman i bin go insaid tu. Wa, wen em i bin luk, i bin mata bilib.
JOH 20:9 Bat stil demtu no bin kese da mesiz blo God wea i bin raitem wea Baibol ya dat em i mas gedap prom ded.
JOH 20:10 So demtu klostuman i bin gobaik po dem aus blo demtu.
JOH 20:11 Bat Meri i bin mata stanap de ausaid wea da keib, bigkrai. Wail em i bin kip krai, em i bin poke ed go insaid po luk.
JOH 20:12 Em i bin luk tu einzel sidaun de insaid were wait klos. Wan i sidaun wea da ed pat ane nadawan i sidaun wea da leg pat wea Zizas i bin leidaun.
JOH 20:13 Demtu i bin askem, ‘Oman, wanem yu bigkrai po?’ Meri i bin spik baigen po demtu, ‘Ai krai bikoz ol i bin teke BosLod blo mi go ane ai no sabe wea dempla bin pute em.’
JOH 20:14 Apta wen Meri i bin pinis tok, em i bin tan luk go biain ane em bin luk Zizas i stanap de, bat em no bin sabe diswan i bin Zizas.
JOH 20:15 Zizas i bin askem, ‘Oman. Wanem yu bigkrai po? Uda yu lukraun po?’ Meri i bin gad tingking dis man ya uda i bin tok, i bin da man uda i lugaut dis gadanples. Em i bin spik po da man, ‘Mai pren gar. Ip yu bin teke em go, spik mi wea yu bin putem ane ai go de po teke em gar.’
JOH 20:16 Zizas i bin spik po em, ‘Meri!’ Meri i bin tanraun, prapa atzamp ane em spik, ‘Raboni!’ Diswan i min ‘Tisa’ wea Zuwislangus.
JOH 20:17 Zizas i bin spik po em, ‘Yu nomo kese mi nau bikoz ai no bin go antap po PapaGod blo mi yet. Bat go po dem klostuman blo mi ane spik po dempla diskain, “Ai go antap po PapaGod blo mi, uda i PapaGod blo yupla tu. Ai go antap po God blo mi, uda i God blo yupla tu.” ’
JOH 20:18 Meri Magdala i bin go ane spik po dem klostuman diskain, ‘Ai bin luk da BosLod.’ Den em i bin spik demting wanem da BosLod i bin spik em po spik dempla.
JOH 20:19 Wea dat seimdei i bin kam naittaim nau. Diswan pas dei blo da wik. Dem klostuman blo Zizas i bin sidaun insaid miting tugeda. Dempla i bin loke da doa blo da ples bikoz dempla i bin nadakain prait prom dem Zuwislida. Zizas i bin wantaim kamaut de ane spik po dempla, ‘Pis i stap lo yupla.’
JOH 20:20 Wen Zizas i bin pinis tok, em soe an blo em ane ribsaid blo em po dempla po luk. Den dem klostuman i bin prapa nadakain api wen dempla i bin luk BosLod wea ai blo dempla.
JOH 20:21 Zizas i bin spik po dempla gen, ‘Pis i stap lo yupla. Seimkain wiskain PapaGod i bin sane mi kam, wa, seimkainwei ai sane yupla go.’
JOH 20:22 Den Zizas i bin bloue win prom maut blo em antap dempla ane spik, ‘Teke da OliSpirit.
JOH 20:23 Ip yupla pogibe sin blo sambodi, wel God i go pogibe dempla tu ane dempla go pri prom sin. Bat ip yupla no pogibe dempla, den God nogo pogibe dempla tu ane dempla nogo pri prom sin.’
JOH 20:24 Bat Tomas, plei neim blo em i Tuin, em i wan prom dem tuelb klostuman blo Zizas tu. Em i no bin de wea dem klostuman wen Zizas i bin kamaut po dempla.
JOH 20:25 Apta, dem nada klostuman i bin spik po Tomas, ‘Ei, ei! Mipla i bin luk BosLod!’ Bat Tomas i bin spik diskain, ‘I mata wen ai prapa luk dem neilmak wea an blo em ane pute pingga blo mi insaid dem neilmak ane pute an blo mi wea ribsaid blo em, den ai go prapa bilib.’
JOH 20:26 Seben dei apta, dem klostuman blo Zizas i bin sidaun tugeda insaid wea wan aus. Distaim Tomas i bin de wea dempla. Da doa i bin lok. Zizas i bin wantaim kamaut ane stanap wea dempla ane spik, ‘Pis i stap wea yupla.’
JOH 20:27 Zizas i bin spik po Tomas, ‘Tomas, luk an blo mi. Teke pingga blo yu kam ane tase an blo mi. Teke an blo yu ane putem ya wea ribsaid blo mi. Stap nau prom no bilib, bat mata bilib.’
JOH 20:28 Tomas i bin spik diskain, ‘Yu i BosLod blo mi ane yu God blo mi.’
JOH 20:29 Zizas i bin spik baigen po em, ‘Tomas, yu bilibe mi bikoz yu bin luk mi wea ai. Bat God i go blese demwan uda i no bin luk mi wea ai, bat mata bilib.’
JOH 20:30 Zizas i bin meke ol plenti nada mirikalsain apen wea dem klostuman i bin luk. Bat i nogad ebridem mirikal insaid wea dis buk.
JOH 20:31 Bat dem mirikal ya wea i bin raitem wea dis buk, i po yupla po rid ane mait go bilib Zizas i da Promiswan uda God i go sanem, da Boi blo God. Den ip yupla bilib lo em, den yupla go gede longlaip poeba.
JOH 21:1 Apta, Zizas i bin soe emselp gen po dem klostuman. I bin de nau wea Leik Galali. Em i bin soe emselp wea diswei ya.
JOH 21:2 I bin gad Saiman Pita; Tomas, plei neim blo em i Tuin; Natanial, em prom Kana de wea Galali; demtu boi blo Zebadi ane nada tu klostuman blo Zizas.
JOH 21:3 Saiman Pita i bin spik po dempla, ‘Ai go sake net.’ Dempla i bin ansa, ‘Mipla go kam wea yu tu.’ Dempla i bin go nau, zamp wea wan bot go sake net. Dempla i bin sake net ol nait, bat ol no bin kese nating.
JOH 21:4 Wen i bin prapa elimoning, Zizas i bin stanap de wea sanbis. Bat dem klostuman i no bin sabe diswan i bin Zizas.
JOH 21:5 Zizas i bin singaut po dempla, ‘Ei, wiswei? Yupla bin kese eni pis a?’ Dempla i bin spik baigen, ‘Prapa nating.’
JOH 21:6 Zizas i bin spik po dempla gen, ‘Yupla sake net blo yupla wea da raitansaid blo da bot, yupla go kese pis.’ So dempla sake net ane dempla kan pule da net kam antap po da bot bikoz prom plenti pis i bin pas.
JOH 21:7 Da klostuman uda Zizas i prapa labem, em bin spik demkain po Pita, ‘Ei! Diswan BosLod i bin tok.’ Wen Saiman Pita i bin lisen dis tok dat i bin BosLod, em bin were klos blo em bikoz em bin neket, ane em i bin zamp go insaid wata ane swim go po sanbis.
JOH 21:8 Dem nada klostuman i bin kam biain go antap po sanbis. Dempla i no bin prapa longwei prom sanbis, baut andred mita ausaid. Dempla i bin draige da net kam wea i gad prapa nadakain plenti pis.
JOH 21:9 Wen dempla i bin kam antap po sanbis dempla luk wan sakol paia i ban. I gad pis ane dampa i ros antap.
JOH 21:10 Zizas i bin spik po dempla, ‘Teke lelbet pis kam po rosem wea yupla i bin disnau kesem.’
JOH 21:11 Saiman Pita i bin zamp antap da bot ane teke da net go antap po sanbis wea i gad dem nadakain plenti bigpis i bin pas. 153 pis i bin gad. Nomata i bin gad tumas pis, da net i no bin brok.
JOH 21:12 Zizas i bin spik po dempla, ‘Kam gar ane kaikai.’ Nobodi prom dempla i bin wande askem, ‘Ei! Uda yu?’ Dempla i bin prapa sabe diswan i BosLod.
JOH 21:13 Den Zizas i bin go ane grabe da dampa ane pis ane gibe dempla po kaikai.
JOH 21:14 Diswan nau i bin da namba tri taim wea Zizas i bin soe emselp po dem klostuman blo em, prom dat taim wen em i bin gedap laipgen prom ded.
JOH 21:15 Stretwei apta dempla i bin pinis kaikai, Zizas i bin tok po Saiman Pita, ‘Saiman boi blo Zon, yu truwan labe mi moden dem nadawan i labe mi a?’ Saiman Pita i bin ansa, ‘Wa BosLod. Yu sabe ai truwan laik yu.’ Zizas i bin spik po em, ‘Den lugaut ol smolsip blo mi.’
JOH 21:16 Zizas i bin askem gen sekantaim, ‘Saiman boi blo Zon, yu truwan labe mi a?’ Em i bin ansa Zizas, ‘Wa BosLod. Yu sabe ai truwan laik yu.’ Den Zizas i bin spik em gen, ‘Den lugaut ol sip blo mi.’
JOH 21:17 Zizas i bin aske Saiman Pita namba tri taim diskain, ‘Saiman boi blo Zon, yu truwan laik mi a?’ Saiman Pita i bin pil nadakain, bikoz Zizas i bin askem tri taim demkain, ‘Yu labe mi a?’ Saiman Pita i bin spik po Zizas, ‘BosLod, yu prapa sabe ebriting. Yu prapa sabe ai truwan laik yu.’ Zizas i bin spik em gen, ‘Den gibe kaikai po ol sip blo mi.
JOH 21:18 Ai spik trutok po yu, wen yu bin yangman, yu meke olkainting wanem yu wandem ane go oloba wea yu wandem. Bat wen yu go kam oulman, yu go wande ol nada pipol po elpe yu. Ol go lide yu ane teke yu go wea yu no wande go.’
JOH 21:19 Zizas i bin tok demkain po soe mining blo da wei wiskain Pita i go ded prom mata ona God. Den Zizas i bin spik po Pita, ‘Yu pole mi nau.’
JOH 21:20 Pita i bin tane ed luk go biain. Em i bin luk da klostuman uda Zizas i prapa labem. Em i bin wagbaut biain wea demtu. Em i da seim klostuman uda bin sidaun klostu wea Zizas wea da kaikai teibol wea em i bin spik diskain, ‘BosLod. Uda prom mipla, wa, uda dis man uda i go sele yu?’
JOH 21:21 Wen Pita i bin luk dat klostuman, em i bin spik po Zizas demkain, ‘Wiswei em BosLod? Wanem i go apen po em?’
JOH 21:22 Zizas i bin spik po Pita, ‘Ip ai wande em po stap laip antil ai kambaigen, i aptu mi. Wanem yu woribaut em po? Yu pole mi nau.’
JOH 21:23 Bikoz prom wanem Zizas i bin spik, i bin gad tok goraun wea dem amenpamle diskain ya, dis klostuman em i nogo ded. Bat da prapa tok i diswan ya, Zizas i no bin spik demkain dat da klostuman i nogo ded. Bat em i bin spik diskain, ‘Ip ai wande em po stap laip antil ai kambaigen, i aptu mi. So no woribaut em.’
JOH 21:24 Diswan i mi ya, dat klostuman uda bin luk demting ane raitem daun. Ane yupla sabe ol demting wea ai bin raitem, i prapa nadakain stret ane tru.
JOH 21:25 Wa, i gad prapa nadakain plenti ol nada samting wea Zizas i bin mekem. Ip ebri demting i bin raitem daun, ai tingk dis wold ya nogo gad speis po pute ol dem buk.
ACT 1:1 Dia Tiopalas. Wea pas buk blo mi, mi ya Luk bin raite ebriting baut Zizas, prom stat blo laip blo em, wanem wok blo em ane wanem em bin lane ebriwan,
ACT 1:2 raitap po da taim wen em bin gobaik po eben. Bipo em bin go antap po eben em bin spik wea da paua blo da OliSpirit po dem leben misnareman blo em wanem dempla mas mekem.
ACT 1:3 Apta em bin ded em bin gedap laipgen. Den em bin soe emselp po poti dei po dem misnareman blo em dat em laip. Em bin yan plentiting baut da taim wea God i go ruloba ebriwan.
ACT 1:4 Wantaim wen Zizas bin kaikai wea dem misnareman, em bin spik po dempla no po libe Zarusalem. Em bin spik diskain, ‘Yupla mas weit po wanem PapaGod blo mi wea eben bin promis yupla, wiskain ai bin tokbaut po yupla de pas.
ACT 1:5 Zon bin baptaiz ol pipol wea wata, bat da taim i kam klostu wen yupla gobi baptaiz wea da OliSpirit.’
ACT 1:6 Dem misnareman de i bin aske em, ‘Wiswei BosLod? Diswan i taim yu go gibe dis kantri Izrael baigen po mipla ol Zuwispipol a?’
ACT 1:7 Zizas bin ansa baigen, ‘Em i no po yupla po sabe demkain spesil dei o spesil taim. Mata da PapaGod blo mi uda kare lo de antap wea eben sabe demting.
ACT 1:8 Bat yupla go gede paua wen da OliSpirit go kam wea yupla laip. Yupla go spik ol pipol baut mi wea da siti blo Zarusalem ane wea demtu eria blo Zudia ane Samaria ane ebriwea lo ol dem nada ples wea ert.’
ACT 1:9 Wen Zizas bin pinis spik dem tok, God bin liptemapem go antap po eben ane wail em bin go antap, klaud bin kaba em so dempla kan luk em nomo.
ACT 1:10 Dempla bin kip luk go antap po eben. Dempla bin akan wen stretwei tu man uda i bin were waitklos i bin stanap melen wea dempla.
ACT 1:11 Demtu bin aske dempla, ‘Ol man prom Galali. Wanem yupla luk go antap po skai po? Datwan Zizas. God bin tekem gobaik po eben. Em go kambaik da seimwei wiskain yupla bin luk em go.’
ACT 1:12 Disting bin apen de wea Maunt Olibtri ane dem misnareman i bin wagbaut gobaigen po Zarusalem, i no longwei prom dat ples.
ACT 1:13 Dempla bin gobaik po da siti blo Zarusalem, po apstez rum wea dempla bin stap. I bin dempla ya: Pita, Zon, Zemes, Andru, Pilip, Tomas, Batolomiu, Matiu, Zemes (boi blo Alpias), Saiman (da Zelot, em bin memba blo da Zelotgeng) ane Zudas (boi blo Zemes). Ol bin de tugeda wea dat rum.
ACT 1:14 Dempla ebriwan oltaim kam po prea tugeda wea dem oman uda bin trabel go wea Zizas ane Meri, mama blo Zizas. Ol dem bala blo Zizas i bin de tu.
ACT 1:15 Wea wan miting i bin gad baut andred tuenti pipol. Pita bin gedap ane spik po dempla.
ACT 1:16 Em spik, ‘Ol amenpamle blo mi, da OliSpirit bin spik Deibid po raitem wea Baibol bipotaim baut Zudas wanem i go apen wea em. Demting i bin pinis apen nau wiskain da Baibol i spik pas baut Zudas, dat em go lide dem enami go po kese Zizas.
ACT 1:17 Nomata Zudas bin serbe da BosLod tugeda wea yumpla, bat em bin lide dem enami go po kese Zizas.’
ACT 1:18 (Zudas i bin baie gadan eria wea da riwod mani wea em bin gedem po dem nugudting wea em i bin mekem po Zizas. Ane wea dis seimples, em bin poldaun, bodi blo em i bin bas ane ebri gas blo em i bin kamaut.
ACT 1:19 Ebriwan de wea Zarusalem i bin lisen wanem bin apen po em. So dempla bin kole da ples Akeldama. Wea langus blo dempla diswan i min ‘gadan eria wea blad bin ran’.)
ACT 1:20 Pita bin eksplein prom da buk blo Saam wea i spik diskain, ‘Lete aus blo em stap empti. No lau nobodi po stap de.’ Ane nada Saam i spik, ‘Lete nada man meke wok blo em.’
ACT 1:21 Pita i bin spik po dempla, ‘So nau sambodi mas teke ples blo Zudas. Yumpla mas suze sambodi uda bin wea da BosLod Zizas prom da taim blo Zon Baptaizman, raitap po da taim wen Zizas bin gobaigen po eben. So tugeda yumpla ken spik ebriwan, Zizas bin kambaigen laipwan.’
ACT 1:23 Dempla de wea da miting bin pike tu man, neim blo demtu, Zosep Zastas ane Mataias.
ACT 1:24 Dempla bin prea diskain, ‘BosLod, yu sabe at blo ebriwan ya. Yu soe mipla uda prom demtu, mipla mas suzem po meke dis misnarewok blo yu,
ACT 1:25 po teke ples blo Zudas bikoz em bin sin ane em bin go em ounwei.’
ACT 1:26 Dempla bin raite demtu neim wea tu ston, den sakem wase dais wea ploa. Da neim blo Mataias bin kamap. So em bin zoine dem leben misnareman po meke namba tuelb.
ACT 2:1 Seimtaim wen Pistingdei blo Pentikos i bin kam, ol dem biliba blo Zizas bin miting tugeda de wea wan aus.
ACT 2:2 Ol bin lisen prapa bigwin noiz bin kam prom eben po dat aus wea dempla bin sidaun. Ol bin atzamp prom da noiz.
ACT 2:3 Den dempla bin luk samting wase paia, ol plenti smol paia bin stap antap ed blo ebriwan de.
ACT 2:4 Da OliSpirit bin kam, stretwei tekoba dempla. Da OliSpirit bin gibe dempla paua ane dempla bin stat po tok olkain dipren langus.
ACT 2:5 Seimtaim nau de wea Zarusalem, i bin gad plenti Zuwispipol prom ol nada kantri blo da ert uda bin kam de po wosip God wea da pestaboldei.
ACT 2:6 Wen dempla bin lisen da bigwin noiz, dempla bin ran kam prom ebriwea po luk wanem bin apen de wea dat ples. Prapa bigmob pipol bin kam tugeda. Wen dempla bin lisen, ol bin prapa pazol bikoz ebriwan i bin lisen dempla oun langus.
ACT 2:7 Dempla bin nadakain sapraiz ane ol bin pazol wen dempla bin lisen ol dem klostuman blo Zizas. Dempla bin spik, ‘Ei! Dempla kam prom Galali. Aukam ol tok ol dipren langus blo yumpla.
ACT 2:9 Yumpla kam prom ol dipren kantri. Sam prom Patia, Media, Elam. Ol nadalot prom Mesapotamia, Zudia, Kapadosia, Pontos ane prom steit blo Eiza,
ACT 2:10 Prigia ane Pampilia, Izipt ane nada ples Libia klostu Sairini, sam bizita prom Rom,
ACT 2:11 Krit ane Areibia. Sam yumpla bin bon wea Zuwispamle ane sam bin zoine da Zuwiswei. Bat stil yumpla lisen dempla spik wea ol langus blo yumpla baut da paua blo God ane dem mirikal em bin mekem!’
ACT 2:12 Ol dem pipol bin atzamp ane pazol. Ol bin aske wananada, ‘Ei! Wanem da mining blo disting?’
ACT 2:13 Bat ol nadalot bin meke pan baut dem klostuman blo Zizas. Dempla bin spik, ‘No! Dempla spak. Dempla bin dringk obamak.’
ACT 2:14 Bat Pita bin stanap tugeda wea dem leben misnareman ane em bin tok wea laud bois po dem pipol, ‘Yupla i ol Zuwisbala blo mi ane ebriwan uda stap wea Zarusalem lisen. Lisen po mi wanem ai go spik po yupla. Den yupla ken sabe wanem i bin apen.
ACT 2:15 Yupla tingk dempla spak a? Bat i no tru, bikoz diswan i nain aklok moningtaim.
ACT 2:16 Wanem yupla luk i apen ya dis moning, da prapa bipotaim spesilmesizman blo God, Zoel, i bin raitem wea Baibol. Em bin raitem diskain:
ACT 2:17 “God bin spik wanem em go mekem wea dem lasdei. Em bin spik, ‘Ai go sane Spirit blo mi po yupla ebriwan. Den ol boi ane ol gel blo yupla go spik da mesiz blo mi po ebribodi. Ai go spik dem yangpipol wea bizin ane ai go soe dem oulpipol wea drim.
ACT 2:18 Wea dem dei, ai go sane Spirit blo mi po ebri man ane oman uda wok po mi, ane dempla go spik mesiz blo mi po ebriwan.
ACT 2:19 Ai go soe nadakain dedliting wea skai, ane ai go soe ol sain wea ert. I go gad blad ane paia ane nadakain big blaiksmok.
ACT 2:20 Da san go kam blaik ane mun go kam red wase blad bipo da prapa nadakain gud dei blo da AntapGod i go kam.
ACT 2:21 Bat ebriwan uda go kole neim blo da AntapGod, i gobi seib.’”
ACT 2:22 ‘Pipol blo Izrael, yupla lisen nau. God bin sane Zizas blo Nazaret ane em bin meke dem mirikal, ol spesil gudsamting ane gudsain po soe yumpla God i wok tru em.
ACT 2:23 God bin laue yupla po kese Zizas ane tugeda wea dem nugudpipol, yupla bin neile em wea da kros po kile em. Diswan bin dat longtaim plan blo God.
ACT 2:24 Bat God bin lete em pri prom da paua blo ded ane em bin mekem laipgen. Bikoz ded nogad no paua po kip em, em mas kamlaipgen.
ACT 2:25 King Deibid bin raitem diskain baut Zizas: “Ai sabe da AntapGod i bin mata stap wea mi. Em oltaim wea mi po elpe mi. Em gibe mi da strong so ai nogo poldaun, bikoz em ya klostu wea mi.
ACT 2:26 Daswai at blo mi i prapa glad ane api. Ai preize God, ane iben ip ai go ded, ai sabe ai go kamlaipgen.
ACT 2:27 Yu God, yu nogo libe spirit blo mi wea greib wea ol dem dedwan i stap. Yu nogo lete Oliwan blo yu po ratan wea da greib.
ACT 2:28 Yu bin soe mi da rod blo trulaip. Yu meke mi prapa api bikoz yu oltaim stap klostu wea mi.”
ACT 2:29 ‘Kantriman blo mi, yumpla sabe King Deibid i bipotaim pamle blo yumpla, ane em pinis ded ane em wea greib ane yumpla sabe wea da greib blo em nau tidei.
ACT 2:30 Bat Deibid i bin wan dem bipotaim spesilmesizman blo God. God bin meke strongpromis po Deibid diskain, sambodi go kam prom pamlelain blo em uda gobi king oba em. Ane sambodi go sidaun wea tron blo Deibid.
ACT 2:31 God bin soe Deibid demting wanem i go apen. So em bin spikbaut da Promiswan uda God i go sanem kam, em go gedap laipwan prom da greib ane em nogo stap wea ol dem dedwan ane bodi blo em nogo ratan.
ACT 2:32 ‘Zizas dis Promiswan, em da wan uda God i bin mekem kamlaipgen prom ded ane mipla ebriwan i bin witnis i tru, Zizas em laip.
ACT 2:33 Nau Zizas em de wea da ples blo ona wea raitansaid blo God. PapaGod bin gibe em da OliSpirit wea em i bin promis em. So nau Zizas bin sane da OliSpirit po yumpla. Disting i apen ya nau tidei wiskain yumpla luk ane lisen.
ACT 2:34 Deibid emselp no bin go antap wea eben wase Zizas, bat em bin spik diskain: “Da AntapGod bin spik po da BosLod blo mi, ‘Sidaun ya wea raitansaid blo mi, da ples blo ona,
ACT 2:35 antil ai go prapa smase enami blo yu ane meke dempla baudaun ane leidaun prant wea put blo yu.’”
ACT 2:36 ‘So ebriwan yupla ya wea dis kantri blo Izrael mas bilib wea at blo yupla dat God bin meke Zizas BosLod ane Promiswan blo da wold. Da seim Zizas yupla bin pute em wea da kros po kile em!’
ACT 2:37 Wen dem pipol wea dat mob bin lisen wanem Pita bin spik, dempla bin prapa nadakain akan ane dempla bin aske Pita ane ol dem nada misnareman, ‘Wanem mipla go mekem nau a?’
ACT 2:38 Pita spik baigen po dempla, ‘Yupla ebriwan mas sluraun prom dem nugudwei blo yupla ane yupla mas baptaiz wea neim blo Zizas Kraist. Den God go pogibe yupla ane em go gibe yupla da OliSpirit.
ACT 2:39 Dis promis ya blo God i po yumpla ane po ol pikinini blo yumpla ane ol dem Nozuwispipol. Dis promis i po ebriwan uda AntapGod go singaut po kam po em.’
ACT 2:40 Pita bin spik mostrong po dempla baut Zizas, ‘Ai wone yupla, no teke wei blo dempla uda pole dem nugudwei.’
ACT 2:41 Dempla uda i bin bilib da mesiz blo Pita i bin baptaiz. De bin baut 3,000 pipol uda bin bilib wea Zizas dat dei.
ACT 2:42 Dempla bin prapa lisen wanem dem misnareman i bin tise dempla ane wiswei dempla ken elpe wananada. Dempla bin pelosip tugeda, meke Aretu ane bin prea tugeda.
ACT 2:43 Ane demting bin meke ebriwan prapa nadakain atzamp baut God. God bin yuze dem misnareman po meke plenti mirikalsain ane spesil gudsamting.
ACT 2:44 Ebribodi uda bin bilib bin kam tugeda ane bin seremaut ebriting wanem dempla i bin gad.
ACT 2:45 Dempla bin sele ol propati ane ebriting blo dempla. Den dempla bin seremaut da mani po ebriwan uda i nogad.
ACT 2:46 Ol dem biliba bin wosip tugeda ebridei wea da Tempol ane bin kaikai tugeda wea ol dem aus. Dempla bin prapa api ane bin prea ane ebridei dempla bin preize da BosLod.
ACT 2:47 Dempla bin preize God ane ol dem kantriman blo dempla bin prapa rispekt dempla. Ebridei dem biliba bin kam moplenti bikoz da BosLod bin seibe mo pipol.
ACT 3:1 Wandei Pita ane Zon bin go po da Tempol blo God po da tri aklok preataim.
ACT 3:2 Da seimtaim nau, wan leimman bin sidaun de wea wan geit blo da Tempol. Neim blo da geit, i Tudedli Geit. Da man i bin leim prom wen em bin bon. Ebridei sam man i bin kare em go po da geit ane em sidaun de po beg po samting prom dem pipol uda go po da Tempol.
ACT 3:3 Wen em bin luk Pita ane Zon stat po go insaid da geit, em bin aske demtu po mani.
ACT 3:4 Demtu bin lukstret po em ane Pita bin spik. ‘Ei yu, luk ya.’
ACT 3:5 Da man bin lukstret po demtu bikoz em bin tingk demtu go gibe em samting.
ACT 3:6 Den Pita spik po em gen, ‘Ai nogad no mani, bat wanem ai gad ai go gibe yu. Ai spik yu nau, wea neim blo Zizas Kraist blo Nazaret, stanap, wagbaut!’
ACT 3:7 Den Pita bin kese raitan blo da man ane bin elpe em po stanap. Stretwei dem leg blo da man bin kam strong. Em bin stanap ane wagbaut.
ACT 3:8 Den em bin wagbaut go wea Pita ane Zon go po da Tempol ane em bin zamp ane preize God.
ACT 3:9 Ol dem pipol wea da Tempol i bin luk em wagbaut ane preize God.
ACT 3:10 Dempla bin prapa sapraiz ane atzamp po wanem i bin apen po em, bikoz dempla bin megaraut em da seim leimman uda i bin sidaun de wea da Tudedli Geit.
ACT 3:11 Nau dis man no bin wande lete Pita ane Zon go. Ol dem pipol uda i bin de i bin prapa glad ane ol bin ran kam po demtri man. Demtri man i bin stanap wea da baranda neim apta King Solomon.
ACT 3:12 Wen Pita bin luk ol dem pipol raun em, em bin aske dempla, ‘Yupla ol pipol blo Izrael, aukam yupla ebriwan i atzamp. Yupla tingk diswan i paua o gudlaip blo mitu wanem i mekem wagbaut a? Nono! Diswan i paua blo God i bin meke dis man wagbaut.
ACT 3:13 Diswan i da God blo Eibram, Aizak ane Zekop, ane ol dem longtaim pamlelain blo yumpla. God bin gibe dat big ona blo em po Zizas, uda dat sebant blo em. Yupla no bin wande teke Zizas klostu. Yupla bin teke Zizas po kot ane wen Pailat bin wande mekem go pri yupla bin spik, “Nono!”
ACT 3:14 Wen Pailat i bin aske yupla, yupla no bin wande Zizas, dat oli, rait ane stretwan. Yupla bin mata wande da nugudman, da madara.
ACT 3:15 Yupla bin lete ol dem nada man po kile Zizas. Bat God bin meke em kamlaipgen. Zizas i da wan uda i ken lide yupla go wea trulaip blo God. Mipla bin luk disting ane mipla ken spik i prapa tru.
ACT 3:16 ‘Yupla ebriwan ya prapa sabe dis leimman. Zizas bin meke dis man wagbaut bikoz mipla bin prapa trase Zizas. Zizas i bin tise mipla po prapa trase em ane em i bin meke dis man kam orait. Yupla luk em nau, em orait nau.
ACT 3:17 ‘Ol pamle, ai sabe yupla ebriwan ya ane ol lida blo yupla bin stronged ane no bin sabe wanem yupla bin mekem po Zizas.
ACT 3:18 Bat God bin spik pas tru dem bipotaim spesilmesizman blo em, dat Promiswan uda God i go sanem kam, i go sapa. Ane em i bin meke demting kam tru, bikoz diswan i da wei wanem God i wandem.
ACT 3:19 So yupla mas lisen nau ane sluraun prom dem nugudwei blo yupla, kambaigen po God ane em go pogib yupla.
ACT 3:20 Ip yumpla meke disting, da taim i go kam wen God i go meke spirit blo yumpla strong ane go sane Zizas da Promiswan kambaigen po yumpla.
ACT 3:21 God bin yuze dem bipotaim spesilmesizman po spik Zizas mas stap wea eben antil God go meke ebriting niu. Den Zizas go kambaigen.
ACT 3:22 Mozes bin spik, “Da AntapGod blo yumpla i go sane spesilmesizman wase mi, kam prom kantri blo yumpla. Yumpla mas lisen po ebriting wanem em i spik.”
ACT 3:23 Den Mozes i bin spik gen, “Enibodi uda no lisen dat spesilmesizman, wa, em go ded nugudwei. Em prapa kan stap wea pipol blo God.”
ACT 3:24 ‘Prom taim blo Samuel ane ol dem nadalot longtaim spesilmesizman blo God, dempla ebriwan i bin spikbaut distaim ya nau ane ebriting i bin apen ya nau.
ACT 3:25 Ol demting wea God i bin promis tru dem longtaim spesilmesizman blo em, demting i po yumpla tu. God bin meke strong griment wea dem longtaim pamlelain blo yumpla ane i po yumpla tu. God bin spik po Eibram diskain, “Tru pamlelain blo yu kamdaun, God go blese ol pipol blo ert.”
ACT 3:26 God bin suze sebant blo em Zizas, ane em bin sane em pas po blese yumpla blo Izrael, ane po tane yumpla go raitwei solong yumpla nomo go meke rongting.’
ACT 4:1 Orait. Wail Pita ane Zon i bin stil bin tok po dem pipol, nadamob blo pipol bin kam, da kapten blo dem gad blo da Tempol blo God, sam prist ane sam dem Sadusi.
ACT 4:2 Dempla bin prapa wail bikoz demtu misnareman i bin lane dem pipol diskain, wandei Zizas go meke ol pipol uda bin ded kamlaipgen.
ACT 4:3 So dem Zuwislida i bin kese demtu ane bikoz da san i bin stat po godaun, dempla i bin pute demtu wea zeilaus po da nait po kuestin demtu da neksdei.
ACT 4:4 Plenti pipol i bin lisen dem mesiz blo Zizas ane dempla i bin prapa bilib ane bin pole Zizas. I bin baut 5,000 man.
ACT 4:5 So da neksdei dem lida blo da Zuwiskaunsil, ol dem lida, dem elda ane dem Zuwislotisa i bin meke miting wea Zarusalem.
ACT 4:6 Da bosprist Anas em bin de, ane Kaiapas, Zon, Alikzanda ane ol dem man uda bin pamle blo da bosprist.
ACT 4:7 Dempla i bin teke Pita ane Zon kam, meke demtu stanap prant wea dem lida. Dem lida i bin aske demtu strongwan, ‘Yutu spik mipla wea wanem paua o neim blo uda, yutu i bin meke disting?’
ACT 4:8 Da OliSpirit i bin kam tekoba prapa strong wea Pita. Pita i bin ansa dempla, ‘Ol lida blo dis kaunsil ane ol elda blo yumpla blo Izrael.
ACT 4:9 Tidei yupla aske mitu kuestin baut da gudting wea mitu bin mekem po da leimman, ane aske kuestin uda i bin ile em.
ACT 4:10 Ai mas spik yupla ebriwan ya ane ebriwan wea Izrael so yupla go prapa sabe. I bin tru da paua blo da neim blo Zizas Kraist blo Nazaret dis man uda i stanap ya nau i bin kamgudgen. Diswan da seim Zizas wea yupla i bin neilem wea kros ane em bin ded, bat God i bin mekem kamlaipgen
ACT 4:11 Diswan Zizas, i da seimwan wea i bin raitem wea Baibol baut em diskain: “Em da timba wanem ol dem kapenta no bin wandem, bat nau em da meintimba po olde da rup po meke da rup strong.”
ACT 4:12 Nobodi ken seibe yumpla, mata Zizas. Nogad nada man wea dis ert, mata Zizas ken seibe yumpla.’
ACT 4:13 Dem lida i bin atzamp wen dempla bin luk demtu no prait po tok. Demtu i prapa louklasman, no sabe plentiting prom Baibol. Ane dempla i bin sabe demtu i bin tu misnareman blo Zizas.
ACT 4:14 Bat dem lida kan spik eniting gense demtu, bikoz dempla i bin luk dat man uda i bin leim, i bin stanap gudwan de wea demtu misnareman.
ACT 4:15 Dem lida i bin oda demtu po goaut prom da miting den dempla i bin aske wananada.
ACT 4:16 ‘Wiswei? Wanem yumpla i go mekem wea demtu? Nau wea dis seimtaim, ebribodi wea Zarusalem i bin pinis sabebaut dis mirikal i bin apen ane yumpla kan go spik ebriwan i no bin apen.
ACT 4:17 Bat yumpla mas spik po demtu no po spik eniwan baut da neim blo Zizas. Bambai disting i go spred oloba ebriwea wea dis kantri.’
ACT 4:18 So dempla i bin singaut po demtu misnareman po kambaigen insaid po da miting. Dempla bin gibe demtu dis prapa strong oda, ‘Yutu mas no spik gen baut Zizas po nobodi.’
ACT 4:19 Bat Pita ane Zon bin ansa dempla, ‘Ei, wiswei yupla tingk? God wande mitu po lisen ane pole wei blo em o wei blo yupla?
ACT 4:20 Mitu nogo stap kuaiat baut wanem mitu bin luk ane lisen.’
ACT 4:21 Dem lida i bin wande panis demtu bat dempla bin prait prom dem pipol. So dempla bin mata lete demtu go, bat dempla bin wone demtu no po tokbaut Zizas gen. Ol dem pipol bin mata preize God po da mirikalsain wanem i bin apen po da man uda i bin leim. Ane da man i bin moden poti iya oul.
ACT 4:23 Orait nau. Apta dem Zuwislida bin lete Pita ane Zon go, demtu bin gobaigen po dem biliba ane bin spik ebriting wanem dem edprist ane Zuwiselda i bin spik po demtu.
ACT 4:24 Wen dem biliba i bin lisen ebriting wanem demtu bin yan, dempla ebriwan bin prea tugeda diskain, ‘AntapGod, bos blo ebriting, yu bin meke eben ane ert ane solwata ane ebriting de lo dempla.
ACT 4:25 Longtaim de pas, da OliSpirit i bin spik tru King Deibid, sebant blo yu, uda bin bipotaim papa blo mipla. Em bin spik diskain: “Aukam ol dem kantri uda no bilibe God, i bin kam wail ane bin meke ol rabis plan gense God?
ACT 4:26 Ol dem king blo da ert, ane ol dem edman ane rula bin zoin tugeda gense AntapGod ane gense da Promiswan, da wan wea God i sanem.”
ACT 4:27 ‘Diswan i bin apen ya wea Zarusalem. Erod Antipas ane Pontis Pailat ane ol dempla uda Nozuwisman ane ol dem pipol blo Izrael i bin zoin tugeda gense da Olisebant blo Yu, Zizas. Em da wan yu bin suzem po bi da Promiswan uda yu bin sanem.
ACT 4:28 Diswan i bin bipotaim plan blo yu ane dempla bin mekem wase yu bin planem, bikoz yu gad ebri paua.
ACT 4:29 BosLod, yu lisen prea blo mipla wiswei dempla bin trite mipla. Yu gibe mipla uda sebant blo yu strong, so mipla no go prait po tok mesiz blo yu po ol dem pipol.
ACT 4:30 BosLod, pute an blo yu kamaut ausaid ane sane paua po ile dem pipol ane meke mirikalsain ane spesil gudsamting wea neim blo Zizas, Olisebant blo yu.’
ACT 4:31 Den apta dempla bin prea diskain, da bilding bin prapa seik. Da OliSpirit bin kam ane tekoba dempla olgeda ane dempla bin spik mina strongwei da mesiz blo God.
ACT 4:32 Da bigmob pipol uda bin bilib wea Zizas, bin kam prapa klostu. Nobodi bin kipe eniting blo dempla po demplaselp. Dempla i bin seremaut ebriting.
ACT 4:33 Dem misnareman i bin gad prapa strong po spik dat dempla i bin witnis wea ai blo dempla, dat Zizas da BosLod i bin kamlaipgen prom ded. Ane God i bin prapa blese ol dem biliba.
ACT 4:34 Nobodi bin anggre wea dat mob blo biliba bikoz dempla uda i bin gad plenti lan o aus, ol bin selem.
ACT 4:35 Den dempla bin teke da mani kam po dem misnareman, ane dempla i bin seremaut po dempla uda no bin gad samting.
ACT 4:36 Wan man Zosep, em bin bon wea Sipras. Em bin Zuwisman prom da longtaim pamlelain blo Libai. Dem misnareman bin kole em Banabas. Neim blo em i min ‘sambodi uda elpe pipol po meke dempla pil prapagud’.
ACT 4:37 Banabas bin gad lan ane em bin selem ane bin gibe da mani po dem misnareman po yuzem po dempla uda gad nid.
ACT 5:1 Bat de i bin gad nada man. Neim blo em Ananas ane oman blo em, Sapaira. Demtu i bin sele lan blo demtu.
ACT 5:2 Ananas i bin kipe pat blo da mani po emselp ane em bin gibe da leptoba po dem misnareman. Em bin meke laitok po dempla. Em bin spik em bin gibe da pul prais blo da lan po dempla. Oman blo em bin sabe em bin meke rongting.
ACT 5:3 So nau Pita bin spik, ‘Ananas, aukam yu bin laue Satana po meke yu po lai. Yu bin spik yu bin gibe ebridem mani prom da lan yu bin selem. Bat yu bin lai, yu bin lai da OliSpirit.
ACT 5:4 Da lan i bin blo yu, ane wen yu bin sele da lan, da mani i blo yu. Wanem po yu bin meke dis rongting a? Yu no bin lai dem pipol. Yu bin lai po God.’
ACT 5:5 Nau wen Ananas bin lisen diswan, stretwei em bin poldaun ane ded. Ebribodi uda bin lisen disting i bin nadakain atzamp, ol prait.
ACT 5:6 Sam yangman i bin kam ane rape bodi blo Ananas ane bin teke em go po bere em.
ACT 5:7 Apta tri aua Sapaira, oman blo Ananas, i bin kam de. Em no bin sabe wanem i bin apen po man blo em.
ACT 5:8 Pita bin aske em, ‘Wiswei? Yu bin sele dis lan po dis maunt mani a?’ Em bin ansa, ‘Wa. Datwan da rait maunt.’
ACT 5:9 So nau Pita bin spik po em gen, ‘Wa! Yutu bin gri po meke rongting, po lai da Spirit blo God. Yu luk nau, dem seim man uda bin bere man blo yu pas, dempla ya kambaigen insaid. Dempla go kare yu nau go ausaid go po da greib.’
ACT 5:10 Seimtaim nau Sapaira bin poldaun ane stretwei ded prant wea put blo Pita. So nau dem yangman bin kambaigen insaid ane paine Sapaira i bin ded tu. So dempla i bin teke em go ausaid nau po bere em longsaid wea man blo em.
ACT 5:11 Diswan i bin meke ol dem memba blo da sos ane ol dem nada pipol uda bin lisenbaut disting prapa nadakain prait.
ACT 5:12 Dem misnareman i bin meke ol mirikalsain ane spesil gudsamting wea dem pipol. Ane ol dem biliba oltaim mit wea da Tempol, wea da baranda neim apta King Solomon.
ACT 5:13 Ebribodi bin prapa laik ane rispekt ol dem biliba. Dempla uda no bin bilib, no bin trai po lai dat dempla pole da BosLod, bikoz dempla i bin nadakain prait po spik demkain.
ACT 5:14 Bat stil plenti man ane oman bin bilib ane pole da BosLod.
ACT 5:15 Dem pipol i bin teke ol sikpipol kam ausaid wea da rod. Dempla i bin meke dem sikpipol leidaun wea bed ane mat de ausaid so mait sado blo Pita i go kamoba sam dempla wen em go wagbaut pas, so dempla ken kamgudgen.
ACT 5:16 Plenti pipol uda bin stap wea ol dipren biliz klostu po Zarusalem i bin teke ol sikpipol ane ol nadalot uda i bin gad nugudspirit po kam de ane ebriwan i bin kamgudgen.
ACT 5:17 Da bosprist ane ol dem Sadusi uda bin sapot em, bin prapa zeles dem misnareman. Ol bin wande meke samting nugud po dempla.
ACT 5:18 So dempla i bin sane ol gad blo da Tempol po go ane kese dem misnareman ane bin pute dempla wea zeilaus.
ACT 5:19 Bat dat nait nau da einzel blo da BosLod i bin opene da doa blo da zeilaus ane bin lide dempla kam ausaid.
ACT 5:20 Den da einzel bin spik po dempla, ‘Yupla go po da Tempol ane spik dem pipol ebriting baut da mesiz blo dis niulaip.’
ACT 5:21 Dempla bin lisen po da einzel, so elimoning dempla bin go po da Tempol ane stat po tise dem pipol de. Da bosprist ane ol sapota blo em ol bin kole Zuwiskaunsil tugeda, ane ol dem elda blo Izrael. Den dempla bin sane oda po teke dem misnareman prom da zeilaus kam po da Zuwiskaunsil miting.
ACT 5:22 Dem gad blo da Tempol uda bin go po da zeilaus no bin paine dem misnareman de wea da zeilaus. So dempla bin gobaigen ane bin spik diskain,
ACT 5:23 ‘Mipla bin paine da zeilaus i lok ane dem gad blo da zeilaus i stanap wea da doa, bat wen dempla bin open de doa ane mipla bin go insaid, mipla no bin paine nobodi de.’
ACT 5:24 Da kapten blo da gad blo da Tempol ane dem edprist bin lisen da ripot. Dempla bin pazol ane dempla kan tingk wanem bin apen po dem misnareman.
ACT 5:25 Seimtaim nau, sambodi bin kam insaid ane bin spik diskain, ‘Ei lisen! Dem man uda yupla bin putem wea zeilaus, dempla de wea da Tempol tise ebribodi de.’
ACT 5:26 Da kapten ane sam gad blo em bin ariap go ane bin teke dem misnareman kambaigen. Bat dempla no bin pose dem misnareman po meke dempla kam, bikoz da kapten bin prait mait dem pipol go sake ston po em ane ol gad blo em.
ACT 5:27 So nau wen dem misnareman bin kam prant wea da Zuwiskaunsil, da bosprist i bin spik po dempla.
ACT 5:28 ‘Ei! Aukam yupla no bin lisen mipla. Mipla bin gibe strong oda po yupla no po tise dem pipol baut Zizas. Bat luk nau wanem yupla bin mekem. Oloba Zarusalem ebribodi bin lisen wanem yupla bin lane dempla ane yupla trai po bleime mipla dat mipla bin kile Zizas.’
ACT 5:29 Bat Pita ane dem misnareman bin ansa dempla, ‘Mipla mas lisen po God. Mipla nogo lisen po man.
ACT 5:30 God blo dem longtaim pamlelain blo yumpla i bin meke Zizas kamlaipgen apta yupla i bin kile em, wen yupla i bin neilem wea da kros.
ACT 5:31 God bin gibe Zizas dat ples de antap, da ples blo ona wea da raitansaid blo God. Zizas i da lida, ane mata em uda ken seibe pipol prom nugudwei blo dempla, so ol pipol blo Izrael ken sluraun baigen po em ane mata em ken pogibe dempla.
ACT 5:32 Mipla ya bin luk demting i tru ane da OliSpirit i opene main blo dempla uda lisen po God dat ol demting i truwan.’
ACT 5:33 Dempla wea da Zuwiskaunsil bin prapa nadakain wail wen dempla i bin lisen wanem dem misnareman i bin spik. So ol dem memba blo da kaunsil bin stat po meke plan po kile dem misnareman.
ACT 5:34 Bat wan Parasi neim Gamalial uda bin prapa smatman blo dem Zuwislo i bin stanap. Em gudtisa blo Mozeslo ane ebribodi bin prapa rispekt em. Em bin gibe oda po teke dem misnareman prom da miting go ausaid po sottaim.
ACT 5:35 So apta dempla bin go, em bin spik po da kaunsil diskain, ‘Yumpla ol kantriman blo Izrael ya. Yumpla mas lugaut wanem yumpla go mekem wea dem man ya.
ACT 5:36 Yupla sabe Tiudas, wen em bin trai po meke emselp prapa bigman. Baut 400 man bin pole em. Ol bin kile em ane ol dem man uda bin pole em bin skata ebriwei, ane ol plan blo em bin pinis.
ACT 5:37 No longtaim apta da taim blo da sensis blo kantri blo yumpla i bin kamaut, pipol bin stat po tekenotis wan man prom Galali, neim blo em Zudas. Seimting i bin apen wea em. Sam pipol bin pole em ane nadalot bin kile em ane ol dempla uda bin pole em bin skata ebriwei.
ACT 5:38 ‘So ai spik yupla. Stap, no meke nating po dem misnareman. Lete dempla go. Ip diswan plan blo man i go kamaut nating.
ACT 5:39 Bat ip diswan blo God, nobodi ken stape disting. Yumpla go pait gense God.’
ACT 5:40 Da kaunsil bin lisen ane bin gri wea em. So ol bin singaut dem misnareman po kambaik insaid. Da kaunsil bin oda dem gad po ploke dem misnareman ane wone dempla no po spik eniting baut Zizas. Den dempla bin lete dem misnareman go.
ACT 5:41 Wen dem misnareman bin kamaut prom da miting, dempla bin prapa api bikoz dempla bin sabe God i bin gibe dempla strong po sapa po Zizas.
ACT 5:42 Dempla bin go po da Tempol ebridei, ane ebridei goraun ol dipren aus po tise dem pipol da gudniuz dat Zizas em da Promiswan uda God i bin sanem kam.
ACT 6:1 Nau plenti pipol bin kip kam po pole da BosLod. Bat dem biliba uda bin spik Griklangus, ol bin stat graul gense dem biliba uda i bin spik Ibrulangus. Dempla i bin graul diskain, dem Grikoman uda i ol widooman no bin gede sea blo dempla prom dem kaikai wea ol bin seremaut ebridei.
ACT 6:2 Dem tuelb misnareman i bin singaut dem biliba po kam tugeda po meke miting. Wen ol bin kam tugeda, dempla i bin spik diskain, ‘I rong po mipla ol misnareman po stap prom prise da mesiz blo God, ane po goraun pide ane elpe ol dem poapipol.
ACT 6:3 Ol amenpamle blo mipla, mobeta yumpla suze seben man uda gad waizwei ane da OliSpirit i prapa stap strong wea dempla. Yumpla mas gad rispekt po dempla den mipla go meke dempla bos po lugaut da kaikai.
ACT 6:4 Den mipla, dem misnareman ken spene taim po prea ane pris da mesiz blo God po ebriwan.’
ACT 6:5 Ebriwan wea da miting bin gri ane bin prapa api. Dempla bin suze Stibin. Em bin gad strong bilib ane da OliSpirit i bin prapa stap strong wea em. Den dempla bin suze Pilip, Prosoras, Nikano, Timon, Pamenas ane Nikolas. Nikolas em i Nozuwisman uda bin kam prom Antiok. Em bin stat pole dem Zuwiswei bipo em bin kam biliba blo da BosLod.
ACT 6:6 Dempla uda bin pole Zizas bin teke dem seben man kam prant wea dem misnareman, den dempla bin prea, pute an antap ed blo dem seben man, so ebribodi i go sabe dempla nau i go meke dat wok.
ACT 6:7 Da mesiz blo God bin goaut ebriwea ane plenti mo pipol wea Zarusalem i bin stat pole Zizas. Iben plenti dem Zuwisprist i bin sluraun po pole da BosLod.
ACT 6:8 Wa. God bin gibe Stibin spesilpeiba ane paua po meke big mirikal ane gudsain wea dem pipol.
ACT 6:9 So nau i bin gad sam Zuwisman uda bin stat graul gense Stibin. Sam bin kam prom Sairini ane Alikzandria. Dempla bin memba blo da Priman blo Zuwispreaus, bikoz dempla bin sleib bipo. Nadalot bin kam prom Salisia ane prom steit blo Eiza ane dempla bin meke rau ane agiu wea Stibin tu.
ACT 6:10 Bat da OliSpirit bin gibe Stibin prapa gud waizwei po spik po dempla. So dempla bin stap agiu wea em gen.
ACT 6:11 So ol bin mata go pei sam pipol mani po meke laistori gense em. Dempla bin spik diskain, ‘Mipla bin lisen Stibin spik ol nugudtok baut Mozes ane daune God.’
ACT 6:12 Dempla bin meke ol pipol ane elda blo dempla ane dem Zuwislotisa slu gense Stibin. So nau dempla bin kese Stibin ane draigem go prant wea da Zuwiskaunsil.
ACT 6:13 Sam man bin gri po meke laitok gense Stibin. Dempla bin spik diskain, ‘Dis man ya, em kip spik ol prapa nugudting baut da Tempol blo God ane dem lo blo Mozes.
ACT 6:14 Mipla i bin lisen em spik dat Zizas blo Nazaret go broke dis Tempol blo God ane seinze dem lo Mozes bin gibe yumpla.’
ACT 6:15 Ol dem memba blo da kaunsil bin mata wase Stibin adwan. Den dempla bin luk ane tekenotis pes blo em i bin stat po sain wase pes blo einzel.
ACT 7:1 Den da bosprist bin aske Stibin, ‘Ei! Diswan tru wanem dempla spikbaut yu a?’
ACT 7:2 Stibin i bin ansa, ‘Ol papa ane bala blo mi lisen mi nau. Da prapa BigGod antap wea eben i bin kam de pas po bipotaim papa blo yumpla Eibram, wen em bin stap de wea Mesapotamia, bipo em bin go stap wea Aran.
ACT 7:3 God bin spik po em diskain, “Yu mas libe kantri ane ol pamle blo yu ane go po nada kantri wea ai go soe yu.”
ACT 7:4 So Eibram i bin libe kantri blo em ane em bin go stap wea Aran. Den apta, papa blo em i bin ded. God bin sane em go po dis ples, Izrael, wea yumpla ya nau stap.
ACT 7:5 ‘God no bin gibe Eibram pat blo dis kantri. Em no iben bin gad wan smol ples ane Eibram no bin gad pikinini tu. Bat God bin promis Eibram em go gibe dis kantri po em ane ol pamlelain blo em uda i go kam apta em.
ACT 7:6 God bin spik po em tu diskain, “Ol pamlelain blo yu uda i go kam apta, i gobi streinza wea nada man kantri. Po 400 iya, ol dem nada man go meke pamlelain blo yupla sleib ane i go meke nugudwei ane mekem prapa ad po dempla.”
ACT 7:7 Bat God i bin spik mo, “Wa! Bat ai go panse da kantri uda go meke dempla sleib. Den dem pamlelain uda i go kam apta yupla, i go kamaut prom dat seim kantri. Dempla i go kam ane wosip mi ya wea dis ples, Izrael.”
ACT 7:8 ‘Nau God bin spik nadating po Eibram, “Yu mas kate da poskin blo boibeibi blo yu, po soe mi yu bin meke strong griment wea mi.” So wen Aizak i bin eit dei oul, Eibram bin meke datting po em. Apta nau, Aizak tu bin meke seimkain po Zekop, dat boi blo em. Ane Zekop bin mekem po ol tuelb boi blo em. Dem tuelb boi i bin dem bipotaim papa blo yumpla.
ACT 7:9 ‘Bikoz dem boi blo Zekop i bin zeles wan bala blo dempla, Zosep, ol bin sele em po sleib go po dem pipol blo Izipt. Bat God bin de wea em.
ACT 7:10 God bin seibe em prom trabol blo em ane bin meke em prapa waiz. So nau da Pero king blo Izipt bin prapa laik em ane rispekt em. Da king i bin meke em gabana ane bos oba ebriting blo em.
ACT 7:11 ‘Ebriwea i bin prapa draitaim wea Izipt ane Kanan, nating i bin gro de wea dem gadan. Ebribodi i bin nadakain sapa ane ol dem bipotaim pamlelain no bin paine nap kaikai.
ACT 7:12 Zekop i bin lisen niuz i gad plenti kaikai wea Izipt. So em bin sane ol dem boi blo em go, dem bipotaim papa blo yumpla, po go de po baie kaikai.
ACT 7:13 Da sekantaim dempla i bin go po baie kaikai, Zosep i bin spik dem bala blo em uda em. Den da Pero king bin lisenbaut ol pamle blo Zosep.
ACT 7:14 Zosep bin sane mesiz po papa blo em ane ol nada pamle blo em po kam po Izipt. I bin gad sebenti paib pipol olgeda uda i bin kam de.
ACT 7:15 So Zekop, papa blo em, i bin go po Izipt ane em bin ded de, ane ol dem bipotaim papa blo yumpla bin ded de tu.
ACT 7:16 Longtaim apta nau, pamle blo dempla i bin teke ol dem bodi kam po da ples neim Sekem. Dempla bin pute dem bodi wea da greib wea Eibram i bin baiem bipo prom dem boi blo Amo.
ACT 7:17 ‘Da taim i bin kam klostu nau po da promis wea God i bin mekem wea Eibram, da promis i bin po dem longtaim pamlelain blo yumpla po gobaigen po Izrael. God bin meke dem pamle blo yumpla kam prapa plenti wea Izipt.
ACT 7:18 Den, nada king bin stat po rule kantri blo Izipt ane em no bin sabe nating baut Zosep.
ACT 7:19 Em bin trike dem bipotaim pamle blo yumpla ane em bin trite dempla nugudwei. Em bin pose dempla po libe dem beibi blo dempla ausaid so dem beibi go ded.
ACT 7:20 ‘Wea da seimtaim nau Mozes i bin bon. Em bin prapa nais pat boibeibi. Po tri mant papa ane mama blo em bin lugaut em.
ACT 7:21 Wen da taim i bin kam ane dempla i bin libe em ausaid po ded, da gel blo da king i bin paine em ane bin tekem po meke em boi blo em.
ACT 7:22 Mozes bin lane ebriting wanem ol dem man blo Izipt i bin sabe. Em bin prapa strong ane em bin gad paua wen em tok. Ebribodi i bin tekenotis em.
ACT 7:23 ‘Wen em bin poti iya oul em bin wande go bizit dem pipol blo em, dem pipol blo Izrael.
ACT 7:24 Em bin luk wan man blo Izipt meke nugudwei po wan kantriman blo em. Em bin go elpe da man ane em bin stepe da man blo Izipt, kilem. I bin peibaik po wanem em bin mekem po da nada man.
ACT 7:25 Mozes bin tingk ol pipol blo em go sabe God bin sane em po seibe dempla, bat dempla no bin sabe.
ACT 7:26 ‘Neksdei nau wen em bin luk tu man blo Izrael pait, em bin trai po meke pis wea demtu. Em bin spik, “Ei yutu! Yutu bala. Yutu no pait!”
ACT 7:27 ‘Da man uda bin state da pait bin puse Mozes wansaid ane em bin spik, “Ei! Uda bin meke yu rula ane zaz blo mitu.
ACT 7:28 Yu go kile mi tu a, wase yestidei wen yu bin kile da man blo Izipt?”
ACT 7:29 Wen Mozes bin lisen dis tok nau em bin prait ane bin ranwei, go aid wea wan kantri. Neim blo da kantri, Midia. Em bin maret de ane em bin gad tu boi pikinini.
ACT 7:30 ‘Em bin stap wea kantri blo Midia po poti iya. Den wan einzel i bin kam po em de, wen em bin de wea da dezet eria wea i nogad no man, klostu Maunt Sainai. Da einzel i bin de wase paia, wea wan bus i bin ban.
ACT 7:31 Mozes i bin atzamp wen em bin luk dis streinz paia wea da bus, bikoz da bus no bin prapa ban. So em bin go klostu po luk prapa, den em bin lisen bois blo da AntapGod tok,
ACT 7:32 “Mi da God blo ol bipotaim pamlelain blo yu. Mi da God blo Eibram, Aizak ane Zekop.” Mozes i bin stat po seik ane bin nadakain prait. Em bin prait po luk go po dat bus.
ACT 7:33 ‘Den da AntapGod i bin spik po em, “Tekemaut sandol blo yu, dis ples wea yu stanap i prapa oliples.”
ACT 7:34 Em bin kip spik, “Ai bin luk wea ai blo mi wiskain ol dem pipol blo mi i nadakain sapa wea Izipt. Ai bin lisen dempla krai ane nau ai go kamdaun po seibe dempla. Ai go sane yu gobaigen po Izipt.”
ACT 7:35 ‘Diswan da seim man Mozes, uda dem pipol blo Izrael no bin wande em. Ol bin spik diskain, “Ei! Uda bin meke yu rula ane zaz blo mipla?” God bin spik po Mozes tru da einzel prom da bus, dat em go sane Mozes po bi lida ane blo seibe dem pipol blo Izrael.
ACT 7:36 Mozes i bin lide ol dem pipol kam ausaid prom Izipt. Em bin meke olkain spesil gudsamting ane mirikalsain wea Izipt wea da Red Solwata ane po poti iya wea dezet eria wea i nogad no man.
ACT 7:37 ‘Diswan da seim Mozes uda bin spik po dem pipol blo Izrael, “God go suze spesilmesizman prom yumpla, wase em bin suze mi.”
ACT 7:38 Mozes em bin de tugeda wea ol dem bipotaim pamle wea da dezet eria. Em bin de wea Maunt Sainai wen God bin tok tru dat einzel po em. God bin gibe em da mesiz po pasem po ol dem pipol so ol ken paine da gudlaip. Dis mesiz i po ebribodi.
ACT 7:39 ‘Bat ol dem bipotaim pamlelain blo yumpla ol no bin wande lisen po Mozes. Ol no bin tekenotis wanem em bin spik. Ol mata wande gobaigen po Izipt.
ACT 7:40 Dempla bin spik po Aron, “Plizgar, yu meke ol plenti god po mipla so dempla ken lide mipla. Mozes i bin lide yumpla kamaut prom Izipt. Bat wea em nau? Yumpla no sabe wea em.”
ACT 7:41 So dem pipol bin meke kabing blo wan laigod, mekem luk wase da bulukgod blo Izipt. Dempla bin teke sakripais opring kam po da kabing blo da laigod ane bin nadakain api ane praud po da kabing dempla bin mekem.
ACT 7:42 Wen God i bin luk wanem dempla bin mekem, em bin sluraun ane gowei prom dempla. Em bin gibap bikoz dempla bin aded. So em bin lete dempla wosip da san, mun ane dem sta wase god blo dempla. Dem spesilmesizman blo God i bin raitem diskain wea Baibol: “Yupla ol dem pipol blo Izrael, yupla tingk yupla bin teke sakripais, ane opring kam po mi po poti iya wea da dezet eria wea i nogad no man a?
ACT 7:43 No. Yupla no bin teke nating kam po mi. Yupla bin kare dem kabing blo dem laigod yupla bin mekem. Yupla bin karem wea yupla dat tent ane da kabing blo da laigod Molek ane da sta kabing blo da laigod Rapan. Yupla bin meke kabing blo ol dem laigod po wosip dempla. So ai go sane yupla go mo longwei go ausaid po Babilon.”
ACT 7:44 ‘Da Olitent blo God wea ol dem bipotaim pamle bin wosip, i bin de wea dempla wea da dezet eria. Diswan i bin da seimwan God i bin oda Mozes po mekem. God bin soe Mozes wiswei po meke da tent ane Mozes bin pole da plan prapa stret po wanem God i bin soe em.
ACT 7:45 Apta nau, ol bipotaim pamlelain bin pase dis seim Olitent kamdaun po dem pamlelain uda bin kam apta. Zosua bin teke da Olitent go wea dempla wen God bin gibe dis kantri po dempla. Apta Zosua bin sesemaut ol dem nada pipol go prom da kantri, dempla bin yuze da tent raitap antil da taim blo King Deibid.
ACT 7:46 ‘God i bin prapa gud po Deibid so Deibid i bin aske God ip em ken bilde prapa Tempol po em.
ACT 7:47 Bat Deibid i no bin bilde da Tempol. Solomon, boi blo em bin bilde da Tempol blo God.
ACT 7:48 Bat da Prapa AntapGod no stap wea aus wanem ol man i bildem. Da longtaim spesilmesizman blo God i bin raitem:
ACT 7:49 “Eben em dat aiples blo mi po sidaun, ane ai da wan uda kontrol da ert. Yupla sabe yupla kan bilde aus po mi, o meke ples po mi po stap?
ACT 7:50 Wa! Ai bin meke eben ane ert, ebriting.” ’
ACT 7:51 So nau Stibin bin kip tok po dem memba blo da Zuwiskaunsil, ‘Yupla nadakain strong aded pipol. Yupla mekem wase dem bipotaim pamle blo yupla. Dempla no bin lisen po God o tekenotis po da OliSpirit.
ACT 7:52 Yupla spik mi wan spesilmesizman uda no bin gede trabol prom dem longtaim pamlelain blo yupla. Dempla bin kile ol dem spesilmesizman uda bin kam pas po spikbaut da Rait ane Stretwan blo God, diswan Zizas, da Promiswan uda God i bin sanem. Yupla bin sele em ane kile em tu.
ACT 7:53 God bin sane ol einzel po gibe yupla dem lo blo God, bat yupla stil no bin mekem wanem dem lo i spik. Yupla ol prapa aded.’
ACT 7:54 Wen ol bin lisen wanem Stibin bin spik, dempla bin prapa nadakain wail, klosap bas. Ol bin graine tit blo dempla.
ACT 7:55 Bat da OliSpirit i bin stap prapa strong wea Stibin. Em bin luk go antap po eben ane em bin luk da brait sainilait da truglori blo God ane Zizas stanap wea raitansaid blo God.
ACT 7:56 Den Stibin bin spik, ‘Ei, ai luk eben i open ane da Truwan blo Man em stanap de wea raitansaid blo God.’
ACT 7:57 Dem memba blo da kaunsil ol bin singaut prapa laudwan ane bin kaba talinga blo dempla. Ol no bin wande lisen. Stretwei ebriwan bin ran go po grabem.
ACT 7:58 Ol bin draigem go ausaid prom da siti. Dem man bin tekemaut kot blo dempla ane bin sake dem kot wea put blo wan yangman. Neim blo em Saulu. Den dempla bin stat sake ston po Stibin po kile em.
ACT 7:59 Wail ol bin sake ston po Stibin, em bin prea, ‘BosLod Zizas, welkam spirit blo mi.’
ACT 7:60 Em bin broke ni blo em, singaut laudwan, ‘BosLod, no kaunte dem nugudting gense dempla.’ Den em bin poldaun ded.
ACT 8:1 Saulu i bin de wen dempla bin kile Stibin ane em bin gri po Stibin po ded. Da seimdei nau dem Zuwisman bin stat po meke big trabol po ol dem biliba blo Zizas wea Zarusalem. Ol dem biliba bin ranwei prom Zarusalem, skata ebriwea go po Zudia ane Samaria. Mata dem misnareman bin stap wea Zarusalem.
ACT 8:2 Sam prapa strong biliba i bin kam ane teke bodi blo Stibin po bere em. Dempla bin nadakain sore ane bin bigkrai po em.
ACT 8:3 Saulu i bin stat meke big trabol po ol dem biliba blo Zizas. Em bin wande stape ebribodi prom pole Zizas. Em bin go prom wan aus go nada aus ane kipgo. Em bin draige ol man ane oman uda bilib wea Zizas prom dem aus ane bin pute dempla insaid zeilaus.
ACT 8:4 Ol dem biliba blo Zizas uda bin skata ebriwei lo Zudia ane Samaria ol bin spik da Gudniuz blo Zizas ebriwea wea dempla i bin go.
ACT 8:5 Nau Pilip i bin kam wea wan smol biliz blo Samaria ane em bin spik dempla baut da Promiswan uda God i bin sanem kam.
ACT 8:6 Wen dempla i bin lisen da mesiz ane ol bin luk ol dem mirikalsain wanem Pilip i bin mekem, ebriwan i bin stat po tekenotis nau ane ol bin kam po lisen Pilip.
ACT 8:7 Wen ol dem nugudspirit i bin kamaut prom dem pipol, dem spirit bin singaut prapa laudwan. Plenti kripol ane ol leimpipol bin kamgud tu.
ACT 8:8 Ebribodi de wea da biliz bin prapa api.
ACT 8:9 Nau wea da biliz, i bin gad wan maidman i bin stap, neim blo em Saiman. Po longtaim em bin meke ol pipol de nadakain akan prom dem maidsamting blo em. Em bin meke emselp impotant bigman blo da biliz.
ACT 8:10 Ol aiklas ane louklas pipol i bin lisen wen em tok bikoz dempla bin bilib em gad paua wase God. Dempla i bin kole em, ‘Prapa big paua.’
ACT 8:11 Saiman i bin gad paua oba dem pipol bikoz em bin big maidman po longtaim.
ACT 8:12 Pilip i bin spik da Gudniuz baut Zizas, wiskain God i bin meke Zizas king oba ebriting bikoz em bin ded ane bin gedap laipgen po seibe ebriwan. Ane Zizas i da Promiswan uda God i bin sanem. Ol bin bilib ane plenti man ane oman i bin baptaiz wea da biliz.
ACT 8:13 Saiman, em bin bilib tu ane em bin baptaiz. Den em bin go ebriwea wea Pilip. Em bin atzamp wen em bin luk ol dem gudsain ane mirikal.
ACT 8:14 Wen ol dem misnareman de wea Zarusalem i bin lisen sam pipol de wea Samaria i bin bilib da mesiz blo God, dempla bin sane Pita ane Zon go po Samaria.
ACT 8:15 Wen demtu i bin kese da ples nau, demtu bin prea po dempla uda bin bilib po gede da OliSpirit,
ACT 8:16 bikoz da OliSpirit no bin kam wea dempla yet. Dempla i bin mata baptaiz wea neim blo BosLod Zizas.
ACT 8:17 Den Pita ane Zon bin pute an antap ed blo dem biliba ane da OliSpirit i bin kam nau ane stap wea dempla.
ACT 8:18 Wen Saiman i bin luk da OliSpirit i mata kam po demwan uda demtu misnareman bin pute an antap, em bin wande pei demtu mani po gede da paua.
ACT 8:19 Em bin spik po Pita ane Zon, ‘Ai wande dat paua tu, solong ai go pute an blo mi antap wea ol pipol, ane ol i go gede da OliSpirit.’
ACT 8:20 Bat Pita bin spik em adwan, ‘Lugaut, yu ane mani blo yu go endap wea dat prapa nugudples. Diswan i gipt prom God. Yu kan baie paua o eniting blo God wea mani.
ACT 8:21 Yu nogad no pat po sere dis amenwok wea mipla, bikoz at blo yu i rong wea God.
ACT 8:22 Yu mata sluraun prom dem nugudwei blo yu. Prea ane aske BosLod po pogibe yu dat yu bin tingk diskain. Mait em i go pogibe yu.
ACT 8:23 Ai luk yu oltaim zeles ane dem prapa nugudwei i stil stap insaid wea at blo yu.’
ACT 8:24 Den Saiman i bin begem, ‘Plizgar! Prea po da BosLod demting nogo apen wea mi.’
ACT 8:25 Apta nau, Pita ane Zon i bin tokbaut wanem demtu i bin luk ane lan prom da BosLod Zizas. Den demtu bin gobaigen po Zarusalem. Wail demtu bin wagbaut gobaigen, demtu bin spik da Gudniuz blo Zizas wea ol plenti dipren biliz blo Samaria.
ACT 8:26 Apta nau, da einzel blo da BosLod i bin spik po Pilip, ‘Yu go saut wea da rod blo da dezet eria wea da rod i go prom Zarusalem go po Gaza.’
ACT 8:27 So Pilip i bin go ane em bin mite wan man blo Itiopia uda kare lo, em bin raid wea oskariz. Em bin bigman, prapa impotant man wea da palis blo Kandas, da kuin blo Itiopia. Em bin lugaut da mani blo Kandas. Dis man i bin go po Zarusalem po wosip de.
ACT 8:28 Ane nau em bin pinis ane bin libe Zarusalem biain ane lego gobaigen po aus blo em. Em bin sidaun insaid dat oskariz. Em bin rid laudwan prom da buk blo da spesilmesizman, Aizaia.
ACT 8:29 Den da OliSpirit bin spik po Pilip, ‘Yu go wagbaut longsaid da oskariz.’
ACT 8:30 So Pilip i bin ran go klostu po da oskariz ane em bin lisen da man bin rid prom Aizaia. Pilip bin aske em, ‘Yu sabe wanem yu ridem de a?’
ACT 8:31 Da man bin ansa, ‘No, ai nogad nobodi po eksplein demting po mi, so wiswei ai go sabe.’ Den em bin inbait Pilip po klaimap insaid da oskariz ane po kam sidaun wea em.
ACT 8:32 Da man bin rid wea Aizaia i bin raitem: ‘Em bin wase sip dempla bin tekem go po da ples po kilem. Em wase smolsip i no meke noiz wen dempla kate eya blo em, em no bin tok.
ACT 8:33 Dempla bin daune em ane zaze em rongwei. Em bin ded, nogad pikinini po pase da pamlelain godaun. Laip blo em ya wea dis ert i pinis.’
ACT 8:34 Dis bigman i bin spik po Pilip, ‘Plizgar, yu eksplein po mi baut dis spesilmesizman. Wanem em tok? Em tokbaut emselp o nada man?’
ACT 8:35 So Pilip i bin stat wea dis buk wanem Aizaia bin raitem, den em bin go po ol nada buk blo da Baibol ane em bin tokbaut da Gudniuz baut Zizas.
ACT 8:36 Wail demtu bin raid wea da oskariz, demtu bin paine wata de longsaid da rod. Da bigman i bin singaut, ‘Ei! Luk wata ya. Ken yu baptaiz mi a?’
ACT 8:37 Pilip i bin ansa, ‘Wa. Ai go baptaiz yu solong yu bilib prapa strong wea at blo yu.’ Da man bin ansa, ‘Ai bilib Zizas Kraist i da Boi blo God.’
ACT 8:38 So nau da bigman bin oda da oskariz po stap. Demtu bin zamp daun prom da oskariz godaun po da wata. Stretwei Pilip i bin baptaiz em.
ACT 8:39 Wen demtu bin kamaut prom da wata, da OliSpirit bin teke Pilip gowei prom de. Da bigman no bin luk em gen, bat em bin gobaik aus blo em nadakain prapa api.
ACT 8:40 Den da Spirit i bin lide Pilip de wea taun blo Azotus. So em bin go spik da gudniuz ebriwea wea ol dem biliz prom Azotus go po Sizaria.
ACT 9:1 Da seimtaim nau Saulu i bin meke prapa nadakain trabol po ol dem pipol uda bin pole da BosLod. Em bin wone dempla, ip dempla kip pole Zizas, em go kile dempla.
ACT 9:2 Em bin go aske da bosprist po raite plenti leta so em ken gibe dem leta po dem lida blo dem zuwispreaus lo Damaskas. Dem leta i bin gibe em da rait po arest eniwan uda pole Da Wei blo Zizas uda wosip wea dem zuwispreaus, so em ken teke dempla go po pute dempla insaid zeilaus wea Zarusalem.
ACT 9:3 Den em bin go po Damaskas. Wen em bin kam klostu po da taun, prapa braitlait i bin kamdaun prom eben ane laitap raun wea em.
ACT 9:4 Em bin poldaun wea graun ane em bin lisen bois i spik, aske em, ‘Saulu, Saulu, watpo yu meke ol prapa nugudting gense mi?’
ACT 9:5 Saulu aske em, ‘Uda yu, bos?’ Da BosLod i bin ansa, ‘Mi Zizas, da wan yu oltaim sesem ane meke nugudwei po mi.
ACT 9:6 Gedap nau, stanap, go insaid po da taun ane sambodi i go spik yu wanem yu spostu mekem.’
ACT 9:7 Dem man uda i bin de wea Saulu bin atzamp, mata stanap kuaiatwan. Dempla bin lisen da bois, bat dempla no bin luk nobodi.
ACT 9:8 So Saulu i bin gedap prom da graun. Wen em bin opene ai blo em, em kan luk eniting, em blain. Sambodi i bin kese an blo em ane lidem go po Damaskas.
ACT 9:9 Po tri dei em bin blain. Em no bin kaikai o dringk eniting.
ACT 9:10 I bin gad wan klostuman de, neim blo em Ananas. Em bin stap de wea Damaskas. God i bin soe em bizin wea em bin luk God ane God bin singaut po em, ‘Ananas!’ Ananas i bin ansa, ‘Mi ya BosLod, ai lisen!’
ACT 9:11 Da BosLod i bin spik, ‘Yu gedap ane go po da rod ol kolem Stret Strit, go po aus blo Zudas. Wen yu kese da ples, yu askem po wan man, neim blo em Saulu prom Tasas. Em de prea.
ACT 9:12 Ai bin soe Saulu wea bizin, wan man neim Ananas i go kam ane go pute an antap wea em, so em ken lukgen.’
ACT 9:13 Ananas i bin ansa, ‘Bat BosLod, plenti pipol i bin yan mi baut dem prapa nugudting dat man i bin mekem po dem biliba blo yu de wea Zarusalem.
ACT 9:14 Ane dem edprist i bin gibe em da rait po kam ya po arest eniwan uda wosip wea neim blo yu ane pute dempla insaid wea zeilaus.’
ACT 9:15 Da BosLod bin ansa Ananas, ‘Yu go, bikoz ai bin suze Saulu po go spikbaut mi po ol dem Nozuwispipol ane po ol king ane dem Zuwispipol blo Izrael.
ACT 9:16 Ai go soe em aumas em go sapa bikoz em go pole mi nau.’
ACT 9:17 So Ananas i bin go po dat aus wea Saulu i bin stap. Em bin go insaid ane em bin pute an blo em antap wea Saulu. Em bin spik diskain, ‘Saulu, mai bala, da BosLod Zizas uda bin soe emselp po yu de wea da rod, em bin sane mi kam so yu ken lukgen ane da OliSpirit i go kam ane stap insaid wea yu ane meke yu strong.’
ACT 9:18 Stretwei samting wase skeil blo pis i bin poldaun prom ai blo Saulu. Em nomo blain nau, em ken luk. Wen em bin gedap Ananas i bin baptaiz em.
ACT 9:19 Apta nau em bin kaikai ane em bin kam strong gen. Saulu i bin stap de wea dem biliba blo Zizas lo Damaskas po piudei.
ACT 9:20 Den em bin go po dem zuwispreaus ane em bin stretwei stat po pris diskain, ‘Wa, Zizas em i prapa da Boi blo God.’
ACT 9:21 Ebriwan uda i bin lisen Saulu ol bin prapa atzamp. Ol bin spik diskain, ‘Ei, diswan i da seim man uda i bin kile dem pipol uda wosip Zizas lo Zarusalem a? Wiswei, em no bin kam ya po areste dempla ane teke dempla go po dem edprist a?’
ACT 9:22 Dem mesiz blo Saulu i bin kam mostrong. Em bin meke dem Zuwisman wea Damaskas prapa senslus. Dempla kan agiu wea em bikoz em bin soe dempla prapa klia dat Zizas, em i da Promiswan uda God i bin sanem kam po seibe dempla.
ACT 9:23 Apta nau, dem Zuwispipol i bin meke plan po kile Saulu.
ACT 9:24 Bat em bin sabebaut dis plan. Naittaim ane deitaim dem Zuwisman i bin wase da geit blo da taun, weit po Saulu po kamaut so dempla ken kile em.
ACT 9:25 So wan nait nau dem biliba blo Zizas i bin taite rop wea wan big basket ane ol bin slaike Saulu godaun prom da wol blo da taun, so em ken gowei prom dat taun.
ACT 9:26 Wen Saulu bin kese Zarusalem em bin stretwei trai po zoine dem nadalot pipol uda pole Zizas. Bat dempla bin prait prom em, bikoz dempla no bin bilib em bin prapa seinze wei blo em po pole Zizas.
ACT 9:27 Banabas i bin sore po em so em bin elpe em, tekem go po dem misnareman blo Zizas. Em bin eksplein po dempla wiskain Saulu i bin luk da BosLod wea da rod ane wiskain da BosLod i bin spik po em de. Em bin spik Saulu i no bin prait po tokbaut Zizas de wea Damaskas.
ACT 9:28 Apta nau, Saulu i bin stap wea dem misnareman ane bin go tugeda wea dempla ebriwea wea Zarusalem ane em bin oltaim tokstrong baut da gudniuz blo Zizas bikoz em i no bin prait po tok.
ACT 9:29 Em bin plentitaim go agiu wea dem Zuwisman uda spik da Griklangus po prube diswan i prapa tru. Bat dempla no bin laik so dempla i bin wande kile em.
ACT 9:30 Wen dem biliba i bin paindaut baut dis plan, dempla bin teke Saulu go po Sizaria. Prom de dempla i bin sane em go wea bot go po Tasas, da taun wea em bin bon.
ACT 9:31 I bin gad taim blo pis nau wea dem sos de wea Zudia ane Galali ane Samaria ane dempla i bin kam mostrong. Da OliSpirit i bin elpe dempla ane dem sos i bin kam mobig ane dempla i bin stap de gad big rispekt po God.
ACT 9:32 Pita bin lego go prom wan taun go po nada taun. Em bin bizit ol dem pipol uda pole Zizas. Wantaim nau em bin go po wan taun, neim blo dat taun i Lida.
ACT 9:33 De em bin mite wan leimman, neim blo em Enias. Em bin diskain po eit iya, em kan gedap prom bed.
ACT 9:34 So Pita i bin spik po em, ‘Enias! Zizas Kraist i meke yu gud. Gedap nau ane rolemap mat blo yu.’ Stretwei Enias bin gud ane em bin gedap.
ACT 9:35 Ol dem pipol blo taun blo Lida ane da eria blo Saron ol bin luk Enias em wagbaut gen. So plenti pipol i bin bilib ane pole Zizas da BosLod.
ACT 9:36 De wea Zopa i bin gad wan oman, neim blo em Tabita. Dem Grikpipol i bin kole em Dokas. Diswan i min ‘wail dia’. Dis oman em i bin gad prapa gudpasin wea em. Em bin ebritaim meke ol gudting po ol dem poapipol ane em bin gibe plentiting po ol dem poapipol.
ACT 9:37 Pita i bin de wea Zopa wen Dokas i bin sik ane ded. Dem oman ol bin wase bodi blo em, dresemapem ane bin teke em go, meke em leidaun wea apstez rum.
ACT 9:38 Dem biliba i bin lisen dat Pita, em i de wea Lida, klostu po Zopa. So dempla bin sane tu man ariapwan go po singaut em po kam kuikwan.
ACT 9:39 Wen Pita i bin lisen wanem demtu i bin spik, stretwei em bin go wea demtu, go po Zopa. Demtu bin teke em stret go po apstez rum. Ol plenti widooman bin de, ol bigkrai. Dempla bin soe Pita ol kout ane klos wanem Dokas bin mekem po dempla wen em i bin laip.
ACT 9:40 So nau Pita i bin spik po dempla po go ausaid prom da rum. Em bin broke ni ane prea. Den em bin sluraun ane luk da bodi blo Dokas ane em bin spik, ‘Tabita, gedap!’ So Tabita bin opene ai blo em. Wen em bin luk Pita, em bin gedap ane sidaun stretap.
ACT 9:41 Pita bin teke an blo em po elpe em po stanap. Den Pita bin singaut ol dem widooman ane ol dem nada biliba po kam luk Dokas i bin gedap laipgen prom ded.
ACT 9:42 Dis niuz i bin spred prapa kuikwan wea Zopa ane plenti pipol i bin bilib wea da BosLod.
ACT 9:43 Pita i bin stap lelbet de wea Zopa wea aus blo wan man, neim blo em Saiman. Em bos po meke leda prom skin blo animal.
ACT 10:1 Orait. De wea Sizaria i bin gad wan sekan amiopisa, neim blo em Konilias. Em bin amikapten blo da Rezament blo Itali.
ACT 10:2 Em i bin prapa strong biliba. Em bin wosip God ane ebribodi uda bin stap wea aus blo em i bin wosip God tu. Em oltaim prea po God ane em bin gibe plenti elp po dem poa Zuwispipol.
ACT 10:3 Wan aptanun nau, baut tri aklok, Konilias i bin luk einzel blo God. Da einzel i bin singaut, ‘Konilias!’
ACT 10:4 Bat em bin prapa akan, em mata luk adwan po da einzel. Em spik, ‘Ei, wanem yu wandem?’ Da einzel i bin ansa em baigen, ‘God i bin lisen prea blo yu ane em i sabe ebridem gudting wea yu bin mekem po dem poapipol.
ACT 10:5 Yu mas sane sam pipol go po Zopa po teke dis man kambaik ya. Neim blo em Saiman bat dempla kole em Pita.
ACT 10:6 Em stap de wea Saiman, da man uda meke leda. Da aus blo em i klostu po da sanbis.’
ACT 10:7 Wen da einzel i bin pinis tok, em bin go. Konilias bin singaut po tu sebant blo em ane wan amiman blo em uda pole God po kam klostu.
ACT 10:8 Em bin eksplein ebriting po demplatri wanem da einzel i bin spik ane den em bin sane dempla go po Zopa.
ACT 10:9 Da neksdei, baut melendei, demplatri i bin kam klostu po Zopa. Da seimtaim nau Pita i bin go prea po God antap wea da platrup blo da aus. I gad smolseid po sidaun andanit.
ACT 10:10 Apta nau em bin anggre. Em bin wande kaikai, bat da kaikai blo da aus i no bin redi. Wail em bin weit de em bin luk bizin.
ACT 10:11 Em bin luk eben i bin open. Samting wase big bedsit bin slaikem wea pokona kamdaun po ert.
ACT 10:12 Insaid wea da bedsit i bin gad olkain animal ane olkain sneik ane olkain pizin, wea sam dem animal dem Zuwispipol i no lau po kaikai.
ACT 10:13 Pita i bin lisen bois spik po em diskain, ‘Pita, gedap. Kile samting prom de ane kaikai.’
ACT 10:14 Bat Pita i bin ansa, ‘Nono BosLod. Ai no lau kaikai demting bikoz dem Zuwislo i spik mipla no lau po kaikai demting.’
ACT 10:15 Da bois i spik em gen, ‘Ip God i spik samting i gud po kaikai wel i gud po kaikai. Yu no spik i nugud.’
ACT 10:16 Tri taim dis seimting i bin apen, den da bedsit i bin gobaigen po eben.
ACT 10:17 Wail Pita i bin stil pazol baut demting wanem em bin luk ane wanem i min, demtri man uda bin kam prom Konilias i bin kese aus wea Pita i bin stap.
ACT 10:18 Demtri man bin stanap de wea da geit, singaut diskain, ‘Oi! Diswan da ples wea Saiman Pita i stap a?’
ACT 10:19 Wail Pita bin stil tingbaut da bizin, da OliSpirit i bin spik po em, ‘Tri man ya ausaid luk po yu.
ACT 10:20 Ariap godaun ane go wantaim wea dempla, bikoz ai bin sane dempla kam po teke yu go.’
ACT 10:21 Pita i bin godaun ane em bin spik po dempla, ‘Mi da wan yupla lukraun po. Wanem yupla wandem?’
ACT 10:22 Dempla bin ansa, ‘Wan sekan amiopisa i bin sane mipla kam, neim blo em Konilias. Em pole God ane ol Zuwisman i prapa rispekt em. Da einzel blo God bin spik em po aske yu po kam po aus blo em, so em ken lisen wanem God wande yu po tokbaut po em.’
ACT 10:23 So Pita i bin inbait dempla po go insaid ane dempla i bin stap de, dat nait. Da neksdei, Pita ane sam dem amenbala prom Zopa i bin go wea dem man uda bin kam prom Konilias.
ACT 10:24 Dempla bin wagbaut ol dat dei, den da neksdei dempla bin kese Sizaria. Konilias em bin pinis singaut po ol pamle blo em ane ol pren blo em po kam ane ol i bin sidaun de weit po Pita.
ACT 10:25 Wen Pita i bin go insaid da doa blo da aus, Konilias i bin broke ni prant wea Pita ane bin wosip em.
ACT 10:26 Stretwei Pita i bin kesem, mekem stanap, spik po em, ‘Nono. Yu no meke diskain, gedap! Ai no God, ai man wase yu.’
ACT 10:27 Wail Pita i bin tok po Konilias, ol dem nadalot bin go insaid da aus. Pita bin zamp wen em bin luk da bigmob pipol de.
ACT 10:28 Pita i bin spik po dempla, ‘Yupla sabe mipla ol Zuwisman no lau po bizit ol dem Nozuwispipol o po go insaid aus blo dempla. Bat God i bin soe mi, em no laik mi po meke dis nugudting po dem pipol uda no kantriman blo mi. Ai no lau po meke maiselp mobeta den dempla.
ACT 10:29 So ai bin gri po kam ya wen yu bin aske mi po kam. Yu spik mi nau wanem yu bin singaut mi po kam ya po.’
ACT 10:30 Konilias i bin ansa, ‘Baut po dei go, diskaintaim nau, tri aklok aptanuntaim, ai bin prea wea aus blo mi. Neksting ai bin zamp, bikoz wan man uda i bin were sainiklos i bin stanap klostu po mi.
ACT 10:31 Em bin spik po mi, “Konilias, God bin lisen prea blo yu ane em bin luk demting wea yu bin mekem po dem poapipol.
ACT 10:32 Yu sane sambodi go po Zopa ane aske Saiman Pita po kam ya. Em stap wea da aus blo da man uda meke leda. Neim blo em Saiman tu, aus blo em i klostu po da sanbis.”
ACT 10:33 So stretwei ai bin sane sam man go po yu. I gud, ai prapa glad yu bin kam wantaim. Mipla ol ya tugeda prant wea BosLod po lisen ebriting wanem em bin oda yu po spik mipla.’
ACT 10:34 Orait nau. Den Pita i bin stat tok, ‘Ai sabe nau God i trite ebribodi seimwei.
ACT 10:35 God em i api wea enibodi uda meke raitwei ane wosip em nomata wanem kantri dempla i kam prom.
ACT 10:36 Yumpla sabe God i bin sane mesiz po dem pipol blo Izrael. Dat mesiz i da Gudniuz dat God i meke pis wea yumpla wen BosLod Zizas Kraist i bin ded wea da kros po yumpla. Dis seim Zizas nau, em i BosLod blo ebribodi nau.
ACT 10:37 Yumpla sabe wanem i bin apen ebriwea wea Zudia. I bin stat prom Galali apta wen Zon Baptaizman i bin spik ebriwan dempla de mas baptaiz.
ACT 10:38 God bin suze Zizas blo Nazaret po meke wok blo em ane em bin gibe em da OliSpirit ane paua po meke da wok God bin wok tugeda wea em. Em bin ile ebriwan wea Satana i bin bos blo dempla.
ACT 10:39 ‘Mipla i bin luk ane lisen wanem Zizas bin mekem wea Izrael ane wea da siti lo Zarusalem. Dempla i bin neilem wea kros ane em bin ded de.
ACT 10:40 Bat wea namba tri dei God i bin mekem kamlaipgen ane bin meke pipol po luk em.
ACT 10:41 No ebribodi bin luk em, bat mipla bin luk em bikoz God i bin suze mipla po bi aiwitnis blo em. Ane mipla bin kaikai ane dringk wea em tu apta em bin gedap laipgen prom ded.
ACT 10:42 Em bin spik mipla dat mipla mas witnis po dem pipol diskain, em da wan nau uda God i bin suzem po bi zaz blo ebriwan, iben demwan uda i laip ane ol demwan uda i ded.
ACT 10:43 Wel, dis Zizas em i da wan uda dem bipotaim spesilmesizman i bin tokbaut. Enibodi uda bilib wea neim blo em, God i go pogibe dempla, bikoz prom wanem Zizas i bin mekem.’
ACT 10:44 Wail Pita bin tok, da OliSpirit i bin kamdaun antap ebriwan de uda bin lisen da mesiz.
ACT 10:45 Dem Zuwisbiliba uda i bin kam wea Pita i bin sapraiz ane atzamp dat God i bin sane da OliSpirit po dem Nozuwispipol tu.
ACT 10:46 Ane dempla i bin sabe i tru bikoz dempla bin lisen dem Nozuwispipol spik ol dipren langus ane preize God. Den Pita i bin spik,
ACT 10:47 ‘Ei lugaut! Da OliSpirit i bin pinis kam wea dempla wase mipla. So nobodi ken stape mipla prom baptaiz dempla wea wata.’
ACT 10:48 So Pita i bin gibe oda po dempla po go baptaiz wea neim blo Zizas Kraist. Den dempla i bin aske Pita po stap wea dempla po piudei.
ACT 11:1 Orait. Dem misnareman ane dem biliba de wea Zudia i bin lisen ol dem nada kantriman uda Nozuwisman, dempla tu bin pole da gudniuz blo God.
ACT 11:2 So wen Pita i bin kambaik po Zarusalem, dem Zuwisbiliba ol bin stat po rau wea em.
ACT 11:3 Dempla i bin spik po Pita, ‘Ei, diswan i nugud yu bin stap wea aus blo dem man uda no kate poskin wase dem Zuwislo i spik ane yu bin kaikai wea dempla tu.’
ACT 11:4 So Pita bin eksplein po dempla wanem i bin apen po em rait prom da stat.
ACT 11:5 ‘Wen ai bin de wea taun blo Zopa, wail ai bin prea, ai bin luk bizin. Eben i bin open ane samting wase big bedsit i bin slaikem wea pokona kamdaun po mi.
ACT 11:6 Ai bin luk insaid wea da bedsit i bin gad olkain animal ane olkain sneik ane olkain pizin, sam demting ol Zuwispipol i no lau po kaikai.
ACT 11:7 Ai bin lisen bois spik po mi, “Pita, gedap. Kile samting prom de ane kaikai.”
ACT 11:8 ‘Ai bin ansa, “Nono BosLod! Ai no lau kaikai demting bikoz dem Zuwislo i spik mipla no lau po kaikai demting.”
ACT 11:9 ‘Da bois prom eben i bin spik gen, “Ip God spik datting i gud po kaikai, wel i gud po kaikai. Yu no spik i nugud.”
ACT 11:10 Tri taim dis seimting i bin apen, den da bedsit i bin gobaigen po eben.
ACT 11:11 ‘Neksting demtri man prom Sizaria i bin stanap wea doa blo dat aus wea ai bin stap.
ACT 11:12 Da OliSpirit bin spik po mi wantaim po go wea dempla nomata dempla Nozuwispipol. So dem siks amenbala ya nau ane mi bin go po aus blo Konilias.
ACT 11:13 Konilias i bin eksplein em bin luk da einzel blo God i bin stanap wea aus blo em. Da einzel i bin spik, “Yu mas sane sam pipol go po Zopa po teke Saiman Pita kam ya.”
ACT 11:14 Em go yan yu da Gudniuz sole yu gobi seib ane ebriwan wea ol pamle blo yu tu i gobi seib.
ACT 11:15 ‘Wen ai bin stat po tok, da OliSpirit i bin kamdaun antap ebriwan de uda bin lisen, wase da pastaim wen da OliSpirit i bin kamdaun po yumpla wea Zarusalem.
ACT 11:16 Den ai bin tingk baigen po wanem da BosLod i bin spik. Em bin spik diskain, “Zon Baptaizman i bin baptaiz man wea wata bat yupla i gobi baptaiz wea da OliSpirit.”
ACT 11:17 So, ip God i bin gibe dem Nozuwisman da gipt blo da OliSpirit, da seimwei wase em bin gibe yumpla da OliSpirit wen yumpla i bin bilib wea da BosLod Zizas Kraist, wiswei? Ai go gense God a? Nono!’
ACT 11:18 Wen dem Zuwisbiliba i bin lisen wanem Pita i bin spik, dempla nomo bin graul Pita. Dempla bin mata preize God diskain, ‘Nau God i bin laue ol pipol uda Nozuwispipol po sluraun ane pole em ane em bin gibe dempla longlaip poeba.’
ACT 11:19 Orait. Nau sam dem biliba i bin skata prom da trabol wea Zarusalem. I bin stat wen dem Zuwislida i bin kile Stibin. Dempla bin skata go longwei po dem dipren ples blo Ponisia, Sipras ane Antiok ane dempla bin mata spik da Gudniuz po ol dem Zuwispipol de.
ACT 11:20 Sam dem biliba prom Sipras ane Sairini ol bin go po Antiok. Ol bin stat po pris da gudniuz baut da BosLod Zizas Kraist po dempla de uda i Nozuwispipol.
ACT 11:21 Da paua blo da BosLod bin de wea dempla ane prapa plenti Nozuwispipol i bin sluraun ane bin pole da wei blo da BosLod.
ACT 11:22 Dem biliba wea Zarusalem bin lisenbaut demting ane dempla bin sane Banabas go po Antiok.
ACT 11:23 Wen em bin kamaut de wea dat ples ane bin luk ol dem gudpasin blesing God i bin mekem po dem pipol, em bin prapa nadakain api. So em bin bege dempla po mata kip dat bilib blo dempla strong wea da BosLod, no gibap.
ACT 11:24 Banabas em bin gudman, pulap wea da OliSpirit. Em bin gad prapa strong bilib wea God. Prapa mo plenti pipol bin bilib wea God ane pole da BosLod Zizas Kraist.
ACT 11:25 Apta nau Banabas i bin go, go lukraun Saulu wea Tasas.
ACT 11:26 Ane wen em bin paine em, em bin tekem go po Antiok. Demtu bin stap po wan iya wea dat sos de po lane ol dempla da wei blo God. I bin de wea Antiok dem biliba blo Zizas ol bin pas kole dempla Kristian.
ACT 11:27 Wea dat taim nau sam spesilmesizman bin kam po Antiok prom Zarusalem.
ACT 11:28 Wan man prom dempla, neim blo em Agabas, em bin stanap ane spik diswan po da sos wea Antiok, ‘Da OliSpirit i bin spik po mi po spik po yupla dat wan prapa bad anggretaim i go kam po da ert.’ Ane i bin kam tru, bad anggretaim i bin kam wen Klodias i bin king blo Rom.
ACT 11:29 So dem biliba bin gri ebriwan po gibe aumas dempla ken ane sane dis mani po elpe dem amenbala ane amensisi wea Zudia.
ACT 11:30 Wen dempla i bin kolekte dem mani tugeda, dempla bin gibe Banabas ane Saulu po tekem go po dem soselda de wea Zarusalem.
ACT 12:1 Da seimtaim King Erod Agripa i bin meke big trabol po dem biliba blo dem sos. Em bin meke dempla prapa sapa.
ACT 12:2 Em bin oda ol amiman blo em po kate ed blo Zemes, bala blo Zon.
ACT 12:3 Wen Erod bin luk disting i bin meke ol dem Zuwispipol api, em bin oda ol amiman blo em po kese Pita wea taim blo da Pasoba Pestabol.
ACT 12:4 Apta Erod bin kese Pita em bin putem insaid wea zeilaus. Den em bin oda sikstin amiman po kam gade Pita. Em bin splite dempla meke 4 grup, sole ol ken teke tan po gade Pita. Erod i bin wande tekem po kot prant wea ebriwan apta da Pasoba Pestabol.
ACT 12:5 Wail Pita i bin de wea zeilaus, da pipol blo da sos bin mata prea po em.
ACT 12:6 Dat nait bipo Erod bin teke Pita go po kot, Pita bin slip melen wea tu amiman. Ol bin taiemape Pita wea demtu lo tu sein ane nada tu amiman i bin stanap gade da doa.
ACT 12:7 Neksting wase laitning, wan einzel i bin stanap de ane prapa braitlait i bin sain de wea da zeilaus. Da einzel i bin poke Pita wea said blo em. Em spik, ‘Ei, kuik gedap!’ Wantaim sein bin poldaun prom an blo Pita.
ACT 12:8 Da einzel i bin oda em, ‘Taite belt blo yu ane were sandol blo yu.’ So Pita bin lisen. Den da einzel i bin spik gen, ‘Kaba yu solda wea kaliko blo yu ane kam pole mi.’
ACT 12:9 So Pita i bin pole da einzel go, bat em bin tingk em driming.
ACT 12:10 Dempla bin pase tu mob blo amiman ane wen demtu i bin kam po da aian geit blo da taun, da aian geit i bin open emselp. Demtu bin go tru ane bin go po da end blo da rod. Da neksting nau da einzel em bin go. Em nomo de.
ACT 12:11 Den Pita i bin sabe disting wanem bin apen po em i bin tru. Em tok po emselp diskain, ‘Ei lugaut! Nau ai sabe da BosLod i bin sane einzel blo em po seibe mi prom Erod ane prom ol dem nugudting wea dem Zuwislida i bin wande mekem po mi.’
ACT 12:12 Orait nau. Pita i bin go po da aus blo Meri, mama blo Zon. Nada neim blo Zon i Mak. Plenti amenpamle i bin de tugeda, prea.
ACT 12:13 Pita i bin nok wea da ausaid geit ane wan sebant gel, neim blo em Roda, i bin kam po opene da geit.
ACT 12:14 Bat wen em bin lisen bois blo Pita, em bin dat api em no bin opene da geit. Em bin ran gobaigen insaid da aus ane bin singaut, ‘Ei, diswan Pita ya stanap wea da geit.’
ACT 12:15 Ebriwan bin ansa, ‘Yu senslus ai tingk.’ Bat em i kip spik, ‘Nono! Ai spik yupla i tru, diswan i Pita.’ Dempla bin ansa baigen, ‘Diswan mas einzel blo em.’
ACT 12:16 Bat Pita i bin kip nok wea da geit antil dempla bin openem. Wen dempla bin luk em, dempla i bin prapa atzamp.
ACT 12:17 Pita i bin meke ansain po meke dempla po stap kuaiat. Den em bin spik po dempla wiskain da BosLod i bin tekem kamaut prom zeilaus. ‘Yupla mas spik po Zemes ane ol dem nada amenpamle wanem i bin apen po mi.’ Den em bin libe dempla ane tekop go po nada ples.
ACT 12:18 Da neksdei dem amiman uda bin gade Pita, ol bin prapa luze sens ane panik bikoz ol no sabe wanem i bin apen po Pita. Ol bin lukraun po em.
ACT 12:19 Erod i bin oda amiman blo em po lukraun po Pita, bat ol no bin paine em. Den em bin kuestin dem amigad ane em bin gibe oda po kile dempla. Apta nau Erod i bin gowei prom Zudia po stap de wea Sizaria po sottaim.
ACT 12:20 Erod bin wail po dem pipol wea demtu siti blo Taira ane Sidon bikoz dempla bin meke nugudpasin po em. So dempla i bin sane ol man po go luk Erod po mekem gud bikoz demtu siti bin gede kaikai prom kantri blo em. Bat pas, dempla bin meke pren wea Blastus, da man uda bos blo da aus blo Erod. So Blastus i bin elpe dempla po meke pis wea Erod.
ACT 12:21 Erod i bin spik wanem dei po dempla po mite em po tok. Nau wea dat dei, Erod bin were prapa plasklos blo king ane em bin sidaun wea tron blo king ane em bin meke spis po dempla.
ACT 12:22 Dem pipol i bin singaut po mekem gud diskain, ‘Diswan i no man uda spik. Diswan i god.’
ACT 12:23 Stretwei da einzel blo da BosLod bin paite Erod adwan, mekem poldaun bikoz em bin teke da ona blo God po emselp. Em bin gede ol wom insaid em ane dem wom bin kaikai em. Apta nau em bin ded.
ACT 12:24 Da gudniuz blo God i bin kip spred ebriwea.
ACT 12:25 Banabas ane Saulu i bin go po Zarusalem ane demtu i bin gibe dem mani prom Antiok po dem soselda de wea Zarusalem. Den demtu bin gobaigen, bat demtu bin teke Zon Mak go wea demtu.
ACT 13:1 De wea da grup blo dem klostuman dempla bin gad ol spesilmesizman ane tisa wea da sos blo Antiok. Neim blo dempla, Banabas, Simion, pleineim blo em Simion Blaikman, ane Lusias prom Sairini ane Saulu, ane Manion uda bin klostupren blo King Erod Antipas prom wen em bin smol.
ACT 13:2 Wandei wen dempla bin wosip ane pasting po wosip da BosLod, da OliSpirit i bin spik dempla, ‘Yupla mas pute Banabas ane Saulu wansaid po meke da wok wanem ai bin suze demtu po meke.’
ACT 13:3 Apta dem pipol i bin pinis pasting ane prea dempla bin pute an antap ed blo demtu po sete demtu wansaid po meke da wok blo God. Den dempla i bin sane demtu go.
ACT 13:4 Da OliSpirit bin sane Banabas ane Saulu go po da aba blo Selusia, den demtu bin seilbaut wea bot po da ailan blo Sipras. Zon Mak i bin go tu po elpe demtu.
ACT 13:5 Wen demplatri i bin kese da ailan wea da aba blo Salamis, demplatri bin stretwei go po da zuwispreaus wea dat taun blo Salamis ane bin stat po prise da gudniuz blo God de.
ACT 13:6 Den demplatri bin wagbaut pris wea ol dem dipren taun ane bin katem go kros po da nadasaid blo dat ailan po taun blo Papos. De wea Papos demplatri i bin mite wan man, neim blo em Bazizas. Em bin Zuwisman ane em i maidman tu. Em bin spik em spesilmesizman blo God, bat em lai spesilmesizman.
ACT 13:7 Em bin stap wea Segis Paulus, da gabana blo da ailan. Da gabana i bin prapa smatman. Em bin singaut po Banabas ane Saulu po kam yan po em bikoz em bin prapa wande lisen da gudniuz blo God.
ACT 13:8 Bat Elmas (diswan i da Grik neim blo Bazizas, dat maidman) em no bin wande da gabana po lisen da mesiz blo Saulu ane Banabas, bikoz em no bin wande da gabana po bilib wea Zizas.
ACT 13:9 Da OliSpirit i bin prapa strong wea Saulu, nada neim blo em Pol. Em i bin luk Elmas da maidman adwan, stret po pes blo em.
ACT 13:10 Den em bin spik diskain, ‘Yu debol pikinini. Yu man po blape ebribodi, ane laiman. Yu enami blo ebriwan uda spikbaut dem truwei blo God. Yu man po mata tuiste dem raitwei blo da BosLod.
ACT 13:11 Da BosLod i go ploke yu adwan, po panse yu. Em go meke yu blain po sottaim.’ Stretwei Elmas kan luk, em blain. Em i bin pute an blo em aut po sambodi po tekem ane lide em go.
ACT 13:12 Wen da gabana i bin luk wanem i bin apen, em bin prapa gibe laip blo em po Zizas bikoz em bin prapa atzamp wen em i bin lisen wanem da BosLod i bin mekem.
ACT 13:13 Pol ane ol pren blo em i bin seilbaut go prom Papos go po Pega, wan taun wea Pampilia. Zon Mak bin libe dempla wea Pega ane em bin gobaigen po Zarusalem.
ACT 13:14 Prom Pega, Pol ane Banabas i bin go po taun blo Antiok wea kantri blo Pasidia. Wen i bin Sabatdei blo dem Zuwispipol, demtu bin go po da zuwispreaus, go insaid ane bin sidaun.
ACT 13:15 Apta dem Zuwislotisa i bin pinis ride dem lo blo Mozes ane prom dem buk blo dem spesilmesizman, dem lida i bin aske Pol ane Banabas, ‘Yutu gad mesiz po spik mipla po inkariz mipla, a?’
ACT 13:16 So Pol i bin stanap ane bin meke ansain em wande tok. Den em bin spik diskain, ‘Lisen po mi ol pipol blo Izrael ane yupla uda Nozuwispipol, yupla ebriwan ya uda wosip God.
ACT 13:17 ‘Yumpla sabe da God blo Izrael i bin suze dem bipotaim pamlelain blo mipla. Em bin meke dem bipotaim pipol kam big neisin, dat taim wen dempla i bin stap wase streinza wea Izipt. Den apta nau em i bin yuze paua blo em po teke dempla kam ausaid prom Izipt.
ACT 13:18 God i bin lugaut dempla prapa gud po poti iya wea dezet eria wea i nogad no man. Bat dempla i bin prapa stronged, ol i no bin lisen em.
ACT 13:19 Wea da eria blo Kanan, God bin smase seben neisin ane em bin gibe da eria blo Kanan po dem pipol blo Izrael.
ACT 13:20 Prom dat taim wen dempla bin go po Izipt raitap po wen dempla bin go po stap wea Kanan, i bin 450 iya. ‘God i bin gibe dempla spesil zaziz uda bin teke oda stret prom God po lide dempla. Da laswan bin da spesilmesizman Samuel.
ACT 13:21 Bat dempla i bin wande king wase dem nada neisin. So God i bin suze Saulu, boi blo Kis prom da pamlelain blo Benzaman. Em bin king po poti iya.
ACT 13:22 Bat den apta, God i bin tekemaut Saulu prom king ane em bin meke Deibid king blo dempla. God i bin spik diskain baut Deibid, “Ai bin luk Deibid da boi blo Zesi, em i man blo mata plize mi. Em i go meke ebriting wanem ai wande em po mekem.”
ACT 13:23 ‘I bin prom da pamlelain blo Deibid dat Zizas Kraist i bin kam po seibe dem pipol blo Izrael.
ACT 13:24 Bat bipo Zizas i bin state wok blo em, Zon Baptaizman i bin pris po dempla de wea Izrael diskain. Em bin spik dempla mas sluraun prom dem nugudwei ane kam po pole God ane mas baptaiz.
ACT 13:25 Wen Zon i bin klostu po pinis wok blo em, em bin aske dem pipol, “Uda mi? Yupla tingk ai da Promiswan uda God i go sanem a, da wan yupla bin weit po? Nono, ai no da Promiswan. I gad sambodi mobig i go kam. Ai nugudnap po tekemaut sandol blo em.”
ACT 13:26 ‘Ol bala blo mi, yupla ol pamlelain blo Eibram ane ol yupla uda Nozuwispipol, yupla uda ona God, dis mesiz i po yupla. God i bin sane dis mesiz blo em kam po seibe yumpla prom ol nugudwei blo yumpla.
ACT 13:27 Dem Zuwispipol ane ol dem lida blo dempla wea Zarusalem ol no bin sabe uda Zizas. Ebri Zuwis Sabatdei dempla bin lisen dem wod blo God wanem dem pastaim spesilmesizman i bin raitem. Bat nomata dempla bin lisen dem wod, ol stil no bin kesem wanem i min. So dempla i bin meke da seimkain ting wanem dem spesilmesizman i bin raitem. Dempla i bin sane Zizas go po ded.
ACT 13:28 Nomata em no bin meke rongting, ol i bin stil wande kile em. So dempla bin spik stret po gabana Pailat, “Mipla wande yu po gibe oda po kile em.”
ACT 13:29 ‘Wen dempla bin meke ebriting wiskain i bin raitem baut Zizas, dempla bin teke em godaun prom da kros ane ol bin putem wea greib insaid wan keib.
ACT 13:30 Bat em no bin stap de, God bin meke em laipgen.
ACT 13:31 Apta em bin gedap laipwan, plenti demwan uda i bin go wea em prom Galali po Zarusalem, i bin luk em. Dempla nau ol witnis baut Zizas po dem pipol blo Izrael.
ACT 13:32 ‘Mitu teke da Gudniuz kam po yupla baut da promis wea God i bin mekem po dem pastaim pamle blo yumpla.
ACT 13:33 Yumpla uda pikinini blo dempla ane ol man uda Nozuwispipol, luk nau wiskain God bin meke da promis kam tru. God i bin meke Zizas gedap laipwan prom ded. I bin raitem wea da buk blo Saam: “Yu boi blo mi. Tidei ai spik, ai PapaGod blo yu.”
ACT 13:34 ‘God i bin meke Zizas boi blo em gedap laipwan ane em nogo lete bodi blo em go spoil. God i bin spik, “Ai go gibe yupla dem strongpromis wanem ai bin spik po Deibid wanem ai go mekem.”
ACT 13:35 Wea nada Saam Deibid i bin spik gen, “God, yu nogo laue bodi blo Oliwan blo yu po go ratan wea greib.”
ACT 13:36 Deibid i bin serbe God wea taim blo em, den em bin ded. Dempla bin bere em klostu ol dem pamlelain blo em ane bodi blo em bin spoil.
ACT 13:37 Bat God i bin meke Zizas gedap laipgen prom ded. Em kan ded gen so bodi blo em no bin spoil.
ACT 13:38 ‘Ol bala blo mi, yupla mas lisen dis mesiz gud wanem mitu spik. Zizas i ken pogibe ol nugudwei blo yupla, bikoz em bin ded po yupla.
ACT 13:39 Mozeslo kan meke yupla pri prom ol nugudwei blo yupla. Yupla mas sabe Zizas i go meke yupla pri prom sin blo yupla, ip yupla bilib wea em.
ACT 13:40 Yupla ya mas lugaut wanem dem spesilmesizman i bin spik, i nogo apen po yupla. Nada spesilmesizman i bin spik:
ACT 13:41 “Lisen, yupla ol pipol uda moke God, yupla go atzamp ane den yupla go ded! God i bin spik, ‘Ai go meke samting po yupla wail yupla stil laip bat yupla nogo bilib, nomata sambodi bin spik yupla i go apen.’” ’
ACT 13:42 Wen Pol ane Banabas i bin kamaut prom da zuwispreaus, dem pipol bin aske demtu po kambaigen da neks Sabatdei blo dempla po yan dempla mo baut demting wanem demtu bin tokbaut.
ACT 13:43 Apta demtu i bin go prom dat zuwispreaus plenti dem Zuwisman ane dempla uda i bin sluraun po pole wei blo dem Zuwispipol, dempla ebriwan i bin wagbaut go wea demtu. Pol ane Banabas i bin toknais po dempla po stap strong wea God ane kip bilib em go soe spesilpeiba blo em po dempla.
ACT 13:44 Da neks Sabatdei klosap ebribodi blo da taun bin kam tugeda po lisen da gudniuz baut da BosLod.
ACT 13:45 Wen dem Zuwispipol ol i bin luk da bigmob pipol, dempla i bin prapa zeles. Dempla bin spik gense dem wod blo God wanem Pol i bin spik ane bin prapa daune em.
ACT 13:46 So Pol ane Banabas i bin spik prapa strong. Demtu bin spik, ‘Mitu sabe mitu mas pas spik dem wod blo God po yupla ol Zuwispipol. Bat yupla ol Zuwispipol no wande bilib diswan i tru. Yupla zaze yuplaselp dat yupla i nugud. So yupla nogo gad longlaip poeba wea eben. Wel orait. Mitu go go nau, go po dem pipol uda Nozuwispipol.
ACT 13:47 Diswan i wanem da BosLod i bin spik: “Ai bin meke yupla wase lait po dem pipol uda Nozuwispipol, po teke da gudniuz po ebriwan wea dis ert, so ebribodi i ken sabe God ken seibe dempla ebriwan.” ’
ACT 13:48 Wen ol dem Nozuwispipol i bin lisen dis tok ol bin prapa api. Dempla bin spik diskain, ‘Ei, dis wod blo God em prapa gud.’ Ebriwan uda God i bin suzem po longlaip poeba i bin bilib wea em.
ACT 13:49 So dem wod blo God i bin go ebriwea wea dat kantri.
ACT 13:50 Bat dem Zuwispipol i bin state trabol wea ol dem lida blo da eria ane po sam dem bigoman uda bin tingk dempla wosip God. Dempla bin meke trabol po Pol ane Banabas. Dempla bin sese demtu prom dat eria blo dempla wea demtu bin stap.
ACT 13:51 So Pol ane Banabas bin seike da dast blo ples prom leg blo demtu, so dem pipol de go sabe demtu nogo kambaigen. Den demtu bin go po Ikonia.
ACT 13:52 Dem klostuman wea Antiok, ol bin prapa api ane da OliSpirit i bin stap prapa strong wea dempla.
ACT 14:1 Pol ane Banabas i bin go po Ikonia ane demtu bin go stret po da zuwispreaus. Bikoz demtu i bin spik wea nadakain strongpaua, plenti pipol, dem Zuwispipol ane dem Nozuwispipol, i bin slu ane bin bilib wea da BosLod.
ACT 14:2 Sam dem Zuwispipol no bin wande bilib baut Zizas. So dempla bin steremap dem Nozuwispipol gense Pol ane Banabas, meke dempla prapa eite demtu.
ACT 14:3 Bat Pol ane Banabas i bin mata stap de wea dat ples po longtaim. Demtu i bin spik prapa strong de baut da spesilpeiba blo da BosLod. Ane da BosLod bin prube wanem demtu i bin spikbaut i prapa tru, bikoz em bin meke olkain mirikalsain ane spesil gudsamting apen de.
ACT 14:4 Dem pipol blo dat taun i bin splitap meke tu mob. Sam dem pipol bin teke pat blo mob blo dem Zuwispipol ane ol nadawan i bin teke pat blo demtu misnareman.
ACT 14:5 Dem Zuwispipol ane sam dem Nozuwispipol tugeda wea dem lida, ol bin meke tok ane bin gri po sake ston po kile demtu.
ACT 14:6 Bat Pol ane Banabas i bin lisen dis plan so demtu i bin ranwei go po da eria blo Laikonia, po dem tu taun blo Listra ane Debe.
ACT 14:7 Dempla i bin prise da Gudniuz po ebriwan de.
ACT 14:8 De wea Listra i bin gad wan man i kan wagbaut prom da taim wen em bin bon. Da man i bin sidaun de,
ACT 14:9 lisen wanem Pol i bin tok. So wen Pol bin luk dis man i bilib Zizas ken ile em, Pol bin spik stret po em.
ACT 14:10 Wea prapa laud bois em bin singaut, ‘Gedap, stanap stret.’ So da man i bin stretwei stanap ane bin wagbaut.
ACT 14:11 So wen dem pipol i bin luk wanem Pol i bin mekem po em, dempla bin singaut wea langus blo dempla. Dempla bin spik diskain, ‘Ei, demtu wase god uda bin kam wase man, kam prom eben po yumpla!’
ACT 14:12 Dempla bin kole Banabas, Zius, apta da mein god blo dem Grikpipol. Ane dempla bin kole Pol, Ermes, wase da mesizman blo ol dem Grikgod bikoz em bin da mein man po tok.
ACT 14:13 Ausaid taun klostu po da geit, i bin gad seikredples de wea ol dem pipol i bin wosip da Grikgod, Zius. Wan prist prom dat seikredples i bin meke plaualei ane bin ainge dem plaualei wea nek blo ol bul. Em bin teke dem bul kam po da geit bikoz em bin wande meke opring tugeda wea dem pipol po ona demtu misnareman.
ACT 14:14 Wen Pol ane Banabas i bin paindaut wanem dempla i bin wande mekem po demtu, demtu i bin nadakain apset ane bin tere klos blo demtu po soe dem pipol demtu i bin prapa no laik wanem dempla i bin wande mekem po demtu. Demtu bin ran melen wea dem pipol ane bin singaut,
ACT 14:15 ‘Ei, wanem yupla meke demkainting po? Mitu wase yupla, mitu no God. Mitu bin kam po spik yupla da Gudniuz, so yupla ken slu prom ol dem nambalas god blo yupla ane paine da tru God. Dis tru God, em i laipwan. Em bin meke da skai ane da ert ane da solwata ane ebriting wea dis wold.
ACT 14:16 Bipotaim, God i bin laue ol dem neisin po pole ounwei blo dempla.
ACT 14:17 Bat em bin ebritaim soe emselp po yupla dat em kea, bikoz em ebritaim meke ol gudting po yupla. Em i sane rein po meke gadan kaikai, ane em meke yupla at prapa api.’
ACT 14:18 Bat dem pipol stil bin wande meke dem sakripais opring po Pol ane Banabas. I bin prapa ad po stape dempla.
ACT 14:19 Den sam dem Zuwislida i bin kam de prom Antiok wea da eria blo Pasidia ane prom Ikonia. Dempla bin tane ol dem pipol po go gense Pol. So dempla bin stone em po kile em. Bikoz dempla bin tingk em ded, ol bin draige bodi blo em go ausaid da taun.
ACT 14:20 Dem biliba bin kam stanap raun em ane neksting em bin gedap ane em bin gobaigen insaid po da taun. Den da neksdei em ane Banabas i bin go prom Listra, go po Debe.
ACT 14:21 De wea taun blo Debe, Pol ane Banabas i bin spik dem pipol da Gudniuz ane plenti pipol bin sluraun po pole Zizas. Den Pol ane Banabas i bin gobaigen po Listra, den demtu i bin go po Ikonia ane apta go po Antiok, de wea da eria blo Pasidia.
ACT 14:22 De wea ol dem ples wea demtu i bin go, demtu i bin inkariz ol dem biliba de po mata pole Zizas. Demtu bin spik, ‘Yumpla mas go sapa ol prapa adting po da BosLod, bipo yumpla go insaid dat ples wea God i ruloba ebriwan.’
ACT 14:23 Wea ol dem sos, Pol ane Banabas bin suze ol elda po dem sos. Demtu bin pasting ane prea po dem elda. Demtu bin aske God po lugaut dem elda gud bikoz dempla trase God.
ACT 14:24 Den demtu bin go tru da eria blo Pasidia den go po da eria blo Pampilia.
ACT 14:25 Demtu bin prise da Gudniuz wea taun blo Pega. Den apta demtu bin go po Atalia, wan taun klostu po da solwata.
ACT 14:26 Da wok blo demtu i bin pinis nau, so prom de demtu i bin go wea bot gobaigen po Antiok wea da eria blo Siria wea demtu i bin stat dat pas wok blo God. I bin de dem biliba bin prea ane dedikeit demtu po God po meke da wok demtu nau bin pinis mekem.
ACT 14:27 Apta demtu i bin kese Antiok, Pol ane Banabas i bin singaut ol dem biliba po kam tugeda. Demtu i bin spik ebriting wiskain God i bin wok tru demtu. Demtu bin yan wiskain God i bin opene da wei po dem Nozuwispipol po pole em.
ACT 14:28 Demtu i bin stap de wea Antiok po longtaim wea dem biliba.
ACT 15:1 Sam pipol i bin kam po Antiok prom Zudia. Dempla i bin tise dem biliba de uda bin Nozuwispipol diskain, ‘God i kan seibe yupla ip yupla no kate da poskin wase Mozeslo i spik.’
ACT 15:2 Rau i bin stat de ane Pol ane Banabas i bin spik prapa nadakain strong gense dis tok. So dempla de wea da sos i bin gri po sane Pol ane Banabas ane sam dem biliba po go po Zarusalem, po tokbaut dis biznis wea dem misnareman ane dem soselda de.
ACT 15:3 Dem pipol blo da sos bin meke redi ane sane dempla go. Dempla i bin go prom Antiok go tru da eria blo Ponisia ane Samaria ane dempla bin pelosip wea dem biliba wea ol dem dipren ples. Dempla bin yan wiswei dem Nozuwispipol sluraun po wosip God. Dis niuz i bin meke ol dem biliba nadakain api.
ACT 15:4 Wen Pol ane da mob prom Antiok i bin kese Zarusalem, dem amenpamle ane dem misnareman ane dem soselda i bin welkam dempla ane ol bin api po luk dempla. Den Pol ane Banabas i bin ripot demting po dempla wiskain God i bin wok tru demtu.
ACT 15:5 Bat sam dem biliba uda i bin blo da mob blo dem Parasi, ol i bin stanap ane bin spik diskain, ‘Sambodi mas kate da poskin blo dem biliba uda bin Nozuwisman, ane dempla mas pole lo blo Mozes.’
ACT 15:6 Dem misnareman ane dem soselda i bin meke miting po tokbaut disting.
ACT 15:7 Dempla i bin tokbaut disting po longtaim. Den Pita i bin stanap ane spik po dempla, ‘Yupla ol amenpamle blo mi, yupla sabe God i bin suze mi pas prom yumpla ebriwan po prise da Gudniuz blo Zizas po ebridem Nozuwispipol, so dempla ken bilib tu.
ACT 15:8 Den God uda sabe ebriting wanem ol pipol i tingk, bin gibe OliSpirit blo em po dempla uda Nozuwispipol, seimkain em bin gibem po yumpla uda Zuwispipol.
ACT 15:9 God i no trite yumpla dipren prom ol nada pipol, em trite ebriwan seimkain. Wen dempla bin slu ane bin pole da wei blo God, em bin pogibe ol dem nugudwei blo dempla wase em bin mekem po yumpla.
ACT 15:10 So wiswei, aukam yupla wande teste God? Yupla wande meke dem biliba uda Nozuwispipol kare prapa ebiloud a? Yumpla ane ol bipotaim pamlelain blo yumpla i bin paine dis ebiloud tuad po karem. Dem lo blo Mozes i prapa nadakain ad po polem.
ACT 15:11 Nono! Mipla bilib God seibe yumpla bikoz da spesilpeiba blo da BosLod Zizas i gud po yumpla, seimwei em i gud po dempla.’ Pita bin spik diskain.
ACT 15:12 So apta wen Pita i bin pinis spik, Pol ane Banabas i bin stat po tok nau ane ol dem pipol i bin stap prapa kuaiat po lisen da tok blo demtu. Demtu i bin tokbaut wiskain God i bin elpe demtu meke plenti mirikalsain ane spesil gudsamting wea dem Nozuwispipol.
ACT 15:13 Wen demtu i bin pinis tok, Zemes i bin tok. Em spik, ‘Ol bala blo mi lisen,
ACT 15:14 Saiman Pita bin yan pas po mipla baut wiskain God i bin kam po dem Nozuwispipol, wiskain em i bin suze sam pipol prom dempla po emselp.
ACT 15:15 Diswan dem seimtok wea dem longtaim spesilmesizman i bin raitem baut wea da Baibol, wiskain God i go suze sam dem Nozuwispipol prom dempla po emselp. Baibol i spik diskain:
ACT 15:16 “Ai go kambaigen, ane da pamlelain blo bipotaim King Deibid wea i bin damiz, ai go bildem baigen ane i gobi mostrong.
ACT 15:17 Den ol dem nadalot pipol i go kam po da AntapGod, ol dem neisin uda ai bin singaut po kam, i gobi ol pipol blo mi. Ai bin spik dis tok maiselp bikoz ai da AntapGod blo ebriting.
ACT 15:18 Demting ya ai bin promis dem pipol de prapa longtaim de pas.” ’
ACT 15:19 Zemes kip spik diskain, ‘So nau ai tingk diskain, i mobeta mipla no mekem ad po dem Nozuwispipol uda kam biliba.
ACT 15:20 Mipla mas raite leta po spik dempla diskain: “No kaikai eniting ol i bin opa po dem kabing blo ol laigod bikoz i no oli. No meke enikain sekssin. No kaikai eni animal demwan i bin strangol ane no kaikai mit i gad blad. No meke olkain nugud sekssin wase slip wea pikinini, man wea man, oman wea oman, o slipraun nomata yupla maret o no maret.”
ACT 15:21 Yupla no meke demting, bikoz dem lo blo Mozes i bin de po prapa longtaim. Ebri Zuwis Sabatdei mipla ol Zuwispipol oltaim meke miting ane ol ride dem lo blo Mozes.’
ACT 15:22 Dem misnareman ane dem soselda ane ol dem pipol blo da sos wea Zarusalem, ol bin gri po sane sam man go wea Pol ane Banabas gobaigen po Antiok. Dempla i bin suze Zudas, pleineim blo em Basabas, ane Sailas. Demtu i bin tu soslida wea Zarusalem ane ol dem pipol bin prapa rispekt demtu.
ACT 15:23 Dem lida i bin gibe leta po demtu po tekem go po da sos wea Antiok. Dempla i bin raitem diskain: Dis leta i sane griting kam prom dem misnareman ane ol soselda ane ol dem amenpamle blo yupla wea Zarusalem. Mipla raite dis leta po yupla Nozuwispipol uda biliba ane po ebriwan wea Antiok ane de wea da eria wea Siria ane Salisia.
ACT 15:24 Mipla i bin lisen sam man prom ya i bin bizit yupla ane bin meke trabol wen dempla i bin tok ane dem tok i bin prapa apset yupla. Bat mipla no bin sane dempla go de.
ACT 15:25 Wen mipla i bin lisenbaut dis trabol, mipla bin singaut po ebriwan po kam tugeda po miting ya. Den mipla i bin gri po suze tu man po sanem go po yupla. Demtu i go go de wea Banabas ane Pol ane mipla prapa rispekt demtu.
ACT 15:26 Demtu bin pute laip blo demtu wea deinza po meke wok po Zizas Kraist da BosLod.
ACT 15:27 So mipla i sane Zudas ane Sailas go po spik yupla da seimting wea mipla i bin raitem wea dis leta.
ACT 15:28 Da OliSpirit i bin soe mipla no po meke adting po yupla. Bat demting mipla i bin raitem wea leta, yupla mas lisen po demting.
ACT 15:29 No kaikai eniting ol i bin opa po dem kabing blo ol dem laigod bikoz i no oli. No kaikai eni animal demwan bin strangol ane no kaikai mit i gad blad. No meke olkain sekssin wase slip wea pikinini, man wea man, oman wea oman, o slipraun nomata yupla maret o no maret. Ip yupla lisen po demting, den ebriting i gobi gud po yupla. Mipla spik blesing blo God i stap wea yupla nau. Yawo.
ACT 15:30 So nau dem po man i bin go prom Zarusalem, go po Antiok. Wen dempla bin kese da taun, dempla i bin singaut ebriwan, ol dem amenpamle, po kam meke miting ane dem po man i bin gibe dempla de da leta.
ACT 15:31 Wen dem pipol de i bin ride da leta, dempla bin nadakain api bikoz wanem dempla bin ridem i bin prapa inkariz dempla.
ACT 15:32 Zudas ane Sailas i bin gad gipt po spik mesiz prom God. Dempla i bin spik plenti gudwod po dem biliba ane bin prapa elpe dempla po kam mostrong wea God.
ACT 15:33 Dem man prom Zarusalem i bin stap lelbet de wea Antiok. So wen dempla i bin meke redi po gobaigen po sos blo dempla wea Zarusalem, dem amenpamle prom Antiok i bin sane dempla gobaigen wea pisblesing po dempla de wea Zarusalem.
ACT 15:35 Pol ane Banabas i bin stap wea Antiok po lelbet longtaim. Demtu ane plenti nada klostuman i bin tise dem pipol ane bin prise da Gudniuz baut da BosLod po dempla de.
ACT 15:36 Apta nau, Pol bin spik po Banabas, ‘Kam, yumi gobaigen po ol dem ples ane taun wea yumi bin go pas, wea yumi bin prise da Gudniuz blo da BosLod Zizas po dempla de. Yumi go paindaut ip dem niu biliba i orait.’
ACT 15:37 Banabas i bin wande teke Zon Mak go wea demtu.
ACT 15:38 Bat Pol no bin laik bikoz Mak i bin libe demtu wea Pampilia. Em no bin pinis da wok wen demplatri i bin de tugeda.
ACT 15:39 So nau Banabas ane Pol i bin big rau. Apta dat graul, demtu i bin splitap go diprenwei. Banabas i bin lego go wea Zon Mak ane demtu bin kese bot go po Sipras.
ACT 15:40 Ane Pol i bin suze Sailas po go wea em. Dem biliba de i bin prea ane bin aske God po lugaut demtu.
ACT 15:41 Demtu bin go tru da eria blo Siria ane Salisia ane Pol i bin inkariz ol dem amenpamle de wea dem sos.
ACT 16:1 Orait. Nau Pol ane Sailas i bin go po Debe ane prom de demtu i bin go po Listra. Wan yang klostuman, neim blo em Timoti i bin stap de. Mama blo em i bin Zuwisoman uda bin slu ane pole Zizas, bat papa blo Timoti i bin Grikman.
ACT 16:2 Ol dem biliba de wea Listra ane wea Ikonia ol bin spik gudting baut Timoti.
ACT 16:3 Pol bin wande Timoti po go wea em. Ol dem Zuwispipol uda bin stap de bin sabe papa blo Timoti i bin Grikman. Em no bin kate poskin blo Timoti wase da Mozeslo bin spik po dem Zuwispipol po mekem. So Pol i bin kate da poskin blo Timoti so em ken meke da wok blo God wea dem Zuwispipol.
ACT 16:4 Dempla i bin go prom wan ples, go po nada ples ane bin spik dem biliba de wanem dem misnareman ane dem soselda de wea Zarusalem i bin spik wanem dem biliba ebriwea mas mekem.
ACT 16:5 So dem amenpamle i bin kam prapa strong wea bilib blo dempla. Ebridei mo plenti pipol i bin slu po pole Zizas.
ACT 16:6 Pol ane dem nada man wea em, ol i bin go tru da eria blo Prigia ane Galasia bikoz da OliSpirit i bin stape dempla prom go po dem pipol de wea steit blo Eiza.
ACT 16:7 Wen dempla bin kam klostu po da eria blo Misia, dempla i bin trai po go po steit blo Batinia. Bat spirit blo Zizas i bin stape dempla prom go de tu.
ACT 16:8 So dempla i bin mata go tru da eria blo Misia antil dempla bin kam po taun blo Troas.
ACT 16:9 Seim nait nau Pol i bin luk bizin. Em bin luk wan man prom steit blo Masadonia i bin stanap ane bin bege em, ‘Pliz kam, kam ya po Masadonia po elpe mipla.’
ACT 16:10 Apta Pol bin luk da bizin, mipla bin sabe God i bin wande mipla po go de po spik dem pipol da Gudniuz. So miplatri i bin meke redi po go prom taun blo Troas, go po steit blo Masadonia.
ACT 16:11 Miplatri bin go wea bot prom Troas, go stret po da ailan blo Samatres. Neksdei prom de mipla bin go gen wea bot, go po taun blo Niapolis.
ACT 16:12 Prom de miplatri bin wagbaut go insaid po taun blo Pilipi. Pilipi em da edtaun blo pat blo steit blo Masadonia. Dem Rompipol i bin bildem po demplaselp po stap de. Miplatri bin stap wea dat taun po piudei.
ACT 16:13 Wea dat Zuwis Sabatdei miplatri bin go ausaid da geit blo da taun. Miplatri bin go wan ples klostu da riba bikoz miplatri bin lisen i gad ol dem Zuwispipol ebritaim meke prea miting. Miplatri bin sidaun ane stat tok po ol dem oman uda bin sidaun de tugeda.
ACT 16:14 Wan oman, neim blo em Lidia, i bin kam prom wan taun neim Taitira. Em bin meke prapa dia papal kala kaliko po selem. Lidia em bin Nozuwisoman bat em bin slu ane bin pole dem Zuwiswei po wosip God. So wen Pol i bin tok, Lidia i bin prapa tekenotis ane da BosLod i bin prapa opene tingking blo em po wanem Pol i bin tokbaut.
ACT 16:15 Den apta, Lidia ane ol pipol blo aus blo em i bin baptaiz ane em i bin swite mipla po stap wea aus blo em. Em spik, ‘Yupla sabe ai prapa bilib da BosLod. Pliz gar kam po aus blo mi.’ So miplatri i bin go bikoz em bin toknais ane miplatri no bin wande meke badpasin.
ACT 16:16 Wantaim wen miplatri bin go po da ples blo prea, miplatri i bin mite wan sleib gel. Em bin gad nugudspirit insaid wea em. Da nugudspirit i bin gibe em da paua po spik dem pipol wanem i go apen. Wen em tok diskain po dempla, dem pipol i bin gibe plenti mani po dem bos blo em.
ACT 16:17 Da sleib gel i bin pole Pol ane mipla ebriwan ane em bin kip singaut prapa laudwan, ‘Yupla lisen! Dem man ya ol sebant blo da Prapa AntapGod. Dempla spik wiskain God ken seibe yumpla.’
ACT 16:18 Ebridei dis gel bin spik dem seimtok ane em bin stat po prapa boda Pol. So Pol bin slu ane bin tok po da spirit insaid dat gel, ‘Wea neim blo Zizas Kraist ai spik yu, kamaut!’ Ane stretwei da spirit i bin kamaut prom da gel.
ACT 16:19 Wen dem bos blo da gel i bin rilaiz dempla nomo go meke mani prom em, dempla bin nadakain wail. Dempla bin kese Pol ane Sailas ane bin draige demtu go po maketples po dem gabmanlida.
ACT 16:20 Dempla bin spik po dem lida blo Rom diskain baut demtu, ‘Dis tu man ya, demtu tu Zuwisman ane demtu meke trabol wea dis taun blo yumpla.
ACT 16:21 Mipla ya ol man blo Rom. Dis tu man ya i tise mipla po meke samting wanem lo blo mipla i spik i rong.’
ACT 16:22 Bigmob pipol i bin stat po paite demtu ane dem edman i bin oda dem man po tekemaut klos blo demtu ane po ploke demtu wea ol big stik.
ACT 16:23 Dempla i bin ploke demtu obamak, den dem amiman i bin pute Pol ane Sailas insaid zeilaus. Dem edman i bin spik po da bos blo zeilaus ane dem amigad po gade demtu prom ranwei.
ACT 16:24 So da bos blo da zeilaus i bin prapa loke demtu rait insaid wea melen rum blo da zeilaus. Em bin mekpas leg blo demtu insaid wea prapa strong blok blo wud.
ACT 16:25 Melen blo dat nait Pol ane Sailas i bin prea ane sing. Dem sing i po ona ane preize God. Dem nada prizina bin lisen po demtu.
ACT 16:26 Neksting prapa big ertseik i bin stat ane i bin seike da paundeisan blo da zeilaus. Seimtaim ol doa blo da zeilaus i bin open ane ol dem sein bin poldaun prom dem prizina.
ACT 16:27 Da bos blo da zeilaus i bin zamp, gedap prom slip ane bin luk ol dem doa i open. So em i bin tingk ol dem prizina bin tekop. So em bin teke sod blo em po kile emselp. Em bin prait em go gede panis bikoz dem prizina i bin ranwei.
ACT 16:28 Bat Pol i bin singaut prapa laudwan, ‘Ei! Nono! Stap, no meke diskain, no kile yuselp. Mipla olgeda ya. Nobodi i bin ranwei.’
ACT 16:29 Da bos blo da zeilaus i bin singaut sambodi po teke lait kam. Den em bin ran go insaid da zeilaus ane em bin nadakain seik prom prait. Em bin broke ni prant wea Pol ane Sailas.
ACT 16:30 Den em bin teke demtu kam ausaid ane bin aske demtu, ‘Ei, wanem ai go mekem so God i go seibe mi?’
ACT 16:31 Demtu bin spik em diskain, ‘Yu mas bilib ane slu ane pole da BosLod Zizas. Den God i go seibe yu prom da nugudlaip blo yu ane em go seibe ol dem pipol uda stap wea aus blo yu tu.’
ACT 16:32 Den Pol ane Sailas bin spik em ane ol dem pipol de wea aus blo em da gudniuz baut Zizas.
ACT 16:33 Wail i bin naittaim, gad blo da zeilaus i bin teke demtu wansaid ane bin wase ol kat ane soa blo demtu. Den em ane pamle blo em i bin baptaiz.
ACT 16:34 Apta nau, em bin teke demtu insaid aus blo em ane bin gibe demtu kaikai. Em ane ol pamle blo em i bin prapa nadakain api bikoz nau dempla pole God.
ACT 16:35 Neks moning dem lida blo Rom blo dat taun i bin sane sam amiman kam po da bos blo da zeilaus ane bin spik em po lete demtu go.
ACT 16:36 Da bos blo da zeilaus i bin spik po Pol diskain, ‘Dem edman i bin spik mi po lete yutu go. Yutu ken go gudwei nau, go wea pis.’
ACT 16:37 Bat Pol i bin spik po dem amiman, ‘Nono! Mitu nogo go, bikoz dem edman i bin meke nugudpasin po mitu. Mitu tu kantriman blo Rom. Dempla i bin ploke mitu prant wea ol dem pipol. Dempla bin panis mitu bat dempla no bin teke mitu po kot pas. Antap demting, dempla bin pute mitu insaid zeilaus. Nau dempla wande mitu po go kuaiatwei so nobodi i go sabe. Yupla spik ol dem edman, dempla mas kam ya po lete mitu go gudwei.’
ACT 16:38 Dem amiman i bin go ane bin spik dem edman wanem Pol i bin spik. Wen dempla bin lisen Pol ane Sailas i bin kantriman blo Rom, dempla bin nadakain prait.
ACT 16:39 So dem edman i bin kam ane bin spik po demtu, dempla sore po dem nugudting dempla i bin mekem. Dempla i bin teke demtu kamaut prom da zeilaus ane bin aske demtu gudwei po go prom da taun.
ACT 16:40 Bat apta wen Pol ane Sailas i bin kamaut prom da zeilaus, demtu i bin go po aus blo Lidia. Demtu bin gad miting tugeda wea dem biliba ane bin inkariz dempla. Den apta, demtu bin go prom da taun.
ACT 17:1 Apta nau, Pol ane Sailas ane ol pren blo demtu bin go prom Pilipi. Dempla bin go po taun blo Ampipolos. Den prom de dempla i bin go po nada taun blo Apolonia, den go gen antil dempla i bin kam de po Tesalonika. I bin gad wan zuwispreaus de.
ACT 17:2 So, pasin blo Pol, em i bin go po wosip wea da zuwispreaus. Po tri Zuwis Sabatdei em bin go ane em bin tok po ol dem Zuwispipol baut dem wod blo God.
ACT 17:3 Em bin eksplein po dempla ane bin soe dempla wea dem wod blo God i tokbaut wiskain da Promiswan uda God i go sanem kam, dat em go nadakain sapa ane em i go ded. Bat den em go gedap laipgen. Pol i bin spik, ‘Dis Zizas uda ai bin spikbaut po yupla, em prapa dis Promiswan nau.’
ACT 17:4 Sam dem Zuwispipol i bin bilib ane bin zoine Pol ane Sailas. Plenti impotant oman ane plenti Grikpipol uda bin wosip God, i bin bilib baut Zizas.
ACT 17:5 Bat diswan i bin meke ol dem Zuwispipol prapa zeles. Dempla i bin paine ol dem weistaman ane ol bigmob pipol wea da maketples po kam po state big rau. So bigpait i bin stat. Ane dempla i bin ran go po aus blo Zeisan po kese Pol ane Sailas po teke demtu go po dem bigmob pipol.
ACT 17:6 Bat dempla no bin paine demtu de. So dempla bin draige Zeisan ane dem biliba go po dem edman blo da taun ane dempla bin singaut ane bin tok prapa wailwan diskain, ‘Pol ane Sailas i bin meke big trabol ebriwea wea da ert! Nau demtu bin kam ya po meke trabol ya tu.
ACT 17:7 Ane Zeisan i bin welkam demtu wea aus blo em. Demtu i bin broke dem lo blo da king blo Rom bikoz dempla ol kleime nada man, neim blo em Zizas, po king.’
ACT 17:8 Ol edman blo da taun ane ol dem pipol de i bin nadakain prapa senslus wen dempla i bin lisen demting.
ACT 17:9 Dem edman i bin meke Zeisan ane dem biliba po pei beilmani so dempla i ken go pri. So dem pipol i bin lete Zeisan ane dempla go.
ACT 17:10 Dat seim nait nau dem biliba i bin sane Pol ane Sailas go prom Tesalonika. Demtu i bin go po taun blo Beria ane de demtu i bin go po da zuwispreaus.
ACT 17:11 Dem pipol de wea Beria i bin gad mo gudpasin den demwan de wea Tesalonika. Dempla i bin prapa api ane redi po lisen wanem Pol ane Sailas i bin spikbaut Zizas. Ebridei dempla i bin stadi dem wod blo God po paindaut ip wanem Pol spik i tru.
ACT 17:12 So plenti Zuwispipol i bin bilib ane bin pole Zizas. Plenti impotant Grikoman ane Grikman i bin bilib tu.
ACT 17:13 Bat wen dem Zuwispipol wea Tesalonika i bin lisen Pol i bin go po Beria ane bin prise dem wod blo God de tu, dem pipol prom Tesalonika bin go de po apset dem pipol ane meke mo trabol.
ACT 17:14 Stretwei dem biliba de bin teke Pol go po da koslain. Bat Sailas ane Timoti bin stap de wea Beria.
ACT 17:15 Dem man uda i bin go wea Pol i bin teke em go wea bot raitap po da siti blo Atan. Den Pol i bin sane dempla gobaigen. Em bin sane mesiz wea dempla po spik Sailas ane Timoti po ariap kam po em de wea Atan.
ACT 17:16 Wail Pol i bin weit de wea da siti blo Atan po Sailas ane Timoti, em bin tekenotis da siti i gad plenti kabing blo ol laigod ebriwea, ane em bin prapa apset.
ACT 17:17 So em bin go ane tok de wea da zuwispreaus po ol dem Zuwispipol ane dem Grikman uda wosip God. Ebridei em bin go po da mitingples de wea da maket, po tok po dem pipol de.
ACT 17:18 Sam dem smatman de bin longsaidman blo wan tisa, neim blo em Ipikuria, ane nadalot uda i longsaidman blo Zeno. Dempla i bin agiu wea Pol baut da gudniuz blo Zizas wen em bin spik Zizas i bin gedap laipwan apta wen em bin ded. Sam dem man i bin tok po wananada diskain, ‘Ei! Dis man ya em tok smat, bat tok blo em stupittok.’ Nadalot i bin spik, ‘Maitbi em tokbaut sam streinz god wea yumpla i no sabe.’
ACT 17:19 So dempla bin teke Pol go po da kaunsil blo Areopagas blo dat siti ane dempla bin aske Pol, ‘Yu yan po mipla mo baut wanem dis niu tok.’
ACT 17:20 Dempla i bin spik po Pol, ‘Sam demting wea mipla i bin lisen yu spik, i prapa streinz. Mipla wande sabe wanem i min?’
ACT 17:21 Dem pipol blo da siti blo Atan ane ol dem pipol blo dem nada kantri uda i stap de, ol bin prapa wande lisen olkain niu aidia ane tokbaut dem aidia.
ACT 17:22 So Pol bin stanap ane bin spik dem memba blo da kaunsil blo Areopagas diskain, ‘Ol man blo siti blo Atan, ai luk yupla wosip olkain diprengod.
ACT 17:23 Wen ai bin wagbaut wea siti blo yupla, ai bin luk ol dem seikredples wea yupla wosip dem god. Wan ples ai bin paine olta, i bin gad dis raiting, “Po da God uda mipla no sabe.” Yupla wosip dis God bat yupla no sabe uda em. So nau ai go spik yupla baut em.
ACT 17:24 ‘Dis seim God em da wan uda bin meke dis wold, ol dem plant ane animal ane ebriting wanem i stap ya. Bikoz em da rula blo eben ane ert, em no stap wea dem seikredples wea man i bin mekem.
ACT 17:25 Em no nide eniting, em no nide nating prom pipol. No! Em gibe ol pipol laip ane ebriting wanem dempla i nidem.
ACT 17:26 Longtaim de pas, God i bin meke ol dipren neisin ane i bin kamaut prom wan man, ebri pipol uda i stap wea dis ert. Bipo em bin meke dem neisin, em bin meke main blo em wea dem neisin i go stap ane aulong dempla i go stap de. Em stil meke da seimting tidei.
ACT 17:27 ‘God i bin mekem diskain so dem pipol i go paine em. Dempla go lukraun po em, ane maitbi dempla i go paine em bikoz em no longwei, em ya klostu.
ACT 17:28 Bikoz em bin meke yumpla ane em bin gibe yumpla laip, em elpe yumpla po meke ebriting. Sam man blo yupla i bin meke sing diskain, “Yumpla ol pikinini blo em tu.”
ACT 17:29 So, ip yumpla ol pikinini blo God, den yupla mas no tingk God em wase kabing blo ol dem laigod wea yupla ken mekem prom gold, silba o ston.
ACT 17:30 ‘Bipotaim wen ol pipol i no bin sabebaut God, em no bin panis dempla. Bat nau em spik po ebribodi wea dis ert po slu prom ol nugudwei blo dempla ane pole wei blo em.
ACT 17:31 God i bin sete da dei wen em go zaze ol dem pipol uda bin stap wea dis ert wea peawei. God i bin meke Zizas po bi dis zaz ane em go sane em po zaze ol dem pipol wea da ert. Po soe yumpla disting i tru, em bin pinis meke dis seim man kambaigen laipgen prom ded.’
ACT 17:32 Wen Pol bin spik dempla God i bin meke Zizas kamlaipgen prom ded, sam dem man bin stat lap ane ol bin meke pan baut Pol ane wanem em bin spik. Bat dem nadalot man i bin spik po Pol, ‘Yu mas kam po yan mipla mo baut demting apta.’
ACT 17:33 Den Pol i bin libe da kaunsilmiting.
ACT 17:34 Wan man uda bin memba blo da kaunsil blo Areopagas, neim blo em Dionisias, ane wan oman neim blo em Damaris, ane sam dem pipol uda bin bilib ane bin pole da wei blo da BosLod, ol i bin go wea Pol.
ACT 18:1 Apta nau, Pol bin libe da siti blo Atan ane go po Korint.
ACT 18:2 De em bin mite wan Zuwisman prom Pontos. Neim blo em Akila. Dis man ane oman blo em Prisila, i bin no long kam prom Rom. Demtu bin kam de po Korint bikoz da bigking blo Rom, Klodias i bin oda ol dem Zuwispipol po libe Rom, de wea kantri blo Itali. Pol i bin go po luk Akila ane Prisila.
ACT 18:3 Demtu i bin bos po meke tent wase Pol. So Pol i bin go meke wok wea demtu ane i em bin stap de.
ACT 18:4 Ebri Zuwis Sabatdei em bin go po da zuwispreaus. Em bin tokbaut da mesiz blo God po dem Zuwispipol ane dem Nozuwispipol de. Em bin trai po wine dempla po bilib ane pole Zizas.
ACT 18:5 Den apta, Sailas ane Timoti i bin kam prom Masadonia kam de. Pol em bin stap meke tent wok, bikoz em bin stat nau po mata tise dem pipol de ane soe dem Zuwispipol dat Zizas em da Promiswan uda God i bin sanem kam, da wan uda bin kam po seibe dempla.
ACT 18:6 Bat dempla no bin wande lisen po em ane dempla i bin prapa daune em. So Pol i bin seike dast blo da ples prom klos blo em bikoz em bin wande wone dempla. Em bin spik nadakain strongwei po dempla, ‘Ip yupla tane baik po God, i polt blo yupla ip yupla go endap wea el. God i nogo bleime mi. Prom nau ai nomo go spik da gudniuz po ol dem Zuwispipol. Ai go nau. Ai go spik da gudniuz po ol dem neisin uda Nozuwispipol.’
ACT 18:7 Den Pol i bin gobaigen po aus blo Titios Zastas wea em bin stap. Em bin Nozuwisman bat em bin wosip God. Aus blo em bin klostu po da zuwispreaus.
ACT 18:8 Da lida blo da zuwispreaus bin Krispus. Em ane ol pamle blo em bin slu ane bin bilib wea da BosLod. Plenti pipol blo Korint i bin lisen wanem Pol i bin spik ane ol bin bilib wea da BosLod ane bin baptaiz.
ACT 18:9 Wan nait da BosLod bin spik diskain po Pol wea bizin, ‘Yu no prait, no stap kuaiat. Mata kip tok po dem pipol baut da Gudniuz blo mi.
ACT 18:10 Ai oltaim wea yu. So nobodi ya i go meke nugud po yu bikoz plenti pipol wea dis taun pole mi.’
ACT 18:11 So Pol i bin stap wea taun blo Korint po wan iya ane siks mant ane em bin tise dem pipol dem wod blo God de.
ACT 18:12 Wen Galio i bin kam niu gabana blo Akaia, dem Zuwisman i bin kam tugeda gense Pol ane bin tekem go po kot.
ACT 18:13 Dempla i bin ripot em ane bin spik diskain gense em, ‘Dis man ya em prapa lide ol dem pipol po wosip God rongwei. Em lane ol dem pipol ol ting wanem i gense dem lo blo Mozes.’
ACT 18:14 Bat bipo Pol i bin gad sans po spik, Galio i bin ansabaik po dem Zuwisman, ‘Ei lugaut! Ip yupla i bin kam ane ripot sam prapa nugudting po mi, wel ai mas lisen po yupla.
ACT 18:15 Bat disting, i rau blo yupla baut ol dipren neim, wod ane ol dipren lo blo yupla. Diswan i no biznis blo mi. Yupla mas sotemaut yuplaselp. Ai spik yupla, ai nogo lisen po yupla, go!’
ACT 18:16 Den em bin sese dempla go prom da kotaus.
ACT 18:17 Den ol dem Zuwisman i bin go ane bin kese Sostenes uda bin da lida blo da zuwispreaus. Dempla bin ploke em de prant wea da kotaus, bat Galio i no bin tekenotis.
ACT 18:18 Pol bin stap de wea Korint po lelbet molong wea dem biliba. Den em bin spik dempla em wande seilbaut go po Siria. Em bin teke Prisila ane Akila go tu. Wen dempla i bin kam po Kenkria, wea da koslain, Pol i bin kate eya blo em boled wase kastam blo dem Zuwispipol po soe dem pipol em bin meke promis po God. Den dempla i bin seilbaut go.
ACT 18:19 Den em, ane Prisila ane Akila bin go wea bot po Episis. Wen demplatri i bin kese Episis, Pol i bin libe demtu de ane em bin go po da zuwispreaus po tok po dem Zuwispipol de.
ACT 18:20 Sam dem nadalot i bin aske em po stap lelbet molong, bat em bin spik em kan.
ACT 18:21 Em bin spik dempla em mas kipgo, bat em bin spik diskain po dempla, ‘Ip God i go laue mi, ai go kambaigen po yupla.’ So em bin libe Prisila ane Akila de ane em bin go wea bot.
ACT 18:22 Den em bin kese da koslain wea Sizaria. Prom de em bin go po Zarusalem po yan wea ol dem biliba de. Prom de em bin go po Antiok wea Siria.
ACT 18:23 Apta em bin stap de lelbet, den em bin go po nada ples wea dem eria blo Galasia ane Prigia. Em bin elpe dem amenpamle de po gro, ane bilib blo dempla wea God i bin kam mostrong.
ACT 18:24 Wan Zuwisman neim blo em i Apolos, i bin kam de po Episis. Em bin bon wea Izipt wea wan taun neim Alikzandria. Em bin gad gudwei po tok ane em bin sabe plenti baut dem wod blo God.
ACT 18:25 Apolos i bin lan baut dem tising baut da BosLod tu ane em bin prapa nadakain api po spikbaut da gudniuz. Em bin lane dem pipol da raitwei blo Zizas. Bat em bin mata sabebaut da baptaiz blo Zon Baptaizman. Em no sabebaut da baptaiz wea da neim blo da BosLod Zizas.
ACT 18:26 So, de wea Episis em bin tokstrong wea da zuwispreaus. Wen Prisila ane Akila i bin lisen em, demtu i bin teke em go po aus blo demtu. Demtu i bin eksplein ebriting baut demting wanem em no bin sabebaut da wei blo God.
ACT 18:27 Apta nau, Apolos i bin meke main blo em po go po Akaia. So dem biliba wea Episis i bin inkariz em po go. Dempla bin raite leta po dem nada biliba de wea Akaia po welkam Apolos. Wen em bin kam de wea Akaia em bin prapa elpe dempla uda bin pole Zizas po kam mostrong.
ACT 18:28 Apolos i bin gad strongwei po agiu wea dem Zuwispipol. Em bin soe dempla wiskain dempla rong baut Zizas. Em bin prubem po dempla dem wod blo God i soem prapa klia, Zizas em da wan uda God i bin suzem po seibe dempla. Em da Promiswan uda God i go sanem kam.
ACT 19:1 Da taim wen Apolos i bin wea Korint wea da kantri blo Akaia, Pol i bin wagbaut go po Episis wea da koslain, libe da eria blo Pagia. Wen em bin kam de em bin paine sam biliba de tu.
ACT 19:2 Em bin aske dempla ‘Wen yupla bin bilib wea Zizas, wiskain, da OliSpirit i bin kam ane tekoba yupla a?’ Dempla bin ansa, ‘No! Mipla no bin lisenbaut da OliSpirit!’
ACT 19:3 So Pol i bin spik dempla, ‘Ei! Wiskain yupla bin baptaiz a?’ Dempla i bin spik, ‘Da wei wase Zon Baptaizman i bin baptaiz ol pipol.’
ACT 19:4 Den Pol i bin ansa dempla baigen, ‘Zon i bin baptaiz ol dem pipol wen dempla i bin slu prom dem nugudwei ane bin lisen po God. Em bin spik dem pipol blo Izrael dempla mas bilib wea da wan uda i go kam apta em. Diswan em ya nau, Zizas.’
ACT 19:5 Apta wen dempla i bin lisen wanem Pol i bin spik, dempla bin baptaiz wea da neim blo da BosLod Zizas.
ACT 19:6 Den Pol i bin pute an antap ed blo dem tuelb pipol de ane da OliSpirit i bin kamdaun ane tekoba dempla. Da OliSpirit i bin meke dempla tok ol dipren langus wea dempla no bin sabe, ane dempla i bin spik ol mesiz prom God.
ACT 19:8 Po tri mant Pol i bin go po da zuwispreaus ane em bin spik po dempla de. Em bin tok prapa strong ane stret po dem Zuwispipol. Em no bin prait. Em bin soe dempla ane bin trai po wine dempla po bilib da niuwei wea God i go ruloba ebriwan ane ebriting.
ACT 19:9 Bat sam dem lot i bin prapa stronged, ol no bin wande bilib. Rait prant wea ebribodi dempla i bin tok olkain nugudting gense Da Wei blo Zizas. So Pol i bin stap go po da zuwispreaus. Nau em bin teke ol dem Kristian ane dempla i bin go meke miting ebridei de wea da mitingples blo Taranas.
ACT 19:10 Po tu iya Pol i bin meke diskain wok antil ebribodi, ol Zuwispipol ane ol Nozuwispipol i bin lisen dem wod blo God wea da steit blo Eiza.
ACT 19:11 God i bin yuze Pol po meke mina plenti diprenkain spesil mirikal.
ACT 19:12 Dem pipol i bin teke dem sweta ane kaliko wea i bin tase Pol, go po dem sikpipol po tase dem pipol wea demting. Den dem sikpipol i bin kamgudgen ane dem nugudspirit i bin kamaut prom dempla uda bin gad nugudspirit.
ACT 19:13 De, i bin gad sam Zuwispipol uda bin wagbaut go oloba po meke ol nugudspirit po kamaut prom dem pipol uda i bin gad. So nau dempla i bin trai yuze neim blo da BosLod Zizas po draibe dem nugudspirit po kamaut. Dempla bin spik diskain, ‘Mipla oda yu wea neim blo Zizas, da wan Pol i prisbaut. Mipla spik yu po kamaut wea dis neim.’
ACT 19:14 Seben boi blo wan edprist neim blo em Skiba, i bin traie diswei po draibe wan nugudspirit po kamaut.
ACT 19:15 Bat da nugudspirit i bin spik dempla, ‘Ei! Ai sabe uda Zizas ane ai bin lisenbaut Pol. Bat uda yupla?’
ACT 19:16 Da man uda i bin gad dat nugudspirit, i bin ran zamp antap dem seben man ane i bin prapa paite dempla. Em bin ploke dempla nadakain ane bin tere klos blo dempla. Em bin prapa damiz dempla, blad ebriwea wea bodi blo dempla. Dempla bin ran kamaut prom dat aus neketwan.
ACT 19:17 Wen ol dem pipol de wea Episis, ol dem Zuwispipol ane ol dempla uda Nozuwispipol bin lisen wanem bin apen, dempla bin nadakain akan po da BosLod Zizas ane ol bin prapa ona em ane preize neim blo em.
ACT 19:18 Ol plenti biliba i bin stanap prant wea ebribodi ane bin konpes ol dem nugud sikretting wea dempla i bin mekem.
ACT 19:19 Wan bigmob blo maidpipol i bin teke ol nugud buk ane dem maidsamting blo dempla kam, ane bin sake dem buk ane maidsamting wea wan big ip prant wea ebribodi. Den dempla i bin bane dem buk. Da prais blo ol dem buk tugeda wea dempla i bin banem i bin 50,000 silba koin blo dat kantri.
ACT 19:20 Da mesiz blo da BosLod bin kip spred mo ane mo ebriwea ane i bin kam mostrong. Nating ken stape dis gudniuz. So plenti mo pipol i bin bilib.
ACT 19:21 Apta demting i bin apen, Pol i bin meke main blo em po go bizit demtu steit blo Masadonia ane Akaia ane den gobaigen po Zarusalem. Em bin spik, ‘Apta ai bin bizit dem ples, ai prapa wande go po Rom.’
ACT 19:22 Bat em bin sane tu wokman blo em, Timoti ane Erastas go pas po Masadonia wail em bin stap de lelbetlong wea da steit blo Eiza.
ACT 19:23 Da seimtaim nau wea Episis, plenti pipol bin slu prom da lai omangod Atima ane bin pole Da Wei blo Zizas. Nadakain big trabol i bin stat.
ACT 19:24 Wan man neim blo em Demitrias, i bin state da trabol, bikoz em bin meke ol smol silba kabing blo da omangod Atima. Em bin meke dem silba kabing po selem ane dem pipol i bin pei plenti mani po demting. So dem wokman uda i bin meke dem silbating ol bin meke plenti mani.
ACT 19:25 Demitrias i bin singaut ol dem wokman blo dem silbating wea Episis po kam tugeda po meke miting. Em spik, ‘Ol pren, yupla sabe mipla gede plenti mani prom dis wok.
ACT 19:26 Yupla luk ane lisen wanem Pol i bin mekem ya wea Episis ane plenti ples wea da steit blo Eiza. Em bin lide prapa plenti pipol gowei prom ol dem god blo mipla. Em spik ol dem god wea pipol i bin mekem, dempla geman, dempla ol laigod.’
ACT 19:27 Den Demitrias i bin kip spik diskain, ‘Ebribodi i go stat po tok ol nugudting baut wok blo mipla. Dempla go stap prom rispekt seikredples blo dat impotant omangod Atima. Dempla i go tingk em nomo big nau, em i nating. Bat Atima em dat omangod uda ebriwan wea Eiza ane da wold i wosip.’
ACT 19:28 Wen dem pipol i bin lisen wanem em bin spik, dempla bin nadakain wail. Dempla bin stat singaut prapa laudwan diskain, ‘Atima em i prapa impotant. Em omangod blo Episis.’
ACT 19:29 Den ebriwan de wea dat ples i bin state big rau ane bin singaut laudwan. Den da trabol bin spred raittru da taun. Dem nadalot blo pipol bin kam trai po paindaut wanem i bin apen. Sam pipol i bin grabe Gaias ane Arastakas, tu man prom Masadonia uda bin kam wea Pol po Episis. Den ebriwan i bin ran go po da mitingples blo de.
ACT 19:30 Pol i bin wande go ane tok po dat bigmob pipol bat dem biliba i bin stape em prom go.
ACT 19:31 Sam dem bos wea Eiza, uda bin pren blo em, i bin sane wod po em. Dempla i bin bege em no po go trai spik dem pipol wea da mitingples.
ACT 19:32 De wea da mitingples, wanlot i bin spik disting, nadalot bin spik nadating, ol diprenting. Ebribodi i bin prapa mesap. So nau ol dem bigmob pipol i bin aske wananada, ‘Ei, wanem disting?’
ACT 19:33 Sam dem Zuwisman i bin puse wan man go prant. Neim blo em Alikzanda. Dempla i bin spik po em wanem em mas spik. Em bin meke ansain po meke dempla stap kuaiat so em ken eksplein po dempla dat dem Zuwispipol no bin meke da trabol.
ACT 19:34 Bat wen dempla i bin luk em Zuwisman, dempla no bin wande stap prom singaut. Dempla bin kip singaut po tu aua. Ol bin singaut diskain, ‘Atima, em da omangod blo Episis.’
ACT 19:35 Apta nau, da mea blo da taun i bin meke da bigmob stap kuaiat ane em bin spik po dempla diskain, ‘Ol man blo Episis, yupla sabe dis taun blo Episis em i impotant ples. Ebribodi sabe Episis lugaut da seikredples blo dat impotant omangod Atima ane da maidston i gad imiz wase em, wea i bin poldaun prom da skai.
ACT 19:36 Yupla sabe i tru, so yupla no meke ol stupitting. Stap kuaiat ane tingk pas bipo yupla meke eniting.
ACT 19:37 Yupla bin teke dat tu man kam ya, bat demtu no bin meke nating. Demtu no bin spik gense Atima ane demtu no bin robe eniting prom da seikredples blo Atima.
ACT 19:38 ‘Ip yu, Demitrias ane yupla ol man uda wok wea silba wande bleime sambodi, yupla mas go po da zaz wea da kot, so em ken zaze disting ip i gud o i nugud.
ACT 19:39 Bat ip yupla gad nada komplein, yupla mas pole dem lo blo yumpla ane teke da biznis po da taunkaunsil wen dempla i meke miting gen. Den yupla ken komplein.
ACT 19:40 Yupla no bin pole dem lo tidei wen yupla i bin kam tugeda. Aukam yupla bin kip singaut ane meke trabol. Ol po nating! Maitbi dem bos blo Rom i go lisenbaut dis biznis ane mipla i nogo sabe wiswei po eksplein demting. Den dempla i go bleime mipla.’
ACT 19:41 Apta em bin pinis tok diskain em bin spik, ‘Yupla go nau. Go!’
ACT 20:1 Apta wen dat big trabol i bin stap wea Episis, Pol i bin singaut po dem biliba po kam. Em bin spik po dempla po stanap strong wea bilib blo dempla ane em bin meke dempla gud. Den em bin spik yawo po dempla bikoz em bin meke redi po go po Masadonia. Den em bin go.
ACT 20:2 Em bin wagbaut go wan ples den nada ples, kipgo. Ebri ples wea em bin kam kros em bin yan po dem biliba ane bin gibe plenti mesiz po meke dempla strong. Den em bin kipgo antil em bin kam po Gris.
ACT 20:3 Em i bin stap de po tri mant.
ACT 20:4 Den em bin meke redi po seilbaut go wea bot prom Gris go po Siria. Em bin wande teke seben man go wea em. Neim blo dempla, i Sopata boi blo Paras prom Beria, Arastakas ane Sakundas prom Tesalonika, Gaias prom Debe, Timoti ane tu man prom steit blo Eiza, neim blo demtu Tikikas ane Tropimas. Bat den em bin paindaut sam Zuwisman i bin meke plan po kile em. So em bin gobaigen tru Masadonia go po Pilipi.
ACT 20:5 Dem seben man i bin goed seilbaut go po weit po mitu wea Troas.
ACT 20:6 So nau mitu bin stap wea Pilipi antil da pisting blo da Pasoba i bin pinis. Den mitu i bin seilbaut go wea bot po Troas prom Pilipi. Apta paib dei mitu bin kese Troas ane bin mite Pol ane dem seben man de. Den mipla bin stap de po nada seben dei.
ACT 20:7 Wea da dei apta da Zuwis Sabatdei, mipla i bin meke miting tugeda ane ol bin broke bred ane meke Aretu. Bikoz Pol i bin meke plan po go po Troas neksdei em bin tokbaut dem wod blo da BosLod Zizas raitap antil melennait.
ACT 20:8 I bin gad plenti lamplait wea wan apstez rum wea mipla i bin meke amenmiting tugeda.
ACT 20:9 Wan yangman, neim blo em Yutikas, em bin sidaun wea da open winda. Bikoz Pol i bin tok nadakain longtaim, Yutikas i bin stat pil slip ane apta nau em bin dedslip. Neksting em bin poldaun tri stori prom da winda, poldaun godaun wea da graun. Wen dempla i bin go po pikemapem, em i bin ded.
ACT 20:10 Pol i bin ariap godaun. Em bin nildaun ane kesem klostu. Den em i bin spik diskain, ‘Yupla no wori, luk em laip!’
ACT 20:11 Apta disting i bin apen, Pol i bin go antap gen po da rum. Em bin broke bred ane em bin kaikai tugeda wea dem biliba. Den em bin kip tok antil deilait. Den apta nau em bin pres go.
ACT 20:12 Ol dem biliba bin prapa nadakain api bikoz dat yangman em laipgen ane dempla ken tekem go aus gudwan.
ACT 20:13 So nau Pol i bin meke main blo em po wagbaut go po Asos ane mipla ol nadalot i bin seilbaut go wea bot ane mipla bin mite em de.
ACT 20:14 Pol i bin mite mipla wea Asos ane bin zoine mipla po go wea bot go po Mitilin.
ACT 20:15 Prom de mipla bin seilbaut go ane neksdei mipla bin pasbai wan ailan, neim blo em Kios. Da neksdei mipla bin kese nada ailan neim Samos, ane nadadei apta mipla bin seilbaut go kese Malitas wea da meinlan.
ACT 20:16 Pol bin ariap go nau ane em bin pase Episis. Em no bin wande spene mo taim wea da steit blo Eiza bikoz em bin wande kese Zarusalem bipo da Pistingdei blo Pentikos.
ACT 20:17 Pol i bin sane wod po dem soselda wea Episis po kam ane mite em wea Malitas.
ACT 20:18 Wen dempla i bin kam de, em bin spik dempla diskain, ‘Yupla sabe ebriting wea ai bin mekem wen ai bin stap de wea yupla. Prom pas dei ai bin kam de po Eiza, raitap po wen ai bin libe yupla,
ACT 20:19 ai bin wok prapa ad po da BosLod ane ai bin nadakain sapa tu po em. Ai bin prapa ambol maiselp. Plentitaim ai bin krai prom atso bikoz ol dem Zuwispipol i no bin wande lisen po mi ane dempla i bin wande kile mi.
ACT 20:20 Yupla sabe ai bin tise dem wod blo God po yupla. Ai no bin aide nating prom yupla, ai bin elpe yupla. Ai bin tise yupla wea pablik miting ples ane wea aus blo yupla tu
ACT 20:21 Mesiz blo mi prom God i bin da seim mesiz po dem Zuwispipol ane dempla uda Nozuwispipol. Ai bin spik dempla po slu prom dem nugudwei po pole wei blo da BosLod Zizas ane po bilib wea da BosLod Zizas.
ACT 20:22 ‘Da Spirit blo God i bin spik mi po go po Zarusalem ane ai mas lisen ane go, bat ai no sabe wanem i go apen po mi wea Zarusalem.
ACT 20:23 Ebri ples wea ai bin go da OliSpirit i bin wone mi, i go gad plenti trabol po mi de. Ol go pute mi wea zeilaus.
ACT 20:24 Nomata wanem i go apen po mi, laip blo mi i nating, bat ai go trai po pinis da wok wanem da BosLod Zizas i bin spik mi po mekem. God i bin sane mi po spik da Gudniuz po ebribodi baut da spesilpeiba blo God.
ACT 20:25 ‘Yupla uda bin lisen po mi, yupla mas spik po ebribodi baut dat taim i go kam wen God i go ruloba ebriwan bikoz yupla nogo luk mi gen.
ACT 20:26 Ai spik yupla prapa stret, yupla lisen po mi nau. Ip eniwan prom yupla i go sluwei prom God, aptu yupla. God nogo bleime mi.
ACT 20:27 Ai no bin prait po spik ol plan ane da truwei blo God po yupla wanem em wande yupla po sabe.
ACT 20:28 ‘Yupla lugaut yuplaselp ane yupla mas lugaut ol dem pipol wea da sos blo God. Da OliSpirit i bin suze yupla ol soselda, po lugaut dempla gud, wase dem wokman blo sip lugaut dem sip blo dempla bikoz God i bin pei po dempla wea da blad blo boi blo em.
ACT 20:29 Ai sabe apta ai go, ol rong tisa i go kam ane spoile sam dem biliba bikoz ai nomo ya.
ACT 20:30 Sam pipol blo yupla go seinze da truwod blo God ane go trai po lide dem biliba go rongwei.
ACT 20:31 So yupla mas lugaut! Rimemba ai bin stap ya wea yupla po tri iya. Ane ai bin krai po yupla ebriwan. Ai no bin stap prom wone yupla tu.
ACT 20:32 ‘So nau ai go libe yupla wea God. Em gad prapa gudpasin po yupla. Da mesiz blo da spesilpeiba blo God i go meke yupla strong ane em go gibe ebriting wanem em i bin promis po ol dem biliba uda pole wei blo em.
ACT 20:33 ‘Ai no bin wande ol mani o klos blo yupla.
ACT 20:34 Yupla sabe ai bin wok wea an blo mi po lugaut maiselp ane lugaut dempla uda bin de wea mi.
ACT 20:35 Ebriting wanem ai bin mekem, ai bin mekem so yupla sabe wiswei po meke adwok ane po elpe ebriwan uda poa. Yupla rimemba da wei wiskain da BosLod Zizas i bin spik yumpla, “Wen sambodi gibe yu samting, yu api. Bat wen yu gibe samting po sambodi, i meke yu moapi.” ’
ACT 20:36 Apta Pol i bin pinis spik dem lida, em ane ebribodi de i bin nildaun ane bin prea tugeda.
ACT 20:37 Ebriwan i bin krai ane bin gasu em, kise em den ol i bin yawo em.
ACT 20:38 Dempla i bin nadakain sore bikoz Pol i bin spik dat dempla nogo luk em gen wea dis ert. Den dempla i bin wagbaut go wea em po yawo em de wea da bot.
ACT 21:1 Orait. Apta mipla bin yawo dem soselda blo Episis, mipla bin seilbaut go po wan ailan, neim blo em Kos. Da neksdei mipla bin kese nada ailan, neim blo em Rod, ane prom de mipla bin seilbaut go po Patara.
ACT 21:2 De mipla i bin paine wan bot i redi po go stret po Ponisia. So mipla bin kese da bot go prom Patara go po Ponisia.
ACT 21:3 Mipla bin go, pase wan ailan neim Sipras wea potsaid ane den mipla bin seilbaut go saut prom Sipras, go po da aba blo Taira wea Siria. De da kru i bin anloud ebriting prom da bot.
ACT 21:4 Mipla bin paine sam biliba de wea Taira ane mipla i bin stap de wea dempla po wan wik. Da OliSpirit i bin gaide dempla ane dempla bin wone Pol no po go po Zarusalem.
ACT 21:5 Bat wen da taim i bin pinis nau wen mipla bin gobaigen po da bot, dem biliba blo Taira bin wagbaut go wea mipla. Ol oman ane pikinini bin kam tu kamaut prom da taun po yawo mipla de. Ebribodi i bin nildaun wea da sanbis ane bin meke prea po God.
ACT 21:6 Mipla bin spik lastok po dempla de ane den mipla i bin zamp insaid da bot ane dem biliba i bin gobaik po aus blo dempla.
ACT 21:7 Prom Taira mipla bin go po Tolamas nau. De mipla i bin mite ol amenbala ane amensisi ane bin yan tugeda wea dempla ane mipla bin stap de po wan dei.
ACT 21:8 Da neksdei mipla i bin go po Sizaria. Mipla bin stap wea Pilip. Em man po prise da Gudniuz. Em da seimwan prom dem seben man uda dem misnareman i bin suzem de wea Zarusalem po elpe ol dem poapipol.
ACT 21:9 Em bin gad 4 gel pikinini uda no maret. Dem gel bin spesilmesizoman blo God ane bin spik dem wod blo God.
ACT 21:10 Apta mipla bin wea Sizaria po piudei, wan spesilmesizman blo God, neim blo em Agabas, i bin kam prom Zudia.
ACT 21:11 Em bin kam de po mipla ane em bin teke wan klotbelt blo Pol ane bin taiemape an ane leg blo emselp. Den em bin yan po mipla diskain, ‘Da OliSpirit i bin spik, “Dem Zuwislida wea Zarusalem i go meke dis seimting po da man uda bos blo dis klotbelt. Den dem Zuwislida go teke em go ane gibe em po dempla uda Nozuwispipol.” ’
ACT 21:12 Wen mipla i bin lisen dis tok, mipla ane dem biliba uda bin stap de bin bege Pol no po go po Zarusalem.
ACT 21:13 Bat Pol i bin spik po mipla, ‘Ei, wanem yupla krai po. Yupla meke mi prapa nadakain sore. Yupla mekem ad po mi. Nomata, ai wiling po go po zeilaus po da BosLod Zizas. Ai redi po ded wea Zarusalem po em.’
ACT 21:14 Wen mipla bin luk mipla kan seinze main blo Pol, mipla bin stap prom bege em ane mipla bin spik diskain, ‘Orait, ip diswan da wei blo da BosLod, den mipla kan meke nating.’
ACT 21:15 Apta nau mipla i bin meke redi ane mipla bin wagbaut go po Zarusalem.
ACT 21:16 Sam dem biliba prom Sizaria i bin kam tugeda de wea mipla. Dempla i bin teke mipla go stap wea aus blo Nason. Em bin kam prom Sipras. Em bin biliba po longtaim.
ACT 21:17 So nau mipla bin kese Zarusalem ane ol dem amenbala ane amensisi de i bin prapa api po luk mipla.
ACT 21:18 Da neksdei Pol ane mipla i bin go po luk Zemes. Ol dem soselda i bin de tu.
ACT 21:19 Apta Pol i bin grite dempla, em bin spik dempla ebriting wiskain God i bin yuze em po meke wok blo em wea demwan uda Nozuwispipol.
ACT 21:20 Wen dempla bin lisen da yan blo Pol, dempla i bin mata preize God. Den dempla i bin spik po em, ‘Bala, ya wea Zarusalem, plenti Zuwispipol ol i bin bilib wea Zizas ane dempla ebriwan prapa pole Mozeslo tu.
ACT 21:21 Dem Zuwispipol i bin lisen tokbaut yu, dat yu bin spik dem Zuwispipol uda stap wea dem kantri blo dem Nozuwispipol, no po lisen lo blo Mozes. Dempla i bin lisen yu bin spik po dempla no po kate da poskin blo dem boi pikinini wase Mozeslo i spik.
ACT 21:22 Wanem mipla go mekem a? Dem Zuwisbiliba i go lisen yu bin kam.
ACT 21:23 ‘So nau mipla go spik yu wiskain yu mas mekem. I gad po man ya blo mipla uda bin meke spesil strongpromis po God.
ACT 21:24 Yu sabe dem lo i spik yumpla mas go po da Tempol blo God po disting. So mipla spik yu nau, yu go ane teke dem po man go wea yu po da Tempol. Pole dem lo blo Mozes po kline yuselp. Yu pei mani po demting blo sakripais wanem dem man i go nidem po meke da spesil seramoni. Den dempla ken kate eya blo dempla boled, po soem dat dempla i bin kipe da promis. Wen yu meke diskain, ebriwan i go sabe da tokbaut yu i no tru. Dempla go luk yu stil pole Mozeslo.
ACT 21:25 ‘Mipla i bin pinis raite leta po dem biliba uda Nozuwis. Wea dat leta mipla i bin spik diskain: No kaikai eniting ol bin opa po dem kabing blo ol dem laigod bikoz i no oli. No kaikai eni animal demwan bin strangol ane no kaikai mit i gad blad. No meke olkain nugud sekssin wase slip wea pikinini, man wea man, oman wea oman, o slipraun nomata yupla maret o no maret.’
ACT 21:26 So da neksdei Pol ane dem po man i bin pole da lo blo Mozes po kline demplaselp. Den em bin go po da Tempol ane bin spik po dem prist wanem deit dat klining seramoni i go pinis po dem po man, ane wattaim dempla go kam po meke dem sakripais po God.
ACT 21:27 Po seben dei Pol ane dem po man bin go po da Tempol po meke da klining seramoni wase Mozeslo i spik. Wail dempla bin de, sam Zuwisman blo da steit blo Eiza i bin luk Pol. Dempla bin stat big rau ane bin apset ol dem pipol wea da Tempol so dem Zuwisman blo Eiza i bin grabe Pol.
ACT 21:28 Dempla bin singaut ane bin spik diskain, ‘Ei, yupla ol man blo Izrael! Yupla elpe mipla gar! Dis man ya em da seimwan uda go ebriwea ane tise ol pipol rongwei baut dem lo blo mipla ane pipol blo mipla ane baut dis Tempol. Em bin meke dis oliples nomo oli nau bikoz em bin teke sam Nozuwispipol kam insaid da Tempol.’
ACT 21:29 Dempla bin luk Pol elipat wagbaut wea da taun wea wan Nozuwis Grikman, neim blo em Tropimas uda bin kam prom Episis. So dempla i bin tingk diskain, Pol i bin teke em kam po da Tempol tu, bat dempla bin rong.
ACT 21:30 Ol dem pipol de wea da Tempol i bin prapa nadakain wail. So ol i bin ran kese Pol ane bin draige em go ausaid prom da Tempol. Dempla i bin singaut po dem nadalot po sate da geit blo da Tempol.
ACT 21:31 Da mob bin redi po kile Pol, bat da bigamibos blo ol dem Romamiman wea Zarusalem i bin lisenbaut da big trabol.
ACT 21:32 Em bin stretwei ran go wea dat big wail mob. Em bin teke sam amiman ane sam sekan amiopisa blo em, go tu. Wen da mob i bin luk ol dem amiman, dempla i bin stap ploke Pol.
ACT 21:33 Da bigamibos i bin go ane kese Pol. Em bin gibe oda po sam amiman po mekpas em wea tu sein. Den em bin aske da mob, ‘Ei! Uda dis man? Wanem rong dis man bin mekem?’
ACT 21:34 Wanlot pipol i bin singaut disting, den nadalot i bin singaut nadating, ol diprenting. Nau bikoz ol bin gad ol dipren stori, da bigamibos i kan paindaut wanem i bin apen bikoz i prapa mesap. So em bin oda sam amiman blo em po teke Pol go insaid wea da amibarik.
ACT 21:35 Wen dem amiman i bin kam po dem step blo amibarik, da mob i bin kam mo nadakain wail, ane bin puse wananada. So dem amiman i bin liptemap Pol ane bin kare em go antap po seibe em.
ACT 21:36 Dem Zuwisman uda bin puse wananada i bin singaut prapa laudwan, ‘Kilem! Kilem!’
ACT 21:37 Bipo dempla bin teke Pol go insaid, Pol bin aske da bigamibos. ‘Weitpas! Plizgar! Ai ken tok po yu a?’ Da bigamibos i bin atzamp ane bin ansa, ‘Ei! Yu sabe po spik Griklangus a?
ACT 21:38 Ai bin tingk yu da man prom Izipt uda bin meke big trabol bipo ane bin lide 4,000 nugudman go wea da dezet eria!’
ACT 21:39 Pol i bin ansa, ‘No! Ai Zuwisman. Ai bin bon wea taun blo Tasas wea kantri blo Salisia. Da taun wea ai bin bon, em impotant ples. Pliz gar, ken ai spik po dem pipol?’
ACT 21:40 Da bigamibos i bin gri. So Pol bin stanap wea dem step. Em bin meke ansain po dem pipol po stap kuaiat. Den em bin stat po tok wea langus blo dem Zuwispipol.
ACT 22:1 Pol i bin spik po dempla diskain, ‘Bala ane papa blo yumpla ol neisin blo Izrael. Ai wande spik said blo mi wanem i bin apen.’
ACT 22:2 Wen da mob i bin lisen Pol spik po dempla wea langus blo dem Zuwispipol, langus blo dempla, dempla i bin stap prapa kuaiat. Den Pol bin stat tok gen.
ACT 22:3 ‘Mi ai Zuwisman. Ai bin bon wea taun blo Tasas wea kantri blo Salisia, bat ai bin gro ya wea Zarusalem. Gamalial bin da Zuwislotisa blo mi. Em bin tise mi da prapa strikwei po obei ebriting blo dem Zuwislo blo dem bipotaim papa blo yumpla. Ai bin gibe at blo mi po wok po God wase yupla ya tidei.
ACT 22:4 Ai bin meke big trabol po dempla uda pole Da Wei blo Zizas. Ai bin gibe oda po kese ol dem pipol uda bin pole da BosLod Zizas, po kile dempla. Mipla bin kese ol man ane oman ane bin pute dempla insaid wea zeilaus.
ACT 22:5 Da bosprist ane ol dem memba blo da kaunsil i ken spik yupla diswan i tru. Dempla i bin raite leta po mi po gibe dem lida blo dem zuwispreaus wea Damaskas. Dem leta i bin gibe mi da rait po kese eniwan insaid wea dem zuwispreaus uda pole Da Wei blo Zizas, po teke dempla go ane pute dempla insaid zeilaus wea Zarusalem po panis dempla.
ACT 22:6 ‘So ai bin go. Baut melendei klostu po Damaskas, stretwei prapa braitlait wase laitning prom eben bin sain raitraun wea mi.
ACT 22:7 Ai bin poldaun wea graun ane ai bin lisen bois i spik, “Saulu, Saulu, aukam yu meke ol badting gense mi?”
ACT 22:8 ‘Ai bin aske em, “Uda yu bos?” ‘Da BosLod i bin ansa, “Mi Zizas prom Nazaret. Mi da wan yu oltaim eitem, meke nugudwei.”
ACT 22:9 Dem man uda i bin de wea mi, ol bin mata stanap kuaiat. Dempla no bin lisen da bois, bat dempla bin luk da lait.
ACT 22:10 ‘So ai bin aske da BosLod, “Wanem yu wande mi po mekem a?” ‘Em bin spik mi, “Gedap nau, stanap ane go insaid po taun blo Damaskas. Sambodi de i go spik yu ebriting wanem yu go mekem.”
ACT 22:11 ‘Dat braitlait i bin meke ai blo mi blain. So dem met blo mi bin kese an blo mi ane lide mi go po Damaskas.
ACT 22:12 I bin gad wan man de, uda bin biliba, neim blo em Ananas. Em i bin stap de wea Damaskas. Em bin pole dem lo blo Mozes. Ol dem Zuwispipol bin prapa laik em ane bin prapa rispekt em.
ACT 22:13 Em bin kam de po mi ane em bin stanap klostu wea mi ane em i bin spik po mi, “Bala, Saulu yu nomo blain nau.” Stretwei ai blo mi i bin kamgud ane ai ken lukgen.
ACT 22:14 ‘Den Ananas i bin spik mi diskain, “Da God blo yumpla bipotaim pamlelain, i bin suze yu po sabe da wei blo God. Yu go luk da prapa Rait ane Stretwan prom God ane yu go lisen bois blo em.
ACT 22:15 Yu mas gobi witnis blo em ane spik ebribodi wanem yu bin luk ane lisen ya.
ACT 22:16 Yu no weit! Gedap ane baptaiz, prea solong God i go pogibe ol nugudwei blo yu.”
ACT 22:17 ‘Apta nau ai bin gobaigen po Zarusalem. Wen ai bin prea wea da Tempol blo God ai bin luk bizin.
ACT 22:18 Ai bin luk da BosLod, em bin tok po mi. Em bin spik diskain, “Ariap gowei prom Zarusalem bikoz dempla ya nogo wande lisen wanem yu bin witnis baut mi.”
ACT 22:19 ‘Den ai bin tok baigen po em, “BosLod, dempla sabe ai bin go wea dem zuwispreaus. Ai bin gibe oda po kese dem pipol uda bilib wea yu ane ai bin ploke dempla ane sake dempla insaid wea zeilaus.
ACT 22:20 Ane wen Stibin i bin spikbaut yu, dempla i bin kile em. Ai bin gri wea dempla po kile em bikoz ai bin stanap lugaut ol klos blo dempla wail dempla i bin sake ston po kile em.”
ACT 22:21 ‘Bat den da BosLod i bin spik po mi, “Go. Go nau! Ai go sane yu go longwei prom ya, po dempla uda Nozuwispipol.” ’
ACT 22:22 Ol dem pipol bin lisen Pol tok raitap antil nau. Bat wen em bin spik dis tok dempla bin stat singaut prapa laudwan, ‘Kilem! I nugud em go stap laipwan. Kilem!’
ACT 22:23 Dempla bin singaut molaud ane bin tekemaut kout blo dempla ane bin pikemap graun ane sake dast ebriwea.
ACT 22:24 Da bigamibos bin spik dem amiman po teke Pol go insaid da amibarik. Den em bin gibe oda po ploke em, bikoz em bin wande meke Pol konpes wanem rong em bin mekem po meke dem pipol graul wea em laudwan.
ACT 22:25 Bat wen dempla i bin mekpas Pol so dempla ken ploke em, Pol i bin spik po da sekan amiopisa uda bin stanap klostu wea em. Pol i bin spik, ‘Ei yu! Yu lau po ploke man uda gad rait wase man prom Rom, bipo yupla teke em po kot a?’
ACT 22:26 Wen da sekan amiopisa i bin lisen dis tok, em bin atzamp ane bin go spik da bigamibos. ‘Ei, wanem yu mekem? Dis man em i gad rait wase man prom Rom.’
ACT 22:27 Den da bigamibos i bin kam aske Pol, ‘Yu gad rait wase man blo Rom a?’ Pol i bin ansa, ‘Wa!’
ACT 22:28 Da bigamibos i bin spik, ‘Ai bin pei plenti mani po dem lida blo Rom po gede mai rait wase dem pipol blo Rom.’ Pol i bin ansa, ‘Wel, ai gad rait wase man blo Rom bikoz papa ane mama blo mi i bin gad dis rait.’
ACT 22:29 Orait. Seimtaim nau ol dem amiman uda i bin wande kuestin ane ploke Pol, ol bin prait ane bin mub kuikwan gowei prom em. Da bigamibos i bin prait tu wen em bin lisen Pol gad rait wase man blo Rom, bikoz em bin gibe da oda po taiemape Pol.
ACT 22:30 Da neksdei da bigamibos i bin oda ol dem edprist po kam tugeda po miting wea da Zuwiskaunsil po paindaut wanem dem Zuwisman i bin gad gense Pol. Ane em bin oda dem man po tekemaut dem sein prom Pol ane po teke em kam insaid ane meke em stanap prant melen wea ebriwan.
ACT 23:1 Pol i bin luk stret po dem Zuwiskaunsil memba ane em bin spik diskain po dempla, ‘Ei, ol mai bala. Prom wen ai bin smolboi ai no bin sabe meke nugudting. God sabe diswan i tru, em oltaim lugaut mi.’
ACT 23:2 Wen Ananas da bosprist i bin lisen dis tok blo Pol, em bin spik po demwan uda i bin stanap klostu po Pol po slape Pol wea maut blo em.
ACT 23:3 So Pol i bin spik po Ananas, ‘Yu prapa tupesman yu. God i go panse yu bikoz yu bin teke mi po kot ane sidaun po zaze mi wea lo blo Mozes. Bat da seimtaim yu bin broke dem lo bikoz yu bin oda dem man po slape mi.’
ACT 23:4 Dem pipol uda bin stanap klostu po Pol i bin spik po em, ‘Ei, yu daune da bosprist blo God!’
ACT 23:5 So Pol i bin spik baigen po dempla, ‘Ol bala, ai no bin sabe em da bosprist. Wod blo God bin raitem, “No po spik nugudting baut lida blo yumpla.” ’
ACT 23:6 Den Pol i bin tekenotis sam dem memba blo da Zuwiskaunsil de i bin Sadusi ane nadalot i bin Parasi. Pol i bin singaut de, ‘Ol bala, ai Parasi ane papa blo mi i bin Parasi tu. Yupla meke main blo yupla baut mi tidei ip ai bin meke rait o rong bikoz ai bin spik ol dem pipol, ai bilib God i go meke ol dem dedwan kamlaipgen.’
ACT 23:7 Stretwei apta Pol i bin spik diskain, da kaunsil i bin split bikoz rau bin stat melen wea dem Parasi ane dem Sadusi.
ACT 23:8 Da rau i bin stat bikoz dem Sadusi no bilib God i go meke ol ded pipol kamlaipgen. Ane dempla no bilib baut einzel ane gos. Bat dem Parasi ol prapa bilib baut ol demting.
ACT 23:9 Dempla i bin singaut prapa laud po wananada ane da rau i bin kam mobad nau. Sam Parasi uda bin Zuwislotisa i bin stanap ane bin spik prapa strong. Dempla i bin spik diskain, ‘Mipla no paine eniting rong wea dis man ya. Maitbi einzel o spirit i bin tok po em.’
ACT 23:10 Da rau bin kam prapa nadakain bad nau. Dem Zuwisman bin pule Pol go wanwei den nadawei, so da bigamibos i bin prait dempla go tere Pol. So em bin gibe oda po dem amiman po go ane teke Pol kam ausaid prom da miting ane tekem gobaigen po da amibarik.
ACT 23:11 Dat nait nau da BosLod i bin kam ane stanap klostu wea Pol. Em i bin spik diskain, ‘Stap strong. Yu bin spik dem pipol ya wea Zarusalem baut mi ane dem wod blo mi. Nau yu go meke da seimting wea Rom.’
ACT 23:12 Neksdei sam Zuwisman i bin mit tugeda po meke plan po kile Pol. Dempla bin meke promis dempla nogo kaikai ane dringk antil dempla bin kile em.
ACT 23:13 I bin gad moden poti man uda bin meke dis nugud plan.
ACT 23:14 Dempla i bin go spik da plan po dem edprist ane ol dem elda blo dem Zuwispipol. Dempla bin spik, ‘Mipla nogo kaikai ane dringk antil mipla bin kile Pol.
ACT 23:15 Nau yupla ane ol memba blo dis kaunsil sane wod po da bigamibos, kasa spik em po teke Pol kam ya, bikoz yupla wande aske em mo kuestin. Bat mipla go redi weit wea da rod po kilem bipo em go kese dis ples.’
ACT 23:16 Bat boi blo sisi blo Pol i bin lisen plan blo dempla. So em bin go po da amibarik ane bin spik Pol da plan.
ACT 23:17 Den Pol i bin singaut da sekan amiopisa blo dem amiman po kam luk em. Em bin spik, ‘Teke dis yangman go po da bigamibos bikoz em gad samting po spik em.’
ACT 23:18 So em bin teke da yangman go po da bigamibos ane em bin spik diskain, ‘Pol, da wan uda insaid wea zeilaus, bin spik mi po teke dis yangman kam po yu bikoz em gad mesiz po spik yu.’
ACT 23:19 Da bigamibos i bin kese an blo da yangman ane bin teke em go wansaid. Den em bin aske em, ‘Wanem yu wandem?’
ACT 23:20 So da yangman i bin spik, ‘Dem Zuwislida i bin meke griment po aske yu po teke Pol kam wea da Kaunsil tumoro. Dempla i go laiwan spik yu dempla wande paindaut mo baut wanem Pol i bin mekem.
ACT 23:21 Yu no lisen po dempla. Poti man ane iben mo go aid ane weit po Pol po kam wea da rod. Dempla i bin promis no po kaikai ane dringk antil dempla bin kile em. Rait nau dempla weit po paindaut ip yu go gri wanem dempla bin wandem.’
ACT 23:22 Da bigamibos i bin spik po da yangman, ‘Yu no spik nobodi wanem yu bin spik mi ya.’ Den em bin sanem go.
ACT 23:23 Den da bigamibos i bin singaut tu lida andanit em ane bin spik po demtu, ‘Yutu redi tu andred amiman so dempla ken go po Sizaria nain aklok tunait. Teke sebenti os ane amiman po raide dem os ane tu andred amiman uda kare spia.
ACT 23:24 Teke os po Pol po raidem tu, ane tekem go stret po Gabana Piliks. Yupla gade em sole em gobi seip raittru po da gabana.’
ACT 23:25 Den em bin raite leta po da gabana ane em bin raitem diskain:
ACT 23:26 Ai Klodias Laisias sane griting po yu Eksalensi Gabana Piliks.
ACT 23:27 Sam Zuwisman bin kese dis man ane bin wande kile em, bat ai bin teke sam amiman blo mi ane ai bin seibe em bikoz ai bin lisen em i gad rait wase man blo Rom.
ACT 23:28 Ai bin teke em gobaigen po da Zuwiskaunsil bikoz ai bin wande paindaut wanem dempla gad gense em.
ACT 23:29 Den ai bin paindaut i samting baut lo blo dempla. Em no bin meke eniting rong po putem insaid zeilaus o po kile em.
ACT 23:30 Ai bin paindaut sam Zuwisman i bin meke plan po kile em. So ai bin sane em go po yu stretwei. Ai bin spik dem Zuwisman uda gad samting gense Pol po go ripot wea yu baut demting.
ACT 23:31 So dem amiman i bin mekem wase Klodias i bin spik. Dempla bin teke Pol go dat nait po taun blo Antipatris pas, ane dempla i bin stap de po da nait.
ACT 23:32 Den da neksdei dem tu andred amiman i bin gobaigen po da amibarik wea Zarusalem ane dem sebenti osman i bin teke Pol go po Sizaria.
ACT 23:33 Wen dempla i bin kese Sizaria dempla i bin gibe da leta po Gabana Piliks ane bin libe Pol de wea em.
ACT 23:34 Apta wen da gabana i bin rid da leta em bin aske Pol, ‘Wanem steit yu kam prom?’ Pol i bin ansa, ‘Ai kam prom Salisia.’
ACT 23:35 Den da gabana i bin spik, ‘Orait, yumpla go meke kot wen dem man uda bleime yu i go kam.’ So da gabana i bin spik dem man blo em po gade Pol wea da palis blo king Erod.
ACT 24:1 Apta paib dei nau, Ananas da bosprist i bin kam po Sizaria. Em bin teke sam Zuwiselda ane wan loia kam wea em. Neim blo da loia Tutulu. Dempla bin kam ane ripot gense Pol de po da gabana.
ACT 24:2 Den da gabana i bin singaut Pol po kam po da kot. Tutulu i bin gedap po spik gense Pol. Em bin spik diskain: ‘Eksalensi Piliks, bikoz yu prapa waiz bos, mipla bin gad pis ane kuaiat wea kantri blo mipla po longtaim. Prom da taim yu bin gabana mipla bin gad gudlaip bikoz yu bin meke stret ane gudwei po mipla.
ACT 24:3 Mipla prapa eso yu po meke dem gudting. Mipla prapa api.
ACT 24:4 Ai no wande boda o teke taim blo yu. Bat ai aske yu, plizgar yu lisen po mi. Ai mata go spik kuikwan.
ACT 24:5 Mipla bin paine dis man ya, em prapa dugi, nadakain niusens. Em bin meke plenti trabol wea dem Zuwispipol oloba da wold. Em ringlida blo da Nazarinmob.
ACT 24:6 Em bin trai po spoile da Tempol bat mipla bin kesem.
ACT 24:7 Mipla bin wande zaze em wea lo blo mipla, bat da bigamibos, Laisias, i bin kam wea ol amiman blo em ane bin pose mipla po lete Pol go. Den da bigamibos i bin spik mipla po kam ya po yu po meke ripot gense Pol.
ACT 24:8 Yu go paindaut wanem mipla spikbaut em i tru wen yu go aske em baut demting.’
ACT 24:9 Ol dem nadalot Zuwislida de i bin gri diswan i tru wanem Tutulu i bin ripot baut Pol.
ACT 24:10 Den da gabana i bin meke ansain po Pol po spik. So Pol i bin stat spik, ‘Ai sabe yu bin zaz po longtaim oba mipla ol Zuwispipol, so ai prapa api po eksplein po yu wanem i bin apen.
ACT 24:11 Yu go paindaut, tuelb dei bipo ai bin kam ya, ai bin go po Zarusalem po wosip God.
ACT 24:12 Dem Zuwisman i no bin luk mi meke rau wea da Tempol. Dempla i no bin paine mi meke trabol wea dem zuwispreaus, no eniwea wea da taun.
ACT 24:13 Dem man ya kan prube eniting wanem dempla i bin spik gense mi.
ACT 24:14 ‘Ai konpes, ai wosip da God blo dem bipotaim pamlelain blo mipla, ane pole Da Wei blo Zizas, wea dem Zuwispipol i spik i rongwei. Ai prapa bilib ebriting wanem dem longtaim spesilmesizman blo God i bin raitem ane dem lo blo Mozes.
ACT 24:15 Wase dempla, ai bilib wandei God i go meke ol dem ded pipol kamlaipgen, ol dem rait ane stret pipol ane ol dem nugudwan tu.
ACT 24:16 So bikoz diswan, ai ebritaim trai po mekem wanem i rait wea God ane ol pipol.
ACT 24:17 ‘Ai bin go prom Zarusalem longtaim. Apta plenti iya nau, ai bin kambaigen po Zarusalem. Ai bin teke mani kam po ol dem poapipol blo kantri blo mi ane po meke sakripais po God wea da Tempol.
ACT 24:18 Ai bin bizi meke sakripais wen dempla bin paine mi wea da Tempol. Ai bin pinis meke da spesil seramoni po meke maiselp oli. I no bin gad bigmob pipol raun wea mi ane ai no bin meke trabol.
ACT 24:19 Bat sam Zuwisman prom da steit blo Eiza i bin kam de. Dempla bin state da rau, bleime mi. Ei! Wea dempla nau? Dempla no ya. Dempla spostu tok po yu baut mi ip dempla gad samting gense mi.
ACT 24:20 O dempla ya mas spik wanem rong dempla i bin painem wea mi wen ai bin stanap prant wea da Zuwiskaunsil.
ACT 24:21 Ai bin spik diskain wen ai bin prant wea da Zuwiskaunsil. Ai bin singaut laudwan diskain, “Yupla meke main blo yupla ip ai bin meke raitting o rongting, bikoz ai bilib God i go meke ol dedwan gedap laipgen.” ’
ACT 24:22 Gabana Piliks bin sabe plenti baut pole Da Wei blo Zizas ane em bin stape da miting wea da kot. Em bin spik, ‘Wen Laisias da bigamibos i go kam ya ai go yan wea em ane den ai go meke main blo mi wanem ai go mekem baut yu.’
ACT 24:23 Piliks i bin gibe oda po da sekan amiopisa po lugaut Pol, ane ol pren blo em i lau po teke eniting kam wanem em nidem.
ACT 24:24 Apta samdei bin pas, Piliks ane oman blo em Drusila uda bin Zuwisoman, i bin kambaik po dat ples. Em bin sane wod po Pol po kam po luk em bikoz demtu i bin wande lisen mo baut da wei blo Zizas Kraist.
ACT 24:25 Pol i bin tokbaut da dei wen da BosLod i go kam gen po zaze ebriwan uda bin gedap laipgen. Em go zaze dempla ip dempla bin meke ol rait ane stret ting o no bin mekem. Bat Piliks i bin prapa prait wen em bin lisen dis tok so em bin spik, ‘Orait, yu mas go nau. Wen ai gad mo taim po lisen yu, ai go sane sambodi go po singaut yu po kam.’
ACT 24:26 Em bin singaut plentitaim po Pol po kam ane yan wea em bikoz em bin tingk maitbi Pol go pei em po lete em go.
ACT 24:27 Tu iya i bin pas, den Posis Pestus i bin kam niu gabana teke ples blo Piliks. Piliks bin libe Pol wea zeilaus bikoz em bin wande meke dem Zuwispipol api.
ACT 25:1 Tri dei apta, Pestus, da niu gabana i bin kam prom Rom po da steit blo Zudia ane em bin go prom Sizaria po Zarusalem.
ACT 25:2 So dem edprist ane Zuwislida i bin kam tok po Pestus baut demting dempla bin gad gense Pol ane dempla bin aske em
ACT 25:3 ip em ken meke samting po dempla. Dempla bin wande Pestus po sane Pol gobaigen po Zarusalem prom Sizaria. Dempla bin meke sikret plan po kile em wea da rod i go prom Sizaria go po Zarusalem.
ACT 25:4 Bat Pestus bin ansa dempla, ‘No! Libe em de wea Sizaria bikoz ai go gobaigen de sun.
ACT 25:5 Yupla sane sam lida blo yupla kam wea mi, so mipla ken sotemaut dis biznis wanem yupla spik em bin meke rong.’
ACT 25:6 Pestus i bin stap wea Zarusalem po baut ten dei. Den em bin gobaigen po Sizaria. Da neksdei apta wen em bin kese Sizaria em bin sidaun wea kot. Den em bin gibe oda po dem amiman po teke Pol kam.
ACT 25:7 Wen Pol bin kam insaid dat kot, dem Zuwislida uda bin kam prom Zarusalem ol bin kam stanap raun Pol. Den ol bin spikbaut dem olkain rongting wanem em bin mekem, bat dempla kan prube eniting gense Pol.
ACT 25:8 Wen Pol i bin gad sans po ansa dempla em bin spik diskain, ‘Ai no bin meke nating gense dem lo blo dem Zuwisman o da Tempol blo God o gense da bigking blo Rom.’
ACT 25:9 Bat Pestus i bin wande meke dem Zuwisman api. So em bin spik po Pol, ‘Yu wiling po gobaigen po Zarusalem a, so ai ken traie yu de po paindaut wiswei, ip yu bin meke gudting o nugudting?’
ACT 25:10 Den Pol i bin ansa, ‘Nono! Ai no wande go po Zarusalem. Ai stanap ya nau wea kot blo da bigking blo Rom wea yu spostu zaze mi. Ai no bin meke nating rong po dem Zuwisman ane yu sabe diswan i tru.
ACT 25:11 Ip ai bin meke samting rong ane dem lo spik ai mas go ded, wel den ai redi po ded. Bat ip demting wanem dempla bin spikbaut mi i no tru, den nobodi lau po gibe mi po dempla po satispai wei blo dempla. Daswai ai aske yu po sane mi go po da bigking blo Rom.’
ACT 25:12 Den Pestus i bin tok po dem pipol wea da kaunsil uda adbaiza blo em. Den em bin spik po Pol, ‘Orait! Yu bin askem po go kot de wea bigking blo Rom, so ai mas sane yu go.’
ACT 25:13 Samtaim apta disting i bin apen, king Agripa ane sisi blo em Benis, i bin kam po Sizaria po welkam Pestus wea Zudia.
ACT 25:14 Bikoz demtu bin stap de lelbet longtaim, Pestus i bin yan po Agripa baut Pol. Em bin spik, ‘Wen Piliks i bin go, em bin libe wan man ya insaid wea zeilaus.
ACT 25:15 Wen ai bin go po Zarusalem, dem edprist ane dem Zuwiselda i bin kam de wea mi ane bleime Pol. Dempla bin spik em bin meke ol prapa nugudting ane dempla bin wande mi po paine em gilti so dempla ken kilem.
ACT 25:16 Bat ai bin spik po dempla, “Wen pipol bleime sambodi dem lo blo Rom i spik dem pipol uda bleime sambodi i no lau po tase em antil em gad sans po spik po emselp prant wea pes blo dempla.”
ACT 25:17 ‘So dempla bin kam tugeda wea mi ane stretwei dat neksdei ai bin sidaun po meke kot ane ai bin oda dem amiman po teke Pol kam po da kot.
ACT 25:18 Den dem Zuwisman uda i bin gad samting gense Pol i bin stanap. Bat wen dempla i bin spik, dempla bin tok olkain laiyan, ane i no bin wase ai bin tingk dempla go spik. Dempla kan prube nating gense Pol.
ACT 25:19 Da wan ting dempla bin agiu wea Pol baut, i bin samting baut lo blo dempla ane baut wan man, neim blo em Zizas uda bin ded, bat Pol i bin spik em laip.
ACT 25:20 Ai bin pazol bikoz ai no bin sabe wiswei po sotemaut dis biznis. So ai bin aske Pol ip em wiling po gobaigen po Zarusalem po tekem go po da kot de, baut demting dem Zuwisman i bin gad gense em.
ACT 25:21 Bat Pol i bin spik em wande go po kot wea da bigking blo Rom. So ai bin gibe oda po pute em insaid wea zeilaus antil ai ken sane em go po Rom.’
ACT 25:22 Den Agripa i bin spik po Pestus, ‘Wa! Wel po pat blo mi, ai wande lisen tu wanem dis man i gad po spik.’ So Pestus bin ansa, ‘Orait! Yu go lisen em tumoro.’
ACT 25:23 Dat neksdei nau Agripa ane Benis i bin prapa dresap demtuselp wen demtu i bin kam po da mitingples wea da Palis blo Erod, wase demtu prapa big impotant pipol. Demtu bin teke ol dem impotant bigamibos blo Rom ane dem prapa aiklas lida blo dat taun kam tu. Den Pestus i bin oda dem amiman po teke Pol kam.
ACT 25:24 So nau Pestus i bin spik, ‘Agripa ane ol yupla ebribodi ya. Yupla luk dis man. Ol dem Zuwisman wea Zarusalem ane ya wea Sizaria i bin singaut prapa laudwan diskain, em mas ded.
ACT 25:25 Nau wen ai bin lisen em, ai kan paine nating rong wea em. Ai no bilib em mas ded. Bat em bin aske mi po sane em go po kot wea da bigking blo Rom. So ai bin meke main blo mi po sane em go po dat kot wea Rom.
ACT 25:26 ‘Bat ai nogad nating po rait baut em po da bigking wea Rom. So ai bin teke em kam ya prant wea yumpla ane mata po yu King Agripa, sole mipla ken aske em kuestin. Den mait ai go gad samting po rait baut em po da bigking,
ACT 25:27 bikoz ai tingk i rong po sane prizina go po da bigking ip ai nogad no gud rizan po sanem go!’
ACT 26:1 Agripa i bin spik po Pol, ‘Goed. Yu spik nau.’ Den Pol i bin meke ansain em bin wande tok.
ACT 26:2 Em bin stat tok ane em i bin spik diskain, ‘King Agripa, ai prapa glad yu go lisen mi tidei, bikoz ai spik yu ol demting wanem dem Zuwislida i bin spikbaut mi, i no tru.
ACT 26:3 Ai sabe yu smatman blo kastam blo dem Zuwispipol ane ol demting dempla no gri baut. So ai aske yu plizgar, po gibe mi taim po tok!
ACT 26:4 ‘Ol dem Zuwislida sabe mi prom de longtaim baut laip blo mi prom wen ai bin smolpikinini wea kantri blo mi Salisia ane wen ai bin wea Zarusalem.
ACT 26:5 Dempla sabe mi prom longtaim. Dempla no wiling po spik i tru dat ai bin prapa strik Parasi. Ai bin prapa pole dem Zuwislo.
ACT 26:6 Ai stanap ya tidei wea dis kot bikoz dempla zaze mi po bilib dat promis wanem God i bin mekem po dem bipotaim pamlelain blo yumpla.
ACT 26:7 Dis promis i dat seim promis wea God i bin mekem po dem tuelb pamlelain blo yumpla. Dempla bin weit po longtaim po dis promis wail dempla bin wosip God naittaim ane deitaim. Bat nau king Agripa, dem Zuwisman i bin bleime mi bikoz ai gad dis seim oup wase da bipotaim pamlelain blo yumpla.
ACT 26:8 Nau ai wande aske yupla disting. Wiswei? Aukam i nadakain ad po yupla po bilib God i ken meke man gedap laipgen prom ded?
ACT 26:9 ‘Wel, bipo ai bin bilib dem seimting tu, dat ai mas smase demwan uda bilib wea Zizas blo Nazaret.
ACT 26:10 Dem edprist wea Zarusalem i bin gibe mi paua po kese dem biliba. So ai bin gibe oda po kese dempla ane po pute dempla insaid wea zeilaus ane ai bin gri dempla mas ded tu.
ACT 26:11 Plentitaim ai bin gibe oda po ploke dem biliba de wea dem zuwispreaus, trai po pose dempla po gibap bilib blo dempla. Ai bin eite dem biliba dat mas ai bin go lukraun wea dem nada kantri po meke dat seimting po dempla.
ACT 26:12 ‘So nau wen ai bin go po Damaskas, dem edprist bin sane mi go ane gibe mi da rait po kare lo po kese ol dem biliba de wea Damaskas.
ACT 26:13 King Agripa, i bin klostu po melendei, wea da rod klostu po taun blo Damaskas. Prapa braitlait prom eben, mobrait wase da san, em bin sain raitraun wea mipla.
ACT 26:14 Mipla ebriwan i bin poldaun wea graun. Den ai bin lisen bois spik wea langus blo mi, aske mi, “Saulu, Saulu, aukam yu meke ol badting gense mi? Yu trai po pait gense mi, bat yu nogo win. Yu wase man uda kike big ston, yu go erte yuselp.”
ACT 26:15 ‘Ai bin aske em, “Uda yu, bos?” ‘Ane da BosLod bin ansa, “Mi, ai Zizas. Yu meke ol trabol ane nugudting gense mi.
ACT 26:16 Gedap nau, stanap. Ai bin kam po spik yu bikoz ai go sane yu po meke wok blo mi. Yu mas spik ebriwan wanem yu bin luk ya tidei ane yu mas spik ane lane ebriwan demting wanem ai go soe yu apta.
ACT 26:17 Ai go lugaut yu so nobodi ken meke nating po yu. Ai go sane yu go po spik dem wod blo mi po ol dem Zuwispipol ane ol dem Nozuwispipol.
ACT 26:18 Ai sane yu go po elpe dem pipol po opene main blo dempla so dempla ken sluraun prom dat dakwei blo Satana po da lait, da wei blo God. Den God go pogibe dempla ane meke dempla pikinini blo em.”
ACT 26:19 ‘So nau King Agripa, prom dat dei ai bin obei da oda wanem God bin gibe mi prom eben.
ACT 26:20 Stretwei ai bin prise da Gudniuz blo God po dem Zuwispipol wea Damaskas ane den ai bin go po Zarusalem ane den oloba Zudia. Den apta, ai bin go spik da Gudniuz po ol dem pipol uda Nozuwispipol. Ai bin spik dis mesiz, “Sluraun prom ol nugudwei blo yupla, ane aske God po pogibe yupla. Den yupla mas soem wea laip blo yupla, dat yupla pole da gudwei blo God.”
ACT 26:21 Bikoz ai bin spik diskain, dem Zuwisman i bin kese mi ane bin trai po kile mi wen ai bin de wea da Tempol blo God.
ACT 26:22 Bat God i bin lugaut mi, daswai tidei nau ai ken stanap ya ane spik da truwod blo God po yupla ol nambalas pipol ane ol impotant pipol. Ai no tise eniting dipren prom wanem Mozes ane ol dem longtaim spesilmesizman i bin raitem wea Baibol i go apen.
ACT 26:23 Dempla i bin raitem dat da Promiswan uda God i go sanem kam, em go sapa nadakain ane ded ane em gobi pas man uda go gedap laipgen prom ded. So em ken teke da lait kam po ol pipol blo em, dem Zuwispipol ane demwan uda Nozuwispipol.’
ACT 26:24 Bipo Pol i bin gede sans po pinis spik, Pestus i bin singaut prapa laudwan, ‘Pol, yu dugi yu. Yu senslus! Yu bin tumas stadi ane rid buk, so yu kan tingk stret, prapa mesap insaid ed blo yu.’
ACT 26:25 Bat Pol i bin slu ane tok po em, ‘Nono! Eksalensi Pestus, ai no senslus. Dem wod wanem ai bin spik i tru ane i meke gudsens.
ACT 26:26 King Agripa sabebaut demting. Daswai ai no prait po spikaut demting bikoz demting i no bin apen wea sikret ples.
ACT 26:27 King Agripa, ai aske yu, yu bilib dem wod blo dem longtaim spesilmesizman blo God a? Wa, ai sabe yu bilib dem wod!’
ACT 26:28 Den Agripa i bin spik po Pol, ‘Ei! Yu tingk yu ken meke mi Kristian wea dis sottaim a?’
ACT 26:29 Pol i bin ansa, ‘Nomata i sottaim o longtaim, ai prea po yu ane ol pipol uda lisen mi ya tidei gobi seib wase mi, bat ai no wande yupla po bi prizina seimkain wase mi.’
ACT 26:30 Den King Agripa, Pestus, Benis ane dempla uda bin sidaun de insaid i bin gedap, go ausaid.
ACT 26:31 Wail dempla bin wagbaut go, dempla i bin tok tugeda po wananada. Dempla bin spik diskain, ‘Dis man i no bin meke eniting rong po go zeilaus o po ded.’
ACT 26:32 Agripa bin spik po Pestus, ‘Ei! Wiswei mitu go mekem? Yu sabe. Bikoz em bin spik em wande go kot wea da bigking blo Rom, mitu kan lete em go pri.’
ACT 27:1 Apta nau, mipla Pol ane ol nadalot prizina i bin seilbaut go po Itali. Dem bigamibos blo Rom i bin oda wan sekan amiopisa blo da bigking blo Rom, neim blo em Zulias, po gade dem prizina wea da bot.
ACT 27:2 Mipla bin zamp insaid wan bot prom Adramitiam ane da bot i bin redi po seilbaut go po ol dipren ples wea da koslain blo Eiza. So mipla bin go nau ane wan man, neim blo em Arastakas, em bin kam tu. Em i man blo Masadonia, prom taun blo Tesalonika.
ACT 27:3 Da neksdei mipla bin angka wea Sidon. Zulias bin prapa meke Pol gud. Em bin laue Pol po zamp ausaid prom da bot ane go antap po luk ol pren blo em de so dempla ken gibe em wanem em i go nidem po go wea da bot.
ACT 27:4 Wen mipla i bin go prom de, bikoz i bin gad edwin, mipla bin seilbaut klostu wea da nadasaid blo da ailan bituin Sipras ane meinlan wea i nogad mas win.
ACT 27:5 Den mipla bin seilbaut go pas dat sautsaid blo Salisia ane Pampilia ane den mipla bin kros da solwata go po da aba blo eria blo Maira wea da steit blo Laisia.
ACT 27:6 Den Zulias, da sekan amiopisa, i bin paine wan bot prom Alikzandria redi po go po kantri blo Itali. So em bin spik mipla po zamp insaid wea da bot.
ACT 27:7 Mipla bin seilbaut nadakain slo po plenti dei bikoz da edwind i bin nadakain strong. Wen mipla bin kam klostu po taun blo Snidus da win i bin blou nadakain ad, so mipla kan goed enimo. Den mipla bin seinze kos ane bin goraun klostu po da point blo Salmoni blo da ailan blo Krit. Ane mipla bin seilbaut go sautsaid blo dat ailan.
ACT 27:8 Mipla i bin gad prapa adtaim po seilbaut go po da aba, ol i kolem Seipaba, klostu po taun blo Lasia.
ACT 27:9 Wel nau, mipla i bin weiste plentitaim, bikoz da weda i bin kam nadakain nugud ane da Konpesdei blo dem Zuwispipol i bin pinis pas. So da koltaim blo dat eria i bin kam klostu, ane i bin prapa nugudtaim po seilbaut go wea bot. Pol i bin wone dempla wea da bot diskain,
ACT 27:10 ‘Ol man yupla lisen. Yumpla go gad mo trabol ip yumpla kipgo. Da bot go singdaun ane yumpla go luze ol kago ane yumpla mait go ded tu.’
ACT 27:11 Bat da sekan amiopisa i no bin lisen po Pol. Em i bin lisen po da adbais blo da kapten ane da bos blo da bot.
ACT 27:12 Dis aba i prapa nugud ples po stap wen i koltaim, bikoz da win i blou nadakain. So ebriwan wea da bot i bin gri po kipgo, mata Pol no bin gri. Dempla bin wande trai po kese da aba blo Piniks ane stap de po da koltaim. Piniks i wea da ailan blo Krit. Da angkaples lo da aba blo Piniks i luk sauwes ane nowes so em seip prom dem prapa bigwin ane bigwata.
ACT 27:13 Den lait sautwin i bin kamap. Dem man wea da bot i bin tingk diswan i gud. So mipla bin ole angka ane bin seilbaut go prapa klostu wea da koslain blo da ailan blo Krit.
ACT 27:14 Wen mipla bin go, stretwei big saiklon win prom dat ailan bin stat blou, neim blo dat win Notiswin.
ACT 27:15 Da win bin kese da bot ane da bot kan seilbaut goed bikoz da win i bin tu strong, so mipla bin mata gibap ane lete da win teke mipla go.
ACT 27:16 Mipla i bin drep go pas nadasaid wea wan smol ailan neim Kauda. Da win i bin kamdaun lelbet. Den mipla bin prapa stragal po ole da klingka dinggi kam antap wea dek blo da bot, bikoz i bin turap po toe da klingka dinggi. Den mipla i bin mekpas em wea rop.
ACT 27:17 Apta wen mipla bin mekpas da dinggi, da kru blo da bot i bin taite ol rop goraun andanit da bot po meke da bot kam mostrong. Dempla i bin prait da bot go pas wea dem Sertis sanbaingk klostu po da koslain blo Aprika, wea kantri blo Libia. So dempla i bin daune dem seil ane sake da angka go ausaid, den dempla i bin laue da bot po drep go.
ACT 27:18 Da stom i bin kipgo po longtaim. So da neksdei da kru blo da bot i bin sake da kago go ausaid.
ACT 27:19 Wea namba tri dei nau, dempla bin sake ol dem samting blo da bot go ausaid.
ACT 27:20 Dis prapa nadakain nugud stom i bin kipgo po plenti dei. Deitaim mipla no bin luk da san ane naittaim mipla no bin luk dem sta. So mipla bin gibap, mipla bin tingk mipla go ded.
ACT 27:21 Mipla no bin kaikai po longtaim. Nau Pol i bin go stanap melen wea ebriwan ane em bin spik, ‘Yupla no bin lisen po mi wen ai bin spik yupla no po libe ailan blo Krit. Ip yumpla bin stap de den yumpla no bin gad dis trabol nau ane yupla no bin luze ebriting.
ACT 27:22 Bat nau ai spik yupla, no prait. Nobodi go ded, mata da bot go brok ane singdaun.
ACT 27:23 Ai blo God, ane ai wosip em. Lasnait God i bin sane einzel kam po mi.
ACT 27:24 Da einzel i bin spik mi diskain, “Yu no prait. Yu go stanap wea kot prant wea da bigking blo Rom. Ane bikoz God i bin wande meke gudting po yu, em go seibe ebriwan ya wea dis bot tu.”
ACT 27:25 So yupla no prait, bikoz ai prapa bilib wanem God i bin spik.
ACT 27:26 Bat bot blo yumpla go pas antap wea sanbaingk wea wan ailan.’
ACT 27:27 Da bigwin i bin kare mipla oloba da Medatareinian Solwata po potin dei ane potin nait. I bin naittaim, tu wik apta da bigwin i bin stat po blou wen dem kru bin sabe mipla kam klostu po lan.
ACT 27:28 Dempla i bin sake led wea lain po mezarem wiskain dip da wata. Dempla i bin paine da wata em tati siks mita dip. Apta sottaim dempla bin meza gen ane ol bin paindaut da wata i nau tuenti seben mita dip.
ACT 27:29 Dem kru i bin prapa prait prom da bot go smas antap wea ston. So dempla bin sake po angka godaun prom stan blo da bot. Den dempla bin prea po deilait po kam kuik.
ACT 27:30 Sam dem kru i bin wande tekop ranwei prom da bot. So dempla bin slaike da klingka dinggi godaun po da solwata. Dempla i bin spik dempla i go pute angka wea pored blo da bot, bat diswan kasa tok bikoz ol bin meke plan po tekop.
ACT 27:31 Bat Pol i bin spik po da sekan amiopisa diskain, ‘Ip dem kru nogo stap ya wea da bot yumpla nogo kese ailan laipwan.’
ACT 27:32 So dem amiman i bin kate dem rop blo da klingka dinggi ane da dinggi bin poldaun wea solwata.
ACT 27:33 Klostu po deilait, Pol i bin spik dempla po kaikai, ‘Po potin dei yupla no bin kaikai prapa bikoz yupla i bin nadakain prait.
ACT 27:34 Yupla mas kaikai samting po strong, so yupla ken kipgo. Nating go erte yupla.’
ACT 27:35 Apta Pol i bin spik diskain, em bin teke bred ane em bin eso God prant wea dempla. Den em bin broke da bred ane em bin kaikai.
ACT 27:36 Wen dempla i bin luk Pol i kaikai, dempla bin stat po kaikai tu.
ACT 27:37 Mipla olgeda bin 276 pipol wea da bot.
ACT 27:38 Wen ebribodi bin pinis kaikai dempla bin sake da leptoba sid blo meke plaua go ausaid lo solwata, po meke da bot kam molait.
ACT 27:39 Wen i bin deilait, dempla bin luk lan bat dempla kan megaraut da lan. Dempla bin luk wan sanbis i gad kona. Dempla bin meke main blo dempla po seilbaut da bot go raitantap po pas wea da sanbis.
ACT 27:40 So dempla bin kate ol rop blo dem angka ane bin libe dem angka de. Dempla bin tekemaut da rop prom da rada. Den dempla bin asemap da prant seil blo da bot so da win go bloue da bot go po da sanbis.
ACT 27:41 Bat da bot i bin go pas antap wea sanbaingk. Da pored blo da bot i bin prapa pas ane kan kamaut. Den ol bigweib i bin kam ane bin smase da stan blo da bot.
ACT 27:42 Dem amiman i bin meke plan ane bin wande kile ol dem prizina so dempla kan swim go po da lan ane ranwei.
ACT 27:43 Bat da sekan amiopisa blo dem amiman i bin wande seibe Pol. So em no bin laue dempla po kile dem prizina. Em i bin gibe oda po ebriwan dempla uda sabe swim po zamp ausaid wea solwata ane swim go po dat ailan.
ACT 27:44 Den em bin spik po ol nada man uda kan swim po kese ol dem smas pis blo timba blo da bot so dempla ken plot go po da ailan so ol nogo draun. Den ebriwan i bin kese da ailan gudwan.
ACT 28:1 Apta wen mipla ebribodi blo da bot i bin kese dat ailan, mipla bin paindaut da neim blo da ailan i Molta.
ACT 28:2 Dem pipol blo dat ailan i bin meke prapa gudpasin po mipla. Dempla bin welkam mipla ane bin meke big paia bikoz i bin kol ane i bin rein.
ACT 28:3 Pol i bin teke wud kam po da paia ane em bin sakem go insaid wea da paia. Ot blo da paia i bin meke sneik kamaut prom da wud ane da sneik i bin baite Pol wea an blo em.
ACT 28:4 Wen dem pipol blo dat ailan bin luk da sneik pas wea an blo Pol, dempla bin spik wananada, ‘Ei! Dis man i madara. Nomata i bin kamaut prom da solwata laipwan, diswan mas bi peibaik bikoz em go ded eniwei.’
ACT 28:5 Bat Pol i bin seike an blo em ane da sneik i bin poldaun insaid wea paia. Bat nating i bin apen po Pol.
ACT 28:6 Dem pipol bin weit po em po swelap ane wantaim em go poldaun dedwan. Dempla bin wasem po longtaim. Bat wen nating i bin apen po em, dempla bin stat tingk em god.
ACT 28:7 Da gabana blo da ailan, Pablias, i da bos blo da lan wea mipla bin kamaut prom da solwata. Em i bin gad prapa gudwei wea em ane em bin welkam mipla, so mipla ebriwan i bin gest po tri dei wea em.
ACT 28:8 Papa blo Pablias i bin prapa sik, ane em bin gad piba ane beliran. Pol i bin go insaid aus po luk em. Den Pol i bin prea ane pute an antap em ane em bin kamgudgen.
ACT 28:9 Apta diswan i bin apen, ebribodi wea da ailan i bin teke ol sikpipol kam po Pol ane ebriwan bin kamgudgen.
ACT 28:10 Dem pipol bin prapa rispekt mipla, ane bin gibe mipla prapa tumas present.
ACT 28:11 Wen da taim i bin kam po go gen, i bin tri mant apta dat bot i bin brok. Dempla wea dat ailan i bin gibe mipla ebriting wanem mipla bin nidem. Wan bot wea i bin kam prom Alikzandria i bin stap de tu wea dat ailan po da koltaim bikoz prapa bigwin bin blou ane i bin meke prapa bigsi wea dat taim so dat bot i kan goed. Tu kabing blo demtu tuin laigod blo Izipt i bin stanap wea da pored blo da bot. Wen mipla i bin redi, mipla i bin zamp insaid dat bot ane go.
ACT 28:12 Wen mipla bin lego go, mipla bin kese wan taun, neim blo em Sirakus wea da ailan blo Sisali. Mipla bin stap de po tri dei.
ACT 28:13 Prom de mipla bin seilbaut go po nada taun, neim blo em Regiam wea kantri blo Itali. Ane da neksdei mipla bin seilbaut go bikoz da win i bin blou prom da sautsaid ane apta tu dei mipla bin kese da aba blo Putuli.
ACT 28:14 De mipla bin paine sam biliba. Dempla i bin inbait mipla po stap wea dempla po wan wik. Den mipla bin go po Rom.
ACT 28:15 Sam dem biliba wea Rom i bin lisenbaut mipla i go kam de. So dempla bin kam po mite mipla wea da maketples lo da Apia Rod ane ol nadalot i bin kam mite mipla wea da ples neim Tri Bodingaus. Wen Pol i bin luk dempla, em bin prapa api ane em bin eso God.
ACT 28:16 Wen mipla bin kese Rom, dem bos blo Rom i bin laue Pol po stap wea aus blo em. Bat wan amiman i bin gade em so em kan ranwei.
ACT 28:17 Wen em bin de wea Rom po tri dei, em bin singaut ol dem Zuwislida po kam po em. Wen dempla i bin kam tugeda, Pol bin spik dempla diskain, ‘Ol Zuwisbala, dem Zuwispipol blo Zarusalem bin kese mi ane dempla bin sane mi po dem Rompipol po go kot. Ai no bin meke eniting gense ol pipol blo yumpla, o gense dem kastamwei blo dem bipotaim pamlelain blo yumpla.
ACT 28:18 Dempla i bin kuestin mi ane dempla i bin paindaut ai no bin meke natingrong. So dempla bin wande lete mi go pri.
ACT 28:19 Bat dem Zuwisman i no bin gri po lete mi go. So dempla i bin pose mi po aske da bigking blo Rom po zaze mi. Bat ai no bin wande teke kantriman blo mi po kot.
ACT 28:20 Po disting nau ai bin singaut po yupla po kam ya po mi, so ai ken luk yupla ane tok po yupla. Ai gad dem sein wea an ane put blo mi bikoz ai bilib da Promiswan blo Izrael uda yumpla weit po, i bin kam.’
ACT 28:21 Dem Zuwislida i bin ansa baigen, ‘Mipla no bin gede eni leta prom dem Zuwisman wea Zudia baut yu. Ane ol Zuwisbala uda i bin kam prom de no bin spik eniting nugud baut yu.’
ACT 28:22 Bat mipla wande lisen wanem yu tingk ane bilib. Mipla sabe dem Zuwispipol ebriwea spik nugudting baut dempla uda pole dis niu tising.
ACT 28:23 So nau Pol ane dem Zuwisman i bin suze dei po meke miting. Dat dei, tumas pipol bin kam po dat aus wea Pol i stap ane prom moning raitap po naittaim Pol i bin tok po dempla. Em bin soe dempla wea dem lo blo Mozes ane dem longtaim spesilmesizman blo God wea ol i bin raitem, baut da taim wen God i go ruloba ebriwan ane dat Zizas em da Promiswan uda God i bin sanem.
ACT 28:24 Sam dem Zuwisman i no bin bilib wanem Pol bin spik, bat dem nadalot ol bin bilib.
ACT 28:25 Dempla no bin gri wea wananada ane so dempla bin stat po go nau. Bat bipo dempla bin go, Pol i bin gad wan lasting po yan dempla. Em bin yan diskain, ‘Da OliSpirit bin rait wen em bin spik po dem longtaim pamlelain blo yumpla, tru dat bipotaim spesilmesizman blo God, Aizaia. Em spik:
ACT 28:26 “Go spik po dem pipol blo dis neisin: Yupla go lisen ane lisen dem wod blo mi, bat yupla nogo sabe wanem i min. Yupla go luk ane luk wanem ai mekem, bat yupla nogo luk eniting.
ACT 28:27 Bikoz main ane at blo dis neisin no bilib enimo, dempla i bin kam aded. Ip dempla no bin koke talinga blo dempla ane no bin sate ai blo dempla, den dempla ebriwan i bin luk ane lisen ane tekenotis. Ane den dempla go sabe wea at blo dempla ane ebriwan go sluraun ane den ai go pogibe dempla.” ’
ACT 28:28 Den Pol i bin spik po dem Zuwispipol, ‘Ai wande yupla po sabe disting. Dis mesiz prom God baut da Promiswan uda em bin sanem, i po dem pipol uda Nozuwispipol tu ane dempla uda Nozuwispipol i go lisen ane pole Zizas.’
ACT 28:30 Pol i bin stap po tu iya wea dat aus wea em bin rentem. Em bin prapa welkam ebriwan uda bin kam po bizit em.
ACT 28:31 Em i bin pris prapa strong baut wiswei God i go ruloba ebriwan ane em bin lane dempla baut da BosLod Zizas Kraist. Nobodi bin trai po stap em.
ROM 1:1 Mi Pol ya, wan sebant blo Zizas Kraist. Ai raite dis leta ya po yupla ol dia pren blo mi de wea da big siti blo Rom. God em bin suze mi ane bin pute mi wansaid po bi spesil misnareman blo em, po go po mata prise da Gudniuz baut God.
ROM 1:2 God i bin promis dis Gudniuz de prapa longtaim pas tru dem spesilmesizman blo em. Den dempla i bin raiting dem promis blo God daun.
ROM 1:3 Dis Gudniuz prom God i bin baut Boi blo em Zizas Kraist, uda i bin bon wase man ane bin kamaut prom pamlelain blo King Deibid.
ROM 1:4 Ane God i bin prapa soem tru big strongpaua blo em, dat Zizas i Boi blo God wen em bin meke Zizas kamlaipgen prom ded wea da paua blo da OliSpirit.
ROM 1:5 Bikoz prom wanem Kraist i bin mekem, God i bin soem po mipla gudpasin. Em bin pute mipla wea ples blo ona. Ane em bin gibe mipla rait po kare lo po spik po dem Nozuwispipol wanem God i bin mekem po dempla, solong dempla i go bilib wea Kraist ane mata mekem wanem God i wandem. Den dempla i go gibe ona po neim blo em.
ROM 1:6 God i bin singaut yupla de lo Rom tu po meke yupla po kam ol pipol blo Zizas Kraist.
ROM 1:7 God prapa labe yupla ane em i singaut yupla po bi ol pipol blo em. Wa. Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
ROM 1:8 Pas tok ai go spik. Wa! Ai big eso God po ebri pipol oloba i lisenbaut bilib blo yupla wea Zizas Kraist. Ai gad big eso po God po yupla ebriwan.
ROM 1:9 Ai serbe God wea olgeda at blo mi ane ai prise da Gudniuz baut Boi blo em. Wa, em sabe ai ebritaim prea po yupla, ebridei ane ebrinait ane po demting yupla i nidem.
ROM 1:10 Po longtaim nau ai bin prea po God po aske em ip diswan i raittaim nau po kam po bizit yupla.
ROM 1:11 Ai tok diskain bikoz ai prapa wande luk yupla prapa tru. Wa, solong ai mait go sea wea yupla ol sabe wea God i bin gibem po mi solong i go meke laip blo yupla strong.
ROM 1:12 Wea nadawei, bilib blo yupla wea Kraist i go meke seimkainwei po mi, i go meke mi mata pil strong tu.
ROM 1:13 Sospamle, ai no wande yupla laip po stap wase yupla i no sabe nating. Wa, tumas taim ai bin wande kam po bizit yupla bat ai bin prapa kan kam bikoz God i bin stape mi. Ai bin wande kam de po wok de wea yupla wase ai bin wok de lo dem Nozuwispipol so yupla ken luk ol gudting apen wase dempla.
ROM 1:14 I prapa wea at blo mi po mata elpe ol kantriman, dem Zuwispipol, ane ol dem Nozuwispipol tu. Seimwei, ai wande elpe dempla uda i smat ane gad ediukeisin ane dempla uda i nogad no sens ane nogad ediukeisin.
ROM 1:15 Bikoz prom diswan, ai prapa wande kam po yupla de wea Rom po prise da Gudniuz blo God.
ROM 1:16 Ai tok diskain bikoz ai nogad no sem baut da Gudniuz blo Kraist. Wa, bikoz da Gudniuz baut Kraist i da paua blo God solong po God po seibe ebriwan uda i mata bilib wea Kraist. Wa, pas pipol po bi seib i bin dem Zuwispipol ane nau dem Nozuwispipol tu.
ROM 1:17 Da Gudniuz baut Kraist i spik kliawan diskain, God i wande meke laip blo ebri pipol stret bikoz dempla i go mata bilib wea Kraist. I bin raitem wea Baibol diskain, ‘Dempla uda i rait ane stret wea God i gad bilib wea God ane dempla go gad laip wea em.’
ROM 1:18 Bat ol dem nugudpipol uda no wande lisen da trutok baut God ane ebritaim meke sin gense God, da big wail blo em i go kamdaun prom eben ane panis dempla.
ROM 1:19 Ebriwan pinis sabe da trutok baut God, bikoz God i bin pinis pute dis trutok insaid at blo ebribodi prom da stat.
ROM 1:20 Prom da taim wen God i bin meke da wold, ebri pipol i bin luk da ert ane da skai ane ebriting wanem em i bin mekem. So dempla go stretwei sabebaut demting wea yumpla ken luk wea ai, wase da poeba paua blo God wen em i bin meke ebri demting ane em i mata da wan tru God. So ebri pipol i prapa kan spik i nogad God.
ROM 1:21 Wa, nomata ebri pipol blo dis wold i bin sabe dat God i prapa tru, dempla no bin wosip em po soem dat em da prapa God ane dempla i no bin eso em tu. So dempla bin stat po tingk stupitting baut God, i nogad no sens ane i nogad no mining. So at blo dempla ane ol tingking blo dempla i bin mesap, stap wea dakples.
ROM 1:22 Demkain pipol bin bloubaut demplaselp ane spik dempla gad gudsens, bat dempla nogad gudsens. Dempla ol apsens pipol.
ROM 1:23 Dempla i bin tanewei, nomo wosip da longlaip God. Ol i bin wosip ol dem laigod wea dempla i bin kabem lo an, wase man, pizin, animal o sneik.
ROM 1:24 Prom dem nugudwei blo dempla nau, God no bin stape dempla prom meke dem nugud ubi blo dempla. God i bin mata lete dempla po pole dem nugud ubi blo dempla ane dempla i bin mata meke nadakain nugudting wea bodi blo demplaselp ane po wananada.
ROM 1:25 Wa. So dempla nomo bin wande bilib da trutok blo God, dempla bin mata bilib ol laitok. So dempla no bin wosip God. Dempla i bin mata wosip demting wea God i bin mekem ane ol i bin kam ol sebant blo ol demting. Bat God, em da wan uda ebri pipol mas mata liptemap neim blo em poeba. Amen.
ROM 1:26 Bikoz prom diswan, God i no bin stape demkain pipol wea ol i bin mata go slipraun meke olkain prapa nugud samting. Wea da seimwei tu, ol oman i nomo slip wea man bat slipraun wea ol nada oman wea diswan i no da prapawei.
ROM 1:27 Wa. Wea da seimkainwei tu, dem man i bin nomo slip wea oman. Wa, dempla i bin bane ai po slipraun wea ol nada man. Dem man i bin slipraun meke olkain nugudting wea ol nada man, ane bikoz prom diswan dempla i meke God po panis dempla po dis nugudting wea dempla i bin mekem.
ROM 1:28 Wen demkain pipol no wande tingbaut dem truwei blo God, God i bin libe dempla olgeda, bikoz dempla pole ol dem stupit sens blo dempla.
ROM 1:29 Wa. Laip blo demkain pipol i mata pulap meke ol rongting. Wa, ol nadakain nugudting, wase zeles wananada, gad gridiwei, kile wananada, andel ane trike ol pipol, eite wananada ane ebritaim kareyan baut wananada ane paite wananada. Demting i spoile ebriting po ol pipol.
ROM 1:30 Dempla tok rongwei, ol nugudtok gense ol nada pipol po daune neim blo dempla. Demkain pipol prapa eite God. Dempla ebritaim tingk dempla i prapa spesil ane blou demplaselp baut ol samting wea dempla i mekem. Dem pipol paine olkain niuwei po meke nadakain plenti rongting ane demkain pipol prapa eite dempla papa ane mama tu.
ROM 1:31 Demkain pipol no wande lisen po nobodi, dempla prapa apsens. Dempla no sabe po kipe promis ane no sabe soe gudpasinwei. Dempla no sabe sorewei ane no pogibe nobodi.
ROM 1:32 Demkain pipol i sabebaut God ane sabe dempla meke rongting gense God. Dempla sabe dempla go endap wea el. Bat dempla kip meke dem nugudting ane kip spik ol nada pipol po pole wei blo dempla tu so dem pipol go endap tu wea el.
ROM 2:1 Yupla nogad rait po zaze nobodi. Ip yupla zaze ol nada pipol ai spik yupla ya, dasmin yupla zaze yuplaselp tu. Yupla ebriwan i go gede panis.
ROM 2:2 Mata God ken zaze ebribodi, bikoz em zaze ebribodi wea peawei ane em go panis enibodi uda meke dem nugudting.
ROM 2:3 Wiswei yupla tingk? God go mata zaze dem rongting wea ol dem nada pipol i mekem ane go panis dempla, bat em nogo panis yupla po meke dem seim rongting yupla i mekem a? Nono! God i mas panis yupla tu.
ROM 2:4 Yupla trite da prapa gudpasinwei blo God wase i nating. God i mata weit po yupla po seinz. Ip yupla no seinz den em go panis yupla. God i kip soe yupla gudpasinwei bikoz em i wande elpe yupla po libe dem nugudwei blo yupla.
ROM 2:5 Bat bikoz prom yupla i stronged, at blo yupla i no sabe stap prom kip meke sin. Yupla i go gede nadakain nugud bigpanis po yuplaselp lo zazmentdei wen God i go zaze yupla wea rait ane stretwei lo ebriting yupla bin mekem.
ROM 2:6 God i go zaze dem pipol po wanem dempla i bin mekem gense em.
ROM 2:7 Wa. God i go gibe longlaip poeba po dem pipol uda i mata kip kare neim blo em antap ane ebritaim meke ol samting wea i gud.
ROM 2:8 Bat po dem pipol uda i mata pole ubi blo dempla po meke ol nugud samting ane no lisen wanem God i spik,
ROM 2:9 i go gad big trabol ane prapa big atso po ebridem pipol, bat i go kam po dem Zuwispipol pas den apta po dem Nozuwispipol.
ROM 2:10 Bat po ebri pipol uda meke ol samting wea i gud, God i go gibe dempla ona ane pis ane go kare dempla antap lo eben. Demting ya ai tokbaut, i go kam po dem Zuwispipol pas den apta po dem Nozuwispipol.
ROM 2:11 Ai tok diskain bikoz God em i blo peawei. Em go zaze ebri pipol seimwei nomata uda dempla.
ROM 2:12 Ebridem Nozuwispipol uda no bin sabe dem lo blo God bat bin meke sin, i go ded, nomata dempla no bin sabe dem lo blo God. Bat po ebridem Zuwispipol uda i sabe dem lo blo God ane meke sin lo laip blo dempla, God i go zaze dempla rong bikoz dempla sabe dem lo.
ROM 2:13 Ai tok diskain bikoz dem pipol uda i lisen dem lo blo God bat no meke laip blo dempla stret prant wea God, dempla no gobi rait o pri wea em. God i go mata meke dempla uda lisen ane meke laip blo dempla stret prant wea em, dempla gobi rait ane pri wea em.
ROM 2:14 Dem Nozuwispipol uda no sabe dem lo blo God, bat meke raitwei wase dem lo blo God i spik, i soem dat dempla gad strong ubi po mata meke raitting ane wanem rongting no po mekem, nomata dempla no bin sabe dem lo blo God.
ROM 2:15 Laip blo dempla i prubem dem lo blo God i stap insaid lo at blo dempla. Rait insaid tingking blo dempla i witnis ane soe dempla at po sabe rait prom rong.
ROM 2:16 Diswan ya ai spik wanem i go apen lo zazmentdei. God i go sane Zizas Kraist po zaze laip blo ebri pipol, ol dem sikretting ane iben dem sikret tingking i go kamaut kliawan.
ROM 2:17 Nau ai tok po yupla dem Zuwispipol. Ip yupla kese dem lo blo God klostu insaid lo at blo yupla ane bloubaut yuplaselp dat yupla prapa klostu po God,
ROM 2:18 ane sabe wanem em i wandem, yupla sabe raitting prom rongting, bikoz i bin tise yupla dem lo blo God prom wen yupla i bin smolpikinini.
ROM 2:19 Wiswei? Yupla tingk yupla no blain so yupla ken kese dem an blo dem blainpipol ane lide dempla a? Ane yupla tingk yupla prapa braitlait po soe da wei po dem pipol po kamaut prom da prapa dakples wea i nogad God, a?
ROM 2:20 Ane yupla prapa tingk yupla gad ol truwei ane mata ebri sabe po lane ol dem nada pipol uda no sabe eniting ane lane ol dem pikinini dem lo blo God, a? Nono!
ROM 2:21 Wa. Yupla i tumas tise ol nada pipol, bat yupla no tise yuplaselp. Yupla pris gense da wei blo stile ol samting, bat wiswei yupla? Yupla no stile ol samting a?
ROM 2:22 Yupla spik ol maret pipol no po broke maretlo blo God, ane no mas slipraun. Bat wiswei maretlaip blo yupla? Yupla no meke dem nugudting a? Yupla prapa eite ol dem laigod, bat wiswei yupla? Yupla no stile dem opring wea i bin mekem po dem god prom dem seikredples blo dempla a?
ROM 2:23 Yupla blou yuplaselp dat yupla sabe dem lo blo God, bat wea da seimtaim yupla prapa daune God bikoz yupla no mekem wanem dem lo blo God i spik, wase dempla uda Nozuwispipol.
ROM 2:24 Ai tok diskain bikoz Baibol i spik dis tok, ‘Wa! Ol Nozuwispipol prapa spik nugudting gense neim blo God, i bikoz prom wiskain laip blo yupla ol Zuwispipol i stap.’
ROM 2:25 Ai tok diskain bikoz i prapagud po bi Zuwispipol ip yupla mekem wanem dem lo blo God i spik. Den da seramoni po kate poskin i gad mining. Bat ip yupla i no mekem wanem dem lo blo God i spik, wel, yupla kam prapa seimkain wase dem Nozuwispipol uda no kate poskin.
ROM 2:26 Daswai ai spik ya, ip dem Nozuwispipol, demwan uda i no bin kate poskin, mekem wanem dem lo blo God i spik, wel, wen God go luk laip blo dempla, em go trite dempla wase dempla ol Zuwispipol tu uda bin kate poskin.
ROM 2:27 Yupla luk! Yupla ol dem Zuwispipol uda i bin kate poskin, yupla gad dem lo blo God wea buk. Wel, dem Nozuwispipol uda no bin kate poskin bat mekem wanem dem lo blo God i spik, ol go soe yupla dat yupla i rong, bikoz yupla nomo mekem wanem dem lo blo God i spik.
ROM 2:28 Ai spik yupla stret, no tingk yupla ol Zuwispipol bikoz pamlelain blo yupla i Zuwispipol ane yupla bin kate poskin. No, diswan i no meke yupla Zuwispipol!
ROM 2:29 So dem prapa Zuwispipol i demwan uda gibe at blo dempla po God ane pole lo blo em. Diswan i no da poskin kat blo da bodi. Nono! Da trukat i insaid wea at, wea da Spirit blo God i seinze laip blo enibodi uda wande God. Demkain pipol nogo gede preiz prom pipol. No! Bat God i go spik gudtok baut dempla.
ROM 3:1 Yupla tingk i gud po meke seramoni po kate poskin ane yupla tingk i gud po bi Zuwispipol a?
ROM 3:2 Wa. Po bi Zuwispipol i prapa impotant wea olkainwei. Bat da mina prapa impotant ting i diswan, God i bin trase dem Zuwispipol po lugaut dem wod blo em.
ROM 3:3 Tru. Sam dem Zuwispipol ol no bin bilib ane no bin pole God. Bat bikoz sam prom dempla no bin bilib, i no min God go broke ol promis blo em bikoz sam dem Zuwispipol i bin broke promis dempla i bin mekem po God.
ROM 3:4 No wei! I kan bi diskain! Iben ip ebri pipol wea dis wold spik ol laitok, God kan lai. Em i mata spik trutok ane i bin raitem wea Baibol diskain: ‘Ol pipol go sabe dat God, wen em spik, em mata spik trutok bikoz ip enibodi go teke God po kot, wel God go mata win gense ol pipol uda i zaze em rong.’
ROM 3:5 Sam pipol i tingk diskain, ‘Ip ol rongting wea dempla i bin mekem i go soe ebribodi prapa kliawan, God em i mata rait ane stret, den dem rongting i bin kam gudting nau.’ Wanem yupla go spik nau baut diskain tingking a? Wel, mait yupla tingk God i nugud wen em i panis yupla po dem rongting yupla bin mekem. Dem pipol uda no sabe God i spik diskain,
ROM 3:6 ‘Nowei, i kan bi!’ Yumpla sabe God i mata rait, bikoz ip em i no rait den em kan zaze ebri pipol blo da wold po demting dempla i bin mekem.
ROM 3:7 Sam pipol graul diskain, ‘Aukam God i go panis mipla po ol sin blo mipla, ip dem sin blo mipla i go meke da truwei blo God kamaut prapa strong ane soe ona ane glori blo em, a?’
ROM 3:8 Wa, ai spik yupla. Sam pipol i bin tok laitok baut mi. Dempla bin spik po dem nada pipol diskain, mipla i bin spik, ‘I orait po meke ol nugudting solong ol gudting go apen.’ Bat God i go panis demkain pipol uda meke laitok gense mipla bikoz God i gad rait po zaze dempla.
ROM 3:9 Wiswei nau yumpla ol Zuwispipol? Wa, wiswei laip blo yumpla? I mostret den ebridem nada pipol a? Datwan i no prapa tru! Ai tok diskain bikoz mipla bin pinis soem de pas, ol Zuwispipol ane Nozuwispipol i stil stap andanit da paua blo sin.
ROM 3:10 Ane Baibol i bin spik: ‘I gad no pipol uda i rait ane stret, wa! Prapa tru i gad nobodi wea ert uda gud.
ROM 3:11 I gad nobodi uda sabe God ane nobodi uda i lukraun po God.
ROM 3:12 Ebribodi bin tanewei prom God. Dempla ebriwan i nambalas, prapa nating. I gad nating pipol uda i meke eniting gud. Wa. Prapa truwan, i nogad no pipol.’
ROM 3:13 ‘Tok blo demkain pipol i wase nugud smel i kamaut prom greib wea i no bin kabarem. Dempla spik ol prapa swittok po swite ol pipol bat dempla ebritaim spik ol laitok.’ ‘Tok blo dempla i nadakain dedli wase poizin blo prapa dedli sneik, nap po kile pipol kuikwan.’
ROM 3:14 ‘Olkain nugudtok ane kers i kamaut prom maut blo dempla.’
ROM 3:15 ‘Demkain pipol prapa redi po mub prapa kuik po atak ane kile ol nada pipol.
ROM 3:16 Ebriwea wea dempla i go, wa, dempla mata meke ol trabol, meke ol big atso po ebribodi prom dem nugud samting wea ol i mekem.
ROM 3:17 Dempla i no sabe kuaiatwei o po meke pis.’
ROM 3:18 ‘Demkain pipol nogad no rispekt, no prait prom God ane prapa no sabe po meke gudpasin.’
ROM 3:19 Yumpla sabe wanem dem lo blo God i spik ane i po dem pipol uda i stap andanit wea dem lo. God i bin gibe lo blo em po meke ebri pipol blo da wold prapa nogad no ekskius prom zazment blo em.
ROM 3:20 Bikoz prom laip blo ebri pipol, i gad nobodi uda gobi stret prant wea God prom pole lo blo em. Bikoz da mo yumpla sabe dem lo, da moklia yumpla sabe yumpla kan pole dem lo. Wa, ai tok diskain bikoz wanem lo blo God i soem, i soe ebri pipol blo da wold po sabe dempla ol sina prant wea God.
ROM 3:21 Bat nau God i bin soe yumpla diprenwei wiswei em go meke laip blo ebri pipol stret wea em. Diswan i nogo apen prom pole lo blo God. God i bin soem diswan kliawan wea wod blo em.
ROM 3:22 Nau God i meke laip blo ebri pipol stret wea em, ip dempla mata bilib wea Zizas Kraist. I nogad nadawei.
ROM 3:23 Ebribodi i meke sin ane laip blo ebribodi i no stret, so dempla kan stap wea da prapa gudlaip wea God i wande gibe ebribodi.
ROM 3:24 Bat God i soe gudpasinwei, nomata ebribodi i no rait ane stret lo God. God i meke ebri pipol pri prom ol rongting blo dempla bikoz Zizas Kraist i bin meke ebribodi pri wen em bin pei da nadakain big prais po ol sin blo ebribodi.
ROM 3:25 God soe ebribodi nau dat Zizas bin pei prais wen em bin gibe emselp, sakripais po ded, ane aing wea da kros po meke ebribodi klin prom dempla sin. God go nau pogibe dempla uda gad bilib wea Kraist bikoz blad sakripais blo em bin kapsaid wea da kros. God i bin soe peawei po dem bipotaim pipol wen dempla i bin meke ol nugudting. God no bin tekenotis po panis dem sin blo dempla. Em bin gibe dempla taim po tan.
ROM 3:26 Da taim mas kam po pei dem det blo sin wea God, so God i bin mekem diskain po soe peawei blo em. Em bin gibe Zizas po pei ebri sin ane nau em spikaut em i meke ebriting rait po ebri demwan uda i mata bilib wea Zizas. Nomo det blo sin po demwan.
ROM 3:27 Wel yupla spik mi nau. Yupla tingk yupla bin meke eni wok blo God ane bloubaut dat wok a? Nowei! Bikoz yupla kan meke eni gudsamting po seibe yuplaselp. Nono! I gad nating yupla ken mekem! Ip yupla mata bilib wea Zizas Kraist i go seibe yupla.
ROM 3:28 Prom diswan yumpla ken prapa sabe God i pogibe ol sin blo dem pipol uda mata bilib wea Zizas ane no bikoz dempla trai po pole dem lo blo God.
ROM 3:29 Yupla sabe nau. God em i God blo dem Zuwispipol bat wea da seimtaim, em i God blo ol dem Nozuwispipol tu. Wa, em i da Tru God blo ebribodi blo dis wold.
ROM 3:30 Bikoz em i mata da wan Tru God. Wen dem Zuwispipol i bilib wea Zizas Kraist, God i go meke laip blo dempla stret wea em. Ane seim po dem Nozuwispipol tu.
ROM 3:31 So wiswei, yumpla tingk i mobeta nau po sakwei dem lo blo God a? Nowei! God i bin gibe dem lo po soe yumpla da raitwei. Ane ip yumpla bilib wea Zizas, em i meke dem lo blo God kam strong ane tru wea laip blo yumpla.
ROM 4:1 Eibram i bigate blo yumpla. Wiskain em bin sabebaut da raitwei blo God?
ROM 4:2 Ip po meke gudting i go meke yumpla rait wea God, wel Eibram gad rait po bloubaut emselp. Bat nomata Eibram i bin meke ol gudsamting, em no bin blou emselp bikoz dem samting no bin meke em rait wea God.
ROM 4:3 Baibol i spik diswan, ‘Eibram i bin mata bilib wea God daswai God i bin meke laip blo Eibram rait ane stret prant wea em.’
ROM 4:4 Wa, yupla sabe wen dem wokman meke wok, dempla gede pei. Dat pei i no pri. Da pei i po dem wok dempla i bin mekem, no wok no pei.
ROM 4:5 Bat wea God i no da seimwei. Ip dem nugudpipol bilib lo God po meke laip blo dempla rait ane stret, wa, God go meke laip blo dempla rait ane stret prom dat bilib blo dempla, no prom eni gudwok blo dempla.
ROM 4:6 Wea seimkainwei tu, Deibid bin spik da seimting wen em bin tokbaut demwan uda i bin prapa api, bikoz God bin pogibe dempla ane bin meke laip blo dempla rait ane stret wea em. Wa, ane dempla no bin meke adwok po God po meke demplaselp rait ane stret wea em.
ROM 4:7 Deibid i bin spik diskain: ‘Ebridem pipol uda God i pogib dempla po dem nugudting, gobi prapa api bikoz God i go tekemaut ebri sin blo dempla ane meke dempla pri.
ROM 4:8 Ebridem pipol gobi prapa api bikoz da AntapGod i no kipe rekod blo sin blo dempla.’
ROM 4:9 Dis mesiz i po uda? I mata po dem Zuwispipol a? Nono! I po dem Nozuwispipol tu. Yumpla sabe i bin raitem wea Baibol wea God i spik, ‘God i bin meke laip blo Eibram rait ane stret wea em, bikoz Eibram i bin mata bilib lo God.’
ROM 4:10 Wiskain nau? Wattaim God i bin meke laip blo Eibram rait ane stret prant lo em? I bin bipo Eibram i bin meke da seramoni po kate poskin o apta? Nono! God i bin meke laip blo Eibram stret bipo da seramoni po kate poskin.
ROM 4:11 So apta wen Eibram bin meke da seramoni po kate poskin, i bin po prubem em i bin trase God. God i bin pinis meke laip blo Eibram rait ane stret bipo em bin kate poskin blo em. Daswai Eibram em da Papa blo ebridem pipol uda i mata bilib wea God, nomata dempla no pole dem Zuwislo ane dempla no kate poskin.
ROM 4:12 Bat Eibram em da papa blo dem Zuwispipol tu. Ai no min Eibram em papa blo dem Zuwispipol bikoz dempla kate poskin, bat bikoz dempla i bin mata bilib wea God, seimkain wiskain yumpla papa Eibram i mata bilib wea God bipo em bin kate poskin.
ROM 4:13 God i bin promis Eibram dat em ane ol pamlelain blo em gobi bos blo da wold, bat dis promis i no bikoz dempla pole lo blo God. No! I bikoz dempla bin mata bilib wea God. Daswai God i meke laip blo dempla stret lo em.
ROM 4:14 Ip yupla tingk da promis blo God i po dempla uda mata mekem wanem dem lo blo God i spik, wel den, bilib ane tras wea God i prapa nating ane dem promis blo God i nogad no mining ane kan kam tru.
ROM 4:15 Bat yumpla sabe wea i gad ol lo, ebri pipol go broke dem lo, so wen enibodi broke lo blo God, em mas panis dempla. Bat ip i nogad no lo po polem, wel den i nogad panisment po eni rongting.
ROM 4:16 Bat demting wanem God i bin promis yumpla, yumpla go gedem wen yumpla bilib ane trase God. God go gibe yumpla gudpasin blo em, no bikoz prom meke yumpla oun samting. Dis promis blo God i po ebribodi, po Eibram ane ebri pamlelain blo em. Eibram i da papa blo yumpla ebriwan uda bilib lo God. I po demwan uda stil pole dem Zuwislo ane i po demwan tu uda i mata bilib wea God wea seimkainwei wase Eibram i bin mata bilib wea God.
ROM 4:17 Wea Baibol, i bin raitem diskain wea God bin spik po Eibram, ‘Ai bin meke yu big papa blo tumas ol pipol uda stap wea dempla oun kantri, tok dempla oun langus.’ Eibram bin mata bilib God. Ane God bin kipe promis blo em, bikoz God ken gibe laip po dem pipol uda ded ane em ken meke ol samting apen prom nating.
ROM 4:18 Eibram i bin mata bilib wiskain God i bin spik, ‘Ol pamlelain blo yu i gobi prapa plenti.’ Nomata Eibram i bin prapa oulman ane no bin gad pikinini, em bin bilib em go kam da papa blo ol pipol uda stap wea dempla oun kantri, tok dempla oun langus.
ROM 4:19 Eibram i bin mata stap strong po dat bilib blo em wea em i bin gad po God. Em bin tu oul po gad pikinini. Em bin andred iya oul ane Sera tu i kan gad pikinini bat i no bin boda Eibram.
ROM 4:20 Eibram i no bin tingk nadawei da promis blo God i nogo apen. God i bin meke em kam prapa strong prom mata bilib wea God ane em bin soe ona po God.
ROM 4:21 Eibram i bin prapa sabe wea at blo em, God i gad paua po mekem wanem em i bin promis em.
ROM 4:22 Daswai, bikoz Eibram i bin mata bilib wea God, God i bin meke laip blo Eibram rait ane stret wea em.
ROM 4:23 Wa, dem rait ane stret wod i bin raitem wea God i bin spik lo Baibol, i no mata po Eibram, i po ebribodi.
ROM 4:24 No, God bin wantaim spik po yumpla uda mata pole em ane bilib wea God, da wan uda bin meke BosLod Zizas kamlaipgen prom ded.
ROM 4:25 Dem sin blo ebri pipol i bin kile Zizas. Em bin pei wea laip blo em po ol sin blo yumpla ane God i bin meke em kamlaipgen prom ded po meke yumpla laip stret wea God.
ROM 5:1 Yumpla laip i stret prant wea God prom mata bilib wea BosLod Zizas Kraist, so nau yumpla nomo gilti prom sin ane yumpla gad pis wea God bikoz prom wanem yumpla BosLod Zizas Kraist i bin mekem.
ROM 5:2 Bikoz yumpla bilib lo Kraist, bikoz prom demting wea em bin mekem, em bin meke wei po yumpla po kese da gudpasinwei blo God. Ane yumpla ken bi prapa api bikoz yumpla sabe yumpla stap nau wea da prapa gudlaip blo God ane go sere dat nadakain bigpaua blo em.
ROM 5:3 Ane nomata yumpla gad olkain atso prom ol trabol, yumpla mas stil bi api, bikoz yumpla prapa sabe diswan ya, ol atso prom ol trabol i go lane yumpla po kam prapa strong ane diswan go elpe yumpla po mata kipgo nomata wanem i go apen.
ROM 5:4 Ane wen yumpla sabe po mata kipgo, den yumpla go gad prapa strong angka wea laip blo yumpla, so yumpla go gad strong oup po lukpowad po dem gudsamting wea i go kam.
ROM 5:5 Ane bikoz dis strong oup wea yumpla i gad po lukpowad po demting wea i go kam, yumpla nogo gibap. Bikoz God i bin gibe yumpla da OliSpirit blo em ane da OliSpirit pilemap yumpla obamak wea da lab God i gad po yumpla.
ROM 5:6 Yumpla lisen gud, yumpla ebribodi i nugud, ol sina. Wen yumpla i bin kan elpe yumplaselp, Kraist i bin kam wea da raittaim ane em bin ded po yumpla ebriwan.
ROM 5:7 Nau ai spik yupla stret, yupla tingk yupla ken paine man uda i go redi po teke ples po ded po wan gudman, a? Nono, i prapa ad! Bat mait yupla go paine sambodi po teke ples po ded po wan spesil gudman.
ROM 5:8 Bat God i bin prubem wiswei dat lab blo em i po yumpla wea diswei ya, wen yumpla i bin stil ol sina, wa, Kraist i bin teke ples blo yumpla ane em bin ded po yumpla.
ROM 5:9 Yumpla lisen nau! I tru, bikoz prom blad blo Zizas Kraist em bin meke yumpla laip stret wea God, wa ane yumpla ken bi prapa strong dat yumpla gobi seib prom da prapa big wail blo em po dem nugudting wea yumpla i bin mekem.
ROM 5:10 Pas yumpla bin ol enami blo God, den pis i bin kam wen Boi blo em Zizas i bin ded. So God bin meke yumpla po kam ol pren blo em. Nau bikoz yumpla gad pis wea God, yumpla ken bi mostrong dat God i go seibe yumpla bikoz Kraist em i laip.
ROM 5:11 Da BosLod Zizas Kraist blo yumpla i bin meke yumpla kam ol pren blo God, so nau God i api ane meke yumpla prapa api tu.
ROM 5:12 Yumpla sabe, wen God bin meke dis wold ebriting bin prapa gud. Bat den dat man, neim blo em Adam, i bin meke nugudting ane prom dat taim sin i bin kam po dis wold. Ane ded i bin kam bikoz prom sin. So nau yumpla ebribodi mas ded bikoz ebri pipol blo dis wold meke ol nugudting, ane demting i sin.
ROM 5:13 So sin i bin kam po dis wold longtaim bipo God i bin gibe dem lo blo em po dem pipol blo Izrael. Bikoz wea dat taim blo de pas, i no bin gad lo blo God, ane God no bin kipe rekod blo ol sin wea ol pipol i bin mekem.
ROM 5:14 Bat ebribodi i bin mata ded eniwei prom sin, rait prom da taim blo Adam go po da taim blo Mozes wen God bin gibe lo blo em. Sin blo dempla i no bin wase da sin Adam i bin mekem wen em no bin obei strong oda stret prom God. Wa, Adam i wase piksa blo Kraist uda i bin bon longtaim apta Adam.
ROM 5:15 Bat demtu i dipren, bikoz da rongting wea Adam i bin mekem i dipren prom da spesilpeiba ane gudpasinwei wea God i bin mekem tru Zizas. Ai tok diskain bikoz i tru, tumas pipol i bin ded prom dat rongting wea wan man i bin mekem. Wa, bat dis nada man, Zizas Kraist, prom biglab blo em, i bin gibe emselp wase pri present po seibe ebribodi. So prom diswan nau God ken soe obamak spesilpeiba blo em po pogibe plenti pipol po pri.
ROM 5:16 Wei blo God po pogibe ol sin blo ebribodi, i pri. Bat i dipren prom da wei blo Adam wen em bin meke nugudting gense God. Adam i bin meke wan rongting ane dat wan sin i bin meke em gilti. Bat God pogibe plenti sin, ane em nomo go panis yumpla po dem rongting. God meke laip blo ebri pipol stret wea em. Yumpla nomo gilti.
ROM 5:17 Wa, prom dat rongting wan man i bin mekem, ded i bin kam po ebribodi blo dis wold. Bat nada man, Zizas Kraist i bin meke obamak gudting. Wa! Dempla uda kese da prapa big obamak spesilpeiba blo God, God go pogibe dempla. Diswan i pri gipt prom em. Dempla go mata stap gad longlaip poeba. Zizas i bin meke diswei stret po yumpla wea God.
ROM 5:18 So yumpla ken spik diskain, wan rongting wan man i bin mekem i bin meke ebribodi blo da wold gilti, mas ded. Bat yumpla ken spik disting ya tu, wan rait ane stret ting wan man i bin mekem, i bin meke ebribodi pri, nomo gilti ane dempla go stap longlaip poeba.
ROM 5:19 I tru, prapa plenti pipol i bin kam ol sina bikoz wan man i no bin lisen ane mekem wanem God i bin spik em po mekem. Bat God gad plenti pipol uda i bin kam rait ane stret wea em bikoz nada man i bin lisen ane bin mekem wanem God i bin spik em po mekem.
ROM 5:20 Bat God i bin gibe lo blo em solong ol pipol i go luk ol rongting dempla i mekem. Bat dempla i bin kipgo meke sin. Dem sin blo dempla i bin kam monugud. Wail dem sin blo dem pipol i bin kam monugud, dat gudpasin ane spesilpeiba blo God i bin gro prapa mobig.
ROM 5:21 Wa, bikoz sin i bin prapa bos oba ebribodi, dem pipol i bin ded bikoz prom dem nugudting. Bat da spesilpeiba blo God i prapa mo bigbos oba ebri pipol prom wanem Zizas Kraist, BosLod blo yumpla i bin mekem. God i bin meke laip blo ebribodi stret wea em ane em i bin gibe longlaip poeba po ebri pipol.
ROM 6:1 Wel, mait yumpla go spik i orait po kip meke nugudting solong God i go soe da nadakain gud spesilpeiba blo em mo ane mo.
ROM 6:2 Nono! Yumpla i ded po sin. Sin i nomo gad no paua. So aukam nau yumpla i kip meke sin a?
ROM 6:3 Yumpla sabe ebriwan prom yumpla i bin kamwan wea Zizas Kraist wen yumpla bin baptaiz. Yumpla wantaim ded wea em.
ROM 6:4 Yumpla ken spik diskain, yumpla bin ded ane berem tugeda wea Kraist wen yumpla bin baptaiz. Bat da prapa obamak paua blo God i bin meke Kraist kamlaipgen prom ded. Seimkain tu God i ken meke yumpla laipgen, so yumpla ken stap wea niulaip.
ROM 6:5 Ip laip blo yumpla i kamwan wea Kraist, yumpla ded lo em ane go kamlaipgen wase em.
ROM 6:6 Wa, yumpla prapa sabe da nugudlaip blo yumpla i bin ded wea da kros wen Kraist i bin ded. Da paua blo sin oba laip blo yumpla i pinis bikoz dat nugudlaip blo yumpla i ded. Yumpla sabe nau yumpla nomo sleib blo dem nugudting.
ROM 6:7 Ai tok diskain bikoz enibodi uda i ded, dempla nomo stap andanit da paua blo sin. Dempla pri.
ROM 6:8 Yumpla bilib yumpla go stap laipwan wea Kraist seimkain wiskain em i laip, bikoz yumpla bin ded wea em.
ROM 6:9 Yumpla i sabe Kraist i bin kamlaipgen prom ded ane em nomo go ded gen. Wa, ded i nomo gad paua oba Kraist.
ROM 6:10 Em bin ded wantaim, nomo gen. Kraist bin win, broke paua blo sin. Em laipgen ane em i mata ona God wea ebriting em i mekem.
ROM 6:11 Yupla mas tingk diswei ya tu. Yupla ded po sin. Sin i nomo ken bos oba yupla, bikoz yupla wan wea Zizas Kraist ane yupla mas mata mekem wanem God i wandem.
ROM 6:12 Da taim i go kam wen bodi blo yupla ebriwan i go ded. Bat yupla mas no laue paua blo sin po tekoba yupla gen. Wa! Yupla mas no meke dem nugudting wea bodi blo yupla i wande mekem.
ROM 6:13 Yupla mas no opa yuplaselp po meke olkain nugudting. Nowei! Yupla mas opa yuplaselp olgeda po God, bikoz em bin meke yupla gedap laipwan prom ded. Wa, yupla mas opa yuplaselp olgeda so God ken yuze yupla po meke ol gudsamting.
ROM 6:14 Ai tok diskain bikoz sin i no bos oba laip blo yupla, bikoz yupla laip i nomo stap andanit wea dem lo. Nau yupla stap andanit da spesilpeiba blo God.
ROM 6:15 Wa, wiswei yupla tingk nau? Yumpla nomo stap andanit wea dem lo. Yumpla stap andanit wea da spesilpeiba blo God nau. Wel, wanem yupla reken? I orait po meke ol nugudting a? No! Nowei!
ROM 6:16 Yupla kan meke ol nugudting bikoz yupla sabe wad, wen yupla gibe laip blo yuplaselp po eniwan, yupla go meke yuplaselp ol sleib blo demwan. Wa! Ip yupla meke yuplaselp sleib blo dem nugudting, yupla go ded prom dem nugudting. Bat nadawei, yupla ken bi ol sleib blo God ane mekem wanem em wandem, den em go meke laip blo yupla rait ane stret wea em.
ROM 6:17 Wa. Mipla bigeso po God, bikoz bipo, yupla bin ol sleib blo ol nugudwei, bat nau tidei yupla obei da tising blo da niuwei blo God wanem em bin lane yupla.
ROM 6:18 Nau God i bin meke yupla laip pri prom stap andanit da paua blo sin. Yupla nau ol sleib blo mata mekem wanem God i wandem.
ROM 6:19 Ai tok diskain baut bos ane sleib po soe yupla piksa langus, bikoz yupla mait nogo kese da mining baut wanem ai spik ya. Laip blo yupla bipo i bin prapa slaik. Yupla bin meke ol prapa nugudting ane bin pole ol nugudwei. Ebriting wanem i rong yupla i bin mekem. Bat nau yupla mas gibe yuplaselp po God ane mata meke ol rait ane stret ting wanem God i wandem.
ROM 6:20 Wen yupla i bin ol sleib blo sin, yupla no bin gad ubi po meke eni gudting wanem God i wandem.
ROM 6:21 Dem nugudting i bin elpe yupla a? Nono! Yupla sabe yupla sem nau prom dem nugudting wea yupla i bin mekem. Wa! Yupla sabe ded poeba i go kam po dempla uda meke dem nugudting.
ROM 6:22 Bat nau yupla i pri prom da paua blo sin ane yupla bin kam ol sleib blo God, ane dem gudting wea yupla mekem i go meke yupla kam oli ane meke yupla api. Den apta, yupla go mata stap longlaip poeba.
ROM 6:23 Ai tok diskain po dem pipol uda i kip meke nugudting. Dempla go gede pei wase wokman ane da pei blo dempla i ded poeba. Bat dempla uda pas klostu wea Zizas, God go gibe dempla dat pri gipt, i longlaip poeba prom BosLod blo yumpla, Zizas Kraist.
ROM 7:1 Wel mai sospamle, yupla sabebaut ol dem maretlo ya ai spik. Yupla sabe dem lo i bos oba dempla uda i laip. Dem lo kan bi bos oba enibodi uda i ded.
ROM 7:2 Dem lo i spik man ane oman uda maret mas stap tugeda. Nau dis piksa ai go spik yupla i baut maretoman. Dem lo i spik maretoman mas stap wea man blo em antil man blo em ded. Ip man blo em i ded den da maretoman i nomo andanit maretlo bikoz dem lo i spik em i nomo maret nau.
ROM 7:3 Den dat oman i pri po maret gen ane nobodi ken spik em broke maretlo. Bikoz man blo em i ded, em nomo kam andanit maretlo nau. Bat ip dat oman slipraun wea nada man o maret nada man ane man blo em prom dat pas maret i stil laip, dasmin em i meke nugudting ane em i broke dat maretlo.
ROM 7:4 Wea seimwei mai sospamle, yupla ken spik nau yupla ded tugeda wea Kraist, yupla pri, nomo stap andanit dem Zuwislo. Yupla blo nada man nau, yupla kam andanit wea Zizas Kraist uda bin kambaik laipgen prom ded. God i bin meke diswan apen sole wea laip blo yupla, yupla go meke ol gudsamting po em.
ROM 7:5 Lisen gud! Bipo wen yumpla bin stil meke ol rongting, dem lo i bin mata steremap ol nugud ubi blo yumpla po meke ol nugudting wea bodi blo yumpla sole dem nugudting i go lide yumpla po ded.
ROM 7:6 Bat nau yumpla laip i pri, i nomo stap andanit da paua blo dem Zuwislo. Bikoz yumpla ded lo Kraist dem Zuwislo nomo loke yumpla nau. Yumpla bin gibap serbe God wea da oulwei blo dem Zuwislo. Yumpla mata meke da niuwei nau wiswei da OliSpirit i spik yumpla po mekem.
ROM 7:7 Wanem yumpla tingk a? Yupla tingk dem Zuwislo i nugud a? Nono, i kan bi! Dem Zuwislo i gud bikoz i soe yumpla ol dem nugudting. Yumpla sabe dem lo i spik, ‘Yu mas no gibe at blo yu po ol samting blo ol nada pipol.’ Ip ai no bin gad dem Zuwislo den ai no bin sabe i nugud po wande ol samting blo ol nada pipol.
ROM 7:8 Bat sin i bin paine wei po yuze dem lo po steremap olkain nugud ubi po kamaut prom at blo mi. Ip ai nogad dem Zuwislo den ai no sabe wanem i sin.
ROM 7:9 Bipo ai bin sabebaut dem lo, ai bin tingk ai orait. Bat wen ai bin kam po sabe prapa wanem dem lo i spik, den dem nugudting i bin gad paua oba mi ane i bin pil laik ai bin ded.
ROM 7:10 Wel, wen ai bin lukgen ai bin paindaut nau ai gilti ane mas ded. Nomata God i bin gibe ol gud lo po soe ol pipol wiswei po stap laipwan, bat dem lo i bin lide yumpla po ded.
ROM 7:11 Dem sin i bin paine wei po tuiste dem lo blo God, daswai i bin trike mi po meke rongting so ai bin ded.
ROM 7:12 Dem lo blo God wea em i bin gibem, i oli ane prapa stret, rait ane gud.
ROM 7:13 Bat ip dem lo blo God i gud, wa, den aukam dem gudting i meke mi po ded a? Dem lo i no meke mi po ded, dem nugudwei bin spoile dem gudting ane meke mi po ded. Dem gudting i soe mi prapa kliawan, dat dem nugudting i nugud. Lisen gud! God bin gibe dem lo po soe yumpla dem nugudwei i prapa nugud.
ROM 7:14 I prapa klia dem lo bin kamaut prom God, ane dem lo i nogad no polt, Wa, da polt i lo mi bikoz ai meke rongting. Ai sele maiselp wase sleib bikoz prom ol rongting ai mekem ane nau ai stap andanit da paua blo sin.
ROM 7:15 Wa, ai prapa apsens. Ai prapa wande meke gudsamting, bat ai ebritaim meke ol prapa nugud samting. Wa, ai ebritaim meke demting wea ai prapa eitem.
ROM 7:16 Daswai dem nugudting ai mekem i no dem samting wea ai wande mekem. Ai sabe wea at blo mi ai meke rongting. Wa, de nau! I soe yumpla dem lo blo God i gud ane i spik tru, bikoz ai bin meke rongting, no dem lo.
ROM 7:17 I nomo mi uda meke demting ya, i sin uda meke demting bikoz i pas wea laip blo mi.
ROM 7:18 Bikoz prom diswan, ai sabe ai nogad no paua insaid wea laip blo mi po meke gudting. Wa, ai nogad no paua maiselp. Nomata ai gad ubi po meke ol gudting, ai stil kan meke dem gudting.
ROM 7:19 Wa, ai no meke dem gudting wea ai wande mekem. Ai ebritaim meke ol nugudting wea ai no wande mekem.
ROM 7:20 Wa, daswai ai ebritaim mekem ol samting wea ai no wande mekem, bikoz i no prapa mi, i dem nugud ubi blo mi insaid wea mi meke mi po meke dem nugudting.
ROM 7:21 Po mi i wase ebritaim ai wande meke gudting, bat ai mesap. Ai mata meke ol rongting, ane ai kan meke gudting maiselp, mata ol nugudting.
ROM 7:22 Insaid at blo mi ai prapa api ai sabebaut dem lo blo God.
ROM 7:23 Bat ai sabe diswan, i dipren lo ya i wok insaid lo at blo mi, i pait gense dem lo blo God. Dat dipren lo i kese mi tait ane draige mi godaun po kip meke nugudting.
ROM 7:24 So nau! At blo mi i no api, ane uda nau i go seibe mi prom ded a?
ROM 7:25 Ai eso God bikoz da ansa i Zizas Kraist, BosLod blo yumpla. Em meke yumpla pri prom ded. Ane prapa insaid at blo mi ai wande pole dem lo blo God, bat da nugud ubi blo mi i sleib po dem nugudting, daswai ai prapa nide Kraist po meke mi pri.
ROM 8:1 Wa. Ip sambodi i pas wea Zizas Kraist, God nogo zaze em ane panis em.
ROM 8:2 Da OliSpirit i mekpas yumpla wea Zizas ane em i gibe yumpla prapa laip. Em da wan uda meke yumpla pri prom dem nugudwei wea i draige yumpla go po ded.
ROM 8:3 Dem lo wanem God i bin gibe yumpla, i kan seibe yumpla bikoz ubi blo yumpla i nogad no strong po mekem wanem dem lo i spik. Bat God i bin gad plan po seibe yumpla, ane dat plan, em bin sane Boi blo em kam. Boi blo em bin bon seimkain wiskain ebri pipol i bon. Em bin seimkain wase yumpla ebribodi uda stap andanit lo paua blo sin, bat em no bin gad sin. Daswai sakripais blo Zizas nau i po dem sin blo yumpla. So God i bin bite dem nugudting insaid yumpla prom dat sakripais.
ROM 8:4 So nau yumpla ken mekem wanem dem lo blo God i spik, bikoz nau da OliSpirit i lide yumpla ane yumpla ken lisen ane mekem wanem da OliSpirit i soe yumpla po mekem.
ROM 8:5 Ebribodi uda meke dem nugudting insaid at blo dempla, wel dem nugud ubi i go kese dempla nadakain strong ane demting gobi bos blo dempla. Bat ebribodi uda mekem wanem da OliSpirit i wandem, wel, da ubi po meke gudting blo God i go kam strong, so dempla go wande mata mekem wanem da Spirit blo God i wandem.
ROM 8:6 Daswai ol dem nugudting insaid at blo ebribodi, i go lide dempla po ded. Bat wen da ubi blo dempla kam strong po mata meke gudting wanem da OliSpirit i wandem, i go lide dem pipol po gad gudlaip ane pis.
ROM 8:7 Dem nugud ubi blo ebribodi i prapa bos blo dempla ane i go gense God. Nugud ubi blo dempla i prapa kan obei lo blo God.
ROM 8:8 Dem pipol uda pole nugud ubi blo dempla ane meke ol rongting i prapa kan meke God api.
ROM 8:9 Bat yupla nomo stap wea diskain nugudlaip nau. Yupla nomo pole dem nugud ubi blo yupla. Yupla pole da OliSpirit nau bikoz da Spirit blo God i stap insaid laip blo yupla. Dempla uda i nogad da Spirit blo Kraist, dempla no blo Kraist.
ROM 8:10 Ip Kraist i stap wea laip blo yupla, den nomata dem bodi blo yupla i go ded prom ol nugudwei. Bat da spirit blo yupla go stil laip bikoz da OliSpirit meke spirit blo yupla laip, bikoz God i bin meke yupla rait ane stret wea em.
ROM 8:11 So da Spirit blo God uda i bin meke Zizas kambaik laipgen prom ded, em i stap insaid yupla tu. Ane dis seim Spirit uda i bin meke Zizas kambaik laipgen prom ded, i go gibe laipgen po dem bodi blo yupla apta wen yupla i ded.
ROM 8:12 So mai sospamle, lugaut! Yupla mas no pole dem nugud ubi blo yupla.
ROM 8:13 Ip yupla pole dem nugud ubi blo yupla, yupla pole wei blo ded. Bat ip yupla lete da OliSpirit wok wea laip blo yupla po stape dem nugudting, den yupla go stap laipwan.
ROM 8:14 Ebridem pipol uda meke ebriting wanem da Spirit blo God i wandem, wa, dempla ol pikinini blo God.
ROM 8:15 Yupla mas no prait wase sleib po serbe God. Nono! God i bin gibe yupla Spirit blo em wen em adopte yupla po meke yupla kam ol prapa pikinini blo em. So nau em lane yupla po tok po em ane kolem, ‘Mai prapa labing PapaGod.’
ROM 8:16 Da OliSpirit emselp i witnis po yumpla insaid at blo yumpla dat yumpla ol pikinini blo God ane spirit blo yumpla gri tugeda wea em tu.
ROM 8:17 Ane i tru, yumpla ol pikinini blo God. Yumpla go sere ol gudting blo em ane dem blesing tu tugeda wea Kraist, bikoz ebridem ona em bin gibe Boi blo em, i blo yumpla tu. Ane ip yumpla i wande sere dat nadakain bigpaua blo em, yumpla mas go tru dem trabol tu seimkain wiskain Kraist i bin go tru.
ROM 8:18 Dat nadakain bigpaua blo em, wanem em go gibe yumpla apta, i go meke dem atso prom ol trabol wea yumpla i gad nau, prapa nating.
ROM 8:19 Ebridem samting wea God i bin mekem wase san, mun, sta ane ol nadating, i de weit po da taim wen God i go soe demting po ol dem pikinini blo em.
ROM 8:20 Distaim nau, ebrisamting wanem God i bin mekem i prapa nogad no mining, bikoz ebriting i andanit kers blo ded, ebriting go ded.
ROM 8:21 Ebridem samting wanem God i bin mekem, i de weit po dat taim wen demting i go zoine ol dem pikinini blo God wea prapa gudlaip, pri poeba. Ebridem samting God i bin mekem i nomo go ded ane ratan.
ROM 8:22 Yumpla sabe po longtaim nau kam antil tidei, ebridem samting wanem God i bin mekem i nomo izi, i ad nau. Demting i gad prapa nadakain bigpein, seimkain pein wase oman i pilem wen em i redi po bone beibi.
ROM 8:23 Ane yumpla i pile dat pein tu. Nomata yumpla ol Kristian ane gad da OliSpirit i stap insaid wea yumpla, da Olispirit i gibe yumpla lelbet aidia baut dat gudlaip wea i go kam. Bat nau yumpla stil gad dat pein ane atso. So nau, yumpla weit po da taim wen God i go adopte yumpla po bi ol prapa pikinini blo em ane em go gibe yumpla dem niubodi em bin promis yumpla.
ROM 8:24 Nau bikoz yumpla i pinis seib, yumpla ken lukpowad nau po dat taim wen yumpla gobi pri. Bat aukam yumpla lukpowad po samting wen yumpla pinis gad dat samting nau?
ROM 8:25 Wa, yumpla prapa lukpowad po samting wea yumpla nogad yet. Yumpla mas stap kuaiatwei ane weit po dat raittaim wen God i go gibe yumpla ol dem gudsamting.
ROM 8:26 Po distaim nau, da OliSpirit i elpe yumpla bikoz yumpla slaik, nogad no strong. Wa, yumpla i no sabe wiswei yumpla mas prea po God. Bat da OliSpirit i prea po God po yumpla wea wei blo em wen yumpla i blok nogad nating wod po spik.
ROM 8:27 Bat God sabe ol at blo ol pipol ane sabe wanem da OliSpirit i prea po yumpla bikoz em sabe ubi blo God.
ROM 8:28 Ane yumpla sabe God i meke ebriting wok tugeda solong ebriting i kamaut gud po ol dempla uda labe em. Diswan i po demwan uda God i bin suzem bipo ane nau em i singaut dempla po kam.
ROM 8:29 God i bin sabe uda ol dem pipol blo em de pas, ane em bin suze demwan ane meke dempla kam, seimkain wase Boi blo em Zizas Kraist. Em bin wande Boi blo em, Zizas po bi da pasbon pikinini blo em, prom ol nada big pamle blo em bikoz Zizas em da prapa nambawan boi blo God.
ROM 8:30 Ane nau bikoz God i bin meke main blo em de bipo baut dem pipol uda em i go singaut, em bin singaut dempla po kam. So nau demwan uda em bin singaut, em bin meke laip blo dempla stret wea em. Ane bikoz laip blo dempla i bin stret wea em, em bin promis dempla dat nadakain paua blo em.
ROM 8:31 Wen yumpla luk ol dem gudting wanem God i bin mekem po yumpla, den yumpla sabe God i de wea said blo yumpla. Den uda ken go gense yumpla?
ROM 8:32 God em no bin kipe Boi blo em po emselp. Em i bin gibe Boi blo em po teke ples blo yumpla po ded po ebriwan, da sakripais po yumpla. So nau, ip em bin gibe Boi blo em po yumpla den em go redi po gibe yumpla eniting.
ROM 8:33 God i bin suze yumpla, so uda ken paine polt wea yumpla? Nobodi ken paine polt, bikoz God i bin meke laip blo yumpla stap stret wea em.
ROM 8:34 God i bin suze yumpla so uda go panis yumpla? Nobodi, bikoz Zizas Kraist bin ded po yumpla, ane God i bin meke em gedap laipgen prom ded. Em de nau wea da ples blo ona, da raitansaid blo God ane em i prea po God po yumpla.
ROM 8:35 Uda go katemaut yumpla prom da lab blo Kraist? Dem adting wase bigwori, anggretaim, prapa nambalas, kol, akan, dem badting wea ol pipol i mekem po yumpla o tretin yumpla po kile yumpla, demwan i nogo katemaut yumpla prom da lab blo em.
ROM 8:36 Insaid Baibol i bin raitem: ‘Ol nugudpipol prapa redi po kile mipla uda pole wei blo yu God. Dempla trite mipla wase ol sip wea dempla tekem go po kilem.’
ROM 8:37 Yumpla sabe nau! Demkain ting nogo smase yumpla bikoz da lab Kraist i gad po yumpla i meke yumpla strong. So yumpla go win ane kamaut bos antap demting.
ROM 8:38 Ai prapa sabe i gad nating wea i go tekemaut da lab wea Kraist i gad po yumpla, nomata yumpla ded o laip. No iben dem einzel o dem debolspirit o iben dem bipotaim ting wea i bin apen o demting wea i apen distaim ya nau, o demting wea i go apen o dem paua blo el, nating kan tekemaut dat lab blo God prom yumpla.
ROM 8:39 Ane ebrisamting de antap wea da skai i kan tekemaut da lab blo God, ane ebrisamting raitandanit wea dis ert i stil kan tekemaut da lab blo God. Nomata wanem i apen, i gad nating. Wa! I gad prapa prapa nating prom ol demting wanem God i bin mekem, ken draige yumpla wei prom da lab God i gad po yumpla. Bikoz BosLod blo yumpla Zizas Kraist i bin teke da lab blo em kam po yumpla.
ROM 9:1 Wanem ai wande spik yupla ya nau i no laitok, i prapa trutok bikoz laip blo mi i mekpas wea Kraist. Wa, ane da OliSpirit uda wok tru at ane sens blo mi i soe mi demting blo mi i tru.
ROM 9:2 At blo mi i gad prapa nadakain bigatso po ol dem pipol blo mi, dem Zuwispipol. Dis atso i no sabe libe mi, i mata kipgo no stap. Ip onli ai ken prea dat God i go kerse mi solong ai ken gibe ples blo mi wea Kraist po dempla, so dempla i go bilib wea Kraist tu.
ROM 9:4 Dempla ol pipol blo Izrael, ol kantriman blo mi. God i bin adopte dempla pas ane bin meke dempla kam ol prapa pikinini blo em. Em bin soe dat prapa sainilait ane paua blo em po dempla. Ane em bin meke ol strong griment blo em po dempla ane em bin gibe dempla dem lo blo em. Wa. Em bin soe dempla wiswei po wosip em, ane em bin soe prapa gudpasinwei po dempla bikoz em bin promis dempla olkain gudsamting.
ROM 9:5 Eibram, Aizak, Zekop ane ol dem pamlelain blo dempla, i dem pipol blo Izrael. Kraist i bin bon wase man prom dat pamlelain tu. Em bin prapa bladpamle blo dempla ya wea ert. Ane em i wantaim God tu antap wea ebriting. Yumpla mas mata preize em ane liptemap neim blo em poeba. Amen.
ROM 9:6 Ai no spik dat demting wanem God i bin promis i go mekem po dem Zuwispipol i nogad no mining. Bat i gad mining po dem Zuwispipol uda pole God, bikoz no ebri pipol uda bin bon wea Zuwispamle i prapa Zuwis.
ROM 9:7 No ebri pipol uda i bin kam prom pamlelain blo Eibram bin pikinini blo God. Bikoz God i bin spik po Eibram, ‘Dem pikinini blo Aizak, demwan i gobi da prapa tru pamlelain blo yu.’
ROM 9:8 Diswan i min no ebridem pikinini uda bin bon wea pamlelain blo Eibram i bin pikinini blo God. Mata demwan uda bin bon kamaut prom dat promis wea God i bin gibem po Eibram. Mata dempla ol tru pikinini blo Eibram.
ROM 9:9 Da promis blo God i bin spik, ‘Diskaintaim neks iya ai go kambaigen ane Sera i go bone wan boi pikinini.’
ROM 9:10 Dis boi i bin bipotaim bigate blo yumpla Aizak. Ane i bin gad nada promis tu. Ribeka oman blo Aizak bin kam pamle ane em bin bone tuin boi prom dat man Aizak, dat bipotaim ate blo yumpla.
ROM 9:11 Bipo dem tuin boi bin bon ane bipo demtu bin meke eni gudting o nugudting, God i bin spik po Ribeka baut demtu pas diskain, ‘Da pasbon bigbala i gobi sebant blo da smolbala blo em.’ Diswan i bin po soem dat God em da wan uda suze uda em wandem. Em no suze pipol prom wanem dempla i mekem.
ROM 9:13 I bin raitem wea Baibol wea God i bin spik, ‘Ai bin labe Zekop, bat Iso ai no bin wande em.’
ROM 9:14 Wa. Wanem nau yumpla i go spik? Dat God i no meke peawei a? Nowei! Yumpla mas no tingk diskain!
ROM 9:15 Bikoz God bin spik diskain po Mozes: ‘Ai go soe sorewei po eniwan uda ai wandem, ane ai go soe gudpasin po eniwan uda ai wandem.’
ROM 9:16 Lisen gud! Dem ubi blo yumpla o demting yumpla i mekem, wa, God i no tekenotis prom demting. Em mata pole sorewei blo em.
ROM 9:17 Yumpla rid wea wod blo God i spik diskain baut da Pero king blo Izipt, ‘Ai bin meke yu king solong ai ken soe prapa bigpaua blo mi. Ane ai bin wande ebri pipol blo da wold po lisen ane sabebaut mi.’
ROM 9:18 So daswai God i soe sorewei po eniwan wea em i wandem, ane ip em wandem, em ken meke at blo eniwan ad po no lisen po dem tok blo em.
ROM 9:19 Yupla mait go ask diskain, ‘Ip God emselp suze uda em wandem, wel, aukam em paine polt ane spik ol pipol i meke ol rongting? Bikoz nobodi ken stape God prom mekem wanem em i wandem.’
ROM 9:20 Bat lugaut! Uda yupla po paine polt wea God. Yupla mas no tok diskain po God, no ansabaik em. Em bin meke yumpla. So yumpla kan aske em diskain, ‘God, aukam yu bin meke mi wase mi ya nau?’
ROM 9:21 Ip enibodi uda meke ol kap ane sosa prom klei, em gad rait po yuze dat klei wiswei em i wandem. Prom dat seim klei em ken meke ol nais kap o samting po sake ol rabis insaid. I aptu em wanem em wande mekem wea dat klei.
ROM 9:22 God i meke da seimting. Em bin wande soem em gad rait po panis ebri pipol uda sin, ane soe prapa big paua blo em solong ebri pipol go sabe demting baut em. Bat wei blo em i prapa slo po panis ebribodi uda meke rongting. Em gibe dempla taim. Em nogo panis dempla stretwei.
ROM 9:23 Bat em bin wande soe dempla wiskain gud God em tu. Daswai em bin soe sorewei po ol dempla uda em bin pinis suzem po sere da truglori ane da paua blo em.
ROM 9:24 Diswan i po yumpla tu, so nau em i no mata suze dem Zuwispipol bat suze dem Nozuwispipol tu.
ROM 9:25 I seimkain wen God i bin spikbaut dem Nozuwispipol lo da buk blo da spesilmesizman Ozeia diskain: ‘Dem pipol uda i no bin pipol blo mi, wa, ai go meke dempla kam ol pipol blo mi. Ane ai go prapa labe dempla nau bikoz de pas, ai no bin labe dempla.’
ROM 9:26 Ane prom da seim buk blo Ozeia: ‘Ai God ya spik po yupla, “Yupla uda i no pipol blo mi”, ai bin pinis spik po yupla nau de lo dat ples, disting go apen wea dat seim ples nau, “Yupla kam nau. Yupla ol pikinini blo mi. Ai da prapa trulaip God.” ’
ROM 9:27 Ane Aizaia, da spesilmesizman blo God i bin singaut po dem pipol blo Izrael diskain: ‘Nomata pipol blo Izrael i demkain tumas wase san wea sanbis, wa, da taim i go kam bambai wen i go gad mata lelbet pipol uda gobi seib prom dempla.
ROM 9:28 Bikoz wen da raittaim i go kam, da AntapGod go mata kuikwan zaze ebri pipol blo da wold prom dem rongting wea dempla i bin mekem, prapa kuikwan, damiz pinis.’
ROM 9:29 Ane Aizaia i bin spik nada ples wea Baibol diskain: ‘Ip da AntapGod i no bin libe sam pipol blo yumpla po stap laip den dem pamlelain blo Izrael i bin ded, wase dem pipol blo Sodom ane Gomora.’
ROM 9:30 Wel wanem yumpla i go spik nau baut demting? Nomata dem Nozuwispipol no bin lukraun po God, bat God i bin meke laip blo dem Nozuwispipol stret wea em, prom bilib blo dempla.
ROM 9:31 Dem pipol blo Izrael, uda i bin prapa traiad po pole dem lo blo God po meke demplaselp rait wea God, bat i no bin elpe dempla.
ROM 9:32 Wa, aukam nau God i no bin meke dempla laip stret wea em? Dempla bin traiad po meke demplaselp rait wea God prom pole dem lo, bat dempla nogad no bilib, bikoz dempla no wande bilib baut Zizas Kraist. Wa, Zizas i wase nadakain big ston, dempla go bang poldaun ane smas.
ROM 9:33 I bin raitem lo Baibol wea God i bin wone dempla diskain: ‘Yupla lugaut! Yupla lisen! Ai bin pute big ston de stret midel wea Zarusalem, wea i go meke ol pipol bang ane poldaun, kan stanap gen. Bat ip eniwan uda mata bilib wea em, em nogo libe dempla biain sorewei. Em go meke dempla api.’
ROM 10:1 Sospamle blo mi, ai prapa gad bigsore wea at blo mi po ol Zuwispipol. Ai prea deitaim ane naittaim sole God i go seibe dempla.
ROM 10:2 Wa, ai sabe dempla prapa gad strong at po serbe God. Bat tingking blo dempla i rong so dempla no prapa sabe da raitwei po mekem.
ROM 10:3 Dempla no sabe wiskain God i meke laip blo ol pipol stret wea em. Dempla i kip trai po pole lo blo God po meke demplaselp stret wea God. Bat dempla prapa no wande lisen wiskain God i wande mekem po seibe dempla prom nugudwei blo dempla.
ROM 10:4 Nau tidei Zizas Kraist em da wei. Prom dat taim wen em bin kam, i nomo gad nid po pole dem lo blo God nau. God i meke ebribodi stret wea em wen dempla i mata bilib wea Kraist nau.
ROM 10:5 Mozes i bin raitem baut wiskain God i meke laip blo ol pipol stret wea em. Em bin raitem diskain, ‘Enibodi uda i mata pole dem lo, no broke wan pat blo dem lo, den dempla go gede longlaip poeba.’ Bat i prapa nadakain ad po pole dem lo, yumpla kan.
ROM 10:6 Bat da prapawei po meke laip stret wea God i po bilib. Baibol i spik diskain, ‘Yupla no nid po go antap po eben.’ Diswan i min, yupla no nid po go antap eben po paine Kraist ane teke em kamdaun po elpe yupla. Yupla mata bilib wea Kraist Zizas.
ROM 10:7 Baibol i spik diskain tu, ‘Yupla no nid po go po da ples wea ol ded pipol i stap.’ Diswan i min, yupla no nid po go po dat ples de andanit po meke Kraist kamlaipgen prom ded ane tekem kambaigen.
ROM 10:8 Baibol i spik: ‘Da wod blo God i olredi de klostu po ebribodi, i de wea maut blo dempla ane wea at blo dempla.’ Dis mesiz blo God ya ai pris, i po ebriwan. Ip dempla mata bilib wea Zizas Kraist, God i go meke laip blo dempla stret wea em.
ROM 10:9 Ip yupla i tok prom maut blo yupla ane spik diskain, Zizas i da BosLod ane yupla at i mata bilib God i bin meke Zizas kamlaipgen prom ded, wa, wel God i go seibe yupla.
ROM 10:10 Yupla mas mata bilib wea at blo yupla dat God i bin meke laip blo yupla stret wea em. Ane yupla mas spik wea maut blo yupla solong ebri pipol i go sabe yupla seib nau bikoz yupla bilib wea Zizas Kraist.
ROM 10:11 Baibol i spik, ‘Eniwan uda i mata bilib wea God, God nogo lete em daun. No! Em gobi prapa api.’
ROM 10:12 Yupla sabe wen Baibol i tok diskain i tok po ebriwan, bikoz dem Zuwispipol i no dipren prom Nozuwispipol wea God. Dempla ebriwan gad da seim BosLod uda blese dempla ebriwan wen dempla aske em po samting.
ROM 10:13 Baibol i spik diskain tu, ‘Da AntapGod i go seibe ebridem pipol uda prea ane aske em po seibe dempla.’
ROM 10:14 So nau, wiswei dempla i go prea po da AntapGod po seibe dempla ip dempla no bilib wea em? Ane wiswei dempla go bilib wea em ip dempla no bin lisenbaut em? Wa, ane wiskain nau dempla go sabebaut God ip nobodi prise da gudniuz po dempla?
ROM 10:15 Nobodi kan go po prisbaut God anles God i bin sane dempla go. Baibol i bin raitem diskain, ‘I mina gud wen sambodi kam po prise da gudniuz, i meke plenti pipol prapa api.’
ROM 10:16 Bat no ebridem Zuwispipol i bin bilib wen dempla i bin lisen da gudniuz. Aizaia i bin aske God, ‘AntapGod, uda bin bilib da mesiz wea ai bin prisem?’
ROM 10:17 Bat yupla mas lisen da mesiz baut da gudniuz pas, bipo yupla ken bilib ane dat mesiz i da gudniuz blo Zizas Kraist.
ROM 10:18 Bat wiswei dem Zuwispipol? Dempla i bin lisen dis mesiz baut Kraist a? Wa, i mas. Dempla mas bin lisen! Bikoz Baibol i spik: ‘Dem tok blo dem spesilmesizman i bin go oloba ebriwea, po ebri kantri ane ebri pipol blo dis wold.’
ROM 10:19 Wa, ai askem gen. Yupla tingk dem Zuwispipol bin sabe a? Wa. Dempla sabe bikoz Mozes i bin gibe da ansa wen em bin raitem wea Baibol diskain: ‘Ai go meke yupla dem pipol blo mi zeles bikoz dem blesing ai go gibem po ol nada neisin. Ane yupla go kam wail po dem Nozuwispipol uda no sabe prapa nating baut mi.’
ROM 10:20 Den longtaim apta nau, Aizaia i bin tok strong diskain baut wanem God i bin spik: ‘Ol pipol i go paine mi nomata dempla no bin lukraun po mi, ane ai go soe maiselp po ol pipol, nomata dempla no bin askem po mi.’
ROM 10:21 Bat po dem Zuwispipol, God i bin spik diskain: ‘Ebridei ai bin prapa wande teke dempla kambaigen, bat dempla no bin tekenotis, ol no lisen, ol kip meke nugudting, ol prapa aded ane tok nugudwei po mi, prapa stronged.’
ROM 11:1 Ai askem nau, yupla tingk God i bin sakwei pipol blo em, dem Zuwispipol a? No. Nowei! Ai sabe bikoz ai Zuwisman tu. Ai prom dat pamlelain blo Eibram ane prom dat pamlelain blo Benzaman tu.
ROM 11:2 No, God no bin sakwei dem pipol blo em uda em bin suzem prom de prapa longtaim pas. Yupla rimemba wanem dem wod blo God i bin spikbaut Ilaiza da spesilmesizman blo God a? Wa, em bin wail ane em bin komplein baut wanem Izrael bin mekem po God. Em bin spik diskain,
ROM 11:3 ‘AntapGod, dem pipol uda no bilib, i bin kile dem spesilmesizman blo yu ane dempla i bin broke dem olta blo yu ane smasem. Wa, i gad mata mi i laip nau prom dem nada spesilmesizman blo yu ane dempla i wande kile mi tu.’
ROM 11:4 Yumpla rimemba wanem God i bin ansa em? God i bin spik po em diskain, ‘No, i no tru, i no mata yu. Ai bin kipe 7,000 pipol wansaid uda no bin nildaun po wosip da laigod Bal.’
ROM 11:5 I seimwei tidei, i gad sam Zuwispipol uda bilib da gudniuz blo God. Em bin suze dempla po soe da spesilpeiba blo em, da gudpasinwei blo em.
ROM 11:6 I prom da gudpasinwei blo God em i suze ol pipol ane diswan i po pri. Ane i no prom eniting wea dem pipol i mekem po plize em. Ip em suze dem pipol prom ol gudsamting wea dempla i mekem, den da spesilpeiba blo God i no pri.
ROM 11:7 Dem pipol blo Izrael i bin trai lukraun po paine wei po meke God gud, bat dempla no bin paine wei. Mata demwan uda God i bin suzem, dempla i bin paine da raitwei bat ebridem nada pipol blo Izrael i prapa aded.
ROM 11:8 I prapa seimkain wiskain i bin raitem wea Baibol: ‘God i bin gibe dem Zuwispipol prapa spirit blo noboda baut God, i wase dempla ol apsens pipol. Ai blo dempla kan luk nating ane talinga blo dempla kan lisen nating. I seimwei prom de, kam raitap po distaim ya nau.’
ROM 11:9 Ane Deibid i bin spik seimkain wea Baibol: ‘Dem pisting wea dempla i mekem, i go kese dempla wase draignet, so dempla go trap ane tangel wea dem nugudting wea dempla i bin mekem. Prom demting dempla go ded. God i go panis dempla wea peibaik po dem nugudting.
ROM 11:10 Wa, ai blo dempla go blain so dempla kan luk nating, ane meke dempla wagbaut wase man i kare bigatso prom ol big trabol wea dempla i gad.’
ROM 11:11 Ai aske yupla ya nau, wen dem Zuwispipol i bin tanewei prom God, yupla tingk dempla bin tanewei pogud o no? Nono! Bikoz dempla i bin meke ol rongting, God i bin sane dat gudniuz mesiz po dem Nozuwispipol so dempla ken bi seib po meke dem Zuwispipol zeles. So prom zeles blo dempla, dem Zuwispipol go prapa kese da gudniuz mesiz baut wiswei dempla ken bi seib.
ROM 11:12 Dem Zuwispipol i bin meke rongting gense God. Prom dem rongting, i bin meke prapa tumas blesing kam po dem Nozuwispipol blo dis wold. Ane dem lelbet Zuwispipol uda i bin bilib wea God, i bin meke mo prapa tumas blesing po dem nada pipol blo dis wold. Tingbaut wiskain big da blesing gobi wen dem prapa bigmob Zuwispipol i gobi seib.
ROM 11:13 Wa, nau ai tok po yupla ol Nozuwispipol. God i bin sane mi po teke da gudniuz mesiz blo em po yupla. Ai tingk dis wok blo mi i prapa spesil wok, so ai mekem prapa.
ROM 11:14 Prom diswan, mait ai go meke sam dem Zuwispipol blo mi zeles ane dempla go wande seinze laip blo dempla tu. Den God i go seibe sam prom dempla.
ROM 11:15 God i bin tanewei prom Izrael bikoz dempla nomo bin wande pole em. God i bin meke ol nada pipol blo da wold uda i bin ol enami blo em de pas, nau kam ol pren blo em. Wel tingk nau wiskain wen God i go teke Izrael kambaigen po emselp. I gobi demkain wase ol ded pipol i kambaik laipgen prom ded.
ROM 11:16 Eibram ane ol bipotaim ate blo dem Zuwispipol i bin pipol blo God de pas, so ol pikinini blo dempla i bin blo God tu. Dem bipotaim ate i bin wase pas smolpis dou blo bred, wea ol i brokem ane gibem po God ane da smolpis dou i bin kam oli opring nau ane i meke ebri pat blo dat bred oli tu. Ane seimkain wase rut blo tri, ip da rut blo tri i blo God den ebri pat blo da tri i oli tu.
ROM 11:17 Ol Nozuwispipol i wase olibtri wea i gro insaid lo bus. Dem Zuwispipol i wase olibtri wea i gro wea gadan, dis tri i blo Eibram. Ane sam dem tam prom dis tri, God i bin katemaut ane mekpas yupla, yupla blo dat wailbus olibtri. So nau yupla go de po dem ples wea dat tri wea i gro wea gadan. Bikoz yupla pat blo dis tri nau, yupla go gad sea blo da blesing tu.
ROM 11:18 Bat yupla ol tam blo dat olibtri wea i gro insaid lo bus ane yupla pas tugeda nau wea dis tri blo Eibram. Yupla nogad no rait po daune dem tam wea God i bin katemaut prom dat tri. Rimemba yupla mata ol tam, yupla no dat rut wea i gibe yupla laip.
ROM 11:19 Mait yupla spik diskain ya, ‘God i bin katemaut dem tam po pute yumpla ebriwan de.’
ROM 11:20 Wa i tru, bat rimemba God bin katemaut dem tam, dem Zuwispipol, bikoz dempla no bin bilib, bat yupla i pat blo dat tri nau bikoz yupla i bilib. Yupla mas no tingk yupla i mobeta o mospesil. Yupla prapa lugaut!
ROM 11:21 Yupla mas prait prom God bikoz ip em bin katemaut dem tam blo ol pipol blo em, dem Zuwispipol, den em ken katemaut yupla ol Nozuwispipol tu.
ROM 11:22 Yupla tekenotis, God i gad prapa obamak gudpasinwei ip yupla i kip bilib wea em. Bat God i gad prapa adwei po panis yupla tu ip yupla kip meke nugudting. Ane ip yupla nomo bilib wea God, em i go kam ane tekemaut yupla go ausaid.
ROM 11:23 Ane ip dem Zuwispipol i go bilib wea God, den God i go mekpas dempla de wea ples blo dempla, bikoz God i gad paua po mekpas dempla gen.
ROM 11:24 Nobodi i kan teke tam prom olibtri wea i gro insaid lo bus ane mekpas em po olibtri wea i gro wea gadan. Bat mata God ken. Em bin teke yupla Nozuwispipol ane em bin meke yupla dem tam blo dem olibtri wea i gro insaid lo bus po kam pat blo da olibtri wea gadan blo em nau. So i no gobi ad po God po teke dem Zuwispipol, dem prapa tru tam blo em ane mekpas dempla po dat tri blo em gen.
ROM 11:25 Ai wande yupla ol sospamle po prapa sabe dis piksa baut dat olibtri so yupla mas no praud ane blou. Sam dem Zuwispipol ol prapa aded, bat dempla nogo stap demkain poeba, mata antil dat taim wen dem namba blo dem Nozuwispipol uda pole Zizas i go kese da rait mak.
ROM 11:26 God i go seibe ebri Zuwispipol. I bin raitem lo Baibol diskain: ‘Da wan uda go seibe ebribodi, i go kamaut prom Izrael ane em go tekemaut ebri nugudwei blo dem Zuwispipol.
ROM 11:27 Ane diswan i da strong griment wea ai go mekem wea dempla, ai go tekemaut ol sin blo dempla.’
ROM 11:28 Plenti Zuwispipol nau i ol enami blo God bikoz dempla no bin bilib da Gudniuz baut Zizas Kraist. Bat i gobi gud po yupla dem Nozuwispipol bikoz i gibe yupla sans po lisen da Gudniuz. Bat God i stil labe dem Zuwispipol. Dempla i ol pipol blo em bikoz em bin meke ol promis po Eibram, Aizak ane Zekop.
ROM 11:29 Ane bikoz ip God i suze ol pipol ane gibe dempla ol samting, em nogo seinze main blo em ane teke demting baigen, bikoz i no pasin blo em.
ROM 11:30 De longtaim pas, yupla ol Nozuwispipol no bin mekem wanem God i bin wandem, bat den dem Zuwispipol i no bin mekem wanem God i bin wandem tu. So nau God i bin soe gudpasin sorewei po yupla ol Nozuwispipol.
ROM 11:31 Wea distaim ya nau i da seimwei, dem Zuwispipol i no lisen po God. Daswai God i soe sorewei po yupla ol Nozuwispipol ane bambai em go soe sorewei po dem Zuwispipol tu.
ROM 11:32 So God i bin lete ebribodi po tangel demplaselp wea dem nugudwei blo dempla so em ken soe sorewei blo em po dempla.
ROM 11:33 Yumpla gad prapa gud God ane nobodi no sabe dem prapa nadakain gudwei blo em, dat gudsens ane dat sabe blo em. Nobodi ken sabe demwei blo em, wiswei em wok o wiswei em i tingk. Wa, yumpla prapa kan sabe wiswei God i meke ol samting.
ROM 11:34 Lo Baibol i spik: ‘Uda i sabe wiskain da AntapGod i tingk? Uda ken spik AntapGod wiskain po meke samting? Nobodi!
ROM 11:35 I gad sambodi uda i ken gibe samting po AntapGod ane spik AntapGod po peibaik em, a? Nono, i gad nobodi!’
ROM 11:36 Ebriting i kamaut prom AntapGod bikoz prom da paua blo em. Ebriting i po soe da bigpaua blo em ane ona em poeba! Amen.
ROM 12:1 Mai sospamle, ai bege yupla. Yupla mas gibe yuplaselp olgeda po God bikoz prom da prapa gudpasinwei blo God. So yupla mas gibe laip blo yupla wase oli opring sakripais po God. Yupla mas mata stap lo datwei ane yupla go meke em prapa api. Wen yupla meke diskain nau, yupla wosip God wea da prapa truwei.
ROM 12:2 Yupla mas no stap seimkain wase dem pipol blo dis wold ane no meke nugudpasin wase dempla. No! Yupla mas lete God po seinze yupla laip ane gibe yupla niu main so tingking blo yupla gobi rait. Den yupla go sabe wanem God i wande yupla po mekem lo paua blo em. Yupla go paindaut dat i gud ane mina rait po pole ubi blo God ane God i go meke yupla prapa api.
ROM 12:3 Ai spik po yupla bikoz God i bin soe gudpasinwei po mi. Ane em bin gibe mi da rait po kare lo, em bin meke mi misnareman blo em. So ai wone yupla. Yupla mas no tingk yupla prapa big antap wea ol nada pipol. Wa. Wen yupla tingbaut yuplaselp, yupla mas tingbaut dat gudniuz ane tingbaut wanem God i wande yupla po tingk. Rimemba wanem em bin gibe yupla.
ROM 12:4 Bodi blo yumpla i gad olkain dipren bodipat ane ebri pat i gad dipren wok po mekem. Dem bodipat i blo wan bodi, ane i meke wok po dat bodi.
ROM 12:5 I seimkainwei wea yumpla tu. Bikoz yumpla pas wea Kraist, yumpla ebriwan blo wan bodi nomata yumpla plenti. Bat yumpla ebriwan i blo wananada tu bat yumpla ol dipren smolpat blo wan big bodi.
ROM 12:6 God i bin soe spesilpeiba po yumpla ane gibe yumpla olkain dipren wok po mekem. Wa, yumpla mas mekem. So ip God bin gibe yupla sabebaut spesilmesiz ane ip bilib blo yupla i prapa strong dat God i spik tru yupla, den yupla mas spik stret dat mesiz.
ROM 12:7 Ane ip em gibe sambodi da sabe po elpe ol pipol o po tise wod blo em, wel, dempla mas mekem.
ROM 12:8 Ip em gibe yumpla da sabe blo yuze gud wod po meke ol dem nadalot pipol kam strong, wel yumpla mas mekem. Ip yumpla gibe ol samting po ol nada pipol, yumpla mas gibem prom at blo yumpla. Ip enibodi i lida blo ol pipol, em mas soe gudpasin, inkariz ebribodi ane wok nadakain ad. Ane ip enibodi uda i meke gudting po sambodi, em mas mekem wea prapa apiwei.
ROM 12:9 Yupla mas soe trulab, no blape nobodi. Yupla mas eite eniting wanem i nugud ane yupla mas mata meke ol gudsamting.
ROM 12:10 Yupla mas labe wananada prapa seimkainwei wase ol pamle spostu mekem. Mata ebritaim soe prapa gudwei po wananada.
ROM 12:11 Yupla mas no sidaun leiziwan, bat mas mata ebritaim meke wok blo da BosLod.
ROM 12:12 Yupla mas bi api bikoz God go meke ebriting gud po yupla. Ane ebritaim yupla go tru ol trabol yupla mas mata stap kuaiatwei ane mata kip prea po ebriting.
ROM 12:13 Yupla mas elpe ol pipol blo God ip dempla nogad ol samting. Yupla mas prapa soe gudpasinwei po ol Kristian uda yupla no sabe ane singaut dempla po kam stap wea aus blo yupla.
ROM 12:14 Yupla mas prea ane aske God po meke ol gudsamting po dem pipol uda i meke ol nugudting po yupla. No kerse dempla, prea po God po blese dempla.
ROM 12:15 Ane yupla mata bi api tugeda wea ol dem pipol uda i api ane krai tugeda wea dem pipol uda i krai.
ROM 12:16 Wa, yupla mas trite ebribodi seimkainwei. Yupla mas no tingk yupla i mobeta den ol nada pipol. Yupla mas miks wea olkain pipol nomata dempla i impotant o no impotant, ane yupla mas no tingk yupla sabe ebriting.
ROM 12:17 Ip sambodi i meke nugudting gense yupla, yupla mas no peibaik dempla. Nono! Yupla mas mata soe gudpasin po ebribodi.
ROM 12:18 Yupla mas kipe da pis midel wea ebribodi.
ROM 12:19 Prapa tru mai sospamle, yupla kan peibaik nobodi wea nugudwei. Yupla mas libem po God po mekem. Lo Baibol i raitem diskain, wea God da AntapGod i spik: ‘Nobodi gad rait po peibaik nobodi po dem rongting wea dempla i bin mekem, mata mi. Ai go peibaik ane panis demwan uda ebritaim meke ol nugudting.’
ROM 12:20 I bin raitem wea Baibol diskain: ‘Ip ol enami blo yupla i anggre, nogad no kaikai, gibe dempla kaikai po belipul, ane ip dempla i wande samting po wete trot blo dempla, gibe dempla samting po dringk. Wen yupla i meke demting, yupla go meke dempla sem prom demting wea dempla i bin mekem po yupla.’
ROM 12:21 Yupla mas no lete ol nugudting bite yupla. Yupla go bite dem nugudting wen yupla meke ol gudting.
ROM 13:1 Ebriwan i mas kam andanit da rul blo dem gabman. Ane dem gabmanlida i bos bikoz God i bin gibe dempla da rait po kare lo.
ROM 13:2 Enibodi uda i go gense ol gabmanlida, dempla i go gense God, bikoz God i bin meke dem gabman bos. Wa! Demkain pipol uda i meke diskain i go gede panis wea i kam prom God.
ROM 13:3 So dem pipol uda i meke ol rong samting, dempla mas prait prom dem gabman uda i bos oba dempla. Bat dem pipol uda meke ol rait samting, dempla i nogo prait prom dem gabmanlida. So yupla mata meke ol rait samting den dempla nogo boda yupla.
ROM 13:4 Dem gabmanlida, dempla i ol sebant blo God. Dempla i de po elpe yupla. Bat ip yupla meke ol rongting den yupla i mas prait bikoz dem gabmanlida i gad da paua po panis yupla. God i bin pute dempla wea gabman ane em bin gibe dempla paua po panis dem pipol uda meke ol nugudting.
ROM 13:5 Ip yupla mekem wanem da gabman i wandem, yupla no go gede panis ane yupla go gad gudpiling wea at blo yupla, bikoz yupla no bin meke eniting rong.
ROM 13:6 Yupla mas pei taksmani po da gabman tu, bikoz dem gabman wokman mas gede pei po meke gabman wok wanem God i wande dempla po mekem.
ROM 13:7 Pei baigen ebrisamting wanem yupla i oue ol nada pipol. Pei ebri taksmani wea yupla mas pei, ane soe prapa gudwei ane ona po dem lida. Diswan i da prapawei po mekem.
ROM 13:8 Wel, yupla mas no oue nobodi eniting. Bat wan ting yupla mas kip peibaik, i diswan ya, yupla mas labe wananada, yupla mas kip labe wananada. Ip yupla labe ol pipol yupla prapa mekem wanem dem lo blo God i spik.
ROM 13:9 Dem lo blo God i spik diskain, ‘Yupla mas no broke maretlo ane slipraun, yupla mas no kile nobodi, yupla mas no stile eniting, yupla mas no lai, yupla mas no gridi o gad ubi po ol samting blo ol nada pipol.’ Dem lo ya ane ol dem nada lo i kamaut prom dat wan lo wea i tok diskain, ‘Yupla i mas labe ebri pipol seimkain wase yupla labe yuplaselp.’
ROM 13:10 Yupla sabe nau. Wen yupla labe ebribodi, yupla mas no meke eni nugudting po nobodi. Wa, wen yupla labe ol pipol wea da prapawei, wel yupla prapa mekem wanem dem lo blo God i spik.
ROM 13:11 Ane yupla mas meke diswan, bikoz da taim i ya nau yupla mas no slaik. Yupla mas mata soe gudpasinwei bikoz da taim i moklostu nau po wen God i go kam po seibe yumpla. I no long nau wase i bin wen yumpla i bin pas stat po bilib.
ROM 13:12 Naittaim i klostu pinis nau, da dei wen yumpla gobi seib i klostu nau. Libe dem naittaim ting, nomo stap wea dakples ane nomo meke ol nugudting blo dak. Yupla mas mata meke ol raitting solong yupla go mata stap wea dat lait blo God.
ROM 13:13 Yumpla mas soe olkain gudpasinwei. Mata spik wea ol truwei. Stap wea da gudwei wea ebribodi i ken luk ane gri dat laip blo yumpla i prapa rait ane gud. Yupla mas no spak ane meke ol stupitting. Yupla mas no broke maretlo o slipraun. Ip yupla no maret, yupla mas no slipraun tu. Yupla mas no pait ol nada pipol o meke ol nugudting. Yupla mas no ebritaim graul ane zeles wananada.
ROM 13:14 Yupla lugaut! Yupla kan meke olkain nugudting bikoz yupla mas pole wei blo Zizas Kraist, BosLod blo yupla. Yupla mas no meke ol samting wanem bodi blo yupla i wandem. Wa, no pole nugud ubi blo yupla.
ROM 14:1 Yupla mas prapa lugaut dem Kristian uda i nogad prapa strong bilib. Yupla mas no agiu wea dempla baut wanem dempla i tingk ane no daune dempla.
ROM 14:2 Ai tok nau baut dem mit wea pipol i bin yuzem po sakripais po dem laigod. Dem Kristian uda i gad strong bilib nogad no problem po kaikai demkain kaikai. Bat dem Kristian uda gad smol bilib nogo kaikai demkain mit, bikoz dempla bilib nobodi mas kaikai dat mit.
ROM 14:3 Wel dem Kristian uda i kaikai enikain kaikai, dempla mas no tingk dempla i mobeta den dem nada Kristian uda mata kaikai ol gadan kaikai. Ane dem Kristian uda i kaikai ol gadan kaikai, dempla mas no zaze dem nada Kristian po kaikai enikain kaikai, bikoz God em i pren blo ebri Kristian.
ROM 14:4 Ip dempla serbe da BosLod, den uda yupla po zaze dempla po wanem dempla mekem? God i go zaze dempla ip dempla meke raitting o rongting. Da paua blo da BosLod i go meke dempla strong ane elpe dempla po meke ol gudting.
ROM 14:5 Ebribodi i gad dipren tingking. Sam dempla tingk diswei ya, wandei i mospesil den ol nadadei, bat ol nada pipol i tingk ebridei i da seim. Wel ebriwan mas tingk prapa ad po meke main blo dempla po mata meke gudting.
ROM 14:6 Ip sambodi i meke wan dei spesil, em i mekem po soe ona po da BosLod. Dem pipol uda i kaikai olkain kaikai, ip dempla eso God po dat kaikai, den dempla i ken kaikai ane dempla i ona God. Seimwei wea dem pipol uda i no kaikai mit, ip dempla i eso God po da kaikai den dempla i ken kaikai ane dempla i ona God tu.
ROM 14:7 Nobodi prom yumpla ebriwan i bos blo laip blo yumpla ane yumpla no sabe wen yumpla i go ded tu.
ROM 14:8 Wen yumpla i stap laip ya wea ert, yumpla i stap laip po plize da BosLod ane wen yumpla go ded yumpla stil go plize em. So nomata yumpla laip o ded, yumpla laip i blo da BosLod.
ROM 14:9 I bikoz prom diswan nau, Kraist i bin ded ane bin kamlaipgen prom ded solong em nau da BosLod blo ebri pipol nomata dempla ded o stil laip.
ROM 14:10 So aukam yupla zaze ol sospamle blo yupla? Watpo yupla trite ol sospamle blo yupla wase dempla i nating? Lugaut nau! Yupla ebriwan i go stanap prant wea God ane God i go zaze yupla.
ROM 14:11 I bin raitem wea Baibol: ‘Da AntapGod i spik, “Ai da prapa laip God, ane ai spik yupla trutok. Wen da taim go kam, ebri pipol go mata baudaun wea graun po mi, ane ebri pipol i go preize mi ane spik ai da mata wan God.” ’
ROM 14:12 Wa, da taim i go kam bambai wen ebriwan prom yumpla i go spik po God baut ebridem samting wea yumpla i bin mekem.
ROM 14:13 So nau ai spik yupla ebriwan, yumpla mas nomo zaze wananada. Mobeta yumpla seinze wei blo yumpla prom meke ol samting wea i spoile ol nada Kristian prom kipgo.
ROM 14:14 Prom da taim ai bin kam klostu po da BosLod Zizas Kraist, ai bin prapa sabe ebri kaikai i gud po kaikai. Bat ip i gad sambodi uda i tingk sam kaikai i rong po kaikai, wel dempla mas no kaikai dat kaikai. Ip dempla bilib i rong, den dempla meke rongting.
ROM 14:15 Bat ip eni sospamle blo yupla i gad strongpiling gense sam kaikai ane yupla kaikai dat seim kaikai, wel yupla meke dat amenbala po meke rongting ane yupla no soe lab po em. Yupla mas no pute em daun bikoz prom wanem yupla kaikai. Tingbaut, Kraist i bin ded po demkain pipol tu.
ROM 14:16 Yupla lugaut, ip yupla meke ol samting wanem yupla tingk i gud, wase dringk lelbet o kaikai. Ip dat gudting blo yupla i meke ol nada pipol po tok ol nugudtok baut dat gudting, den i mobeta yupla no mekem.
ROM 14:17 Ip God i bos blo laip blo yumpla, den dem impotant ting i no mata baut wanem yumpla i kaikai o dringk, bat i baut wiswei God i wande laip blo yumpla po stap. Em wande yumpla po stap wea gudlaip blo pis ane dat apipiling wea da OliSpirit i gibe yumpla.
ROM 14:18 Enibodi uda i sebant blo Kraist uda i meke demting ya wea ai bin tokbaut, wa, God i gobi prapa api wea laip blo dempla. Ane ol pipol i go spik diskain baut dempla, dempla i mata meke ol raitting ane dempla i gad gudpasinwei.
ROM 14:19 Yumpla mas prapa meke pis wea ebribodi insaid lo sos ane meke ebriting wanem i go elpe dempla po meke bilib blo dempla kam strong.
ROM 14:20 Yupla mas no spoile da wok blo God prom dem kaikai wea yupla i kaikai. Wa, ebri kaikai i gud, bat ip yupla kaikai samting wanem i go meke nada pipol po meke sin, wel, den i rong po kaikai dat kaikai.
ROM 14:21 So no kaikai mit o dringk wain o meke eniting prant wea nada Kristian wea i go tempte em po meke sin.
ROM 14:22 Ip enibodi prom yupla i gad strong bilib baut sam kaikai o dringk, wel kipem po yuplaselp ane God. Ane no pointe pingga po ol nada pipol ip yupla i mekem diskain. Wa, diswan i da prapa gudwei.
ROM 14:23 Bat ip yupla gad daut po kaikai dat kaikai, wel no kaikai, bikoz God i go panis yupla prom meke rongting. Wa, ip yupla meke eniting wea i no rait den yupla meke sin.
ROM 15:1 Yumpla sabe demting i no impotant bat yumpla mas no meke demting po plize yumplaselp. Yumpla mas tingbaut dempla uda gad daut ane bilib demting i rong.
ROM 15:2 Yumpla mas plize ol nada pipol. Ebriwan prom yumpla i mas elpe ebri Kristian po kam strong wea da BosLod.
ROM 15:3 Bikoz Kraist tu em no bin plize emselp. Wa, Deibid i bin spik lo Baibol diskain po God, ‘Dem nugudtok wea ol pipol i bin spik gense yu, i bin poldaun antap wea mi tu.’ Wa, i bin apen ya po Zizas seimkain wiskain Deibid i bin spik.
ROM 15:4 Ebriting wea i bin raitem lo Baibol de bipotaim i po tise yumpla so yumpla go sabe wanem God i wandem. Yumpla go gad oup ane dis oup i go meke yumpla strong po mata kip bilib. So yumpla ken weit kuaiatwan po ebridem promis prom God.
ROM 15:5 Ai prea aske God gar po gibe yupla kuaiatwei po kipgo ane meke wananada strong ane po stap tugeda wea gudwei. Ebriwan i mas gad seimkainwei wea wananada wase Zizas Kraist i bin gad.
ROM 15:6 Den yupla ebriwan i go kam tugeda wea wanat po wosip ane liptemap neim blo God, uda i da papa blo da BosLod blo yumpla Zizas Kraist.
ROM 15:7 So yupla i mas kese wananada klostu seimkain wase Kraist i bin kese yupla klostu. Ip yupla meke diswan, den yupla go ona God.
ROM 15:8 Tingbaut nau wen Zizas Kraist i bin kam. Em bin redi po bi sebant blo dem Zuwispipol. Em bin soem dat God i bin kipe ol promis blo em, ol dem promis em bin mekem de pas po dem bigate blo dem Zuwispipol.
ROM 15:9 Em bin kam po soe gudpasinwei po dem Nozuwispipol tu so dempla ken gibe ona po God tu. Bikoz Baibol i spik diskain: ‘Ai go preize yu God wea dem Nozuwispipol, ane ai go singaut liptemap neim blo yu.’
ROM 15:10 Ane de gen, wea nada ples lo Baibol i bin raitem: ‘Yupla ol Nozuwispipol bi nadakain api, tugeda wea dem Zuwispipol, dem pipol blo God.’
ROM 15:11 Ane wea nada ples i bin raitem lo Baibol diskain tu: ‘Yupla ol Nozuwispipol mas liptemap neim blo God da AntapGod. Yupla ebriwan blo da wold, mas preize em.’
ROM 15:12 Ane da spesilmesizman Aizaia i bin spik: ‘Sambodi i go kamaut prom pamlelain blo bigate Deibid. God i go meke em king blo dem Nozuwispipol. Dempla i go bilib wea em dat em go elpe dempla.’
ROM 15:13 Ai prea aske God po elpe yupla so yupla go gad strong bilib ane gobi prapa nadakain api. Ane yupla go stap wea pis bikoz yupla bilib wea em. Den da OliSpirit i go gibe yupla prapa strongpaua po mata bilib so yupla nogo gad daut dem gudting i go apen.
ROM 15:14 Mai sospamle, ai prapa sabe yupla i gad prapa gudwei. Ane yupla prapa sabe po elpe wananada po meke ol raitting.
ROM 15:15 Bat ai raite dis leta po yupla po tingbaut sam demting. Ai bin mekem bikoz God i bin soe spesilpeiba po mi,
ROM 15:16 ane em bin gibe mi da ona po bi sebant blo Zizas Kraist po prise da prapa Gudniuz baut God po dem Nozuwispipol. Ai prapa wande bi wase prist ane teke dempla kam ane gibe dempla po God wase spesil opring, so da OliSpirit i ken meke dempla pas tugeda wea God ane dempla gobi nadakain klin, nogad nugudting ane God i gobi prapa api.
ROM 15:17 Ai eso ane prapa glad po da wok wea Zizas Kraist i bin wok tru mi po meke dem wok blo God.
ROM 15:18 Ai go mata tokbaut wanem Kraist i bin mekem wea laip blo mi. Kraist i bin yuze dem wod blo mi ane demting ai bin mekem po lide dem Nozuwispipol po bilib ane obei God.
ROM 15:19 Dempla i bin bilib wea Kraist prom dem mirikalsain ane spesil gudsamting wea ai bin mekem tru da paua blo da OliSpirit. Ai bin prise da Gudniuz baut Kraist prom Zarusalem go po da eria blo Ilirikam wea da notsaid blo kantri blo Gris.
ROM 15:20 Da ubi blo mi i po prise da Gudniuz baut Kraist po dem ples wea dem pipol i no bin lisenbaut Kraist. Bat ai no wande pris da Gudniuz po ol dem pipol uda i bin pinis lisenbaut da Gudniuz.
ROM 15:21 Ai bin wande mekem wase i bin raitem lo Baibol diskain: ‘Dem pipol uda i no bin lisen tokbaut em, i go lisenbaut em, ane dem pipol uda i no bin lisenbaut em, i go sabe em.’
ROM 15:22 Wa, dis wok wea ai bin mekem wea dem ples, i bin stape mi ebritaim po kam po luk yupla.
ROM 15:23 Ai bin prapa wande kam po luk yupla po prapa longtaim, so nau ai bin pinis spik da Gudniuz wea ebridem ples ya.
ROM 15:24 Ane nau ai wande go po Spein ane da wei go po Spein i go pase yupla go datwei. So ai go kam de po luk yupla pas po sottaim. Den yupla i go elpe mi po go po Spein.
ROM 15:25 Bat pas, ai mas go po Zarusalem po teke present go po dempla po elpe dempla de.
ROM 15:26 Bikoz dem Kristian wea kantri blo Gris i bin gibe mani po elpe dem poapipol blo God de wea Zarusalem.
ROM 15:27 Dem Kristian blo Gris i bin prapa api po gibe dis mani, bikoz dempla i bin gad strongpiling dem Zuwiskristian blo Zarusalem i bin sere dem blesing blo God baut da Gudniuz tugeda wea dem Nozuwispipol. So daswei dem Kristian wea Gris i bin gibe mani po elpe dempla wea Zarusalem.
ROM 15:28 Apta wen ai bin pinis gibe dem mani po dempla wea Zarusalem, ai go go stret po luk yupla bikoz da wei i go datwei go po Spein.
ROM 15:29 Ane ai prapa sabe wen ai go kam po luk yupla, Kraist i go gibe mi prapa gud blesing po yupla.
ROM 15:30 Mai sospamle, wea da neim blo da BosLod Zizas Kraist, kam tugeda wea mi ane prea prapa strong po mi bikoz prom da lab blo da OliSpirit wea i bin gibe yupla.
ROM 15:31 Wen ai go kese Zudia, prea diskain dat God i go lugaut mi prom dem Zuwispipol uda no bilib wea Kraist. Prea dat dem Kristian wea Zarusalem i go teke dem mani wea gudat.
ROM 15:32 Ip i ubi blo God, den ai go kam po bizit yupla wea gudat, ane ai go stap de wea yupla po sottaim ane kam strong.
ROM 15:33 Ai prea po God po stap de wea yupla ane gibe yupla ebriwan pis. Amen.
ROM 16:1 Ai wande yupla po sabe dat wan Kristian oman neim Pibi, uda i dikon de wea da sos lo Kenkria, em go kam de po yupla sun.
ROM 16:2 Welkam em seimkain wase ol Kristian mas mekem. Lugaut em prapa bikoz em blo da BosLod. Yupla mas elpe em wea enisamting wanem em i wandem. Pibi bin elpe plenti pipol wen dempla i bin nide elp, iben mi tu.
ROM 16:3 Yupla spik griting prom mi po Prisila ane Akila. Demtu bin kam tugeda wea mi po meke wok blo Kraist Zizas.
ROM 16:4 Demtu bin redi po gibe laip blo demtu po seibe mi. Ai mina big eso po demtu Prisila ane Akila. Ebridem sos blo dem Nozuwispipol i mina big eso po demtu tu.
ROM 16:5 Spik griting tu prom mi po dat sospamle de wea aus blo demtu. Spik griting gar prom mi po mai gudpren Epenatas. Em i bin da paswan prom da steit blo Eiza uda i bin bilib wea Kraist.
ROM 16:6 Spik griting po Meri uda i bin wok prapa ad po yupla.
ROM 16:7 Grite Andronikas ane Zunia. Demtu pamle blo mi ane demtu Zuwisman wase mi tu. Demtu bin de insaid zeilaus wea mi tu. Dem nada misnare i prapa rispekt demtu. Demtu bin bilib wea Kraist bipo ai bin bilib wea Kraist.
ROM 16:8 Spik griting prom mi po Ampliatas. Em gudpren blo mi ane em blo da BosLod tu.
ROM 16:9 Grite Ubanas, uda bin wok tugeda wea mi, meke wok blo Kraist, ane spik griting po mai gudpren Stakis.
ROM 16:10 Ai sane griting po Apeles bikoz prom dem big trabol wea em bin go tru, bilib blo em wea Kraist i prapa strong. Spik griting po Aristabalas ane ebriwan uda i stap wea aus blo em.
ROM 16:11 Spik griting de po Erodion, em i Zuwisman ane pamle blo mi tu. Grite demwan wea da aus blo Nasisis uda bilib wea Zizas.
ROM 16:12 Spik griting de po Tripena ane Triposa, uda i meke wok blo da BosLod. Ane grite dia amensisi blo mi Persis, uda i bin wok nadakain ad po da BosLod.
ROM 16:13 Grite Rupas po mi bikoz da BosLod Zizas Kraist i bin suze em po bi prapa spesil sebant blo em, ane spik griting prom mi po mama blo Rupas bikoz em i bin wase mama po mi.
ROM 16:14 Ane plizgar spik griting prom mi po Asinkritus, Piligon, Ermes, Patrobas, Ermas, ane dem sospamle uda de wea dempla.
ROM 16:15 Ane spik griting po Pilologos, ane Zulia ane Nerius tu ane sisi blo em, ane Olimpas, ane ol dem pipol blo God uda i miks wea dempla.
ROM 16:16 Grite wananada wea oli Kristianwei, prapa gasu wananada. Dem nada sos blo Kraist i sane griting po yupla ebriwan.
ROM 16:17 Mai sospamle, ai prapa wone yupla. Lugaut prom dem pipol uda i meke wanmob blo pipol po splitap go gense nadamob. Demkain pipol i go spoile ol dem no prapa strong Kristian po nomo bilib, bikoz dempla tisem gense dem tising blo yumpla. Yupla mas stap longwei prom demkain pipol.
ROM 16:18 Demkain pipol i no serbe da BosLod Zizas Kraist. Dempla mata serbe demplaselp ane mekem wanem dempla i wandem. Dempla prapa sabe po swite ol pipol lo dem laitok blo dempla.
ROM 16:19 Bat ol pipol ebriwea i sabe yupla mekem wanem God i wandem. Diswan i meke mi prapa api. Ai prapa wande yupla po yuze gudsens po meke ol rait ane gudsamting. Ai no wande yupla po meke ol nugud samting.
ROM 16:20 God uda gibe pis em i go smase Satana nadakain. Em i go mekem poldaun andanit wea leg blo yupla. Ane da spesilpeiba blo yumpla BosLod Zizas bi de wea yupla ebriwan.
ROM 16:21 Timoti uda i wok tugeda wea mi, em sane griting po yupla. Ane dem Zuwisbala blo mi ya tu sane griting, Lusias, Zeisan, ane Sosipata.
ROM 16:22 (Diswan mi ya Tesius, ai da wan uda i bin raite dis leta wanem Pol i bin spik mi po raitem. Wa, ai grite yupla ebriwan tu wea da neim blo da BosLod.)
ROM 16:23 Ai stap wea aus blo Gaias, em i lugaut mi. Ebriwan ya wea dat sos wea aus blo em i sane griting po yupla ebriwan. Ane Erastas tu i sane griting. Em i man blo lugaut mani blo da gabman blo dis siti ya. Kotus, amenbala blo yumpla i sane griting tu.
ROM 16:25 Nau gibe ona po God bikoz em i meke yupla kam nadakain strong wase da Gudniuz baut Kraist i spik. Dis mesiz, baut Zizas Kraist ane plan blo em po yupla ol Nozuwispipol, i bin sikret prom da taim wen God i bin meke dis wold.
ROM 16:26 Dem spesilmesizman i bin raitem de pas baut dis sikret. Ane da longlaip God i bin oda dis sikret mas kamaut, dat em i wande dem Nozuwispipol po lisenbaut dis mesiz so dempla i go bilib ane obei em tu.
ROM 16:27 Mata em God ane mata em sabe ebriting. Yumpla mas mata ona ane wosip em bikoz prom wanem Zizas Kraist i bin mekem. Amen.
1CO 1:1 Diswan mi Pol ya raite dis leta. God i bin suze mi po bi misnareman blo Kraist Zizas. Ane dis leta tu i prom bala blo yumpla Sostenes.
1CO 1:2 Mitu raite dis leta po da sos blo God wea da siti blo Korint. Mitu raitem po dem pipol uda God i bin suzem po bi oli pipol blo em, seimkain wiskain God i bin meke ol nada pipol wea nada ples po bi oli pipol blo em, ane i po ebriwan uda spik dat Zizas em BosLod blo yumpla ane BosLod blo dempla.
1CO 1:3 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
1CO 1:4 Ai ebritaim eso God po da spesilpeiba blo em wea em bin gibe yupla, bikoz nau yupla i blo Kraist Zizas.
1CO 1:5 Ane ebriting wea yupla mekem, God i gibe yupla ol mogud samting bikoz prom bilib wea Kraist. Yupla kam smat wen yupla prise da mesiz baut God ane yupla prapa sabe demting baut em.
1CO 1:6 Nau yupla mata bilib da trutok baut Kraist wea ai bin pris po yupla.
1CO 1:7 So nau yupla gad ebri gipt ane blesing wea God i gibem ane yupla i prapa weit nau po yumpla BosLod Zizas Kraist po kambaigen.
1CO 1:8 Kraist i go meke yumpla strong wea em solong nobodi ken bleime yumpla po meke eni rongting antil da taim wen BosLod Zizas Kraist i go kambaigen lo dat big dei.
1CO 1:9 God i go prapa meke ol samting wea em spik em go mekem, bikoz God ebritaim mekem wanem em spik ane em da wan uda bin singaut yumpla po bi pren blo Boi blo em, Zizas Kraist, yumpla BosLod.
1CO 1:10 Nau mai sospamle, ai tok po yupla wea da neim blo yumpla BosLod Zizas Kraist. Yupla ebriwan mas no graul gense wananada. Yupla mas meke pis solong yupla nogo splitap wananada. Ai bege yupla gar, pliz yupla mas gad wan sens, wan tingking ane wan ubi.
1CO 1:11 Ol mai labing bala ane sisi, sam dem pipol lo aus blo dat oman Kloui i bin spik mi i gad sam pipol midel yupla uda i graul gense wananada.
1CO 1:12 Sam pipol midel wea yupla i spik diskain, ‘Mipla pole Pol’, ol nadawan i spik, ‘Mipla pole Apolos’, ol nadawan spik, ‘Mipla pole Pita’, ane ol nadawan i spik, ‘Mipla mata pole Kraist.’
1CO 1:13 Wen yupla i gad demkain tingking i wase yupla i splite Kraist po ol smolsmol dipren mob. Yupla tingk i mi Pol, uda bin aing ded antap wea kros po seibe yupla a? Yupla tingk i mi tu a, uda bin baptaiz yupla wea da neim blo mi a? Nono!
1CO 1:14 Ai eso po God ai no bin baptaiz eniwan prom yupla, bat mata baptaiz Krispus ane Gaias,
1CO 1:15 so yupla kan spik yupla bin baptaiz wea neim blo mi.
1CO 1:16 O, wa. Ai rimemba nau, ai bin baptaiz ebriwan uda i bin stap wea aus blo Stepanas tu, bat ai kan rimemba ip ai bin baptaiz eni nada pipol.
1CO 1:17 Kraist no bin sane mi po baptaiz ol pipol. Em bin sane mi po prise da Gudniuz, ane no po yuze smattok ane big wod. Bambai i go meke mesiz blo da kros blo Kraist nomo gad paua.
1CO 1:18 Ai sabe da mesiz baut Kraist wea em bin ded antap lo kros i wase stupittok po dem pipol uda no bilib. Wa, dempla wea dat rod go po el. Bat yumpla bin seib. Wen yumpla i lisen dis mesiz, yumpla ken luk da paua blo God bikoz prom wiskain Kraist i bin ded.
1CO 1:19 God i spik demkain lo Baibol: ‘Ai go meke dem gudsens blo dem pipol uda tingk dempla i gud, po kam prapa nating, ane ai go meke dem smat tingking blo dem pipol uda tingk dempla prapa smat, prapa nating tu.’
1CO 1:20 So wiswei yupla tingbaut dem pipol uda tingk dempla gad gudsens? Wiswei yupla tingbaut dem pipol uda prapa nadakain smat ane dem nadalot uda tokbaut ol smat aidia? God i bin mekem dempla luk stupit ane meke gudsens blo dempla prapa nating.
1CO 1:21 God i sabe ebriting ane em no lete nobodi po sabebaut em tru tingking blo dempla. Yupla luk God em bin meke em plan po seibe ol pipol tru dem wod wea dem pipol i tingk dat i silitok. Dat seim wod i da gudniuz wanem yumpla ebritaim pris. God i prapa nadakain api po seibe dem pipol uda bilib lo dem wod.
1CO 1:22 Bat dem Zuwispipol i wande luk ol sain prom eben pas, po prubem dis mesiz wea yumpla i pris i tru, bipo dempla i go bilib. Ane ol Nozuwispipol i no wande bilib dis mesiz bikoz dempla bilib dis mesiz i silitok. Dempla mata wande lisen po ol pipol uda dempla tingk i gad smatsens.
1CO 1:23 So wen yumpla i prise da mesiz baut Kraist uda bin ded antap lo kros, ol Zuwispipol i wail ane ol Nozuwispipol i tingk dis mesiz i prapa stupittok.
1CO 1:24 Bat sam dem Zuwispipol ane dem Nozuwispipol, God i bin meke dempla kam pipol blo em. Po dempla nau, Kraist i da nadakain bigpaua blo God ane da prapa nadakain gudsens blo God.
1CO 1:25 Dis stupit plan blo God i mosmat plan den dem smat plan blo ol pipol. Ane pipol tingk God i slaik bat slaikwei blo em i mostrong den dem strongwei blo ol pipol.
1CO 1:26 Rimemba, ol mai labing bala ane sisi, yupla prapa lelbet i bin gad gudsens wiskain ol pipol blo da wold i tingk. Ane no plenti prom yupla i bin gad bigneim o gad plenti mani bipo God i bin singaut yupla.
1CO 1:27 Bat God i bin suze ol samting wea i no meke sens po da wold. Em bin suze dem samting po meke dem pipol uda tingk dempla gad gudsens, po meke dempla sem. God bin suze dempla uda nogad no strong, po meke dem pipol uda tingk dempla nadakain impotant, po meke dempla prapa sem.
1CO 1:28 God i bin suze dem pipol wea dis wold i tingk dempla i rabis. Dempla wea dis wold i tingk dempla prapa gad nating. Em bin yuze dempla uda gad nating po meke dem impotant ting blo dis wold po kam prapa nating,
1CO 1:29 so nobodi i ken bloubaut eniting prant wea God.
1CO 1:30 Mata God i bin meke yumpla blo Kraist. Tru Kraist, God i bin gibe yumpla prapa gudsens blo em. God i bin meke yumpla rait wea em, tru Kraist. Tru Kraist, God i bin meke yumpla klin ane oli ane pri prom sin.
1CO 1:31 Da Wod blo God i spik, ‘Ip enibodi uda wande prapa nadakain bloubaut eniting, em mas mata bloubaut wanem da AntapGod i bin mekem.’
1CO 2:1 Mai labing bala ane sisi, wen ai bin pas kam bizit yupla, ai no bin tise yupla wea praud smatwei baut da sikret trutok blo God.
1CO 2:2 Ai bin meke main po no tokbaut ol nadating bat mata tokbaut Zizas Kraist ane ded blo em wea kros.
1CO 2:3 Ane wen ai bin bizit yupla, ai bin slaik nogad no strong ane ai bin nadakain seik prom prait.
1CO 2:4 Wiskain ai bin tok ane pris po yupla, ai no bin yuze ol big wod wea ol smat pipol i yuzem po soem ai smat. Bat i bin dem wok blo da OliSpirit i bin soe da paua blo God dat wanem ai spik i tru.
1CO 2:5 Ai bin meke diskain solong yupla go bilib lo da paua blo God ane no bilib lo demting wea i blo man.
1CO 2:6 Ai prapa wase dem Kristian uda prapa bilib nadakain strong wea Kraist. So wen ai wea dempla ai tok wea gudsens bikoz ai prapa sabe. Bat dis gudsens i no blo dis wold ane dem lida blo dis wold prapa no sabe dis gudsens. Wa, dempla i go kam prapa nating.
1CO 2:7 Dis gudsens, dis sabe wanem ai tokbaut, i dat prapa dip plan blo God wea em bin kipem sikret bipo. Em bin meke dis plan po glori blo yumpla, bipo em bin meke dis wold.
1CO 2:8 Bat dem bos blo dis wold no bin sabe. Ip dempla i bin sabe, den dempla no bin kile yumpla BosLod, da wan uda gad da truglori blo God.
1CO 2:9 Diswan nau wanem dem wod blo God i bin spik: ‘No ai bin luk, no talinga i bin lisen, ane no sens i bin tingbaut wanem God i bin mekem redi po dempla uda labe em.’
1CO 2:10 Bat yumpla sabe demting nau bikoz God i bin soe yumpla demting ya tru da OliSpirit blo em. Da OliSpirit i sabe ol sabebaut ebrisamting, ane em i prapa sabe ol nadakain dip sabe blo God.
1CO 2:11 Nobodi i sabe wanem nada pipol i tingk, mata em emselp. Wa, wea seimkainwei tu, nobodi sabe wanem God i tingk, mata da OliSpirit i sabe wanem God i tingbaut.
1CO 2:12 Bat yumpla sabe dem prapa gudsamting wea i bin kam prom God bikoz em bin gibe yumpla da OliSpirit blo em priwan, so nau yumpla nomo tingk wiskain ol nada pipol blo dis wold i tingk.
1CO 2:13 Wen mipla spik yupla demting, mipla no yuze wod ane tingking wiswei man i tingk. Mipla yuze wod wea i bin gibem po mipla prom da OliSpirit. Da OliSpirit i elpe mipla po eksplein dem trutok po dempla uda i blo God.
1CO 2:14 Dem pipol uda i nogad da Spirit blo God wea laip blo dempla, ol i no sabe dem trutok blo God bikoz dem tok i wase ol stupittok po dempla. Demkain pipol i kan sabe demkain trutok blo God, mata da Spirit blo God i ken elpe dempla po sabe.
1CO 2:15 Dem pipol uda gad da Spirit blo God wea laip blo dempla, dempla i ken sabebaut dem trutok blo God, bat dempla uda nogad da OliSpirit prapa no sabe wanem yumpla tokbaut.
1CO 2:16 Baibol i spik diskain: ‘Nobodi i gad sabe po sabe wiswei da AntapGod i tingbaut ol samting. Nobodi i ken spik em wiskain po meke ol samting!’ Bat yumpla i ken sabe demting blo God bikoz yumpla i gad dat seimkain tingking wase God.
1CO 3:1 Mai labing bala ane sisi, wen ai bin wea yupla ai bin kan tok po yupla seimkain wiskain ai tok po ol pipol uda gad da Spirit blo God strong wea laip blo dempla. Ai bin tok po yupla seimkain wiskain ai tok po ol niu Kristian.
1CO 3:2 Ane ai bin pide yupla wea milk wase beibi. Kole, nau ai mas gibe yupla milk gen bikoz yupla stil no sabe dem big samting baut God. Ai stil mas gibe yupla milk
1CO 3:3 bikoz dem nugudwei blo yupla i stil meke yupla po meke ol nugud samting. Yupla i mata zeles ane graul midel yuplaselp. Wiswei? Diswan i no prubem yupla stil pole dem nugudwei blo yupla a? Yupla stil meke ol samting seimkain wiskain ol pipol blo dis wold i meke ol samting.
1CO 3:4 Wen sambodi i spik diskain, ‘Ai pole Pol’, ane nadawan i spik, ‘Ai pole Apolos’, den yupla meke ol samting seimkain wase ol pipol blo dis wold i meke ol samting.
1CO 3:5 Uda dis man Apolos ane uda dis man Pol? Mitu ya, mi Pol ane Apolos, tu sebant blo God uda i bin elpe yupla po bilib wea Kraist Zizas. God i bin gibe mi da wok wea ai mas mekem ane em bin gibe Apolos da wok wea em mas mekem.
1CO 3:6 Ai bin plante ol sid, Apolos i bin wete dem sid, bat God i bin meke dem sid gro kam po plant.
1CO 3:7 Da wan uda i plante ol sid o da wan uda i wete dem sid, demtu no impotant. Mata God i impotant. Diswan God uda meke dem sid gro kam po plant.
1CO 3:8 Da wan uda i plante sid ane da wan uda i wete dem sid, demtu i gad wanmain, wok tugeda, ane demtu i go gede pei prom God po da wok wea demtu i bin mekem.
1CO 3:9 Mitu wok tugeda bikoz mitu i sebant blo God, ane yupla i wase da big gadan eria blo God, ane bilding blo God. Yupla no bilding blo mitu, Apolos ane Pol.
1CO 3:10 Bikoz God i soe spesilpeiba blo em po mi, ai meke wok blo em. Ai bin bilde paundeisan wase kapenta ane nadawan i bin kam meke ol bilding antap wea da paundeisan. Bat da wan uda i bilde ol bilding antap wea dat paundeisan em mas prapa tingk wiskain em go bilde da bilding antap wea dat paundeisan.
1CO 3:11 Nobodi i ken meke eni nada paundeisan den da wan wea yumpla i olredi gad ane datwan i Zizas Kraist.
1CO 3:12 Ip eniwan i bilde samting antap wea dat seim paundeisan, em ken yuze ol gold, ol silba, ol nadakain dedli ston, ol wud, o ol gras.
1CO 3:13 Bat da taim i go kam bambai po testem wiskain wok dem bilda i bin mekem. Da zazmentdei i go soem wiskain wok ol i bin mekem. Wen paia kam po dem bilding, da paia i go teste dem bilding ip em gud o ip em nugud.
1CO 3:14 Ip da bilding i stil stanap strong, den da bilda i go gede riwod.
1CO 3:15 Ip da wok wea da bilda i bin mekem i rek prom da paia, da bilda i go gad big trabol bat em gobi seib, em nogo ded.
1CO 3:16 Maitbi yupla no sabe yupla ebriwan i da tempol blo God ane da Spirit blo God i stap insaid yupla.
1CO 3:17 Ip eni pipol i smase dis tempol blo God, God i go smase dempla, bikoz da tempol blo God i oli ane yupla ebriwan i dat tempol.
1CO 3:18 No spik yupla sabe meke datting wen yupla prapa no sabe mekem. Maitbi yupla i tingk yupla prapa smat ya, wea wei blo dis wold. Bat po gad prapa gudsens blo God, yupla mas kam wase louklas man po gede dat prapa gudsens blo em.
1CO 3:19 Dat gudsens blo ol pipol blo dis wold i stupit sens prant wea God. I bin raitem lo Baibol diskain: ‘God i trape dempla uda tingk dempla sabe ebriting. Em i trape dempla baik wea dem smat plan blo dempla.’
1CO 3:20 Ane gen i bin raitem lo Baibol: ‘Da AntapGod i sabe wiskain tingking blo dem gudsens pipol. Wa. Tingking blo dempla i prapa gud po nating.’
1CO 3:21 So yupla no bloubaut eni lida ane spik yupla pole em. Ebriting i blo yupla.
1CO 3:22 Bikoz God i bin gibe yupla Pol, Apolos ane Pita; em bin gibe yupla dis wold, laip ane ded, dis taim ya nau ane da taim de stil po kam. Ebriting ya i blo yupla,
1CO 3:23 ane yupla i blo Kraist ane Kraist i blo God.
1CO 4:1 Yupla luk mi ane Apolos, mitu tu sebant blo Kraist. Wok blo mitu i po eksplein dem sikret trutok blo God.
1CO 4:2 Demwan wea i bin mekem bos po lugaut ol samting, wa, dempla mas meke dem wok.
1CO 4:3 Wiswei mi? Ai bin meke wok blo mi a? Ai noboda ip yupla i zaze mi wiswei ai meke ol samting o wiswei eni kot i zaze mi. Ai no zaze maiselp wiskain ai meke ol samting. Wa, i tru, ai no zaze maiselp wen ai meke ol samting
1CO 4:4 bikoz ai sabe ai bin meke wok blo mi prapa. Bat diswan i no min ai rait. I mata da BosLod uda go zaze mi. Em go spik wiswei.
1CO 4:5 So yupla lugaut. No zaze nobodi bipo dat prapa taim, dat taim wen da BosLod i go kambaigen. Bikoz em go soem kliawan dem sikretting wea yupla i bin mekem, ane dem sikret tot ane rizan blo yupla, i po ebriwan po luk. Den God i go preize ebriwan po dem dipren wok wanem dempla i bin mekem.
1CO 4:6 Mai labing bala ane sisi, ai bin yuze mi ane Apolos po soe yupla wanem ai bin tokbaut. So lisen prapa gud po wanem dem wod wea i spik diskain, ‘Yupla mas no meke eniting ausaid prom wanem dem wod blo God i spik.’ Ip yupla mekem diskain, den yupla nogo bloue wan man uda tise dem wod ane daune nadawan uda i tise dem seim wod tu.
1CO 4:7 Wanem i meke yupla mospesil den ol nadawan? Nating. Ebriting wea yupla gad, yupla bin gedem prom God. Ip yupla i bin gede ebriting prom God, den aukam yupla bloubaut demting. Yupla blou wase yupla i bin meke ebri demting.
1CO 4:8 Ei, yupla pinis gad ebriting wea yupla i wandem a? Ei, yupla pinis kam ris a? Ei, yupla pinis kam king a, ane mipla no bin elpe yupla a? Wa i tru, ai bin prapa wande yupla po kam king, solong mipla go wantaim kam king wea yupla.
1CO 4:9 Bat samtaim ai tingk God i bin meke mipla ol misnareman wase nambalas samting, wase prizina wen da king i mase dempla kam insaid da siti, kam po ded. Mipla ol misnareman i wase demkain wea ebribodi blo da wold ane dem einzel tu, i go lap ane meke pan baut mipla.
1CO 4:10 Yupla i tingk mipla wase ol stupit pipol bikoz mipla i ol sebant blo Kraist, ane yupla tingk yupla gad gudsens. Yupla tingk mipla i slaik nogad no strong, ane yupla tingk yupla i nadakain impotant ane ol pipol i go mata rispekt yupla, bat nogo rispekt mipla.
1CO 4:11 Kam po dis taim ya nau, mipla nogad nap kaikai ane wata po dringk, mipla nogad nap klos po kipe mipla wom ane ol pipol i ebritaim ploke mipla ane mipla nogad mipla oun aus po stap,
1CO 4:12 ane mipla i wok nadakain ad po stap laip. Wen ol pipol i spik ol nugudting po mipla, mipla i prea po God po blese dempla. Wen ol pipol i kip meke ol nugudting po mipla, mipla kip prea po dempla.
1CO 4:13 Wen ol pipol spik ol nugudting po daune mipla, mipla i tok naiswei baigen po dempla. Bat ol pipol blo dis wold i trite mipla wase mipla ol rabis samting wea i sakwei, trite mipla wase mipla ol slop wea i sakwei go ausaid ya lo dis taim ya nau.
1CO 4:14 Dem samting ya wea ai raitem, i no po meke yupla pil sem, bat ai raitem po wone yupla wase yupla i ol prapa pikinini blo mi.
1CO 4:15 Ai spik diskain bikoz nomata ip yupla i bin gad 10,000 pipol uda i tise yupla wiswei po pole dat Kristian laip, bat yupla i bin mata gad wan man uda i bin mata elpe yupla wase papa i elpe boi blo em. Ai bin kam wase papa blo yupla wen ai bin prise da Gudniuz baut Kraist po yupla de pas.
1CO 4:16 So nau ai aske yupla, yupla mas meke ol samting seimkain wiskain ai meke ol samting.
1CO 4:17 Daswai ai go sane Timoti kam po yupla po elpe yupla. Em i wase pikinini blo mi uda ai prapa labem ane ai bilib wea em po meke ol samting wea ai wandem bikoz Timoti i prapa bilib wea da BosLod. Ai go sanem po meke yupla tingbaut wiskain tising blo mi baut Zizas Kraist wen ai tise ebriwea lo ebri sos wea ai go.
1CO 4:18 Sam yupla i gad praudwei, tingk rongwei dat ai nogo kam po bizit yupla gen.
1CO 4:19 Bat ai go kam po bizit yupla wen da taim i rait, wen da BosLod i wande mi po kam, ane den ai go kam po paindaut ip dem big tok blo dem praud pipol i gad paua blo God o i mata tok.
1CO 4:20 Dem tok wea ai spikbaut God i no mata tok, bat dem tok ya ai spik po yupla blo God i gad paua.
1CO 4:21 Wanem yupla wande mi po mekem? Ai go kam bizit yupla kare stik po prapa strete yupla, o ai go kam wea lab blo tok naiswei? Wiswei yupla tingk a?
1CO 5:1 Ai bin lisen wan man wea sos blo yupla i slipraun wea oman blo papa blo em. Ai kan bilib yupla no bin stape diswei blo slipraun meke nugudting midel yuplaselp. I nadakain nugud. Iben dem pipol uda no sabe God i no meke demkainting.
1CO 5:2 Yupla ol aded ane prapa praud! Mobeta yupla mata sidaun krai wea sem. Aukam yupla no bin tekemaut dis man go ausaid prom sos blo yupla?
1CO 5:3 Ai spik diskain bikoz nomata ai no de wea yupla, bat spirit blo mi i de wea yupla. Ane baut dis man, ai bin pinis zaze em
1CO 5:4 wea neim blo da BosLod Zizas. Yupla mas kam tugeda meke miting, ane spirit blo mi i gobi de midel wea yupla ane da paua blo da BosLod Zizas i gobi de wea yupla wen yupla go kam tugeda.
1CO 5:5 Yupla mas seswei dis man prom sos blo yupla, sanem go po Satana solong Satana i go smase bodi blo dis man, solong da BosLod Zizas i go seibe spirit blo em wen em go kambaigen.
1CO 5:6 I nadakain nugud yupla bloue yuplaselp dat yupla prapa gudpipol, bat yupla lete dem pipol po stil meke demkain nugudting. Ip wan i meke nugudting insaid lo sos blo yupla, den ol nada pipol i go pole em po meke ol nugudting tu.
1CO 5:7 Sanewei dis nugudman prom sos blo yupla so laip blo yupla i go mata stap stret. Kraist em bin da opring sakripais po tekemaut sin blo yumpla. Em bin sakripais wase smolsip lo da Pasoba.
1CO 5:8 Wen yumpla meke da Pasoba Pisting, yumpla mas no kaikai dat oulbred wea i gad yis bat yumpla mas kaikai dat niubred wea i nogad yis. Dat oulbred i da bred wea i blo nugud ane badwei, ane dat niubred i blo gud ane truwei.
1CO 5:9 Ai bin raitem po yupla wea leta bipo, spik no po angraun wea ol pipol uda i meke sekssin.
1CO 5:10 Bat ai no tokbaut ebridem pipol blo dis wold uda slipraun meke ol nugudting, uda gridi o trike ane swite ol pipol po ol samting blo dempla, o dem pipol uda i wosip ol laigod. Ip yupla no wande miks wea demkain pipol blo dis wold den yupla mas libe dis wold.
1CO 5:11 Bat ai tok po yupla no po angraun wea dem Kristian uda i slipraun meke nugudting, uda i gridi, uda i wosip ol laigod, uda i tok nugudwei po daune ol pipol, uda ebritaim spak, uda ebritaim trike ane swite ol pipol po ol samting blo dempla. Wa, prapa no kaikai wea demkain Kristian.
1CO 5:12 Ai spik diskain bikoz i no biznis blo mi po zaze dem pipol uda i no bilib wea God. Bat i biznis blo yumpla ol dem Kristian po strete dem nada Kristian uda meke nugudting.
1CO 5:13 God i go zaze dem pipol uda i no bilib wea God. Bat Baibol i spik, ‘Oda da nugudwan po gowei prom midel yupla uda i meke ol nugud samting.’
1CO 6:1 Wen eniwan prom yupla i gad trabol gense nadawan, aukam yupla teke dis biznis go po kot? Yupla mas no mekem diskain bikoz demwan wea kot i no bilib wea God. Yupla mas tekem po ol nada Kristian po sotemaut dat trabol.
1CO 6:2 Ei, yupla no sabe a, wandei ol dem pipol blo God i go zaze ol pipol blo dis wold? Ane ip yupla i go zaze ol pipol blo dis wold, den aukam yupla kan sotemaut dem smol samting midel yuplaselp?
1CO 6:3 Yupla sabe, bambai yumpla ol Kristian i go zaze ol einzel tu a? Ane ip yumpla i go zaze ol einzel, den aukam yupla i kan zaze ol samting blo dis laip midel yuplaselp?
1CO 6:4 Ip yupla gad trabol midel yuplaselp, wiswei, yupla go aske dem pipol wea yupla no rispekt po sotemaut dat trabol? Nono!
1CO 6:5 Ai tok diskain po meke yupla pil sem. Yupla gad nobodi de uda gad gudsens po sotemaut dis trabol a?
1CO 6:6 Bat yupla teke ol nada Kristian go po kot rait prant wea ol dem pipol uda i no bilib!
1CO 6:7 Diswei blo yupla teke wananada go po kot po zaze wananada, i soem tingking blo yupla i rong. I mobeta po lete ol nada pipol meke rongting po yupla. Ane i mobeta po ol nada pipol po teke ol samting blo yupla.
1CO 6:8 Bat yupla i meke rong, ane yupla trike ol dem nada Kristian bala ane sisi tu.
1CO 6:9 Ei, yupla no sabe a, ol pipol uda meke ol nugudting ol nogo stap wea dat ples wea God i ruloba ebriwan? Nomo blape yuplaselp. Dem pipol uda oltaim meke olkain sekssin, dem pipol uda oltaim wosip ol laigod, dem maret pipol uda no kiptru po maret blo dempla, dem man uda slip wea man po mani, dem nada man uda slipraun wea ol nada man,
1CO 6:10 dem pipol uda oltaim stile ol samting, dem pipol uda oltaim spak, dem pipol uda i tok nugudwei po daune ol pipol, ebridem pipol ya ai tokbaut i nogo stap wea dat ples wea God i ruloba ebriwan.
1CO 6:11 Sam yupla i bin ol pipol uda i bin meke demkain nugudting. Bat diskaintaim God i bin kline yupla, tekemaut ol sin prom yupla. God i bin meke yupla kam ol pipol wanem em i wandem. God i bin meke laip blo yupla stret prant wea em bikoz prom wanem da BosLod Zizas Kraist ane da Spirit blo God i bin mekem po yupla.
1CO 6:12 Sam yupla i spik diskain, ‘Ai ken meke ebriting wea ai wandem.’ Bat ai spik, no ebriting i gud po yupla. Nomata yupla spik, ‘Ai ken meke eniting ai wandem’, bat ai spik po yupla, ‘Ai nogo lete eni demting po bi bos blo mi.’
1CO 6:13 Yupla spik, ‘Kaikai i po beli ane da beli i po kaikai.’ Diswan i tru bat wandei God i go meke dat tu ting prapa nating. Da bodi blo yupla i no bin mekem po slipraun meke nugudting bat i bin mekem po da BosLod, ane da BosLod i bin meke da bodi po mekem wanem em i wandem.
1CO 6:14 Ane God i go meke bodi blo yumpla kamlaipgen prom ded prom nadakain bigpaua blo em, seimkain wiskain em bin meke BosLod kamlaipgen prom ded.
1CO 6:15 Yupla no sabe a, bodi blo yupla i pat blo bodi blo Kraist tu a? Ip yupla pat blo da bodi blo Kraist, yupla tingk diswan i raitwei ip sambodi yuze bodi blo em po slip wea oman uda sele emselp po mani a? Nono! Diswan i no raitwei!
1CO 6:16 Yupla sabe, enibodi uda go wea oman uda sele emselp po mani, em kamwan bodi nau wea dat oman. Baibol i spik, ‘Da man ane da oman demtu zoin nau kamwan.’
1CO 6:17 Bat eniwan uda i zoin wea da BosLod, spirit blo em i kamwan wea da spirit blo da BosLod.
1CO 6:18 Stap nadakain longwei prom dem pipol uda meke olkain sekssin. No nada sin i gad strong wase dem sekssin ya. Dem sin nau i go prapa damiz bodi blo yupla. Sekssin i prapa nugud sin ane em i gense yuplaselp.
1CO 6:19 Yupla sabe a, bodi blo yupla i aus blo da OliSpirit uda i stap insaid yupla ane God i bin gibem po yupla. God i bos blo yupla
1CO 6:20 bikoz God i bin pei prais po yupla, so ebriting wanem bodi blo yupla i mekem, mata mekem po ona God.
1CO 7:1 Nau baut dem kuestin yupla i bin aske mi wea leta blo yupla. Wa, i mogud po no maret.
1CO 7:2 Bat bikoz prom tumas pipol ebriwea uda slipraun meke sekssin, i mobeta po man po maret stap wea em oman blo em, ane oman po maret stap wea em man blo em.
1CO 7:3 Da maret man mas satispai oman blo em ip oman blo em wande seks bikoz diswan i rait. Ane seimkain tu po da maret oman, em mas satispai man blo em bikoz diswan i rait tu.
1CO 7:4 Da maret oman i no bos blo bodi blo em, bat da maret man i bos. Seimkain wea da maret man, em no bos blo bodi blo em bat da maret oman i bos.
1CO 7:5 No stape wananada prom slip tugeda. Mait yupla ken meke plan no po slip wea wananada po sottaim, po meke taim po prea po God. Ane wen dat taim i pinis yupla mas slip tugeda gen, solong Satana nogo meke yupla sin gense God ane meke yupla nogad no kontrol slip wea nada pipol.
1CO 7:6 Diswan i no oda prom God po wanem yupla mas mekem. I tok blo mi wanem ai tingk po elpe yupla.
1CO 7:7 Ai tingk i gud ebriwan prom yupla mas stap seimkain wiskain ai stap, no maret. Bat yumpla ebriwan i no da seim, bikoz God i meke sam pipol po maret ane sam no po maret.
1CO 7:8 Ai spik diskain po dem pipol uda no bin maret, no po maret, ane po dem widooman i mobeta po dempla po mata stap demplaselp, no maret gen seimkain wiskain ai stap, no maret.
1CO 7:9 Bat po dempla uda kan kontrol demplaselp bikoz ubi blo dempla po seks i tu strong, i mobeta po dempla po mata maret, bambai dat wanem po bane ai i go kontrol laip blo dempla.
1CO 7:10 Ai spik dis oda po demwan uda i maret. I no mai oda bat i oda blo da BosLod. Em bin spik da maret oman mas no libe maret man blo em.
1CO 7:11 Bat ip da maret oman i libe maret man blo em, den em mas stap emselp wase oman uda no maret o meke pis wea man blo em ane gobaigen po em. Ane seimkainwei tu, da maret man mas no libe oman blo em.
1CO 7:12 Nau ai go spik po yupla ebriwan. Diswan i tok blo mi, i no oda stret prom da BosLod. Ip eni maret Kristian man i gad oman uda i no bilib wea God, ane dat oman i mata wande stap wea em, wel em mas no libe dat oman.
1CO 7:13 Ane ip eni maret Kristian oman i gad man uda i no bilib wea God, ane dat man i mata wande stap wea em, wel em mas no libe dat man.
1CO 7:14 Ai tok diskain bikoz da maret man uda i no bilib, i kam klostu po dem pipol blo God bikoz prom Kristian oman blo em. Ane i seimkain tu, ip da maret oman uda i no biliba em no pole wei blo God, em i go kam klostu po dem pipol blo God bikoz prom Kristian man blo em. Ane i seimkain tu po dem pikinini blo dempla, so God i ken kese dempla klostu.
1CO 7:15 Bat ip dat maret man o maret oman uda i no bilib i wande go nadawei, i aptu demtu. Wen demkainting i apen, da maret Kristian man o da maret Kristian oman mas no stape dempla bat mata lete dempla go, bikoz God wande ebriwan blo em po stap wea pis.
1CO 7:16 Ol Kristian maret oman, yupla mas rimemba diswan, ip yupla stap wea man blo yupla, mait dat man i go bilib bikoz prom yu. Ol Kristian maret man, yupla mas rimemba tu, ip yupla stap wea oman blo yupla, mait dat oman i go bilib bikoz prom yu.
1CO 7:17 Yupla mas stap wiskain da BosLod i wande yupla po stap wen yupla i bin kam Kristian pas. Diswan i da oda wea ai tisem wea ebridem sos.
1CO 7:18 Ip eni man ya uda bin kate poskin wiskain dem Zuwispipol i mekem pas, bipo em bin bilib, wel dat man i mas no trai po tekemaut dat mak blo dis Zuwiswei. Ip eni man uda no bin kate poskin ane em nau bilib, wel em mas no kate em.
1CO 7:19 Bikoz i min prapa nating ip yupla kate poskin o no. Da prapa impotant ting i yupla mas pole dem oda blo God.
1CO 7:20 Ebriwan prom yupla mas mata kip meke demting wanem yupla bin mekem prom dat taim wen da BosLod i bin pas singaut yupla.
1CO 7:21 Wiswei? Yupla ol sleib a? No woribaut diswan. Bat ip yupla gad sans po meke yuplaselp pri, mata tekem.
1CO 7:22 Bat rimemba, ip yupla bin sleib wen God i bin singaut yupla, em nau bin meke yupla pri prom dat nadakain nugud paua blo sin. Bat ip yupla bin pri wen God i bin singaut yupla, den yupla nau ol sleib blo Kraist.
1CO 7:23 God i bin pei big prais po yupla, so yupla mas no kam ol sleib blo da wold.
1CO 7:24 So mai labing bala ane sisi, nomata wiskain wea yupla bin, wen God i bin singaut yupla, mata pole dat niuwei wanem God i wande yupla po mekem.
1CO 7:25 Nau baut dem yangoman uda no bin maret. Da BosLod i no bin gibe mi oda po spik yupla, bat God bin gibe mi sens so yupla sabe yupla ken trase mi, ane ai go serem wea yupla.
1CO 7:26 Tingking blo mi i diskain ya, bikoz da big trabol i ya nau, i mobeta po yupla po no maret.
1CO 7:27 Ip yupla dem man i maret, no broke da maret. Ip yupla dem man uda no bin maret, stap no maret.
1CO 7:28 Bat ip yupla i maret, i no sin, ane ip yangoman i maret, em no meke sin tu. Bat demwan uda i maret i go gad olkain trabol wea laip blo dempla, ane ai no wande yupla po go tru dem trabol.
1CO 7:29 Mai labing bala ane sisi, wanem ai min i diswan ya. Da taim i klostu nau, dem maretman mas no laue maret po stape dempla prom meke wok blo God.
1CO 7:30 Seim po api o sore o po gede ol plenti samting, i mas no stape yumpla po meke wok blo God.
1CO 7:31 Ane demwan uda meke wok wiskain ebri pipol blo dis wold i mekem, dempla mas mekem prapa, bat dempla mas no meke demting impotant. Bikoz dis wold ya ane ebriting blo dis wold i go pinis nomo gad gen.
1CO 7:32 Yupla mas no woribaut eniting wea yupla mekem wea dis laip. Eni man uda no maret, mata luk po meke ol samting wanem da BosLod i wandem. Den da BosLod i gobi nadakain api.
1CO 7:33 Bat maretman i kan mekem diskain. Em mas woribaut dem ebridei ting blo da wold ane wiskain po lugaut oman blo em.
1CO 7:34 Em gad tumain nau. Seimkainwei po da oman uda no bin maret ane da widooman. Dempla ken mata meke ol samting wanem da BosLod i wandem wea bodi blo dempla ane spirit blo dempla. Bat da maret oman i mas woribaut dem ebridei ting blo dis wold ane wiskain po lugaut man blo em.
1CO 7:35 Ai tok diskain solong po elpe yupla, no po oda yupla wiskain po stap. Ai wande yupla po meke demting wea i go elpe yupla po prapa meke da wok blo da BosLod, so yupla nogo gad tumas samting wea i go meke yupla po stap prom tingbaut God.
1CO 7:36 Bat ip eni man uda engeiz po gelpren blo em ane prapa wande slip wea em bikoz em kan kontrol emselp, em mas meke da raitting. Em mata maret gelpren blo em, diswan i no sin.
1CO 7:37 Bat eni man uda i prapa bilib strong wea em, pil em no nid po maret ane em prapa sabe po kontrol emselp, wel em no nid po maret.
1CO 7:38 So da wan uda maret i orait po em po maret ane da wan uda no maret i mobeta po em po no maret.
1CO 7:39 Maret oman mas mata stap wea man blo em antil dat man blo em i pasawei. Wen man blo em i pasawei, da oman i pri po maret eniwan wea em i wandem, bat da BosLod i wande em po maret Kristian man.
1CO 7:40 Bat wea tingking blo mi, i mobeta po em po no maret gen, ane ai tingk ai gibe yupla adbais prom da Spirit blo God wen ai spik diskain.
1CO 8:1 Nau ai wande tokbaut ol kaikai wea i meke sakripais opring po ol laigod. Yupla tingk yupla gad prapa sabebaut ebriting ane ebribodi i gri wea yupla a? Po sabe ebriting, i mait meke yumpla pil impotant bat wanem i meke da sos kam strong, i lab.
1CO 8:2 Eniwan uda tingk dempla sabe ol tumas samting, bat dempla prapa no sabe nating.
1CO 8:3 Bat eniwan uda labe God, wa, God i prapa sabe ane lugaut dempla.
1CO 8:4 Nau baut dem mit kaikai wea i bin meke opring po dem laigod. Yumpla ken kaikai dem mit a? Yumpla sabe dem laigod i nating, i lai, ol no prapa god. Yumpla gad mata wan God.
1CO 8:5 I tru, sam pipol i spik i gad ol plenti dipren god de antap ane ya andanit wea dis wold.
1CO 8:6 Bat yumpla sabe i gad wan God, uda i da Papa, uda i bin meke ebriting, ane yumpla stap laip po em ane i gad wan BosLod, Zizas Kraist, ane God i bin meke ebriting tru em ane em bin gibe yumpla laip.
1CO 8:7 Bat no ebridem Kristian sabe disting. Sam kip tingk dem laigod i prapa, ane dem kaikai opring po dem laigod i prapa tu. So bikoz dempla no prapa strong Kristian, dempla tingk ip dempla kaikai dem opring dempla meke rong.
1CO 8:8 Kaikai i nogo meke yumpla kam rait wea God. Ip yumpla i no kaikai, yumpla nogo misaut wea God, ane ip yumpla kaikai yumpla stil nogo misaut wea God.
1CO 8:9 Bat prapa lugaut. Dat prilaip blo yupla po meke eniting, mata mekem raitwei. No meke bala o sisi uda no prapa strong Kristian po go rongwei.
1CO 8:10 Yupla lugaut diswan ya, i ken apen po ol uda no prapa strong Kristian. Bikoz dempla bilib i rong po kaikai dem opring, mait dempla luk yupla kaikai insaid dem ples wea ol pipol i wosip ol laigod. Yupla sabe i gad nating rong wea datwan, bat dempla go tingk i orait po kaikai dem kaikai bikoz dempla luk yupla i kaikai dem kaikai. Bat apta, dempla i go pil sem dempla i bin go gense bilib blo dempla.
1CO 8:11 Den da prapa sabe blo yupla i go meke dem Kristian uda no strong po poldaun. So yupla go meke rongting po bala ane sisi blo yupla ane meke rongting gense Kraist tu.
1CO 8:12 Ip yupla go meke dem Kristian uda no strong poldaun, bikoz yupla inkariz dempla po meke samting gense bilib blo dempla, nomata bilib blo yupla i no rong, bat yupla stil meke sin gense sospamle blo yupla ane gense Kraist.
1CO 8:13 Wel, ip dem mit wanem ai kaikai i go meke dem sospamle po sin, den ai nogo kaikai dem mit gen bikoz ai no wande meke eni sospamle po poldaun.
1CO 9:1 Ai no pri a? Ai kan meke eniting wase enibodi a? Ai no misnare-man a? Ai no bin luk yumpla BosLod Zizas a? Ane yupla i no prut blo wok blo mi a? Wiswei? I prom adwok blo mi yupla i blo da BosLod!
1CO 9:2 Ip ol nada man no tingk ai misnareman po dempla, den ai mas bi misnareman po yupla. Bikoz yupla pole da BosLod, i prubem ai misnareman.
1CO 9:3 Ai stanap ane ansa demwan uda i zaze da lo wea ai karem po bi misnareman diskain ya.
1CO 9:4 Mipla dem misnareman i nogad no rait a, po stap wea aus blo yupla ane kaikai wea yupla a?
1CO 9:5 Mipla i nogad no rait a, po teke oman blo mipla kam, seimkain wase dem nada misnareman wase Pita ane dem bala blo da BosLod Zizas i mekem a?
1CO 9:6 O i mata mi ane Banabas a, uda i go mata wok po lugaut mituselp a?
1CO 9:7 Wiskain amiman diswan uda i pei ol samting blo em? Wiskain pama diswan uda i groe greip ane no lau po kaikai sam da prut wen da prut i redi? O wiskain man diswan uda i lugaut sip bat no lau po dringk eni milk blo dem sip?
1CO 9:8 I no mata mi i spik demting bat lo blo God tu i spik demting.
1CO 9:9 Dem lo blo Mozes i spik diskain, ‘Yupla mas no stape wan buluk prom kaikai wen em smase wit po mekem kam smol po kaikai.’ Yupla tingk God i bin mata tingbaut dem buluk wen em bin tokbaut demting a?
1CO 9:10 God i no bin tok po yumpla tu a? Wa, em bin tok po yumpla. Seimkain wase dem man uda wok wea pam digine da graun ane smase dem wit, dempla i gad rait po gede sea blo dempla. So dem Kristian wokman mas gede sea blo dempla po wok blo dempla tu.
1CO 9:11 Mipla ol misnareman i bin plante gud sid blo God wea yupla. Bat aukam i tu ad po yupla po gibe mipla sea blo sam klos ane kaikai?
1CO 9:12 Ip i gad ol nada pipol uda i bin prise da mesiz po yupla ane dempla gad rait po gede ol samting prom yupla, wel den mipla mas gad mo rait tu a? Bat mipla no bin yuze dis rait po gede ol samting prom yupla, bikoz mipla no bin wande yupla po tingk nadawei dat mipla wande ol samting blo yupla. Bambai i go spoile da Gudniuz blo Kraist.
1CO 9:13 Yupla sabe dem pipol uda i wok wea da Tempol blo God, dempla gede kaikai prom da Tempol. Ane demwan uda i ol sebant wea da olta, ol i gede sea prom dem kaikai opring wea ol i bin sakripaisem po wosip God.
1CO 9:14 Wea da seimwei, da BosLod bin oda diskain, demwan uda i prise da Gudniuz mas gede kaikai prom demwan uda bin lisen po da Gudniuz.
1CO 9:15 Bat ai no bin yuze dem rait ya. Ane ai no raite diswan po spik yupla mas statem nau. Mobeta po mi po ded den po lete enibodi po teke dis rait blo mi po tise ol samting po nating.
1CO 9:16 Bat ai kan bloubaut prise da Gudniuz baut Kraist. God i bin oda mi po prise da Gudniuz, daswai ai gad strong piling po mekem ane i gobi prapa nugud ip ai no mekem.
1CO 9:17 Ip ai prise da Gudniuz baut Kraist wea piling blo mi, ai mas gede pei po meke dis wok. Bat ai no prise da Gudniuz prom piling blo mi. God i bin gibe mi dis piling po prise da Gudniuz baut Kraist so ai mas mekem.
1CO 9:18 Ai go gede eni pei a? Da pei wea i meke mi pilgud i po prisbaut da Gudniuz, no po pei prom man. Ai oda nobodi po pei mi pei blo tise pipol wea dem sos.
1CO 9:19 Ai pri ip nobodi pei mi, bikoz ai no nid po meke ol samting wea ol pipol i wande mi po mekem. Bat ai bin meke maiselp kam sebant po ebri pipol so ai ken teke plenti pipol kam po Kraist.
1CO 9:20 Wen ai wea dem Zuwispipol ai meke ol samting wiswei dempla i mekem, solong po wine ol Zuwispipol po Kraist. Wen ai wea dem pipol uda pole dem Mozeslo, ai meke ol samting wiswei dempla i mekem solong ai mait wine dem pipol po Kraist, bat ai no sleib blo dem lo blo Mozes.
1CO 9:21 Wen ai wea dem Nozuwispipol uda nogad dat Mozeslo, ai trai po meke ol samting wiswei dempla mekem. Ai mekem diskain ya solong dempla go trase mi, den ai ken lide dempla po Kraist. Bat ai no libe dem lo blo God, ai obei dem lo blo Kraist.
1CO 9:22 Wen ai wea dempla uda pil nadakain daun, ai go sere dat piling tu so ai ken teke dempla kam po Kraist. Wa, ai trai po paine wei po gede mipla po gri wea wananada so ai mait lide sam po Kraist.
1CO 9:23 Ebriting wea ai spik ya ai mekem po da Gudniuz, solong ai mait gad sans po gad sea blo dem blesing blo da Gudniuz.
1CO 9:24 Tingbaut reis wea ebriwan i ran, bat mata wan man em win da reis. Yupla reis wea wei solong yupla mait gad sans po wine da reis.
1CO 9:25 Dem pipol uda ran wea reis po win, dempla praktis ad. Dempla i mekem diskain po wine praiz bat dat praiz i go pinis. Yumpla mekem po wine praiz tu, bat dat praiz i kan pinis, i poeba.
1CO 9:26 Bat ai ran stret po da gold. Ai sabe wea ai go. Ai no wase boksa uda mise taget blo em.
1CO 9:27 Bat ai meke bodi blo mi strong wase man uda ran wea reis, solong da bodi i go mekem wanem em mas mekem. Ai meke diskain tu, solong wen ai pris ai no go meke no rongting ane God i go spik mi ai bin meke rong.
1CO 10:1 Mai labing bala ane sisi, ai wande yupla po tingbaut wanem i bin apen po ol ate ane aka blo yumpla de prapa longtaim bipo de wea da dezet eria. God i bin meke dempla po pole da klaud blo em, ane em bin gaide dempla seip tru da Red Solwata, wagbaut go lo drai graun.
1CO 10:2 Dem pipol uda bin de pole Mozes wen dempla bin go tru da klaud ane da solwata, i wase dempla bin wantaim baptaiz wea demtu ting,
1CO 10:3 ane dempla ebriwan i bin kaikai dem mirikal kaikai wea God i bin gibem,
1CO 10:4 ane dempla ebriwan i bin dringk da mirikal wata wea God i bin gibem. God i bin meke da wata kamaut prom da ston wea i bin de wea dempla, ane dat ston i bin Kraist emselp.
1CO 10:5 Nomata God i bin meke gudting po dempla, God i bin wail po klosap ebriwan prom dempla, bikoz prom dem nugudwei blo dempla, ane em bin damiz demwan de wea da dezet eria.
1CO 10:6 Demting wea i bin apen i po wone yumpla, solong yumpla nogo wande meke ol nugud samting wiskain dempla i bin mekem,
1CO 10:7 o wosip ol laigod, wiskain sam prom dempla i bin mekem. Baibol i spik, ‘Dem pipol bin meke big pisting kaikai ane dringk po ona dem laigod.’
1CO 10:8 Yumpla mas no meke yumplaselp po slipraun meke nugudting wiskain sam prom dempla i bin mekem, daswai 23,000 prom dempla i bin ded wantaim wea wan dei.
1CO 10:9 Yumpla mas no kip sin po teste da BosLod, tingk em nogo panis yumpla seimkain wiskain dempla wea dat dezet eria i bin tingk. Daswai ol sneik i bin kile dempla.
1CO 10:10 Ane yupla mas no kip paine polt wea olkainting, seimkain wiskain dempla i bin mekem. Daswai God i bin sane einzel blo ded po kile dem pipol.
1CO 10:11 Demting wea i bin apen po dempla i bin apen solong yumpla go luk ane sabe. I bin raitem po wone yupla wea distaim ya nau ane i go pinis sun.
1CO 10:12 Ip yupla tingk yupla Kristian laip i nadakain strong, prapa lugaut yuplaselp bikoz plenti Kristian i poldaun prom meke sin.
1CO 10:13 Bat tingbaut dem nugud samting wea i kam po meke pipol sin gense God, i kam po ebri pipol tu. Bat God em ebritaim de po lugaut yupla. Em i go stape dem nugud samting po kam nadakain strong gense yupla dat yupla kan pait gense dem nugudting. Wen demting go kam po yupla, em go soe yupla da wei po paite demting.
1CO 10:14 So mai labing pamle, stap prapa longwei prom wosip ol laigod.
1CO 10:15 Yupla ol pipol uda gad gudsens, yuze sens blo yupla. Yupla zazem po yuplaselp ip wanem ai spik i tru.
1CO 10:16 Tingbaut dat kap wea da teibol blo God wen yumpla blese da kap ane eso God. Wiswei? Yumpla i gad eni sea wea da blad blo Kraist wanem em bin kapsaid em po yumpla a? Ane wen yumpla i broke da bred, yumpla i gad eni sea wea da bodi blo Kraist tu a?
1CO 10:17 Yumpla kaikai prom wan bred, i soem dat yumpla i wan bodi.
1CO 10:18 Tingbaut dem pipol blo Izrael, demwan uda i bin kaikai dem sakripais wea dem olta. Dempla bin kam tugeda sere dem opring po wosip God tu.
1CO 10:19 Wanem ai trai po spik po yupla a? Yupla tingk ai spik ol kaikai wea i bin meke opring po ol laigod i prapa samting a, o dat ol laigod i prapa samting tu a?
1CO 10:20 Nono! Ai spik diskain, wen ol pipol uda no wosip God meke sakripais, dempla meke sakripais po ol debolspirit. Dempla no mekem po God ane ai no wande yupla po wok tugeda wea ol debolspirit.
1CO 10:21 Yupla kan wantaim dringk prom da kap blo da BosLod ane dringk prom da kap blo ol debolspirit. Yupla kan wantaim kaikai prom da teibol blo da BosLod ane prom da teibol blo ol debolspirit.
1CO 10:22 Wanem yupla teste da BosLod po? Yupla wande meke da BosLod zeles wase Izrael i bin mekem po God a? Yupla tingk yumpla mostrong den da BosLod a?
1CO 10:23 Sam yupla spik diskain, ‘Mipla ken meke enisamting’, bat ai spik no ebriting i ken elpe yupla. Sam spik, ‘Mipla ken meke enisamting’, bat no ebriting i go meke ol Kristian strong.
1CO 10:24 Yupla no mata tingbaut po elpe yuplaselp, bat mas tingbaut po elpe ol nada Kristian.
1CO 10:25 Diswan i wanem yupla mas mekem. Kaikai eni mit wea i selem wea da maketples ane no aske ol kuestin ip i rait o i rong po kaikai.
1CO 10:26 Baibol i spik, ‘Da AntapGod i bos blo da wold ane ebriting wea da wold.’
1CO 10:27 Ip enibodi uda no bilib wea God i aske yupla po kam kaikai wea aus blo em ane ip yupla wande go, yupla mata go ane kaikai wanem kaikai i gad po kaikai de, ane no aske eni kuestin ip i rait o rong po kaikai.
1CO 10:28 Bat ip nada man i wone yupla, ‘Dis kaikai ya i bin mekem po sakripais po ol laigod’, den no kaikai da kaikai. Bambai yupla go meke badpasin po da wan uda bin wone yupla.
1CO 10:29 Mait i no rait o rong po yupla bat yupla mas tingbaut dem nadawan ip i rait o rong po dempla.
1CO 10:30 Ip ai eso God po da kaikai ane da kaikai i prapa gud, den nobodi gad rizan po daune mi.
1CO 10:31 Nomata wanem yupla kaikai o dringk o meke eniting, mekem solong po wosip God.
1CO 10:32 Yupla mas no meke ol Zuwispipol ane Nozuwispipol o da sos blo God po kam wail.
1CO 10:33 Diswan i da seim plan ai polem. Ai trai po meke ebribodi api wea ebriting wea ai mekem. Ai no meke demting wea ai prapa wandem po meke maiselp api, bat ai mekem prapa po ol pipol solong dempla go gad sans po bi seib.
1CO 11:1 Pole wei blo mi wiskain ai meke ol samting, seimkain wiskain ai pole wei blo Kraist.
1CO 11:2 Ai prapa glad bikoz yupla tingbaut mi wea ebriting wea yupla mekem ane yupla pole dem tising wea ai bin lane yupla wiswei po mekem.
1CO 11:3 Bat ai wande yupla po sabe diswan, Kraist i kare lo oba ebri man ane da maret man i kare lo oba oman blo em, ane God i kare lo oba Kraist.
1CO 11:4 Eni man uda kabare ed blo em wail em prea o pris, em daune Kraist.
1CO 11:5 Ane eni maret oman uda prea o prise mesiz blo God ane no kabare ed blo em, em daune man blo em. I wase em bin seibe ed blo em boled.
1CO 11:6 Wa, ip eni oman i no wande kabare ed blo em, den em mas mata kate eya. Bat i nadakain sem po eni oman po kate eya blo em o po seibe ed blo em boled, so i mobeta po kabare ed blo dempla.
1CO 11:7 Ol man i no nid po kabare ed blo dempla, bikoz God i bin meke dempla gad seimkain imiz wase em ane po pole wei blo em, ane dem oman dempla i pole wei blo dem man. So da man i kare lo blo God ane da oman i kare lo blo man.
1CO 11:8 Bikoz man i no bin kamaut prom oman bat oman i bin kamaut prom man. So God bin meke oman po man po meke em api.
1CO 11:10 So ol oman mas kabare ed blo dempla po soem dempla gad rait po prea ane pris so dem einzel i go sabe dempla gad dat rait so dem einzel go lugaut dempla.
1CO 11:11 Bat God i bin mekem diskain. Em bin meke oman po elpe man ane man em bin mekem po elpe oman.
1CO 11:12 Pas oman i bin kamaut prom man. Nau ol man i bon kamaut prom oman, bat ebriting i kamaut prom God.
1CO 11:13 Ol oman mas kabare ed blo dempla lo pablik wen ol prea.
1CO 11:14 I truwan, ip man i gad long eya, em mas sem.
1CO 11:15 Bat ip oman i gad long eya, i mekem luk nais. God i bin gibe em long eya solong em ken kabare emselp.
1CO 11:16 Bat ip eniwan wande agiu wea wanem ai bin tokbaut ya, das ol ai ken spik. Ai nogad nadawei po spikbaut ol dem samting bikoz ebribodi wea dem sos i bin gri wea wananada.
1CO 11:17 Wanem ai wande tokbaut ya nau i samting ai kan preize yupla, bikoz wen yupla i kam tugeda yupla meke prapa mobad samting den eni gudting.
1CO 11:18 Pas ting ai go spik, ai bin lisen yupla ebritaim splitap wen yupla kam tugeda po wosip God ane mait diswan i tru.
1CO 11:19 Ane dem plenti splitap midel wea yupla i go soem sam prom yupla i rait ane sam i rong.
1CO 11:20 Wen yupla i kam tugeda po kaikai Aretu, yupla no mekem prapa.
1CO 11:21 Bikoz wen i taim po yupla po kaikai dis kaikai, sam prom yupla i ariap po kaikai yupla oun kaikai, no seremaut. Daswai sam prom yupla i anggre ane ol nadawan i kam spak.
1CO 11:22 Wanem? Diswan i tru a? Yupla nogad no aus po kaikai ane dringk a? O yupla i wande trite da sos blo God wase i nating a? Ane yupla meke dempla uda gad nating, pil sem a? Wanem nau ai go spik po yupla? Yupla wande ai go preize yupla a? Nono, ai nogo preize yupla!
1CO 11:23 Da BosLod emselp i bin spik, daswai ai lane yupla wanem em bin lane mi. Dat nait wen Zudas i bin sele da BosLod Zizas, da BosLod i bin teke loupbred,
1CO 11:24 ane wen em bin pinis spik eso po God, em bin broke ol pis blo bred ane spik diskain, ‘Diswan i bodi blo mi, ai gibem po yupla. Meke diswan po rimemba mi.’
1CO 11:25 Wea da seimwei, apta sapa, da BosLod i bin teke da kap ane spik diskain, ‘Dis kap i da niu strong griment wea God i mekem bikoz prom blad blo mi. Mekem wanem ai bin mekem po yupla. Ebritaim yupla i dringk, tingbaut wanem ai bin mekem.’
1CO 11:26 Ebritaim yupla i kaikai dis bred ane dringk prom dis kap, yupla i prisbaut da wei wiskain da BosLod i bin ded ane i go kambaigen.
1CO 11:27 Daswai enibodi uda i kaikai da bred ane dringk prom da kap, wea wei blo no rispekt wanem da BosLod i bin mekem, i go gede bleim po sin gense da bodi ane blad blo da BosLod.
1CO 11:28 Daswai yupla mas prapa sestaman yuplaselp po wanem yupla i bin mekem bipo yupla kaikai da bred ane dringk prom da kap.
1CO 11:29 Ip eniwan uda i bin meke rongting ane kaikai da bred ane dringk da wain, dempla moke da bodi blo da BosLod. God i go panis dempla ip dempla i go kaikai ane dringk Aretu.
1CO 11:30 Daswai plenti prom yupla i slaik ane sik ane sam i bin pasawei.
1CO 11:31 So yumpla mas luk dat yumpla i meke raitting, den God i nogo panis yumpla.
1CO 11:32 Bat wen da BosLod i zaze yumpla ane strete yumpla wea da raitwei, God nogo panis yumpla wiskain em panis da wold.
1CO 11:33 So mai labing bala ane sisi, wen yupla kam tugeda po kaikai Aretu, yupla mas weit po wananada.
1CO 11:34 Ip yupla i anggre, kaikai wea aus pas, solong wen yupla i kam tugeda, God i nogo panis yupla po kaikai Aretu rongwei. Ai go spik yupla baut ol nadating bambai wen ai go kam po bizit yupla.
1CO 12:1 Nau mai labing bala ane sisi, ai wande tokbaut dem gipt wanem da OliSpirit i gibe ebriwan prom yumpla bikoz yupla no prapa kese demting.
1CO 12:2 Yupla sabe de pas wen yupla bin ol pipol uda no bin wosip God. Yupla i bin wosip ol dem kabing blo dem laigod wea i kan tok. Dempla i bin prapa meke yupla po meke ol rongting.
1CO 12:3 Ai wande yupla po sabe ip demting i blo God o no. Nobodi uda tok wea Spirit blo God ken kerse Zizas ane nobodi i ken spik Zizas i BosLod antil em gad da OliSpirit wea em.
1CO 12:4 Nau i gad olkain dipren gipt blo da Spirit, ane i da seim OliSpirit blo God wea i gibem.
1CO 12:5 Ane i gad olkain wok blo God po mekem ane i da seim BosLod wea ebriwan i wok po.
1CO 12:6 Ane i gad olkainwei wiskain God i wok insaid laip blo yumpla ane i da seim God uda wok insaid yumpla po meke dem wok.
1CO 12:7 God i gibe dem gipt blo da Spirit blo em solong po elpe ol nada Kristian.
1CO 12:8 Da Spirit blo God i gibe wan Kristian da sabe po gibe rait adbais ane po nada Kristian em i gibe gipt blo spesil sabe.
1CO 12:9 Da Spirit blo God i gibe spesil bilib po nada Kristian ane po nadawan em gibe em da paua po ile sikpipol.
1CO 12:10 Po nada Kristian, God i gibe da paua po meke ol mirikal apen ane po nadawan God i gibe da sabe po pris ol mesiz blo em. Po nada Kristian, God i gibe ol sabe po sestaman prapa ip da mesiz i tru ane ip i blo God o ip datwan i dipren spirit. Ane po nadawan po tok dipren langus wea dempla no sabe dat langus, ane nadawan po eksplein da mining blo dem dipren langus.
1CO 12:11 Ebridem gipt i kam prom mata dat wan OliSpirit blo God. Em gibe dem gipt po ebriwan, mata em i suzem wiskain gipt em go gibem po ebriwan.
1CO 12:12 Dem bodi blo ol pipol i gad plenti bodipat wea i kam meke wan bodi, so i seimkain tu wea bodi blo Kraist.
1CO 12:13 Sam prom yumpla i ol Zuwispipol o ol Nozuwispipol, ol sleib pipol o ol pri pipol. Yumpla ebriwan i bin baptaiz kam po wan bodi blo Kraist lo da OliSpirit ane yumpla ebriwan i bin gede dat seim Spirit blo God.
1CO 12:14 Wa, da bodi i nogad mata wan pat, i gad ol dipren bodipat.
1CO 12:15 Ip da leg i spik, ‘Ai no pat blo da bodi bikoz ai no an,’ nomata da leg i tok diskain em i stil pat blo da bodi.
1CO 12:16 Ane ip da talinga spik, ‘Ai no pat blo da bodi, bikoz ai no ai’, nomata da talinga i tok diskain em i stil pat blo da bodi.
1CO 12:17 Ip da bodi i bin mata ai, wiskain em go lisen ol samting? Ip da bodi i bin mata talinga wiskain em go smele ol samting?
1CO 12:18 Bat i God uda bin meke plenti bodipat po da bodi ane em bin meke dem bodipat po stap wiskain dempla i stap wea da bodi.
1CO 12:19 Ip ebri bodipat i bin mata wan bodipat, den i nogo gad wan bodi!
1CO 12:20 Wa, i mas gad plenti bodipat po meke wan bodi.
1CO 12:21 So da ai i kan tok po da an, ‘Ai no wande yu po elpe mi.’ Seimkain gen da ed i kan tok po da leg, ‘Ai no wande yu po elpe mi.’
1CO 12:22 Bat dem bodipat blo da bodi wea i luk laik i no impotant, wea i nogad no strong, bat dempla i prapa impotant.
1CO 12:23 Ane dem bodipat blo da bodi wea yumpla i sem prom soem, yumpla kaba demting prapa gud.
1CO 12:24 Bat dem bodipat blo yumpla wea ol pipol i luk, yumpla no nid po kaba demting. So God i bin meke da bodi po stap wiskain i stap. Em bin meke dem bodipat wea yumpla i sem prom soem po gad big rispekt.
1CO 12:25 Diswan i meke dem bodipat kamwan solong dem bodipat i go lukapta wananada seimkain.
1CO 12:26 Ip wan bodipat i go tru ol trabol, ebridem nada bodipat i wantaim go tru ol trabol tu, ane ip wan bodipat i gede preiz, ebridem nada bodipat i pil nadakain api.
1CO 12:27 Nau, ebriwan prom yupla i pat blo da bodi blo Kraist so ebriwan prom yupla i gad wok po mekem wea da bodi.
1CO 12:28 Diswan i list blo sam dem dipren wok wea da bodi blo Kraist i ken mekem: Paswan, ol misnareman, sekanwan, ol pipol uda spik da mesiz blo God, namba tri, ol tisa, den dem pipol God i bin gibe dempla da paua po meke mirikal, demwan uda ken ile dem sikpipol, demwan uda ken elpe ol nadawan, demwan uda ken gaide ol nada pipol po wok tugeda, demwan uda ken spik dipren langus wea dempla no sabe da mining.
1CO 12:29 No ebriwan i ol misnareman. No ebriwan i ol pipol uda spik dem mesiz blo God. No ebriwan i ol tisa. No ebriwan i gad da paua prom God po meke mirikal.
1CO 12:30 No ebriwan i gad da gipt po ile sikpipol. No ebriwan i gad da gipt po tok ol dipren langus wea dempla no sabe da mining. No ebriwan i gad da gipt po sabe da mining blo dem dipren langus.
1CO 12:31 Bat yupla mas wande da nambawan gipt po yuplaselp. Ane wa, ai go soe yupla nadawei wea i mina obamak mogud.
1CO 13:1 Ip ai tok wea ol langus blo dis wold o langus prom eben po tise yupla, bat nogad no lab, ai wase empti samting wea i paitem meke big noiz o wase tu big sospan lid klapem tugeda meke nadakain nugud noiz.
1CO 13:2 Ane ip ai gad da sabe wea God i gibem blo prise ol mesiz wanem God i wandem, ane da sabe wanem ebri big sikret i min, ane da sabe wanem ebri sabebaut ebriting i min, ane ip ai mata bilib ai ken oda ol maunten po mub go nada ples, bat ip ai nogad no lab, ai nating.
1CO 13:3 Ip ai gibwei ebrisamting blo mi po dem poapipol, ane sakripais laip blo mi po Zizas, diswei i prapa gudwei, bat ip ai nogad no lab, ai go gede nating.
1CO 13:4 Lab i mata weit kuaiatwan no ariap, lab i soe gudpasin, lab i no zeles, lab i no kamap blou emselp ane lab i no praud.
1CO 13:5 Lab i soe rispekt po ebribodi, lab i no mata meke samting po emselp, lab i no wail kuikwan ane lab i no sabe kipe ol rongting insaid.
1CO 13:6 Lab i no pil api wen samting i no apen peawei, bat lab i pil api wen truwei i win.
1CO 13:7 Lab i no sabe gibap, lab i mata kip bilib, lab i mata bilib ol gudsamting i go apen ane lab i mata strong nomata wanem i apen.
1CO 13:8 Dem mesiz wea i kam prom God ane da gipt po spik wea ol dipren langus ane da spesil sabe po sabe ebriting i go pinis. Bat lab i stap poeba.
1CO 13:9 Diskaintaim, yumpla mata sabe lelbet ane dem mesiz prom God yumpla mata sabe lelbet tu.
1CO 13:10 Bat wen dat lasdei i go kam, ol dem spesil gipt i go pinis.
1CO 13:11 I wase diskain. Wen ai bin pikinini, ai bin tingk ane tok wase pikinini, bat wen ai bin gro kam big ai bin libe dem pikinini wei nau.
1CO 13:12 Nau yumpla no sestaman samting prapa, i wase yumpla luk wea nugud mira i no prapa klia. Bat apta, yumpla go luk ebriting prapa klia. Demting wea ai sabe nau, i mata lelbet, i no ebriting. Bat wea dat taim bambai, ai go sabe ebriting seimkain wiskain God i sabe mi nau.
1CO 13:13 Bat i gad demtri ting ya wea i go mata stap: bilib wea God, God go meke ol promis blo em, ane lab, bat dat nadakain gudting prom demtri ting ya, i lab.
1CO 14:1 Meke lab da nambawan ting wea laip blo yupla ane yupla ken aske da Spirit po dem spesil gipt tu, bat ip yupla wande gipt i mobeta po askem po da gipt blo prise mesiz blo God.
1CO 14:2 Ip God i bin gibe yupla gipt blo tok wea ol dipren langus, wa, wen yupla go tok, yupla go mata tok po God, no po dem nada Kristian bikoz dempla nogo sabe dem langus. Yupla go tok lo da paua blo da Spirit ane i go bi sikret tok.
1CO 14:3 Bat dem pipol uda i prise da mesiz blo God po ol nada pipol, da mesiz meke dem pipol kam strong, inkariz dempla ane meke dempla pilgud.
1CO 14:4 Dem pipol uda gad gipt blo tok ol dipren langus i mata po meke demplaselp kam strong, bat dem pipol uda i prise da mesiz blo God po ol nada pipol i meke da sos kam strong.
1CO 14:5 Ai prapa wande ebriwan prom yupla po gad da paua po tok wea ol dipren langus, bat i mobeta po yupla po gad da paua prom God po prise da mesiz blo em. Bikoz po prise mesiz prom God i mobeta den po tok wea dipren langus. Bat ip i gad sambodi de wea da sos i eksplein da mining blo dat langus wea yupla i tok den i orait, bikoz den ebribodi wea da sos i go kam strong.
1CO 14:6 Mai labing bala ane sisi, ip ai go kam po bizit yupla ane tok dipren langus, wiskain ai go elpe yupla? Bat ip ai spik spesil wod prom God ane prapa tise yupla wanem God i wande yupla po sabe, den yupla go sabe ebrisamting wanem ai tise yupla. Wa, diswei nau i go prapa elpe yupla.
1CO 14:7 Wel, yupla tingbaut da gita ane da plut nau. Ip sambodi i no plei demtu ting prapa, den wiskain enibodi i go kese da tiun blo da miusik a?
1CO 14:8 Ane ip sambodi i kan lisen da noiz blo da busel prapa kliawan, den uda go sabe i taim nau po meke redi po pait gense ol enami a?
1CO 14:9 Wa, seimkain wea yupla tu. Ip yupla i tok po ol pipol wea ol dipren langus wea dempla i no sabe, wiskain ol i go sabe wanem yupla spik? I wase yupla tok po nobodi.
1CO 14:10 I gad plenti dipren langus wea da wold, ane demwan uda yuze dem langus, prapa sabe dem mining.
1CO 14:11 Bat po mi dem langus i min nating bikoz ai nogo sabe wanem dempla spik ane dempla nogo sabe wanem ai spik.
1CO 14:12 So ip yupla prapa wande dem Spirit gipt, den i mobeta po aske God po dem Spirit gipt wea i go meke da sos kam strong.
1CO 14:13 So ip demwan uda gad da gipt blo dipren langus, dempla mas mata prea po God po gibe dempla da paua po eksplein wanem God i spik tru dem langus.
1CO 14:14 Ip ai prea po God wea langus ai no sabe, spirit blo mi i prea po God bat ai no sabe wanem ai spik.
1CO 14:15 Wanem ai go mekem nau? Ai go meke tu ting. Ai go prea po God wea spirit blo mi ane wea sens blo mi tu. Ai go sing wea spirit blo mi ane wea sens blo mi tu.
1CO 14:16 Ip yupla i go mata preize God wea spirit blo yupla, wiskain nau enibodi go sabe yupla preize God ane go zoin wea yupla? Wiskain nau dempla i go zoin wea yupla po eso God ip dempla no sabe wanem yupla spik?
1CO 14:17 Mait da prea blo dem langus wea i eso po God i prapa gud, bat i nogo elpe dem nada pipol po kam strong.
1CO 14:18 Ai eso po God ai tok wea dem langus blo em, moden ebriwan prom yupla,
1CO 14:19 bat wea sosmiting i mobeta ip ai tok paib wod solong yupla go sabe wanem ai spik ane i go elpe yupla, den po tok 10,000 wod wea langus wea yupla no sabe.
1CO 14:20 Mai labing bala ane sisi, no teke wei blo pikinini wiskain yupla sestaman ol samting, bat kam wase beibi wea dempla no sabe meke ol nugudting. Yupla mas gad sens wase bigman po sabe demting blo God.
1CO 14:21 Baibol i spik diskain: ‘Ai go tok po dem pipol blo mi wea langus wea dempla no sabe, ane tok tru ol pipol blo ol nada kantri. Bat dempla stil nogo lisen po mi,’ diswan i mi da AntapGod uda ya tok.
1CO 14:22 Wa, i tru, dem dipren langus i ol sain po dem pipol uda no bilib wea Kraist, no po dem pipol uda i bilib. Bat da gipt blo prise da mesiz blo God i no po dem pipol uda no bilib wea Kraist bat i po dem pipol uda bilib.
1CO 14:23 So ip ebriwan prom sos blo yupla i kam tugeda po wosip God ane tok wea dem dipren langus, ane ol pipol uda no bilib o no sabe demting ane go kam po da miting, ane dempla i go lisen dem dipren langus, wel dempla i go tingk yupla i senslus nau.
1CO 14:24 Bat ip yupla ebriwan i pris da mesiz blo God, ane sambodi uda i no bilib wea Kraist, o sambodi uda sabe lelbet baut da mesiz uda kam po da miting, dempla go stretwei sabe dempla i sina ane dempla i go zaze demplaselp prom wanem yupla spik.
1CO 14:25 Wail dempla lisen, ol go wantaim konpes baut dem sikret samting wea at blo dempla prant wea ebribodi, wanem dempla i bin mekem. Ane dempla go poldaun prant wea God ane wosip God ane spik diskain, ‘God i prapa ya midel wea yupla.’
1CO 14:26 So mai labing bala ane sisi, yupla mas meke demting ya ai go spik. Wen yupla i kam tugeda po wosip, wan prom yupla mas sing po wosip God, wan prom yupla mas tise dempla wanem God i wandem, wan prom yupla i mas spik dat spesil mesiz wanem God i wande yupla po sabe, wan prom yupla i mas spik wea dipren langus blo God ane wan prom yupla i mas eksplein wanem God i spik tru dat langus. Ebriting wea yupla i mekem, mata mekem po meke da sos kam strong.
1CO 14:27 Ip enibodi i spik wea dem langus blo God i mas gad mata tu o tri de uda i spik dem langus. Wan prom dempla mas spik pas den nadawan, den nadawan. Ane i mas gad pipol uda ken eksplein wanem God i spik tru dem pipol uda tok dem langus blo God.
1CO 14:28 Bat ip i nogad nobodi uda ken eksplein wanem God i spik tru demwan uda i spik dem langus blo God, dempla mas mata stap kuaiat wea da sosmiting, bat tok insaid wea dempla at po God wea dem langus.
1CO 14:29 Lete tu o tri spik da mesiz wanem God i wandem ane dem nadawan uda i lisen, dempla mas sestaman prapa wanem dempla i bin spik.
1CO 14:30 Bat ip sambodi i prise da mesiz wanem God i wandem ane wea dat seimtaim, sambodi i gede spesilmesiz prom God, dat man uda i pris mas stap prom tok.
1CO 14:31 Wea diswei, yupla ebriwan uda gede spesilmesiz prom God go gad sans po tok, wan i go tok pas den apta, nadawan. So ebriwan wea da sos i go lan ane i go inkariz ebriwan prom dem spesilmesiz.
1CO 14:32 Tingbaut dem pipol uda gede dem spesilmesiz. Dempla prapa sabe po kontrol demplaselp, daswai dempla ken weit po dempla sans po tok.
1CO 14:33 God i God blo pis, em no God blo meke samting mesap. So i mas gad pis wea ebridem sos blo God.
1CO 14:34 Ol oman mas stap kuaiat no tok wea dem sosmiting. Ol mas soe rispekt, no tok. Dempla mas no meke demplaselp bos wiskain dem lo blo Mozes i spik.
1CO 14:35 Ip dem maret oman i gad kuestin po askem, dempla mas aske dem man blo dempla wea aus pas, bikoz ip oman i go tok wea sosmiting dempla daune demplaselp.
1CO 14:36 Yupla ol Korintpipol, yupla tingk dem wod blo God i bin stat wea yupla a, ane i pinis wea yupla, a? Wel yupla rong!
1CO 14:37 Ip eniwan uda spik dat em i spesilmesizman blo God o ip em i spik em gad ol sabe wea God i bin gibem, datwan mas sabe wanem ai raitem ya po yupla i oda stret prom da BosLod.
1CO 14:38 Bat ip em no wande tekenotis baut dis oda ya wea ai bin raitem po yupla, den yupla mas no tekenotis wea datwan.
1CO 14:39 So mai labing bala ane sisi, yupla mas gad prapa strong ubi po prise dem mesiz wanem God i wandem ane yupla mas no stape nobodi po spik dem dipren langus blo God.
1CO 14:40 Bat meke ebriting wea sos prapawei ane raitwei.
1CO 15:1 Nau mai labing bala ane sisi, yupla tingbaut wanem ai bin pris po yupla baut da Gudniuz blo Kraist wen ai bin de bipo wea yupla. Yupla i bin lisen da mesiz ane wantaim bin tekem insaid wea at blo yupla. Ane nau yupla stil bilib bikoz bilib blo yupla i nadakain strong prom dis prapa gud mesiz.
1CO 15:2 Wiswei? Yupla stil bilib wea da Gudniuz wea i bin pris po yupla dat i go seibe yupla, a? Ip no, den bilib blo yupla i nating.
1CO 15:3 Ai bin lane yupla dat prapa impotant samting wanem ai bin lan, i dat Kraist i bin ded po sin blo yumpla wiskain Baibol i bin spik,
1CO 15:4 ane dat ol i bin bere em ane God i bin meke em kamlaipgen prom ded lo da namba tri dei wiskain Baibol i bin spik.
1CO 15:5 Kraist i bin soe emselp po Pita, den apta em i bin soe emselp po dem tuelb misnareman blo em.
1CO 15:6 Den apta datwan, em bin soe emselp wantaim po moden 500 pipol uda i bin pole em pas bipo em bin ded. Klosap ebriwan prom dempla i stil laip, bat sam prom dempla i bin pasawei.
1CO 15:7 Den em bin soe emselp po Zemes, den apta em bin soe emselp po ebridem misnareman blo em.
1CO 15:8 Ane ai da prapa laswan em bin soe emselp po, i wase ai bon wea da rongtaim.
1CO 15:9 Ai prapa nambalas prom dem nada misnareman blo Kraist. Ane i no rait po kole mi misnareman, bikoz ai bin oltaim meke ol big trabol po da sos blo God.
1CO 15:10 Bat wiskain man mi nau? I prom da spesilpeiba wea God i bin soem po mi. Dat spesilpeiba blo God, i no bin soem po mi po nating, i po meke mi misnareman blo em. Ane ai bin wok ad, moden ebridem nada misnareman. Bat prapawan i no mi, i da spesilpeiba blo God wea i bin wok tru mi.
1CO 15:11 So i no dipren ip ai pris da mesiz o dem nada misnareman i pris da mesiz. Da impotant ting i dat yupla mas prapa bilib dem mesiz wea mipla i pris po yupla.
1CO 15:12 Bat spik mi diswan. Ip mipla pris Kraist bin gedap laipwan gen prom ded, aukam sam prom yupla i spik i nogo gad dat taim wea God i go meke ol ded pipol kamlaipgen prom ded?
1CO 15:13 Ip i nogad dat taim wea God i go meke ol ded pipol kamlaipgen prom ded, den God i no bin meke Kraist kamlaipgen prom ded,
1CO 15:14 ane ip God i no bin meke Kraist kamlaipgen prom ded, den prising blo mipla misnareman i bin kasa po nating, ane bilib blo yupla wea Kraist, i bin kasa po nating tu.
1CO 15:15 Ip Kraist no bin gedap laipwan gen prom ded, wel i soe yupla dat mipla dem misnareman bin tok ol laitok baut wod blo God, bikoz mipla bin spik po yupla Kraist i bin gedap laipwan gen prom ded.
1CO 15:16 Ip God i nogo meke ol ded pipol po kamlaipgen prom ded, den God i no bin meke Kraist kamlaipgen prom ded.
1CO 15:17 Ip God i no bin meke Kraist kamlaipgen prom ded, den bilib blo yupla i nating ane sin blo yupla i stil trape yupla.
1CO 15:18 So demwan uda i bin bilib wea Kraist ane nau i ded, dempla go mata stap ded ane God i go panis dempla poeba.
1CO 15:19 Ip yumpla i bilib wea Kraist wea mata dis laip ya nau, bat no bilib wea longlaip poeba wea i go kam, den ebribodi blo dis wold go bi prapa nadakain sore po yumpla.
1CO 15:20 Bat i prapa trutok dat God i bin meke Kraist kamlaipgen prom ded. Kraist i da paswan po kamlaipgen prom ded, paswan prom plenti pipol uda i ded. Daswai God i go meke ebriwan uda bilib wea em po kamlaipgen prom ded.
1CO 15:21 Ded i bin kam po da wold tru wan man, Adam pas man, nau laipgen prom ded i bin kam tru nada man, Kraist.
1CO 15:22 Ebri pipol i go ded bikoz prom da pas man uda bin meke rong ane ebri pipol i go gad niulaip prom dat nada man.
1CO 15:23 Bat God i go mekem diskain wea taim blo em. Em bin meke Kraist kamlaipgen prom ded pas, den Kraist i go kambaigen po da wold, den ol pipol blo em go kamlaipgen prom ded.
1CO 15:24 Apta datwan, end blo da wold i go kam. Wen Kraist i bin pinis smase ol enami blo em, demwan uda gad paua ane kare lo, dem king ane ebridem nugudspirit, den Kraist i go gibe dat ples wea em ruloba ebribodi po PapaGod.
1CO 15:25 Kraist mas ruloba ebribodi antil em bin meke ebri demwan uda i ol enami blo em, kam andanit lo put blo em.
1CO 15:26 Da las enami wea Kraist i go smasem i da paua blo ded.
1CO 15:27 Baibol i spik, ‘God i bin meke em kare lo oba ebridem samting.’ Diswan i no min Kraist i kare lo oba God tu uda i bin gibe em dat paua.
1CO 15:28 Ane wen Kraist go win gense ebriting, den Kraist, da Boi blo God, i go kam prant wea God ane gibe God baik dat paua, da rait po kare lo wea God i bin gibe em. Ane God nau i go gad prapa nadakain bigpaua oba ebridem samting.
1CO 15:29 Yupla sabe sam pipol i baptaiz man po dem man uda i bin pinis ded. Ip ol ded pipol i nogo kamlaipgen, den aukam dempla i mekem diskain?
1CO 15:30 Ip i tru diskain Kraist no bin kamlaipgen prom ded, den aukam mipla ol misnareman meke laip blo mipla klostu po ded, po go tru olkain trabol ebritaim po spik da Gudniuz a?
1CO 15:31 Ai spik prapa trutok ya mai labing bala ane sisi. Ebridei ai gad trabol, ai klosap ded! Ane ai prapa praud tu prom wanem BosLod Kraist Zizas i bin mekem po yupla.
1CO 15:32 De lo Episis ai bin gad big trabol wea sam dempla, seimkain wase man wen em pait gense wailanimal. Watpo ai bin go tru dat trabol ip ol ded pipol i nogo kamlaipgen prom ded? Baibol i bin spik diskain: ‘Kam, yumpla go meke big pisting ane drongk, bikoz tumoro yumpla go ded.’
1CO 15:33 Stap tingk diskain rong tingking wea yupla i tingk i rait, bikoz, ‘Ol pipol uda angraun wea nugudpipol, dem nugudpipol i go spoile dempla.’
1CO 15:34 Yupla mas tingk stret ane stap nomo meke sin. Ai spik diskain po meke yupla pil sem bikoz sam prom yupla i no sabe nating baut God.
1CO 15:35 Bat ip sambodi i go askem diskain, ‘Wiskain God i go meke ol ded pipol kamlaipgen prom ded? Wiskain bodi nau ol i go gad?’
1CO 15:36 Stupit tingking diswan! Eni sid yu plantem wea graun i mas ded pas bipo laip i go kamaut prom sid.
1CO 15:37 Ane eni sid yu plantem wea graun, yu no wantaim plante da big plant, bat yu plante drai smolsid blo wit o plante eni nada sid blo plant yu wandem.
1CO 15:38 Den God i gibe dem sid niu bodi po wiskain em i wandem. Ol dipren plant i gro prom dem dipren dipren sid.
1CO 15:39 Ane seimkain wiskain i gad ol dipren sid ane plant, wa, i gad olkain diprenting wea i gad laip tu, wase ol pipol, ol animal, ol pizin ane ol pis.
1CO 15:40 Ane da skai ane ebriting de antap wea da skai i gad dempla oun bodi, ane da lan ya daun ane ebriting wea da lan i gad dempla oun bodi. Ebridem naisting wea da skai i dipren prom dem naisting ya daun wea dis wold.
1CO 15:41 Da san i gad em oun nais samting, ane da mun i gad em oun nais samting ane ebriwan prom dem sta i gad dempla oun nais samting ane iben dem sta i dipren prom wananada bikoz dempla i gad dempla oun nais samting.
1CO 15:42 I da seimwei tu, wen God i go meke ol ded pipol kamlaipgen prom ded. Wen da bodi blo yumpla i ded i kam spoil, kam nugud. Bat wen God i go meke ol bodi kamlaipgen prom ded, ol dem bodi i go kam dipren. Wa, i go mata stap laip, stap gud poeba.
1CO 15:43 Wen bodi blo pipol i ded, i luk prapa nugud, bat wen God i meke ol bodi kamlaipgen prom ded, dem bodi go luk nadakain gud. Wen bodi i ded, i slaik nogad no strong, bat wen bodi i kamlaipgen prom ded, i go gad paua.
1CO 15:44 Yumpla i gad nomal bodi ane yumpla i gad spiritbodi tu. So wen yumpla i go kamlaipgen yumpla i go gad dat spiritbodi.
1CO 15:45 Baibol i spik, ‘Pas man Adam, i bin kamlaip.’ Da las Adam, diswan i Kraist, em i da spirit wea i gibe laip.
1CO 15:46 Wanem i bin kam pas i da nomal bodi ane den da spiritbodi i bin kam apta.
1CO 15:47 Da pas man Adam, God i bin mekem prom graun blo dis wold. Da sekan man Kraist, i bin kam prom eben.
1CO 15:48 So daswai ebri pipol i gad bodi wase Adam, bat spirit blo yumpla bodi i gobi wase Kraist.
1CO 15:49 Seimkain wiskain yumpla wase Adam, dat pas man blo da wold, so bambai yumpla gobi wase Kraist, dat man prom eben.
1CO 15:50 Mai labing bala ane sisi, wanem ai spik ya i diswan. Bodi ane blad blo pipol i kan stap wea da ples wea God i ruloba ebribodi, bikoz demting i go spoil. So dem bodi blo yumpla kan stap wea dem gudting wea i go mata stap gud poeba.
1CO 15:51 Bat ai go spik yupla wan nadakain gud sikret! No ebriwan prom yumpla i go ded, bat yumpla ebriwan i go seinz.
1CO 15:52 I go apen nadakain kuikwan, wiskain ai blo man i blingk, wen da las trampat i go blou. Wen dat trampat i go blou, dem Kristian uda i bin ded, God i go meke dempla kamlaipgen prom ded ane dempla go gad niu bodi. Ane yumpla go gad niu bodi tu ane yumpla i go mata gede longlaip poeba.
1CO 15:53 So dem bodi blo ya wea i ded ane spoil, i mas seinz po niu spiritbodi wea i go mata stap longlaip poeba.
1CO 15:54 Dem bodi blo yumpla ya nau i go ded ane i go spoil. Bat wen da trampat i go blou, dem bodi blo yumpla i go seinz kam po spiritbodi wea i go mata stap longlaip poeba. Den wanem Baibol i bin spik i go kam tru: ‘Paua blo da spirit blo ded i pinis.
1CO 15:55 Spirit blo ded, wea blou blo yu nau? Spirit blo ded, wea pein blo yu nau?’
1CO 15:56 Sin i gibe da paua po meke pipol pein. Ane ded ane sin i gede paua blo em prom Mozeslo.
1CO 15:57 Bat yumpla mas prapa eso God, uda i meke yumpla win oba sin ane ded, bikoz prom BosLod blo yumpla, Zizas Kraist.
1CO 15:58 So mai labing bala ane sisi, stap strong, mata kipgo ane ebritaim kip kamgud po meke da wok wanem da BosLod i wandem, bikoz yupla i sabe ebriting yupla mekem po da BosLod i no po nating.
1CO 16:1 Nau wanem ai wande tokbaut i baut dem mani wea i bin putem wansaid po dem pipol blo God wea Zarusalem. Yupla mas mekem seimkain wiskain ai bin oda dem sos wea Galasia po mekem.
1CO 16:2 Ebri Sandei, ebriwan prom yupla mas pute sam mani wansaid prom wok blo yupla ane seibem po dis opring. Yupla no weit po mi po kam bizit yupla bipo yupla go meke datting.
1CO 16:3 Ane wen ai go kesem de, ai go raite leta ane spik lo dat leta, demwan wea yupla i bin suzem, i gad rait prom mi po teke dem mani po go Zarusalem.
1CO 16:4 Ip i raittaim po mi po go po Zarusalem, den ai go kam tu wea dempla.
1CO 16:5 Ai go kam bizit yupla apta wen ai go pinis prom bizit Masadonia, bikoz ai meke plan po go tru Masadonia.
1CO 16:6 Bat mait ai go stap wea yupla po lelbet longtaim, mait ol tru dat koltaim. Den yupla ken sane mi go wea blesing ane ai go lego go po nada ples.
1CO 16:7 Ane distaim, ai no wande kam po bizit yupla po sottaim den kipgo. Ai wande kam po stap wea yupla po lelbet longtaim, ip da BosLod i wandem.
1CO 16:8 Bat ai go mata stap ya wea Episis antil i da pistingdei blo teke kaikai po blesem lo Pentikos.
1CO 16:9 Ai gad big sans po meke dem Kristian wok blo mi ya bikoz plenti pipol i wande lisen po mi, bat i gad plenti pipol tu uda i gense da wok wea ai mekem.
1CO 16:10 Ip Timoti i go kam de po yupla, yupla mas lugaut em prapa gud solong em nogo woribaut eniting. Ai tok diskain bikoz em i meke da seim wok blo da BosLod wiskain ai mekem.
1CO 16:11 No lete nobodi po daune em. Wen em i go kambaik po mi sanem kam wea blesing blo yupla. Mi ane ol nada bala ya prapa kan weit po luk em gen.
1CO 16:12 Nau baut bala blo yumpla Apolos. Ai bin spik em po go wea dem nada Kristian bala po bizit yupla, bat em no bin wandem. Em go kam bizit yupla bambai wen i da raittaim.
1CO 16:13 Yupla mas ebritaim lugaut. Yupla mas ebritaim stap gad strong bilib wea God ane Zizas Kraist. Yupla mas ebritaim no prait ane yupla mas ebritaim stap strong.
1CO 16:14 Ebriting wea yupla i mekem, mekem gad lab.
1CO 16:15 Yupla i sabe Stepanas ane ebriwan wea aus blo em i bin dem pas pipol po bilib wea Kraist de wea kantri blo Gris. Dempla i bin meke demplaselp po meke olkain wok po lugaut ane elpe dem pipol blo God. Ai spik yupla, mai labing bala ane sisi
1CO 16:16 po prapa lugaut dempla ane ol dem nadawan uda i elpe demkain pipol.
1CO 16:17 Ai pil nadakain api bikoz Stepanas, Potiunatos ane Akaikos i ya bin kam po bizit mi. Dempla i elpe mi bikoz i nogad yupla ya po elpe mi.
1CO 16:18 Dempla i bin meke spirit blo mi pil nadakain api tu, wase dempla i bin meke spirit blo yupla pil nadakain api. Daswai yupla mas prapa lugaut gud demkain pipol uda meke gudwok blo God.
1CO 16:19 Dem Kristian pipol blo dem sos wea steit blo Eiza i spik alo po yupla. Akila ane Prisila, ane ol dem nada Kristian pipol tu uda meke prea wea aus blo demtu, i spik alo po yupla.
1CO 16:20 Ebridem sospamle ya wea Episis, i sane alo po yupla gar. Yagar, spik alo po wananada de prom mipla ya ane grite wananada wea lab ane oliwei.
1CO 16:21 Ai spik alo po yupla ane ai bin raite dis griting ya wea mai oun an. Pol.
1CO 16:22 Ip eniwan uda i no labe da BosLod, kers i go poldaun antap em. BosLod, pliz kam gar!
1CO 16:23 Ai prea po da BosLod Zizas po gibe yupla spesilpeiba blo em.
1CO 16:24 Mai lab i stap wea yupla ebriwan uda i blo Zizas Kraist. Amen.
2CO 1:1 Diswan mi Pol ya raite dis leta. God i bin suze mi po bi misnare-man blo Kraist Zizas. Ane dis leta tu i prom bala blo yumpla Timoti. Mitu raite dis leta po da sos blo God de wea da siti blo Korint ane wantaim raitem po ebridem pipol blo God uda stap oloba wea saut pat blo Gris.
2CO 1:2 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
2CO 1:3 Yumpla ebriwan mas liptemap neim blo God, da PapaGod blo BosLod blo yumpla, Zizas Kraist. God i da bos blo ebri sorewei ane em no blo panis. Wa, em i da God blo mina ebritaim meke at blo yumpla gud.
2CO 1:4 Em meke yumpla at gud prom atso prom ol dem trabol yumpla i gad. Ane i diskain solong yumpla tu i ken meke dem pipol at gudgen prom olkain trabol dempla i gad. Wen dempla i gad trabol, yumpla i ken meke dempla at gud wea da seim gudwei wea God i bin gibem po yumpla.
2CO 1:5 Seimkain wiskain dem atso prom ol trabol wea Kraist i bin gad, dem seimkain atso i go kam wea laip blo yumpla tu. Ane wea seimkainwei, God i go prapa meke at blo yumpla gudgen wea dat gudpasinwei wanem Kraist i bin gibem po yumpla.
2CO 1:6 So ebridem trabol wea mitu i gad, i go meke mitu pil ebi insaid, bat i go meke yupla strong ane i go seibe yupla tu. So wen God i go meke mitu at gudgen, yupla go sabe wiskain po meke gudpasinwei po wananada solong po meke yupla at gudgen tu. So kipgo wea kuaiatwei nomata yupla gad atso prom ol trabol, bikoz i dem seimting wea mitu i bin go tru tu.
2CO 1:7 Wa, mitu prapa bilib dat yupla i bin gad atso prom ol trabol wase mitu i bin gad. Wa, yupla tu i go gede dat seim gudpasinwei prom God seimkain wase mitu i bin gedem.
2CO 1:8 Wa, mai amen bala ane sisi, ai wande yupla po prapa sabebaut dem trabol wea i bin apen po mitu wea da steit blo Eiza. I bin demkain ya, dat ebipiling insaid mitu prom ol dem trabol i bin prapa smase mitu godaun. Mitu no bin gad strong po kipgo. Ane mitu bin prapa no sabe wanem po mekem, no sabe ip mitu i go stap laip o ded.
2CO 1:9 Bat truwan, mitu bin tingk mitu go ded prom dem trabol. Bat prom demting nau, mitu prapa sabe nau mitu mas no pole tingking blo mitu, bat mas mata bilib wea God uda i meke ol ded pipol gedap kam po stap longlaip poeba.
2CO 1:10 God i bin seibe mitu prom ol nadakain badting wea i luk laik i go kile mitu. Ane mitu prapa bilib God go kip lugaut mitu prom olkain trabol.
2CO 1:11 Yupla tu i elpe mitu bikoz prom dem prea blo yupla po God po mitu. Ane dem gudting wea God i mekem po mitu, plenti pipol i go prea po eso God po seibe mitu.
2CO 1:12 Mitu prapa sabe diswan i da trutok bikoz i kam prom at blo mitu. Mitu i bin meke ebriting stret ane wea prapawei po yupla, bikoz mitu i bin mekem wea dat spesilpeiba wanem God i bin gibem po mitu, no prom dat wei wiskain ol pipol blo dis wold i meke ol samting.
2CO 1:13 Ai no raite leta blo mi wea yupla kan kesem prapa. Bat ai raitem prapa kliawei wea yupla ken sabe wanem i min. Ane ai prapa wande yupla po prapa sabe ebriting ai raitem,
2CO 1:14 moden wanem yupla sabe ya nau. Solong wea dat dei wen da BosLod i go kambaigen mitu go bloubaut yupla, ane wea seimkainwei yupla go bloubaut mitu tu.
2CO 1:15 Wen ai bin lisenbaut wiskain bilib yupla gad wea God, ai bin meke plan po kam po bizit yupla tu taim, solong ai gad sans po blese yupla tu taim.
2CO 1:16 Ai bin prapa wande kam po luk yupla wen ai bin go po Masadonia ane gen wen ai bin kambaik prom de go. So den yupla ken yawo mi wen ai go go po Zudia.
2CO 1:17 Yupla tingk ai bin seinze main wen ai bin meke mai main po kam bizit yupla, a? Nono. Yupla tingk ai gad seimkain tingking wase ol pipol blo dis wold i mekem, wase wen ol spik, ‘Wa’ bat ol i prapa min ‘No’. Ai no demkain man.
2CO 1:18 Yupla sabe God i no sabe lai. Wa, ai no sabe lai tu. Wen ai spik ‘Wa’, ai min ‘Wa’.
2CO 1:19 Bikoz Zizas Kraist da Boi blo God, em i no spik ‘Wa’, den no mekem. Mi, Sailas ane Timoti i bin pris po yupla baut Zizas. Ane Zizas Kraist i bin spik ‘Wa’, po ebridem promis wea i bin kam prom God.
2CO 1:20 Ebridem promis blo God i kam bikoz prom wanem Kraist i bin mekem. Wa, i truwan. So yumpla ken spik ‘Amen’, wen yumpla bloubaut God, spik God i nadakain gud.
2CO 1:21 Diswan nau God uda gibe mipla ane yupla da strong po stanap wea Kraist. Wa, God i bin suze yumpla
2CO 1:22 ane God i bin wantaim prubem dat yumpla i blo em wen God i bin gibe Spirit blo em po stap wea at blo yumpla. Diswan i da pas ting em i bin gibem po soem dat yumpla i blo em.
2CO 1:23 God i luk ai spik trutok. Ai bin seinze main blo mi bikoz ai no bin wande yupla po gede big graul prom mi po meke yupla pil smol. Daswai ai no bin wande gobaigen bizit Korint.
2CO 1:24 Ai no spik diskain dat mipla ol misnareman i bos oba wanem yupla bilib wea Kraist. Bat mipla i wande elpe yupla solong yupla laip i go bi mata api prom dat bilib yupla gad wea Kraist ane yupla go stap prapa strong wea em.
2CO 2:1 Daswai ai bin tingk po maiselp, ‘Ai nogo go po bizit dempla gen ane meke dempla pil atso prom dem tok blo mi.’
2CO 2:2 Bikoz ip ai meke yupla gad ebipiling, den uda nau i go meke mi gad apipiling? I kan bi yupla, ip ai bin meke yupla gad ebipiling.
2CO 2:3 Ai bin pinis raitem bipo wea dat las leta baut dis seimting po yupla wea diswei ya, wen ai go kam bizit yupla, ai no wande gad ebipiling blo sore midel wea dem pipol wea i spostu meke mi stap nadakain apiwan. Ane ai prapa sabe baut yupla ebriwan wen ai stap nadakain apiwan wea yupla. Wa, yupla tu i stap nadakain apiwan wea mi.
2CO 2:4 Wen ai bin raite dat nada leta po yupla, ai bin gad prapa big atso. Ai bin mata krai wen ai bin raite dat leta. Ai no bin wande yupla po pil sore po mi bat ai bin wande yupla po prapa sabe aumas ai prapa labe yupla.
2CO 2:5 Bat truwan, da wan uda i bin meke big trabol wea yupla sos, em bin meke ol dem nada Kristian de wea sos blo yupla po pil mina sore, moden em bin meke mi po pil mina sore.
2CO 2:6 Em i pinis gede panis wen ebriwan prom yupla i bin kam tugeda ane zaze em.
2CO 2:7 Wa truwan, diskaintaim yupla i mas mina sore ane no wail em bat meke at blo em pil orait. Bambai ip yupla i no meke diswan em i go mata wori, kan kam orait.
2CO 2:8 Nau, ai spik yupla ya, prapa soe em wiskain yupla prapa labe em.
2CO 2:9 Ai bin raitem wea da las leta po yupla, po luk ip yupla bin meke ebriting wea yupla spostu mekem.
2CO 2:10 Wen yupla i pogib dis man po da rongting wea em bin mekem, wel seimkainwei tu ai go pogib em. Ip ai pogib em po dem rongting wea em bin mekem, wel ai mekem bikoz ai kare lo blo Kraist, ane i meke yupla strong tu.
2CO 2:11 I demkain solong Satana i nogo win gense yumpla wea smatwei blo em, bikoz yumpla i sabe wiswei stupit sens blo em i wok.
2CO 2:12 Nadating ai wande spik ya, wen ai bin kam po da siti blo Troas po prise da Gudniuz baut Kraist, wa, da BosLod i bin meke mi gad sans po pris po dempla de.
2CO 2:13 Bat mai main bin mata wori bikoz ai no bin paine amenbala blo mi Taitas wea Troas. So ai bin libe dem pipol biain wea ai bin mitem wea Troas ane tekop go po da steit blo Masadonia.
2CO 2:14 Bat big eso po God uda oltaim meke yumpla po win bikoz prom yumpla i pas wea Kraist. Ane nau da BosLod i yuze yumpla po teke da Gudniuz go ebriwea, ane yumpla i sprede da Gudniuz. Yumpla wase naissmel ane da Gudniuz i wase nais sentoil.
2CO 2:15 Laip blo yumpla po God i wase wan swit sentoil wea i kamaut prom Kraist. Ane dempla uda God i seibem go prapa laik dis swit smel blo da Gudniuz bat dempla uda God nogo seibem, nogo laik dat smel.
2CO 2:16 Yumpla wase nugud smel blo ded bodi po dempla uda God i no seibem ane i meke dempla tingbaut da bigsore blo Zazmentdei. Bat po dempla uda God i seibem, yumpla wase naissmel blo gibe laip. I gad enibodi nau a, uda i gad strong po meke dem wok ya ai tokbaut?
2CO 2:17 De nau yupla luk! Mipla no wase ol dem nada pipol uda prise da mesiz blo God mata solong po meke mani. Bat mipla i pris dis mesiz blo God wea gudwei ane bikoz mipla i kare dis lo blo Kraist. Ane mipla prapa sabe God uda i bin sane mipla kam, i prapa luk wanem mipla mekem.
2CO 3:1 Wa, wen mipla tok diskain, maitbi yupla tingk mipla tok wea praudwei a? Nono! Sam pipol i mas gad leta po prubem dat dempla i gud so yupla i go bilib dempla, o dempla i aske yupla po raite leta po spik dat dempla i ol gudpipol.
2CO 3:2 Bat mipla no nide demkain leta. Da leta po prubem baut uda mipla i yupla. Wa truwan, yupla i da leta wanem i bin raitem insaid wea at blo mipla. Ebri pipol i ken luk ane sabe da gudwok wanem mipla i bin mekem wea yupla.
2CO 3:3 Laip blo yupla i soem kliawan dat yupla i da leta prom Kraist bikoz prom da wok wanem mipla i bin mekem wea yupla. Dis leta i no bin raitem antap wea peipa, bat truwan, da Spirit blo God uda gibe laip, i bin raitem. Em no bin raite da leta antap wea ol platston bat em bin raitem insaid wea at blo yumpla.
2CO 3:4 Wa, dis bilib wea mipla i gad wea God i bikoz prom pas wea Kraist.
2CO 3:5 Wen ai tok demkain, ai no spik mipla i gad strong po meke eniting miplaselp. Bat truwan, da strong wea mipla i gad po meke eniting, i mata kam prom God uda i gibe mipla da strong.
2CO 3:6 God i bin meke mipla po gad strong po stanap po bi ol sebant blo da niu strong griment midel God ane ol pipol. Dis niu strong griment i kam prom da Spirit blo God, no prom dem oul raiting blo Mozeslo. Dem raiting blo Mozeslo i meke pipol po mata stap ded. Bat da Spirit blo God i meke pipol po mata stap laip.
2CO 3:7 Wea dat oulwei, da wok blo Mozeslo, wea i bin raitem wea ston, i bin meke ol pipol po mata stap ded. Wen i bin pas raitem, i bin mina nadakain gud ane dem pipol blo Izrael i kan mata luk stret po pes blo Mozes, bikoz pes blo em bin sain wea nadakain braitlait, nomata dat nadakain braitlait i bin stat po slowan godaun po pinis nau.
2CO 3:8 Bat tingbaut disting ya, da braitlait ane paua blo God i mobig wen da OliSpirit uda gibe laip i stap wea yumpla.
2CO 3:9 Ip da wok blo God wea dat oul strong griment i po panis ebri pipol, i bin prapagud, wa, dis niu strong griment masbi prapa nadakain gud. Dis niu strong griment i go soe da braitlait ane paua blo God po meke laip blo pipol stret wea em. Wa, i gobi mina mogud.
2CO 3:10 Bat prapa truwan, dat pas braitlait blo dat pas strong griment wen i bin kamaut, i no bin gad prapa obamak braitlait ane paua wase dis niu strong griment i gad nau.
2CO 3:11 Dat strong oul griment wea i bin pinis, i bin gad da nadakain sainilait blo God, ane i bin mina gud. Bat dis niu strong griment wea i no sabe pinis i go mata kipgo, i go prapa soe da sainilait, dat truglori ane paua blo God.
2CO 3:12 Prom datting nau, yumpla mas mina nadakain bilib wanem God i spik i go apen, i go apen. So yumpla gad strong nau po tok, nogad no prait.
2CO 3:13 Bat yumpla i no wase Mozes uda bin kabare pes blo em wea spesil klot solong dem pipol blo Izrael i kan luk dat brait sainilait blo God wea i bin slowan godaun po pinis.
2CO 3:14 Bat truwan, dem pipol blo Izrael dempla bin prapa bloke main blo demplaselp. Bikoz prom de, kam raitap po distaim ya nau, i wase dat seim spesil klot wea Mozes bin gad, wea i kabare main blo dempla wen ol i rid prom da oul strong griment blo God. Bat po tekemaut dis klot i po mata bilib wea Kraist.
2CO 3:15 Wa i mina truwan, prom de kam raitap ya nau, wen dempla i rid prom Mozeslo, i wase dat klot i stil tait raun wea at blo dem pipol blo Izrael.
2CO 3:16 Bat wen enibodi i mata go stret po BosLod, wa, da spesil klot i poldaun nau, nomo gad nau.
2CO 3:17 Daswai ai spik ya, da BosLod i da Spirit blo God. Wa, wea i gad da Spirit blo God, de i gad da wei blo mata stap pri.
2CO 3:18 Ane nau, yumpla ebriwan nomo gad dat klot, i bin tekemaut prom yumpla. So yumpla i go sain brait soe da glori blo da BosLod. Ane wen da Spirit blo God i wok insaid yumpla, yumpla go seinz ane sain mobrait soe da truglori wea i kam prom da BosLod, mo ane mo.
2CO 4:1 Bikoz prom sorewei blo God mipla gad dis wok wea God i bin gibem, daswai mipla i no stap po spel prom meke dis wok.
2CO 4:2 Bat mipla i mata gense dem prapa nugudting wea dempla mekem wea sikretwei. Mipla i no meke ol samting wea smat laiwei. Mipla no meke da mesiz blo God wase em i lai mesiz. Bat mipla mata spik trutok prant wea God. Ane dempla uda sabe wanem i tru, dempla sabe mipla i spik trutok.
2CO 4:3 Ip da Gudniuz baut Kraist wea mipla i pris i bloke main blo dempla, den dem pipol i prapa lus, no sabe wea dempla i go.
2CO 4:4 Satana i da bos blo dis nugud wold ane ol pipol blo dis wold i wosip em. Dempla no bilib wea God. Em bloke sens blo demkain pipol po no sabe, daswai dempla i kan luk da lait blo da Gudniuz sain antap dempla. Dempla no sabe dis mesiz blo da Gudniuz baut da truglori blo Kraist, uda i prapa seimkain wase God.
2CO 4:5 Ai tok diskain bikoz mipla i no prisbaut uda mipla. Bat truwan, mipla prisbaut Kraist Zizas da BosLod ane mipla i ol sebant blo yupla, bikoz prom wanem Zizas bin mekem po yumpla.
2CO 4:6 Bikoz God bin spik diskain ya, ‘Lait, yu kamaut nau midel wea da daktaim.’ Ane God bin meke lait blo em po laitap at blo yumpla wea lait. Wa, em gibe yumpla da sabe blo dis lait, diswan da truglori blo God wea yumpla luk em wea pes blo Zizas Kraist.
2CO 4:7 Bat truwan, dis prapa gudting, dis lait ane paua i sain nau wea mipla. Nomata mipla wase rabis, wase nating, bat God i bin gibe mipla da Gudniuz po soem kliawan da nadakain strongpaua i blo God ane no blo mipla.
2CO 4:8 Mipla i pil nadakain ebi wea at blo mipla prom olkain trabol bat mipla kipgo. Mipla no sabe wanem po mekem bat mipla no gibap ane libem.
2CO 4:9 Nomata ol pipol i meke ol nugudting po mipla, bat God i no libe mipla. Nomata olkain badting i apen po daune mipla, mipla gedap ane kipgo.
2CO 4:10 Ane so yumpla tu i sapa dem nugudting wea bodi blo yumpla, seimkain wase Zizas i bin sapa po ded, solong da laip blo Zizas i go kamaut kliawan wea i ken luk tu wea bodi blo yumpla.
2CO 4:11 Wa, mipla ya i oltaim redi po ded bikoz prom meke dis wok blo Zizas, solong da laip blo Zizas i go mata wantaim kamaut kliawan wea i ken luk dis laip blo Zizas wea dis bodi blo mipla wea i go ded.
2CO 4:12 Wanem ai min i diswan ya, da spirit blo ded i enitaim go kile mipla, bat bikoz prom dis wok blo mipla, yumpla go gede longlaip poeba.
2CO 4:13 Bat mipla mata kip pris bikoz mipla gad dat seimkain bilib wase wan man wea em bin raitem lo Baibol diskain, ‘Ai bin mata bilib wea God, daswai ai tok.’
2CO 4:14 Mipla i prapa sabe diswan ya, God uda bin meke da BosLod Zizas gedap laipgen prom ded, wa, wea seimkainwei tu, God i go meke yumpla gedap laipgen prom ded. Ane God i go teke yumpla kam po stap wea laip blo em.
2CO 4:15 Ebriting wanem i apen po mipla i po elpe yupla. Ane i apen diskain solong dis spesilpeiba blo God i go teke mo ane mo pipol kam po sabe Kraist. Den plenti mo pipol i go eso God ane gibe ona po God dat em nadakain gud.
2CO 4:16 Daswai yumpla no gibap prom wok. Nomata yumpla bodi i go ded bambai, bat insaid laip blo yumpla i kam niu ebridei.
2CO 4:17 Dem adsamting wea i apen po yumpla i mina ol smolting. I mata apen po sottaim. Bat i go meke dat prapa nadakain gudlaip blo God po kamaut prapa strong wea yumpla laip, ane i go mata go poeba!
2CO 4:18 Wa. So yumpla mas no woribaut dem trabol wea yumpla ken luk nau. Nono! Yumpla mas luk go po demting wea yumpla no luk yet lo ai blo yumpla. Bikoz dem trabol wea yumpla ken luk lo ai, i mata stap po sottaim. Bat dem gudting wea yumpla no luk yet lo ai, i go stap poeba.
2CO 5:1 Yumpla sabe, dis bodi blo yumpla wea yumpla stap i wase tent. Wen yumpla go ded dis bodi i go pinis. Yumpla i go gad wan aus wea God i go gibem po yumpla. Dis aus i no bin mekem prom an blo ol pipol bat God i bin mekem. Dis aus i go mata oltaim stap de wea eben.
2CO 5:2 Yumpla ebriwan no laik po stap wea dis bodi blo yumpla ane yumpla kan weit po dat dei wen God i go gibe yumpla niu bodi wase niu klos.
2CO 5:3 Yumpla nogo stap wase spirit nogad bodi, bat God i go gibe yumpla niu bodi blo eben.
2CO 5:4 Wa i tru, dis bodi blo yumpla ya nau, i meke yumpla mata gad atso prom bigwori. Yumpla no wande libe dis bodi ane ded, nogad bodi, bat i truwan, yumpla i mina wande gad niu bodi. Dis bodi blo yumpla wea i go ded, i go pinis nomo gad nau, bat dat bodi i go seinz go kam po niu bodi wea i go mata stap laip.
2CO 5:5 Wa truwan, God i bin meke yumpla redi po diswan. Ane po soem dat God bin mekem demkain, em bin gibe yumpla da OliSpirit blo em.
2CO 5:6 So nau yumpla mata pil strong nomata yumpla i stil ya wea dis bodi wea dis wold, ane stap ausaid prom dat ples wea da BosLod Zizas i stap.
2CO 5:7 Yumpla i meke ol samting bikoz prom bilib wea Kraist, no bikoz yumpla bin luk wea ai pas, ane den bilib wea em apta.
2CO 5:8 Yumpla i gad strong bilib ane prapa wande diswan ya, po no stap wea dis bodi ya, bat yumpla prapa pil api po go ane stap wea dat ples wea da BosLod i stap.
2CO 5:9 So yumpla mas wok ad po plize em nomata yumpla i stap ya wea dis bodi o no stap wea dis bodi.
2CO 5:10 Yumpla ebriwan i mas stanap prant wea Kraist wen em go zaze yumpla. Wanem ting wea ebribodi i bin mekem wea laip blo dempla, wa, Zizas i go peibaik dempla stret po ip dempla bin meke ol gudting o ol nugudting.
2CO 5:11 Mipla i prapa prait prom meke rongting gense God, daswai mipla i wok ad po prapa spik ol pipol po seinze laip blo dempla. Bat truwan, God i luk kliawan wiswei laip blo mipla. Ane ai bilib diswan, yupla gad dat seimkain sabe baut mipla tu.
2CO 5:12 Mipla i no go spik yupla gen dat mipla i gud. Nono! Bat truwan mipla i gibe yupla sans solong yupla i ken bloubaut mipla. I demkain solong yupla i ken ansa dem pipol uda i mata bloubaut wiswei dempla meke ol samting, bat prapa, dempla i no meke ol samting wea gudat.
2CO 5:13 Bikoz ip i luk wase tingking blo mipla i prapa no stret, wa, diswan i po mata meke wok po God. Bat ip i tru dat tingking blo mipla i rait, wa, diswan i po elpe yupla.
2CO 5:14 Mipla meke ebriting bikoz lab blo Kraist i soe mipla wiswei po go. Mipla i prapa sabe nau, wan man i bin ded po ebri pipol. Wea seimkainwei, ebri pipol go ded tu prom dem nugudwei blo dempla.
2CO 5:15 Wa, Kraist i bin ded po ebri pipol, solong dempla i go pole niulaip blo em, ane dempla nomo go stap po plize demplaselp. Dempla go mata plize Kraist uda bin ded, ane uda bin gedap laipgen ane nau em i mata stap laip poeba po dempla.
2CO 5:16 Mipla nomo nau zaze ol nada pipol seimkain wase dem pipol blo dis wold i mekem. Bipo, ai bin tingk seimwei wase dem pipol blo dis wold i tingbaut Kraist, em i no God, em i mata man. Ai sabe dipren nau, ai bin rong!
2CO 5:17 Diswan i min diskain. Ip enibodi i kam Kristian em i seinz kam niu. Dem samting blo dem bipolaip i pinis nomo gad nau. Ebriting i kamaut niu nau, i niulaip.
2CO 5:18 Ebriting wea i kamaut niu, i mata God uda i mekem niu. Em bin meke mipla po kam ol pren blo em, bikoz prom wanem Zizas Kraist i bin mekem. God i bin gibe mipla da wok po meke ol pipol po kam ol pren blo em.
2CO 5:19 So nau bikoz God i stap wea laip blo Kraist, em i meke ebri pipol po kam ol pren blo em. God i nomo kaunte aumas nugudting ebri pipol bin mekem solong po panis dempla. Ane dis prapa gud mesiz, God i bin gibem po mipla po pris po ol pipol so ol i ken kam ol pren blo God.
2CO 5:20 Wel mipla sapot Kraist ane mipla ya stanap mesizman blo em. Ane God i soe mipla po spik yupla wase Kraist emselp i tok, ‘Yupla plizgar, seinze laip blo yupla nau ane kam ol pren blo God.’
2CO 5:21 Kraist prapa no sabe meke sin, bat God i bin meke em po bi wan opring po dem nugudting wea yumpla i bin mekem. I demkain solong Kraist i go meke yumpla laip stret wea God bikoz prom dat opring wea em i bin mekem.
2CO 6:1 Bikoz mipla i wok tugeda po meke wok blo God, mipla i spik yupla diskain ya, yupla no meke dat gudpasin blo God wase i nating.
2CO 6:2 Bikoz God bin spik lo Baibol diskain ya: ‘Wea da raittaim, ai bin lisen po yupla. Wea dat dei blo mi po seibe ol pipol, ai bin elpe yupla.’ Wa, i prapa truwan, dis dei ya nau i da dei blo God po seibe ol pipol.
2CO 6:3 Laip blo mipla i stap wea da wei dat mipla no bloke nobodi prom kam po sabe God, ane wea wei dat nobodi i ken paine polt wea mipla po meke rongting wea dis wok blo God wea mipla i mekem.
2CO 6:4 Ebriting wea mipla i mekem, mipla trai prapa ad po soem dat mipla i ol sebant blo God. Mipla i kip meke ol samting wea mina ambolwei nomata ol adsamting i apen. Mipla go tru olkain nadakain nugudtrabol ane mipla go tru ol samting wea i meke laip blo mipla pil nadakain.
2CO 6:5 Ol pipol i bin ploke mipla, loke mipla wea zeilaus. Ol wail mob blo pipol i bin kam gense mipla. Mipla bin taiat prom obamak adwok. Mipla bin go tru taim wen mipla no bin slip ane plentitaim no bin gad no kaikai po kaikai.
2CO 6:6 Laip blo mipla i prubem mipla i stap wea mata klinwei, mipla sabe wiswei po meke ol samting, mipla stap wea kuaiatwei ane weit, ane laip blo mipla i soe gudpasinwei ane soe prapa trulab. Ane da paua blo da OliSpirit i stap wea mipla.
2CO 6:7 Mipla i bin mata kip pris da trumesiz baut Kraist ane da paua blo God i bin wok insaid mipla. Mipla i prapa sabe da raitwei blo God daswai mipla gad strong. Wea dat strong blo God nau, mipla i pait gense demting wanem atak mipla ane mipla stape ol samting wanem i kam po gense mipla.
2CO 6:8 Bat mipla i kip meke wok blo God nomata pipol i rispekt mipla o daune mipla, o tok ol nugudtok o gudtok baut mipla. Mipla kip meke ebriting wea truwei bat pipol i spik mipla meke samting wea laiwei.
2CO 6:9 Ol pipol i prapa sabe uda mipla, bat meke demplaselp dat dempla prapa no sabe uda mipla. Laip blo mipla wea mipla i stap nau, i wase mipla enitaim go ded, bat mipla stil laip. Ol pipol i ploke mipla po panis mipla bat mipla i stil laip.
2CO 6:10 Ol pipol i meke mipla po pil ebi prom sore, bat mipla i mata stap apiwan. Mipla nogad nating, bat mipla i meke tumas pipol po stap gad gudlaip wea ol ting blo God. Mipla lopa bat truwan, mipla i gad ebriting. Mipla i gad Kraist.
2CO 6:11 Wa, yupla mai labing Korintpipol. Mipla bin tok stret baut ebriting po yupla, ane mipla bin prapa tok prom at blo mipla.
2CO 6:12 Yupla tingk mipla no soe lab po yupla a? Nono, mipla oltaim soe lab po yupla. Mipla oltaim soe yupla ebri piling blo mipla, bat yupla i no bin soe piling blo yupla po mipla.
2CO 6:13 Ai tok po yupla wea wei wase yupla i ol pikinini blo mi. Yupla tu i mas prapa tok prom at blo yupla po mipla.
2CO 6:14 Yupla i mas no zoine ed wea ol pipol uda i no bilib wea God. Bikoz wiskain diswan, ol pipol uda i mekem wanem God i wandem i go miks wea ol pipol uda i no mekem wanem God i wandem. Nono, i kan! Aukam diswan nau, lait i go meke ol samting tugeda wea da paua blo dak nogad no lait a? Nono, i kan!
2CO 6:15 Wiskain diswan nau, Kraist i go meke ol samting tugeda wea Satana? I kan! Wiskain Kristian i gobi klostumet blo nadawan uda i no pole wei blo God? Dempla prapa kan!
2CO 6:16 Wiskain diswan nau, da tempol blo God i go zoin wea dem laigod? Nono, i kan! Ai tok diskain bikoz yumpla i da tempol blo da God uda i blo gibe laip. Bikoz God bin spik lo Baibol diskain: ‘Ai go stap wea dempla ane meke ol samting seimkain wiskain dempla i mekem. Ai gobi da God wea dempla i wosip ane dempla i gobi ol pipol blo mi.
2CO 6:17 Ai da AntapGod i spik yupla mas splitap prom dem nugudpipol ane yupla go ausaid, stap longwei prom dempla. No tase eni dem nugudting blo dempla, ane ai go welkam yupla.
2CO 6:18 Ai gobi PapaGod blo yupla ane yupla i gobi ol boi ane ol gel pikinini blo mi. Ai da Strong AntapGod ya spik demkain.’
2CO 7:1 Mai gud pamle, bikoz God i bin meke dem promis ya po yumpla, yumpla i mas meke yumpla laip po stap klin prom ebriting wea i go meke bodi ane spirit blo yumpla kam nugud. Yumpla i mas wok ad po stap prapa klin, bikoz yumpla gad prapa rispekt po God.
2CO 7:2 Teke mipla klostu po at blo yupla. Mipla i no bin meke eni rongting po nobodi. Mipla i no bin meke laip blo nobodi po kam nugud. Mipla i no bin meke miplaselp bos blo nobodi.
2CO 7:3 Wen ai tok demkain, ai no tok po graule yupla. Ai bin tok de pas dat laip blo yupla i prapa stap wea at blo mipla nomata wanem i go apen. Ip mipla i go ded o stap laip, at blo mipla i de wea yupla.
2CO 7:4 Ai tok po yupla bikoz ai bilib lo yupla ane ai prapa bloubaut yupla. Yupla bin meke mi nadakain api nomata mipla bin gad ol trabol.
2CO 7:5 Wen mipla bin kam po da steit blo Masadonia mipla no bin gad taim po spel prom wok. Mipla i bin gad tumas trabol prom dempla uda no bilib lo da Gudniuz, ane mipla prait bikoz mipla no sabe wanem i go apen po mipla.
2CO 7:6 Bat God em i demkain, em inkariz demwan uda no pil strong baut demplaselp. God bin inkariz mipla diswei ya wen Taitas i bin kam po bizit mipla.
2CO 7:7 Ai bin prapa pil glad wen Taitas i bin kam ya po mipla. Ane ai bin glad tu wen ai bin lisen prom Taitas diskain, yupla i bin inkariz em tu. Em bin spik po mipla ya baut wiskain yupla i prapa wande luk mi ane wiskain yupla i bin sore po mi baut wanem i bin apen po mi. Em bin spik wiskain yupla i mata tingbaut po mi. Wa, wen ai bin lisen dem tok, ai bin mina nadakain api.
2CO 7:8 Ai bin meke yupla pil sore prom dat pas leta wea ai bin raitem po yupla. Ane ai sabe da leta i bin meke yupla pil sore, bat ai no bin pil sorebaut wanem ai bin raitem bikoz sore blo yupla i bin mata po sottaim.
2CO 7:9 Diskaintaim ai nadakain api. Ai nadakain api, no bikoz yupla i bin pil bad. Bat ai nadakain api bikoz dat pein i bin meke yupla po stap ane seinze demwei blo yupla ane nomo nau meke ol nugudting. Yupla bin mata stap wea sorewei stret po wiskain God bin wandem. I bin demkain solong no badting i bin apen po yupla bikoz prom dat leta blo mipla.
2CO 7:10 God i ken yuze dem trabol blo ol pipol po elpe dempla po tanewei prom nomo meke nugudting, solong dempla i go mata wande God po seibe dempla. Ane yumpla nomo go tingbaut dem trabol enimo bikoz dat trabol i bin seibe yumpla. Bat ip yumpla mata kipe dem trabol, no lego ane no tanewei prom demwei, wel yumpla go endap ded poeba.
2CO 7:11 Luk nau wiskain God i bin yuze dat sorewei blo yupla wen yupla i bin ride dat pas leta blo mi, po seinze yupla. Nau yupla gad strong bilib ane prapa wande luk mi nau po prubem yupla bin seinz. Yupla i bin wail po dat leta. Ane nau yupla redi po panis da wan uda i bin meke da trabol ane po soem dat yupla bin meke ebriting po strete dem rongting wea yupla i bin mekem. Wa, yupla bin woribaut wanem God mait go mekem po yupla.
2CO 7:12 Ai no bin raite da leta baut da wan uda bin meke da rongting o baut da nadawan wea datwan i bin meke rongting gense em. Ai bin raitem po yupla solong prant wea God yupla i ken soe God aumas yupla kea ane rispekt mipla.
2CO 7:13 Bikoz prom dem seinz wea laip blo yupla, mipla bin pil nadakain prapagud. Nomata mipla bin pilgud, bat mipla bin nadakain api wen mipla bin luk Taitas. Ane Taitas i bin nadakain api tu. Em bin yan wiskain yupla wea Korint i bin mina welkam em ane nau at blo em i prapa gud ane redi po kip meke dis wok.
2CO 7:14 Ai bin blou nadakain baut yupla po Taitas. Ane yupla no bin meke mi sem. Ebriting wea ai bin tok po yupla i mata wea truwei. Ane dem blou wea ai bin bloubaut yupla po Taitas i bin prapa truwan.
2CO 7:15 Dat lab wea Taitas i gad po yupla i bin kam mobig. Em mata tokbaut wiswei yupla i bin soe prapa rispekt po em ane meke ol samting bikoz yupla bin mata lisen po em.
2CO 7:16 Ai nadakain api nau, bikoz ai gad prapa bilib wea ebriting wanem yupla i mekem.
2CO 8:1 Ol mai labing bala ane sisi, wanem ai go spik nau, i diswan ya. Mipla i wande yupla po prapa sabebaut da gudpasinwei wea God i soem po dem sos wea da steit blo Masadonia.
2CO 8:2 Nomata dempla i bin gad ol adsamting wea i bin apen po dempla, bat dempla i bin mata stap nadakain api. Ane nomata dempla laip i prapa nogad nating, bat dempla bin redi po gibe mani po da sos wea Zarusalem.
2CO 8:3 Ai prapa spik trutok ya dat dempla i bin prapa gibem aumas wanem ol ken gibem ane dempla bin meke diswan bikoz dempla i bin prapa wandem.
2CO 8:4 Dempla bin prapa bege mipla wea strongwei po teke mani blo dempla go solong dat mani go go wea dem nada sos mani po elpe dem pipol blo God de wea da sos wea Zarusalem.
2CO 8:5 So dempla i bin gibe mani. Mipla no bin tingk ol go meke diswan. Bat pas ting ol bin mekem, ol bin gibe dempla laip po mata mekem wanem da BosLod i wandem. Ane dempla mata mekem wanem mipla i wandem, bikoz i diswei wanem God i wandem.
2CO 8:6 Taitas i bin da wan uda bin spik pas po yupla po gibe mani. So nau, mipla i bin prapa spik Taitas diskain ya, po gobaigen po yupla ane em go elpe yupla pinis dis wok blo God wea po gibe mani.
2CO 8:7 Bikoz yupla prapa sabe wiskain po meke ebriting wea gudwei, wase mata bilib wea Kraist, wiswei po tok gudwei, gad sabe wiswei po meke ol samting wea gudwei, trai wea ebri strong blo yupla po meke ol samting ane prapa sabe wiswei po labe mipla. Nau yupla i mas glad tu wea dis wok blo God wea po gibe mani wea gudwei.
2CO 8:8 Wen ai tok demkain, ai no oda yupla. Bat truwan, ai wande teste yupla po luk at blo yupla, ip yupla i seimkain wase dem nada sos uda gibe mani.
2CO 8:9 Yupla i prapa sabebaut da gudpasin ane spesilpeiba blo da BosLod Zizas Kraist. Nomata em bin gad ebridem samting, bat bikoz prom yupla, em bin meke laip blo em wase em nogad nating. I bin demkain solong da laip blo em wea i nogad nating, i ken meke laip blo yupla gad tumas samting.
2CO 8:10 Nau ai go tokbaut da wok blo God wea po gibe mani. Yupla mas pinis wanem yupla bin statem. Yupla bin dem pas pipol po gri po wande meke disting ane yupla bin da paswan po stat gibe mani.
2CO 8:11 Bat nau yupla i mas kip mekem solong po pinis da wok po gibe mani. Wen yupla i bin pas stat po mekem, yupla bin prapa api po mekem, nau yupla mas pinisem wea dat seim apipiling. Gibe mani aumas yupla wande gibem.
2CO 8:12 Ip yupla i prapa wande gibe mani, i no impotant aumas mani yupla gad. Wanem i impotant i diswan, aumas yupla redi po gibem prom dat mani wanem yupla i gad.
2CO 8:13 Bikoz wanem ai min i diswan ya. Wen ai spik po gibe mani, ai no trai mekem ad po yupla ane mekem izi po ol dem nada pipol. Ai trai po mekem seimkain po ebribodi.
2CO 8:14 Wea diskaintaim ya nau, yupla i gad plenti samting po gibem po elpe dat sos wea Zarusalem. I gad taim bambai, wen dempla i ken elpe yupla. Solong ebriwan go gad samting wea ol i nidem.
2CO 8:15 I tok seimkain wea Baibol: ‘Demwan uda bin gede plenti kaikai, dempla no bin gad nating leptoba, ane demwan uda bin gede lelbet kaikai, dempla bin gad nap.’
2CO 8:16 Bat big eso po God uda i bin meke at blo Taitas po gad dat seimkain strong apipiling po yupla wase ai gad po yupla.
2CO 8:17 Wen mipla i bin aske Taitas po go po bizit yupla, em bin nadakain api po go, bikoz em emselp bin wande go de. Em ya redi nau po go bizit yupla.
2CO 8:18 Mipla i go sane nada amenbala go wea Taitas go po yupla tu. No wori, bikoz ebri sos i spik gudtok baut wiskain dat amenbala i prise da Gudniuz baut Kraist.
2CO 8:19 Dem sos i bin suze dis amenbala po kam wea mipla lo dis wok po kare dis mani godaun po Zarusalem. Mipla i meke dis wok solong po ona God ane spik dat em nadakain gud ane po soe God dat mipla i prapa wande elpe yupla.
2CO 8:20 Em go go wea mipla ebriwan bikoz mipla i prapa no wande nobodi po pointe pingga po bleime mipla dat mipla bin meke rongting wea dem plenti mani ya, daswai em go kam wea mipla.
2CO 8:21 Mipla prapa wande meke ol samting wea raitwei, bikoz mipla i prapa wande gibe ona po God. Bat mipla wande ebri pipol po luk tu solong dempla go sabe dat wanem mipla i mekem, mipla mekem wea i raitwei tu.
2CO 8:22 Mipla i go wantaim sane nada amenbala go tu wea demtu go po Korint. No wori bikoz mipla i bin pinis teste dis nada amenbala po luk ip em i rait, ane mipla bin luk em i plentitaim mata gibe at blo em po meke dis wok. Ane dat seim amenbala i prapa bilib wea yupla tu.
2CO 8:23 Ip enibodi i askem diskain uda i Taitas, ansa demkain, em klostu met blo mi ane wokmet blo mi uda i kam po elpe yupla. Bat dat nada tu amenbala uda go go wea Taitas, demtu i misnareman wea dem sos i bin sane demtu. Da wok wanem demtu i mekem i gibe ona po Kraist ane liptemap neim blo em antap.
2CO 8:24 So, yupla mas soe lab blo yupla po Taitas ane dat tu amenbala tu. Diswan i go soem kliawan po dem nada sos, mipla i bin rait wen mipla i bin bloubaut yupla.
2CO 9:1 Wanem ai go spik nau i diswan, ai no nid po raite leta po yupla baut da wok blo God wiskain po gibe mani po dempla de lo Zarusalem.
2CO 9:2 Ai prapa sabe yupla dem sospamle de lo Gris i bin prapa wande gibe mani ane ai bin prapa bloubaut yupla po dempla wea Masadonia dat yupla bin redi po gibe mani prom de pas, i baut wan iya nau. Yupla i bin prapa wande gibe mani ane wen dem nada Kristian i bin luk, ol bin prapa wande gibe mani tu.
2CO 9:3 Bat ai go sane Taitas ane dat nada tu amenbala po yupla, po paindaut ip yupla de i bin pinis gede ebri mani redi, bikoz ai bin spik po demplatri dat yupla bin meke da mani redi. Diswan i go prubem ai no bin rong po bloubaut yupla.
2CO 9:4 Ip sam dem Kristian blo Masadonia i go kam wea mi ane luk yupla i no redi po gibe mani, wa, mipla i go pil nadakain sem dat mipla i bin prapa strongwan bloubaut yupla po nating.
2CO 9:5 Daswai ai bin tingk ai mas sane dem amenbala go pas po bizit yupla, po paindaut ip yupla pinis gad da mani de redi wea yupla i bin promisem. Bat ai wande yupla po gibe mani prom at blo yupla, no bikoz yupla tingk yupla mas gibem.
2CO 9:6 Wanem ai wande yupla po sabe i diswan ya. Da wan uda i plante lelbet sid blo gadan kaikai wea gadan, wa em mata go gede lelbet kaikai prom dat gadan. Bat dat nadawan uda i plante plenti sid blo gadan kaikai wea gadan, wa em go gede plenti kaikai prom gadan blo em.
2CO 9:7 Yupla ol Kristian mas gibe mani aumas yupla wande gibem. Yupla no gibe mani ip yupla i go wail nau apta po da mani, ane yupla mas no gibe mani bikoz yupla pil yupla mas gibem. Bikoz God i prapa labe dem pipol uda i gibe ol samting prom gudat ane apiwei blo dempla.
2CO 9:8 Ane God i go gibe yupla ebridem gudsamting wanem yupla nidem. Den yupla go oltaim gad ebridem samting wanem yupla nidem ane yupla go gad plenti po gibem po ol nada pipol tu.
2CO 9:9 Bikoz Baibol i spik diskain: ‘Pipol blo God i gibe ol samting po ol pipol uda nogad nating. Dem gudwei blo dempla i go mata stap poeba. Ol no piged baut dem gudwei blo dempla.’
2CO 9:10 I God uda i gibe sid po da pama po plante da gadan kaikai ane den God gibe da gadan kaikai po da pama po kaikai. Wa, i seimkainwei tu, God i go gibe yupla plenti wei po meke ol gudsamting, solong yupla go kip gad mo plenti wei po blese ol nada pipol.
2CO 9:11 Ane God i go meke yupla po gad mo plenti samting, solong yupla i ken go ane blese ol mo nada pipol. Ane wen mipla i go teke dem mani blo yupla go po elpe dat sos wea Zarusalem, wa, diswan i go meke dempla po gibe mina big eso po God.
2CO 9:12 Dis mani i no mata po elpe dem pipol blo God. Tu ting i go apen, i go elpe ol dem Kristian wea Zarusalem uda nogad nating, ane i go mata meke dempla nadakain api po gibe mina big eso po God.
2CO 9:13 Wen yupla i gibe dem gud present blo yupla, den yupla go soem dat yupla i prapa bilib wea God. Pipol i go preize God prom dem gudwok wanem yupla bin mekem. Diswei blo yupla i go prubem dat yupla i bin mata pole da Gudniuz baut Kraist.
2CO 9:14 Ane dempla i go prapa prea po yupla wea biglab blo dempla, bikoz prom dat prapa obamak gudpasin ane spesilpeiba blo God wea em bin gibem po yupla.
2CO 9:15 Mina big eso go po God po dis pri gipt, diswan Zizas, wea em bin gibem wea i gad nating tok wea i ken eksplein em.
2CO 10:1 Wanem ai go spik nau i diswan. Ai Pol, i aske yupla po lisen gar, wea dat seimkain gudpasinwei ane ambolwei wea Kraist i mekem. Wen ai de wea yupla, ai prapa ambol maiselp bat wen ai no de wea yupla, ai raite dem leta wea prapa strongwei ya po yupla.
2CO 10:2 Ai aske yupla wea gudwei diskain ya, wen ai gobi de wea yupla ai nogo tok po yupla wea prapa strongwei. Bat ai tingk ya, ai go prapa stanap strong gense dem pipol uda i spik mipla ol misnareman i stap wiswei dem pipol blo dis wold i stap.
2CO 10:3 Nomata mipla i stap wea dis wold ya, mipla i no mekem wiskain ol nada pipol blo dis wold i mekem, wase agiu wea strongwei po win gense ol nada pipol. Nono!
2CO 10:4 Mipla yuze dem paua blo God, no po meke demwei blo man po pait po brokem daun dem strong ples blo dat enami, Satana.
2CO 10:5 Dem paitsamting, dem paua wea God i gibem po mipla, i po brokem daun ol lai tingking wea i stape ol pipol po sabebaut uda God. Ane dem paitsamting blo mipla i go broke ol dem agiu blo dem pipol, ane mipla go tane tingking blo dempla po lane dempla po stat po mekem wanem Kraist i wandem.
2CO 10:6 Apta wen yupla i prapa mekem wanem Kraist i wandem, den mipla i go stanap ane panis ebri demwan uda i kip meke rongting.
2CO 10:7 Da polt yupla i gad, i dat yupla meke main blo yupla prom mata luk ol samting mata wea ai blo yupla. Bat ip enibodi i prapa bloubaut dat em blo Kraist, wel, yupla mas tingbaut tu, mipla i blo Kraist seimkain wiskain em blo Kraist.
2CO 10:8 I mait wase ai blou maiselp tumas baut wiswei mipla ol misnareman i gad rait po kare lo wea da BosLod i bin gibe mipla. Bat dis rait po kare lo i po elpe yupla po kam ol strong Kristian, i no po daune yupla. Ai nogo sem prom meke demting.
2CO 10:9 Nau ai no wande yupla po gad aidia demkain ya baut mi, dat ai wande meke yupla akan prom wanem ai spik wea ol leta blo mi.
2CO 10:10 Sam pipol i spik diskain, ‘Wanem Pol i raitem wea leta i prapa strong tok, ane i prapa ite at, meke at blo mipla ebi. Bat truwan, wen em wea mipla, em i prapa slaik ane tok blo em i prapa nogad sens!’
2CO 10:11 Demkain pipol uda i tingk demkain, ol mas sabe diswan ya, wen mipla go kam de po yupla, mipla i go tok seimkain wiskain mipla i bin raitem wea dem leta.
2CO 10:12 Mipla i no meke miplaselp po bi sambodi seimkain wase dem nada man uda i spik dempla i prapa impotant. Bat wei blo demkain pipol i po mata tingbaut dat dempla i mo impotant wea nada pipol uda tingk demplaselp i mo impotant tu. Ane demkain pipol i mata luk wiswei dempla ane luk go nadasaid wiswei ol dem nadawan i meke ol samting. Wa, dempla mata ol stupit apsens pipol.
2CO 10:13 Mipla nogo bloubaut ol samting wea mipla i nogad no rait po tokbaut. Bat truwan, mipla i mata gad rait po tokbaut dem samting stret po wiswei da wok wea God i bin gibem po mipla. Dis wok i wantaim po yupla tu.
2CO 10:14 Mipla no puse miplaselp po wok ausaid prom da wok wea God bin gibe mipla. Ip mipla i no bin spostu wok wea yupla den mipla i no bin kam po yupla. Mipla i bin dem pas pipol po kam po bizit yupla wea Korint ane prise da Gudniuz baut Kraist po yupla.
2CO 10:15 Ane mipla i no bloubaut ol wok wea ol nada pipol bin mekem. Bat truwan, mipla i bilib dat wanem God i spik i go apen. Wa, i go apen dat bilib blo yupla wea Kraist i go kip kam mostrong. Ane da wok wea God bin gibe mipla po mekem wea yupla i go kip kam mostrong tu.
2CO 10:16 Den mipla i ken prise da Gudniuz baut Kraist po ol dem nada longwei ples, ane den mipla i nogo woribaut prise da mesiz wea dem ples wea i olredi gad sambodi de prise da mesiz.
2CO 10:17 Bikoz Baibol i spik: ‘Eniwan uda i wande prapa blou, em mas prapa bloubaut wanem da AntapGod i bin mekem.’
2CO 10:18 Dem pipol uda i bloubaut demplaselp dat dempla i ol gudpipol, wa, datwan i prapa nating. Bat truwan, wen da BosLod i bloubaut sambodi, den datwan i prapa tru.
2CO 11:1 Ai prapa no wande yupla po wail po mi, wail ai ya kip tok demkain siliwei, bat plizgar mata stap wea mi.
2CO 11:2 Ai ya prapa wori po yupla wea dat seimkain wori wanem God i gad po yupla. Bikoz ai bin meke yupla redi wase wan gel uda i no bin slip wea man, po kam maret oman blo Kraist.
2CO 11:3 Bat ai bilib strongwan, dat sens blo yupla i go slu prom dem truwei blo wiswei Kraist i wandem, kam po seimkain wanem da smat laiwei blo dat sneik wiskain em bin lai Ib.
2CO 11:4 Ai tok diskain bikoz i wase yupla i mata bilib enibodi uda i kam ane pris po yupla, nomata dempla i prise dipren mesiz baut Zizas po wanem mipla i bin pris, o ip dempla i prisbaut dipren Spirit po wanem yupla i bin gedem, o ip yupla lisen po dipren gudniuz prom wanem mipla i bin pris po yupla.
2CO 11:5 Ai tok diskain bikoz ai tingk ai gad seimkain bigneim wase dem nada bigneim misnareman.
2CO 11:6 Ai mait nogad da sabe wiswei po tok prant wea ol pipol, bat ai prapa sabe wanem ai tokbaut. Ai tingk yupla sabe diswan bikoz mipla bin prubem plentitaim po yupla.
2CO 11:7 Ai bin meke rongting wen ai bin ambol maiselp bat bloubaut yupla a? Nono! Ai bin pris po yupla da Gudniuz baut God priwan. Ai no bin spik yupla po pei mani po lisen mi.
2CO 11:8 I bin wase ai bin robe ol mani prom ol nada sos, wen dempla i bin gibe mani po mi po pris, solong ai ken wok priwan de wea yupla.
2CO 11:9 Wa, wen ai bin de wea yupla, ane ai no bin gad ol samting wea ai bin nidem, ai no bin aske yupla po lugaut mi. Bat dem samting wea ai no bin gad, i dem sospamle uda i bin kam prom da steit blo Masadonia i bin elpe mi gibe mi demting. Ai no bin aske yupla po lugaut mi. Wa, ai go kip mekem diskain.
2CO 11:10 Ai nogo stap prom blou maiselp baut disting ebriwea lo Gris. Ane Zizas i sabe ai ya tok trutok.
2CO 11:11 Wanem ai tok demkain po? I bikoz ai no prapa labe yupla a? Nono! God i prapa sabe ai prapa labe yupla.
2CO 11:12 Ai go kip spik po yupla po no lugaut mi. Ai go kip mekem demkain solong po stape dem pipol uda i blou dat dempla i meke seimkain wok wase mipla ol misnareman.
2CO 11:13 Ai tok diskain bikoz demkain pipol i ol lai misnareman, ol wokman blo meke ol samting wea laiwei. Da laiwei blo dempla i akt wase dempla ol misnareman blo Kraist.
2CO 11:14 Ai no atzamp bikoz Satana i ken meke emselp wase em wan einzel blo lait wea laiwai blo em.
2CO 11:15 I no prapa pazol ip dem sebant blo Satana i akt wea laiwei meke ol samting wase dempla i ol sebant blo God. Wen God i go meke taim blo dis wold po pinis, God i go panis dempla stret po dem nugud samting wanem dempla bin mekem.
2CO 11:16 No tingk ai tok sili wen ai tok diskain gen. Bat ip yupla i gad demkain tingking baut mi, den yupla i mas lisen po mi nomata ai tok wase sili man ane mait ai go blou lelbet.
2CO 11:17 Bikoz diswei blo blou, i no da wei wanem da BosLod i wandem, bat ai tok wase ai apsens man.
2CO 11:18 Wa, bikoz plenti pipol i prapa blou demplaselp po wanem dempla i bin mekem. Wa, ai go meke seimkain tu, ai go prapa blou tu.
2CO 11:19 Yupla tingk yupla smat gad gudsens, ane yupla pilgud po lisen po ol stupittok blo pipol. Nau ai go tok wase apsens man po yupla.
2CO 11:20 Bikoz yupla sabe, yupla i laue enibodi po meke yupla wase yupla i sleib. Yupla i laue enibodi po teke ebridem samting wanem blo yupla. Yupla i laue enibodi po akt wase bos blo yupla. Yupla i laue enibodi po akt wase em bos. Ane yupla i laue enibodi po slape yupla wea pes blo yupla.
2CO 11:21 Ai tok diskain bikoz ai sem ya, mipla ol misnareman tu i slaik nogad no strong po meke demting! Bat nomata wanem samting wea enibodi i go bloubaut, wa, ai go tok ya wase ai wan sili man. Ai go wantaim bloubaut dem seimkain ting tu.
2CO 11:22 Yupla spik mi nau? Dempla i ol Ibrupipol a? Wa, mi tu. Dempla i ol pipol blo Izrael a? Wa, mi tu. Dempla i ol pamlelain blo Eibram a? Wa, mi tu.
2CO 11:23 Dempla spik ol i sebant blo Kraist a? Ai tok ya wase ai tok wea siliwei, bat ai bin mina bite dempla po sebant blo Kraist. Ai bin wok prapa ad, meke mo wok den dempla. Ol pipol i bin loke mi insaid zeilaus moden dempla ane ol pipol tumas taim i bin ploke mi ane tumas taim ai bin klostu po ded.
2CO 11:24 Paib dipren taim dem Zuwislida i bin ploke mi wea wip wea baik po tati nain taim.
2CO 11:25 Tri taim ol pipol bin belte mi wea ol stik. Wantaim ol pipol bin stone mi. Tri dipren taim wen ai bin wea bot, da bot i bin rek smas antap wea rip. Ane wantaim wea wan nait ane wan dei, ai bin plot wea solwata maiselp.
2CO 11:26 Wen ai bin go po bizit dem dipren ples, ai bin akan tingk ai go ded wen ai bin kros dem riba wea i bin gad big pladwata. Ai bin akan prom ol roba. Ai bin akan prom dem Zuwispipol blo mi ane dem Nozuwispipol bikoz dempla bin wande kile mi. Ai bin akan wen ai bin wagbaut wea ol siti ane wen ai bin wagbaut wea prapa dezet eria. Ai bin akan wen ai bin go lo bot bikoz mait da bot i go smas gen ane ai go ded. Ane ai bin akan prom ol pipol uda akt wase ol i sospamle bikoz dempla bin wande kile mi.
2CO 11:27 Wea dem ples wea ai bin wok i bin nadakain ad. Ai bin obamak swet. Plentitaim ai no slip prapa. Plentitaim ai no bin gad kaikai, ai bin anggre ane nogad no wata po dringk. Ane plentitaim ai bin prapa kol bikoz ai nogad nap klos po werem.
2CO 11:28 Nomata dem adting i bin apen po mi, ai mata tingbaut po dem sos, ip ol orait.
2CO 11:29 Ip i gad enibodi wea dem sos uda i slaik, wa, ai mas gad dat seim slaik piling wase dempla tu. Ip i gad enibodi uda lide ol nadawan po stap andanit da paua blo sin, wa, demwan meke mi nadakain wail.
2CO 11:30 Ip ai mas prapa blou, ai go mata bloubaut demting wea i soem wiskain ai mina slaik, nogad no strong.
2CO 11:31 God uda PapaGod blo da BosLod Zizas Kraist, wea olgeda pipol i mas liptemap neim blo em poeba, wa, em prapa sabe ai no spik laitok.
2CO 11:32 Wen ai bin de wea siti blo Damaskas, da gabana uda i andanit wea King Aretas, i bin pute dem amiman ebriwea lo da siti po kese mi ane loke mi wea zeilaus.
2CO 11:33 Bat dem biliba bin slaike mi godaun insaid lo basket tru da winda wea da wol blo da siti. I bin datwei wiskain ai bin ranwei prom dempla.
2CO 12:1 Ai go mata kip blou. Bat wanem gud i go kam prom dat blou? Bat ai go spik yupla demting wanem da BosLod i bin soe mi wea drim.
2CO 12:2 Diswan da drim ai bin gad. Ai bin go raitantap insaid po da ples wea God i bos. Diswan i bin apen baut potin iya de pas. Ai no sabe prapa ip ai bin go wea bodi blo mi go antap, o wea spirit blo mi. Mata God i sabe wiskain ai bin go.
2CO 12:4 Ai spik gen. Ai bin go raitantap po da ples wea God i bos. Ane ai bin lisen ol tok wea i kan eksplein mining wea ai kan tokbaut.
2CO 12:5 Diskainting nau ai ken prapa bloubaut, bat ai nogo bloubaut dat ai bin go eben. Bat truwan, ai go prapa bloubaut demting wea i mata meke mi slaik.
2CO 12:6 Nomata ai gad plentiting po bloubaut, bat ai no wande meke maiselp luk stupit bikoz ip ai go spik dem tok i gobi prapa trutok. Bat ai nogo mekem bikoz ai no wande eniwan po tingk ai mobig antap ebriwan. Bat yupla mas mata luk wiswei ai meke ol samting ane lisen po tok wiswei ai tok.
2CO 12:7 Bat truwan, po stape mi prom mata bloubaut dem prapa gudsamting wea God i bin soem kliawan po mi, God i bin gibe mi wan nadakain nugud samting po stap wea mi ane mata boda mi. I po stape mi prom kamap ane bloubaut maiselp. Disting i wase mesizman blo Satana.
2CO 12:8 Ai bin prea tri taim, prapa bege da BosLod po tekemaut disting prom mi.
2CO 12:9 Bat da BosLod i ansa mi diskain, ‘Ai gibe yu prapa spesilpeiba blo mi, i ebriting wanem yu nidem. Bikoz paua blo mi i prapa kamap wen yu daun.’ So ai mata bloubaut dat nugudting, solong da paua wea Kraist i gibe mi, i go mata stap wea mi.
2CO 12:10 Daswai ai spik ya, ai prapa api po gad dis nadakain nugudting. Ai prapa api wen ol pipol i no soe rispekt po mi. Ai prapa api wen ol pipol i meke mi po go tru ol adting. Ai prapa api wen ol pipol i meke ol nugudting po mi ane ai prapa api wen ol trabol i kam. Ai prapa api ai go tru demting solong po Kraist, bikoz wen ai daun, i de nau wen God i meke mi kam strong.
2CO 12:11 Yupla bin meke mi akt wase sili man, po bloue maiselp. Aukam yupla i no bin pinis raite gudting baut mi a? Bikoz ai gad seimkain bigneim wase dem nada misnareman, nomata ai luk laik ai nating.
2CO 12:12 Wen ai bin wea yupla ai bin pinis prubem po yupla, ai bin wan prapa tru misnareman wea God emselp i bin sane mi go po yupla. Wea ambolwei ai bin prubem po yupla wea ol gudsain, wea ol spesil gudsamting ane wea ol mirikal.
2CO 12:13 Bat i gad wan ting ya ai no bin aske yupla po mekem, bat ai bin aske dem nada sospamle po mekem. I diswan, ai no bin pose yupla po pei mi eni mani po da wok wea ai bin mekem de po yupla. Pliz gar, yupla mas pogibe mi ane no wail po mi baut dis rongting wea ai bin mekem.
2CO 12:14 Diswan ya nau i gobi da namba tri taim po kam bizit yupla ane ai nogo meke yupla po lugaut mi. Bikoz ai no wande dem samting blo yupla. Bat truwan ai mata wande yupla, bikoz yupla i wase pikinini blo mi. Ai tok diskain bikoz pikinini i no spostu lugaut papa ane mama blo dempla, bat truwan i mas dem papa ane mama uda mas lugaut pikinini blo dempla.
2CO 12:15 Wa, ai prapa api po gibe laip blo mi po yupla ane ebriting wanem ai gad i po yupla so yupla ken kam strong wea spirit blo yupla. Bat i wase diskain, da mo ai labe yupla, da mo yupla gad lelbet lab po mi.
2CO 12:16 Sam prom yupla i gri ai no bin meke yupla po lugaut mi. Bat dempla i kip spik, ai bin trike yupla wea smatwei po gede ol samting prom yupla.
2CO 12:17 Bat wiskain? Dem man wea ai bin sanem po yupla, dempla i bin meke demplaselp bos oba yupla a? Nono! Nowei!
2CO 12:18 Wen ai bin sane Taitas go po bizit yupla wea dat nada amenbala, Taitas i bin meke emselp po bos oba yupla a? Nono! Bikoz mitu i meke ol samting seimkainwei ane mitu i gad dat seim lab po yupla.
2CO 12:19 Mait yupla tingk mipla ol misnareman i bin mina stanap gense eni tok wea yupla i bin spik po gense mipla. Nono. Dem tok wea mipla ol misnareman blo Kraist i spik, mipla no lai, God i lisen. Mai gud labing pamle, ebridem samting wea mipla i mekem, diswan i po elpe yupla po kam ol strong Kristian.
2CO 12:20 Bat truwan, ai wori dat wen ai go kam po bizit yupla, ai nogo laik wiswei laip blo yupla i stap, ane yupla nogo laik da wei ai go tok po yupla. Ai prait wen ai go kam de, ai go paine yupla i mata graul ane go gense wananada, ane yupla i zeles wananada, yupla i mata po big wail, yupla i mata wande ol samting po apen wiskain yupla i wandem, yupla i tok ol nugudtok gense ol nada pipol, yupla i mata yan ol laistori, yupla i praud bikoz prom prapa bloubaut yuplaselp ane yupla i prapa stanap meke rongting gense ol nada pipol.
2CO 12:21 Ai prait wen ai go kam po bizit yupla, da God wea ai wosip, em go meke mi pil smol bikoz prom demwei blo yupla. Ai mait go mata sidaun krai bikoz plenti pipol prom yupla i no bin seinze laip prom dem nugudwei blo yupla, wase no meke samting wea prapa raitwei, slipraun meke nugudting ane kip tingbaut po meke dem nugud samting.
2CO 13:1 Diswan gobi da namba tri taim wea ai go kam po bizit yupla. Wa, Baibol i spik diskain, ‘Eni rongting wea sambodi i bin mekem, i mas gad tu o tri pipol i stanap ane bin luk wanem rongting em i bin mekem po prubem i truwan.’
2CO 13:2 Wen ai bin de wea yupla lo da sekan taim, ai bin tok prapa strongwan po dempla uda bin kip meke sin gense God. Ane wen ai go kam gen po bizit yupla ai go wone dempla gen ane ebridem nada pipol. Wa, ai nogo stape maiselp prom mata graule dempla, po meke dempla pil smol.
2CO 13:3 Ai go prapa prubem po yupla nau, dem wod ai spik po yupla i kam prom Kraist. Kraist no slaik wen em strete yupla. Da bigpaua blo em i de wea yupla, ane em i go prapa strete yupla.
2CO 13:4 Wen ol pipol bin neile Kraist wea kros po ded, em bin slaik nogad no strong. Bat nomata diswan, em i mata stap laip nau bikoz prom da nadakain bigpaua blo God. Mipla tu i slaik, bat mipla tu i stap lo Kraist ane stap nau wea dat seim bigpaua blo God. Wen mipla wok wea yupla, mipla gad dat seim bigpaua prom God.
2CO 13:5 Yupla mas luk prapa ip laip blo yupla i stap gad prapa bilib wea Kraist. Wa, yupla i mas luk ip laip blo yupla i rait. Ip laip blo yupla i no stap wea truwei den laip blo yupla i nogad prapa bilib wea Kraist. Laip blo yupla i rong.
2CO 13:6 Ai wande yupla po prapa sabe diswan nau, dat laip blo mipla ol misnareman i no rong. Yupla sabe ai spik trutok.
2CO 13:7 Mipla i prea aske God diskain dat yupla i nogo meke eni rongting. Mipla no prea diskain po soem dat dis wok blo mipla i bin mina rait. Nono. Bat mipla i prea diskain ya dat yupla i go mata meke ol samting wea i raitwei nomata i luk wase mipla i bin meke rongting.
2CO 13:8 Mipla i kan meke eniting wea i go gense wanem da trutok baut Kraist i spik, bat mipla i mata meke ol samting wanem da trutok baut Kraist i spik.
2CO 13:9 Nomata mipla i slaik, bat mipla i gad apipiling wen yupla i strong. Mipla i prea aske God dat laip blo yupla i go gro po mekem wanem da trutok baut Kraist i spik po mekem.
2CO 13:10 Ai raite demting ya bipo ai go kam de po yupla, so yupla go strete yuplaselp bipo ai kesem de. Den ai nogo nid po graule yupla. Ai kare lo blo God wea em i bin gibe mi po elpe yupla po kam ol strong Kristian, no po daune yupla.
2CO 13:11 Ol mai labing bala ane sisi, ai go yawo yupla diskain. Mata stap wea apiwei. Seinze wei blo yupla. Elpe wananada. Stap wea wanwei po meke ol samting ane stap wea pis. Den da God uda blo gibe lab ane pis blo em, em go stap wea laip blo yupla.
2CO 13:12 Grite wananada wea oli Kristianwei, prapa gasu wananada.
2CO 13:13 Ebridem pipol blo God ya i spik alo po yupla.
2CO 13:14 Lete da spesilpeiba blo da BosLod Zizas Kraist blo yumpla, ane da lab blo God, ane da pelosip blo da OliSpirit, i mata stap wea laip blo yupla.
GAL 1:1 Dis leta i kam prom mi Pol. Nobodi i bin meke mi misnareman. Zizas Kraist ane PapaGod i bin gibe mi dem lo po karem po meke dis misnarewok ane i stret prom PapaGod uda i bin meke Zizas laipgen prom ded.
GAL 1:2 Ane dis leta tu, i kam prom dem Kristian uda i ya wea mi. Mipla spik alo po dem sos de wea da steit blo Galasia.
GAL 1:3 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
GAL 1:4 I bin plan blo PapaGod blo yumpla po meke Zizas po ded lo kros, po seibe yumpla prom dem rabiswei blo dis wold. Zizas i bin gibe emselp po tekemaut dem sin blo yumpla.
GAL 1:5 Ol glori ane ona i mata gobaik po God poeba ane eba. Amen.
GAL 1:6 Ai bin atzamp wea yupla, wen yupla bin tanewei prapa kuikwan prom God. God i bin singaut yupla wea da lab ane sorewei blo em wanem em bin gibe yupla tru Kraist. Bat yupla i pole da nadawei nau.
GAL 1:7 Yupla tingk i gudniuz, bat prapa, i no gudniuz bikoz i nogad nada gudniuz. Sam pipol i bin trike yupla, seinze da truwei blo da Gudniuz blo Kraist.
GAL 1:8 God go panse eniwan, iben mi, po prise eni dipren mesiz prom dat mesiz wanem mipla bin tise yupla. Iben ip dem einzel tu uda i kamdaun prom eben ane prise nada mesiz, God i go panse dempla tu.
GAL 1:9 Mipla i bin spik dis tok ya de pas, ane nau ai go spik dis tok gen. Ip eniwan pris po yupla nada gudniuz wea i dipren prom da Gudniuz wea yupla i bin kesem ane bilib, wel, em go ban insaid el.
GAL 1:10 Yupla tingk ai trai po plize ol pipol so ol pipol i go tok gudtok baut mi a? Nono! Ai trai po mata plize God. Ip ai go trai po plize ol pipol den ai kan bi sebant blo Kraist.
GAL 1:11 Mai amen bala ane sisi, ai wande yupla po sabe dis gudniuz wea ai prisem po yupla, i no kam prom man.
GAL 1:12 Bat Zizas Kraist emselp i bin soem po mi, nobodi i bin tise mi.
GAL 1:13 Yupla sabebaut dat laip ai bin gad pas wen ai bin stap wea dem Zuwislo. Ai bin meke nadakain big trabol po dem Kristian de wea sos blo God, ane ai bin trai nadakain ad po smase dempla.
GAL 1:14 Wen ai bin yang, ai bin prapa pole dem Zuwislo moden ebridem nada yangman. Ane ai bin trai prapa nadakain ad po pole ebridem Zuwislo wanem dem ate blo mi i bin polem.
GAL 1:15 Bat God i bin soem po mi dat nadakain spesilpeiba blo em. Ai no pit po gede demting bat God i bin suze mi de pas bipo ai bin bon, po meke wok blo em.
GAL 1:16 Em bin soe boi blo em po mi, so ai ken prise da gudniuz baut Zizas Kraist po dem Nozuwispipol, ane dis gudniuz wea ai go prisem i no kam prom man.
GAL 1:17 Ai no bin go po Zarusalem po lanbaut Zizas prom demwan uda i misnare pas bipo mi. No, ai bin go stret po Areibia den apta, ai bin kambaik po Damaskas.
GAL 1:18 Apta tri iya ai bin go po Zarusalem ane ai bin mite Pita de, ane ai bin stap de wea em po piptin dei.
GAL 1:19 Wen ai bin de, ai no bin mite dem nada misnare, mata Zemes, uda i bala blo da BosLod.
GAL 1:20 God i sabe dat demting ya wea ai bin raitem, i no lai.
GAL 1:21 Den apta, ai bin lego go notsaid po dem steit blo Siria ane Salisia.
GAL 1:22 Bat stil dem Kristian de wea da sos blo Zudia i no bin sabe mi prapa.
GAL 1:23 Dempla bin lisen prom ol nada pipol baut mi, ane dempla bin spik diskain baut mi, ‘Dat man Pol, uda bin oltaim meke trabol po mipla, em ya nau, prisbaut dat seim bilib wea wantaim em bin trai po smase mipla.’
GAL 1:24 Ane dempla i bin mata preize God bikoz ai mata prise da gudniuz.
GAL 2:1 Apta potin iya ai bin gobaigen po Zarusalem, bat distaim i bin gad Banabas i bin kam wea mi. Taitas i bin kam tu wea mitu.
GAL 2:2 Ai bin go de bikoz God bin soe mi ai mas go de. Wen ai bin de, ai bin tok wansaid kuaiatwan po dem lida blo dat sos. Ai bin wande dempla po prapa sabe wanem ai prisem po dem Nozuwispipol. Ai bin prapa wande dempla po prapa gri wea mi. Bambai ip dempla no go gri, wok blo mi i gobi nating.
GAL 2:3 Bat dempla i bin gri. Ane dempla no iben bin pose Taitas po kate poskin blo em wen em bin de wea mi, nomata em i Grikman.
GAL 2:4 Sam pipol uda akt wase Kristian, bin sikretwei kam po zoine da sos solong dempla ken spai lo yumpla ane po luk wiskain prilaip yumpla gad lo Zizas Kraist. Dempla bin wande pose yumpla po pole dem Zuwislo.
GAL 2:5 Bat ai no bin lisen po dempla, no iben po wan minit, bikoz ai bin wande da tru mesiz blo da Gudniuz po mata stap wea yupla.
GAL 2:6 Ane dempla uda spik dempla lida blo da sos blo Zarusalem i bin mata gri wea mi ane dempla no bin gibe no ekstra samting po mi po pris. Bat prapa, ai no nide dem lida po gri wea mi bikoz God i gri wea mi, ane God i gad no peibretwan. Ebriwan i da seim wea em.
GAL 2:7 Bat dem lida bin luk God bin gibe dis wok po mi po mata prise da Gudniuz po dempla uda i Nozuwispipol, seimkain wase Pita i mekem. Bat wok blo Pita i po mata spik da gudniuz po dem Zuwispipol.
GAL 2:8 Da seim God uda i bin gibe Pita da strong po wok wase misnareman po dem Zuwispipol, ane da seim God tu bin gibe mi da strong po wok wase misnareman po dem Nozuwispipol.
GAL 2:9 Dem soslida, Zemes, Pita, ane Zon, sabe God i bin gibe mi dat gipt ane dempla i bin welkam Banabas ane mi. Ane dempla bin meke mitu strong po kip pris po dem Nozuwispipol, wail dempla bin kipgo po meke wok blo dempla wea dem Zuwispipol.
GAL 2:10 Da prapa wan ting dempla bin aske mitu po mekem, i po mata elpe dem poa Kristian wea Zarusalem ane ai prapa redi ya po elpe dempla.
GAL 2:11 Bat wen Pita i bin kam po Antiok, ai bin tokstrong po em bikoz em bin rong.
GAL 2:12 Bikoz de pas, wen Pita i bin kam po Antiok em bin kaikai tugeda wea dem Kristian uda Nozuwis. Bat wen dem Zuwis pren blo Zemes i bin kam de po Antiok, Pita nomo bin kaikai ane angraun tugeda wea dem Kristian uda i Nozuwispipol, bikoz em bin prait prom wanem dem Zuwis pren blo Zemes i go spik.
GAL 2:13 So dem nada Zuwiskristian i bin pole dat apenapwei blo Pita. Wen Banabas i bin tekenotis, em bin pole dat wei blo Pita tu.
GAL 2:14 Wen ai bin luk dempla nomo bin pole da truwei blo da Gudniuz, ai bin spik po Pita de prant wea ol nada pipol, ‘Yu bin bon Zuwisman, bat yu bin sakwei dem Zuwislo ane yu bin stap wase Nozuwisman. So aukam yu trai po pose dem Nozuwispipol po pole dem Zuwislo wea yu bin sakwei?’
GAL 2:15 Yumpla i bin bon Zuwispipol. God i bin gibe dem lo blo em po yumpla, no po dem Nozuwispipol uda yumpla bin tingk i sina.
GAL 2:16 Ane yumpla ol Zuwiskristian sabe yumpla kam rait wea God prom bilib blo yumpla lo Zizas Kraist, no prom mekem wanem dem Zuwislo i spik. God i go teke yumpla, no bikoz yumpla mekem po wanem dem lo i spik, bat bikoz yumpla bin bilib lo Kraist. Nobodi gobi seib ip ol lisen ane mekem wanem dem lo i spik.
GAL 2:17 Ip yumpla sakwei dem Zuwislo ane trai po meke yumplaselp rait wea God prom bilib blo yumpla lo Kraist, bat apta, yumpla stil meke rongting, wanem yumpla reken? Yumpla reken Kraist i bin lide yumpla go po sin a? Nono, i kan!
GAL 2:18 Ip yumpla go stat po pole dem Zuwislo gen, den yumpla go gobaigen po dat oulwei.
GAL 2:19 Wea said blo dem lo, yumpla ded. Dem lo i kile yumpla. Yumpla mas nomo stap wea dem lo. Yumpla mas stap wea God solong yumpla go mata stap laip.
GAL 2:20 Ai bin ded tugeda wea Kraist wea da kros. Ai nomo stap po meke maiselp api, bat po mata meke Kraist api, bikoz ai gad Zizas lo laip blo mi nau. Ai stap lo dis bodi ya po mata trase boi blo God uda i labe mi ane uda bin gibe emselp po mi.
GAL 2:21 Ip yumpla i ken kam rait wea God prom pole ebridem lo, den Kraist i bin ded po nating. Bat God i wande seibe yumpla. Ai nogo sakwei da spesilpeiba blo God.
GAL 3:1 Yupla dem pipol blo Galasia, yupla tu stronged. Ai bin spik yupla baut Zizas Kraist ane dat ded blo em lo da kros wea i lide yupla go po God. Bat yupla no bin tekenotis bikoz sambodi i bin meke samting po sens blo yupla.
GAL 3:2 Ai aske yupla dis kuestin ya. Wiskain yupla bin gede da OliSpirit blo God? Yupla tingk yupla gedem bikoz yupla pole dem Zuwislo a? Nono! Yupla bin gede da OliSpirit bikoz yupla i bin lisen po da gudniuz baut Kraist, ane yupla bin bilib em.
GAL 3:3 Yupla bin luze sens blo yupla a? Bikoz apta wen yupla bin state Kristian laip blo yupla wea da OliSpirit, yupla bin stretwei sluwei prom da OliSpirit ane pole ubi blo yupla.
GAL 3:4 Aukam yupla kan tingbaut demting wanem i bin apen po yupla wen yupla bin pole da Gudniuz? Wiswei yupla tingk? I bin po nating a? Yupla go sakwei dem bilib wea yupla i bin gad de pas, a?
GAL 3:5 Ai aske yupla gen, yupla tingk God i bin gibe yupla da OliSpirit ane meke mirikal melen lo yupla bikoz yupla mekem wanem dem lo blo Mozes i spik a? Nono, i bikoz yupla bin bilib da mesiz yupla i bin lisenbaut Kraist.
GAL 3:6 I dat seim bilib wea Eibram i bin bilib wea God ane dat bilib blo Eibram i bin meke em rait ane stret prant wea God.
GAL 3:7 So yupla mas sabe dem tru pikinini blo Eibram i demwan uda i prapa bilib wea God.
GAL 3:8 Baibol i spikbaut wanem i go apen wea dat taim de stil po kam. I spik dat God i go meke dem Nozuwispipol kam rait ane stret prant wea em, bikoz prom bilib blo dempla. Dis gudniuz i bin spik diskain po Eibram prapa longtaim de pas, ‘Yu go blese ebri neisin.’
GAL 3:9 So God em i blese ebriwan uda i bilib lo Kraist, seimkain wiskain em bin blese Eibram.
GAL 3:10 Bat demwan uda i mata pole dem lo po meke demplaselp rait, kers blo God i go poldaun antap dempla. Bikoz Baibol i spik eniwan uda no oltaim lisen ane mekem wanem dem lo blo da buk blo God i spik, kers i go poldaun antap wea em.
GAL 3:11 Nau i klia nobodi ken bi rait wea God prom dem lo, bikoz Baibol i spik, ‘Demwan uda i rait ane stret wea God, demwan gad bilib wea God ane go gad laip wea God.’
GAL 3:12 Bat ip yupla pole dem lo, yupla no trase God bikoz dem lo i gad nating po mekem wea bilib. So ip yupla wande laip tru dem lo, den yupla mas meke ebridem samting wanem dem lo i spik, prapa no meke no nating rong.
GAL 3:13 Bat Kraist i bin meke yumpla pri prom kers blo dem lo. Wen em bin aing lo kros, em bin teke dem kers, dem rongting wea yumpla bin mekem, wantaim wen em bin aing de lo da kros. Ane Baibol i spik, ‘Kers blo God i go poldaun antap demwan uda i aing antap tri.’
GAL 3:14 Kraist i bin aing lo da kros, solong God tu i go blese demwan uda i Nozuwispipol wea dat seim blesing wea em i bin promis po Eibram. Ane God i go gibe yumpla da OliSpirit bikoz yumpla bilib wea em.
GAL 3:15 Mai amen bala ane sisi, ai go yuze piksa prom laip lo ebridei. Wen enibodi meke strong griment baut samting, dempla kan broke dat griment o ade samting po dat griment. I seimkain tu wen God i meke promis.
GAL 3:16 God i bin meke dat promis po Eibram ane wan boi pikinini blo em ane yupla mas tekenotis nau. Diswan i no min da promis i bin po ebridem boi pikinini blo em. Ane i no bin tokbaut bigmob pipol. I bin mata tokbaut dat wan boi pikinini prom pamlelain blo em ane diswan i Zizas Kraist.
GAL 3:17 I diswan ya wanem ai min. God i bin meke strong griment wea Eibram so wen dem lo i bin kam 430 iya apta po Mozes, em bin kan seinzem bikoz em bin pinis meke dat promis. God kan broke promis blo em.
GAL 3:18 Ip dem lo i gibe yumpla dat promis blo laip, den yumpla no nid dat promis blo God. Bat God i bin meke strong griment wea Eibram, prom da gudpasinwei blo em ane em bin gibe da promis blo laip po Eibram.
GAL 3:19 So wanem dem lo i bin gibem po? God i bin gibem po soe dempla dem rongting wea dempla i bin mekem. Bat dem lo i mata go po dat taim wen dat spesil pikinini Kraist uda God i bin promis i go kam. God i bin gibe dem lo po dem einzel, po gibem po Mozes ane em bin da melenman bituin God ane dem pipol.
GAL 3:20 Melenman i stanap wen tu man i meke griment. Bat God em no bin nide melenman wen em bin meke promis blo em po Eibram.
GAL 3:21 I no min demkain ya, dem lo i gense da promis blo God. Nono! Ip dem lo i ken gibe yumpla niulaip den dem lo i ken meke ebriwan rait wea God, bat i kan.
GAL 3:22 Bat Baibol i spik, sin i kese yumpla ebriwan wase prizina insaid zeilaus, so da wanwei po gede dat promis blo God, i po mata bilib lo Zizas Kraist.
GAL 3:23 Bipo yumpla bin bilib, dem lo i bin kese yumpla wase prizina, raitap po da taim wen da wan uda i seibe ebribodi i bin kam ane yumpla go bilib wea em.
GAL 3:24 Ane dem lo i bin bos blo yumpla po soe yumpla da prapawei antil dat taim wen Kraist i bin kam. Ya nau, yumpla bilib lo Kraist, i meke yumpla mina rait wea God.
GAL 3:25 Nau yumpla gad bilib lo Kraist, ane dem lo i nomo bos blo yumpla.
GAL 3:26 I prom bilib blo yumpla lo Zizas Kraist, yumpla i nau kam pikinini blo God.
GAL 3:27 Yumpla ebriwan i bin baptaiz tugeda lo Kraist ane kam wase em.
GAL 3:28 So i nogad no dipren bituin Zuwispipol ane Nozuwispipol, sleib ane nosleib, man ane oman. Yumpla ebriwan uda i Kristian, yumpla ebriwan kamwan seimkain lo Zizas Kraist.
GAL 3:29 Ip yumpla blo Kraist, den yumpla ol pikinini blo Eibram, ane yumpla go gede dem seimkain promis blo God wiskain Eibram i bin gedem.
GAL 4:1 Ai spik yupla diswan, ip eniwan wande ebridem samting blo papa blo em, em mas weit po papa blo em po ded pas ane po wen em kese eiz, bipo em go gede dem samting blo papa blo em.
GAL 4:2 Ip papa blo em i ded ane em i stil pikinini, i mas gad sambodi po lugaut em antil em kese eiz wea papa blo em i bin spik em i man nau po gede dem samting.
GAL 4:3 Ane i bin seimkain de pas bipo Kraist i bin kam. Yumpla i bin sleib po olkain nugudspirit blo dis wold.
GAL 4:4 Bat wen dat raittaim i bin kam, God bin sane Boi blo em kam, bon seimkain wase ol nada pikinini prom mama, ane po em po stap andanit wea dem Zuwislo.
GAL 4:5 God i bin sanem kam po meke yumpla pri prom dem lo wea i bin meke yumpla sleib, so God i ken adopte yumpla, meke yumpla prapa pikinini blo em.
GAL 4:6 Bikoz yumpla i bilib God i bin sane spirit blo Boi blo em insaid po at blo yumpla, ane yumpla nau i kam ol pikinini blo em. Nau yumpla ken spik God i prapa labing PapaGod blo yumpla.
GAL 4:7 Ya nau yumpla i prapa ol pikinini blo God ane pri prom dem lo, nomo sleib nau. Ebriting nau wanem i blo God i blo yumpla.
GAL 4:8 De pas, yupla dem Nozuwispipol no bin sabe God, yupla i bin sleib po dem laigod.
GAL 4:9 Bat nau yupla i sabe uda i da tru God, ane da tru God i sabe uda yupla. Aukam yupla wande gobaik ane bi sleib po dem slaik nugud paua blo dis wold a?
GAL 4:10 Yupla stil trai po plize God tru wanem yupla no mekem o mekem wea dem spesil dei, o dem mant, sizan ane iya.
GAL 4:11 Ai wori po yupla, bikoz ai tingk dem wok wea ai bin mekem po yupla i bin nating.
GAL 4:12 Mai amen bala ane sisi, ai prapa spik yupla po pole wei blo mi solong yupla gobi pri wase mi, bikoz ai kam seimkain wase yupla nau ol Nozuwispipol, pri prom dem lo. Yupla no bin meke eniting rong po mi.
GAL 4:13 Yupla tingbaut de pas, ai bin sik wen ai bin kesem de wea yupla. Daswai ai bin gad sans po pris da gudniuz po yupla.
GAL 4:14 Nomata ai bin gad ol dem prapa nugud sik, yupla no bin luk mi wansaid, o seswei mi, bat yupla i bin welkam mi, wase sambodi i welkam einzel prom God, o welkam Zizas Kraist emselp.
GAL 4:15 Yupla i bin prapa api lo dat taim wen ai bin pas kam de, bat wea dat api nau? Wea dat taim yupla i bin prapa redi po elpe mi. Ip ai bin aske yupla po ai blo yupla, ai tingk yupla i go bi wande tekemaut ane gibem po mi.
GAL 4:16 Bikoz ai spik trutok po yupla, yupla tingk ai nugudman nau a?
GAL 4:17 Dem laitisa i zeles mi Pol. So dempla trai prapa ad po meke gudpren lo yupla, bikoz dempla no wande yupla po pole mi. Dempla wande yupla po pole dempla.
GAL 4:18 I prapa gud po soe gudpasin po ol nada pipol ebritaim, nomata ai no de wea yupla.
GAL 4:19 Bat yupla, mai labing pikinini, dis wok ya wea ai mekem po yupla i meke mi pil pein wase oman uda i redi po bone beibi. Bat ai go stil meke dis wok antil Zizas Kraist i prapa insaid laip blo yupla.
GAL 4:20 I ubi blo mi po bi de wea yupla nau, so ai ken tok ol gudting po yupla po seinze main blo yupla. Bat ai ya longwei, ai kan meke nating.
GAL 4:21 Sam prom yupla i stil wande pole dem lo. Nau yupla spik po mi, wanem dem lo i spik?
GAL 4:22 Baibol i spik Eibram i bin gad tu boi. Da mama blo dat pas boi i bin sleib oman ane da mama blo da sekan boi, em no bin sleib oman.
GAL 4:23 Da boi blo Eibram prom dat sleib oman, i bin bon seimkain wase eni pikinini. Bat da boi uda bin bon prom dat oman uda i no bin sleib, em bin bon bikoz prom da promis God i bin mekem po Eibram.
GAL 4:24 Dis stori ya baut dis tu oman i min diskain ya. Dis tu oman i wase tu strong griment bituin God ane pipol blo em. Dat mama Eiga, da sleib oman, i wase strong griment de wea God i bin mekem antap lo Maunt Sainai, ane dem pipol uda i bin pole dem lo i wase sleib.
GAL 4:25 Ane Zarusalem ya nau i seimkain tu wase Maunt Sainai de lo Areibia. Dempla de wea Zarusalem mata pole dem lo. Dempla i sleib blo dem lo.
GAL 4:26 Bat Sera dat oman uda i no bin sleib, em piksa wase Zarusalem lo eben. Ane em i mama blo yumpla.
GAL 4:27 Diswan wanem Aizaia i bin min wen em bin raitem: ‘Bi api Zarusalem, yu wase oman uda i no sabe bone pikinini. Stat singaut prapa nadakain apiwan, nomata yu no bin bone pikinini o kan gad pikinini. Dat oman Zarusalem, wea em kan bone pikinini, nau em go gad plenti pikinini, moden ol dem nada oman!’
GAL 4:28 Mai amen bala ane sisi, yupla i pikinini blo God bikoz prom promis blo em, seimkain wase Aizak.
GAL 4:29 Dem pipol uda pole dem lo, i bin trite yumpla uda i bon prom da OliSpirit, prapa nadakain nugudwei, wase da boi Ismaiel uda i bin bon prom da sleib oman. Ismaiel bin trite Aizak, dat pikinini blo da promis, prapa nugudwei.
GAL 4:30 Bat wanem Baibol i spik? I spik diskain, ‘Sanewei dat sleib oman ane boi blo em. Bikoz da boi nogad no rait po gede ol samting blo da pamlelain blo demtu, mata da boi blo dat oman uda i no sleib go gede dem samting.’
GAL 4:31 So mai amen bala ane sisi, yumpla no pikinini blo dat sleib oman uda pole dem lo, bat yumpla i pikinini blo dat oman uda i no sleib.
GAL 5:1 Kraist i bin prapa meke yumpla pri, ane yumpla meikso yumpla mata stap pri, ane no tangel gen wea dem lo wea i meke yumpla wase sleib.
GAL 5:2 Lisen, ai Pol ya, ai spik yupla disting. Ip yupla i gobaik po dem lo wea i spik po kate poskin po meke yuplaselp rait wea God, den Kraist em kan elpe yupla.
GAL 5:3 Ai spik gen po ebri man, ip yupla trai po swite God tru kate poskin, dasmin yupla mas pole ebridem lo tu.
GAL 5:4 Ip yupla i pole dem lo ane tingk dat i meke yupla rait wea God, bat prapa, diswan i bin katemaut yupla prom Kraist ane yupla misaut lo dat spesilpeiba blo God tu.
GAL 5:5 Bat yumpla trase God po meke yumpla kam rait lo ai blo em, bikoz yumpla prapa bilib wea em ane lo da paua blo da OliSpirit.
GAL 5:6 Wen yumpla i gad Kraist insaid lo laip blo yumpla, i no impotant po God ip yumpla i kate poskin, o no katem. Da impotant ting i diswan, bilib blo yumpla. Ane dat bilib blo yumpla i go soe lab po wananada.
GAL 5:7 Yupla i bin go prapa gud, bat uda i bin stape yupla prom pole da truwei?
GAL 5:8 God no bin stape yupla, bikoz em da wan uda i bin singaut yupla po stap pri.
GAL 5:9 Lugaut, i go mata teke wan rong man melen lo yupla po meke ebribodi rong. Yupla sabe lelbet yis i meke da oll dou po swelap!
GAL 5:10 God i go zaze demwan uda i bin meke yupla senslus ane bilib rongwei. Bat ai bilib da BosLod i go teke yupla kambaik po bilib wanem ai bin lane yupla.
GAL 5:11 Bat wase po mi, mai amen bala ane sisi, yupla tingbaut nau. Sam pipol reken ai kip pris dat yumpla mas kip pole dem lo blo kate poskin. Bat aukam dempla wail po mi ane meke trabol po mi? Dasmin dempla meke trabol po mi bikoz ai mata prisbaut bi seib tru da kros blo Kraist, nomo dem lo nau.
GAL 5:12 Dem pipol uda i spik po yupla po kate poskin, dempla wande spoile bodi blo yupla. Mobeta dempla mata goed ane spoile dempla oun bodipat ane katemaut dat nada praibat pat blo demplaselp.
GAL 5:13 Mai amen bala ane sisi, God i bin meke yupla pri, no po meke ol nugud samting, bat pri po elpe wananada wea lab.
GAL 5:14 Ebridem lo blo God i spik, ‘Yupla mas labe neiba blo yupla seimkain wiskain yupla labe yuplaselp.’
GAL 5:15 Bat yupla tumas pait ane graul gense wananada, yupla wase ol wail animal. Yupla lugaut! Bambai yupla go prapa splitap wananada.
GAL 5:16 Yupla lisen prapagud po wanem ai go spik ya. Lete da OliSpirit po lide niulaip blo yupla, den yupla nogo meke dem nugudting.
GAL 5:17 Dat oul nugudwei i prapa laik po meke ol nugud samting, bat da OliSpirit i go elpe yupla po mata meke ol gudsamting lo gudwei. Ane dis tu dipren wei ya, i mata pait go gense wananada ane yupla go mata stap diskain gad dis tu wei.
GAL 5:18 Bat ip da OliSpirit i lide yupla, den yupla i nomo go stap andanit wea dem lo.
GAL 5:19 Ip eniwan pole ubi blo dempla, dempla go meke ol nugudting wase meke ol prapa nugud sekssin ane go mata stap wea demkain datilaip wea i gad ol nugudtot ane oltaim gad tingking po bane ai.
GAL 5:20 Dempla i go wosip ol laigod, lan maid, meke demplaselp enami bikoz dempla tumas graul gense wananada ane meke ol pipol po pait gense wananada. Dempla gad ol zeleswei ane wailwei ane mata wande ol samting po demplaselp. Dempla tingk dempla mobeta den enibodi.
GAL 5:21 Dempla drongk meke wail pati ane ol nada nugudsin. Ai spik yupla gen, seimkain wiskain ai bin spik po yupla de pas, demwan uda i stap wea demkain laip, i kan go po dat ples wea God i ruloba ebriwan.
GAL 5:22 Bat wen da OliSpirit i tekoba laip blo yumpla, yumpla go gad diskain gudwei ya: lab po wananada, mata gad apiwei, pis wea at, mata weit kuaiatwei nomata i ad, gad gudpasinwei, mata soe raitwei, mata kipe ol promis,
GAL 5:23 trite ebriwan soptwei, prapa kontrol yumplaselp. I nogad no lo wea i spik dat demting ya i rong.
GAL 5:24 Demwan uda i blo Kraist, i bin sakwei ebridem nugudwei blo dempla, sakwei dem nugud ubi ane dem nugud tingking. I wase dempla i bin neile demplaselp ane ol dem nugudting po da kros blo Kraist.
GAL 5:25 Da OliSpirit i seinze laip blo yumpla, meke yumpla i gad niulaip. So yumpla nau mata pole da OliSpirit.
GAL 5:26 Yumpla mas no praud o meke trabol o zeles wananada.
GAL 6:1 Ol sospamle, ip sambodi melen lo yupla meke samting rong, demwan uda i gad Kraist lo laip blo dempla, dempla mas go po em ane tok gudwei po em. Elpe em, mekem kam rait gen, bat yupla mas prapa lugaut bikoz dat rongting i ken kese yupla tu.
GAL 6:2 Elpe wananada ip dempla gad trabol o problem, ane lo diswei mata lisen ane mekem wanem dem lo blo Kraist i spik.
GAL 6:3 Ip yupla tingk yupla i aiklasman bat no wande elpe nada man uda i prapa nide elp, den yupla prapa nobodi. Yupla mata blape yuplaselp.
GAL 6:4 Mata meke da wok wanem yupla mas mekem, den wen dat wok i go pinis yupla i gobi api. Bikoz wen yupla luk yupla bin meke gudwok, den yupla nogo woribaut ol gudwok wea ol dem nada man i mekem.
GAL 6:5 Ebribodi mas lugaut prom God wanem dempla i mekem.
GAL 6:6 Yupla mas pei dem tisa uda i lane yupla dem wod blo God.
GAL 6:7 No lisen po lai, bikoz yupla kan plei trik lo God. Tingbaut dem pama. Wen dempla plante kon wea gadan, kon go kamaut, no nada kaikai go kamaut. I seimkain wea laip blo yupla wanem yupla mekem.
GAL 6:8 Ip yupla mekem po mata meke yuplaselp api, den wen yupla i go ded, yupla i go ded pinis, nogad no longlaip poeba. Bat ip yupla i mekem wiskain da OliSpirit i wandem, den yupla i go gede longlaip poeba.
GAL 6:9 Yumpla mas kipgo meke gudwok, no taiat, bikoz yumpla i go gede plenti blesing lo da raittaim, ip yumpla no go gibap.
GAL 6:10 Wen yumpla i gad sans po elpe eniwan, yumpla mas mekem, bat yumpla mas elpe ol sospamle blo yumpla mo.
GAL 6:11 Yupla tekenotis dem laswod ya. Ai raitem wea big leta bikoz ai raitem wea an blo mi.
GAL 6:12 Dempla uda trai po pose yupla po kate poskin, dempla wande yupla po lisen po dem Zuwislo. Dempla no wande nadakain big trabol prom dem pipol uda no bilib dat truwei, dat mata Kraist i ken seibe yumpla.
GAL 6:13 Dempla uda i wande kate poskin, ol i no lisen po dem lo po wanem dem lo i spik. Bat dempla prapa wande yupla po kate poskin, so dempla i ken blou dat dempla i bin pose yupla po kate poskin ane dempla ken spik dat yupla i pat blo dempla.
GAL 6:14 Wa, wase po mi, ai mata bloubaut da kros blo yumpla BosLod Zizas Kraist. I bikoz prom da kros, da wold i prapa min nating po mi ane ai min nating po da wold.
GAL 6:15 I no impotant ip man i kate poskin, o no katem. Da wan impotant ting i po lete God seinze laip blo yumpla po kam po niulaip.
GAL 6:16 Lete dis pis ane sorewei blo God poldaun antap demwan uda i pole dis niuwei. Dempla i dem niu pipol blo God.
GAL 6:17 Mai lastok nau. Ai nomo wande yupla po gibe mi adtaim bikoz ai gad plenti ska lo bodi wea i soem ai blo Zizas.
GAL 6:18 Mai amen bala ane sisi, da spesilpeiba blo yumpla BosLod Zizas Kraist stap lo yupla. Amen.
EPH 1:1 Ai Pol, wan misnareman blo Kraist Zizas bikoz God i bin suze mi. Ai raite dis leta ya po dem pipol blo God, dem amenpamle uda i pole Kraist de lo da siti blo Episis.
EPH 1:2 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
EPH 1:3 Yumpla mas preize God ane gibe eso po God, uda i papa blo BosLod blo yumpla, Zizas Kraist. God i bin blese yumpla wea ebri spesilblesing wea i kam prom eben bikoz yumpla i blo Kraist.
EPH 1:4 God i bin labe yumpla ane suze yumpla pas bipo em bin meke da wold. Bikoz yumpla i blo Kraist, em bin suze yumpla solong yumpla mata stap stret wea em, ane em kan paine polt lo yumpla.
EPH 1:5 God bin meke plan de pas bipo em bin meke da wold po adopte yumpla kam ol prapa pikinini blo em, tru da laip blo Zizas Kraist. God i bin meke diswan prom da prapa glad blo em wiswei em bin wandem.
EPH 1:6 So yumpla preize God po da spesilpeiba blo em wea em bin gibem po yumpla bikoz yumpla i blo dat Boi nau.
EPH 1:7 Bikoz yumpla i blo Kraist, God i bin meke yumpla pri prom sin bikoz prom blad blo Kraist ane nau God i sore ane no wail gense dem rongting wea yumpla i mekem. God i bin mekem diskain prom da gudpasinwei ane da spesilpeiba blo em.
EPH 1:8 God i bin kapsaid ausaid dat gudpasinwei blo em, ane prapa gudsens, ane sabe blo em antap yumpla po sabe ol samting.
EPH 1:9 God i bin soem prapa kliawan po yumpla po sabe da sikret trutok baut wanem em i wandem. So em bin meke da plan wanem em bin wandem wea laip blo Zizas Kraist. Ane em i bin glad em bin mekem diskain.
EPH 1:10 Dis plan blo God i diskain. Wea da raittaim, em i go teke ebridem samting de antap wea eben ane ebridem samting ya andanit lo ert po kam andanit lo wan bos ane dat bos i Zizas Kraist.
EPH 1:11 Bikoz yumpla blo Kraist, God i bin suze yumpla po bi pipol blo em de pas. Ane em bin meke ebriting kamaut stret po wiswei em bin tingbaut po mekem.
EPH 1:12 God i bin mekem demkain bikoz yumpla i bin dem pas pipol po bilib wea Kraist ane diswan i go gibe ona po God.
EPH 1:13 Bikoz yupla i blo Kraist, yupla i bin lisen da mesiz blo da trutok baut Kraist, da Gudniuz blo seibe yupla. Wen yupla bin mata bilib wea Zizas, God i bin wantaim prubem dat yupla i blo em, wea em bin sane da OliSpirit blo em po stap wea laip blo yupla wea em bin promis.
EPH 1:14 Pas ting wanem God i mekem po soem dat yupla i blo em, em sane da Spirit blo em kam. Em i go meke diswan go raitap antil em go meke yupla po kam ol pipol blo em ane diswan i go gibe ona po God.
EPH 1:15 Prom wen ai bin pastaim lisen yupla i bin bilib wea da BosLod Zizas ane wiswei yupla labe ol pipol blo God ebriwea,
EPH 1:16 ai mata prea ebritaim, eso God po yupla. Ai ebritaim tingbaut po yupla wea ol prea blo mi.
EPH 1:17 Ai prea po God po gibe yupla da Spirit blo em. God i gad prapa truglori ane paua, ane em i PapaGod blo da BosLod blo yumpla Zizas Kraist. God i go gibe yupla gudsens wiswei po meke ol samting ane em go gibe yupla sens solong yupla i go sabe mo baut em.
EPH 1:18 Ai prea po God dat em go sane lait blo em po meke at blo yupla po sabe ol dem samting wea i go kam, solong dat yupla i go prapa sabe wanem God i spik i go apen po yupla. Yupla i demwan uda God bin singaut po kam ol oli pipol blo em. Ane yupla go prapa sabe wanem dem prapa tumas gudsamting wea em bin gibem po ol pipol blo em.
EPH 1:19 Ai prea po yupla solong yupla go stat po sabe dat nadakain big strongpaua blo God, wanem em i gad po gibe yumpla uda i mata bilib. Dis seim nadakain big strongpaua blo God i bin meke Zizas Kraist kamlaipgen prom ded. Ane God bin meke Kraist po sidaun wea ples blo ona, wea da raitansaid blo God de antap wea eben.
EPH 1:21 Nau Zizas Kraist i kare lo oba ebribodi ane ebriting. God i bin meke Kraist po bos antap ebriting, ol dem einzel, ol dem spirit, ol dem olkain paua ane ol dem bos wea i gad paua. Dis rait blo Kraist po kare lo i no mata blo dis taim ya nau blo dis wold, bat i go bi po dat taim tu blo dat nada laip ane wold wea i go kamaut apta.
EPH 1:22 Wa, God i bin meke ebridem samting po kam andanit dem lo ane paua blo Kraist. Ane God i bin meke Kraist po bos antap ebridem samting wea God i bin gibem po da sos.
EPH 1:23 Da sos i da bodi blo Kraist. Ane da sos i prapa pulap wea laip blo Kraist ane da laip blo Kraist i prapa pilemap ebridem samting wea God bin mekem.
EPH 2:1 Laip blo yupla bipo i bin wase ol ded pipol bikoz prom meke ol rongting ane ol nugudting.
EPH 2:2 Dat bipo laip blo yupla, i bin seimkain wiskain dem pipol blo dis wold i bin meke ol samting. Yupla bin pole Satana uda gad ol nugud paua ane em bos oba ebridem nugudspirit wea i gad nugud paua, uda stap ebriwea ya raun. Satana em nau meke wok blo em wea dem pipol uda i no meke ol samting wanem God i wandem.
EPH 2:3 Yumpla bin meke ol samting seimkain wase dem pipol blo dis wold. Yumpla i bin meke ol nugudting wanem yumpla bodi i wandem ane yumpla i bin mekem wanem yumpla nugudsens i bin wandem. Ane yumpla bin demkain wase ol pipol blo dis wold, wea God i redi po panse dempla wea da big wail blo em.
EPH 2:4 Bat wei blo God i mata sorewei ane em no wande panis yumpla wea em bin mata pute at blo em klostu wea yumpla.
EPH 2:5 Nomata yumpla bin ded wase ol ded pipol prom ol rongting wea yumpla i bin mekem, God i bin meke yumpla kam po mata stap laip. Em bin wantaim meke diswan wea seimkainwei wiskain em bin meke Kraist kam po mata stap laip. Bikoz prom dat spesilpeiba blo God, em bin seibe yumpla.
EPH 2:6 Ane God i bin meke yumpla gedap prom ded kam po stap laip wea laip blo Kraist. Ane God bin meke yumpla po sidaun klostu wea Kraist de antap wea eben. God i bin meke diswan bikoz yumpla i blo Kraist Zizas.
EPH 2:7 So God i go ebritaim spik em bin soe yumpla da prapa obamak spesilpeiba ane gudpasin blo em po yumpla uda i blo Kraist Zizas.
EPH 2:8 God i bin seibe yupla wea da spesilpeiba blo em bikoz prom wen yupla bin bilib wea Kraist. Diswan i no bikoz prom eniting wanem yupla i bin mekem bat prom dat pri gipt wea em i bin gibem.
EPH 2:9 Po God po seibe yupla, i no bikoz prom ol gudsamting wanem yupla i bin mekem. I demkain solong nobodi i ken bloubaut demplaselp.
EPH 2:10 God i bin meke laip blo yumpla kam prapa samting. Em bin meke diswan bikoz prom yumpla i blo Kraist Zizas, solong po mata meke ol gudsamting wanem em i wandem. God i bin pinis meke main blo em de bipo baut wiskain laip blo yumpla i go stap.
EPH 2:11 Tingbaut diswan, wen yupla ol dem Nozuwis Kristian pipol i bin bon wea dis wold, dem Zuwispipol i spik yupla ‘pipol uda i no kate poskin.’ Bat dem Zuwispipol i bin praud dempla i kate poskin. Diswan mata man i mekem po bodi blo dempla bat i no seinze at blo dempla.
EPH 2:12 Wa, wea dat taim, laip blo yupla i bin stap nogad Kraist. Yupla bin ol ausaid pipol, nogad no rait po stap wea dem pipol blo Izrael uda i pipol blo God. Yupla i bin stap ol ausaid pipol, nogad no sabebaut dem strong griment blo God ane dem promis blo em po dem pipol blo Izrael. Yupla i bin bilib nating gud i go kamaut. Yupla bin stap wea dis wold nogad God.
EPH 2:13 Bat diskaintaim nau yupla blo Kraist Zizas. Yupla ol dem Nozuwispipol uda i bin stap mina longwei prom God de pas, wea nau God i bin teke yupla kam po stap mina klostu po em bikoz prom blad blo Kraist.
EPH 2:14 Kraist i bin meke pis wea yumpla, dem Zuwispipol ane Nozuwispipol, ane meke yumpla kamwan pipol. Em bin broke da strong geit wea i meke wanlot pipol po stap longwei prom nadalot pipol, meke dempla ol enami.
EPH 2:15 Prom dat ded blo Kraist wea kros, em bin meke dem Zuwislo pinis, nomo gad, ane em bin meke dem Zuwispipol ane Nozuwispipol po kamwan pipol, ol pipol blo em.
EPH 2:16 I demkain bikoz Kraist i bin meke demtu mob blo pipol kam ol wan pipol blo God bikoz prom wen em bin ded. Wa, Kraist i bin mekem solong i nomo gad ol agiu midel wea demtu mob blo pipol.
EPH 2:17 Bikoz prom diswan, Kraist i bin kam po dis wold ane em bin prisbaut da Gudniuz. Dis Gudniuz i bin teke pis kam po yupla uda i bin stap nadakain longwei prom God, ane i bin kam po dem pipol uda bin stap mina klostu po God.
EPH 2:18 Yumpla ol Zuwis ane Nozuwispipol i ken go nau po da PapaGod tru da OliSpirit bikoz prom wanem Kraist i bin mekem po yumpla.
EPH 2:19 So, yupla i nomo ol streinza ane ol nada pipol blo ol nada kantri nau. Yupla i tugeda wea dem nada pipol blo God ane yupla ebriwan i wantaim pat blo ebri pipol uda stap wea aus blo God.
EPH 2:20 Yupla laip i wase aus wea i bildem antap wea dat paundeisan blo dem misnareman blo Zizas ane dem spesilmesizman blo God. Ane Kraist Zizas emselp i da meintimba wea em meke da aus stanap strongwan.
EPH 2:21 Bikoz prom Kraist, yupla kam tugeda po kamwan strong aus blo God ane Kraist nau uda i kese dat aus tugeda strong.
EPH 2:22 Bikoz prom Kraist, yupla ol Nozuwispipol, yupla nau i ol pipol blo Kraist. Yupla laip i kam nau wase wan aus wea i bin meke yupla po gro tugeda po kam wan aus blo God, dat ples wea da Spirit blo God i stap.
EPH 3:1 Ai Pol ya insaid wea zeilaus bikoz ai sebant blo Kraist Zizas. Ai mata mekem wanem em i wandem. Dempla i bin pute mi ya prom dat wok wea ai bin mekem wea dem Nozuwispipol.
EPH 3:2 Yupla pinis sabebaut da wok blo da spesilpeiba blo God wea em bin gibem po mi po mekem po yupla.
EPH 3:3 Ai bin pinis raitem de pas wea dis leta wea God i bin soe mi ol samting wea ai ken luk lo ai kliawan, dem sikret trutok blo God.
EPH 3:4 Wen yupla i go ridem, yupla i go prapa sabe da mining baut wiswei ai sabe da sikret trutok baut uda Kraist.
EPH 3:5 De wea dem taim blo dem bipotaim pipol, dis sikret trutok baut uda Kraist, God i no bin soe ol pipol kliawan de pas. Bat distaim nau, God i bin soe dis sikret trutok baut Kraist kliawan po dem misnareman ane dem spesilmesizman blo em. God i meke diswan prom da paua blo da OliSpirit blo em.
EPH 3:6 Da sikret trutok baut Kraist i diskain ya, dem Nozuwispipol i go gede ol gudsamting wanem God i gibem, seimkain wanem God i gibe ol gudsamting po dem Zuwispipol. Dem Nozuwispipol ane dem Zuwispipol i nau kam wan bodi. Ane dem Nozuwispipol ane dem Zuwispipol i go gede da seim sea blo da promis blo God wea em i bin gibem prom da Gudniuz baut Kraist dat dempla i gede dem blesing blo laip wea Kraist i gibem.
EPH 3:7 God i bin meke mi po bi wan sebant blo em bikoz prom da strongpaua blo em ane da spesilpeiba blo em, po go pris da Gudniuz baut Kraist ebriwea. Ane ai prapa api po meke dis wok.
EPH 3:8 Yupla tingk nau! Ai prapa laswan prom ebridem pipol blo God. Bat God bin suze mi po meke dis spesil wok po prise da mesiz po dem Nozuwispipol. Dis mesiz i baut dem prapa gudsamting wea God i gad po gibe dempla.
EPH 3:9 God uda i bin meke ebriting, em bin suze mi po eksplein po ebriwan baut dis sikret trutok wea em no bin spik de pas po dem bipotaim pipol.
EPH 3:10 God i bin gad dis plan prom de pas, prapa longtaim, ane dis plan em bin mekem lo Kraist, uda i bos blo yumpla. God i bin mekem demkain po soem prapa kliawan da waizwei blo em po dem einzel ane po dem bos blo debolspirit uda stap ebriwea ya raun. God i bin meke diswan solong dempla ken luk wiskain dem Zuwispipol ane dem Nozuwispipol i bin kam tugeda wea da sos blo God.
EPH 3:12 Bikoz yumpla i blo Kraist, yumpla i gad rod nau po go po God ane yumpla gad strong bilib, no prait prom mata bilib wea Kraist.
EPH 3:13 Ai prapa aske yupla diswan ya, yupla no kam slaik prom atso prom ol trabol wea i apen po mi bikoz prom dis wok wea ai mekem. I po elpe yupla stap strong.
EPH 3:14 Bikoz prom dis sabe blo God nau, ai nildaun prant wea PapaGod,
EPH 3:15 da wan uda i bin meke ebriting de antap wea eben ane ya andanit wea dis wold.
EPH 3:16 Ai prea po God dat em go gibe yupla olkain obamak spesilblesing wanem em i gad po yupla, ane spirit blo yupla i go kam strong prom da paua wea i kam prom da Spirit blo God.
EPH 3:17 Ai wantaim prea po God dat Kraist i go mata stap wea at blo yupla bikoz yupla i mata bilib wea Kraist. Ane ai prea dis lab yupla gad i go kip gro kam mostrong kese da biglab blo God.
EPH 3:18 Ai wande yupla ane ebri pipol blo God po gad gudsens po sabe wiskain big dis lab blo God, wiskain long, wiskain ai, ane wiskain dip.
EPH 3:19 Ai wande yupla po sabe dis lab blo Kraist solong dis lab blo God i go stat po pilemap yupla. Bat dat lab i dat big, yupla nogo prapa sabe dis lab blo em. Den laip blo yupla i gobi prapa pilemap wea laip ane paua wea i kam prom God.
EPH 3:20 Preize God po da nadakain strongpaua blo em wea i wok insaid lo yumpla. Ane God i ken meke ol prapa nadakain big samting po apen wanem yumpla i kan tingbaut o askem.
EPH 3:21 Ane yumpla ol pipol uda blo Zizas Kraist mata preize God poeba ane eba. Amen.
EPH 4:1 Ai ya insaid zeilaus. Ai sebant blo Kraist ane ai mata mekem wanem em wandem. Bikoz prom diswan, ai bege yupla po stap wea dat seimwei wea God wen em bin pas seibe yupla.
EPH 4:2 Wa. Yupla i mas mina ambol yuplaselp ane meke ol samting wea gudwei. Yupla mas mata kuaiatwan weit, no ariap ane yupla mas mata soe lab po wananada nomata dempla i bin meke rongting.
EPH 4:3 Yupla i mas ebritaim trai po meke ol samting tugeda wea da paua blo da Spirit blo God, ane yupla i mas mata stap tugeda wea gudwei.
EPH 4:4 I gad wan bodi, i gad wan OliSpirit, ane i gad wan nadakain naisples ane da OliSpirit i singaut yupla po kam de.
EPH 4:5 I gad wan BosLod, wan bilib wea em ane wan baptaiz wea em.
EPH 4:6 I gad wan God ane i gad wan Papa blo ebri pipol. Em i da bigbos de antap wea ebridem samting ane em i midel wea ebridem samting ane em i ebriwea lo ebridem samting.
EPH 4:7 Bat yumpla ebriwan i bin gede spesil gipt po wiskain Kraist i wandem.
EPH 4:8 Daswai Baibol i spik diskain: ‘Bipo em bin go antap po dat ples de prapa rait antap, em bin pait gense ol enami blo em ane em bin win ane em bin gibe ol gipt po ol pipol blo em.’
EPH 4:9 Wanem ai go spik nau i diswan ya wea da Baibol i spik, ‘em bin go antap.’ Da prapa mining blo da mesiz i diswan ya. Bipo em bin go antap em bin go prapa raitandanit lo dis wold pas.
EPH 4:10 Dat seimwan uda bin go prapa raitandanit, wa, em Kraist. Em da seimwan uda bin go prapa rait antap. I demkain solong em go ruloba ebribodi ane ebriting ane em go bi ebriwea.
EPH 4:11 Wa, em da wan uda bin gibe ol gipt po ol pipol. Em bin meke sam po meke wok blo misnare, sam po meke wok blo spesilmesizman blo God, sam po meke wok blo pris da Gudniuz baut Kraist, sam po meke wok blo lida blo lugaut sos ane sam po meke wok blo tise da Gudniuz baut Kraist.
EPH 4:12 Kraist i bin mekem demkain ya solong dem pipol wea em i bin gibe dempla gipt, dempla go lane dem nada pipol blo God po meke wok wanem God i wandem, ane meke bilib blo ol pipol kam mostrong uda i pat blo da bodi blo Kraist.
EPH 4:13 I go kipgo demkain antil yumpla ebriwan i go kam po prapa sabe wiswei da wei blo meke ol samting tugeda bikoz prom mata bilib wea Kraist, ane po sabebaut uda da Boi blo God wea gudsens wase bigman, ane po prapa sabe da wei wiskain Kraist i sabe ol samting.
EPH 4:14 Wen yumpla stap demkain, den yumpla mas libe demwei blo ol pikinini. Bikoz yumpla sabe, ol pikinini i ken bilib olkain samting nomata i tru o no tru. Pipol i ken kam ane tok ol swit laitok po meke yupla seinze main ane bilib wea dempla.
EPH 4:15 Bat yumpla i mas prapa tok trutok ane prapa labe wananada. Yumpla mas kipon gro wea ebri pat po kam mo seimkain wase Kraist, da wan uda da ed blo yumpla, da sos.
EPH 4:16 I bikoz prom Kraist wea ebri bodipat i pas tugeda ane stap tugeda wea raitwei. Ebri bodipat i gad wok blo dempla po mekem ane em elpe dem nada bodipat po gro kam big, solong da bodi i go gro elti ane i go kam prapa pul wea lab.
EPH 4:17 Tru God, ai spik diskain, yupla laip i mas no stap nau wase dem Nozuwispipol wea ol i meke ol samting wea i mina nogad no sens.
EPH 4:18 Main blo demkain pipol i prapa nogad no sens wase ol i stap wea dakples no sabe wanem ol i mekem. Dempla i stap prapa longwei prom da gudlaip wea God i bin gibem, bikoz prom dempla aded no wande sabe, ane stronged no wande lisen.
EPH 4:19 Dem Nozuwispipol nogad no piling blo sem prom meke ol dem rongting ane dempla mata ebritaim slipraun meke nugudting. Ane dempla i kip mata meke olkain sekssin.
EPH 4:20 Bat mipla no bin lane yupla demkainwei wen mipla i bin tise yupla baut Kraist.
EPH 4:21 Bikoz yupla bin lisen ane sabebaut uda Kraist ane yupla bin sabe da trutok i mata de lo Zizas.
EPH 4:22 Mipla bin tise yupla po prapa sabe po nomo meke ol samting wiswei yupla i bin mekem de pas. De pas, laip blo yupla i bin mina nugud bikoz yupla i bin mata meke ol laiting wea i no tru.
EPH 4:23 Bat nau, yupla i mas kam niu gen wea main blo yupla.
EPH 4:24 Bikoz God i bin seinze laip blo yupla, yupla mas soe da niuwei bikoz yupla i niu pipol nau. Yupla mas mata stap lo rait ane stretwei, stap wea oliwei ane truwei.
EPH 4:25 Daswai ai spik ya, yupla mas nomo spik ol laitok. Yumpla olgeda mas mata tok trutok po ol neiba blo yumpla, bikoz yumpla i pat blo wananada.
EPH 4:26 Wen yupla i wailbaut samting, no lete da wail po tekoba yupla po meke sin. Yupla mas meke da wail blo yupla pinis bipo da san godaun.
EPH 4:27 Yupla i mas no gibe sans po Satana po kam insaid laip blo yupla solong po mekem wanem em i wandem.
EPH 4:28 Dem pipol uda stile ol samting, mas nomo stil nau. Dempla i mas wok ad po lugaut demplaselp solong dempla i ken elpe dem pipol uda i nogad ol samting.
EPH 4:29 Yupla mas no tok olkain nugudtok. Bat yupla mas mata tok gudtok wea da raittaim po elpe bilib blo pipol po kam strong, solong dem gudtok i go laue God po meke gudting po dem pipol uda i lisen.
EPH 4:30 Yupla laip i mas no stap wea dem nugudwei. Wen da OliSpirit blo God i go luk demwei, i go meke em pil nadakain atso. I bikoz prom da OliSpirit blo God nau dat God i bin wantaim prubem dat yupla laip i blo em. Ane wea dat lasdei wen God i go zaze ebri pipol, God i go meke yupla laip pri prom stap andanit da paua blo sin.
EPH 4:31 Yupla mas sakwei demting ya, ol nugudtok wea i prapa nugud, wail wase ot paia, mata stap wail, ala wea laud wailwei, spik nugudtok gense ol nadawan ane trai paine polt po wail gense ol dem nadawan.
EPH 4:32 Bat truwan, yupla i mas soe gudpasinwei po wananada. Yupla i mas gad biglab, gasu wananada ane pogib wananada seimkain wanem God i bin soem tru dat laip blo Kraist wea em bin sore ane no wail po yupla.
EPH 5:1 Yupla laip i mas pole da wei blo God wiskain em i meke ol samting, bikoz yupla i ol pikinini blo em ane em prapa labe yupla.
EPH 5:2 Kraist i wase wan banopring, mekem po God wea i gad prapa naissmel ane wen God i luk ane smel dat sakripais, em i nadakain api. So nau, yumpla mas mata stap wea dat laip blo labe wananada, seimkainwei wase Kraist i bin soe dat lab po yumpla.
EPH 5:3 Yupla mas no meke dem nugudwei blo slipraun wea enibodi meke ol dem nugud sekssin. Yupla mas libe dem nugudtot wea yupla i tingbaut ane da gridiwei wea mata wande samting po yuplaselp. Demkain ting i nogad no ples midel wea ol pipol blo God.
EPH 5:4 I no raitting po yupla po tok ol nugudtok wea i tokbaut ol nugudting, ane no tok sili wea i nogad sens, ane yupla i mas no tokbaut ol nugudtok wea i tokbaut slipraun meke nugudting. Bat yupla i mas mata ebritaim prea eso po God.
EPH 5:5 Yupla i mas prapa sabe diswan ya. Eni pipol uda slipraun wea enibodi meke ol dem nugud sekssin, o tingbaut ol nugudtot, o gridiwei wea mata wande samting po yuplaselp, wa, demkain pipol i no gobi de tugeda lo God ane Zizas Kraist de antap lo eben. Dempla uda gad dem gridiwei, dempla i no wosip God, bat wosip demting blo dis wold.
EPH 5:6 Yupla i mas no laue nobodi po lai yupla, wen dempla tok dat demting i prapa nating. Da big wail blo God i go panis demkain pipol uda ebritaim meke sin.
EPH 5:7 Yupla mas no angraun wea demkain pipol.
EPH 5:8 Bikoz wantaim wea laip blo yupla, yupla bin stap andanit da paua blo dak, bat ya nau, yupla laip i laitap wea lait bikoz prom bilib wea BosLod. Yupla i mas meke ol samting po soem dat yupla i pikinini blo dat lait.
EPH 5:9 Bikoz prom dat lait nau wea i stap wea yupla, i go meke ol gudting, ol raitting ane ol truwei i kamaut.
EPH 5:10 Yupla i mas ebritaim trai po kesem wanem da BosLod i wandem, solong wen em go luk, em gobi nadakain api.
EPH 5:11 Yupla i mas no meke demting wea dem pipol i mekem uda i stap andanit da paua blo dak. Bat yupla mas spik po demkain pipol wanem demting ol i mekem i ol rongting.
EPH 5:12 I mina sem po tokbaut dem rongting wanem demkain nugudpipol i mekem wea sikretwei.
EPH 5:13 Bikoz prom dat lait, ebri rongting i go soem prapa kliawan.
EPH 5:14 Bikoz ebridem samting blo dak wea dempla i mekem, i go soem kliawan prom da lait. Sambodi i bin raitem diskain: ‘Gedap, yupla uda slip, gedap prom stap ded. Kraist go meke lait blo em, po laitap wea yupla laip.’
EPH 5:15 Yupla mas lugaut yuplaselp gud, no stap wase demwan uda yuze sens blo dempla rongwei bat stap wase demwan uda yuze sens raitwei.
EPH 5:16 Yuze ebri sans po meke gudsamting, bikoz dis taim ya nau i gad ol pipol uda i meke ol nugudting nau.
EPH 5:17 Yupla i mas no meke ol samting wea i go meke yupla meke rongting, bat yupla mas kese demting prapa wanem da BosLod i wande yupla po mekem.
EPH 5:18 Wa, yupla mas no kam spak prom dringk wain bikoz demkainwei i mata go po meke yupla laip kam nugud. Bat yupla mas lete da paua wea i kam prom da OliSpirit po pilemap yupla.
EPH 5:19 Den yupla go sing ol sing po wosip God, sing ol Baibol Saam, sing ol Korus ane Im, ane ol nada sing baut God. Wen yupla sing, yupla go sing wea api at po da BosLod.
EPH 5:20 Ane yupla i go ebritaim prea ane eso po PapaGod po ebriting wea neim blo yumpla BosLod Zizas Kraist.
EPH 5:21 Wa, yupla i mas rispekt amenpamle blo yupla bikoz i prom dat prapa nadakain rispekt wea yupla i gad po Kraist.
EPH 5:22 Wa, yupla dem maretoman i mas rispekt man blo yupla tu bikoz i prom dat prapa nadakain rispekt wea yupla i gad po da BosLod.
EPH 5:23 Yupla dem maretman, i da bos blo oman blo yupla, prapa seimkain wiskain Kraist i bos blo da sos, ane da sos i yumpla, da bodi blo em. Em i bin gibe laip blo emselp po seibe da sos.
EPH 5:24 Ane wea seimkainwei wiskain da sos i mas rispekt Kraist, nau seimkainwei, ol maretoman i mas rispekt man blo dempla.
EPH 5:25 Wa, yupla ol maretman i mas prapa labe oman blo yupla wea seimkain lab wiskain Kraist i soem po da sos. Kraist bin gibap laip blo emselp po ded po da sos,
EPH 5:26 solong em go meke da sos stap oli ane meke da sos kam klin prom wasem wea baptaiz ane prom dem wod blo God.
EPH 5:27 I demkain solong po meke da sos oli, mata po emselp ane Kraist i mekem kam mina nadakain gud, nogad no blaik mak, ane i no rek, ane nogad eni nada rongting wea bodi. I demkain solong em go stap oli ane mata stap stret nogad no rong.
EPH 5:28 Wea seimkainwei tu, ol maretman i mas prapa labe oman blo dempla, seimkain wiskain dem maretman i prapa labe bodi blo dempla. Seimkainwei tu, dat man uda i prapa labe oman blo em, em i prapa labe laip blo em tu.
EPH 5:29 No pipol i eite bodi blo dempla, bat dempla lugaut da bodi prapa gud, seimkainwei wiskain Kraist i bin prapa lugaut bodi blo em, diswan da sos.
EPH 5:30 Ane yumpla i pat blo da bodi blo Kraist.
EPH 5:31 I bin raitem wea Baibol, ‘Man em go libe papa ane mama blo em ane mata stap klostu wea oman blo em, ane demtu nau kam tugeda kamwan.’
EPH 5:32 Diswan i nadakain big sikret trutok, bat i piksa ya po da wei wiskain Kraist ane da sos i kamwan.
EPH 5:33 Bat yupla dem maretman, i mas prapa labe oman blo yupla, seimkain wiskain yupla i prapa labe yuplaselp. Ane dem maretoman mas rispekt man blo dempla.
EPH 6:1 Wa, yupla ol pikinini, yupla mas mata mekem wanem yupla papa ane mama i wandem bikoz yupla i blo da BosLod. Wa, wen yupla i meke diswan, i gobi da raitting po mekem.
EPH 6:2 ‘Lisen ane mekem wanem papa ane mama blo yupla i wandem.’ Diswan i pas oda wea God i bin gibem wea i gad promis.
EPH 6:3 Ane da promis i diswan ya. ‘Lisen ane mekem wanem papa ane mama blo yupla i wandem solong ebriting gobi orait wea laip blo yupla ane yupla go gad gudlaip po longtaim ya wea dis wold.’
EPH 6:4 Wa, yupla ol papa i mas no meke pikinini blo yupla po kam wail, bat yupla i mas gro dempla po kam big lo da raitwei ane strete dempla po meke raitting wanem da BosLod i wandem.
EPH 6:5 Wa, yupla ol sleib i mas mekem wanem bos blo yupla i wandem. Yupla mas rispekt ane ona dempla. Ane yupla mas meke ol samting wea gudwei po dempla seimkain wiskain yupla i meke ol samting wanem Kraist i wandem.
EPH 6:6 Yupla mas wok ad po meke dempla api nomata dempla i de o no de. Ane yupla i mas wok wase yupla i ol sleib blo Kraist. Meke ol samting prapa prom at blo yupla wiskain God i wandem.
EPH 6:7 Wen yupla meke wok, mekem prapa prom at blo yupla po da BosLod, no mekem po ol pipol.
EPH 6:8 Yupla tingbaut, da BosLod i go riwod yupla po dem gudting yupla mekem, nomata yupla i ol sleib o ol pri pipol.
EPH 6:9 Wa, yupla dem bos blo dem sleib, yupla i mas meke seimkainwei po dem sleib. Yupla mas no kip graule dempla po nating o tok rapwei po meke wok bikoz yupla i sabe dat yupla ane dem sleib i gad dat seim Bos de antap wea eben. Em i luk ol samting ane em i zaze ebri pipol wea seimwei. Wa, no pipol i mospesil prom ol nadawan.
EPH 6:10 Lastok ai spik po yupla i diswan ya. Yupla mata stap strong wea da BosLod ane stap strong po da strong wea i kam prom da strongpaua blo em.
EPH 6:11 Yupla i mas were ol dem paiting samting blo God wea em i gibem, solong yupla ken stanap strongwan gense dem trikiwei blo Satana wea i no tru.
EPH 6:12 Dis pait blo yumpla i no gense ol pipol blo dis wold, bat i gense dem bos blo debolspirit, gense ebri ol nada debolspirit wea dempla kare lo wea yumpla kan luk lo ai, gense dem debolspirit uda i bos blo dem strongpaua blo dem nugudting blo dak, gense demwan i blo ebriwea ya raun ane gense dem debolspirit wea i stap wea da skai.
EPH 6:13 Ai spik yupla, teke ol dem paiting samting blo God ane werem solong yupla ken stanap mina strong gense dem nugudting wea i go kam lo dat dei, solong wen dat pait i pinis wea dat dei, yupla i go mata stanap strongwan.
EPH 6:14 Yupla mata stanap redi wan, were da belt blo da trutok baut God wea yupla, ane dem aian klos wea i werem prant wea sest, wea i blo mata mekem wanem God i wandem.
EPH 6:15 Ane were sandol wea leg blo yupla wase yupla i ebritaim redi po go po prise da Gudniuz po stap wea pis blo God.
EPH 6:16 Wea ebridem pait, yupla i mas kare dat bilib wea Kraist, dat paiting samting yupla karem wea i go stape dem paia aro wea Satana i sutem.
EPH 6:17 Yupla i mas were dat paiting elmet blo God wea em i gibem po seibe yupla, ane kare da sod blo da Spirit blo God. Ane diswan i da mesiz blo God.
EPH 6:18 Yupla mas ebritaim prea lo da paua blo da OliSpirit blo God ane ebritaim redi ane ebritaim kipgo prea po olgeda pipol blo God.
EPH 6:19 No piged po prea po mi tu. Aske God po gibe mi da rait mesiz, so wen ai go tok, i go gad paua po meke ol pipol po prapa sabe da sikret trutok baut da Gudniuz baut Kraist.
EPH 6:20 God bin meke mi man uda gad rait po kare da mesiz blo em. Bikoz prom dis Gudniuz baut Kraist nau, ai ya nau insaid wea zeilaus. Yupla prea po God po mi dat ai go kip tok wea da seim strongwei wiswei ai mas tok.
EPH 6:21 Wa, Tikikas, em wan amenbala wea ai prapa labem. Ane em mata meke ebriting wase gud sebant blo da BosLod. Em go spik yupla ebriting wanem i bin apen po mi ya.
EPH 6:22 Ai go sane em go po yupla solong yupla go kam po sabe wiswei ol samting i apen ya wea mipla, ane em go inkariz yupla po meke at blo yupla kam strong.
EPH 6:23 Ai prea po God uda i PapaGod ane da BosLod Zizas Kraist po gibe pis ane strong lab po yupla ol amenpamle, ane gibe yupla da sabe blo mata bilib wea Kraist.
EPH 6:24 Ai prea po God po gibe spesilpeiba blo em po ebri demwan uda i prapa labe BosLod blo yumpla Zizas Kraist, ane dis seim lab wea i mata go, i no go stap.
PHI 1:1 Dis leta i kam prom mi Pol ane i prom Timoti tu. Mitu i wokman blo Kraist Zizas. Mitu i raite dis leta ya po ebridem amenpamle uda i bilib wea Kraist Zizas ane po dem soselda ane dikon de lo Pilipi.
PHI 1:2 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
PHI 1:3 Ebritaim wen ai tingbaut po yupla, ai mata prea eso God.
PHI 1:4 Ai mata prea ebritaim po God po yupla ebriwan wea obamak glad,
PHI 1:5 bikoz prom wiskain yupla bin elpe mi prise da Gudniuz baut Kraist po ol pipol, prom dat dei wen yupla bin pas bilib wea da Gudniuz, kam antil nau.
PHI 1:6 Ai mina sabe disting ya, God uda bin state dis gudwok wea laip blo yupla, em go kip meke dis wok antil em go pinisem lo dat dei wen Kraist Zizas i go kambaigen.
PHI 1:7 Wa, i mina rait po mi po tingk diskain ya baut yupla ebriwan, bikoz yupla mina klostu wea at blo mi. Ebriwan prom yumpla i bin sere da blesing prom God. Nomata ai bin insaid wea zeilaus o ausaid stanap ansa eni tok wea i kam gense da Gudniuz, ai bin spik diskain po ol nadalot pipol, da Gudniuz baut Kraist i truwan.
PHI 1:8 God i sabe aumas ai labe yupla ane ai prapa wande luk yupla gen bikoz prom dat obamak biglab blo Kraist Zizas.
PHI 1:9 Diswan i prea blo mi po yupla po God, dat lab blo yupla po wananada go kipgo, mo ane mo ane yupla go kip gro so yupla go gad gudsens baut wanem i tru wen yupla go sestaman datting.
PHI 1:10 Den yupla go prapa sabe wanem i prapa impotant so yupla go mata stap wea klin gudlaip antil Kraist i go kambaigen.
PHI 1:11 Ane laip blo yupla i go soem dat yupla mata meke ol gudsamting wanem God i wandem bikoz Zizas Kraist i meke demting wea laip blo yupla. Ane dem gudting i go gibe ona ane preiz po God.
PHI 1:12 Wagar mai amenpamle, ai wande yupla po sabe dem samting wea i bin apen po mi. I bin mina meke ol tumas pipol po bilib wea da Gudniuz baut Zizas Kraist.
PHI 1:13 Ebriwan ya insaid wea zeilaus ane ebridem amiman blo da bigking blo Rom sabe ai ya bikoz prom Kraist.
PHI 1:14 Ane plenti amenpamle uda i blo da BosLod i bin kam strong prom mi ya insaid wea zeilaus, so dempla mata tok dem wod blo Kraist nadakain strong, nogad akan.
PHI 1:15 Sam pipol i prise da Gudniuz baut Kraist prom da wei wea dempla kan stan ane zeles po wiskain mipla i mekem. Bat nadalot i prise da Gudniuz baut Kraist prom piling blo gudat blo dempla.
PHI 1:16 Dempla prise da Gudniuz baut Kraist bikoz dempla labe mi ane dempla sabe dat ai ya insaid zeilaus bikoz ai bin mata stanap ansa eni tok wea i gense da Gudniuz.
PHI 1:17 Dem pas pipol, uda prise da Gudniuz baut Kraist wea zeleswei, dempla pris po mata meke demplaselp luk gud. Wa, dempla trai meke big trabol po mi ya insaid wea zeilaus.
PHI 1:18 Bat ai noboda wanem i apen po mi ya. Nomata dempla gad bad o gudwei, i orait, solong dempla mata go prise da Gudniuz baut Kraist ebritaim. Ane i prapa gud, ai mina api bikoz dempla i kipgo prise da Gudniuz baut Kraist.
PHI 1:19 Ai sabe yupla prea po mi ane da Spirit blo Zizas Kraist i elpe mi, ane i go gibe mi ebriting wanem ai nidem ane ai go kamaut pri prom zeilaus.
PHI 1:20 Ai gad nadakain strong piling ane bilib dat ai nogo meke eniting wea i go meke mi sem, bat ai go mata stanap strong po Kraist wiskain ai bin stap de pastaim, ane laip blo mi i gobi po mata ona Kraist nomata ai laip o ded.
PHI 1:21 Wa, po mi wail ai ya stap laip, ai mata po Kraist, bat ip ai ded i mobeta.
PHI 1:22 Bat ip ai stap laip ya wea dis ert, ai ken meke mo wok po Kraist bat wa, ai no sabe wiswei i mobeta, laip o ded.
PHI 1:23 Ai gad tu piling. Wan, ai wande stap laip ya. Da nadawan, ai wande ded ane go stap wea Kraist. I mobeta po mi po ded,
PHI 1:24 bat i mobeta po yupla ip ai go stap laip.
PHI 1:25 Ai prapa sabe daswai ai go kip stap laip wea yupla ebriwan, solong yupla go kip kam mostrong ane gobi nadakain api prom dat bilib blo yupla.
PHI 1:26 So wen ai go kambaik po bizit yupla, yupla go gad gud strong piling po bloubaut wanem Kraist Zizas i bin mekem po mi.
PHI 1:27 Bat nomata wanem i apen po mi, yupla mas stap oli po da wei wiskain da Gudniuz baut Kraist i spik, wase dem pipol blo eben. Ip ai go kam po yupla, o no go kam, o lisenbaut wiswei yupla stap, ai go sabe yupla i prapa elpe wananada po stanap strong po da Gudniuz.
PHI 1:28 Yupla mas no pil akan prom dem enami. Bikoz ip yupla no soe akan, diswan i gobi sain po dempla dat dempla go smas, ane God i go meke yupla win ane yupla gobi seib.
PHI 1:29 God i bin gibe yupla rait po bilib wea em ane da rait po sapa wase em.
PHI 1:30 Yumpla ebriwan i ya tugeda wea dem seim trabol nau. Yupla i bin luk wanem dem seim trabol ai bin go tru, ane diskaintaim, ai ya stil gad dem trabol.
PHI 2:1 Wel yumpla i bin zoin tugeda lo Kraist. Em meke laip blo yumpla strong ane tekemaut wori prom yumpla. Bikoz em labe yumpla, em i zoine yumpla tugeda lo da OliSpirit so yumpla go gad gudpasinwei ane labing piling po wananada.
PHI 2:2 Yupla go meke laip blo mi nadakain api ip yupla go gri wea wananada ane lab wananada ane wok tugeda gad wanat ane wanwei.
PHI 2:3 Yupla mas no wande ebriting po yuplaselp. No meke yuplaselp mospesil den ol nada pipol. Yupla mas ambol yuplaselp ane trite ol nada pipol wea wei dat dempla i mogud den yupla.
PHI 2:4 Wa, yupla mas elp lugaut ol nada pipol ane no mata lugaut yuplaselp.
PHI 2:5 Wa, da tingking ane da wei blo yupla po meke ol samting i mas seimkain wiskain Kraist i meke ol samting.
PHI 2:6 Nomata Zizas i bin God, em no bin meke emselp seimkain wase God wail em bin ya wea yumpla.
PHI 2:7 Bat Zizas bin mina meke emselp kam smol. Em bin pute bigpaua blo em ane glori wansaid ane bin teke wei blo ambol sebant. Em bin kam wase pipol, bon seimkain wase beibi, gro kam man.
PHI 2:8 Em bin meke emselp ambol ane em bin meke emselp wase yumpla. Em bin mata lisen ane mekem wanem God i bin wandem raitap go antil dat taim wen em bin ded wea da kros wase man uda bin broke dem lo.
PHI 2:9 Bikoz Zizas bin lisen ane mekem wanem God i spik, God bin teke em go antap po eben ane meke em nadakain spesil. God bin gibe em spesil neim, ane dat neim i moantap wea ebri nada neim.
PHI 2:10 Ane lo dat neim blo Zizas, ebri pipol i go baudaun de antap lo eben, ane ya daun wea ert ane andanit lo ert.
PHI 2:11 Ebri maut blo ebri pipol i go spik Zizas Kraist i BosLod ane ol go mata gibe ona po God uda i da PapaGod.
PHI 2:12 Ol mai labing amenpamle, yupla i bin ebritaim lisen ane mekem wanem ai bin spik yupla po mekem wen ai bin de wea yupla. Ane nau ai no de, yupla mas kipgo meke mo samting blo God wanem ai bin spik yupla po mekem. Ane mata ebritaim prapa rispekt God ane yupla mas prapa prait prom em tu.
PHI 2:13 God em i wok insaid laip blo yupla ane gibe yupla da piling po prapa lisen em ane da strong po meke wok blo em wea i meke God api.
PHI 2:14 Ebridem samting wea yupla mekem, yupla no smolsmoltok ane graul gense wananada,
PHI 2:15 solong nobodi i kan bleime yupla. Yupla mas stap klin, nogad nating rong. Stap tugeda wase pipol blo God midel wea ol pipol blo dis wold uda i nadakain nugud wea laip blo dempla, wea dempla ebritaim meke sin. Wa, laip blo yupla mas sain midel wea dem pipol wase lait i sain wea dak.
PHI 2:16 Yupla mas kip soe ol pipol da mesiz blo Kraist wea i go gibe laip, solong wen Kraist i go kambaigen, ai go bloubaut yupla bikoz yupla no bin gibap ane ai no bin meke dis adwok po nating.
PHI 2:17 Nomata dempla kile mi, blad blo mi i gobi wase opring po God. Ane bilib blo yupla tu i gobi wase opring ane demtu opring i go go antap po God. Ane ai gobi nadakain api ip i go apen, den ai ken sere dat api wea yupla.
PHI 2:18 Ane ip diswan i go meke yupla api, den ai gobi prapa api tugeda wea yupla tu.
PHI 2:19 Ip BosLod Zizas i gri, ai go sane Timoti go po yupla sun, den wen em go kambaigen, em go meke mi api wen em go spik po mi baut wiswei yupla.
PHI 2:20 Ai mata gad Timoti ya wea mi uda i woribaut yupla.
PHI 2:21 Dem nada pipol i mata tingbaut demplaselp. Dempla no tingbaut demting blo Zizas Kraist.
PHI 2:22 Bat yupla sabe a, Timoti i bin prube emselp. Em bin wok wea mi wase em boi blo mi, em bin elpe mi pris da Gudniuz baut Kraist.
PHI 2:23 Ai go sane Timoti go po yupla stret apta wen ai go sabe wanem go apen po mi ya.
PHI 2:24 Ip da BosLod i go lete mi po go luk yupla, den wantaim ai go go tu wea Timoti.
PHI 2:25 Ai tingk ai go mata sane Epaprodaitas gobaigen po yupla. Em i tru amenbala ane em i tru wokmet tugeda wea mi po prise da Gudniuz baut Kraist. Em i mesizman blo yupla ane yupla i bin sanem kam po elpe mi wen ai bin nide elp.
PHI 2:26 Em i mina wande luk yupla ebriwan, ane bodi blo em i nadakain ebi prom tumas wori bikoz em bin paindaut yupla bin lisen em bin sik.
PHI 2:27 Em i bin nadakain sik, klostu po ded, bat God i bin soe sorewei po em ane God bin soe sorewei po mi tu. Em bin stape Epaprodaitas prom ded, bikoz bambai ai go gad nadakain bigsore.
PHI 2:28 Daswai ai mina wande sane em gobaigen po yupla solong yupla go bi mata api po luk em gen den ai nogo gad woribaut yupla.
PHI 2:29 Wen em kam de, yupla mas welkam em wea prapa apiwei, ane ebritaim soe rispekt po demkain pipol wase em.
PHI 2:30 Em no bin woribaut ded prom meke wok blo Kraist. Em bin klostu po ded wen em bin trai po elpe mi po meke demting wea yupla spostu elpe mi, bat yupla de prapa longwei prom mi.
PHI 3:1 Mai lastok ya, mai amenpamle. Ai mas spik yupla nadating. Yupla mas mata stap api bikoz yupla bin zoin tugeda wea Zizas Kraist da BosLod blo yumpla. Ai no taiat prom spik yupla demting bikoz ai wande yupla po kam mostrong.
PHI 3:2 Prapa lugaut yuplaselp prom dem nugudpipol uda i gad nugudwei, dempla wase ol wail dog. Dempla spik yupla kan wosip God ane bi seib ip yupla no bin kate poskin.
PHI 3:3 Yumpla wosip God lo spirit. Da Spirit blo God i elpe yumpla po wosip em, ane i mata demwan uda God i kate at blo spirit blo dempla uda prapa wosip God wea da truwei. So yumpla mas no woribaut dem samting blo man. Yumpla mas go ane bloubaut wanem Kraist i bin mekem po yumpla.
PHI 3:4 Wa, yupla tingbaut nau. Ip dempla wande bloubaut wiskain po pole dem Mozeslo, wel ai ken blou tu. Enibodi i ken blou demkain bat ai gad mo plenti rizan den dempla.
PHI 3:5 Wan wik apta wen ai bin bon, dempla bin kate da poskin blo mi. Mai pamlelain i kam prom Izrael, ai prom da pamlelain blo Benzaman. Dat pamlelain blo mi mata gad Ibrublad. Wa, ai mina wase Zuwislotisa po pole ane mekem wanem da Mozeslo i spik.
PHI 3:6 Bipotaim, ai bin gad nadakain big wei po meke trabol po dem pipol uda i bin gad bilib wea Zizas. Wea dat taim nobodi i kan bleime mi, bikoz ai bin mata pole ebriting wanem dem Zuwislo i bin spik.
PHI 3:7 Bipotaim ai bin tingk demting i bin prapa impotant, bat prapa, i bin nating bikoz ai prapa sabe nau wanem Kraist i bin mekem po mi.
PHI 3:8 Wa, ebriting i prapa nogad no mining. Mata wanem Zizas i bin mekem po yumpla i gad mining. Ai bin sakwei ebriting wase rabis so ai ken gad Kraist Zizas BosLod wea mi. Ai mata wande sabebaut em,
PHI 3:9 ane kamwan wea em. Ai sabe ai kan meke maiselp rait ane stret wea God o po pole lo blo God, bat nau ai mata bilib Kraist i seibe mi. Wei blo God i po meke laip blo ebribodi stret uda gad bilib wea Kraist.
PHI 3:10 Ai prapa wande sabe Kraist ane dat seim strongpaua blo God wea i bin meke Kraist kamlaipgen prom ded solong ai go sabebaut dat trabol wiskain Kraist i bin gad so ai ken sea lo dat trabol blo Kraist tu.
PHI 3:11 Ane ai wande pole God so God go meke mi kamlaipgen prom ded.
PHI 3:12 Ai no spik diskain ya, dat laip blo mi i bin pinis meke ebridem samting o dat laip blo mi i prapa stret. Bat ai mata go kip traiad po dat dei wen ai go pinis gede ebriting wanem Kraist Zizas i bin seibe mi po, ane po mi po stap wiskain em wande mi po stap.
PHI 3:13 Mai amenpamle, ai stil no de yet bat ai mata stanap strong po dis wan ting, kip luk go prant, no woribaut demting de biain.
PHI 3:14 Ai go mata kipgo ane traiad po kese da pinislain so ai go gede da praiz, dat niulaip wanem God i go gibe mi de antap wea eben bikoz prom pole Kraist Zizas.
PHI 3:15 Wa, nau yumpla uda gad strong bilib wea Kraist, yumpla mas gri tugeda baut demting. Bat ip tingking blo sam yupla i no gri lo samting ai bilib, God i go soe yupla da raitwei.
PHI 3:16 Yumpla mas obei da truwei wea God i bin pinis lane yumpla.
PHI 3:17 Mai amenpamle, yupla mas pole ebriting wanem ai bin mekem ane lan prom wanem ol dem Kristian i bin mekem, demwan uda prapa pole demting wea mipla i bin soem po yupla.
PHI 3:18 Ai bin spik yupla plentitaim bipo ane ai krai ya. Ai spik yupla gen, tumas pipol i prapa meke demplaselp ol enami gense da wei blo Kraist uda i bin ded antap wea kros.
PHI 3:19 Demkain pipol ya uda gad demkain laip, God i go nadakain panis dempla. Dempla mata tingbaut demplaselp ane mata wande satispai bodi blo dempla. Dempla bloubaut dem nugudting wea dempla i mekem ane mata tingbaut dis laip ya wea ert.
PHI 3:20 Bat yumpla i ol pipol blo eben, wea BosLod Zizas Kraist i stap ane yumpla i weit po em po kambaigen, da wan uda i go seibe yumpla.
PHI 3:21 Wen em go kambaigen, em i go seinze dem bodi blo yumpla ya wea ert, po dem bodi blo eben, seimkain wase em. Lo dat taim, BosLod Zizas i go yuze da seimkain paua blo em po kam bos blo ebriting.
PHI 4:1 Ol mai amenpamle, ai mina labe yupla ane mina wande luk yupla gen. Bikoz yupla meke mi nadakain api ane laip blo yupla i mata meke mi pil prapa gud. So mai gud amenpamle, pliz yupla mas stap gad strong bilib wea da BosLod.
PHI 4:2 Nau ai spik po demtu oman de wea Pilipi, Yuodia ane Sintiki. Bikoz yutu blo da BosLod, yutu mas meke pis wea wananada.
PHI 4:3 Ai aske yu Sizigus, mai tru wokmet, po elpe demtu oman de, bikoz demtu bin mata wok nadakain ad, klostu wea mi po mata prise da Gudniuz. Ane demtu bin wok tugeda lo Klemen ane ebri ol dem nada wokmet blo mi. Ane neim blo dempla i stap insaid da buk blo God, dat Buk blo Laip.
PHI 4:4 Ebritaim mata stap api bikoz yupla blo da BosLod. Wa, ai spik gen po yupla, mata stap api.
PHI 4:5 Soe ebribodi da gudpasin blo yupla. No piged da BosLod i go kambaigen sun.
PHI 4:6 No tumas tingbaut po ol samting wea i meke yupla ebritaim wori. Yupla mas spik God wanem yupla wandem. Ane kip prea eso em po ebriting wanem em bin mekem.
PHI 4:7 Ip yupla mekem diskain, God i go gibe yupla pis wea i mina nadakain big. Nobodi i ken prapa sabe dat pis blo God. Ane dat pis i go lugaut at blo yupla ane tingking bikoz yupla blo Kraist Zizas.
PHI 4:8 Mai amenpamle, lastok blo mi ya. Mata tingbaut demting wea i tru, demting wea i blo rispekt, demting wea i rait ane demting wea i klin. Mata tingbaut demting wea i mina gudting, ane demting wea i gud po bloubaut. Yupla mas luk dem gudting wanem nada pipol i mekem ane inkariz dempla ane mas preize God po demting.
PHI 4:9 Kip meke demting wea yupla bin lan, luk ane lisen wanem ai bin mekem. Ane God uda gibe pis blo em, em go stap wea yupla.
PHI 4:10 Ai mina nadakain bigeso ane preize da BosLod bikoz yupla bin woribaut mi gen. Ai sabe yupla bin mata woribaut mi, bat yupla no bin gad sans po kam elpe mi.
PHI 4:11 Ai no spik diskain, ai wande ol samting prom yupla, bikoz ai bin lan po bi api nomata wanem ai gad.
PHI 4:12 Ai sabe nau wiskain po stap gad ol mina lelbet samting, o ol tumas samting. Ai bin lan wiskain po stap api nomata ai gad tumas kaikai, o gad mina lelbet kaikai.
PHI 4:13 Ai ken meke ebriting wea elp blo Kraist uda meke mi strong po meke ebriting.
PHI 4:14 Bat i orait, i bin mina naisting yupla bin mekem po mi, bikoz yupla i tugeda tu wea dem trabol blo mi.
PHI 4:15 Wa tru, yupla dem Pilipi Kristian, mata yupla i bin gibe mi mani wen ai bin teke da Gudniuz baut Zizas Kraist kam po yupla. Ane wen ai bin redi po libe yupla de wea Masadonia, mata sos blo yupla i bin gibe mi ol samting po elpe mi. No nada sos i bin meke disting po mi.
PHI 4:16 Wen ai bin de wea da siti blo Tesalonika, yupla bin sane ol samting kam po elpe mi. I bin moden wantaim yupla bin meke disting.
PHI 4:17 Ai no spik demkain dat ai wande samting prom yupla. Wanem ai wandem po yupla i po gede ol blesing prom God bikoz prom gudpasinwei blo yupla.
PHI 4:18 Bat nau ai gad ebriting wanem ai nidem, mina tumas. Ai gad ebridem samting prom yupla wea Epaprodaitas i bin tekem kam. Dem samting wea yupla bin sanem kam, i da mina rait opring ane i meke God nadakain api.
PHI 4:19 Ane da seim God uda i lugaut mi, em i go gibe yupla ebriting wanem yupla nidem prom dem prapa nadakain gudsamting blo em. Em i go gibe demting po yupla tru Kraist Zizas.
PHI 4:20 Nau yumpla mas gibe ona go po PapaGod poeba ane poeba. Amen.
PHI 4:21 Gibe lab blo mi po ebri pipol blo God de. Dem amenbala ya uda wea mi, i sane lab tu po yupla.
PHI 4:22 Ebridem nada pipol blo God ya i sane lab po yupla, ane demwan tu uda i wok de insaid aus blo da bigking blo Rom sane spesil griting.
PHI 4:23 Ai prea po da BosLod Zizas Kraist po gibe yupla spesilpeiba po stap wea spirit blo yupla.
COL 1:1 Ai Pol raite dis leta. Ai misnareman blo Zizas Kraist bikoz God i bin suze mi. Ane dis leta i kam prom Timoti tu uda i amenbala blo yumpla.
COL 1:2 Mitu raite dis leta ya po dem pipol blo God uda bilib lo Kraist, de lo da siti blo Kolosi. Mitu prea po PapaGod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
COL 1:3 Mipla prea ane eso po God uda i papa blo da BosLod blo yumpla Zizas Kraist,
COL 1:4 bikoz mipla i bin lisen wea talinga blo mipla dat yupla i bin mata bilib wea Zizas Kraist, ane bin prapa soe lab po ebridem pipol blo God.
COL 1:5 Yupla i bin mekem diskain bikoz yupla bin prapa bilib lo da truwei blo da Gudniuz wen yupla i bin lisen de pas dat God i bin promis po gibe yupla longlaip poeba wea eben.
COL 1:6 Ane wen yupla i bin lisen da Gudniuz, yupla bin prapa kese da trutok baut da nadakain spesilpeiba blo God ane prom dat taim kam antil nau, dat Gudniuz i bin go ebriwea lo ebri kantri. I bin seinze laip blo plenti pipol, seimkain wiskain em bin kip seinze laip blo yupla, bikoz yupla bin prapa sabe da trutok.
COL 1:7 Yupla sabe nau baut dat Gudniuz prom Epapras uda i bin tise yupla. Em i seimkain wokman blo Kraist wase mipla po mata mekem wanem Kraist i wandem. Em bin teke ples blo mipla po tise yupla baut da Gudniuz bikoz mipla i no bin de wea yupla.
COL 1:8 Epapras i bin spik mipla baut da biglab da OliSpirit i bin gibe yupla po labe ebri pipol.
COL 1:9 Prom dem taim wen Epapras i bin spik mipla baut yupla, mipla dem misnareman i bin mata prea po God po yupla, aske God po meke yupla po sabe mo wanem em i wandem lo laip blo yupla, ane po sabe mo baut dem samting blo em,
COL 1:10 solong laip blo yupla i go mata stap stret po wiskain da BosLod i wandem, ane ebri wok wea yupla i go mekem po ol nada pipol i gobi mata stret ane gud. Ane wen em i go luk diswan, em i gobi nadakain api ane yupla i go gro mo po sabebaut uda God.
COL 1:11 Ai prea po God po dat bigpaua blo em po meke yupla strong po mata kipgo, no gibap. Den yupla i gobi prapa api.
COL 1:12 Ane yupla mas eso PapaGod, bikoz em nau bin meke yupla rait wea em ane em go gibe yupla dem gudting wea em bin promis ol oli pipol blo em uda stap wea dat lait blo em.
COL 1:13 PapaGod i bin tekemaut yumpla go ausaid prom paua blo dak po go ane stap wea da ples blo Boi blo em.
COL 1:14 Ane Boi blo em nau i bin pei prais wea blad blo em po meke yumpla pri prom ebridem nugudting wea yumpla bin mekem.
COL 1:15 Yumpla i bin luk Kraist, em i seimkain wase God, dat seim God wea nobodi i kan luk. Em bin de pas bipo God i bin meke ebriting. Ane em pas boi uda i bos blo ebriting God bin mekem.
COL 1:16 God i bin meke ebriting tru Kraist wea yumpla i ken luk ane wea yumpla i kan luk. God bin meke da skai ane ebriting de antap lo da skai, ane da wold ane ebriting ya andanit lo da wold. God i bin meke ol einzel ane ol spirit, ane olkain paua, ane ol bos, ebriwea ya daun ane ebriting de antap eben. God i bin meke ebriting tru Zizas Kraist, ane po Zizas Kraist tu.
COL 1:17 Zizas Kraist i bin de pas bipo God i bin meke ebriting, ane em i kontrol ebriting.
COL 1:18 Em i da paswan prom God wea em i mata stap laip. Em i da paswan bipo ebriting, da paswan po gedap laipgen, ane bikoz prom demting, em i da paswan bipo ebriting. Daswai Kraist i da bos blo da sos, ane da sos i da bodi blo Kraist.
COL 1:19 Ane PapaGod i glad bikoz laip blo Kraist i dat seimkain laip blo God tu.
COL 1:20 God i wande ebriting wea em bin mekem, wea eben ane ert, po meke pis baik wea em. So em bin mekem tru da blad blo Boi blo em lo da kros.
COL 1:21 Da pas laip blo yupla i bin prapa longwei prom God, bikoz tingking blo yupla i po mata meke ol nugud samting. Daswai yupla i bin prapa enami blo God.
COL 1:22 Bat God i bin meke yupla kam ol pren blo em bikoz prom da bodi blo Kraist wiskain em i bin ded lo da kros. I demkain solong God i go meke laip blo yupla klin ane gud, nogad no rongting prant lo em.
COL 1:23 Yupla mas mata kip bilib lo Kraist ane mata stap strong po dat bilib lo Kraist. Ane yupla mas no lete eniting lide yupla go nadawei prom da promis wea God i bin gibem po yupla wen yupla i bin lisen dat Gudniuz. Ane dis Gudniuz nau wea yupla i bin lisen, i bin prisem po ebridem pipol blo ebri kantri blo da wold. Ane God i bin meke mi Pol, po meke wok blo em.
COL 1:24 Nomata ai gad atso prom ol trabol, bat ai api bikoz i po yupla ebriwan wea da sos blo em. Seimkain wase Kraist i bin gad atso prom ol trabol po ebriwan, da sos blo em, ai ya tu gad seimkain atso po yupla.
COL 1:25 Ai bin kam wokman blo da sos bikoz God i bin suze mi so yupla ol Nozuwispipol i go sabe ebridem mesiz blo God.
COL 1:26 God i bin aide dis sikret trutok prom dem bipotaim pipol kamdaun. Bat diskaintaim ya nau, God i bin soe dis trutok po ebri pipol blo em, prapa kliawan.
COL 1:27 God i bin glad po soe dis sikret trutok, dis Gudniuz po yupla ol Nozuwispipol. Ane wanem dis Gudniuz a? I Zizas Kraist uda i stap insaid laip blo yupla, dem Nozuwispipol. Ane tru Kraist nau, yupla sabe yupla i go stap wea dat prapa gudlaip blo God.
COL 1:28 I Zizas Kraist nau, wanem mipla ol misnareman i bin prisbaut, wea mipla i tok strong po strete yupla prom no meke rongting, ane tise yupla wea gudsens blo God wiswei po meke ol samting, solong yupla i go mata tingk lo gudsens po mata mekem wanem Zizas Kraist i wandem.
COL 1:29 Ai mata stap wea da strongpaua blo Kraist lo laip blo mi, daswai ai prapa adwok.
COL 2:1 Ai prapa wande yupla ol dem Kristian de wea Kolosi ane da taun blo Ladasia, po sabe ai bin wok prapa ad po elpe yupla, ane po dem nada Kristian de tu uda i no bin luk pes blo mi.
COL 2:2 Ai prapa wok ad po meke yupla po kam nadakain strong ane po gad lab wea at po wananada. I diskain solong yupla go gede ebridem gudsamting ane go prapa sabe baut da sikret trutok uda i Zizas Kraist.
COL 2:3 Ane i Kraist nau uda i soe yupla ol dem gudsamting ane gudsens po wanem God i wandem.
COL 2:4 Ai tok demkain ya solong nobodi i ken swite yupla wea olkain swittok, bat dem swittok blo dempla i prapa ol laitok.
COL 2:5 Nomata ai no de wea yupla, bat tingking blo mi i mata de wea yupla. Ane ai prapa nadakain api po yupla bikoz ai sabe yupla mata meke ol samting wea raitwei bikoz yupla mata bilib wea Kraist.
COL 2:6 Yupla bin teke Zizas Kraist po Bos blo yupla. Wa, yupla mas mata lisen po em ane pole em.
COL 2:7 Yupla mas gro lo Zizas. Em da strong paundeisan wea yupla mas bilde laip blo yupla, so yupla i go kip kam mostrong prom mata bilib lo tising blo Kraist. Yupla mas gibe mina big eso po God.
COL 2:8 Yupla mas prapa lugaut yuplaselp prom demwan uda i go lide yupla go rongwei wea olkain stupittok. Dem nada tok i saun gud, bat i kam prom tingking blo man ane nugudwei blo dis wold. I no kam prom tising blo Kraist.
COL 2:9 Bikoz ebriting blo God i stap wea Kraist ane ebriting blo Kraist i stap wea God.
COL 2:10 God i bin meke yupla laip mata rait prom mata stap klostu wea Kraist. Kraist i bos oba ebridem bos blo debolspirit uda i stap wea dis wold ane oba ebri demwan uda kare lo.
COL 2:11 Bikoz yupla i mata klostu wea Kraist, yupla bin kate poskin, bat i no da poskin blo da bodi. I Kraist uda i bin kate yupla aut prom dem oulwei blo yupla.
COL 2:12 Seimkainwei wiskain Kraist i bin ded, yupla bin ded tu wen yupla bin baptaiz lo wata. Ane yupla i bin kam po stap wea niulaip tu seimkain wiskain Kraist i bin kam po mata stap wea niulaip. Yupla bin bilib lo da strongpaua blo God uda i bin meke Kraist po kamlaipgen prom ded.
COL 2:13 Laip blo yupla pastaim i bin wase ol ded pipol bikoz yupla i bin mata meke ol nugud samting. Dem nugudwei blo yupla i no bin kamaut yet, bat diskaintaim nau God i bin meke yupla kam po mata stap laip. Bikoz prom Kraist, em bin pogib ebridem nugudwei blo yumpla.
COL 2:14 God i bin teke dem rekod blo dem nugudting wea yumpla i bin mekem ane em bin pinis smasem wea dat kros blo Kraist.
COL 2:15 God i bin pait ane win gense dem bos blo debolspirit ane dem debolspirit uda i kare lo. Em bin meke dempla sem prant wea ol pipol wen em bin smase demting de wea da kros blo Kraist.
COL 2:16 So yupla lisen prapa gud. No lete nobodi zaze yupla po dem kaikai yupla kaikai, o dem dringk wea yupla dringk, o ip yupla no pole eni spesil preadei, o spesil preataim wase taim blo niumun, o dem preataim blo dem Zuwis Sabatdei.
COL 2:17 Bikoz demwei blo wosip i no da prapawei, mata Kraist i da prapawei.
COL 2:18 Yupla mas no lete nobodi po pose yupla po meke samting wea dempla spik i rait, bat prapa, dempla i rong. No lete dempla spik yupla mas wosip einzel nomata dempla spik dempla i bin luk bizin prom einzel. Demkain pipol i spik dempla i prapa ambol, bat prapa, dempla gad nugud tingking wea i meke dempla praud.
COL 2:19 Demkain pipol i no zoin tugeda lo Kraist wea em i da ed blo da bodi. Bat yumpla i zoin tugeda lo bodi blo Kraist bikoz prom dat strongpaua blo em ane yumpla go gro kam mostrong wen yumpla lisen da mesiz wanem God i gibe yumpla.
COL 2:20 Yupla i bin ded tugeda lo Kraist ane em i bin meke yupla pri prom dem debolspirit paua blo dis wold. Bat aukam yupla kip pole dem rul blo da wold,
COL 2:21 wase, ‘No kese demting wea an, no kaikai demting ane no tase demting?’
COL 2:22 Demwan i ol rul blo man. I nogo las long bikoz i wase kaikai, i go pinis.
COL 2:23 Demkain rul blo meke demkainting i luk gud, bat prapa, dem rul i mekem prapa ad, bikoz ebribodi sabe yumpla mas bi nadakain strong ane trai po bi ambol po mekem. Bat dem rul nogo seinze rong tingking blo yumpla ane rongwei blo yumpla, ane yumpla go endap praud. Dem rul blo man kan meke yumpla bos blo bodi blo yumpla.
COL 3:1 Mai amenpamle, yupla i bin seinze laip blo yupla kam po da laip blo Kraist. Nau den, yupla mata tingbaut demting blo eben de wea Kraist i sidaun lo da raitansaid blo God wea da ples blo ona ane paua.
COL 3:2 Mata tingbaut po dem samting de antap lo eben. Prapa no tingbaut po dem samting ya blo dis wold.
COL 3:3 Wen Kraist i bin ded, yupla i bin ded tu ane nau dat niulaip blo yupla i stap de mina klostu wea Kraist ane God.
COL 3:4 Kraist i dat laip blo yupla ane em go kambaik wea da braitlait ane da paua blo em. Wa, yupla tu i go kambaik wea em ane go sere dem seimting lo em.
COL 3:5 Bat yupla mas libe dem nugudwei blo slipraun wea enibodi, meke ol dem nugud sekssin, bane ai po tingbaut ol nada man o oman, ane da gridiwei wea mata wande samting po yuplaselp. Dem nugudting wea yupla i mekem, yupla wosip demting wase i god.
COL 3:6 Yupla mas libe dem nugudting, bikoz prom dem nugudting nau i meke God wail ane em go panis dem pipol uda i meke dem nugudting.
COL 3:7 Yupla i bin meke dem nugudting wea laip blo yupla de pas.
COL 3:8 Bat diskaintaim ya nau, yupla mas stap nomo meke dem nugudting. Yupla mas no wail ane no meke badpasin po nobodi. Nomo spik ol nugudtok gense ol nada pipol ane wen yupla open yupla maut po tok, yupla mas no sake eni nugud sweatok.
COL 3:9 Yupla mas nomo spik ol laitok po wananada, bikoz yupla i bin pinis sakwei ol dem nugudting wea yupla i bin mekem pas.
COL 3:10 God i bin meke yupla niu. Ane yupla i gad niulaip nau ane ebridei em i meke yupla kam wase em, po prapa sabe ol samting blo em.
COL 3:11 God i bin meke yumpla wan pipol nomata yumpla Zuwis o Nozuwispipol, nomata yumpla bin kate poskin o no katem, o prom nada kantri, o busman, o sleib, o pri pipol. Lo dis niulaip nau, i mata Kraist da wan ane i mata em uda i stap insaid wea laip blo ebribodi.
COL 3:12 God bin suze yupla po bi pipol blo em ane em i prapa labe yupla. Yupla mas soe sorewei, gudpasinwei, ambolwei, soptwei ane lan po weit.
COL 3:13 Yupla mas no meke at blo yupla trabol ip enibodi i tok o trite yupla nugudwei. Yupla mas pogibe dempla, bikoz yupla mas tingk da BosLod i bin pogibe yupla, so yupla mas pogibe dempla.
COL 3:14 Da prapa impotant ting i diswan. Yupla mas labe wananada prapa, bikoz wen yupla labe wananada prapa i go meke yupla po kamwan tugeda.
COL 3:15 Yupla mas lete da pis wea i bin kam prom Kraist po rule at blo yupla, bikoz God bin meke yupla po kamwan bodi po stap wea pis ane yupla mas spik eso baik po ebriting.
COL 3:16 Yupla mas lete da mesiz blo Zizas Kraist prapa stap insaid at blo yupla. Yupla mas tise wananada dem wod baut em. Yupla mas sing ol sing po wosip God. Wen yupla sing, sing ol Baibol Saam, ol Korus ane Im, ane ol nada sing baut God. Yupla mas sing wea api at ane eso po God.
COL 3:17 Eniting wea yupla i mekem o tok, yupla i mekem wea da neim blo da BosLod Zizas. Yupla mas gibe eso po PapaGod tru da BosLod Zizas.
COL 3:18 Yupla ol maret oman, i mas rispekt dem man blo yupla bikoz yupla i bilib wea da BosLod Zizas.
COL 3:19 Yupla ol maret man, i mas labe ol oman blo yupla ane trite dempla nais soptwei.
COL 3:20 Yupla ol pikinini, i mas lisen po papa ane mama blo yupla. Wen yupla i mekem diskain i meke da BosLod api.
COL 3:21 Yupla ol papa, i mas no kip meke pikinini blo yupla wail. Bambai yupla go meke at blo dempla trabol ane dempla nogo lisen tok.
COL 3:22 Yupla ol sleib, yupla mas mekem wanem bos blo yupla i spik po mekem. Yupla mas kip meke dempla api nomata dempla no de. Yupla mas rispekt dempla wiskain yupla rispekt God bikoz em i bos blo yupla ebriwan.
COL 3:23 Eni wok wea yupla i mekem, yupla mas mekem prapa, seimkain wiskain yupla meke wok po BosLod Zizas.
COL 3:24 Yupla mas kip tingbaut po da spesil promis, da riwod wea BosLod i go gibe yupla, bikoz em bos blo yupla.
COL 3:25 Eni pipol uda i kip meke ol rongting, dempla go pei po dem rongting wea dempla i bin mekem. Nobodi i spesil. God i go zaze ebri pipol stret po wanem ol i bin mekem.
COL 4:1 Yupla dem bos blo dem sleib, yupla mas trite dem sleib blo yupla prapa gud ane peawei, bikoz yupla gad Bos de antap wea eben.
COL 4:2 Yupla ol dem Kristian blo Kolosi, kip prea ane wen yupla prea yupla mas gad klia main ane mas gibe eso po God.
COL 4:3 Yupla mas no piged po prea po mipla tu. Ane wen yupla prea, yupla aske God po gibe mipla plenti sabe ane sans po pris da Gudniuz baut Zizas Kraist po dem Nozuwispipol. Ai bin pris tu baut Zizas daswai ai ya insaid zeilaus.
COL 4:4 Prea po mi solong wen ai go pris, i gobi prapa klia.
COL 4:5 Yupla mas trite dem pipol uda no bilib wea God gudwei. Ebri sans yupla gad, yupla mas spik po dempla baut Zizas.
COL 4:6 Wen yupla tok po enibodi yupla mas tok lo gudwei ane gudat, solong dempla go wande lisen po yupla, ane yupla go sabe yupla go gad dem rait ansa po dempla.
COL 4:7 Ai go sane mai labing bala Tikikas go po yupla po spik yupla niuz baut wiswei mi ya. Em i gud amenbala blo mi ane em i meke da seimkain wok wase mi.
COL 4:8 Ai go sanem go po bizit yupla ane em go spik yupla baut wiswei mipla ya. Em go inkariz yupla po meke at blo yupla strong.
COL 4:9 Ai go sane Onisimas tu go wea em. Onisimas, uda ai prapa trasem, em kantriman blo yupla ane em labing amenbala blo yupla tu. Demtu go spik yupla ebriting wanem i apen ya.
COL 4:10 Mai zeilaus met ya i Arastakas. Em spik alo po yupla ane Mak tu spik alo po yupla. Em i kazen blo Banabas. Ai bin sane mesiz po yupla baut Mak. Ip em go kam de yupla mas welkam em.
COL 4:11 Nada pren blo mi ya i Zosua, nada neim blo em i Zastas. Em tu spik alo po yupla. Mata demplatri man ya ai tokbaut, i Zuwiskristian uda i wok klostu wea mi. Mipla ya wok tugeda po meke wok blo God ane dempla i meke mi prapa glad.
COL 4:12 Epapras em wokman blo Zizas Kraist ane em kantriman blo yupla tu. Em spik alo po yupla tu. Em ebritaim prea prapa ad po yupla aske God po prapa meke yupla strong ane stret. Ane em i prapa sabe yupla i go meke dem pasin blo God.
COL 4:13 Ai spik trutok ya baut Epapras. Em wok nadakain ad po yupla ane po demwan de wea demtu taun blo Ladasia ane Irapolis.
COL 4:14 Labing dokta blo yumpla Luk, i spik alo po yupla, ane Dimas i spik alo po yupla tu.
COL 4:15 Yupla spik alo prom mi po dem amenpamle de wea da taun blo Ladasia. Ane spik alo prom mi tu po Nimpa, mai amensisi de ane po dem Kristian uda i de meke prea wea aus blo em.
COL 4:16 Apta wen yupla i bin pinis ride dis leta de lo da sos blo Kolosi, sane dis leta go po da sos blo Ladasia. Ane dat nada leta de wea ai bin sanem go po da sos blo Ladasia, apta wen dempla pinis ridem, dempla mas sanem go po da sos blo Kolosi, so ebribodi i go rid demtu leta.
COL 4:17 Yupla spik po Akipas, ai spik diskain po em, ‘Prapa meikso yu pinis da wok wea da BosLod i bin wande yu po mekem.’
COL 4:18 Ai Pol ya spik alo po yupla. Ai raite dis pat blo da leta wea an blo mi. Yupla gar, mata tingbaut po mi ya wea zeilaus. Ai prea po God po soe spesilpeiba po yupla.
1TH 1:1 Mi Pol, Sailas ane Timoti spik alo ane sane dis leta po yupla dem biliba wea da siti blo Tesalonika, uda wosip PapaGod ane BosLod Zizas Kraist. Miplatri prea po God po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
1TH 1:2 Miplatri oltaim eso God po yupla ebriwan ane ebritaim prea po yupla.
1TH 1:3 Ebritaim mipla tingbaut yupla, prant wea God blo yumpla uda i da PapaGod. Mipla tingbaut wiskain wok yupla mekem de wea Tesalonika bikoz prom mata bilib wea Kraist, ane da adwok yupla bin mekem po dempla bikoz yupla labe dempla. Ane mipla tingbaut wiskain yupla kipgo tru ol trabol prom mata bilib da BosLod Zizas Kraist i go kambaigen.
1TH 1:4 Ol amenpamle, miplatri sabe God em i labe yupla ane em bin suze yupla.
1TH 1:5 Wen miplatri i bin kam ane spik yupla da Gudniuz baut Kraist, mipla no bin kasa spik ol tok, bat i bin wea paua. Da OliSpirit i bin spik po yupla wanem mipla spik i bin tru. Wa, i bin seimkain wen miplatri bin meke ol gudsamting wen mipla bin stap de wea yupla po elpe yupla. Datwan i bin prubem wanem mipla bin spik i trutok.
1TH 1:6 Yupla bin prapa kese da Gudniuz baut Kraist ane da OliSpirit i bin meke yupla prapa api, nomata yupla bin gad ol atso blo ol trabol wea ol pipol i bin mekem po yupla. Yupla bin stap strong bikoz laip blo yupla bin mata pole da wei blo da BosLod ane miplatri.
1TH 1:7 So nau, laip blo yupla bin soe da prapawei po ol dem Kristian pipol de wea da steit blo Gris.
1TH 1:8 Yupla bin mata prise da mesiz blo da BosLod, laudwan. Yupla no bin mata pris wea Gris, bat ebriwea ol pipol i bin lisen wiskain yupla i bin mata bilib wea God. Ane dempla i bin kam po sabe bilib blo yupla. Mipla no nid po spik po nobodi baut wiskain yupla mata bilib wea God,
1TH 1:9 bikoz ebridem pipol blo Gris ane ebriwea, ol i kip tokbaut wiskain yupla bin lugaut miplatri ane wiskain yupla nomo wosip ol laigod. Yupla nau wosip da God wea i mata em uda blo gibe laip, ane ebriting wanem em i spik i trutok.
1TH 1:10 Dempla spik wiskain yupla meke redi ane weit po da taim wen Zizas uda Boi blo God, i go kambaigen prom eben. Ane God em da wan uda i bin meke Zizas kamlaipgen prom ded. Zizas i da wan uda i seibe yumpla prom da nadakain wail blo God wea i go kam bambai.
1TH 2:1 Ol amenpamle, yupla sabe wen miplatri bin bizit yupla wad, mipla no bin bizit yupla po nating.
1TH 2:2 Yupla sabe wiskain ol pipol de wea Pilipi i bin meke nugudpasin po mipla bipo mipla i bin kam ya po yupla ane wiskain dempla tok ol nugudtok gense mipla de. Bat God i bin gibe mipla da strong po no prait ane po mata spik Gudniuz blo em po yupla, iben wen i bin gad plenti ol pipol uda bin nadakain go gense mipla.
1TH 2:3 Wa, yupla ken luk. Mipla i no bin tok wea laiwei, o meke ol samting wea i no nadakain stret, o meke ol laiting po trike yupla.
1TH 2:4 Bat no! God i bin prapa trase miplatri po lugaut da mesiz blo da Gudniuz. Ane wa, wen mipla i tok, i no po meke ol pipol nadakain api, bat tok po meke God nadakain api. God i sabe wanem mipla spik i tru, bikoz em da wan uda sabe tingking blo yumpla.
1TH 2:5 Yupla prapa sabe mipla no bin trai po wine yupla wea swittok. Ane God em i witnis blo mipla. Wen mipla i bin go de pas po yupla, mipla no bin tok ol wod po meke yupla pilgud, ane mipla no bin laitok po yupla solong yupla ken gibe mipla mani.
1TH 2:6 Ane mipla no bin trai po meke yupla ane ol nada pipol po prapa bloubaut mipla.
1TH 2:7 Miplatri ol prapa misnareman blo Zizas ane mipla gad rait po aske yupla po lugaut mipla. Bat mipla bin soe naiswei po yupla wase mama uda i prapa lugaut smolpikinini blo em.
1TH 2:8 Wa, mipla i bin prapa labe yupla. Mipla i bin ebritaim sere da Gudniuz baut God po yupla, bat nau mipla wande sere laip blo mipla tu wea yupla, bikoz yupla prapa klostu po mipla.
1TH 2:9 Ol amenpamle. Yupla rimemba a, wen miplatri i bin pris da Gudniuz blo God po yupla, wiskain adwok mipla bin mekem de wea yupla? Deitaim ane naittaim mipla bin wok nadakain ad po meke mani po gede kaikai po lukapta miplaselp, solong mipla nogo mekem ad po yupla de.
1TH 2:10 Yupla bin luk ane ken spik wad, dat wanem mipla i bin spik i prapa tru. Ane God i luk tu ane em go spik dat wanem mipla i spik i prapa trutok, wiskain mipla i meke ebriting nadakain stret ane wea mata raitwei. Nobodi i ken bleime mipla po meke eni rongting melen wea yupla ol amenpamle.
1TH 2:11 Ane yupla sabe wiskain mipla i bin lukapta yupla wase papa i lukapta ol pikinini blo em.
1TH 2:12 Mipla i bin tok gudwei po yupla. Mipla bin meke yupla pilgud ane prapa spik yupla po pole da wei wea i meke God api. Em bin singaut yupla po kam insaid dat ples wea God i ruloba ebriwan wea da sainilait, dat paua blo em.
1TH 2:13 Ane miplatri ebritaim eso God, dat yupla no bin tingk dem tok mipla i spik i bin mata tok, wen mipla bin pris da mesiz blo God po yupla. Bat yupla i bin prapa teke dem wod blo God wanem mipla i bin spik, insaid at blo yupla, ane wa, dem wod i tru. Ane dem wod blo God i go kip wok insaid laip blo yupla uda bilib.
1TH 2:14 Ane nau ol amenpamle, kantriman blo yupla de wea Tesalonika i bin trite yupla wea prapa nugudwei. Wa, dem trabol wea yupla i bin gedem i bin dem seimkain trabol wiskain dem amenpamle wea sos blo God lo Zudia i bin gedem. Bikoz ol i bilib wea Zizas Kraist, dempla ol i bin gad trabol tu prom kantriman blo dempla, dem Zuwispipol.
1TH 2:15 Sam dem Zuwispipol i bin kile dem spesilmesizman blo God blo dempla. Ane sam dempla iben bin kile da BosLod Zizas. Ane dempla i bin meke ol prapa nadakain nugudting po miplatri ane bin seswei mipla. God i prapa no laik demkain pasin po meke ol nugudwei gense ebribodi,
1TH 2:16 wea dem Zuwispipol i trai po meke mipla no po pris da Gudniuz blo God po dem Nozuwispipol. Dempla i prait dem Nozuwispipol i go bilib ane pole God. Wen dempla mekem diskain, dem nugudting wea laip blo dempla i go kam prapa tumas. God i go nadakain wail po dempla, ane em i go panis dem Zuwispipol po dem nugudpasin wea ol i mekem.
1TH 2:17 Wagar, ol amenpamle. Wen miplatri i bin separeit prom yupla po sottaim, mipla at no bin libe yupla. Wa, mipla bin trai nadakain ad po kam luk yupla bikoz mipla bin prapa wande luk pes blo yupla gen.
1TH 2:18 Wa, miplatri i bin wande kam po luk yupla. Ai bin prapa wandem, ane ai Pol, bin trai mina ad po kam luk yupla bat Satana bin stape mipla prom go.
1TH 2:19 Wanem ting i bin gibe mipla bilib ane apipiling? I yupla! Ane wanem ting i da riwod mipla go gedem po dat wok mipla bin mekem? I yupla! Yupla bin meke mipla prapa nadakain api. Wen da BosLod Zizas i go kambaigen, mipla go spik em baut ol dem gudting yupla bin mekem.
1TH 2:20 Wagar, yupla i meke mipla gad nadakain praud ane apipiling.
1TH 3:1 Wen miplatri bin kan stan enimo prom no sabe wiswei yupla gar, mipla bin meke main blo miplatri dat ai go mata stap maiselp ya wea da siti blo Atan,
1TH 3:2 ane mipla bin sane Timoti go po yupla. Em i amenpamle blo mipla ane wokman blo God. Mipla bin sane Timoti go po sprede da Gudniuz blo Zizas po meke yupla strong ane po inkariz yupla po mata bilib wea Kraist.
1TH 3:3 Mipla bin sanem solong yupla nogo gad tumain ane wande gibap prom dem trabol. Wa, mina tru! Yupla sabe wad, ol trabol i go kam po yumpla ol Kristian.
1TH 3:4 I prapa tru. Wen miplatri i bin de wea yupla, mipla bin spik yupla de pas dat yumpla go gad ol atso prom ol trabol wea i go kam po yumpla. Wa, i bin prapa apen.
1TH 3:5 Ai bin kan stan enimo prom no sabe wiswei yupla. Daswai ai bin sane Timoti po paindaut ip bilib blo yupla i stil strong. Bikoz ai bin prait diskain, mait Satana i bin kese yupla prom stape bilib blo yupla ane ebridem adwok blo mipla i bin po nating.
1TH 3:6 Bat Timoti i bin kambaigen nau prom bizit yupla. Em bin kare da gudniuz kam baut wiskain yupla bin mata kip bilib wea Kraist ane wiskain lab yupla i gad. Em bin wantaim spik mipla dat yupla ebritaim tingbaut mipla ane prapa wande luk mipla, seimkain tu wiskain miplatri i prapa wande luk yupla.
1TH 3:7 Wagar, ol amenpamle. Midel wea ol trabol ane problem blo mipla, mipla bin pil strong baut yupla bikoz yupla bin mata stap strong wea dat bilib blo yupla.
1TH 3:8 Wa. Nau laip i gad mining po miplatri bikoz mipla sabe yupla i bin mata stap strong wea da BosLod.
1TH 3:9 Ai spik mina big eso po God po yupla. Dis obamak apipiling mipla i gad prant wea God, i prom yupla.
1TH 3:10 Naittaim ane deitaim miplatri i prea po God po yupla prom at blo mipla. Mipla wande luk yupla gen ane po tise yupla mo ting po elpe yupla po mata bilib wea Kraist Zizas.
1TH 3:11 Wagar! Miplatri prea po God blo yumpla. Em i PapaGod blo yumpla ane yumpla BosLod Zizas po meke da rod stret po mipla po kam po luk yupla.
1TH 3:12 Ai prea ane aske God po meke lab blo yupla obamak ane dat lab blo yupla gobi prapa strong po wananada, prapa seimkain wiskain miplatri gad nadakain obamak lab po yupla.
1TH 3:13 Ai prea diskain ya, po da BosLod po meke yupla at strong, solong yupla laip i gobi stret, wea nobodi i kan bleime yupla ane yupla gobi oli prant wea PapaGod blo yumpla, lo dat taim wen yumpla BosLod Zizas i go kambaigen wea ebri demwan uda i blo em.
1TH 4:1 Mai lastok ya ol amenpamle! Miplatri spik yupla wea da neim blo da BosLod Zizas po prapa pole da wei blo plize God wiskain mipla bin lane yupla. Ane yupla pinis meke diswan. Mipla inkariz yupla po meke diswan gen ane gen.
1TH 4:2 Wa! Yupla sabe wad, wanem ol samting po mekem wea mipla i bin pinis spik po yupla wea neim blo da BosLod Zizas.
1TH 4:3 Wa! Diswan i ubi blo God dat laip blo yupla i mata stap oli ane yupla prapa mas no meke olkain sekssin ane no slipraun.
1TH 4:4 Yupla mas kontrol bodi blo yupla bikoz em i oli. Wa, man mas soe lab po oman blo em wea i seimkain wanem God i wandem.
1TH 4:5 No teke wei blo dem pipol uda no sabe God, wea dempla yuze bodi blo dempla po meke olkain sekssin ane slipraun.
1TH 4:6 Miplatri i bin pinis wone yupla de pas! Yupla mas no meke enikain bad pasin gense amenpamle blo yupla, bikoz da BosLod i go panis ebribodi uda meke demkainting ya.
1TH 4:7 God bin singaut yumpla po stap gad laip wea i oli. Em no bin singaut yumpla po stap gad laip blo mata slipraun meke ol nugudting.
1TH 4:8 Wa! Demwan uda puse dis tising blo God go wansaid, em no puse tising blo man go wansaid bat em puse God go wansaid, ane God em da wan uda i gibe yumpla da OliSpirit blo em.
1TH 4:9 Nau ai go tokbaut lab blo amenpamle. Ai no nid nobodi po raitem po yupla bikoz yupla sabe yuplaselp. God i bin tise yupla po sabe wiskain po labe wananada.
1TH 4:10 Wa i tru, yupla i labe ol amenpamle oloba ebriwea lo Gris. Bat miplatri spik yupla, ol amenpamle blo mipla, po labe dempla mo ane mo.
1TH 4:11 Mipla bin pinis spik yupla demting ya. Yupla mas trai ad po stap gad kuaiat laip, no goraun meke trabol, no kip spik ebribodi wanem dempla spostu mekem. No weit po ol nada pipol po lugaut yupla, meke yupla oun wok.
1TH 4:12 Wen yupla i meke demting, ol pipol uda i no bilib wea God go rispekt wiskain laip blo yupla. Ip yupla meke demting, yupla no nid po kip aske nada pipol po elp.
1TH 4:13 Ane nau ol amenpamle, ai wande yupla po sabe wanem i go apen po dem amenpamle uda i ded solong yupla nogo gad tumas atso wase dem pipol uda no bilib wea Zizas.
1TH 4:14 Ane wa, bikoz yumpla bilib Zizas i bin ded ane em bin kamlaipgen, ane yumpla i bilib wen Zizas i go kambaigen God go sane ebridem amenpamle uda i bin ded, kambaigen wea Zizas.
1TH 4:15 Ai spik yupla dis tok stret prom da BosLod. Yumpla uda i stil laip wen da BosLod i go kambaigen, yumpla i nogo go antap pas po mitem, bat demwan uda i bin ded i go go pas po mite em.
1TH 4:16 Wa! Da BosLod emselp go kamdaun prom eben, ane i go gad nadakain laud singaut prom da bos einzel, ane da trampat blo God i go meke bignoiz, ane dem amenpamle uda bin ded, ol go go pas.
1TH 4:17 Den apta, yumpla ol dem amenpamle uda i stil laip wea dat taim, ol go wantaim kam tugeda wea dem paswan. Ol yumpla go go antap wea dem klaud po mite da BosLod de wea da skai. Ane yumpla gobi wea da BosLod poeba.
1TH 4:18 Prapa tru, yupla i kip meke wananada pil strong wea dem wod ya ai bin spik.
1TH 5:1 Ol amenpamle, mipla no nid po raitem po yupla baut dat taim ane da dei da BosLod i go kambaigen.
1TH 5:2 Yumpla prapa no sabe wattaim da BosLod i go kambaigen. Em go kam seimkain wase stilaman wen stilaman i kam naittaim po stil. Yupla no sabe wattaim da man i go kam po stil.
1TH 5:3 Wen ol pipol go spik diskain ya, ‘I mata taim blo pis, nomo gad ol trabol ane i seip nau. Ol badting nogo apen.’ Wea dat seimtaim, kuikwan, nadakain nugudting i go apen po dempla, kuikwan wase pein i kese oman bipo em i bone pikinini. Ane dem pipol kan ranwei prom dem nugudting.
1TH 5:4 Yupla, ol amenpamle, yupla pinis sabe. Yupla nogo atzamp dat dei wen da BosLod i go kambaik wase stilaman,
1TH 5:5 bikoz yupla ebriwan i blo God. Yumpla ol pikinini blo da lait ane da deitaim. Yumpla i no ol pikinini blo da dak ane da naittaim.
1TH 5:6 Wa, yumpla mas no pole ol nada pipol uda tumas slip, bat yumpla mas stap weik ane tingk stret wea gudsens.
1TH 5:7 Dem pipol uda slip ol i slip wea naittaim, ane dem pipol uda spak, ol i kam spak wea naittaim.
1TH 5:8 Yumpla i blo da deitaim, yumpla tingking mas mata stap stret. Yumpla mas were bilib ane lab wase spesil paitingklos po lugaut yumplaselp. Da ded blo Zizas po seibe yumpla, em wase spesil elmet po protekt yumpla.
1TH 5:9 PapaGod bin wande lugaut yumpla wen yumpla bilib wea da BosLod Zizas Kraist. Em no wande panse yumpla wea wail blo em, bikoz em labe yumpla.
1TH 5:10 Zizas i bin ded po yumpla solong yumpla ken stap wea em poeba, nomata ip yumpla i ded o laip wen em i go kambaigen.
1TH 5:11 Prapa tru, yupla mas tok gudwei po wananada. Meke bilib blo wananada po kam mostrong seimkain wiskain yupla i mekem nau.
1TH 5:12 Ane miplatri spik yupla ol amenpamle. Rispekt demwan uda i ol lida blo yupla wea dis wok ya blo da BosLod. Dem lida i wok ad wea yupla ane ol i wone yupla gense eniting wea i rong.
1TH 5:13 Ane yupla mas prapa gad obamak rispekt po dempla ane gibe dempla olgeda lab blo yupla bikoz prom dem wok wea dempla i mekem. Ane yupla mas gad pis melen yuplaselp.
1TH 5:14 Miplatri prapa spik yupla ol amenpamle, po tok nadakain strong po strete demwan uda luzetaim po no meke wok. Meke demwan uda i prait, meke dempla strong. Elpe demwan uda nide elp, ane no wail kuikwan. Lisen po ebriwan.
1TH 5:15 Prapa meikso nobodi i peibaik ol nugudting po demwan uda i bin meke ol nugudting po yupla ane yupla mas ebritaim trai nadakain ad po meke ol gudting po wananada ane po ol nada pipol.
1TH 5:16 Ebritaim yupla mas mata stap api.
1TH 5:17 Ebritaim yupla mas kip prea.
1TH 5:18 Nomata wanem i apen, yupla mas eso God bikoz wanem demting i apen, i ubi blo God po yupla uda blo Kraist Zizas.
1TH 5:19 Yupla mas no stape wanem da OliSpirit i wande mekem wea laip blo yupla.
1TH 5:20 Yupla mas no sakwei ol mesiz blo God wea da OliSpirit i bin soem po dempla uda melen lo yupla.
1TH 5:21 Bat yupla mas prapa zaze ebri tok wanem dempla i pris, po paindaut ane meksua ip i tru. Ane ip i tru, den teke dem trutok go insaid laip blo yupla.
1TH 5:22 Stap longwei prom ebridem nugudting.
1TH 5:23 Miplatri prea po God, da God blo pis go meke yupla laip ane bodi klin ane nogad no bleim, solong yupla go mata stap lo em. Miplatri prea dat inaman blo yupla, ane sens blo yupla, ane bodi blo yupla i go stap seip, i go gad nating rong wen BosLod blo yumpla Zizas Kraist i go kambaigen.
1TH 5:24 God uda i bin singaut yupla po bi pipol blo em, em go meke ebriting wanem em bin promis em i go mekem po yupla.
1TH 5:25 Ol amenpamle, plizgar, prea po miplatri.
1TH 5:26 Yagar. Spik alo po ebridem amenpamle de wea Tesalonika, ane wea oliwei mina gasu wananada.
1TH 5:27 Ai oda yupla wea da neim blo da BosLod, dis leta yupla mas ridem po ebridem amenpamle de wea yupla.
1TH 5:28 Ane da spesilpeiba wanem da BosLod Zizas Kraist i bin soem, stap wea yupla.
2TH 1:1 Mi Pol, Sailas ane Timoti sane dis leta po yupla dem biliba uda wosip PapaGod ane da BosLod Zizas Kraist de wea da siti blo Tesalonika.
2TH 1:2 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
2TH 1:3 Ol amenpamle, miplatri prapa eso God po yupla. Diswan i raitting po mekem. Mipla eso God bikoz bilib blo yupla i gro kam mobig ane dat lab wanem yupla gad po wananada i gro kam mo tumas.
2TH 1:4 Wa, mipla prapa bloue yupla wea dem nada sos blo God, wiskain yupla i kip mata bilib wea Kraist, nomata at blo yupla i pein prom ol trabol ane ol nugudting wanem ol pipol i mekem po yupla.
2TH 1:5 God i bin luk ol dem adting ane dem trabol wea yupla i bin go tru ane demting go soe da gud zazmentwei blo God. Ane God i go soem dat yupla bin prapa prube yuplaselp dat yupla gudnap po go insaid da ples wea em go ruloba ebriwan.
2TH 1:6 God em i gad peawei. Em go peibaik ol trabol po demwan uda meke ol trabol po yupla.
2TH 1:7 God i go gibe yupla ane miplatri pis prom ol dem trabol ane God i go soe dis gudpasin blo em wen da BosLod Zizas go kamdaun prom eben wea ol strong einzel blo em.
2TH 1:8 Zizas go kambaik wea nadakain ot paia ane em go panse demwan uda no sabe God ane no wande pole da Gudniuz mesiz blo yumpla BosLod Zizas.
2TH 1:9 God go nadakain panse dempla poeba ane dempla neba go luk God ane da sainilait, dat truglori blo em
2TH 1:10 lo dat seimtaim wen Zizas Kraist go kambaik prom eben. Em go sain wea nadakain braitlait blo God ane ebriwan uda bilib ane pole em, dempla i go ona ane preiz em tu. Yupla gobi insaid lo dat grup blo ol dem pipol tu bikoz yupla i bin bilib dem tok blo mipla.
2TH 1:11 Wa, miplatri kip prea po yupla solong yupla go mata pole wei blo God ane yupla gobi gudnap po em. Ane mipla prea tru paua blo God, yupla go kip bilib ane meke ol gudting.
2TH 1:12 Den ebriwan i go kare da BosLod Zizas antap, da BosLod blo yumpla. Bikoz yupla kare em antap, em go sere dis ona wea yupla. Dis spesilpeiba ya i kam prom PapaGod ane BosLod Zizas Kraist. Yupla no spostu gedem, bat yupla go gede dat ona.
2TH 2:1 Wagar! Ol amenpamle, nau miplatri go spik yupla baut da taim wen yumpla BosLod Zizas Kraist i go kambaigen ane wiskain yumpla go kam tugeda po mite da BosLod Zizas.
2TH 2:2 Mipla wone yupla, no akan ane bilib demwan uda spik da BosLod Zizas Kraist bin pinis kambaigen. Iben dempla uda spik dempla bin luk bizin, o bin gede mesiz prom God, o iben leta prom mipla, no bilib dempla.
2TH 2:3 No laue eniwan po blape yupla. Da dei wen Zizas go kam i gobi apta dat taim wen prapa bigmob pipol ebriwea i go prapa tanewei prom God, ane dat nugudman uda prapa gense dem lo blo God i go soe emselp. Em da wan uda blo el, em meke demting.
2TH 2:4 Em go go gense ebriting blo God ane em go smase ebridem samting blo wosip. Em go sidaun de insaid wea da Tempol blo God ane em go spik po ebriwan dat em i God.
2TH 2:5 Yupla rimemba a? Ai bin pinis spik yupla demting wen ai bin de wea yupla.
2TH 2:6 Wa! Yupla prapa sabe uda i stape dat nugudman, ane God i go lego em wea da raittaim ane wea dat taim yupla go sabe uda em.
2TH 2:7 Da sikret paua blo dat prapa nugudwei i bin pinis stat wok ya wea ert, bat i gad wan uda kip stape dat paua prom kam strong ane em go kip stapem antil i taim nau po lego dat nugudman.
2TH 2:8 Ane stretwei, wen dat nugudman uda prapa gense dem lo blo God i go soe emselp, da BosLod Zizas i go kambaigen ane stepem wea da win wea i kamaut prom maut blo em. Ane Zizas i go smasem wea da glori blo em, da brait sainilait, da paua blo em.
2TH 2:9 Dis nugudman i go kam po meke da wok blo Satana wea ol nadakain dedli laiting, ol lai sain ane ol lai mirikal. Demwan ol maid.
2TH 2:10 Em go yuze olkain laiwei po blape demwan uda no pole wei blo God. Dempla i no gobi seib bikoz dempla no wande bilib da trutok blo God. Dempla go pinis.
2TH 2:11 Prom diswei blo dempla, God i go sane dempla nadakain strong samting, i go meke dempla sluwei prom da trutok ane dempla go bilib wea dat laisamting.
2TH 2:12 Den em go zaze dempla ane paine dempla gilti bikoz ol i no bilib da trutok blo God ane dempla i prapa laik dem nugudting wea dempla i mekem.
2TH 2:13 Miplatri oltaim eso God po yupla. Wa, ol amenpamle, da BosLod em i prapa labe yupla. God bin suze yupla prom prapa longtaim de pas po bi seib. Yupla i seib tru da Spirit wea i meke yupla oli ane prom bilib blo yupla wea da trutok.
2TH 2:14 Wen mipla i bin pinis spik yupla da Gudniuz, God i bin singaut yupla po gad longlaip poeba ane nau yupla ken sere dat ona ane braitlait, da truglori blo yumpla BosLod Zizas.
2TH 2:15 Wagar! Ol amenpamle, nomata wanem i apen, kese dem tising strong wea mipla bin lane yupla wen mipla i bin de wea yupla. Mipla i bin tise yupla demting wea tok ane leta. Wa, stap strong.
2TH 2:16 Miplatri prea da BosLod Zizas Kraist emselp ane PapaGod i go kese yumpla klostu ane meke yumpla strong wea ebridem gudting wea yumpla i mekem ane spik. God labe yupla ane wea dat spesilpeiba blo em, em i go gibe yupla ol gudting poeba ane em go inkariz yupla poeba.
2TH 3:1 Mai lastok, ol amenpamle, ai aske yupla po prea po miplatri gar. Prea da mesiz baut da BosLod Zizas Kraist i go pres kuikwan go ausaid ane ol pipol i go lisen ane mekem ane ol go bilib da mesiz wea dat seimkain rispekt wen da mesiz baut da BosLod i bin kam pas po yupla.
2TH 3:2 Wantaim prea po God po lugaut yumpla prom ol pipol uda meke ol badting ane ol nugudting bikoz no ebri pipol i mata bilib wea da BosLod.
2TH 3:3 Da BosLod em i diskain, yu ken trase em. Em go meke yupla strong ane em go stanap raun po lugaut yupla prom Satana.
2TH 3:4 Ane miplatri i prapa bilib wea da BosLod dat yupla pole dem oda blo em wea mipla i bin lane yupla ane dat yupla i go kip mekem.
2TH 3:5 Ai prea po da BosLod po gaide at blo yupla so yupla go sabe mo baut dat lab blo God ane da wei blo kipgo. Da BosLod Zizas i go elpe yupla po mekem.
2TH 3:6 Ane nau ol amenpamle, mipla gibe yupla dis oda wea da neim blo yumpla BosLod Zizas Kraist. Stap prapa longwei prom eni Kristian uda i leizi bikoz dempla i no pole datwei blo adwok wea mipla i bin soe yupla.
2TH 3:7 Wa! Yupla prapa sabe yupla mas pole wei blo mipla. Mipla i no bin leizi wen mipla bin de wea yupla.
2TH 3:8 Mipla no bin teke kaikai prom nobodi priwan. Mipla i bin pei po dem kaikai. Mipla bin wok nadakain ad naittaim ane deitaim po meke mani po gede kaikai, solong mipla nogo meke adwok po yupla.
2TH 3:9 Mipla no bin aske yupla po lugaut mipla, nomata mipla i bin gad da rait po aske yupla po lugaut mipla. Mipla i bin soe yupla da raitwei solong yupla go mekem tu.
2TH 3:10 Tru wad! Wen mipla i bin de wea yupla, mipla i bin gibe yupla dis oda, ‘Enibodi uda no wande meke eni wok, no gibe em eni kaikai.’
2TH 3:11 Bat mipla i kip lisen sam prom yupla i prapa leizi ane prapa luzetaim bikoz dempla tumas kam insaid wea ol nada man biznis.
2TH 3:12 Mipla spik dem pipol, nono, mipla oda dem pipol wea neim blo BosLod Zizas Kraist no po zamp insaid wea ol nada man biznis, bat po mata meke wok so dempla gad mani po baie kaikai.
2TH 3:13 Ane wa, ol mai nada amenpamle, yupla no stap prom mata kip meke ol samting wea i rait.
2TH 3:14 Prapa sestaman demwan uda no lisen ane no mekem wanem mipla i spik wea dis leta. Wa, yupla mas no pole dempla. Stap longwei prom dempla. Wen yupla i meke demting, dempla go prapa sem.
2TH 3:15 No meke dempla wase ol enami, bat tok nadakain strong po strete dempla bikoz dempla i ol Kristian.
2TH 3:16 Wagar! Da BosLod blo pis i gibe yupla pis nomata wanem apen. Mipla prea God go oltaim stap wea yupla.
2TH 3:17 Mi, Pol ya. Ai spik alo po yupla. Ai bin raite dis laspat blo dis lete wea an blo mi. Ai oltaim mekem diskain so yupla go sabe dis leta i prom mi.
2TH 3:18 Ane da spesilpeiba wanem da BosLod Zizas Kraist i bin soem, mata stap wea yupla.
1TI 1:1 Mi ya Pol, ai bin raite dis leta. Ai wan misnareman blo Zizas Kraist bikoz Zizas Kraist i bin spik mi po bi misnareman. God em i da wan uda seibe yumpla ane yumpla sabe Zizas Kraist i gibe yumpla longlaip poeba.
1TI 1:2 Ai raite dis leta po yu Timoti. Yu mina blo mi bikoz yu mata bilib wea Zizas Kraist. Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yu spesilpeiba, sorewei ane po gibe yu kuaiatwei.
1TI 1:3 Bipo ai bin go po da steit blo Masadonia ai bin spik yu po stap de wea da siti blo Episis solong yu go oda sam pipol de po stap tise ol lai tising.
1TI 1:4 Yu mas oda dempla no po weistetaim wea dem laistori wea ol pipol i mina bilibem, ane ol laistori blo ol longtaim pamlelain blo dempla. Demkainting go meke ol pipol po mata graul gense wananada. Demkainting go meke laip blo dempla mesap, i no elpe ol pipol po meke wok blo God. Wok blo God i po mata bilib wea Zizas Kraist.
1TI 1:5 Wa, da meinting blo dis oda i po ebri Kristian de, dat dempla mas soe lab po wananada wea i kamaut prom klin at ane wea i gad rait tingking ane wea dempla mata lisen ane mekem wanem dem tising blo da Gudniuz baut wanem Kraist i spik.
1TI 1:6 Dem pipol uda tise lai tising, dempla nomo pole da wei blo God. Dempla mata graul ane tokbaut ol lai samting wea i nogad no mining.
1TI 1:7 Dempla wande kam ol tisa blo Mozeslo. Ol tingk dempla sabe wanem ol tokbaut bat prapa dempla no sabe wanem dem Mozeslo i tokbaut.
1TI 1:8 Wa, yumpla sabe dem Mozeslo i gud, ip yumpla mata polem ane mekem wiskain God i wandem.
1TI 1:9 God no bin gibe dem Mozeslo po dem pipol uda pole God. Bat God i bin gibe dem lo po ol dem pipol uda aded ane no lisen ane go gense God. Dempla no oli, dempla tingk dempla no nide God. Dempla tumas meke nugudpasin, no rispekt God, spoile ol Olisamting blo God, ane kile papa o mama blo dempla, o kile ol nada pipol.
1TI 1:10 God i bin gibe dem lo po dem pipol uda slipraun meke sekssin. Ane po dem man uda slip wea ol nada man ane ol oman uda slip wea ol nada oman. Ane po dem pipol uda stilewei teke ol nada pipol ane sele dempla po bi sleib. Ane po dem pipol uda mata ebritaim tok ol laitok ane po dem pipol uda broke promis ane po demwan uda go gense ol dem rait tising.
1TI 1:11 Dis tising i pat blo da nadakain dedli Gudniuz baut Zizas Kraist wanem God i bin gibe mi po pris po ebri pipol. Dis Gudniuz i kam prom dat nadakain gud God.
1TI 1:12 Ai mina big eso po Kraist Zizas, BosLod blo yumpla. Wa, diswan em uda meke mi strong, ane i em uda bin trase mi ane suze mi po meke wok blo em.
1TI 1:13 Ane i tru, de pas wen ai no bin Kristian ai bin mata tok rongwei daune God. Ai bin meke tumas trabol gense ol nada pipol uda bin bilib wea God. Bat God i bin soe sorewei blo em ane em no bin panse mi bikoz ai no bin sabe wanem ai bin mekem.
1TI 1:14 Da gudpasin blo da BosLod blo yumpla i bin kapsaid antap lo mi, mina nadakain obamak, ane em bin pilemap mi tu wea da bilib ane lab blo Zizas Kraist.
1TI 1:15 Dis tok ya ai spik i mina trutok ane ebriwan mas bilibem, ‘Zizas Kraist i bin kam po dis wold po seibe ol nugudpasin pipol’ ane ai bin mobad den ebridem nada nugudpasin man.
1TI 1:16 Ane nomata ai bin nugudman, God i bin soe prapa sorewei po mi ane em bin seibe mi. God em teke taim blo em, daswai em no bin panse mi wantaim. Ane prom dis pasin blo God ya, ol nada pipol go luk ane dempla tu ken bilib wea Zizas Kraist ane ol ken gede longlaip poeba.
1TI 1:17 Ol ona ane truglori i mata gobaik po God poeba ane eba. Em i da longlaip King, wea nobodi ken luk em. Em kan ded. Em mata da tru God. Amen.
1TI 1:18 Timoti mai boi, ai spik yu dem oda ya nau. Yu mas pole dem spesil wod wanem dem spesilmesizman blo God i bin tok po yu de pas. Yu mas laue dem wod po meke bilib blo yu strong solong yu go mata tok strong baut Kraist,
1TI 1:19 mata bilib wea Kraist ane gad gud tingking. Sam pipol uda nomo tingk raitwei ane nomo bilib, bilib blo dempla i smas.
1TI 1:20 Dis tu man ya ai tokbaut, Amenaias ane Alikzanda, demtu i bin meke prapa nugudting gense God, so ai bin gibe demtu po Satana solong demtu go sabe i no lau po daune God.
1TI 2:1 Pas tok ya ai go spik i diskain, prea po ebri pipol. Wen yupla prea, aske God po soe sorewei po dempla ane eso em.
1TI 2:2 Mata prea po God po ol king blo ol ples ane ol demwan uda kare lo, solong yumpla nogo gad trabol ane yumpla laip i gobi mata gad pis. Meke ebriting wanem God i wandem ane mata meke ol samting wea raitwei ane gudwei.
1TI 2:3 Wa, i mina gud po meke demting, ane i go meke God prapa api. God i seibe yumpla ane
1TI 2:4 i pasin blo em po ebri pipol po kam po em po seibe dempla, ane kam po sabe wanem da Gudniuz baut Kraist i spik.
1TI 2:5 Wa, i mata gad wan God ane i mata gad wanwei po pipol po kese God, ane datwei i tru dat man Zizas Kraist.
1TI 2:6 Ane God i bin sane Zizas kam wea da raittaim, po gibe laip blo em po ded, po aing wea kros po seibe ebri pipol blo dis wold.
1TI 2:7 Ane bikoz prom disting, God i bin suze mi po spik da Gudniuz ane po meke misnare wok. Ai spik trutok ya, ai no lai. God i bin suze mi po lane dem Nozuwispipol baut bilib ane trutok.
1TI 2:8 Dis wan i wei blo mi. Ebritaim wen ol biliba i kam tugeda po prea po God, ai wande laip blo dem man po mata stap oli, solong wen ol prea po God dat insaid laip blo dempla, ol mas nogad wail ane graul gense wananada.
1TI 2:9 Dem oman mas were ol klos wea i luk gud ane i kaba bodi blo dempla. Ane dempla mas no dresap po stail so ol pipol go wase dempla. Dempla mas no meke eya blo dempla nadakain stailwei o were tumas gold ane perlsel yaring o neklis, o were ol nadakain dia klos.
1TI 2:10 Ol oman uda spik dempla i wosip God, mas meke demplaselp luk gud prom ol gudsamting dempla i mekem.
1TI 2:11 Ol oman mas lisen ane lan wea kuaiatwei, ane mas no meke demplaselp big.
1TI 2:12 Ai no laue oman po bi tisa blo ol man o kare lo oba dempla. Dem oman mas stap kuaiatwan.
1TI 2:13 I diskain bikoz God i bin meke Adam pas ane den em bin meke Ib.
1TI 2:14 Ib da wan uda Satana i bin trikem, no Adam, ane prom dat trik, sin i bin kamaut.
1TI 2:15 Mina tru. God go seibe dempla wen dempla go bone pikinini, solong dempla kip bilib wea God ane kip labe ol pipol, stap oli, ane kontrol demplaselp wea gudpasin.
1TI 3:1 Dis tok ya ai spik i mina tru, ‘Ip eni man i tingk em wande meke da wok blo soselda po rane sos, den em i mina meke wok wea wok i gad big ona.’
1TI 3:2 Soselda i mas bi maret man, ane mas mata stap tru po oman blo em. Em mas meke ebriting wea raitwei solong nobodi i ken bleime em po meke eni rongting. Em i mas kontrol emselp, em mas gad gud tingking, ane em mas bi gud tisa blo dem wod blo God, solong ol pipol go luk ane go rispekt em, ane em mas bi api po gad ol bizita insaid wea aus blo em.
1TI 3:3 Em i mas no man blo dringk tumas po meke emselp kam spak, ane mas no man blo pait ebritaim. Em i mas no man blo labe mani, bat man blo mata soe gudpasin ane naiswei.
1TI 3:4 Da man uda tingk em wande kam soselda, em mas mina lugaut gud ol pamle blo em, ane em mas lane ol pikinini blo em po lisen ane meke ebriting wanem em i spik solong dempla i meke ol samting wea i rait.
1TI 3:5 Bikoz ip man i no sabe wiskain po mina lugaut gud pamle blo em, wiskain nau em go lugaut sos blo God a?
1TI 3:6 Da man uda tingk em wande kam soselda, em mas no bin notlong kam Kristian. Bambai em mait kamap ane blou dat em i disnau zoin ane kam soslida, ane wen em mekem diskain Satana go yuze dat praudwei blo em po daune em. Dat man i go gede da seim panis wiskain Satana i bin gedem prom God.
1TI 3:7 Ane wa, soselda mas bi man dat wen em meke ol samting, dem pipol uda no bilib wea God i go luk wei blo em i rait. Ip wei blo em i no rait den dempla uda no bilib ol go spik ol nugudting baut em. Ane dempla uda no bilib nogo lisen po em wen em i tokbaut God. Diswan i mina wei blo Satana wanem em trai po mekem.
1TI 3:8 Ane wa, ol dikon, dempla uda elp rane da sos, dempla tu wea seimkainwei mas meke ol samting wea raitwei solong ol pipol i go luk ane go rispekt dempla. Dempla mas no weistetaim, dringk tumas po meke demplaselp kam spak ane dempla i mas no man blo labe mani.
1TI 3:9 Dempla mas kip bilib lo da truwod wea God i bin soem po yumpla, ane dempla mas mata stap wea gudsens.
1TI 3:10 Bipo dempla wande kam dikon, dempla mas meke ol nada soswok pas po luk ip dem wok ol i mekem, i wea raitwei ane i rait wea dempla. Den dempla ken kam dikon.
1TI 3:11 Seimkain tu po oman blo dem dikon ane dem oman dikon, dempla mas meke ol samting wea raitwei solong ol pipol go luk ane go rispekt dempla. Dempla mas no tok ol nugudtok baut ol nada pipol ane dempla mas kontrol demplaselp solong dem pipol go trase dempla wen ol i meke ol samting.
1TI 3:12 Dem dikon mas mata stap tru po wan oman blo dempla ane mas lugaut ol pikinini ane pamle blo dempla.
1TI 3:13 Dempla uda i wok mina gud wea da wok blo dikon go gede rispekt prom ol nada pipol ane i go meke dempla mostrong wea bilib blo dempla lo Zizas Kraist.
1TI 3:14 Ai wande kam de po luk yu bat ai stil raite demting ya daun po yu nau,
1TI 3:15 bikoz ip ai teke longtaim ane stil no kam de po luk yu, yu go sabe wiskain ol pamle blo God mas mekem. Dem amenpamle i da sos blo God. Ane dem pamle blo God i da strong post wanem i mata kare da trutok baut Zizas Kraist.
1TI 3:16 Diswan i mina trutok. Dis sikret blo da trutok wanem yumpla i mata bilib wea Zizas Kraist, i diskain ya: Zizas bin soe emselp wea bodi blo man ane da Spirit blo God i bin prubem, Zizas i da Boi blo God. Ol einzel i bin luk em, ane plenti pipol bin prisbaut Zizas po ol neisin. Pipol prom ebri kantri bin bilib wea em ane den God bin soem ona wen em bin tekem gobaik antap po eben.
1TI 4:1 Da Spirit blo God i spik mina kliawan diskain, wea dem lasdei, bipo Zizas i go kambaigen, sam pipol i go stap ane nomo bilib da trutok baut Zizas Kraist wea yumpla bilib, ane dempla go pole ol lai tising blo ol lai spirit ane ol nugudspirit.
1TI 4:2 Dem tisa ya ai tokbaut, dempla ya i ol tupes pipol ane ol i ebritaim lai. Dempla mata akt wase dempla i amen pipol, bat tingking blo dempla i ded.
1TI 4:3 Demkain pipol i tise pipol rongwei dat dempla i no lau po maret. Ane nada rongting ol tisem i no lau po kaikai samkain kaikai. Bat God i bin meke ol kaikai po ebriwan po kaikai. Dempla uda pole ane sabe da trutok baut Kraist, go eso God po ebriting,
1TI 4:4 Ebriting wea God i bin mekem i bin meke em mina nadakain api. So ol Kristian mas no spik i nugud. Bat ebridem samting wea ol Kristian i gad, i prom God. Yumpla mas teke demting wea api at ane mas eso God po ebriting.
1TI 4:5 Ane yumpla sabe dem wod blo God ane dem prea blo ol Kristian meke demting oli.
1TI 4:6 Timoti, yu mas tise demting ya ai spik po dem amenpamle. Wen yu tise dempla yu go bi wase gud sebant blo Zizas Kraist. Wa! I diskain bikoz yu bin mata lisen ane mekem wanem dem wod blo Zizas Kraist i spik, ane yu bin pole dem gud tising wanem ai bin spik po yu.
1TI 4:7 Prapa no lisen po ol stupit laistori wea i no soe rispekt po God ane no lisen ol tok wea i nogad no sens. Yu mas kip tise yuselp po kip lisen ane meke ebriting wanem God i wandem.
1TI 4:8 Yu mas eksasaiz po mube blad, po meke bodi blo yu kam strong. Bat po meke ol samting wea God i wande yu po mekem, i mina mogud. Yu go gede da riwod wea God i bin promisem wantaim lo dis laip ane wea da nada laip wea i go kam apta.
1TI 4:9 Dis tok ya ai spik i mina trutok ane ebriwan mas bilibem.
1TI 4:10 Yumpla i adwok ane nadakain sapa bikoz yumpla wande ebriwan po sabe da trutok baut da God uda i laip. Em i da wan uda seibe ebribodi. Wa, God i mata da wan uda seibe ol dem pipol uda bilib.
1TI 4:11 Demting ya wea ai bin raitem, yu mas spik strongwan ane tise dempla wanem ai spik.
1TI 4:12 Timoti, bikoz yu yangman yu no laue nobodi po spik yu kan tise ol biliba, bat soe da prapawei po dem biliba, wiskain po tok ane wiswei po meke ol samting. Soe da prapawei wiskain po gad lab, wiskain po mata bilib wea Zizas Kraist, ane wiskain po meke ol samting wea i nadakain stret.
1TI 4:13 Bipo ai go kam de, mata rid ebritaim dem wod blo God po da sos ane kip inkariz dem biliba de, ane tise dempla wanem dem wod i spik.
1TI 4:14 Dem soselda i bin prea pute an antap wea yu ane gibe spesilmesiz po yu wanem God i wande yu po mekem. No pusem wansaid wanem God i bin spik yu po mekem
1TI 4:15 Yu mas prapa meke dem seimting ya ai bin disnau tokbaut, ane mina meke yuselp po meke dem seimting ya. Wen yu mekem diskain, ebri pipol i go luk wiskain yu meke ol mo samting wea God i wande yu po mekem.
1TI 4:16 Prapa stadi yuselp wiskain laip yu gad, ane mina stadi yuselp wiskain yu tise ol pipol. Yu kip meke ol dem raitting ane God i go seibe yu ane God i go seibe dem pipol uda i lisen po yu.
1TI 5:1 No tok wea rapwei po strete dem man wea eiz blo dempla i mobig den yu, bat tok gudwei po dempla wase wiskain yu tok po papa blo yu. Tok po dem yangman wase wiskain dempla i bala blo yu.
1TI 5:2 Trite dem oman wea dempla eiz i mobig den yu wase wiskain yu trite mama blo yu, ane trite dem yangoman wase ol sisi blo yu, wea mina nadakain gudwei.
1TI 5:3 Soe rispekt po ol widooman. Mina elp lugaut dempla wea ol i nogad nobodi po elpe dempla.
1TI 5:4 Ip dat widooman gad pikinini o ol ngep, ol dem pikinini mas meke ol samting wea wei blo God de wea aus blo dempla pas. Dempla mas lugaut ol papa ane mama blo dempla baigen. Wen ol i mekem diskain, ol meke God nadakain api.
1TI 5:5 Da widooman wea i nogad nobodi po elpe em, wea em stap emselp, bilib blo em i mata de wea God. Naittaim ane deitaim em prea po God po ol samting wea em wandem ane em prea po God baut ebriting wea i apen po em.
1TI 5:6 Bat dat widooman uda i mata meke ol gudsamting po emselp, mata tingbaut emselp. Laip blo em i ded nomata em i stil laip.
1TI 5:7 Oda dem biliba po meke demting ai spik, solong dem widooman i meke ebriting wea raitwei solong nobodi i kan bleime dempla po meke eni rongting.
1TI 5:8 Bat eni pipol uda no elpem po lugaut ol dem klostu pamle blo em, wen demkain pipol i meke demkain rongting, dempla i stap ane nomo bilib wea Zizas Kraist. Demkain pipol i monugud den dem pipol uda no bilib wea Zizas Kraist.
1TI 5:9 Meke list blo ol dem widooman wea da sos blo yupla. Dem widooman mas bi siksti iya oul, ane dempla i mas bin oltaim stap tru po man blo dempla.
1TI 5:10 Dempla i mas bi oman wea ol pipol mina sabe dempla blo meke ol gudsamting, wase groe ol pikinini blo dempla wea gudwei, lugaut eni pipol wea aus blo dempla, lugaut ol Kristian wea ambolwei, elpe dem pipol uda gad trabol, ane mina meke demplaselp po ebritaim mata meke ol gudsamting.
1TI 5:11 Bat no pute neim blo ol yang widooman wea da list, bikoz nomata dempla i bin gibe demplaselp po Kraist, bambai wen dempla i go gad strong piling po slip wea man, dempla go wande maret gen.
1TI 5:12 Ip dempla go mekem diskain, God i go zaze dempla bikoz ol i nomo pole da promis blo dempla wea ol i bin mekem po God po no maret gen wen dem soselda i bin pute dempla wea da list blo widooman.
1TI 5:13 Ip dem yang widooman i de wea da list, dempla go lan po sabe wiskain po weistetaim po no meke wok. Dempla ol i go lego go prom wan aus go po nada aus, ane wea badwei ol go tokbaut ol nada pipol ane ol go spik ol pipol wanem po mekem wen dempla no spostu. I no biznis blo dempla.
1TI 5:14 Wa, ai wandem diskain ya, dem yang widooman po maret gen, po gad ol pikinini, ane po lugaut pamle blo dempla. Wen ol mekem diskain, da enami nogo gad wei po tok wea nugudwei gense dempla.
1TI 5:15 Ai prapa sore, bikoz sam widooman bin pinis sluwei prom God ane pole Satana.
1TI 5:16 Wa, eni Kristian oman uda i gad sam widooman wea pamle blo em, em mas lugaut dempla, no lete da sos po lugaut dempla. Den da sos i ken lugaut dem widooman wea dempla prapa nogad pamle po lugaut dempla.
1TI 5:17 Dem soselda uda meke gudwok, da sos mas mina soe rispekt po dem soselda ane pei dempla mani po dat adwok dempla i mekem, bat prapa wen dempla pris ane tise dem wod blo God.
1TI 5:18 Baibol i spik, ‘Da wokman mas gede pei blo em po dem wok wea em i mekem!’ Ane nada ples em spik, ‘Yu mas no pute enisamting po kabare da maut blo buluk po stapem prom kaikai da wit wen em i smase dem plant blo wit po tekemaut da sid prom da wit plant.’
1TI 5:19 No lisen po eni nugudtok gense eni soselda, bat i mas gad tu o tri pipol uda bin witnis em meke rong. Den yu ken bilib da soselda i bin meke rongting.
1TI 5:20 Bat dem Kristian uda kip ebritaim meke sin, graule dempla nadakain stret prant wea ebridem biliba, solong ebridem nada biliba i go prapa akan ane nogo meke dem seimkainwei.
1TI 5:21 Prant wea God ane prant wea Zizas Kraist ane prant wea dem einzel wea God i bin suzem, ai mina oda yu Timoti po lisen ane meke demting ya ai tokbaut. Yu mas meke ebriting wea peawei, no tekesaid ane no meke eni Kristian mo spesil den ol nadawan.
1TI 5:22 No ariap po meke eni Kristian po kam elda wea sos, ane no pole wei blo nada Kristian uda meke nugudpasin. Bat yu mas mata meke laip blo yu stap nadakain stret prom no meke nugudpasin.
1TI 5:23 Timoti, no mata dringk wata ebritaim, bat dringk lelbet wain po meke yuselp kam orait prom belisoa blo yu ane ol dem plenti siknis wea yu gedem.
1TI 5:24 Dem nugudpasin wea sam pipol i mekem, i go kamaut nadakain kliawan po luk ane ebribodi sabe dempla gobi zaz. Bat dem nugudpasin blo dem nada pipol, wea pipol no luk, go kamaut kliawan apta.
1TI 5:25 Wa, sam dem gudting wea sam pipol i mekem, i go kamaut nadakain kliawan ane ebribodi go sabe. Bat dem gudting wea dem nada pipol i mekem ane nobodi sabe i go kamaut kliawan apta.
1TI 6:1 Ol Kristian uda sleib mas mina gad rispekt po bos blo dempla solong nobodi i go spik nugudting gense da neim blo God ane da tising blo em.
1TI 6:2 Sam dem sleib gad bos uda i Kristian. Diswan i min nau dempla ebriwan i ol amenpamle. Dem sleib mas no tingk bos blo dempla i nating. Nono! Dempla mas wok prapa mogud po bos blo dempla bikoz dempla i elpe nada Kristian. Timoti, tise demting ane mina spik ebriwan po prapa pole demting ya wanem ai raitem.
1TI 6:3 Sam dem laitisa i tise ol rongting ane no gri wea ol tising blo yumpla BosLod Zizas Kraist. Dem tising blo da Boslod i elpe yumpla po stap wea gudpasin laip.
1TI 6:4 Dem laitisa meke demplaselp big ane dempla sabe nating. Dempla prapa tumas kamap ane blou demplaselp. Wa, dem pipol no sabe nating. Pasin blo dempla i po mata graulbaut mining blo olkain wod ane i endap wea diskain nugudting i apen; zeles, meke trabol, spoile wananada ane tingk ol prapa badwei baut wananada.
1TI 6:5 Demkain pipol i ebritaim meke trabol wea wananada bikoz tingking blo dempla i mina nadakain nugud ane dempla nomo tise da tru tising baut God. Demkain pipol tingk ol i ken yuze ol Godting, solong dempla ken meke plenti mani.
1TI 6:6 Wen yumpla i lisen ane mekem wanem God i wandem, wantaim yumpla laip i mata api wea ol samting wea yumpla i gad.
1TI 6:7 Wen yumpla i bin bon, yumpla no bin teke nating kam ya po ert, ane i mina tru, wen yumpla go ded yumpla nogo teke nating go wea yumpla.
1TI 6:8 So ip yumpla gad nap kaikai ane klos ya nau, yumpla mas mata satispai.
1TI 6:9 Bat dem pipol ya uda mina wande ol tumas samting, dempla mina laue ol nugud samting po prapa kese dempla, meke dempla sin gense God. Dat nugudpasin go draige dempla godaun, meke laip blo dempla mina nadakain rong ane dem pipol po mata gad obamak sore.
1TI 6:10 Wa, wen demkain pipol i gad tumas lab po wande mani, dat lab blo mani i meke dempla gad olkain nugudpasin po meke olkain nugud samting. Demkain pipol i mina gad nugudpasin po gad tumas mani, ane sam dempla i nomo bilib wea Zizas Kraist. Atso blo dempla i mina nadakain prom dem trabol wea i kam po dempla.
1TI 6:11 Bat yu gar, Timoti, yu man blo God. Ebritaim, yu mata ranwei, stap longwei prom ebridem nugudting ya ai tokbaut. Ebritaim meke ol samting wea i rait ane gud wea God. Laip blo yu mas stap stret wiskain God i wandem. Ebritaim mata bilib wea God wen ol trabol i kam po yu. Kip mata bilib strong wea God, ebritaim mata gad lab, ane ebriting wea yu mekem mata mekem wea naiswei.
1TI 6:12 Ip yu mata bilib wea God yu pait gense Satana. No gibap, i wase reis. Wen yu win, yu go win longlaip poeba. Wa, yu bin konpes diswan prant wea plenti biliba.
1TI 6:13 Prant wea God, da seim God uda gibe laip po ebridem laipsamting, ane prant wea Zizas Kraist uda bin stanap ane tok ol gudtok prant wea Pontis Pailat. Wa, ai oda yu Timoti,
1TI 6:14 po lisen ane mekem wanem dem oda ai spik, solong ebriting yu mekem i nogad no rong ane nobodi i kan bleime yu po meke eni rongting bipo BosLod Zizas Kraist i go kambaigen.
1TI 6:15 Zizas i go kambaigen wea da taim wanem PapaGod i bin suzem. PapaGod, em i da Strong AntapGod ane i mata em uda bos blo ebriting. Em da King blo ebri king ane LodGod blo ebri bos.
1TI 6:16 Mata God i kan neba ded. Nobodi i kan kam klostu po em bikoz prom dat nadakain braitlait wea em. Nobodi i bin luk em ane nobodi kan neba luk em. Mata soe rispekt po God ane paua blo em i go stap wea em poeba. Amen.
1TI 6:17 Bat demwan wea dis taim ya uda gad ol plenti samting, spik dempla po no kamap. Spik dempla po no mata bilib wea dem plenti samting wea i mait gad ya tidei o i mait nogad tumoro. Spik dempla po mata bilib wea God uda gad tumas samting wea em wande gibem po meke yumpla stap api.
1TI 6:18 Spik dempla po mata yuze dempla mani po meke ol gudting. Dempla mas ebritaim meke ol gudting, gad gudwei ane mas ebritaim redi po sere ol samting wea ol nada pipol.
1TI 6:19 Wen dempla i meke demting ya, i wase dempla pute ol mina nais samting wansaid. Dem nais samting i gobi nadakain strong paundeisan lo bilib blo dempla po dat taim wea i go kam bambai, solong dempla i go gede dat trulaip wen i go kam.
1TI 6:20 Timoti, yu mas mina lugaut gud wanem God i bin gibem po yu. No tekenotis po dem pipol wea nugudtok blo dempla i no prapa soe rispekt po God ane wea wanem dempla i tisem i luk orait, bat truwan ai spik, i rong tising.
1TI 6:21 Bikoz dempla i spik diskain, dempla nomo nau bilib wea Zizas Kraist. Da spesilpeiba blo God gar, i stap wea yupla ebriwan. Amen.
2TI 1:1 Mi ya Pol raite dis leta. Ai misnareman blo Zizas Kraist prom pasin blo God. God i bin sane mi po tokbaut da promis blo laip wea i stap lo Zizas Kraist.
2TI 1:2 Ai raite dis leta po yu Timoti, mai gud labing boi. Ai prea po PapaGod ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yu spesilpeiba, sorewei ane gibe yu kuaiatwei.
2TI 1:3 Ai mina big eso God po yu wen ai mata tingbaut yu wea prea blo mi, naittaim ane deitaim. Diswan i da seim God wanem ol ate blo mi i bin wosip. Ai wosip em wea nadakain stret tingking wea ai sabe ai meke ebriting wea rait wei.
2TI 1:4 Ai tingbaut wiskain yu bin krai wen ai bin yawo yu. Ai mina wande luk yu solong yumitu gobi api po wananada.
2TI 1:5 Ai ebritaim tingbaut diswan, wiskain yu mata bilib wea Zizas Kraist. Dis bilib i da seim bilib wea aka blo yu Louis ane mama blo yu Yunis i bin gad.
2TI 1:6 Bikoz yu bilib wea Zizas Kraist, ai spik yu po mata kip yuze da spesil gipt blo paua wanem God i bin gibe yu wen ai bin pute an blo mi antap ed blo yu, ane prea po yu.
2TI 1:7 God i no bin gibe yumpla spirit blo prait. Em bin gibe yumpla spirit blo paua, spirit blo lab ane spirit blo kontrol laip blo yumpla gudwei.
2TI 1:8 Yu mas no sem prom tokbaut yumpla BosLod Zizas po ol pipol ane no sem prom mi, nomata ai ya insaid zeilaus bikoz ai sebant blo Kraist. Bat mata stap klostu wea mi wen yumi go tru ol trabol prom spik po ol pipol da Gudniuz. Ane God i gibe yumi da paua po stap strong po go tru demting.
2TI 1:9 God em i da wan uda bin seibe yumpla ane em bin suze yumpla po bi oli pipol blo em. God i no bin mekem diskain prom ol gudsamting wea yumpla i bin mekem. Nono! God i bin meke dis plan bipo em bin meke da wold. God i bin wande soe spesilpeiba blo em tru Zizas Kraist po yumpla.
2TI 1:10 Ane nau bikoz Zizas Kraist da wan uda seibe yumpla i bin kam, plan blo God i klia. Zizas Kraist i bin broke da paua blo ded. Ane Zizas i bin mina soem kliawan da wei po gede longlaip poeba tru da Gudniuz.
2TI 1:11 God i bin suze mi po pris dis Gudniuz. Em bin meke mi misnare ane tisa blo tokbaut da Gudniuz baut Zizas Kraist.
2TI 1:12 Ane nau bikoz ai bin pris dis Gudniuz baut Kraist, ai go tru ol trabol ya insaid wea zeilaus. Bat ai no sem, bikoz ai sabe uda ai bilib ane ai prapa sabe Zizas ken prapa lugaut mi ane lugaut dat wok blo em antil zazmentdei, wen Zizas Kraist go kambaigen.
2TI 1:13 Mata kipe da wei blo da tru tising strong wea yu bin lisen mi tok. Ane mata kip bilib wea Zizas Kraist ane da lab wea i kam prom em.
2TI 1:14 Wea da elp blo da OliSpirit uda stap insaid laip blo yumi, prapa lugaut dem gudsamting wea God i bin gibem po yu po lugaut.
2TI 1:15 Yu sabe ebridem Kristian uda bin kam ya prom da steit blo Eiza, ol i bin gibap ane mata libe mi. Seimwei tu po Pigalus ane Emogenis, demtu i bin ranwei.
2TI 1:16 Wagar. Ai prea po da BosLod po soe obamak gudpasin po Onesiporas ane ebriwan uda stap wea aus blo em, bikoz em bin ebritaim bizit mi po meke mi pil strong. Em i no bin sem prom mi ya insaid wea zeilaus.
2TI 1:17 Wen Onesiporas i bin kam ya po da siti blo Rom, em bin mata kip lukraun po mi antil em bin paine mi.
2TI 1:18 Ai amen po AntapGod po soe obamak gudpasin po em wen Kraist i go kambaigen. Ane yupla sabe wiskain em bin meke ol gudsamting po mi de wea Episis.
2TI 2:1 Timoti, mai gud labing boi. Yu mas mata stap strong wea da spesilpeiba wanem God i bin gibe yu lo Zizas Kraist.
2TI 2:2 Yu bin lisen dem tising wea ai bin tok prant wea tumas pipol ane dempla ebriwan ol i bin gri. Yu mas tise demting ya po ol pipol uda go mata lisen ane mekem wanem yu spik, solong dempla go wantaim tise ol nada pipol tu.
2TI 2:3 Yu mas bi redi po go tru ol trabol wase mi ip yu wande bi gud amiman blo Zizas Kraist.
2TI 2:4 Yu amiman blo Kraist, so yu mas no meke ausaid wok. Yu mas kip meke amiwok blo Kraist.
2TI 2:5 Pole lo blo God po meke wok blo em. I seimkain wea enibodi uda ran wea reis. Eni pipol uda no pole rul blo reis go luze da reis ane go wine nating.
2TI 2:6 Dem pama mas kaikai dem pas kaikai prom gadan blo dempla bikoz dempla bin wok nadakain ad wea gadan eria blo dempla.
2TI 2:7 Lisen prapa gud wanem ai spik. Da BosLod i go elpe yu po mina sabe ane kese demting ya.
2TI 2:8 Prapa no piged diswan, Zizas Kraist i bin man. Ane em bin kam prom pamlelain blo King Deibid ane God i bin meke em kambaigen laip prom ded. Diswan nau i dat gudniuz ai prisem baut em.
2TI 2:9 Ane bikoz prom prise dis gudniuz baut Zizas Kraist, ai go tru nadakain tumas trabol. Ai sidaun ya wea zeilaus, wea lok ane sein wase man uda bin broke da lo. Bat nobodi kan neba loke wod blo God wea sein.
2TI 2:10 Bat ai redi po go tru olkain trabol solong ol pipol gobi seib bikoz God i bin suze dempla ane dempla i go gede sea blo dat ona lo da paua blo Zizas Kraist.
2TI 2:11 Dis tok ya ai spik i mina trutok: Ip yumpla i ded tugeda wea Kraist, wa, yumpla go wantaim stap laip tugeda wea Kraist.
2TI 2:12 Ip yumpla go tru olkain trabol, wa, yumpla go rul tugeda wea em. Ip yumpla i spik yumpla no sabe em, wa, em go spik em no sabe yumpla tu.
2TI 2:13 Nomata yumpla broke promis blo yumpla, bat em nogo broke promis blo em, bikoz em kan meke eniting gense emselp.
2TI 2:14 Kip spik gudwei gen po dem biliba baut demting ya ai tokbaut. Oda dempla wea neim blo God, dat dempla mas stap longwei prom graul baut olkain wod. Demkain graul i no elpe nobodi bat i ken spoile demwan uda lisen.
2TI 2:15 Yu mata wok nadakain ad po meke God prapa api wea wok blo yu. Yu mas bi gudwokman, ane tise trutok blo God wea raitwei so yu nogo pil sem prom meke wok blo em.
2TI 2:16 Stap longwei prom dem pipol uda graul baut wanem dem wod blo God i spik ane dempla soe no rispekt po God. Demkain nugudtok i mata meke ol pipol go mina ranwei prom God.
2TI 2:17 Tising blo demkain pipol i wase nugud kansa wea i spred kam monugud. Ane i gad tu pipol uda tise demkain tising, i Amenaias ane Pilitas.
2TI 2:18 So nau demtu i nomo bilib da trutok baut Zizas Kraist. Demtu tok ol laitok diskain dat God i bin pinis meke ebridem ded Kristian pipol kamlaipgen prom ded. So demtu i spoile bilib blo sam dem biliba.
2TI 2:19 Bat da trutok blo God i mata stanap strong wase paundeisan kan mubem, ane da raiting wea da paundeisan i spik diskain, ‘Da AntapGod i sabe dem pipol uda i pipol blo em.’ Ane ‘Eniwan uda i sake tok da AntapGod i bos blo em, mas sluraun prom ol nugudwei blo dempla.’
2TI 2:20 Wa. Insaid big plas aus i gad olkain dis ane boul, sam i mekem prom gold ane silba po yuzem wen i gad ol spesil pisting. Ol dem sipwan wea i mekem prom wud ane klei i po ebridei yuzem.
2TI 2:21 So ip yu kipe yuselp prapa klin, God go yuze yu po meke spesil wok blo em. Ip laip blo yu i klin, den yu gobi redi po God po yuze yu ebridei po meke wok blo em.
2TI 2:22 Stap longwei prom olkain nugudting wea ol yangman i ebritaim laik po mekem. Pole demting wanem i go elpe yu po meke ol samting wanem God i wandem. Ebritaim mata bilib, soe lab ane ebritaim soe pis. Ane meke pren wea demwan uda wosip da BosLod prom klin at.
2TI 2:23 Ai spik yu gen, no miks wea ol pipol uda tok ol stupittok wea i no meke sens. Yu sabe demkain tok i mata meke ol pipol po mata graul ane agiu.
2TI 2:24 Ane da sebant blo da BosLod mas no agiu bat mas soe gudpasinwei po ebribodi. Em i mas sabe po tise wod blo God prapawei solong ol pipol i go sabe. Em i mas stap lo kuaiatwei wea dem pipol uda ebritaim paine polt.
2TI 2:25 Da sebant blo da BosLod mas tise demwan uda gense trutok blo God lo nais soptwei, solong mait God i go seinze at blo dempla ane dempla go bilib ane kam po sabe da trutok.
2TI 2:26 Den dempla i go gad sabe ane dempla go kamaut prom da paua blo Satana wea em bin kese dempla ane meke dempla mekem wanem em i wandem.
2TI 3:1 Timoti, yu mas sabe diskain ya, wea dem lasdei bipo da wold i go pinis, i go gad nadakain tumas trabol.
2TI 3:2 Wea dat taim, ol pipol i go mata tingbaut demplaselp ane go mata tingbaut mani. Dempla i go mata bloubaut demplaselp ane meke demplaselp prapa impotant, ol nogad no rispekt po ol nada pipol. Dempla mina nogo lisen ane mekem wanem papa ane mama blo dempla i spik. Dempla nogo spik eso po nobodi ane nogo soe no rispekt po God.
2TI 3:3 Dempla no sabe soe gudpasin po ol nada pipol, dempla nogo pogib ol nada pipol. Dempla i go mata tok ol nugudtok gense ol nada pipol ane dempla nogo stape demplaselp prom meke ol rong samting. Dempla nogo soe no sorewei po ol nada pipol ane dempla prapa nogad no wori po meke eniting gud.
2TI 3:4 Dempla go meke prapa badpasin po ol pren blo dempla ane dempla go meke ol samting kuikwei wea i nogad no sens. Dempla go nadakain bloubaut demplaselp ane meke demplaselp prapa impotant. Dempla spostu mata labe God, bat dempla no wandem. Dempla prapa laik po meke ol nadating.
2TI 3:5 Dempla go akt po soe pipol dat dempla meke ebriting wanem God i wandem, bat prapawan, ol i go stap ane nomo bilib wea paua blo God. Mina stap longwei prom demkain pipol!
2TI 3:6 Sam dempla i go swittok ol pipol wen ol i bizit dempla wea aus blo dempla, ane go swittok dem sili oman uda oltaim wande samting po demplaselp ane pil bad prom dem nugudting wea dempla i bin mekem.
2TI 3:7 Demkain oman ebritaim lisen po olkain lai tising bat dempla prapa nogo sabe da trutok.
2TI 3:8 Dem laitisa i mina nogad no sens ane bilib blo dempla wea Kraist i no prapa. Demkain tisa i mina seimkain wase Zanes ane Zambres wea demtu i bin stanap gense Mozes.
2TI 3:9 Bat demkain pipol ya i nogo kip meke ol laitok po ol nada pipol po longtaim. Bambai ol pipol i go sabe dem laiwei blo dempla, seimkain wase demwei blo Zanes ane Zambres wea i bin kamaut mina kliawan po ebriwan.
2TI 3:10 Bat Timoti, yu prapa sabe tising blo mi. Yu prapa sabe wiskain ai stap ane meke ol samting. Yu sabe bilib blo mi ane wiskain ai bin go tru olkain trabol. Yu sabe wiskain ai mata meke gudpasin ane da gudpasin blo mi i go mata kipgo.
2TI 3:11 Wa, i bin mina nadakain badting wea ol pipol i bin mekem gense mi. Yu sabe wiskain ol pipol i bin meke ol badting po mi ane wiskain trabol ai bin gedem wea dem siti blo Antiok, Ikonia ane Listra. Bat da BosLod i bin lugaut mi prom ebridem badting wanem i bin kam po mi.
2TI 3:12 Wa i tru, ebriwan uda wande meke ebriting wanem Zizas Kraist i wandem, dempla tu go go tru olkain trabol.
2TI 3:13 Bat dem nugudpipol uda ebritaim meke ol nugudting ane ebritaim blape ol nada pipol, wa, i gobi prapa nugud po dempla bikoz ol dem nada pipol i go blape dempla seimwei baik tu.
2TI 3:14 Bat yu Timoti, mata kip meke demting wanem yu bin lanem. Yu sabe demting i tru bikoz yu prapa bilib demwan uda i bin tise yu.
2TI 3:15 Yu bin lane dem Baibol wod prom smolpikinini taim kam po nau, ane dem wod i bin gibe yu da sabe po bilib Zizas Kraist em ken seibe yu.
2TI 3:16 Ebri wod blo God wea i spik i bin kam prom God ane i mina gud po tisem baut wanem i tru ane wanem i lai. Ane dem wod i prapa strete laip blo yumpla ane tise yumpla wanem i rait.
2TI 3:17 God i bin gibe dem wod po elpe yumpla solong yumpla i ken stanap strong ane meke ebridem gudting wanem em i wande yumpla po mekem.
2TI 4:1 Zizas Kraist i go kam bambai po zaze ol pipol uda i stil laip ane uda i ded. Ane wea dat taim wen Kraist i go kambaigen, em go wantaim ruloba ebribodi. So Timoti, ai oda yu prant wea God ane prant wea Zizas Kraist diskain:
2TI 4:2 Timoti, mata prise dem wod blo God. Kip prise dem wod nomata i da raittaim o i no da raittaim. Tok wea gudwei, soe dempla wanem dem rongting ol i mekem solong ol i go meke dem raitting. Graule dempla po strete dempla wea sopt gudwei ane tok po dempla po meke dempla pil strong wen yu tise dempla.
2TI 4:3 Da taim go kam wen ol pipol i nomo go wande lisen po dem tru tising. Dempla go mata pole ounwei blo dempla ane dempla go kip lukraun po plenti dem tisa uda tise demting wanem dempla wande lisen, wea i meke dempla pilgud.
2TI 4:4 Demkain pipol i go prapa no wande lisen po da tru tising ane go stat lisen po ol lai tising prom ol nada pipol.
2TI 4:5 Bat yu Timoti, yu mas ebritaim tingk stret wea ebridem samting wea yu mekem. Mata kipgo tru ol trabol ane meke da wok so ebri pipol go sabebaut da Gudniuz baut Kraist. Yu mas pinis da wok wea God i wande yu po mekem.
2TI 4:6 Wa, po mi, i klostu nau po da taim wen God i go teke mi. Taim blo mi po ded i klostu nau.
2TI 4:7 Wa ai bin pinis meke ebriting nau. Ai bin prapa stap stret po wiskain da tising blo da Gudniuz baut Kraist i spik.
2TI 4:8 Ane ai sabe i gad spesil praiz i weit po mi de wea eben. Ane God i go gibe dat praiz po ol dem pipol uda stap wea rait ane stretwei wea em. Em da bos blo yumpla ane em go zaze ebri pipol wea rait ane stretwei. Em go gibe spesil riwod po mi ane spesil riwod po ebriwan uda mata ebritaim weit po da taim wen da BosLod i go kambaigen po ert.
2TI 4:9 Wa Timoti. Mata trai nadakain ad po kam luk mi gar.
2TI 4:10 Kresens i bin go po da steit blo Galasia, ane Taitas i bin go po da eria blo Dalmeisia. Bat Dimas, em i bin ranwei prom mi bikoz em mina labe ol samting blo dis wold ane em bin ranwei go po Tesalonika.
2TI 4:11 Mata Luk uda ya stap wea mi. Teke Mak kam wea yu bikoz em go mina elpe mi wea da wok blo God.
2TI 4:12 Ai bin sane Tikikas go po da siti blo Episis.
2TI 4:13 Timoti wen yu kam, teke da kout blo mi kam wea ai bin libem biain wea da aus blo Kapos wea da taun blo Troas. Teke dem buk blo mi kam tu ane dem rolap skrol wea i gad impotant raiting.
2TI 4:14 Alikzanda, da man uda meke ol samting prom kopa, i bin meke big trabol po mi, bat da BosLod i go panis em po dem nugud samting wea em bin mekem po mi.
2TI 4:15 Wa Timoti, yu mas lugaut prom em bikoz em bin mina nadakain go gense da mesiz wea yumi prisem.
2TI 4:16 Wea dat pastaim ai bin go po kot, nobodi bin de wea mi po sapot mi, bikoz ebriwan i bin libe mi. Bat ai no wande God po panis dempla bikoz Zizas Kraist em no bin libe mi.
2TI 4:17 Bat da BosLod i bin mata elpe mi ane meke mi strong solong ai ken pris po ebriwan uda Nozuwispipol po lisen po ebriting wanem da Gudniuz baut Zizas Kraist i spik. Ane da BosLod i bin lugaut mi prom ded.
2TI 4:18 Wa, da BosLod i go lugaut mi prom ebridem nugudting wea i go apen po mi ane em i go teke mi go po eben. Ol truglori ane ona i mata gobaik po God poeba ane eba. Amen.
2TI 4:19 Wagar. Ai spik alo po Prisila ane Akila ane po pamle blo Onesiporas.
2TI 4:20 Erastas i bin mata stap wea da siti blo Korint, ane Tropimas ai bin libe em biain wea da taun blo Malitas bikoz em bin nadakain sik.
2TI 4:21 Wagar Timoti. Yu mina traiad po kam po mi bipo da koltaim i go stat. Yubulus i spik alo gar po yu. Pudens spik alo ane Lainos ane amensisi Klodia ane ebridem nada amenpamle ya.
2TI 4:22 Ai prea po da BosLod po stap wea spirit blo yu ane po da spesilpeiba blo God po stap wea yupla ebribodi.
TIT 1:1 Dis leta i kam prom mi Pol, wan sebant blo God. Zizas Kraist i bin meke mi wan misnareman blo em. Em bin sane mi kam po elpe demwan po bilib uda God i bin suzem ane po tise dempla po sabe da trutok baut wiskain po stap lo da wei wiskain God i wandem.
TIT 1:2 Dis trutok i gibe dempla da strong po gad bilib lo longlaip poeba wea God i bin promis po dempla de pas, prapa longtaim bipo em i bin meke dis wold. Ane em kan lai.
TIT 1:3 Ane nau wea da raittaim, God i bin soe dis Gudniuz, ane nau ai tokbaut em po ebriwan. Diswan ya i bin prom oda prom God, da wan uda seibe yumpla, uda i bin trase mi po meke dis wok po em.
TIT 1:4 Dis leta ai raitem ya i po yu Taitas. Yu wase prapa boi blo mi, uda i gad dat seimkain bilib wea Kraist Zizas wase ai gad. Ai prea po PapaGod ane Kraist Zizas uda i seibe yumpla, po soe yu spesilpeiba ane gibe yu kuaiatwei.
TIT 1:5 Ai bin libe yu de lo dat ailan blo Krit, so yu ken pinis da wok blo yumi de, ane yu mas suze man po kam ol soselda wea dem taun wiskain ai bin tise yu.
TIT 1:6 Wa, soselda i mas bi sambodi uda i meke ebriting wea raitwei solong nobodi i kan bleime em po meke eni rongting. Ip em maret, em i mas man blo wan oman, ane ol pikinini blo em i mas bi ol biliba, ane em mas no stronged o no wande lisen tok.
TIT 1:7 Soselda i mas ebritaim meke samting wea raitwei wea nobodi i kan bleime em po meke eni rongting bikoz em i man blo God. Em mas no man blo blou emselp o kuik po wail. Em mas no dringk plenti alkol po kam spak, o no meke trabol o gridi po mani.
TIT 1:8 Em mas bi sambodi uda i mata meke gudpasin lugaut eni pipol wea aus blo em. Em mas labe ebriting wea i gud ane tingking blo em mas bi mata stret. Em i mas meke ol samting stret po wanem God i wandem. Laip blo em mas mata stap oli ane em mas prapa sabe po stape emselp prom meke eni rong samting.
TIT 1:9 Em mas prapa stap strong po da bilib blo dem trumesiz wea em bin lan. Den em ken meke ol nada pipol strong wea dem trumesiz, ane soe demwan uda i go rongwei prom dem trumesiz wiswei dempla i bin meke rong.
TIT 1:10 Ai tok diskain bikoz i gad tumas pipol uda i stronged, no sabe lisen tok. Dempla weiste taim tokbaut olkainting ane dempla i spik ol laitok po wine ol pipol. Sam dem pipol uda i meke demting ya ai tokbaut, i dem Zuwispipol uda bin kam Kristian. Dempla spik ol Nozuwispipol i mas kate poskin po bi seib.
TIT 1:11 Yu Taitas, yu mas prapa stape dempla prom dem rong tising blo dempla, bikoz dempla i bin pinis meke ol pamle tanewei prom da trumesiz. Demkain tisa i mata wande mani blo yupla.
TIT 1:12 Wan kantriman blo dempla, em wase wan spesilmesizman prom Krit. Em bin tokbaut dempla diskain, ‘Dem pipol blo Krit ol lai. Dempla i tumas lukraun po trabol ane dempla tumas leizi, ane mata kaikai.’
TIT 1:13 Diswan i prapa truwan. So prapa graule dempla wea prapa nadakain strongwei, solong dempla i go kam strong wea bilib blo dempla lo Kraist.
TIT 1:14 Dempla mas stap prom lisen po dem prapa longtaim Zuwis laistori, ane prom dem oda blo dem Zuwispipol uda i bin tanewei prom dat tru tising baut Kraist.
TIT 1:15 Dem pipol uda i meke ebriting wea i rait, ebriting i gobi rait. Bat po dem pipol uda i no bilib wea Kraist ane meke ebriting wea i nugud, ebriting wea ol i mekem i gobi rong. Sens blo dempla ane tingking insaid at blo dempla, i nugud.
TIT 1:16 Demkain pipol ya ai tokbaut, ol tok strongwan wen ol i spik dempla prapa sabe God, bat prapawan, dempla i no mekem wanem God i wandem. Demkain pipol i mina nugud, no sabe lisen tok, mina no rait po meke eniting wea i gud.
TIT 2:1 Bat po yu Taitas, yu mas ebritaim soe da raitwei wen yu meke ol samting, so wen yu go tise ol pipol, ol i go mata lisen po yu.
TIT 2:2 Lane dem oulman po stape demplaselp prom wande disting ane datting, lane dempla po kam ol gudpipol solong ol pipol i go rispekt dempla, ane lane dempla po stap gudwei. Lane dempla po gad strong bilib wea Kraist ane po gad nadakain biglab ane stap gad gudat.
TIT 2:3 Wiskain yu bin tise dem man, wa, tise dem ouloman wea seimkainwei. Lane dem oman po stap lo datwei wase sambodi i meke wok blo BosLod. Dempla mas no goraun tok nugudtok baut ol nada pipol, ane mas no dringk po drongk enitaim. Bat dempla mas lane ol nada pipol wanem i gud.
TIT 2:4 Dem ouloman mas lane dem yangoman po labe man ane pikinini blo dempla.
TIT 2:5 Dem ouloman mas lane dem yangoman dempla mas stap prapa sabe wanem i rait wea laip blo dempla, ane no meke no rongting, prapa sabe lugaut pamle blo dempla gud, ane mas rispekt man blo dempla. Den no pipol i kan tok nugudtok gense dempla wen dempla i tok wod blo God.
TIT 2:6 Lo seimkainwei, yu mas elpe ol dem yangman po prapa sabe wanem ebridem raitting po mekem wea laip blo dempla.
TIT 2:7 Ane yu mas soe dempla da wei po meke olkain gudting, solong ol pipol i go luk wiswei yu meke ol gudsamting. Lete ebridem gudting wanem yu mekem, soe dempla dat dem tising wea yu tisem, i prapa trutok.
TIT 2:8 Ane wen yu tise ol pipol, tise dempla da tru tising solong no pipol i kan paine no rongting. Den demwan uda i gense wanem yu tisem, dempla gobi nadakain sem bikoz dempla go gad nating po spikbaut yumi.
TIT 2:9 Ol sleib mas lisen ane mekem wanem bos blo dempla i wandem. Dempla mas mekem prapa po meke bos blo dempla nadakain api. Dempla mas no ansabaik,
TIT 2:10 o stile eniting, bat dempla mas soe bos blo dempla dat dempla i ken lugaut dem samting blo da bos prapa gud. Den ebridem gudting wea dem sleib i mekem, i go spik da tising baut God uda i seibe yumpla, dat i prapa gud ane prapa tru.
TIT 2:11 Bikoz da spesilpeiba blo God i bin kamaut kliawan wea ol i ken luk, ane i bin kam po seibe ebri pipol.
TIT 2:12 Dis spesilpeiba blo God i lane yumpla po tanewei ane no meke dem nugudting wea i meke yumpla pilgud bat wea i no blo God. Em i elpe yumpla po stap wea dis nugud wold, ane po gad prapa sabe wiskain po kontrol yumplaselp, prapa sabe wanem raitting po mekem, ane po prapa gibe at blo yumpla po God.
TIT 2:13 Yumpla i mas prapa weit po da taim blo dat nadakain gudsamting wea yumpla i bilib i go apen. Wea dat taim, da prapa nadakain brait sainilait blo da prapa strong God ane dat wan uda seibe yumpla, Zizas Kraist i go kamaut kliawan.
TIT 2:14 Zizas Kraist i bin gibe laip blo em po meke yumpla pri prom olkain sin, po kline yumpla ane po meke yumpla kam ol pipol blo em po mata wande meke ebriting mata wea raitwei blo em.
TIT 2:15 Yu mas tise dem pipol demting ane mas prapa elpe dem pipol blo yu po kam strong po meke demting. Spik dempla da raitwei ip dempla i meke rong. Taitas, yu kare lo po meke disting, so no lete nobodi po no lisen po yu ane no lete nobodi po go gense dem tok wea yu spik.
TIT 3:1 Kip spik po dem pipol blo da sos blo yu po mata mekem wanem gabman ane dem opisa i spik po mekem. Dempla mas lisen ane ebritaim redi po mekem wanem i gud.
TIT 3:2 Dempla mas no spik nugudtok baut eniwan, ane mas no graul lo eniwan. Dempla mas mata gad gudwei ane soe ambolwei po ebriwan.
TIT 3:3 De pas, bipo yumpla i bin kam Kristian, yumpla bin prapa no wande lisen ane yumpla i bin meke ol stupitting. Yumpla i bin lisen ane pole ol nada pipol ane bin kam sleib po plenti dem nugudwei ane dem nugudting wea i meke yumpla pilgud. Laip blo yumpla i bin gad prapa nadakain nugudting ane zeleswei tu. Yumpla i bin eite ol nada pipol, ane dempla i bin eite yumpla tu.
TIT 3:4 Bat den God uda seibe yumpla i bin soe yumpla gudpasinwei ane lab blo em i po yumpla.
TIT 3:5 Em bin seibe yumpla, no bikoz prom dem rait ane stret ting yumpla i bin mekem, bat bikoz prom sorewei blo em. God bin wase sin blo yumpla go ausaid ane em bin gibe yumpla niulaip tru da OliSpirit.
TIT 3:6 God i bin prapa gibe yumpla da OliSpirit bikoz prom wanem Zizas Kraist i bin mekem. Em da wan uda seibe yumpla.
TIT 3:7 God bin singaut yumpla po nomo gad nugudwei, bikoz prom dat nadakain spesilpeiba blo em wea em bin mekem tru da laip blo Kraist Zizas. Ane nau yumpla sabe yumpla ken gede longlaip poeba.
TIT 3:8 Dem tok ya wea ai bin spik i prapa trutok. Ai wande yu po mata tok strong po dempla solong ebriwan uda i trase God i go sabe wanem i rait ane wanem i rong solong dempla go ebritaim meke ebriting wea i gud. Demkainwei i prapa gud ane i go prapa elpe ebriwan.
TIT 3:9 Yu Taitas mas stap prapa longwei prom ol pipol uda i tok ol stupittok wea dempla i gad mina nugudwei po kuestin ebriting. Stap prapa longwei prom ol stupittok blo pamlelain. Stap prapa longwei prom ol stupittok wea i ebritaim no gri ane mata graul gense wananada baut wiskain po pole dem Mozeslo. Bikoz demting ya wea ai tokbaut i nogo elpe nobodi ane i prapa kan meke eniting.
TIT 3:10 Ip eniwan de midel wea yupla i splitap yupla po meke wanmob po gense nadamob, graule em, strete em. Ip em kip mekem gen, graule em gen, strete em. Bat ip em kip mekem, mata libe em.
TIT 3:11 Bikoz yu sabe demkain pipol i bin tanewei prom da truwei ane mata meke sin. Ane yu sabe dem nugudting wanem dempla i bin mekem, i soem dat dempla i mata nugud.
TIT 3:12 Ai plan po sane Atimas o Tikikas go po yu. Ariap meke ebri wok blo yu solong yu ken kam mite mi de wea Nikopolis bikoz ai bin meke main blo mi po stap de wen i go kam koltaim.
TIT 3:13 Meke ebriting yu ken mekem po elpe Zenas da loia ane Apolos wen demtu go trabel go. Meksua dat demtu i gad ebriting demtu i nid po go.
TIT 3:14 Dem pipol blo yumpla mas lan po prapa meke gudwok. Dempla mas lan po meke gudting wase elpe nada pipol uda i prapa nide elp.
TIT 3:15 Ebribodi uda i ya wea mi i spik alo po yupla de. Mipla i spik alo po dem Kristian de wea Krit uda i labe mipla. Da spesilpeiba blo God i stap wea yupla ebribodi.
PHM 1:1 Dis leta i prom mi Pol. Ai ya insaid zeilaus bikoz prom prise da gudniuz baut Kraist Zizas. Ane amenbala blo yumpla tu ya Timoti, i spik alo. Mitu raite dis leta po yu Pilemon, uda mitu i prapa labem bikoz yu meke da seimkain wok wea mitu i mekem.
PHM 1:2 Mitu spik alo tu po amensisi blo yumpla de neim Apia ane po dat man Akipas uda i wok prapa ad wea dis amen wok de. Ane ai spik alo tu po dem amenpamle uda i miting de lo aus blo yu.
PHM 1:3 Mitu prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
PHM 1:4 Ebritaim wen ai prea, ai ebritaim eso God po yu Pilemon,
PHM 1:5 bikoz ai ebritaim lisenbaut dat bilib wea yu gad po BosLod blo yumpla Zizas Kraist ane da lab wea yu gad po ebridem pipol uda i gad bilib lo God.
PHM 1:6 Yu gad prapa gudwei bikoz prom dat bilib wea yu gad. Ai prea yu go mata soe gudwei wen yu go meke samting, ane wen yu go kip meke gudting yu go sabe nau baut ol dem gudting wea yumpla i ken mekem po Zizas Kraist.
PHM 1:7 Mai bala Pilemon, ai sabe yu prapa laik ebridem pipol blo God ane diswan nau i meke mi pil prapa gud ane prapa strong po mata kipgo ane meke wok blo God. Da gudpasin blo yu i bin prapa tase at blo dem pipol blo God.
PHM 1:8 So Pilemon, daswai ai aske yu strongwan po peiba. Ai no prait po askem lo da neim blo Kraist bikoz diswan i da raitting po yu po mekem.
PHM 1:9 Bat prom dat lab blo yumi, ai go mata aske yu disting ya po mi. Ai oulman nau ya insaid lo zeilaus bikoz prom prise da gudniuz baut Zizas Kraist.
PHM 1:10 Pliz gar, ai prapa wande yu po soe gudpasin po Onisimas! Ai tingbaut em prapa wase boi blo mi, bikoz ai bin meke em tan po Kraist bikoz prom da wok ai mekem ya insaid lo zeilaus.
PHM 1:11 De pas, Onisimas i bin nugud wokingman blo yu, bat nau em gobi prapa gud wokingman po yu ane mi.
PHM 1:12 Ai prapa labe em bat ai go sanem gobaik po yu.
PHM 1:13 Ai bin prapa wande kipem ya wea mi ya insaid zeilaus, ai ya lokap wea dem sein. Bikoz ip em bin stil ya, em i go elpe mi da seimwei wiskain ip yu bin ya.
PHM 1:14 Bat ai no bin wande meke eniting antil yu go spik mi po mekem. Ai no wande yu po elpe mi bikoz ai bin pose yu po mekem, bat ai wande dat elp blo yu po kamaut prom at blo yu.
PHM 1:15 Yu tingbaut Onisimas wase diswei ya. Onisimas i bin libe yu po mata sottaim, bat nau wen em kambaik em go kambaigen po gud.
PHM 1:16 Em i prapa gud bala blo yumi. Em nomo gobi mata sleib nau. Ai prapa labe em. Em nomo gobi mata sleib blo yu, bat em gobi amenbala blo yu tu po da BosLod.
PHM 1:17 Ip yu tingk ai wase prapa gudbala blo yu, wel yu mas welkam Onisimas tu, wiskain yu welkam mi.
PHM 1:18 Ip em bin meke nugudting po yu o stile eniting prom yu, ai go peibaik demting.
PHM 1:19 Diswan mi ya Pol, ai ya raite dis promis wea mai oun an, ane ai go pei yu baik ebriting. Ane ai nogo spik yu dat yu oue mi laip blo yu.
PHM 1:20 Wa, mai gudbala, pliz, mata welkam Onisimas baik wea neim blo da BosLod. Ip yu go teke em, i go meke mi prapa nadakain api.
PHM 1:21 Ai gad prapa strong bilib ya wea ai raite dis leta, bikoz ai sabe dat yu Pilemon i go mekem wanem ai spik yu po mekem. Pilemon, yu go meke mo plenti gudsamting tu.
PHM 1:22 Nadating, meke wan rum redi de po mi, bikoz ai bilib God i go lisen prea blo yupla ane go meke mi po go de po bizit yupla sun.
PHM 1:23 Ane Epapras i spik alo, em ya tu lo mi insaid lo zeilaus. Ane em i wokingman blo Kraist Zizas tu.
PHM 1:24 Dem saidman blo mi, Mak, Arastakas, Dimas ane Luk, dempla sane griting tu.
PHM 1:25 Lete da spesilpeiba blo da BosLod Zizas Kraist i stap lo laip blo yupla.
HEB 1:1 God i bin spik prapa longtaim de pas, tru dem spesilmesizman, plentitaim lo diprenwei po ol ate blo yumpla.
HEB 1:2 Nau lo dem lasdei, God i tok po yumpla tru Boi blo em. Ane em i bin promis ebriting po Boi blo em. Em i bos blo ebriting. Ane tru Boi blo em, God i bin meke da wold ane ebriting wea i stap insaid.
HEB 1:3 Da Boi i sain prom dat seim sainilait, da truglori blo God, ane ebriting baut da Boi i seimkain wase God. Dem prapa nadakain strongwod blo em meke da wold ran stret. Dem strongwod blo em i kipe ebriting tugeda. Apta wen em bin ded po meke yumpla pri prom sin, em bin go antap eben ane em sidaun lo da raitansaid blo da prapa nadakain big God blo eben.
HEB 1:4 Diswan i soem da Boi blo God, em i mo mina big den dem einzel. Seimkain po da neim wea God i bin gibem, i mo mina big den dem neim blo dempla.
HEB 1:5 God i no bin spik dem tok po dem einzel wanem em bin spik po Zizas diskain: ‘Yu Boi blo mi. Tidei ai PapaGod blo yu.’ Ane God i kip tok da seim tok gen: ‘Ai gobi PapaGod blo em, ane em i gobi Boi blo mi.’
HEB 1:6 God i bin soe da pasbon Boi blo em uda kare lo. Den em bin sanem kamdaun po da wold ane em bin spik: ‘Lete ebridem einzel blo God wosip em.’
HEB 1:7 God i bin singaut ol einzel blo em ane spik po dempla: ‘Yupla i gobi ol mesinza blo mi, yupla gobi wase da win i blou ane yupla gobi wase pleim blo paia.’
HEB 1:8 Bat po da Boi blo em, God i spik diskain: ‘Yu God, ane yu gobi king poeba ane eba, ane yu gobi bos blo ebribodi, ane go zaze ebribodi lo da raitwei.
HEB 1:9 Yu no labe samting wea i rong, bat wea i mata rait, daswai God i God blo yu, ane em i bin anoint yu, kapsaid plenti oil antap lo yu, oil blo glad, moglad den eni nada man bin gedem.’
HEB 1:10 Ane God i kip spik: ‘BosLod, de prapa longtaim pas, yu bin meke da ert. Wea oun an blo yu, yu bin meke da skai ane ebriting de.
HEB 1:11 Demting i go pinis, bat BosLod, yu nogo pinis. Yu go mata stap poeba. Demting i go kam wase oul klos wea i brok ane sakwei.
HEB 1:12 Yu go rolemap demting wase mat. Demting i go wase klos wea i luze kala blo em. Ol go sakwei. Bat yu go mata stap da seim. Yu nogo kam oulman.’
HEB 1:13 God i no bin tok demkain po ol einzel wase em bin tok diskain po da Boi blo em: ‘Sidaun ya lo raitansaid blo mi, da ples blo ona, antil ai go bite ol enami blo yu, ane meke dempla leidaun plat prant wea put blo yu.’
HEB 1:14 Bat dem einzel i mata ol sebant blo God. Dempla i ol spirit wea God i sanem po lugaut dem pipol uda God i go seibem.
HEB 2:1 Yumpla mas mata lisen prapa po wanem da tru tising i spik, bikoz ip yumpla no mekem, bambai yumpla i go drep go ausaid prom da truwei.
HEB 2:2 Da mesiz wea God i bin sanem tru dem einzel i ebritaim kamaut truwan. Ane God i bin gad rait po panse dem pipol prom broke dem lo, ane prom dem stronged wei blo dempla po no lisen po wanem dem lo i spik.
HEB 2:3 Wiskain? Yumpla tingk yumpla ken ranwei prom gede panis, ip yumpla i no lisen ane bilib da prapa nadakain Gudniuz wanem BosLod Zizas emselp i bin spik de pas? Dis Gudniuz i bin pasem kamdaun po yumpla tru dem mesizman uda bin lisen da niuz.
HEB 2:4 Ane God i bin soem dat dis Gudniuz i prapa truwan, wen em bin meke olkain gudsain, spesil gudsamting ane olkain mirikal, ane prom dem gipt blo da OliSpirit po demwan uda em i wande gibem.
HEB 2:5 Ane po da niu wold wea i go kam, lo dis niu wold dem einzel i no gobi bos.
HEB 2:6 Nada ples insaid Baibol i spik, ‘Bat God, aukam yu tingbaut mipla ol pipol? Ane aukam yu tekenotis lo mipla?
HEB 2:7 Po sottaim, yu bin meke mipla mo andanit den dem einzel, bat yu bin gibe mipla spesilblesing, diswan da braitlait, da truglori ane ona blo God.
HEB 2:8 Yu bin gibe mipla rait po kare lo oba ebriting.’ Ane wen i spik ‘ebriting’, i min ebriting. Nating i bin lept ausaid, bat sam demting i mas stil go apen.
HEB 2:9 Bat wanem Baibol i bin tokbaut de i bin Zizas, uda i bin kam andanit lo ol einzel po sottaim. Bat nau Zizas i gad da spesilblesing, dat braitlait ane ona, bikoz em i bin go tru pein ane em bin ded po yumpla. Wa, i prom dat spesilpeiba blo God, Zizas i bin go tru ded po ebribodi ya lo dis wold.
HEB 2:10 Nau God i bin meke ebriting ane i bin mata rait dat i bin demkain. God i bin teke plenti pipol kam po dat spesilblesing, da truglori blo em, ane i bin mata rait dat God i bin meke diswan tru dem pein blo Zizas. God i bin meke Zizas da prapa nambawan man po seibe yumpla ebriwan.
HEB 2:11 Demwan uda Zizas i prapa kline dempla prom dem nugudwei, dempla i gad da seim PapaGod nau. Daswei Zizas i no sem po kole dempla bala ane sisi blo em.
HEB 2:12 Em i spik po God diskain, ‘Ai go meke bala ane sisi blo mi po prapa sabe neim blo yu, ane ai go preize yu midel lo ol dem pipol blo yu.’
HEB 2:13 Ane gen Zizas i spik: ‘Ai go mata bilib wea em.’ Ane gen em i spik: ‘Ai ya midel lo dem pikinini wea God i bin gibem po mi.’
HEB 2:14 Bikoz pikinini blo God i ol pipol uda gad mit ane blad, Zizas tu i bin gad mit ane blad, seimkain bon wase pipol. Bikoz em i bin bon wase pipol, em ken ded. Ane mata tru ded em bin broke da paua blo Satana uda i kare da paua blo ded.
HEB 2:15 Ane tru diswei, em bin seibe dempla prom da laip wea dempla i bin stap ebritaim, prait prom ded.
HEB 2:16 Yumpla ebriwan i sabe Zizas i no bin kam po elpe ol einzel, bat em bin kam po elpe ol pikinini blo Eibram.
HEB 2:17 Antap blo ebriting, Zizas bin kam prapa wase yumpla ol bala ane sisi blo em, solong em ken soe prapa sorewei ane bi prapa gud Bosprist blo yumpla. Em stanap de prant wea God so em ken meke opring po tekemaut sin blo yumpla.
HEB 2:18 Prom dat taim wea em i bin go tru pein ane test, em i ken elpe yumpla nau wen yumpla i go tru ol prapa adtaim blo test.
HEB 3:1 Ol amenpamle uda God bin singaut yumpla po go po eben, yumpla mas prapa tingbaut Zizas uda yumpla spik em i Mesizman blo God ane Bosprist blo yumpla.
HEB 3:2 God i bin suze em ane em i bin mata stap truwan po God, seimkain wase Mozes i bin mata stap truwan po God, ane em bin mata mekem wanem God i wandem lo dem pipol blo God.
HEB 3:3 Bat Zizas i da wan uda mas gede mospesil ona den Mozes, seimkain wase kapenta uda bilde aus. Da kapenta i da wan uda mas gede mo preiz den da aus.
HEB 3:4 Ebridem aus, i gad kapenta, bat God i da prapa bigbos, bikoz em i da wan i bin meke ebriting.
HEB 3:5 Mozes i bin gudwokman wea aus blo God, bat em bin mata sebant. Em bin spikbaut demting wanem i stil go kam.
HEB 3:6 Kraist nau em i da tru wokman blo God. Em da bos blo yumpla ebribodi. Ip yumpla i kip bilib ane mata stap strong po Kraist, den yumpla i go stap ol pamle blo God.
HEB 3:7 Daswai da OliSpirit i spik: ‘Tidei yupla mas lisen po wanem God i spik,
HEB 3:8 yupla mas no kloze at blo yupla gense em, no kam wase dem pipol blo Izrael wen dempla i bin sluwei prom God, de lo da dezet eria, wen dempla i bin teste da kuaiat gudat blo God.
HEB 3:9 God i bin spik, “Ai bin meke mirikal po poti iya po ol dem longtaim ate blo yupla, bat stil dempla i no bin tekenotis.
HEB 3:10 Ai bin wail po dempla ane ai bin spik: ‘At blo dempla i bin sluwei prom mi, Dempla no bin wande meke demting wea ai bin spik dempla po mekem.’
HEB 3:11 So midel lo da wail blo mi, ai bin meke strongpromis gense dempla diskain ya, ‘Dempla i nogo kam po ples blo mi, ane dempla nogo gad sans po spel.’” ’
HEB 3:12 Ol labing bala ane sisi, prapa lugaut prom no meke at blo yupla trabol so yupla nomo go gad bilib ane go tanewei prom da God uda i mata laip.
HEB 3:13 Yupla i mas wone wananada tidei ane ebridei so yupla nogo tan pole sin ane kloze at blo yupla gense God.
HEB 3:14 Ip yumpla i kip bilib ane kip trase God wea seimkain strong wen yumpla i bin bilib de pas, den yumpla i go seremaut midel lo yumplaselp, ebriting wanem i blo Kraist.
HEB 3:15 Bat yumpla mas no piged da woning blo God ya: ‘Tidei yupla mas lisen po wanem God i spik, yupla mas no kloze at blo yupla gense em, no kam wase dem pipol blo Izrael wen dempla i bin sluwei prom God.’
HEB 3:16 Uda demwan wea Mozes i bin lide dempla kamaut prom Izipt? I demwan uda i bin lisen bois blo God. Bat dempla i bin stil tanewei go gense God.
HEB 3:17 Ane uda i bin meke God wail po poti iya? I bin dem pipol uda i bin poldaun ded de lo da dezet eria prom meke sin.
HEB 3:18 Ane uda demwan wea God i bin meke promis dat dempla i nogo gad sans po spel? Em i bin spik po demwan uda no bin lisen po em ane dempla i bin tanewei go gense em.
HEB 3:19 So yumpla luk nau, dempla i no bin gad sans po spel bikoz dempla no bin lisen ane bilib.
HEB 4:1 Dat ples wea God i bin promis po ol pipol blo em po spel, i stil de. So yumpla mas prapa prait bikoz mait sam prom yumpla i nogo go de.
HEB 4:2 Ane dis gudniuz ya dat yumpla i lisenbaut, dat gudples wea God i bin pinis mekem redi po stap, dis gudniuz i bin spik po yumpla seimkain wase i bin spik po dempla de wea da dezet eria. Bat i bin mina nating po dempla, bikoz dempla i no bin bilib wanem God i bin spik po dempla.
HEB 4:3 Da ples i mata po yumpla uda i bilib, ane po demwan uda i no bilib lo God. God i bin spik diskain: ‘Midel lo dat wail blo mi, ai bin meke strongpromis po gense dempla diskain ya, “Dempla i nogo kam po ples blo mi, ane dempla nogo gad sans po spel.” ’ Ane dat gudples wea em i bin mekem redi, i bin de pas, prapa longtaim wen em i bin meke da wold.
HEB 4:4 Yumpla sabe i redi bikoz samwea insaid lo Baibol i spik diskain, ‘Da namba seben dei apta wen God i bin pinis meke da wold, em bin spel prom meke ebridem wok blo em.’
HEB 4:5 Ane insaid lo Baibol God i spik gen, ‘Dempla i nogo kam po ples blo mi, ane dempla nogo gad sans po spel.’
HEB 4:6 Dat ples i de weit po ol pipol po kam de, bat dem pipol uda i bin lisen da Gudniuz de pas, i nogo go de, bikoz nau ol i bin sluwei prom da Gudniuz.
HEB 4:7 So nau God i bin sete nadataim po go antap po da ples blo spel, ane dat taim i tidei. Plenti iya apta, God i bin spik dis seim woning tru King Deibid: ‘Tidei, yupla mas lisen po wanem God i spik. Yupla mas no kloze at blo yupla gense em.’
HEB 4:8 Dis niuples blo spel, i no da lan blo Kanan wea Zosua i bin lide dempla go. Bat ip i bin dat ples, wel God i no bin tok gen baut nada ples ane nada dei blo spel.
HEB 4:9 So po dem pipol blo God, dat spesil taim blo spel i wase Sabatdei, i stil de weit.
HEB 4:10 Ane po demwan uda i go go insaid po dat ples blo spel, ol i go spel nau prom dem adwok wea dempla i bin mekem. Seimkain wase God i bin spel wen em i bin pinis prom meke da wold.
HEB 4:11 Kam, yumpla i go trai prapa ad po go po dat ples blo spel. Demwan uda i go meke dem seimkainting wase dem pipol blo Izrael, wea dempla i no bin lisen ane bilib lo God, dempla go poldaun nugudwei.
HEB 4:12 Da wod blo God i gad obamak stronglaip ane paua wea i wok insaid laip blo yumpla ane dem wod blo God i nadakain sap. I mosap den eni nadakain sap sod, ane i kate yumpla go raitdaun po tase da batam pat blo at, da tingking ane da bilib blo yumpla wea i meke yumpla po sabe wea yumpla meke rong.
HEB 4:13 Nating blo dis wold i ken aid prom God. Em i ken luk ebriting prapa klia ane yumpla ebribodi stanap neketwan prant lo em, kan aide nating. Ane em go zaze yumpla po ebriting wanem yumpla i bin mekem.
HEB 4:14 Daswai yumpla i gad big Bosprist uda bin go antap po eben, ane dat big Bosprist i Zizas, Boi blo God. So yumpla mata stap strong po da bilib wea yumpla i gad lo em.
HEB 4:15 Dat Bosprist i sabe dem sin wea yumpla i mekem. Dem seim sin wea yumpla i mekem i bin trai po kese Zizas, bat em i no bin meke nating sin.
HEB 4:16 So yumpla i go gad strong po kam stanap prant lo da spesil tron blo da labing God blo yumpla. Ane em go soe da sorewei blo em po yumpla, ane yumpla go gad da spesilpeiba po elpe yumpla wen yumpla i go nide elp ane strong.
HEB 5:1 God i bin suze dem bosprist blo Izrael prom dem nada prist po serbe em wea diswei ya. Zob blo bosprist i po teke ol dem gipt opring blo dem pipol blo Izrael po meke sakripais po God po sin blo dempla.
HEB 5:2 Bikoz bosprist i man, em ken meke ol rongting tu, daswai em i mas tok naiswei po ol dem pipol bikoz dempla prapa no sabe wanem dempla i mekem ip i nugud ane prapa rong.
HEB 5:3 Daswai da bosprist mas no mata meke sakripais po sin po ol dem nada pipol, bat em mas meke sakripais po ol dem sin blo emselp tu.
HEB 5:4 Yumpla sabe i big ona po kam bosprist ane nobodi teke dis wok po meke emselp kam big. Bat i mas God uda i suze em, seimkain wase Aron.
HEB 5:5 Kraist tu i no bin suze emselp po bi Bosprist. God i bin suze em. God i bin spik po em: ‘Yu Boi blo mi. Tidei ai PapaGod blo yu.’
HEB 5:6 Ane insaid lo nada ples lo Baibol, God i spik po em: ‘Yu mata prist poeba lo da seim lain blo Melkizadek.’
HEB 5:7 Wen Zizas i bin ya wea ert, em i bin prea prapa adwan. Em i bin krai ane singaut po da wan uda i ken seibe em prom ded. Ane God i bin lisen prea blo em, bikoz prom rispekt wea Zizas i gad po God.
HEB 5:8 So nomata Zizas i bin Boi blo God, em bin lan prom dem olkain trabol po mata lisen God.
HEB 5:9 So ol demting wea em bin go tru, God i bin luk ane spik Zizas em i da prapa raitwan po bi Bosprist. So em da wan nau uda seibe ebribodi uda lisen em, ane em gibe longlaip poeba.
HEB 5:10 Ane God i bin mekem Bosprist lo da seim lain blo Melkizadek.
HEB 5:11 Ai gad plenti ya po spik po yupla, bat i prapa ad po spik po yupla bikoz yupla i no lisen.
HEB 5:12 Yupla i bin Kristian po longtaim nau. Demkain taim yupla spostu tise ol nada pipol nau baut God, bat yupla no mekem. Yupla stil wande sambodi po tise yupla dem seimting wase wen pipol i pas kam po lan, no sabe mas baut dem wod blo God. Yupla wase beibi, stil dringk susu, no redi po kaikai strong kaikai.
HEB 5:13 Enibodi uda i dringk susu i stil beibi Kristian, em mata sabe lelbet wanem raitting po mekem.
HEB 5:14 Strong kaikai i po demwan uda i gro kam big ane bin lane demplaselp po sabe wanem i rait prom rong ane den po mata meke raitting.
HEB 6:1 Yumpla nomo kip gobaigen po dem tising wen yumpla i bin pas bilib lo Kraist. Dis tising i po niu Kristian. Yumpla no spostu stat gen tokbaut demting wase sluwei prom ol nugudting ane po bilib wea God. I taim nau yumpla mas mata goed ane gro kam po prapa sabebaut God.
HEB 6:2 Yumpla no nid mo tising baut baptaiz o pute an antap lo ed blo dem biliba, o tising baut wiskain dem ded pipol i go kamlaipgen o tising baut zazment blo God.
HEB 6:3 Ane so ip God i wande yumpla po mekem, den yumpla i go mata goed sole yumpla go gro ane sabe mo baut God.
HEB 6:4 Bat yupla mas sabe i gad demwan uda i kan tan kambaigen po dat bilib wea dempla i bin gad de pas wea God, nomata God i bin wok lo laip blo dempla, ane da lait blo em i bin sain lo laip blo dempla. Dempla i bin luk ane sere dem gudting prom eben ane dempla bin zoin tugeda lo da OliSpirit.
HEB 6:5 Ane dempla i bin paindaut dem wod blo God i nadakain gud, ane dempla bin pile da nadakain bigpaua blo God wen God i go ruloba ebribodi bambai.
HEB 6:6 Bat dempla ane dem pipol uda pole wei blo dempla nau, i stil go nadawei prom Kraist. Yumpla kan teke dempla kambaik po dat laip wea dempla i bin gad de pas. Bikoz wen dempla i kip mekem diskain, i wase dempla kip neile Zizas po da kros gen ane moke em ane meke em sem prant wea ebribodi.
HEB 6:7 Wen enibodi i bilib lo Zizas, em i wase graun wen rein i poldaun antap. Wen i rein da graun i groe gudkaikai po da pama, den God i go blese dempla.
HEB 6:8 Sam dem nada pipol uda i bin de lo Zizas den apta i bin tanewei prom em, i wase nadakain nugud graun wea i groe putigras ane ol nada nugud gras so God i mas banem.
HEB 6:9 Ol amenpamle, mipla spik disting po yupla bikoz mipla no tingk yupla i go meke demkainting. Mipla i bilib yupla i go mata kipgo pole God ane go gede mo gudting antil God i go seibe yupla.
HEB 6:10 God i meke ol samting lo peawei, ane em nogo piged wiskain adwok yupla i bin mekem po em ane da lab wea yupla i gad po em, bikoz yupla bin lugaut ol nada Kristian ane yupla i stil mekem.
HEB 6:11 Mipla wande yupla po kip labe ol nada pipol raittru lo laip blo yupla antil yupla ded, so wen yupla i go ded, dem gudting wea yupla i bin weit po, yupla go gedem.
HEB 6:12 Mipla no wande yupla po kam slaik no po wande meke da wok, bat mipla wande yupla po kam wase demwan wea bilib blo dempla i strong ane gad gudat. Demwan nau i go gede dem gudting wanem God i bin promis po dempla.
HEB 6:13 I wase God wen em bin meke dis promis ya po Eibram. Bikoz God i nogad nobodi mobig den em, so em i bin meke dis promis wea neim blo emselp po soem i prapa nadakain truwan. Em bin spik diskain:
HEB 6:14 ‘Ai go mina blese yu ane gibe yu prapa prapa plenti pamlelain wea i kan kauntem.’
HEB 6:15 Eibram i bin mata weit, gad gudat po dat promis, antil God i bin gibem po em.
HEB 6:16 Wen pipol i wande pipol po sabe dempla i spik trutok, ol mas spik, ‘Tru God.’ Den dem pipol i go bilib dempla bikoz ol i sabe God i mata tru.
HEB 6:17 God tu i bin meke promis ane em i kan seinze main blo em. So dem pipol blo em go prapa sabe dempla go gede demting wea em i bin promis dempla.
HEB 6:18 So God i bin gibe yumpla strongpromis ane strong griment blo em, ane dat truwei i kan seinzem bikoz God kan lai. Ane yumpla uda i bin ran kam po em ane painem, yumpla i go kam mostrong ane yumpla i go mata stap strong po da promis wea em i bin gibem po yumpla.
HEB 6:19 God i wase angka, em kese yumpla tait po meke yumpla strong. Yumpla nogo drep bikoz yumpla i taiemap po dat angka. Dis strong blo God i teke yumpla go biain wea da bigblain wea dat Oli Sikretples blo God, wea God i sidaun de lo eben.
HEB 6:20 Zizas i bin pinis go de insaid pas po yumpla. Em bin kam Bosprist blo yumpla poeba wea da seim lain blo Melkizadek.
HEB 7:1 Melkizadek i bin king blo da siti blo Salem, ane em i bin prist blo da Prapa AntapGod tu. Orait, wen Eibram i bin kambaik prom pait ane win gense dem nada plenti king, Melkizadek i bin mite em ane bin blese em.
HEB 7:2 Den Eibram i bin gibe em wanten blo ebridem samting wea em i bin win prom pait gense dem nada plenti king. Da neim Melkizadek i min ‘king blo mata meke raitting ane pis’, ane king blo Salem i min ‘king blo pis’'
HEB 7:3 Nobodi i sabe uda papa ane mama blo em ane dem prapa longtaim Ate blo em, bikoz i nogad no tokbaut em. Em no bin bon ane em no bin ded. Em i bin mata meke wok blo God wiskain da Boi blo God i bin mekem ane em i prist poeba.
HEB 7:4 Yumpla i ken luk nau Melkizadek i bin prapa bigman. Eibram emselp da bigate blo Izrael, i bin sabe em prapa bigman ane Eibram i bin gibe em wanten blo ebri demting wea em i bin win lo dem pait.
HEB 7:5 Dem lo blo Mozes i spik dat demwan uda insaid lo pamlelain blo Libai, uda i bin prist blo God, demwan mas teke wanten blo ebriting prom dem pipol blo Izrael, nomata dempla kam prom dat seim pamlelain blo Eibram.
HEB 7:6 Bat Melkizadek, em no iben pamlelain blo Libai, bat em i bin teke wanten blo ebriting prom Eibram ane em bin blese Eibram tu, da wan uda i bin pinis gede dem promis prom God.
HEB 7:7 Ebribodi i sabe da wan uda gad da paua po blese dem nada pipol i mobig den dempla uda gede da blesing.
HEB 7:8 Dem prist uda i tekemaut wanten blo ebriting prom dem pipol, dempla i mata man, ol i go ded bambai. Bat Melkizadek em mobig den dempla bikoz Baibol i spik em nogo ded.
HEB 7:9 Yumpla luk, mait yumpla ken spik dem pamlelain blo Libai i demwan uda teke wanten ane bin pei dat wanten po Melkizadek tru bigate Eibram, de prapa longtaim pas.
HEB 7:10 Wa, i prapa truwan. Libai i no bin bon yet, bat em i bin kam prom dat seim longtaim ate blo em Eibram, wen Melkizadek i bin teke da wanten prom Eibram de pas.
HEB 7:11 So nau, dem prist blo God uda i bin kamaut prom pamlelain blo Libai, God i bin gibe dempla dem lo blo Mozes solong dem prist ken soe dem pipol blo Izrael, dat dempla i mas pole dem lo. Ip dem prist bin mekem prapa wanem God i bin wandem, den God i no bin nid po sane nada prist prom dat dipren pamlelain blo Melkizadek. Dis prist i no bin kam prom dat pamlelain blo Aron ane Libai.
HEB 7:12 Ane wen da pamlelain blo dem prist i seinz po dipren pamlelain, wa, dem lo i mas seinz tu po pit wea dat dipren pamlelain.
HEB 7:13 Bat dis prist wea yumpla i tokbaut i da BosLod. Em bin kam prom dipren pamlelain, ane nobodi prom dat pamlelain blo em i bin meke wok blo prist antap lo olta.
HEB 7:14 I prapa klia, da BosLod blo yumpla i bin kam prom pamlelain blo Zuda, ane Mozes i no bin tok nating baut eni prist uda i bin kam prom dat pamlelain blo Zuda.
HEB 7:15 Wel yumpla i ken luk nau, God i bin seinze dem lo. Em i bin sane wan dipren prist kam uda i seimkain wase Melkizadek.
HEB 7:16 Zizas i bin kam prist prom dat paua ane dat laip blo em wea i go mata go poeba, ane i kan pinis. Em no bin kam prist prom pole dem oul lo wiskain dat pamlelain blo Libai i mekem po kam prist.
HEB 7:17 Insaid Baibol lo da buk blo Saam i spik diskain baut Kraist: ‘Yu mata prist poeba lo da seim lain blo Melkizadek.’
HEB 7:18 Dem oul lo blo dem prist bipo Zizas i bin kam, God i bin putem wansaid bikoz dem oul lo kan wok nomo ane i no bin gad paua.
HEB 7:19 Ane dem oul lo i bin meke nating gud, bat nau yumpla gad mobeta samting nau po teke ples blo dem lo, so diswan nau i go meke yumpla kam klostu nau po God.
HEB 7:20 God i bin meke strongpromis dat Zizas i gobi prist poeba, bat God i no bin mekem po dem nadalot prist.
HEB 7:21 Mata po Zizas em bin spik diskain: ‘Da AntapGod i bin meke prapa strongpromis, ane em nogo broke da prapa strongpromis: “Yu mata prist poeba.” ’
HEB 7:22 Bikoz prom dat strongpromis blo God nau, Zizas i meke dat niu strong griment prapa, bikoz i mata em uda i ken mekem.
HEB 7:23 Nada diprenting, i bin gad plenti prist uda bin pole dem oul lo diskain, ip wan prist i ded, nada prist mas teke ples blo em.
HEB 7:24 Bat Zizas i prist poeba, nobodi go teke ples blo em.
HEB 7:25 Ip sambodi i kam po God tru Kraist, den God i go seibe em wantaim poeba. Bikoz Kraist mata gad longlaip poeba ane em stanap prant wea God, Kraist go teke pat blo dempla po seik blo dempla.
HEB 7:26 Diskain bosprist nau yumpla i prapa wandem, bikoz em i oli, nogad no bleim lo em, prapa klin ane gud. Nobodi i kan bleime em. Ane God i bin tekemaut em ane putem wansaid prom ol nugudpipol, ane em i sidaun lo dat aiples, ples blo ona de antap lo eben.
HEB 7:27 Em i no wase dem nada bosprist uda i meke banopring ebridei po sin blo demplaselp pas, den apta meke opring po sin blo dem pipol. Bat Zizas i no nid po meke opring sakripais plentitaim wase dem prist. Em i bin sakripais emselp wantaim de po God wen em bin aing de wea da kros.
HEB 7:28 Dem bosprist uda i bin kam andanit lo dem lo blo Mozes i bin slaik bikoz ol i man. Bat apta God i bin gibe dem lo blo Mozes, God i bin suze Boi blo em wea prapa strongpromis blo em, ane Boi blo em, i da wan nau uda i meke ebriting prapa stret poeba.
HEB 8:1 Diswan ya wanem mipla i min. Yumpla i gad Bosprist uda i sidaun wea aiples blo ona lo raitansaid blo da spesil tron blo God de lo eben.
HEB 8:2 Bosprist blo yumpla i wok lo dat prapa Olitent blo wosip, wea man i no bin mekem, bat wea God i bin mekem.
HEB 8:3 Ebridem bosprist mas teke opring ane sakripais kam po God, so dat Bosprist blo yumpla mas meke seimkain tu.
HEB 8:4 Bikoz da Bosprist blo yumpla i no bin kam prom pamlelain blo Libai, em kan bi prist ya wea ert bikoz i gad ol prist ya uda i meke opring ane sakripais po God, wiskain lo blo Mozes i spik.
HEB 8:5 Da wok wea dem prist i mekem ya, i kasa piksa ane sado po da prapa wok de antap lo eben. So wen Mozes i bin redi po bilde da Olitent, God i bin wone em diskain, ‘No meke no misteik po da plan wea ai bin soe yu ya lo dis maunten.’
HEB 8:6 Bat da wok blo da Bosprist blo yumpla wea God i bin gibem, i prapa mina nadakain mobig den dem wok blo dem prist wea ol i mekem po pole dem oul lo. Bikoz tru dat niu strong griment wea Zizas i bin tekem prom God po ol dem pipol blo em, i prapa nadakain mobeta den dat oulwan. Dis niu strong griment i da promis baut ol mata gudting.
HEB 8:7 Ip i no bin gad nating rong wea pas strong griment, wel God i no bin meke da sekanwan.
HEB 8:8 Bat God i bin paine polt wea ol pipol blo em, ane em bin spik diskain: ‘Da taim i go kam, da AntapGod i spik, wen ai go meke niu strong griment, ane i gobi wea pipol blo Izrael ane pipol blo Zuda.
HEB 8:9 Dis strong griment, i no gobi wase da strong griment wea ai i bin mekem po dem ate blo dempla, wea ai bin kese an blo dempla po teke dempla kamaut prom Izipt, wea dempla i bin broke strong griment blo mi. Daswai ai bin tane baik blo mi po dempla.
HEB 8:10 Da AntapGod i bin spik: Diswan gobi niu strong griment wea ai go mekem wea dem pipol blo Izrael, apta dat dei de i go kam. Ai go pute dem tising blo mi lo sens blo dempla, so dempla go sabe. Ane ai go raitem lo at blo dempla so dempla go meke demting. Ai gobi God blo dempla ane dempla i gobi pipol blo mi.
HEB 8:11 Ane dempla nogo nid po tise dem neiba o dempla oun pamle, ane spik diskain, “Wa. Yupla mas sabe uda da AntapGod.” Ebriwan, prom big tu smol ol sabe uda mi, God.
HEB 8:12 Ai go pogib ol sin blo dempla wea dempla i bin mekem. Ane ai nogo sabe dem sin blo dempla nomo.’
HEB 8:13 God i bin spik diswan i da niu strong griment, bikoz dat pas strong griment God i bin putem wansaid, bikoz i go pinis.
HEB 9:1 Dat pas strong griment wea God i bin gibem po ol pipol blo Izrael i bin ol rul wiskain po wosip ane i bin tokbaut dat oli prea tent blo dempla ya wea ert.
HEB 9:2 Dat Olitent blo God i bin setem diskain: i gad tu rum, da pas rum i bin gad lamp, teibol, ane ol olibred antap wea dat teibol. Ane dat rum i bin kolem da Oliples.
HEB 9:3 Den i bin gad bigblain, ane biain lo dat blain i da sekan rum, ane i bin kole dat rum da Prapa Oliples.
HEB 9:4 Insaid lo da Prapa Oliples i bin gad gold olta po bane insens ane wudboks wea i kolem Akboks blo da Strong Griment. Ane da wudboks i gad gold raitraun wea ebrisaid. Insaid lo dis Akboks i bin gad gold zag. Insaid wea da zag i bin gad sam kaikai wea i kolem mana. Ane lo dis seim boks i bin gad wokingstik blo Aron wea wantaim i bin groe ol lip, ane i bin gad demtu platston wea i gad raiting blo da ten lo blo God antap.
HEB 9:5 Antap lo dat Akboks i bin gad tu mina nais gold kabing wea i gad wing ane demtu i stanap lo tusaid. Demtu i soem da paua blo God i stap de. Wing blo demtu i spred go oba da lid, tase wananada. Ol kole dis boks da ples wea God i soe gudpasin blo em. Mipla kan eksplein ebriting po yupla ya nau.
HEB 9:6 Wen demting i bin redi, dem prist i bin go insaid lo dat pas rum ebridei po prea.
HEB 9:7 Bat dempla no lau po go insaid lo dat sekan rum, mata bosprist i lau. Da bosprist i go insaid lo dat sekan rum wantaim ebri iya. Wen em i go insaid da rum, em i mas kare blad wea em, ane meke opring po God wea da blad po sin blo em ane po sin blo dem pipol wea dempla i no sabe dempla i bin meke sin.
HEB 9:8 Da OliSpirit i bin soe yumpla da Prapa Oliples lo eben i no bin open bipo po dem pipol, bikoz dat oulwei blo dat oul Olitent blo God ya lo ert i bin stil go.
HEB 9:9 Ebridem samting i po soe yumpla baut distaim ya nau, ip yumpla i stil pole dat oulwei blo opring ane sakripais, i nogo prapa wok insaid lo at ane laip blo yumpla ane meke yumpla rait wea God.
HEB 9:10 Dat oulwei i mata baut ol kaikai ane dringk ane i po meke yumpla klin ausaid. Dat oulwei i no meke nating po at blo yumpla, bat God i bin meke ebriting niu ane dipren wen Kraist i bin kam.
HEB 9:11 Wea nadawei nau, Kraist i bin pinis kam Bosprist oba ol dem rait ane gudting wanem i de antap lo eben. Em bin go insaid lo da prapa Olitent wea eben wea i no bin mekem wea an blo man ane i no pat blo dis wold. I bin olredi stap de oltaim.
HEB 9:12 Em i bin go raitinsaid da Prapa Oliples. Wen em i bin go insaid, em no bin kare blad blo gout ane bul, bat kare blad blo emselp po sakripais wantaim poeba, solong prom da blad blo em i go meke yumpla pri poeba.
HEB 9:13 Lo dat oulwei, blad blo gout ane bul, ane asis blo yang kau wea i miksem tugeda, i yuzem po sakem antap lo bodi blo dem pipol uda i gad ol nugudting, po meke dempla kam klin.
HEB 9:14 Tingbaut wiskain prapa nadakain strong dat blad blo Kraist i go ebritaim kline at blo yumpla prom meke dem sin wea i go teke yumpla go po el. So nau yumpla i ken mata wosip da laip God, tru paua blo da Spirit blo God uda gad longlaip poeba. Kraist i bin gibe emselp, wan prapagud opring sakripais po God, po seibe yumpla prom ded prom dem sin blo yumpla. Em nogad no sin.
HEB 9:15 Daswai Kraist i bin ded po meke niu strong griment wea God ane ol pipol blo em. So nau demwan uda bin lisen God singaut dempla po kam, God i go gibe dempla dat spesilblesing wea em i bin promis. Ane dat blesing i kan pinis, i go mata go poeba. Kraist i bin ded tu, solong ebridem sin blo dem pipol uda bin pole dem oulwei gobi seib tu.
HEB 9:16 Ip papa i go ded ane em bin meke spesil griment pas bipo em go ded, wel boi blo em nogo gede eniting antil i bin prubem da papa uda i bin meke da griment i ded.
HEB 9:17 Ip da papa uda i bin raite da griment i stil laip, wel i kan pasem po boi blo em. Bikoz da papa i stil laip, da boi mas weit po papa po ded pas bipo em i ken gede dem samting blo papa blo em.
HEB 9:18 Daswai dempla i bin yuze blad lo da pas strong griment po soem dat samting mas ded bikoz dem lo i nogo wok antil blad i kapsaid.
HEB 9:19 Longtaim de pas, wen Mozes i bin gibe dem pipol ebridem lo blo God, em i bin teke blad blo kau ane gout miksem lo wata ane em bin teke brans blo isop bus mekpas red wul wea em, ane dipem insaid dem blad ane wata ane springkel em antap lo dat buk wea i gad dem lo blo God ane antap lo ebridem pipol.
HEB 9:20 Den em i bin spik diskain, ‘Dis blad i soe da strong griment wea God i bin mekem wea yupla.’
HEB 9:21 Ane lo da seimwei gen, em i bin springkel blad antap lo dat Olitent blo God ane ebridem samting wea dempla i bin yuzem po wosip.
HEB 9:22 Yumpla i ken luk wanem Mozes i bin mekem, em i bin springkel blad po meke ebriting klin. Ip em no bin yuze blad, den God i no bin meke ebribodi klin ane pri prom ol nugudwei.
HEB 9:23 Wel demting wea dempla i bin mekem wea da Olitent ya lo ert, i kasa piksa po demting de antap lo eben. Demting ya lo ert i mas gad blad po klinem, bat de antap lo eben i nid mobig ane mobeta sakripais den blad blo dem animal.
HEB 9:24 Daswai Kraist wen em bin kam da Bosprist, em no bin go insaid lo eni oliples ya wea ert. Datwan i kasa piksa blo da Prapa Oliples de antap lo eben. Bat em bin go antap ane em de nau lo dat Prapa Oliples prant wea God, tok po God po yumpla.
HEB 9:25 Bat Zizas i bin go antap po eben mata wantaim, no wase dem bosprist wea ert wea ebri iya dempla mas meke opring sakripais wea da Prapa Oliples wea ol animal blad.
HEB 9:26 Ip em mas meke opring sakripais wase dem prist, wel em mas ded plentitaim prom de pas wen da wold i bin mekem, kam antil nau. Bat no, wen da taim i bin rait, klostu po dat endtaim, em i bin mata kam wantaim po tekemaut paua blo sin poeba wen em i bin meke opring sakripais, ded aing lo da kros po seibe ol pipol.
HEB 9:27 Ded i go kam po ol pipol mata wantaim, ane den apta ded, zazment i go kam po dempla.
HEB 9:28 Seimwei, Kraist i bin gibe emselp, wan opring sakripais, mata wantaim po tekemaut sin blo prapa plenti pipol. Bat em i go kam gen, distaim no po opa emselp po sin, bat po seibe demwan uda i redi ane weit po em.
HEB 10:1 Dem oul lo blo Mozes i bin wase piksa po dem gudting de po kam, i no dem prapa ting wanem Kraist i bin mekem po yumpla. I bin dem opring sakripais wea dempla i bin mekem ebri iya po prapa longtaim. Dem sakripais de pas i kan meke dem pipol uda bin teke dem opring kam, obamak klin.
HEB 10:2 Ip dem lo i bin meke dempla prapa klin nomo gad sin, den at blo dempla nomo go pil ebi prom sin ane dempla nogo nid po meke sakripais po sin bikoz dempla nomo gad sin.
HEB 10:3 Dem sakripais wea ol dem prist i bin mekem ebri iya, i po meke ebribodi prom dempla po tingbaut ol sin wea dempla i bin mekem.
HEB 10:4 Bat da blad blo dem bul ane gout i prapa kan meke pipol klin prom ol sin nau.
HEB 10:5 Daswai Kraist i bin spik po God, wen em bin kam po da wold: ‘Yu no bin wande dem animal sakripais o dem dipren kaikai opring. Bat yu bin gibe mi bodi, so ai gobi dat opring.
HEB 10:6 No. Yu no bin glad nau baut animal opring wea i banem antap lo olta wase bipotaim, o eni nada opring po tekemaut sin.
HEB 10:7 Den ai bin spik, “I bin raitem insaid lo Baibol baut mi: God blo mi, luk, ai bin kam po meke demting wea yu God i wandem.” ’
HEB 10:8 Nomata dem lo blo Mozes i bin spik po meke ol sakripais, bat Kraist i bin spik diskain ya, ‘Yu no wande dem animal sakripais, o dipren kaikai opring o dem animal opring wea i banem antap lo olta, o eni nada opring po tekemaut sin. Yu no bin glad po demting.’
HEB 10:9 Den Kraist bin spik gen, ‘Luk, ai bin kam po mekem wanem yu i wandem.’ So God i bin stape dat pas strong griment blo sakripais, solong God i ken sete da sekan sakripais.
HEB 10:10 Bikoz God i wande yumpla po bi prapa oli prom sakripais blo da bodi blo Zizas Kraist wea em bin meke dis sakripais wantaim poeba.
HEB 10:11 Wea dat oul strong griment wea prist i stanap prant lo olta, dei apta dei meke sakripais wea i kan neba tekemaut sin.
HEB 10:12 Bat Bosprist blo yumpla i bin opa emselp po God, meke wan mina big sakripais wantaim po sin blo yumpla ebribodi, ane i mata gud poeba. Den em i bin sidaun wea da ples blo ona lo da raitansaid blo God.
HEB 10:13 Em i sidaun weit de, antil God i go meke ol enami blo em baudaun ane leidaun prant wea put blo em.
HEB 10:14 Ane dat wan big sakripais wea em i bin mekem, i bin meke demwan uda i bin lisen ane pole em po mata stap klin ane oli poeba.
HEB 10:15 Da OliSpirit i spik diskain ya:
HEB 10:16 ‘Da AntapGod i bin spik: Diswan i gobi da niu strong griment wea ai go mekem wea dem pipol apta dat dei wea i go kam. Ai go pute dem tising blo mi lo sens blo dempla, so dempla go sabe. Ane ai go raitem lo at blo dempla, so dempla go meke demting.’
HEB 10:17 Den da OliSpirit bin tok gen: ‘Ai nomo go tingbaut dem sin ane dem nugudting wea dempla i bin mekem.’
HEB 10:18 Nau God i bin meke yumpla pri prom dem nugudwei, so yumpla no nid po meke enimo sakripais gen.
HEB 10:19 So mai labing bala ane sisi, bikoz prom blad blo Zizas, yumpla no prait nau. Yumpla pri po go insaid lo da Prapa Oliples de antap lo eben.
HEB 10:20 Ane diswan i da niuwei po mata stap laip poeba, wea Kraist i bin meke da wei po go tru dat bigblain insaid lo da Prapa Oliples. Diswan i da sakripais blo ded wea em i bin mekem po yumpla.
HEB 10:21 Ane nau yumpla i gad prapabig Bosprist uda i ruloba ebridem pipol blo God.
HEB 10:22 Kam yumpla go raittru no stap, mata go. Wa, go rait insaid po God bikoz yumpla i bin mata bilib lo em ane prapa trase em. Ane dem nugudtot wea yumpla i bin gad, blad blo Zizas i meke yumpla nadakain klin, ane bodi blo yumpla tu i bin wasem wea dat nadakain klin wata.
HEB 10:23 So yumpla mas mata stap gad strong bilib, bikoz God i go gibe yumpla demting wea em i bin promis po gibe yumpla.
HEB 10:24 So nau, yumpla mas paine wei po elpe wananada, elpe wananada po soe biglab, ane po mata meke ol gudting.
HEB 10:25 Ane yumpla mas no stap prom kam pelosip tugeda, wase sam dem nada pipol i bin stap prom mekem. Kip wone wananada ane meke wananada strong bikoz taim po dat dei wen Kraist i go kambaigen, i kam klostu nau.
HEB 10:26 Mai labing amenpamle, ip yumpla i prapa sabe da trutok baut Kraist bat stil meke sin, wel i nogad no nada sakripais gen wea i ken tekemaut dem sin.
HEB 10:27 Ip yumpla kip meke dem sin, i nogad nating gud po lukpowad po. I prapa nugud, bikoz zazment blo God ane dat wail paia i go kam ane prapa bane ebridem pipol uda i no bin pole God, mata asis go lept.
HEB 10:28 Bipotaim dem lo blo Mozes i bin spik, ip i gad tu o tri witnis gense eniwan uda no bin wande lisen ane mekem wanem dem lo i spik, dempla uda kare lo mas kilem, no soe sorewei po em.
HEB 10:29 So wanem yupla tingk i go apen po demwan uda no soe no rispekt ane daune da Boi blo God, ane wanem i apen po da blad blo em blo dat niu strong griment? Dempla mekem wase i kasa blad ane i no oli. Demkain pipol i tok prapa nugudwei gense da OliSpirit, daune em ane mekem wail. Da OliSpirit i da wan uda teke da sorewei blo God kam po ol pipol blo em. Tingbaut wiskain prapa nadakain nugud panis dempla i go gedem.
HEB 10:30 Yumpla i sabe da wan uda i bin spik: ‘Ai go panse demwan uda i meke rong. Ai i go meke da seimting baigen po dempla, wanem ol i bin mekem po mi.’ Ane em bin spik diskain tu: ‘Da AntapGod i go zaze ol pipol blo em.’
HEB 10:31 Yumpla mas prapa prait prom God, bikoz i go bi mina nadakain nugud wen God i grabe demwan ane panse demwan uda meke rongting.
HEB 10:32 No piged dem pas dei blo yupla, wen yupla i bin stat po kam po sabe da trutok baut Kraist Zizas. Nomata yupla i bin gad prapa adlaip, bat yupla no bin gibap. Yupla i bin mata stap strong.
HEB 10:33 Sam nadataim dem lida i bin moke yupla, daune yupla prant lo ol dem bigmob pipol blo de ane dempla i bin ploke yupla. Sam prom yupla i bin elpe dem nada pipol tu uda i bin gede da seimkain nugud panis wase yupla i bin gedem prom dem nugudpipol.
HEB 10:34 Ol i bin sake yupla insaid zeilaus, seimkain wase bin apen po dem nadalot, ane ol i bin teke ebriting wanem i blo yupla. Bat yupla no bin wail o wori, yupla i bin api, bikoz yupla sabe yupla i gad ol mogud samting de weit po yupla antap lo eben.
HEB 10:35 Ip samting nugud i apen po yupla, no sakwei dat bilib ane tras wanem yupla i gad lo BosLod Kraist Zizas, bat mata stap strong ane tingbaut dat riwod de antap lo eben.
HEB 10:36 Yupla mas stap wea gudat ane strong bilib, solong yupla i go mata mekem wanem God i wandem. Den yupla go gede dem gudting wanem em bin promis po yupla. Baibol i spik:
HEB 10:37 ‘I nogo bi long nau bipo dat wan uda i go kam, em go kam, ane em no gobi leit.
HEB 10:38 Demwan uda mekem wanem ai wandem, i go gede longlaip poeba. Bat demwan uda i go tanewei prom mi, ai nogo woribaut dempla.’
HEB 10:39 Bat yumpla i no wase demwan uda bin tanewei prom God ane uda go gede panis. Yumpla i gad bilib ane dat bilib i seibe yumpla.
HEB 11:1 Wanem i min po bilib wea God? I min diskain, yumpla mas sabe dem gudting wea yumpla i go lukpowad po, i go prapa apen. God i go gibe yumpla dem gudting wea em i bin promis po yumpla. Yumpla i kan luk ol demting nau, bat i go apen bambai.
HEB 11:2 Dem longtaim ate blo yumpla, dempla i bin gad strong bilib lo God ane bilib blo dempla i bin meke God prapa api.
HEB 11:3 Bikoz yumpla bilib, yumpla sabe God em i bin spik wod ane prom dem wod blo em, em bin meke ebriting lo da skai ane solwata ane ert, wen em bin spik. Ane ebriting wea yumpla i luk nau, God i bin mekem prom ol samting wea yumpla i no bin luk bipo.
HEB 11:4 Eibol i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai God i bin prapa laik dem opring blo em, moden dem opring blo Kein. Dat opring i bin soem dat Eibol i bin mina rait ane stret prant lo God. Nomata Eibol i bin ded po longtaim, nau yumpla sabebaut wiskain strong bilib em i bin gad lo God.
HEB 11:5 Inok i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai em no bin ded. God i bin tekem lo laipbodi go antap po eben ane nobodi bin luk em gen bikoz God i bin tekem go. Bipo God i bin teke Inok, em bin meke at blo God nadakain api bikoz em i bin mata ebritaim mekem wanem God i wandem.
HEB 11:6 Ip yumpla no bilib i gad God o yumpla no bilib lo em, wel yumpla kan meke God api. Bikoz ip enibodi wande pole God, dempla mas bilib em i laip ane em go riwod demwan uda lukraun po em ane painem.
HEB 11:7 Noa i nadawan uda bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai em i bin bilib da woning wea God i bin spik po em, ane em i bin bilde wan nadakain bigbot, i kolem ak, po seibe ol pamle blo em prom dat pladwata, nomata i no bin gad pladwata bipo. Bat dat strong bilib blo em lo God, baut dat plad wea i go kam, i bin meke em mata rait lo God. Ane dis bilib blo em i bin soem dat dem nada pipol blo da wold no bin bilib ane dempla bin prapa nadakain nugud.
HEB 11:8 Eibram i bin gad mina nadakain strong bilib lo God tu, daswai em i bin lisen po God ane em bin paikap ebriting blo em ane em bin teikop go. Em bin libe kantri blo em go po nada kantri wea God i bin suzem po gibem po em. Em no bin sabe wea em i go bat em i bin mata bilib God i go soem.
HEB 11:9 Ane wen em ane pamle blo em bin kese da kantri wea God i bin promis em, em bin stap de lo tent wea ol pamle blo em, wase streinza uda nogad no rait de. Em i bin stap de ane bin mata bilib lo God. Aizak ane Zekop, pamlelain blo Eibram i bin stap wea da seimples tu ane demtu i bin gad dat seim promis wea God i bin mekem po Eibram baut dat kantri.
HEB 11:10 Eibram i bin mata bilib lo God, bikoz em i bin mata luk go prant po stap lo dat siti blo strong paundeisan wea God emselp i bin bildem prom plan blo em, ane da siti i go mata stap poeba.
HEB 11:11 Sera i bin gad mina nadakain strong bilib lo God tu. Em i kan gad pikinini, bat wea bilib blo em lo God tugeda lo Eibram, Eibram i bin kam papa. Nomata demtu i bin tu oul po gad pikinini, Eibram i bin mata bilib God po dat promis wea God i bin mekem lo em.
HEB 11:12 Ane i prom dat seim Eibram uda i bin tu oul po gad pikinini, bat prom em nau i bin gad mina plenti pamlelain, wase ol sta de antap lo da skai, ane san lo sanbis wea i kan kauntem.
HEB 11:13 Ol dem pipol uda bin bilib lo God raitap antil dempla i bin ded, dempla no bin gede ebridem samting wea God i bin promis. Bat ol i bin mata lisenbaut dem promis blo God longtaim bipo, dat dem promis i go apen ane dempla bin prapa glad. Ane ol i bin gri dat dempla i bin ol streinza ane bizita ya wea dis ert.
HEB 11:14 Ane ip pipol i tok demkain dat dempla i streinza, dasmin dempla i stil lukraun po kantri blo dempla.
HEB 11:15 Ip dempla i bin stil tingbaut po dat kantri wea dempla i bin kam prom, wel dempla i go paine wei po gobaigen.
HEB 11:16 Bat dempla i bin lukraun po dat mogud ples de antap lo eben. Daswai God i no sem dat dempla kole em God ane em i bin pinis meke da ples redi po dempla de antap lo eben.
HEB 11:17 Eibram i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai em no bin prait po kile da wan boi blo em Aizak, po meke sakripais po God de wen God i bin testem. Eibram i bin sabe da promis wea God i bin gibe em. Bat em i bin stil redi po sakripais Aizak, dat wan boi blo em,
HEB 11:18 nomata God i bin promis diskain, ‘Dem pamlelain wea ai bin promis yu, i go kamaut prom Aizak.’
HEB 11:19 Eibram i bin bilib ip Aizak go ded, God i ken meke Aizak kamlaipgen. Ane i bin wase demkain, i wase Eibram i bin gede Aizak baigen prom ded.
HEB 11:20 Aizak i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai em i bin blese tu boi blo em, Zekop ane Iso. Ane em i bin gad strong bilib po wanem God i go mekem lo demtu.
HEB 11:21 Zekop i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai wen em i bin kam oul, redi po ded, em i bin stanap de lo wokingstik blo em, baue ed blo em ane em bin prea, blese demtu boi blo Zosep.
HEB 11:22 Zosep i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai wen em i bin redi po ded, em bin spik dat God i go teke ol pipol blo Izrael kamaut prom Izipt. Em bin sabe God i go mekem, so em i bin oda dem pipol blo Izrael diskain, apta wen em i ded, ol mas teke dem bon blo em tu, wen ol i go kamaut prom Izipt.
HEB 11:23 Mama ane papa blo Mozes i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai apta wen Mozes i bin bon, demtu no bin prait prom aide da beibi po tri mant prom da Pero king. Demtu i bin luk God i bin gibe demtu wan spesil beibi. Demtu i no bin prait prom dem lo blo da king.
HEB 11:24 Mozes i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai wen em i bin gro kam big, em no bin pil rait. Em bin pil nadakain bikoz em no bin wande dempla po trite em wase boi blo da gel blo da Pero king.
HEB 11:25 Em i bin suze emselp po go tru ol trabol seimkain wiskain dem pipol blo God i bin go tru. Em no wande suze dis laip wanem sin i ken gibe pipol, i luk gud bat i po mata sottaim.
HEB 11:26 Em bin tingk i mobeta po go tru ol trabol po meke wok blo Kraist, den po bi risman blo Izipt, bikoz em i bin luk po dem prapa big riwod wea God i gad po gibe em.
HEB 11:27 Mozes i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai em no bin prait prom libe da lan blo Izipt, em bin noboda baut wail blo da king. Em i bin mata kipgo bikoz em bin mata sabe da wan uda nobodi i ken luk em lo ai.
HEB 11:28 Mozes i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai em i bin goed ane meke da Pasoba. Ane em i bin spik po ol dem pipol blo Izrael po rabe blad antap lo preim blo dem doa blo dempla, solong wen einzel blo ded i go kam po kile dem pas bon pikinini, em go mata pas go. Wen em go luk mak blo blad lo preim blo dem doa, em nogo kile dempla.
HEB 11:29 Dem pipol blo Izrael i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai wen dempla bin krose da Red Solwata, dempla i bin wagbaut wea drai graun. Bat dem pipol blo Izipt uda i bin pole dempla biain, ol i bin draun.
HEB 11:30 Dem pipol blo Izrael i bin gad mina nadakain strong bilib lo God, daswai ol bin wagbaut raun lo taun blo Zeriko po seben dei. Wen i bin kese namba seben dei, dem ausaid wol blo da taun i bin poldaun smas.
HEB 11:31 Reiab, i bin gad mina nadakain strong bilib lo God. Em bin oman uda i slipraun lo olkain man po mani. Bat bikoz em bin stilewei teke tu spai prom Izrael kam insaid po dat taun blo Zeriko, trite dempla gudwei, em no bin ded tugeda lo dem nada pipol blo da taun uda no bin wande lisen po God.
HEB 11:32 Aumas taim ai go nid po spik po yupla? Ai nogad no taim po spik yupla baut dem stori blo Gidian, Barak, Samsan, Zepta, Deibid, Samuel ane ol dem nada spesilmesizman.
HEB 11:33 Dem pipol i bin gad mina nadakain strong bilib lo God tu, daswai sam dempla i bin smase dem nada king ane ol amiman blo dempla. Sam dempla i bin meke ebriting wea mata raitwei ane dempla i bin gedem wanem God i bin promis dempla. Yupla sabe wanem dempla i bin mekem. Sam dempla i bin sate maut blo laian.
HEB 11:34 Ol i bin trai po bane sam dempla lo paia ane trai po stike sam dempla lo sod. Dempla i bin slaik bat God i bin meke dempla nadakain strong po pait, ane sam dempla i bin smase dem nada amiman, dem enami blo dempla.
HEB 11:35 Dem oman i bin gad mina strong bilib, daswai dempla i bin gede dem pamle blo dempla uda i bin ded, kamlaipgen. Dem nugudpipol i bin trai po pose sam dempla po tanewei prom God po kile dempla wea nadakain peinpul ded, bat dempla i bin prapa trase God. Dempla i bin redi po go tru dat nugud ded, bikoz dempla i bin sabe da promis, wen ol i go ded ol i go gede da mobeta longlaip poeba prom God.
HEB 11:36 Ol bin moke sam prom dempla, ane ploke baik blo dempla lo wip. Dem nadalot, ol bin taite dempla lo sein ane loke dempla insaid lo zeilaus.
HEB 11:37 Sam dem nugudpipol ol i bin stone dempla po ded, ane sam dem nadalot i bin katem kros midel lo beli, ane sam dem nadalot i bin stikem lo sod. Sam dem nadawan i no bin were klos bat ol bin were skin blo sip ane gout, ane dempla i bin prapa nadakain anggre ane dem nugudpipol i bin trite dempla prapa nadakain nugudwei.
HEB 11:38 Dempla ebribodi i bin tu gud po dis laip ya lo ert. Dem biliba i bin mata wagbaut raun ebriwei lo dezet eria, lo ol maunten, ane ol i stap insaid lo keib, ane insaid lo oll wea graun.
HEB 11:39 Ebri demwan ya wea mipla i tokbaut, God i bin prapa api wea dempla bikoz prom bilib blo dempla, bat dempla no bin gede ebriting wanem God i bin promis dempla yet.
HEB 11:40 God i bin gad mobeta ting lo main blo em po yumpla ya, ane i gobi gud po dempla tu. Ane dempla i nogo gede riwod antil yumpla i pinis dis reis ya wea ert.
HEB 12:1 Yumpla sabe i gad mina bigmob pipol blo God uda i gad strong bilib, uda i de lo eben. Ane dempla de luk kamdaun po yumpla. So yumpla mas sakwei demting wea i slodaun yumpla, wase dem sin wea i mina izi po yumpla po kesem. Dis laip em i wase reis. Yumpla mas mata kip ran, no gibap wanem God i bin setem pas po yumpla po mekem.
HEB 12:2 So kam, yumpla i go mata luk po Zizas. Em da wan nau uda i bin meke yumpla bilib prom de pas antil ya nau, ane i stil go antil pinis. Em bin luk da trabol blo da kros, bat em no bin sem po ded lo da kros, bikoz em bin sabebaut dem gudting wanem God i gad po em. Ane nau em sidaun lo raitansaid lo da spesil tron blo God de lo eben.
HEB 12:3 Mata kip tingbaut Zizas, wiskain em bin wen ol nugudman i bin meke nugudting gense em. Em no bin gibap ane tanewei prom God. Yupla mata luk ane pole wei blo Zizas, solong yupla no gobi slaik ane gibap bat mata kipgo.
HEB 12:4 Yupla pait gense ol dem nugudting bat yupla no bin luk prapa trabol yet wea ol nugudpipol i go kese yupla ane kile yupla.
HEB 12:5 Yupla dem pikinini blo God, yupla bin piged ebriting wanem dem wod wea God i bin spik po inkariz yupla wea em bin spik diskain ya: ‘Ol mai pikinini, yupla mas tekenotis wen da AntapGod i strete yupla, ane no pil nugud ip em i soe yupla da raitwei.
HEB 12:6 Bikoz da AntapGod i strete demwan wea em i labem, ane panse demwan uda em tekem po kam pikinini blo em.’
HEB 12:7 Wen God i strete yupla, em seimkain wase papa blo yupla. Yupla mas tekem bikoz em i strete yupla wase ol prapa pikinini blo em. Yupla i sabe papa mas strete ol pikinini blo em.
HEB 12:8 Ip God no strete yupla wase dem nada pikinini blo em, wel i min yupla i ausaid pikinini, yupla no prapa pikinini blo God.
HEB 12:9 Yumpla ebribodi i gad papa ya lo ert uda i bin strete yumpla, ane yumpla i rispekt dempla. Wa, den i mina nadakain mo impotant, yumpla mata lisen po PapaGod wea gudat wen em i strete yumpla, solong yumpla i go gede longlaip poeba.
HEB 12:10 Dem papa blo yumpla ya lo ert, i bin strete yumpla mata po sottaim, po datwei wea dempla i tingk i rait po yumpla. Bat God i strete yumpla bikoz em wande yumpla po kam demkain oli wase em.
HEB 12:11 Yumpla prapa no laik po gede panis bikoz yumpla i pile pein. Bat apta nau, yumpla i bin lan prom demting. Yumpla i gad pis nau bikoz yumpla i bin lan nau po stap lo raitwei.
HEB 12:12 Yupla no stap slaik, bat mata stap strong.
HEB 12:13 Mata stap strong po da raitwei solong yupla i gobi seib, ane dem slaikwan uda i go pole yupla kam biain, dempla i nogo bang ane poldaun bat dempla go kam strong.
HEB 12:14 Trai prapa ad po stap wea kuaiatwei ane gudat wea ol pipol, ane wok prapa ad po stap klin no meke sin, bikoz ip pipol i stap lo sin dempla prapa nogo luk God.
HEB 12:15 Elpe wananada solong nobodi i go misaut po gede da spesilpeiba blo God. Prapa lugaut solong nobodi i go meke nugudwei midel lo yupla. Diskainwei em i wase poizin wea i go spoile ebriwan prom yupla.
HEB 12:16 Lugaut nobodi i no meke olkain sekssin ane prapa no tingbaut God seimkain wase Iso i bin mekem. Em i bin pas bon boi pikinini, so ebriting blo da papa blo em i go kam po em bambai. Demting wea em blo gedem, em bin sele ebridem samting mata po gede wan kaikai.
HEB 12:17 Den apta wen em i bin wande gede dem las blesing wod prom papa blo em, papa blo em i no bin blesem lo dem wod bikoz prom dat rongting wea em i bin mekem. So Iso i bin base mina bigkrai, bat papa blo em i kan paine no wei po seinze dat rongting wanem Iso i bin mekem.
HEB 12:18 Yupla no bin kam po Maunt Sainai wase dem pipol blo Izrael uda i bin de wen God i bin gibe dempla dem lo blo em, wen paia i bin ban ane dak klaud i bin kaba de antap, tanda i bin singaut ane laitning ane bigwin i bin blou.
HEB 12:19 Dempla de i bin lisen nadakain big laudnoiz blo trampat, ane bois blo God i bin spik mesiz po dempla. Dat bois wea i bin tok po dempla i bin meke dempla mina nadakain prait ane dempla i bin aske God po stap prom tok.
HEB 12:20 Dempla i bin prapa nadakain prait bikoz God i bin spik strong oda diskain, ‘Iben ip animal i tase dis maunten, dempla mas stone dem animal po ded.’ Dempla i no bin wande lisen po dis lo wanem God i bin spik po dempla.
HEB 12:21 Mozes emselp i bin prait wen em bin luk, ane em bin spik diskain, ‘Ai prapa nadakain prait, mai bodi i seik.’
HEB 12:22 Nono. Yupla i bin kam po Maunt Zaion, dat siti blo da God uda i laip, da niu Zarusalem de antap lo eben ane po ol dem tauzen tauzen einzel uda i meke pisting tugeda ane singaut prapa nadakain gladwan.
HEB 12:23 Yupla i bin kam po stap midel lo dem pasbon pikinini blo God, uda neim i bin raitem de antap lo eben. Yupla i bin kam po God uda i zaz blo ebri pipol, ane yupla i bin kam po dem pipol uda i stap de lo eben, nogad no sin wea God i bin meke dempla prapa klin.
HEB 12:24 Yupla i bin kam po Zizas, em nau da wan uda bin meke niu strong griment midel God ane ol pipol. Ane yupla i bin kam lo da blad blo Zizas. Ane tru blad blo Zizas, God i bin meke nada gud niu promis. Ane dis promis ya nau i mobeta, bikoz blad blo Zizas i kamaut po pogib. Bat i prapa dipren prom blad blo Eibol. Dat blad blo Eibol i bin ala wase bois blo man, i wande peibaik.
HEB 12:25 So yupla mas lisen wanem God i spik po yupla. Diswan i prapa God uda i tok po yupla. No kam wase dem pipol blo Izrael. Wen Mozes i bin gibe dempla woning ya lo ert, dempla no bin lisen, so God i bin panse dempla. So nau God i wone yumpla prom eben. Ip yumpla no lisen po God, den mata tingbaut wiskain panis yumpla go gedem.
HEB 12:26 Wen God i bin tok prom Maunt Sainai, bois blo em i bin seike da ert. Bat nau, em i bin meke nada promis ane em bin spik diskain gen, ‘Ai nogo mata seike da ert, bat ai go seike ebriting de antap wea da skai tu.’
HEB 12:27 Diswan i min, ebridem samting wanem i blo dis ert i go smas, mata demting blo eben i go stap.
HEB 12:28 So kam, yumpla i go eso God po gibe yumpla ples wea i kan smasem. Kam, yumpla i go mata gibe eso po God, yumpla mas prait prom em, mata ona ane wosip em.
HEB 12:29 God blo yumpla i wase paia wea i mata ban, bane ebriting.
HEB 13:1 Mata kipgo soe lab blo God po ol amenpamle.
HEB 13:2 No piged, ip streinza i wande kam po stap lo aus blo yupla, mata singaut dempla bikoz yupla i no sabe ip dempla i einzel o no. Bikoz i bin apen po sam dem pipol de pas, ol i bin demkain. Dempla i bin singaut streinza po kam insaid lo aus blo dempla, bat dempla no bin sabe demwan i bin einzel.
HEB 13:3 No piged dempla de insaid lo zeilaus, wanem ol i go tru. Tingbaut dempla, wase yupla i de tu midel lo dempla. Tingbaut demwan uda i de insaid gad ol trabol. Tingbaut dempla, wase yupla i de midel lo dat trabol tu.
HEB 13:4 Ebribodi mas prapa rispekt maret. Maretman ane maretoman mas mata stap strong po wananada, no pleiraun. Bikoz ip maretman o maretoman i go pleiraun no kiptru po maret blo dempla, God i go zaze dempla ane panse dempla.
HEB 13:5 No meke laip blo yupla po mata pole mani. Mata pilgud po wanem yupla i gad nau, bikoz God i bin spik diskain: ‘Ai nogo libe yupla, ane ai nogo tane baik blo mi prom yupla.’
HEB 13:6 So yumpla i ken spik gad strong nau: ‘Diswan da AntapGod uda i elpe mi, so ai nomo go prait nau. Nobodi i ken meke eniting gense mi!’
HEB 13:7 Tingbaut dem spesilmesizman uda i bin tise mesiz blo God. Tingbaut wiskain ol i bin stap. Wiskain bilib ol bin gad, teke bilib blo dempla.
HEB 13:8 Tingbaut diswan ya. Zizas Kraist i da seim, yestidei, tidei ane poeba.
HEB 13:9 Prapa lugaut, no lete olkain streinz niu tising i teke yupla go rongwei. Da spesilpeiba blo God i gibe yumpla da strong po pole God. I no kam prom pole dem oul lo baut kaikai. Demkain lo i nugud, i nogo elpe nobodi.
HEB 13:10 Yumpla nau i gad dipren olta po kam po gede kaikai. Dem prist blo dat pas Olitent blo God ya lo ert, i no lau po kaikai prom dis olta blo yumpla.
HEB 13:11 Wea dat oulwei, da bosprist i stap andanit lo paua blo dem Zuwislo. Dem lo i spik da bosprist i po teke blad blo animal go insaid da Oliples po sakripais dat blad po sin, bat dem bodi blo dem animal i bin banem ausaid prom wea ol pipol i kemp.
HEB 13:12 Zizas tu i bin pile pein ane em bin ded ausaid lo da siti. Em i bin ded solong blad blo em i go meke ol pipol blo em klin, nogad no sin.
HEB 13:13 So kam, yumpla go ausaid prom dat kemp, go po Zizas, ane teke dem seimkain sem wase Zizas i bin tekem.
HEB 13:14 Ya lo ert yumpla i nogad siti wea i mata stap poeba, bat yumpla i luk go prant po stap wea da siti wea i stil de go kam, ane dat siti i gobi blo yumpla.
HEB 13:15 So tru elp blo Zizas, kam yumpla i go meke opring sakripais po God. Ane dat sakripais nau, i dem prea wea i kamaut prom maut blo yumpla wea i gibe ona po neim blo God.
HEB 13:16 No piged po mata meke gudting po ol nada pipol, ane yupla mas sere samting wanem yupla i gad po dempla uda nogad. I demkain sakripais nau wanem God i wandem ane wanem i mekem glad.
HEB 13:17 Lisen po dem sos lida blo yupla ane mekem wanem dempla i spik yupla po mekem. Bikoz God i bin gibe dempla dis zob po lugaut laip blo yupla. Ane yupla i sabe God i prapa wase dempla klostu po wanem dempla i mekem. Ip yupla i no elpe dempla, den dempla i go gad nugud at ane diswan i nogo elpe yupla.
HEB 13:18 Mipla bilib at blo mipla i rait, bat mata kip prea po mipla, bikoz mipla i mata wande meke ebriting wea da raitwei.
HEB 13:19 Ai prapa wande yupla po prea nau, solong God i go sane mi gobaik po yupla kuikwan.
HEB 13:20 Ai prea solong da God blo pis, i go gibe yupla ebridem gudting yupla i go nidem, solong yupla i ken meke demting wanem em i wandem. God i da wan uda i bin meke da BosLod Zizas kambaik laipgen prom ded. Zizas, em i da BosLod blo yumpla uda i da prapa bigbos blo dem sip. God i bin mekem kamlaipgen bikoz prom blad blo em wen em i bin ded, ane dat blad blo em i bin meke niu strong griment midel wea God ane ol pipol blo em. Dis strong griment i go mata go poeba i kan pinis. Ane dat paua, da truglori blo God i go mata stap lo Zizas Kraist poeba ane eba. Amen.
HEB 13:22 Mai amenpamle, stap kuaiat ane lisen prapa gud po wanem ai bin spik lo dis sot leta ya.
HEB 13:23 Ai wande yupla po sabe bala blo yumpla Timoti i bin kamaut prom zeilaus. Ip em go kam ya kuikwan, den mitu i go kam de po luk yupla.
HEB 13:24 Spik alo po dem soslida blo yupla ane dem nada amenpamle de. Spik alo ane gibe lab blo mi po dempla de. Ane spik dempla dem amenpamle prom Itali i spik alo ane gibe lab blo dempla tu.
HEB 13:25 Lete da spesilpeiba blo God stap lo yupla ebribodi.
JAM 1:1 Griting prom mi Zemes. Ai wan sebant blo God ane blo da BosLod Zizas Kraist. Ai bin raite dis leta ya po ebridem pipol blo God uda bin mub go ebriwea lo da wold. Wiswei yupla?
JAM 1:2 Ol sospamle, nomata ip eni nugudting i kam gense yupla, yupla mata glad.
JAM 1:3 Bikoz yupla sabe wad, wen ol nugudting i kam po teste bilib blo yupla, yupla mas laue dem nugudting po kam. Diswan i go meke yupla kam strong.
JAM 1:4 Ane yupla mas kip mekem, solong yupla gobi mostrong, den yupla gobi prapa redi po eniting wanem i go kam.
JAM 1:5 Bat ip eniwan prom yupla wande gudsens, wel aske God po gibe yupla gudsens. Mata amen, aske God. Em nogo wail. Em go prapa glad po gibe eniting po yupla.
JAM 1:6 Bat wen pipol amen aske God, dempla mas bilib ane no tingk nadawei dat God i nogo gibe dempla gudsens. Bikoz demkain pipol uda tingk nadawei, i wase dem weib blo solwata, wea da win i pusem go diswei ane datwei.
JAM 1:7 Wa, demkain pipol God i nogo gibe dempla enisamting.
JAM 1:8 Demkain pipol mata tingk tu wei, apenap po pole God, ane apenap po pole wei blo da wold. Wa, dempla i no sabe wiswei po tingk.
JAM 1:9 Dem sospamle uda i poa, mas mata pilgud bikoz God i ona dempla.
JAM 1:10 Ane dem sospamle uda gad tumas nais samting, dempla mas pilgud tu nomata God i no meke dempla impotant. Wa, dem seim sospamle go ded wase dem plaua blo bus.
JAM 1:11 Wa, wea draitaim, da san i kam mina otwan ane bane da gras, ol plaua i poldaun, ane dem mina nais plaua, nomo gad nau. Ane i gobi seimkain wea dempla uda gad tumas nais samting, bikoz dempla gobi tu bizi lukapta dem samting blo dempla. Dempla nogo sabe wen ded go kam ane kese dempla.
JAM 1:12 God i blese dem pipol uda mata kip bilib wen ol nugud samting i kam po teste bilib blo dempla. Ane wen bilib blo dempla i prapa strong, i go pait ane win gense demkain nugud samting. God i go gibe dempla longlaip poeba, da kraun wiskain God em bin promis po demwan uda labe em.
JAM 1:13 Wen ol nugud samting i kam po tempte enibodi po meke dempla sin gense God, dem pipol mas no spik diskain ya, ‘God bin sane nugudting kam po tempte mi.’ God i nogo tempte ol pipol po meke dempla sin gense em, bikoz God i kan meke nugudting.
JAM 1:14 Bat dem pipol uda i meke sin gense God, i prom ubi blo dempla po meke nugud samting.
JAM 1:15 Den wen dem ubi po meke dem nugud samting i kip meke mo nugud samting, dem ubi go kam sin, ane wen sin i go gro kam big, den sin i go kile dem pipol.
JAM 1:16 So lugaut yupla! No tingk nadawei prom wanem ai spik ya, mai labing sospamle.
JAM 1:17 Ebridem gud ane nais samting i kamdaun prom God uda stap de wea eben. God i da wan uda i bin meke da san, mun, ane ol sta. Da san, mun, ane ol sta i seinze lait blo dempla wen ol i mub, bat God em i kan seinze gudwei blo em. Wea God, em i mata lait, i nogad no dakples wea em. Em mata lait.
JAM 1:18 I bin ubi blo God po gibe yumpla niulaip, daswai em bin sane da tru mesiz kam po yumpla, ane prom dat mesiz, yumpla go prapa sabe da trutok. Em wande yumpla ol pikinini blo em po bi spesilwan oba ebriting wanem em bin mekem.
JAM 1:19 Prapa kesem wanem ai spik, mai gud sospamle. Yupla ebribodi mata lisen gud wen pipol i tok, no mata paipa po tok ane no wail kuikwan.
JAM 1:20 Bikoz yupla sabe wad, wen yupla wail, yupla no meke eni rait samting wea God i wandem.
JAM 1:21 Wa, sakwei ausaid prom laip blo yupla, ebridem nugudwei ane ebridem nugudting wea yupla bin mekem. Lisen ane mekem wanem God i spik wea ambolwei. Laue dem wod blo God wea em bin plantem insaid laip blo yupla po gro. Ane dis wod blo God i ken seibe spirit blo yupla.
JAM 1:22 Wa, yupla mas lisen po wod blo God ane mekem wanem i spik. Ip yupla mata lisen ane no mekem, yupla mata blape yuplaselp.
JAM 1:23 Bikoz eni pipol uda lisen bat no mekem wanem dem wod blo God i spik, dempla i wase dem pipol uda luk demplaselp wea glas.
JAM 1:24 Dempla nau mina sestaman demplaselp, ane wen ol nomo luk po da glas, wantaim dempla piged wanem ol i luk laik.
JAM 1:25 Wa, i diskain. Dem pipol uda mina sestaman ane tingbaut dem prapa gud lo blo God, dem lo wea i tekemaut sin prom ebridem pipol, ip ol go obei dem lo, den demkain pipol uda lisen ane mekem wanem dem lo i spik, God i go blese dempla.
JAM 1:26 So ip yupla tingk yupla ol pipol blo God bat yupla no stape yuplaselp prom tok dem stupittok, yupla blape yuplaselp. Yupla kan bi pipol blo God.
JAM 1:27 PapaGod i tingk wea i stret ane gud prant wea em, ane i diswan ya. Yupla mas lugaut ol pikinini uda nogad mama ane papa, ane lugaut ol oman wea man blo dempla i bin lus. Wen ol adsamting i kam po dempla, yupla mas lugaut dempla, ane yupla mas lugaut yuplaselp tu prom ol nugudwei blo da wold.
JAM 2:1 Mai gud sospamle, wen yupla gad bilib wea da prapa nadakain gud BosLod Zizas Kraist, bat yupla stil tingk sam pipol i gud ane sam pipol i nugud, wel wiskain tingking diswan a?
JAM 2:2 Wotip tu man i kam insaid miting blo yupla, wan i were ol plasklos ane ol gold ring ane nadawan i were dati klos, prapa rekman.
JAM 2:3 Ip yupla soe mo rispekt po da man uda were gud klos ane spik demkain po em, ‘Kam, i gad gud sit ya po sidaun.’ Bat po da rekman yupla spik demkain, ‘Ei! Yu mata go stanap de, o mata kam babuk ya klostu leg blo mi.’
JAM 2:4 Wa! Wen yupla meke diskainting, yupla no sabe a, yupla spik wan ting bat meke nadating? Yupla gad nugudsens wiskain yupla sestaman ol pipol.
JAM 2:5 Prapa kesem wanem ai spik mai gud sospamle. God i bin suze dem rekpipol uda nogad nating wea dis wold po gad prapa strong bilib wea Kraist Zizas. God i bin promis po dem pipol uda mina labe em, wen em gobi bos oba ebribodi, dempla go gad spesil ples de wea em.
JAM 2:6 Bat yupla bin mina meke dem rekpipol wase rabis. I dem rispipol uda meke yupla gad tumas trabol, no dem rekpipol. I dem rispipol uda go mina rapwei kese yupla ane pose yupla go po kot.
JAM 2:7 I dempla uda tok nugudtok gense da gudneim blo Zizas Kraist, da wan uda bin suze yupla.
JAM 2:8 Ip yupla pole ane mekem wanem dem lo blo God i spik, yupla go meke da raitting. Dis spesil lo blo God, i de insaid Baibol wea i spik diskain, ‘Yupla mas labe ol nada pipol seimkain wiskain yupla labe yuplaselp.’
JAM 2:9 Bat ip yupla trite dem rispipol mobeta den dem poapipol, yupla meke nugudting gense God ane i mina klia, yupla meke rongting ane yupla go gense dem lo blo God.
JAM 2:10 Ip yu broke wan lo blo God, dasmin yu broke ebridem lo blo God, nomata ip yu pole ol dem nada lo blo God.
JAM 2:11 Bikoz i da seim God uda bin tok diskain, ‘Yupla mas kiptru po maret blo yupla’, ane God bin wantaim spik diskain ya tu, ‘Yupla mas no kile ol nada pipol.’ Wa, tru! Ip yupla no broke da maretlo bat yupla kile sambodi, wa, yupla stil bin broke dem nada lo blo God.
JAM 2:12 Wa! Ol tok blo yupla ane ebriting yupla mekem mas mekem lo wei blo God, bikoz God go zaze yupla wea dem lo blo em. Dem lo blo em go meke yupla pri.
JAM 2:13 Dem pipol uda no soe sorewei po ol nada pipol, God i nogo sore po dempla. Bat dem pipol uda soe sorewei po ol nada pipol, God i nogo panis dempla. Da sorewei blo God i go bite da panis blo em.
JAM 2:14 Wanem gud diswan, mai gud sospamle, ip eni pipol uda gad bilib wea Zizas Kraist bat dempla i no meke eni gudsamting po God. Dempla mata akt wase dempla bilib wea God. Yupla sabe, demkain bilib kan seibe ol pipol.
JAM 2:15 Wiskain ip wan amenbala o amensisi nogad nap klos po werem ane no nap kaikai po kaikai,
JAM 2:16 ane ip sambodi prom yupla spik tok po dempla diskain, ‘Yagar! God bles yupla! Ai sabe, yupla go paine plenti kaikai ane yupla no go pil kol.’ Ip yupla tok demkain bat no elpe dempla, tok blo yupla i nating, i mata ol tok.
JAM 2:17 Wa, eni pipol uda bin spik dempla mata bilib wea Zizas Kraist, bat dempla no meke gudsamting, bilib blo dempla i nating, mina ded.
JAM 2:18 Bat ip sambodi i sake tok diskain, ‘Yupla mata bilib wea Zizas Kraist bat ai meke ol gudsamting po God’, ai go ansa em, ‘Wiskain yu bilib wea Zizas Kraist wen yu no meke gudsamting po God? Dem gudting ai mekem po God go soe bilib blo mi po yu.’
JAM 2:19 Yu spik dat yu bilib i gad mata wan God! Wa, gud! Bat dem nugudspirit ol i bilib i mata gad wan God tu, ane diswan i meke dempla seik ane nadakain prait.
JAM 2:20 Wattaim yu go lan, yu apsens man! Ip yu gad bilib wea Zizas Kraist bat no meke ol gudsamting po God, dat bilib blo yu i prapa nating.
JAM 2:21 Wa! Luk bigate blo yumpla Eibram, God i bin kole em truman blo em bikoz po wanem em bin mekem, i mata stret prant wea God. Wa, em bin teke boi blo em, Aizak, go po da olta po meke em banopring po God.Yupla sabe a, wiskain Eibram bin mata bilib wea God, ane wiskain dem gudsamting wanem em bin mekem po God. Demtu ting i bin wok tugeda, bilib blo em wea God, ane dem gudsamting em bin mekem po God. Bikoz demtu ting i bin wok tugeda, bilib blo em bin kamaut mina rait.
JAM 2:23 Wa, i bin kamaut tru dem wod blo God wea i spik diskain, ‘Eibram i bin bilib wea God ane God i bin sabe laip blo Eibram i bin prapa rait ane stret prant wea em.’ Ane wa, God i bin kole Eibram pren blo em.
JAM 2:24 Diskaintaim i mata klia. Ip yupla luk eniwan uda meke ol gudsamting po God, laip blo demkain pipol i mata stret prant wea God. Wa! Eni pipol uda bilib wea God bat no meke ol gudsamting, laip blo dempla i no stret prant wea God.
JAM 2:25 Seimkain wase Reiab, dat oman uda bin slip wea olkain man po mani. Em i tu bin meke gudsamting po God, ane laip blo em bin kam prapa stret prant wea God tu. Em bin laue demtu Ibruman blo God, demtu spai po kam aid insaid aus blo em wea da siti blo Zeriko, ane den em bin sane demtu go ausaid wea nadawei.
JAM 2:26 Wa, seimkain, ip bodi i nogad spirit blo em insaid, dat bodi i ded. Wa, eni pipol uda bilib wea Zizas Kraist, bat dempla no meke ol gudsamting po pipol, bilib blo dempla i prapa ded tu.
JAM 3:1 Mai gud sospamle, no ariap po kam tisa blo dem wod blo God bikoz yupla sabe, mipla uda tise ol pipol demkain, God i go zaze mipla wea nadakain mo strongwei den wiskain em go zaze ol nada pipol.
JAM 3:2 Wa, i mina tru, ebribodi prom yumpla meke tumas rongting. Eni pipol uda olde tang blo dempla, ol gad gudsens lo laip blo dempla ane dempla sabe wiskain po kontrol demplaselp.
JAM 3:3 Wa, ip yumpla pute wan aian kroswei insaid maut blo os po mekem go wea yumpla wandem po go, yumpla ken stia dat os po wagbaut go diswei ane datwei.
JAM 3:4 Seimkain wase dem big seilbot. Dem bot i nadakain big, bat wen da kapten i wande tane da bot po go wea em wande go, em tane da stia ane da smol rada de andanit da bot i tane da big bot, nomata da win i nadakain blou.
JAM 3:5 Wa, seimkain tu, da tang i smolpat blo da bodi, bat em ken meke big tok, ane meke mina nadakain big trabol. Wa, mina big bus eria blo ol tri i ken ban prom smol lait blo paia wea sambodi i bin laitem.
JAM 3:6 Ane da tang i nadakain dedli poizin wea bodi blo yumpla. Da tang i wase paia. Ane dat paia wea i kamaut prom el, i ken sprede ol nugudting ebriwea wea laip blo yumpla ane damiz yumpla laip.
JAM 3:7 Wa, pipol i ken kontrol ane teime olkain wail bus animal, olkain pizin, olkain sneik ane lizad ane olkain pis tu, ane pipol i stil mekem.
JAM 3:8 Bat ebridem pipol i kan kam bos blo da tang. Da tang i gad mina dedli poizin, nobodi i ken kontrol em.
JAM 3:9 I da seim tang wea yumpla i eso po BosLod blo yumpla ane PapaGod, ane wea da seim tang yumpla spik ol kers po daune ol pipol, uda God i bin mekem wea imiz blo emselp.
JAM 3:10 Wa, i prom da seim maut i kamaut eso ane ol kers. Mai sospamle, diswan i no rait. Diswan i rong.
JAM 3:11 Seimkain, spring i kan lego go ausaid solwata ane preswata wantaim!
JAM 3:12 Ane, wangai tri i kan sake prut blo manggo o greipbain i kan sake wangai prut! Wa, seimkain tu, solwata spring i kan lego go ausaid preswata!
JAM 3:13 Uda prom yupla i gad prapa gudsens? God i wande yupla po yuze dat gudsens ane prapa sabe po sestaman ol samting. Den yupla ken soe da gudwei wea laip blo yupla. So ip yupla gad gudsens den yupla mas meke ol gudsamting ane no meke yuplaselp big ane no bloubaut yuplaselp po demting wanem yupla i bin mekem. Gudpasin i kamaut prom gudsens wiskain God i wande yupla po mekem.
JAM 3:14 Bat ip yupla gad nadakain zeleswei ane mata tingbaut wanem at blo yupla i wandem, wa, prapa no blou wiskain sens yupla gad. Bambai yupla go blape yuplaselp ane go spik da tru mesiz blo God wea rongwei. Diswan gobi prapa nugud lai nau.
JAM 3:15 Demkain sens i no kamdaun prom de antap eben. Bat diskainwei i blo dis wold, ane i no meke ol samting wiskain God i mekem. Diskainwei i kam prom Satana emselp.
JAM 3:16 Wa, ol pipol uda zeles ane mata tingbaut demplaselp, yupla go luk demkain pipol i go wantaim meke ol trabol ane ebridem olkain nugud samting.
JAM 3:17 Bat da gudsens wea i kam prom God, i prapa klin nogad no dati, i meke gudpren wea ebribodi, i mata lisen, i mata meke gudpasin, i ebritaim mas soe sorewei po ol pipol, i mata meke ol samting wea gudat, i ebritaim trite ebribodi seimkain ane i no daune ol pipol.
JAM 3:18 Ane dem pipol uda meke pis wea dem nada pipol, dempla wase sid wea i gro wea prapa gud graun, ane da sid i gro kam plant, ane da plant i go sake plenti gud kaikai. So wen dempla meke gudsamting po pipol, olkain gudting i go kamaut.
JAM 4:1 Wanem po yupla i pait ane graul gense wananada? Dem pait ane graul gense wananada i kam prom dem nugud ubi blo yupla, meke at blo yupla trabol bikoz yupla kip wande dem nugud ubi blo yupla. Daswai yupla stil pait ane graul gense wananada.
JAM 4:2 Yupla prapa wande ol samting yupla nogad ane yupla meke ol nugud plan po kile dem pipol sole yupla ken teke dem samting blo dempla wanem yupla prapa wandem. Yupla prapa gad big ubi po dem samting bat yupla stil kan gedem, so yupla mata agiu ane pait. Daswai yupla nogad nating bikoz yupla no aske God.
JAM 4:3 Wen yupla prea po God po samting yupla no gedem, bikoz amen blo yupla i no rait. Yupla wande yuze dem samting po plize yuplaselp.
JAM 4:4 Yupla i ol demkain pipol uda bin pute God wansaid ane wosip ol lai samting. Yupla mina sabe wad, ip yupla labe da nugudwei blo da wold, diswan i meke yupla enami blo God. Ai spik gen, ip yupla prapa wande demting ya blo dis wold, den yupla kan bi pren blo God.
JAM 4:5 Wa, yupla tingk dem wod ya blo God i kasa, nono. Dem wod i spik, ‘Da OliSpirit, wea God i bin mekem po stap insaid yumpla, em prapa wande yumpla po stap mata po God.’
JAM 4:6 Bat God i mina soe spesilpeiba blo em po yumpla, daswai Baibol i spik: ‘God i stanap nadasaid gense dem pipol uda tingk dempla aiklas, bat em i soe gudpasin blo em po dem pipol uda i soe ambolwei.’
JAM 4:7 Daswai yupla mas mata lisen ane mekem wanem God i spik. Stanap prapa strong gense wanem Satana i spik, ane wen yupla i go mekem diskain Satana go ranwei go kuikwan prom yupla.
JAM 4:8 Yupla mas mata go klostu po God, ane wen yupla mekem diskain, God i go kam klostu po yupla. Stap meke ol nugud samting, yupla ol sina. Wa, strete yupla at, mekem kam klin, yupla ol tupes pipol.
JAM 4:9 Yupla mas atso ane yupla mas gad sorewei ane base nadakain bigkrai prom dem rong samting wea yupla i bin mekem. Yupla mas stap prom lap ane wantaim base krai ane nomo glad bat mata slaik gad sore pes.
JAM 4:10 Soe gudpasin prant wea BosLod, ane da BosLod go ona yupla ane kare yupla antap.
JAM 4:11 Mai gud sospamle, no sake ol nugudtok po daune wananada ane kareyan wananada. Enibodi uda spik nugudtok gense wananada o zaze ol nada Kristian, dempla i daune dem lo blo God ane meke dem lo wase i rabis. Wa, ip yu zaze dem lo blo God dasmin wantaim yupla no pole dem lo. Yupla meke yuplaselp zaz blo dem lo.
JAM 4:12 I mata God uda bin meke ol lo ane i mata em uda i zaz. Ane i mata God uda ken seibe ol pipol o pinis laip blo dempla. Wa, uda yupla? Yupla gad no rait po zaze nobodi!
JAM 4:13 Ei! Yupla lisen ya, yupla uda spik diskain ya, ‘Tidei o tumoro mipla go lego go po dis taun o po dat taun ane stap de po wan iya. Mipla go meke biznis ane wok meke tumas mani.’
JAM 4:14 Wa. Yupla mina no sabe wanem go apen tumoro. Wiskain laip blo yupla? Yupla wase smok blo paia wea i kamaut po sottaim den apta i mina lus.
JAM 4:15 Wa, yupla spostu tok diskain ya, ‘Ip i wanem God i wandem, den mipla i go stap laip ane meke disting o datting po em.’
JAM 4:16 Yupla tumas bloue yuplaselp ane dem plan blo yupla. Yupla prapa sabe diswei i nugudwei a? Ol dem blou wea yupla mekem, i mina nugudwei.
JAM 4:17 Wa, eni pipol uda sabe meke da raitting, bat no mekem, wa, dempla i meke sin.
JAM 5:1 Mina lisen, yupla dem pipol uda gad tumas samting. Krai ane bigkrai wea atso bikoz nadakain big trabol ya go kam po yupla.
JAM 5:2 Ebridem dia samting blo yupla dem rispipol i go ratan. Dem kakros go kaikai ane prapa spoile dem dia klos blo yupla.
JAM 5:3 Ol gold ane silbating blo yupla i go rasti. Ol dem samting blo yupla i go stanap tok gense yupla lo zazmentdei bikoz yupla tumas gridi. Dat gridiwei go bane bodi blo yupla wase paia, bikoz yupla tumas seibe dem dia samting blo yupla.
JAM 5:4 Luk wiswei yupla bin trite dem wokman uda i bin wok wea gadan eria blo yupla. Lisen, dempla de ala laudwan bikoz yupla i no bin pei dempla raitwei. Dempla i ala ane krai nadakain po elp! Wa, ane da AntapGod i bin lisen dem ala ane krai blo dem wokman.
JAM 5:5 Laip blo yupla ya wea ert, yupla gad mina tumas ol gudsamting, ane yupla mata meke ol samting po meke yuplaselp api. Yupla meke yuplaselp kam nadakain pat, redi po dat dei wen ol go kile yupla wase yupla kile pig.
JAM 5:6 Yupla bin teke pipol uda bin meke nating rong go po kotaus, ane bin paine dempla gilti ane yupla bin kile dempla. Ane dempla nogad no sans po stape yupla.
JAM 5:7 Wagar, mai sospamle. Weit kuaiatwan po da taim wen da BosLod i go kambaigen. Wa. Yupla tingbaut dem pama. Dempla weit po pas rein blo Zun, Zulai ane kukitaim bipo dempla plante sid wea gadan blo dempla. Den dempla mas weit bikoz dem kaikai nogo kamaut stretwei. Den dempla mas weit gen po da kaikai po gro ane kam raip.
JAM 5:8 Wa, yupla mas weit kuaiatwan. Meke at blo yupla stap strong, bikoz da taim blo da BosLod po kambaigen i klostu nau.
JAM 5:9 Mai gud sospamle, stap prom graul gense wananada, bikoz ip yupla meke diskainting, wa, God em i go zaze yupla. Wa, luk ya! God i da zaz ane em i klostu nau, em mina redi po soe emselp!
JAM 5:10 Mai sospamle, yupla bin luk dem spesilmesizman blo God uda bin tok wea neim blo da BosLod. Yupla mas pole dem gudwei blo dempla. Lan prom dempla wiskain dempla i bin mekem wen ol big trabol bin kese dempla.
JAM 5:11 Wa, mina tru. Demting i bin apen bikoz ol i bin mata kip bilib nomata ol trabol bin kam gense dempla ane God i bin blese demwan uda i bin kipgo meke wok blo em. Yupla bin lisenbaut Zob wiskain em bin weit ane mata kip bilib wen ol trabol i bin kam po trai po meke em po nomo bilib. Ane yupla bin luk wiskain da AntapGod i bin meke ebriting kamaut gud po Zob wea da end. Wa, diswan po soe yupla da AntapGod i gad prapa sorewei po yumpla ane em i gad mina biglab po yumpla.
JAM 5:12 Mai sospamle, yupla mas prapa sabe dis tok ya! Yupla mas no meke ol promis. No meke promis wea da neim blo eben, o wea neim blo ert, ane no meke promis wea da neim blo enisamting. Wen yupla min po spik ‘Wa’, i mas mata ‘Wa’, ane wen yupla min po spik ‘No’, i mas mata ‘No’. Wen yupla mekem diskain God i nogo zaze yupla po meke ol rongting.
JAM 5:13 I gad eniwan de melen wea yupla uda gad ol trabol a? Wa, dempla mata amen po God baut dem trabol. Ane ip eniwan de melen wea yupla i api, em mata sing ane preize God.
JAM 5:14 I gad eniwan de lo yupla uda sik a? Ip i gad, den yupla mas singaut dem soselda po kam po kapsaid oil antap wea da sikwan ane prea po em wea neim blo da BosLod.
JAM 5:15 Dempla uda gad strong bilib po da BosLod, amen blo dempla i go tekemaut da siknis prom da sikwan, ane da BosLod i go meke da sikwan kam orait gen prom sik. Ane ip da sikwan i bin meke ol sin, den da BosLod i go soe sorewei po em ane no go panis em.
JAM 5:16 Wa, yupla mas konpes dem sin wanem yupla bin mekem po wananada, ane prea po God po elpe wananada solong yupla i go kam orait. Da prea prom at blo da Kristian uda stap rait ane stret prant lo God, amen blo em i go gad nadakain strongpaua ane ol nadakain big samting i go apen.
JAM 5:17 Ilaiza, em bin seimkain wase yumpla ol pipol, ane em bin prea prom at blo em po God solong i nogad no rein, ane po tri ane ap iya, rein no bin poldaun antap wea da graun.
JAM 5:18 Bat wen em bin amen gen po God po rein, da skai bin lego rein ane da gras bin tan grin ane da graun i bin lego ol kaikai go ausaid.
JAM 5:19 Mai gud sospamle, ip enibodi prom yupla i nomo lisen ane nomo mekem wanem da tru mesiz blo God i spik, ane sambodi i go teke em kambaigen,
JAM 5:20 wa, dat sambodi uda bin teke da nadawan kambaigen po God, em go stape dat sina prom lus ane God i go pogibe ol dem plenti sin blo em.
1PE 1:1 Diswan mi ya Pita, wan misnareman blo Zizas Kraist. Ai raite dis leta po dem pipol wea God i bin suzem uda stap wase ol streinza lo dem eria blo Pontos, Galasia, Kapadosia, Eiza ane Batinia.
1PE 1:2 God bin suze yumpla de longtaim bipo. Ane God bin meke yumpla oli prom da paua blo da OliSpirit, solong po mata mekem wanem Zizas Kraist i wandem, den yumpla i go kam klin prom da blad blo Kraist. Ai prea po God po gibe yupla spesilpeiba ane pis, mo ane mo.
1PE 1:3 Ebridem ona go po God, da PapaGod blo da BosLod blo yumpla Zizas Kraist. Bikoz prom dat nadakain sorewei blo em, God i bin meke yumpla po bon gen gad niulaip. Nau yumpla stap wea prapa gud sabe bikoz Zizas Kraist i bin gedap laipgen prom ded.
1PE 1:4 Ane God i gad prapa diating po gibem po ol pikinini blo em. I dat longlaip poeba wea yumpla kan pute prais. Dis longlaip poeba i de stap antap eben po yupla, ane i mata stap branniu, kan kam oul.
1PE 1:5 Ane God wea dat big strongpaua blo em, go lugaut yupla antil yupla gobi seib, bikoz yupla bin bilib em. Ane em go wantaim soem lo dat lasdei po ebriwan po luk.
1PE 1:6 So mata stap gad apipiling, bikoz i gad nadakain gud apitaim de po kam. Nomata diskaintaim yupla i gad atso prom olkain trabol, i mata po sotwail.
1PE 1:7 Demkain ting i mata po teste bilib blo yupla, ip i strong ane tru. I bin testem wase paia bane da gold, dati i poldaun ane mata da gold i stap klinwan, ane bilib blo yupla i prapa mo dia po God den da gold wea i ken pinis. So ip bilib blo yupla stap strong apta prom dem olkain trabol, yupla i go gede plenti preiz, spesilblesing ane ona lo dat dei wen Zizas Kraist i go kambaigen ane ebriwan i go luk em.
1PE 1:8 Nomata yupla i no bin luk Zizas lo ai blo yupla bat yupla i prapa lab em. Nomata ya nau yupla no bin luk em, bat yupla bin mata trase em ane nau yupla i api lo prapa nadakain spesil apiwei wea i kan no eksplein.
1PE 1:9 Dis riwod po bilib wea Kraist i diswan ya, yupla gobi seib.
1PE 1:10 Diswei nau blo God po seibe ol pipol, i wanem dem spesilmesizman blo God i bin prapa wande sabe mo baut. Dempla i bin pris ol mesiz blo God baut dis gudpasin blo God po seibe ol pipol wea em bin mekem redi po yupla. Nomata dempla i bin gad plenti kuestin po aske demplaselp baut wanem ol demting i bin min, bat dempla i bin kip prise dem mesiz.
1PE 1:11 Dempla i bin prapa wande sabe wanem da Spirit blo Kraist insaid dempla i bin tokbaut wen da Spirit i bin spik dempla pas, dat Kraist go gad ol atso prom ol trabol ane da truglori ane paua wea God i go gibem po em apta. Dempla i bin prapa wande sabe wattaim ane po uda ol demting i go apen.
1PE 1:12 God i bin soe dem spesilmesizman dat demting i nogo apen lo laiptaim blo dempla, bat plenti iya apta lo laiptaim blo yupla. Tru da paua blo da OliSpirit blo God wea God i bin sanem kamdaun prom eben, dempla i bin tokbaut dis seim Gudniuz baut Kraist, ya nau yupla i lisen. Ane i prapa nadakain gud tu, ol dem einzel i prapa wande luk demting wanem i apen nau.
1PE 1:13 So nau, tingk prapa klia wanem yupla go mekem ane kontrol yuplaselp. Mata luk go prant po dat spesilblesing wea yupla gobi seib, dat blesing wanem i go kam po yupla wen Zizas Kraist i go kambaigen.
1PE 1:14 Lisen po God bikoz yupla i ol pikinini blo em. Yupla mas no gobaigen po stap wea dem nugudwei wea yupla i bin stap pas, wea yupla no bin sabe wiskain po stap wea nadawei.
1PE 1:15 Bat nau yupla mas stap oli lo ebriting wanem yupla i mekem, seimkain wase God uda bin suze yupla, i oli.
1PE 1:16 Bikoz God emselp i bin spik wea i bin raitem wea Baibol diskain ya, ‘Yupla mas mata stap oli, bikoz ai oli.’
1PE 1:17 Ane yupla mas rimemba dat PapaGod de antap lo eben wea yupla i prea po, em nogad no peibretwan wen em i go zaze ol pipol. Em i go zaze ane riwod yupla po demting wanem yupla i bin mekem. So yupla mas stap ya lo dis wold wase streinza. Yupla mas soe prapa prait ane rispekt po God.
1PE 1:18 Yupla mas tekenotis God i bin pei prais po seibe yupla prom dat bipolaip wea i nogad no mining wea yupla i bin gedem prom ol ate blo yupla. Dat ate no bin pei prais wea gold ane silba wea i go pinis.
1PE 1:19 Bat God i bin pei po yupla lo prapa nadakain dia blad blo Kraist, da prapa klin Smolsip blo God.
1PE 1:20 God i bin suze Kraist bipo em bin meke da wold, ane lo dem lasdei ya, em bin kam po ert po ebriwan po luk. Ane God i bin meke diswan po yupla.
1PE 1:21 Bikoz prom laip blo Kraist yupla i mata bilib wea God. Em nau i bin meke Kraist gedap prom ded kam po mata stap gad longlaip poeba. God i bin teke em go antap ane nau em stap wea da sainilait, dat truglori blo God. Bikoz prom diswan yupla ken bilib ane gad prapa tras lo God.
1PE 1:22 So nau yupla ken gad tru lab po wananada wase bala ane sisi, bikoz yupla i bin kam klin prom sin blo yupla wen yupla i bin teke da tru mesiz blo da Gudniuz. So yupla mas soem dat yupla prapa lab wananada wea pul at blo yupla.
1PE 1:23 Yupla i bin bon gen gad niulaip. Dis niulaip blo yupla i no bin kam prom yupla papa ane mama, bikoz dat laip wea demtu i bin gibe yupla i go ded. Bat dis niulaip i go mata stap poeba bikoz i kam prom dem wod blo God wea i stap laip poeba.
1PE 1:24 Baibol i bin spik diskain: ‘Pipol i wase gras wea i kam drai ane ded. Dempla luze kala blo dempla prapa kuikwan wase dem nais kala plaua wea bus. Da gras i kam slaik, ane dem plaua i poldaun ded.
1PE 1:25 Bat da mesiz blo da LodGod i go mata stap poeba.’ Dis mesiz nau i da Gudniuz wea i bin prisem po yupla.
1PE 2:1 Yupla mas stap nau nomo peibaik, nomo lai ol pipol, yuze laiwei. No akt wase yupla gud o wase ol tupes pipol. Nomo zeles ane no kareyan.
1PE 2:2 Yupla mas prapa anggre po dat milk wea i da wod blo God, so yupla i go gro kam prapa gad sens baut wiswei God i seibe yupla. Yupla mas prapa anggre po dis wod wase niu beibi i anggre krai po milk,
1PE 2:3 nau yupla sabebaut wiskain prapa gudpasinwei da BosLod i gad.
1PE 2:4 Yupla kam klostu po da BosLod uda i da meinston blo da Tempol blo God ane em i mata stap laip. Em nau wea ol pipol i bin meke em rabis, bat God i bin suze em ane meke em impotant.
1PE 2:5 Lete God zoine yupla wase ston wea i gad laip, po kam tugeda wase tempol blo God. Ane zob blo yupla i po bi oli prist blo em ane po meke spesil opring prom spirit blo yupla po meke em api bikoz prom Zizas Kraist.
1PE 2:6 Seimkain wiskain Baibol i spik: ‘Ai pute wan timba insaid Zarusalem, em da meintimba, ane eniwan uda bilib lo em i nogo pil nugud ane sem.’
1PE 2:7 Wa, em i prapa spesil po yupla uda bilib. Bat po demwan uda no bilib, em ‘Da timba wea dem bilda i bin sakwei, i nau da meintimba.’
1PE 2:8 Ane Baibol i spik diskain tu: ‘Em i dat meintimba wea i meke ol pipol po bang wea dat timba ane dempla poldaun.’ Wa, dem pipol uda i bang ane poldaun i demkain bikoz dempla no mekem wanem da mesiz blo God i spik. So datwan i plan blo God po dempla uda no lisen po em.
1PE 2:9 Bat yupla no demkain wase dempla. Yupla i ol pipol wea God i bin suzem. Ane yupla i blo aus blo king ane prist, ol oli pipol blo God. Ane yupla i blo em, so yupla ken soe ol nada pipol da gudwei blo God, bikoz em bin singaut yupla kam ausaid prom dat dakples, kam po dat prapa nadakain gudlait blo em.
1PE 2:10 Baibol i spik diskain: ‘Wea wantaim yupla no bin ol pipol, bat nau yupla i ol pipol blo God. Wea wantaim God i no bin soe yupla sorewei blo em, bat nau God i soe sorewei blo em po yupla.’
1PE 2:11 Mai bala ane sisi, yupla i streinza ane ausaid pipol. So ai wone yupla po stap longwei prom nugudwei bikoz demting i pait gense spirit blo yupla.
1PE 2:12 Prapa lugaut wiskain yupla i stap midel wea dem neiba uda i no bilib. Iben ip dempla i spik yupla i bin meke rong, dempla i go luk dem gudsamting wea yupla i mekem, ane dempla i go bilib ane gibe ona po God wen em go kam po zaze da wold.
1PE 2:13 Mekem wanem da BosLod i wandem. Yupla mas pole demwan uda kare lo wase king uda i bos,
1PE 2:14 o dem gabana blo em. Da king i bin suze dem gabana ane em bin gibe dempla da rait po panis demwan uda i meke ol rongting ane ona demwan uda i meke ol raitting.
1PE 2:15 God i wande yupla po mata meke ol gudsamting solong i go stape demwan uda i meke laitok gense yupla.
1PE 2:16 Yupla i no sleib, yupla i pri. Bat da priwei blo yupla i mas no meke no nugudting. Yupla i pri po stap wase sleib blo God.
1PE 2:17 Yupla i mas soe rispekt po ebribodi. Lab yupla amenbala ane amensisi ane labe ol amenpamle tu. Yupla mas prait prom God ane mas soe rispekt po da king.
1PE 2:18 Yupla uda i sleib mas mekem wanem bos blo yupla i wandem. Meke ebriting wanem dempla i spik yupla po mekem, nomata dempla i trite yupla wea gudwei o peawei o wea rapwei.
1PE 2:19 I gudting ip yupla no meke at blo yupla kamap wen ol pipol i meke trabol po yupla, bikoz yupla sabe yupla blo God. Wen yupla i mekem diskain yupla meke God prapa api.
1PE 2:20 Nobodi go preize yupla ip yupla meke rong ane i go panis yupla, God i nogo preize yupla tu. Bat ip yupla meke raitting ane trabol i kam po yupla, no meke at blo yupla kamap. Wen yu mekem diskain yupla meke God prapa api.
1PE 2:21 Kraist, i bin sapa po yupla, i piksa po yupla. Pole wei blo em. So dem trabol i pat blo plan blo God po yupla po go tru.
1PE 2:22 Baibol i spik: ‘Em i no bin meke no sin gense God, ane nating laitok bin kamaut prom maut blo em.’
1PE 2:23 Wen ol pipol i bin spik ol nugudtok gense em, em no bin ansabaik dempla. Wen em bin sapa, em no bin meke seimkain baik po dem pipol. Em bin mata libe demting lo an blo God, uda i ebritaim zaz lo peawei.
1PE 2:24 Wen Zizas Kraist i bin ded, em bin kare ebridem sin blo yumpla wea oun bodi blo em lo da kros, so yumpla i kan ded nau prom dem sin bat mata stap wea rait wei. Yupla i bin kamgud nau prom dem badting wea em i bin sapa.
1PE 2:25 Yupla i bin wase ol sip wea i bin gowei prom dat rait rod. Bat nau yupla i bin kambaigen po pole da Bos blo lugaut sip, da wan uda i lugaut laip blo yupla.
1PE 3:1 Wa, yupla dem maretoman, yupla mas rispekt dem man blo yupla uda kare lo, iben ip dempla no wande pole da Gudniuz. Dem gudlaip blo yupla wea God, i go spik po dem man, ane laip blo yupla i mobeta den eni tok. Mait laip blo yupla i go wine dempla po pole Kraist,
1PE 3:2 wen dem man blo yupla go luk da klin Godwei wea yupla.
1PE 3:3 No woribaut meke yuplaselp luk nais were ol zulari, meke olkain spesil eyastail ane were ol plasklos po meke yupla luk nais ausaid.
1PE 3:4 I mobeta ip yupla i gad gudat ane kuaiatwei. Diswan nau i prapa meke God api.
1PE 3:5 Demwei i bin blo dem oli oman blo God blo bipotaim. Dempla i bin prapa bilib ane trase God ane dempla i bin soe rispekt dat dem man blo dempla i kare lo.
1PE 3:6 Teke wei blo Sera. Em bin obei man blo em, Eibram, wen em bin kolem bos. Yupla i ol gel blo Sera tu. Ip yupla i meke ol raitting, yupla nogo prait prom eniting wanem man blo yupla mait go mekem.
1PE 3:7 Wea da seimkainwei, yupla dem maretman i mas ona oman blo yupla. Trite oman blo yupla wea rispekt. Stap gudwei tugeda wea oman blo yupla ane rimemba dempla nogad strong bodi wase yupla, bat dempla stil sere da seim niulaip wea God i bin gibe yupla. Ip yupla i no trite dempla diskain den God i nogo ansa prea blo yupla.
1PE 3:8 Lastok ya. Yupla ebriwan i mas gad pis ane sorewei po wananada. Yupla mas prapa labe wananada wase bala ane sisi. Yupla mas gad gudat ane prapa ambol yuplaselp.
1PE 3:9 Yupla i mas no peibaik dem nugudting baigen. Ane yupla i mas no spik nugudting baigen gense demwan uda i spik nugudting baut yupla. Bat mata prea po God po blese dempla, bikoz diswan nau i wanem God i wande yupla po mekem, den em go blese yupla po mekem diskain.
1PE 3:10 I raitem wea Baibol diskain ya: ‘Ip yupla wande gud api longlaip, yupla no spik ol nugudtok ane no spik eni laitok.
1PE 3:11 Tanewei prom meke ol nugud samting, ane mata meke ol gudsamting. Stap wea kuaiatwei ane kipe pis wea ebriwan.
1PE 3:12 Da LodGod i lugaut demwan uda meke raitting, ane talinga blo em i mata lisen po demkain pipol ane ansa prea blo dempla. Bat LodGod i prapa go gense dem pipol uda i meke ol nugudting.’
1PE 3:13 Wiswei? Uda nau i go wande meke ol nugudting po yupla, ip yupla i bin mata meke ol gudting po dempla?
1PE 3:14 Bat nomata ip ol pipol i meke trabol po yupla bikoz yupla i meke raitting. God i go riwod yupla. So yupla mas no prait ane no wori.
1PE 3:15 Bat truwan nau, yupla mas wosip Kraist bikoz em BosLod blo laip blo yupla. Yupla mas ebritaim redi po ansa dem pipol uda i askem baut bilib blo yupla wea God.
1PE 3:16 Bat yupla mas ansa dempla wea naiswei, gad rispekt po dempla. Meikso at blo yupla i mata stap gud ane tingking blo yupla i mata stap klia. So ip pipol i go tok nugudtok baut yupla, bat den wen dempla i go luk da gudwei wea yupla, dempla i go sem prom wanem ol i bin spik.
1PE 3:17 Ip i wei blo God po meke yupla po go tru nadakain atso prom ol trabol bikoz yupla meke ol gudting, datwan i gud. Bat i nugud ip yupla gad nadakain big atso prom dem trabol wea yu yuselp i mekem.
1PE 3:18 Kraist i bin gad nadakain atso tu prom ol trabol wen em bin ded wantaim po ol dem rongting wea ol pipol i bin mekem. Em no bin meke no wan sin, bat em bin ded po ebribodi solong em ken teke yupla kam seipwan po God de wea eben. Pipol i bin kile bodi blo em bat God i bin meke em gedap laipgen.
1PE 3:19 Wen Kraist i bin ded, spirit blo em i bin go pris po dem spirit blo dem pipol uda i bin trap wase prizina,
1PE 3:20 wea dat seimtaim bipo dempla no bin mekem wanem God i bin wandem. Dat taim God i bin weit wea kuaiatwei wail Noa i bin bilde dat bigbot. Mata eit pipol God i bin seibem midel wea da big pladwata.
1PE 3:21 Ane dat big pladwata i piksa blo baptaiz wea distaim nau i seibe yupla tru paua blo Zizas Kraist wen em bin gedap prom ded. Ane dis baptaiz i no min i wase dati prom bodi blo yupla. Dis baptaiz i piksa wea yupla i aske God po meke yupla gad klin at ane tingking tru Zizas Kraist uda bin gedap laipgen prom ded.
1PE 3:22 Nau Zizas i bin go ane stap de wea eben. Ane em i sidaun antap wea da ples blo ona wea said blo God. Ane ol dem einzel, ane demwan uda kare lo ane ebridem paua, ol i baudaun pesdaun prant wea em po soem dat em mata da wan uda kare lo.
1PE 4:1 Bikoz Kraist i bin sapa wea nadakain nugud pein, wea seimkainwei tu yupla mas redi po sapa. Ip yupla bin sapa, dasmin yupla bin pinis meke yupla main nau po stap prom nomo meke sin.
1PE 4:2 Ane yupla nomo go gad main po meke nugudting, bat yupla go prapa wande kip mekem wanem God i wandem po aulong yupla i go stap laip.
1PE 4:3 Yupla i prapa taiat prom dem nugudting wea dem pipol uda no sabe God i bin mekem de pas: ol nugud sekssin, man ane oman uda bane ai po tingbaut ol man ane oman, meke tumas big pati, drongk, meke wail pati, wosip ol laigod ane meke ol prapa nadakain nugud opring po wosip dem laigod.
1PE 4:4 Wa, dem pas pren blo yupla i prapa atzamp wen yupla nomo zoin wea dempla po meke dem nugudting, so dempla i mata daune yupla.
1PE 4:5 Bat demkain pipol i go stanap prant wea God po spik wanem ol i bin mekem. Em i go zaze ebribodi uda i laip ane uda i ded.
1PE 4:6 Daswai da Gudniuz i bin prisem po demwan uda i bin ded tu, so nomata bodi blo dempla i ded, bat dem spirit blo dempla i go mata gad longlaip poeba wea God.
1PE 4:7 End blo da wold i klostu nau. Yupla mas kontrol sens blo yupla, stap weik, kontrol yuplaselp den yupla ken prea lo gudat.
1PE 4:8 Da prapa impotant ting prom dem nadating wea ai bin spik i diswan ya, yupla mas soe prapa biglab po wananada. Wen yupla i mekem diskain den yupla nogo wail gense dem rongting wanem dempla i mekem.
1PE 4:9 Yupla mas wea gudat mata meke gudpasin po demwan uda nogad no kaikai o lete dempla uda nogad no aus po stap wea yupla.
1PE 4:10 God i bin gibe yupla ebribodi olkain gipt. Yuze dem gipt po elpe ol nada pipol solong dem gudsamting blo God i go soem tru yupla.
1PE 4:11 God i bin spik yupla po pris wod blo em, den yupla mas rimemba dem wod i blo God ya wea yupla i pris. Ane ip em bin suze yupla po elpe ol nada pipol, mekem wea ebridem strong wea God i bin gibem po yupla. Den ebridem samting wea yupla mekem tru Zizas Kraist, dat preiz i gobaik po God. Yumpla ebribodi go liptemap neim blo Zizas ane preize em bikoz prom big paua blo em, ane dis big paua blo em i mata go go, no sabe pinis. Amen.
1PE 4:12 Mai amenpamle, no atzamp prom dem badting wea yupla i go tru, wea yupla i no bin luk bipo, wea i kam po teste yupla.
1PE 4:13 Bat yupla i mas mata stap gad apipiling, bikoz ol dem trabol i seimkain wase Kraist i bin go tru. Den apta, yupla gobi prapa api bikoz yupla go luk da brait sainilait, da truglori ane paua blo em wen da prapa gudlaip blo Kraist i go kamaut kliawan wea ol pipol i go luk.
1PE 4:14 Ip ol pipol i spik ol prapa nugudtok po yupla bikoz yupla prapa bilib lo Zizas Kraist, mata bi api, den Spirit blo God i go kam antap lo yupla.
1PE 4:15 Ip yupla i gad atso prom ol trabol, dem trabol i mas no kam prom bikoz yupla bin kile man, prom stil, meke badting, o tokbaut ol nada pipol biznis.
1PE 4:16 Bat i nogad no sem po go tru ol trabol bikoz yupla i Kristian. Mata preize God po dat prapa nadakain gudneim blo em.
1PE 4:17 Da taim i ya nau po God po zaze ol pipol, ane em i mas stat wea ol pipol blo God. Ane ip em i go zaze ol pipol blo em pas, den i gobi prapa monugud po demwan uda prapa no bin bilib da Gudniuz blo God.
1PE 4:18 Ane Baibol i spik: ‘Demwan uda i pole wei blo God, i go gad plenti trabol, ane i prapa ad po go tru demting po bi seib. Bat demwan uda no pole wei blo God, i gobi prapa moad po dempla. Dempla nogad no sans.’
1PE 4:19 So ip yupla i gad atso prom ol trabol bikoz prom mekem wanem God i wandem, den yupla mas kip meke raitting ane kip trase God uda bin meke yupla, bikoz em nogo lete yupla daun.
1PE 5:1 Ai raite dis pat ya blo dis leta po dem soselda uda i de wea yupla insaid lo sos. Mi, ai soselda tu, ane ai spik prom at blo mi bikoz ai bin luk dem trabol wea Kraist i bin go tru. Ane ai tu go sere da sainilait, dat truglori blo em, wen em go kambaigen. Bikoz ai pat blo dem soselda tu, ai spik gudwei po yupla.
1PE 5:2 Yupla mas prapa lugaut dem pipol wea God i bin gibem po yupla. Prapa lugaut dempla lo gudat. No mekem po gede mani, mekem bikoz yupla wande mekem no bikoz dempla pose yupla po mekem. Bat lugaut dempla seimwei wiskain yupla i serbe God.
1PE 5:3 Yupla i mas no meke yuplaselp wase bos antap dem pipol blo God. Nono. Yupla i mas lide dempla gudwei solong dempla i go lane dat seimwei.
1PE 5:4 Ane wen da Big Bos blo lugaut ol sip blo God i go kam, em i go riwod yupla wea truglori ane ona poeba.
1PE 5:5 Yupla dem yangpipol uda i gad bilib mas mekem wanem dem soselda i spik yupla po mekem. Ane yupla ebriwan mas elpe wananada wea ambolwei, bikoz i spik wea Baibol: ‘God i stanap nadasaid gense dem pipol uda tingk dempla aiklas, bat em i soe gudpasin blo em po dem pipol uda i soe ambolwei.’
1PE 5:6 So prapa ambol yuplaselp andanit da nadakain strongpaua blo God, ane wea taim blo em bambai, em go ona yupla.
1PE 5:7 Yupla mas gibe ebridem wori blo yupla po God, bikoz em lugaut yupla.
1PE 5:8 Lugaut nau! Yupla mas mata stap weikwan. Satana uda i enami blo yupla, em i wagbaut wase wan wail laian uda i lukraun po enibodi po kaikai.
1PE 5:9 Yupla stanap strong gense em, ane stap strong lo dat bilib wea yupla i gad. Ane yupla mas tingbaut dem Kristian bala ane sisi ebriwea raun dis wold. Dempla i go tru dat seimkain atso prom ol trabol wiskain yupla i go tru.
1PE 5:10 Apta wen yupla i bin gad atso prom dem trabol po sotwail, God i go meke yupla gudgen. Em go elpe yupla ane meke yupla kam nadakain strong lo bilib wea em. Bikoz prom dat prapa gudpasin blo God, em i singaut yupla po stap lo da sainilait, dat truglori blo em wea i mata go poeba bikoz prom mata bilib lo Zizas Kraist.
1PE 5:11 Ebridem paua i blo em poeba ane eba. Amen.
1PE 5:12 Ai bin raite dis sot leta ya po yupla wea elp blo Sailas, uda ai prapa rispekt ane em i prapa amenbala blo mi. Ai raite dis leta ya po inkariz yupla ane spik yupla da spesilpeiba blo God i stap wea yupla nomata wanem i apen.
1PE 5:13 Ane da sos ya wea Babilon wea God i bin suzem seimkain wase yupla, i spik alo. Ane mai boi Mak tu i spik alo.
1PE 5:14 Spik alo po wananada wea lab blo amenpamle ane kise dempla wea dat amenpamle lab. Pis po yupla ebribodi uda i blo Kraist.
2PE 1:1 Diswan mi ya Saiman Pita, wan sebant ane misnareman blo Zizas Kraist. Ai raitem po yupla ebribodi uda i gad dat seimkain gud bilib wea mipla i gad. Dat seim bilib i kam tru Zizas Kraist uda i BosLod ane da wan uda seibe yumpla, uda i prapa stret ane oli.
2PE 1:2 Ai prea po God ane Zizas, BosLod blo yumpla po blese yupla wea da spesilpeiba ane kuaiatwei bikoz yupla sabe em.
2PE 1:3 Yumpla sabe Zizas nau ane ebridem paua blo God i gibe yumpla, ane ebriting wanem yumpla wandem po stap wiskain God i wandem. Em i bin singaut yumpla po gede da tru glori blo paua blo em ane gudwei blo em.
2PE 1:4 I prapa nadakain gudting wanem God i bin promis po mekem po yumpla, so yumpla ken sere ol prapa gudting blo em ane wei blo em, tru dat paua blo em. Ane em bin promis yumpla em go elpe yumpla, meke yumpla kamaut prom ol dem prapa nugudting wanem i blo dis wold.
2PE 1:5 So yupla mas ebritaim trai wea ebridem strong blo yupla, po elpe yupla stap wea gudlaip. Den bilib blo yupla go elpe yupla po stap strong wase God i wandem ane yupla go kam po sabe God mo ane mo.
2PE 1:6 Nau wen yupla prapa sabe God, den yupla ken lan po kontrol yuplaselp. Den wen yupla sabe kontrol yuplaselp den yupla ken lan da wei po stap kuaiat ane kip go. Prom mata stap kuaiat ane kip go, yupla ken lan da wei po stap wiskain God i stap.
2PE 1:7 Prom datwei wiskain God i stap, yupla ken lan da wei po gad nadakain biglab po ol nada Kristian. Prom dat biglab po ol dem nada Kristian den yupla i go gro ane yupla go gad prapa tru lab po ebribodi.
2PE 1:8 Da mo yupla gro, da mo yupla go meke dem seimting ane go prapa sabebaut da BosLod Zizas Kraist.
2PE 1:9 Bat po demwan uda i no meke dem samting ya wea ai tokbaut, dempla i blain, o prapa kan luk go longwei. Dempla i bin pinis piged God i bin kline dempla prom dempla pas laip blo sin.
2PE 1:10 Ol mai amenbala ane amensisi, yupla mas wok prapa ad po prubem dat yupla blo God bikoz em bin singaut yupla ane suze yupla. So kip meke demting solong yupla nogo poldaun ane gibap.
2PE 1:11 Ane God i go prapa open da geit blo eben po yupla po go insaid dat seim ples wea Zizas Kraist da BosLod, da wan uda seibe yumpla, i ruloba ebribodi poeba.
2PE 1:12 Daswai ai kip spik po yupla ebritaim baut demting ya nomata yupla pinis sabe demting ane prapa stanap strong wea da trutok.
2PE 1:13 Wa, ai bilib ai go kip spik yupla demting antil dat dei ai go ded.
2PE 1:14 Bat da BosLod Zizas Kraist i bin soe mi dem dei blo mi ya i pinis nau ane ai go ded sun ane bodi blo mi i go berem.
2PE 1:15 So ai go wok prapa ad po meke demting klia po yupla. Ai wande yupla po tingbaut demting po prapa longtaim apta wen ai ded.
2PE 1:16 Mipla no bin meke ol yan stori po trike yupla wen mipla i bin spik yupla baut da paua blo yumpla BosLod Zizas Kraist ane wiskain em go kambaigen. Mipla i bin witnis wea oun ai, da prapa nadakain nais samting blo em,
2PE 1:17 wen Zizas i bin gede ona ane tru glori blo paua prom God, da PapaGod. Da spesil bois blo God i bin singaut kamdaun prom eben ane spik, ‘Diswan mai Boi ane ai prapa labe em. Ai prapa api wea laip blo em.’
2PE 1:18 Truwan, mipla i bin lisen dis bois wea i bin tok kamdaun prom dat ples blo God de antap. Diswan bin apen wen mipla i bin de wea Kraist antap wea da oli maunten.
2PE 1:19 Bikoz prom diswan, dem mesiz wanem dem longtaim spesil-mesizman i bin spik i bin kam prapa strong. Ane yupla mas stadi prapa klostu wanem dempla i bin raitem. Dem wod i wase lait wea i laitap lo dakples, antil dat dei wen Kraist i go kam ane da lait blo em i go mata sain wea at blo yumpla antil dat spesil dei wen san i go kamaut ane da moning sta i go prapa laitap wea at blo yupla.
2PE 1:20 Bat da prapa impotant ting ya i diswan, dem wod wea dem spesilmesizman blo God i bin spik insaid lo Baibol, i no bin wod blo dempla.
2PE 1:21 I nogad no spesilmesizman wea Baibol uda i bin spik dempla oun mesiz, bat i bin mata da OliSpirit i bin mube dem spesilmesizman po spik mesiz prom God.
2PE 2:1 Bat i bin gad dem lai spesilmesizman tu wea Izrael ane seimkain tu, midel wea yupla i go gad ol laitisa. Dempla i go smatwei tise dem lai tising baut God. Dempla i go tanewei, nomo wande bilib dat Kraist i da BosLod uda bin pei po dempla wea da kros ane bin sete dempla pri. Wa, God i go prapa nadakain kuikwan panis dempla, prapa pinise laip blo dempla.
2PE 2:2 Wa, tumas pipol i go pole dem nugudwei blo dempla po mata ebritaim meke nugudting. Ane bikoz prom dempla, plenti pipol go tok ol nugudwei baut da prapa truwei blo Kraist.
2PE 2:3 Lo gridiwei blo dempla, dempla i go meke ol smat laiwei po gede mani prom yupla. Bat God i bin pinis zaze dempla, prapa longtaim de pas, ane taim blo laip blo dempla po pinis i ya kam.
2PE 2:4 Bikoz God no bin kipe dem einzel wen dempla i bin meke sin gense em, em bin sakwei dempla insaid el. Ane em go kipe dempla de lo dat dakples antil da dei wen em i go zaze ebridem pipol.
2PE 2:5 Ane prapa longtaim de pas, God i no bin seibe dem pipol, mata Noa ane dem seben memba blo pamle blo em, bikoz dempla i bin prapa bilib lo God. Noa i bin wone dem prapa nadakain nugudpipol baut wanem God i go mekem. Den God i bin damiz ebridem nugudpipol blo da wold wea nadakain big pladwata.
2PE 2:6 Apta, God i bin meke demtu siti blo Sodom ane Gomora po asis ane em bin waipe demtu prom da wold. Em bin meke demtu diskain po soem diskainting i go apen po dem nugudpipol.
2PE 2:7 Bat da seimtaim, God i bin tekemaut Lot kam ausaid prom Sodom bikoz em i bin prapa rait ane stretman lo God, ane bikoz em bin prapa nadakain atso prom luk dem nugudsin ane nugudting raun lo em.
2PE 2:8 Wa, Lot i bin man blo God. Em bin nadakain atso prom ol dem nugudting wea em bin luk ane lisen ebridei de lo dat siti blo Sodom.
2PE 2:9 So yupla luk nau, God i prapa sabe wiskain po seibe ol pipol uda bilib lo em prom ol trabol. Ane em sabe tu wiskain po panis dempla uda meke rongting. Em go kip panis dempla antil da lasdei wen em go zaze ebri pipol po wanem dempla i bin mekem.
2PE 2:10 God i nadakain ad po dem pipol uda bane ai ane meke prapa nadakain nugudting blo slipraun, ane uda prapa nogad no rispekt po demwan uda kare lo. Demkain pipol i prapa praud ane prapa nogad no prait ane prapa stronged. Dempla prapa moke demting blo God ane dempla iben no prait po daune dem nugud einzel.
2PE 2:11 Dem einzel blo God, nomata dempla gad bigpaua ane nadakain big strong den dem laitisa, dempla nogo daune dem tisa wea nugudtok, bat dempla go mata soe rispekt po dempla, iben po dem nugud einzel tu.
2PE 2:12 Ol wailanimal uda nogad no sens i bin bon po kesem ane kilem. Dem laitisa i mata pole wei blo dem wailanimal. Demkain pipol i lap ane spik ol nugudtok baut ol demting wanem dempla no sabebaut. Dempla gobi mata damiz longsaid wea dem nugud einzel.
2PE 2:13 Da damiz dempla go gedem, i riwod blo dempla po dem prapa nugudting wea dempla i bin mekem po ol nada pipol. Dem laitisa prapa laik po meke dem prapa nugudting wea deilait. Dempla meke yupla prapa nadakain sem ane pil nadakain nugud ane dempla i kip meke demting nomata wen dempla i kaikai tugeda wea yupla.
2PE 2:14 Wen dem laitisa luk ol oman, dempla mata tingk po meke sekssin ane dempla ebritaim luk po dem izi oman. Bikoz pasin blo dem laitisa i mata wande meke dem sekssin. I geim blo dempla po trape dem Kristian uda nogad strong bilib po pole nugudwei blo dempla. Dempla prapa smat po meke ol pipol po gibe dempla ol samting. Bat prom dem prapa nugudting wea dem laitisa i mekem, God i go panis dempla.
2PE 2:15 Dem laitisa i bin tanewei prom da raitwei ane nau pole da wei blo Balam, boi blo Beo. Wei blo Balam i bin po prapa labe mani, daswai dem nugudpipol i bin ebritaim pei em po meke ol rongting.
2PE 2:16 Bat God bin graul Balam tru dongki wea bois blo man ane God bin stape em prom meke dem nugudting.
2PE 2:17 Demkain pipol i weista, wase wel i draiap ane wase klaud wen win i blou em. Dempla i meke promis bat nating kamaut ane dempla go endap wea dat prapa nadakain blaik dakples.
2PE 2:18 Demkain pipol prapa bloubaut demplaselp bat prapa, dat blou blo dempla i saun gud, bat i mina nating, nogad no mining. Bat dempla stil kese dem niu Kristian wea blou blo dempla ane draige dempla gobaigen po ol dem nugud sekssin.
2PE 2:19 Dem laitisa i promis dem pipol, dempla gobi pri, bat prapa, sin i kontrol dem laitisa ane dem prapa nugudting wea dempla i mekem i kontrol dempla tu. Bikoz yupla i sleib po eniting wanem kontrol yupla.
2PE 2:20 So wen dempla kamaut prom dem nugudwei, kam po sabe nau baut yumpla Zizas Kraist da BosLod, da wan uda seibe yumpla, bat dempla gobaik ane tangel gen wea dem sin ane kam sleib gen po dem sin. Den dempla go endap monugud den bipo.
2PE 2:21 Wa, i mobeta po dempla po no sabe da rait ane stretwei blo God, den po sabe ane den sakwei dem oliting wea God i bin gibe dempla.
2PE 2:22 Demkain pipol i meke dis tok kam tru, ‘Da dog i gobaigen po spiu blo em wea em bin spiu ausaid’, ane ‘Da pig wea uda bin wase emselp kam klin wea wata i gobaigen po swim insaid lo dati blo da mad.’
2PE 3:1 Mai labing amenpamle, diswan i da sekan leta blo mi wea ai bin sanem go po yupla. Wea dat pas leta ane dis nada leta nau, ai wande meke yupla po tingk gud klinwei ane po rimemba wanem ai bin raitem.
2PE 3:2 Ai wande yupla po rimemba ane po prapa kesem wanem dem oli spesilmesizman blo God i bin spik de bipotaim, ane rimemba wanem yumpla BosLod Zizas Kraist, da wan uda seibe yumpla, i bin tok strong tru dem misnareman blo yupla.
2PE 3:3 Pas ting ai wande yupla po rimemba, wea dem lasdei bambai, yupla mas prapa sabe i go gad ol pipol uda go meke ol nugudting wanem dempla i wandem, ane dempla i go mok ane lap baut da trutok blo God.
2PE 3:4 Demkain pipol i go spik diskain, ‘Da BosLod Zizas i bin promis em go kambaigen. So wea em? Ane luk, ol papa blo yumpla i bin pasawei ane ol bigate blo yumpla i ded tu. Ane prom de bipotaim kam antil nau, ebriting i mata da seim prom de wen God i bin pas meke da wold.’
2PE 3:5 Dempla sabe bat dempla akt wase dempla no sabe dat God i bin mata spik ol wod ane da skai i bin wantaim kamaut, ane da lan i bin wantaim kamaut prom da wata, ane da wata i bin go raitraun da wold.
2PE 3:6 God i bin mata spik ane big pladwata i bin damiz ebriting blo da wold.
2PE 3:7 God i bin spik da strong oda dat ebriting de antap wea da skai, ane da lan ya daun go ban wea paia wea zazmentdei wen ebri pipol uda meke ol nugudting i go ded.
2PE 3:8 Mai labing amenpamle, yupla mas no piged disting, po God wan dei i wase wan tauzen iya, ane wan tauzen iya i wase wan dei po em.
2PE 3:9 Sam pipol i tingk da BosLod i prapa slo wea promis wea em bin spik em i go kambaigen. Em no ariap bikoz em weit po yupla. Em no wande eni pipol po ded. Em i gibe mo taim po ebribodi po seinze dem nugudwei blo dempla.
2PE 3:10 Da dei wen da BosLod i go kambaigen, i gobi wase stilaman i kam po stil wen nobodi sabe wattaim em go kam. Ane da skai i go pinis wea nadakain big kraknoiz ane paia. Ane ebridem samting wea da skai i go ban ane ebridem nadating ebriwea i go melt, i nogo gad nating lept.
2PE 3:11 Bikoz yupla sabe dat ol samting wea dis wold i go pinis, i nomo go gad nau, yupla mas stap oli, stap wea laip wiskain God i wandem.
2PE 3:12 Wa, yupla mata luk prant po da dei ane wok prapa ad po meke dat dei po kam mo kuik wen God i go laite da paia wea skai ane ebriting i go melt wea nadakain ot blo dem pleim blo dat paia.
2PE 3:13 Bikoz God i bin promis diskain, yumpla mas mata luk prant po da niu eben ane ebriting de antap wea da skai, ane niu wold ane ebriting wea da wold. Wea dis niu wold nau, ol pipol i go mata stap rait ane stret prant wea God.
2PE 3:14 Wail yupla weit po demting po apen, yupla i mas ebritaim trai prapa ad po mata weit wea kuaiatwei wea laip blo yupla. Yupla mas prapa no meke no rongting, ane yupla nogad no bleim prant wea God, ane yupla gad pis wea God.
2PE 3:15 Ane yupla i mas rimemba, da BosLod i kip weit solong dem pipol i gad taim po bi seib. Wea seimkainwei, dat bala uda yupla prapa labem, diswan Pol, em bin raite dem leta wea sabe wanem God i bin gibe em.
2PE 3:16 Bala Pol i bin tokbaut dem seimting wea ebridem leta blo em. Sam demting wea Pol i raitem, i prapa ad po sabe wanem i min. Sam pipol uda nogad prapa sens, wea yumpla kan trase dempla, dempla tuiste dem leta blo Pol ane seinze dem mining blo dem leta wase dempla mekem wea sam dem nada wod wea Baibol. So da end i gobi prapa nugud po dempla.
2PE 3:17 Ai wone yupla nau bipo dat taim, ol mai labing amenpamle, yupla i mas prapa lugaut prom dem laitisa uda go trai lide yupla go rongwei po meke ol nugudting. Ai no wande yupla po luze step blo yupla.
2PE 3:18 Bat yupla mas kip gro wea da spesilpeiba blo Zizas Kraist ane sabe mo ane mo baut da lab ane sorewei blo yumpla Zizas Kraist, da BosLod, da wan uda seibe yumpla. Mata po em ol glori ane ona, nau ane poeba! Amen.
1JO 1:1 Mipla i raitem po yupla baut dem wod wea i gibe laip, wea em i bin de pas bipo da wold i bin de. Mipla i bin lisen ane luk em lo oun ai blo mipla, ane tasem lo oun an blo mipla. Neim blo em i Zizas Kraist.
1JO 1:2 Zizas uda i da laip, i bin soe emselp po mipla prapa klia ane mipla i bin luk em. Nau mipla i pris ane tok po yupla baut dis seim laip ya nau, Zizas da wan uda gad longlaip poeba. Em bin de antap wea PapaGod ane den em bin soe emselp po mipla.
1JO 1:3 Mipla spik yupla baut wanem miplaselp i bin luk ane lisen, so yupla i ken pelosip tugeda tu wea da PapaGod ane Boi blo em Zizas Kraist.
1JO 1:4 Mipla i raite demting ya po yupla solong mipla gobi prapa api bikoz yupla go sabe prapa baut Zizas.
1JO 1:5 God em i mata lait, i nogad no dak lo em. Diswan i dat mesiz wanem Zizas Kraist i bin gibem po mipla po prisem po yupla.
1JO 1:6 Wen yumpla i spik dat yumpla i meke ol pelosip wea God, bat seimtaim laip blo yumpla i stap lo dak, dasmin yumpla lai ane laip blo yumpla i no stap tru po wanem God i wandem.
1JO 1:7 Bat ip yumpla ebribodi i gad lait blo God lo yumpla nau, seimkain wase Kraist, wea em i insaid lo dat lait, den yumpla i gad pelosip tugeda lo wananada. Wanem ting i meke yumpla klin prom ebridem sin a? Diswan i dat blad blo Zizas uda Boi blo God.
1JO 1:8 Ip yumpla spik dat yumpla laip i nogad no sin, yumpla mata blape yumplaselp ane no wande lisen po dat trutok.
1JO 1:9 Bat ip yumpla no aide dem sin bat spik po God baut ebridem sin wanem yumpla i bin mekem, em go prapa lisen po yumpla ane go pogibe yumpla, ane em go meke yumpla klin prom ebridem sin.
1JO 1:10 Ip yumpla i spik dat yumpla i no bin meke eni sin, den yumpla spikbaut God dat em i lai, ane yumpla prapa nogad no wod blo God insaid lo at blo yumpla.
1JO 2:1 Yupla ol wase pikinini blo mi. Wa, ai raite demting ya po yupla, so yupla nogo meke sin, bat ip yupla meke sin i gad sambodi uda i stanap prant lo PapaGod. Neim blo em i Zizas Kraist, wea laip blo em i mata rait ane stret prant wea God.
1JO 2:2 Ane Zizas i da wan uda i dat sakripais po yumpla. Dat sakripais blo em i tekemaut ebridem sin blo yumpla. Em no mata tekemaut sin blo yumpla bat tekemaut sin blo ebri pipol blo da wold tu.
1JO 2:3 Ane yumpla i sabe, yumpla i blo em wen yumpla prapa lisen ane mekem wanem ol oda blo God i spik.
1JO 2:4 Enibodi uda i spik diskain, ‘Wa, ai sabe God’, bat em i no ebritaim lisen ane mekem wanem ol oda blo God i spik, dat man i laia, ane nogad God lo laip blo em.
1JO 2:5 Bat dempla uda i lisen ane mekem wanem dem wod blo God i spik, dempla prapa labe God. Ip yumpla meke demting, yumpla go sabe yumpla gad BosLod insaid lo laip blo yumpla.
1JO 2:6 Enibodi uda i spik diskain, ‘Ai pas klostu wea God’, dat man i mas meke ol samting seimkain wase Kraist i bin meke ol samting.
1JO 2:7 Mai labing bala ane sisi, ai no raite niu strong oda ya, i dat seim longtaim oda wea yupla i bin gad prom de pastaim. Dis seim oda ya, lab wananada, i dat seim mesiz wea yupla i bin lisen de pas.
1JO 2:8 Bat lo nadawei, dis oda i niu samting. Dis oda blo labe wananada i bin soem wea laip blo Kraist, ane seimwei i bin soem wea laip blo yupla tu. Bikoz da dak i klostu po pinis, ane dat trulait i bin stat po soe da trulait blo em nau.
1JO 2:9 Ip enibodi i spik, ‘Ai gad dat lait insaid laip blo mi’, bat em prapa no laik wan amenbala o amensisi, dat man i stil stap lo dak.
1JO 2:10 Enibodi uda i gad lab po ol amenpamle, dat lait i stap insaid lo laip blo em, ane i nogad nating wea laip blo em po meke nada pipol po meke sin.
1JO 2:11 Bat enibodi uda prapa no laik wan amenbala o amensisi, wa, em wagbaut ane stap lo dak. Demkain pipol no sabe wanem ol i mekem, bikoz da dak i meke dempla blain.
1JO 2:12 Ai raitem nau po yupla, ol labing pikinini blo mi, ebridem sin blo yupla i nomo gad, bikoz prom wanem Zizas i bin mekem.
1JO 2:13 Ai raitem nau po yupla ol bigman, bikoz yupla sabe Kraist, em da wan prom de longtaim pas. Ai raitem nau po yupla ol yangpipol, bikoz yupla i bin win ane bite Satana.
1JO 2:14 Ai bin raitem po yupla ol pikinini, bikoz yupla i bin sabe uda i PapaGod. Ai bin raitem po yupla ol bigman, bikoz yupla i sabe uda i Kraist, da wan prom de longtaim pas. Ai bin raitem po yupla ol yangpipol, bikoz bilib blo yupla i nadakain strong. Ane dem wod blo God i ebritaim stap lo at blo yupla, ane yupla i bin wine da pait gense Satana.
1JO 2:15 Yupla nomo labe da wold ane no labe dem samting blo dis wold. Da lab blo da PapaGod i no stap wea laip blo dem pipol uda i labe dis wold.
1JO 2:16 Ebriting wea i blo dis wold, i no bin kam prom PapaGod, wase dem nugudwei po wande ol samting wanem da bodi i wandem, dem nugudwei wea yumpla wande ebriting yumpla luk lo ai, ane dem nugudwei blo kamap bikoz prom gad ol tumas samting. Dem nugudwei ya i blo dis wold.
1JO 2:17 Dis wold ane dem nugud samting blo dis wold i klosap pinis, nomo go gad nau. Bat dem pipol uda i lisen ane mekem wanem God i wandem, dempla i go gad longlaip poeba.
1JO 2:18 Yupla ol wase pikinini blo mi. Da taim po dis wold ya nau po pinis i klostu nau. Yupla i bin lisen dat Enami blo Kraist i go kam. Bat ai spik yupla nau, tumas dem enami blo Kraist i bin pinis soe demplaselp. Prom ol demting nau, yumpla i sabe dat da end blo dis wold i kam klostu.
1JO 2:19 Dem pipol i bin libe sos blo yumpla bikoz dempla i no prapa blo yumpla. Ip dempla i bin prapa wande lisen dat trutok, wel dempla i bin stap ya wea yumpla. Daswai dempla i bin go bikoz dempla i no wande lisen dat trutok wanem yumpla i bin spik.
1JO 2:20 Bat yupla no demkain. Da Oliwan i bin gibe yupla da OliSpirit blo em ane ebribodi prom yupla i sabe dat trutok.
1JO 2:21 Ai raite disting ya po yupla, no bikoz yupla i no sabe da trutok, bat bikoz yupla sabe da trutok. Ane yupla i sabe dat ol lai samting i kan kamaut prom dat trutok.
1JO 2:22 Ane uda i dat big laia? Em i da wan uda i spik dat Zizas i no da Promiswan uda God i bin sanem kam. Demkain pipol i enami blo Kraist, bikoz dempla i no bilib ane dempla i gense da PapaGod ane Boi blo em.
1JO 2:23 Enibodi uda i spik dat i no tru, baut da Boi blo God, PapaGod i no stap wea laip blo dem pipol. Bat enibodi uda i spik i tru, baut da Boi blo God, PapaGod i stap wea laip blo dem pipol.
1JO 2:24 Prapa meikso dat yupla stap wea dat bilib wea dempla i bin tise yupla de pas. Ip yupla i go stap wea dat bilib yupla i go pelosip tugeda lo PapaGod ane Boi blo em.
1JO 2:25 Ane dis pelosip i wanem PapaGod i bin promis po yumpla, diswan i longlaip poeba.
1JO 2:26 Ai raite demting ya po yupla, bikoz yupla mas lugaut prom dem pipol uda wande lide yupla go rongwei.
1JO 2:27 Bat yupla i bin gede da OliSpirit ane em i stap insaid lo laip blo yupla, so yupla no nid nobodi po tise yupla wanem i tru. Da OliSpirit i tise yupla ebriting, ane ebriting wanem da OliSpirit i spik i tru, i no lai. So mata kip lisen ane mekem wanem da OliSpirit i spik ane mata kip bilib lo Kraist.
1JO 2:28 Yupla ol wase pikinini blo mi. Mata kip pelosip wea Kraist, solong wen em i go kambaik, yupla i go stil bi strong ane yupla nogo pil sem bikoz yupla i no bin libe em.
1JO 2:29 Bikoz yupla sabe dat Kraist em i mata rait ane stret, yupla sabe tu dat dempla uda mata meke ol rait samting, demwan ol pikinini blo em.
1JO 3:1 Luk aumas PapaGod blo yumpla de antap lo eben labe yumpla. Em i bin singaut yumpla po bi pikinini blo em, ane wa, yumpla pikinini blo em. Bat dem pipol blo dis wold, i no sabe God, so dempla i no sabe dat yumpla i pikinini blo em.
1JO 3:2 Wa mai amenpamle, yumpla ya nau ol pikinini blo God, ane yumpla no sabe wiskain yumpla gobi. Bat yumpla sabe dat wen Kraist i go kambaigen yumpla gobi prapa wase em.
1JO 3:3 Ane ebri demwan uda i gad diskain bilib wea Kraist, i go kipe demplaselp nadakain klin, seimkain klin wase Kraist i klin.
1JO 3:4 Ebri pipol uda meke sin, dem pipol i gense dem lo blo God, bikoz ol sin i gense dem lo blo God.
1JO 3:5 Yupla i sabe dat Zizas Kraist i bin kam po tekemaut ol sin blo yumpla, ane yumpla sabe tu dat Zizas Kraist i nogad no sin lo em.
1JO 3:6 So ip yumpla i kipgo stap wea em, yumpla nogo meke sin. Bat demwan uda i kip meke sin, ol no sabe nating baut Kraist.
1JO 3:7 Ol pikinini blo mi, no lete nobodi meke yupla po go rongwei. Wen pipol i meke samting rait, i min dempla i pipol blo mata meke ol rait ane stret samting, seimkain wase Kraist blo mata meke ol rait ane stret samting.
1JO 3:8 Ebri pipol uda i kip meke sin, dempla i blo Satana, bikoz Satana bin ebritaim meke sin prom de pas, prapa longtaim bipo. Bat da Boi blo God i bin kam po smase ol dem samting wea Satana i bin mekem.
1JO 3:9 Dem pipol wea God i bin meke dempla po kam pikinini blo em, dempla i gad niulaip. Dempla nomo meke sin bikoz dempla i gad God uda stap wea laip blo dempla. So dempla kan kipgo meke sin bikoz God i bin gibe dempla niulaip.
1JO 3:10 So nau yumpla i ken luk uda i pikinini blo God ane uda i pikinini blo Satana. Ebri pipol uda i no meke ol samting wanem God i wandem, dempla i no ol pikinini blo God. Demwan uda no labe ol nada amenpamle, wa, dempla no blo God.
1JO 3:11 Diswan ya i dat mesiz wea yumpla i bin lisen de prapa longtaim pas, yumpla mas labe wananada.
1JO 3:12 Yupla mas no teke wei blo Kein. Em bin gad debolspirit lo em ane em bin kile bala blo em Eibol, bikoz bala blo em i bin mata meke ol rait ane stret samting. Kein i bin meke ol rong samting.
1JO 3:13 Yupla mas no atzamp, mai amenpamle, ip dem pipol blo da wold i eite yupla.
1JO 3:14 Yumpla i sabe dat laip blo yumpla i nomo stap andanit lo dat paua blo ded. Prom lab po ol amenpamle, yumpla i gad longlaip poeba. Bat ip enibodi i nogad no lab, em i stil stap andanit lo dat paua blo ded.
1JO 3:15 Eniwan uda i eite nada amenpamle, em i gad wei blo kile ol pipol insaid lo at blo em. Yupla sabe dat demkain pipol uda i kile ol pipol, dempla nogad longlaip poeba lo at blo dempla.
1JO 3:16 Yumpla i bin kam nau po sabe wanem i prapa lab. Lab i diskain ya, wen Kraist Zizas i bin gibe laip blo em po ded lo dat kros po yumpla. So nau yumpla tu mas redi po gibe yumpla laip po ol amenpamle blo yumpla.
1JO 3:17 Bat ip eniwan i gad tumas mani, stap gad ebriting, ane luk dat amenpamle prapa nide elp ane em nogo elpe em, lab blo God i kan stap lo demkain pipol.
1JO 3:18 Ol pikinini blo mi, yumpla nomo soe lab po wananada lo demting wanem yumpla i spik, bat mobeta soe lab lo demting wanem yumpla i mekem po wananada.
1JO 3:19 Ane prom dem gudting wanem yumpla i bin mekem po wananada, elpe wananada. So wen yumpla i go stanap prant wea God, yumpla i gobi strong bikoz yumpla sabe dat yumpla i bin mata pole dat trutok blo Kraist.
1JO 3:20 Iben ip yumpla i bin meke rong samting, ane at blo yumpla i pil nadakain ane kare atsoa, God i mobig den dat atsoa blo yumpla, bikoz em i sabe ebriting.
1JO 3:21 Mai gud pamle, ip at blo yumpla i spik yumpla no bin meke no rong samting, den yumpla nogo prait, ane yumpla nogo bi sem po stanap prant wea God.
1JO 3:22 Ane yumpla go gede ol samting prom God wanem yumpla i aske em po, bikoz yumpla lisen ane mekem wanem ol oda blo God i spik, ane yumpla meke dem samting po em wea i meke God prapa api.
1JO 3:23 Demwan ya i oda blo God, yumpla i mas mata bilib wea neim blo Boi blo em Zizas Kraist, ane labe wananada, seimkain wase Zizas Kraist i bin oda mipla po mekem.
1JO 3:24 Demwan uda i pole dem oda blo God, dempla i ebritaim gad pelosip wea em, ane God i ebritaim gad pelosip wea dempla. Yumpla sabe dat em stap insaid lo at blo yumpla bikoz em i bin gibe yumpla da OliSpirit.
1JO 4:1 Mai labing bala ane sisi, yupla i mas no bilib ebridem pipol uda i spik dat dempla spik lo da OliSpirit. Teste dempla pas po paindaut ip dat spirit blo dempla i blo God. Ai spik diskain ya bikoz tumas ol laimesizman i bin go ebriwea, spik lai po plenti pipol wea da wold.
1JO 4:2 I diskain, yumpla i ken prapa sabe ip da Spirit blo God i stap wea dempla. Ebridem mesizman uda i gri dat Zizas Kraist i bin bon kam man, demwan sabe da Spirit blo God.
1JO 4:3 Ip dem mesizman no gribaut uda Zizas Kraist, dem man uda spik demkain, dempla no blo God. Dem pipol i gad da spirit blo dat Enami blo Kraist wea dempla. Yupla bin lisen diswan, da spirit blo da Enami blo Kraist i go kam, ane diskaintaim nau, em ya wea da wold.
1JO 4:4 Ol pikinini blo mi, yupla i blo God. Yupla i bin pinis wine dat pait blo yupla gense dem laimesizman, bikoz dat spirit wea i stap insaid lo yupla i gad mo paua den dat spirit wea i stap insaid lo dis wold.
1JO 4:5 Dem laimesizman i blo dis wold. Bikoz dempla blo dis wold, dempla spik wase wei blo da wold, ane da pipol blo da wold i lisen po dempla.
1JO 4:6 Bat yumpla i blo God. Enibodi uda sabe God, dempla lisen po wanem mipla i spik, ane enibodi uda i no blo God, dempla no lisen po wanem mipla spik. Prom diskainwei nau yumpla i go luk ip samwan i gad da Spirit blo trutok, o gad da spirit blo lai po blape ol pipol.
1JO 4:7 Mai labing bala ane sisi, yumpla i mas ebritaim kip labe wananada. Ai tok diskain bikoz lab i blo God, ane ebriwan uda i soe lab, God i bone dempla gen gad niulaip ane dempla i sabe uda God.
1JO 4:8 Eniwan uda i no soe lab i no sabe uda God, bikoz God i lab.
1JO 4:9 God i bin soe yumpla aumas em i lab yumpla. Daswai em bin sane dat wan Boi blo em wea em prapa labem, kam po ded lo dat kros po tekemaut sin blo yumpla so yumpla go gede longlaip poeba.
1JO 4:10 Mining blo prapa lab i diskain ya. Nomata ip yumpla i no labe God, bat God i prapa lab yumpla, daswai em bin sane Boi blo em kam po ded lo da kros, diswan i da sakripais po tekemaut ol sin blo yumpla.
1JO 4:11 Mai labing bala ane sisi, God i prapa nadakain labe yumpla, so nau yumpla i mas prapa labe wananada seimkain.
1JO 4:12 Nobodi i bin luk God. Bat ip yumpla i lab wananada, God i stap insaid lo laip blo yumpla, ane laip blo yumpla i go mata pulap soe dat lab blo God.
1JO 4:13 Ane God i bin gibe yumpla da OliSpirit blo em po prubem yumpla i mata klostu po em, ane em i mata klostu po yumpla.
1JO 4:14 Wa, mipla i bin luk lo mipla oun ai ane mipla ken spik dat i tru dat PapaGod i bin sane Boi blo em kam po seibe ebri pipol blo da wold.
1JO 4:15 Ebri demwan uda i spik prant dat Zizas i Boi blo God, demwan i gad God stap lo laip blo dempla, ane dempla tu stap tugeda lo God.
1JO 4:16 Yumpla sabe aumas God i labe yumpla, ane nau yumpla prapa trase em. God em i mata lab, ane ebri demwan uda i stap lo dat lab i stap lo God, ane God i stap lo dempla.
1JO 4:17 Wen yumpla stap lo God, dat lab blo yumpla i go gro mostrong. So wen dat zazmentdei i go kam, yumpla i nogo prait bikoz yumpla i bin stap wase Kraist ya lo dis wold, ane yumpla i ken stanap de prant wea God nogad no prait.
1JO 4:18 Wea i gad prapa lab, i nogad akan de midel, bikoz demkain prapa biglab i seswei akan. Ane ip yumpla i akan dat God i go panse yumpla, diswan i soem po yumpla dat yumpla stil no bin prapa kese dat lab yet.
1JO 4:19 Yumpla i soe lab po wananada bikoz God i bin pas labe yumpla.
1JO 4:20 Dem pipol uda i spik, ‘Ai labe God’, bat seimtaim eite wan prom dem amenpamle blo dempla, demkain pipol uda i spik dis tok, dempla ol pipol uda i ebritaim laitok. Ai tok diskain bikoz ip yumpla i no labe amenpamle wea yumpla i ken luk dempla lo ai, den wiskain yumpla go labe God wea yumpla i kan luk em lo ai.
1JO 4:21 Dat oda wea Kraist i bin gibe mipla i diswan, demwan uda i labe God i mas wantaim labe amenpamle blo dempla.
1JO 5:1 Ebriwan uda i bilib dat Zizas i da Promiswan uda God i bin sanem kam, wa, dempla i pikinini blo God. Ane ebribodi uda i labe da PapaGod, dempla labe ol amenpamle blo em tu.
1JO 5:2 Yumpla i sabe dat yumpla i labe dem pikinini blo God wen yumpla i labe God ane lisen ane mekem wanem dem oda blo em i spik.
1JO 5:3 Po yumpla po labe God i min diskain, mata lisen ane mekem po wanem dem oda blo God i spik. Ane i tru, i no ad, i prapa izi.
1JO 5:4 Ebridem pikinini blo PapaGod i win gense dem nugudting blo da wold bikoz prom dat bilib wea Kraist Zizas i gibe dempla.
1JO 5:5 Ane demwan uda i pait ane win gense da wold, i demwan nau uda i prapa bilib dat Zizas i da Boi blo God.
1JO 5:6 Ane Zizas Kraist i bin soe emselp dat em i Boi blo God, lo wata wea em i bin baptaiz, ane lo blad wen em i bin aing wea dat kros. Em no bin soe emselp mata wea wata, bat wata ane blad. Ane da Spirit blo God i bin spik dat diswan i trutok.
1JO 5:7 So yumpla i gad demplatri witnis ya uda i spik ya baut Zizas.
1JO 5:8 Wan, i da Spirit blo God, tu, i da wata wea Zizas i bin baptaiz ane tri, i da blad wea Zizas i bin ded aing wea kros. Ane demtri ting ya i gri tugeda.
1JO 5:9 Ip yumpla i bilib ol tok blo pipol dat dempla i spik trutok, den i mobeta yumpla bilib ol tok blo God i mata trutok. Ane da trutok blo God baut dat Boi blo em i mas stanap strong.
1JO 5:10 Ebri demwan uda i bilib lo da Boi blo God, dempla sabe dat diswan i prapa tru. Demwan uda i no bilib, dempla i kole God laia, bikoz dempla i no bilib wanem God i bin tokbaut Boi blo em.
1JO 5:11 Ane diswan ya i wanem God i bin spik. Em i bin gibe yumpla gipt, longlaip poeba, ane dis longlaip poeba i kam prom Boi blo em.
1JO 5:12 Enibodi uda i pas klostu wea da Boi blo God, wa, dempla i gad laip. Enibodi uda i no pas klostu wea da Boi blo God, wa, dempla i nogad laip.
1JO 5:13 Ai raite demting ya po yupla uda bilib lo da Boi blo God, so yupla mait go sabe dat yupla gad longlaip poeba.
1JO 5:14 Ane yumpla ken bi strong ane sabe dat i go mina rait lo pasin ane wei blo God wen yumpla i aske em po samting. Em i go lisen po yumpla bikoz prom yumpla mata pas klostu lo em.
1JO 5:15 Ane yumpla i sabe dat em i go gibe yumpla dem samting wanem yumpla i askem po, bikoz yumpla sabe, em i lisen ebritaim.
1JO 5:16 Ebridem rongting i sin, bat no ebridem sin i go teke pipol go po el. Ip yupla luk eni amenbala o amensisi i kip meke sin, wea dat sin i nogo teke dempla go po el, yupla mas prea po God po elpe dempla. Ane God i go elpem, gibe dempla niulaip. Bat i gad wan sin wea i teke pipol go po el. Ai no spik dat yupla mas prea po demwan uda i meke dat sin.
1JO 5:18 Yumpla i sabe dat dem pikinini blo God i no kip meke sin, bikoz da Boi blo God i prapa lugaut dempla, ane Satana i kan meke eniting po dempla.
1JO 5:19 Yumpla i sabe dat yumpla i ol pikinini blo God, ane ebri pipol blo dis wold i stap andanit lo dat paua blo Satana.
1JO 5:20 Ane yumpla i sabe dat da Boi blo God i bin kam po dis wold ane em i bin gibe yumpla dat gudsens sole yumpla i ken sabe da tru God. Ane nau yumpla stap lo God, bikoz yumpla i stap lo Boi blo em, Zizas Kraist. Em da mata tru God, ane em da longlaip poeba.
1JO 5:21 Ol pikinini blo mi, yupla mas lugaut. No wosip ol lai samting wea i kolem god. Stap prapa longwei prom demkainting.
2JO 1:1 Mi ya, Oulman Zon. Ai raite dis leta ya po dat oman uda God i bin suzem ane ol pikinini blo em. Ai prapa labe dempla bikoz dempla i pas klostu po da truwei. Ane ebridem pipol uda sabe da truwei i labe dempla tu.
2JO 1:2 Da trutok blo God i kese yumpla prapa tait insaid wea laip blo yumpla poeba, ane i go stap insaid lo at blo yumpla poeba.
2JO 1:3 Ai prea po God ane Boi blo em Zizas Kraist, po soe spesilpeiba, soe sorewei, ane soe pis po yumpla uda i gad lab ane uda sabe da truwei.
2JO 1:4 Yupla i no sabe wiskain api ai bin wen ai bin mite sam dem pikinini blo yu ane paindaut dempla i sabe da truwei, seimkain wiskain PapaGod i bin oda mipla po mekem.
2JO 1:5 Ane nau ai spik stret po yu mai amensisi, yumpla mas kip labe wananada. Diswan i no niu oda, i seim oda prom prapa longtaim de pas.
2JO 1:6 Lab i min diskain ya, yumpla mas mekem wanem God i oda yumpla po mekem. Ane em bin oda yumpla po no stap prom labe wananada. Yupla i bin lisen dis seim oda prom prapa longtaim de pas.
2JO 1:7 Ai tok diskain bikoz plenti pipol ebritaim spik ol laitok ane dempla bin go ebriwea lo da wold. Dempla no bilib Zizas Kraist i bin kamdaun po ert lo prapa bodi. Wa, demkain pipol uda i spik diskain, dempla ol prapa laia ane dempla i prapa big enami blo Kraist.
2JO 1:8 Yupla lugaut. Meikso yupla i no luze dem samting wea yupla i bin wok nadakain ad po mekem. God i go luk yupla bin kip wok nadakain ad, meke ol wok blo em. Em go gibe yupla big riwod prom mata meke wok blo em.
2JO 1:9 Enibodi uda i ade mo wod po wanem da tising blo Kraist i spik, God i kan gad pelosip wea demkain pipol. Bat ip enibodi i kipgo pole tising blo Kraist, den God ane boi blo em Kraist Zizas i go gad pelosip wea dempla.
2JO 1:10 Ip enibodi i kam po yupla ane dempla no tise dis seim trutok baut Kraist, yupla mas no laue dem laitisa po kam insaid lo aus blo yupla, ane yupla mas no welkam dempla.
2JO 1:11 Ip enibodi i sidaun tugeda wea dem laitisa, diswan i min dempla i wantaim kam saidman blo dem laitisa, ane elpe dempla meke dem debol wok tugeda wea dempla.
2JO 1:12 Ai gad tumas ting ya po spik po yupla. Ai nogo raitem wea leta po yupla bikoz ai bilib ai go kam po bizit yupla, solong yumpla i go prapa sidaun ane tok tugeda den yumpla gobi prapa nadakain api.
2JO 1:13 Dem pikinini blo sisi blo yu i spik alo po yu gar, demwan wea God i bin suzem.
3JO 1:1 Mi ya, Oulman Zon. Ai raite dis leta ya po mai labing amenbala Gaias. Yu prapa sabe dat seim trutok blo God ane ai prapa labe yu.
3JO 1:2 Mai labing amenbala, ai prea po God dat ebridem samting wea yu mekem, yu mata mekem lo raitwei bikoz God i go elpe yu. Ane ai prea po God dat bodi blo yu i go stap prapa strong, seimkain wase spirit blo yu i stap prapa strong.
3JO 1:3 Ai tok diskain bikoz ai nadakain api. Sam amenbala i bin kambaik ane spik mi baut yu, wiskain yu bin mata meke ebriting stret po wanem da trutok blo God i spik, ane laip blo yu tu, i stap stret po wanem da trutok blo God i spik.
3JO 1:4 I nogad nada samting de wea i meke mi mina nadakain api po lisenbaut dem laip blo dem Kristian bala blo mi uda i mata stap stret po wanem da trutok blo God i spik.
3JO 1:5 Mai labing amenbala, yu prapa meke mina gudwok po God wen yu bin elpe dem nada sos tisa wen ol i bin kam po bizit, nomata dempla bin streinza.
3JO 1:6 Dem sos tisa ya ai tokbaut, i bin spikbaut dat lab blo yu wea dis sos ya ane ol dem gudting yu bin mekem. Yu mas elpe ol dem sos tisa wen ol go meke ol wok blo dempla. Diswan i go meke God mina nadakain api.
3JO 1:7 Yu mas elpe dem sos tisa tu bikoz dempla wagbaut goraun meke wok po da BosLod. Wen ol pipol uda i no bilib wea God bin wande gibe dem sos tisa ol samting, dem sos tisa no bin teke demting.
3JO 1:8 So yumpla i mas lugaut dem sos tisa. Wen yumpla lugaut dempla, yumpla go kam tugeda wea dempla uda i wok po spikbaut da trutok blo God.
3JO 1:9 Ai bin raite wan sot leta po dat sos de wea yu baut ol sos tisa. Bat Diotrepes, uda i meke emselp wase em i sos lida, em no bin gri ane lisen po demting wanem ai bin tokbaut wea dat leta.
3JO 1:10 Wen ai go kam de po bizit yupla, ai go spik yupla baut dem stupittok ane dem laitok wanem Diotrepes i bin spikbaut mipla. Wa, nadating. Em no bin welkam ol dem sos tisa uda kam prom ol nada ples, ane em i spik ol Kristian de tu no po elpe dempla. Ip sam dempla i elpe dem tisa, Diotrepes i seswei dempla prom da sos de.
3JO 1:11 Mai labing amenbala, no meke demkain nugudpasin bat mata meke ol gudsamting. Enibodi uda i meke ol gudsamting, dempla ol pikinini blo God, bat enibodi uda i meke ol nugud samting, dempla soe demplaselp dat ol no sabe God.
3JO 1:12 Ebribodi de lo dat sos i spik Demitrias em prapa gudman, ane da trutok blo God i soem, em i gudman tu. Wa, mipla i spik em i gudman ane yupla sabe mipla spik trutok.
3JO 1:13 Ai gad tumas ting ya po spik po yu bat ai nogo raitem wea leta po yu.
3JO 1:14 Ai bilib ai go kam po bizit yu solong yumi go sidaun yan tugeda.
3JO 1:15 Ai prea po God po gibe yu pis. Dem amenpamle ya i spik alo po yu. Plizgar Gaias, gibe lab po ol dem amenpamle de lo yu.
JUD 1:1 Diswan mi ya Zud, wan sebant blo Zizas Kraist ane bala blo Zemes. Ai raite dis leta po dem pipol wea God i bin meke dempla kam ol pipol blo em, wea em i prapa labe dempla, ane Zizas Kraist i kip stanap prant po lugaut dempla.
JUD 1:2 Ai prea po God po gibe yupla pis ane lab blo em ane po soe sorewei blo em mo ane mo po yupla.
JUD 1:3 Mai prapa labing amenpamle, ai bin prapa gad plan po raite leta po yupla baut da wei God i seibe yumpla. Bat nau ai paindaut ai mas rait baut nadating po yupla. God i bin soem prom rait wea da stat, kam po nau ane poeba, dat demwan uda bilib wea em mas stap prapa nadakain strong wea dat bilib. Ane ai raitem po yupla, yupla mas pait po da trutok blo da Gudniuz. God bin gibe trutok po dem oli pipol blo em ane dis trutok i kan seinz.
JUD 1:4 Ai spik diskain bikoz sam pipol i bin krol midel wea yupla ane spoile da spesilpeiba wea God i bin soem po yumpla. Dempla i bin spik, dis peiba i laue yumpla po meke ol rongting wase slipraun meke sekssin. God i bin gibe dis mesiz de prapa longtaim bipo wea i bin raitem daun wea God go panis demkain pipol, bikoz dempla bin tan go gense yumpla BosLod Zizas Kraist, bikoz i mata em da bos blo yumpla.
JUD 1:5 Ai wande meke yupla tingbaut. Yupla prapa sabe da BosLod i bin seibe ebribodi blo Izrael kamaut prom Izipt, ane apta, em bin kile ebri demwan uda i bin stap prom bilib wea em.
JUD 1:6 Yupla mas tingbaut dem einzel uda i bin go ausaid prom dem lo blo God ane bin ranwei libe ples wea God i bin gibem po dempla. So nau God i kipe dempla wea dakples. Em bin loke dempla de wea sein antil da zazmentdei wen em i go zaze dempla ane go sane dempla po el poeba.
JUD 1:7 No piged dem siti blo Sodom ane Gomora ane dem taun klostu wea dempla. Dempla i bin meke seimkain nugudting wase dem einzel po no pole God. Dempla i bin tanewei prom God meke olkain prapa nugud sekssin. Dat tu siti i bin ban, damiz prom paia. Nau i woning po ebribodi baut paia wea i go ban poeba. Dempla i go gede da seim panis po meke nugudting.
JUD 1:8 Demkain laitisa i gad olkain drim wea i meke dempla po no wande lisen po God o rispekt lo blo em. I meke dempla meke olkain sekssin ane meke dempla po spik olkain nugudting ane moke dem einzel blo eben.
JUD 1:9 Iben bos einzel blo God neim Maikol, em no bin spik nugud gense Satana. Wen em bin kam gense Satana, baut wanem i go apen po da bodi blo Mozes wen Mozes bin ded, Maikol i no bin meke emselp wase em kare lo po zaze Satana po dem rongting wen em bin daune God. Bat Maikol i bin spik po Satana, ‘God da BosLod i go strete yu.’
JUD 1:10 Demkain laitisa i mok ane kers demting wea dempla i nogad no sabebaut. Dempla i wase ol wailanimal uda i nogad no sens, uda i mata pole ounwei blo dempla. Wa, dempla mata go damiz demplaselp.
JUD 1:11 I gobi nadakain nugud po dempla, bikoz dempla i bin pole da rongwei blo Kein wea em bin kile bala blo em. Ane wase Balam tu, bikoz em bin meke eniting po gede mani. Dempla go ded wase Kora bikoz prom go gense God.
JUD 1:12 Wen demkain pipol zoin midel wea yupla po kaikai da pisting kaikai po wosip da BosLod, dempla nogad no sem po kaikai obamak. Dempla mata tingbaut demplaselp. Dempla spoile ebriting midel wea yupla. Dempla wase reinklaud i kam bat no poldaun lo drai lan. Dempla meke promis bat nating i apen. Dempla i wase pruttri bat dempla no sake prut. Dempla prapa ded wase tri wea i bin pulemaut prom da graun.
JUD 1:13 Dem nugudwei wea dempla i mekem, i wase big rapsi wea i sake ol dati kam antap po sanbis. Dempla i wase sutingsta, kan stap wan ples. Dempla i go endap lo dat prapa dakples wea i nogad no lait poeba.
JUD 1:14 Nau Inok, em da namba siks pamlelain prom Adam. Inok bin wantaim prisbaut demkain pipol nau. Em i bin spik: ‘Luk, da BosLod i go kam wea prapa nadakain tumas oli einzel blo em.
JUD 1:15 Em go zaze ol dem pipol blo da wold. Em go panis ol dem nugudpipol po ol dem rongting wea dempla i bin mekem wen dempla i bin go gense God, ane ol dem nugudtok wea dempla i bin tok gense em.’
JUD 1:16 Demkain pipol i tumas smolsmoltok ane komplein baut ol nada pipol ane meke olkain nugudting wea dempla i wandem. Dempla tumas blou wea bigmaut baut demplaselp ane swittok ol nada pipol po gede peiba.
JUD 1:17 Mai prapa labing amenpamle, yupla mas rimemba wanem dem misnareman blo yumpla BosLod Zizas Kraist i bin spik po yupla,
JUD 1:18 ‘Wea dem lasdei bipo dis wold go pinis, i go gad ol pipol uda go moke yumpla, ol dem pipol blo God, ane go meke demplaselp api prom olkain nugudwei.’
JUD 1:19 I demkain pipol ya nau uda meke yupla ol Kristian po splitap meke wanmob go gense nadamob. Demkain pipol i pole dempla ounwei bikoz dempla nogad spirit blo God insaid dempla.
JUD 1:20 Mai prapa labing amenpamle, yupla i mas meke yupla laip strong wea strong bilib ane oli laip. Ane kip prea wiskain da OliSpirit i soe yupla. Ane yupla i mas oltaim prea wea da OliSpirit.
JUD 1:21 Yupla mas stap lo gudwei wea God i go blese yupla, wail yupla weit po dat longlaip poeba wanem da BosLod Zizas Kraist i go gibe yupla, bikoz prom sorewei blo em.
JUD 1:22 Yupla i mas soe sorewei po dem Kristian uda bilib i no strong.
JUD 1:23 Yupla i mas seibe dempla prom meke ol rongting gense God so dempla nogo ban wea dat paia blo zazmentdei. Ane po ol nada pipol, yupla mas soe sorewei po dempla, bat lugaut prom dem sin blo dempla i no go spoile yupla.
JUD 1:24 Ane nau, mata ol ona ane paua i stap wea God, uda i ken stape yumpla prom poldaun, ane uda i go teke yumpla kam insaid po dat brait sainilait blo em, wea yumpla nogad no sin ane gad prapa nadakain apipiling.
JUD 1:25 Mata gibe ona po em. Em emselp i God uda i seibe yumpla, tru Zizas Kraist, BosLod blo yumpla. Wa, glori, ona, paua ane ebri rait po kare lo, i mata blo God prom de pas bipo dis wold i bin kam, antil nau ane poeba ane eba. Amen.
REV 1:1 Ebridem wod ya wea dis buk i kam prom Zizas Kraist wanem God bin soem po Zizas ane dis buk i tokbaut ebridem samting wanem i go apen. Nau Zizas Kraist em bin sane einzel blo em po Zon, uda i sebant blo God, solong Zon i go tokbaut ebridem seimting po dem nada sebant blo God.
REV 1:2 Zon em i bin spik ebriting blo God ane ol dem trutok wanem Zizas Kraist bin spik. Zon bin spik ebriting wanem em bin luk ane em bin raitem daun.
REV 1:3 Demwan uda i ride dis spesilmesiz ya wea God i spik, God go blese demwan. Ane ebri demwan uda lisen ane obei ebridem tok ya, demwan tu go gede blesing, bikoz taim kam klostu nau po ebridem samting ya wea dis buk i go apen.
REV 1:4 Ai Zon ya, ai raite dis leta ya po yupla ebriwan de lo dem seben sos lo steit lo Eiza. Spesilpeiba ane pis ya i kam prom God uda i stap lo yumpla, da wan uda i ya nau, ane da seimwan i bin de pas ane da seimwan uda i go kam. Ane spesilpeiba ane pis i kam wantaim prom dem seben spirit prant wea dat spesil tron blo God.
REV 1:5 Ane blesing ane pis i kam prom Zizas Kraist tu. Em i man po mata spik stret ebridem wod blo God, ane wea em i pas man po kambaik laip prom ded. Ane wa, em i prapa bigbos antap lo ebri king lo dis wold. Mata preize em uda gad prapa biglab po yumpla. Em da seimwan uda bin tekemaut ebridem sin prom yumpla wea blad blo em.
REV 1:6 Zizas i bin meke yumpla ol king andanit lo em, ane em bin meke yumpla po kam ol prist blo em po wosip God, uda i papa blo em. Yumpla ebribodi go liptemap neim blo Zizas ane preize em bikoz prom dat bigpaua ane glori blo em, ane dis bigpaua ane glori blo em i mata go go, no sabe pinis. Amen.
REV 1:7 Yumpla sabe! Zizas em go kambaik antap lo klaud. Ane ebribodi go luk em wea dempla oun ai, diswan tu po demwan uda bin spere em. Nau ebri pipol lo ebri ples lo da wold, wen ol go luk em, ol go prapa sore ane ol go krai bigwan. Wa. Diswan go apen. Amen.
REV 1:8 Da LodGod em i spik, ‘Ai da paswan bipo ebri samting ane ai da laswan biain ebri samting ya. Ai da wan uda i ya nau, ane da seimwan i bin de pas ane da seimwan uda i go kam, da Strong AntapGod.’
REV 1:9 Mi, ai Zon, bala blo yupla, bikoz yumpla ebribodi bilib wea Zizas. Yumpla ebribodi i go stanap tugeda strong lo Zizas. Yumpla go sapa olkainting, ane yumpla gobi de insaid wea dat ples wea God i ruloba ebribodi. Bikoz ai bin goed pris ane tokbaut God ane ebridem trutok baut Zizas, ol i bin pute mi lo smol ailan ya blo Patmos wea i wase zeilaus.
REV 1:10 Nau wea dei blo prea, wen ai bin prea wea da paua blo da OliSpirit, wantaim ai bin lisen laud bois biain lo mi. I saun wase trampat.
REV 1:11 Dat bois i spik, ‘Yu mas raitem daun lo wan buk wanem yu luk. Apta, yu mas sane da buk go po dem seben sos ya, Episis, Smerna, Pegamam, Taitira, Sadis, Piladelpia, ane Ladasia.’
REV 1:12 Wen ai bin tanraun po luk uda i tok po mi, ai bin luk seben gold lampstan bin stanap de.
REV 1:13 Ane stanap melen lo dem lamp, ai bin luk wan man wea em wase i da Truwan blo Man. Em bin were long kaliko wea i kese graun ane em i gad gold strap raun lo sest blo em.
REV 1:14 Ed ane eya blo em, i bin prapa nadakain wait wase sanbis ane ai blo em i bin prapa brait wase paia.
REV 1:15 Ane leg blo em i bin sain wase bras apta i bin go tru paia po mekem prapagud so em i go sain wen i polis, ane bois blo em i bin meke noiz mina laudwan wase prapa rapsi.
REV 1:16 Em i bin kese seben sta lo raitan blo em. Ane wan sod wea em i prapa sap wea tusaid, i bin kamaut prom maut blo em. Ane pes blo em i bin nadakain sain wase san lo melendei.
REV 1:17 Nau wen ai bin luk em, ai bin poldaun prant lo leg blo em wase man wen i poldaun ded. Bat em bin tase mi lo raitan blo em ane em bin tok diskain, ‘Yu nomo prait! Ai da paswan bipo ebri samting ane ai da laswan biain ebri samting ya.
REV 1:18 Ai da man uda da prapa laipwan. Ai bin ded wantaim bat ai laipgen. Luk, ai da wan uda mata stap laip poeba ane ai no sabe ded! Ane ai kare ki blo ded ane dat ples, el.
REV 1:19 ‘Yu mas raitem daun nau ol dem samting ya wanem yu bin luk, ane ol dem samting wea i go apen biain.
REV 1:20 Nau yu bin luk dem seben sta ya wea ai kesem lo raitan blo mi, ane yu bin luk dem seben gold lampstan. Ol i kare mining lo dempla. Dem seben sta ya i dem einzel blo dem seben sos. Ane dem seben big lampstan ya, i dem seben sos.’
REV 2:1 Dis man em i kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Episis. Dis mesiz i kam prom da man uda i kare dem seben sta lo raitan blo em, da seimwan uda i wagbaut melen lo dem seben gold lampstan:
REV 2:2 ‘Ai sabe ebridem samting yupla mekem. Ai bin luk yupla bin prapa adwok ane yupla bin stanap tugeda strong. Ai sabe yupla no wande ol dem pipol wea dempla pole ol rabiswei. Ai sabe yupla bin go sekap dem tok blo demwan uda i spik dat dempla i misnareman. Yupla bin paindaut dempla no misnareman, dempla ol prapa gemanman.
REV 2:3 Ai sabe tu yupla prapa stanap strong wea mi, ane yupla no gibap nomata wanem ol adting pipol i mekem gense yupla.
REV 2:4 ‘Bat wan ting yupla bin mekem rong. Yupla bin gad strong lab po mi ane po wananada de pastaim. Bat nomo nau.
REV 2:5 Orait. Yupla luk ane tingbaik wiskain yupla bin stap lo mi wen yupla bin pas bilib lo mi. Nau yupla mas tan prom dem rabiswei blo yupla, ane yupla mas mekem wanem yupla bin mekem de pas. Bat ip yupla no mekem, ai go kam ane tekemaut dat gold lampstan prom yupla.
REV 2:6 Bat i gad wan samting wea yupla mekem wea i rait. Yupla prapa no laik dem wei blo pipol uda i pole prapa nugud tising blo Nikolas. Ai prapa no laik wei blo dempla tu.
REV 2:7 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya. Dempla uda lisen prapagud go win, ane ai go lete dempla po kaikai prut blo da tri i gibe laip wea em gro lo gadan blo God.’
REV 2:8 Dis man em i kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Smerna. Dis mesiz i kam prom da man uda i paswan lo ebridem samting ane da laswan tu lo ebridem samting. Em bin ded ane kambaigen laip:
REV 2:9 ‘Ai sabebaut olgeda trabol blo yupla ane sabe yupla i prapa poa. Bat prapa, yupla i ris! Ane ai sabe tu ol dem rabistok blo dem pipol wea dempla bin go ane tok ol nugudtok gense yupla. Dempla spik dempla ol Zuwisman, bat ol i lai. Dempla ol Zuwisman uda prea po Satana.
REV 2:10 Yupla mas no prait prom enisamting wanem i go kam po meke yupla sapa. Yupla sabe! Bambai Satana i go pute sam prom yupla insaid lo zeilaus po teste yupla. Ane ol trabol blo yupla i go go po ten dei. Nomata em go kile yupla, yupla mas mata stap strong lo mi. Wen yupla mekem diskain, ai go gibe yupla niulaip ane dis laip i go mata go, kan pinis.
REV 2:11 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya. Dempla uda kip bilib, da sekan ded i nogo kese dempla.’
REV 2:12 Dis man em bin kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Pegamam. Dis mesiz i kam prom da man uda gad sod wea i nadakain sap lo tusaid:
REV 2:13 ‘Ai sabe wea yupla stap. Yupla stap lo seim taun wea Satana i rul wase king, bat yupla i stil stanap strong lo said blo mi. Dempla lo dat seim taun blo yupla i bin kile Antipas. Em man blo mata tokbaut mi. Bat nomata ol bin kile em, yupla stil no bin gibap prom pole mi.
REV 2:14 ‘Bat i gad dem lelbetting ya wea ai no laik lo yupla. Sam pipol lo yupla, ol i goed po pole tising blo Balam, dat bipotaim nugud mesizman, wea em bin go ane tise King Belak wiswei po trike ebridem pipol blo Izrael po meke olkain sekssin. Em bin tise dempla po kaikai demting ol i bin opa po dem kabing blo ol dem laigod.
REV 2:15 Seimkainwei ya tu, sam yupla i goed ane pole tising blo Nikolas ane meke seimkain nugudsin.
REV 2:16 Yupla mas libe dem nugud rabiswei nau. Ip yupla no libe dem nugudwei, yupla go atzamp wen ai go kamaut kuikwan lo yupla ane paite ebridem pipol ya lo sod wea i kamaut prom maut blo mi.
REV 2:17 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya. Ebribodi uda i kip bilib, go gede spesil kaikai prom eben, i kolem mana. Ane ai go gibe ebribodi, dempla oun wait ston wea i gad niu neim i gad raiting lo dem ston. Dem niu neim ya, no eni man i sabe wanem dat raiting i gad antap dem ston, mata da man uda i kare dat ston. Mata em sabe wanem neim i gad raiting antap wea da ston.’
REV 2:18 Dis man i bin kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Taitira. Dis mesiz i kam prom Boi blo God wea ai blo em i prapa brait wase paia ane leg blo em i bin sain wase bras wea i bin polisem:
REV 2:19 ‘Ai sabe ebridem samting yupla mekem. Ai bin luk da lab yupla gad, da bilib blo yupla ane ai bin luk yupla bin prapa goed ane elpe ebribodi ane yupla bin stanap tugeda strong. Ane ai bin luk yupla bin gro mo ane mo wea demting.
REV 2:20 ‘Bat wan ting ya ai no laik lo yupla. Yupla bin lete da oman ya Zezebel po stap lo yupla. Em i lai oman, em akt wase em mesizoman blo God. Em i pule ebri pipol blo mi po pole rong tising blo em. Em i meke dempla po wosip dem laigod, ane kaikai mit wea ol bin sakripais po dem laigod, ane em bin gede dempla po meke olkain sekssin.
REV 2:21 Ai bin gibe dat oman taim po seinze at blo em ane tan prom demkain nugudting wea em i oltaim mekem, bat em stil no bin wande seinz.
REV 2:22 ‘Ai go meke prapa big sik po kese dat oman. Ane ip dempla no libe ol dem nugud sekssin wea dempla i mekem wea dat oman, bambai ai go meke dempla prapa nadakain sapa.
REV 2:23 Ane ol dem pikinini blo dat oman ya tu, ai go kile ebri dempla. Den ebridem pipol blo dem sos ya i go luk ane sabe dat ai da wan uda i sabe ebridem tingking blo ebridem pipol ane sabe wanem ol i go wande mekem. Ane ai go zaze yupla ebriwan po ebriting wanem yupla bin mekem.
REV 2:24 ‘Bat yupla dem nadalot de lo Taitira, yupla ol no bin pole dem nugud tising ya. Yupla prapa no bin pole dem “sikret tok blo Satana”. Diswan ya ai spik yupla. Ai nogo gibe yupla no nada adsamting po mekem.
REV 2:25 Yupla mas mata stap strong wea datwei wea yupla gad antil ai go kambaigen.
REV 2:26 Po dem pipol uda i mata kip bilib, ane mata goed po meke wok blo mi ane no stap, Ai go gibe dempla rait po kare lo oba ebridem kantri.
REV 2:27 Dempla go gad paua po rule dem kantri ya wase prapa bigbos, ane go smase dempla seimkain wiskain yu smase kleipot.
REV 2:28 ‘Diswan i dat seimkain rait po kare lo ai bin gedem prom Papa blo mi, ane ai go wantaim gibe dempla da sta wea i sain lo moningtaim!
REV 2:29 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya.’
REV 3:1 Dis man i bin kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Sadis. Dis mesiz i kam prom da wan uda i gad dem seben spirit blo God, ane dem seben sta: ‘Ai sabe ebridem samting yupla i mekem, ane ebribodi i spik demkain ya, yupla stil laip, bat prapa, yupla ded.
REV 3:2 Yupla mas weikap! Yupla mas meke dem lelbet ting lo laip ya blo yupla po kam strong, nomata dem nada pat i klosap po ded nau. Ai sabe ol dem wok blo yupla, i no stret prant lo God.
REV 3:3 Diskaintaim yupla mas gobaik po dem pas ting wanem yupla bin lisen ane mekem. Yupla mas bilib ane kese demwei strong. Bambai wen ai go kam wea yupla, yupla nogo sabe. Ai go kam wase stilaman.
REV 3:4 ‘Bat i gad sam yupla de lo Sadis uda i no meke nugudting, uda stil stap klin wea mi. Dempla mata go were wait kaliko ane ol i go wagbaut tugeda wea mi. Dempla gad dat rait.
REV 3:5 Olgeda dempla uda kip bilib, dempla ebribodi i go were wait kaliko ya. Ane neim blo dempla i go mata stap insaid wea Buk blo Laip. Ane prant lo PapaGod blo mi ane prant lo ol dem einzel blo em, ai go spik ebri dempla i blo mi.
REV 3:6 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya.’
REV 3:7 Dis man i bin kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Piladelpia: Dis mesiz i kam prom da wan uda i oli ane mata blo spik trutok, ane em kare ki ya wea King Deibid i bin karem. Ip em opene doa, no man i sabe po satem, ane ip em satem, no man i sabe po openem.
REV 3:8 ‘Ai sabe ol demting yupla bin mekem, ane ai bin opene doa po yupla ane no eniwan i sabe po satem. Yupla gad lelbet strong bat yupla ebritaim lisen ane obei tok blo mi ane yupla oltaim wande meke wok blo mi.
REV 3:9 Ai go spik dempla uda blo Satana po kam ane nildaun wea put blo yu. Dempla i spik dempla i Zuwisman bat dempla no prapa Zuwisman, dempla ol laiman. Dempla i go prapa sabe yupla ol dem prapawan ai bin labem.
REV 3:10 ‘Nau bikoz yupla i pole tising blo mi po goed ane stanap strong tu, ai go lukapta yupla. Ai go meke yupla po stap seip lo taim wea i go gad nadakain big trabol. Dat trabol i go kam lo dis wold po teste ebri pipol blo dis wold.
REV 3:11 No longtaim, ai go kambaigen lo yupla. So yupla mas kesem strong dem gudwei wea yupla i gad, solong nobodi i go tekemaut dat nambawan praiz yupla i gad.
REV 3:12 Ebribodi uda i bin stanap strong ane kip bilib, ol i go kam wase strong post stanap insaid lo Tempol blo God blo mi, ane dempla go stap de pogud. Ane ai go raite tri neim lo dempla. Ai go raite neim blo God blo mi lo dempla, ane ai go raite neim blo da niu siti blo God lo dempla. Dat siti em i da niu Zarusalem i kamdaun prom eben prom God blo mi. Ane ai go raite niu neim blo mi lo dempla.
REV 3:13 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya.’
REV 3:14 Dis man i bin kip spik, ‘Raite dis leta po einzel blo sos de lo Ladasia. Dis mesiz i kam prom da man uda da Truwan, ane em kan tan go nadawei prom yumpla. Ane em da man blo mata tok stret ebridem wod blo God. Em i nau bos blo ebridem samting God i bin mekem:
REV 3:15 ‘Ai sabe ebriting yupla mekem, bat yupla nomo tingbaut mi. Watpo yupla demkain a? Bat yupla i no ot ane yupla i no kol. Yupla laip i stap melen, i no ot ane i no kol. Ane seimkain tu, bikoz yupla i apenap, ai go spet ausaid yupla prom maut blo mi.
REV 3:17 Yupla spik, “Ai prapa ris. Ai no nid nating! Ai gad ebriting nau ai bin wandem.” Bat yupla no megaraut yupla ol rekwan, sorewan, poawan, blainwan ane neketwan.
REV 3:18 Ai spik yupla stret, baie gold prom mi, gold wea i bin meltem lo paia ane meke da gold prapa nadakain klin. Den nau yupla gobi rispipol. Ane seimkain tu yupla go pei dem nadakain wait brait kaliko prom mi po yupla go werem, ane yupla nogo pil sem prom neket bodi blo yupla. Ane yupla go pei mersin tu po putem lo ai blo yupla, ane meke yupla luk prapagud gen.
REV 3:19 Ai tokstrong ane panse dempla po strete dempla, bikoz ai prapa labe dempla. So yupla mas trai prapa ad ane seinze dem apenap wei blo yupla.
REV 3:20 ‘Yupla sabe. Ai stanap ya prant lo doa, ane nok. Nau ip eniwan lisen bois blo mi ane opene da doa po mi, ai go kam insaid lo aus blo em, ane mitu go sidaun ane kaikai tugeda.
REV 3:21 Ai go singaut dempla ebribodi uda i bin stanap strong ane win gense dem nugudting. Ol i go sidaun longsaid lo mi wea tron blo mi. Dempla gobi seimkain wase mi, ai bin win gense dem nugudting ane nau ai bin sidaun lo tron longsaid wea PapaGod blo mi.
REV 3:22 ‘Eniwan uda wande lisen ya, em i mas lisen prapagud nau po dem tok wea da OliSpirit em i spik po dem sos ya.’
REV 4:1 Apta ai bin luk ol demting ya nau, ai bin luk wan doa lo eben i bin open. Ane ai bin lisen dat seim bois wea i bin tok po mi de pas. Nau dis bois bin saun wase big trampat, ane em i bin spik mi diskain, ‘Yu kam antap lo dis ples ya, ane ai go soe yu ebriting wanem i go apen apta diswan.’
REV 4:2 Stretwei nau paua blo OliSpirit bin kam lo mi, ane ai bin luk wan tron blo king wea em i stap lo eben ane wan man i sidaun lo em.
REV 4:3 Ane da man uda i bin sidaun lo dat tron, ai luk em sain nadakain brait wase tu nais kala ston, zaspa ane kanilian. Ane raun lo dat tron, ai bin luk wan reinbou wea em i nadakain sain wase nada nais kala ston, emaral.
REV 4:4 Ane raun lo da tron, ai bin luk tuenti po nada tron. Nau wea dem tron ai bin luk tuenti po elda i sidaun wea dem tron. Ol i bin were wait kaliko ane dempla ebribodi i bin were kraun wea i mekem prom gold.
REV 4:5 Nau kamaut prom da tron, ai bin luk brait plas blo laitning ane ai bin lisen prapa big noiz blo tanda. De prant lo da tron, ai bin luk seben lampstan de, dempla ebriwan bin laitap. Dem seben lampstan i dem seben spirit blo God.
REV 4:6 Ane prant lo da tron, ai bin luk samting wase solwata wea i sain wase glas. Nau ai bin luk po laipsamting i stanap raun lo da tron. Ol dem laipsamting, dempla i gad ai ebriwea lo dempla, prant ane baik.
REV 4:7 Nau pas laipsamting ya em i wase laian. Ane sekan laipsamting ya em i luk wase buluk, ane da namba tri laipsamting, pes blo em i wase pes blo man, ane da namba po laipsamting em i luk wase igol uda i plai.
REV 4:8 Nau dem po laipsamting, dempla ebriwan i bin gad siks wing, ane dempla gad plenti ai wea i stap ebriwea lo bodi blo dempla, iben andanit lo wing blo dempla tu ane da ausaid pat blo dem wing. Ane nomata i naittaim o deitaim, ol no sabe taiat bat dempla mata sing diskain: ‘Oli, Oli, Oli, i da LodGod, da Strong AntapGod blo yumpla, da wan uda i ya nau, ane da seimwan i bin de pas ane da seimwan uda i go kam.’
REV 4:9 Nau dem po laipsamting ya, dempla mata liptemap neim ane preizem ane gibem eso, po da man uda sidaun wea tron. Em i mata stap longlaip poeba ane em no sabe ded. Ane ebritaim dempla mekem diskain,
REV 4:10 dem tuenti po elda ya, dempla olgeda poldaun ane wosip prant lo dis man wea em i mata stap longlaip poeba ane em no sabe ded. Ane dempla putem daun dem kraun blo dempla prant lo tron, ane dempla sing diskain:
REV 4:11 ‘BosLod ane God blo mipla, yu prapa gad da rait po gede da truglori ane ona ane paua blo eben. Bikoz yu bin meke ebriting lo da wold, ane yu bin gibe laip po ebriting bikoz yu bin wande mekem.’
REV 5:1 Apta demting, ai bin luk man sidaun lo tron kare skrol wea raitan blo em. Dis skrol em i wan long peipa wea ol i rolem. Ane i gad raiting lo tu said. Ane da skrol i bin gad seben lok wea i lokem.
REV 5:2 Nau ai bin luk gen ane bin luk wan prapa strong einzel ane em i ala mina laudwan, ‘Uda gad rait po kam ane broke dem seben lok ya ane po opene dis skrol?’
REV 5:3 Bat no wan ya lo eben, o lo wold, o lo el, bin gad rait po kam ane opene dis skrol ane rid wanem i spik insaid lo da skrol.
REV 5:4 Den ai bin base mina bigkrai bikoz ol kan paine eni man uda i gad rait po opene dis skrol ane rid wanem i spik insaid lo em.
REV 5:5 Nau wan prom dem tuenti po elda ya em i spik lo mi diskain, ‘Man, yu no krai! Yu sabe uda dat man ya? Em dat Laian, dat prapa strong lida uda i kam prom pamlelain blo Zuda. Ane prapa bigate blo em, i King Deibid. Em bin win. Em nau da wan uda i gad rait po broke dem seben lok ane po opene dis skrol.’
REV 5:6 Nau ai bin luk wan Smolsip wea em i stanap prant wea dat tron ane dem po laipsamting ane dem tuenti po elda tu, i bin stanap raun lo em. Ane da Smolsip em i luk wase sambodi i bin kile em. Em i gad seben on lo em ane seben ai tu. Diswan i dem seben spirit blo God wea em i sane dempla goaut ebriwea insaid lo da wold.
REV 5:7 Da Smolsip i bin kam prant ane i tekemaut da skrol prom raitan blo da wan uda i sidaun lo dat tron.
REV 5:8 Wen em bin teke da skrol, dem po laipsamting ane dem tuenti po elda i bin nildaun prant lo da Smolsip. Ebribodi dempla i bin kare ol gita wea i kolem ap. Ane dempla i bin kare gold boul ol i pulap lo insens. Ane dem insens i dem prea blo ebridem pipol blo God.
REV 5:9 Ane dempla ebribodi i bin sing wan niu sing diskain po dat Smolsip: ‘Yu da rait man po go ane teke da skrol ane broke dem lok ane openem. Bikoz ol i bin kile yu, yu bin ded, ane blad blo yu i bin sakripais po ebridem pipol blo God. Ol i kam prom ebri pamlelain, ebri langus, ebri pipol ane ebri kantri lo da wold.
REV 5:10 Ane nau yu bin meke dempla kam king, ane po kam prist ya. Ane dempla go kam bos blo dis wold.’
REV 5:11 Distaim ai bin luk gen, ane ai bin lisen sing blo prapa plenti milion einzel. Dem einzel i bin mina plenti, i kan kauntem. Dempla i bin stanap raun lo da tron ane raun lo dem po laipsamting ane dem tuenti po elda.
REV 5:12 Ane dempla i bin sing wea prapa nadakain laud bois dis sing ya: ‘Da Smolsip i gad rait, dat wan wea ebridem pipol i bin kile em. Em i da wan uda gad rait po gede strongpaua ane po gede ebridem prapa plasting, ane em i gad rait po gad prapa sabe ane po bi prapa strong. Em i gad rait po gede ona, truglori ane preiz ebritaim.’
REV 5:13 Nau ai bin lisen ebri tok blo ebridem samting wea God i bin mekem. Ebridem samting wea i stap insaid lo eben ane lo da wold ane lo el ane lo solwata, ane ebribodi i bin goed po sing diskain: ‘Dem blesing ane ona ane truglori ane paua, demting i blo demtu, i mas gobaigen po da wan uda i sidaun de lo da tron ane po da Smolsip. Dem blesing ane ona ane truglori ane paua i go mata kipgo, no sabe pinis.’
REV 5:14 Nau dem po laipsamting i bin spik, ‘Amen!’ Ane dem tuenti po elda i bin poldaun ane wosip God ane da Smolsip.
REV 6:1 Wail ai bin luk da Smolsip, em bin broke da pas lok prom dem seben lok lo dat skrol. Den wan prom dem po laipsamting i bin singaut mina laudwan, ane bois blo em i wase tanda. Em spik diskain, ‘Yu kam!’
REV 6:2 Ai bin luk go antap ane ai bin luk wan wait os i bin kamaut, i gad man i sidaun antap lo em. Ane da man em kare bounaro. Sambodi i bin gibe em wan kraun i bin putem lo ed blo em. Em bin raid go lo dat os, go po pait plenti pait ane em go win dem plenti pait gense dem nugudting.
REV 6:3 Nau ai bin luk da Smolsip, em bin broke da namba tu lok lo da skrol. Ane ai bin lisen da namba tu laipsamting i spik, ‘Yu kam!’
REV 6:4 Ane nada os i bin kamaut, em i redkala. I gad man i sidaun antap lo em ane ol i gibe em wan big sod ane paua po kare lo po meke pipol blo ebri kantri po mata pait kan stap.
REV 6:5 Nau ai bin luk da Smolsip, em bin broke da namba tri lok lo da skrol. Ane ai bin lisen da namba tri laipsamting i spik, ‘Yu kam!’ Ane ai bin go ane ai bin luk nada os i kamaut. Em i blaikkala. Da man uda sidaun antap lo dat os em i kare skeil lo an blo em po meza ol samting.
REV 6:6 Nau ai bin lisen bois i kam prom melen dem po laipsamting, i spik diskain po dat osman, ‘I go teke wan dei pei po baie plaua blo wit po meke wan loupbred o po baie plaua blo balisid po meke tri loupbred. Bat yu no damiz dem olibtri ane dem greipbain.’
REV 6:7 Nau ai bin luk da Smolsip, em bin broke da namba po lok lo da skrol. Ane ai bin lisen da namba po laipsamting i spik, ‘Yu kam!’
REV 6:8 Ane ai bin luk go antap ane ai bin luk wan os em i kamaut wea kala blo em i dal kala wase em dedwan. Ane da man wea em i sidaun antap lo dat os, neim blo em i ‘Ded’, ane nadawan i ‘El’, i bin pole em biain. Ane God i bin gibe paua po kare lo po demtu po kile kota blo dem pipol lo da wold. Demtu bin yuze paua blo demtu po kile pipol lo sod, lo big anggretaim, lo olkain diziz ane yuze ol wailanimal tu po kile dem pipol.
REV 6:9 Nau ai bin luk da Smolsip, em bin broke da namba paib lok lo da skrol, ane ai bin luk i bin gad plenti spirit andanit lo olta ane dem spirit i bin blo dem pipol uda bin mata pole God. Ebri dempla i bin sabe ol pipol i go kile dempla bikoz dempla bilib wea dem wod blo God, bat ebri dempla no bin tan prom pole God. Ol i bin mata kip spikbaut God.
REV 6:10 Ebridem spirit i bin singaut mina laudwan diskain, ‘AntapGod, bos blo ebriting, yu prapa oli ane yu oltaim kipe promis blo yu. Plizgar, yu no weit po zaze ol dem pipol blo da wold. Yu mas panse dem pipol diskaintaim nau bikoz ol i bin kile mipla. Wattaim yu go mekem a?’
REV 6:11 Ane dempla de andanit wea olta bin gede wait kaliko. Da AntapGod i bin spik po dempla, ‘Yupla mas weit po ol dem nada amenpamle po ded pas bikoz ol nada pipol mas kile dem amenpamle bikoz dempla pole Zizas.’
REV 6:12 Nau ai bin luk da Smolsip, em bin broke da namba siks lok lo da skrol. Ane i bin gad wan big ertseik. Da san bin tan kam blaik wase blaik kaliko, ane da mun em i bin kamap red kala wase blad.
REV 6:13 Ane ebridem sta antap lo skai bin poldaun kamdaun po ert, prapa wase wangai prut wen big strongwin i kam seike da tri, ol prut i poldaun.
REV 6:14 Antap wea skai tu, i bin rolemapem wase mat ane pinis. Ane ebridem maunten ane ailan tu, i bin mub prom ples blo dempla.
REV 6:15 Ol dem pipol ya, i bin aid wea dem keib ane aid biain lo dem big ston antap lo dem maunten. I bin gad ol king blo da wold, ol lida, ol dem bigman blo ami, ol rispipol, ol pipol i kare lo antap, ane ol sleib ane dem nada pipol uda i pri.
REV 6:16 Nau dempla ebribodi i bin singaut po dem maunten ane dem ston, ‘Plizgar! Yupla poldaun antap mipla, aide mipla prom da wan uda sidaun lo da tron ane prom wail blo da Smolsip.
REV 6:17 Bikoz da big dei blo demtu, i ya nau po panse mipla. Wa! Uda nau ken stanap strong gense dis panis ya?’
REV 7:1 Apta dem samting i bin apen, ai bin luk po einzel wea ol i stanap lo dem pokona blo dis wold. Ol i bin stanap ane stape dem po win blo ert prom blou. No wan lip i mub wea tri, ane solwata i bin prapa stil, wase gris.
REV 7:2 Nau ai bin luk nada einzel, em i bin prom da istsaid. Ane em i bin kare spesil stamp, po meke mak po prubem dat dempla i pipol blo da trulaip God. Ane em i bin singaut mina laudwan po dem nada po einzel, wea God em i bin gibe dempla paua po spoile da graun ane da big solwata.
REV 7:3 Em i bin spik po dem seim po einzel diskain, ‘Weitpas! Yupla no spoile da graun, da big solwata ane ol dem tri yet. Ai mas pute spesil mak lo pored blo ol dem pipol blo God pas.’
REV 7:4 Den ai bin lisen aumas pipol i bin gede da mak blo God wea pored blo dempla. Nau i bin gad 144,000 pipol ane dempla ya i bin kamaut prom ebri pamlelain blo Izrael diskain:
REV 7:5 prom da lain blo Zuda em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Ruben em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Gad em i gad 12,000 pipol,
REV 7:6 prom da lain blo Asa em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Naptali em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Manasa em i gad 12,000 pipol,
REV 7:7 prom da lain blo Simion em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Libai em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Isaka em i gad 12,000 pipol,
REV 7:8 prom da lain blo Zebulun em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Zosep em i gad 12,000 pipol, prom da lain blo Benzaman em i gad 12,000 pipol.
REV 7:9 Apta demting, ai bin luk nadakain plenti pipol, i tu tumas ai kan kauntem. Dem pipol ol i kam prom ebri dipren kantri ane prom ebri pamlelain ane prom ebri pipol ane prom ebri langus lo da wold. Ebribodi i bin were wait kaliko ane kare lip blo pamtri lo an blo dempla, ane dempla i bin stanap prant lo da tron ane da Smolsip.
REV 7:10 Nau dempla ebribodi i bin singaut mina laudwan diskain: ‘God blo yumpla uda i sidaun lo da tron ane da Smolsip, demtu seibe yumpla nau!’
REV 7:11 Nau ebridem einzel ol i bin stanap raun lo da tron ane ol dem elda ane dem po laipsamting tu. Ane dempla ebribodi bin poldaun pesdaun prant lo da tron ane ol bin wosip God.
REV 7:12 Dempla ebribodi i spik diskain, ‘Eso gar! God blo mipla, mipla preize yu ane liptemap neim blo yu. Mipla spik eso po yu ane wosip yu. Mipla preize yu po da big paua blo yu ane da big strong blo yu, ane bikoz yu sabe ebriting. Demting ya i go mata kipgo, no sabe pinis. Amen!’
REV 7:13 Nau wan prom dem tuenti po elda i bin aske mi diskain, ‘Uda nau dem pipol ya lo wait kaliko? Wea dempla kam prom?’
REV 7:14 Ane ai bin ansa po em diskain, ‘Bos, yu da wan uda sabe.’ So em i bin ansa po mi diskain: ‘Ebridem pipol ya i bin kam prom dat nadakain big trabol wanem i bin apen. Ane lo distaim nau, dempla ebribodi i bin pinis wase kaliko blo dempla lo blad blo da Smolsip, ane kaliko blo dempla i bin kam wait.
REV 7:15 “Daswai dempla i gad rait po stanap prant lo da tron blo God. Ane ebridei ane ebrinait ol i wosip em insaid lo Tempol blo em. Ane da wan uda i sidaun lo da tron go stap melen lo dempla ane go lugaut dempla.
REV 7:16 Dempla nomo go anggre ane nomo go tasti, ane ot blo da san nomo go bane dempla.
REV 7:17 Da Smolsip wea em i stanap melen lo dat tron, em i go lukapta dempla wase man uda lugaut sip. Ane em go lide dempla go po dringk lo dem preswata wea i gibe laip. Ane God em i go stape yupla prom nomo krai solong yupla nomo go sore.” ’
REV 8:1 Nau da Smolsip em bin broke da namba seben lok lo da skrol. Wen em bin broke da lok, ebriting bin dedstap, nogad noiz nau de lo eben po klosap apenaua.
REV 8:2 Ane ai bin luk dem seben einzel uda i stanap prant lo God ane sambodi i bin gibe dempla seben trampat.
REV 8:3 Nau nada einzel i bin kam ane stanap klostu lo da olta ya. Ane em kare wan gold boul blo insens. Dempla i bin gibe em plenti insens. Em bin go ade dem insens wea ol dem prea blo dem pipol blo God. Ane em i bin meke opring lo dem insens ane lo dem prea, antap lo dat gold olta wea i stap prant lo da tron.
REV 8:4 Wen da einzel i bin kapsaid dem prea blo dem pipol blo God po dat gold olta, dem prea i bin miks lo dat insens. Ane da smok blo da insens ya i bin goap prom da olta go po God.
REV 8:5 Apta, dat einzel ya em i bin teke dat boul blo insens ane em i bin pilemapem wea paia prom olta ane em bin sakem godaun po ert. Wen em bin sakem godaun, i bin gad big noiz blo tanda, ane brait plas blo laitning, ane prapa big ertseik.
REV 8:6 Nau dem seben einzel uda i bin kare dem seben trampat, ol bin meke redi nau po bloue dem trampat blo dempla.
REV 8:7 Nau dat pas einzel em i bin bloue trampat blo em. Ane em bin luk dem bol blo ais ane paia i bin miks lo blad, bin sakem kamdaun po ert wase rein. Nau wan terd blo da graun i bin ban ane wan terd blo dem tri i bin ban ane ebridem grin gras i bin ban.
REV 8:8 Nau namba tu einzel em bin bloue trampat blo em. Ane em bin luk wan big maunten wea i bin ban wea paia, em bin sakem go insaid lo solwata ane wan terd blo da solwata i bin kam blad
REV 8:9 ane wan terd blo ol dem laip animal lo solwata ol bin ded ane wan terd blo ol bot lo solwata i bin smas.
REV 8:10 Nau da namba tri einzel em bin bloue trampat blo em. Ane wan big sta i ban wea paia, em bin poldaun prom skai antap lo wan terd blo ebri riba, ane antap wea dem preswata tu.
REV 8:11 Ane neim blo da big sta i bin Sauates. Wan terd blo ebri wata nau i bin kam saua, ane plenti pipol nau i bin ded prom dringk dat wata bikoz i bin saua.
REV 8:12 Nau namba po einzel em bin bloue trampat blo em. Ane wan terd blo san ane wan terd blo mun ane wan terd blo dem sta i bin kam dak. Wan terd lo dei no bin gad lait, ane wan terd lo nait i bin diskain tu.
REV 8:13 Den ai bin luk gen, ane ai bin lisen wan igol i bin plai antap lo skai wea em i singaut mina laudwan diskain, ‘Yupla olgeda pipol ya lo ert, yupla mas lugaut nau! Wen dem nada tri einzel ol i go kam bloue trampat blo dempla, prapa nugudting nau i go kam po ebridem pipol ya lo ert.’
REV 9:1 Nau da namba paib einzel i bin bloue trampat blo em. Ane ai bin luk wan sta wea em bin poldaun prom eben kamdaun po ert. Sambodi i bin gibe da sta wan ki po opene da maut blo da big dip oll ya wea em i nogad no batam.
REV 9:2 Wen em bin opene da maut blo dat big dip oll, tumas big smok i bin kamaut prom em, wase smok blo nadakain bigpaia. Ane dis smok ya i bin kabare da lait blo da san ane em meke da skai kam prapa dak.
REV 9:3 Den ol grasopa i bin kamaut prom da smok, ane ol bin kamdaun nau po ert. Dem grasopa i bin gede paua solong dempla ken stinge man wase skopion.
REV 9:4 Ane sambodi i bin spik po dem grasopa po no spoile ol gras, plant ane ol tri. Bat ol i bin spik dem grasopa po stinge dem pipol uda nogad no mak blo God lo pored blo dempla.
REV 9:5 Dem grasopa i mas meke dem pipol ya po pile nadakain nugud pein po paib mant, bat dempla no lau po kile dem pipol. Ane dem pein wea dem grasopa i mekem, i seimkain wase da nadakain bigpein prom dem sting blo skopion.
REV 9:6 Nau insaid lo dem paib mant, ebridem pipol ya ol i go trai po paine eniwei po ded, bat dempla nogo paine wei po ded. Dempla prapa wande ded, bat dempla nogo paine wei bikoz ded go ranwei prom dempla.
REV 9:7 Dem grasopa i bin luk wase os wea i redi po pait. Lo ed blo dempla ol i bin were samting wase gold kraun, ane pes blo dempla i wase pes blo man.
REV 9:8 Eya blo dempla ol i prapa long wase eya blo oman, ane tit blo dempla i wase tit blo laian.
REV 9:9 Dempla i were aian pleit lo sest blo dempla wase kout. Ane noiz lo wing blo dempla, i wase big noiz blo plenti paiting oskariz ariap ran go po pait.
REV 9:10 Ane dempla i gad teil seimkain wase skopion, wea ol i gad nidol lo end blo teil blo dempla. Ane da seim teil blo dempla nau i gad paua po sting po paib mant.
REV 9:11 Dempla ebribodi i gad wan king. King blo dempla em i dat einzel uda bos blo dat dip oll. Da neim blo dat einzel i diskain, ‘Da wan uda spoile ebriting’. Wea Zuwislangus, neim blo dat einzel i ‘Abadon’, ane wea Griklangus, neim blo em i ‘Apolion’.
REV 9:12 Da pas nadakain big trabol i pinis nau. Ane lugaut nau, i stil gad nada tu nadakain big trabol de po kam.
REV 9:13 Nau da namba siks einzel i bin bloue trampat blo em. Ane ai lisen bois i kamaut prom dem on lo dem po kona blo olta. Dis olta i bin mekem prom gold ane em i stanap prant lo God.
REV 9:14 Ane da bois i spik po da namba siks einzel uda i kare trampat, ‘Dem po einzel wea i bin taiemap de lo dat big Yupreitis riba, lete dempla go pri!’
REV 9:15 Da namba siks einzel bin lete dem po einzel go pri. Dem po einzel i bin redi weit po dis taim ya nau po kile wan terd blo ebri pipol lo ert.
REV 9:16 Nau ai bin lisen namba blo dem amiman blo dem po einzel i bin 200 milion.
REV 9:17 Wea drim blo mi, ai bin luk ol dem os ane ol dem 200 milion man i sidaun antap lo ol dem os. Dempla were aian pleit lo sest blo dempla wase kout, ane kala blo dem kout em i red wase paia, ane blu wase dak blu solwata, ane yelo wase salpaston. Ed blo dem os ya i wase ed blo laian. Dem os i bin gad paia ane smok ane salpaston wea em i ban, i bin kamaut prom maut blo dempla.
REV 9:18 Demtri bigpanis ya, i paia ane smok ane salpaston, i bin kamaut prom maut blo dem os. Demtri bigpanis ya nau i bin kile wan terd blo ebri pipol lo ert
REV 9:19 Ol dem paua blo dem os i stap lo maut ane lo teil blo dempla tu. Teil blo dempla i wase ed blo sneik, po bait ane meke pipol po pil nadakain soa.
REV 9:20 Bat ebridem nada pipol, uda no bin ded prom demtri bigpanis ya, stil no bin libe dem rabiswei blo dempla wea ol wosip dem laigod. Dempla i bin wosip ebridem debolspirit ane dem laigod wea dempla i mekem prom gold, silba, bras, ston ane wud. Ebridem god ya ol i kan luk o lisen eniting o wagbaut tu.
REV 9:21 Dem pipol i no bin tan ane spik sore prom dem rabiswei blo dempla, prom kile man, prom meke maid, prom sekssin ane prom stile ol samting.
REV 10:1 Nau ai bin luk nada strongeinzel i kamdaun prom eben. Em bin were wait klos wase klaud, ane em i gad wan reinbou raun lo ed blo em. Ane pes blo em i bin sain wase san, ane tu leg blo em i wase tu post wea i ban wase paia.
REV 10:2 Lo an blo em, em i bin kare wan smol skrol wea em i bin pinis openem. Nau em i bin pute raitleg blo em antap lo solwata, ane leptleg blo em antap lo drai graun.
REV 10:3 Ane dis strongeinzel i bin singaut mina laudwan wase ala blo laian. Wen em i pinis singaut, seben tanda i bin ansa.
REV 10:4 Wen dem seben tanda i bin tok, ai bin redi nau po raitem daun wanem dempla bin spik. Bat seimtaim, ai bin lisen bois prom eben i spik po mi diskain, ‘Wanem dem seben tanda i spik, demwan sikret. Yu mas no raitem daun.’
REV 10:5 Nau dis strongeinzel wea ai bin luk em stanap antap lo solwata ane antap lo drai graun, em i bin liptemap raitan blo em goap po eben.
REV 10:6 Ane dis einzel i bin meke wan strongpromis wea em spik, ‘Taim po weit, em pinis nau! God nomo go weit.’ Em bin spik diskain wea neim blo da wan uda mata stap wea longlaip poeba, wea em no sabe ded, da wan uda bin meke eben, ert ane solwata ane ebriting wea i stap insaid lo dempla.
REV 10:7 Dat einzel i bin kip spik diskain, ‘Wen da namba seben einzel go bloue trampat blo em, dis sikret plan blo God wanem em i bin planem, i go apen. Diswan i seimkain wanem God i bin tok po dem bipotaim wokman blo em, dem spesilmesizman blo em.’
REV 10:8 Den ai bin lisen gen, da seim bois i kamaut prom eben ane i spik po mi diskain, ‘Go po dat einzel uda stanap lo solwata ane lo drai graun ane teke da open skrol prom an blo em.’
REV 10:9 Nau ai bin go po da einzel, ane ai bin askem po gibe mi da smol skrol. So em bin spik mi diskain, ‘Wa! Yu tekem ane kaikai em. Wen yu go kaikai da skrol i go tes swit wase ani, bat apta yu go swelemdaun, tes blo em i go kam saua.’
REV 10:10 Den ai bin teke da smol skrol prom an blo dat einzel ane ai bin kaikai em. Wen ai bin kaikai da skrol i bin tes swit wase ani, bat apta ai bin swelemdaun, tes blo em i bin kam saua.
REV 10:11 Den dat einzel bin spik mi diskain, ‘Yu mas spik gen baut da mesiz blo mi lo ebri pipol, lo ebri kantri, lo ebri langus ane lo ebri king tu.’
REV 11:1 Nau sambodi i bin gibe mi wan stik blo meza. Ane ol bin spik mi diskain, ‘Yu mas go ane meza da Tempol blo God ane olta blo em ane kaunte dem pipol de tu uda bin wosip God insaid lo Tempol de.
REV 11:2 Bat yu no meza da ausaid yad blo da Tempol, bikoz yad de ausaid i bin pinis gibem po dempla uda no pole God. Ane nau dempla i go ruloba Zarusalem nugudwei po 42 mant.
REV 11:3 Ane demtu spesilmesizman blo God i go were kaliko mekem prom esianbaig po soem dat demtu i prapa sore ane ai go gibe paua po demtu spesilmesizman po spik mesiz blo mi po dem 1,260 dei.’
REV 11:4 Ane demtu spesilmesinza blo God, i demtu olibtri ane demtu big lampstan wea i stanap prant wea da BosLod blo da ert.
REV 11:5 Ip eniwan i trai po spoile demtu, paia i go kamaut prom maut blo demtu ane kile dem enami blo demtu. So eniwan uda i go trai po spoile demtu i go ded prom paia.
REV 11:6 Ane demtu gad paua po stape rein prom poldaun prom da skai wail demtu kip spik dem tok blo God. Ane demtu gad paua tu po tane dem riba ane solwata po kam blad. Ane demtu gad paua po meke olkain bigpanis po spoile ebridem pipol wea ert.
REV 11:7 Wen demtu bin pinis ebridem tok blo God, den wan big wailanimal i go kamaut prom dat big dip oll wea em i nogad no batam. Ane em go pait demtu ane apta wen em go bite demtu em i go kile demtu.
REV 11:8 Ane bodi blo demtu ya i go leidaun lo da mein rod insaid lo siti blo Zarusalem. Diswan da seim siti wea ol i bin neile BosLod blo demtu lo kros po ded. Ol i kole da siti ‘Sodom’ ane ‘Izipt’.
REV 11:9 Nau po tri ane ap dei, ebri pipol blo da wold, ebri dipren pamlelain, ebri langus ane ebri kantri go kam po luk bodi blo demtu ane nobodi i lau po bere demtu.
REV 11:10 Ebridem pipol blo da wold gobi prapa glad. Dempla i go meke ol pisting ane seremaut ol present wea wananada bikoz demtu spesilmesinza blo God i ded. Dem nugudpipol i glad bikoz demtu mesinza bin trite dempla prapa adwei.
REV 11:11 Bat apta dem tri ane ap dei, God i bin bloue win blo laip baigen po demtu ane demtu i bin kamlaipgen ane stanap. Ane nadakain big prait bin kese dem pipol wen ol i bin luk demtu laipgen.
REV 11:12 Den demtu spesilmesinza blo God bin lisen bois prom eben i bin ala mina laudwan diskain, ‘Yutu kam antap ya!’ Ane enami blo demtu i bin luk demtu go antap po eben insaid lo wan klaud.
REV 11:13 Ane lo dat seimtaim i bin gad big ertseik i bin distroi wanten blo da siti. Ane 7,000 pipol i bin ded prom dat big ertseik. Ane ol dem nada pipol i bin nadakain prait, bat ebridem pipol i bin mata preize neim blo God lo eben.
REV 11:14 Da sekan nadakain big trabol i pinis nau. Ane lugaut, i stil gad da namba tri nadakain big trabol stil ya po kam.
REV 11:15 Den da namba seben einzel bin bloue trampat blo em. Ane ai bin lisen ol prapa laud bois ala de antap lo eben diskain: ‘Ebriting lo da wold i prapa kam andanit wea paua blo da LodGod blo yumpla ane da Promiswan blo em, Kraist. Ane em i go rul antap ebriting ya, i go mata go go, no sabe pinis.’
REV 11:16 Nau dem tuenti po elda wea ol i bin sidaun lo tron blo dempla de prant lo God, ebri dempla i poldaun pesdaun ane wosip em.
REV 11:17 Ane dempla i bin spik diskain: ‘Mipla eso yu, LodGod, da Strong AntapGod, da wan uda mata ya, ane da wan uda i bin mata de pas. Prom diskaintaim nau yu bin stat po yuze da bigpaua blo yu, ane yu bin stat po rul wase king.
REV 11:18 Ebridem kantri i bin gad nadakain wail gense yu, bat distaim nau wail blo yu i bin kam. I taim nau po zaze dem pipol uda i ded, ane i taim nau po gibe riwod po ol dem sebant blo yu, ane riwod dem spesilmesizman ane ol dem pipol blo yu. Yu go riwod demwan uda prapa rispekt yu, nomata ol i gad paua o ol i nogad no paua. Ane yu go damiz ol dem pipol uda i bin damiz da ert.’
REV 11:19 Nau, da Tempol blo God de lo eben i open, ane ebridem pipol i bin luk dis Akboks blo da strong griment blo God de insaid lo da Tempol blo God. Ane braitlait blo laitning i plas ane tanda i singaut meke big noiz. Ane nadakain big ertseik em i seike da wold, ane prapa nadakain big stom blo aisbol i bin poldaun kamdaun po ert.
REV 12:1 Nau ai bin luk wan big sain i bin kamaut lo skai. Em i wan oman wea da san i sain raun lo em wase em i were klos. Ane em bin pute demtu leg blo em antap lo mun, ane tuelb sta i stap raun lo ed blo em wase kraun.
REV 12:2 Dat oman em i bin pamle tu ane em i bin krai laudwan bikoz em i bin gad bigpein wase em klosap po bone beibi.
REV 12:3 Ane nada sain i bin kamaut lo skai. Em i bin wan big dragan ane bodi blo em i redkala. Ane em bin gad seben ed ane ten on. Lo dem seben ed i bin gad seben kraun.
REV 12:4 Nau em bin yuze teil blo em po pulemaut wan terd blo dem sta, ane meke dempla ebriwan poldaun prom skai kamdaun po ert. Ane em bin kam ane stanap prant lo dat oman ane dat oman i bin redi nau po bone dat beibi. Dat dragan i bin weit po da beibi po bon redi po em go kaikai em.
REV 12:5 Dat oman i bin bone wan boibeibi, ane dis boibeibi i go ruloba ebri kantri lo dis wold, ane em go gad paua po rule dem kantri ya wase prapa bigbos. Stretwei wen da boibeibi i bin bon, wan einzel i bin grabe da beibi ane i bin teke em go antap po God wea em i sidaun lo tron.
REV 12:6 Dat oman i bin ranwei go lo dezet eria, wea God i bin meke wan ples wea dat eria redi po em. Lo dat ples nau ol i bin lugaut em gud po 1,260 dei.
REV 12:7 Nau i bin gad bigpait i bin stat lo eben. Maikol ane ebridem einzel blo em, ol bin pait gense dat dragan ane ebridem einzel blo em.
REV 12:8 Bat da dragan i bin luze da pait. Apta em bin luze dat pait, em ane ol einzel blo em i bin sakwei ausaid prom eben.
REV 12:9 Da nugud dragan, ane ol einzel blo em, ol bin sakwei ausaid prom eben godaun po ert. Da nugud dragan, da sneik prom longtaim, uda yumpla kole em debol o Satana, em da wan uda trike ebri pipol blo dis ert po meke ol nugudting.
REV 12:10 Den ai bin lisen prapa laud bois prom eben i spik diskain: ‘Lo distaim ya nau, i soem God i seibe yumpla, ane em i gad ebridem paua ane i da taim po em po ruloba ebriwan, i bin kam nau, ane da Promiswan blo em i kare da lo blo em antap. Da wan uda ebritaim tok gense ebridem amenpamle blo yumpla prant lo God, ol i bin sakwei em godaun po ert. Em da seimwan uda ebritaim tok nugudwei baut dem amenpamle prant wea God, nomata i deitaim o naittaim
REV 12:11 Bat ebridem amenpamle bin bite em bikoz prom da blad blo da Smolsip, ane bikoz prom dempla ebritaim pris dem wod blo God. Ane ebriwan dempla i no bin prait ip ol go ded. Dempla i bin redi po ded po em.
REV 12:12 So nau, eben ane ebribodi uda i stap wea eben mas bi nadakain glad. Bat yupla ebribodi uda stap lo ert ane lo solwata, yupla mas lugaut bikoz Satana i bin kamdaun po yupla. Em i nadakain wail bikoz em i sabe em gad sottaim lept.’
REV 12:13 Nau wen dis dragan i bin luk ol i bin sakem kamdaun po dis ert, em bin apte dat oman uda i bin bone da boi pikinini.
REV 12:14 Bat ol i bin gibe dat oman tu wing blo big igol solong em i go plai po ples blo em de lo dezet eria. Ane ol i go lugaut em de po 1,260 dei. Ane ol i nogo lete da dragan po kese em.
REV 12:15 Da dragan i bin trai po draune dat oman lo big pladwata wea i bin kamaut prom maut blo em.
REV 12:16 Bat da graun nau i bin elpe da oman. Wan big oll i bin open melen lo da graun, ane ol dem pladwata wea i bin kamaut lo maut blo da dragan, i bin ran go poldaun insaid lo dat oll.
REV 12:17 Nau da dragan em i bin prapa nadakain wail po dat oman, so em i go ane pait gense ol dem nada pikinini blo dat oman. Demwan dem seim pikinini ya uda bin lisen ane obei dem lo blo God ane uda spik dempla blo Zizas.
REV 12:18 Den da dragan i bin stanap lo sanbis longsaid lo solwata.
REV 13:1 Nau lo bizin blo mi ai bin luk wan big wailanimal i bin kamaut prom solwata. Em i gad seben ed lo em ane ten on lo em tu. Lo dem on blo em i bin gad kraun lo ebri on. Ane lo ebridem seben ed blo em, i bin gad neim i raiting, ane da raiting i bin prapa daune God.
REV 13:2 Nau da wailanimal wea ai bin luk, em i prapa luk wase big lepad. Ane ebridem leg blo em, em i wase leg blo wan big bea. Ane maut blo em, em i wase maut blo laian. Nau da dragan, em bin gibe strong blo em po dat wailanimal ane em bin gibe da wailanimal tron blo em ane ol bigpaua blo em tu.
REV 13:3 Ane da wailanimal i bin gad nadakain nugud kat lo wan ed blo em, ane em i spostu ded prom dat kat. Bat da nugud kat i bin kamgud. Ane wen ebridem pipol lo dis wold i bin luk disting, ol i bin prapa sapraiz ane ebribodi nau i bin pole dat animal.
REV 13:4 Ebri pipol ol i bin wosip da dragan, bikoz em i bin gibe paua blo em go po dat wailanimal. Ane ol i wosip dat wailanimal tu. Dempla i bin spik diskain, ‘Ei ei! I nogad no man ya wase dat wailanimal. I nogad no man ya tu wea i strong po paite em.’
REV 13:5 Nau da wailanimal, em i sabe po meke enikain nugudtok po daune neim blo God, ane em i gad paua po kare lo diskain ya po poti tu mant.
REV 13:6 Da wailanimal em i ebritaim tok olkain po daune dem neim blo God. Em i swea God ane ol demwan uda i stap de lo eben.
REV 13:7 Da wailanimal i bin gede da rait po kare lo po pait gense ebridem pipol blo God ane kese ebridem pipol po pose dempla po kam andanit lo emselp. Em i gad rait po ruloba ebridem pamlelain, ebridem pipol, ane ol langus ane ebridem kantri.
REV 13:8 Ebribodi ya lo ert i bin wosip dat wailanimal, bat no demwan uda neim i raitem wea da Buk blo Laip wen God i bin meke da wold. Ane dat buk i blo dat Smolsip wea ol i bin kilem.
REV 13:9 Yupla lisen uda gad talinga ane yupla tingbaut nau.
REV 13:10 Nomata dempla go meke yupla po go zeilaus, wel, yupla mas go po zeilaus. Ane nomata ol i go kile yupla lo sod, lo dat sod, yupla go ded. Nomata diskainting i kam lo yupla, yupla mas stanap strong ane kip bilib lo God.
REV 13:11 Nau ai bin luk nada wailanimal wea em i kamaut prom graun. Em i gad tu on lo em, wase on blo smolsip. Ane wen em i spik, bois blo em i bin wase bois blo dragan.
REV 13:12 Nau da namba wan wailanimal i bin gibe rait po kare lo blo em po dat namba tu wailanimal po yuze ebri paua blo em seimkain wase da namba wan wailanimal i bin karem. Da namba tu wailanimal i pose ebri pipol uda i stap lo dis wold, ol mas go wosip da namba wan wailanimal. Diswan da seimwan wea em i gad dat nugud katmak lo em bat em i bin kamgudgen.
REV 13:13 Da namba tu wailanimal em i sabe meke nadakain big mirikal lo paua blo em. Ane ebridem pipol ol i bin luk em meke paia wase laitning wea i kamaut prom da skai, raitdaun po kese graun.
REV 13:14 Prom dat namba wan wailanimal, da sekan wailanimal i kare paua po meke olkain mirikal. Em i bin meke demting po seik blo da pas wailanimal ane em i trike ebridem pipol lo ert nau. Em i spik po ebridem pipol po meke wan kabing wase da namba wan wailanimal. Diswan da seim wailanimal wea i spostu ded prom da nugud kat blo da sod, bat em i bin kamlaipgen.
REV 13:15 Da namba tu wailanimal i bin gad paua po bloue win blo em go insaid lo dat kabing solong em i laip ane em ken tok. Ane da kabing i bin gibe oda diskain, ‘Eniwan uda no wosip mi mas ded!’
REV 13:16 Nau da namba tu wailanimal i bin pose ebridem pipol po gede wan mak lo raitan o lo pored blo dempla ebribodi, nomata dem pipol i aiklas o louklas pipol, nomata demwan i risman o poaman, nomata demwan i priman o sleib.
REV 13:17 So nau, eniwan uda nogad dis mak wea em, em i kan baie eniting o sele eniting. Ane dis mak nau em i da neim blo dat wailanimal, o da namba wea i min da neim blo em.
REV 13:18 Wea ol demting ya nau, i go nid plenti sabe wiskain po ademap ane paindaut da namba blo dat wailanimal, bikoz dis namba i namba blo man. Namba blo em i 666.
REV 14:1 Den ai bin luk da Smolsip wea em i stanap antap lo Maunt Zaion, ane stanap lo em i bin gad 144,000 pipol uda bin gad neim blo da Smolsip ane neim blo PapaGod blo em wea i bin raitem lo pored blo dempla.
REV 14:2 Ane ai bin lisen bois i kam prom eben. Da bois bin prapa laudwan wase noiz blo bigweib i brok ane prapa laud wase big tanda. Ane dis noiz em i wase plenti gita wea ol i bin plei tugeda.
REV 14:3 Ebridem 144,000 pipol i bin stanap prant wea da tron blo God ane prant lo dem po laipsamting ane dem tuenti po elda. Ane ol dem pipol ya i bin sing wan niu sing wea no nada man i ken kese da sing. Ebridem pipol ya i demwan wea God i bin pinis meke dempla pri prom demwan blo da wold.
REV 14:4 Ebridem man de, no bin slip wea eni oman. Wa, dempla bin mata stap klinwan. Ane dempla ebritaim pole da Smolsip lo ebridem ples. God i bin seibe demwan prom dem nada pipol lo ert pas, ane meke dempla da pas spesil opring po em ane da Smolsip
REV 14:5 Dempla i no sabe spik laitok. Nobodi kan bleime dempla.
REV 14:6 Nau ai bin luk nada einzel, em i plai de antap lo skai, ane em bin kare da Gudniuz blo Zizas wea em, dat Gudniuz wea i no sabe pinis. Wok blo dis einzel nau i po pris dis Gudniuz po ebridem pipol blo dis wold, po ebridem kantri blo dis wold, po ebridem pamlelain, ane po ol dem langus ane ebri pipol.
REV 14:7 Em i bin singaut mina laudwan diskain, ‘God em i da wan uda bin meke eben ane ert ane solwata ane ol preswata. Yupla mas prapa rispekt em ane yupla mas liptemap neim blo em, bikoz taim blo em po zaze ol pipol i kam nau. Yupla mas wosip em.’
REV 14:8 Nau ai bin luk namba tu einzel, i bin kam biain lo da pas einzel. Em i bin ala diskain, ‘Dat big siti blo Babilon wea em i gad bigpaua, em i poldaun smas, ebriting pinis. Dat big siti bin gibe ebri pipol lo ebridem kantri lo dis wold da prapa strongpiling po meke olkain nugud sekssin, i seimkain wase da strongpiling po dringk strong wain. Ane da wei blo dempla i meke God nadakain wail.’
REV 14:9 Nau ai bin luk namba tri einzel, i bin kam biain lo dem nada tu einzel, ane em i bin ala diskain, ‘Demwan uda i wosip dat wailanimal ane dat kabing blo em, o demwan uda gad mak blo da wailanimal lo pored o lo raitan blo dempla,
REV 14:10 ebri dempla mas dringk dipren wain nau. Dat wain i blo God, i no prapa wain. Nono! Dat wain i da wail blo God. Ane God i go panis dempla prapa nadakain. Dis wain i wase da wain wea i kile demwan uda ebritaim spak. Seimkain, God i go kile ebribodi. Datwan i po soem dat God em i mina wail lo dempla ane dempla go nadakain ban lo dem salpaston wea i ban ane wea paia, prant lo ol oli einzel ane dat Smolsip.
REV 14:11 Ane smok blo da paia wea i meke dempla po sapa nadakain, dat smok i go kipgo antap pogud ane i nogo pinis. Dempla de nogad spel lo deitaim ane naittaim bikoz dempla bin wosip dat wailanimal ane dat kabing blo em, ane dempla gad da mak blo dat wailanimal.’
REV 14:12 So nau, nomata olkain trabol kam gense yupla ol pipol blo God, yupla mas kip obei dem wod blo God ane yupla mas kip bilib lo Zizas, ane yupla mas stanap strong.
REV 14:13 Nau ai bin lisen bois gen i kam prom eben. Em spik, ‘Yu raitem daun dem wod ya ai spik. Dempla uda bilib wea da BosLod ane uda i go ded prom distaim ya nau, God i go blese dempla. Wa, da OliSpirit i spik, dempla go spel prom ol adwok blo dempla, ane dem gudsamting ol i bin mekem, i go mata go wea dempla.’
REV 14:14 Apta, ai bin luk i bin gad wan wait klaud, ane ai bin luk da Truwan blo Man wea i sidaun antap lo da klaud. Em i gad gold kraun antap lo ed blo em ane prapa sap uknaip lo an blo em.
REV 14:15 Ane nau ai bin luk gen, nada einzel wea em bin kamaut prom da Tempol. Em i singaut wea mina laud bois ane em i spik po da wan uda i sidaun antap lo dat klaud, ‘Yu teke da sap uknaip blo yu ane kate ebridem kaikai, ol i redi nau. Diskaintaim dem kaikai lo dem gadanples lo dis wold i prapa redi po tekem.’
REV 14:16 So nau da man uda bin sidaun antap lo dat klaud, em i teke da uknaip blo em ane kate ebridem kaikai wea i bin redi lo da wold ya nau.
REV 14:17 Nau den, ai luk nada einzel wea em i kamaut prom da Tempol wea eben, ane em i tu bin kare nada sap uknaip.
REV 14:18 Den da nada einzel uda i bos po lugaut paia lo olta, em bin ala diskain po da einzel uda i kare da sap uknaip lo em, ‘Yu yuze da sap uknaip blo yu nau, ane yu katemaut dem prut blo dem greipbain de lo da wold, bikoz dem prut blo dem greipbain de ol i raip nau.’
REV 14:19 Nau dat einzel ya em i bin teke da uknaip blo em ane em i kate dem prut blo ol dem greipbain lo da wold. Em i sake ebridem prut de insaid lo da ples wea ol smasem po meke da zius po kamaut. Dis wan nau i da sain blo da wail blo God.
REV 14:20 Ane ol bin stanap smase dem greip de ausaid said blo da siti. Wen ol i bin smase dem greip, ol blad bin ran kam ausaid wase riba ane i bin ran po 300 kilamita ane dip blo da riba blo blad i bin klosap kese tu mita.
REV 15:1 Apta nau ai bin luk dis nada big sain de lo eben, ane ai bin prapa nadakain atzamp. Ai bin luk seben einzel i bin kare seben bigpanis kam. Dem panis ya nau, demwan ol laswan, ane da wail blo God i go pinis tu.
REV 15:2 Ai bin luk mo samting i kamaut wase big solwata. Dis solwata i sain wase glas ane wase paia i miks lo em. Ane ai bin luk ol dem pipol wea ol i bin wine da pait gense dat wailanimal ane dat kabing blo em ane da namba i min dat neim blo em. Dempla i bin stanap lo dat big solwata wea em i sain wase glas, ane ebribodi i bin kare plenti gita wea God i bin gibe dempla.
REV 15:3 Ane dempla ebribodi i bin sing dis sing wea Mozes i bin sing, ane da Smolsip tu em i sabe da sing. Ol i sing diskain: ‘LodGod, da Strong AntapGod. Ebridem wok blo yu ol i prapa big, ane ebribodi i prapa atzamp prom ol dem wok blo yu. Yu nau King blo ebridem kantri lo da wold, ane ebriwei blo yu i mata stret ane prapa tru.
REV 15:4 AntapGod, mata yuselp yu oli. Ebribodi prapa rispekt yu ane liptemap neim blo yu. Ebri kantri lo dis wold i go kam ane wosip prant lo yu, bikoz ebribodi i bin luk dem rait ane stretwei blo yu.’
REV 15:5 Apta demting, ai bin luk da Tempol blo God de lo eben i bin open ane ai bin luk rait insaid po dat Olitent blo da strong griment blo God.
REV 15:6 Ane dem seben einzel wea ol i kare dem seben nadakain bigpanis, dempla i bin kamaut nau prom da Tempol. Dem einzel i bin were prapa wait brait kaliko, ane dempla i bin were gold belt raun lo sest blo dempla.
REV 15:7 Den wan prom dem po laipsamting em bin gibe ebridem seben einzel gold boul wea i bin pulap wea dat wail blo God, uda i mata stap longlaip poeba ane em i no sabe ded.
REV 15:8 Nau insaid lo da Tempol, i bin prapa obamak lo smok prom da sainilait ane da paua blo God. Ane nobodi i kan go insaid lo da Tempol antil dem seben einzel bin pinis kapsaid dem nadakain bigpanis prom dem seben boul.
REV 16:1 Den ai bin lisen nada laud bois i kamaut prom da Tempol wea da bois i tok po dem seben einzel diskain, ‘Yupla go ane kapsaid dem seben boul wea i gad wail blo God, antap lo ert.’
REV 16:2 So da pas einzel em i bin go ane kapsaid boul blo em lo ert, ane ol nadakain pein ane plenti nadakain nugud soa tu i bin kamaut wea dempla uda gad mak blo dat wailanimal ane uda bin wosip dat kabing blo em.
REV 16:3 Den da sekan einzel em i bin go ane kapsaid boul blo em lo solwata, ane solwata i bin kam wase blad blo dedman. Ane ebridem laipsamting lo solwata i bin ded.
REV 16:4 Den da namba tri einzel em i bin kapsaid boul blo em lo ebridem riba ane ebridem preswata, ane ebri wata i bin kam blad tu.
REV 16:5 Den ai bin lisen einzel uda kare lo po lukapta ol dem wata i bin spik diskain: ‘God yu mata rait, yu da Oliwan, da wan uda mata ya, ane uda i bin mata de pas. Dem panis yu bin sanem po da wold i rait.
REV 16:6 Dem madara i bin kapsaid dem blad blo dem pipol blo yu ane blo dem spesilmesizman blo yu. Blad blo dempla i bin ran ebriwei lo da graun. Yu bin gibe dem madara, mata blad po dringk. Diswan i da riwod blo dempla!’
REV 16:7 Ane gen ai bin lisen bois i kam prom olta diskain: ‘Wa! Yu LodGod, da Strong AntapGod. Wei blo yu po zaz, i tru ane stret ebritaim!’
REV 16:8 Den da namba po einzel i bin kapsaid boul antap lo da san, ane i bin meke da san po gad mo paua po bane ebri pipol prom da ot blo em.
REV 16:9 Dat seimtaim, wen da san i bin kam prapa ot ane bane ebridem pipol, ol i bin kerse neim blo God uda bin sane ebridem bigpanis po dempla. Bat dempla no bin spik sore ane liptemap neim blo God.
REV 16:10 Da namba paib einzel i bin kapsaid boul blo em antap lo da tron blo dat wailanimal. Ane da ples wea dat wailanimal i king, i bin kam dak. Ebridem pipol blo em bin pile nadakain obamak pein ane ol i bin graine tit ane baite tang blo dempla.
REV 16:11 Ane dempla i bin kerse da God blo eben bikoz ol bin gad nadakain pein ane olkain soa. Dempla ebribodi no bin spik sore po God po ol dem nugudting ol i bin mekem.
REV 16:12 Nau da namba siks einzel i bin kapsaid boul blo em lo dat big Yupreitis riba, ane wata blo da big riba i bin draiap. Diswan i mekem izi po dem king uda i stap lo da istsaid po krose dat riba wea ol ami blo dempla.
REV 16:13 Ane ai bin luk tri nugudspirit. Dempla luk wase prog ane dempla bin kamaut prom maut blo da dragan ane lo maut blo dat wailanimal ane lo maut blo dat laimesizman.
REV 16:14 Dem nugudspirit ol i gad paua po meke olkain mirikal. Dem nugudspirit ol i bin go po dem king lo ebridem ples lo da wold po kam tugeda. Dempla ebribodi go pait go gense God lo dat prapa big zazmentdei blo da Strong AntapGod.
REV 16:15 Zizas i bin spik diskain, ‘Luk! Ai go kam wase stilaman wea i kam po stil. Nobodi sabe wattaim da stilaman i kam po stil! God i go blese demwan uda kip lisen ane weit po mi. Dempla mas kipe klos blo dempla redi po werem solong dempla nogo pil sem prom wagbaut neket prant lo pipol. So, yupla mas kip redi.’
REV 16:16 Ane nau dem nugudspirit i bin kam teke ol dem king ane ol dem amiman blo dempla po kam tugeda wea wan ples kolem Amagedon wea Zuwislangus.
REV 16:17 Nau da namba seben einzel i bin kapsaid boul blo em antap lo skai, ane bois i bin kamaut mina laudwan prom da tron blo da Tempol. Dat bois i spik, ‘I pinis nau!’
REV 16:18 Den i bin gad braitlait blo laitning i bin plas, ane nadakain big noiz blo tanda, ane nadakain big ertseik. I no bin gad diskain ertseik ya bipo lo ert.
REV 16:19 Nau dis big siti blo Babilon i bin split tri pat wen i bin gad dat ertseik. Ane ebridem nada siti lo dem nada kantri i bin poldaun smas lo graun. Nau God i no bin pigedbaut dat siti blo Babilon ane ol dem nugudwei wea dem pipol de i bin mekem. Em i bin meke dem pipol blo dat siti po dringk kap wea i gad dat obamak wail blo God.
REV 16:20 Ane ol dem ailan i bin singdaun ane ebridem maunten tu i bin poldaun plat po graun, prapa kan painem.
REV 16:21 Ane plenti nadakain big aisbol i bin poldaun kamdaun po ert antap ol pipol. Sam dem aisbol i bin big wase 34 kilo. Dem pipol i bin kerse God bikoz God i bin sane dem aisbol kamdaun. Dat panis blo em ya i bin prapa nugud.
REV 17:1 Apta nau, wan einzel prom dem seben einzel uda i bin kare dem seben boul wea dempla, i bin kam lo mi ane spik po mi diskain, ‘Yu kam lo mi, ane ai go soe yu wiskain God i go panis dis nugudoman uda sele emselp po mani, em i sidaun bos blo plenti riba.’
REV 17:2 Ebridem king lo dis ert uda bin meke nugud sekssin wea dis oman, ane ebri dempla uda stap lo dis ert i bin kam spak prom dis nugudwei blo dat oman.
REV 17:3 Nau dis einzel i bin kam ane teke spirit blo mi go po ples wea i nogad no pipol. Ane ai bin luk wan oman, em i sidaun antap lo wailanimal wea bodi blo dat wailanimal i brait red. Dat wailanimal i bin gad seben ed ane ten on. Em bin gad olkain nugud raiting wea i daune God i bin raitem oloba bodi blo em.
REV 17:4 Dem klos wea dat oman i werem nau i prapa tu dedli klos. Da kala blo dem klos i papal ane brait red ane em i gad breislet wea ol i mekem prom gold ane nais saini ston ane perl. Em i bin kare wan gold kap wea em i pulap lo olkain nugud samting wea i mina rong, ane pulap lo olkain nugud sekssin wea dat oman i bin mekem.
REV 17:5 Ane i gad neim i gad sikret mining i bin raitem lo pored blo em. Dat neim i diskain: ‘Da big siti Babilon, em i wase mama blo ol pipol uda slip wea nada pipol po mani ane em blo olkain nugud samting wea em i mina nadakain nugud.’
REV 17:6 Den ai bin luk dat oman i bin spak prom dringk da blad blo dem oli pipol blo God ane blad blo demwan uda bin pole tising blo Zizas. Wen ai bin luk em, ai bin mina atzamp.
REV 17:7 So da einzel i bin aske mi diskain, ‘Ei! Wanem yu bin atzamp po? Bambai ai go spik yu da sikret blo dat oman ane da wailanimal uda gad seben ed ane ten on.
REV 17:8 Dat wailanimal de yu bin luk, em i bin laip pas bat nau em i ded. Bat em i nau redi po kam antap prom dat big dip oll wea i nogad no batam ane den em i gobi damiz poeba. Dem pipol lo dis wold, wea neim blo dempla i no bin raitem daun wea da Buk blo Laip wen God bin meke da wold, ol i go nadakain atzamp. Ol i go atzamp wen dempla go luk dat wailanimal, bikoz pastaim em bin ded ane nau em i kambaik laipgen.
REV 17:9 Da einzel i bin spik po mi, ‘Orait, nau ai go spik yu da sikret. Dem seben ed blo da wailanimal, em i dem seben big il wea dat oman i sidaun. Dem seim ed i wase nada seben king.
REV 17:10 Paib king ol i bin ded, ane wan king em i stil laip ane kip rul. Ane da laswan em i no kam yet, bat wen em go kam, em i go rul po lelbettaim.
REV 17:11 ‘Dat wailanimal wea bodi blo em i brait red, em i bin laip pas bat em no laip nau. Diswan nau go meke da namba eit king lo dempla. Bat apta nau, dat wailanimal i go luze paua blo em ane den em gobi damiz poeba.
REV 17:12 Ane dem ten on ya blo dat wailanimal wea yu bin luk pas, i dem ten king wea ol i no rul wase king yet. Bat apta, ol i go gad paua po rul wase king seimkain wase dis wailanimal ya, ane apta, ol i go rul po sotwail.
REV 17:13 Nau ol dem ten king ol i bin gad wanmain. Ane dis paua wea dempla i karem po stap king, bambai ol i go gibe rait blo dempla po kare lo po dat wailanimal.
REV 17:14 Dem ten king ane da wailanimal i go pait lo da Smolsip. Bat da Smolsip i go tere dempla ebribodi, bikoz em i BosLod blo ebridem bos, ane em i King blo ebridem king. Ane demwan uda da Smolsip i bin singaut po dempla ane suze dempla, demwan uda kip stanap strong po em, dempla gobi de wea em tu.’
REV 17:15 Ane da einzel ya em i spik mi diskain, ‘Dis nugudoman em i oman uda slip wea olkain man po mani. Em i bos de wea dem plenti riba. Dem riba i wase plenti pipol blo ebridem kantri ane ebri langus.
REV 17:16 Nau da wailanimal ane dem ten on blo em, i dem ten king. Dempla ol i prapa eite dat oman uda slip lo man po mani. Bambai dempla go teke ebriting blo em, ane go libe em neketwan. Den ol i go kaikai mit lo bodi blo em ane sake dem leptoba lo paia.
REV 17:17 God i bin pute samting lo main blo dem ten king po mekem wanem em i wande dempla po mekem, ane ol i go gri po gibe da rait blo dempla po kare lo po dis wailanimal ya, po rul antil ol dis tok blo God i go kam tru.
REV 17:18 Dis oman wea yu luk ya wea bizin blo yu, em i nau dat big siti uda i ruloba dem king blo dis wold.’
REV 18:1 Apta ol dem samting, ai bin luk nada einzel em i kamdaun prom eben. Em i kare lo blo bigpaua, ane dis ert i bin laitap ane sain oloba prom em.
REV 18:2 Em i bin singaut wea mina laud bois: ‘Pinis, pinis! Dat prapa big siti Babilon i pinis! Em i go kam aus blo ol debol, ane aus blo olkain nugudspirit, ane ples blo ebridem prapa nadakain nugudpizin i go stap de tu.
REV 18:3 Ebridem pipol lo ebridem kantri lo dis wold bin dringk dat wain blo em wea i meke dempla po bane ai po meke olkain nugud sekssin. Ebridem king lo dis ert ol i bin meke olkain nugud sekssin wea em. Ebridem biznisman lo dis ert tu, i bin kam ris prom ebridem riswei blo em.’
REV 18:4 Dis taim ai bin lisen nada bois i kam prom eben i spik diskain: ‘Mai pipol, yupla kamaut prom Babilon solong yupla nogo zoin lo ebridem sin blo em, o bambai yupla go sere dem nugud panis blo em tu.
REV 18:5 Ebridem sin blo em i mina bigwan, ol i ipemap go antap kese eben, ane God em i no sabe piged ebridem rabiswei blo em.
REV 18:6 Mekem po em wanem em i bin mekem lo yupla de pastaim, bat distaim dabulem dem panis blo em. Dat dringk blo dem nugudwei wea Babilon i bin gibem lo yupla, yupla mas dabulem mostrong ane gibem baik po em po dringk.
REV 18:7 Dis oman em i bin stap lo gudlaip ane apilaip, bat gibe em da panis wea i sutem. Mekem po pil nadakain pein ane nadakain sore. Bipo, em bin bloubaut emselp diskain, insaid lo at blo em, “Ai kare paua ane ai rul wase kuin. Ai no wase widooman, ai no sabe sore ane krai.”
REV 18:8 Bat plenti bigpanis i go kam ane kese em lo wan dei, ded go kam ane em go bigkrai ane em go gad big anggre. Ane em i go ban lo bigpaia, bikoz da LodGod uda go zaze em, em i gad prapa strongpaua.’
REV 18:9 Nau ebridem king lo dis wold, uda bin meke nugud sekssin lo em ane stap lo demkain izilaip lo em, wen ol go luk smok i kamaut prom dat big siti Babilon, ol i go bigkrai ane singaut mina laudwan bikoz ol i luk da siti i ban.
REV 18:10 Dem king go stanap lelbet longwei bikoz ebriwan dempla i prait bambai ol i go gede da seimkain panis ya wiskain dat siti i gedem. Ane ol i go singaut: ‘Yagar! Yu Babilon, yu lugaut! Yu big eleba siti. Yu prapa strong, bat nadakain kuikwan panis blo yu i go kese yu.’
REV 18:11 Ane ebridem biznisman lo dis ert ol i go krai ane pil prapa sore po Babilon, bikoz i gad nobodi nau uda ken baie samting prom dempla nau.
REV 18:12 Dem biznisman i gad olkain kago blo ol dipren samting ya. I gad gold ane silba, olkain nais ston, ane nais perl, olkain spesil kaliko, papal kala ingk, silk ane brait red kaliko. Ane i gad dem wud wea em i smel nais ane olkain dipren kabing wea dempla bin mekem prom tit blo elepant ane kabing wea ol i mekem prom dia wud, bras, aian ane dia ston.
REV 18:13 Ane i gad ol nada kago, oil wea i gad switsmel, olkain diprenkain insens, wain, oliboil, plaua ane wit, olkain kau, sip, os ane olkain oskariz ane ol pipol wea dempla i sleib.
REV 18:14 Ane nau ol dem biznisman ya ol i spik diskain po dat oman: ‘Ol dem plasting wea yu tumas laik, yu nomo go gad nau. Ebridem ris samting lo yu ane demting wea em i luk nais lo yu, ol i pinis prom yu nau. Ebridem samting i pinis.’
REV 18:15 Ane ol dem biznisman ya wea dempla i bin kam prapa ris prom sele ol dem kago po em, dem biznisman i bin stanap lelbet longwei bikoz ebriwan prom dempla i prait bambai ol i go gede da seimkain panis ya wiskain da siti i gedem. Ol i go bigkrai mina laudwan:
REV 18:16 ‘Yagar! Yu Babilon yu lugaut! Yu big eleba siti. Pastaim yu bin were olkain gud klos wea ol i papal ane brait red. Ane yu bin luk prapa nais prom were dem gold samting ane dem nais ston ane perl.
REV 18:17 Bat prapa kuikwan ebridem gud samting blo yu ol i wantaim pinis.’ Ane ebridem kapten blo ebri bot, dem pasinza, dem kru ane dem nada man wea dempla wok biznis lo solwata, dempla tu i go stanap de longwei ane luk.
REV 18:18 Ane wen dempla ebribodi luk smok blo paia wea i bane da siti, dempla i go singaut diskain, ‘Ei! Yagar! I nogad no nada big taun wase dis big siti ya!’
REV 18:19 Nau ebri demwan de i go pute dast antap lo ed blo dempla po soem dat dempla i sore. Ebribodi i go gad big sore ane dempla go base bigkrai: ‘Yagar! Babilon! Yu big eleba siti! Dempla uda bos blo dem bot lo solwata, ol i nau bin kam prapa ris prom yu. Bat prapa kuikwan, ebriting blo yu ol i wantaim pinis.’
REV 18:20 Yupla de lo eben, yupla mas glad prom dat panis wea dat oman i gedem. Seim po yupla tu, ol dem pipol blo God, dem misnareman ane dem spesilmesizman. Yupla mas glad lo dis panis, bikoz God em bin zaze dat oman ya prom ol dem nugudting wea em i bin mekem po yupla.
REV 18:21 Nau wan strongeinzel em bin teke wan prapa big ston, ane em i sakem daun lo da solwata, ane em i singaut diskain: ‘Babilon, yu big eleba siti. Wa! Seimkain wase dat ston, dempla go sake yu godaun tu, ane dempla nogo luk yu gen.
REV 18:22 Insaid lo dat siti, i nomo go gad saun blo olkain miusik. Nobodi go plei gita, nobodi go sing, nogad no saun blo plut ane trampat. No wokman i go wok de gen. Nobodi i go meke bred lo dat siti nomo.
REV 18:23 Dem lamp i nogo meke lait de nomo, ane nobodi i go maret ane meke pisting insaid lo yu gen. Bat bipo, ebridem biznisman blo yu ol i bin prapa bigman lo da wold, bat nomo nau. Babilon bin trike ol dem pipol ane meke demwan go ol rongwei.
REV 18:24 God i bin panse dat siti blo Babilon bikoz prom dem blad wea i bin ran lo dem strit de, da blad blo ol dem spesilmesizman ane ol dem oli pipol blo God ane blad blo ol pipol wea ol nada pipol i bin kile dempla tu ya lo ert.’
REV 19:1 Nau apta ol demting ya, ai bin lisen prapa big noiz blo prapa plenti pipol. Prapa tumas olgeda i singaut de lo eben diskain: ‘Yumpla preize da AntapGod! God blo yumpla i seibe yumpla. Liptemap neim blo da God uda gad nadakain bigpaua.
REV 19:2 Demwei blo em po zaz, i ebritaim tru ane stret. God bin pinis zaze dis strong nugudoman ya uda i slipraun wea olkain man po mani. Dis oman bin spoile dis wold wea ol dem nugud sekssin blo em. God em i bin panse dis oman ya bikoz em i bin kile dem wokman blo God.’
REV 19:3 Nau dempla i bin singaut mina laudwan diskain: ‘Yumpla preize da AntapGod! Dat smok blo dis paia wea em i bin bane dis big siti ya, em i go antap, go mata kipgo, i no go pinis!’
REV 19:4 Ane dem tuenti po elda ane dem po laipsamting, ol i bin poldaun ane wosip God uda i sidaun lo tron, ane ol i bin spik, ‘Amen. Yumpla preize da AntapGod!’
REV 19:5 Den ai bin lisen bois bin singaut prom tron diskain: ‘Yupla ebridem wokman blo God, yumpla i prapa rispekt em. Yupla ebribodi mas preize em nomata yupla gad paua, o yupla nogad no paua.’
REV 19:6 Nau ai bin lisen nada noiz gen wase prapa plenti tumas pipol ol i singaut mina laudwan. I wase noiz blo dem bigweib o noiz blo nadakain big tanda. Ol i singaut mina laudwan diskain: ‘Yumpla preize da AntapGod! God blo yumpla, da Strong AntapGod uda i King.
REV 19:7 Yumpla mas glad ane mas pil api nau, ane yumpla mas liptemap neim blo God. Bikoz i taim po da maret pisting blo da Smolsip ya nau, ane da oman wea em go maret, i bin pinis meke emselp redi po maret.
REV 19:8 Dat oman ya, ol i bin pinis gibe em braitwait dres po em po werem.’ Dis braitwait dres blo em ya, i po soe dem gudsamting wea dem pipol blo God i bin mekem.
REV 19:9 Nau dat einzel i bin spik po mi diskain, ‘Yu raitem daun diswan: Dem pipol uda go kam po pisting blo maret blo da Smolsip, God i go blese dempla.’ Ane dat einzel em bin spik gen po mi, ‘Dis tok wanem ai bin spik, i prapa trutok blo God.’
REV 19:10 Nau ai bin poldaun prant lo dat einzel po wosip em, bat em bin spik po mi diskain, ‘Nono! Yu mas no wosip mi! Ai wan wokman blo God wase yu, ane wase dem nada amenpamle uda bin lisen ane obei dem lo blo God ane uda bin spik dat dempla blo Zizas. Yu mas wosip God! Bikoz da wei blo God nau po dem spesilmesizman po mekem, i po stanap ane tokbaut da gudniuz blo Zizas.’
REV 19:11 Nau ai bin luk gen ane eben i bin open, ane ai bin luk wan wait os. Ane i gad wan man wea em i sidaun antap lo dat os. Neim blo dat man i, ‘Stanap strong ane Truwan,’ bikoz wen em i zaze pipol ane wen em i go po pait, wei blo em, em i prapa rait ane stret.
REV 19:12 Ai blo em, em i lait wase paia, ane lo ed blo em, em i were plenti kraun. Wan neim i stap lo bodi blo em, bat mata emselp i sabe da mining blo dat neim.
REV 19:13 Ane da kaliko em i werem, i wet ebriwea lo blad. Taitol blo em, i ‘Wod blo God.’
REV 19:14 Ane ol dem amiman blo eben tu i bin were braitwait kaliko, ane ol bin pole em biain. Ol dempla i raidantap lo wait os tu.
REV 19:15 Wan sap sod i bin kamaut prom maut blo dis man, ane em i yuze diswan po smase ebridem kantri. Ane em i gad paua po rule ebridem kantri wase prapa bigbos. Em i go lego dat big wail blo God, da Strong AntapGod. Ane God i go damiz dempla so blad blo dempla i go ranaut ebriwei.
REV 19:16 Lo kaliko blo em ane lo leg blo em, wan taitol i raitem diskain, ‘King blo ebridem king, ane BosLod blo ebridem bos.’
REV 19:17 Biain, ai bin luk gen wan einzel wea em i stanap lo san. Em bin singaut mina laudwan po dem nugudpizin uda kaikai ol ded samting. Dem nugudpizin ol i plai de antap. Em singaut diskain, ‘Yupla kam nau tugeda wea da big pisting God i go mekem.
REV 19:18 Yupla kam ane kaikai mit blo bodi blo dem king, dem kapten ane dem amiman, ane mit blo dem os ane dem man wea ol i bin raide dem os. Yupla kam ane kaikai mit blo bodi blo ebridem pipol, nomata ol i sleib o ol i priman, nomata ol i aiklas o louklas pipol.’
REV 19:19 Nau ai bin luk gen dat wailanimal ya, ane ebridem king lo dis wold ane ebridem amiman blo dempla i bin kam tugeda lo wan ples po pait. Ebri dempla i bin redi po pait gense dis man uda i sidaun antap lo dat wait os, ane ebridem amiman blo em.
REV 19:20 Bat dis man ya ane dem amiman blo em i bin kese dis wailanimal ane da laimesizman blo em. Dis seim laimesizman nau, em oltaim meke dem olkain mirikal po dat wailanimal. Ane dem mirikal i bin trike ebridem pipol wea dempla gad dis mak blo da wailanimal wea bodi blo dempla, ane wea dempla i bin wosip dis kabing blo em tu. Ane dis man i bin sake dat wailanimal ane dat laimesizman insaid lo nadakain big ples blo prapa ot paia wea em i ban wea salpaston.
REV 19:21 Ane dis man wea em i sidaun antap lo dat wait os, em bin kile ebridem king lo dis wold ane kile ebridem amiman blo dempla wea dat sod wanem i bin kamaut prom maut blo em. Ane ebridem nugudpizin ol bin kamdaun ane ol bin kaikai dem mit blo bodi blo dem amiman, ane ebridem pizin i bin prapa belipul.
REV 20:1 Nau ai bin luk wan einzel wea em i kamdaun prom eben kare ki lo an blo em. Em bin kare ki blo da lok blo dat prapa big dip oll wea em i nogad no batam, ane em bin kare big sein.
REV 20:2 Nau dat einzel i bin kese da big dragan ane taiemapem lo big sein po 1,000 iya. Dat big dragan, em i dat seim sneik prom bipotaim ane yumpla nau kolem debol o Satana.
REV 20:3 Nau dat einzel em bin sake da dragan insaid lo dat dip oll ane em i bin sate da doa blo dat ples ane em i lokem prapa tait wea i kan open. Da dragan i bin stap insaid lo da dip oll ya po 1,000 iya solong em kan trike ol pipol lo dis wold po meke ol nugudting. Bat apta 1,000 iya i bin pinis, dempla go lete da dragan go pri gen po lelbettaim.
REV 20:4 Den ai bin luk gen, ai luk mo tron, ane dem pipol uda i sidaun lo dem tron ol i kare lo po zaz. Ai bin luk ol spirit blo ebridem pipol wea ol i bin katemaut ed blo dempla bipo, bikoz dempla i bin pris da trutok baut Zizas, ane dempla i bin spikaut dem wod blo God tu. Ane ai bin luk dem spirit blo dempla uda no bin wosip dat wailanimal ane kabing blo em. Dempla no bin gede da mak blo da wailanimal lo pored o lo an blo dempla. Dempla bin kambaik laip ane God bin meke dempla gad paua po rul tu wea Kraist po 1,000 iya.
REV 20:5 Diswan i da pastaim wea God i meke ebridem pipol po kambaik laip prom ded. Ebridem nada pipol wea ol i bin ded, God no bin meke dempla po kambaik laip lo distaim, bat ol mas weit antil dem 1,000 iya i go pinis.
REV 20:6 Ebridem pipol wea God i bin meke dempla po kambaik laipgen prom ded de pastaim, dempla prapa api bikoz dat sekan ded i nogad no paua oba dempla. Dempla nau, ol i go kam prist blo God ane blo Kraist, ane dempla i go rul lo Kraist po 1,000 iya.
REV 20:7 Apta 1,000 iya i go pinis, ol i go lete Satana kamaut prom zeilaus blo em.
REV 20:8 Ane em i go goaut po trike ol pipol lo ebri ples lo dis wold. Ol i kole dem pipol Gog ane Magog. Satana go meke ol pipol po kam tugeda meke wan big ami wea i kan kauntem. Dat ami kam tugeda po pait gense dem pipol blo God.
REV 20:9 Nau dat big ami bin go po wan prapabig plat eria lo dis wold, ane dat big ami i bin stanap go raitraun ol dem pipol blo God ane dat siti wea God i prapa labem. Bat paia i bin kamdaun prom eben ane bane dat big ami blo Satana.
REV 20:10 So nau Satana, uda bin tumas trike ol pipol, ol i bin teke em ane sake em insaid lo nadakain big ples lo prapa ot paia wea em i ban wea salpaston. Em i go ban melen wea dat wailanimal ane dat laimesizman blo em. Ane nomata i naittaim o deitaim, demplatri i go prapa sapa pogud prom dat paia wea i go mata kipgo, no sabe pinis.
REV 20:11 Nau distaim, ai bin luk wan big tron wea em i braitwait, ane ai bin luk wan man i sidaun lo dat tron. Ane da ert ane da skai i bin ranwei prom em, nogad no ples po demtu po aid.
REV 20:12 Ane ai bin luk ebri pipol uda i bin pinis ded. Nomata dempla i bin aiklas o louklas pipol, ol i bin stanap prant lo dat tron blo God. Nau da Buk blo Laip i bin open ane ol nada buk tu. Dat man wea da tron, i bin luk insaid dem buk ane zaze dem pipol po ebridem samting dempla i bin mekem.
REV 20:13 Ane dem pipol uda bin ded lo solwata i bin go po God tu po em po zaze dempla. Dem nada pipol wea i bin ded ane dem ded pipol tu wea greib, i bin go antap po God po zaze dempla. Em bin zaze dempla ebribodi po ebriting dempla i bin mekem.
REV 20:14 Ane God i bin sake ded blo ebriting ane el insaid lo dat big ples lo prapa ot paia. Dis big ples blo paia ya nau, diswan da sekan ded.
REV 20:15 Ane ebridem pipol uda neim i no bin painem lo dis Buk blo Laip, God i go sakem insaid lo dis big ples blo paia tu.
REV 21:1 Ai bin luk gen ane ai bin luk wan niu skai ane niu ert. Da pas skai ane pas ert i nomo gad ane da solwata tu i nomo gad.
REV 21:2 Ane ai bin luk niu oli siti, da niu Zarusalem. Ai bin luk wea em kam prom God kamdaun prom eben. Dis siti em wase gel uda redi po maret lo man blo em wea em i dresap prapa nais.
REV 21:3 Nau ai bin lisen bois i singaut kam prom dat tron, ane em bin singaut laudwan diskain, ‘Luk, God em i stap wea ebridem pipol blo em nau. Em i go stap lo dempla ane dempla nau i gobi pipol blo em. God emselp, em i go stap wea dempla ane em nau gobi God blo dempla.
REV 21:4 Ane em i go waipe ebri wata wea i kamaut lo ai blo ol pipol. Ane dempla ebribodi nogo ded o wori o krai o pile pein nomo. Bikoz ebridem nugudting blo da wold de pas, i nomo gad nau. Ol i go pinis pogud.’
REV 21:5 Nau dis man uda i sidaun lo tron, em i bin spik diskain, ‘Luk, ai meke ebridem samting kamaut niu!’ Ane em bin spik gen diskain, ‘Yu raitem daun ol dem tok ya bikoz dem tok i prapa trutok ane demting i go prapa apen.’
REV 21:6 Ane em bin spik po mi gen, ‘Ebridem samting i pinis nau! Mi nau da paswan bipo ebridem samting ane mi nau da laswan tu biain ebridem samting. Eniwan uda i wande wata po dringk, yu ken enitaim kam po dringk lo dem preswata wea i gibe laip.
REV 21:7 Dempla uda i win ane obei mi, dempla i go gede ebridem gudsamting prom mi, ane ai gobi God blo dempla, ane dempla i gobi pikinini blo mi.’
REV 21:8 ‘Bat ol dem pipol uda i pil sem prom mi, ane uda i no bilib, ane uda i meke olkain rabiswei, ane uda i kile man, ane uda meke sekssin, ane uda i gad maid, ane uda i wosip laigod, ane demwan uda i oltaim lai; ebri dempla go go po dat big ples lo prapa ot paia wea i ban wea salpaston. Diswan nau i da sekan ded.’
REV 21:9 Nau wan einzel i bin kam po mi. Em i wan prom dem seben einzel uda bin kare dem seben boul wea i pulap lo dem las seben bigpanis. Em i bin spik mi diskain, ‘Yu kam! Ai go soe yu dis oman ya uda go kam oman blo dat Smolsip.’
REV 21:10 Nau paua blo da OliSpirit i bin kam lo mi, ane dat einzel em bin lide mi go antap lo wan nadakain big ai maunten. Ane em bin soe mi Zarusalem, dis oli siti blo God wea i kam prom God, kamdaun prom eben.
REV 21:11 Ane da siti i bin pulap lo dat sainilait blo God. Em i prapa sain wase wan nais ston wea i kolem zaspa. Em i klia raittru wase klin glas.
REV 21:12 Da siti em i gad big stonwol raun lo em wea em i ai ane brod. Da stonwol em i gad tuelb geit ane tuelb einzel i bin stanap gade dem tuelb geit ya. Ane dem neim blo dem tuelb pamlelain blo dem pipol blo Izrael i bin raitem lo dem geit.
REV 21:13 Ane i bin gad tri geit lo ebridem said blo da wol; tri geit lo notsaid, ane tri geit lo sautsaid, ane tri geit lo istsaid, ane nada tri geit lo wessaid.
REV 21:14 Da stonwol blo da siti em i gad tuelb paundeisan ston. Ebridem tuelb ston i bin gad neim blo dem tuelb misnareman blo da Smolsip.
REV 21:15 Nau dis einzel uda bin tok po mi, em bin kare wan long mezastik mekem prom gold wea em i go meza dat siti, meza dem geit blo em ane dem wol blo em.
REV 21:16 Wen em bin meza da siti, em bin paindaut ebridem said blo da siti i da seim saiz ane da siti i skuea. Da siti i bin 2,200 kilamita lo ebridem said, go ap ane daun tu.
REV 21:17 Ane da einzel em i meza wiskain tik da wol blo da siti ya. Dem wol i bin siksti paib mita tik. (Da einzel i bin yuze da seim meza wiskain man i mezarem.)
REV 21:18 Ane da stonwol ya ol i bin mekem prom da nais ston zaspa, ane da siti i bin mata gold ebriwei, wea em i klia raittru wase klin glas.
REV 21:19 Ane dem paundeisan blo da stonwol, ol i luk prapa gud bikoz ol gad tuelb olkain nais ston pas lo dempla. Da namba wan ston lo em i bin zaspa, namba tu i bin sapaia, namba tri i bin agat, namba po i bin emaral,
REV 21:20 namba paib i bin oniks, namba siks i bin kanilian, namba seben i bin kraisolait, namba eit i bin beril, namba nain i bin topaz, namba ten i bin kraisopreis, namba leben i bin zakint, ane da namba tuelb i bin amatist.
REV 21:21 Ane dem tuelb geit ya, ol i bin mekem prom ol perl. Ebridem geit i bin mekem prom wan big perl, ane da mein rod ya insaid lo dis siti i bin mekem prom mata gold wea em i klia raittru wase klin glas.
REV 21:22 Bat ai no bin luk eni tempol insaid lo dis siti, bikoz da LodGod, da Strong AntapGod ane da Smolsip, demtu i da tempol blo da siti.
REV 21:23 Ane i no nid san ane mun po sain kamdaun lo dis siti, bikoz da sainilait blo God em i sain lo da siti. Ane da Smolsip, em tu soe lait lo da siti ya.
REV 21:24 Ane ebridem pipol blo ebridem kantri lo da wold ol i go stap lo dis lait wea i sain prom dis siti ya. Ane ebridem king lo dis wold, dempla go teke ebridem plas samting blo dempla kam ya insaid dis siti.
REV 21:25 Ol dem geit no sabe sat bikoz i mata deitaim, i nogad no naittaim.
REV 21:26 Ebridem kantri ya ol i go teke dem spesil samting ane dem plas samting blo dempla kam insaid lo dis siti ya.
REV 21:27 Bat ebridem samting wea em i no klin ane ebridem pipol wea dempla kip meke olkain rabisting ane tumas lai, dempla nau nogo go insaid lo dis siti. Bat dem pipol wea neim blo dempla em i stap insaid lo dis Buk blo Laip wea da Smolsip i karem, mata dempla go kam insaid lo da siti.
REV 22:1 Nau dat einzel ya, em i bin soe mi wan riba wea em i sain wase glas, ane dis riba i gad da wata i gibe laip. Em i ran kam ausaid prom da tron blo God ane blo da Smolsip,
REV 22:2 ane em i ran godaun melen lo da mein rod blo dis siti. Ane i bin gad da tri i gibe laip kaba tusaid blo da riba. Da tri i gibe laip sake prut tuelb taim lo ebri iya. Ebri mant da tri i gibe laip sake pres prut. Ane dem lip blo da tri ya, dem pipol lo ebri kantri lo wold ol i yuzem po mersin.
REV 22:3 Bat demting wea God i no laik, em i no lau po stap insaid lo dis siti ya. Da tron blo God ane blo da Smolsip, em i go stap nau insaid lo dis siti ya. Ane ebridem wokman blo God go mata wosip em.
REV 22:4 Ane dempla ebribodi i go luk pes blo em, ane neim blo em i go stap lo pored blo dempla.
REV 22:5 Lo dis ples ya, i nogad no naittaim ane ol i no nide lait blo lamp o lait blo san, bikoz da LodGod gobi lait blo dempla. Ane dempla go mata rul, go go no sabe pinis.
REV 22:6 Apta, da einzel i bin spik po mi diskain gen, ‘Ol dem tok ya ai spik, i prapa trutok ane demting i go prapa apen. Da LodGod uda bin gibe ol tok blo em po ol dem spesilmesizman, em bin sane einzel kam po spik ol wokman blo em wanem i go apen sun.’
REV 22:7 Nau Zizas em i spik diskain, ‘Yupla lisen gud. Ai go kambaigen sun. Ane ebri pipol wea ol i bin obei ebridem tok wea God em i gibem insaid lo dis buk ya, God go blese dempla.’
REV 22:8 Ai Zon ya, da wan uda bin lisen ebridem samting ane ai bin luk ebridem samting tu. Nau wen ai bin lisen ane luk ebridem samting, ai bin poldaun po wosip dat einzel uda bin soe ebridem samting po mi.
REV 22:9 Bat em bin spik po mi gen diskain, ‘Nono! Yu mas no wosip mi! Ai wan wokman blo God wase yu, ane wase dem nada amenpamle, ane dem bala blo yu dem spesilmesizman, ane dem nada pipol wea dempla meke ebriting wanem em i stap insaid lo dis buk ya. Yu mas wosip God!’
REV 22:10 Ane em i bin spik mi diskain, ‘Yu no aide da mesiz ya wea God em i gibem insaid lo dis buk, bikoz taim i prapa klostu po ebriting ya po apen.
REV 22:11 Ane dem pipol uda meke ol nugudting, dempla mata go kipgo ane meke dem nugudting. Dempla uda meke olkain nugud sekssin, dempla mata go kipgo meke demkain sekssin. Dempla uda meke ol rait ane stret ting, dempla mata go kipgo ane meke dem rait ane stret ting, ane dempla uda oli, dempla mata go kipgo ane stap oli.’
REV 22:12 Nau Zizas i spik diskain, ‘Yu lisen gud. Ai go kambaigen sun. Ane ai go teke riwod blo dempla kam lo mi. Ebribodi i go gedem po seimkain wase dempla bin mekem.
REV 22:13 Mi nau da paswan ane mi nau da laswan. Mi da paswan bipo ebridem samting ane mi da laswan tu biain ebridem samting.’
REV 22:14 Ebridem pipol wea dempla i wase kaliko blo dempla, dempla ebribodi i gad rait nau po go insaid lo dem geit blo dis siti ane ol i gad rait tu po kaikai dem prut blo da tri i gibe laip. Dempla ebriwan i go gede blesing.
REV 22:15 Ausaid blo da siti i dem rabis pipol: demwan uda i gad maid, ane demwan uda meke sekssin, ane demwan uda i kile man, ane demwan uda wosip laigod, ane demwan uda oltaim lai.
REV 22:16 Zizas i bin spik, ‘Ai Zizas, ai da wan uda bin sane einzel blo mi po yu po spikaut da mesiz po yupla wea ebridem sos. Ai da seimwan uda i bin bon lo pamlelain blo King Deibid ane nau ai go kam king blo dat tron blo em. Ai nau wase dis sta wea i sain lo moningtaim wea i prapa brait.’
REV 22:17 Ane da OliSpirit ane da maretoman blo Kraist, demtu singaut, ‘Yu kam.’ Ane ebribodi uda lisen, ‘Yu kam tu.’ Ane ebribodi uda i tasti ane wande dringk, lete dempla kam po dringk. Lete enibodi uda wande dringke dis wata i gibe laip, ol i ken tekem po pri.
REV 22:18 Ai Zon ya. Yupla mas lisen prapa gud. Ai wone ebridem pipol uda bin lisen ebridem tok ya wea God i bin gibem insaid lo dis buk. Ip enibodi i ade ol nada wod ane raitem insaid wea dis buk ya, God i go ade dem seim panis po dempla wanem i bin raitem insaid lo dis buk.
REV 22:19 Ane ip enibodi i tekemaut eni wod prom dis buk ya wea God i bin spik, God i go tekemaut prom dempla dem gudting wea dis buk i tokbaut. Ane dempla i nogo stap lo dat oli siti ane nogo gede no prut blo da tri i gibe laip.
REV 22:20 Orait. Zizas i bin spik ol dem wod ya ane dem wod i prapa tru. Zizas i spik, ‘I no longtaim nau, ai go kambaigen.’ Amen! BosLod Zizas, plizgar yu kam!
REV 22:21 Da spesilpeiba blo da BosLod Zizas i go stap lo yupla uda lisen ane pole da wei blo BosLod Zizas. Amen.
