GEN 1:1 Tugu mbolŋge Kuate nu samba kilke kile-mayokkina.
GEN 1:2 Nu kilke te-mayokna ta kilke ake baknu minna. Kule suŋgo kilke ŋakmba soŋga minna le ma make suŋgoŋge kule ta kaimba minmba minna le Kuate tuku Guwa kule ta mbolŋge kine promba minna.
GEN 1:3 Kile Kuate nu sakina: Ma purfewa ŋgina le ma purfena.
GEN 1:4 Ma purfena le Kuate nu kaŋgermba garena. Taŋamba nu ait armba yimyam patike likina ta ande ma purfeŋ tuku ande ma make tuku.
GEN 1:5 Taŋana sulumba ma purfeŋ ta mafe ŋgina sulumba ma make ta furir ŋgina. Taŋakina le furir promba kumba ka maratukuk ta ait ndindo.
GEN 1:6 Kile Kuate nu sakina: Kule purkuwa sulumba ande mbol ambeŋge ka minwa le ande ibeŋŋge minwa. Ma baknu ŋgamu taŋge kule ar ta tukulnikam tuku minamŋgat ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina.
GEN 1:7 Kuate nu ma baknu taŋge te-mayokmba kule ar ta ande mbolŋge ande ibeŋŋge patikina.
GEN 1:8 Patikina sulumba ma baknu ta samba ŋgina. Taŋakina le furir promba kumba ka maratukuk ta ait arnu.
GEN 1:9 Kile Kuate nu sakina: Kule suŋgo ibeŋŋge minit ta ka ma ndindo mbolŋge ulendikuwa le kilke pagranu prowaig ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina.
GEN 1:10 Kilke pagranu pronaig ta kilke ŋgina sulumba kule suŋgo ulendikina ta yu ŋgina. Taŋakina sulumba kaŋgerka nu garena.
GEN 1:11 Kile Kuate nu sakina: Kilke mbol taŋge agaŋ waŋe ŋak prowaig. Aŋga yeki yeki silonu ŋak, ilinzu yeki yeki tumunu ŋak, kumzaŋ ail tiŋnu tumunu ŋak yeki yeki ŋakmba prowaig ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina.
GEN 1:12 Aŋga yeki yeki silonu ŋak, ilinzu yeki yeki tumunu ŋak, ail yeki yeki tiŋnu ŋak ta ŋakmba kilke mbolŋge fare prowe likinaig le Kuate nu kaŋgerka garena.
GEN 1:13 Taŋana le furir promba kumba ka maratukuk ta ait keŋnu.
GEN 1:14 Kile Kuate nu sakina: Agaŋ bulu ŋak samba mbolŋge mayok kuwaig le buluŋga kilke tugu kilŋawam tuku mafeŋ furir walam tuku mine likuwaig. Ait ŋakmba ki tuku ait, sawe tuku ait, mara tuku ait, piro tugu tuku ait ta ŋakmba tumniŋgam tuku minwaig ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina.
GEN 1:16 Kuate nu bulu sugo armba kile-mayokkina ta ande suŋgo ta mafeŋ kulatkam tuku ande fudiŋ ta furir kulatkam tuku kile-mayokka mbai turmba kile-mayokkina.
GEN 1:17 Nu bulu kame ta samba mbol taŋge kilke tugu kilŋawam tuku mafeŋ furir walmba kulatkam tuku patike likina. Taŋana sulumba kaŋgerka nu garena le
GEN 1:19 furir promba kumba ka maratukuk ta ait bailkanu.
GEN 1:20 Kile Kuate nu sakina: Kule sinamŋge agaŋ abo minam tuku kuasmbi ŋak mayok ke likuwaig. Sar umaŋ mata mayok ke lika samba kumnemŋge buŋga likuwaig ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina.
GEN 1:21 Nu kualegaŋ sugo agaŋ abo minam tuku yeki yeki kule sinamŋge likade ta ŋakmba kile-mayokka sar umaŋ yeki yeki ŋakmba turmba kile-mayokkina. Taŋamba nu kaŋgerka garena sulumba
GEN 1:22 nyaro niŋmba saniŋgina: Tane tugekap sulumba kule sina yu sina ŋakmba kumuŋgap. Sar umaŋ mata kilke mbolŋge tugekap ŋgina.
GEN 1:23 Taŋakina le furir promba kumba ka maratukuk ta ait wai inum sulumba.
GEN 1:24 Kile Kuate nu sakina: Kilke mbolŋge agaŋ abo minam tuku yeki yeki mayok kuwaig. Agaŋmor tumbraŋok duŋekok agaŋ yeki yeki rabmba likam tuku ta ŋakmba mayok kuwaig ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina.
GEN 1:25 Nu agaŋmor tumbraŋok ŋguikok agaŋ yeki yeki rabmba likade ta ŋakmba kile-mayokkina sulumba kaŋgerka garena.
GEN 1:26 Taŋana sulumba Kuate nu maŋ lato sakina: Kile sine taŋgo kile-mayokkube le siŋgine suk minwaig. Nane kilke tugu ŋakmba agaŋ ndende ŋakmba kulatka gabat minwaig. Kualegaŋ, sar umaŋ, kilke mbolok agaŋmor agaŋ yeki yeki kilke mbolŋge rabmba likade ta ŋakmba tuku gabat minwaig ŋgina.
GEN 1:27 Taŋakina sulumba Kuate nu taŋgo nuŋe suk kile-mayokkina. Nu taŋgo pino turmba kile-mayokkina.
GEN 1:28 Kile-mayokkina sulumba nyaro nikmba sanikina: Tale kiŋo kame kile-patikap le tugeka kilke tugu ŋakmba kumuŋguwaig. Tane kilke tugu ta ŋakmba kilap sulumba kulatkap. Kualegaŋ, sar umaŋ, agaŋmor ŋguikok ta mata ŋakmba kulatke likap ŋgina.
GEN 1:29 Taŋakina sulumba nu maŋ sanikina: Tale kaŋgerap. Nyamagaŋ ŋakmba kilke mbolŋge prode ta ye tane tiŋget. Ilinzu tumunu ŋak ail tiŋnu tumunu ŋak ta ŋakmba tane tuku nyamagaŋ minamŋgaig.
GEN 1:30 Agaŋ ŋakmba nzu ŋak ŋak ta ye agaŋmor nyuwaig ŋga nane niŋgen tuku. Agaŋ nzu ŋak ŋak ta sar umaŋ kilke mbolok agaŋmor nane tuku nyamagaŋ minamŋgaig ŋgina. Taŋakina ta kumuŋgina le
GEN 1:31 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta kaŋgerka ŋakmba magenu ndo minnaig le nu ndek gare torna. Taŋana le furir promba kumba ka maratukuk ta ait wai inum sulumba wai ŋgiri ndindo.
GEN 2:1 Kile kilke samba agaŋ ndende ŋakmba kumuŋge likinaig le piro ŋakmba kugana.
GEN 2:2 Ait 7-nu mbolŋge Kuate nu piro ŋakmba ke likina ta piroke suglukina sulumba
GEN 2:3 mabtina. Ta tuku nu ait ta tukulmba kusem pilna.
GEN 2:4 Kuate Suŋgo nu taŋamba samba kilke kile-mayokkina tuku.
GEN 2:5 Kuate Suŋgo nu samba kilke kile-mayokkina ta nu sawe te-ibeŋ ndana tukunu agaŋ waŋe ŋak mine ndakinaig. Agaŋ kitek mata mbur ndanaig. Taŋgo ande kilke mbolŋge tumtuwam tuku mata mine ndakina.
GEN 2:6 Ait ta mbolŋge kule nu kilke sinamŋge nzomba minna le kilke nu bisuknu minna.
GEN 2:7 Kuate Suŋgo nu taŋgo wakeiyam tuku ŋga kilke tumba tambi taŋgo wakeina. Wakeina sulumba taŋgo ta fumbenu mbolŋge abo guwa Ŋtna le taŋgo ta abo guwa ŋak aboŋga tiŋgina.
GEN 2:8 Tiŋgina le Kuate Suŋgo nu Eden kumamŋge ki prote kumam taŋge piro ande wakeina. Wakeina sulumba taŋgo buk wakeina ta tumba piro ta sinamŋge pilna le minna.
GEN 2:9 Piro ta sinamŋge Kuate Suŋgo nu ail magenu yeki yeki kile-mayokkina. Ail ta ŋakmba kaŋgerka nzali tumba alowaig le nyam tuku. Piro ta ŋgamukŋge nu ail armba turmba patikina le pronaik ta ande alonu nyumba minmba minam tuku ail ande maŋau magenu ŋaigonu pileŋga kila palmbim tuku ail.
GEN 2:10 Eden kilke mbolŋge kule suŋgo ande bulbulmba prona sulumba piro ta bisumba minna. Nu Eden kusremba mayok ka wai fet bailkana.
GEN 2:11 Wainu suŋgo ande nyunu Pison ta kinit kumba ka Awila kilke laipmba kinit.
GEN 2:12 (Awila kilke ta gol, ail ŋair mundur mayenu, ndame magenu ŋak minit).
GEN 2:13 Wainu ande nyunu Gion ta Kus kilke laipmba kinit.
GEN 2:14 Wainu ande nyunu Tigris ta Asiria kilke ki prote kumam tambi kinit. Wainu ande ta nyunu Yufretis.
GEN 2:15 Kuate Suŋgo nu taŋgo ta tumba Eden piro ta mbolŋge piroka kulatka minam tuku pilna sulumba
GEN 2:16 wam pagumba sana: Ail ŋakmba piro te sinamŋge minig ta alonu ne nyam kumuŋ.
GEN 2:17 Ail ndindo ndo ye ne peunumba tukulnet. Ail ta maŋau magenu ŋaigonu pileŋga kila palmbim tuku. Ne ail ta tuku alonu ndanya. Mbula. Ne nyumba ta ait ta mbolŋge ndo ne kumamŋgat ŋgina.
GEN 2:18 Taŋakina sulumba Kuate Suŋgo nu sakina: Taŋgo te nuŋe ndo minit. Maŋau ta mayenu kuga tukunu ye tur nuŋe ande nu suk wakeiyamŋgit ŋgina.
GEN 2:19 Taŋamba sakina sulumba nu kilke tumba sar umaŋ agaŋmor ŋakmba wakeika nuŋge nyu patikuwa ŋga kilmba taŋgo ta tugum prona le nu agaŋmor ta ŋakmba nyu yimyam niŋgina le nane nyu ta ŋak minnaig.
GEN 2:20 Nu sar umaŋ agaŋmor tumbraŋok ŋguikok ŋakmba tuku nyu patike likina ta tur nuŋe nu suk ande nda mayok kina le taŋgo ta nu nuŋe ndo minna.
GEN 2:21 Kile Kuate Suŋgo nu taŋgo ta ginyum pak tuna le nu kinymba gilaiŋgina le Kuate Suŋgo nu taŋgo ta takelnu ande gona sulumba ndemnu tumba takelnu gona ma mbolŋge tukulmba pilna.
GEN 2:22 Takelnu tambi nu pino ande wakeina sulumba tumba ka taŋgo tugum taŋge pilna le
GEN 2:23 taŋgo ta nu pino ta kaŋgermba sakina: Ese. Agaŋ te ye tuku isu ye tuku ndem minit teŋen. Nu taŋgo tuku ŋgarosu mbolŋge mayok ket tukunu ye nu nyun ta pino ŋgamŋgit ŋgina.
GEN 2:24 Ta tuku taŋgo nu ina mam nuŋe kusreka piyo nuŋe ndoŋ muŋgu kile-deŋga minwaik. Nale ŋgarosu ndindo mayok kaŋgaik.
GEN 2:25 Taŋgo ta piyo nuŋe ndoŋ wagek minnaik ta nale kiko ndanikina.
GEN 3:1 Mbeŋ nu yabri paknu ŋak minmba agaŋmor ŋakmba Kuate Suŋgoŋge patike likina ta nane tuku maŋau liniŋmba mbolŋge minna. Taŋamba mbeŋŋge pino kusnana: Kuate nu tale ndaŋmba satikina? Tale piro te tuku kumzaŋ ail alonu ndanyam tuku satikina e ŋgina le
GEN 3:2 pino ta nu mbeŋ tuku pasa lafumba sana: Kuga. Sile piro te tuku kumzaŋ ail ŋakmba alonu nyam tuku sasikina.
GEN 3:3 Nu teŋenmba sile sasikina: Tale ail ndindo piro te ŋgamukŋge minit ta ndo alonu kiremba ndanyap. Tale kumpekaik ŋga sasikina ŋgina le
GEN 3:4 mbeŋ ta ndek nu sana: Tale kume nda.
GEN 3:5 Tale nyap sulumba wamdus pulutikuwa le Kuate suk maŋau magenu ŋaigonu pileŋgam tuku kila ŋak minamŋgaik ta Kuate nu kila. Ta tuku nu tale nda nyam tuku satikina ŋga pino sana le
GEN 3:6 pino ta nu nuŋe wamdusmbi sakina: Ail ta mayenu ndo ŋgina sulumba nu alonu ta kaŋgermba am kikoŋ tiŋga wamdus kuyar mayenu ŋak minam tuku nzalina le nu ail ta alonu ande purmba tumba nyina. Tumba nyina sulumba inum tumba taŋgo nuŋe tuna le nyina.
GEN 3:7 Nale nyinaik sulumba wamdus pulunikina le nale wagek minnaik ta katesemba kila pilnaik sulumba kikonikina le fik waŋenu kilmba ŋgika malnu tiŋginaik.
GEN 3:8 Taŋamba minnaik le furiram Kuate Suŋgo nu pro piro ta sinam lika minna le nalekam zigna isnaik sulumba ail sumba kuirkinaik.
GEN 3:9 Taŋanaik le Kuate Suŋgo nu taŋgo ta wika sana: Ne aniŋge minit ŋgina le
GEN 3:10 nu ndek sakina: Ye ne tuku zigna ismba wagek minet te kuru-kuruka kuirket ŋgina le
GEN 3:11 nu ndek kusnana: Ne wagek minit ta imaŋge sanat e? Ne ail alonu tale peunikmba tukultiken ta nyat e ŋgina le
GEN 3:12 taŋgo ndek lafumba sana: Pino ye ndoŋ minam tuku ye sina nuŋge ail alonu ta tumba sat le nyit ŋgina.
GEN 3:13 Taŋakina le Kuate Suŋgo nu pino ta kusnana: Ne ndaŋam taŋawat ŋgina le nu lafumba sana: Mbeŋŋge ye yabriyat le nyit ŋgina.
GEN 3:14 Kile Kuate Suŋgo ndek mbeŋ ta sana: Ne maŋau ta kat ta agaŋmor ŋakmba ŋgamukŋge ye ne kasurnumba te-yamoknamŋgit. Ne mara mindek fuŋgulmbi ndo lika kilke kutur nyumba taŋamba minmba ma ma kumamŋgat.
GEN 3:15 Tale pino ta ndoŋ tale ŋgamukŋge gubra pili le tale muŋgu ŋgueu ŋak minamŋgaik. Ne tuku kutu pino tuku kutu nane mata taŋamba muŋgu ŋgueu ŋak minamŋgaig. Nu ne tuku gabat to fetkuwa le ne nu tuku kupe tugunu makewamŋgat ŋgina.
GEN 3:16 Taŋakina sulumba nu ndek pino ta sana: Ne kiŋo kile-patinu ait mbolŋge ye ne ŋgaro rar suŋgo tini le tamŋgat ta ne maŋ taŋgo naŋe nzalinamŋgat. Ne nu tuku miŋge kumnemŋge mina le nuŋge ne kulatka minamŋgat ŋgina.
GEN 3:17 Taŋakina sulumba nu ndek Adam sana: Ne piyo naŋe tuku miŋge ismba dubimba ail alonu peutikmba tukultiken ta tumba nyat tukunu ye ne tuku ŋga kilke kasuramŋgit. Ne nyamagaŋ te-silikam tuku piro kareŋka tumba nyamŋgat. Ne mara mindek taŋamba minmba ma ma kumamŋgat.
GEN 3:18 Kilke te mbolŋge aŋga ŋaigonu prowe likuwaig le ne fare fare ilinzu sota nyumba minamŋgat.
GEN 3:19 Ta tuku ne piro kareŋka ŋgarosu mundunuwa le kilke mbolŋge nyamagaŋ te-silika nyamŋgat. Taŋamba minmba ma ma ne luka kilkek sinam kaŋgat. Ye ne kilkembi wakeinen tukunu ne tuku ŋgarosu ta kilke. Ne maŋ luka ta sinam kumba kilke kuilkamŋgat ŋga taŋgo sana.
GEN 3:20 Adam nu piyo nuŋe nyunu Eva ŋgina. Nyu ta tugunu teŋenmba: Nu taŋgo pino ŋakmba tuku ina naŋgine.
GEN 3:21 Kuate Suŋgo nu agaŋmor ŋgaronumbi tawi wakeika Adam nale piyo nuŋe ndoŋ tiŋgine nikina.
GEN 3:22 Taŋana sulumba kile Kuate Suŋgo nu sakina: Taŋgo nu maŋau magenu ŋaigonu pileŋgam tuku kila palet tukunu nu sine taŋaŋ minit. Nu minmba minam tuku ail alonu ta turmba nyuwa sulumba minmba minikat ŋgina.
GEN 3:23 Nale taŋapekaik ŋga Kuate Suŋgo nu nale Eden piro ta sinamŋge pitaika kukulnikina le kilke tumba taŋgo wakeina ta mbolŋge piroka minnaik.
GEN 3:24 Taŋamba minnaik le taŋgo nu ail alonu nyumba minmba minam tuku ta tugum kakat ŋga Kuate nu nuŋe eŋel afu kukulniŋgina le Eden piro ki prote kumam taŋge ndin tukulmba ail ta ŋgailkinaig. Kame bagi suŋgo pa bulu ŋak ta turmba taŋge pilna le kuanyi-kuanyiŋga minna.
GEN 4:1 Adam nu piyo nuŋe Eva ndoŋ minnaik sulumba pino ta buk fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo te-pilmba sakina: Suŋgoŋge ye sinzaŋyat le ye kiŋo ande te-pilit ŋgina. Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Kain ŋgina.
GEN 4:2 Taŋamba minnaig ma ma nu maŋ kiŋo ande te-pilna ta nyunu Abel ŋgina. Kiŋo ta suŋgoka nu sipsip kulat taŋgo mayok kina le aba nuŋe nu mara mindek nyamagaŋ piroka minanu.
GEN 4:3 Minnaig ma ma mara ande aba nuŋe nu nyamagaŋ afu kilmba Suŋgo atraukam tuku patikina le
GEN 4:4 maib nuŋe nu sipsip mulum mayenu ande balemba ndemnu kuya ŋak ta tumba nu mata Suŋgo atraukam tuku pilna. Pilna le Suŋgo nu kaŋgermba ndek Abel tuku garena sulumba
GEN 4:5 Kain tuku atrau agaŋ ta kaŋgermba Kain tuku gare ndana le Kain nu gubra kagli Ŋrka aiŋel pasi kume ŋgurŋgurkina.
GEN 4:6 Taŋana le Suŋgo nu ndek Kain kusnana: Ne ndaŋam tuku gubranate e? Ndaŋam ne tuku aiŋel pasi kume ŋgurŋgurkate e?
GEN 4:7 Ne maŋau mayete kande ye ne tuku gare-gareket kande. Ne maŋau ŋayote tukunu une ta ne kainumba te-ibeŋnuwa ŋga ne kagmate ta ne saŋgri tiŋga une ta te-ibeŋmba te-siwa ŋga sana.
GEN 4:8 Taŋaka sana le Kain nu maib nuŋe wika sana: Sile piro mbol nzi kap ŋgina. Taŋamba nale kinaik ka piro mbol taŋge Kain nu tiŋga maib nuŋe balena le kumna.
GEN 4:9 Taŋana le Suŋgo nu Kain kusnana: Maib naŋe aniŋge minit ŋgina le nu ndek sana: Iyo. Ye nu kaŋger ndawit. Ndaŋam saka maib yiŋe tuku kusnayate? Ye nu tuku kulat taŋgo kuga ŋgina le
GEN 4:10 Suŋgo nu ndek sana: Ne siŋka maŋau ŋayonu kat. Maib naŋe tuku ndare kilke mbolŋge kutuwat ta witite le iset.
GEN 4:11 Nu tuku ndare kutuwat ta kilke teŋge ndare ta biyat. Ta tuku ye ne kasurnumba pitaini le ne ma te mbolŋge mine nda.
GEN 4:12 Ne kilke mbolŋge nyamagaŋ ŋguka ta alowe nda. Ne mara mindek tumbraŋ tumbraŋ ŋakmba kine promba minamŋgat ŋga sana.
GEN 4:13 Taŋakina le Kain ndek lafumba Suŋgo sana: Ta tuku lafunu ye pa ta kurawam kumuŋ kuga.
GEN 4:14 Ne kilke te mbolŋge ye pitaiya le ye ne ndoŋ mine ndaka kine promba minamŋgit. Taŋgo andeŋge ye ndinŋge kaŋgeryuwa sulumba ye baleyuwa le kumamŋgit ŋgina le
GEN 4:15 Suŋgo nu Kain sana: Kuga. Taŋgo inum ne balenuwa ta ye lafumba nu tuku kuasmbi 7 bale farniŋgamŋgit ŋgina. Taŋakina sulumba Suŋgo nu taŋgo ande Kain kaŋgermba ndabalewa ŋga nu tuku ŋgarosu mbolŋge peuka suku kuyar ande pilna.
GEN 4:16 Taŋana le Kain nu Suŋgo kusremba ka Eden ma ki prote kumamŋge minna. Ma tugu ta nyunu Kine Pro.
GEN 4:17 Kain piyo nuŋe nu kiŋo ande nyunu Enok te-pilna. Taŋamba minnaig ma ma Kain nu tumbraŋ suŋgo ulmba wande patikina sulumba tumbraŋ ta mata nyunu Enok ŋgina.
GEN 4:18 Enok tuku kiŋo nuŋe nyunu Irad. Irad nu kiŋo ande nyunu Mehuyal te-pilna. Mehuyal nu kiŋo ande nyunu Lamek te-pilna.
GEN 4:19 Lamek nu pino armba kilna ta ande nyunu Ada ande Zila.
GEN 4:20 Ada nu kiŋo ande nyunu Yabal te-pilna. Yabal nu makau kulatkade kuasmbi ta tuku mbuŋ naŋgine. Nane kinenumba baibai patika minanu.
GEN 4:21 Mambo nuŋe nyunu Yubal nu gita le tabu tabu usrede kuasmbi ta tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 4:22 Zila nu kiŋo ande nyunu Tubal-Kain te-pilna. Tubal-Kain nu ain yeki yekimbi piro agaŋ suŋgomba wakeikanu. Zila nu kulim ande turmba te-pilna ta nyunu Nama.
GEN 4:23 Mara ande Lamek nu piyo kat nuŋe sanikina: Ada le Zila tale isap. Kiŋo ande ye katyina le ye nu balewen le kumna.
GEN 4:24 Taŋgo ande Kain balewa ta lafumba taŋgo 7 bale faramŋgaig. Taŋgo ande ye baleyuwa ta lafumba taŋgo 77 bale faramŋgaig ŋgina.
GEN 4:25 Adam le piyo nuŋe nale maŋ kiŋo ande te-pilnaik sulumba Eva nu sakina: Kain nu Abel balena le kumna. Kile Kuateŋge kiŋo ande ye sat le kiŋo ta Abel tuku ma tamŋgat ŋgina sulumba nu kiŋo ta nyunu Set ŋgina.
GEN 4:26 Set nu suŋgokina sulumba pino ande tina. Pino ta kiŋo ande nyunu Enos te-pilna. Ait ta mbolŋge taŋgo pino nane Suŋgo tuku nyu te-duŋgam tuku tugu pilnaig.
GEN 5:1 Kuate nu taŋgo pino nuŋe suk kile-mayokkina. Nu taŋgo pino turmba kile-mayokkina sulumba nyaro nikmba nyu ta taŋgo ŋgina. Adam tuku ndare tuturmba teŋenmba kina.
GEN 5:3 Adam nu yar 130 ŋak minna sulumba kiŋo ande nuŋe suk te-pilna. Nu kiŋo ta nyunu Set ŋgina. Taŋana sulumba Adam maŋ lato yar 800 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 930 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:6 Set nu yar 105 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Enos te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 807 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 912 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:9 Enos nu yar 90 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Kenan te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 815 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 905 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:12 Kenan nu yar 70 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Mahalalel te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 840 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 910 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:15 Mahalalel nu yar 65 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Yaret te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 830 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 895 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:18 Yaret nu yar 162 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Enok te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 800 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 962 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:21 Enok nu yar 65 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Metusala te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 300 minmba Kuate biye demba minna. Taŋamba nu kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 365 kusrena sulumba Kuate ndoŋ sail mayena le Kuateŋge nu ŋgarosu ŋak tina. Nu kume ndakina.
GEN 5:25 Metusala nu yar 187 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Lamek te-pilna. Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 782 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 969 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:28 Lamek nu yar 182 ŋak minna sulumba kiŋo ande te-pilmba sakina:
GEN 5:29 Suŋgo nu kilke te kasurna le sine piro kareŋka wamdus pitisiŋgit. Kiŋo te sine tuku wamdus bul sersiŋgamŋgat ŋgina. Taŋakina sulumba kiŋo ta nyunu Noa ŋgina.
GEN 5:30 Lamek nu maŋ lato yar 595 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina. Nuŋe yar ulendimba 777 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 5:32 Noa nu yar 500 kusrena sulumba kiŋo keŋmba kile-patikina ta ande nyunu Sem ande Ham ande Yafet.
GEN 6:1 Taŋgo pino tugeka sili-silinaig sulumba kulim kame kile-patike likinaig le
GEN 6:2 Kuate tuku kuasmbi nane kulim kame ta kaŋgerkinaig. Kulim kame ta ŋgarosu tumail pasi magenu ndo le nzaliniŋgina le nane ndoŋ minnaig.
GEN 6:3 Taŋanaig le Suŋgo nu sakina: Taŋgo nane ŋgarosu ndo. Nane minmba mine nda. Ye nane tuku ait kuerkamŋgit. Nane tuku yar 120 ndo palmbimŋgit ŋgina.
GEN 6:4 Kuate tuku kuasmbi nane pino kame ndoŋ minnaig sulumba taŋgo sugo saŋgriknu kile-patikinaig. Ait ta mbolŋge ŋgumneŋga mata taŋgo sugo saŋgri ŋak ta kilke te mbolŋge mine likinaig. Nane saŋgri sugo nyu ŋak minnaig.
GEN 6:5 Taŋgo pino ŋakmba nane maŋau ŋaigonu kumba wamdus mata ŋaigonu ndo kumba minanu le Suŋgo nu nane kaŋgerka
GEN 6:6 ŋgamuŋgal rarmba wamdus tatrukina sulumba sakina: Ndaŋam saka ye taŋgo pino kile-mayokka kilke te mbolŋge patiken a.
GEN 6:7 Ye kile taŋgo pino ŋakmba sar umaŋ agaŋmor tumbraŋok ŋguikok kilke te mbolŋge ma gureŋmba kile-ŋgisike suluwamŋgit. Ye yiŋe wakeika kile-mayokken ta kile ye wamdus tatrukate ŋgina.
GEN 6:8 Taŋakina ta Suŋgo nu Noa tuku maŋau kaŋgermba nu ndo nzalina.
GEN 6:9 Noa nu taŋgo purfeŋnu mayenu. Nu Kuate ndoŋ sail mayena. Nu tuku kiŋo keŋmba ta Sem Ham Yafet. Noa tuku ait mbolŋge taŋgo pino ŋakmba maŋau ŋaigonu ndo ke lika minnaig ta nane ŋgamukŋge Noa ndo maŋau purfeŋnu dubimba minna.
GEN 6:11 Kilke te mbolŋge Kuate am mbolŋge maŋau ŋaigonu ta tumbraŋ kilke ŋakmba kumuŋgina le naŋgine taŋgo afu ŋaigo siglika minnaig.
GEN 6:12 Kuate nu taŋgo pino ta tuku maŋau ŋaigonu kaŋgerka nane tuku uneŋge tumbraŋ ŋakmba ŋaigo siglikina ta nu kaŋgerkina sulumba
GEN 6:13 nu ndek Noa sana: Ye taŋgo pino ŋakmba pitaike suluwamŋgit. Naŋgine naŋgine taŋgo afu ŋaigo siglikade le nane tuku maŋau ŋaigonu ta kilke tugu ŋakmba kumuŋgade tukunu ye nane ŋakmba kile-ŋgisikamŋgit.
GEN 6:14 Ta tuku ne ail magenu pikmba waŋ inum wakeimba kusa. Kusmba wandenu pilmba sinanu afu pugurke lika sulumba waŋ ta sinamŋge kilimŋge gulgol daŋga le tikŋguwa.
GEN 6:15 Waŋ ta teŋenmba wakeiya. Kuennu mita 130 wakeiya. Suŋgonu mita 22 wakeiya. Ŋgirpenu arŋeŋ mita 13 wakeika.
GEN 6:16 Taŋamba ne funu tukula sulumba ŋgirpenu mbol ta tukul ndawa. Wai dagol ndindo burok waŋ laipmba pale le waŋ sinanu purfeŋnu minwa. Ŋgirpenu mbolŋge malaŋga wakeimba pale sulumba sinamŋge mbain armba kusa le waŋ sinanu keŋmba minwaig. Ande mbolŋge ande ŋgamuŋge ande ibeŋŋge minwaig.
GEN 6:17 Yeŋge saki le kule suŋgo prowa sulumba taŋgo pino ŋakmba kilke mbol agaŋ ndende ŋakmba soŋguwa le butoka ŋgisike suluwamŋgaig ta
GEN 6:18 ye ne ndoŋ wamdus ulendika siŋka son pasa sanet ta ye siŋka kumuwamŋgit. Ne, piyo naŋe, kiŋo kat naŋe, rugan kat naŋe tane ŋakmba waŋ poŋgap sulumba
GEN 6:19 agaŋ nyunu mindek abo minig ta mata turmba kilmba waŋ poŋgap. Ar ar pailnu paŋgarnu nane abo minam tuku kilmba patika.
GEN 6:20 Sar umaŋ yeki yeki agaŋmor tumbraŋok ŋguikok ta ŋakmba ar ar kilmba waŋ poŋgap.
GEN 6:21 Taŋgine nyamagaŋ agaŋmor tuku nyamagaŋ yeki yeki turmba kilmba patikap ŋga Noa sana.
GEN 6:22 Taŋakina le Noa nu Kuate tuku miŋge dubimba taŋamba ndo kina.
GEN 7:1 Kile Suŋgo nu Noa sana: Ye taŋgo pino ŋakmba kaŋgerket ta nane ŋgamukŋge neŋge ndo maŋau purfeŋnu ŋak minit le ye ne kagmanet. Ta tuku kile ne naŋe gageu turmba waŋ ta poŋgap ŋgina.
GEN 7:2 Agaŋmor nyam tuku atraukam tuku ta ar ar pailnu 7 paŋgarnu 7 kilmba waŋ mbolŋge patika. Agaŋmor tane pintiŋgen ta armba ndo pailnu paŋgarnu kila.
GEN 7:3 Sar umaŋ ar ar pailnu 7 paŋgarnu 7 kila. Agaŋ ŋakmba tumunu minam tuku kila.
GEN 7:4 Kusem ndindo te kugawa le ye saki le sawe suŋgokanu ki 40 furir 40 piymba minamŋgat. Sawe ta mbolŋge ye agaŋ wakeiken le abo minig ta ŋakmba ma gureŋmba kile-ŋgisike suluwamŋgit ŋgina.
GEN 7:5 Suŋgo nu Noa wam paguna ta Noa nu miŋge kumumba taŋamba ndo kina.
GEN 7:6 Noa nu yar 600 ŋak minna le kule suŋgo ta promba kilke soŋgina.
GEN 7:7 Noa, kiŋo kat nuŋe, piyo nuŋe, rugan kat nuŋe nane kule prowamŋgat ŋga waŋ poŋginaig.
GEN 7:8 Sar umaŋ agaŋmor nyam tuku pinkam tuku
GEN 7:9 ar ar pailnu paŋgarnu nane Kuate nu Noa wam paguna ta kumumba Noa ndoŋ waŋ poŋginaig.
GEN 7:10 Waŋ poŋginaig le kusem ndindo kugana le kule suŋgo ta kilke mbol prona.
GEN 7:11 Noa tuku yar 600 tambun arnu ait 17 ait ta mbolŋge kilke puluke lika kule sugokanu bulbulmba kilke mbolŋge prowe likinaig. Samba mata puluka sawe suŋgokanu piyna.
GEN 7:12 Ki 40 furir 40 sawe ta pur ndamba piymba minna.
GEN 7:13 Ki ait ndui ta mbolŋge Noa nuŋe piyo nuŋe kiŋo kat nuŋe Sem Ham Yafet nuŋe rugan kat nuŋe keŋmba ndoŋ nane waŋ poŋginaig.
GEN 7:14 Sar umaŋ agaŋmor tumbraŋok ŋguikok nane yeki yeki ar ar ŋakmba Noa nane ndoŋ waŋ poŋginaig.
GEN 7:16 Kilke mbol agaŋ nyu mindek pailnu paŋgarnu Kuate buk sana ta kumumba waŋ poŋginaig. Taŋanaig le Suŋgoŋge malaŋga tukulna.
GEN 7:17 Sawe ta mara 40 piymba minna le kule ta nzomba waŋ te-faitna.
GEN 7:18 Taŋamba kule nzomba mbolka waŋ te-faitna le kule mbol mbol lika minna.
GEN 7:19 Kule suŋgo ŋayomba tabe sugo funu basleniŋmba biŋ ŋakmba kile-butokina.
GEN 7:20 Kile-butokina sulumba maŋ kule mbolke ŋayomba mita 7 mbolŋge kumuŋgina.
GEN 7:21 Sar umaŋ agaŋmor tumbraŋok ŋguikok agaŋ ŋakmba kilke mbolŋge likinaig tuku taŋgo pino ŋakmba turmba butoka ŋgisike sulunaig.
GEN 7:22 Agaŋ nyunu mindek kilke mbolŋge mabseŋ ŋak ta ŋakmba kume sulunaig.
GEN 7:23 Suŋgoŋge kilke mbol mbal ŋakmba ma gureŋmba kile-ŋgisike suluna. Taŋgo pino sar umaŋ agaŋmor tumbraŋok ŋguikok agaŋ afu mine ndakinaig. Noa nane ndo waŋ sinam taŋge abo minnaig.
GEN 7:24 Kule ta tambun 5 mara 150 taŋamba kilke mbolŋge ibeŋ ndaka suŋgokanu minna.
GEN 8:1 Kuate nu Noa nane agaŋmor ndoŋ waŋ sinam taŋge minnaig ta nu sina so ndana. Nu nane idusniŋmba minna sulumba bubre sakina le pinderka kule muku serna.
GEN 8:2 Taŋamba nu kilke mbolŋge kule bulbulnaig ta mata tukulniŋgina sulumba samba mata tukulna le sawe ta kugana.
GEN 8:3 Tambun 5 ta sinamŋge kule ta ibeŋ-ibeŋmba minna.
GEN 8:4 Taŋamba minna ka ka tambun 7 ait 17 mbolŋge waŋ ta ndeka Ararat biŋ mbol taŋge minyokina.
GEN 8:5 Kule ibeŋ-ibeŋmba minna le tambun 10 ait 1 mbolŋge biŋ funu afu mayok kinaig.
GEN 8:6 Mara 40 kinaig le Noa nu bubre malaŋga fudiŋndo ta talka
GEN 8:7 kal ande kukulna le nu kule parakuwa ŋga ta tairŋga kine promba minmba luka pro ndana.
GEN 8:8 Taŋana le Noa nu kilke buk parakina e ŋga idusna sulumba gami ande kukulna le kina
GEN 8:9 kumba ka kule ndo minna le tiŋga mabtam tuku ma kugatok le nu maŋ luka waŋ tugum ta prona. Prona le Noa ndek wai kuitka tumba waŋ sinamŋge pilna.
GEN 8:10 Minna ma ma kusem ndindo kina le nu gami ta maŋ kukulna le kina
GEN 8:11 kumba ka furiram maŋ luka olif waŋenu abonu purmba tina ta nzoŋga tumba luka nu tugum ta prona. Taŋana le Noa nu ail waŋe ta kaŋgermba kule buk ibeŋ ket ŋga idusna.
GEN 8:12 Minna ma ma maŋ kusem ande kugana le maŋ gami ta kukulna le kina sulumba maŋ luka pro ndana. Nu nduiye kina.
GEN 8:13 Noa tuku yar 601 tambun ndindo ait ndindo mbolŋge kule kilke mbolŋge ta parakina le Noa nu wande funu buromba burok tambi mambilmba kilke kaŋgerna ta parakina.
GEN 8:14 Tambun arnu ait 27 mbolŋge kilke paraka kareŋgina.
GEN 8:15 Kile Kuate nu Noa sana:
GEN 8:16 Ne, piyo naŋe, kiŋo kat naŋe rugan kat naŋe tane ŋakmba waŋ mbolŋge mayok ka ibeŋ kape.
GEN 8:17 Agaŋmor ŋakmba tane ndoŋ minig ta sar umaŋ turmba ŋakmba kilmba kile-ibeŋkap. Taŋawap le nane tugeka kilke ŋakmba kumuŋge likamŋgaig ŋgina.
GEN 8:18 Taŋakina le Noa, nuŋe kiŋo kat nuŋe, piyo nuŋe, rugan kat nuŋe nane ŋakmba ibeŋ kinaig.
GEN 8:19 Sar umaŋ agaŋmor ŋakmba kilke mbolŋge likinaig tuku ta nyu mindek nane mata ibeŋ kinaig.
GEN 8:20 Ibeŋ kinaig le Noa nu Suŋgo tuku idusmba ndame afu kilmba atraukam tuku pa laŋlaŋ wakeina. Wakeina sulumba sar umaŋ agaŋmor nyam tuku ndui ndui kilmba bale farmba pa laŋlaŋ ta mbolŋge patika Suŋgo atraukam tuku pasokina le ugmba usarkinaig.
GEN 8:21 Usarkinaig le Suŋgo nu mundur mayenu ta kamusna sulumba nu garena le wamdusmbi sakina: Taŋgo pino nane maŋ mbarwaig ta ye kilke te maŋ ŋayo siliwe nda. Nane kiŋo ndo wamdus ŋaigonu ŋak sugoka taŋamba ndo minig. Ye buk agaŋ abo minnaig tuku ta ŋakmba kile-ŋgisike suluwen ta ye maŋ taŋawe nda.
GEN 8:22 Kilke te minwa le nyamagaŋ ŋgunu tuku ait, nyamagaŋ mayekam tuku ait, sawe tuku ait, ki tuku ait, mafeŋ tuku ait, furir tuku ait ta ŋakmba kugawe nda. Mara mindek muŋgu dubika minmba minamŋgaig ŋgina.
GEN 9:1 Kuate nu Noa nuŋe kiŋo kat nuŋe turmba nyaro pasa niŋge lika saniŋgina: Tane kiŋo kulim kile-patikap le tane tuku ndare mbolŋge kilke te kumuŋguwaig.
GEN 9:2 Ye kile agaŋ ndende ŋakmba tane kulatkam tuku tiŋget. Sar umaŋ kilke mbolok agaŋmor kualegaŋ ŋakmba tane tuku kuru-kuruka minamŋgaig.
GEN 9:3 Agaŋ ŋakmba likade ta tane tuku nyamagaŋ minig. Ye buk ilinzu ŋakmba tiŋgen taŋamba ndo kile agaŋmor ŋakmba tiŋget.
GEN 9:4 Tane agaŋmor ndemnu ndare ŋak ŋak ndanyap. Mbulap. Ta ndaŋam? Ndare ta nuŋe abo tugu. Ta tuku tane ndanyap.
GEN 9:5 Taŋgo andeŋge ko agaŋmor andeŋge taŋgo inum balewa le kumwa ta nu mata kumamŋgat.
GEN 9:6 Kuate nu taŋgo pino kile-mayokkina ta nuŋe suk. Ta tuku taŋgo andeŋge taŋgo inum balewa ta nu mata kumamŋgat.
GEN 9:7 Ye tane satiŋget: Tane tugeka kiŋo kulim kile-patikap le kilke kumuŋguwa ŋgina.
GEN 9:8 Taŋakina sulumba Kuate nu Noa nuŋe kiŋo kat nuŋe ndoŋ teŋenmba saniŋgina:
GEN 9:9 Tane isap. Ye kile tane ndoŋ wamdus ulendika siŋka son pasa satiŋget te ye siŋka kumuwamŋgit. Ŋgumneŋga tane tuku ndare mbolŋge mata pasa te kumuwamŋgit.
GEN 9:10 Sar umaŋ agaŋmor tumbraŋok ŋguikok kilke mbolok agaŋ ŋakmba abo minig tane ndoŋ waŋ mbolŋge ibeŋ kinaig ta nane mata tane ŋakmba tuku pasa te saket.
GEN 9:11 Ye maŋ kule suŋgombi agaŋ ndende ŋakmba kile-ŋgisike nda. Kule suŋgoŋge kilke maŋ ŋayo siliwe nda ŋgina.
GEN 9:12 Taŋakina sulumba nu maŋ lato saniŋgina: Ye kile tane ŋakmba ndoŋ wamdus ulendiket. Mara mindek taŋamba minmba minamŋgit.
GEN 9:13 Ta tuku ye kile wanzu kuambor taŋaŋ gau mbolŋge pilet. Kilke mbol mbal ŋakmba nane wanzu ta kaŋgerwaig sulumba pasa te idusamŋgaig.
GEN 9:14 Yeŋge wi le gau tiŋguwa le wanzu prowa ta
GEN 9:15 ye siŋka son pasa satiŋget te idusamŋgit. Kule suŋgo maŋ promba tane ŋakmba kile-ŋgisike nda.
GEN 9:16 Wanzu ta gau mbolŋge minwa le ye kaŋgeri sulumba pasa te idusamŋgit. Ye siŋka son pasa te agaŋ ŋakmba ŋgarosu ŋak abo minig ta tane satiŋget ta siŋka kumuwamŋgit.
GEN 9:17 Ye kilke mbol mbal ŋakmba ndoŋ wamdus ulendika wanzu kuambor taŋaŋ pilet ŋgina.
GEN 9:18 Noa tuku kiŋo kame waŋ mbolŋge ibeŋ kinaig ta nyu kat naŋgine Sem Ham Yafet. Kanan nu Ham tuku kiŋo.
GEN 9:19 Noa tuku kiŋo kame keŋ ta nane tuku ndare tugeka kile sine kilke mbol mbal ŋakmba mineg.
GEN 9:20 Noa nu nyam piro ndo kumba minna tuku. Nuŋge tugu pilmba grep piro ande ŋgukina.
GEN 9:21 Mara ande nu grep kule afu nyina le grep kuleŋge balena le ŋginŋganka baibai sinamŋge tawi kuklikina le wagek kinymba minna.
GEN 9:22 Taŋana le Kanan mam nuŋe Ham nu mam nuŋe wagek kinymba minna ta kaŋgerna sulumba nu ndek kumba ka aba kat nuŋe sanikina le
GEN 9:23 Sem nale Yafet ndoŋ nale ndek tawi ande tumba kaika ŋgumnem-ŋgumnem baibai sinam kumba mam nakile kainaik. Nale mam nakile wagek minna ta kaŋgeram mbulmba tumail te-sinaik.
GEN 9:24 Kile Noa nu ŋgaro purfena le kiŋo ŋgrimbik wam kina ta kubenaik le isna sulumba nu ndek sakina:
GEN 9:25 Ye kile Kanan kasuri le nu nuŋe tira kame kumnemŋge nane tuku sanzal taŋgo piroka minamŋgat ŋgina.
GEN 9:26 Taŋakina sulumba nu maŋ lato sakina: Sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Nu Sem tuku Mbara. Kanan nu Sem kumnemŋge nu tuku sanzal taŋgo piroka minamŋgat.
GEN 9:27 Kuateŋge Yafet sinzaŋwa le nu tuku ndare tugekamŋgat. Nu tuku mbuŋ kame Sem tuku mbuŋ kame ndoŋ ulendika minwaig le Kanan nu Yafet kumnemŋge nu tuku sanzal taŋgo piroka minamŋgat ŋgina.
GEN 9:28 Kule suŋgo ta kugana le Noa nu maŋ lato yar 350 minna.
GEN 9:29 Nuŋe yar ulendimba ta 950 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 10:1 Noa tuku ndare ta teŋenmba. Noa tuku kiŋo keŋmba ande nyunu Sem ande Ham ande Yafet. Kule suŋgo ibeŋ kina le nane keŋ ta kiŋo afu kile-patikinaig.
GEN 10:2 Yafet tuku kiŋo kat nuŋe nyu naŋgine ta teŋenmba. Gomer, Makok, Madai, Yawan, Tubal, Mesek, Tiras. Ŋgumneŋga nane tuku ndare tugekinaig sulumba mbuŋ kat naŋgine tuku nyu ta tumba naŋgine tumbraŋ yimyam kilmba minnaig.
GEN 10:3 Gomer tuku mbuŋ kat nuŋe ta Askenas mbal Rifat mbal Tokarma mbal.
GEN 10:4 Yawan tuku mbuŋ kat nuŋe ta Elisa mbal Spen mbal Siprus mbal Rodes mbal.
GEN 10:5 Nane yu make tumba minig mbal le nuy mbolŋge minig mbal ta tuku mbuŋ naŋgine. Yafet tuku ndare ta taŋamba ndo. Nane tuku tumbraŋ yimyam, ma tugu yimyam, pasa mata yimyam.
GEN 10:6 Ham tuku kiŋo kat nuŋe nyu naŋgine ta teŋenmba. Kus, Isip, Libia, Kanan. Ŋgumneŋga nane tuku ndare tugekinaig sulumba mbuŋ kat naŋgine tuku nyu ta tumba naŋgine tumbraŋ yimyam kilmba minnaig.
GEN 10:7 Kus tuku mbuŋ kat nuŋe ta Seba mbal Awila mbal Sabta mbal Rama mbal Sabteka mbal. Rama tuku mbuŋ ta Zeba mbal Dedan mbal.
GEN 10:8 Kus tuku kiŋo ande nyunu Nimrod. Nimrod nu kame bumba tumbraŋ afu kilke yaika kilmba minna tukunu nu gabat suŋgo mayok kina.
GEN 10:9 Nu Suŋgoŋge turna le nu kanzerek taŋgo minna. Ta tuku nane afu naŋgine naŋgine teŋenmba sakade. Suŋgoŋge ne turnuwa le kanzerek taŋgo Nimrod suk minamŋgat ŋgade.
GEN 10:10 O buk Nimrod nu Babilonia kilke ta tuku tumbraŋ keŋmba kulatkina. Tumbraŋ keŋmba ta ande nyunu Babilon ande Erek ande Akad.
GEN 10:11 Nu Babilonia kilke kusremba Asiria kina sulumba tumbraŋ sugo bailkamba ninde lika wande patike likina. Tumbraŋ sugo ta ande nyunu Nineve ande Rehobot-Ir ande Kala ande Resan.
GEN 10:12 Resan nu Nineve le tumbraŋ suŋgo Kala ŋgamu-ŋgamuŋge minna.
GEN 10:13 Isip tuku mbuŋ kat nuŋe ta Lidia mbal Anam mbal Leab mbal Naftu mbal Patrus mbal Kaslu mbal Kreta mbal. Kreta mbal nane Filistia mbal nane tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 10:15 Kanan nu kiŋo armba ŋak minna. Kiŋo mulum ta Sidon ande nyunu Het. Ŋgumneŋga nale tuku ndare tugekinaik sulumba mbuŋ kat naŋgine tuku nyu ta tumba naŋgine tumbraŋ yimyam kilmba minnaig.
GEN 10:16 Kanan nu Yebus mbal Amor mbal Girkas mbal Hiwi mbal Arka mbal Sini mbal Arwat mbal Semar mbal Hamat mbal nane tuku mbuŋ naŋgine. Kanan tuku tumbraŋ mboŋ nane sili-silinaig le
GEN 10:19 nane tuku tumbraŋ mboŋ makenu ande kumba ka Sidoŋge tiŋgina le ande kumba ka Gerarŋge tiŋgina. Gerar tumbraŋ ta Gasa tumbraŋ patumba. Tumbraŋ make ki prote kumam kina ta kumba ka Sodom, Gomora, Atma, Seboimŋge tiŋgina. Seboim tumbraŋ ta Lasa tumbraŋ patumba minna.
GEN 10:20 Ham tuku ndare ta taŋamba ndo. Nane tuku tumbraŋ yimyam, ma tugu yimyam, pasa mata yimyam.
GEN 10:21 Yafet aba nuŋe Sem nu Hibru mbal ŋakmba tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 10:22 Sem tuku kiŋo kat nuŋe tuku nyu ta teŋenmba. Elam, Asur, Arpaksad, Lud, Aram. Ŋgumneŋga nane tuku ndare tugekinaig sulumba mbuŋ kat naŋgine tuku nyu ta tumba naŋgine tumbraŋ yimyam kilmba minnaig.
GEN 10:23 Aram tuku mbuŋ ta Us mbal Hul mbal Geter mbal Mesek mbal.
GEN 10:24 Arpaksad tuku kiŋo nuŋe nyunu Sela. Sela tuku kiŋo nuŋe nyunu Eber.
GEN 10:25 Eber nu kiŋo armba kile-patikina ta ande nyunu Pelek. Pelek tuku ait mbolŋge taŋgo pino ŋakmba sili-silinaig. Eber tuku kiŋo ande nyunu Yoktan.
GEN 10:26 Yoktan tuku mbuŋ ta Almodad mbal Selef mbal Hasarmawet mbal Yera mbal Hadoram mbal Usal mbal Dikla mbal Obal mbal Abimael mbal Seba mbal Ofir mbal Awila mbal Yobab mbal. Nane ŋakmba Yoktan tuku ndare.
GEN 10:30 Nane tuku ma tugu makenu ta Mesaŋge tiŋga laipmba kumba ka Sefarŋge tiŋgina. Sefar tumbraŋ ma taknu ki prote kumamŋge minna.
GEN 10:31 Sem tuku ndare ta taŋamba ndo. Nane tuku tumbraŋ yimyam, ma tugu yimyam, pasa mata yimyam.
GEN 10:32 Taŋgo kuasmbi ŋakmba ta Noa tuku ndare. Kule suŋgo kugana le Noa tuku kiŋo kat nuŋe tuku ndare puluka tugekina. Nane keŋ ta kilke mbol mbal ŋakmba tuku mbuŋ kat naŋgine.
GEN 11:1 O buk tugu mbolŋge taŋgo pino kilke ŋakmba mbolŋge pasa ndindo agaŋ ndende ŋakmba nyu ndindo saka minnaig.
GEN 11:2 Nane ki prote kumamŋge kine promba minnaig. Taŋamba minnaig ma ma mara ande nane kinaig ka Babilonia tuku ma gutoŋ ande mbol pronaig sulumba nane taŋge tumbraŋ ulnaig.
GEN 11:3 Taŋamba nane naŋgine naŋgine sakinaig: Sine kilke kilmba pasoka ndame wakeikube le kareŋguwaig ŋginaig. Nane taŋamba wakeikinaig sulumba wande palmbim tuku gulgol ta tumba ndame ta pisneniŋginaig le ndame ta deŋginaig.
GEN 11:4 Kile nane ndek sakinaig: Sine tumbraŋ suŋgo ande ulmba wande patikube sulumba wande suŋgo kuen ŋayo ande pilbe. Funu ka samba kirewa. Taŋamba sine nyu ŋak minbe sulumba sili-silimba ma tugu ŋakmba kine ndakube ŋginaig.
GEN 11:5 Nane wande ta pilnaig le Suŋgo nu nane tumbraŋ ulmba wande kuen ŋayo pilnaig ta kaŋgeram ndekina sulumba
GEN 11:6 sakina: Taŋgo pino nane ndare ndindo pasa kuale ndindo. Nane maŋau te tugu pilmba kade ta ŋgumneŋga naŋgine nzali dubimba maŋau afu kam tuku sakuwaig sulumba ta kamŋgaig.
GEN 11:7 Ta tuku sine ndek kab sulumba taŋgo tuku mane tugu mbilniŋbe le nane naŋgine naŋgine pasa katese ndawaig ŋgina.
GEN 11:8 Taŋakina sulumba Suŋgo nu taŋgo pino ŋakmba tugena le nane wande piro suŋgo ta kusremba sili-silimba kilke tugu ŋakmba mbol kine likinaig.
GEN 11:9 Tumbraŋ suŋgo ta nyunu Babilon ŋginaig. Ma ta mbolŋge Suŋgo nu nane tuku mane tugu mbilniŋge likina le nane sili-silimba kilke tugu ŋakmba mbol kine likinaig.
GEN 11:10 Sem tuku ndare tuturmba teŋenmba kina. Kule suŋgo ta ibeŋ kina le yar armba kinaig le Sem nu yar 100 ŋak minmba kiŋo ande nyunu Arpaksad te-pilna.
GEN 11:11 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 500 kusremba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:12 Arpaksad nu yar 35 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Sela te-pilna.
GEN 11:13 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 403 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:14 Sela nu yar 30 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Eber te-pilna.
GEN 11:15 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 403 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:16 Eber nu yar 34 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Pelek te-pilna.
GEN 11:17 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 430 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:18 Pelek nu yar 30 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Reu te-pilna.
GEN 11:19 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 209 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:20 Reu nu yar 32 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Seruk te-pilna.
GEN 11:21 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 207 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:22 Seruk nu yar 30 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Nahor te-pilna.
GEN 11:23 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 200 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:24 Nahor nu yar 29 ŋak minna sulumba kiŋo ande nyunu Tera te-pilna.
GEN 11:25 Te-pilna sulumba nu maŋ lato yar 119 minmba kiŋo kulim afu turmba kile-patikina.
GEN 11:26 Tera nu yar 70 kusrena sulumba kiŋo afu kile-patikina ta ande nyunu Abram ande Nahor ande Haran.
GEN 11:27 Tera tuku ndare tuturmba teŋenmba kina. Nu kiŋo keŋmba kile-patikina ta ande Abram ande Nahor ande Haran. Haran nu Lot te-pilna sulumba nu kulim armba turmba kile-patikina ta ande nyunu Milka ande Iska. Mam naŋgine kume ndakina le Haran nu amboŋga nuŋe tumbraŋ tuguk Urŋge minmba kumna. Ma tugu ta nyunu Babilonia. Abram nu Sarai tina le Nahor nu mambo nuŋe Haran tuku kulim Milka tina.
GEN 11:30 Sarai nu niŋka kiŋo kugatok minna.
GEN 11:31 Kile Tera nu kiŋo nuŋe Abram rugan nuŋe Sarai wa nuŋe Lot nane keŋ ta kilmba Babilonia ma tugu Ur tumbraŋ kusremba Kanan kilke mbol kambim saka kinaig kumba ka Haran tumbraŋ promba taŋge minnaig ma ma Tera nu kumna.
GEN 11:32 Nu yar ŋakmba 205 kusrena sulumba Haran tumbraŋ taŋge nu kumna.
GEN 12:1 Mara ande Suŋgo nu Abram sana: Ne naŋe kilke naŋe tumbraŋ tuguk naŋe ndare kusreka ye ma ande tumni le ne ka kilke ta mbolŋge mina.
GEN 12:2 Yeŋge ki le ne tuku ndare tugeka taŋgo kuasmbi suŋgokanu mayok kaŋgat. Yeŋge ne nyaro tini le ne taŋgo suŋgo nyu ŋak minamŋgat. Taŋawa le nane ŋgumneŋga ne tuku saka nane afu nyaro niŋge likamŋgaig.
GEN 12:3 Nane afu ne nyaro tinwaig ta ye mata nane nyaro niŋgamŋgit. Ko nane afu ne kasurnuwaig ta ye mata nane kasurniŋgamŋgit. Ne mbolŋge ye kilke tugu ŋakmba mbolŋge wam mayenu kamŋgit ŋgina.
GEN 12:4 Suŋgo nu taŋakina le Abram nu miŋge dubimba tiŋga Haran tumbraŋ kusremba kina le Lot nu dubimba kina. Ait ta mbolŋge Abram nu yar 75 ŋak minna.
GEN 12:5 Abram nu kumba piyo nuŋe Sarai, nzamu nuŋe Lot, Haran mbal afu nu piyaniŋmba kilna ta agaŋ ndende ŋakmba kilmba Kanan kambim saka kinaig kumba ka ka Kanan kilke mbol pronaig.
GEN 12:6 Pronaig sulumba kilke ŋgamu fetka kumba ka Sekem ma promba More ma tuku ail suŋgo ta tugumŋge minnaig. Ait ta mbolŋge Kanan mbal nane kilke ta mbolŋge mine likinaig.
GEN 12:7 Minnaig le Suŋgo nu Abram tugum promba sana: Ye ne tuku ndare kilke te siŋka serniŋgamŋgit ŋgina. Taŋakina le Abram nu Suŋgo nu teŋge ye tugum prowat ŋga ndame afu kilmba turŋaŋga atraukam tuku pa laŋlaŋ inum wakeina.
GEN 12:8 Taŋana sulumba nu ma ta kusremba kina ka tabe ande poŋga baibai patika taŋge minnaig. Tabe ta Betel tumbraŋ ki butuŋgate kumam Ai tumbraŋ ki prote kumam nu ŋgamuŋge minna. Tabe mbol taŋge Abram nu ndame turŋaŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ wakeimba Suŋgo mbariŋmba nu tuku nyu te-duŋga minna.
GEN 12:9 Taŋana sulumba nu maŋ tiŋga kumba ka Negeb ma baknu ta kambim saka kina. Negeb ma baknu ta Kanan kilke mbolŋge minit.
GEN 12:10 Nu kina ta Negeb kilke mbolŋge guba suŋgo prona tukunu Abram nane gubak minnaig sulumba ndeka kilke ta kusremba Isip kilke mbol ndekinaig.
GEN 12:11 Ndekinaig sulumba Isip kilke mbol prowam bafumba nu piyo nuŋe Sarai sana: Ne pino tumail pasi ŋgarosu mayenu ndo.
GEN 12:12 Isip taŋgo kame nane ne kaŋgernumba nuŋe piyo nuŋe ŋga idusmba ne tam tuku ye baleyumba ne kusrenamŋgaig.
GEN 12:13 Ta tuku taŋgo te ye tuku leu ŋga saniŋga le nane ne tuku ŋga ye bale ndayuwaig le ye maye minamŋgit ŋga Sarai sana.
GEN 12:14 Taŋakina sulumba Abram nu Isip kilke mbol prona le Isip mbal mambilmba Sarai kaŋgermba pino ta mayenu ndo ŋginaig le
GEN 12:15 Farao tuku mbal afu nane Sarai kaŋgermba kumba ka Farao sanaig. Sanaig le nu ismba taŋgo afu kukulniŋgina le pro Sarai tumba Farao tuku wande mbol kinaig le nu taŋge minna.
GEN 12:16 Minna le Farao nu Sarai tuku garena le nu Abram kigamba agaŋ ndende suŋgomba tuna. Nu agaŋmor suŋgomba sipsip makau kamel doŋki piro mbal turmba Abram tuna le kilna.
GEN 12:17 Farao nu Abram piyo nuŋe Sarai pinonu tina tukunu Suŋgo nu Farao nuŋe wande tuma mbal turmba ŋaigo siglikina le guaze sugo kile-likinaig.
GEN 12:18 Taŋanaig le Farao ndek Abram wika kusnana: Ne ame maŋau ye mbolŋge kina? Ndaŋam saka ne naŋe piyo naŋe ta ye ndasayina?
GEN 12:19 Ne yiŋe kulim ŋga sayina tukunu ye yiŋe pinonu ten. Kile piyo naŋe te tumba kua kaye ŋga Abram sana.
GEN 12:20 Taŋakina sulumba nu nuŋe mbal saniŋgina le nane Abram mindemba kumba ndinŋge mbilnaig le Abram nale piyo nuŋe ndoŋ agaŋ ndende ŋakmba kilmba kinaik.
GEN 13:1 Abram nu piyo nuŋe Sarai nzamu nuŋe Lot agaŋ ndende ŋakmba kilmba Isip kusremba kina ka Negeb ma baknu mbol prona.
GEN 13:2 Abram nu agaŋmor silwa ndametiŋ gol ndametiŋ agaŋ ndende ta suŋgomba ŋak minna.
GEN 13:3 Nu Negeb ma mbol prona sulumba maŋ tiŋga kumba ka ka Betel tumbraŋ patumba nu o buk baibai patikina ma ta tugum prona. Ma ta Betel tumbraŋ Ai tumbraŋ ŋgamu-ŋgamuŋge minit.
GEN 13:4 Minna sulumba o buk atraukam tuku pa laŋlaŋ wakeina ma ndui ta mbolŋge maŋ Suŋgo mbariŋmba nu tuku nyu te-duŋga minna.
GEN 13:5 Lot nane Abram ndoŋ minnaig ta nu mata agaŋ ndende sipsip makau baibai suŋgomba ŋak minna.
GEN 13:6 Nale ar ta agaŋmor suŋgomba ŋak tukunu nale ma ta tuma minam kumuŋ kuga.
GEN 13:7 Ta tuku Abram tuku agaŋmor kulat taŋgo nane Lot tuku agaŋmor kulat taŋgo ndoŋ muŋgu gubra ŋak minnaig. Ait ta mbolŋge Kanan mbal Peris mbal nane ma ta mbolŋge minnaig tuku.
GEN 13:8 Kile Abram nu ndek Lot sana: Ne sile ndare ndui ta ndo. Ta tuku sile ŋgamukŋge muŋgu gubra ŋak mine ndakupe. Sile tuku piro taŋgo mata nane muŋgu gubra ŋak mine ndakuwaig.
GEN 13:9 Ma te suŋgokanu. Ne naŋe kilke inum kaŋgermba madiwa le sile purkupe. Ne ma ande mbol kaye ndeta ye ma ande mbol ka ŋgina.
GEN 13:10 Taŋakina le Lot nu mambilmba Yordan kule kumamŋge ma gutoŋ ta kaŋgerna. Ma ta kule suŋgomba ŋak kumba ka Soar tumbraŋŋge tiŋgina. Ait ta mbolŋge Suŋgo nu Sodom le Gomora ŋaigo sili ndakina. Ma ta mayenu ndo Suŋgo tuku piro Isip mbal tuku kilke taŋaŋ.
GEN 13:11 Ta tuku Lot nu ma ta mayenu ndo ŋga Yordan ma gutoŋ ta ŋakmba madimba te-suluna. Taŋamba nu Abram kusremba ki prote kumam ma ta mbolŋge ka minna le nale yimyam minnaik.
GEN 13:12 Abram nu Kanan kilke mbolŋge minna le Lot nu Yordan ma gutoŋ ta kumba ka taŋge minyokina sulumba nuŋe baibai Sodom tumbraŋ patumba patike likina sulumba nu taŋge minna.
GEN 13:13 Sodom mbal nane une maŋau suŋgomba kumba Suŋgo tuku miŋge ŋgurmba minnaig.
GEN 13:14 Lot nu Abram kusrena le Suŋgo nu Abram sana: Ne tiŋga mambilmba ma tugu ŋakmba kaŋgerka.
GEN 13:15 Ma ŋakmba ne kaŋgerkate ta ne naŋe ndare ŋakmba ndoŋ sertiŋgi le tane tuku kilke minmba minamŋgat.
GEN 13:16 Yeŋge ki le ne tuku ndare tugeka ne tuku mbuŋ burnu kumuŋ kuga prowamŋgaig. Kilke mbolŋge tub tub taŋaŋ burnu kumuŋ kuga.
GEN 13:17 Kile ne tiŋga kilke tuku kuennu kilke tuku suŋgonu ŋakmba lika kaŋgerka. Ye kilke ta ŋakmba ne tanmbimŋgit ŋga Abram sana.
GEN 13:18 Taŋakina le Abram nu nuŋe baibai sambriniŋmba ma ta kusremba kumba ka Hebron tumbraŋŋge Mamre tuku ail sugo tugum taŋge minyokina. Minyokina sulumba Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeina.
GEN 14:1 Mara ande Babilonia tuku gabat suŋgo Amrafel, Elasar tuku gabat suŋgo Ariok, Elam tuku gabat suŋgo Kedorlaomer, Goim tuku gabat suŋgo Tidal nane bailka ta
GEN 14:2 gabat sugo 5 ndoŋ kame bunaig. Gabat sugo 5 ta Sodom tuku gabat suŋgo Bera, Gomora tuku gabat suŋgo Birsa, Atma tuku gabat suŋgo Sinab, Seboim tuku gabat suŋgo Semeber, Bela tuku gabat suŋgo turmba. Bela tumbraŋ tuku nyu ande Soar ŋginaig.
GEN 14:3 Gabat sugo 5 ta ulendika pasa katnaig sulumba Sidim tuku ma gutoŋ ta kinaig. Ma ta kile Yu Kagli Ŋayo taŋge te-suluna.
GEN 14:4 Kedorlaomer nu yar 12 gabat sugo 5 ta kulatkina le nane ta tuku ndagariniŋgina le yar 13 mbolŋge nane nu ndoŋ kame bunaig.
GEN 14:5 Yar 14 mbolŋge Kedorlaomer nuŋe gulab kame gabat sugo keŋ ta ndoŋ nane naŋgine kame mbal kile-maŋgurka kinaig ka tumbraŋ afu ndoŋ kame bunaig. Asterot-Karnaim tumbraŋŋge Kedorlaomer nu Refaim mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina sulumba ka Ham tumbraŋŋge nu Susim mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina sulumba ka Kiriatim tuku ma gutoŋ taŋge nu Emim mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina.
GEN 14:6 Taŋamba nu maŋ kina ka Edom ma biŋ taŋge nu Hor mbal ndoŋ kame bumba nane yokerkina le nane sili-silinaig le nu nane dubika kina ka Elparan tumbraŋ ma baknu ta makembiŋge lukina.
GEN 14:7 Lukina sulumba kumba ka Enmispat tumbraŋ pronaig. (Tumbraŋ ta kile nyunu Kades ŋgade). Tumbraŋ taŋge nane Amalek mbal Amor mbal ndoŋ kame bunaig sulumba nane tuku kilke ta yaike likinaig. Amor mbal nane Hasason-Tamar tumbraŋŋge minnaig tuku.
GEN 14:8 Ait ta mbolŋge Sodom, Gomora, Atma, Seboim, Bela tumbraŋ 5 ta tuku gabat sugo nane naŋgine kame mbal ndoŋ Sidim tuku ma gutoŋ ta kinaig sulumba taŋge nane kame tuku kuaneka minnaig.
GEN 14:9 Elam tuku gabat suŋgo Kedorlaomer, Goim tuku gabat suŋgo Tidal, Babilonia tuku gabat suŋgo Amrafel, Elasar tuku gabat suŋgo Ariok nane mata kame tuku kuaneka minnaig. Gabat sugo bailka ta nane gabat sugo 5 ta ndoŋ kame buwam bafunaig.
GEN 14:10 Sidim tuku gutoŋ ta nane buk ndame dabuk dabuk kolta suk ta sota burok suŋgomba sarke likinaig. Kile kame saŋgri tiŋgina le Sodom tuku gabat suŋgo Gomora tuku gabat suŋgo nale kuru-kuruka nakile kame mbal ndoŋ kua ka bariŋga burok ta sinam kinaig le gabat sugo keŋ ta nane kame kuasmbi afu ndoŋ kua ka ma tabenu ta poŋga kinaig.
GEN 14:11 Taŋanaig le gabat sugo bailka ta nane Sodom le Gomora tuku agaŋ ndende, nyamagaŋ, taŋgo pino turmba yomba kilmba kinaig.
GEN 14:12 Abram nzamu nuŋe Lot nu Sodomŋge minna le nane nu tumba nu tuku agaŋ ndende turmba kilmba kinaig.
GEN 14:13 Taŋanaig le taŋgo ande nu wam ta kaŋgermba kua ka Abram sota kina sulumba Abram kila sana. (Abram nu Mamre tuku ail tugum taŋge minna. Mamre nu Amor taŋgo ande. Nu nuŋe mambo kat nuŋe ndoŋ nane keŋ ta Abram tuku gulab kat nuŋe minnaig. Mambo ar ta nyu nakile Eskol le Aner).
GEN 14:14 Nane Abram tuku nzamu nuŋe tumba kinaig ta taŋgo taŋge wam kubeu tuna le Abram nu ismba nuŋe kuasmbi kame taŋgo 318 ta ŋakmba kile-maŋgurkina sulumba nane ndoŋ gabat sugo bailka ta dubika Dan tumbraŋ kinaig.
GEN 14:15 Furir ŋgamuna le nu nuŋe kuasmbi ta kilmba walna sulumba gabat sugo bailka ta ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋka yokerkinaig le nane sili-silinaig le nane dubika kinaig ka Hoba tumbraŋ pronaig. Hoba tumbraŋ ta Damaskus tumbraŋ patumba minna.
GEN 14:16 Nu Sodom le Gomora tuku gabis agaŋ ndende ŋakmba ta kile-luka kilmba nzamu nuŋe Lot turmba tumba Lot tuku agaŋ ndende taŋgo pino ŋakmba turmba kilmba luka kinaig.
GEN 14:17 Abram nu gabat sugo bailka ta ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina sulumba luka prona le Sodom tuku gabat suŋgo ta Abram sota kina ka Zawe ma gutoŋ taŋge Abram te-silikina. (Ma gutoŋ ta tuku nyu ande Gabat Sugo tuku Gutoŋ ŋgade).
GEN 14:18 Salem tuku gabat Melkisedek nu Kuate o mbolok tuku pris minna. Nu bret grep kule kilmba Abram tugum kumba
GEN 14:19 nyaro pasa tuna sulumba sakina: Kuate nu o mbolok. Nuŋge samba kilke kile-mayokkina. Nuŋge ne nyaro pasa tinwa.
GEN 14:20 Kuate nu o mbolok. Sine nu tuku nyu te-duŋgube. Nuŋge ne sinzaŋnat le naŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋkat ŋgina. Taŋakina le Abram nu gabis agaŋ ndende ŋakmba kilna ta maŋgur 10 patika ande tumba Melkisedek tuna.
GEN 14:21 Taŋana le Sodom tuku gabat suŋgoŋge ndek Abram sana: Taŋgo pino ŋakmba yiŋe kili le gabis agaŋ ndende ŋakmba ne kila ŋgina le
GEN 14:22 Abram ndek Sodom tuku gabat suŋgo ta sana: Kuate Suŋgo nu o mbolok. Nuŋge samba kilke kile-mayokkina le ye kile Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa saŋgri pilewet.
GEN 14:23 Ne ŋgumneŋga sakikat: Yeŋge Abram agaŋ ndende suŋgomba tuwen le kile nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak minit ŋga sakikat tukunu ye ne tuku agaŋ inum te nda. Muli foŋfoŋ afu ko kupe ŋgaro tuku muli ande mata ye te nda.
GEN 14:24 Ye mbulit. Ye agaŋ ndende afu kile nda. Ye tuku kuasmbiŋge nyamagaŋ afu kilmba nyinaig ta maye. Ye tuku gulab kame Aner Eskol Mamre nane ndo agaŋ ndende afu niŋga ŋga sana.
GEN 15:1 Mara ande Abram nu kiŋatanu suk Suŋgoŋge wika sana: Abram, ne kuru kuru ndaka. Ye ne tuku kandim taŋaŋ ne kulatka minet. Ne lafu mayenu suŋgokanu tamŋgat ŋgina.
GEN 15:2 Taŋakina le Abram nu ndek sana: O Kuate Suŋgo, ye kiŋo kugatok minet. Ye kumi le Damaskusnu taŋgo Elieser nuŋge ye tuku agaŋ ndende kilamŋgat. Ta tuku ne ame agaŋ mayenu ye samŋgat?
GEN 15:3 Ne ye tuku ndare tumunu ande ndasina tukunu ye tuku kukul taŋgo nuŋge ye tuku agaŋ ndende kilamŋgat ŋgina.
GEN 15:4 Taŋakina le Suŋgo nu pasa lafumba sana: Kuga. Kukul taŋgo naŋe Elieser nu ne tuku agaŋ ndende kile nda. Naŋe kiŋo ndinok ta nuŋge ne tuku agaŋ ndende kilamŋgat ŋgina.
GEN 15:5 Taŋakina sulumba nu Abram tumba kilim kumba sana: Ai ambe. Samba mbol ambe tandeka mambilmba mbai kaŋgerka. Ne ŋakmba burkam kumuŋ e? Ŋgumneŋga ne tuku ndare mbolŋge mbuŋ gudommba mayok kaŋgaig. Samba mbolŋge mbai minig taŋaŋ burnu kumuŋ kuga ŋgina.
GEN 15:6 Taŋakina le Abram nu Suŋgo tuku pasa ta ismba nu tuku saŋgri tomba tiŋgina le Suŋgo nu tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu taŋgo tiŋreknu ŋgina.
GEN 15:7 Taŋakina sulumba nu Abram sana: Ye Suŋgo. Ye ne Babilonia mbal tuku kilke Ur tumbraŋŋge ye ne mindenumba te prowen. Kilke te ne sernam tuku ŋga ye taŋawen ŋgina le
GEN 15:8 Abram ndek lafumba sakina: O Kuate Suŋgo, ye kilke te miro minam tuku sayate ta ye ndaŋmba pasa ta son pasa ŋga kila pili e ŋgina le
GEN 15:9 Kuate nu ndek sana: Agaŋmor afu kilmba ye tugum te prowa. Makau paŋgarnu ande, meme paŋgarnu ande, sipsip pailnu ande ŋakmba yar keŋmba ŋak, gami ande, sar umaŋ kitek ande turmba kilmba ye tugum te prowa ŋgina le
GEN 15:10 Abram nu pasa ta kumumba agaŋmor ta kilmba nu tugum prona sulumba agaŋmor ta ŋgamuŋge fetke lika inumnu ndinamŋge inumnu ŋaiŋamŋge patike likina sulumba umaŋ armba ta fet ndakina.
GEN 15:11 Taŋana le wir afu ndem ta kilam tuku fumba ndekinaig le Abram nu ndem ta ŋgailka nane yokerke likina.
GEN 15:12 Ki ka butuŋgina le Abram nu kinymba ma make suŋgo kaŋgermba ŋgamuŋgal pitina le nu kuru kuru suŋgo tina.
GEN 15:13 Taŋamba minna le Suŋgo nu Abram sana: Ye siŋka sanet. Ne tuku mbuŋ kilke te kusremba kilke kise mbolŋge rawe taŋgo minwaig le kilke ta mbolok mbal nane piro kareŋnu niŋguwaig le piroka nane ait kuen ŋayo yar 400 nane sanzalnu minamŋgaig.
GEN 15:14 Ait ta kugawa le ye kilke ta mbolok mbal lafumba piti niŋgi le naŋe mbuŋ kame kusrekuwaig le agaŋ ndende suŋgomba ŋak tiŋga ma ta kusrewamŋgaig.
GEN 15:15 Neŋge ndo mine mayemba ma ma saibo pilmba kuma le ŋgunuŋgaig.
GEN 15:16 Amor mbal kilke te mbolŋge minig ta naŋgine mbar sugo ke likade ta kumuŋguwaig le naŋe ndare pulumba kinit ta ka bailkanu mbolŋge maŋ luka te prowamŋgaig ŋga Abram sana.
GEN 15:17 Taŋakina le ki butuŋga furirna le waim ande pa guwa ŋak sati ande turmba mayok kinaik sulumba agaŋmor ndemnu Abrahamŋge fetka patikina ta ŋgamuk ŋgamuk kinaik.
GEN 15:18 Taŋanaik le Suŋgo nu Abram ndoŋ wamdus ulendika siŋka son pasa Abram sana: Ne tuku ndare ye kilke te serniŋgamŋgit. Isip tuku kule suŋgo kumamŋge kumba ka kule suŋgo Yufretis kumamŋge tiŋgate kilke ta ŋakmba tane sertiŋgamŋgit.
GEN 15:19 Ken mbal Kenis mbal Kadmon mbal Hit mbal Peris mbal Refaim mbal Amor mbal Kanan mbal Girkas mbal Yebus mbal nane tuku kilke ta ŋakmba tane sertiŋgamŋgit ŋga Abram sana.
GEN 16:1 Sarai nu Abram tuku kiŋo ande te-pile ndakina sulumba nu taŋgo nuŋe sana: Suŋgo nu kiŋo ande ndasina tukunu ne ye tuku piro pino ndoŋ minap le nu kiŋo ande te-pilwa le yiŋe kiŋonu tamŋgit ŋgina. (Sarai tuku piro pino ta nyunu Hagar. Hagar nu Isipnu). Abram nu Sarai ndoŋ wamdus ulendinaik sulumba
GEN 16:3 Sarai nu nuŋe piro pino ta tumba Abram pinonu tuna. Ait ta mbolŋge Abram buk yar 10 Kanan kilke mbolŋge minna.
GEN 16:4 Abram nu Hagar tumba nu ndoŋ minnaik sulumba Hagar nu kiŋo konna ta kamusmba nu Sarai ake agaŋ taŋaŋ ŋga talana.
GEN 16:5 Taŋana le nu ndek Abram sana: Hagarŋge ye talayate ta naŋe mbar. Ye yiŋe piro pino ne tinnen ta nu kile fuŋgulok minmba nu ye talayate. Suŋgoŋge ndo nu sile pilesikuwa ŋga taŋgo nuŋe sana.
GEN 16:6 Taŋakina le nu ndek Sarai sana: Pino ta ne tuku piro pino ndo. Ne ame wam nu mbol kam ndeta ka ŋgina. Taŋakina le Sarai nu Hagar sawe lika katna le kua ka nu kusrena.
GEN 16:7 Hagar nu Sarai kusremba Sur kambim tuku ndin dubimba kina ka ma baknu mbolŋge kule burok tugum taŋge minna le Suŋgo tuku Eŋel nu tugum prona sulumba
GEN 16:8 nu kusnana: Hagar, Sarai tuku piro pino, ne aniŋge prowat sulumba animbi kaŋgat e ŋgina le nu ndek eŋel ta sana: Ye yiŋe piro gabat Sarai tuku kuru-kuruka kua ka tembi prowit ŋgina le
GEN 16:9 Suŋgo tuku Eŋel nu sana: Ne luka naŋe piro gabat sota kumba naŋe ŋgamuŋgal te-ibeŋmba Sarai kumnemŋge mina.
GEN 16:10 Yeŋge ki le ne tuku ndare tugeka kuasmbi suŋgokanu mayok kaŋgat. Burnu kumuŋ kuga ŋgina.
GEN 16:11 Taŋakina sulumba Suŋgo tuku Eŋel maŋ lato sana: Ne kiŋo te-palmbimŋgat. Suŋgo nu ne tuku malmbi ta isna tukunu ne kiŋo ta nyunu Ismael ŋga.
GEN 16:12 Nu doŋki ŋguikok taŋaŋ minmba nu taŋgo pino ŋakmba tuku ŋgueu minamŋgat. Nu nuŋe ndare tuma ndoŋ mata nu mine nda. Nu kasomŋge minamŋgat ŋgina.
GEN 16:13 Taŋaka sana le Hagar nu nuŋe wamdusmbi sakina: i ... Ye Kuate kaŋgerit ta ye kume ndakit ŋgina. Suŋgo nu Hagar ndoŋ pasatina le Hagar nu sakina: O Kuate, ne tuku am mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba mayokŋge minit ŋgina.
GEN 16:14 Ta tuku nane kule burok ta nyunu “Suŋgo abo tugu ŋak nu ye kaŋgeryate” ŋgade. Kule burok ta Kades tumbraŋ Bered tumbraŋ ŋgamu-ŋgamuŋge minit.
GEN 16:15 Abram Hagar fuŋgul te-tuna ta kile nu kiŋo te-pilna le Abram nu kiŋo ta nyunu Ismael ŋgina.
GEN 16:16 Abram nu yar 86 ŋak minna le Hagar nu kiŋo ta te-pilna.
GEN 17:1 Abram nu yar 99 ŋak minna le Suŋgo nu Abram tugum promba sana: Ye Kuate Saŋgri Ŋayo. Ye ne sanet. Ne ye tuku miŋge dubimba maŋau purfeŋnu ndo ŋak mina.
GEN 17:2 Ye ne ndoŋ wamdus ulendika siŋka son pasa pilet ta dubimba kumuwamŋgit. Yeŋge ki le ne tuku ndare tugeka taŋgo pino suŋgomba mayok kaŋgaig ŋgina.
GEN 17:3 Taŋakina le Abram ndek truk kina le Kuate nu maŋ lato sana:
GEN 17:4 Ne isa. Ye tuku siŋka son pasa ne mbolŋge minit tukunu ne taŋgo kuasmbi suŋgomba tuku mbuŋ naŋgine minamŋgat.
GEN 17:5 Ta tuku ne tuku nyu Abram kuga. Ne taŋgo kuasmbi suŋgomba tuku mbuŋ minamŋgat tukunu ye ne tuku nyu kitek Abraham pili le minamŋgat.
GEN 17:6 Yeŋge ki le ne tuku ndare mbolŋge kuasmbi suŋgomba mayok kaŋgaig. Afu gabat sugo mayok kaŋgaig.
GEN 17:7 Ye ne ndoŋ ne tuku ndare kame ndoŋ wamdus ulendika siŋka son pasa te pilet ta kugawe nda. Ye siŋka kumuwamŋgit. Ye ne tuku Mbara, ne tuku ndare pulumba tuturmba kaŋgat ta tuku turmba Mbara minmba minamŋgit.
GEN 17:8 Ne kilke te tuku tuguk taŋgo kuga ta ye kilke te nduiye naŋe ndare kame ta ndoŋ tane sertiŋgamŋgit. Kanan kilke ŋakmba te tane tuku kilke minmba minamŋgat. Kugawe nda. Ye siŋka tane tuku Mbara minmba minamŋgit ŋgina.
GEN 17:9 Kuate nu maŋ lato Abraham sana: Ye siŋka son pasa te sanet. Naŋe ndare puluka tuturmba kuwaig ta tane pasa saket te ismba kumumba dubiwap.
GEN 17:10 Ye ne ndoŋ naŋe ndare kame ndoŋ wamdus ulendika pasa dubimba kumuwam tuku ta teŋenmba. Tane taŋgo kiŋo kame ŋakmba tuku ŋgaro pikap sulumba
GEN 17:11 ye tane ndoŋ pasa katet te gilai ndaŋgap.
GEN 17:12 Tane kiŋo kile-patikap sulumba mara 8 kugawaig le nane tuku ŋgaro pikap. Taŋgine piro taŋgo tuku kiŋo kame tane kasomok taŋgo piyamba kile-likinaig ta ŋakmba tuku ŋgaro pikap. Taŋamba minmba minap le
GEN 17:13 ye tane ŋakmba ndoŋ wamdus ulendika minmba minamŋgit. Ta tuku nane ŋakmba tuku ŋgaro pikap le taŋgine ŋgarosu mbolŋge nzilal ta minwaig.
GEN 17:14 Taŋgo ande ŋgarosu nzilal ta kugatok ta nu tane ŋgamukŋge mine nda. Nu ye ndoŋ wamdus ulendikam tuku wam ta purmba pitaite ŋga sakina.
GEN 17:15 Kuate nu maŋ Abraham sana: Ye kile piyo naŋe Sarai tuku sanet. Ne kile nyunu Sarai ndaŋga. Kile nyunu kitek Sara ŋga.
GEN 17:16 Yeŋge nu nyaro tuwi le nu ne ndoŋ kiŋo ande te-palmbimŋgaik. Taŋamba nu taŋgo kuasmbi suŋgomba gabat sugo afu turmba tuku ina naŋgine minamŋgat ŋgina.
GEN 17:17 Taŋakina le Abraham nu truk ka nzumilka wamdusmbi sakina: Yoi. Ye buk saibo pilmba yar 100 ŋak minet ta ndaŋmba ye kiŋo tam tuku sakate? Sara mata buk saibo pilmba yar 90 ŋak minit tukunu nu mata kiŋo te-palmbim kumuŋ kuga ŋga idusna.
GEN 17:18 Taŋamba idusna sulumba Abraham nu Kuate sana: Ne ye tuku kiŋo Ismael ndo kulatka le nu maye minwa ŋgina kande
GEN 17:19 Kuate ndek Abraham sana: Kuga. Piyo naŋe Sara nu ne tuku kiŋo ndinok te-palmbimŋgat ta ne kiŋo ta nyunu Isak ŋga. Ye kiŋo ta tuku ndare ŋakmba ndoŋ wamdus ulendika yiŋe siŋka son pasa kumumba dubimba minmba minamŋgit. Kugawe nda.
GEN 17:20 Ne Ismael tuku sayat ta ye mata isit. Yeŋge nu nyaro tuwi le nu tuku ndare tugekuwaig sulumba nu tuku ndare mbolŋge gabat sugo 12 mayok kaŋgaig. Nu tuku ndare mbolŋge kuasmbi suŋgo mayok kaŋgat.
GEN 17:21 Ye Ismael tuku taŋawamŋgit ta ye Isak ndoŋ wamdus ulendika yiŋe pasa kumumba minmba minamŋgit. Yar ande si ait teŋen prowa le Sara nu kiŋo ta te-palmbimŋgat ŋgina.
GEN 17:22 Taŋakina sulumba Kuate nu Abraham ndoŋ pasate deŋpurmba nu kusremba kina.
GEN 17:23 Kile Abraham nu Kuate tuku miŋge dubimba ki ait ndui ta mbolŋge kiŋo nuŋe Ismael tuku ŋgaro pikna sulumba nu tuku wande tuma mbal nu taŋgo ndametiŋmbi piyamba kile-likinaig ta ŋakmba tuku ŋgaro pike likina.
GEN 17:24 Abraham nu yar 99 ŋak minna le kiŋo nuŋe Ismael nu yar 13 ŋak minna le nane nale tuku ŋgaro piknaig.
GEN 17:26 Ki ait ndui ta mbolŋge ndo nane Abraham le Ismael tuku ŋgaro piknaig sulumba
GEN 17:27 nu tuku wande tuma mbal nu taŋgo ndametiŋmbi piyamba kile-likinaig ta ŋakmba tuku ŋgaro turmba pike likinaig.
GEN 18:1 Mara ande ki pa tiŋgina le Abraham nu Mamre tuku ail sugo tugum taŋge nuŋe baibai kawaŋŋge minyok minna le Suŋgo nu tugum prona.
GEN 18:2 Abraham nu mambilmba taŋgo keŋmba kaŋgerkina sulumba tiŋga pinderka kumba ka nane tugumŋge dagol tidroŋga loka saniŋgina:
GEN 18:3 O taŋgo sugo, mayemba prowaig. Tane ye liyumba ndakape. Tane teŋge mabtumba isukusmba kape.
GEN 18:4 Teŋge minap le nane kule fudiŋ tumba prowaig le kupe minyaŋga ail kumnem teŋge minyoka mabtap.
GEN 18:5 Mabta minap le ye nyamagaŋmbi tane turtiŋgi le nyumba saŋgri tumba kape ŋgina. Taŋakina le nane sakinaig: Ne sakate taŋamba ka ŋginaig.
GEN 18:6 Taŋakinaig le Abraham nu pitik ndo nuŋe baibai sinam kina sulumba Sara sana: Pitik ndo plaua mayenu inum kunya sulumba waimbi pipmba bret foŋfoŋ pasoka ŋgina.
GEN 18:7 Taŋakina sulumba Abraham nu pinderka nuŋe makau fonde tugum promba fatnu kitek butuknu kuya ŋak ande madimba tumba nuŋe piro taŋgo tuna le nuŋge pre pre balemba kuapikina.
GEN 18:8 Taŋana le Abraham nu makau fatnu kuapikina ta tumba bata le amo turmba kilmba nane tugumŋge patikina le nane kilmba nyumba minnaig. Nane isukusmba minnaig le Abraham nu nane tugum taŋge ail kumnemŋge nane tairŋga tiŋ minna le
GEN 18:9 nane nu kusnanaig: Piyo naŋe Sara nu aniŋge minit ŋginaig le nu ndek sakina: Nu baibai sinam teŋge minit ŋgina le
GEN 18:10 taŋgo inum taŋge ndek nu sana: Yar ande si piyo naŋe Sara nu kiŋo tuwa le ye siŋka luka prowamŋgit ŋgina. Taŋakina le Sara nu nu ŋgumnemŋge baibai malaŋga tugum taŋge pasa ta kagmaŋga ismba tiŋ minna.
GEN 18:11 Abraham nale Sara ndoŋ buk saibo patika yar gudommba kinaig le Sara nu kiŋo te-palmbim kumuŋ kuga tukunu
GEN 18:12 nu wamdusmbi nzumilka sakina: Ye buk saibo pilen. Yiŋe gabat mata saibo pilna. Ye ndaŋndaŋmba tuma kinymba kamusi ŋga idusna.
GEN 18:13 Taŋamba idusna le Suŋgo nu Abraham sana: Ndaŋam tuku Sara nu nzumilka sakat: Ye buk saibo pilen ta ndaŋmba ye kiŋo tamŋgit ŋga sakat.
GEN 18:14 Ye Suŋgo. Ne iduste ye wam ta kam kumuŋ kuga ŋga ne iduste e? Kuga. Ye wam ŋakmba kam kumuŋ. Ye buk sakit. Yar ande si ait teŋen mbolŋge Sara nu kiŋo tuwa le ye luka prowamŋgit ŋgina.
GEN 18:15 Taŋakina le Sara nu yabuka sakina: Ye nzumil ndakit ŋgina le nu ndek nu sana: Kuga. Ne siŋka ne nzumilkat ŋgina.
GEN 18:16 Kile taŋgo keŋ ta tiŋga Sodom tumbraŋ tumail tumba kinaig le Abraham nu nane mindeka ndinŋge mbilniŋgam bafuna le
GEN 18:17 Suŋgo nu wamdusmbi sakina: Ye maŋau kam bafuwet te ye Abraham yabuwe nda. Kuga.
GEN 18:18 Ŋgumneŋga Abraham tuku ndare mbolŋge taŋgo kuasmbi suŋgo saŋgri ŋak mayok kaŋgaig. Nu mbolŋge kilke tugu ŋakmba mbolŋge ye wam mayenu kamŋgit.
GEN 18:19 Ye nu madiwen le nu nuŋe kiŋo kame nuŋe wa kat nuŋe ye tuku maŋau tumniŋguwa le nane maŋau purfeŋnu tiŋreknu ŋak minamŋgaig. Taŋawa le ye nu mbolŋge siŋka pasa sawen ta kumumba tambimŋgit ŋga idusna.
GEN 18:20 Taŋamba idusmba nu Abraham sana: Sodom Gomora nale une maŋau sugokanu ŋak. Nale tuku une maŋau ta taŋgo pino ŋakmba naŋgine naŋgine sakade le iset.
GEN 18:21 Nane sakade ta kumumba une ta minit e ta ye kumba katesewamŋgit ŋgina.
GEN 18:22 Taŋakina le taŋgo ar ta Sodom tumail tumba kinaik le Suŋgo nu Abraham ndoŋ minna le
GEN 18:23 nu ndek Suŋgo kusnana: Ne taŋgo tiŋreknu ŋaigonu ŋakmba ulendimba bale faramŋgat e?
GEN 18:24 Tumbraŋ taŋge taŋgo tiŋreknu 50 minwaig ndeta ne tumbraŋ ta te-ŋgisiwamŋgat e ko nanenu ŋga mapewamŋgat?
GEN 18:25 Ne nane tiŋreknu ŋaigonu ŋakmba ulendimba bale faramŋgat e? Ne taŋawam kumuŋ kuga. Ne taŋgo ŋakmba kulatka kumumbi pileŋgate tuku. Ne maŋau mayenu ndo kate tuku ŋgina le
GEN 18:26 Suŋgo nu lafumba sana: Ye Sodom taŋgo tiŋreknu burka ka 50 ta ye nanenu ŋga ŋakmba mapenuŋgit ŋgina.
GEN 18:27 Taŋakina le Abraham nu maŋ lato sana: O Suŋgo, ye maŋ ne kusnani le ne ye tuku ndagari ndanuwa. Ye ake taŋgo ndo. Ne ye tuku ise ndaka.
GEN 18:28 Ne taŋgo tiŋreknu burka ka 50 kuga 5 den ndeta ne tumbraŋ ta te-ŋgisiwamŋgat e ŋgina le Suŋgo nu sana: Taŋgo tiŋreknu 45 ndo minwaig ta ye tumbraŋ ta te-ŋgisiwe nda ŋgina.
GEN 18:29 Kile Abraham nu maŋ lato Suŋgo kusnana: Ata. Taŋgo tiŋreknu 40 ndo nziŋge minwaig ndeta ne ndaŋamŋgat ŋgina le Suŋgo nu lafumba sana: Nane 40 ndo nziŋge minwaig ta ye tumbraŋ ta te-ŋgisiwe nda ŋgina.
GEN 18:30 Taŋaka sana le Abraham nu maŋ kusnana: O Suŋgo, ye maŋ lato kusnanamŋgit ta ne ye tuku ndagari ndanuwa. Taŋgo tiŋreknu 30 ndo nziŋge minwaig ndeta ne ndaŋamŋgat ŋgina le Suŋgo ndek nu sana: Ye nane 30 ndo kaŋgerkumba ta ye tumbraŋ ta te-ŋgisiwe nda ŋgina.
GEN 18:31 Kile Abraham maŋ lato nu kusnana: O Suŋgo, ye gabat kuilŋga ne ndoŋ pasatet. Taŋgo tiŋreknu 20 ndo nziŋge minwaig ndeta ne ndaŋamŋgat ŋgina le Suŋgo nu sana: Nane 20 ndo minwaig ta ye tumbraŋ ta te-ŋgisiwe nda ŋgina.
GEN 18:32 Taŋakina le Abraham nu maŋ lato kusnana: O Suŋgo, ye pasa ndindo te ndo sani le ne ye ndoŋ gubra ndata. Taŋgo tiŋreknu 10 ndo nziŋge minwaig ndeta ne ndaŋamŋgat ŋgina le Suŋgo nu sana: Nane 10 ndo minwaig ta ye tumbraŋ ta te-ŋgisiwe nda ŋgina.
GEN 18:33 Taŋakina sulumba Suŋgo nu Abraham ndoŋ pasate deŋpurmba nu kusremba kina le Abraham nu luka nuŋe tumbraŋ kina.
GEN 19:1 Furirna le eŋel ar ta Sodom pronaik. Lot nu Sodom tumbraŋ fonde malaŋga tugum taŋge minyok minna sulumba nu nale kaŋgerka tiŋga kumba ka nale tugumŋge loka sakina:
GEN 19:2 O taŋgo sugo, mayemba prowaik. Tale kupe minyaŋga ye tuku wande mbolŋge kinymba indole mafewa le maŋ kape ŋgina le nale ndek Lot sanaik: Kuga. Sile tumbraŋ ŋgamu mayok siŋge kinyamŋgik ŋginaik kande
GEN 19:3 Lot nu nale saŋgrimba sarsarnikmba nu tuku wande mbol kuwaik ŋga sanikina le nale tiŋga nu dubimba nu tuku wande mbol kinaig. Taŋamba Lot nu nuŋe piro mbal saniŋgina le nane nale tuku pagunaig sulumba bret yis kugatok pasokinaig le nu nyamagaŋ ta kilmba nale nikina le nyinaik.
GEN 19:4 Isukuse deŋpurmba nale kinyam bafunaik le Sodom tumbraŋ taŋgo kiŋo kame ta ŋakmba pro Lot tuku wande kornaig sulumba
GEN 19:5 wi kueŋka nu sanaig: Taŋgo ar furirat le ne sota prowaik ta nale aniŋge minik? Ne nale kile-mayokka le sine nale ndoŋ karbe ŋginaig.
GEN 19:6 Taŋakinaig le Lot nu nane sota kilim kina sulumba malaŋga tukulmba saniŋgina:
GEN 19:7 Tira kame, tane maŋau ŋayonu te nale mbolŋge ndakap.
GEN 19:8 Ye tuku kulim ar minik te nale taŋgo ande ndoŋ kinye ndakinaik. Ye nale kile-mayokka tane tiŋgi le tane ame maŋau kam ndeta nale mbolŋge kap. Taŋgo ar te mbolŋge maŋau ŋayonu ande ndakap. Nale ye tuku gulab prowaik le ye nale kulatket ŋgina.
GEN 19:9 Taŋakina le nane Lot sanaig: Ne kua kaye. Ne tumbraŋ tuguk taŋgo kuga. Ne ndaŋam saka siŋgine maŋau te kusrewam tuku peusiŋgit? Kua kaye. Kuga ta sine ne mata tumba ŋayo silinamŋgig ŋginaig. Taŋakinaig sulumba nane Lot mbiti-mbitimba malaŋga sambriwam bafunaig le
GEN 19:10 taŋgo ar taŋge malaŋga talka wai sirmba Lot didikinaik le sinam kina le nale malaŋga tukulnaik.
GEN 19:11 Tukulnaik sulumba nale taŋgo kiŋo kame malaŋga tugumŋge minnaig ta ŋakmba am tukulniŋge likinaig le nane malaŋga te-sili ndakinaig.
GEN 19:12 Kile nale ndek Lot sanaik: Naŋe ndare afu minig e? Naŋe mbiyel, naŋe kiŋo, naŋe kulim afu turmba minig kande kilmba tumbraŋ te kusremba kua kape.
GEN 19:13 Sile tumbraŋ te te-ŋgisiwamŋgik. Tumbraŋ te tuku taŋgo pino nane tuku une maŋau suŋgokina le taŋgo pino nane naŋgine naŋgine sakade le Suŋgo nu isna. Ta tuku Suŋgo nu sile tumbraŋ te te-ŋgisiwam tuku kukulsikina le prowik ŋginaik.
GEN 19:14 Taŋakinaik le Lot nu tiŋga kumba taŋgo armba nu tuku kulim kat nuŋe kilam tuku madinikina ta sanikina: Tale tiŋgap le sine tumbraŋ te kile ndo kusremba kua kab. Suŋgo nu tumbraŋ te te-ŋgisiwamŋgat ŋgina kande nale nu usre pasa sakate ŋga idusmba nale numbik ri ndanaik.
GEN 19:15 Mafena le Suŋgo tuku eŋel ar ta nale saŋgri mbakmba Lot sanaik: Ne tiŋga piyo naŋe, naŋe kulim ar ta kilmba kile ndo tiŋga pitik kua kape. Kuga ta tumbraŋ te tuku une ŋayonu lafunu ne turmba ŋgisinuŋgat ŋginaik.
GEN 19:16 Taŋakinaik le Lot nu wam nzumbileŋga gitmba minna ta Suŋgo nu Lot sinana le taŋgo ar ta Lot le piyo nuŋe, kulim ar ta nane wainu kilmba kumba tumbraŋ tuku fonde kilimŋge patikinaik.
GEN 19:17 Nane kilimŋge patikumba eŋel inum ta nane saniŋgina: Kua ka kape sulumba mbilka ŋgumnem mambil ndawap. Ma gutoŋ teŋge mabte ndakap. Kua ka ka tabe si poŋgap. Tane ŋgisikubekaig ŋgina le
GEN 19:18 Lot nu lafumba sakina: O taŋgo suŋgo, taŋamba kuga.
GEN 19:19 Tale buk ye tuku sinatikina le ye mbolŋge maŋau mayenu kaik. Tabe si masken ŋayo tukunu ye tabe mbol ambe kua ka kambim fuguwet. Kumba mini le ndinŋge pa ta ye tuwa le kummba ŋgisinuŋgit.
GEN 19:20 Ta tuku tale maŋ ye mbolŋge maŋau mayenu kap. Tumbraŋ patuk si kaŋgerap. Si fudiŋndo. Maye ndeta ye siŋge ka mini sulumba kummba ŋgisike nda ŋgina le
GEN 19:21 nu lafumba sana: Ta maye. Ne sakat taŋawamŋgit. Ye tumbraŋ si te-ŋgisiwe nda.
GEN 19:22 Ne pateŋ kua ka tumbraŋ si kaye. Ye ne tairŋgamŋgit. Ne kumba si prowa le ye ma tugu te te-ŋgisiwamŋgit ŋgina. Lot nu tumbraŋ ta fudiŋndo ŋgina tukunu nane tumbraŋ ta nyunu Soar ŋginaig.
GEN 19:23 Ki mbol kina le Lot nu Soar prona le
GEN 19:24 Suŋgo nu ndame pa soŋ ŋak sawe piyanu sukmba Sodom Gomora tuku ma tugu ŋakmba kumuŋge likina.
GEN 19:25 Tumbraŋ ar ta tuku ma gutoŋ ta taŋgo pino agaŋ ŋakmba kilke mbolŋge prowe likinaig ta ŋakmba usarke sulunaig.
GEN 19:26 Taŋanaig le Lot piyo nuŋe mbilka ŋgumnem mambilna kande nuŋe ŋgarosu ta sol kuilka kareŋga makek suk tiŋ minna.
GEN 19:27 Mafena le Abraham nu maratukuk tiŋga kina ka Suŋgo ndoŋ pasata minnaik ma ta tugum prona sulumba
GEN 19:28 mambilmba Sodom Gomora tuku ma gutoŋ kilke ŋakmba kaŋgerkina ta pa guwa suŋgo tafil ŋak tiŋga minna le kaŋgerna.
GEN 19:29 Kuate nu ma gutoŋ ta te-ŋgisiwam bafuna sulumba nu Abraham idusmba Lot kukulna le nu tiŋga ma kise kina. Taŋana le nu Lot buk minna tumbraŋ ta ŋakmba kile-ŋgisike suluna.
GEN 19:30 Lot nu Soar tumbraŋŋge minam tuku kuru-kuruka nuŋe kulim ar ta kilmba tumbraŋ ta kusremba tabe poŋga kinaig ka ndame burok ande kaŋgermba sinam taŋge minnaig.
GEN 19:31 Taŋamba taŋge minnaig sulumba kulim mulum ta mambo nuŋe sana: Mam buk saibo pilna. Kilke te mbolŋge taŋgo ande sile kilam tuku mine ndakate.
GEN 19:32 Ta tuku ne isa. Sile mam grep kule tupe le nu nyumba ŋginŋgankuwa le sile nu ndoŋ kinype. Taŋape sulumba sile kiŋo kile-patikupe ŋgina.
GEN 19:33 Taŋamba furirna le nale mam nakile grep kule tunaik le nu nyumba ŋginŋgankina. Ŋgin-ŋgankina le kulim nuŋe mulum ta mam nuŋe ndoŋ kinynaik ta mam nuŋe ŋginŋganka nu wam ta katese ndana.
GEN 19:34 Mafena le kulim mulum ta ndek mambo nuŋe sana: Furir ye mam ndoŋ kinyit. Ŋgilaiŋge sile maŋ mam grep kule tupe le nyumba ŋginŋgankuwa le ne suk mam ndoŋ kinya. Taŋape sulumba sile kiŋo ŋak minpe ŋgina.
GEN 19:35 Taŋakina sulumba nale mam nakile maŋ grep kule tunaik le nu nyumba ŋginŋgankina. Ŋgin-ŋgankina le mambo nuŋe suk mam nuŋe ndoŋ kinynaik ta mam nuŋe ŋginŋganka wam ta mata katese ndana.
GEN 19:36 Taŋana le Lot tuku kulim ar ta mam nakileŋge fuŋgul nikina le kutunaik.
GEN 19:37 Kulim mulum ta kiŋo ande te-pilna sulumba kiŋo ta nyunu Moab ŋgina. Kiŋo ta nu Moab mbal tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 19:38 Mambo nuŋe mata kiŋo ande te-pilna sulumba kiŋo ta nyunu Ben-Ami ŋgina. Ben-Ami nu Amon mbal tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 20:1 Abraham nu kumba ka Negeb ma baknu mbol prona sulumba Gerar tumbraŋŋge minna. Gerar nu Kades tumbraŋ Sur tumbraŋ ŋgamu-ŋgamuŋge minna.
GEN 20:2 Taŋge minna sulumba Abraham nu Sara nu yiŋe kulim ŋgina le Gerar tuku gabat suŋgo Abimelek nu taŋgo afu kukulniŋgina le nane pro Sara tumba ka Abimelek tunaig.
GEN 20:3 Taŋamba minmba ait ande furir ŋgamu Abimelek nu kinyna sulumba kiŋatina le Kuateŋge sana: Ne isa. Ne pino te taŋgo ŋak tina tukunu ne kumamŋgat ŋgina.
GEN 20:4 Abimelek nu Sara ndoŋ kinye ndakinaik tukunu nu Suŋgo lafumba sana: O Suŋgo, ye mbar ndawen. Ne taŋgo mbar ndade ta ne baleniŋgam kumuŋ e?
GEN 20:5 Abraham nu nuŋe ye sayina: Pino te ye tuku kulim ŋgina le Sara mata ye sayina: Taŋgo te ye tuku leu ŋgina. Ye mbar ndawen. Ye taŋgo pino ŋakmba am mbolŋge ye maŋau te ken ŋgina le
GEN 20:6 Kuate nu kiŋambi lafumba sana: Ne taŋgo pino ŋakmba tuku am mbolŋge taŋana ta ye kila. Ta tuku ye ne nu ndoŋ une ndaka ŋga peunen le ne pino ta kire ndana.
GEN 20:7 Ne kile pino ta tumba luka ka taŋgo nuŋe tawe. Taŋgo ta nu tuan taŋgo ande. Nu ne tuku yabaŋwa le ne kume nda. Ne pino ta luka nu ndatawe ta ne naŋe kuasmbi ndoŋ tane ŋakmba kume likamŋgaig ŋgina.
GEN 20:8 Mafena le maratukuk tiŋga Abimelek nu nuŋe piro taŋgo ŋakmba kile-maŋgurka pasa ŋakmba Kuateŋge sana le isna ta saniŋgina le nane kuru kuru suŋgo tinaig.
GEN 20:9 Taŋanaig le Abimelek nu Abraham wika sana: Ne ame maŋau sine mbolŋge kina? Ye ame mbar ken le ne sine ŋakmba piti suŋgo te siŋgam bafute? Ne siŋka maŋau ta ŋayonu kina.
GEN 20:10 Ne ndaŋam saka maŋau teŋenmba kina ŋgina le
GEN 20:11 Abraham lafumba nu sana: Ye idusen tumbraŋ te tuku taŋgo nane Kuate tuku miŋge kumnemŋge minmba nu tuku nyu kurau ndakade tukunu nane ye tuku pino tumba ye baleyubekaig ŋga idusen.
GEN 20:12 Pino te son ye tuku kulim. Sile mamŋge kile-patikina ta sile ina yimyam le ye nu pinonu ten.
GEN 20:13 Kuate nu ye kukulyina le ye yiŋe tumbraŋ tuguk kusrewen sulumba nu sawen: Ne ye mbolŋge maŋau mayenu kumba ma ŋakmba mbolŋge taŋgo ŋakmba teŋenmba saniŋga: Taŋgo te ye tuku leu ŋga saka ŋgen. Abraham nu taŋamba Abimelek sana le
GEN 20:14 nu kina ka Sara tumba pro Abraham tuna sulumba sipsip makau piro taŋgo piro pino afu turmba kilmba promba Abraham tuna sulumba
GEN 20:15 sana: Kilke te ŋakmba ye tuku ndo. Ne ma ani nzalinu minam idusmba ndeta ka taŋge minyoka ŋgina.
GEN 20:16 Taŋamba nu ndek Sara sana: Ne mbar ndana. Taŋgo kame ne ndoŋ minig ta nane katesewaig ŋga ye leu naŋe ndametiŋ soŋ 100 tuwet. Ye taŋawi le ne mbar ande ke ndakina ta nane ŋakmba katesemba kila palmbimŋgaig ŋgina.
GEN 20:17 Abimelek nu Abraham piyo nuŋe tina tukunu Kuate nu Abimelek tuku piyo nuŋe, piro pino kat nuŋe nane ŋakmba kiŋo ŋgailniŋgina tukunu Abraham ndek Kuate yabaŋna le Abimelek nale piyo nuŋe ndoŋ, nuŋe piro pino ŋakmba nane wakeikina le nane maŋ kiŋo kile-patike likinaig.
GEN 21:1 Suŋgo nu siŋka pasa buk Abraham sana ta nu Sara mbolŋge kina le
GEN 21:2 nu fuŋgul ŋakna. Abraham nu buk saibo pilmba yar 100 ŋak minna le piyo nuŋe Sara nu Kuate nu ait sana ta mbolŋge kiŋo ta te-pilna le
GEN 21:3 Abraham nu kiŋo ta nyunu Isak ŋgina.
GEN 21:4 Kile Sara ndek sakina: Kuateŋge ye sinzaŋyat le ye kiŋo te-pilit. Ta tuku ŋga ye gare-gareka nzumilket. Nane ŋakmba ye maŋau kit ta iswaig sulumba gare-gareka nzumilkamŋgaig ŋgina. Taŋakina sulumba nu maŋ lato sakina: Nane buk idusnaig Sara nu Abraham tuku kiŋo ande te-pile nda ŋga idusnaig ta ye tuku taŋgo saibo pilna le kile ye nu tuku kiŋo ande te-pilit ŋgina. Isak nu mara 8 kusrena le ki ait ta mbolŋge Kuate nu Abraham buk sana ta kumumba nu kiŋo nuŋe tuku ŋgaro pikna.
GEN 21:8 Kiŋo ta suŋgokina le ina nuŋeŋge nu amo ŋgailna. Ki ait ta mbolŋge Abraham nu kiŋo amo kusrena ta tuku pagumba nye suŋgokina.
GEN 21:9 Taŋana le Abraham tuku kiŋo Ismael nu Isipnu pino Hagar ndoŋ te-pilnaik ta nu Isak maim maim pasa tumba minna le Sara nu ismba
GEN 21:10 taŋgo nuŋe sana: Kiŋo ta Isak ndoŋ ne tuku agaŋ ndende tuma kile nda. Piro pino ta kiŋo nuŋe ndoŋ pitaika le kasom kuwaik ŋgina le
GEN 21:11 nu pasa ta ismba kiŋo nuŋe Ismael tuku wamdus pitina le
GEN 21:12 Kuateŋge nu sana: Piro pino ta kiŋo nuŋe ndoŋ ne wamdus piti ndanuwa. Ne Sara tuku pasa ismba dubiwa. Isak tuku ndare mbolŋge ndo ne tuku mbuŋ mayok kaŋgaig.
GEN 21:13 Piro pino ta tuku kiŋo nu mata ne tuku kiŋo tukunu yeŋge ki le nu tuku ndare mbolŋge taŋgo kuasmbi suŋgo ande tugekamŋgat ŋga Abraham sana.
GEN 21:14 Taŋakina le maratukuk tiŋga Abraham nu nyamagaŋ kilmba agaŋmor ŋgarombi kule kunyna ta turmba kilmba Hagar tuku kailmane mbolŋge patika kiŋo nuŋe ndoŋ kukulnikina le kinaik kumba ka Berseba tuku ma baknu mbolŋge kine promba lika minnaik.
GEN 21:15 Lika minnaik ma ma kule kugana le kiŋo nuŋe tumba kumba ka ail fudiŋndo ande kumnemŋge pilna le kinymba minna.
GEN 21:16 Kinymba minna le Hagar nu kiŋo nuŋe ta kusremba nane tui fat parsiŋgade le kumba tiŋgate taŋamba nu kumba ka minyokina sulumba wamdusmbi sakina: Ye kiŋo kaŋgermba mini le kumwa ta ŋayo ŋgina. Taŋakina sulumba nu taŋge minyok minmba malmbika minna.
GEN 21:17 Kiŋo ta mata malmbika minna le Kuate nu isna le samba mbolŋge Kuate tuku Eŋel ndek Hagar wika sana: Hagar, ne ndaŋam wamdus pitinate? Ne kuru kuru ndaka. Kiŋo naŋe malmbikate ta Kuate nu o buk isat.
GEN 21:18 Ne tiŋga kumba ka kiŋo naŋe tumba wamdus bul sera. Yeŋge ki le nu tuku ndare tugeka taŋgo kuasmbi suŋgo ande mayok kaŋgat ŋgina.
GEN 21:19 Taŋakina sulumba Kuate nu Hagar tuku am talkina le kule burok ande kaŋgerna sulumba kumba ka agaŋmor ŋgaro tambi kule kunyna. Kunyna sulumba kiŋo nuŋe kule ta tuna le nyina.
GEN 21:20 Kuateŋge kiŋo ta kulatka minna le suŋgokina sulumba kumba ka Paran tuku ma baknu mbolŋge minyokumba kanzerek taŋgo minna le
GEN 21:21 ina nuŋeŋge Isipnu pino ande tumba Ismael te-tuna.
GEN 21:22 Ait ta mbolŋge Abimelek nuŋe kame gabat nyunu Pikol tumba Abraham tugum promba sana: Kuate tuku nyaro ne mbolŋge minit.
GEN 21:23 Ta tuku ne kile Kuate tuku nyu tambi pasa saŋgri pilewa sulumba ye mbolŋge maŋau ŋayonu ande ndaka. Ye tuku kutu mbolŋge ye tuku wa kame mbolŋge mata maŋau ŋayonu ande ndaka. Ye buk ne mbolŋge maŋau mayenu ken ta kile ne suk ye mbolŋge, kilke kile ne rawe taŋgo taŋaŋ minit ta mbolŋge maŋau mayenu ndo ka ŋgina le
GEN 21:24 Abraham ndek nu sana: Ne sakate taŋamba ye pasa saŋgri pilewet ŋgina.
GEN 21:25 Taŋakina le Abraham nu kule burok ande Abimelek tuku piro taŋgoŋge tinaig ta tuku nu sana le
GEN 21:26 nu ndek Abraham sana: Imaŋge kule burok ta tina ta ye gilai. Ne ye ndasayina. Kile ndo sayate le ye iset ŋgina.
GEN 21:27 Taŋakina le Abraham nu kina ka sipsip makau turmba kilmba promba Abimelek tuna sulumba nale wamdus ulendinaik.
GEN 21:28 Taŋanaik sulumba Abraham nu sipsip fat 7 kilmba yamokŋge patikina le
GEN 21:29 Abimelek nu Abraham kusnana: Ne ndaŋam sipsip fat 7 ta yamokŋge patikat e ŋgina le
GEN 21:30 Abraham lafumba nu sana: Yeŋge kule burok ta sarken ta ne son ŋga sulumba sipsip fat 7 te kila ŋgina.
GEN 21:31 (Nale wamdus ulendinaik tuku ma ta nane kile nyunu Berseba ŋgade).
GEN 21:32 Bersebaŋge wamdus ulendika Abimelek nuŋe kame gabat Pikol ndoŋ nale luka Filistia ma mbol kinaik le
GEN 21:33 Abraham nu Bersebaŋge ail ande ŋgukina sulumba Kuate Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu te-duŋgina.
GEN 21:34 Taŋamba nu yar gudommba Filistia kilke mbolŋge minna.
GEN 22:1 Mara ande Kuate nu Abraham tuku ŋgamuŋgal son tagomba nu wika sana: Abraham ŋgina le nu woka sakina: Ye minet te ŋgina.
GEN 22:2 Taŋakina le Kuate nu sana: Ne tiŋga naŋe kiŋo naŋe ndindo Isak ne nu tuku kume purte ta tumba kumba ka Moria kilke mbolŋge tabe ande ye ne tumnamŋgit ta mbolŋge ne ye tuku atrauka kiŋo ta balemba piya le ugmba usarkuwa ŋgina.
GEN 22:3 Taŋamba sana le Abraham nu maratukuk tiŋga kuaneka doŋki inum tumba saŋgilnu mbolŋge kumiŋ depolka kusmba nuŋe piro taŋgo armba kilmba atraukam tuku pa fetka ndaleka tumba Isak ndoŋ Kuate nu ma sakina ta kinaig.
GEN 22:4 Kumba minnaig le mara armba kinaig le mara keŋnu mbolŋge Abraham nu tiŋga mambilmba Kuate nu ma sakina ta maskenŋge kaŋgerna sulumba
GEN 22:5 nuŋe piro taŋgo ar ta sanikina: Tale doŋki tumba teŋge minap. Ye yiŋe kiŋo ndoŋ kumba ambeŋge Kuate mbariŋmba nu tuku nyu te-duŋga maŋ luka ndekamkik ŋgina.
GEN 22:6 Taŋaka sanikmba nu pa ndale ŋak tumba Isak tuna le kurana le Abraham nu pa wagmbi bagi turmba kilmba nale kigriŋga kinaik
GEN 22:7 kumba ka ndinŋge Isak nu mam nuŋe wika sana: Mam o ŋgina le mam nuŋe ae ŋgina le Isak nu kusnana: Sile pa wagmbi pa ndale ŋak kilkik ta Kuate atraukam tuku sipsip fat aniŋge ŋgina le
GEN 22:8 Abraham lafumba sana: Kiŋo, Kuate nuŋe atraukam tuku sipsip fat ande sile sikamŋgat ŋgina. Taŋamba saka nale maŋ kigriŋga kinaik.
GEN 22:9 Nale Kuate nu ma sakina ta mbol pronaik sulumba Abraham nu ndame turŋaŋga pa laŋlaŋ wakeimba pa ndale ŋak ta kuklimba ta mbolŋge farna sulumba kiŋo nuŋe Isak kupe wai kusmba pa farna ta mbolŋge pilna.
GEN 22:10 Taŋana sulumba nu nuŋe kiŋo balewam saka bagi gomba tumba wai sukakina kande
GEN 22:11 Suŋgo tuku Eŋel samba mbolŋge wika sana: Abraham, Abraham ŋgina le nu woka sakina: Ye minet te ŋgina le
GEN 22:12 Eŋelŋge nu sana: Kiŋo tuku ŋgarosu ŋayo sili ndawa. Ne naŋe kiŋo naŋe ndindo mape ndamba balemba ye atraukam bafuwat ta ye kaŋgerit. Ne ye tuku miŋge dubite ta ye kile kila pilit ŋgina.
GEN 22:13 Taŋakina le Abraham nu mbilka mambilmba meme pailnu ande ail fudiŋndo sinamŋge naunu konka minna le kaŋgerna sulumba kumba ka meme ta Isak tuku lafuknu tumba balemba Kuate atraukina.
GEN 22:14 Taŋana sulumba Abraham nu ma ta nyunu “Suŋgoŋge sine tursiŋgit” ŋgina. (Kile nane teŋenmba sakade: Suŋgo tuku tabe mbolŋge nu sine tursiŋgit ŋgade).
GEN 22:15 Kile Suŋgo tuku Eŋel nu samba mbolŋge Abraham wi arnu sana:
GEN 22:16 Ye Suŋgo. Ne ye tuku miŋge dubimba naŋe kiŋo naŋe balemba ye atraukam bafuwat tukunu ye yiŋe nyu tambi pasa saŋgri pilewamŋgit ta ne isa. Ye siŋka ne mbolŋge wam mayenu kamŋgit.
GEN 22:17 Yeŋge ne tuku ndare te-tugewi le samba mbolŋge mbai minig piyalŋge fulbul minig taŋaŋ suŋgomba mayok kaŋgaig. Ne tuku mbuŋ kat naŋe ŋgueu mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkamŋgaig.
GEN 22:18 Taŋgo kuasmbi ŋakmba nane ne tuku saka nane afu nyaro niŋge likamŋgaig. Ne ye tuku miŋge ismba dubiwat ta tuku ŋga sanet ŋgina.
GEN 22:19 Taŋakina le Abraham nale maŋ luka nuŋe piro taŋgo ar ta tugum pronaik sulumba nane luka Berseba tumbraŋ kinaig. Taŋamba Abraham nu Bersebaŋge minmba minna.
GEN 22:20 Taŋamba minnaig ma ma mara ande nane afu Abraham tugum promba sanaig: Milka nu maib naŋe Nahor tuku kiŋo 8 kile-patikina.
GEN 22:21 Kiŋo mulum ta nyunu Us. Nu tuku mambo kat nuŋe ta nyu naŋgine Bus, Kemuel, Kesed, Haso, Pildas, Yidlaf, Betuel. Kemuel tuku kiŋo nuŋe Aram ŋga Abraham sanaig.
GEN 22:23 Betuel nu Rebeka te-pilna. Milka nu kiŋo 8 ta Abraham maib nuŋe Nahor ndoŋ kile-patikinaik le
GEN 22:24 Nahor nu nuŋe pino ande nyunu Reuma ndoŋ Teba, Gaham, Tahas, Maka nane kile-patikinaik.
GEN 23:1 Sara nu yar 127 ŋak minna sulumba
GEN 23:2 Kanan kilke Hebron tumbraŋŋge nu kumna. Nu kumna le Abraham nu wamdus tatrukina le nu kumba Sara tugumŋge malmbikina.
GEN 23:3 Malmbikina sulumba tiŋga piyo nuŋe tuku mindesiŋ ta kusremba Hit mbal tugum promba nane saniŋgina:
GEN 23:4 Ye tumbraŋ tuguk taŋgo kuga. Ye rawe taŋgo minet. Tane kilke ande ye sap le ye piyawi sulumba yiŋe pino ŋguki ŋgina le
GEN 23:5 Hit mbal nane lafumba Abraham sanaig:
GEN 23:6 O taŋgo suŋgo, ne isa. Ne gabat suŋgo taŋaŋ sine ŋgamukŋge minit. Sine tuku ndame burok mayenu ndo ande kaŋgermba madiwa sulumba kumba ka piyo naŋe ŋguka. Ne piyo naŋe ŋgukam tuku ndame burok ande madiwa ta taŋgo andeŋge ne ŋgailne nda ŋga Abraham sanaig.
GEN 23:7 Taŋakinaig le Abraham nu Hit mbal ŋakmba tugumŋge loka saniŋgina:
GEN 23:8 Tane son sakade ndeta tane Sohar tuku kiŋo nuŋe Efron sawap le nu nuŋe ndame burok nyunu Makpela nuŋe kilke make mbolŋge minit ta ye suwa le ye yiŋe pino ŋgukam tuku piyawi. Tane nu sawap le ndame burok ta tuku piyanu giganmba ta sakuwa le ye tane tuku am mbolŋge piyawi sulumba mindesiŋ ŋgunu tuku ti ŋgina.
GEN 23:10 Efron nu Hit mbal tuku gabat ande minna. Nu nane ŋakmba ndoŋ tumbraŋ ta tuku fonde malaŋga tugumŋge minyok minna sulumba nu sakina:
GEN 23:11 O taŋgo suŋgo, ne isa. Kilke sakat ta ndame burok turmba ye kile nane ŋakmba tuku am mbolŋge ne tinet. Ne piyo naŋe tumba kumba ka taŋge ŋguka ŋgina le nane ŋakmba isnaig.
GEN 23:12 Kile Abraham ndek Hit mbal ŋakmba tugumŋge lokina sulumba
GEN 23:13 Efron sana: Ye pasa ande sanamŋgit ta ne isa. Ye kilke ta piyawi sulumba ndametiŋ ne tanmbimŋgit. Taŋawi sulumba ye yiŋe pino taŋge ŋgunuŋgit ŋgina le nane ŋakmba isnaig le
GEN 23:14 Efron lafumba Abraham sana:
GEN 23:15 O taŋgo suŋgo, sile mbolŋge kilke te tuku piya ta suŋgokanu kuga. Soŋ 40 ndo. Ne kilke ta tumba kumba ka piyo naŋe ŋguka ŋgina le
GEN 23:16 Abraham nu pasa ta ismba ndametiŋ Efron sakina le Hit mbal nane ŋakmba isnaig ta nane piyade mbal ndametiŋ pitinu kaŋgerde ta kumumba Efron tuna.
GEN 23:17 Taŋamba Abraham nu Efron tuku kilke Makpela tumbraŋŋge Mamre tugumŋge minna ta tina sulumba kilke ta tuku ndame burok ail ŋakmba turmba kilna le
GEN 23:18 Hit mbal tumbraŋ ta tuku malaŋga tugumŋge minyok minnaig ta nane ŋakmba ismba wokinaig.
GEN 23:19 Taŋanaig le Abraham nu piyo nuŋe Sara tumba kumba ka Makpela kilke ndame burok ta sinamŋge pilna. (Ma ta Kanan tuku kilke mbolŋge Hebron tumbraŋ patukŋge minna).
GEN 23:20 Taŋamba Hit mbal tuku kilke ta ndame burok turmba mindesiŋ ŋgunu tuku Abraham tunaig.
GEN 24:1 Suŋgo tuku nyaro mara mindek Abraham mbolŋge minna le nu yar suŋgomba kusremba saibo pilna sulumba
GEN 24:2 nuŋe piro taŋgo ambokok Abraham tuku agaŋ ndende kulatkina ta wika sana: Naŋe wai tumba ye tuku fel karaukŋge pale.
GEN 24:3 Ne samba le kilke tuku Mbara Suŋgo nuŋe nyu tambi ne pasa saŋgri pilewa sulumba Kananŋge yiŋe kiŋo tuku pino ande ndata.
GEN 24:4 Ne kumba ka yiŋe kilke tuguk ta mbolŋge yiŋe ndare tugumŋge Isak tuku pino ande ta ŋgina le
GEN 24:5 piro taŋgo taŋge ndek Abraham kusnana: Pino ta nuŋe kuasmbi kusreka ye dubiyam mbulwa ndeta ye kiŋo naŋe kukuli le nu naŋe tumbraŋ tuguk kuwa e ŋgina le
GEN 24:6 Abraham lafumba sana: Taŋamba kuga. Ne ye tuku kiŋo kukula le kilke ta mbol ndakuwa.
GEN 24:7 Samba tuku Mbara Suŋgo nuŋge ye kukulyina le ye yiŋe ndare yiŋe tumbraŋ tuguk yiŋe kilke kusreken le nuŋge ye siŋka son pasa saŋgrinu teŋenmba sayina: Ne tuku ndare ye kilke te siŋka serniŋgamŋgit ŋga sayina. Nuŋge nuŋe eŋel kukulwa le amboŋga kaŋgat. Ne kumba taŋge yiŋe kiŋo tuku pino ande ta.
GEN 24:8 Pino ta ne dubinam mbulwa ndeta pasa ta ake ŋgisikuwa. Ne ye tuku kiŋo ta ndoŋ luka kilke ta mbol ndakape ŋga piro taŋgo nuŋe sana.
GEN 24:9 Taŋaka sana le piro taŋgo ta nuŋe gabat Abraham tugum promba wai tumba Abraham tuku fel karaukŋge pilna sulumba Abraham pasa sakina ta kumuwamŋgit ŋga wokina.
GEN 24:10 Taŋamba piro taŋgo ta nu Abraham tuku kamel 10 kilmba Abraham tuku agaŋ ndende magenu turmba kilna sulumba tiŋga Mesopotamia kilke Nahor tuku tumbraŋ ta kina kumba ka ka ta prona.
GEN 24:11 Prona sulumba kamel 10 ta saniŋgina le nane tumbraŋ kilimŋge kule burok ta tugumŋge mabta kinymba minnaig. Ki butuŋgina le furiram pino kame nane kule kunyam prowam bafunaig le
GEN 24:12 taŋgo ta yabaŋmba sakina: O Suŋgo, yiŋe gabat Abraham tuku Mbara, ne kite yiŋe gabat Abraham idusmba ye turya.
GEN 24:13 Ye kule burok te tugumŋge minet le tumbraŋ te tuku pino mbanzo kame nane kule kunyam prode.
GEN 24:14 Ye pino ande teŋenmba sawamŋgit: Naŋe waim kule ŋak ta ye sa le ye nyi ŋga sawamŋgit. Pino ta nu sakuwa: Ne ilmba nya le ye ne tuku kamel kame tuku kule afu turmba kunyamŋgit ŋguwa ndeta ye katesewamŋgit. Ne pino ta naŋe piro taŋgo Isak tuku pino madina ŋga katesewamŋgit. Nu taŋakuwa le ne ye tuku gabat buk turat ta ye katesewamŋgit ŋgina.
GEN 24:15 Nu yabaŋmba minna le Betuel tuku kulim nyunu Rebeka nu kilke waim kuramba prona. (Rebeka mam nuŋe Betuel. Betuel nu Nahor le Milka tuku kiŋo nakile. Nahor nu Abraham tuku maib nuŋe).
GEN 24:16 Rebeka nu ŋgarosu tumail pasi mayenu ndo. Nu buk taŋgo ande ndoŋ kinye ndakina. Nu ndeka kule burok ta tugum promba waim kule kunyna sulumba maŋ luka mbuna.
GEN 24:17 Taŋana le piro taŋgo ta nu pinderka nu tugum kina sulumba sana: Waim kule ta ye sa le ye kule nyi ŋgina le
GEN 24:18 nu ndek sana: O taŋgo suŋgo, ne ilmba nya ŋgina sulumba nu waim kule te-ibeŋmba biye ŋak minmba nu tuna le kule nyina.
GEN 24:19 Nu kule nye deŋpurna le Rebeka nu sana: Ye ne tuku kamel kame tuku kule afu turmba kunyi le nane mata nyuwaig ŋgina.
GEN 24:20 Taŋakina sulumba nu pitik ndo nuŋe waim kule agaŋmor kule nyade tuku nza ta sinamŋge kutuna sulumba pinderka kumba ka kule burok tugum promba taŋgo ta tuku kamel kame tuku kule kunye niŋmba minna le kamel kame ta ŋakmba nyinaig le
GEN 24:21 piro taŋgo ta nu ye Suŋgoŋge buk turyat e ŋga idusmba maninok pino ta kaŋgermba minna.
GEN 24:22 Nu kule kunye deŋpurna le taŋgo ta fumbe sikor ande golmbi wakeiwanu ta tumba nu tuku fumbe mbolŋge pilmba sagi armba golmbi wakeikanu ta turmba kilmba nu tuku wai mban mbolŋge siluk tuna sulumba sana:
GEN 24:23 Ne saka. Ne mam naŋe ima? Mam naŋe tuku wandekŋge yiŋe kuasmbi ye ndoŋ sine kinyam tuku ma ŋak e ŋgina le
GEN 24:24 nu sana: Ye tuku mam Betuel. Nu Nahor le Milka tuku kiŋo.
GEN 24:25 Sine ire suŋgomba kamel kinyam tuku ŋak. Kamel tuku nyamagaŋ mata suŋgomba minig. Tane mata kinyam tuku ma ŋak ŋgina le
GEN 24:26 taŋgo ta pasa ta ismba loka Suŋgo tuku nyu te-duŋgina sulumba
GEN 24:27 sakina: O Suŋgo, yiŋe gabat Abraham tuku Mbara, sine ne tuku nyu te-duŋgube. Ne mara mara ye tuku gabat turte. Neŋge ye mindeyumba ndin tumyat le ye yiŋe gabat tuku kuasmbi tugum prowit ŋgina.
GEN 24:28 Kile pino ta pinderka ina nuŋe tuku wande mbol kumba pro taŋge nane wam kubeu niŋgina le
GEN 24:29 Rebeka tuku leu nuŋe Laban nu kulim nuŋe wam kubeu niŋgina ta isna sulumba fumbe tuku sikor ta kaŋgermba sagi ar kulim nuŋe tuku wai mban mbolŋge minnaik ta turmba kaŋgerka nu pitik ndo kilim ka Abraham tuku piro taŋgo kamel kame ndoŋ kule burok tugum taŋge minnaig ta sota kina sulumba sana:
GEN 24:31 Suŋgo tuku nyaro ne mbolŋge minit. Ne ndaŋam kilim teŋge tiŋ minit? Ne yale le sine wande mbol kab. Ye buk tane tuku ma wakeiwit. Ne tuku kamel kame tuku ma mata ŋak ŋgina.
GEN 24:32 Taŋakina le piro taŋgo ta nu wande mbol kina le Laban nu kamel kame tuku kumiŋ depol kame ta paske lika ire farniŋgina sulumba nyamagaŋ kilmba pro niŋgina le nyinaig. Taŋanaig le Laban nu maŋ kumba Abraham tuku piro taŋgo, taŋgo kame nu ndoŋ promba minnaig ta tuku kule tumba luka prona le nane kupe minyaŋginaig.
GEN 24:33 Taŋanaig le nane piro taŋgo ta tuku pagumba tunaig kande nu sakina: Ye pasa ande ŋak. Nyamagaŋ te minwa le ye pasatumba isukusamŋgit ŋgina le Laban ndek sakina: Ta maye. Saka le sine isbe ŋgina.
GEN 24:34 Taŋakina le nu ndek sakina: Ye Abraham tuku piro taŋgo.
GEN 24:35 Suŋgoŋge ye tuku gabat nyaro mayenu tuna le nu maror taŋgo mayok kina. Nu Suŋgoŋge sipsip meme makau kamel doŋki silwa ndametiŋ, gol ndametiŋ, piro taŋgo, piro pino agaŋ ndende gudommba tuna.
GEN 24:36 Yiŋe gabat tuku pino Sara nu saibo pilmba Abraham tuku kiŋo te-pilna le nu nuŋe agaŋ ndende ta kiŋo nuŋe tuna.
GEN 24:37 Yiŋe gabat nu ye sayina le ye nu tuku pasa saŋgri pilewen. Nu teŋenmba sayina: Ne Kananŋge yiŋe kiŋo tuku pino ande ndata.
GEN 24:38 Ne kumba yiŋe kuasmbi yiŋe ndare kame tugum kaye sulumba nane ŋgamukŋge yiŋe kiŋo tuku pino ande ta ŋga sayina le
GEN 24:39 ye ndek yiŋe gabat teŋenmba kusnawen: Pino ta ye dubiyam mbulwa ndeta ye ndaŋi ŋgen le
GEN 24:40 nu lafumba sayina: Ye mara mara Suŋgo tuku miŋge dubiwet tuku. Nu nuŋe eŋel kukulwa le ne turnamŋgat. Taŋawa le ne ye tuku kuasmbi mbolŋge ye tuku ndare ŋgamukŋge yiŋe kiŋo tuku pino ande tamŋgat.
GEN 24:41 Ne ye tuku pasa saŋgri pilewat ta pur ndawa. Ne ye tuku kuasmbi tugum prowa le nane pino ta ne ŋgailnuwaig ndeta pasa ta ake ka ŋgisikuwa ŋga ye sayina.
GEN 24:42 Ye kite kule burok tugum nziŋge prowit sulumba teŋenmba yabaŋit: O Suŋgo, yiŋe gabat Abraham tuku Mbara, ye ilit ta tuku agaŋ alonu te-mayokmba tumya le kaŋgeri.
GEN 24:43 Ye kule burok te tugumŋge minet. Pino mbanzo ande kule kunyam prowa le ye nu teŋenmba sawamŋgit: Naŋe waim kule ŋak ta ye sa le ye nyi ŋga sawamŋgit. Pino ta nu sakuwa:
GEN 24:44 Ne nya le ye ne tuku kamel kame tuku kule afu turmba kunyamŋgit ŋguwa ndeta ye katesewamŋgit. Pino ta neŋge yiŋe gabat tuku kiŋo nuŋe tuku pino madina ŋgit.
GEN 24:45 Ye wamdusmbi yabaŋmba minit le Rebeka nu waim kuramba prowat sulumba ndeka kule burok sinam taŋge waim kule kunyat le ye nu sawit: Ye kule afu nyam ŋga sawit.
GEN 24:46 Taŋakit le nu pitik ndo waim te-ibeŋat sulumba sayat: Ne nya le ye ne tuku kamel kame tuku kule afu turmba kunyi ŋgat. Ye kule tumba nyit le nu kamel kame tuku mata kule kunyat.
GEN 24:47 Taŋawat le ye nu kusnawit: Ne mam naŋe ima ŋgit le nu sayat: Ye tuku mam Betuel. Nu Nahor le Milka tuku kiŋo ŋga sayat le ye fumbe sikor ta tumba nu tuku fumbe mbolŋge pilit sulumba sagi armba ta kilmba nu tuku wai mban mbolŋge patikit sulumba
GEN 24:48 loka Suŋgo tuku nyu te-duŋgit. Nu yiŋe gabat Abraham tuku Mbara. Nuŋge ye mindeyumba ndin tumyat le ye yiŋe gabat tuku kuasmbi tugum prowit sulumba nzamu nuŋe tuku kulim kaŋgerit ta ye yiŋe gabat nu tuku kiŋo nuŋe tuku pinonu tamŋgit.
GEN 24:49 Ta tuku tane ye tuku gabat idusmba pino ta ye sam kumuŋ e ko kuga? Tugusemba ye sayap le ye isi sulumba ame maŋau kam tuku ta kila palmbimŋgit ŋga Laban nane saniŋgina.
GEN 24:50 Taŋakina le Laban nale Betuel ndoŋ lafumba sakinaik: Suŋgoŋge ne kukulnat le ne te prowat tukunu sine ame pasatube? Sine pasa kuga.
GEN 24:51 Rebeka minit te. Ne nu tumba kaye. Nu naŋe gabat tuku kiŋo nuŋe tuku pino minamŋgat. Ne Suŋgo tuku miŋge dubimba taŋamba ka ŋginaik le
GEN 24:52 Abraham tuku piro taŋgo ta pasa ta ismba truk kumba Suŋgo tuku nyu te-duŋgina sulumba
GEN 24:53 mindepiyam tuku agaŋ ndende silwa golmbi wakeikinaig tuku tawi afu turmba kilmba Rebeka tuna sulumba agaŋ ndende magenu afu leu nuŋe nale ina nuŋe ndoŋ nikina.
GEN 24:54 Taŋana sulumba nu taŋgo kame nu ndoŋ pronaig ta nane ŋakmba isukusmba kule nyumba furirna le taŋge kinynaig. Mafena le maratukuk tiŋga nu nane saniŋgina: Ye kile luka yiŋe gabat sota kambimŋgit ŋgina le
GEN 24:55 Rebeka leu nuŋe nale ina nuŋe ndoŋ sakinaik: Kulim te kusem ndindo ait 10 taŋamba sine ndoŋ minwa le tumba kape ŋginaik.
GEN 24:56 Taŋakinaik le nu ndek sanikina: Tane ye ŋgail ndakap. Suŋgoŋge ye turyina le alonu mayok ket tukunu ye dalke nda. Ye kile ndo maŋ luka yiŋe gabat sota kaŋgit ŋgina.
GEN 24:57 Taŋakina le nale sakinaik: Sile kulim wika kusnawamkik ŋginaik sulumba
GEN 24:58 Rebeka wika kusnanaik: Ne taŋgo te ndoŋ kambimŋgat e ŋginaik le nu sakina: Au. Ye kambimŋgit ŋgina.
GEN 24:59 Taŋakina le Rebeka nuŋe kulat pino ndoŋ nale Abraham tuku piro taŋgo kame ndoŋ kambim bafunaig le
GEN 24:60 nale Rebeka nyaro pasa tumba sakinaik: O sile tuku kulim, ne taŋgo kuasmbi suŋgokanu tuku ina naŋgine minwa. Ne tuku mbuŋ kat naŋe nane ŋgueu mbal ndoŋ kame bumba naŋgine tumbraŋ yaika kilwaig ŋginaik.
GEN 24:61 Taŋakinaik le Rebeka nuŋe piro pino mbanzo afu ndoŋ nane kamel poŋga mbolŋge minyokinaig le Abraham tuku piro taŋgo ta Rebeka tumba kinaig.
GEN 24:62 Ait ta mbolŋge Isak nu Negeb ma baknu mbolŋge minna tuku. Mara ande nu kule burok nyunu “Suŋgo abo tugu ŋak nu ye kaŋgeryate” ta kusremba
GEN 24:63 furiram tiŋtiŋka ake kaloymba kina sulumba mambilmba kamel afu promba ilnaig le kaŋgerkina.
GEN 24:64 Rebeka nu mambilmba Isak kaŋgermba kamel mbolŋge ibeŋ kina sulumba
GEN 24:65 Abraham tuku piro taŋgo ta kusnana: Taŋgo ilit si imaŋge ŋgina le piro taŋgo ta lafumba sana: Taŋgo si yiŋe gabat ŋgina le Rebeka nu kumiŋ tumba tumail pasi soŋgina.
GEN 24:66 Piro taŋgo ta promba nu maŋau kina ta ŋakmba Isak kubeu tuna le ismba
GEN 24:67 Rebeka tumba ina nuŋe Sara tuku baibai sinamŋge pilmba nuŋe pinonu tina. Taŋamba nu Rebeka tuku kume purna sulumba ina nuŋe buk kumna le nu ŋgamuŋgal tatruka minna ta kile nu garena.
GEN 25:1 Abraham maŋ pino ande nyunu Ketura tina le
GEN 25:2 nu Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, Sua nane kile-patikina.
GEN 25:3 Yoksan nu kiŋo armba kile-patikina ta ande Seba ande Dedan. Dedan tuku mbuŋ ta Asur mbal Letus mbal Leum mbal.
GEN 25:4 Midian nu kiŋo 5 kile-patikina. Nane tuku nyu ta teŋenmba. Efa, Efer, Hanok, Abida, Elda. Kiŋo kame ta ŋakmba Ketura tuku ndare.
GEN 25:5 Abraham nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba Isak tuku wai mbolŋge kusrekina sulumba
GEN 25:6 nuŋe kiŋo kat nuŋe pino afu ndoŋ kile-patike likina ta mata gare agaŋ afu niŋgina sulumba nane kukulniŋgina le kinaig. Abraham nu kume ndaka minna le nane Isak kusremba ki prote kumam kinaig ka taŋge minnaig.
GEN 25:7 Abraham nu saibo pile mayemba yar 175 ŋak minna sulumba nu kumna.
GEN 25:9 Kiŋo kat nuŋe ar ta Isak nale Ismael nale mam nakile tuku mindesiŋ tumba ka Makpela ndame burok ta sinamŋge nu tumba pilnaik. Ndame burok ta Abraham nu o buk piyo nuŋe Sara tumba pilna. Makpela kilke ta Mamre tugumŋge minna ta o buk Hitnu taŋgo Soar tuku kiŋo nuŋe Efron nu tuku kilke minna le Abrahamŋge nu tugumŋge piyana tuku.
GEN 25:11 Abraham nu kumna le Kuate nu Abraham tuku kiŋo nuŋe Isak nyaro tuna le nu mine mayena. Nu kule burok nyunu “Suŋgo abo tugu ŋak nu ye kaŋgeryate” ta tugumŋge minna.
GEN 25:12 Sara tuku piro pino Isipnu Hagar nu Abraham ndoŋ Ismael te-pilnaik.
GEN 25:13 Ismael tuku kiŋo kat nuŋe ta teŋenmba. Kiŋo mulum ta nyunu Nebayot. Kiŋo afu nu dubimba pronaig ta nyu naŋgine teŋenmba. Kedar, Adbel, Mibsam,
GEN 25:14 Misma, Duma, Masa,
GEN 25:15 Hadad, Tema, Yetur, Nafis, Kedema.
GEN 25:16 Nane ŋakmba Ismael tuku kiŋo kat nuŋe. Nane tuku ndare tugekinaig sulumba mbuŋ kat naŋgine tuku nyu ta tumba nane afu tumbraŋ yimyam ninde lika minnaig le nane afu ma yimyam mbol kine promba minnaig. Nane 12 ta tumbraŋ mboŋ 12 ta tuku gabat minnaig.
GEN 25:17 Ismael nu yar 137 ŋak minna sulumba nu kumna.
GEN 25:18 Ismael tuku mbuŋ kat nuŋe nane Awila tuku kilke Sur tuku kilke ma ŋgamu-ŋgamuŋge minnaig. (Ma ta Isip limba ki prote kumamŋge Asiria kambim tuku ndin ta tugumŋge minit). Nane Isak tuku mbuŋ kat nuŋe ndoŋ purka yimyam minnaig.
GEN 25:19 Abraham tuku kiŋo nuŋe Isak tuku wam kube ta teŋenmba.
GEN 25:20 Isak nu yar 40 ŋak minna sulumba Rebeka tina. Rebeka nu Aramnu Mesopotamia kilke mbolok pino. Mam nuŋe Betuel. Leu nuŋe Laban.
GEN 25:21 Isak nu piyo nuŋe niŋkina le nu Suŋgo yabaŋna le Suŋgo nu tuku yabaŋ pasa ismba piyo nuŋe wakeina le kiŋo konna ta
GEN 25:22 fuŋgul sinamŋge kiŋo armba ŋak. Kiŋo ar ta nale fuŋgul sinamŋge suŋgomba muŋgu signa-signaŋga minnaik le nu kamusmba wamdusmbi sakina: Ndaŋam tuku ye tuku kiŋo ar te muŋgu signa-signaŋga minik ŋgina. Taŋakina sulumba nu katesewam tuku Suŋgo kusnawam kina le
GEN 25:23 Suŋgoŋge nu sana: Kiŋo armba ne tuku fuŋgul sinamŋge minik ta kile-patika le nale tuku ndare tugeka taŋgo kuasmbi armba mayok ka nane purka yimyam minamŋgaig. Andeŋge ande tuku saŋgri liwamŋgat. Kiŋo mulum nu kiŋo ŋgumneŋgamŋgat ta tuku miŋge kumnemŋge minamŋgat ŋga sana.
GEN 25:24 Rebeka nu kiŋo te-palmbim tuku ait kumuŋgina le nu kiŋo armba kile-patikina.
GEN 25:25 Kiŋo mulum te-pilna ta ŋgarosu gurgurnu ŋgue kumuk. Ta tuku nane nyun ta Esau ŋginaig.
GEN 25:26 Nu dubiknu maib nuŋe nu Esau tuku kupe tugu biymba ŋak prona. Ta tuku nane nyun ta Yakob ŋginaig. Isak nu yar 60 ŋak minna le Rebeka nu nale ar ta kile-patikina.
GEN 25:27 Nale sugokinaik sulumba Esau nu kanzerek taŋgo minmba nu mara mindek sayokam duŋe kambinu le Yakob nu taŋgo mukuknu minmba nu mara mindek tumbraŋŋge ndo minanu.
GEN 25:28 Esau nu agaŋmor bale farmba mam nuŋe tambinu le kuapika nyumba minanu tukunu nu Esau tuku kume purna le Rebeka nu Yakob tuku kume purna.
GEN 25:29 Ait ande Yakob nu pagumba minna le Esau nu duŋeŋge sayokmba minna sulumba guba mayena le luka tumbraŋ prona sulumba
GEN 25:30 Yakob sana: Kule pak gurgur ta ye inum sa le nyi. Ye guba mayeyumba isu baklelyumba am kuilkuilyate ŋgina. (Ta tuku nane nu tuku mape nyu ande kitek Edom ŋginaig).
GEN 25:31 Taŋakina le Yakob nu lafumba sakina: Ne kiŋo mulum tuku agaŋ ndende nyaro pasa ŋakmba ye samŋgat kande ye kule pak te ne tini le nya ŋgina le
GEN 25:32 Esau nu ndek sakina: Ta maye. Ye guba mayeyate. Ye kumi le nyaro pasa ta ye turye nda. Kule pak ta ye inum sa le nyi ŋgina le
GEN 25:33 Yakob ndek nu sana: Kuga. Amboŋga ne siŋka son pasa saŋgrinu ye saya ŋgina le Esau nu pasa ta saŋgri pilemba kiŋo mulum tuku agaŋ ndende ta Yakob tuna.
GEN 25:34 Taŋakina le Yakob nu kule pak bret afu turmba Esau tuna le nyina. Nyina sulumba nu tiŋga kina. Taŋamba Esau nu mulum maŋau ta ake agaŋ taŋaŋ ŋga bukŋgina.
GEN 26:1 O buk Abraham tuku ait mbolŋge guba suŋgo prona taŋamba kile maŋ guba suŋgo prona le Isak nu Filistia mbal tuku gabat suŋgo Abimelek sota Gerar tumbraŋ kina.
GEN 26:2 Taŋana le Suŋgo nu Isak tugum promba sana: Ne Isip kilke mbol ndakaye. Ne ye tuku miŋge dubimba kilke te mbolŋge ndo mina le
GEN 26:3 ye ne ndoŋ mini sulumba ne nyaro tanmbimŋgit. Kilke te ŋakmba ye ne naŋe ndare ndoŋ sertiŋgi sulumba siŋka son pasa buk mam naŋe Abraham sawen ta kumuwamŋgit.
GEN 26:4 Yeŋge ne tuku ndare te-tugewi le taŋgo pino gudommba samba mbolŋge mbai minig taŋaŋ mayok kuwaig le ye kilke te ŋakmba nane serniŋgamŋgit. Mam naŋe nu ye tuku miŋge dubina sulumba pasa ŋakmba nu sawen ta kumuna. Ta tuku taŋgo kuasmbi ŋakmba nane tane tuku saka nane naŋgine naŋgine afu nyaro niŋge likamŋgaig ŋga Isak sana.
GEN 26:6 Isak nu Gerar tumbraŋŋge minna le
GEN 26:7 tumbraŋ ta tuku taŋgo kame nane piyo nuŋe tuku Isak kusnanaig le nu nane saniŋgina: Pino te yiŋe kulim ŋgina. Rebeka nu tumail pasi ŋgarosu mayenu ndo tukunu nu taŋgo kame nane Rebeka tam tuku ye baleyamŋgaig ŋga idusmba kuru-kuruka pino te yiŋe pino ŋgam mbulna.
GEN 26:8 Taŋamba minnaig le mara ande Filistia mbal tuku gabat suŋgo Abimelek nu bubre malaŋgambi mambilna kande Isak nu Rebeka kire-kiremba minna le kaŋgerna.
GEN 26:9 Kaŋgerna sulumba nu taŋgo afu kukulniŋgina le pro Isak tumba Abimelek tuku wande mbol kinaig le Abimelek nu sana: Ne ndaŋam saka pino ta yiŋe kulim ŋgina. Pino ta naŋe pino ŋga Isak sana le nu ndek sakina: Ye idusen ye taŋaki le nane ye baleyamŋgaig ŋga idusen ŋgina.
GEN 26:10 Taŋakina le Abimelek nu sana: Ne ame maŋau sine mbolŋge kina tuku? Ye tuku taŋgo ande piyo naŋe ndoŋ kinyna kande neŋge sine une siŋgina kande ŋgina.
GEN 26:11 Taŋakina sulumba Abimelek nu nuŋe mbal ŋakmba saniŋgina: Taŋgo andeŋge taŋgo te ko piyo nuŋe ŋayo siliwa ta nu kumamŋgat ŋgina.
GEN 26:12 Suŋgo tuku nyaro Isak mbolŋge minna le Isak nu agaŋ tumunu bareŋniŋgina ta yar ta mbolŋge nyamagaŋ suŋgomba pronaig le kaŋgerkina.
GEN 26:13 Taŋamba nu agaŋ ndende suŋgomba kilmba maror taŋgo mayok kina.
GEN 26:14 Nu sipsip makau piro mbal suŋgomba ŋak minna le Filistia mbal nane nu kaŋgermba am kikoŋ tiŋginaig le
GEN 26:15 nane kule burok kame mam nuŋe Abraham kume ndakina le nuŋe piro taŋgo kameŋge sarke likinaig ta luka kilke kainiŋginaig.
GEN 26:16 Taŋanaig le Abimelek nu Isak sana: Ne taŋgo suŋgo nyu ŋak. Ne sine ŋakmba lisiŋgit. Ne sine tuku kilke te kusremba kaye ŋgina.
GEN 26:17 Taŋakina le Isak nu ma ta kusremba Gerar tuku ma gutoŋ ta mbol kina sulumba taŋge nane baibai patika minnaig.
GEN 26:18 Taŋamba minnaig ma ma Isak nane kule burok kame mam nuŋe Abraham tuku ait mbolŋge sarke likinaig le Filistia mbalŋge luka kilke kainiŋginaig ta maŋ luka sarke likinaig. Sarke likinaig sulumba Isak nu mam nuŋe kule burok ta buk nyu patike likina ta taŋamba maŋ nyu ndui ta ndo patike likina.
GEN 26:19 Taŋamba Isak tuku piro taŋgo nane ma gutoŋ taŋge burok inum maŋ sarkinaig le kule bulbulmba prona.
GEN 26:20 Prona le Gerar tumbraŋ tuku agaŋmor kulat taŋgo nane Isak tuku kulat taŋgo kame ndoŋ kualeyauka kame pasa tumba minnaig sulumba sakinaig: Kule burok te sine tuku ŋginaig. Ta tuku Isak nu kule burok ta nyun ta Kame Pasa ŋgina.
GEN 26:21 Kile Isak tuku piro taŋgo nane maŋ burok inum sarkinaig le kame pasa maŋ tiŋgina. Ta tuku Isak nu kule burok ta nyun ta Muŋgu Gubra ŋgina.
GEN 26:22 Taŋamba nu ma ta kusremba ma ande mbol kina sulumba burok inum sarkina le kile kame pasa pro ndana tukunu Isak nu kule burok ta nyun ta Mine Mayenu ŋgina. Taŋakina sulumba sakina: Suŋgoŋge kilke suŋgokanu siŋgina le sine mine mayewamŋgig ŋgina.
GEN 26:23 Kile Isak nu ma ta kusremba Berseba tumbraŋ prona le
GEN 26:24 furir ŋgamu Suŋgo nu nu tugum promba sana: Ye mam naŋe Abraham tuku Mbara. Ne kuru kuru ndaka. Ye ne ndoŋ minmba siŋka son pasa buk mam naŋe Abraham sawen ta kumuwi sulumba yeŋge ne tuku ndare te-tugewi le taŋgo pino suŋgomba mayok kaŋgaig ŋgina.
GEN 26:25 Taŋakina le Isak nu ndame turŋaŋga atraukam tuku pa laŋlaŋ wakeina sulumba Suŋgo mbariŋmba nu tuku nyu te-duŋgina. Taŋamba nane taŋge baibai patika minnaig le nu tuku piro taŋgo kame nane maŋ kule burok ande sarkinaig.
GEN 26:26 Abimelek nu Ahusat le kame gabat Pikol ndoŋ nane Gerarŋge Isak sota pronaig. (Ahusat nu kame ait mbolŋge nu Abimelek wam paguwanu taŋgo).
GEN 26:27 Nane pronaig le Isak nu nane kaŋgerka kusnaniŋgina: Tane buk ye kasuryumba pitaiyinaig. Tane kile ndaŋam tuku ye tugum prode ŋgina le
GEN 26:28 nane nu sanaig: Suŋgo nu ne ndoŋ minit ta sine kila. Ta tuku sine ne ndoŋ wamdus ulendiwam proweg. Ne pasa saŋgri pilemba
GEN 26:29 sine mbolŋge maŋau ŋayonu ande ndaka. Sine mata buk ne mbolŋge maŋau ŋayonu ande ndakigeŋ. Sine ne mbolŋge maŋau mayenu kumba mine mayegeŋ le ne sine kusreka kina. Kile Suŋgo tuku nyaro ne mbolŋge minit ŋginaig.
GEN 26:30 Taŋakinaig le nu nane tuku paguna le nane nyinaig.
GEN 26:31 Mafena le nane pasa katmba ŋgamuŋgal tumanaig sulumba nane kinaig le Isak nu nane mindeka ndinŋge mbilniŋgam kina.
GEN 26:32 Ki ait ndui ta mbolŋge ndo Isak tuku piro taŋgo kame nane pro kule burok ande sarkinaig ta tuku Isak kila samba sanaig: Sine buk kule inum kaŋgergig ŋginaig le
GEN 26:33 nu kule burok ta nyun ta Seba ŋgina. Ta tuku tumbraŋ ta kile Berseba tumbraŋ ŋgade.
GEN 26:34 Esau nu yar 40 kusremba Hitnu pino armba kilna. Pino ar ta ande Yudit ande Basemat. (Yudit nu Beri tuku kulim nuŋe. Basemat nu Elon tuku kulim nuŋe).
GEN 26:35 Esau nu pino ar ta kilna le Isak nale Rebeka ndoŋ nale pino ar ta tuku ŋgamuŋgal piti ŋak minnaik.
GEN 27:1 Isak nu saibo pilmba am tukulok minna le nu kiŋo nuŋe mulum Esau wika sana: Mam o ŋgina le nu ndek sakina: Ye minet te ŋgina.
GEN 27:2 Taŋakina le mam nuŋe nu sana: Ye buk saibo pilmba kumam tuku ait patukate ta ne kila.
GEN 27:3 Ne kile tui tumba duŋe kumba ye tuku agaŋmor ande ŋguikok balewe sumba
GEN 27:4 ye nzaliyate taŋamba pagumba tumba pro ye sa le ye nyumba nyaro pasa ne tini sulumba ye kumi ŋgina.
GEN 27:5 Isak nu Esau wam pagumba minna le Rebeka nu kagmamba ismba minna. Esau nu sayokam kina le
GEN 27:6 Rebeka nu kiŋo nuŋe Yakob sana: Mam naŋe aba naŋe Esau ndoŋ pasataik le ye isit.
GEN 27:7 Nu teŋenmba aba naŋe sawat: Ne agaŋmor ande balemba ye tuku pagumba tumba pro ye sa le ye nyumba Suŋgo am mbolŋge nyaro pasa ne tini sulumba ye kumi ŋga sawat.
GEN 27:8 Ta tuku kiŋo, ne kile ye isa sulumba ame wam kam tuku sani kande ne kumu-kumuwa.
GEN 27:9 Ne agaŋmor tuku fonde ta sinam kaye sulumba meme fatnu armba butuknu kilmba ye tugum te prowa le mam naŋe nzalite taŋamba paguwi le
GEN 27:10 ne tumba ka mam naŋe tawe. Mam naŋe nyamagaŋ ta nyumba nuŋe nyaro pasa ta ne tinwa sulumba nu kumwa ŋga Yakob sana.
GEN 27:11 Taŋakina le Yakob ndek ina nuŋe sana: Ye tuku aba Esau nu ŋgue kumuk. Ye ŋgarosu basleŋnu.
GEN 27:12 Mamŋge ye kireyuwa sulumba ye nu yabriwi ta nu kateseyumba ye nyaro pasa se nda. Nu ye kasuryumba ŋguspeyamŋgat ŋgina le
GEN 27:13 ina nuŋe nu sana: Kiŋo, nu taŋawa ndeta kasur pasa ta ye mbolŋge minamŋgat. Ne kile ndo pasa ne sanit ta kumumba ka meme sakit ta kilmba yale ŋgina.
GEN 27:14 Taŋakina le Yakob nu kumba meme armba ta kilmba ilmba ina nuŋe tuna le ina nuŋeŋge mam nuŋe nzalina taŋamba paguna sulumba
GEN 27:15 Esau tuku tawi mayenu ndo wande mbolŋge minna tuku ta tumba Yakob tuna le silikina.
GEN 27:16 Silikina le Rebeka nu meme ŋgaronu kilmba Yakob tuku wai mbolŋge ŋinfok basleŋnu ta mbolŋge turmba patikina sulumba
GEN 27:17 nyamagaŋ kikoŋnu kuapikina ta tumba bret piyna ta turmba tumba Yakob tuna.
GEN 27:18 Taŋana le Yakob nu mam nuŋe tugum kina sulumba sana: Mam a ŋgina le mam nuŋe woka sakina: Ae ne kiŋo ima e ŋgina le
GEN 27:19 Yakob nu sakina: Ye kiŋo naŋe mulum Esauŋge. Ne pasa sakat ta ye ne tuku miŋge kumuwit. Ne ndem ye kilmba prowit te nya sulumba ye nyaro pasa sa ŋgina le
GEN 27:20 mam nuŋe nu sana: O kiŋo, ne ndaŋmba pitik ndo agaŋmor te-silikat ŋgina le Yakob nu lafumba sana: Ne tuku Mbara Suŋgo nuŋge ye turyat le ye agaŋmor inum te-silikit ŋgina.
GEN 27:21 Taŋakina le mam nuŋe nu sana: Ne dirka ye tugum te yale le ye ne kireni. Ne sonndo Esau e ko kuga ŋgina le
GEN 27:22 nu dirka mam nuŋe tugum kina le mam nuŋe nu kiremba sakina: Ne tuku ŋin tugu Yakob tuku ŋin tugu taŋaŋ ta wai Esau tuku wai taŋaŋ ŋgina.
GEN 27:23 Ta ndaŋam? Yakob tuku wai ta Esau tuku wai taŋaŋ ŋgue kumuk tukunu Isak nu ŋginŋganka Yakob kila pile ndakina sulumba nu Yakob nyaro pasa tambim bafumba
GEN 27:24 nu maŋ lato kusnana: Ne sonndo Esauŋge e ŋgina le au ye nuŋge ŋgina.
GEN 27:25 Taŋakina le mam nuŋe nu sana: Ndem kilmba prowat ta ye sa le ye nyi. Ye isukuse deŋpurmba ne nyaro pasa sani ŋgina. Taŋakina le Yakob nu nyamagaŋ tumba mam nuŋe tuna sulumba nu grep kule tumba turmba mam nuŋe tuna le nyina.
GEN 27:26 Nyina sulumba mam nuŋe ndek nu sana: Kiŋo, ne ilmba ye mumuya ŋgina le
GEN 27:27 nu dirka mam nuŋe tugum kumba nu mumuna. Taŋana le nu tawi mundur ta kamusmba nyaro pasa tuna sulumba sakina: Yiŋe kiŋo tuku tawi te piro ande Suŋgoŋge nyaro tuna le mundur mayete taŋamba mundurkate.
GEN 27:28 Kuateŋge sakuwa le mbai ŋgislu ne tuku piro mbolŋge minwa le nyamagaŋ suŋgomba prowamŋgaig. Nu wit, grep suŋgomba ne tanmbimŋgat.
GEN 27:29 Kuasmbi suŋgomba ne naŋe mbuŋ kat naŋe ndoŋ kumnemŋge sanzalnu piroka minamŋgaig. Tane taŋgine tira kame tuku gabat minap le nane tane kumnemŋge minamŋgaig. Nane afu tane kasurtiŋguwaig ta Kuateŋge mata nane kasurniŋgamŋgat. Nane afu tane nyaro tiŋguwaig ta Kuateŋge mata nane nyaro niŋgamŋgat ŋga Yakob sana.
GEN 27:30 Isak nu nyaro pasa saka deŋpurna le Yakob nu mam nuŋe kusremba kina le kile ndo aba nuŋe Esau duŋeŋge luka prona.
GEN 27:31 Nu mata nyamagaŋ mayenu kikoŋnu kuapika tumba mam nuŋe tugum promba sana: Mam, ne ndem ye tumba prowit te tumba nya sulumba ye nyaro pasa sa ŋgina.
GEN 27:32 Taŋakina le mam nuŋe nu kusnana: Ne imaŋge ŋgina le nu lafumba sana: Ye ne tuku kiŋo naŋe mulum Esauŋge ŋgina le
GEN 27:33 mam nuŋe ndek pirerek purka sakina: i ... Imaŋge amboŋga ye tuku agaŋmor inum balemba kuapika tumba prowat le ye nyit? Ye buk nyit le ne prote. Ye buk nyaro mayenu ta nu tuwit. Nyaro pasa ta nduiye nu mbolŋge minamŋgat ŋgina.
GEN 27:34 Taŋaka sana le Esau nu pasa ta ismba ŋgamuŋgal ŋayoŋgina le suŋgomba mindesimba sakina: Mam, nyaro pasa ande ye sa ŋgina le
GEN 27:35 mam nuŋe nu sana: Mambo naŋe promba ye yabriyat le ye nyaro pasa ne tanmbim tuku ta nu tuwit ŋgina le
GEN 27:36 Esau ndek sakina: Nu kile buk ye yabriyam aryate. Nu tuku nyu Yakob ŋgade ta kumumbi. Amboŋga nu kiŋo mulum tuku agaŋ ndende ta kilna. Kile maŋ ye tuku nyaro mayenu tat. Nyaro pasa inum ye sam tuku mine ndakate e ŋgina
GEN 27:37 le mam nuŋe nu sana: Ye buk nyaro pasa nu tuwit le nu ne tuku gabat minwa le ne nu tuku kumnemŋge minamŋgat. Nu tuku tira kame mata nu kumnemŋge sanzal minamŋgaig. Ye buk wit le grep ŋakmba nu tuwit. O kiŋo, ye kile ne mbolŋge maŋau ande kam kumuŋ kuga ŋgina.
GEN 27:38 Taŋakina le Esau nu maŋ saŋgri tiŋga mam nuŋe sarsarmba sana: Mam, ne nyaro pasa ndindo not ndo e? Ye mata nyaro pasa inum sa ŋgina sulumba nu suŋgomba malmbikina le
GEN 27:39 mam nuŋe nu sana: Mbai ŋgislu ne tuku piro mbolŋge nde ndakuwa le nyamagaŋ suŋgomba prowe nda.
GEN 27:40 Ne mbuŋ kat naŋe ndoŋ tane kame bumba nyamagaŋ kilmba nyamgaig. Tane mambo naŋe tuku mbuŋ kat nuŋe kumnemŋge sanzal minamŋgaig. Tane saŋgri tiŋgap ta taŋgine saŋgrimbi minamŋgaig ŋga Esau sana.
GEN 27:41 Esau nu mam nuŋeŋge Yakob nyaro pasa tuna le nu Yakob kasurmba gubra tumba ndek sakina: Mam kumam tuku ait buk patukate. Nu kumwa le nu tuku kuamel minmba ta kugawa le ye Yakob balewamŋgit ŋgina le
GEN 27:42 taŋgo ande nu Esau pasatina ta kagmamba minna sulumba kumba ka Rebeka sana le nu taŋgo ande kukulna le kumba Yakob sana le prona. Prona le Rebeka nu sana: Kiŋo, ne isa. Aba naŋe Esauŋge ne maŋau nu mbolŋge kat ta lafumba ne balenam sakate.
GEN 27:43 Ta tuku ne kile ye isa. Ne pateŋ tiŋga ŋga naŋe Laban sota Haran kaye
GEN 27:44 kumba ka taŋge ŋga naŋe ndoŋ mina le aba naŋe ŋgamuŋgal mukuwa le
GEN 27:45 maŋau ne nu mbolŋge kat ta gilaiŋguwa le ye taŋgo ande kukuli le ne tam prowamŋgat. Kuga ta ye tuku kiŋo tale arŋeŋ ait ndindo mbolŋge kumamŋgaik ŋgina.
GEN 27:46 Taŋakina sulumba Rebeka nu Isak tugum kumba sana: Esau nu Hitnu pino armba kilna tukunu ye nale kaŋgerka kanyum mayeyate. Yakob nu mata Hitnu pino ande tuwa ta ye abo minam para ndayikat ŋgina.
GEN 28:1 Taŋakina le Isak nu Yakob wika wam pagu pasa sana: Kiŋo, ne Kanan pino ande ndata.
GEN 28:2 Ne tiŋga wa naŋe Betuel tuku kuasmbi sota Mesopotamia kilke mbol kaye sulumba taŋge ŋga naŋe Laban tuku kulim ande ta.
GEN 28:3 Kuate Saŋgri Ŋayo nuŋge kuwa le ne tuku ndare tugeka taŋgo pino gudommba mayok kuwaig le ne kuasmbi suŋgomba tuku mbuŋ naŋgine minamŋgat.
GEN 28:4 Kuate o buk wa naŋe Abraham nyaro tuna taŋamba kile ne naŋe mbuŋ kat naŋe ndoŋ mata nyaro tiŋguwa le ne buk Kuateŋge wa naŋe Abraham kilke serna le ne rawe taŋgo taŋaŋ minyokate ta yaika minyokap ŋga Yakob sana.
GEN 28:5 Taŋamba Isak nu Yakob kukulna le ŋga nuŋe Laban sota Mesopotamia kilke mbol kina. Laban nu Aramnu taŋgo Betuel ta tuku kiŋo nuŋe. Laban tuku kulim Rebeka nu Yakob le Esau tuku ina nakile.
GEN 28:6 Isak nu Yakob nyaro pasa tumba nu Kanan pino ande ndatuwa ŋga wam pagu pasa sana sulumba nu kukulna le nu ina mam nuŋe tuku miŋge dubimba pino tam tuku Mesopotamia kilke mbol kina le Esau nu wam ta kila pilna sulumba
GEN 28:8 mam nuŋe Isak nu Kanan pino tuku nzali kuga ta kamusmba
GEN 28:9 nu nzamu nuŋe Ismael sota kina sulumba Ismael tuku kulim Mahalat pinonu tina. Ismael nu Abraham tuku kiŋo ande. Ismael tuku kulim ande nyunu Nebayot.
GEN 28:10 Yakob nu Berseba kusremba Haran kambim tuku ŋga kumba
GEN 28:11 tukul ma ande mbol promba furirna le ndame ande tumba gabat tatu pilmba nu kinyna.
GEN 28:12 Nu kinyna sulumba nu kiŋata mbili ande kuen ŋayo ndumornu samba mbolŋge tugunu kilke mbolŋge tiŋgina ta kaŋgerna. Mbili ta mbolŋge Kuate tuku eŋel kame muŋgu lilika minnaig le kaŋgerkina.
GEN 28:13 Taŋana le Suŋgo nu nu tugum taŋge mayok ka ndek sana: Ye wa naŋe Abraham mam naŋe Isak tuku Mbara Suŋgo. Ne kinymba minit kilke te ta ye ne naŋe mbuŋ kat naŋe ndoŋ sertiŋgamŋgit.
GEN 28:14 Ne tuku ndare tugeka kilke mbolŋge tub tub minig taŋawamŋgaig. Ma ŋakmba tugeka kumuŋge likamŋgaig. Taŋawaig le taŋgo kuasmbi ŋakmba tane tuku saka nane naŋgine naŋgine afu nyaro niŋge likamŋgaig.
GEN 28:15 Ye siŋka sanet. Ye ne ndoŋ mara mindek minmba mini sulumba ne kigraibkamŋgit. Ne ma aniŋge minamŋgat ta ye ne ndoŋ mini sulumba ŋgumneŋga maŋ tumba luka te prowamŋgit. Ye pasa te kumumba ne kusrene nda ŋgina.
GEN 28:16 Taŋakina le Yakob nu aboŋga sakina: Ake ma ŋgamuŋge ye kinyit ŋga idusit ta Suŋgo nu ma te mbolŋge minit ŋgina sulumba
GEN 28:17 nu piriri ŋayomba kuru-kuruka sakina: Ma te tukul ma ande. Kuate minit tuku ma. Samba malaŋga teŋge minit ŋgina.
GEN 28:18 Mafena le maratukuk tiŋga Yakob nu ndame gabat tatu pilna ta tumba kilke mbolŋge te-timba gureŋ manza ŋak ndame ta mbolŋge kutuna sulumba
GEN 28:19 ma ta nyunu Betel ŋgina. (O buk nyunu minna ta Lus).
GEN 28:20 Taŋaka sakina sulumba nu Kuate ndoŋ pasa katmba sakina: O Suŋgo, ne ye ndoŋ minmba ye kigraibka sulumba nyamagaŋmbi tawimbi ye turyumba
GEN 28:21 ne maŋ ye tumba luka mam tuku tumbraŋ tuguk prowa ndeta ne ye tuku Mbara Suŋgo mina le ye ne tuku miŋge kumnemŋge minamŋgit.
GEN 28:22 Ndame te-tiwit ma te ne tuku nyu te-duŋgam tuku ma minamŋgat. Ne agaŋ ndende ŋakmbambi ye turya ta ye agaŋ ndende ta maŋgur 10 patika ande tumba ne tanmbimŋgit ŋgina.
GEN 29:1 Yakob nu maŋ tiŋga ki prote kumam kina ka
GEN 29:2 ma baknu mbolŋge kule burok ande tugum prona. Kule burok ta tugumŋge sipsip kuaŋ keŋmba kinymba minnaig le kaŋgerkina. Tumbraŋ ta tuku sipsip kulat taŋgo nane kule burok ta sipsip kule niŋganu ta ndame suŋgo ande tumba kule burok ta tukulanu.
GEN 29:3 Tumbraŋ ta tuku sipsip furiram ŋakmba ta prowanu le sipsip kulat taŋgo nane ndame ta barimba talka sipsip kule niŋganu. Nane kule nye deŋpuranu le nane ndame ta maŋ tumba luka kule burok ta tukulanu.
GEN 29:4 Kile Yakob nu sipsip kulat taŋgo kame ta kusnaniŋgina: Tira kame, tane anikok ŋgina le nane nu sanaig: Sine Harannu ŋginaig.
GEN 29:5 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: Tane Nahor tuku kiŋo nuŋe Laban tane kila e ŋgina le nane lafumba sanaig: Au. Sine kila ŋginaig le
GEN 29:6 nu nane kusnaniŋgina: Nu maye minit e ŋgina le nane nu sanaig: Au. Nu maye minit. Ai si. Kulim nuŋe Rahel mam nuŋe tuku sipsip kilmba ilit si ŋginaig le
GEN 29:7 Yakob nu ndek nane saniŋgina: Ki mbolŋge minit te tane ndaŋam sipsip kile sinam kambim bafude? Tane sipsip kame kule niŋmba kilmba kape le nyamagaŋ sota nyuwaig ŋgina le
GEN 29:8 nane nu sanaig: Sineŋge ndo maŋau ta kam kumuŋ kuga. Nane ŋakmba sipsip kilmba prowaig le sine ndame suŋgo si barimba talkube sulumba sipsip kame kule niŋgamŋgig ŋginaig.
GEN 29:9 Yakob nu nane ndoŋ pasata minna le Rahel nu sipsip kilmba prona.
GEN 29:10 Yakob nu Rahel kaŋgermba ŋga nuŋe Laban tuku sipsip turmba kaŋgerkina sulumba kule burok ta tugum kumba ndame suŋgo ta barimba talkumba sipsip kame ta kule niŋgina.
GEN 29:11 Taŋamba nu nuŋem nuŋe Rahel mumumba gare tormba malmbikina sulumba
GEN 29:12 nu sana: Mam naŋe ta ye tuku ŋga. Kulim nuŋe Rebeka ta yiŋe ina ŋgina. Taŋaka sana le nu pinderka mam nuŋe sota kina le
GEN 29:13 mam nuŋe Yakob prona pasa ta ismba nu pinderka ŋga nuŋe te-silika bagailmba mumuna. Taŋamba nu ŋga nuŋe tumba wande mbol kinaik. Yakob nu ŋga nuŋe ndoŋ maŋau ŋakmba kina ta kubeu tuna le
GEN 29:14 Laban nu ismba sana: Son. Ne siŋka ye tuku ndare ŋgina. Taŋakina le Yakob nu tambun ndindo ŋga nuŋe ndoŋ minna.
GEN 29:15 Laban nu kulim armba ŋak minna. Kulim mulum ta nyunu Lea. Mambo nuŋe nyunu Rahel. Lea nu am magenu kuga ta Rahel nu pino ŋgarosu tumail pasi mayenu ndo. Kile Laban nu Yakob sana: Ne ake pirokate ta ŋayo. Ne yiŋe ndare. Ne mata piya fudiŋ tam tuku. Ne saka. Ne ame piya tam tuku iduste ŋgina le
GEN 29:18 Yakob nu Rahel tuku nzali suŋgokanu ŋak minna tukunu nu ŋga nuŋe sana: Ye yar 7 ne tuku piro taŋgo mini sulumba kulim naŋe Rahel tamŋgit ŋgina le
GEN 29:19 Laban nu lafumba sana: Ta maye. Ye tuku kulim neŋge tamŋgat. Ye taŋgo ande tambim tuku idus ndawet. Ne ye ndoŋ piroka mina ŋga Yakob sana.
GEN 29:20 Taŋakina le Yakob nu Rahel tam tuku yar 7 ŋga nuŋe tuku piro taŋgo taŋaŋ minna ta nu Rahel tuku nzali suŋgokanu ŋak minna tukunu yar 7 ta ait armba ko keŋmba taŋaŋ ŋga idusna.
GEN 29:21 Ait ta kumuŋgina le Yakob nu ŋga nuŋe sana: Ne ait sakina ta kile kumuŋgat. Ye kile kulim naŋe tamŋgit ŋgina.
GEN 29:22 Taŋakina le Laban nu nale muŋgu kilam tuku nane ŋakmba wikina sulumba pagumba nye suŋgokina.
GEN 29:23 Isukuse deŋpurmba furir ta mbolŋge Laban nu Lea tumba Yakob tugum kina le nu Lea tumba nu ndoŋ kinynaik.
GEN 29:24 (Laban nu nuŋe piro pino Zilpa tumba kulim nuŋe Lea tuna).
GEN 29:25 Mafena le Yakob nu Lea tunaig ta kaŋger timba nu kumba ka mbiyel nuŋe Laban tugum kumba sana: Ne ndaŋam saka maŋau te ye mbolŋge kat? Rahel tam tuku ye piroken ta ndaŋam saka ne ye yabriyumba Lea sat ŋgina le
GEN 29:26 Laban ndek lafumba nu sana: Sine tuku maŋau ta kulim mulum ta aboŋga taŋgo tuweg tuku.
GEN 29:27 Tale muŋgu kilnaik tuku kusem mineg ait 7 te kugawaig le ye ne Rahel tini le ne maŋ lato yar 7 ye tuku piro taŋgo taŋaŋ mina ŋga Yakob sana.
GEN 29:28 Taŋakina le Yakob nu wokina le muŋgu kilnaik tuku kusem ta ka kugana le Laban nu kulim nuŋe Rahel tumba Yakob tuna.
GEN 29:29 (Laban nu nuŋe piro pino Bila tumba kulim nuŋe Rahel tuna).
GEN 29:30 Yakob nu Rahel ndoŋ kinymba Rahel tuku kume purmba Lea tuku kume pur ndana. Taŋamba nu maŋ lato yar 7 Laban tuku piro taŋgo taŋaŋ minna.
GEN 29:31 Yakob nu Lea tuku kume pur ndana ta Suŋgo nu katesemba Lea turna le kiŋo afu kile-patikina le Rahel nu niŋka kiŋo kugatok minna.
GEN 29:32 Lea nu fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande te-pilmba sakina: Suŋgo nu ye tuku piti kaŋgerna. Kile yiŋe taŋgo nu ye tuku kume puramŋgat ŋgina. Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Ruben ŋgina.
GEN 29:33 Lea nu maŋ fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande te-pilmba sakina: Yiŋe taŋgo nu ye tuku kume pur ndate ta Suŋgo nu ismba kiŋo te turmba ye sat ŋgina. Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Simeon ŋgina.
GEN 29:34 Nu maŋ lato fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande te-pilmba sakina: Kile yiŋe taŋgo nu ye ndoŋ sailkamŋgat. Ye kile buk nu tuku kiŋo keŋmba kile-patikit ŋgina. Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Levi ŋgina.
GEN 29:35 Kile nu maŋ lato fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande te-pilmba sakina: Ye kile Suŋgo tuku nyu te-duŋgamŋgit ŋgina sulumba kiŋo ta nyunu Yuda ŋgina. Taŋakina sulumba nu maŋ lato kiŋo ande te-pile ndakina.
GEN 30:1 Rahel nu Yakob tuku kiŋo ande te-pile ndakina tukunu nu aba nuŋe tuku tirakina sulumba Yakob sana: Ne ye kiŋo ande nda te-sa ta ye kumamŋgit ŋgina.
GEN 30:2 Taŋakina le Yakob nu Rahel ndoŋ gubrana sulumba sana: Ye Kuate tuku ma tam kumuŋ kuga. Nuŋge ne kiŋo ŋgailnate ŋgina le
GEN 30:3 nu ndek sakina: Ai te. Ye tuku piro pino Bila minit te. Ne nu ndoŋ kinyap le nu ye tuku kiŋo ande te-pile suwa. Taŋawa le ye kiŋo ŋak mini ŋgina.
GEN 30:4 Taŋakina sulumba nu Bila tumba taŋgo nuŋe tuna le nu nu ndoŋ kinynaik.
GEN 30:5 Taŋamba Bila nu fuŋgul ŋakna sulumba Yakob tuku kiŋo ande te-pilna le
GEN 30:6 Rahel nu ndek sakina: Kuate nu maŋau tiŋreknumbi ye turyat. Nu ye tuku yabaŋ pasa ismba kiŋo ande ye sat ŋgina sulumba nu kiŋo ta nyunu Dan ŋgina.
GEN 30:7 Taŋamba minnaig ma ma Bila nu maŋ fuŋgul ŋakna sulumba Yakob tuku kiŋo arnu te-pilna le
GEN 30:8 Rahel ndek sakina: Ye yiŋe aba ndoŋ taŋgo piraibkek ta kile ye nu te-ibeŋit ŋgina. Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Naftali ŋgina.
GEN 30:9 Lea nu maŋ kiŋo ande te-pile nda ŋga katesemba nu nuŋe piro pino Zilpa tumba Yakob pinonu tuna.
GEN 30:10 Taŋana le Zilpa nu Yakob ndoŋ kinynaik sulumba nu tuku kiŋo ande te-pilna le
GEN 30:11 Lea nu sakina: Ye yiŋe mambo liwit ŋgina sulumba nu kiŋo ta nyunu Gat ŋgina.
GEN 30:12 Taŋamba minnaig ma ma Zilpa nu maŋ Yakob tuku kiŋo ande te-pilna le
GEN 30:13 Lea nu sakina: Ye siŋka gare suŋgo tet. Pino kame ŋakmba nane sanuŋgaig: Pino ta gare suŋgo ŋak minit ŋga sanuŋgaig ŋgina. Taŋaka nu kiŋo ta nyunu Aser ŋgina.
GEN 30:14 Wit alonu kilam tuku ait mbolŋge Ruben nu piro mbol kumba ail waŋe afu kilna ta kumba ka ina nuŋe Lea tuna le Rahel nu ndek aba nuŋe sana: Naŋe kiŋo naŋe tuku ŋgirman agaŋ ta inum ye sa ŋgina le
GEN 30:15 aba nuŋe nu lafumba sana: Ne buk ye tuku taŋgo tina ta kile ne maŋ yiŋe kiŋo tuku ŋgirman agaŋ te kilam sakate ŋgina le Rahel lafumba nu sana: Ne ŋgirman agaŋ ta inum ye sa ta ne furir Yakob ndoŋ kinyamŋgaik ŋgina le Lea nu wokina.
GEN 30:16 Furiram bafuna le Yakob nu piro mbolŋge prona le Lea nu tugum kumba sana: Furir te ne ye ndoŋ kinyamkik. Ye yiŋe kiŋo tuku ŋgirman agaŋ tambi ye ne piyanit ŋgina. Ta tuku Yakob nu furir ta mbolŋge Lea ndoŋ kinynaik le
GEN 30:17 Kuate nu Lea tuku yabaŋ pasa ta isna le nu fuŋgul ŋakna sulumba Yakob tuku kiŋo 5-nu te-pile tuna.
GEN 30:18 Taŋamba Lea nu ndek sakina: Ye buk yiŋe piro pino ta tumba yiŋe taŋgo tuwen le kile Kuate nu ye tuku lafu mayenu sat ŋgina. Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Isakar ŋgina.
GEN 30:19 Taŋamba minnaig ma ma Lea nu maŋ fuŋgul ŋakna sulumba Yakob tuku kiŋo 6-nu te-pile tuna sulumba
GEN 30:20 sakina: Kuate nu agaŋ mayenu ye sat. Kile yiŋe taŋgo ye ndoŋ minamŋgat. Ye buk kiŋo 6 kile-patike tuwit ŋgina sulumba nu kiŋo ta nyunu Sebulun ŋgina.
GEN 30:21 Ŋgumneŋga nu kulim ande te-pilna ta nyunu Dina ŋgina.
GEN 30:22 Kile Kuate nu Rahel idusna sulumba nu tuku yabaŋ pasa ta ismba Rahel tuku fuŋgul wakeina le nu kiŋo konmba fuŋgulok minna sulumba
GEN 30:23 kiŋo ande te-pilmba sakina: Kuateŋge ye tuku kiko pitaiwat ŋgina.
GEN 30:24 Taŋakina sulumba nu kiŋo ta nyunu Yosef ŋgina sulumba sakina: Suŋgo nu maŋ kiŋo ande turmba ye suwa ŋgina.
GEN 30:25 Rahel nu Yosef te-pilna le Yakob nu mbiyel nuŋe Laban sana: Ne woka le ye maŋ luka yiŋe tumbraŋ tuguk ka.
GEN 30:26 Ye yiŋe pino pirokumba kilen ta yiŋe kutu kame ta turmba kilmba kaŋgit. Ye ne sinzaŋ mayenen ta ne kila ŋgina le
GEN 30:27 mbiyel nuŋe ndek nu sana: Yauk. Ne isa. Suŋgo nu ne idusnumba ye nyaro mayenu sina ta ye katesemba kila pilen.
GEN 30:28 Ne ame piya tam ŋga idusmba ndeta ye saya le ne tini ŋgina le
GEN 30:29 Yakob lafumba nu sana: Ye ne tuku piro taŋgo minen le ne tuku agaŋmor ye kulatken ta ŋakmba tugekinaig ta ne kila.
GEN 30:30 Ye te nda prowen ta ne agaŋ ndende suŋgomba ŋak nda minna. Ye ne tugum te prowen le ne tuku agaŋmor puluka tugekinaig. Suŋgo nu ye idusyumba ne nyaro mayenu tinna. Ye kile yiŋe kuasmbi idusniŋgamŋgit ŋga mbiyel nuŋe sana.
GEN 30:31 Taŋakina le mbiyel nuŋe nu sana: Ye ame piya ne tini ŋgina le Yakob ndek sana: Ye ndametiŋ kilam tuku idus ndawet. Ne ye tuku wamdus ismba ye tuku nzali dubiwa ta ye maŋ ne tuku agaŋmor kulatkamŋgit.
GEN 30:32 Ye tuku nzali ta teŋenmba. Ye kite ne tuku agaŋmor ta ŋakmba pileniŋgamŋgit. Sipsip fat baseunu ta ye ŋakmba kilmba meme kitek ŋgarosu kalbob ŋak ŋgarosu bagli ŋak ta turmba ŋakmba kilamŋgit. Agaŋmor kame ta ye tuku piya agaŋ taŋaŋ minamŋgaig.
GEN 30:33 Ye ne yabrini ta ne pitik ndo katesewamŋgat. Ne ŋgumneŋga ye tuku piya ta pileniŋmba meme ande ŋgarosu bagli kugatok ŋgarosu kalbob kugatok ko sipsip ande baseunu kuga ta kaŋgermba ye agaŋmor ta kuayaren ta ne kila palmbimŋgat ŋgina le
GEN 30:34 mbiyel nuŋe ndek nu sana: Ne sakate ta maye. Sile taŋape ŋgina.
GEN 30:35 Ki ait ta mbolŋge ndo Laban nu kumba ka meme pailnu ŋgarosu mambriŋ ŋak ŋgarosu kalbob ŋak meme paŋgarnu ŋgarosu bagli ŋak ŋgarosu kalbob ŋak ta ŋakmba kilna sulumba sipsip baseunu ta ŋakmba turmba kilna sulumba agaŋmor ta kiŋo kat nuŋe kulatkam tuku niŋgina.
GEN 30:36 Taŋamba nu agaŋmor ta kilmba Yakob kusremba ma masken kina. Ait keŋmba kuganaig le ma ta tugum prona le Yakob nu mbiyel nuŋe agaŋmor afu kusrekina ta ndo kulatkina.
GEN 30:37 Taŋamba Yakob nu ail tugu keŋmba ta tuku wainu afu kilna sulumba bagimbi waswas pike likina le ndemnu kaukauk prowe likinaig.
GEN 30:38 Taŋanaig le nu waswas pike likina ta kilmba kumba ka agaŋmor kule nyade tuku nza sinam taŋge patikina. Patikina le agaŋmor kame kule nyam promba pailnuŋge paŋgarnu dubikinaig.
GEN 30:39 Meme kame nane waswas patikina ta tugumŋge paŋgarnu dubikanu ta nane meme fatnu ŋgarosu mambriŋ ŋak ŋgarosu bagli ŋak ŋgarosu kalbob ŋak ta ndo kile-patike likinaig.
GEN 30:40 Taŋanaig le Yakob nu sipsip kilmba ŋakmba kasomŋge Laban tuku agaŋmor ŋgarosu mambriŋ ŋak baseunu ta tumailamŋge patikina. Taŋana le Yakob tuku agaŋmor tugekinaig le nu ndek agaŋmor kame ta pileŋga mbiyel nuŋe tuku agaŋmor kasomŋge patika nu nuŋe ta kasomŋge patikina.
GEN 30:41 Agaŋmor ŋgarosu saŋgri ŋak paŋgarnu dubikanu ta Yakob nu waswas pike likina ta kilmba agaŋmor kule nyade tuku nza ta sinamŋge patikanu. Taŋawanu le nane waswas ta tugumŋge paŋgarnu dubikanu.
GEN 30:42 Agaŋmor baklelok prowanu ta Yakob nu waswas pike likina ta nane tugumŋge nda patikanu. Taŋawanu le Laban nu agaŋmor baklelok ndo kilna le Yakob nu agaŋmor ŋgarosu saŋgri ŋak ta ŋakmba kilna.
GEN 30:43 Wam ta mbolŋge Yakob nu maror taŋgo mayok kumba agaŋmor, piro mbal, kamel, doŋki, agaŋ ndende suŋgomba ŋak minna.
GEN 31:1 Laban tuku kiŋo kat nuŋe nane naŋgine naŋgine sakinaig: Yakob nu mam tuku agaŋ ndende ŋakmba kile likina. Nu tuku agaŋ ndende ta ŋakmba buk mam tuku minnaig ŋginaig le Yakob nu pasa ta isna.
GEN 31:2 Mbiyel nuŋe buk nu ndoŋ gulab mayemba minnaik ta kile nu wamdus kareŋgina ta Yakob nu mata kamusna.
GEN 31:3 Taŋana le Suŋgo nu ndek Yakob sana: Ne luka wa mbuŋ tuku kilke mbol naŋe ndare kame sota kaye le ye ne ndoŋ minamŋgit ŋgina.
GEN 31:4 Ta tuku Yakob nu taŋgo ande kukulna le nu kumba ka Rahel nale Lea kile-siglika sanikina le Yakob sota kinaik ka nu piro mbolŋge agaŋmor kulatka minna le te-silikinaik.
GEN 31:5 Te-silikinaik le nu nale sanikina: Mam takile buk ye ndoŋ gulab mayemba minkeŋ ta kile nu wamdus kareŋgate le kamuset ta yiŋe mam tuku Mbara nu ye kusre ndayina.
GEN 31:6 Ye mam takile tuku piro taŋgo minmba piro kareŋ suŋgowen ta tale kila.
GEN 31:7 Nu ye yabri-yabriyumba ye tuku piya mata mbilmbilam gudomna ta Kuate nu ye kulat mayeyina le nu ye ŋayo sili ndayina.
GEN 31:8 Mam takile nu meme ŋgarosu bagli ŋak ta ne tuku piya naŋe ŋgina ta meme ŋakmba fatnu ŋgarosu bagli ŋak ndo kile-patikinaig. Nu ndek meme ŋgarosu mambriŋ ŋak ta ne tuku piya naŋe ŋgina ta meme ŋakmba fatnu ŋgarosu mambriŋ ŋak ta ndo kile-patikinaig.
GEN 31:9 Kuateŋge mam takile tuku agaŋmor kilmba ye sina ŋga sanikina.
GEN 31:10 Taŋakina sulumba nu maŋ lato sanikina: Agaŋmor paŋgarnu dubikam tuku ait mbolŋge ye kinymba kiŋaten sulumba meme paŋgarnu dubikinaig maŋau ta kaŋgeren. Meme pailnu kaŋgerken ta ŋakmba ŋgarosu mambriŋ ŋak ŋgarosu kalbob ŋak ŋgarosu bagli ŋak kaŋgerken le
GEN 31:11 Kuate tuku Eŋel kiŋambi ye wika sayina: Yakob ŋgina kande ye minet te ŋgen.
GEN 31:12 Nu maŋ lato sayina: Ne kaŋgera. Meme kame paŋgarnu dubikade ta ŋakmba ŋgarosu mambriŋ ŋak ŋgarosu kalbob ŋak ŋgarosu bagli ŋak minig. Laban nu ne mbolŋge maŋau ŋayonu kate ta ye kaŋgeren. Ta tuku maŋau te yeŋge ken.
GEN 31:13 Ye Kuate. Ye Betelŋge ne tugum prowen le ne ndame ande pilmba kilke mbolŋge te-timba gureŋ manza ŋak ndame ta mbolŋge kutuna sulumba siŋka son pasa saŋgrinu sakina ta kile ne tiŋga luka naŋe tumbraŋ tuguk kaye ŋgina ŋga nale sanikina.
GEN 31:14 Taŋakina le nale ndek Yakob sanaik: Mam nu sile tuku wai mbolŋge agaŋ ande kusrewam tuku mine ndakate.
GEN 31:15 Nu sile rawe taŋgo taŋaŋ ŋga iduste. Amboŋga nu sile tuku ŋga nu ndametiŋ suŋgokanu tina sulumba ŋgumneŋga maŋ ndametiŋ ta ŋakmba panke suluna.
GEN 31:16 Mam tuku agaŋ ndende ŋakmba Kuateŋge yaina ta sine tuku siŋgine kiŋo kame tuku. Kuate ne sanina taŋamba ka ŋginaik.
GEN 31:17 Taŋakinaik le Yakob nu kuaneka mam nuŋe sota Kanan kilke mbol kambim bafuna sulumba kutu kat nuŋe piyo kat nuŋe ta ŋakmba kilmba kamel mbolŋge patike likina. Taŋamba nu agaŋmor Mesopotamia kilke mbolŋge kilna ta ŋakmba sisilaniŋgina sulumba nu tuku agaŋ ndende ŋakmba ta turmba kilmba kina.
GEN 31:19 Laban nu nuŋe wande kusremba sipsip ŋguenu kugernu kina le Rahel nu mam nuŋe tuku wande mbol kumba mbara kanunu saike likina ta kuayar kilna.
GEN 31:20 Yakob nu mbiyel nuŋe yabrimba nu kila sa ndamba kua kina.
GEN 31:21 Nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kilmba pitik ndo kua ka kina sulumba Yufretis kule ulmba Gilead ma taknu mbol kina.
GEN 31:22 Ait keŋmba kinaig le Yakob nu kua kina ta sakinaig le Laban nu isna.
GEN 31:23 Isna sulumba nu nuŋe gageu ta kilmba mara 7 Yakob dubimba kinaig ka ka Gilead ma taknu mbolŋge nu te-silikinaig.
GEN 31:24 Furir ta mbolŋge Laban nu kinymba kiŋatina le Kuate nu tugum promba sana: Ne kurauka. Ne Yakob tuku ŋerŋerka pasa pitinu sa ndawa ŋgina.
GEN 31:25 Yakob nu nuŋe baibai Gilead ma taknu inum mbolŋge patike likina le Laban nu nuŋe kuasmbi ndoŋ nuŋe baibai ma taknu inum mbolŋge patike likinaig.
GEN 31:26 Kile Laban nu Yakob te-silika sana: Ndaŋam ne ye yabriyumba yiŋe kulim ar ta kame ait mbolŋge pino didika kilig taŋamba kilmba kua kina?
GEN 31:27 Ne ndaŋam ye yabriyumba ye nda sayumba siŋsiŋndo kua kina? Ne ye sayina kande ye ne mindenumba ndinŋge sine gare-gareka mune ulmba gita katmba tambariŋ katmba mbilnumba ne kusrenigeŋ kande.
GEN 31:28 Ne sonndo maŋau ŋayonu kina. Ye mata yiŋe wa kame yiŋe kulim ar ta mumu ndaniŋmba kaŋger ndaken le kinaig.
GEN 31:29 Ye ne ŋayo silinam kumuŋ ta furir ŋgamuŋge mam naŋe tuku Mbara nu ye ne ŋerŋerka pasa pitinu nda sanam tuku ŋga riroŋ pasa sat.
GEN 31:30 Ne naŋe tumbraŋ tuguk kambim paranina le ye kusreyina ta ye kila ta ndaŋam tuku ne ye tuku mbara kanunu saike liken ta kuayar kilna ŋga Yakob sana le
GEN 31:31 nu mbiyel nuŋe tuku pasa lafumba sana: Ne naŋe kulim ar te ŋgailka yaiyikat ŋga ye kuru-kuruka taŋawen ŋgina.
GEN 31:32 Rahel nu mbara kanunu afu mam nuŋeŋge saike likina ta kuayar kilna ta Yakob nu gilai tukunu nu ndek mbiyel nuŋe sana: Ne kumba kaŋgerka. Andeŋge ne tuku mbara kanunu kilna ndeta nu balewamŋgig. Ne kile ndo taŋgo te ŋakmba tuku am mbolŋge mambila sulumba ne tuku agaŋ inum kaŋgermba ndeta agaŋ ta luka ta ŋgina.
GEN 31:33 Taŋakina le Laban nu kumba ka Yakob tuku baibai sinamŋge mambilna sulumba ka Lea tuku baibai sinamŋge mambilmba ka piro pino ar ta tuku baibai sinamŋge mambilna ta agaŋ inum kaŋger ndana.
GEN 31:34 Rahel nu mbara kanunu ta kilmba baibai sinamŋge kamel tuku kumiŋ saŋgil mbolŋge depolka kusam tuku pale ta sinamŋge sigrikina sulumba nu ta mbolŋge minyokina. Taŋge minyokina le mam nuŋe pro baibai sinamŋge mambilna ta agaŋ inum kaŋger ndana le
GEN 31:35 Rahel ndek nu sana: Mam, ne ye tuku gubra ndanuwa. Ye wandek kat tukunu ye ne tuku am mbolŋge ye tiŋgam kumuŋ kuga ŋgina. Taŋakina le Laban nu mambilna ta nu nuŋe mbara kanu kame ta kaŋger ndakina.
GEN 31:36 Taŋana le Yakob nu gubra mayena le mbiyel nuŋe sana: Ye ame maŋau mbaren le ne ye agaŋmor yokeranu sukte?
GEN 31:37 Ne ye tuku agaŋ ndende ŋakmba kaŋgerka mambilat. Ne naŋe agaŋ inum te-silikat ndeta teŋge pale le sile tuku piro taŋgo te ŋakmba kaŋgerwaig. Taŋamba nane sile tuku maŋau pileŋguwaig.
GEN 31:38 Ye yar 20 taŋaŋ ne tuku piro taŋgo minen. Ne tuku sipsip ne tuku meme nane mara mara kutunaig. Ye ne tuku meme pailnu ande kuayarmba nda nyen.
GEN 31:39 Agaŋmor ŋguikok ande ne tuku sipsip ande balewanu ta ye ta lafumba yiŋe sipsip inum tumba ne tinmba minen. Agaŋmor ande ki mbol ko furir ŋgamu ŋgisikanu ta ne ye pasa saŋgrinu sayanu le ye yiŋe agaŋmormbi lafumba ne tinen.
GEN 31:40 Mara afu ki mbolkanu ta ye ŋgaro pa tiŋganu ko furir ma tido ŋayo prowanu ta ye murkenu kinyam kumuŋ kuga.
GEN 31:41 Taŋamba minmba ma ma ye yar 20 ne tuku piro taŋgo taŋaŋ minen. Ye yar 14 ne tuku kulim ar ta kilam tuku piroken sulumba maŋ lato yar 6 ne tuku agaŋmor kilam tuku piroken ta ne ye tuku piya mbilmbilam gudomna.
GEN 31:42 Yiŋe mam Isak yiŋe wa Abraham tuku Mbara nu ye nda turyina kande ake sinaŋ ne kusrenen kande. Ta tuku Kuate nu ye tuku piti kaŋgerna sulumba furir ne riroŋ pasa tanet ŋga mbiyel nuŋe sana.
GEN 31:43 Kile Laban nu ndek mbiyel nuŋe sana: Kulim ar te yiŋe. Kiŋo kame te mata ye tuku. Agaŋmor te ŋakmba mata yiŋe. Agaŋ ndende ŋakmba ne kile kaŋgerkate ta yiŋe ta ye nane ŋgailniŋgam kumuŋ kuga.
GEN 31:44 Kile sile wamdus ulendipe sulumba ndame afu kilmba pro teŋge patikupe. Taŋamba sile maŋau ta gilaiŋge nda ŋgina.
GEN 31:45 Taŋakina le Yakob nu ndame ande tumba kilke mbolŋge te-tina sulumba
GEN 31:46 nuŋe kuasmbi kile-maŋgurka nane saniŋgina: Tane kumba ndame afu kilmba pro te taŋge ndame ta ŋakmba turŋaŋgap ŋgina. Nane taŋanaig le nane ndame turŋaŋginaig ta tugumŋge isukusnaig.
GEN 31:47 Taŋamba Laban nu ma ta Yegar Saduta ŋgina le Yakob nu ndek ma ta Galed ŋgina.
GEN 31:48 Ta ndaŋam? Laban nu Yakob sana: Sile ŋgumneŋga ndame maŋgur ta kaŋgermba wamdus ulendiwik ta idusamŋgik ŋgina. Ta tuku nane ma ta nyunu Galed ŋginaig.
GEN 31:49 Laban nu maŋ sakina: Sile pur yimyam ka minpe le Kuate nu sile kaŋgerkuwa ŋgina. Ta tuku nane ma ta nyunu ande Mispa ŋginaig.
GEN 31:50 Kile Laban maŋ lato mbiyel nuŋe sana: Ne ye tuku kulim ar te ŋaigo siglika ko pino afu kitek kila ta ye kila pile nda ta Kuate nu maŋau ta kaŋgeramŋgat.
GEN 31:51 Ai te. Ndame turŋaŋgit ndame ne kilke mbolŋge te-tiwat minig te.
GEN 31:52 Agaŋ ta kaŋgerka sile wamdus ulendiwik ta maŋ idusamŋgik. Ye ne ŋayo silinam tuku ndame te liwe nda. Ne mata ye ŋayo siliyam tuku ndame te nda liwa.
GEN 31:53 Abraham le Nahor tuku Mbara sile pilesikuwa ŋgina. Taŋakina le Yakob nu mam nuŋe Isak tuku Mbara nyu mbolŋge mbiyel nuŋe ndoŋ pasa katmba saŋgri pilena.
GEN 31:54 Taŋamba Yakob ndek kumba ka agaŋmor inum tumba balemba tabe ta mbolŋge atraukina. Atraukina sulumba nuŋe kuasmbi wikina le nane promba isukusnaig. Isukuse deŋpurmba nane tabe ta mbolŋge kinynaig.
GEN 31:55 Mafena le Laban nu wa kat nuŋe nuŋe kulim ar ta mumuniŋgina sulumba nane kusreka luka nuŋe tumbraŋ kina.
GEN 32:1 Kile Yakob nu tiŋga ndin dubimba kina le Kuate tuku eŋel afu promba nu te-silikinaig le
GEN 32:2 nu kaŋgerka sakina: Ma te Kuate nuŋe kuasmbi minig tuku ma ŋgina sulumba ma ta nyunu Mahanaim ŋgina.
GEN 32:3 Taŋakina sulumba Yakob nu taŋgo afu wam paguka saniŋgina: Tane kumba ka yiŋe aba Esau te-silika teŋenmba sawap: Ye Yakob. Ye ne tuku piro taŋgo. Ye sikile ŋga Laban tugumŋge rawe taŋgo taŋaŋ minen ma ma kile ndo makau doŋki sipsip meme piro taŋgo piro pino suŋgomba kilmba luka prowet. Ye taŋgo afu kukulniŋgen le nane ne kila pasa tinwaig le ne ye mbolŋge maŋau mayenu ka. Tane ka taŋamba nu sawap ŋgina. Nu wam paguniŋge deŋpurmba nu nane kukulniŋgina le amboŋga Esau sota Edom kilke mbol kinaig.
GEN 32:6 Kinaig ka ndinŋge nane Esau te-silika maŋ luka Yakob tugum promba sanaig: Sine aba naŋe Esau sota kageŋ ta ka ndinŋge nu taŋgo 400 kilmba ne sota ilit ta kaŋgergeŋ ŋginaig.
GEN 32:7 Taŋakinaig le Yakob nu ndek kuru kuru suŋgo tumba wamdus pitina le nu nuŋe kuasmbi nuŋe sipsip meme makau kamel agaŋmor ta ŋakmba fet arna sulumba
GEN 32:8 nuŋe wamdusmbi sakina: Aba Esau promba kuasmbi ande ndoŋ kame buwa ndeta kuasmbi ande kua kuwa ŋga idusna.
GEN 32:9 Taŋamba Yakob nu yabaŋmba sakina: O yiŋe wa Abraham yiŋe mam Isak tuku Mbara ne ye isa. Ne Suŋgo, neŋge ye sayina le ye luka yiŋe tumbraŋ tuguk yiŋe ndare tuma mbal sota ka le ne ye kulatka turyam tuku sayina.
GEN 32:10 Ye ame maŋau mayenu ken le ne taŋamba ye turyina? Ye ne am mbolŋge taŋgo mayenu kuga ta ne naŋe pasa dubimba mara mindek ye tuku kume purmba tur mayeyina. O buk ye agaŋ ndende kugatok ndumndum ndo biymba Yordan kule pakarken ta kile ye taŋgo kuasmbi armba ŋak minet.
GEN 32:11 O Suŋgo, ye kile ne yabaŋnet. Aba Esauŋge ye yiŋe pino kiŋo kame ndoŋ balesiŋgikat ŋga ye kuru-kuruket. Ta tuku ne sine kigraibka ŋga ne yabaŋnet.
GEN 32:12 Ne o buk ye sayina: Ne tuku ndare piyalŋge fulbul minig taŋaŋ gudommba tugekamŋgaig burnu kumuŋ kuga ŋga sayina. Ta tuku neŋge sine kigraibka ŋga yabaŋnet ŋgina.
GEN 32:13 Furirna le nu kinyna ka mafena le maratukuk tiŋga Yakob nu agaŋ ndende afu Esau tambim tuku walmba patikina.
GEN 32:14 Meme paŋgarnu 200 pailnu 20 kilmba sipsip paŋgarnu 200 pailnu 20 kilmba
GEN 32:15 kamel paŋgarnu fat ŋak ŋak ta 30 kilmba makau paŋgarnu 40 pailnu 10 kilmba
GEN 32:16 agaŋmor ta ŋakmba fetkina sulumba nuŋe piro taŋgo afu agaŋmor kuaŋ ndui ndui kulatkam tuku niŋgina sulumba saniŋgina: Tane kuit nduimba ndakape. Agaŋmor kuaŋ mindek muŋgu dubi-dubikuwaig ŋgina.
GEN 32:17 Taŋakina sulumba nu nuŋe piro taŋgo amboŋga kambim tuku ta wam pagumba sana: Ne yiŋe aba te-silika le nu ne kusnanuwa naŋe gabat aniŋge minit? Ne ani kinit? Agaŋmor te ŋakmba ima tuku ŋga ne kusnanuwa kande ne teŋenmba nu tuku pasa lafuwa:
GEN 32:18 Agaŋmor te ŋakmba ne tuku piro taŋgo Yakobŋge ne tanmbim tuku patikina le kilmba prowet. Nu mata sine dubika ilit ŋga sawa ŋgina.
GEN 32:19 Yakob nu taŋgo afu piro taŋgo amboŋga kina ta dubimba agaŋmor kilmba kambim tuku ta mata taŋamba ndo wam pagukina sulumba saniŋgina: Tane yiŋe aba te-silika teŋenmba sawap:
GEN 32:20 Naŋe piro taŋgo Yakob nu sine dubika ilit ŋga sawap ŋgina. Yakob nu teŋenmba idusna: Nu agaŋmor te ŋakmba kaŋgerka ye tuku mbar gilaiŋgamŋgat. Taŋamba nu ye kaŋgeryumba ye ndoŋ wamdus tumawamŋgik ŋga idusna.
GEN 32:21 Yakob nu agaŋmor ta ŋakmba patikina le kilmba kinaig le furir ta mbolŋge nu bubre tam tuku ma ta mbolŋge nu kinyna.
GEN 32:22 Furir ndui ta mbolŋge ndo Yakob nu tiŋga nuŋe pino ar ta, nuŋe piro pino ar ta, nuŋe kiŋo kame 11 ta nane ŋakmba kilmba kumba ka Yabok kule pakarka sim kinaig.
GEN 32:23 Taŋamba nu maŋ luka nuŋe piro taŋgo kame tugum kumba nane kukulniŋgina le nu tuku agaŋ ndende ŋakmba kilmba kule ta pakarka kinaig le
GEN 32:24 Yakob nu nuŋe ndo taŋge minna. Taŋge minna le taŋgo ande nu tugum prona sulumba nu ndoŋ kame bumba muŋgu bagailka minnaik le ka mafena.
GEN 32:25 Taŋgo taŋge Yakob te-kinye ndana tukunu nu ndek Yakob tuku manunsu katna le supikina.
GEN 32:26 Taŋana le taŋgo ta nu Yakob sana: Mafete le ye kusreya le ka ŋgina le Yakob nu ndek sana: Ne ye nyaro sa ta ye ne kusrenamŋgit ŋgina.
GEN 32:27 Taŋakina le taŋgo ta nu Yakob kusnana: Ne tuku nyu ima ŋgina le ye Yakobŋge ŋgina le
GEN 32:28 taŋgo ta nu sana: Ne tuku nyu Yakob kuga. Ne tuku nyu kitek Israelŋge. Ne Kuate ndoŋ taŋgo kame ndoŋ mata ne saŋgri muŋgu tumka minna ta ne buk nane kile-ibeŋkina tukunu ne tuku nyu kitek Israel ŋgina.
GEN 32:29 Kile Yakob nu taŋgo ta kusnana: Ata. Ne tuku nyu ima ŋgina le taŋgo ta nu sana: Ne ndaŋam ye tuku nyu kila palmbim sakate ŋgina. Taŋakina sulumba nu Yakob nyaro tuna.
GEN 32:30 Taŋana le Yakob nu sakina: i Ye Kuate tuku tumail pasi kaŋgerit ta ye kume ndakit ŋgina. Ta tuku nu ma ta nyunu Peniel ŋgina.
GEN 32:31 Maratukuk nu Peniel ma ta kusremba nu grisemka gitmba kumba minna le ki prona.
GEN 32:32 Taŋgo ta nu Yakob tuku manunsu katna le supikina. Ta tuku kile nane Israel mbal agaŋmor manunsunu nda nyade tuku.
GEN 33:1 Kile Esau nu nuŋe piro taŋgo 400 ta ndoŋ ilmba minna le Yakob nu nane kaŋgerka nuŋe kiŋo kat nuŋe kilmba walna sulumba afu Lea tumba afu Rahel tumba afu nuŋe piro pino ar ta nikina.
GEN 33:2 Taŋamba nu piro pino ar ta nakile kiŋo kat nakile ndoŋ tumailamŋge kile-tidiŋgina le tiŋginaig. Tiŋginaig le kile Yakob nu Lea kiŋo kat nuŋe ndoŋ piro pino ar ta ŋgumnemŋge kile-tidiŋgina le tiŋginaig. Nane ŋgumnemŋge maŋ Rahel nale Yosef ndoŋ kile-tidiŋgina le tiŋginaig.
GEN 33:3 Taŋamba Yakob nu nane kusreka kina ka aba nuŋe tuku tumailamŋge truk kam 7-na le
GEN 33:4 Esau nu pinderka nu sota kina sulumba Yakob bagailmba mumuna. Taŋamba nale muŋgu malmbi-malmbikinaik.
GEN 33:5 Kile Esau ndek mambilmba pino kame kiŋo kame ta kaŋgerka mambo nuŋe kusnana: Te ima kate tuku kuasmbi ne ndoŋ prowaig ŋgina le Yakob nu sana: O aba, te yiŋe kuasmbi. Kuate nu ye tur mayeyina sulumba kiŋo kame te ŋakmba ye sina ŋgina.
GEN 33:6 Taŋakina le nuŋe piro pino ar ta nakile kiŋo kame kilmba pro Esau tugumŋge lokinaig.
GEN 33:7 Lokinaig le kile Lea ndek nuŋe kiŋo kat nuŋe ndoŋ nane dubika pro Esau tugumŋge lokinaig le Yosef nale Rahel ndoŋ nale ndek nane dubika pro Esau tugumŋge lokinaik.
GEN 33:8 Taŋanaig le nu mambo nuŋe kusnana: Kuasmbi amboŋga ye tugum prowaig ta ndaŋam tuku ŋgina le mambo nuŋe nu sana: Ye ne tuku wamdus te-ibeŋam tuku nane kukulniŋgit le ne sota kagig ŋgina le
GEN 33:9 aba nuŋe nu sana: O aba, ye mata agaŋ ndende suŋgomba ŋak. Agaŋ ndende ta ŋakmba naŋe minwaig ŋgina le
GEN 33:10 mambo nuŋe nu sana: Kuga. Sile gulab mayewik ŋga idusmba ndeta ne agaŋ ndende te ŋakmba kila. Ne maŋ ye ndoŋ gulab mayewik tukunu ne tuku tumail pasi kaŋgeret ta Kuate tuku tumail pasi kaŋgeranu suk.
GEN 33:11 Agaŋ ndende ne tanmbim tuku kilmba prowit te ne kila. Kuate nu ye tur mayeyina le ye agaŋ ndende suŋgomba ŋak minet ŋgina. Taŋamba Yakob nu aba nuŋe sarsarmba pasa saŋgrinu sana le nu agaŋ ndende ta kilna.
GEN 33:12 Kile Esau nu sakina: Kile sine kab. Ye amboŋga kaŋgit ŋgina le
GEN 33:13 mambo nuŋe nu sana: Kiŋo kame te saŋgri kugatok ta ne kila. Sipsip makau afu mata fat ŋak ŋak. Sine agaŋmor ta mara ndindo mbolŋge suŋgomba sisilaniŋbe ta nane ŋakmba kume suluwamŋgaig.
GEN 33:14 Ne amboŋga sila le ye gitmba agaŋmor kiŋo kame te ŋakmba kilmba ne dubinamŋgit. Taŋamba ye Edomŋge ne maŋ te-silikamŋgit ŋgina.
GEN 33:15 Taŋakina le aba nuŋe ndek sakina: Taŋamba ndeta ye yiŋe piro taŋgo afu ne ndoŋ kusreki ŋgina le Yakob nu lafumba sana: Kuga. Ye maye. Ne nane ŋakmba kilmba kaye ŋgina.
GEN 33:16 Taŋakina le ki ait ta mbolŋge Esau nu maŋ tiŋga luka Edom kilke mbol kina le
GEN 33:17 Yakob nu Sukot kilke mbol kina sulumba nuŋe wande pilmba agaŋmor tuku baibai afu turmba patikina. Ta tuku nu ma ta nyunu Sukot ŋgina.
GEN 33:18 Yakob nu Mesopotamia kilke kusremba ndinŋge piti ande te-sili ndaka Sehem tumbraŋ Kanan kilke mbolŋge prona sulumba tumbraŋ suŋgo ta tugumŋge nuŋe baibai patike likina.
GEN 33:19 Nu silwa ndametiŋ soŋ 10 tambi nuŋe baibai patike likina kilke ta Sehem mam nuŋe Hamor tuku kiŋo kat nuŋe tugumŋge piyana.
GEN 33:20 Taŋamba nu taŋge ndame turŋaŋga atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeina sulumba pa laŋlaŋ ta Israel Mbara tuku nyu tumba El ŋgina.
GEN 34:1 Mara ande Yakob le Lea tuku kulim Dina nu tiŋga Kanan pino afu kaŋgerkam kina.
GEN 34:2 Kilke ta tuku gabat suŋgo ta nyunu Hamor. Hamor nu Hiwinu taŋgo. Dina nu ma ta mbol prona le Hamor kiŋo nuŋe Sehem nu Dina kaŋgermba biye timba tumba totona.
GEN 34:3 Taŋamba nu kulim ta tuku nzali mayena sulumba nu Dina pinonu tam tuku wamdus suŋgo tumba nu tuwa ŋga sarsarmba saŋgri tiŋgina sulumba
GEN 34:4 nu nuŋe mam nuŋe sota kumba sana: Mam, ne kulim ta ye tuku pinonu ta ŋgina.
GEN 34:5 Yakob nu Dina kiko maŋau tina ta nu buk isna ta nu tuku kiŋo kat nuŋe nane agaŋmor kulatkam tuku ma ande mbol kinaig tukunu Yakob nu nane ndo tairŋga minna.
GEN 34:6 Taŋamba minna le Sehem nu mam nuŋe Hamor ndoŋ Yakob ndoŋ pasatam pronaik le
GEN 34:7 ait ndui ta mbolŋge ndo Yakob tuku kiŋo kat nuŋe mata luka pronaig. Sehem nu Israel mbal mbolŋge maŋau ŋayonu kumba Yakob tuku kulim nuŋe biye timba tumba totona ta nane ismba wamdus ŋaigoŋginaig sulumba gubra mageniŋgina.
GEN 34:8 Kile Hamor nu Yakob sana: Yiŋe kiŋo Sehem nu kulim naŋe tuku nzali suŋgo ŋak. Ne kulim naŋe ta ye tuku kiŋo tambim kumuŋ e?
GEN 34:9 Sine wamdus ulendika kulim kame kiŋo kame nane muŋgu kile-kile kuwaig.
GEN 34:10 Taŋamba tane kilke te mbolŋge minap sulumba ma aniŋge minam ŋga idusmba ndeta ka taŋge minmba agaŋ afu piyawam ŋak ndeta piyawap sulumba agaŋ ndende afu kilap ta taŋgine minmba minwaig ŋgina.
GEN 34:11 Taŋakina le Sehem nu ndek Dina mam nuŋe leu kat nuŋe teŋenmba saniŋgina: Tane ye mbolŋge maŋau mayenu kap le ame agaŋ kilam ŋga idusap ta tane tiŋgamŋgit.
GEN 34:12 Tane ame piya kilam ŋga idusde ta ye sayap. Kulim ta tuku piya mata suŋgokanu mbolŋge madiwap. Tane taŋgine kulim ye sap le tane ame piya kilam sakap ta tane tiŋgamŋgit ŋgina.
GEN 34:13 Sehem nu kulim naŋgine Dina kiko maŋau tuna tukunu Yakob tuku kiŋo kat nuŋe nane Sehem le mam nuŋe Hamor yabrinikmba sanikinaik:
GEN 34:14 Taŋgo ŋgaro pike ndakanu ta nu sine tuku kulim te nda. Wam ta sine mbolŋge kiko ŋak.
GEN 34:15 Sine buk taŋgo ŋakmba tuku ŋgaro pike likigeŋ. Tane taŋamba ndo taŋgo ŋakmba tuku ŋgaro pike likap ta sine siŋgine kulim ta sertiŋgamŋgig.
GEN 34:16 Tane taŋawap le sine muŋgu kile-kile kube sulumba tane ndoŋ sine tugu ndindo taŋaŋ ulendika minbe.
GEN 34:17 Tane wam sakeg te kam mbulap ndeta sine siŋgine kulim tumba ma tugu te kusrewamŋgig ŋginaig le
GEN 34:18 Hamor le kiŋo nuŋe Sehem nale pasa ta ismba maye ŋginaik.
GEN 34:19 Taŋgo mo ta nu nu nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge taŋgo suŋgo nyu ŋak minna. Nu Yakob kulim nuŋe tuku nzali mayena tukunu nu dal ndaka nuŋe mbal kila saniŋgam kina.
GEN 34:20 Hamor nale kiŋo nuŋe Sehem ndoŋ nale kinaik ka nakile tumbraŋ tuku fonde malaŋga tugum promba nakile mbal maŋgurka minnaig ta saniŋginaig:
GEN 34:21 Taŋgo kame ta sine ndoŋ gulab mayenu. Nane sine tuku kilke mbolŋge minwaig sulumba ma ŋakmba mbol kuwaig. Kilke te suŋgokanu sine ŋakmba minam kumuŋ. Sine nane tuku kulim kame kilbe le nane sine tuku kulim kame kilwaig.
GEN 34:22 Nane sine wam ndindo ndo kam tuku sasikaig ta teŋenmba. Sine taŋgo ŋakmba tuku ŋgaro pikam tuku sakaig. Nane buk naŋgine taŋgo kame ta ŋakmba tuku ŋgaro pike likinaig. Sine mata taŋamba kube ta nane sine ŋgamukŋge tugu ndindo taŋaŋ minamŋgig. Nane taŋamba sile sasikaig le iskik.
GEN 34:23 Sine taŋabe ta nane tuku agaŋmor nane tuku agaŋ ndende ŋakmba sine tuku minamŋgaig. Ta tuku sine wokube le nane sine ŋgamukŋge minwaig ŋginaik le
GEN 34:24 tumbraŋ ta tuku taŋgo ŋakmba nane Hamor le Sehem tuku pasa ta ismba pasa katmba wokinaig sulumba nane taŋgo ta ŋakmba tuku ŋgaro pike likinaig.
GEN 34:25 Mara keŋmba kuganaig le taŋgo kame ŋgaro pike likinaig ta nane ŋgaro rar ŋak minnaig tukunu nane tambik ri ndamba minnaig le Dina tuku leu kat nuŋe ndinok armba Simeon nale Levi ndoŋ nale kame bagi kilmba tumbraŋ ta kinaik sulumba taŋgo ta ŋakmba bale far sulunaik.
GEN 34:26 Taŋamba nale Hamor le kiŋo nuŋe Sehem turmba bale farnaik sulumba Sehem tuku wande mbol kumba Dina te-silika tumba kinaik.
GEN 34:27 Taŋanaik le Yakob tuku kiŋo afu nane pro kulim naŋgine kiko maŋau tuna ta lafumba tumbraŋ suŋgo ta tuku gabis agaŋ ndende ŋakmba yomba kilmba kinaig.
GEN 34:28 Nane sipsip makau doŋki tumbraŋ ta tuku agaŋ ndende ŋakmba kilmba ka piro mbolŋge mata agaŋ ndende ŋakmba yomba kilmba kinaig.
GEN 34:29 Taŋamba nane tumbraŋ ta tuku gabis agaŋ ndende ta ŋakmba kilmba kiŋo kame foŋfoŋ pino kame ta ŋakmba turmba kilmba kinaig.
GEN 34:30 Taŋanaig le Yakob nu ndek Simeon nale Levi sanikina: Kile Kanan mbal Peris mbal kilke te tuku taŋgo ŋakmba nane ye kasuryamŋgaig. Ye mata piro taŋgo suŋgomba kuga. Nane ŋakmba ulendika pro ye ndoŋ kame bumba sine ŋakmba bale farsiŋgamŋgaig ŋgina le
GEN 34:31 nale ndek sakinaik: Taŋgo ta nu sine tuku kulim ma ŋgamukok pino taŋaŋ ŋga idusmba nu biye timba tumba totona. Maŋau ta sine mapewam kumuŋ kuga ŋginaik.
GEN 35:1 Kile Kuate nu Yakob sana: Ne tiŋga Betel kaye sulumba kumba ka taŋge mina. Taŋge mina sulumba ne ndame turŋaŋga ye atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeiwa. Ye Kuate. Ne aba naŋe Esau kusremba kua kina ait ta mbolŋge ye ne tugum prowen ŋgina.
GEN 35:2 Taŋakina le Yakob nu nuŋe kuasmbi nuŋe piro taŋgo ta wam paguka saniŋgina: Tane taŋgine mbara kise ta ŋakmba pitaike likap. Ŋgarosu purfeŋnu mayok kuwaig le tawi purfeŋnu silikap.
GEN 35:3 Sine ma te kusremba Betel kab kumba ka taŋge ye Kuate atraukam tuku pa laŋlaŋ wakeiwamŋgit. Ye piti suŋgomba ŋak minen le Kuateŋge ye turyina sulumba ye ma ŋakmba liken ta nu mata ye ndoŋ minna ŋgina.
GEN 35:4 Taŋakina le nane mbara kanu saike likinaig ta ŋakmba Yakob kile tunaig sulumba naŋgine kilba sikor ta turmba nu kile tunaig. Taŋanaig le Yakob nu agaŋ ndende ta ŋakmba kilmba Sekem tumbraŋŋge ail suŋgo ande kumnemŋge ŋguke likina.
GEN 35:5 Taŋamba Yakob nane tiŋga ma ta kusrenaig le tumbraŋ sugo ta ŋakmba Kuateŋge kuru kuru serniŋgina le nane dubi ndakinaig.
GEN 35:6 Yakob nu nuŋe taŋgo kuasmbi ŋak ndoŋ kinaig ka Lus tumbraŋ Kanan kilke mbol pronaig. Lus tumbraŋ ta kile Betel ŋgade.
GEN 35:7 Tumbraŋ ta prona sulumba Yakob nu Kuate atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeina sulumba nu buk aba nuŋe tuku kuru-kuruka kua kina le Kuateŋge nu tugum prona ta idusmba nu ma ta nyunu Betel tuku Mbara ŋgina.
GEN 35:8 Nane taŋge minnaig ma ma Rebeka tuku piro pino Debora nu kumna le nane nu tumba ail suŋgo ande Betel patumba minna ta kumnemŋge ŋgukinaig sulumba ail ta nyunu Malmbikam tuku Ail ŋginaig.
GEN 35:9 Yakob maŋ luka Mesopotamiaŋge prona le Kuate maŋ nu tugum promba nu nyaro tuna sulumba
GEN 35:10 sana: Ne tuku nyu Yakob ta kile ne tuku nyu Israel palmbimŋgit ŋgina. Taŋamba Kuate nu Yakob nyunu Israel tuna.
GEN 35:11 Taŋakina sulumba Kuate nu sana: Ye Kuate Saŋgri Ŋayo. Tane kiŋo kame kile-patikap le ne tuku ndare mbolŋge kuasmbi suŋgomba mayok kaŋgaig. Ne gabat sugo kame tuku mbuŋ naŋgine prowamŋgat.
GEN 35:12 Ye o buk Abraham le Isak kilke te serniken ta kile ne tanmbimŋgit. Ŋgumneŋga naŋe ndare kame tuku kilke minamŋgat ŋgina.
GEN 35:13 Taŋaka sakina sulumba Kuate nu kusremba kina le
GEN 35:14 Yakob nu ndame suŋgo ande tumba Kuate nu Yakob ndoŋ pasatina ma ta mbolŋge te-tina sulumba grep kule tumba gureŋ butol ŋak ta turmba tumba ndame ta mbolŋge kutuna sulumba
GEN 35:15 ma ta nyunu Betel ŋgina.
GEN 35:16 Yakob nuŋe kuasmbi ndoŋ Betel tumbraŋ kusremba Efrat tumbraŋ patu ndanaig le Rahel nu kiŋo te-palmbim tuku ait kumuŋgina le nu ŋgaro rar torna.
GEN 35:17 Ŋgaro rar torna le nuŋe kulat pinoŋge nu sana: Ne kuru kuru ndaka. Nu buk kiŋo te-palet ŋgina.
GEN 35:18 Taŋakina le Rahel nu kumam bafuna le nu tuku saŋgri buk kuganaig le nu kiŋo ta Ben-Omi ŋgina le mam nuŋeŋge kiŋo ta Benyamin ŋgina.
GEN 35:19 Rahel nu kumna le nane nu tuku mindesiŋ tumba Efrat tumbraŋ kambim tuku ndin ta tugumŋge ŋgukinaig. (Kile nane tumbraŋ ta nyunu Betlehem ŋgade).
GEN 35:20 Taŋamba Yakob nu ndame ande tumba Rahel ŋgukinaig ma ta mbolŋge te-tina. Ndame ta kile minit.
GEN 35:21 Taŋana sulumba Israel nane tiŋga kumba ka Eder tumbraŋ tuku wande kuen ŋayo ta kusremba bubre tam tuku baibai patika minnaig.
GEN 35:22 Yakob nu kilke ta mbolŋge minna le Ruben nu mam nuŋe tuku piro pino nyunu Bila ta ndoŋ kinyna. Taŋana le Yakob nu kiŋo nuŋe wam kina ta ismba nu gubra suŋgo tina. Yakob tuku kiŋo kame ta ulendika 12 minnaig.
GEN 35:23 Piyo nuŋe Lea tuku kiŋo kat nuŋe ta teŋenmba. Yakob tuku kiŋo mulum ta nyunu Ruben ande Simeon ande Levi ande Yuda ande Isakar ande Sebulun.
GEN 35:24 Piyo nuŋe Rahel tuku kiŋo ar ta Yosef le Benyamin.
GEN 35:25 Rahel tuku piro pino Bila nuŋe kiŋo ar ta Dan le Naftali.
GEN 35:26 Lea tuku piro pino Zilpa nuŋe kiŋo ar ta Gat le Aser. Yakob nu kiŋo kame ta ŋakmba Mesopotamia kilke mbolŋge kile-patikina.
GEN 35:27 Kile Yakob nu tiŋga mam nuŋe Isak sota Mamre tumbraŋ Hebron kilke mbol kina. O buk Abraham nale Isak rawe taŋgo taŋaŋ taŋge minnaik.
GEN 35:28 Isak nu yar 180 kusremba
GEN 35:29 saibo pile mayena sulumba nu kumna le kiŋo kat nuŋe ar ta Esau le Yakobŋge nu tumba ŋgukinaik.
GEN 36:1 Esau tuku ndare tuturmba teŋenmba kina. Esau tuku mape nyu ande Edom.
GEN 36:2 Esau nu Kanan pino keŋmba kilna ta ande Ada ande Oholibama ande Basemat. Ada mam nuŋe Elon nu Hitnu. Oholibama mam nuŋe Ana wa nuŋe Sibeon. Sibeon nu Hiwinu. Basemat nu Ismael tuku kulim nuŋe. Leu nuŋe Nebayot.
GEN 36:4 Ada nu Elifas te-pilna le Basemat nu Ruel te-pilna le
GEN 36:5 Oholibama nu Yeus Yalam Kora nane kile-patikina. Esau tuku kiŋo kame Kanan kilke mbolŋge kile-patikina ta taŋamba ndo.
GEN 36:6 Esau le Yakob nale agaŋmor suŋgomba ŋak minnaig tukunu kilke nale tuma minnaik ta nale turkam kumuŋ kuga. Ta tuku Esau nu pino kat nuŋe, kiŋo kat nuŋe, kulim kat nuŋe, nuŋe wande tuma mbal ta ŋakmba kilmba nuŋe agaŋmor nuŋe agaŋ ndende ŋakmba Kananŋge kile likina ta turmba kilmba maib nuŋe Yakob kusremba kilke ande mbol kinaig.
GEN 36:8 Taŋamba Esau nu Edom tuku ma taknu ta mbolŋge minna.
GEN 36:9 Esau tuku ndare tuturmba teŋenmba kina. Esau nu Edom mbal ŋakmba tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 36:10 Esau piyo nuŋe Ada nu kiŋo ndindo te-pilna ta nyunu Elifas. Elifas nu kiŋo kame 5 Teman, Omar, Sefo, Gatam, Kenas nane kile-patikina. Elifas tuku piyo nuŋe ande nyunu Timna nu kiŋo ande nyunu Amalek te-pilna. Esau piyo nuŋe Basemat nu kiŋo ande nyunu Ruel te-pilna. Ruel nu kiŋo bailkamba Nahat Sera Sama Misa nane kile-patikina.
GEN 36:14 Esau piyo nuŋe Oholibama nu Sibeon kiŋo nuŋe Ana tuku kulim. Nu kiŋo keŋmba Yeus Yalam Kora nane kile-patikina.
GEN 36:15 Esau tuku ndare mbolŋge kuasmbi afu pronaig ta teŋenmba. Esau tuku kiŋo mulum Elifas nu Teman mbal Omar mbal Sefo mbal Kenas mbal
GEN 36:16 Kora mbal Gatam mbal Amalek mbal ta ŋakmba tuku mbuŋ naŋgine. Nane ŋakmba Esau piyo nuŋe Ada tuku ndare.
GEN 36:17 Esau tuku kiŋo nuŋe ande Ruel nu Nahat mbal Sera mbal Sama mbal Misa mbal ta ŋakmba tuku mbuŋ naŋgine. Nane ŋakmba Esau piyo nuŋe Basemat tuku ndare.
GEN 36:18 Esau piyo nuŋe Oholibama nu Ana kulim nuŋe. Oholibama nu Yeus mbal Yalam mbal Kora mbal ta ŋakmba tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 36:19 Mbal ta ŋakmba Esau tuku ndare.
GEN 36:20 Edom kilke tuguk mbal nane buk purka tumbraŋ mboŋ 7 minnaig. Tumbraŋ mboŋ 7 ta tuku mbuŋ kat naŋgine ta ŋakmba Hornu taŋgo Seir tuku ndare. Nane tuku nyu naŋgine ta teŋenmba. Lotan, Sobal, Sibeon, Ana, Dison, Eser, Disan.
GEN 36:22 Lotan nu Hori tumbraŋ mboŋ le Hema tumbraŋ mboŋ ta tuku mbuŋ naŋgine. Lotan tuku kulim nuŋe nyunu Timna.
GEN 36:23 Sobal nu Alwan tumbraŋ mboŋ, Manahat tumbraŋ mboŋ, Ebal tumbraŋ mboŋ, Sefo tumbraŋ mboŋ, Onam tumbraŋ mboŋ ta tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 36:24 Sibeon nu kiŋo armba. Ande nyunu Aia ande Ana. Mara ande Ana nu mam nuŋe tuku doŋki kame kulatka minna sulumba ma baknu mbol taŋge nu kule mbam paknu kaŋgerkina.
GEN 36:25 Ana tuku kiŋo nuŋe nyunu Dison. Dison nu Hemdan tumbraŋ mboŋ, Esban tumbraŋ mboŋ, Itran tumbraŋ mboŋ, Keran tumbraŋ mboŋ ta tuku mbuŋ naŋgine. Ana tuku kulim nuŋe nyunu Oholibama.
GEN 36:27 Eser nu Bilan tumbraŋ mboŋ, Sawan tumbraŋ mboŋ, Akan tumbraŋ mboŋ ta tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 36:28 Disan nu Us le Aran tumbraŋ mboŋ tuku mbuŋ naŋgine.
GEN 36:29 Edom kilke tuku Hor mbal ta teŋenmba. Lotan mbal Sobal mbal Sibeon mbal Ana mbal
GEN 36:30 Dison mbal Eser mbal Disan mbal.
GEN 36:31 Israel mbal nane buk gabat sugo kugatok. Ait ta mbolŋge Edom tuku gabat sugo afu nane Edom kilke kulatkinaig.
GEN 36:32 Gabat sugo dubike likinaig ta teŋenmba. Beor kiŋo nuŋe Bela nu Dinabanu.
GEN 36:33 Sera kiŋo nuŋe Yobab nu Bosranu.
GEN 36:34 Husam nu Temannu.
GEN 36:35 Bidad kiŋo nuŋe Hadad nu Awitnu. (Kame suŋgo ande mbolŋge nu Moab kilke mbolŋge Midian mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina).
GEN 36:36 Samla nu Masrekanu.
GEN 36:37 Saul nu Rehobotnu taŋgo. (Rehobot tumbraŋ ta kule suŋgo ande tugumŋge minna).
GEN 36:38 Akbor kiŋo nuŋe Baal-Hanan.
GEN 36:39 Hadad nu Paunu taŋgo. (Hadod piyo nuŋe nyunu Mehetabel. Mehetabel mam nuŋe nyunu Matred. Matred mam nuŋe nyunu Mesahab).
GEN 36:40 Esau nu Edom tumbraŋ mboŋ suŋgomba tuku mbuŋ naŋgine. Tumbraŋ mboŋ ta tuku nyu naŋgine ta teŋenmba. Timna, Alwa, Yetet,
GEN 36:41 Oholibama, Ela, Pinon,
GEN 36:42 Kenas, Teman, Mibsar,
GEN 36:43 Magdiel, Iram. Naŋgine kilke ta mata tumbraŋ mboŋ ta tuku nyu tinaig.
GEN 37:1 Yakob nu Kanan kilke mbolŋge minna. O buk mam nuŋe rawe taŋgo taŋaŋ nu kilke ta mbolŋge minna.
GEN 37:2 Yakob nuŋe ndare tuku wam kube ta teŋenmba. Yosef nu kiŋo mo yar 17 ŋak minmba nu mam nuŋe tuku agaŋmor aba kat nuŋe afu ndoŋ kulatka minnaig. Aba kat nuŋe ta Bila le Zilpa tuku kiŋo kame. (Bila le Zilpa nale Yakob tuku pino kame). Yosef nu maŋau ŋaigonu aba kat nuŋe ke likanu ta pro mam nuŋe tugumŋge kile-mayokka sawanu.
GEN 37:3 Israel nu saibo pilmba Yosef te-pilna tukunu nu Yosef make pilmba nu tuku kume purna. Kiŋo kame ŋakmba tuku nzalina ta liniŋgina. Taŋamba Israel nu Yosef tuku tawi kuen wainu kuennu ŋak mindepiye yeki yeki ŋak wakeimba tuna.
GEN 37:4 Taŋana le Yosef tuku aba kat nuŋe mam naŋgine nu Yosef make pilmba nu tuku kume purna ta kaŋgermba nane Yosef kasurnaig sulumba gulab mayenu taŋaŋ nu ndoŋ pasate ndakinaig.
GEN 37:5 Furir ande Yosef nu kiŋatina sulumba mafena le maratukuk tiŋga nu kumba ka aba kat nuŋe kubeu niŋgina sulumba
GEN 37:6 saniŋgina: Tane ye kiŋatit te kubewi le isap.
GEN 37:7 Sine ŋakmba wit ndaleke likig ta ye tuku ndale ta tiŋreknu tiŋgat le tane tuku ndale ta ye tuku ndale ta laipmba loke likaig le kaŋgerkit ŋgina.
GEN 37:8 Taŋakina le aba kat nuŋe ndek nu kusnanaig: Ne iduste neŋge ndo gabat suŋgo mina le sine ŋakmba ne kumnemŋge minbe ŋga iduste e ŋginaig. Taŋamba nane Yosef kiŋatina pasa ta tuku nane gubra lato suŋgomba tumba nu kasur mayenaig.
GEN 37:9 Ŋgumneŋga Yosef nu maŋ kiŋatina sulumba aba kat nuŋe tugumŋge maŋ kiŋa ta kubeu niŋmba saniŋgina: Ye maŋ kiŋatit sulumba ki tambun mbai 11 ŋakmba ye tugumŋge lokaig le ye kaŋgerkit ŋgina.
GEN 37:10 Taŋamba nu kumba ka kiŋa ta mam nuŋe ndoŋ mata sakina le mam nuŋeŋge nu sigair-sigairmba kusnana: Anikok kiŋa taŋaŋ. Ne iduste ye, ina naŋe, aba kat naŋe sine ŋakmba ne tugumŋge lokamŋgig ŋga iduste e ŋgina.
GEN 37:11 Yosef tuku aba kat nuŋe ta nane Yosef ndoŋ tironaig. Mam nuŋe nu Yosef tuku kiŋa ta idus timba minna.
GEN 37:12 Mara ande Yosef tuku aba kat nuŋe ta nane agaŋmor kulatkam tuku Sekem tumbraŋ kinaig.
GEN 37:13 Taŋanaig le Israel nu kiŋo nuŋe Yosef sana: Ne kaye sulumba kumba ka Sekemŋge aba kat naŋe agaŋmor kulatkade ta kaŋgerka ŋgina le nu lafumba sakina: Ta maye. Ye kaŋgit ŋgina le
GEN 37:14 Israel nu ndek sana: Ne kaye sulumba aba kat naŋe tuku mine agaŋmor tuku mine kaŋgerka nane mage minwaig kande luka promba ye saya le isi ŋgina. Taŋamba Israel nu Yosef kukulna le nu Hebron ma gutoŋ ta kusremba kina ka Sekem tumbraŋ prona.
GEN 37:15 Pro taŋge nu kine promba minna le taŋgo andeŋge nu kaŋgermba kusnana: Ne ima sota te prote ŋgina le
GEN 37:16 nu lafumba sana: Ye yiŋe aba kame sotet. Nane agaŋmor kulatka tembi ndekinaig ŋgina. Taŋakina sulumba nu ndek taŋgo ta kusnana: Ne nane kaŋgerkat e ŋgina le
GEN 37:17 taŋgo taŋge nu sana: Nane buk ma te kusremba Dotan kambim sakinaig le ye isen ŋgina. Taŋakina le Yosef nu aba kat nuŋe ŋgumnem dubika kina ka Dotanŋge nane kile-siglikina.
GEN 37:18 Yosef nu maskenŋge ilmba minna le nane nu kaŋgernaig sulumba Yosef balewam tuku pasa katmba
GEN 37:19 naŋgine naŋgine sakinaig: Ai si. Kiŋa tugu taŋgo prote si.
GEN 37:20 Kile sine nu balemba mindesiŋ nuŋe tumba kule kugatok sambu ande sinamŋge bukŋgube. Taŋamba sine teŋenmba mam sabe: Nu agaŋmor ŋguikok andeŋge balemba nyina ŋgube. Taŋamba sine nu tuku kiŋa alonu prowa le kaŋgerbe ŋginaig.
GEN 37:21 Nane taŋamba sakinaig ta Ruben nu isendo ka ismba nu Yosef mapewam idusmba nane saniŋgina: Sine nu balemba
GEN 37:22 ake sinaŋ nu tuku ndare kutu ndabe. Ake nu biye timba tumba sambuk teŋge bukŋgube le ma ŋgamu teŋge minwa ŋgina. Ruben nu Yosef turmba maŋ luka mam nuŋe sota kukulam tuku ŋga taŋakina.
GEN 37:23 Kile Yosef nu aba kat nuŋe tugum ta prona le nane nu biye timba tawi kuen wainu kuennu ŋak ta biymba sambrinaig sulumba
GEN 37:24 nu tumba kumba ka sambu sakina ta sinamŋge bukŋginaig le minna. Sambu ta kule buk parakina tuku.
GEN 37:25 Taŋamba nane isukusmba minnaig le kile ndo Ismael kuasmbi ande Gileadŋge Isip kambim tuku pronaig le kaŋgerkinaig. Nane agaŋ ndende suŋgomba gureŋ magenu afu kilmba kamel mbol patike likinaig.
GEN 37:26 Kile Yuda ndek aba kat nuŋe saniŋgina: Sine Yosef balemba yubeŋgube wam ta mayenu kuga.
GEN 37:27 Sine nu ŋayo sili ndamba nu tumba Ismael mbal prode si nane mbol piyabe. Nu mata sine tuku maib. Sine ndare ndui ta ndo ŋgina. Taŋakina le nane wokinaig le
GEN 37:28 Midian mbal pronaig le nane Yosef sambuk sinam taŋge tumba silwa ndametiŋ soŋ armbambi nane mbolŋge piyanaig le tumba Isip kinaig.
GEN 37:29 Taŋanaig le Ruben nu luka sambu miŋge ta tugum promba mambilna kande Yosef sambu sinam ta mine ndakina le nu nuŋe tawi silikina ta fetfetna sulumba
GEN 37:30 luka mambo kat nuŋe sota kumba saniŋgina: Kiŋo ta siŋge mine ndakate. Ye kile ndaŋamŋgit e ŋgina.
GEN 37:31 Taŋakina le nane meme ande tumba balemba Yosef tuku tawi ta tumba meme ndarenu pisnenaig sulumba
GEN 37:32 tawi ta tumba kumba ka mam naŋgine tumnaig sulumba sanaig: Sine agaŋ te-silikig te kiŋo naŋe tuku tawi e ŋginaig le
GEN 37:33 Yakob nu tawi ta kaŋgermba katesemba sakina: Son. Tawi te nu tuku tawi. Yiŋe kiŋo ta agaŋmor ŋguikok andeŋge balemba make purpurmba nyina ŋgina.
GEN 37:34 Taŋakina sulumba Yakob nu sina suŋgona sulumba nuŋe tawi kat fetfetmba tawi ŋayonu ande tumba silikina. Taŋamba nu ait kuen ŋayo kiŋo nuŋe tuku malmbika minna le
GEN 37:35 nu tuku kiŋo kat nuŋe kulim kat nuŋe nane ŋakmba mam naŋgine wamdus te-ibeŋam tuku pronaig ta nu nane ise ndakina sulumba sakina: Ye yiŋe kiŋo tuku ninanka malmbika ma ma kumi sulumba kumanu mbal tuku ma mbolŋge nu ndoŋ minamkik ŋgina. Taŋakina sulumba Yakob nu kiŋo nuŋe Yosef tuku wamdus tatrukina le ninanka minna.
GEN 37:36 Yakob nu kiŋo nuŋe tuku ninanka minna le Midian mbal ta nane Yosef tumba pro Isipŋge taŋgo ande nyunu Potifar nu mbol piyanaig. Potifar nu Farao tuku gabat suŋgo ande. Nu Farao tuku wande kulatkanu gabat minna.
GEN 38:1 Ait ta mbolŋge Yuda nu aba kat nuŋe kusreka Adulamnu taŋgo ande nyunu Hira sota kumba nu ndoŋ minnaik.
GEN 38:2 Minnaik ma ma nu Kanan kulim ande kaŋgermba pinonu tina. Pino ta mam nuŋe nyunu Sua.
GEN 38:3 Minnaig ma ma pino ta nu fuŋgul ŋakna sulumba Yuda tuku kiŋo ande te-pilmba nyunu Er ŋgina.
GEN 38:4 Taŋamba nu maŋ fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande te-pilmba nyunu Onan ŋgina.
GEN 38:5 Nu maŋ lato fuŋgul ŋakna sulumba kiŋo ande nyunu Sela te-pilna. Yuda nu Kesibŋge minna le piyo nuŋe kiŋo ta te-pilna.
GEN 38:6 Er nu suŋgokina le mam nuŋe Yuda nu kiŋo nuŋe mulum ta tuku pino ande nyunu Tamar tumba tuna.
GEN 38:7 Er tuku mine ŋayonu ta Suŋgo nu kaŋgermba ndagarina le Suŋgoŋge nu balena le kumna.
GEN 38:8 Taŋana le Yuda nu kiŋo nuŋe Onan sana: Ne kumba ka siŋgine maŋau ta dubimba aba naŋe tuku pino pinonu tumba nu ndoŋ kinya le aba naŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋgina.
GEN 38:9 Taŋakina le Onan nu kiŋo ta ye tuku kiŋo kuga ŋga idusna sulumba pino ta aba nuŋe tuku kiŋo ande nda te-pilwa ŋga nu pino ta ndoŋ kinymba nuŋe minde kule ta ake kilke mbolŋge kutuna.
GEN 38:10 Taŋana le Suŋgo nu maŋau ta kaŋgermba nu gare ndana le nu mata balena le kumna.
GEN 38:11 Taŋana le Yuda nu rugan nuŋe Tamar sana: Ne luka mam naŋe sota kaye sulumba pino kuembol taŋaŋ mina le yiŋe kiŋo Sela nu suŋgokuwa le ne tini ŋgina. Sela nu mata kumikat ŋga mam nuŋe nu taŋakina. Taŋakina le Tamar nu luka mam nuŋe sota kina.
GEN 38:12 Taŋamba minnaig ma ma Yuda piyo nuŋe kumna. Nu tuku kuamel kugana le Yuda ndek nuŋe Adulamnu gulab Hira ndoŋ nuŋe sipsip ŋguenu kugerkam Timna tumbraŋ kinaik.
GEN 38:13 Taŋanaik le taŋgo ande pro Tamar sana: Rugan naŋe sipsip ŋguenu kugerkam tuku Timna ket ŋgina.
GEN 38:14 Yuda tuku kiŋo ŋgrimbik ta buk suŋgokina ta Yuda nu kiŋo ta ŋgailka Tamar nda tuna. Ta tuku Tamar nu kuembol tawi o buk silikina ta paska tawi kitek silika tumail pasi tawimbi soŋgina sulumba kumba ka Timna kambim tuku ndin Enaim tumbraŋ tuku fonde malaŋga ta tugumŋge minyok minna.
GEN 38:15 Pino ta tumail pasi soŋgina le Yuda nu kaŋgermba ndin ŋgamukok pino ande ŋga idusmba
GEN 38:16 nu tugum ndin dabil inum kumba pino ta rugan nuŋe ta katese ndamba sana: Ye ne ndoŋ kinyamŋgit ŋgina le nu ndek sakina: Ne ame agaŋ ye samŋgat ŋgina.
GEN 38:17 Taŋakina le nu sakina: Ye yiŋe meme fatnu inum tumba taŋgo ande tuwi le tumba ilmba ne tanmbimŋgat ŋgina le nu sakina: Ta maye. Naŋe agaŋ inum ye sa le meme fatnu ta prowa le naŋe agaŋ ta maŋ luka tini ŋgina le
GEN 38:18 Yuda nu kusnana: Ye ame agaŋ ne tini ŋgina le nu sakina: Naŋe sikor muli ŋak naŋe ndumndum ta turmba ye sa ŋgina le nu agaŋ ndende ta pino ta kile tuna. Taŋamba nu nu ndoŋ kinyna le nu kiŋo konna.
GEN 38:19 Taŋamba Tamar nu luka nuŋe tumbraŋ kina sulumba tumail pasi soŋgina tawi ta paska kuembol tawi maŋ silikina.
GEN 38:20 Kile Yuda nu gulab nuŋe Hira kukulna le meme ande pino ta tambim tuku tumba kina ta nu pino ta kaŋger ndana sulumba agaŋ ndende pino ta kilna ta mata luka kile ndakina.
GEN 38:21 Taŋamba nu tumbraŋ ta tuku taŋgo afu kaŋgerka kusnaniŋgina: Pino ande ndin teŋge minyok minna ta kile ani taŋge minit ŋgina kande nane nu sanaig: i ... Pino ande ndin teŋge mine ndakate ŋginaig.
GEN 38:22 Taŋamba sanaig le Hira nu luka Yuda tugum kumba sana: Ye pino ta te-sili ndakit. Tumbraŋ ta tuku taŋgo kame nane pino ande kaŋger ndanaig ŋga sakaig ŋgina le
GEN 38:23 Yuda nu ndek sakina: Taŋgo kame sine nzumilsiŋbekaig ŋga agaŋ ndende ta nuŋe kilwa ŋgina. Nu nuŋe piya ye tambim tuku sakit ta ne nu te-sili ndakat ŋgina.
GEN 38:24 Taŋamba minnaig ma ma tambun keŋmba kinaig le nane afu pro Yuda sanaig: Rugan naŋe Tamar nu fare-farekina sulumba kile nu fuŋgul ŋak minit ŋginaig le Yuda ndek nane saniŋgina: Tane kumba ka pino ta tumba te-kilimba pambi piyap le kumwa ŋgina.
GEN 38:25 Nane nu tumba te-kilimam bafunaig le Tamar nu pino ande kukulna le rugan nuŋe Yuda sota kumba sana: Rugan naŋe teŋenmba sakate. Taŋgo nu fuŋgul ye sina ta nu tuku agaŋ ndende noten. Ne sikor muli ŋak te ndumndum te turmba kaŋgerka ŋga sakate ŋgina.
GEN 38:26 Taŋakina le Yuda nu agaŋ ndende ta kaŋgerka katesena sulumba sakina: Pino ta nu son sakate. Ye mbaren. Ye yiŋe kiŋo Sela nu tambim tuku ta tuwe ndaken ŋgina. Taŋamba Yuda nu maŋ Tamar ndoŋ kinye ndakina.
GEN 38:27 Tamar nu kiŋo te-palmbim tuku ait kumuŋgina le nu kiŋo armba kile-patikam tuku ŋgaro kamusna.
GEN 38:28 Nu kutumba minna le kiŋo ande tuku wai prona le kulat pino taŋge wai ta tumba muli ande gurgur wai mbol kusna sulumba sakina: Te ta mulum ŋgina kande
GEN 38:29 kiŋo ta wai te-lukina le kiŋo inum ta amboŋga prona. Taŋana le kulat pino ta nu sakina: Ne sonndo sambrimba prote ŋgina. Ta tuku nane kiŋo ta nyunu Peres ŋginaig.
GEN 38:30 Taŋakinaig le maib nuŋe wainu muli gurgur ŋak ta prona le nyunu Sera ŋginaig.
GEN 39:1 Ismael mbal nane Yosef tumba Isip pronaig le Isipnu taŋgo Potifar nu Isip tuku gabat suŋgo kumnemŋge nuŋe wande kulatkade mbal ta kulatka minna ta nuŋge Yosef piyamba tina.
GEN 39:2 Yosef nu nuŋe kulat taŋgo tuku wandekŋge minna le Suŋgo nu Yosef sinzaŋna le nu tuku mine mayenu ndo mayok kina le
GEN 39:3 nuŋe kulat taŋgo ta nu tuku piro mayenu ta kaŋgerna sulumba
GEN 39:4 nu Yosef tuku garena le Yosef nu nu kumnemŋge pirokina. Taŋamba nu nu tuku wande, wande mbolŋge agaŋ ndende, nu tuku taŋgo kame ta ŋakmba Yosef tuku wai mbolŋge patikina le nuŋge nane kulatkina.
GEN 39:5 Taŋana le Suŋgo nu Isip taŋgo ta tuku agaŋ ŋakmba wandekŋge piro mbolŋge nyaro niŋgina le mine mayemba minnaig.
GEN 39:6 Taŋamba Yosefŋge nu tuku agaŋ ndende ŋakmba kulatka minna le nuŋe kulat taŋgo ta nu nuŋe agaŋ ndende ta tuku idus ndana. Nu isukusam tuku ta ndo idusmba minna. Yosef tuku ŋgarosu tumail pasi maditaknu ndo.
GEN 39:7 Mara ande Potifar piyo nuŋe nu Yosef kaŋgermba am kikoŋ tiŋgina le Yosef sana: Ne ilmba ye ndoŋ karpe ŋgina ta
GEN 39:8 nu mbulmba wo ndamba nuŋe kulat taŋgo tuku piyo nuŋe ta teŋenmba sana: Yiŋe kulat taŋgo nu wande te mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba ye tuku wai mbolŋge patikina le ye kulatka minet. Nu agaŋ ande tuku idus ndate.
GEN 39:9 Wande te mbolŋge taŋgo ande ye li ndayate. Agaŋ inum ye ŋgail ndayina. Neŋge ndo nu tuku piyo nuŋe ye ne kulat ndaket. Ta tuku ye ndaŋmba maŋau ŋayonu suŋgo te ki? Ye siŋka Kuate tuku miŋge lukamba une te kam kumuŋ kuga ŋgina.
GEN 39:10 Pino ta mara mindek Yosef te-saimba minanu ta Yosef nu nda womba nu ndoŋ minam mbulanu.
GEN 39:11 Taŋamba minnaig ma ma mara ande Yosef nu pirokam wandek sinam kina. Ait ta mbolŋge piro taŋgo ande mine ndakina le
GEN 39:12 pino ta maŋ pro Yosef tuku tawi kuennu silikina ta pakarka biymba sana: Sile karpe ŋgina kande Yosef nu mbulmba nuŋe tawi kuennu ta pino ta tuku wai mbolŋge kusremba kua ka mayok kina.
GEN 39:13 Taŋana le pino ta tawi kuen nu tuku wai mbolŋge kusrena ta kaŋgermba
GEN 39:14 nuŋe piro taŋgo kame wike lika saniŋgina: Ai te. Hibru taŋgo ta sine kiko pilesiŋgam tuku sine tugum prona. Nu ye ndoŋ minam tuku ye tugum prowat le ye suŋgomba witiwit le
GEN 39:15 nu ye tuku wi ismba tawi kusremba kua ka mayok ket ŋgina.
GEN 39:16 Taŋamba saniŋmba nu tawi ta pilna le minna. Taŋgo nuŋe luka prona le
GEN 39:17 nu wam kubeu tumba sana: Ne Hibru taŋgo tumba sine tugum prona ta nu ye kiko pileyam tuku ye tugum prowat le
GEN 39:18 suŋgomba witiwit le ismba nu tawi kusremba kua ka mayok ket ŋga sana le
GEN 39:19 Yosef tuku kulat taŋgo nu piyo nuŋe tuku pasa ta ismba gubra mayena le
GEN 39:20 nu Yosef muliŋtumba wandekŋge pilna le minna. Muli wande ta Farao tuku taŋgo muliŋ kilanu le nane kilmba wandek sinam taŋge patikanu le minanu.
GEN 39:21 Yosef nu muli wandek sinam taŋge minna le Suŋgo nu mara mindek nu sinzaŋmba nyaro mayenu tambinu. Ta tuku muli wande tuku kulat taŋgo ta nu Yosef tuku garena le
GEN 39:22 muliŋ kilanu taŋgo ŋakmba nu tuku wai mbolŋge patikina le nu piro ŋakmba kulatka minna.
GEN 39:23 Suŋgo nu Yosef sinzaŋna tukunu muli wande tuku kulat taŋgo ta nu Yosef agaŋ ndende kulatkina ta nu idus ndaniŋgina. Agaŋ ndende ŋakmba nu kulatkina ta mine magenaig.
GEN 40:1 Mara afu kuganaig le Isip tuku gabat suŋgo tuku grep kule kulatkanu gabat nale bret pasokanu gabat ndoŋ nale nakile gabat suŋgo Farao tugumŋge maŋau ande mbarnaik le
GEN 40:2 Farao nu piro gabat ar ta tuku gubra suŋgo tina sulumba
GEN 40:3 nale muliŋ kilmba kame gabat tuku wandekŋge patikina le minnaik. Yosef nu mata muli wande ndui ta sinamŋge minna.
GEN 40:4 Taŋamba minnaig ma ma kame gabat suŋgo ta Yosef nale tuku kulat taŋgo minwa ŋga madina.
GEN 40:5 Furir ait ande Farao tuku bret pasokanu gabat nale grep kule kulatkanu gabat ndoŋ nale kiŋatinaik ta kiŋa ta tugunu yimyam.
GEN 40:6 Mafena le maratukuk Yosef nu nale tugum prona le nale wamdus sulumba minnaik le nu katesemba
GEN 40:7 nale kusnanikina: Tale ndaŋam tumail pasi kume ŋgurŋgurka minik ŋgina le
GEN 40:8 nale ndek sanaik: Sile kiŋatik ta andeŋge sile tuku kiŋa tugu ta bitekŋgam tuku mine ndakate ŋginaik. Taŋakinaik le Yosef ndek nale sanikina: Kuateŋge ndo nu sine tuku kiŋa tugu bitekŋgam kumuŋ. Tane ye ndoŋ kubewap le ye isi ŋgina le
GEN 40:9 grep kule kulatkanu gabat ta nu nuŋe kiŋatina ta ndek Yosef kubeu tuna sulumba sana: Ye kiŋatumba grep muli ande ye tugumŋge minat le kaŋgerit.
GEN 40:10 Grep muli ta wainu keŋmba. Nu pitik ndo nzumba silo promba alonu mayok ka pitik ndo manderke suluwaig le kaŋgerkit.
GEN 40:11 Taŋamba ye ndek Farao tuku murko biye ŋak grep muli alonu afu kilmba waimbi piske likit le kulenu murko sinam ket le murko ŋak tumba ka Farao tuwit ŋga Yosef sana.
GEN 40:12 Taŋaka sana le Yosef nu ismba sakina: Ne tuku kiŋa tugunu ta teŋenmba. Grep muli wainu keŋmba kaŋgerkat ta mara keŋmba tuku.
GEN 40:13 Mara keŋmba ta kuwaig le Farao nu ne maŋ te-luka tamŋgat. Taŋamba nu ne maŋ naŋe piro mbolŋge palmbimŋgat. Taŋawa le ne buk Farao tuku grep kule murko ŋak Farao tumba minna ta ne maŋ piro ta kamŋgat.
GEN 40:14 Ta tuku ne isa. Ne taŋamba mine mayewa sulumba ye idusyumba mina. Ne ye tuku ŋga Farao sawa le ye muli wandek sinam teŋge minet ta ye te-kilimyuwa.
GEN 40:15 O buk nane ye Hibru mbal tuku kilke mbolŋge ye sanzal taŋgo taŋaŋ kuayar tumba te pronaig. Ye Isip kilke te mbolŋge minen ta ye maŋau ande mbar ndawen. Nane ye ake sinaŋ muliŋtumba wande te sinamŋge pilnaig le ye minet ŋgina.
GEN 40:16 Taŋakina le bret pasokanu gabat ta kiŋa tugunu mayenu ta ismba nu suk ndek Yosef sana: Ye mata kiŋa ande tit ta teŋenmba. Ye sambe keŋmba kilmba babokit ta sinamŋge bret yeki yeki sambe ta liganu ŋak.
GEN 40:17 Sambe keŋnu mbolmba babowit ta Farao tuku bret kikoŋnu foŋfoŋ yeki yeki minaig le sar umaŋŋge pro nye suglukaig le kaŋgerkit ŋgina.
GEN 40:18 Taŋakina le Yosef nu kiŋa ta isna sulumba sana: Kiŋa ta tugunu teŋenmba. Sambe keŋmba ta mara keŋmba taŋaŋ.
GEN 40:19 Mara keŋmba kugawaig le Farao ne tumba te-kilimnuwa le nane ne tuku ŋinfok kat puramŋgaig. Taŋawaig sulumba ne tuku mindesiŋ ta tumba ail darok ande mbolŋge taikuwaig le sar umaŋŋge pro ne tuku ndem paska nyamŋgaig ŋgina.
GEN 40:20 Mara keŋmba kuganaig le Farao te-pilna tuku pagumba nye suŋgo ait ta mbolŋge nu nuŋe gabat kame ta ŋakmba wike likina. Taŋamba nu muliŋ kilanu taŋgo ar ta turmba kile-kilimka nuŋe gabat kame tumailamŋge kile-tidiŋgina sulumba
GEN 40:21 nu grep kule kulatkanu gabat ta maŋ luka tumba nuŋe piro mbolŋge pilna sulumba
GEN 40:22 bret pasokanu gabat ta ndo tumba nuŋe kame mbal niŋgina le naneŋge nu tuku ŋinfok kat purnaig le kumna. Yosef nu nale tuku kiŋa tugu kukliniŋgina ta taŋamba ndo kumuŋgina.
GEN 40:23 Taŋana le grep kule kulatkanu gabat ta nu Yosef idus ndamba ndo gilai mayena.
GEN 41:1 Bret pasokanu gabat ta balenaig le yar armba kinaig le Farao nu kiŋatina sulumba nu Nail kule make mbiŋge tiŋ minna.
GEN 41:2 Nu taŋge tiŋ minna le makau butuknu 7 kule sinam taŋge pronaig sulumba pibi nyumba minnaig le kaŋgerkina.
GEN 41:3 Kaŋgerka minna le makau nziroŋsu prowanu 7 kule sinam taŋge pronaig sulumba kuasmbi amboŋga prona ta tugumŋge kule make mbiŋge tiŋginaig.
GEN 41:4 Taŋamba makau nziroŋsu prowanu kame taŋge makau butuknu ta kile-ŋinke suglukinaig. Taŋanaig le Farao nu birtekŋga aboŋgina.
GEN 41:5 Taŋamba nu maŋ kinyna sulumba maŋ lato kiŋatumba wit tugu ndindo ta mbolŋge alonu 7 kaŋgerkina. Nane alonu tikŋganu magekinaig.
GEN 41:6 Wit tugu ndui ta mbolŋge maŋ alonu 7 pronaig ta nane alo pirik-parak ndo ma paknu tuku bubrenuŋge fruŋniŋgina tuku.
GEN 41:7 Taŋamba wit alo pirik-parak taŋge wit alo tikŋganu ta ŋakmba kile-ŋinke suglukinaig. Taŋanaig le Farao nu aboŋga kiŋatina ta idusmba minna.
GEN 41:8 Mafena le nu kiŋa ta tuku wamdus sulumba minna. Taŋamba nu Isipnu kila taŋgo kagmaikanu mbal ta ŋakmba wike likina le nane promba maŋgurkinaig le nu ndek kiŋa kilna ta kubeu niŋgina ta ande nu kiŋa ta tugunu kukliwam tuku mine ndakina.
GEN 41:9 Taŋamba minnaig le grep kule kulatkanu gabat ta nu ndek Farao sana: Kile ye mbaren ta ne ndoŋ sanuŋgit.
GEN 41:10 O buk ne tuku piro taŋgo ar sile bret pasokanu gabat ndoŋ ne sile tuku gubra tina sulumba ne sile muliŋ kilmba ka kame gabat tuku wandekŋge patikina le sile minkeŋ.
GEN 41:11 Taŋge minkeŋ sulumba furir ande mbolŋge sile kiŋatikeŋ. Kiŋatikeŋ ta tugunu yimyam.
GEN 41:12 Hibru taŋgo mbanzo ande nu kame gabat tuku piro taŋgo nu sile ŋak minna le sile kiŋatikeŋ ta nu kubeu tukeŋ le nuŋge kiŋa tugunu kukliniŋmba sasikina.
GEN 41:13 Sasikina ta kumumba mayok kina. Ne ye luka tina sulumba yiŋe piro mbolŋge pilna. Bret pasokanu gabat ta ne tumba ŋinfok kuerka ail mbolŋge taikina ŋgina.
GEN 41:14 Taŋakina le Farao ndek taŋgo afu kukulniŋgina le nane pitik ndo kinaig ka muli wandek sinamŋge Yosef te-mayoknaig. Taŋanaig le Yosef ndek gigloka tawi mayenu tiŋmba Farao tugum prona.
GEN 41:15 Prona le Farao ndek nu sana: Ye kiŋa ande ten ta taŋgo ŋakmba nane kiŋa tugunu bitekŋgam kumuŋ kuga le taŋgo ande teŋenmba ye sayat: Ne kiŋa ismba ta ne tugunu bitekŋgam kumuŋ ŋgat le ye isit ŋgina.
GEN 41:16 Taŋakina le Yosef ndek sakina: O taŋgo suŋgo, yeŋge kumuŋ kuga. Kuate nuŋge ndo ne tuku kiŋa tugu bitek mayewam kumuŋ ŋgina le
GEN 41:17 Farao nu sana: Ye kiŋaten ta teŋenmba. Ye Nail kule make mbiŋge tiŋ minen le
GEN 41:18 makau butuknu 7 kule sinam taŋge promba kule make mbiŋge pibi nyumba minnaig le kaŋgerken.
GEN 41:19 Ŋgumneŋga maŋ makau 7 nziroŋsu prowanu kule sinam taŋge pronaig. Ye buk Isip ma te mbolŋge makau taŋaŋ ande kaŋger ndawen.
GEN 41:20 Makau nziroŋsu prowanu taŋge ndek makau butuknu ta ŋakmba kile-ŋinkinaig.
GEN 41:21 Nane kile-ŋinkinaig ta nane ndanyanu sukmba nane nziroŋsu prowanu taŋamba ndo minmba minnaig. Taŋamba kaŋgerken sulumba ye aboŋgen.
GEN 41:22 Kile ye maŋ kinyen sulumba maŋ kiŋaten. Ye wit tugu ndindo mbolŋge alonu 7 kaŋgerken ta alonu sugokanu tikŋganu.
GEN 41:23 Tugu ndui ta mbolŋge maŋ alonu 7 pronaig ta alonu pirik-parak ndo ma paknu tuku bubrenuŋge fruŋniŋgina tuku.
GEN 41:24 Kile wit alo pirik-parak taŋge wit alo tikŋganu ta ŋakmba kilmba kile-ŋinke suglukinaig. Ye taŋamba kaŋgeren sulumba kiŋa ta kagmaikade mbal saniŋgen ta nane ŋgamukŋge ande kiŋa tugunu kuklimba sa ndayina ŋgina.
GEN 41:25 Taŋaka sakina le Yosef ndek Farao sana: Kiŋa armba ta tugunu ndindo ndo. Kuate nu maŋau kam bafute ta ne tumnina.
GEN 41:26 Makau butuknu 7 ta yar 7 taŋaŋ. Wit alo tikŋganu 7 ta mata yar 7 taŋaŋ. Kiŋa ar ta tugunu ndui ta ndo.
GEN 41:27 Makau 7 nziroŋsu prowanu ŋgumneŋga pronaig le wit alonu pirik-parak ndo 7 bubre paknuŋge fruŋniŋge likina tuku ta teŋenmba. Yar 7 guba suŋgo tuku ait prowamŋgat.
GEN 41:28 Ye buk ne sanit taŋamba ndo Kuate maŋau kam bafute ta ne tumnina.
GEN 41:29 Yar 7 ta sinamŋge Isip kilke te mbolŋge nyamagaŋŋge ndo kumuŋgamŋgat.
GEN 41:30 Yar 7 ta kugawaig le maŋ yar 7 guba suŋgo prowamŋgat. Isip kilke ŋakmba gubak minwaig sulumba nyamagaŋ ŋak ait ta iduse nda. Nane gilaiŋgamŋgaig. Guba ait suŋgoŋge kilke tugu te ŋayo siliwamŋgat.
GEN 41:31 Guba ait ta sonndo ait ŋayonu tukunu taŋgo pino nane maro suŋgo te-silikuwaig sulumba nyamagaŋ ŋak ait ta iduse nda.
GEN 41:32 Kuate nu o buk wam ta kam tuku wamdus kuyarkina. Nu siŋka maŋau ta kamŋgat. Ta tuku ne kiŋa ta tam arna. Mine minemba Kuate nu wam kame ta kile-mayokkamŋgat.
GEN 41:33 Ta tuku ne taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak te-silika le nuŋge Isip ma tugu te ŋakmba kulatkuwa.
GEN 41:34 Gabat kame afu turmba madiniŋga le nane yar 7 nyamagaŋ suŋgomba ŋak ta sinamŋge nane Isip mbal tuku nyamagaŋ ŋakmba walmba patike likuwaig. Bailkamba taŋgo pino nyam tuku ndindo minam tuku.
GEN 41:35 Ne gabat kame ta saniŋga le nane yar magenu 7 ta tuku wit ta ŋakmba kile-maŋgurka patikuwaig sulumba kulat magekuwaig.
GEN 41:36 Guba tuku yar 7 ta Isip kilke mbolŋge prowa le Isip taŋgo pino nane nyamagaŋ maŋgurkuwaig ta nyumba nane gubanu kume nda ŋga Farao sana.
GEN 41:37 Farao nu nuŋe gabat sugo ta ndoŋ pasa ta ismba maye ŋginaig sulumba
GEN 41:38 nu ndek nane saniŋgina: Taŋgo te nu Kuate tuku Guwa ŋak. Sine taŋgo teŋen inum animŋge te-silikube ŋgina.
GEN 41:39 Taŋamba nu ndek Yosef sana: Kuate nu nuŋe miroŋ wam kame te tumnat. Ta tuku taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak ne minit taŋaŋ mine ndakate.
GEN 41:40 Kile ye ne tumba yiŋe kilke tugu te tuku gabat suŋgo palmbimŋgit. Yiŋe kuasmbi ŋakmba nane ne tuku miŋge kumnemŋge minamŋgaig. Yeŋge ndo ye gabat suŋgo minmba nyu ŋak mbolŋge minamŋgit.
GEN 41:41 Kile ye ne tumba Isip kilke tugu te ŋakmba tuku gabat suŋgo madinet ŋgina.
GEN 41:42 Taŋakina sulumba Farao nu nuŋe waitok yubi ta paska Yosef tuku waitok mbolŋge pilna. (Waitok yubi ta gabat suŋgo tuku waitok yubi ndo. Farao tuku kuyar ŋak). Taŋamba nu ndek tawi mayenu ande tumba Yosef siluk tuna sulumba kalolai mayenu ande golmbi wakeinaig tuku tumba nu tuku ŋinfok mbolŋge birŋeŋ tuna sulumba
GEN 41:43 nu ndek Farao dubiknu tuku karis mayenu ta tumba Yosef tuna le nu tambi likina. Kame mbal nane ŋgumbeyumba kumbaŋge sakinaig: Ndin kusrewap o, ndin kusrewap o ŋginaig. Maŋau ta mbolŋge Farao nu Yosef tumba Isip kilke ŋakmba tuku gabat suŋgo pilna.
GEN 41:44 Kile Farao nu ndek Yosef sana: Ye gabat suŋgo Farao ye ne sanet. Isipnu taŋgo kame nane naŋgine nzalimbi maŋau afu ke nda. Nane maŋau ande kam idusmba ne kusnanuwaig le ne woka ta nane maŋau ta kamŋgaig ŋgina.
GEN 41:45 Taŋamba nu Yosef tuku nyu kitek tuna ta Safenat-Paneya ŋgina sulumba nu pino ande tumba Yosef tuna le tina. Pino ta nyunu Asenat. Mam nuŋe nyunu Potifera. Nu Heliopolis tumbraŋ suŋgo tuku pris minna. Yosef nu yar 30 ŋak minna sulumba Farao tuku piro tugu pilna. Nu Farao kusremba Isip tuku ma tugu ŋakmba mbol likina.
GEN 41:47 Yar magenu 7 ta sinamŋge kilke nyamagaŋŋge ndo kumuŋgina le
GEN 41:48 nu nyamagaŋ ta kilmba tumbraŋ ŋakmba tuku nyamagaŋ wandek sinamŋge patike likina sulumba tumbraŋ mindek sinamŋge wit yeki yeki kile-wandek ke likina.
GEN 41:49 Yosef nu wit suŋgomba maŋgurkina ta burnu kumuŋ kuga piyalŋge fulbul minig taŋaŋ.
GEN 41:50 Guba tuku ait ta pro ndamba minna le Yosef piyo nuŋe Asenat nu kiŋo armba kile-patikina.
GEN 41:51 Taŋana le Yosef ndek sakina: Kuate nu ye sinzaŋyina le ye yiŋe piti ŋakmba yiŋe ndare tuma tuku maŋau ŋaigonu ta ŋakmba gilaiŋgen ŋgina. Ta tuku nu nuŋe kiŋo mulum ta nyunu Manase ŋgina.
GEN 41:52 Taŋamba nu maŋ lato sakina: Ye kilke piti ten te mbolŋge Kuate nu kiŋo te ye sat ŋgina sulumba kiŋo arnu ta nyunu Efraim ŋgina.
GEN 41:53 Kile yar 7 nyamagaŋ ŋak ta kuganaig le
GEN 41:54 yar 7 guba tuku ait Yosef tuku pasa kumumba tugu pilna le kilke ŋakmba guba suŋgo te-silikinaig. Isip kilke mbolŋge ndo nane nyamagaŋ ŋak minnaig.
GEN 41:55 Taŋamba minnaig ma ma Isip mbal nane mata guba suŋgo tinaig sulumba Farao tugum kumba sanaig: Sine nyamagaŋmbi turka ŋginaig le nu ndek nane saniŋgina: Tane Yosef tugum kape le ndaŋmba satiŋguwa ndeta taŋamba kap ŋgina.
GEN 41:56 Guba ta kile suŋgo ŋayomba Isip ma tugu ŋakmba kumuŋgina le Yosef nu ndek nyamagaŋ wande ŋakmba talke likina le Isip mbal nane pro wit piyawe likinaig.
GEN 41:57 Kilke ŋakmba guba suŋgo tinaig tukunu kilke tugu ŋakmba nane mata wit piyawam tuku Isip kilke mbol Yosef tugum prowe likinaig.
GEN 42:1 Kile Yakob Isipŋge wit minnaig ta isna sulumba nuŋe kiŋo kat nuŋe saniŋgina: Ndaŋam saka tane guba tuku ri ndamba ake minig?
GEN 42:2 Isipŋge wit minig ŋga sakade le iset. Tane kumba ka afu piyawap. Kuga ta sine gubanu kumamŋgig ŋgina.
GEN 42:3 Taŋakina le Yosef tuku aba kat nuŋe 10 ta tiŋga wit piyawam tuku Isip kilke mbol kinaig ta
GEN 42:4 Yakob nu Yosef tuku mambo nuŋe ndinok Benyamin piti ande te-silikikat ŋga nane ndoŋ pilna le ndakina.
GEN 42:5 Kananŋge guba suŋgo prona tukunu Israel tuku kiŋo kat nuŋe mbal afu ndoŋ wit piyawam Isip kilke mbol pronaig.
GEN 42:6 Yosef nu Isip tuku gabat suŋgo minna tukunu nuŋge wit ŋakmba kulatka piyamba minna. Ta tuku nuŋe aba kat nuŋe nane pro nu tumailamŋge dagol tidroŋga lokinaig le
GEN 42:7 Yosef nu nuŋe aba kat nuŋe kaŋgerka katesena sulumba nu ndek nane-naneniŋmba ŋerŋerka pasa saŋgrimbi nane kusnaniŋgina: Tane aniŋge prowaig ŋgina le nane nu sanaig: Sine Kananŋge nyamagaŋ piyawam tuku te prowig ŋginaig.
GEN 42:8 Yosef nu aba kat nuŋe kateseniŋgina ta nane nu kaŋgermba wam lislisnaig le
GEN 42:9 nu o buk kiŋatina ta kile idusmba saniŋgina: Tane ma wam katesewam tuku likade. Tumbraŋ ndaŋ ndaŋ nu kame buwam tuku saŋgri kuga ta kaŋgermba likade ŋgina le
GEN 42:10 nane nu sanaig: O taŋgo suŋgo, taŋamba kuga. Sine ne tuku piro taŋgo ndo. Sine nyamagaŋ piyawam prowig.
GEN 42:11 Sine tugu ndindo ndo. Sine ma wam katesewam tuku li ndakeg. Sine yabri pasa sa ndaka son pasa sakeg ŋginaig kande
GEN 42:12 Yosef ndek nane saniŋgina: Kuga. Tane sine tuku kilke tugu te ndaŋ ndaŋ nu kame buwam tuku saŋgri kuga ta kaŋgeram prowaig ŋgina.
GEN 42:13 Taŋakina le nane ndek sakinaig: O taŋgo suŋgo, sine taŋgo ndindo tuku kutu. Mam nu Kanannu. Sine ŋakmba taŋgo 12 ta sine tuku mambo ande kumna. Siŋgine maib fudiŋ kusregeŋ le mam ndoŋ minit ŋginaig kande
GEN 42:14 Yosef ndek nane saniŋgina: Ye sakit not ndo. Tane ma wam katesewam tuku likade.
GEN 42:15 Ye katesewam tuku tane teŋenmba tagotiŋgamŋgit. Ye sonndo Farao tuku nyu mbolŋge pasa saŋgri pilewet. Tane tuku maib taŋgine te nda prowa ta tane ŋakmba maŋ luka taŋgine tumbraŋ kine nda.
GEN 42:16 Tane tuku ande luka kumba ka maib taŋgine tumba te prowa. Tane afu ŋakmba muli wande kape le tane son sakade e ko yabrikade ta ye kaŋgeramŋgit. Ye siŋka Farao tuku nyu mbolŋge saket. Maib taŋgine nda prowa ta ye kila tane ma wam katesewam tuku likade ŋgina.
GEN 42:17 Nu taŋamba sake deŋpurmba nane kilmba muli wandek sinamŋge patikina le ait keŋmba minnaig.
GEN 42:18 Ait keŋnu mbolŋge Yosef ndek nane saniŋgina: Ye Kuate kumnemŋge minmba nu tuku nyu kurauket tuku. Tane ye tuku miŋge dubiwap ta tane maye minamŋgaig.
GEN 42:19 Tane son pasa sakade ndeta tane tuku ande muli wandek sinam teŋge minwa le tane afu ŋakmba taŋgine wit piyanaig ta kilmba ka taŋgine kuasmbi gubak tawondo minig ta niŋgap.
GEN 42:20 Taŋamba taŋgine maib taŋgine fudiŋ ta tumba ye tugum prowap. Taŋawap le ye tane son sakade ta kaŋgermba ye tane baletiŋge nda ŋgina.
GEN 42:21 Taŋakina le Yosef aba kat nuŋe naŋgine naŋgine teŋenmba sakinaig: Son. Sine siŋgine miroŋ siŋgine maib tumba ŋayo siligeŋ le nu wamdus fagka sarsarka ye turyap e ŋgina ta sine ismba nda isanu sukgeŋ. Wam ta tuku kile sine piti teg ŋginaig.
GEN 42:22 Taŋakinaig le Ruben ndek sakina: Ye o buk satiŋgen: Siŋgine maib ŋayo sili ndawap ŋgen ta tane ye tuku pasa nda isnaig. Kile ndare ta lafunu piti teg ŋgina.
GEN 42:23 Yosef nu nane tuku pasa ta kagmaŋga minna ta aba kat nuŋe nane katese ndanaig. Ta ndaŋam? Yosef nu nane ndoŋ Hibru pasa ndatina. Nane pasatanu le pasa mbilam taŋgo andeŋge pasa mbilmba Yosef aba kat nuŋe saniŋganu.
GEN 42:24 Kile Yosef nu nane kusreka ka malmbikina. Nu malmbi deŋpurmba maŋ pro nane ndoŋ pasatumba minna sulumba Simeon madimba aba kat nuŋe tumailamŋge ndaleka kusnaig.
GEN 42:25 Kile Yosef ndek nane afu wam pagukina le nu tuku pasa dubimba aba kat nuŋe tuku bek ta wit fuluknye likinaig sulumba nane tuku ndametiŋ mata luka wit bek sinam taŋge sigrikinaig. Taŋanaig sulumba nyamagaŋ afu ndinŋge nyam tuku turmba niŋginaig.
GEN 42:26 Taŋanaig le aba kat nuŋe nane wit piyanaig ta kilmba naŋgine doŋki kame mbolŋge patikinaig sulumba kinaig kumba ka
GEN 42:27 furirna le kinyanu ma ande mbol promba nane tuku ande nuŋe doŋki tuku nyamagaŋ kilam saka nuŋe bek talka mambilna kande nuŋe ndametiŋ bek sinam taŋge minnaig le kaŋgerkina.
GEN 42:28 Kaŋgerkina sulumba aba kat nuŋe wika saniŋgina: Ai te. Ye tuku ndametiŋ luka sigrikaig te ŋgina. Taŋakina le nane wamdus fulilka kuru-kuruka naŋgine naŋgine sakinaig: i ... Kuate nu ame maŋau sine mbolŋge teŋenmba kat ŋginaig.
GEN 42:29 Nane ndek kumba ka Kanan kilke mbol promba mam naŋgine tugum kinaig sulumba wam ŋakmba ta nu kubeu tumba sakinaig:
GEN 42:30 Isip tuku gabat suŋgo ta ŋerŋerka pasa saŋgrimbi sine ndoŋ pasatina sulumba tane ma wam katesewam tuku likade ŋgina le
GEN 42:31 sine lafumba sakigeŋ: Sine ma katesewam tuku mbal kuga. Sine son pasa ndo sakeg.
GEN 42:32 Sine taŋgo ndindo tuku kutu. Sine ŋakmba taŋgo 12 ta mambo ande kumna le sine tuku maib fudiŋ kile mam ndoŋ Kananŋge minit ŋga sageŋ le
GEN 42:33 taŋgo ta nu sakina: Tane son sakade e ko kuga ta ye kaŋgeramŋgit. Tane ande ye ndoŋ minwa le tane afu ŋakmba wit kilmba ka taŋgine kuasmbi gubak tawondo minig ta niŋgap.
GEN 42:34 Taŋamba taŋgine maib taŋgine tumba ye tugum prowap le tane ma katesewam tuku mbal kuga tane son pasa sakade ta ye kaŋgeramŋgit. Tane taŋawap le ye taŋgine aba taŋgine paska luka tane tiŋgi le tane teŋge ndo nyamagaŋ piyamba minap ŋga sasiŋgina ŋginaig.
GEN 42:35 Nane taŋamba mam naŋgine sanaig sulumba naŋgine bek wit ŋak ta kutuniŋmba naŋgine pale fat yimyam ndametiŋ ŋak ŋak ta kaŋgerka mam naŋgine ndoŋ kuru kuru suŋgo tinaig sulumba
GEN 42:36 mam naŋgine ndek saniŋgina: Tane ndaŋam saka yiŋe kiŋo kame ŋakmba kile-ŋgisikade e? Yosef buk ŋgisikina. Simeon kile maŋ ŋgisikat. Kile tane maŋ Benyamin tumba kambim tuku sakade. Ye sonndo piti suŋgomba kile-sigliket ŋgina.
GEN 42:37 Taŋakina le Ruben ndek mam nuŋe sana: O mam, ne isa. Ye Benyamin nda tumba ne tugum luka prowi ndeta ne yiŋe kiŋo ar ta bale fara. Sine kumba yeŋge Benyamin kulatki sulumba maŋ luka ne tugum prowamŋgit ŋgina le
GEN 42:38 Yakob nu sana: Yiŋe kiŋo ta tane ndoŋ kine nda. Aba nuŋe buk kumna. Kile nu nuŋe ndo minit. Nu mata ndinŋge piti ande te-silikikat. Ye buk saibo pilen. Nu kumwa ta tane ye tuku ŋgamuŋgal kuerkap le ye wamdus tatrukuwa le kumamŋgit ŋgina.
GEN 43:1 Kile Kananŋge guba ait ta suŋgokina le
GEN 43:2 Yakob tuku kuasmbi wit Isipŋge kilnaig ta buk nye suglukinaig sulumba Yakobŋge kiŋo kat nuŋe kukulniŋgina le maŋ luka nyamagaŋ piyawam tuku Isip kuwaig ŋgina.
GEN 43:3 Taŋakina le Yudaŋge nu sana: Mam, sine buk ne pasa sanigeŋ ta Isip tuku gabat suŋgo ta nu sine kaŋgerka ŋerŋerka pasa saŋgrinu sasiŋgina. Nu sakina sine maib tumba kine ndakube ta nu sonndo sine kaŋgerke nda.
GEN 43:4 Ne siŋgine maib fudiŋ ta ŋgail ndaka ta sine maŋ kumba ka ne tuku nyamagaŋ afu piyaniŋgamŋgig.
GEN 43:5 Kuga ta sine kine nda. Isip tuku gabat ta nu buk sakina sine maib nda tumba kab ta nu sine kaŋgerke nda ŋga mam nuŋe sana.
GEN 43:6 Taŋakina le Israel ndek sakina: Tane ndaŋam tuku gabat suŋgo ta mambo taŋgine tuku sanaig le ye kile piti suŋgoyate ŋgina le
GEN 43:7 nane ndek nu sanaig: Taŋgo ta nu sine kusnasiŋmba lok ndeka minna sulumba nu sine tuku tugu mata kusnaŋgina le sine maŋau ke fugugeŋ. Ne tuku mata kusnaŋgina. Nu teŋenmba sakina. Tane mambo taŋgine ande minit e ko kuga ŋgina. Taŋakina le sine nu sageŋ. Nu siŋgine mambo tumba nu tugum kambim tuku ta sine kila kande nu sa ndageŋ kande ŋginaig.
GEN 43:8 Taŋakinaig sulumba Yuda nu maŋ mam nuŋe sana: Mam, Benyamin sine ndoŋ kukula le yeŋge kulatki. Ne taŋawa le sine kile ndo kaŋgig. Taŋamba sine gubanu kume nda.
GEN 43:9 Ye nu kulat maye ndamba luka tumba pro ndawi ndeta piti ta ye mbolŋge minmba minamŋgat.
GEN 43:10 Sine dal ndakigeŋ kande sine buk Isip kilke mbol kumba lukam argeŋ kande ŋgina.
GEN 43:11 Taŋamba sana le Mam naŋgineŋge nane saniŋgina: Taŋamba ndeta tane siŋgine nyamagaŋ magenu kikoŋnu afu kilmba sigrika gabat suŋgo ta tambim tuku kilmba kape. Grep alonu pagranu, ŋguimzaŋ kulenu, agaŋ ndende mundur magenu afu ta ŋakmba kilmba kape sulumba kaŋair alonu pistasio le amon afu turmba kilmba kumba nu tape.
GEN 43:12 Tane ndametiŋ soŋ amboŋga nyamagaŋ tuku kilnaig ta kilmba maŋ nyamagaŋ kitek tuku ta ulendimba kilmba maŋ luka kape. Nane mbarmba ndametiŋ ta luka sigrikinaig inde.
GEN 43:13 Mambo taŋgine te tap sulumba pitik taŋgo ta sota luka kape.
GEN 43:14 Kuate Saŋgri Ŋayo nuŋge taŋgo ta wamdus biye mbilwa le nu tane sinatiŋmba Benyamin nale aba taŋgine ande ta turmba maŋ patikuwa le luka prowap. Yiŋe kiŋo kame ŋakmba ŋgisikuwaig ndeta taŋaig ta Kuate nuŋe agaŋ ŋgina.
GEN 43:15 Taŋakina le Israel tuku kuasmbi nane Isip gabat tuku gare tambim tuku agaŋ ndende ta kilmba ndametiŋ armba ta turmba kilmba Benyamin tumba Isip kilke mbol kinaig ka taŋge Yosef tugum pronaig.
GEN 43:16 Yosef nu ndek mambilmba aba kat nuŋe Benyamin turmba kaŋgerka nuŋe wande kulatkanu taŋgo ta sana: Ne taŋgo kame te kilmba yiŋe wande mbol kaye. Nane ki mbol ye ndoŋ isukusamŋgig. Ne kumba ka agaŋmor ande balemba kuapika ŋgina.
GEN 43:17 Taŋakina le piro taŋgo ta Yosef pasatina ta kumumba kina. Nu nane ta kilmba Yosef tuku wande mbol kinaig le
GEN 43:18 nane kuru-kuruka teŋenmba idusnaig: Ndametiŋ buk nyamagaŋ piyageŋ ta luka sigrikinaig ta tuku sine kilmba wande te mbolŋge patikate inde. Ŋgilaiŋge nane sine ndoŋ kame bumba sine tuku doŋki kilamŋgaig. Taŋawaig le sine nane tuku piro taŋgo taŋaŋ minamŋgig ŋga idusnaig.
GEN 43:19 Taŋamba idusmba nane kumba ka Yosef tuku wande kulatkanu gabat ta tugum kumba sanaig:
GEN 43:20 O taŋgo suŋgo, sine buk pro teŋge nyamagaŋ piyageŋ sulumba
GEN 43:21 kumba ka furirna le kinyam saka ndinŋge sine bek miŋgenu talka sine siŋgine ndametiŋ ta ŋakmba kaŋgerkigeŋ. Kile sine ndametiŋ ta maŋ kilmba lukig sulumba
GEN 43:22 ndametiŋ kitek afu turmba nyamagaŋ piyawam tuku kilmba prowig. Imaŋge ndametiŋ ta luka sigrikina ta sine gilai ŋginaig.
GEN 43:23 Taŋakinaig le piro taŋgo taŋge ndek nane saniŋgina: Tane ta tuku kuru-kuruka wamdus suŋgo te ndakap. Tane tuku Mbara, mam taŋgine tuku Mbaraŋge maŋau ta kina kande. Tane tuku ndametiŋ ambokok ta yeŋge buk kilen ŋgina. Taŋamba nu kumba ka Simeon tumba prona.
GEN 43:24 Kile nu ndek nane kilmba Yosef tuku wandek sinam kina sulumba nu kule kilmba nane niŋgina le kupe minyaŋginaig. Taŋanaig le nu doŋki kame ta nyamagaŋ niŋge likina le nyinaig.
GEN 43:25 Taŋamba nane ki mbol Yosef ndoŋ isukusam tuku pasa ta ismba nane Yosef gare tambim tuku agaŋ ndende kilmba pronaig ta kilmba kuaneka
GEN 43:26 wande mbol taŋge minnaig le Yosef prona le nane gare tambim tuku agaŋ ndende ta kilmba Yosef tugum kinaig sulumba nu tugumŋge dagol tidroŋga lokinaig le
GEN 43:27 Yosef ndek nane kusnaniŋgina: Tane ŋakmba mage minig e ko kuga ŋgina sulumba maŋ lato kusnaniŋgina: Mam saibo taŋgine buk ye sayinaig ta nu maye minit e ŋgina le
GEN 43:28 nane nu sanaig: Ne tuku piro taŋgo sine tuku mam ta maye minit ŋginaig sulumba maŋ dagol tidroŋga nu tugum taŋge lokinaig.
GEN 43:29 Kile Yosef nu mambilmba mambo nuŋe Benyamin kaŋgermba sakina: Tane tuku mambo fudiŋ tane buk ye sayinaig ta not e ŋgina sulumba maŋ sakina: O kiŋo, Kuate nu ne make pilmba sinzaŋnuwa ŋgina.
GEN 43:30 Taŋakina sulumba Yosef nu mambo nuŋe tuku wamdus tatruka ŋin tugu malmbi prona le nu nane kusreka nuŋe wandek sinam kumba kuirka malmbikina.
GEN 43:31 Malmbike deŋpurmba nu tumail pasi minyaŋgina sulumba ŋgamuŋgal wamdus tatrukina ta tomba luka nane tugum prona sulumba nuŋe piro taŋgo kame ta saniŋgina le nyamagaŋ wakeika patikinaig.
GEN 43:32 Nane Yosef tuku nyamagaŋ kilmba mbain inum mbolŋge patikinaig sulumba aba kat nuŋe tuku nyamagaŋ ta mbain inum mbolŋge patikinaig. Isip mbal afu Yosef ndoŋ minnaig ta nane mata mbain yamokŋge isukusnaig. Ta ndaŋam? Isip mbal nane Hibru mbal talaniŋmba ake agaŋ taŋaŋ ŋga nane ndoŋ tuma isukuse ndakanu.
GEN 43:33 Yosef tuku aba kat nuŋe ta nane isukusam tuku mbili mbolŋge ina kat naŋgineŋge kile-patike likinaig ta kumumba nane kile-minyokinaig. Kiŋo mulum mbolŋge kumba ka kiŋo ŋgrimbik mbolŋge tiŋgina. Taŋanaig le nane maŋau kinaig ta kaŋgermba nane naŋgine naŋgine muŋgu kaŋgerka wamdus sulumba minnaig.
GEN 43:34 Taŋamba minnaig le piro taŋgo kame ta nane nyamagaŋ afu Yosef tuku isukusanu mbili mbolŋge patikinaig ta kilmba pro nane niŋginaig sulumba nane Benyamin tuku nyamagaŋ suŋgomba taŋgo 5 tuku nyamagaŋ taŋaŋ patikinaig. Taŋamba nane Yosef ndoŋ isukusmba kule nyumba gare-gareka minnaig.
GEN 44:1 Nane isukuse deŋpurnaig sulumba Yosef nu wande kulatkanu gabat ta wam pagumba sana: Nane kambim tuku ta idusmba nyamagaŋ fuluknye niŋmba nane tuku bek nduik nduik sinamŋge ndametiŋ ta mata luka sigrika.
GEN 44:2 Taŋawa sulumba ye tuku murko silwa ta tumba kiŋo ŋgrimbik ta tuku bek sinam siriwa sulumba ndametiŋ wit piyawam tuku ta turmba sigrika ŋgina. Taŋakina le Yosef tuku piro taŋgo ta nu taŋamba ndo kina.
GEN 44:3 Mafena le maratukuk tiŋga piro taŋgo taŋge nane kukulniŋgina le nane doŋki kilmba kinaig.
GEN 44:4 Nane tumbraŋ suŋgo ta kusremba masken ndakumba minnaig le Yosef nu wande kulatkanu gabat ta kukulmba sana: Ne pateŋ tiŋga nane kuasmbi kagig ta ŋgumnem dubika kaye. Ne kumba ndinŋge nane kaŋgerkumba ndeta teŋenmba saniŋga: Ndaŋam tuku tane maŋau mayenu kig ta idus ndamba maŋau ŋayonu kaig?
GEN 44:5 Tane ndaŋam saka yiŋe gabat tuku murko silwa ta kuayar taig? Nu murko tambi kule nyate tuku. Murko tambi maŋau ŋgumneŋga prowam tuku katesete. Ne ka taŋamba nane saniŋga ŋgina.
GEN 44:6 Yosef tuku piro taŋgo ta kumba ka ndinŋge nane kaŋgerkina sulumba nu Yosef tuku pasa ta nane saniŋgina le
GEN 44:7 nane ndek sakinaig: O gabat suŋgo, ne ndaŋam tuku ŋerŋerkate? Sine maŋau ande taŋawam kumuŋ kuga.
GEN 44:8 Sine ndametiŋ o buk bek sinamŋge kaŋgerkigeŋ ta kilmba luka Kanan kilke mbolŋge progeŋ ta ne kila. Ne ndaŋam sine gabat naŋe tuku silwa ko gol kuayarig ŋga iduste?
GEN 44:9 O gabat suŋgo, ne murko ta ima tuku bek sinamŋge kaŋgermba tumba ndeta nuŋge ndo kumwa le sine ŋakmba ne tuku piro taŋgo taŋaŋ minbe ŋginaig.
GEN 44:10 Taŋakina le piro taŋgo ta lafumba saniŋgina: Tane sakade ta maye ta ye ima tuku bek sinamŋge murko ta te-siliki ta nuŋge ndo ye tuku piro taŋgo minwa le tane afu ŋakmba luka kape ŋgina.
GEN 44:11 Taŋakina le nane pitik ndo naŋgine bek kame ta paska ibeŋŋge patike likinaig sulumba nane bek miŋgenu talke likinaig.
GEN 44:12 Taŋanaig le Yosef tuku piro taŋgo ta nu murko ta bek mindek sinamŋge sotina. Nu kiŋo mulum ta tuku bek sinamŋge tugu pilmba kumba ka kiŋo ŋgrimbik mbolŋge tiŋgina. Taŋamba Benyamin tuku bek sinamŋge murko ta te-silikina.
GEN 44:13 Taŋana le aba kat nuŋe ta nane ndek wamdus pitiniŋgina le nane naŋgine tawi ta ŋakmba kat fetfetmba agaŋ ndende ŋakmba doŋki mbol patika luka Isip kinaig.
GEN 44:14 Taŋamba Yuda nane luka kumba ka Yosef tuku wande mbol pronaig. Yosef nu wande mbol taŋge minna le nane kumba ka nu tugum promba nu tuku tumailamŋge lokinaig le
GEN 44:15 Yosef nu nane saniŋgina: Tane ndaŋaig? Tane idusde ye wam kuirok minig ta ye kila palmbim kumuŋ kuga ŋga idusde e ŋgina.
GEN 44:16 Taŋakina le Yuda lafumba nu sana: O gabat suŋgo, sine ndaŋmba pasa lafube? Sine ndaŋmba mbar te lafumba wakeibe? Kuateŋge sine tuku une ta buk te-mayokat. Ta tuku o gabat suŋgo, taŋgo murko tat taŋge ndo nu ne tuku sanzal mine nda. Sine ŋakmba ne tuku piro taŋgo taŋaŋ minamŋgig ŋgina.
GEN 44:17 Taŋamba sana le Yosef ndek sakina: Kuga. Ye taŋamba ke nda. Taŋgo murko tat ta nuŋge ndo ye tuku sanzal minwa le tane afu ŋakmba luka mam taŋgine sota kape. Ye tane ndoŋ pasa kuga ŋgina.
GEN 44:18 Taŋakina le Yuda ndek Yosef tugum kina sulumba sana: O gabat suŋgo, ne Farao suk minit. Ne ye tuku gubra te ndaka ye tuku pasa te isa.
GEN 44:19 Ne o buk teŋenmba sine kusnasiŋgina: Tane mam ŋak e ko mambo taŋgine ande ŋak e ŋga kusnasiŋgina le
GEN 44:20 sine lafumba sanigeŋ: Sine mam ŋak. Mam nu saibonu. Maib mbanzonu mata minit. Mam buk saibo pilna sulumba kiŋo ŋgrimbik ta te-pilna. Aba nuŋe ta nu o buk kumna. Kile nu nuŋe ndo ina nuŋe tuku kiŋo minit. Mam nu tuku kume purte ŋga sanigeŋ.
GEN 44:21 O gabat suŋgo, ne teŋenmba sine sasiŋgina: Tane taŋgine mambo fudiŋ ta tumba prowap le ye kaŋgeri ŋgina le
GEN 44:22 sine ne tuku pasa teŋenmba lafugeŋ: Kiŋo ta nu mam kusrewam kumuŋ kuga. Nu mam kusrewa ta mam nu kumamŋgat ŋgigeŋ le
GEN 44:23 ne ndek sakina: Mambo taŋgine ndaprowa ta ye maŋ tane kaŋgertiŋge nda ŋga sakina.
GEN 44:24 Ne taŋakina le sine maŋ luka mam sota kageŋ sulumba maŋau ne sakina ta ŋakmba mam ndoŋ wam kubegeŋ le nu isna.
GEN 44:25 Taŋamba ŋgumneŋga mam ndek sasiŋgina: Tane maŋ luka kape sulumba nyamagaŋ fudiŋndo piyamba kilmba luka te prowap ŋgina le
GEN 44:26 sine nu sageŋ: O mam, sine maŋ luka kambim kumuŋ kuga. Siŋgine maib fudiŋ te nu sine ndoŋ ndakuwa ta sine gabat ta tuku am mbol prowam kumuŋ kuga. Maib fudiŋ te sine ndoŋ kuwa ta sine kaŋgig ŋgigeŋ le
GEN 44:27 mam nu teŋenmba sasiŋgina: Yiŋe pino ta nu kiŋo armba ndo kile-patikina ta tane kila.
GEN 44:28 Ande buk ye kusreyina le kile ye nu ndakaŋgeret. Agaŋmor ŋguikokŋge balena le kumna.
GEN 44:29 Tane kile ande te tumba kape le nu kumwa ta tane ye tuku ŋgamuŋgal kuerkap le wamdus tatrukuwa le ye kumamŋgit. Ye buk saibo pile mayewit ŋga sasiŋgina.
GEN 44:30 O taŋgo suŋgo, ye kiŋo te kusremba ake luka mam tugum prowi ta nu maib fudiŋ te ndakaŋgerwa sulumba kumamŋgat. Nu tuku ŋgamuŋgal ta ŋakmba kiŋo te mbolŋge ndo kume pur mayete. Sine tuku mam nu saibo pile mayena. Sine kiŋo te ndoŋ ndakab ta mam tuku wamdus kuerkube le nu wamdus tatrukuwa le kumamŋgat.
GEN 44:32 Ye mata teŋenmba mam sawen: Ye kiŋo te tumba luka ne tugum pro ndawi ndeta piti ta ye mbol minmba minwa le kumamŋgit ŋga nu sawen.
GEN 44:33 Ta tuku ye kiŋo te tuku ma tumba teŋge ne tuku sanzal mini le ne nu ndo pitaiwa le aba kat nuŋe ndoŋ luka mam sota kuwaig.
GEN 44:34 Kiŋo te ye ndoŋ luka ndakuwa ta ye luka mam tugum kambim kumuŋ kuga. Piti ta ye mam mbol kaŋgeram mbulit ŋga Yosef sana.
GEN 45:1 Yosef nu Yuda pasatina ta ismba ŋgamuŋgal tatrukina le nuŋe piro mbal am mbolŋge parewam fugumba nu ndek wi kueŋka sakina: Tane piro taŋgo ŋakmba kilmba kilim kape ŋgina. Taŋamba nu nuŋe ndo aba kat nuŋe ndoŋ minna sulumba nu ndek nane saniŋgina: Ye Yosefŋge. Tane tuku maib taŋgineŋge ŋgina.
GEN 45:2 Taŋakina sulumba Yosef ndek malmbi suŋgona le Isip mbal malmbi ta isnaig sulumba ka Farao tuku wande tuma mbal kubeu niŋginaig le isnaig.
GEN 45:3 Kile Yosef ndek aba kat nuŋe saniŋgina: Ye Yosefŋge. Ye tuku mam minit e ko kumna ŋgina kande aba kat nuŋe nane kuru-kuruka wamdus fagka nu tuku pasa lafuwam fugunaig le
GEN 45:4 Yosef maŋ lato saniŋgina: Tane dirka ye tugum te yalpe ŋgina le nane dirka nu tugum kinaig le nu ndek nane saniŋgina: Ye Yosefŋge. Ye tane tuku maib taŋgineŋge. O buk tane ye tumba Midian mbal tugumŋge ye piyayinaig le tumba Isip pronaig ta
GEN 45:5 kile tane wam o buk ye mbolŋge kinaig ta tuku wamdus piti ndatiŋguwa. Taŋgine taŋgine wamdus ndagari ndatiŋguwa. Tane kumbekaig ŋga Kuateŋge ye tumba te-amboyina.
GEN 45:6 Kile yar arnu guba ait suŋgo ma tugu te biyit ta guba tuku yar 5 turmba minig. Taŋawa le taŋgo piro mbolŋge nyamagaŋ ande tumba nye nda.
GEN 45:7 Kuate nu tane kumbekaig ŋga ye tane tugumŋge te-amboyina. Tane ŋgamukŋge suŋgomba abo ŋak minap ŋga nu taŋana.
GEN 45:8 Ta tuku taneŋge ye pilnaig le ye tumbraŋ te pro ndawen. Kuga. Kuateŋge ye pilna le ye te prowen. Nuŋge ndo kina le ye Farao tuku mam nuŋe taŋaŋ minet. Yeŋge ndo nu tuku piro mbal nuŋe wande mbolŋge mine likade ta kulatket. Yeŋge ndo ye Isip ma tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo.
GEN 45:9 Ta tuku kile tane pitik ndo luka kape ka mam teŋenmba sawap: Kiŋo naŋe Yosef tuku pasa ta teŋenmba. Kuateŋge ye Isip ma ŋakmba tuku gabat madiyina tukunu ne dal ndaka braiŋ ndo ye tugum te prowa.
GEN 45:10 Ne pro Gosen ma tugu teŋge ye patuyumba minyoka. Ne, naŋe kiŋo kame, naŋe wa kat naŋe, naŋe sipsip meme makau naŋe agaŋ ndende ŋakmba turmba kilmba ye tugum prowa.
GEN 45:11 Ne Gosen ma tugu teŋge minyoka le ye ne kulatkamŋgit. Guba tuku yar 5 turmba minig ta ye ne, naŋe kuasmbi, naŋe agaŋmor ŋakmba gubanu ndakumwaig ŋga iduset. Tane taŋamba ka mam sawap ŋgina.
GEN 45:12 Taŋakina sulumba Yosef maŋ lato nane saniŋgina: Tane ŋakmba yiŋe aba kame yiŋe maib Benyamin kile tane ye kateseyade. Ye Yosefŋge, ye kile tane ndoŋ pasatet te ka mam sawap.
GEN 45:13 Tane ka mam teŋenmba sawap. Ye kile Isip mbal ŋgamukŋge nyu suŋgo ŋak minet. Wam ŋakmba tane kaŋgerkaig ta turmba mam sawap. Tane braiŋ kape ka nu tumba luka te prowap ŋga saniŋgina.
GEN 45:14 Taŋaka saniŋgina sulumba Yosef ndek mambo nuŋe Benyamin bagailmba malmbikina le Benyamin mata aba nuŋe bagail ndiŋmba malmbikina.
GEN 45:15 Taŋamba Yosef nu ndek aba kat nuŋe ŋakmba bagailniŋmba mumuniŋmba nane ndoŋ malmbikina. Malmbi deŋpurna le nane nu ndoŋ pasa-pasakinaig.
GEN 45:16 Yosef tuku aba kat nuŋe pronaig pasa ta nane afu ismba ka Farao tuku wande mbolŋge sakinaig le Farao nuŋe gabat sugo nane ŋakmba pasa ta ismba gareniŋgina le
GEN 45:17 Farao ndek Yosef wika sana: Ne naŋe aba kat naŋe saniŋga le naŋgine agaŋ ndende kilmba doŋki mbol patika luka Kanan kilke mbol kuwaig.
GEN 45:18 Nane ka naŋgine mam naŋgine tumba naŋgine kuasmbi ŋakmba kilmba ye tugum te prowaig. Yeŋge nane kilke ande mayenu ndo Isipŋge serniŋgamŋgit. Taŋawi le nane ma ta mbolŋge minmba nyamagaŋ magenu suŋgomba kilmba nyumba minamŋgaig.
GEN 45:19 Ne nane saniŋga le Isip tuku karis afu naŋgine pino kutu kilmba yalmbim tuku turmba kilmba kuwaig sulumba mam naŋgine tumba te prowaig.
GEN 45:20 Nane agaŋ ndende Kanan kilke mbolŋge kusrekamŋgaig ta tuku wamdus piti ndaniŋguwa. Ye nane kilke mayenu ande Isipŋge serniŋgamŋgit ŋga Yosef sana.
GEN 45:21 Israel tuku kiŋo kat nuŋe nane Farao sakina taŋamba ndo kinaig le Yosef ndek Farao tuku miŋge dubimba karis afu niŋgina. Taŋamba nu nyamagaŋ afu ndinŋge nyam tuku turmba nane niŋmba
GEN 45:22 tawi magenu ndui ndui aba kat nuŋe niŋgina sulumba nuŋe mambo nuŋe Benyamin ndametiŋ soŋ 30 tuna sulumba tawi magenu 5 turmba kile-tuna.
GEN 45:23 Taŋamba Yosef nu ndek Isip tuku agaŋ ndende mage mage mam nuŋe tambim tuku kilmba doŋki 10 ta mbolŋge patikina sulumba doŋki 10 afu ta mbolŋge wit bret nyamagaŋ yeki yeki ndinŋge nyam tuku patikina le turmba kilmba kinaig.
GEN 45:24 Taŋamba Yosef nu aba kat nuŋe kukulniŋgina le kambim bafunaig le nu ndek wam paguka saniŋgina: Tane kumba ka ndinŋge kualeyau ndakap ŋgina.
GEN 45:25 Nane Isip kusremba kumba ka ka mam naŋgine Yakob tugum Kanan kilke mbol pronaig sulumba
GEN 45:26 sanaig: Yosef kume ndakina. Kile nu minit. Isip ma tugu ŋakmba nuŋge kulatkate ŋginaig. Taŋakinaig ta pasa ta mam naŋgine tuku wamdus ulmba sili ndana.
GEN 45:27 Taŋana le nane Yosef pasa sakina ta ŋakmba nu kubeu tunaig le nu ismba karis afu nu tumba Isip kambim tuku Yosefŋge patikina ta kaŋgerkina sulumba nu ndek gare-gareka sakina:
GEN 45:28 Sonndo. Ye tuku kiŋo Yosef abo minit. Kile ye piti kugatok. Ye kumba ka nu kaŋgeri sulumba ndo kumamŋgit ŋgina.
GEN 46:1 Israel nu agaŋ ndende ŋakmba kuane deŋpurna sulumba mam nuŋe Isak tuku Mbara atraukam Berseba tumbraŋ kina.
GEN 46:2 Furir ta mbolŋge nu kiŋatanu suk Kuateŋge Yakob tugum promba wika sana: Yakob, Yakob ŋgina le nu woka sakina: Ye minet te ŋgina.
GEN 46:3 Taŋakina le Kuate nu ndek sana: Ye Kuate. Ye mam naŋe tuku Mbara. Ne Isip kilke mbol kambim tuku kuru kuru ndaka. Yeŋge ki le ne tuku wa kat naŋe tuku kuasmbi tugekamŋgaig.
GEN 46:4 Ye ne ndoŋ Isip kaŋgik. Taŋamba ŋgumneŋga ye ne tuku wa kat naŋe tuku kuasmbi kilmba maŋ luka te prowamŋgit. Yosef nu ne ndoŋ minmba ka ne kuma le nuŋge ne tuku am tukulniŋgamŋgat ŋgina.
GEN 46:5 Yakob nu Berseba tumbraŋ kusrena le nuŋe kiŋo kat nuŋe nu tumba naŋgine kutu kame foŋfoŋ naŋgine pino kame ŋakmba kilmba karis nane kilam tuku Faraoŋge patikina ta mbolŋge patikinaig.
GEN 46:6 Taŋamba nane makau kilmba agaŋ ndende afu Kananŋge kilnaig ta turmba kilmba Isip kinaig. Yakob nu nuŋe kutu kame
GEN 46:7 wa kat nuŋe ta ŋakmba kilmba kina.
GEN 46:8 Israel nuŋe kuasmbi kilmba Isip kilke mbol kina ta nane tuku nyu naŋgine ta teŋenmba. Kiŋo mulum ta nyunu Ruben.
GEN 46:9 Ruben tuku kiŋo kame ta Hanok, Palu, Hesron, Karmi.
GEN 46:10 Simeon tuku kiŋo kame ta Yemuel, Yamin, Ohad, Yakin, Sohar, Saul. Saul nu Kanannu pino ande ndoŋ tinaik.
GEN 46:11 Levi tuku kiŋo kame ta Gesron, Koat, Merari.
GEN 46:12 Yuda tuku kiŋo kame ta Er, Onan, Sila, Peres, Sera. (Er le Onan nale Kananŋge kumnaik). Peres tuku kiŋo armba. Ande nyunu Hesron ande Hamul.
GEN 46:13 Isakar tuku kiŋo kame ta Tola, Pua, Yasub (nyunu ande Yob), Simron.
GEN 46:14 Sebulun tuku kiŋo kame ta Seret, Elon, Yalel.
GEN 46:15 Yakob tuku kiŋo kame 6 ta ŋakmba Lea ndoŋ Mesopotamia kilke mbolŋge minmba kile-patikinaik. Nu kulim ande turmba te-pilna ta nyunu Dina. Lea tuku kiŋo kame wa kat nuŋe ta ulendimba 33.
GEN 46:16 Gat tuku kiŋo kat nuŋe ta teŋenmba. Sefon, Hagi, Suni, Esbon, Eri, Arod, Areli.
GEN 46:17 Aser tuku kiŋo kame ta Imna, Iswa, Iswi, Beria. Kulim naŋgine nyunu Sera. Beria tuku kiŋo kat nuŋe ta Heber le Malkiel.
GEN 46:18 Nane 16 ta ŋakmba Yakob tuku ndare. Yakob nu Zilpa ndoŋ Gat le Aser kile-patikinaik. (Zilpa nu piro pino ande Labanŋge kulim nuŋe Lea tuna tuku).
GEN 46:19 Yakob piyo nuŋe Rahel tuku kiŋo armba ta Yosef le Benyamin.
GEN 46:20 Yosef nu Isipnu pino Asenat tina sulumba kiŋo armba kile-patikina ta Manase le Efraim. (Asenat nu Potifera tuku kulim nuŋe. Potifera nu Heliopolis tuku pris gabat).
GEN 46:21 Benyamin tuku kiŋo kat nuŋe ta teŋenmba. Bela, Beker, Asbel, Gera, Naman, Ehi, Ros, Mupim, Hupim, Art.
GEN 46:22 Nane 14 ta ŋakmba Yakob le Rahel tuku ndare.
GEN 46:23 Dan tuku kiŋo ta nyunu Husim.
GEN 46:24 Naftali tuku kiŋo kat nuŋe ta Yasel, Guni, Yeser, Silem.
GEN 46:25 Nane 7 ta Yakob tuku ndare. Yakob nu Bila ndoŋ Dan le Naftali kile-patikinaik. (Bila nu piro pino ande Labanŋge kulim nuŋe Rahel tuna tuku).
GEN 46:26 Yakob nuŋe ndare ŋakmba kilmba Isip kina ta ulendimba 66. Nuŋe rugan kat nuŋe ta turmba kilmba kina.
GEN 46:27 Yosef nu kiŋo armba Isipŋge kile-patikina. Ta tuku Yakob tuku kuasmbi ta ulendimba 70 kile Isipŋge minnaig.
GEN 46:28 Yakob nu Yuda kukulna le nu amboŋga kumba ka Yosef sawa le pro Gosenŋge mam nuŋe kaŋgeram tuku ŋgina. Taŋakina le Yakob tuku kuasmbi ka Gosenŋge pronaig le
GEN 46:29 Yosef nu ismba karis poŋga kumba ka Gosenŋge mam nuŋe te-silikina sulumba nu mam nuŋe tugum promba pitik ndo mam nuŋe bagailmba malmbi didika mine kuenna.
GEN 46:30 Malmbi deŋpurna le Israel ndek Yosef sana: Ye ne abo minit ta kaŋgernet. Kile ye kumi ndeta maye ŋgina.
GEN 46:31 Kile Yosef ndek aba kat nuŋe mam nuŋe tuku kuasmbi ŋakmba wam paguka saniŋgina: Ye kile ka Farao teŋenmba sawamŋgit. Yiŋe aba kame mam tuku kuasmbi Kananŋge minnaig ta kile prowaig.
GEN 46:32 Nane sipsip makau kulatkade tuku. Nane naŋgine sipsip makau agaŋ ndende ŋakmba kilmba prowaig ŋga nu sawamŋgit.
GEN 46:33 Farao ndek tane wika kusnatiŋmba tane ame piro kade tuku ŋguwa ndeta
GEN 46:34 tane nu teŋenmba sawap: O gabat suŋgo, sine buk foŋfoŋ ndo agaŋmor kulatka pirokigeŋ ta kile mata sine taŋamba ndo piroka minmba mineg. O buk siŋgine wa mbuŋ kame pirokinaig taŋamba keg. Tane taŋamba sawap ta nu tane mapekuwa le Gosen ma mbolŋge minyokamŋgaig ŋga saniŋgina. Ta ndaŋam? Nane Isip mbal agaŋmor kulatkanu mbal ndoŋ ulendika minam mbulnaig. Ta tuku Yosef nu aba kat nuŋe taŋamba wam pagukina.
GEN 47:1 Kile Yosef ndek aba kat nuŋe 5 kilmba kumba ka Farao teŋenmba sana: Yiŋe mam yiŋe aba kame nane ŋakmba kile Kananŋge Isip prowaig. Nane naŋgine sipsip makau naŋgine agaŋ ndende ŋakmba kilmba prowaig. Kile nane Gosenŋge minig ŋgina.
GEN 47:2 Taŋakina sulumba Yosef ndek aba kat nuŋe 5 ta Farao tuku tumailamŋge kile-tidiŋgina le
GEN 47:3 Farao ndek nane kusnaniŋgina: Tane ame pirokade tuku ŋgina le nane lafumba sanaig: O gabat suŋgo, sine agaŋmor kulatkeg tuku. Siŋgine wa mbuŋ kame nane kinaig taŋamba ndo sine tuturmba keg.
GEN 47:4 Guba suŋgo Kanan kilke mbolŋge prona le siŋgine agaŋmor isukusam tuku nyamagaŋ mata kuga tukunu sine kilke te mbolŋge minyoka pironu tuku prowig. Ta tuku ne woka le sine Gosenŋge minyokube ŋginaig.
GEN 47:5 Taŋaka sanaig le Farao ndek Yosef sana: Mam naŋe aba kat naŋe kile ne tugum prowaig.
GEN 47:6 Ma magenu suŋgomba Isipŋge minig. Ne inum te-silika nane serniŋga le taŋge minyokuwaig. Nane Gosenŋge minyokuwaig ta mata maye. Nane afu agaŋmor kulatkam tuku kila magenu ŋak kaŋgerkumba ndeta ne nane madiniŋga le ye tuku agaŋmor kuaŋ kulatkam tuku gabat minwaig ŋgina.
GEN 47:7 Taŋakina le Yosef ndek mam nuŋe tumba Farao tugum kina le kaŋgerna. Taŋana le Yakobŋge Farao nyaro tuna le
GEN 47:8 nu ndek nu kusnana: Ne kile yar giganmba ŋak e ŋgina le
GEN 47:9 Yakob nu sana: Ye buk ma tugu suŋgomba mbolŋge rawe taŋgo taŋaŋ kinenumba piti suŋgomba ŋak yar 130 kusreken. Yar ta suŋgomba ndo kuga. Ye tuku yar te yiŋe wa le mam tuku yar suŋgomba nane buk rawe taŋgo taŋaŋ minmba likinaik taŋamba kuga ŋga Farao sana.
GEN 47:10 Taŋakina sulumba Yakob nu Farao maŋ lato nyaro tumba nu kusremba kina.
GEN 47:11 Kile Yosef nu mam nuŋe aba kat nuŋe turniŋgina sulumba kilke ande Rameses ma tugu mbolŋge niŋgina le nane ka taŋge minyokinaig. Kilke ta mayenu ndo Isip ma tugu ŋakmba liniŋgina. Taŋamba Yosef nu Farao buk sakina ta kumu-kumumba kina.
GEN 47:12 Yosef nu mara mindek nyamagaŋ mam nuŋe, aba kat nuŋe, naŋgine kuasmbi nane ŋakmba tuku kumumbi patika niŋmba minanu.
GEN 47:13 Guba tuku ait ta kile suŋgokina le ma tugu ŋakmba nyamagaŋ kugana tukunu Isip mbal Kanan mbal nane saŋgri kugatok minnaig.
GEN 47:14 Taŋanaig le Yosef nu ndametiŋ Isip taŋgo kame Kanan taŋgo kameŋge wit piyawe likinaig ta ŋakmba maŋgurka kilmba Farao tuku wande mbol kina.
GEN 47:15 Isip mbal Kanan mbal kile ŋakmba ndametiŋ kuganaig le Isip taŋgo pino ŋakmba Yosef tugum promba sanaig: Ne sine nyamagaŋmbi turka. Kuga ta sine gubanu kumamŋgig. Ne sine turnu tuku ndin ande sota. Sine ndametiŋ mata buk kuganaig ŋginaig le
GEN 47:16 Yosef ndek nane saniŋgina: Tane sonndo ndametiŋ kuganaig ndeta taŋgine agaŋmor kilmba ye tugum prowap. Taŋawap le ye tane nyamagaŋ tiŋgamŋgit ŋgina.
GEN 47:17 Taŋakina le nane ndek hos sipsip meme makau doŋki kilmba Yosef tugum kinaig le nu ndek nane nyamagaŋ niŋgina. Yosef nu taŋamba minna le ka ka yar ta kugana.
GEN 47:18 Yar bailkanu mbolŋge nane maŋ Yosef tugum kumba sanaig: O gabat suŋgo, sine siŋgine piti ne tugumŋge yabune nda. Siŋgine ndametiŋ ŋakmba kuganaig. Siŋgine agaŋmor mata ne buk ŋakmba kilna. Sine kile ne agaŋ inum tanmbim tuku mine ndakate. Siŋgine ŋgarosu siŋgine kilke ta ndo minig.
GEN 47:19 Ne sine pile ndo siŋga le gubanu kume ndakube. Ne ndin inum sine sinzaŋsiŋgam tuku te-silikam kumuŋ e? Sine tuku kilke mata ake minig. Ta tuku ne sine siŋgine kilke turmba kila sulumba nyamagaŋmbi sine turka. Ne taŋawa le sine Farao tuku piro taŋgo taŋaŋ minbe le sine tuku kilke mata nuŋge kilwa. Taŋamba ne sine wit nyam tuku nyamagaŋ tumunu ŋgukam tuku ta turmba siŋga. Kuga ta sine ŋakmba gubanu kumbe le kilke mata baknu ndo minikat ŋga Yosef sanaig.
GEN 47:20 Guba suŋgo ta kile saŋgri tiŋgina le Isip taŋgo pino kilke ŋakmba Yosef tunaig le piyawe suluna. Taŋana le Isip kilke ŋakmba Farao tuku ndo minnaig le
GEN 47:21 taŋgo pino Isip kilke mbolŋge mine likinaig ta mata ŋakmba Farao tuku piro taŋgo ndo minnaig.
GEN 47:22 Pris kame tuku kilke ta ndo nu piya ndaniŋgina. Ta ndaŋam? Nane Faraoŋge piyaniŋgina le nane tambi nyamagaŋ piyamba nyinaig. Ta tuku nu naŋgine kilke piya ndana.
GEN 47:23 Kile Yosef ndek taŋgo pino ŋakmba saniŋgina: Kile tane isap. Ye tane taŋgine kilke turmba Farao tuku piyawit. Ye kile nyamagaŋ tumunu tane tiŋgamŋgit ta tane kilmba ka piro mbolŋge ŋgukap.
GEN 47:24 Nyamagaŋ ka magekuwaig le tane nyamagaŋ ta walmba patikumba ndindo tumba Farao tape sulumba bailkamba ta taŋgine minwaig. Afu ŋgunu tuku minwaig afu taŋgine gageu ndoŋ nyam tuku minwaig ŋgina le
GEN 47:25 nane lafumba sakinaig: O gabat suŋgo, ne sine tur magekina le sine tuku ande kume ndakina. Kile sine ŋakmba Farao tuku piro taŋgo ndo minbe ŋginaig.
GEN 47:26 Kile Yosef ndek tukul pasa ande Isipŋge pilna ta teŋenmba. Nyamagaŋ piro mbolŋge magekuwaig ta taŋgo ŋakmba walmba patikuwaig. Patikuwaig sulumba ndindo tumba Farao tuwaig le bailkamba naŋgine minwaig. Tukul pasa ta kile minmba minit. Pris kame tuku kilke ta ndo Farao nu kile ndakina.
GEN 47:27 Israel nane Isip kilke Gosenŋge minyoka kiŋo kame suŋgomba kile-patikinaig sulumba agaŋ ndende mata suŋgomba kilnaig.
GEN 47:28 Yakob nu yar 17 Isipŋge minna. Nu tuku yar ulendimba ta 147.
GEN 47:29 Taŋamba Israel nu kumam tuku ait fagkina le kamusmba nu kiŋo nuŋe Yosef wika sana: Naŋe wai tumba ye tuku fel karaukŋge pilmba son pasa saŋgrinu saka sulumba ne ye kulat mayeyumba Isip kilke mbol teŋge ye ŋgu ndaka.
GEN 47:30 Ne ye Isipŋge tumba kaye ka yiŋe ina mam wa kame tugumŋge ŋguka ŋgina le Yosef ndek pasa lafumba sakina: Ye ne sakate taŋawamŋgit ŋgina.
GEN 47:31 Taŋakina le Israel nu ndek sakina: Ne sonndo maŋau ta kamŋgat kande pasa ta saŋgri pilewa ŋgina le Yosef nu pasa ta saŋgri pilena le Israel nu ndukuka kinyam mbili mbol taŋge Kuate gare pasa tuna.
GEN 48:1 Minnaig ma ma mara ande nane Yosef sanaig: Mam naŋe guaze ŋak ŋginaig le Yosef ndek kiŋo kat nuŋe ar Manase le Efraim kilmba mam nuŋe kaŋgeram kina le
GEN 48:2 nane ndek Yakob sanaig: Kiŋo naŋe Yosef ne kaŋgernam tuku prowat ŋginaig. Taŋakinaig le Israel nu saŋgri tiŋga kinyam mbili mbolŋge minyokina.
GEN 48:3 Yosef ka prona le mam nuŋe ndek nu sana: Kuate Saŋgri Ŋayo nu o buk Kanan kilke Lus tumbraŋŋge ye tugum promba ye nyaro sumba
GEN 48:4 sayina: Yeŋge ki le ne tuku ndare tugeka taŋgo kuasmbi suŋgomba mayok kaŋgaig. Ye kilke te serniŋgi le kilke te nane tuku minmba minamŋgat ŋga sayina.
GEN 48:5 Ye ne tugum Isip ndapromba minen le piyo naŋe kiŋo armba kile-patikina. Kiŋo ar ta ye tuku. Efraim le Manase te ye tuku kiŋo kame Ruben le Simeon minik taŋaŋ.
GEN 48:6 Kiŋo afu ŋgumneŋga Efraim le Manase dubiknu prowaig ndeta ta naŋe. Ŋgumneŋga kilke fetka kuasmbi yimyam niŋgam tuku ait ta ne tuku kiŋo kame afu tuku ndare ta nane aba kat naŋgine Efraim le Manase tuku kilke mbolŋge minamŋgaig.
GEN 48:7 Ye ina naŋe Rahel idusmba maŋau te ket. Ye luka Mesopotamia kilke mbolŋge ilmba minen le nu ndinŋge Kanan kilke mbolŋge Efrat tumbraŋ patumba kumna le ye wamdus tatrukina le ye nu Efrat tumbraŋ kambim tuku ndin make mbiŋge ŋguken ŋgina. (Efrat tumbraŋ ta kile Betlehem ŋgade).
GEN 48:8 Kile Israel ndek Yosef tuku kiŋo ar ta kaŋgerka kusnaŋgina: Ima tuku kiŋo ar te ŋgina le
GEN 48:9 Yosef lafumba sana: Kiŋo ar te ye tuku. Ye Isipŋge minen le Kuateŋge sina ŋgina le Israel nu sana: Nale kilmba ye tugum te yale le ye nale nyaro niki ŋgina.
GEN 48:10 Israel nu buk saibo pilna tukunu nu am nuŋe mata agaŋ kaŋger mage ndakina tukunu Yosef nu kiŋo kat nuŋe ar ta kilmba mam nuŋe tugum kina le nu ndek nale bagailnikmba mumunikina.
GEN 48:11 Taŋana sulumba Israel ndek Yosef sana: Ye buk idusen ye ne maŋ kaŋgerne nda ŋga idusen ta Kuateŋge ye sinzaŋyina le ye kile ne tuku kiŋo armba kaŋgerket ŋgina.
GEN 48:12 Taŋakina le Yosef ndek kiŋo kat nuŋe ar ta mam nuŋe tuku fel mbolŋge kile-sika mam nuŋe tuku tumailamŋge dagol tidroŋga lokina sulumba
GEN 48:13 Yosef ndek nale tuku wai bigmba wai ndinammbi Efraim biyna le mam nuŋe tuku wai ŋaiŋam mbolŋge tiŋgina. Taŋana le nu Manase ndek wai ŋaiŋammbi biyna le mam nuŋe tuku wai ndinam mbolŋge tiŋgina kande
GEN 48:14 mam nuŋe nu wai mbilmba wai ndinam tumba kiŋo ŋgrimbik Efraim tuku gabat mbolŋge pilna sulumba wai ŋaiŋam tumba kiŋo mulum Manase tuku gabat mbolŋge pilna.
GEN 48:15 Taŋamba nu nale nyaro nikina sulumba sakina: Yiŋe wa Abraham yiŋe mam Isak nale Kuate kumnemŋge minnaik. Mbara taŋge kiŋo ar te nyaro nikuwa. Kuate ye mara mindek kulatka tumba te prona le kile minet. Nuŋge nale nyaro nikuwa.
GEN 48:16 Nuŋe Eŋel o buk ye piti suŋgomba kaŋgerken le kulatkina nuŋge nale nyaro nikuwa. Ye tuku nyu, yiŋe wa Abraham tuku nyu, yiŋe mam Isak tuku nyu kiŋo ar te mbolŋge minmba minwaig le nale taŋgo kuasmbi suŋgomba ŋak prowaik ŋgina.
GEN 48:17 Yosef mam nuŋe wai ndinam tumba Efraim tuku gabat mbolŋge pilna ta nu mbulna sulumba nu mam nuŋe tuku wai Efraim tuku gabat mbolŋge pilna ta biymba te-simba tumba Manase tuku gabat mbolŋge palmbim bafuna sulumba
GEN 48:18 mam nuŋe sana: Mam, taŋamba kuga. Kiŋo te ta nu mulum. Wai ndinam tumba nu tuku gabat mbol pale ŋgina kande
GEN 48:19 mam nuŋe mbulmba nu sana: Kiŋo, ye kila. Manase tuku ndare mbolŋge mata taŋgo kuasmbi suŋgokanu prowamŋgat ta kiŋo ŋgrimbik te tuku kuasmbi kiŋo mulum tuku kuasmbi liwamŋgat. Nu tuku ndare mbolŋge taŋgo kuasmbi suŋgomba prowamŋgaig ŋgina.
GEN 48:20 Ki ait ta mbolŋge Israel ndek nale teŋenmba nyaro nikina: Israel mbal taŋgo afu nyaro niŋgam ŋga tale tuku nyumbi teŋenmba sanuŋgaig: Kuateŋge sinzaŋtiŋguwa le tane Efraim le Manase taŋaŋ minamŋgaig ŋgina. Taŋamba Israel nu Efraim tumba kiŋo mulum taŋaŋ te-ambona.
GEN 48:21 Kile Israel maŋ Yosef sana: Mine minemba ye kumamŋgit ta Kuate nu ne ndoŋ minamŋgat. Nuŋge ne tumba luka ka wa kat naŋe tuku kilke mbol kaŋgat.
GEN 48:22 Sekem ma tugu ta kilke mayenu ndo. Ye o buk kame bagimbi tuimbi Amor mbal ndoŋ kame bumba yaiken. Kilke ta ye ne ndo sernet. Ye aba kat naŋe serniŋge nda ŋga Yosef sana.
GEN 49:1 Kile Yakob nu kiŋo kat nuŋe wika saniŋgina: Tane ilmba ye tugumŋge maŋgurkap le ye wam ŋgumneŋga tane mbolŋge prowamŋgaig ta satiŋgi.
GEN 49:2 Yakob tuku kiŋo kame, tane ŋakmba ilmba minyokap sulumba ise tiwap. Tane mam taŋgine Israel tuku pasa isap ŋga saniŋgina.
GEN 49:3 Ruben, ne ye tuku kiŋo mulum tukunu ne ye tuku isu. Ye mbanzo minen sulumba ne kiŋo mulum te-pilen. Ne saŋgri suŋgo ŋak. Ye tuku kiŋo afu nane ŋakmba ne kumnemŋge minig.
GEN 49:4 Ne kule saŋgrinu ndekate taŋaŋ ta ne ye tuku pino ndoŋ kinyna sulumba kiko maŋau ye sina. Ta tuku ne mambo kat naŋe te tuku suŋgo mine nda.
GEN 49:5 Simeon nale Levi ndoŋ wamdus ndindo. Nale kame agaŋ ndende kilmba tambi maŋau ŋaigonu kade tuku.
GEN 49:6 Ye nale yabuka pasa katik ta ye maye ŋge nda. Nale gubra tinaik sulumba taŋgo bale farnaik tukunu ye nale tuku maŋgur sinamŋge minyokam mbulet. Nale nakile ake sinaŋ usremba makau pailnu kupenu kat ŋgurniŋge likinaik.
GEN 49:7 Nale tuku gubra ta pak ŋayo. Ta tuku piti ta nale kaŋgerwaik. Ye nale pitaiki le Israel kilke mbol kuwaig sulumba Israel mbal ŋgamukŋge mine likamŋgaig.
GEN 49:8 Yuda, ne tuku tira kame ne tuku nyu te-duŋgamŋgaig. Ne naŋe ŋgueu mbal ŋinfokmbi biye likamŋgat. Ne tuku tira kame ta ne tugumŋge lokamŋgaig.
GEN 49:9 Yuda nu laion taŋaŋ. Nu agaŋmor balemba luka nuŋe kuirkate burok sinam ta kumba nuŋe ŋgaro wakeimba kinyit le andeŋge nu kuanemba koroŋ ndate.
GEN 49:10 Nu nuŋe ndare kame ndoŋ gabat suŋgo tuku ndumndum biymba minmba minwaig le gabat suŋgo ande prowa le taŋgo kuasmbi ŋakmba nu tuku miŋge kumnemŋge minamŋgaig.
GEN 49:11 Yuda nu nuŋe doŋki fatnu muli ŋak grep muli mayenu mbol kusit sulumba nuŋe tawi ta grep kulenu gurgur ndare suk tambi minyaŋgate.
GEN 49:12 Nu grep kule nyate le amnu gurkade. Nu amo nyate le maketiŋ kaukauknu ndo.
GEN 49:13 Sebulun nu piyalŋge yu make mbolŋge minamŋgat. Piyal nuŋe ta waŋ tuku kundu magenu minamŋgaig. Nuŋe kilke make mbolŋge kumba ka Sidon tumbraŋŋge tiŋgamŋgat.
GEN 49:14 Isakar nu doŋki kareŋnu taŋaŋ ake sinaŋ pale kame ŋgamukŋge kinymba minit.
GEN 49:15 Nu kilke mayenu mabtam tuku kaŋgerte ta nu isu maramba agaŋ ndende kugrakate sulumba sanzal taŋaŋ piro kareŋkate.
GEN 49:16 Dan nu nuŋe kuasmbi kulatkamŋgat. Kuasmbi ta nane Israel tuku kuasmbi ŋakmba taŋaŋ minamŋgaig.
GEN 49:17 Nu kame mbeŋ taŋaŋ ndin make mbiŋge minamŋgat. Nu pateŋga hos kupenu makete le taŋgo hos mbolŋge minyokate ta nu bariŋga ndekate ŋgina.
GEN 49:18 Taŋakina sulumba nu ndek sakina: O Suŋgo, ne ye ta ŋga ye tairŋget ŋgina.
GEN 49:19 Taŋamba nu maŋ lato sakina: Kuayar taŋgo kame afu Gat ndoŋ kame tiŋgamŋgaig. Taŋawaig le Gatŋge mbilka pani farka nane yokerkamŋgat.
GEN 49:20 Aser tuku kilke mbolŋge nyamagaŋ mayenu prowamŋgat. Aser nu nyamagaŋ mayenu kikoŋnu wakeikuwa ta gabat sugo nane nyam kumuŋ.
GEN 49:21 Naftali nu dia taŋaŋ nuŋe nzali dubimba likate. Nu tuku kutu magenu ndo.
GEN 49:22 Yosef nu doŋki ŋguikok kule make mbiŋge minit le hos ŋguikok tabe kumnemŋge minit taŋaŋ.
GEN 49:23 Nuŋe ŋgueu mbal nane nu ndoŋ kame ŋayomba nu tuimbi koroŋwaig ta
GEN 49:24 naŋgine tui ta ŋgurke likamŋgaig. Yakob tuku Mbara saŋgrinu taŋge naŋgine wai baklel serniŋgamŋgat. Kuate nu Israel mbal tuku Kulat Taŋgo mayenu.
GEN 49:25 Mam naŋe tuku Mbara nu Saŋgri Ŋayo. Nuŋge ne turnumba nyaro tinit. Nyaro magenu suŋgomba ne mbolŋge minamŋgaig. Samba mbolŋge sawe nyaro ŋak ndeka minamŋgat. Kilke sinamŋge kule nyaro ŋak minmba minamŋgat. Kiŋo kame suŋgomba kile-patikam tuku nyaro pino kame mbolŋge minamŋgat. Agaŋmor tuku nyaro paŋgarnu kame mbolŋge minamŋgat.
GEN 49:26 Wit le plaua botnu prowam tuku nyaro, tabe ambokok tuku nyaro, tabe minmba minam tuku nyaro ta ŋakmba Yosef mbolŋge minwaig le nu aba kat nuŋe minig taŋaŋ mine nda.
GEN 49:27 Benyamin nu age ŋguikok agaŋmor bale farte taŋaŋ. Maratukuk furiram nu agaŋmor bale farniŋmba nyate ŋgina.
GEN 49:28 Yakob nu taŋamba Israel tugu 12 ta tuku saniŋgina sulumba nyaro nduik nduik kiŋo kat nuŋe niŋgina.
GEN 49:29 Taŋamba Yakob nu maŋ kiŋo kat nuŋe wam paguniŋmba saniŋgina: Mine minemba ye ka kumanu mbal tuku tumbraŋŋge yiŋe wa mbuŋ kame kaŋgerka nane ndoŋ minamŋgit. Tane ye tumba ka ndame burok Hitnu taŋgo Efron tuku kilke mbolŋge minit ta sinamŋge wa mbuŋ kame ndoŋ palpe.
GEN 49:30 Ndame burok ta Makpela Mamre tugumŋge Kanan kilke mbolŋge minit. Abraham nu o buk ndame burok ta kilke ta turmba mindesiŋ ŋgunu tuku Hitnu taŋgo Efron tugumŋge piyana.
GEN 49:31 Nane o buk Abraham le piyo nuŋe Sara taŋge ŋgukinaig tuku. Ŋgumneŋga maŋ Isak nale piyo nuŋe Rebeka kilke ta mbolŋge ŋgukinaig. Ye mata ina taŋgine Lea kilke ndui ta mbolŋge ŋguken.
GEN 49:32 Abraham nu Hit mbal tugumŋge kilke ta ndame burok ta turmba piyana. Tane ka taŋge ye ŋgukap ŋga saniŋgina.
GEN 49:33 Yakob nu kiŋo kat nuŋe wam paguniŋge deŋpurmba nu maŋ mbilka kinyna sulumba kumna.
GEN 50:1 Kumna le Yosef ndek mam nuŋe tuku tumail mbol loka malmbika mam nuŋe mumuna sulumba
GEN 50:2 mam nuŋe tuku mindesiŋ ta me ndaŋguwa ŋga nane afu saniŋgina le mindesiŋ ta ail ŋair afu kilmba pisnenaig.
GEN 50:3 Nane piro ta kumba minnaig le ait 40 kuganaig. Piro ta tuku ait taŋamba madinaig tuku. Taŋanaig le Isip mbal nane ki ait 70 Yakob malmbimba minnaig.
GEN 50:4 Yosef mam nuŋe kumna ta tuku kuamel kugana le nu Farao tuku gabat sugo ta saniŋgina: Tane kumba Farao sawap.
GEN 50:5 Yosef nu teŋenmba sakat. Mam nu kumam bafuna sulumba nu ye sayina ye nu tumba ka Kanan kilke mbolŋge mindesiŋ palmbim tuku ma nuŋge buk wakeina tuku ta mbolŋge ŋgukam tuku ŋgina. Nu taŋamba ye sayina le kile ye mam tumba kumba ka ŋgukumba luka prowet ŋga sakate. Tane ka taŋamba Farao sawap ŋgina.
GEN 50:6 Nane kinaig ka Farao sanaig le nu lafumba sakina: Mam naŋe buk sakina taŋamba tumba kaye sulumba ŋguka ŋgina.
GEN 50:7 Taŋakina le Yosef nu mam nuŋe tumba ŋgukam kina le Farao tuku piro taŋgo kame, nu tuku gabat kame, Isip tuku mage mage nane ŋakmba Yosef ndoŋ kinaig.
GEN 50:8 Yosef tuku kuasmbi, nu tuku aba kat nuŋe, mam nuŋe tuku kuasmbi ta nane ŋakmba nu ndoŋ kinaig. Naŋgine kiŋo kame foŋfoŋ sipsip meme makau ta ŋakmba ndo Gosen kilke mbolŋge kusrekinaig le minnaig.
GEN 50:9 Karis kame taŋgo kame hos mbolŋge likade tuku ta nane ŋakmba kuasmbi suŋgo Yosef ndoŋ kinaig.
GEN 50:10 Taŋamba nane wit baurŋganu tuku ma tugu Yordan kule make mbol pronaig sulumba ninanka malmbi ŋgumbeyunaig. Taŋamba Yosef nu ait 7 mam nuŋe kumna ta tuku malmbika minna.
GEN 50:11 Nane malmbi ŋgumbeyunaig le Kanan mbal nane kaŋgerka sakinaig: i ... Isip mbal si naŋgine maŋaumbi malmbi ŋgumbeyu suŋgokade ŋginaig. Ta tuku nane ma ta nyunu Abel-Misraim ... ŋginaig.
GEN 50:12 Yakob tuku kiŋo kame mam naŋgine buk saniŋgina taŋamba ndo kinaig.
GEN 50:13 Nane mindesiŋ nuŋe tumba Kanan kilke mbol kinaig sulumba Makpela Mamre tugumŋge ŋgukinaig. Abraham nu buk Hitnu taŋgo Efron tugumŋge kilke ta piyana tuku.
GEN 50:14 Yosef nu mam nuŋe ŋgukina sulumba nu maŋ aba kat nuŋe taŋgo kuasmbi ŋakmba nu ndoŋ ilnaig ta ndoŋ luka Isip kinaig.
GEN 50:15 Mam naŋgine kumna le Yosef tuku aba kat nuŋe nane ndek sakinaig: Sine buk maŋau ŋayonu Yosef mbol kigeŋ. Kile Yosef nu gubrawa sulumba maŋau kigeŋ ta lafumba sine mbol kamŋgat kande ŋginaig.
GEN 50:16 Taŋamba nane taŋgo ande kukulnaig le Yosef tugum kina sulumba sana: Aba kat naŋe nane teŋenmba sakade. Mam naŋe kume ndakina sulumba
GEN 50:17 nu teŋenmba sasiŋgina. Tane teŋenmba Yosef sawap. Aba kat naŋe nane o buk ne mbolŋge maŋau ŋayonu kinaig. Ta tuku ye ne sanet. Nane ne mbolŋge mbarmba unekinaig maŋau ta gilaiŋga. Mam nu taŋamba sakina. Sine mata mam naŋe tuku Mbara kumnemŋge mineg. Ta tuku sine mata ne saneg. Sine tuku mbar ta gilaiŋga ŋginaig. Aba kat naŋe taŋamba sakade ŋga Yosef sana le nu pasa ta ismba malmbikina.
GEN 50:18 Kile aba kat nuŋe nane Yosef tugum pronaig sulumba truk ka sanaig: Sine ne tuku piro taŋgo taŋaŋ minamŋgig ŋginaig le
GEN 50:19 nu ndek nane saniŋgina: A ... tane kuru kuru ndakap. Ye Kuate tuku ma tam kumuŋ kuga.
GEN 50:20 Tane buk pasa katmba maŋau ŋayonu ye mbol kinaig ta Kuateŋge maŋau ta mbilmba kina le maŋau mayenu prona. Ta tuku taŋgo pino suŋgomba kume ndaka kile abo minig.
GEN 50:21 Ye tane satiŋget. Tane kuru kuru ndakap. Ye siŋka tane taŋgine kiŋo kame turmba kulatka minamŋgit ŋgina. Nu taŋamba saniŋmba nane tuku wamdus kuru-kurukinaig ta wamdus kile-ibeŋke niŋgina.
GEN 50:22 Taŋamba mam nuŋe tuku kuasmbi nane Yosef ndoŋ Isip kilke mbolŋge minnaig ma ma Yosef nu yar 110 kusrena sulumba nu kumna.
GEN 50:23 Nu kume ndakina sulumba kiŋo nuŋe Efraim tuku kiŋo kame nu tuku wa kat nuŋe ta turmba kaŋgerka minna. Yosef wa nuŋe Makir tuku kiŋo kame nane mbuŋ naŋgine Yosef tugumŋge minmba sugokinaig. Makir nu Manase tuku kiŋo nuŋe.
GEN 50:24 Taŋamba minnaig sulumba mara ande nu aba kat nuŋe saniŋgina: Ye buk kumam patuket ta Kuateŋge tane kulatkamŋgat. Nuŋge kilke tuku pasa saŋgrinu Abraham Isak Yakob nane saniŋgina ta ŋgumneŋga nu tane kilke te mbolŋge kilmba ka kilke ta mbolŋge patinuŋgat ŋgina.
GEN 50:25 Taŋamba Yosef nu Israel kiŋo kame tuku miŋgekŋge nane pasa saŋgrinu sakuwaig le nu isam sakina: Kuate nu tane turkam tuku prowa le tane ye tuku isu kilmba turmba kape ŋgina.
GEN 50:26 Taŋamba Yosef nu yar 110 kusremba Isip kilke mbolŋge kumna le nane nu tuku mindesiŋ ail ŋair pisnemba tumba ter sinamŋge pilnaig le minna.
RUT 1:1 O buk Israel mbal nane gabat sugo kugatok kulat taŋgoŋge ndo Israel kulatka minnaig le guba suŋgo prona. Prona le Yuda kumamŋge Betlehemnu taŋgo ande nuŋe piyo nuŋe ndoŋ kiŋo armba ta kilmba guba gagnu kumba ka Moab kilke mbolŋge minyokinaig. Taŋgo ta nyunu Elimelek. Piyo nuŋe Neomi. Kiŋo kat nakile ta Malon le Kilion. Naŋgine tumbraŋ mboŋ Efrat.
RUT 1:3 Nane Moab kilke mbolŋge minnaig ma ma Elimelek nu kumna le Neomiŋge ndo kiŋo ar ta ŋak minna.
RUT 1:4 Taŋamba minnaig ma ma kiŋo ar ta Moabnu pino kilnaik. Pino ar ta nyu nakile Orpa le Rut. Nane taŋge minnaig ma ma yar 10 kusreka
RUT 1:5 Malon le Kilion mata kumnaik. Kumnaik le ina nakile Neomi nuŋe ndo minna.
RUT 1:6 Suŋgo nu nuŋe mbal Israel nyamagaŋ ait mayenu niŋgina pasa ta Neomi nu isna sulumba nu nuŋe rugan ar ta ndoŋ kuaneka Moab kilke kusremba
RUT 1:7 luka Yuda ma tugu kambim saka kinaig.
RUT 1:8 Kinaig ka ndinŋge Neomi nu nuŋe rugan ar ta sanikina: Taŋaig le tale luka kumba ka takile tumbraŋŋge ina kat takile ndoŋ minap. Tale ye nane keŋ kumnaig ta sine tur magekinaig. Ta tuku tale Suŋgoŋge sinzaŋtikuwa le
RUT 1:9 tale maŋ taŋgo kilmba nale ndoŋ mine mayewamŋgaig ŋga sanikina. Taŋakina sulumba Neomi nu rugan kat nuŋe ta mumunikmba kusrekam bafuna le nale ndek malmbi ŋayonaik sulumba
RUT 1:10 rugan nakile sanaik: Kuga. Sile ne ndoŋ naŋe kuasmbi tugum kambimkik ŋginaik kande
RUT 1:11 Neomi nu sakina: Kuga. Tale luka kape. Ndaŋam tale ye ndoŋ kambim sakik? Tale idusik ye maŋ kiŋo afu kile-patiki le tale kilam idusik e?
RUT 1:12 Tale luka kape. Ye buk saibo pilen. Ye maŋ taŋgo tam kumuŋ kuga. Ko ye furir te mbolŋge taŋgo tumba kiŋo kile-patiki ta
RUT 1:13 tale nale sugokuwaik le kilam tuku tairŋgam kumuŋ e? Kuga. Tale taŋgo kise kilam tuku idusamŋgaik. Suŋgo nu ye kusreyumba piti sina le tale tuku ninan suŋgowet ŋgina.
RUT 1:14 Taŋakina le Rut le Orpa maŋ lato malmbi ŋayonaik sulumba Orpa nu rugan nuŋe mumumba kusremba lukina le Rut nu rugan nuŋe kusre fuguna.
RUT 1:15 Kile Neomi ndek rugan nuŋe Rut sana: Ai si. Ne aba naŋe si kaŋgera. Nu luka nuŋe kuasmbi tugum kumba nuŋe mbara kame sota kinit. Ne nu ndoŋ kaye ŋgina.
RUT 1:16 Taŋakina le Rut ndek nu sana: Ndaŋam ne ye lukam tuku sayate? Ye ne dubinumba kambim tuku peu ndaya. Ne ma inum kaye ta ye mata ne dubinumba kaŋgit. Ne ka aniŋge minamŋgat ta ye mata ne ndoŋ ka taŋge minamkik. Naŋe kuasmbi ta yiŋe kuasmbi taŋaŋ minamŋgat. Naŋe Mbara ta yiŋe Mbara taŋaŋ minamŋgat.
RUT 1:17 Ne kuma le ŋgukuwaig ma ta ye mata kumi le ma ta mbolŋge ŋgukamŋgaig. Andeŋge sile tuku mine te pure nda. Kumeŋge ndo puramŋgat. Ye siŋka ndo saket. Pasa ŋakmba saket te dubi ndawi ta Suŋgo nu ye mapeye nda ŋgina.
RUT 1:18 Rut nu dirnaŋga rugan nuŋe dubimba kambim sakina le nu maninkina.
RUT 1:19 Taŋamba nale ndin dubimba kinaik ka ka Betlehem pronaik. Pronaik le tumbraŋ ta tuku mbal nane pirerek purka sakinaig: i ... Si Neomiŋge ŋginaig.
RUT 1:20 Taŋakinaig le Neomi ndek sakina: Ye Neomi ndaŋgap. Kuate Saŋgri Ŋayo nuŋge ye piti sina tukunu ye tuku nyu Mara ŋgap.
RUT 1:21 Ye tumbraŋ te kusrewen ta ye gageu ŋak ye kumuŋ minen. Kile Suŋgo nu ye baknu tumba te prowat. Ndaŋam tane ye nyu tumba ŋgamuŋgal gare ŋak pino ŋgade? Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge ye te-ibeŋyumba piti suŋgo sina ŋga saniŋgina.
RUT 1:22 Wam kube te Neomi tuku. Nu Moab kilke kusremba rugan nuŋe Rut tumba lukinaik. Rut nu Moabnu pino. Wit magekinaig le kilam tuku ait mbolŋge nale Betlehem pronaik.
RUT 2:1 Boas nu maror taŋgo nu nyu suŋgo ŋak minna. Nu Neomi taŋgo nuŋe Elimelek nale tugu ndui ta.
RUT 2:2 Mara ande Rut nu rugan nuŋe sana: Ye kumba taŋgo ande kusnawi le wokuwa ta ye nu tuku piro taŋgo dubika wit kugerka ndaleka fambonu bude ta taŋgeramŋgit ŋgina le rugan nuŋe ndek nu sana: Ta maye le kaye ŋgina.
RUT 2:3 Taŋakina le Rut nu kumba ka piro ande mbolŋge piro mbal dubika wit fambonu bunaig ta taŋgermba maŋgurka minna. Piro ta Boas tuku piro ta nu katese ndana.
RUT 2:4 Rut nu piroka minna le Boas nu Betlehemŋge promba nuŋe piro mbal kaŋgerka Suŋgo nu tane ndoŋ minwa ŋgina le nane ndek nu sanaig: Suŋgo tuku nyaro ne mbolŋge minwa ŋginaig.
RUT 2:5 Kile Boas nu nuŋe piro gabat ta kusnana: Pino mbanzo si nu kuasmbi ndaŋ tuku ŋgina le
RUT 2:6 piro gabat ta lafumba nu sana: Pino si Moabnu. Nale Neomi ndoŋ Moabŋge te pronaik.
RUT 2:7 Nu piro mbal dubika wit fambonu taŋgeram tuku ye sayat. Nu maratukuk tiŋga piroka ma ma kile ndo baibai kumnemŋge fudiŋmba mabta minit ŋgina.
RUT 2:8 Taŋakina le Boas nu Rut sana: Kulim, ne ye tuku pasa isa. Ne piro kise mbol kumba wit fambonu taŋger ndawa. Ne piro te mbolŋge ndo minmba yiŋe piro pino kame tugum teŋge wit fambonu taŋgermba mina.
RUT 2:9 Nane taŋgo kame pino kame pirokade magot teŋge ndo piroka mina. Yiŋe piro taŋgo kame ne ŋayo sili ndanuwaig ŋga saniŋgit. Ne kule nyam paranuwa ndeta waim kule kunymba palig si kumba nya ŋga sana.
RUT 2:10 Taŋakina le Rut nu truk kumba Boas sana: Ye rawe pino. Ne ndaŋam ye mbolŋge maŋau mayenu kumba ye tur mayeyate ŋgina le
RUT 2:11 Boas nu lafumba sana: Ne taŋgo naŋe kumna le wam ŋakmba rugan naŋe mbolŋge ke likina ta sayinaig le isen. Ne naŋe tumbraŋ ina mam turmba kusreka ne pro sine mbal kise ŋgamukŋge minit ta ye kila.
RUT 2:12 Ne Israel mbal tuku Mbara Suŋgo tawok te prona. Nuŋge lafu mayenu lato-latomba ne mbolŋge kuwa ŋga sana.
RUT 2:13 Taŋaka sana le Rut ndek sakina: O taŋgo suŋgo, ne ye tur mayeyate. Ye ne tuku piro pino minig teŋen kuga. Ye nane kumnemŋge minet ta ne ye pasa bafumbi sayate le ye tuku ŋgamuŋgal saŋgri tiŋgate ŋgina.
RUT 2:14 Kile mabta isukusam bafumba Boas nu Rut sana: Ne te ilmba bret bateŋ inum tumba grep kule tomba nya ŋgina. Taŋakina le Rut nu kumba piro mbal tugum taŋge minyokina le Boas nu wit afu pasokinaig ta kilmba Rut tuna le nyumba marona le nyamagaŋ bateŋnu kusrekina.
RUT 2:15 Taŋamba Rut nu maŋ tiŋga wit fambonu taŋgeram kina le Boas nu nuŋe piro mbal saniŋgina: Pino si peu ndawap le wit ndale patikaig ta tugumŋge nu wit fambonu taŋgermba maŋgurkuwa. Tane nu sigair sigair ndawap.
RUT 2:16 Tane wit ndale ŋak ta afu goniŋmba kusrekap le nu kilmba maŋgurkuwa. Tane nu kasur ndawap ŋga saniŋgina.
RUT 2:17 Rut nu piro mbolŋge wit fambonu taŋgermba minna le ki kumba ka butuŋgina. Nu ki kumba butuŋgina le wit fambonu taŋgerna ta kilmba mbanimbi baurŋgina le siŋ sikmba alonu ndekinaig le kilmba maŋgurkina. Alonu maŋgurkina ta pitinu 10 kilo taŋaŋ.
RUT 2:18 Kile Rut nu wit alonu maŋgurkina ta kilmba tumbraŋ kumba rugan nuŋe tumna sulumba nu ki mbol isukusmba marona le ŋgirmannu kilmba kina ta mata rugan nuŋe tuna.
RUT 2:19 Tuna le Neomi nu ndek rugan nuŋe kusnana: Ne wit te aniŋge kilat? Taŋgo ima tuku piro mbolŋge ne pirokat? Taŋgo ne turnat ta Suŋgoŋge nyaro tuwa ŋgina le Rut nu sakina: Boas ŋgade taŋgo ta tuku piro mbolŋge ye pirokit ŋgina.
RUT 2:20 Taŋakina le Neomi ndek sakina: Taŋgo nane abo minig, nane kumig mbal ta Suŋgo nu nane tuku kume purte. Nuŋge taŋgo ta nyaro tuwa. Taŋakina sulumba nu maŋ lato sakina: Taŋgo ta nu sine tuku tira ande. Nu sile kulatkam tuku ŋgina
RUT 2:21 le Rut ndek nu sana: Nu ye pasa ande turmba sayat. Ye nuŋe piro mbal dubika piroka mini le ka piro ta kugawam tuku sakat ŋgina.
RUT 2:22 Taŋakina le Neomi nu sakina: O rugan, ta son sakat. Ne kumba taŋgo ande tuku piro mbolŋge piroka ta piro mbal taŋge ne ŋayo silinubekaig. Ne Boas tuku piro pino kame ndo dubika piroka mina ŋga sana.
RUT 2:23 Taŋaka sana le Rut nu mara mindek Boas tuku piro pino kame dubika piroka minna le ka ka wit kilam tuku piro ta kugana. Kugana le Rut nu rugan nuŋe ndoŋ minnaik.
RUT 3:1 Taŋamba minnaik ma ma ait ande Neomi nu rugan nuŋe sana: Rugan, ye taŋgo ande ne tam tuku te-siliki le nu ne tuwa le ne mine mayewamŋgat.
RUT 3:2 Boas ŋgade taŋgo ne nu tuku piro pino kame dubika pirokina ta nu sine tuku tugu ndui ta. Ta tuku ne isa. Kite furir nu kumba ka wit baurŋgade ma mbolŋge wit roka bareŋguwa le bubreŋge firfirnu pufuŋguwa le alonu ndekuwaig le kilamŋgat.
RUT 3:3 Ne kumba kule pismba gureŋ mundur mayenu ta pismba tawi mayenu silika wit baurŋganu ma ta tugum ndek kumba nu tuku am mbolŋge pro ndawa. Ne nu tairŋga mina le nu isukusmba kule nye deŋpurmba
RUT 3:4 nu kumba kinyam bafuwa ndeta nu kinyit ma ta kaŋgera sulumba nu kinymba ŋgilaiŋguwa le nu ne kulatkuwa ŋga ne kumba nu tuku kupe kuitkambiŋge tawi kaikanu ta talka kaika sulumba nu tuku kupe tugum taŋge kinya le nu ne ndaŋka sanuwa ndeta ne ka ŋga sana.
RUT 3:5 Taŋaka sana le Rut nu sakina: Ta maye. Ye ne tuku pasa dubimba taŋamba kamŋgit ŋgina.
RUT 3:6 Kile Rut nu tiŋga ndek kumba ka wit baurŋgade ma ta mbol promba rugan nuŋe pasa sana ta kumumba kina.
RUT 3:7 Boas nu isukusmba kule nyumba gare-gareka ginyumna le nu kumba ka wit maŋgurkinaig ta tugumŋge kinyna. Nu kinymba gilaiŋgina le Rut nu siŋsiŋndo kumba tawi kaikina ta talka nu tuku kupe kuitkambi tugum taŋge kinyna.
RUT 3:8 Kinyna le furir ŋgamu Boas nu kinymba mbilkina sulumba pino nu tuku kupe kuitkambiŋge kinyna ta kamusna. Kamusna kande pino le nu piririmba
RUT 3:9 i ... Ne imaŋge ŋgina le Rut ndek nu sana: Ye ne tuku piro pino Rutŋge. Ne Elimelek tuku tugu ndui ta tukunu ne ye pinonu tumba kulatka ŋgina.
RUT 3:10 Taŋakina le Boas ndek sakina: O kulim, Suŋgoŋge ne nyaro tinwa. Ne kile wam kat te amboŋga rugan naŋe mbolŋge wam mayenu kina ta lite. Taŋgo mo gudommba minig te. Nane afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak afu agaŋ ndende kugatok ta ne nane tuku inum tam idus ndate.
RUT 3:11 Ne kuru kuru ndaka. Ne pino mayenu ta sine tumbraŋ taŋgo pino ŋakmba sine kila. Wam ŋakmba ye kam tuku sayat ta ye kamŋgit.
RUT 3:12 Ne sakate ta son. Ye rugan naŋe Elimelek ndoŋ tugu ndindo. Ye ne kulatkam tuku ta tira ande mata sine ndoŋ tugu ndindo minit ta nu ye tuku suŋgo. Ye nu liwam kumuŋ kuga.
RUT 3:13 Ne teŋge mina. Ye indole maratukuk kumba nu tuku wamdus katesewamŋgit. Nu ne kulatkam sukuwa ndeta maye. Nu mbulwa ndeta yiŋe ne kulatkamŋgit. Ye Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa te saŋgri pilewet. Ne maŋ kinya ŋgina sulumba
RUT 3:14 nu sana: Ne ye tugum prowat te taŋgo kame nane kaŋger ndanuwaig ŋgina. Taŋakina le Rut nu maŋ Boas tuku kupe kuitkambiŋge kinyna. Mafe maye ndana le Rut nu tiŋga kambim bafuna le
RUT 3:15 Boas nu sana: Ne naŋe tawi inum tumba kilke mbol teŋge fara ŋgina. Rut nu taŋamba nuŋe tawi ande tumba farna le Boas nu wit maŋgur 6 kilmba tawi ta mbolŋge kutuna. Taŋamba Boas nu Rut turmba wit tawi ŋak ta te-duŋga tuna le tumba luka nuŋe tumbraŋ kina.
RUT 3:16 Rut nu kumba rugan nuŋe tugum prona le rugan nuŋeŋge nu kusnana: Rugan, ne wam kat ta kubewa le ye isi ŋgina le Rut nu Boasŋge wam ŋakmba kina ta kubeu tuna.
RUT 3:17 Kubeu tuna sulumba rugan nuŋe sana: Boas nu teŋenmba ye sayat. Ne ake luka rugan naŋe sota kaye ta mayenu ndo kuga ŋga wit te ŋakmba tolmba ye sat ŋgina le
RUT 3:18 rugan nuŋe nu sana: Rugan, ne nu ndo tairŋga mina. Kite Boas nu ake minam kumuŋ kuga. Nu pasa ta te-tiwa le ame wam prowa le sile kaŋgeramkik ŋgina.
RUT 4:1 Boas nu mbumba kumba maŋgurkam tuku ma mbolŋge minyokina. Ma ta tumbraŋ ta tuku fonde malaŋga tugumŋge. Nu minyok minna le Elimelek tuku tugu mbolŋge Boas nuŋe tira nuŋe ilmba minna le kaŋgermba wikina: Mata, ne ilmba teŋge minyoka le ye pasa ande fudiŋndo ŋak ŋgina. Taŋakina le nu ilmba nu tugum taŋge minyokina.
RUT 4:2 Minyokina le Boas nu tumbraŋ ta tuku gabat kame 10 saniŋgina le nane mata promba taŋge minyokinaig.
RUT 4:3 Nane minyokinaig le nu nuŋe tira nuŋe ta sana: Neomi Moabŋge luka prona ta nu sikile tira Elimelek tuku kilke sile tuku inumŋge piyawa ŋga sakate ta
RUT 4:4 ye ne sanam tuku wikit. Ne ye tuku suŋgo. Ne kilke ta piyawam idusmba kande siŋgine gabat kame taŋgo minig te am mbolŋge piyawa. Ne mbulmba ndeta ye tugusemba saya le isi. Taŋgo ande mine ndakate. Sileŋge ndo ŋgina. Taŋakina le taŋgo ta nu sana: Maye. Yeŋge piyawamŋgit ŋgina.
RUT 4:5 Taŋakina le Boas ndek nu sana: Ne Neomi tuku kilke ta piyamba ndeta Moabnu pino kuembol Rut turmba ne tamŋgat. Taŋawa le nu kiŋo inum te-pilwa ta taŋgo kumna ta tuku kuasmbi nane tuku kilke naŋgine minamŋgat ŋgina.
RUT 4:6 Taŋaka sana le taŋgo ta ndek sakina: Wam minde bada taŋaŋ ta ye kilke ta piyawam mbulit. Ŋgumneŋga kiŋo taŋge ye tuku kilke ta tuwa le ye tuku ndametiŋ ake ŋgisikikat tukunu ye mbulit. Neŋge kilke ta piyawa ŋgina sulumba
RUT 4:7 nu nuŋe kupe ŋgaro paska Boas tuna. Ta ndaŋam? O buk Israel mbal nane agaŋ ande taŋgo inum tambim bafumba taŋamba kumba minanu. Taŋgo andeŋge nuŋe kupe ŋgaro paska taŋgo inum tambinu. Israel mbal nane taŋamba pasa te-tiwanu.
RUT 4:8 Ta tuku taŋgo ta nu Boas sana: Neŋge kilke ta piyawa ŋgina sulumba nuŋe kupe ŋgaro paska Boas tuna.
RUT 4:9 Tuna le Boas nu gabat kame taŋgo pino nane teŋenmba saniŋgina: Elimelek Kilion Malon nane keŋ ta tuku agaŋ ndende Neomiŋge kulatkate ta kile yeŋge ŋakmba piyamba kilit ta tane ŋakmba kaŋgerde.
RUT 4:10 Moabnu pino Malon tuku kuembol Rut nu mata yiŋe pinonu kile tet. Taŋawi le taŋgo kumna ta tuku kilke ta nuŋe kuasmbi tuku kilke minmba minamŋgat. Nu tuku nyu mata nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge ŋgisike nda. Minmba minamŋgat. Ye maŋau ket te tane kile kaŋgerde ŋga saniŋgina.
RUT 4:11 Taŋaka saniŋgina le nane gabat kame taŋgo kame ndoŋ nane ndek sakinaig: Sine kile kaŋgermba kila pileg. Pino neŋge tamŋgat ta ne tuku wande mbol kuwa le Suŋgoŋge sinzaŋwa le Israel mbal tuku mbuŋ Rahel nale Lea taŋaŋ minwa. Ne Efrat tumbraŋ mboŋ ŋgamukŋge Betlehem tumbraŋŋge ne nyu suŋgo ŋak mayok kuwa.
RUT 4:12 Pino ta Suŋgoŋge turwa le kiŋo gudommba kile-patike tinwa le ne tuku kuasmbi ta Yuda le Tamar tuku kiŋo Peres nu tuku kuasmbi taŋaŋ mayok kuwa ŋginaig.
RUT 4:13 Kile Boas nu nuŋe pasa kumumba Rut pinonu tina sulumba nu tumba nuŋe wande mbol kina. Kina sulumba Boas nu Rut ndoŋ kinyna le Suŋgoŋge Rut sinzaŋna le nu fuŋgul ŋakna. Taŋamba minna ma ma nu kiŋo te-pilna.
RUT 4:14 Kiŋo ta te-pilna le tumbraŋ ta tuku pino kame nane Neomi sanaig: Sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Nuŋge kiŋo te ne kulatkam tuku tanet. Nu Israel mbal tuku kuasmbi ŋgamukŋge nu nyu suŋgo ŋak minwa.
RUT 4:15 Rugan naŋe tuku maŋau mayenu taŋge ne tuku kiŋo kame suŋgomba taŋaŋ minanu suk. Ne kiŋo te kaŋgermba ne maŋ saŋgri tiŋgamŋgat. Ne saibo pale le kiŋo teŋge ne turnumba kulat mayenamŋgat ŋga sanaig.
RUT 4:16 Taŋamba sanaig le Neomi ndek kiŋo ta tumba bagailmba nuŋe kulat kuapina.
RUT 4:17 Kulat kuapina le tumbraŋ ta tuku pino kame nane ndek sakinaig: Neomi nu kiŋo inum tat ŋginaig sulumba kiŋo ta nyunu Obed ŋginaig. Obed nu suŋgokina sulumba Yesi te-pilna. Yesi tuku kiŋo nuŋe David.
RUT 4:18 Peres tuku ndare pulu tuturmba ka David mbolŋge tiŋgina ta teŋenmba. Peres kiŋo nuŋe Hesron.
RUT 4:19 Hesron kiŋo nuŋe Ram. Ram kiŋo nuŋe Aminadab.
RUT 4:20 Aminadab kiŋo nuŋe Nason. Nason kiŋo nuŋe Salmon.
RUT 4:21 Salmon kiŋo nuŋe Boas. Boas kiŋo nuŋe Obed.
RUT 4:22 Obed kiŋo nuŋe Yesi. Yesi kiŋo nuŋe David.
1SA 1:1 Taŋgo ande nyunu Elkana nu tumbraŋ suŋgo Rama Efraim kumamŋge ma taknu mbolŋge minnaig. Taŋgo ta nu pino armba ŋak ande Hana ande Penina. Penina nu kutu ŋak. Hana nu kutu kugatok. Elkana mam nuŋe Yeroam. Wa nuŋe Elihu. Mbuŋ mbuŋ nuŋe Tohu. Tumbraŋ mboŋ naŋgine Suf.
1SA 1:3 Elkana nu yar mindek Rama tumbraŋ kusremba Suŋgo Saŋgri Ŋayo tuku nyu te-duŋga nu tuku atraukam saka Silo tumbraŋ kambinu. Tumbraŋ suŋgo taŋge Elai tuku kiŋo armba Hofni le Pineas nale Suŋgo tuku pris minnaik.
1SA 1:4 Elkana nu atraukam ait mbolŋge agaŋmor ndemnu kilmba walmba ndindo piyo nuŋe Penina tumba ande tumba nu tuku kutu kame foŋfoŋmba walmba kilwaig ŋga niŋganu.
1SA 1:5 Hana nu Suŋgoŋge kutu ŋgailna ta Elkana nu kasur ndamba nu tuku kume purmba minna sulumba nu agaŋmor ndemnu walmba Hana armba tambinu.
1SA 1:6 Hana nu Suŋgoŋge kutu ŋgailna tukunu Penina nu mara mindek taŋgo tuku tira dirka Hana maim maim te-tumba nzumil-nzumilmba minanu.
1SA 1:7 Yar mindek nane wam ta kanu. Nane Suŋgo tuku tukul wande mbol kambinu ta Penina nu Hana maim maim te-tambinu le nu malmbika isukuse ndaka minanu.
1SA 1:8 Ait ande nu taŋana le Elkanaŋge kaŋgermba Hana kusnana: Ndaŋam tuku ne malmbika isukusam mbulit sulumba wamdus ŋgamuŋgal piti ŋak ndo minit e. Ne pino kuembol kuga. Ye ne ndoŋ minmba ne tuku kume puret tukunu ne kiŋo kugatok ta tuku piti ndanuwa ŋga piyo nuŋe sana.
1SA 1:9 Taŋamba minnaig ma ma ait ande nane Silo tumbraŋŋge atrauka isukusmba minnaig. Isukuse deŋpurnaig sulumba Hana nu ŋgamuŋgal tatruka wamdus ndekina le nu ndek tiŋga nane kusreka ka Suŋgo tuku tukul wandek sinam kumba ka taŋge malmbika Suŋgo yabaŋmba minna. Yabaŋmba minna le Kuate tuku pris Elai nu malaŋga tugum taŋge minyok minna.
1SA 1:11 Kile Hana ndek yabaŋmba Suŋgo ndoŋ pasa katmba teŋenmba sakina: O Suŋgo Saŋgri Ŋayo, ye ne tuku piro pino minet. Ne ye tuku ŋgamuŋgal wamdus tatrukate te kaŋgermba ŋgumne ndayumba ye idusyumba kiŋo ande te-sa le ye kiŋo ta maŋ luka ne tini le ne tuku piro taŋgo minmba minamŋgat. Ta tuku nu tuku gabat waŋe ta andeŋge kuerke nda ŋgina.
1SA 1:12 Hana nu wamdus sinamŋge ndo Suŋgo yabaŋmba miŋge motmotka minna le ma ma Elai ndek mambilmba nu tuku miŋge kaŋger tina sulumba idusna: i ... Pino si kule kamenu nyumba ŋginŋgankate ŋga idusmba
1SA 1:14 nu tiŋga nu tugum kumba sawe lika sana: Ne ginu le grep kule nyumba ŋginŋgankate wam ta mbulamŋgat e ŋga sana le
1SA 1:15 Hana ndek lafumba sana: O taŋgo suŋgo, taŋamba kuga. Ye kule kamenu ande nye ndakit. Ye piti suŋgo ŋak tukunu ye Suŋgo yabaŋmba yiŋe piti ta ŋakmba kile-mayokit le purfewat.
1SA 1:16 Ne ye pino ŋayonu ŋga tala ndaya. Ye piti suŋgo kamusmba ŋgamuŋgal ŋayoŋga wamdus tatrukat le ye wam ta tuku yabaŋit ŋga Elai sana.
1SA 1:17 Taŋakina le Elai ndek lafumba nu sana: Ta maye. Ne ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok ŋak kaye le sine Israel mbal tuku Mbaraŋge ne ame agaŋ nzalinu nu yabaŋat ta ne kumumbi tanmbimŋgat ŋgina le
1SA 1:18 Hanaŋge Elai sana: O taŋgo suŋgo, ne mara mindek ye gilai ndaŋga ye idusya ŋga sana sulumba nu wamdus bulka nu kusremba isukusam kina.
1SA 1:19 Mafena le maratukuk tiŋga Elkana nane Suŋgo tuku nyu te-du deŋpurmba luka Rama tumbraŋ kinaig. Kinaig ka taŋge Elkana nu piyo nuŋe Hana ndoŋ tuma kinynaik le Suŋgo ndek Hana tuku yabaŋ pasa ta idusmba kumuwe tuna le nu kiŋo konna.
1SA 1:20 Taŋamba minna ma ma Hana nu kiŋo ande te-pilna ta nyunu Samuel ŋgina sulumba nyu ta tugunu kuklimba teŋenmba sakina: Ye kiŋo te tuku ŋga Suŋgo yabaŋen ŋgina.
1SA 1:21 Kile Elkana nuŋe gageu ndoŋ maŋ Suŋgo atraukam saka Silo kinaig. Nu yar mindek nuŋe pasa buk saŋgri pilena ta kumumba maŋau kanu taŋamba maŋ kam saka kinaig.
1SA 1:22 Hanaŋge ndo nane ndoŋ kine ndakina. Nu taŋgo nuŋe teŋenmba sana: Tane kape. Ye kiŋo te amo ŋgailmba nu tumba Suŋgo tuku tukul wande mbol ka le nu Suŋgo tuku Wandekŋge minmba minamŋgat ŋgina le
1SA 1:23 Elkana lafumba Hana sana: Ne sakate ta maye. Ne tumbraŋ teŋge ndo mina le kiŋo amo kusrewa le tale Suŋgo ndoŋ pasa katnaik ta tuku alonu prowamŋgat ŋgina. Taŋakina le Hana tumbraŋŋge kiŋo nuŋe amo tumba minna.
1SA 1:24 Minnaig ma ma kiŋo ta suŋgoka amo kusrena le ina nuŋe nu tumba Silo tumbraŋ kambim saka makau pailnu yar keŋmba ŋak ta tumba plaua bek ande tumba grep kule agaŋmor ŋgaronumbi tolnaig ta turmba kilmba kina. Samuel nu amo kusrena le nane nu tumba Silo tumbraŋ Suŋgo tuku Wande mbol kinaig.
1SA 1:25 Kinaig ka ta promba nane makau pailnu ta tumba balenaig sulumba kiŋo ta tumba Elai tugum pronaig sulumba
1SA 1:26 Hana ndek Elai sana: O taŋgo suŋgo, ne ye idusyate e. Ye o buk teŋge Suŋgo yabaŋmba minen le ne ye kaŋgeryina ta
1SA 1:27 ye kiŋo te tuku ŋga Suŋgo yabaŋen le kiŋo te ye te-sina.
1SA 1:28 Ta tuku ye kile nu tumba Suŋgo tuku wai mbol palmbim tuku prowet. Nu Suŋgo tuku piro taŋgo minmba minwa ŋga Elai sana. Taŋaka sana le nu ndek dagol tidroŋga Suŋgo tuku nyu te-duŋgina.
1SA 2:1 Kile Hana nu yabaŋmba sakina: O Suŋgo, ne ye sinzaŋ mayeyina le kile ye nyu ŋak minmba ne tuku gare suŋgo tet. Ne ye tur mayeyina le ye mbal kasur-kasuryinaig ta nzumilniŋget.
1SA 2:2 O Suŋgo, ne ndo purfeŋnu. Ande ne suk mine ndakate. Neŋge ndo sine kigraibka turkate.
1SA 2:3 O Suŋgo, sine maŋau ŋakmba ke likeg ta ne kumumbi pileniŋgit. Ta tuku taŋgo pino naŋgine nyu payamkade wam ta kusreka miŋge tukulwaig.
1SA 2:4 Ne taŋgo saŋgriknu tuku tui ŋgurniŋgit. Afu saŋgri kugatok minig ta ne nane saŋgri pileniŋgit.
1SA 2:5 Afu buk maro ŋak minnaig ta kile nane gubanu nyamagaŋ kilam tuku ake pirokade. Afu buk gubak minnaig ta nane kile maro ŋak minig. Pino kame buk niŋkanu minnaig ta ne nane sinzaŋniŋgit le kile kutu suŋgomba kile-patikade. Afu buk kutu suŋgomba kile-patikinaig ta nane kile niŋanu minamŋgaig.
1SA 2:6 O Suŋgo, ne taŋgo abo minig ta baleniŋgit le kumig. Afu kume likinaig ta ne maŋ abo tugu niŋgit. Ne taŋgo kumig ta kilmba patikate le kumanu mbal tuku tumbraŋ kinig ta maŋ luka kilit sulumba abo tugu niŋgit.
1SA 2:7 Ne nane afu ndametiŋ sugo ŋak ta sanzal pileniŋgit sulumba sanzal mbal ndametiŋ suŋgo niŋgit. Ne taŋgo nyu ŋak te-ibeŋte sulumba taŋgo nyu kugatok ta taŋgo pino am mbolŋge nyu suŋgo tuwit.
1SA 2:8 Ne nane agaŋ ndende kugatok sanzal minig ta turkate le nane agaŋ ndende kumuŋ minig sulumba taŋgo nyu sugo ŋak ta ndoŋ ulendikade le nyu sugo niŋgig. O Suŋgo, ne kilke te te-mayokna sulumba agaŋ ndende yeki yeki patikina.
1SA 2:9 Ne naŋe miŋge kumnemŋge minig mbal tuku kume purte sulumba ne nane kulatkate. Afu ne idus ndanade ta ne nane kilmba piti niŋmba patikate le ma furir sinamŋge ŋgisinuŋgaig. Taŋgo saŋgri ŋaigo ta nane naŋgine saŋgri tambi minam kumuŋ kuga.
1SA 2:10 O Suŋgo, ne samba mbolŋge kuaila pilit le suŋgomba fudukate le ne naŋe ŋgueu mbal ŋakmba ŋaigo siglikate. Ne taŋgo pino kilke tugu ŋakmba mbolŋge kilmba pasa mbolŋge patika nane pileniŋgit. Ne gabat suŋgo madina ta saŋgri pilemba nyu suŋgo nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge tuwit ŋgina.
1SA 2:11 Hana nu yabaŋ deŋpurmba nu taŋgo nuŋe Elkana ndoŋ luka naŋgine tumbraŋ Rama kinaik le Samuel nu Siloŋge Suŋgo tuku piroka minna le Elaiŋge nu kulatka minna.
1SA 2:12 Elai tuku kiŋo kat nuŋe ar ta nale mugru sambek. Nale Suŋgo idus ndanaik.
1SA 2:13 Nale pris kame taŋgo pino mbolŋge agaŋ ndende kilam tuku tukul maŋau ta dubi ndanaik. Taŋgo ande atraukam tuku agaŋmor tumba waimmbi kusirkam bafumba minanu ta nale piro taŋgo ande kukulanu le nyagi tumba kumba
1SA 2:14 waim sinamŋge nyagimbi ndem deŋŋga kilmba kumba nikanu. Israel mbal atraukam Silo prowanu ta nale wam ndui ta ndo kanu.
1SA 2:15 Taŋamba ndo taŋgo ande agaŋmor kuyanu te-si ndamba pa mbolŋge piye ndaka minanu ta piro taŋgo ta promba taŋgo ta teŋenmba sawanu: Pris tuku ndem afu abonu ta kile-sa le nuŋe pasokuwa. Nu ndem kusirkanu ta nu mbulit. Nu ndem abonu ndo nzalite ŋga sawanu.
1SA 2:16 Taŋgo ta ndek lafumba sawanu: Ye atraukam tuku tukul maŋau ta dubimba amboŋga kuyanu ta pambi pasoki le ugwaig le ŋgumneŋga ne ndem ndaŋ nzalinuwa kande ne kila ŋga sawanu ta piro taŋgo ta ndek sawanu: Kuga. Ne kile ndo ye sa. Kuga ta ye yiŋe waimbi kilamŋgit ŋganu.
1SA 2:17 Wam ta mbolŋge Elai tuku kiŋo ar ta nale Suŋgo am mbolŋge mbaranu le taŋgo pino nane Suŋgo atraukam tuku tukul maŋau ta ake agaŋ taŋaŋ ŋga talakanu.
1SA 2:18 Samuel nu kiŋo mo minna ta nu pris tuku mindepiye tawi tiŋmba Suŋgo tuku piroka minna.
1SA 2:19 Ina nuŋe yar mindek nu tuku tawi fudiŋndo wakeimba tumba atraukam tuku ait mbolŋge taŋgo nuŋe ndoŋ kumba ka nu tambinu.
1SA 2:20 Taŋawanu le Elaiŋge Elkana le piyo nuŋe nyaro nikmba sakanu: Suŋgoŋge piyo naŋe sinzaŋwa le kiŋo Suŋgo tunaik te lafunu maŋ kutu afu kile-patikamŋgat ŋga sanikanu le nale luka nakile tumbraŋ kambinu.
1SA 2:21 Kile Suŋgoŋge Hana sinzaŋ mayena le Hana nu kiŋo keŋmba kulim armba kile-patike likina ta Samuel nu Suŋgo tuku piroka minmba ma ma mbanzoŋgina.
1SA 2:22 Elai nu buk saibo pile mayena le nu tuku kiŋo kat nuŋe ar ta nale maŋau ŋaigonu kumba Suŋgo tuku baibai malaŋga tugum taŋge pirokinaig pino kame ta ndoŋ tuma kinyanu wam ta Israel taŋgo pino kaŋgermba kumba ka Elai samba kubeu tunaig le nu isna sulumba
1SA 2:23 nuŋe kiŋo ar ta sanikina: Tale ndaŋam maŋau ŋaigonu ta kade? Tale taŋade le taŋgo pino ŋakmbaŋge tale tuku maŋau ŋaigonu kade ta tuku sakade le iset ŋgina sulumba
1SA 2:24 sakina: O kiŋo kame, tale maŋau mbarmbarde ta kusrewap. Taŋgo pino ŋakmbaŋge tale wam mbarmbarde ta tuku sakade. Tale Suŋgo tuku piro mbal ndoŋ maŋau ŋaigonu kade ŋgade ta wam mayenu kuga.
1SA 2:25 Taŋgo andeŋge taŋgo inum mbolŋge mbarwa ta Kuateŋge pasa ta te-timba maŋau ta kume seramŋgat. Taŋgo ande Suŋgo kumammba mbarwa ta imaŋge ŋgamuŋge tiŋga pasa ta te-timba kume seramŋgat e ŋga sanikina. Taŋakina ta Suŋgo nu buk nale balenikam tuku wamdus kuyarkina tukunu nale mam nakile tuku pasa ta ise ndakinaik.
1SA 2:26 Samuel nu mbanzoŋgina le taŋgo pino ŋakmba Suŋgo mata nane nu make pilnaig.
1SA 2:27 Taŋamba minnaig ma ma ait ande Kuate tuku piro taŋgo ande Elai sota prona sulumba Suŋgo tuku miŋge tumba sana: Mbuŋ naŋe nuŋe kuasmbi ndoŋ Isip gabat suŋgo Farao tuku piro taŋgo minnaig le ye kilimok nane tugumŋge mayokkan sulumba
1SA 2:28 Israel tugu ŋakmba ŋgamukŋge mbuŋ naŋe tumba yiŋe pris minam tuku madiwen le nuŋge pris tuku tawi ta tiŋmba atrau mbain mbolŋge pa guwa mundur mayenu ŋak ta pilmba minanu. Taŋawanu le yeŋge agaŋmor atrauka pasokanu ndem ta nu nuŋe ndare kame ndoŋ nyuwaig ŋga saniŋgen.
1SA 2:29 Ta tuku ne ndaŋam tuku yiŋe wande mbolŋge agaŋmor baleniŋmba atraukam tuku wam ta talaka kiŋo kat naŋe ar ta tuku wamdus suŋgo ŋak minmba ye gilaiŋga tane agaŋmor ndemnu kuya ŋak ŋak ta nyumba sugo ŋaigode?
1SA 2:30 Ye tane Israel mbal tuku Mbara Suŋgo ye o buk tane tuku mbuŋ kat taŋgine teŋenmba saniŋgen: Tane taŋgine ndare ndoŋ ye tuku am mbolŋge pris piroka minmba minamŋgaig ŋga saniŋgen ta kile tane maŋ piro ta ke nda. Taŋgo ima nu ye tuku nyu te-duŋguwa ta yeŋge nu nyu suŋgo tambimŋgit. Taŋgo ima nu ye talayate ta yeŋge nu mata talawamŋgit ŋgina.
1SA 2:31 Ne ise tiwa. Mine minemba ye ne naŋe tugu ndoŋ saŋgri kile-ibeŋki le tane saibo patika kume nda.
1SA 2:32 Tane sinamanzerka minap le ye Israel mbal afu sinzaŋ mayeniŋgi le ne tuku tugu nane ndo saibo patika kume nda.
1SA 2:33 Ye ne tuku ndare afu mapeki le pris piroka minwaig ta nane mbarmba piti ne tinwaig le ne tuku wamdus tatrukamŋgat. Naŋe ndare ta ŋakmba taŋgo ŋgaro lewaig sulumba saibo patika kume nda.
1SA 2:34 Ne tuku kiŋo armba Hofni le Pineas nale ait ndui ta mbolŋge ndo kumamŋgaik. Taŋawaik le ne pasa ŋakmba sanet ta son ŋgamŋgat.
1SA 2:35 Ye pris ande kateseknu madiwi le nu ye ndoŋ wamdus ulendi ŋak pris piro biywa le ye nu tuku kuasmbi ndo sinzaŋniŋgi le nu ye tuku am mbolŋge pris piroka minmba minamŋgat.
1SA 2:36 Taŋawa le ne tuku ndare ande minwa ta nu pris ta sota kumba dagol tidroŋga ndametiŋ bret fambonu nu tuwa ŋga sawa sulumba sawamŋgat: Ne ye pris piro ande sa le ye piroka nyamagaŋ afu kili ŋga sawamŋgat ŋga Elai sana.
1SA 3:1 Samuel nu kiŋo mo minna sulumba nu Elai turturmba Suŋgo tuku piroka minna. Ait ta mbolŋge Suŋgo nu tuan taŋgo suŋgomba wam pagu pasa nda niŋganu. Nane ndui ndui ndo kiŋatanu suk wam afu tumniŋganu le kaŋgerkanu.
1SA 3:2 Elai nu buk am ŋaigoŋginaig le furir ande mbolŋge nu wandek sinam taŋge kinymba minna le
1SA 3:3 Samuel nu tukul wande sinam taŋge kinyna. Kuate tuku tukul bokis mata wande ndui ta sinamŋge minna. Lam buluŋga minna le mafewam patikina le
1SA 3:4 Suŋgo nu Samuel wikina le nu ndek woka sakina: Ye ilet o ŋgina sulumba
1SA 3:5 pinderka kumba Elai sana: Neŋge ye wikat e ŋgina kande Elai nu sana: Kuga. Ye ne nda wikit. Luka ka kinya ŋgina le nu luka ka kinyna.
1SA 3:6 Kinyna le Suŋgo maŋ lato Samuel wikina ta Samuel nu katese ndana. Ta ndaŋam? Suŋgo nu buk nu tugum promba pasa ande sa ndana tukunu nu Suŋgoŋge wikina ta nu katese ndana. Ta tuku nu pastiŋga Elai sota kina sulumba sana: Neŋge ye maŋ wikat e ŋgina kande Elai nu lafumba sana: O kiŋo, yeŋge ne nda wikit. Luka ka kinya ŋgina le nu maŋ luka ka kinyna.
1SA 3:8 Taŋamba kinyna le Suŋgo maŋ lato Samuel wikam keŋna le nu maŋ aboŋgina sulumba Elai sota kumba sana: Neŋge ye wika minit e ŋgina. Taŋakina le Elai nu wamdus puluna le Suŋgoŋge kiŋo te wikate ŋga idusna sulumba
1SA 3:9 Samuel sana: Luka ka kinya le nu maŋ ne wikuwa kande teŋenmba sawa: O Suŋgo, ye ne tuku piro taŋgo. Ne ye saya le isi ŋga sawa ŋgina. Taŋakina le Samuel luka ka kinyna.
1SA 3:10 Samuel nu kinymba minna le Suŋgo nu maŋ lato nu tugum promba wika sakina: Samuel, Samuel ŋgina le Samuel nu woka sakina: O Suŋgo, ye ne tuku piro taŋgo. Pasa saya le ye isi ŋgina.
1SA 3:11 Taŋakina le Suŋgo ndek Samuel sana: Mine minemba ye Israel mbal ŋgamukŋge wam ande ki le nane ŋakmba ismba piriri ŋayowamŋgaig.
1SA 3:12 Ait ta mbolŋge ye wam afu Elai tuku ndare mbolŋge ke likam tuku buk saken ta kumumba nane mbolŋge kamŋgit.
1SA 3:13 Ye buk nu sawen. Nu tuku kiŋo ar ta ye kumammba ŋgumnem pasa sakade ta Elai nu kila ta nu nale peu ndanikit tukunu yeŋge nu tuku ndare tuturmba kaŋgat ta piti sugokanu niŋgamŋgit.
1SA 3:14 Ta tuku ye Elai nuŋe kuasmbi siŋka pasa saŋgrinu saniŋgen. Nane ye tuku atraukamŋgaig ta ye nane tuku une ŋaigonu ta sauka gilaiŋge nda ŋga Samuel sana.
1SA 3:15 Samuel nu nuŋe mbain mbolŋge kinymba minna le ka mafena. Mafena le maratukuk nu aboŋga tiŋga ka Suŋgo tuku Wande malaŋga talke likina sulumba wam kiŋatanu suk kaŋgermba isna ta Elai sawam kuru-kurukina.
1SA 3:16 Taŋana le Elai nu wika sana: Kiŋo ya, ne ilmba o ŋgina le Samuel nu ndek sana: Au. Ye ilet o ŋgina sulumba nu sota kina le
1SA 3:17 Elai nu kusnana: Kuate nu ne ndaŋmba sanat? Ye mbolŋge pasa afu yabu ndaka. Ne ye mbolŋge pasa afu yabuka ta Kuateŋge ne mapene nda ŋga sana.
1SA 3:18 Taŋaka sana le Samuel nu pasa ŋakmba isna ta nu kubeu tuna. Nu pasa ande yabu ndakina le Elai ndek nu sana: Nu Suŋgo. Nu wam ndaŋ kam bafuwa ta nu kuwa ŋgina.
1SA 3:19 Taŋamba minnaig ma ma Samuel nu suŋgoka taŋgo ŋgaro lena le Suŋgo nu mara mindek nu ndoŋ minna. Samuel nu wam afu prowam tuku sakanu ta Suŋgoŋge alonu kile-mayokanu.
1SA 3:20 Taŋamba minna le Israel ma tugu ŋakmba mbolŋge taŋgo pino ŋakmba nane Samuel Suŋgoŋge tuan taŋgo madina ta nane kila pilnaig.
1SA 3:21 Suŋgo nu mara mindek Silo tumbraŋŋge Samuel tugum promba nu wam pagu pasa sawanu. Taŋawanu le Samuel nu pasatanu ta Israel mbal ŋakmba nane nu isanu.
1SA 4:1 Ait ta mbolŋge Israel mbal nane Filistia mbal ndoŋ kame buwam saka ka Eben-Eser tumbraŋŋge ma tumba kame tuku kuanekinaig le Filistia mbal mata nane Efekŋge ma tumba kame tuku kuanekinaig.
1SA 4:2 Taŋamba minnaig sulumba Filistia mbal nane ulendika ma gutoŋ taŋge Israel mbal ndoŋ kame bunaik sulumba kame saŋgri tiŋgina le nane Israel mbal kile-ibeŋka taŋgo 4,000 taŋaŋ bale farniŋginaig.
1SA 4:3 Taŋanaig le kame taŋgo afu ta luka Eben-Eser promba Israel mage mage wam kubeu niŋginaig le nane naŋgine naŋgine sakinaig: Ndaŋam tuku Suŋgo nu sine ŋgumnesiŋmba Filistia mbal sinzaŋniŋgit le nane sine bale far sulude? Sine Silo kab sulumba Suŋgo tuku pasa katanu bokis ta tumba probe le bokis taŋge sine sinzaŋsiŋguwa le ŋgueu mbal nane sine suluwe nda ŋginaig.
1SA 4:4 Taŋamba nane taŋgo afu kukulniŋginaig le Silo kinaig sulumba Suŋgo Saŋgri Ŋayo eŋel kanunu armba ŋgamukŋge minyok minit nu tuku pasa katanu bokis ta tumba luka ilnaig. Elai tuku kiŋo armba Hofni le Pineas mata bokis ta ndoŋ ndoŋ ilnaik.
1SA 4:5 Nane Suŋgo tuku pasa katanu bokis ta tumba pronaig le Israel mbal nane kaŋgermba gare-gareka wika raunaig le kilke buru-burukina.
1SA 4:6 Taŋanaig le Filistia mbal nane zigna ta ismba naŋgine naŋgine sakinaig: i ... Ndaŋam saka nane Hibru mbal si taŋamba wika raude ya ŋginaig le nane afu pro saniŋginaig: Suŋgo tuku tukul bokis tumba prowaig ŋginaig le nane pasa ta ismba
1SA 4:7 nane kuru kuru mayemba sakinaig: i ... Kile naŋgine mbara nane tuku tumbraŋ towat. Kile sine ndaŋamŋgig? Sine maŋau ande taŋaŋ buk kaŋger ndageŋ.
1SA 4:8 Imaŋge sine sinzaŋsiŋguwa le nane tuku mbara Saŋgri Ŋayo ta sine ŋaigo siglike nda. Mbara taŋge ma baknu mbolŋge Isip mbal piti yeki yeki niŋgina tuku.
1SA 4:9 Hibru mbal si amboŋga sine tuku piro mbal minnaig ta kile sine maŋ nane tuku piro mbal minbekig tukunu sine kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga kame bube ŋginaig.
1SA 4:10 Taŋakinaig sulumba Filistia mbal nane saŋgri tiŋga kame bunaig sulumba Israel mbal kile-ibeŋka nane suŋgomba bale farniŋginaig le nane afu kua ka Eben-Eser kinaig. Ki ait ta mbolŋge nane Filistia mbalŋge Israel taŋgo 30,000 bale farkinaig sulumba
1SA 4:11 Kuate tuku tukul bokis ta yaika tumba Elai tuku kiŋo armba Hofni le Pineas mata balenikinaik le kumnaik.
1SA 4:12 Kile Benyaminnu taŋgo ande kame ma ta kusremba nuŋe tawi fetfetmba kilke roka kilmba gabat pisnemba pinderka kua ka ka Silo prona.
1SA 4:13 Prona ta Elai nu ndin makembiŋge nuŋe minyo mbili mbolŋge minyoka ndin kulatka Kuate tuku tukul bokis ta tuku wamdus sulumba minna. Minna le taŋgo ta nu promba tumbraŋŋge taŋgo pino ŋakmba kame mbolŋge maŋau prowe likinaig ta kubeu niŋgina le nane ismba ŋgamuŋgal ŋaigoŋga malmbi wika raunaig.
1SA 4:14 Taŋanaig le Elai nu malmbi wika raunaig ta ismba kusnaŋga sakina: Nane ndaŋam tuku taŋade ŋgina. Taŋaka minna le taŋgo ta pinderka kumba Elai tugum promba wam kubeu tuna.
1SA 4:15 Elai buk yar 98 tumba saibo pile mayemba am tukulkina.
1SA 4:16 Kile taŋgo taŋge nu sana: Ye kile ndo kame ma kusremba kua ka te prowet ŋgina le Elaiŋge nu kusnana: Kiŋo, ame maŋau prowe likaig ŋgina.
1SA 4:17 Taŋamba kusnana le taŋgo pasa tumba prona taŋge pasa lafumba sakina: Filistia mbalŋge sine tuku kame taŋgo suŋgomba bale farkaig le sine Israel mbal nane ram kua kagig. Ne tuku kiŋo armba Hofni le Pineas mata balenikaik sulumba Kuate tuku tukul bokis ta turmba taig ŋga Elai sana.
1SA 4:18 Elai nu saibo butuknu tukunu taŋgo ta nu Kuate tuku tukul bokis tinaig ta tuku sakina le nu ŋgumnem-ŋgumnem nuŋe minyo mbili mbolŋge fonde malaŋga tugum taŋge ndeka nduku ŋgurmba kumna. Nu Israel mbal kulatka minna ta yarnu 40.
1SA 4:19 Pineas piyo nuŋe ta nu fuŋgulok minmba kiŋo te-palmbim tuku ait buk patukina le nu Filistia mbalŋge Kuate tuku tukul bokis tumba rugan nuŋe le taŋgo nuŋe kumnaik pasa ta ismba nu pirerek purka kiŋo te-pilna.
1SA 4:20 Taŋamba nu ŋgaro rar suŋgo tumba kumam bafuna le nu kulatkinaig pino kame taŋge nu sanaig: Ne kuru kuru ndaka. Ne buk kiŋo te-palet ŋginaig ta nu pasa ande lafu ndamba ise ndo ka
1SA 4:21 nu kiŋo ta nyunu Ikabod ŋgina sulumba sakina: Sine Israel mbal kile nyu kugatok ŋgina. Ta ndaŋam? Nane tukul bokis yaika tumba rugan nuŋe le taŋgo nuŋe kumnaik ta tuku nu idusmba pasa ta taŋamba sakina.
1SA 5:1 Filistia mbalŋge Kuate tuku tukul bokis ta tumba Eben-Eser tumbraŋ kusremba kuramba tumba naŋgine tumbraŋ suŋgo Asdod kinaig ka
1SA 5:2 taŋge tukul bokis ta tumba naŋgine mbara Dagon tuku zugu wandekŋge Dagon kanunu tugum taŋge pilnaig le minna.
1SA 5:3 Mafena le maratukuk tiŋga Asdod mbal nane aboŋginaig sulumba zugu wandek ta kumba mambilnaig kande naŋgine mbara Dagon kanunu ta Suŋgo tuku tukul bokis ta tugum ibeŋ kilke mbol taŋge ndeka truk ka minna le kaŋgernaig sulumba tumba nuŋe ma mbolŋge te-timba pilnaig le ka furirna le nane kinynaig.
1SA 5:4 Kinymba mafena le maratukuk tiŋga maŋ wandek kumba mambilnaig kande naŋgine mbara Dagon kanunu ta Suŋgo tuku tukul bokis ta tugumŋge maŋ ndeka truk ka minna le kaŋgernaig. Ŋgarosunu ndo maye minna ta gabatnu wainu arŋeŋ ŋgurka ibeŋ malaŋga tugum taŋge bagarok minnaig le kaŋgerkinaig.
1SA 5:5 Wam ta mbolŋge kile Dagon tuku pris kame taŋgo kame mata nane zugu wandek ta kambim bafumba ta nane Dagon kanunu bagarok minna magot ta lukamba sinam kinig.
1SA 5:6 Kile Suŋgoŋge Asdod mbal tumbraŋ afu Asdod patukŋge minnaig ta ŋaigo siglika piti suŋgokanu niŋgina le kamka ŋaigonu nane tuku ŋgarosu mbolŋge prowe likinaig.
1SA 5:7 Taŋanaig le Asdod mbal maŋau ta kaŋgermba nane ndek sakinaig: Israel mbal tuku Mbaraŋge sine tuku mbara Dagon sine turmba ŋaigo siglikate tukunu sine nane tuku tukul bokis te pilbe le tumbraŋ ande kuwa ŋginaig.
1SA 5:8 Taŋakinaig sulumba nane Filistia tuku gabat kame ta maŋgurkuwaig ŋga pasa patike likinaig le nane promba maŋgurkinaig. Maŋgurkinaig le Asdod mbalŋge kusnaniŋginaig: Sine kile Israel mbal tuku Mbara tuku tukul bokis ta tumba ndaŋamŋgig ŋginaig le nane pasa lafumba saniŋginaig: Tumba kuramba Gat tumbraŋ kape ŋginaig le nane Kuate tuku tukul bokis ta tumba kinaig ka Gat tumbraŋŋge pilnaig le minna.
1SA 5:9 Taŋanaig le Suŋgoŋge tumbraŋ ta tuku taŋgo pino kutu kame ŋakmba ŋaigo siglikina le kamka ŋaigonu nane tuku ŋgarosu mbolŋge prowe likinaig le nane kuru kuru suŋgo tumba wamdus fulilke likinaig.
1SA 5:10 Taŋanaig le nane Kuate tuku tukul bokis ta pilnaig le Ekron tumbraŋ kina. Kina ka ta prona le nane Ekron taŋgo pino gagniŋgina le suŋgomba wika raumba sakinaig: Nane sine ŋakmba bale farkam saka Israel mbal tuku Mbara tuku tukul bokis ta tumba te prowaig ŋginaig sulumba
1SA 5:11 nane Filistia gabat kame ta maŋ kile-maŋgurka saniŋginaig: Israel mbal tuku Mbara tuku tukul bokis te siŋgine kutu kame sine turmba bale farkikat tukunu palpe le luka nuŋe minna tuku ma ta mbol kuwa ŋga saniŋginaig. Ta ndaŋam? Kuateŋge nane ŋaigo siglikina le nane suŋgomba kume likinaig.
1SA 5:12 Afu kume ndakinaig ta kamka nane tuku ŋgarosu mbolŋge prowe likinaig le nane ŋgaro rar tormba malmbi wika raumba minnaig.
1SA 6:1 Suŋgo tuku tukul bokis ta Filistia mbal tugumŋge minna le ma ma tambun 7 kuganaig le
1SA 6:2 kile Filistia gabat kameŋge nane pris kame kagmai taŋgo kame kile-maŋgurka kusnaniŋginaig: Sine Suŋgo tuku tukul bokis te tumba ndaŋndaŋmba kamŋgig? Sine ndaŋndaŋmba tumba ka nuŋe ma mbolŋge palmbimŋgig ŋginaig le
1SA 6:3 nane lafumba sakinaig: Tane Israel mbal tuku Mbara tuku tukul bokis ta ake sinaŋ palpe le kine ndakuwa. Tane mbar maŋau kinaig ta tuku atrau agaŋ afu turmba patikap le kuwaig le naŋgine Mbara taŋge tane tuku guaze pitaikuwa le nu ndaŋam tuku tane piti tiŋgit ta tugunu katesewamŋgaig ŋga saniŋginaig.
1SA 6:4 Taŋakinaig le gabat kameŋge maŋ lato kusnaniŋginaig: Sine nu garewa ŋga ame agaŋ patikube ŋginaig le nane lafumba saniŋginaig: Sine Filistia tuku gabat sugo 5 ta taŋgo pino turmba guaze ndui taŋge ŋaigo siglikate tukunu nane nduik nduik ta madiniŋmba golmbi kamka kanunu 5 wakeikap sulumba sib sine tuku ma ŋaigo siglikade ta tuku kanunu 5 wakeika ta turmba patikap le kuwaig.
1SA 6:5 Tane taŋamba Israel mbal tuku Mbara nyu te-duŋgap le nu tane, taŋgine mbara kame, taŋgine kilke turmba ŋaigo sigli ndakuwa.
1SA 6:6 Tane Isip mbal Farao ndoŋ wamdus kareŋ pilnaig taŋamba nda kap. Suŋgoŋge nane pilendo niŋmba piti yeki yeki niŋgina le nane Israel mbal pitaikinaig le kinaig wam ta tane ŋgilai ndaŋgap ŋginaig sulumba
1SA 6:7 saniŋginaig: Tane makau armba paŋgarnu fat ŋak piro nda niŋganu ta kilap sulumba karis ande kiteknu tumba makau arŋeŋ karis ta mbolŋge kusmba fatnu ta patikap le luka naŋgine fonde sinam kuwaig.
1SA 6:8 Taŋamba Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba karis mbolŋge palpe sulumba taŋgine mbar maŋau kinaig ta tuku peuka agaŋ kame kanunu golmbi wakeikanu ta kilmba bokis fudiŋndo ande sinamŋge patika tukul bokis ta gemmba pilmba makau armba ta sisilaniŋgap le kuwaik.
1SA 6:9 Makau armba ta kuwaik le kaŋgerndo ka minap. Nale tukul bokis ta karis ŋak didikumba ndin dubimba Bet-Semes tumbraŋ kuwaik ta sine katesewamŋgig Israel mbal tuku Mbara taŋge sine piti sersiŋgina ŋga idusamŋgig. Ko makau armba ta lukuwaik ta sine katesewamŋgig Mbara taŋge sine piti ser ndasiŋgina. Piti te ake sine mbolŋge prona ŋga idusamŋgig ŋga gabat kame ta saniŋginaig.
1SA 6:10 Kile taŋgo kame ta taŋamba kuanekinaig sulumba makau paŋgarnu armba fat ŋak ta kilmba karis mbolŋge kusmba fatnu ta kilmba luka fonde sinamŋge patikinaig.
1SA 6:11 Taŋanaig sulumba Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba sib le kamka kanunu golmbi wakeikinaig bokis ŋak ta turmba tumba karis mbolŋge patikinaig le
1SA 6:12 makau armba ta pitik ndo ndin suŋgo Bet-Semes tumbraŋ kina ta dubimba witimba witimba kinaik. Kinaik ta nale mbilmbil ndaka kine ndo kinaik le Filistia tuku gabat sugo 5 ta nale ŋgumnem dubika kinaig ka Bet-Semes tuku kilke ta mbol pronaig.
1SA 6:13 Nane Bet-Semes mbal ma gutoŋ taŋge wit magekinaig le kugerka minmba tandeka mambilnaig kande tukul bokis ta prona le kaŋgermba nane gare-garekinaig.
1SA 6:14 Karis ta ka Bet-Semesnu taŋgo Yosua tuku piro sinam ta promba makau armba ta kinaik ka ndame suŋgo ande tugumŋge tiŋginaik. Tiŋginaik le nane Levi tuku kuasmbiŋge Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba agaŋ kame kanunu golmbi wakeika sigrikinaig bokis ŋak ta turmba kilmba ndame suŋgo mbol taŋge patikinaig le Bet-Semes mbal taŋge karis mbainnu ta panu ŋga sambrimba kat fetfetnaig sulumba makau armba ta balenikmba Suŋgo atrauka pambi pasokinaig le uge suglukinaik. Ki ait ta mbolŋge nane atrau ta kumba agaŋmor afu turmba baleniŋmba Suŋgo atrauka pasokinaig le uge suglukinaig.
1SA 6:16 Nane wam ta kinaig le nane Filistia gabat sugo 5 ta kaŋgernaig sulumba ki ait ndui ta mbolŋge nane luka naŋgine tumbraŋ Ekron kinaig.
1SA 6:17 Nane Filistia mbalŋge naŋgine mbar maŋau kinaig ta tuku piti peuka kiga agaŋ kamka kanunu golmbi wakeikinaig ta ande Asdod tuku ande Gasa tuku ande Askelon tuku ande Gat tuku ande Ekron tuku.
1SA 6:18 Taŋamba ndo Filistia gabat sugo 5 ta tumbraŋ sugokanu fondembi korniŋganu tumbraŋ foŋfoŋ afu turmba kulatkinaig ta kumumba sib kanunu mata nduik nduik kidemba patikinaig. Bet-Semesnu taŋgo Yosua tuku piro sinamŋge ndame suŋgo ta mbolŋge Suŋgo tuku tukul bokis pilnaig ta idusam tuku ndame ta kile minit.
1SA 6:19 Kile Bet-Semes taŋgo afu nane Suŋgo tuku tukul bokis ta talka sinanu kaŋgernaig tukunu Suŋgo nane tuku taŋgo 70 bale farkina le taŋgo pino nane Suŋgoŋge nane ŋgamukŋge piti taŋamba kina ta tuku wamdus tatruka malmbikinaig sulumba
1SA 6:20 naŋgine naŋgine sakinaig: Mbara Suŋgo te nu purfeŋnu ndo. Ande nu kumammba mbarwa ta nu mapewe nda tukunu sine tukul bokis te pilbe le ani kaŋgat ŋginaig.
1SA 6:21 Taŋamba nane taŋgo afu kukulniŋginaig le ka Kiryat-Yarim mbal saniŋginaig: Filistia mbalŋge Suŋgo tuku tukul bokis ta pilnaig le sine tugum teŋge minit. Tane ndeka tumba mbumba kape ŋga saniŋginaig.
1SA 7:1 Taŋakinaig le Kiryat-Yarimnu taŋgo kame promba Suŋgo tuku tukul bokis ta suku silimba waimbi tumba kinaig ka Abinadab tuku wande biŋ mbolŋge minna ta mbolŋge pilnaig. Pilnaig sulumba nu tuku kiŋo nuŋe Elasarŋge tukul bokis ta kulatkuwa ŋga madinaig.
1SA 7:2 Tukul bokis ta Kiryat-Yarim tumbraŋŋge minna le ma ma yar 20 kinaig. Ait ta mbolŋge Israel mbal nane sinamanzerka minmba Suŋgoŋge turka sinzaŋniŋguwa ŋga wika yabaŋmba minnaig.
1SA 7:3 Taŋamba minnaig le Samuelŋge ndek Israel mbal ŋakmba saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba Suŋgo ndo dubiwam idusmba kande tane mbara kise kise ŋakmba ŋgumneniŋmba Astarte ŋgade pino kanunu ta turmba kusrewap sulumba tane Suŋgo ndoŋ ulendika nu tuku miŋge kumnemŋge ndo minap. Taŋawap le nuŋge tane turtiŋmba sinzaŋtiŋguwa le Filistia mbal tuku saŋgri kile-ibeŋkamŋgaig ŋga saniŋgina.
1SA 7:4 Taŋakina le Israel mbal naŋgine yabri mbara kusrekinaig sulumba yabri mbara Baal le Astarte tuku kanunu ta pitaika Suŋgo tuku miŋge kumnemŋge ndo minnaig.
1SA 7:5 Taŋanaig le Samuelŋge Israel mbal ŋakmba tuku pasa pilmba sakina: Tane ŋakmba pro Mispaŋge maŋgurkap le yeŋge tane tuku ŋga Suŋgo yabaŋamŋgit ŋgina.
1SA 7:6 Taŋamba saniŋgina le nane ŋakmba promba Mispaŋge maŋgurkinaig sulumba nane kule burok sinam taŋge kule kunymba Suŋgo atraukam tuku kutunaig. Taŋamba nane sakinaig: Sine Suŋgo am mbolŋge unekigeŋ ŋga saka nyamagaŋ pinka minnaig le ki ka butuŋgina. Taŋamba Samuel nu Mispaŋge nane tuku piti ismba pasa afu kile-tidiŋgina.
1SA 7:7 Israel mbal Mispaŋge maŋgurkinaig ta Filistia mbal nane isnaig sulumba gabat sugo afu naŋgine kame kuasmbi ndoŋ kame ilnaig. Kame ilnaig le Israel mbal nane pasa ta ismba kuru-kurukinaig sulumba
1SA 7:8 Samuel sanaig: Ne siŋgine Mbara Kuate Suŋgo yabaŋa le nuŋge sine sinzaŋsiŋguwa le sine Filistia mbalŋge ŋaigo siglike nda ŋginaig.
1SA 7:9 Taŋakinaig le Samuel ndek sipsip fatnu ande tumba balemba Suŋgo tuku atrauka ŋak piyna le ugna. Ugna le Suŋgoŋge Israel mbal turniŋguwa ŋga yabaŋna le Suŋgo nu isna.
1SA 7:10 Samuel nu atrauka minna le Filistia mbal buk nane ndoŋ kame buwam tuku ilmba patuniŋginaig. Patuniŋginaig le Suŋgoŋge pitik ndo kuaila pilna le samba mbolŋge nane tugum taŋge suŋgomba puluka nane tuku wamdus ŋginŋgan serniŋgina le nane kuru kuru mayemba kua ka sili-silinaig.
1SA 7:11 Taŋanaig le Israel mbalŋge Mispa kusremba Filistia mbal kile-dubiŋga bale farka kinaig ka ka Bet-Kar tumbraŋ pronaig.
1SA 7:12 Kile Samuelŋge ndame suŋgo ande tumba Mispa tumbraŋ Sen tumbraŋ ŋgamu-ŋgamuŋge te-tina sulumba sakina: Suŋgoŋge sine tur mayekat ŋgina. Taŋakina sulumba ndame ta nyunu Eben-Eser ŋgina.
1SA 7:13 Samuel tuku ait mbolŋge Suŋgo nu Filistia mbal ŋaigo siglika peuniŋgina le nane maŋ Israel kilke mbol pro ndanaig.
1SA 7:14 Israel mbal tuku tumbraŋ afu buk Filistia mbalŋge kame bumba yaike likinaig ta Ekronŋge tugu pilmba ka Gatŋge tiŋgina ta kile Israel mbal maŋ naŋgine luka kilnaig. Taŋanaig sulumba tumbraŋ kame ta tuku kilke ta nane Israel mbalŋge Filistia mbal ndoŋ kame bumba ŋakmba luka yaika kilnaig. Taŋamba Israel mbal nane mine mayemba Kanan mbal ndoŋ mata ŋgan minnaig.
1SA 7:15 Samuel nu mara mindek Israel mbal kulatka minna sulumba
1SA 7:16 nu yar mindek Betel Gilgal Mispa kumba tumbraŋ keŋmba ta kidemba lika taŋgo pino tuku piti gubra ismba kile-tidiŋganu.
1SA 7:17 Kile-tidiŋge deŋpurniŋmba nu luka nuŋe tumbraŋ Rama kambinu ka tumbraŋ taŋge mata nu pasa kile-tidiŋganu. Ramaŋge minna sulumba nu ndame turŋaŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeina.
1SA 8:1 Samuel nu saibo pilmba nuŋe kiŋo ar ta Israel mbal kulatkuwaik ŋga madinikina.
1SA 8:2 Kiŋo mulum ta nyunu Yoel. Mambo nuŋe nyunu Abia. Berseba tumbraŋŋge nale Israel mbal kulatka minnaik.
1SA 8:3 Kulatka minnaik ta nale mam nakile tuku wam ta dubi ndanaik. Nale ndametiŋ tuku ndo wamdus ŋak. Nale pasa tugusemba pileniŋmba kaŋger ndaka ande ndametiŋ nale nikuwa ta pasa mbolŋge te-ti ndawanu.
1SA 8:4 Kile Israel mbal tuku gabat sugo sugo ŋakmba maŋgurkam Samuel sota Rama kinaig sulumba
1SA 8:5 Samuel sanaig: Ne isa. Ne buk saibo pilit ta ne tuku kiŋo ar ta nale ne maŋau kina taŋamba ke ndakade. Ta tuku ne gabat suŋgo ande madiwa le sine kulatkuwa. Kilke afu minig taŋamba ŋga Samuel sanaig.
1SA 8:6 Nane gabat suŋgo madiwam tuku sakinaig ta Samuel nu pasa ta tuku gare ndana le nu Suŋgo yabaŋmba kusnana.
1SA 8:7 Kusnana le Suŋgo nu ndek sana: Taŋgo pino nane ame maŋau ne ndoŋ sakuwaig ndeta ne ismba dubiwe niŋga. Nane ne pitai ndanade. Kuga. Ye nane tuku Suŋgo mine ndaki ŋga nane ye pitaiyade.
1SA 8:8 Ye o buk nane Isipŋge kilmba te prowen ta nane ye ŋgumneyumba mbara afu tuku nyu kile-duŋge likinaig. Nane mara mindek ye mbolŋge kade ta kile ne mbolŋge mata kade.
1SA 8:9 Ta tuku ne nane tuku miŋge dubiwa sulumba riroŋ pasa saniŋmba gabat suŋgo nu ndaŋndaŋmba nane kulatkamŋgat ta bitekŋga saniŋga le iswaig ŋga Samuel sana.
1SA 8:10 Pasa ŋakmba Suŋgoŋge Samuel sana ta nu suk ka taŋgo pino gabat suŋgo madiwam sakinaig ta saniŋgina sulumba
1SA 8:11 sakina: Ye kile gabat suŋgo tuku piro maŋau tugu biteŋgi le tane isap. Gabat suŋgo ta nu teŋenmba kamŋgat. Nu tane tuku kiŋo afu kilwa le nu tuku kame mbal taŋaŋ minamŋgaig. Kame ait mbolŋge nane afu karis mbolŋge pinderkuwaig le afu hos mbolŋge pinderkamŋgaig. Nu tumbraŋ inum kambim bafuwa ta nu karis mbolŋge minyokuwa le nane afu nu mindemba pinderka amboŋga kaŋgaig.
1SA 8:12 Nuŋge nane afu kame gabat minam tuku madiniŋgamŋgat. Afu kame taŋgo 1,000 kulatkuwaig le afu kame taŋgo 50 kulatkamŋgaig. Tane tuku kiŋo kame afu nu tuku piro mbolŋge kilke pikmba nyamagaŋ ŋgukuwaig le afu nyamagaŋ magekuwaig le kilamŋgaig. Afu nu tuku kame agaŋ ndende wakeikuwaig le afu karis tuku agaŋ ndende wakeikamŋgaig.
1SA 8:13 Tane tuku kulim kame afu nu tuku gureŋ agaŋ ndende mundur mayenu ŋak ta wakeikuwaig le afu nu tuku paguwaig le afu nu tuku bret pasokamŋgaig.
1SA 8:14 Nu tane tuku nyamagaŋ piro, grep piro magenu, olif piro magenu ta ŋakmba yaika kilmba nuŋe gabat sugo sugo niŋgamŋgat.
1SA 8:15 Niŋguwa sulumba tane tuku wit grep muli ta ŋakmba kilmba fetka 9 tane tuku kusreka ndindo nuŋe tumba nuŋe gabat kame piro taŋgo kame niŋgamŋgat.
1SA 8:16 Nu tane tuku piro taŋgo, piro pino, taŋgo mo afu kilmba agaŋmor doŋki magenu ta pileŋga kilwa le nu tuku piroka minamŋgaig.
1SA 8:17 Taŋamba tane tuku sipsip ta kilmba fetka 9 kusreka ndindo nuŋe tamŋgat. Tane mata nu tuku piro taŋgo taŋaŋ minamŋgaig.
1SA 8:18 Ait ta mbolŋge tane taŋgine gabat suŋgo taŋgine madinaig ta tuku ndumor-ndumorkap ta Suŋgo nu tane tuku malmbi ise nda ŋga saniŋgina.
1SA 8:19 Taŋamba saniŋgina kande nane Samuel tuku pasa isam mbulnaig sulumba sakinaig: Kuga. Ne sine tuku gabat suŋgo ande madiwe siŋga.
1SA 8:20 Taŋabe sulumba sine kilke tugu afu minig taŋamba minamŋgig. Siŋgine gabat suŋgoŋge pasa siŋmba kulatkuwa sulumba kame ait prowa le nu sine kulatka kilmba ŋgueu mbal ndoŋ kame buwamŋgat ŋginaig.
1SA 8:21 Samuel nu nane pasa ŋakmba sakinaig ta ismba ka Suŋgo sana le
1SA 8:22 Suŋgo ndek lafumba sana: Naŋgine nzali ta dubimba gabat suŋgo madiwe niŋga ŋgina. Taŋakina le Samuel ndek Israel taŋgo ŋakmba saniŋgina le sili-silimba luka naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig.
1SA 9:1 Kis nu maror taŋgo ande. Nu nyu suŋgo ŋak Benyamin ma tugu mbolŋge minna. Kis mam nuŋe Abiel. Wa nuŋe Seror. Mbuŋ mbuŋ nuŋe Bekorat. Sikar sikar nuŋe Afia. Tumbraŋ mboŋ naŋgine Benyamin.
1SA 9:2 Kis tuku kiŋo nuŋe nyunu Saul. Saul nu saŋgrinu ŋgarosu tumail pasi maditaknu. Taŋgo ande nu suk Israel ŋgamukŋge mine ndakina. Israel ŋgamukŋge nuŋge ndo kuennu.
1SA 9:3 Nane minnaig le ait ande Kis tuku doŋki afu kua ka sili-silinaig le nu ndek Saul kukulmba sana: Ne piro taŋgo ande tumba tale kumba ka doŋki kame sotap ŋgina.
1SA 9:4 Taŋakina le nale tiŋga kinaik ka Efraim ma taknu kumam kumba wat tiŋga Salisa ma tugu mbol kinaik ta doŋki kile-sigli ndakinaik. Taŋamba nale maŋ tiŋga Salim ma tugu mbol kinaik ta mata doŋki kame taŋge mine ndakinaig le kile nale maŋ tiŋga Benyamin tuku ma tugu mbol kinaik ta mata kile-sigli ndakinaik.
1SA 9:5 Nale doŋki sota sota ka Suf ma tugu mbol pronaik sulumba Saulŋge piro taŋgo nuŋe sana: Sile luka kap. Sile ŋgisikupe ta mam nu doŋki tuku idus ndamba sile tuku wamdus piti tikat ŋga sana.
1SA 9:6 Taŋakina le piro taŋgo taŋge ndek Saul sana: Yauk. Tumbraŋ teŋge Kuate tuku piro taŋgo ande nyu suŋgo ŋak minit ta nu wam ŋgumneŋga prowam tuku sakate ta alonu prote. Sile ka nu kaŋgermba. Nuŋge doŋki ma ani taŋge minig ta sile sasikam kumuŋ inde ŋga sana le
1SA 9:7 Saul ndek lafumba piro taŋgo nuŋe sana: Sile ame agaŋ tumba nu sota kaŋgik? Bret sigrikikeŋ ta buk kugawaig tukunu sile ame agaŋ nu tambimŋgik? Sile agaŋ inum nu tambim tuku mine ndakate ŋgina le
1SA 9:8 piro taŋgo taŋge maŋ lato Saul sana: Ye silwa ndametiŋ fudiŋndo ŋak. Ye ndametiŋ ta nu tuwi le nu sile doŋki ma ani taŋge minig ta sasikamŋgat ŋgina.
1SA 9:9 Taŋakina le Saulŋge nu sana: Sile kap. Ne tuku wamdus ta mayenu ŋgina sulumba nale Kuate tuku piro taŋgo minna tumbraŋ ta kinaik. Kinaik ka tumbraŋ ta tuku tabe ta poŋga kumba minmba pino mbanzo afu kule kunyam saka ndekinaig le kile-siglikinaik. Kile-siglikinaik sulumba nane kusnaniŋginaik: Kagmai taŋgo ta tumbraŋ ambeŋge minit e ŋginaik. (Ait ta mbolŋge Israel mbal nane tuan taŋgo kame nyu kilmba kagmai taŋgo ŋganu. Taŋgo ande nu agaŋ inum tuku Kuate kusnawam kambim bafumba ta nu sakanu: Sine kagmai taŋgo kaŋgeram kab ŋganu).
1SA 9:12 Kile pino kame taŋge pasa lafumba sanikinaik: Nu ambe minit. Nu kite tumbraŋ ambe prowat. Taŋgo pino nane biŋ mbol ambeŋge atraukamŋgaig tukunu tale pitik mbumba kape.
1SA 9:13 Nu isukusam biŋ mbol ambe kakat. Taŋgo pino nu tairŋga minig. Nuŋge atrau agaŋ kame ta nyaro niŋguwa le taŋgo pino wike likinaig ta pagumba nyamŋgaig. Ta tuku tale pitik mbumba kape ŋginaig.
1SA 9:14 Taŋakinaig le Saul piro taŋgo nuŋe ndoŋ mbumba kumba tumbraŋ ta tuku fonde malaŋga sinam kambim saka Samuel nu biŋ mbol ambe kambim bafumba kilim kina le te-silikinaik.
1SA 9:15 Suŋgoŋge buk Samuel kila sana:
1SA 9:16 Indole ait teŋen mbolŋge ye Benyamin tuku tugu mbolŋge taŋgo ande kukuli le ne tugum te prowamŋgat. Nu prowa le ne gureŋ pisnewa le nuŋge yiŋe kuasmbi Israel kulatka Filistia mbal tuku wai mbolŋge kile-lukamŋgat. Filistia mbal ta nane ye tuku kuasmbi ŋgaro rar pileniŋmba piro kareŋnu niŋmba minig le ye nane tuku malmbi iset ŋga Samuel sana.
1SA 9:17 Kile Samuel nu Saul kaŋgerna le Suŋgo nu sana: Taŋgo kubele ye ne sanen ta noten. Nuŋge ye tuku kuasmbi kulatkamŋgat ŋgina.
1SA 9:18 Kile Saul nu fonde malaŋga sinam kumba Samuel kaŋgermba kusnana: Kagmai taŋgo tuku wande aniŋge minit ŋgina le
1SA 9:19 Samuelŋge lafumba sana: Kagmai taŋgo ta ye noten. Ne amboŋga atraukam tuku biŋ mbol ambe kumba mina. Ye ne ŋgumnem dubinumba mbet. Ŋgilaiŋge ye ne ndoŋ tuma isukusmba kinymba indole mafewa le ne pasa afu ŋak ta saka le sani le ismba kaye.
1SA 9:20 Ne ailfu doŋki kame ŋgisikinaig ta tuku wamdus piti ndanuwa. Nane afuŋge buk kile-siglikinaig. Ne ise tiwa. Israel mbal nane gabat suŋgo madiwam tuku nzali ta ne tuku mam naŋe tuku tugu mbolŋge minit ŋgina.
1SA 9:21 Taŋakina le Saulŋge Samuel sana: Ndaŋam ne taŋamba ye sayate? Ye Benyamin tuku tugu. Israel sinamŋge sine tuku tugu ta fudiŋndo. Mam tuku ndare mata Benyamin tuku tugu mbolŋge nyu kugatok ŋga Samuel sana.
1SA 9:22 Kile Samuelŋge Saul le piro taŋgo nuŋe kilmba wandek sinam kina sulumba taŋgo 30 buk promba minyok minnaig ta nane tumailamŋge kile-minyokina.
1SA 9:23 Taŋana sulumba Samuel nu pagu taŋgo ta sana: Ye ne agaŋmor ndemnu tinmba sanit le palet ta tumba prowa ŋgina le
1SA 9:24 pagu taŋgo ta nu agaŋmor wainu ndem mayenu ŋak ta tumba promba Saul tuna. Tuna le Samuel ndek nu sana: Ye taŋgo kame tuma isukusam tuku saniŋgen le naneŋge ne tuku ndem ande pilnaig le yeŋge tumba kulatka minet te kile tumba nya ŋgina. Taŋakina le Saul nu ait ta mbolŋge Samuel nane ndoŋ tuma isukusnaig.
1SA 9:25 Isukuse deŋpurmba nale atraukam tuku biŋ ta kusremba ndek tumbraŋ kinaik sulumba wande poŋga funu mbol taŋge minyoka pasatinaik.
1SA 9:26 Pasate deŋpurmba Saul nu wande funu mbol taŋge kinyna. Kinymba mafena le maratukuk tiŋga Samuel nu Saul wika sana: Tiŋga ndeka le ye ne mindenumba kumba ka ndinŋge mbilni le kaye ŋgina le Saul ndek tiŋga ibeŋkumba Samuel ndoŋ wande kusremba kilim ka Saul tuku piro taŋgo ta ndoŋ ndin dubimba kinaig.
1SA 9:27 Nane kinaig ka tumbraŋ makembi taŋge Samuel nu Saul sana: Piro taŋgo naŋe sawa le amboŋga kumba minwa le ye Kuateŋge pasa afu sayina ta ne sanamŋgit ŋgina.
1SA 10:1 Piro taŋgo ta nale kusreka kina le Samuel ndek olif kule botol ŋak ta tumba Saul tuku gabat mbolŋge kutumba Saul mumuna sulumba sana: Ne Suŋgoŋge nuŋe kuasmbi Israel mbal kulatkam tuku madinina.
1SA 10:2 Kile ne ye kusreyumba kaye ka Benyamin ma tugu Selsa tumbraŋŋge Rahel tuku kumunu tugum taŋge taŋgo armba kile-siglika le naleŋge ne teŋenmba sanamŋgaik: Doŋki kame ŋgisikinaig le ne sota likate ta buk kile-siglikinaig le mam naŋe kile doŋki tuku wamdus piti ndamba nu maŋ ne ŋgisikanu ŋga idusmba nu wamdus piti ŋak minit ŋga ne sanamŋgaik.
1SA 10:3 Nale taŋamba ne sanuwaik le ne nale kusreka maŋ kumba ka Tabor tumbraŋ tuku ail suŋgo tugum taŋge taŋgo keŋmba Suŋgo atraukam tuku Betel kambim bafuwaig le kile-siglikamŋgat. Nane tuku ande nu meme fat keŋmba kugrakuwa le ande nu bret keŋmba bagailniŋguwa le ande nu grep kule botol ŋak kurawamŋgat.
1SA 10:4 Nane keŋ taŋge ne kaiye ŋga sanumba bret armba tinwaig le ne yaika kila.
1SA 10:5 Taŋamba ne maŋ kumba ka Filistia kame mbalŋge baibai patike likinaig ma ta promba Kuate atraukanu tumbraŋ Gibea tuku fonde malaŋga sinam kumba tuan taŋgo kuasmbi ande Suŋgo tuku tabe mbol ndekuwaig le kile-siglikamŋgat. Taŋgo afu nane tuan taŋgo kuasmbi ta mindeka gita yeki yeki katniŋmba kem fitke lika tambariŋ katniŋguwaig le tuan taŋgo kuasmbi ta Suŋgo tuku Guwaŋge wamdus niŋguwa le pasa yeki yeki kukliwamŋgaig.
1SA 10:6 Taŋawaig le Suŋgo tuku Guwa ne mbol kuwa le ne mata nane ndoŋ ulendika pasa yeki yeki kukliwamŋgat. Taŋawa sulumba ne kisemba kiteknu mayok kaŋgat.
1SA 10:7 Ye ne sanet pasa kame te tuku alonu prowe likuwaig ta Suŋgoŋge ne ndoŋ minwa le ne nu tuku miŋge dubimba ke ndo ka ŋga Saul sana sulumba
1SA 10:8 nu maŋ sana: Kile ne amboŋga Gilgal kaye le ye ne dubinumba ta promba agaŋmor afu kilmba bale farka pasoka ŋgamuŋgal ulendiwam tuku agaŋmor turmba atraukamŋgit. Ne ka Gilgalŋge ye tairŋga mina le kusem ndindo kuwa le ye ta prowi sulumba ne ame wam kam tuku ta ne sanamŋgit ŋgina.
1SA 10:9 Taŋakina le Saul nu pasa ta ismba nu mbilka Samuel kusremba kambim bafuna le Kuateŋge nu taŋgo kitek te-mayokna. Taŋana le nu kina le ki ait ndui ta mbolŋge ndo Samuelŋge nu maŋau ŋakmba tuku sana ta taŋamba prowe likinaig.
1SA 10:10 Nale Gibea pronaik le tuan taŋgo kuasmbi ande Saul te-silikinaig le Kuate tuku Guwa nu mbol kina le nu nane ndoŋ ulendika pasa yeki yeki sake likinaig.
1SA 10:11 Taŋanaig le nane afu nu kila ta nane wam ta kaŋgermba naŋgine naŋgine sakinaig: i ... Kis tuku kiŋo nuŋe si ame maŋau kate ya? Nu mata tuan taŋgo ande e ŋga saka minnaig.
1SA 10:12 Taŋamba saka minnaig le tumbraŋ ta tuku taŋgo andeŋge ndek sakina: Nane tuku mam kat naŋgine ima? Nane mata tuan taŋgo kuga ŋgina. (Ta tuku Israel mbal nane kile yaba pasa ande teŋenmba sakade: Saul nu mata tuan taŋgo ande e ŋgade).
1SA 10:13 Saul nu tuan taŋgo kame ndoŋ maŋau ta ke deŋpurna sulumba nu atraukanu tabe mbol ambe kina le
1SA 10:14 bab nuŋeŋge Saul piro taŋgo nuŋe ndoŋ kusnanikina: Tale animbi kinaik ma ma maŋ te prode ŋgina le Saulŋge lafumba sana: Sile doŋki ŋgisikinaig ta sota ma ma kuga le sile Samuel kaŋgeram kakeŋ ŋgina.
1SA 10:15 Taŋakina le bab nuŋeŋge ndek kusnana: Nu tale ndaŋmba satikina ŋgina le
1SA 10:16 Saul ndek lafumba bab nuŋe sana: Nu teŋenmba sile sasikina. Naneŋge doŋki ŋgisikinaig ta buk kile-siglikinaig ŋgina ŋga bab nuŋe sana. Taŋamba sana sulumba nu Samuelŋge gabat suŋgo prowam tuku madina ta yabuka bab nuŋe sa ndana.
1SA 10:17 Kile Samuel nu Israel ŋakmba wikina le Mispa tumbraŋŋge Suŋgo am mbolŋge maŋgurkinaig.
1SA 10:18 Maŋgurkinaig le Samuel nu nane saniŋgina: Sine Israel mbal tuku Mbara Kuate Suŋgoŋge teŋenmba tane tuku sakate. Yeŋge taŋgine mbuŋ kat taŋgine Isip mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilmba ilen. Nane ŋgueu mbalŋge ŋaigo siglika minnaig le yeŋge nane tuku muskil kile-tidiŋgen.
1SA 10:19 Ye tane tuku Mbara. Tane piro kareŋka piti suŋgomba kaŋgerka minnaig le yeŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgen ta kile tane ye pitaiyumba maŋ taŋgine gabat suŋgo ande madiwam tuku sakade. Ta tuku tane ye tuku am mbolŋge taŋgine tugu mbol kumba ka tumbraŋ mboŋ nduik nduik sinamŋge tiŋgap ŋgina.
1SA 10:20 Nane taŋamba tiŋginaig le Samuel nu ndek tugu nduik nduik tuku taŋgo wike likina le nu tuku tumailamŋge tiŋginaig. Tiŋginaig le Suŋgoŋge Benyamin tuku tugu ta madina.
1SA 10:21 Madina le Samuel ndek Benyamin tuku tugu sinamŋge kuasmbi nduik nduik wikina le nu tuku tumailamŋge tiŋginaig. Tiŋginaig le Suŋgoŋge Matri tuku kuasmbi madina. Matri tuku kuasmbi ta Samuel tuku tumailamŋge tiŋginaig le Suŋgoŋge Kis tuku kiŋo nuŋe Saul madina. Madina le nane ndek nu sota ma ma nda te-silikinaig sulumba
1SA 10:22 Suŋgo kusnanaig: Taŋgo ta prowat e ko kuga ŋginaig le nu ndek lafumba saniŋgina: Saul nu tane tuku agaŋ ndende patikaig ta ŋgamuk siŋge kuirka minit ŋgina.
1SA 10:23 Taŋaka saniŋgina le nane pinderka ka Saul te-silika nu tumba luka pronaig le taŋgo kame ŋakmba ndoŋ tiŋgina ta nane ŋgamukŋge nuŋge ndo kuennu.
1SA 10:24 Kile Samuel nu Israel mbal ŋakmba saniŋgina: Suŋgoŋge taŋgo madina ta noten. Sine ŋgamukŋge ande nu suk mine ndakate ŋgina le Israel mbal ŋakmba wika raumba sakinaig: Ese. Sine tuku gabat suŋgo teŋge sine kulatka minamŋgat ŋginaig.
1SA 10:25 Taŋakinaig le Samuelŋge taŋgo pino ame maŋau gabat suŋgo mbolŋge kam tuku ko gabat suŋgo tuku piro yeki yeki ta ŋakmba te-kilimba kuklimba saniŋgina sulumba nu waŋe ande tumba pasa ŋakmba ta kuyarniŋmba tumba Suŋgo tuku am mbolŋge tukul ma ta mbolŋge pilna. Pilna sulumba kile taŋgo pino ŋakmba kukulniŋgina le sili-silimba luka naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig.
1SA 10:26 Taŋanaig le Saul mata luka nuŋe tumbraŋ Gibea kina le Kuateŋge kame taŋgo saŋgriknu afu wamdus niŋgina ta nane Saul midemba kinaig.
1SA 10:27 Taŋanaig le taŋgo ŋaigonu afu nane Saul talamba sakinaig: Taŋgo taŋaŋ ta sine tursiŋgam kumuŋ kuga ya ŋginaig sulumba nane Saul gare agaŋ mayenu inum tuwe ndakinaig. Taŋanaig le Saul nu taŋaig ŋga ta tuku idus ndana.
1SA 11:1 Taŋamba minnaig ma ma mara ande Amon mbal tuku kame gabat Nahas nu nuŋe kame kuasmbi kilmba promba Gilead ma tugu mbolŋge Yabes tumbraŋ kormba kame tuku kuaneka tumbraŋ ulnaig. Tumbraŋ ulnaig le Yabes mbalŋge ndek Nahas sanaig: Ne sine ndoŋ pasa katmba sine mapeka le minbe ta sine ne gabat suŋgo madinamŋgig ŋginaig kande
1SA 11:2 Nahas nu nane saniŋgina: Ye tane ndoŋ ake pasa kate nda. Ye tane Israel mbal tuku nyu kile-ibeŋka tane ŋakmba tuku am ndinam ta goniŋgi sulumba tane ndoŋ pasa katamŋgit ŋgina.
1SA 11:3 Taŋakina le Yabes gabat taŋgo kameŋge Nahas sanaig: Tane sine kusem ndindo tairŋgap le sine taŋgo afu kukulniŋbe le ka Israel ma tugu ŋakmba mbolŋge sine tursiŋgam tuku taŋgo kile-siglika kilmba prowaig. Kuga ndeta sine tane kumnemŋge minbe le ne ame maŋau kam tuku idusmba sakate ta ne ka ŋga Nahas sanaig le Nahas nu wokina.
1SA 11:4 Wokina le nane taŋgo afu kukulniŋginaig le ka Saul tuku tumbraŋ Gibea pronaig sulumba pasa ta te-mayokmba taŋgo pino ŋakmba kila saniŋginaig le nane pasa ta ismba sinanu malmbi wika raunaig.
1SA 11:5 Wika raunaig le Saul nu piro mbolŋge zigna ta ismba nuŋe makau kulatka minna ta kusreka prona sulumba kusnaŋgina: Nane si ame wam tuku malmbikade e ŋgina le nane ndek Yabes mbal tuku pasa ta nu kubeu tunaig le
1SA 11:6 Saul nu isna le Kuate tuku Guwa nu mbol prona le nu gubra kagli firka
1SA 11:7 makau pailnu armba kilmba balenikmba kat pur pur foŋfoŋmba taŋgo kame afu madiniŋmba kile-niŋmba kukulniŋgina le kugraka Israel ma tugu ŋakmba mbol kumba taŋgo pino ŋakmba tumniŋmba teŋenmba riroŋ pasa saniŋginaig: Taŋgo ima nu Saul le Samuel dubika kame kine ndakuwa ta sineŋge taŋgo ta tuku makau ŋakmba mbolŋge teŋenmba kamŋgig ŋginaig. Taŋakinaig le Suŋgoŋge taŋgo kame ta kuru kuru serniŋgina le nane ŋakmba tiŋga maŋgur ma mbol prowe likinaig.
1SA 11:8 Taŋanaig le Saulŋge nane ŋakmba Besek tumbraŋŋge kile-maŋgurka burkina ta Israel taŋgo 300,000 Yuda taŋgo 30,000.
1SA 11:9 Kile nane pasa tumba pronaig mbal ta saniŋginaig: Tane luka kape sulumba Yabes taŋgo kame teŋenmba saniŋgap. Indole ki mbol ka pa pakuwa ait ta mbolŋge sine promba ŋgueu mbal pitaika tane luka kilamŋgig ŋginaig. Taŋakinaig le taŋgo kame ta luka Yabes kinaig sulumba nane kila saniŋginaig le nane ndek gare-garekinaig sulumba
1SA 11:10 Nahas sanaig: Indole sine kilim kab le ne naŋe kuasmbi ndoŋ sine mbolŋge ame maŋau kam idusmba kande tane kap ŋga Nahas sanaig.
1SA 11:11 Taŋamba nane kinymba mafe ndamba minna le Saul nu taŋgo fet keŋna sulumba ma tugu rammba minna le nane pinder-pindermba Amon mbal tuku kame tumbraŋ ta kinaig sulumba nane bale farka minnaig le ma ma ki promba saŋgri tiŋgina. Taŋgo ndui ndui kusrekinaig ta nane kua ka sili-silinaig.
1SA 11:12 Kile Israel mbalŋge ndek Samuel sanaig: Taŋgo kame buk Saul talamba sine tuku gabat suŋgo mine ndakuwa ŋginaig ta kilmba prowa le sine bale farniŋbe ŋginaig kande
1SA 11:13 Saul nu ndek saniŋgina: Kuga. Kite Suŋgo nu sine Israel mbal ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilat tukunu sine kite taŋgo ande balewe nda ŋgina.
1SA 11:14 Taŋakina le Samuel ndek taŋgo pino ŋakmba saniŋgina: Sine Gilgal kab sulumba Saul maŋ lato gabat suŋgo prowam tuku madibe ŋgina le
1SA 11:15 nane ŋakmba tiŋga Gilgal tumbraŋ kinaig ka taŋge Suŋgo am mbolŋge Saul maŋ lato gabat suŋgo tuku madinaig sulumba Suŋgo ndoŋ ŋgamuŋgal ulendiwam tuku atraukinaig. Taŋamba Saul nu Israel ŋakmba ndoŋ tumamba gare-gare suŋgokinaig.
1SA 12:1 Kile Samuel ndek Israel mbal ŋakmba saniŋgina: Tane ise tiwap. Tane buk wam ŋakmba tuku ye sayinaig ta kumumba ken sulumba tane kulatkam tuku gabat suŋgo ande madiwe tiŋgen ta
1SA 12:2 nu tane tuku kulat taŋgo minamŋgat. Ye buk mbanzonu minmba tane kulatka minen ta kile ye gife ŋakmba saibo pilet. Yiŋe kiŋo kame tane ŋgamukŋge minig.
1SA 12:3 Ye wam ande mbaren ndeta tane kile Suŋgo am mbolŋge gabat suŋgo nuŋe madina te nale am mbolŋge ye sayap. Ye taŋgo ande tuku makau ko doŋki ake yaiwen e? Ko ye taŋgo ande yabri-yabrimba agaŋ inum yaimba ten e? Ko ye taŋgo ande ŋayo siliwen e? Ko ye taŋgo andeŋge kigayena le nu tumba pasa mbolŋge te-ti ndawen e? Ye wam ande taŋamba ken ndeta ye wam ta lafumba te-tiwamŋgit ŋga saniŋgina.
1SA 12:4 Taŋaka saniŋgina le taŋgo pinoŋge ndek lafumba sanaig: Kuga. Ne sine tuku ande yabrimba agaŋ inum ake yai ndana. Ne taŋgo ande ŋayo sili ndana. Ne taŋgo ande yabrimba ndametiŋ ake te ndakina ŋginaig le
1SA 12:5 Samuelŋge nane saniŋgina: Tane ye tuku mbar ande kaŋger ndawanu ŋgade ta kile Suŋgo nuŋe gabat suŋgo madina te nale tane tuku pasa isaik ŋgina le nane lafumba sakinaig: Ta son. Suŋgo nu sine tuku pasa isat ŋginaig.
1SA 12:6 Kile Samuel maŋ pasa lato saniŋgina: O buk Suŋgoŋge Moses le Aron madinikmba mbuŋ kat taŋgine Isip kilke mbolŋge kilmba te prona.
1SA 12:7 Ta tuku kile tane Suŋgo am mbolŋge tiŋgap le ye tane pasa mbolŋge patiki sulumba Suŋgoŋge wam magenu tane mbolŋge taŋgine mbuŋ kame mbolŋge ke likina ta te-mayokmba satiŋgi le isap.
1SA 12:8 O buk Yakob nuŋe gageu kame ndoŋ Isip kilke mbolŋge minnaig ma ma nuŋe ndare kame Suŋgoŋge nane turkuwa ŋga sarsarmba minnaig le Suŋgoŋge Moses le Aron kukulnikina le Isipŋge mbuŋ kat taŋgine kilmba promba kilke te mbol pronaig.
1SA 12:9 Taŋamba nane naŋgine Mbara Suŋgo ŋgumnewanu le nuŋge nane kilmba Hasornu kame gabat suŋgo Sisera, Filistia mbal, Moabnu gabat suŋgo nane tuku wai mbolŋge patikanu le nane ndoŋ kame bumba nane bale faranu.
1SA 12:10 Taŋawanu le nane Suŋgoŋge turkuwa ŋga yabaŋmba sakanu: O Suŋgo, sine unekigeŋ sulumba ne ŋgumnenumba Baal le Astarte kanunu mbariŋniŋgigeŋ ta kile ne sine ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kila le sine ne mbariŋnumba ne tuku miŋge kumnemŋge minamŋgig ŋganu le
1SA 12:11 Suŋgo nu nane tuku wi ta ismba Yerubaal Barak Yefta Samuel nane nduik nduik ka kukulniŋganu le promba ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilanu tukunu tane Israel mbal mine mayenaig.
1SA 12:12 Taŋamba minnaig le Amon mbal tuku gabat suŋgo Nahas kame tuku prona le tane taŋgine Mbara Suŋgoŋge tane kulat ndakuwa ŋga teŋenmba ye sayinaig. Ne sine tuku gabat suŋgo ande madiwe siŋga ŋga sayinaig.
1SA 12:13 Tane gabat suŋgo tam tuku wamdus suŋgo ŋak minnaig le Suŋgoŋge tane tuku madiwe tiŋgina ta minit noten.
1SA 12:14 Tane Suŋgo tuku miŋge kumnem kape sulumba nu mbariŋmba nu tuku pasa ismba kumu-kumuwap sulumba tane taŋgine gabat suŋgo ndoŋ taŋgine Mbara Suŋgo ndo dubimba minap.
1SA 12:15 Tane Suŋgo tuku pasa isam mbulmba nu tuku miŋge ŋgurap ta Suŋgo nu buk mbuŋ kat taŋgine piti niŋgina taŋamba ndo tiŋgamŋgat.
1SA 12:16 Kile tane tiŋga minap le Suŋgoŋge maŋau ande kuwa le tane kaŋgerap.
1SA 12:17 Kile ki mara ma kareŋganu ait ta ye kile Suŋgo yabaŋi le nuŋge gau pilwa le kuaila puluka sawe piyamŋgat. Taŋawa le tane wam ta kaŋgermba taŋgine mbarkinaig sulumba gabat suŋgo ande madiwe tiŋguwa ŋga Suŋgo kusnanaig ta tane katesewamŋgaig ŋga saniŋgina.
1SA 12:18 Taŋakina sulumba Samuel nu Suŋgo wika yabaŋna le ait ndui ta mbolŋge Suŋgoŋge kuaila pilna le ma fuduka sawe piyna le nane wam ta kaŋgermba Suŋgo le Samuel tuku kuru-kuruka
1SA 12:19 taŋgo pino ŋakmba Samuel sanaig: O taŋgo suŋgo, neŋge naŋe Mbara Suŋgo sawa le sine mapekuwa le kume ndakube. Sine une maŋau suŋgomba kigeŋ ta kile sine maŋ lato mbarmba gabat suŋgo ande tam tuku sakigeŋ ŋginaig.
1SA 12:20 Taŋakinaig le Samuel nu lafumba saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Tane siŋka maŋau ŋaigonu ke likinaig ta kile tane Suŋgo kumnemŋge minmba nu ndo dubimba nu tuku piro ndo kap sulumba
1SA 12:21 yabri mbara kame dubi ndakap. Naneŋge tane turke nda. Nane ake agaŋ ndo.
1SA 12:22 Suŋgo nuŋe miroŋ tane nuŋe kuasmbi ŋga maditiŋgina tukunu nu nuŋe nyu suŋgokuwa ŋga idusmba nu tane pitaike nda.
1SA 12:23 Yeŋge mara mindek tane tuku ŋga Suŋgo yabaŋmba minet. Ye siŋka maŋau ta kusrewe nda. Ye kusrewi ta ye Suŋgo am mbolŋge unekamŋgit. Ye tane maŋau mayenu tiŋreknu dubiwam tuku wam pagutiŋgamŋgit.
1SA 12:24 Tane Suŋgo tuku miŋge kumnem kape sulumba wamdus ndindo tumba nu tuku ndo piroka minap. Suŋgoŋge tane turkam tuku wam ke likina ta tane ŋakmba kila.
1SA 12:25 Tane maŋ lato mbar maŋau ke likap ta Suŋgoŋge tane taŋgine gabat turmba ŋaigo siglikamŋgat ŋga saniŋgina.
1SA 13:1 Saul nu gabat suŋgo minmba Israel mbal kulatkina le ma ma yar armba kinaig.
1SA 13:2 Taŋamba kile nu Israel tuku taŋgo pileŋga 3,000 madiniŋgina sulumba afu ta ŋakmba kukulniŋgina le luka naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig. Taŋanaig le nu taŋgo 3,000 ta sinamŋge taŋgo 1,000 paplamba kukulniŋgina le kiŋo nuŋe Yonatan ndoŋ kinaig ka Benyamin ma tugu Gibea tumbraŋŋge minnaig le nuŋe kame taŋgo 2,000 ta kilmba ka Betel ma taknu Mikmas tumbraŋŋge nane ndoŋ minna.
1SA 13:3 Taŋamba minnaig ma ma Yonatan nu tiŋga nuŋe kame mbal ndoŋ kina ka Gebaŋge nane Filistia tuku kame kuasmbi ta ndoŋ kame bumba nane bale farkina. Bale farkina le Filistia mbal afu nane wam ta isnaig. Taŋanaig le Saul nu Hibru mbal ŋakmba nane pasa ta iswaig ŋga taŋgo afu kukulniŋgina le Israel ma tugu ŋakmba mbol kumba tabil fitke lika
1SA 13:4 Israel mbal teŋenmba saniŋginaig: Gabat suŋgo Saulŋge nane Filistia tuku kame kuasmbi ande bale far suluna le kile Filistia mbal nane sine tuku kagli firka gubra tormba minig tukunu tane ŋakmba Saul sota Gilgal kape ŋginaig le nane kinaig.
1SA 13:5 Filistia mbal nane Israel mbal ndoŋ kame buwam saka kame kuasmbi suŋgomba kile-maŋgurkinaig. Nane kame tuku karis 3,000 kuanekinaig sulumba taŋgo hos mbolŋge minyokanu ta 6,000 maŋgurkinaig. Nane tuku kame taŋgo suŋgomba piyalŋge fulbul minig taŋaŋ burnu kumuŋ kuga. Kame kuasmbi ta ŋakmba kinaig ka Bet-Awen ki prote kumam taŋge Mikmasŋge kame tuku kuaneka tumbraŋ ulnaig.
1SA 13:6 Nane tumbraŋ ulnaig le Israel taŋgo kame nane Filistia tuku kame kuasmbi ta kaŋgerka nane kuru-kuruka sine bale far suluwamŋgaig ŋga ka ndame sugo sugo kumnenu kilke burok sikar burok kule ŋguruŋ sinamŋge kuirke likinaig.
1SA 13:7 Taŋanaig le afu nane Yordan kule pakarka Gad le Gilead tuku ma tugu mbol kinaig. Taŋgo kuasmbi Saul ndoŋ Gilgalŋge minnaig ta nane mata kuru-kuruka taŋge minnaig.
1SA 13:8 Saul nu Samuelŋge ait tuna ta kumumba kusem ndindo Gilgalŋge nu minde minna. Minde ma ma kuga le taŋgo afu buk Saul kusremba sili-silinaig le
1SA 13:9 Saul ndek nane afu saniŋgina: Tane agaŋmor pambi pasokam le uge suglukam tuku ta kilmba ŋgamuŋgal ulendiwam tuku atrau agaŋ ta turmba kilmba ye tugum te prowap ŋgina le nane kilmba nu tugum kinaig. Taŋanaig le nu agaŋmor kame ta kilmba baleniŋmba atrauka pambi pasokina le ugnaig.
1SA 13:10 Uge suglukinaig le kile Samuel prona. Nu prona le Saul ndek nu kaŋgeram kilim kina le
1SA 13:11 Samuelŋge nu sana: Ne ame maŋau kat ŋgina le nu lafumba sana: Ne ye ait sina ta tair minit ta ne pro ndamba minat le taŋgo afu buk ye kusreyumba sili-siliwaig le ye Filistia kame kuasmbi Mikmasŋge maŋgurkaig ta kaŋgerkit sulumba
1SA 13:12 ye idusit: Ye Suŋgoŋge sinzaŋyam tuku maŋau ande ke ndaki le nane Filistia mbalŋge pro sine ndoŋ kame bubekaig ŋga idusmba ye dirnaŋga atraukit ŋga sana.
1SA 13:13 Taŋaka sana le Samuel ndek nu sana: Ne ŋginŋgan maŋau kat ŋgina. Ne naŋe Mbara Suŋgo ne pasa sanina ta dubi ndawat. Ne nu tuku miŋge dubiwat kande ne naŋe ndare ndoŋ Israel mbal kulatka minmba minig kande.
1SA 13:14 Ne Suŋgo tuku miŋge ŋgurat tukunu ne Israel tuku gabat suŋgo mine kuene nda. Taŋgo ande kise Suŋgo ndoŋ wamdus ulendi ŋak Suŋgoŋge te-silika madiwa le nuŋge Israel mbal tuku gabat suŋgo minamŋgat ŋga Saul sana.
1SA 13:15 Samuel nu pasate suluna sulumba nu tiŋga Gilgal kusremba Benyamin ma tugu Gibea kina le Saul nu tiŋga nuŋe kame mbal nu ndoŋ minnaig ta burkina ta taŋgo 600.
1SA 13:16 Saul le kiŋo nuŋe Yonatan nakile kame kuasmbi ndoŋ Benyamin ma tugu Gebaŋge minnaig le Filistia mbal tuku kame kuasmbi ta Mikmasŋge minnaig.
1SA 13:17 Taŋamba minnaig sulumba Filistia mbalŋge naŋgine kuasmbi keŋmba kukulniŋginaig le kinaig sulumba ka Israel mbal tuku agaŋ ndende ŋakmba yomba kilmba kinaig. Kuasmbi ande ka Ofra tumbraŋ Sual kilke mbol kinaig le
1SA 13:18 kuasmbi ande ka Bet-Horon kinaig le kuasmbi ande ka Seboim ma gutoŋ patumba ma baknu ta tugum kinaig.
1SA 13:19 Ait ta mbolŋge Israel ma tugu ŋakmba mbolŋge taŋgo afu ainmbi kame agaŋ wakeikinaig ta mine ndakinaig. Ta ndaŋam? Nane Filistia mbalŋge nane Hibru mbal kame bagi mbanduwaŋ wakeikam tuku piro ta peuniŋginaig le
1SA 13:20 Israel mbal ŋakmba nane Filistia mbal tugum kumba ain kilke pikam tuku pik sapor sarip agaŋ ndende kame ta ŋakmba Filistia mbal niŋganu le rurke likanu.
1SA 13:21 Rurke likanu le nane Israel mbalŋge ndametiŋ suŋgokanumbi piyaniŋmba yaika kilanu.
1SA 13:22 Ta tuku kame ait mbolŋge nane Israel tuku kame kuasmbi ŋakmba kame bagi le mbanduwaŋ kugatok. Saul le kiŋo nuŋe Yonatanŋge ndo kame agaŋ ndende ta ŋak minnaik.
1SA 13:23 Kile nane Filistia mbalŋge kame kuasmbi ande kukulnaig le ka Mikmas kumba ma tabe ŋak mbol taŋge.
1SA 14:1 Minnaig le ait ande Saul kiŋo nuŋe Yonatan ndek taŋgo mo nu tuku kame agaŋ kugrakanu ta sana: Sile kumba ka Filistia kame kuasmbi ndin kulatkade ambe kap ŋgina. Taŋakina le nu mam nuŋe Saul kila sa ndana.
1SA 14:2 Saul nu Gibea patumba Mikronŋge ail suŋgo ande kumnemŋge minyok minna le kame taŋgo 600 nu ndoŋ minnaig.
1SA 14:3 Ahia nu pris tuku tawi ta tiŋmba nane ndoŋ minna. (Ahia mam nuŋe Ahitub. Ahitub mambo nuŋe Ikabod. Nale Pineas tuku kiŋo kat nuŋe. Pineas mam nuŋe Elai. Elai nu buk Silo tumbraŋŋge pris minna). Saul tuku kuasmbi nane Yonatan kina ta katese ndanaig.
1SA 14:4 Kile Yonatan nu tabe fumbe armba ta ŋgamu ŋgamu ndin kina ta dubimba nane Filistia kame kuasmbi sota kambim bafuna. Ndin make inumŋge tabe fumbe ta nyunu Boses ta Mikmas tumbraŋ kumamŋge minna. Make inumŋge fumbenu ta nyunu Sene ta Geba tumbraŋ kumamŋge minna.
1SA 14:6 Kile Yonatan nu taŋgo mo nu tuku kame agaŋ kugrakina ta sana: Sile Filistia kame kuasmbi ŋgaro nda pikanu ndin kulatkade ambe kap. Taŋape le Suŋgoŋge sile sinzaŋsikuwa le nane bale faramŋgik inde. Suŋgo nu kame kuasmbi suŋgokanu sinzaŋte le ŋgueu mbal bale farde taŋamba ndo nu taŋgo ndindo armba mata sinzaŋnikuwa le ŋgueu mbal bale faramŋgaik ŋga sana le
1SA 14:7 nu tuku kame agaŋ kugrakanu taŋgo taŋge lafumba sakina: Ta maye. Ne ame maŋau kam bafuwa ta ye ne turnamŋgit ŋgina le
1SA 14:8 Yonatanŋge nu sana: Sile kilim si ta kap le nane sile kaŋgerkuwaig.
1SA 14:9 Taŋawaig sulumba nane sile sota ndekam sakuwaig ndeta sile taŋge ndo tiŋga nane sota nda mbumba kap.
1SA 14:10 Ko nane sakuwaig: Tale mbape o ŋguwaig ndeta sile katesewamŋgik Suŋgo nu nane kilmba sile tuku wai mbolŋge patinuŋgat ŋga idusmba sile mbumba nane sota kap ŋgina.
1SA 14:11 Kile nale arŋeŋ bitek kilim ka tiŋginaik le nane Filistia mbal nale kaŋgerka sakinaig: Ai si. Hibru mbal afu burok sinamŋge kuirkinaig tuku prode si ŋginaig sulumba
1SA 14:12 Filistia kame kuasmbi taŋge nale wika sanikinaig: Tale te mbape le sine tale maŋau tumtikbe o ŋginaig. Taŋakinaig le Yonatan nu taŋgo mo ta sana: Suŋgoŋge Filistia mbal si kilmba sine Israel tuku wai mbolŋge patikat tukunu ne ye ŋgumnem dubiya ŋgina sulumba
1SA 14:13 Yonatan nu rabmba ndame poŋga mbumba kina le taŋgo mo ta nu ŋgumnem dubina. Taŋamba Yonatanŋge Filistia mbal ta kat patika panke likina le kilke mbolŋge ndekinaig le taŋgo mo taŋge nane kame bagimbi pike patikina le kumnaig.
1SA 14:14 Ki ait ta mbolŋge Yonatan nu kame tugu pilmba taŋgo mo ta ndoŋ ma ŋai fudiŋndo ta mbolŋge kame taŋgo 20 taŋamba bale farkinaik le kumnaig.
1SA 14:15 Taŋanaig le Filistia mbal afu kame mbal tuku tumbraŋŋge minnaig afu tumbraŋ tumbraŋŋge minnaig afu ndin kulatka minnaig afu Israel mbal tuku agaŋ ndende kuayarka yomba kilmba kinaig ta nane ŋakmba Kuateŋge kuru kuru pileniŋgina. Taŋana le mumni promba kilke piririna le nane ŋakmba kua ka sili-silinaig.
1SA 14:16 Kile Saul tuku kame mbal Gibea tumbraŋ Benyamin ma tugu kulatka minnaig ta nane mambilnaig kande Filistia kame kuasmbi nane tumbraŋ kusre pilmba pinder-pindermba pupak tinaig le kaŋgerkinaig sulumba
1SA 14:17 Saulŋge kame taŋgo nu ndoŋ minnaig ta saniŋgina: Kame taŋgo burkap sulumba ima teŋge mine ndakate ta katesewap ŋgina. Taŋakina le nane burkinaig ta Yonatan le taŋgo mo nu tuku kame agaŋ kugrakanu ta nale ndo mine ndakinaik.
1SA 14:18 Ait ta mbolŋge Kuate tuku tukul bokis ta Israel mbal tugumŋge minna tukunu Saul nu pris Ahia sana: Tukul bokis tumba yale ŋgina.
1SA 14:19 Saul nu pris ndoŋ pasata minnaik le Filistia mbal naŋgine kame tumbraŋ taŋge taŋgo ŋginŋgankanu sukmba wika raumba minnaig le Saulŋge ismba pris ta sana: Taŋaig le tukul bokis ta kusrewa ŋgina.
1SA 14:20 Taŋakina sulumba Saul nuŋe kame kuasmbi ta ndoŋ Filistia mbal tuku kame tumbraŋ kinaig kande nane Filistia mbal ŋginŋganka naŋgine naŋgine muŋgu bale-baleka minnaig le kaŋgerkinaig.
1SA 14:21 Taŋanaig le Hibru mbal afu o buk nane Filistia mbal ndoŋ minnaig sulumba naŋgine kame kuasmbi sinamŋge minnaig ta nane kile luka Saul le Yonatan ndoŋ ulendika naŋgine mbal Israel turka kame bunaig le
1SA 14:22 Israel mbal afu nane Efraim ma tabe mbol taŋge kuirke likinaig ta nane Filistia mbal kua kinaig pasa ta ismba nane mata promba Saul le Yonatan turnikmba nane Filistia mbal kilmba yokerka
1SA 14:23 kame bumba kinaig ka Bet-Awen tumbraŋŋge lukinaig. Taŋanaig le ki ait ta mbolŋge Suŋgoŋge Israel mbal sinzaŋniŋmba nane Filistia mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilna.
1SA 14:24 Ki ait ndui ta mbolŋge ndo Saul nu pasa saŋgrinu Israel mbal saniŋmba sakina: Kile ye yiŋe ŋgueu mbal tuku mbar lafumba nane ŋakmba bale farkamŋgit tukunu tane taŋgo ŋakmba nyamagaŋ pinka minap le ki ka butuŋguwa. Taŋgo ande nyamagaŋ nyuwa ta Suŋgoŋge nu mapewe nda ŋgina le nane kame mbal ta isukuse ndaka gubak nane yokerka kinaig ka
1SA 14:25 duŋe ande mbol promba ŋguimzaŋ kulenu ail burok sinamŋge bulmba kutuka minnaig le kaŋgerkinaig ta
1SA 14:26 taŋgo andeŋge tumba nye ndakina. Ta ndaŋam? Nane Saulŋge peu pasa saŋgrinu pilna le nane ta tuku kuru-kuruka nye ndakinaig.
1SA 14:27 Yonatanŋge ndo mam nuŋe pasa sakina ta ise ndakina tukunu nu ndumndum biyna tambi ŋguimzaŋ tenu dauk tumba nyina sulumba nu gubanu am kuilkuilna ta ŋgarosu maŋ saŋgri tina.
1SA 14:28 Taŋana le taŋgo andeŋge ndek Yonatan sana: Mam naŋeŋge sine nyamagaŋ pinkam tuku pasa saŋgrinu sasiŋmba sakat. Taŋgo ande kite nyamagaŋ pin ndaka nyuwa ta Suŋgoŋge nu mapewe nda ŋga sakat tukunu sine ŋakmba gubanu baklelgeg ŋga sana le
1SA 14:29 Yonatanŋge taŋgo ta sana: Mam tuku pasa taŋge sine ŋakmba ŋaigo siglikate. Ye ŋguimzaŋ kulenu fudiŋmba nyit tukunu ye maŋ saŋgri tiŋget.
1SA 14:30 Sine ŋgueu mbal tuku nyamagaŋ kilig ta nyumba saŋgri tig kande sine Filistia mbal bale far suluwig kande. Sine saŋgri kugawaig tukunu sine Filistia suŋgomba bale far ndaniŋgig ŋgina.
1SA 14:31 Ait ta mbolŋge nane Filistia mbal ndoŋ Mikmas tumbraŋŋge tugu pilmba kame bumba kinaig ka Azalon tumbraŋŋge tiŋginaig. Taŋanaig sulumba nane Israel mbal gubanu baklelnaig sulumba
1SA 14:32 ŋgueu mbal tuku agaŋmor kame kilmba pre pre bale farka pasoka ndare ŋak ŋak nyinaig le
1SA 14:33 taŋgo kame afuŋge kinaig ka Saul sanaig: Gabat suŋgo, nane kame mbal Suŋgo am mbolŋge unekumba nane ndem ndare ŋak nyumba minig ŋginaig le Saul ndek sakina: Tane sonndo mbaraig. Tane kape ka ndame suŋgo ande mbari-mbarimba tumba ye tugum te prowap ŋgina sulumba
1SA 14:34 maŋ lato saniŋgina: Tane kape ka kame mbal ŋgamukŋge agaŋmor nduik nduik kilmba te promba ndame te mbolŋge bale farmba pagumba nyam tuku ŋga nane saniŋgap. Nane Suŋgo am mbolŋge unekumba ndem ndare ŋak nda nyuwaig ŋga saniŋgap ŋgina le nane furir ta mbolŋge ndo agaŋmor nduik nduik kilmba promba ma ta mbolŋge bale farmba kuapika nyinaig.
1SA 14:35 Taŋanaig le Saulŋge ndame turŋaŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeina. Saul nu buk atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakei ndana ta kile nu tugu pilmba wakeina.
1SA 14:36 Kile Saul nu nuŋe kame taŋgo saniŋgina: Furir te mbolŋge ndo sine kab sulumba Filistia mbal yokerka bale far sulube le ma purfewa le sine nane tuku agaŋ ndende kat naŋgine kilbe ŋgina le nane sakinaig: Ta maye. Sine taŋabe ŋginaig kande pris ta sakina: Tane yauk. Sine Kuate kusnabe sulumba ŋgina.
1SA 14:37 Taŋakina le Saulŋge Kuate kusnamba sakina: Sine kumba Filistia mbal yokerkube ta ne sine sinzaŋsiŋmba nane kilmba sine wai mbolŋge patikamŋgat e ŋgina kande Suŋgo nu ait ta mbolŋge Saul tuku pasa lafu ndana.
1SA 14:38 Taŋana le Saul ndek Israel mage mage saniŋgina: Tane yalpe le sine imaŋge mbarat le Suŋgo nu sine tuku pasa lafu ndawat ta sota te-silikube ŋgina.
1SA 14:39 Taŋamba nu maŋ sakina: Suŋgo abo tugu ŋak nu mara mindek sine Israel mbal sinzaŋsiŋgit ta ye nu tuku nyu mbolŋge siŋka saket. Taŋgo ima nu mbar te kat ta nu kumamŋgat. Ye tuku kiŋo Yonatan nu mata kumamŋgat ŋgina le taŋgo andeŋge nu tuku pasa ta lafu ndana.
1SA 14:40 Kile Saul nu Israel mbal ŋakmba saniŋgina: Tane ŋakmba kape ka si taŋge tiŋgap le sile Yonatan ndoŋ te taŋge minamŋgik ŋgina le nane sakinaig: Ta maye. Sine taŋabe ŋginaig.
1SA 14:41 Nane tiŋginaig le Saulŋge Suŋgo kusnamba sakina: O sine Israel mbal tuku Mbara Suŋgo, imaŋge mbar te kat ta te-mayokmba saya le isi ŋgina. Taŋakina le pris ta nuŋe tukul ndamembi wam katesemba sakina: Mbar te taŋgo pino mbolŋge kuga. Neŋge kiŋo naŋe Yonatan ndoŋ mbar te kaik ŋgina le
1SA 14:42 Saul ndek sakina: Ne maŋ wam katesewa sulumba yeŋge ko Yonatanŋge mbarat ndeta saka le isbe ŋgina le nu maŋ lato tukul ndamembi wam katesena le Yonatan tuku nyu mayok kina.
1SA 14:43 Taŋana le Saul ndek Yonatan kusnana: Ne ame maŋau kat ta ye saya le isi ŋgina le Yonatan lafumba sana: Yeŋge ndumndummbi ŋguimzaŋ fudiŋmba dauk tumba nyit tukunu ne ye baleya le kumi ta maye ŋgina le
1SA 14:44 Saul nu sana: Au. Kiŋo ne kumamŋgat. Ye siŋka saket. Ye ne bale ndani ta Kuateŋge ye mapeye nda ŋgina kande
1SA 14:45 taŋgo kameŋge Saul peumba sanaig: Kuga. Yonatanŋge sine Israel mbal kile-ŋgumnemka nu amboŋga kame suŋgo ta mbol ket le sine Filistia mbal bale farkig. Nu Kuateŋge sinzaŋat le nu maŋau taŋamba kat tukunu sine Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge son pasa sakeg ta ne nu mbolŋge maŋau ande ke ndaka ŋga peunaig le nu Yonatan bale ndana.
1SA 14:46 Kile Saul nuŋe kame kuasmbi ndoŋ Filistia mbal yokerkinaig ta kusreka lukinaig le nane Filistia mbal ta luka naŋgine tumbraŋ kinaig.
1SA 14:47 Saul nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minna sulumba nuŋe kame kuasmbi kilmba Israel mbal tuku ŋgueu mbal ma ŋakmba mbolŋge mine likinaig ta ndoŋ kame bumba Moab mbal Amon mbal Edom mbal Filistia mbal Soba tuku gabat sugo sugo nane ŋakmba kile-ibeŋka bale farniŋginaig.
1SA 14:48 Taŋanaig sulumba nu kame kuasmbi suŋgokanu kile-maŋgurka nane saŋgri tiŋga kame bumba Amalek mbal mata bale farnaig sulumba kuasmbi afu Israel kilke mbolŋge agaŋ ndende kuayarmba lika minnaig ta pitaikinaig le nane maŋ luka Israel kilke mbol pro ndanaig.
1SA 14:49 Saul tuku kiŋo kat nuŋe keŋmba ta nyu naŋgine Yonatan Iswi Malkisua. Kulim nuŋe mulum ta nyunu Merab. Mambo nuŋe nyunu Mikal.
1SA 14:50 Saul piyo nuŋe nyunu Ahinoam. Ahinoam mam nuŋe nyunu Ahimas. Saul bab nuŋe tuku kiŋo nuŋe Abner nu Saul tuku kame gabat minna.
1SA 14:51 Saul mam nuŋe Kis. Kis le Ner nale Abiel tuku kiŋo kame.
1SA 14:52 Saul nu gabat suŋgo minna ta nu tuku kame kuasmbi ta nane saŋgrimba Filistia mbal ndoŋ kame buwanu. Taŋawanu le nu Israel taŋgo saŋgriknu kame tuku kuru kuru ndakanu ta ŋakmba kilmba nuŋe kame kuasmbi tuku madiniŋganu.
1SA 15:1 Ait ande Samuel nu Saul sana: Ye o buk Suŋgoŋge kukulyina le ne gureŋ pisnenen le kile ne Israel mbal kulatkate tukunu ne Suŋgo Saŋgri Ŋayo tuku pasa te isa.
1SA 15:2 O buk Israel mbal nane Isip kilke kusremba ilmba minnaig le Amalek mbal pro nane ndoŋ kame tiŋginaig. Kile Suŋgoŋge maŋau ta lafumba Amalek mbal pa niŋgamŋgat.
1SA 15:3 Ne naŋe kame mbal kilmba kape sulumba Amalek mbal mape ndaniŋmba nane tuku agaŋ ndende ŋakmba ŋaigo siglikap. Taŋgo pino, kiŋo kame, kiŋo dabronu ta ŋakmba bale farkap sulumba makau sipsip kamel doŋki agaŋmor ta ŋakmba turmba bale farniŋgap ŋga Saul sana.
1SA 15:4 Taŋakina le Saul ndek nuŋe kame mbal ta ŋakmba Telem tumbraŋŋge kile-maŋgurka ulendimba burkina ta Israel tuku kame taŋgo 200,000 Yuda tuku kame taŋgo 10,000.
1SA 15:5 Burke deŋpurmba kile Saul ndek kame kuasmbi ta kilmba kinaig ka Amalek mbal tuku tumbraŋ suŋgo ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka minnaig.
1SA 15:6 Kame tuku kuaneka minnaig sulumba Saul ndek Ken mbal tuku pasa pilmba sakina: Tane Amalek mbal ndoŋ ulendika mine ndakap. Tane nane kusreka kua kape. Sine nane ndoŋ kame bumba tane turmba bale farbekig. Tane tuku wa kat taŋgine o buk sine tuku wa mbuŋ kame Isip kusremba ilmba minnaig le sinzaŋniŋginaig tukunu ye tane mapekam iduset ŋgina. Taŋaka saniŋgina le nane Ken mbal ŋakmba Amalek mbal kusreka kua ka kinaig.
1SA 15:7 Kua ka kinaig le kile Saul nu nuŋe kame mbal ndoŋ Awilaŋge Amalek mbal ndoŋ kame bumba nane yokerka bale farmba ka ka Isip kilke ki prote kumamŋge Sur ma tugu mbol pronaig.
1SA 15:8 Promba Amalek taŋgo pino ŋakmba bale far sulumba naŋgine gabat suŋgo Agag mapemba bale ndanaig.
1SA 15:9 Taŋamba nane agaŋmor ŋaigonu ta ŋakmba bale farka makau sipsip fatnu mage mage ta ŋakmba bale far ndanaig. Nane agaŋmor magenu ta ŋakmba kusreke likinaig.
1SA 15:10 Taŋanaig le Suŋgo nu ndek Samuel sana:
1SA 15:11 Osese. Yeŋge Saul madimba gabat suŋgo pilen ta nu ye ŋgumneyumba ye tuku miŋge ŋgurat tukunu ye nu tuku gare ndayate ŋgina le Samuel nu pasa ta ismba wamdus tatrukina le furir ta mbolŋge nu Suŋgo yabaŋmba minna le ka mafena.
1SA 15:12 Mafena le maratukuk Samuel nu tiŋga Saul sota kina le nane afu nu sanaig: Saul nu buk Karmel kumba ka taŋge nuŋe nyu minwa ŋga ndame kuen ande tumba kilke mbol te-tiwe deŋpurmba nu ndo tiŋga Gilgal tumbraŋ ket ŋga Samuel sanaig.
1SA 15:13 Taŋamba sanaig le Samuel ndek Saul dubimba kina ka nu te-silikina le Saul ndek nu sana: Suŋgo nu ne nyaro tinwa. Ye Suŋgo tuku miŋge kumu-kumuwen ŋgina le
1SA 15:14 Samuel ndek nu sana: Sipsip makau zigna suŋgo promba minit le iset ta aniŋge kilnaig e ŋgina.
1SA 15:15 Taŋakina le nu lafumba sana: Ne ŋgumbeyu isit ta taŋgo kameŋge Amalek mbal tugumŋge kilmba pronaig. Nane sipsip makau mage mage naŋe Mbara Suŋgo atraukam saka mapeka kilmba pronaig. Agaŋmor afu ta ŋakmba bale far sulugeŋ ŋgina le
1SA 15:16 nu ndek Saul sana: Ne maninka le ye furir Suŋgoŋge wam paguyat ta sani le ne isa ŋgina. Taŋaka sana le Saul ndek nu sana: Saka le ye isi ŋgina.
1SA 15:17 Taŋakina le Samuel nu sana: O buk ne ake taŋgo nyu kugatok ŋga idusmba minna le Suŋgoŋge ne Israel tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo madinina le kile ne minit.
1SA 15:18 Nuŋge ne Amalek mbal ŋaigonu ta ŋaigo siglike lika ŋakmba bale far suluwam tuku ŋga kukulnina ta
1SA 15:19 ne ndaŋam saka nu tuku miŋge dubi ndana? Ne ndaŋam nane tuku gabis agaŋ ndende magenu kile-likina? Suŋgo nu ne tuku nzali kugatok ŋga sana.
1SA 15:20 Taŋakina le Saul ndek pasa lafumba sakina: Kuga. Ye Suŋgo tuku miŋge dubiwen. Suŋgo nu ye kukulyina taŋamba ndo ken sulumba Amalek mbal ta ŋakmba bale far sulumba naŋgine gabat suŋgo Agag ndo biye timba tumba progeŋ.
1SA 15:21 Taŋgo kameŋge ndo naŋgine nzali dubimba agaŋ ndende magenu agaŋmor mage mage Gilgalŋge naŋe Mbara Suŋgo atraukam tuku ŋga kilnaig ŋga Samuel sana.
1SA 15:22 Taŋakina le Samuel nu maŋ lato sana: Ne ndaŋmba iduste? Suŋgo nu miŋge dubiwanu maŋau suŋgomba nzalite e ko nu agaŋmor kilmba atraukanu maŋau suŋgomba nzalite e ŋga iduste. Ne ise tiwa. Miŋge dubiwanu maŋau ta nu suŋgomba nzalite. Atraukanu maŋau ta nu suŋgomba nzali ndate.
1SA 15:23 Kuate tuku miŋge ŋguranu maŋau ta une suŋgokanu anzilaŋ guwa wikade taŋamba. Ko ande nu Kuate idus ndamba nuŋe nzali ndo dubimba likate ta nu yabri mbara dubiwanu taŋaŋ. Ne Suŋgo tuku miŋge ŋgurna tukunu nu kile ne pitainuwa le Israel mbal maŋ kulatke nda ŋga Saul sana.
1SA 15:24 Taŋakina le Saul ndek pasa lafumba sakina: Son. Ye mbaren. Ye Suŋgo tuku miŋge ne tuku miŋge turmba ŋguren. Ye yiŋe kame kuasmbi tuku kuru-kuruka nane tuku miŋge dubiwe niŋgen.
1SA 15:25 Ne ye tuku une te ŋgilaiŋga le ye ne ndoŋ Gilgal kumba ka taŋge Suŋgo mbariŋi ŋgina kande
1SA 15:26 Samuel ndek sana: Ye ne ndoŋ kine nda. Ne Suŋgo tuku miŋge pitaina le nu ndek ne pitainina le Israel mbal tuku gabat suŋgo mine nda ŋga Saul sana.
1SA 15:27 Taŋamba Samuel nu mbilka lukam bafuna kande Saulŋge nu ŋgailkam saka nu tuku tawi tundunnu biye ndiŋna le fetkina.
1SA 15:28 Fetkina le Samuelŋge ndek nu sana: Ne ye tuku tawi yaiyumba fetkat taŋamba ndo ki ait te mbolŋge Suŋgoŋge Israel kulatkam tuku piro ta ne yainumba taŋgo ande tawet. Taŋgo ta mayenu ndo ne suk kuga.
1SA 15:29 Israel mbal tuku Mbara Mbolok ta nu yabri ndakate tuku. Nu wamdus mbil ndate tuku. Sine kilke mbolok mbal wamdus mbilmbileg taŋamba kuga ŋga Saul sana le
1SA 15:30 Saul ndek sakina: Ye mbaren ta ne Israel mage mage am mbolŋge ye tala ndaya. Ye ndoŋ luka kap sulumba ye ne tuku Mbara Suŋgo mbariŋi ŋgina le
1SA 15:31 Samuel ndek Saul dubimba luka kinaik. Luka Gilgal pronaik sulumba Saul nu Suŋgo mbariŋna.
1SA 15:32 Kile Samuel ndek taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka Amalek mbal tuku gabat suŋgo Agag tumba prowap ŋgina le nane kinaig ka Agag tumba pronaig. Agag nu wamdus fulilka minna ta kile nu idusna ye mapeyamŋgaig ŋga nu wamdus bulkina kande
1SA 15:33 Samuel ndek nu sana: Ne buk naŋe kame bagimbi taŋgo kame suŋgomba bale farkina le ina naŋgine kiŋo kugatok minig. Taŋamba ndo kile yeŋge ne baleni le ina naŋe mata kiŋo kugatok minamŋgat ŋga Agag sana. Taŋakina sulumba Samuel ndek Agag tumba Gilgal tumbraŋ taŋge Suŋgo am mbolŋge balena le kumna le pike tatana.
1SA 15:34 Taŋamba Samuel ndek tiŋga nuŋe tumbraŋ Rama kina le Saul nu tiŋga nuŋe tumbraŋ Gibea kina.
1SA 15:35 Samuel nu Saul kusremba nduiye kina. Nu maŋ pro Saul kaŋger ndana sulumba nu idusmba ŋgamuŋgal tatruka wamdus piti ŋak minna. Suŋgo nu nuŋe miroŋ Saul madimba Israel mbal tuku gabat suŋgo pilna ta kile nu Saul tuku gare ndana.
1SA 16:1 Kile Suŋgo nu Samuel sana: Ne mara mindek Saul tuku ŋgamuŋgal tatrukate. Ne wamdus piti ta ginu le kusrewamŋgat? Ye buk nu Israel mbal tuku gabat suŋgo nda minwa ŋga pitaiwen. Kile ne sipsip naunu ande tumba olif kule tolmba tumba ka taŋgo ande nyunu Yesi sota Betlehem tumbraŋ kaye. Yeŋge taŋgo ta tuku kiŋo ande gabat suŋgo minwa ŋga madiwen ŋgina.
1SA 16:2 Taŋakina le Samuel nu ndek sana: Ye ndaŋmba wam ta ki? Saul nu iswa sulumba ye baleyikat ŋgina le Suŋgo nu lafumba sana: Ne makau fatnu ande tumba ka teŋenmba nane saniŋga: Ye Suŋgo atraukam tuku te prowet ŋga saniŋga.
1SA 16:3 Taŋamba Yesi tuku pasa pale le nu mata atraukam tuku ma ta mbol prowa le ye ne ndaŋmba kam tuku ta sanamŋgit. Yeŋge taŋgo ande ne tumni le gabat suŋgo minam tuku ŋga olif kulenu ta pisnewa ŋga Samuel sana.
1SA 16:4 Taŋaka sana le Samuel nu tiŋga Suŋgo tuku miŋge dubimba Betlehem kambim saka kina le tumbraŋ ta tuku gabat kame nane nu te-silikinaig sulumba piririmba kuru kuru mayemba nu sanaig: Ne ŋgamuŋgal mukuk siŋgam prote e ŋginaig le
1SA 16:5 Samuel ndek lafumba sakina: Au. Ye Suŋgo atraukam prowet. Tane mata Suŋgo am mbolŋge purfeŋnu mayok kumba ye dubiyap le sine atraukam kab ŋga saniŋgina. Taŋamba Yesi nuŋe kiŋo kame ndoŋ ŋakmba purfeŋnu mayok kinaig le nu nane atraukam tuku ma mbol kambim tuku wikina le pronaig.
1SA 16:6 Nane pronaig le Samuel nu Yesi tuku kiŋo nuŋe Eliab kaŋgermba nuŋe wamdusmbi sakina: Sonndo. Taŋgo Suŋgoŋge madina ta prowat noten ŋgina kande
1SA 16:7 Suŋgoŋge nu sana: Ne nu tuku ŋgarosu kuennu maditaknu ta kaŋgerte ta ye nu mbulit. Taŋgo kameŋge ŋgarosu mbolŋge ndo pileŋgade ta ye taŋgo tuku ŋgamuŋgal kaŋgerka pileniŋget tuku ŋgina.
1SA 16:8 Kile Yesi ndek kiŋo nuŋe Abinadab wika tumba Samuel tugum kina le Samuel nu sana: Suŋgoŋge taŋgo te mata madi ndana ŋgina.
1SA 16:9 Taŋakina le Yesi nu maŋ ka Sama tumba prona le Samuel nu sakina: Suŋgoŋge taŋgo te mata madi ndana ŋgina.
1SA 16:10 Taŋakina le Yesi nu nuŋe kiŋo kat nuŋe bailkamba kusrekina ta maŋ nduik nduik kilmba Samuel tugum prona le Samuel nu sana: Suŋgoŋge nane te inum madi ndana ŋgina sulumba
1SA 16:11 nu maŋ Yesi kusnana: Ne tuku kiŋo kat naŋe noten ndo e ŋgina le Yesi nu sana: Kiŋo ŋgrimbik ta nda prowat. Nu sipsip kulatnu ket ŋgina le Samuel ndek nu sana: Ne ka taŋgo ande kukula le kumba ka nu tumba te prowa. Prowa le sine atraukamŋgig ŋgina.
1SA 16:12 Taŋakina le Yesi nu taŋgo ande kukulna le kumba ka kiŋo nuŋe ta tumba prona. Kiŋo mo ta saŋgriknu. Nuŋe ŋgarosu tumail pasi gabat waŋe amnu maditaknu. Kile Suŋgoŋge Samuel sana: Taŋgo sakit ta noten. Ne olif kulenu tumba taŋgo te kule pisnewa ŋgina le
1SA 16:13 Samuel ndek David tuku aba kat nuŋe tuku am mbolŋge olif kulenu ta tumba David tuku gabat mbolŋge kutuna. Taŋamba nu tiŋga luka Rama kina. Kina le Suŋgo tuku Guwa ta David saŋgri pilemba nu mbolŋge minmba minna.
1SA 16:14 Suŋgo tuku Guwa o buk Saul kusrena le kile Suŋgoŋge bukla ande kukulna le Saul ŋginŋgan serna.
1SA 16:15 Taŋana le nuŋe piro taŋgo kameŋge nu sanaig: O suŋgo, ne isa. Bukla ande Kuateŋge kukulna le ne ŋginŋgan sernate tukunu
1SA 16:16 ne sine pasa sasiŋga le sine taŋgo ande gita kat kila ta te-silika tumba ne tugum probe le bukla ta maŋ ne ŋginŋgan sernam prowa ta nuŋge gita ta katwa le ne maŋ mayekamŋgat ŋga Saul sanaig.
1SA 16:17 Taŋaka nu sanaig le nu piro taŋgo kame ta saniŋmba sakina: Ta maye. Tane kape ka taŋgo ima nu gita usre mayete ta te-silika tumba ye tugum te prowap ŋgina le
1SA 16:18 piro taŋgo andeŋge ndek Saul sana: Ye Betlehemnu taŋgo Yesi tuku kiŋo nuŋe nu gita usre tugunu ta ye nu kila. Nu kame taŋgo saŋgriknu. Nu kuru kuru ndakate tuku. Nu miŋge taŋgo maditaknu. Suŋgo nu ndoŋ minit ŋga Saul sana le
1SA 16:19 nu ndek nane kukulniŋmba Yesi sota kape sulumba kiŋo nuŋe David sipsip kulatkate ta tumba prowap ŋgina le nane Yesi sota kinaig.
1SA 16:20 Nane kinaig ka Yesi tugum pronaig le nu ndek bret afu kilmba sambe sigrika doŋki mbol pilmba grep kule agaŋmor ŋgaronumbi tolna ta tumba meme fatnu ande tumba David kile-tuna le kilmba Saul sota kinaig.
1SA 16:21 Kinaig ka Saul tugum pronaig le nu David kaŋgermba nzali mayena le Saul nu David madimba nuŋe kame agaŋ ndende kugraka nu dubiwam tuku piro ta nu tuna.
1SA 16:22 Taŋamba Saul ndek Yesi tuku pasa pilmba sakina: Ye ne tuku kiŋo te nzaliyate. Nu ye tuku piro taŋgo minamŋgat ŋga sana.
1SA 16:23 David nu Saul ndoŋ minmba Kuateŋge bukla kukulanu le Saul ŋginŋgan seranu ta Davidŋge ndek gita katanu le bukla ta Saul kusremba kua kambinu le Saul nu maŋ wamdus purfemba maye minanu.
1SA 17:1 Mara ande Filistia mbal nane kame tuku kuaneka pro Yuda kilke suŋgo Soko tumbraŋŋge maŋgurkinaig. Maŋgurkinaig sulumba nane ka Efes-Damimŋge tumbraŋ ulnaig. Efes-Damim ta Soko tumbraŋ Aseka tumbraŋ ŋgamu-ŋgamuŋge minna.
1SA 17:2 Nane taŋge minnaig le Saul nu Israel tuku kame taŋgo kile-maŋgurka kilmba ka kame tuku kuaneka Ela ma gutoŋŋge tumbraŋ ulnaig.
1SA 17:3 Filistia mbal nane tabe inumŋge tiŋginaig le Israel mbal nane tabe inumŋge tiŋginaig. Ma gutoŋ ta ŋgamuŋge.
1SA 17:4 Kile kame gabat ande nyunu Goliat nu Filistia mbal tuku nyu tumba kilim ka nane Israel mbal kame tuku wikina. Goliat nu Gatnu. Nu kuen ŋayo mita keŋmba taŋaŋ.
1SA 17:5 Nu hat kareŋnu kaikina ta ainmbi wakeiwanu. Ŋgarosu soŋgam tuku agaŋ silikina ta mata ainmbi wakeiwanu ta pitinu 50 kilo taŋaŋ.
1SA 17:6 Nu kupe soŋgina agaŋ ta mbanduwaŋ mirena ta mata ainmbi ndo wakeikanu.
1SA 17:7 Nu tuku sibugi ta suŋgokanu piti ŋayo. Agonu ainmbi wakeiwanu ta pitinu 7 kilo taŋaŋ. Kame taŋgo andeŋge Goliat tuku kandim nuŋe kuramba Goliat tumailamŋge tiŋgina.
1SA 17:8 Kile Goliat nu tiŋga Israel kame kuasmbi ta wi kueŋka saniŋgina: Tane ndaŋam kame tuku kuaneka tiŋga minig e? Ye Filistianu. Tane ŋakmba Saul tuku piro taŋgo kame. Taŋgine taŋgo ande madiwap le pro ye ndoŋ kame buwa o.
1SA 17:9 Nu ye te-ibeŋyumba baleyuwa ta sine ŋakmba tane tuku piro taŋgo minamŋgig. Ko yeŋge nu te-ibeŋmba balewi ta tane ŋakmba sine tuku piro taŋgo minamŋgaig ŋga wikina.
1SA 17:10 Taŋakina sulumba nu maŋ lato maim maim pasa ande saniŋgina sulumba sakina: Tane Israel kame kuasmbi o. Taŋgine kame taŋgo ande madiwap le sile nu ndoŋ kame bupe o ŋgina le
1SA 17:11 Saul nu nuŋe kame kuasmbi ndoŋ pasa ta ismba kuru kuru ŋayomba wamdus fulilka minnaig.
1SA 17:12 David mam nuŋe Yesi nu Betlehemnu taŋgo. Nu Efrat kumamŋge Yuda ma tugu mbolŋge minna. Yesi nu kiŋo kame 8 ŋak. Saul nu gabat suŋgo minna ta Yesi nu buk saibo pile mayena.
1SA 17:13 Nu tuku kiŋo kame keŋmba ta nane Saul ndoŋ kame mbolŋge minnaig. Kiŋo mulum ta nyunu Eliab. Nu dubiknu ta nyunu Abinadab. Kiŋo keŋnu ta nyunu Sama.
1SA 17:14 David nu kiŋo ŋgrimbik. Nu tuku aba kat nuŋe keŋ ta ndo Saul ndoŋ kame mbolŋge minnaig.
1SA 17:15 David nu ait afu Saul tugumŋge piroka minanu. Ait afu nu Saul kusremba ka Betlehemŋge mam nuŋe tuku sipsip kulatka minanu.
1SA 17:16 Filistia taŋgo ta maratukuk furiram mindek ait 40 nu pro ma kilimŋge tiŋga kame tuku wika minmba minna.
1SA 17:17 Taŋamba minna le mara ande Yesi nu kiŋo nuŋe David kukulmba sana: Ne braiŋ tiŋga wit pasokanu soŋ ŋak te tumba bret 10 te turmba kilmba aba kat naŋe kame mbolŋge minig ta sota kaye.
1SA 17:18 Ne sis 10 te turmba kilmba ka naŋgine kame gabat suŋgo ta tawe sulumba aba kat naŋe kaŋgerka. Nane mine mayewaig kande nane tuku mindesil ande tumba luka prowa le nane mage minig ta ye kila palmbimŋgit.
1SA 17:19 Aba kat naŋe, Saul, kame kuasmbi ŋakmba nane Ela ma gutoŋ taŋge Filistia mbal ndoŋ kame bumba minig ŋga David sana.
1SA 17:20 Kinymba mafena le maratukuk tiŋga David nu sipsip kilmba taŋgo andeŋge kulatkuwa ŋga samba nu mam nuŋeŋge kukulna ta dubimba nyamagaŋ kilmba kina. Kina ka Israel kuasmbi kame tuku ŋgumbeyumba kine ilemba minnaig le kile-siglikina.
1SA 17:21 Nane Israel mbal inumŋge Filistia mbal inumŋge kame tuku muŋgu titika minnaig.
1SA 17:22 Minnaig le David ndek nuŋe agaŋ ndende ta kulat taŋgo tugum taŋge kusreka nu pinderka kame kuasmbi ta tugum kumba aba kat nuŋe kaŋgerka tane mage minig e ŋga kusnaniŋgina.
1SA 17:23 David nu aba kat nuŋe ndoŋ pasatumba minna le Filistia kame gabat Gatnu taŋgo Goliat nu maŋ kilim ka mayok taŋge tiŋgumba wi kueŋka pasa mara mindek sakina taŋamba maŋ sakina le David nu isna.
1SA 17:24 Nane Israel kame kuasmbi taŋgo ta kaŋgermba kuru kuru mayemba kua kinaig sulumba
1SA 17:25 naŋgine naŋgine sakinaig: Ai si. Taŋgo si maŋ pro sine maim maim pasa siŋmba kame tuku wika minit. Taŋgo ima nu taŋgo si balewa le kumwa ta nu Saulŋge ndametiŋ suŋgokanu tumba kulim nuŋe turmba tambimŋgat. Taŋgo ta tuku tugu mata nane takis yaika kile nda ŋga saka minnaig.
1SA 17:26 Taŋamba saka minnaig le David nu nane afu nu tugumŋge minnaig ta kusnaniŋgina: i ... Filistia taŋgo ŋgaro nda pikanu si nu Kuate abo tugu ŋak nu tuku kame kuasmbi maim maim pasa niŋgit. Taŋgo inumŋge Filistia taŋgo si balewa le sine kiko patikate ta kugawa ta Saulŋge ndaŋamŋgat e ŋga kusnaniŋgina le
1SA 17:27 nane nu sanaig: Taŋgo ima nu Filistia taŋgo ta balewa ta nu taŋamba taŋamba kamŋgat ŋginaig.
1SA 17:28 David nu nane ndoŋ pasata minna le aba nuŋe suŋgo Eliab nu kaŋgerna sulumba ka David sawe lika sana: Ne ndaŋam saka pro te taŋge minit? Ne tuku sipsip ma baknu mbolŋge imaŋge kulatkate? Ye kila. Ne maim maim taŋgo. Ne tuku maŋau ta mayenu kuga. Ne ake kame bube le kaŋgeram saka te ta prowat ŋga sawe likina.
1SA 17:29 Taŋakina le David ndek aba nuŋe sana: Ne ndaŋam ye saye likate. Ye ake kusnaŋgit ŋga sakina sulumba
1SA 17:30 nu aba nuŋe ŋgumnemba maŋ taŋgo ande kusnana le taŋgo taŋge maŋ pasa ndui ta ndo David kubeu tuna.
1SA 17:31 Kile taŋgo afu nane David pasatina ta ismba ka Saul kubeu tunaig le nu ndek nane afu kukulniŋmba saniŋgina: Kape ka David tumba prowap ŋgina le nane kinaig ka David tumba pronaig.
1SA 17:32 Nane David tumba pronaig le nu ndek Saul sana: O gabat suŋgo, tane Filistia taŋgo si tuku wamdus fulil ndakap. Ye ne tuku piro taŋgo minet. Yeŋge ka nu ndoŋ kame buwamŋgit ŋgina le
1SA 17:33 Saul nu sana: A ... ne kumuŋ kuga. Ne ndaŋam Filistia taŋgo si ndoŋ kame buwam sakate? Ne saŋgrinu kuga. Nu si kame gabat ŋga sana.
1SA 17:34 Taŋakina le David ndek nu sana: O gabat suŋgo, ye yiŋe mam tuku sipsip kulatket tuku. Laionŋge beaŋge sipsip fatnu ande nzoŋga tumba kinit ta
1SA 17:35 ye nu yokermba sipsip fat ta yaiwet tuku. Taŋawet le nu ye makeyam bafute le ye nu tuku ŋinfok biymba balewet.
1SA 17:36 Ye buk laion bea bale faren. Taŋamba ndo kile Filistia taŋgo ŋgaro nda pikanu si Kuate abo tugu ŋak nu tuku kame kuasmbi maim maim pasa niŋgit ta mata balewamŋgit.
1SA 17:37 Suŋgoŋge ye sinzaŋyina le laionŋge beaŋge ye bale ndayinaig. Nuŋge ye maŋ sinzaŋyuwa le Filistia taŋgo siŋge ye baleye nda ŋgina. Taŋakina le Saul nu sana: Ta maye. Ne kaye. Suŋgo nu ne ndoŋ minamŋgat ŋgina.
1SA 17:38 Taŋakina sulumba Saul nu nuŋe kame agaŋ ndende ta kilmba David silik-tuna sulumba hat kareŋnu ainmbi wakeiwanu ta tumba David tuku gabat kaina.
1SA 17:39 Kaina le David nu Saul tuku kame bagi ta tina sulumba like tumna ta nu agaŋ taŋaŋ buk sili ndakina tukunu nu like fugumba Saul sana: Ye agaŋ ndende te ŋak like fuguwet. Ye agaŋ ndende te sili gilai ŋgina sulumba agaŋ ndende ta paske likina.
1SA 17:40 Taŋamba nu nuŋe sipsip kulatkanu ndumndum ta tina sulumba kumba ka kule skur taŋge ndame foŋfoŋ gubo gubok 5 kilmba pale fat sigrikina. Sigrikina sulumba nuŋe sikpir ta tumba biyam biyam Goliat tugum kina le
1SA 17:41 Filistia taŋgo ta David kaŋgermba gitmba nu sota ilna. Nu tuku kandim kurawanu taŋgo ta amboŋgina le Goliat nu ŋgumnem dubina.
1SA 17:42 Taŋamba nu David kaŋger tina ta David nu mbanzonu maditaknu tukunu taŋgo ta kame buwam kumuŋ kuga ŋga nu talana.
1SA 17:43 Talana sulumba nu David kusnana: Ye ne tuku age le ne ye katyam saka ndumndum tumba ilit e ŋga David kusnana sulumba nuŋe mbara nyu mbolŋge David taprana sulumba
1SA 17:44 sana: Ne yale le ye ne baleni sulumba ŋgarosu naŋe tumba sar umaŋ agaŋmor ŋguikok niŋgi le nyamŋgaig ŋgina.
1SA 17:45 Taŋakina le David ndek miŋge lafumba sana: Ne naŋe kame bagi, mbanduwaŋ, kandim agaŋ ndende ta kilmba ye ndoŋ kame buwam prote ta ye Israel kame kuasmbi tuku Mbara Saŋgri Ŋayo ne nu maim maim te-tuwit Mbara Suŋgo ta nu tuku nyu mbolŋge ne ndoŋ kame buwam prowet.
1SA 17:46 Ki ait te mbolŋge Suŋgoŋge ne tumba ye wai mbolŋge pilwa le yeŋge ne baleni sulumba ŋinfok naŋe kat puramŋgit. Taŋawi sulumba ye tane Filistia kame mbal tuku ŋgarosu taŋgine kilmba sar umaŋ agaŋmor ŋguikok niŋgi le nyuwaig le sine Israel mbal tuku Mbara sine ndoŋ minit ta kilke ŋakmba nane katesewamŋgaig.
1SA 17:47 Suŋgo nu kame bagimbi mbanduwaŋmbi nuŋe mbal muskil kile-tidiŋge ndaniŋgit tuku ta maŋgur suŋgo te nane katesewamŋgaig. Nu nuŋe saŋgri tambi ndo kame bumba tane ŋakmba kilmba sine wai mbolŋge patinuŋgat ŋga Goliat sana.
1SA 17:48 Taŋamba sana le Goliat ndek dirka David tugum ilna le David nu pitik ndo pinderka Filistia taŋgo ta tugum kina sulumba
1SA 17:49 nuŋe pale fat sinam ta wai sirmba ndame ande tumba nuŋe sikpir ta mbolŋge pilna sulumba kuilkuilŋga saŋgrimba bukŋgina le ndame taŋge ka Filistia taŋgo ta tuku tumail pasinu kat fetka sinam kina le nu ndeka kummba truk kina.
1SA 17:50 David nu kame bagi kugatok ta nu nuŋe sikpir le ndame tambi ndo Goliat balena sulumba
1SA 17:51 pinderka ka nu tugum taŋge tiŋga Goliat nu nuŋe kame bagi ta gomba tumba ŋinfoknu kat purna le kumna. Kile Filistia mbal naŋgine kame gabat ta kumna le kaŋgermba nane drumba kua ka kinaig.
1SA 17:52 Kua ka kinaig le Israel Yuda kame mbalŋge nane Filistia mbal ta wika raumba kogroŋka bale farmba kinaig. Nane Saraim kambim tuku ndin ta dubimba kinaig ka ka Gat tumbraŋ Ekron tumbraŋ fonde malaŋga tugum taŋge kusrekinaig.
1SA 17:53 Kusrekinaig sulumba luka pro Filistia kame kuasmbi tuku agaŋ ndende kusreka kua kinaig ta nane kumba agaŋ ndende ta ŋakmba yomba kilmba kinaig.
1SA 17:54 Kilmba kinaig le David ndek Goliat tuku gabat ŋinfok kat purmba tumba Yerusalem kina sulumba Goliat tuku kame agaŋ ndende ta kilmba ka David nuŋe baibai sinam taŋge patikina le minnaig.
1SA 17:55 David nu Filistia taŋgo ta tuku kame kina le Saul nu kame gabat Abner kusnana: Kiŋo mo si ima tuku kiŋo ŋgina le Abner ndek nu sana: O gabat suŋgo, sonndo son nu ima tuku kiŋo ta ye gilai ŋgina.
1SA 17:56 Taŋakina le gabat suŋgo Saulŋge nu sana: Ne kaye ka katesewa ŋgina.
1SA 17:57 David nu Goliat tuku gabat biyam biyam prona le Abner ndek nu tumba Saul sota kinaik ka nu tugum pronaik.
1SA 17:58 Pronaik le nu ndek David kusnana: Kiŋo mo, ne ima tuku kiŋo ŋgina le nu ndek lafumba sana: Ye piro taŋgo naŋe Yesi tuku kiŋo. Nu Betlehemnu ŋga Saul sana.
1SA 18:1 Saul nu David ndoŋ pasate deŋpurnaik le Yonatan nu David ndoŋ wamdus sailkinaik sulumba nu David tuku kume purna.
1SA 18:2 Taŋana le Saul nu David ŋgailka tumba nuŋe wande mbolŋge pilna le nu maŋ luka mam nuŋe sota nda kina.
1SA 18:3 Taŋamba minna le Yonatan nu David tuku kume purmba nu ndoŋ pasa katmba wamdus ulendinaik sulumba
1SA 18:4 Yonatan ndek nuŋe tawi kuen silikina ta paska David tuna sulumba nuŋe kame agaŋ silikanu, kame bagi, tui paŋgar, let turmba kilmba David kile-tuna.
1SA 18:5 Saul nu David kukulanu ta nu kumba kame bumba ŋgueu mbal kilmba bale farniŋganu. Taŋamba kumba minna le Saulŋge nu tumba kame kuasmbi ande tuku gabat minwa ŋga pilna le Saul tuku kame kuasmbi Israel taŋgo pino ŋakmba nane gare-garekinaig.
1SA 18:6 David nu Filistia mbal tuku kame gabat ta balena le Israel kame mbal nane Filistia ndoŋ kame bumba nane bale farka luka ilmba minnaig le pino kame ŋakmba tumbraŋ mindek Israel sinamŋge nane gare-gareka kupesmba mune ninde lika tambariŋ katniŋmba naŋgine gabat suŋgo Saul ndinŋge te-silikam kinaig.
1SA 18:7 Pino kame ta mune ulmba sakinaig: Saul nu ŋgueu mbal 1,000 bale farkina le David nu ŋgueu mbal 10,000 bale farkina ŋginaig.
1SA 18:8 Taŋakinaig le Saul nu mune ta ismba gubra torna sulumba nuŋe wamdusmbi sakina: David nu taŋgo 10,000 bale faranu ŋgade sulumba ye taŋgo 1,000 ndo bale faranu ŋgade. Mine minemba nane nu tumba naŋgine gabat suŋgo palmbimŋgaig ŋga idusna sulumba
1SA 18:9 nu David tuku gubra tumba tira dirka minna.
1SA 18:10 Kinymba mafena le Kuateŋge guwa ŋayonu pilna le pro Saul tuku wamdus ŋginŋgan serna le nu wi kagru-kagrumba mbanduwaŋ gomba biyna le David nu nuŋe gita ta tumba mara mindek usremba minna taŋamba nu katna.
1SA 18:11 Taŋana le Saul ndek nuŋe wamdusmbi sakina: Ese. Kile ne yeŋge kair turnamŋgit ŋga mbanduwaŋ kuanyiŋgina kande David nu lo silina le maŋ ande gomba tumba kuanyiŋgina kande ta mata nu lo silina le mbarna.
1SA 18:12 Saul nu wam ta kaŋgermba Suŋgo nu David sinzaŋmba ye ŋgumneyate ŋga idusmba nu David tuku kuru-kurukina.
1SA 18:13 Ta tuku Saul nu David nuŋe wande mbolŋge mine ndakuwa ŋga nu pilna le ka kame kuasmbi 1,000 tuku gabat minna sulumba David nu kame kuasmbi ta kilmba ŋgueu mbal ndoŋ kame ulmba likina.
1SA 18:14 Taŋamba likina le Suŋgo nu David sinzaŋ mayena le wam ŋakmba kanu ta pro mayenaig le
1SA 18:15 Saul nu kaŋgermba David tuku kuru-kurukina.
1SA 18:16 Taŋana le nane Israel kuasmbi Yuda kuasmbi nane David kame gabat minmba kame ulmba likina ta kaŋgermba nu tuku nyu payamkinaig.
1SA 18:17 Taŋamba minnaig ma ma ait ande Saul ndek David sana: Ne mara mindek ye tuku piro taŋgo minmba kame mbol saŋgri tiŋga Suŋgo tuku nyu mbolŋge ŋgueu mbal ndoŋ kame bumba mina ta ye yiŋe kulim mulum Merab ne tanmbimŋgit ŋga sana. Saul nu David balewam fugumba kame mbolŋge Filistia mbalŋge balewaig ŋga David taŋamba sana.
1SA 18:18 Sana le David ndek nu tuku pasa lafumba sakina: Ye taŋgo nyu kugatok. Ye tuku tugu mata nane Israel ŋgamukŋge nane nyu kugatok tukunu ye kulim naŋe ta tam kumuŋ kuga ŋgina ta Saul nu dirnaŋga sakina: Kuga. Ne yiŋe kulim mulum ta tamŋgat ŋgina.
1SA 18:19 Taŋamba minnaig ma ma nane muŋgu kilam tuku ait madina ta ka kumuŋgina le Saul ndek kulim nuŋe mulum Merab tumba David tuwe ndaka mbilmba Meholanu taŋgo Adriel tuna.
1SA 18:20 Taŋana le Saul tuku kulim nuŋe ande nyunu Mikal nu ndek David tam tuku torna le nane ka Saul sanaig le ismba ta maye ŋgina sulumba
1SA 18:21 ndek idusna: Ye Mikal tuwi le nu pinonu tumba Filistia mbal ndoŋ kame bumba tumailam kuwa le balewaig ŋga idusmba nu David sana: Ne yiŋe kulim mulum tam mbulna tukunu kile kulim ande te ne pinonu ta ŋga sana.
1SA 18:22 Taŋakina sulumba nu nuŋe piro mbal wika saniŋgina: Tane ka David siŋsiŋndo te-minyomba sawap: Gabat suŋgo nuŋe piro mbal mata nane ne tuku wamdus gare ŋak. Ta tuku ne Saul kulim nuŋe pinonu ta. Tane ka taŋamba David sawap ŋgina le
1SA 18:23 nane ka David sanaig kande nu nane tuku pasa pitaimba saniŋgina: Ye taŋgo ande nyu ŋak ŋga idusmba gabat suŋgo tuku kulim nuŋe tam tuku wam sa kuaki ŋgade e? Ye taŋgo ŋai ŋguesuk teŋen nde nda ŋgina.
1SA 18:24 Taŋakina le Saul tuku piro taŋgo kame luka ka David mbulmba sakina ta Saul kubeu tunaig le
1SA 18:25 Saul maŋ ndek nuŋe piro mbal kukulniŋmba saniŋgina: Tane ka teŋenmba David sawap. Gabat suŋgo nu ne agaŋ ndindombi ndo pino piyawam tuku sakat ta teŋenmba. Ne ka nu tuku ŋgueu mbal mbar lafuwam tuku Filistia taŋgo 100 bale farka nane tuku nduwa ŋgaro kugerka kilmba nu tugum prowa ŋga David sawap ŋgina. Saul nu idusmba David nu ka Filistia mbal ndoŋ kame bumba Filistia mbalŋge balewaig le kumwa ŋga idusmba nu piro ta David tuna.
1SA 18:26 Taŋana le piro taŋgo kame maŋ ka David kubeu tunaig le nu gabat suŋgo tuku kulim ta tam tuku wokina. Saul nu David ait tuna ta kile ŋgina le
1SA 18:27 nu aŋge suk nuŋe kame kuasmbi kilmba ka Filistia taŋgo 200 bale farniŋmba nduwa ŋgaro naŋgine kugerka kilmba ka gabat suŋgo Saul tuna. Taŋana le nu ndek kulim nuŋe Mikal tumba David tuna le pinonu tina.
1SA 18:28 Wam ta mbolŋge Saul nu katesemba sakina: Suŋgo nu kile David ndoŋ minit ŋgina. Saul tuku kulim nuŋe Mikal mata David tuku kume purna le
1SA 18:29 Saul nu David tuku kuru kuru mayemba nu ndoŋ ŋgueu ŋak minmba minna.
1SA 18:30 Filistia mbal tuku kame gabat sugo sugo nane pro Israel mbal ndoŋ kame buwanu ta David nuŋe kame kuasmbi ndoŋ nane suŋgomba bale faranu. Saul tuku kame kuasmbi nane suŋgomba nda bale faranu. Ta tuku nane taŋgo pino ŋakmba David tuku nyu ndo payamkinaig.
1SA 19:1 Saul nu David balewam tuku wamdusna sulumba nuŋe piro taŋgo kame kiŋo nuŋe Yonatan nane saniŋgina ta Yonatan nu David tuku kume purna tukunu
1SA 19:2 nu ka David kila samba sakina: Mam nu ne balenam sakate tukunu ne indole maratukuk tiŋga siŋsiŋndo kaye ka ma kuirok ande piro mbolŋge kaŋgermba kuirka le
1SA 19:3 sile mam ndoŋ kumba ne kuirkamŋgat ma ta tugumŋge tiŋga ye mam ne tuku sawi le nu ne mbolŋge ame maŋau kam sakuwa ndeta ye ne sanamŋgit ŋga David sana.
1SA 19:4 David nu taŋamba kuirkam kina le Yonatan mam nuŋe ndoŋ pasata pasata kinaik ta Yonatan nu David tuku maŋau mayenu ke likina ta tuku mam nuŋe sana: Mam, ne naŋe piro taŋgo David ŋayo sili ndamba maŋau ande ke ndaka. Ta ndaŋam? Nu ne mbolŋge mbar ande ke ndakina. Nu maŋau ŋakmba kina ta nu ne turnumba ke likina sulumba
1SA 19:5 nu nuŋe kumam tuku idus ndamba Filistia taŋgo ta balena le Suŋgoŋge sine Israel mbal Filistia mbal tuku wai mbolŋge kile-lukina le ne kaŋgermba gare-garekina. David nu mbar ande ke ndakina ta ne ndaŋam tuku ake sinaŋ nu tuku ndare kutuwam sakate ŋgina le
1SA 19:6 Saul nu Yonatan tuku pasa ismba nu pasa saŋgri pilemba sakina: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye siŋka saket. Ye David balewe nda ŋgina.
1SA 19:7 Taŋakina le Yonatan nu kumba David wikina le prona le pasa ŋakmba mam nuŋe sakina ta nu kubeu tuna sulumba nu David tumba mam nuŋe tugum kina le David nu kame gabat tuku piro amboŋga kina ta ndo kumba minna.
1SA 19:8 Taŋamba minnaig ma ma mara ande nane Filistia maŋ kame ilnaig le David nu nuŋe kame kuasmbi ndoŋ kinaig ka nane ndoŋ kame bunaig sulumba nane suŋgomba bale farkinaig le nane kua ka sili-silinaig.
1SA 19:9 Ait ande Saul nu mbanduwaŋ ande waimbi biye ŋak nuŋe wandek sinamŋge minna le Suŋgoŋge guwa ŋayonu ta maŋ pilna le Saul mbol kina. David nu taŋge gita katmba minna le
1SA 19:10 Saul nu David mbanduwaŋ kuanyiŋga kair turam bafuna kande David nu mbanduwaŋ ta lo silina le kair nduasena. Taŋana le David nu pinderka kilim ka pro kina.
1SA 19:11 Furirna le Saul nu taŋgo afu wam paguka kukulniŋmba saniŋgina: Tane ka David tuku wande kulatka minap le mafewa le maratukuk nu balewap ŋga saniŋgina le nane kinaig. Taŋanaig le piyo nuŋe Mikalŋge David sana: Furir te mbolŋge ndo ne kua kine ndaka ta indole maratukuk ne balenamŋgaig ŋga David sana sulumba
1SA 19:12 Mikalŋge muli ande tumba bubre malaŋga mbolŋge kusna le David nu muli ta dubimba ibeŋ ka kua ka pro kina.
1SA 19:13 Taŋana le piyo nuŋe nu mbara kanunu ande tumba David tuku kinyam mbili mbolŋge te-kinyena sulumba gabat tatu ande meme ŋguenumbi wakeiwanu ta tumba gabat mbolŋge pilmba tawi kaina.
1SA 19:14 Kile Saul tuku taŋgo kame ta David tam pronaig kande
1SA 19:15 piyo nuŋeŋge nane saniŋgina: Nu guaze ŋak ŋgina le nane luka kumba Saul kila sanaig le nu nane maŋ kukulniŋmba saniŋgina: Tane luka kape sulumba David mbain ŋak tumba yalpe le ye nu balewi le kumwa ŋgina.
1SA 19:16 Taŋakina le nane luka kinaig sulumba wandek sinam kumba mbain mbol mambilnaig kande mbara kanunu meme ŋguenu gabat mbolŋge pilna ta mbain mbolŋge minna le kaŋgernaig. Kaŋgernaig sulumba nane luka kumba Saul sanaig le
1SA 19:17 nu ndek Mikal wika kusnana: Ndaŋam saka ne ye yabriyumba yiŋe ŋgueu taŋgo ta kaŋger ndowat le kua ka pro ket ŋgina le Mikal nu pasa lafumba sana: Nu ye sayina ye nu turi le kua kine ndakuwa ta nu ye baleyam sakina. Taŋakina le ye nu turen le pro kina ŋga mam nuŋe sana.
1SA 19:18 David nu kua ka kina ka Rama tumbraŋŋge Samuel te-silikumba maŋau kame Saulŋge nu mbol kina ta kubeu tuna le Samuel nu ismba David ndoŋ kinaik ka Nayot tumbraŋŋge minnaik.
1SA 19:19 Taŋge minnaik le taŋgo afuŋge pro Saul sanaig: David nu Nayot tumbraŋ Rama patumba taŋge minit ŋga Saul sanaig le
1SA 19:20 Saul ndek taŋgo afu kukulniŋgina le David biye tiwam kinaig kande tuan taŋgo kuasmbi ande Samuel dubimba pasa yeki yeki kuklimba minnaig le kaŋgerkinaig. Taŋanaig sulumba taŋgo kame ta Kuate tuku Guwaŋge wamdus niŋgina le nane mata pasa yeki yeki kuklimba minnaig.
1SA 19:21 Taŋamba minnaig le Saul nu isna sulumba nu maŋ taŋgo afu kukulniŋgina le kinaig ta nane mata Kuate tuku Guwaŋge wamdus niŋgina le pasa yeki yeki saka minnaig. Taŋanaig le Saul nu maŋ lato taŋgo kuasmbi ande kukulniŋgina le kinaig ta nane mata wam ndui ta ndo kinaig.
1SA 19:22 Taŋanaig le Saul nuŋe miroŋ Rama kina ka kule burok ande Seku ma tugumŋge minna ta tugum prona sulumba taŋgo afu kaŋgerka kusnaniŋgina: Samuel le David ani taŋge minik e ŋgina le nane nu sanaig: Nale Rama patumba Nayot tumbraŋŋge minik ŋginaig le
1SA 19:23 nu ndin dubimba Nayot tumbraŋ ta kumba ndinŋge Kuate tuku Guwa nu mbol prona le nu ndin dubimba kumba pasa yeki yeki kuklimba kina ka Nayot prona.
1SA 19:24 Prona sulumba nu tawi suŋgo ta paskumba Samuel tugum taŋge pasa yeki yeki kuklimba saka minna. Ki ait ta mbolŋge nu ki mbol taŋamba kinymba minna le ka furirmba maŋ mafena. Ta tuku nane kile yaba pasambi sakade: Saul nu mata tuan taŋgo ande e ŋgade.
1SA 20:1 Saul nu Nayot tumbraŋ prona le David nu Saul ram kua ka ma ta kusremba Yonatan sota kina sulumba sana: Ye ame maŋau mam naŋe mbolŋge mbaren le nu ye baleyam bafute e ŋgina le
1SA 20:2 nu lafumba sana: Mam ne balene nda. Nu ame maŋau kam bafumba ta nu ye sayumba yabuye nda. Ta tuku ye ne sanet nu ne balene nda ŋgina kande
1SA 20:3 David maŋ lato sana: Ne ye tuku kume purte ta mam naŋe nu kila tukunu ne wamdus ŋayoŋgikat ŋga idusmba ne sane nda. Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ne tuku nyu mbolŋge ye siŋka sanet. Mam naŋe buk ye baleyam bafute le kamuset ŋgina.
1SA 20:4 Taŋakina le Yonatan nu ndek David sana: Ye ne ndaŋndaŋmba turnam tuku saka ta ye kamŋgit ŋgina le
1SA 20:5 David nu teŋenmba sana: Indole tambun kitek prote tuku ait ta ye gabat suŋgo ndoŋ isukusam tuku ta ne woka ta ye ka gutoŋ taŋge ait keŋmba kuirka minamŋgit.
1SA 20:6 Taŋawi le mam naŋe nane promba isukusmba minmba ye kiriŋga kusnanuwa kande ne teŋenmba sawa: Yar mindek nuŋe tugu nane promba Betlehemŋge maŋgurka atraukade tukunu nu pitik ndo kambim tuku ye sayat.
1SA 20:7 Taŋamba mam naŋe sawa le nu ta maye ŋguwa ta ne katesewamŋgat nu ye bale ye nda. Ko nu gubra suŋgo tuwa ndeta ne katesewamŋgat nu ye baleyam tuku wamdus kuyarkat ŋga Yonatan sana.
1SA 20:8 Taŋakina sulumba nu maŋ lato sana: Sile buk Suŋgo am mbolŋge pasa katmba ŋgamuŋgal ulendikeŋ tukunu ne ye gilai ndaŋga ye sinzaŋyumba mina. Ko ye mbar ande ŋak ndeta ne ye tumba mam naŋe tuku wai mbolŋge pale le bale ndayuwa. Naŋe miroŋ ye baleya ŋgina le
1SA 20:9 Yonatanŋge nu sana: Ne wamdus taŋamba nda ta. Mam nu ne ŋayo silinumba balenam bafuwa le ye kamusmba ta ye ne yabune nda. Ye ne kila sanamŋgit ŋgina le
1SA 20:10 David ndek nu kusnana: Indole tane isukusmba minmba ne mam naŋe ye tuku ŋga kila sawa le nu gubrambi pasa lafuwa ta imaŋge pro ye kila sayamŋgat e ŋga Yonatan sana le
1SA 20:11 nu ndek David sana: Sile gutoŋ si kap sulumba pasa-pasakube ŋga nale tiŋga kinaik.
1SA 20:12 Nale kinaik ka gutoŋ ta promba kile Yonatanŋge David sana: Siŋgine Israel mbal tuku Mbara Suŋgo sile pasa sakamŋgik ta nu isamŋgat. Indole ko aspile ait teŋen mbolŋge ye mam ne tuku ŋga sawi le nu wokuwa ndeta ye ne tuku pasa palmbimŋgit.
1SA 20:13 Ko mam nu ne ŋayo silinam bafuwa ta ye ne kila sani le ne kaye. Ye taŋa ndawi ta Suŋgo nu ye mapeye nda. Suŋgo nu mam ndoŋ minna taŋamba ndo nu ne ndoŋ mata minwa le
1SA 20:14 ye kume ndaka mini kande ne ye idusyumba Suŋgoŋge sine mapesiŋgit taŋamba ye mapeya le nane ye bale ndayuwaig.
1SA 20:15 Taŋamba ndo Suŋgoŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba ŋaigo siglikuwa le ne ye tuku ndare kame ndo mapeniŋmba sinzaŋniŋga ŋga David sana.
1SA 20:16 Taŋakina sulumba Yonatan le David nakile ndare ndoŋ pasa katmba Yonatanŋge David sana: Suŋgoŋge ne tuku ŋgueu mbal mapeniŋge nda ŋgina.
1SA 20:17 Taŋakina sulumba Yonatan nu David tuku kume purna tukunu nu David maŋ lato pasa saŋgri pilewa ŋga sana.
1SA 20:18 Kile Yonatan ndek David sana: Indole tambun kitek tuku pagumba nye ait ta ne isukusam pro ndawa ta mam nu wamdus suluwamŋgat.
1SA 20:19 Taŋawa sulumba ne aspile maŋ ka ne amboŋga kuirkina ma ndame suŋgo Esel ŋgade ta ŋgumnemŋge kuirka mina le
1SA 20:20 ye tui fatnu keŋmba ne minamŋgat ma ta tugumŋge agaŋ ande madiwanu sukmba parsiŋgamŋgit.
1SA 20:21 Taŋamba ye kiŋo ande tui fat kame ta sotam tuku kukulmba ne katesewam tuku pasa teŋenmba sawamŋgit: Tui fat kame ta ibeŋ ta taŋge ndekaig ŋgi ndeta ne teŋenmba katesewa. Mam nu ne mbolŋge maŋau ande ke nda. Ye pasa ta Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge sanet.
1SA 20:22 Ko ye kiŋo ta sawamŋgit: Tui fat kame ta o kasom siŋge ndekaig ŋgi ndeta ne ma ta kusremba kua kaye. Suŋgo nu ne kukulnuwa le ma ta kusremba pro kambim tuku ŋga sanate ŋga katesewamŋgat.
1SA 20:23 Sile pasa katmba saŋgri pilewik ta Suŋgoŋge kaŋgerat. Nu mara mindek sile ndoŋ minamŋgat ŋgina.
1SA 20:24 Kile David nu kina ka ma gutoŋ taŋge kuirkina. Kuirka minna le tambun kitek prona le Saul nu isukusam promba
1SA 20:25 nuŋe mara mindek minyokanu mbili kair gemmba ta tumba minyokina. Taŋana le Yonatan nu tiŋgina le Abner pro Saul gemmba minyokina. David tuku mbili ta ndo ake minna ta
1SA 20:26 Saul nu ait ta mbolŋge nu tuku kusna ndaŋgina. Nu teŋenmba idusna: David nu wam ande Suŋgo am mbolŋge mbarmba nu purfeŋnu kuga tukunu pro ndawat ŋga idusna.
1SA 20:27 Taŋamba idusmba minna le tambun kiteknu tuku ait arnu mbolŋge David nu maŋ isukusam nda prona le Saulŋge kiŋo nuŋe Yonatan kusnamba sakina: Ndaŋam tuku Yesi tuku kiŋo ta kubele kite mata sine ndoŋ isukusam pro ndawat ŋgina le
1SA 20:28 Yonatanŋge mam nuŋe tuku pasa lafumba sana: Nu Betlehem kambim tuku ye dirnaŋga kusnayina sulumba
1SA 20:29 sakina: Yiŋe abaŋge sine Betlehemŋge maŋgurka atraukam tuku pasa pilna tukunu ne ye tuku gulab mayenu ndeta ne ye kaye ŋga le ye yiŋe aba kame sota ka ŋgina. Wam ta mbolŋge nu sine ndoŋ isukusam pro ndawat ŋgina.
1SA 20:30 Taŋakina le Saul nu Yonatan tuku gubra torna sulumba sana: Ne ma ŋgamukok kutu ande. Ne Yesi tuku kiŋo ta ndoŋ gulab mayete ta ye kila. Ne naŋe wam ta mbolŋge ndo tale ina naŋe ndoŋ kiko tamŋgaik ŋgina sulumba
1SA 20:31 sakina: Yesi tuku kiŋo ta minwa ta ne gabat suŋgo mine nda. Ta tuku ne taŋgo afu kukulniŋga le kuwaig ka nu tumba prowaig le ye nu balewi ŋgina le
1SA 20:32 Yonatan nu pasa lafumba mam nuŋe sana: Nuŋge ame maŋau mbarna le ne nu balewam sakate ŋgina kande
1SA 20:33 Saul nu nuŋe mbanduwaŋ tumba Yonatan nduasewam tuku kuanyiŋgina sulumba ndaflona. Taŋana le Yonatan nu mam nuŋe David balewam tuku wamdus suŋgokanu ŋak ta katesena sulumba
1SA 20:34 nu gubra tormba isukusam tuku mbili ta kusremba kilim kina. Tambun kiteknu tuku ait arnu ta mbolŋge nu isukuse ndaka minna le ka furirna. Ta ndaŋam? Mam nuŋe David kiko pilena le nu ta tuku wamdus tatrukina le isukusam mbulna.
1SA 20:35 Mafena le maratukuk tiŋga Yonatan nu nakile pasa katnaik ta dubimba kiŋo ande tumba David sota ma gutoŋ ta kinaik ka
1SA 20:36 ma gutoŋ taŋge Yonatanŋge kiŋo ta sana: Ye tui fat parsiŋgi le o si ta kuwaig kande ne pinderka ka sota ŋgina. Taŋakina le kiŋo ta pinderka kumba minna le nu lukamba mbol mbol tui fat ande parsiŋgina le simŋge ndekina.
1SA 20:37 Kiŋo ta nu kina ka tui fat ndekina magot ta tugumŋge tiŋgina le Yonatan ndek wika sana: Dir dir si kaye. Tui fat ta o si tamŋge ndekat ŋgina sulumba
1SA 20:38 Yonatan nu maŋ lato kiŋo ta wika sana: Ne ake taŋge tiŋ mine ndaka. Pitik kaye ŋgina le kiŋo ta ka tui fat tumba luka nuŋe gabat tugum kina.
1SA 20:39 Kiŋo ta nu Yonatan maŋau kina ta tuku tugu katese ndana. Yonatan le David nakile ndo kila.
1SA 20:40 Kile Yonatanŋge kiŋo ta tui paŋgarnu fatnu kame ta turmba kile-tumba kukulna le kilmba luka tumbraŋ kina.
1SA 20:41 Kiŋo ta luka tumbraŋ kina le David nu ndame maŋgur ŋgumnemŋge kuirka minna ta tiŋga kilim ka promba Yonatan tugum taŋge dagol tidroŋga lokam keŋna. Taŋamba nu tiŋga Yonatan mumumba nale muŋgu mumuka malmbikinaik. David nu wamdus tatruka suŋgomba malmbikina le
1SA 20:42 Yonatan ndek nu sana: Sile Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa saŋgri pilekeŋ ta Suŋgo nu sile ndoŋ sikile ndare kame ta ndoŋ minmba minamŋgat tukunu ne ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok ŋak kaye ŋgina le David nu tiŋga kina le Yonatan nu luka nuŋe tumbraŋ kina.
1SA 21:1 Kile David nu kua ka pris Ahimelek sota Nob tumbraŋ kina ka ta prona le nu David kaŋgermba kuru-kuruka nu tugum kumba kusnana: Ne ndaŋam naŋe mata te prote e ŋgina le
1SA 21:2 David nu lafumba sana: Gabat suŋgo Saulŋge ye piro sat le te prowit. Nu teŋenmba ye sayat. Ye ne piro tinmba kukulni le andeŋge ise ndakuwa ŋga sayat. Yiŋe kuasmbi nane ye te-silikam kande nane ma inumŋge ye te-silikuwaig ŋga saniŋgen.
1SA 21:3 Kile ne bret afu ŋak ndeta ye 5 kile-sa. Kuga ndeta nyamagaŋ afu kise sa ŋga pris ta sana.
1SA 21:4 Taŋakina le pris ta ndek nu sana: Ye ake bret afu mine ndakade. Tukul bret Kuate am mbolŋge patikanu ta ndo minig. Ne naŋe kame taŋgo ndoŋ tane pino ndoŋ kinye ndakade kande ne bret ta kila ŋga sana le
1SA 21:5 David nu lafumba pris ta sana: Ye ne yabrine nda. Sine kile pino ndoŋ kinye ndakeg. Sine ŋgueu mbal ndoŋ kame buweg ta kame mbal naŋgine kame agaŋ ndende ta turmba Suŋgo am mbolŋge purfeŋnu ndo minig. Kite sine piro ande kamŋgig tukunu sine taŋamba purfeŋnu ndo mineg ŋga sana.
1SA 21:6 Nyamagaŋ afu mine ndakinaig tukunu pris ta tukul bret ta kilmba David kile-tuna. Nane tuku maŋau ta bret ambokok ta kilmba kile-kasoka bret kitek kilmba Kuate am mbolŋge patikanu.
1SA 21:7 Ait ta mbolŋge Saul tuku agaŋmor kulatkanu gabat Edomnu taŋgo nyunu Dowek nu atraukam tuku Suŋgo tuku Wande mbol taŋge minna.
1SA 21:8 Minna le David ndek Ahimelek kusnana: Ne mbanduwaŋ ande ko kame bagi ande ŋak kande ye sa. Ye gabat suŋgoŋge piro sat ta braiŋ kam tuku ŋgat le ye prepreka kame agaŋ ande te ndakit ŋga sana le
1SA 21:9 nu ndek David sana: Ye kame bagi ndindo ndo minit. Ne buk Ela ma gutoŋ nziŋge Filistia taŋgo Goliat balena nu tuku kame bagi ta tumba tawimbi soŋga pris tuku tawi ŋgirpemŋge pilnaig ta ndo minit. Tamŋgat kande te-tini ŋgina le David ndek sakina: Ese. Kame bagi ta mayenu ndo kame bagi afu minig taŋaŋ kuga ŋga yaimba tumba kina.
1SA 21:10 Kile David nu Saul ram kua ka kina ka Gatnu gabat suŋgo Akis tugum prona le
1SA 21:11 Akis tuku piro taŋgo kame David kaŋgermba ka Akis sanaig: Taŋgo si Davidŋge. Nu nuŋe kilke tuku gabat suŋgo. Nane pino kame o buk nu tuku mune ulmba kupesmba sakinaig: Saul nu ŋgueu mbal 1,000 bale farniŋgina le David nu ŋgueu mbal 10,000 bale farniŋgina ŋginaig ŋga Akis sanaig le
1SA 21:12 David nu pasa ta ismba gabat suŋgo Akis tuku kuru kuru mayemba
1SA 21:13 nane tuku am mbolŋge nu ŋginŋgan taŋgoŋge wam kekekina sulumba nu ndo ŋginŋgan mayewanu sukmba kumba ka tumbraŋ koranu fonde malaŋga mbolŋge ma kuyir-kuyarna sulumba subal promba miŋge zizin mbolŋge kutuka ndekina.
1SA 21:14 Taŋana le gabat suŋgo Akis ndek nuŋe piro taŋgo kame saniŋge lika sakina: Ŋgan palmbinu te ndaŋam saka tumba ye tugum te prowaig?
1SA 21:15 Tane idusde sine tuku tumbraŋ te ŋginŋgan taŋgo kugatok e ŋga maŋ ŋgan palmbinu te tumba te ta prowaig? Taŋgo te ye tuku wande mbolŋge nda palpe le minwa ŋga saniŋgina.
1SA 22:1 Kile David nu Gat kusremba kua ka kina ka Adulam sikar burok kumba taŋge minna. Minna le nuŋe aba kat nuŋe, nuŋe kuasmbi ŋakmba nu taŋge minna ta isnaig sulumba nane kinaig ka taŋge nu te-silikinaig.
1SA 22:2 Taŋanaig le taŋgo afu nane piti ŋak ŋak afu ndametiŋ kugatok afu ndagari ŋak ta nane kua ka David te-silika nu ndoŋ taŋge minnaig sulumba nu naŋgine gabat minwa ŋga madinaig. Nane kuasmbi taŋge kua ka nu ndoŋ minnaig ta ulendimba 400.
1SA 22:3 Taŋamba minnaig ka mara ande David ndek tiŋga Mispe tumbraŋ Moab kilke mbol kina sulumba Moabnu gabat suŋgo ta sana: Ye yiŋe ina mam kilmba pro ne tugum teŋge kusreki le minwaik le Kuateŋge ye mbol ndaŋndaŋamŋgat ta kila pili sulumba maŋ luka pro kilamŋgit ŋga sana.
1SA 22:4 Taŋaka sana le Moabnu gabat suŋgo nu wokina le David ndek ina mam nuŋe kilmba nu tugumŋge kusreka nu nuŋe tiŋga luka kumba ka sikar burok sinam taŋge kuirka minnaig.
1SA 22:5 Taŋamba minnaig le mara ande tuan taŋgo Gad nu David tugum promba sana: Ne tiŋga sikar burok te kusremba Yuda ma tugu mbol kaye ŋgina le David nu ndek tiŋga Heret ma yamban sinam ta kina.
1SA 22:6 Minnaig ma ma nane afuŋge David nuŋe kuasmbi kilmba ka Heret yambanŋge minnaig ta kumba ka Saul sanaig. Sanaig le Saul ndek Gibea tumbraŋ biŋ mbol taŋge ail suŋgo ande kumnemŋge nuŋe mbanduwaŋ biye ŋak minyokina sulumba piro mbal nu laipmba minnaig ta
1SA 22:7 saniŋge likina: Tane Benyamin tuku kuasmbi tane ise tiwap. Tane idusde Yesi kiŋo nuŋeŋge tane nyam piro sugo sugo grep piro sugo sugo walmba tiŋguwa sulumba kame gabat maditiŋmba kuasmbi 1,000 ko kuasmbi 100 kulatkam tuku patikamŋgat ŋga idusde e?
1SA 22:8 Tane taŋamba idusnaig sulumba pasa katmba ye yiŋe kiŋo Yonatan nale Yesi kiŋo nuŋe ndoŋ wamdus ulendinaik ta ye yabuyinaig e ŋga saniŋge likina sulumba sakina: Yiŋe kiŋo nu yiŋe piro taŋgo David ndoŋ wamdus ulendinaik tukunu David kile ye ŋayo siliyam tuku ndin sotate ta tane tuku andeŋge ye idusyumba ye kila sa ndayina ŋgina.
1SA 22:9 Taŋakina le Edomnu taŋgo Dowek nu Saul tuku piro mbal tugum taŋge minna nuŋge ndek Saul sana: Ye Yesi kiŋo nuŋe pro Nobŋge Ahitub kiŋo nuŋe Ahimelek tugum prona le kaŋgeren.
1SA 22:10 Ahimelek ndek Suŋgoŋge David sinzaŋwa ŋga yabaŋna sulumba nyamagaŋ afu kile-tumba Filistia taŋgo Goliat tuku kame bagi ta turmba David te-tuna ŋga Saul sana le
1SA 22:11 nu pasa ta ismba taŋgo afu kukulniŋgina le ka Ahimelek nuŋe kuasmbi ndoŋ Nobŋge pris pirokinaig ta ŋakmba kilmba gabat suŋgo Saul tugum pronaig.
1SA 22:12 Kile Saul ndek Ahimelek sana: Ahitub kiŋo nuŋe, ye ne ndoŋ pasa ŋak ŋgina le nu ndek sana: O gabat suŋgo, ne saka le isi ŋgina le
1SA 22:13 Saul ndek nu sana: Yesi kiŋo nuŋe ne sota kina le ne ndaŋam saka nyamagaŋ afu kile-tumba kame bagi te-tumba Kuateŋge sinzaŋwa ŋga nu tuku yabaŋna? Ne taŋana le kile nu ye ŋayo siliyam tuku tair minit ŋgina.
1SA 22:14 Taŋakina le Ahimelek ndek Saul tuku pasa lafumba sakina: Ne tuku piro mbal te ima David suk miŋge dubi mayete? Naŋe mbiyel naŋe nu kame gabat minmba ne kigraibka ne tuku wande mbolŋge nyu suŋgo ŋak minit.
1SA 22:15 Ta tuku ye Kuate yabaŋmba nu sinzaŋwa ŋgen wam ta kitek ande ken le ne ye yiŋe kuasmbi te ndoŋ sine kilmba pasa mbolŋge patikate e? Nu ne ŋayo silinam tuku tair minanu ŋgate pasa ta sonndo ye gilai ŋgina kande
1SA 22:16 gabat suŋgo nu tuku pasa ta lafumba sana: Kuga. Ne naŋe kuasmbi ndoŋ tane ŋakmba kumamŋgaig ŋgina sulumba
1SA 22:17 nu kame mbal nane laipniŋmba minnaig ta saniŋgina: David nu ye ram kua ka kina ta nane kila ta nane ye yabuyumba nu mapenaig le kina tukunu tane Suŋgo tuku pris kame te kilmba bale farap ŋgina kande nane pris kame ta bale faram tuku kuru-kuruka mbulnaig.
1SA 22:18 Mbulnaig le Saul ndek Dowek sana: Ne ilmba pris kame te kilmba bale farka ŋgina le nuŋge pro Suŋgo tuku pris 85 ta ŋakmba bale farke suglukina.
1SA 22:19 Taŋana le Saul nu tiŋga pris kame ta tuku tumbraŋ Nob kina sulumba taŋge nu taŋgo pino, kiŋo kame, kutu amo mbolok, makau doŋki agaŋmor ŋakmba bale farmba tumbraŋ sina tumu pilna.
1SA 22:20 Taŋana le Ahimelek tuku kiŋo nuŋe Abiatar nuŋge ndo kua ka David sota kumba
1SA 22:21 Saulŋge Suŋgo tuku pris kame bale farniŋgina wam ta kubeu tuna le
1SA 22:22 David ndek nu sana: Ye pro mam naŋe tugumŋge minen sulumba Dowek taŋge minna le kaŋgermba ye buk idusen ta kile kumuŋgat. Osese. Yeŋge ne tuku ndare tuma yambarken.
1SA 22:23 Ta tuku ne kuru kuru ndaka. Saul nu sile balesikam tuku ndin sotate tukunu ne ye ndoŋ teŋge mina le yeŋge ne kigraibkamŋgit ŋga Abiatar sana.
1SA 23:1 Taŋamba minnaig ma ma mara ande taŋgo afu nane pro David kubeu tumba sanaig: Nane Filistia mbalŋge pro Keila mbal ndoŋ kame bumba nane tuku nyamagaŋ kile-wandekkinaig ta ŋakmba kuayarmba yomba kilmba kinaig ŋga sanaig.
1SA 23:2 Taŋaka sanaig le David ndek Suŋgo kusnana: Ye ka Keila mbal turka Filistia mbal ndoŋ kame buwam kumuŋ e ŋgina le Suŋgo ndek nu sana: Ta maye. Ne ka Keila mbal turka Filistia mbal bale farka ŋgina.
1SA 23:3 Taŋakina le nane David tuku kuasmbi ndek nu sanaig: Sine Yuda ma tugu te mbolŋge ŋgueu mbalŋge kugor-kugorka minig le ne ndaŋam saka kile maŋ Keila mbal turka Filistia kame kuasmbi suŋgo ta ndoŋ kame buwam sakate ŋga David sanaig.
1SA 23:4 Taŋakinaig le David maŋ lato Suŋgo kusnana kande nu sana: Tiŋga Keila tumbraŋ kaye le yeŋge ne sinzaŋnumba Filistia mbal kilmba ne tuku wai mbol patikamŋgit ŋgina.
1SA 23:5 Taŋaka sana le David nuŋe kame kuasmbi kilmba ka Keilaŋge Filistia mbal ndoŋ kame bumba nane suŋgomba bale farnaig sulumba nane tuku agaŋmor ŋakmba yaika kilmba Keila mbal taŋgo pino ŋakmba kile-luka kilna.
1SA 23:6 Abiatar nu o buk pris tuku tawi ta tumba kua ka David sota kina.
1SA 23:7 Kile David nu Keilaŋge minna pasa ta nane afu kinaig ka Saul sanaig le nu ndek sakina: Ese. Kile Kuateŋge nu tumba ye tuku wai mbolŋge palmbimŋgat. Nuŋe miroŋ tumbraŋ suŋgo koranu ta sinam kina ŋgina sulumba
1SA 23:8 Saul ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba David tuku kuasmbi kugorkam Keila kinaig.
1SA 23:9 Saul nu David balewam kina ta David sanaig le isna sulumba nu pris Abiatar wika sana: Naŋe tawi ta tumba yale ŋgina.
1SA 23:10 Abiatar nu pris tuku tawi ta tumba prona le David ndek yabaŋmba sakina: O siŋgine Israel mbal tuku Mbara Suŋgo, Saul nu piro taŋgo naŋe ye tuku ŋga Keila tumbraŋ te ŋayo siliwam tuku ilit ŋgaig le isit.
1SA 23:11 Ta tuku ne ye saya. Tumbraŋ te tuku taŋgo kameŋge ye tumba Saul tuku wai mbol palmbimŋgaig e? Saul nu ye sota te ta prowamŋgat ta son sakaig e? O siŋgine Israel mbal tuku Mbara Suŋgo, ne ye kila saya ŋgina le Suŋgo nu sana: Au. Nu prowamŋgat ŋgina.
1SA 23:12 Taŋakina le David maŋ ndek Suŋgo kusnana: Tumbraŋ te tuku taŋgo kameŋge ye yiŋe taŋgo kame te ndoŋ sine kilmba Saul tuku wai mbol patikamŋgaig e ŋgina le Suŋgo nu sana: Au. Nane taŋawamŋgaig ŋgina.
1SA 23:13 David Suŋgoŋge taŋamba sana le nu tiŋga nuŋe taŋgo kuasmbi 600 ta kilmba Keila tumbraŋ ta kusremba nane duŋe fumbe ŋakmba mbol kinenumba minnaig le Saul nu David kua kina pasa ta ismba nu nane maŋ yoker ndakina.
1SA 23:14 David nu kua ka kina ka Sif tuku ma taknu ma baknu taŋge kuirka minna. Saul nu mara mindek David sota minna ta Kuate nu David sinzaŋmba nu tumba Saul tuku wai mbol pile ndakina.
1SA 23:15 David nu kina ka Sif ma baknu Horesŋge minna le Saul nu balewam tuku sota minna ta David sanaig le isna.
1SA 23:16 Taŋana le Yonatan nu kina ka Horesŋge David te-silika Suŋgoŋge ne kulatkate ŋga nu wamdus saŋgri pilena sulumba
1SA 23:17 sakina: Ne kuru kuru ndaka. Mam nu ne ŋayo siline nda. Mine minemba ne sine Israel mbal tuku gabat suŋgo mina le ye ne gemnu minamŋgit ta mata mam nu kila ŋga David sana.
1SA 23:18 Taŋakina le nale Suŋgo am mbolŋge pasa katmba wamdus ulendinaik. Taŋamba David nu Horesŋge minna le Yonatan maŋ luka nuŋe tumbraŋ kina.
1SA 23:19 Kile Sifnu taŋgo kame afu kinaig ka Gibeaŋge Saul sanaig: O gabat suŋgo, ne isa. David nu kile sine tuku ma tugu Horesŋge minit. Nu Yuda yamban Akila biŋ mbolŋge kuirka minit.
1SA 23:20 Ta tuku gabat suŋgo, ne nu biye timba tam kande ne ndeka le sine ne turnumba nu biye timba tanmbimŋgig ŋga sanaig le
1SA 23:21 Saul ndek nane saniŋgina: Tane ye turyumba maŋau mayenu ndo kade tukunu Suŋgo nu tane ndoŋ minwa ŋgina sulumba
1SA 23:22 maŋ ndek saniŋgina: Tane kape sulumba ka nu minit magot ta buro-burowap. Nu taŋge minanu ŋgade ta son taŋge minit e ta kaŋgerap. Taŋgo ta nu ŋgisi-ŋgisikate tuku ŋga sayade tukunu
1SA 23:23 tane ka nu kuirke likate tuku magot ta ŋakmba katese mayemba pro ye tap le tane ndoŋ kumba ka nu korkorbe le nu kua ka Yuda ma animbi kuwa ta ye ka nane ŋgamukŋge nu tamŋgit ŋga saniŋgina.
1SA 23:24 Taŋakina le taŋgo kame ta Saul kusremba amboŋga naŋgine tumbraŋ Sif kinaig. David nu nuŋe taŋgo kuasmbi ndoŋ kinaig ka Maon ma baknu Yuda yamban kumam taŋge minnaig le
1SA 23:25 Saul nu nuŋe kame kuasmbi kilmba David sota nane minnaig ma tambi kinaig le nane afu ka David sanaig. Sanaig le nu nuŋe taŋgo kuasmbi kilmba kua ka Maon ma baknu sikar ŋak taŋge ka minna. Taŋge minna le Saul nu ismba David dubimba kina.
1SA 23:26 Saul tuku kuasmbi pro tabe dabil inum inum kinaig le David nuŋe kuasmbi kilmba tabe dabil inum inum Saul ram kua kinaig. Taŋanaig le Saul nuŋe taŋgo kuasmbi ndoŋ nane buk David tuku kuasmbi kile-fag kinaig le
1SA 23:27 kile Saul tuku piro taŋgo ande tumbraŋŋge pasa tumba promba Saul sana: Filistia mbal pro sine ndoŋ kame bude tukunu ne braiŋ luka yale ŋga sana le
1SA 23:28 Saul nu David yokermba minna ta kusremba nuŋe kame kuasmbi kilmba luka Filistia mbal ndoŋ kame buwam kina. (Ta tuku kile nane magot ta nyun ta Kame peukina tuku Sikar ŋgade).
1SA 23:29 Taŋana le David nu ma tugu ta kusremba kua ka kina ka Eŋgedi ma taknu sikar burok sinam taŋge kuirka minna.
1SA 24:1 Saul nu Filistia mbal yokerka kina ka kusreka maŋ luka prona le nane afu pro nu sanaig: David nu kile ka Eŋgedi ma baknu sikar burok sinam ambeŋge minit ŋginaig le
1SA 24:2 Saul ndek Israel taŋgo saŋgriknu 3,000 pilemba kilmba David biye tiwam tuku ma ande nyunu Meme ŋguikok tuku Sikar ta kinaig ka
1SA 24:3 sikar burok suŋgo ande tugum pronaig. Burok ta tugumŋge sipsip tuku fonde mata minnaig. David nu nuŋe taŋgo kame ta kilmba nane sikar burok ta sinamŋge kuirka minnaig. Kile Saul ndek sumbikam saka sikar burok ta sinam kina le
1SA 24:4 David tuku kuasmbi taŋge David sanaig: Ese. Kile ait te mbolŋge Suŋgoŋge ne tuku ŋgueu taŋgo tumba ne wai mbolŋge pilit. Ne ame maŋau kam ndeta ka ŋga sanaig le David ndek kurauka kina ka Saul tuku tawi kuennu ta tundunnu ndo kat purmba tina ta Saul nu kamus ndana.
1SA 24:5 David nu Saul tuku tawi tundunnu ta kat purmba tina sulumba nu ndaflowit a ŋga wamdus fulilka
1SA 24:6 nuŋe kame kuasmbi saniŋgina: Taŋgo te Suŋgoŋge ye tuku gabat suŋgo madina tukunu ye nu balewe nda ŋgina sulumba
1SA 24:7 David nu pasa saŋgrinu saka saniŋgina: Tane Saul bale ndawap ŋga peuniŋgina. Kile Saul nu sikar burok sinam taŋge sumbike deŋpurmba kilim ka kina le
1SA 24:8 David ndek Saul ŋgumnem dubimba kilim kumba Saul wikina: O yiŋe gabat suŋgo ŋgina le Saul nu mbilkina. Mbilkina le David ndek dagol tidroŋga lokina sulumba
1SA 24:9 sana: Ne ndaŋam taŋgo kame tuku yabri pasa yeŋge ne ŋayo silinam tuku sakade le nane tuku pasa ta isit?
1SA 24:10 Ne kile kaŋgera. Ne kite ait te mbolŋge sikar burok te sinamŋge Suŋgoŋge ne tumba ye tuku wai mbolŋge palet le taŋgo kameŋge ye ne baleni ŋga siseŋyaig ta ye ne Suŋgoŋge ye tuku gabat suŋgo madina ŋga ye nane peuniŋmba ne mapenit.
1SA 24:11 Mam, ne te kaŋgera. Ye ne balenam mbulmba ne tuku tawi kuen ta tundunnu ndo kat purmba tit. Ta tuku ne kaŋgermba katesewa. Ye ne mbolŋge maŋau ande ŋayonu kumba ne ŋayo sili ndanit ta ne ndaŋam tuku ye korkoryumba baleyam bafute?
1SA 24:12 Suŋgo sile tuku maŋau te pilewa sulumba ne ye mbolŋge maŋau kate ta lafunu ne tinwa. Yeŋge ne ŋayo siline nda.
1SA 24:13 Ne wa mbuŋ kame tuku wam pagu pasa ta idusa. Nane teŋenmba sakade: Taŋgo ŋayonu nu maŋau ŋaigonu ndo kate ŋgade. Ta tuku yeŋge ne ŋayo siline nda.
1SA 24:14 Ne Israel mbal tuku gabat suŋgo ta ne ye ame agaŋ le ye tumba korkoryate? Ye taŋgo ŋai ŋguesuk kuga age kumak meu taŋaŋ.
1SA 24:15 Ta tuku Suŋgoŋge sile pilesikuwa sulumba ne ye mbol mbarte ta lafunu ne tinmba ye ne tuku wai mbolŋge te-lukuwa ŋgina.
1SA 24:16 David nu pasate deŋpurna le Saul ndek nu wika sana: O kiŋo, ta neŋge e ŋgina sulumba malmbika
1SA 24:17 ndek David sana: Ye son mbar suŋgokanu ne mbol ket ta ne tiŋreknu minmba maŋau mayenu ndo ye mbolŋge kate.
1SA 24:18 Kite Suŋgo nu ye tumba ne tuku wai mbol palet ta ne ye mapeyumba bale ndayat.
1SA 24:19 Taŋgo ande nu nuŋe ŋgueu taŋgo te-silikuwa ta nu nu ake mapewa le kine nda ta ne taŋa ndawat. Ne ye mbol wam mayenu kat tukunu Suŋgoŋge ne nyaro tinwa.
1SA 24:20 Ye buk katesewet. Ne sine Israel mbal ŋakmba tuku gabat suŋgo minmba minamŋgat.
1SA 24:21 Ta tuku ne Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa saŋgri pilewa sulumba ye tuku gageu tumu pile ndaka ŋga David sana.
1SA 24:22 Taŋaka sana le David ndek pasa ta woka saŋgri pilena. Taŋana le Saul ndek luka nuŋe tumbraŋ kina le David nuŋe taŋgo kuasmbi kilmba naŋgine minnaig mbi sikar burok ta kinaig.
1SA 25:1 Taŋamba minnaig ma ma Samuel nu kumna le nane Israel mbal ŋakmba pro maŋgurka nu malmbinaig. Malmbiwe deŋpurmba nu tuku mindesiŋ tumba ka Rama tumbraŋŋge nuŋe wandembi taŋge ŋgukinaig. Ŋgukinaig le David nu tiŋga kuirka minna magot ta kusremba Paran ma baknu ta kina ka taŋge minna.
1SA 25:2 Maonnu taŋgo ande nyunu Nabal nu nuŋe agaŋmor kame ta tumbraŋ suŋgo Karmelŋge kulatka minanu. Taŋgo ta nu maror taŋgo. Nu sipsip 3,000 meme 1,000 ŋak minna. Piyo nuŋe ta nyunu Abigail. Nu pino ŋgarosu mayenu raŋgun mayenu. Taŋgo nuŋe ta nu mugru sambek nu gubra te-fagna tuku. Nu Kaleb tuku ndare. Taŋgo ta tuku piro mbal nane Karmelŋge sipsip ŋguenu kugerka minnaig le nu ka nane kulatka taŋge minna le
1SA 25:4 David nu Paran ma baknu taŋge minmba nane pirokinaig pasa ta isna sulumba
1SA 25:5 nuŋe taŋgo 10 ta kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka Karmelŋge Nabal te-silika ye tuku nyu mbolŋge gare pasa tape sulumba
1SA 25:6 teŋenmba sawap: Ne naŋe gageu naŋe agaŋmor ŋakmba mage minwaig.
1SA 25:7 Tane kile sipsip ŋguenu kugerka minig pasa ta David nu isna. Sine buk naŋe piro mbal ndoŋ minmba nane sipsip kulatkinaig le sine Karmelŋge nane ndoŋ gulab mayemba mingeŋ. Nane tuku agaŋmor inum kuayarmba ŋgisi ndageŋ.
1SA 25:8 Ne naŋe piro taŋgo ta kusnaniŋga ta nane son ŋgamŋgaig. Ta tuku ne kite pagumba nye suŋgo ta David nu isat sulumba sine kukulsiŋgat. Ne nyamagaŋ afu minig ndeta afu sine siŋmba afu David tuku patika le kilmba kaŋgig. Tane taŋamba ka Nabal sawap ŋgina.
1SA 25:9 David tuku taŋgo kame ta ka David wam pagukina taŋamba ndo Nabal sanaig sulumba pasa lafunu isam tuku tair minnaig kande
1SA 25:10 Nabal nu David tuku taŋgo kame ta teŋenmba saniŋgina: Yesi tuku kiŋo nuŋe David nu gabat suŋgo ndaŋ ndaŋ le ye nu nyamagaŋmbi turam tuku ŋga sakade. Kile piro taŋgo suŋgomba naŋgine gabat ram kua ka duŋe pisnemba minig.
1SA 25:11 Ndaŋam tuku tane bret kule agaŋmor ndemnu yiŋe piro mbal tuku kuanekit te kilmba ma biri sambek tane tiŋgam tuku sakade ŋgina.
1SA 25:12 Taŋakina le David tuku kuasmbi nane luka kumba ka Nabal nane saniŋge likina taŋamba David kubeu tunaig le
1SA 25:13 David ndek nuŋe taŋgo kame ta saniŋgina: Tane tiŋga kame bagi kilap ŋgina sulumba nu tiŋga nuŋe kame bagi tumba kame kambim tuku kuanekina. Taŋamba nu nuŋe taŋgo 400 kilmba kame kina le taŋgo 200 kusrekina ta nane agaŋ ndende kulatka minnaig.
1SA 25:14 Kile Nabal tuku piro taŋgo ande kina ka Nabal piyo nuŋe Abigail sana: David ma baknu taŋge minmba nuŋe taŋgo afu kukulniŋgat le pro siŋgine gabat gare pasa tawig le nu nane kasurniŋmba pitaikat ŋgina sulumba
1SA 25:15 Abigail sana: Taŋgo kame ta sine ndoŋ mine mayegeŋ. Sine sipsip kulatka mingeŋ ta nane sine kulat magekinaig le agaŋmor inum ŋgisi ndakina.
1SA 25:16 Sine nane tugum taŋge sipsip kulatka mingeŋ ta nane mara mara sine kile-kogorka minnaig.
1SA 25:17 Ta tuku ne isa. Kile David nuŋe taŋgo kame ndoŋ promba sine tuku gabat nuŋe gageu ndoŋ bale faramŋgat. Nabal nu taŋgo ande gubra te-fagte tuku. Sine nu sabe ta nu sine tuku pasa ise nda. Ta tuku ne kile ndaŋndaŋamŋgat e ŋgina.
1SA 25:18 Taŋakina le Abigail nu pasa ta ismba pitikndo tiŋga nyamagaŋ kuaneka bret 200 kilmba grep kule armba agaŋmor ŋgaronumbi tolniŋganu ta kilmba sipsip kuapikanu 5 kilmba wit pasokanu afu kilmba bret foŋfoŋ 100 grep mbilmba pasokanu ŋak ta kilmba fik kareŋganu 200 kilmba nyamagaŋ ta ŋakmba doŋki afu mbol patikina.
1SA 25:19 Taŋamba nu siŋsiŋndo taŋgo nuŋe kila sa ndamba nuŋe piro taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane amboŋga silap. Ye tane ŋgumnem dubiket ŋgina.
1SA 25:20 Nane kine sulunaig le Abigail nu ndek doŋki ande poŋga kina ka te-tirmba kumba minna sulumba David nuŋe kame kuasmbi ndoŋ nane buk tabe ta poŋga mbumba minnaig le kaŋgerkina.
1SA 25:21 David nu wamdusmbi sakina: Ndaŋam saka ye taŋgo ta tuku agaŋmor nuŋe duŋe ŋgamu taŋge kulat mageken le inum ŋgisi ndakina. Ye nu mbol maŋau mayenu ken ta nu lafumba ye kiko pileyat.
1SA 25:22 Ta tuku kite ye nuŋe taŋgo kame nuŋe gageu ta ŋakmba bale far suglukamŋgit. Kuga ta Kuateŋge yiŋe ŋgueu mbal mapeniŋge nda ŋgina.
1SA 25:23 Kile Abigail nu David kaŋgermba nuŋe doŋki mbol pateŋga ibeŋkina sulumba David tuku kupe tugum taŋge dagol tidroŋga
1SA 25:24 lokina sulumba David sana: O taŋgo suŋgo, ye wam mbarit ta tuku ye ne ndoŋ pasa ŋak. Ye saki le ne isa.
1SA 25:25 Ne Nabal tuku pasa isat ta tuku gubra ndata. Nu mugru sambek nu gubra te-fagte tuku. Nu tuku nyu tugunu ta ŋginŋgan. Taŋamba ndo nuŋe maŋau nuŋe nyu ta dubite. Ne naŋe piro taŋgo kukulniŋgat le prowaig ta ye nane kaŋger ndakit.
1SA 25:26 Ne isa. Suŋgoŋge ne peu ndanat kande ne taŋgo ta tuku mbar ta lafumba nu buk balewat kande. Ta tuku Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ne naŋe nyu mbolŋge ye pasa saŋgrinu saket. Suŋgoŋge ndo ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kilmba ŋaigo siglika Nabal mbol mata taŋamba kuwa ŋgina.
1SA 25:27 Taŋaka Abigail maŋ lato sana: O taŋgo suŋgo, ne garenuwa ŋga nyamagaŋ kilmba prowit te naŋe taŋgo kuasmbi te niŋga sulumba
1SA 25:28 naŋe piro pino ye tuku mbar te ŋgilaiŋga. Ne mara mindek Suŋgo tuku ŋgueu mbal ndoŋ kame bumba ne mbar ande ke ndakate tukunu Suŋgoŋge ne gabat suŋgo pilwa le minmba minamŋgat.
1SA 25:29 Taŋgo ande pro ne ndoŋ kame saka ne balenam bafuwa ta Suŋgoŋge ne kigraibka kulat mayenumba ne tuku ŋgueu mbal kilmba sikpirmbi ndame bukŋgade le kinit taŋaŋ kile-pankamŋgat.
1SA 25:30 Suŋgo nu ne mbolŋge wam magenu kam sakina ta ŋakmba ne mbol kuwa le ne sine Israel mbal tuku gabat suŋgo minamŋgat.
1SA 25:31 Ta tuku ne ake sinaŋ Nabal tuku mbar lafumba nu tuku ndare kutuwa ta ne gabat suŋgo mina sulumba naŋe mbar ta idusmba wamdus pitinuwa le kikotikat. Suŋgo nu ne sinzaŋnuwa le piro pino naŋe ye idusya ŋga David sana.
1SA 25:32 Taŋakina le David ndek nu sana: Israel mbal tuku Mbara Suŋgoŋge ne kukulnat le pro ye ndinŋge te-silikat. Ta tuku sine nu tuku nyu te-duŋgube ŋgina sulumba
1SA 25:33 nu ndek sakina: Ne tuku wamdus mayenu taŋge taŋgo ta tuku mbar nu tuku ndare ake sinaŋ kutuwikit ŋga ne ye peuyat. Ta tuku Suŋgoŋge ne nyaro tinwa.
1SA 25:34 Israel mbal tuku Mbara Suŋgo abo tugu ŋak nuŋge ye peuyat. Ye nu tuku nyu mbolŋge sanet. Ne ndinŋge ye te-sili ndakat kande indole maratukuk Nabal tuku kuasmbi inum mine ndakate kande ŋgina.
1SA 25:35 Taŋakina sulumba David nu Abigailŋge nyamagaŋ kilmba prona ta yaimba sana: Kile ne wamdus bulok luka naŋe wande mbol kaye. Ne tuku pasa maŋau mayenu ta mbolŋge ne ye muku seryate ŋgina.
1SA 25:36 Taŋakina le Abigail luka taŋgo nuŋe sota kina ka tumbraŋ prona kande Nabal nu pagumba nye suŋgo gabat sugoŋge pagumba nye sugokade taŋamba kina sulumba nu kule nyumba gare-gare suŋgokumba minna le Abigail nu pasa pasa ndana le ka mafena.
1SA 25:37 Mafena le Nabal nu kule nyumba ŋginŋgankina ta ka purfena le piyo nuŋe ndek wam kame prowe likinaig ta kubeu tuna. Kubeu tuna le Nabal nu pirerek purka kumaknu suk ndekina.
1SA 25:38 Taŋamba minna ma ma ait 10 kuganaig le Suŋgoŋge Nabal balena le kumna.
1SA 25:39 Kumna le David nu pasa ismba sakina: Kile ye Suŋgo tuku nyu te-duŋget. Nuŋge Nabal ye kiko pileyina ta lafuwat. Suŋgoŋge nuŋe piro taŋgo nuŋe ye peuyina le maŋau ŋayonu ke ndaken. Nuŋe mbar ta nuŋe miroŋ nu kurau tawet ŋgina. Taŋakina sulumba David ndek taŋgo afu kukulniŋgina le
1SA 25:40 nane ka Karmelŋge Abigail sanaig: Sine Davidŋge ne pinonu tam tuku sine kukulsiŋgat ŋginaig le
1SA 25:41 pino ta pasa ta ismba tiŋga dagol tidroŋga loka sakina: Ye nu tuku piro pino. Ye piro taŋgo kame tuku kupe minyaŋgamŋgit ŋgina.
1SA 25:42 Taŋakina sulumba Abigail nu pastiŋga nuŋe piro pino 5 kilmba nuŋe doŋki tumba poŋga David tuku piro taŋgo dubika kinaig. Kinaig ka David tugum prona le Davidŋge pinonu tina.
1SA 25:43 David nu o buk Yesrelnu pino Ahinoam tina sulumba ŋgumneŋga nu maŋ Saul kulim nuŋe Mikal tina ta Saulŋge yaimba tumba Lais kiŋo nuŋe Paltiel tuna. Taŋgo ta tumbraŋ suŋgo Galimnu.
1SA 26:1 Kile Sifnu taŋgo kame afu kinaig ka Gibeaŋge Saul sanaig: O gabat suŋgo, ne isa. David nu kile sine tuku kilke Yuda yamban Akila biŋ mbolŋge kuirka minit ŋginaig le
1SA 26:2 Saul ndek tiŋga nuŋe Israel kame kuasmbi saŋgriknu 3,000 ta pilemba kilmba David biye tiwam Sif ma baknu ta kinaig ka
1SA 26:3 Akila tabe yamban ndin taŋge tumbraŋ ulnaig. David nuŋe kuasmbi ndoŋ ma baknu taŋge minmba Saul nu biye tiwam prona ta ismba
1SA 26:4 nu taŋgo afu kukulniŋmba kape ka buro-burowap ŋgina le nane kurauka kinaig ta Saul pro taŋge minna le kaŋgermba luka ka David kubeu tunaig.
1SA 26:5 Kubeu tunaig le kile David ndek taŋgo afu kilmba Saul tumbraŋ ulmba minna magot ta kinaig sulumba Saul nuŋe kame gabat suŋgo Ner kiŋo nuŋe Abner ndoŋ kinymba minnaik le kaŋgerkinaig. Saul nu ŋgamu-ŋgamuŋge kinyna le nane kame kuasmbi nu laipmba kinynaig.
1SA 26:6 Taŋamba minnaig le David ndek Hitnu taŋgo Ahimelek le Abisai kusnanikina: Ima ye ndoŋ Saul tuku kuasmbi ma ulmba minig sinam nzi kaŋgik ŋgina le Abisai ndek sakina: Sile kap ŋgina. (Abisai nu Seruya tuku kiŋo nuŋe. Aba nuŋe Yoab).
1SA 26:7 Furirna le David le Abisai nale kurauka Saul nuŋe kuasmbi ndoŋ tumbraŋ ulmba minnaig ta ndek kinaik ka Saul kinymba minna le kaŋgernaik. Saul nu nuŋe mbanduwaŋ ta tumba gabat tatum taŋge te-timba ŋgamu-ŋgamuŋge kinyna le Abner kame kuasmbi ŋakmba nane nu laipmba kinynaig.
1SA 26:8 Taŋamba kaŋgerka Abisai ndek David sana: Kile Kuateŋge naŋe ŋgueu taŋgo ta tumba ne wai mbolŋge palet. Saka le nuŋe mbanduwaŋ te tumba manyub kilke turi le kumwa ŋgina kande
1SA 26:9 David ndek nu peumba sana: Ne nu mba tuwe ndaka. Suŋgoŋge gabat madina ta andeŋge balewa ta Suŋgoŋge nu mapewe nda ŋgina sulumba
1SA 26:10 sakina: Ye Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ne sanet. Suŋgoŋge Saul balewamŋgat. Nu ake kumamŋgat e ko nuŋe ŋgueu mbalŋge balewaig le kumamŋgat e ta Suŋgo nuŋe ait.
1SA 26:11 Suŋgoŋge gabat suŋgo madina ta ye nu balewe nda. Nuŋge ye peuyate. Sile nu tuku mbanduwaŋ murko kule te ndo kilmba kap ŋga sana sulumba
1SA 26:12 David ndek mbanduwaŋ murko kule gabat tatumŋge ta kilmba Abisai ndoŋ kinaik ta taŋgo ande nale kamuska kaŋger ndakina. Nane ŋakmba Suŋgoŋge ginyum paknu niŋgina le ndo kinymba gilaiŋginaig.
1SA 26:13 Kile nale nane kusreka kinaik ka ka David nu tabe inum poŋga funu mbolŋge tiŋgina sulumba
1SA 26:14 Abner nuŋe kame kuasmbi ta ndoŋ wika saniŋgina: Abner o. Ne ye tuku pasa isit e ŋgina le Abner ndek nu tuku miŋge lafumba sakina: Ne imaŋge gabat suŋgo wikate e ŋgina.
1SA 26:15 Taŋakina le David ndek Abner maim maim te-tumba wi kueŋka sana: Ne Israel ŋgamukŋge taŋgo nyu ŋak ŋgate ta ndaŋam saka naŋe gabat suŋgo ta kulat maye ndawat le taŋgo ande nu ŋayo siliwam sinam ket?
1SA 26:16 Ne taŋamba gubat suŋgo kulatkate tuku e? Tane taŋgine gabat suŋgo Suŋgoŋge madina ta kulat maye ndawaig. Ta tuku ye Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge siŋka satiŋget. Tane ŋakmba kumam kumuŋ. Tane gabat suŋgo tuku mbanduwaŋ murko kule gabat tatum taŋge ta kaŋgerkap ta kile aniŋge minig e ŋgina le
1SA 26:17 Saul nu David tuku ŋin tugu ismba wika sakina: O kiŋo, ta neŋge e ŋgina le David ndek wika sana: Au. Yeŋge o.
1SA 26:18 O gabat suŋgo, ye ame mbar ken le ne naŋe piro taŋgo naŋe ye tumba yokeryate?
1SA 26:19 O gabat suŋgo, ne naŋe piro taŋgo tuku pasa te isa. Ne Suŋgoŋge kukulnat le ye ŋayo siliyam tuku ye sotate ndeta maye. Ye nu tuku atrauki le Suŋgo nu maŋ ye tuku garewa. Ko taŋgoŋge ne tuku wamdus kunde-kundenade ndeta Suŋgoŋge nane kasurniŋguwa. Nane ndaŋam tuku ye Israel kilke kusremba ka kasomok mbal tuku kilke mbolŋge naŋgine yabri mbara bariŋgi ŋga ye tumba korkoryade?
1SA 26:20 Ta tuku ye Suŋgo kasomŋge mini le tane ye tuku ndare kutu ndawap. Ne sine Israel mbal tuku gabat suŋgo ta ne ye ŋai ŋguesuk kuga meu taŋaŋ baleyam tuku sota taŋgo afu tabe mbolŋge mula nindam tuku kuraukade taŋamba ne kate ŋga Saul sana.
1SA 26:21 Taŋakina le Saul ndek David wika sana: O kiŋo, ye mbaret. Kile ne maŋ tawok te prowa le ye ne maŋ ŋayo siline nda. Ne furir te mbolŋge ye baleyam kumuŋ ta ne ye mapeyat. Ye siŋka mbarmba ŋginŋgan maŋau ket ŋgina le
1SA 26:22 David ndek wika sana: O gabat suŋgo, mbanduwaŋ naŋe noten. Naŋe taŋgo ande kukula le pro tumba kine tinwa.
1SA 26:23 Suŋgo nu taŋgo maŋau mayenu tiŋreknu kate ta lafu mayenu tuwit. Kite Suŋgo ne tumba ye tuku wai mbol palet ta ye Suŋgoŋge ne madinina ŋga ne bale ndanit.
1SA 26:24 Ye ne mapenumba ŋayo sili ndanit. Taŋamba ndo kile Suŋgo ye sinzaŋyuwa le mine mayemba wamdus bulok ŋak minamŋgit ŋgina le
1SA 26:25 Saul ndek David wika sana: O kiŋo, Suŋgo ne nyaro tinwa le ame maŋau kam bafuwa ta kumu-kumumba alonu taŋamba prowamŋgat ŋgina. Taŋaka saka deŋpurna le David luka nuŋe kuasmbi sota kina le Saul mata mbilka luka nuŋe tumbraŋ kina.
1SA 27:1 Taŋamba minnaig ma ma David nu wamdusmba sakina: Ye te taŋge mini ta Saul nu maŋ wamdus mbilmba ye baleyamŋgat tukunu ye kua ka Filistia kilke mbol ka le kanyumwa le nu maŋ Israel kilke mbol teŋge ye sote nda ŋga idusna.
1SA 27:2 Taŋamba idusna sulumba David ndek tiŋga nuŋe taŋgo kuasmbi 600 ta kilmba Maok kiŋo nuŋe Akis Gat mbal tuku gabat suŋgo ta sota kambim saka
1SA 27:3 nu nuŋe pino ar ta kilmba nuŋe taŋgo kuasmbi naŋgine gageu kame ta turmba kilmba kina ka Gatŋge Akis ndoŋ minnaig. (David tuku pino ar ta ande Ahinoam nu Yesrelnu. Ande Abigail Nabal tuku pino kuembol nu Karmelnu).
1SA 27:4 David kua ka Gatŋge minna pasa ta Saul nu ismba nu maŋ David sote ndakina.
1SA 27:5 Kile David nu Akis teŋenmba sana: O gabat suŋgo, ye naŋe tumbraŋ suŋgo sinam teŋge minet ta mayenu ndo kuga tukunu ne ye sinayumba kilke fudiŋ ande serya le ye yiŋe kuasmbi ndoŋ ka taŋge minyoki ŋgina le
1SA 27:6 Akis ndek woka tumbraŋ fudiŋ Siklak David nane minyokuwaig ŋga serna. Ta tuku kile Siklak tumbraŋ ta Yuda tuku gabat sugo naŋgine kulatka minig.
1SA 27:7 David nu Filistia kilke mbol kumba minna ta yar ndindo tambun bailkamba turmba kinaig.
1SA 27:8 Taŋge minna sulumba David nu nuŋe kame kuasmbi kilmba ka Gesur mbal Gisri mbal Amalek mbal nane ndoŋ kame bumba minanu. Mbal kame ta o buk ma tugu ta mbolŋge tumbraŋ ulmba minnaig tuku. Nane tuku kilke ta Sur kumamŋge kina ka Isipŋge dikŋgina.
1SA 27:9 David nu nane ndoŋ kame buwanu ta nu taŋgo pino ŋakmba bale far sugluka makau doŋki kamel agaŋmor ŋakmba ta kilmba tawi mindepiye agaŋ ndende ta turmba kile-sugluka luka Akis tugum kambinu. David nu tumbraŋ kame ta ŋakmba tumu pilmba ma sina minyaŋganu. Ta ndaŋam? Taŋgo ande pro Gatŋge Akis kila sawikat ŋga nu taŋawanu. David nu Filistia kilke mbolŋge minna sulumba nu maŋau ndui ta ndo kumba minanu le Akis ndek nu kusnamba ne ka aniŋge kame ulmba prote e ŋga kusnawanu ta David ndek nu wam sisauka sawanu: Sine ka Yudaŋge o ka Yerakmelŋge o ka Ken ma ki prote kumam taŋge kame ulmba prowet ŋga Akis yabriwanu.
1SA 27:12 Taŋawanu le Akis ndek David tuku pasa ta son ŋga wamdusmba sakanu: Son. Nu nuŋe ndare tuma Israel ndoŋ kame bute. Kile nu nuŋe mbal ndoŋ ŋgueu minmba ye tuku piro taŋgo minmba ye kulatka minmba minamŋgat ŋga idusanu.
1SA 28:1 Minnaig ka ait ande Filistia mbal naŋgine kame kuasmbi kile-maŋgurka Israel mbal ndoŋ kame buwam tuku ŋginaig sulumba Akis ndek David sana: Kite ne naŋe kame kuasmbi ta kilmba ŋakmba ye dubiyumba ka Israel mbal ndoŋ kame buwamŋgig ŋgina.
1SA 28:2 Taŋaka sana le David ndek woka sakina: Ta maye. Ye ne tuku piro taŋgo. Ne ndaŋmba kam tuku saya ta ye taŋamba ndo kamŋgit ŋgina le Akis ndek sana: Ese. Ne taŋawa le ye ne tumba yiŋe ŋgarosu kulatkam tuku palmbimŋgit ŋgina.
1SA 28:3 Samuel nu buk kumna le nane Israel mbal ŋakmba wamdus tatruka malmbimba nuŋe tumbraŋ Ramaŋge ŋgukinaig. Ait ta mbolŋge Saulŋge taŋgo kanunu wikanu mbal ta Israel kilke mbolŋge mine ndakuwaig ŋga ŋakmba pitaikina le sili-silinaig.
1SA 28:4 Kile Filistia mbal pro Sunem tumbraŋ suŋgo ta makembiŋge kame buwam tuku ma ulnaig le Saul ndek Israel kame kuasmbi ta kilmba pro Gilboa tabe mbol taŋge ma ulmba minnaig.
1SA 28:5 Taŋamba minnaig le Saul nu Filistia tuku kame kuasmbi ta kaŋgerka nu kuru kuru ŋayomba wamdus fulilka
1SA 28:6 Suŋgo yabaŋmba kusnana: Ye kile ndaŋi ŋgina kande Suŋgo nu tuku pasa inum kiŋambi ko tukul ndamembi ko tuan taŋgo tuku miŋge mbolŋge mata lafuna le ise ndakina le
1SA 28:7 nu ndek nuŋe piro mbal wika saniŋgina: Tane kumba pino ande taŋgo kanunu wikanu ta sota te-silikap le ye ka nu kusnawi ŋgina le nane ndek nu sanaig: Pino ande taŋgo kanunu wikate tuku Endorŋge minit ŋga sanaig.
1SA 28:8 Taŋaka sanaig le Saul ndek gabat suŋgo tuku mindepiye ta paska patika tawi kise kilmba kaika taŋgo armba kilmba furir ta mbolŋge ndo tiŋga ka pino ta tugum pronaig sulumba Saul ndek pino ta sana: Ye taŋgo kumanu ande nyun ti le ne nu wika le ame wam prowamŋgaig ta ne sanuwa le ye saya ŋga pino ta sana kande
1SA 28:9 pino ta ndek nu sana: Gabat suŋgo Saulŋge Israel mbal tuku taŋgo kanunu wikade mbal ta pitaikina ta ne gilai e? Ne ndaŋam saka ye te-mayokyumba baleyuwaig ŋga taŋate ŋgina le
1SA 28:10 Saul ndek pasa saŋgri pilemba sakina: Ye Suŋgo nyu mbolŋge ne sanet. Ne wam te ka ta nane ne tumba pasa mbol pile nda ŋgina.
1SA 28:11 Taŋakina le pino ta ndek Saul kusnana: Ye ima wiki ŋga iduste ŋgina le Saul ndek nu sana: Ne Samuel wika ŋgina.
1SA 28:12 Taŋaka sana le pino ta ndek Samuel wikina le mayok kina. Mayok kina le pino ta nu Samuel kaŋgermba wi ŋayomba Saul sana: Ne ndaŋam saka ye yabriyat? Ne Saulŋge ŋgina.
1SA 28:13 Taŋakina le gabat suŋgo ndek pino ta sana: Ne kuru kuru ndaka. Ame agaŋ kaŋgerat ta ye saya le isi ŋgina le pino ta lafumba Saul sana: Ye mindekanu ande sambu kusremba mayok ket le kaŋgerit ŋgina le
1SA 28:14 Saul ndek nu kusnana: Taŋgo ta ndaŋ ndaŋ ŋgina le pino ta nu sakina: Taŋgo saibo tawi kuennu silika mayok ket ŋgina le Saul nu katesena ta Samuelŋge ŋga nu ndek dagol tidroŋga lokina.
1SA 28:15 Taŋana le Samuel ndek Saul kusnana: Ne ndaŋam saka ye wikat ŋgina le nu lafumba sana: Suŋgo nu ye ŋgumneyina le Filistia mbal ye ndoŋ kame buwam bafude. Ta tuku ye wamdus piti suŋgo ŋak. Nu ye tuku pasa inum tuan taŋgo tuku miŋge mbolŋge ko kiŋambi sayate le ise ndaket tukunu ye kile ndaŋndaŋamŋgit ŋga pro neŋge ye saya ŋga ne wikit ŋgina.
1SA 28:16 Taŋakina le Samuel ndek nu sana: Suŋgo o buk ne ŋgumnenumba nu ne ndoŋ ŋgueu minit. Ne ndaŋam saka ye ne turnam tuku wikate?
1SA 28:17 Suŋgoŋge o buk ye wam paguyina le ye tuku miŋge mbolŋge pasa prona le ne isna ta nu kile dubimba kate. Nu Israel kulatkam tuku piro ta ne yainumba David tuna.
1SA 28:18 Ne buk Suŋgo tuku miŋge ŋgurna. Nu Amalek mbal tuku gubra suŋgo tumba ne nane ŋakmba bale farkam tuku ŋgina ta ne kumu ndana. Ta tuku kile Suŋgo nu wam ta lafumba ne mbol kate.
1SA 28:19 Ne naŋe kuasmbi Israel tane ŋakmba Suŋgoŋge kilmba Filistia tuku wai mbol patinuŋgat. Indole ne naŋe kiŋo kat naŋe ndoŋ kummba pro teŋge ye ndoŋ minamŋgaig. Suŋgo nu Filistia mbal sinzaŋniŋmba Israel tuku kame kuasmbi kilmba nane tuku wai mbol patinuŋgat ŋga Saul sana.
1SA 28:20 Saul nu Samuel tuku pasa ta ismba kuru kuru mayemba ŋgurŋgurka kilke mbol ndeka milmailka kinye ŋak minna. Ta ndaŋam? Ki ait ka furir ŋgamuna nu isukuse ndaka minna tukunu nu milmailka minna.
1SA 28:21 Taŋamba minna le pino ta ka Saul kuru kuru mayena le kaŋgermba nu sana: O taŋgo suŋgo, ye yiŋe ŋgarosu yambarkam kuru kuru ndaka ne tuku miŋge dubiwit.
1SA 28:22 Taŋamba ndo ne kile ye tuku miŋge dubimba tiŋga bret afu nyumba ŋgarosu saŋgri tiŋguwa le luka kaye ŋgina kande
1SA 28:23 Saul ndek nu sana: Ye isukusam mbulit ŋgina. Taŋakina le nuŋe piro taŋgo ar ta pino ta ndoŋ nane dirnaŋginaig le nu nane tuku miŋge dubimba tiŋga ka mbili mbol minyokina.
1SA 28:24 Minyokina le pino ta pre pre nuŋe makau fat butuknu ande kulatka minna ta balena sulumba pikmba ndemnu ta kilmba kuapikina. Kuapikina sulumba plaua yis kugatok ta kilmba pipmba bret afu wakeika pasoka
1SA 28:25 niŋgina le nane nyinaig. Nye deŋpurmba furir ndui ta ndo nane tiŋga luka naŋgine tumbraŋ kinaig.
1SA 29:1 Kile Filistia kame gabat nane kame kuasmbi kilmba pro Afekŋge ma ulmba maŋgurkinaig le nane Israel kame kuasmbi pro Yesrel ma kule bulbultembi taŋge ma ulmba maŋgurkinaig.
1SA 29:2 Nane Filistia tuku gabat sugo ta naŋgine kame kuasmbi walmba afu 100 afu 1,000 taŋamba fetke lika kame tuku kuaneka tiŋge likinaig le David nu nuŋe kame kuasmbi kilmba Akis ndoŋ nane ŋgumnem dubikina.
1SA 29:3 Taŋana le nane Filistia tuku kame gabat ta nane kaŋgerka Akis sanaig: Ndaŋam Hibru taŋgo kame te sine dubika kame kaŋgig ŋginaig le Akis lafumba nane saniŋgina: Taŋgo si Davidŋge. Nu Israel mbal tuku gabat suŋgo Saul tuku piro taŋgo ta nu o buk Saul kusremba yar ndindo taŋaŋ pro ye ndoŋ teŋge minit ta tane gilai e? Ye nu wam afu mbarna le kaŋger ndaken ŋga saniŋgina kande
1SA 29:4 nane kame gabat sugo sugo Akis tuku gubra pasa tumba sanaig: Taŋgo si te-luka le ka tumbraŋ sernambi taŋge ka minwa. Kuga ta nu nuŋe gabat suŋgo Saul garewa ŋga mbilka sine ndoŋ kame bumba sine kilmba bale farikat.
1SA 29:5 Taŋgo si sine kila. O buk pino kame nane kupesmba mune ulmba sakinaig: Saul nu ŋgueu mbal 1,000 bale farniŋgina le David nu ŋgueu mbal 10,000 bale farniŋgina ŋginaig ŋga Akis sanaig.
1SA 29:6 Taŋamba sanaig le Akis ndek David wika sana: Mbara Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye ne sanet. Ne tiŋreknu. Ne ye dubiyumba kame mbol tiŋga ye turya ŋga iduset. Ne o buk ye sota prona kile minit ta ne wam ande mbarna le kaŋger ndawen ta nane gabat sugo si nane ne sine dubi ndaka ŋga sakade.
1SA 29:7 Ta tuku ne kile wamdus bulok luka tumbraŋ kaye ka taŋge mina. Ne sine dubika ta kame gabat afu si ne tuku ndagariniŋgikat ŋga sana kande
1SA 29:8 David ndek nu tuku pasa lafumba sana: O gabat suŋgo, ye ne tugumŋge ame wam mbaren? Ye o buk ne tuku piro tugu pilen sulumba kile ye minet ta ye mbar ande ken le ne kame kambim tuku ye peuyate e ŋgina le
1SA 29:9 Akis ndek nu tuku pasa lafumba sana: Son. Ye tuku am mbolŋge ne tiŋreknu Kuate tuku eŋel suk ta kame gabat afu nane sakaig ne sine dubika kame mbol kine nda ŋga sakaig.
1SA 29:10 Ta tuku indole mafewa le maratukuk tiŋga ne sine kusreka naŋe kuasmbi o buk Saul tugumŋge kilmba ilna ta ŋakmba kilmba luka kaye ŋga David sana.
1SA 29:11 Taŋaka sana le David nu maratukuk tiŋga nuŋe kuasmbi ta kilmba luka Siklak tumbraŋ Filistia kilke mbol kina le nane Filistia mbal ndek tiŋga Yesrel kinaig.
1SA 30:1 David nuŋe kame kuasmbi kilmba luka Siklak tumbraŋ kambim tuku kumba minnaig le Amalek mbal Yuda ma tugu ki prote kumamŋge promba Siklak tumbraŋ piynaig sulumba pino kutu ŋakmba kilmba kine sulunaig. Ande bale ndanaig. David nane ait keŋnu mbolŋge Siklak patumba mambilnaig kande Amalek mbalŋge tumbraŋ piynaig le pa guwa ma gur tiŋgina le kaŋgermba nane pro tumbraŋ sinam kumba pino kutu ŋakmba kilmba kine sulunaig ta kaŋgermba
1SA 30:4 nane malmbi ŋayonaig ka ka saŋgri kugamba baklele likinaig.
1SA 30:5 David tuku pino ar ta Ahinoam Yesrelnu nale Abigail Nabal tuku pino kuembol Karmelnu ta mata kilmba kinaig.
1SA 30:6 David nuŋe kame kuasmbi nane tuku pino kutu ŋgueu mbalŋge kilmba kine sulunaig tukunu nane David tuku gubra tormba nu ndamembi balewam tuku saka minnaig le nu ismba wamdus piti suŋgo tina ta nuŋe Mbara Suŋgoŋge nu saŋgri pilena le
1SA 30:7 nu ndek pris Abiatar sana: Ka pris tuku tawi ta tumba pro ye sa ŋgina le nu kina ka tawi ta tumba pro David tuna.
1SA 30:8 Tuna le David ndek Suŋgo kusnamba sakina: Ye Amalek kuasmbi ta dubika ka nane ndinŋge kile-siglikamŋgit e ŋgina le Suŋgoŋge lafumba sana: Ne nane dubika kaye ka pino kutu kame ta ŋakmba yaika kile-luka kilamŋgat ŋga sana.
1SA 30:9 Taŋaka sana le David ndek nuŋe kame kuasmbi 600 ta ŋakmba kilmba Amalek mbal kupel kupel dubika kinaig ka Besor kule mbol ta pronaig.
1SA 30:10 Pronaig sulumba taŋgo 200 nane saŋgri kugamba Besor kule pakarke fugunaig ta taŋge kusrekinaig le minnaig le David nu taŋgo 400 ta ndo kilmba Amalek mbal dubika kinaig.
1SA 30:11 Nane kinaig ka ndinŋge Isipnu taŋgo mo ande te-silika tumba David tugum kumba nane ndek Isip taŋgo ta bret afu tumba kule turmba tunaig le nyina.
1SA 30:12 Taŋana le nane ndek fik kareŋganu soŋ ŋak ande tumba bret foŋfoŋ grep kareŋganumbi pipnaig tuku ta turmba nu tunaig le nyina. Taŋgo ta nu ait keŋmba nyamagaŋ kule kugatok minna tukunu kile nu nyamagaŋ ta kilmba nyumba maŋ saŋgri tina.
1SA 30:13 Saŋgri tina le David ndek taŋgo mo ta kusnana: Ne anikok? Ne tuku gabat ima ŋgina le nu lafumba sana: Ye Isipnu ta Amaleknu taŋgo andeŋge o buk ye piyayumba tina. Ye ailfu guazeŋgen le nane teŋge ye kusreyinaig.
1SA 30:14 Sine kageŋ ka Keret ma tugu Yuda ma tugu Kaleb ma tugu ki prote kumamŋge kame bugeŋ sulumba pro Siklakŋge tumbraŋ piygeŋ ŋga David sana.
1SA 30:15 Taŋakina le David ndek taŋgo mo ta kusnana: Ne sine kilmba nane minig magot ta tumsiŋgam kumuŋ e ŋgina le nu ndek sakina: Ne Kuate tuku nyu mbolŋge ye bale ndayumba ye tumba yiŋe gabat tuku wai mbol pile nda ŋga pasa saŋgri pilewa le ye tane kilmba nane minig ma ta tumtiŋgamŋgit ŋga David sana le wokina.
1SA 30:16 Kile taŋgo mo ta ndek nane kilmba ka Amalek mbal mine likinaig ma ta kinaig. Kinaig ka ta pronaig kande nane Filistia kilke mbolŋge Yuda ma tugu mbolŋge gabis agaŋ ndende suŋgomba yomba kilnaig ta tuku nane gare-gareka pagumba nye suŋgo te-ibeŋnaig.
1SA 30:17 Taŋamba minnaig le ka furirna le David nuŋe kame kuasmbi kilmba sinam ka Amalek mbal ndoŋ kame bumba nane bale farka kinaig ka mafemba maŋ furirna. David tuku kuasmbi taŋge nane ŋakmba bale far sulunaig. Amalek taŋgo 400 ndo kamel poŋga kua kinaig.
1SA 30:18 Taŋanaig le David ndek pino kutu gabis agaŋ ndende ŋakmba Amalek mbalŋge kilnaig ta luka kilna sulumba nuŋe pino ar ta turmba kilna.
1SA 30:19 Nane tuku agaŋ inum ŋgisi ndakina. Kiŋo kame kulim kame gabis agaŋ ndende ŋakmba Amalek mbalŋge kile likinaig ta kumu-kumumba kile-luka kilnaig.
1SA 30:20 Taŋanaig sulumba Amalek mbal tuku makau sipsip agaŋmor ta ŋakmba kilmba David tuku ŋga sisilaniŋmba amboŋga kinaig.
1SA 30:21 Luka kumba minnaig le kuasmbi 200 matuk ka Besor kule makembiŋge kusrekinaig ta nane kaŋgerka tiŋga nane ndin kinaig ka ndinŋge nane tumaka ulendikinaig. Taŋanaig sulumba David ndek nane tugum kumba tane kumumbi minig e ŋgina le
1SA 30:22 nane David ndoŋ kinaig taŋgo afu ŋaigonu mugru sambek ta nane ndek sakinaig: Nane sine ndoŋ kine ndakinaig tukunu sine agaŋ ndende kame bumba kilgeŋ te nane walmba niŋge nda. Nane naŋgine pino kutu ndo niŋgap le kilmba kuwaig ŋginaig kande
1SA 30:23 David ndek sakina: Yiŋe tira kame, tane taŋa ndawap. Sine agaŋ ndende te Suŋgoŋge sinzaŋsiŋgina le luka kilgeŋ. Nuŋge sine turkina le kuasmbi sine tuku tumbraŋ piynaig ta kilmba bale farkigeŋ tukunu
1SA 30:24 ye tane tuku pasa ta dubiwe nda. Kuga. Agaŋ ndende ta ŋakmba walmba tane kinaig mbal nane agaŋ ndende kulatka minnaig mbal ta kumu kumu kilap ŋga saniŋgina.
1SA 30:25 David nu taŋaka saka pasa ta saŋgri pilena le Israel ŋgamukŋge pasa ta mara mindek dubimba kile mata taŋamba minig.
1SA 30:26 Kile David luka kina ka Siklak prona sulumba kame mbol gabis agaŋ ndende kile-lika pronaig ta walmba nuŋe tira kame Yuda mage mage ta tuku patike lika pasa turmba patikina sulumba sakina: Agaŋ ndende Suŋgo tuku ŋgueu mbal mbolŋge yaika kilgeŋ te ye walmba tane tiŋget ŋgina.
1SA 30:27 David nu agaŋ ndende walmba tumbraŋ tumbraŋ mage mage niŋgina ta teŋenmba. Betel mage mage. Ramot mage mage ki prote kumamŋge. Yatir mage mage.
1SA 30:28 Aroer mage mage. Sifmot mage mage. Estemoa mage mage.
1SA 30:29 Rakal mage mage. Yeramel mbal mage mage. Ken mbal mage mage.
1SA 30:30 Korma mage mage. Bor-Asan mage mage. Atak mage mage.
1SA 30:31 Hebron mage mage. Tumbraŋ afu turmba David nuŋe kuasmbi ndoŋ kupe pilmba likinaig mage mage mata walmba niŋgina.
1SA 31:1 David nu Siklakŋge minna le Filistia mbal nane Israel mbal ndoŋ Gilboa tabe mbolŋge kame bunaig sulumba Israel mbal afu bale farniŋginaig. Afu nane sili-silimba kua kinaig le
1SA 31:2 Filistia mbal nane dubika kinaig sulumba Saul tuku kiŋo kat nuŋe keŋmba Yonatan Abinadab Malkisua nane turmba baleniŋginaig.
1SA 31:3 Saul nu minna ma ta mbolŋge kame saŋgri tiŋgina le ŋgueu mbal afuŋge tui fat parsiŋga Saul tuiŋ tinaig le nu kumam bafumba
1SA 31:4 kiŋo mo nu tuku kame agaŋ ndende kugrakina ta sana: Ne ilmba naŋe kame bagi ta gomba tumba ye baleya le kumi. Taŋawa le Filistia mbal ŋgaro nda pikanu si nane ye aza pile-pileyumba bale ndayuwaig ŋgina kande taŋgo mo ta nu balewam kuru-kuruka mbulna le Saul nu nuŋe miroŋ nuŋe kame bagi ta tumba te-timba pateŋga kame bagi ta mbol kumba kumna.
1SA 31:5 Saul nu kumna le taŋgo mo ta nu kaŋgerna sulumba nu suk nuŋe kame bagi ta tumba te-tina sulumba pateŋga kame bagi ta mbol kumba kumna.
1SA 31:6 Ki ait ndui ta mbolŋge ndo Saul nuŋe kiŋo kame keŋmba ta taŋgo mo ta Saul tuku kame mbal nane ŋakmba kume farnaig.
1SA 31:7 Saul nuŋe kiŋo kat nuŋe ndoŋ kumnaig le Israel kame kuasmbi nane kua ka sili-silinaig ta nane Israel kuasmbi afu ma gutoŋ Yordan kule make simŋge minnaig ta nane kaŋgerka nane mata kua ka tumbraŋ kusreka sili-silinaig le Filistia mbalŋge pro tumbraŋ ta kile-lika taŋge kinynaig.
1SA 31:8 Nane kinynaig ka mafena le Filistia mbal nane Israel mbal bale farnaig ta tuku kame agaŋ ndende paska kilam kinaig. Kinaig ka Gilboa tabe mbol taŋge Saul nuŋe kiŋo kat nuŋe keŋ nane tuku mindesiŋ naŋgine kaŋgerkinaig.
1SA 31:9 Kaŋgerkinaig sulumba nane ndek Saul tuku ŋinfok kat purmba kame tuku agaŋ ndende paska kilmba nane taŋgo afu kukulniŋginaig le pasa tumba Filistia ma tugu ŋakmba mbol kine likinaig sulumba naŋgine zugu wandek sinam kumba taŋge maŋgurka kubeu niŋge likinaig le taŋgo pino ŋakmba ismba gare-garekinaig.
1SA 31:10 Taŋanaig sulumba Saul tuku kame agaŋ ndende ta kilmba naŋgine pino mbara Astarte tuku zugu wande sinam taŋge patika Saul kiŋo kat nuŋe keŋ ta tuku mindesiŋ kilmba Bet-San tumbraŋ fonde mbol taŋge taikinaig.
1SA 31:11 Kile Yabes tumbraŋ mbal Gilead ma tugu mbolŋge nane Filistia mbal Saul tuku mindesiŋ tumba taikinaig pasa ta isnaig sulumba
1SA 31:12 nane taŋgo saŋgriknu afu kukulniŋginaig le furir ta mbolŋge ndo nane tiŋga kinaig ka ka Bet-San promba fonde mbol taŋge Saul nuŋe kiŋo kat nuŋe keŋ ta tuku mindesiŋ taikinaig ta kilmba luka pro Yabes tumbraŋŋge mindesiŋ kame ta pasokinaig.
1SA 31:13 Pasokinaig sulumba isu kat naŋgine ta ndo kilmba Yabesŋge ail suŋgo ande kumnemŋge ŋgukinaig. Taŋanaig sulumba nane ndek kusem ndindo nyamagaŋ pinka minnaig.
2SA 1:1 Nane Saul balenaig le kumna ait ta David nuŋe kame mbal kilmba ka Amalek mbal ndoŋ kame bumba nane bale farkina sulumba nane luka naŋgine tumbraŋ Siklak kinaig.
2SA 1:2 David nu Siklakŋge minna le ait keŋmba kinaig le Saul tuku kame taŋgo ande kumba ka Siklak prona. Nu sagkanu taŋaŋ David tugum kumba dagol tidroŋga lokina le
2SA 1:3 David ndek nu kusnana: Ne aniŋge prote ŋgina le taŋgo mo ta ndek lafumba sana: Ye kame sinamŋge Israel mbal bale farkinaig le ye kua ka te prowet ŋgina.
2SA 1:4 Taŋakina le David ndek nu kusnana: Kame mbolŋge ame wam prowe likinaig ta ye saya le isi ŋgina le taŋgo mo ta ndek nu sana: Sine tuku kame taŋgo nane kua ka sili-silinaig le Filistia mbalŋge sine tuku kuasmbi suŋgomba bale farniŋge likinaig. Taŋamba Saul le kiŋo nuŋe Yonatan mata balenikinaig ŋga David sana.
2SA 1:5 Kile David ndek nu kusnana: Saul le Yonatan kumnaik ta sonndo ne kaŋgerkina e ŋgina le
2SA 1:6 taŋgo mo ta lafumba sakina: O suŋgo, ye Gilboa tabe mbolŋge minen sulumba Saul kaŋgeren ta nu nuŋe mbanduwaŋ ta kilke mbolŋge te-timba nuŋe ŋgaro tugunemba tiŋ minna le kaŋgeren. Kame mbal hos mbol pinderkanu karis mbol pinderkanu mata nane Saul buk te-kornaig.
2SA 1:7 Taŋanaig le nu mbilmbilka ye kaŋgeryumba wikina le ye woka nu sota kan le
2SA 1:8 nu ndek ye kusnayina: Ne anikok ŋgina le ye Amaleknu ŋgen.
2SA 1:9 Taŋaken le nu ndek ye sayina: Ne ilmba ye tapleya. Tui fat andeŋge ye te-mayeyat le ye kumam bafuwet ŋgina.
2SA 1:10 Taŋaka nu buk surka ndeka kumam bafuna tukunu ye ka nu taplewen sulumba nu tuku gol hat kaikanu ta gomba tumba sagi nzar wai mban mbolŋge ta paska ten sulumba agaŋ kame ta kilmba ne tugum te prowet ŋga David sana.
2SA 1:11 Taŋakina le David nu ismba ŋgamuŋgal tatrukina le nuŋe tawi fetfetna le nuŋe kuasmbi mata ŋakmba maŋau ndui ta ndo kinaig.
2SA 1:12 Ta ndaŋam? Saul le Yonatan, Israel kame mbal suŋgomba nane Kuate tuku kuasmbi ta kame suŋgo ta mbolŋge bale farkinaig tukunu nane malmbika nyamagaŋ pinka minnaig le ka furirna.
2SA 1:13 Furirna le David ndek taŋgo mo ta kusnana: Ne anikok ŋgina le nu sakina: Ye Amaleknu. O buk mam nu Amalek kilke kusremba pro Israel kilke mbolŋge rawe taŋgo taŋaŋ minyokina ŋgina le
2SA 1:14 David ndek nu sana: Ndaŋam saka ne Suŋgoŋge gabat madina ta balena ŋgina sulumba
2SA 1:15 nuŋe kame taŋgo ande wika sana: Ne ilmba taŋgo te balewa le kumwa ŋgina le kame taŋgo ta kumba ka Amalek taŋgo ta kame bagimbi balena le kumna.
2SA 1:16 Kumna le David ndek Amalek taŋgo ta sana: Ne Suŋgoŋge gabat madina ta balewanu sakat tukunu kile lafunu naŋe miroŋ naŋe ndare kutute ŋgina.
2SA 1:17 Kile David nu ninanka Saul le kiŋo nuŋe Yonatan tuku ŋga mune-munekina sulumba
2SA 1:18 nuŋe kuasmbi wam paguniŋmba saniŋgina: Tane mune te tumba ka Yuda taŋgo pino ŋakmba tumniŋgap le tago-tagomba kila pilwaig ŋgina. Mune mbara ta Tui Mune. Kile mune ta Yasa tuku waŋe mbolŋge minit.
2SA 1:19 Sine Israel mbal tuku gabat kame tabe mbolŋge kume likinaig. Siŋgine kame gabat ŋakmba kume likinaig.
2SA 1:20 Tane pasa te kumba ka Gat le Askelon mbal sa ndaniŋgap. Saniŋgap le Filistia pino kame kasomok pino kame nane ismba gare-garekubekaig.
2SA 1:21 Siŋgine kame gabat mbal tuku kandim kame kile ake sinaŋ Gilboa tabe mbolŋge mine likade. Saul tuku kandim mata andeŋge maŋ gureŋ pisnewe nda. Ta tuku sawe le mbai ŋgislu tabe ta mbolŋge nde ndakuwaik le nyamagaŋ mata tabe ta mbolŋge prowe nda.
2SA 1:22 Yonatan nu tui wai paknu. Nu kame mbolŋge agaŋ inum tui ful ndawanu. Saul tuku kame bagi ake sinaŋ mine ndakina. Nu nuŋe ŋgueu mbal saŋgriknu ŋakmba bale farniŋganu.
2SA 1:23 Taŋgo pino ŋakmba nane Saul le Yonatan tuku gare tornaig. Nale mara mindek kigri-kigriŋga minnaik sulumba kumu kumu ndo kumnaik. Nale tuku pinder ta paŋus fumba kinit taŋaŋ. Nale tuku saŋgri ta laion tuku saŋgri taŋaŋ.
2SA 1:24 Tane Israel pino kame tane Saul tuku ninanka malmbikap. Nu tane tawi gurgur magenu ndo agaŋ ndende golmbi wakeikanu ŋgarosu mindepiye mayewam tuku tiŋge likina.
2SA 1:25 Kame gabat ar ta kame mbolŋge kumnaik. Yonatan tuku mindesiŋ tabe mbol ambeŋge minit.
2SA 1:26 O yiŋe aba Yonatan, ye ne tuku sina suŋgo ŋak. Sile muŋgu kume purkikeŋ wam ta pino kame nane ye tuku ŋga kume purde wam ta lite.
2SA 1:27 Kame gabat mbal ŋakmba kame mbolŋge kume likinaig le nane tuku kame agaŋ ndende mata ake ŋaigoŋgamŋgaig.
2SA 2:1 Kile David nu Suŋgo kusnamba sakina: Ye kumba ka Yuda mbal tuku tumbraŋ suŋgo ande mbol minyoki e ŋgina le Suŋgo nu ndek sana: Ta maye ŋgina. Taŋakina le David maŋ lato kusnana: Ye ka tumbraŋ ndaŋ mbol minyoki ŋgina le Suŋgo nu lafumba sana: Ne kumba ka Hebronŋge minyoka ŋgina.
2SA 2:2 Taŋamba sana le David nu tiŋga nuŋe pino ar Ahinoam le Abigail kilmba kinaig ka Hebron tumbraŋ tumba minyokinaig. Ahinoam nu Yesrelnu. Abigail nu Karmelnu. Nu Nabal tuku pino kuembol Davidŋge tina.
2SA 2:3 David tuku taŋgo kuasmbi naŋgine gageu ŋakmba David ndoŋ kinaig ta nane tumbraŋ afu Hebron tumbraŋ patuk patuk mine likinaig ta kilmba minyoke likinaig.
2SA 2:4 Taŋanaig le Yuda taŋgo kame pro Hebronŋge David naŋgine gabat suŋgo minwa ŋga gureŋ tumba nu tuku gabat mbolŋge kutunaig. Yabes mbal Gilead ma tugu mbol minnaig ta nane buk Saul tuku mindesiŋ tumba ŋgukinaig pasa ta David nu ismba
2SA 2:5 nuŋe taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka Yabes mbal teŋenmba saniŋgap: Suŋgo nu tane nyaro tiŋguwa. Taneŋge Saul nu siŋgine gabat suŋgo ŋga mindesiŋ nuŋe tumba ŋgukinaig ta tuku ye tane gare pasa tiŋget.
2SA 2:6 Suŋgo nu tane sinzaŋtiŋmba minmba minwa. Tane gabat suŋgo Saul mbolŋge wam mayenu kinaig tukunu kile ye suk tane mbolŋge wam magenu kamŋgit.
2SA 2:7 Taŋgine gabat suŋgo Saul nu kumna le kile nane Yuda mbal ye nane tuku gabat suŋgo mini ŋga madiyinaig. Ta tuku tane saŋgri tiŋga ŋgueu mbal tuku kuru kuru ndakap ŋga saniŋgap ŋgina.
2SA 2:8 Saul tuku kame gabat suŋgo Abner nu Saul kiŋo nuŋe Isboset tumba kua ka Yordan kule pakarka Mahanaim tumbraŋ kina.
2SA 2:9 Kinaig ka taŋge Abner ndek Isboset nu Gilead, Asur, Yesrel, Efraim, Benyamin, Israel ma tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo minwa ŋga madina.
2SA 2:10 Isboset nu yar 40 ŋak minna le nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minwa ŋga madinaig le nu yar armba ndo Israel ma tugu kulatkina. Yuda tuku tuguŋge ndo David dubinaig le
2SA 2:11 nu yar 7 bateŋnu turmba Hebronŋge nane kulatkina.
2SA 2:12 Abner nu Isboset tuku kuasmbi kilmba Mahanaim kusremba Gibeon tumbraŋ pronaig le
2SA 2:13 Seruya kiŋo nuŋe Yoab mata David tuku kuasmbi ndoŋ pro Gibeon kule kualiŋ tugum taŋge nane kile-siglikinaig. Isboset tuku kuasmbi pro kule kualiŋ make simŋge minyokinaig le David tuku kuasmbi pro kule kualiŋ make temŋge minyokinaig.
2SA 2:14 Taŋanaig sulumba Abner ndek Yoab sana: Ye taŋgo mo afu madiniŋgi le ne mata taŋgo mo afu madiniŋga le nane kame agaŋ ndende kilmba kame saŋgri muŋgu tumkuwaig ŋgina le Yoab nu lafumba sana: Ta maye ŋgina.
2SA 2:15 Taŋamba nane Isboset tuku taŋgo 12 madiniŋginaig ta nane ŋakmba Benyamin tuku tugu ndo. Nane pro David tuku taŋgo 12 ta ndoŋ kame bumba
2SA 2:16 naŋgine naŋgine gabat waŋe roka kame bagimbi takel make kumu kumu nduaseka taŋgo 24 ta ŋakmba kume likinaig. Ta tuku nane ma tugu ta nyun ta Kame Bagi tuku Ma ŋgade.
2SA 2:17 Taŋanaig le kame suŋgo kuasmbi ar ta ŋgamukŋge tiŋgina le David tuku kuasmbiŋge Abner tuku kuasmbi Israel mbal kile-ibeŋkinaig le kua ka sili-silinaig.
2SA 2:18 Seruya tuku kiŋo kame keŋmba kame mbolŋge minnaig ta nane tuku nyu teŋenmba: Yoab, Abisai, Asahel. Asahel tuku pinder nuŋe ta nane ŋakmba tuku pinder liniŋganu tukunu
2SA 2:19 nu Abner madimba tumba yokerna le
2SA 2:20 Abner nu pinderka minmba mbilka mambilna kande Asahel nu madimba yokermba kina le nu kusnana: Ne Asahelŋge e ŋgina le nu sakina: Au. Yeŋge ŋgina.
2SA 2:21 Taŋakina le Abner nu peumba sana: Ne ye yoker ndaya. Ne luka ka taŋgo ande tumba yokermba nu tuku kame agaŋ ndende ta yaimba kila ŋgina kande Asahel nu Abner tuku pasa ise ndaka nu ndo madimba yokermba kina le
2SA 2:22 nu maŋ lato sana: Ne ye yoker ndaya. Ye ne baleni ta ye aba naŋe Yoab am mbolŋge kikoyamŋgat ŋgina kande
2SA 2:23 Asahel nu nda isanu sukmba nu yokermba lok ndeka kina le Abner ndek nuŋe mbanduwaŋ tugunumbi ŋgumnem ŋgumnem te-lukina le Asahel fuŋgul mbolŋge nduasemba ka inumŋge bitekŋgina le nu kummba ndekina. Kummba ndekina le kame mbal afu pinderka pro taŋge Asahel tuku mindesiŋ kaŋgermba laipmba tiŋginaig le
2SA 2:24 Yoab nale Abisai nale ar taŋge ndo Abner madimba yokermba kinaik ka ka Ama tabe tugu mbol ta pronaik le ki ka ululuna. (Ama tabe ta Giya tumbraŋ ki prote kumamŋge Gibeon yamban kambim tuku ndin miŋge mbiŋge minit).
2SA 2:25 Ki ka ululuna le Benyamin tuku kuasmbi nane ka Abner te-silikinaig sulumba nane ka tabe fudiŋ ande mbolŋge tiŋga kame tuku kuaneka minnaig.
2SA 2:26 Taŋamba minnaig le Abner ndek Yoab kaŋgermba wi kueŋka sana: Ne kame te minmba minwa ŋga iduste e? Kame te kuga ndawa ta sine muŋgu ŋgueu minmba minamŋgig ta ne idus ndate e? Sine ndare ndindo ndo. Ne naŋe kuasmbi ta peuniŋga le maŋ sine yoker ndakuwaig ŋga Yoab sana le
2SA 2:27 nu pasa ta isna sulumba nu ndek lafumba sana: Kuate abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye ne sanet. Ne ye peu ndayat kande yiŋe kuasmbi kile tane yokerka minig le ka ka mafete kande ŋgina.
2SA 2:28 Yoab nu pasate deŋpurna sulumba kame tukulmba nuŋe kame mbal maŋ Israel mbal yoker ndakuwaig ŋga tabil fitkina le kame ta kusremba sili-silinaig.
2SA 2:29 Kile Abner nuŋe kame mbal ndoŋ ma ta kusremba Yordan ma gutoŋ ta kuerka kumba minnaig le ka ka mafena. Mafena le ma gutoŋ ta kusremba Yordan kule pakarka kinaig ka ka ki mbilna le nane luka Mahanaim pronaig.
2SA 2:30 Abner nu nuŋe kame mbal kilmba kina le Yoab ndek nuŋe kame kuasmbi kile-maŋgurka burkina ta nu tuku kame taŋgo 20 ndo te-denna. Asahel mata kumna.
2SA 2:31 David tuku kuasmbiŋge Abner tuku kuasmbi 360 bale farnaig. Kuasmbi ta ŋakmba Benyamin tuku tugu ndo.
2SA 2:32 Kile Yoab tuku kuasmbi nane Asahel tuku mindesiŋ tumba kumba ka Betlehem tumbraŋŋge mam naŋgine tuku ndame burok sinam taŋge pilnaig. Pilnaig sulumba furir ndui ta mbolŋge ndo nane tiŋga luka kinaig ka ka mafena le Hebron pronaig.
2SA 3:1 Kile David tuku kuasmbi Saul tuku kuasmbi ndoŋ kame maŋ tumba tiŋgina ka ka Yuda mbalŋge Israel kuasmbi suŋgomba bale farkinaig le Saul tuku kuasmbi buk denkina.
2SA 3:2 David nu Hebronŋge minyokina sulumba kiŋo 6 kile-patikina. Nane tuku nyu naŋgine teŋenmba. Kiŋo mulum Amnon. Ina nuŋe nyunu Ahinoam. Nu Yesrelnu.
2SA 3:3 Kiŋo mulum dubiknu ta Kileab. Ina nuŋe Abigail. Nu Karmelnu Nabal tuku pino kuembol Davidŋge tina. Kiŋo keŋnu ta Absalom. Ina nuŋe Maka. Nu Gesurnu gabat suŋgo Talmai tuku kulim nuŋe.
2SA 3:4 Kiŋo bailkanu ta Adonia. Ina nuŋe Hagit. Kiŋo inum Sefatia. Ina nuŋe Abital.
2SA 3:5 Kiŋo 6-nu ta Itream. Ina nuŋe Egla. Kiŋo kame ta ŋakmba Hebronŋge kile-patike likinaig.
2SA 3:6 Kame suŋgo Saul tuku kuasmbi David tuku kuasmbi ta minmba minna le Abner nu Saul tuku kuasmbi ŋgamukŋge taŋgo nyu ŋak mayok kina.
2SA 3:7 Taŋamba minnaig ma ma ait ande Isboset nu Abner sawe lika sana: Ne ndaŋam saka mam tuku piyo nuŋe Rispa ndoŋ kinyat ŋgina. (Rispa nu Aya tuku kulim nuŋe Saulŋge pinonu tina tuku).
2SA 3:8 Taŋakina le Abner ndek gubra tormba nu sana: Ye Yuda tugu turket le ne ye saye likate e? Ye buk mam naŋe Saul, nuŋe tira kat nuŋe, nuŋe gulab kame dubiken ta kile ye minmba minet. Ne Davidŋge ŋayo silinam bafuna le yeŋge ne kigraibken ta ne ndaŋam saka kile pino ta tuku ye saye likate ŋgina.
2SA 3:9 Taŋakina sulumba nu maŋ lato sana: Suŋgo nu buk David sana: Yeŋge Saul tuku gageu pitaiki le nane Israel mbal tuku gabat sugo mine nda ŋgina. Suŋgoŋge David nu Israel mbal Yuda mbal tuku gabat suŋgo minam tuku madina le nu Israel ma tugu ŋakmba kulatkamŋgat. Ta tuku ye ne sanet. Ye mata David sinzaŋamŋgit. Ye pasa sanet te kumu ndawi ta Kuateŋge ye mapeye nda ŋga Isboset sana le
2SA 3:11 nu pasa ta ismba nu tuku kuru-kuruka maninok minna.
2SA 3:12 Kile Abner ndek taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka David teŋenmba sawap. Abner nu ne ndoŋ pasa katmba wamdus ulendimba ne sinzaŋnuwa le Israel kuasmbi ŋakmba ne ndo dubinamŋgaig. Tane ka taŋamba nu sawap ŋga pasa pilna le nane ndek David sota kinaig sulumba
2SA 3:13 Abner tuku pasa ta David kubeu tunaig le nu ismba nu suk lafumba pasa pilmba sakina: Tane ka Abner teŋenmba sawap. Ne tuku pasa maye ta ye wam ande ne sani le kumuwa le ye ne ndoŋ wamdus ulendiwamŋgit. Ne yiŋe pino Mikal Saul kulim nuŋe ta tumba ye tugum te prowa ŋga nu sawap ŋgina le nane pasa ta tumba luka Abner sota kinaig.
2SA 3:14 Nane kinaig le David ndek nuŋe taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kumba ka Isboset sawap le nu yiŋe pino Mikal pilwa le luka prowa. Ye buk pino ta Filistia taŋgo 100 tuku nduwa ŋgarombi piyamba pinonu ten ŋga sawap ŋgina le nane pasa ta tumba Isboset sota kinaig.
2SA 3:15 Isboset nu pasa ta sanaig le isna sulumba nu ndek taŋgo afu kukulniŋgina le kinaig ka Lais kiŋo nuŋe Paltielŋge Mikal tina ta yaimba tumba David tugum kinaig le
2SA 3:16 Paltiel nu malmbitamtam Mikal dubimba kina ka ka Bahurim tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta pronaig sulumba Abnerŋge Paltiel peumba ne luka naŋe tumbraŋ kaye ŋga kukulna le nu luka nuŋe tumbraŋ kina.
2SA 3:17 Kile Abner nu Israel mage mage kile-maŋgurka saniŋgina: Tane o buk David taŋgine gabat suŋgo minwa ŋga saka minnaig.
2SA 3:18 Pasa ta kile idusap. O buk Suŋgo nu sakina: David nu yiŋe piro taŋgo. Ye nu sinzaŋi le yiŋe kuasmbi Israel mbal nane Filistia mbal ŋgueu mbal afu tuku wai mbolŋge minig ta kile-luka kilamŋgat ŋgina.
2SA 3:19 Taŋamba saniŋgina sulumba Abner nu maŋ tiŋga Benyamin tuku tugu ta ndoŋ minyoka taŋamba ndo pasa katnaig sulumba kile nu tiŋga taŋgo 20 kilmba nuŋe ndoŋ David sota Hebron kinaig. Kinaig ka taŋge Israel mage mage Benyamin tuku tugu nane pasa wakeimba katnaig ta David kubeu tuna le
2SA 3:20 David ndek Abner nuŋe kuasmbi ta ndoŋ isukusneniŋgam tuku pagunaig.
2SA 3:21 Taŋamba nane isukuse deŋpurmba Abner ndek David sana: Ye luka ka sulumba Israel mage mage ŋakmba tuku wamdus didiki le ne nane ndoŋ wamdus ulendimba ne Israel ma tugu te ŋakmba kulatkam tuku nzalinate taŋamba nane tuku gabat suŋgo minamŋgat ŋga David sana. Taŋakina le nu nuŋe kame kuasmbi peuniŋmba Abner mapenaig le nu kusremba kina.
2SA 3:22 Abner nu David kusremba kina le Yoab nu nuŋe kame kuasmbi kilmba ŋgueu mbal ndoŋ kame bumba gabis agaŋ ndende kilnaig ta ŋakmba yomba kilmba luka Hebron pronaig le
2SA 3:23 nane ndek Yoab kubeu tumba sanaig: Abner pro teŋge siŋgine gabat David kaŋgerat le nu sine peusiŋgat le mapewig le luka kinit ŋginaig.
2SA 3:24 Taŋamba kubeu tunaig le Yoab ndek tiŋga gabat suŋgo David sota kumba ka sawe lika sana: Ne ndaŋam saka Abner mapewat le luka kinit?
2SA 3:25 Nu ne yabrinumba ne piroka likate wam ta katesewam prowat ta ne gilai e ŋgina.
2SA 3:26 Taŋamba sawe lika Yoab nu David kusremba kilim kina ka taŋgo afu kukulniŋgina le Abner ŋgumnem te-dubimba kinaig ka Sira kule burok tugum taŋge nu te-silika tumba luka Hebron pronaig ta David nu katese ndana.
2SA 3:27 Nane Abner tumba luka Hebron pronaig le Yoab nu wam sisauka Abner sana: Ye ne ndoŋ pasa ŋak ŋgina sulumba nu tumba fonde malaŋga tugum kumba ka taŋge kame bagimbi fuŋgul so fetkina le kumna. Ta ndaŋam? Abner buk Yoab mambo nuŋe Asahel balena ta lafumba nu Abner balena le kumna.
2SA 3:28 Abner nu kumna le nane afu kumba ka David kubeu tunaig le ismba nu ndek sakina: Abner balewaig le ndare kutukat ta ye yiŋe gageu ndoŋ sine tuku mbar kuga ta Suŋgo nu kila.
2SA 3:29 Ta tuku ndare ta kile luka Yoab tuku gageu ŋakmba pasokuwa. Nane tuku afu kareŋ we ŋak ŋak afu ŋgirŋger ŋak ŋak afu kupe baklelok minwaig. Afu kame bagimbi bale farwaig le kumwaig. Afu nyamagaŋ kugatok gubak minwaig ŋgina.
2SA 3:30 Abner nu buk kame suŋgo Gibeonŋge prona le Yoab nale Abisai tuku mambo nakile Asahel balena ta lafumba Abner balenaik le kumna.
2SA 3:31 Kile David ndek Yoab nane saniŋgina: Tane taŋgine minde piye paska fetfetmba sinamanzer tawi siglika Abner ninanka malmbiwap ŋgina. Taŋakina sulumba David nu ter tumba kinaig le ŋgumnem dubikina le
2SA 3:32 nane Abner tuku mindesiŋ tumba Hebron tumbraŋ taŋge ŋgukinaig. Taŋanaig le David nu nuŋe taŋgo kuasmbi ŋakmba ndoŋ sambu laipmba ninanka malmbinaig.
2SA 3:33 Taŋamba David nu Abner tuku mindesiŋ ninanka mune-muneka sakina: Ndaŋam tuku Abner nu ŋginŋgan taŋgo taŋaŋ kumat?
2SA 3:34 Ne kame mbolŋge kumna kande maye kande. Nane taŋgo yabriniŋmba baleniŋgig le kumig taŋamba ndo ne balenaig le kumat ŋgina. Taŋakina le taŋgo pino maŋ nu tuku ninanka malmbinaig.
2SA 3:35 Malmbiwe deŋpurmba taŋgo pino ŋakmba David sanaig: Kile ne ka isukusa ŋginaig kande David nu pasa saŋgri pilemba nane saniŋgina: Ye isukuse nda. Ye pinka mini le ki ka butuŋguwa. Ye isukusi ta Kuate nu ye mapeye nda ŋgina le
2SA 3:36 taŋgo pino ŋakmba nu tuku pasa ta ismba nu wam ke likina ta kaŋgerka nu tuku gare suŋgo tinaig sulumba
2SA 3:37 Israel mbal ŋakmba Davidŋge siseŋkat le Abner bale ndawaig ŋginaig.
2SA 3:38 Kile David ndek nuŋe taŋgo kuasmbi ta wam paguniŋmba saniŋgina: Ki ait te mbolŋge kame gabat ande saŋgriknu kumat ta tane ŋakmba kila.
2SA 3:39 Yoab le Abisai nale saŋgri ŋaigo. Ye Kuateŋge gabat suŋgo madiyina ta ye nale peunikam fuguwet. Ta tuku Suŋgoŋge mbar ta tuku piya ta lafunu nikuwa ŋgina.
2SA 4:1 Abner balenaig le kumna pasa ta Isboset nu ismba kuru-kuruka ŋgamuŋgal piti ŋak minna le nane Israel mbal mata ŋakmba piriri ŋayonaig.
2SA 4:2 Rimon tuku kiŋo armba Bana nale Rekab ndoŋ nale Isboset tuku kame gabat minnaik. Nale kame mbal kilmba ŋgueu mbal ndoŋ kame buwanu. Mam nakile Rimon nu Berotnu. Nane tuku tumbraŋ mboŋ ta Benyamin. (Berot tumbraŋ ta nane Benyamin mbal tuku ŋgade.
2SA 4:3 Taŋgo pino o buk Berotŋge minnaig ta nane kua ka kinaig ka Gitaimŋge kile minig).
2SA 4:4 Saul tuku kiŋo nuŋe Yonatan nu kiŋo ande ŋak ta nyunu Mefiboset. O buk Saul nale Yonatan kumnaik le Mefiboset nu yar 5 ŋak minna le Yesrel mbalŋge pasa pilnaig le Yonatan tuku kuasmbi tugum kina le nane pasa ta ismba kutu kulat pino nu Mefiboset didik tumba kua kinaig ka biye baslena le nu ndeka kile isu ŋayo silina.
2SA 4:5 Ait ande ki mbol Isboset nu mabta nuŋe wande mbol kinymba minna le Rimon tuku kiŋo armba Rekab nale Bana ndoŋ tiŋga nu tuku wande mbol kinaig.
2SA 4:6 Nale ar ta wam sisauka wit kilam tuku wandek sinam kinaik ka taŋge nale Isboset nu nuŋe mbain mbol kinymba minna le kaŋgernaik sulumba kame bagimbi fuŋgulnu nduasenaik le kumna. Kumna le ŋinfok kat purmba gabatnu tumba siŋsiŋndo tumba kua ka kinaik ka Yordan kule ma gutoŋ pronaik le furir ŋgamuna.
2SA 4:8 Mafena le nale ar ta Isboset tuku gabatnu tumba ka gabat suŋgo David tugum promba sanaig: O gabat suŋgo, ne te kaŋgera. Te naŋe ŋgueu taŋgo Isboset tuku gabat. O buk Saul nu ne ndoŋ ŋgueu minmba ne balenam tuku korkornina ta kile Suŋgoŋge Saul tuku ndare ta lafunu pa niŋgit ŋginaik.
2SA 4:9 Taŋakinaik le David ndek pasa lafumba sanikina: Suŋgo abo tugu ŋak nu piti yeki yeki mbolŋge ye sinzaŋyina. Ye nu tuku nyu mbolŋge satiket.
2SA 4:10 Ye Siklakŋge minen le taŋgo ande pro ye sayumba sakina: Saul buk kumat ŋgina. Nu idusna ye pasa ta ismba gare-garekamŋgit ŋga idusna kande ye nu tuku wam kube pasa ta piya agaŋ taŋaŋ kame mbal wiken le nu tumba ka balenaig le kumna.
2SA 4:11 Taŋamba ndo tale mata ake sinaŋ taŋgo nuŋe wande mbolŋge kinymba minat le balewaik. Tale siŋka maŋau mbaraik le ye tale mapeke nda. Tale ndare kutuwaik ta lafumba ye kile tale baletikamŋgit ŋgina.
2SA 4:12 Taŋaka David nu ndek nuŋe kame mbal saniŋgina le nane taŋgo ar ta kilmba ka balenikinaig. Balenikinaig sulumba kupe wai kat nakile kat pugurka kilmba pankinaig sulumba ŋgarosu kat nakile kilmba ka Hebron kule kualiŋ tugum taŋge taikinaig. Taŋamba kame mbal Isboset tuku gabat tumba ka Hebronŋge Abner ŋgukinaigmbi taŋge ŋgukinaig.
2SA 5:1 Kile Israel tugu ŋakmba pro Hebronŋge David sanaig: Sine siŋka ne ndoŋ ndare tuma ndindo ndo.
2SA 5:2 O buk Saul nu sine tuku gabat suŋgo minna le neŋge sine Israel mbal tuku kame gabat minna le Suŋgo nu teŋenmba ne sanina: Neŋge yiŋe Israel kuasmbi kulatka sulumba nane tuku gabat suŋgo minamŋgat ŋga sanina ŋginaig.
2SA 5:3 Nane taŋamba David sanaig le nu Israel gabat sugo sugo ŋakmba ndoŋ Suŋgo am mbolŋge wamdus ulendinaig. Taŋanaig sulumba nane ndek David nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minwa ŋga gureŋ tumba gabat mbolŋge kutunaig.
2SA 5:4 David nu yar 30 ŋak minna le nane nu gabat suŋgo minwa ŋga madinaig. Nu yar 40 nane tuku gabat suŋgo minna.
2SA 5:5 Amboŋga nu Hebronŋge Yuda mbal ndo kulatkina ta yar 7 bateŋnu turmba kina ka Yerusalemŋge nu Israel mbal Yuda mbal ulendimba kulatkina ta yar 33 kina.
2SA 5:6 Kile David nu nuŋe kame kuasmbi kilmba Yebus mbal tuku tumbraŋ Yerusalem kame kina le mbal ta nane idusnaig: David nu sine tuku tumbraŋ tam kumuŋ kuga ŋga nane David maim maim pasa te-tumba sakinaig: Taŋgo am tukulok kupe baklelok naneŋge ndin kuerwaig le ne sinam kambim kumuŋ kuga ŋginaig. Taŋakinaig le David ndek nuŋe kame kuasmbi wam paguka saniŋgina: Ye nane tuku ndagariyate. Tane kule burok silika fonde sinam kape sulumba am tukulok kupe baklelok nane ndoŋ kame buwap ŋgina. Taŋakina sulumba David nuŋe kame kuasmbi kilmba Sion tumbraŋ fonde kareŋnu ŋak ta sinam kumba tumbraŋ ta tinaig. Tinaig sulumba nane tumbraŋ ta David tuku Tumbraŋ ŋginaig. Kile nane David tuku pasa ta idusmba yaba pasambi mbilmba sakade: Am tukulok kupe baklelok nane kilimŋge minwaig ŋgade.
2SA 5:9 Taŋamba David nu Sion tumbraŋ fonde ŋak ta tumba minyokina sulumba tumbraŋ ta nyunu David tuku Tumbraŋ ŋgina. Taŋamba nu ndek piro mbal saniŋgina le nane tumbraŋ fonde ŋak ta ki prote kumamŋge kilke diŋnaig tuku magot taŋge wande patike lika Sion tumbraŋ laipnaig le tumbraŋ ta suŋgokina.
2SA 5:10 Kuate Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge David sinzaŋna le nu gabat suŋgo saŋgri ŋak mayok kina.
2SA 5:11 Kile Tirus mbal tuku gabat suŋgo Hiram nu nuŋe gabat kame afu kukulniŋgina le piro agaŋ ndende, ail mage mage, ndamembi wande patikanu kila taŋgo kame turmba kilmba David tugum pronaig le
2SA 5:12 David nu agaŋ ndende ta kaŋgerkumba nu Kuateŋge Israel tugu ŋakmba kulatkam tuku gabat suŋgo madimba Israel mbal sinzaŋniŋgina ta katesena.
2SA 5:13 Taŋamba David nu Hebron kusremba Yerusalemŋge minyokina sulumba nu maŋ lato pino afu kilmba kutu afu kile-patikinaig.
2SA 5:14 Kutu kame ta nyu kat naŋgine teŋenmba. Samua, Sobab, Natan, Solomon,
2SA 5:15 Ibar, Elisua, Nefeg, Yafia,
2SA 5:16 Elisama, Eliada, Elifelet.
2SA 5:17 David nu Israel mbal tuku gabat suŋgo madiwanu pasa ta Filistia mbal ndek ismba nane nu biye timba tumba kambim saka ilnaig le David nu pasa ta ismba nu tiŋga ka nuŋe tumbraŋ fonde kareŋnu ta sinam kina.
2SA 5:18 Taŋana le nane Filistia kame kuasmbi ta pro Refaim ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka tumbraŋ ulnaig le
2SA 5:19 David ndek Suŋgo kusnamba sakina: Ye ka nane Filistia mbal ndoŋ kame buwi e ko kuga. Ye kame ka le ne ye sinzaŋyamŋgat e ŋgina le Suŋgo nu lafumba sana: Ne kaye. Ye nane kilmba ne tuku wai mbolŋge patiki le ne nane kile-ibeŋkamŋgat ŋgina.
2SA 5:20 Taŋakina le David nu tiŋga ndek gutoŋ nzi kumba ka Filistia mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina sulumba sakina: Suŋgo nu sawe piymba kule ndekate taŋaŋ ye tuku ŋgueu mbal tugewat ŋgina. Ta tuku nane ma tugu ta nyun ta Baal Perasim ŋgade.
2SA 5:21 Filistia mbal nane kua ka naŋgine yabri mbara kanunu kusreke likinaig le David nuŋe kame kuasmbi ndoŋ agaŋ kanunu ta kilmba kinaig.
2SA 5:22 Minnaig le ait ande Filistia mbal maŋ pro Refaim ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka tumbraŋ ulmba minnaig le
2SA 5:23 David nu maŋ Suŋgo kusnamba sakina: Ye kile ndaŋamŋgit ŋgina le Suŋgo ndek nu sana: Kaye ka nane ndoŋ kame buwap ŋgina sulumba wam pagumba sana: Tane kumba tumailam tumailam ndakape. Tane kape ka nane laipniŋmba ŋgumnem ŋgumnem ail sugo kumnem siŋge kame tuku tiŋga tairŋgap.
2SA 5:24 Tane ye ail kame si fu mbol mbol liki le zigna ismba kande ye Suŋgo ye amboŋga Filistia mbal ndoŋ kame kinet ŋga tane ka kame buwap ŋgina.
2SA 5:25 Taŋaka sana le David nu Suŋgo tuku wam pagu ta dubimba Filistia mbal Geba tumbraŋŋge bale farka kinaig ka ka Geser tumbraŋŋge tiŋginaig.
2SA 6:1 Kile David nu maŋ Israel kame kuasmbi saŋgriknu 30,000 kilmba maŋgurkina sulumba
2SA 6:2 nu nane kilmba Kuate tuku tukul bokis tam tuku ŋga Bala tumbraŋ Yuda ma tugu mbol kambim kinaig. Tukul bokis ta Suŋgo Saŋgri Ŋayo eŋel kanunu armba ŋgamukŋge minyok minit nu tuku tukul bokis.
2SA 6:3 Nane Bala tumbraŋ promba Abinadab tuku wande tabe fudiŋ mbol minna ta mbol kinaig ka Kuate tuku tukul bokis ta tumba ka karis abonu mbolŋge pilnaig sulumba luka kambim bafunaig. Taŋamba Abinadab tuku kiŋo kat nuŋe Usa nale Ahio ndoŋ tiŋga karis ndin tumtummba didika kinaig.
2SA 6:4 Ahio nu amboŋgina.
2SA 6:5 Taŋana le David nuŋe kuasmbi Israel ŋakmba karis ta dubimba kupesmba pate-pateŋga mune kueŋka gita tagail tambariŋ agaŋ ndende yeki yeki katniŋmba Kuate tuku nyu te-duŋga kinaig.
2SA 6:6 Kile kuasmbi ta nane Nakon tuku wit baurŋganu ma mbol pronaig le makau pailnu karis didikinaik ta mbiki-mbikekina le Kuate tuku tukul bokis ta bariska ndekam bafuna le Usa ndek wai pilmba bokis ta biye tina.
2SA 6:7 Taŋana le Suŋgo nu Usa tuku gubrana le nu balena le kumna. Ta ndaŋam? Usa nu Kuate tuku tukul bokis ta ake agaŋ ande ŋga idusna sulumba biye tina tukunu Suŋgoŋge nu balena le kumna.
2SA 6:8 Taŋana le David nu wam ta tuku ndagarina. Kile nane ma ta nyunu Peres Usa ŋgade.
2SA 6:9 Kile David nu Suŋgo kuru-kuruka sakina: Ye kile ndaŋndaŋmba Suŋgo tuku tukul bokis te tumba ka yiŋe tugum pili le minamŋgat ŋgina sulumba
2SA 6:10 nu bokis ta tumba Yerusalem kine ndaka mbilmba nu Gat tumbraŋ Obed-Edom tuku wande mbol kina.
2SA 6:11 Pro taŋge nu bokis ta kusrena le tambun keŋmba Obed-Edom tuku wande mbol taŋge minna. Minna le Suŋgo nu taŋgo ta tuku kuasmbi nyaro mayenu niŋgina.
2SA 6:12 Gabat suŋgo David nu Obed-Edom nuŋe gageu ndoŋ Suŋgoŋge nyaro niŋgina pasa ta sanaig le ismba nu tiŋga Obed-Edom tuku wande mbol kumba Kuate tuku tukul bokis ta tumba Yerusalem kambim tuku ŋga tiŋga kina le Israel taŋgo pino ŋakmba ndek gare-garekinaig.
2SA 6:13 Nane Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba kuramba kambim saka taŋgo kupe diram 6-naig sulumba tiŋginaig le David ndek makau pailnu suŋgokanu ande fatnu butuknu ande turmba kilmba Suŋgo tuku atraukina.
2SA 6:14 Taŋamba David ndek pris tuku tawi kaukauk tiŋmba gare-gareka kupesmba pate-pateŋga Suŋgo tuku nyu te-duŋgina le
2SA 6:15 Israel taŋgo pino ŋakmba David ndoŋ gare-gareka ŋgumbeyumba tabil fitka Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba Yerusalem kinaig.
2SA 6:16 Nane taŋamba tukul bokis ta tumba David tuku tumbraŋ sinam kinaig le Saul kulim nuŋe Mikal nu bubre malaŋga kumam mambilmba David nu kupesmba pate-pateŋga kupe sili-salemba Suŋgo tuku nyu te-duŋga kina le kaŋgermba nu talana.
2SA 6:17 Kile nane Suŋgo tuku tukul bokis ta tumba David baibai ande pilna ta sinamŋge pilnaig le minna. Taŋamba nu ndek agaŋmor afu kilmba bale farka pasoka ŋgamuŋgal ulendiwam tuku agaŋmor turmba atraukina.
2SA 6:18 Wam ta ke sugluka David ndek taŋgo pino ŋakmba saniŋmba sakina: Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu tane ŋakmba nyaro tiŋguwa ŋgina sulumba
2SA 6:19 nu ndek taŋgo pino yimyam bret, ndem pasokanu, bret foŋfoŋ grep tiŋnu mbilmba pasokanu ŋak ta walmba niŋge likina le nane kilmba sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig.
2SA 6:20 Taŋanaig le David nu tiŋga nuŋe wande mbol kumba nuŋe gageu nyaro pasa niŋgina le Mikal pro nu te-silikumba nu sawe lika sana: Osese. Israel mbal tuku gabat suŋgo, ne naŋe nyu suŋgo te-duŋga ŋginŋgan taŋgo taŋaŋ agaŋ ndende paskat le gabat kame tuku piro pino kameŋge kaŋgernaig ŋga sawe likina le
2SA 6:21 David ndek lafumba sana: Ye Suŋgo tuku nyu te-duŋga pate-pateŋgit. Nuŋge mam naŋe tuku kuasmbi pitaika ye Israel tuku gabat suŋgo minam tuku madiyina ta tuku ye gare-garekit. Ye maŋ taŋamba ndo Suŋgo tuku nyu te-duŋga
2SA 6:22 yiŋe nyu te-ibeŋmba mini le piro pino kame ne nane tuku sakat ta naneŋge ye tuku nyu te-duŋgamŋgaig ŋga Mikal sana.
2SA 6:23 Taŋamba sana le Saul kulim nuŋe Mikal nu niŋka ake saibo pilmba kumna.
2SA 7:1 David Suŋgoŋge kigraibka sinzaŋna le nu nuŋe wande mbolŋge mine mayemba ŋgueu mbalŋge nu ŋayo sili ndanaig.
2SA 7:2 Ta tuku David ndek tuan taŋgo Natan sana: Yiŋe wande te suŋgokanu ail sidambi wakeigeŋ. Kuate tuku tukul bokis ta ake kilim baibai sinamŋge minit ŋga sana.
2SA 7:3 Taŋamba sana le Natan ndek pasa lafumba sana: Suŋgo nu ne ndoŋ minit tukunu ne wam ndaŋ kam idusmba kande ne ka ŋgina.
2SA 7:4 Taŋamba nu luka nuŋe wande mbol kina le furir ŋgamu Suŋgo nu Natan tugum promba wam pagumba sana:
2SA 7:5 Ne ye tuku miŋge tumba kaye ka yiŋe piro taŋgo David teŋenmba sawa. Nuŋge ye minam tuku wande wakeiwa ŋga ye idus ndawet.
2SA 7:6 Ye o buk Israel mbal Isip mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilen ait ta ye wande suŋgo ande mbol nda minen. Ye ake kinenumba baibai sinamŋge ndo minen sulumba kile ye minmba minet.
2SA 7:7 Ye ma ŋakmba mbolŋge Israel kuasmbi ndoŋ kine promba minen sulumba gabat kame madiniŋgen ta nane saniŋmba tane ye tuku wande mayenu ail sidambi wakeiye sap ŋga sa ndaken. Ne ka taŋamba nu sawa ŋgina.
2SA 7:8 Taŋamba nu maŋ lato Natan sana: Ne ka yiŋe piro taŋgo David teŋenmba sawa. Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu teŋenmba ne tuku sakat. Yeŋge o buk ne sipsip kulatka minna le ne Israel mbal kulatka ŋga madinen.
2SA 7:9 Ye ne ndoŋ ma animbi kine promba minna ta ye ne ndoŋ minmba minen. Yeŋge ne sinzaŋnen le naŋe ŋgueu mbal ŋakmba bale farkina. Kile ye maŋ lato ne sinzaŋni le gabat sugo nyu ŋak ŋak mine likade taŋaŋ minamŋgat.
2SA 7:10 Ye yiŋe kuasmbi Israel tuku kilke ande madiwi le nane minyoka wamdus mukuk piti kugatok minamŋgaig. O buk nane ma tugu te mbol pronaig le ŋgueu mbalŋge kilmba ŋaigo siglikinaig ta kile yeŋge tane kigraibki le ŋgueu mbalŋge tane maŋ ŋaigo siglike nda. Yeŋge pasa saŋgrinu sanet. Ne tuku ndare puluka tugeka minmba minamŋgat.
2SA 7:12 Ne kuma le ŋgukuwaig ta yeŋge ne tuku kiŋo ande maŋ madiwi le gabat suŋgo minamŋgat. Nuŋge nuŋe kuasmbi ta kulatkuwa le nane saŋgri ŋak minamŋgaig.
2SA 7:13 Nuŋge tiŋga ye tuku wande suŋgo te-tiwamŋgat. Yeŋge ndo gabat sugo ndare ndui ta mbolŋge madiniŋgi le tugeka tuturmba minmba minamŋgaig.
2SA 7:14 Yeŋge ndo nu tuku mam taŋaŋ mini le nu yiŋe kiŋo taŋaŋ minamŋgat. Nu mbarwa ta ye nu te-tiwam tuku ŋgusamŋgit. Kiŋo nu mbarte le mam nuŋeŋge nu te-tiwam tuku ŋguste taŋaŋ.
2SA 7:15 Taŋamba ye nu tuku kume purmba minamŋgit. Ye buk Saul pitaiwen le ne nu tuku ma tina taŋamba maŋ ke nda.
2SA 7:16 Ne tuku ndare tugekamŋgat. Ye naŋe ndare kulatka sinzaŋniŋgi le minmba minamŋgaig. Ne tuku ndare ta ndo tuturmba gabat sugo sugo promba minmba minamŋgaig. Ne ka taŋamba David kubeu tawe ŋgina le
2SA 7:17 Natan Kuateŋge dir pasa sana ta ka taŋamba ndo David kubeu tuna.
2SA 7:18 Kubeu tuna le gabat suŋgo David nu tiŋga Suŋgo tuku Baibai sinam kumba ka taŋge minyoka Suŋgo yabaŋmba sana: O Kuate Suŋgo, ye yiŋe gageu ndoŋ sine ne am mbolŋge magenu kuga ta ne ye mbol wam magenu ndo kate.
2SA 7:19 O Kuate Suŋgo, kile ne maŋ lato ye tuku ndare mbolŋge wam magenu kam sakate. Ye ake taŋgo ndo ta ne wam suŋgo ye mbolŋge kamŋgat.
2SA 7:20 Ye kile ame pasa ne sani? Ye ne tuku piro taŋgo ndo ta ne kila.
2SA 7:21 Ta tuku ne naŋe pasa saŋgrinu dubimba wam suŋgo ta ye mbolŋge kamŋgat.
2SA 7:22 O Kuate Suŋgo, ne o mbolok. Ande ne suk nda minit. Ne ndindo Mbara Suŋgo ta o buk siŋgine wa kame tuku miŋge mbolŋge isgeŋ.
2SA 7:23 Taŋgo pino kuasmbi afu sine suk mine ndakade. Ne o buk sine Israel mbal Isip kilke mbolŋge sanzal mingeŋ le kile-luka kilmba sine ne tuku kuasmbi minam tuku madisiŋgina. Ne sine Israel mbal turkam tuku wam kitek saŋgrinu ke lika sine kilmba pro kilke te mbol prona. Taŋamba ne kilke te mbolŋge minnaig mbal naŋgine yabri mbara turmba ŋaigo siglika pitaikina le kilke tugu ŋakmba taŋgo pino ne tuku nyu isnaig.
2SA 7:24 O Suŋgo, ne sine Israel tugu ne tuku kuasmbi ndo minam tuku madisiŋgina tukunu sine ne tuku ndo minbe le ne sine tuku Mbara minmba minamŋgat.
2SA 7:25 O Kuate Suŋgo, ne dir pasa sakat ta ye mbolŋge yiŋe ndare tuturmba kaŋgat ta ŋakmba mbolŋge kumuŋguwa.
2SA 7:26 Taŋawa le ne tuku nyu o mbolŋge minmba minwa le nane teŋenmba sakamŋgaig: Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu Israel mbal tuku Mbara minit ŋgamŋgaig. Taŋamba neŋge ndo gabat sugo ye tuku ndare mbolŋge madiniŋga le tuturmba minmba minamŋgaig.
2SA 7:27 O Suŋgo Saŋgri Ŋayo, ne sine Israel mbal tuku Mbara. Ne buk ye sayumba sakina: Ne tuku ndare kame ta mara mindek saŋgri ŋak minamŋgaig ŋga sayina. Ta tuku ye naŋe piro taŋgo ye gabat kuilŋga yabaŋnet.
2SA 7:28 O Kuate Suŋgo, ne ndo mbolŋge minit. Ne naŋe pasa saŋgri pilete ta ne kumumbi kate. Ne ye mbolŋge mata taŋamba ndo kamŋgat.
2SA 7:29 O Kuate Suŋgo, ne naŋe pasa ta idusmba mara mindek ye tuku ndare nyaro niŋmba mina le nane ne kumnemŋge nyaro pasa ta ŋak minmba minwaig ŋga Kuate sana.
2SA 8:1 Taŋamba minnaig sulumba David ndek nuŋe kame mbal kilmba Filistia mbal ndoŋ kame bunaig. Kame bumba bale farka naŋgine tumbraŋ suŋgo ta tina.
2SA 8:2 Tina sulumba kile nu ka Moab mbal ndoŋ kame bumba nane afu bige tidiŋgina. Bige tidiŋga nane kile-maŋgurka kilke mbolŋge truk ka kuit nduimba kinyap ŋga saniŋgina le nane taŋamba kilke mbolŋge truk ka kinynaig. Truk ka kinynaig le nu ndek taŋgo keŋ keŋ burka armba baleniŋmba ndindo mapemba armba baleniŋmba ndindo mapemba taŋamba ndo ka ka bitekŋgina. Afu mapekina ta nane David kumnemŋge nu tuku piro taŋgo minmba naŋgine pirokanu piya ta nu tumba minnaig.
2SA 8:3 Kile Soba tuku gabat suŋgo Hadadeser nu nuŋe kame kuasmbi kilmba Yufretis kule makembi kilke ta luka tam saka kame kinaig. (Hadadeser mam nuŋe Rehob. Nu Siria kilke Soba ma tugu kulatkina). Kame kinaig le David tuku kuasmbi nane kile-siglika kame bumba nane suŋgomba bige tidiŋginaig.
2SA 8:4 Nu hos mbol mbol kame buwanu taŋgo kame 1,700 bige tidiŋgina sulumba ibeŋŋge kame buwanu taŋgo 20,000 bige tidiŋgina. Taŋamba nu hos karis didika pinderkanu ta ŋakmba yaika kilmba afu kupe kat ŋgurŋgurniŋmba kusrekina sulumba 100 ndo nuŋe kilna.
2SA 8:5 Kame suŋgo ta minmba minna le Siria gabat afu Damaskusŋge minnaig ta nane ndek gabat suŋgo Hadadeser turam tuku kame kuasmbi suŋgo ande kukulnaig le David ndoŋ kame buwam saka pronaig kande David tuku kame kuasmbiŋge nane tuku kame taŋgo 22,000 bale farnaig.
2SA 8:6 Taŋanaig sulumba David ndek kame maŋ nda tiŋguwa ŋga nuŋe kame mbal afu kilmba Siria kilke mbol patike likina le kilke suŋgo ta kulatka minnaig. Kulatka minnaig le Siria mbal nane David kumnemŋge nu tuku piro taŋgo minmba naŋgine pirokanu piya ta nu tumba minnaig. Taŋanaig le David Suŋgoŋge sinzaŋna le nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋkina.
2SA 8:7 Kile David ndek Hadadeser tuku gabat sugo sugo naŋgine kandim golmbi wakeikanu migreke lika pronaig ta ŋakmba yaika kilna sulumba
2SA 8:8 Hadadeser tuku tumbraŋ sugo Beta le Berotai nane tuku agaŋ ndende ainmbi wakeikanu ta mata suŋgomba yaika kilmba yomba Yerusalem kinaig.
2SA 8:9 David nu Hadadeser tuku kame kuasmbi bale farmba kile-ibeŋkina pasa ta Hamat tuku gabat suŋgo Toi nu isna.
2SA 8:10 Toi nu mara mindek Hadadeser ndoŋ kame ndo minna tukunu nu gare-gareka nuŋe kiŋo nuŋe Yoram David sota kuwa ŋga gare agaŋ ndende gol silwa ainmbi wakeikanu ta kile-tumba kukulna le David kile-tambim tuku kina ka nu tugum prona.
2SA 8:11 Prona sulumba agaŋ ndende ta David kile-tuna le nu ndek agaŋ ndende ta Suŋgo tuku minwaig ŋga kilmba ka gabis agaŋ ndende gol silwa ain ŋgueu mbal afu ndoŋ kame bumba yaika kile likina ta turmba ulendimba patikina.
2SA 8:12 Nu gol silwa gabis agaŋ ndende ta ŋakmba Edom Moab Amon Filistia Amalekŋge kile likina. Agaŋ ndende afu Sobanu gabat suŋgo Hadadeser yaimba kile likina tuku.
2SA 8:13 Kile David nu maŋ nuŋe kame kuasmbi kilmba Edom mbal ndoŋ kame buwam tuku ma gutoŋ Kagli Ŋayo ta kinaig sulumba Edomnu taŋgo 18,000 bale farnaig le taŋgo pino ŋakmba nane David tuku saka minnaig.
2SA 8:14 Taŋamba David ndek nuŋe kame kuasmbi afu kilmba Edom ma tugu ta ŋakmba kulatkuwaig ŋga patikina le Edom mbal nane nu kumnemŋge minnaig. Suŋgoŋge David sinzaŋna le nu ma ŋakmba mbol kumba nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋkina.
2SA 8:15 Taŋamba David nu Israel ma tugu ŋakmba kulatkumba taŋgo pino ŋakmba mbolŋge wam magenu ndo ke likina.
2SA 8:16 Seruya kiŋo nuŋe Yoab nu kame kuasmbi ŋakmba tuku gabat suŋgo minna. Ahilud kiŋo nuŋe Yehosafat nu waŋe kuyaram tuku piro kulatkina.
2SA 8:17 Sadok le Ahimelek nale pris pirokinaik. (Sadok mam nuŋe Ahitub. Ahimelek mam nuŋe Abiatar). Seraya nu David tuku waŋe kuyaranu taŋgo.
2SA 8:18 Yehoyada kiŋo nuŋe Benaya nu David kulatkanu kuasmbi tuku gabat minna. (Nane kuasmbi ta Keret le Pelet mbal). David tuku kiŋo kat nuŋe ta nane pris pirokinaig.
2SA 9:1 Taŋamba minnaig ma ma David nu taŋgo afu wika kusnaniŋgina: Saul tuku ndare ande minit e ko kuga. Ande minwa ndeta ye Yonatan idusmba nu kulatkamŋgit ŋgina le
2SA 9:2 nane ndek Saul tuku piro taŋgo Siba wika David sota kuwa ŋga sanaig. Taŋamba sanaig le nu ndek nu kaŋgeram kina le David nu taŋgo ta kusnana: Ne Siba e ŋgina le nu lafumba sakina: Au. Ye ne tuku piro taŋgo ŋgina.
2SA 9:3 Taŋakina le David maŋ lato nu sana: Saul tuku ndare inum minwa ndeta ye Kuate tuku nyu mbolŋge nu kulatka sinzaŋamŋgit ŋga sana le Siba ndek lafumba sakina: Yonatan tuku kiŋo ndindo ndo minit ta nu kupe arŋeŋ pagliskinaik ŋgina.
2SA 9:4 Taŋaka sana le David maŋ Siba kusnana: Nu kile aniŋge minit ŋgina le nu ndek sakina: Nu Lodebar tumbraŋŋge Amiel kiŋo nuŋe Makir tuku wande mbolŋge minit ŋgina.
2SA 9:5 Taŋaka sana le David ndek taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kumba ka nu tumba ye tugum te prowap ŋgina le
2SA 9:6 nane kinaig ka Saul wa nuŋe Mefiboset, Yonatan tuku kiŋo nuŋe ta tumba David tugum pronaig le nu David tumailamŋge dagol tidroŋga lokina. Taŋana le David ndek nu sana: Ne Mefiboset e ŋgina le nu woka sakina: Ye piro taŋgo naŋe ŋgina le
2SA 9:7 David nu sana: Ne kuru kuru ndaka. Ye mam naŋe Yonatan tuku ŋga ye ne kulatka sinzaŋnumba wa naŋe Saul tuku kilke ta ŋakmba luka tanmbimŋgit. Ne mara mindek ye tugum teŋge ndo isukusamŋgat ŋga sana.
2SA 9:8 Taŋakina le Mefiboset ndek loka sana: Ye taŋgo ŋai ŋguesuk kuga age kumak taŋaŋ ta ne ndaŋam ye sinzaŋyam sakate ŋgina.
2SA 9:9 Kile David ndek Saul tuku piro taŋgo Siba wika sana: Ye naŋe gabat suŋgo Saul tuku agaŋ ndende ŋakmba kile ndo luka wa nuŋe Mefiboset tambimŋgit.
2SA 9:10 Ta tuku ne naŋe kiŋo kame naŋe piro mbal taneŋge ndo kilke ta mbolŋge piroka nyamagaŋ ŋguka minap. Nyamagaŋ ka magekuwaig le alonu kilmba naŋe gabat suŋgo Saul tuku kuasmbi ta niŋgap. Mefibosetŋge ndo ye tugum teŋge isukusmba minamŋgat ŋga Siba sana le
2SA 9:11 nu ndek David sana: Ye ne tuku pasa ta kumuwamŋgit ŋgina. Taŋakina le Mefiboset nu mara mindek gabat suŋgo David tugumŋge nuŋe kiŋo nuŋe taŋaŋ isukusmba minanu.
2SA 9:12 Mefiboset nu kiŋo ndindo ndo ŋak. Kiŋo mo ta nyunu Mika. Siba tuku kiŋo kame nu tuku piro mbal nane ŋakmba Mefiboset tuku piro taŋgo ndo minnaig le
2SA 9:13 Mefiboset nu Yerusalemŋge minmba mara mindek gabat suŋgo David tugumŋge isukusmba minanu. Nu nuŋe kupe arŋeŋ pagliskinaik.
2SA 10:1 Amon mbal tuku gabat suŋgo Nahas kumna le kiŋo nuŋe Hanun ndek mam nuŋe tuku ma tumba gabat suŋgo mayok kina le
2SA 10:2 David nu wam ta ismba sakina: Ye wam mayenu Hanun mbol kamŋgit. Mam nuŋe Nahas nu buk wam mayenu ye mbol kina ta lafumba kamŋgit ŋgina sulumba taŋgo afu kukulniŋgina le nane Nahas tuku wamdus bul seram kinaig. Kinaig ka ta promba minnaig le
2SA 10:3 Amon mbal tuku gabat kame ndek naŋgine gabat suŋgo sanaig: Ne iduste taŋgo kame te David tuku miŋge tumba mam naŋe idusmba nu ninankam prowaig ŋga iduste e? Kuga. Nane sine tuku tumbraŋ ndaŋ ndaŋ ta kaŋgermba wam katesewam prowaig. Taŋamba ŋgumneŋga nane sine tuku kamenu luka prowamŋgaig ŋginaig.
2SA 10:4 Taŋakinaig le Hanun nu pasa ta ismba nu ndek David tuku taŋgo kame ta bige-tidiŋga nane tuku miŋge ŋgue dabilsu inum tuku saike sugluka tawi kat naŋgine kat pur fagke likina le pine kat naŋgine ta kilimŋge minnaig le kukulniŋgina le luka kinaig.
2SA 10:5 Taŋamba taŋgo kuasmbi ta kikonu nane luka Yerusalem kambim fugunaig le David nu ismba nuŋe taŋgo kuasmbi ta tuku pasa pilmba sakina: Taŋaig le tane Yerikoŋge minap le ka miŋge ŋgue prowaig le tane luka te prowap ŋgina.
2SA 10:6 Kile Amon mbal David ŋgueu pilenaig ta katesemba nane ndek taŋgo afu kukulniŋginaig le Siria kilke mbol kinaig ka Betrehob le Soba tumbraŋ kumba kame dunaig le tumbraŋ ar ta kame taŋgo 20,000 Amon mbal turkam tuku pronaig. Pronaig le Amon mbal maŋ ndek kinaig ka Tob tumbraŋŋge kame dunaig sulumba kame taŋgo 12,000 kilnaig. Taŋamba nane maŋ kinaig ka Maka tumbraŋ tuku gabat suŋgo tugumŋge kame dumba kame kuasmbi 1,000 nane turkam tuku kilnaig.
2SA 10:7 Amon mbal taŋamba kame kuasmbi kile-maŋgurka minnaig pasa ta David nu ismba nu ndek Yoab kukulna le Israel kame kuasmbi ŋakmba kilmba ka Amon mbal ndoŋ kame buwam kinaig.
2SA 10:8 Taŋanaig le Amon kame kuasmbi nane naŋgine tumbraŋ suŋgo Raba fonde malaŋga kumamŋge kame tuku kuaneka tiŋginaig le nane Siria kame kuasmbi Tob mbal Maka mbal nane ma kukliknu ta tumba tiŋginaig sulumba Israel mbal tuku kame kuaneka minnaig.
2SA 10:9 Kile Yoab nu kame kuasmbi armba ta nu buk kornaik ta kaŋgerka nu nuŋe kame kuasmbi saŋgriknu pileniŋmba kilmba Siria mbal ndoŋ kame buwam tuku kuaneka tiŋginaig.
2SA 10:10 Taŋamba nu ndek nuŋe maib nuŋe Abisai kame kuasmbi afu kulatkuwa ŋga madina le nu ndek nuŋe kame kuasmbi ta kilmba nane Amon mbal ndoŋ kame buwam tuku kuaneka tiŋginaig le
2SA 10:11 Yoab ndek mambo nuŋe wam pagumba sana: Kame saŋgri tiŋga Siria mbalŋge sine kile-ibeŋkam bafuwaig kande tane ilmba sine turkap. Amon mbalŋge saŋgri tiŋga tane kile-ibeŋkam bafuwaig ta ye yiŋe kuasmbi kilmba pro tane turkamŋgit.
2SA 10:12 Tane kuru kuru ndakap. Sine siŋgine tumbraŋ kame taŋgo pino Kuateŋge siŋgina ta nane idusniŋmba saŋgri tiŋga kame bube. Taŋabe le Suŋgoŋge ame wam kam idusmba ndeta kuwa ŋgina.
2SA 10:13 Taŋakina sulumba Yoab ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba Siria mbal ndoŋ kame puluna le nane kua ka sili-silinaig le
2SA 10:14 Amon kame kuasmbi Siria mbal drumba sili-silinaig ta kaŋgerka nane mata kuru-kuruka Abisai nane kusreka kua ka naŋgine tumbraŋ fonde sinam kinaig. Taŋanaig le Yoab ndek Amon mbal kusreka nuŋe kame kuasmbi kilmba luka Yerusalem kina.
2SA 10:15 Nane Siria mbal kame mbolŋge Israel mbalŋge kile-ibeŋkinaig le kua kinaig tukunu nane naŋgine kame kuasmbi ŋakmba kile-maŋgurkinaig.
2SA 10:16 Taŋamba Hadadeser ndek taŋgo afu kukulniŋgina le nane ka Siria kuasmbi afu Yufretis kule pakarka ki prote kumamŋge minnaig ta nane kilmba pro Helam tumbraŋŋge maŋgurkinaig le Hadadeser tuku kame gabat Sobakŋge nane kulatkina.
2SA 10:17 Siria mbal Helamŋge kame tuku maŋgurka minnaig le David nu ismba nu ndek Israel kame kuasmbi kilmba Yordan kule pakarka Helam pronaig. Taŋanaig le Siria mbal tiŋga Israel mbal ndoŋ kame bunaig le
2SA 10:18 Israel mbal saŋgri tiŋga Siria mbal signaniŋmba ka taŋgo karis mbol tiŋga kame buwanu ta 700 bale farka taŋgo hos mbol mbol minyoka kame buwanu ta 40,000 bale farnaig sulumba Siria mbal tuku kame gabat Sobak turmba kame ma ta mbolŋge balenaig le kumna.
2SA 10:19 Taŋanaig le tumbraŋ gabat sugo afu Hadadeser kumnemŋge minnaig ta nane Israel mbalŋge kame mbolŋge kile-ibeŋkinaig ta tuku kuru-kuruka Israel mbal ndoŋ pasa katmba nane kumnemŋge minnaig. Taŋamba Siria mbal nane Israel mbal tuku kuru-kuruka Amon mbal maŋ kame tuku tur ndaniŋginaig.
2SA 11:1 Yar ndui ndui sinamŋge ma tidonu ka deŋpurkanu le gabat sugo sugo nane ait ta dubimba naŋgine ŋgueu mbal ndoŋ kame buwanu. Ait ta mbolŋge David ndek Yoab kame gabat sugo sugo ta Israel kame kuasmbi ŋakmba kukulniŋgina le nane kinaig ka Amon mbal ndoŋ kame bumba nane bale farkinaig sulumba naŋgine tumbraŋ suŋgo Raba te-kornaig le David nu nuŋe ndo Yerusalemŋge minna.
2SA 11:2 Minna ka ki ait ande ma bafuna le David nu nuŋe kinyam mbili kusremba bubre tam saka wande fu mbolŋge kinenumba bubre tumba minna. Minna sulumba pino ande kule pismba minna le kaŋgerna. Pino ta mayenu ndo.
2SA 11:3 Kile David ndek taŋgo ande kukulmba sana: Ne kaye ka pino ima kule pismba minit nzi ka katesewa ŋgina le taŋgo ta ka katesena sulumba pro David sana: Pino ne sakat ta Eliam tuku kulim nuŋe Batseba. Nu Hitnu taŋgo Uria tuku piyo nuŋeŋge ŋgina.
2SA 11:4 Taŋakina le David maŋ taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane kape ka pino ta tumba ye tugum te mbape ŋgina. Batseba nu nzuam minna ta kile nu kule mayenu tina tukunu nu tiŋga taŋgo kame ta dubika kina le David nu tumba kinyna. Kinye deŋpurmba nu maŋ luka nuŋe wande mbol kina.
2SA 11:5 Minna ma ma Batseba nu kiŋo konna ta kamusmba David tuku pasa pilna le nu ismba
2SA 11:6 Yoab tuku pasa pilmba sakina: Hitnu taŋgo Uria sawa le ye tugum te prowa ŋgina. Taŋakina le Yoab ndek Uria kukulna le David tugum kina.
2SA 11:7 Nu pro David te-silikina le nu ndek Uria kusnana: Yoab nuŋe kame kuasmbi ndoŋ mage minig e ko kuga? Kame kile ndaŋndaŋmba minit? Siŋgine kuasmbiŋge nane kile-ibeŋkade e ko kuga ŋgina le Uria ndek wam kame ta ŋakmba kubeu tuna.
2SA 11:8 Taŋana le David ndek Uria sana: Wam kube ŋakmba sayat le isit. Kile ne kaye ka naŋe wande mbolŋge mabtumba mina ŋga sana kande Uria nu gabat suŋgo tuku wande kusremba kilim ka nuŋe wande mbol kine ndakina. Nu gabat suŋgo tuku kulat taŋgo kame ndoŋ wande malaŋgambi taŋge kinyna. Taŋana le David ndek taŋgo ande wika Uria tuku gare agaŋ inum te-tumba kukulna le kina sulumba
2SA 11:10 luka pro David sana: Uria nu nuŋe wande mbol ndaket ŋgina. Taŋakina le David pro Uria te-silika sana: Ne o buk naŋe wande kusrena ta ndaŋam tuku ne naŋe wande mbol kine ndakat e ŋgina le
2SA 11:11 Uria ndek pasa lafumba sana: Israel taŋgo kuasmbi Yuda taŋgo kuasmbi ŋakmba wande kusreka maskenŋge kame mbolŋge minig. Pasa katanu bokis mata nane ndoŋ minit. Yiŋe kame gabat Yoab nuŋe gabat sugo sugo mata kilimŋge kinymba minig. Ndaŋam ye ka pino ndoŋ isukuse mayemba kinye mayemba minam tuku sayate? Ye siŋka ki am mbolŋge sanet. Ye wam ta ke nda ŋga David sana.
2SA 11:12 Taŋaka sana le David ndek nu sana: Ta maye. Ne teŋge mina. Indole ne maŋ pili le luka kaŋgat ŋgina. Taŋakina le Uria nu Yerusalemŋge kinyna le ka mafena.
2SA 11:13 Mafena le ka furiram David ndek Uria wika nu ndoŋ tuma isukusnaik. Isukuse deŋpurmba nu ndek Uria kule kamenu tuna le nyumba ŋginŋgankina ta nu nuŋe wande mbol kine ndakina. Nu wande kulatkanu mbal ndoŋ tawi kaika kawaŋ taŋge kinyna.
2SA 11:14 Mafena le maratukuk tiŋga David ndek Yoab tuku waŋe ande kuyarmba Uria tumba kukulna le tumba kina ka Yoab tuna.
2SA 11:15 Waŋe ta mbolŋge kuyarmba teŋenmba sakina: Kame saŋgri tiŋguwa kande Uria tumba kame tumailamŋge pilmba kigraib ndakap le balewaig le kumwa ŋga kuyarna.
2SA 11:16 Yoab nuŋe kame kuasmbi ndoŋ Raba tumbraŋ suŋgo ta kormba kame bumba minnaig le ka kame saŋgri tiŋgina. Kame saŋgri tiŋgina magot ta Uria kukulna le kame tumail mbol tiŋgina.
2SA 11:17 Tiŋgina le tumbraŋ ta tuku kame kuasmbi fonde malaŋga talka kilim ka pro Yoab tuku kame kuasmbi ndoŋ kame bumba David tuku kame taŋgo afu bale farnaig sulumba Uria turmba balenaig le kumna.
2SA 11:18 Taŋana le Yoab ndek taŋgo ande wika wam pagumba sana: Ne kame tuku pasa te tumba gabat suŋgo David sota kumba
2SA 11:19 kame mbolŋge wam prowe likaig ta ŋakmba kubeu tawe.
2SA 11:20 Taŋawa le nu gubra tumba teŋenmba ne sanuwa: Tane ndaŋam tuku tumbraŋ fonde patumba kame buwaig? Ŋgueu mbal nane fonde mbolŋge tiŋga tane tuimbi ninde faramŋgaig ta tane idus ndanaig?
2SA 11:21 O buk Tebes tumbraŋŋge pino ande tumbraŋ koranu fonde mbolŋge tiŋga wit firfiranu ndame suŋgo ta mbarina le ndeka Gideon tuku kiŋo nuŋe Abimelek balena le kumna ta tane gilai le ka fonde tugumŋge tiŋgaig e ŋga ne sanuwa kande ne teŋenmba gabat suŋgo tuku pasa lafumba sawa: Kame gabat Uria turmba balewaig le kumat ŋga nu sawa ŋgina.
2SA 11:22 Yoab nu taŋamba taŋgo ta wam paguna le nu pasa ta tumba ka David tugum promba nu kubeu tuna sulumba
2SA 11:23 sakina: Ŋgueu mbal nane kuasmbi suk suk kuga. Sine suŋgomba ndo kuga tukunu nane kilim kumba sine ŋak ma kilimŋge kame buwaig le sine saŋgri tiŋga nane kile-ibeŋkig le nane luka tumbraŋ fonde sinam kagig.
2SA 11:24 Taŋamba nane afu fonde mbol tiŋga tuimbi ne tuku kame gabat afu ninde farkaig le kumaig. Kame gabat Uria turmba balewaig le kumat ŋga David sana le
2SA 11:25 nu ndek taŋgo ta lafumba sana: Ne kumba ka teŋenmba Yoab sawa. Ne wamdus sulu ndawa. Kame mbolŋge ima kumamŋgat ta sine gilai tukunu ne saŋgri tiŋga nane ndoŋ kame bumba tumbraŋ ta tumu pilmba tumbraŋ sina minyaŋga ŋga Yoab sawa ŋgina.
2SA 11:26 Batseba taŋgo nuŋe balenaig le kumna pasa ta nu isna sulumba wamdus tatrukina le ninanka malmbi ŋakmba minna.
2SA 11:27 Nu tuku kuamel ta ka kugana le David ndek pasa pilna le Batseba tumba nu tugum kinaig le nuŋe pinonu tina. Pinonu tumba minnaig ma ma nu tuku kiŋo te-pile tuna ta Suŋgo nu David maŋau kina ta tuku gare ndana.
2SA 12:1 Kile Suŋgo nu tuan taŋgo Natan kukulna le ka David tugum promba nu sana: Taŋgo armba tumbraŋ suŋgo ndindo mbolŋge minnaik. Taŋgo ande nu maror taŋgo. Ande nu sanzal taŋgo agaŋ ndende kugatok ŋak minna.
2SA 12:2 Maror taŋgo ta nu makau sipsip suŋgomba ŋak.
2SA 12:3 Sanzal taŋgo nu sipsip fat ndindo ndo nu piyamba tumba kulatka minna le ka suŋgoka taŋgo ta tuku kiŋo kat nuŋe ndoŋ minna. Nu nuŋe nyamagaŋmbi nu isukusnemba nuŋe murkombi nu kule tambinu le nu kule nyumba kinyam ŋga ta nu tumba nuŋe fel mbol palmbinu le nu kinymba minanu. Taŋamba sipsip ta nuŋe kulim nuŋe taŋaŋ minna.
2SA 12:4 Ait ande maror taŋgo ta tuku tira ande nu tugum prona le nu nuŋe sipsip ta mapeka sanzal taŋgo ta tuku sipsip yaimba tumba balemba tira nuŋe ta tuku kuapika tuna le nyina ŋga David sana.
2SA 12:5 Taŋamba sana le David ndek Natan tuku pasa lafumba maror taŋgo ta tuku gubra kagli firka sakina: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye siŋka saket. Taŋgo ima nu taŋana ta nu balewap le kumwa ta maye.
2SA 12:6 Nu sanzal taŋgo ta sina ndana tukunu nu taŋgo ta tuku sipsip lafumba bailkamba tuwa ŋgina.
2SA 12:7 Taŋakina le Natan ndek David sana: Maror taŋgo ta ne. Sine Israel mbal tuku Mbara Suŋgo ne tuku teŋenmba sakate. Yeŋge ne Israel mbal tuku gabat suŋgo minam tuku madinen. Taŋamba yeŋge ne kigraibken le Saul nu ne ŋayo sili ndanina.
2SA 12:8 Yeŋge Saul tuku wande agaŋ ndende ŋakmba pino kuasmbi turmba ne tinmba ne Israel Yuda ma tugu ŋakmba tuku gabat suŋgo madinen. Ne agaŋ afu denka ye kusnayina kande ye agaŋ ndende suŋgomba turmba tinen kande.
2SA 12:9 Ta tuku ne ndaŋam saka ye tuku miŋge ŋgurmba une maŋau ta kina? Ne ye talayumba Uria tumba Amon mbal tuku wai mbolŋge pilna le balenaig. Taŋanaig le ne nu tuku piyo nuŋe tina. Ta tuku naŋe ndare mbolŋge wa kat naŋe tuku ndare mbolŋge tuturmba lafunu ndare kutumba minamŋgat.
2SA 12:11 Yeŋge ne kasur pasa sanet. Naŋe ndare taŋge tiŋga ne piti tanmbimŋgat. Yeŋge piyo kat naŋe ta kilmba ne am mbolŋge naŋe ndare ta seri le ma kilimŋge kilmba tido-tidoŋgamŋgat.
2SA 12:12 Ne kuirkuirka wam ŋayonu ta kina ta ye lafunu Israel mbal ŋakmba tuku am mbolŋge ki le kaŋgeramŋgaig ŋga sakate ŋgina.
2SA 12:13 Taŋakina le David ndek sakina: Ye Suŋgo kumammba nu am mbolŋge une suŋgo ken ŋgina le Natan ndek lafumba sana: Suŋgo nu ne tuku mbar ta sauka gilaiŋgate. Ne kume nda. Kiŋo naŋe Batsebaŋge te-pile tinna ta ndo nu mapewe nda. Ta ndaŋam?
2SA 12:14 Ne unekina wam ta mbolŋge ŋgueu mbalŋge Suŋgo maim maim te-tumba talade tukunu kiŋo ta kumamŋgat ŋgina.
2SA 12:15 Taŋakina sulumba Natan nu tiŋga nuŋe wande mbol kina. Taŋamba minnaig ma ma Suŋgoŋge David tuku kiŋo ta guaze suŋgo serna le
2SA 12:16 David ndek kiŋo nuŋe mayekuwa ŋga Suŋgo yabaŋmba nyamagaŋ pinka minna. Furir mindek nu ka nuŋe kinyanu ma ta sinam kumba ka ake ibeŋŋge kinyanu.
2SA 12:17 Taŋawanu le mage mage nu kulatka pirokanu kuasmbi ta ka nu wam yoyomba tiŋga isukuswa ŋginaig kande nu tiŋga nane ndoŋ isukusam mbulna.
2SA 12:18 Kusem ndindo kina le kiŋo ta kumna le David tuku piro mbal nu sawam tuku kuru-kuruka naŋgine naŋgine ndek sakinaig: Kiŋo nuŋe kume ndaka minna le sine nu ndoŋ pasa-pasakigeŋ ta nu sinembik ri ndana. Ta tuku kile sine nu kiŋo nuŋe kumat ta ndaŋmba sabe? Sabe le nu pirirek purka nuŋe ŋgaro ŋayo siliwikat ŋginaig.
2SA 12:19 Nane sisu-sasuka pasata minnaig le David nu kiŋo nuŋe kumna ta buk katesemba nane kusnaniŋgina: Kiŋo kumat e ŋgina le nane ndek lafumba sanaig: Au. Nu kumat ŋginaig.
2SA 12:20 Taŋakinaig le David ndek tiŋga ka kule pismba pro gureŋ pismba minde piymba Suŋgo tuku Baibai sinam kumba ka Suŋgo tuku nyu te-duŋgina. Nyu te-duŋge deŋpurmba nu ndek kilim ka luka nuŋe wande mbol kina sulumba pagu taŋgo saniŋgina le nu tuku kuapi kutumba pro tunaig le nu isukusna.
2SA 12:21 Taŋana le piro taŋgo wam ta kaŋgermba ndek nu sanaig: Kiŋo kume ndaka minat le ne pinka malmbika minna. Kile kiŋo kumat le ne tiŋga isukusit ta anikok maŋau ŋginaig le
2SA 12:22 David lafumba saniŋgina: Kiŋo kume ndaka minat le ye pinka malmbika minmba teŋenmba idusen. Suŋgo nu ye sinanu kiŋo yaiye nda ŋga idusen ta
2SA 12:23 nu buk kumat. Ye maŋ pinki le nu aboŋge nda. Nu o buk kumat. Mine minemba ye mata kummba ma ndui ta mbol kaŋgit. Nu ket ta maŋ luka ye tugum prowe nda ŋgina.
2SA 12:24 Batseba nu wamdus tatrukina ta David nu piyo nuŋe wamdus bul serna sulumba nu ndek nu ndoŋ tuma kinynaik. Tuma kinynaik le nu kiŋo konmba David tuku kiŋo ande te-pile tuna le nu kiŋo ta Solomon ŋgina. Suŋgo nu kiŋo ta tuku kume purmba
2SA 12:25 tuan taŋgo Natan kukulna le David tugum kumba sana: Kiŋo ta Yedidia ŋga nyu tape ŋgina.
2SA 12:26 Ait ta mbolŋge Yoab nuŋe kame kuasmbi kilmba ka Amon mbal ndoŋ Raba tumbraŋŋge kame bumba minnaig sulumba nane buk nane kile-ibeŋka tumbraŋ ta tam bafunaig sulumba
2SA 12:27 Yoab ndek David tuku pasa pilmba sakina: Ye buk nane kile-ibeŋka kule kunyig ma tugu ta tit.
2SA 12:28 Ta tuku ne braiŋ naŋe kame kuasmbi afu kilmba pro Raba mbal ndoŋ kame bumba tumbraŋ suŋgo te ta. Kuga ta yiŋe kame kuasmbi teŋge tumbraŋ te te-ibeŋwaig le nane tumbraŋ te ye tuku nyu mbolŋge nyun ta Yoab tuku Tumbraŋ ŋgamŋgaig ŋgina.
2SA 12:29 David nu pasa ta ismba nu ndek nuŋe kame kuasmbi kile-maŋgurka kilmba Raba tumbraŋ suŋgo ta kame kinaig ka taŋge kame bumba nane kile-ibeŋka tumbraŋ ta tinaig.
2SA 12:30 Tinaig sulumba David ndek Amon mbal tuku yabri mbara tuku gol hat paska tina. Hat ta pitinu ta 35 kilo. Hat ta ndame mayenu piya o mbolok tambi wakeiwanu. Taŋamba David ndek ndame mayenu ta gomba tumba nuŋe gol hat ta mbolmba kaikina sulumba tumbraŋ ta tuku gabis agaŋ ndende mage mage ŋakmba yomba kilmba kina.
2SA 12:31 Kile David ndek Rabanu taŋgo ŋakmba kilmba piro yeki yeki kuwaig ŋga madiniŋgina. Afu sombi afu bairambi afu sapormbi pirokam tuku madiniŋgina sulumba afu kilke kilmba pasoka ndame wakeikuwaig ŋga piro niŋgina. Nu taŋamba ndo tumbraŋ afu Amon ma tugu sinamŋge minnaig ta mata piro niŋge likina. Taŋamba deŋpurmba David nuŋe kame kuasmbi kilmba luka Yerusalem kinaig.
2SA 13:1 David tuku kiŋo nuŋe Absalom nu kulim ndindo ndo ŋak. Kulim ta nyunu Tamar. David tuku kiŋo ande Amnon nu Tamar tam tuku nzali suŋgo ŋak minna ta
2SA 13:2 nu nu tugum kambim fuguna. Ta ndaŋam? Tamar nu taŋgo ande ndoŋ kinye ndakina tukunu nane taŋgo afu nu tugum kine ndakuwaig ŋga tukulniŋginaig le Amnon nu wamdus piti suŋgo tumba guaze ŋak minanu sukna.
2SA 13:3 Taŋamba minna le Amnon tuku gulab ande Sama tuku kiŋo nuŋe Yonadab nuŋge Amnon kaŋgeram prona. Taŋgo ta nu maŋau magenu ŋaigonu kam tuku wamdus kuyarkanu taŋgo.
2SA 13:4 Nu ndek Amnon kusnana: Ne gabat suŋgo tuku kiŋo ta ne ndaŋam tuku mara mindek tumail pasi so tukulmba minit ŋgina le Amnon ndek lafumba sana: Ye aba Absalom tuku kulim nuŋe Tamar tam tuku nzali mayeyate ŋgina.
2SA 13:5 Taŋakina le Yonadab ndek Amnon wam pagumba sana: Ne guazeŋget guazeŋget ŋga naŋe wande mbolŋge kinymba mina le mam naŋe pro ne kaŋgernuwa kande ne teŋenmba nu sawa: Ne ka yiŋe kulim Tamar sawa le pro teŋge ye tuku pagumba yiŋe mbili mbol teŋge suwa le nyi ŋga mam naŋe sawa ŋgina.
2SA 13:6 Taŋakina le Amnon nu Yonadab tuku pasa dubimba guazeŋget guazeŋget ŋga nuŋe mbili mbolŋge kinymba minna le gabat suŋgo David nu ismba nu ka Amnon kaŋgeram kina le nu ndek sana: Ye guaze ŋak tukunu ne ka yiŋe kulim Tamar sawa le pro teŋge ye tuku bret foŋfoŋ pasoka kilmba pro yiŋe mbili mbol teŋge suwa le nyi ŋga sana.
2SA 13:7 Taŋamba sana le David nu taŋgo ande kukulna le gabat suŋgo tuku wande mbol kumba Tamar sana: Ne ka Amnon tuku nyamagaŋ afu pasoke tawe ŋga sana.
2SA 13:8 Taŋakina le Tamar nu tiŋga leu nuŋe tuku wande mbol kumba Amnon nuŋe mbili mbolŋge kinymba minna le kaŋgermba nu ndek plaua kilmba pipmba bret foŋfoŋ pasokina le Amnon nu kinye ŋak nu kaŋgermba minna. Bret foŋfoŋ ta pasoka ugnaig le
2SA 13:9 nu nza mbol kutumba Amnon nyuwa ŋgina kande nu isukusam mbulmba ndek sakina: Taŋgo pino ŋakmba ibeŋka sili-siliwaig ŋgina le nane ibeŋka sili-silinaig.
2SA 13:10 Taŋanaig le Amnon ndek kulim nuŋe sana: Ye tuku bret ta kilmba pro ye sa le nyi ŋga Tamar sana le nu bret ta kilmba nu tugum kumba
2SA 13:11 leu nuŋe tambim bafuna kande nu kulim nuŋe biye timba sana: Sile karpe ŋgina kande
2SA 13:12 Tamar nu mbulmba sakina: Ne ye wam ŋayonu tuku didi ndaka. Sine Israel mbal tuku maŋau taŋamba kuga. Maŋau te mayenu ndo kuga.
2SA 13:13 Ne taŋawa ta ye kiko suŋgo ŋak minmba ye maŋ taŋgo pino am mbolŋge likam kumuŋ kuga. Ne mata Israel afuŋge ne tuku nyu ŋayo siliwamŋgaig. Ta tuku ne ka mam sawa le nu wokuwa le sile muŋgu kilamŋgik ŋgina kande
2SA 13:14 Amnon nu Tamar tuku pasa ise ndaka nu biye timba tumba totona.
2SA 13:15 Taŋamba nu nu tuku nzali suŋgokanu ŋak minna ta kugana le kile nu ndek kulim nuŋe kasur mayemba pitaimba sana: Ne tiŋga kua kaye ŋgina kande
2SA 13:16 Tamar ndek nu sana: Yiŋe leu, ne taŋa ndawa. Ne ye pitaiya ta kiko suŋgokanu. Maŋau ye mbol kat ta limba o mbolŋge ŋgina kande Amnon nu kulim nuŋe tuku pasa ise ndakina sulumba
2SA 13:17 nu nuŋe piro taŋgo ta wika sana: Ilmba pino te tumba te-simba wande tukula ŋgina le piro taŋgo ta nu te-simba wande tukulna. Tamar nu gabat suŋgo tuku kulim kame taŋgo kile ndakanu naŋgine maŋau dubimba nu minde piye mayenu silika likina ta
2SA 13:19 kile nu kina ka kukedu kilmba gabat mbolŋge kutumba nuŋe minde piye mayenu ta fetfetmba wai baboka malmbitamtam kina le
2SA 13:20 leu nuŋe Absalom ndek kulim nuŋe kaŋgermba kusnana: Ne leu naŋe Amnonŋge am sesenat e? Ne ta tuku wamdus piti ndanuwa. Nu leu naŋe tukunu taŋaig le maninka ŋgina le Tamar ndek kina ka leu nuŋe Absalom tuku wande mbolŋge ake sinamanzerka minna.
2SA 13:21 Taŋana le gabat suŋgo David nu maŋau mayok kina ta ismba nu gubra kagli firkina.
2SA 13:22 Absalom mata nu Amnon tuku gubra tormba nu kasurna. Ta ndaŋam? Amnon nu kulim nuŋe Tamar biye timba totona tukunu Absalom nu ŋak pasa pasa ndakina.
2SA 13:23 Minnaig ma ma yar armba kinaig le Absalom tuku piro mbal ndek sipsip ŋguenu kugerkam tuku Baal-Hasor tumbraŋ kinaig. Tumbraŋ ta Efraim tumbraŋ suŋgo patumba minit. Absalom nu gabat suŋgo tuku kiŋo kat nuŋe ŋakmba aukniŋgina sulumba
2SA 13:24 nu gabat suŋgo David tugum kumba sana: O gabat suŋgo, nane ye tuku sipsip ŋguenu kugerkade tukunu ye pagumba nye suŋgokamŋgit. Ta tuku ne naŋe gageu naŋe kuasmbi ŋakmba ye tuku pagumba nye ta mbol prowap ŋga mam nuŋe sana le
2SA 13:25 gabat suŋgo David nu tuku pasa lafumba sakina: Kiŋo, sine kine nda. Sine ŋakmba kab ta ne piro kareŋka sine tuku ŋga panzaririwamŋgat ŋgina. Taŋakina le Absalom nu gabat suŋgo kuwa ŋga sarsarmba minna le nu maŋ lato sakina: Sine kine nda. Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak kaye ŋgina le
2SA 13:26 Absalom ndek nu sana: Ne kambim mbulmba ndeta Amnon ndo pale le kuwa ŋga sakina le gabat suŋgo ndek nu kusnana: Ne ndaŋam tuku Amnon kuwa ŋga sakate e ŋgina ta
2SA 13:27 nu Amnon kuwa ŋga dirnaŋga minna le David ndek kiŋo kat nuŋe afu turmba patikina le Amnon ndoŋ Absalom dubimba kinaig.
2SA 13:28 Kile Absalom nu nuŋe piro mbal wam paguniŋmba saniŋgina: Amnon nu grep kule nyumba gare-gareka minwa le ye tane satiŋgi le tane Amnon balewap. Tane kuru kuru ndakap. Piti ta yeŋge kurawamŋgit ŋgina le
2SA 13:29 nane Absalom tuku pasa ta kumu-kumumba Amnon balenaig le kumna. Taŋana le gabat suŋgo tuku kiŋo kame afu wam ta kaŋgermba doŋki poŋge lika kua ka sili-silimba kinaig.
2SA 13:30 Nane ndin dubimba kumba minnaig le taŋgo afu o buk kumba David sanaig: Absalom nu kiŋo kat naŋe ŋakmba bale far suglukat ŋga David sanaig le
2SA 13:31 nu pasa ta ismba nu piriri ŋayona sulumba nuŋe tawi fetfetmba kilke mbolŋge truk kina. Taŋana le nuŋe piro mbal mata taŋamba ndo naŋgine tawi fetfete likinaig le
2SA 13:32 David aba nuŋe Sama tuku kiŋo nuŋe Yonadab nuŋge ndek gabat suŋgo sana: Naŋe kiŋo kame ŋakmba bale far ndakaig. Amnon ndo balewaig le kumat. Nu buk Absalom tuku kulim nuŋe Tamar tumba totona tukunu Absalom nu Amnon balewam tuku wamdus kuyarkina ta ye o buk katesewen.
2SA 13:33 Kiŋo kame ŋakmba bale far suglukaig ŋgaig ta yabri pasa ndo. Ne pasa ta son ndaŋga. Amnon ndo balewaig le kumat ŋga David sana.
2SA 13:34 Nu taŋamba gabat suŋgo samba minna le Absalom o buk kua ka kina. Kile tumbraŋ kulatkanu taŋgo ande nu Horonaim ndin kumam mambilna kande taŋgo afu gurdu-gurdu ndeka minnaig le kaŋgerka ka gabat suŋgo kila sana le
2SA 13:35 Yonadab ndek David sana: Ye buk ne wam kube sanit ta naneŋge ndekade ŋgina.
2SA 13:36 Taŋaka sana le David tuku kiŋo kat nuŋe ta pinder-pindermba pro wandek ka malmbi ŋgumbeyunaig le David nuŋe piro mbal ŋakmba nane mata malmbi ŋayonaig.
2SA 13:37 Absalom nu kua ka Gesur ma tugu tuku gabat suŋgo Talmai kiŋo nuŋe Amihud ndoŋ minnaik le yar keŋmba kinaig. David nu Amnon tuku ŋgamuŋgal tatruka ninanka malmbi ŋakmba minna ma ma
2SA 13:39 ka wamdus ibeŋkina le nu maŋ Absalom luka prowa ŋga idus timba minna.
2SA 14:1 Gabat suŋgo David nu kiŋo nuŋe Absalom te-denna sulumba ŋgamuŋgal piti ŋak minna ta Yoab nu katesena tukunu
2SA 14:2 nu taŋgo ande kukulna le nu tiŋga kina ka Tekoa tumbraŋ prona sulumba pino ande wamdus kuyar mayenu ŋak ta tumba luka Yoab tugum kinaik le nu ndek pino ta wam pagumba sana: Ne kaye sulumba pino kuembol taŋgo nuŋe o buk kummba kusrena le sagka minanu taŋaŋ
2SA 14:3 gabat suŋgo tugum kumba ka pasa ne sanamŋgit te nu sawa ŋgina.
2SA 14:4 Taŋamba nu Tekoanu pino ta wam paguna le nu kumba ka gabat suŋgo tuku tumailamŋge dagol tidroŋga loka sakina: O gabat suŋgo, ne ye turya ŋgina le
2SA 14:5 gabat suŋgo ta ndek nu kusnana: Ne ame piti ŋak le ye ne turni e ŋgina le pino ta lafumba sana: O gabat suŋgo, ye taŋgo o buk kumna le ye kuembolnu minet.
2SA 14:6 O buk ye kiŋo armba kile-patiken ta mara ande nale piro mbolŋge kame bunaik. Kame bunaik le taŋgo ande nale kigraibkam tuku nda minna. Taŋana le kiŋo andeŋge saŋgri tiŋga kiŋo ande balena le kumna le
2SA 14:7 kile yiŋe taŋgo tuku kuasmbi nane ye tuku gubra suŋgo tumba nane teŋenmba ye sayinaig. Naŋe kiŋo ta sine siŋga le kiŋo inum kumna ta tuku lafunu nu turmba balebe le kumwa ŋga sayinaig. Nane taŋawaig ta ye kiŋo kugatok mini le yiŋe taŋgo tuku ndare mata kugawamŋgat ŋga David sana.
2SA 14:8 Taŋakina le gabat suŋgo ndek pino ta tuku pasa lafumba sana: Ne luka naŋe wande mbol kaye le yeŋge pasa ta nane ndoŋ te-tiwamŋgit ŋgina le
2SA 14:9 pino ta ndek nu sana: O gabat suŋgo, ne ye tuku piti te te-tiwam bafuwa le nane gubraniŋguwa ndeta ne tuku mbar kuga. Piti ta ye yiŋe ndare ndoŋ sine kurawamŋgig ŋgina le
2SA 14:10 gabat suŋgo ndek lafumba sana: Taŋgo ande nu ne kumammba pasa pitinu ande sanuwa kande ne nu tumba ye tugum te prowa. Taŋawa le nu ne maŋ lato piti ande tine nda ŋgina le
2SA 14:11 nu ndek sakina: O gabat suŋgo, ne naŋe Mbara Suŋgo yabaŋa le nane ye tuku kiŋo kumna ta lafunu ye tuku kiŋo ande te bale ndawaig ŋgina le David nu sakina: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye son pasa ne sanet. Nane maŋau ande ne tuku kiŋo mbolŋge ke nda ŋgina.
2SA 14:12 Kile pino ta maŋ lato pasa sana: O gabat suŋgo, ye maŋ pasa ande ne sanamŋgit ŋgina le nu ndek sakina: Maye ne saka le isi ŋgina le
2SA 14:13 pino ta nu sana: Ne ndaŋam tuku Kuate tuku mbal mbolŋge maŋau ŋayonu kate? Ne naŋe kiŋo pitaina sulumba nu te-luka tam nda iduste tukunu kile naŋe miroŋ naŋe pasa teŋge ne naŋe ŋgaro pasa mbolŋge palet.
2SA 14:14 Kule nu kilke mbolŋge kutukate ta taŋgo nu maŋ luka tam kumuŋ kuga. Taŋamba ndo sine ŋakmba kumbe sulumba maŋ luka aboŋge nda. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo bale ndaniŋgit. Ande nu ŋgumnemba maskenŋge minit ta nu te-luka tam tuku nu piro kareŋkate ŋgina.
2SA 14:15 Taŋamba nu maŋ lato sakina: O gabat suŋgo, nane ye mbolŋge maŋau kam sakinaig ta ye kuru-kuruka ne sota prowit. Ye idusit ye ne kusnani le ne ye tuku pasa ismba ye turyumba
2SA 14:16 taŋgo ta peuniŋga le sile kiŋo ndoŋ ŋaigo siglike nda ŋga idusit.
2SA 14:17 Neŋge ye turya le ye mine mayewamŋgit. O gabat taŋgo, ne Kuate tuku eŋel suk. Ne maŋau magenu ŋaigonu kumumbi pileniŋgit. Naŋe Mbara Suŋgo ne ŋak minwa ŋgina.
2SA 14:18 Taŋakina le gabat suŋgo pino ta tuku pasa lafumba sana: Ye kusna ande ŋak ta ne lafuwa ŋgina le nu ndek sakina: O gabat suŋgo, saka le ye isi ŋgina le
2SA 14:19 nu ndek kusnana: Ne Yoabŋge kukulnat le pasa te tumba prowat e ŋgina le pino ta lafumba sana: O gabat suŋgo, ne tuku kusna ta ye yabukam kumuŋ kuga. Ne kumumbi sakate. Naŋe kame gabat Yoabŋge ye wam paguyumba kukulyat le wamdus te tumba ne tugum prowit ta
2SA 14:20 nu Absalom tuku ŋga maŋau ta kina. O gabat suŋgo, ne wamdus kuyar mayenu ŋak Kuate tuku eŋel suk. Ne kilke tugu ŋakmba mbolŋge maŋau prowe likade ta ne kila ŋgina.
2SA 14:21 Pino ta David kusremba kina le nu ndek Yoab wikina le nu sota prona le nu ndek sana: Ne isa. Ye ne tuku wamdus dubiwamŋgit. Ne kumba ka Absalom tumba te prowa ŋgina le
2SA 14:22 Yoab nu pasa ta ismba David tumailamŋge truk kina sulumba sakina: O gabat suŋgo, Kuate nu ne nyaro tinwa. Kile ye kila pilet. Ne ye tuku wamdus gare ŋak ŋgina.
2SA 14:23 Taŋaka sana sulumba Yoab nu tiŋga Gesur tumbraŋ kina ka taŋge Absalom tumba luka Yerusalem prona kande
2SA 14:24 David nu Absalom kaŋgeram mbulmba sakina: Nu nuŋe wande mbolŋge minwa. Ye nu tumail kaŋgere nda ŋgina le Absalom ndek nuŋe wande mbol kumba mam nuŋe tugum kine ndakina.
2SA 14:25 Absalom tuku ŋgarosu ta uge liŋnu. Israel sinamŋge taŋgo ande nu suk mine ndakina. Nane ŋakmba nu tuku saka minnaig.
2SA 14:26 Nu tuku gabat waŋe ta suŋgokanu kuen ŋayo. Yar nduik nduik sinamŋge ait ndindo ndo nuŋe gabat kuerkanu. Gabat waŋe ta pitinu 2 kilo taŋaŋ.
2SA 14:27 Absalom nu kiŋo keŋmba kulim ndindo kile-patikina. Kulim ta nyunu Tamar. Nu pino ŋgarosu tumail pasi mayenu ndo.
2SA 14:28 Absalom nu yar armba Yerusalemŋge minna ta nu gabat suŋgo David kaŋger ndana.
2SA 14:29 Taŋamba nu Yoab gabat suŋgo tugum kuwa ŋga pasa pilna kande Yoab nu ismba nda isanu sukmba minna le nu maŋ lato pasa pilna kande nu maŋ ismba nda isanu sukna.
2SA 14:30 Taŋana le Absalom ndek gubrana le nuŋe piro taŋgo siseŋniŋmba saniŋgina: Tane ka Yoab tuku wit piro ta piyap ŋgina le nane kinaig ka wit piro ta piynaig.
2SA 14:31 Taŋanaig le Yoab ndek Absalom tuku wande mbol kumba sawe lika sana: Ne ndaŋam saka naŋe piro mbal siseŋniŋgat le ye tuku wit piro piyaig ŋgina le
2SA 14:32 Absalom ndek Yoab tuku pasa lafumba sana: Ye ne tuku pasa palmbim aren ta ne ye tuku pasa ismba nda isanu sukmba ye tugum te pro ndana. Ye ne wam paguni le ne ka gabat suŋgo kaŋgeram tuku pasa pilen. Ne kumba ka gabat suŋgo teŋenmba sawa. Tane ndaŋam tuku ye Gesurŋge didika tumba te pronaig? Mbulap le yiŋe Gesurŋge minam tuku ŋga nu sawa ŋgina. Taŋaka sana sulumba nu maŋ lato sana: Ne ka gabat suŋgo sawa le nu ye kaŋgeryuwa. Nu ye mbaren ŋga idusmba baleyam ndeta baleyuwa le kumi ŋgina.
2SA 14:33 Taŋakina le Yoab ndek tiŋga Absalom tuku pasa ta tumba ka gabat suŋgo kubeu tuna le nu ndek pasa ta ismba taŋgo afu kukulniŋgina le ka Absalom tumba pronaig le nu gabat suŋgo tuku tumailam taŋge dagol tidroŋga lokina le nu bagailmba mumuna.
2SA 15:1 Minnaig ma ma Absalom ndek karis ande tumba hos afu kilmba taŋgo 50 nane amboŋga pinderka kuwaig le nu kambim tuku ta turmba madiniŋmba kilna.
2SA 15:2 Taŋamba nu mara mindek maratukuk tiŋga ka tumbraŋ fonde malaŋga sinam kambinu ndin ta kulatka minanu. Nu taŋamba minanu le taŋgo afu naŋgine tira ndoŋ gubra ŋak gabat suŋgo ndoŋ te-tiwam prowanu ta Absalomŋge ndin kuermba tane anikok ŋganu le nane Israel tugu ndaŋ mbolŋge prowanu ta nu sawanu le
2SA 15:3 Absalom ndek piti ndaŋ ŋak ta ismba nane teŋenmba saniŋganu: Taŋgine piti kile-mayokkade ta kumumbi sakade ta gabat suŋgoŋge taŋgo piti ŋak ta kile-tidinu tuku gabat ande madi ndana ŋga saniŋganu.
2SA 15:4 Taŋamba Absalom nu taŋgo kame ta teŋenmba saniŋganu: Nane ye pasa pilewanu gabat madiyinaig kande ye tane tuku piti ŋakmba kile-tidiŋget kande ŋga saniŋganu.
2SA 15:5 Taŋamba ndo taŋgo kame ta pro Absalom tugumŋge dagol tidroŋgam bafuwanu ta nu nane peuniŋmba nuŋe ndek nane bagailniŋmba mumuniŋganu.
2SA 15:6 Israel kuasmbi naŋgine piti kilmba gabat suŋgo tugum kile-tidiŋgam prowanu ta nu mara mindek wam ndui ta ndo kumba Israel mbal tuku wamdus didikanu le taŋgo ŋakmba nu tuku nzali suŋgo tinaig.
2SA 15:7 Taŋamba minnaig ma ma yar bailkamba kinaig le Absalom kumba gabat suŋgo David sana: Ye kumba ka Hebronŋge Suŋgo ndoŋ pasa katen ta kumuwam iduset.
2SA 15:8 Ta ndaŋam? Ye o buk Gesur tumbraŋŋge Siria ma tugu mbolŋge minmba Suŋgo ndoŋ pasa katmba teŋenmba nu sawen. Ne ye tumba Yerusalem kaye ta ye ka Hebronŋge ne tuku nyu te-duŋgamŋgit ŋga sawen ŋgina le
2SA 15:9 gabat suŋgo ndek nu sana: Ta maye. Wamdus mukuk ŋak kaye ŋgina le Absalom nu Yerusalem kusremba Hebron kina.
2SA 15:10 Taŋana sulumba nu taŋgo afu kukulniŋgina le nane siŋsiŋndo kinaig ka Israel tugu ŋakmba saniŋmba sakinaig: Tane tabil fudukuwa le ismba kande ŋakmba ŋgumbeyumba teŋenmba sakap: Absalom kile Hebronŋge gabat suŋgo prowat ŋgap ŋga saniŋginaig.
2SA 15:11 Absalom nu Yerusalem kusremba Hebron kina ta taŋgo kuasmbi 200 nu dubimba kinaig. Taŋgo kame ta nane Absalom tuku wamdus katese ndanaig. Nane ake nu dubimba kinaig.
2SA 15:12 Nane kinaig ka Hebron promba kile Absalom ndek Suŋgo tuku atraukina sulumba taŋgo afu kukulniŋmba saniŋgina: Tane Gilo tumbraŋ kumba Ahitofel tumba ye tugum te prowap ŋgina. (Ahitofel nu gabat suŋgo David wam paguwanu taŋgo ande.) Taŋamba taŋgo suŋgomba nane David te-siwam saka Absalom tugum prowe likinaig.
2SA 15:13 Kile taŋgo ande pro David sana: Israel taŋgo kile ŋakmba ne kusrenumba Absalom dubide ŋgina le
2SA 15:14 nu pasa ta ismba gabat kame nu ndoŋ Yerusalemŋge minnaig ta kile-maŋgurka saniŋgina: Braiŋ tiŋgap le sine Yerusalem kusremba kua ka kab. Kuga ta Absalomŋge nuŋe kuasmbi kilmba pro sine ŋakmba bale faramŋgat ŋgina le
2SA 15:15 nuŋe gabat sugo sugo nane ndek nu sanaig: Gabat suŋgo, ne ndaŋmba saka ta sine ake ne dubi ndo namŋgig ŋginaig.
2SA 15:16 Taŋamba sakinaig le gabat suŋgo nuŋe gageu nuŋe gabat sugo sugo ŋakmba Yerusalem kusremba kua ka kinaig. David nu nuŋe pino kuasmbi 10 ta ndo kusrekina le nane gabat suŋgo tuku wande ta kulatka minnaig.
2SA 15:17 Gabat suŋgo nuŋe kuasmbi ndoŋ Yerusalem kusremba kilim kinaig ka tumbraŋ makembiŋge wande ande minna taŋge tiŋginaig.
2SA 15:18 Taŋamba David nu nuŋe gabat kame ndoŋ kuit nduimba tiŋginaig le nuŋe kulatkanu kuasmbi Keret le Pelet mbal nane amboŋga paska kinaig. Taŋanaig le Gatnu kame kuasmbi 600 nane ŋgumnem paska dubika kinaig le
2SA 15:19 David ndek nane tuku gabat taŋgo Itai sana: Ne ndaŋam sine dubika kambim bafute? Ne luka ka gabat suŋgo kitek Absalom ndoŋ minap. Ne naŋe kilke kusremba rawe taŋgo taŋaŋ pro sine ndoŋ teŋge minit.
2SA 15:20 Ne ait fagnu ndo sine ndoŋ minna ta ye maŋ ne tumba ake ma ŋgamuŋge kinenumam ta ye mbulit. Ne naŋe kuasmbi kilmba luka Yerusalem kape le Suŋgoŋge ne sinzaŋnuwa ŋgina kande
2SA 15:21 Itai ndek nu sana: Suŋgo abo tugu ŋak nu tuku nyu mbolŋge ye ne son sanet. Ye ne ndoŋ minamŋgit. Ne ma tugu animbi kaŋgat ta ye ne ndoŋ kaŋgit. Nane ne balenuwaig sulumba ye mata baleyuwaig le kumi ŋgina le
2SA 15:22 David ndek lafumba sakina: Ta maye. Silap ŋgina le Itai tuku kame kuasmbi naŋgine gageu ŋakmba kuasmbi amboŋga kinaig ta dubika kilim kinaig.
2SA 15:23 David nane Yerusalem kusremba kinaig le taŋgo pino ŋakmba malmbi ŋgumbeyunaig. Taŋamba gabat suŋgo David ndek nuŋe kuasmbi kilmba Kidron kule pakarka ma baknu kumam kinaig.
2SA 15:24 Nane kinaig le pris Sadok nane Levi mbal ndoŋ Kuate tuku pasa katanu bokis tumba pro ibeŋŋge pilmba Abiatar ndek Suŋgo tuku atraukumba minna le ka ka nane ŋakmba Yerusalem kusremba kumba sulunaig.
2SA 15:25 Taŋanaig le gabat suŋgo ndek Sadok sana: Kile Kuate tuku tukul bokis tumba luka ka Yerusalemŋge nuŋe minanu ma mbol pale. Suŋgo nu ye tuku nzali ŋak ndeta nu maŋ ye te-luka pilwa le pro bokis te nuŋe minanu ma mbol kaŋgeramŋgit.
2SA 15:26 Nu ye mbik ri ndawa ndeta nu ame maŋau ye mbolŋge kam idusmba ndeta kuwa ŋgina.
2SA 15:27 Taŋamba nu maŋ ndek Sadok sana: Ai te. Ne naŋe kiŋo naŋe Ahimas le Abiatar tuku kiŋo nuŋe Yonatan kilmba wamdus mukuk ŋak luka Yerusalem kape.
2SA 15:28 Ye kile ma baknu kumam kumba ka pro taŋge kule pakarkam tuku ma mbolŋge ne tuku pasa tairŋga minmba ka ame wam Yerusalemŋge prowaig ta isamŋgit ŋgina.
2SA 15:29 Taŋaka sawe deŋpurna le kile Sadok le Abiatar nale Kuate tuku tukul bokis ta kuramba luka Yerusalem kumba ka taŋge pilnaig le minna.
2SA 15:30 Kile David nu kupe ŋgaro paska gabat soŋga malmbitamtam Olif tabe poŋga ndin dubimba kina le taŋgo pino kuasmbi nu dubimba kinaig ta nane ŋakmba maŋau ndui ta kumba gabat soŋga malmbitamtam kinaig.
2SA 15:31 Taŋamba kumba minnaig le taŋgo ande pro David sana: Ahitofel o buk tiŋga Absalom tuku kuasmbi ta turkam kina ŋgina le David nu ismba nu ndek yabaŋmba teŋenmba sakina: O Suŋgo, neŋge ndo Ahitofel tuku wam pagu pasa ta bizi-buzawa ŋga Suŋgo sana.
2SA 15:32 Kile nane tabe fu mbol promba Suŋgo mbariŋanu ma ta tugum pronaig le David tuku gulab taŋgo Husai pro nu te-silikina. Taŋgo ta Arknu. Nu nuŋe tawi fetfetmba kilke roka kilmba gabat mbol patika David tugum prona le
2SA 15:33 David ndek nu kaŋgermba sana: Ne sine dubika ta ne sine piti siŋgamŋgat.
2SA 15:34 Ne ye turyam kande ne luka Yerusalem kumba ka Absalom te-silika teŋenmba sawa. Yeŋge o buk mam naŋe tuku piro taŋgo minen. Taŋamba ndo ye kile ne tuku piro taŋgo minamŋgit ŋga nu sawa. Ne taŋawa le Ahitofel nu wam pagu pasa ande Absalom sawa kande neŋge nu tuku wam pagu pasa ta mbilmba wam pagu kisemba tawe.
2SA 15:35 Ne ise tiwa. Pris Sadok le Abiatar nale Yerusalemŋge minik. Neŋge pasa ndaŋ gabat suŋgo tuku wande mbolŋge sakuwaig kande nale kubeu nika.
2SA 15:36 Nale tuku kiŋo kat nakile Ahimas le Yonatan nale mata mam kat nakile ndoŋ taŋge minik. Ame pasa naneŋge sakuwaig kande neŋge pro nale kubeu nika le naleŋge pro ye kubeu suwaik ŋga Husai sana.
2SA 15:37 Taŋakina le David tuku gulab nuŋe Husai nu pasa ta ismba nu kina ka Yerusalem prona. Prona le ait ndui ta mbolŋge ndo Absalom mata Yerusalem prona.
2SA 16:1 David nu tabe funu ta kusremba kina ka Mefiboset tuku piro taŋgo Siba te-silikina. Siba nu bret 200 kilmba grep kareŋganu 100 ndaleka kilmba ail tiŋ mandernu 100 kilmba grep kule meme ŋgaronumbi tolanu ande turmba tumba agaŋ ndende ta kilmba doŋki armba fuluknyumba kilmba David sota kumba
2SA 16:2 nu te-silikina le nu kusnamba sana: Agaŋ ndende fuluk ŋak ta ima tuku e ŋgina le Siba ndek lafumba sana: Doŋki armba te naŋe gageu turka linu tuku kilmba prowit. Bret ail tiŋ kareŋganu ta naŋe taŋgo kuasmbi nyam tuku kilmba prowit. Grep kule ta mata tane ma baknu te lika ka matuk kumba ndeta nyam tuku ŋgina.
2SA 16:3 Taŋakina le gabat suŋgo ndek nu sana: Naŋe gabat Saul wa nuŋe Mefiboset kile aniŋge minit ŋgina le Siba nu lafumba sana: Nane Israel mbal kite naŋgine gabat suŋgo madiwaig le nu wa nuŋe Saul tuku ma tumba nane kulatkuwa ŋga nu Yerusalemŋge minit ŋgina le
2SA 16:4 gabat suŋgo David ndek pasa ta ismba Siba sana: Taŋamba ndeta Mefiboset tuku agaŋ ndende ta ŋakmba ne tanmbimŋgit ŋgina le Siba ndek nu sana: O gabat suŋgo, ye ne tuku piro taŋgo. Ye mara mindek ne tuku piroka minamŋgit ŋga David sana.
2SA 16:5 David nane Siba kusremba Bahurim tumbraŋ pronaig le Saul tuku ndare ande Gera kiŋo nuŋe Simei nu David te-silika kasurmba nu tugum prona.
2SA 16:6 David kulatkanu kame taŋgo suŋgomba nu kormba tiŋginaig ta Simei nu nane tuku kuru kuru ndaka nane mbol ndame pankina.
2SA 16:7 Taŋamba Simei ndek David kasurmba sana: Ne kua kaye. Ne taŋgo baleniŋgina tuku ndare ŋak. Ne siŋka taŋgo ŋayonu ndo.
2SA 16:8 Ne buk gabat suŋgo Saul pitaimba nu tuku ma tumba gabat suŋgo prona. Ne Saul tuku kuasmbi suŋgomba bale farmba nane tuku ndare kutuna. Ta tuku kile Suŋgoŋge wam ta ne mbolŋge lafumba ne pitainat le kiŋo naŋe Absalom ne tuku ma tumba Israel mbal tuku gabat suŋgo prowat. Ne taŋgo baleniŋgina tuku ndare ŋak ŋga David sana.
2SA 16:9 Taŋamba saka minna le Abisai ndek gabat suŋgo David sana: O gabat suŋgo, ne ndaŋam tuku age kumaknu te mapete le ne kasurnate. Saka le ye ka kame bagimbi ŋinfok kat puri ŋgina kande
2SA 16:10 gabat suŋgo ndek Abisai le Yoab peunikmba sanikina: Tale mbulap. Tale ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Wam te Suŋgoŋge sawat le ye kasuryate ndeta imaŋge nu peuwam kumuŋ ŋgina.
2SA 16:11 Taŋakina sulumba David ndek Abisai gabat afu turmba saniŋgina: Tane isap. Yiŋe kiŋoŋge ye baleyam bafute ta ndaŋam tuku sine Benyaminnu taŋgo te ŋayo silibe. Mbulap. Suŋgoŋge sate le ye kasuryate ndeta maye.
2SA 16:12 Suŋgo nu ye tuku piti te kaŋgermba kasur pasa ta mbilmba nyaro mayenu ye suwa ŋga saniŋgina.
2SA 16:13 Taŋaka saniŋgina le nane ndin ta dubimba kinaig le Simei maŋ nane dubika kina ka David kasurmba ndame kilmba kilke kilmba nane mbol pankina.
2SA 16:14 Taŋana le gabat suŋgo David nuŋe kuasmbi ŋakmba ake kine ndo kinaig ka ka matuk tukulkinaig sulumba Yordan kule makembi taŋge mabtinaig.
2SA 16:15 Kile Absalom Israel kuasmbi ŋakmba kilmba Ahitofel ndoŋ Yerusalem pronaig le
2SA 16:16 David gulab nuŋe Husai ndek kumba ka Absalom te-silikumba wi kueŋka sakina: Ese. Ne sine tuku gabat suŋgo ŋgina.
2SA 16:17 Taŋakina le Absalom nu pasa ta ismba nu ndek Husai sana: E-e ne mam tuku gulab nuŋe. Ndaŋam tuku ne nu ndoŋ kine ndakina ŋgina le
2SA 16:18 Husai ndek nu sana: Kuga. Ne Suŋgoŋge madinina. Israel kuasmbi ŋakmba nane mata ne madininaig tukunu ye ne tuku piro taŋgo ndo ne kumnemŋge minamŋgit.
2SA 16:19 Ye ne kumnemŋge minmba ne tuku piro ndaki ta ye ka ima tuku piro taŋgo mini. Ye buk mam naŋe tuku piro taŋgo minen. Taŋamba ndo ye kile ne tuku piro taŋgo minamŋgit ŋga Absalom sana.
2SA 16:20 Kile Absalom ndek Ahitofel kusnana: Ne ndaŋmba iduste. Kile sine ndaŋamŋgig ŋgina le
2SA 16:21 Ahitofel lafumba nu sana: Ne kumba ka mam naŋe tuku pino kuasmbi wande kulatkuwaig ŋga kusrekina si kilmba ka nane ndoŋ kinya. Ne taŋawa ta Israel taŋgo pino ŋakmba teŋenmba ne tuku sakamŋgaig. Nu sonndo mam nuŋe ndoŋ ŋgueu minit ŋga saka nane ŋakmba ne ndo dubinam tuku saŋgri tiŋgamŋgaig ŋgina.
2SA 16:22 Taŋakina le nu taŋgo afu kukulniŋgina le ka gabat suŋgo tuku wande fu mbolŋge baibai ande te-tinaig le Absalom ndek taŋgo pino ŋakmba tuku am mbolŋge baibai ta sinam kina le nane ka mam nuŋe tuku pino kuasmbi ta kilmba pronaig le Absalom ndek nane kilmba tido-tidoŋgina.
2SA 16:23 Ahitofel nu wam pagu pasa ndaŋ gabat suŋgo sawanu ta nane Suŋgo tuku pasa isanu sukmba dubiwanu. O buk David nu Ahitofel tuku wam pagu pasa ismba dubina taŋamba ndo Absalom mata nu tuku miŋge dubiwanu.
2SA 17:1 Kile Ahitofelŋge ndek Absalom sana: Ye taŋgo 12,000 madiniŋgi le furirwa le sine David biye tiwam kab.
2SA 17:2 Nu matuk ka ŋgamuŋgal piti ŋak minwa le sine ka nu ndoŋ kame bube le nu tuku taŋgo kuasmbi nane pirirek purka sili-siliwaig le ye gabat suŋgo ndo balewamŋgit.
2SA 17:3 Taŋamba ye taŋgo kuasmbi nu dubide ta ŋakmba kilmba ne tugum te prowamŋgit. Sine David balebe le taŋgo kuasmbi nu dubide ta ŋakmba mapeka kilmba ne tugum te probe le ne tuku ndo minwaig ŋgina.
2SA 17:4 Taŋakina le Absalom Israel gabat sugo sugo ŋakmba nane pasa ta ismba maye ŋginaig le
2SA 17:5 Absalom ndek sakina: Sine Husai wikube le nu promba nuŋe wamdus ta kukliwa le ismba ŋgina le nane nu tumba pronaig.
2SA 17:6 Nu tumba pronaig le Absalom ndek Ahitofel tuku wam pagu ta kubeu tumba nu kusnana: Sine pasa ta dubibe e ko kuga? Kuga ndeta sine ame maŋau kam tuku ŋga sasiŋga ŋgina.
2SA 17:7 Taŋakina le Husai ndek lafumba sakina: Ahitofel tuku wam pagu pasa ta mayenu ndo kuga.
2SA 17:8 Mam naŋe nuŋe kame kuasmbi ndoŋ nane saŋgri ŋaigo. Bea fat kilig le gubra tumba minit taŋaŋ. Mam naŋe nuŋe kuasmbi kame ta nane kirair ŋak. Nu furir taŋgo kame ŋak nda minit.
2SA 17:9 Nu ka ndame burok ande sinamŋge e ko ma inumŋge kuirka minit. Sine tuku kame kuasmbi kuwaig le bale farkuwaig ta taŋgo pino nane pasa ta ismba sanuŋgaig: O Absalom tuku kuasmbi bale faraig ŋga sakamŋgaig.
2SA 17:10 Taŋakuwaig le ne tuku kame kuasmbi ŋakmba ismba kuru-kurukamŋgaig. Ta tuku mbulap. Mam naŋe nuŋe kame kuasmbi nane saŋgri ŋaigo ta Israel taŋgo ŋakmba nane kila.
2SA 17:11 Ta tuku ye tuku wamdus teŋenmba. Ne Israel taŋgo ŋakmba kile-maŋgurka kame kuasmbi burnu kumuŋ kuga prowaig le ne naŋe miroŋ nane kilmba ka mam naŋe ndoŋ kame buwap.
2SA 17:12 Sine kumba ka ma tugu aniŋge mam naŋe nuŋe kuasmbi ndoŋ kile-siglika ta sine nane ndoŋ kame buwamŋgig. Nane sine peusiŋgam kumuŋ kuga. Sine David balemba nuŋe kuasmbi ŋakmba turmba bale faramŋgig.
2SA 17:13 Nu kua ka tumbraŋ suŋgo ande sinam kuwa ta siŋgine kuasmbi muli kareŋnu kilmba tumbraŋ fonde ta kusmba didika te-bukŋgube le ma gutoŋ sinam nziŋge ndeka fofokuwa ŋgina.
2SA 17:14 Husai nu pasa deŋpurna le Absalom Israel mbal ŋakmba ndek sakinaig: Husai tuku wam pagu pasa ta mayenu ndo. Ahitofel tuku wam pagu pasa ta mayenu ndo kuga ŋginaig. Ta ndaŋam? Suŋgoŋge nane Ahitofel tuku wam pagu pasa mayenu ta pitaiwaig le nu Absalom ŋayo siliwam tuku wamdus kuyarkina.
2SA 17:15 Kile Husai ndek kumba ka nu wam pagu pasa Absalom Israel mage mage nane saniŋgina ta pris Sadok le Abiatar ndoŋ kubeu nikina sulumba Ahitofel tuku wam pagu pasa ta turmba nale sanikina sulumba
2SA 17:16 sakina: Tale pitik pasa palpe le David tugum kuwa le nu kite Yordan kule pakarkammbi taŋge kinye ndakuwa. Nu braiŋ kule pakarka sim kuwa ta nane nu nuŋe kuasmbi ndoŋ bale farke nda ŋgina.
2SA 17:17 Taŋakina le nale piro pino ande kukulnaik le nu ka Yonatan le Ahimas kubeu nikina. Nale ar ta o buk kua ka Yerusalem kusremba ka Enrogel kule bulbulmba prote tuku magot taŋge kuirka minnaik. Yerusalemŋge ame maŋau prowanu ta piro pino taŋge ka nale sanikanu le naleŋge ka David sawanu.
2SA 17:18 Kile kiŋo ande nale kaŋgerkina sulumba ka Absalom sana le nale ar ta braiŋ ndo kumba ka Bahurimnu taŋgo ande tuku wande sinam kumba kule burok sinam kumba kuirkinaik.
2SA 17:19 Kuirkinaik le nale ar sinam taŋge minnaik ta andeŋge katese ndawa ŋga taŋgo ta tuku piyo nuŋe tawi ande tumba burok miŋgenu kaimba wit afu kilmba tawi farna ta mbolŋge bareŋna.
2SA 17:20 Kile Absalom tuku taŋgo kame nale ar ta sota sota pro pino ta kusnanaig: Ahimas le Yonatan aniŋge minik ŋginaig le pino ta ndek nane saniŋgina: Nale o buk kule pakarka sim kakik ŋgina le taŋgo kame ta ka nale sotete piseŋga nane luka Yerusalem kinaig.
2SA 17:21 Nane kinaig le Ahimas nale Yonatan burok ta kusremba kilim kumba tiŋga David tugum kumba nu sanaig: Ahitofel nu ne ŋayo silinam tuku sakate tukunu ne kile ndo ma te kusremba kule pakarka sim kaye ŋga sanaig le
2SA 17:22 David nu pasa ta ismba nuŋe kuasmbi ta ŋakmba kule pakarka sim kinaig le ka mafena.
2SA 17:23 Absalom nu Ahitofel tuku wam pagu pasa ta dubi ndana le nu ka nuŋe doŋki poŋga luka nuŋe tumbraŋ kina ka taŋge nuŋe gageu ndoŋ piro kile-tidiŋga ka muli ŋinfok panmba kumna le nuŋe gageu kame ta nu tuku mindesiŋ tumba ka mam nuŋe ŋgukinaigmbi taŋge ŋgukinaig.
2SA 17:24 Kile Absalom Israel kame kuasmbi kilmba David dubimba kinaig ka Yordan kule pakarkinaig ta David nu o buk nuŋe kuasmbi ta kilmba ka Mahanaim tumbraŋ sinam kinaig.
2SA 17:25 (Absalom nu Amasa tumba Yoab tuku ma tumba nuŋe kame kuasmbi tuku gabat minwa ŋga madina. Amasa mam nuŋe Yeter. Ina nuŋe Abigail. Abigail mam nuŋe Nahas. Abigail aba nuŋe ta Yoab ina nuŋe Seruya).
2SA 17:26 Kile Absalom nuŋe kame kuasmbi ndoŋ kinaig ka Gilead ma tugu promba taŋge tumbraŋ ulnaig.
2SA 17:27 David nu kumba ka Mahanaim tumbraŋ prona le taŋgo keŋmba ka nu tugum pronaig. Nane tuku ande Nahas kiŋo nuŋe Sobi nu Rabanu Amon ma tugu mbolok. Ande Amiel kiŋo nuŋe Mahir nu Lodebarnu. Ande nyunu Barsilai nu Rogelimnu Gilead ma tugu mbolok.
2SA 17:28 Nane keŋ ta nza, kilke waim, kinya mbili, nyamagaŋ turmba kilmba David nuŋe kuasmbi niŋgam tuku pronaig. Nyamagaŋ kilmba pronaig ta wit yeki yeki abonu pasokanu, kuslin yeki yeki, ŋguimzaŋ kulenu, makau tuku amo ŋair, sis, sipsip afu turmba kilmba pronaig. David nuŋe taŋgo kuasmbi ndoŋ ma baknu mbol lika ma ma kule paranu gubanu isu baklelnaig ta nane katesemba nyamagaŋ ta kilmba pronaig.
2SA 18:1 Kile gabat suŋgo David ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba walmba afu 100 afu 1,000 taŋamba fetke lika kame gabat afu nane kulatkam tuku madiniŋgina.
2SA 18:2 Taŋamba nu taŋgo kuasmbi kame ta fet keŋna sulumba kame gabat keŋmba nane kulatkam tuku patikina. Kame gabat keŋmba ta ande Yoab ande Abisai ande Itai. Abisai nu Yoab tuku mambo nuŋe. Itai nu Gatnu. Kile David ndek nane saniŋgina: Ye mata tane ndoŋ kame kaŋgig ŋgina kande
2SA 18:3 nane nu sanaig: Ne sine ndoŋ kine nda. Kame mbolŋge nane sine kile-ibeŋkuwaig le kua kab ta nane sine idussiŋge nda. Sine tuku taŋgo bale farwaig ta mata nane burke nda. Ne sine dubika kaye le ne balenuwaig ta sine tuku taŋgo 10,000 baleniŋganu taŋaŋ. Ta tuku ne tumbraŋ teŋge mina. Sine kame taŋgo afu denkumba pasa pilbe kande ne taŋgo afu patika le prowaig ŋginaig le
2SA 18:4 David ndek lafumba saniŋgina: Ta maye. Ye tane tuku miŋge dubiwamŋgit ŋgina. Taŋamba David ndek tumbraŋ koranu fonde malaŋgambi taŋge tiŋ minna le kame kuasmbi afu taŋgo 1,000 ŋak afu taŋgo 100 ŋak ta ŋakmba pro kilim kinaig.
2SA 18:5 Taŋanaig le David ndek Yoab Abisai Itai wam paguniŋmba saniŋgina: Tane ye idusyumba ye tuku kiŋo Absalom mapewap ŋgina le kame kuasmbi ŋakmba nane David tuku wam pagu pasa ta isnaig.
2SA 18:6 Kile David tuku kame kuasmbi kinaig ka Israel mbal tuku kame kuasmbi Efraim duŋe sinam taŋge kile-siglika nane ndoŋ kame bunaig.
2SA 18:7 Kame bumba kinaig ka ka David tuku kuasmbiŋge nane Israel kame kuasmbi kile-ibeŋka kilmba yokerka ka bale farniŋginaig le nane kua ka duŋe sinam kumba ka taŋge nane suŋgomba kume farnaig. Kame suŋgo ta sinamŋge taŋgo kume farnaig ta ulendika 20,000 taŋaŋ.
2SA 18:9 Absalom nu doŋki poŋga kua kina sulumba David tuku kame taŋgo afu kile-siglikina. Kile doŋki ta ail suŋgo ande kumnem kumnem pinderka kina ka taŋge gabatnu ail kazaŋka ndiŋkina le doŋki nu ake pinderka kina le Absalom nu ail wai mbol taŋge kuikok minna.
2SA 18:10 Taŋamba minna le David tuku kame taŋgo ande Absalom ail mbol taŋge kuikok minna le kaŋgermba kumba ka Yoab sana: Absalom ail suŋgo wainu mbol nziŋge kuikok minit ŋgina le
2SA 18:11 Yoab ndek taŋgo ta sana: Ne nu kaŋgerat ta ndaŋam saka ne nu bale ndawat? Ne nu balewat kande ye ne silwa ndametiŋ soŋ ndindo tinmba let ande turmba tinit kande ŋgina.
2SA 18:12 Taŋakina le taŋgo ta ndek Yoab sana: Ne silwa ndametiŋ soŋ 100 sa mata ye nu mbol wam inum ke nda. Nu gabat suŋgo tuku kiŋo. Gabat suŋgo nu ne Abisai Itai tane keŋ wam pagukat ta sine ŋakmba isig. Nu teŋenmba satiŋgat. Tane ye idusyumba ye tuku kiŋo Absalom mapewap ŋgat.
2SA 18:13 Ye gabat suŋgo tuku miŋge ŋgurmba Absalom balewi le kumwa ta nu ismba ye tumba pasa mbol pilwa le ne ye pasambi turye nda ŋgina.
2SA 18:14 Taŋakina le Yoab ndek taŋgo ta sana: Ye ne tuku pasa isam mbulit ŋgina sulumba nu ndek nuŋe mbanduwaŋ keŋmba kilmba Absalom ail mbol kuikok minnambi ta kina. Absalom nu kume ndaka minna le Yoabŋge mbanduwaŋ kame ta tawo mbolŋge nduasekina le
2SA 18:15 nu tuku kame taŋgo 10 pro Absalom taplenaig le kumna.
2SA 18:16 Absalom kumna le Yoab ndek kame taŋgo ande sana: Tabil fitka le nane kame Israel mbal yokerkade ta kusrekuwaig ŋgina le nu tabil fitkina le kame mbal tabil fudu ta ismba Israel mbal kusreka luka pronaig.
2SA 18:17 Taŋanaig le Israel mbal kua ka sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig. Kile Yoab nane Absalom tuku mindesiŋ tumba duŋe ŋgamu taŋge burok suŋgo ande sinamŋge bukŋga ndamembi diŋmba minnaig le ka mbuter tiŋgina.
2SA 18:18 Absalom kume ndaka minna sulumba nu nuŋe nyu ŋgisi ndakuwa ŋga ndame kuennu ande tumba Gabat Suŋgo tuku Ma Gutoŋ taŋge te-tina. Ta ndaŋam? Absalom nu kiŋo kugatok minna tukunu nu tuku nyu ŋgisi ndakuwa ŋga maŋau ta kina. Kile Israel mbal nane ndame ta Absalom tuku Ndame ŋgade.
2SA 18:19 Absalom kumna le Sadok kiŋo nuŋe Ahimas ndek Yoab sana: Ye kumba Suŋgoŋge sine ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge kile-luka kilat wam ta gabat suŋgo David sawam iduset ŋgina kande
2SA 18:20 Yoab ndek nu sana: Kuga. Kiŋo nuŋe balewig le kumat tukunu ne kite pasa tumba ka gabat suŋgo sa ndawa. Ait mara ande ta maye ŋgina sulumba
2SA 18:21 nu ndek Etiopianu piro taŋgo nuŋe wika kukulmba sana: Ne kaye ka kame mbolŋge wam prowe likaig ta ka gabat suŋgo kubeu tawe ŋgina le piro taŋgo ta ndek Yoab tugum taŋge loka pinderka kina.
2SA 18:22 Nu kina le Ahimas ndek dirnaŋga Yoab sana: Ye mata gabat suŋgo sota kaŋgit. Ame wam ye mbolŋge prowa ndeta taŋaig ŋgina le nu ndek taŋgo ta sana: Ndaŋam tuku ne kambim tuku dirnaŋ ndekate? Ame agaŋ mayenu ne tamŋgat ŋgina kande
2SA 18:23 Ahimas maŋ lato sakina: Ye kaŋgit ŋgina le Yoab ndek nu sana: Maye le kaye ŋgina. Taŋakina le Ahimas nu ndin dubimba kumba ka Yordan kule ma gutoŋ kumam kuerka pinderka kina ka Etiopianu piro taŋgo ta limba nu amboŋga prona.
2SA 18:24 David nu tumbraŋ koranu fonde malaŋga suŋgo tugum taŋge minyok minna le tumbraŋ kulatkanu taŋgo nu fonde poŋga mbolŋge tiŋga mambilmba minna kande taŋgo ande pinderka mbuna le kaŋgermba
2SA 18:25 nu wi kueŋka gabat suŋgo sana: Taŋgo ande pinderka mbate o ŋgina le gabat suŋgo ndek sana: Taŋgo ndindo ndeta nu pasa mayenu tumba prote ŋgina. Kile taŋgo ta nu buk pro tumbraŋ suŋgo ta patuna le
2SA 18:26 tumbraŋ kulatkanu taŋgo ta mambilmba minna kande taŋgo ande nu ŋgumnem pinderka minna le kaŋgermba nu wi kueŋka malaŋga kulatkanu taŋgo sana: Ai si. Taŋgo ande ŋgumnem pinderka mbate o ŋgina le gabat suŋgo nu pasa ta ismba sakina: Nu mata pasa mayenu tumba prote ŋgina.
2SA 18:27 Kile tumbraŋ kulatkanu taŋgo maŋ wi kueŋka sakina: Taŋgo amboŋga pinderka mbate nzi Sadok kiŋo nuŋe Ahimas suk ŋgina le gabat suŋgo ndek sakina: Nu taŋgo mayenu ndo. Nu pasa mayenu tumba prote ŋgina.
2SA 18:28 Ahimas pinderka pro tumbraŋ patumba gabat suŋgo kaŋgermba nu tuku tumailam taŋge truk ka sana: O gabat suŋgo, sine siŋgine Mbara Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Nane taŋgo kuasmbi ne te-sinam tuku bafunaig ta Suŋgoŋge kilmba sine tuku wai mbolŋge patikat le sineŋge kile-ibeŋkig ŋgina.
2SA 18:29 Taŋakina le gabat suŋgo ndek Ahimas kusnana: Ye tuku kiŋo Absalom maye minit e ŋgina le Ahimas nu lafumba sana: O gabat suŋgo, taŋgo suŋgomba ŋgumbeyumba minaig le ye Yoabŋge kukulyat le pinderka prowet. Ame wam kaig ta ye kaŋger ndakit ŋgina le
2SA 18:30 gabat suŋgo ndek nu sana: Ne ka o siŋge tiŋga ŋgina le Ahimas dirka ka kasom siŋge tiŋgina.
2SA 18:31 Taŋana le Etiopianu taŋgo ta pinderka pro gabat suŋgo sana: Yiŋe gabat suŋgo, ye pasa mayenu ne sanam prowet. Kuasmbi ne te-sinam bafuwaig ta Suŋgoŋge kilmba ne tuku wai mbolŋge patikat ŋgina.
2SA 18:32 Taŋaka sana le gabat suŋgo ndek nu kusnana: Ye tuku kiŋo Absalom maye minit e ŋgina le piro taŋgo ta ndek lafumba sana: O gabat suŋgo, wam kiŋo naŋe mbol prowat ta naŋe ŋgueu mbal ne te-sinam sakade nane ŋakmba mbol taŋamba ndo prowa ŋga iduset ŋgina le
2SA 18:33 gabat suŋgo nu pasa ta ismba ŋgamuŋgal tatrukina le nu tiŋga fonde poŋga wande ta sinam kumba ka taŋge malmbika minna sulumba malmbi kueŋka sakina: O yiŋe kiŋo Absalom. Kiŋo nyek o. Kiŋo nyek o. O Absalom, yeŋge kumi ta maye. O yiŋe kiŋo. Kiŋo nyek o ŋgina.
2SA 19:1 Gabat suŋgo David nu Absalom tuku ninanka malmbika minna ta nane afu ka Yoab sanaig le
2SA 19:2 kame kuasmbi ŋakmba gabat suŋgo David kiŋo nuŋe Absalom tuku malmbika minna pasa ta ismba nane wamdus piti suŋgo tumba kame mbolŋge ŋgueu mbal kile-ibeŋkinaig gare gare ta kugatok
2SA 19:3 siŋsiŋndo kame mbolŋge kua ka kiko ŋak prowanu sukmba tumbraŋ sinam kinaig.
2SA 19:4 Ait ta mbolŋge gabat suŋgo nu tawi tumba tumail soŋga ninanka malmbi kueŋka sakina: O yiŋe kiŋo Absalom. Kiŋo nyek o. Kiŋo nyek o ŋgina.
2SA 19:5 Taŋamba minna le Yoab ndek gabat suŋgo tuku wande mbol kumba David sawe lika sana: Ne wam kate ta naŋe kuasmbi ŋakmba kiko pileniŋgit. Kite ait te mbolŋge taŋgo kame teŋge ne turnumba ne tuku piyo kat naŋe kutu kat naŋe kile-luka kilaig ta
2SA 19:6 ne taŋgo kame ne tuku kume purde ta pitaikate sulumba taŋgo ne kasurnade ta sinzaŋniŋgit. Ne tuku maŋau ta ne naŋe taŋgo kuasmbi naŋe gabat kame ta ake agaŋ taŋaŋ talaniŋgit. Ye kila. Absalom kume ndaka sine ŋakmba kumig kande ne kile garenate kande.
2SA 19:7 Ne isa. Ne kile ndo tiŋga kaye ka naŋe kame kuasmbi ndoŋ pasa-pasaka wam yoyoniŋga. Ye Suŋgo tuku nyu mbolŋge ne sanet. Ne taŋa ndawa ta furir te mbolŋge nane ŋakmba sili-siliwaig le ne piti suŋgo tamŋgat. Piti ande taŋamba ne buk kaŋger ndana ŋgina.
2SA 19:8 Yoab nu pasate deŋpurna le David ndek tiŋga kumba ka tumbraŋ fonde malaŋgambi taŋge minyokina le nuŋe kame kuasmbi ŋakmba ismba nane pro nu laipmba maŋgurkinaig. Israel kuasmbi yimyam kua ka sili-silimba naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likinaig sulumba
2SA 19:9 naŋgine naŋgine pasambi muŋgu tuwe-tuwekinaig sulumba sakinaig: Gabat suŋgo David minna sulumba sine kigraibkina le Filistia mbalŋge sine kilmba ŋaigo sigli ndakinaig. Kile nu Absalom ram kua ka tumbraŋ tuguk kusrena.
2SA 19:10 Sine Absalom siŋgine gabat suŋgo minwa ŋga madigeŋ ta kame mbolŋge nu balenaig le kumna. Ta tuku ndaŋam tuku sine teŋenmba ake ndo minbe. Sine ka gabat suŋgo David tumba probe ŋginaig.
2SA 19:11 Taŋamba saka minnaig le gabat suŋgo David nu ismba ndek pris Sadok le Abiatar tuku pasa pilmba sakina: Tale ye tuku pasa te tumba Yuda gabat kame teŋenmba saniŋgap.
2SA 19:12 Tane ye tuku ndare tuma ta ndaŋam tuku nane Israel mbalŋge tane Yuda mbal lukaka ye luka yiŋe wande mbol prowam tuku sayade. Tale ka taŋamba nane saniŋgap ŋgina.
2SA 19:13 Taŋakina sulumba David maŋ lato wam paguka sanikina: Tale ka Amasa teŋenmba sawap. Sile ndare tuma ndindo. Yeŋge ne tumba Yoab tuku ma mbol pili le neŋge ye tuku kame kuasmbi tuku gabat minamŋgat. Ye taŋa ndawi kande Kuateŋge ye mapeye nda ŋgina.
2SA 19:14 Taŋamba David nu Yuda mbal tuku wamdus didikina le nane nu tuku pasa pilmba sakinaig: Ne naŋe kuasmbi ta ŋakmba kilmba Yerusalem prowap ŋginaig.
2SA 19:15 Taŋamba pasa pilmba Yuda kuasmbi suŋgomba nane kinaig ka Gilgal tumbraŋŋge kule make mbiŋge gabat suŋgo prowa le te-temam tuku tair minnaig. Taŋanaig le David nu nuŋe kuasmbi ta kilmba ka Yordan kule mbol pronaig le
2SA 19:16 Gera kiŋo nuŋe Simei nu pre pre Yuda mbal ndoŋ David te-silikam Yordan kule mbol prona. (Simei nu Benyamin tuku tugu. Nu tuku tumbraŋ tuguk Bahurim).
2SA 19:17 Simei nu Benyamin tuku kuasmbi 1,000 kilmba pronaig le Saul tuku piro taŋgo Siba mata nuŋe kiŋo kat nuŋe 15 piro taŋgo 20 ta kilmba ka Yordan kule mbolŋge gabat suŋgo David tair minnaig.
2SA 19:18 Minnaig le gabat suŋgo tuku kuasmbi pro kule make simŋge tiŋginaig le Simei tuku taŋgo kuasmbi ta ndek kule pakarka gabat suŋgo tuku gageu kile-temkam kinaig sulumba nane ndek gabat suŋgo tuku piro taŋgo ndo minam tuku sanaig. Gabat suŋgo nu kule pakarkam bafuna le Simei pro nu tumailamŋge truk kina sulumba
2SA 19:19 nu sana: O gabat suŋgo, o buk ne Yerusalem kusremba kina le ye ne mbolŋge mbaren ta kile ne ye sinayumba ye tuku mbar ta ŋakmba gilaiŋga.
2SA 19:20 O gabat suŋgo, ye uneken ta idusmba ye Israel mbal ŋakmba ŋgamukŋge ye amboŋga ne te-silikam prowit ŋgina.
2SA 19:21 Taŋakina le Abisai ndek sakina: Sine Simei balebe le kumwa. Nu o buk gabat suŋgo Suŋgoŋge madina ta kasurna ŋgina kande
2SA 19:22 David ndek Abisai le aba nuŋe Yoab sanikina: Tale ndaŋam tuku ye piti sam bafuwik. Tale ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Ye kile Israel mbal ŋakmba tuku gabat suŋgo minamŋgit. Ki ait te mbolŋge sine Israel inum balewe nda ŋgina sulumba
2SA 19:23 nu ndek Simei sana: Ki am mbolŋge ye ne sanet. Andeŋge ne balene nda ŋgina.
2SA 19:24 David nu o buk Yerusalem kusremba kua kina ait ta mbolŋge Saul wa nuŋe Mefiboset nu sagka minna ka ka David luka prona. Taŋana le Mefiboset nu mata pro gabat suŋgo David te-silikina.
2SA 19:25 Mefiboset nu Yerusalem kusremba ka gabat suŋgo tugum prona le nu ndek nu kusnana: Mefiboset, ne ndaŋam tuku ye dubiyumba kine ndakina ŋgina le
2SA 19:26 nu ndek lafumba sana: O gabat suŋgo, ye kupe pagliskinaik ta ne kila. Ne Yerusalem kusrena le ye yiŋe piro taŋgo sawen. Ye tuku doŋki ande tumba kuaneka le ye ta mbol minyoka gabat suŋgo dubimba kaŋgit ŋgen kande nu ye yabriyumba kua ka
2SA 19:27 ne tugum kumba ne yabrinina sulumba ye tuku nyu ŋayo silina. O gabat suŋgo, ne Suŋgo tuku eŋel taŋaŋ. Ne wam ndaŋ ye mbol kam ndeta ka.
2SA 19:28 Ne yiŋe kuasmbi mam tuku ndare kame ta ŋakmba bale farkam kumuŋ ta ne ye mapeyina le ye ne tuku wande mbolŋge isukusmba minen. Ta tuku ye maŋ agaŋ inum sa ŋgam mbulit ŋgina.
2SA 19:29 Taŋakina le gabat suŋgo ndek nu sana: Ta maye. Ne pasa sakat le isit. Tale Siba ndoŋ Saul tuku kilke ta walmba kilap ŋga sana kande
2SA 19:30 Mefiboset ndek gabat suŋgo sana: Taŋaig. Sibaŋge ŋakmba kilwa. Ne maŋ luka prowat le ye ta tuku gare-gareket ŋgina.
2SA 19:31 Barsilai nu Rogelimnu Gilead ma tugu mbolok. Nu mata pro gabat suŋgo ndoŋ Yordan kule pakarkam saka ndekina.
2SA 19:32 Barsilai nu saibo pile mayemba yar 80 ŋak minna. Nu maror taŋgo ande. O buk gabat suŋgo Mahanaim tumbraŋŋge minna le nu nyamagaŋmbi turna.
2SA 19:33 Kile gabat suŋgo ndek nu te-silika sana: Ne ye ndoŋ Yerusalem kumba ye suk ne kulatki ŋgina kande
2SA 19:34 Barsilai nu tuku pasa ta lafumba sana: O gabat suŋgo, mine minemba ye kumamŋgit. Ta tuku ye ne dubinumba Yerusalem kine nda.
2SA 19:35 Ye kile yar 80 ŋak. Ye ame wam gare-garekam tuku ta kamus ndawet. Ye isukusmba kule nyet ta mata kualenu kamus ndawet. Ye kilba mata tukulok. Taŋgo pino kupesmba mune ulwaig ta ye isam kumuŋ kuga. Ta tuku ye ne dubinumba ka ne minde bada tine nda.
2SA 19:36 Ne ndaŋam tuku ye mbolŋge maŋau mayenu kam bafute? Ye ne ndoŋ kule pakarka kumba ne kusrenumba
2SA 19:37 luka ka yiŋe tumbraŋŋge ina mam kumnaig le ŋgukigeŋmbi taŋge ye kumi le ŋgukuwaig ŋgina sulumba sakina: Ye tuku kiŋo Kimam minit te. Nu ne dubinumba kuwa le ne ame agaŋmbi nu turam kande ke ndo ka ŋgina.
2SA 19:38 Taŋakina le gabat suŋgo ndek pasa lafumba sana: Ta maye. Kimam ye tumba kaŋgit. Ne ame wam nu mbol ki ŋga saka ta ye kamŋgit. Ame agaŋ nu tambim tuku saka ta ye tambimŋgit ŋgina.
2SA 19:39 Taŋakina sulumba gabat suŋgo nuŋe kuasmbi ŋakmba kilmba nane Yordan kule pakarka sim kumba gabat suŋgo ndek Barsilai mumumba nyaro tuna le nu luka nuŋe tumbraŋ kina.
2SA 19:40 Gabat suŋgo nu kule pakarka sim kina le Yuda taŋgo pino ŋakmba Israel taŋgo pino afu turmba nu ndoŋ kinaig. Kimam mata gabat suŋgo ndoŋ kina. Taŋamba nane kinaig ka Gilgal tumbraŋ pronaig.
2SA 19:41 Kile Israel mbal ŋakmba pro gabat suŋgo David sanaig: O gabat suŋgo, ndaŋam tuku siŋgine tira kame Yuda mbal nane sine Israel mbal yabusiŋmba ne naŋe gageu naŋe kuasmbi ta ŋakmba kile-temkam tuku Yordan kule mbol kinaig ŋginaig kande
2SA 19:42 Yuda taŋgo ŋakmba pasa lafumba sakinaig: Gabat suŋgo nu siŋgine tugu ndindo ndo. Ta tuku sine maŋau ta kig. Ndaŋam tuku tane sine tuku gubratiŋgig? Gabat suŋgo nu sine agaŋ inum siŋge ndakat ŋginaig le
2SA 19:43 Israel mbal nane pasa lafumba sakinaig: Sine Israel mbal tugu 10 ŋak. Tane Yuda mbal tugu ndindo ndo. David nu tane tuku tugu ŋgaig ta son ta nu sine ŋakmba tuku gabat minwa. Ta tuku tane ndaŋam tuku sine ake agaŋ taŋaŋ talasiŋgig? Gabat suŋgo tumba luka te prowam tuku wamdus ta sineŋge tugu pilgeŋ ŋginaig. Taŋakinaig kande nane Yuda mbal pasambi kualeyauka Israel mbal kile-ibeŋkinaig.
2SA 20:1 Taŋgo ŋayonu ande Bikri kiŋo nuŋe Seba nu nane ndoŋ Gilgal tumbraŋ taŋge minna. Taŋgo ta nu Benyamin tuku kuasmbi. Nane kualeyauka minnaig le Seba ndek tabil fitka wi kueŋka sakina: Tane David kusrewap. Sine Yesi kiŋo nuŋe David tuku kuasmbi kuga. Tane Israel taŋgo ŋakmba tiŋga taŋgine tumbraŋ tumbraŋ kine likap ŋgina le
2SA 20:2 Israel taŋgo ŋakmba pasa ta ismba tiŋga David kusremba Seba dubimba kinaig. Taŋamba kinaig le nane Yuda kuasmbi ndo David kumnemŋge minnaig sulumba Yordan kule kusremba nu dubimba ka Yerusalem pronaig.
2SA 20:3 Nane Yerusalem pronaig sulumba David ndek nuŋe wande sinam kumba ka pino kame 10 gabat suŋgo tuku wande kulatkam tuku kusrekina ta kilmba wande ande serniŋmba taŋgo afu madiniŋgina le nane kulatka minnaig. Taŋamba nu pino kame ta nyamagaŋ agaŋ ndende niŋmba maŋ nane ndoŋ kinye ndakina. Nane ake pino kuembol taŋaŋ wande ta mbolŋge minmba ma ma saibo patika kume likinaig.
2SA 20:4 Kile David ndek Amasa wika sana: Ne kaye ka Yuda taŋgo ŋakmba wika kile-maŋgurka aspile nane ŋakmba kilmba ye tugum te prowap ŋgina le
2SA 20:5 nu kina ka Yuda mbal wike lika minna ma ma gabat suŋgo nu lunu tuku ait tuna ta lina.
2SA 20:6 Limba pitik pro ndana le gabat suŋgo ndek Abisai sana: Absalomŋge sine buk piti suŋgokanu siŋgina ta kile maŋ Sebaŋge piti suŋgokanu siŋgamŋgat. Ta tuku ne braiŋ yiŋe kame kuasmbi ta kilmba Seba yokermba ka biye tiwap. Kuga ta nu nuŋe kuasmbi ta ndoŋ kua ka tumbraŋ fonde kareŋnu ande sinam kuwa le sine nu te nda ŋgina.
2SA 20:7 Taŋakina le Abisai ndek Yoab tuku kame kuasmbi gabat suŋgo kulatkanu kuasmbi kame taŋgo ŋakmba kilmba Yerusalem kusremba Seba yokeram kinaig.
2SA 20:8 Nane kinaig ka Gibeon ndame suŋgo tugum ta pronaig le Amasa pro nane kile-siglikina. Yoab nu kame tuku minde piye agaŋ silikina sulumba nuŋe kame bagi tumba niŋgot sirmba let mbol kusmba nu ndek Amasa tugum kina le kame bagi ta limba kilke mbolŋge ndekina.
2SA 20:9 Taŋana le Yoab ndek Amasa sana: O tira, ne maye minit e ŋga nu wai ndinammbi Amasa tuku miŋge ŋgue biymba nu mumuwet mumuwet ŋga
2SA 20:10 wai ŋaiŋammbi kame bagi kilke mbolŋge ŋgumnem ŋgumnem tina ta Amasa nu katese ndana. Kile Yoab nu kame bagi tambi Amasa fuŋgul sambrina le sina goka kilke mbol ndeka kummba maninkina. Yoab nu Amasa balena sulumba nu mambo nuŋe Abisai ndoŋ Seba yokermba te-dubinaig le
2SA 20:11 Yoab tuku kame taŋgo ande nu Amasa tuku mindesiŋ tugum taŋge tiŋ minmba wi kueŋka sakina: Tane David le Yoab tuku kuasmbi kande ka Yoab dubiwap ŋgina.
2SA 20:12 Amasa tuku mindesiŋ ta ndin ŋgamu taŋge ndareŋge ndo soŋga minna le kame kuasmbi promba mindesiŋ ndin tukulmba minna le nane ririŋga tiŋginaig le Yoab tuku kame taŋgo ta kaŋgermba mindesiŋ ta didika ndin makembi kumba tawimbi kaina.
2SA 20:13 Taŋamba nu Amasa tuku mindesiŋ ndin kusremba ŋgaŋŋgiŋmba pilna le kame kuasmbi Yoab dubimba Seba te-dubimba kinaig.
2SA 20:14 Seba nu Israel ma tugu ŋakmba kusreka kina ka Abel-Bet-Maka tumbraŋ prona le mam nuŋe Bikri tuku kuasmbi nane nu dubimba tumbraŋ sinam kinaig.
2SA 20:15 Taŋanaig le Yoab tuku kuasmbi pro Seba tumbraŋ te sinam ket ŋginaig le ismba nane tumbraŋ ta te-kornaig sulumba afu nane tumbraŋ fonde tugumŋge kilke maŋgurkinaig le biŋ tiŋgina le nane ta mbolŋge tiŋga kame bunaig le afu nane tumbraŋ fonde ta sambriwam tago-tagomba minnaig.
2SA 20:16 Tumbraŋ taŋge pino ande minna. Pino ta nu wamdus kuyar mayenu ŋak. Nu ndek tumbraŋ fonde poŋga Yoab tuku kuasmbi wika saniŋgina: Tane isap. Kape ka Yoab sawap le ye tugum te ilwa. Ye nu ndoŋ pasa ŋak ŋgina le nane ka Yoab sanaig le
2SA 20:17 nu pino ta tugum kina le nu kusnana: Ne Yoabŋge e ŋgina le nu lafumba sakina: Au. Yeŋge ŋgina le pino ta nu ndek sana: O taŋgo suŋgo, ye pasa ande sani le isa ŋgina le Yoab ndek sakina: Ta maye. Saka le ye isi ŋgina.
2SA 20:18 Taŋakina le pino taŋge ndek teŋenmba Yoab sana: O buk nane teŋenmba sakanu. Ne piti ŋak kande ne Abel tumbraŋ kaye le Abel mbalŋge ne tuku piti ta te-tiwamŋgaig ŋganu.
2SA 20:19 Sine tuku tumbraŋ suŋgo te mayenu ndo tumbraŋ afu Israel kilke mbolŋge mine likade ta liniŋgit. Sine tuku mine bafuknu. Sine Israel mbal tuku gabat suŋgo tuku miŋge kumnemŋge mineg. Tumbraŋ te Suŋgoŋge kulatkate ta ne ndaŋam tuku sine tuku tumbraŋ te ŋayo siliwam bafute ŋgina.
2SA 20:20 Taŋaka sana le Yoab nu lafumba sakina: Ye tane tuku tumbraŋ te ŋayo siliwe nda.
2SA 20:21 Sine taŋgo ndindo ndo biye tiwam prowig. Taŋgo ta nyunu Seba. Nu Bikri kiŋo nuŋe. Nu Efraim ma taknu mbolŋge minna ta nu buk taŋgo kame kile-maŋgurka gabat suŋgo David te-siwam sakina. Ta tuku tane Seba tumba sine siŋgap le sine tane tuku tumbraŋ kusremba kaŋgig ŋgina le pino ta ndek Yoab sana: Ta maye. Sine taŋgo ta ŋinfok kat purmba gabatnu te-bukŋgube le fonde lukamba kilim kuwa le ne kaŋgeramŋgat ŋgina.
2SA 20:22 Taŋakina sulumba pino ta kumba ka tumbraŋ taŋgo kame ndoŋ sakina le isnaig. Ismba nane kinaig ka Seba ŋinfoknu kat purmba te-bukŋginaig le fonde lukamba kilimŋge Yoab tugumŋge ndekina le nu ndek tabil fitkina le kame kuasmbi ŋakmba tumbraŋ kusremba sili-silimba kinaig le Yoab ndek luka gabat suŋgo sota Yerusalem kina.
2SA 20:23 Yoab nu Israel kame kuasmbi ŋakmba tuku gabat suŋgo minna. Yehoyada kiŋo nuŋe Benaya nu David kulatkanu kuasmbi tuku gabat minna. (Nane kuasmbi ta Keret le Peret mbal).
2SA 20:24 Adoniram nu David tuku piro mbal tuku gabat. Ahilud kiŋo nuŋe Yehosafat nu waŋe kuyaram tuku piro kulatkina.
2SA 20:25 Seva nu David tuku waŋe kuyaranu taŋgo. Sadok le Abiatar nale pris pirokinaik.
2SA 20:26 Yairnu taŋgo Ira nu mata David tuku pris pirokina tuku taŋgo ande.
2SA 21:1 David nu gabat suŋgo minna le guba suŋgo prona le yar keŋmba ma tugu ŋakmba nyamagaŋ tuku fagkinaig tukunu David ndek Suŋgo sana: O Suŋgo, piti te ndaŋam prote ŋgina le Suŋgo ndek nu sana: Piti prote te tugunu teŋenmba. Gabat suŋgo Saulŋge o buk Gibeon mbal suŋgomba bale farkina le nane tuku ndare ta Saul tuku kuasmbi kile pasokate ŋgina.
2SA 21:2 Taŋakina le David ndek Gibeon mbal wikina le pronaig. (Gibeon mbal nane Israel tugu kuga. Nane Amornu. Israel mbalŋge o buk nane ndoŋ pasa katmba wamdus ulendimba nane mapekam tuku sakinaig ta Saulŋge pasa ta pitaimba Israel le Yuda mbal ndo Israel ma tugu mbol minwaig ŋga Gibeon mbal suŋgomba bale farkina).
2SA 21:3 Kile David ndek Gibeon mbal ta kusnaniŋgina: Sine tane mbol mbargeŋ ta kile ye tane ndoŋ te-tiwamŋgit. Taŋawi le tane Suŋgo tuku kuasmbi te nyaro niŋgap ŋgina le
2SA 21:4 nane ndek David sanaig: Piti ta sine ŋgamukŋge Saul nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge minit. Piti ta tane silwa ndametiŋ ko gol ndametiŋmbi te-tiwam kumuŋ kuga. Sine Israel taŋgo afu mata bale fare nda ŋginaig le David ndek saniŋgina: Ata. Ye ame maŋau tane mbol ki ŋgina le
2SA 21:5 nane lafumba sakinaig: Saul tuku wamdus ta nu sine ŋakmba ŋaigo siglika tumbraŋ tumu pilwa le Israel mbalŋge ndo minam tuku idusna.
2SA 21:6 Ta tuku ne Saul tuku ndare mbolŋge taŋgo 7 madiniŋmba siŋga le sine nane kilmba ka gabat suŋgo Saul nuŋe tumbraŋ tuguk Gibea kumba ka taŋge Suŋgo am mbolŋge muli ŋinfok panniŋbe le kumwaig ŋginaig. Taŋakinaig le David ndek nane saniŋgina: Ta maye. Ye taŋawamŋgit ŋgina.
2SA 21:7 David nu o buk Suŋgo tuku nyu mbolŋge Yonatan ndoŋ pasa katnaik tukunu nu pasa ta idusmba Yonatan tuku kiŋo nuŋe Mefiboset mapemba nu tumba Gibeon mbal nda niŋgina.
2SA 21:8 Nu Armoni le Mefiboset wau nuŋe ande ta kilmba nane niŋgina. (Taŋgo ar ta Saul tuku kiŋo kame. Nale Aia kulim nuŋe Rispaŋge kile-patike tuna). Taŋamba David nu Saul kulim nuŋe Merab tuku kiŋo 5 ta turmba kilmba nane niŋgina. (Meholanu taŋgo Barsilai kiŋo nuŋe Adriel nuŋge Saul kulim nuŋe Merab tumba kiŋo kame 5 ta kile-patikina).
2SA 21:9 David ndek taŋgo 7 ta kilmba Gibeon mbal niŋgina le kilmba ka tabe mbol kinaig sulumba ka Suŋgo am mbolŋge taŋgo 7 ta muli ŋinfok panniŋmba taikinaig le ŋakmba kumnaig. Piro mbolŋge wit magekinaig le taŋgo nane wit kilmba minnaig le wam ta kinaig.
2SA 21:10 Kile taŋgo ar kumnaik ta tuku ina nakile Rispa ndek tawi urfunu afu kilmba ka tabe mbol taŋge baibai ande pilmba nu ka sinam taŋge minmba agaŋmor ŋguikokŋge ko sar umaŋŋge mindesiŋ ta nyubekaig ŋga ki mindek furir mindek mindesiŋ ta kulat magekina le ma ma sawe tuku ait prona.
2SA 21:11 David nu Rispa wam kina ta sanaig le ismba
2SA 21:12 nu ndek Gilead ma tugu Yabes tumbraŋ kina ka Saul le Yonatan tuku isu kilna. (O buk Filistia mbalŋge Gilboa tabe mbolŋge balenikmba nale tuku mindesiŋ kilmba ka maŋgurkanu ma Bet-Sanŋge taikinaig le Yabes mbalŋge ka isu ta kuayarkumba kinaig).
2SA 21:13 Kile David ndek nuŋe piro taŋgo saniŋgina le Saul le Yonatan tuku isu ta kilmba taŋgo 7 Gibeon mbalŋge kilmba ŋinfok panniŋginaig ta tuku isu ta ulendimba kilmba kinaig ka
2SA 21:14 Sela tumbraŋ Benyamin tuku ma tugu taŋge Saul le Yonatan tuku isu kilmba Saul mam nuŋe Kis ŋgukinaigmbi taŋge ŋgukinaig sulumba gabat suŋgoŋge wam paguniŋmba saniŋgina ta kumumba kinaig. Wam kame ta deŋpurmba kile nane Suŋgo yabaŋnaig le nu nane tuku yabaŋ pasa ismba sakina le piro mbolŋge nyamagaŋ maŋ kumuŋginaig.
2SA 21:15 Taŋamba minnaig ma ma kame maŋ Filistia Israel ŋgamukŋge tumba tiŋgina le David ndek nuŋe kame kuasmbi kilmba Filistia mbal ndoŋ kame bunaig. Kame bumba minnaig ma ma David buk matuk kina le
2SA 21:16 Filistia taŋgo ande nyunu Isbibenob nu pro David balewam bafuna. Isbibenob nu taŋgo sugo sugo ta tuku ndare ande. Nu tuku mbanduwaŋ gabatnu ta ainmbi wakeiwanu. Pitinu ta 3 kilo lina. Nu kame bagi kitek tumba likina.
2SA 21:17 Nu David balewam bafuna le Abisai pro David te-simba Filistia taŋgo suŋgo ta ndoŋ kame bumba nu balena le kumna. Taŋana le David tuku kame kuasmbi pro nu sanaig: Sine kamenu kab kande ne maŋ sine dubi ndaka. Ne sine Israel mbal tuku bulu taŋaŋ kilŋasiŋgit ta kupe serikat ŋginaig le David nu nane ndoŋ pasa katmba sakina: Ye maŋ kame mbol kine nda ŋgina.
2SA 21:18 Minnaig ma ma Israel mbal maŋ kinaig ka Gob tumbraŋŋge nane Filistia mbal ndoŋ kame bunaig. Kame ta mbolŋge Husanu taŋgo Sibekai nu mata taŋgo ndare sugo sugo ta tuku ande nyunu Saf balena le kumna.
2SA 21:19 Mara ande nane Israel mbal maŋ kinaig ka Gob tumbraŋŋge Filistia mbal ndoŋ kame bunaig le Betlehemnu taŋgo Yair tuku kiŋo nuŋe Elhanan nuŋge mata taŋgo ndare sugo sugo ta tuku ande nyunu Goliat balena le kumna. Goliat nu Gatnu. Nu tuku sibugi ta suŋgokanu piti ŋayo.
2SA 21:20 Mara ande nane maŋ kinaig ka Gat tumbraŋŋge kame bunaig. Tumbraŋ taŋge taŋgo ndare ndui ta tuku ande minna. Taŋgo ta nu suŋgokanu kuen ŋayo. Nu tuku wai nyigriŋ ta 12 kupe nyigriŋ mata 12.
2SA 21:21 Taŋgo ta ndek nane Israel mbal maim maim pasa saniŋgina le Yonatanŋge taŋgo ta balena le kumna. (Yonatan nu David aba nuŋe Sama tuku kiŋo nuŋe).
2SA 21:22 Taŋgo bailkamba ta nane Gatnu taŋgo sugo sugo nane tuku ndare. Nane David tuku kuasmbiŋge bale farkinaig.
2SA 22:1 Suŋgoŋge David Saul tuku wai mbolŋge ŋgueu mbal ŋakmba tuku wai mbolŋge te-luka tina le nu Suŋgo tuku nyu te-duŋga mune te ulna.
2SA 22:2 Ye piti sinamŋge minet ta Suŋgo nu fonde kareŋnu taŋaŋ ye tumba koryate.
2SA 22:3 Nu ndame kune taŋaŋ ye ka sinam taŋge kuirket. Nu kandim taŋaŋ ye kigraibkate le ŋgueu mbalŋge ye ŋayo sili ndayade. Nu ye kigraibkate le ye mine mayewet.
2SA 22:4 Sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgube. Ye nu wika yabaŋet le nu ye ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge te-luka tate.
2SA 22:5 Yu mbalo sugo sugo tiŋga ye kaiyam bafude taŋaŋ nane ye ŋayo siliyam bafunaig.
2SA 22:6 Nane ye tumba muli-muliyinaig le ye kume dirmba
2SA 22:7 wamdus piti ŋak minmba yiŋe Mbara Suŋgo ye turyuwa ŋga wiken le nu nuŋe tukul wande mbolŋge ye tuku wi ta isna.
2SA 22:8 Taŋamba Kuate nu nane tuku gubrana le kilke samba buru-burukina.
2SA 22:9 Nu tuku fumbe burok kumam pa guwa prona. Miŋge kumam pa suŋgo kraŋer-kraŋerka tui fat taŋaŋ pirsi-parsinaig.
2SA 22:10 Nu samba malaŋga talka gau dabuk dabuk mbol tiŋga ndekina.
2SA 22:11 Nu eŋel mbol minyokina le bubre pinderka kinit taŋaŋ fumba tumba ndekina.
2SA 22:12 Ma furir suŋgo sawe ma kimkanu suk nu tumba soŋgina le
2SA 22:13 teliŋ sana le ma kilŋamba ndekina.
2SA 22:14 Taŋana le Suŋgo samba mbolŋge kuaila fudukate taŋaŋ kueŋka sakina le
2SA 22:15 ma teliŋmba tui fat taŋaŋ ŋgueu mbal ninde farna le kua ka sili-silinaig.
2SA 22:16 Suŋgo nu ŋgueu mbal tuku gubra kagli firka nane saniŋge likumba miŋgembi bubre fitkina le yu paraka yu sinamok agaŋ ta ŋakmba kilim kinaig.
2SA 22:17 Taŋanaig le Suŋgo nu wai sirmba ye te-luka tina.
2SA 22:18 Ŋgueu mbal saŋgriknu ye te-ibeŋyam bafunaig le Suŋgo nu ye te-luka tina.
2SA 22:19 Ye piti suŋgomba ŋak minen le nane pro ye ndoŋ kame bunaig ta Suŋgo nu ye kusre ndayina.
2SA 22:20 Nu ye tuku garena tukunu nu ye te-luka tina le ye mine mayewen.
2SA 22:21 Ye maŋau tiŋreknu ndo dubimba minen le nu lafumba wam mayenu ye mbol kina.
2SA 22:22 Ye Suŋgo tuku tukul pasa ndo dubiwen sulumba Kuate ŋgumne ndawen.
2SA 22:23 Ye nu tuku tukul kame mara mindek idus timba dubiniŋmba minmba nu tuku pasa pitai ndawet.
2SA 22:24 Ye nu tuku am mbolŋge purfeŋnu minmba une maŋau ke ndaken.
2SA 22:25 Ta tuku Suŋgo nu ye tuku maŋau ta lafumba maŋau mayenu ye mbol kina.
2SA 22:26 O Suŋgo, sine ne kusre ndanube ta ne mata sine kusreke nda. Sine maŋau purfeŋnu ndo kumba minbe ta ne maŋau mayenu ndo sine mbol kate.
2SA 22:27 Sine mbar maŋau kumba minbe ta ne lafunu ŋayonu sine siŋgit. Sine maŋau tiŋreknu ndo dubibe ta ne lafunu maŋau tiŋreknu sine mbol kate.
2SA 22:28 Sine siŋgine nyu yabukube ta ne sine kile-luka kilit. Sine siŋgine nyu payamkube ta ne sine tuku nyu kile-ibeŋkamŋgat.
2SA 22:29 O Suŋgo, ne ye tuku bulu taŋaŋ ma furir pitaite.
2SA 22:30 Ne ye sinzaŋya le ye ŋgueu mbal tuku fonde kareŋnu lukamba nane kile-ibeŋkamŋgit.
2SA 22:31 Kuate tuku maŋau purfeŋnu ndo. Pasa nuŋe ta tiŋreknu ndo. Nu kandim taŋaŋ nuŋe mbal kigraibkate.
2SA 22:32 Suŋgo nu Mbara ndindo. Nu ndo ndame kune suŋgo taŋaŋ sine kilmba korsiŋgit.
2SA 22:33 Kuate nu ye kuirkam tuku ma mayenu. Nu ye kambim tuku ndin mayenu fuŋgit.
2SA 22:34 Nu ye tuku kupe saŋgri pilete le ye saŋgri tiŋga kinenumet.
2SA 22:35 Nu ye tuku wai saŋgri pilete le ye tui kareŋnu didiket.
2SA 22:36 O Suŋgo, ne ye sinzaŋyumba naŋe kandim saŋgrinu ye sumba kaiyate le ye nyu ŋak minet.
2SA 22:37 Ne ye ndin mayenu tumyate le ye kupe basleŋga bari ndaŋget.
2SA 22:38 Ye ŋgueu mbal kogroŋka ŋakmba kilmba ŋaigo siglike suluwen le
2SA 22:39 nane gororomba ye tuku kupe tugum taŋge ndekinaig.
2SA 22:40 Ne ye saŋgri pileyina le ye kame mbolŋge ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋken.
2SA 22:41 Ne ye sinzaŋyina le ŋgueu mbal ŋakmba kua ka sili-silinaig le ye nane kilmba ŋaigo sigliken.
2SA 22:42 Nane wikinaig ta andeŋge nane kile-luka kile ndakina. O Suŋgo, ne mata nane ismba nda isanu sukna.
2SA 22:43 Ye nane kilmba tidoŋ firfirken le nane kukedu suk pronaig.
2SA 22:44 Israel mbal afu nane ye ndoŋ kame bumba ye te-ibeŋyam bafunaig le ne ye te-luka tumba nane tuku gabat madiyina. Taŋgo pino buk nane ye gilai ta nane kile ye tuku miŋge kumnemŋge minig.
2SA 22:45 Rawe mbal ye tugum promba dagol tidroŋga lokade. Nane ye tuku pasa ismba dubide.
2SA 22:46 Nane naŋgine tumbraŋ fonde kareŋnu ŋak ta kusreka kuru-kuruka ye tugum prode.
2SA 22:47 Suŋgo nu abo tugu ŋak. Nu ye tuku ndame kune suŋgo taŋaŋ ye tumba kaiyate. Kuateŋge ye te-luka tina. Ta tuku sine nu tuku nyu te-duŋgube.
2SA 22:48 Nu ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ye sinzaŋyate le nane ŋakmba ye kumnemŋge minig.
2SA 22:49 Yiŋe ŋgueu mbal ŋgamukŋge nu ye kor mayeyate. O Suŋgo, ne yiŋe ŋgueu mbal ŋgamukŋge ne ye kigraibka ye sinzaŋ mayeyina sulumba ne ye madiyumba nane tuku gabat pilna le minet.
2SA 22:50 Ta tuku ye kile kasomok mbal tuku am mbolŋge gare-gareka ne tuku nyu te-duŋget.
2SA 22:51 Kuate nu ye gabat suŋgo mini ŋga madiyina. Mara mindek nu ye turyina le ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋken. Nuŋe raŋgun mayenu kume pur maŋau mara mindek ye mbolŋge yiŋe ndare mbolŋge tuturmba minmba minamŋgat.
2SA 23:1 Pasa te David tuku wam pagu pasa. Ye David Yesi tuku kiŋo nuŋe yeŋge wam pagu pasa te saket. Yakob tuku Mbara Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge ye gabat suŋgo minam tuku madiyina le taŋgo ŋakmba tuku am mbolŋge ye nyu suŋgo ŋak minet. Ye mune magenu suŋgomba Israel mbal nindam tuku kuyarke liken. Ye yiŋe pasa tukulmba teŋenmba saket.
2SA 23:2 Suŋgo tuku Guwaŋge ye sayate le pasa kukliwet. Nuŋge ye tuku miŋge tumba tane wam pagutiŋgit.
2SA 23:3 Israel mbal tuku Mbara nu ndame kune suŋgokanu taŋaŋ sine kilmba kaisiŋgit. Nu teŋenmba ye sayina. Gabat suŋgo nu Kuate kumnemŋge minmba maŋau tiŋreknumbi taŋgo pino kulatkate ta
2SA 23:4 nu ki kitek prowam tuku ma tugu ramba gau purfemba ki buluŋgate taŋaŋ. Nu ki promba mbai ŋgislu aŋga waŋe mbol liŋleŋkanu taŋaŋ.
2SA 23:5 Suŋgoŋge ye tuku ndare tuturmba kaŋgat ta nyaro niŋguwa. Nu o buk ye ŋak wamdus ulendimba pasa katna ta nu pasa ta mbile nda. Nu mara mindek nuŋe raŋgun mayenumbi ye saŋgri pileyate le ye mine mayewet.
2SA 23:6 Taŋgo ŋaigonu ta Kuateŋge muli ago ŋak taŋaŋ kilmba kile-pankamŋgat. Taŋgo andeŋge muli ago ŋak ta nuŋe waimbi biye nda.
2SA 23:7 Nu muli ago ŋak ta mbanimbi silimba ka pasokam tuku ma mbolŋge maŋgurka pa dikŋguwa le ugmba tatrukamŋgat.
2SA 23:8 David tuku kame gabat sugo sugo tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. Yoseb Basebet nu kame gabat sugo keŋ ta tuku amboŋganu gabat. Taŋgo ta nu Takemon mbal tuku ndare. Ait ande nu kame mbolŋge mbanduwaŋ biymba kame bumba ŋgueu mbal 800 bale farkina le kumnaig.
2SA 23:9 Nu dubiknu ta Dodo kiŋo nuŋe Eleasar. Eleasar nu Aho mbal tuku ndare. Nu mata David tuku kame gabat sugo keŋ ta tuku ande. Ait ande nu David ndoŋ minna sulumba Filistia mbal kame tuku maŋgurka minnaig le nale ndek Filistia mbal ta kame tuku kile-saika minnaik. Taŋanaik le nane promba kame bunaig le Israel mbal ŋakmba kua ka sili-silinaig le
2SA 23:10 Eleasar nuŋe ndo tiŋga Filistia mbal ndoŋ kame bumba kina ka ka nu matuk kumba wai kume tirina ta nu kame bagi kusre ndana. Ait ta mbolŋge Suŋgoŋge Filistia mbal kile-ibeŋkina le Israel mbal kua ka sili-silinaig ta nane maŋ luka Eleasar tugum promba Filistia mbal kume farnaig ta tuku ŋgaro yubeŋgam tuku minde piye agaŋ ta paske likinaig.
2SA 23:11 David tuku kame gabat sugo keŋ ta tuku inum ta Agi kiŋo nuŋe Sama. Taŋgo ta Hararnu. Ait ande nane Filistia mbal pro Lei tumbraŋŋge piro ande tugumŋge kame tuku kuaneka tiŋginaig le Israel mbal nane kaŋgerka kua kinaig.
2SA 23:12 Taŋanaig le Sama nu kua kine ndaka nu piro sinam taŋge tiŋga nane Filistia mbal kilke ta tubekaig ŋga kame tiŋga Filistia mbal ta bale farna. Ait ta mbolŋge Suŋgoŋge Filistia mbal ŋakmba kile-ibeŋkina.
2SA 23:13 Mo ait mbolŋge Filistia tuku kame kuasmbi afu pro Refaim ma gutoŋ taŋge kame tuku kuaneka minnaig le David nu Adulam tuku ndame burok sinam taŋge minna le nu tuku kame gabat sugo keŋ ta nu tugum pronaig.
2SA 23:14 Taŋanaig le David nu tabe poŋga nuŋe fonde kareŋnu sinam kumba ka taŋge minna le Filistia mbal buk Betlehem tumbraŋ tinaig.
2SA 23:15 Tinaig le David ndek nuŋe tumbraŋ idusmba kule parana sulumba sakina: Ye kumba ka Betlehem tumbraŋ fonde malaŋgambi kule burok sinamŋge kule bulbulmba prote ta ye nyam parayate ŋgina.
2SA 23:16 Taŋakina le nane gabat sugo keŋ ta tiŋga kinaig ka Filistia mbal Betlehem kulatka minnaig tambik ri ndamba nane ndoŋ kame bumba ka sinam ka David kule burok sakina ta kunymba tumba pro David tunaig kande nu nyam mbulmba kule ta tumba Suŋgo tuku atraukina sulumba
2SA 23:17 ndek sakina: O Suŋgo, ye kule te nyi ta taŋgo kame te tuku ndare nyanu taŋaŋ. Nane kumam tuku ndin mbolŋge kagig ka kule kunymba prowaig ŋgina. Taŋakina sulumba nu kule ta nyam mbulmba atraukina. Gabat sugo keŋ ta nane taŋamba ndo maŋau ke likinaig le Israel mbal ŋakmba nane tuku saka minnaig.
2SA 23:18 Yoab mambo nuŋe Abisai nu kame gabat saŋgriknu 30 ta tuku gabat naŋgine. (Nale tuku ina nakile Seruya). Ait ande Abisai nu nuŋe mbanduwaŋ tambi ŋgueu mbal 300 kilmba bale farna le kumnaig tukunu nu taŋgo 30 ta ŋgamukŋge nu taŋgo nyu ŋak minna.
2SA 23:19 Taŋamba minmba nu nane tuku gabat mayok kina ta nu kame gabat sugo keŋ ta kumnemŋge minna.
2SA 23:20 Yehoyada kiŋo nuŋe Benaya nu mata kame taŋgo ande nyu ŋak minna. Benaya nu Kabselnu. Nu kuru kuru ndaka ŋgueu mbal suŋgomba bale farkina sulumba Moabnu kame taŋgo nyu ŋak armba turmba bale farkina le kumnaik. Bidu tiŋga ma tido pilna ait ta mbolŋge nu burok ande sinam kumba ka laion ande balena le kumna.
2SA 23:21 Taŋamba ait ande nu ka Isipnu taŋgo suŋgo ande te-silikina. Taŋgo ta nu nuŋe mbanduwaŋ biye ŋak minna le Benayaŋge mbanduwaŋ yaimba tumba nu balena le kumna.
2SA 23:22 Benaya nu maŋau taŋamba ndo ke likina sulumba nu gabat 30 ta tuku ande minna.
2SA 23:23 Nu nane ŋgamukŋge nyu ŋak minna ta nu kame gabat sugo keŋ ta kumnemŋge minna.
2SA 23:24 Kame gabat 30 ta tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. Ande Asahel nu Yoab tuku mambo nuŋe. Ande Elhanan nu Betlehemnu. Mam nuŋe Dodo.
2SA 23:25 Sama le Elika nale Harodnu.
2SA 23:26 Heles nu Paletnu. Ira nu Tekoanu. Mam nuŋe Ikes.
2SA 23:27 Abieser nu Anatotnu. Mebunai nu Husanu.
2SA 23:28 Salmon nu Ahonu. Maharai nu Netofanu.
2SA 23:29 Heleb nu mata Netofanu. Mam nuŋe Bana. Itai nu Gibeanu Benyamin ma tugu mbolok. Mam nuŋe Ribai.
2SA 23:30 Benaya nu Piratonnu. Hidai nu Gas ma gutoŋ mbolok.
2SA 23:31 Abi-Albon nu Arbatnu. Asmafet nu Bahurimnu.
2SA 23:32 Eliaba nu Salbonnu. Yasen tuku kiŋo kat nuŋe mata nane ŋgamukŋge minnaig. Taŋgo ande nyunu Yonatan nu mata nane ndoŋ minna.
2SA 23:33 Samat nu Hararnu. Ahiam nu Hararnu. Mam nuŋe Sarar.
2SA 23:34 Elifelet nu Makanu. Mam nuŋe Ahasbai. Eliam nu Gilonu. Mam nuŋe Ahitofel.
2SA 23:35 Hesro nu Karmelnu. Parai nu Arbnu.
2SA 23:36 Igal nu Sobanu. Mam nuŋe Natan. Wa nuŋe Hagri.
2SA 23:37 Bani nu Gadnu. Selek nu Amonnu. Naharai nu Berotnu. Nu Yoab tuku kandim agaŋ ndende kugrakanu taŋgo.
2SA 23:38 Ira le Gareb nale Itranu.
2SA 23:39 Uria nu Hitnu. Nane ulendimba taŋgo 37 minnaig.
2SA 24:1 Ait ande Suŋgo nu Israel mbal tuku gubrana le nu nane Davidŋge piti niŋguwa ŋga nu sana: Ne kumba Israel taŋgo pino Yuda taŋgo pino ŋakmba pileniŋmba burke lika ŋgina.
2SA 24:2 Taŋakina le David ndek nuŋe kame gabat Yoab wam pagumba sana: Ne tiŋga naŋe gabat kame kilmba ka siŋgine kuasmbi Israel taŋgo pino ŋakmba burkap. Tane Israel ma tugu ŋakmba mbol kape sulumba Israel taŋgo pino burkap le ye taŋgo giganmba minig ta katesewi ŋgina le
2SA 24:3 Yoab ndek lafumba nu sana: O gabat suŋgo, naŋe kuasmbi Israel mbal Suŋgoŋge sinzaŋniŋguwa le taŋgo pino puluka tugeka suŋgomba prowaig ŋga iduset ta kile ne ndaŋam tuku taŋgo pino burkam sakate? Wam ta mayenu ndo kuga ŋgina kande
2SA 24:4 gabat suŋgo nu Yoab nuŋe gabat kame piro ta kuwaig ŋga dirnaŋga minna le nane nu tuku pasa dubimba ndek Israel taŋgo pino burnu kinaig.
2SA 24:5 Kinaig ka Yordan kule pakarka Aroer tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta Gad ma tugu mbolŋge ma gutoŋŋge minit. Taŋamba nane tumbraŋ ta kusremba kinaig ka Yaser tumbraŋ pronaig sulumba
2SA 24:6 Yaser kusremba kinaig ka Gilead ma tugu mbol kumba ka Kades tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta Hit mbal tuku kilke mbolŋge minit. Taŋamba nane maŋ tiŋga kumba ka Dan ma tugu mbol promba kinaig ka Sidon tumbraŋ pronaig.
2SA 24:7 Pro taŋge nane luka kinaig ka Tirus tumbraŋ pronaig. Tumbraŋ ta fonde kareŋnumbi koranu. Tirus tumbraŋ kusremba kinaig ka Hivi mbal tuku tumbraŋ kame Kanan mbal tuku tumbraŋ kame ta ŋakmba kinaig ka Berseba tumbraŋ Yuda ma tugu mbol pronaig.
2SA 24:8 Nane ka ma tugu ŋakmba mbol kumba piro ke sugluka tambun 9 ait 20 kinaig le maŋ luka Yerusalem pronaig.
2SA 24:9 Taŋamba Yoab ndek gabat suŋgo tugum kina sulumba sana: Israel mbal taŋgo 800,000 nane ne tuku kame taŋgo pirokam kumuŋ. Yuda mbal taŋgo 500,000 nane ne tuku kame kuasmbi pironu kumuŋ ŋgina.
2SA 24:10 Kile David nu wam kina ta tuku wamdus pitina le nu ndek Suŋgo yabaŋmba sana: O Suŋgo, ye ŋginŋgan maŋau kumba siŋka uneken. Ne ye tuku une ta sauka gilaiŋga ŋgina.
2SA 24:11 Taŋakina le Suŋgo ndek David tuku tuan taŋgo Gad wam pagumba sana: Ne ka teŋenmba David sawa. Suŋgo nu piti sugo keŋmba ne tanmbim iduste ta ne ismba inum pilemba madiwa ŋga sawa. Nu inum madiwa ta ye taŋamba kamŋgit ŋga Gad sana.
2SA 24:13 Mafena le David nu aboŋgina le Gad nu tugum promba pasa ta ŋakmba David kubeu tumba sana: Suŋgo nu piti sugo keŋmba ne tanmbim iduste ta ne ta tuku inum madiwa. Ne kilke tugu te mbol guba suŋgo yar 7 minwa ŋga madiwamŋgat e? Ko naŋe ŋgueu mbalŋge kamembi yokernuwaig le tambun keŋmba kua ka ma baknu mbolŋge kuirka minamŋgat e? Ko guaze suŋgo ait keŋmba Israel taŋgo pino bale farwa ŋga idusmba madiwamŋgat e? Ne wamdus pile timba piti sugo keŋmba te tuku inum madiwa le ye ka Suŋgo sawi ŋgina.
2SA 24:14 Taŋakina le David ndek Gad sana: Ye wamdus matuk tukulka piti suŋgoyate. Suŋgo nu sine make patikate tuku tukunu nuŋe wamdus ndaŋmba kam idusmba ndeta kuwa ta ye ŋgueu mbal pro kamembi yokeryam wam ta ndo ye mbulit ŋga Gad sana.
2SA 24:15 Kile Suŋgo nu guaze suŋgo ande pilna le Israel ma tugu ŋakmba kumuŋgina. Israel taŋgo guazembi bale farna ta ulendika 70,000.
2SA 24:16 Suŋgo tuku eŋel guaze tambi taŋgo pino bale farkam tuku piro tuna ta nu buk Yerusalem mbal ŋaigo siglikam bafuna le Suŋgo nu wamdus te-ibeŋna sulumba eŋel peuna. Peuna le eŋel nu Yebusnu taŋgo Arauna tuku kilke tugumŋge tiŋgina.
2SA 24:17 David ndek mambilmba eŋel taŋgo pino bale farmba minna le kaŋgerna sulumba nu Suŋgo sana: Mbar te ye tuku. Yeŋge mbar te ken. Taŋgo kame sinamanzerok te tuku mbar kuga. Piti te ye mbolŋge yiŋe ndare mbolŋge prowa ta maye ŋga Suŋgo sana le
2SA 24:18 ki ait ndui ta mbolŋge ndo Gad nu David tugum kumba sana: Ne kaye ka Arauna tuku kilke mbolŋge ndame turŋaŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeiwa ŋga sana le
2SA 24:19 nu ndek Suŋgo tuku pasa ta dubimba kumba ka Gad nu sana taŋamba ndo kina.
2SA 24:20 Kile Arauna mambilna kande gabat suŋgo nuŋe piro mbal ndoŋ nu sota pronaig le kaŋgerkina sulumba nu David tumailamŋge dagol tidroŋga loka
2SA 24:21 kusnana: O gabat suŋgo, ne ndaŋam ye tugum te prote ŋgina le nu lafumba sana: Ye ne tuku kilke te piyawam prowet. Piyamba guaze suŋgo prote te kugawa ŋga Suŋgo atraukam tuku pa laŋlaŋ ande wakeiwamŋgit ŋga sana.
2SA 24:22 Taŋaka sana le Arauna ndek David sana: O gabat suŋgo, kilke te ne ake ta sulumba Suŋgo atraukam tuku sakate taŋamba ka. Ye tuku makau minig te kila sulumba makau tuku pirokanu suku agaŋ ndende te turmba kilmba fetfetmba Suŋgo atraukam tuku pa dikŋga ŋgina sulumba
2SA 24:23 nu nuŋe agaŋ ndende ta ŋakmba kilmba David kile-tumba sana: Naŋe Mbara Suŋgo nu ne tuku atrau tuwa ŋgina.
2SA 24:24 Taŋakina le David ndek lafumba sana: Kuga. Ye agaŋ ndende ta ŋakmba ndametiŋmbi piyawamŋgit. Ye agaŋ inum ake yainumba yiŋe Mbara Suŋgo atrauke nda ŋga sana. Taŋaka sana sulumba nu kilke makau kilna ta ulendimba silwa ndametiŋ soŋ 5-mbi piyana.
2SA 24:25 Taŋamba nu ndame kilmba turŋaŋga pa laŋlaŋ wakeimba makau afu bale farmba pasokina le ugnaig. Taŋamba maŋ Suŋgo ndoŋ wamdus ulendikam tuku makau afu ta kilmba pasokina le ugnaig le Suŋgoŋge guaze suŋgo Israel ŋgamukŋge minna ta pitaimba tukulna le kugana.
PSA 51:1 O Kuate, kume pur maŋau ta ne tugu. Ne sine make patikate wam ta mata suŋgokanu. Ta tuku ne ye mapeyumba ye tuku une ŋakmba sauka kile-sika.
PSA 51:2 Ne ye tuku mbar maŋau ŋakmba sauka gilaiŋga le ye ne am mbolŋge tiŋreknu purfeŋnu mayok ka.
PSA 51:3 Ye siŋka mbaren sulumba une maŋau ken. Wam ta ye mara mindek idusmba minet.
PSA 51:4 Ye ne am mbolŋge mbaren. Mbar ta ne kumammba ken. Ta tuku ne kumumbi ye tumba pasa mbolŋge pilit.
PSA 51:5 Ye inaŋge te-pile ndakina ait ta ye une ŋak minen. Nu ye te-pilna le ye mbar maŋau kam tuku ndo mayok kan.
PSA 51:6 Ye maŋau purfeŋnu tugusek ndo dubiki ŋga ne wamdus suŋgo ŋak minit. Ta tuku ne wamdus kuyar mayenumbi ye sinzaŋya.
PSA 51:7 Ne ye tuku une ta ŋakmba sauka kile-sika. Taŋawa le ye ne am mbolŋge purfeŋnu ndo mayok ka.
PSA 51:8 Ne ye piti suŋgo sina le ye tuku saŋgri ŋakmba kuganaig. Ne ye tuku mbar maŋau ta kile-sikumba ye tuku une ta nduiye gilaiŋga. Taŋamba ne naŋe gare maŋau ta ye sa le ye maŋ gare-gareki.
PSA 51:10 O Kuate, ne ye tuku ŋgamuŋgal purfeu sera sulumba ye tuku wamdus te-tiwe sa le ye ne ndo dubinam idusi.
PSA 51:11 Ne ye pitai ndayumba naŋe Tukul Guwa mata ye yai ndaya.
PSA 51:12 O buk ne ye te-luka tina le ye gareyina. Taŋamba ndo ne naŋe gare maŋau ta sa le ye maŋ gare-gareki. Ye mara mindek ne ndo dubinam tuku wamdus tambi sinzaŋya.
PSA 51:13 Taŋawa le ye une ŋak mbal ne tuku wam tugusek ta tumniŋgi le nane mbilka ne dubinamŋgaig.
PSA 51:14 O Kuate, ye ndare kutuwen ta idusmba ne ye kasuryumba pasa mbol pile ndaka. Ne ye mapeyumba ye te-luka ta le ye ne tuku maŋau tiŋreknu ta idusmba mune-munekamŋgit.
PSA 51:15 O Suŋgo, ne ye sinzaŋya le ye maŋ yiŋe miŋgembi ne tuku nyu te-duŋgi.
PSA 51:16 Ye ne tuku atrauka agaŋmor kilmba bale farmba pasoki le ugwaig ta ne nzali ndanate.
PSA 51:17 O Kuate, ye tuku atrau agaŋ ta ye yiŋe nyu te-ibeŋmba ne kumnemŋge mini ta ne nzalinate. Ye ŋgamuŋgal biye mbilmba ne tugum prowi ta ne ye pitaiye nda.
PSA 51:18 Ne Yerusalem fonde kareŋnumbi te-kormba naŋe nzali dubimba Sion mbal sinzaŋniŋga le nane mine magewaig.
PSA 51:19 Taŋamba nane tukul dubimba makau pailnu kilmba ne tuku atrauka agaŋmor ta bale farmba pasoka ugwaig le ne gare-garekamŋgat.
JON 1:1 Mara ande Suŋgo nu Amitai kiŋo nuŋe Yona wam pagumba sana:
JON 1:2 Ne tiŋga Nineve tumbraŋ suŋgo ta kaye sulumba riroŋ pasa niŋga. Ye nane tuku wam ŋaigonu suŋgomba ke likade ta ye kaŋgerket ŋgina.
JON 1:3 Taŋakina le Yona nu Suŋgo ram kua ka Spen kilke mbol kambim bafuna sulumba kile nu tiŋga Yafo tumbraŋ fudiŋ ta mbol kina ka taŋge waŋ ande Spen kambim bafuna ta te-silikina sulumba Suŋgo ram kua ka waŋ ta piyamba poŋga kinaig.
JON 1:4 Nane kinaig le kile Suŋgoŋge bubre saŋgrinu yu mbolŋge pilna le prona. Bubre saŋgrinu taŋge waŋ tumba sambriwa le fofokam bafuna le
JON 1:5 waŋ kulatkanu taŋgo kame nane wamdus fulilka kuru kuru mayemba naŋgine mbara yimyam wike likinaig sulumba nane waŋ piti suŋgo tina ta bulkuwa ŋga agaŋ ndende afu waŋ mbolŋge paska kilmba yu mbol pankinaig ta Yona nu katese ndana. Nu waŋ sinam nziŋge kinymba gilaiŋgina.
JON 1:6 Kile waŋ ta tuku gabat Yona te-silika kuanemba sana: Ne ndaŋam tuku kinymba minit? Ne tiŋgumba naŋe mbara wika le nu sine sinasiŋmba tursiŋguwa le sine ŋgisi ndakube ŋgina.
JON 1:7 Taŋakina le waŋ kulatkanu taŋgo kame nane naŋgine naŋgine sakinaig: Sine kagmaika taŋgo ande tuku nyu mayok kuwa ndeta nuŋge mbarna le sine ŋgisikam bafuweg te kila palmbimŋgig ŋginaig. Nane taŋamba kagmaikinaig kande Yona tuku nyu mayok kina.
JON 1:8 Taŋana le nane nu sanaig: Sine piti suŋgo teg te tugunu te-mayokmba sasiŋga le sine isbe. Ne ame piro ŋak? Ne anikok? Ne kilke tugu ndaŋ tuku kuasmbi ŋginaig le
JON 1:9 Yona ndek nane tuku pasa lafumba saniŋgina: Ye Hibrunu. Ye Suŋgo tuku nyu kurauket tuku. Nu samba mbolok Mbara. Nuŋge yu kilke turmba kile-mayokkina ŋgina.
JON 1:10 Taŋakina sulumba Yona nu Suŋgo ram kua kina ta kubeu niŋgina le waŋ kulatkanu taŋgo kame nane ismba kuru kuru suŋgo tinaig sulumba Yona sanaig: i ... Ne siŋka mbar suŋgona ŋginaig.
JON 1:11 Bubre kile saŋgri tiŋgina le yu mbalo sugo sugo tiŋginaig le waŋ kulat taŋgo nane ndek sakinaig: Sine ne mbolŋge ndaŋbe le yu mukuwa le sine mine mayewamŋgig ŋginaig le
JON 1:12 Yona nu ndek saniŋgina: Ye tumba yu mbol bukŋgap le yu mukuwamŋgat. Yeŋge mbaren le yu mbalo sugo sugo te tiŋgade le tane piti tade ŋgina.
JON 1:13 Taŋakina le nane waŋ kulat taŋgo waŋ tumba makembi kambim bafumba nane saŋgri tiŋga koikinaig. Koikinaig ta yu saŋgri tiŋgina le nane waŋ tumba piyal kambim fugumba
JON 1:14 Suŋgo wika sanaig: O Suŋgo, sine taŋgo te tumba yu mbol bukŋgube le nu kumwa le ne sine pasa mbolŋge patika le ma ŋayo mbolŋge ŋgisi ndakube. O Suŋgo, ne naŋe nzali ndo dubimba wam te kate ŋginaig.
JON 1:15 Taŋakinaig sulumba nane Yona tumba yu mbol bukŋginaig le yu ndek mukuna.
JON 1:16 Yu mukuna le taŋgo kame ta Suŋgo tuku kuru kuru suŋgo tumba agaŋmor ande balemba Suŋgo atraukinaig sulumba nu tuku pasa saŋgri pilenaig.
JON 1:17 Yona tumba yu mbol bukŋginaig le Suŋgo nu kualegaŋ suŋgo ande sana le nu promba Yona tumba ŋinkina. Ŋinkina le Yona nu mara keŋmba furir keŋmba kualegaŋ fuŋgul sinam taŋge minna.
JON 2:1 Yona nu kualegaŋ fuŋgul sinamŋge minmba nuŋe Mbara Suŋgo gare pasa tumba sakina:
JON 2:2 O Suŋgo, ye piti suŋgo kurawit sulumba ne wikit le ne ye turyat. Ma ŋayonu kumanu mbal tuku ma mbolŋge minit sulumba ye ne tuku wi kueŋkit le ne isat.
JON 2:3 Neŋge ye bukŋgat le ye yu buto sinam nzi kat. Yuŋge ye soŋgat le yu mbalo sugo sugo ye mbolŋge ŋgurkaig le
JON 2:4 ye sakit: Ne ye pitaiyat. Ne tuku tukul wande ta ye maŋ kaŋgere nda ŋga sakit.
JON 2:5 Yu mbalo ye mbolŋge ŋgurmba minaig le ye tuku mabseŋ tukulkat le yuŋge ye ŋak soŋgat. Yu sinamok aŋgaŋge ye tuku gabat soŋgat.
JON 2:6 Ye yu sinamŋge tabe minig ta tugunu tugum nzi kat. Ma ta ŋayonu ndo ye tukulyat ta o Kuate Suŋgo, ne ye maŋ luka te-mayokyat le ma ŋayonu ta kusrewit.
JON 2:7 O Suŋgo, ye kumam tuku kamusit sulumba ye ne idusnumba yabaŋnit le ne samba mbolŋge naŋe tukul wande sinamŋge ne isat.
JON 2:8 Nane afu yabri mbara dubikade ta nane ne kusrenade ta
JON 2:9 ye munembi ne tuku nyu te-duŋga ne atraukamŋgit. Ye ne ndoŋ tumamba pasa saŋgri pilewen ta maŋ kamŋgit. O Suŋgo, neŋge ndo sine kile-luka kilit le sine abo ŋak mineg ŋga sana.
JON 2:10 Kile Suŋgo nu maŋ kualegaŋ ta sana le kumba ka piyalŋge Yona ŋgilikina le mayok kina.
JON 3:1 Suŋgo nu maŋ lato Yona wam pagumba sana:
JON 3:2 Ne tiŋga Nineve tumbraŋ suŋgo ta kaye sulumba pasa ye ne sanet te kuklimba saka ŋgina.
JON 3:3 Taŋakina le Yona nu tiŋga Suŋgo tuku miŋge dubimba Nineve kina. Nineve nu tumbraŋ suŋgo pasa ŋak. Taŋgo ande tumbraŋ ta dubimba make inum kumam kambim ŋga ta nu mara keŋnu mbolŋge ta prowanu.
JON 3:4 Kile Yona nu tugu pilmba tumbraŋ suŋgo ta dubimba kina ka ki butuŋgina le furiram nu wi kueŋka nane saniŋgina: Ait 40 kugawaig le Kuateŋge Nineve tumbraŋ te te-ŋgisiwamŋgat ŋga saniŋgina le
JON 3:5 Ninevenu taŋgo pino nane Kuate tuku pasa ta ismba sonŋga nane ndek sakinaig: Sine ŋakmba nyamagaŋ pinka taŋgo nyu ŋak taŋgo nyu kugatok sine ŋakmba ŋgamuŋgal biye mbilmba sinamanzer tawi tiŋbe ŋginaig.
JON 3:6 Kile Nineve tuku gabat suŋgo ta pasa ta ismba nuŋe minyokam mbili suŋgo maditaknu ta kusremba nuŋe mindepiye mayenu ta paska pilmba sinamanzer tawi tiŋmba kuke tugu sinamŋge minyok minna.
JON 3:7 Taŋamba nu taŋgo afu kukulniŋgina le nane kumba ka Ninevenu taŋgo pino ŋakmba wam paguka saniŋginaig: Siŋgine gabat suŋgo nuŋe gabat kame ndoŋ nane teŋenmba sakaig. Tane taŋgo pino agaŋmor ŋakmba nyamagaŋ kule pinka ndanyap.
JON 3:8 Tane ŋakmba agaŋmor turmba sinamanzer tawi tiŋmba tane Kuate wika yabaŋap sulumba taŋgine wam ŋaigonu ta ŋakmba kusreka mine maŋau ŋaigonu ke likade ta turmba ŋakmba kusrekap.
JON 3:9 Sine taŋabe le Kuate nu sine tuku gubra suŋgo pilit ta wamdus mbilmba kusrewa le sine ŋgisike nda. Gabat sugo sugo nane taŋakaig ŋginaig.
JON 3:10 Kile Nineve mbal nane wam ŋaigonu ŋakmba kusrekinaig le Kuate nu wam kinaig ta kaŋgerka nane tuku gubra suŋgo tina ta wamdus biye mbilna sulumba nu nane kile-ŋgisikam sakina ta ke ndakina.
JON 4:1 Yona nu wam ta tuku ŋgamuŋgal ŋayoŋga nu gubra tina sulumba
JON 4:2 nu Suŋgo yabaŋmba sana: O Suŋgo, ye yiŋe tumbraŋŋge minmba ne Nineve tumbraŋ ŋgisiwe nda ta o buk katesewen. Ta tuku ye kua ka Spen kambim bafuwen. Ne sine sinasiŋmba mapekate tuku Mbara ta ye kila. Ne pitik gubra ndanate tuku. Ne sine tuku kume purte tuku. Ne wamdus biye mbilmba taŋgo tuku mbar ne lafu ndate.
JON 4:3 O Suŋgo, ne ye baleya. Ye abo minam mbulit. Ye kumi ko ŋgina le
JON 4:4 Suŋgo nu ndek sana: Ne gubranate wam ta kumumbi e ŋgina.
JON 4:5 Kile Yona nu tumbraŋ suŋgo ta kusremba kumba ka ki prote kumamŋge minyokina. Nu baibai ande nzaŋnu pilmba ta kumnemŋge minyok minmba ame wam tumbraŋ suŋgo ta mbolŋge prowamŋgat ŋga tairŋga minna.
JON 4:6 Taŋana le Yona kiŋge piyikat ŋga Kuate Suŋgoŋge ail ande te-mayokna le ail ta suŋgoka nzaŋnuŋge nu kaina. Yona nu ŋgamuŋgal ŋayoŋgina ta kusrewa ŋga taŋana le Yona nu ail ta kaŋgermba gare suŋgo tina.
JON 4:7 Mafena le maratukuk Kuate nu ŋguakile ande kukulna le promba ail sumbailnu ta nye fofona le ail ta kummba kareŋgina.
JON 4:8 Kile ki pro saŋgri tiŋgina le Kuate nu bubre paknu ki prote kumamŋge pilna le prona. Kiŋge Yona gabatnu piyna le nu am purmba ndeke dirna sulumba sakina: Ye abo minam mbulit. Ye kumi ko ŋgina le
JON 4:9 Kuate nu Yona sana: Ail te kummba kareŋgat le ne gubranate wam ta kumumbi e ŋgina le nu ndek sakina: Au. Ye kumumbi gubrayate. Ye gubra tet ta dubimba kumi ta maye ŋgina.
JON 4:10 Taŋakina le Suŋgo nu Yona sana: Furir ndindo mbolŋge ail te promba suŋgokat. Furir ande mbolŋge nu kummba kareŋgat. Ne ta tuku piro kareŋ ndakat. Neŋge nu te-suŋgo ndawat. Ndaŋam tuku ne ail ta tuku ninankate?
JON 4:11 Ye mata taŋamba ndo Nineve tumbraŋ tuku sina suŋgoyate le mapewet. Tumbraŋ suŋgo ta kiŋo kame foŋfoŋ gudommba 120,000 ta lite. Nane mbar kugatok. Agaŋmor mata gudommba minig ŋga Yona sana. [Tuan taŋgo suŋgomba Israel mbal Yuda mbal riroŋ pasa niŋganu kande nane ismba nda isanu sukmba yabri mbara kanunu mbariŋniŋmba minanu. Taŋawanu le Kuate nu Babilon gabat suŋgo Nebukadnesar wamdus tuna le nu pro nane ndoŋ kame bumba kusem wande suŋgo Solomonŋge te-tina ta turmba ŋayo silimba Israel mbal Yuda mbal ŋakmba muliŋ kilmba Babilon kilke mbol kinaig. (Aposel 7.42-43 kaŋgerap). Israel mbal nane Babilon kilke mbolŋge minnaig ma ma yar 70 kinaig le Daniel tuku ait mbolŋge Suŋgoŋge Babilon gabat suŋgo kitek Darius wamdus tuna le nane mapekina le nane luka Israel kilke mbol kinaig sulumba kusem wande kitek ande maŋ te-tinaig. Taŋamba minnaig ma ma nane tuan taŋgo kame tuku dir pasa kame ta idusniŋmba Kuate nu Mesias nyunu ande Kristus kukulwa ŋga nu tairŋga minnaig.]
MAT 1:1 Yesus Kristus nu David le Abraham tuku mbuŋ. Nu tuku mbuŋ Abraham tuku ndare tuturmba teŋenmba kina.
MAT 1:2 Abraham tuku kiŋo nuŋe Isak. Isak tuku kiŋo nuŋe Yakob. Yakob tuku kiŋo kame 12 ande Yuda.
MAT 1:3 Yuda tuku kiŋo kat nuŋe Peres le Sera. (Ina nakile Tamar). Peres tuku kiŋo nuŋe Hesron. Hesron tuku kiŋo nuŋe Ram.
MAT 1:4 Ram tuku kiŋo nuŋe Aminadab. Aminadab tuku kiŋo nuŋe Nason. Nason tuku kiŋo nuŋe Salmon.
MAT 1:5 Salmon tuku kiŋo nuŋe Boas. (Boas ina nuŋe Rahab). Boas tuku kiŋo nuŋe Obed. (Obed ina nuŋe Rut). Obed tuku kiŋo nuŋe Yesi.
MAT 1:6 Yesi tuku kiŋo nuŋe David nu gabat suŋgo. David tuku kiŋo nuŋe Solomon. (Ina nuŋe Uria tuku pino kuembol Davidŋge tina).
MAT 1:7 Solomon tuku kiŋo nuŋe Rehoboam. Rehoboam tuku kiŋo nuŋe Abia. Abia tuku kiŋo nuŋe Asa.
MAT 1:8 Asa tuku kiŋo nuŋe Yehosafat. Yehosafat tuku kiŋo nuŋe Yehoram. Yehoram tuku kiŋo nuŋe Usia.
MAT 1:9 Usia tuku kiŋo nuŋe Yotam. Yotam tuku kiŋo nuŋe Ahas. Ahas tuku kiŋo nuŋe Hesekia.
MAT 1:10 Hesekia tuku kiŋo nuŋe Manase. Manase tuku kiŋo nuŋe Amon. Amon tuku kiŋo nuŋe Yosia.
MAT 1:11 Yosia tuku kiŋo gudommba ande Yehoyakin. Ait ta mbolŋge nane Israel mbal muliŋ kilanu taŋaŋ Babilon kilke mbol kinaig.
MAT 1:12 Kinaig ka Babilonŋge minnaig sulumba Yehoyakin nu Sealtiel te-pilna. Sealtiel tuku kiŋo nuŋe Serubabel.
MAT 1:13 Serubabel tuku kiŋo nuŋe Abihud. Abihud tuku kiŋo nuŋe Eliakim. Eliakim tuku kiŋo nuŋe Asor.
MAT 1:14 Asor tuku kiŋo nuŋe Sadok. Sadok tuku kiŋo nuŋe Akim. Akim tuku kiŋo nuŋe Eliud.
MAT 1:15 Eliud tuku kiŋo nuŋe Eleasar. Eleasar tuku kiŋo nuŋe Matan. Matan tuku kiŋo nuŋe Yakob.
MAT 1:16 Yakob tuku kiŋo nuŋe Yosef. Piyo nuŋe Maria. Maria nu Yesus te-pilna. Yesus nyunu ande Kristus.
MAT 1:17 Taŋamba Abraham tuku ait kusremba nuŋe ndare tuturmba ka kuasmbi 14 mayok kinaig le David prona. David tuku ait kusremba nuŋe ndare tuturmba ka kuasmbi 14 mayok kinaig sulumba muliŋ kilanu taŋaŋ Babilon kinaig. Babilonŋge minnaig ait ta kusremba ndare tuturmba ka kuasmbi 14 mayok kinaig le Kristus prona.
MAT 1:18 Yesus Kristus nu ina nuŋeŋge te-pilna ta teŋenmba. Ina nuŋe Maria. Maria nu Yosef tam tuku madinaig. Nale muŋgu kile ndaka minmba Maria nu buk Tukul Guwa tuku saŋgrimbi kiŋo konmba fuŋgul te-mayokna ta katesena.
MAT 1:19 Yosef nu tam tuku madinaig ta nu wamdus tiŋreknu ŋak tukunu Maria kiko tikat ŋga nu siŋsiŋndo kusrewam tuku idusna.
MAT 1:20 Taŋamba wamdus teroka minmba nu kiŋambi Suŋgo tuku eŋel ande pro nu sana: David tuku mbuŋ Yosef, ne piyo naŋe Maria tam tuku wamdus piti ndanuwa. Ne nu ta. Nu kiŋo konna ta Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge nu kile fuŋgulok minit.
MAT 1:21 Nu kiŋo te-palmbimŋgat ta nyunu Yesus ŋga. Israel mbal une maŋauŋge nane tidoŋgate ta nuŋge nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat ŋga Yosef sana.
MAT 1:22 Wam ŋakmba mayok kine likinaig ta Suŋgo tuku pasa ande tuan taŋgoŋge te-mayokna ta kumuŋgina. Nu teŋenmba kuyarna.
MAT 1:23 Tane isap. Pino mbanzo ande nu taŋgo ndoŋ mine ndakanu minmba ma ma fuŋgulok minwa sulumba nu kiŋo te-palmbimŋgat. Kiŋo ta nu tuku nyu Emanuel ŋgina. Emanuel pasa ta tugunu: Kuate nu sine ndoŋ minit.
MAT 1:24 Yosef nu kinyna tuku aboŋga Suŋgo tuku eŋel pasa sana ta kumumba nu Maria nuŋe pinonu tina.
MAT 1:25 Nu tina ta nu ndoŋ kinye ndakinaik sulumba kumba ka nu kiŋo te-pilna. Nu kiŋo te-pilna le Yosef nu tuku nyu Yesus ŋgina.
MAT 2:1 Herodus nu gabat suŋgo minna ait mbolŋge Yudea ma tugu Betlehem tumbraŋŋge Yesus ina nuŋeŋge te-pilna. Te-pilna le ki prote kumamŋge kila mbal afu mbai kitek kaŋgermba Yerusalem tumbraŋ suŋgo mbol pronaig sulumba kusnaŋginaig:
MAT 2:2 Zu mbal tuku gabat suŋgo ina nuŋeŋge te-pilna ta aniŋge minit. Nu mayok kina ta tumsiŋgam tuku mbai ki prote kumamŋge kaŋgergeŋ sulumba sine nu mbariŋam proweg ŋginaig.
MAT 2:3 Mandor Herodus Yerusalem mbal ŋakmba wam ta ismba wamdus pitiniŋgina.
MAT 2:4 Taŋanaig sulumba Herodus nu pris gabat mbal kusem pasa tugunu bitekŋganu mbal ŋakmba wike lika kile-maŋgurka kusnaniŋgina: Kuateŋge madina taŋgo Kristus ina nuŋeŋge nu aniŋge te-palmbimŋgat ŋgina le
MAT 2:5 nane lafumba nu sanaig: Yudea ma tugu Betlehem tumbraŋŋge. Kuate tuku tuan taŋgo teŋenmba kuyarna.
MAT 2:6 Betlehem tumbraŋ fudiŋndo Yudea ma tugu mbolŋge ne Yudea tumbraŋ ŋakmba ŋgamukŋge nyu suŋgo tamŋgat. Ne sinamŋge taŋgo suŋgo nyu ŋak mayok kuwa sulumba yiŋe mbal Israel kulatkamŋgat. Tuan taŋgo taŋamba kuyarna ŋga Herodus sanaig.
MAT 2:7 Kile Herodus nu kuirkuirka pasa pilna le kila taŋgo nane nu tugum pronaig le nu nane kusnaniŋgina: Mbai mayok kina ta ait giganmba kusreka ye tugum te prowaig ŋga kusnaniŋgina le nane ait ta kumumba sanaig.
MAT 2:8 Sanaig le nu nane Betlehem kuwaig ŋga saniŋgina: Tane kape ka kiŋo fudiŋ ta sote mayemba kaŋgerap sulumba luka pro ye sayap le ye mata kumba mbariŋi ŋgina.
MAT 2:9 Taŋakina le nane gabat suŋgo tuku pasa ismba tiŋga kinaig. Kinaig le mbai buk ki prowanu kumamŋge kaŋgernaig ta mayok ka nane tumailamŋge kina ka kiŋo minna ma ta mbolŋge amtiŋga minna le
MAT 2:10 nane mbai ta kaŋgermba gare tormba
MAT 2:11 kumba ka wande ta sinam kinaig sulumba kiŋo fudiŋ ina nuŋe Maria ndoŋ kaŋgerka kiŋo tugumŋge dagol tidroŋga nu mbariŋnaig. Mbariŋnaig sulumba gol, minde sili soŋ mundur mayenu ŋak, gureŋ mayenu nyunu mer ta palekŋge paska nu tuku patikinaig.
MAT 2:12 Taŋamba nane maŋ luka kambim ŋga furir ta nane kiŋambi Kuate nu nane riroŋ pasa saniŋgina le nane Herodus tugum kine ndaka ndin kise tumba naŋgine tumbraŋ kinaig.
MAT 2:13 Kila mbal luka kinaig le Yosef nu kiŋata Suŋgo tuku eŋel pro nu sana: Herodus nu kiŋo fudiŋ te balewam tuku nu sotam bafute. Ne pino kiŋo fudiŋ te kilmba kua ka Isip kilke mbol kaye sulumba taŋge ye tuku pasa tairŋga ŋgina.
MAT 2:14 Taŋakina le furir ta ndo Yosef nu pino kiŋo kilmba kua ka Isip kina.
MAT 2:15 Kinaig ka taŋge minnaig ma ma Herodus nu kumna. Wam mayok kina ta Suŋgo tuku pasa ande tuan taŋgoŋge te-mayokna ta kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina. Yiŋe Kiŋo nu Isipŋge minna le prowam tuku ye nu wiken ŋgina.
MAT 2:16 Herodus nu kila mbal nu yabrimba laipmba kinaig le katesemba gubra kagli firka ndek nuŋe kame mbal kukulniŋgina le Betlehemŋge, Betlehem makembiŋge kiŋo kame yar armba kusrekanu afu ŋgumnemŋge mayok kanu ta ŋakmba bale far sulunaig. Herodus nu buk kila mbal kusnaniŋgina le mbai mayok kina tuku ait ta sanaig le isna. Ait ta idusmba nu taŋana.
MAT 2:17 Wam mayok kina ta tuan taŋgo Yeremia tuku pasa sakina ta kumuŋgina. Nu teŋenmba kuyarna.
MAT 2:18 Rama tumbraŋŋge malmbi suŋgo ŋgamuŋgal ŋayo tuku zigna mayok kaŋgat. Rahel nu nuŋe kiŋo kame tuku malmbikamŋgat. Nu tuku kiŋo ande mine nda. Wam ta tuku nane nu tuku ŋgamuŋgal rar ta te-ibeŋam kumuŋ kuga ŋga sakina.
MAT 2:19 Herodus nu kumna le Yosef nu Isipŋge minmba kiŋambi Suŋgo tuku eŋel ande nu tugum promba sana:
MAT 2:20 Ne pino kiŋo kilmba luka Israel kilke mbol kaye. Taŋgo nu kiŋo te balewam sakina ta nu buk kumna ŋgina.
MAT 2:21 Taŋakina le Yosef nu pino kiŋo kilmba maŋ luka Israel kilke mbol pronaig.
MAT 2:22 Promba Herodus tuku kiŋo nuŋe Arkelaus nu mam nuŋe tuku ma tumba Yudea tuku gabat minna le Yosef nu ismba kuru-kurukina. Nu kuru-kuruka minmba nu kiŋata riroŋ pasa ande isna sulumba nu Yudea kusremba Galilea ma tugu mbol kina ka
MAT 2:23 Nasaret tumbraŋŋge minnaig. Taŋamba tuan taŋgo kame nane Kuateŋge madina taŋgo nu Nasaretnu taŋgo ŋginaig ta kumuŋgina.
MAT 3:1 Ait ta mbolŋge Yohanus kule pisne taŋgo nu promba Yudea ma baknu mbolŋge pasa kuklimba teŋenmba saka minna:
MAT 3:2 Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekap ŋgina.
MAT 3:3 Tuan taŋgo Aisaia nu ande tuku sakina ta nu Yohanus tuku sakina. Nu teŋenmba kuyarna. Ma baknu mbolŋge wi ande kueŋka teŋenmba sakate. Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekap. Nu likam tuku ndin te-tiwap ŋgate.
MAT 3:4 Yohanus nu kamel ŋguenu ŋak tawi silika let tiŋgina. Nu tuku nyamagaŋ ta kasbur wak le ŋguimzaŋ kulenu. Nu agaŋ ta nyumba minanu.
MAT 3:5 Yudea tumbraŋ yimyam Yerusalem tumbraŋ suŋgo Yordan kule patukŋge tumbraŋ mine likinaig ta ŋakmba Yohanus tugum prowe likinaig. Nane naŋgine une maŋau kile-mayokke likinaig le
MAT 3:6 nu ndek Yordan kule mbolŋge nane kule pisneniŋmba minna.
MAT 3:7 Farisi mbal Sadusi mbal nane gudommba kule pisneniŋguwa ŋga nu tugum pronaig le nu nane saniŋgina: Tane mbeŋ tuku fat Kuate tuku pa tam tuku minig. Tane imaŋge riroŋ pasa satiŋgat le pa ta laiptiŋguwa ŋga kule pisne tam prode.
MAT 3:8 Tane siŋka ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine maŋau ŋaigonu kusrekinaig ndeta alonu kumumbi kile-mayokkap le kaŋgerkube.
MAT 3:9 Tane Abraham nu sine tuku mbuŋ ŋga payam ndakap. Ye tane kilimok satiŋget. Kuate nu tane pitaika ndame kame tembi Abraham tuku ndare kitek kile-mayokkam kumuŋ.
MAT 3:10 Kuate nu sapor ail tugunu tugumŋge pilna le minit. Ail afu alo mage ndade ta ŋakmba pike lika pankate le pa mbol kinig.
MAT 3:11 Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekade ta ye tane kulembi kule pisnetiŋget. Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye tuku saŋgri lite. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge nu tuku kupe ŋgaro kugrakam wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga. Nu Tukul Guwambi pambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat.
MAT 3:12 Nu wit pileŋgam bafute. Nu pro wit mbain mbolŋge minig ta silimba bareŋmba alonu kilmba nuŋe nyamagaŋ wande mbolŋge patikamŋgat. Nu tiglu kilmba pa mbolŋge kutuwa le ugmba minmba minamŋgat. Pa ta kupe nda ŋga nane saniŋgina.
MAT 3:13 Yesus nu Galilea ma kusremba kumba ka Yohanusŋge nu kule pisnewa ŋga Yordan kule mbol ta prona sulumba
MAT 3:14 Yohanus sana le nu ndek peuwam bafumba sakina: Ye taŋgo mayenu kuga. Yeŋge ne kule pisnenam kumuŋ kuga. Neŋge ye kule pisneya ta maye ŋgina.
MAT 3:15 Taŋakina le nu lafumba sana: Ne mbule ndaka. Kuateŋge maŋau dubikam tuku tumsiŋgit ta sine kusrekam kumuŋ kuga ŋgina. Taŋakina le Yohanus nu woka Yesus kule pisnena.
MAT 3:16 Nu kule silika bitekŋgina le samba talkina le Kuate tuku Guwa gami taŋaŋ ndeka nu mbolŋge minyokina le Yohanus nu kaŋgerna.
MAT 3:17 Taŋamba samba mbolŋge pasa ande teŋenmba mayok kina: Ande te yiŋe Kiŋo. Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare suŋgo tet ŋgina.
MAT 4:1 Kile Tukul Guwaŋge Yesus wamdus tuna le nu tiŋga Satan nu tagowam tuku ma baknu mbol kina.
MAT 4:2 Mara 40 taŋaŋ nu taŋge minna sulumba nu agaŋ inum nye ndaka minna. Ait ta kugana le nu guba mayena le
MAT 4:3 Satan nu tugum promba sana: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta ndame kame te saniŋga le bret kuilkuwaig le ne kilmba nya ŋgina.
MAT 4:4 Taŋakina le nu lafumba sana: Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo nane bret nyade ta mbolŋge ndo abo minam kumuŋ kuga. Kuate tuku miŋge pasa ŋakmba ta turmba kilmba dubiwaig ŋga sakate ŋgina.
MAT 4:5 Kile Satan nu Yesus tumba kumba ka Yerusalem kusem wande suŋgo funu kuennu ta mbolŋge pilna sulumba sana:
MAT 4:6 Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta pateŋga o ibeŋ nzi kaye. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kuate nu nuŋe eŋel kame kukulniŋguwa le pro ne kulatkamŋgaig. Ne ndame mbolŋge naŋe kupe daŋŋga fetkikat ŋga nane pro waimbi ne biye-biyenamŋgaig ŋga sakate ŋgina.
MAT 4:7 Taŋakina le Yesus ndek Satan sana: Kuyar pasa ande mata teŋenmba sakate. Taŋgine Mbara Suŋgo tago ndawap ŋgate ŋgina.
MAT 4:8 Kile Satan nu maŋ Yesus tumba biŋ suŋgo ande mbol kumba ka taŋge kilke te tuku sugo ŋakmba nane tuku saŋgri turmba tummba sana:
MAT 4:9 Ne ye tugumŋge dagol tidroŋga ye tuku nyu te-duŋga mbariŋya ta ye saŋgri ŋakmba te ne tanmbimŋgit ŋgina.
MAT 4:10 Taŋakina le nu ndek Satan sana: Kuyar ande teŋenmba minit. Taŋgine Mbara Suŋgo tuku nyu te-duŋga nu mbariŋap. Nu tuku miŋge ndo kumnemŋge minap ŋga sakate ŋgina. Taŋamba nu maŋ sakina: Satan, ne kilmba kua kaye ŋgina.
MAT 4:11 Taŋaka sana le Satan nu kusremba kina le Kuate tuku eŋel kame promba Yesus sinzaŋnaig.
MAT 4:12 Nane Yohanus muliŋtumba wandekŋge pilnaig le Yesus nu ismba nu maŋ luka Galilea ma mbol kina.
MAT 4:13 Kina ka nuŋe tumbraŋ Nasaret kusremba ka Kaperneum tumbraŋŋge minna. Kaperneum nu Galilea kule kualiŋ tuku piyalŋge minit. Ma ta Sebulan le Naftali tuku kilke.
MAT 4:14 Yesus nu tumbraŋ taŋge minna ta tuan taŋgo Aisaia tuku dir pasa ta kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina.
MAT 4:15 Sebulan le Naftali tuku kilke Yordan kule make sim yu kumamŋge minit. Kasomok mbal tuku ma tugu Galilea.
MAT 4:16 Nane ma make suŋgo sinamŋge minig mbal ta bulu suŋgo kaŋgeramŋgaig. Nane ma furir sinamŋge kumanu suk minig ta bulu suŋgo tiŋga nane kilŋaniŋgamŋgat ŋgina.
MAT 4:17 Ait ta mbolŋge Yesus nu tugu pilmba pasa kuklimba teŋenmba saka minna: Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekap ŋgina.
MAT 4:18 Yesus nu Galilea kule kualiŋ make dubimba kumbaŋge nale aba nakile Simon le Andreus ndoŋ kumaŋ bukŋga minnaik le kaŋgerkina. Simon tuku mape nyu inum Petrus. Nale tuku piro ta kualegaŋ kilanu.
MAT 4:19 Kile Yesus ndek nale sanikina: Tale ye dubiyap le yeŋge tumtiki le taŋamba ndo taŋgo kilamŋgaik ŋga sanikina.
MAT 4:20 Sanikina le nale pitik ndo tiŋga kumaŋ kusreka Yesus dubimba kinaik.
MAT 4:21 Yesus nu maŋ lika kina ka nale aba nakile Yakobus le Yohanus kaŋgerkina. Nale mam nakile Sebedeus ndoŋ waŋ ande mbolŋge minyoka kumaŋ zailŋga minnaig le nu nale wikina.
MAT 4:22 Wikina le nale mata pitik ndo tiŋga mam nakile waŋ mbolŋge kusremba Yesus dubimba kinaik.
MAT 4:23 Yesus nu Galilea tumbraŋ ŋakmba mbol lika naŋgine kusem wandekŋge pasa tumniŋmba pasa mayenu Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta kuklimba minanu. Nu taŋamba lika nane tuku guaze yeki yeki kile-tidiŋganu.
MAT 4:24 Taŋamba minna le nu tuku nyu Siria kilke kumuŋgina le nane naŋgine guaze mbal kilmba prowe likinaig. Afu guaze tugu kise kise, afu ŋgaro rar, afu bukla ŋaigonu ŋak, afu zulbarekŋga kumanu sukanu, afu milmailkanu ta ŋakmba kilmba pronaig le nu nane wakeike likina.
MAT 4:25 Yerusalem tumbraŋ suŋgo, Dekapolis tuku tumbraŋ 10, Galilea le Yudea ma tugu, Yordan kule make sim ta ŋakmba tuku mbal gudommba pro Yesus dubimba likinaig.
MAT 5:1 Yesus nu maŋgur suŋgo ta kaŋgerka nu tabe poŋga minyok minna le nuŋe dubinaig mbal nu tugum pronaig.
MAT 5:2 Nane nu tugum pronaig le nu nane wam paguka saniŋgina:
MAT 5:3 Tane Kuate am mbolŋge kumuŋ kuga ŋga kamusde mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
MAT 5:4 Tane ŋgamuŋgal rar tumba malmbika minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal rar ta bul sertiŋgamŋgat.
MAT 5:5 Tane ŋgan mukuknu minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane kilke tugu ŋakmba kulatkam tuku minig.
MAT 5:6 Tane tiŋreknu mayok kambim tuku dirnaŋga minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu lafunu kumumbi tiŋgamŋgat.
MAT 5:7 Tane taŋgo mapekade mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu mata tane mapekamŋgat.
MAT 5:8 Tane ŋgamuŋgal purfeŋnu minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate kaŋgeramŋgaig.
MAT 5:9 Tane taŋgo tuku gubra peuka ŋgamuŋgal mukuk niŋgig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku kiŋo kame minamŋgaig.
MAT 5:10 Tane Kuate dubimba maŋau tiŋreknu ke likade le afuŋge tane piti tiŋgig ta tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
MAT 5:11 Tane ye tuku mbal minig tukunu afuŋge tane tumail pantiŋmba piti sertiŋmba yabri pasa suŋgombambi ake tulitiŋgig ta tane gare maŋau mbolŋge minap.
MAT 5:12 Nane taŋawaig kande tane gare torap. Samba mbolŋge tane tuku lafu mayenu minit. O buk nane Kuate tuku tuan taŋgo kilmba piti ndui ta ndo niŋginaig.
MAT 5:13 Tane sol kaglinu taŋaŋ kilke te mbolok mbal ŋgamukŋge minig. Sol kaglinu kugawa le sine ame agaŋmbi maŋ wakeibe le kaglinu mayok kambim kumuŋ? Kumuŋ kuga. Nu piro kugatok. Nane ake kutumba bareŋguwaig le taŋgo pinoŋge tido-tidoŋga likamŋgaig.
MAT 5:14 Tane sati taŋaŋ kilke te mbolok mbal kilŋaniŋgig le ndin kaŋgerde. Tumbraŋ ande tabe mbolŋge minit ta nu kuirka minam kumuŋ kuga.
MAT 5:15 Taŋgo nane lam bulumba nza kai ndade. Nane te-mayokmba taikade le nane ŋakmba wandek sinamŋge minig ta kilŋaniŋgit.
MAT 5:16 Taŋamba ndo tane taŋgo pino ŋgamukŋge sati taŋaŋ buluŋga minap le nane tane kaŋgertiŋmba taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu tuku nyu te-duŋguwaig.
MAT 5:17 Ye tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa pitaikam prowen ŋga idus ndawap. Ye pasa ta kumu-kumumba alonu kile-mayokkam prowen.
MAT 5:18 Tane pasa te ise tiwap. Tukul pasa fambonu inum fudiŋndo ŋgisi ndaka minwa le ma ma wam kame te ŋakmba kumuŋguwaig le samba kilke kugawamŋgaik.
MAT 5:19 Ande nu tukul pasa fudiŋndo inum te-ibeŋmba baklel sermba afu tumniŋguwa ta nu Kuate tuku gageu ŋgamukŋge nyu kugatok minamŋgat. Ande nu tukul pasa ŋakmba dubika afu tumniŋguwa ta nu Kuate tuku gageu ŋgamukŋge nyu ŋak minamŋgat.
MAT 5:20 Ye tane satiŋgamŋgit. Tane maŋau magenu kumba Farisi le kusem pasa bitekŋganu mbal tuku maŋau magenu li ndaniŋgap ta tane Kuate kulatkate ma ta mbol kine nda.
MAT 5:21 Moses nu siŋgine wa mbuŋ kame teŋenmba saniŋgina. Taŋgo bale ndawap. Andeŋge taŋgo balewa kande nu pasa mbolŋge te-tiwap ŋgina. Pasa ta tane isnaig.
MAT 5:22 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Ande nu tira nuŋe tuku gubra ndo tuwa kande nu mata pasa mbolŋge te-tiwap. Ande nu tira nuŋe tumail panmba agaŋmor taŋaŋ wamdus kugatok ŋga sawa ta nu pasa suŋgo mbolŋge te-tiwap. Ande nu nuŋe tira tapramba ŋginŋgan taŋgo ŋga sawa ta nu ma ŋayo tuku pa mbol kambim tuku minit.
MAT 5:23 Ta tuku ne Kuate atraukam ŋga tira naŋe ne ndoŋ gubra ŋak minit ta idusmba kande ne Kuate atrau ndaka.
MAT 5:24 Agaŋ ta atrau mbain tugumŋge kusremba luka kumba ka naŋe tira ndoŋ wamdus tumawap sulumba luka pro Kuate atrauka.
MAT 5:25 Taŋgo ande ne pasa mbolŋge pilmba pasa pilewanu wande mbol kambim saka kumba ka ndinŋge nu ndoŋ pitik ndo wamdus tumawa. Kuga ta nu ne tumba ka pasa pilewanu taŋgo tuku wai mbol pilwa le nuŋge ne tumba muli wande kulatkate taŋgo ta tuwa le ne muli wandek sinamŋge palmbimŋgat.
MAT 5:26 Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Naŋe mbar tuku piya suŋgo ta kumumba fudiŋndo lafu sulu ndawa ta ne muli wandek sinamŋge prowe nda.
MAT 5:27 Moses nu teŋenmba sakina. Taŋgo pino muŋgu kuayar ndakap ŋgina. Pasa ta tane isnaig.
MAT 5:28 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Ande nu ammbi pino kaŋgerte sulumba am kikoŋ tiŋgate le wamdus ŋayonu tate ta nu buk wamdusmbi pino ta kuayarmba unekate.
MAT 5:29 Ne tuku am ndinamŋge ne unekam tuku didikate ndeta gomba bukŋga. Ne tuku ŋgarosu inumnu taŋamba ŋgisi ndakuwa le ne ŋgarosu ŋakmba kumumbi minwaig ta ne ma ŋayo mbol kaŋgat.
MAT 5:30 Ne tuku wai ndinamŋge ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne tuku ŋgarosu inumnu taŋamba ŋgisi ndakuwa le ne ŋgarosu ŋakmba kumumbi minwaig ta ne ma ŋayo mbol kaŋgat.
MAT 5:31 Moses nu pasa ande teŋenmba sakina. Ima nu piyo nuŋe pitaiwam ndeta nu pitaiwam tuku waŋe kuyarmba tuwa ŋga sakina.
MAT 5:32 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Pino ande nu taŋgo ande ndoŋ fare mine ndakate le taŋgo nuŋeŋge nu maŋau kise tuku pitaite le nu kumba taŋgo kise tate ta nu taŋgo ambokok tuku mbar mbolŋge nu taŋgo kuayarmba unekate. Taŋgo kitek ta nu mata pino kuayarmba unekate.
MAT 5:33 Moses nu wa mbuŋ kame pasa ande teŋenmba saniŋgina. Tane pasa saŋgri pilede ta kusre ndawap. Kuate am mbolŋge pasa ta kumuwap ŋgina. Pasa ta tane isnaig.
MAT 5:34 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Tane pasa ande saŋgri pile ndawap. Tane pasa saŋgri pilewam tuku samba kilke nyu nda tap. Samba Kuate minit tuku ma.
MAT 5:35 Kilke Kuate kupe patikate tuku ma. Yerusalem mata nyu nda tap. Tumbraŋ suŋgo ta Kuate Suŋgo tuku tumbraŋ.
MAT 5:36 Tane taŋgine gabat mata nyu nda tap. Ata. Tane taŋgine gabat waŋe inum kaukauk ko dabuk dabuk te-mayokam tuku tane saŋgri kugatok.
MAT 5:37 Tane au ŋgumba kande au ndo ŋgap. Kuga ŋgumba kande kuga ndo ŋgap. Tane saŋgri pilewam tuku pasa tuturte ta Satan tugumŋge ilit.
MAT 5:38 Moses nu teŋenmba sakina. Taŋgo andeŋge ande tuku am gowa kande lafumba nu tuku am mata gowap. Taŋgo andeŋge ande tuku maketiŋ ŋgurwa kande lafumba nu tuku maketiŋ mata ŋgurap ŋgina. Pasa ta tane isnaig.
MAT 5:39 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Taŋgo ande nu ne ŋayo silinuwa kande ne lafu ndawa. Ande nu ne tuku dabil ndinam pannuwa ndeta ne mbilka dabil inum tawe le pannuwa.
MAT 5:40 Taŋgo ande nu ne tumba pasa mbolŋge pilmba ne tuku tawi tuwa ndeta ne naŋe tawi ande turmba tawe.
MAT 5:41 Taŋgo ande nu agaŋ ande pitinu neŋge turmba diram tuku sarsarmba sanuwa kande ne agaŋ ta tumba nu ndoŋ kumba ka lukam tuku ma ta limba ka palmbim tuku ma mbol pale.
MAT 5:42 Ande nu agaŋ ande tuku yabaŋnuwa kande nu tawe. Ande nu ne tuku agaŋ tumba ŋgumneŋga ne luka tanmbimŋgit ŋga sanuwa ndeta mbule ndaka nu tawe.
MAT 5:43 Moses nu teŋenmba sakina. Tane taŋgine gulab kame tuku kume purmba taŋgine ŋgueu taŋgo kasurniŋgap ŋgina. Pasa ta tane isnaig.
MAT 5:44 Ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Taŋgine ŋgueu mbal tuku kume purap. Nane afu tane kilmba piti sertiŋgig mbal nane sinanu Kuate yabaŋap.
MAT 5:45 Tane taŋawap ta taŋgine Mam samba mbolokŋge minit nu tuku kiŋo kame minmba nu tuku maŋau te-purde. Nuŋge ki siŋgit le taŋgo magenu ŋaigonu turmba mbol prote. Nuŋge sawe siŋgit le taŋgo tiŋreknu taŋgo une ŋak turmba turkate.
MAT 5:46 Nane afu tane tuku kume purwaig le tane ndek nane tuku kume purmba Kuate nu wam ta tuku lafunu mayenu tiŋgamŋgat ŋga idus ndawap. Takis kilanu mbal ŋaigonu nane mata wam ndui ta ndo kade tae.
MAT 5:47 Taŋgine tira kame ndo kile-tawokkap ta tane Kuate ŋgumnede mbal li ndaniŋgig. Kuate gilai mbal nane mata taŋade tae.
MAT 5:48 Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau magete taŋamba tane mata nane ŋakmba mbolŋge maŋau magewap.
MAT 6:1 Tane maŋau te riroŋkap. Tane taŋgo pinoŋge sine kaŋgersiŋguwaig ŋga nane am mbolŋge maŋau magenu kumba payam ndakap. Tane taŋawap ta tane tuku Mam samba mbolŋge minit nu lafu mayenu tiŋge nda.
MAT 6:2 Tane sanzal mbal agaŋ ndendembi turkade ta tane yabri mbal maŋau kade taŋamba pasa sulu ndawap. Yabri mbal nane taŋgo pinoŋge nane tuku nyu kile-duŋguwaig ŋga kusem wandekŋge ko tumbraŋ ŋgamuŋge nane agaŋ ndende niŋgig. Ye siŋka satiŋget. Nane wam ta tuku lafunu nyu sugo ndo kile sulude. Lafunu ande te nda.
MAT 6:3 Tane sanzal mbal turkam ndeta tane tuku wai ŋaiŋamŋge katese ndawa ŋga wai ndinam kuirkuirka pirokate taŋaŋ.
MAT 6:4 Tane taŋawap le tane tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate ta nuŋge ndo lafunu mayenu tiŋgamŋgat.
MAT 6:5 Ne Kuate ndoŋ pasatate ta yabri mbal maŋau kade ne taŋamba ke ndaka. Afuŋge nane kaŋgerkuwaig ŋga nane kusem wandekŋge ko tumbraŋ ŋgamuŋge tiŋga Kuate yabaŋam nzaliniŋgit. Ye siŋka satiŋget. Nane wam ta tuku lafunu nyu sugo ndo kile sulude. Lafunu ande te nda.
MAT 6:6 Ne Kuate ndoŋ pasatam ndeta naŋe mata wandek sinam kumba malaŋga tukulmba nu ndoŋ pasata. Ne taŋawa le ne tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate ta nuŋge lafunu mayenu tanmbimŋgat.
MAT 6:7 Ne Kuate ndoŋ pasatam ndeta kasomok mbal nane naŋgine mbara pasa alo kugatok yabaŋmba lato-latomba pasatade ne taŋamba ke ndaka. Nane lato-latomba wikuwaig ta mbara nu isamŋgat ŋga idusde.
MAT 6:8 Ne nane kade taŋamba ke ndaka. Ne naŋe Mam nda yabaŋte le nu o buk ne agaŋ ndende denkate ta nu kila minit.
MAT 6:9 Ta tuku ne teŋenmba Kuate ndoŋ pasata: Siŋgine Mam ne samba mbolŋge minit. Naŋe nyu purfeŋnu ta taŋamba minmba minwa.
MAT 6:10 Ne naŋe gageu kilmba kulatkam tuku prowa. Ne tuku nzali samba mbolŋge mayok kinit taŋamba kilke te mbolŋge mata mayok kuwa.
MAT 6:11 Ki ait te tuku nyamagaŋ kumumbi siŋga.
MAT 6:12 Nane afu sine mbolŋge mbarde le sine ndek gilaiŋgeg taŋamba ndo ne sine tuku mbar mata sauka gilaiŋga.
MAT 6:13 Sine tagosiŋgam tuku ait prowa le piti ta peuwa. Satan tuku saŋgri mbolŋge ne sine kilmba kile-mayokka. [Ne ndo Gabat Suŋgo Ndindo. Ne saŋgri ŋakmba ŋak. Ne tuku nyu suŋgo pasa ŋak. Ne taŋamba minmba minamŋgat. Son.] Ne taŋamba Kuate yabaŋa.
MAT 6:14 Ne afu tuku mbar gilaiŋga ta ne tuku Mam samba mbolŋge minit nu mata ne tuku mbar sauka gilaiŋgamŋgat.
MAT 6:15 Ne taŋgo pino tuku mbar gilai ndaŋga ta ne tuku Mam mata ne tuku mbar sauka gilaiŋge nda.
MAT 6:16 Ne Kuate yabaŋam ŋga nyamagaŋ pinkate ta yabri mbal maŋau kade taŋamba ke ndaka. Nane taŋgo pino ŋakmba kila pilwaig ŋga guba tumail pasi pilmba likade. Ye siŋka satiŋget. Nane ta tuku lafunu nyu sugo ndo kile-sulude. Lafunu ande te nda.
MAT 6:17 Ne nyamagaŋ pinkam ndeta ŋgarosu wakeimba tumail pasi minyaŋga gabat pareŋa.
MAT 6:18 Taŋgo pino nane gilai minwaig le ne tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate nuŋge ndo ne kaŋgernuwa ŋga ne taŋawa. Taŋawa le ne tuku Mam nu wam kuirok kaŋgerkate ta nuŋge lafunu mayenu tanmbimŋgat.
MAT 6:19 Kilke te mbolŋge agaŋ ndende magenu kile-maŋgurka patikam tuku idus ndawap. Ma te mbolŋge agaŋ ndende use purka sasuka subiŋge ŋaigo siglika kuayar taŋgo pro kilig tuku.
MAT 6:20 Tane samba mbolŋge agaŋ ndende magenu patikam tuku idusap. Ma ta mbolŋge agaŋ ndende use purka sasuke nda. Subiŋge ŋaigo siglike nda. Kuayar taŋgo mata pro kile nda.
MAT 6:21 Taŋgine agaŋ ndende magenu minig ma ta mbolŋge taŋgine ŋgamuŋgal mata taŋge minig.
MAT 6:22 Taŋgo tuku am sati taŋaŋ ŋgarosu kilŋawam tuku minit. Ne am mayenu minit ta ne tuku ŋgarosu ŋakmba bulu mbolŋge minit.
MAT 6:23 Ne am ŋayonu minit ta ne tuku ŋgarosu ŋakmba ma make sinamŋge minit. Ne tuku ŋgamuŋgal tuku sati am ŋayonu taŋaŋ minit ta ne siŋka ma make suŋgo ŋayo sinamŋge minit.
MAT 6:24 Taŋgo ande nu gabat armba tugumŋge nu pironu kumuŋ kuga. Nu ande ŋgamuŋgal tumba ande idus ndate. Nu ande tuku nyu te-mayokmba ande tuku nyu te-mayok ndate. Taŋamba ndo ne ndametiŋ kilam tuku ndo iduste ta ne Kuate wamdus tambim kumuŋ kuga.
MAT 6:25 Ta tuku ye tane satiŋget. Tane ŋgarosu turam tuku nyamagaŋ ko kule ko tawi kilam tuku wamdus piti ser ndawap. Ŋgarosu saŋgri pilewam tuku nyamagaŋ ndo kuga. Ne maye minam tuku tawi ndo kuga.
MAT 6:26 Tane sar umaŋ kaŋgerkap. Nane nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakade. Nane guba ait mbolŋge nyamagaŋ nyam tuku pati ndakade. Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nuŋge nane nyamagaŋ niŋgit. Nu tuku am mbolŋge tane sar umaŋ liniŋganu minig.
MAT 6:27 Wamdus piti ta kusrewap. Ande tane ŋgamukŋge nu wamdus piti suŋgo tumba maŋau tambi nuŋe abo minam tuku ait tuturam kumuŋ kuga.
MAT 6:28 Ndaŋam tane tawi kilam tuku wamdus sulumba piti ŋak minig. Tane aŋga bot prode maŋau ta kaŋgerkap. Nane tawi wakeiwam tuku piro ndakade.
MAT 6:29 Ye tane satiŋget. O buk gabat suŋgo Solomon nu mindepiye maditaknu silikina ta aŋga bot tuku mindepiye li ndaniŋgina.
MAT 6:30 Aŋga ta ki ndindo ndo minig. Mafete le fulka kilmba pa mbolŋge pankade. Aŋga ŋagai pa mbolŋge pankade ta mata Kuate nu mindepiyeniŋgit. Nu siŋka tane tawi kile-tiŋgamŋgat. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e?
MAT 6:31 Tane wamdus teroka piti sermba sine ndaŋndaŋmba nyamagaŋ kule kilmba nyube o ko ndaŋndaŋmba tawi kilmba tiŋbe ŋga idusmba mine ndakap.
MAT 6:32 Nane Kuate gilai minig mbal agaŋ kame ta kilam tuku wamdus sulude. Tane agaŋ kame ta kugatok minam kumuŋ kuga ta taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu kila.
MAT 6:33 Tane Kuate tuku gageu nu tuku miŋge kumnemŋge minmba tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus saŋgrinu palpe ta Kuate nu ŋgarosu maye minam tuku agaŋ kame kumumbi tiŋgamŋgat.
MAT 6:34 Tane indole tuku piti ta tuku kite wamdus sulu ndawap. Ki ndindo tuku piti ta ndo tane kurawam kumuŋ.
MAT 7:1 Ne taŋgo afu tuku maŋau pile ndaniŋga le Kuate nu ne tuku maŋau mata pilewe nda.
MAT 7:2 Ne nane afu pileniŋgit ta maŋau ndui tambi Kuateŋge ne pilenamŋgat. Ne nane afu mbolŋge maŋau kate ta maŋau ndui tambi Kuateŋge ne mbolŋge kamŋgat.
MAT 7:3 Ndaŋam naŋe am mbolŋge ail baŋ minit le ne kaŋger ndamba naŋe tira tuku am mbolŋge am sumbi kaŋgermba sakate.
MAT 7:4 Ndaŋam tuku ne tira ta sate: Ye ne tuku am mbolŋge am sumbi ta saukamŋgit ŋgate.
MAT 7:5 Ne yabri taŋgo ndo. Ne amboŋga naŋe am mbolŋge ail baŋ ta paska. Ne am purfewa le naŋe tira tuku am mbolŋge am sumbi ta saukam kumuŋ.
MAT 7:6 Kuate tuku wam magenu kame ta age nda niŋgap. Nane mbilka tane maketiŋbekaig. Kuate nu wam magenu tiŋgit ta mbo tugumŋge pan ndakap. Nane agaŋ magenu ta ake agaŋ ŋga totobekaig.
MAT 7:7 Ne wam ande tam tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋga ta tanmbimŋgat. Ne wam ande sota mina ta te-silikamŋgat. Ne malaŋga ande katkata ta talke tanmbimŋgat.
MAT 7:8 Ima nu wam ande tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋgate ta nu tate. Ima nu agaŋ ande sota minit ta nu te-silika tate. Ima nu malaŋga katkatmba minit ta nu talke tuwit.
MAT 7:9 Tane ŋgamukŋge ande kiŋo nuŋe nyamagaŋ yabaŋte le nu lafumba ndame tuwit e?
MAT 7:10 Ko kualegaŋ yabaŋte le mbeŋ tuwit?
MAT 7:11 Tane kilke mbol mbal une ŋak ta taŋgine kiŋo kame agaŋ magenu niŋgig tuku. Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu purfeŋnu ndo. Nu tane tuku maŋau limba nu yabaŋde mbal agaŋ magenu niŋgit.
MAT 7:12 Nane afu ne mbolŋge maŋau magenu kuwaig ŋga idusmba nzalinate taŋamba ndo ne nane afu mbolŋge ka. Tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa tugunu not.
MAT 7:13 Tane malaŋga fudiŋndo sinam kambim tuku saŋgri tiŋga minap. Ŋgisikam tuku malaŋga suŋgokanu. Ndin mata wam bada kuga. Taŋgo pino gudommba ndin ta dubimba sinam kinig.
MAT 7:14 Abo tugu tam tuku malaŋga fudiŋndo. Ndin mata kambim tuku minde bada. Nane ndui ndui ndo ndin ta te-silika dubimba sinam kinig.
MAT 7:15 Tane yabri tuan taŋgo tuku riroŋkap. Nane sipsip tuku ŋgaro kaika sipsip magenu minet minet ŋga tane tugum prode ta nane age ŋguikok ndo.
MAT 7:16 Naŋgine wam kile-mayokkade ta mbolŋge katesewamŋgaig. Tane suwar ail mbolŋge apasin alonu kilig e? Ko tane ulem mbolŋge mar alonu kilig?
MAT 7:17 Taŋamba ndo ail mayenu nu alonu magenu ndo kile-mayokkate. Ail ŋayonu nu alonu ŋaigonu ndo kile-mayokkate.
MAT 7:18 Ail mayenu alonu ŋaigonu kile-mayokkam kumuŋ kuga. Ko ail ŋayonu alonu magenu kile-mayokkam kumuŋ kuga.
MAT 7:19 Ail alo mage ndade ta ŋakmba pike lika pa mbolŋge kile-pankade le uge sulude.
MAT 7:20 Yabri tuan taŋgo nane wam kile-mayokkade ta mbolŋge tane katesewamŋgaig.
MAT 7:21 Nane ye nyu ta Suŋgo ŋgade mbal ta afu Kuate kulatkate ma mbol kine nda. Ye tuku Mam samba mbolŋge minit nu tuku nzali dubide mbal ndo ma ta mbol kaŋgaig.
MAT 7:22 Ait suŋgo mbolŋge taŋgo suŋgomba ye teŋenmba sayamŋgaig: O Suŋgo, sine ne tuku nyu mbolŋge dir pasa bitekŋga bukla ŋaigonu pitaika maŋau kitek saŋgrinu gudommba ke likigeŋ ŋga sayamŋgaig.
MAT 7:23 Taŋakuwaig le ye nane kilimok saniŋgamŋgit: Ye siŋka tane gilai. Tane maŋau ŋaigonu kanu mbal tane kua kape ŋgamŋgit.
MAT 7:24 Ima nu ye tuku pasa ise mayemba ka kumu-kumute ta nu taŋgo teŋen. Taŋgo ande nu wamdus kuyar mayenu ŋak wande palmbim ŋga ndame sugo mbolŋge makek tugunu ndame patika daŋŋgina taŋaŋ.
MAT 7:25 Ŋgumneŋga sawe suŋgo piymba kule suŋgo ndeka bubre saŋgrinu tiŋga wande ta kulisokŋga buruna kande wande sur ndakina. Wande ta makek ndamembi daŋŋgina tukunu wande saŋgri ŋak minna.
MAT 7:26 Ande nu ye tuku pasa ismba nda dubite ta nu taŋgo teŋen. Taŋgo ande nu wamdus kuyar mayenu kugatok wande palmbim ŋga fulbul mbolŋge ake makek tidiŋgina taŋaŋ.
MAT 7:27 Ŋgumneŋga sawe suŋgo piymba kule suŋgo ndeka bubre saŋgrinu tiŋga wande ta kaduna le surka ndeka fudu ŋayona ŋga nane saniŋgina.
MAT 7:28 Yesus nu pasa ta ŋakmba sake deŋpurna le maŋgur suŋgo ta nu tuku wam pagu pasa isnaig ta tuku ndek pirerek purkinaig.
MAT 7:29 Nu kusem pasa tugunu bitekŋganu mbalŋge nane tumniŋginaig taŋamba nu nane tum ndaniŋgina. Nu pasa miro taŋaŋ tumniŋgina.
MAT 8:1 Yesus nu tabe kusremba ndekina le taŋgo pino gudommba nu dubinaig.
MAT 8:2 Taŋamba kinaig le taŋgo ande ŋgirŋger ŋak pro nu tugumŋge dagol tidroŋga nu sana: O Suŋgo, ne kumuŋ. Ne nzalinuwa ndeta ye tuku ŋgarosu wakeiwa ŋgina le
MAT 8:3 nu ndek wai kuitka nu kiremba sana: Au. Ye ne wakeinet. Ne mayeka ŋgina. Taŋakina le ŋgirŋger ta gagulka ŋgarosu mayekina le
MAT 8:4 Yesus nu sana: Ye ne mbolŋge maŋau kit te afu sa ndaniŋga. Ne kumba ka naŋe ŋgarosu pris tuma. Moses tuku tukul dubimba atrau agaŋ pris tawe le atraukuwa le ŋakmba ne mayekat ta kila pilwaig ŋgina.
MAT 8:5 Yesus nu kumba Kaperneum tumbraŋ prona le Rom mbal tuku kame gabat ande nu tugum promba nu sarsarmba sana:
MAT 8:6 O Suŋgo, ye tuku piro taŋgo ande nu tuku ŋgarosu ŋakmba milmailkina le nu sinamanzer suŋgo ŋak minit ŋgina.
MAT 8:7 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Ye kumba wakeiwamŋgit ŋgina le
MAT 8:8 kame gabat ta nu ndek Yesus peumba sana: O Suŋgo, ye mayenu kuga. Ne ye tuku wande mbol pro ndawa. Ne sando ka le ye tuku piro taŋgo mayekuwa.
MAT 8:9 Ye sugo afu kumnemŋge minet. Ye mata kame mbal afu tuku gabat minet. Ye ande kukulmba ne kaye ŋget ta nu kinit. Ande wika yale ŋget ta nu ilit. Yiŋe piro taŋgo ande piro si ka ŋget ta nu kate. Ne saŋgri suŋgo ŋak ta ye kila. Sando ka ta kumuŋ ŋgina.
MAT 8:10 Yesus nu pasa ta ismba nu pirerek purka mbilka nane nu dubimba kinaig mbal saniŋgina: Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Kasomok taŋgo te nu ye tuku saŋgri tomba tiŋgate. Sine Israel ŋgamukŋge ye son maŋau saŋgrinu taŋaŋ kaŋger ndawet.
MAT 8:11 Ye tane satiŋget. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge kasomok mbal gudommba pro Kuate kulatkate ma sinam kumba ka Abraham Isak Yakob ndoŋ minyoka isukusmba minamŋgaig.
MAT 8:12 Israel afu Kuate tuku gageu minam tuku nyu ŋak minig ta nu nane pitaikuwa le ma ŋayo ma make suŋgo sinam kaŋgaig. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgo tumba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina.
MAT 8:13 Taŋamba saniŋmba nu ndek mbilka kame gabat ta sana: Ne luka kaye. Ne ye wam kam kumuŋ ŋga idusat ta taŋamba mayok kuwa ŋgina le ait ta mbolŋge ndo nuŋe piro taŋgo mayekina.
MAT 8:14 Yesus nu Petrus tuku wande mbol kumba Petrus magma nuŋe ŋgaro pa tiŋgina le kinye ŋak minna le kaŋgermba
MAT 8:15 nu wainu kirena le ŋgaro pa tiŋgina ta mukuna. Taŋana le nu tiŋga Yesus tuku paguna.
MAT 8:16 Taŋamba furirna le nane gudommba bukla ŋak mbal mindeka kilmba Yesus tugum prowe likinaig le nu bukla miŋgembi sando kina le nane taŋgo kusreka kua kinaig. Nu guaze mbal ŋakmba wakeikina le magekinaig.
MAT 8:17 Yesus nu taŋamba kina le Kuate tuku tuan taŋgo Aisaia tuku pasa kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina. Nu sine tuku guaze yaika guaze tuku piti kugrakina ŋgina.
MAT 8:18 Yesus nu maŋgur suŋgo nu tugumŋge maŋgurkinaig le kaŋgerka nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Sine kule kualiŋ sim kab ŋgina.
MAT 8:19 Taŋakina le kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande nu Yesus tugum promba sana: Tum Taŋgo, ne ma ŋakmba mbol kambim tuku saka ta ye ne ndoŋ kaŋkik ŋgina le
MAT 8:20 Yesus ndek nu sana: Mbo ŋguikok sar umaŋ nane te ŋak ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mabtam tuku wande kugatok. Ne ye ndoŋ lika piti ta kurawam kumuŋ e ŋgina le
MAT 8:21 nuŋe dubiwanu taŋgo ande ndek Yesus sana: Suŋgo, ye ne ndoŋ minam iduset ta ye luka kumba ka mam kumwa le ŋguki sulumba ne dubinamŋgit ŋgina.
MAT 8:22 Taŋakina le nu lafumba sana: Mbal afu wamdus kumaknu minig naneŋge kumanu mbal ŋgukuwaig ŋgina.
MAT 8:23 Yesus nu waŋ ande poŋgina le nuŋe dubinaig mbal nu ndoŋ poŋginaig.
MAT 8:24 Nane kule kualiŋ mbol mbol kumba minnaig le Yesus nu waŋ mbolŋge kinymba gilaiŋgina. Kinymba gilaiŋgina le bubre suŋgo tiŋgina le kule toŋgel tiŋga waŋ sinam kumba minna le
MAT 8:25 nane nu kuanemba sanaig: Suŋgo, ne pitik sine tursiŋga. Sine ŋgisikam bafuweg ŋginaig le
MAT 8:26 nu ndek saniŋgina: Ndaŋam tane wamdus fulilkade. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e ŋga saniŋgina sulumba nu tiŋga bubre kule sanike likina le ma betkiremba kule basle mayena.
MAT 8:27 Taŋana le nane wam ta kaŋgermba piriri ŋayomba sakinaig: i ... Taŋgo te nu ima suk a. Bubre kule nale mata nu tuku miŋge dubide ŋginaig.
MAT 8:28 Nane kule kualiŋ sim ka Gadara mbal tuku ma mbolŋge ibeŋ kinaig le taŋgo armba bukla ŋak nale mindesiŋ patikinaig tuku ma ndame burok sinam taŋge mayok ka Yesus tugum pronaik. Nale mara mara ndin ta tukulmba kame-kameka minanu.
MAT 8:29 Nale wi kueŋka Yesus sanaik: Kuate tuku Kiŋo, ne sine ndoŋ wamdus tuma kuga. Ne ndaŋam kile sine piti sersiŋgam te prote? Ait ta kile ŋginaig.
MAT 8:30 Ma ta masken suk mbo gudommba suŋarka mine likinaig tukunu
MAT 8:31 bukla kame ta nane Yesus sarsarmba kusnanaig: Ne sine taŋgo te mbolŋge pitaikumba kande sine kukulsiŋga le mbo kame si fuŋgul sinam kab ŋga sanaig le
MAT 8:32 nu pasa lafumba taŋawap ŋgina. Kile bukla ŋaigonu taŋgo ar ta kusreka mbo fuŋgul sinam kine likinaig le nane ŋakmba saŋgri ŋak pinder-pindermba tabe te-tirok ta dubimba biri-bariŋga kule kualiŋ butonu sinam kumba ŋgisike sulunaig.
MAT 8:33 Kile mbo kulatkanu mbal kua ka pinder-pindermba ka tumbraŋ suŋgo mbolŋge maŋau mayok kina ta ŋakmba kubeu niŋginaig sulumba taŋgo ar bukla ŋak nane tuku wam mata turmba sakinaig.
MAT 8:34 Taŋakinaig le tumbraŋ suŋgo ta tuku mbal ndek Yesus sota kaŋgermba nane nu sarsarmba nane tuku ma ta kusremba kuwa ŋga sanaig.
MAT 9:1 Yesus nu waŋ poŋga luka nuŋe tumbraŋ prona.
MAT 9:2 Prona le nane afuŋge taŋgo ŋgarosu milmailkanu kinye ŋak minna le sukuŋga tumba nu tugum pronaig. Yesus nu nane nu tuku saŋgri tomba tiŋginaig ta katesemba nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu ta sana: Kiŋo, ne wamdus bulka piti ndanuwa. Ye ne tuku mbar ŋakmba sauka gilaiŋget ŋga sana.
MAT 9:3 Nu taŋakina le kusem pasa bitekŋganu mbal afu naŋgine wamdusmbi sakinaig: Nu Kuate le taŋakate e ŋga idusmba minnaig ta
MAT 9:4 Yesus nu nane tuku wamdus katesemba nu nane saniŋgina: Ndaŋam saka tane ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus ŋayonu tade.
MAT 9:5 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Ame pasa taŋgo te sawam tuku wam bada? Ye ne tuku mbar sauka gilaiŋget ko tiŋga lika kaye ŋget.
MAT 9:6 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kilke te mbolŋge mbar saukam tuku ye saŋgri ŋak. Tane wam ta kila palmbim tuku ye kile pasa wam bada te sakamŋgit ŋgina. Taŋaka nu ŋgarosu milmailkanu ta sana: Kile ne tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba naŋe tumbraŋ kaye ŋgina le
MAT 9:7 nu tiŋga lika kumba nuŋe tumbraŋ kina.
MAT 9:8 Taŋana le maŋgur suŋgo taŋge minnaig nane wam ta kaŋgernaig sulumba nane kuru-kuruka Kuateŋge saŋgri suŋgo kilke mbolok taŋgo tuwit ŋga Kuate tuku nyu te-duŋginaig.
MAT 9:9 Kile Yesus nu tiŋga kumba ka takis kilanu wande mbolŋge taŋgo ande nyunu Mateus nu piroka minna le nu kaŋgermba sana: Ne ilmba ye dubiya ŋgina le nu ndek tiŋga nu dubimba kina.
MAT 9:10 Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ wandekŋge isukusmba minnaig le takis kilanu mbal afu mbar ŋak nane gudommba pro nane ndoŋ minyok minnaig le
MAT 9:11 Farisi mbal nane maŋau ta kaŋgermba Yesus dubinaig mbal saniŋginaig: Ndaŋam saka taŋgine Tum Taŋgo nu takis kilanu mbal wam ŋaigonu kade mbal ndoŋ isukusit ŋginaig.
MAT 9:12 Taŋakinaig le Yesus nu pasa ta ismba lafumba saniŋgina: Guaze kugatok mbal nane dokta tugum kine ndakade. Guaze ŋak mbal ndo nu tugum kinig.
MAT 9:13 Nane afu sine magenu ŋgade ta ye nane wika wakeikam pro ndawen. Ye nane une ŋak mbal wika wakeikam tuku prowen. Kuate tuku pasa tuan taŋgo andeŋge kuyarna ta teŋenmba sakate: Tane ye tuku ŋga agaŋmor kilmba atraukade ta ye suŋgomba idus ndawet. Tane taŋgo sinaniŋmba nzaliniŋgam tuku ye suŋgomba iduset ŋgate. Tane pasa ta kila pile mayewap ŋgina.
MAT 9:14 Mara ande Yohanus kule pisne dubinaig mbal pro Yesus kusnanaig: Sine Yohanus dubiweg mbal Farisi mbal turmba sine ait afu Kuate tuku ŋga nyamagaŋ pinkeg. Ndaŋam naŋe dubinade mbal maŋau ta ke ndakade ŋginaig le
MAT 9:15 Yesus nu nane saniŋgina: Taŋgo ande nu pino tam tuku pagumba nye mbolŋge nu nuŋe mbal ndoŋ minit tukunu nane piti ŋak minam kumuŋ kuga. Ait ande prowa le afuŋge pro taŋgo ta nane ŋgamukŋge tuwaig le nane wamdus piti niŋguwa le nyamagaŋ pinka minamŋgaig.
MAT 9:16 Ande nu tawi urfunu burokuwa le tawi abonu tumba burok ta tukulmba zail ndaŋgate. Nu taŋawa ta kumiŋ kitek taŋge urfunu didikuwa le lato fetkamŋgat.
MAT 9:17 Ande nu grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro urfunu sinamŋge tol ndate. Nu taŋawa ta grep kule fulilka agaŋmor ŋgaro urfunu fetkuwa le grep kule kutuka ndeke suluwamŋgat. Agaŋmor ŋgaro ta mata ŋayoŋgamŋgat. Nane grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro kitek sinamŋge tolde. Taŋade le grep kule agaŋmor ŋgaro turmba mage minamŋgaik ŋgina.
MAT 9:18 Yesus nu taŋamba pasata minna le taŋgo suŋgo ande pro nu tugum taŋge dagol tidroŋga sana: Ye tuku kulim kile ndo kumat. Ne kumba naŋe waimbi ŋgarosu kirewa le aboŋguwa ŋga sana.
MAT 9:19 Taŋaka sana le nu ndek tiŋga nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ taŋgo ta dubimba kinaig.
MAT 9:20 Nane kumba minnaig le kile pino ande nu yar 12 mara mindek tambun guaze ŋak minna ta nu pro Yesus ŋgumnemŋge nu tuku tawi nzalenu kirena.
MAT 9:21 Nu teŋenmba idusna: Ye nu tuku tawi ndo kirewi ta ye mayekamŋgit ŋga idusna.
MAT 9:22 Taŋamba idusmba nu tawi kirena le Yesus ndek mbilka pino ta kaŋgermba sana: Kulim, ne wamdus bulka piti ndanuwa. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat ŋgina. Taŋakina le ait ta mbolŋge ndo nu mayekina.
MAT 9:23 Kile Yesus nu taŋgo suŋgo ta tuku wande tugum prona. Nu pro taŋge nane gudommba malmbi wikaraumba tabu tabu fitke likinaig le saniŋgina:
MAT 9:24 Tane kua ka sili-siliwap. Kulim te kume ndakat. Nu kinymba minit ŋgina le nane ndek nu talamba nzumilnaig.
MAT 9:25 Taŋanaig le Yesus nu nane ŋakmba mayok kuwaig ŋga pitaika nu wandek sinam kumba ka mindesiŋ tuku wai biyna le nu tiŋgina.
MAT 9:26 Taŋana le pasa ta suŋgoka ma ta tuku tumbraŋ ŋakmba kumuŋgina.
MAT 9:27 Yesus nu ma ta kusremba kina le taŋgo armba am tukulok nu ŋgumnem dubimba wi kueŋka sakinaik: Suŋgo, ne David tuku mbuŋ. Ne sile sinasikmba tursika o ŋga wika minnaik le
MAT 9:28 Yesus nu kumba wande poŋgina le nale nu dubimba nu tugum pronaik. Taŋanaik le nu nale kusnanikina: Ye tale tuku am wakeikam kumuŋ ŋga idusik e ŋgina le nale sakinaik: Suŋgo, ne kumuŋ ŋginaik.
MAT 9:29 Taŋakinaik le nu ndek nale tuku am kigreka sanikina: Tale ye tuku saŋgri tomba tiŋgade tukunu wam ta mayok kuwa ŋgina le
MAT 9:30 nale tuku am magekinaik. Kile Yesus nu saŋgrimba nale sanikina: Ye tale mbolŋge wam kit ta afu sa ndaniŋgap ŋgina.
MAT 9:31 Taŋamba peunikina ta nale kinaik ka nu tuku nyu saka saka kinaik le ma ta ŋakmba kumuŋgina.
MAT 9:32 Yesus nane ma ta kusrewam bafunaig le afuŋge taŋgo ande buklaŋge miŋge tukulna ta tumba Yesus tugum pronaig.
MAT 9:33 Pronaig le nu bukla pitaina le taŋgo ta ndek pasatina le taŋgo pino kaŋgermba pirerek purka sakinaig: Yoi. Sine Israel ŋgamukŋge maŋau teŋen mayok kinit le nda kaŋgereg tuku ŋginaig.
MAT 9:34 Taŋakinaig le Farisi mbal ndek sakinaig: Nu bukla kame tuku gabat tugumŋge saŋgri tate sulumba bukla pitaike likate ŋginaig.
MAT 9:35 Yesus nu tumbraŋ foŋfoŋ tumbraŋ sugo sugo ŋakmba mbolŋge lika nane tuku kusem wande mbolŋge Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta tuku pasa mayenu kuklimba saniŋmba nane tuku guaze tugu yeki yeki wakeike likina.
MAT 9:36 Taŋamba nu maŋgur sugo gudommba kaŋgerka nane sipsip kulat taŋgo kugatok taŋaŋ wamdus fulilka naŋgine miroŋ ŋgaro turkam kumuŋ kuga ŋga saka nu nane sinanu
MAT 9:37 nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Piro mbolŋge nyamagaŋ alonu gudommba minig ta kilam tuku piro taŋgo denkate.
MAT 9:38 Tane piro miro taŋgo yabaŋap le nu piro taŋgo afu kukulniŋguwa le nane nu tuku nyamagaŋ alonu kilwaig ŋgina.
MAT 10:1 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ta wika kile-maŋgurka nane mata bukla ŋaigonu pitaika guaze tugu yimyam ŋakmba wakeikam tuku saŋgri niŋgina.
MAT 10:2 Aposel 12 ta nane tuku nyu naŋgine teŋenmba. Ande Simon nyunu ande Petrus ŋgade. Ande maib nuŋe Andreus. Ande Yakobus nu Sebedeus tuku kiŋo nuŋe. Ande Yohanus nu Yakobus maib nuŋe.
MAT 10:3 Nane afu Filipus, Bartolomeus, Tomas. Ande Mateus nu takis kilanu taŋgo. Ande Yakobus nu Alfeus tuku kiŋo nuŋe. Ande Tadeus.
MAT 10:4 Ande Simon mape nyu ande Selot. Ande Yudas Iskariotnu ŋgumneŋga nu Yesus tuku kupet mayok kina.
MAT 10:5 Yesus nu nane 12 ta kukulniŋgam bafumba saniŋgina: Tane kasomok mbal tuku ma ande ko Samaria mbal tuku tumbraŋ ande mbol kine ndakap.
MAT 10:6 Tane ka Israel mbal nane sipsip ŋgisikanu taŋaŋ minig nane tugum kape.
MAT 10:7 Tane kumba Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate ŋga saniŋmba likap.
MAT 10:8 Tane guaze mbal wakeika kumanu mbal kile-tidiŋga ŋgirŋger ŋak mbal mage serniŋmba guwa ŋaigonu pitaikap. Saŋgri ta piya kugatok ake tiŋget tukunu saŋgri tambi pirokap sulumba piya wi ndakap.
MAT 10:9 Tane kambim ŋga taŋgine ndametiŋ
MAT 10:10 pale fat kupe ŋgaro ndumndum ta ŋakmba kusrekap. Tane tawi tiŋganu ta ndo ŋak kape. Tane piro taŋgo tukunu tane nane afu tugumŋge agaŋ ndende kilam kumuŋ.
MAT 10:11 Tane tumbraŋ ande mbol promba taŋgo mayenu ande tane kulatkam tuku sota kaŋgermba nu ndoŋ minmba piroka ka kambim ŋga nu kusremba kape.
MAT 10:12 Tane wande ande poŋga wande tuku mbal ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam tuku saniŋgap.
MAT 10:13 Nane mbal magenu ndeta tane pasa saniŋgig taŋamba nane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minwaig. Kuga ta pasa ta luka taŋgine tugum prowa.
MAT 10:14 Mbal afu tane kilam mbulmba ko tane pasa kukliwap le isam mbulwaig kande wande ko tumbraŋ ta kusrewam bafumba nane katesemba riroŋkuwaig ŋga nane am mbolŋge tuptup kupe mbolŋge deŋganu minig ta paurŋgap.
MAT 10:15 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tumbraŋ tane pitaikate ta nu tumbraŋ ŋaigonu Sodom le Gomora tuku pa limba suŋgo pasa ŋak tamŋgat.
MAT 10:16 Tane isap. Ye tane kukultiŋgi le kumba sipsip taŋaŋ ŋgannu age ŋguikok ŋgamukŋge minamŋgaig. Ta tuku tane kurau mayemba gami taŋaŋ wamdus bafuk minap.
MAT 10:17 Tane riroŋkap. Afuŋge tane kilmba pasa mbolŋge kile-tidiŋga naŋgine kusem wandekŋge tane pani faramŋgaig.
MAT 10:18 Afuŋge tane didika kilmba ka gabat kame nyu sugo ŋak mbal tugumŋge kile-tidiŋguwaig le tane ye tuku ŋga pasa mayenu saniŋgap le gabat mbal kasomok mbal turmba ye tuku nyu isamŋgaig.
MAT 10:19 Nane taŋamba tane kilmba gabat sugo tuku wai mbolŋge patikuwaig ta tane wamdus fulilka ndaŋmba sakube o ŋga wamdus te-sulu ndawap. Pasa te-tiwam ait mbolŋge tane tuku wamdus sinamŋge pasa mayok kaŋgat.
MAT 10:20 Taŋgine wamdusmbi kuga. Mam Kuate tuku Guwaŋge wamdus tiŋguwa le tane sakamŋgaig.
MAT 10:21 Ait ta mbolŋge ande nu nuŋe tira nuŋe kumam tuku ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgat. Mam nu nuŋe kiŋo mbolŋge taŋawamŋgat. Kiŋo kame nane ina mam kat naŋgine kasurniŋmba kumwaig ŋga pasa mbolŋge patikamŋgaig.
MAT 10:22 Tane yiŋe mbal tukunu nane ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig. Ande nu saŋgri tiŋga dirnaŋga minwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgat.
MAT 10:23 Tumbraŋ ande mbolŋge nane tane kilmba piti sertiŋguwaig ndeta tane kua ka tumbraŋ ande mbol kape. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane taŋamba Israel mbal tuku tumbraŋ afu mbol kine ndakap le ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit.
MAT 10:24 Skul kiŋo nu nuŋe tisa li ndate. Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo li ndate.
MAT 10:25 Kiŋo ande nu nuŋe tisa suk ko piro taŋgo ande nuŋe suŋgo suk mayok kuwa ta kumuŋ. Ye tane tuku Suŋgo ta nane ye bukla ŋaigonu tuku gabat Belsebul ŋgade. Ta tuku nane tane mata nyu sugo ŋaigonu taŋaŋ satiŋgamŋgaig.
MAT 10:26 Nane tane kilmba ŋaigo siglikade mbal tuku kuru kuru ndakap. Wam kame kile taŋgo am mbolŋge mine ndakade ta kilimok mayok kaŋgaig. Wam afu kuirok minig ta ŋakmba kila patikamŋgaig.
MAT 10:27 Ye kuirka tane pasa satiŋget te tane pasa ta tumba maŋgur sinamŋge saniŋgap. Tane kile yabu pasa isig ta ŋakmba isam tuku kueŋka saniŋgap.
MAT 10:28 Nane tane tuku ŋgarosu bale faram sakade mbal tuku kuru kuru ndakap. Nane kanu balewam kumuŋ kuga. Kuate nu tane tuku ŋgarosu kanu turmba ma ŋayo mbolŋge pankam kumuŋ tukunu tane nu tuku ndo kuru-kurukap.
MAT 10:29 Taŋgo nu sulik sulik armba maket mbolŋge patika ndametiŋ fudiŋndo ndo tate ta sulik sulik ŋakmba siŋgine Mam nu idusniŋmba nu wokate le ndo ande kumit.
MAT 10:30 Nu tane tuku gabat waŋe giganmba ta mata nu kila minit.
MAT 10:31 Ta tuku tane wam ande tuku kuru kuru ndakap. Kuate am mbolŋge tane sulik sulik gudommba liniŋmba mbolŋge minig.
MAT 10:32 Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu te-mayokmba sakate ta ye mata yiŋe Mam samba mbolŋge minit nu am mbolŋge taŋgo ta tuku nyu te-mayokamŋgit.
MAT 10:33 Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu yabukate ta ye mata yiŋe Mam samba mbolŋge minit nu am mbolŋge nu tuku nyu yabukamŋgit.
MAT 10:34 Tane ye wamdus ulendi maŋau kilke mbol mbal ŋgamukŋge palmbim tuku prowen ŋga idus ndawap. Ye kame bagi tumba nane tetkam tuku prowen.
MAT 10:35 Kiŋo nu mam nuŋe ndoŋ ko kulim nu ina nuŋe ndoŋ ko pino nu nuŋe rugan nuŋe ndoŋ nane taŋamba muŋgu purkam tuku ye prowen.
MAT 10:36 Taŋgo tuku wande tuma mbal nu tuku ŋgueu mbal mayok kaŋgaig.
MAT 10:37 Ande nu ina mam ko kiŋo kat nuŋe tuku suŋgomba kume purmba ye tuku suŋgomba kume pur ndate ta nu ye tuku nyu ŋak minit ta nu denkate.
MAT 10:38 Taŋgo ande nu ye tuku ŋga idusmba nu nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubi ndayate ta nu ye tuku nyu ŋak minit ta nu denkate.
MAT 10:39 Ande nu nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ande nu ye tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu siŋka nuŋe abo ta tumba ŋak minamŋgat.
MAT 10:40 Ande nu tane auktiŋmba wakeikate ta nu ye mbolŋge mata taŋate. Ye mbol taŋate ta Mam nu ye kukulyina nu mbol mata taŋate.
MAT 10:41 Ande nu Kuate tuku tuan taŋgo minit le andeŋge nu aukmba wakeite ta nu tuan taŋgo ndoŋ lafu mayenu tamŋgat. Taŋgo ande nu taŋgo tiŋreknu minit le andeŋge nu aukmba wakeite ta nu taŋgo tiŋreknu ndoŋ lafu mayenu tamŋgat.
MAT 10:42 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu nyu kugatok minmba ye dubiyanu taŋgo taŋaŋ minit le andeŋge nu kule tidonu ndo tuwit ta Kuate nu wam ta mata lafunu tambimŋgat ŋga saniŋgina.
MAT 11:1 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo 12 wam pagu pasa niŋge deŋpurmba nu tiŋga ma ta tuku tumbraŋ afu mbol pasa kuklimba wam pagukam kina.
MAT 11:2 Yohanus nu muli wandek sinamŋge minmba Kristus nu wam afu ke likina ta ismba nu tuku pasa pilna le nuŋe dubiwanu taŋgo armba ka Yesus kusnanaik:
MAT 11:3 Ande nu prowam tuku kuyar pasa sakate ta ne e ko sine ande tairŋgube ŋginaik le
MAT 11:4 nu pasa lafumba sanikina: Ye wam ke liket te takile ammbi kaŋgerka kilbambi isik ta luka kumba ŋakmba Yohanus kubeu tape.
MAT 11:5 Kile am tukulok mbal mambilde. Kupe ŋaigoŋgade mbal likade. Ŋgirŋger ŋak mageke likade. Kilba tukulok pasa isig. Afu kume likade ta aboŋga tiŋgade. Sanzal mbal Kuate tuku pasa mayenu isig.
MAT 11:6 Ande nu ye tuku ŋga wamdus tero ndakate ta nu gare-gareka minit. Tale taŋamba ka Yohanus sawap ŋgina.
MAT 11:7 Nale luka kinaik le Yesus nu ndek maŋgur suŋgo ta Yohanus tuku saniŋgina: Tane ame agaŋ kaŋgeram tuku ma baknu mbol kinaig? Bubreŋge ulem waŋe ande mbilmbilwa le tane kaŋgeram kinaig e?
MAT 11:8 Ko tane taŋgo ande tawi mayenu tiŋganu kaŋgeram kinaig e? Nane tawi magenu tiŋganu mbal wande sugo sinamŋge nyu ŋak minig tuku.
MAT 11:9 Tane ndaŋam tuku ma baknu mbol kinaig? Tane tuan taŋgo ande kaŋgeram kinaig e? Yohanus nu tuan taŋgo ta ye tane kila satiŋgamŋgit. Nu tuan taŋgo ndo kuga. Nu tuan taŋgo ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit.
MAT 11:10 Kuyar pasa ande nu tuku teŋenmba sakate. Ne isa. Ye taŋgo ande kukuli le nu amboŋga prowa sulumba ne tuku ndin wakeiyamŋgat ŋgate.
MAT 11:11 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Taŋgo ŋakmba Yohanus kule pisneŋge liniŋmba mbolŋge minit ta Kuate tuku gageu mayok kinig mbal ŋakmba nane Yohanus lide. Afu nyu kugatok mata.
MAT 11:12 Moses tuku tukul tuan taŋgo kame nane Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku dir pasa ndo saka ka Yohanus mbolŋge dikŋginaig. Yohanus tuku ait mbolŋge tugu pilmba taŋgo pino gudommba Kuate tuku gageu mayok kambim tuku saŋgri tiŋga muŋgu signa-signaŋga mburerika kile minig.
MAT 11:14 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta pro ndawa le Elia nu amboŋga prowam tuku kuyar pasa sakate ta Yohanus tuku sakate. Tane pasa te ismba son ŋgade e?
MAT 11:15 Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap.
MAT 11:16 Tane ait te mbolŋge minig mbal tane tuku maŋau ta ame wam taŋaŋ ŋga saki. Tane kiŋo kame maket mbolŋge minyoka muŋgu wiwikade taŋaŋ. Nane teŋenmba muŋgu wiwikade:
MAT 11:17 Sine tabu tabu fitka mune uleg ta tane ndek kupes kupes ndade. Sine maŋ malmbikeg ta tane ndek malmbiketket ŋga lok mine ndakade ŋgade.
MAT 11:18 Ata. Yohanus nu prona sulumba nyamagaŋ ko grep kule nye ndaka minna le nu bukla ŋayonu ŋak ŋga saka nu mbulnaig.
MAT 11:19 Ye Katesek Taŋgo ye pro nyamagaŋ le grep kule nyet le tane sakade: Ai si. Nu nyamagaŋ grep kule nyam tuku piririte taŋgo. Nu takis kilanu mbal une ŋak mbal ndoŋ gulab mayete ŋga tane ye mata mbulig. Ata. Wamdus kuyar mayete taŋgo wam ke likate ta mbolŋge nu tiŋreknu kilimok mayok kinit ŋga saniŋgina.
MAT 11:20 Tumbraŋ afu Yesus nu buk nane ŋgamukŋge wam kitek saŋgrinu ke likina ta nane ŋgamuŋgal biye mbil ndanaig tukunu kile nu nane kilmba saniŋge likina:
MAT 11:21 Korasin tumbraŋ le Betsaida tumbraŋ ose. Ye wam kitek saŋgrinu tale ŋgamukŋge ke liken ta ande nu wam ndui ta Tirus le Sidon ŋgamukŋge ke likina kande nane dal ndaka naŋgine mbar tuku ŋgamuŋgal biye mbilmba nane tawi urfunu tiŋmba kuke tugu pismba taŋanaig kande.
MAT 11:22 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tale Korasin le Betsaida tumbraŋ tale Sidon le Tirus tuku pa limba tale suŋgo pasa ŋak tamŋgaik.
MAT 11:23 Kaperneum tumbraŋ ne nyu suŋgo ŋak minmba ne samba mbol kambim tuku ŋga iduste e? Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne kumanu mbal tuku tumbraŋ kaŋgat. Ye wam kitek saŋgrinu tane ŋgamukŋge ke liken ta ande nu wam ndui ta Sodom tumbraŋ ŋgamukŋge ke likina kande nane ŋgamuŋgal biye mbilmba kile minig kande.
MAT 11:24 Ye tane satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tane Kaperneum mbal Sodom tuku pa ta limba tane suŋgo pasa ŋak tamŋgaig.
MAT 11:25 Ait ta mbolŋge ndo Yesus nu sakina: O Mam, ne samba kilke tuku Suŋgo. Ye ne tuku nyu te-duŋget. Afu kila sugo wamdus kuyar ŋak ne naŋe wam kame tum ndaniŋgit. Kiŋo kame taŋaŋ minig mbal ne nane ndo tumniŋgit.
MAT 11:26 O Mam, ne naŋe nzali dubimba ne taŋate ŋgina.
MAT 11:27 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Mam nu wam ŋakmba ye wai mbolŋge patikina. Ande nu Kuate tuku Kiŋo kila mine ndakate. Mam nu ndo ye kila. Ande nu Mam kila mine ndakate. Ye nu tuku Kiŋo ye ndo nu kila. Ye nane afu Mam kila pilwaig ŋga nu tumniŋget ta nane mata nu kila minig.
MAT 11:28 Tane piro kareŋka agaŋ pitinu kuramba poska minig mbal tane ye tugum te yalpe le yeŋge muskil kile-tidiŋge tiŋgi.
MAT 11:29 Ye wamdus bafuk ŋak minmba ŋgan mukuk minet tukunu tane ye tuku pasa kumnemŋge minap le tane tumtiŋgi le tane mabtap.
MAT 11:30 Ye tuku miŋge pasa ta piti kuga. Ye tane mbolŋge agaŋ pilet ta buloknu ndo ŋga saniŋgina.
MAT 12:1 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nane wit piro ande sinam sinam lika nuŋe dubinaig mbal gubaniŋgina le nane wit alonu supika nyam nyam kinaig le
MAT 12:2 Farisi mbal afuŋge nane kaŋgerka nane Yesus sanaig: Ai si. Naŋe dubinade mbal sine tuku tukul lukamba kusem ait mbolŋge nane nyamagaŋ kilig ŋga sanaig.
MAT 12:3 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: David nuŋe mbal ndoŋ nane guba ŋaigoniŋgina le nu wam ande kina ta tane kuyar ta burkade tae.
MAT 12:4 Nu Kuate tuku wandek sinam kina sulumba tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig ta afu kilmba pro nuŋe mbal ndoŋ nyinaig. Bret ta taŋgo nane nye ndakade tuku. Pris mbalŋge ndo nyade tuku.
MAT 12:5 Pris mbal mata nane kusem ait mindek kusem wande suŋgo sinamŋge pirokade ta nane mbar ndade. Moses nu nane taŋamba kam kumuŋ ŋga kuyarna ta tane kila.
MAT 12:6 Tane isap. Ande nu kile tane ŋgamukŋge minit ta nu kusem wande suŋgo ta limba nu mbolŋge minit.
MAT 12:7 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Tane ye tuku ŋga agaŋmor kilmba atraukade ta ye suŋgomba idus ndawet. Tane taŋgo sinaniŋmba nzaliniŋgam tuku ye suŋgomba iduset ŋgate. Tane kuyar pasa ta tugunu katesede kande tane ye dubiyanu mbal te pasa mbolŋge pati ndakade kande.
MAT 12:8 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kusem ait tuku gabat minet ŋgina.
MAT 12:9 Yesus nu taŋamba tiŋga kumba nane tuku kusem wandek sinam kina.
MAT 12:10 Sinam taŋge taŋgo ande wai kummba pagriŋganu ŋak minna le Farisi mbal nane Yesus tumba pasa mbolŋge palmbim saka nu kusnanaig: Sine siŋgine tukul maŋau dubimba kusem ait mbolŋge guaze taŋgo ande wakeiwam kumuŋ e ŋga kusnanaig le
MAT 12:11 nu ndek nane saniŋgina: Tane tuku ande nu sipsip ndindo ŋak minit le kusem mbolŋge nu bariŋga burok sinam ndekate ta nu kusem ŋga idusmba tam tuku piro ndakate e?
MAT 12:12 Ata. Taŋgo nu siŋka sipsip lite. Ne kusem ait mbolŋge ande turte ta ne tukul luka ndate ŋga saniŋgina.
MAT 12:13 Taŋakina sulumba kile nu ndek taŋgo ta sana: Ne wai kuitka ŋgina le nu wai kuitka wai mayekina. Nuŋe wai inum taŋaŋ mayok kina.
MAT 12:14 Taŋana le Farisi mbal nane mayok ka Yesus balewam tuku pasa katmba ndin sotinaig.
MAT 12:15 Yesus nu Farisi mbal tuku wamdus ta katesemba nu ma ta kusremba ma ande mbol kina le taŋgo pino gudommba nu dubinaig. Nu nane tuku guaze wakeike likina sulumba
MAT 12:16 nu nane mbolŋge maŋau ke likina ta afu sa ndaniŋguwaig ŋga miŋge pipniŋgina.
MAT 12:17 Nu taŋana ta tuan taŋgo Aisaia tuku kuyar pasa ande kumuŋgina. Nu teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna.
MAT 12:18 Tane isap. Taŋgo te nu ye tuku piro taŋgo. Ye nu madiwen. Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare toret. Ye yiŋe Guwa nu tuwi le nu ye tuku maŋau tiŋreknu kasomok mbal ŋakmba saniŋgamŋgat.
MAT 12:19 Nu afu ndoŋ kualeyau ndaka miŋge fetke nda. Nu ndinmba siŋsiŋ likuwa le ande nu tuku pasa ise nda.
MAT 12:20 Ande nu ulem taŋaŋ isunu baklelkanu minwa le nu ŋgurmba bukŋge nda. Ko ande nu bulu taŋaŋ kupam bafumba fudiŋmba buluŋga minwa le nu fuwe nda. Nu taŋamba minmba ma ma nu wam ŋakmba kile-ibeŋka maŋau tiŋreknu ndo te-mayokamŋgat.
MAT 12:21 Kasomok mbal ŋakmba nu sine muskil kile-tidiŋge siŋguwa ŋga nu tairŋga minamŋgaig. Aisaia nu taŋamba kuyarna.
MAT 12:22 Taŋgo ande buklaŋge nu tuku am miŋge tukulnikina ta nane mindemba Yesus tugum pronaig le nu taŋgo ta wakeina le nu mambilmba pasatina.
MAT 12:23 Taŋana le taŋgo pino ŋakmba pirerek purka ndek sakinaig: i ... Taŋgo te David tuku mbuŋ e ŋga saka minnaig le
MAT 12:24 Farisi mbal nane pasa ta ismba ndek sakinaig: A ... bukla kame tuku gabat Belsebulŋge nu saŋgri ta tuwit le nu bukla pitaike likate ŋginaig.
MAT 12:25 Kile Yesus nu nane tuku wamdus ta katesemba saniŋgina: Gabat suŋgo ande tuku kuasmbi nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane kugawamŋgaig. Tumbraŋ mbal ko wande tuma mbal nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane saŋgri ŋak minam kumuŋ kuga.
MAT 12:26 Taŋamba ndo Satan nu nuŋe mbal afu pitaikate kande nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame bumba Satan nu saŋgri ŋak mine ndakate kande.
MAT 12:27 Tane ye Belsebul tuku saŋgrimbi bukla pitaikanu sakade e? Taŋgine mbal afu bukla pitaikade ta nane mata Belsebul tuku saŋgrimbi taŋade e? Nane kusnaniŋgap le nane tuku pasa lafunu tambi taŋgine pasa ta pilewaig.
MAT 12:28 Ye Kuate tuku Guwa tuku saŋgrimbi bukla pitaiket ta Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam tane ŋgamukŋge buk prote.
MAT 12:29 Taŋgo saŋgrinu ande nuŋe wande kulatkate ta ande pro nu tuku agaŋ ndende kuayaram kumuŋ kuga. Nu taŋgo saŋgrinu ta ndaleka te-ibeŋwa sulumba ndo agaŋ ndende ta kilam kumuŋ.
MAT 12:30 Ande nu ye tuku taŋgo mine ndakate ta nu ye tuku ŋgueu taŋgo. Ande nu ye tur ndayumba ake minit ta nu ye tuku piro ŋayo silite.
MAT 12:31 Tane isap. Taŋgo tuku une maŋau tumail panniŋgig maŋau ta Kuate nu ŋakmba sauka gilaiŋgate tuku. Ande nu Tukul Guwa tumail pante ta Kuate nu mbar ta gilaiŋge nda.
MAT 12:32 Ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo tala pasa sayate ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋgate tuku. Ande nu Tukul Guwa tala pasa tuwit ta Kuate nu ait te mbolŋge ŋgumneŋga mata mbar ta sauka gilaiŋge nda.
MAT 12:33 Ail alonu magenu kaŋgerka ail ta ŋayonu ŋga sa ndakap. Ko ail alonu ŋaigonu kaŋgerka ail ta mayenu ŋga sa ndakap. Sine ail alonu kaŋgerka ail ta tuku tugu kateseweg.
MAT 12:34 Ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus minig ta miŋge mbolŋge kilimok alonu mayok kinig. Tane mbeŋ ŋaigonu tuku fat. Tane taŋgo ŋaigonu tukunu tane pasa mayenu inum te-mayokam kumuŋ kuga.
MAT 12:35 Taŋgo mayenu nu nuŋe ŋgamuŋgal mayenu minit sulumba nu ndek wam magenu ndo ke likate. Taŋgo ŋayonu nu nuŋe ŋgamuŋgal ŋayonu minit sulumba nu ndek wam ŋaigonu ndo ke likate.
MAT 12:36 Tane isap. Taŋgo fare ake wamdusmbi sakade ta pileniŋgam tuku ait mbolŋge nane naŋgine pasa ta ŋakmba Kuate am mbolŋge kile-mayokkamŋgaig.
MAT 12:37 Ne pasa sake likate ta mbolŋge Kuate nu ne pileŋga lafunu tanmbimŋgat ŋga saniŋgina.
MAT 12:38 Kile kusem pasa bitekŋganu mbal nane Farisi ndoŋ Yesus sanaig: Tum Taŋgo, ne maŋau kitek saŋgrinu ande te-mayoka le sine kaŋgerbe ŋginaig le
MAT 12:39 nu ndek nane saniŋgina: Tane siŋka mbal ŋaigonu Kuate ŋgumnede tuku. Tane ye tuku saŋgri kaŋgeram idusde ta ye tane tumtiŋge nda. Wam saŋgrinu ande tuan taŋgo Yona mbolŋge prona ta ndo tumtiŋgamŋgit.
MAT 12:40 Yona nu kualegaŋ suŋgo tuku fuŋgul sinamŋge mara keŋmba minna. Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kilke sinamŋge mara keŋmba minamŋgit.
MAT 12:41 Yona nu maŋ mayok ka Nineve mbal riroŋ pasa saniŋgina le nane ndek ŋgamuŋgal biye mbilnaig. Ande teŋge minit ta nu Yona lite ta tane nu tuku pasa pitaide. Ta tuku ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal Nineve mbal ndoŋ tiŋgap le Nineve mbal tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat.
MAT 12:42 O buk mandor pino ande Siba kilke kulatkina ta nu Solomon tuku wamdus kuyar mayenu isam tuku ndin kuen ŋayo dubimba nu tugum kina. Ande teŋge minit ta nu Solomon lite ta tane nu tuku pasa ise ndakade. Ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal pino ta ndoŋ tiŋgap le nu tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat.
MAT 12:43 Andeŋge guwa ŋayonu taŋgo ande mbolŋge pitaite le nu ka ma baknu mbol kumba mabta minam tuku ma sota kine promba lika ka kuga le nu sakate:
MAT 12:44 Yiŋe buk minen tuku wande mbol maŋ luka ka ŋgate. Nu pro nane buk firfir gureŋmba agaŋ ndende ŋakmba kile-tidiŋga patikinaig le wande ta ŋgaskolnu minit le kaŋgerte.
MAT 12:45 Nu kaŋgermba saŋgri tiŋga minam tuku ta nu kumuŋ kuga le nu kumba ka nuŋe kuasmbi 7 nane nu tuku maŋau liwanu ta kilmba luka pro wande ta mbolŋge minig. Taŋade le taŋgo ta tuku mine maŋau ambokok limba kile ŋayonu suŋgokanu sinamŋge minit. Wam ndui ta ndo tane maŋau ŋaigonu kade mbal tane mbolŋge prowamŋgat ŋga saniŋgina.
MAT 12:46 Yesus nu taŋamba pasata minna le ina nuŋe mambo kat nuŋe pro mayok taŋge nu tuku pasa pilnaig le
MAT 12:47 ande nu Yesus sana: Ina naŋe mambo kat naŋe pro kilimŋge minmba ne kusnaŋgade ŋgina.
MAT 12:48 Taŋakina le nu taŋgo ta sana: Ne yiŋe ina yiŋe mambo kame tuku sayate e ŋgina sulumba
MAT 12:49 wai tok nuŋe dubinaig kuasmbi deŋniŋmba sakina: Mbal te yiŋe ina yiŋe mambo kame taŋaŋ minig.
MAT 12:50 Yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit ima nu nu tuku nzali dubite ta nu yiŋe maib kulim ina taŋaŋ minit ŋgina.
MAT 13:1 Yesus nu ki ndui ta mbolŋge wande kusremba kina ka kule kualiŋ piyal taŋge minyok minna le
MAT 13:2 maŋgur sugo nu te-ŋgamumba maŋgurkinaig le nu ndek waŋ ande poŋga ta mbolŋge minyoka pasa niŋmba minna le nane piyal taŋge tiŋga pasa isnaig.
MAT 13:3 Nu yaba pasambi wam gudommba saniŋgina sulumba sakina: Taŋgo ande nu agaŋ tumunu bareŋniŋgam piro mbol kina.
MAT 13:4 Kina ka bareŋniŋgina ta tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig ta sar umaŋŋge pro nye sulunaig.
MAT 13:5 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak ma mbolŋge ndeke likinaig ta kilke fudiŋndo tukunu pitik ndo maŋge pronaig.
MAT 13:6 Pronaig ta ki suŋgo promba pasokina le sumbailnu sinam nzi kine ndakinaig tukunu kareŋga kume sulunaig.
MAT 13:7 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndeke likinaig ta aŋgaŋge tiŋga soŋginaig le rure-rureka pro mage ndanaig.
MAT 13:8 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndeke likinaig ta ndo alo magenaig. Tugunu mindek mbolŋge afu alonu 100 afu 60 afu 30 taŋamba taŋamba alonaig.
MAT 13:9 Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap ŋga saniŋgina.
MAT 13:10 Kile nuŋe dubinaig mbal Yesus tugum promba nu kusnanaig: Ne ndaŋam yaba pasambi ndo nane saniŋgit ŋga kusnanaig le
MAT 13:11 nu ndek nane saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam afu kuirok minig ta tane kila palmbim tuku ye tane maditiŋgen. Nane afu wam ta kila pilwaig ŋga madi ndaniŋgen.
MAT 13:12 Ande nu wam afu ŋak minit ta Kuateŋge nu maŋ lato tuwit le nu suŋgomba ŋak minit. Ande nu wam denkanu minit ta Kuateŋge nuŋe wam fudiŋndo ta yaite.
MAT 13:13 Ye yaba pasambi ndo pasa saniŋget ta tugunu teŋenmba. Nane wam afu kaŋgerka alonu kaŋger ndakade. Nane isig sulumba ise ti ndamba tugunu katese ndade.
MAT 13:14 Tuan taŋgo Aisaia nu dir pasa kuyarna ta nane siŋka kumude. Nu Kuate tuku miŋge teŋenmba kuyarna. Tane pasa isamŋgaig ta tugunu katesewe nda. Tane wam afu kaŋgerkamŋgaig ta alonu kaŋger tiwe nda.
MAT 13:15 Mbal te nane tuku ŋgamuŋgal tukulok. Nane kilba tukulniŋgig. Nane am tukulok minig. Kuga ta nane ammbi alonu kaŋgermba kilbambi tugunu ismba wamdus puluniŋguwa le ŋgamuŋgal biye mbilmba ye tugum prowaig le wakeikamŋgit. Aisaia nu taŋamba kuyarna.
MAT 13:16 Tane Kuateŋge make patikate le tane wam magenu kaŋgerka pasa mayenu isig.
MAT 13:17 Ye siŋka tane satiŋgamŋgit. Tuan taŋgo kame mbal tiŋreknu tane wam kaŋgerka isig te nane kaŋgerka isam tuku wamdus suŋgo pilmba kume farnaig ŋgina.
MAT 13:18 Kile Yesus ndek nane saniŋgina: Taŋgo nu nyamagaŋ tumunu bareŋniŋgina ŋgit pasa ta tugunu satiŋgi le isap.
MAT 13:19 Tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku pasa ta ismba katese maye ndade le Satanŋge pro nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge pasa ta yaika tumba balete.
MAT 13:20 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak mbolŋge ndeke likinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba nzali suŋgo ŋak pitik ndo tade sulumba
MAT 13:21 nane sumbailnu kugatok taŋaŋ ait fagnu ndo dubide. Nane pasa ta dubide ta afuŋge piti serniŋgig le nane pitik ndo kusrede.
MAT 13:22 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig ta kilke te tuku piti agaŋ ndende kilam tuku nzali wamdus ta ŋak minig le pasa isig ta balete le alo ndate.
MAT 13:23 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndekinaig ta nane afu Kuate tuku pasa ismba katesede taŋaŋ. Nane katesemba minig sulumba alo kile-mayokka afu alonu 100 afu 60 afu 30 taŋamba taŋamba kile-mayokkade ŋga saniŋgina.
MAT 13:24 Yesus nu yaba pasa ande teŋenmba saniŋgina: Kuate nu taŋgo pileŋga nuŋe gageu kilit wam ta taŋgo ande nuŋe piro mbolŋge wit tiŋnu bareŋniŋgina taŋaŋ.
MAT 13:25 Bareŋniŋgina le furirna le nane kinye sulunaig le nuŋe ŋgueu taŋgoŋge aŋga ŋaigonu tiŋnu kilmba pro nu tuku piro mbol taŋge bareŋniŋmba nu kua ka kina.
MAT 13:26 Wit ta tiŋga ka koknaig le aŋga ŋaigonu mata kilimok mayok kinaig le nuŋe piro mbalŋge kaŋgerkinaig sulumba
MAT 13:27 kumba ka piro miro taŋgo sanaig: Suŋgo, ne wit tumunu magenu ŋguke likina ta ndaŋam kile aŋga ŋaigonu turmba prode ŋga sanaig le
MAT 13:28 nu ndek nane saniŋgina: A ... ŋgueu taŋgo andeŋge taŋana ŋgina. Taŋakina le nane nu kusnanaig: Sine ka aŋga ta fulkube e ŋginaig le nu saniŋgina:
MAT 13:29 Kuga. Tane aŋga ŋaigonu ta fulkam saka ka mbarmba wit turmba fulkubekaig.
MAT 13:30 Aŋga ŋaigonu ta ulendika minwaig le ait kumuŋguwa le ye piro mbal teŋenmba saniŋgamŋgit: Tane amboŋga ka aŋga ŋaigonu ta fulka pa mbolŋge pannu tuku ndaleka patikap sulumba wit kilmba nyamagaŋ wandekŋge patikap ŋga saniŋgamŋgit ŋgina.
MAT 13:31 Yesus nu maŋ yaba pasa ande teŋenmba saniŋgina: Kuate tuku gageu tugeka suŋgokate wam ta mastet tiŋnu taŋgo andeŋge tumba ka nuŋe piro mbolŋge ŋgukina taŋaŋ.
MAT 13:32 Mastet tiŋnu ta agaŋ ŋai fudiŋndo agaŋ tumunu ŋakmbaŋge nu liwanu ta nu promba suŋgoka nu kumzaŋel ail ŋakmba liniŋmba nu ail suŋgo taŋaŋ mayok kinit. Sar umaŋ pro wainu mbolŋge te patikade ŋgina.
MAT 13:33 Taŋamba nu maŋ lato yaba pasa ande teŋenmba saniŋgina: Kuate tuku gageu taŋgo ŋgamukŋge minig wam ta yis pino andeŋge tumba plaua sinamŋge pilna taŋaŋ. Yis ta plaua ŋakmba ulmba silina ŋgina.
MAT 13:34 Yesus nu wam ta ŋakmba yaba pasambi ndo maŋgur suŋgo ta saniŋgina. Nu pasa ande te-mayokmba sa ndakina.
MAT 13:35 Nu taŋana ta tuan taŋgo ande o buk pasa sakina ta kumuŋgina. Pasa ta teŋenmba. Ye yaba pasambi pasa sakamŋgit. Tugu mbolŋge wam kame kuirok mine likinaig kile taŋamba minig ye wam kame ta kile-mayokkamŋgit.
MAT 13:36 Kile Yesus nu tiŋga maŋgur suŋgo ta kusreka kina ka wande poŋgina le nuŋe dubinaig mbal pro nu sanaig: Ne aŋga ŋaigonu tuku yaba pasa sakat ta tugunu te-mayokmba sasiŋga le sine isbe ŋginaig.
MAT 13:37 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: Taŋgo wit tumunu ŋgukina ŋga sakit ta ye Ndindo Katesek Taŋgo.
MAT 13:38 Piro ma ta kilke te. Wit tiŋnu magenu ta Kuate tuku gageu. Aŋga ŋaigonu ta Satan tuku gageu.
MAT 13:39 Ŋgueu taŋgo aŋga ŋaigonu ŋgukina ŋga sakit ta Satan. Wit alonu kilam tuku ait sakit ta kugawam tuku ait. Wit alonu kilam tuku mbal nane Kuate tuku eŋel kame.
MAT 13:40 Nane aŋga ŋaigonu fulka ndaleka pa mbolŋge pankade ŋgit ta kugawam tuku ait mbolŋge taŋamba mayok kaŋgat.
MAT 13:41 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe eŋel kukulniŋgi le nane pro yiŋe gageu mine ndaka wam ŋaigonu ke likade mbal nane afu mata mbarwaig ŋga didikade ta nane kilmba
MAT 13:42 pankuwaig le pa suŋgo mbol kaŋgaig. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig.
MAT 13:43 Ait ta mbolŋge mbal tiŋreknu nane naŋgine Mam kulatkate ma mbolŋge ki taŋaŋ buluŋga minamŋgaig. Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap.
MAT 13:44 Kuate tuku gageu mayok kambim tuku wam suŋgo ta yaba pasa te suk. Taŋgo ande kilke sarka agaŋ mayenu piya o mbolŋge nane kilkek sinamŋge yubeŋginaig ta kaŋgerna. Kaŋgermba nu maŋ burok tukulmba nu gare ŋak kumba nuŋe agaŋ ndende ŋakmba piyate sulumba ndametiŋ kilmba ka kilke ta piyamba nuŋe tate.
MAT 13:45 Kuate tuku gageu mayok kambim tuku wam suŋgo ta yaba pasa ande te suk. Taŋgo ande nane afu tugumŋge igog tiŋ magenu sota piyamba likate.
MAT 13:46 Nu igog tiŋ inum maditaknu piya o mbolŋge kaŋgermba nu kumba nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kilmba piyana sulumba ndametiŋ kilmba ka igog tiŋ mayenu ta piyamba tina.
MAT 13:47 Kuate nu taŋgo pileŋga nuŋe gageu kilig wam ta yaba pasa te suk. Nane afu kumaŋ yu sinamŋge bukŋginaig le kualegaŋ gudommba yeki yeki kumaŋ sinam kinaig.
MAT 13:48 Kumaŋ kumuŋgina le nane didika tumba tabekŋge minyoka kualegaŋ ta pileŋga magenu nza sinamŋge patika ŋaigonu ta kilmba pankinaig.
MAT 13:49 Kugawam tuku ait mbolŋge maŋau taŋamba ndo mayok kaŋgat. Eŋel kame nane pro taŋgo pileŋga magenu kusreka ŋaigonu kilmba
MAT 13:50 pankuwaig le pa suŋgo mbol kaŋgaig. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋga saniŋgina.
MAT 13:51 Kile Yesus nu nane kusnaniŋgina: Tane pasa kame satiŋgit ta tane tugunu katesede e ŋgina le nane au ŋginaig.
MAT 13:52 Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande Kuate tuku kuasmbi mayok kumba ye dubiyate ta nu wande miro taŋgo taŋaŋ. Nu nuŋe wandekŋge agaŋ ndende urfunu kiteknu turmba kile-mayokkate taŋaŋ ŋgina.
MAT 13:53 Yesus nu yaba pasa sake deŋpurna sulumba nu tiŋga ma ta kusremba
MAT 13:54 luka nuŋe tumbraŋ tuguk prona. Pro taŋge nu nane tuku kusem wande sinam kumba pasa kuklina le nane ndek pirerek purka sakinaig: i ... Nu ima tugumŋge kila suŋgo ta tina? Imaŋge nu saŋgri tuna le nu wam saŋgrinu te ke likate?
MAT 13:55 Nu sine tuku wande pilit taŋgo ta tuku kiŋo nuŋe ndo. Ina nuŋe Maria. Nu tuku mambo kat nuŋe Yakobus Yosef Simon Yudas sine nane ŋakmba kila mineg.
MAT 13:56 Kulim kat nuŋe mata tumbraŋ tekok. Nu aniŋge saŋgri ta tina ŋga saka minmba
MAT 13:57 nu talamba gubra tinaig le nu nane saniŋgina: Kuate tuku tuan taŋgo nane ŋakmbaŋge nu tuku nyu te-mayokde. Nuŋe tumbraŋ tuguk nuŋe tugu ndare tuma kat nuŋe naneŋge ndo nu talade ŋga saniŋgina.
MAT 13:58 Nane nu talanaig tukunu Yesus nu nane ŋgamukŋge wam saŋgrinu suŋgomba ke ndakina.
MAT 14:1 Ait ta mbolŋge Yesus tuku nyu suŋgoka tugekina le Galilea ma tugu kulatkanu mandor Herodus Antipas nu wam ta ismba
MAT 14:2 nuŋe piro mbal saniŋgina: Taŋgo ta nu Yohanus kule pisne inde. Nu kummba maŋ aboŋga tiŋgina. Ta tuku nu saŋgri kitek ŋak wam ta ke likate ŋga saniŋgina.
MAT 14:3 Yohanus kumna ta tugunu teŋenmba. Herodus nu mambo nuŋe Filipus tuku pino Herodias yaina le Yohanus nu Herodus sawe lika sana: Ne tukul lukamba mbarte ŋga sawe lika minna. Taŋana le Herodus nu nane afu kukulniŋgina le Yohanus biye timba ndaleka tumba muli wandekŋge pilnaig.
MAT 14:5 Nu Yohanus balewam bafuna ta taŋgo pino nane Yohanus tuan taŋgo ŋginaig tukunu nu kuru-kuruka muli wandekŋge ndo kusrena.
MAT 14:6 Kile Herodus ina nuŋeŋge te-pilna ait ta kumuŋga mayok kina le Herodias kulim nuŋe nu maŋgurkinaig mbal am mbolŋge kupesna le Herodus nu nzalina sulumba sana:
MAT 14:7 Ye siŋka ki am mbolŋge ne sanet. Ne ame agaŋ nzalinu tam saka ta ye ne tanmbimŋgit ŋga sana.
MAT 14:8 Taŋaka sana le nu mayok kina le ina nuŋe nu wam paguna le nu pro Herodus sana: Yohanus kule pisne gabatnu nza ŋak sa ŋgina.
MAT 14:9 Herodus nu pasa ta ismba ŋgamuŋgal pitina ta nu buk pasa saŋgri pilena le nane ŋakmba isnaig tukunu nu taŋgo afu kukulniŋgina le
MAT 14:10 nane muli wandek kumba Yohanus ŋinfok kat purmba
MAT 14:11 gabatnu nza ŋak tumba pino mbanzo tunaig le nu ndek tumba ka ina nuŋe tuna.
MAT 14:12 Taŋanaig le Yohanus dubiwanu kuasmbi nane wam ta ismba nane kumba ka mindesiŋ ta tumba ŋgukinaig sulumba ka Yesus kila sanaig.
MAT 14:13 Yesus nu pasa ta ismba nu tiŋga waŋ ande poŋga kumba ka ma yamok kina le taŋgo pino gudommba Yesus nu kina pasa ta ismba naŋgine tumbraŋ kusreka ndinmba nu dubinaig.
MAT 14:14 Kile Yesus nu ka ibeŋ ka nu taŋgo gudommba kaŋgerka nu nane sinaniŋgina sulumba afu guaze ŋak ta wakeike likina.
MAT 14:15 Ki butuŋgina le nuŋe dubiwanu taŋgo pro nu sanaig: Sine ma baknu mbolŋge mineg. Buk furirte. Ne maŋgur te kukulniŋga le kuwaig ka tumbraŋ afu mbolŋge nyamagaŋ piyaniŋmba nyuwaig ŋginaig le
MAT 14:16 nu ndek saniŋgina: Tane ndaŋam nane kuwaig ŋga sakade. Taneŋge isukusneniŋgap ŋgina le
MAT 14:17 nane lafumba Yesus sanaig: i ... Sine bret 5 kualegaŋ kareŋganu armba ndo ŋginaig le
MAT 14:18 nu ndek nane saniŋgina: Kilmba yalpe ŋgina.
MAT 14:19 Kile Yesus nu taŋgo pino nane pibi mbol taŋge minyokuwaig ŋga saniŋgina. Nane minyokinaig le nu bret foŋfoŋ kualegaŋ ta turmba kilmba tandeka samba mbol ambe mambilmba Kuate gare pasa tumba bret fetfetmba nuŋe dubinaig mbal niŋgina le nane walmba niŋge likinaig le
MAT 14:20 nane kilmba nyumba maroniŋgina. Nane bret fetfetna ta bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig.
MAT 14:21 Isukusnaig taŋgo ta gudommba 5,000 taŋaŋ. Pino kiŋo kame afu mata turmba minnaig.
MAT 14:22 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Tane amboŋga waŋ poŋga luka kule kualiŋ sim kape le ye kuasmbi te kukulniŋgi le kuwaig ŋgina.
MAT 14:23 Nu taŋgo pino kukulniŋgina le kinaig le nuŋe ndo tabe poŋga Kuate ndoŋ pasatam kina ka nuŋe mata taŋge minna le buk furirna.
MAT 14:24 Nuŋe dubiwanu taŋgo nane waŋ ŋak kumba minnaig le bubre suŋgo tumailamŋge pro waŋ te-lukina. Nane kule kualiŋ ŋgamuŋge minnaig le kule mbalo waŋ katmba minna.
MAT 14:25 Taŋamba minna le ma ma mafewam patukina le Yesus nu kumba kule mbol mbol lika nane tugum kina.
MAT 14:26 Nane nu kule mbol mbol lika ilna ta kaŋger ti ndamba mindekanu ande ilit ŋga nane kuru kuru ŋayomba wikaraunaig le
MAT 14:27 Yesus nu pitik ndo wika nane saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Te yeŋge. Tane wamdus bulka piti ndatiŋguwa ŋgina le
MAT 14:28 Petrus nu ndek sana: Suŋgo, siŋka neŋge e? Taŋamba kande ne ye saya le ye mata ne sota kule mbol mbol ili ŋgina le
MAT 14:29 nu ndek yale ŋgina. Yale ŋgina le Petrus nu waŋ ta kusremba gurdukŋga kule mbolŋge tiŋga lika Yesus tugum kina.
MAT 14:30 Nu kumba minna sulumba nu bubre suŋgo ta kaŋgermba kuru-kuruka nu buto kambim bafuna sulumba wika sakina: Suŋgo, ye turya ŋgina.
MAT 14:31 Taŋakina le nu pitik ndo Petrus pakarka biymba te-duŋga nu sana: Ne ndaŋam ye tuku saŋgri tuku wamdus terokate? Ne ye kumuŋ kuga ŋga iduste e ŋgina.
MAT 14:32 Taŋamba nale waŋ poŋginaik le kule bubre kugana le
MAT 14:33 waŋ mbolŋge minnaig mbal nu mbariŋmba sanaig: Ne siŋka Kuate tuku Kiŋo ŋginaig.
MAT 14:34 Nane kumba ka kule kualiŋ pakarka Genesaretŋge ibeŋ kinaig.
MAT 14:35 Ibeŋ kinaig le Genesaret mbal nane Yesus kila pilmba afu kukulniŋginaig le naŋgine tumbraŋ ŋakmba kumba ka kila saniŋginaig le guaze mbal ŋakmba kilmba nu tugum prowe likinaig.
MAT 14:36 Nane Yesus sarsarmba guaze mbal nu tuku tawi nzalenu ndo kiremba mayekam tuku sanaig. Taŋamba nane nu tuku tawi nzalenu kirenaig mbal ta ŋakmba mageke likinaig.
MAT 15:1 Farisi kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ Yerusalemŋge ndeka Yesus tugum promba nu kusnanaig:
MAT 15:2 Ndaŋam saka ne dubinade taŋgo wa mbuŋ kame tuku tukul lukamba nane wai minya ndaŋga isukusig ŋga sanaig le
MAT 15:3 nu ndek nane saniŋgina: Ye mata tane kusnatiŋgamŋgit. Ndaŋam saka tane siŋgine wa mbuŋ kame tuku tukul dubikade sulumba Kuate tuku tukul afu lukakade.
MAT 15:4 Kuate nu tukul ande pilna ta teŋenmba sakate. Tane ina mam tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge minap. Ande nu ina mam nuŋe tapra pasa sanikuwa kande nu balewap ŋgate.
MAT 15:5 Tane tukul pasa ta lukamba teŋenmba sakade. Ande nu ina mam kat nuŋe agaŋ afu nikam mbulmba ye yiŋe agaŋ ŋakmba buk Kuate tuku ŋga madiwen ŋgate le tane nu mam nuŋe agaŋ nda tuwa ŋgade.
MAT 15:6 Ata. Tane siŋgine wa mbuŋ kame tuku maŋau ndo dubikade sulumba Kuate tuku tukul te-side.
MAT 15:7 Tuan taŋgo Aisaia tuku dir pasa ande kumumbi tane yabri mbal mbol mayok kinit. Nu teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna.
MAT 15:8 Mbal te nane miŋgembi ndo ye kumnemŋge minanu sukde. Nane tuku ŋgamuŋgal ye maskenŋge minig.
MAT 15:9 Nane ye mbariŋyade ta alo kugatok. Nane taŋgo tuku wamdus te-mayokmba Kuate tuku pasa taŋaŋ tumniŋgig. Aisaia nu taŋamba kuyarna ŋga saniŋgina.
MAT 15:10 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta wika yalpe ŋga saniŋgina: Tane pasa te ismba katese mayewap.
MAT 15:11 Taŋgo nu agaŋ tumba nyate taŋge nu tuku ŋgamuŋgal kutur tuwe ndakate. Nu miŋgembi ndo wam kile-mayokka ŋgamuŋgal kutur tuwit ŋgina.
MAT 15:12 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo kame nu tugum promba sanaig: Ne taŋamba sakat le Farisi mbal nane ne tuku wamdus palseŋniŋgat ta ne kamus ndate e ŋga sanaig le
MAT 15:13 nu ndek yaba pasambi saniŋgina: Yiŋe Mam samba mbolŋge minit nu agaŋ afu ŋgu ndakina le ake prode ta nu siŋka goniŋmba pankamŋgat.
MAT 15:14 Tane Farisi mbal idus ndaniŋgap. Nane am tukulok minmba tugusemba taŋgo pino tum ndaniŋgig. Taŋgo am tukulok ande nu inum am tukulok ta tumba ndin tumam tuku kinit ta nale arŋeŋ bariŋga burok sinamŋge ndekade ŋga saniŋgina.
MAT 15:15 Taŋakina le Petrus ndek nu sana: Taŋgo kutur tuwit tuku ne yaba pasa sakat ta tugunu te-mayokmba sasiŋga le isbe ŋgina le
MAT 15:16 nu ndek sakina: Tane Farisi taŋaŋ wamdus kareŋnu minig e?
MAT 15:17 Taŋgo nu agaŋ nyate ta falŋgu sinam kumba nu sumbikate le mayok kinit. Tane wamdus pulu ndatiŋgit e?
MAT 15:18 Taŋgo nu ŋgamuŋgal sinamŋge iduste sulumba miŋgembi te-mayokte wam taŋge nu kutur tuwit.
MAT 15:19 Taŋgo tuku ŋgamuŋgal sinamŋge maŋau afu teŋenmba. Wamdus ŋaigonu, taŋgo bale maŋau, pino kuayar, taŋgo pino ndoŋ fare une maŋau, kuayar maŋau, yabri pasambi afu ndalekam tuku, waŋe pasa.
MAT 15:20 Wam ŋaigonu ŋakmba taŋge taŋgo tumba kutur tuwig. Taŋgo nu wai minya ndaŋga isukusit maŋau taŋge nu kutur tuwe ndakate ŋga saniŋgina.
MAT 15:21 Kile Yesus nu tiŋga Tirus le Sidon patukŋge ma tugu ta mbol kina.
MAT 15:22 Nu kumba ka ma ta prona le Kanannu pino ande pro Yesus wika sana: O Suŋgo, ne David tuku mbuŋ. Ne ye sinanu turya. Yiŋe kulim buklaŋge wanena le sinamanzer suŋgo ŋak minit ŋga sana.
MAT 15:23 Taŋakina le Yesus nu nda isanu sukmba minna le nuŋe dubinaig taŋgo pro nu sarsarmba sanaig: Pino te nu sine dubika wika wika ilit. Ne sawa le luka kuwa ŋga sanaig le
MAT 15:24 nu ndek nane saniŋgina: Ye Israel mbal sipsip ŋgisikanu taŋaŋ minig nane tugumŋge ndo pirokam tuku yiŋe Mam nu ye kukulyina ŋgina.
MAT 15:25 Kile pino ta pro Yesus tugumŋge dagol tidroŋga sana: O Suŋgo, ne ye turya ŋgina le
MAT 15:26 nu ndek lafumba sana: Ande nu kiŋo kame tuku nyamagaŋ yaika age niŋgit ta nu wam maye ndate ŋgina.
MAT 15:27 Taŋakina le pino ta nu maŋ sana: Suŋgo, ta son ta age nane mata taŋgo tuku nyamagaŋ fambonu mbain kumnemŋge ndekade le nyade tuku ŋga sana.
MAT 15:28 Taŋaka sana le nu pasa lafumba sana: Pino, ne siŋka ye tuku saŋgri tomba tiŋgate. Ne ye wam kam tuku nzalinate ta taŋamba ndo mayok kuwa ŋgina le ait ta mbolŋge ndo kulim nuŋe mayekina.
MAT 15:29 Kile Yesus nu tiŋga Galilea kule kualiŋ make dubimba kumba tabe poŋga minyokina le
MAT 15:30 taŋgo kuasmbi gudommba nu tugum prowe likinaig. Kupe ŋaigonu, kupe wai isu kigi-kagoŋganu, am tukulok, pasate ndakanu ta ŋakmba kilmba Yesus tugumŋge patikinaig le nu nane wakeike likina.
MAT 15:31 Wakeikina le pasate ndakanu ta pasatinaig. Kupe wai isu kigi-kagoŋganu ta magekinaig. Kupe ŋaigoŋganu ta likinaig. Am tukulok ta nane mambilnaig. Taŋanaig le maŋgurka minnaig mbal wam kame ta kaŋgerka nane pirerek purka Israel mbal tuku Mbara nyu te-duŋginaig.
MAT 15:32 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ta wika yalpe ŋga saniŋgina: Mbal te pro ye ndoŋ maŋgurka minig te ki keŋmba buk kugade. Naŋgine nyamagaŋ ta buk nye suglukinaig tukunu ye nane tuku sinayate. Ye nane kukulniŋgi le gubak kuwaig ta nane ka ndinŋge gubanu baklelbekaig ŋga saniŋgina.
MAT 15:33 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo nu sanaig: Sine ndaŋbe. Ma baknu te aniŋge nyamagaŋ kumumbi maŋgur suŋgo te niŋbe le nyuwaig ŋginaig le
MAT 15:34 nu ndek nane kusnaniŋgina: Tane bret giganmba ŋak e ŋgina le nane lafumba sakinaig: Sine bret 7 kualegaŋ kareŋganu foŋfoŋ ndui ndui ndo ŋak ŋginaig.
MAT 15:35 Taŋakinaig le Yesus nu maŋgur suŋgo ta minyokuwaig ŋga saniŋgina sulumba
MAT 15:36 bret foŋfoŋ 7 kualegaŋ turmba kilmba Kuate gare pasa tuna sulumba fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋgina le nane kilmba walmba niŋge likinaig.
MAT 15:37 Niŋge likinaig le nane ŋakmba kilmba nyinaig le maroniŋgina. Agaŋ fetfetna bateŋnu ta kilmba nane sambe 7 ligneniŋginaig.
MAT 15:38 Isukusnaig taŋgo ta gudommba 4,000 taŋaŋ. Pino kiŋo kame afu mata turmba minnaig.
MAT 15:39 Kile Yesus nu mbal ta kukulniŋgina le kinaig le nu waŋ poŋga kumba Magadan ma mbol kina.
MAT 16:1 Kile Farisi mbal Sadusi mbal ndek Yesus tugum promba nu tagowam tuku samba mbolok saŋgri ande te-mayokuwa le kaŋgeram sanaig.
MAT 16:2 Taŋamba sanaig le nu lafumba sakina: Tane ki butuŋgam bafute le tane sakade: Indole ki pro mayewamŋgat. Ma ŋakmba gurkate ŋgade.
MAT 16:3 Maratukuk tane sakade: Kite sawe piyamŋgat. Gauŋge ma soŋgate ŋgade. Samba mbolŋge agaŋ mayok kinig ta tane kaŋgerkade. Wam kame ait te mbolŋge kilimok mayok kinig ta tane kaŋgerka katese ndade e?
MAT 16:4 Tane siŋka mbal ŋaigonu Kuate ŋgumnede tuku. Tane ye tuku saŋgri kaŋgeram tuku idusde ta ye tumtiŋge nda. Wam saŋgrinu ande tuan taŋgo Yona mbolŋge prona ta ndo tumtiŋgamŋgit ŋgina. Taŋakina sulumba nu tiŋga nane kusreka kina.
MAT 16:5 Yesus nane waŋ poŋga kumba ka kule kualiŋ simŋge ibeŋ kinaig ta nuŋe dubiwanu taŋgo nane bret afu kile ndaka kinaig.
MAT 16:6 Nane taŋge minnaig le Yesus nu nane saniŋgina: Tane Farisi le Sadusi mbal tuku yis ta riroŋkap ŋgina.
MAT 16:7 Nu taŋakina le nane naŋgine naŋgine saka ismba sine bret afu nda kilgig ta tuku nu sakate inde ŋga saka minnaig le
MAT 16:8 nu nane tuku wamdus katesemba saniŋgina: Tane ndaŋam bret kile ndakaig ta tuku saka minig. Tane ye kumuŋ kuga ŋga idusde?
MAT 16:9 Tane wamdus pulu ndatiŋgit? Ye wam afu ke liken ta tane gilaiŋgade e? Ye bret 5 tambi taŋgo 5,000 isukusneniŋgen le bateŋnu sambe giganmba ligneniŋginaig?
MAT 16:10 Ko bret 7 tambi taŋgo 4,000 isukusneniŋgen le bateŋnu sambe gigannaig?
MAT 16:11 Ye Farisi le Sadusi mbal tuku yis riroŋkap ŋga satiŋgit ta bret tuku sa ndatiŋgit. Ndaŋam saka tane wam ta kila pile ndakade ŋga saniŋgina.
MAT 16:12 Nu taŋakina le nane wamdus puluniŋgina. Nu bret tuku yis riroŋkam tuku sa ndakina. Nu Farisi le Sadusi mbal tuku tum maŋau riroŋkam tuku sakina.
MAT 16:13 Yesus nane Sesarea Filipi ma tugu mbol pronaig sulumba nu nuŋe dubinaig mbal kusnaniŋgina: Taŋgo pino nane ye Ndindo Katesek Taŋgo ye ima ŋgade ŋga kusnaniŋgina le
MAT 16:14 nane ndek nu sanaig: Nane afu ne Yohanus kule pisneŋge ŋgade. Afu ne Eliaŋge ŋgade. Afu sakade ne Yeremia ko tuan taŋgo ambokok ande ŋginaig.
MAT 16:15 Taŋakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane ye ima ŋga idusde e ŋgina le
MAT 16:16 Simon Petrus nu lafumba sana: Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo. Kuate nu abo minit ne nu tuku Kiŋo ŋga sana le
MAT 16:17 nu ndek Petrus sana: Simon, Yona tuku kiŋo, Kuate nu siŋka ne make pilit. Ne taŋgo tugumŋge wamdus ta te ndakate. Yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit nuŋge wamdus ta te-mayokmba tumnate.
MAT 16:18 Ye ne sanamŋgit. Ne tuku nyu Petrus. Ye ndame ta mbolŋge yiŋe kuasmbi patiki le kume tuku saŋgriŋge nane kile-ibeŋkam kumuŋ kuga.
MAT 16:19 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta te-mayokam tuku ye ne saŋgri tanmbimŋgit. Ne wam afu kilke te mbolŋge peuniŋga ta samba mbolŋge mata wam ta peuniŋgamŋgat. Ne wam afu kilke te mbolŋge peu ndaniŋga ta samba mbolŋge mata peuniŋge nda ŋga Petrus sana.
MAT 16:20 Taŋamba nu nuŋe dubinaig taŋgo nu Kuateŋge madina taŋgo ta afu sa ndaniŋguwaig ŋga saŋgrimba peuniŋgina.
MAT 16:21 Ait ta mbolŋge ndo Yesus nu tugu pilmba nuŋe dubiwanu mbal saniŋgina: Ye mbumba Yerusalem kaŋgit. Ye ka le taŋge Israel mage mage pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal nane ye tumba piti gudommba suwaig le afuŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi le mara keŋnu mbolŋge Kuate nu te-tiyamŋgat ŋga saniŋgina.
MAT 16:22 Taŋakina le Petrus nu Yesus tumba te Yamokmba sawe lika sana: A ... Suŋgo. Ndo kuga. Kuate nu ne kulatkate. Wam ta ne mbol prowe nda ŋgina le
MAT 16:23 nu mbilka Petrus sana: Satan, ne kua kaye. Ye tuku ndin tukul ndawa. Ne Kuate tuku wamdus pitaimba taŋgo tuku wamdus ndo dubite ŋgina.
MAT 16:24 Taŋakina sulumba Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Ima nu ye tuku taŋgo minam idusmba kande nu nuŋe nzali kusreka nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubiyuwa.
MAT 16:25 Ima nu nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu ye tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu nuŋe abo ta tumba ŋak minamŋgat.
MAT 16:26 Ande nu kilke te tuku agaŋ ndende ŋakmba kilwa le nuŋe kanu ŋgisikuwa ta nu mine mayewam tuku ta ose. Ande nuŋe kanu ŋgisikuwa ta ame agaŋmbi piyamba maŋ luka tam kumuŋ?
MAT 16:27 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe Mam tuku kilŋa saŋgri ŋak nuŋe eŋel kame ndoŋ luka prowamŋgit. Prowi sulumba ye taŋgo yimyam ŋakmba nane maŋau ke likinaig ta lafunu niŋgamŋgit.
MAT 16:28 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane teŋge tiŋ minig mbal afu kume ndaka minap le ye Ndindo Katesek Taŋgo yiŋe gageu kulatkam tuku prowi le tane kaŋgeryamŋgaig.
MAT 17:1 Mara 6 kugana le Yesus nu Petrus Yakobus le maib nuŋe Yohanus nane kilmba naneŋge ndo tabe suŋgo ande poŋginaig.
MAT 17:2 Ka taŋge nane keŋ ta mambilmba minnaig kande Yesus tuku ŋgarosu mbilka kisemba mayok kina. Nuŋe tumail pasi ki tuku kilŋa suk. Nu tuku tawi kauknu uge liŋnu ndo mayok kina.
MAT 17:3 Taŋana le Moses le Elia nale mayok ka Yesus ndoŋ pasata minnaik le nane kaŋgerkinaig.
MAT 17:4 Taŋamba Petrus nu ndek Yesus sana: Suŋgo, sine teŋge mineg te mayenu ndo. Ne woka le ye baibai keŋmba ande ne tuku ande Moses tuku ande Elia tuku patiki ŋga sana.
MAT 17:5 Petrus nu taŋamba saka minna le gau ande uge liŋnu ndo pro nane kainiŋgina le gau ta sinamŋge pasa ande mayok ka teŋenmba sakina: Ande te ye tuku Kiŋo. Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare suŋgo tet. Tane nu tuku pasa ise mayewap ŋga sakina le
MAT 17:6 Petrus nane miŋge pasa ta ismba kuru kuru mayemba ndek kilke mbolŋge truk kinaig.
MAT 17:7 Taŋamba minnaig le Yesus nu pro nane kigreka saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Tane tiŋgap ŋga saniŋgina le
MAT 17:8 nane tandeka mambilmba Yesus nuŋe ndo minna le kaŋgernaig.
MAT 17:9 Nane tiŋga Yesus ndoŋ luka ndek ka ndinŋge Yesus nu nane peuniŋmba saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kummba maŋ tiŋgi le ndo tane wam kiŋatanu suk kaŋgeraig ta afu saniŋgap ŋgina.
MAT 17:10 Kile nuŋe dubiwanu taŋgo keŋ ta nu kusnanaig: Ndaŋam kusem pasa bitekŋganu mbal nane Elia nu amboŋga prowa le ndo Kristus nu prowamŋgat ŋga sakade ŋginaig le
MAT 17:11 nu ndek nane saniŋgina: Son. Elia nu amboŋga prowa sulumba wam ŋakmba kuaneka kile-tidiŋgam tuku ta
MAT 17:12 ye tane teŋenmba satiŋget. Elia nu buk mayok kina le nane nu kila pile ndakinaig. Nane nu tumba naŋgine nzali dubimba ŋayo silinaig. Taŋamba ndo nane ye Ndindo Katesek Taŋgo mata ŋayo siliyamŋgaig ŋga saniŋgina le
MAT 17:13 nuŋe dubiwanu taŋgo pasa ta ismba nu Yohanus kule pisne tuku saniŋgina ta nane wamdus puluniŋgina.
MAT 17:14 Nane keŋ ta Yesus ndoŋ maŋ luka ka maŋgur suŋgo ta tugum pronaig le taŋgo ande pro Yesus tugumŋge dagol tidroŋga nu sana:
MAT 17:15 O Suŋgo, ne ye tuku kiŋo sinanu tura. Zulbarek maŋau nu mbol prote le nu sinamanzer suŋgo ŋak minit. Maŋau taŋge nu tate le ait afu nu pa mbol ndekate. Ait afu nu kule sinamŋge ndekate.
MAT 17:16 Ye nu tumba naŋe dubinade taŋgo te tugum prowit ta nane nu wakeiwam fuguwaig ŋga sana.
MAT 17:17 Taŋakina le nu ndek sakina: Tane Kuate talamba ŋgamuŋgal son tugusek kugatok mbal tane ye piti seryade. Ye ait giganmba tane ndoŋ minamŋgit? Kiŋo ta tumba yalpe ŋgina.
MAT 17:18 Taŋakina le nane kiŋo ta tumba pronaig le nu bukla ŋayonu ta sawe likina le nu kiŋo ta kusremba kua kina le kiŋo ta mayekina.
MAT 17:19 Taŋamba Yesus nuŋe ndo minna le nuŋe dubiwanu taŋgo nane nu tugum promba kusnanaig: Ndaŋam sine bukla ta pitaiwe fuguwig ŋga kusnanaig le
MAT 17:20 nu ndek nane saŋgina: Tane ŋgamuŋgal son tugusek kugatok ta tuku. Ye siŋka satiŋget. Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau ta mastet tiŋnu taŋaŋ fudiŋndo ndo minwa ta tane tabe te samba ne goka ka ma si kaye ŋga sawap ta nu taŋawamŋgat. Ŋgamuŋgal son maŋau tambi tane wam ŋakmba kaŋgerkam kumuŋ. [Ande nu nyamagaŋ pinka ndo Kuate yabaŋte sulumba nu bukla pitaikam kumuŋ.]
MAT 17:22 Yesus nane Galilea ma tugu mbolŋge kine promba minmba nu nuŋe dubiwanu kuasmbi saniŋgina: Nane ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba kilke mbol mbal tuku wai mbolŋge pilwaig le baleyamŋgaig.
MAT 17:23 Baleyuwaig le ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge Kuate nu ye kuaneyuwa le tinuŋgit ŋga saniŋgina. Taŋakina le nane pasa ta ismba piti suŋgo ŋak minnaig.
MAT 17:24 Yesus nane Kaperneum tumbraŋ pronaig le kusem wande suŋgo tuku ndametiŋ kilanu mbal pro Petrus kusnanaig: Tane tuku tum taŋgo nu kusem wande suŋgo tuku takis ndametiŋ patikate e ŋginaig le nu au ŋgina.
MAT 17:25 Taŋakina sulumba nu maŋ luka wande mbol kina le Yesus nu katesemba Petrus kusnana: Simon, kilke te mbolok gabat sugo nane ima tugumŋge takis ndametiŋ kilig? Nane naŋgine kiŋo kame tugumŋge kilig e ko mbal afu tugumŋge kilig ŋga Petrus kusnana le
MAT 17:26 nu ndek Yesus sana: Nane mbal afu tugumŋge kilig ŋgina. Taŋakina le nu Petrus sana: Ta tuku gabat suŋgo tuku kiŋo kame takis patinu tuku piti ta nane mbolŋge mine ndakate ta
MAT 17:27 sine kusem wande suŋgo ta tuku takis ndametiŋ pan ndakube ta nane afu gubra tubekaig. Ta tuku ne kule kualiŋ nzi mbol kumba kuku tilaiŋga kualegaŋ amboŋga tamŋgat ta miŋgenu kakerka takis ndametiŋ kumumbi kaŋgeramŋgat. Ndametiŋ ta tumba ye tuku takis naŋe turmba patika ŋga sana.
MAT 18:1 Ait ta mbolŋge Yesus dubiwanu taŋgo nane nu tugum promba nu kusnanaig: Kuate kulatkate mbal ŋgamukŋge ima suŋgo minit ŋga kusnanaig le
MAT 18:2 nu ndek kiŋo ande tumba nane ŋgamukŋge te-timba nane saniŋgina:
MAT 18:3 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane mbilka kiŋo kame taŋaŋ mayok ndakape ta tane Kuate kulatkate ma mbol kine nda.
MAT 18:4 Ande nu kiŋo teŋen nyu kugatok minam iduste ta nu Kuate tuku gageu ŋakmba ŋgamukŋge nu suŋgo minit.
MAT 18:5 Ande nu ye tuku ŋga idusmba kiŋo teŋen tate ta nu ye mata tate.
MAT 18:6 Kiŋo ande teŋen ye tuku son ŋgate le andeŋge didikate le nu ye ŋgumneyate ta taŋgo ta ose. Nu kiŋo didi ndaka minwa le amboŋga afuŋge wit firfiranu ndame suŋgo tumba ŋinfok tur kusmba bukŋginaig le yu buto ka kumna kande maye kande. Nu pa tam tuku mine ndakate kande.
MAT 18:7 Taŋgo pino Kuate ŋgumnewaig ŋga tago afu siŋka prowamŋgaig ta ima nu taŋamba taŋgo tagoniŋgit le nane Kuate ŋgumnede ta ose. Nu pa suŋgo tamŋgat.
MAT 18:8 Ne tuku wai ko kupe ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne wai ko kupe ndindo ŋak minmba Kuate tugumŋge abo tugu kaŋgera ta maye. Ne wai ko kupe armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne ugmba minmba minam tuku ma ta mbol kaye ta ŋayo.
MAT 18:9 Ne tuku am ande nu ne unekam tuku didikate ndeta gomba bukŋga. Ne am ndindo ŋak minmba Kuate tugumŋge abo tugu kaŋgera ta maye. Ne am armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le pa suŋgo mbol kaye ta ŋayo.
MAT 18:10 Tane kiŋo ande teŋen talamba ake agaŋ ŋga idus ndawap. Kiŋo kame kulatkanu eŋel kame mara mara samba mbolŋge yiŋe Mam am mbolŋge minig. [Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye ŋgisikanu minig mbal muskil kile-tidiŋgam tuku ye prowen.]
MAT 18:12 Tane wam te ismba tane ndaŋmba idusde. Taŋgo ande nu sipsip 100 ŋak ndindo inum ŋgisikate le nu taŋaig ŋgate ŋga idusde? Kuga. Nu sipsip afu 99 ta kilmba ka tabe ande mbolŋge kusreka nu luka kumba ande ŋgisikate ta sotate.
MAT 18:13 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe sipsip 99 ŋgisi ndakade ta nu nane tuku gare fudiŋmba tate. Sipsip ndindo ŋgisikate le sota luka tate sulumba nu ta tuku gare suŋgo tate.
MAT 18:14 Taŋamba ndo taŋgine Mam nu samba mbolŋge minit nu kiŋo inum teŋen mata nu ŋgisi ndakuwa ŋga iduste.
MAT 18:15 Tira ande nu ne mbolŋge mbar ande kuwa ndeta ne kumba siŋsiŋndo nu ndo sawa. Nu ne tuku pasa pitai ndamba ŋgamuŋgal biye mbilwa ndeta maye. Maŋau tambi ne naŋe gulab maŋ luka tate.
MAT 18:16 Ko nu ne tuku pasa isam mbulwa kande ne tira ndindo ko armba kilmba nu tugum kape sulumba nu ndoŋ pasa te-tiwap. Tane ar ko tane keŋ pasa ta sawap ta maye.
MAT 18:17 Taŋgo ta nu nale tuku mata isam mbulwa kande kile ne Kuate tuku kuasmbi ŋakmba saniŋga le iswaig. Nu nane tuku mata isam mbulwa kande nu kasomok taŋgo ko takis kilanu taŋgo taŋaŋ nu ndoŋ ulendi ndakap.
MAT 18:18 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane wam afu kilke te mbolŋge peuniŋgap ta samba mbolŋge mata wam ta peuniŋgamŋgat. Tane wam afu kilke te mbolŋge peu ndaniŋgap ta samba mbolŋge mata peuniŋge nda.
MAT 18:19 Ye maŋ satiŋgi le isap. Tane tuku armba nale wamdus ulendimba wam ande tuku Kuate yabaŋwaik ta yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit nu wam ta kamŋgat.
MAT 18:20 Taŋgo armba ko keŋmba nane ye tuku nyu mbolŋge maŋgurkade ta ye nane ŋgamukŋge minet ŋga saniŋgina.
MAT 18:21 Kile Petrus nu Yesus tugum promba nu kusnana: Suŋgo, yiŋe tira ande nu ye mbolŋge mbar giganwa le ye gilaiŋgi. Nu mbaram 7-wa le ye mbar ta gilaiŋgi e ŋga kusnana le
MAT 18:22 nu lafumba sana: Kuga. Ne nu tuku mbar 7 ndo gilaiŋga ta kumuŋ kuga. Ne nu tuku mbar 77 taŋamba gilaiŋga.
MAT 18:23 Tane isap. Kuate nu nuŋe gageu kulatkate maŋau ta wam kube te suk. Taŋgo suŋgo ande nuŋe piro mbal afu nane nu tuku ndametiŋ kilnaig ta luka lafuwaig ŋga sakina.
MAT 18:24 Nu lafunu kilam tuku tugu pilna le taŋgo ande nu lafuwam tuku ndametiŋ soŋ 100,000 taŋaŋ nane nu tumba pronaig.
MAT 18:25 Nu ndametiŋ ta lafuwam kumuŋ kuga tukunu taŋgo suŋgo nu nane afu saniŋgina: Tane taŋgo te tumba nuŋe pino kiŋo kat nuŋe ndoŋ agaŋ ndende ŋakmba turmba afu tugumŋge piro agaŋ taŋaŋ minam tuku piyamba ndametiŋ kilmba pro nuŋe ndametiŋ lafuwap ŋgina.
MAT 18:26 Taŋakina le nu suŋgo tugumŋge ndeka dagol tidroŋga sarsarmba sana: O suŋgo, ne ait tutura le ye lafunu ta kumumbi kilmba tanmbimŋgit ŋga sana.
MAT 18:27 Taŋaka sana le taŋgo suŋgo nu sinanu lafuwam tuku wamdus kusremba nu ake kukulna le kina.
MAT 18:28 Nu kumba ka nuŋe piro tuma ande nu tuku soŋ ndindo lafuwam tuku minna ta kaŋgerna. Kaŋgermba nu biye timba ŋinfok pipka ye tuku ndametiŋ lafuwa ŋga sana.
MAT 18:29 Taŋakina le nuŋe piro tuma ta ndek nu tugumŋge truk ka nu sarsarmba sana: Ne ait tutura le ye lafunu ta te-kumumbimba tanmbimŋgit ŋga sana.
MAT 18:30 Taŋamba sana ta nu mbulmba nu tumba ka muli wandekŋge pilmba nu tuku ndametiŋ ta ŋakmba lafuwe suluwa sulumba ndo nu mayok kuwa ŋgina.
MAT 18:31 Kile nuŋe piro tuma mbal afu nu wam kina ta kaŋgermba nane pitiniŋgina le nane kumba ka naŋgine suŋgo ta kubeu tunaig le
MAT 18:32 nu pasa ta ismba piro taŋgo ta wikina sulumba sana: A ... ne siŋka taŋgo ŋayonu. Ne ye sarsaryat le ne ndametiŋ lafuwam tuku ta ye wamdus kusrewit.
MAT 18:33 Ye taŋamba ne sinanu mapenit ta ndaŋam saka naŋe piro tuma taŋgo ta sinanu mape ndawat ŋga sana.
MAT 18:34 Taŋaka nu gubra tormba taŋgo ta tumba muli wande kulatkanu mbal tuku wai mbolŋge pilmba saniŋgina: Nu ye tuku ndametiŋ ŋakmba lafuwe suluwa le nu mayok kuwa ŋga saniŋgina.
MAT 18:35 Tane taŋamba ndo taŋgine tira tuku mbar tugusemba wamdus gilai ndaŋgap ta yiŋe Mam nu samba mbolŋge minit nu mata tane mbolŋge taŋawamŋgat ŋgina.
MAT 19:1 Yesus nu pasa ta sake deŋpurmba nu tiŋga Galilea ma kusremba kumba Yudea ma tugu mbol promba Yordan kule sim kina le
MAT 19:2 taŋgo pino gudommba nu dubinaig le nu taŋge nane tuku guaze wakeikina.
MAT 19:3 Taŋamba minna le Farisi taŋgo afu Yesus tagowam tuku pro nu kusnanaig: Sine siŋgine tukul maŋau dubimba ande nu piyo nuŋe mbar ande mbolŋge pitaiwam kumuŋ e ŋga kusnanaig le
MAT 19:4 nu ndek sakina: Tane Kuate tuku kuyar pasa bur ndakade e? Pasa ta teŋenmba sakate. Tugu mbolŋge Kuate nu taŋgo pino kile-mayokka nu ŋgarosu kise kise wakeikina sulumba sakina:
MAT 19:5 Taŋgo nu ina mam nuŋe kusreka piyo nuŋe ndoŋ muŋgu kile-deŋga minwaik. Nale ŋgarosu ndindo mayok kaŋgaik ŋgina. Kuyar pasa nu taŋakate.
MAT 19:6 Ta tuku nale armba mine ndakik. Nale agaŋ ndindo taŋaŋ minik. Kuate nu agaŋ kilmba ulendinikit ta taŋgoŋge nale pur ndanikuwa ŋgina.
MAT 19:7 Taŋakina le Farisi nane ndek nu sanaig: Taŋamba ta ndaŋam Moses nu tukul pasa teŋenmba sakina: Ande nu piyo nuŋe pitaiwam ŋga waŋe ande kuyarmba tuwa sulumba nu pitaiwam kumuŋ ŋga sakina le
MAT 19:8 nu ndek nane saniŋgina: Tane wamdus kareŋnu ŋak. Ta tuku Moses nu taŋgo pino pitaikam tuku wokina. Tugu mbolŋge maŋau ta mine ndakina.
MAT 19:9 Ye teŋenmba satiŋgamŋgit. Pino ande nu taŋgo ndoŋ fare mine ndakate le taŋgo nuŋe maŋau kise tuku nu pitaimba pino kise ndoŋ muŋgu kilik ta nu pino kuayarmba unekate ŋga saniŋgina.
MAT 19:10 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo ndek Yesus sanaig: Taŋgo pino kilmba maŋ pitaikam tuku tukul saŋgrinu taŋamba minwa kande sine taŋgo pino kile ndakube ŋga sanaig le
MAT 19:11 nu ndek nane saniŋgina: Taŋgo ŋakmba muŋgu kilam tuku minig. Kuate nu maŋau ta laipam tuku afu saŋgri niŋgit nane ndo muŋgu kile ndakade.
MAT 19:12 Afu nane ina sinamŋge agaŋ afu denkanu mayok kinig tukunu nane pino kile ndakade. Afu taŋgo maŋaumbi nane tuku ŋgarosu ŋaigo siglikinaig. Afu nane Kuate tuku gageu tugekuwa ŋga piro ta kumba pino kilam tuku wamdus ta kugatok. Ande nu maŋau ta dubiwam kumuŋ ndeta dubiwa ŋga saniŋgina.
MAT 19:13 Nane afu kiŋo kame foŋfoŋ kilmba Yesusŋge wai nane mbol patika Kuate yabaŋwa ŋga Yesus tugum pronaig le nuŋe dubinaig mbal taŋge nane saniŋge lika kile-luka minnaig.
MAT 19:14 Taŋanaig le Yesus nu nane saniŋgina: Kiŋo kame peu ndaniŋgap. Nane ye tugum te prowaig. Kiŋo kame nane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig ŋgina.
MAT 19:15 Taŋamba nu wai nane mbol patika sulumba tiŋga kina.
MAT 19:16 Mara ande taŋgo inum Yesus tugum promba nu kusnana: Tum Taŋgo, ye ame maŋau mayenu ki sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋga kusnana le
MAT 19:17 nu lafumba sana: Ndaŋam ne maŋau mayenu tuku kusnayate. Kuate nu ndo mayenu. Ne minmba minam tuku abo tugu ta tam idusmba kande ne Kuate tuku tukul dubika ŋga sana.
MAT 19:18 Taŋaka sana le taŋgo ta nu kusnana: Ye tukul pasa ndaŋ dubiki ŋgina le nu lafumba sana: Taŋgo bale ndawa. Pino kuayar ndawa. Agaŋ ande kuayar ndawa. Yabri pasambi ande ndale ndaka.
MAT 19:19 Ina mam naŋe tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge mina. Ne naŋe ŋgarosu tuku wamdus suŋgo ŋak minit taŋamba ndo nane ne tugumŋge minig mbal tuku kume purmba mina ŋga sana le
MAT 19:20 taŋgo mo ta ndek nu sana: Ye tukul ta ŋakmba dubika minet. Ame maŋau ye mbol denkate ŋgina le
MAT 19:21 Yesus lafumba ndek nu sana: Ne abo tugu ta tam idusmba kande ne kumba ka naŋe agaŋ ndende ŋakmba piyamba ndametiŋ kilmba sanzal mbal niŋmba ne ye dubiya. Ne taŋawa ta ne samba mbolŋge agaŋ ndende magenu ŋak minamŋgat ŋga sana le
MAT 19:22 taŋgo mo nu pasa ta ismba nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak tukunu nu wamdus piti ŋak Yesus kusremba kina.
MAT 19:23 Nu kina le Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku minde bada suŋgo.
MAT 19:24 Agaŋmor suŋgo kamel nu nil burok silinu tuku ta minde bada suŋgo kuga. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ta nu ŋgumneniŋmba Kuate tuku gageu mayok kambim tuku maŋau ta siŋka minde bada suŋgokanu ŋgina.
MAT 19:25 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo pasa ta isnaig sulumba nane piriri ŋayomba sakinaig: Yoi. Taŋamba ndeta ndaŋndaŋmba sine afu abo minam tuku ndin te-silikamŋgig ŋginaig le
MAT 19:26 Yesus nu nane kaŋgerka saniŋgina: Taŋgo nane wam afu ke fugude ta Kuate nu wam ta ŋakmba kam kumuŋ ŋga saniŋgina.
MAT 19:27 Kile Petrus lafumba Yesus sana: Ai te. Sine ne tuku ŋga siŋgine agaŋ ndende ŋakmba kusreka ne dubineg. Sine ame agaŋ tamŋgig ŋga kusnana le
MAT 19:28 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke kitek mayok kuwa le ye Ndindo Katesek Taŋgo yiŋe minyo mbili maditaknu mbolŋge minyoka ŋakmba kulatkamŋgit ta tane ye dubiyade mbal mata minyo mbili 12 mbolŋge minyoka Israel tuku tugu 12 ta kilmba pileniŋgamŋgaig.
MAT 19:29 Ande nu ye tuku ŋga nuŋe wande, tira kat nuŋe, kulim kat nuŋe, ina mam kat nuŋe, kutu kat nuŋe, nuŋe kilke agaŋ kame taŋaŋ kusrekate ta nu agaŋ kusrekate ta kitek gudommba kilmba nu abo tugu ŋak minmba minamŋgat.
MAT 19:30 Ata. Nane afu kile tumailamŋge minig ta nane ŋgumnem kaŋgaig. Afu kile ŋgumnemŋge minig ta nane tumailam kaŋgaig ŋgina.
MAT 20:1 Kile Yesus nu sakina: Kuate nuŋe gageu lafunu niŋgit wam ta piro miro taŋgo ande wam kina taŋaŋ. Nu maratukuk tiŋga ki nda promba minna le mbal afu nu tuku grep piro mbolŋge pirokam tuku sota kilam kina.
MAT 20:2 Nu kina ka afu kaŋgerka ki ndindo tuku piya niŋgam tuku saniŋgina le nane woka taŋgo ta tuku piro mbol kinaig.
MAT 20:3 Ki kanum 9 mbolŋge nu maŋ kumba ka maket mbolŋge afu nane ake minnaig ta kaŋgerka saniŋgina:
MAT 20:4 Tane pirokam idusmba kande tane ye tuku piro mbol kape le ye tane piya kumumbi tiŋgamŋgit ŋga saniŋgina le nane kinaig.
MAT 20:5 Ki kanum 12 mbolŋge ki kanum 3 mbolŋge nu maŋ wam ndui ta ndo kina.
MAT 20:6 Taŋamba ki kanum 5 mbolŋge nu maŋ kumba ka afu ake minnaig ta kaŋgerka saniŋgina: Ndaŋam tane ake tiŋ minig le ka furirte ŋga saniŋgina le nane nu sanaig:
MAT 20:7 Afuŋge sine piro nda siŋgig ŋginaig le nu ndek saniŋgina: Tane kumba ye tuku piro mbolŋge pirokap ŋgina le nane kinaig.
MAT 20:8 Ki butuŋga furirna le miro taŋgo nu nuŋe piro kulat taŋgo sana: Piro mbal wika nane piya niŋga. Ŋgumneŋga prowaig ta mbolŋge tugu pilmba ka ka maratukuk prowaig mbolŋge bitekŋga ŋga sana le
MAT 20:9 piro kulat taŋgo nu mbal afu furiram piro tugu pilnaig ta wika ki ndindo tuku piya kumumbi niŋge likina.
MAT 20:10 Taŋana le mbal maratukuk pronaig ta nane wam ta kaŋgermba sine ndametiŋ maŋ lato kilamŋgig ŋga idusnaig ta kuga. Nane mata ki ndindo tuku piya ndo kilnaig.
MAT 20:11 Taŋamba nane gubra tumba ka piro miro taŋgo sanaig:
MAT 20:12 Mbal te nane ait fagnu ndo pirokaig a. Sine maratukuk tiŋga piro tugu pilmba ka ka kiŋge sine pasoka mundusiŋmba piro kareŋkigig le furirte. Ndaŋam saka ne sine nane ndoŋ piya kumu kumu siŋgat ŋga sanaig le
MAT 20:13 piro miro taŋgo nu nane tuku ande lafumba sana: Mata, ye ne mbolŋge mbar ndawit. Ne ye ndoŋ pasa katmba naŋe piro tuku ki ndindo tuku piya tam tuku wokat tae.
MAT 20:14 Ne naŋe ndametiŋ ta tumba kaye. Ye yiŋe nzalimbi nane afu furiram prowaig ta ne ndoŋ kumu kumu ndametiŋ niŋgam iduset.
MAT 20:15 Ndametiŋ te yiŋe ndametiŋ. Ye afu niŋgam bafuwi ta niŋgam kumuŋ. Ndaŋam saka ye waknyumba minet le ne ye tuku gubra tat ŋga sana.
MAT 20:16 Kile Yesus nu teŋenmba saniŋgina: Afu ŋgumnemŋge minig ta tumailam kaŋgaig. Afu tumailamŋge minig ta ŋgumnem kaŋgaig ŋga saniŋgina.
MAT 20:17 Yesus nane Yerusalem kumbaŋge nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ndo kilmba kile Yamokka saniŋgina:
MAT 20:18 Tane isap. Sine mbumba Yerusalem kaŋgig. Ka ambeŋge nane afu ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal tuku wai mbolŋge pilwaig le nane ye te-tiyumba kumwa ŋga sakamŋgaig.
MAT 20:19 Nane kasomok mbal tuku wai mbolŋge ye pilwaig le nane ye maim maim te-sumba ŋgusyuwaig sulumba ail kazrai mbolŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi le mara keŋnu mbolŋge Kuate nu maŋ ye te-tiyamŋgat ŋga saniŋgina.
MAT 20:20 Sebedeus tuku kiŋo armba Yakobus le Yohanus ina nakileŋge nale kilmba ka Yesus tugumŋge dagol tidroŋga nu agaŋ yabaŋna le
MAT 20:21 nu ndek kusnana: Ame agaŋ tuku ne ye yabaŋyate ŋgina le nu ndek sana: Ne yiŋe kiŋo ar te ma nika le ne naŋe gageu kulatka mina le inum ne tuku ndinamŋge inum ŋaiŋamŋge minyokuwaig ŋga iduset ŋgina.
MAT 20:22 Taŋakina le Yesus nu lafumba sanikina: Tale wam yabaŋkik ta tugunu tale gilai. Ye kule kaglinu nyamŋgit ta tale mata nyam kumuŋ e ŋga sanikina le nale sakinaik: Au. Sile kumuŋ ŋginaik.
MAT 20:23 Taŋakinaik le Yesus nu nale sanikina: Son. Ye kule kaglinu nyamŋgit ta tale mata nyamŋgaik ta ye tuku ndinamŋge ko ŋaiŋamŋge afu taŋamba kile-minyokam tuku ta ye miro kuga. Yiŋe Mam nu taŋgo afu madiniŋgina nane ndo ma ta mbolŋge minyokamŋgaig ŋga sanikina.
MAT 20:24 Nu dubiwanu taŋgo 10 wam ta isnaig sulumba nale aba nuŋe tuku palseŋniŋgina le
MAT 20:25 Yesus nu nane te yalpe ŋga wika saniŋgina: Kasomok mbal tuku gabat sugo nane pasa saŋgrinu ŋak minig ta tane kila. Gabat afu nane kumnemŋge minig ta nane mata taŋgo pino nane kukul te-niŋmba matuk kinig ta
MAT 20:26 tane maŋau ta ke ndakap. Tane ŋgamukŋge ima nu suŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo minwa.
MAT 20:27 Tane ŋgamukŋge ima nu kulat taŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo taŋaŋ minwa.
MAT 20:28 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mata taŋgo pino ye sinzaŋyuwaig ŋga pro ndawen. Ye nane sinzaŋniŋmba yiŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba nane gudommba muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen ŋga saniŋgina.
MAT 20:29 Yesus nane Yeriko kusrewam bafunaig le taŋgo gudommba nu dubimba kinaig.
MAT 20:30 Taŋgo armba nale am tukulok ndin makembiŋge minnaik. Nale Yesus kina ta afuŋge sanikinaig le ismba nale ndek wi kueŋka sanaik: David tuku mbuŋ suŋgo, ne sile sinanu tursika ŋga sakinaik.
MAT 20:31 Taŋakinaik le maŋgur suŋgo nale maninkuwaik ŋga sanike likinaig kande nale lato lato wika sakinaik: David tuku mbuŋ suŋgo, ne sile sinanu tursika ŋga saka minnaik.
MAT 20:32 Taŋamba saka minnaik le Yesus nu tiŋga nale kusnanikina: Ye ame wam tale mbolŋge ki ŋga idusik ŋgina le
MAT 20:33 nale ndek nu sanaik: O Suŋgo, sile tuku am wakeika ŋginaik.
MAT 20:34 Taŋakinaik le Yesus nu nale sinanikmba nale tuku am kigrekina kande am maraŋga mambilnaik sulumba nu dubimba kinaik.
MAT 21:1 Yesus nane kumba ka Yerusalem patunaig sulumba Betfasi tumbraŋ Olif tabe patumba Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo armba sanikina:
MAT 21:2 Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki ande fat ŋak pannaig le tiŋ minik ta kaŋgerkamŋgaik. Kaŋgerka muli kuklinikmba kilmba ye tugum te yalpe.
MAT 21:3 Ande nu tale kusnatikuwa kande tale nu sawap: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋga sawap. Taŋakap le nu pitik ndo maye kilmba kape ŋga satikamŋgat ŋgina.
MAT 21:4 Yesus nu nale taŋamba wam pagukina ta o buk tuan taŋgo ande pasa sakina ta kumuŋgina. Nu teŋenmba kuyarna.
MAT 21:5 Sion tumbraŋ suŋgo sawap le nuŋe taŋgo suŋgo kaŋgerwa. Nu ŋgannu nyu kugatok taŋaŋ doŋki fat mbolŋge minyoka doŋki ŋak nu tugum prote ŋgina.
MAT 21:6 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo ar ta wam pagukina le nale ka kumunaik.
MAT 21:7 Nale doŋki nuŋe fat ndoŋ kilmba Yesus tugum pronaik sulumba naŋgine kumiŋ kilmba muskilnu mbolŋge farnaig le Yesus nu poŋga minyokina.
MAT 21:8 Taŋana le maŋgur suŋgo ta nane naŋgine kumiŋ kilmba ndinŋge farniŋmba afu nane ail wai kugerka kilmba pro ndinŋge farniŋge likinaig.
MAT 21:9 Taŋamba kile afu Yesus tumailamŋge afu ŋgumnemŋge nane kumbaŋge wikaraumba sakinaig: Sine David tuku mbuŋ tuku nyu te-duŋgube o. Taŋgo te Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Nu Suŋgoŋge nyaro tuwa o. Sine Suŋgo Kuate tuku nyu te-duŋgube o ŋginaig.
MAT 21:10 Nane taŋamba kumba minnaig le Yesus nu doŋki ŋak Yerusalem bitek prona le tumbraŋ suŋgo ta tuku taŋgo pino ŋakmba pirerek purka taŋgo ta imaŋge ŋginaig le
MAT 21:11 nane maŋgur suŋgo nu dubinaig ta nane ndek sakinaig: Taŋgo te Yesus. Nu tuan taŋgo. Nu Nasaretnu Galilea ma tugu mbolok ŋginaig.
MAT 21:12 Kile Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo ta sinam kumba ka kawaŋ taŋge nane afu agaŋ ndende piyaniŋginaig afu piyaniŋmba kilnaig ta nane ŋakmba kogroŋkina sulumba nane ndametiŋ muŋgu walka minnaig mbal tuku mbain kilmba kile-panka afu umaŋ kurinum piyawam tuku patikinaig mbal tuku minyo mbili mata kile-panka pitaike likina.
MAT 21:13 Taŋamba nu nane saniŋgina: Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. Ye tuku wande ta mbariŋyam tuku wande. Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig ŋgate. Yesus nu taŋamba nane saniŋgina sulumba
MAT 21:14 nu kusem wandek sinam taŋge minna le afu am tukulok afu kupe ŋaigonu nane gudommba nu tugum pronaig le nu nane wakeike likina.
MAT 21:15 Taŋana le kiŋo kame nane kusem wandek sinam taŋge wikaraumba sakinaig: Sine siŋgine suŋgo David tuku mbuŋ tuku nyu te-duŋgube o ŋga saka minnaig. Taŋamba minnaig le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu afu ndoŋ Yesus nu wam kitek saŋgrinu ke likina le kaŋgerka kiŋo kame tuku zigna ta ismba nane palseŋniŋgina le
MAT 21:16 nane Yesus sanaig: Nane ne tuku sakade ta ne nda isit e ŋginaig le Yesus nu lafumba saniŋgina: Ye iset. Tane kuyar pasa ande bur ndakade e? Pasa ta nu teŋenmba sakate. Ne kiŋo kame foŋfoŋ kiŋo dabronu turmba tumniŋgit le ne tuku nyu kumumbi te-duŋgade ŋgate.
MAT 21:17 Taŋamba saniŋmba Yesus nu nane kusreka mayok ka tumbraŋ suŋgo kusremba ka Betani tumbraŋ promba taŋge minna.
MAT 21:18 Mafena le nane maŋ luka Yerusalem kambim saka kumba ka ndinŋge Yesus nu gubana le
MAT 21:19 nu fik ail ande ndin makembiŋge tiŋ minna ta alonu kilmba nyam saka tugum kumba mambilna kande kuga. Nu waŋenu ndo kaŋgerkina. Taŋamba nu fik ail ta sana: Ne maŋ alowe nda ŋga sana. Nu taŋaka sakina le ait ndui ta mbolŋge ndo ail ta waŋenu kareŋge sulunaig.
MAT 21:20 Taŋanaig le nuŋe dubinaig mbal nane piriri ŋayomba sakinaig: i ... Ame maŋau taŋaŋ a. Fik ail te pitik ndo waŋenu kareŋge suluwaig ŋginaig le
MAT 21:21 nu lafumba nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane Kuate nu kumuŋ ŋga wamdus tero ndakap ta ye fik ail mbolŋge maŋau kit taŋamba tane mata kam kumuŋ. Ta ndo kuga. Tane tabe si samba ne goka tiŋga yu buto sinam kaye ŋga sawap ta nu taŋawamŋgat.
MAT 21:22 Tane Kuate nu kumuŋ ŋga yabaŋap ta nu kumumbi tiŋgamŋgat ŋga saniŋgina.
MAT 21:23 Yesus nu maŋ kusem wande suŋgo sinam kumba ka taŋge pasa kuklimba tumniŋmba minna le pris gabat kame Israel mage mage afu pro nu kusnanaig: Imaŋge ne kukulnina le ne wam kame te ke likate? Imaŋge ne saŋgri tinmba kukulnina ŋga kusnanaig le
MAT 21:24 nu ndek nane saniŋgina: Ye mata tane wam ande kusnatiŋgi le kumumbi lafuwap ta imaŋge ye wam kame te kam tuku kukulyina ta tane kila satiŋgamŋgit.
MAT 21:25 Imaŋge kule pisne piro Yohanus tuna? Kuateŋge e ko taŋgoŋge ŋgina. Taŋakina le nane ka kasomŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Sine ndaŋmba sabe. Sine Kuateŋge ŋga sabe ta ndaŋam tane Yohanus tuku son nda ŋginaig ŋgamŋgat.
MAT 21:26 Ko sine taŋgoŋge ndo ŋgube ta taŋgo pino nane sine mbolŋge wam ŋayonu kamŋgaig. Maŋgur suŋgo te nane ŋakmba Yohanus nu Kuate tuku tuan taŋgo ŋga idusde ŋginaig.
MAT 21:27 Taŋamba nane Yesus tuku pasa lafumba sakinaig: Iyo. Sine gilai ŋginaig le nu ndek nane saniŋgina: Ariya. Ye mata imaŋge kukulyina le wam kame ke liket te satiŋge nda ŋgina.
MAT 21:28 Yesus maŋ lato sakina: Tane pasa te ismba ndaŋmba idusamŋgaig. Taŋgo ande nu kiŋo armba ŋak minna. Nu kumba ka nuŋe kiŋo mulum ta sana: Kiŋo, kite ne kumba ka grep piro mbolŋge piroka ŋga sana le
MAT 21:29 kiŋo ta mam nuŋe sana: Ye mbulit ŋgina. Taŋakina ta mine minemba nu wamdus biye mbilmba tiŋga pirokam kina.
MAT 21:30 Kile taŋgo ta nu maŋ kumba ka maib nuŋe pasa ndui ta ndo sana le nu lafumba sakina: Ta maye. Ye kaŋgit ŋgina ta nu kine ndakina.
MAT 21:31 Tane ndaŋmba idusde. Kiŋo ndaŋ mam nuŋe tuku pasa kumumba kina ŋga kusnaniŋgina le nane ndek lafumba sakinaig: Kiŋo mulumŋge ŋginaig. Taŋakinaig le Yesus nu kusem gabat mbal ta saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Takis kilanu mbal pino taŋgo didik farde mbal nane tane litiŋmba amboŋga Kuate tuku gageu mayok kinig.
MAT 21:32 Yohanus nu maŋau tiŋreknu tumtiŋgina le tane son nda ŋginaig. Takis kilanu mbal pino nane taŋgo didik farde nane nu tuku pasa ismba son ŋga naŋgine maŋau ŋaigonu kusrekinaig. Nane taŋanaig le tane wam ta kaŋgerkinaig sulumba ŋgamuŋgal biye mbilmba nu tuku pasa mata son nda ŋginaig ŋga saniŋgina.
MAT 21:33 Yesus nu maŋ sakina: Tane yaba pasa ande te mata isap. Kilke miro taŋgo ande nu grep piro ŋguka fondembi kormba nu grep alonu firfirmba kulenu kilam tuku ŋguruŋ wakeina sulumba piro kulatkam tuku wande kuennu o mbolok pilna. Piro ŋakmba deŋpurmba nu piro mbal kilmba patika nu tiŋga kilke kise mbol kina.
MAT 21:34 Kina ka taŋge minmba ma ma grep alonaig le kamusmba alonu kilam tuku nu mbal afu kukulniŋgina le piro taŋgo tugum kinaig.
MAT 21:35 Kumba ka pronaig le nane kaŋgerka kilmba ande tumba paniŋtumba inum tumba balemba ande ndamembi balemba taŋamba taŋamba ke likinaig.
MAT 21:36 Nane taŋanaig le kilke miro nu amboŋga kukulniŋgina ta limba maŋ gudommba kukulniŋgina le nane mbolŋge mata wam ndui ta ndo ke likinaig.
MAT 21:37 Taŋanaig le piro miro nu nuŋe kiŋo nuŋe kukulna le nane tugum kina. Nu teŋenmba isdusna: Nane nu kaŋgermba ye tuku kiŋo ŋga mapewamŋgaig ŋga idusna.
MAT 21:38 Taŋana le piro mbal nane nu prona le kaŋgermba sakinaig: Taŋgo ilit si nu mam nuŋe tuku agaŋ ndende ŋakmba kilam tuku nyu ŋak. Sine nu balebe sulumba piro te siŋgine tube ŋga sakinaig.
MAT 21:39 Taŋaka nane nu biye timba bukŋginaig le kilim kina le taŋge balenaig le kumna.
MAT 21:40 Ye tane kusnatiŋget. Piro miro taŋgo nu taŋgo kame ta tugum promba nane mbolŋge ame wam kamŋgat ŋga kusnaniŋgina le
MAT 21:41 nane afu nu sanaig: Nu piro mbal ŋaigonu ta kume ŋayonu niŋguwa sulumba nu piro taŋgo afu kitek kilmba patikamŋgat. Alonu kilig ait mbolŋge nane alonu kilmba nu tumba minamŋgaig ŋginaig.
MAT 21:42 Taŋakinaig le Yesus nu nane saniŋgina: Kuyar pasa ande te tane bur ndakade e? Ndame suŋgo ande wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade. Suŋgo nuŋge wam ta kina le sine kaŋgermba pirerek purka gare toreg ŋgate.
MAT 21:43 Ta tuku ye tane satiŋgamŋgit. Kuate nu tane Israel kile-sika mbal kise nuŋe gageu tuku madiniŋguwa le alonu kumumbi kile-mayokkamŋgaig ŋgina.
MAT 21:44 [Ande nu ndame suŋgo ta mbolŋge bariŋga ndekuwa ta nu isu ŋgurŋgurmba nu kumamŋgat. Ndame suŋgo ta taŋgo ande mbolŋge ndekuwa ta nu du firfiramŋgat.]
MAT 21:45 Pris gabat kame Farisi mbal ndoŋ nane yaba pasa kame sake likina le ismba nu nane tuku sakina ta katesenaig sulumba
MAT 21:46 nane nu biye tiwam tuku ta maŋgur suŋgo nane nu tuan taŋgo ŋga sakinaig tukunu nane taŋgo pino tuku kuru-kurukinaig.
MAT 22:1 Yesus nu maŋ yaba pasa ande saniŋmba sakina:
MAT 22:2 Kuate nu nuŋe gageu wike likate wam ta gabat suŋgo ande nuŋe kiŋo pino tam tuku pagumba nye suŋgo pilna taŋaŋ.
MAT 22:3 Ait kumuŋgina le nu nuŋe piro taŋgo kukulniŋgina le kumba ka buk saniŋgina mbal ta kilam kinaig. Nane kumba nane saniŋginaig kande nane ŋakmba mbule sulunaig.
MAT 22:4 Kile gabat suŋgo nu piro taŋgo afu saniŋgina: Tane kumba ka mbal buk saniŋgen ta teŋenmba saniŋgap. Nu makau ande pailnu fatnu afu kuya ŋak turmba bale farmba nyamagaŋ kilmba pagumba kile tane tairŋga minit. Nuŋe kiŋo pino tam tuku pagumba nye ta mbol prowap ŋga saniŋgap ŋgina le
MAT 22:5 nane kumba ka saniŋginaig kande nane ismba ake pasa sakanu sukmba ande nu tiŋga nuŋe piro mbol kina le ande nu tiŋga nuŋe ndametiŋ piro kam kina le
MAT 22:6 nane afu tiŋga nu tuku piro mbal ta kilmba ŋaigo siglika bale farnaig.
MAT 22:7 Taŋanaig le gabat suŋgo nu wam ta ismba nu gubra tumba nuŋe kame mbal kukulniŋgina le nane kumba ka nane bale far sulumba nane tuku tumbraŋ piynaig le ugna.
MAT 22:8 Kile nu nuŋe piro mbal afu saniŋgina: Pino tam tuku pagumba nye buk kuanekit ta saniŋgen mbal ta nane nda prowaig.
MAT 22:9 Tane kumba ka tumbraŋ suŋgo tuku ndin ŋakmba dubike lika taŋgo ŋakmba kaŋgerka pagumba nye te mbol prowam tuku saniŋgap ŋgina.
MAT 22:10 Taŋakina le nane kinaig ka ndin ŋakmba dubike lika mbal magenu ŋaigonu turmba kile-siglika ŋakmba kilmba pronaig le pino tam tuku pagumba nye ta tuku wande kumuŋgina.
MAT 22:11 Gabat suŋgo nu pronaig mbal ta kaŋgerkam wandek sinam kumba ande nu pagumba nye tuku kumiŋ tiŋge ndaka ake kumiŋ tiŋgina ta kaŋgerna sulumba
MAT 22:12 taŋgo ta sana: Mata, ne ndaŋam ake te prowat. Ne pagumba nye tuku kumiŋ tiŋgam kuga ŋga kusnana le nu kikonu maninok minna.
MAT 22:13 Kile gabat suŋgo ta nuŋe piro mbal saniŋgina: Taŋgo te kupe wai ndaleka bukŋgap le mayok ka ma make suŋgo sinam kuwa. Ma ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina.
MAT 22:14 Kuate nu nane gudommba nuŋe gageu minam tuku wikate ta nane ndui ndui ndo nu tuku gageu minam tuku madiniŋgit ŋga saniŋgina.
MAT 22:15 Farisi mbal nane kumba ka naŋgine naŋgine saka ismba nu ame pasa mbarwa le biye tibe ŋga ndin sotinaig.
MAT 22:16 Taŋamba nane naŋgine dubinaig mbal afu Herodus dubinaig mbal afu ndoŋ kukulniŋginaig le Yesus tugum promba sanaig: Tum Taŋgo, ne taŋgo tugusek ta sine kila. Ne ande tuku kiko ndanate. Ne taŋgo nyu ŋak tuku kuru kuru ndakate. Taŋgo ŋakmba Kuate tuku maŋau dubikam tuku tumsiŋgit.
MAT 22:17 Ne sine sasiŋga. Sine Zu mbal siŋgine tukul maŋau dubimba Rom gabat Sesar takis tambim kumuŋ e? Ne ndaŋmba iduste ŋginaig.
MAT 22:18 Nane Yesus yabri paknaig ta nu katesemba nane saniŋgina: Tane yabri taŋgo ndo. Ndaŋam ye tagoyade?
MAT 22:19 Takis ndametiŋ ande tumba pro ye tumyap ŋgina le nane ndametiŋ ande tumba pro nu tunaig.
MAT 22:20 Taŋanaig le nu ndek nane kusnaniŋgina: Ndametiŋ te mbolŋge ima tuku kanu. Ima tuku nyu minit ŋga saniŋgina le
MAT 22:21 nane ndek sakinaig: Sesar tuku ŋginaig le Yesus nu nane teŋenmba saniŋgina: Ata. Tane gabat suŋgo Sesar kumnemŋge minig. Nu tambim tuku agaŋ sakate ta nu tape. Kuate nu agaŋ tambim tuku sakate ta Kuate tape ŋgina.
MAT 22:22 Taŋakina le nane pasa ta ismba pirerek purka nu kusremba luka kinaig.
MAT 22:23 Ki ndui ta mbolŋge Sadusi taŋgo afu Yesus tugum pronaig. Sadusi mbal nane taŋgo kummba maŋ tiŋge nda ŋga idusmba minig tuku. Nane Yesus kusnanaig:
MAT 22:24 Tum Taŋgo, Moses nu teŋenmba kuyarna: Taŋgo ande kummba pino kuembol kiŋo kugatok kusrewa le maib nuŋeŋge pino ta tumba aba nuŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋga kuyarna.
MAT 22:25 Ariya. Ma te mbolŋge taŋgo ande maib kat nuŋe 7 minnaig. Aba naŋgine pino ande tina sulumba minna ma ma kiŋo kugatok kumna le mambo nuŋe dubiknu nu pino ta tina.
MAT 22:26 Nu tumba minmba ma ma nu mata kiŋo kugatok kumna le mambo nuŋe keŋnu nu mata taŋana. Taŋamba taŋamba nane 7 ta pino ndui ta ndo tumba ka ka kiŋo kugatok kume farnaig le
MAT 22:27 ŋgumneŋga pino kuembol nu mata kumna.
MAT 22:28 Ata. Ne kumanu mbal tiŋgamŋgaig ŋga sakate ta taŋgo 7 ŋgamukŋge nu ima tuku pino minamŋgat? Nane ŋakmba pino ndui ta ndo tinaig ŋga Yesus sanaig.
MAT 22:29 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Tane Kuate tuku kuyar pasa nu tuku saŋgri tane wamdus pulu ndatiŋgit. Ta tuku tane wamdus mbarde.
MAT 22:30 Nane kumanu mbal aboŋga tiŋga Kuate tuku eŋel suk minamŋgaig. Nane muŋgu kile nda.
MAT 22:31 Tane kumanu mbal tiŋge nda ŋga idusmba sakade ta pasa ande sine ŋakmba isam tuku Kuate nu sakina ta tane bur ndakade e? Pasa ta teŋenmba sakate.
MAT 22:32 Ye Abraham Isak Yakob nane tuku Mbara Suŋgo minet ŋga sakate. Abraham nane kume likinaig ta nduiye ŋgisikinaig kande Kuate ye nane tuku Mbara ŋga Moses sa ndana kande. Nu abo ŋak minig mbal tuku Mbara ŋga saniŋgina.
MAT 22:33 Taŋakina le maŋgur suŋgo Yesus tuku tum pasa ta isnaig sulumba piriri ŋayonaig.
MAT 22:34 Yesus nu Sadusi mbal tuku pasa te-ibeŋna le nane pasa kugatok minnaig ta Farisi mbal nane wam ta ismba nane ŋakmba pro Yesus tugumŋge maŋgurkinaig.
MAT 22:35 Taŋamba nane tuku ande nu kusem pasa bitekŋga sakanu taŋgo Yesus tagowam tuku kusnana:
MAT 22:36 Tum Taŋgo, tukul ndaŋ tukul ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit ŋga kusnana le
MAT 22:37 nu lafumba sana: Taŋgine Suŋgo Kuate tane nu tuku kume purmba taŋgine ŋgamuŋgal abo guwa wamdus ŋakmba nu tape.
MAT 22:38 Tukul pasa ta tukul ŋakmba liniŋgit.
MAT 22:39 Tukul ande taŋaŋ nu dubiknu teŋenmba. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap.
MAT 22:40 Tukul armba ta tukul pasa afu tuan taŋgo kame tuku pasa ta ŋakmba tuku tugu minik ŋga sana.
MAT 22:41 Farisi mbal nane taŋge maŋgurka minnaig le Yesus nu nane kusnaniŋgina:
MAT 22:42 Kuateŋge madina taŋgo Kristus nu ima tuku mbuŋ ŋga idusde ŋga kusnaniŋgina le nane sakinaig: Nu David tuku mbuŋ ŋginaig.
MAT 22:43 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Ta son ndeta Tukul Guwa nu ndaŋam David wamdus tuna le nu Kristus tuku saka nu ye tuku Suŋgo ŋga teŋenmba kuyarna.
MAT 22:44 Suŋgo Kuate nu ye tuku Suŋgo sana: Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina.
MAT 22:45 David nu taŋamba kuyarmba nu ye tuku Suŋgo ŋgina. Ata. Nu David tuku mbuŋ ndo e ko nu David tuku Suŋgo ŋgina.
MAT 22:46 Nu taŋamba kusnaniŋgina ta ŋakmba nu tuku pasa lafuwam fugumba maninok minnaig. Taŋamba nane ki ait ta mbolŋge ŋgumneŋga mata nu kuru-kuruka wam ande kusna ndanaig.
MAT 23:1 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo maŋgur suŋgo ta turmba saniŋgina:
MAT 23:2 Kusem pasa tugunu bitekŋganu mbal Farisi mbal nane Moses taŋaŋ tukul pasa bitekŋga sanu tuku ndo piro ta biyig ta
MAT 23:3 nane sakade pasa ta nane kumu ndade. Tane nane sakade ta dubikap sulumba nane tuku maŋau dubi ndakap.
MAT 23:4 Nane tukul maŋau gudommba agaŋ pitinu taŋaŋ taŋgo mbolŋge patika minde bada suŋgo niŋgig ta nane naŋgine miroŋ fudiŋmba tur ndakade.
MAT 23:5 Nane afuŋge kaŋgerkuwaig ŋga nane taŋgo am mbolŋge wam magenu kade. Nane tukul pasa patinu tuku niŋgot wakeika tukul pasa kuyarka sigrika tumail mbol wai mbol kusmba ŋak likade. Naŋgine tawi mbolŋge nzale kugennu wakeikade.
MAT 23:6 Nane pagumba nye suŋgo ko kusem wandekŋge nane taŋgo tumailamŋge minyokam tuku nzaliniŋgit.
MAT 23:7 Nane maket mbolŋge lika taŋgo nane sugo ŋga kaiyeniŋguwaig ŋga kilba pilig. Afuŋge nane kaŋgerka tum taŋgo ŋgade le nane gare suŋgoniŋgit.
MAT 23:8 Tane taŋa ndawap. Ande nu tane tum taŋgo ŋguwa kande tane nu peuwap. Ndindo ndo nu Tum Taŋgo minit. Tane ŋakmba kumu kumu tira minig.
MAT 23:9 Kilke te mbolŋge gabat taŋgo ande yiŋe mam nda ŋgap. Tane tuku Mam ndindo nu samba mbolŋge minit.
MAT 23:10 Afuŋge tane sugo ŋguwaig kande tane nane peuniŋgap. Tane tuku Suŋgo ndindo ndo minit. Nu Kristus.
MAT 23:11 Tane ŋgamukŋge ima nu suŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo taŋaŋ minwa.
MAT 23:12 Ande nu nuŋe nyu payamkuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-ibeŋamŋgat. Ande nu nuŋe nyu yabukuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat.
MAT 23:13 Kusem pasa tugunu bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane nane afu Kuate tuku gageu mayok kambim tuku ndin tukulde. Tane Kuate tuku gageu mayok kambim mbulmba nane afu mayok kambim bafude le nane peuniŋgig.
MAT 23:14 [Osese. Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal tane pino kuembol kame tuku agaŋ ndende didika kile-suluwe niŋgig. Taŋgine ŋayonu ta yabukam tuku taŋgo am mbolŋge Kuate yabaŋ kuende. Ta tuku tane pa lato tamŋgaig.]
MAT 23:15 Osese. Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal tane taŋgine dubikanu taŋgo ndindo ndo te-silinu tuku yu mbol mbol kilke mbol mbol sota ma masken kinig. Ande tane dubikate le taŋgine yabri maŋau ta tumde le nu tane litiŋmba pa suŋgo ŋayo tam tuku minit.
MAT 23:16 Tane am tukulok minmba tugusemba ndin tum ndaniŋgig mbal ose. Tane teŋenmba sakade. Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku kusem wande nyun tate ta ake. Nu kusem wande sinamŋge golmbi wakeikinaig agaŋ kame nyun kilig ta nu nuŋe pasa ta kumuwa ŋgade.
MAT 23:17 Tane am tukulok ŋginŋgan mbal ndo. Gol kame ta Kuate tuku wande sinamŋge minig tukunu nane tukul. Kuate tuku wande ta gol kame liniŋgit.
MAT 23:18 Tane teŋenmba mata sakade. Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku Kuate tuku atrau mbain nyun tate ta ake. Nu atraukam tuku agaŋ mbain mbolŋge minit ta nyun tate ta nu nuŋe pasa ta kumuwa ŋgade.
MAT 23:19 Tane siŋka am tukulok mbal ndo. Atraukam tuku agaŋ ta atrau mbain mbolŋge minit tukunu nu tukul. Atrau mbain ta atrau agaŋ lite.
MAT 23:20 Ta tuku ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku atrau mbain nyun tate ta agaŋ mbain mbolŋge minit ta turmba nyun tate.
MAT 23:21 Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku wande suŋgo nyun tate ta Kuate nu wande ta mbolŋge minit nu turmba nyun tate.
MAT 23:22 Ande nu nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku samba nyun tate ta nu Kuate tuku minyo mbili suŋgo turmba nyun tumba Kuate nu ta mbolŋge minit nu mata nyun tate.
MAT 23:23 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane tukul ande dubimba piro kareŋka agaŋ foŋfoŋ ŋguna ilinzu ŋakmba maŋgur 10 patika ande Kuate tuwig. Tane taŋade sulumba tane tukul maŋau sugo kusreka maŋau tiŋreknu mape maŋau taŋgo pino ŋgamukŋge ke ndaka taŋgine piro tugusemba biye ndakade. Tane tukul sugo ta turmba kade kande maye kande.
MAT 23:24 Tane am tukulok minmba taŋgo pino tugusemba ndin tum ndaniŋgig. Tane ŋgailmbo kule sinamŋge kaŋgermba pitaide sulumba kamel kule sinamŋge minit ta kaŋger ndamba kule tur ŋinkade.
MAT 23:25 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane taŋgine waim nza saŋgilnu minya mayede ta taŋgine ŋgamuŋgal agaŋ ndende gudommba kilam tuku piririmba agaŋ terokam tuku wamdus liganu minig.
MAT 23:26 Farisi mbal tane am tukulok minig. Taŋgine waim nza sinanu kutur ŋakmba ta sauka minya mayewap le saŋgilnu turmba kau prowa.
MAT 23:27 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Taŋgo kumu mbolŋge ndame suku kaukauk mindepiye mayenu prote ta sinam taŋge isu meŋga mundurkate taŋaŋ tane minig.
MAT 23:28 Tane taŋgo am mbolŋge tiŋreknu ndo minig. Taŋgine ŋgamuŋgal sinamŋge yabri maŋau kutur maŋau ligmba meŋga minig.
MAT 23:29 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal ose. Tane yabri taŋgo ndo. Tane tuan taŋgo kame tuku kumu mbolŋge ndame magenu patika taŋgo tiŋreknu tuku kumu mbolŋge mindepiye mayenu patika sakade:
MAT 23:30 Sine tuku mbuŋ kame tuku ait mbolŋge sine mingeŋ kande nane tuan taŋgo kame tuku ndare kutuwe niŋginaig ta sine nane ndoŋ ulendi ndakigeŋ kande ŋgade.
MAT 23:31 Tane taŋamba pasa sakade ta taŋgine tugu te-mayokde. Kuate tuku tuan taŋgo kame bale farniŋginaig mbal ta tane nane tuku fat ŋgade.
MAT 23:32 Ese. Tane taŋgine mbuŋ kame tuku maŋau ŋaigonu ta tuturap le suŋgokuwa.
MAT 23:33 Tane mbeŋ ŋaigonu tuku fat. Tane pa ŋayonu tam tuku minig. Tane pa ta laipam tuku ndin kuga.
MAT 23:34 Ta tuku ye tuan taŋgo kame taŋgo wamdus kuyar magenu Kuate tuku pasa kukliwam tuku kukulniŋgi le tane tugum prowaig le tane nane afu kilmba bale farka afu ail kazrai mbolŋge patikamŋgaig. Afu taŋgine kusem wandekŋge ŋgusniŋmba afu kilmba amsesekap le nane kua ka sili-silimba tumbraŋ ŋakmba mbol kine prowamŋgaig.
MAT 23:35 Tane taŋawap le taŋgo tiŋreknu kilke te mbolŋge bale farde ta nane ŋakmba tuku ndare taŋge tane pasokamŋgat. Abo abo taŋgo tiŋreknu Abel nu tugu pilmba ndare kutukina. Ta tuturmba kumba ka nane Berekia tuku kiŋo nuŋe Sakaria nu Kuate mbariŋam tuku mbain atrau mbain ŋgamukŋge minna le nane pro nu balemba ndare kutunaig.
MAT 23:36 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane ŋakmba ndare kutuniŋge likinaig ndare taŋge tane pasokamŋgat ŋga saniŋgina sulumba sakina:
MAT 23:37 O Yerusalem, Kuate nu buk tuan taŋgo kame kukulniŋgina le ne kilmba bale farmba afu ndamembi bale farniŋgina. Teg inonu fat kilmba tawo sirite taŋaŋ ye tane kilmba tawo siriwam bafuwet le tane ye ram kua kinig.
MAT 23:38 Tane isap. Kile Kuate nu tane ŋgamukŋge mine ndakate.
MAT 23:39 Ye tane satiŋget. Tane ye nda kaŋgeryap sulumba maŋ kaŋgeryumba ndek sakamŋgaig. Ne Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Suŋgoŋge ne nyaro tinwa ŋga sakamŋgaig ŋgina.
MAT 24:1 Yesus nu mayok ka kusem wande suŋgo ta kusremba kumba minna le nuŋe dubinaig mbal nane nu tugum promba kusem wande suŋgo ta tuku wande magenu ŋakmba kaŋgerkuwa ŋga nu samba tumnaig le
MAT 24:2 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane wande ŋakmba kaŋgerkade te ŋgumneŋga ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋgina.
MAT 24:3 Nane kumba ka Olif tabe mbol promba Yesus nu minyokina le nuŋe dubinaig taŋgo naneŋge ndo nu tugum promba sanaig: Ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame maŋau kaŋgermba ne prowam tuku ait kilke te kugawam tuku ait patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le
MAT 24:4 nu ndek lafumba saniŋgina: Tane riroŋ mayewap. Nane afu gudommba pro tane yabritiŋmba
MAT 24:5 ye tuku nyu tumba ye Kristus Kuateŋge madiyina taŋgo ŋga nane gudommba didikuwaig le ndenuŋgaig.
MAT 24:6 Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko taŋgine tugumŋge kame zigna afu ismba wamdus te-sulu ndawap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait ta kile.
MAT 24:7 Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig. Ma yimyam mbolŋge guba mumni prowe likamŋgaig.
MAT 24:8 Piti kame ta pino kutu te-palmbim tuku ŋgaro rar tate taŋaŋ prowamŋgaig.
MAT 24:9 Afuŋge tane bige tidiŋga piti suŋgo tam tuku gabat afu tuku wai mbolŋge patikuwaig le nane tane kilmba bale faramŋgaig. Tane yiŋe mbal tukunu kilke tugu ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig.
MAT 24:10 Piti ta sinamŋge nane gudommba ye kusreyumba ndeka naŋgine naŋgine muŋgu kupet minmba muŋgu kasurka minamŋgaig.
MAT 24:11 Yabri tuan taŋgo gudommba mayok kuwaig sulumba taŋgo gudommba didikuwaig le nane yabri maŋau dubikamŋgaig.
MAT 24:12 Ait ta mbolŋge maŋau ŋaigonu tugeka suŋgokuwa le taŋgo nane naŋgine naŋgine muŋgu iduska muŋgu turke nda.
MAT 24:13 Ande nu ye kusre ndayumba minmba ka kumwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgat.
MAT 24:14 Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta kilke tugu ŋakmba mbolŋge kukliwe likuwaig le ŋakmba iswaig le kugawam tuku ait prowamŋgat.
MAT 24:15 Tuan taŋgo Daniel tuku pasa ŋgumneŋga kumuŋguwa le ande ŋule parak tukul ma mbolŋge mayok ka tukul kuerka kutur tambimŋgat. (Tane pasa te burkade mbal tane wamdus pulutiŋguwa).
MAT 24:16 Tane Daniel tuku pasa kumuŋguwa le kaŋgermba Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig.
MAT 24:17 Ande nuŋe wande kawaŋŋge minmba kande nu wandekŋge agaŋ ndende afu kilam idus ndamba pitik ndo kua kuwa.
MAT 24:18 Ande nu nuŋe piro mbolŋge minmba kande luka pro nuŋe tawi tam idus ndawa.
MAT 24:19 Ait ta mbolŋge pino fuŋgulok pino kiŋo dabronu amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig.
MAT 24:20 Tane Kuate yabaŋap le murke ait mbolŋge ko kusem ait mbolŋge maŋau ta pro ndawa.
MAT 24:21 Ait ta mbolŋge piti suŋgo pasa ŋak prowamŋgat. O buk tugu mbolŋge ka kile mata piti afu taŋaŋ kaŋger ndakeg. Piti ta kugawaig le maŋ piti taŋaŋ prowe nda.
MAT 24:22 Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal idusniŋmba piti ait kuen ta kuerkina le ait fagnu ndo piti ta prowamŋgat. Nda kuerkina kande ait ta prowa le taŋgo ŋakmba ŋgisike sulude kande.
MAT 24:23 Ande nu tane satiŋmba kaŋgera Kristus Kuateŋge madina taŋgo minit te ko nu minit si ŋguwa kande nu tuku pasa ise ndakap.
MAT 24:24 Yabri taŋgo prowaig sulumba afu ye Kristus ŋgumba afu ye Kuate tuku tuan taŋgo ŋgamŋgaig. Nane Kuate madiniŋgina mbal yabriniŋmba didikube ŋga wam kitek saŋgrinu ke likamŋgaig.
MAT 24:25 Wam kame ta siŋka prowamŋgaig. Ta tuku ye tane wam pagutiŋget.
MAT 24:26 Nane afu Kristus nu ma baknu mbolŋge minit ŋga satiŋguwaig kande nu kaŋgeram kine ndakap. Ko afu nu wande te sinamŋge kuirka minit ŋga satiŋguwaig kande tane nane tuku yabri pasa ta ise ndakap.
MAT 24:27 Teliŋ nu ki prote ma mbolŋge teliŋmba pinderka kumba ka ki butuŋgate kumam kumba samba ŋakmba kilŋate taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit.
MAT 24:28 Agaŋ ande kumanu meŋga mundur kinit le wir taŋge minig.
MAT 24:29 Sina manzer ait suŋgo ta kugawa le ki mukumba dabunuŋgat. Tambun mata buluŋge nda. Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le mbai ŋakmba guroromba ndeke lika minamŋgaig.
MAT 24:30 Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye samba mbolŋge mayok kaŋgit. Mayok ka ye kilŋa saŋgri suŋgo pasa ŋak gau mbolŋge ndeki le kilke mbolok mbal ŋakmba ye kaŋgeryumba wikaraumba malmbi ŋayowamŋgaig.
MAT 24:31 Tabil wi suŋgo ande mayok kuwa le ye yiŋe eŋel kame kukulniŋgi le kilke tugu ŋakmba mbolŋge Kuateŋge nuŋe madiniŋgina mbal kile-maŋgurkamŋgaig.
MAT 24:32 Tane fik ail kaŋgerap. Nuŋge tumtiŋgamŋgat. Tane kuzrunu kitek promba nzude le kaŋgerka katesemba sakade: Ki ait patukate ŋgade.
MAT 24:33 Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka ye prowam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig.
MAT 24:34 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig.
MAT 24:35 Kilke tugu samba tugu ŋgisinuŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat.
MAT 24:36 Ginu mara ki kanum ndaŋ wam kame ta prowamŋgaig ta ande nu kila mine ndakate. Samba mbolŋge eŋel mata nane gilai. Ye Kuate tuku Kiŋo ye mata gilai. Mam nu ndo kila minit.
MAT 24:37 Noa tuku ait mbolŋge maŋau pronaig taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowam tuku ait mbolŋge maŋau ndui ta mayok kaŋgaig.
MAT 24:38 Kule suŋgo pro ndana le nane nyamagaŋ kule nyumba pino piyamba kilmba taŋamba taŋamba minnaig ma ma Noa nu waŋ poŋgina.
MAT 24:39 Waŋ poŋgina le ndo kule suŋgo promba nane ŋakmba ma gureŋmba kile-butokina le nane wamdus puluniŋgina. Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowi le ndo nane ye idus ndayade mbal wamdus puluniŋgamŋgat.
MAT 24:40 Ait ta mbolŋge taŋgo armba piro ndindo mbolŋge minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit.
MAT 24:41 Pino armba wit firfirmba minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit.
MAT 24:42 Taŋgine Suŋgo nu ginu mara prowamŋgat ta tane gilai. Ta tuku tane mambilmba tairŋga minap.
MAT 24:43 Wande miro taŋgo kuayar taŋgo prowam tuku ait pasa isit kande nu wande kulatka minmba kuayar taŋgo pro kuayaram tuku peute kande.
MAT 24:44 Tane kuaneka ye tairŋga minap. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane mata ait gilai minap le ye prowamŋgit ŋga saniŋgina.
MAT 24:45 Yesus nu maŋ lato sakina: Taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak piro mayete ta taŋgo suŋgo nu tumba nuŋe piro mbal kulatka ait kumuŋguwa le nyamagaŋ walmba niŋgam tuku nu pilit.
MAT 24:46 Taŋgo ta nuŋe piro kumba minwa le nuŋe suŋgo promba kaŋgerwa le nu gare ŋak minamŋgat.
MAT 24:47 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe suŋgo taŋamba nu kaŋgermba nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kulatkam tuku nu tumba palmbimŋgat.
MAT 24:48 Ko piro taŋgo ta ŋayonu ndeta yiŋe suŋgo dalkate ya ŋga saka
MAT 24:49 nu ndek kulatkate mbal pani farmba kule kamenu nyade mbal ndoŋ ulendika nyamagaŋ kule kamenu nyumba
MAT 24:50 nuŋe suŋgo luka prowam tuku ait idus ndamba minwa le nu prowamŋgat.
MAT 24:51 Nu promba nu piti suŋgo tumba pitaiwa le ma ŋayo yabri mbal ŋgamukŋge minamŋgat. Ma ŋayo ta mbolŋge minamŋgaig mbal nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina.
MAT 25:1 Yesus nu maŋ teŋenmba sakina: Kuate nu nuŋe gageu kilam tuku prowamŋgat ta wam kube te suk. Pino mbanzo 10 nane taŋgo ande pino tam tuku prowam bafuna le nu te-silikam tuku naŋgine lam kilmba kinaig.
MAT 25:2 Pino mbanzo 5 ta nane wamdus kugatok. Nane 5 afu ta nane wamdus kuyar mayenu ŋak.
MAT 25:3 Pino wamdus kugatok ta nane kambim ŋga naŋgine lam kilmba kule kile ndaka kinaig le
MAT 25:4 pino wamdus kuyar mayenu ŋak ta nane kambim ŋga naŋgine lam kilmba kule turmba kilmba kinaig.
MAT 25:5 Nane kinaig ka taŋgo pino tam tuku ta nu dalka pitik nda prona le minde ma ma ginyumniŋgina le kinynaig.
MAT 25:6 Furir ŋgamu wi ande mayok kina: Ai si. Taŋgo pino tam tuku prote si. Tane mayok ka kaŋgerap ŋgina le
MAT 25:7 pino kame ta ŋakmba aboŋga naŋgine lam bulu suŋgowam tuku wik wilnu mbilniŋginaig.
MAT 25:8 Taŋanaig sulumba pino kame wamdus kugatok taŋge nane ndek pino wamdus ŋak ta saniŋginaig: Sine kule afu siŋgap. Sine tuku lam kupam bafude ŋga saniŋginaig le
MAT 25:9 wamdus kuyar mayenu ŋak mbal ndek nane saniŋginaig: i ... Sine tane kule tiŋbe ta tane sine turmba lam kupe likamŋgaig. Tane luka kumba stua mbolŋge kule afu sota piyawap ŋga saniŋginaig.
MAT 25:10 Nane lam kule piyawam kinaig le taŋgo pino tam tuku ta nu prona le pino 5 nane nu tairŋga minnaig ta nu ndoŋ pagumba nye suŋgo tuku wande sinam kumba malaŋga tukulnaig.
MAT 25:11 Malaŋga tukulmba minnaig le pino 5 ta luka pro malaŋga katmba sakinaig: Suŋgo, malaŋga talka. Sine prowig o ŋginaig kande
MAT 25:12 taŋgo ta nu pasa lafumba saniŋgina: Tane ima kate. Ye siŋka tane gilai ŋga saniŋgina.
MAT 25:13 Yesus nu taŋamba ndek lato sakina: Ait ta ginu mayok kaŋgat ginu mara ki kanum ndaŋ mbolŋge ye prowamŋgit ta tane gilai tukunu tane ye tairŋga mambilmba minap ŋgina.
MAT 25:14 Yesus nu maŋ sakina: Kuate nu nuŋe gageu kilam tuku prowamŋgat ta wam kube te suk. Taŋgo ande nu kilke masken ande mbol kambim ŋga nuŋe agaŋ ndende kulatkam tuku nuŋe piro mbal tuku wai mbolŋge patikina sulumba
MAT 25:15 nu nane tuku maŋau kaŋgerka kumumbi piro walmba niŋgina. Nu piro taŋgo ande ndametiŋ soŋ 500 tumba ande soŋ 200 tumba ande soŋ 100 tuna. Nane ndametiŋ tambi pirokuwaig ŋga nu tiŋga ma masken kina.
MAT 25:16 Piro taŋgo nu soŋ 500 kilna ta nu pitik ndo kumba ka ndametiŋ tambi piroka minna ma ma soŋ 500 maŋ lato kilna.
MAT 25:17 Wam ndui ta ndo piro taŋgo nu soŋ 200 kilna ta nu pitik ndo kumba ka ndametiŋ tambi piroka minna ma ma soŋ 200 maŋ lato kilna le
MAT 25:18 piro taŋgo nu soŋ 100 kilna ta nu kumba ka kilke sarka burok ta sinamŋge ndametiŋ patika yubeŋgina le taŋge minnaig.
MAT 25:19 Taŋamba minnaig ma ma suŋgo nu luka promba nuŋe ndametiŋ piro mbal niŋgina ta kilam tuku saniŋgina.
MAT 25:20 Taŋakina le ande nu soŋ 500 tuna ta nu pro sana: Suŋgo, ne buk soŋ 500 ye sina. Ai te. Ye tambi piroka maŋ soŋ 500 lato kilen ŋgina le
MAT 25:21 nuŋe taŋgo suŋgo nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne piro suŋgo kulatkam tuku ye ne palmbimŋgit. Ne yale. Ne ye ndoŋ sile gare-garekamŋgik ŋgina.
MAT 25:22 Kile ande nu soŋ 200 tuna ta nu pro sana: Suŋgo, ne buk soŋ 200 ye sina. Ai te. Ye tambi piroka maŋ soŋ 200 lato kilen ŋgina le
MAT 25:23 nuŋe taŋgo suŋgo nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne piro suŋgo kulatkam tuku ye ne palmbimŋgit. Ne yale. Ne ye ndoŋ sile gare-garekamŋgik ŋgina.
MAT 25:24 Kile ande nu soŋ 100 tuna ta nu pro teŋenmba sana: Suŋgo, ne taŋgo wamdus kareŋnu ŋak ta ye kila. Nane afu pirokade le ne pro alonu ake kilit. Afu agaŋ tumunu ŋgukade le ne pro goniŋgit.
MAT 25:25 Ye ne tuku kuru-kuruka naŋe soŋ 100 ta ŋgisikikat ŋga kilmba kilke sarka burok sinamŋge yubeŋgen. Naŋe soŋ 100 ta noten ŋgina.
MAT 25:26 Taŋakina le nuŋe taŋgo suŋgo ndek nu sana: Ne siŋka piro taŋgo ŋayonu. Ne kanyum taŋgo ndo. Nane afu pirokade le ye pro alonu ake kilet ŋga iduste? Afu agaŋ tumunu ŋgukade le ye pro goniŋget e?
MAT 25:27 Yiŋe maŋau ne kila ta ndaŋam saka ye tuku soŋ 100 beŋ mbolŋge pile ndakina. Ne taŋana kande ye pro yiŋe ndametiŋ lafunu lato kilet kande ŋgina.
MAT 25:28 Taŋamba nu nuŋe piro mbal saniŋgina: Soŋ 100 yaimba taŋgo nu soŋ 1,000 ŋak ta tape ŋgina.
MAT 25:29 Ande nu agaŋ afu ŋak minit ta andeŋge nu maŋ lato tuwit le nu suŋgomba ŋak minamŋgat. Ande nu agaŋ denkanu minit ta andeŋge nu tuku agaŋ fudiŋndo ta yaite.
MAT 25:30 Piro taŋgo kanyum sambek ta tumba kilimŋge bukŋgap le ma make suŋgo mbol kuwa. Ma ta mbolŋge nane malmbi suŋgomba maketiŋ tikŋga minamŋgaig ŋgina.
MAT 25:31 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe kilŋa suŋgo eŋel kame ndoŋ prowi sulumba ye yiŋe minyo mbili maditaknu mbolŋge minyokamŋgit.
MAT 25:32 Ye minyoki le kilke tugu ŋakmba pro ye tugumŋge maŋgurkamŋgaig. Nane taŋawaig le sipsip kulatkanu taŋgo nu sipsip meme lislis minig le pileŋga kise kise patikate taŋaŋ ye maŋgur ta paplamba kuasmbi armba patinuŋgit.
MAT 25:33 Taŋamba ye sipsip kilmba yiŋe ndinamŋge patiki sulumba meme kilmba yiŋe ŋaiŋamŋge patinuŋgit.
MAT 25:34 Ye Suŋgo ye yiŋe ndinamŋge minamŋgaig mbal ta teŋenmba saniŋgamŋgit: Yiŋe Mam nu siŋka tane make patikate. Tane yalpe. Nu kilke te te-mayok ndana ait mbolŋge tane nuŋe gageu mayok ka nu ndoŋ minam tuku maditiŋgina.
MAT 25:35 Ye gubayina le tane nyamagaŋ sinaig. Ye kule parayina le tane kule sinaig. Ye rawe taŋgo taŋaŋ minen le tane ye tumba kulatkinaig.
MAT 25:36 Ye tawi kugatok minen le tane tawi sinaig. Ye guaze ten le tane ye turyinaig. Ye muli wandekŋge minen le tane ye kaŋgeryam tuku pronaig.
MAT 25:37 Ye taŋamba nane saniŋgi le nane tiŋreknu mbal ta lafumba sayamŋgaig: Suŋgo, sine ginu ne gubak minna le kaŋgernumba nyamagaŋ tingeŋ. Ko ne kule paranina le kule tingeŋ.
MAT 25:38 Ginu ne rawe taŋgo taŋaŋ minna le ne tumba kulatkigeŋ. Ko ginu ne tawi kugatok minna le ne tawi tingeŋ.
MAT 25:39 Sine ginu ne guaze ŋak ko muli wandekŋge minna le ne kaŋgernam tuku progeŋ ŋga kusnayamŋgaig.
MAT 25:40 Taŋakuwaig le ye Suŋgo ye pasa lafumba saniŋgamŋgit: Tane yiŋe mbal nyu kugatok turkinaig ta tane ye turyanu taŋaŋ ŋga saniŋgamŋgit.
MAT 25:41 Kile ye yiŋe ŋaiŋamŋge minamŋgaig mbal ta teŋenmba saniŋgamŋgit. Tane pa suŋgo tam tuku minig mbal tane ye kusreyumba kape. Kuate nu o buk Satan nuŋe eŋel kame ndoŋ minam tuku pa kuanekina ta mbol kape.
MAT 25:42 Ye gubak minen le nyamagaŋ se ndakinaig. Kule parayina le tane kule se ndakinaig.
MAT 25:43 Ye rawe taŋgo taŋaŋ minen le tane ye kulat ndakinaig. Ye tawi kugatok minen le tane ye tawi se ndakinaig. Ye guaze ŋak ko muli wandekŋge minen le tane pro ye kaŋger ndayinaig ŋga saniŋgamŋgit.
MAT 25:44 Ye taŋamba saniŋgi le nane mata pasa ndui ta ndo lafumba sayamŋgaig: Suŋgo, ne ginu mara gubak ko kule paranina ko rawe taŋgo taŋaŋ minna ko tawi kugatok ko guaze ŋak ko muli wandekŋge minna le kaŋgernumba tur ndanigeŋ ŋgamŋgaig.
MAT 25:45 Nane taŋakuwaig le ye nane teŋenmba saniŋgamŋgit: Ye siŋka satiŋget. Tane yiŋe mbal nyu kugatok tur ndakinaig ta ye tur ndayanu taŋaŋ ŋga saniŋgamŋgit.
MAT 25:46 Mbal te nane ma ŋayo mbol kumba rar kamusmba minmba minamŋgaig. Rar ta kugawe nda. Mbal tiŋreknu nane abo tugu ŋak minmba minamŋgaig. Kume nda.
MAT 26:1 Yesus nu pasa ŋakmba saniŋge deŋpurmba nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina:
MAT 26:2 Ki ait armba kugawaik le pagumba nye suŋgo Pasowa prowamŋgat ta tane kila. Prowa le nane afuŋge ye tumba ail kazrai mbolŋge kumi ŋga afu tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig ŋgina.
MAT 26:3 Ait ta mbolŋge pris gabat mbal Israel mage ndoŋ pris suŋgo Kaiafas tuku wande mbol maŋgurkinaig sulumba
MAT 26:4 nane Yesus kuirkuirka biye timba balewaig ŋga ndin sotinaig.
MAT 26:5 Nane teŋenmba sakinaig: Sine pagumba nye tuku maŋgur suŋgo sinamŋge nu biye tibe ta ŋayo. Kame zigna suŋgo mayok kakat ŋga saka minnaig.
MAT 26:6 Betani tumbraŋŋge Yesus nu taŋgo ande buk ŋgirŋger ŋak nyunu Simon nu tuku wandekŋge isukusmba minna.
MAT 26:7 Isukusmba minna le pino ande ndame botol gureŋ mundur mayenu ŋak piyanu o mbolŋge ta tumba Yesus tugum promba nu tuku gabat mbolŋge gureŋ ta kutuna.
MAT 26:8 Taŋana le nuŋe dubiwanu taŋgo wam ta kaŋgermba nane palseŋniŋgina le sakinaig: Ndaŋam saka gureŋ mayenu ake kutuwat a.
MAT 26:9 Nu gureŋ ta tumba nane afu mbolŋge piyana kande nu ndametiŋ suŋgo tina le ndametiŋ tambi sine sanzal mbal turkeg kande ŋga sakinaig.
MAT 26:10 Taŋakinaig le nu pasa ta ismba ndek saniŋgina: Ndaŋam tuku tane pino te piti serde. Nu ye mbolŋge wam mayewat.
MAT 26:11 Sanzal mbal mara mara tane ŋgamukŋge minamŋgaig. Ye tane ndoŋ ait kuennu mine nda.
MAT 26:12 Pino nu gureŋ mayenu tembi ye tuku ŋgarosu pisnewat ta nu ye ŋgunu tuku ŋgarosu wakeiyat.
MAT 26:13 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge nane pasa mayenu kuklimba nu wam kat te turmba sakuwaig le nane ismba nu tuku saka minamŋgaig ŋgina.
MAT 26:14 Kile nane 12 ta tuku ande Yudas Iskariotnu nu ka pris gabat mbal tugum promba saniŋgina:
MAT 26:15 Ye Yesus tumba tane tuku wai mbolŋge pili ta piyanu giganmba ye samŋgaig ŋgina le nane ndek silwa ndametiŋ soŋ keŋmba nu tunaig.
MAT 26:16 Tunaig le Yudas nu kumba ka Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku ait mayenu ande tairŋga minna.
MAT 26:17 Bret yis kugatok nyam tuku kusem ait amboŋganu mbolŋge Yesus dubiwanu taŋgo nu tugum promba kusnanaig: Sine aniŋge ne ndoŋ Pasowa nyam tuku ka kuanekube ŋginaig le
MAT 26:18 nu ndek saniŋgina: Yerusalem tumbraŋ suŋgo mbol kape. Taŋgo ande ye tane satiŋgi le nu tugum kumba sawap: Tum Taŋgoŋge nuŋe ait buk patukate ŋgat. Nuŋe dubinaig taŋgo ndoŋ ne tuku wandekŋge Pasowa nyam tuku sasiŋgat ŋga sawap.
MAT 26:19 Yesus nu taŋamba sakina le nuŋe dubinaig taŋgo nane taŋamba kumba ka Pasowa nyam tuku agaŋ ndende kuanekinaig.
MAT 26:20 Furirna le Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 ndoŋ kumba ka isukusmba minmba
MAT 26:21 nu ndek sakina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ŋgamukŋge ande nu ye tuku kupet minit ŋgina.
MAT 26:22 Taŋakina le nane wamdus ŋaigoŋga ndui ndui nu kusnanaig: i ... Suŋgo ne yeŋge ŋga iduste e ŋga kusnanaig le
MAT 26:23 nu lafumba sakina: Ande nu ye ndoŋ nza tuma bret kule pak mbilmba nyat ta not.
MAT 26:24 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kuyar pasa kumumba kumamŋgit ta ande nu ye tumba nane wai mbolŋge palmbimŋgat ta ose. Nu piti suŋgo tamŋgat. Ina nuŋeŋge te-pile ndakina kande maye kande ŋgina.
MAT 26:25 Taŋakina le nuŋe kupet taŋgo Yudas nu ndek sakina: i ... Tum taŋgo, ne yeŋge ŋga iduste e ŋgina le Yesus nu lafumba sana: Ne sakate not ŋgina.
MAT 26:26 Nane isukusmba minmba Yesus nu maŋ bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋmba sakina: Bret te tumba nyap. Te yiŋe ŋgarosu ŋgina.
MAT 26:27 Taŋamba nu grep kule murko ŋak ta mata tumba Kuate gare pasa tumba nane niŋmba sakina: Tane ŋakmba grep kule te tumba nyap.
MAT 26:28 Te yiŋe ndare. Ndare ta mbolŋge pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ o buk katna ta alonu mayok kaŋgat. Ye yiŋe ndare kutuwi le Kuate nu nane gudommba tuku une saukamŋgat.
MAT 26:29 Ye tane satiŋgamŋgit. Ye maŋ grep kule teŋen nye ndaki ma ma yiŋe Mam kulatkate ma mbolŋge ye grep kule kitek maŋ tane ndoŋ nyamŋgit ŋgina.
MAT 26:30 Taŋaka deŋpurmba nane mune ande ulnaig sulumba tiŋga Olif tabe mbol kambim saka kinaig.
MAT 26:31 Kumbaŋge Yesus nu nane saniŋgina: Furir te mbolŋge tane ŋakmba kua ka ye kusreyamŋgaig. Kuyar pasa teŋenmba sakate. Kuateŋge sipsip kulat taŋgo balewa le sipsip pururumba sili-siliwamŋgaig ŋgate.
MAT 26:32 Ye kummba maŋ tiŋgi sulumba ye amboŋga Galilea ma tugu mbol ka le tane ŋgumneŋga prowamŋgaig ŋga saniŋgina.
MAT 26:33 Taŋakina le Petrus nu ndek sana: Nane ŋakmba kuru-kuruka kua ka ne kusrenuwaig ta yeŋge ndo ne kusrene nda ŋgina le
MAT 26:34 nu Petrus sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Furir te mbolŋge teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina.
MAT 26:35 Taŋaka sana le Petrus nu ndek lafumba sakina: Kuga. Ne balenumba ye mata baleyam bafuwaig le ta mata ye siŋka ne tuku nyu yabuke nda ŋgina le nuŋe dubinaig mbal ŋakmba pasa ndui ta ndo sakinaig.
MAT 26:36 Yesus nane kumba ka ma ande nyunu Getsemani pronaig sulumba nu nuŋe dubinaig taŋgo saniŋgina: Tane teŋge minap. Ye ka siŋge Kuate yabaŋamŋgit ŋgina.
MAT 26:37 Taŋaka nu ndek Petrus le Sebedeus tuku kiŋo armba Yakobus Yohanus nane keŋ ta kilmba kina ka taŋge nu ŋgamuŋgal piti suŋgo kamusmba wamdus fagka minna.
MAT 26:38 Taŋamba nu nane saniŋgina: Ye wamdus ŋayoŋga piti suŋgo ye toyate le kamuset. Tane teŋge ye ndoŋ mambilmba minap ŋgina.
MAT 26:39 Taŋamba saka nu dirdirka kumba ŋgurŋgurka ndek truk ka Kuate yabaŋmba sakina: O Mam, kumuŋ ndeta kule murko te ye mbol pitaimba te-siwa ŋget ta ne ye tuku nzali te dubi ndawa. Naŋe nzali ndo dubiwa ŋgina.
MAT 26:40 Taŋamba nu luka ka nuŋe dubiwanu taŋgo kaŋgerkina ta nane kinymba minnaig le nu ndek Petrus sana: Ne ait fagnu te ye tuku ŋga idusmba mambilmba minam kuga e?
MAT 26:41 Satan tuku tago tane mbol prowikat tukunu tane abo minmba yabaŋmba minap. Taŋgine ŋgamuŋgal Kuate yabaŋam tuku idusde ta ŋgarosumbi dubiwam tuku ta piti ŋgina.
MAT 26:42 Yesus nu maŋ lato kumba ka yabaŋmba sakina: O Mam, kule murko te ye laipyam kumuŋ kuga ta ye nyamŋgit. Naŋe nzali ta ndo dubiwa ŋgina.
MAT 26:43 Taŋamba nu maŋ luka prona ta nane ginyumŋge am piti patikinaig le kinymba minnaig le
MAT 26:44 nu nane kaŋgerka nu maŋ nane kusreka luka kumba ka pasa ndui ta ndo yabaŋna.
MAT 26:45 Yabaŋ deŋpurmba nu pro nuŋe dubiwanu taŋgo kusnaniŋgina: Tane mabtumba kinymba minamŋgaig? Ait buk patukate. Andeŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba une ŋak mbal tuku wai mbolŋge palmbim tuku bafute.
MAT 26:46 Ai si. Ye tuku kupet prote si. Tane tiŋgap le sine nane tugum si kab ŋgina.
MAT 26:47 Nu taŋamba pasata minna le taŋgo 12 ta tuku ande Yudas nu taŋgo gudommba kame bagi sibugi kilmba ŋak pronaig. Pris gabat mbal Israel mage naneŋge taŋamba kukulniŋginaig le pronaig.
MAT 26:48 Yesus tuku kupet taŋgo nu nane kila palmbim tuku buk teŋenmba wam paguniŋgina: Ye ka ande mumuwi ndeta not. Taŋgo ta biye tiwap ŋgina.
MAT 26:49 Kile nane promba Yudas nu pitik ndo Yesus tugum kumba Tum Taŋgo kaiye ŋga sakina sulumba nu mumuna le
MAT 26:50 nu ndek Yudas sana: Mata, ne wam idusmba te prowat ta pitik ka ŋgina. Taŋamba sakina le nane pro Yesus biymba biye denaig.
MAT 26:51 Kile Yesus dubiwanu taŋgo ande nuŋe kame bagi gomba tumba pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu pike welna.
MAT 26:52 Taŋana le Yesus nu taŋgo wam kina ta sana: A ... naŋe kame bagi tumba nuŋe ma mbolŋge pale. Taŋgo nane kame bagimbi kame bude ta afuŋge nane kame bagimbi bale faramŋgaig.
MAT 26:53 Ye yiŋe Mam yabaŋi ta nu pitik ndo eŋel kuasmbi gudommba kukulniŋguwa le ye turyam prowamŋgaig ta ne idus ndate?
MAT 26:54 Ye taŋawi ta Kuate tuku kuyar pasa ye tuku sakina ta kumuŋge nda ŋga sana.
MAT 26:55 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Ndaŋam saka ye kuayar taŋgo taŋaŋ tane bagi sibugi kilmba ŋak ye biye tiyam prode. Ye mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge taŋgo pino wam paguka minyok minen tambi tane ye biye tiyam kuga e?
MAT 26:56 Wam ŋakmba mayok kinig te tuan taŋgo kame nane Kuate tuku pasa kuyarnaig ta kumude ŋgina. Taŋakina le nuŋe dubinaig taŋgo ŋakmba nu kusremba sili-silimba kua kinaig.
MAT 26:57 Nane Yesus biye tinaig mbal ta nu tumba pris gabat suŋgo Kaiafas tuku wande mbol kinaig. Wande ta mbolŋge kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane buk pro maŋgurkinaig.
MAT 26:58 Petrus nu maskenŋge Yesus dubimba kina ka pris gabat suŋgo tuku fonde sinam kina ka wande mab taŋge ame wam Yesus mbolŋge kuwaig le kaŋgeram tuku nu kame mbal ndoŋ minyok minna.
MAT 26:59 Pris gabat mbal Israel gabat sugo pasa pilewanu mbal ŋakmba Yesus balewam tuku afuŋge yabri pasa te-mayokuwaig ŋga sotinaig le
MAT 26:60 nane gudommba tiŋga yabri pasa tumba Yesus mbaranu ŋginaig ta nu kumam tuku pasa ande mayok nda kina. Nane taŋamba pasa ndin sotinaig ma ma kile taŋgo armba tiŋga sakinaik:
MAT 26:61 Taŋgo te teŋenmba sakina le sile iskeŋ. Kusem wande suŋgo ye sambriwi sulumba mara keŋmba mbolŋge maŋ palmbim kumuŋ ŋga sakina le sile iskeŋ ŋginaik.
MAT 26:62 Taŋakinaik le pris gabat suŋgo nu tiŋga Yesus kusnana: Nane ne mbaranu ŋga sakade te ne ndaŋmba iduste. Ne nane tuku pasa lafuwe nda e ŋgina ta
MAT 26:63 nu miŋge tukulmba maninok minna le pris gabat nu maŋ kusnana: Ne Kristus? Ne Kuate tuku Kiŋo e? Kuate nu abo minit ne nu am mbolŋge lafuwa le sine isbe ŋgina le
MAT 26:64 Yesus nu pasa lafumba sakina: Ne sakate not. Ye ne sanamŋgit. Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu tuku ndinamŋge minyok mini sulumba gau mbolŋge ndeki le tane ye kaŋgeryamŋgaig ŋgina.
MAT 26:65 Taŋakina le pris gabat suŋgo nu pasa ta ismba palseŋna le nu ndek nuŋe tawi fetfetmba sakina: Kile mbulbe. Pasa ande sote nda. Nu Kuate tuku nyu ŋayo silite. Tane nu tuku pasa ŋayonu te ismba
MAT 26:66 tane ndaŋmba idusde ŋgina le nane sakinaig: Nu taŋgo ŋayonu. Nu kumwa ŋginaig.
MAT 26:67 Taŋamba nane afu tiŋga ka Yesus tumailnu ŋguspemba nu waimbi katmba sanaig:
MAT 26:68 Imaŋge ne katnate? Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta nyun ta le sine isbe ŋginaig.
MAT 26:69 Petrus nu wande mab taŋge minyok minna le pino ande nu tugum promba sana: Ne mata Galileanu taŋgo Yesus ndoŋ minna tuku ŋgina.
MAT 26:70 Taŋakina le nu nane ŋakmba am mbolŋge nu Yesus tuku nyu yabuka sakina: i ... Ne pasa sakate ta ye ŋginŋganket ŋgina.
MAT 26:71 Kile nu tiŋga kumba ka fonde malaŋga ta tugumŋge tiŋ minna le piro pino ande nu kaŋgermba nane nu tugumŋge minnaig mbal saniŋgina: Nu Nasaretnu taŋgo Yesus nu ndoŋ minna tuku ŋgina le
MAT 26:72 Petrus nu saŋgri tiŋga maŋ Yesus tuku nyu yabukina: Ye Kuate am mbolŋge saket. Ne taŋgo sakate ta ye siŋka nu gilai ŋgina.
MAT 26:73 Taŋamba minmba taŋgo afu Petrus tugumŋge minnaig ta nane pro nu sanaig: Ne yabrikate. Ne nu tuku taŋgo ande. Ne mata Galileanu taŋgo tuku pasa ŋin tugu sine iseg ŋginaig le
MAT 26:74 nu nuŋe miroŋ nuŋe ŋgaro taprana sulumba sakina: Taŋgo ta ye siŋka gilai ŋgina. Taŋakina le pitik ndo teg witina.
MAT 26:75 Taŋana le Yesusŋge Petrus pasa sana ta nu idusna: Teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋga sana. Nu pasa ta idusmba nu tiŋga mayok ka malmbi ŋayona.
MAT 27:1 Mafena le maratukuk tiŋga pris gabat mbal Israel mage mage nane ŋakmba maŋgurkinaig sulumba Yesus balewam tuku pasa saka ismba minnaig.
MAT 27:2 Pasate deŋpurmba nane Yesus ndaleka tumba ka gabat suŋgo Pilatus tuku wai mbolŋge pilnaig.
MAT 27:3 Yesus tuku kupet taŋgo Yudas nu Yesus balewam tuku pasa saŋgri pilenaig le ismba nu wamdus biye mbilmba silwa ndametiŋ soŋ keŋmba ta kilmba pro pris gabat mbal Israel mage mage saniŋgina:
MAT 27:4 Taŋgo te ye tane tuku wai mbolŋge pilen ta nu mbar kugatok. Ye siŋka mbaren ŋgina le nane nu sanaig: Taŋaig. Piti ta naŋe ŋginaig.
MAT 27:5 Taŋakinaig le kusem wande suŋgo sinam taŋge ndametiŋ bareŋmba nu mayok ka kina ka nuŋe ŋinfok muli panmba kuikŋga kumna.
MAT 27:6 Kile pris gabat mbal nane ndametiŋ ta taŋgermba kilmba sakinaig: Ndametiŋ te taŋgo kumwa ŋga patikigeŋ. Ta tuku kusem wande sinamŋge ndametiŋ minig te tur ulendi ndabe ŋginaig.
MAT 27:7 Taŋamba nane pasa saka kine inummba minnaig sulumba rawe mbal kumwaig le ŋgunu tuku kilke ande piyanaig. Kilke ta waim wakeikanu tuku taŋgo kame tuku kilke.
MAT 27:8 Ta tuku kilke ta kile nyunu ndare kutukina tuku kilke ŋgade.
MAT 27:9 Wam ta mbolŋge tuan taŋgo Yeremia tuku pasa ande kumuŋgina. Pasa ta teŋenmba sakate. Nane nu kaŋgermba piyanu silwa ndametiŋ soŋ keŋmba kumumbi patikinaig ta
MAT 27:10 nane silwa ndametiŋ ta kilmba waim wakeikanu mbal tuku kilke ande piyanaig. Suŋgo nu nane taŋamba kam tuku ye sayina ŋgate.
MAT 27:11 Yesus nu Rom mbal tuku gabat ta tugumŋge tiŋgina le nu Yesus kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋgina le Yesus ndek nu sana: Ne sakate not ŋgina.
MAT 27:12 Taŋakina le pris gabat mbal Israel mage mage nane pasa gudommba kilmba Yesus mbolŋge patika nu mbaranu ŋga saka minnaig le nu nane tuku pasa ande lafu ndana le
MAT 27:13 Pilatus nu kusnana: Ai te. Ne mbar gudommba kanu sakade ta ne nda isit e ŋgina.
MAT 27:14 Nane nu mbar gudommba kanu sakinaig ta Yesus nu pasa ta inum lafumba gabat taŋgo sa ndana le nu wam ta tuku pirerek purkina.
MAT 27:15 Yar mindek Pasowa tuku ait mbolŋge nane Zu mbal Pilatus tugum kumba muliŋ kilanu taŋgo ande paska tam tuku sawanu le nu paska niŋganu.
MAT 27:16 Ait ta mbolŋge taŋgo mbaranu ande nyunu Barabas nu muli wandekŋge minna.
MAT 27:17 Taŋgo ŋakmba Yesus tuku saka minnaig le pris gabat mbal gubra kagli firka ake Yesus tumba nu tuku wai mbolŋge pilnaig ta Pilatus nu kila. Ta tuku nane pro nu tugumŋge maŋgurkinaig le nu Yesus kusrewam idusmba nane kusnaniŋgina: Ye Yesus nane Kristus ŋgade nu paska tiŋgi e ko taŋgo ŋayonu Barabas paska tiŋgi ŋga kusnaniŋgina.
MAT 27:19 Pilatus nu nuŋe minyo mbili maditaknu ta mbolŋge minyoka Yesus pilemba minna le piyo nuŋe nu taŋgo ande kukulna le nu tugum promba sana: Piyo naŋe nu teŋenmba sakat. Ne taŋgo tiŋreknu ta kusrewa. Ye nu tuku kiŋatit sulumba ye wamdus fulilka minet ŋga sakat ŋgina.
MAT 27:20 Pris gabat mbal Israel mage mage nane taŋgo pino siseŋniŋmba wam pagukinaig le Barabas paska te-luka niŋmba Yesus balewam tuku Pilatus sanaig.
MAT 27:21 Taŋamba sanaig le gabat taŋgo nu maŋ kusnaniŋgina: Ye nale tuku ima paski le mayok kuwa ŋga idusde ŋgina le nane Barabas ŋginaig.
MAT 27:22 Taŋakinaig le Pilatus nu nane saniŋgina: Ye Barabas paski sulumba Yesus nane Kristus ŋgade te ye nu ndaŋi ŋga idusde ŋgina le nane ŋakmba lafumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋginaig.
MAT 27:23 Taŋakinaig le nu ndek sakina: Ndaŋam. Nu ame wam mbarna ŋgina le nane maŋ suŋgomba wikaraumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga saka minnaig.
MAT 27:24 Kile zigna suŋgo mayok kambim bafuna le Pilatus nu kaŋgermba nuŋe pasambi nane tuku wamdus kile-ibeŋkam kumuŋ kuga ta katesemba nu kule tumba pro maŋgur suŋgo ta nane am mbolŋge nuŋe wai minyaŋga sakina: Taŋgo te kumwa ta ye tuku mbar kuga. Mbar ta taŋgine ŋgina le
MAT 27:25 nane ŋakmba ndek sakinaig: Ta maye. Nu tuku ndare ta sine siŋgine kiŋo kame turmba pasokuwa ŋginaig.
MAT 27:26 Nane taŋamba sakinaig le Pilatus nu Barabas paska tumba Zu mbal niŋgina sulumba kame mbal saniŋgina le nane Yesus tumba muli kareŋnumbi ŋgusnaig. Taŋanaig le Pilatus nu nane saniŋgina: Taŋgo te tumba ail kazrai mbolŋge palpe ŋgina.
MAT 27:27 Kame mbal Yesus tumba Pilatus tuku wande suŋgo ŋgirpem taŋge pilmba kame taŋgo ŋakmba wikinaig le pro maŋgurkinaig.
MAT 27:28 Kile nane Yesus tuku tawi paska tawi gurgur mindepiye mayenu tumba nu kai tunaig sulumba
MAT 27:29 muli nzapo ŋak pirka gabat kaimba dido tumba nu tuku wai ndinam mbolŋge pilmba nu usre kupetmba pro dagol tidroŋga sakinaig: Ese. Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋginaig.
MAT 27:30 Taŋamba nane nu ŋguspemba dido ta yaimba gabatnu katanu.
MAT 27:31 Nane taŋamba usre kupetmba nzumil te-tumba deŋpurmba tawi ta maŋ paska nuŋe tawi siluk tumba ail kazrai mbolŋge palmbim tuku nu tumba kinaig.
MAT 27:32 Kinaig ka ndinŋge Sirenenu taŋgo Simon te-silika nu Yesus tuku ail kazrai kurawa ŋga saŋgrimba sanaig le nu kurana.
MAT 27:33 Taŋamba nane kumba ka ma nyunu Golgota pronaig. Nyu ta tugunu Taŋgo Gabat Murko.
MAT 27:34 Pro taŋge nane ndek marasin kaglinu ande ŋgaro rar mukuwam tuku grep kule tur mbilmba nyuwa ŋga tunaig ta nu fudiŋmba tagomba mbulna.
MAT 27:35 Kame mbal Yesus tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig sulumba nu tuku tawi kilam tuku usre ande kinaig sulumba
MAT 27:36 ail kazrai tugum taŋge minyoka nu kulatka minnaig.
MAT 27:37 Gabat fumŋge nu balenaig tuku pasa gabat teŋenmba kuyarnaig: Taŋgo te nyunu Yesus. Nu Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga kuyarnaig.
MAT 27:38 Nane kuayar taŋgo armba turmba kilmba ande nu tuku ndinamŋge ande ŋaiŋam kumamŋge ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig.
MAT 27:39 Nane afu muŋgu lilika kine ilemba Yesus nzumil te-tumba nduku-ndukumba sanaig:
MAT 27:40 Taŋgo nu Israel kusem wande suŋgo sambrimba mara keŋmba mbolŋge maŋ palmbim tuku sakina ta kile aniŋge. Ne naŋe miroŋ naŋe ŋgarosu tura. Ne Kuate tuku Kiŋo kande ail kazrai kusremba ibeŋ kaye ŋga samba minnaig.
MAT 27:41 Pris gabat mbal nane kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane mata Yesus nunumba piŋgil mer te-tumba sakinaig:
MAT 27:42 Nu taŋgo afu tuku muskil kile-tidiŋgina. Kile nu nuŋe muskil te-tiwam kumuŋ kuga. Nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minmba ndeta kile ail kazrai ta kusremba ndekuwa le sine son ŋgube.
MAT 27:43 Ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget ŋga sakina. Ye nu tuku Kiŋo ŋgina. Ariya. Kuate nu nzalinu kande nu tuku muskil te-tiwe tuwa ŋga saka minnaig le
MAT 27:44 kuayar taŋgo armba Yesus tugumŋge ail kazrai mbolŋge daŋŋginaig ta nale mata maŋau ndui tambi nu tumail pannaik.
MAT 27:45 Ki kanum 12 mbolŋge ma ŋakmba ma furir suŋgo promba kumba ka ka ki kanum 3 mbolŋge kugana.
MAT 27:46 Ki kanum 3 taŋaŋ Yesus nu wi kueŋka sakina: Eli, Eli, lama sabaktani ŋgina. (Pasa ta tugunu teŋenmba. Yiŋe Mbara, yiŋe Mbara, ndaŋam ne ye kusreyat).
MAT 27:47 Taŋakina le nane afu taŋge minnaig ta ndek sakinaig: Taŋgo te nu Elia wikate ŋginaig le
MAT 27:48 pitik ndo taŋgo ande pinderka kumba ka kulelu tumba grep kule mbolŋge tolna sulumba Yesus nyuwa ŋga didombi te-duŋga nu tuku miŋge mbolŋge pilna le
MAT 27:49 nane afuŋge ndek sakinaig: Yauk. Elia nu pro nu paska te-ibeŋamŋgat inde ŋginaig.
MAT 27:50 Kile Yesus nu maŋ suŋgomba witina sulumba nu kumna.
MAT 27:51 Yesus nu kumna le kusem wande suŋgo sinamŋge tukul wande tukulanu tawi suŋgo ta mbolŋge fetka ibeŋŋge bitekŋgina. Mumni suŋgo prona le ndame sugo afu fetke likinaig.
MAT 27:52 Ndame burok afu mindesiŋ ŋgukanu ta kakerke likinaig le Kuate tuku mbal gudommba o buk kume likinaig tuku maŋ aboŋga tiŋginaig.
MAT 27:53 Yesus nu maŋ tiŋgina le nane ndame burok kusreke lika mayok kumba Yerusalem tumbraŋ suŋgo ta kine likinaig le taŋgo gudommba nane kaŋgerkinaig.
MAT 27:54 Kame mbal tuku gabat nuŋe kuasmbi ndoŋ Yesus kulatka minnaig ta nane mumni kamusmba wam afu pronaig ta kaŋgerka nane kuru-kuruka sakinaig: i ... Taŋgo te nu siŋka Kuate tuku Kiŋo ŋginaig.
MAT 27:55 Pino afu gudommba maskenŋge mambilmba nu kaŋgermba minnaig. Yesus nu buk Galilea kusremba Yerusalem kina ta nane nu dubimba sinzaŋnaig.
MAT 27:56 Nane ŋgamukŋge ande Maria nu Magdalanu pino. Ande Maria kise nu Yakobus le Yosef nale tuku ina nakile. Ande Sebedeus tuku kiŋo ar ta tuku ina nakile.
MAT 27:57 Ki ait ta furiram maror taŋgo ande Arimateanu nyunu Yosef nu prona. Nu Yesus dubiwanu taŋgo ande minna.
MAT 27:58 Nu Pilatus tugum kumba Yesus tuku mindesiŋ tam tuku sana le Pilatus nu woka mindesiŋ nu tape ŋga saniŋgina.
MAT 27:59 Saniŋgina le Yosef nu mindesiŋ tumba tawi kaukauk purfeŋnumbi soŋgina sulumba
MAT 27:60 nu tumba ka nuŋe ndame burok ande kitek buk sarka wakeina tuku ta sinamŋge pilna. Pilna sulumba ndame suŋgo ande barimba pro burok miŋge ta tukulmba nu kina.
MAT 27:61 Nu kina le Maria Magdalanu nale Maria kise ndoŋ nale ndame burok tumailam taŋge minyok minnaik.
MAT 27:62 Yesus nu kumna le mafena le pris gabat mbal Farisi mbal ndoŋ kumba ka Pilatus tugum promba maŋgurka sakinaig:
MAT 27:63 Suŋgo, yabri taŋgo ta nu minna ait mbolŋge pasa ande sakina ta sine kile maŋ iduseg. Nu teŋenmba sakina: Ye kumi sulumba mara armba kusreka keŋnu mbolŋge maŋ tiŋgamŋgit ŋgina.
MAT 27:64 Ta tuku ne naŋe kame mbal kukulniŋga le nane kumba ka ki ait keŋmba mbolŋge nu tuku kumu kulatkuwaig. Kuga ta nuŋe dubinaig taŋgo nane nu tuku mindesiŋ kuayar tumba ka yubeŋga nu buk tiŋgat ŋga taŋgo pino saniŋguwaig le nuŋe yabri ambokok ta suŋgo ŋayowikat ŋga sanaig.
MAT 27:65 Taŋaka sanaig le Pilatus nu ndek nane saniŋgina: Tane kame mbal afu kilmba ka nu tuku kumu ta kulat mayewap ŋga saniŋgina le
MAT 27:66 nane kumba ka ndame ta mbolŋge katesewam tuku wasik pilmba kame mbal taŋge patikinaig.
MAT 28:1 Naŋgine kusem ta kugana le piro tugu palmbinu ait mbolŋge maratukuk tiŋga Maria Magdalanu nale Maria ande kise ndoŋ nale tiŋga ndame burok mindesiŋ pilnaig ta kaŋgeram kinaik. Kumba ka ta pronaik le
MAT 28:2 mumni suŋgo prona le Suŋgo tuku eŋel ande samba mbolŋge ndeka ndame suŋgokanu burok miŋge tukulnaig ta barina le kasom kina le ndame ta mbolŋge minyok minna.
MAT 28:3 Eŋel ta tuku tumail pasi uge liŋnu ndo teliŋ tuku bulu taŋaŋ. Nu tuku tawi ta kauknu ndo.
MAT 28:4 Kame mbal ta nane nu kaŋgermba kuru-kuruka ŋgarosu piririmba ŋgurŋgurka ndeka taŋgo kumanu taŋaŋ minnaig.
MAT 28:5 Taŋamba minnaig le eŋel pino ar ta sanikina: Tale kuru kuru ndakap. Yesus nane nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig ta tale nu sotade ta ye kila.
MAT 28:6 Nu teŋge mine ndakate. Nu buk sakina taŋamba nu tiŋgat. Ai te. Nu pilnaig tuku ma mbol te kuga.
MAT 28:7 Tale pitik luka kumba ka nuŋe dubiwanu taŋgo teŋenmba saniŋgap: Yesus nu kumna ta maŋ tiŋgat. Nu amboŋga Galilea ma tugu mbol kuwa le tane ka taŋge kaŋgeramŋgaig ŋga saniŋgap. Ye pasa ta tale satikam prowit ŋgina.
MAT 28:8 Nu taŋakina le nale kuru-kuruka gare ŋak pitik ndo ndame burok ta kusremba nuŋe dubiwanu mbal saniŋgam tuku pinderkinaik.
MAT 28:9 Nale pinderka kinaik le Yesus pro ndinŋge nale kile-siglika kaiyenikina le nale ndek dagol tidroŋga nu tuku kupe biymba nu tuku nyu te-duŋginaik.
MAT 28:10 Taŋanaik le nu nale sanikina: Tale kuru kuru ndakap. Tale kumba yiŋe tira kame saniŋgap le Galilea ma tugu kuwaig. Taŋge nane ye kaŋgeryamŋgaig ŋga saniŋgap ŋgina.
MAT 28:11 Pino ar ta kumba minnaik le kame mbal Yesus tuku kumu kulatkinaig ta afuŋge kumba ka Yerusalemŋge wam ŋakmba mayok ke likinaig ta pris gabat mbal wam kubeu niŋginaig.
MAT 28:12 Kubeu niŋginaig le pris gabat kame Israel mage mage ndoŋ maŋgurkinaig sulumba wam ta tuku saka ismba deŋpurmba ndametiŋ afu kilmba kame mbal ta niŋmba saniŋginaig:
MAT 28:13 Tane taŋgo pino teŋenmba saniŋgap. Sine furir kinymba gilaiŋgig le nuŋe dubiwanu taŋgo afuŋge pro nu tuku mindesiŋ kuayar tumba kaig ŋga saniŋgap.
MAT 28:14 Gabat suŋgo Pilatus nu wam te iswa ta sine ka nu tugum kumba pasa kumumbi te-tibe le tane pa kaŋgere nda ŋginaig.
MAT 28:15 Taŋakinaig le kame mbal ta ndametiŋ yaika ka wam pagukinaig pasa ta kumunaig. Wam kube ta Zu mbal ŋgamukŋge suŋgoka kumuŋgina le kile saka minig.
MAT 28:16 Nuŋe dubiwanu taŋgo 11 nane Galilea ma tugu mbol kinaig ka taŋge Yesus nu o buk nane tabe ande saniŋgina ta nane ta poŋginaig.
MAT 28:17 Nane tabe ta mbolŋge Yesus kaŋgermba nu tuku nyu te-duŋginaig ta nane afu taŋgo kise ŋga wamdus terokinaig.
MAT 28:18 Kile Yesus pro nane saniŋgina: Saŋgri ŋakmba kilke mbolŋge samba mbolŋge Kuate nu ye tuku wai mbolŋge pilna.
MAT 28:19 Ta tuku tane kape sulumba kilke tugu ŋakmba mbolŋge taŋgo pino ŋakmba ye dubiyam tuku tumniŋgap. Taŋawap sulumba nane Mam tuku nyu mbolŋge Nindo nuŋe tuku nyu mbolŋge Tukul Guwa tuku nyu mbolŋge kule pisne niŋgap sulumba ye pasa afu tane dubikam tuku saka tumtiŋgen ta ŋakmba nane tumniŋgap.
MAT 28:20 Tane taŋawap le ye tane ndoŋ minmba mini le ma ma kilke te kugawam tuku ait prowamŋgat ŋga saniŋgina. Son.
MAR 1:1 Kuate tuku Kiŋo Yesus Kristus tuku pasa mayenu ta
MAR 1:2 tuan taŋgo Aisaia nu teŋenmba kuyarna le minit. Ne isa. Ye taŋgo ande kukuli le nu amboŋga promba ne tuku ndin wakeiyamŋgat.
MAR 1:3 Ma baknu mbolŋge wi ande kueŋka teŋenmba sakate. Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekap. Nu likam tuku ndin te-tiwap ŋgate.
MAR 1:4 Yohanus kule pisne taŋgo nu pasa ta kumumba ma baknu mbolŋge minmba pasa kuklimba taŋgo nane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusreka kule pisne tuwaig le Kuate nu nane tuku une sauka gilaiŋgamŋgat ŋga saka minna.
MAR 1:5 Nu taŋamba minna le Yerusalem mbal Yudea tumbraŋ yimyam nane ŋakmba nu tugum prowe likinaig. Nane naŋgine une maŋau kile-mayokke likinaig le Yohanus nu ndek Yordan kule mbolŋge nane kule pisneniŋmba minna.
MAR 1:6 Yohanus nu kamel ŋguenu ŋak tawi silika let tiŋmba nu kasbur wak alonu ŋguimzaŋ kulenu kilmba nyumba taŋamba minna sulumba
MAR 1:7 pasa kuklimba saniŋgina: Ande nu ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye tuku saŋgri lite. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge loka nu tuku kupe ŋgaro tuku muli kukliwam tuku wam ŋai ta mata ye nu mbolŋge kam kumuŋ kuga.
MAR 1:8 Ye tane kulembi kule pisnetiŋget. Nu tane Tukul Guwambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat ŋga saniŋgina.
MAR 1:9 Ait ta mbolŋge Yesus nu Galilea ma Nasaretŋge Yohanus tugum prona le Yohanusŋge nu Yordan kule mbolŋge kule pisnena.
MAR 1:10 Kule pisnena le nu tabek kina le pitik ndo samba talkina le Tukul Guwa gami taŋaŋ ndeka Yesus mbolŋge minna le kaŋgerna.
MAR 1:11 Taŋana le samba mbolŋge pasa ande promba teŋenmba sakina: Ne yiŋe Kiŋo. Ye ne tuku kume purmba ne tuku gare suŋgo tet ŋgina.
MAR 1:12 Nu kule pisne tina le kile ndo Tukul Guwa Yesus nu ma baknu mbol kuwa ŋga kukulmba sana le nu ndek kina.
MAR 1:13 Ma ta mbolŋge agaŋmor ŋguikok ndo minnaig. Nu kumba ka mara 40 taŋge minna le Satan nu pro ndek Yesus tago-tagona. Taŋawe deŋpurna le Kuate tuku eŋel ndeka Yesus sinzaŋnaig.
MAR 1:14 Nane Yohanus muliŋtumba wandekŋge pilnaig le Yesus nu pro Galileaŋge Kuate tuku pasa mayenu kuklimba sakina:
MAR 1:15 Kile ait kumuŋgate le Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait buk patukate. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusreka pasa mayenu ismba son ŋgap ŋgina.
MAR 1:16 Kile Yesus nu Galilea kule kualiŋ make dubimba kumbaŋge nale aba nakile Simon le Andreus ndoŋ kumaŋ bukŋga minnaik le kaŋgerkina. Nale tuku piro ta kualegaŋ kilnaik tuku.
MAR 1:17 Yesus nu nale kaŋgerka ndek sanikina: Tale ye dubiyap le yeŋge tale tumtiki le taŋamba taŋgo kilamŋgaik ŋga sanikina.
MAR 1:18 Sanikina le nale pitik ndo tiŋga kumaŋ kusreka nu dubimba kinaik.
MAR 1:19 Yesus nu maŋ fudiŋmba kumba ka Sebedeus tuku kiŋo ar Yakobus nale maib nuŋe Yohanus ndoŋ kaŋgerkina. Nale nakile waŋ mbolŋge minyoka kumaŋ zailŋga minnaik le
MAR 1:20 nu kaŋgerka nale wikina le nale mam nakile Sebedeus nuŋe piro taŋgo ndoŋ waŋ mbol taŋge kusreka nu dubinaik.
MAR 1:21 Nane kinaig ka Kaperneum tumbraŋ pronaig. Pro kusem ait mbolŋge Yesus nu kusem wandek sinam kumba taŋge nane pasa tumniŋmba minna.
MAR 1:22 Nu kusem pasa bitekŋganu mbalŋge pasa tumniŋgig taŋamba tum ndaniŋgina. Nu pasa miro taŋgo taŋaŋ pasa saniŋgina le nane ŋakmba pirerek purkinaig.
MAR 1:23 Naŋgine kusem wandek sinam taŋge taŋgo ande bukla ŋak minna.
MAR 1:24 Nu ndek witimba sakina: Yesus Nasaretnu, ne sine ndoŋ wamdus tuma kuga. Ne sine bale faram tuku prote e? Ne Kuate tuku Kiŋo ta ye kila ŋgina le
MAR 1:25 nu ndek bukla ta sawe lika sana: Ne maninka. Taŋgo ta kusremba mayok ka kaye ŋgina.
MAR 1:26 Taŋakina le bukla taŋgo ta kusrewam bafumba witimba ŋgarosu zulbarekŋga nu mayok ka nu kusremba kina le
MAR 1:27 nane ŋakmba ndek pirerek purka muŋgu kusnaŋginaig: Ame wam teŋen. Pasa te kitek. Nu saŋgri ŋak taŋaŋ bukla mata saniŋgit le nane nu tuku pasa isig ŋginaig.
MAR 1:28 Taŋamba Yesus tuku nyu Galilea ma ŋakmba kumuŋge likina.
MAR 1:29 Kile Yesus nane ndek kusem wande ta kusremba Yakobus le Yohanus kilmba ka Simon le Andreus tuku wande mbol kinaig ka taŋge
MAR 1:30 Simon magma nuŋe nu guaze ŋak ŋgaro pa tiŋgina le nu kinye ŋak minna le nane ndek Yesus kila sanaig.
MAR 1:31 Taŋakinaig le nu pro pino ta wainu biymba te-tina le ŋgaro pa tiŋgina ta mukumba nu mayekina. Taŋamba nu tiŋga nane tuku paguna.
MAR 1:32 Ki butuŋgam bafuna le nane afuŋge naŋgine mbal guaze tugu yimyam ŋak afu bukla ŋak ta kilmba mindeka Yesus tugum prowe likinaig.
MAR 1:33 Tumbraŋ ta tuku mbal ŋakmba wande mab taŋge maŋgurkinaig le
MAR 1:34 Yesus nu gudommba guaze tugu kise kise ŋak kile-tidiŋga bukla ŋaigonu ŋak ta pitaike likina. Bukla kame nane Yesus kila tukunu nu nane tuku miŋge pipniŋgina le nu tuku sa ndakinaig.
MAR 1:35 Mafemba minna le Yesus nu aboŋga tiŋga mayok kumba ka ma yamokŋge Kuate ndoŋ pasata minna.
MAR 1:36 Pasata minna le Simon nane nu sotinaig.
MAR 1:37 Sota kumba ka taŋge nu te-silika sanaig: Nane ŋakmba ne sota kusnaŋgade ŋginaig le
MAR 1:38 nu ndek nane saniŋgina: Sine tiŋga tumbraŋ patuk patuk ta kab. Ye taŋge mata pasa kukliwamŋgit. Kuate nu ta tuku ye kukulyina ŋgina.
MAR 1:39 Taŋamba nu Galilea tumbraŋ ŋakmba mbolŋge lika naŋgine kusem wande mbolŋge pasa kukliwe lika bukla gudommba pitaike likina.
MAR 1:40 Taŋgo ande ŋgirŋger ŋak Yesus tugum promba dagol tidroŋga nu sarsarmba sana: O Suŋgo, ne kumuŋ. Ne nzalinuwa ndeta ye tuku ŋgarosu wakeiwa ŋgina le
MAR 1:41 nu taŋgo ta kaŋgermba sinamba ndek wai kuitka kiremba sana: Au. Ye ne wakeinet. Ne mayeka ŋgina.
MAR 1:42 Taŋakina le ŋgirŋger gagulka ŋgarosu mayekina le
MAR 1:43 Yesus nu kukulmba pasa saŋgrinu sana:
MAR 1:44 Ye ne mbolŋge maŋau kit te afu sa ndaniŋga. Ne mayekat tukunu ne kumba ka Moses tuku tukul dubimba atrau agaŋ pris tawe le atraukuwa le ŋakmba ne mayekat ta katesewaig ŋgina.
MAR 1:45 Taŋamba peuna ta nu kina ka wam ta saka saka likina. Ta tuku Yesus nu kile tumbraŋ sugo afu ŋgamukŋge ake likam kumuŋ kuga. Nu ma yamok ta mbolŋge ndo minanu le nane tumbraŋ tumbraŋ ŋakmba nu tugum prowe likanu.
MAR 2:1 Mara afu kinaig le Yesus nu maŋ luka Kaperneum promba wande ande mbolŋge minna le nane pasa ismba
MAR 2:2 nane gudommba pro wande ta sinamŋge maŋgurka wande mab ta mata kumuŋgina.
MAR 2:3 Kile nane afuŋge taŋgo ŋgarosu milmailkanu mindemba nane tuku bailkamba nu sukuŋga pronaig ta
MAR 2:4 taŋgo gudommbaŋge ma tukulnaig tukunu Yesus tugum prowam kumuŋ kuga le nane ndek wande poŋga Yesus gabat fumŋge wande fu tetka guaze taŋgo nzaŋnzaŋ ŋak ta muli panmba pilnaig le ndekina.
MAR 2:5 Taŋana le Yesus nu nane nu tuku saŋgri tomba tiŋginaig ta katesemba nu ndek taŋgo ŋgarosu milmailkanu ta sana: Kiŋo, ye ne tuku mbar ŋakmba sauka gilaiŋget ŋgina.
MAR 2:6 Taŋaka sana le wandek sinam taŋge kusem pasa bitekŋganu mbal afu minnaig ta nane naŋgine wamdusmbi sakinaig:
MAR 2:7 Ndaŋam saka taŋgo te taŋamba sakate. Nu Kuate le taŋgo tuku mbar saukate e? Kuateŋge ndo mbar saukam kumuŋ ŋga idusmba minnaig le
MAR 2:8 nu pitik nane tuku wamdus kamusmba ndek saniŋgina: Ndaŋam saka tane wamdus te-pilemba minig.
MAR 2:9 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Ame pasa ye taŋgo ŋgarosu milmailkanu te sanu tuku wam bada? Ye ne tuku mbar sauka gilaiŋget ko tiŋga naŋe nzaŋnzaŋ kuramba lika kaye ŋget.
MAR 2:10 Ye Ndindo Katesek Taŋgo kilke te mbolŋge mbar saukam tuku ye saŋgri ŋak. Tane wam ta kila palmbim tuku ye kile pasa wam bada te sakamŋgit ŋgina. Taŋaka nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu ta sana:
MAR 2:11 Ye ne sanet. Tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba naŋe tumbraŋ kaye ŋgina.
MAR 2:12 Taŋakina le nu nane ŋakmba am mbolŋge pitik ndo tiŋga nuŋe nzaŋnzaŋ kuramba mayok ka kina le nane wam ta kaŋgermba pirerek purka wai makemba Kuate tuku nyu te-duŋga sakinaig: i ... Sine wam kitek teŋen kaŋger ndaweg ŋginaig.
MAR 2:13 Yesus nu mayok kumba ka maŋ kule kualiŋ piyal taŋge minna le nane gudommba pro nu te-ŋgamunaig le nu nane pasa tumniŋgina.
MAR 2:14 Pasa tumniŋge deŋpurmba nu tiŋga kumba ka takis kilanu wande mbolŋge Alfeus tuku kiŋo Levi piroka minna le kaŋgermba sana: Ne ilmba ye dubiya ŋgina le nu ndek tiŋga nu dubimba kina.
MAR 2:15 Kile Yesus nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ Levi tuku wande mbol kinaig le takis kilanu mbal nane afu une ŋak nane gudommba nu dubimba kinaig. Nane isukusmba minnaig le nu dubinaig mbal afu mata nu ndoŋ isukusnaig.
MAR 2:16 Taŋanaig le kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi afu nane Yesus mbal ŋaigonu ta ndoŋ isukusmba minna le kaŋgermba ndek nu dubiwanu kuasmbi saniŋginaig: Ndaŋam saka nu takis kilanu mbal wam ŋaigonu kade mbal ndoŋ isukusit ŋginaig le
MAR 2:17 nu pasa ta ismba saniŋgina: Guaze kugatok mbal nane dokta tugum kine ndakade. Guaze ŋak mbal ndo nu tugum kinig. Afu sine magenu ŋgade ta ye nane wika wakeikam pro ndawen. Ye une ŋak mbal wika wakeikam tuku prowen ŋgina.
MAR 2:18 Mara ande Yohanus kule pisne dubiwanu mbal Farisi mbal nane Kuate tuku ŋga nyamagaŋ pinka minnaig le nane afu pro Yesus kusnanaig: Yohanus dubiwanu mbal Farisi dubikanu mbal ait afu nyamagaŋ pinkade. Ndaŋam naŋe dubinade mbal maŋau ta ke ndakade ŋginaig le
MAR 2:19 nu lafumba saniŋgina: Taŋgo ande nu pino tam tuku pagumba nye mbolŋge nu nuŋe mbal ndoŋ minit tukunu nane nyamagaŋ pin ndakade.
MAR 2:20 Ait ande prowa le afuŋge pro taŋgo ta nane ŋgamukŋge tuwaig le nane pitinu nyamagaŋ pinkamŋgaig.
MAR 2:21 Ande nu tawi urfunu burokuwa le kumiŋ abonu tumba burok ta tukulmba zail ndaŋgate. Nu taŋawa ta kumiŋ kitek taŋge urfunu didikuwa le lato fetkamŋgat.
MAR 2:22 Ande nu grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro urfunu sinamŋge tol ndate. Nu taŋawa ta grep kule fulilka agaŋmor ŋgaro urfunu fetka grep kule kutuke suluwamŋgat. Grep kule agaŋmor ŋgaro tur ŋgisikamŋgat. Nane grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro kitek sinamŋge tolde ŋgina.
MAR 2:23 Kusem ande mbolŋge Yesus nane wit piro ande sinam sinam lika nuŋe dubiwanu mbal wit alonu supika nyam nyam kinaig le
MAR 2:24 Farisi taŋgo afuŋge nane kaŋgerka Yesus sanaig: Ai si. Ndaŋam saka nane sine tuku tukul lukamba kusem ait mbolŋge nyamagaŋ kilig ŋginaig le
MAR 2:25 nu lafumba saniŋgina: David nuŋe mbal ndoŋ nane guba ŋaigoniŋgina le wam pile paskinaig sulumba nu wam ande kina ta tane kuyar ta burkade tae.
MAR 2:26 Abiatar nu pris suŋgo minna le David nu Kuate tuku wandek kina sulumba tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig ta afu kilmba nyumba nuŋe mbal mata niŋgina le nyinaig. Bret ta taŋgo nane nye ndakade tuku. Prisŋge ndo nyade tuku ŋgina sulumba
MAR 2:27 sakina: Kuate nu kusem ait taŋgoŋge kulatkuwa ŋga pilna. Kusem aitŋge taŋgo kulatkuwa ŋga taŋgo te-mayok ndana.
MAR 2:28 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kusem ait tuku gabat mata minet ŋgina.
MAR 3:1 Yesus nu maŋ kusem wandek sinam kina. Sinam taŋge taŋgo ande wai kummba pagriŋganu ŋak minna.
MAR 3:2 Farisi nane nu kusem ait mbolŋge taŋgo wakeiwa le pasa mbolŋge palmbim tuku nu kulatka minnaig le
MAR 3:3 nu taŋgo wainu kummba pagriŋganu ŋak ta sana: Ne ilmba ŋgamu teŋge tiŋga ŋgina.
MAR 3:4 Taŋakina sulumba Yesus ndek nane saniŋgina: Sine siŋgine tukul dubika kusem ait mbolŋge sine afu mbolŋge wam mayebe ko ŋayobe? Ande wakeibe ko balebe ŋga kusnaniŋgina le nane maninok minnaig.
MAR 3:5 Taŋanaig le Yesus nu gubra tumba mbilmbilka nane kaŋgerkina ta nane ŋgamuŋgal kareŋganu ŋak tukunu nu ŋgamuŋgal pitina sulumba taŋgo ta sana: Ne wai kuitka ŋgina le nu wai kuitka wai mayekina.
MAR 3:6 Taŋana le Farisi mbal pastiŋga mayok ka Herodus dubinaig mbal ndoŋ maŋgurkinaig sulumba Yesus balewam tuku pasa katmba ndin sotinaig.
MAR 3:7 Yesus nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ ma ta kusremba Galilea kule kualiŋ tugum kinaig le Galilea mbal gudommba nu dubimba kinaig.
MAR 3:8 Yudea ma tugu Yerusalem tumbraŋ suŋgo Idumia ma Yordan kule make sim Tirus le Sidon patukŋge tumbraŋ foŋfoŋ ta tuku mbal gudommba Yesus wam ke likina ta ismba nu tugum prowe likinaig.
MAR 3:9 Nane prowe likinaig mbal Yesus nu guaze taŋgo wakeike likina ta kila tukunu guaze mbal promba nu kirewam tuku muŋgu signaŋginaig le Yesus nu ndek nuŋe dubiwanu mbal saniŋgina: Ye tuku waŋ ande madiwap. Nane gudommba muŋgu signa-signaŋga ye pipkade ŋgina.
MAR 3:11 Mara mindek bukla ŋaigonu nane Yesus kaŋgermba ka nu tugumŋge bariŋge lika wikaraumba sakanu: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋganu le
MAR 3:12 nu ndek nane miŋge pipniŋmba nu tuku nyu te-mayok ndawaig ŋga saniŋmba minanu.
MAR 3:13 Yesus nu tabe ande poŋgina sulumba nuŋe nzalimbi taŋgo wike likina le nane ndek nu tugum pronaig.
MAR 3:14 Taŋanaig le nu nane ŋgamukŋge taŋgo 12 nu ndoŋ minam tuku madiniŋgina. Nu nane kukulniŋguwa le nuŋe pasa kuklimba
MAR 3:15 bukla pitaikam tuku saŋgri tam tuku ŋga nu nane madiniŋgina.
MAR 3:16 Nane tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. Ande Simon Yesusŋge nyu kitek Petrus ŋgina.
MAR 3:17 Ande Yakobus nu Sebedeus tuku kiŋo nuŋe. Ande Yohanus nu Yakobus tuku maib nuŋe. (Nale ar ta Yesus nyu ande Boanesis ŋgina. Nyu ta tugunu Kuaila).
MAR 3:18 Nane afu Andreus, Filipus, Bartolomeus, Mateus, Tomas. Ande Yakobus nu Alfeus tuku kiŋo nuŋe. Ande Tadeus. Ande Simon mape nyu nuŋe Selot.
MAR 3:19 Ande Yudas Iskariotnu. Ŋgumneŋga nu Yesus tuku kupet taŋgo mayok kina.
MAR 3:20 Kile Yesus nu tiŋga ka wande mbol kina ta nane gudommba maŋ pro maŋgurkinaig le Yesus nane isukusam mata kumuŋ kuga.
MAR 3:21 Yesus tuku ndare tuma wam ta ismba nu itilu ŋginŋgankate ŋga idusmba nane nu tam kinaig.
MAR 3:22 Kile kusem pasa bitekŋganu mbal afu Yerusalemŋge ndekinaig ta ndek sakinaig: A ... bukla Belsebulŋge nu tate. Bukla kame tuku gabat Belsebulŋge saŋgri ta tuwit le nu bukla pitaike likate ŋga sakinaig.
MAR 3:23 Taŋakinaig le Yesus nu ndek te yalpe ŋga yaba pasa afu nane saniŋgina sulumba sakina: Satan nu nuŋe mbal pitaikam kumuŋ e?
MAR 3:24 Gabat suŋgo ande tuku kuasmbi nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane saŋgri ŋak minam kumuŋ kuga.
MAR 3:25 Wande ande tuku mbal nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane mata saŋgri ŋak minam kumuŋ kuga.
MAR 3:26 Taŋamba ndo Satan nu nuŋe mbal pitaika pur yimyamka nane ndoŋ kame bute kande nu mata saŋgri ŋak mine ndaka ŋgisikam bafute kande.
MAR 3:27 Taŋgo saŋgrinu ande nuŋe wande kulatkate ta ande pro nu tuku agaŋ ndende kuayaram kumuŋ kuga. Nu taŋgo saŋgrinu te-ibeŋmba nu ndalekuwa sulumba ndo agaŋ ndende kilam kumuŋ.
MAR 3:28 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Taŋgo tuku une maŋau tumail pan maŋau ta ŋakmba Kuate nu sauka gilaiŋgate tuku.
MAR 3:29 Ande nu Tukul Guwa tumail pante ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋge nda. Nu mbolŋge minmba minamŋgat ŋgina.
MAR 3:30 Nane Yesus nu bukla ŋak ŋginaig tukunu nu taŋamba nane riroŋ pasa niŋgina.
MAR 3:31 Kile Yesus ina nuŋe mambo kat nuŋe ndoŋ nane pro wande tugum taŋge tiŋga pasa pilnaig le
MAR 3:32 nane maŋgur Yesus te-ŋgamumba minnaig ta nane nu sanaig: Ina naŋe mambo kat naŋe kulim kat naŋe nane pro kilimŋge tiŋga ne kusnaŋgade ŋginaig.
MAR 3:33 Taŋakinaig le Yesus nu nane saniŋgina: Tane yiŋe ina yiŋe maib kame tuku sayade e ŋgina sulumba
MAR 3:34 nu mbilka nane nu tugumŋge minyokinaig mbal ta saniŋmba sakina: Mbal te yiŋe ina yiŋe mambo kame taŋaŋ minig.
MAR 3:35 Ima nu Kuate tuku nzali dubite ta nu yiŋe maib yiŋe kulim yiŋe ina taŋaŋ minit ŋga saniŋgina.
MAR 4:1 Mara ande kule kualiŋ piyal taŋge Yesus nu maŋ nane pasa tumniŋmba minna le maŋgur suŋgo nu te-ŋgamumba maŋgurkinaig. Taŋanaig le nu waŋ ande kule mbolŋge faitka minna ta poŋga minyokina le nane maŋgur ŋak ta piyalŋge minnaig.
MAR 4:2 Taŋamba Yesus nu yaba pasambi wam gudommba nane tumniŋmba pasa ande teŋenmba saniŋgina:
MAR 4:3 Tane isap. Taŋgo ande nu agaŋ tumunu bareŋniŋgam piro mbol kina.
MAR 4:4 Kina ka bareŋniŋgina le tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig ta sar umaŋŋge pro nye sulunaig.
MAR 4:5 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak ma mbolŋge ndeke likinaig ta kilke fudiŋndo tukunu pitik ndo maŋge pronaig.
MAR 4:6 Pronaig ta ki suŋgo promba pasokina le sumbailnu sinam nzi kine ndakinaig tukunu kareŋga kume sulunaig.
MAR 4:7 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndeke likinaig ta aŋgaŋge tiŋga soŋginaig le rure-rureka pro mage ndanaig.
MAR 4:8 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndeke likinaig ta ndo alo magenaig. Maŋge pro magemba kumba ka tugunu mindek mbolŋge afu 30 afu 60 afu 100 taŋamba taŋamba alonaig.
MAR 4:9 Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap ŋga saniŋgina.
MAR 4:10 Nane ŋakmba sili-silinaig le Yesus nuŋe ndo minna le nuŋe dubiwanu taŋgo afu nu tugumŋge minnaig ta nane yaba pasa kame ta tuku kusnanaig le
MAR 4:11 nu ndek nane saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam kuirok minit ta tane kila palmbim tuku ye tane maditiŋgen. Nane afu kasomŋge minig ta nane yaba pasa ndo isig.
MAR 4:12 Nane wam afu kaŋgerkade ta alonu kaŋger tiwe nda. Nane pasa isig ta tugunu katesewe nda. Nane katesemba ŋgamuŋgal biye mbilwaig le Kuate nu nane tuku une sauka gilaiŋge niŋgikat ŋga ye yaba pasambi ndo saniŋgit ŋgina.
MAR 4:13 Kile nu nane saniŋgina: Yaba pasa satiŋgit ta tane katese ndade ta ye ndaŋmba maŋ yaba pasa afumbi satiŋgi le katesewamŋgaig?
MAR 4:14 Agaŋ tumunu taŋgo bareŋniŋgina ta Kuate tuku pasa.
MAR 4:15 Tiŋnu ndinŋge ndekinaig ŋga sakit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig le Satan nu pitik ndo pro nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge pasa ta yaika tumba balete.
MAR 4:16 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak mbolŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig sulumba nzali suŋgo ŋak pitik ndo tade ta
MAR 4:17 sumbailnu kugatok taŋaŋ ait fagnu ndo dubide. Nane pasa ta dubide ta afuŋge piti serniŋgig le nane pitik ndo kusrede.
MAR 4:18 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig ta
MAR 4:19 kilke te tuku piti, agaŋ ndende kilam tuku nzali, nzali afu wamdus ta ŋak minig le pasa isig ta balete le alo ndate.
MAR 4:20 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba tumba dubimba afu alo 30 afu 60 afu 100 taŋamba taŋamba alo kile-mayokkade ŋga saniŋgina.
MAR 4:21 Yesus nu maŋ saniŋgina: Taŋgo lam bulumba tumba nza ko mbain kumnemŋge palmbim tuku idus ndate. Nu tumba kilimŋge taikate.
MAR 4:22 Taŋamba ndo wam afu taŋgo am mbolŋge kuirok minig ta ŋakmba kilimok mayok kaŋgaig.
MAR 4:23 Tane kilba ŋak ndeta pasa ta isap ŋgina.
MAR 4:24 Taŋamba nu maŋ lato saniŋgina: Tane pasa isig te ise mayewap. Tane nane afu mbolŋge maŋau kade ta maŋau ndui tambi ndo Kuate nu tane mbolŋge kumba maŋ lato kamŋgat.
MAR 4:25 Ande nu wam afu ŋak minit ta Kuateŋge nu maŋ lato tuwit. Ande nu wam denkanu minit ta Kuateŋge nu tuku wam fudiŋndo ta yaite ŋgina.
MAR 4:26 Yesus nu pasa ndui ta tuturmba sakina: Kuate nu nuŋe gageu tugeka suŋgokate wam ta yaba pasa te suk. Taŋgo nu agaŋ tumunu kilmba kilke mbolŋge bareŋniŋgit.
MAR 4:27 Bareŋniŋge deŋpurmba ka furir nu kinymba ki ait mbolŋge aboŋga likate. Nu taŋamba lika minit le agaŋ bareŋniŋgit ta maŋge promba ka ka sugokade. Maŋge ta ndaŋndaŋmba sugokade ta nu katese ndate.
MAR 4:28 Kilkeŋge kulatkate. Maŋge prode sulumba kuzru waŋe-waŋeka sugoka kumba ka alode.
MAR 4:29 Ait kumuŋga manderkade le nu pitik ndo ka alonu kilit ŋga sakina.
MAR 4:30 Kile Yesus nu maŋ sakina: Kuate nuŋe gageu tugeka suŋgokate wam ta mastet tiŋnu tuku maŋau suk.
MAR 4:31 Mastet tiŋnu nu agaŋ ŋai fudiŋndo. Agaŋ tumunu afu ŋakmbaŋge nu lide ta
MAR 4:32 taŋgo nu tumba ŋgukate le nu promba suŋgoka kumzaŋel ail ŋakmba liniŋgit. Wainu sugokade le sar umaŋ te patika nzaŋ taŋge minig tuku ŋgina.
MAR 4:33 Yesus nu taŋamba yaba pasa afu gudommbambi pasa tumniŋganu. Nane ismba katesewanu le nu maŋ yaba pasa ande saniŋganu.
MAR 4:34 Nu pasa ande te-mayokmba sa ndaniŋganu. Nu nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ minmba nane ndo pasa alonu saniŋganu.
MAR 4:35 Mara ait ndui ta ki butuŋgam bafuna le Yesus nu nuŋe dubiwanu mbal saniŋgina: Sine kule kualiŋ sim kab ŋgina.
MAR 4:36 Taŋaka nane maŋgur suŋgo ta kusreka Yesus minna waŋ ta poŋga kinaig le nane afu waŋ kise poŋge lika nu ndoŋ kinaig.
MAR 4:37 Kumba minnaig le Yesus nu waŋ pine mbolŋge gabat tatu pilmba nu kinymba gilaiŋgina. Kinymba gilaiŋgina le bubre suŋgo tiŋgina le kule toŋgel tiŋga mbalo sugo tiŋge lika waŋ katmba kule waŋ sinam kumba ligam bafuna le nane ndek nu kuanemba sanaig: Tum Taŋgo, sine ŋgisikam bafuweg te ne idus ndate e ŋginaig le
MAR 4:39 nu aboŋga tiŋga bubre kule ta sanike likina sulumba sakina: Maninka ibeŋ ka basleŋgap ŋgina le bubre ndek mukumba ma betkiremba kule basle mayena.
MAR 4:40 Taŋana le Yesus nu mbilka nane saniŋgina: Ndaŋam tane wamdus fulilkade. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e ŋgina le
MAR 4:41 nane ndek kuru-kuruka naŋgine naŋgine sakinaig: i ... Taŋgo te nu ima suk a. Bubre kule mata nu tuku pasa isik ŋginaig.
MAR 5:1 Kile Yesus nane kule kualiŋ sim ka Gerasa mbal tuku ma ta mbol pronaig.
MAR 5:2 Ma ta mbolŋge taŋgo ande bukla ŋak mindesiŋ patikinaig tuku ma mbolŋge minanu.
MAR 5:3 Taŋgo kame nane nu biye timba muli kareŋnumbi mata ndalekam kumuŋ kuga.
MAR 5:4 Nane afuŋge muli kareŋnu kilmba nu tuku wai kupe ndalekanu ta nu mburerika wai kupe mbolŋge muli ta purpurniŋmba minanu le nane nu te-ibeŋam fugunaig.
MAR 5:5 Nu furir mafeŋ mindek mindesiŋ patikanu ma mbolŋge tabe poŋ pilemba witimba ndamembi nuŋe ŋgaro katmba minanu.
MAR 5:6 Nane ma ta mbol promba Yesus nu waŋ kusremba ibeŋ kina le taŋgo bukla ŋak ta maskenŋge nu kaŋgermba pinderka nu tugum promba dagol tidroŋgina.
MAR 5:7 Taŋana le Yesus nu bukla sana: Guwa ŋayonu, ne taŋgo te kusremba mayok kaye ŋgina le bukla taŋge nu wi kueŋka sarsarmba sana: Yesus, Suŋgo Kuate tuku Kiŋo, ne ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Ye Kuate am mbolŋge ne sanet. Ne piti ser ndaya ŋgina.
MAR 5:9 Taŋakina le Yesus ndek nu kusnana: Naŋe nyu ima ŋgina le nu lafumba sakina: Ye tuku nyu Kame Kuasmbi. Sine gudommba teŋge mineg ŋgina.
MAR 5:10 Taŋakina sulumba nu saŋgri tiŋga sarsarmba sana: Ne kukulsiŋga le ma kise ande mbol nda kab ŋgina.
MAR 5:11 Tabe ta mbolŋge mbo afu suŋarka mine likinaig le
MAR 5:12 guwa ŋaigonu nane Yesus sarsarmba sanaig: Sine kukulsiŋga le mbo kame si tuku fuŋgul sinam kab ŋginaig le nu wokina.
MAR 5:13 Wokina le ŋaigonu taŋgo ta kusremba kumba ka mbo fuŋgul sinam kine likinaig le nane saŋgri ŋak pinder-pindermba tabe te-tirok ta dubimba biri-bariŋga kule kualiŋ butonu sinam kumba ŋgisike sulunaig. Mbo kame ta gudommba 2,000 taŋaŋ.
MAR 5:14 Kile mbo kulatkanu mbal kua ka pinder-pindermba kinaig ka tumbraŋ suŋgo mbolŋge tumbraŋ kilimŋge nane ŋakmba saniŋginaig le nane afu isnaig sulumba nane suk agaŋ ta kaŋgeram kinaig ka
MAR 5:15 Yesus tugum promba taŋgo bukla ŋak minna ta kile nu tawi tiŋmba wamdus kuyar mayenu ŋak minna le kaŋgermba nane piriri ŋayonaig.
MAR 5:16 Taŋanaig le nane wam amboŋga kaŋgernaig mbal taŋge nane pronaig mbal taŋgo bukla ŋak ta tuku wam, mbo maŋau ke likinaig ta ŋakmba kubeu niŋginaig le
MAR 5:17 ismba nane ndek Yesus sarsarmba nu nane tuku ma kusremba kuwa ŋga sanaig.
MAR 5:18 Yesus nu waŋ poŋga minna le taŋgo amboŋga bukla ŋak minna ta nu Yesus ndoŋ kambim tuku sarsarna le
MAR 5:19 nu peumba sana: Ne luka naŋe tumbraŋ kaye sulumba Suŋgo nu ne sinanumba ne mbolŋge wam mayewat ta naŋe gulab kame kubeu niŋga ŋgina.
MAR 5:20 Taŋakina le nu luka kumba Dekapolis tumbraŋ 10 ta mbolŋge lika Yesus nu mbolŋge wam mayenu kina ta kubeu niŋgina le nane ŋakmba ismba pirerek purkinaig.
MAR 5:21 Yesus nu maŋ luka waŋ mbol mbol kule kualiŋ tem ilna ta nane maŋgur ŋak pro nu te-ŋgamunaig le nu piyal taŋge minna.
MAR 5:22 Minna le kusem wande kulatkanu taŋgo ande nyunu Yairus nu pro Yesus kaŋgermba nu tugumŋge ŋgurŋgurka ndeka sarsarmba sana:
MAR 5:23 Ye tuku kulim tawo ndo minit. Ne kumba naŋe waimbi ŋgarosu kirewa le nu aboŋga mayekuwa ŋgina.
MAR 5:24 Taŋakina le Yesus nu ndoŋ kina le nane gudommba nu te-ŋgamumba dubimba kinaig.
MAR 5:25 Pino ande nu mara mindek tambun guaze ŋak minmba minna le yar 12 kina.
MAR 5:26 Nu dokta gudommba tugum kina le nane nu wakeiwewe piseŋginaig. Nu nane piyaniŋmba nuŋe ndametiŋ mata panke suluna ta guaze suŋgoka ŋayona.
MAR 5:27 Pino ta nu Yesus tuku nyu isna sulumba nu taŋgo ŋgamuk kina ka Yesus ŋgumnemŋge nu tuku tawi kirena.
MAR 5:28 Kiremba nu teŋenmba idusna: Ye nu tuku tawi ndo kirewi ta ye mayekamŋgit ŋga idusna.
MAR 5:29 Nu taŋamba tawi kirena le guaze ta kugana le kamusna.
MAR 5:30 Yesus tuku saŋgri ande nu kusrena le kamusmba nu mbilka nane kusnaniŋgina: Imaŋge ye kireyat ŋgina le
MAR 5:31 nuŋe dubinaig mbal ndek Yesus sanaig: Ai ta. Nane gudommba ne te-ŋgamunumba signanade. Ndaŋam imaŋge ye kireyat ŋgate ŋginaig.
MAR 5:32 Taŋakinaig le Yesus nu mbilka agaŋ nu kirena ta kaŋgeram tuku sotina.
MAR 5:33 Sota minna le pino nu mayekina ta katesemba nu kuru-kuruka ŋgarosu piririmba mayok kumba Yesus tugumŋge ŋgurŋgurka ndeka pasa ŋakmba kile-mayokkina le
MAR 5:34 nu ndek sana: Kulim, ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat. Ne wamdus bulok ŋak kaye ka maye mina ŋgina.
MAR 5:35 Nu pasa ta saka minna le kile nane afu Yairus tuku wandekŋge pro nu sanaig: Ne tuku kulim buk kumat. Ne ake sinaŋ Tum Taŋgo te piro kareŋ tuwe ndaka ŋginaig ta
MAR 5:36 Yesus nu pasa ta nda isanu sukmba kusem wande kulatkanu taŋgo ta sana: Ne wamdus fulil ndaka. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate ta ndo idusmba mina ŋgina.
MAR 5:37 Taŋakina sulumba nu nane ŋakmba nu ndoŋ kinaig ta peuniŋmba Petrus Yakobus maib nuŋe Yohanus nane ndo kilmba kina.
MAR 5:38 Nane kusem wande kulatkanu taŋgo tuku wande tugum pronaig ta nane gudommba malmbi wikaraumba zigna suŋgo mayok kina le kaŋgerkina.
MAR 5:39 Kile Yesus nu wandek sinam kina ka nane saniŋgina: Ndaŋam tane suŋgomba malmbika zigna tiŋga minig. Kulim te kume ndakat. Nu kinymba minit ŋga saniŋgina le nane ndek nu nzumilnaig.
MAR 5:40 Taŋanaig le Yesus nu nane ŋakmba mayok kuwaig ŋga pitaika kulim tuku ina mam nu ndoŋ minnaig mbal turmba kilmba mindesiŋ tugum kinaig. Kulim ta nu yar 12 ŋak.
MAR 5:41 Kile Yesus nu mindesiŋ tuku wai biymba sana: Talita kum ŋgina. (Pasa ta tugunu: Kulim ne tiŋga).
MAR 5:42 Taŋakina le nu pitik ndo aboŋga tiŋga lika minna le nane kaŋgernaig sulumba pirerek purka wamdus sulunaig le
MAR 5:43 Yesus nu nane peuniŋmba afu wam ta kubeu nda niŋgap ŋgina sulumba sakina: Kulim nyamagaŋ tape le nyuwa ŋgina.
MAR 6:1 Yesus nu tiŋga nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ ma ta kusremba luka nuŋe tumbraŋ tuguk prona.
MAR 6:2 Pro kusem mbolŋge nu nane tuku kusem wande sinam kumba nu tiŋga nane pasa tumniŋmba minna le nane pasa isnaig mbal pirerek purka sakinaig: i ... Saŋgri ta imaŋge nu tuna. Ima tugumŋge kila suŋgo ta tina. Nu nuŋe waimbi wam saŋgrinu kitek ke likate a.
MAR 6:3 Taŋgo te nu wande pilit tuku taŋgo. Nu Maria tuku kiŋo. Yakobus Yosef Yudas Simon nu nane tuku aba naŋgine. Kulim kat nuŋe mata tumbraŋ tekok ŋga saka nane Yesus talamba gubra tinaig.
MAR 6:4 Taŋanaig le Yesus ndek nane saniŋgina: Kuate tuku tuan taŋgo nane ŋakmbaŋge nu tuku nyu te-mayokde. Nuŋe tumbraŋ tuguk nuŋe ndare tuma nuŋe tira kat nuŋe naneŋge ndo nu talade ŋga saniŋgina.
MAR 6:5 Nane nu talanaig tukunu Yesus nu wamdus teroka nane ŋgamukŋge wam saŋgrinu afu ke ndakina. Nu guaze mbal ndui ndui ndo nuŋe waimbi kigreka nane wakeikina. Yesus nu tumbraŋ ŋakmba wam paguniŋmba lika minmba
MAR 6:7 nu nuŋe taŋgo 12 ta wika kile-maŋgurka nane guwa ŋaigonu pitaikam tuku saŋgri niŋgina sulumba ar ar kukulniŋgam bafumba saniŋgina:
MAR 6:8 Tane kambim ŋga taŋgine ndametiŋ pale fat nyamagaŋ ta ŋakmba kusreka ndumndum ndo biymba kape.
MAR 6:9 Kupe ŋgaro patikap sulumba tawi ndindo ndo silikap.
MAR 6:10 Taŋamba tane kape sulumba wande ndaŋ poŋga ndeta taŋge ndo minmba piro ka ka kambim ŋga wande ta maŋ kusrewap.
MAR 6:11 Tumbraŋ ande tane kilam mbulmba ko pasa kukliwap le pitaiwaig kande tane kambim bafumba nane katesemba riroŋkuwaig ŋga tuptup kupe sina mbolŋge deŋganu minig ta nane am mbolŋge paurŋgap ŋgina.
MAR 6:12 Nu wam pagu deŋpurmba nane kukulniŋgina le kumba ka pasa kuklimba taŋgo pino ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekuwaig ŋga saniŋmba minnaig.
MAR 6:13 Nane bukla pitaike lika nane gudommba guaze ŋak gabat mbolŋge gureŋ kutunaig le mageke likinaig.
MAR 6:14 Yesus tuku nyu suŋgoka tugekina le nane afu ismba sakinaig: Yohanus kule pisne taŋgo kumna ta nu maŋ aboŋga tiŋgina. Ta tuku nu saŋgri kitek ŋak wam ta ke likate ŋga saka minnaig.
MAR 6:15 Taŋakinaig le nane afu ndek sakinaig: Nu Eliaŋge ŋginaig le afuŋge nu tuan taŋgo ande ambokok taŋaŋ ŋginaig le
MAR 6:16 mandor Herodus nu pasa ta ismba ndek sakina: Yohanus buk ŋinfok kat puren ta nu maŋ aboŋgina ŋga sakina.
MAR 6:17 Yohanus kumna ta tugu teŋenmba. Herodus nu mambo nuŋe Filipus tuku pino Herodias yaimba nuŋe pinonu tina le Yohanus ndek nu sawe lika sana: Ne mambo naŋe tuku pino yaimba tina ta ne tukul lukamba mbarte ŋgina. Ta tuku Herodus nu afu kukulniŋgina le Yohanus biye timba ndaleka tumba muli wandekŋge pilnaig le minna.
MAR 6:19 Herodias nu Yohanus tuku gubra tumba nu balewam tuku ndin sotina ta kumuŋ kuga.
MAR 6:20 Ta ndaŋam? Yohanus nu taŋgo tiŋreknu. Nu Kuate tuku taŋgo tukunu Herodus nu kuru-kuruka nu kulatka minna. Herodus nu Yohanus tugum kambinu le nu Kuate tuku pasa sawanu le ismba nu wamdus te-sulumba pitina ta nu Yohanus tuku pasa maŋ lato isam tuku nzali suŋgo ŋak minna.
MAR 6:21 Taŋamba minnaig ma ma ait ande Herodias nu Yohanus balewam tuku ndin kaŋgerna ta teŋenmba. Herodus ina nuŋeŋge te-pilna ait ta mayok kina le nu pagumba nye suŋgo pilmba nu kumnemŋge minnaig mbal kame gabat sugo sugo Galilea nyu ŋak ta ŋakmba wike likina le pronaig.
MAR 6:22 Nane isukusmba minnaig le Herodias kulim nuŋe pro nane am mbolŋge kupesna le Herodus nuŋe gulab kat nuŋe ndoŋ nu tuku kupes ta kaŋgermba nzaliniŋgina. Kile mandor Herodus nu ndek kulim ta sana: Ne ame agaŋ nzalinu saya ta ye ne tanmbimŋgit.
MAR 6:23 Ye ki am mbolŋge ne sanet. Ye yiŋe agaŋ ndende kulatket te ŋgamuŋge fetka inumnu tam tuku saya ta mata ye ŋgailne nda ŋgina.
MAR 6:24 Taŋakina le kulim ta kilim ka ina nuŋe tugum kumba ndek kusnana: Ina, ye ame agaŋ nu yabaŋi e ŋgina le nu lafumba sakina: Yohanus kule pisne gabatnu yabaŋa ŋgina le
MAR 6:25 nu maŋ luka gabat suŋgo tugum kumba sana: Ne kile ndo Yohanus kule pisne gabatnu nza ŋak sa ŋgina.
MAR 6:26 Taŋamba sana le Herodus nu ismba nu ndek ŋgamuŋgal piti suŋgo tina ta nu buk nuŋe pasa saŋgri pilena le nane ŋakmba isnaig tukunu nu nuŋe pasa kuerka pitaiwe fuguna.
MAR 6:27 Taŋamba nu ndek kame taŋgo ande Yohanus gabatnu tumba te prowa ŋga kukulna le nu muli wande mbol kina sulumba Yohanus ŋinfok kat purna.
MAR 6:28 Kat purmba gabatnu nza ŋak tumba pro kulim mbanzo ta tuna le nu ndek tumba ka ina nuŋe tuna.
MAR 6:29 Yohanus nuŋe dubinaig taŋgo nane wam ta ismba ka nu tuku mindesiŋ tumba kumba ka ndame burok sinamŋge pilnaig.
MAR 6:30 Kile Aposel kame nane luka Yesus tugum promba nane pasa tumniŋmba wam afu ke likinaig ta ŋakmba kubeu tunaig.
MAR 6:31 Ma ta mbolŋge nane gudommba Yesus tugum luluka minnaig le nane isukusam kumuŋ kuga tukunu nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Sine ma yamok mbol kab sulumba mabtube ŋgina.
MAR 6:32 Nane waŋ poŋga ma yamok ande mbol kambim bafunaig ta
MAR 6:33 nane gudommba Yesus nane kambim bafunaig ta katesemba naŋgine tumbraŋ kusreke lika ndinmba pinder-pindermba ma kambim bafunaig ta mbol amboŋga pronaig.
MAR 6:34 Kile Yesus nane ka ibeŋ ka nu taŋgo pino gudommba kaŋgerka nane sipsip kulat taŋgo kugatok taŋaŋ ŋga nane sinaniŋgina. Taŋamba nu ndek wam gudommba tumniŋgina.
MAR 6:35 Taŋamba minna le ki butuŋgam bafuna le nuŋe dubiwanu taŋgo pro nu sanaig: Sine ma baknu mbolŋge mineg. Buk furiramŋgat.
MAR 6:36 Ne nane kukulniŋga le kuwaig ka tumbraŋ afu patukŋge wande afu kasomŋge nane taŋge nyamagaŋ piyaniŋmba nyuwaig ŋginaig le
MAR 6:37 nu ndek sakina: Taneŋge nyamagaŋ niŋgap le nyuwaig ŋgina. Taŋakina le nane ndek nu sanaig: Yoi. Sine soŋ 20 kilmba ka bret gudommba piyaniŋbe ŋga iduste e ŋginaig le
MAR 6:38 nu ndek saniŋgina: Tane bret giganmba ŋak minig? Kape ka mambilap ŋgina le nane kinaig ka bret 5 kualegaŋ kareŋganu armba ndo kaŋgerka pro Yesus kila sanaig.
MAR 6:39 Kile Yesus nu taŋgo pino ŋakmba maŋgur nduik nduik pibi mbol taŋge minyokuwaig ŋga saniŋgina le
MAR 6:40 nane afu 50 afu 100 taŋamba taŋamba minyoke likinaig.
MAR 6:41 Minyoke likinaig le Yesus nu bret foŋfoŋ 5 kualegaŋ ar ta kilmba tandeka samba mbol ambe mambilmba Kuate gare pasa tumba bret fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋgina le nane walmba niŋge likinaig. Kualegaŋ ar ta mata nu fetfetmba walmba nane niŋgina le
MAR 6:42 nane ŋakmba kilmba nyinaig le maroniŋgina.
MAR 6:43 Nane kualegaŋ bret fetfetna ta bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig.
MAR 6:44 Bret nyinaig mbal ta gudommba taŋgo ndo burkinaig ta 5,000.
MAR 6:45 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta kukulniŋmba nane naŋgine tumbraŋ tumbraŋ kuwaig ŋga saniŋgina sulumba ndek nuŋe dubiwanu taŋgo amboŋga waŋ poŋga luka kule kualiŋ sim Betsaida kuwaig ŋga saniŋgina.
MAR 6:46 Nane kine sulunaig le nu tiŋga kumba ka tabe ande poŋga Kuate ndoŋ pasatam kina.
MAR 6:47 Furirna le nuŋe dubinaig taŋgo waŋ ŋak kule kualiŋ fandoŋge minnaig le Yesus nu nuŋe mata ibeŋŋge minmba
MAR 6:48 bubre nane tumailamŋge prona le nane piro kareŋka koika kumba minnaig le kaŋgerkina. Mafewam patukina le Yesus nu tiŋga ka kule mbol mbol lika kumba ka ka nane tugum promba nane liniŋgam idusna.
MAR 6:49 Nane nu kule mbol mbol lika ilna le kaŋgermba mindekanu ande ilit ŋga kuru kuru ŋayomba wikaraunaig le nu pitik ndo saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Te yeŋge. Tane wamdus bulka piti ndatiŋguwa ŋgina.
MAR 6:51 Taŋakina sulumba Yesus nu waŋ poŋga nane ndoŋ minna le bubre mukuna. Taŋana le nane wam ta kaŋgermba piriri ŋayomba am go sulumba minnaig.
MAR 6:52 Ta ndaŋam? Yesus nu buk nane gudommba bret niŋgina wam ta nane kaŋgermba ŋgamuŋgal tukulok minmba nu tuku saŋgri katese ndanaig tukunu nane piriri ŋayonaig.
MAR 6:53 Nane kumba ka kule kualiŋ pakarka Genesaretŋge ibeŋ ka waŋ ta muli pannaig.
MAR 6:54 Nane ibeŋ kinaig le mbal afu pitik ndo Yesus prona ta kaŋgermba
MAR 6:55 pinder-pindermba tumbraŋ ŋakmba pasa pilmba pilmba kinaig le nane Yesus minna ma ta isnaig sulumba guaze mbal nzaŋnzaŋ mbolŋge patika sukuŋga kilmba nu tugum prowe likinaig.
MAR 6:56 Nu tumbraŋ sugo sugo ko tumbraŋ foŋfoŋ mbol prowe likanu ta nane naŋgine guaze mbal kilmba maŋgur ma mbolŋge patika Yesus tuku tawi ndo kirewam tuku nu sarsaranu. Taŋamba nu tuku tawi kirenaig mbal kame ta ŋakmba mageke likinaig.
MAR 7:1 Kusem pasa bitekŋganu mbal afu Yerusalemŋge ndekinaig ta nane Farisi taŋgo afu ndoŋ pro Yesus tugumŋge maŋgurka minnaig.
MAR 7:2 Taŋamba minmba Yesus dubiwanu taŋgo afu nane tukul dubi ndamba wai minya ndaŋga isukusnaig le kaŋgerkinaig.
MAR 7:3 Farisi taŋgo Zu mbal ŋakmba wa kat naŋgine tuku tukul dubimba wai minya ndaŋga kutur ŋak isukuse nda.
MAR 7:4 Nane pro maket mbolŋge luka kumba ka kule pisig sulumba ndo isukusig. Nane wa kat naŋgine tuku tukul gudommba taŋamba dubikade. Tukul afu waim nza ta ŋakmba minya mayemba ndo patikade.
MAR 7:5 Kile Farisi taŋgo kusem pasa bitekŋganu mbal Yesus kusnanaig: Ndaŋam saka naŋe dubinade mbal naŋgine mine maŋau mbolŋge siŋgine wa kat siŋgine tuku tukul maŋau lukade. Nane wai kutur ŋak isukusig ŋginaig le
MAR 7:6 nu ndek nane saniŋgina: Aisaia tuku dir pasa ande kumumbi tane yabri mbal mbol mayok kinit. Nu teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna. Mbal te nane miŋgembi ndo ye kumnemŋge minanu sukde. Naŋgine ŋgamuŋgal ye maskenŋge minig.
MAR 7:7 Nane ye mbariŋyade ta alo kugatok. Nane taŋgo tuku wamdus te-mayokmba Kuate tuku pasa taŋaŋ tumniŋgig.
MAR 7:8 Tane Kuate tuku tukul kusreka taŋgo tuku tukul ndo kilmba dubikade ŋgina.
MAR 7:9 Yesus nu maŋ lato saniŋgina: Tane siŋgine wa kat siŋgine tuku tukul kulat mayemba Kuate tuku tukul kusrekam tuku wamdus kuyar mayenu ŋak.
MAR 7:10 Moses nu Kuate tuku tukul ande teŋenmba sakina: Tane ina mam tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge minap. Ande nu ina mam nuŋe tapra pasa sanikuwa kande nu balewap ŋga sasiŋgina.
MAR 7:11 Tane tukul ta lukamba teŋenmba sakade. Ande nu ina mam nuŋe sanikit: Ye agaŋ afu tikam tuku ta yiŋe agaŋ ndende ŋakmba ta o buk Kuate tuku ŋga madiniŋgen ŋgate le tane nu agaŋ kame ta ina mam nuŋe nike ndaka turkam tuku ndin tukulde.
MAR 7:13 Taŋamba tane siŋgine wa kat siŋgine tuku maŋau ndo dubikade sulumba Kuate tuku pasa kile-sikade. Tane maŋau taŋaŋ gudommba ke likade ŋga saniŋgina.
MAR 7:14 Kile Yesus nu nane minnaig mbal ta maŋ te yalpe ŋga saniŋgina: Tane ŋakmba pasa te ismba kila pile mayewap.
MAR 7:15 Taŋgo nu agaŋ mayokŋge minit le tumba nyate agaŋ taŋge nu tuku ŋgamuŋgal kutur tuwe ndakate. Nu nuŋe wam ŋaigonu ŋgamuŋgal sinamŋge kile-mayokkate taŋge ŋgamuŋgal kutur tuwig.
MAR 7:16 [Tane kilba ŋak ndeta pasa ta isap ŋgina.]
MAR 7:17 Taŋakina sulumba Yesus nu nane kusreka wande mbol kina le nuŋe dubinaig taŋgo nane yaba pasa ta tuku Yesus kusnanaig le
MAR 7:18 nu ndek saniŋgina: Tane mata kila kugatok minig e? Taŋgo nu agaŋ mayokŋge minit le tumba nyate taŋge nu tuku ŋgamuŋgal kutur tambim kumuŋ kuga. Tane wamdus pulu ndatiŋgit e?
MAR 7:19 Nyamagaŋ taŋgo tuku ŋgamuŋgal sinam kine ndakate. Falŋgu sinam kumba nu sumbikate le mayok kinit ŋgina. Nyamagaŋ ŋakmba tukul kugatok ŋakmba sine nyam tuku minig ta Yesus nu yaba pasa tembi sine tumsiŋgina.
MAR 7:20 Nu maŋ lato nane saniŋgina: Taŋgo nuŋe wam ŋaigonu kile-mayokkate taŋge nu kutur tuwig.
MAR 7:21 Taŋgo tuku ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus ŋaigonu, fare maŋau kutur ŋak, kuayar maŋau, taŋgo bale maŋau,
MAR 7:22 pino kuayar, afu tuku agaŋ ndende kilam tuku piriride, wam ŋaigonu, yabri maŋau, kiko kugatok une maŋau, afu tuku mine mayenu tuku am kikoŋ tiŋgade, waŋe pasa, mbe mbol mbol wam, ŋginŋgan maŋau
MAR 7:23 wam ŋaigonu ŋakmba taŋge taŋgo sinamŋge mayok ka nu tumba kutur tuwig ŋga saniŋgina.
MAR 7:24 Kile Yesus nu tiŋga Tirus ma tugu mbol kina ka taŋge wande ande poŋga nane afu nu minna ta katese ndawaig ŋga idusna ta kumuŋ kuga.
MAR 7:25 Pino ande kulim nuŋe bukla ŋak ta nu buk Yesus tuku nyu ismba pro nu tugumŋge dagol tidroŋga lokina.
MAR 7:26 Pino ta kasomok pino. Nu Finisianu Siria ma mbolok pino ande. Buklaŋge kulim nuŋe tina ta Yesusŋge pitaiwa ŋga nu sarsarmba minna le
MAR 7:27 nu ndek pino ta sana: Ande nu kiŋo kame tuku nyamagaŋ yaika age niŋgit ta nu wam maye ndate. Nu amboŋga nuŋe kiŋo kame isukusneniŋguwa ŋgina.
MAR 7:28 Taŋakina le pino ta ndek nu sana: Suŋgo, ta son ta age nane mata kiŋo kame tuku nyamagaŋ fambonu mbain kumnemŋge ndekade le nyade tuku ŋgina le
MAR 7:29 nu ndek sana: Ne taŋamba sakate tukunu ne luka kaye. Bukla ta kulim naŋe buk kusrewat ŋgina le
MAR 7:30 nu tiŋga luka ka nuŋe wande mbolŋge kulim nuŋe kinyam mbili mbolŋge minna le kaŋgerna ta bukla buk kulim kusrena.
MAR 7:31 Yesus nu tiŋga Tirus ma tugu kusremba Sidon limba Dekapolis sinamŋge tumbraŋ 10 ta ŋgamu fetka Galilea kule kualiŋ tugum kina.
MAR 7:32 Ka ta prona le nane afu taŋgo ande mane gileb gileb kilba tukulok mindemba Yesus tugum promba nuŋge taŋgo ta mbolŋge wai pilwa ŋga sarsarmba minnaig le
MAR 7:33 nu taŋgo ta tumba te-yamokmba waitok kilba burok sirmba ndek ŋguspeka nu tuku mane kirena sulumba
MAR 7:34 samba mbol ambe tandeka mabseŋ supimba taŋgo ta sana: Efata ŋgina. (Pasa ta tugunu: Ne buroka).
MAR 7:35 Taŋakina le kilba buroka mane bulka pasa purfeŋnu tina.
MAR 7:36 Yesus nu pasa saŋgrimba nane wam ta kube ndawaig ŋga peuniŋgina ta nane ndek saka saka lika
MAR 7:37 nane wamdus te-sulumba sakinaig: Taŋgo te nu wam ŋakmba ke mayete. Kilba tukulok nane mata pasa isig. Miŋge tukulok pasa purfeŋnu sakade ŋginaig.
MAR 8:1 Ait ta mbolŋge taŋgo gudommba maŋ pro Yesus tugumŋge maŋgurka nyamagaŋ kugatok minnaig le nu nuŋe dubinaig taŋgo te yalpe ŋga saniŋgina:
MAR 8:2 Mbal te pro ye ndoŋ maŋgur minig te ki keŋmba buk kugade. Naŋgine nyamagaŋ ta nye suglukinaig tukunu ye nane tuku sinayate.
MAR 8:3 Ye nane gubak kukulniŋgi le kuwaig ta nane naŋgine tumbraŋ kambim ŋga ka ndinŋge gubanu baklelbekaig. Afu nane tumbraŋ maskenok ŋgina.
MAR 8:4 Taŋakina le nuŋe dubiwanu mbal ndek nu sanaig: Ma baknu te aniŋge nyamagaŋ kilmba niŋbe le nyuwaig ŋginaig le
MAR 8:5 nu ndek nane kusnaniŋgina: Tane bret giganmba ŋak e ŋgina le nane lafumba sakinaig: Sine bret 7 ndo ŋak ŋginaig.
MAR 8:6 Kile Yesus nu nane maŋgur suŋgo ta minyokuwaig ŋga saniŋgina sulumba bret foŋfoŋ 7 ta kilmba Kuate gare pasa tumba nu fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋgina le nane kilmba walmba niŋge likinaig.
MAR 8:7 Kualegaŋ kareŋganu foŋfoŋ ta mata kilmba Kuate gare pasa tumba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋmba ŋakmba walap ŋgina.
MAR 8:8 Nane taŋamba walnaig le taŋgo pino ŋakmba kilmba nyinaig le maroniŋgina. Agaŋ fetfetna bateŋnu ta kilmba nane sambe 7 ligneniŋginaig.
MAR 8:9 Isukusnaig mbal ta gudommba 4,000 taŋaŋ.
MAR 8:10 Kile Yesus nu mbal ta kukulniŋgina le kinaig le nu pitik ndo nuŋe dubinaig taŋgo ndoŋ waŋ poŋga Dalmanuta ma mbol kinaig.
MAR 8:11 Farisi taŋgo afu pro Yesus ndoŋ kualeyauka minnaig sulumba nu tagowam tuku wam kitek saŋgrinu ande te-mayokuwa le kaŋgeram sanaig.
MAR 8:12 Taŋamba sanaig le Yesus nu wamdus piti tumba mabseŋ supimba saniŋgina: Tane ait te mbolŋge minig mbal tane ndaŋam ye tuku saŋgri kaŋgeram idusde? Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye tane wam kitek saŋgrinu ande tumtiŋge nda ŋgina.
MAR 8:13 Taŋamba nu nane kusreka nu maŋ waŋ poŋga kule kualiŋ sim kina.
MAR 8:14 Nane prepreka bret suŋgomba kile ndakinaig. Bret ndindo ndo waŋ mbolŋge minna.
MAR 8:15 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Tane Farisi mbal le Herodus tuku yis ta riroŋkap ŋgina.
MAR 8:16 Taŋakina le nane naŋgine naŋgine saka ismba sine bret kugatok ta tuku nu sakate inde ŋga saka minnaig le
MAR 8:17 nu nane tuku wamdus katesemba saniŋgina: Ndaŋam tane bret kile ndakaig ta tuku saka minig? Tane minanu ndui ta ndo minmba ye tuku saŋgri katesemba wamdus pulu ndatiŋgit? Tane ŋgamuŋgal tukulok minig kande.
MAR 8:18 Tane am kugatok taŋaŋ agaŋ kaŋger nda kade. Tane kilba kugatok taŋaŋ pasa ise ndakade. Ye wam afu ke liken ta tane gilaiŋgade e?
MAR 8:19 Ye nane 5,000 tuku bret 5 fetfeten ta tuku bateŋnu sambe giganmba ligneniŋginaig ŋga kusnaniŋgina le nane lafumba sakinaig: Sambe 12 ŋginaig le
MAR 8:20 nu maŋ lato kusnaniŋgina: Bret 7 nane 4,000 tuku fetfeten ta tuku bateŋnu sambe giganmba ligneniŋginaig ŋgina le nane ndek sakinaig: Sambe 7 ŋginaig.
MAR 8:21 Taŋakinaig le Yesus nu nane kusnaniŋgina: Kile tane katesede e ŋgina.
MAR 8:22 Kile nane kumba ka Betsaida tumbraŋ pronaig. Pronaig le nane afu taŋgo am tukulok mindemba pro Yesusŋge kirewa ŋga saŋgri tiŋga nu sarsarmba minnaig.
MAR 8:23 Taŋamba minnaig le nu ndek taŋgo am tukulok ta waimbi biymba tumbraŋ kusremba kilim kinaik. Kinaik ka taŋge nu taŋgo ta tuku am ŋguspena sulumba nuŋe wai nu tuku am mbolŋge patika kusnana: Ne agaŋ ande kaŋgerte e ŋgina le
MAR 8:24 nu tandeka mambilmba sakina: Ye taŋgo kaŋgerket ta nane ail likanu suk kaŋgerket ŋgina.
MAR 8:25 Taŋaka sana le Yesus nu maŋ wai am mbolŋge patikina le nu am tidiŋga mambilmba am mayekina le nu agaŋ ŋakmba kaŋger magekina le
MAR 8:26 nu taŋgo ta sana: Ne tumbraŋ te nda kaye. Nane ŋakmba laipniŋmba naŋe tumbraŋ tuguk kaye ŋgina.
MAR 8:27 Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ kumba ka Sesarea Filipi ma tugu tuku tumbraŋ afu mbol kine likinaig. Kumbaŋge nu nuŋe dubiwanu mbal kusnaniŋgina: Taŋgo pino nane ye ima ŋgade ŋgina le
MAR 8:28 nane ndek nu sanaig: Afu ne Yohanus kule pisneŋge ŋgade. Afu ne Eliaŋge ŋgade. Afu sakade ne tuan taŋgo ande ŋginaig.
MAR 8:29 Taŋakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane ye ima ŋga idusde e ŋgina le Petrus nu lafumba sana: Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo ŋgina.
MAR 8:30 Taŋakina le nane nuŋe nyu ta afu sa ndaniŋgam tuku peuniŋgina.
MAR 8:31 Kile Yesus nu tugu pilmba nane wam paguka saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo piti gudommba kilamŋgit. Israel mage mage pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal nane ye pitaiyuwaig le afuŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge tinuŋgit ŋgina.
MAR 8:32 Yesus nu piti ta te-mayokmba saniŋgina le Petrus ndek nu tumba te-yamokmba sawe lika minna.
MAR 8:33 Taŋamba minna le nu mbilka nuŋe dubiwanu taŋgo afu kaŋgerka Petrus sawe lika sana: Satan, ne kua kaye. Ne Kuate tuku wamdus pitaimba taŋgo tuku wamdus ndo dubite ŋgina.
MAR 8:34 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo maŋgur suŋgo ta turmba te yalpe ŋga saniŋgina: Ima nu ye tuku taŋgo minam idusmba kande nu nuŋe nzali kusreka nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubiyuwa.
MAR 8:35 Ima nu nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu ye tuku ko pasa mayenu tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu nuŋe abo ta ŋak minamŋgat.
MAR 8:36 Ande nu kilke te tuku agaŋ ndende ŋakmba kilwa le nuŋe kanu ŋgisikuwa ta nu mine mayewam tuku ta ose.
MAR 8:37 Ande nuŋe kanu ŋgisikuwa ta ame agaŋmbi piyamba maŋ luka tam kumuŋ?
MAR 8:38 Nane ait te mbolŋge minig mbal nane une sugo kumba Kuate ŋgumnede tuku. Ima nu nane ŋgamukŋge ye tuku nyu ye tuku pasa yabukate ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye yiŋe Mam tuku kilŋa saŋgri ŋak eŋel kame ndoŋ ndeki sulumba ye mata nu tuku nyu yabukamŋgit ŋgina.
MAR 9:1 Yesus nu maŋ lato saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane kile teŋge tiŋga minig mbal afu kume ndakap le Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam saŋgrinu te-mayokuwa le kaŋgeramŋgaig ŋgina.
MAR 9:2 Mara 6 kugana le Yesus nu Petrus Yakobus Yohanus nane kilmba tabe suŋgo ande poŋginaig. Ka taŋge nane keŋ ta mambilmba minnaig le Yesus tuku ŋgarosu mbilka kisemba mayok ka
MAR 9:3 nu tuku tawi ta kauknu uge liŋnu ndo mayok kina. Ma tugu ŋakmba mbolŋge ande nu kumiŋ kauknu minyaŋgate le taŋamba kau prowam kumuŋ kuga.
MAR 9:4 Kile Elia nale Moses ndoŋ mayok ka Yesus ndoŋ pasata minnaik le
MAR 9:5 nuŋe dubiwanu taŋgo nane kaŋgerka kuru kuru suŋgonaig. Taŋamba Petrus nu ndaŋmba saki ŋga wam pile paska ake fare Yesus sana: Tum Taŋgo, sine teŋge mineg te mayenu ndo. Sine baibai keŋmba patikube. Ande ne tuku ande Moses tuku ande Elia tuku ŋga sana.
MAR 9:7 Taŋakina le gau ande pro nane kainiŋgina le gau ta sinamŋge pasa ande mayok ka teŋenmba sakina: Ande te yiŋe Kiŋo. Ye nu tuku wamdus suŋgo ŋak minet. Tane nu tuku pasa ise mayewap ŋgina.
MAR 9:8 Taŋamba sakina le Petrus nane pitik ndo mbilka mambilnaig kande Yesus nuŋe ndo tiŋ minna le kaŋgernaig.
MAR 9:9 Kile nane luka ndeka ndinŋge Yesus nu nane peuniŋmba saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kummba maŋ tiŋgi le ndo tane wam kaŋgeraig ta afu saniŋgap ŋgina le
MAR 9:10 nane ndek wamdus sinamŋge idusmba ame pasa nu kummba tiŋgamŋgat ŋga sakat ŋga naŋgine naŋgine saka minnaig.
MAR 9:11 Taŋamba nane Yesus kusnanaig: Ndaŋam kusem pasa bitekŋganu mbal nane Elia nu amboŋga prowa le ndo Kristus nu prowamŋgat ŋga sakade ŋginaig le
MAR 9:12 nu lafumba ndek saniŋgina: Elia nu amboŋga prowa sulumba wam ŋakmba kuaneka kile-tidiŋgam tuku ta ye tane satiŋgamŋgit. Elia nu buk prona le kuyar pasa nu tuku sakate taŋamba nane afuŋge naŋgine nzali dubimba nu tumba ŋayo silinaig. Kuyar pasa taŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tuku ame wam sakate? Ye piti sugo kili le nane ye talayumba kasuryamŋgaig ŋga saniŋgina.
MAR 9:14 Yesus nane tabe mbolŋge ndeka minnaig le taŋgo maŋgur suŋgo pro nuŋe dubiwanu taŋgo afu ta kile-kogorka kusem pasa bitekŋganu mbal nane ndoŋ kualeyauka minnaig le kaŋgerkinaig.
MAR 9:15 Kile maŋgurkinaig mbal ndek Yesus kaŋgermba pirerek purka ŋakmba pinder-pindermba kumba ka Yesus kaiyenaig le
MAR 9:16 nu nane kusnaniŋgina: Tane ame wam tuku kualeyauka minig ŋgina le
MAR 9:17 taŋgo ande maŋgur sinam taŋge lafumba ndek sana: Tum Taŋgo, yiŋe kiŋo bukla ŋayonu andeŋge miŋge tukule tuna tukunu ye nu tumba ne sota prowit.
MAR 9:18 Buklaŋge nu biye timba bukŋgate le bariŋga miŋge subal promba maketiŋ gigermba ŋgarosu pargiŋ prote. Ye ne tuku dubinanu taŋgo afu teŋge pitaiwaig ŋga saniŋgit ta nane pitaiwe fuguwaig ŋgina le
MAR 9:19 nu ndek nane saniŋgina: Tane Kuate talade mbal. Ye ait giganmba tane ndoŋ minamŋgit? Tane ye piti seryade. Kiŋo ta tumba yalpe ŋgina.
MAR 9:20 Taŋakina le nane kiŋo ta tumba Yesus tugum pronaig le bukla Yesus kaŋgermba pitik ndo kiŋo ta zulbarek serna le nu kilke mbolŋge ndeka biri-bariŋga miŋge subal kutukina.
MAR 9:21 Taŋana le Yesus nu mam nuŋe kusnana: Nu ait giganmba agaŋ te ŋak minna ŋgina le nu sana: Nu kiŋo fudiŋndo minna le agaŋ te nu tina.
MAR 9:22 Ait gudommba nu kiŋo balewam saka nu tumba pa mbolŋge kule buto mbolŋge bukŋga taŋate. Ne kumuŋ kande sine sinasiŋmba tursiŋga ŋgina le
MAR 9:23 nu ndek lafumba sana: Ne ye kam kumuŋ ŋga kusnayate e? Ande nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgate ta nu wam ŋakmba kaŋgerkam kumuŋ ŋgina.
MAR 9:24 Taŋakina le kiŋo ta mam nuŋe pitik ndo wika sana: Ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget wam ta kumuŋ kuga tukunu ne ye turya ŋgina.
MAR 9:25 Kile nane gudommba pinder-pindermba pro Yesus te-ŋgamuwam bafunaig le nu kaŋgerka ndek bukla sawe lika sana: Ne miŋge kilba tukulte tuku bukla yeŋge ne sanet. Kiŋo te nduiye kusremba nu sinam maŋ kine ndaka ŋgina.
MAR 9:26 Taŋakina le bukla ta witimba kiŋo ta zulbarek ser ŋayona sulumba nu kusrena le kiŋo kumanu sukmba minna le nane gudommba nu kaŋgermba nu kumat ŋga saka minnaig ta
MAR 9:27 Yesus nu ndek wainu biymba nu te-tina le nu tiŋgina.
MAR 9:28 Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ wande mbol promba naŋgine ndo minmba nane nu kusnanaig: Ndaŋam sine bukla pitaiwe fuguwig ŋginaig le
MAR 9:29 Yesus nu lafumba nane saniŋgina: Kuate yabaŋam tuku maŋau ta ndo bukla pitaikam kumuŋ. Ndin ande mine ndakate ŋgina.
MAR 9:30 Kile Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ ma ta kusremba afuŋge nane katese ndaniŋguwaig ŋga Galilea ma tugu make kuerka kinaig.
MAR 9:31 Taŋamba nu nuŋe dubiwanu taŋgo 12 wam pagu pasa saniŋmba sakina: Ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba kilke mbol mbal tuku wai mbolŋge pilwa le baleyamŋgaig. Baleyuwaig le ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge ye maŋ tiŋgamŋgit ŋgina.
MAR 9:32 Taŋakina ta nane pasa ta ismba tugunu katese ndanaig sulumba nu kusnawam tuku ta wamdus pitiniŋgina.
MAR 9:33 Yesus nane Kaperneum kumba ka ndinŋge nuŋe dubiwanu taŋgo nane naŋgine naŋgine muŋgu tuliŋga ima nane ŋgamukŋge suŋgo minam tuku ta saka minnaig. Ka Kaperneumŋge wande ande poŋga Yesus nu nane kusnaniŋgina: Tane ame wam ndinŋge taŋgine taŋgine muŋgu tuliŋga sakaig ŋgina le nane sanu fugumba maninok minnaig.
MAR 9:35 Taŋanaig le Yesus nu minyoka taŋgo 12 ta te yalpe ŋga saniŋgina: Tane ŋgamukŋge ima nu suŋgo minam idusmba ndeta nu tane ŋakmba tuku kumnemŋge minmba tane tuku piro taŋgo minwa ŋgina.
MAR 9:36 Taŋakina sulumba nu kiŋo ande tumba nane ŋgamukŋge te-timba bagailmba saniŋgina:
MAR 9:37 Ande nu ye tuku ŋga idusmba kiŋo teŋen aukmba wakeite ta nu ye mata wakeiyate. Ye wakeiyate ta Kuate ye kukulyina nu mata wakeite ŋgina.
MAR 9:38 Kile Yohanus nu Yesus sana: Tum Taŋgo, sine taŋgo ande ne tuku nyu mbolŋge bukla afu pitaikina le kaŋgermba nu peugeŋ. Nu sine tuku kuasmbi kuga ŋgina le
MAR 9:39 nu lafumba sana: Nu peu ndawap. Ande nu ye tuku nyumbi wam ande kitek saŋgrinu kate ta nu pitik ndo ye tuku ŋgumnem pasa sake nda.
MAR 9:40 Ande nu sine tuku ŋgueu taŋgo mine ndakate ta nu sine tuku gulab.
MAR 9:41 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu tane Kristus tuku taŋgo ŋga kule tidonu tiŋguwa ta Kuate nu wam ta mata lafunu tambimŋgat ŋgina.
MAR 9:42 Yesus nu maŋ saniŋgina: Kiŋo ande teŋen ye tuku son ŋgate le andeŋge didikate le nu ye ŋgumneyate ta taŋgo ta ose. Nu kiŋo ta didi ndakina le amboŋga afuŋge wit firfiranu ndame suŋgo tumba ŋinfok tur kusmba bukŋginaig le yu buto kina kande maye kande. Nu pa tam tuku mine ndakate kande.
MAR 9:43 Ne tuku wai inum ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne wai ndindo ŋak Kuate tugumŋge abo tugu kaŋgera ta maye. Ne wai armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne ma ŋayo mbol kaye ta ŋayo. Ma ŋayo ta pa ugmba minmba minamŋgat.
MAR 9:44 [Ma ta mbolŋge kuin ŋgarosu nyumba minmba minamŋgaig. Pa ta ugmba minmba minamŋgat.]
MAR 9:45 Ne tuku kupe inum ne unekam tuku didikate ndeta pike purmba bukŋga. Ne kupe ndindo ŋak Kuate tugumŋge abo tugu kaŋgera ta maye. Ne kupe armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ma ŋayo mbol kaye ta ŋayo.
MAR 9:46 [Ma ta mbolŋge kuin ŋgarosu nyumba minmba minamŋgaig. Pa ta ugmba minmba minamŋgat.]
MAR 9:47 Ne tuku am ande ne unekam tuku didikate ndeta ne am ta gomba bukŋga. Ne am ndindo ŋak Kuate kulatkate ma mbol kaye ta maye. Ne am armba ŋak mina le Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ma ŋayo mbol kaye ta ŋayo.
MAR 9:48 Ma ta mbolŋge kuin ŋgarosu nyumba minmba minamŋgaig. Pa ta ugmba minmba minamŋgat.
MAR 9:49 Nane agaŋmor kilmba Kuate atraukam tuku sol tumba pisneniŋgig taŋamba ndo Kuate nu pambi taŋgo ŋakmba tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ niŋgamŋgat.
MAR 9:50 Sol nu agaŋ mayenu ta kaglinu kugawa le sine ame agaŋmbi maŋ wakeibe le kaglinu maŋ prowamŋgat? Kumuŋ kuga. Tane kurauka sol kaglinu minit taŋaŋ mine mayewap sulumba taŋgine taŋgine ŋgamuŋgal mukuk ŋgan minap ŋgina.
MAR 10:1 Yesus nu ma ta kusremba Yudea ma tugu mbol kina ka Yordan kule sim kina le nane gudommba maŋ nu te-ŋgamunaig. Nu nuŋe maŋau dubimba wam paguniŋmba minna le
MAR 10:2 Farisi taŋgo afu nu tagowam tuku pro kusnanaig: Sine siŋgine tukul maŋau dubimba ande nu piyo nuŋe pitaiwam kumuŋ e ŋga kusnanaig le
MAR 10:3 nu ndek nane kusnaniŋgina: Moses nu wam ta tuku ndaŋmba kuyarmba wam pagusiŋgina e ŋgina le
MAR 10:4 nane nu sanaig: Moses nu ande nu piyo nuŋe pitaiwam ŋga waŋe ande kuyarmba tuwa sulumba nu pitaiwam kumuŋ ŋga sakina ŋginaig.
MAR 10:5 Taŋakinaig le Yesus nu nane saniŋgina: Tane wamdus kareŋnu ŋak. Ta tuku Moses nu pasa ta kuyarna.
MAR 10:6 Abo abo Kuate nu agaŋ ndende kile-mayokkina ta nu taŋgo pino ŋgarosu kise kise wakeikina.
MAR 10:7 Ta tuku taŋgo nu ina mam nuŋe kusreka piyo nuŋe ndoŋ muŋgu kile-deŋga minwaik.
MAR 10:8 Nale ŋgarosu ndindo mayok kaŋgaik. Kuyar pasa nu taŋakate. Nale armba mine ndakik. Nale agaŋ ndindo taŋaŋ minik.
MAR 10:9 Kuate nu agaŋ kilmba ulendinikit ta taŋgoŋge nale pur ndanikuwa ŋga saniŋgina.
MAR 10:10 Yesus nu ka wande mbolŋge minna le nuŋe dubiwanu taŋgo wam ta tuku nu kusnanaig le
MAR 10:11 nu ndek saniŋgina: Ande nu piyo nuŋe pitaimba pino kise tate ta nu pino kuayarmba unekate.
MAR 10:12 Pino ande taŋgo nuŋe pitaimba taŋgo kise tate ta nu taŋgo kuayarmba unekate ŋgina.
MAR 10:13 Nane afu kiŋo foŋfoŋ kilmba Yesusŋge wai nane mbol patikuwa ŋga pronaig le nuŋe dubiwanu taŋgo taŋge nane saniŋge lika kile-luka minnaig.
MAR 10:14 Taŋanaig le Yesus nu wam ta kaŋgermba palseŋna le saniŋgina: Kiŋo kame peu ndaniŋgap. Nane ye tugum te prowaig. Kiŋo kame nane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
MAR 10:15 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane afu kiŋo kame teŋen mine ndakuwaig ta nane Kuate kulatkate ma mbol kine nda ŋgina.
MAR 10:16 Taŋakina sulumba nu kiŋo kame kilmba bagailniŋmba wai nane mbol patika nane nyaro niŋgina.
MAR 10:17 Yesus nu kambim saka ndin prowam bafuna le taŋgo ande pinderka pro nu tugumŋge dagol tidroŋga kusnana: Tum Taŋgo mayenu, ye ndaŋi sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋgina le
MAR 10:18 nu ndek sana: Ndaŋam ye mayenu ŋga sakate. Kuate nu ndo mayenu minit.
MAR 10:19 Kuate tuku tukul kame ta ne kila. Taŋgo bale ndawa. Pino kuayar ndawa. Agaŋ ande kuayar ndawa. Yabri pasambi ande ndale ndaka. Agaŋ ande yabuka te ndaka. Ina mam naŋe tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge mina. Tukul kame ta ne kila ŋgina le
MAR 10:20 taŋgo ta ndek nu sana: Tum Taŋgo, ye kiŋo ndo minen sulumba tukul ŋakmba ta dubika kile minet ŋgina.
MAR 10:21 Kile Yesus nu taŋgo ta kaŋger timba nu tuku kume purmba sana: Wam ndindo ndo ne kumu ndate. Ne ka naŋe agaŋ ndende piyaniŋmba ndametiŋ kilmba sanzal mbal niŋga sulumba ye dubiya. Ne taŋawa ta samba mbolŋge ne agaŋ ndende magenu ŋak minamŋgat ŋgina le
MAR 10:22 nu pasa ta ismba nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak tukunu nu wamdus piti tumba aiŋel pasi kume ŋgurŋgurka kina.
MAR 10:23 Nu kina le Yesus nu mbilka nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku minde bada suŋgo ŋgina le
MAR 10:24 nuŋe dubiwanu taŋgo nane pasa ta ismba pirerek purkinaig le nu maŋ lato saniŋgina: Kiŋo kame, Kuate tuku gageu mayok kambim tuku maŋau ta minde bada suŋgo.
MAR 10:25 Agaŋmor suŋgo kamel nu nil burok silinu tuku ta minde bada suŋgo kuga. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ta ŋgumneniŋmba Kuate tuku gageu mayok kambim tuku ta siŋka minde bada suŋgo ŋayo ŋgina.
MAR 10:26 Taŋakina le nane piriri ŋayomba sanaig: Yoi. Taŋamba ndeta ndaŋndaŋmba sine afu abo minam tuku ndin te-silikamŋgig ŋginaig le
MAR 10:27 nu nane kaŋgerka saniŋgina: Taŋgo nane wam te ke fugude ta Kuate nu kumuŋ. Nu wam ŋakmba kam kumuŋ ŋgina.
MAR 10:28 Kile Petrus nu Yesus sana: Ai te. Sine ne tuku ŋga siŋgine agaŋ ndende ŋakmba kusreka ne dubineg ŋgina le
MAR 10:29 nu ndek sakina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu pasa mayenu idusmba ye tuku ŋga nuŋe wande, tira kat nuŋe, kulim kat nuŋe, ina mam kat nuŋe, kutu kat nuŋe, nuŋe kilke agaŋ kame taŋaŋ kusrekate ta
MAR 10:30 nu kilke te mbolŋge minit sulumba nu wande, tira kame, kulim kame, ina, kutu kame, kilke ta ŋakmba kitek gudommba kilamŋgat. Taŋawa le afuŋge nu ye tuku taŋgo ŋga piti seramŋgaig. Ŋgumneŋga nu kilke kitek mbolŋge abo tugu ŋak minmba minamŋgat.
MAR 10:31 Ata. Afu kile tumailamŋge minig ta nane ŋgumnem kaŋgaig. Afu ŋgumnemŋge minig ta nane tumailam kaŋgaig ŋgina.
MAR 10:32 Yesus nane ndin dubimba Yerusalem kumbaŋge nu pitik Yerusalem kambim ŋga amboŋgina. Taŋana le nuŋe dubinaig mbal nane gagniŋgina le wamdus te-sulunaig le afu nu ŋgumnem dubinaig mbal nane kuru-kuruka minnaig. Kile Yesus nu nane 12 ndo kilmba kile-yamokka nu mbolŋge maŋau prowamŋgat ta te-mayokmba saniŋgina:
MAR 10:33 Tane isap. Sine mbumba Yerusalem kaŋgig. Ka ambeŋge ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal tuku wai mbolŋge pilwa le nane ye te-tiyumba kumwa ŋga saka kasomok mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig.
MAR 10:34 Pilwaig le nane ye maim maim te-sumba ŋguspeyumba ŋgusyuwaig sulumba ye baleyamŋgaig. Ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge maŋ aboŋga tiŋgamŋgit ŋgina.
MAR 10:35 Sebedeus tuku kiŋo armba Yakobus le Yohanus nale Yesus tugum promba sanaik: Tum Taŋgo, sile wam ande ne ka ŋga idusmba minek ŋginaik le
MAR 10:36 nu ndek nale kusnanikina: Ye ame wam tale mbolŋge ki ŋgina le
MAR 10:37 nale nu sanaik: Sile ma sika le ne naŋe kilŋa saŋgri ŋak mayok kaye le ande ne tuku ndinamŋge ande ŋaiŋamŋge minyokupe ŋginaik.
MAR 10:38 Taŋakinaik le nu ndek nale sanikina: Tale agaŋ yabaŋkade ta tugunu tale gilai. Ye kule kaglinu nyamŋgit ta tale mata kule kaglinu ta nyam kumuŋ e? Ko ye kule silikamŋgit ta tale mata kule ta silikam kumuŋ e ŋgina le
MAR 10:39 nale sakinaik: Au. Sile kumuŋ ŋginaik. Taŋakinaik le Yesus nu nale sanikina: Son. Ye kule kaglinu nyamŋgit ta tale mata nyamŋgaik. Ye kule silikamŋgit ta tale mata silikamŋgaik ta
MAR 10:40 ye tuku ndinamŋge ko ŋaiŋamŋge afu taŋamba kile-minyokam tuku ta ye miro kuga. Kuate nu taŋgo afu madiniŋgina nane ndo ma ta mbolŋge minyokamŋgaig ŋga sanikina.
MAR 10:41 Nuŋe dubiwanu taŋgo 10 wam ta isnaig sulumba Yakobus le Yohanus tuku palseŋniŋgina le
MAR 10:42 Yesus nu nane te yalpe ŋga saniŋgina: Kasomok mbal tuku gabat kame nane miŋge kareŋ ŋaigo ŋak minig ta tane kila. Gabat afu nane kumnemŋge minig ta nane mata taŋgo pino nane kukul te-niŋmba matuk kinig.
MAR 10:43 Tane maŋau ta ke ndakap. Tane ŋgamukŋge ima suŋgo minam idusmba kande nu tane ŋakmba tuku piro taŋgo minwa.
MAR 10:44 Tane ŋgamukŋge ima kulat taŋgo minam idusmba kande nu tane ŋakmba tuku piro agaŋ taŋaŋ minwa.
MAR 10:45 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mata taŋgo pino ye sinzaŋyuwaig ŋga pro ndawen. Ye nane sinzaŋniŋmba yiŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba nane gudommba muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen ŋgina.
MAR 10:46 Yesus nuŋe dubiwanu taŋgo afu gudommba ndoŋ Yeriko promba tumbraŋ ta kusrewam bafunaig le Timeus kiŋo nuŋe Bartimeus nu am tukulok ndin makembiŋge agaŋ yabaŋka minna.
MAR 10:47 Nasaretnu taŋgo Yesus ilna ta afuŋge nu sanaig le ismba nu ndek wi kueŋka sakina: Yesus, David tuku mbuŋ suŋgo, ne ye sinanu turya ŋgina.
MAR 10:48 Nu taŋamba wikina le nane afu gudommba nu maninkuwa ŋga sawe likinaig ta nu maŋ lato wika sana: David tuku mbuŋ suŋgo, ne ye sinanu turya ŋgina.
MAR 10:49 Wika minna le Yesus nu tiŋga saniŋgina: Nu sawap le ye tugum te ilwa ŋgina le nane am tukulok ta sanaig: Ariya. Kile tiŋga kaye. Nu ne wikate ŋginaig le
MAR 10:50 nu pastiŋga kumiŋ kaikanu ta gagulmba bukŋga Yesus tugum kina le
MAR 10:51 nu ndek sana: Ye ame wam ne mbolŋge ki ŋga iduste ŋgina le taŋgo am tukulok nu sana: Tum Taŋgo, ye mambilam tuku suŋgomba iduset ŋgina le
MAR 10:52 nu ndek am tukulok ta sana: Ne kaye. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat ŋgina. Taŋaka sana le pitik ndo nu am maraŋga purfena le Yesus dubimba kina.
MAR 11:1 Yesus nane kumba ka Yerusalem patunaig sulumba Betfasi le Betani tumbraŋ Olif tabe patumba Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo armba sanikina:
MAR 11:2 Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki fat ande pannaig le tiŋ minit afuŋge muskilnu mbolŋge minyo ndakinaig ta tale kaŋgeramŋgaik. Kaŋgermba muli kuklimba tumba ye tugum te prowap.
MAR 11:3 Ande nu tale ndaŋam taŋawik ŋga kusnatikuwa kande tale nu sawap: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak. Piro kugawa le sile pitik ndo tumba luka te prowamkik ŋga sawap ŋgina.
MAR 11:4 Taŋaka nu nale kukulnikina le nale kinaik ka doŋki fat wande malaŋga tugumŋge pannaig le ndinŋge tiŋ minna le kaŋgernaik. Nale muli kuklimba minnaik le
MAR 11:5 afu tugum taŋge nale kusnanikinaig: Tale ndaŋam doŋki fat ta muli kukliwik ŋginaig le
MAR 11:6 Yesus nale wam pagukina taŋamba saniŋginaik le nane ndek sakinaig: Ta maye tumba kape ŋginaig.
MAR 11:7 Nale doŋki fat ta tumba Yesus tugum promba nakile tawi afu kilmba doŋki muskil mbolŋge farnaik le Yesus nu poŋga minyokina.
MAR 11:8 Taŋana le nane gudommba naŋgine kumiŋ kilmba ndinŋge farniŋmba afu ail wainu waŋe magenu ŋak duŋeŋge kugerkinaig tuku ta kilmba pro ndinŋge farniŋge likinaig.
MAR 11:9 Taŋamba nane afu Yesus tuku tumailamŋge afu ŋgumnemŋge nane kumbaŋge wikaraumba sakinaig: Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube o. Taŋgo te Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Nu Suŋgoŋge nyaro tuwa o.
MAR 11:10 Nu siŋgine mbuŋ David tuku ma mbolŋge nuŋe gageu kulatkamŋgat. Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube o ŋginaig.
MAR 11:11 Yesus nu taŋamba Yerusalem prona sulumba nu kusem wande suŋgo sinam kumba taŋge nu mbilmbilka agaŋ ndende ŋakmba kaŋgerkina. Taŋamba ki butuŋgina le nu taŋgo 12 ta kilmba luka Betani kinaig.
MAR 11:12 Mafena le nane Betani kusremba kinaig ka ndinŋge Yesus nu gubana.
MAR 11:13 Nu maskenŋge fik ail ande kaŋgerna ta waŋenu gudommba ŋak le nu alonu mambilam kina ta alowam tuku ait kuga tukunu waŋenu ndo kaŋgerkina.
MAR 11:14 Taŋamba nu ndek fik ail ta sana: Ne maŋ alowe nda. Afu ne tuku alonu maŋ nye nda ŋgina. Taŋakina ta nu dubiwanu taŋgo mata pasa ta isnaig.
MAR 11:15 Kile nane Yerusalem pronaig sulumba Yesus nu kusem wande suŋgo sinam kumba ka kawaŋ taŋge afu agaŋ ndende piya niŋginaig afu piyaniŋmba kilnaig ta nane ŋakmba kogroŋka pitaikina. Taŋamba nu ndametiŋ muŋgu walka minnaig mbal nane tuku mbain kilmba kile-panka umaŋ kurinum piyawam tuku patikinaig mbal tuku minyo mbili mata kile-pankina sulumba
MAR 11:16 nane agaŋ kilmba kusem wande sinam sinam ndin taŋaŋ dubimba kinaig ta peuniŋgina sulumba
MAR 11:17 nu nane wam paguka saniŋgina: Kuyar pasa nu teŋenmba sakate: Ye tuku wande ta kilke mbol mbal ŋakmba ye mbariŋyam tuku wande ŋgate. Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig ŋgina.
MAR 11:18 Taŋgo pino ŋakmba nu tuku tum pasa tuku pirerek purka saka minnaig le pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal nane Yesus nu wam kina ta ismba nu tuku kuru-kuruka nu balewam tuku ndin sotinaig.
MAR 11:19 Furirna le Yesus nane tumbraŋ suŋgo ta kusremba kinaig.
MAR 11:20 Mafena le maratukuk nane luka kumba fik ail ta liwam bafumba kaŋgernaig ta kareŋga sumbailnu turmba kumna.
MAR 11:21 Kile Petrus nu Yesus pasa sakina ta idusmba nu sana: Tum Taŋgo, ai si. Kubele ail taprana si kummba kareŋgina ŋgina le
MAR 11:22 nu ndek nane saniŋgina: Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgap.
MAR 11:23 Ye tane satiŋget. Ande nu Kuate yabaŋmba wamdus tero ndaka wam ta siŋka mayok kaŋgat ŋga idusmba nu tabe si samba ne goka tiŋga yu buto sinam kaye ŋga sawa ta nu taŋawamŋgat.
MAR 11:24 Ta tuku ye satiŋget. Ne Kuate yabaŋmba ye siŋka wam ta tamŋgit ŋga idusa ta ne tamŋgat.
MAR 11:25 Ne Kuate yabaŋmba minit ta ande ne mbolŋge mbarte ta ne gilaiŋga. Ne taŋawa ta ne tuku Mam samba mbolŋge minit nu mata ne tuku mbar sauka gilaiŋgamŋgat.
MAR 11:26 [Ne ande tuku mbar gilai ndaŋga ta ne tuku Mam samba mbolŋge minit nu ne tuku mbar mata gilaiŋge nda ŋgina.]
MAR 11:27 Nane maŋ mbumba Yerusalem kinaig sulumba Yesus nu kusem wande sinamŋge kine promba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu afu Israel mage mage nane ŋakmba pro nu kusnanaig:
MAR 11:28 Imaŋge ne kukulnina le ne wam kame te ke likate? Imaŋge ne saŋgri tinmba kukulnina ŋga kusnanaig le
MAR 11:29 nu ndek saniŋgina: Ye mata tane wam ande kusnatiŋgi le lafuwap ta imaŋge wam kame te kam tuku kukulyina ta ye tane kila satiŋgamŋgit.
MAR 11:30 Imaŋge kule pisne piro Yohanus tuna? Kuateŋge e ko taŋgoŋge ta tane ye sayap ŋgina.
MAR 11:31 Taŋakina le nane ka kasomŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Sine ndaŋmba sabe. Sine Kuateŋge ŋga sabe ta ndaŋam tane Yohanus tuku son nda ŋginaig ŋgamŋgat.
MAR 11:32 Ko sine taŋgoŋge ŋgube ta mata kumuŋ kuga ŋginaig. Taŋgo ŋakmba Yohanus nu siŋka Kuate tuku tuan taŋgo ande ŋga saka minnaig le gabat mbal nane taŋgo pino tuku kuru-kurukinaig.
MAR 11:33 Ta tuku nane Yesus sanaig: Iyo sine gilai ŋginaig le Yesus nu ndek nane saniŋgina: Ata. Ye mata imaŋge sayina le wam kame ke liket te satiŋge nda ŋgina.
MAR 12:1 Yesus nu yaba pasambi wam afu saniŋgina sulumba sakina: Taŋgo ande nu grep piro ŋguka fondembi kormba nu grep firfirmba kulenu kilam tuku ŋguruŋ wakeina sulumba piro kulatkam tuku wande kuennu o mbolok pilna. Piro ŋakmba deŋpurmba nu piro mbal kilmba patika nu tiŋga kilke kise mbol kina.
MAR 12:2 Ait kumuŋgina le piro ta tuku alonu afu kilam tuku nu taŋgo ande kukulna le piro mbal tugum kina.
MAR 12:3 Ka prona le nane nu biye timba paniŋta pitainaig le nu ake luka kina.
MAR 12:4 Taŋana le piro miro taŋgo nu maŋ taŋgo ande kukulna le nane nu gabat mbolŋge kat buromba ŋayo silinaig.
MAR 12:5 Nu maŋ taŋgo inum kukulna le nane nu tumba balenaig. Taŋamba taŋamba nu nane gudommba kukulniŋge likina le nane afu pani farmba afu bale farnaig.
MAR 12:6 Kile taŋgo ndindo ndo piro miro taŋgo ndoŋ minna. Taŋgo ta nuŋe kiŋo. Nu kiŋo ta tuku kume purmba minna. Ŋgumne tukulmba nu kiŋo ta kukulna sulumba sakina: Nane nu kaŋgermba ye tuku kiŋo ŋga mapewamŋgaig ŋga kukulna le kina.
MAR 12:7 Nu kumba piro mbal tugum prona le kaŋgermba sakinaig: Taŋgo ilit si nu mam nuŋe tuku agaŋ ndende kilam tuku nyu ŋak. Sine nu balebe sulumba piro te siŋgine tube ŋginaig.
MAR 12:8 Taŋaka nane nu biye timba balenaig sulumba mindesiŋ tumba bukŋginaig le kilim kina.
MAR 12:9 Tane ndaŋmba idusde. Grep piro miro taŋgo nu ndaŋamŋgat? Nu pro piro mbal ta bale farmba piro kulatkam tuku kuasmbi kise patikamŋgat.
MAR 12:10 Kuyar pasa ande te tane bur ndakade e? Ndame suŋgo ande wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade.
MAR 12:11 Suŋgo nuŋge wam ta kina le sine kaŋgermba pirerek purka gare toreg ŋgina.
MAR 12:12 Gabat mbal nane yaba pasa ta ismba Yesus nu nane tuku sakina ta katesemba nu biye tiwam tuku ta nane taŋgo pino tuku kuru-kuruka nu kusremba kinaig.
MAR 12:13 Kile gabat kameŋge Farisi taŋgo Herodus dubiwanu taŋgo afu kukulniŋginaig le Yesus tagowaig le nu pasa ande mbarwa le nu biye tiwam tuku kinaig.
MAR 12:14 Nane pro nu sanaig: Tum Taŋgo, ne taŋgo tugusek ta sine kila. Ne ande tuku kiko ndanate. Ne taŋgo nyu ŋak tuku kuru kuru ndakate. Ne taŋgo ŋakmba Kuate tuku maŋau dubikam tuku tumsiŋgit. Ne sine sasiŋga. Sine Zu mbal siŋgine tukul maŋau dubimba Rom tuku gabat Sesar takis tambim kumuŋ e? Sine takis patikube e ko mbulbe ŋga sanaig le
MAR 12:15 Yesus nu nane tuku yabri pasa katesemba saniŋgina: Ndaŋam tane ye tagoyade? Ndametiŋ ande tumba pro ye tumyap le kaŋgeri ŋgina.
MAR 12:16 Taŋakina le nane ndametiŋ ande tumba nu tumnaig le nu ndek kusnaniŋgina: Ndametiŋ te mbolŋge ima tuku kanu. Ima tuku nyu minit ŋga kusnaniŋgina le nane lafumba sakinaig: Sesar tuku ŋginaig.
MAR 12:17 Taŋakinaig le Yesus nu ndek teŋenmba saniŋgina: Ata. Tane gabat suŋgo Sesar kumnemŋge minig. Nu tambim tuku agaŋ sakate ta nu tape. Kuate agaŋ tambim tuku sakate ta Kuate tape ŋgina le nane pasa ta ismba pirerek purkinaig.
MAR 12:18 Kile Sadusi taŋgo afu Yesus tugum pronaig. Sadusi mbal nane taŋgo kummba maŋ tiŋge nda ŋga idusmba minig tuku. Nane pro Yesus kusnanaig:
MAR 12:19 Tum Taŋgo, Mosesŋge teŋenmba kuyarna: Taŋgo ande kummba pino kuembol kiŋo kugatok kusrewa le maib nuŋeŋge pino ta tumba aba nuŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋga kuyarna.
MAR 12:20 Ariya. Mambo kat nuŋe ndoŋ nane 7 minnaig. Aba naŋgine pino ande tina sulumba minna ma ma kiŋo kugatok kumna.
MAR 12:21 Kumna le maib nuŋe nu dubiknu pino ta tina. Nu tumba minna ma ma nu mata kiŋo kugatok kumna le maib nuŋe keŋnu mata taŋana.
MAR 12:22 Taŋamba taŋamba nane 7 pino ndui ta ndo tumba kiŋo kugatok kume farnaig. Ŋgumneŋga pino kuembol nu mata kumna.
MAR 12:23 Ata. Ne kumanu mbal tiŋgamŋgaig ŋga sakate ta taŋgo 7 ŋgamukŋge nu ima tuku pino minamŋgat e? Taŋgo 7 ta pino ndui ta ndo tinaig ŋginaig.
MAR 12:24 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Tane Kuate tuku kuyar pasa nu tuku saŋgri tane wamdus pulu ndatiŋgit. Ta tuku tane wamdus mbarde.
MAR 12:25 Nane kumanu mbal aboŋga tiŋga Kuate tuku eŋel suk minamŋgaig. Nane muŋgu kile nda.
MAR 12:26 Kumanu mbal maŋ tiŋge nda ŋga idusmba sakade ta Moses tuku wam kube mbolŋge ail fudiŋndo pa bulu ŋak wam ta tuku tane bur ndakade e? Kuate nu Moses teŋenmba sana: Ye Abraham Isak Yakob ye nane tuku Mbara Suŋgo minet ŋgina.
MAR 12:27 Abraham nane kume likinaig ta nduiye ŋgisikinaig kande Kuate ye nane tuku Mbara ŋga Moses sa ndana kande. Nu abo ŋak minig mbal tuku Mbara. Ta tuku tane kumanu mbal kummba maŋ tiŋge nda ŋga sakade ta tane siŋka wamdus mbarde.
MAR 12:28 Nane Yesus ndoŋ kualeyauka minnaig le kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande pro nu nane tuku pasa lafu mayete ŋga nu mata Yesus kusnana: Tukul ndaŋ tukul ŋakmba liniŋganu minit ŋgina le
MAR 12:29 nu ndek sakina: Tukul nu mbolŋge minit ta teŋenmba sakate. Israel mbal tane ise mayewap. Siŋgine Kuate nu Mbara Ndindo. Ande mine ndakate.
MAR 12:30 Taŋgine Suŋgo Kuate tane nu tuku kume purmba taŋgine ŋgamuŋgal abo guwa wamdus saŋgri ta ŋakmba nu tape ŋga sakate.
MAR 12:31 Tukul ande nu dubiknu teŋenmba sakate. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgate. Tukul pasa armba ta tukul pasa ŋakmba liniŋganu minik ŋgina.
MAR 12:32 Taŋakina le kusem pasa bitekŋganu taŋgo nu Yesus sana: Tum Taŋgo, ne kumumbi sakate. Kuate ndo Mbara. Ande mine ndakate.
MAR 12:33 Ima nu Kuate tuku kume purmba nuŋe ŋgamuŋgal wamdus saŋgri ta ŋakmba nu tuwit sulumba nuŋe ŋgarosu tuku kume purte taŋamba ndo nuŋe tugumŋge minig mbal tuku kume purwa ta nu maŋau mayete. Maŋau ar taŋge agaŋmor kilmba bale farmba atraukade maŋau ta liniŋgit ŋgina.
MAR 12:34 Taŋakina le Yesus nu taŋgo te wamdus te-mayemba pasa kumumbi lafuwat ŋga nu sana: Ne Kuate tuku gageu inum mayok kambim bafute ŋgina. Taŋakina le nane Yesus kusnawam tuku kuru-kuruka maŋ kusna ndanaig.
MAR 12:35 Yesus nu kusem wande suŋgo sinamŋge wam paguka nane saniŋgina: Ndaŋam kusem pasa bitekŋganu mbal nane Kuateŋge madina taŋgo Kristus nu David tuku mbuŋ ŋga sakade?
MAR 12:36 Tukul Guwaŋge David wamdus tuna le nu teŋenmba sakina: Suŋgo Kuateŋge ye tuku Suŋgo sana: Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma yeŋge ne tuku ŋgueu mbal kilmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina.
MAR 12:37 David nu taŋamba kuyarmba Kristus nu ye tuku Suŋgo ŋgina. Ata. Nu David tuku mbuŋ ndo e ko nu David tuku Suŋgo ŋgina. Maŋgur suŋgo ta nane Yesus tuku pasa isam tuku nzaliniŋgina le
MAR 12:38 nu wam afu tumniŋmba saniŋgina: Kusem pasa bitekŋganu mbal tuku maŋau riroŋkap. Nane tawi kugennu silika likam nzaliniŋgit. Nane maket mbolŋge lika taŋgo nane sugo ŋga kaiyeniŋguwaig ŋga kilba pilig.
MAR 12:39 Kusem wandekŋge pagumba nye suŋgo mbolŋge nane mbili tumailamŋge minyokam nzaliniŋgit.
MAR 12:40 Nane pino kuembol kame tuku agaŋ ndende didika kile-suluwe niŋgig. Nane naŋgine maŋau ŋayonu ta yabukam tuku taŋgo am mbolŋge Kuate yabaŋ kuende. Ta tuku nane pa lato tamŋgaig ŋgina.
MAR 12:41 Yesus nu kusem wande sinamŋge ndametiŋ patikam tuku ma ta tumail tumba minyoka nane ndametiŋ pankinaig le kaŋgerka minna. Nane agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal ndametiŋ sugokanu pankinaig le
MAR 12:42 kile pino kuembol ande agaŋ ndende kugatok promba nuŋe toea armba ndo kilmba pro patikina le
MAR 12:43 Yesus ndek nuŋe dubiwanu taŋgo wikina sulumba saniŋgina: Ye siŋka satiŋget. Pino kuembol te agaŋ ndende kugatok ta nu ndametiŋ fudiŋndo patikat ta nane afu pankaig ta liniŋgat.
MAR 12:44 Ta ndaŋam? Nane ndametiŋ gudommba ŋak ta afu ndo patikaig ta pino kuembol te nu agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ ŋakmba panke suluwat. Nu nyamagaŋ piyawam tuku ande mata mine ndakate ŋgina.
MAR 13:1 Yesus nu mayok ka kusem wande suŋgo ta kusrewam bafuna le nuŋe dubiwanu taŋgo andeŋge nu sana: Tum Taŋgo, ai te. Kusem wande te tuku wande kame magenu ndo. Nane ndame magenumbi patike likinaig ŋgina le
MAR 13:2 nu ndek sana: Ne wande sugo ŋakmba kaŋgerkate te ŋgumneŋga ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋgina.
MAR 13:3 Nane kumba ka Olif tabe mbol promba Yesus nu kusem wande tumail tumba minyok minna le Petrus Yakobus Yohanus Andreus naneŋge ndo promba Yesus kusnanaig:
MAR 13:4 Ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame agaŋ kaŋgermba ait ta buk patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le
MAR 13:5 nu pasa tugu pilmba nane wam paguniŋgina: Tane riroŋ mayewap. Afu pro tane yabritiŋbekaig.
MAR 13:6 Nane afu ye tuku nyu tumba ye Kuateŋge madiyina taŋgo ŋga gudommba didikuwaig le ndenuŋgaig.
MAR 13:7 Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko taŋgine tugumŋge kame zigna ande ismba tane wamdus fulil ndakap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait kile.
MAR 13:8 Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig. Ma yimyam mbolŋge mumni guba prowe likamŋgaig. Piti kame ta pino kutu te-palmbim tuku ŋgaro rar tate taŋaŋ prowamŋgaig.
MAR 13:9 Tane taŋgine riroŋ mayewap. Afuŋge tane kilmba pasa mbolŋge kile-tidiŋguwaig le afu naŋgine kusem wandekŋge tane pani faramŋgaig. Afu tane kilmba ka gabat sugo sugo nyu sugo ŋak mbal tugumŋge kile-tidiŋguwaig le tane ye tuku ŋga pasa mayenu saniŋgap le nane ye tuku nyu isamŋgaig.
MAR 13:10 Pasa mayenu kilke tugu ŋakmba mbolŋge kukliwap le ndo kugawam tuku ait prowamŋgat.
MAR 13:11 Nane taŋamba tane kilmba pasa mbolŋge patika mbal sugo wai mbolŋge patikuwaig le wamdus fulilka ndaŋmba sakube o ŋga wamdus te-sulu ndawap. Pasa te-tiwam tuku ait mbolŋge tane tuku wamdus sinamŋge pasa afu mayok kaŋgaig ta ndo sakap. Tukul Guwa nu wamdus tiŋguwa le pasa sakamŋgaig. Taŋgine wamdusmbi kuga.
MAR 13:12 Ait ta mbolŋge ande nuŋe tira nuŋe kasurmba kumam tuku ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgat. Taŋgo nu nuŋe kiŋo mbolŋge mata taŋawamŋgat. Kiŋo kame nane ina mam kat naŋgine kumwaig ŋga nane pasa mbolŋge patikamŋgaig.
MAR 13:13 Tane ye tuku taŋgo tukunu nane ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig. Ande nu ye kusre ndayumba minmba ma ma kumwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgat.
MAR 13:14 Ŋgumneŋga ande nu ŋule parak tukul ma mbolŋge mayok ka tukul kuerka kutur tambimŋgat. (Tane pasa te burkade mbal tane wamdus pulutiŋguwa). Wam ta mayok kuwa le kaŋgermba kame suŋgo prote ŋga Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig.
MAR 13:15 Ande nu wande kawaŋŋge minmba kande nu pitik kua kumba wandekŋge agaŋ kilam idus ndawa.
MAR 13:16 Ande nu piro mbolŋge minmba kande luka nuŋe tawi tam idus ndawa.
MAR 13:17 Ait ta mbolŋge pino fuŋgulok pino kiŋo dabro amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig.
MAR 13:18 Tane Kuate yabaŋap le murke ait mbolŋge maŋau ta pro ndawa.
MAR 13:19 Ait ta mbolŋge piti suŋgo pasa ŋak prowamŋgat. Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ait mbolŋge ka kile ait te mbolŋge mata piti afu taŋaŋ kaŋger ndakeg. Ŋgumneŋga mata piti taŋaŋ ande prowe nda.
MAR 13:20 Kuate nu nuŋe kilam tuku madiniŋgina mbal idusniŋmba piti ait kuen ta kuerkina le ait fagnu ndo piti prowamŋgat. Nda kuerkina kande ait ta prowa le taŋgo ŋakmba ŋgisike sulude kande.
MAR 13:21 Ande nu tane satiŋmba kaŋgera Kristus Kuateŋge madina taŋgo minit te ko nu minit si ŋguwa kande nu tuku pasa ise ndakap.
MAR 13:22 Yabri taŋgo prowaig sulumba afu ye Kristus ŋgumba afu ye Kuate tuku tuan taŋgo ŋgamŋgaig. Nane Kuateŋge madiniŋgina mbal yabriniŋmba didikube ŋga nane wam kitek saŋgrinu ke likamŋgaig.
MAR 13:23 Tane mambilmba riroŋka minap. Wam kame ta prowamŋgaig. Ta tuku ye tane wam pagutiŋget.
MAR 13:24 Sina manzer ait suŋgo ta kugawa le ki mukumba dabunuŋgat. Tambun mata buluŋge nda.
MAR 13:25 Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le mbai ŋakmba samba mbolŋge guroromba ndeke lika minamŋgaig.
MAR 13:26 Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye saŋgri suŋgo kilŋa ŋak gau sinamŋge prowi le nane ye kaŋgeryamŋgaig.
MAR 13:27 Ye ndeka eŋel kame kukulniŋgi le kilke tugu ŋakmba mbolŋge Kuate nuŋe madiniŋgina mbal kile-maŋgurkamŋgaig.
MAR 13:28 Tane fik ail kaŋgerap. Tane kuzrunu kitek promba nzude le kaŋgerka katesemba sakade: Ki ait patukate ŋgade.
MAR 13:29 Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka ye prowam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig.
MAR 13:30 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig.
MAR 13:31 Kilke tugu samba tugu ŋgisikamŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat.
MAR 13:32 Ginu mara ki kanum ndaŋ ta ande nu kila mine ndakate. Samba mbolŋge eŋel mata nane gilai. Ye Kuate tuku Kiŋo ye mata gilai. Mam nu ndo kila minit.
MAR 13:33 Ait ta ginu mayok kaŋgat ta tane gilai tukunu tane riroŋka mambilmba minap.
MAR 13:34 Wam ta yaba pasa te suk. Taŋgo suŋgo ande ma ande kambim ŋga nuŋe piro mbal piro walmba ande wande kulatkam tuku pilmba sate: Ye mambilmba tairŋga mina ŋgate.
MAR 13:35 Wande miro taŋgo ginu mara prowamŋgat ta tane gilai. Furiram e ko furir ŋgamu e ko teg kaglinu ulwa le ko maratukuk ta tane gilai tukunu mambilmba tairŋga minap.
MAR 13:36 Tane idus ndamba minap le nu pitik ndo pro kaŋgerkikat.
MAR 13:37 Ye tane satiŋget pasa te taŋamba ndo nane ŋakmba saniŋget. Tane mambilmba minap ŋgina.
MAR 14:1 Pagumba nye suŋgo Pasowa bret yis kugatok nyam tuku ki ait armba minnaig le pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ kuirkuirka Yesus biye timba balewam tuku ndin sotinaig sulumba
MAR 14:2 sakinaig: Sine pagumba nye tuku maŋgur suŋgo sinamŋge nu biye tibe ta ŋayo. Kame zigna suŋgo mayok kakat ŋginaig.
MAR 14:3 Betaniŋge Yesus nu taŋgo ande buk ŋgirŋger ŋak nyunu Simon nu tuku wandekŋge isukusmba minna. Nu isukusmba minna le pino ande ndame botol gureŋ mundur mayenu ŋak piyanu o mbolŋge ta tumba Yesus tugum promba botol ndumor ŋgurmba nu tuku gabat mbolŋge gureŋ ta kutuna.
MAR 14:4 Kutuna le nane afu wam ta kaŋgermba palseŋniŋgina le naŋgine naŋgine sakinaig: Ndaŋam saka gureŋ mayenu ake kutuwat a.
MAR 14:5 Nu gureŋ ta tumba piyana kande nu ndametiŋ soŋ 30 limba kilna le sine sanzal mbal turkeg kande ŋginaig. Nane taŋamba pino ta tumba sawe likinaig le
MAR 14:6 Yesus nu ndek nane saniŋgina: Tane mbulap. Ndaŋam tane pino te piti serde. Nu ye mbolŋge wam mayete.
MAR 14:7 Sanzal mbal mara mara tane ŋgamukŋge minamŋgaig. Tane nane turkam idusmba ndeta turkam kumuŋ. Ye tane ndoŋ ait kuennu mine nda.
MAR 14:8 Pino te nu ye mbolŋge nuŋe maŋau kumumba gureŋ mayenu te ye pisneyat. Nu ye ŋgunu tuku ŋgarosu wakeiyat.
MAR 14:9 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge nane pasa mayenu kuklimba nu wam kat te turmba sakuwaig le nane ismba nu tuku saka minamŋgaig ŋgina.
MAR 14:10 Kile nu dubiwanu taŋgo 12 ta tuku ande Yudas Iskariotnu nu Yesus tumba pris gabat mbal wai mbolŋge palmbim ŋga nane sota kina le
MAR 14:11 nane nu tuku pasa ismba gare tumba pasa katmba ndametiŋ afu nu tambim tuku sanaig. Sanaig le Yudas nu Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku ait mayenu ande tairŋga minna.
MAR 14:12 Bret yis kugatok nyam tuku kusem ait amboŋganu mbolŋge Zu mbal nane sipsip fat bale farmba nyanu. Ait ta prona le nuŋe dubiwanu taŋgo ndek Yesus kusnanaig: Sine aniŋge ne ndoŋ Pasowa nyam tuku ka kuanekube ŋginaig le
MAR 14:13 nu ndek nuŋe dubiwanu taŋgo armba sanikina: Tale tumbraŋ suŋgo mbol kape. Kumba ka prowap le taŋgo ande waim kule ŋak tale tugum promba kuwa le nu dubimba kape.
MAR 14:14 Nu kumba wande poŋgamŋgat ta tale wande ta tuku miro taŋgo teŋenmba sawap: Tum Taŋgoŋge sakat nu nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ wande rum ndaŋ mbolŋge Pasowa nyamŋgig ŋga sawap.
MAR 14:15 Taŋakap le nu rum suŋgo ande o mbolŋge agaŋ ndende kumumbi patikinaig le minig ta tumtikamŋgat. Taŋawa le tale rum ta sinamŋge sine Pasowa nyam tuku kuanekap ŋga sanikina.
MAR 14:16 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo ar ta tumbraŋ suŋgo mbol kinaik ka Yesus nu sakina ta kumumba mayok kina le nale Pasowa nyam tuku agaŋ ndende kuaneka maŋ luka kinaik.
MAR 14:17 Furirna le Yesus nu taŋgo 12 ta kilmba kumba ka kuanekinaik wande ta poŋginaig.
MAR 14:18 Ka taŋge nane isukusmba minmba Yesus nu sakina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ŋgamukŋge ande ye ndoŋ isukusit te nu ye tuku kupet minit ŋgina.
MAR 14:19 Taŋakina le nane wamdus ŋaigoŋga ndui ndui nu kusnanaig: i ... Ne yeŋge ŋga iduste e ŋginaig le
MAR 14:20 nu ndek nane saniŋgina: Ande tane 12 ŋgamukŋge nu ye ndoŋ nza tuma bret kule pak mbilmba nyate ta not.
MAR 14:21 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kuyar pasa kumumba kumamŋgit ta ande nu ye tumba nane wai mbolŋge palmbimŋgat ta ose. Nu piti suŋgo tamŋgat. Ina nuŋeŋge te-pile ndakina kande maye kande ŋgina.
MAR 14:22 Nane isukusmba minmba Yesus nu bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba nuŋe dubiwanu taŋgo niŋmba sakina: Bret te tumba nyap. Te yiŋe ŋgarosu ŋgina.
MAR 14:23 Taŋamba nu grep kule murko ŋak ta mata tumba Kuate gare pasa tumba niŋgina le yaimba nyinaig.
MAR 14:24 Taŋanaig le nu ndek saniŋgina: Te yiŋe ndare. Ndare ta mbolŋge pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ o buk katna ta alonu mayok kaŋgat. Ye nane gudommba tuku ŋga ye yiŋe ndare kutuwamŋgit.
MAR 14:25 Ye siŋka satiŋget. Ye maŋ grep kule teŋen nye ndaki ma ma Kuate kulatkate ma mbolŋge ye grep kule kitek nyamŋgit ŋgina.
MAR 14:26 Taŋaka deŋpurmba nane mune ande ulnaig sulumba tiŋga Olif tabe mbol kambim saka kinaig.
MAR 14:27 Kumbaŋge Yesus nu nane saniŋgina: Tane ŋakmba kua ka ye kusreyamŋgaig. Kuyar pasa teŋenmba sakate. Kuateŋge sipsip kulat taŋgo balewa le sipsip pururumba sili-siliwamŋgaig ŋga sakate.
MAR 14:28 Ye kummba maŋ tiŋgi sulumba ye amboŋga Galilea ma tugu mbol ka le tane ŋgumneŋgamŋgaig ŋga saniŋgina.
MAR 14:29 Taŋakina le Petrus ndek nu sana: Nane ŋakmba kua ka ne kusrenuwaig ta ye ndo ne kusrene nda ŋgina le
MAR 14:30 nu Petrus sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Furir te mbolŋge teg witiwam ar ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina.
MAR 14:31 Taŋaka sana le Petrus nu saŋgri tiŋga sakina: Kuga. Ne balenumba ye mata baleyam bafuwaig le ta mata ye siŋka ne tuku nyu yabuke nda ŋgina le nuŋe dubinaig mbal ŋakmba pasa ndui ta ndo sakinaig.
MAR 14:32 Nane ma ande nyunu Getsemani pronaig sulumba nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Tane teŋge minap. Ye ka siŋge Kuate yabaŋamŋgit ŋgina.
MAR 14:33 Taŋaka nu Petrus Yakobus Yohanus nane keŋ ta kilmba kina ka taŋge nu ŋgamuŋgal piti suŋgo kamusmba wamdus fagkina le isu saŋgri kugana.
MAR 14:34 Taŋamba nu nane saniŋgina: Ye wamdus ŋayoŋga piti suŋgo ye toyate le kamuset. Tane teŋge mambilmba minap ŋgina.
MAR 14:35 Taŋamba saka nu dirdirka kumba ŋgurŋgurka ndek truk ka piti ta nu laipam kumuŋ e ŋga nu Kuate yabaŋmba sakina:
MAR 14:36 O Mam ne wam ŋakmba kam kumuŋ. Kule murko te ye mbol pitaimba te-siwa ŋget ta ne ye tuku nzali te dubi ndawa. Naŋe nzali ndo dubiwa ŋgina.
MAR 14:37 Taŋamba nu luka ka nane kaŋgerkina ta nane kinymba minnaig le nu ndek Petrus sana: Simon, ne kinyit e? Ne ait fagnu te mambilmba minam kuga e?
MAR 14:38 Satan tuku tago tane mbol prowikat. Abo minmba yabaŋmba minap. Taŋgine ŋgamuŋgal Kuate yabaŋam tuku idusde ta ŋgarosumbi dubiwam tuku ta piti ŋgina.
MAR 14:39 Taŋamba sake deŋpurmba nu luka kina ka pasa ndui ta ndo maŋ yabaŋmba sakina.
MAR 14:40 Taŋamba nu maŋ luka prona ta nane ginyumŋge am piti patikinaig le kinymba minnaig le kaŋgerkina le nane piririmba ame pasa lafube o ŋga wam pile paskinaig.
MAR 14:41 Yesus nu maŋ kumba ka yabaŋ keŋna sulumba promba maŋ kusnaniŋgina: Kile mata mabta kinymba minig e? Kile kumuŋgat. Ait buk prowat. Andeŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba une ŋak mbal tuku wai mbolŋge palmbim tuku bafute.
MAR 14:42 Ai si. Ye tuku kupet taŋgo prote. Tane tiŋgap le sine nane tugum si kab ŋgina.
MAR 14:43 Nu taŋamba pasata minna le taŋgo 12 ta tuku ande Yudas nu taŋgo gudommba kame bagi sibugi kilmba ŋak pronaig. Pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage naneŋge taŋamba kukulniŋginaig le pronaig.
MAR 14:44 Yesus tuku kupet taŋgo nu nane kila palmbim tuku buk teŋenmba wam paguniŋgina: Ye ka ande mumuwi ndeta not. Taŋgo ta biye timba tumba kape ŋgina.
MAR 14:45 Kile nane promba Yudas nu pitik ndo Yesus tugum kumba Tum Taŋgo kaiye ŋgina sulumba mumuna le
MAR 14:46 nane pro Yesus biymba biye denaig.
MAR 14:47 Ande nu tugumŋge minna taŋge nuŋe kame bagi gomba tumba pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu pike welna.
MAR 14:48 Taŋana le Yesus nu nane saniŋgina: Ndaŋam saka tane ye kuayar taŋgo taŋaŋ bagi sibugi kilmba ye biye tiyam prode.
MAR 14:49 Ye mara mindek tane ŋgamukŋge kusem wande suŋgo sinamŋge taŋgo pino wam paguka minen ta tane ye biye tiyam kuga e? Ta maye. Kuate tuku kuyar pasa kumumba mayok kuwa ŋgina.
MAR 14:50 Taŋakina le nu dubinaig taŋgo ŋakmba nu kusremba sili-silimba kua kinaig le
MAR 14:51 taŋgo mbanzo ande nu tawi kaukauk ndindo tiŋmba Yesus dubimba kina le nane ndek nu biye tinaig.
MAR 14:52 Biye tinaig le nu mbil buŋga tawi gagulmba kusremba wagek kua kina.
MAR 14:53 Kile nane Yesus tumba pris gabat suŋgo tugum kinaig. Pris gabat mbal Israel mage mage kusem pasa bitekŋganu mbal nane ŋakmba buk pro taŋge maŋgurkinaig.
MAR 14:54 Petrus nu maskenŋge Yesus dubimba kina ka pris gabat suŋgo tuku fonde sinam kumba ka wande mab taŋge nu kame mbal ndoŋ pa likmba minnaig.
MAR 14:55 Pris gabat mbal Israel pasa pilewanu sugo ŋakmba Yesus balewam tuku pasa gabat ande sotete piseŋginaig le
MAR 14:56 nane gudommba yabri pasa tumba Yesus mbaranu ŋginaig ta pasa gabat ndindo mayok ndakina.
MAR 14:57 Kile nane afu tiŋga nu mbolŋge pasa pilmba yabri pasa teŋenmba sakinaig:
MAR 14:58 Nu teŋenmba sakina le isgeŋ. Kusem wande suŋgo taŋgo waimbi pilnaig te ye sambriwi sulumba mara keŋmba mbolŋge kise ande waimbi pile ndakanu ta palmbimŋgit ŋga sakina le isgeŋ ŋginaig ta
MAR 14:59 pasa ta mbolŋge mata pasa gabat ndindo mayok ndakina.
MAR 14:60 Kile pris gabat suŋgo nu nane ŋgamukŋge tiŋga Yesus kusnana: Nane ne mbaranu ŋga sakade te ne ndaŋmba iduste. Ne nane tuku pasa lafuwe nda e ŋgina ta
MAR 14:61 nu pasa ande sa ndaka miŋge tukulmba maninok minna le pris gabat suŋgo nu maŋ Yesus kusnana: Ne Kristus? Ne Kuate tuku Kiŋo e ŋgina le
MAR 14:62 nu pasa lafumba sakina: Ne sakate not. Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu tuku ndinamŋge minyok mini sulumba gau mbolŋge ndeki le tane ye kaŋgeryamŋgaig ŋgina.
MAR 14:63 Taŋakina le pris gabat suŋgo pasa ta ismba palseŋna le nu ndek nuŋe tawi fetfetmba sakina: Kile mbulbe. Pasa ande sote nda.
MAR 14:64 Tane nu Kuate tuku nyu ŋayo silite pasa te ismba tane ndaŋmba idusde ŋgina le nane ŋakmba sakinaig: Nu taŋgo ŋayonu. Nu kumwa ŋginaig.
MAR 14:65 Kile nane afu tiŋga ka Yesus ŋguspemba amnu soŋga waimbi katmba sanaig: Imaŋge ne katnate e? Ne tuan taŋgo ndeta nyun ta le sine isbe ŋginaig. Taŋakinaig le polis kameŋge mata nu tumba katnaig.
MAR 14:66 Petrus nu wande mab taŋge minna le pris gabat suŋgo tuku piro pino ande promba
MAR 14:67 Petrus pa likmba minna le nu kaŋger timba sana: Ne mata Nasaretnu taŋgo Yesus ndoŋ minna tuku ŋgina.
MAR 14:68 Taŋakina le nu ndek Yesus tuku nyu yabuka sakina: i ... Ne pasa sakate ta ye ŋginŋganket ŋgina sulumba nu tiŋga kilim ka malaŋga tugum taŋge minna le teg ande witina.
MAR 14:69 Kile piro pino ta maŋ pro nu kaŋgermba nu tugumŋge minnaig mbal saniŋgina: Taŋgo te mata nu tuku taŋgo ande ŋgina le
MAR 14:70 nu maŋ Yesus tuku nyu yabukina. Taŋamba minmba maŋ taŋgo afu Petrus tugumŋge minnaig ta nu sanaig: Ne yabrikate. Ne nu tuku taŋgo ande. Ne Galileanu ŋginaig le
MAR 14:71 nu nuŋe miroŋ nuŋe ŋgaro tapramba sakina: Tane taŋgo sakade ta ye siŋka gilai ŋgina.
MAR 14:72 Taŋakina le pitik ndo teg witiwam arna le Petrus Yesusŋge pasa sana ta nu idusna: Teg witiwam ar ndawa le ne amboŋga ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋga sakina. Nu pasa ta idusmba malmbi ŋayona.
MAR 15:1 Maratukuk tiŋga pris gabat mbal Israel mage mage kusem pasa bitekŋganu mbal pasa pilewanu sugo ŋakmba pitik ndo pro maŋgurka pasa wakeimba nane Yesus ndaleka tumba ka gabat suŋgo Pilatus tuku wai mbolŋge pilnaig.
MAR 15:2 Taŋanaig le Pilatus ndek nu kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋgina le nu lafumba sana: Ne sakate not ŋgina.
MAR 15:3 Kile pris gabat mbal nane pasa gudommba kilmba Yesus mbolŋge patika nu mbaranu ŋga sanaig le
MAR 15:4 Pilatus nu maŋ kusnana: Ai te. Ne mbar gudommba kanu sakade ta ne pasa kugatok e? Ne nane tuku pasa ande lafuwe nda e ŋgina.
MAR 15:5 Pilatus nu taŋamba kusnana kande Yesus nu pasa ande lafu ndana le nu pirerek purkina.
MAR 15:6 Yar mindek Pasowa tuku ait mbolŋge nane Zu mbal Pilatus tugum kumba muliŋ kilanu taŋgo ande paska tam tuku yabaŋanu le nu paska niŋganu.
MAR 15:7 Ait ta mbolŋge taŋgo afu nane gabat kame ndoŋ kame bumba ande balenaig le nane kilmba muli wandekŋge patikinaig le minnaig. Nane tuku ande Barabas.
MAR 15:8 Kile Zu mbal gudommba pro Pilatus tugumŋge maŋgurka sanaig: Ne wam kate taŋamba kile muliŋ kilanu taŋgo ande paska siŋga ŋginaig.
MAR 15:9 Taŋgo ŋakmba Yesus tuku saka minnaig le pris gabat mbal gubra kagli firka ake Yesus tumba nu tuku wai mbolŋge pilnaig ta Pilatus nu kila. Ta tuku nu Yesus kusrewam idusmba nane kusnaniŋgina: Tane ye Zu mbal tuku gabat suŋgo te paska tiŋgi ŋga idusde e ŋgina le
MAR 15:11 pris gabat mbal ndek taŋgo pino siseŋniŋmba wam pagukinaig le Barabas te-luka tam tuku Pilatus sanaig.
MAR 15:12 Taŋakinaig le Pilatus nu maŋ saniŋgina: Ye Barabas paski sulumba tane Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋgade taŋgo te ye nu ndaŋi ŋga idusde ŋgina le
MAR 15:13 nane lafumba wikaraumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋginaig.
MAR 15:14 Pilatus nu maŋ lato sakina: Ndaŋam. Nu ame wam mbarna ŋgina le nane maŋ suŋgomba wikaraumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga sakinaig.
MAR 15:15 Taŋakinaig le Pilatus nu maŋgurkinaig mbal ta gareniŋguwa ŋga Barabas paska tumba Zu mbal niŋgina sulumba kame mbal saniŋgina le Yesus tumba muli kareŋnumbi ŋgusnaig. Ŋgusmba tumba ail kazrai mbolŋge pilwaig ŋga saniŋgina.
MAR 15:16 Kame mbal Yesus tumba Pilatus tuku wande suŋgo ŋgirpem taŋge pilmba kame taŋgo ŋakmba wikinaig le pro maŋgurkinaig.
MAR 15:17 Nane tawi gurgur mindepiye mayenu tumba Yesus kai tumba muli nzapo ŋak pirka gabat kainaig.
MAR 15:18 Taŋanaig sulumba nane ndek nu nzumilmba gabat suŋgo mbolŋge maŋau kade taŋamba sanaig: Ese. Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋginaig.
MAR 15:19 Taŋamba nane ndek didombi gabatnu katmba ŋguspemba nu tugumŋge dagol tidroŋginaig.
MAR 15:20 Nane taŋamba Yesus usre kupetmba nzumil te-tumba deŋpurmba tawi gurgur ta paska nuŋe tawi siluk tumba ail kazrai mbolŋge palmbim tuku nu tumba kinaig.
MAR 15:21 Kinaig ka ndinŋge Sirenenu taŋgo Simon ma kasomŋge minna tuku te-silika nu Yesus tuku ail kazrai kurawa ŋga saŋgrimba sanaig le nu kurana. Nu Aleksander le Rufus tuku mam nakile.
MAR 15:22 Nane Yesus tumba ma nyunu Golgota pronaig. Nyu ta tugunu Taŋgo Gabat Murko.
MAR 15:23 Pro taŋge nane ndek ŋgaro rar mukuwam tuku marasin grep kule tur mbilmba nyuwa ŋga tunaig ta nu mbulna.
MAR 15:24 Maratukuk ki kanum 9 mbolŋge kame mbal Yesus tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig. Taŋamba nane nu tuku tawi kilam tuku usre ande kinaig sulumba nu tuku tawi inum inumnu kile-likinaig.
MAR 15:26 Ail kazrai mbol taŋge balenaig tuku pasa gabat ta teŋenmba kuyarnaig: Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga kuyarnaig.
MAR 15:27 Nane kuayar taŋgo armba turmba kilmba ande nu tuku ndinamŋge ande ŋaiŋam kumamŋge ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig.
MAR 15:28 Wam ta mbolŋge kuyar pasa ande kumumba mayok kina ta teŋenmba sakate. Nane nu kaŋgermba wam ŋaigonu kanu mbal ndoŋ ulendide ŋga sakate.
MAR 15:29 Nane afu muŋgu lilika kine ilemba Yesus nzumil te-tumba nduku-ndukumba sanaig: Taŋgo nu Israel kusem wande suŋgo sambrimba mara keŋmba mbolŋge maŋ palmbim tuku sakina ta kile aniŋge.
MAR 15:30 Ne naŋe muskil te-timba ail kazrai kusremba ibeŋ kaye ŋginaig.
MAR 15:31 Pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal nane mata Yesus nunumba piŋgil mer te-tumba naŋgine naŋgine saka minnaig: Nu taŋgo tuku muskil kile-tidiŋgina. Kile nu nuŋe muskil te-tiwam kumuŋ kuga.
MAR 15:32 Nu Kuateŋge madina taŋgo Israel mbal tuku gabat suŋgo minmba ndeta kile ail kazrai ta kusremba ibeŋ kuwa le sine son ŋgube ŋginaig le taŋgo armba nu tugumŋge ail kazrai mbolŋge daŋŋginaig ta nale mata nu tumail pannaik.
MAR 15:33 Ki kanum 12 mbolŋge ma ŋakmba ma furir suŋgo promba kumba ka ka ki kanum 3 mbolŋge kugana.
MAR 15:34 Ki kanum 3 mbolŋge Yesus nu wi kueŋka sakina: Eloi, Eloi, lama sabaktani ŋgina. (Pasa ta tugunu teŋenmba. Yiŋe Mbara, yiŋe Mbara, ndaŋam ne ye kusreyat).
MAR 15:35 Taŋakina le nane afu taŋge minnaig ta ndek sakinaig: i ... Nu Elia wikate ŋginaig le
MAR 15:36 taŋgo ande pinderka kumba ka kulelu tumba grep kule mbolŋge tolna sulumba Yesus nyuwa ŋga didombi te-duŋga nu tuku miŋge mbolŋge pilna sulumba nane saniŋgina: Yauk. Elia nu pro paska te-ibeŋamŋgat inde ŋgina.
MAR 15:37 Kile Yesus nu maŋ suŋgomba witina sulumba nu kumna.
MAR 15:38 Yesus nu kumna le kusem wande suŋgo sinamŋge tukul wande tukulanu tawi suŋgo ta mbolŋge fetka ibeŋŋge bitekŋgina.
MAR 15:39 Kame mbal tuku gabat ail kazrai tumail tumba minna ta Yesus nu taŋamba kumna le kaŋgermba ndek sakina: i ... Taŋgo te nu siŋka Kuate tuku kiŋo ŋgina.
MAR 15:40 Pino afu mata nane maskenŋge mambilmba nu kaŋgermba minnaig. Nane ŋgamukŋge ande Maria nu Magdalanu pino. Ande Maria kise nu Yoses le Yakobus fudiŋ nale tuku ina nakile. Pino ande nyunu Salomi.
MAR 15:41 Yesus nu Galilea ma mbolŋge minna le pino kame taŋge nane nu sinzaŋmba dubiwanu. Pino afu Yesus ndoŋ Yerusalem pronaig ta turmba taŋge minnaig.
MAR 15:42 Ait ta naŋgine kusem kuanekanu ait.
MAR 15:43 Furirna le Arimateanu taŋgo Yosef nu Pilatus tugum kambim tuku gagna ta nu saŋgri tiŋga kumba Yesus tuku mindesiŋ tam tuku yabaŋna. Yosef nu taŋgo pinoŋge nu mayenu ŋginaig. Nu Israel mbal pasa pilewanu sugo nane tuku ande.
MAR 15:44 Pilatus nu pasa ismba nu kume ndakate ŋga idusmba nuŋe kame gabat wikina sulumba nu buk kumat e ŋga kusnana le nu ndek sakina: Au. Nu buk kumat ŋgina.
MAR 15:45 Taŋakina le Pilatus nu kila pilmba Yosef sana: Maye tumba kaye ŋgina.
MAR 15:46 Kile Yosef nu tawi kaukauk ande piyamba ka Yesus tuku mindesiŋ paska tawimbi soŋga tumba kumba ka ndame burok o buk sarkinaig tuku sinam taŋge pilna. Pilna sulumba ndame suŋgo ande barimba pro burok miŋge tukulna.
MAR 15:47 Taŋamba minna le Maria Magdalanu Maria kise Yoses ina nuŋe nale pilna ma ta kaŋgermba minnaik.
MAR 16:1 Naŋgine kusem ta kugana le furiram Maria Magdalanu, Maria kise (nu Yakobus tuku ina nuŋe), Salomi nane keŋ ta Yesus tuku mindesiŋ pisnewam tuku gureŋ mundur mayenu piyamba patikinaig.
MAR 16:2 Mafena le piro tugu palmbinu ait mbolŋge maratukuk tiŋga nane ndame burok tugum kinaig.
MAR 16:3 Nane kumbaŋge muŋgu kusnaŋginaig: Brok miŋge mbolŋge ndame suŋgo ta imaŋge talke siŋgamŋgat o ŋginaig.
MAR 16:4 Taŋamba saka kinaig ka mambilnaig kande ndame suŋgo buk talka barinaig le kasomŋge minna le kaŋgernaig.
MAR 16:5 Kile nane burok sinam kumba mambilnaig kande taŋgo mo kumiŋ kuen ŋayo kaukauk ŋak mindesiŋ minnambi ndinamŋge minyok minna le kaŋgermba nane piriri ŋayonaig le
MAR 16:6 nu ndek nane saniŋgina: Tane piriri ndawap. Tane Nasaretnu taŋgo Yesus ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig ta sotade ta nu teŋge mine ndakate. Nu o buk tiŋgat. Ai te. Nu pilnaig tuku ma tam te kuga.
MAR 16:7 Tane luka kape sulumba nuŋe dubiwanu taŋgo kame Petrus turmba teŋenmba saniŋgap: Nu amboŋga Galilea kuwa le tane ka taŋge nu kaŋgeramŋgaig ŋga o buk nane saniŋgina tae ŋgina.
MAR 16:8 Taŋakina le nane pirerek purka ndame burok kusremba kua kinaig. Nane kuru-kurukinaig tukunu ndinŋge afu sa ndaniŋginaig.
MAR 16:9 [Piro tugu palmbinu ait ndui ta mbolŋge mafena le Yesus nu tiŋga amboŋga nu Maria Magdalanu tugumŋge mayok kina. Yesus nu buk bukla 7 pino ta mbolŋge pitaikina tuku.
MAR 16:10 Nu Yesus kaŋgermba kumba ka nu ndoŋ minnaig mbal nane wamdus ŋaigoŋga malmbi ŋakmba minnaig ta saniŋgina:
MAR 16:11 Yesus nu buk aboŋga ye tugum prowat le kaŋgerit ŋga saniŋgina ta nane nu tuku pasa son nda ŋginaig.
MAR 16:12 Ki ndui ta mbolŋge nale ar ta ma kasom kinaik le ndinŋge Yesus nu ŋgarosu kise tumba nale tugumŋge mayok kina.
MAR 16:13 Nane keŋ kinaig ka ka nale nu kila pilnaik sulumba luka kumba ka Yesus ndoŋ minnaig mbal afu saniŋginaik ta mata nane son nda ŋginaig.
MAR 16:14 Ŋgumneŋga nuŋe dubiwanu taŋgo 11 nane isukusmba minnaig le Yesus nu nane tugumŋge mayok kina. Nane nu tiŋgina le kaŋgernaig mbal tuku wam kube ismba ŋgamuŋgal tukulmba son nda ŋginaig tukunu nu nane ŋgamukŋge mayok ka nane kilmba saniŋge likina.
MAR 16:15 Taŋamba nu nane wam paguka saniŋgina: Tane kumba ka ma tugu ŋakmba mbolŋge pasa mayenu kukliwap.
MAR 16:16 Ima nu ismba son ŋga kule pisne tuwa ta Kuate nu taŋgo ta tuku muskil te-tiwe tambimŋgat. Ima nu son nda ŋguwa ta nu ŋgisikamŋgat.
MAR 16:17 Nane ye tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal nane wam kitek teŋen ke likamŋgaig. Nane ye tuku saŋgrimbi bukla pitaika pasa kuale kitek sakamŋgaig.
MAR 16:18 Nane kame mbeŋ kigreka ko kumam tuku kule nyuwaig ta nane kume nda. Nane guaze mbal mbolŋge wai patika kile-tidiŋgamŋgaig ŋgina.
MAR 16:19 Suŋgo Yesus nu nane pasa niŋge deŋpurna le Kuateŋge nu te-duŋga ka samba mbolŋge nuŋe ndinam kumamŋge pilna le minyokina.
MAR 16:20 Taŋana le nuŋe dubiwanu taŋgo nane tumbraŋ ŋakmba mbol kine lika pasa mayenu kuklinaig le Suŋgo nu nane ndoŋ minmba wam kitek saŋgrinu kile-mayokka nane tuku pasa saŋgri pileniŋgina.] Son.
LUK 1:1 Yiŋe gabat Teofilus kaiye. Wam afu buk sine ŋgamukŋge mayok ke likinaig ta taŋgo gudommba wam ta ulendimba kuyarniŋgam tuku tagonaig.
LUK 1:2 Afu nane naŋgine ammbi abo abo wam kaŋgerkinaig sulumba pasa mayenu kuklimba sasiŋmba minnaig ta nane pasa ta dubimba kuyarnaig.
LUK 1:3 Ye ait kuennu nane tuku kuyar pasa ta tugusemba burka ise timba minet ta ye mata ne tuku kuyaram ŋga tugu mbolŋge kubemba ka ka bitekŋgamŋgit.
LUK 1:4 Ne burkumba ne buk wam kubeu tinnaig ta ŋgamuŋgal son ŋgam tuku ye ne tuku waŋe te kuyaret.
LUK 1:5 Herodus nu Yudea ma tuku gabat suŋgo minna le pris ande nyunu Sakaria minna. Sakaria nu Abia tuku kuasmbi ande. Piyo nuŋe nu pris Aron tuku tugu. Pino ta nyunu Elisabet.
LUK 1:6 Sakaria nale Suŋgo Kuate tuku wam pagu pasa nu tuku nzali ŋakmba dubi magekinaik sulumba nale nu am mbolŋge tiŋreknu minnaik.
LUK 1:7 Elisabet nu pino mbanzonu niŋkina tukunu nale kiŋo kugatok minnaik ma ma buk saibo patikinaik.
LUK 1:8 Kile Sakaria tuku kuasmbi tuku ait prona le nane Kuate tumailamŋge pris piroka minnaig.
LUK 1:9 Taŋamba minnaig sulumba pris mbal nane naŋgine maŋaumbi kinaig le Sakaria tuku nyu mayok kina le nu Suŋgo tuku wande sinam kumba pa mundur mayenu piyna.
LUK 1:10 Piymba minna le taŋgo pino gudommba kilimŋge Kuate yabaŋmba minnaig.
LUK 1:11 Sakaria nu piroka minmba mambilna kande Suŋgo tuku eŋel ande mundur mayewam tuku atrau mbain ndinamŋge tiŋ minna le kaŋgerna.
LUK 1:12 Nu eŋel ta kaŋgermba piririmba wam pile paskina le
LUK 1:13 eŋel nu sana: Sakaria ne kuru kuru ndaka. Kuate nu ne tuku yabaŋ pasa isat. Piyo naŋe Elisabet nu ne tuku kiŋo te-palmbimŋgat. Te-pilwa le ne nyunu Yohanus ŋga ŋgina.
LUK 1:14 Nu mbolŋge ne ŋgamuŋgal gare tumba wamdus bulok minamŋgat. Nane gudommba gare suŋgo tamŋgaig ŋgina.
LUK 1:15 Taŋakina sulumba eŋel nu maŋ sana: Kuate am mbolŋge nu taŋgo suŋgo minamŋgat. Nu grep kule le kule kamenu nye nda. Nu ina sinamŋge Tukul Guwa ŋak te-pilwa le nu tuku ŋgamuŋgal kumuŋgamŋgat.
LUK 1:16 Nu pasa kukliwa le Israel mbal gudommba ŋgamuŋgal biye mbilmba naŋgine Suŋgo Kuate tugum kaŋgaig.
LUK 1:17 Nu Elia taŋaŋ mayok ka Tukul Guwa tuku saŋgrimbi piroka nu Suŋgo tuku amboŋgamŋgat. Mam kame kiŋo kame tetkanu minig ta nuŋge ŋgamuŋgal ulendiwe niŋgamŋgat. Nu mbolŋge Kuate tuku pasa ŋgumnede mbal nane mbilka mbal tiŋreknu ndoŋ ulendikamŋgaig. Nu taŋgo tuku ŋgamuŋgal wamdus kile-tidiŋguwa le Suŋgo prowamŋgat ŋga Sakaria sana.
LUK 1:18 Taŋakina le nu ndek lafumba sana: Ye buk saibo pilen. Ye tuku pino mata taŋaŋ. Ye ndaŋmba ne tuku pasa ta son ŋgi ŋgina le
LUK 1:19 nu lafumba sana: Ye Gabriel. Ye Kuate tumailamŋge tiŋ minet tuku taŋgo. Nuŋge ye kukulyat le pasa mayenu te sanet.
LUK 1:20 Ait kumuŋguwa le pasa te alonu mayok kaŋgat. Ne ye tuku pasa te son nda ŋgate tukunu ne miŋge tukulkuwa le pasate ndaka mina ma ma Kuate tuku pasa kumuŋguwa le ne maŋ pasatamŋgat ŋga sana.
LUK 1:21 Taŋgo pino nane kilimŋge Sakaria tair minmba ndaŋmba nu kusem wande sinamŋge dalka minit o ŋga idusmba minnaig le
LUK 1:22 kile nu mayok ka waimbi ndo pasa saniŋmba pasatam kumuŋ kuga le nane nu kaŋgermba nu wandek sinamŋge kiŋatanu suk agaŋ kaŋgerat ŋga katesenaig.
LUK 1:23 Sakaria tuku piro ait kugana le nu luka nuŋe tumbraŋ kina ka
LUK 1:24 taŋge minnaik sulumba piyo nuŋe kiŋo konna le nu ndek sakina: Ye kiŋo kugatok nane ŋakmba am mbolŋge kiko ŋak minen ta Kuateŋge ye raŋgun mayenu sumba ye tuku kiko pitaina ŋgina. Taŋamba nu taŋgo am mbol li ndaka minna le tambun wai inum sulumba kina.
LUK 1:26 Tambun 6 Elisabet nu fuŋgulok minna le Kuate nu eŋel Gabriel maŋ kukulna le Galilea ma tugu Nasaret tumbraŋ kina sulumba
LUK 1:27 nu pino mbanzo ande tugum prona. Pino ta nyunu Maria. Nu taŋgo ande ndoŋ mine ndakina tuku. Nane taŋgo ande nu tuwa ŋga buk madinaig. Taŋgo ta nyunu Yosef. Nu David tuku ndare.
LUK 1:28 Kile Gabriel nu pro Maria sana: Kaiye. Suŋgo nu ne nyaro tinmba nu ne ndoŋ minit ŋgina.
LUK 1:29 Taŋamba sana le Maria nu pasa ta ismba wamdus pilemba nu ŋgamuŋgal pitimba ame pasa taŋamba sayate o ŋga idusmba minna le
LUK 1:30 eŋel ndek nu sana: Maria, ne kuru kuru ndaka. Kuate nu ne make pilit.
LUK 1:31 Ne fuŋgul ŋak mina sulumba kiŋo ande te-palmbimŋgat. Kiŋo ta nyunu Yesus ŋga.
LUK 1:32 Nu nyu suŋgo ŋak minwa le nane nu tuku nyu Kuate o mbolŋge minit nu tuku Kiŋo ŋgamŋgaig. Suŋgo Kuateŋge nu tuku mbuŋ David o buk nyu suŋgo ŋak minna taŋaŋ nyu suŋgo tuwa le
LUK 1:33 nu Yakob tuku ndare kulatka minmba minamŋgat. Nu tuku nyu suŋgo ta ŋgisike nda. Minmba minamŋgat ŋga Maria sana.
LUK 1:34 Taŋakina le nu ndek eŋel kusnana: Ye taŋgo kugatok minet. Ndaŋmba wam ta mayok kaŋgat ŋga kusnana le
LUK 1:35 nu sana: Tukul Guwa nu ne mbol kumuŋguwa le Kuate tuku saŋgri ne kainamŋgat. Taŋawa le ne Kuate tuku Kiŋo te-palmbimŋgat. Kiŋo ta nu purfeŋnu ndo.
LUK 1:36 Ne isa. Naŋe tugu Elisabet nu niŋkina sulumba o buk saibo pilna ta kile nu ŋgaro piti ŋak minit le tambun 6 kinit.
LUK 1:37 Ata. Kuate nu wam ŋakmba kam kumuŋ ŋgina.
LUK 1:38 Taŋakina le Maria nu lafumba sana: Ye Suŋgo tuku miŋge kumnemŋge minet. Ye pasa kuga. Ne wam sakat ta ye mbolŋge taŋamba mayok kuwa ŋgina le eŋel nu kusremba kina.
LUK 1:39 Ait ta mbolŋge Maria nu tiŋga pitik ndo Yudea ma tabe ŋak ta tumbraŋ ande kina ka
LUK 1:40 Sakaria tuku wande poŋga Elisabet kaŋgermba kaiyena.
LUK 1:41 Elisabet nu kaiye pasa isna le kiŋo fuŋgul sinamŋge pateŋgina le Tukul Guwa nu Elisabet wamdus tuna le
LUK 1:42 nu pasa kueŋka sakina: Kuate nu pino ŋakmba ŋgamukŋge ne make pilit. Kiŋo ne tuku fuŋgul sinamŋge minit ta Kuateŋge nu mata make pilit.
LUK 1:43 Ye pino mayenu kuga. Ndaŋam yiŋe Suŋgo tuku ina nuŋe ne ye tugum te prowat.
LUK 1:44 Ne kaiyeyat ta ye isit le kiŋo ye tuku fuŋgul sinamŋge nu gare suŋgo tumba pateŋgat.
LUK 1:45 Ne Suŋgo tuku pasa ismba son ŋgina tukunu ne gare suŋgo ŋak mina le pasa ta ne mbolŋge kumu-kumumba mayok kaŋgat ŋga Maria sana.
LUK 1:46 Kile Maria nu sakina: Ye Suŋgo tuku nyu te-duŋget.
LUK 1:47 Ye Kuate tuku gare suŋgoyate. Nuŋge ye muskil te-tiwe sate.
LUK 1:48 Ye nu tuku miŋge kumnemŋge kuirkuirka minet le nu ye idusyumba te-mayokyate. Kile Kuate nu ye make pilit ta saka ismba tutur-tuturmba minmba minamŋgaig.
LUK 1:49 Suŋgo Saŋgri Ŋayo nu ye mbolŋge wam magete. Nu tuku nyu purfeŋnu ndo.
LUK 1:50 Taŋgo ŋgamukŋge afu nu tuku nyu kurauka dubide mbal nu nane ŋakmba mapekate.
LUK 1:51 Kuate nu nuŋe saŋgri suŋgo te-mayokmba wam kumumbi teŋenmba ke likate. Nu naŋgine nyu kile-duŋgade mbal wam kam idusde ta kugerkate le kua ka sili-silide.
LUK 1:52 Nu kilke tuku gabat sugo kile-ibeŋkate sulumba kuirkuirka minig mbal kile-mayokkate.
LUK 1:53 Nu gubak minig mbal agaŋ ndende magenu niŋgit le nane maroniŋgit. Nu agaŋ ndende ŋak mbal maŋau inum nda niŋgit le ake minig.
LUK 1:54 Nu siŋgine mbuŋ pasa saŋgrinu saniŋgina ta kumumba nu nuŋe piro mbal Israel sine tursiŋgit. Nu Abraham nuŋe ndare ŋakmba mapeka minmba minamŋgat ŋgina ta nu nuŋe pasa ta gilai ndaŋgate. Maria nu taŋamba mune ulna.
LUK 1:56 Nu Elisabet ndoŋ tambun keŋmba minnaik sulumba nu tiŋga luka nuŋe tumbraŋ kina.
LUK 1:57 Ait kumuŋgina le Elisabet nu kiŋo te-pilna.
LUK 1:58 Te-pilna le nu tugumŋge minnaig mbal nuŋe ndare tuma ndoŋ wam ta ismba Kuate nu Elisabet raŋgun mayenu tuna ŋga nu ndoŋ gare-garekinaig.
LUK 1:59 Mara 8 mbolŋge nane naŋgine tukul dubimba kiŋo ŋgaro pikam tuku maŋgurkinaig. Nane mam nuŋe Sakaria waukam tuku saka minnaig kande
LUK 1:60 Elisabet ndek saniŋgina: Kuga. Nu Yohanus ŋgap ŋgina le
LUK 1:61 nane ndek nu sanaig: i ... Taŋamba kuga. Ne tuku ndare ande nyunu taŋamba mine ndakate ŋginaig.
LUK 1:62 Taŋamba nane nuŋe mam nuŋe kiŋo ta nyu ima waukuwa ŋga waimbi kusnanaig le
LUK 1:63 nu kuyaram tuku waŋe ande tuwaig ŋga waimbi saniŋgina le tunaig le nu teŋenmba kuyarna. Nu tuku nyu Yohanus ŋgina le nane ŋakmba ndek pirerek purkinaig.
LUK 1:64 Kile ndo Sakaria tuku mane bulkina le nu pasatumba Kuate tuku nyu te-duŋgina.
LUK 1:65 Taŋana le nane nu tugumŋge minnaig mbal ŋakmba kuru-kurukinaig le wam ta Yudea ma tabe ŋakmba mbol kumuŋgina.
LUK 1:66 Taŋgo pino pasa ta ismba wamdus te-sulumba Suŋgo tuku saŋgri kiŋo ta mbolŋge minna ta kila pilmba nu suŋgoka ndaŋndaŋamŋgat o ŋga idusmba minnaig.
LUK 1:67 Sakaria nu Kuate tuku nyu te-duŋgina le Tukul Guwa nu mbol kumuŋgina le nu dir pasa teŋenmba sakina:
LUK 1:68 Sine Israel mbal siŋgine Suŋgo Kuate tuku nyu te-duŋgube. Nu sine nuŋe mbal tugum te promba muskil kile-tidiŋge siŋgit.
LUK 1:69 Nu ande saŋgri ŋayo siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku nuŋe piro taŋgo David tuku ndare mbolŋge te-mayokte.
LUK 1:70 Kuate nu o buk taŋamba nuŋe tuan taŋgo kame tuku miŋge mbolŋge sakina.
LUK 1:71 Nu sine tuku ŋgueu mbal sine kasursiŋgig mbal ta ŋakmba kile-ibeŋka muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat.
LUK 1:72 Nu siŋgine mbuŋ kame mapekamŋgit ŋga saniŋgina ta kile kumute. Nu nane ndoŋ wamdus ulendika pasa saŋgrinu saniŋgina ta gilai ndaŋgina.
LUK 1:73 Nu sine Israel tuku ŋgueu mbal wai mbolŋge kile-luka kilamŋgat. Taŋawa le sine kuru kuru kugatok nu tuku piro biymba nu am mbolŋge tiŋreknu minmba ma ma kumamŋgig. Nu taŋamba siŋgine mbuŋ Abraham pasa saŋgrinu sana.
LUK 1:76 O kiŋo, ne Kuate Suŋgo tuku tuan taŋgo. Ne amboŋga kumba Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekamŋgat.
LUK 1:77 Ne sine tumsiŋga le Kuate nu nuŋe mbal tuku une sauka gilaiŋga muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku ndin kaŋgeramŋgig.
LUK 1:78 Kuate nu siŋka sine mapekam tuku iduste. Nu samba tumbraŋ tuku mafewam tuku bulu kukulwa le sine tugum prowamŋgat.
LUK 1:79 Promba sine kilŋasiŋguwa le sine ma make sinamŋge kume tuku saŋgri kumnemŋge mineg mbal ndin kaŋgermba ŋgamuŋgal gare tumba wamdus bulok minamŋgig. Sakaria nu taŋamba dir pasa sakina.
LUK 1:80 Kiŋo dabro ta minna ma ma suŋgoka wamdus saŋgrinu ŋak tiŋgina. Nu suŋgoka kumba ma baknu mbolŋge minna le ma ma ait kumuŋgina le Israel ŋgamukŋge mayok kina.
LUK 2:1 Ait ta mbolŋge Sesar Augustus nu ma tugu ŋakmba mbolŋge taŋgo pino tuku nyu kuyarke likam tuku sakina le nane ŋakmba ndek nyu kuyarkam tuku naŋgine tumbraŋ tuguk kine likinaig. (O buk mandor Kuirinius nu Siria ma tugu kulatkam tuku gabat minna le nane maŋau ta tugu pilnaig).
LUK 2:4 Yosef nu David tuku ndare tukunu nu tiŋga Galilea ma Nasaret tumbraŋ kusremba David tuku tumbraŋ tuguk Betlehem Yudea ma tugu mbol kina.
LUK 2:5 Nuŋe pino madiwe tunaig ta nu tumba nakile nyu kuyarkam tuku kinaik. Maria nu buk fuŋgulok.
LUK 2:6 Nale kumba ka Betlehemŋge promba taŋge minmba Maria nu kiŋo te-palmbim bafuna ta
LUK 2:7 taŋgo kinyam tuku wande kumuŋgina le nu agaŋmor tuku wandek sinam taŋge kiŋo mulum te-pilna. Te-pilna sulumba kumiŋmbi soŋga agaŋmor isukusanu nza mbol taŋge pilna le minna.
LUK 2:8 Tumbraŋ ta kasomŋge sipsip kulat mbal afu furir naŋgine sipsip kulatka minnaig.
LUK 2:9 Kulatka minnaig le Suŋgo tuku eŋel ande nane tugum taŋge mayok kina le Suŋgo tuku bulu saŋgrinu nane kilŋaniŋgina le murkuka kuru kuru suŋgo tinaig.
LUK 2:10 Taŋanaig le eŋel nu ndek saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Ye pasa mayenu satiŋgam prowet. Taŋgo pino ŋakmba mbolŋge gare suŋgo mayok kaŋgat.
LUK 2:11 Furir te mbolŋge David tuku tumbraŋ tugukŋge pino ande kiŋo te-palet. Nu Suŋgo nu Kuateŋge madina taŋgo Kristus. Nuŋge tane muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat.
LUK 2:12 Tane nu kila palmbim tuku teŋenmba. Kiŋo ande kumiŋmbi soŋganu ŋak agaŋmor isukusanu nza mbolŋge kinye ŋak minit ta not ŋgina.
LUK 2:13 Taŋamba saka minna le pitik ndo samba mbolok eŋel kuasmbi suŋgo pro nu ndoŋ ulendika Kuate tuku nyu te-duŋga teŋenmba sakinaig:
LUK 2:14 Samba mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo mayok kuwa. Kilke mbolŋge Kuateŋge make patikate mbal ŋgamuŋgal wamdus bulok minwaig ŋginaig.
LUK 2:15 Kile eŋel kame taŋge nane kusreka luka samba mbol kinaig le sipsip kulatkanu mbal naŋgine naŋgine sakinaig: Sine wam mayok ket le Suŋgoŋge sasiŋgat ta ka Betlehemŋge kaŋgerbe ŋginaig.
LUK 2:16 Taŋaka nane pastiŋga pinder-pindermba ka Maria le Yosef kile-siglika kiŋo agaŋmor isukusanu nza mbolŋge kinye ŋak minna le kaŋgernaig.
LUK 2:17 Kaŋgernaig sulumba wande kusremba kilim kumba eŋel nu kiŋo tuku saniŋgina ta ŋakmba kubeu niŋginaig le
LUK 2:18 nane sipsip kulatkanu mbal tuku pasa ismba pirerek purkinaig le
LUK 2:19 Maria nu pasa ŋakmba wamdus sinamŋge idus tidiŋga minna.
LUK 2:20 Sipsip kulatkanu mbal nane luka ndek kumba eŋel pasa saniŋgina taŋamba kaŋgerkinaig tukunu nane Kuate tuku nyu te-duŋga kinaig.
LUK 2:21 Kusem ndindo kugana le nane kiŋo tumba ŋgaro pikmba nyunu Yesus ŋginaig. Maria nu kiŋo kon ndana le eŋel nu taŋamba kiŋo nyun tuwa ŋga wam paguna.
LUK 2:22 Moses tuku tukul dubimba ina nuŋe ŋgarosu purfeŋnu mayok kuwa ŋga Kuate atraukam tuku ait kumuŋguwa le nale kiŋo tumba Kuate tuku madimba nu tambim ŋga mbumba Yerusalem kinaik.
LUK 2:23 Suŋgo tuku kuyar mbolŋge tukul ta teŋenmba minit: Kiŋo mulum prowa ta Suŋgo tuku madimba nu tambim tuku ŋgate.
LUK 2:24 Kuyar pasa ande ta gami armba ko kurinum fat armba kilmba Kuate atraukam tuku sakate. Nale tukul ta kumuwam tuku kinaik.
LUK 2:25 Yerusalemŋge taŋgo tiŋreknu ande Kuate dubina tuku nyunu Simeon minna. Nu Israel mbal tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku taŋgo tairŋga minna. Tukul Guwa nu ŋak minna.
LUK 2:26 Nu Tukul Guwaŋge buk sana: Ne kume ndaka mina le Suŋgoŋge madina taŋgo Kristus prowa le kaŋgeramŋgat ŋgina.
LUK 2:27 Ait ta mbolŋge Tukul Guwaŋge Simeon wamdus tuna le nu tiŋga kusem wande sinam kina. Nu ka taŋge minna le Maria le Yosef Yesus tumba tukul dubimba maŋau ta kam saka pronaik le
LUK 2:28 Simeon nu ndek kiŋo yaimba bagailmba Kuate tuku nyu te-duŋga teŋenmba sakina:
LUK 2:29 O Suŋgo, ne ye pasa sayina ta kumuŋgat tukunu kile ye ne tuku piro taŋgo ŋgamuŋgal wamdus bulok kumamŋgit.
LUK 2:30 Yiŋe ammbi sine muskil kile-tidiŋgam tuku taŋgo kaŋgeret.
LUK 2:31 Ne kilke mbol mbal ŋakmba am mbolŋge nu te-mayokna.
LUK 2:32 Nu kasomok mbal kilŋaniŋguwa le nane ne kila palmbimŋgaig. Nu mbolŋge sine Israel nyu mayok kaŋgat ŋgina.
LUK 2:33 Simeon nu taŋamba sakina le ina mam nuŋe wamdus pirerek purkinaik.
LUK 2:34 Kile nu nale nyaro nikmba maŋ ina nuŋe Maria sana: Kiŋo te Kuateŋge pilna le nu mbolŋge Israel afu bariŋga ndekamŋgaig. Afu tiŋgamŋgaig. Nu Kuate tuku nzali te-mayokuwa le nane gudommba nu kasurwaig le nane tuku wamdus kilimok mayok kaŋgat. Ne nu tuku ŋgamuŋgal rar suŋgo tamŋgat ŋga Maria sana.
LUK 2:36 Tuan pino ande nyunu Ana nu mata taŋge minna. Nu Fanuel kulim nuŋe Aser tuku ndare ande. Nu saibo pile mayena. Nu yar 7 taŋgo ŋak minna sulumba
LUK 2:37 taŋgo nuŋe kumna le nu kuembol minmba ma ma yar 84 kusrena. Nu furir ki kidemmba kusem wande suŋgo ta sinamŋge minmba nu Kuate mbariŋmba mara afu nyamagaŋ pinka Kuate yabaŋmba minna.
LUK 2:38 Ait ta mbolŋge ndo nu mata kusem wande mbol promba kiŋo kaŋgermba Kuate tuku nyu te-duŋgina. Nane afu Yerusalem muskil te-tiwam tuku tairŋga minnaig mbal nu kiŋo ta tuku nane saniŋmba minna.
LUK 2:39 Yosef le Maria nale Suŋgo tuku tukul ŋakmba ke sulumba nale luka Galilea kumba nakile tumbraŋ Nasaret kinaik ka
LUK 2:40 taŋge kiŋo nu suŋgokina le Kuate nu make pilna le nu saŋgri pilmba wamdus kuyar mayenu ŋak tiŋgina.
LUK 2:41 Pagumba nye suŋgo Pasowa tuku kusem ait mbolŋge yar kidemba Maria le Yosef mbumba Yerusalem kumba minanu.
LUK 2:42 Yesus nu yar 12 ŋak minna le ait ta kumuŋgina le nale nakile ait ta dubimba maŋ mbumba Yerusalem kinaik ka
LUK 2:43 taŋge Pasowa ait kugana le nale luka ndek kinaik le Yesus nu Yerusalemŋge minna ta nale wam ta katese ndanaik.
LUK 2:44 Nu afu ndoŋ kinit ŋga idusmba kumba ka ndinŋge ait ndindo kugana le furirna le nale nakile ndare tuma gulab kame ŋgamukŋge kusnaŋga nu sota kinaik ka
LUK 2:45 taŋge kaŋger ndamba luka maŋ nu sota mbumba Yerusalem kinaik.
LUK 2:46 Pro Yerusalemŋge nu sota ka mara keŋnu mbolŋge kusem wande suŋgo sinamŋge tum taŋgo ŋgamukŋge nu minyoka pasa ismba nane kusna-kusnaniŋmba minna le kaŋgernaik.
LUK 2:47 Nu kila suŋgo ŋak minmba kumumbi lafuna le ŋakmba pirerek purkinaig.
LUK 2:48 Kile nale nu kaŋgermba piriri ŋayonaik sulumba ina nuŋe sakina: Kiŋo, ndaŋam ne sile piro kareŋ sikit le sile mam naŋe ndoŋ ŋgamuŋgal fulilka ne sota minek ŋgina le
LUK 2:49 nu ndek nale sanikina: Tale ndaŋam ye sota piro kareŋkik. Tale amboŋga yiŋe Mam tuku wande te mbolŋge ndaŋam nda mambilaik ŋgina le
LUK 2:50 nale nu tuku pasa ismba tugunu katese ndanaik.
LUK 2:51 Kile Yesus nu tiŋga nale ndoŋ luka ndek Nasaret kumba ka taŋge nale tuku miŋge kumnemŋge minna. Ina nuŋe nu wam ŋakmba mayok kinaig ta wamdus sinamŋge idus tidiŋga minna.
LUK 2:52 Yesus nu suŋgokina le Kuateŋge nu make pilna. Nu ŋgamuŋgal kuyar mayenu ŋak tiŋgina le taŋgo pino ŋakmba nu make pilnaig.
LUK 3:1 Sesar Tiberius nu Rom mbal kulatka yar 15 ŋak minna le Pontius Pilatus nu Yudea ma tugu kulatka minna. Herodus nu Galilea ma tugu kulatka minna le maib nuŋe Filipus nu Iturea le Trakonitis ma tugu kulatka minna. Lisanias nu Abilene ma tugu kulatka minna.
LUK 3:2 Anas nale Kaiafas ndoŋ pris gabat sugo minnaik. Ait ta mbolŋge Sakaria tuku kiŋo nuŋe Yohanus nu ma baknu mbolŋge minna le Kuate nu tugum promba wam paguna le
LUK 3:3 nu tiŋga tumbraŋ afu Yordan kule patukŋge mine likinaig ta ŋakmba mbol kumba pasa kuklimba taŋgo nane ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusreka kule pisne tuwaig le Kuate nu nane tuku une sauka gilaiŋgamŋgat ŋga saka minna.
LUK 3:4 Tuan taŋgo Aisaia nu pasa ande kuyarna le Yohanus mbolŋge kumuŋgina ta teŋenmba. Ma baknu mbolŋge wi ande kueŋka teŋenmba sakate. Suŋgo tuku ndin wakeimba kuanekap. Nu likam tuku ndin te-tiwap.
LUK 3:5 Ŋguruŋ ŋakmba kilke diŋniŋgam tuku. Tabe ŋakmba saika kile-ibeŋkam tuku. Baŋaŋok ta kile-tidiŋge likam tuku. Ndin mbuter ŋakmba sai basleniŋgam tuku.
LUK 3:6 Taŋamba kile-tidiŋgap le Kuate nu taŋgo muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndin kilke mbol mbal ŋakmba kaŋgeramŋgaig. Aisaia nu taŋamba kuyarna.
LUK 3:7 Mbal gudommba kule pisneniŋguwa ŋga Yohanus tugum prowe likinaig le nu nane saniŋgina: Tane mbeŋ tuku fat Kuate tuku pa tam tuku minig. Tane imaŋge riroŋ pasa satiŋgat le pa ta laiptiŋguwa ŋga kule pisne tam prode.
LUK 3:8 Tane siŋka ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine maŋau ŋaigonu kusrekinaig kande alonu kumumbi kile-mayokkap le kaŋgerkube. Abraham nu sine tuku mbuŋ ŋga payam ndakap. Ye tane kilimok satiŋget. Kuate nu tane pitaika ndame kame tembi Abraham tuku ndare kitek kile-mayokkam kumuŋ.
LUK 3:9 Kuate nu sapor ail tugunu tugumŋge pilna le minit. Ail afu alo mage ndade ta ŋakmba pike lika pankate le pa mbol kinig ŋga saniŋgina.
LUK 3:10 Taŋakina le maŋgur suŋgo ta ndek Yohanus kusnanaig: i ... Sine ndaŋamŋgig ŋginaig le
LUK 3:11 nu lafumba saniŋgina: Ande nu tawi armba ŋak kande inum tumba tawi kugatok si tuwa. Nyamagaŋ mata taŋawap ŋgina.
LUK 3:12 Takis kilanu mbal afu kule pisneniŋguwa ŋga nu tugum promba nu kusnanaig: Tum taŋgo, sine ndaŋamŋgig ŋginaig le
LUK 3:13 nu ndek nane saniŋgina: Tane takis kilmba kumumbi ndo kilap ŋgina.
LUK 3:14 Kame taŋgo afu mata nu kusnanaig: Sine mata ndaŋamŋgig ŋginaig le nu sakina: Tane taŋgo afu tuku ndametiŋ didikam tuku pani farmba ko pasa mbolŋge yabri pasa sa ndakap. Taŋgine mundu tuku piya biymba tala ndakap ŋgina.
LUK 3:15 Taŋgo pino nane Kristus prowam tuku minde minnaig sulumba Yohanus tuku wamdus teroka Kuateŋge madina taŋgo ta noten e ko noten kuga ŋga saka minnaig le
LUK 3:16 nu katesemba ndek nane ŋakmba saniŋgina: Ye kulembi tane kule pisne tiŋget. Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye tuku saŋgri liwamŋgat. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge nu tuku kupe ŋgaro tuku muli kukliwam tuku wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga. Nu pro Tukul Guwambi pambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat.
LUK 3:17 Nu wit pileŋgam bafute. Nu pro wit mbain mbolŋge minig ta silimba bareŋmba alonu kilmba nuŋe nyamagaŋ tuku wande mbolŋge patikamŋgat. Nu tiglu ta kilmba pa mbolŋge kutuwa le ugmba minmba minamŋgat. Pa ta kupe nda ŋgina.
LUK 3:18 Taŋamba Yohanus nu nane wam paguka pasa mayenu kuklimba minna.
LUK 3:19 Mara ande mandor Herodus nu maib nuŋe tuku pino Herodias yaimba wam ŋaigonu afu turmba ke likina le Yohanusŋge nu tumba sawe likina le
LUK 3:20 nu ndek Yohanus tumba muliŋtumba wandekŋge pilna. Wam ta mbolŋge nu nuŋe mbar ŋakmba liniŋmba mbar suŋgona.
LUK 3:21 Yohanus nu muli wandek sinamŋge mine ndaka nu taŋgo kuasmbi suŋgomba kule pisneniŋgina sulumba Yesus turmba kule pisnena. Yesus nu kule pisne tumba Kuate ndoŋ pasata minna le samba talkina le
LUK 3:22 Tukul Guwa ŋgarosu te-mayokmba gami taŋaŋ ndeka nu mbolŋge minna. Kile samba mbolŋge pasa ande promba teŋenmba sakina: Ne yiŋe Kiŋo. Ye ne tuku kume purmba ne tuku gare suŋgo tet ŋgina.
LUK 3:23 Yesus nu yar 30 ŋak minmba nu piro tugu pilna. Nane ŋakmba nu Yosef tuku kiŋo ndo ŋga idusnaig. Yosef tuku ndare tuturmba teŋenmba lukina. Yosef nu Hilai tuku kiŋo.
LUK 3:24 Hilai nu Matat tuku kiŋo. Matat nu Levi tuku kiŋo. Levi nu Melki tuku kiŋo. Melki nu Yanai tuku kiŋo. Yanai nu Yosef tuku kiŋo.
LUK 3:25 Yosef nu Matatias tuku kiŋo. Matatias nu Amos tuku kiŋo. Amos nu Neam tuku kiŋo. Neam nu Esli tuku kiŋo. Esli nu Nagai tuku kiŋo.
LUK 3:26 Nagai nu Meat tuku kiŋo. Meat nu Matatias tuku kiŋo. Matatias nu Semen tuku kiŋo. Semen nu Yosek tuku kiŋo. Yosek nu Yoda tuku kiŋo.
LUK 3:27 Yoda nu Yoanan tuku kiŋo. Yoanan nu Resa tuku kiŋo. Resa nu Serubabel tuku kiŋo. Serubabel nu Sealtiel tuku kiŋo. Sealtiel nu Neri tuku kiŋo.
LUK 3:28 Neri nu Melki tuku kiŋo. Melki nu Adi tuku kiŋo. Adi nu Kosam tuku kiŋo. Kosam nu Elmadam tuku kiŋo. Elmadam nu Er tuku kiŋo.
LUK 3:29 Er nu Yosua tuku kiŋo. Yosua nu Elieser tuku kiŋo. Elieser nu Yorim tuku kiŋo. Yorim nu Matat tuku kiŋo. Matat nu Levi tuku kiŋo.
LUK 3:30 Levi nu Simeon tuku kiŋo. Simeon nu Yuda tuku kiŋo. Yuda nu Yosef tuku kiŋo. Yosef nu Yonam tuku kiŋo. Yonam nu Eliakim tuku kiŋo.
LUK 3:31 Eliakim nu Melea tuku kiŋo. Melea nu Mena tuku kiŋo. Mena nu Matata tuku kiŋo. Matata nu Natan tuku kiŋo. Natan nu David tuku kiŋo.
LUK 3:32 David nu Yesi tuku kiŋo. Yesi nu Obed tuku kiŋo. Obed nu Boas tuku kiŋo. Boas nu Salmon tuku kiŋo. Salmon nu Nason tuku kiŋo.
LUK 3:33 Nason nu Aminadab tuku kiŋo. Aminadab nu Admin tuku kiŋo. Admin nu Arni tuku kiŋo. Arni nu Hesron tuku kiŋo. Hesron nu Peres tuku kiŋo. Peres nu Yuda tuku kiŋo.
LUK 3:34 Yuda nu Yakob tuku kiŋo. Yakob nu Isak tuku kiŋo. Isak nu Abraham tuku kiŋo. Abraham nu Tera tuku kiŋo. Tera nu Nahor tuku kiŋo.
LUK 3:35 Nahor nu Serak tuku kiŋo. Serak nu Riyu tuku kiŋo. Riyu nu Pelek tuku kiŋo. Pelek nu Eber tuku kiŋo. Eber nu Sela tuku kiŋo.
LUK 3:36 Sela nu Kanan tuku kiŋo. Kanan nu Arfaksat tuku kiŋo. Arfaksat nu Sem tuku kiŋo. Sem nu Noa tuku kiŋo. Noa nu Lamek tuku kiŋo.
LUK 3:37 Lamek nu Metusala tuku kiŋo. Metusala nu Enok tuku kiŋo. Enok nu Yaret tuku kiŋo. Yaret nu Mahalalel tuku kiŋo. Mahalalel nu Kenan tuku kiŋo.
LUK 3:38 Kenan nu Enos tuku kiŋo. Enos nu Set tuku kiŋo. Set nu Adam tuku kiŋo. Adam nu Kuate tuku kiŋo.
LUK 4:1 Yohanus nu Yesus kule pisnena le Tukul Guwa nu mbolŋge kumuŋgina. Kile Tukul Guwa nu wamdus tuna le nu tiŋga Yordan kule kusremba ka ma baknu mbolŋge minna le
LUK 4:2 Satan pro mara 40 taŋaŋ nu tago-tagomba minna. Yesus nu agaŋ inum nye ndaka minna le ait ta kugana le nu guba mayena.
LUK 4:3 Kile Satan nu Yesus sana: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta kile ndame te sawa le bret kuilkuwa le ne tumba nya ŋga sana.
LUK 4:4 Taŋakina le nu lafumba sana: Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo nane bret nyade ta mbolŋge ndo abo minam kumuŋ kuga ŋga sakate ŋgina.
LUK 4:5 Kile Satan nu Yesus tumba ka biŋ suŋgo ande mbol kumba ka pitik ndo kilke te tuku sugo ŋakmba tummba sana:
LUK 4:6 Nyu sugo saŋgri ŋakmba mine likade te ŋakmba ye tuku wai mbolŋge minig. Ye ande tambim idusmba ta tambimŋgit.
LUK 4:7 Ne ye tuku nyu te-duŋga mbariŋya ta saŋgri ŋakmba te ne tanmbimŋgit ŋgina le
LUK 4:8 nu lafumba sana: Kuyar ande teŋenmba minit. Taŋgine Suŋgo Kuate nu tuku nyu te-duŋga nu mbariŋap. Nu tuku miŋge ndo kumnemŋge minap ŋga sakate ŋgina.
LUK 4:9 Kile Satan nu Yesus tumba ka Yerusalem kusem wande suŋgo funu kuennu ta mbolŋge pilna sulumba sana: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate ta pateŋga o ibeŋ nzi kaye.
LUK 4:10 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kuate nu nuŋe eŋel kame kukulniŋguwa le pro ne kulatkamŋgaig ŋgate tukunu ne maye minamŋgat.
LUK 4:11 Ne ndame mbolŋge naŋe kupe daŋŋga fetkikat ŋga nane pro waimbi ne biye-biyenamŋgaig ŋgate.
LUK 4:12 Taŋakina le nu ndek Satan sana: Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgine Suŋgo Kuate tago ndawap ŋga sakate ŋgina.
LUK 4:13 Satan nu taŋamba Yesus mbolŋge tago ŋakmba ke sulumba nu kusremba nu maŋ tagowam tuku ait mayenu ande tairŋga minna.
LUK 4:14 Yesus nu Tukul Guwa tuku saŋgri ŋak tiŋga luka Galilea ma mbol kumba taŋge minna. Nu nane tuku kusem wande sinam kine lika pasa kuklina le ŋakmba nu tuku nyu te-duŋginaig. Ma patuk patuk ŋakmba nu tuku nyu ise likinaig.
LUK 4:16 Yesus nu kumba nuŋe suŋgokina tuku tumbraŋ Nasaret prona. Pro taŋge nuŋe maŋau dubimba kusem ait mbolŋge kusem kaŋgeram kina ka taŋge Kuate tuku pasa burkam tuku tiŋgina.
LUK 4:17 Andeŋge tuan taŋgo Aisaia tuku kuyar ta tuna le nu ndek waŋe kuklimba pasa sota ka ande kaŋgermba teŋenmba burkina.
LUK 4:18 Suŋgo tuku Guwa nu ye mbolŋge minit. Nuŋge ye madiyina le ye piro teŋenmba kam tuku minet. Ye sanzal mbal tugumŋge pasa mayenu kukliwamŋgit. Ye saniŋgi le muliŋ kilanu taŋgo minig ta nane mayok kaŋgaig. Am tukulok mbal am maraŋgamŋgaig. Ye sinamanzerka minig mbal muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgit.
LUK 4:19 Kuate nu kilke mbol mbal turkam tuku ait prote ŋga saniŋgamŋgit.
LUK 4:20 Yesus nu kuyar ta burka waŋe maŋ filfilmba luka piro taŋgo tumba minyokina. Minyokina le kusem wandekŋge minyok minnaig mbal nane ŋakmba nu kaŋger timba minnaig le
LUK 4:21 nu pasa tugu pilmba saniŋgina: Kuyar pasa burkit le isaig ta ki ait te mbolŋge alonu mayok kinit ŋgina.
LUK 4:22 Nu miŋge bulokmbi pasa purfeŋnu kuklina le nane ŋakmba nu tuku saka minmba pirerek purka sakinaig: i ... Taŋgo te Yosef tuku kiŋo. Ndaŋmba nu pasa teŋen kuklite ŋga saka minnaig le
LUK 4:23 nu ndek nane saniŋgina: Ye kila. Tane yaba pasa ande teŋenmba sayam idusde. Dokta, naŋe miroŋ ŋgarosu wakeiya ŋga idusde. Kaperneum tumbraŋŋge maŋau saŋgrinu ke likina le isgeŋ ta kile naŋe tumbraŋ tuguk teŋge ka le sine kaŋgerbe ŋga sayam idusde ŋgina.
LUK 4:24 Yesus nu maŋ lato saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tuan taŋgo ande nuŋe tumbraŋ tugukŋge pasa kukliwa ta nane nu talawamŋgaig.
LUK 4:25 Tuan taŋgo Elia nu minna le yar keŋmba tambun 6 sawe piye ndakina le ma tugu ŋakmba mbol guba suŋgo prona. Ait ta mbolŋge Israel pino kuembol gudommba minnaig ta Kuate nu Elia kukulna le nane tuku inum tugum kine ndakina.
LUK 4:26 Kasomok pino kuembol ande Sarefat tumbraŋ Sidon ma mbolok ta tugum kina.
LUK 4:27 Tuan taŋgo ande Elisa minna le Israel taŋgo gudommba ŋgirŋger ŋak minnaig ta Elisa nu nane tuku inum wakei ndana. Sirianu kasomok taŋgo Neaman ndo wakeina ŋga saniŋgina.
LUK 4:28 Yesus nu taŋamba saniŋgina le kusem wandekŋge minnaig mbal ndek gubra suŋgo tinaig sulumba
LUK 4:29 nane pastiŋga Yesus biye timba didika kumba ka tumbraŋ kusremba naŋgine tumbraŋ tabe ndumor mbolŋge bukŋgam kinaig kande
LUK 4:30 nu nane kusreka ŋgamuk ŋgamuk kina.
LUK 4:31 Kile Yesus nu Galilea ma mbol kumba ka Kaperneum tumbraŋ prona. Pro kusem ait mbolŋge nu nane pasa tumniŋmba minna le
LUK 4:32 nane ismba nu pasa miro taŋgo taŋaŋ tumniŋgina tukunu nane pirerek purkinaig.
LUK 4:33 Kusem wandek sinam taŋge bukla ŋak taŋgo ande minna. Nu wi kueŋka sakina:
LUK 4:34 Yesus Nasaretnu, ne sine ndoŋ wamdus tuma kuga. Ne sine bale faram prote e? Ye kila. Ne Kuate tuku Kiŋo ŋgina le
LUK 4:35 nu ndek bukla ta sawe lika sana: Ne maninka. Taŋgo ta kusremba mayok ka kaye ŋgina le bukla ta nane ŋgamukŋge taŋgo ta tumba te-bukŋga nu ŋayo sili ndamba mayok ka nu kusremba kina.
LUK 4:36 Taŋana le nane ŋakmba ndek pirerek purka muŋgu kusnaŋginaig: Pasa ta ame pasa taŋaŋ. Nu saŋgri ŋak gabat suŋgo taŋaŋ bukla saniŋgit le kua ka taŋgo kusreka kinig ŋginaig.
LUK 4:37 Kile Yesus tuku nyu ma ta tuku tumbraŋ ŋakmba kumuŋge likina.
LUK 4:38 Yesus nu kusem wande kusremba ka Simon tuku wande mbol kina. Simon tuku magma nuŋe ŋgaro suŋgomba pa tiŋgina le nane Yesusŋge nu turwa ŋga nu sanaig le
LUK 4:39 nu ka ŋgaro pa tiŋgina ta sawe likina le ŋgaro mukumba nu mayekina. Taŋamba nu pitik ndo tiŋga nane tuku paguna.
LUK 4:40 Ait ta mbolŋge ki butuŋgam bafuna le afuŋge naŋgine mbal guaze tugu yimyam ta ŋakmba kilmba mindeka Yesus tugum prowe likinaig le nu ŋakmba waimbi kigrekina le mageke likinaig.
LUK 4:41 Nu bukla ŋak mbal mata wakeikina le bukla nane kusreka wikaraumba sakinaig: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋginaig. Bukla nane Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo ta kila tukunu nu nane miŋge pipniŋgina le nu tuku sa ndakinaig.
LUK 4:42 Mafemba minna le Yesus nu tiŋga ma yamok kina le nane afu nu sota ka te-silika nu nane ndoŋ minam tuku ŋgailkinaig le
LUK 4:43 nu ndek nane saniŋgina: Kuga. Ye tumbraŋ afu mbolŋge Kuate nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta kukliwamŋgit. Kuate nu ta tuku ye kukulyina ŋgina.
LUK 4:44 Taŋakina sulumba tiŋga kumba ka Yudea mbal tuku kusem wande ŋakmba mbolŋge pasa kuklimba saniŋmba minna.
LUK 5:1 Yesus nu Genesaret kule kualiŋ tuku piyalŋge minna le nane gudommba Kuate tuku pasa isam tuku muŋgu signa-signaŋga nu pipka minnaig.
LUK 5:2 Taŋamba minnaig le nu waŋ armba tabekŋge minnaik ta kaŋgerkina. Kualegaŋ kilanu mbal nane waŋ ta kusreka nane kumaŋ minyaŋga minnaig.
LUK 5:3 Kile Yesus nu Simon tuku waŋ poŋgina sulumba waŋ mbitiwa le piyal kusremba dir si kuwa ŋga sana ta nu kumuna. Taŋana le nu waŋ mbol taŋge minyok minmba taŋgo pino pasa tumniŋmba minna.
LUK 5:4 Nu pasa saniŋge deŋpurmba kile nu ndek Simon sana: Waŋ mbitimba ka fando siŋge kualegaŋ kilam tuku kumaŋ panke likap ŋgina le
LUK 5:5 nu lafumba sakina: Suŋgo, sine furir te mbolŋge kualegaŋ sotigig ta afu nda kilig ta neŋge sakate tukunu ye kumba maŋ kumaŋ bukŋgamŋgit ŋgina.
LUK 5:6 Taŋaka sana le nane kumba ka kumaŋ bukŋginaig ta kualegaŋ gudommba sinam kinaig le kualegaŋ pitinuŋge kumaŋ sambriwam bafunaig le
LUK 5:7 nane ndek naŋgine piro tuma waŋ ande mbolŋge minnaig ta waimbi aukniŋginaig le nane pro kualegaŋ kilmba waŋ arŋeŋ lignenikinaig le waŋ buto kambim bafunaik.
LUK 5:8 Petrus nane nu ndoŋ minnaig mbal turmba kualegaŋ gudommba kilnaig ta kaŋgerka piriri ŋayomba minnaig. Yakobus le Yohanus, Simon ndoŋ piro tuma nale mata taŋanaik. Kile Simon Petrus nu ndek Yesus tugum taŋge dagol tidroŋga nu sana: Suŋgo ne ye kusreyumba kaye. Ye mayenu kuga. Ye une ŋak ŋgina le nu ndek Simon sana: Ne kuru kuru ndaka. Ŋgumneŋga ne taŋgo pino taŋamba kilamŋgat ŋgina.
LUK 5:11 Taŋakina le nane waŋ koika tabek kinaig sulumba agaŋ ndende ŋakmba kusreka Yesus dubimba kinaig.
LUK 5:12 Yesus nu tumbraŋ suŋgo ande mbolŋge minna le taŋgo ande ŋgarosu ŋakmba ŋgirŋger ŋak Yesus kaŋgermba pro nu tugum taŋge truk ka nu sarsarmba sana: O Suŋgo, ne kumuŋ. Ne nzalinuwa ndeta ye tuku ŋgarosu wakeiwa ŋgina le
LUK 5:13 nu ndek wai kuitka nu kiremba sana: Au. Ye ne wakeinet ŋgina. Taŋakina le ŋgirŋger gagulka ŋgarosu mayekina le
LUK 5:14 Yesus nu miŋge pipmba nu sana: Ye ne mbolŋge maŋau kit te afu sa ndaniŋga. Ne kumba ka naŋe ŋgarosu pris tuma. Ne mayekat ta Moses tuku tukul dubimba atrau agaŋ pris tawe le atraukuwa le ŋakmba ne mayekat ta kila pilwaig ŋgina.
LUK 5:15 Miŋge pipna ta Yesus tuku nyu saka kubeumba kinaig le taŋgo kuasmbi gudommba mara mara nu tuku pasa isam tuku guaze wakeikuwa ŋga nu tugumŋge maŋgurke likinaig.
LUK 5:16 Taŋanaig le Yesus nu yamok kumba Kuate ndoŋ pasatina.
LUK 5:17 Mara ande Yesus nu nane pasa tumniŋmba minna le Farisi taŋgo kusem pasa bitekŋganu taŋgo afu nane taŋge minnaig. Nane Yerusalem tumbraŋ suŋgo Galilea ma tugu Yudea ma tugu ta tuku tumbraŋ foŋfoŋ ŋakmba mbolŋge prowe likinaig. Guaze wakeikam tuku Yesus nu Suŋgo tuku saŋgri ŋak minna.
LUK 5:18 Kile taŋgo afuŋge taŋgo ande ŋgarosu milmailkanu sukuŋga Yesus tugum palmbim saka tumba pronaig.
LUK 5:19 Pronaig le taŋgo gudommbaŋge ma tukulnaig le nane wandek sinam kambim kumuŋ kuga le nane ndek wande poŋga funu tetka guaze taŋgo nzaŋnzaŋ ŋak ta muli panmba taŋgo ŋgamukŋge Yesus tumailam taŋge pilnaig.
LUK 5:20 Taŋanaig le Yesus nu nane nu tuku saŋgri tomba tiŋginaig ta katesemba nu ndek taŋgo ta sana: Mata, ye ne tuku mbar ŋakmba sauka gilaiŋget ŋgina.
LUK 5:21 Taŋakina le kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi ndoŋ nu talamba idusnaig: Nu Kuate le taŋakate e? Kuateŋge ndo mbar saukam kumuŋ ŋga idusmba minnaig le
LUK 5:22 nu nane tuku wamdus kamusmba ndek saniŋgina: Ndaŋam saka tane wamdus te-pilemba minig. Ye tane kusnatiŋgamŋgit.
LUK 5:23 Ame pasa ye taŋgo te sawam tuku wam bada? Ye ne tuku mbar sauka gilaiŋget ko tiŋga lika kaye ŋget.
LUK 5:24 Ye Ndindo Katesek Taŋgo kilke te mbolŋge mbar saukam tuku ye saŋgri ŋak. Tane wam ta kila palpe ŋga ye kile pasa wam bada te sawamŋgit ŋgina. Taŋaka nu taŋgo ŋgarosu milmailkanu ta sana: Ye ne sanet. Ne tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba naŋe tumbraŋ kaye ŋgina.
LUK 5:25 Taŋakina le nu nane ŋakmba am mbolŋge pitikndo tiŋga nzaŋnzaŋ kuramba lika kumba Kuate tuku nyu te-duŋga nuŋe tumbraŋ kina le
LUK 5:26 nane wandek taŋge minnaig mbal pirerek purka wai makemba Kuate tuku nyu te-duŋga nu tuku kuru-kuruka sakinaig: i ... Sine ki ait te mbolŋge wam kitek saŋgri ŋayo kaŋgergig ŋginaig.
LUK 5:27 Kile Yesus nu mayok ka kumba takis kilanu wande mbolŋge takis kilanu taŋgo ande Levi piroka minna le kaŋgermba sana: Ilmba ye dubiya ŋgina le
LUK 5:28 nu tiŋga agaŋ ŋakmba kusreka nu dubimba kina.
LUK 5:29 Levi nu nuŋe wande mbolŋge Yesus tuku pagumba nye suŋgo ande kina le nane gudommba afu takis kilanu afu mbal kise taŋge isukusnaig.
LUK 5:30 Isukusmba minnaig le Farisi nane kusem pasa bitekŋganu mbal afu ndoŋ gubra tumba Yesus dubinaig mbal saniŋmba sakinaig: Ndaŋam saka tane takis kilanu mbal wam ŋaigonu kade mbal ndoŋ isukusig ŋginaig le
LUK 5:31 Yesus nu ndek lafumba saniŋgina: Guaze kugatok mbal nane dokta tugum kine ndakade. Guaze ŋak mbal ndo nu tugum kinig.
LUK 5:32 Afu sine magenu ŋgade ta nane ŋgamuŋgal mbilwaig ŋga ye pro ndawen. Ye une ŋak mbal ŋgamuŋgal mbilwaig ŋga prowen ŋgina.
LUK 5:33 Nane afu pro Yesus sanaig: Yohanus dubide mbal nane ait gudommba nyamagaŋ pinka Kuate yabaŋmba minig. Farisi mbal dubikade mbal nane mata taŋade. Ndaŋam ne dubinade mbal mara mindek isukusmba ndo minig ŋginaig le
LUK 5:34 nu ndek lafumba saniŋgina: Taŋgo ande nu pino tam tuku pagumba nye mbolŋge nu nuŋe mbal ndoŋ minit tukunu nane nyamagaŋ pin ndakade.
LUK 5:35 Ŋgumneŋga nane afuŋge pro taŋgo ta nane ŋgamukŋge tuwaig le nane wamdus pitiniŋguwa le nyamagaŋ pinkamŋgaig ŋgina.
LUK 5:36 Taŋamba nu yaba pasambi nane saniŋgina: Ande nu tawi urfunu burokuwa le tawi abonu tumba fudiŋmba kuerka burok ta tukulmba zail ndaŋgate. Nu taŋawa ta tawi kitek ta ŋayo siliwamŋgat. Kumiŋ abonu kumiŋ urfunu mata katlisam kumuŋ kuga.
LUK 5:37 Ande nu grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro urfunu sinamŋge tol ndate. Nu taŋawa ta grep kule fulilka agaŋmor ŋgaro urfunu fetka grep kule kutuka ndeke suluwamŋgat. Agaŋmor ŋgaro mata ŋayoŋgamŋgat.
LUK 5:38 Nane grep kule kitek tumba agaŋmor ŋgaro kitek sinamŋge tolde.
LUK 5:39 Taŋgo nu grep kule ambokok nyate ta nu grep kule kitek nyam idus ndate. Grep kule ambokok ta kikoŋnu ŋgate ŋgina.
LUK 6:1 Kusem ande mbolŋge Yesus nane wit piro ande sinam sinam lika nuŋe dubinaig mbal nane wit alonu supika waimbi ŋgisneka nyam nyam kinaig le
LUK 6:2 Farisi taŋgo afu nane kaŋgerka saniŋginaig: Ndaŋam saka tane sine tuku tukul lukamba kusem ait mbolŋge nyamagaŋ kilig ŋginaig le
LUK 6:3 Yesus nu pasa ta lafumba saniŋgina: David nuŋe mbal ndoŋ nane guba ŋaigoniŋgina le nu wam ande kina ta tane kuyar ta burkade tae.
LUK 6:4 Nu Kuate tuku wandek sinam kina sulumba tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig ta afu kilmba nyumba nuŋe mbal mata niŋgina le nyinaig. Bret ta taŋgo nane nye ndakade tuku. Pris mbalŋge ndo nyade tuku ŋga saniŋgina sulumba
LUK 6:5 sakina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye kusem ait tuku gabat minet ŋgina.
LUK 6:6 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kusem wandek sinam kina sulumba nu nane pasa tumniŋmba minna. Sinam taŋge taŋgo ande wai ndinam kummba pagriŋganu ŋak minna.
LUK 6:7 Kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi ndoŋ Yesus nu kusem ait mbolŋge taŋgo wakeiwa le pasa mbolŋge palmbim tuku nu kulatka minnaig le
LUK 6:8 nu nane tuku wamdus katesemba wai kummba pagriŋganu ŋak taŋgo ta sana: Ilmba teŋge tiŋga ŋgina le nu ka nane ŋgamukŋge tiŋgina.
LUK 6:9 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Sine siŋgine tukul dubika kusem ait mbolŋge nane afu mbolŋge wam mayebe ko ŋayobe? Ande wakeibe ko kusrebe le kumwa ŋga kusnaniŋgina.
LUK 6:10 Taŋaka nu mbilka nane ŋakmba kaŋgerkina sulumba nu taŋgo ta sana: Ne wai kuitka ŋgina le nu wai kuitka wai mayekina.
LUK 6:11 Taŋana le nane ndek Yesus tuku gubra suk suk nda tinaig sulumba naŋgine naŋgine sakinaig: Sine nu mbolŋge ndaŋbe ŋginaig.
LUK 6:12 Ait ta mbolŋge Yesus nu Kuate yabaŋam saka tabe ande mbol kumba ka taŋge Kuate ndoŋ pasata minna le ka mafena.
LUK 6:13 Mafena le nu dubinaig mbal ŋakmba kile-maŋgurka nane ŋgamukŋge taŋgo 12 madiniŋmba nane aposel nyu niŋgina.
LUK 6:14 Nane tuku nyu kat naŋgine ta teŋenmba. Ande Simon Yesusŋge nyu kitek Petrus ŋgina. Ande maib nuŋe Andreus. Nane afu Yakobus, Yohanus, Filipus, Bartolomeus,
LUK 6:15 Mateus, Tomas. Ande Yakobus nu Alfeus kiŋo nuŋe. Ande Simon mape nyu ande Selot.
LUK 6:16 Ande Yakobus tuku kiŋo nuŋe Yudas. Ande Iskariotnu taŋgo Yudas. Nu ŋgumneŋga Yesus tuku kupet mayok kina.
LUK 6:17 Yesus nu nane 12 ndoŋ tabe mbol ndekinaig sulumba ma gutoŋ ande mbol pronaig le Yesus dubinaig mbal gudommba pasa isam tuku guaze wakeikuwa ŋga Yesus tugum prowe likinaig. Nane afu Yerusalemnu afu Yudea ma tugu mbolok. Afu Tirus le Sidon piyal tuku tumbraŋ armba takok. Nane afu piti sugo bukla ŋak ta nu nane mata turka bukla pitaikina.
LUK 6:19 Nu nuŋe saŋgrimbi guaze mbal wakeikina le ŋakmba nu kirewam bafumba minnaig.
LUK 6:20 Kile Yesus nu mambilmba nu dubinaig mbal kaŋgerka saniŋgina: Tane sanzal minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
LUK 6:21 Tane kile gubak minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Kuate nu kumumbi tiŋgamŋgat. Tane kile malmbika minig mbal tane gare maŋau mbolŋge minap. Tane nzumilnuŋgaig.
LUK 6:22 Tane ye Katesek Taŋgo tuku mbal minig tukunu afuŋge tane kasurtiŋmba pitaika tumail pantiŋmba nyu kile-ibeŋkade ta tane gare maŋau mbolŋge minap.
LUK 6:23 Nane taŋawaig le tane gare-gareka pate-pateŋgap. Samba mbolŋge tane tuku lafu mayenu minit. Ata. Naŋgine mbuŋ kat naŋgine taŋamba Kuate tuku tuan taŋgo kame kilmba piti ndui ta niŋginaig.
LUK 6:24 Tane agaŋ ndende den ndaka minig mbal ose. Taŋgine mine mayewam tuku buk te-sulunaig.
LUK 6:25 Tane kile maro ŋak minig mbal ose. Tane guba suŋgo tamŋgaig. Tane kile nzumil ŋak minig mbal ose. Tane wamdus piti tumba malmbinuŋgaig.
LUK 6:26 Nane ŋakmba taŋgine nyu kile-duŋguwaig ta tane ta tuku riroŋkap. Ata. Naŋgine mbuŋ kat naŋgine taŋamba yabri tuan taŋgo tuku nyu kile-duŋginaig.
LUK 6:27 Tane ye tuku pasa isig mbal ye pasa afu tane satiŋgamŋgit. Taŋgine ŋgueu mbal tuku kume purap. Tane tuku gubra kagli firkade mbal maŋau mayenumbi lafuwap.
LUK 6:28 Nane kasur pasa tiŋgig mbal pasa bafuknu niŋgap. Nane tane tumail pantiŋgig mbal tane nane sinanu Kuate yabaŋap.
LUK 6:29 Ande nu ne dabil pannate ta dabil inum tuma le pannuwa. Ande nu ne tuku tawi tate ta ne naŋe tawi inum ŋgail ndaka ta mata turmba tawe.
LUK 6:30 Ande ne agaŋ inum yabaŋnate ta nu tawe. Ande nu ne tuku agaŋ afu kilit ta ne agaŋ ta kile-luka kilam tuku sa ndawa.
LUK 6:31 Nane afu ne mbolŋge maŋau magenu kuwaig ŋga nzalinate taŋamba ne afu mbolŋge ka.
LUK 6:32 Nane afu tane tuku kume purwaig kande tane ndek nane tuku kume purmba sine taŋgo magenu nda ŋgap. Mbal ŋaigonu nane mata taŋade. Afu nane tuku kume purde le nane ndek nane tuku kume purde.
LUK 6:33 Nane afu tane mbolŋge wam magewaig le tane ndek nane mbolŋge wam magemba sine taŋgo magenu nda ŋgap. Mbal ŋaigonu nane mata taŋade.
LUK 6:34 Tane lafunu kilam idusmba agaŋ inum tape sulumba sine taŋgo magenu nda ŋgap. Mbal ŋaigonu nane mata naŋgine naŋgine lafunu kilam tuku taŋade.
LUK 6:35 Tane taŋgine ŋgueu mbal tuku kume purka nane mbolŋge wam magenu kap. Lafunu kilam idus ndamba agaŋ ake niŋgap. Taŋawap le tane lafunu suŋgo tamŋgaig. Tane taŋgine Suŋgo Kuate tuku maŋau te-purmba nu tuku kiŋo kame minamŋgaig. Ta ndaŋam? Nu wam ŋaigonu kade mbal Kuate gare pasa nda tuwig mbal nu nane mbolŋge wam magete.
LUK 6:36 Taŋgine Mam nu taŋgo ŋakmba mapeniŋgit taŋamba tane mata taŋawap.
LUK 6:37 Tane taŋgo afu tuku maŋau pile ndaniŋgap. Taŋawap le Kuate nu tane tuku maŋau mata pileŋge nda. Ande nu mbarwa ndeta pitai ndawap. Taŋawap le tane mbarap le Kuateŋge tane pitaike nda. Afu tane mbolŋge mbarwaig kande nane tuku mbar gilaiŋgap. Taŋawap le Kuate nu tane tuku mbar mata sauka gilaiŋgamŋgat.
LUK 6:38 Tane waknyap le Kuate nu tane mbolŋge suŋgomba lato lato waknyamŋgat. Tane nane afu mbolŋge maŋau kade ta maŋau ndui ta Kuate nu tane mbolŋge kamŋgat ŋgina.
LUK 6:39 Kile Yesus nu yaba pasa ande saniŋgina: Taŋgo ande am tukulok inum am tukulok ta tumba ndin tumam kumuŋ kuga. Nale arŋeŋ bariŋga burok sinamŋge ndenuŋgaik.
LUK 6:40 Skul kiŋo nu nuŋe tisa li ndate. Nu tisa tugumŋge kila ŋakmba tate sulumba nuŋe tisa taŋaŋ mayok kinit.
LUK 6:41 Ndaŋam naŋe am mbolŋge ail baŋ minit le ne kaŋger ndamba naŋe tira tuku am mbolŋge am sumbi kaŋgermba sakate?
LUK 6:42 Ndaŋam tuku ne tira ta sate. Ye ne tuku am mbolŋge am sumbi ta saukamŋgit ŋgate. Ne yabri taŋgo ndo. Ne amboŋga naŋe am mbolŋge ail baŋ ta paska. Ne am purfewa le tira naŋe tuku am mbolŋge am sumbi saukam kumuŋ ŋgina.
LUK 6:43 Kile Yesus ndek sakina: Ail mayenu nu alo ŋaigonu kile-mayok ndakate. Ko ail ŋayonu nu alo magenu kile-mayok ndakate.
LUK 6:44 Sine ail alonu kaŋgerka ail ta tuku tugu kateseweg. Tane suwar ail mbolŋge apasin alonu kilig e? Ko ulem mbolŋge mar alonu kilig e?
LUK 6:45 Taŋamba ndo taŋgo mayenu nu wamdus mayenu ŋak minit sulumba nu wam magenu ndo ke likate. Taŋgo ŋayonu nu wamdus ŋayonu ŋak minit sulumba nu wam ŋaigonu ndo ke likate. Ŋgamuŋgal sinamŋge wamdus minig ta miŋge mbolŋge alonu kilimok te-mayokte ŋgina.
LUK 6:46 Kile Yesus nu maŋ nane saniŋgina: Ndaŋam tane ye nyun ta Suŋgo ŋgade sulumba ye tuku miŋge kumnemŋge mine ndakade.
LUK 6:47 Ima nu ye tugum promba ye tuku pasa ismba ka kumu-kumute ta nu taŋgo teŋen.
LUK 6:48 Taŋgo ande nu wande palmbim ŋga burok sarka sinam nzi kina le makek tugu ndame patika daŋŋgina taŋaŋ. Ŋgumneŋga kule suŋgo ndeka wande tumba kulisokŋgam kumuŋ kuga. Wande ta makek ndamembi daŋŋgina tukunu saŋgri ŋak minna.
LUK 6:49 Taŋgo ande nu ye tuku pasa ismba dubi ndate ta nu taŋgo teŋen. Taŋgo ande wande palmbim ŋga nu burok sarka makek tugu ndame pati ndaka ake kilkembi ndo diŋna taŋaŋ. Kule suŋgo ndeka wande kaduna le surka ndeka fudu ŋayona ŋga saniŋgina.
LUK 7:1 Yesus nu pasa niŋge deŋpurmba nu tiŋga Kaperneum tumbraŋ kina.
LUK 7:2 Tumbraŋ taŋge Rom mbal tuku kame gabat ande minna. Taŋgo ta tuku piro taŋgo ande guazeŋga buk kumam bafuna. Nu taŋgo ta tuku nzali suŋgo ŋak minna.
LUK 7:3 Taŋamba nu Yesus tuku nyu ismba nu Zu mage mage wika nane Yesus kusnawaig le nu pro piro taŋgo wakeiwa ŋga kukulniŋgina le kinaig.
LUK 7:4 Nane kinaig ka Yesus tugum promba nu sarsarmba sanaig: Sine tuku kame gabat ta nu mayenu. Ne nu turam kumuŋ e?
LUK 7:5 Nu sine Israel mbal tuku wamdus suŋgo ŋak minit. Sine tuku kusem wande nuŋe ndametiŋmbi pilna ŋga sanaig.
LUK 7:6 Taŋakinaig le Yesus nu ndek nane dubika kame gabat tuku wande patuna le nu nuŋe gulab afu kukulniŋgina le ka nu sanaig: Nu teŋenmba sakat. Suŋgo nu piro kareŋka ye tugum te pro ndawa. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye tuku wande mbol te nu nda prowa.
LUK 7:7 Ye mata nu tugum prowe nda. Nu sando kuwa le ye tuku piro taŋgo mayekuwa.
LUK 7:8 Ye sugo afu kumnemŋge minet. Ye mata kame mbal afu tuku gabat minet. Ye ande kukulmba ne kaye ŋget ta nu kinit. Ande wika yale ŋget ta nu ilit. Ye yiŋe piro taŋgo ande ka piro si ka ŋget ta nu kate. Nu saŋgri suŋgo ŋak ta ye kila. Sando kuwa ta kumuŋ. Nu taŋamba pasa palet ŋga Yesus sanaig.
LUK 7:9 Yesus nu pasa ta ismba nu pirerek purka mbilka maŋgur suŋgo nu dubimba kinaig ta saniŋgina: i ... Ye tane satiŋgamŋgit. Kasomok taŋgo te nu ye tuku saŋgri tomba tiŋgate. Sine Israel ŋgamukŋge son maŋau saŋgrinu taŋaŋ kaŋger ndawet ŋgina.
LUK 7:10 Kame gabat kukulniŋgina ta nane luka nuŋe wande tugum pronaig ta piro taŋgo nu buk mayekina le pro kaŋgernaig.
LUK 7:11 Mafena le Yesus nu maŋ tiŋga Nain tumbraŋ kina le nu dubinaig mbal taŋgo kuasmbi gudommba nu ndoŋ kinaig.
LUK 7:12 Kinaig ka tumbraŋ fonde malaŋga patunaig le kile nane taŋgo mindesiŋ ande ŋgunu saka sukuŋga pronaig. Taŋgo kumna ta pino kuembol ande tuku kiŋo nuŋe ndindo. Nain mbal gudommba pino ta dubimba pronaig.
LUK 7:13 Pronaig le Suŋgo nu pino ta kaŋgermba sinanu nu sana: Ne malmbi ndaka ŋgina.
LUK 7:14 Kile nu ka ter kirena le taŋgo mindesiŋ sukuŋginaig ta nane tiŋginaig le nu ndek sakina: Taŋgo mo, ye ne sanet ne aboŋga tiŋga ŋgina.
LUK 7:15 Taŋamba sana le taŋgo kumna tuku ta aboŋga tiŋga minyoka pasatina le Yesus ndek nu tumba ina nuŋe ndoŋ minwa ŋga sana.
LUK 7:16 Kile nane ndek kuru kuru suŋgo tumba Kuate tuku nyu te-duŋga sakinaig: Tuan taŋgo suŋgo ande sine ŋgamukŋge mayok ket. Kuate nu nuŋe mbal sine tursiŋgam tuku te prowat ŋginaig.
LUK 7:17 Taŋamba pasa ta Yudea ma ŋakmba kumuŋga ma patuk patuk ŋakmba ise likinaig.
LUK 7:18 Yohanus kule pisne taŋgo dubinaig mbal pro Yesus nu wam ŋakmba ke likina ta nu ndoŋ kubenaig le nu ndek nuŋe dubinaig tuku taŋgo armba sanikina:
LUK 7:19 Tale kumba ka Suŋgo kusnawap. Ande prowam tuku kuyar pasa sakate ta ne e ko sine ande tairŋgube ŋga kusnawap ŋgina.
LUK 7:20 Taŋgo ar ta kinaik ka Yesus tugum promba nale ndek nu kusnanaik: Ande nu prowam tuku ta ne e ko sine ande tairŋgube? Yohanus kule pisne taŋgo taŋaka sasikmba kukulsikat ŋginaik.
LUK 7:21 Nale taŋge minnaik le Yesus nu gudommba afu guaze ŋak afu bukla ŋaigonu ŋak wakeike lika afu am tukulok am maraŋge niŋgina.
LUK 7:22 Taŋamba nu nale sanikina: Tale luka ka wam ke liket te takile ammbi kaŋgerka kilbambi isik ta ŋakmba Yohanus kubeu tape. Kile am tukulok mbal mambilde. Kupe ŋaigoŋgade mbal likade. Ŋgirŋger ŋak mageke likade. Kilba tukulok pasa isig. Afu kume likade ta aboŋga tiŋgade. Sanzal mbal Kuate tuku pasa mayenu isig.
LUK 7:23 Ande nu ye tuku ŋga wamdus tero ndakate ta nu gare-gareka minit. Tale taŋamba ka Yohanus sawap ŋgina.
LUK 7:24 Yohanus tuku taŋgo ar ta luka kinaik le Yesus nu ndek maŋgur suŋgo ta Yohanus tuku saniŋgina: Tane ame agaŋ kaŋgeram ma baknu mbol kinaig? Bubreŋge ulem waŋe ande mbilmbilwa le tane kaŋgeram kinaig e?
LUK 7:25 Ko tane taŋgo ande tawi mayenu tiŋganu kaŋgeram kinaig e? Nane tawi magenu tiŋmba agaŋ magenu ŋak mbal wande sugo sinamŋge nyu ŋak minig tuku.
LUK 7:26 Tane ame agaŋ kaŋgeram ma baknu mbol kinaig? Tane tuan taŋgo ande kaŋgeram kinaig e? Yohanus nu tuan taŋgo ta tane kila satiŋgamŋgit. Nu tuan taŋgo ndo kuga nu tuan taŋgo ŋakmba liniŋgit.
LUK 7:27 Kuyar pasa ande nu tuku teŋenmba sakate. Ne isa. Ye taŋgo ande kukuli le nu amboŋga prowa sulumba ne tuku ndin wakeiwamŋgat ŋgate. Taŋgo ta Yohanus.
LUK 7:28 Ye satiŋgi le isap. Taŋgo ŋakmba Yohanusŋge liniŋmba mbolŋge minit ta nane Kuate tuku gageu mayok kinig mbal ŋakmba nane Yohanus lide. Afu nyu kugatok mata ŋga saniŋgina.
LUK 7:29 Taŋakina le taŋgo pino takis kilanu mbal nane Yohanusŋge o buk kule pisneniŋgina tukunu nane Yesus tuku pasa ta ismba Kuate nu kumumbi sine tuku mbar te-mayokmba tumsiŋgit ŋginaig.
LUK 7:30 Nane Farisi mbal kusem pasa bitekŋganu mbal Yohanusŋge buk kule pisne ndaniŋgina tukunu nane Kuateŋge turniŋgam tuku ndin ta mbulmba pitainaig.
LUK 7:31 Yesus nu maŋ sakina: Ait te mbolŋge minig mbal ye tane tuku maŋau ame wam taŋaŋ ŋga saki.
LUK 7:32 Tane kiŋo kame maket mbolŋge minyoka muŋgu wiwikade taŋaŋ. Nane teŋenmba muŋgu wiwikade: Sine tabu tabu fitka mune uleg ta tane ndek kupes kupes ndade. Sine malmbikeg ta tane ndek malmbiketket ŋga lok mine ndakade ŋgade.
LUK 7:33 Ata. Yohanus kule pisne nu prona sulumba nyamagaŋ le grep kule nye ndaka minna le nu bukla ŋak ŋga saka nu mbulnaig.
LUK 7:34 Ye Katesek Taŋgo ye pro nyamagaŋ le grep kule nyet le tane sakade: Ai si. Nu nyamagaŋ grep kule nyam tuku piririte taŋgo. Nu takis kilanu mbal une ŋak mbal ndoŋ gulab mayete ŋga tane ye mata mbulig.
LUK 7:35 Ata. Wamdus kuyar mayete taŋgo wam kile-mayokkate ta mbolŋge nu tiŋreknu kilimok mayok kinit ŋga saniŋgina.
LUK 7:36 Mara ande Farisi taŋgo ande nyunu Simon nu Yesus ndoŋ isukusam sana le nu kumba wande poŋga nu ndoŋ isukusmba minnaik.
LUK 7:37 Tumbraŋ ta tuku une pino ande minna. Yesus nu Farisi ndoŋ isukusmba minnaik le nu ismba ndame botol gureŋ mayenu ŋak tumba wande ta poŋgina.
LUK 7:38 Poŋga Yesus ŋgumnemŋge nu tuku kupe tugum taŋge malmbikina le am kule guroromba Yesus tuku kupe mbain mbolŋge ndekinaig le nu ndek nuŋe gabat waŋembi kupe saukina sulumba Yesus tuku kupe bigmba gureŋ tumba nu tuku kupe mbolŋge kutu-kutuna.
LUK 7:39 Taŋana le Farisi taŋgo nu wam ta kaŋgermba idusna: Taŋgo te nu tuan taŋgo kande une pino nu kirete te nu kila pilit kande ŋga idusna.
LUK 7:40 Yesus nu ndek katesemba nu taŋgo ta sana: Simon, ye ne ndoŋ pasa ŋak ŋgina le nu lafumba sana: Tum Taŋgo, maye. Ye saya le isi ŋgina le
LUK 7:41 Yesus nu sana: Taŋgo armba taŋgo inum tuku ndametiŋ lafuwam tuku minnaik. Ande nu soŋ 50 lafuwam tuku ande nu soŋ 5 lafuwam tuku ŋak minnaik.
LUK 7:42 Nale ndametiŋ kiriŋginaik le nu nale arŋeŋ tuku wam ta gilaiŋgina. Taŋgo ar ta ima nu taŋgo suŋgo tuku wamdus suŋgo ŋak minamŋgat ŋgina le
LUK 7:43 nu ndek sakina: Ye iduset nu ndametiŋ suŋgo ŋak nu lafuwam tuku gilaiŋgina nuŋge ŋgina le Yesus nu sana: Ne son sakate ŋgina.
LUK 7:44 Taŋaka nu mbilka pino ta kaŋgermba Simon sana: Ne pino te kaŋgera. Ye ne tuku wande poŋgit le ne ye kupe minyaŋgam tuku kule nda sat. Pino te pro nuŋe am kulembi ye tuku kupe minyaŋga nuŋe gabat waŋembi ye kupe sauke sat.
LUK 7:45 Ne ye kaŋgeryumba gare ŋak mumu ndayat. Pino te ye prowit le ye tuku kupe mumumba minit.
LUK 7:46 Ne ye tuku gabat gureŋ pisne ndawat. Nu ye tuku kupe mbolŋge gureŋ mayenu kutuwat.
LUK 7:47 Ye ne sanamŋgit. Pino te ye nu tuku une suŋgomba sauka gilaiŋgit le nu ye tuku kume purmba ye mbolŋge wam mayekat. Ande nu une fudiŋndo kate le sauket ta nu ye tuku suŋgomba kume pur ndate ŋgina.
LUK 7:48 Kile Yesus nu pino ta sana: Ye ne tuku une ŋakmba sauka gilaiŋget ŋgina.
LUK 7:49 Taŋakina le nane nu ndoŋ tuma isukusmba minnaig mbal nane ndek naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: Taŋgo te ima le nu une sauka gilaiŋganu ŋga sakate ŋginaig.
LUK 7:50 Yesus nu pino ta maŋ sana: Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ye ne tuku muskil te-tiwe tinit. Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak kaye ŋgina.
LUK 8:1 Mara afu kuganaig le Yesus nu tiŋga tumbraŋ foŋfoŋ tumbraŋ sugo sugo afu mbol kine lika Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu ta saniŋmba kine promba lika minna. Yesus madiniŋgina kuasmbi 12 nane nu ndoŋ kinaig.
LUK 8:2 Pino afu buk guaze ŋak afu bukla ŋak nu wakeike likina ta nane mata nu dubimba kinaig. Ande Maria nu Maria Magdalanu ŋginaig. Yesus nu mbolŋge bukla 7 pitaikina.
LUK 8:3 Pino ande Yohana nu Herodus tuku piro kulatkanu taŋgo Susa nu tuku piyo nuŋe. Ande Susana. Pino gudommba afu turmba nane naŋgine agaŋ ndendembi Yesus nane sinzaŋniŋmba nane dubika kinaig.
LUK 8:4 Mara ande taŋgo pino gudommba tumbraŋ kise kise mbolŋge prowe lika Yesus tugumŋge maŋgurkinaig le nu ndek yaba pasa ande saniŋgina:
LUK 8:5 Taŋgo ande nu nuŋe agaŋ tumunu bareŋniŋgam piro mbol kina. Kina ka bareŋniŋgina le tiŋnu afu ndinŋge ndeke likinaig le tidoŋga likinaig ta sar umaŋŋge pro nye sulunaig.
LUK 8:6 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak ma mbolŋge ndekinaig sulumba maŋge promba tiŋginaig ta kilke ŋairnu kugatok tukunu kareŋga kume sulunaig.
LUK 8:7 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndeke likinaig ta aŋgaŋge tiŋga soŋginaig le rure-rureka pro mage ndanaig.
LUK 8:8 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndeka pro magemba tugunu ŋakmba mbolŋge alonu suŋgomba mayok kinaig ŋga saniŋgina sulumba nu wi kueŋka sakina: Tane kilba ŋak ndeta pasa te isap ŋgina.
LUK 8:9 Kile nu dubinaig mbal nane yaba pasa ta tugunu isam tuku kusnanaig le
LUK 8:10 nu ndek saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam afu kuirok minig ta tane kila palmbim tuku ye tane maditiŋgen. Afu nane yaba pasa ndo isig. Nane wam kaŋgerka alonu kaŋger tiwe nda. Nane pasa ismba tugunu katesewe nda ŋga saniŋgina.
LUK 8:11 Kile Yesus ndek nane saniŋgina: Yaba pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Agaŋ tumunu sakit ta Kuate tuku pasa taŋaŋ.
LUK 8:12 Tiŋnu ndinŋge ndekinaig ŋga sakit ta mbal afu nane Kuate tuku pasa isig taŋaŋ. Satanŋge nane son ŋguwaig le Kuateŋge muskil kile-tidiŋge niŋgikat ŋga nu pro nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge pasa ta yaika tumba balete.
LUK 8:13 Tiŋnu afu kilke ndame ŋak mbolŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa isig sulumba nzali suŋgo ŋak tade ta nane sumbailnu kugatok taŋaŋ ait fagnu ndo son ŋga dubide. Tagoniŋgam tuku ait prote le nane pasa ta kusrede.
LUK 8:14 Tiŋnu afu ma aŋga ŋaigonu sinamŋge ndekinaig ŋgit ta nane mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba kilke te tuku piti gare maŋau agaŋ ndende ta ŋakmba suŋgomba idusde le pasa isig ta balete le alo mage ndade.
LUK 8:15 Tiŋnu afu kilke mayenu mbolŋge ndekinaig ŋgit ta mbal afu taŋaŋ. Nane Kuate tuku pasa ismba nane wamdus mayenu saŋgri ŋak tukunu pasa biyig sulumba nane dirnaŋga alonu kile-mayokka minig ŋgina.
LUK 8:16 Yesus nu maŋ lato sakina: Taŋgo lam bulute ta nu tumba nza kaimba ko mbain kumnemŋge pile ndakate. Kuga. Nu lam buluŋge taŋgo afu prowaig le kilŋaniŋguwa ŋga te-mayokmba mbolŋge taikate.
LUK 8:17 Wam afu kile taŋgo am mbolŋge kuirok minig ta ŋakmba kilimok mayok kaŋgaig.
LUK 8:18 Tane ye tuku pasa ismba kuraukap. Tane ise maye ndabekaig. Ande nu wam afu ŋak minit ta Kuateŋge nu maŋ lato tambimŋgat. Ande nu wam denkanu minmba ye wam ŋak ŋga iduste ta wam fudiŋndo ta Kuateŋge yaiwamŋgat ŋgina.
LUK 8:19 Yesus nu taŋge minna le nuŋe ina mambo kat nuŋe nane pro nu tugum kambim tuku ta nane gudommba ma tukulnaig.
LUK 8:20 Taŋanaig le nane afuŋge Yesus sanaig: Ina naŋe mambo kat naŋe pro kilimŋge minmba ne kusnaŋgade ŋginaig le
LUK 8:21 nu ndek nane teŋenmba saniŋgina: Nane Kuate tuku pasa ismba dubide mbal nane yiŋe ina yiŋe mambo kame taŋaŋ minig ŋgina.
LUK 8:22 Mara ande Yesus nu sine kule kualiŋ sim kab ŋga nuŋe dubinaig mbal ndoŋ waŋ ande poŋginaig.
LUK 8:23 Nane waŋ poŋga kinaig ka Yesus nu am kaikaina le kinye gilaiŋgina. Kinymba minna le bubre suŋgo tiŋgina le kule toŋgel tiŋga waŋ sinam kumba minna le nane ŋgisikam bafunaig sulumba
LUK 8:24 nane ka Yesus kuanemba sanaig: Suŋgo, sine ŋgisikam bafuweg ŋginaig. Taŋakinaig le nu aboŋga tiŋga bubre kule mbalo sanikina le nale ndek mukumba ma betkiremba kule basle mayena.
LUK 8:25 Taŋana le nu nane saniŋgina: Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade ta aniŋge palgig ŋgina le nu dubinaig mbal nane kuru-kuruka pirerek purka naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: i ... Taŋgo te nu ima suk a. Bubre kule sanikat ta nale mata nu tuku pasa isaik ŋginaig.
LUK 8:26 Gerasa mbal tuku ma mbolŋge taŋgo ande bukla ŋaigonuŋge wanena. Ait kuennu nu wagek minmba wande ande mbolŋge mine ndaka nu mindesiŋ patikinaig tuku ma ndame burok sinamŋge minanu. Nu ait kuennu ait mindek bukla taŋge tanu le nane afuŋge muli kareŋnu kilmba nu tuku wai kupe kusanu ta nu purpurmba bukla taŋge nu wamdus tambinu le nu kua ka duŋe kumba minna. Yesus nane kumba ka Gerasa mbal tuku kilke Galilea ma tumail tumba minit taŋge ibeŋ kinaig. Ibeŋ ka Yesus nu kina le tumbraŋ suŋgo ta tuku taŋgo guwa ŋaigonu ŋak taŋge nu kaŋgermba witimba pro nu tugumŋge dagol tidroŋgina. Taŋana le nu ndek bukla ta sana: Taŋgo ta kusremba mayok kaye ŋgina le nu kueŋka sarsarmba sana: Yesus, Suŋgo Kuate tuku Kiŋo, ne ye ndoŋ wamdus tuma kuga. Ye piti ser ndaya ŋgina.
LUK 8:30 Taŋaka sana le Yesus nu kusnana: Naŋe nyu ima ŋgina. Bukla gudommba nu mbolŋge minnaig tukunu nu lafumba sana: Ye tuku nyu Kame Kuasmbi ŋgina.
LUK 8:31 Taŋakina le bukla kame nane Yesus sarsarmba sanaig: Ne kukulsiŋga le ma buto ŋayo ta sinam nda kab ŋginaig.
LUK 8:32 Tabe ta mbolŋge mbo gudommba suŋarka minnaig tukunu bukla kame nane Yesus sarsarmba sanaig: Ne sine kukulsiŋga le sine mbo kame si tuku fuŋgul sinam kab ŋginaig le nu wokina.
LUK 8:33 Wokina le bukla ŋaigonu taŋgo ta kusremba kumba mbo fuŋgul sinam kine likinaig le nane saŋgri ŋak pinder-pindermba tabe te-tirok ta dubimba biri-bariŋga kule kualiŋ butonu sinam kumba ŋgisike sulunaig.
LUK 8:34 Taŋanaig le mbo kulatkanu mbal wam ta kaŋgermba kua ka pinder-pindermba kinaig ka tumbraŋ suŋgo mbolŋge kilimŋge ŋakmba saniŋginaig le
LUK 8:35 nane afu isnaig sulumba nane suk agaŋ ta kaŋgeram kinaig ka Yesus tugum promba taŋgo bukla ŋaigonuŋge nu kusrenaig le nu tawi tiŋmba Yesus tugumŋge minyoka wamdus mayenu ŋak minna le kaŋgermba piriri ŋayonaig.
LUK 8:36 Taŋanaig le wam ta amboŋga kaŋgernaig mbalŋge pronaig mbal Yesus nu bukla ŋak taŋgo wakeina ta kubeu niŋginaig.
LUK 8:37 Kile Gerasa ma patuk patuk nane ŋakmba kuru kuru suk suk ndanaig sulumba pro Yesus nane kusreka kuwa ŋga sanaig. Taŋakinaig le nu waŋ poŋgina le
LUK 8:38 nu bukla ŋak taŋgo wakeina ta nu ndoŋ kambim tuku sarsarna. Sarsarna le nu peumba sana:
LUK 8:39 Ne luka naŋe tumbraŋ kaye sulumba Kuate nu ne mbolŋge wam mayewat ta wam kubeu niŋga ŋgina. Taŋakina le nu ndek luka tumbraŋ tumbraŋŋge Yesus nu mbolŋge wam mayenu kina ta ŋakmba kubeu niŋmba likina.
LUK 8:40 Yesus nu waŋ mbol mbol luka kule kualiŋ tem ilna le nane gudommba nu tairŋga minnaig mbal nu kaŋgermba gare-gareka nu tinaig.
LUK 8:41 Taŋamba kusem wande kulatkanu taŋgo ande nyunu Yairus nu pro Yesus tugumŋge ŋgurŋgurka ndeka nu tuku wande mbol kuwa ŋga sarsarmba minna.
LUK 8:42 Nu kulim ndindo yar 12 ŋak taŋaŋ kumam tuku tawo ndo minna. Yesus nu ndek taŋgo ta dubimba kina le nane gudommba nu te-kornaig.
LUK 8:43 Pino ande nu mara mindek tambun guaze ŋak minmba minna le yar 12 kina. Dokta ŋakmba nu wakeiwe piseŋginaig.
LUK 8:44 Nu pro Yesus ŋgumnemŋge nu tuku tawi nzalenu kirena le guaze ta kugana.
LUK 8:45 Taŋana le Yesus nu kamusmba kusnaŋgina: Imaŋge ye kireyat ŋgina le nane ŋakmba ndek sineŋge kuga ŋga sakinaig le Petrus nu sana: Suŋgo, nane gudommba ne te-ŋgamunumba ne signanade tae ŋgina le
LUK 8:46 nu ndek nu sana: Kuga. Andeŋge ye kireyat. Ye tuku saŋgri ande kusreyat le kamusit ŋgina.
LUK 8:47 Taŋakina le pino ta yabukam fugumba nu ŋgarosu piririmba pro Yesus tugumŋge ŋgurŋgurka ndeka nane ŋakmba am mbolŋge nu guaze ŋak Yesus kiremba pitik ndo mayekina ta sakina.
LUK 8:48 Sakina le nu ndek pino ta sana: Kulim, ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat. Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak kaye ŋgina.
LUK 8:49 Yesus nu pasata minna le kile taŋgo ande Yairus tuku wandekŋge pro nu sana: Ne tuku kulim buk kumat. Ne ake sinaŋ Tum Taŋgo piro kareŋ tuwe ndaka ŋgina le
LUK 8:50 Yesus nu pasa ta ismba ndek Yairus sana: Ne wamdus fulil ndaka. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu kulim naŋe aboŋgamŋgat ŋgina.
LUK 8:51 Kina ka Yairus tuku wande tugum promba Yesus nu nane ŋakmba peuniŋmba Petrus Yakobus Yohanus kulim tuku ina mam nane ndo kilmba wandek sinam kina.
LUK 8:52 Nane gudommba kulim ta tuku malmbi wikaraumba minnaig le Yesus ndek nane saniŋgina: Tane malmbi ndakap. Nu kume ndakat. Nu kinymba minit ŋgina le
LUK 8:53 nane ndek nu siŋka kumat ŋga nu nzumilnaig.
LUK 8:54 Taŋanaig le nu ka mindesiŋ tuku wai biymba sana: Kulim, ne aboŋga tiŋga ŋgina kande
LUK 8:55 nu tuku guwa maŋ mindesiŋ sinam kina le nu aboŋga tiŋgina. Taŋana le Yesus ndek sanikina: Nyamagaŋ tape le nyuwa ŋgina.
LUK 8:56 Ina mam nuŋe nale pirerek purka minnaik le Yesus nale miŋge pipnikmba nane afu sa ndaniŋguwaik ŋga peunikina.
LUK 9:1 Kile Yesus nu nane 12 ta wika kile-maŋgurka nane bukla ŋaigonu ŋakmba pitaika guaze tugu yimyam wakeike likuwaig ŋga piro tuku saŋgri niŋgina.
LUK 9:2 Nane kumba ka Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta kuklimba guaze mbal wakeikuwaig ŋga nane kukulniŋgam bafumba ndek wam paguka saniŋgina:
LUK 9:3 Tane kambim ŋga taŋgine pale fat nyamagaŋ ndametiŋ ta ŋakmba kusrekap. Tawi silikanu ta ndo ŋak kape sulumba
LUK 9:4 wande ande poŋga taŋge ndo minmba piroka ka kambim ŋga wande ta kusrewap.
LUK 9:5 Tumbraŋ ande tane kilam mbulwaig kande tane kambim bafumba nane katesemba riroŋkuwaig ŋga tuptup kupe mbolŋge deŋganu minig ta nane am mbolŋge paurŋgap ŋgina.
LUK 9:6 Wam pagu deŋpurmba nu nane kukulniŋgina le tiŋga kumba ka tumbraŋ ŋakmba mbolŋge pasa mayenu kuklimba guaze mbal wakeike lika minnaig.
LUK 9:7 Yesus nane wam ke likinaig ta afu ismba Yohanus kumna ta maŋ aboŋga tiŋgina ŋginaig.
LUK 9:8 Afuŋge Elia nu maŋ mayok kina ŋginaig le afuŋge tuan taŋgo ambokok ande maŋ aboŋga tiŋgina ŋginaig.
LUK 9:9 Pasa ta Herodus Antipas nu ismba wamdus te-sulumba sakina: Yohanus ŋinfok buk kat puren ta kile pasa iset ta taŋgo ta ima ŋga Yesus kaŋgeram tuku wamdus suŋgo ŋak minna.
LUK 9:10 Aposel kame nane luka wam ke likinaig ta Yesus kubeu tunaig le nu nane kilmba Betsaida tumbraŋ tuku ma yamok kinaig.
LUK 9:11 Kinaig le nane gudommba nu kina pasa ismba nu dubimba kinaig le nu nane kaŋgerka ndek kaiyeniŋmba wikina sulumba Kuate nu nuŋe gageu kulatkate pasa ta kuklimba afu guaze ŋak ta wakeike likina.
LUK 9:12 Nu taŋamba minna le ki buk butuŋgina le nane 12 ta pro nu sanaig: Sine ma baknu mbolŋge mineg. Ne maŋgur suŋgo te kukulniŋga le kuwaig ka tumbraŋ afu patukŋge wande afu kasomŋge nane taŋge nyamagaŋ kilmba kinyam tuku mbili kile-likuwaig ŋga sanaig.
LUK 9:13 Taŋaka sanaig le nu ndek nane saniŋgina: Taneŋge nyamagaŋ niŋgap le nyuwaig ŋgina le nane ndek nu sanaig: i ... Sine bret 5 kualegaŋ kareŋok armba ndo. Ne sineŋge nane tuku nyamagaŋ piyabe ŋga iduste e ŋginaig.
LUK 9:14 Nane minnaig mbal gudommba taŋgo 5,000 taŋaŋ. Kile Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo ta saniŋgina: Taŋgo pino ŋakmba paplaka 50, 50 taŋamba minyokuwaig ŋga saniŋgap ŋgina.
LUK 9:15 Taŋakina le nane ndek saniŋginaig le taŋamba minyoke likinaig.
LUK 9:16 Kile Yesus nu bret foŋfoŋ 5 kualegaŋ ar ta turmba kilmba tandeka samba mbol ambe mambilmba Kuate gare pasa tumba nyamagaŋ ta fetfetmba nuŋe dubinaig mbal niŋgina le nane walmba niŋge likinaig.
LUK 9:17 Nane ŋakmba kilmba nyinaig le maroniŋgina. Nyamagaŋ fetfetna ta bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig.
LUK 9:18 Mara ande Yesus nu Kuate yabaŋna sulumba nu dubinaig taŋgo naneŋge ndo minnaig le nu nane kusnaniŋgina: Taŋgo pino nane ye ima ŋgade e ŋgina le
LUK 9:19 nane ndek nu sanaig: Nane afu ne Yohanus kule pisneŋge ŋgade. Afu ne Eliaŋge ŋgade. Afu sakade ne tuan taŋgo ambokok ande maŋ aboŋga tiŋgina ŋginaig.
LUK 9:20 Taŋakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane ye ima ŋga idusde e ŋgina le Petrus nu lafumba sana: Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo ŋgina.
LUK 9:21 Taŋamba sana le nane nuŋe nyu ta afu sa ndaniŋguwaig ŋga saŋgrimba peuniŋgina.
LUK 9:22 Yesus nu maŋ saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo piti gudommba kilamŋgit. Israel mage mage pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal nane ye pitaiyuwaig le afuŋge ye baleyamŋgaig. Ye kumi le mara keŋnu mbolŋge Kuate nu te-tiyamŋgat ŋgina.
LUK 9:23 Kile nu nane afu saniŋgina: Ima nu ye tuku taŋgo minam idusmba kande nu nuŋe nzali kusreka nu ki mindek nuŋe ail kazrai kuramba ye dubiyuwa.
LUK 9:24 Ima nuŋe abo mine mayewam tuku suŋgomba idusmba kurau mayete ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu ye tuku ŋga nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu nuŋe abo ta ŋak minamŋgat.
LUK 9:25 Ande nu kilke te tuku agaŋ ndende ŋakmba kilwa le nuŋe kanu ŋgisikuwa ta nu mine mayewam tuku ta ose.
LUK 9:26 Ye Ndindo Katesek Taŋgo yiŋe Mam tuku kilŋa nuŋe eŋel kame tuku kilŋa yiŋe turmba ŋak ndenuŋgit. Ande nu nane afu ŋgamukŋge ye tuku nyu ye tuku pasa yabukate ta ye ndeki sulumba ye mata nu tuku nyu yabukamŋgit ŋgina.
LUK 9:27 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane teŋge tiŋ minig mbal afu kume ndakap le Kuate nuŋe gageu kulatkate wam te-mayokuwa le tane kaŋgeramŋgaig ŋgina.
LUK 9:28 Yesus nu pasa ta saniŋgina sulumba mara 8 taŋaŋ kugana le nu Petrus Yohanus Yakobus nane kilmba Kuate ndoŋ pasatam tuku tabe ande mbol kinaig.
LUK 9:29 Ka taŋge nu Kuate ndoŋ pasata minna le Petrus nane am kaikainiŋgina le kinynaig. Kinymba minnaig le Yesus tuku tumail pasi mbilka kisemba mayok ka nu tuku tawi kauknu uge liŋnu ndo mayok kina.
LUK 9:30 Taŋana le taŋgo armba Moses nale Elia pro nu ndoŋ pasata minnaik.
LUK 9:31 Nale samba mbolok kilŋa ŋak mayok ka Yesus nu Kuate tuku pasa kumumba Yerusalemŋge kumamŋgat ta tuku saka minnaig.
LUK 9:32 Kile Petrus nane aboŋga mambilnaig kande Yesus tuku kilŋa taŋgo armba nu ndoŋ tiŋ minnaik ta turmba kaŋgerkinaig.
LUK 9:33 Taŋgo ar ta nu kusrewam bafunaik le Petrus nu wam pile paska ake fare sana: Suŋgo, sine teŋge mineg te mayenu ndo. Sine baibai keŋmba patikube. Ande ne tuku ande Moses tuku ande Elia tuku ŋga sana.
LUK 9:34 Nu pasa ta saka minna le gau ande pro nane kainiŋgina le nane kuru kuru suŋgo tinaig.
LUK 9:35 Kile gau sinamŋge pasa ande mayok ka teŋenmba sakina: Ande te yiŋe Kiŋo. Ye nu madiwen. Tane nu tuku pasa ise mayewap ŋgina.
LUK 9:36 Pasa ta kugana le Yesus nuŋe ndo tiŋ minna le kaŋgernaig. Taŋamba nane wam kaŋgernaig ait ta mbolŋge afu ndoŋ wam kube ndanaig.
LUK 9:37 Mafena le nane tabe ta kusremba ndekinaig le taŋgo pino kuasmbi gudommba Yesus tugum pronaig.
LUK 9:38 Taŋamba nane ŋgamukŋge taŋgo ande wi kueŋka sarsarmba sana: O Tum Taŋgo, ne ilmba ye tuku kiŋo ndindo te kaŋgermba sinanuwa.
LUK 9:39 Bukla ŋayonu andeŋge nu tate le pitik ndo nu suŋgomba witite. Nu zulbarek serte le miŋge supika subal promba nu paniŋta pitik nu kusre ndate.
LUK 9:40 Ye ne dubinade mbal nane nu pitaiwaig ŋga sarsarniŋgit ta nane pitaiwe fuguwaig ŋgina.
LUK 9:41 Taŋakina le nu ndek sakina: Tane Kuate talamba ŋgamuŋgal son tugusek kugatok mbal tane ye piti seryade. Ye ait giganmba tane ndoŋ minamŋgit ŋgina sulumba mbilka taŋgo ta sana: Naŋe kiŋo ta tumba yale ŋgina.
LUK 9:42 Nu kiŋo ta tumba ilmba minna le bukla taŋge kiŋo tumba zulbarek sermba bukŋgina le Yesus nu bukla sawe lika pitaina sulumba kiŋo ta tumba mam nuŋe tuna le
LUK 9:43 nane ŋakmba Kuate tuku saŋgri suŋgo ta kaŋgermba pirerek purka minnaig. Nane ŋakmba Yesus nu wam ke likina ta tuku pirerek purka minnaig le nu ndek nuŋe dubinaig mbal ta saniŋgina:
LUK 9:44 Tane pasa te ŋgamuŋgal sinamŋge pile mayewap. Nane ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba kilke mbol mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig ŋgina.
LUK 9:45 Nane pasa ta isnaig ta tugunu kuirok minna le katese ndanaig. Nane nu maŋ kusnawam tuku ta wamdus pitiniŋgina.
LUK 9:46 Nuŋe dubinaig mbal nane ima nane ŋgamukŋge suŋgo minit ta tuku muŋgu tuliŋginaig le
LUK 9:47 Yesus nu nane tuku wamdus ta katesena sulumba nu kiŋo ande tumba nuŋe tugum taŋge te-timba saniŋgina:
LUK 9:48 Ande nu ye tuku ŋga idusmba kiŋo teŋen aukmba wakeite ta nu ye mata wakeiyate. Ye wakeiyate ta Kuate ye kukulyina nu mata wakeite. Ata. Ande tane ŋgamukŋge nyu kugatok minit ta nu suŋgo ŋgina.
LUK 9:49 Kile Yohanus nu ndek Yesus sana: Suŋgo, taŋgo ande ne tuku nyu mbolŋge bukla afu pitaikina le kaŋgermba nu peugeŋ. Nu sine tuku kuasmbi kuga ŋgina le
LUK 9:50 nu ndek Yohanus sana: Nu peu ndawap. Ande nu ŋgueu mine ndakate ta nu sine tuku gulab ŋgina.
LUK 9:51 Kuate nu Yesus te-duŋga samba mbol kambim tuku ait patukina le nu wamdus ndindo pilmba Yerusalem kambim tuku kina.
LUK 9:52 Taŋamba nu taŋgo afu kukulniŋgina le nane amboŋga kumba nu tuku ma wakeiwam tuku Samaria mbal tuku tumbraŋ ande mbol kinaig ta
LUK 9:53 tumbraŋ mbal nane Yesus nu Yerusalem kambim sakina ta isnaig sulumba nu pitainaig.
LUK 9:54 Taŋanaig le nu dubinaik taŋgo ar Yakobus le Yohanus nane wam kinaig ta kaŋgermba ndek sanaik: Suŋgo, ne woka le sile sakupe le samba mbolŋge pa ndeka pasokuwa ŋga sanaik.
LUK 9:55 Taŋakinaik le Yesus nu mbilka nale sanike likina.
LUK 9:56 Taŋamba nane tiŋga tumbraŋ kise kinaig.
LUK 9:57 Kumbaŋge taŋgo ande Yesus sana: Ne ma ŋakmba mbol kambim saka ta ye ne ndoŋ kaŋkik ŋgina le
LUK 9:58 nu ndek sana: Mbo ŋguikok sar umaŋ nane te ŋak ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mabtam tuku wande kugatok. Ne ye ndoŋ lika piti ta kurawam kumuŋ e ŋgina.
LUK 9:59 Taŋamba nu taŋgo kise ande sana: Ne ye dubiya ŋgina le nu ndek sana: Suŋgo, ye luka kumba ka mam kumwa le ŋguki sulumba ne dubinamŋgit ŋgina.
LUK 9:60 Taŋakina le Yesus nu sana: Mbal afu wamdus kumaknu minig naneŋge kumanu mbal ŋgukuwaig. Ne tiŋga kumba Kuate nuŋe gageu kulatkate wam ta kuklimba saka lika ŋgina.
LUK 9:61 Taŋgo kise ande nu sana: Suŋgo, ye ne dubinam iduset ta ye amboŋga kumba ka yiŋe mbal ndoŋ pasata minap niŋmba pro ne dubinamŋgit ŋgina le
LUK 9:62 nu ndek sana: Taŋgo ande nu piro tugu pilmba ka ŋgamuŋge nu wamdus kise tuwa ta nu Kuate tuku gageu minit ta nu denkate.
LUK 10:1 Kile Suŋgo nu tumbraŋ afu kambim bafuna sulumba nu taŋgo 72 madiniŋmba ar ar kukulniŋgam bafumba wam paguka saniŋgina:
LUK 10:2 Piro mbolŋge nyamagaŋ alonu gudommba minig. Kilam tuku piro taŋgo denkate. Tane piro miro taŋgo yabaŋap le nu piro taŋgo afu kukulniŋguwa le nane nuŋe nyamagaŋ alonu kilwaig.
LUK 10:3 Ye tane kukultiŋgi le tane sipsip fat taŋaŋ ŋgannu age ŋguikok ŋgamukŋge minamŋgaig.
LUK 10:4 Tane kambim ŋga taŋgine ndametiŋ pale fat kupe ŋgaro ta ŋakmba kusrekap. Tane kumba ka ndinŋge afu pasa suŋgomba sa nda niŋgap.
LUK 10:5 Tane wande ande poŋga amboŋga wande ta tuku mbal saniŋgap: Tane ŋgamuŋgal mukuk minap ŋga saniŋgap.
LUK 10:6 Taŋgo inum ŋgamuŋgal mukuknu taŋge minwa ta tane pasa sakade taŋamba nu ŋgamuŋgal bulka minamŋgat. Kuga ta pasa ta luka taŋgine tugum prowamŋgat.
LUK 10:7 Tane wande ande mbolŋge minap le nyamagaŋ afu tiŋguwaig le yaika nyumba minap. Tane piro taŋgo tukunu afu tugumŋge agaŋ ndende kilam kumuŋ. Wande ndindo ta mbolŋge minap.
LUK 10:8 Tane tumbraŋ ande prowap le tumbraŋ mbal tane kaiyetiŋmba yalpe ŋguwaig kande tane taŋge minap. Nyamagaŋ afu tiŋguwaig le tane yaika nyap.
LUK 10:9 Nane tuku guaze mbal wakeikap sulumba nane saniŋgap: Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam kile tane tugum prote ŋga saniŋgap.
LUK 10:10 Tumbraŋ ande tane pitaitiŋguwaig ndeta tane tumbraŋ ŋgamuŋge saniŋgap:
LUK 10:11 Ata. Tumbraŋ te tuku tuptup sine tuku kupe mbolŋge deŋganu minig te sauke suluweg. Taŋgine mbar riroŋkap. Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta tane tugum prote le tane pitaide ŋga saniŋgap ŋgina.
LUK 10:12 Kile Yesus nu saniŋgina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ait suŋgo mbolŋge tumbraŋ tane pitaikate ta Sodom tumbraŋ tuku pa limba nu suŋgo pasa ŋak tamŋgat.
LUK 10:13 Yesus nu maŋ sakina: Korasin le Betsaida tumbraŋ ose. Ye wam kitek saŋgrinu tale ŋgamukŋge ke liken ta tale ŋgamuŋgal biye mbil ndanaik. Ande nu wam ndui ta Tirus le Sidon tumbraŋ ŋgamukŋge ke likina kande nane dal ndaka naŋgine mbar idusniŋmba tawi urfunu tiŋmba kuke tugu pismba ŋgamuŋgal biye mbilnaig kande.
LUK 10:14 Ait suŋgo mbolŋge tale Korasin le Betsaida tumbraŋ tale Tirus le Sidon tuku pa limba tale suŋgo pasa ŋak tamŋgaik.
LUK 10:15 Kaperneum tumbraŋ ne nyu suŋgo ŋak minmba ne samba mbol kambim tuku iduste ta Kuateŋge ne tumba bukŋguwa le ne kumanu mbal tuku tumbraŋ kaŋgat ŋgina.
LUK 10:16 Kile Yesus nu nuŋe mbal saniŋgina: Ande tane tuku pasa isit ta nu ye tuku mata isit. Ande tane pitaikate ta nu ye mata pitaiyate. Ye pitaiyate ta ande nu ye kukulyina nu mata pitaite ŋgina.
LUK 10:17 Kile nane 72 ta gare suŋgo ŋak luka Yesus tugum promba ndek sanaig: Suŋgo, sine ne tuku nyu mbolŋge pirokigeŋ ta bukla kame mata sine tuku pasa isnaig ŋginaig le
LUK 10:18 nu ndek nane saniŋgina: Samba mbolŋge teliŋ bitek promba ndekate taŋaŋ Satan nu bariŋgina le kaŋgeren.
LUK 10:19 Tane isap. Ye tane saŋgri tiŋgen tukunu tane mbeŋ ŋaigonu ziŋaŋsail ŋgueu taŋgo Satan tuku saŋgri ŋakmba tidoŋgap ta tane ŋaigo siglike nda.
LUK 10:20 Guwa ŋaigonu tane tuku pasa isnaig ta tuku gare-gare ndakap. Tane Kuate tuku mbal mayok kinaig le nu samba mbolŋge tane tuku nyu kuyarniŋgina le tane abo ŋak minmba minam tuku nyu ŋak minig. Tane wam ta tuku gare-garekap ŋgina.
LUK 10:21 Ait ta mbolŋge ndo Yesus nu Tukul Guwa tugumŋge gare tumba Kuate yabaŋmba sana: O Mam, ne samba kilke tuku Suŋgo. Ye ne tuku nyu te-duŋget. Afu kila sugo wamdus kuyar ŋak ne naŋe wam kame tum ndaniŋgit. Kiŋo kame taŋaŋ minig mbal ne nane ndo tumniŋgit. O Mam, ne naŋe nzali dubimba ne taŋate ŋgina.
LUK 10:22 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Mam nu wam ŋakmba ye wai mbolŋge patikina. Ande nu Kuate tuku Kiŋo kila mine ndakate. Mam nu ndo ye kila. Ande nu Mam kila mine ndakate. Ye nu tuku Kiŋo ye ndo nu kila. Ye nane afu Mam kila pilwaig ŋga nu tumniŋget ta nane mata nu kila minig ŋgina.
LUK 10:23 Taŋaka Yesus nu mbilka nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Kuate nu tane make patikate le tane wam magenu kaŋgerkade.
LUK 10:24 Ye satiŋgamŋgit. Tuan taŋgo kame gabat sugo tane wam kaŋgerka isig te nane kaŋgerka isam tuku wamdus suŋgo pilmba kume farnaig ŋgina.
LUK 10:25 Kile kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande nu tiŋga Yesus tagowam tuku nu kusnana: Tum Taŋgo, ye ame wam ki sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋgina le
LUK 10:26 nu ndek sana: Tukul pasa kuyar mbolŋge ndaŋmba sakate. Ne pasa ta burka ndaŋmba iduste ŋgina le
LUK 10:27 nu lafumba sana: Moses tuku tukul pasa teŋenmba sakate. Taŋgine Suŋgo Kuate tane nu tuku kume purmba taŋgine ŋgamuŋgal abo guwa saŋgri wamdus ta ŋakmba nu tape. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgina.
LUK 10:28 Taŋakina le Yesus nu ndek sana: Ne pasa kumumbi lafumba sakate. Ne taŋamba ka ta ne abo tugu ŋak minamŋgat ŋgina.
LUK 10:29 Kile kusem pasa bitekŋganu taŋgo ye pasa kusnaŋgit ta maŋgur te ye talayubekaig ŋga nu maŋ kusnana: Ye tugumŋge minig mbal ta ima kate ŋgina le
LUK 10:30 nu ndek sana: Zu taŋgo ande Yerusalem kusremba Yeriko kambim saka ndek kina le ndinŋge kuayar taŋgo afu nu biye timba paniŋta nu tuku tawi agaŋ ndende kuayar kilmba kua kinaig le kumam bafumba minna.
LUK 10:31 Taŋamba minna le pris ande ndin dubimba ndek kumba nu taŋgo ta kaŋgerna sulumba nu laipmba ndin make dubimba kusremba kina.
LUK 10:32 Levi tuku ndare ande kusem wande pirokanu nu mata pro kaŋgermba nu laipmba ndin make dubimba kusremba kina.
LUK 10:33 Kile Samarianu taŋgo ande nu ma ta promba Zu taŋgo ta kaŋgermba nu sinana sulumba
LUK 10:34 nu ndek nu tugum kumba grep kule gureŋ tur kilmba nu tuku we minyaŋga kuse lika nu tumba nuŋe agaŋmor mbol pilmba ka badbaid ande sinamŋge pilmba kulatka minna le mafena.
LUK 10:35 Mafena le nu kambim saka nu badbaid tuku miro taŋgo ndametiŋ soŋ inumnu tumba sana: Ne taŋgo te kulatka mina. Naŋe piya afu nu tuku ŋga panka ta ye luka prowi sulumba lafuwamŋgit ŋgina.
LUK 10:36 Ariya. Ne ndaŋmba iduste. Kuayar mbalŋge taŋgo kat ŋayonaig ta nane keŋ ta imaŋge nu tugumŋge minit tuku taŋgo taŋaŋ nu turna ŋgina le
LUK 10:37 kusem pasa bitekŋganu taŋgo nu sana: Taŋgo ande nu sinanu wakeina nuŋge ŋgina le nu sana: Ne kumba maŋau ndui ta ka ŋgina.
LUK 10:38 Yesus nane kumba tumbraŋ ande pronaig le pino ande nyunu Marta nu pro Yesus tumba nuŋe wande mbol kina.
LUK 10:39 Yesus nu taŋge minna le Marta tuku maib nuŋe Maria nu Yesus tuku kupe tugum taŋge minyoka nu tuku pasa ismba minna.
LUK 10:40 Marta nu paguwam tuku mburerika nu ndek Yesus tugum promba sana: Suŋgo, yiŋe maib ye kusreyat le yiŋe ndo wam tormba minet ta ye kaŋger ndayate? Nu sawa le ye turyuwa ŋgina le
LUK 10:41 nu ndek sana: O Marta, ndaŋam ne wamdus suŋgomba teroka pitinate.
LUK 10:42 Ne wamdus ndindo ŋak minit kande maye. Maria nu wamdus ndindo mayenu madimba dubite ta andeŋge nu peuwam kumuŋ kuga.
LUK 11:1 Mara ande Yesus ma ande mbolŋge Kuate ndoŋ pasata minna. Nu pasate deŋpurna le nu dubina taŋgo ande nu sana: Suŋgo, Yohanus nu nuŋe dubide taŋgo yabaŋam tuku tumniŋgina. Taŋamba ne sine mata tumsiŋga ŋgina le
LUK 11:2 nu ndek nane saniŋgina: Tane teŋenmba Kuate ndoŋ pasatap. Siŋgine Mam, naŋe nyu purfeŋnu minmba minwa. Ne naŋe gageu kilmba kulatkam tuku prowa.
LUK 11:3 Ki kidemba nyamagaŋ kumumbi siŋga.
LUK 11:4 Nane afu sine mbolŋge mbarde le sine ndek gilaiŋgeg taŋamba ndo ne sine tuku mbar mata sauka gilaiŋga. Sine tagosiŋgam tuku ait prowa le ne piti ta peuwa. Tane taŋamba Kuate ndoŋ pasatap ŋgina.
LUK 11:5 Yesus nu maŋ saniŋgina: Tane ŋgamukŋge ande furir ŋgamu nu tiŋga nuŋe gulab tugum kumba wika sate. Tira, bret keŋmba ye sa.
LUK 11:6 Yiŋe gulab ande nu prowat ta ye nyamagaŋ kuga ŋgate.
LUK 11:7 Gulab nuŋe wandek sinam taŋge nu sate: A ... ye minde bada nda sa. Ye kinyam saka wande buk suwit. Yiŋe kiŋo kame mata buk kinyaig. Ye tiŋga agaŋ ande tanmbim kumuŋ kuga ŋgate.
LUK 11:8 Ye tane satiŋgamŋgit. Nu gulab nuŋe ta tuku idusmba nda tuwit. Nu wam saka kuakiŋga wika dirnaŋgate ta tuku ndo nu tiŋga agaŋ sakate ta tuwit.
LUK 11:9 Ye tane satiŋgamŋgit. Ne wam ande tam tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋga ta tanmbimŋgat. Ne wam ande sota mina ta te-silikamŋgat. Ne malaŋga ande katkata ta talke tanmbimŋgat.
LUK 11:10 Ima nu wam ande tuku Kuate yabaŋmba dirnaŋgate ta nu tate. Ima nu agaŋ ande sota minit ta nu te-silika tate. Ima nu malaŋga katkatmba minit ta nu talke tuwit.
LUK 11:11 Tane ŋgamukŋge ande kiŋo nuŋe kualegaŋ yabaŋte le nu lafumba mbeŋ tuwit e?
LUK 11:12 Ko teg tiŋ yabaŋte le nu lafumba ziŋaŋsail tuwit e?
LUK 11:13 Tane kilke mbol mbal une ŋak ta taŋgine kiŋo kame agaŋ magenu niŋgig tuku. Taŋgine Mam samba mbolŋge minit nu purfeŋnu ndo. Nu tane tuku maŋau limba nu yabaŋde mbal Tukul Guwa niŋgit ŋga saniŋgina.
LUK 11:14 Taŋgo ande buklaŋge miŋge tukulna le Yesus nu bukla pitaina le nu maŋ pasatina. Taŋana le taŋgo pino nane pirerek purkinaig ta
LUK 11:15 nane Farisi teŋenmba sakinaig: A ... bukla kame tuku gabat Belsebulŋge nu saŋgri tuwit le nu bukla pitaike likate ŋginaig le
LUK 11:16 nane afu pro Yesus tagowam tuku samba mbolok saŋgri ande te-mayokuwa le kaŋgeram tuku sanaig.
LUK 11:17 Taŋakinaig le Yesus nane tuku wamdus katesemba ndek saniŋgina: Gabat suŋgo ande tuku kuasmbi nane pur yimyamka naŋgine naŋgine kame buwaig ta nane kugawamŋgaig. Naŋgine wande ŋakmba simbri-sambriwe suluwamŋgaig.
LUK 11:18 Ye Belsebul tuku saŋgrimbi bukla ŋaigonu pitaikanu ŋga sakade ta son kande Satan nu nuŋe mbal ndoŋ pur yimyamka naŋgine naŋgine kame bumba Satan nu saŋgri ŋak mine ndakate kande.
LUK 11:19 Taŋgine mbal afu bukla pitaikade ta nane mata Belsebul tuku saŋgrimbi taŋade e? Nane kusnaniŋgap le nane tuku pasa lafunu tambi taŋgine pasa ta pilewaig.
LUK 11:20 Ye Kuate tuku saŋgrimbi bukla pitaiket ta Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam tane ŋgamukŋge prote.
LUK 11:21 Taŋgo saŋgrinu ande tui mbanduwaŋ bigmba nuŋe wande kulatka minit ta nuŋe agaŋ ndende mine mayede.
LUK 11:22 Ande nu tuku saŋgri lite ta pro nu ndoŋ kame bumba nu te-ibeŋmba nu tui mbanduwaŋ payamkate ta yaite sulumba nu tuku gabis agaŋ ndende kilmba afu walmba niŋgit.
LUK 11:23 Ande nu ye tuku taŋgo mine ndakate ta nu ye tuku ŋgueu taŋgo. Ande nu ye tur ndayumba ake minit ta nu ye tuku piro ŋayo silite.
LUK 11:24 Andeŋge guwa ŋayonu taŋgo ande mbolŋge pitaiwa le nu ka ma baknu mbol kumba mabta minam tuku ma sota kine promba lika ka kuga le nu sakamŋgat: Yiŋe buk minen tuku wande mbol luka ka ŋgamŋgat.
LUK 11:25 Nu pro nane buk firfir gureŋmba agaŋ ndende ŋakmba kile-tidiŋga patikinaig le kaŋgerkumba
LUK 11:26 nu saŋgri tiŋga minam tuku ta nu kumuŋ kuga le nu kumba ka nuŋe kuasmbi 7 nane nu tuku maŋau liwanu ta kilmba luka pro wande ta mbolŋge minamŋgaig. Taŋawaig le taŋgo ta tuku mine maŋau ambokok limba kile ŋayonu suŋgokanu sinamŋge minamŋgat ŋga saniŋgina.
LUK 11:27 Yesus nu taŋaka saka minna le pino ande nane ŋgamukŋge wika nu sana: Pino ne te-pilmba amo tinna ta nu gare suŋgo ŋak minit ŋgina.
LUK 11:28 Taŋakina le nu ndek sakina: Ta son ta Kuate tuku pasa ismba dubide mbal nane siŋka gare suŋgo ŋak minamŋgaig ŋgina.
LUK 11:29 Kile taŋgo pino lato-latomba pro maŋgurkinaig le nu ndek nane saniŋgina: Ait te mbolŋge minig mbal tane ŋaigonu ndo. Tane ye tuku saŋgri kaŋgeram idusde ta ye tumtiŋge nda. Wam saŋgrinu ande tuan taŋgo Yona mbolŋge prona ta ndo tumtiŋgamŋgit.
LUK 11:30 Nineve mbal Yona mbolŋge Kuate tuku saŋgri kaŋgernaig. Nu kualegaŋ fuŋgul sinamŋge ait armba minmba keŋnu abo ŋak mayok kina. Tane ye Ndindo Katesek Taŋgo mbolŋge wam taŋaŋ kaŋgeramŋgaig.
LUK 11:31 O buk mandor pino ande Siba kilke kulatkina ta nu Solomon tuku wamdus kuyar mayenu isam tuku ndin kuen ŋayo dubimba nu tugum kina. Ande teŋge minit ta nu Solomon lite ta tane nu tuku pasa ise ndakade. Ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal pino ta ndoŋ tiŋgap le nu tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat.
LUK 11:32 Yona nu Nineve mbal riroŋ pasa saniŋgina le nane ndek ŋgamuŋgal biye mbilnaig. Ande nu teŋge minit ta nu Yona lite ta tane nu tuku pasa pitaide. Ait suŋgo mbolŋge tane ait te mbolŋge minig mbal Nineve mbal ndoŋ tiŋgap le nane tuku maŋau mayenuŋge tane tuku maŋau ŋayonu te-mayokamŋgat ŋga saniŋgina.
LUK 11:33 Kile Yesus maŋ lato sakina: Taŋgo nane lam bulumba mbain kumnemŋge pile ndakade. Ko nane nza kai ndade. Lam buluŋge taŋgo prowaig le kilŋaniŋguwa ŋga te-mayokmba mbolŋge taikade.
LUK 11:34 Ne tuku am sati taŋaŋ ŋgarosu kilŋawam tuku. Ne am maye minit ta ŋgarosu ŋakmba bulu mbolŋge minit. Ne am ŋayo minit ta ŋgarosu ŋakmba ma make sinamŋge minit.
LUK 11:35 Ne riroŋka. Ne tuku ŋgamuŋgal tuku sati am ŋayonu taŋaŋ minikat.
LUK 11:36 Ne tuku ŋgarosu ma make fudiŋndo mine ndakate ta ŋgarosu ŋakmba kilŋa ŋak. Sati bulu ne kilŋanate taŋaŋ ŋgina.
LUK 11:37 Yesus nu pasata minna le Farisi taŋgo ande nu ndoŋ isukusam tuku sana le nu ka nu ndoŋ isukusmba minnaik.
LUK 11:38 Nu wai minya ndaŋga isukusna le Farisi taŋgo nu tukul lukate ŋga pirerek purkina le
LUK 11:39 Suŋgo nu sana: Tane Farisi mbal taŋgine waim nza saŋgilnu ndo minya mayede ta taŋgine ŋgamuŋgal agaŋ ndende gudommba kilam tuku piririmba wam ŋaigonu kam tuku wamdus liganu minig.
LUK 11:40 Tane ŋginŋgan taŋgo ndo. Kuate nu agaŋ saŋgilnu ndo wakeika sinanu nu wakei ndakina e?
LUK 11:41 Taŋgine ŋgamuŋgal sanzal mbal niŋgap le taŋgine agaŋ ŋakmba purfeŋnu taŋaŋ minamŋgaig.
LUK 11:42 Osese. Farisi mbal tane tukul ande dubimba piro kareŋka agaŋ foŋfoŋ ŋguna ilinzu ŋakmba maŋgur 10 patika ande Kuate tuwig. Tane taŋade sulumba tane taŋgo pino mbolŋge maŋau tiŋreknu ke ndaka Kuate tuku kume pur ndade. Tane tukul sugo ar ta turmba dubide kande maye kande.
LUK 11:43 Osese. Farisi mbal tane kusem wande mbolŋge taŋgo tumailamŋge minyonu tuku nzalitiŋgit. Maket mbolŋge tane sugo ŋga kaiyetiŋgam tuku kilba pilig.
LUK 11:44 Tane riroŋkap. Tane mindesiŋ yubeŋgade ma taŋaŋ. Taŋgo nane ma ta gilai tukunu ta mbolŋge likade ŋgina.
LUK 11:45 Yesus nu taŋakina le kusem pasa bitekŋganu taŋgo ande nu sana: Tum Taŋgo ne taŋamba sakate ta sine tuku nyu turmba ŋayo silite ŋgina le
LUK 11:46 nu ndek sana: Kusem pasa bitekŋganu mbal ose. Tane tukul gudommba agaŋ pitinu sugo taŋaŋ taŋgo mbolŋge patika minde bada suŋgo niŋgig. Tane fudiŋmba nane tur ndakade.
LUK 11:47 Ose. Tane riroŋkap. Tuan taŋgo kame taŋgine mbuŋ kameŋge bale farnaig ta tane nane tuku kumu mbolŋge ndame magenu patike likade.
LUK 11:48 Tane wam kade tambi taŋgine mbuŋ kame tuku maŋau ŋayonu ta magenu ŋgade. Nane tuan taŋgo kame bale farniŋginaig le tane nane tuku kumu mindepiyeniŋgig.
LUK 11:49 Ta tuku Kuate nu nuŋe wamdus kuyar mayenumbi teŋenmba sakina: Ye tuan taŋgo aposel kame afu kukulniŋgi le nane kilmba amseseka afu bale faramŋgaig ŋgina.
LUK 11:50 Taŋawap sulumba ait te mbolŋge minig mbal tane ndare taŋge pasokamŋgat. Nane o buk kilke te-mayokna ait mbolŋge tuan taŋgo kilmba ndare kutuwe niŋginaig ta taŋamba ndo kile tane minig tukunu nane ŋakmba tuku ndare taŋge tane pasokamŋgat.
LUK 11:51 Abo abo Abel nu tugu pilmba ndare kutukina. Ta tuturmba kumba ka Sakaria nu mbariŋam tuku mbain atrau mbain ŋgumukŋge minna le nane pro taŋge nu balemba ndare kutunaig. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane ŋakmba ndare kutuniŋge likinaig ta ndare taŋge tane pasokamŋgat.
LUK 11:52 Kusem pasa bitekŋganu mbal ose. Tane Kuate tuku pasa kila palmbim tuku ndin tukulde. Taŋgine kila palmbim mbulmba nane afu kila palmbim idusde le nane tukulniŋgig ŋgina.
LUK 11:53 Yesus nu pasa deŋpurmba mayok kina le kusem pasa bitekŋganu mbal Farisi mbal nane gubra tormba saŋgri tiŋga pasa suŋgomba kusna-kusnanaig.
LUK 11:54 Nu pasa inum mbarwa le nu tumba pasa mbolŋge palmbim ŋga nane nu kulatka minnaig.
LUK 12:1 Ait ta mbolŋge taŋgo suk suk kuga pro maŋgurka muŋgu tido-tidoŋginaig le Yesus nu pasa tugu pilmba nu dubinaig mbal ta saniŋgina: Farisi mbal tuku yis agaŋ ta riroŋkap. Yis ta nane tuku yabri maŋau.
LUK 12:2 Wam kame kile taŋgo am mbolŋge mine ndakade ta kilimok mayok kaŋgaig. Wam afu kile kuirok minig ta ŋakmba kila patikamŋgaig.
LUK 12:3 Tane pasa afu kuirka sakinaig ta ŋgumneŋga maŋgur sinamŋge sakamŋgaig. Tane wandek sinamŋge yabu sakinaig ta ŋakmba isam tuku kueŋka sakamŋgaig ŋgina.
LUK 12:4 Yesus nu maŋ saniŋgina: Tira kame, ye tane satiŋgamŋgit. Afu tane bale faram sakade ta nane tuku kuru kuru ndakap. Nane tane kilmba bale farwaig sulumba tane mbolŋge wam inum kam kumuŋ kuga.
LUK 12:5 Ande tane kuru-kurukam tuku ye tane riroŋ pasa satiŋgamŋgit. Kuate nu taŋgo balemba kanu mata balemba ma ŋayo mbol bukŋgam kumuŋ tukunu tane nu ndo kuru-kurukap.
LUK 12:6 Taŋgo nu sulik sulik wai inum sulumba maket mbolŋge patika ndametiŋ fudiŋndo ndo tate ta sulik sulik ndindo mata Kuate nu iduste.
LUK 12:7 Nu tane tuku gabat waŋe giganmba ta mata nu kila minit. Ta tuku tane wam ande kuru kuru ndakap. Kuate am mbolŋge tane tuku ande sulik sulik gudommba liniŋmba mbolŋge minit ŋga saniŋgina.
LUK 12:8 Yesus nu maŋ lato sakina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu te-mayokmba sakate ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mata Kuate tuku eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgit.
LUK 12:9 Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu yabukate ta ye mata Kuate tuku eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu yabukamŋgit.
LUK 12:10 Ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo kasur pasa sayate ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋgamŋgat. Ande nu Tukul Guwa tumail pante ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋge nda.
LUK 12:11 Nane tane kilmba kusem gabat mbal ko gabat sugo sugo tugumŋge kile-tidiŋguwaig le wamdus fulilka sine ndaŋmba sakube o ŋga wamdus te-sulu ndawap.
LUK 12:12 Pasa te-tiwam tuku ait mbolŋge ndo Tukul Guwaŋge pasa sakam tuku tumtiŋguwa le sakamŋgaig ŋgina.
LUK 12:13 Maŋgur suŋgo ŋgamukŋge taŋgo ande Yesus sana: Tum Taŋgo, ne yiŋe aba sawa le mam tuku agaŋ ndende kuembolnu paplamba afu ye suwa ŋgina le
LUK 12:14 nu ndek sana: Ye tane piletiŋmba agaŋ ndende paplamba tiŋgam tuku ta ye tuku piro kuga ŋgina.
LUK 12:15 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Tane riroŋkap. Tane agaŋ ndende kilam tuku piririmba minbekaig. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba kilit ta nu agaŋ ndende ta mbolŋge nu abo minmba minam kumuŋ kuga ŋgina.
LUK 12:16 Taŋaka nu yaba pasa ande saniŋgina: Agaŋ ndende suŋgomba ŋak taŋgo ande nu tuku piro mbolŋge nyamagaŋ suŋgomba mayok kinaig le
LUK 12:17 nu kaŋgerkina sulumba sakina: Nyamagaŋ te ndaŋndaŋmba patinuŋgit. Patinu tuku wande ŋakmba buk ligig ŋgina.
LUK 12:18 Nu taŋamba wamdus tumba sakina: Kile ye iduset. Nyamagaŋ patinu tuku wande sambriniŋmba ye kitek sugokanu patika nyamagaŋ agaŋ ndende ŋakmba ta sinamŋge patikamŋgit.
LUK 12:19 Taŋawi sulumba ye wamdus bulok minmba yar gudommba agaŋ ndende ta mbolŋge minamŋgit. Ye mabte mayemba kuapi kikoŋnu kule mayenu nyumba gare ŋak minamŋgit ŋga idusna.
LUK 12:20 Nu taŋamba idusmba minna le Kuate nu taŋgo ta sana: Ne ŋgin ŋgan taŋgo ndo. Furir te mbolŋge ne kumamŋgat. Ne agaŋ ndende patikina ta imaŋge kulatka nyumba minamŋgat ŋgina.
LUK 12:21 Kile Yesus nu saniŋgina: Ande nu agaŋ ndende gudommba kilmba Kuate am mbolŋge denkanu minit ta nu ŋginŋgan taŋgo ndo ŋgina.
LUK 12:22 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Ye wam ande idusmba tane satiŋgamŋgit. Tane taŋgine ŋgarosu turam tuku nyamagaŋ tawi kilam tuku wamdus piti ser ndawap.
LUK 12:23 Ŋgarosu saŋgri tiŋgam tuku nyamagaŋ ndo kuga. Nu maye minam tuku tawi ndo kuga.
LUK 12:24 Tane sar umaŋ kaŋgerkap. Nane nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakade. Nane guba ait mbolŋge nyamagaŋ nyam tuku pati ndakade. Kuateŋge nane nyamagaŋ niŋgit. Ata. Nu am mbolŋge tane sar umaŋ liniŋganu minig.
LUK 12:25 Ande nu tane ŋgamukŋge wamdus piti suŋgo tumba maŋau tambi nu nuŋe abo minam tuku ait tuturam kumuŋ kuga.
LUK 12:26 Wam ŋai ta tane kam kumuŋ kuga. Ndaŋam tane wam sugo tuku pititiŋgig.
LUK 12:27 Tane aŋga bot prode ta kaŋgerkap. Nane tawi wakeikam tuku piro ndakade. Ye tane satiŋgamŋgit. O buk gabat suŋgo Solomon nu mindepiye maditaknu silikina ta aŋga bot tuku mindepiye li ndaniŋgina.
LUK 12:28 Aŋga ta ki ndindo ndo minig. Mafete le fulka kilmba pa mbol pankade. Aŋga ŋagai pa mbolŋge pankade ta mata Kuate nu mindepiyeniŋgit. Nu siŋka tane tawi kile-tiŋgamŋgat. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e?
LUK 12:29 Tane nyamagaŋ kule nyam tuku wamdus piti ser ndawap.
LUK 12:30 Kuate dubi ndade mbal agaŋ kame ta kilam tuku wamdus sulude. Tane agaŋ kame ta kugatok ta tane minam kumuŋ kuga ta taŋgine Mam nu kila.
LUK 12:31 Tane Kuate tuku gageu nu tuku miŋge kumnemŋge minam tuku wamdus saŋgrinu palpe le Kuate nu ŋgarosu mine mayewam tuku agaŋ ndende kumumbi tiŋgamŋgat.
LUK 12:32 Tane Kuate tuku sipsip taŋaŋ taŋgine miroŋ ŋgarosu kulatkam kumuŋ kuga ta tane ta tuku kuru kuru ndakap. Taŋgine Mam nu kulatkate ma tane tiŋgam tuku wamdus suŋgo ŋak minit.
LUK 12:33 Tane taŋgine agaŋ ndende piyaniŋmba ndametiŋ kilmba sanzal mbal niŋgap. Tane piya kise ŋayo ndaŋgate ta tairŋga samba mbolok agaŋ ndende ŋgisi ndakade ta kilam tuku kuanekap. Ma ta kuayar taŋgo pro ndade. Subiŋge mata agaŋ ŋaigo sigli ndade tuku.
LUK 12:34 Taŋgine agaŋ ndende magenu ma ndaŋ mbolŋge minig ta taŋgine ŋgamuŋgal mata ma ta mbolŋge minig ŋga saniŋgina.
LUK 12:35 Kile Yesus nu maŋ sakina: Taŋgo suŋgo ande pino tam tuku pagumba nye suŋgo ande mbol kina sulumba nuŋe piro mbal nane nu luka pro malaŋga katwa le pitik talkam tuku nane tawi tiŋmba lam bulumba nu tairŋga minwaig ŋga saniŋgina. Tane mata nane taŋaŋ taŋgine Suŋgo prowam tuku kuaneka tairŋga minap.
LUK 12:37 Taŋgo suŋgo nu promba nane abo minwaig le kaŋgerkuwa ta nu nane gareniŋgamŋgat. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nu piro tawi tiŋmba nane mbain mbolŋge minyokuwaig ŋga nu nyamagaŋ niŋgamŋgat.
LUK 12:38 Nu pitik pro ndawa le ka furir ŋgamu ko mafewam patukuwa le nu promba nane abo minwaig le kaŋgerkuwa ta nane nu tugumŋge gare tamŋgaig.
LUK 12:39 Tane wam te idusap. Wande miro taŋgo nu kuayar taŋgo prowam tuku ait kila kande nu kuayar taŋgo pro kuayaram tuku peute kande.
LUK 12:40 Tane kuaneka ye tairŋga minap. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane mata ait gilai minap le prowamŋgit ŋgina.
LUK 12:41 Kile Petrus ndek nu kusnana: Suŋgo, ne yaba pasa sakate ta sineŋge ndo riroŋ pasa isam tuku e ko nane afu turmba e ŋgina le
LUK 12:42 Suŋgo nu sana: Taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak piro mayete ta nuŋe gabat suŋgoŋge nu tumba nuŋe piro mbal kulatka minwa le ait kumuŋguwa le nyamagaŋ walmba niŋgam tuku nu pilit.
LUK 12:43 Taŋgo ta nuŋe piro kumba minwa le nuŋe gabat luka promba nu kaŋgerwa le nu gare ŋak minamŋgat.
LUK 12:44 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe gabat nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kulatkam tuku nu tumba palmbimŋgat.
LUK 12:45 Ko nu idusmba yiŋe gabat dalkate ya ŋga nu ndek piro taŋgo pino afu pani farmba nyamagaŋ kule kamenu nyumba ŋginŋganka
LUK 12:46 nu nuŋe gabat luka prowam tuku ait idus ndamba gilai minwa le nu prowamŋgat. Nu promba nu piti suŋgo tumba pitaiwa le nu ma ŋayo mbol kumba kukul pisude mbal ndoŋ minamŋgat.
LUK 12:47 Piro taŋgo ande nuŋe gabat tuku pasa ise mayemba piro ta ke ndakate ta nuŋe gabat nu tumba suŋgomba paniŋtate.
LUK 12:48 Piro taŋgo inum nuŋe gabat tuku pasa ise maye ndamba wam ande mbarte ta nu fudiŋmba paniŋtate. Kuate nu taŋgo ande wam suŋgo tuwit sulumba nu tugumŋge maŋ alonu suŋgo kilam tuku iduste. Nu taŋgo ande wam suŋgo ande wai mbolŋge pilit sulumba nu tugumŋge lafunu lato kilam iduste ŋgina.
LUK 12:49 Yesus maŋ lato sakina: Ye taŋgo ŋgamukŋge pa dikŋgam prowen. Pa ta kile buluŋguwa ŋga ye wamdus suŋgo ŋak minet.
LUK 12:50 Ye rar suŋgo tumba kule taŋaŋ silikamŋgit. Ye rar ta suluwi sulumba ndo ŋgamuŋgal bulkamŋgat.
LUK 12:51 Ye ŋgamuŋgal ulendi maŋau kilke mbol mbal ŋgamukŋge palmbim tuku prowen ŋga idus ndawap. Ye tane satiŋgamŋgit. Ye tane tetkam tuku prowen.
LUK 12:52 Kile wande tuma mbal wai inum sulumba nane ye tuku ŋga purkamŋgaig. Nale ar nane keŋ ta tuku ŋgueu minamŋgaig. Nane keŋ ta nale ar ta tuku ŋgueu minamŋgaig.
LUK 12:53 Mam nu kiŋo nuŋe ndoŋ kiŋo nu mam nuŋe ndoŋ purkamŋgaik. Ina nu kulim nuŋe ndoŋ kulim nu ina nuŋe ndoŋ purkamŋgaik. Pino nu rugan nuŋe ndoŋ rugan nu pino ta ndoŋ purkamŋgaik ŋgina.
LUK 12:54 Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Fando siŋge gau pilit le tane pitik ndo kila pilmba sakade: O sawe piyamŋgat ŋgade le siŋka sawe piyit.
LUK 12:55 Bubreŋge gau ŋakmba gagulte le tane kila pilmba sakade: O ki prowamŋgat ŋgade le siŋka ki prote.
LUK 12:56 Tane yabri taŋgo. Tane kilke samba mbolŋge agaŋ mayok kinig ta burkam kumuŋ. Ndaŋam ait te mbolŋge wam kame kilimok mayok kinig ta tane burka kila palmbim kumuŋ kuga. Ndaŋam tane wamdus tiŋreknumbi maŋau pile ndaŋgade?
LUK 12:57 Ande nu ne tumba pasa pilewanu taŋgo tugum tumba kambim bafute ta tale kumba ndinŋge gubra ta nu ndoŋ te-tiwe tumap.
LUK 12:58 Ne taŋa ndawa ta nu ne didika tumba pasa pilewanu taŋgo wai mbol pilwa le nuŋge ne tumba kame taŋgo tuwa le nuŋge ne muliŋtumba wandekŋge palmbimŋgat.
LUK 12:59 Ye tane satiŋgamŋgit. Ne naŋe mbar tuku piya suŋgo ta kumumba fudiŋndo lafu sulu ndawa ta ne muli wande sinamŋge prowe nda ŋgina.
LUK 13:1 Ait ta mbolŋge nane afuŋge pro Galilea mbal afu tuku Yesus wam kubeu tumba sanaig: Nane agaŋmor bale farmba Kuate atrauka minnaig le Pilatus nu afu saniŋgina le nane ka bale farniŋginaig le ndare ta agaŋmor ndare tur liskina ŋginaig.
LUK 13:2 Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Nane Galilea mbal afu liniŋmba une suŋgo kinaig ta tuku nane kume ŋayonu ta tinaig ŋga idus ndawap.
LUK 13:3 Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta tane mata kume ŋayonu taŋamba tamŋgaig.
LUK 13:4 O buk Siloamŋge wande kuen ande ŋgurka ndekina sulumba Yerusalem taŋgo 18 bale farna. Taŋgo kame ta Yerusalem mbal afu liniŋmba une suŋgo kinaig ta tuku nane kume ŋayonu ta tinaig ŋga idus ndawap.
LUK 13:5 Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta tane mata taŋamba kume ŋayonu tamŋgaig ŋga saniŋgina.
LUK 13:6 Yesus nu yaba pasa ande sakina: Taŋgo ande nuŋe piro mbolŋge fik tiŋnu ŋgukina le promba tiŋgina. Nu pro fik alonu sotina kande kuga le
LUK 13:7 nu nuŋe piro taŋgo sana: Ai te. Fik ail te yar keŋmba alonu sotet ta kuga. Ne pikmba bukŋga. Nu kilke ŋair ake nyate ta ŋayo ŋgina.
LUK 13:8 Taŋakina le taŋgo ta ndek nu sana: Suŋgo, yar te mbolŋge ndo mapewa le ye tugunu tugumŋge kilke pikmba agaŋmor sumbi ŋguke tumi.
LUK 13:9 Yar ande si alowa ndeta minwa. Alo ndawa ndeta pikmba bukŋga ŋgina.
LUK 13:10 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kusem wande ande sinamŋge pasa tumniŋmba minna.
LUK 13:11 Taŋge pino ande guwa ŋayonu nu mbol kina le yar 18 guaze ŋak minna. Nu tuku muskil isu baŋaŋgina le posok minna.
LUK 13:12 Kile Yesus nu kaŋgermba nu wika sana: Pino, ye ne tuku guaze pitaiwet ŋgina.
LUK 13:13 Taŋakina sulumba nu ka waimbi kirena le nu pitik ndo tiŋga muskil te-timba mayeka gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋgina.
LUK 13:14 Kusem kulatkate gabat ta Yesus nu kusem ait mbolŋge guaze wakeina tukunu nu kaŋgermba palseŋna le nu nane saniŋgina: Ki ait 6 pironu tuku. Mara ta mbolŋge prowap le nu tane wakeikuwa. Kusem ait mbolŋge pro ndawap ŋgina.
LUK 13:15 Taŋakina le Suŋgo nu sana: Tane yabri taŋgo ndo. Kusem ait mbolŋge tane mata taŋgine agaŋmor tuku wande sinam kumba ka muli kukliniŋmba kule niŋgam tuku kilmba kinig tae.
LUK 13:16 Pino te Abraham tuku tugu. Satanŋge ŋayo silina le yar 18 buk kinaig. Ye kusem ait mbolŋge muskil te-tiwe tuwit ta wam ŋayowit e ŋgina.
LUK 13:17 Taŋaka saniŋgina le nuŋe ŋgueu mbal kiko suŋgo tinaig le taŋgo pino nu maŋau magenu saŋgrinu ke likate ŋga gare suŋgo tinaig.
LUK 13:18 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kuate nu nuŋe gageu tugeka suŋgokate wam ta agaŋ te suk.
LUK 13:19 Mastet tiŋnu taŋgo andeŋge tumba nuŋe piro mbolŋge ŋgukina taŋaŋ. Nu promba ail suk tiŋgina le sar umaŋ afu pro ail ta wainu mbolŋge te patikinaig ŋgina.
LUK 13:20 Nu pasa tuturmba maŋ saniŋgina: Kuate tuku gageu taŋgo ŋgamukŋge minig wam ta agaŋ te suk.
LUK 13:21 Yis pino andeŋge tumba plaua sinamŋge pilna taŋaŋ. Yis ta plaua ŋakmba ulmba silina ŋgina.
LUK 13:22 Kile Yesus nu Yerusalem kambim ŋga tumbraŋ sugo foŋfoŋ ta ŋakmba mbolŋge pasa kuklimba tumniŋmba kina le
LUK 13:23 taŋgo ande pro nu kusnana: Tum Taŋgo, Kuateŋge taŋgo pino ndui ndui ndo kilmba muskil kile-tidiŋgamŋgat e ŋgina le
LUK 13:24 nu ndek nane ŋakmba saniŋgina: Tane malaŋga fudiŋndo sinam kambim tuku saŋgri tiŋga minap. Ye tane satiŋgamŋgit. Nane gudommba malaŋga ta sinam kambim tuku tagowamŋgaig ta nane kumuŋ kuga.
LUK 13:25 Wande miro taŋgo nu tiŋga malaŋga suwa le tane kilimŋge tiŋga malaŋga katkatmba sawamŋgaig: Suŋgo, ne malaŋga talke siŋga ŋga sawamŋgaig le nu tane satiŋgamŋgat: Ye tane gilai. Tane anikok mbal ŋgamŋgat.
LUK 13:26 Taŋawa le tane ndek nu sawamŋgaig: A ... ne sine kila. Sine ne ndoŋ tuma isukusgeŋ tuku. Ne sine tuku tumbraŋ sinamŋge pasa kuklimba tumsiŋgina ŋga sawamŋgaig le
LUK 13:27 nu tane satiŋgamŋgat: Ye siŋka tane tuku tumbraŋ gilai. Tane wam ŋaigonu ke likade mbal ye kusreyumba kua ka kape ŋgamŋgat.
LUK 13:28 Ait ta mbolŋge Abraham Isak Yakob tuan taŋgo ŋakmba ndoŋ Kuate kulatkate ma mbolŋge minwaig le tane kaŋgerkamŋgaig. Kaŋgerkap ta tane peutiŋguwa le kilimŋge maketiŋ tikŋga malmbi suŋgomba minamŋgaig.
LUK 13:29 Kilke tugu ŋakmba mbolŋge kasomok mbal gudommba pro nuŋe gageu minam tuku Kuate kulatkate ma sinam kumba ka isukusmba minamŋgaig.
LUK 13:30 Ata. Afu kile ŋgumnemŋge minig ta nane tumailam kaŋgaig. Afu kile tumailamŋge minig ta nane ŋgumnem kaŋgaig ŋga saniŋgina.
LUK 13:31 Ait ta mbolŋge ndo Farisi taŋgo afu pro Yesus sanaig: Ne ma te kusremba kua kaye. Herodus nu ne balenam sakate ŋginaig le
LUK 13:32 nu ndek saniŋgina: Tane kumba kurauf ta sawap. Ye kite indole guwa ŋaigonu pitaika guaze mbal wakeika mini sulumba aspile yiŋe piro suluwamŋgit.
LUK 13:33 Nu teŋge ye baleyam sakate e? Nu teŋge baleye nda. Ye kite indole aspile ndin dubimba piroka Yerusalem kaŋgit. Yerusalem mbalŋge ye baleyamŋgaig. Naneŋge Kuate tuku tuan taŋgo kame bale farnaig tuku.
LUK 13:34 O Yerusalem, Kuate nu o buk tuan taŋgo kame kukulniŋgina le neŋge nane kilmba bale farka afu ndamembi bale farniŋgina. Teg inonu fat kilmba tawo sirite taŋaŋ ye tane kilmba tawo siriwam bafuwet le tane ye ram kua kinig.
LUK 13:35 Tane isap. Kile Kuate nu tane ŋgamukŋge mine ndakate. Ye tane satiŋgamŋgit. Tane ye nda kaŋgeryap sulumba maŋ kaŋgeryumba ndek sakamŋgaig: Ne Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Suŋgoŋge ne nyaro tinwa ŋga sakamŋgaig ŋgina.
LUK 14:1 Kusem ait ande mbolŋge Yesus nu kumba Farisi gabat taŋgo ande tuku wande mbolŋge isukusam kina le nane afu nu buro-buromba minnaig.
LUK 14:2 Minnaig le taŋgo ande ŋgaro fulil ŋak Yesus tumailam taŋge tiŋgina le
LUK 14:3 nu ndek Farisi le kusem pasa bitekŋganu mbal kusnaniŋgina: Sine siŋgine tukul dubimba kusem ait mbolŋge guaze mbal wakeikam kumuŋ e ŋga kusnaniŋgina.
LUK 14:4 Kusnaniŋgina ta nane miŋge tukulmba minnaig le nu ŋgaro fulil ŋak taŋgo ta tumba wakeina sulumba nu kukulna le kina.
LUK 14:5 Taŋana le Yesus nu nane kusnaniŋgina: Kusem ait mbolŋge taŋgine kiŋo ande ko agaŋmor ande bariŋga kule burok sinam kinit le nu pitik tam tuku piro ndakade e ŋgina le
LUK 14:6 nane nu tuku miŋge lafuwam fugunaig.
LUK 14:7 Farisi gabat nane wikina le isukusam pronaig mbal nane kumba mbili tumailamŋge madiniŋmba minyokinaig le Yesus nu maŋau ta kaŋgermba nane saniŋgina:
LUK 14:8 Taŋgo ande pino tam tuku pagumba nyam tuku ne wikuwa kande ne kumba ka isukusam tuku mbili tumailamŋge minyo ndaka. Pagu miro taŋgo nu taŋgo inum ne tuku nyu lite ta nu turmba wikuwa le prowikat.
LUK 14:9 Taŋawa ta pagu miro taŋgo nu pro sanamŋgat: Ne tiŋga mbili te kusrewa le taŋgo te minyokuwa ŋga sanuwa le ne tiŋga kiko suŋgo tumba kumba ŋgumnemŋge minyokamŋgat.
LUK 14:10 Taŋgo ande pagumba nye ta tuku ne wikuwa kande ne kumba ka isukusam tuku mbili ŋgumnemŋge minyoka. Ne taŋawa ta nu ne sanamŋgat: Tira, ne tiŋga mbumba mbili tumailam teŋge minyoka ŋga sanuwa le nane isukusig am mbolŋge ne nyu suŋgo mayok kaŋgat.
LUK 14:11 Ande nu nuŋe nyu payamkuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-ibeŋamŋgat. Ande nu nuŋe nyu yabukuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat ŋgina.
LUK 14:12 Kile Yesus nu pagu miro taŋgo sana: Ne pagumba nye suŋgo pilmba kande naŋe gulab kame, tira kat naŋe, naŋe tugu ndindo, naŋe tumbraŋ tuma agaŋ ndende ŋak nane wi ndaka. Ne taŋawa ta nane ne tuku nyamagaŋ kumumba lafuwamŋgaig.
LUK 14:13 Afu sanzalnu afu kupe wai isu kigi-kagoŋganu afu kupe ŋaigonu afu am tukulok ne nane wika isukusneniŋga.
LUK 14:14 Nane ne tuku nyamagaŋ lafuwam kumuŋ kuga tukunu ne gare suŋgo tamŋgat. Ŋgumneŋga ait suŋgo mbolŋge mbal tiŋreknu tiŋguwaig le ne lafu mayenu tamŋgat ŋgina.
LUK 14:15 Taŋgo inum nu nane ndoŋ isukusmba minna ta nu pasa ta ismba nu sana: Taŋgo ande Kuate kulatkate ma sinam taŋge isukusmba minwa sulumba nu gare suŋgo tamŋgat ŋgina le
LUK 14:16 Yesus nu ndek yaba pasa ande sana: Taŋgo ande pagumba nye suŋgo palmbim saka nane gudommba tuku pasa patike likina.
LUK 14:17 Pagumba nye ait kumuŋgina le nuŋe piro taŋgo kukulna le kumba ka buk saniŋgina mbal ta tugum kina ka saniŋgina: Tane prowap. Nu buk kuanekat ŋgina kande
LUK 14:18 nane ŋakmba pasa ta ismba mbulmba naŋgine piro kise kise tuku sakinaig. Ande nu sakina: Mata, ye kambim tuku ta kilke kitek piyawit ta kile kaŋgeram kaŋgit. Ne ka taŋamba sawa ŋgina.
LUK 14:19 Ande nu sana: Mata, ye pironu tuku makau 10 piyawen ta piro tagoniŋgam kaŋgit. Ne ka taŋamba sawa ŋgina.
LUK 14:20 Ande nu mata teŋenmba sakina: Ye ailfu ndo pino kitek ten tukunu ye kambim kumuŋ kuga ŋgina.
LUK 14:21 Kile piro taŋgo nu luka nuŋe gabat kila sana le nu gubra suŋgo tumba sana: Pitik tumbraŋ suŋgo mbol si kumba ndin sugo foŋfoŋ dubika kumba afu sanzalnu afu kupe wai isu kigi-kagoŋganu afu am tukulok afu kupe ŋaigonu ta ŋakmba kilmba prowa ŋgina.
LUK 14:22 Piro taŋgo nu taŋana sulumba nu maŋ luka pro taŋgo suŋgo sana: Suŋgo, ne pasa sakat ta ye buk taŋawit ta minyokam tuku mbili kumu ndaŋgat ŋgina.
LUK 14:23 Taŋakina le taŋgo suŋgo nu ndek sana: Ne tumbraŋ suŋgo kilim si kumba ndin sugo foŋfoŋ dubika kumba ne saŋgri tiŋga nane ŋakmba saniŋga le wande te lignewaig.
LUK 14:24 Ye ne sanamŋgit. Ye amboŋga saniŋgen mbal nane siŋka ye tuku nyamagaŋ nye nda ŋgina.
LUK 14:25 Nane kuasmbi gudommba Yesus dubimba kinaig le nu mbilka nane saniŋgina:
LUK 14:26 Ande nu ye ndoŋ minam idusmba kande nu ye tuku suŋgomba kume purwa sulumba mam nuŋe, ina nuŋe, piyo nuŋe, kiŋo kat nuŋe, tira kat nuŋe, kulim kat nuŋe, nuŋe ŋgarosu turmba tuku suŋgomba kume pur ndawa. Maŋau ta mbolŋge ndo nu ye dubiyanu taŋgo minam kumuŋ.
LUK 14:27 Ande nu ye tuku ŋga idusmba nu nuŋe miroŋ nuŋe ail kazrai kuramba ye dubi ndayate ta nu ye dubiyanu taŋgo minam kumuŋ kuga.
LUK 14:28 Tane tuku ande wande suŋgokanu palmbim ŋga amboŋga nuŋe ndametiŋ burkate. Ye wande ta suluwam kumuŋ e ko kumuŋ kuga ŋga iduste.
LUK 14:29 Nu taŋa ndamba pitik ndo makek kilmba pro sigrika wande te-timba nu ndametiŋ denkuwa ta wande ta suluwe nda. Taŋawa le nane afuŋge kaŋgermba nu talamba nzumilmba sakamŋgaig:
LUK 14:30 A ... taŋgo wande suŋgo pile sulute tuku taŋgo ŋga talawamŋgaig.
LUK 14:31 Ko kilke gabat suŋgo ande kilke gabat ande ndoŋ kame buwam ŋga nu amboŋga wamdus te-mayete. Nu tuku kame taŋgo 10,000 ŋak ande tuku kame taŋgo 20,000 ŋak kile-ibeŋkam kumuŋ e ko kumuŋ kuga ŋga iduste.
LUK 14:32 Sine kumuŋ kuga ŋguwa ta ŋgueu taŋgo ma maskenŋge minit le nu pitik pasa pilit le nu ndoŋ pasa katmba wamdus tumade.
LUK 14:33 Ta tuku ande tane ŋgamukŋge nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba tuku wamdus suŋgo kusrewa sulumba ndo ye dubiyanu taŋgo minam kumuŋ.
LUK 14:34 Sol nu agaŋ mayenu ta kaglinu kugawa le sine ame agaŋmbi maŋ wakeibe le kaglinu mayok kambim kumuŋ.
LUK 14:35 Nu ake minit. Kilke ŋair kitek wakeiwam kumuŋ kuga. Agaŋmor sumbi tur mbilam mata kumuŋ kuga. Nane ake kutumba pankade. Tane kilba ŋak ndeta pasa ta isap ŋga saniŋgina.
LUK 15:1 Takis kilanu mbal wam ŋaigonu ke likanu taŋgo afu ndoŋ mara mara Yesus tugumŋge pasa isam tuku pro maŋgurka minanu.
LUK 15:2 Taŋamba minnaig le Farisi kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ nane Yesus tuku gubra pasa sakinaig: A ... taŋgo si nu wam ŋaigonu kade mbal kaiyeniŋmba nane ndoŋ isukusig tuku ŋga saka minnaig.
LUK 15:3 Taŋamba minnaig le nu ndek yaba pasa ande saniŋgina:
LUK 15:4 Ande tane ŋgamukŋge sipsip 100 ŋak ndindo inum ŋgisikate le nu taŋaig nda ŋgate. Nu 99 ta ma ŋgamu taŋge kusreka nu kumba ande ŋgisikate ta sota ma ma te-silika tate.
LUK 15:5 Tate sulumba gare-gareka sipsip tumba kailmane mbolŋge pilmba ka
LUK 15:6 tumbraŋŋge nuŋe tumbraŋ tuma nuŋe gulab kame kile-maŋgurka saniŋgit: Ai te. Yiŋe sipsip ŋgisikina ta te-silikit sulumba tane ye ŋak gare-garekap ŋgate.
LUK 15:7 Ye tane satiŋgamŋgit. Maŋau ndui taŋaŋ taŋgo 99 ŋgamuŋgal biye mbilam tuku wam ande ke ndaka tiŋreknu minig ta samba mbol mbal nane tuku fudiŋmba gare tade. Taŋgo ŋayonu ande ŋgamuŋgal biye mbilte ta nane nu tuku gare suŋgo tade.
LUK 15:8 Ko pino ande ndametiŋ 10 ŋak ndindo inum ŋgisikate le nu taŋaig nda ŋgate. Nu lam bulumba kumbri tumba wande gureŋmba sota ma ma te-silika tate.
LUK 15:9 Tumba nuŋe tumbraŋ tuma gulab kame kile-maŋgurka saniŋgit: Ai te. Yiŋe ndametiŋ ŋgisikina ta te-silika gare suŋgo tet ŋgate.
LUK 15:10 Ye tane satiŋgamŋgit. Maŋau ndui taŋaŋ taŋgo ŋayonu ande ŋgamuŋgal biye mbilte le Kuate tuku eŋel kame nane nu tuku gare suŋgo tade ŋgina.
LUK 15:11 Yesus nu maŋ pasa inum sakina: Taŋgo ande nu kiŋo armba ŋak.
LUK 15:12 Maib nuŋeŋge mam nuŋe sana: Mam, ne naŋe agaŋ ndende paplamba ye tuku patikina ta ye kilamŋgit ŋgina. Taŋakina le mam nuŋe agaŋ ndende ŋakmba paplana ta kilmba nale walmba nikina.
LUK 15:13 Taŋana le kile kiŋo fudiŋ ta nuŋe agaŋ ndende ŋakmba piyaniŋmba ndametiŋ kilmba tiŋga kilke masken ande kina ka taŋge minmba nuŋe maim maim maŋaumbi ake sinaŋ ndametiŋ kusreka minna.
LUK 15:14 Taŋamba minna ma ma ndametiŋ kuganaig le ma ta mbolŋge guba suŋgo prona le nu agaŋ ŋakmba denkina.
LUK 15:15 Taŋamba nu ma takok taŋgo ande tugum kumba sarsarna le kukulna le nu tuku mbo kulatka minna.
LUK 15:16 Nu fuŋgul burso nzim ka mbo agaŋ nyinaig ta nyam tuku wamdus suŋgo ŋak minna ta andeŋge nu agaŋ inum nda tuna.
LUK 15:17 Taŋamba minna ma ma wamdus puluna le nu ndek wamdusmbi sakina: Yiŋe mam tuku piro taŋgo nane nyamagaŋ gudommba nyumba bateŋnu mata patikade. Teŋge guba nu ye baleyam bafute.
LUK 15:18 Ye tiŋga luka ka mam sawamŋgit: O mam, ye Kuate am mbolŋge ne am mbolŋge mbar suŋgo ken.
LUK 15:19 Ye mayenu kuga. Ye ne tuku kiŋo minam kumuŋ kuga. Ye ne tuku piro taŋgo ndo minamŋgit ŋga sawamŋgit ŋgina.
LUK 15:20 Taŋamba idusmba nu tiŋga mam nuŋe sota kambim tuku kina. Nu kumba ka ndin maskenŋge ilmba minna le mam nuŋe nu kaŋgermba sina suŋgona le nu pinderka kumba kiŋo nuŋe bagailmba mumuna.
LUK 15:21 Taŋana le kiŋo ta ndek mam nuŋe sana: O mam, ye Kuate am mbolŋge ne am mbolŋge mbar suŋgo ken. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye ne tuku kiŋo minam kumuŋ kuga ŋgina kande
LUK 15:22 mam nuŋe piro mbal wika saniŋgina: Tane pitik kumba tawi mayenu ande tumba ilmba siluk tape. Wai tok yubi mayenu pile tumba kupe ŋgaro kilmba pro siluk tape.
LUK 15:23 Makau fat kuya ŋak ta balemba tumba kuapi kikoŋnu wakeiwap. Sine nu ndoŋ tuma isukusmba gare-garekube.
LUK 15:24 Yiŋe kiŋo te kumanu taŋaŋ maŋ aboŋgat. Nu ŋgisikanu taŋaŋ mayok ket ŋgina. Taŋakina sulumba nane nu ndoŋ gare-gareka minnaig.
LUK 15:25 Taŋamba minnaig le kiŋo mulum piro mbolŋge promba tumbraŋ makembiŋge nane kupesmba mune wikarau minnaig le isna.
LUK 15:26 Isna sulumba nu piro taŋgo ande wika kusnana: Tane ame maŋau suŋgokanu kade ŋgina le nu lafumba sana:
LUK 15:27 Maib naŋe luka prowat le mam naŋe nu ŋgisi ndakina ŋga gare-gareka makau fat kuya ŋak ta balemba kuapikat ŋgina.
LUK 15:28 Taŋamba sana le nu ismba gubrana le wandek kine ndakina. Taŋana le mam nuŋe nu mayok ka nu sinam kuwa ŋga sarsarna le
LUK 15:29 kiŋo nu mam nuŋe sana: Ye yar gudommba ne tuku miŋge kumnemŋge piroka ne tuku pasa ande luka ndawet. Ne meme fat ande sate le ye yiŋe gulab kame ndoŋ pagumba nyumba gare-gareka mine ndaket.
LUK 15:30 Ne kiŋo naŋe ta naŋe ndametiŋ tuna le une pino mbolŋge panke suluna ta ne nu tuku ŋga makau fat kuya ŋak balewat ŋgina.
LUK 15:31 Taŋakina le mam nuŋe ndek nu sana: O kiŋo, ne ye ndoŋ mara mindek minit. Ye tuku agaŋ ndende te ne tuku.
LUK 15:32 Maib naŋe nu kumanu taŋaŋ maŋ aboŋgat. Nu ŋgisikanu taŋaŋ mayok ket. Ta tuku sine ake minbe ta mayenu kuga. Sine nu tuku ŋga gare-garekube ŋgina.
LUK 16:1 Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Maror taŋgo ande nu taŋgo ande madina le nu tuku agaŋ ndende kulatkina. Taŋamba minna le nane afuŋge pro taŋgo suŋgo ta sanaig: Nu agaŋ ndende kumumbi kulat ndakate le ŋgisikade ŋginaig le
LUK 16:2 nu pasa ta ismba taŋgo ta wikina le ilna le nu kusnana: Ne ndaŋte le ye pasa iset. Ne piro ta maŋ biye nda. Ne ka nane agaŋ ndende piyade le kuyarte waŋe ta tumba prowa le kaŋgeri ŋgina.
LUK 16:3 Taŋaka sana le agaŋ ndende kulat taŋgo nu idusna: Yiŋe gabat nuŋe piro te mbolŋge pitaiyuwa le ye ndaŋi. Ye tag tumba saŋgri tiŋga kilke pikam kumuŋ kuga. Ye afu tugumŋge ndametiŋ yabaŋki ta kikoyikat ŋga idusna.
LUK 16:4 Nu taŋamba idusmba minna ma ma kile nu sakina: Ese. Kile ye iduset. Yiŋe gabatŋge pitaiyuwa le ye nane afu tuku wandekŋge mine mayewam tuku kile wam ande kamŋgit ŋgina.
LUK 16:5 Taŋamba idusmba nu nuŋe gabat tuku agaŋ ndende kile-likinaig mbal ta ŋakmba wike likina le pronaig. Pronaig le nu ndek ande kusnana: Yiŋe gabat tuku agaŋ ndende ne tugumŋge lafunu giganmba minig ŋgina le
LUK 16:6 nu ndek sana: Ye gureŋ dram 100 maŋ lafuwam tuku minig ŋgina. Taŋakina le nu taŋgo ta sana: Pitik naŋe kuyaranu waŋe ta tumba dram 50 kusreka 50 ndo kuyara ŋgina.
LUK 16:7 Kile nu maŋ taŋgo ande kusnana: Ne tugumŋge lafunu giganmba minig ŋgina le nu ndek sana: Ye wit bek 100 lafuwam tuku minig ŋgina. Taŋakina le nu taŋgo ta sana: Naŋe kuyaranu waŋe ta tumba wit bek 20 kusreka 80 ndo kuyara ŋgina.
LUK 16:8 Nuŋe gabat nu maŋau ta ismba nuŋe kulat taŋgo ŋayonu nu wamdus kuennu ŋga nu tuku nyu saka minna. Tane isap. Kilke te tuku maŋau dubide mbal nane wamdus kuennu ŋak minmba muŋgu turkade sulumba tane bulu mbolŋge minig mbal litiŋgig.
LUK 16:9 Ye tane satiŋgamŋgit. Tane mata kilke mbolok ndametiŋmbi taŋgine kuasmbi afu turka gulab magenu patikap. Tane taŋawap ta ŋgumneŋga ndametiŋ ta kugawaig le minmba minam tuku wande tamŋgaig.
LUK 16:10 Taŋgo ande nu agaŋ fudiŋndo tumba kulat mayete ta nu agaŋ suŋgokanu mata kulat mayewam kumuŋ. Ande nu agaŋ fudiŋndo tumba kulat maye ndate ta nu agaŋ suŋgokanu mata tumba kulat mayewam kumuŋ kuga.
LUK 16:11 Ne kilke te mbolok agaŋ tambi ne piro mayewam fugute ta ne samba mbolok agaŋ kateseknu tambi mata pirokam kumuŋ kuga.
LUK 16:12 Ne ande tuku agaŋ ndende kilmba kulat mayewam fugute ta naŋe agaŋ ndende kulat mayewam mata kumuŋ kuga.
LUK 16:13 Taŋgo ande nu gabat armba tugumŋge nu pironu kumuŋ kuga. Nu ande ŋgamuŋgal tumba ande idus ndate. Nu ande tuku nyu te-mayokmba ande tuku nyu te-mayok ndate. Taŋamba ndo ne ndametiŋ kilam tuku ndo iduste ta ne Kuate wamdus tambim kumuŋ kuga ŋga saniŋgina.
LUK 16:14 Farisi mbal nane ndametiŋ kilam tuku nzali suŋgo ŋak minnaig tukunu nane Yesus tuku pasa ta ismba piŋgil mer te-tunaig.
LUK 16:15 Taŋanaig le nu ndek nane saniŋgina: Tane taŋgo am mbolŋge tiŋreknu minam tuku piro kareŋkade ta Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal kila. Kilke mbolok mbal maŋau afu magenu ŋgade ta Kuate am mbolŋge wam ta ŋule parak.
LUK 16:16 Tukul pasa tuan taŋgo kame tuku pasa minnaig le ka ka Yohanus prona. Yohanus tuku ait mbolŋge tugu pilmba Kuate nuŋe gageu kulatkate pasa mayenu kuklide le gudommba nu tuku gageu mayok kambim tuku mburerika saŋgri tiŋgade.
LUK 16:17 Samba tugu kilke tugu ŋakmba ŋgisikamŋgaig. Moses tuku tukul pasa fambonu inum fudiŋndo ŋgisike nda.
LUK 16:18 Ande nu piyo nuŋe pitaimba pino kise tate ta nu pino kuayarmba unekate. Taŋgo ande nu andeŋge pino pitaite le tate ta nu mata pino kuayarmba unekate ŋgina.
LUK 16:19 Maror taŋgo ande nu mara mindek kumiŋ piyanu o mbolŋge ta tiŋmba kuapi kikoŋnu nyumba gare ŋak minanu.
LUK 16:20 Taŋamba minanu le sanzal taŋgo ande nyunu Lasarus nu we gudommba ŋak maror taŋgo ta tuku wande malaŋga tugum taŋge
LUK 16:21 nu maror taŋgo isukuswa le nyamagaŋ fambonu ndekuwaig le nyam tuku idusmba minanu. Taŋawanu le ageŋge pro we nuŋe ndoŋga minanu.
LUK 16:22 Nu taŋamba sinamanzerka minna ma ma nu kumna le eŋel kame pro nu tumba kumba ka Abraham tugumŋge pilnaig le minna.
LUK 16:23 Taŋamba minna le ma ma maror ta nu mata kumna le ŋgukinaig. Nu kumanu mbal tuku tumbraŋ kina ka taŋge rar suŋgo tumba nu maskenŋge mambilna kande Lasarus nu Abraham ndoŋ minna le kaŋgerkina.
LUK 16:24 Taŋamba kaŋgerkina sulumba nu wika sana: Mam Abraham, ne ye sinayumba Lasarus kukula le wai tokmbi kule kiremba pro ye tuku miŋge mbolŋge pilwa le mane tugu fudiŋmba tido pilwa. Ye pa te sinamŋge rar suŋgo tet ŋgina le
LUK 16:25 nu ndek sana: Kiŋo, ne isa. Ne abo minna sulumba mine mayenu tina ta buk kugana. Lasarus nu mine sinamanzer tina ta mata buk kugana. Kile nu ŋgamuŋgal mukuk ŋak minit le ne rar suŋgo ŋak minit.
LUK 16:26 Kuateŋge ndin tukulna sulumba ŋguruŋ sinam nzikok sile minek tuku ma ŋgamuŋge pilna. Ande mbol tekok ne tugum ndekam kumuŋ kuga. Ande ibeŋ takok mata mbol te mbambim kumuŋ kuga ŋgina.
LUK 16:27 Taŋakina le nu maŋ Abraham sana: Mam, taŋamba ndeta ne Lasarus kukula le nu yiŋe mam tuku wande mbol kuwa sulumba
LUK 16:28 yiŋe maib 5 minig ta riroŋ pasa niŋguwa. Nane mata ma te mbol promba rar suŋgo tubekaig ŋgina le
LUK 16:29 Abraham ndek nu sana: Kuga. Nane Moses tuku pasa tuan taŋgo ŋakmba tuku kuyar pasa ŋak minig. Nane pasa ta ismba dubiwaig ŋgina le
LUK 16:30 nu lafumba sana: O mam Abraham, ta kumuŋ kuga. Taŋgo kumanu ande kumba ka nane saniŋguwa le nane siŋka ŋgamuŋgal biye mbilamŋgaig ŋgina le
LUK 16:31 nu ndek sana: Nane Moses tuku pasa tuan taŋgo kame tuku pasa isam mbulmba minig ta kumanu andeŋge luka kumba ka saniŋguwa ta mata nane son ŋge nda ŋgina.
LUK 17:1 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ta saniŋgina: Taŋgo pino Kuate ŋgumnewaig ŋga tago afu siŋka prowamŋgaig. Ima nu taŋamba taŋgo tagoniŋgit le nane Kuate ŋgumnede ta taŋgo ta ose. Nu pa suŋgo tamŋgat.
LUK 17:2 Ande nu ye tuku kiŋo inum didikate le ye ŋgumneyate ta taŋgo ta ose. Nu kiŋo didi ndakina le amboŋga afuŋge wit firfiranu ndame suŋgo tumba ŋinfok tur kusmba bukŋginaig le yu buto kina kande maye kande. Nu pa tam tuku mine ndakate kande.
LUK 17:3 Tane riroŋ mayewap. Naŋe tira ande mbarwa ndeta nu sawe lika kilba buro tawe. Nu ŋgamuŋgal biye mbilwa kande nu tuku mbar gilaiŋga.
LUK 17:4 Nu ki ait ndindo ne mbolŋge mbar 7 ke lika ta ŋakmba ne tugum promba sanuwa: Tira, ye ne mbolŋge mbarit ta ye kikoyate ŋga sanuwa kande ne nu tuku mbar ŋakmba gilaiŋga ŋgina.
LUK 17:5 Taŋakina le aposel kame nane Suŋgo sanaig: Sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku saŋgri pilesiŋga ŋginaig le
LUK 17:6 nu lafumba saniŋgina: Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau mastet tiŋnu taŋaŋ fudiŋndo minwa ta tane kumzaŋ ail nzi samba ne goka ka yu sinam siŋge maŋ tiŋga prowa ŋga sawap ta nu taŋawamŋgat.
LUK 17:7 Ande tuku piro taŋgo nu kilke pikit tuku ko sipsip kulatkate tuku nu furirte le luka prote ta nuŋe gabatŋge ne kile wandek ka isukusa ŋga sa ndate.
LUK 17:8 Nu teŋenmba sate: Ne ye tuku nyamagaŋ wakeimba kutumba sa le nyi le ne ka isukusa ŋgate.
LUK 17:9 Piro taŋgo nuŋe suŋgoŋge piro sate le kate ta nuŋe suŋgo ne mayewat ŋga sa ndate.
LUK 17:10 Tane mata Kuate pasa satiŋgit le kade ta sine piro taŋgo magenu ŋga sa ndakap. Nu piro siŋgit ta ndo keg ŋgap ŋgina.
LUK 17:11 Yesus nu Yerusalem kambim ŋga Samaria le Galilea ma tugu ta ŋgamuk ŋgamuk kina.
LUK 17:12 Nu tumbraŋ ande bitekŋgina le taŋgo 10 ŋgirŋger ŋak nane kasomŋge tiŋga
LUK 17:13 wi kueŋka nu sanaig: Suŋgo Yesus, ne sine sinanu turka ŋginaig le
LUK 17:14 nu nane kaŋgerka ndek saniŋgina: Tane kumba taŋgine ŋgarosu pris tumniŋgap ŋgina. Taŋakina le nane ka ndinŋge ŋgirŋger gagulke sulunaig.
LUK 17:15 Kile nane tuku ande nuŋe ŋgaro mayekina ta kaŋgermba luka kumba miŋge fetka Kuate tuku nyu te-duŋgina.
LUK 17:16 Nu luka Yesus tuku kupe tugumŋge truk ka gare pasa tuna. (Taŋgo ta nu Samarianu).
LUK 17:17 Taŋana le nu ndek sana: Taŋgo 10 magekaig ta nane 9 ta animbi kagig.
LUK 17:18 Ande Kuate tuku nyu te-duŋgam tuku luka pro ndawat. Rawe taŋgo te ndo prowat ŋgina sulumba
LUK 17:19 nu taŋgo ta sana: Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat. Ne tiŋga kaye ŋgina.
LUK 17:20 Mara ande Farisi taŋgo afu pro Yesus kusnanaig: Ginu mara Kuate nuŋe gageu kulatkam tuku prowamŋgat ŋginaig le nu nane saniŋgina: Nane afu nu prowat te ko prowat si ŋga satiŋge nda. Kuate nuŋe gageu kulatkam prowa ta taŋgine ammbi nu kaŋgere nda. Tane isap. Kile tane ŋgamukŋge Kuate nuŋe gageu kulatka minit ŋgina.
LUK 17:22 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Ait te mbolŋge minig mbal ye Ndindo Katesek Taŋgo pitaiyumba rar suŋgomba samŋgaig. Ait ande prowa le tane ki ait ndindo mbolŋge ye Katesek Taŋgo nu kaŋgerbe ko ŋga idusap ta ye kaŋgerye nda. Afuŋge tane satiŋmba nu minit te ko nu minit si ŋguwaig kande nane dubi ndakap. Teliŋ bulu pinderka samba ŋakmba kilŋate taŋamba ye Ndindo Katesek Taŋgo prowamŋgit.
LUK 17:26 Noa tuku ait mbolŋge maŋau ke likinaig taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo prowam tuku ait mbolŋge maŋau ndui ta ke likamŋgaig.
LUK 17:27 Nane nyamagaŋ kule nyumba pino piyamba kilmba taŋamba minnaig ma ma Noa nu waŋ poŋgina. Waŋ poŋgina le ndo kule suŋgo promba nane ŋakmba ma gureŋmba kile-butokina.
LUK 17:28 Lot tuku ait mbolŋge nane mata taŋanaig. Nane nyamagaŋ kule nyumba agaŋ ndende muŋgu walka piyaniŋmba kilmba agaŋ tumu ŋguke lika wande patike lika taŋamba taŋamba minnaig.
LUK 17:29 Lot nu Sodom kusremba kina ait ta mbolŋge ndo samba mbolŋge pa soŋ paknu sawe taŋaŋ ndeka nane pasokina le uge sulunaig.
LUK 17:30 Taŋamba ndo ye Ndindo Katesek Taŋgo mayok ka le ndo nane ye idus ndayade mbal wamdus puluniŋgamŋgat.
LUK 17:31 Ait suŋgo ta mbolŋge taŋgo wande kawaŋŋge minmba kande nu wandekŋge agaŋ ndende afu kilam idus ndamba pitik ndo kua kuwa. Ande piro mbolŋge minmba kande luka nuŋe wande mbol kambim idus ndawa.
LUK 17:32 Tane Lot piyo nuŋe nu maŋau kina ta idusap.
LUK 17:33 Ande nu nuŋe abo mine mayewam tuku ndin sotate ta nu ŋgisikamŋgat. Ande nu nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nuŋe abo ta ŋak minamŋgat.
LUK 17:34 Tane isap. Furir ta mbolŋge taŋgo armba mbainŋge kinywaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit.
LUK 17:35 Pino armba wit firfirmba minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit.
LUK 17:36 Taŋgo armba piro ndindo mbolŋge minwaik le ye inum tumba inum kusrewamŋgit ŋgina.
LUK 17:37 Taŋakina le nu dubinaig mbal ndek nu kusnanaig: Suŋgo, wam ta aniŋge taŋamba mayok kaŋgat ŋginaig le nu yaba pasambi nane saniŋgina: Agaŋ ande kumanu meŋga mundur kinit le wir taŋge maŋgurka minig ŋgina.
LUK 18:1 Yesus nu dubinaig mbal nane kanyum ndamba dirnaŋga Kuate yabaŋam tuku yaba pasa ande tumniŋgina sulumba sakina:
LUK 18:2 Tumbraŋ suŋgo ande mbolŋge pasa pilewanu taŋgo ande minna. Nu Kuate kuru kuru ndaka taŋgo afu mata idus ndaniŋgina.
LUK 18:3 Tumbraŋ suŋgo ta mbolŋge pino kuembol ande minna. Nu mara mara taŋgo pilewanu tugum luluka samba minna: Ande nu ye piti pileyate ta ne ye turyumba nu tumba pasa mbolŋge pale ŋga samba minna ta
LUK 18:4 taŋgo ta nu mbulmba minna ma ma mara ande nu idusna: Ye Kuate kuru kuru ndaka taŋgo mata idus ndaniŋget ta pino kuembol te nu ye ndagari seryate.
LUK 18:5 Ye nu turamŋgit. Kuga ta nu mara mara luluka minwa le ye saŋgri kugawikat ŋga idusna.
LUK 18:6 Suŋgo nu wam kube ta saniŋge deŋpurmba ndek saniŋgina: Tane pilewanu taŋgo ŋayonu ta tuku pasa ta idusap.
LUK 18:7 Kuate nuŋe madiniŋgina mbal turniŋguwa ŋga ki furir mindek nu wikade ta nu dalke nda.
LUK 18:8 Nu pitik ndo lafumba turniŋgit ŋgina sulumba saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo ait suŋgo mbolŋge kilke te mbol ndeki sulumba nane Kuate tuku son ŋga minig e ko kuga ta ye kaŋgerkamŋgit ŋgina.
LUK 18:9 Taŋgo afu nane naŋgine mine maŋau idusmba sine tiŋreknu ŋga taŋgo afu talaniŋginaig ta Yesus nu katesmba yaba pasa tembi saniŋgina:
LUK 18:10 Taŋgo armba Kuate ndoŋ pasatam kusem wande suŋgo mbol kinaik. Ande Farisi taŋgo ande takis kilanu taŋgo.
LUK 18:11 Farisi taŋgo ta nu nuŋe wamdusmbi Kuate sana: O Kuate, ye taŋgo afu ŋgamukŋge ye tuku mine kise. Ye kuayar ndawet tuku. Ye pino kuayar ndawet. Ye tiŋreknu ndo minet. Ye takis kilanu taŋgo teŋen kuga. Ta tuku ye ne gare pasa sanet.
LUK 18:12 Kusem mindek tuku piro ait mbolŋge ye ait armba ne idusnumba nyamagaŋ pinka minet. Yiŋe piya ŋakmba maŋgur 10 patika ande ne tinet ŋga Kuate sana.
LUK 18:13 Taŋakina le takis kilanu taŋgo nu kikonu maskenŋge tiŋga nu tandekam mbulmba nu tawo katmba sakina: O Kuate, ye une taŋgo. Ne ye sinanu mapeya ŋgina.
LUK 18:14 Ye tane satiŋgamŋgit. Takis kilanu taŋgo ta Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok ka luka nuŋe tumbraŋ kina le Farisi taŋgo ta nu ake luka kina. Ande nu nuŋe nyu payamkuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-ibeŋamŋgat. Ande nu nuŋe nyu yabukuwa ta Kuateŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat ŋga saniŋgina.
LUK 18:15 Ina mam afu kiŋo kame kilmba Yesusŋge wai nane mbol patikuwa ŋga pronaig le nuŋe dubinaig mbal taŋge nane kaŋgerka saniŋge lika kile-luka minnaig.
LUK 18:16 Taŋanaig le Yesus nu kiŋo kame ta wikina sulumba sakina: Kiŋo kame peu ndaniŋgap. Nane ye tugum te prowaig. Kiŋo kame nane Kuate tuku ma mbol kambim tuku minig.
LUK 18:17 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nane afu kiŋo kame teŋen mine ndakuwaig ta nane Kuate kulatkate ma mbol kine nda ŋgina.
LUK 18:18 Mara ande kulat taŋgo inum Yesus tugum promba kusnana: Tum Taŋgo mayenu, ye ndaŋi sulumba abo tugu tumba minmba minamŋgit ŋgina le
LUK 18:19 nu lafumba sana: Ndaŋam ye mayenu sayate. Kuate nu ndo mayenu minit.
LUK 18:20 Kuate tuku tukul kame ta ne kila. Pino kuayar ndawa. Taŋgo bale ndawa. Agaŋ ande kuayar ndawa. Yabri pasambi ande ndale ndaka. Ina mam naŋe tuku nyu idusnikmba wakeika ŋgina.
LUK 18:21 Taŋakina le taŋgo ta nu sana: Ye buk kiŋo ndo minen sulumba tukul ŋakmba ta dubika kile minet ŋgina le
LUK 18:22 nu pasa ta ismba nu sana: Wam ndindo ne kumu ndate. Ne ka naŋe agaŋ ndende ŋakmba piyaniŋmba ndametiŋ kilmba walmba sanzal mbal niŋga sulumba ne ye dubiya. Ne taŋawa ta samba mbolŋge agaŋ ndende magenu ŋak minamŋgat ŋgina le
LUK 18:23 taŋgo ta nu pasa ta ismba nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak tukunu wamdus piti suŋgo tumba maninok minna.
LUK 18:24 Taŋamba minna le Yesus nu kaŋgermba sakina: Nane agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal nane Kuate tuku gageu mayok kambim tuku minde bada suŋgo.
LUK 18:25 Agaŋmor suŋgo kamel nu nil burok silinu tuku ta minde bada suŋgo kuga. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ta nu Kuate tuku gageu mayok kambim tuku ta siŋka minde bada suŋgokanu ŋgina.
LUK 18:26 Taŋakina le nane Yesus tuku pasa isnaig mbal ndek sakinaig: Yoi. Taŋamba ndeta ndaŋndaŋmba sine afu abo minam tuku ndin te-silikamŋgig ŋginaig le
LUK 18:27 nu lafumba sakina: Taŋgo nane wam afu ke fugude ta Kuate nu wam ta kam kumuŋ ŋgina.
LUK 18:28 Kile Petrus nu Yesus sana: Ai te. Sine siŋgine agaŋ ndende ŋakmba kusreka ne dubineg ŋgina le
LUK 18:29 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Taŋgo ima nu nane afu Kuate tuku gageu prowaig ŋga piroka nuŋe wande, piyo nuŋe, tira kat nuŋe, ina mam kat nuŋe, kiŋo kat nuŋe, agaŋ kame taŋaŋ kusrekate ta
LUK 18:30 nu kilke te mbolŋge minmba nu agaŋ afu kusrekate ta kitek gudommba kilamŋgat. Ŋgumneŋga nu kilke kitek mbolŋge abo tugu ŋak minmba minamŋgat ŋga saniŋgina.
LUK 18:31 Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo 12 ndo kilmba kile-yamokka saniŋgina: Tane isap. Sine mbumba Yerusalem kaŋgig. Ka ambeŋge tuan taŋgo kameŋge ye Ndindo Katesek Taŋgo tuku wam ŋakmba kuyarniŋge likinaig ta kumuŋgamŋgat.
LUK 18:32 Afu ye tumba kasomok mbal wai mbolŋge pilwaig le nane ye maim maim te-sumba tumail panyumba ŋguspeyumba
LUK 18:33 ŋgusyuwaig sulumba ye baleyamŋgaig. Ye kumi le ŋgukuwaig le mara keŋnu mbolŋge ye maŋ aboŋga tinuŋgit ŋgina.
LUK 18:34 Yesus nu taŋamba sakina ta pasa ta tugunu kuirok minna le nane katese ndanaig.
LUK 18:35 Yesus nu kumba ka Yeriko tumbraŋ suŋgo patuna le taŋgo am tukulok ande ndin makembiŋge agaŋ ndende yabaŋka minna.
LUK 18:36 Nu taŋamba minmba nane gudommba kinaig le nu kupe fudu ismba kusnaniŋgina: i ... Ta ame zigna suŋgo taŋamba ŋgina le
LUK 18:37 nane ndek nu sanaig: Nasaretnu taŋgo Yesus kinit si ŋginaig.
LUK 18:38 Taŋakinaig le nu ndek wi kueŋka sakina: Yesus, David tuku mbuŋ suŋgo, ne ye sinanu turya ŋgina.
LUK 18:39 Taŋamba wikina le nane afu amboŋginaig taŋge nu maninkuwa ŋga sawe likinaig ta nu maŋ lato wika sana: David tuku mbuŋ suŋgo ye sinanu turya ŋgina le
LUK 18:40 nu tiŋga nane saniŋgina: Tumba ye tugum te prowap ŋga saniŋgina. Nane taŋgo am tukulok ta tumba nu tugum pronaig le nu kusnana:
LUK 18:41 Ye ame wam ne mbolŋge ki ŋga ne iduste ŋgina le nu ndek sakina: Suŋgo, ye mambilam tuku suŋgomba iduset ŋgina.
LUK 18:42 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Am maraŋga mambila. Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋgate tukunu ne mayekat ŋgina le
LUK 18:43 nu pitik ndo am maraŋga mambilmba Kuate tuku nyu te-duŋga Yesus dubimba kina. Taŋana le nane ŋakmba wam ta kaŋgermba Kuate tuku nyu te-duŋginaig.
LUK 19:1 Kile Yesus nu Yeriko tumbraŋ suŋgo ŋgamu fetka ka kusrewam bafuna.
LUK 19:2 Tumbraŋ suŋgo taŋge taŋgo ande nyunu Sakeus minna. Nu takis kilanu mbal tuku gabat. Nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak.
LUK 19:3 Taŋgo ta nu Yesus prona le taŋgo te ima ŋga nu kaŋgeram bafuna ta taŋgo pino suŋgomba minnaig le nu fagnu tukunu Yesus kaŋgere fuguna sulumba
LUK 19:4 nu amboŋga pinderka ka Yesus kambim tuku ndin kuermba ail ande ndin make mbolŋge minna ta poŋgina.
LUK 19:5 Ail mbol taŋge minna le Yesus nu pro ail tugum taŋge tiŋga ndek tandeka nu wika sana: Sakeus, ne pitik ibeŋ kaye. Kite ye ne tuku wande mbolŋge minamŋgit ŋgina.
LUK 19:6 Taŋakina le nu pitik ndo ibeŋ ka gare suŋgo tumba Yesus tumba nuŋe wande mbol kina le
LUK 19:7 nane afu wam ta kaŋgermba gubra tumba Yesus talamba sakinaig: Ndaŋam saka nu taŋgo ŋayonu ta tuku wande mbol kumba nu ndoŋ minit ŋginaig.
LUK 19:8 Kile Sakeus nu tiŋga Suŋgo sana: Suŋgo, ne isa. Yiŋe agaŋ ndende ŋakmba minig ta paplamba sanzal mbal walmba niŋge likamŋgit. Ye nane afu tuku ndametiŋ ndui ndui kuayaren ta lafunu bailka bailka taŋamba niŋgamŋgit ŋgina le
LUK 19:9 nu ndek sakina: Ki ait te mbolŋge Kuateŋge wande te tuku mbal muskil kile-tidiŋge niŋgat. Taŋgo te mata Abraham tuku tugu ande.
LUK 19:10 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ŋgisikanu minig mbal sota muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen ŋgina.
LUK 19:11 Nane pasa ta ismba minnaig le Yesus nu Yerusalem patuna le nane afu wamdus mbarmba Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait kile ndo mayok kaŋgat ŋga idusnaig. Ta tuku Yesus nu yaba pasa tembi saniŋgina:
LUK 19:12 Taŋgo ande nyu ŋak nu maŋ lato nyu suŋgo tam tuku gabat inum sota kilke masken kambim tuku sakina. Nu kumba luka pro nuŋe mbal kulatkam idusna.
LUK 19:13 Nu kambim ŋga nuŋe piro taŋgo 10 wika ndametiŋ soŋ ndui ndui niŋmba saniŋgina: Tane ndametiŋ tembi piroka minap le ye luka prowamŋgit ŋga saniŋmba nu kina.
LUK 19:14 Nuŋe mbal afu nu kasurmba minnaig ta nu kina le afu kukulniŋginaig le nane ka gabat suŋgo sanaig: Nu sine kulatkam tuku sine nu mbulig ŋginaig.
LUK 19:15 Taŋamba minnaig ma ma taŋgo ta nu gabat nyu tina sulumba luka nane tugum prona sulumba nu nuŋe piro mbal buk ndametiŋ niŋgina ta nane piroka ndametiŋ giganmba kilnaig ta kila palmbim tuku ŋga nane wike likina.
LUK 19:16 Taŋana le piro taŋgo ande promba nu sana: Suŋgo, ye ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo tambi piroka minen ma ma ndametiŋ soŋ 10 kilen ŋgina.
LUK 19:17 Taŋakina le nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne tumbraŋ 10 kulatkamŋgat ŋgina.
LUK 19:18 Kile piro taŋgo ande pro nu sana: Suŋgo, ye ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo tambi piroka minen ma ma ndametiŋ soŋ 5 kilen ŋgina le
LUK 19:19 nu ndek nu sana: Ne tumbraŋ 5 kulatkamŋgat ŋgina.
LUK 19:20 Kile piro taŋgo inum pro nu sana: Suŋgo, ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo naŋe noten. Ye ndametiŋ ta ŋgisikikat ŋga kumiŋmbi so mayemba pilen.
LUK 19:21 Ne wamdus kareŋnu ŋak ta ye kila. Nane afu pirokade le ne pro alonu ake kilit. Afu tumunu ŋgukade le ne pro nyamagaŋ ake kilit. Ye ne kuru-kuruka taŋawen ŋgina.
LUK 19:22 Nu taŋakina le taŋgo suŋgo nu sana: Ne piro taŋgo ŋayonu. Ne naŋe pasa tambi ne pasa mbolŋge palmbimŋgit. Ye wamdus kareŋnu ŋak e? Afu pirokade le ye pro alonu ake kilet ŋga iduste? Afu tumunu ŋgukade le nyamagaŋ ake kilet e?
LUK 19:23 Ye tuku maŋau ne kila ta ndaŋam saka ye tuku ndametiŋ beŋ mbolŋge pile ndakina. Ne taŋana kande ye pro yiŋe ndametiŋ lafunu lato kilet kande ŋgina.
LUK 19:24 Taŋakina sulumba taŋgo suŋgo nu nane afu saniŋgina: Ndametiŋ soŋ ndindo ta yaimba tumba taŋgo nu ndametiŋ soŋ 10 ŋak ta tape ŋgina le
LUK 19:25 nane afu nu kusnanaig: Suŋgo, nu ndametiŋ soŋ 10 ŋak ta ndaŋam nu tambim tuku sakate e ŋginaig le
LUK 19:26 nu lafumba saniŋgina: Ande nu agaŋ afu ŋak minit ta andeŋge nu maŋ lato tuwit. Ande nu agaŋ denkanu minit ta andeŋge nuŋe agaŋ fudiŋndo ta mata yaite.
LUK 19:27 Ariya. Nane afu ye kumnemŋge minam mbulmba ye tuku ŋgueu minig ta kilmba pro ye tuku am mbolŋge bale farap ŋgina. Yesus nu taŋamba yaba pasambi saniŋgina.
LUK 19:28 Kile Yesus nu tiŋga mbumba Yerusalem kina.
LUK 19:29 Nu kumba ka tumbraŋ armba Betfasi le Betani Olif tabe patumba ta tugum prona sulumba nuŋe dubinaig taŋgo armba sanikina:
LUK 19:30 Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki fat ande pannaig le tiŋ minit afu muskilnu mbolŋge buk minyo ndakinaig ta tale kaŋgeramŋgaik. Kaŋgermba muli kuklimba tumba ye tugum te prowap.
LUK 19:31 Ande tale ndaŋam muli kukliwik ŋga kusnatikuwa kande teŋenmba sawap. Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋga sawap ŋgina.
LUK 19:32 Taŋakina le nale kumba ka nu sanikina taŋamba kaŋgernaik.
LUK 19:33 Nale doŋki fat muli kuklimba minnaik le doŋki miro taŋgo nane nale kaŋgerka kusnanikinaig: Ndaŋam tale doŋki fat muli kukliwik ŋginaig le
LUK 19:34 nale ndek sakinaik: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋginaik.
LUK 19:35 Nale doŋki fat tumba Yesus tugum pronaik sulumba kumiŋ afu kilmba doŋki muskil mbolŋge farniŋmba Yesus tumba mbolŋge pilnaig le minyokina.
LUK 19:36 Nu doŋki ŋak kina le nane naŋgine tawi kilmba ndinŋge farniŋginaig.
LUK 19:37 Yesus nu Yerusalem patumba Olif tabe te-tiram bafuna le nuŋe dubinaig mbal nane taŋgo kuasmbi suŋgomba ndoŋ nu buk wam saŋgrinu ke likina le kaŋgerkinaig ta idusniŋmba gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋga wikaraumba sakinaig:
LUK 19:38 Ese. Nu gabat suŋgo. Nu Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Nu Suŋgoŋge nyaro tinwa o. Ese. Samba mbolŋge sine tuku gubra kile kugate. Suŋgo Kuate tuku nyu suŋgo mayok kuwa o ŋginaig.
LUK 19:39 Taŋakinaig le Farisi afu maŋgur ŋgamukŋge Yesus sanaig: Tum Taŋgo, ne dubinade mbal te saniŋge lika peuniŋga ŋginaig le
LUK 19:40 nu ndek saniŋgina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ye nane peuniŋgi ta ndame minig teŋge wikarauwamŋgaig ŋgina.
LUK 19:41 Taŋakina sulumba Yesus nu Yerusalem patuna sulumba kaŋgermba malmbika sakina:
LUK 19:42 Yerusalem tumbraŋ ose. Ki ait te mbolŋge ne ŋgamuŋgal mukuk minam tuku wamdus pulunuwa ko. Ne wamdus pulune nda.
LUK 19:43 Ait ande prowa le ne tuku ŋgueu mbal promba ne kornumba te-sinamnamŋgaig.
LUK 19:44 Nane ne tuku mbal ŋaigo siglika ne tuku ndame wande sambriniŋguwaig le ndame ande nu muŋgu sailka mine nda. Kuateŋge ne turnam tuku ait buk prote ta ne wamdus pulu ndanate ŋgina.
LUK 19:45 Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo sinam kumba ka kawaŋ taŋge nane afu ndametiŋ piroka agaŋ ndende piyaniŋmba minnaig ta kaŋgerka kogroŋka pitaikina sulumba
LUK 19:46 saniŋgina: Kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate. Ye tuku wande ta mbariŋyam tuku wande. Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig. Kuyar pasa nu taŋamba sakate ŋgina.
LUK 19:47 Yesus nu mara mindek kusem wande suŋgo sinam taŋge taŋgo pino pasa tumniŋmba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal nyu ŋak mbal ta ŋakmba nu balewam tuku ndin sotinaig ta
LUK 19:48 taŋgo pino ŋakmba Yesus tuku pasa isam tuku kilba pilmba minnaig le nane nu balewam tuku ndin kiriŋginaig.
LUK 20:1 Mara ande Yesus nu kusem wande suŋgo sinamŋge pasa mayenu kuklimba taŋgo pino tumniŋmba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal Israel mage mage nane pro nu kusnanaig:
LUK 20:2 Imaŋge kukulnina le ne wam kame te ke likate? Imaŋge ne saŋgri tinmba kukulnina. Saka le sine isbe ŋginaig le
LUK 20:3 nu ndek nane saniŋgina: Ye mata tane wam ande kusnatiŋgi le tane sayap le isi.
LUK 20:4 Imaŋge kule pisne piro Yohanus tuna. Kuateŋge e ko taŋgoŋge ŋgina.
LUK 20:5 Taŋakina le nane ka kasomŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Sine ndaŋmba sabe. Sine Kuateŋge ŋga sabe ta ndaŋam tane Yohanus tuku son nda ŋginaig ŋgamŋgat.
LUK 20:6 Ko sine taŋgoŋge ŋgube ta taŋgo pino ndamembi sine bale farsiŋgamŋgaig. Nane ŋakmba Yohanus nu Kuate tuku tuan taŋgo ande ŋgade ŋginaig.
LUK 20:7 Taŋamba nane ndek Yesus tugum kumba nu tuku pasa lafumba sanaig: Iyo. Kuateŋge Yohanus kukulna e ko imaŋge kukulna ta sine gilai ŋginaig.
LUK 20:8 Taŋakinaig le nu ndek nane saniŋgina: Ariya. Ye mata taŋamba imaŋge kukulyina le wam kame ke liket te satiŋge nda ŋgina.
LUK 20:9 Kile Yesus nu yaba pasa te saniŋgina: Taŋgo ande nu grep piro ande ŋguka piro mbal kilmba patika nu ait kuen ŋayo minam tuku kilke ande mbol kina.
LUK 20:10 Ait kumuŋgina le piro ta tuku alonu afu kilam tuku nu taŋgo ande kukulna le piro mbal tugum kina. Ka prona le nane nu biye timba paniŋta pitainaig le nu ake luka kina.
LUK 20:11 Taŋana le piro miro taŋgo nu maŋ taŋgo ande kukulna le nane nu mata tumba paniŋta ŋayo silimba pitainaig le nu ake luka kina.
LUK 20:12 Kile nu maŋ taŋgo inum kukulna le nu tumba kat buromba pitainaig.
LUK 20:13 Taŋanaig le piro miro taŋgo ye ndaŋndaŋmba ki ŋga idusmba sakina: Ye yiŋe kiŋo tuku kume purmba minet te nu kukuli le nane nu kaŋgermba ye tuku kiŋo ŋga nu mapewamŋgaig ŋga idusna.
LUK 20:14 Taŋamba nu kiŋo nuŋe kukulna le kina le piro mbal nane nu kaŋgermba sakinaig: Taŋgo ilit si nu mam nuŋe tuku agaŋ ndende ŋakmba kilam tuku nyu ŋak. Sine nu balebe sulumba piro te siŋgine tube ŋginaig.
LUK 20:15 Taŋaka nane nu tumba bukŋginaig le kilim kina le taŋge balenaig. Tane ndaŋmba idusde? Piro miro taŋgo mbal ta mbolŋge ame wam kamŋgat ŋga idusde.
LUK 20:16 Nu nane bale farniŋmba piro kulatkam tuku kuasmbi kise patikamŋgat ŋga saniŋgina le nane afu pasa ta ismba sakinaig: i ... Nu taŋawe nda ŋginaig le
LUK 20:17 nu nane kaŋger tidiŋga saniŋgina: Tane nu taŋawe nda ŋga sakade ta kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate. Ndame suŋgo ande wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade ŋgate.
LUK 20:18 Ande nu ndame suŋgo ta mbolŋge bariŋga ndekuwa ta nu isu ŋgurŋgurmba nu kumamŋgat. Ko ndame suŋgo ta taŋgo ande mbolŋge ndekuwa ta nu du firfiramŋgat ŋga saniŋgina.
LUK 20:19 Kusem pasa bitekŋganu mbal pris gabat kame nane yaba pasa ta ismba nu nane tuku sakina ta kila pilmba nu biye tiwam tuku ta nane taŋgo pino tuku kuru-kurukinaig.
LUK 20:20 Gabat kame nane Yesus kulatka minmba nane yabri taŋgo afu taŋgo kateseknu sakuwaig ŋga kukulniŋginaig le Yesus tugum pronaig. Nu pasa ande mbarwa le nu tumba gafman wai mbolŋge palmbim idusnaig.
LUK 20:21 Taŋgo kame ta pro nu sanaig: Tum Taŋgo, ne tugusemba ndo pasata sine wam pagusiŋgit. Ne taŋgo tuku nyu pile ndaniŋmba taŋgo ŋakmba Kuate tuku maŋau dubikam tuku tumsiŋgit.
LUK 20:22 Ne sine sasiŋga. Sine Zu mbal siŋgine tukul dubimba Rom gabat Sesar takis tambim kumuŋ e ŋginaig le
LUK 20:23 nane nu yabri paknaig ta nu katesemba saniŋgina:
LUK 20:24 Ndametiŋ ande tumba pro ye tumyap ŋgina le nane ndametiŋ ande tumba pro tumnaig. Taŋanaig le nu nane kusnaniŋgina: Ndametiŋ te mbolŋge ima tuku kanu. Ima tuku nyu minit ŋga kusnaniŋgina le
LUK 20:25 nane ndek sakinaig: Sesar tuku ŋginaig. Taŋakinaig le nu ndek saniŋgina: Ata. Tane gabat suŋgo Sesar kumnemŋge minig. Nu tambim tuku agaŋ sakate ta nu tape. Kuate nu agaŋ tambim tuku sakate ta Kuate tape ŋgina.
LUK 20:26 Taŋakina le nane taŋgo pino am mbolŋge nuŋe pasa tambi ndalenu tuku ndin ande kaŋger ndamba nu pasa lafuna ta tuku pirerek purka miŋge tukulmba minnaig.
LUK 20:27 Kile Sadusi taŋgo afu Yesus tugum pronaig. Sadusi mbal nane taŋgo kummba maŋ tiŋge nda ŋga idusmba minig tuku.
LUK 20:28 Nane pro nu sanaig: Tum Taŋgo, Mosesŋge teŋenmba kuyarna. Taŋgo ande kummba pino kuembol kiŋo kugatok kusrewa le maib nuŋeŋge pino ta tumba aba nuŋe tuku kiŋo te-pilwa ŋga kuyarna.
LUK 20:29 Ariya. Taŋgo ande maib kat nuŋe 7 minnaig. Aba naŋgine pino ande tina sulumba minna ma ma kiŋo kugatok kumna.
LUK 20:30 Kumna le mambo nuŋe dubiknu nu pino ta tina ma ma nu mata kiŋo kugatok kumna.
LUK 20:31 Kile mambo nuŋe nu dubiknu nu mata taŋana. Taŋamba taŋamba nane 7 ta pino ndui ta ndo tumba kiŋo kugatok kume farnaig le
LUK 20:32 ŋgumneŋga pino kuembol ta nu mata kumna.
LUK 20:33 Ata. Ne kumanu mbal tiŋgamŋgaig ŋga sakate ta taŋgo 7 ŋgamukŋge nu ima tuku pino minamŋgat? Nane ŋakmba pino ndui ta ndo tinaig ŋga Yesus sanaig.
LUK 20:34 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Kilke te mbolŋge taŋgo pino muŋgu kilig tuku.
LUK 20:35 Kumanu mbal Kuateŋge nane tiŋreknu ŋga kile-tidiŋguwa le kilke kitek mbolŋge minamŋgaig ta nane maŋ muŋgu kile nda.
LUK 20:36 Nane maŋ kumam kumuŋ kuga. Nane eŋel taŋaŋ minamŋgaig. Kuate nu nane kile-tidiŋguwa le nane nu tuku kiŋo kame minamŋgaig.
LUK 20:37 Kumanu mbal maŋ aboŋga tiŋgam tuku Moses nu mata sine tumsiŋgit. Nu ail fudiŋ pa bulu ŋak wam ta tuku kuyarmba Abraham Isak Yakob Kuate nu nane tuku Mbara Suŋgo minit ŋga kuyarna.
LUK 20:38 Abraham nane kume likinaig ta nduiye ŋgisikinaig kande Kuate ye nane tuku Mbara ŋga Moses sa ndana kande. Kuate nu abo ŋak minig mbal tuku Mbara kumanu mbal tuku Mbara. Nane abo tugu ndui ta ŋak minamŋgaig ŋga saniŋgina.
LUK 20:39 Yesus nu taŋamba sakina le kusem pasa bitekŋganu mbal afu nane maŋ kusnawam tuku ta nane kuru-kuruka sakinaig: Tum Taŋgo, ne pasa kumumbi sakate ŋginaig.
LUK 20:41 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Nane afu Kuateŋge madina taŋgo Kristus nu David tuku mbuŋ ŋga sakade ta
LUK 20:42 David nu tuku mune waŋe ta mbolŋge nuŋe miroŋ teŋenmba saka kuyarna. Suŋgo Kuate nu ye tuku Suŋgo sana: Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma
LUK 20:43 yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina.
LUK 20:44 David nu taŋamba kuyarmba Kristus nu ye tuku Suŋgo ŋgina. Ata. Nu David tuku mbuŋ ndo e ko nu David tuku Suŋgo ŋga kusnaniŋgina.
LUK 20:45 Taŋgo pino ŋakmba Yesus tuku pasa ismba minnaig le nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina:
LUK 20:46 Tane kusem pasa bitekŋganu mbal tuku maŋau riroŋkap. Nane tawi kugennu silika likam nzaliniŋgit. Nane maket mbolŋge lika nane afuŋge nane sugo ŋga kaiyeniŋguwaig ŋga kilba pilig. Kusem wandekŋge pagumba nye suŋgo mbolŋge nane mbili tumailamŋge minyokam tuku nzaliniŋgit.
LUK 20:47 Nane pino kuembol kame tuku agaŋ ndende kile-suluwe niŋgig. Nane naŋgine maŋau ŋaigonu ta yabuka taŋgo am mbolŋge Kuate yabaŋ kuende. Ta tuku nane pa lato tamŋgaig ŋgina.
LUK 21:1 Yesus nu kusem wande suŋgo sinam taŋge mambilmba nane afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak ndametiŋ Kuate tuku patikinaig le kaŋgerkina.
LUK 21:2 Kile pino kuembol ande agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ toea armba ndo kilmba pro patikina le nu kaŋgermba sakina:
LUK 21:3 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Pino kuembol te agaŋ ndende kugatok ta nu ndametiŋ fudiŋndo patikat ta nane ŋakmba tuku ndametiŋ liniŋgit.
LUK 21:4 Ta ndaŋam? Nane ndametiŋ gudommba ŋak ta afu ndo patikaig le pino kuembol te nu agaŋ ndende kugatok nuŋe ndametiŋ ŋakmba panke suluwat. Nu nyamagaŋ piyawam tuku ande mata mine ndakate ŋgina.
LUK 21:5 Nane afu kusem wande suŋgo tuku Yesus sanaig: Ai te. Nane ndame magenumbi wande pilnaig. Nane afu agaŋ magenu ndo Kuate tunaig le tambi wande mindepiyenaig ŋginaig le nu ndek sakina:
LUK 21:6 Tane wande kaŋgerde te ait ande prowa le ndame ŋakmba muŋgu sailka mine nda. Afuŋge sambriniŋguwaig le ŋakmba kutusewamŋgaig ŋga saniŋgina.
LUK 21:7 Yesus nu taŋamba sakina le nane nu kusnanaig: Tum Taŋgo, ne kusem wande ŋayoŋgamŋgat ŋga sasiŋgat ta ginu mara prowamŋgat. Sine ame maŋau kaŋgermba wam ta mayok kambim patukate ŋga idusmba katesewamŋgig ŋginaig le
LUK 21:8 nu ndek sakina: Tane riroŋ mayewap. Nane afu gudommba pro tane yabritiŋmba ye tuku nyu tumba sakamŋgaig: Ye Kuateŋge madiyina taŋgo. Ait kugawam tuku buk patukate ŋgamŋgaig. Tane nane dubi ndakap.
LUK 21:9 Tane kame sugo maskenŋge mayok kuwaig le pasa ismba ko tane tugumŋge kame zigna ismba tane piriri ŋayomba wamdus fulil ndakap. Wam kame ta siŋka prowe likamŋgaig ta kugawam tuku ait ta kile.
LUK 21:10 Kilke ande tiŋga kilke kise ndoŋ kame buwamŋgaik. Gabat ande nuŋe gageu kilmba gabat kise tuku gageu ndoŋ kame buwamŋgaig.
LUK 21:11 Ma yimyam mbolŋge mumni sugo guba guaze saŋgrinu prowe likamŋgaig. Gau mbolŋge agaŋ sugo pasa ŋak kuru kuru ŋayowam tuku mayok kine likamŋgaig.
LUK 21:12 Wam kame ta pro ndawaig le tane ye tuku mbal tukunu afuŋge tane bige tidiŋga piti tiŋmba tane kilmba kusem gabat tugumŋge kile-tidiŋga ko muliŋ kilmba wandekŋge patikamŋgaig. Nane tane kilmba nyu sugo ŋak mbal tugumŋge kile-tidiŋgamŋgaig.
LUK 21:13 Ait ta mbolŋge tane ye tuku ŋga pasa mayenu saniŋgap le nane ye tuku nyu isamŋgaig.
LUK 21:14 Tane wamdus te-mayewap. Piti ta prowa le sine ndaŋmba sakube o ŋga idus ndawap.
LUK 21:15 Yeŋge tane tuku miŋge bul sermba kila tiŋgi le taŋgine ŋgueu mbal nane tane tuku pasa te-ibeŋmba lafuwam kumuŋ kuga.
LUK 21:16 Taŋgine ina mam, tira kat taŋgine, ndare tuma, gulab kat taŋgine nane mata tane kilmba ŋgueu mbal tuku wai mbolŋge patikuwaig le tane afu bale faramŋgaig.
LUK 21:17 Tane yiŋe mbal tukunu nane ŋakmba tane kasurtiŋgamŋgaig ta
LUK 21:18 tane ŋgisike nda.
LUK 21:19 Tane ye kusre ndayumba minmba abo tugu ŋak minamŋgaig.
LUK 21:20 Kame mbalŋge Yerusalem te-ŋgamumba minwaig le kaŋgerka nu ŋayo siliwam tuku ait buk patukate ŋga idusap.
LUK 21:21 Kaŋgerka Yudea mbal nane kua ka tabe poŋguwaig le nane Yerusalem sinamŋge minig mbal kua ka mayok kuwaig. Afu Yerusalem makembiŋge minig kua ka tumbraŋ suŋgo sinam kine ndakuwaig.
LUK 21:22 Ait ta mbolŋge kuyar pasa une lafunu sakate ta ŋakmba kumunuŋgat.
LUK 21:23 Pino fuŋgulok pino kiŋo dabro amo nyanu ŋak ose. Nane piti suŋgo kaŋgeramŋgaig. Sina manzer suŋgo ma te mbol prowa le Kuate tuku gubra kaŋgeramŋgaig.
LUK 21:24 Afu bagimbi bale faramŋgaig. Afu ndaleka kilmba kilke yimyam mbol kine likamŋgaig. Kasomok mbalŋge Yerusalem tumba kupe-kupeka nu ŋayo silimba minwaig le ma ma nane tuku ait kugawamŋgat.
LUK 21:25 Ŋgumneŋga agaŋ afu kitek ki tambun mbai mbolŋge mayok kine likamŋgaig. Yu mbalo sugo pasa ŋak fudu ŋayowaig le kilke mbol mbal wam pile paska kuru kuru suŋgo tamŋgaig.
LUK 21:26 Samba tuku saŋgri ŋakmba pirpurka buru-burukuwaig le taŋgo nane wamdus fulilka ina o kile ame maŋau sine mbol prowamŋgat o ŋga naŋgine kuru kuru ta dubimba kume likamŋgaig.
LUK 21:27 Wam kame ta mayok kuwaig le ye Ndindo Katesek Taŋgo ye saŋgri kilŋa suŋgo pasa ŋak gau sinamŋge prowi le nane kaŋgeryamŋgaig.
LUK 21:28 Wam kame sakit ta tugu pilwaig le tane tandeka mambilmba minap. Tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku ait buk patukate ŋga idusap ŋgina.
LUK 21:29 Kile Yesus nu yaba pasa ande saniŋgina: Tane fik ail, ail afu turmba kaŋgerkap.
LUK 21:30 Nzude le tane kaŋgerka katesemba sakade. Ki ait patukate ŋgade.
LUK 21:31 Taŋamba ndo wam kame sakit te prowaig le kaŋgerka Kuate nuŋe gageu kilmba kulatkam tuku ait patukate ta kila palmbimŋgaig.
LUK 21:32 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ait te mbolŋge minig mbal kume ndakuwaig le wam kame ŋakmba ta prowamŋgaig.
LUK 21:33 Kilke tugu samba tugu ŋgisinuŋgaig. Ye tuku pasa ande ŋgisike nda. Minmba minamŋgat.
LUK 21:34 Taŋgine miroŋ kuraukap. Tane kuapi kikoŋnu nyumba kule kamenu nyumba ŋginŋganka minbekaig. Tane kilke te tuku agaŋ ndende suŋgomba tuku idus ndaniŋgap. Ait suŋgo ta tuiŋge mbo tate taŋaŋ tane tugum bitek prowikat.
LUK 21:35 Ait ta kilke mbol mbal ŋakmba tugum pitik ndo prowamŋgat.
LUK 21:36 Tane mara mara mambilmba yabaŋmba minap. Tane piti kame ta prowaig le saŋgri tiŋga minap sulumba ŋgumneŋga ye Ndindo Katesek Taŋgo ye am mbolŋge tiŋgam tuku Kuate yabaŋap ŋga saniŋgina.
LUK 21:37 Ki ait mindek Yesus nu taŋamba kusem wande suŋgo sinamŋge wam pagu pasa niŋmba minanu. Furiranu le nu mayok ka kumba Olif tabe mbolŋge kinyanu.
LUK 21:38 Taŋgo pino gudommba maratukuk tiŋga nu tuku pasa isam tuku kusem wande tugum prowe lika minanu.
LUK 22:1 Israel mbal tuku pagumba nye suŋgo Pasowa bret yis kugatok nyam tuku ait ta patukina le
LUK 22:2 pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu taŋgo nane taŋgo pino tuku kuru-kuruka Yesus kuirkuirka biye timba balewaig ŋga ndin sotinaig.
LUK 22:3 Taŋanaig le Satan nu pro nane 12 ta tuku taŋgo ande Yudas Iskariotnu sinam kina le
LUK 22:4 nu ka pris gabat mbal kusem wande tuku gabat mbal nu Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku nane ndoŋ ndin katesemba pasatinaig.
LUK 22:5 Nane nu tuku pasa ismba gare tormba pasa katmba ndametiŋ afu nu tambim tuku sakinaig le
LUK 22:6 nu wokina sulumba taŋgo pino am kirimbik Yesus tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim tuku ait mayenu ande tairŋga minna.
LUK 22:7 Bret yis kugatok sipsip fat bale farmba nyam tuku kusem ait ta prona le
LUK 22:8 Yesus nu Petrus le Yohanus sanikina: Tale kumba ka Pasowa tuku agaŋ kuanekap le sine ŋakmba kumba nyube ŋgina.
LUK 22:9 Taŋakina le nale ar ta Yesus kusnanaik: Sile ka aniŋge kuanekupe ŋginaik le nu ndek sanikina:
LUK 22:10 Tale kumba ka tumbraŋ suŋgo mbol bitekŋgap le taŋgo ande waim kule ŋak tale tugum promba kuwa le nu dubimba kape. Nu wande poŋgamŋgat ta tale nu dubimba ka wande ta tuku miro taŋgo teŋenmba kusnawap.
LUK 22:11 Tum Taŋgo nu sakat nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ wande rum ndaŋ mbolŋge Pasowa nyamŋgig ŋga sawap.
LUK 22:12 Taŋakap le nu rum suŋgo ande o mbolŋge agaŋ ndende kumumbi patikinaig le minig ta tumtikamŋgat. Taŋawa le tale rum ta sinamŋge sine Pasowa nyam tuku kuanekap ŋga sanikina.
LUK 22:13 Taŋgo ar ta kumba ka Yesus nu sakina ta kumumba mayok kina le nane Pasowa nyam tuku agaŋ ndende kuaneka maŋ luka kinaik.
LUK 22:14 Ait ta kumuŋgina le Yesus nu aposel kame ndoŋ kumba ka kuanekinaik wande ta mbolŋge minyoka isukusmba minnaig.
LUK 22:15 Isukusmba minmba nu nane saniŋgina: Ye rar suŋgo nda ti sulumba amboŋga tane ndoŋ Pasowa nyam tuku wamdus suŋgo tet.
LUK 22:16 Kile ye siŋka satiŋgamŋgit: Ye Pasowa nye ndaki ma ma Pasowa te alonu mayok kuwa le ye Kuate kulatkate ma mbolŋge maŋ nyamŋgit ŋgina.
LUK 22:17 Taŋaka nu grep kule murko ŋak tumba Kuate gare pasa tumba saniŋgina: Grep kule te tumba nyap.
LUK 22:18 Ye tane satiŋgamŋgit. Ye grep kulenu ait te mbolŋge kusrewi sulumba Kuate pro nu nuŋe gageu kulatkuwa le ndo ye maŋ nyamŋgit ŋgina.
LUK 22:19 Taŋaka nu bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba walmba niŋmba sakina: Te yiŋe ŋgarosu tanenu ŋga tiŋget. Tane ye idusyam tuku maŋau te kumba minap ŋgina.
LUK 22:20 Nane taŋamba isukuse deŋpurnaig le nu grep kule murko ŋak tumba maŋau ndui ta kina sulumba saniŋgina: Grep kule murko ŋak ye kutuwet te pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ o buk katna ta alonu mayok kambim tuku tanenu ŋga yiŋe ndare kutuwamŋgit.
LUK 22:21 Tane isap. Ye tuku kupet taŋgo ye ndoŋ tuma isukusmba minek.
LUK 22:22 Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate tuku wamdus o buk pilna ta dubimba ye kumamŋgit ta ande nu ye tumba nane tuku wai mbolŋge palmbimŋgat ta nu ose. Nu piti suŋgo tamŋgat ŋgina le
LUK 22:23 nane pasa ta ismba ndek naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: Imaŋge wam ta kamŋgat a ŋginaig.
LUK 22:24 Nane 12 ta ima nane ŋgamukŋge suŋgo minam tuku muŋgu tuliŋga kualeyaukinaig le
LUK 22:25 Yesus nu nane saniŋgina: Kasomok mbal tuku gabat sugo nane miŋge kareŋ ŋayo ŋak minig. Taŋgo pino nane gabat sugo tuku saka nane sine kulat mageka tursiŋganu ŋga sakade.
LUK 22:26 Tane gabat sugo taŋaŋ mine ndakap. Ande tane ŋgamukŋge suŋgo minit ta nu fudiŋndo taŋaŋ minwa. Ande nu gabat minit ta nu tane tuku piro taŋgo taŋaŋ minwa.
LUK 22:27 Tane idusap. Taŋgo armba ande minyokate le ande piroka waim kutumba pro tuwit le nyate ta ima nu suŋgo? Taŋgo nu isukusmba minit ta nu suŋgo. Ye taŋgine Suŋgo ta ye tane ŋgamukŋge piro taŋgo taŋaŋ minet.
LUK 22:28 Ye piti suŋgomba kile-liken le tane ye kusre ndayinaig.
LUK 22:29 Ta tuku yiŋe Mamŋge nuŋe gageu kulatkam tuku ye pilna taŋamba ye tane patikamŋgit.
LUK 22:30 Ye ma kulatkamŋgit ta mbolŋge tane ye ndoŋ isukusamŋgaig. Tane minyonu tuku mbili sugo mbolŋge minyoka Israel tugu 12 kilmba pileniŋgamŋgaig ŋga saniŋgina.
LUK 22:31 Kile Yesus nu Petrus sana: Simon, ne ise mayewa. Nane wit firfirnu pufŋgade taŋaŋ Satan nu tane tagotiŋguwa le tane afu ndekam tuku nu saŋgri tiŋga Kuate kusnana.
LUK 22:32 Ne Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgate ta kusre ndawa ŋga ye Kuate yabaŋet. Ne ŋgamuŋgal biye mbilmba tira kat naŋe turka saŋgri pileniŋga ŋgina.
LUK 22:33 Taŋakina le Petrus ndek sakina: Suŋgo, nane ne muliŋtumba wandekŋge pilwaig ko tumba balenuwaig le ta mata ye ne ndoŋ ŋgina le
LUK 22:34 nu ndek sana: Petrus, furir te teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina.
LUK 22:35 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye tane buk taŋgine ndametiŋ pale fat kupe ŋgaro ta ŋakmba kusreka kape ŋgen le tane kinaig ta agaŋ ande denkinaig e ŋgina le kuga ŋginaig.
LUK 22:36 Nu maŋ lato saniŋgina: Kile ande nu ndametiŋ ko pale fat ŋak kande kilmba ŋak kuwa. Ande nu kame bagi kugatok ndeta nuŋe tawi ande tumba piyamba ndametiŋ kilmba nuŋe bagi piyawa.
LUK 22:37 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kuate tuku kuyar pasa ye tuku teŋenmba sakate. Nane nu kaŋgermba wam ŋaigonu kanu mbal ndoŋ ulendiwamŋgaig ŋgate. Pasa ta kile ye mbolŋge kumuŋgamŋgat. Tuan taŋgo kame ye tuku kuyarkinaig ta kile ŋakmba kumumba prode ŋgina.
LUK 22:38 Taŋakina le nu dubinaig mbal ta sakinaig: Suŋgo, ai te. Kame bagi armba minik te ŋginaig le nu nane saniŋgina: Ta maye sine kab ŋgina.
LUK 22:39 Yesus nu mayok kumba nuŋe maŋau dubimba Olif tabe mbol kina le nu dubinaig mbal nu ndoŋ kinaig.
LUK 22:40 Nu kumba ka ma ta mbol promba nane saniŋgina: Tane teŋge Kuate yabaŋmba minap. Satan tuku tago tane mbol prowikat ŋgina.
LUK 22:41 Nu taŋamba saka dirdirka kumba dagol tidroŋga Kuate yabaŋmba sana:
LUK 22:42 O Mam, ne nzalinuwa ndeta kule murko te ye mbol pitaimba te-siwa ŋget ta ne ye tuku nzali te dubi ndawa. Naŋe nzali ndo dubiwa ŋgina.
LUK 22:43 Nu yabaŋmba minna le eŋel ande samba mbolŋge ndeka nu saŋgri pilena.
LUK 22:44 Kile nu piti suk suk ndana sulumba nu ndek saŋgrimba yabaŋmba minna le nuŋe mundu ndare taŋaŋ kutuka kilke mbolŋge ndekina.
LUK 22:45 Nu yabaŋ deŋpurmba nu tiŋga nuŋe dubinaig mbal tugum promba nane kaŋgerkina ta nane ŋgamuŋgal pitiniŋgina le kinymba minnaig le
LUK 22:46 nu ndek nane saniŋgina: Ndaŋam tuku tane kinymba minig. Aboŋga tiŋga Kuate yabaŋmba minap. Satan tuku tago tane mbol prowikat ŋgina.
LUK 22:47 Yesus nu taŋaka minna le taŋgo 12 ta tuku ande Yudas nu taŋgo gudommba kilmba pro Yesus mumuwam tuku ŋga nu tugum prona.
LUK 22:48 Taŋana le nu ndek Yudas sana: Yudas, ye Ndindo Katesek Taŋgo nane tumniŋgam tuku ne gulab taŋaŋ ye mumuyam prote e ŋgina.
LUK 22:49 Taŋakina le nane Yesus ndoŋ minnaig mbal nane maŋau prowamŋgat ta kila pilmba nu sanaig: Suŋgo, sine bagimbi nane bale farniŋbe ŋginaig sulumba
LUK 22:50 nane tuku ande kame bagimbi pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu ndinam pike welna.
LUK 22:51 Taŋana le Yesus ndek sakina: Mbulap ŋgina sulumba taŋgo ta tuku kilba kirena le mayekina.
LUK 22:52 Kile pris gabat mbal kusem wande tuku polis gabat mbal Israel mage mage nu biye tiwam pronaig le Yesus nu nane saniŋgina: Ndaŋam saka tane ye kuayar taŋgo taŋaŋ bagi sibugi kilmba ye biye tiyam prode.
LUK 22:53 Ye mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge minen ta tane ye biye tiyam kuga e? Ta maye. Kile taŋgine ait prote. Kile ma make tuku saŋgri mayok kinit ŋgina.
LUK 22:54 Nane Yesus biye timba pris gabat suŋgo tuku wande mbol kinaig le Petrus nu nane ŋgumnem dubika kina.
LUK 22:55 Nane afu wande mab taŋge pa dikŋga likmba minnaig le nu ka nane ndoŋ minyokina.
LUK 22:56 Nu minyok minna le pino ande promba pa bulu mbolŋge Petrus kaŋgermba maŋ kaŋger tina sulumba sakina: Taŋgo te mata Yesus ndoŋ minna tuku ŋgina le
LUK 22:57 nu ndek sakina: A ... pino, ye kuga. Ne taŋgo sakate ta ye gilai ŋgina.
LUK 22:58 Mine minemba taŋgo ande Petrus kaŋgermba maŋ sakina: Ne mata nu tuku taŋgo ande ŋgina le nu ndek sakina: A ... mata, ye kuga ŋgina.
LUK 22:59 Kile taŋgo ande nu saŋgri maramba saniŋgina: Taŋgo te yabrikate. Nu nu ndoŋ minna tuku. Ata. Nu Galileanu ŋgina le
LUK 22:60 Petrus nu taŋgo ta sana: Mata, ne taŋaka sakate ta ye ŋginŋganket ŋgina. Nu pasata minna le pitik ndo teg witina le
LUK 22:61 Suŋgo nu mbilka Petrus kaŋgerna le nu Suŋgo tuku pasa idusna: Furir te mbolŋge teg witi ndawa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina.
LUK 22:62 Nu pasa ta idusmba nu tiŋga mayok ka malmbi ŋayona.
LUK 22:63 Taŋgo afu Yesus kulatka minnaig ta nane nu tumba aza pile-pilemba nzumil te-tumba nu paniŋtinaig.
LUK 22:64 Taŋamba nane nu tuku am tawimbi soŋga katmba kusnanaig: Imaŋge ne katnate. Ne dir pasa miro ndeta nyunu nyun ta le sine isbe ŋginaig.
LUK 22:65 Nane taŋamba kasur pasa samba nu tumail panmba minnaig.
LUK 22:66 Mafena le Israel mage mage pris gabat mbal kusem pasa bitekŋganu mbal nane ŋakmba maŋgurkinaig sulumba Yesus tumba ka naŋgine maŋgur ma mbolŋge te-timba kusnanaig:
LUK 22:67 Ne Kristus Kuateŋge madinina taŋgo kande sasiŋga ŋginaig le nu ndek nane saniŋgina: Ye satiŋgi ta tane ye tuku pasa ismba son ŋge nda.
LUK 22:68 Ye pasa ande kusnatiŋgi ta tane lafuwe nda.
LUK 22:69 Kile ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu tuku ndinam kumamŋge minyokamŋgit ŋgina.
LUK 22:70 Taŋakina le nane ŋakmba nu kusnanaig: Ne Kuate tuku Kiŋo ŋga sakate e ŋginaig le nu nane saniŋgina: Sakade not ŋgina.
LUK 22:71 Taŋakina le nane sakinaig. Kile mbulbe. Pasa ande sote nda. Nuŋe miŋgembi pasa ŋayonu sakate le sine iseg. Not ndo ŋginaig.
LUK 23:1 Kile nane ŋakmba tiŋga Yesus tumba gabat suŋgo Pilatus tugum kumba ka
LUK 23:2 nu pasa mbolŋge te-timba sakinaig: Taŋgo te nu sine Zu mbal didika ndin ŋayonu tumsiŋgit. Nu sine takis ndametiŋ Sesar nda tambim tuku saka nuŋe miroŋ gabat suŋgo ye Kristus ŋgate ŋga Pilatus sanaig.
LUK 23:3 Kile Pilatus nu ndek Yesus kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋga kusnana le nu lafumba sana: Ne sakate not ŋgina.
LUK 23:4 Taŋakina le Pilatus nu pris gabat mbal maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Ye taŋgo te mbolŋge mbar ande kaŋger ndawet ŋgina le
LUK 23:5 nane saŋgri maramba sanaig: Nu taŋgo pino wamdus kuagnekate. Nu Galileaŋge tugu pilmba kumba ka te promba Yudea tumbraŋ ŋakmba mbolŋge nuŋe wam pagu pasa niŋmba likate ŋginaig.
LUK 23:6 Taŋaka sanaig le nu pasa ta ismba taŋgo te Galileanu e ŋga kusnaniŋgina le
LUK 23:7 nane au ŋginaig. Galilea ma kulatkanu taŋgo Herodus nu ait ta mbolŋge Yerusalemŋge minna tukunu Pilatus nu afu saniŋgina le nane Yesus tumba Herodus tugum kinaig.
LUK 23:8 Herodus nu Yesus kaŋgermba gare suŋgona. Ta ndaŋam? Nu o buk Yesus tuku nyu ismba nu wam kitek saŋgrinu ande kuwa le kaŋgeram tuku wamdus suŋgo ŋak minna.
LUK 23:9 Herodus nu ndek pasa gudommba nu kusnana ta Yesus nu lafu ndamba maninok minna.
LUK 23:10 Nale taŋamba minnaik le pris gabat kusem pasa bitekŋganu mbal nane saŋgri maramba pasa tugu gudommba Yesus mbolŋge patika minnaig.
LUK 23:11 Kile Herodus nuŋe kame mbal ndoŋ Yesus aza pile-pilemba nzumil te-tunaig. Taŋamba Herodus nu gabat suŋgo tuku tawi siluk tumba nu afu saniŋgina le tumba luka Pilatus tugum kinaig.
LUK 23:12 Pilatus le Herodus nale buk muŋgu ŋgueu ŋak minnaik ta ait ta mbolŋge nale wamdus ulendinaik.
LUK 23:13 Kile Pilatus nu pris gabat kame gabat sugo sugo taŋgo pino ŋakmba wikina le pro maŋgurkinaig le saniŋgina:
LUK 23:14 Tane taŋgo te tumba ye tugum te promba nu taŋgo pino didika ndin ŋayonu tumniŋganu ŋgade ta ye tane am mbolŋge nu tuku pasa isit ta tane nu mbaranu ŋgade ta ye kaŋger ndawet.
LUK 23:15 Herodus nu mata mbar ande nu mbolŋge te-sili ndaka maŋ kukulat le ye tugum te prowat. Tane isap. Nu kumam tuku wam ande ke ndakina tukunu
LUK 23:16 ye nu tumba kame mbal niŋgi le ŋgusmba kusrewaig le kaŋgat ŋga saniŋgina.
LUK 23:17 (Yar mindek Pasowa tuku ait mbolŋge Rom gafman nu muliŋ kilanu taŋgo ande paska Zu mbal niŋganu).
LUK 23:18 Kile nane ŋakmba ŋgumbeyumba sakinaig: A ... Barabas paska siŋga. Taŋgo te balewa ŋginaig.
LUK 23:19 (Barabas nu taŋgo afu kilmba Yerusalemŋge gabat kame afu ndoŋ kame bumba nuŋge ande balena le muliŋtumba wandekŋge pilnaig tuku).
LUK 23:20 Pilatus nu Yesus paskam saka maŋ saniŋgina le
LUK 23:21 nane maŋ ŋgumbeyumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga saka minnaig.
LUK 23:22 Kile Pilatus nu nane saniŋgam keŋna sulumba sakina: Ndaŋam? Nu ame wam mbarna? Ye agaŋ ande nu balewam tuku kaŋger ndawet. Ye nu tumba kame mbal niŋgi le ŋgusmba kusrewaig le nu kuwa ŋgina kande
LUK 23:23 nane nu ail kazrai mbolŋge nil daŋŋgam tuku saŋgri maramba wi kueŋka Pilatus tuku pasa kuerka te-ibeŋnaig.
LUK 23:24 Te-ibeŋnaig le Pilatus nu nane tuku nzali dubina.
LUK 23:25 Barabas nu taŋgo afu kilmba gabat kame afu ndoŋ kame bumba nuŋge ande balena le tumba muli wande mbolŋge pilnaig ta nane nu paskuwa ŋga sanaig le Pilatus nu taŋgo ta paskina. Nu naŋgine nzali dubimba Yesus balewaig ŋga kame mbal niŋgina.
LUK 23:26 Nane Yesus tumba kinaig ka ndinŋge Sirenenu taŋgo Simon nu piro mbolŋge luka Yerusalem kambim bafuna le te-silika biye timba ail kazrai nu kurau tunaig le nu Yesus dubimba kina.
LUK 23:27 Nane kinaig le taŋgo pino kuasmbi gudommba Yesus dubimba kinaig. Nane ŋgamukŋge pino afu Yesus tuku malmbi suŋgonaig le
LUK 23:28 nu mbilka nane saniŋgina: Yerusalem pino kame, tane ye tuku ŋga malmbi ndakap. Taŋgine ŋgarosu taŋgine kiŋo kame tuku ŋga malmbikap.
LUK 23:29 Mine minemba ait ande prowa le pino niŋanu kiŋo kugatok mbal nane wamdus bulok ŋak minig ŋga sakamŋgaig.
LUK 23:30 Nane afu ndek sakamŋgaig: Biŋ sugo ŋgurka sine bale farsiŋgap o. Tabe foŋfoŋ gueŋga sine tidoŋ patikap o ŋgamŋgaig.
LUK 23:31 Ye purfeŋnu ta nane ail abonu taŋaŋ ye pa mbolŋge pilig. Tane ail kumaknu taŋaŋ minig mbal nane tane kilmba ndaŋamŋgaig ŋgina.
LUK 23:32 Taŋgo armba wam ŋaigonu kanu nale turmba Yesus ndoŋ bale faram tuku kilmba kinaig ka
LUK 23:33 ma nyunu Taŋgo Gabat Murko pronaig sulumba nane Yesus tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig. Taŋamba nane taŋgo wam ŋaigonu kanu ta kilmba ande nu tuku ndinamŋge ande ŋaiŋamŋge ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig.
LUK 23:34 Kile Yesus nu sakina: Mam, nane ye mbolŋge mbarde te nane katese ndade. Ne nane tuku mbar sauka gilaiŋga ŋgina. Nane afu Yesus tuku tawi kilam tuku usre ande kinaig le
LUK 23:35 taŋgo pino gudommba taŋge tiŋga Yesus kaŋgermba minnaig. Israel gabat mbal nu piŋgil mer te-tumba talamba sakinaig: Nu Kuateŋge madina ndeta nu taŋgo afu tuku muskil kile-tidiŋgina ta kile nuŋe miroŋ muskil te-tiwa ŋginaig.
LUK 23:36 Kame mbal mata pro nunumba nu grep kule kaglinu nyuwa ŋga miŋge susumba sanaig:
LUK 23:37 Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ndeta naŋe muskil te-tiwa ŋginaig.
LUK 23:38 Nu tuku gabat fumŋge kuyar ande teŋenmba minna: Taŋgo te Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga kuyarnaig.
LUK 23:39 Taŋgo ŋaigonu ar ail kazrai mbolŋge minnaik ta ande nu tumail panmba sana: Ne ima. Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta naŋe muskil te-timba sile mata kile-tidiŋge sika ŋgina.
LUK 23:40 Taŋakina le inum ta nu sawe lika sana: A ... ne Kuate tuku kuru kuru ndakate? Sine keŋ kume te mbolŋge mayok kambim tuku pasa mbolŋge patikaig.
LUK 23:41 Sile sikile mbar tuku kumpe ta maye ta taŋgo te nu mbar kugatok ŋgina.
LUK 23:42 Taŋakina sulumba nu ndek Yesus sana: Yesus, ne naŋe ma mbolŋge gabat suŋgo prowa sulumba ye idusya ŋgina le
LUK 23:43 nu ndek sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Ki ait te mbolŋge ne ye ndoŋ ŋgiriŋ tumbraŋŋge minamŋgat ŋgina.
LUK 23:44 Ki kanum 12 mbolŋge ki kumna le ma ŋakmba ma furir suŋgo promba kumba ka ka ki kanum 3 mbolŋge kugana.
LUK 23:45 Kusem wande suŋgo sinamŋge malaŋga tukulanu tawi suŋgo ŋgamuŋge fet arkina.
LUK 23:46 Kile Yesus nu wi kueŋka sakina: Mam, yiŋe kanu ne tuku wai mbolŋge kusrewet ŋgina. Taŋaka sakina sulumba nu kumna.
LUK 23:47 Kumna le kame gabat suŋgo nu wam ta kaŋgermba nu Kuate tuku nyu te-duŋga sakina: O son. Taŋgo te nu mbar kugatok ŋgina.
LUK 23:48 Ake mbal wam ta kaŋgeram prowe likinaig ta nane ŋgamuŋgal rar suŋgo tumba tawo katkatniŋmba luka naŋgine tumbraŋ kine likinaig le
LUK 23:49 nane Yesus kila minnaig mbal pino afu Galileaŋge nu dubimba pronaig ndoŋ kasomŋge tiŋga wam kame ta kaŋgerkinaig.
LUK 23:50 Zu taŋgo ande Arimateanu nyunu Yosef minna. Nu Israel mbal tuku pasa pilewanu taŋgo suŋgo ande. Nu taŋgo mayenu tiŋreknu ndo.
LUK 23:51 Nane Yesus balewam sakinaig ta nu nane ndoŋ wamdus ulendi nda pilna. Kuate nu pro nuŋe gageu kulatkam tuku ait ta nu tairŋga minna.
LUK 23:52 Kile nu ka Yesus tuku mindesiŋ tam tuku Pilatus sana le nu wokina.
LUK 23:53 Taŋana le nu kumba ka mindesiŋ paska tawi kaukaukmbi soŋga tumba ka ndame burok buk sarka wakeina tuku ta sinamŋge pilna. Ndame burok ta taŋgo ande nda pilnaig tuku.
LUK 23:54 Ait ta naŋgine kusem tuku kuanenu tuku ait. Kile ki butuŋgina le kusem ta tuku ait prona.
LUK 23:55 Pino afu Galileaŋge Yesus dubimba pronaig ta nane Yosef dubimba kinaig ka ndame burok sinamŋge mindesiŋ pilna le kaŋgermba
LUK 23:56 nane luka kumba gureŋ afu mundur magenu ŋak kuaneka patikinaig sulumba tukul dubimba kusem ait mbolŋge mabtinaig.
LUK 24:1 Nane piro tugu palmbinu ait mbolŋge pino kame gureŋ kuanekinaig ta kilmba maratukuk tiŋga ndame burok tugum kinaig kande
LUK 24:2 ndame suŋgo buk talka barinaig le kasomŋge minna le kaŋgernaig.
LUK 24:3 Nane burok ta sinam kumba Suŋgo Yesus tuku mindesiŋ nda kaŋgernaig.
LUK 24:4 Nane wamdus te-sulumba minnaig le kile taŋgo armba tawi kilŋa ŋak bitek promba nane tugumŋge tiŋginaik le
LUK 24:5 nane ndek nale kaŋgerka kuru-kuruka lokinaig le taŋgo ar taŋge saniŋginaik: Ndaŋam kumanu ma mbolŋge taŋgo abo ŋak sotade. Nu buk tiŋgat. Teŋge mine ndakate.
LUK 24:6 O buk nu Galileaŋge pasa satiŋgina ta idus ndade? Nane ye Ndindo Katesek Taŋgo tumba wam ŋaigonu kanu mbal tuku wai mbolŋge pilwaig le
LUK 24:7 ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig le ye kumi sulumba mara keŋnu mbolŋge maŋ tinuŋgit ŋgina ŋga saniŋginaik.
LUK 24:8 Taŋakinaik le pino kame Yesus tuku pasa buk saniŋgina le isnaig ta maŋ idusnaig.
LUK 24:9 Nane ndame burok kusremba luka kumba nuŋe dubinaig taŋgo 11 nane taŋgo pino afu turmba kila saniŋginaig.
LUK 24:10 Pino kame ta Maria Magdalanu, Yohana, Maria ande Yakobus tuku ina nuŋe nane pino afu turmba. Nane aposel kame ndoŋ wam kubeu niŋginaig ta
LUK 24:11 nane ismba ake ndinŋge pasa ŋga son nda ŋginaig.
LUK 24:12 [Petrus nu tiŋga pinder ŋak ŋak kumba ndame burok tugum promba bafuka mindesiŋ soŋganu tawi ta ake minnaig le kaŋgerkina. Taŋamba nu idus-idusmba luka tumbraŋ kina.]
LUK 24:13 Ki ndui ta mbolŋge nale armba Emaus tumbraŋ kambim tuku kinaik. Yerusalemŋge Emaus kambim tuku kuennu ki kanum armba taŋaŋ kinaik.
LUK 24:14 Nale kumbaŋge wam ŋakmba pronaig ta saka saka kinaik.
LUK 24:15 Taŋamba nale pasata muŋgu kusnaŋga kumba minnaik le Yesus nuŋe miroŋ pro nale ndoŋ kina.
LUK 24:16 Nale tuku am tukulnikina le nale nu kaŋgermba pulu ndanikina.
LUK 24:17 Kile nu nale kusnanikina: Tale ame wam tuku saka saka kinik ŋgina le nale tiŋga tumail pasi kiri-kareka piti ŋak taŋaŋ mambilnaik le kaŋgerkina le
LUK 24:18 inumŋge nyunu Kleopas nu Yesus sana: Yoi. Yerusalem pronaig mbal nane ŋakmba wam kame ailfu mayok kinaig ta kaŋgerkinaig. Ne aniŋge minna ŋgina.
LUK 24:19 Taŋakina le nu nale sanikina: Ame wam kinaig ŋgina le nale sanaik: Nasaretnu taŋgo Yesus nu mbolŋge wam kinaig. Nu tuan taŋgo suŋgo. Nu tuku pasa wam ke likina ta Kuate am mbolŋge taŋgo am mbolŋge saŋgrinu mayok kina.
LUK 24:20 Siŋgine pris gabat mbal siŋgine sugo ŋakmba nu tumba pasa mbolŋge te-timba nu kumwa ŋga sakinaig le ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig le kumna.
LUK 24:21 Nu Israel mbal tuku muskil kile-tidiŋguwa ko ŋga tapraka idusmba mingeŋ. Ta ndo kuga. Wam afu turmba. Ait armba buk kinaik le kile keŋnu.
LUK 24:22 Siŋgine pino afu wam ande sakaig le sine ismba piriri ŋayowig. Kite maratukuk tiŋga nane ndame burok tugum kumba
LUK 24:23 Yesus tuku mindesiŋ kaŋger ndawaig. Nane kiŋatanu suk eŋel armba kaŋgerkaig le eŋelŋge nu abo minit ŋga saniŋganu sakaig. Nane taŋamba pro kubeu siŋgaig.
LUK 24:24 Siŋgine mbal afu tiŋga kumba ka wam ta kumu-kumumba kaŋgeraig ta Yesus kaŋger ndawaig ŋga sanaik.
LUK 24:25 Nale taŋamba sakinaik le Yesus nu sanikina: Tale ŋginŋgan taŋgo. Kristus nu rar suŋgo tam kumuŋ. Nu taŋawa le nuŋe nyu suŋgo mayok kaŋgat. Ndaŋam tale tuan taŋgo tuku kuyar son nda ŋgade ŋgina.
LUK 24:27 Taŋaka Yesus nu Moses le tuan taŋgo ŋakmba tuku kuyar ta mbolŋge tugu pilmba kuyar pasa nu tuku sakade ta ŋakmba bitekŋgina.
LUK 24:28 Nane pasata ka Emaus tumbraŋ patumba Yesus nu tumbraŋ limba kambim bafuna le
LUK 24:29 nale saŋgri tiŋga sanaik: Nda kaye. Buk furirte. Ne sile ndoŋ teŋge kinybe ŋginaik le nu nale ndoŋ wandek kinaig.
LUK 24:30 Taŋamba nane isukusam bafumba Yesus nu bret tumba Kuate gare pasa tumba fetfetmba nale nikina le
LUK 24:31 kile nale am purfenikina le nu kaŋgermba katesenaik le nu pitik ndo ŋgisika kina.
LUK 24:32 Taŋana le nale nakile nakile muŋgu kaŋgerka sakinaik: O son. Sine ndinŋge ilmba kuyar pasa tugunu sake likat le gare suŋgo kamuskik ŋginaik.
LUK 24:33 Kile nale pastiŋga luka Yerusalem kinaik ka taŋge nuŋe dubinaig taŋgo 11 nane afu turmba maŋgurka minnaig le nane tugum kinaik le kaŋgerka sanikinaig:
LUK 24:34 O siŋka. Suŋgo nu maŋ tiŋgat. Simon nu kaŋgerat ŋginaig le
LUK 24:35 nale mata wam ndinŋge promba ka nu Emausŋge bret fetfetna le nale nu kila pilnaik ta ŋakmba kubeu niŋginaik.
LUK 24:36 Nale kubemba minnaik le Yesus nu mayok ka nane ŋgamukŋge tiŋgina.
LUK 24:37 Nane piriri ŋayomba kuru-kuruka mindekanu ŋga idusnaig le
LUK 24:38 nu nane saniŋgina: Ndaŋam tane piriri ŋayomba wamdus te-sulude.
LUK 24:39 Ye tuku wai kupe nzilal kaŋgerkap. Pro ye tuku ŋgarosu kiremba kila palpe. Te yeŋge. Mindekanu nane ŋgarosu kugatok ŋgina.
LUK 24:40 Nu taŋamba saniŋgina sulumba nuŋe wai kupe nzilal tumniŋgina le
LUK 24:41 nane gare suŋgo tumba ndek wamdus tero ndakinaig le nu nane kusnaniŋgina: Tane nyamagaŋ ŋak e ŋgina le
LUK 24:42 nane kualegaŋ uganu ande tunaig le
LUK 24:43 tumba nane am mbolŋge nyina.
LUK 24:44 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye o buk tane ndoŋ minmba Moses tuan taŋgo kame ŋakmba tuku kuyar mune kuyar ye tuku kuyarkinaig ta ŋakmba kumuŋgamŋgat ŋga satiŋgen ŋgina.
LUK 24:45 Taŋamba nu nane kuyar kila pilwaig ŋga nu nane wamdus purfeu serniŋgina sulumba
LUK 24:46 saniŋgina: Tuan taŋgo kame nane Kristus tuku teŋenmba kuyarnaig: Nu rar suŋgo tumba kumwa sulumba mara keŋnu mbolŋge maŋ tinuŋgat.
LUK 24:47 Nane afu nu tuku nyu tumba Yerusalemŋge tugu pilmba ka ma ŋakmba mbolŋge kukliwamŋgaig. Kukliwaig le nane ismba ŋgamuŋgal biye mbilwaig le Kuate nu nane tuku une sauka gilaiŋgamŋgat. Nane taŋamba ye tuku kuyarnaig.
LUK 24:48 Tane wam kame te ŋakmba kile-mayokkamŋgaig.
LUK 24:49 Tane isap. Mam nu ande prowam tuku sakina ta nu kukuli le tane mbol prowamŋgat. Tane Yerusalem kusre ndawap. Samba mbolok saŋgri tairŋga minap ŋgina.
LUK 24:50 Kile Yesus nu nane kilmba mayok ka kumba Betani tumbraŋ prona ka taŋge nuŋe wai te-duŋga nane nyaro niŋgina.
LUK 24:51 Taŋamba minna le Kuate nu te-duŋgina le nane kusreka samba mbol kina.
LUK 24:52 Taŋana le nane gare tormba luka Yerusalem kinaig sulumba
LUK 24:53 taŋge nane mara mindek kusem wande suŋgo sinamŋge Kuate tuku nyu te-duŋga minnaig. Son.
JOH 1:1 O buk kilke te nda minna le ande nyunu Miŋge Pasa minmba minna. Nu Kuate ndoŋ minmba minna. Miŋge Pasa nu Kuate.
JOH 1:2 Tugu mbolŋge nu nale Kuate ndoŋ minmba minnaik.
JOH 1:3 Nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Nu kile-mayok ndakina kande agaŋ ndindo mata mine ndakate kande. Nu ndo tugu.
JOH 1:4 Abo maŋau ta Miŋge Pasa nu miro. Abo maŋau nu bulu taŋaŋ sine taŋgo kilŋasiŋgit.
JOH 1:5 Bulu ta ma make sinamŋge buluŋgate le ma makeŋge bulu kupe seram kumuŋ kuga.
JOH 1:6 Taŋgo ande Kuateŋge kukulna le prona ta nyunu Yohanus.
JOH 1:7 Nu bulu ta tuku maŋau te-mayokmba saniŋguwa le ŋakmba son ŋgam tuku nu prona.
JOH 1:8 Yohanus nu bulu ta kuga. Nu bulu ta tuku maŋau te-mayokam prona.
JOH 1:9 Bulu tugusek taŋgo pino ŋakmba kilŋaniŋgam tuku kilke te mbol prowam bafuna.
JOH 1:10 Nuŋge kilke te te-mayokna sulumba minna ma ma nu kilke te mbol prona. Prona le kilke mbol mbal nane nu katese ndanaig.
JOH 1:11 Nu nuŋe mbal tugum prona le nane nu nzalinu te ndakinaig.
JOH 1:12 Afu nu nzalinu tumba nu kumuŋ ŋginaig mbal Kuate nu nane nyu niŋgina le nane nu tuku kiŋo kame mayok kinaig.
JOH 1:13 Nuŋe kiŋo kame mayok kinig mbal ina mam tuku ndare ko ŋgarosu tuku nzali ko taŋgo tuku wamdusmbi kuga. Kuate nu nuŋe maŋau nane sinamŋge pilit le nuŋe kiŋo kame mayok kinig.
JOH 1:14 Miŋge Pasa nu sine taŋgo taŋaŋ mayok ka sine ŋgamukŋge minna le sine nu tuku tugusek maŋau taŋgo make patikam maŋau nu kumuŋganu ŋak minna le kaŋgerka Mam Kuate tuku Kiŋo ndindo ta kila pilgeŋ.
JOH 1:15 Yohanus nu taŋgo ta kaŋgermba nu kumumbi wika saniŋgina: Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ŋga satiŋgen taŋgo ta not. Ye nda minen le nu minmba minna. Ta tuku nu ye liyumba mbolŋge minit ŋga satiŋgen ŋgina.
JOH 1:16 Wam magenu ŋakmba nu mbolŋge kumuŋganu ŋak minig le sine nu tugumŋge kileg. Nu sine ake sinaŋ make patika lato-latomba siŋgit.
JOH 1:17 Moses nu prona le tukul maŋau mayok kina. Yesus Kristus prona le taŋgo ake sinaŋ make patikate maŋau le tugusek maŋau mayok kinaik.
JOH 1:18 Ande nu Kuate kaŋger ndate. Nuŋe Kiŋo Ndindo nale Mam ndoŋ ndindo minmba muŋgu kume purkik ta nuŋge Mam nuŋe tuku maŋau te-mayokna le kile kaŋgereg.
JOH 1:19 Zu afu Yerusalemŋge Yohanus tuku pasa pilnaig le pris mbal Levi tuku ndare afu ndoŋ pro Yohanus kusnanaig: Ne ima ŋginaig le
JOH 1:20 nu nuŋe miroŋ tuku yabu ndaka te-mayokmba saniŋgina: Kuateŋge madina taŋgo Kristus ye nu kuga ŋgina.
JOH 1:21 Taŋakina le nane nu maŋ kusnanaig: Ne Kristus kuga ŋgate ta ne ima. Ne tuan taŋgo Elia e ŋginaig le nu sakina: Ye Elia kuga ŋgina le nane maŋ lato kusnanaig: Tuan taŋgo suŋgo prowam tuku ŋga sakade ta neŋge e ŋginaig le ye nu kuga ŋgina.
JOH 1:22 Kile nane nu sanaig: Ne ima. Nane afu sine kukulsiŋgaig ta ndaŋmba nane saniŋbe. Ne naŋe miroŋ tuku ndaŋkate ŋginaig le
JOH 1:23 nu ndek nane saniŋgina: Ye taŋgo ma baknu mbolŋge wika teŋenmba saka minet: Suŋgo tuku ndin te-tiwap ŋget. Tuan taŋgo Aisaia nu taŋamba o buk ye tuku sakina ŋgina.
JOH 1:24 Nane Farisiŋge kukulniŋginaig mbal ta maŋ lato Yohanus kusnanaig:
JOH 1:25 Ne Kristus ko Elia ko tuan taŋgo suŋgo ande kuga ŋgate ta ndaŋam saka ne taŋgo pino kule pisneniŋgit ŋginaig le
JOH 1:26 nu ndek saniŋgina: Ye kulembi taŋgo pino kule pisneniŋget. Ande nu tane ŋgamukŋge pro minit ta tane nu gilai minig.
JOH 1:27 Nu ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu ye liyate. Ye taŋgo mayenu kuga. Ye nu tugumŋge loka nu tuku kupe ŋgaro tuku muli kukliwam tuku wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga ŋgina.
JOH 1:28 Betani tumbraŋ Yordan kule make simŋge Yohanus nu nane kule pisneniŋmba minna le wam ta mayok kina.
JOH 1:29 Mafena le Yesus nu Yohanus tugum ilmba minna le nu kaŋgermba sakina: Ai si. Kuate tuku Sipsip Fat ilit si. Nu kilke mbol mbal ŋakmba tuku une saukate.
JOH 1:30 Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ŋga buk satiŋgen taŋgo ta not. Ye nda minen le nu minmba minna. Ta tuku nu ye liyumba mbolŋge minit ŋga satiŋgen.
JOH 1:31 Ye mata nu gilai minen ta tane Israel mbal nu kila palmbim tuku ye pro kule pisne piro biymba minet ŋgina.
JOH 1:32 Kile Yohanus nu nane saniŋgina: Ye mata Kristus gilai minen ta Kuateŋge ye kule pisne piro biyam tuku kukulyina nuŋge ye wam paguyumba sakina: Tukul Guwa ndeka taŋgo ande mbolŋge minwa le ne kaŋgeramŋgat ta not. Nuŋge tane Tukul Guwambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgat ŋga sayina. Tukul Guwa nu samba mbolŋge gami taŋaŋ ndeka taŋgo te mbolŋge minna le kaŋgeren.
JOH 1:34 Ye wam ta kaŋgermba taŋgo te nu Kuate tuku Kiŋo ye katesemba kile nu tuku saka minet ŋgina.
JOH 1:35 Mafena le Yohanus nu nuŋe dubiwanu taŋgo armba ndoŋ tiŋ minnaig le Yesus nu kumba minna le
JOH 1:36 kaŋgermba sanikina: Ai si. Kuate tuku Sipsip Fat kinit nosin ŋgina.
JOH 1:37 Taŋaka sakina le nu dubinaik taŋgo ar ta pasa ta ismba Yesus dubimba kinaik le
JOH 1:38 nu mbilka kaŋgerka nale kusnanikina: Tale ndaŋam ilik ŋgina le nale nu sanaik: Rabi, ne wande ndaŋ mbolŋge minit ŋginaik. (Rabi pasa ta tugunu Tum Taŋgo).
JOH 1:39 Kile nu ndek nale sanikina: Tale ilmba kaŋgerap ŋgina le nale nu ndoŋ kumba ka nu wande minna ta kaŋgernaik. Furiram ki kanum 4 mbolŋge nale ka nu ndoŋ minnaik le ka furirna.
JOH 1:40 Nale Yohanus tuku pasa ismba Yesus dubinaik taŋgo ar ta ande nyunu Andreus nu Simon Petrus tuku aba nuŋe.
JOH 1:41 Nu pitik ndo mambo nuŋe sota te-silika sana: Sile Mesias kaŋgerik ŋga sana. (Mesias nyu ande Kristus).
JOH 1:42 Andreus nu mambo nuŋe mindemba Yesus tugum kina le nu kaŋgermba sana: Ne Yohanus tuku kiŋo Simon. Ne nyu kitek Sefas ŋgina. (Nyu ta tugunu Ndame. Nane Grik pasambi Petrus ŋgade).
JOH 1:43 Mafena le Yesus nu Galilea ma mbol kambim saka Filipus te-silika sana: Ne ye dubiya ŋgina.
JOH 1:44 Filipus nu Betsaidanu. Andreus nale Petrus ndoŋ nane tumbraŋ tuma.
JOH 1:45 Kile Filipus nu taŋgo ande nyunu Nataniel sota te-silika sana: Moses tuan taŋgo ŋakmba ande tuku kuyarnaig ta sine nu kaŋgergig. Nu Nasaretnu taŋgo Yesus. Nu Yosef tuku kiŋo ŋgina le
JOH 1:46 Nataniel nu sakina: i ... Nasaretŋge taŋgo suŋgo ande prowam kumuŋ kuga ŋgina le nu lafumba sana: Ne ye ndoŋ ilmba ka kaŋgera ŋgina.
JOH 1:47 Nale kumba minnaik le Yesus nu Nataniel kaŋgermba sakina: Ai si. Israel taŋgo tugusek nu yabri maŋau kugatok ŋgina le
JOH 1:48 nu pasa ta ismba Yesus sana: Ne ndaŋmba ye tuku wamdus kila palet ŋgina le nu ndek sana: Ne Filipusŋge wi ndakat le ne fik ail kumnem taŋge minat le ye ne kaŋgernit ŋga sana.
JOH 1:49 Taŋakina le Nataniel nu ndek sana: Rabi, ne siŋka Kuate tuku Kiŋo. Ne Israel tuku Gabat Suŋgo ŋgina le
JOH 1:50 nu sana: Ne fik ail kumnemŋge minat le kaŋgernit ŋgit ta tuku ne ye tuku son ŋgate e? Ne wam kitek sugokanu wam te limba kaŋgerkamŋgat ŋgina sulumba
JOH 1:51 sakina: Ye siŋka sanamŋgit. Ŋgumneŋga samba talkuwa le Kuate tuku eŋel kame ye Ndindo Katesek Taŋgo tugum ndeka mbumba kumba minwaig le ne kaŋgernuŋgat ŋgina.
JOH 2:1 Mara armba kuganaig le Galilea ma tugu Kana tumbraŋŋge taŋgo ande pino tam tuku pagumba nye suŋgo prona. Yesus ina nuŋe mata nane ndoŋ taŋge minna.
JOH 2:2 Nane pasa pilnaig le Yesus nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ mata ka taŋge minnaig.
JOH 2:3 Nane isukusmba kumba grep kule kuganaig le Yesus ina nuŋe nu sana: Nane grep kule kugawaig ŋgina le
JOH 2:4 nu sana: Ina, ndaŋam ne ta tuku sayate. Ye tuku ait kile ŋgina.
JOH 2:5 Taŋakina le ina nuŋe nu kumba ka piro mbal saniŋgina: Nu wam ande kam tuku satiŋguwa kande nu tuku pasa kumuwap ŋga saniŋgina.
JOH 2:6 Wande ta mbolŋge kule liŋgam tuku waim sugo 6 minnaig. Waim ta tuku ndindo 100 lita taŋaŋ. Zu mbal tuku maŋau waim ta kule kutumba kupe wai minyaŋgam tuku.
JOH 2:7 Kile Yesus nu piro mbal saniŋgina: Waim ŋakmba te kule liŋge likap ŋgina le nane kule liŋginaig.
JOH 2:8 Taŋanaig le nu ndek saniŋgina: Kule afu murko sinamŋge tolmba ka pagu kulatkanu taŋgo tape ŋgina le nane taŋanaig.
JOH 2:9 Kule grep kule kuilkina ta pagu kulatkanu taŋgo fudiŋmba tumba nyina. Aniŋge grep kule prona ta nu gilai. Piro mbal kule tolnaig naneŋge ndo kila. Nu gilai minmba nu taŋgo nu pino tam tuku wika sana:
JOH 2:10 Siŋgine maŋau ta sine amboŋga grep kule kikoŋnu taŋgo niŋmba ka nane ŋakmba nye kumude le ŋgumneŋga grep kule kaglinu suk ta niŋgeg le nyade. Ne maŋau mbilmba kile ndo grep kule kikoŋ ŋayo siŋgit le nyeg ŋgina.
JOH 2:11 Yesus nu Galilea ma tugu Kana tumbraŋŋge wam tambi tugu pilmba nuŋe saŋgri te-mayokna. Taŋana le nuŋe dubinaig mbal nu siŋka Kuateŋge madina taŋgo ta son ŋginaig.
JOH 2:12 Ait ta kugana le Yesus nuŋe ina maib kat nuŋe kilmba nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ ndek kinaig ka Kaperneum tumbraŋŋge ait afu taŋge minnaig.
JOH 2:13 Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo nyunu Pasowa patukina le Yesus nu mbumba Yerusalem kina ka
JOH 2:14 taŋge kusem wande suŋgo sinam kumba kawaŋ taŋge afu makau sipsip umaŋ kurinum piyaniŋgam tuku patike lika afu ndametiŋ muŋgu walka minnaig le kaŋgerkina.
JOH 2:15 Nu kaŋgerka muli kilmba pirka rabeŋ wakeimba tumba nane ŋakmba makau sipsip turmba kogroŋka pitaikina sulumba ndametiŋ muŋgu walka minnaig mbal nane tuku ndametiŋ bareŋniŋmba nane tuku mbain kile-panke likina.
JOH 2:16 Taŋamba nu umaŋ kurinum piyawam tuku patikinaig mbal saniŋgina: Agaŋ ndende te kilmba kape. Mam tuku wande te tane mbilmba piya ma taŋaŋ nda palpe ŋgina.
JOH 2:17 Taŋakina le nuŋe dubinaig mbal wam ta kaŋgermba kuyar pasa ande idusnaig ta teŋenmba. Ye ne tuku tukul wande minam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundete ŋgate.
JOH 2:18 Kile Zu mbal ta nane Yesus sanaig: Ne sine pitaikat ta maŋau kitek saŋgrinu ka le sine ne nyu ŋak ŋgube ŋginaig le
JOH 2:19 nu ndek saniŋgina: Tane kusem wande suŋgo te sambriwe suluwap le mara keŋmba mbolŋge ye maŋ te-tiwamŋgit ŋgina.
JOH 2:20 Taŋakina le Zu mbal nane ndek pirerek purka sakinaig: i ... Nane kusem wande te yar 46 pirokinaig. Yoi. Ne mara keŋmba te-tiwam sakate e ŋginaig.
JOH 2:21 Yesus nu kusem wande tuku sakina ta nuŋe ŋgarosu tuku yaba pasa tumba taŋamba sakina.
JOH 2:22 Ŋgumneŋga Yesus nu kumna sulumba maŋ tiŋgina le nuŋe dubiwanu mbal nuŋe pasa ta maŋ idusnaig. Idusmba nuŋe pasa kuyar pasa ta turmba son ŋginaig.
JOH 2:23 Pasowa ait mbolŋge Yesus nu Yerusalemŋge wam kitek saŋgrinu ke likina le nane gudommba nu tuku son ŋginaig ta
JOH 2:24 nu nane tuku nzali dubi ndana. Nu nane ŋakmba tuku wamdus kila.
JOH 2:25 Andeŋge nu ande tuku sa ndana le nu ŋakmba ta kila minna.
JOH 3:1 Farisi taŋgo ande nu Zu mbal tuku gabat taŋgo minna ta nyunu Nikodemus.
JOH 3:2 Nu furir Yesus tugum promba nu sana: Tum Taŋgo, Kuate nu ne ndoŋ minit le ne taŋamba wam kitek saŋgrinu ke likate. Nu ne ndoŋ nda minwa ta ne taŋamba ke likam kumuŋ kuga. Ta tuku sine kila. Kuate nu ne kukulnina le pro sine tumsiŋmba minit ŋgina.
JOH 3:3 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Ye siŋka ne sanamŋgit. Tane kiŋo dabro kitek taŋaŋ maŋ mayok nda kape ta tane Kuate kulatkate ma sinam kine nda ŋgina le
JOH 3:4 nu ndek sana: i ... Ndaŋmba taŋgo buk suŋgokina ta ina nuŋeŋge maŋ te-palmbimŋgat. Nu luka ina nuŋe tuku fuŋgul sinam kuwa le maŋ te-palmbim kumuŋ kuga ŋgina le
JOH 3:5 Yesus nu maŋ sana: Ande nu kule le Tukul Guwaŋge kitek te-pile ndakuwaik ta nu Kuate kulatkate ma sinam kine nda.
JOH 3:6 Ande nu taŋgoŋge te-pilit ta nu ŋgarosu ndo. Ande nu Tukul Guwaŋge te-pilit ta nu Tukul Guwa ŋak minmba samba mbolok taŋgo mayok kinit.
JOH 3:7 Tane kiŋo dabro kitek maŋ mayok kambim tuku sanit ta tuku wamdus sulu ndawa.
JOH 3:8 Bubre nuŋe nzali dubimba prote le tane fudunu isig. Nu aniŋge tiŋga ka aniŋge kugate ta tane tugunu katese ndade. Taŋamba ndo Tukul Guwaŋge ande kitek te-pilit ta tane tugunu mata katese ndade ŋgina.
JOH 3:9 Nikodemus maŋ lato Yesus sana: Ne maŋau sakate ta ndaŋndaŋmba mayok kinit ŋgina le
JOH 3:10 nu ndek sana: Ne Israel mbal tuku tum taŋgo ande ta ne ndaŋam tugunu katese ndate?
JOH 3:11 Ye siŋka pasa sanamŋgit. Sine wam afu kila mineg ta kile-mayokkeg. Wam afu ammbi kaŋgerkigeŋ ta satiŋgeg le tane sine tuku pasa ta pitaide.
JOH 3:12 Ye kilke mbolok wam saket ta tane son ŋgam fugude. Samba mbolok tuku wam saki ta tane siŋka son ŋgam kumuŋ kuga.
JOH 3:13 Ande nu samba mbol kine ndakate. Ye Ndindo Katesek Taŋgo ndo samba tumbraŋŋge minen sulumba ndeken.
JOH 3:14 Moses nu ma baknu mbolŋge mbeŋ kanu ail mbolŋge pilmba te-duŋgina taŋamba ndo nane ye Ndindo Katesek Taŋgo ail mbolŋge pilmba te-duŋgamŋgaig.
JOH 3:15 Ye te-duŋguwaig le ande nu ye kumuŋ ŋga son ŋguwa ta nu abo tugu tumba minmba minamŋgat ŋgina.
JOH 3:16 Kuate nu kilke mbol mbal ŋakmba tuku kume purmba nuŋe Kiŋo nuŋe ndindo niŋgina. Ima nu Kiŋo nuŋe kumuŋ ŋga son ŋgate ta nu ŋgisi ndaka abo ŋak minmba minamŋgat.
JOH 3:17 Ta ndaŋam? Kuate nu Kiŋo nuŋe kukulna le kilke te mbol prona ta une tuku pa niŋgam tuku pro ndana. Nu taŋgo pino ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋgam tuku prona.
JOH 3:18 Ima nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta Kuateŋge nuŋe une tuku pa tuwe nda. Ima nu Kuate tuku Kiŋo ndindo tuku son nda ŋguwa ta nu nuŋe une tuku pa tam tuku minit.
JOH 3:19 Taŋgo afu nane naŋgine une tuku pa tam tuku minig ta tugunu teŋenmba. Bulu tugusek nu kilke te mbol prona le taŋgo nane wam ŋaigonu kade tukunu nane bulu ta mbulmba ma make nzaliniŋgit.
JOH 3:20 Taŋgo nu uneka minit ta bulu taŋge nu wam kate ta kile-mayokkikat ŋga nu bulu kua ka maskenŋge minit.
JOH 3:21 Taŋgo nu maŋau tugusek mbolŋge minit ta nu Kuate tuku nzali dubimba maŋau kate ta te-mayokam tuku bulu tugum prote ŋga Nikodemus sana.
JOH 3:22 Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ tiŋga Yudea ma tugu mbol kinaig ka taŋge minmba nu taŋgo pino kule pisneniŋgina.
JOH 3:23 Yohanus nu muli wandekŋge mine ndaka minmba nu Enon tumbraŋŋge minna. Enon tumbraŋ nu Selim tumbraŋ patukŋge. Taŋge kule gudommba minnaig tukunu taŋgo pino nane Yohanus tugum pronaig le nu nane mata kule pisneniŋgina.
JOH 3:25 Ait ande Yohanus dubinaig tuku taŋgo nane Zu taŋgo ande ndoŋ kule pisne maŋau tuku kualeyauka minnaig. Nane Yohanus tugum promba nu sanaig:
JOH 3:26 Tum Taŋgo, ne Yordan kule simŋge taŋgo ande ne ndoŋ minna le ne nu tuku maŋau te-mayokmba sakina ta kile nu teŋge kule pisneniŋgit. Nane ŋakmba nu tugum kumba minig ŋga sanaig le
JOH 3:27 nu ndek saniŋgina: Kuate samba mbolŋge minit nu taŋgo saŋgri tuwit le pirokate.
JOH 3:28 Ye o buk tane satiŋgen le isnaig. Kuateŋge madina taŋgo ye nu kuga. Ye nu tuku ndin wakeiwam tuku amboŋga Kuateŋge kukulyina.
JOH 3:29 Taŋgo ande nuŋe pino ndinok imaŋge tate? Nuŋe taŋgo nuŋeŋge tate. Taŋgo ta nu gare ŋak minit le taŋgo gulab nuŋe nu gare pasa ta ismba nu mata gare-garekate. Ye mata taŋaŋ. Nane nu tugum kumba minig le ye kaŋgermba gare suŋgo tet.
JOH 3:30 Kile ye tuku nyu ibeŋ ka kugawa le nu tuku nyu suŋgoka ka mbol kuwa ŋgina.
JOH 3:31 Ande mbol ambeŋge ndekina ta nu sine ŋakmba lisiŋmba nu mbolŋge minit. Sine kilke te mbolŋge progeŋ ta sine kilke mbolok taŋgo ndo. Sine kilke mbolok wam ndo sakeg. Ande nu samba mbolŋge ndekina ta sine ŋakmba lisiŋmba nu mbolŋge minit.
JOH 3:32 Nu wam kaŋgerka isna ta kumumbi sakate le ŋakmba nu tuku pasa pitaide.
JOH 3:33 Ande nu tuku pasa son ŋgate ta nu maŋau tambi nu Kuate tuku pasa mata son ŋgate.
JOH 3:34 Kuateŋge kukulna taŋgo ta nu Tukul Guwa ŋaknu tuwit tukunu Kuate sakate taŋamba nu mata sakate.
JOH 3:35 Mam Kuate nu Kiŋo nuŋe tuku kume purte sulumba nu agaŋ ndende ŋakmba nu tuku wai mbolŋge patikina.
JOH 3:36 Ande nu Kuate tuku Kiŋo nu kumuŋ ŋga son ŋguwa ta nu abo tugu ŋak minmba minamŋgat. Ande nu Kuate tuku Kiŋo tuku miŋge pitaiwa ta nu abo tugu te nda. Kuate tuku gubra nu mbolŋge minmba minamŋgat ŋga sakina.
JOH 4:1 Yesus nu Yohanus limba taŋgo pino gudommba kule pisneniŋgina le nane nu dubinaig ta Farisi mbal kila minig ŋga nu Yudea ma tugu kusrena.
JOH 4:2 Yesus nu nuŋe miroŋ taŋgo pino kule pisne ndaniŋgina. Nuŋe dubinaig taŋgo taŋge nane kule pisneniŋginaig.
JOH 4:3 Nu Yudea kusremba maŋ Galilea kambim saka kina.
JOH 4:4 Ndin ta Samaria ma tugu ŋgamuk ŋgamuk kina.
JOH 4:5 Nane ndin dubimba kumba Samaria tuku tumbraŋ ande Sikar pronaig. Sikar tumbraŋ ta kilke ande Yakobŋge o buk kiŋo nuŋe Yosef tuna ta patukŋge minna.
JOH 4:6 Ma ta mbolŋge kule burok Yakobŋge wakeina tuku minna. Ki kanum 12 taŋaŋ Yesus nu lika ma ma matuk ka nu ka kule burok ta tugumŋge minyokina.
JOH 4:7 Nuŋe dubinaig taŋgo nane buk nyamagaŋ piyawam tumbraŋ kinaig le Yesus nuŋe ndo taŋge minna. Taŋamba minna le Samarianu pino ande kule kunyam ndekina le nu ndek pino ta sana: Kule kunymba sa le nyi ŋgina le
JOH 4:9 nu ndek sana: Ndaŋam saka ne Zu taŋgo ye Samaria pino kule yabaŋyate ŋgina. (Zu mbal Samaria ndoŋ ulendika waim ndindombi kule nye ndakade tuku).
JOH 4:10 Yesus nu lafumba sana: Kuate nu agaŋ mayenu taŋgo niŋgit ta ne gilai. Ye ne kule yabaŋnit ta ne ye mata gilai. Ne ye kila kande yabaŋyate le ne abo ŋak minmba minam tuku kule tinet kande ŋga sana le
JOH 4:11 pino ta nu sana: Suŋgo, burok te kule o sinam nziŋge minit. Ne kunyam tuku murko kuga. Ne aniŋge kule abo ŋak tumba samŋgat.
JOH 4:12 Sine tuku mbuŋ suŋgo Yakob nu kule burok te sarkina. Nu nuŋe kiŋo kame agaŋmor turmba kule te nyumba minnaig. Ne nu limba kule kise sam sakate e ŋgina le
JOH 4:13 nu lafumba sana: Ima nu kule milka te nyuwa ta nu maŋ kule parawamŋgat.
JOH 4:14 Ima nu ye kule tuwi le nyuwa ta nu maŋ kule parawe nda. Kule ta nu tuku ŋgamuŋgal sinamŋge bulbulmba prote taŋaŋ minwa le nu abo tugu tumba minmba minamŋgat ŋgina.
JOH 4:15 Taŋakina le nu ndek Yesus sana: Suŋgo, kule ta ye sa le nyi sulumba ye maŋ kule paraye nda. Ye maŋ kulenu lulu ndaki ŋgina le
JOH 4:16 nu pino ta sana: Ne kumba ka taŋgo naŋe tumba prowa ŋgina le
JOH 4:17 nu ndek sakina: Ye taŋgo kugatok ŋgina le nu sana: Ne taŋgo kugatok ŋgate ta siŋka sakate.
JOH 4:18 Ne buk taŋgo wai inum sulumba kilmba kusreke likina. Taŋgo ne ŋak minit ta ne tuku kuga. Ne ake gulabte. Ne taŋgo kugatok ŋga sakat ta ne yabri ndakat ŋgina.
JOH 4:19 Nu pasa ta ismba sana: Suŋgo, ye kile katesewet. Ne tuan taŋgo ande.
JOH 4:20 Ye ne tuku kusna ŋak. Sine Samaria sine tuku wa mbuŋ kame tabe te mbolŋge Kuate tuku nyu te-duŋga nu mbariŋanu. Tane Zu mbal Yerusalemŋge ndo Kuate tuku mbariŋam tuku ma minit ŋga sakade ŋgina le
JOH 4:21 nu ndek sana: Ye pasa sanamŋgit te ne ise mayewa. Ait ande prowamŋgat ta tane tabe te mbolŋge ko Yerusalemŋge Kuate mbariŋe nda. Maŋau kitekmbi Kuate mbariŋamŋgaig.
JOH 4:22 Tane Samaria mbal Kuate fudiŋmba kila pilmba nu mbariŋde. Sine Zu mbal nu kila minmba mbariŋeg. Nu sine ŋgamukŋge ande taŋgo pino tuku muskil kile-tidiŋgam tuku te-mayokamŋgat.
JOH 4:23 Mine minemba maŋau kise prowamŋgat. Kile buk tugu pilit. Ima nu siŋka Mam Kuate mbariŋam idusmba kande Tukul Guwambi tugusemba Mam mbariŋwa. Mam nu taŋgo kame taŋaŋ nu mbariŋam tuku sota minit.
JOH 4:24 Kuate nu Guwa tukunu ima nu Kuate mbariŋam idusmba kande nu Tukul Guwambi tugusemba nu mbariŋwa ŋgina.
JOH 4:25 Kile pino ta nu sana: Mesias nyunu ande Kristus nu prowamŋgat ta ye kila. Nu promba wam ŋakmba tumsiŋgamŋgat ŋgina le
JOH 4:26 nu ndek sana: Ye kile ne ndoŋ pasatek te ye nuŋge ŋgina.
JOH 4:27 Nu taŋamba saka minna le nuŋe dubiwanu taŋgo nane luka pro nu pino ta ndoŋ pasata minna le kaŋgermba piriri ŋayonaig. Piriri ŋayomba ne ame agaŋ sotate ko ne ndaŋam nu ndoŋ pasatate ŋga kusna ndanaig.
JOH 4:28 Kile pino ta waim kusremba luka tumbraŋ kina sulumba nane saniŋgina:
JOH 4:29 Taŋgo ande ye maŋau ŋakmba ke liken ta kile-mayokka sayat. Nu Kristus inde. Tane ilmba ka kaŋgerap ŋgina.
JOH 4:30 Taŋakina le nane ndek tumbraŋ kusremba nu sota kinaig.
JOH 4:31 Pino ta ka tumbraŋŋge minna le Yesus dubiwanu taŋgo nane nu sanaig: Tum Taŋgo, ne nyamagaŋ tumba nya ŋga saka minnaig le
JOH 4:32 nu nane saniŋgina: Ye nyamagaŋ ande nyam tuku minit ta tane gilai ŋgina le
JOH 4:33 nuŋe dubiwanu mbal nane ndek naŋgine naŋgine sakinaig: Andeŋge nyamagaŋ tawet le nyat inde ŋginaig.
JOH 4:34 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kuateŋge ye kukulyina le ye nu tuku nzali dubimba nu tuku piro suluwam tuku ta ye tuku nyamagaŋ.
JOH 4:35 Tane teŋenmba pasa sakade. Tambun bailkamba kugawa le nyamagaŋ alonu kilam tuku ait prowamŋgat ŋga sakade. Ye tane satiŋgamŋgit. Tane nyam piro si kaŋgerkap. Nyamagaŋ buk magekinaig. Kilam tuku ait buk kumuŋgat.
JOH 4:36 Taŋgo nu alonu kilit nu kile ndo piyanu tate. Nu nyamagaŋ kilit ta nu taŋgo pino abo minmba minam tuku kilit. Wam ta tuku nyamagaŋ tumunu ŋgukate taŋgo nyamagaŋ alonu kilit nale arŋeŋ gare-garekik.
JOH 4:37 Tane tuku yaba pasa ande teŋenmba. Andeŋge nyamagaŋ tumunu ŋgukate le andeŋge nyamagaŋ alonu kilit ŋga sakade. Yaba pasa ta son.
JOH 4:38 Tane piroka nyamagaŋ ŋgu ndakinaig. Alonu kilam tuku ye kukultiŋget. Afu piro kareŋkinaig le tane alonu kilig ŋga saniŋgina.
JOH 4:39 Pino ta nu Sikar tumbraŋ mbal saniŋmba sakina: Taŋgo ta ye maŋau ke liken ta ŋakmba kile-mayokka sayat ŋgina. Taŋakina le Samaria tumbraŋ takok mbal gudommba Yesus tuku son ŋginaig.
JOH 4:40 Nane kumba Yesus tugumŋge nu nane ndoŋ minam tuku ŋgailkinaig le nu ait armba nane ndoŋ minna.
JOH 4:41 Afu gudommba nu tuku pasa ismba nu tuku son ŋga
JOH 4:42 nane ndek pino ta sanaig: Sine amboŋga neŋge sakina le ismba son ŋgigeŋ. Kile siŋgine miroŋ nu tuku pasa ismba nu Kristus Kuateŋge madina taŋgo ta kila pileg. Nu kilke mbol mbal muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku taŋgo ŋga sakinaig.
JOH 4:43 Yesus nu o buk sakina: Tuan taŋgo ande nuŋe tumbraŋ tuguk mbal nane nu talade ŋgina. Ta tuku mara armba kuganaig le nu Yudea ma tugu kusremba Galilea kambim saka kina.
JOH 4:45 O buk Yesus nu pagumba nye suŋgo ait mbolŋge Yerusalemŋge wam kitek saŋgrinu afu ke likina le Galilea mbal pagumba nye ta tuku pronaig ta nane kaŋgerkinaig. Ta tuku kile nu Galilea prona le nane gare-gareka nu nane ndoŋ minam tuku sanaig.
JOH 4:46 Nu Galilea ma tugu promba maŋ Kana tumbraŋ kina. Nu buk taŋge kule mbilna le grep kule prona tuku. Ka taŋge minna le Kaperneumŋge gabat taŋgo ande kiŋo nuŋe guaze suŋgo tina.
JOH 4:47 Nu tawo ndo minna le mam nuŋe Yesus nu Galilea prona pasa ta ismba nu tugum kumba kiŋo nuŋe wakeiwa ŋga sarsarmba minna le
JOH 4:48 nu ndek sana: Tane wam kitek saŋgrinu pirerek purkam tuku kaŋgermba ndo ye son ŋgade ŋgina.
JOH 4:49 Taŋakina le gabat taŋgo ta nu Yesus sana: O Suŋgo, ne pitik ndeka. Ye tuku kiŋo kumikat ŋgina le
JOH 4:50 nu ndek taŋgo ta sana: Ne ndek kaye. Kiŋo naŋe kume nda ŋgina le nu Yesus tuku pasa ismba son ŋga ndek kina.
JOH 4:51 Nu ndek kina ka ndinŋge nuŋe piro taŋgo afu mbumba nu kaŋgermba sanaig: Kiŋo naŋe nu mayekina ŋga sanaig le
JOH 4:52 nu ndek nane kusnaniŋgina: Ki ait ndaŋ mbolŋge nu mayekina ŋga kusnaniŋgina le nane nu sanaig: Kubele ki mbilna le ŋgarosu pa tiŋgina ta mukuna ŋginaig.
JOH 4:53 Taŋakinaig le mam nuŋe nu pasa ta ismba Yesus nu kiŋo naŋe kume nda ŋgina ait ta mbolŋge ndo kiŋo nuŋe mayekina ta katesena. Taŋamba taŋgo ta nuŋe wande tuma mbal ŋakmba Yesus tuku son ŋginaig.
JOH 4:54 Yesus nu Yudea ma tugu kusremba pro Galileaŋge minna ta nu wam kitek saŋgrinu tambi nu ke arna.
JOH 5:1 Kile Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo ait ande prona le Yesus nu mbumba Yerusalem kina.
JOH 5:2 Tumbraŋ suŋgo mbol taŋge sipsip tuku malaŋga patumba kule kualiŋ fudiŋndo ande minna. Kule ta Hibru pasambi nyunu Betesda. Kule makembiŋge baibai wai inum sulumba minnaig.
JOH 5:3 Baibai ta sinamŋge guaze mbal gudommba afu am tukulok afu kupe ŋaigonu afu ŋgarosu milmailkanu taŋamba kinye ŋak mine likinaig. [Mine lika kule galmuŋwa ŋga tairŋga minnaig.
JOH 5:4 Suŋgo tuku eŋel ande ait afu nu kule mbolŋge ndekanu le kule galmuŋanu le ima nu amboŋga kambinu ta nu mayekanu.]
JOH 5:5 Taŋgo ande yar 38 guaze ŋak nu taŋge minna.
JOH 5:6 Yesus nu kaŋgermba nu ait kuennu taŋamba minna ta kila pilmba ndek nu kusnana: Ne mayekam iduste ŋga kusnana le
JOH 5:7 guaze taŋgo ta nu sana: O Suŋgo, kule galmuŋte le ande nu ye tumba kule mbol palmbim tuku mine ndakate. Ye yiŋe miroŋ kule mbol kambim tuku tumet le ande nu ye liyumba kule mbol kinit ŋgina.
JOH 5:8 Taŋakina le Yesus ndek nu sana: Ne tiŋga naŋe nzaŋnzaŋ kuramba kaye ŋgina le
JOH 5:9 nu pitik ndo mayeka tiŋga nuŋe nzaŋnzaŋ kuramba lika kina.
JOH 5:10 Ait ta kusem ait tukunu Zu gabat afu taŋgo ta kaŋgermba kusnanaig: Ndaŋam saka ne tukul lukamba naŋe nzaŋnzaŋ tumba lika kinit ŋga sanaig le
JOH 5:11 nu nane saniŋgina: Ande nu ye wakeiyat ta nuŋge naŋe nzaŋnzaŋ kuramba kaye ŋga sayat le taŋawet ŋgina.
JOH 5:12 Taŋamba saniŋgina le nane ndek nu kusnanaig: Imaŋge ne taŋamba sanat ŋginaig.
JOH 5:13 Ma ta mbolŋge taŋgo pino gudommba minnaig le Yesus nu buk kina tukunu mayekina taŋgo nu ima nu wakeina ta lislismba katese ndana.
JOH 5:14 Mine minemba Yesus nu kusem wande suŋgo sinamŋge taŋgo ta kaŋgermba sana: Ata. Kile ne maye minit. Naŋe une maŋau ŋakmba kusreka. Kuga ta piti ande ne mbol prowikat ŋgina.
JOH 5:15 Taŋakina le taŋgo ta kumba ka Zu mbal saniŋgina: Taŋgo nu ye wakeiyat ta Yesusŋge ŋgina.
JOH 5:16 Yesus nu kusem mbolŋge nu wakeina tukunu Zu mbal nane pro nu piti sermba minnaig le
JOH 5:17 nu lafumba nane saniŋgina: Yiŋe Mam ndinok nu piroka minit. Ye mata piroka minet ŋgina.
JOH 5:18 Taŋakina le Zu mbal nane pasa ta ismba sakinaig: A ... nu amboŋga kusem lukawat. Kile nu lato mbarmba Kuate nu yiŋe Mam ndinok ŋgat ta nu Kuate ndoŋ kumu kumu minanu taŋaŋ ŋgate ŋginaig. Taŋaka nane maŋ gubra tumba nu siŋka balewam tuku pasa saŋgri pilenaig.
JOH 5:19 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye Kuate tuku Kiŋo yiŋe wamdusmbi piro afu kam kumuŋ kuga. Mam nu piro ke likate le kaŋgerket ta ndo ke liket.
JOH 5:20 Nu ye nuŋe Kiŋo tuku kume purte sulumba wam ŋakmba ke likate ta ye tumyate. Ye wam ke liket te ŋgumneŋga ta liniŋmba wam kitek saŋgrinu tumyuwa le tane kaŋgerka pirerek purkamŋgaig.
JOH 5:21 Mam nu kumanu mbal abo niŋmba kile-tidiŋgate taŋamba ndo ye nu tuku Kiŋo yiŋe nzali dubimba kumanu mbal afu abo niŋget.
JOH 5:22 Mam nu taŋgo tuku maŋau pileniŋmba lafunu niŋgam tuku piro ta ke ndakate. Piro ta ye wai mbolŋge pilna.
JOH 5:23 Nane Mam tuku nyu te-duŋgade taŋamba ye tuku nyu te-duŋguwaig ŋga Mam nu piro ta ye sina. Ima nu ye tuku nyu te-du ndaŋgate ta nu Mam ye kukulyina nu tuku nyu mata te-du ndaŋgate.
JOH 5:24 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu ye tuku pasa ismba Mam ye kukulyina nu tuku son ŋgate ta nu abo tugu minmba minam tuku ŋak minit. Nu une tuku pa lafunu te nda. Nu ŋgisikam tuku wam kusremba abo minmba minam tuku ŋak minit.
JOH 5:25 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Mine minemba ye Kuate tuku Kiŋo kumanu mbal yalpe ŋgi le nane ŋgamukŋge ye tuku wi isig mbal tiŋga abo ŋak minmba minamŋgaig.
JOH 5:26 Mam nu abo maŋau miro. Ye nu tuku Kiŋo saŋgri sina le ye mata abo maŋau miro.
JOH 5:27 Kuate nu taŋgo tuku maŋau pileŋga lafunu niŋgam tuku ye Ndindo Katesek Taŋgo nyu sina.
JOH 5:28 Tane pasa te tuku wamdus te-sulu ndawap. Ait ande prowa le nane mindesiŋ patikade ma sinamŋge minig mbal nane ye tuku wi ismba
JOH 5:29 tiŋga mayok kaŋgaig. Nane afu maŋau magenu ke likinaig ta nane abo minmba minam tuku tiŋgamŋgaig. Afu maŋau ŋaigonu ke likinaig ta nane pasa mbol kambim tuku tiŋgamŋgaig.
JOH 5:30 Ye yiŋe wamdusmbi wam ande kam kumuŋ kuga. Ye Mam tuku nzali dubimba taŋgo pileniŋget. Ye yiŋe nzali dubiwam tuku idus ndawet. Nu ye kukulyina ta ye nu tuku nzali ndo dubiwam iduset. Ta tuku ye taŋgo kumumbi pileniŋget.
JOH 5:31 Ye yiŋe miroŋ tuku saket ta tane son ŋgam kumuŋ kuga.
JOH 5:32 Kuate nu ye tuku saka minit ta son pasa. Nu tuku pasa ta ye kila.
JOH 5:33 Tane taŋgo afu kukulniŋginaig le pro Yohanus kusnanaig le nu mata son pasa ye tuku sakina.
JOH 5:34 Taŋamba sakina ta nu taŋgo ndo. Ye nu tuku pasa suŋgomba idus ndawet. Ye tane tuku wamdus kilmba muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku idusmba Yohanus tuku pasa satiŋget.
JOH 5:35 Nu sati taŋaŋ ndin tumtiŋgina le ait fagnu ndo tane gare ŋak nu ndoŋ minnaig.
JOH 5:36 Son. Yohanus nu kumumbi ye tuku sakina ta ye nu tuku pasa suŋgomba idus ndawet. Mam nu piro kam tuku saŋgri sina le piro ke liket taŋge Mam kukulyina ta te-mayokte. Ye ta tuku suŋgomba iduset.
JOH 5:37 Tane Mam tuku ŋin tugu ise ndaka nu tuku tumail kaŋger ndade ta nu ye tuku saka minit ta ye tuku piro mbolŋge te-mayokte.
JOH 5:38 Tane nu ye kukulyina taŋgo son nda ŋgade tukunu nu tuku pasa tane sinamŋge mine ndakate.
JOH 5:39 Tane abo tugu minmba minam tuku tube ŋga tane piro kareŋka kuyar pasa burka minig. Kuyar pasa taŋge ye tuku sakate ta
JOH 5:40 tane abo tugu tam tuku ye tugum prowam mbulig.
JOH 5:41 Taŋgoŋge ye tuku nyu te-duŋguwaig ŋga ye idus ndawet.
JOH 5:42 Tane tuku ŋgamuŋgal ta ye kila. Tane Kuate tuku kume pur ndade.
JOH 5:43 Ye Mam tuku nyu ŋak tane tugum prowen ta tane ye pitaiyade. Ande nu nuŋe nyu ŋak tane tugum prowa ta tane nu nzalinu tamŋgaig.
JOH 5:44 Taŋgine nyu mbol kuwa ŋga taŋgine taŋgine muŋgu nyu kile-mayokkade. Kuateŋge tane tuku nyu kile-mayokkam tuku idus ndade. Ta tuku tane ye tuku son ŋgam kumuŋ kuga.
JOH 5:45 Tane ye tuku son nda ŋgade ta yeŋge Mam sawamŋgit ŋga idus ndawap. Kuga. Taŋgo ande tane tala ndamba minig ta nuŋge tane tuku mbar ta te-mayokamŋgat. Taŋgo ta Moses.
JOH 5:46 Moses nu ye tuku kuyarna. Tane siŋka Moses tuku son ŋgade kande tane ye tuku mata son ŋgade kande.
JOH 5:47 Tane nu tuku kuyar son nda ŋgade ta ndaŋmba ye tuku pasa ismba son ŋgam kumuŋ ŋga nane saniŋgina.
JOH 6:1 Kile Yesus nu waŋ poŋga Galilea kule kualiŋ sim kina. Kule kualiŋ ta nyunu ande Tiberias.
JOH 6:2 Yesus nu nuŋe saŋgri te-mayokmba guaze mbal afu wakeikina le taŋgo pino gudommba kaŋgernaig tukunu nane nu dubimba kinaig.
JOH 6:3 Nu kule kualiŋ sim kumba nuŋe dubiwanu taŋgo ndoŋ tabe ande poŋga ka taŋge minyok minnaig.
JOH 6:4 (Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo Pasowa buk patukina).
JOH 6:5 Minyok minmba Yesus nu mambilmba taŋgo pino gudommba prowe likinaig le kaŋgerka Filipus kusnana: Sine aniŋge nyamagaŋ piyamba taŋgo kame nzi niŋbe le nyuwaig ŋga kusnana.
JOH 6:6 Yesus nu wam kam tuku ta buk idusna ta nu Filipus tagowam tuku kusnana le
JOH 6:7 nu ndek sana: Yoi. Taŋamba kande soŋ 20 kilmba agaŋ piyamba foŋfoŋ niŋbe le afu kumuŋge nda ŋgina.
JOH 6:8 Nu dubina taŋgo ande Simon Petrus tuku aba nuŋe Andreus nu ndek sana:
JOH 6:9 Ai te. Kiŋo te nu bret wai inum sulumba kualegaŋ armba kilmba prowat ta taŋgo pino gudommba ŋgamukŋge agaŋ ta nda minanu sukamŋgat ŋgina le
JOH 6:10 Yesus nu nane saniŋgina: Kile saniŋgap le minyokuwaig ŋgina. Taŋakina le nane saniŋginaig le minyokinaig. Ma ta pibi ŋak. Minyokinaig mbal gudommba taŋgo ndo 5,000 taŋaŋ.
JOH 6:11 Kile Yesus nu bret foŋfoŋ 5 ta kilmba nu Kuate gare pasa tuna sulumba minyokinaig mbal ta walmba niŋge likina. Nu kualegaŋ mata taŋana le naŋgine nzali dubimba kilmba nyinaig le maroniŋgina.
JOH 6:12 Maroniŋgina le Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo saniŋgina: Agaŋ fetfetit bateŋnu ta ŋgisikubekaig. Kilmba maŋgurkap ŋgina le
JOH 6:13 nane bret bateŋnu kilmba sambe 12 ligneniŋginaig.
JOH 6:14 Taŋgo pino nu wam kitek saŋgrinu kina ta kaŋgermba sakinaig: Tuan taŋgo suŋgo prowam tuku sakinaig ta noten ŋginaig.
JOH 6:15 Taŋaka saka nane saŋgri tiŋga Yesus tumba naŋgine gabat suŋgo palmbim tuku bafunaig le nu katesemba tiŋga nuŋe ndo tabe ande poŋgina.
JOH 6:16 Furiram nuŋe dubiwanu taŋgo ndek kule kualiŋ tuku piyal kinaig.
JOH 6:17 Ka piyalŋge furirna le Yesus nu nane tugum pro ndana le nane waŋ poŋga Kaperneum kambim saka waŋ koika fando si kinaig.
JOH 6:18 Nane kumba minnaig le bubre tiŋga kule mbalo sugo sugo tiŋginaig.
JOH 6:19 Nane koika ka fando ŋgamu 6 kilomita taŋaŋ tiŋginaig le Yesus nu kule mbol mbol lika waŋ tugum ta kumba minna le nane nu kaŋgermba kuru kuru ŋayonaig.
JOH 6:20 Taŋanaig le nu nane saniŋgina: Tane kuru kuru ndakap. Te yeŋge ŋgina le
JOH 6:21 nane pasa ta ismba wamdus ibeŋ kinaig le nu waŋ poŋguwa ŋga sanaig. Nu waŋ poŋgina le kile ndo waŋ ma kambim bafuna ta mbol pronaig.
JOH 6:22 Mafena le nane kule kualiŋ simŋge minnaig mbal nane idusnaig: Kubele waŋ ndindo minna le nu dubinaig taŋgo naneŋge ndo waŋ ta poŋga kinaig. Yesus nu nane ndoŋ kine ndakina ŋga idusnaig.
JOH 6:23 Taŋamba idusmba minnaig le Tiberias mbal tuku waŋ afu Yesus nu Kuate gare pasa samba bret niŋgina le nyinaig ma ta mbol pro ibeŋ kinaig.
JOH 6:24 Ibeŋ kinaig le nane taŋge minnaig mbal Yesus nuŋe dubiwanu mbal mine ndakinaig le kila pilmba nane ndek waŋ kame ta poŋga Yesus sota Kaperneum kinaig.
JOH 6:25 Nane kinaig ka Kaperneumŋge Yesus kaŋgernaig sulumba sanaig: Tum Taŋgo, ne ginu te prowat ŋga kusnanaig le
JOH 6:26 nu nane saniŋgina: Ye siŋka tane satiŋget. Tane nyamagaŋ tiŋgen le marotiŋgina ta idusmba ye sotade. Ye maŋau saŋgrinu ke liken le kaŋgerkinaig ta tuku tane ye sote ndakade.
JOH 6:27 Nyamagaŋ kagagte ta tuku sota piro kareŋ ndakap. Nyamagaŋ ŋayo ndaŋgate tuku ta sotap. Abo tugu minmba minam tuku nyamagaŋ ta ye Katesek Taŋgo yeŋge tiŋgamŋgit. Mam Kuate nu nyamagaŋ taŋaŋ tiŋgam tuku ye nyu sina ŋgina.
JOH 6:28 Taŋakina le nane nu sanaig: Sine ame wam ke lika Kuate tuku piro kube ŋga kusnanaig le
JOH 6:29 nu nane saniŋgina: Ye Kuateŋge kukulyina taŋgo tane ye tuku son ŋgap. Kuate tuku piro ta not ŋgina.
JOH 6:30 Nane ndek nu sanaig: Ne ame maŋau ka le sine ne tuku saŋgri kaŋgermba ne tuku son ŋgube. Ne ame wam kamŋgat.
JOH 6:31 O buk sine tuku wa mbuŋ kame nane ma baknu mbolŋge minnaig sulumba mana nyumba minnaig. Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. Nu agaŋ samba mbolŋge patikina le ndekinaig le nane nyinaig. Kuyar pasa nu taŋakate ŋginaig le
JOH 6:32 nu nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Moses nu nyamagaŋ niŋgina ta samba mbolok nyamagaŋ tugusek kuga. Yiŋe Mam nuŋge samba mbolok nyamagaŋ tugusek tiŋgit.
JOH 6:33 Kuate tuku nyamagaŋ tugusek ta samba mbolŋge ndeka kilke mbol mbal abo tugu tiŋgit ŋgina.
JOH 6:34 Taŋakina le nane ndek nu sanaig: Suŋgo, nyamagaŋ ta mara mara siŋga le nyube ŋginaig le
JOH 6:35 nu nane saniŋgina: Abo maŋau tiŋgit tuku nyamagaŋ ta ye. Ima nu ye tugum prowa ta nu maŋ gubawe nda. Ima nu ye tuku son ŋguwa ta nu maŋ kule parawe nda.
JOH 6:36 Ye buk satiŋgit not. Tane ye kaŋgeryade ta ye tuku son nda ŋgade.
JOH 6:37 Mam nu taŋgo afu yiŋe mbal minam tuku madiniŋgit ta nane ye tugum prode. Ima nu ye tugum prowa ta ye siŋka nu pitaiwe nda.
JOH 6:38 Ye samba mbolŋge ndeken ta yiŋe nzali dubiwam tuku pro ndawen. Kuate nu ye kukulyina le ye nu tuku nzali dubiwam tuku prowen.
JOH 6:39 Nu tuku nzali ta teŋenmba. Nu nane madiniŋgit le ye tugum prode mbal ndindo ande ŋgisike nda. Ye kulatka minmba ma ma ait suŋgo mbolŋge ŋakmba maŋ kile-tidiŋgamŋgit.
JOH 6:40 Mam tuku nzali ta teŋenmba. Nane ye nu tuku Kiŋo kumuŋ ŋga son ŋgade mbal ŋakmba abo tugu ŋak minmba minamŋgaig. Ait suŋgo mbolŋge ye nane maŋ kile-tidiŋgamŋgit ŋgina.
JOH 6:41 Yesus nu samba mbolŋge nyamagaŋ ndekina ta ye ŋgina le Zu mbal nane ismba gubra tumba naŋgine naŋgine sakinaig:
JOH 6:42 A ... nu ndaŋam saka samba mbolŋge ndeken ŋgate. Sine nu tuku ina mam kila. Nu Yosef tuku kiŋo nu Yesusŋge ŋginaig le
JOH 6:43 nu nane saniŋgina: Tane taŋgine taŋgine gubra pasa sa ndakap.
JOH 6:44 Ande nuŋe wamdusmbi ye tugum prowam kumuŋ kuga. Mam nu ye kukulyina nuŋge afu wamdus niŋguwa le ndo ye tugum prowam kumuŋ. Ait suŋgo mbolŋge ye nane kile-tidiŋgamŋgit.
JOH 6:45 Tuan taŋgo kame teŋenmba kuyarnaig: Kuate nu nane ŋakmba tumniŋgamŋgat ŋga kuyarnaig. Ima nu Mam tuku pasa ismba kila pilit ta nu ye tugum prote.
JOH 6:46 Ande nu Mam kaŋger ndate. Ye Kuate tugumŋge ndeken ta ye nu kaŋgeren.
JOH 6:47 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu ye tuku son ŋgate ta nu abo tugu minmba minam tuku ŋak minit.
JOH 6:48 Abo maŋau tiŋgit tuku nyamagaŋ ta ye.
JOH 6:49 Siŋgine mbuŋ nane ma baknu mbolŋge mana nyumba minnaig ma ma kume farnaig.
JOH 6:50 Nyamagaŋ kise samba mbolŋge ndekina ŋga saket ta ande nu nyuwa ta nu kume nda.
JOH 6:51 Nyamagaŋ abo maŋau tiŋgit ta samba mbolŋge ndekina ta ye. Ima nu agaŋ ta tumba nyuwa ta nu abo minmba minamŋgat. Nyamagaŋ sakit ta ye tuku ndem. Kilke mbol mbal tane abo ŋak minmba minam tuku ye yiŋe ndem tiŋgamŋgit ŋgina.
JOH 6:52 Kile Zu mbal nane muŋgu kusnaŋga sakinaig: Nu ndaŋmba nuŋe ndem siŋguwa le nyamŋgig ŋga saka minnaig le
JOH 6:53 nu ndek saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane ye tuku ndem ndare tumba nye ndakap ta tane abo tugusek kugatok.
JOH 6:54 Ima nu ye tuku ndem ndare tumba nyate ta nu abo ŋak minmba minam tuku minit. Ait suŋgo mbolŋge ye nu maŋ te-tiwamŋgit.
JOH 6:55 Ye tuku ndem te nyamagaŋ tugusek. Ye tuku ndare te kule tugusek.
JOH 6:56 Ima nu ye tuku ndem ndare nyate ta nu ye ndoŋ sailkate le ye nu ndoŋ minet.
JOH 6:57 Mam nu abo minmba minit nuŋge ye kukulyina. Nu minmba minit tukunu ye nu mbolŋge minmba minet. Taŋamba ndo taŋgo ima nu ye tumba nyuwa ta nu ye mbolŋge abo ŋak minmba minamŋgat.
JOH 6:58 Siŋgine mbuŋ nane agaŋ samba mbolŋge ndekina ta nyumba ma ma kume farnaig. Agaŋ ye saket te taŋamba kuga. Ima nu agaŋ te tumba nyuwa ta nu abo ŋak minmba minamŋgat ŋga saniŋgina.
JOH 6:59 Yesus nu Kaperneum kusem wande sinamŋge nane pasa tumniŋmba minmba nu pasa ta kuklimba saniŋgina le
JOH 6:60 nu dubimba likinaig mbal gudommba nane pasa ta ismba sakinaig: Pasa te sine tuku wamdus piti sersiŋgit. Sine isam mbulgig ŋginaig.
JOH 6:61 Nane gubra pasa yabu saka minnaig le nu katesemba nane saniŋgina: Ye tuku pasa ta tuku tane wamdus pititiŋgit?
JOH 6:62 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ye maŋ luka yiŋe minen tuku ma mbol ambe ka le tane kaŋgeryumba ye tuku ndaŋmba idusamŋgaig.
JOH 6:63 Ye abo maŋau tugusek sakit ta Tukul Guwaŋge tiŋgit. Kilke mbolok tuku agaŋŋge turtiŋgam kumuŋ kuga. Pasa satiŋgit ta Tukul Guwa tugumŋge prode. Pasa ta tane abo tam tuku ndin tumtiŋgit ta tane afu son nda ŋgade ŋgina.
JOH 6:64 Yesus nu buk tugu mbolŋge ima nu nu tuku son nda ŋginaig ima nu tuku kupet taŋgo mayok kaŋgat ta nu kila minna tukunu nu taŋakina sulumba
JOH 6:65 sakina: Tane afu ye son nda ŋgade ta tuku ye buk teŋenmba satiŋgit. Mam nu afu wamdus niŋguwa le ndo ye tugum prowam kumuŋ ŋgina.
JOH 6:66 Nu taŋamba saka minna le nu dubinaig mbal gudommba ndek nu kusremba maŋ nu ndoŋ li ndakinaig.
JOH 6:67 Taŋanaig le Yesus nu nuŋe dubinaig taŋgo 12 ta kusnaniŋgina: Tane mata taŋamba ye kusreyam idusde e ŋgina le
JOH 6:68 Simon Petrus nu ndek lafumba sana: Suŋgo, sine ne kusrenumba ima tugum kab. Ne ndo abo minmba minam tuku ndin sasiŋgam kumuŋ.
JOH 6:69 Sine ne kila pileg. Ne Kuateŋge madinina taŋgo ŋgina.
JOH 6:70 Taŋakina le Yesus nu lafumba saniŋgina: Ye tane 12 maditiŋgen ta ande tane ŋgamukŋge nu bukla ŋayonu ŋak ŋgina.
JOH 6:71 Yesus nu Yudas Iskariotnu Simon tuku kiŋo ta tuku sakina. Ŋgumneŋga nu Yesus tuku kupet mayok kina.
JOH 7:1 Kile Yesus nu Galilea ma tugu mbol kine promba lika minna. Yudea mbal nane nu balewam saka minnaig tukunu nu Yudea ma mbol nda kina.
JOH 7:2 Nu Galileaŋge minna le Zu mbal nane baibai patika pagumba nyam tuku ait patukina le
JOH 7:3 Yesus tuku maib kat nuŋe nu sanaig: Ne tiŋga Yudea ma tugu mbol kaye. Kumba ka taŋge ne teŋge maŋau kate taŋamba ka le ne dubinade mbal kaŋgerwaig.
JOH 7:4 Ande nu nuŋe nyu mayok kuwa ŋga iduste ta nu kuirka piro ndakate. Ne maŋau saŋgrinu ke likate ta taŋgo am mbolŋge ka le nane kaŋgerkuwaig ŋginaig.
JOH 7:5 Nuŋe maib kat nuŋe mata nu tuku son nda ŋga taŋamba sakinaig.
JOH 7:6 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Mara ŋakmba tane mbumba kambim tuku ait. Ye tuku ait kile.
JOH 7:7 Kilke mbol mbal nane tane kasur ndatiŋgig. Ye nane tuku maŋau ŋaigonu kile-mayokka saket ta tuku nane ye kasuryade.
JOH 7:8 Tane tiŋga pagumba nye ta tuku mbumba kape. Ye kine nda. Ye tuku ait kile ŋgina.
JOH 7:9 Taŋamba saka nu Galileaŋge minna.
JOH 7:10 Maib kat nuŋe pagumba nye ta tuku mbumba kinaig le nu minna ma ma kuirkuirka mbumba kina.
JOH 7:11 Pagumba nye ta mbolŋge Zu gabat mbal nane naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga Yesus sota nu aniŋge minit ŋga saka minnaig.
JOH 7:12 Maŋgur suŋgo ta sinamŋge afu sisu-sasuka sakinaig: Nu taŋgo mayenu ŋginaig le nane afu ndek sakinaig: Kuga. Nu taŋgo didik farmba wam ŋaigonu tumniŋgit tuku ŋginaig.
JOH 7:13 Nane Zu gabat tuku kuru-kuruka pasa te-mayokmba sa ndakinaig.
JOH 7:14 Pagumba nye ta ait keŋmba kina le Yesus nu kusem wande suŋgo sinam kumba pasa kuklimba tumniŋmba minna.
JOH 7:15 Minna le Zu gabat afu nu tuku pasa isnaig sulumba nane pirerek purka sakinaig: i ... Nu ndaŋmba kila ta tina. Nu skul suŋgo mbolŋge minyo ndakina ŋga sakinaig.
JOH 7:16 Taŋakinaig le nu ndek lafumba saniŋgina: Pasa tumtiŋget te yiŋe wamdusmbi kuga. Kuateŋge ye kukulyina le ye nu tuku wamdus tane satiŋget.
JOH 7:17 Ande nu Kuate tuku nzali dubiwam iduste ta ye yiŋe wamdusmbi ko Kuate tuku wamdusmbi pasa tumtiŋget te nu kila palmbim kumuŋ.
JOH 7:18 Ande nu nuŋe wamdusmbi pasa kuklite ta nu nuŋe nyu mbol kuwa ŋga pasa kuklite. Ande nu nuŋe suŋgo tuku nyu mbol kuwa ŋga pasa kuklite ta nu tugusek. Nu yabri kugatok.
JOH 7:19 Moses nu tukul pasa tiŋgina. Ata. Tane tukul ta dubikade e? Tane ye baleyam tuku ndin sotade ŋga saniŋgina.
JOH 7:20 Taŋakina le nane nu lafumba sanaig: A ... ne bukla ŋak ŋginŋgankate. Ima ne balenam sakate ŋginaig le
JOH 7:21 nu nane saniŋgina: Ye maŋau ande ken le tane wamdus piti tinaig.
JOH 7:22 Kiŋo tuku ŋgaro pikam tuku maŋau Mosesŋge sine siŋgina. Moses pro ndana le siŋgine mbuŋŋge maŋau ta tugu pilnaig. Moses ait satiŋgina ta kusem ait mbolŋge ait kumuŋgate ta tane kusem mbolŋge kiŋo tuku ŋgaro pikig.
JOH 7:23 Tane Moses tuku tukul luka ndawam tuku ŋga kusem ait mbolŋge mata kiŋo tuku ŋgaro pikig. Ndaŋam saka tane ye kusem ait mbolŋge taŋgo ande tuku ŋgarosu wakeiwen le ye tuku gubra pilig.
JOH 7:24 Tane ammbi ndo taŋgo pile ndaŋgap. Taŋgo tuku tugu kaŋgermba pileŋgap ŋgina.
JOH 7:25 Kile Yerusalem mbal afu sakinaig: Taŋgo balewam sakade ta noten.
JOH 7:26 Nu kilimŋge pasa saka minit le gabat kame nu peu ndade? Nu siŋka Kuateŋge madina ta gabat mbal kila pilnaig inde ŋginaig le
JOH 7:27 nane afu sakinaig: Taŋgo te tuku tumbraŋ tuguk sine kila. Kristus prowa le nu aniŋge prote ta sine gilai minamŋgig ŋga sakinaig.
JOH 7:28 Yesus nu ndek kusem wande suŋgo sinamŋge pasa kuklimba sakina: Tane ye tuku tumbraŋ tuguk ye turmba kila ŋga idusde e? Ye yiŋe wamdusmbi pro ndawen. Kuate nu ye kukulyina ta nu tugusek. Tane nu gilai.
JOH 7:29 Ye nu tugumŋge prowen tukunu ye nu kila minet. Nuŋge ye kukulyina ŋgina.
JOH 7:30 Taŋaka sakina le nane ndek nu biye tiwam tuku ta biye ti ndanaig. Nu kumam tuku ait kile. Nane puram kumuŋ kuga.
JOH 7:31 Taŋgo pino gudommba nu tuku son ŋginaig sulumba sakinaig: Ande prowam tuku sakinaig ta not. Taŋgo wam ke likate te liwam kumuŋ kuga. Nu Kristus ŋginaig.
JOH 7:32 Taŋgo pino nane taŋamba sisu-sasuka sakinaig le Farisi mbal isnaig sulumba nane pris gabat mbal ndoŋ kusem wande tuku polis afu kukulniŋginaig le Yesus biye tiwam kinaig le
JOH 7:33 nu ndek sakina: Ye ait fagnu tane ndoŋ mini sulumba ye maŋ luka Kuate nu ye kukulyina ta nu tugum kaŋgit.
JOH 7:34 Tane ye sotap ta ye kaŋgerye nda. Ye ka minamŋgit ma ta tane ye tugum prowam kumuŋ kuga ŋgina le
JOH 7:35 Zu mbal nane ndek naŋgine naŋgine sakinaig: Nu animbi kuwa le sine nu sota kaŋgere nda. Nu kasomok ma mbol kumba Zu mbal afu Grik ŋgamukŋge minig nane ndoŋ minmba Grik mbal pasa kuklimba tumniŋgam sakate e?
JOH 7:36 Nu ndaŋam teŋenmba sakate: Tane ye sotap ta ye kaŋgerye nda. Ye ka ma minamŋgit ta tane ye tugum prowam kumuŋ kuga ŋgate. Pasa tugunu te ndaŋmba tuku ŋginaig.
JOH 7:37 Pagumba nye ta tukulam tuku ait suŋgo mbolŋge Yesus nu tiŋga wi kueŋka sakina: Ima nu kule parawa kande ye tugum promba kule tumba nyuwa.
JOH 7:38 Ima nu ye kumuŋ ŋga ye tuku saŋgri tomba tiŋgate ta Kuate tuku pasa sakate taŋamba kule abo ŋak nu tuku ŋgamuŋgal sinamŋge bulbulmba minmba minamŋgat ŋgina.
JOH 7:39 Yesus nu taŋamba sakina ta nu Tukul Guwa tuku sakina. Nane nu tuku son ŋginaig mbal Tukul Guwa tam tuku minnaig. Sakina ait mbolŋge Yesus nu saŋgri kilŋa suŋgo nda tina tukunu Tukul Guwa nu nde ndakina.
JOH 7:40 Nane pasa ta isnaig sulumba afu sakinaig: Tuan taŋgo ande prowam tuku sakinaig ta not ŋginaig le
JOH 7:41 afu ndek sakinaig: Nu Kuateŋge madina taŋgo ŋginaig. Taŋakinaig le nane afu ndek sakinaig: Kuga. Kristus nu Galileaŋge prowe nda.
JOH 7:42 Nu David tuku ndare mbolŋge nu minna tuku ma Betlehemŋge prowamŋgat. Kuate tuku pasa taŋakate ŋginaig.
JOH 7:43 Taŋamba nane wamdus pur yimyam kinaig sulumba
JOH 7:44 afu nu biye tiwam tuku ta biye ti ndanaig.
JOH 7:45 Polis mbal luka Farisi le pris gabat tugum pronaig le sakinaig: Ndaŋam tane nu tumba pro ndawaig ŋginaig le
JOH 7:46 polis mbal lafumba saniŋginaig: Nu tuku pasa saŋgrinu. Sine taŋaŋ taŋgo ande pasa saŋgrinu sakina le ise ndakigeŋ ŋginaig.
JOH 7:47 Taŋakinaig le Farisi mbal ndek nane saniŋginaig: A ... nu tane yabritiŋgat le tane mata nu tuku son ŋgaig e?
JOH 7:48 Sine Farisi ko gabat ande nu tuku son ŋgate le kaŋger ndade tae.
JOH 7:49 Ake mbal nane nu tuku son ŋgade ta nane tukul pasa gilai. Nane ma ŋayo mbol kambim tuku minig ŋga sakinaig.
JOH 7:50 Kile nane tuku ande Nikodemus nu o buk furir Yesus tugum prona ta nuŋge tiŋga sakina:
JOH 7:51 Sine siŋgine tukul dubimba taŋgo ake pitaiwam kumuŋ kuga. Nu tuku pasa ismba nu tuku maŋau kaŋgermba ndo lafunu tambim kumuŋ ŋgina le
JOH 7:52 nane ndek nu sanaig: Ne mata Galileanu yamban taŋgo kande. Ne kuyar pasa bur mayewa sulumba kila pale. Galileaŋge tuan taŋgo ande prowe nda ŋga sanaig.
JOH 7:53 Taŋamba nane ŋakmba sili-silimba naŋgine wande mbol kine likinaig.
JOH 8:1 Nane ŋakmba sili-silimba naŋgine wande mbol kine likinaig le Yesus nu Olif tabe mbol kina.
JOH 8:2 Mafena le maratukuk tiŋga nu ndeka kusem wande suŋgo sinam kina. Kina le nane gudommba nu tugum pronaig le nu pasa kuklimba tumniŋmba minna.
JOH 8:3 Taŋamba minna le Farisi kusem pasa bitekŋganu mbal ndoŋ pino ande taŋgo kuayarna le kaŋgermba nu tumba pro nane ŋgamukŋge te-timba Yesus sanaig:
JOH 8:4 Tum Taŋgo, pino te taŋgo ande ndoŋ minat le kaŋgergig.
JOH 8:5 Moses tuku tukul mbolŋge ande taŋawa kande ndamembi balewap ŋga sakate. Ne pino te tuku ndaŋmba iduste ŋga kusnanaig.
JOH 8:6 Nane nu pasa ande mbarwa le nu tumba pasa mbolŋge palmbim tuku nu tagonaig. Kile Yesus nu minyoka wai tokmbi kilke mbolŋge kuyarmba minna.
JOH 8:7 Kuyarmba minna le nane nu kusna-kusnamba minnaig le nu tiŋga sakina:
JOH 8:8 Ima nu tane ŋgamukŋge mbar kugatok ndeta nuŋge amboŋga ndame tumba pino te katwa ŋgina. Taŋaka sakina sulumba nu maŋ minyoka kilke mbolŋge kuyarmba minna.
JOH 8:9 Nane pasa ta ismba taŋgo mage mage nane kua kinaig le nane afu ŋgumneŋga nduik nduik sili-silinaig. Pino ta nuŋe ndo Yesus tugumŋge tiŋ minna le
JOH 8:10 nu tiŋga nu kusnana: Nane animbi kagig. Ande nu une lafunu tanmbim tuku mine ndakate e ŋga kusnana le
JOH 8:11 nu ndek sakina: Suŋgo, ande mine ndakate ŋgina le nu sana: Ye mata ne une lafunu tanmbim idus ndawet. Ne luka kumba maŋ une ndaka ŋga sana.
JOH 8:12 Yesus nu maŋ taŋgo pino saniŋgina: Ye kilke te tuku bulu. Taŋgo pino kilŋaniŋget. Ande ye dubiyuwa ta nuŋe mine ta bulu ŋak. Nu ma make sinamŋge mine nda ŋgina.
JOH 8:13 Taŋakina le Farisi mbal nu sanaig: Ne naŋe miroŋ naŋe tugu kuklite ta ne yabri pasa ndo sakate tae ŋginaig le
JOH 8:14 nu ndek nane saniŋgina: Ye aniŋge prowen maŋ animbi kaŋgit ta ye kila. Ta tuku ye yiŋe miroŋ tuku sanu kumuŋ. Tane ye aniŋge prowen maŋ animbi kaŋgit ta tane gilai minig.
JOH 8:15 Tane taŋgo tuku wamdusmbi ndo ye pileyade. Ye taŋamba ande pile ndawet.
JOH 8:16 Ye ande pilewam idusmba ta yiŋe wamdusmbi ndo kuga. Kuate nu ye kukulyina ta ye nu ndoŋ wamdus ulendi taŋgo pileniŋgek. Ta tuku ye kumumbi pileniŋgam kumuŋ.
JOH 8:17 Tukul pasa nu sakate: Taŋgo armba nale pasa ndui ta ndo sakade ta son pasa ŋgade.
JOH 8:18 Ye yiŋe Mam nu ye kukulyina nu ndoŋ yiŋe tugu kukliwek ta son pasa ndo ŋgina.
JOH 8:19 Taŋaka saniŋgina le nane ndek nu kusnanaig: Ne Mam naŋe aniŋge minit ŋga kusnanaig le nu sakina: Tane ye tuku Mam gilai. Tane ye mata gilai minig. Tane ye kila kande ye tuku Mam mata kila minig kande ŋga saniŋgina.
JOH 8:20 Yesus nu kusem wande sinam taŋge ndametiŋ patikade ma mbolŋge pasa ta kuklimba minna le afu nu biye tiwam tuku ta biye ti ndanaig. Nu kumam tuku ait kile.
JOH 8:21 Yesus nu maŋ pasa tuturmba saniŋgina: Ye ka le tane ye sotete piseŋga taŋgine une ta ŋak minmba kumamŋgaig. Ye kaŋgit ma ta tane prowam kumuŋ kuga ŋgina le
JOH 8:22 Zu mbal ndek naŋgine naŋgine sakinaig: Nuŋe ŋgarosu balewamŋgat inde. Ta tuku ye kaŋgit ma ta tane prowam kumuŋ kuga ŋga sakat ŋginaig.
JOH 8:23 Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Tane ibeŋ tekok mbal. Ye mbol ambekok. Tane kilke tekok. Ye kilke tekok kuga.
JOH 8:24 Ta tuku ye satiŋgit. Tane une ŋak minmba kumamŋgaig. Tane yiŋe miroŋ tuku sakit ta son nda ŋgap ta tane siŋka une ŋak minmba kumamŋgaig ŋgina.
JOH 8:25 Taŋakina le nane ndek nu kusnanaig: Ne ima ŋginaig le nu nane saniŋgina: Ye abo abo yiŋe miroŋ tuku saka minet ta not.
JOH 8:26 Ye tane tuku mbar tuku pasa suŋgomba ŋak minet ta ye sa ndaket. Ande nu ye kukulyina nu tugumŋge pasa ten ta ndo ye satiŋget. Pasa ta tugusek ŋgina.
JOH 8:27 Nu taŋamba Mam Kuate tuku sakina ta nane katese ndanaig.
JOH 8:28 Ta tuku Yesus maŋ lato nane saniŋgina: Tane ye Ndindo Katesek Taŋgo ye tumba ail kazrai mbolŋge palmbimŋgaig. Ait ta kugawa le o son ta nuŋge ŋgamŋgaig. Ye yiŋe wamdusmbi pasa afu sa ndaket. Mamŋge tumyina ta ndo saket ta tane katesewamŋgaig.
JOH 8:29 Ande nu kukulyina ye nu tuku nzali ndo dubiwet. Ta tuku nu ye kusre ndayumba ye ndoŋ minmba minit ŋga sakina.
JOH 8:30 Nu taŋamba saka minna le nane gudommba nu tuku son ŋginaig.
JOH 8:31 Yesus nu Zu mbal afu nu tuku son ŋginaig ta teŋenmba saniŋgina: Tane ye tuku pasa ismba kumumba kap ta tane siŋka ye dubiyanu taŋgo mayok kaŋgaig.
JOH 8:32 Tane pasa tugusek kila palpe le pasa taŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat ŋgina.
JOH 8:33 Taŋakina le nane ndek sakinaig: Sine Abraham tuku mbuŋ mineg. Sine nane afu kumnemŋge ndalekanu taŋaŋ mine ndakeg. Ne ndaŋam saka sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku sakate ŋginaig le
JOH 8:34 nu maŋ lato saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu unekate ta nu une maŋau kumnemŋge ndalekanu taŋaŋ minit.
JOH 8:35 Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo tuku wandekŋge mara mara mine ndakate. Kiŋo nu mam nuŋe tuku wande mbolŋge mara mara minit.
JOH 8:36 Ata. Ye Kuate tuku Kiŋo ye tane tuku muskil kile-tidiŋgi ta tane muskil kile-tidi mayewamŋgaig.
JOH 8:37 Tane Abraham tuku mbuŋ ŋgade ta ye kila ta tane ye tuku pasa isig ta tane tuku ŋgamuŋgal sinam kine ndakate tukunu tane ye baleyam sakade.
JOH 8:38 Ye yiŋe Mam tugumŋge maŋau kaŋgerke liken ta sake liket. Tane taŋgine mamŋge maŋau tumtiŋgit ta kade ŋgina.
JOH 8:39 Taŋakina le nane nu sanaig: Sine tuku mam Abraham ŋginaig le nu nane saniŋgina: Tane Abraham tuku kiŋo kame kande Abraham tuku maŋau dubide kande.
JOH 8:40 Ye pasa tugusek Kuate tugumŋge ismba pro satiŋget le tane ye baleyam sakade. Abraham nu maŋau taŋaŋ ke ndakina.
JOH 8:41 Tane taŋgine mam tuku maŋau te-purde ŋgina le nane nu sanaig: i ... Sine ndinŋge kile-pati ndakinaig. Siŋgine Mam ndindo nu Kuate ŋginaig.
JOH 8:42 Kile Yesus nu ndek saniŋgina: Ye Kuate tugumŋge minen sulumba te prowen. Yiŋe wamdusmbi kuga. Nuŋge ye kukulyina. Kuate nu tane tuku Mam kande tane ye tuku mata kume purde kande.
JOH 8:43 Ye pasa kile-mayokket te tane isam mbulmba kilba tukulde. Ta tuku tane katese ndade.
JOH 8:44 Taŋgine mam Satan. Tane nu tuku nzali ndo dubiwam idusde. Nu abo abo taŋgo bale farna taŋamba kile minit. Nu wamdus tugusek kugatok tukunu nu maŋau tugusek ŋakmba pitaikate. Nu mane taŋgo. Nu yabri maŋau miro. Ta tuku nu yabri wam ndo te-mayokam kumuŋ.
JOH 8:45 Tane taŋgine mam tuku maŋau ŋak minig sulumba ye pasa tugusek satiŋget ta tane son ŋgam fugude.
JOH 8:46 Tane tuku ande ye tuku mbar ande kaŋgermba sanu kumuŋ kuga. Ye tane pasa tugusek satiŋget ta tane ndaŋam tuku son nda ŋgade.
JOH 8:47 Kuate tuku kiŋo kame nane nu tuku pasa isig. Tane nu tuku kiŋo kame mine ndakade tukunu nu tuku pasa ise ndakade ŋgina.
JOH 8:48 Taŋakina le Zu mbal nane ndek nu sanaig: Ne Samaria yamban bukla ŋayonu ŋak ŋgeg ta sine kumumbi sakeg ŋginaig le
JOH 8:49 nu nane saniŋgina: Ye bukla ŋak kuga. Ye Mam tuku nyu te-duŋget le tane ye tuku nyu te-ibeŋde.
JOH 8:50 Ye yiŋe nyu mbol kuwa ŋga idus ndawet. Kuate nu ye tuku nyu mbol kuwa ŋga sakate. Nu taŋgo ŋakmba kumumbi pileniŋgit.
JOH 8:51 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ima nu ye tuku pasa dubimba minwa ta nu kume nda ŋgina.
JOH 8:52 Kile Zu mbal nane ndek sakinaig: i ... Abraham tuan taŋgo ŋakmba kume likinaig ta ne sakate: Ima nu ye tuku pasa dubimba minwa ta nu kume nda ŋgate. Ta tuku kile sine kila pileg. Ne bukla ŋak.
JOH 8:53 Sine tuku mbuŋ suŋgo Abraham ne nu liwanu ŋga iduste? Abraham tuan taŋgo ŋakmba kume likinaig. Ne ima le naŋe nyu te-duŋgate ŋginaig le
JOH 8:54 nu ndek saniŋgina: Ye yiŋe miroŋ yiŋe nyu payam ndaket. Yiŋe Mam nuŋge ye tuku nyu te-duŋgate. Tane nu sine tuku Mbara Suŋgo ŋgade ta
JOH 8:55 tane nu gilai. Tane nu kila ŋgade ta tane yabri taŋgo ndo. Ye nu kila ŋget ta tane yabri pasa sakade taŋamba kuga. Ye siŋka nu kila minmba nu tuku pasa dubiwet.
JOH 8:56 Siŋgine mbuŋ Abraham nu o buk ye prowam tuku ait ismba nu gare-gareka tairŋga minna. Nu ye tuku ait kaŋgermba gare suŋgo tina ŋga saniŋgina.
JOH 8:57 Taŋakina le Zu mbal ndek nu sanaig: i ... Ne yar 50 mine ndakate. Ne Abraham kaŋgeranu ŋga sakate e ŋginaig le
JOH 8:58 nu ndek nane saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Abraham pro ndana le ye minmba minen kile minet ŋga saniŋgina.
JOH 8:59 Taŋakina le nane ndek ndame kilmba nu balewam bafunaig le nu nuŋe ŋgaro kuirkuirka tumba kusem wande kusremba kina.
JOH 9:1 Yesus nane ndin dubimba kinaig ka taŋgo ande nu am tukulok ina sinamŋge prona ta kaŋgernaig.
JOH 9:2 Kaŋgermba nuŋe dubiwanu taŋgo Yesus kusnanaig: Tum Taŋgo, imaŋge unekina le nu am tukulok prona. Ina mam nuŋeŋge e ko nuŋe miroŋ e ŋga kusnanaig le
JOH 9:3 nu ndek nane saniŋgina: Ina mam nuŋe tuku une ko nuŋe une taŋge am tukul ndana. Kuate tuku saŋgri nu mbolŋge mayok kambim tuku nu am tukulok minit.
JOH 9:4 Kile mafeŋ minitmbi ye Kuateŋge kukulyina ta sine nu tuku piro kube. Mine minemba furirwa le sine ŋakmba pirokam kumuŋ kuga.
JOH 9:5 Ye kilke te mbolŋge minmba kilke te kilŋawet tuku bulu ŋgina.
JOH 9:6 Nu taŋaka sakina sulumba kilke mbol ŋguspeka ruga wakeimba tumba taŋgo ta am mbolŋge pilna sulumba nu sana:
JOH 9:7 Ne kumba Siloam kule kualiŋ mbolŋge am minyaŋga ŋgina. (Siloam nyu ta tugunu Kukulna). Taŋamba kukulna le nu ndek kumba am minyaŋga mambil mayemba luka prona.
JOH 9:8 Nu prona le nu tuku tumbraŋ tuma nane afu turmba nu buk agaŋ ndende yabaŋka minna le kaŋgernaig ta ndek sakinaig: i ... Ande buk agaŋ ndende yabaŋka minna nuŋge inde ŋginaig le
JOH 9:9 nane afu sakinaig: Au. Nuŋge ŋginaig le afu sakinaig: Kuga. Taŋgo ande nu suk ŋginaig. Taŋakinaig le nu nane saniŋgina: Sakade not. Ye nuŋge ŋgina le
JOH 9:10 nane ndek nu kusnanaig: i ... Ne ndaŋat le am mayekat ŋginaig le
JOH 9:11 nu lafumba sakina: Taŋgo ande nyunu Yesus nuŋge ruga wakeimba ye tuku am mbolŋge pilmba sayat: Ne ka Siloam kule kualiŋ mbolŋge am minyaŋga ŋgat. Ye ka am minyaŋgit le ye am maraŋgat ŋgina le
JOH 9:12 nane nu kusnanaig: Nu aniŋge minit ŋginaig le nu ndek saniŋgina: Iyo. Ye gilai ŋgina.
JOH 9:13 Yesus nu ruga wakeimba am maraŋge tuna ta kusem ait le nane afu taŋgo buk am tukulok minna ta tumba Farisi mbal tugum pronaig le
JOH 9:15 nane mata nu kusnanaig: Ne ndaŋat le am mayekat ŋginaig le nu saniŋgina: Nu ruga wakeimba ye tuku am mbolŋge palet le ye ka am minyaŋgit le kile mambilet ŋgina.
JOH 9:16 Taŋakina le Farisi mbal afu sakinaig: Taŋgo ta kusem ait tukul lukamba nu mabte ndakate. Kuateŋge nu kukul ndana ŋginaig le nane afu teŋenmba sakinaig: Kuga. Nu taŋgo ŋayonu kande nu maŋau saŋgrinu taŋamba kam kumuŋ kuga kande ŋginaig. Nane taŋamba pur yimyam kinaig.
JOH 9:17 Taŋamba nane maŋ taŋgo am mayekina ta kusnanaig: Taŋgo ta tuku ne ndaŋmba iduste ŋginaig le nu saniŋgina: Nu tuan taŋgo ande ŋgina.
JOH 9:18 Zu gabat mbal taŋgo ta ina sinamŋge am tukulok prona le kile mayekina ta son nda ŋga nu tuku ina mam wika kusnanikinaig:
JOH 9:19 Tale kiŋo ande am tukulok te-palmbinu ŋga saka minik ta noten e ŋginaig le nale lafumba sakinaik: Am tukulok te-pilkeŋ ta not ŋginaik. Taŋakinaik le nane ndek sanikinaig: Nu ndaŋat le am mayekat ŋga kusnanikinaig le nale ndek sakinaik:
JOH 9:21 Iyo. Sile gilai. Nu suŋgokanu. Nu kusnawap. Nu ndaŋat le am mayekat ko imaŋge nu am wakeiwe tawet ta nuŋe sakuwa le isap ŋginaik.
JOH 9:22 Nale Zu mbal tuku kuru-kurukinaik sulumba taŋamba saniŋginaik. Ta ndaŋam? Zu gabat mbal nane pasa ande buk katmba ima nu Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo ŋguwa kande nu kusem wandekŋge pitaimba nu tukulbe ŋginaig.
JOH 9:23 Wam ta tuku nale sakinaik: Nu suŋgokanu. Nu kusnawap ŋginaik.
JOH 9:24 Kile nane maŋ taŋgo am mayekina ta te yale ŋga sanaig: Taŋgo ta ŋayonu ta sine kila. Ne Kuate am mbolŋge siŋka son pasa saka ŋginaig le
JOH 9:25 nu ndek sakina: Nu ŋayonu e ko mayenu e ta ye gilai. Wam ande ye mbolŋge kat ta ndo ye kila. Ye buk am tukulok minen ta kile ye mambilet ŋgina.
JOH 9:26 Taŋakina le nane maŋ nu kusnanaig: Nu ne ndaŋnat? Nu ame wam kat le ne am mayekat ŋga kusnanaig le
JOH 9:27 nu lafumba saniŋgina: A ... ye buk satiŋgit le tane isaig. Ndaŋam saka maŋ lato isam tuku kusnaŋgade. Tane mata nu dubiwanu taŋgo minam idusde e ŋgina le
JOH 9:28 nane ndek gubra tumba nu tumail panmba sanaig: A ... ne nu dubiwanu taŋgo. Sine Moses ndo dubiweg.
JOH 9:29 Kuate nu Moses ndoŋ pasatina ta sine kila. Taŋgo te aniŋge prona ta sine gilai ŋginaig le
JOH 9:30 nu pasa lafumba saniŋgina: i ... Nu ye tuku am wakeiwe sat ta ndaŋam nu aniŋge prona ta tane gilai ŋgade.
JOH 9:31 Nu tuku maŋau ta kilimok. Kuate nu taŋgo ŋayonu ise ndakate. Ande nu Kuate mbariŋmba nu tuku nzali dubite le ndo Kuate nu tuku yabaŋ pasa isit le wam saŋgrinu kate.
JOH 9:32 Ande nu ina sinamŋge am tukulok prona le andeŋge nu tuku am maraŋge tuna ŋga sakade le ise ndakeg.
JOH 9:33 Taŋgo ta nu Kuateŋge kukul ndana kande maŋau taŋaŋ inum kam kumuŋ kuga kande ŋgina.
JOH 9:34 Taŋakina le nane gubra tumba sanaig: Yoi. Ne ina sinamŋge une ŋak te-pilnaik. Ne sine gabat kame wam pagukam iduste e ŋga nane taŋgo ta kusem wandekŋge pitainaig le mayok kina.
JOH 9:35 Taŋgo pitainaig le mayok kina ta Yesus nu ismba taŋgo ta sota kaŋgerna sulumba nu sana: Ne Katesek Taŋgo Ndindo ta tuku ne son ŋgate e ŋgina le
JOH 9:36 nu ndek nu sana: Suŋgo, ne ima tuku sakate. Taŋgo ta saya le isi sulumba ye nu tuku son ŋgi ŋga sana.
JOH 9:37 Taŋakina le nu ndek sana: Ne buk nu kaŋgerat. Ye ne ndoŋ pasatet te ye nuŋge ŋgina le
JOH 9:38 nu ndek sana: O Suŋgo, ye ne tuku son ŋget ŋga nu tugumŋge dagol tidroŋgina.
JOH 9:39 Kile Yesus nu teŋenmba sakina: Nane am tukulok mbal mambilam tuku mambilde mbal am tukulkam tuku ye taŋgo taŋamba pileŋgam kilke te mbol prowen ŋgina le
JOH 9:40 Farisi mbal afu taŋge minnaig ta pasa ta ismba sanaig: i ... Ne sine mata am tukulkanu ŋga iduste e ŋginaig le
JOH 9:41 nu nane saniŋgina: Tane am tukulkanu minig kande une tuku pa tane mbolŋge mine ndakate kande. Tane sine am maraŋganu mineg ŋgade tukunu tane pa tam tuku minig ŋgina.
JOH 10:1 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu sipsip tuku malaŋga sinam nda kumba nu fonde poŋga sinam kinit ta nu kuayar taŋgo ndo.
JOH 10:2 Ande nu malaŋga kumam sinam kinit ta nu sipsip tuku kulat taŋgo.
JOH 10:3 Nu prote le malaŋga kulat taŋgo malaŋga talke tuwit. Nu sinam kinit le nuŋe sipsip nu tuku ŋin tugu katesemba nu kila pilig. Nu nuŋe sipsip tuku nyu yimyam wike lika kilmba kile-mayokka kinit.
JOH 10:4 Nu nuŋe sipsip ŋakmba kile-mayokkate sulumba nu amboŋga kinit le nane nu tuku ŋin tugu kila tukunu nu dubimba kinig.
JOH 10:5 Taŋgo kiseŋge pro wikuwa ta nane nu dubiwe nda. Nane nu tuku ŋin tugu gilai tukunu nane nu ram kua kaŋgaig ŋgina.
JOH 10:6 Yesus nu yaba pasa ta saniŋgina ta nane tugunu katese ndanaig.
JOH 10:7 Katese ndanaig le nu te-mayokmba saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Sipsip tuku malaŋga ta ye.
JOH 10:8 Amboŋga pronaig mbal ta nane ŋakmba kuayar taŋgo ndo. Sipsip nane tuku pasa ise ndakinaig.
JOH 10:9 Ye ndo malaŋga. Ande nu ye tugum tembi sinam kuwa ta nu ŋgisike nda. Nu mayok ka sinam ka nyamagaŋ mayenu te-silika nyumba minamŋgat.
JOH 10:10 Kuayar taŋgo nu sipsip kuayarmba bale farmba ŋaigo siglikam tuku ndo prote. Ye nane abo tugu kitek lato lato tumba gare suŋgo ŋak minwaig ŋga ye prowen.
JOH 10:11 Ye sipsip kulat taŋgo mayenu. Sipsip kulat taŋgo mayenu sipsip mine mayewaig ŋga nu kumam tuku kuru kuru ndakate.
JOH 10:12 Ande nu sipsip miro taŋgo kuga ta nu ndametiŋ kilam tuku ndo sipsip kulatkate. Age ŋguikok prote le nu sipsip kusreka kua kinit le age taŋge nane bige tidiŋgate le nane pururumba sili-silide.
JOH 10:13 Nu ndametiŋ kilam tuku ndo sipsip kulatkate sulumba nu sipsip suŋgomba idus ndaniŋgit.
JOH 10:14 Ye sipsip kulat taŋgo mayenu. Mam nu ye kila minit le ye nu kila minet. Taŋamba ndo ye yiŋe sipsip kila minet le nane ye kila minig. Ye nane mine mayewam tuku ye yiŋe ŋgarosu mape ndamba kumamŋgit.
JOH 10:16 Yiŋe sipsip gudommba fonde te sinamŋge mine ndakade. Ye nane mata kili le nane ye tuku ŋin tugu kila pilmba ye dubiyamŋgaig. Taŋamba nane kuasmbi ndindo taŋaŋ minwaig le ye nane tuku kulat taŋgo ndindo minamŋgit.
JOH 10:17 Ye yiŋe ŋgarosu mape ndamba kumi sulumba maŋ abo tumba tiŋgamŋgit. Ta tuku yiŋe Mam nu ye tuku kume purte.
JOH 10:18 Ande nu nuŋe nzali dubimba ye baleyam kumuŋ kuga. Ye yiŋe nzali dubimba kumamŋgit. Ye saŋgri ŋak minmba yiŋe ŋgarosu kumam tuku palmbimŋgit. Kumi sulumba saŋgri ndui ta tumba maŋ tiŋgamŋgit. Yiŋe Mam nu ye wam ta kam tuku nyu sina ŋga saniŋgina.
JOH 10:19 Taŋaka saniŋgina le Zu mbal nane pasa ta ismba maŋ wamdus pur yimyam kinaig.
JOH 10:20 Afu gudommba ndek sakinaig: Nu bukla ŋak ŋginŋgankate. Tane nu tuku pasa ise ndakap ŋginaig le
JOH 10:21 nane afu ndek sakinaig: Taŋgo bukla ŋak taŋamba pasatam kumuŋ kuga. Bukla ŋayonuŋge taŋgo am tukulok wakeiwam kumuŋ kuga ŋginaig.
JOH 10:22 Yerusalemŋge nane o buk kusem wande tuku malaŋga maŋ talkinaig ta idusam tuku pagumba nye suŋgo mayok kina. Ait ta murke ait.
JOH 10:23 Yesus nu kusem wande suŋgo tuku kawaŋ ande nyunu Solomon ta mbolŋge kine inummba minna le
JOH 10:24 Zu mbal afu pro nu te-ŋgamumba kusnanaig: Ne Kuateŋge madinina taŋgo ndeta tugusemba saka le isbe. Sine isam tuku wamdus sulumba tairŋga mineg ŋginaig le
JOH 10:25 nu ndek lafumba saniŋgina: Ye buk satiŋgen ta tane son nda ŋgade. Ye Mam tuku nyu mbolŋge wam ke liket piro kame taŋge Mam nu ye kukulyina ta te-mayokde ta
JOH 10:26 tane ye tuku sipsip kuga tukunu tane ye tuku son nda ŋgade.
JOH 10:27 Ye tuku sipsip nane ye tuku ŋin tugu kila. Ye nane kila minet le nane ye dubiyade.
JOH 10:28 Ye abo tugu minmba minam tuku niŋgi le nane siŋka ŋgisike nda. Ande nu ye tugumŋge nane bige tidiŋga kilam kumuŋ kuga.
JOH 10:29 Sipsip ŋakmba Mam nu ye tugumŋge patikina le kulatka minet. Ande nu Mam tugumŋge nane bige tidiŋga kilam kumuŋ kuga.
JOH 10:30 Sile Mam ndoŋ ndindo ndo ŋga sakina.
JOH 10:31 Taŋakina le Zu mbal nane maŋ ndame kilmba nu balewam bafunaig le
JOH 10:32 nu ndek nane saniŋgina: Ye Mam tuku saŋgrimbi maŋau magenu gudommba ke liket le kaŋgerkade. Ame maŋau ŋayonu ket le tane ye baleyam bafude ŋga saniŋgina le
JOH 10:33 nane nu sanaig: Sine ne wam magenu kate ta tuku ne balenam idus ndaweg. Ne taŋgo ndo ta ne ye Kuate ŋga nu tuku nyu ŋayo silite ŋginaig.
JOH 10:34 Nu ndek lafumba saniŋgina: Kuyar pasa mbolŋge Kuate nu teŋenmba sakate. Tane mbara kame taŋaŋ minig ŋgate.
JOH 10:35 Sine kuyar pasa ande te-siwam kumuŋ kuga. Kuate nu taŋamba nuŋe mbal afu pasa niŋgina le nane mbara taŋaŋ minig ŋgina.
JOH 10:36 Ye ake taŋgo kuga. Kuateŋge madiyumba kukulyina le kilke te mbol prowen. Ndaŋam saka ye Kuate tuku Kiŋo ŋget le Kuate tuku nyu ŋayo siliwanu ŋgade.
JOH 10:37 Ye Mam Kuate tuku piro ndaket ŋga idusmba kande tane ye tuku son nda ŋgap.
JOH 10:38 Ye nu tuku piro ket ŋga idusmba kande piro ket maŋau te ndo son ŋgap. Ta mbolŋge tane Mam nu ye ndoŋ minmba minit le ye nu ndoŋ minmba minet ta kila palmbimŋgaig ŋgina.
JOH 10:39 Taŋaka sakina le kile nane nu maŋ biye tiwam tuku ta nu nane kusreka kua ka kina.
JOH 10:40 Nu kina ka Yordan kule sim ka buk Yohanusŋge kule pisneniŋgina ma ta mbolŋge minna.
JOH 10:41 Taŋge minna le nane gudommba nu tugum promba sakinaig: Yohanus nu maŋau saŋgrinu afu ke ndakina ta nu taŋgo te tuku sakina ta kumumbi sakina ŋginaig.
JOH 10:42 Taŋamba ma ta tuku mbal gudommba Yesus tuku son ŋginaig.
JOH 11:1 Betani taŋgo ande Lasarus nu guazeŋgina. Kulim kat nuŋe Maria le Marta.
JOH 11:2 Maria nu buk gureŋ tumba Yesus tuku kupe mbolŋge kutumba nuŋe gabat waŋembi saukina. Leu nuŋe Lasarus guazeŋgina.
JOH 11:3 Guazeŋgina le nuŋe kulim kat nuŋe ar ndek Yesus tuku pasa pilmba sakinaik: Suŋgo, ande ne nu tuku kume purte ta nu guaze ŋak minit ŋga sanaik le
JOH 11:4 nu pasa ta ismba sakina: Guaze taŋge nu balewe nda. Kuate tuku nyu suŋgo mbol kuwa le wam ta mbolŋge ye Kuate tuku Kiŋo nyu suŋgo mayok kambim tuku guaze ta prona ŋgina.
JOH 11:5 Yesus nu Maria le Marta leu nakile Lasarus nu nane tuku kume pur suŋgo ŋak.
JOH 11:6 Nu Lasarus guazeŋgina pasa ta ismba minna ma ta mbolŋge maŋ ait armba taŋge minna.
JOH 11:7 Mara armba kugana le nu nuŋe dubiwanu taŋgo saniŋgina: Sine maŋ Yudea kab ŋgina le
JOH 11:8 nane nu sanaig: Tum Taŋgo, ailfu ndo Zu mbal ma ta mbolŋge ndamembi ne balenam bafunaig. Ndaŋam saka ne maŋ kambim sakate e ŋginaig le
JOH 11:9 nu ndek sakina: Maratukuk ka furiram ta mafeŋ minit. Ande nu ki mbol likate ta nu bariŋgam kumuŋ kuga. Mafeŋ tuku buluŋge nu kilŋate.
JOH 11:10 Ande nu furir likate ta nu bulu kugatok tukunu bariŋgate ŋgina.
JOH 11:11 Taŋaka sakina sulumba nu nane saniŋgina: Siŋgine gulab Lasarus nu kinymba minit. Ye ka nu kuanewamŋgit ŋgina.
JOH 11:12 Taŋakina le nuŋe dubiwanu taŋgo nane nu sanaig: Suŋgo, nu kinymba minit ndeta nu mayekamŋgat ŋginaig.
JOH 11:13 Yesus nu Lasarus kumna ta tuku nu kinymba minit ŋga saniŋgina ta nane nu kinyat ŋga idusmba taŋamba sanaig.
JOH 11:14 Kile Yesus nu kilimok saniŋgina: Lasarus kumna.
JOH 11:15 Ye nu tugum nda kan le nu kumna ta tuku ye piti ndayate. Tane ye tuku son ŋgap ŋga ye iduset. Kile sine nu tugum kab ŋgina.
JOH 11:16 Nu taŋamba sakina le Tomas mape nyu ande Didimus nu ndek Yesus dubinaig taŋgo afu saniŋgina: Nu kumam kinit. Ariya. Sine kumba nu ndoŋ kumbe ŋgina.
JOH 11:17 Yesus nane Betani pronaig le nane Lasarus tumba ndame burok sinamŋge pilnaig le ki bailkamba kugana ta kila sanaig.
JOH 11:18 Betani tumbraŋ Yerusalem kambim tuku 3 kilomita taŋaŋ ndin kuen kuga.
JOH 11:19 Zu mbal gudommba Maria le Marta leu nakile kumna le wamdus kile-ibeŋkam tuku pro taŋge minnaig.
JOH 11:20 Marta nu Yesus ilmba minna pasa isna sulumba nu tiŋga ka ndinŋge Yesus kaŋgerna le Maria nu wandekŋge minna.
JOH 11:21 Marta nu Yesus sana: O Suŋgo, ne buk pro minna kande ye tuku leu kume ndakina kande.
JOH 11:22 Kile ait te mbolŋge mata ne ame wam tuku Kuate yabaŋa ta ne tanmbimŋgat ta ye kila ŋgina le
JOH 11:23 nu lafumba sana: Leu naŋe nu maŋ aboŋga tiŋgamŋgat ŋgina le
JOH 11:24 Marta ndek lafumba nu sana: Ait suŋgo mbolŋge kumanu mbal ŋakmba tiŋguwaig le nu mata tiŋgamŋgat ta ye kila ŋgina.
JOH 11:25 Taŋakina le nu ndek sana: Kumanu mbal aboŋga tiŋgam tuku ta ye miro. Ande nu ye tuku saŋgri tomba tiŋga kumwa ta nu maŋ aboŋga tiŋgamŋgat.
JOH 11:26 Ima nu abo minmba ye tuku saŋgri tomba tiŋgate ta nu ŋgisike nda. Ye pasa sanet te ne son ŋgate e ŋga kusnana le
JOH 11:27 nu ndek sana: O Suŋgo, ne Kuate tuku Kiŋo ne Kristus. Ande nu kilke te mbol prowamŋgat ŋginaig ta ne ŋgina.
JOH 11:28 Taŋakina sulumba Marta nu tiŋga kumba ka maib nuŋe Maria siŋsiŋndo sana: Tum Taŋgo pro ne ilwa ŋga sakat ŋgina le
JOH 11:29 nu ismba pastiŋga nu sota kina.
JOH 11:30 Yesus nu tumbraŋ nda prona. Nu tumbraŋ makembiŋge Marta ndoŋ pasatinaik ma ta mbolŋge minna.
JOH 11:31 Zu mbal nane wandekŋge Maria wamdus te-ibeŋmba minnaig ta nu pastiŋga kina le nane nu mindesiŋ tugumŋge malmbinu kinit ŋga nu dubimba kinaig.
JOH 11:32 Maria nu Yesus tugum promba dagol tidroŋga sana: O Suŋgo, ne prona kande ye tuku leu kume ndakina kande ŋgina.
JOH 11:33 Maria nu malmbikina le nu dubimba kinaig mbal ŋakmba malmbikinaig le Yesus nu nane kaŋgerka wamdus tatrukina le nu nane kusnaniŋgina:
JOH 11:34 Tane aniŋge nu tumba pilnaig ŋga kusnaniŋgina le nane nu sanaig: Suŋgo, ne sine ŋak kumba ka kaŋgera ŋginaig le
JOH 11:35 nu malmbikina.
JOH 11:36 Taŋana le Zu mbal afu sakinaig: Ai si. Nu Lasarus tuku suŋgomba kume purte ŋginaig.
JOH 11:37 Taŋakinaig le nane afu ndek sakinaig: Nu taŋgo am tukulok ta nu am maraŋge tuna. Ndaŋam tuku nu Lasarus te-ti ndana le nu kumna ŋga sakinaig.
JOH 11:38 Kile Yesus nu maŋ wamdus tatrukina le nu kumba ka mindesiŋ pilnaig ma ndame burok ta tugum prona. Ndame suŋgo ande burok tukulanu minna.
JOH 11:39 Kile Yesus nu ndek saniŋgina: Ndame talkap ŋgina le taŋgo kumna ta kulim nuŋe Marta nu ndek sana: Suŋgo, nu kumna le ki bailkamba kuganaig. Mindesiŋ te buk mundur kinit ŋgina le
JOH 11:40 nu sana: Ye ne ame pasa sanit? Ne ye tuku saŋgri tomba tiŋga ta ne Kuate tuku saŋgri kaŋgeramŋgat ŋga sanit ŋgina.
JOH 11:41 Taŋakina le nane ndek ndame talkinaig le Yesus nu tandeka sakina: O Mam, ne ye tuku pasa isit tukunu ye ne gare pasa tinet.
JOH 11:42 Ne mara mara ye tuku pasa isit ta ye kila. Afu minig te neŋge ye kukulyina ta nane kila pilwaig ŋga ye pasa te sanet ŋgina.
JOH 11:43 Taŋaka sake deŋpurmba nu wi kueŋka sakina: Lasarus, ne tiŋga kilim kaye ŋgina le
JOH 11:44 nu kumna tuku ta tiŋga mayok kina. Nane buk tawimbi kupe wai kusnaig sulumba tawi inum gabat soŋginaig ta ŋak tiŋgina le Yesus ndek nane saniŋgina: Tane kumiŋ kukliwap le nu kuwa ŋgina.
JOH 11:45 Zu mbal Maria dubimba pronaig ta nane Yesus wam kina ta kaŋgermba nane gudommba nu tuku son ŋginaig le
JOH 11:46 nane afu Farisi mbal tugum kumba Yesus wam kina ta kubeu niŋginaig le
JOH 11:47 Farisi mbal ndek kumba pris gabat mbal ndoŋ gabat sugo sugo ŋakmba kile-maŋgurkinaig sulumba sakinaig: Sine kile ndaŋndaŋamŋgig? Nu maŋau kitek saŋgrinu gudommba ke likate.
JOH 11:48 Sine nu mapebe le nu maŋau kumba minwa ta nane ŋakmba nu tuku son ŋgamŋgaig. Taŋawaig ta Rom mbal sine Sesar kusrewanu ŋga pro kusem wande suŋgo ŋayo silimba sine Israel ŋakmba bale faramŋgaig ŋginaig.
JOH 11:49 Taŋgo suŋgo ande nyunu Kaiafas nu yar ta mbolŋge pris tuku gabat suŋgo minna. Taŋgo ta nu nane ŋgamukŋge tiŋga saniŋgina: Tane wam gilai mbal.
JOH 11:50 Sine Israel tuku ma tumba taŋgo ndindo kumwa ta maye. Taŋawa ta sine ŋakmba ŋgisike nda ŋgina.
JOH 11:51 Kaiafas nu taŋakina ta nu nuŋe wamdus dubimba sa ndakina. Nu yar ta mbolŋge pris gabat suŋgo minna le Kuateŋge nu wamdus tuna le nu dir pasa saniŋmba Yesus nu Israel ŋakmba tuku ŋga kumamŋgat ŋgina.
JOH 11:52 Israel mbal ndo kuga. Nu Kuate tuku kiŋo kame kilke tugu ŋakmba mbolŋge kilwa le kuasmbi ndindo minwaig ŋga kumamŋgat.
JOH 11:53 Ait ta mbolŋge Zu gabat mbal nane tugu pilmba Yesus balewam tuku ndin sota minnaig.
JOH 11:54 Ta tuku kile Yesus nu Zu am mbol li ndakina. Nu nuŋe dubiwanu mbal kilmba duŋe makembiŋge tumbraŋ ande nyunu Efraim kinaig ka taŋge minnaig.
JOH 11:55 Zu mbal tuku pagumba nye suŋgo Pasowa ait patukina le tumbraŋ foŋfoŋ tuku mbal gudommba Pasowa mayok nda kuwa le purfeŋnu mayok kambim tuku ŋga Yerusalem kinaig.
JOH 11:56 Nane pro Yesus sota kusem wande suŋgo sinam taŋge naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga sakinaig: Tane ndaŋmba idusde. Nu prowamŋgat e ko prowe nda ŋga saka minnaig.
JOH 11:57 Farisi nane pris gabat mbal ndoŋ nane buk taŋgo pino wam paguka saniŋginaig: Ande nu Yesus minit ma ta kila minmba kande nu sine sasiŋguwa le sine ka biye tibe ŋginaig.
JOH 12:1 Pasowa tuku pagumba nye ait ta buk fagkina le Yesus nu maŋ Lasarus kumna le te-tina tuku tumbraŋ Betani kina.
JOH 12:2 Ka taŋge nane Yesus tuku pagunaig le Marta nu nyamagaŋ kutumba minna. Lasarus mata nane ndoŋ isukusmba minna.
JOH 12:3 Isukusmba minnaig le Maria nu gureŋ mayenu ande pitinu 500 gram taŋaŋ piyanu o mbolŋge ta tumba prona sulumba Yesus tuku kupe mbolŋge kutumba nuŋe gabat waŋembi kupe saukina le mundur mayenu wande ta kumuŋgina le
JOH 12:4 Yesus dubiwanu taŋgo ande Yudas Iskariotnu nu ŋgumneŋga Yesus tuku kupet mayok kina ta nuŋge sakina:
JOH 12:5 A ... ndaŋam saka gureŋ ta tumba nane afu mbol nda piyana. Nu taŋana kande nu soŋ 30 tunaig le sine sanzal mbal turkeg kande ŋgina.
JOH 12:6 Yudas nu sanzal mbal idusniŋmba pasa ta sa ndakina. Nuŋge naŋgine ndametiŋ kulatka afu kuayarmba minanu. Ta tuku nu sakina.
JOH 12:7 Kile Yesus nu ndek sana: Nu piti ser ndawa. Ye kume ndaket le nu amboŋga ye tuku mindesiŋ wakeiwanu taŋaŋ gureŋ ta tumba ye pisneyat.
JOH 12:8 Sanzal mbal nane mara mara tane ŋgamukŋge minamŋgaig. Ye tane ndoŋ ait kuennu mine nda ŋgina.
JOH 12:9 Zu mbal gudommba nane Yesus minna ta ismba nu kaŋgeram pronaig. Nu ndo kaŋgeram pro ndanaig. Nane Lasarus kumna le Yesus nu te-tina ta turmba kaŋgeram pronaig.
JOH 12:10 Yesus nu Lasarus te-tina le nane gudommba pris gabat mbal tuku pasa kusreka Yesus tuku son ŋga minnaig. Ta tuku pris mbal nane Lasarus mata balewam tuku pasa katnaig.
JOH 12:12 Mafena le Yesus nu mbumba Yerusalem prowam bafumba minna le taŋgo pino gudommba pro Yerusalemŋge pagumba nye ta tuku minnaig ta nane isnaig.
JOH 12:13 Nane ismba ndek pator waŋe supika kilmba nu tugum kumba ka wikaraumba sakinaig: Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube o. Taŋgo te Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote. Nu Suŋgoŋge nyaro tuwa o. Nu sine Israel tuku gabat suŋgo nyaro tuwa o ŋginaig.
JOH 12:14 Yesus nu doŋki fat ande te-silika muskilnu mbolŋge minyokina. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate.
JOH 12:15 Sion tumbraŋ suŋgo ne kuru kuru ndaka. Ai si. Ne tuku taŋgo suŋgo prote si. Nu doŋki fat mbol minyoka ne tugum prote ŋgate. Kuyar pasa ta Yesus nu kumuna.
JOH 12:16 Ait ta mbolŋge nuŋe dubiwanu mbal kuyar pasa ta idus ndanaig. Ŋgumneŋga Yesus nu samba mbolŋge saŋgri kilŋa suŋgo tina le nane kuyar pasa ta idusmba sakinaig: Son. Kuyar pasa nu tuku sakate ta kumumbi nu mbolŋge mayok kina.
JOH 12:17 Nane Yesus Lasarus wikina le ndame burok sinamŋge aboŋga tiŋgina le kaŋgernaig mbal Yerusalemŋge afu kubeu niŋmba minnaig le
JOH 12:18 maŋgur suŋgo ta nu maŋau saŋgrinu kina le isnaig sulumba nane kumba ka ndinŋge nu te-silikinaig le
JOH 12:19 Farisi mbal naŋgine naŋgine sakinaig: Ai si kaŋgerap. Nane ŋakmba nu dubide. Sine wam ande kam kumuŋ kuga ŋginaig.
JOH 12:20 Nane Kuate mbariŋam tuku pagumba nye ta mbol pronaig ta afu Grik mbal.
JOH 12:21 Nane Filipus tugum pronaig. (Filipus nu Galileanu Betsaida tumbraŋok). Nane pro nu sanaig: Taŋgo suŋgo, sine Yesus kaŋgeram proweg ŋginaig le
JOH 12:22 nu kina ka Andreus sana. Taŋamba nale kinaik ka Yesus kila sanaik le
JOH 12:23 nu ndek nale sanikina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo Kuate nu saŋgri kilŋa suŋgo sam tuku ait buk prote.
JOH 12:24 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Wit tiŋnu ande kilkek sinamŋge ŋgukap le ndo alonu gudommba mayok kaŋgaig. Kilkek sinamŋge ŋgu ndakap ta nuŋe ndo minamŋgat.
JOH 12:25 Ima nu nuŋe abo mine mayewam tuku wamdus suŋgo tate ta nu ŋgisikamŋgat. Ima nu kilke te mbolŋge nuŋe abo mine mayewam tuku idus ndate ta nu abo ŋak minmba minamŋgat.
JOH 12:26 Ima nu ye tuku piro biyam idusmba kande nu ye dubiyuwa. Nu taŋawa ta nu ye ndoŋ minamŋgat. Ande nu ye tuku piro biywa ta Mamŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgat.
JOH 12:27 O Mam, ye ŋgamuŋgal pitiyate ta ye ndaŋmba sani. Wam ye mbol prowamŋgat ta laipyuwa ŋga sani? Kuga. Ye taŋake nda. Piti ta kurawam tuku ye prowen.
JOH 12:28 O Mam, naŋe nyu suŋgo ta mbol kuwa ŋgina. Nu taŋakina le samba mbolŋge miŋge pasa ande teŋenmba sakina: Yiŋe nyu suŋgo buk mbol kina. Kile maŋ mbol kaŋgat ŋga sakina.
JOH 12:29 Nane taŋge minnaig mbal pasa ta ismba afu ndek sakinaig: Kuaila fudukate ŋginaig le afu nane sakinaig: Eŋel ande nu ndoŋ pasatate ŋginaig le
JOH 12:30 nu ndek sakina: Pasa ta ye isi ŋga pro ndawat. Tane isap ŋga prowat.
JOH 12:31 Kile kilke mbol mbal pileniŋgam tuku ait prote. Kilke te tuku gabat Satan Kuateŋge te-ibeŋamŋgat.
JOH 12:32 Nane afu ye ail mbolŋge pilmba te-duŋguwaig le ye kilke mbol mbal wike liki le nane ye tugum prowamŋgaig ŋgina.
JOH 12:33 Yesus nu ndaŋndaŋmba kumamŋgat ta te-mayokmba nu pasa ta saniŋgina.
JOH 12:34 Nane ndek pasa lafumba sakinaig: Moses tuku kuyar pasa Kristus nu minmba minamŋgat ŋga sakate ta ne ndaŋam nane Katesek Taŋgo Ndindo tumba te-duŋgamŋgaig ŋgate. Katesek Taŋgo ta nu ima ŋginaig le
JOH 12:35 nu nane saniŋgina: Kile bulu tugusek ait fagnu ndo tane kilŋatiŋgamŋgat. Bulu tane kilŋatiŋmba minitmbi tane kilŋa mbolŋge likap. Kuga ta ma makeŋge tane soŋgikat. Ande nu ma make sinamŋge likate ta nu ndin kaŋger ndate.
JOH 12:36 Bulu kilŋatiŋmba minitmbi nu tugum kumba kila palpe. Taŋawap ta tane bulu ŋak minamŋgaig ŋgina. Yesus nu taŋaka sakina sulumba nu nane kusreka kuirka minna.
JOH 12:37 Yesus nu maŋau kitek gudommba nane am mbolŋge ke likanu ta nane nu tuku son nda ŋga minnaig.
JOH 12:38 Tuan taŋgo Aisaia tuku pasa ande nane mbolŋge kumuŋgina ta teŋenmba. O Suŋgo, sine pasa kukliweg le ande nu son nda ŋgate. Ne naŋe saŋgri te-mayokte le ande nu katese ndate.
JOH 12:39 Nane Kristus talanaig ta Aisaia nu o buk dir pasa ande teŋenmba kuyarna.
JOH 12:40 Kuate nu nane tuku am tukule niŋmba ŋgamuŋgal mata tukule niŋgina. Kuga ta nane ammbi alonu kaŋgermba wamdus puluniŋguwa le ŋgamuŋgal biye mbilmba ye tugum prowaig le nane wakeikamŋgit ŋgina.
JOH 12:41 Aisaia nu Kristus tuku kilŋa suŋgo kaŋgermba nu taŋamba Yesus tuku kuyarna.
JOH 12:42 Zu gabat gudommba Yesus tuku son ŋginaig ta Farisi mbal nane kusem wandekŋge nane peuniŋbekaig ŋga naŋgine son ta yabukinaig.
JOH 12:43 Nane taŋgo pino ŋakmba nane nzaliniŋgam tuku suŋgomba idusnaig sulumba Kuate nu nane nzaliniŋgam tuku wam ta fudiŋndo ŋga idusnaig.
JOH 12:44 Kile Yesus nu wi kueŋka saniŋgina: Ande nu ye tuku son ŋgate ta nu ye tuku ndo son nda ŋgate. Kuate nu ye kukulyina ta nu tuku mata son ŋgate.
JOH 12:45 Ande nu ye tuku maŋau kaŋger tite ta nu Kuate nu ye kukulyina ta nu tuku maŋau mata kaŋger tite.
JOH 12:46 Ye kilke te tuku bulu taŋaŋ taŋgo pino ŋakmba kilŋaniŋget. Ye son ŋgade mbal nane ma make sinamŋge mine ndakade.
JOH 12:47 Ande nu ye tuku pasa ismba dubi ndawa ta ye nu pilemba pasa mbolŋge te-ti ndawet. Ye taŋgo pileniŋmba pasa mbolŋge kile-tidiŋgam pro ndawen. Ye nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen.
JOH 12:48 Ima nu ye pitaiyumba ye tuku pasa ŋgumnete ta ait suŋgo mbolŋge ye pasa sake liket teŋge nu pilemba pasa mbolŋge te-tiwamŋgat.
JOH 12:49 Ye pasa sake liket te yiŋe wamdusmbi sa ndaket. Mam nu ye kukulyina nuŋge wam paguyina le ye sake liket.
JOH 12:50 Nuŋe wam pagu pasa ta abo minmba minam tuku ndin tumtiŋgit. Ta tuku ye pasa satiŋget te Mamŋge wam paguyina le ndo satiŋget ŋgina.
JOH 13:1 Pasowa ait pro ndana le Yesus nu nuŋe dubinaig mbal ndoŋ isukusmba minnaig le Yudas Iskariotnu Simon tuku kiŋo nu Satanŋge buk wamdus tuna le nu Yesus tumba nuŋe ŋgueu mbal niŋgam tuku idusmba minna. Yesus nu kilke te kusremba Mam nuŋe tugum kambim tuku ait patukina le nu kila minmba nuŋe mbal kilke te mbolŋge minnaig ta nane tuku kume purmba minna sulumba nu ndek nyamagaŋ kusremba tiŋga nuŋe siot paska tawi ande tumba ŋgaro kusmba nza mbolŋge kule kutumba nuŋe dubiwanu taŋgo tuku kupe minyaŋge likina. Mam Kuate nu saŋgri ŋakmba nu wai mbolŋge pilna le nu Mam tugumŋge ndekina ta nu maŋ luka mbumba kaŋgat wam ta ŋakmba nu kila minmba taŋana.
JOH 13:6 Taŋamba minyaŋge lika ka Simon Petrus tugum prona le nu kusnana: i ... Suŋgo, neŋge ye tuku kupe minyaŋgam bafute e ŋgina le
JOH 13:7 nu ndek sana: Ye maŋau ket te ne tugunu katese ndate. Ŋgumneŋga ne pulunamŋgat ŋgina le
JOH 13:8 nu maŋ sana: Siŋka. Ne ye tuku kupe minyaŋge nda ŋga sana. Taŋakina le nu maŋ sana: Ye ne tuku kupe minya ndaŋgi ta ne ye ndoŋ gulab minam kumuŋ kuga ŋgina le
JOH 13:9 Simon Petrus ndek nu sana: Suŋgo, taŋamba kande kupe ndo minya ndaŋga. Ye tuku kupe wai gabat turmba minyaŋga ŋgina le
JOH 13:10 nu sakina: Ande nu ŋgarosu ŋak kule pisat ta nu kupe ndo minyaŋga maŋ purfeŋnu mayok kaŋgat. Tane ŋakmba purfeŋnu minig ta tane tuku ande nu purfeŋnu mine ndakate ŋgina.
JOH 13:11 Yesus nu ima nu tuku kupet mayok kaŋgat ta nu kila minna tukunu ande nu purfeŋnu mine ndakate ŋga saniŋgina.
JOH 13:12 Nu nane tuku kupe minyaŋge deŋpurmba nu tiŋga nuŋe siot tumba silika isukusam tuku ma mbol kina sulumba nane kusnaniŋgina: Ye tane mbolŋge maŋau kit ta tane tugunu katesede?
JOH 13:13 Tane ye nyun ta Suŋgo tane tuku Tum Taŋgo ŋgade ta son. Tane kumumbi sakade.
JOH 13:14 Ye Suŋgo tane tuku Tum Taŋgo minmba ye nyu kugatok tane kumnemŋge minanu taŋaŋ tane tuku kupe minyaŋge likit. Tane mata nyu kugatok taŋaŋ taŋgine taŋgine kupe minyaŋge likap.
JOH 13:15 Ye tane mbolŋge maŋau kit ta tane kaŋgermba taŋamba dubimba kap ŋga ye tumtiŋgit.
JOH 13:16 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo li ndate. Kukul taŋgo nuŋe kukulte taŋgo li ndate.
JOH 13:17 Ye tane pasa satiŋget te tugunu katesemba dubiwap ta tane gare maŋau mbolŋge minamŋgaig.
JOH 13:18 Ye tane ŋakmba tuku sa ndakit. Ye maditiŋgen mbal ye tane tuku wamdus kila. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ande nu ye tuku nyamagaŋ ye ndoŋ isukusit ta nu ye tuku ŋgueu mayok kinit ŋgate. Pasa ta siŋka kumumbi mayok kaŋgat.
JOH 13:19 Pasa ta mayok kuwa le ye Kuateŋge madiyina taŋgo ta tane son ŋgam tuku ye amboŋga satiŋgit.
JOH 13:20 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ye yiŋe taŋgo ande kukuli le prowa le ande nu aukmba wakeite ta nu ye mata wakeiyate. Ye wakeiyate ta Kuate ye kukulyina nu mata wakeite ŋgina.
JOH 13:21 Yesus nu pasa ta saniŋgina sulumba ŋgamuŋgal pitina le pasa te-mayokmba saniŋgina: Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ŋgamukŋge ande nu ye tuku kupet minit ŋgina.
JOH 13:22 Taŋakina le nuŋe dubinaig taŋgo ndek ima tuku sakate ŋga idusmba naŋgine naŋgine muŋgu kaŋgerkinaig.
JOH 13:23 Nu dubiwanu taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta nale muŋgu patuk patuk isukusmba minnaik.
JOH 13:24 Simon Petrus nu taŋgo ta nu kusnawa ŋga gabatmbi sana le
JOH 13:25 taŋgo ta Yesus maŋ patumba nu gemmba nu kusnana: Suŋgo, ne ima tuku sakate ŋgina le
JOH 13:26 nu sakina: Ye bret te kule pak mbol pilmba tambimŋgit not ŋgina. Nu taŋaka bret tumba kule pak mbilmba Simon tuku kiŋo Yudas Iskariotnu tuna.
JOH 13:27 Tuna le Satan pro Yudas sinam kina le Yesus nu sana: Ne wam kam iduste ta pitik kumba ka ŋgina.
JOH 13:28 Nu Yudas pasa sana ta nane isukusmba minnaig mbal nane katese ndanaig.
JOH 13:29 Nane idusnaig: Yudas nu ndametiŋ tuku pale fat kulatkate tukunu Yesus nu Pasowa tuku nyamagaŋ afu piyawam tuku ko ndametiŋ afu sanzal mbal niŋgam tuku ŋga sate ŋga idusnaig.
JOH 13:30 Kile Yudas nu bret ta nyumba mayok ka kina ta buk furirna.
JOH 13:31 Nu mayok ka kina le Yesus nu nane saniŋgina: Ye Ndindo Katesek Taŋgo kile ye tuku nyu suŋgo mbol kaŋgat. Wam ta mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo mata mbol kaŋgat.
JOH 13:32 Kuate nu ye mbolŋge nyu suŋgo mbol kuwa le ye nu mbolŋge mata nyu suŋgo mbol kaŋgat. Kile ndo nu ye tuku nyu suŋgo te-mbolamŋgat.
JOH 13:33 Kiŋo kame ye, ait fagnu tane ndoŋ minamŋgit. Tane ye sota kaŋgerye nda. Ye o buk Zu mbal taŋamba saniŋgen ta kile tane satiŋgamŋgit. Tane ye kaŋgit ma ta tane prowam kumuŋ kuga.
JOH 13:34 Ye tukul kitek ande satiŋgamŋgit. Tane taŋgine taŋgine muŋgu iduska kume purkap. Ye tane tuku kume puret taŋamba tane mata taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap.
JOH 13:35 Tane muŋgu kume purkap ta taŋgo pino tane ye dubiyade mbal minig ta katesewamŋgaig ŋgina.
JOH 13:36 Yesus nu taŋamba sakina le Simon Petrus nu kusnana: Suŋgo, ne animbi kaŋgat ŋgina le nu sana: Ye kaŋgit ma ta kile ne ye dubiyam kumuŋ kuga. Ŋgumneŋga ne ye dubiyamŋgat ŋgina.
JOH 13:37 Taŋakina le Petrus nu sana: Ndaŋam kile ye ne dubinam kumuŋ kuga ŋgate. Ne tuku ŋga ye kumam tuku kuru kuru ndaket ŋgina le
JOH 13:38 nu ndek sana: Ne ye tuku ŋga ne kumam tuku kuru kuru ndakam iduste e? Ye siŋka ne sanamŋgit. Furir te mbolŋge teg wi ndakuwa le ne ye tuku nyu yabukam keŋamŋgat ŋgina.
JOH 14:1 Ye pasa pitinu satiŋgit ta tuku tane wamdus fulil ndakap. Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga ye tuku saŋgri mata tomba tiŋgap.
JOH 14:2 Mam tuku tumbraŋŋge wande gudommba minig. Taŋamba mine ndakuwaig ta ye satiŋge nda. Ye kumba ka tane tuku ma wakeiwamŋgit.
JOH 14:3 Tane tuku ma wakeiwi sulumba luka pro tane kili le tane ye ndoŋ minmba minamŋgaig.
JOH 14:4 Ye kambimŋgit ma ta tane ndin kila ŋgina.
JOH 14:5 Taŋakina le Tomas nu ndek kusnana: Suŋgo, ne kambimŋgat ta sine gilai. Ndin ndaŋ dubimba ne tugum prowamŋgig ŋga kusnana le
JOH 14:6 nu ndek sana: Kambim tuku ndin, wam tugusek, abo tugu ta ye miro. Ande nu ye laipyumba Mam tugum kambim kumuŋ kuga.
JOH 14:7 Tane ye kila pilig tukunu Mam mata kila palmbimŋgaig. Kile tane nu kila palig. Tane buk nu kaŋgernaig ŋgina.
JOH 14:8 Kile Filipus ndek Yesus sana: Suŋgo, sine tuku nzali ne naŋe Mam tumsiŋga le kaŋgerbe ŋgina le
JOH 14:9 nu ndek sana: Filipus, ye ait kuennu ne ndoŋ minet. Ne ye kila pile ndakate e? Ande nu ye tuku tugu kaŋger tite ta nu Mam mata kaŋgerte. Ndaŋam tuku ne naŋe Mam tumsiŋga le kaŋgerbe ŋgate.
JOH 14:10 Ye Mam ndoŋ sailket le nu ye ndoŋ minit. Sile ndindo ta ne son nda ŋgate? Ye mara mara pasa satiŋget ta yiŋe wamdusmbi sa ndaket. Mam nu ye ndoŋ minmba nuŋge piro ta ke likate.
JOH 14:11 Ye Mam ndoŋ minet le nu ye ndoŋ minit ta son ŋgap. Tane son ŋgam fugumba kande piro ke liket ta kaŋgerka ye nu ndoŋ minet ta son ŋgap.
JOH 14:12 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Ande nu ye tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta ye maŋau ke liket te nu mata kamŋgat. Ye Mam tugum kaŋgit ta tuku nu ye maŋau ket te liniŋmba maŋau saŋgrinu ke likamŋgat.
JOH 14:13 Tane ye ndoŋ minmba wam afu tuku yabaŋyap ta ye Mam tuku nyu suŋgokuwa ŋga ye wam ta kamŋgit.
JOH 14:14 Tane ye ndoŋ minmba wam ande tuku yabaŋyap ta ye kamŋgit ŋgina.
JOH 14:15 Taŋakina sulumba nu maŋ sakina: Tane ye tuku kume purap ta tane ye tuku miŋge dubiwamŋgaig.
JOH 14:16 Taŋawap le ye Mam sawi le ande kukulwa le ndeka tane sinzaŋtiŋmba minmba minamŋgat.
JOH 14:17 Nu wam tugusek tuku Guwa. Kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane nu gilai minmba nu tam kumuŋ kuga. Tane nu kila minig le nu tane ndoŋ minmba tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minmba minamŋgat.
JOH 14:18 Ye tane kusreki le munzanu taŋaŋ mine nda. Ye maŋ luka tane tugum prowamŋgit.
JOH 14:19 Mine minemba kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane maŋ ye kaŋgerye nda. Tane ye mara mara kaŋgeryumba minamŋgaig. Ye abo minmba minet tukunu tane mata abo minmba minamŋgaig.
JOH 14:20 Ait ta prowa le ye Mam ndoŋ minet le tane ye ndoŋ minig le ye tane ndoŋ minet wam ta tane katesewamŋgaig.
JOH 14:21 Ima nu ye tuku wam pagu pasa dubiwa ta nu ye tuku kume purte. Nu ye tuku kume purwa ta Mam mata nu tuku kume puramŋgat. Ye mata nu tuku kume purmba ye pro yiŋe wamdus tumi le nu ye kila palmbimŋgat ŋgina.
JOH 14:22 Taŋakina le Yudas ande Iskariotnu kuga nu ndek Yesus kusnana: Suŋgo, ndaŋam ne pro naŋe wamdus sine ndo tumsiŋmba kilke te mbolok maŋau dubide mbal tumniŋge nda ŋga sakate ŋgina le
JOH 14:23 Yesus ndek nu sana: Ande nu ye tuku kume purte ta nu ye tuku pasa dubite. Mam nu taŋgo ta tuku kume purmba minwa le sile Mam ndoŋ nu tugum kumba nu ndoŋ minmba minamkik.
JOH 14:24 Ande nu ye tuku kume pur ndate ta nu ye tuku pasa dubi ndate. Pasa satiŋget le isig ta ye tuku pasa kuga. Mam nu ye kukulyina nu tuku pasa.
JOH 14:25 Ye tane ndoŋ minmba pasa kame te satiŋget.
JOH 14:26 Mam nu ye tuku nyu mbolŋge sinzaŋtiŋgam tuku Tukul Guwa kukulwa le ndekamŋgat. Nuŋge tane wam ŋakmba tumtiŋgamŋgat. Pasa ŋakmba sake liken ta nu maŋ lato tumtiŋguwa le idusamŋgaig.
JOH 14:27 Tane wamdus piti ŋak minmba kuru kuru ndakap. Ye tane kusreka ŋgamuŋgal mukukmbi wamdus bul sertiŋgamŋgit. Kilke te tuku maŋau dubide mbal wamdus bul serniŋgig taŋaŋ kuga. Ye ŋgamuŋgal mukukmbi wamdus bulok minet maŋau ta tiŋgamŋgit.
JOH 14:28 Ye tane kusreki sulumba maŋ luka tane tugum prowamŋgit ŋga satiŋgit le isaig. Mam nu Suŋgo. Nu ye liyate. Ta tuku tane ye tuku kume purde kande ye Mam tugum kaŋgit ta gare tade kande.
JOH 14:29 Ye nda kinet sulumba amboŋga tane kila satiŋget. Wam ta mayok kuwa le tane pasa te tuku son ŋgap ŋga satiŋget.
JOH 14:30 Ye kile tane ndoŋ suŋgomba pasate nda. Kilke te tuku gabat Satan nu buk prowam bafute. Nu ye tuku saŋgri kumuŋ kuga ta
JOH 14:31 kilke mbolok mbal ye Mam tuku kume puret ta kila pilwaig ŋga ye Mam tuku miŋge dubiwamŋgit. Ariya. Kile tiŋgap le kab ŋgina.
JOH 15:1 Yesus nu maŋ saniŋgina: Ye grep muli tugusek. Mam nu grep muli kulatka nu miro minit.
JOH 15:2 Ye tuku wainu afu alo ndade ta Mamŋge supika kile-pankate. Wainu afu alode ta maŋ alo magewaig ŋga kugerka wakeikate.
JOH 15:3 Ye pasa satiŋgen ta mbolŋge tane tiŋreknu mayok kinaig.
JOH 15:4 Tane ye ndoŋ sailkap le ye tane ndoŋ minmba minamŋgit. Grep muli wainu aŋge tur ulendika mine ndakuwa ta nuŋe ndo alowe nda. Taŋamba ndo tane ye ndoŋ sail ndakap ta tane alo kile-mayokke nda.
JOH 15:5 Ye grep muli aŋgenu. Tane wainu. Ande nu ye ndoŋ sailkate ta ye nu ndoŋ minet le nu alo gudommba kile-mayokkate. Tane ye ndoŋ sail ndakap ta tane wam inum kam kumuŋ kuga.
JOH 15:6 Ande nu ye ndoŋ sail ndakuwa ta nu muli wainu taŋaŋ Kuateŋge supimba bukŋguwa le kareŋgamŋgat. Wainu taŋaŋ ta kile-maŋgurka kilmba pankate le paŋge uge sulude.
JOH 15:7 Tane ye ndoŋ sailkap le ye tuku pasa tane sinamŋge minwa ta taŋgine nzali mbolŋge Kuate yabaŋap le kumumba mayok kaŋgaig.
JOH 15:8 Tane alonu gudommba kile-mayokkade ta Mam tuku nyu suŋgo mbol kinit. Maŋau tambi tane siŋka ye dubiyanu taŋgo kilimok mayok kinig.
JOH 15:9 Mam nu ye tuku kume purte taŋamba ndo ye tane tuku kume puret. Ye tane tuku kume puret wam ta kusre ndamba ye tugumŋge minap.
JOH 15:10 Ye Mam tuku miŋge kumnemŋge minet ta nu ye tuku kume purte wam ta ye kusre ndawet. Tane ye tuku miŋge kumnemŋge minap ta ye tane tuku kume puret wam kusrewe nda.
JOH 15:11 Tane ye tugumŋge gare tumba gare suŋgo ŋak minap ŋga ye pasa ta satiŋgit.
JOH 15:12 Ye tuku wam pagu pasa ta teŋenmba. Ye tane tuku kume puret taŋamba ndo tane taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap.
JOH 15:13 Ande nu nuŋe gulab kame mage minam tuku kumit ta nu taŋgo ŋakmba tuku kume pur maŋau liniŋgit.
JOH 15:14 Tane ye tuku miŋge dubiwap ta tane ye tuku gulab minamŋgaig.
JOH 15:15 Gabat sugo afu nane wam ande kam idusmba naŋgine piro taŋgo sa ndaniŋgig ta ye pasa ŋakmba Mam tugumŋge isen ta tane satiŋgen. Ta tuku ye kile tane piro taŋgo ŋge nda. Tane ye tuku gulab ŋget.
JOH 15:16 Taneŋge ye madi ndayinaig. Yeŋge tane maditiŋgen. Tane ka alo magenu kile-mayokkap le alo ta minmba minwaig ŋga ye tane maditiŋgen. Tane ye tuku nyu mbolŋge Mam yabaŋap ta nuŋge wam ta tiŋgamŋgat.
JOH 15:17 Tane wam pagu pasa te dubiwap sulumba taŋgine taŋgine muŋgu kume purka minap ŋgina.
JOH 15:18 Yesus nu maŋ lato saniŋgina: Kilke mbol mbal nane abo abo ye kasuryinaig taŋamba ndo tane mata kasurtiŋgamŋgaig.
JOH 15:19 Tane kilke te tuku maŋau dubide kande nane sine tuku afu ŋga tane tuku nzali torde kande. Ye kilke mbol mbal ŋgamukŋge tane kile-mayokka maditiŋgen tukunu nane siŋgine mbal kuga ŋga kasurtiŋgig.
JOH 15:20 Ye buk pasa ande satiŋgit ta idusap. Piro taŋgo nu nuŋe suŋgo li ndate ŋga satiŋgit. Ye tane tuku Suŋgo nane afuŋge ye piti seryinaig taŋamba ndo nane tane mata piti sertiŋgamŋgaig. Afu ye tuku pasa dubide taŋamba ndo nane tane tuku pasa mata dubiwamŋgaig.
JOH 15:21 Kuate nu ye kukulyina ta nane nu gilai minig tukunu nane tane ye tuku mbal ŋga ŋgueu patikamŋgaig.
JOH 15:22 Ye pro tugusek maŋau tum ndaniŋgen kande nane une tuku pa tam tuku mine ndakade kande. Ye nane tumniŋgen tukunu nane une tuku pa tam tuku minig.
JOH 15:23 Ande nu ye kasuryate ta nu ye tuku Mam mata kasurte.
JOH 15:24 Maŋau saŋgrinu nane afuŋge ke ndakinaig ta ye nane ŋgamukŋge ke liken. Ye maŋau ta nda ke liken kande nane une tuku pa tam tuku mine ndakade kande. Nane wam kame ta kaŋgerka ye kasuryumba Mam turmba kasurmba minig.
JOH 15:25 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Nane ake sinaŋ ye tuku gubra tade ŋgate. Kile pasa ta alonu kumumbi mayok kinit.
JOH 15:26 Ye Mam tugum kumba wam tugusek tuku Guwa kukuli le pro tane sinzaŋtiŋmba nu kumumbi ye tuku sakamŋgat.
JOH 15:27 Ye piro tugu pilen mbolŋge tane ye ndoŋ minmba kile minig. Ta tuku tane mata kumumbi ye tuku saka minamŋgaig.
JOH 16:1 Tane son maŋau kusrebekaig ŋga ye pasa ŋakmba ta sake likit.
JOH 16:2 Nane afu tane kusem wande sinam kambim tuku peutiŋgamŋgaig. Ait ande prowa le nane sine Kuate tuku piro mayeweg ŋga idusmba tane bale faramŋgaig.
JOH 16:3 Nane sile Mam ndoŋ gilai tukunu taŋawamŋgaig.
JOH 16:4 Ye kile tane kila satiŋget te ŋgumneŋga maŋau ta mayok kuwa le pasa satiŋgit te idusamŋgaig. Amboŋga ye tane ndoŋ minen ta ye pasa te sa ndatiŋgen.
JOH 16:5 Kile Mam nu ye kukulyina ta ye nu tugum kaŋgit. Ye animbi kaŋgit ta tane ye kusnayam idus ndade.
JOH 16:6 Ye tane pasa te satiŋget tukunu tane ŋakmba ŋgamuŋgal piti ŋak minig.
JOH 16:7 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane maye minam tuku ye tane kusreka kaŋgit. Ye nda ka ta ande tane sinzaŋtiŋgam tuku ndeke nda. Ye kumba ka nu kukuli le tane tugum prowamŋgat.
JOH 16:8 Nu prowa sulumba une tuku tugu, maŋau tiŋreknu tuku tugu, une tuku pa lafunu tam tuku wam ta ŋakmba kilke mbol mbal kile-mayokka saniŋguwa le katese mayewamŋgaig ta teŋenmba.
JOH 16:9 Nane ye tuku son nda ŋgade tukunu nane une ŋak ta nu te-mayokmba saniŋgamŋgat.
JOH 16:10 Ye tane kusreka Mam tugum luka kaŋgit tukunu ye tiŋreknu ŋga saniŋgamŋgat.
JOH 16:11 Kuate nu kilke te tuku gabat Satan pa tambim tuku pilna tukunu nane mata pa lafunu tam tuku minig ta saniŋgamŋgat.
JOH 16:12 Ye pasa afu suŋgomba tane satiŋgam tuku ta tane wamdus sinamŋge patikam kumuŋ kuga.
JOH 16:13 Wam tugusek tuku Guwa prowa sulumba nu tugusek maŋau ŋakmba tumtiŋgamŋgat. Nu nuŋe wamdusmbi pasa satiŋge nda. Nu Kuate tugumŋge pasa isit ta ndo satiŋgamŋgat. Wam afu ŋgumneŋga mayok kaŋgaig ta mata wam pagukamŋgat.
JOH 16:14 Nu ye tuku pasa tumba tane tumtiŋguwa le ye tuku nyu suŋgo mbol kaŋgat.
JOH 16:15 Mam tuku wam ŋakmba ta ye tuku. Ta tuku ye satiŋgit nu ye tuku pasa tumba tane tumtiŋgamŋgat ŋga satiŋgit ŋgina.
JOH 16:16 Yesus nu maŋ sakina: Mine minemba tane ye kaŋgerye nda. Maŋ mine minemba ye kaŋgeryamŋgaig ŋgina le
JOH 16:17 nuŋe dubiwanu taŋgo afu ndek naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋginaig: Ndaŋam nu sakate: Mine minemba tane ye kaŋgerye nda. Maŋ mine minemba ye kaŋgeryamŋgaig ŋgate. Ye Mam tugum kaŋgit ŋga sakat ta tugunu ndaŋmba.
JOH 16:18 Mine minemba ŋga sakat ta ait giganmba. Nu pasa sake likate te sine tugunu katese ndaweg ŋginaig.
JOH 16:19 Nane Yesus kusnawam tuku idusmba minnaig ta nu katesemba nu ndek saniŋgina: Tane ye mine minemba kaŋgerye nda. Maŋ mine minemba ye kaŋgeryamŋgaig ŋgit ta tane tugunu katesewam tuku muŋgu kusnaŋgade e?
JOH 16:20 Ye siŋka satiŋgamŋgit. Kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane gare ŋak minwaig le tane sinamanzerka malmbi ŋakmba minamŋgaig. Tane wamdus piti ŋak minap ma ma wam ta mbilmba tane gare suŋgo ŋak minamŋgaig.
JOH 16:21 Pino nu kiŋo te-palmbim tuku ait prote le nu rar kamusmba piti ŋak minit. Nu kiŋo tate sulumba kaŋgermba gare tormba rar ta maŋ idus ndate.
JOH 16:22 Tane mata taŋaŋ kile wamdus piti ŋak minig. Ye maŋ tane tugum prowi le tane gare toramŋgaig. Gare ta andeŋge te-ibeŋam kumuŋ kuga.
JOH 16:23 Ait ta mbolŋge tane ye agaŋ ande tuku kusnaye nda. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Tane ye tuku nyu mbolŋge wam ande Mam yabaŋap ta nu tane tiŋgamŋgat.
JOH 16:24 Tane buk ye tuku nyu mbolŋge wam ande Mam yabaŋ ndanaig. Kile taŋamba Kuate yabaŋap le nu tane tiŋguwa le tane gare suŋgo tamŋgaig.
JOH 16:25 Ye yaba pasambi pasa satiŋge liket. Ait ande prowa le yaba pasambi satiŋge nda. Ye tane Mam tuku kilimok satiŋgamŋgit.
JOH 16:26 Ait ta mbolŋge tane ye tuku nyu mbolŋge Kuate yabaŋap le ye tane tuku yabaŋ pasa tumba Mam sawe nda.
JOH 16:27 Kuga. Mam nu nuŋe miroŋ tane tuku kume purte tukunu tane tuku yabaŋ pasa ismba tiŋgamŋgat. Tane ye tuku kume purmba ye Mam tugumŋge ndeken ta tane son ŋgade wam ta tuku nu tane tuku kume purte.
JOH 16:28 Ye Mam tugumŋge kilke te mbol prowen. Kile ye kilke te kusremba maŋ luka Mam tugum kaŋgit ŋgina.
JOH 16:29 Yesus nu taŋaka sakina le nuŋe dubiwanu taŋgo nane sakinaig: Ese. Kile ne yaba pasambi sa ndakate. Ne kilimok sakate le
JOH 16:30 sine katese mayeweg. Ne wam ŋakmba tuku kila minit. Siŋgine kusna pasa wamdus sinamŋge ndo minig le ne kila pilit. Ta tuku ne Kuate tugumŋge ndekina ta sine son ŋgeg ŋginaig le
JOH 16:31 nu ndek sakina: Tane kile ye tuku son ŋgade e?
JOH 16:32 Mine minemba tane yiŋe ndo kusreyumba kua ka sili-silimba taŋgine tumbraŋ kine likamŋgaig. Taŋawap ta Mam nu ye ndoŋ minmba minit tukunu ye yiŋe ndo mine nda.
JOH 16:33 Tane ye ndoŋ minmba ŋgamuŋgal mukuk minap ŋga ye pasa ta ŋakmba satiŋge likit. Tane kilke te mbolŋge minap sulumba piti suŋgomba kamusamŋgaig ta tane kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga minap. Ye kilke te tuku saŋgri ŋaigonu buk kile-ibeŋken ŋgina.
JOH 17:1 Yesus nu pasate deŋpurna sulumba nu tandeka mambilmba Kuate yabaŋmba sakina: O Mam, ait buk prowat. Ne ye tuku nyu suŋgo ta te-mbola le ye suk ne tuku nyu suŋgo ta te-mbolamŋgit.
JOH 17:2 Ne kilke mbol mbal ye tuku saŋgri kumnemŋge minwaig ŋga patikina le ne ye sina mbal ye nane abo tugu minmba minam tuku niŋget.
JOH 17:3 Ima nu ne Mbara Ndindo Tugusek kila pilmba ye Yesus Kristus ne kukulyina ta turmba kila pilit ta nu abo tugu tumba minmba minamŋgat.
JOH 17:4 Ne ye piro kam tuku sayina ta ye buk ke suluwit sulumba ne tuku nyu suŋgo kilke mbol mbal ŋgamukŋge te-mbolet.
JOH 17:5 O Mam, kilke te nda minna le ye ne ndoŋ nyu suŋgo ŋak minkeŋ ta kile ye tuku nyu maŋ taŋamba te-mbola le ye ne tugumŋge mini.
JOH 17:6 Ne kilke mbol mbal afu sina ta ye ne tuku maŋau tumniŋgen. Nane ne tuku mbal minnaig le ne ye sina le nane ne tuku pasa dubide.
JOH 17:7 Wam ŋakmba ne ye sina ta ne tugumŋge prode ta kile nane kila pilig.
JOH 17:8 Ne ye pasa sayina ta nane niŋgen le wamdus sinamŋge pilmba son ŋginaig. Ye ne tugumŋge prowen ta nane siŋka katese mayenaig sulumba neŋge ye kukulyina ta nane son ŋginaig.
JOH 17:9 O Mam, ye kile nane tuku yabaŋnet. Ye kilke mbol mbal ŋakmba tuku yabaŋ ndanet. Ne nane afu ye sina ta ye nane tuku ndo yabaŋnet. Nane ne tuku.
JOH 17:10 Ye tuku mbal ta ne tuku. Ne tuku mbal ta ye tuku. Nane mbolŋge ye tuku nyu suŋgo mbol kinit.
JOH 17:11 Ye kilke te kusremba ne tugum prowi le ne ye sina mbal kilke te mbolŋge minamŋgaig. O Mam, ye ne ndoŋ ndindo minek taŋamba ndo nane naŋgine naŋgine wamdus ndindo minam tuku naŋe nyu suŋgo tambi nane kulatka.
JOH 17:12 Ye nane ndoŋ minmba naŋe saŋgri ye sina tambi nane kulatken. Ye nane kigraibken le ande ŋgisi ndakina. Ande ŋayonu ŋgisikam tuku minit kuyar pasa sakate ta nuŋge ndo ŋgisikate.
JOH 17:13 O Mam, ye kile ne tugum prowamŋgit. Ye kilke te mbolŋge minmba nane ye tugumŋge gare tumba gare ŋak minwaig ŋga nane isam tuku pasa ŋakmba te saket.
JOH 17:14 Ye ne tuku pasa nane niŋgen. Ye kilke te mbolok kuga. Taŋaŋ ndo nane mata kilke te mbolok kuga. Ta tuku kilke mbol mbal nane kasurniŋgig.
JOH 17:15 Ne nane kile-duŋga le kilke te kusrewam tuku sa ndanet. Ne nane kigraibka le Satan nu nane kile-ibeŋ ndakuwa ŋga ne yabaŋnet.
JOH 17:16 Ye kilke te mbolok kuga. Taŋaŋ ndo nane mata kilke te mbolok kuga.
JOH 17:17 Ne maŋau tugusek tumniŋga le nane ne tuku mbal mayok kuwaig. Ne tuku pasa ta tugusek.
JOH 17:18 Ne ye kukulyina le kilke te mbol mbal tugum prowen. Taŋamba ndo ye nane kukulniŋget le kilke te tuku maŋau dubide mbal tugumŋge pirokade.
JOH 17:19 Ye ne tuku miŋge dubimba ta ndo idus tiwet. Ta mbolŋge nane mata ne tuku mbal mayok kaŋgaig.
JOH 17:20 Ye nane tuku ndo yabaŋ ndanet. Nane afu nane tuku pasa ismba ye tuku son ŋgamŋgaig nane tuku turmba yabaŋnet.
JOH 17:21 Nane wamdus ndindo minwaig ŋga ne yabaŋnet. O Mam, ye ne ndoŋ minmba minet le ne ye ndoŋ minmba minit taŋamba ndo nane sile ndoŋ minmba minwaig. Taŋawaig le kilke mbol mbal nane kaŋgerka neŋge ye kukulyina ta katesewamŋgaig.
JOH 17:22 Ye ne ndoŋ ndindo minek taŋamba ndo nane mata wamdus ndindo minwaig ŋga ne ye nyu suŋgo sina ta ye nane niŋget.
JOH 17:23 Ye nane ndoŋ minmba minet le ne ye ndoŋ minmba minit taŋamba ndo nane mata wamdus ndindo minwaig. Wam ta mbolŋge kilke mbol mbal ne ye kukulyina ta katesewamŋgaig. Ne ye tuku kume purte taŋamba ndo ne nane tuku mata kume purte ta nane katesewamŋgaig.
JOH 17:24 O Mam, ne ye sina mbal nane sile tuku tumbraŋ prowaig ŋga iduset. Ne kilke te te-mayok ndana sulumba ne ye tuku kume purmba ne kilŋa saŋgri suŋgo sina ta nane kaŋgerwaig ŋga wamdus suŋgo ŋak minet.
JOH 17:25 Mam ne purfeŋnu. Kilke te mbolok maŋau dubide mbal nane ne gilai minig. Ye ne kila. Yiŋe mbal te ne ye kukulyina ta nane kila minig.
JOH 17:26 Ye ne tuku tugu tumniŋgen ta maŋ lato lato tumniŋmba minamŋgit. Ye taŋawi le ne ye tuku kume purte maŋau nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minwa le ye nane ndoŋ minmba minamŋgit ŋga Mam nuŋe yabaŋna.
JOH 18:1 Yesus nu yabaŋ deŋpurmba nuŋe dubiwanu taŋgo kilmba ka Kidron kule ŋguruŋ pakarka piro ande sinam kinaig.
JOH 18:2 Yesus nuŋe dubiwanu mbal ndoŋ mara mara piro ta mbolŋge maŋgurka minanu tukunu Yesus tuku kupet taŋgo Yudas nu ma ta nu kila.
JOH 18:3 Kile Yudas nu pris gabat le Farisi mbal tugumŋge kame mbal polis mbal afu turmba kilna sulumba nane sati lam kame agaŋ ŋak pronaig.
JOH 18:4 Pronaig le Yesus maŋau ŋakmba nu mbol prowamŋgaig ta nu kila minmba nu mayok ka kusnaniŋgina: Tane ima sotade ŋgina le
JOH 18:5 nane ndek nu sanaig: Sine Nasaretnu taŋgo Yesus sota proweg ŋginaig le ye nuŋge ŋgina. Kupet taŋgo Yudas nu mata kame mbal ndoŋ taŋge tiŋ minna.
JOH 18:6 Yesus nu ye nuŋge ŋgina le kame mbal ŋakmba piriri ŋayomba ŋgumnem ŋgumnem ndeke likinaig.
JOH 18:7 Taŋanaig le Yesus nu maŋ lato nane kusnaniŋgina: Tane ima sotade ŋgina le Nasaretnu taŋgo Yesus soteg ŋginaig le
JOH 18:8 nu nane saniŋgina: Ye buk satiŋgit ye nuŋge. Tane ye sotumba ndeta nane si kusrekap ŋgina.
JOH 18:9 Taŋamba nu yabaŋ pasa buk sakina ta kumuŋgina. Nu teŋenmba sakina: Ne ye sina mbal kigraibket le ande nu ŋgisi ndakate ŋgina.
JOH 18:10 Kile Simon Petrus nu nuŋe kame bagi gomba tumba pris suŋgo tuku piro taŋgo kilbanu ndinam pike welna. (Piro taŋgo ta nyunu Malkus).
JOH 18:11 Taŋana le Yesus nu Petrus sana: A ... naŋe bagi tumba nuŋe ma mbolŋge pale. Yiŋe Mam nuŋge piti te kule kaglinu taŋaŋ sate ta ye mbule nda. Ye nyamŋgit ŋgina.
JOH 18:12 Kile kame mbal naŋgine gabat ndoŋ Zu mbal tuku polis turmba nane Yesus biye timba wainu muliŋtumba
JOH 18:13 nane amboŋga nu tumba Anas tugum kinaig. Taŋgo saibo ta tuku mbiyel nuŋe Kaiafas nu yar ta mbolŋge pris gabat suŋgo minna.
JOH 18:14 Nu o buk Zu mbal saniŋgina: Sine Israel tuku ma tumba taŋgo ndindo kumwa ta maye ŋga saniŋgina.
JOH 18:15 Nane Yesus tumba kinaig le Simon Petrus nu Yesus dubiwanu taŋgo ande ndoŋ nu dubimba kinaik. Pris gabat suŋgo nu taŋgo ande ta nu kila. Ta tuku taŋgo ta nu Yesus dubimba pris gabat suŋgo tuku fonde sinam kina.
JOH 18:16 Petrus nu malaŋga mayokŋge minna le taŋgo ande nu pris gabat suŋgo kila ta nu pro malaŋga kulatkanu pino ta sana sulumba nu mayok ka Petrus tumba fonde sinam kina.
JOH 18:17 Piro mbal polis mbal ndoŋ nane murkeniŋgina le nane pa dikŋga likmba tiŋ minnaig le Petrus nu mata kumba nane ndoŋ pa likmba tiŋ minna. Taŋana le malaŋga kulatkanu pino ta ndek nu sana: Ne taŋgo ta tuku dubiwanu taŋgo ande ŋgina le nu ndek sana: i ... Ye kuga ŋgina.
JOH 18:19 Kile pris gabat suŋgo Yesus kusna-kusnana: Ne naŋe dubinade mbal ame pasa saniŋgit le ne dubinade ŋgina le
JOH 18:20 nu ndek sana: Ye taŋgo pino ŋakmba am mbolŋge pasa tumniŋgen. Kusem wande suŋgo foŋfoŋ Zu mbal maŋgurkade tuku ma ta ŋakmba mbolŋge pasa tumniŋgen. Ye kuirkuirka pasa afu sa ndaniŋgen.
JOH 18:21 Ne ndaŋam ta tuku kusnayate. Ye pasa sake liken ta isnaig mbal nane kila minig. Ne ka nane kusnaniŋga ŋgina.
JOH 18:22 Taŋakina le Zu mbal tuku polis taŋgo ande nu tugumŋge minna ta nu ndek Yesus dabil panmba sana: Ne ndaŋam taŋamba pris gabat suŋgo sate ŋgina le
JOH 18:23 nu ndek sana: Ye pasa ande mbarmba sakit kande te-mayokmba saya. Ye mbar ndawit le ndaŋam ake sinaŋ katyate ŋgina.
JOH 18:24 Taŋakina le Anas nu piro mbal saniŋgina le Yesus wainu muli ŋak tumba pris gabat suŋgo Kaiafas tugum kinaig.
JOH 18:25 Simon Petrus nu taŋge pa likmba tiŋ minna le afu nane nu kaŋgermba sanaig: Ne mata nu tuku dubiwanu taŋgo ande ŋginaig le nu Yesus tuku nyu yabuka sakina: i ... Ye kuga ŋgina.
JOH 18:26 Taŋgo Petrusŋge kilba pike welna ta nu tuku ndare tuma ande pris gabat suŋgo tuku piro taŋgo nu Petrus kaŋgermba sana: Ne mata nu ndoŋ piro mbolŋge minat le kaŋgernit ŋgina.
JOH 18:27 Taŋakina le nu maŋ lato Yesus tuku nyu yabukina le teg witina.
JOH 18:28 Maratukuk tiŋga nane Kaiafas tuku wande kusremba Yesus tumba ka gafman tuku wande tugum pronaig. Nane pro naŋgine tukul ande idusmba sine kasomok mbal tuku wandek sinam kumba kutur tumba Pasowa nyam kumuŋ kuga ŋga nane wande ta sinam nda kinaig.
JOH 18:29 Ta tuku gabat suŋgo Pilatus nu mayok ka nane kusnaniŋgina: Taŋgo te ndaŋat le nu tumba pasa mbol prowaig ŋga kusnaniŋgina le
JOH 18:30 nane nu sanaig: Nu mbar ndawa ta sine nu tumba ne tugum prowe nda ŋginaig.
JOH 18:31 Taŋakinaig le Pilatus nu ndek saniŋgina: Taŋgine nu tumba taŋgine tukul dubimba nu pilemba lafunu tape ŋgina le Zu mbal nane nu sanaig: Tane Rom gafman tuku tukul ta taŋgo ande balewam tuku sine peusiŋgit ŋginaig.
JOH 18:32 Nane pasa sakinaig ta Yesus nu o buk ail kazrai mbolŋge kumam tuku sakina ta kumunaig.
JOH 18:33 Pilatus nu luka wande sinam kina sulumba afu saniŋgina le nane Yesus tumba pronaig le nu kusnana: Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo e ŋgina le
JOH 18:34 nu ndek sana: Ne naŋe wamdusmbi taŋamba kusnayate e ko afuŋge saninaig le ye kusnayate ŋga kusnana le
JOH 18:35 Pilatus nu sana: A ... ye Zu taŋgo kuga. Naŋe mbal taŋgine pris gabat naneŋge ne tumba ye wai mbolŋge palgig. Ne ndaŋna le nane ne mbolŋge taŋade e ŋga kusnana le
JOH 18:36 nu lafumba sana: Ye kilke te kulatkam tuku gabat kuga. Ye kilke te tuku gabat kande yiŋe gageu nane ye Zu mbal tuku wai mbolŋge pile ndakuwaig ŋga nane ndoŋ kame bude kande. Ye kilke kulatket ta kise ŋgina.
JOH 18:37 Taŋakina le Pilatus nu ndek kusnana: Ne gabat suŋgo e ŋgina le nu lafumba sana: Ne sakate not. Ye tugusek maŋau te-mayokam tuku inaŋge ye te-pilna le kilke te mbol prowen. Ima nu tugusek maŋau sotate ta nu ye tuku miŋge isit ŋgina le
JOH 18:38 nu ndek nu kusnana: Tugusek maŋau ta ame agaŋ ŋgina. Taŋakina sulumba nu maŋ mayok ka Zu mbal saniŋgina: Ye nu tuku mbar ande kaŋger ndawet.
JOH 18:39 Tane tuku Pasowa ait mbolŋge muliŋtanu taŋgo ande paskanu ta kile maŋ taŋawamŋgit. Ye Zu mbal tuku gabat suŋgo te paska tiŋgi e ŋgina.
JOH 18:40 Taŋaka saniŋgina le nane ndek wikaraumba kueŋka sakinaig: Taŋgo ta sine mbulig. Ne Barabas paska sine siŋga ŋginaig. (Barabas nu agaŋ ndende kuayaranu taŋgo).
JOH 19:1 Kile Pilatus nu Yesus tumba kame mbal niŋgina le muli kareŋnumbi nu ŋgusnaig.
JOH 19:2 Nane muli ande nzapo ŋak pirka gabat kaimba tawi gurgur mindepiye mayenu tumba nu kai tunaig sulumba
JOH 19:3 nane ndek nu nzumilmba sanaig: Ese. Ne Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga samba dabil pannaig.
JOH 19:4 Kile Pilatus maŋ mayok ka Zu mbal saniŋgina: Tane isap. Ye nu tuku mbar ande kaŋger ndawet. Ye nu tumba maŋ tane tugum prowi le tane kaŋgermba kila palpe ŋgina.
JOH 19:5 Taŋakina le Yesus nu gabat mbolŋge muli nzapo ŋak tawi gurgur ŋak maŋ mayok kina le Pilatus nu ndek saniŋgina: Ai te. Taŋgo te kaŋgerap ŋgina.
JOH 19:6 Taŋakina le pris gabat mbal polis mbal Yesus kaŋgermba ŋakmba wikaraumba sakinaig: Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋga saka minnaig le Pilatus nu ndek nane saniŋgina: Taŋgine nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋgap. Ye nu tuku mbar ande kaŋger ndawet ŋgina le
JOH 19:7 Zu mbal ndek sakinaig: Nu sine tuku tukul suŋgo lukamba ye Kuate tuku Kiŋo ŋga sakina. Ta tuku nu siŋka kumwa ŋginaig.
JOH 19:8 Nane nu Kuate tuku Kiŋo ŋginaig le Pilatus nu ismba nu kuru kuru suŋgona sulumba
JOH 19:9 nu ndek Yesus tumba wandek sinam kumba maŋ kusnana: Ne aniŋge prona ŋgina kande nu pasa lafu ndana le
JOH 19:10 Pilatus nu ndek sana: Ne ye tuku pasa lafuwe nda? Ye gabat suŋgo. Yeŋge saki le ne kusrenamŋgaig. Kuga ta ne ail kazrai mbolŋge balenamŋgaig ta ne idus ndate e ŋgina le
JOH 19:11 nu Pilatus sana: Kuate nu wo ndakuwa ta ne ye mbolŋge wam ande kam kumuŋ kuga. Ta tuku ande nu ye tumba ne wai mbolŋge pilna ta nu tuku mbar ta ne tuku mbar lite ŋgina.
JOH 19:12 Taŋakina le Pilatus nu Yesus kusrewam tuku ndin sotina ta Zu mbal wikaraumba sakinaig: Taŋgo ta ye gabat suŋgo ŋgate tukunu nu Rom gabat Sesar tuku ma tam iduste. Ne nu kusrewa ta Sesar nu ne ndoŋ gubra tamŋgat ŋga sanaig.
JOH 19:13 Pilatus nu pasa ta ismba nu Yesus tumba mayok kina sulumba nu ka pasa pileŋganu mbili mbolŋge minyokina. Ma ta nyunu Ndame Basleŋnu Ŋak. Nane Hibru pasambi Gabata ŋgade.
JOH 19:14 Mara ta Pasowa tuku kusem kuanenu tuku ait. Ki buk mbilam bafuna le Pilatus nu pasa pileŋganu mbili mbolŋge minyoka Zu mbal saniŋgina: Ai te. Taŋgine Gabat Suŋgo te ŋgina.
JOH 19:15 Taŋakina le nane wikaraumba sakinaig: Nu balewaig. Ail kazrai mbolŋge nil daŋŋguwaig ŋginaig le nu nane saniŋgina: i ... Taŋgine gabat suŋgo te balewaig ŋga sakade e ŋgina le pris gabat mbal lafumba sakinaig: Sesar ndo siŋgine gabat suŋgo minit ŋginaig.
JOH 19:16 Taŋakinaig le Pilatus nu Yesus tumba ail kazrai mbolŋge pilwaig ŋga nane tuku wai mbolŋge pilna.
JOH 19:17 Yesus nu nuŋe ail kazrai kurana le kame mbal nu tumba ma ande nyunu Taŋgo Gabat Murko ta tugum pronaig. Hibru pasambi ma ta Golgota ŋgade.
JOH 19:18 Taŋge nane nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋga taŋgo armba turmba kilmba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋge likinaig ta ande simŋge ande temŋge Yesus nu ŋgamuŋge.
JOH 19:19 Pilatus nu nane afu saniŋgina le ail kazrai mbolŋge pasa ande teŋenmba kuyarmba pilnaig: Taŋgo te Nasaretnu taŋgo Yesus. Nu Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga kuyarnaig.
JOH 19:20 Nane Hibru pasambi Rom pasambi Grik pasambi pasa ta kuyarnaig. Yesus ail kazrai mbolŋge pilnaig ma ta Yerusalem patukŋge tukunu Zu mbal gudommba pro pasa ta burkumba
JOH 19:21 Zu mbal tuku pris gabat kame nane ka Pilatus sanaig: Nu Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋga kuyarat ta sauka. Nu nuŋe miroŋ ye Zu mbal tuku gabat suŋgo ŋgate taŋamba kuyara ŋginaig kande
JOH 19:22 Pilatus nu nane saniŋgina: Kuga. Ye kuyarit ta ndo minwa ŋgina.
JOH 19:23 Kame mbal nane Yesus ail kazrai mbolŋge nil daŋŋge deŋpurmba nane bailkamba nu tuku tawi agaŋ ndende walmba kilnaig. Nu tuku tawi kuennu ta mata tinaig. Tawi ta zail ndaŋganu. Basleŋnu mbolŋge tugu pilmba ka ibeŋŋge bitekŋgina.
JOH 19:24 Ta tuku kame mbal naŋgine naŋgine sakinaig: Sine tawi mayenu te fetfetmba kile ndakube. Sine usre ande kumba ande tawi tam tuku madibe ŋginaig. Nane taŋakinaig ta kuyar pasa ande kumunaig ta teŋenmba. Nane ye tuku tawi walmba kilnaig. Ye tuku tawi tam tuku usre ande kinaig ŋgate. Kame mbal nane wam ta kinaig.
JOH 19:25 Pino afu Yesus tuku ail kazrai tugumŋge tiŋ minnaig ta nyu kat naŋgine teŋenmba. Yesus ina nuŋe, ina nuŋe tuku maib nuŋe, Klopas tuku piyo nuŋe Maria, Maria Magdalanu pino turmba.
JOH 19:26 Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo ande tuku kume purna ta ina nuŋe ndoŋ tiŋ minna le kaŋgermba ndek ina nuŋe sana: Ina, ne tuku kiŋo not ŋgina. Taŋakina sulumba nu ndek nuŋe dubiwanu taŋgo ta sana:
JOH 19:27 Ne tuku ina naŋe not ŋgina. Ait ta mbolŋge taŋgo ta Maria tumba nuŋe wande mbolŋge kulatka minmba minna.
JOH 19:28 Kile Yesus nu nuŋe piro ŋakmba kugana ta kila pilmba nu kuyar pasa ande kumumba sakina: Ye kule parayate ŋgina.
JOH 19:29 Nza grep kule ŋak taŋge minna ta nane kulelu tumba grep kule sinamŋge pilmba papanimbi te-duŋga Yesus tuku miŋge mbolŋge pilnaig le
JOH 19:30 nu ŋair ŋinkina sulumba sakina: Kile piro suluwit ŋga gabat welndeka nu kumna.
JOH 19:31 Mara ta kusem kuanenu tuku ait. Kusem ta mbolŋge kusem ait suŋgokanu. Ta tuku mindesiŋ ail kazrai mbolŋge mine ndakuwaig ŋga Zu mbal nane ka Pilatus sanaig: Kame mbal tuku pasa palpe le taŋgo keŋ ta kupe kat ŋgurŋgurwaig le kumwaig le paskuwaig ŋginaig.
JOH 19:32 Taŋakinaig le nu wokina le kame mbal ismba ndek taŋgo ar Yesus ndoŋ nil daŋŋginaig nale tuku kupe kat ŋgurŋgurkinaig.
JOH 19:33 Taŋamba nane pro Yesus nu buk kumna le kaŋgermba kupe ŋgur ndanaig.
JOH 19:34 Kame taŋgo andeŋge mbanduwaŋmbi nu tuku takel make soburona le pitik ndo ndare kule tur ndekina.
JOH 19:35 Ye Yohanus taŋge minmba yiŋe ammbi wam ta kaŋgeren tukunu ye son saket. Tane mata son ŋgam tuku ye kuyaret.
JOH 19:36 Wam kina ta kuyar pasa armba alo kumumbi mayok kinaik. Pasa ande teŋenmba sakate. Ne tuku isu ande ŋgure nda ŋgate.
JOH 19:37 Pasa ande teŋenmba sakate. Nane nu tuku ŋgarosu soburonaig mbal nu kaŋgeramŋgaig ŋgate.
JOH 19:38 Kile Arimateanu taŋgo Yosef nu Pilatus tugum kina. Yosef nu Yesus dubina taŋgo ta nu Zu mbal tuku kuru-kuruka nuŋe son maŋau yabukina. Nu Yesus tuku mindesiŋ tam tuku Pilatus yabaŋna le wokina le nu pro mindesiŋ ta tumba kina.
JOH 19:39 Nikodemus nu o buk Yesus tugum furir prona ta nu mata gureŋ armba kublinaig tuku ta kilmba prona. Gureŋ pitinu ta 30 kilo taŋaŋ.
JOH 19:40 Nale Yesus tuku mindesiŋ tumba Zu mbal tuku maŋau dubimba gureŋ kutu-kutumba tawi kaukaukmbi soŋga kusnaik.
JOH 19:41 Yesus ail kazrai mbolŋge balenaig ma ta tugumŋge kumzaŋ ail tuku piro ande sinamŋge mindesiŋ palmbim tuku ndame burok kitek ande minna. Ndame burok ta buk mindesiŋ ande taŋge pile ndakinaig tuku.
JOH 19:42 Ait ta Zu mbal kusem kuanenu tuku ait tukunu nale Yesus tuku mindesiŋ tumba ka burok patukŋge minna ta sinamŋge pilnaik le minna.
JOH 20:1 Kusem kugana le piro tugu palmbinu ait mafe maye ndana le Maria Magdalanu nu ndame burok ta tugum kumba mambilna kande ndame suŋgo buk talka barinaig le kaŋgerna.
JOH 20:2 Wam ta kaŋgermba nu pinderka luka kina ka Simon Petrus taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta nale sanikina: Nane afu siŋgine Suŋgo tuku mindesiŋ ndame burok sinamŋge tumba ka pilnaig ma ta sine gilai ŋga sanikina le
JOH 20:3 nale pastiŋga ndame burok ta tugum kambim saka kinaik.
JOH 20:4 Nale pinderka kumba Yesus dubiwanu taŋgo ande nu Petrus limba nu amboŋga burok tugum ta prona.
JOH 20:5 Taŋamba nu loka mambilna sulumba mindesiŋ kusnaig tuku tawi ta ndo kaŋgerna. Kaŋgermba nu sinam kine ndakina.
JOH 20:6 Taŋamba minna le Simon Petrus pinderka pro burok sinam kina sulumba tawi mindesiŋ kusnaig ta ndo minna le kaŋgerna.
JOH 20:7 Gabat soŋginaig tuku tawi ta kasomŋge minna le kaŋgerna.
JOH 20:8 Kile taŋgo nu amboŋga prona ta nu mata burok sinam kina sulumba tawi ta kaŋgerka Yesus nu tiŋgina ta nu son ŋgina.
JOH 20:9 Kuyar pasa nu Kristus maŋ tiŋgam tuku sakina ta nale katese ndanaik.
JOH 20:10 Taŋamba nale luka nakile wande mbol kinaik.
JOH 20:11 Maria nu ndame burok tugum taŋge tiŋga malmbika minna sulumba loka burok sinam ta mambilna kande
JOH 20:12 eŋel armba tawi kaukauk ŋak Yesus tuku mindesiŋ minna ma ta mbolŋge ande gabat tugumŋge ande kupe tugumŋge minyok minnaik le kaŋgerkina.
JOH 20:13 Eŋel ar ta ndek Maria sanaik: Pino, ne ndaŋam malmbikate ŋga kusnanaik le nu ndek sakina: Nane ye tuku Suŋgo tumba ka ma aniŋge pilnaig ta ye gilai ŋga sanikina.
JOH 20:14 Sanikina sulumba nu mbilka Yesus nu tugum taŋge tiŋ minna le kaŋgerna ta imaŋge nu katese ndana.
JOH 20:15 Kile Yesus nu kusnana: Pino, ne ndaŋam malmbikate. Ne ima sotate ŋga sana le nu piro te kulatkanu taŋgo ŋga idusmba nu sana: Mam, neŋge nu tumba ka ma inumŋge pilna kande ye saya le ka nu tumba ka ŋgina.
JOH 20:16 Taŋakina le Yesus nu sana: Maria ŋgina le nu mbilka Rabuni ŋgina. (Rabuni pasa ta tugunu Tum Taŋgo).
JOH 20:17 Yesus ndek sana: Ye Mam tugum ambe nda kan tukunu ne ye biye ndaka. Ne kumba yiŋe tira kame teŋenmba saniŋga. Ye siŋgine Mam siŋgine Kuate nu tugum ambe kaŋgit ŋga saniŋga ŋgina.
JOH 20:18 Taŋakina le nu kumba Yesus dubiwanu mbal tugum promba saniŋgina: Ye Suŋgo kaŋgerit ŋga nu pasa ŋakmba sana ta nane kubeu niŋgina.
JOH 20:19 Ki ta piro tugu palmbinu ait furiram Yesus dubiwanu mbal nane wande ande mbol maŋgurka Zu mbal tuku kuru-kuruka wande malaŋga tukul ndiŋmba minnaig kande Yesus nu nane ŋgamukŋge mayok ka tiŋga saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap ŋgina.
JOH 20:20 Taŋakina sulumba nuŋe wai takel make nane tumniŋgina le nane naŋgine Suŋgo kaŋgermba gare tornaig.
JOH 20:21 Kile nu maŋ saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap. Mam nu ye kukulyina taŋamba ndo ye mata tane kukultiŋgamŋgit ŋgina sulumba
JOH 20:22 nu nane mbolŋge mabseŋmba guwa fitka sakina: Tane Tukul Guwa tap.
JOH 20:23 Tane nane afu tuku une saukap ta une ta mine nda. Afu tuku une sau ndakap ta une ta minmba minamŋgat ŋgina.
JOH 20:24 Yesus dubiwanu taŋgo 12 buk madiniŋgina ta tuku ande Tomas mape nyu ande Didimus nu Yesus mayok kina ait ta nu nane ndoŋ mine ndakina.
JOH 20:25 Nane afu ndek Tomas sanaig: Sine siŋgine Suŋgo kaŋgergig ŋginaig le nu sakina: Tane yabrikade. Yiŋe ammbi wai mbolŋge nil tuku ma kaŋgerka wai tokmbi nzilal kigreka takel make buronaig ma kirewi sulumba ndo ye nu tiŋgat ta son ŋgamŋgit ŋgina.
JOH 20:26 Mara 8 kugana le nane maŋ wande ndui ta mbolŋge maŋgurka minnaig ta Tomas ndoŋ. Wande malaŋga tukul ndiŋmba minnaig le Yesus nu maŋ nane ŋgamukŋge mayok ka tiŋga saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap ŋgina sulumba
JOH 20:27 kile nu Tomas sana: Ne ilmba ye tuku wai te kaŋgerka wai tokmbi kigreka wai kuitka takel burok kirewa. Ne wamdus tero ndaka son ŋga ŋgina.
JOH 20:28 Taŋakina le Tomas nu ndek sakina: O yiŋe Suŋgo, ne ye tuku Mbara ŋgina le
JOH 20:29 nu ndek Tomas sana: Ne ye kaŋgeryate sulumba son ŋgate. Afu nane ye nda kaŋgeryumba son ŋguwaig ta nane gare ŋak minamŋgaig ŋgina.
JOH 20:30 Yesus nu nuŋe dubiwanu taŋgo am mbolŋge wam kitek suŋgomba ke likina ta afu ndo kuyarniŋget.
JOH 20:31 Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo. Nu Kuate tuku Kiŋo ta tane son ŋga nu kila pile mayewap ŋga ye pasa te kuyarke liket. Tane nu tuku son ŋgap ta nuŋe nyu mbolŋge tane abo tugu minmba minam tuku tamŋgaig.
JOH 21:1 Ŋgumneŋga Yesus dubiwanu taŋgo afu Tiberias kule kualiŋ tugumŋge minnaig le nu maŋ nane tugumŋge mayok kina ta teŋenmba.
JOH 21:2 Nane minnaig mbal ta ande Simon Petrus ande Tomas mape nyu ande Didimus. Ande Galileanu taŋgo Nataniel tumbraŋ nuŋe Kana. Afu ta Sebedeus tuku kiŋo armba Yesus dubiwanu taŋgo armba turmba.
JOH 21:3 Nane minnaig sulumba Simon Petrus nu saniŋgina: Ye kualegaŋ sotam kaŋgit ŋgina le nane sakinaig: Sine ndoŋ ŋginaig. Nane kumba waŋ poŋga kinaig ka kumaŋ bukŋga didika minnaig le mafena kande kualegaŋ kile ndakinaig.
JOH 21:4 Maratukuk ki prowam bafuna le Yesus nu piyal taŋge tiŋ minna le nane nu kaŋgermba lislismba nu katese ndanaig.
JOH 21:5 Kile nu nane wika kusnaniŋgina: Oi. Mata kame, tane kualegaŋ afu kilaig e ŋgina le kualegaŋ kuga o ŋginaig.
JOH 21:6 Nu ndek saniŋgina: Tane maŋ ndinam kumamŋge bukŋgap ta tane kualegaŋ kilamŋgaig ŋgina. Taŋaka saniŋgina le nane ndek taŋanaig le kualegaŋ pitinuŋge kumaŋ didike fugunaig.
JOH 21:7 Kile taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta nu Petrus sana: Ai si. Siŋgine Suŋgo ŋgina le
JOH 21:8 nu pasa ta ismba nu pirokam tuku mal tiŋgina ta tawi tumba tiŋmba pateŋga kageka tabek kina le nane afu kumaŋ kualegaŋ ŋak didika kule makembi kinaig. Waŋ piyal patukŋge wai tutur 50 taŋamba ndo minna.
JOH 21:9 Nane waŋ kusremba kinaig ka piyal taŋge pa ande dikŋginaig le ugmba minna le kaŋgernaig ta kualegaŋ pasokanu bret turmba pa mbolŋge minnaig le kaŋgerkinaig.
JOH 21:10 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Kualegaŋ kilaig ta afu kilmba yalpe ŋgina le
JOH 21:11 Simon Petrus nu ndek kina ka waŋ poŋga kumaŋ kualegaŋ ŋak ta didikina le tabek kina. Kualegaŋ sugo ta burkinaig ta 153 minnaig ta pitinuŋge kumaŋ pur ndakina.
JOH 21:12 Kile Yesus nu nane saniŋgina: Tane ilmba isukusap ŋgina. Nuŋe dubiwanu taŋgo nane ne ima ŋga kusnawam tuku kuru-kuruka nu kusna ndanaig. Nu naŋgine Suŋgo ta nane katesenaig.
JOH 21:13 Kile nu tiŋga bret kualegaŋ tur kilmba walmba niŋgina le nyinaig.
JOH 21:14 Yesus nu kummba tiŋgina sulumba ait te nu nuŋe dubiwanu taŋgo tugumŋge prowam keŋna.
JOH 21:15 Nane isukuse sulunaig le Yesus nu Simon Petrus sana: Yohanus tuku kiŋo Simon, ne taŋgo kame te liniŋmba ne suŋgomba ye tuku kume purte e ŋga kusnana le nu Yesus sana: Suŋgo ne kila. Ye ne nzaliyate ŋgina. Taŋakina le Yesus ndek sana: Ne ye tuku sipsip fat isukusneniŋga ŋgina.
JOH 21:16 Kile nu maŋ kusnawam arna: Yohanus tuku kiŋo Simon, ne ye tuku suŋgomba kume purte e ŋga kusnana le nu lafumba sana: Suŋgo ne kila. Ye ne nzaliyate ŋgina. Taŋakina le Yesus nu sana: Ne ye tuku sipsip kulatka mina ŋgina.
JOH 21:17 Kile nu maŋ kusnawam keŋna: Yohanus tuku kiŋo Simon, ne ye tuku suŋgomba nzalinate e ŋga kusnana. Yesus nu ne ye tuku suŋgomba nzaliyate ŋga sawam keŋna le Petrus nu ŋgamuŋgal piti ŋak sana: Suŋgo, ne wam ŋakmba kila. Ye ne nzaliyate ta ne kila minit ŋgina. Taŋakina le Yesus nu sana: Ne yiŋe sipsip isukusneniŋga.
JOH 21:18 Ye siŋka sanamŋgit. Ne mbanzo minmba ma kambim tuku idusmba let tiŋmba naŋe nzali ndo dubimba tiŋga kine promba minna. Ne saibo pilmba wai kuitka le andeŋge let tumba ne kusmba nu tuku wamdus neŋge dubiwa ŋga nu ne didika kaŋgat ŋgina.
JOH 21:19 Nu taŋamba Petrus dir pasa sana. Ŋgumneŋga Petrus nu kummba Kuate tuku nyu suŋgo te-mbolamŋgat ta nu tumna. Taŋaka sana sulumba nu ndek sakina: Ne ye dubiya ŋgina.
JOH 21:20 Taŋakina le Petrus nu mbilka taŋgo ande Yesus nu tuku kume pur mayena ta ilna le kaŋgerna. Taŋgo ta nane buk wande mbolŋge isukusmba minmba nu Yesus patumba minyoka gemna sulumba ima nu ne tuku kupet taŋgo mayok kaŋgat ŋga Yesus kusnana.
JOH 21:21 Petrus nu taŋgo ta ilna le kaŋgermba ndek Yesus sana: Suŋgo, taŋgo te nu ndaŋamŋgat ŋga sana le nu lafumba sana:
JOH 21:22 Nu abo minwa le ye luka ndekamŋgit ŋga idusi ta ne tuku piro kuga. Ne ye dubiya ŋgina.
JOH 21:23 Ŋgumneŋga Yesus tuku mbal afu taŋgo ta kume nda ŋga sakinaig le pasa ta suŋgokina ta Yesus nu taŋgo ta kume nda ŋga sa ndakina. Kuga. Nu teŋenmba sakina: Nu abo minwa le ye luka ndekamŋgit ŋga idusi ta ne tuku piro kuga ŋga Petrus sana.
JOH 21:24 Yesus dubiwanu taŋgo nu kume nda ŋga sakinaig ta ye Yohanus. Wam kame te ŋakmba yiŋe ammbi kaŋgerken sulumba pasa te kuyarke liket. Pasa te siŋka son pasa ta sine kila.
JOH 21:25 Yesus nu maŋau afu suŋgomba turmba ke likina. Ande nu wam ta ŋakmba kuyarke likina kande kilke tugu ŋakmba mbolŋge waŋe ta patikam tuku ma kumuŋ kuga kande. Son.
ACT 1:1 O Teofilus kaiye. Ye amboŋga waŋe ande kuyarmba ne tuku pilen ta Yesus nu wam ŋakmba ke lika pasa tumniŋmba minna le
ACT 1:2 ma ma Kuateŋge te-duŋga samba mbol kina. Nu Tukul Guwa ŋak minmba kambim tuku ait mbolŋge aposel buk madiniŋgina ta wam paguniŋgina. Ye wam ta ŋakmba waŋe mbolŋge kubeu tinen.
ACT 1:3 Yesus nu rar tumba kummba maŋ tiŋgina sulumba mara 40 sinamŋge nu aposel tugumŋge mayok ka Kuate nuŋe gageu kulatkate maŋau ta tumniŋgina sulumba wam afu saŋgrinu ke likina le kaŋgerkumba nu tiŋgina wam ta kila pilnaig.
ACT 1:4 Nu nane ndoŋ minmba teŋenmba saniŋgina: Tane Yerusalem tumbraŋ suŋgo te kusre ndawap. Mam nu ande kukulwa le tane ndoŋ minmba minam tuku sakina ta nu tairŋga minap. Ye o buk tane ta tuku satiŋgen.
ACT 1:5 Yohanus nu kulembi nane kule pisneniŋgina. Mine minemba ye tane Tukul Guwambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgit ŋgina.
ACT 1:6 Mara ande nane maŋgurka nu kusnanaig: Suŋgo, ne kile sine Israel mbal tuku muskil kile-tidiŋga siŋgine kilke siŋgamŋgat e ŋginaig le
ACT 1:7 nu ndek saniŋgina: Mam nu nuŋe nyu tambi wam kame mayok kambim tuku ait madiniŋgina ta ginu mara ame ait mbolŋge mayok kaŋgaig ta tane kila palmbim tuku maŋau kuga.
ACT 1:8 Tukul Guwa tane mbolŋge prowa le tane saŋgri ŋak minmba amboŋga Yerusalemŋge ŋgumneŋga Yudea ma tugu Samaria ma tugu kilke tugu ŋakmba mbolŋge lika ye tuku nyu saniŋgap ŋgina.
ACT 1:9 Taŋamba saniŋmba minna le nane nu kaŋgermba minnaig le Kuateŋge nu te-duŋga tumba samba mbol kina le gau kaukauk ande pro nu soŋgina le nane maŋ nu kaŋger ndanaig.
ACT 1:10 Nane samba mbol tandeka nu kina ndin ta kaŋger timba minnaig le kile taŋgo armba kumiŋ kugen kaukauk ŋak taŋge mayok kumba ndek nane saniŋginaig:
ACT 1:11 Galilea mbal, ndaŋam tane samba mbol te tandeka mambilmba minig. Kuateŋge Yesus te-duŋgat le tane kusreka samba mbol ket le kaŋgeraig taŋamba ndo nu maŋ luka ndenuŋgat ŋga saniŋginaig.
ACT 1:12 Kile nane tiŋga Olif tabe kusremba luka Yerusalem kinaig. Ndin ta kuen ndo kuga.
ACT 1:13 Nane kinaig ka Yerusalem promba naŋgine wande minnaig ta poŋga rum o mbolŋge ta sinam kinaig. Nyu naŋgine ta teŋenmba. Petrus, Yohanus, Yakobus, Andreus, Filipus, Tomas, Bartolomeus, Mateus. Ande Alfeus tuku kiŋo nuŋe Yakobus. Ande Simon mape nyu ta Selot. Ande Yakobus tuku kiŋo nuŋe Yudas.
ACT 1:14 Pino kame afu Yesus ina nuŋe Maria ndoŋ, Yesus tuku maib kat nuŋe nane ŋakmba taŋge maŋgurka ŋgamuŋgal ulendimba Kuate yabaŋmba minnaig.
ACT 1:15 Ait ande Yesus dubinaig kuasmbi 120 taŋaŋ maŋgurka minnaig le Petrus nu nane ŋgamukŋge tiŋga sakina:
ACT 1:16 Tira kame, o buk Tukul Guwaŋge David tuku miŋge mbolŋge Yudas tuku sakina le kuyarna. Kuyar pasa ta ŋgisinu kumuŋ kuga. Yudasŋge Yesus minna ma ta tumniŋgina le pro nu biye tinaig.
ACT 1:17 Taŋgo ta nu sine piro tuma ande. Nu sine tuku piro inum nu biyna.
ACT 1:18 Nu mbar suŋgokina le mbar ta tuku ndametiŋmbi kilke ande piyanaig. Nu gabat kumam te-tirka saŋgrimba ndeka fuŋgul puluka sina walelena le nu kumna.
ACT 1:19 Yerusalem mbal nane wam ta ismba kilke ta nyun ta Akeldama ŋginaig. Nyu ta tugunu Ndare Kutukina tuku Kilke.
ACT 1:20 Mune waŋe mbolŋge kuyar ande Yudas tuku teŋenmba minit. Nuŋe wande ake minwa. Ande maŋ taŋge nda kinywa. Kuyar ande mata teŋenmba sakate. Ande nu nu tuku piro tuwa. Kuyar pasa taŋamba sakate ŋga saniŋgina.
ACT 1:21 Petrus nu maŋ lato saniŋgina: Sine taŋgo ande te-silika madibe. Taŋgo ta nu sine ndoŋ Yesus tiŋgina wam ta saka te-mayokam tuku. Yesus nu sine ndoŋ minna le nane afu mara mara sine dubika lika minnaig taŋaŋ taŋgo ande madibe. Ande nu Yohanus kule pisneniŋgina ait mbolŋge sine ndoŋ minmba ka ka Yesus nu sine kusreka samba mbol kina taŋaŋ taŋgo inum madibe ŋgina.
ACT 1:23 Taŋakina le nane taŋgo armba nyun kilnaig ta ande Yosef ande Matias. Yosef nu mape nyu ande Yastus ande Barsabas.
ACT 1:24 Nane taŋgo ar ta kile-tidiŋginaig sulumba yabaŋmba sakinaig: O Suŋgo, ne taŋgo ŋakmba tuku wamdus kila. Taŋgo ar te ima ne madina ta tumsiŋga.
ACT 1:25 Yudas nu nuŋe minam tuku mbili ŋayonu mbol kumba piro ta kusrena. Taŋgo ande tumsiŋga le nu piro ta biymba aposel nyu tamŋgat ŋginaig.
ACT 1:26 Taŋakinaig sulumba nane naŋgine maŋaumbi kinaig le Matias tuku nyu mayok kina le nu aposel 11 ndoŋ ulendikinaig.
ACT 2:1 Zu mbal tuku pagumba nye ait suŋgo ande nyunu Pentikos prona le Yesus dubinaig mbal wande ande mbolŋge maŋgurka minnaig.
ACT 2:2 Minnaig le samba mbolŋge fudu suŋgo ande bubre suk ndeka prona sulumba wande minnaig ta fudu suŋgo ta kumuŋgina.
ACT 2:3 Kile agaŋ ande pa mane suk deŋpur-deŋpurka nane ŋakmba mbol kine likina le kaŋgernaig.
ACT 2:4 Tukul Guwa nu nane ŋakmba mbol kumuŋgina le nane ndek pasa kuale gilai ta sake lika minnaig.
ACT 2:5 Taŋamba minnaig le Zu afu Kuate tuku nyu kurauka ma tugu kise kise mbolŋge promba Yerusalemŋge maŋgurkinaig ta
ACT 2:6 nane fudu suŋgo ta ismba pro nane tugumŋge maŋgurka naŋgine pasa kuale yimyam ise lika nane piriri ŋayomba wamdus te-sulunaig sulumba
ACT 2:7 pirerek purka sakinaig: i ... Nane ŋakmba te Galilea mbal ndo.
ACT 2:8 Ndaŋam nane sine ŋakmba tuku pasa kuale yimyammbi sakade.
ACT 2:9 Sine afu Partianu, Medianu, Elamnu, Mesopotamianu. Sine afu Yudeanu, Kapadosianu, Pontusnu, afu Asianu.
ACT 2:10 Sine afu Frigianu, Pamfilianu, Isipnu, afu Sirene tumbraŋ suŋgo patuk patuk tumbraŋ foŋfoŋ Afrikaŋge progeŋ. Sine afu Romŋge te progeŋ ta afu Zu mbal afu kasomok mbal Zu mbal taŋaŋ Kuate dubiweg tuku.
ACT 2:11 Sine afu Kretanu, afu Arabianu. Sine taŋamba taŋamba ma tugu yimyam mbolŋge prowe likeg. Kuate nu wam saŋgrinu kitek ke likate ta siŋgine pasa kualembi sakade le iseg ŋginaig.
ACT 2:12 Nane ŋakmba pirerek purka wamdus te-sulumba muŋgu kusnaŋginaig: Wam te tugunu ndaŋmba tuku ŋginaig le
ACT 2:13 afu nane nzumil te-niŋmba sakinaig: Nane grep kule kamenu suŋgomba nyaig sulumba ŋginŋgankade ŋginaig.
ACT 2:14 Taŋakinaig le aposel 12 maŋgurka minnaig ta nane ŋgamukŋge Petrus nu tiŋga wi kueŋka saniŋgina: Tane Yerusalem mbal Zu mbal ma tugu afu mbolŋge prowe likinaig tane ŋakmba kilba pilmba ye tuku pasa ise tiwap.
ACT 2:15 Kile maratukuk ki ait 9 tate. Sine grep kule nyumba ŋginŋgankanu ŋga sasiŋgig ta taŋamba kuga.
ACT 2:16 Tuan taŋgo Yoel nu dir pasa sakina ta kile alonu mayok kinit. Nu teŋenmba kuyarna.
ACT 2:17 Kuate nu sakate. Kilke kugawam tuku ait patukuwa le ye yiŋe Guwa kilke mbol mbal niŋgamŋgit. Taŋawi le tane tuku kiŋo kulim kame Tukul Guwaŋge pasa saniŋguwa le ismba kile-mayokkamŋgaig. Tane tuku taŋgo mo nane kiŋatanu suk agaŋ kaŋgerkamŋgaig. Tane tuku saibo nane kinymba kiŋa alo ŋak kaŋgerkamŋgaig.
ACT 2:18 Ait ta mbolŋge yiŋe piro taŋgo piro pino yiŋe Guwa niŋgi le nu nane pasa saniŋguwa le ismba kile-mayokkamŋgaig.
ACT 2:19 Ye Suŋgo, ye luka prowam tuku ait pro ndawa le tane katewam tuku ye samba mbolŋge kilke mbolŋge wam kitek saŋgrinu kile-mayokkamŋgit. Samba mbolŋge ki bulu kugamba dabuka tambun ndare suk gurnuŋgat. Kilke mbolŋge ndare pa suŋgo pa guwa dabuknu mayok ke likamŋgaig. Tane wam ŋakmba ta kaŋgerka piriri ŋayowamŋgaig.
ACT 2:21 Ima nu Suŋgoŋge turwa ŋga wikuwa ta ye nu tuku muskil te-tiwe tambimŋgit. Yoel nu taŋamba Kuate tuku pasa kuyarna ŋga saniŋgina.
ACT 2:22 Petrus maŋ lato saniŋgina: Israel mbal, tane pasa te ise tiwap. Nasaretnu taŋgo Yesus Kuateŋge kukulmba nu saŋgri tuna ta tane kila. Nu wam saŋgrinu kitek tane ŋgamukŋge ke likina le kaŋgerkinaig.
ACT 2:23 Ande nu Yesus tumba tane wai mbolŋge palmbim tuku Kuate nu o buk wamdus ta tina. Tane nu ail kazrai mbolŋge kumwa ŋga une mbal wai mbolŋge pilnaig le nane nu balenaig le kumna.
ACT 2:24 Kumna le Kuate nu Yesus tuku kume tuku saŋgri pitaimba te-tina. Kume tuku saŋgriŋge Yesus biye dewam kumuŋ kuga.
ACT 2:25 David nu wam ta tuku o buk Kristus tuku miŋge teŋenmba kuyarna. Suŋgo nu mara mara ye ndoŋ minit le kaŋgeret. Ye wamdus piti sulu ndawi ŋga nu ye ndinam kumamŋge gemyumba minit.
ACT 2:26 Ta tuku ye ŋgamuŋgal bulok gare ŋak minet. Ye kumam tuku minet ta ye piti ndayate.
ACT 2:27 Ye tuku kanu kumanu mbal tuku tumbraŋ kine nda. Ye ne tuku piro taŋgo yiŋe ŋgarosu menu tuku ndin tukulamŋgat.
ACT 2:28 Abo minmba minam tuku ndin ne ye tumyate. Ne ye ndoŋ mina le ye gare toramŋgit ŋgina. Petrus nu David tuku kuyar pasa taŋamba nane saniŋgina sulumba sakina:
ACT 2:29 Tira kame, ye pasa satiŋgamŋgit te tane kila. Siŋgine mbuŋ David nu kumna le ŋgukinaig. Nu tuku kumu ta kile minit le kaŋgereg.
ACT 2:30 David nu Kuate tuku tuan taŋgo minmba nu tuku mbuŋ ande nu tuku ma mbolŋge gabat suŋgo minam tuku Kuate nu pasa saŋgrinu sana ta nu kila minna.
ACT 2:31 Ta tuku David nu Kristus kummba tiŋgamŋgat wam ta kaŋgermba teŋenmba sakina: Kristus nu kumanu mbal tuku tumbraŋ kine nda. Nu tuku ŋgarosu mata menu tuku ndin tukulamŋgat ŋgina.
ACT 2:32 David nu pasa kuyarna ta Yesus tuku kuyarna. Nu kumna le Kuate nu te-tina le tiŋgina. Sine ŋakmba wam ta kaŋgergeŋ.
ACT 2:33 Kuate nu Yesus te-duŋga nuŋe ndinam kumamŋge pilna sulumba nuŋe pasa saŋgrinu sakina ta kumumba Yesus Tukul Guwa tuna. Taŋamba ndo kile nu sine Tukul Guwa siŋgat le nu tuku saŋgri ismba kaŋgerde te.
ACT 2:34 David nu samba mbol kine ndakina ta nu teŋenmba Kristus tuku sakina. Suŋgo Kuateŋge ye tuku Suŋgo sana: Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma
ACT 2:35 yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina.
ACT 2:36 Tane Israel mbal wamdus pulutiŋguwa. Tane Yesus tumba ail kazrai mbolŋge balenaig ta Kuate nu taŋgo ta tumba nuŋe madina taŋgo ŋga taŋgo ŋakmba tuku Suŋgo pilna ŋga saniŋgina.
ACT 2:37 Zu mbal pasa ta ismba sine siŋka mbargeŋ ŋga nane ŋgamuŋgal rar suŋgo kamusmba Petrus aposel afu turmba saniŋginaig: Tira kame, sine ndaŋbe o ŋginaig le
ACT 2:38 Petrus nu ndek nane saniŋgina: Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine maŋau ŋaigonu kusreka Yesus Kristus ndoŋ ulendika kule pisne tap. Tane taŋawap le Kuate nu tane tuku une ŋakmba sauka gilaiŋga Tukul Guwa tiŋgamŋgat.
ACT 2:39 Kuate nu tane taŋgine kiŋo kame kasomok mbal turmba idusniŋmba o buk Tukul Guwa taŋgo niŋgamŋgit ŋgina. Suŋgo Kuate nu ima kate wikate ta nu Guwa niŋgit ŋga saniŋgina.
ACT 2:40 Petrus nu taŋamba pasa lato saniŋmba sakina: Taŋgine kuasmbi tuku maŋau ŋayonu kusrewap le Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋguwa ŋgina le
ACT 2:41 nane nu tuku pasa ismba son ŋginaig mbal nane kule pisne tinaig. Ki ait ta mbolŋge nane gudommba 3,000 taŋaŋ Yesus dubinaig mbal ndoŋ ulendikinaig sulumba
ACT 2:42 nane mara mindek aposel kame tuku wam pagu pasa ismba nane wamdus ulendi tuma isukusmba pasa nyumba Kuate yabaŋmba minnaig.
ACT 2:43 Aposel kame nane wam kitek gudommba saŋgrinu ke likinaig le nane ŋakmba Kuate tuku nyu kurauka kuru-kuruka minnaig.
ACT 2:44 Nane son ŋginaig mbal ŋakmba tuma minmba naŋgine agaŋ ndende muŋgu ŋgail ŋgail ndakinaig.
ACT 2:45 Nane afu agaŋ denkanu ta naŋgine ŋgamukok agaŋ ta kilmba piyamba ndametiŋ tambi nane turkanu.
ACT 2:46 Mara mindek nane kusem wande suŋgo sinam taŋge maŋgurka naŋgine wande yimyam mbolŋge tuma isukusmba gare-gareka wamdus bulok ŋak ulendi minanu.
ACT 2:47 Nane taŋamba Kuate tuku nyu te-duŋga minanu le taŋgo pino ŋakmba nane tuku saka minanu. Mara mindek Kuate nu afu tuku muskil kile-tidiŋganu le nane ka Yesus tuku kuasmbi ndoŋ ulendikanu.
ACT 3:1 Taŋgo ande ina sinamŋge kupe baklelok mayok kina. Mara mindek nane afu taŋgo ta sukuŋga taŋgo pino ndametiŋ yabaŋniŋgam tuku kusem wande malaŋga ande nyunu Maditak tugum taŋge palmbinu. Ait ande Petrus nale Yohanus ndoŋ Kuate yabaŋam tuku ait ki kanum 3 mbolŋge nale kusem wande ta mbol kinaik. Kinaik le nane afu maŋ taŋgo ta sukuŋga pro taŋge pilnaig.
ACT 3:3 Kile Petrus nale kusem wande sinam kambim bafunaik le taŋgo ta nale kaŋgerka agaŋ inum tuwaik ŋga nale yabaŋnikina.
ACT 3:4 Yabaŋnikina le Petrus nale nu fumble timba sanaik: Ne sile kaŋgerka ŋginaik.
ACT 3:5 Taŋakinaik le nu idusna agaŋ ande ye sam tuku sayade ŋga idusmba nu nale kaŋger tidiŋga minna le
ACT 3:6 Petrus nu ndek sana: Ye gol silwa ndametiŋ kugatok ta ye ne agaŋ ande tanmbimŋgit. Ne Nasaretnu taŋgo Yesus Kristus tuku saŋgri mbolŋge ne tiŋga lika ŋgina.
ACT 3:7 Taŋakina sulumba nu taŋgo ta tuku wai ndinam biymba te-duŋgina le rakukadu kupe mbain turmba saŋgri tiŋgina.
ACT 3:8 Taŋana le nu pitik ndo pastiŋga nale ndoŋ kusem wandek sinam kumba gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋga nu kumbaŋge pate-pateŋga kina.
ACT 3:9 Nu kumbaŋge Kuate tuku nyu te-duŋgina le taŋgo pino nu kaŋgermba kila pilmba sakinaig:
ACT 3:10 i ... Kusem wande malaŋga Maditak tugumŋge ndametiŋ yabaŋkate taŋgo ta not ŋginaig. Taŋamba nane pirerek purka wamdus te-sulumba minnaig.
ACT 3:11 Taŋgo ta Petrus le Yohanus bigmba nane ma ande nyunu Solomon tuku kawaŋ pronaig le nane gudommba pinder-pindermba pro taŋgo ta kaŋgermba pirerek purka wai makemba minnaig le
ACT 3:12 Petrus nu wam ta kaŋgermba nane saniŋgina: Israel mbal, ndaŋam saka tane pro wam te tuku pirerek purka am goka sine kaŋger tidiŋgade. Sile taŋgo magenu sikile saŋgrimbi taŋgo te wakeiwanu ŋga idusde e? Taŋamba kuga.
ACT 3:13 Abraham Isak Yakob siŋgine mbuŋ ŋakmba tuku Mbara nu nuŋe piro taŋgo Yesus tuku nyu mbol kuwa ŋga nu wam te kate. Tane Yesus tumba gafman tuku wai mbolŋge pilnaig le Pilatus nu Yesus paskam tuku sakina ta tane saŋgri maramba mbulnaig.
ACT 3:14 Kuate tuku taŋgo purfeŋnu ta tane mbulmba taŋgo balewanu taŋgo paska te-mayokam tuku Pilatus sanaig.
ACT 3:15 Tane abo tugu miro balenaig. Tane balenaig ta Kuate nu te-tina le tiŋgina le sile Yohanus ndoŋ kaŋgerkeŋ.
ACT 3:16 Tane taŋgo kaŋgerde te sile Yesus tuku saŋgri tomba tiŋga taŋgo te kupe te-tiwe tukik le tane ŋakmba am mbolŋge nu mayekat.
ACT 3:17 Yiŋe tira kame, tane gabat kame ndoŋ Yesus mbolŋge wam ŋayonaig ta tane nu tuku tugu katese ndamba taŋanaig ta ye kila.
ACT 3:18 Kuate nu o buk nuŋe tuan taŋgo kame tuku miŋge mbolŋge nuŋe madina taŋgo rar tam tuku sakinaig ta alonu Yesus mbolŋge kumuŋgina.
ACT 3:19 Ta tuku taŋgine maŋau ŋaigonu kusreka ŋgamuŋgal biye mbilap le Kuate nu tane tuku une ŋakmba sauke sulumba tane wamdus bul sertiŋguwa le gare ŋak minamŋgaig.
ACT 3:20 Nu Yesus kukulwa le tane tugum prowamŋgat. Nu o buk tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku nu pilna.
ACT 3:21 Kile nu samba mbolŋge minmba Kuate nu wam ŋakmba kile-tidiŋguwa le wam tugusek ndo minam tuku ait tairŋga minit. O buk Kuate nu nuŋe tuan taŋgo kame tuku miŋge mbolŋge ait ta tuku sakina.
ACT 3:22 Moses nu teŋenmba sakina. Suŋgo Kuate nuŋe pasa te-mayokam tuku ye tuan taŋgo pilna taŋamba ndo nu sine Israel ŋgamukŋge tuan taŋgo ande palmbimŋgat. Tane nu tuku pasa ŋakmba ise tiwap.
ACT 3:23 Ande nu nu tuku pasa talawa ta Kuateŋge nuŋe mbal ŋgamukŋge paska tumba kasomŋge pilwa le nu ŋgisikamŋgat. Moses nu taŋamba sakina.
ACT 3:24 Kuate tuku tuan taŋgo Samuel tuan taŋgo afu nu ŋgumnemŋge mayok kinaig ta nane ŋakmba ait te mbolŋge wam prowam tuku sake likinaig.
ACT 3:25 Tane Kuate tuku tuan taŋgo kame tuku mbuŋ. Kuate nu pasa saŋgrinu taŋgine mbuŋ niŋmba Abraham ndoŋ wamdus ulendika siŋka son pasa sakina ta tane tuku turmba sakina. Nu teŋenmba Abraham sana. Ne tuku mbuŋ kat naŋe mbolŋge kilke tugu ŋakmba mbolŋge ye wam mayenu kamŋgit ŋgina.
ACT 3:26 Kuate nu nuŋe piro taŋgo te-tina sulumba sine Israel mbal maŋau ŋaigonu kusreka gare maŋau mbolŋge minbe ŋga nu Yesus kukulna le amboŋga sine tugum prona ŋga saniŋgina.
ACT 4:1 Petrus nale Zu mbal pasa niŋmba minnaik le kusem wande tuku polis gabat kame pris mbal Sadusi afu nane ŋakmba maŋgur ta tugum pronaig.
ACT 4:2 Pro Petrus nale Yesus kummba maŋ tiŋgina taŋamba taŋgo mata kumbe sulumba tiŋgamŋgig ŋga pasa tumniŋmba minnaik le nane ismba palseŋniŋgina.
ACT 4:3 Palseŋniŋgina le nale bige tidiŋga kilmba furirte ŋga indole nale pasa te-tiwaik ŋga muliŋ kilmba wandekŋge patikinaig.
ACT 4:4 Taŋanaig ta nane Petrus tuku pasa isnaig mbal ta gudommba Yesus dubinaig mbal ndoŋ ulendika taŋgo 5,000 taŋaŋ mayok kinaig.
ACT 4:5 Mafena le Israel gabat sugo Israel mage mage kusem pasa bitekŋganu mbal nane ŋakmba pro Yerusalemŋge maŋgurkinaig.
ACT 4:6 Pris gabat suŋgo Anas nu tuku ndare tuma Kaiafas Yohanus Aleksander nane mata pronaig.
ACT 4:7 Nane maŋgurka polis kame kukulniŋginaig le nane ka Petrus nale kilmba pro pasa mbolŋge kile-tidiŋginaig le gabat sugo nale kusnanikinaig: Tale wam kinaik ta saŋgri ta imaŋge tikina? Imaŋge tale kukultikina ŋginaig le
ACT 4:8 Tukul Guwaŋge Petrus wamdus tuna le nu nane saniŋgina: Siŋgine gabat, siŋgine mage mage tane isap.
ACT 4:9 Sile taŋgo kupe baklelok turkik le nu mayekat. Tane ta tuku sile pasa mbolŋge kile-tidiŋgaig ndeta
ACT 4:10 tane gabat mbal Israel ŋakmba pasa te ismba kila palpe. Taŋgo kupe baklelok mayekat le kile kaŋgerde te tugunu teŋenmba. Nasaretnu taŋgo Yesus Kristus nu tuku saŋgrimbi taŋgo te kupe te-tiwik. Tane nu ail kazrai mbolŋge balenaig ta Kuate nu tumba te-duŋgina.
ACT 4:11 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ndame ande tane ndame wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade ŋgate. Ndame ta Yesus.
ACT 4:12 Kilke mbol mbal ŋgamukŋge sine kile-luka kilam tuku Kuateŋge Yesus siŋgina. Ande nu siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku mine ndakate ŋga saniŋgina.
ACT 4:13 Petrus le Yohanus kuru kuru kugatok miŋge bulok sakinaik le gabat mbal nane wam ta kaŋgermba taŋgo ar te ake taŋgo ndo kila kugatok ŋga wamdus te-sulunaig. Taŋamba nale Yesus ndoŋ minnaik ta katesenaig.
ACT 4:14 Kupe baklelok taŋgo mayekina ta Petrus nale ndoŋ taŋge tiŋ minna tukunu nane kaŋgermba nale tuku pasa pitaiwam tuku ndin ande kaŋger ndanaig.
ACT 4:15 Taŋamba nane polis kame saniŋginaig le nale kilmba mayok kinaig. Mayok kinaig le naŋgine naŋgine muŋgu kusnaŋga ndin sota
ACT 4:16 sakinaig: Sine taŋgo ar te mbolŋge ndaŋbe. Nale wam kitek saŋgri ŋak kinaik ta Yerusalem mbal ŋakmba isnaig. Sine wam ta tomba yabukam kumuŋ kuga.
ACT 4:17 Nale tuku pasa taŋgo pino ŋgamukŋge suŋgokikat. Ta tuku sine maŋau te peuwam tuku nale Yesus tuku kuasmbi afu maŋ saka tum ndaniŋgap ŋga riroŋ pasa niŋbe ŋginaig.
ACT 4:18 Taŋakinaig sulumba nale maŋ wika pasa saŋgrinu sanikinaig: Tale Yesus tuku maŋ afu saka tum ndaniŋgap ŋginaig le
ACT 4:19 nale ndek lafumba sakinaik: Sile Kuate tuku miŋge dubipe e ko taŋgo tuku miŋge dubipe? Ame wam Kuate am mbolŋge mayenu. Taŋgine wamdus sinamŋge pilewap.
ACT 4:20 Sikile ammbi agaŋ kaŋgerka pasa iskeŋ ta miŋge tukule nda ŋginaik.
ACT 4:21 Taŋakinaik le gabat mbal maŋ lato riroŋ pasa saŋgrinu sanikmba nale kukulnikinaig le kinaik. Taŋgo pino ŋakmba taŋgo mayekina le kaŋgermba Kuate tuku nyu te-duŋginaig. Ta tuku gabat sugo nane taŋgo pino tuku kuru-kuruka nale ake kukulnikinaig le kinaik.
ACT 4:22 Taŋgo wakeinaik ta nu yar 40 buk kusrena tuku.
ACT 4:23 Kile Petrus nale kumba ka nakile mbal kile-siglika pris gabat kame Israel mage mage taŋamba taŋamba maŋau sake likaig ŋga kubeu niŋginaig le
ACT 4:24 nane pasa ta ismba wamdus ndindo ulendi pilmba ndek Kuate yabaŋmba sakinaig: O Suŋgo, ne saŋgri tugu. Ne samba kilke yu agaŋ ndende ŋakmba neŋge ndo kile-mayokkina.
ACT 4:25 O buk naŋe piro taŋgo siŋgine mbuŋ David nu Tukul Guwaŋge wamdus tuna le pasa ande teŋenmba kuyarna. Ndaŋam kasomok mbal nane Kuate tuku gubra kagli tornaig. Ndaŋam nane ake sinaŋ wam ŋayonu kam idusnaig.
ACT 4:26 Kilke te tuku nyu ŋak mbal kame buwam saka tiŋga gabat sugo afu ndoŋ ulendika maŋgurka Kuate nuŋe madina taŋgo ndoŋ kame buwam idusnaig ŋgina.
ACT 4:27 O son. Sine ne tuku pasa ta alonu kilimok kaŋgergeŋ. Herodus, Pontius Pilatus, kasomok mbal Israel mbal afu turmba nane Yerusalemŋge maŋgurka ne madina taŋgo Yesus balewam tuku sakinaig.
ACT 4:28 Nane Yesus tumba balenaig ta ne o buk naŋe saŋgri naŋe wamdusmbi wam afu mayok kambim tuku idusna ta nane ta kumunaig.
ACT 4:29 O Suŋgo, nane sine mata ŋaigo siglikam tuku saka minig. Ta tuku sine ne tuku piro mbal kuru kuru kugatok miŋge bulokmbi ne tuku pasa kukliwam tuku sine sinzaŋsiŋga.
ACT 4:30 Ne naŋe saŋgri te-mayokmba naŋe piro taŋgo purfeŋnu Yesus tuku nyu mbolŋge guaze mbal wakeika wam saŋgrinu kitek ke lika ŋginaig.
ACT 4:31 Nane yabaŋ deŋpurnaig le nane minnaig wande ta buru-burukina. Buru-buruka Tukul Guwa nane tuku wamdus kumuŋgina le nane wamdus bulka Kuate tuku pasa miŋge bulokmbi saka minnaig.
ACT 4:32 Yesus tuku son ŋginaig mbal nane ŋakmba ŋgamuŋgal wamdus ulendimba minnaig. Naŋgine agaŋ ndende mata ulendimba ŋakmba tuma minam tuku patikinaig.
ACT 4:33 Aposel nane Suŋgo Yesus tiŋgina le kaŋgergeŋ ŋga pasa saŋgri ŋak saka minnaig le Kuate nu nane sinzaŋniŋgina le nane mine magenaig.
ACT 4:34 Nane afu kilke ŋak wande ŋak afu tugumŋge piyaniŋmba ndametiŋ kilmba pro aposel kame niŋganu.
ACT 4:35 Naŋgine mbal afu agaŋ denkanu ta nane ndametiŋ ta kilmba walmba niŋganu.
ACT 4:36 Nane tuku taŋgo ande Siprusnu nyunu Yosef nu Levi tuku ndare. Nane aposel kame nu tuku mape nyu Barnabas ŋginaig. (Barnabas nyu ta tugunu: Nu taŋgo wamdus bul serniŋgit tuku).
ACT 4:37 Nu mata nuŋe kilke piyamba ndametiŋ kilmba aposel kame niŋgina.
ACT 5:1 Taŋgo ande nyunu Ananias nu piyo nuŋe Safira ndoŋ kilke inum piyamba ndametiŋ kilnaik.
ACT 5:2 Kilnaik sulumba Ananias nu ndametiŋ ŋgamuŋge paplamba inumnu nakile pilmba inumnu aposel niŋgam tuku idusmba piyo nuŋe sana le wokina. Nu ndametiŋ inumnu tumba pro aposel niŋgina sulumba sakina: Sile sikile kilke piyamba ndametiŋ kilkik ta noten ndo ŋgina.
ACT 5:3 Taŋakina le Petrus ndek nu sana: Ananias, ne ndaŋam Satanŋge wamdus tanet le ne ndametiŋ paplamba inumnu naŋe kusremba inumnu tumba pro Tukul Guwa yabri pakte.
ACT 5:4 Naŋe kilke minat ta ne kile piyawat sulumba ndametiŋ kilat. Ndametiŋ ta naŋe agaŋ. Ndametiŋ ta paplamba afu sine siŋgam idusmba ko naŋe ŋakmba kilam idusmba ndeta ta maye. Naŋe ndametiŋ. Ndaŋam ne maŋau ŋayonu kam tuku idusat. Ne sine yabri ndasiŋgit. Ne Kuate yabrite ŋga sana.
ACT 5:5 Ananias nu pasa ta ismba nu kumaknu ndekina. Kumna le taŋgo mo afu promba wandek taŋge nu tuku mindesiŋ tawimbi soŋga tumba ka ŋgukinaig. Ananias nu kumna le nane wam ta isnaig mbal nane kuru kuru suŋgo tinaig.
ACT 5:7 Taŋamba minnaig ma ma ki kanum keŋmba kinaig le piyo nuŋe Safira nu taŋgo nuŋe wam kina ta nu katese ndamba wande ta mbol prona.
ACT 5:8 Prona le Petrus ndek nu kusnana: Takile kilke piyamba ndametiŋ kilaik ta noten ndo e ŋga kusnana le nu lafumba au not ndo ŋgina.
ACT 5:9 Taŋakina le Petrus ndek nu sana: Tale ndaŋam saka Suŋgo tuku Guwa tagowam tuku pasa ulendiwaik. Ata. Taŋgo mo taŋgo naŋe tuku mindesiŋ ŋgukaig ta kupe fudu isa. Malaŋga tugum prode ta. Nane kile ne mata taŋawamŋgaig ŋgina le
ACT 5:10 nu pitik ndo Petrus tuku kupe tugum taŋge kumaknu ndekina le taŋgo mo pro nu kaŋgermba nu tuku mindesiŋ mata tumba ka taŋgo nuŋe gemmba ŋgukinaig.
ACT 5:11 Taŋanaig le Yesus tuku kuasmbi nane kuru kuru suŋgo tinaig. Mbal afu kasomŋge minnaig mata pasa ta ismba nane kuru-kurukinaig.
ACT 5:12 Aposel kame taŋgo pino ŋgamukŋge wam afu kitek saŋgrinu ke likinaig. Nane mara mindek kusem wande ta mbol kumba Solomon tuku kawaŋŋge maŋgurka minanu.
ACT 5:13 Maŋgurka minnaig le nane ŋakmba nane tuku saka minmba pro nane ndoŋ ulendikam tuku kuru-kurukinaig.
ACT 5:14 Nane gudommba son ŋga nane ndoŋ ulendikinaig le Suŋgo tuku mbal tugekina.
ACT 5:15 Yerusalem mbal nane guaze mbal kilmba pro ndinŋge yaŋgo farniŋge lika patikinaig. Ta ndaŋam? Petrus nu kuwa le nu tuku kanumnuŋge ndo nane mbol kuwa le nane magekuwaig ŋga idusmba patike likinaig.
ACT 5:16 Yerusalem patukŋge tumbraŋ mine likinaig nane mata guaze mbal afu guwa ŋaigonu ŋak kilmba pro patike likinaig le ŋakmba magekinaig.
ACT 5:17 Pris mbal tuku gabat suŋgo Sadusi mbal nu ndoŋ wamdus ulendi minnaig ta nane aposel kame piro kinaig ta ismba nane sine tuku piro lide ŋga nane gubra kagli firkinaig sulumba
ACT 5:18 nane kumba aposel kame bige tidiŋga muliŋ kilmba wandekŋge patikinaig.
ACT 5:19 Nane taŋge minnaig le ka furirna le Suŋgo tuku eŋel ande pro wande malaŋga talka nane kilmba kile-mayokka saniŋgina:
ACT 5:20 Tane kape sulumba kusem wande sinam taŋge taŋgo pino abo tugu tam tuku ndin tumniŋgap ŋgina le
ACT 5:21 nane pasa ta ismba mafewam patukina le nane kumba ka kusem wande sinam taŋge pasa kuklimba minnaig. Kile pris gabat suŋgo nane nu ndoŋ minnaig mbal pro Israel pasa pilewanu sugo naŋgine mage mage turmba maŋgurkam tuku saniŋginaig sulumba aposel kame kilmba te prowaig ŋga polis mbal kukulniŋginaig le muli wande sinam kinaig.
ACT 5:22 Nane pro muli wande sinam kumba nane kiriŋga luka kumba saniŋginaig:
ACT 5:23 Sine kumba ka muli wande su ndiŋanu kaŋgergig. Polis mbal malaŋga kulat mayemba minnaig le sine malaŋga talka sinam kumba nane kaŋger ndakigig ŋginaig.
ACT 5:24 Taŋakinaig le kusem wande tuku polis gabat pris gabat mbal nane pasa ta ismba nane kuru-kuruka pasa te tugeka kumuŋga ka animŋge tinuŋgat o ŋga wamdus te-sulumba minnaig.
ACT 5:25 Taŋamba minnaig le taŋgo ande nane tugum promba saniŋgina: Tane taŋgo kame muliŋ kilmba wandekŋge patikaig ta nane kusem wande mbol siŋge taŋgo pino pasa tumniŋmba minig ŋgina.
ACT 5:26 Taŋakina le kusem wande kulat gabat nuŋe polis taŋgo afu ndoŋ nane kumba ka aposel kame ŋgan kilmba pronaig. Nane taŋgoŋge ndamembi bale farsiŋbekaig ŋga idusmba taŋanaig.
ACT 5:27 Kilmba promba Israel mbal tuku pasa pilewanu sugo tumailamŋge kile-tidiŋginaig le pris gabat suŋgo nu nane kusnaniŋgina:
ACT 5:28 Sine buk Yesus tuku maŋau nane afu sa ndaniŋgap ŋga peutiŋgigeŋ ta tane ise ndaka saka saka likade le Yerusalemŋge buk suŋgoka tugekate. Tane taŋgo kumna ta tuku ndare sine pasokuwa ŋga taŋade e ŋgina le
ACT 5:29 Petrus aposel kame nane lafumba nu sanaig: Sine Kuate tuku miŋge pitaimba taŋgo tuku miŋge dubiwam kumuŋ kuga.
ACT 5:30 Tane Yesus kumwa ŋga ail kazrai mbolŋge balenaig ta siŋgine mbuŋ kame tuku Mbaraŋge te-tina le aboŋga tiŋgina.
ACT 5:31 Sine Israel mbal ŋgamuŋgal biye mbilbe le Kuate nu sine tuku une saukamŋgat. Ta tuku nu Yesus tumba te-duŋga nuŋe ndinam kumamŋge pilna le kile nu sine ŋakmba tuku gabat suŋgo minit. Nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit tuku taŋgo.
ACT 5:32 Sine wam ta ŋakmba kile-mayokka sakam tuku mineg. Sine ndo kuga. Tukul Guwa nu mata wam ta kile-mayokkate. Kuate tuku miŋge pasa ismba dubide mbal nane ŋakmba nu Tukul Guwa niŋgit ŋga pris gabat suŋgo ta sanaig.
ACT 5:33 Taŋakinaig le gabat kame nane pasa ta ismba gubra kagli tormba nane aposel baleniŋgam tuku idusmba saka minnaig.
ACT 5:34 Pasa pilewanu taŋgo ŋgamukŋge Farisi taŋgo ande nyunu Gamaliel minna. Nu Moses tuku wam pagu pasa kukliwam tuku taŋgo. Taŋgo pino ŋakmba nu tuku saka minnaig. Taŋgo ta tiŋga aposel kame ka kilimŋge ait fagnu minap ŋgina le nane kinaig.
ACT 5:35 Nane kilimŋge minnaig le Gamaliel nu gabat sugo saniŋgina: Israel gabat kame, tane wam ande nane mbolŋge kam tuku idusde ta amboŋga tane wamdus te-mayewap sulumba.
ACT 5:36 O buk taŋgo ande nyunu Teudas nu mayok ka ye nyu ŋak ŋgina le nane gudommba 400 taŋaŋ nu dubinaig. Dubimba minnaig ma ma taŋgo afuŋge nu balenaig le nu dubinaig mbal kua ka sili-silinaig le nu tuku piro kumna.
ACT 5:37 Ŋgumneŋga taŋgo nyu kuyaram tuku ait ande mbolŋge Galileanu taŋgo nyunu Yudas nu mayok ka nane gudommba didike likina. Didike likina le nane afuŋge nu balenaig le nu dubinaig mbal kua ka sili-silinaig.
ACT 5:38 Ta tuku ye tane satiŋgamŋgit. Taŋgo kame te ŋaigo sigli ndaka kusrekap. Nane naŋgine wamdusmbi pirokade ndeta piro ta kugamba ŋgisikamŋgat.
ACT 5:39 Piro te Kuate mbolŋge prote ndeta sine kume seram kumuŋ kuga. Sine kume seram tagobe ta Kuate ndoŋ kame bumba minbekig ŋgina.
ACT 5:40 Taŋakina le gabat sugo nu tuku pasa dubimba aposel kame maŋ wika polis kameŋge nane ŋgusniŋguwaig ŋga saniŋginaig. Ŋgusniŋmba riroŋ pasa saniŋmba Yesus tuku nyu afu sa ndaniŋgap ŋga kukulniŋginaig le mayok kinaig.
ACT 5:41 Mayok ka maŋgur wande kusremba nane ndek sakinaig: Ese. Sine Yesus ndoŋ mineg tukunu rar te kuraweg. Sine nu mbolŋge rar te tam tuku Kuate nu sine madisiŋgina ŋga gare-gareka kinaig.
ACT 5:42 Taŋamba nane naŋgine piro kusre ndanaig. Nane mara mindek kusem wandekŋge naŋgine wande yimyam mbolŋge taŋgo pino tumniŋmba Yesus nu Kristus Kuateŋge madina taŋgo ŋga saka minnaig.
ACT 6:1 Ait ta mbolŋge Yesus dubinaig mbal gudommba mayok kinaig. Nane afu Grik pasa tinaig tuku afu Hibru pasa tinaig tuku. Grik pasa tinaig mbalŋge Hibru pasa tinaig mbal ndoŋ gubra pilnaig. Ta ndaŋam? Mara mindek aposel kame nyamagaŋ paplamba walanu le Hibru mbal naŋgine pino kuembol niŋmba Grik mbal tuku pino kuembol nda niŋganu.
ACT 6:2 Aposel kame 12 gubra pasa ta ismba nane ŋakmba kile-maŋgurka saniŋginaig: Tira kame, sine aposel Kuate tuku pasa kukliwam tuku piro kusremba nyamagaŋ ndo walam kumuŋ kuga.
ACT 6:3 Ta tuku kile taŋgine taŋgo 7 madiniŋgap. Taŋgo afu Tukul Guwa nane tuku wamdus kumuŋganu taŋgo pino nane tuku saka minig ta kaŋgerka madiniŋgap.
ACT 6:4 Taŋawap le sine Kuate yabaŋmba nu tuku pasa kukliwam tuku piro ta ndo idusbe ŋginaig.
ACT 6:5 Taŋakinaig le nane pasa ta ismba ŋakmba gareniŋgina le nane taŋgo 7 madiniŋginaig. Ande nyunu Stefanus nu ŋgamuŋgal son saŋgri ŋak. Tukul Guwa nu tuku wamdus kumuŋgina. Afu Filipus, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas, Nikolaus. (Nikolaus nu Antioknu. Nu Zu taŋgo kuga ta nu Zu taŋaŋ Kuate dubina).
ACT 6:6 Nane taŋgo kame ta kilmba aposel kame tugum pronaig le aposel kame wai nane mbolŋge patika yabaŋnaig.
ACT 6:7 Kuate tuku pasa Yerusalemŋge suŋgoka tugekina le nane gudommba mbilka ŋgamuŋgal son ŋginaig le Yesus dubinaig mbal tugeka suŋgomba pronaig. Pris gudommba mata Yesus son ŋga nu dubinaig.
ACT 6:8 Kuate nu Stefanus make pilmba saŋgri tuna le nu wam kitek saŋgrinu taŋgo pino ŋgamukŋge ke likina.
ACT 6:9 Taŋana le Zu mbal afu nu ndoŋ pasambi kualeyaukam bafunaig. Nane tuku kusem wande nyunu Friman. Nane afu Sirenenu afu Aleksandrianu afu Silisianu afu Asianu nane Friman mbal ndoŋ ulendika Stefanus tugum promba pasambi kualeyaukinaig.
ACT 6:10 Taŋanaig le Tukul Guwa nu Stefanus wamdus mayenu tuna le nu pasa tina ta nane pasa lafu fugunaig.
ACT 6:11 Lafu fugunaig sulumba nane ka taŋgo afu ndametiŋ niŋmba saniŋginaig: Stefanus nu Moses le Kuate tuku nyu ŋaigo siglikina le isgeŋ ŋga taŋgo pino ŋgamukŋge sakap ŋginaig.
ACT 6:12 Nane kumba taŋamba sakinaig le taŋgo pino Israel mage mage kusem pasa bitekŋganu mbal nane ŋakmba ismba wamdus pa suŋgo tumba kumba Stefanus biye timba ka Israel mbal pasa pilewanu sugo tugumŋge te-tinaig.
ACT 6:13 Te-tinaig sulumba nane taŋgo afu buk wam paguniŋginaig ta nane tiŋga yabri pasa sakinaig: Taŋgo te nu mara mara siŋgine kusem wande tukul pasa turmba nuŋe pasambi kilmba ŋaigo siglikate.
ACT 6:14 Nasaretnu taŋgo Yesus nu wande te sambrimba Moses tuku wam pagu pasa sine dubikam tuku siŋgina ta nu mbilmba maŋau kitek kile-mayokkamŋgat ŋga sakina le isgeŋ ŋginaig.
ACT 6:15 Israel pasa pilewanu taŋgo sugo nane Stefanus kaŋger timba minnaig le nu tuku tumail pasi mbilka eŋel tumail suk mayok kina le kaŋgernaig.
ACT 7:1 Nane Stefanus kaŋger timba minnaig le pris gabat suŋgo ndek nu kusnana: Nane ne mbolŋge pasa pilig te son e ŋgina le
ACT 7:2 nu lafumba sakina: Yiŋe tira kame yiŋe mam kame tane isap. Siŋgine mbuŋ Abraham nu Haran kilke mbol nda kina sulumba nu Mesopotamia kilke mbolŋge minna le Suŋgo Kuate kilŋa ŋak nu tugumŋge mayok ka sana:
ACT 7:3 Ne naŋe kuasmbi naŋe kilke kusreka kaye. Yeŋge kilke kise ande tumnamŋgit ŋgina.
ACT 7:4 Taŋaka sana le nu ndek nuŋe kilke tuguk Kaldea kusremba kumba ka ka Haran kilke mbol prona. Pro taŋge minna le mam nuŋe kumna. Kumna le Kuateŋge kilke kise ande mbol kaye ŋgina le nu tiŋga kumba ka ka kile sine mineg ma te mbol prona.
ACT 7:5 Nu abo abo kilke te mbol prona le Kuate nu kilke te fudiŋmba tuwe ndaka nu pasa saŋgrimbi nu kilke te Abraham nuŋe ndare ŋakmba niŋgam tuku sana. Kuate nu sana ait ta nu kiŋo kugatok minna.
ACT 7:6 Nu teŋenmba Abraham sana: Ne tuku mbuŋ kilke te kusremba kilke kise mbolŋge rawe taŋgo taŋaŋ minamŋgaig. Minwaig le kilke ta mbolok mbal nane piti suŋgo niŋguwaig le nane tuku piro agaŋ taŋaŋ minmba ka yar 400 kugawamŋgaig.
ACT 7:7 Yar 400 kugawaig le ye kilke ta mbolok mbal piti niŋgi le naŋe mbuŋ kusrekuwaig le nane kilke ta kusremba luka ma te mbol promba ye tuku nyu te-duŋga mbariŋyumba minamŋgaig ŋgina.
ACT 7:8 Taŋakina sulumba Kuate nu Abraham ndoŋ pasa katmba ŋgaro pikam tuku maŋau te-mayokna. Ŋgumneŋga nuŋe kiŋo Isak te-pilmba mara 8 mbolŋge nu tuku ŋgaro pikna. Isak nu suŋgoka Yakob te-pilmba nu mata Yakob mbolŋge taŋana. Yakob nu suŋgoka kiŋo 12 kile-patikina ta nane sine tuku asitibud.
ACT 7:9 Siŋgine asitibud 11 maib naŋgine Yosef mam nu make pilit ŋga gubra kagli firka nu tumba mbal kise tugumŋge piyanaig le nane nu tumba naŋgine kilke Isip kinaig. Taŋanaig le Kuate nu Yosef kusre ndana.
ACT 7:10 Piti gudommba nu mbolŋge prowe likinaig ta Kuate nu Yosef kulat mayena. Mara ande nu Isip gabat tugumŋge tiŋgina le Kuate nu wamdus kuyar suŋgo tuna le Farao nu nzalinu nuŋe piro mbal Isip ŋakmba kulatkam tuku nu gabat pilna.
ACT 7:11 Kile guba suŋgo Isip le Kanan kilke mbolŋge prona le nane nyamagaŋ kiriŋga sinamanzer suŋgo tinaig. Siŋgine asitibud mata Kanan kilke mbolŋge nyamagaŋ kiriŋginaig.
ACT 7:12 Siŋgine mbuŋ Yakob nu Isipŋge wit minig ŋginaig pasa ta ismba nuŋe kiŋo kame wit afu piyaniŋgam tuku kukulniŋgina le kinaig.
ACT 7:13 Taŋamba minmba ma ma maŋ lato kukulniŋgina le kinaig le kile Yosef nu nuŋe nyu te-mayokna le aba kat nuŋe kila pilnaig. Farao nu mata Yosef tuku ndare kila patikina.
ACT 7:14 Kile Yosef nu mam nuŋe, nuŋe tugu kame Isip prowam tuku pasa pilna. Nane ŋakmba 75.
ACT 7:15 Taŋamba Yakob nane Isip kilke mbol kinaig. Kinaig ka taŋge minnaig ma ma Yakob nu kumna. Kumna le minnaig ma ma siŋgine mbuŋ afu mata kume likinaig.
ACT 7:16 Kume likinaig le naŋgine mbalŋge nane tuku isu kilmba luka Sikem tumbraŋ ndame burok sinam taŋge patikinaig. Hamor mbal tuku ndame burok ta Abraham nu o buk piyamba ndametiŋ afu nane niŋgina.
ACT 7:17 Kuate nu o buk Abraham pasa saŋgrinu sana ait ta buk patukina le Abraham tuku mbuŋ Isipŋge tuge ŋayona.
ACT 7:18 Kile taŋgo kise nu Yosef gilai nu Isip mbal tuku gabat tiŋgina sulumba
ACT 7:19 nu siŋgine mbuŋ piti suŋgo niŋmba nane tuku kiŋo dabro kitek kumwaig ŋga wandekŋge minam tuku tukulmba mayokŋge patikam tuku saniŋgina.
ACT 7:20 Moses ina nuŋe piti ta sinamŋge te-pilna. Kiŋo ta mayenu le ina nuŋe naŋgine wandek taŋge tambun keŋmba yubeŋga kulatka minna.
ACT 7:21 Taŋamba nu yubeŋgam kumuŋ kuga le kiŋo nuŋe mayokŋge pilna le Farao tuku kulim nu Moses kaŋgermba yiŋe kiŋo ŋga madimba tumba nuŋe wande mbol kina ka
ACT 7:22 taŋge minmba ma ma Moses nu Isip mbal tuku kila ŋakmba kila pilmba nu taŋgo suŋgo mayok kina. Nu pasa saka wam ke lika nyu ŋak minna.
ACT 7:23 Taŋamba minna ma ma Moses nu yar 40 kusremba nuŋe tugu Israel mbal kaŋgerkam idusmba nane tugum kina.
ACT 7:24 Nu pro Isip taŋgo andeŋge Israel taŋgo ande kat ŋayona le kaŋgerna. Taŋamba nu kumba Israel taŋgo ta te-simba Isip taŋgo ta balena le kumna.
ACT 7:25 Moses nu taŋgo ta balemba teŋenmba idusna. Kile yiŋe mbal Kuateŋge nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ye kukulyat ta nane katesewamŋgaig ŋga idusna ta nane taŋamba idus ndanaig.
ACT 7:26 Mafena le nuŋe mbal armba kame bumba minnaik le kaŋgerka nale tumawaik ŋga ka sanikina: Tira kame, ndaŋam takile takile tira ndo kame bude ŋgina.
ACT 7:27 Taŋakina le taŋgo nu kame tugu pilna ta nu Moses waimbi pitaimba nzumilmba sana: Imaŋge ne sine tuku pile taŋgo gabat taŋgo pilna.
ACT 7:28 Ne kubele Isip taŋgo balena taŋamba ne ye baleyam taŋate e ŋgina le
ACT 7:29 nu pasa ta ismba kuru-kuruka Isip kilke kusremba kua ka Midian kilke mbol kina. Kina ka taŋge rawe taŋgo taŋaŋ minna sulumba ma ta mbolŋge nu kiŋo armba kile-patikina.
ACT 7:30 Minna ma ma yar 40 maŋ kusrena. Mara ande nu ma baknu Sinai tabe tugunu tugum taŋge minmba ail fudiŋndo sinamŋge pa mane mayok kina le nu eŋel ande kaŋgerna.
ACT 7:31 Kaŋgermba nu wamdus pilemba pa ta tugusemba kaŋger tiwam tuku kumba minna le Suŋgo tuku miŋge pasa mayok ka Moses sana:
ACT 7:32 Ye naŋe mbuŋ kame Abraham Isak Yakob nane tuku Mbara minet ŋgina le nu ismba piriri ŋayomba kaŋgeram mbulmba am te-kasona le
ACT 7:33 Suŋgoŋge nu sana: Ne tiŋ minit ma ta tukul ma. Ne kupe ŋgaro paska.
ACT 7:34 Isip mbalŋge yiŋe mbal piti suŋgo niŋgig le kaŋgerket. Nane tuku malmbi mata iset. Ta tuku ye nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndeket. Ne tiŋga le kukulni le Isip kaye ŋga Moses sana.
ACT 7:35 Israel mbal buk Moses pitaimba sakinaig: Imaŋge ne sine tuku pile taŋgo gabat taŋgo pilna ŋga Moses sanaig ta Kuateŋge taŋgo ta madimba nuŋe eŋel ail fudiŋndo sinamŋge mayok kina ta mbolŋge Moses nu Israel mbal tuku gabat suŋgo minmba nane muskil kile-tidiŋgam tuku kukulna.
ACT 7:36 Kukulna le nu ka Isipŋge wam kitek saŋgrinu ke lika Israel mbal kilmba kina. Taŋamba nu Yu Gurgur tugumŋge ma baknu mbolŋge yar 40 sinamŋge mata wam kitek saŋgrinu ke likina.
ACT 7:37 Moses ndui ta nu Israel mbal saniŋgina: Kuate nuŋe pasa te-mayokam tuku ye tuan taŋgo pilna taŋamba ndo nu sine Israel ŋgamukŋge nuŋe tuan taŋgo ande palmbimŋgat ŋgina.
ACT 7:38 Moses nu Israel mbal ndoŋ ma baknu mbolŋge minna. Nu Sinai tabe poŋgina le eŋelŋge wam pagumba abo ŋak minam tuku ndin siŋgine mbuŋ kame tumniŋmba saniŋgam tuku Moses sana.
ACT 7:39 Saniŋgina ta nane siŋgine mbuŋ Moses tuku miŋge kumnemŋge minam mbulmba nu pitaimba maŋ luka Isip kambim mindesimba minnaig.
ACT 7:40 Moses nu Sinai tabe mbolŋge minna le nane ndek Aron sanaig: Moses nu buk Isipŋge sine kilmba prona ta nu animbi kina. Ne siŋgine mbariŋam tuku agaŋ afu wakeika le ndin tumsiŋguwaig ŋginaig sulumba
ACT 7:41 nane makau pail kanunu wakeimba agaŋmor balemba nu atraukinaig. Taŋamba nane agaŋ wakeinaig ta tuku gare-garekinaig.
ACT 7:42 Taŋanaig le Kuate nu nane wai kusrekina le nane tambun ki mbai kame naŋgine mbara ŋga mbariŋniŋmba minnaig le tuan taŋgo ande nu wam ta tuku teŋenmba Kuate tuku miŋge kuyarna. Israel mbal tane ma baknu mbolŋge yar 40 minmba agaŋmor baleniŋmba atraukinaig ta ye tuku idusmba taŋa ndanaig.
ACT 7:43 Tane kambim ŋga yabri mbara nyunu Molok nu tuku tawi wande tumba kinaig. Mbai suk yabri mbara nyunu Refan ŋgade ta turmba tumba kinaig. Tane kanunu ta mbariŋniŋgam tuku wakeikinaig. Ta tuku yiŋe nzali dubimba nane afu tane kilmba kilke masken Babilon sim kaŋgaig ŋgina. Tuan taŋgo nu taŋamba kuyarna.
ACT 7:44 Siŋgine mbuŋ kame ma baknu mbolŋge Kuate tuku pasa isam tuku tawi wande ŋak minnaig. Kuate nu tawi wande ta palmbim tuku Moses wam paguna sulumba kanunu te-mayokmba tumna taŋamba ndo pilna.
ACT 7:45 Ŋgumneŋga Kuateŋge Kanan mbal pitaike likina le siŋgine mbuŋ nane Yosua ndoŋ kilke tinaig ta nane tawi wande ta kuramba kilke te mbol pronaig. Tawi wande ta minmba minna le David prona.
ACT 7:46 Kuate nu David make pilna le nu Kuate kusnana: Sine Yakob tuku ndare sine ne mbariŋnam tuku wande ande pilbe e ŋga kusnana ta
ACT 7:47 David nu wande ta pile ndakina. Nu tuku kiŋo nuŋe Solomonŋge Kuate mbariŋam tuku wande ta pilna.
ACT 7:48 Taŋgo kame naŋgine waimbi wande patikade ta Suŋgo Kuate nu wande ta sinamŋge mine ndakate. Tuan taŋgo ande teŋenmba kuyarna.
ACT 7:49 Suŋgo nu sakate: Samba ta ye Suŋgo Kuate minyoket tuku ma. Kilke ta ye kupe patiket tuku ma. Kilke mbol mbal ye minam tuku wande ndaŋndaŋmba palmbimŋgaig? Ko ye aniŋge minmba mabti?
ACT 7:50 Ye yiŋe saŋgrimbi agaŋ ndende ŋakmba te kile-mayokken ŋgate. Tuan taŋgo nu taŋamba kuyarna.
ACT 7:51 Tane siŋka ŋgamuŋgal tukulok mbal. Tane Kuate gilai mbal taŋaŋ ŋgamuŋgalmbi nu idus ndamba pasa tugusek isam mbulig. Tane siŋgine mbuŋ kame taŋaŋ tane Tukul Guwa mara mara pitaide.
ACT 7:52 Nane Kuate tuku tuan taŋgo ŋakmba kilmba ŋaigo siglika ande mape ndanaig. Tuan taŋgo ande purfeŋnu prowamŋgat ŋga sakinaig le mbuŋ kame nane bale farniŋge likinaig. Taŋgo purfeŋnu ta tane nu tuku kupet minmba tumba balenaig.
ACT 7:53 Eŋel kame Kuateŋge kukulniŋgina le sine tukul dubikam tuku mbuŋ kame niŋginaig ta tane lukakade ŋga saniŋgina.
ACT 7:54 Stefanus nu taŋamba Israel gabat sugo saniŋgina le nane nu tuku pasa ta ismba gubra suŋgo tumba amain makemba maketiŋ tikŋga minnaig.
ACT 7:55 Taŋamba minnaig le Tukul Guwa Stefanus tuku wamdus kumuŋgina le nu samba mbol ambe mambilmba am tidiŋga Kuate tuku kilŋa kaŋgermba Yesus nu tuku ndinam kumamŋge tiŋ minna le kaŋgerna.
ACT 7:56 Kaŋgermba nu ndek sakina: Ambe kaŋgerap. Samba talkat le Katesek Taŋgo nu Kuate tuku ndinam kumamŋge tiŋ minit le kaŋgeret ŋgina.
ACT 7:57 Taŋakina le nane isam mbulmba kilba tukulmba ŋgumbeyumba pinder-pindermba nu biye tinaig sulumba
ACT 7:58 nane nu tumba tumbraŋ suŋgo kusremba mayok ka kasomŋge pilnaig. Pilmba nu pasa mbolŋge pilnaig mbal nane naŋgine tawi paska taŋgo mo ande nyunu Saulus nu tuku kupe tugumŋge patika ndame kilmba Stefanus katmba minnaig.
ACT 7:59 Nane katmba minnaig le nu yabaŋmba sakina: Suŋgo Yesus, ye tuku kanu ta ŋgina.
ACT 7:60 Taŋaka nu ndek dagol tidroŋga wi kueŋka sakina: Suŋgo, nane ye mbolŋge mbarde te ne nane tuku mbar sauka gilaiŋga ŋgina. Nu taŋamba sakina sulumba kumna.
ACT 8:1 Stefanus kumna le Saulus nu wam ta kaŋgermba nane mayewaig ŋga idusna le Kuate tuku nyu kurauka dubinaig taŋgo afu Stefanus ŋguka nu tuku malmbi suŋgonaig. Stefanus balenaig ait mbolŋge Yesus tuku kuasmbi Yerusalemŋge minnaig ta nane afuŋge piti serniŋginaig le nane kua ka afu Yudea ma tugu afu Samaria ma tugu mbol kine likinaig. Aposel kame ndo Yerusalemŋge minnaig.
ACT 8:3 Saulus nu Yesus tuku kuasmbi kilmba ŋaigo siglika nane tuku wande mindek poŋga bige tidiŋga muliŋ kilmba didika wandekŋge patika taŋamba kine promba likina.
ACT 8:4 Nane kua ka sili-silinaig mbal nane ma ŋakmba mbol lika pasa mayenu kuklimba kinaig.
ACT 8:5 Taŋamba Filipus nu Samaria tumbraŋ ande mbol kina sulumba Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo Kristus ŋga nane saniŋmba minna le
ACT 8:6 Samaria mbal gudommba nu tuku pasa ismba maŋau kitek saŋgrinu ke likina ta kaŋgerka nane ŋakmba kilba pilmba nu tuku pasa ise mayenaig.
ACT 8:7 Nu afu guwa ŋaigonu ŋak nane kusrekuwaig ŋgina le nane wikaraumba nane kusreka kinaig. Kupe wai baklelkanu afu kupe ŋaigonu ŋakmba mageke likinaig le
ACT 8:8 tumbraŋ ta tuku mbal gare suŋgo tinaig.
ACT 8:9 Tumbraŋ taŋge taŋgo ande nyunu Simon minna. Taŋgo ta ye nyu ŋak ŋga nu wam saŋgrinu afu nuŋe kuanyembi ke likanu le nane kaŋgerka ŋakmba pirerek purka minanu.
ACT 8:10 Samaria mbal nyu ŋak nyu kugatok nane ŋakmba Simon tuku pasa ise mayenaig sulumba sakinaig: Taŋgo te nu suŋgo. Nu Kuate tuku saŋgri suŋgo te-mayokte ŋga saka minnaig.
ACT 8:11 Ait kuennu Simon nuŋe kuanye maŋau kina le nane pirerek purka minmba nane nu tuku pasa ise mayenaig.
ACT 8:12 Kile Filipus nu pro Kuate nuŋe gageu kulatkate wam saniŋmba Yesus Kristus tuku nyu te-mayokna le nane son ŋga kule pisne tinaig.
ACT 8:13 Simon nu mata son ŋga kule pisne tina. Nu Filipus ndoŋ minna le nu wam kitek afu saŋgrinu ke likina le nu kaŋgerka pirerek purka am go sulumba minna.
ACT 8:14 Samaria mbal Kuate tuku pasa ismba son ŋginaig le aposel kame Yerusalemŋge wam ta ismba Petrus le Yohanus kukulnikinaig le nale ndek kinaik.
ACT 8:15 Kinaik ka Samaria ma tugu mbol pronaik.
ACT 8:16 Samaria mbal nane Yesus tuku nyu mbolŋge kule pisne tinaig ta nane Tukul Guwa nda tumba minnaig le Petrus le Yohanus nale ndek wam ta katesenaik sulumba nane Tukul Guwa tuwaig ŋga Kuate yabaŋnaik sulumba
ACT 8:17 wai nane mbolŋge patikinaik le Tukul Guwa nane ŋakmba mbolŋge kumuŋgina.
ACT 8:18 Aposel ar nale wai nane mbolŋge patikinaik le nane Tukul Guwa tinaig ta Simon nu kaŋgermba ndametiŋ afu kilmba nale tugum promba sanikina:
ACT 8:19 Tale ndametiŋ te kilmba wam ta tuku saŋgri ye sap le ye mata nane afu mbolŋge yiŋe wai pili le nane Tukul Guwa tuwaig ŋgina.
ACT 8:20 Taŋakina le Petrus ndek nu kasurmba sana: Ne naŋe ŋgarosu ndametiŋ turmba ma ŋayo mbol kaye. Tukul Guwa Kuateŋge ake siŋgit ta ndametiŋmbi piyawam tuku agaŋ kuga.
ACT 8:21 Ne tuku ŋgamuŋgal Kuate am mbolŋge tugusek kuga. Ta tuku ne Kuate tuku piro ande mata kam kumuŋ kuga.
ACT 8:22 Ne naŋe ŋgamuŋgal biye mbilmba naŋe wamdus ŋaigonu ta kusreka Kuate nu naŋe mbar suŋgo ta sauka gilaiŋgam tuku nu yabaŋa.
ACT 8:23 Ne agaŋ ŋakmba kilam tuku wamdus kagli firka naŋe maŋau ŋaigonuŋge ne didikate le ye kamuset ŋgina.
ACT 8:24 Taŋamba sana le nu Petrus tuku pasa lafumba sana: Tale ye tuku ŋga Kuate suŋgomba yabaŋap. Wam kame ye mbol prowam tuku sakaik ta ye mataryate ŋgina.
ACT 8:25 Petrus nale Suŋgo tuku pasa kuklimba Samaria mbal wam paguniŋge deŋpurmba nale luka mbumba Yerusalem kinaik. Kumba ndinŋge Samaria ma tuku tumbraŋ afu gudommba mbolŋge pasa mayenu saniŋge lika kinaik.
ACT 8:26 Suŋgo tuku eŋel ande Filipus tugum promba sana: Ne tiŋga Yerusalem kumam si kaye. Yerusalem kusremba Gasa kambim tuku ndin ma baknu mbol kinit ta dubimba kaye ŋgina.
ACT 8:27 Taŋakina le nu tiŋga kumba ka ndin ta mbol prona sulumba Etiopianu taŋgo suŋgo ande nuŋe karis mbolŋge minyokina le kaŋgerna. Taŋgo ta nu Etiopia kilke tuku mandor pino Kandase nu tuku ndametiŋ kulatkina tuku. Nu Kuate mbariŋam Yerusalem kina tuku.
ACT 8:28 Kile nu luka Etiopia kambim saka karis mbol taŋge minmba tuan taŋgo Aisaia tuku kuyar ande burka kina.
ACT 8:29 Taŋana le Tukul Guwaŋge Filipus sana: Karis kinit si tugum kaye ŋgina le
ACT 8:30 nu pinder ŋak ŋak kumba nu tuan taŋgo Aisaia tuku kuyar burkina le ismba nu kusnana: Ne pasa burkate ta tugunu ne katesete e ŋga kusnana le
ACT 8:31 nu lafumba sana: Ye ndaŋmba pasa tugunu te katesewi? Ne mbumba teŋge minyoka pasa te tugunu saya ŋgina.
ACT 8:32 Nu tuan taŋgo Aisaia tuku pasa burkina ta teŋenmba. Andeŋge sipsip balewam tuku tumba kinit taŋaŋ nane nu tumba kinig. Sipsip ŋguenu kuerkade le nu witi ndate taŋaŋ nu nane tuku pasa lafu ndate.
ACT 8:33 Nane nu kiko pile tumba nu tuku pasa te-ti ndamba ake tumba ŋayo silide. Kilke te mbolŋge mine suŋgo ndamba kumwa le afu nu tuku kuasmbi mine nda. Kuyar pasa taŋamba sakate.
ACT 8:34 Kile ndametiŋ kulat taŋgo nu Filipus kusnana: Kuate tuku tuan taŋgo nu pasa te kuyarna ta nuŋe ŋgarosu tuku kuyarna e ko ande tuku ŋgina.
ACT 8:35 Taŋakina le Filipus nu Aisaia tuku pasa ta mbolŋge tugu pilmba pasa mayenu kuklimba Yesus tuku sana.
ACT 8:36 Samba kumba ka kule kualiŋ ande tugum promba Etiopianu taŋgo ndek nu sana: Ai si. Kule ande minit si. Kile ne ye kule pisneyam kumuŋ e ŋgina le
ACT 8:37 nu lafumba sana: Ne wamdus ŋakmbambi son ŋgate kande ye ne kule pisneni ŋgina le nu lafumba sana: Yesus Kristus nu Kuate tuku Kiŋo ta ye nu tuku son ŋget ŋgina.
ACT 8:38 Taŋakina sulumba karis tiŋgam tuku saniŋgina le karis tiŋgina le nale ibeŋ kinaik. Ibeŋ ka kule sinam kinaik sulumba Filipus nu taŋgo ta kule pisnena.
ACT 8:39 Nale maŋ luka tabek kinaik le pitik ndo Tukul Guwaŋge Filipus didik tumba ma kise mbol kina le Etiopianu taŋgo nu maŋ kaŋger ndana. Nu Yesus tina tukunu nu gare ŋak nuŋe karis poŋga Etiopia kina.
ACT 8:40 Filipus nu Asdodŋge minna ta wamdus puluna. Nu tumbraŋ suŋgo ta kusremba kumba tumbraŋ ŋakmba mbolŋge pasa mayenu kuklimba lika ka Sesarea prona.
ACT 9:1 Saulus nu Suŋgo Yesus dubinaig mbal tuku gubra tumba ye nane ŋakmba bale faramŋgit ŋga nu pris gabat sota kina sulumba
ACT 9:2 sana: Ye Damaskus tumbraŋ suŋgo mbol nzi kumba Yesus dubide mbal taŋgo pino kaŋgerka ndaleka kilmba luka Yerusalem mbambim tuku ne waŋe afu kuyarka sa. Damaskus tuku kusem wande gabat kame niŋge liki le kaŋgerka ye piro ta kam tuku nyu ŋak kila minwaig ŋgina.
ACT 9:3 Saulus nu waŋe ta kilmba ka Damaskus patuna le samba mbolŋge bulu suŋgo ande mayok ka nu kilŋana.
ACT 9:4 Kilŋana le nu ndek kuru-kuruka kilke mbolŋge ndekina le miŋge pasa ande promba sana: Saulus, Saulus, ne ndaŋam tuku ye ŋayo siliyate ŋgina le
ACT 9:5 nu ndek kusnana: Suŋgo, ne imaŋge ŋgina le nu sakina: Ye Yesus ne ye ŋayo siliyate ta.
ACT 9:6 Kile ne tiŋga tumbraŋ suŋgo mbol nzi kaye. Nziŋge mina le andeŋge ne wam kam tuku sanamŋgat ŋgina.
ACT 9:7 Taŋakina le taŋgo kame Saulus ndoŋ kinaig ta nane tiŋga maninok minnaig. Ta ndaŋam? Nane pasa prona ta isnaig sulumba taŋgo ande nda kaŋgernaig.
ACT 9:8 Saulus nu tiŋga am maraŋgina ta agaŋ kaŋger ndakina. Kaŋger ndakina le nu waiwaimba kumba Damaskus pronaig.
ACT 9:9 Kumba ka taŋge mara keŋmba nu agaŋ kaŋger ndaka nyamagaŋ kule mata nye ndakina.
ACT 9:10 Yesus dubina taŋgo ande Damaskusŋge minna. Taŋgo ta nyunu Ananias. Nu kiŋatanu suk Suŋgoŋge nu wika Ananias ŋgina le nu ndek sakina: Suŋgo, ye minet te ŋgina.
ACT 9:11 Taŋakina le Suŋgo nu sana: Ne tiŋga ndin ande nyunu Tiŋreknu si mbol kaye. Ne kumba ka Yudas tuku wande poŋga Tarsusnu taŋgo nyunu Saulus nu tuku kusnaŋga. Nu Kuate yabaŋmba minit.
ACT 9:12 Nu mata kiŋatanu suk ne kaŋgernat. Ne nu tugum promba nuŋe am mayekam tuku ne nu mbolŋge wai patikat le kaŋgernat ŋgina.
ACT 9:13 Taŋakina le Ananias ndek nu sana: O Suŋgo, taŋgo ta Yerusalemŋge ne tuku mbal kilmba ŋaigo siglikanu ŋga gudommbaŋge sakade le iset.
ACT 9:14 Teŋge mata ne tuku nyu te-duŋgade mbal bige tidiŋga kilmba ndalekam tuku pris gabat mbal tugumŋge nyu tina ŋgina le
ACT 9:15 Suŋgo nu sana: Kuga. Yeŋge taŋgo ta madiwen. Ye yiŋe nu kukuli le nu ka kasomok mbal gabat sugo kise kise Israel mbal nane ŋakmba tugumŋge ye tuku saniŋgamŋgat.
ACT 9:16 Taŋamba nu piti gudommba kaŋgerke likamŋgat. Ye nu maŋau ta mbolŋge kila sawamŋgit. Ne tiŋga nu tugum kaye ŋgina.
ACT 9:17 Kile Ananias nu tiŋga ka Saulus nu minna wande ta poŋga nu wai kilmba nu mbolŋge patika sana: Tira, ne ndeka ndinŋge Suŋgo Yesus kaŋgerna ta nuŋge ye kukulyat. Ne tuku am mayeka sulumba Tukul Guwa tam tuku ne tugum prowet ŋgina le
ACT 9:18 pitik ndo kualegaŋ suprep suk agaŋ am mbolŋge gagulka ndekinaik le nu am mayeka mambilna. Taŋamba nu tiŋga kule pisne tina sulumba
ACT 9:19 nu maŋ isukusmba saŋgri tumba Damaskusŋge Yesus dubinaig mbal ndoŋ mara afu minna.
ACT 9:20 Saulus nu dal ndaka Zu mbal tuku kusem wande sinam kine lika Yesus nu Kuate tuku Kiŋo ŋga kuklimba saniŋgina le
ACT 9:21 nu tuku pasa isnaig mbal nane wamdus te-sulumba sakinaig: i ... Taŋgo te nu buk Yerusalemŋge nyu ta te-duŋginaig mbal kilmba ŋaigo siglikina. Tumbraŋ suŋgo te mbolŋge mata taŋgo pino nu dubide ta bige tidiŋga ka pris gabat nane am mbolŋge kile-tidiŋgam tuku prona ŋginaig.
ACT 9:22 Saulus nu saŋgri lato tumba Yesus nu siŋka Kuateŋge madina taŋgo Kristus ŋga kukli mayena le Zu mbal Damaskusŋge minnaig ta nu tuku pasa ismba lafuwam kumuŋ kuga.
ACT 9:23 Kile Zu taŋgo afu Saulus balewam tuku sakinaig le
ACT 9:24 nane afu ismba pro nu sanaig le isna. Nane Damaskusŋge ki furir mindek nu balewam tuku fonde malaŋga kulatka minnaig.
ACT 9:25 Taŋamba minnaig le furir ande Saulus tuku kuasmbi nane ndek nu sambeŋga muli panmba fonde tuku bubre malaŋga kumam pilnaig le mayok kina.
ACT 9:26 Mayok kina sulumba nu ka Yerusalem prona. Ka taŋge nu Yesus dubinaig mbal ndoŋ ulendikam bafuna le nane kuru-kuruka nu Yesus dubiwanu taŋgo kuga ŋginaig.
ACT 9:27 Taŋakinaig le Barnabasŋge nu tumba ka aposel kame saniŋgina: Taŋgo te nu ndinŋge Suŋgo kaŋgerna le Suŋgoŋge pasa sana. Damaskusŋge nu nane kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga Yesus tuku nyu te-mayokmba sakina ŋgina.
ACT 9:28 Taŋakina le Saulus nu Yerusalemŋge Yesus dubinaig mbal ndoŋ ulendika kine promba minna.
ACT 9:29 Nu taŋgo tuku kuru kuru ndaka Yesus tuku nyu te-mayokmba saka minna. Saulus nu Zu mbal Grik pasatade afu ndoŋ pasambi Yesus tuku muŋgu tuliŋginaig le nane nu balewam tuku ndin sotinaig.
ACT 9:30 Sota minnaig le Yesus dubinaig mbal nane kila pilmba Saulus mindemba Sesarea tumbraŋ suŋgo mbol pronaig. Pro taŋge nu Tarsus kuwa ŋga kukulnaig le kina.
ACT 9:31 Ait ta mbolŋge Yesus tuku kuasmbi nane Yudea Galilea Samaria ma tugu ta ŋakmba mbolŋge piti afu kaŋger ndaka mine mayemba saŋgri tiŋginaig. Nane Kuate kumnemŋge minmba Tukul Guwaŋge nane sinzaŋniŋgina le nane tugekinaig.
ACT 9:32 Petrus nu ma tugu ŋakmba mbol kumba Yesus tuku mbal kaŋgerkam Lida tumbraŋ prona.
ACT 9:33 Prona sulumba taŋgo ande nyunu Eneas ŋgarosu milmailkanu yar 8 guaze ta ŋak mbain mbolŋge kinye ŋak ndo minna le kaŋgerna.
ACT 9:34 Kaŋgermba nu ndek sana: Eneas, Yesus Kristusŋge ne wakeinamŋgat. Ne tiŋga naŋe yaŋgo te-tiwa ŋgina. Taŋakina le nu pitik ndo tiŋgina.
ACT 9:35 Taŋana le Lida le Saron tumbraŋ mbal nane taŋgo ta mayekina le kaŋgermba nane ŋakmba ŋgamuŋgal biye mbilmba Yesus dubinaig.
ACT 9:36 Yopa tumbraŋŋge Yesus dubina tuku pino ande nyunu Tabita minna. (Grik pasambi nyu ta Dorkas). Pino ta nu wam magenu ke lika sanzal mbal turka minanu.
ACT 9:37 Ait ta mbolŋge nu guaze suŋgo tumba kumna. Kumna le pino afu nu kule pisnemba nu tumba wande ta mbain armba ŋak inum mbol taŋge pilnaig le minna.
ACT 9:38 Yopa tumbraŋ suŋgo ta nu Lida tumbraŋ patukŋge tukunu Yesus dubinaig mbal Petrus nu Lidaŋge minna pasa ta ismba nane taŋgo armba kukulnikinaig le ka nu tugum promba sarsarmba sanaik: Ne pitik sile ndoŋ kab ŋginaik.
ACT 9:39 Taŋakinaik le Petrus nu tiŋga nale ndoŋ kina ka tumbraŋ ta pronaig le nane afu nu tumba wande o mbolŋge ta poŋginaig. Nane wande poŋginaig le pino kuembol ŋakmba Petrus laipmba te-ŋgamumba malmbika Dorkas nu buk tawi wakeika niŋge likina ta kilmba Petrus tumnaig.
ACT 9:40 Tumnaig le nu nane ŋakmba mayok kuwaig ŋga saniŋgina le nane mayok kinaig. Taŋanaig le nu ndek dagol tidroŋga Kuate yabaŋna. Yabaŋ deŋpurmba nu mbilka mindesiŋ ta sana: Tabita, ne aboŋga ŋgina le nu am maraŋga Petrus kaŋgermba minyokina le
ACT 9:41 nu ndek nu tuku wai biymba te-tina le tiŋgina. Tiŋgina le nu tumba Yesus dubinaig mbal pino kuembol nane ŋakmba wika niŋgina.
ACT 9:42 Wam ta Yopa tumbraŋ suŋgo kumuŋgina le nane gudommba Suŋgo Yesus son ŋginaig le
ACT 9:43 Petrus nu Yopaŋge mara kuen suk taŋgo ande nyunu Simon nu ndoŋ minna. Taŋgo ta nu agaŋmor ŋgarombi agaŋ kame wakeikina tuku.
ACT 10:1 Sesarea tumbraŋ suŋgo mbolŋge taŋgo ande nyunu Kornelius minna. Nu Rom gafman tuku kame mbal 100 kulatka minna. Kame kuasmbi ta Italinu.
ACT 10:2 Taŋgo ta nu nuŋe ndare tuma ndoŋ Kuate kumnemŋge minmba nu mbariŋmba minanu. Nu sanzal mbal ndametiŋ walmba niŋge lika nu Kuate yabaŋmba minanu.
ACT 10:3 Mara ande ki kanum 3 mbolŋge nu kiŋatanu suk agaŋ ammbi kaŋgerna ta Kuate tuku eŋel ande nu tugum promba Kornelius ŋgina.
ACT 10:4 Taŋakina le nu fumble timba wamdus fulilka nu sana: Suŋgo, ndaŋam ŋgina le eŋel nu ndek sana: Ne sanzal mbal turniŋgit ta Kuate nu kaŋgerte. Ne Kuate yabaŋte ta nu isit. Nu ne idusnumba minit.
ACT 10:5 Ta tuku ne taŋgo afu kukulniŋga le Yopa tumbraŋ suŋgo mbol nzi kumba taŋgo ande nyunu Simon Petrus tam kuwaig.
ACT 10:6 Nu nuŋe nyu tuma taŋgo ndoŋ minik. Taŋgo ta nu agaŋmor ŋgarombi agaŋ wakeikate tuku. Nu tuku wande piyal patukŋge minit ŋgina.
ACT 10:7 Eŋel nu Kornelius kusrena le nu ndek nuŋe piro taŋgo armba kame taŋgo ande turmba wikina. Kame taŋgo ta nu mara mara nu tugumŋge piroka nu mata Kuate dubimba minna.
ACT 10:8 Nane pronaig le nu eŋel tuku wam pagu pasa kumu-kumumba kubeu niŋmba Yopa kuwaig ŋga kukulniŋgina. Kukulniŋgina le nane kumba ka ndinŋge kinynaig.
ACT 10:9 Mafena le nane ndin dubimba kumba ka Yopa patunaig le ki kanum 12 Petrus nu Kuate yabaŋam tuku ŋga wande poŋga funu tuku mbain mbolŋge minna.
ACT 10:10 Nu mbol taŋge minmba guba mayena. Guba mayena le nane pagumba minnaig le Petrus nu kiŋatanu suk agaŋ ande kaŋgerna.
ACT 10:11 Samba talka agaŋ ande tawi suŋgo suk tundunnu bailkamba muli ŋak andeŋge muli kusre-kusrena le ndekina.
ACT 10:12 Ndekina le tawi ta mbolŋge agaŋmor mbeŋ sar umaŋ yeki yeki minnaig le kaŋgerkina.
ACT 10:13 Kile miŋge pasa ande nu sana: Petrus, ne tiŋga agaŋ te inum balemba nya ŋgina le
ACT 10:14 nu ndek lafumba sana: Suŋgo, kuga. Sine Zu mbal agaŋ afu nyam tuku tukul ŋak ta ye tukul lukamba agaŋ taŋaŋ inum nye ndaket ŋgina.
ACT 10:15 Taŋakina le pasa ta maŋ lato nu sana: Kuateŋge agaŋ ande mayenu ŋgate ta ne tukul ndawa ŋgina.
ACT 10:16 Nale taŋamba pasa ndui ta sakam keŋnaik le andeŋge pitik ndo tawi ta te-duŋgina le samba mbol kina.
ACT 10:17 Petrus nu kiŋatanu suk wam kaŋgerna ta wamdus te-sulumba tugunu wam katesemba minna le Kornelius taŋgo keŋmba kukulniŋgina ta nane afuŋge Simon tuku wande tumniŋginaig le nane pro wande malaŋga tugum taŋge tiŋga wika sakinaig:
ACT 10:18 Oi. Simon Petrus nu teŋge minit e ŋginaig.
ACT 10:19 Petrus nu kiŋatanu suk wam kaŋgerna ta idus-idusmba minna le Tukul Guwa nu sana: Taŋgo keŋmba ne sota prowaig.
ACT 10:20 Ne tiŋga ibeŋ kaye. Ne wamdus tero ndaka nane ndoŋ kaye. Yeŋge nane kukulniŋgen ŋgina.
ACT 10:21 Taŋaka sana le Petrus nu ibeŋ ka nane saniŋgina: Tane taŋgo sotade ta ye noten. Tane ndaŋam ye tugum prowaig ŋgina le
ACT 10:22 nane nu sanaig: Siŋgine gabat Kornelius nu kame taŋgo 100 kulatkate. Nu taŋgo tiŋreknu Kuate kumnemŋge minit. Israel mbal ŋakmba nu tuku saka minig. Kuate tuku eŋel nu wam paguna le nu sine ne tumba nu tuku wande mbol kumba ne tuku pasa isam tuku sine kukulsiŋgina le ne tam proweg ŋginaig.
ACT 10:23 Taŋakinaig le Petrus ndek nane ŋgailka nane nu ŋak kinyam tuku saniŋgina. Mafena le Petrus nu nane ndoŋ kina. Yopa mbal afu Yesus dubinaig tuku nane mata Petrus mindemba kinaig.
ACT 10:24 Kinaig ka ndinŋge kinynaig. Mafena le Kornelius nu buk nuŋe ndare tuma nuŋe gulab nane ŋakmba kile-maŋgurka Petrus tairŋga minnaig le nane Sesarea pronaig.
ACT 10:25 Petrus nu wande sinam kina le Kornelius nu tiŋga pro Petrus nu taŋgo suŋgo ŋga nu tugumŋge dagol tidroŋgina.
ACT 10:26 Taŋana le Petrus nu te-timba sana: Taŋa ndawa. Ye mata taŋgo ndo. Ne tiŋga ŋgina.
ACT 10:27 Taŋaka nu Kornelius ndoŋ pasa-pasaka kumba ka wande suŋgo sinam taŋge taŋgo pino gudommba maŋgurkinaig le kaŋgerkina.
ACT 10:28 Kaŋgerka nu ndek saniŋgina: Sine Zu taŋgo tane kasomok mbal tuku wande mbol kumba ko tane ndoŋ isukusam tuku tukul suŋgo ŋak ta tane kila. Kuate nu wam ande ye tumyina tukunu ye wamdus kitek tumba kasomok mbal ta ŋaigonu ŋge nda.
ACT 10:29 Ta tuku ne afu ye tam tuku kukulniŋgina le ye pasa kugatok nane dubika te prowit. Ariya. Saka. Ne ndaŋam ye tuku pasa pilna ŋga sana.
ACT 10:30 Taŋaka sana le Kornelius nu sakina: Mara keŋmba buk kinaig ait teŋen ki kanum 3 mbolŋge yiŋe wande mbol teŋge ye Kuate yabaŋmba minen le pitik ndo taŋgo ande tawi kilŋa ŋak ye tugum prona le kaŋgeren.
ACT 10:31 Nu ye sayina: Kornelius, ne sanzal turniŋgit ta Kuate nu kaŋgerte. Ne Kuate yabaŋte ta nu isit. Nu ne idusnumba minit.
ACT 10:32 Ne taŋgo afu kukulniŋga le taŋgo ande nyunu Simon Petrus nu tam Yopa kuwaig. Nu nuŋe nyu tuma Simon ndoŋ minik. Taŋgo ta nu agaŋmor ŋgarombi agaŋ wakeikate tuku. Nu tuku wande piyal patukŋge minit. Nu taŋamba ye sayina.
ACT 10:33 Taŋakina le ye pitik ndo taŋgo afu ne tam tuku kukulniŋgen. Ne ye tugum te prowat ta kumumbi. Sine ŋakmba Kuate am mbolŋge maŋgurka mineg. Suŋgo nu ne pasa afu sine sasiŋgam tuku sanina ta isam tairŋgeg ŋga Petrus sana.
ACT 10:34 Taŋakina le Petrus nu nane saniŋgina: Kile ye wamdus puluyate. Kuate nu taŋgo ŋakmba wamdus niŋgit.
ACT 10:35 Zu mbal ko kasomok mbal ŋgamukŋge ima kate Kuate kumnemŋge minmba nu tuku pasa dubide ta Kuate nu nane ŋakmba tuku gareniŋgit.
ACT 10:36 Sine Yesus Kristus ndoŋ ulendikeg mbal kile Kuate nu sine ndoŋ wamdus mukuk minit. Nu pasa mayenu ta ŋakmba isam tuku sine Israel siŋgina. Yesus nu taŋgo ŋakmba tuku Suŋgo.
ACT 10:37 Yohanus nu pasa kuklimba nane kule pisneniŋgina le Nasaretnu taŋgo Yesus nu pro pasa mayenu ta Galilea ma mbolŋge tugu pilmba kumba ka Yudea ma tugu ŋakmba kumuŋgina.
ACT 10:38 Nu Kuateŋge Tukul Guwa tuna le nu saŋgri ŋak ma ŋakmba mbolŋge lika nu wam mage kina. Kuate nu ndoŋ minna. Afu Satan tuku saŋgri kumnemŋge minnaig ta nu nane tuku muskil kile-tidiŋgina.
ACT 10:39 Nu Yerusalemŋge Zu ma ŋakmba mbolŋge wam ke likina le sine kaŋgerkigeŋ. Nane nu tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋginaig le kumna.
ACT 10:40 Kumna le mara keŋnu mbolŋge Kuateŋge nu te-tina le nu tiŋgina le sine kaŋgergeŋ.
ACT 10:41 Taŋgo ŋakmba nu kaŋger ndanaig. Sine ndo nu kaŋgergeŋ. Yesus nu maŋ tiŋgina ta nane ŋakmba saniŋgam tuku Kuate nu o buk sine madisiŋgina. Nu tiŋga sine ndoŋ tuma isukusmba kule nyumba mingeŋ.
ACT 10:42 Nu sine pasa mayenu kukliwam tuku patikina. Kumanu mbal abo minig mbal pileniŋgam tuku Kuate nu ye pilna ta ŋakmba saniŋgap ŋga sasiŋgina.
ACT 10:43 Tuan taŋgo ŋakmba nu tuku sakinaig. Ima kate nu kumuŋ ŋga son ŋgade ta Kuate nu Yesus tuku nyu mbolŋge nane tuku une sauka gilaiŋgamŋgat ŋga saniŋgina.
ACT 10:44 Petrus nu pasata minna le nane nu tuku pasa isnaig mbal Tukul Guwa nane mbol kina le
ACT 10:45 nane pasa kuale gilai yimyam sake lika Kuate tuku nyu te-duŋginaig. Taŋanaig le Zu taŋgo Yesus tuku son ŋginaig nane Yopaŋge Petrus mindemba pronaig ta nane wam ta kaŋgermba Kuateŋge kasomok mbal mata Tukul Guwa niŋgit ŋga nane pirerek purkinaig.
ACT 10:47 Kile Petrus nu sakina: Kuateŋge sine Tukul Guwa siŋgina taŋamba ndo kile nane mata niŋgit. Nane kule pisne tam tuku sine tukulniŋgam kumuŋ kuga ŋgina.
ACT 10:48 Taŋamba Petrus nu nane Yesus Kristus ndoŋ ulendika kule pise tap ŋga saniŋgina le nane kule pisne tinaig. Taŋamba nu nane ndoŋ mara afu minam tuku ŋgailkinaig le nu nane ndoŋ minna.
ACT 11:1 Aposel kame Yesus tuku mbal Yudea ma mbolŋge mine likinaig ta nane kasomok mbal Kuate tuku pasa tinaig ta nane isnaig.
ACT 11:2 Petrus nu mbumba Yerusalem prona kande Zu taŋgo afu nane nu sawe lika sanaig:
ACT 11:3 Ndaŋam saka ne siŋgine tukul lukamba ŋgaro pike ndakanu mbal ndoŋ ulendika isukusna ŋginaig.
ACT 11:4 Taŋamba sawe likinaig le nu ndek wam ŋakmba mayok kinaig ta kumu-kumumba kubeu niŋmba saniŋgina:
ACT 11:5 Ye Yopaŋge Kuate yabaŋmba minen sulumba ye kiŋatanu suk agaŋ ande kaŋgeren. Agaŋ ande tawi suŋgo suk tundunnu bailkamba muli ŋak samba mbolŋge andeŋge muli kusre-kusrena le ye tugum ndekina.
ACT 11:6 Taŋana le ye agaŋ ta kaŋger tiwen ta sinam taŋge agaŋmor ŋguikok agaŋ rabmba likade sar umaŋ taŋamba kaŋgerken.
ACT 11:7 Kaŋgerka minen le miŋge pasa ande ye sayina: Petrus, ne tiŋga agaŋ te inum balemba nya ŋgina le
ACT 11:8 ye nu sawen: Suŋgo, kuga. Sine Zu mbal agaŋ afu nyam tuku tukul ŋak ta ye tukul lukamba agaŋ taŋaŋ inum nye ndaket ŋgen.
ACT 11:9 Ye taŋaka saken le samba mbolŋge pasa maŋ lato sayina: Kuateŋge agaŋ ande mayenu ŋgate ta ne tukul ndawa ŋgina.
ACT 11:10 Sile taŋamba sakam keŋkeŋ le andeŋge tawi ta te-duŋgina le samba mbol kina.
ACT 11:11 Kina le ait ndui ta mbolŋge ndo Sesareaŋge Kornelius nu taŋgo keŋmba ye tam tuku kukulniŋgina le ye wande minen ta tugum pronaig.
ACT 11:12 Pronaig le Tukul Guwa nu ye sayina: Ne wamdus tero ndaka taŋgo prowaig ta dubika kaye ŋgina. Tira 6 te nane mata ye ndoŋ kumba Kornelius tuku wande poŋga sinam kageŋ.
ACT 11:13 Kornelius nu sine sasiŋgina: Ye eŋel ande yiŋe wandekŋge tiŋ minna le kaŋgeren. Nu teŋenmba sayina. Ne nane afu kukulniŋga le nane Yopa tumbraŋ suŋgo mbol nzi taŋgo ande nyunu Simon Petrus tam kuwaig.
ACT 11:14 Simon nu pasa afu naŋe ndare tuma turmba satiŋguwa le taŋgine muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku ndin kaŋgeramŋgaig ŋgina.
ACT 11:15 Kornelius nu wam kube ta deŋpurna le ye tiŋga pasa tugu pilmba saken le amboŋga sine Tukul Guwa tigeŋ taŋamba ndo kasomok mbal tinaig.
ACT 11:16 Ye wam ta kaŋgermba ye Suŋgo Yesus tuku pasa ande idusen ta teŋenmba. Yohanus nu kulembi nane kule pisneniŋgina. Kile ye Tukul Guwambi tane tuku ŋgamuŋgal kule pisne taŋaŋ tiŋgamŋgit ŋga sasiŋgina.
ACT 11:17 Amboŋga sine Zu mbal Suŋgo Yesus Kristus tuku son ŋgigeŋ le Kuate nu Tukul Guwa siŋgina taŋamba ndo nane mata Tukul Guwa niŋgina. Ye ima le Kuate tuku nzali tukulam kumuŋ ŋga saniŋgina.
ACT 11:18 Taŋakina le nane Petrus tuku pasa ta ismba nane pasa kugatok Kuate tuku nyu te-duŋga sakinaig: Kuate nzalite le kasomok mbal mata ŋgamuŋgal biye mbilmba abo tugu minmba minam tuku tade ŋginaig.
ACT 11:19 Stefanus balenaig le Yesus tuku mbal kua ka sili-silinaig ta afu masken ka Finisia ma tugu Siprus nuy Antiok tumbraŋ suŋgo taŋamba kine likinaig ka Zu mbal ndo Yesus tuku pasa saniŋginaig sulumba kasomok mbal sa ndaniŋginaig.
ACT 11:20 Nane taŋanaig ta Siprus le Sirenenu Zu taŋgo afu Antiok tumbraŋ suŋgo mbol kumba naneŋge kasomok mbal Yesus tuku saniŋginaig le
ACT 11:21 Kuateŋge nane tuku piro saŋgri pilena le nane gudommba nane tuku pasa ismba son ŋga ŋgamuŋgal biye mbilmba Suŋgo Yesus dubinaig.
ACT 11:22 Yesus tuku kuasmbi Yerusalemŋge maŋau ta ismba Barnabas kukulnaig le nu ndek Antiok kina.
ACT 11:23 Nu nane tugum prona sulumba Kuate nu siŋka mbal te make patikate ŋga nu gare-gareka nane wamdus ndindo Yesus biye dewam tuku tumniŋgina.
ACT 11:24 Barnabas nu taŋgo mayenu. Nu ŋgamuŋgal son saŋgrinu. Tukul Guwa nu tuku wamdus kumuŋgina le nane gudommba nu tuku pasa ismba son ŋga Suŋgo Yesus dubinaig.
ACT 11:25 Kile Barnabas nu Saulus sota Tarsus tumbraŋ suŋgo mbol kina.
ACT 11:26 Kumba ka nu te-silika tumba nu ndoŋ luka Antiok tumbraŋ pronaik. Nale ar ta yar ndindo Antiokŋge minmba nane taŋgo pino gudommba Yesus tuku tumniŋmba minnaik. Taŋanaik le Yesus dubinaig mbal Antiokŋge minnaig ta nane amboŋga Kristen nyu tinaig.
ACT 11:27 Ait ta mbolŋge tuan taŋgo afu Yerusalem kusremba ndeka Antiok pronaig.
ACT 11:28 Pro taŋge minnaig le tuan taŋgo ande nyunu Agabus nu Tukul Guwaŋge wamdus tuna le nu tiŋga guba suŋgo kilke tugu ŋakmba mbolŋge prowamŋgat ŋga saniŋgina. (Ŋgumneŋga Klaudius nu gabat suŋgo minna le guba suŋgo ta prona).
ACT 11:29 Taŋakina le Yesus dubinaig mbal nane wamdus tumba naŋgine tira kame Yudea ma tugu mbolŋge turkam tuku sine ndametiŋ ŋak minig ta kumumba patikube ŋginaig.
ACT 11:30 Nane taŋamba patika Barnabas le Saulus kukulnikinaig le nale ndametiŋ kilmba mbumba kinaik ka Yerusalemŋge gabat mbal niŋginaik.
ACT 12:1 Ait ta mbolŋge mandor Herodus nu Yesus tuku kuasmbi afu ŋaigo siglikina.
ACT 12:2 Nu nuŋe kame mbal saniŋgina le nane Yohanus aba nuŋe Yakobus tuku ŋinfok kuerkinaig.
ACT 12:3 Kuerkinaig le Zu mbal nane wam ta ismba gare suŋgo tinaig le Herodus nu kila pilmba nu maŋ Petrus ndalekam tuku afu kukulniŋgina. Ait ta Israel mbal bret yis kugatok nyam tuku kusem suŋgo.
ACT 12:4 Nane nu biye timba muliŋtumba wandekŋge pilnaig le nu Petrus kulatkam tuku kame taŋgo 16 muŋgu turturkam tuku bailka bailka patikina. Pasowa ait ta kugawa le nu Zu mbal am mbolŋge Petrus pasa mbolŋge palmbim idusna.
ACT 12:5 Petrus nu muli wandek sinamŋge minna le kame mbal ta nane nu kulatkinaig le Yesus tuku kuasmbi Petrus tuku ŋga Kuate suŋgomba yabaŋnaig.
ACT 12:6 Herodus nu mafewa le Petrus nane ŋakmba am mbolŋge te-tiwam tuku sakina ta furir ait ta mbolŋge Petrus nu kame taŋgo ar ŋgamukŋge wai kupe muli ŋak kinymba gilaiŋgina. Kame taŋgo armba kilimŋge malaŋga kulatka minnaik.
ACT 12:7 Kile Suŋgo tuku eŋel ande Petrus tugumŋge mayok kina le bulu promba wande sina ta kilŋana. Eŋel nu Petrus tuku kailmane burumba kuanemba sana: Pitik tiŋga ŋgina kande sen muli wai mbol ta kuklika ndekinaik.
ACT 12:8 Taŋanaik le eŋel nu Petrus sana: Ne tawi tiŋmba kupe ŋgaro silika ŋgina le nu ta kumuna. Taŋana le nu maŋ sana: Naŋe tawi suŋgo ta tumba kaika ye dubiya ŋgina le
ACT 12:9 nu eŋel dubimba mayok kina. Eŋel nu taŋana ta Petrus nu kiŋambi agaŋ kaŋgeranu ŋga idusna.
ACT 12:10 Kile eŋel nu tumba kame mbal tumailamŋge tiŋginaig ta liniŋmba ka ŋgumnemŋge tiŋginaig ta liniŋmba ka muli wande tuku malaŋga suŋgo tugum pronaik. Pronaik le taŋgoŋge talkanu sukna le nale kilim kinaik. Kilim ka tumbraŋ suŋgo sinam ta ndin ande dubimba kinaik le eŋel nu Petrus kusremba kina.
ACT 12:11 Kina le nu wamdus puluna le wamdusmbi sakina: Herodus nu ye ŋayo siliyam iduste le Zu mbal wam ta tairŋga minig ta Kuate nu ye nane tuku wai mbolŋge te-luka tam tuku eŋel te kukulat ŋga idusna.
ACT 12:12 Nu wamdus puluna le nu Yohanus Markus tuku ina nuŋe Maria tuku wande tugum kina. Wande ta sinamŋge nane gudommba maŋgurka yabaŋmba minnaig.
ACT 12:13 Yabaŋmba minnaig le nu wande ta tuku fonde malaŋga katkatna le piro pino ande nyunu Roda nu malaŋga talkam prona kande
ACT 12:14 nu Petrus tuku pasa ŋin tugu katesemba nu gare suŋgo tumba malaŋga tal ndaka pinderka luka kumba nane saniŋgina: Petrus pro malaŋga tugum siŋge tiŋ minit ŋga saniŋgina.
ACT 12:15 Taŋakina le nane ndek nu sanaig: Ne ŋginŋgankate kande ŋginaig le nu saŋgri tiŋga nane saniŋgina: Kuga. Ye siŋka saket. Petrusŋge ŋgina. Taŋakina le nane sakinaig: Nu tuku mindekanu kande ŋginaig.
ACT 12:16 Petrus nu malaŋga katkatmba minna le nane pro malaŋga talka Petrus kaŋgermba piriri ŋayonaig le
ACT 12:17 nu waimbi nane peuniŋmba maninkuwaig ŋga Suŋgo nu muli wande sinamŋge te-mayokna ta kubeu niŋgina sulumba nu nane saniŋgina: Wam kube te Yakobus yiŋe tira ŋakmba saniŋgap ŋgina. Taŋamba nu nane kusreka ma kise mbol kina.
ACT 12:18 Mafena le kame taŋgo nu kulatka minnaig ta nane Petrus kiriŋga ndaŋndaŋmba pro ket ŋga wamdus te-sulumba minnaig le
ACT 12:19 Herodus nu ndek nane afu kukulniŋgina le ma ŋakmba mbolŋge Petrus sotinaig. Sotete piseŋginaig le nu ndek kame taŋgo Petrus kulatkinaig ta nane kusna-kusnaniŋgina sulumba gubranu nane afuŋge bale farkuwaig ŋga saniŋgina. Taŋakina sulumba Herodus nu tiŋga Yudea ma kusremba Sesarea tumbraŋ suŋgo mbol kina.
ACT 12:20 Tirus le Sidon kilke nyamagaŋ suŋgomba kuga le nane Herodus kilke kulatkina ta mbolŋge nane nyamagaŋ piyawanu. Ait ande Herodus nu tumbraŋ ar ta tuku gubra tina le tumbraŋ ar ta tuku taŋgo kuasmbi maŋgur ŋak pro Herodus tuku wande kulatkanu taŋgo nyunu Blastus tugum promba nuŋge nane turkuwa le Herodus ndoŋ tumawam sakinaig. Taŋakinaig le Herodus nu pasa te-tiwam tuku ait niŋgina.
ACT 12:21 Ait ta kumuŋgina le Herodus nu mindepiye tawi magenu siglika nuŋe minyo mbili maditaknu mbolŋge minyoka nane maŋgurkinaig ta pasa afu saniŋgina le
ACT 12:22 nane ismba wikaraumba sakinaig: Taŋgo te kilke mbolok taŋgo kuga. Nu mbara ande ŋginaig.
ACT 12:23 Taŋakinaig le nu lok minmba Kuate tuku ma tam idusna kande Suŋgo tuku eŋel ande pro nu katna le kuinŋge nu tuku ndem nyinaig le ma ma nu kumna.
ACT 12:24 Nu kumna le Kuate tuku pasa suŋgokina le nane gudommba son ŋginaig.
ACT 12:25 Barnabas le Saulus ndametiŋ niŋgam tuku piro ta ke sulunaik sulumba nale Yerusalem kusremba taŋgo mo Yohanus Markus tumba luka ndek Antiok kinaik.
ACT 13:1 Yesus tuku kuasmbi Antiokŋge minnaig ta afu tuan taŋgo afu tum taŋgo taŋaŋ pirokinaig. Ande nyunu Barnabas ande Simeon nyun ta Dabuk Dabuk ŋginaig. Ande Sirenenu taŋgo nyunu Lusius. Ande Manaen nu buk Herodus ndoŋ kiŋo foŋfoŋ wande ndindo mbolŋge minnaik tuku. Ande Saulus.
ACT 13:2 Mara ande nane ŋakmba maŋgurka nyamagaŋ pinka Suŋgo tuku nyu te-duŋga minnaig le Tukul Guwa nu nane saniŋgina: Barnabas le Saulus ye buk piro ande tuku madiniken ta kile nale kam tuku patikap ŋgina.
ACT 13:3 Taŋakina le nane nyamagaŋ pinka Kuate yabaŋmba nane naŋgine wai Barnabas le Saulus mbolŋge patika kile pirokuwaik ŋga kukulnikinaig le kinaik.
ACT 13:4 Tukul Guwa nu nale kukulnikina le nale Antiok kusremba ndek Selusia kinaik. Nale Yohanus Markus nale turkuwa ŋga tumba ŋak kinaik. Kinaig ka Selusiaŋge waŋ poŋga ka Siprus nuy mbol kinaig ka
ACT 13:5 Salamisŋge ibeŋ kinaig. Salamis tumbraŋ suŋgo mbolŋge nane piro tugu pilmba kusem wande mbolŋge Kuate tuku pasa kuklinaig.
ACT 13:6 Nane nuy ta tuku ma ŋakmba mbol lika pasa kuklimba ka Pafos pronaig. Pro taŋge nane Zu taŋgo ande yabri tuan taŋgo nyunu Bar-Yesus te-silikinaig. Taŋgo ta nu kuanye taŋgo.
ACT 13:7 Pafosŋge taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak nyunu Sersius Paulus nu gabat taŋgo minna. Nu Bar-Yesus ndoŋ gulab mayenu. Nu Kuate tuku pasa isam tuku Barnabas le Saulus wikina.
ACT 13:8 Nale pro pasa kuklimba sanaik le Bar-Yesus nu gabat taŋgo pasa ismba son ŋgikat ŋga nu nale tuku pasa ndin kuer-kuerna. (Bar-Yesus Grik pasambi nane Elimas ŋginaig).
ACT 13:9 Taŋana le Saulus nyu ande Paulus Tukul Guwa nu mbol kumuŋgina le nu Elimas fumble timba sigair mbakmba sana:
ACT 13:10 Ne Satan tuku kiŋo. Ne maŋau tiŋreknu ŋakmba pitaikate. Ne yabri maŋau kumba wam ŋaigonu ndo ke likate. Ndaŋam saka ne Kuate tuku maŋau mayenu tumba yabri pasambi ndin tukulte.
ACT 13:11 Ata. Kile Kuateŋge ne tuku am tukulwa le ne ait afu agaŋ kaŋgerke nda ŋgina. Taŋakina le pitik ndo agaŋ inum bidu suk pro nu tuku am tukulna le am ma make ndekina. Taŋana le nu nane afu pro nu tuku wai biymba ndin tumwaig ŋga kumbaŋge nane wikina.
ACT 13:12 Taŋana le gabat suŋgo nu wam ta kaŋgermba pirerek purka Kuate tuku pasa isna ta Yesus tuku son ŋgina.
ACT 13:13 Kile Paulus nane waŋ poŋga Pafos kusremba ka Pamfilia ma mbol promba Pergaŋge ibeŋ kinaig. Pro taŋge Yohanus Markus nu nale kusreka luka Yerusalem kina.
ACT 13:14 Kina le Paulus le Barnabas nale Perga kusremba Pisidia ma Antiok tumbraŋ suŋgo mbol pronaik. Pro taŋge minmba kusem ait ande mbolŋge nale kumba ka Zu mbal tuku kusem wande sinam taŋge minyokinaik.
ACT 13:15 Minyokinaik le nane Moses tuan taŋgo kame tuku kuyar burke deŋpurmba kusem wande kulat mbal nane taŋgo ande kukulnaig le nu kumba Paulus nale sanikina: Tira kame, tale pasa afu taŋgo pino wamdus saŋgri pileniŋgam tuku ŋak ndeta saniŋgap ŋgina le
ACT 13:16 Paulus nu tiŋga wai te-duŋgina le nane maninkinaig le saniŋgina: Tane Israel mbal kasomok mbal Kuate kumnemŋge minig ta turmba tane ye tuku pasa isap.
ACT 13:17 Sine Israel mbal tuku Mbara nuŋge siŋgine mbuŋ kame madiniŋgina. Nu nane kulat magekina le nane Isip kilke mbolŋge rawe taŋgo minmba tugekinaig. Tugekinaig le Kuateŋge nuŋe saŋgrimbi ndin wakeina le nane Isip kusremba
ACT 13:18 yar 40 ma baknu mbolŋge minnaig le Kuate nu nane kusre ndakina.
ACT 13:19 Yar 40 kuganaig le Kuate nu Kanan ma mbolŋge mbal kise kise 7 kile-ibeŋka pitaikina sulumba kilke ta Israel mbal niŋgina. Niŋgina le nane yar 450 taŋamba taŋge minnaig.
ACT 13:20 Minnaig le Kuate nu nane kulatkam tuku taŋgo afu madiniŋmba patikina. Taŋamba kumba ka tuan taŋgo Samuel prona.
ACT 13:21 Samuel tuku ait mbolŋge siŋgine mbuŋ kame taŋgo ndindo naŋgine gabat suŋgo minam tuku Samuel kusnanaig. Kusnanaig le Kuate nu Benyamin tuku ndare Kis tuku kiŋo nuŋe Saul madimba pilna le nu yar 40 nane kulatkina.
ACT 13:22 Ŋgumneŋga Kuate nu Saul te-simba nane tuku gabat suŋgo minam tuku tugu kise David madimba pilmba sakina: Yesi tuku kiŋo nuŋe David nu ye ndoŋ wamdus ndindo ŋak. Nu ye tuku nzali ŋakmba dubikamŋgat ŋgina.
ACT 13:23 Kuate nu pasa saŋgrinu o buk sakina taŋamba nu David tuku mbuŋ ande Israel mbal tuku muskil kile-tidiŋgam tuku kukulna ta Yesus.
ACT 13:24 Yesus nu piro tugu pile ndakina le amboŋga Yohanus nu Israel mbal nane ŋgamuŋgal biye mbilmba kule pisne tuwaig ŋga saniŋmba minna.
ACT 13:25 Nu nuŋe piro suluwam patukina sulumba nu teŋenmba nane saniŋgina: Tane ye ima ŋga idusde? Ye Kristus kuga. Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta nu suŋgo. Ye nu tuku kupe ŋgaro muli kukliwam tuku wam ŋai ta mata nu mbolŋge kam kumuŋ kuga ŋgina.
ACT 13:26 Yiŋe tira kame Abraham tuku mbuŋ kame kasomok mbal Kuate kumnemŋge minig tane ŋakmba isap. Sine muskil kile-tidiŋgam tuku pasa mayenu ta o buk sine tugum prona.
ACT 13:27 Yerusalem mbal naŋgine gabat mbal ndoŋ Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo Kristus ta nane gilai. Kusem mindek nane tuan taŋgo kame tuku kuyar burke likade ta nane wamdus pulu ndaniŋgina. Taŋamba nane Yesus kumwa ŋga sakinaig sulumba nane Kuate tuku kuyar pasa kumumba taŋanaig.
ACT 13:28 Nane nu balewam tuku mbar ande kaŋger ndanaig ta nane ake sinaŋ nu tumba Pilatusŋge balewa ŋga sanaig ta
ACT 13:29 nane kuyar pasa kumunaig. Nu kumna le nane nu ail kazrai mbolŋge paska mindesiŋ ndame burok sinamŋge pilnaig.
ACT 13:30 Pilnaig le Kuateŋge nu te-tina le maŋ tiŋgina.
ACT 13:31 Nu tiŋga nu dubinaig mbal buk Galilea kusremba Yerusalem pronaig ta nu nane tugumŋge mayok kanu le kaŋgeranu. Mbal ta kile Israel ŋgamukŋge nu tuku nyu te-mayokde.
ACT 13:32 Sile Barnabas ndoŋ tane mata pasa mayenu te isap ŋga te prowik. Kuate nu siŋgine mbuŋ kame pasa saŋgrinu saniŋgina ta
ACT 13:33 kile sine tugumŋge alonu te-mayokmba Yesus te-tina le tiŋgina. David nu nuŋe mune waŋe arnu mbolŋge ta tuku teŋenmba kuyarna le minit. Ne ye tuku Kiŋo. Kite ye ne tuku Mam mayok kinet ŋgina.
ACT 13:34 Kuateŋge Yesus te-tina le nduiye tiŋga ŋgarosu me ndaŋgina ta kuyar pasa ande mbolŋge Kuate nu wam ta te-mayokmba sakina: Ye wam afu magenu ke likam tuku David sawen ta ye ne mbolŋge taŋamba kamŋgit ŋgina.
ACT 13:35 David nu mune waŋe ande mbolŋge teŋenmba kuyarna. Ye ne tuku piro taŋgo yiŋe ŋgarosu menu tuku ndin tukulamŋgat ŋgina.
ACT 13:36 David nu Kuate tuku nzali dubimba nuŋe kuasmbi ŋgamukŋge pirokina sulumba kumna. Kumna le nane nu tumba nuŋe mbuŋ kame gemniŋmba ŋgukinaig le meŋgina.
ACT 13:37 Ande Kuateŋge te-tina le tiŋgina ta nu me ndaŋgina.
ACT 13:38 O tira kame, tane pasa te ise mayewap. Kuate nu Yesus te-tina ta nu mbolŋge nu sine tuku une sauka gilaiŋgate.
ACT 13:39 Tane taŋgine uneŋge didikate ta Moses tuku tukulŋge tane turkam kumuŋ kuga. Tane Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgap le Kuateŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgamgat.
ACT 13:40 Tane riroŋ mayewap. Tuan taŋgo kame tuku pasa tane mbolŋge kumuŋgikat. Pasa ta teŋenmba sakate.
ACT 13:41 Kuate talaka nzumil te-tuwig mbal tane isap. Tane piriri ŋayomba ŋgisinuŋgaig. Tane tuku ait mbolŋge ye wam saŋgrinu ande ki ta tane son ŋge nda. Ande nu tugusemba wam ta kuklimba sakuwa ta mata tane son ŋge nda. Paulus nu taŋamba pasa kuklimba saniŋgina.
ACT 13:42 Kile Paulus le Barnabas mayok kinaik le nane maŋ kusem ande mbolŋge nale tuku pasa isam saka ŋgailkinaig.
ACT 13:43 Taŋamba nane sili-silimba kusem wande kusrenaig. Nane gudommba afu Zu mbal afu kasomok mbal Zu taŋaŋ Kuate dubinaig tuku ta nane Paulus le Barnabas dubika kinaig. Kumba ka taŋge nale nane ndoŋ pasa-pasakumba Kuate nu tane ake sinaŋ make patikina wam ta biye demba minap ŋga saniŋginaik.
ACT 13:44 Kusem ande mbolŋge Antiok mbal ŋakmba Kuate tuku pasa isam tuku maŋ pro maŋgurkinaig le
ACT 13:45 Zu mbal nane taŋgo pino gudommba pro maŋgurkinaig le kaŋgerka nane wamdus kagli firka gubra tinaig. Paulus nu pasa kuklimba minna le nane nu tumail panmba nu tuku pasa pitaimba nane pasa ndin kise sakinaig.
ACT 13:46 Nane taŋanaig ta Paulus le Barnabas nale kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga saniŋginaig: Tane Zu mbal tane amboŋga Kuate tuku pasa mayenu isam tuku minig. Tane isam mbulmba pitaide ta abo minmba minam tuku ndin turmba pitaide. Ta tuku kile sile kasomok mbal tugum kaŋkik.
ACT 13:47 Kuate nu sile kasomok mbal pasa mayenu saniŋgam tuku teŋenmba sasikina. Kilke mbol mbal muskil kile-tidiŋgam tuku ye ne sati taŋaŋ kasomok mbal kilŋaniŋgam tuku ne pilet. Paulus nale taŋamba saniŋginaig le
ACT 13:48 kasomok mbal pasa ta ismba nane gare suŋgo tumba Kuate tuku nyu te-duŋginaig. Nane abo minmba minam tuku Kuateŋge madiniŋgina ta nane pasa ta ismba son ŋginaig le
ACT 13:49 Kuate tuku pasa ma ta mbolŋge kumuŋga suŋgokina.
ACT 13:50 Suŋgokina le Zu mbal nane ndek gabat pino kame Kuate dubinaig tuku tumbraŋ suŋgo ta tuku gabat sugo turmba Paulus le Barnabas pitaikam tuku nane tuku wamdus kunde-kundenaig. Taŋanaig le gabat sugo nane gubra tumba sine tuku tumbraŋ te kusremba kape ŋga pitaikinaig le
ACT 13:51 Paulus nale kambim ŋga nane Kuate tuku pasa pitaide ta naŋgine mbar riroŋkuwaig ŋga tuptup kupe mbolŋge deŋganu ta nane am mbolŋge paurŋga nale Ikonium kinaik.
ACT 13:52 Yesus dubinaig mbal Antiokŋge minnaig ta Tukul Guwa nane tuku wamdus kumuŋgina le nane gare ŋak minnaig.
ACT 14:1 Nale Ikonium tumbraŋ suŋgo mbol pronaik le wam ndui ta ndo mayok kina. Nale Zu mbal tuku kusem wande sinam kumba pasa kuklinaik le nane gudommba afu Zu mbal afu Grik mbal Yesus son ŋginaig.
ACT 14:2 Taŋanaig le Zu mbal afu Yesus son nda ŋginaig ta nane kasomok mbal tugumŋge Yesus dubinaig mbal kasurniŋguwaig ŋga nane tuku wamdus kunde-kundenaig.
ACT 14:3 Paulus le Barnabas ma ta mbolŋge mine suŋgomba kuru kuru ndaka Kuateŋge kilke mbol mbal make patikate ŋga taŋamba pasa kuklimba minnaik le Suŋgo nu nuŋe pasa kulatka saŋgri nikina le nale wam kitek saŋgrinu ke likinaik.
ACT 14:4 Taŋamba kinaik le Ikonium taŋgo pino nane pur arnaik. Afu aposel kame dubikinaig le afu Zu mbal dubikinaig.
ACT 14:5 Taŋamba minnaig le Zu mbal afu naŋgine gabat sugo ndoŋ kasomok mbal afu turmba nane Paulus le Barnabas bige tidiŋga ndamembi bale faram bafunaig le
ACT 14:6 nale pasa ta ismba kua ka Likonia ma tugu mbol kinaik. Kinaig ka ta promba Listra le Derbe tumbraŋ sugo ar ta mbolŋge pasa mayenu kuklimba tumbraŋ ar ta tuku tumbraŋ foŋfoŋ sinam taŋge mata
ACT 14:7 pasa mayenu kuklimba lika minnaik.
ACT 14:8 Listraŋge taŋgo ande kupe arŋeŋ baklelok ina sinamŋge taŋaŋ mayok ka suŋgokina. Nu ti daŋga minyok ndo minna.
ACT 14:9 Taŋgo ta nu Paulus tuku pasa ismba minna le Paulus nu kaŋger timba Yesus nu wakeiwam tuku nu ŋgamuŋgal son kumumbi ŋak ta kaŋgermba nu wi kueŋka sana:
ACT 14:10 Ne tugusemba tiŋga ŋgina. Taŋakina le nu pastiŋ tilaiŋga likina.
ACT 14:11 Taŋgo pino Paulus nu taŋgo ta wakeina le kaŋgermba naŋgine Likonia pasambi kueŋka sakinaig: i ... Taŋgo ar te kilke mbolok kuga. Mbara afu taŋgo kuilka sine tugum te prowaik ŋginaig.
ACT 14:12 Taŋakinaig sulumba nane Barnabas tuku nyu naŋgine mbara Sus ŋginaig. Paulus nu pasa tugu taŋgo tukunu nyun ta mbara Hermes ŋginaig.
ACT 14:13 Sus mbariŋam tuku wande tumbraŋ suŋgo makembiŋge minna. Wande ta tuku pris nu taŋgo pino ndoŋ Paulus le Barnabas atraukam saka ail bot ŋgika makau pailnu birŋeŋniŋmba kilmba tumbraŋ suŋgo tuku malaŋga tugum prona.
ACT 14:14 Barnabas le Paulus wam ta kaŋgermba palseŋnikina le nale ndek nakile tawi fetfetmba pinderka kumba nane ŋgamukŋge suŋgomba wika sakinaik:
ACT 14:15 Taŋgo kame, ndaŋam saka tane wam te kam bafude. Sile taŋgo tane minig taŋaŋ. Sile pasa mayenu tumba te prokik. Taŋgine maŋau alo kugatok te kusremba mbilka Mbara ndindo abo tugu ŋak nu ndo dubiwap ŋga tumtiŋgam prokik. Nuŋge samba tugu kilke tugu yu tugu agaŋ ndende ŋakmba wakeikina.
ACT 14:16 Wa mbuŋ kame nane naŋgine nzali dubimba kinaig le Kuate nu peu ndaniŋgina.
ACT 14:17 Taŋamba kile nu minit maŋau ta tane tumtiŋgit. Tane ŋakmba nu kila palmbim tuku nu wam mayete. Nu sawe nyamagaŋ kumumbi tiŋgit le tane alonu kilmba nyumba maro ŋak wamdus gare ŋak minig ŋga saniŋginaik.
ACT 14:18 Paulus nale taŋamba saniŋginaik ta nane tuku wamdus pitik ibeŋ ndakinaig. Nane lato saka minnaig le ndo nane atraukam tuku wamdus ta kusrenaig.
ACT 14:19 Antiok le Ikoniumŋge Zu mbal afu Listra promba Listra mbal tuku wamdus kunde-kundemba nane ndoŋ Paulus tumba kasomŋge pilmba ndamembi katnaig sulumba kile kumat ŋga idusmba nu didika tumba tumbraŋ suŋgo kilim kumba ka mayokŋge kusrenaig le minna.
ACT 14:20 Minna le Yesus dubiwanu mbal kumba ka Paulus te-ŋgamunaig le nu ŋair ŋinka aboŋga tiŋga tumbraŋ suŋgo sinam kina. Mafena le nu Barnabas ndoŋ Listra tumbraŋ suŋgo kusremba Derbe kinaik.
ACT 14:21 Ka taŋge nale pasa mayenu kuklimba nane saniŋginaik le nane gudommba mbilka Yesus son ŋginaig. Taŋanaig le nale tumbraŋ suŋgo ta kusremba luka Listra Ikonium Antiok maŋ kine likinaik.
ACT 14:22 Kumba ka taŋge Yesus dubinaig mbal wamdus saŋgri pileniŋmba Yesus tuku pasa biye demba minap ŋginaik sulumba sakinaik: Sine Kuate tuku gageu siŋka piti yimyam suŋgomba kaŋgerkumba ma ma Kuate tugum kaŋgig ŋginaik.
ACT 14:23 Nale ma ŋakmba mbolŋge Yesus tuku kuasmbi kulat taŋgo naŋgine madika patikinaik. Taŋamba nale nyamagaŋ pinka yabaŋmba kulat taŋgo ta saniŋginaik: Tane Yesus son ŋgade tukunu nuŋge tane sinzaŋtiŋgamŋgat ŋginaik.
ACT 14:24 Kile nale tiŋga kumba Pisidia ma tugu ŋgamu fetka kumba ka Pamfilia ma tugu mbol pronaik.
ACT 14:25 Pro Perga tumbraŋ suŋgo mbolŋge nale pasa kuklinaik sulumba nale tiŋga Atalia tumbraŋ suŋgo mbol kinaik ka
ACT 14:26 taŋge waŋ poŋga luka kumba ka ka Antiok pronaik. Tumbraŋ taŋge Yesus tuku kuasmbi nane buk Paulus nale piro ta kuwaik ŋga madiniŋginaig sulumba Kuate nu nale make patikuwa ŋga yabaŋmba kukulnikinaig le kinaik.
ACT 14:27 Nale luka pro taŋge Yesus tuku kuasmbi kile-maŋgurka Kuateŋge nale saŋgri nikina le wam ke likinaik ta ŋakmba kubeu niŋginaik sulumba Kuateŋge kasomok mbal Yesus son ŋgam tuku ndin wakeina ta sakinaik.
ACT 14:28 Taŋamba nale Antiokŋge ait kuennu Yesus dubinaig mbal ndoŋ minnaik.
ACT 15:1 Paulus le Barnabas Antiokŋge minnaik le taŋgo afu Yudea ma mbolokŋge promba Yesus dubinaig mbal saniŋginaig: Tane Moses tuku tukul dubimba ŋgaro pike ndakap ta tane ŋgisikamŋgaig ŋginaig.
ACT 15:2 Taŋakinaig le Paulus le Barnabas nale kuasmbi ta ndoŋ kualeyaukinaig le Yesus tuku mbal ndek Paulus le Barnabas taŋgo afu ndoŋ kukulniŋmba saniŋginaig: Tane Yerusalem kumba aposel le gabat kame ndoŋ maŋgurka pasa ta te-tiwap ŋginaig.
ACT 15:3 Taŋamba kukulniŋginaig le nane kumba ka Finisia le Samaria ma ŋgamu fetka kumba ndinŋge Yesus tuku mbal afu kaŋgerka saniŋginaig: Kasomok mbal mata pasa mayenu ismba ŋgamuŋgal biye mbilnaig ŋginaig le nane wam ta ismba gare tornaig.
ACT 15:4 Paulus nane mbumba ka Yerusalem pronaig le Yesus tuku kuasmbi aposel le gabat kame ndoŋ nane kaŋgerka gare-gareka kaiye niŋginaig. Taŋanaig le Kuateŋge Paulus nane saŋgri niŋgina le wam ke likinaig ta kubeu niŋginaig le
ACT 15:5 Farisi taŋgo afu Yesus dubinaig ta nane tiŋga ndek sakinaig: Kasomok mbal Yesus dubide ta sine nane tuku ŋgaro pikmba Moses tuku tukul ŋakmba dubikuwaig ŋga saniŋbe ŋginaig le
ACT 15:6 aposel kame Yesus dubinaig tuku gabat kame nane pasa ta ismba te-tiwam tuku maŋgurkinaig.
ACT 15:7 Maŋgurkinaig ta nane wamdus yimyam kile-mayokka pasa tugu suŋgomba saka minnaig le Petrus ndek tiŋga saniŋgina: Tira kame, kasomok mbal Kuate tuku pasa mayenu ismba son ŋgam tuku Kuate nu ye madiyumba nane tugum kukulyina ta tane kila.
ACT 15:8 Kuate nu taŋgo ŋakmba tuku ŋgamuŋgal kila. Nu kasomok mbal kilam tuku idusmba minna ta nu te-mayokmba sine amboŋga Tukul Guwa siŋgina taŋamba ndo nu nane mata Tukul Guwa niŋgina.
ACT 15:9 Nu sine Zu mbal nane kasomok mbal mbolŋge wam ndui ta kina. Kasomok mbal afu Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋginaig le nu nane tuku une mata sauka gilaiŋgina.
ACT 15:10 Siŋgine mbuŋ kame sine mata Moses tuku tukul ta dubikam tuku piro kareŋ ka dubiwe fugugeŋ. Ndaŋam saka tane kile Kuate tuku wamdus tagode sulumba kasomok mbal Yesus dubide ta minde bada pile suŋgo niŋgig.
ACT 15:11 Suŋgo Yesus nu ake sinaŋ sine make patikate le muskil te-tiweg ta sine son ŋgeg. Taŋamba ndo kasomok mbal mata maŋau ndui ta ndo kate ŋgina.
ACT 15:12 Maŋgurkinaig mbal nane Petrus tuku pasa ismba maninok minnaig le Barnabas nale Paulus ndoŋ nale mata tiŋga Kuate nu kasomok mbal ŋgamukŋge wam saŋgrinu kitek ke likina ta kubeu niŋginaik le isnaig.
ACT 15:13 Nale kubeu deŋpurnaik le Yakobus nu tiŋga saniŋgina: Tira kame, tane isap.
ACT 15:14 Kuateŋge kasomok mbal ŋgamukŋge afu nuŋe mbal minam tuku nu amboŋga Simon kukulna le nane tugum kina ta ŋakmba kubewat le sine isgig.
ACT 15:15 Kuateŋge kasomok mbal afu wikate ta tuan taŋgo kame mata sakinaig. Andeŋge teŋenmba kuyarna.
ACT 15:16 Afuŋge David tuku tugu ŋaigo siglika kile-ibeŋkinaig ta ŋgumneŋga ye pro wakeiki le maŋ mayok kaŋgaig.
ACT 15:17 Ye taŋawi le kilke mbol mbal ye madiniŋgen ta ye sota ka ka te-silikamŋgaig.
ACT 15:18 Kuate nu o buk nuŋe wamdus taŋamba te-mayokna ta nuŋge sakate ŋgina.
ACT 15:19 Yakobus nu tuan taŋgo tuku kuyar saniŋmba sakina: Ye teŋenmba iduset. Kasomok mbal afu ŋgamuŋgal biye mbilmba Kuate dubide ta sine nane minde bada pile suŋgo nda niŋbe.
ACT 15:20 Sine waŋe ande nane maŋau dubikam tuku teŋenmba kuyarbe. Nane afu naŋgine mbara kanunu atraukade ndem ta nda nyap. Tane taŋgo pino ndoŋ fare fare une ndakap. Agaŋmor ŋinfok pipkade le ndare nda prote ta nda nyap. Ndare mata nda nyap. Sine taŋamba waŋe kuyarbe.
ACT 15:21 Moses tuku tukul ta o buk tugu pilmba Zu mbal ma ŋakmba mbolŋge kusem kidemba naŋgine kusem wandekŋge nu tuku kuyar burka ismba minig ŋga saniŋgina.
ACT 15:22 Gabat kame aposel ndoŋ Yesus dubinaig mbal ŋakmba pasa ta ismba taŋgo afu Paulus le Barnabas dubika Antiok kambim tuku madiniŋgam sakinaig. Taŋamba nane taŋgo armba nyu ŋak madinikinaig ta ande nyunu Yudas ande Silas. Yudas nyunu ande Barsabas.
ACT 15:23 Taŋamba nane waŋe ande teŋenmba kuyarnaig. Siŋgine tira kame kasomok mbal Antiok tumbraŋ suŋgo Siria le Silisia ma tugu mbolŋge mine likade tane ŋakmba kaiye. Sine aposel kame le gabat kame tane ndoŋ pasatam proweg.
ACT 15:24 Sine taŋgo afu kukul ndaniŋgigeŋ le naŋgine wamdus dubimba tane Moses tuku tukul pasa dubiwap ŋga satiŋginaig. Taŋanaig le tane wamdus pititiŋgina ta sine isgeŋ.
ACT 15:25 Sine maŋgurka pasa ta isgeŋ sulumba taŋgo armba madinikigeŋ le tane tugum ta prowamŋgaik. Nale siŋgine gulab Barnabas le Paulus ndoŋ kukulniŋgigeŋ.
ACT 15:26 Barnabas le Paulus siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku piro ndo idusmba mara afu nale kume dirnaik.
ACT 15:27 Taŋgo ar kukulnikigeŋ ta Yudas le Silas. Nane tane tugum prowaig sulumba sine pasa afu kuyarkigeŋ te nane pasa ndui ta satiŋguwaig le isap.
ACT 15:28 Tukul Guwaŋge wamdus siŋgina ta ndo tane dubiwam tuku satiŋgeg. Sine tane minde bada suŋgo pile tiŋge nda. Tane tukul kame te ndo dubikap.
ACT 15:29 Nane afu naŋgine mbara kanunu atraukade ndem ta nda nyap. Ndarenu mata nda nyap. Agaŋmor ŋinfok pipkade le ndare nda prote ta nda nyap. Tane taŋgo pino ndoŋ fare fare une ndakap. Tane tukul kame te ndo dubikap ta tane wam mayewamŋgaig. Not ndo. Kile minap. Yerusalem mbal taŋamba waŋe kuyarnaig.
ACT 15:30 Nane waŋe ta Yudas nale nikmba kukulnikinaig le nale Barnabas le Paulus dubika ndek Antiok kinaig. Kumba ka ta promba Yesus tuku kuasmbi kile-maŋgurka nale waŋe ta niŋginaik le
ACT 15:31 nane waŋe ta burka wam pagu pasa te maye ŋga gare tinaig.
ACT 15:32 Yudas le Silas nale Kuate tuku tuan taŋgo. Nale ndek Antiok mbal pasa gudommba saniŋginaik le nane saŋgri tiŋginaig.
ACT 15:33 Nale mara afu Antiokŋge minnaik le kile Antiok mbal nale kukulnikinaig mbal ta tugum kuwaik ŋga kaiyenikinaig.
ACT 15:34 [Silas nu wamdus ande tumba mbulmba Antiokŋge minna.]
ACT 15:35 Paulus le Barnabas Antiokŋge minmba taŋgo afu ndoŋ Suŋgo tuku pasa nane tumniŋmba minnaig.
ACT 15:36 Taŋamba minnaig ma ma Paulus nu Barnabas sana: Sile buk ma yimyam mbolŋge Suŋgo tuku pasa kuklimba niŋgikeŋ ta kile sile maŋ Yesus dubide mbal tuku mine kaŋgerkam tuku kap ŋgina.
ACT 15:37 Taŋakina le Barnabas nu ndek woka Yohanus Markus ndoŋ kambim tuku sakina kande
ACT 15:38 Paulus nu mbulmba ndek sakina: Kuga. Sile nu ndoŋ piroka mingeŋ ma ma piro kuga ndana le Pamfiliaŋge nu sile kusrekina tukunu ye mbulit ŋgina le
ACT 15:39 nale muŋgu kusrekinaik. Taŋamba Barnabas nu ndek Markus tumba waŋ poŋga Siprus nuy mbol kinaik le
ACT 15:40 Paulus nu Silas ndoŋ pirokam tuku sakina le Yesus tuku mbal nane sakinaig: Suŋgoŋge tale make patikuwa ŋginaig sulumba kukulnikinaig le kinaik.
ACT 15:41 Paulus nu Silas tumba Siria le Silisia ma tugu mbol kumba Yesus tuku kuasmbi kame saŋgri pileniŋge likina.
ACT 16:1 Nale kumba ka Derbe promba Listra kinaik. Ka taŋge taŋgo ande Yesus dubina tuku nyunu Timoteus minna le kaŋgernaik. Ina nuŋe Zu pino. Nu mata Yesus son ŋgina. Mam nuŋe Grik taŋgo.
ACT 16:2 Yesus dubinaig mbal Listraŋge Ikoniumŋge nane ŋakmba Timoteus tuku saka minnaig.
ACT 16:3 Timoteus mam nuŋe Grik taŋgo ta tumbraŋ ta tuku Zu mbal nane ŋakmba kila. Ta tuku Paulus nu Timoteus nu ndoŋ pirokuwa ŋga ŋgaro pike tuna.
ACT 16:4 Taŋana sulumba nane tumbraŋ ŋakmba mbolŋge lika Yerusalemŋge aposel le gabat maŋgur mbolŋge tukul afu nane dubikam tuku sakinaig ta saniŋmba likinaig.
ACT 16:5 Nane taŋanaig le Yesus tuku kuasmbi saŋgri tiŋginaig le mara mindek nane afu Yesus dubiwam tuku pro nane ndoŋ ulendikinaig.
ACT 16:6 Paulus nane Tukul Guwaŋge peuniŋgina le nane Asia ma mbolŋge pasa kukli ndamba Frigia le Galesia ma mbol kinaig.
ACT 16:7 Frisia le Galesia pronaig sulumba kumba ka Misia ma patumba Bitinia ma mbol kambim sakinaig ta Tukul Guwa nane maŋ peuniŋgina.
ACT 16:8 Peuniŋgina le nane Bitinia kine ndaka Misia laipmba ndek Troas tumbraŋ suŋgo mbol pronaig.
ACT 16:9 Pro taŋge furir Paulus nu kiŋatanu suk Masedonia taŋgo ande kaŋgerna. Taŋgo ta nu Paulus tugumŋge tiŋga Paulus nu Masedonia promba nane turkuwa ŋga sarsarmba minna.
ACT 16:10 Nu kiŋatanu suk wam ta kaŋgerna le Paulus Silas Timoteus ye Lukas Kuateŋge Masedonia mbal nu tuku pasa mayenu isam tuku kukulsiŋgit ŋga wamdus pulusiŋgina le sine dal ndaka Masedonia kambim tuku ndin sotigeŋ.
ACT 16:11 Troasŋge sine waŋ poŋga pakarka Samotres nuy mbol kageŋ. Ka taŋge kinymba mafena le waŋ poŋga Neapolis kageŋ.
ACT 16:12 Taŋge ibeŋ ka ndin dubimba ka Filipi promba sine mara afu taŋge mingeŋ. Filipi nu Masedonia ma tugu tuku tumbraŋ suŋgo. Tumbraŋ taŋge Rom mbal gudommba pro mine likinaig.
ACT 16:13 Kusem ait mbolŋge sine Zu mbal afu kule makembi taŋge yabaŋmba minig kande ŋga idusmba tumbraŋ suŋgo kusremba kule makembi ta ndek kageŋ ka taŋge pino afu maŋgurka minnaig le nane ndoŋ minyoka pasa-pasakigeŋ.
ACT 16:14 Pino kame sine tuku pasa isnaig ta ande nu Tiatira tumbraŋ suŋgo mbolok pino nyunu Lidia. Nu tuku piro ta nu tawi gurgur magenu wakeika patikanu le nane piyawanu. Nu Kuate mbariŋmba minanu. Paulus nu pasatina le Kuateŋge nu tuku wamdus purfeu tuna le nu Paulus tuku pasa ise tidiŋgina.
ACT 16:15 Taŋamba nu nuŋe ndare tuma ndoŋ kule pisne tinaig sulumba nu sine ŋgailka sasiŋgina: Tane ye siŋka mbilka Yesus dubiwanu ŋga idusmba kande tane ka ye tuku wande mbolŋge minap ŋgina.
ACT 16:16 Mara ande sine yabaŋ ma mbol kageŋ le pino mbanzo ande sine kile-siglikina. Pino ta kagmaikam tuku guwa ŋayonu ŋak. Nu taŋgo afu tuku piro agaŋ taŋaŋ minmba kagmai piro kina le nane nu mbolŋge ndametiŋ suŋgomba kilnaig.
ACT 16:17 Pino ta nu sine Paulus ndoŋ dubika wika sakina: Taŋgo kame te nane Suŋgo Kuate tuku piro taŋgo. Tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku ndin tumtiŋgig ŋgina.
ACT 16:18 Nu ait suŋgomba sine dubika taŋamba saka minanu le Paulus nu ndagarina le mbilka guwa ŋayonu ta sana: Ye Yesus Kristus tuku saŋgri mbolŋge ne sanet. Pino ta kusremba ne mayok kaye ŋgina. Taŋakina le nu pitik ndo pino ta kusremba mayok kina.
ACT 16:19 Mayok kina le taŋgo kame nu kulatka minnaig ta nane ndametiŋ kilanu ndin tukulkina le kaŋgermba Paulus le Silas bige tidiŋga kilmba didika ka maŋgur ma mbolŋge gabat sugo am mbolŋge kile-tidiŋginaig.
ACT 16:20 Gabat sugo tugumŋge kile-tidiŋga sakinaig: Taŋgo ar te Zu taŋgo. Nale sine tuku tumbraŋ suŋgo mbol te pronaik sulumba taŋgo pino tuku wamdus ŋaigo siglikade.
ACT 16:21 Nale maŋau afu kise sine dubiniŋgam tuku sasiŋgik. Maŋau sasiŋgik ta sine Rom mbal dubikam kumuŋ kuga ŋginaig.
ACT 16:22 Taŋgo pino maŋgur minnaig ta nale pasa mbolŋge patikinaig mbal ndoŋ ulendika Paulus le Silas tuku gubra pasa sakinaig. Taŋakinaig le Rom kame gabat nale tuku tawi fetfetmba nane afu saniŋginaig le nale kilmba gudabmbi pani farnikinaig.
ACT 16:23 Nale pani farnikmba ma ma patikinaig le kame gabat nale muliŋ kilmba wandekŋge patika muli wande kulatkanu taŋgo sanaig: Ne nale kulat mageka ŋginaig.
ACT 16:24 Taŋaka sanaig le nu pasa ta ismba wande ŋgamuŋge nale patikina. Nu ail mbaŋ armba kilmba nale tuku kupe burok sigirka kuse ndiŋnikina.
ACT 16:25 Furir ŋgamu Paulus le Silas Kuate tuku nyu te-duŋga mune afu nindmba Kuate yabaŋmba minnaik le muli wandekŋge taŋgo ŋakmba nane wam ta ismba minnaig.
ACT 16:26 Taŋamba minnaik le mumni suŋgo promba muli wande makek buru-buruniŋmba wande malaŋga ŋakmba talke likinaig le muliŋ kilnaig mbal wai kupe ndaleke likinaig ta muli ŋakmba ake kuklike likinaig.
ACT 16:27 Muli wande kulatkanu taŋgo nu aboŋga tiŋga malaŋga ŋakmba talok minnaig le kaŋgerka taŋgo ŋakmba kua kagig ŋga idusmba kuru-kuruka nuŋe bagi gomba tumba nuŋe miroŋ ŋgaro balewam bafuna kande
ACT 16:28 Paulus nu kueŋka sakina: Naŋe miroŋ ŋgaro bale ndawa. Sine ŋakmba mineg o ŋgina.
ACT 16:29 Kile wande kulatkanu taŋgo nu sati tuku wikina sulumba tumba pinderka muli wandek sinam kumba nu kuru-kuruka piriri ŋayomba ka Paulus le Silas tugumŋge truk kina.
ACT 16:30 Taŋamba nu tiŋga nale kilmba mayok kumba sanikina: O tira kame, ye ndaŋi sulumba abo ŋak minmba minamŋgit ŋgina le
ACT 16:31 nale nu sanaik: Ne Suŋgo Yesus tuku son ŋga le nu ne tuku muskil te-tine tinwa sulumba naŋe ndare tuma mbal turmba kile-tidiŋge niŋguwa ŋginaik.
ACT 16:32 Taŋaka sakinaik sulumba Paulus nale pasa kuklinaik le muli wande kulatkanu taŋgo nuŋe ndare tuma turmba Suŋgo tuku pasa isnaig.
ACT 16:33 Muli wande kulatkanu taŋgo nu Paulus nale kilmba kumba ka katnikinaig tuku we ta minyaŋge likina. Taŋamba nu nuŋe ndare tuma kame ndoŋ kule pisne tinaig.
ACT 16:34 Kule pisne tinaig sulumba Paulus le Silas kilmba naŋgine wande mbol kumba isukusnenikinaig. Nu nuŋe ndare tuma ŋakmba Kuate son ŋginaig tukunu gare suŋgo tinaig.
ACT 16:35 Mafena le kame gabat Paulus le Silas paska kile-mayokkuwaig ŋga kame taŋgo afu kukulniŋginaig le ka muli wande kulatkanu taŋgo sanaig.
ACT 16:36 Sanaig le nu ka Paulus nale sanikina: Rom kame gabat ye tale pitaiki le ake kambim tuku sakaig. Tale mayok ka wamdus bulok ŋak kape ŋgina kande
ACT 16:37 Paulus nu sana: Kuga. Sile Romnu. Nane sile tuku pasa te-ti ndamba taŋgo am mbolŋge ake pani farsikmba muliŋ kilmba wandekŋge patikinaig ta nane mbarnaig. Kile nane kuirkuirka sile pitaikam kumuŋ kuga. Sile mayok kine nda. Kame gabat ta saniŋgap le naŋgine miroŋ te promba sile paskuwaig ŋgina.
ACT 16:38 Kame taŋgo nane luka Rom kame gabat Paulus tuku pasa saniŋginaig le Paulus le Silas nale Romnu ta kila pilmba wamdus fulilkinaig sulumba
ACT 16:39 nane kumba nale sanikinaig: Ae. Sine mbargeŋ ŋginaig. Taŋamba nale paska kile-mayokka tale tumbraŋ suŋgo te kusremba kape ŋginaig.
ACT 16:40 Nale muli wande kusremba ka Lidia tugum pronaik. Nu tugum promba Yesus dubinaig mbal ŋakmba saŋgri tiŋgam tuku pasa afu saniŋginaik sulumba tiŋga ma kise mbol kinaik.
ACT 17:1 Paulus le Silas nale kinaik ka Amfipolis le Apolonia tumbraŋ sugo ar ta kusreka kinaik ka Tesalonika pronaik. Tumbraŋ taŋge Zu mbal tuku kusem wande ande minna.
ACT 17:2 Paulus nu kusem mindek nuŋe maŋau dubimba kusem wandekŋge kuyar pasa burka kuklimba nane ndoŋ pasa tugu yimyam tugu bitekŋga tumniŋmba minna le kusem keŋmba kinaig.
ACT 17:3 Paulus nu kuyar pasa tugunu kuklimba teŋenmba saniŋgina: Kristus nu pro rar suŋgo tumba kumwa sulumba nu maŋ tinuŋgat ŋga kuyar pasa tumsiŋgit. Ye Yesus tuku satiŋget ta nu Kristus ŋgina.
ACT 17:4 Taŋakina le Zu taŋgo afu Paulus tuku pasa ismba son ŋga Paulus le Silas ndoŋ ulendikinaig. Grik taŋgo gudommba Kuate dubinaig ta pino kame afu nyu ŋak minnaig ta nane mata son ŋginaig.
ACT 17:5 Nane gudommba Paulus nale dubikinaig le Zu mbal afu gubra tumba wamdus kagli firka ndek tiglu sota nyumba likanu taŋgo afu kilmba kuasmbi suŋgo kile-maŋgurkinaig le nane ŋakmba ŋgumbeyumba tiŋga kumba Yason tuku wande kormba Paulus nale kilmba taŋgo ŋakmba am mbolŋge kile-tidiŋgam tuku sotinaig.
ACT 17:6 Sotinaig kande nane Paulus nale kiriŋga ndek Yason Yesus tuku mbal afu turmba bige tidiŋga kilmba didika pro tumbraŋ suŋgo tuku gabat kame tugumŋge kile-tidiŋga wika saniŋginaig: Taŋgo ar ta ma tugu ŋakmba mbolŋge nakile pasa kuklimba taŋgo pino tetkinaig sulumba kile nale tumbraŋ suŋgo te mbol pronaik le
ACT 17:7 Yasonŋge kilna. Nane ŋakmba siŋgine gabat Sesar tuku tukul lukaka gabat kise nyunu Yesus minit ŋga sakade ŋginaig.
ACT 17:8 Taŋakinaig le tumbraŋ suŋgo ta tuku gabat mbal taŋgo pino nane gabat kise tuku nyu ta ismba wamdus ŋaigoŋginaig ta
ACT 17:9 gabat kame nane zigna suŋgo ta tukulam tuku Yason nane ndametiŋ afu yaika nane kukulniŋginaig le luka kinaig.
ACT 17:10 Furirna le Yesus tuku mbal Paulus le Silas kukulnikinaig le nale tiŋga ka Berea pronaik. Pro taŋge Zu mbal tuku kusem wande sinam kinaik.
ACT 17:11 Nale kuyar pasa kuklinaik le Berea tuku Zu mbal nane Tesalonika tuku Zu mbal taŋaŋ mine ndaka nane pasa ise mayenaig. Nane mara mindek kuyar pasa burka nale tuku pasa son e ko kuga ŋga sotanu.
ACT 17:12 Taŋamba Zu mbal gudommba Yesus tuku son ŋginaig. Grik taŋgo pino nyu ŋak nane afu mata son ŋginaig.
ACT 17:13 Kile Tesalonika tuku Zu mbal afu Paulus nu Bereaŋge Kuate tuku pasa kuklimba minanu pasa ta ismba nane ndek Berea pronaig. Pro taŋge nane kuasmbi yimyam ŋgamukŋge Paulus le Silas talanikuwaig ŋga nane tuku wamdus didikinaig le
ACT 17:14 Yesus tuku mbal wam ta kila pilmba Paulus piyal nzi kuwa ŋga sanaig sulumba afu nu mindemba ndek kinaig. Silas le Timoteus nale Bereaŋge minnaik.
ACT 17:15 Kinaig ka ka piyalŋge tumbraŋ suŋgo Atens pronaig. Pro taŋge nane Paulus kusremba lukam bafunaig le nu Silas le Timoteus ndin ande kaŋgermba ndeta pitik te prowaik ŋga pasa pilna le nane kinaig.
ACT 17:16 Atensŋge Paulus nu nale tairŋga minmba nu kine promba lika nane tuku mbara kanunu gudommba kaŋgerka wamdus ŋayoŋgina sulumba
ACT 17:17 nu kumba ka kusem wande sinamŋge Zu mbal kasomok Kuate dubinaig mbal nane ndoŋ pasa tugu bitekŋga tumniŋmba minna. Mara mindek nu tumbraŋ suŋgo tuku maŋgur ma mbolŋge nane afu minanu ta nane ndoŋ mata taŋawanu.
ACT 17:18 Nu Yesus kummba maŋ tiŋgina wam ta tuku saniŋgina le Epikurian le Stoik mbal afu pro nu ndoŋ pasambi kualeyaukumba sakinaig: Taŋgo te ŋule parak pasa sakate ŋga talanaig. Afu teŋenmba sakinaig: Nu rawe mbal tuku mbara afu tuku sakate inde ŋginaig.
ACT 17:19 Taŋaka saka nane Paulus tumba kumba ka naŋgine maŋgur ma suŋgo nyunu Ariopagusŋge maŋgurka Paulus sanaig: Ne pasa kiteknu sakate ta maŋ saka le sine isbe.
ACT 17:20 Ne pasa sakate ta sine ŋginŋgankeg. Sine pasa ta tugunu isam tuku iduseg ŋginaig.
ACT 17:21 Atens mbal rawe mbal taŋge minnaig ta turmba nane ait ŋakmba mbolŋge wam kube kitek saka ismba minanu.
ACT 17:22 Kile Paulus nu Ariopagus maŋgur ma ŋgamukŋge tiŋga saniŋgina: Atens mbal, tane mbara yimyam dubikam tuku wamdus pilig le kamuset.
ACT 17:23 Ye kine promba taŋgine mbara kanunu gudommba kaŋgerke liken ta ande tuku mbain mbolŋge kuyar ande teŋenmba kaŋgeren. Mbara ande sine gilai ta mbain te mbolŋge mbariŋam tuku ŋga kuyarnaig. Ata. Mbara tane gilai minig ta ye kila satiŋgamŋgit.
ACT 17:24 Kuateŋge kilke agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Nu samba le kilke tuku Suŋgo. Taŋgo naŋgine waimbi mbariŋam tuku wande pilig ta nu ta sinamŋge mine ndakate.
ACT 17:25 Kuate nu ŋgarosu abo minam tuku agaŋ ŋakmba kumumbi siŋgit. Agaŋ ŋakmba nu miro. Sine Kuate tuku piro keg ta sine agaŋ inum nu tambim tuku mine ndakate.
ACT 17:26 Kuate nu taŋgo ndindo wakeina le nu tuku ndare puluka tugeka kilke tugu yimyam mbolŋge mine likade. Nane ma ndaŋ mbolŋge minyokamŋgaig ko ginu mara nane tuku ait prowam tuku ta Kuate nu o buk madina.
ACT 17:27 Kilke mbol mbal nu sota te-silikuwaig ŋga Kuate nu taŋamba wam ta ke likate. Nane nu sotade ta nu maskenŋge mine ndakate. Nu sine ŋakmba tugumŋge minit.
ACT 17:28 Taŋgo ande teŋenmba kuyarna. Sine abo ŋak minmba likeg ta nu tugu ŋga kuyarna. Taŋgine kuyar taŋgo ande mata teŋenmba kuyarna. Sine nu tuku kiŋo kame mineg ŋga kuyarna.
ACT 17:29 Sine Kuate tuku kiŋo kame mineg ta son. Ta tuku taŋgo naŋgine wamdusmbi gol silwa ko ndame kilmba agaŋ afu wakeikade ta siŋgine mbara ŋgam kumuŋ kuga.
ACT 17:30 Taŋgo tuku ŋginŋgan maŋau ta Kuate nu buk mapeka pa niŋge ndakina ta kile nu kilke tugu ŋakmba ŋgamuŋgal biye mbilmba naŋgine mbar kusrekuwaig ŋga sakate.
ACT 17:31 Sine kilke mbol mbal pilesiŋgam tuku Kuate nu ait ande madina. Ait ta kumuŋguwa le sine kumumbi pilesiŋgam tuku nu taŋgo ande pilna. Taŋgo pilna ta sine nu kila pilbe ŋga nu kumna le Kuateŋge maŋ te-tina le tiŋgina ŋga Atens mbal saniŋgina.
ACT 17:32 Nane Yesus kummba maŋ tiŋgina pasa ta ismba nane afu Paulus tuku pasa talamba nzumil te-tunaig le afu ndek sanaig: Mara ande maŋ sine sasiŋga le isbe ŋginaig.
ACT 17:33 Taŋakinaig le Paulus nu maŋgur ma ta kusremba kina le
ACT 17:34 Atens mbal afu Paulus ndoŋ ulendika Yesus tuku son ŋginaig. Nane tuku ande nyunu Dionisius. Nu Ariopagus ma ta tuku pasa pilewanu taŋgo ande. Pino ande nyunu Damaris nane afu turmba son ŋginaig.
ACT 18:1 Paulus nu Atens kusremba Korin tumbraŋ suŋgo mbol kina.
ACT 18:2 Pro taŋge nu Zu taŋgo ande nyunu Akuila te-silikina. Nuŋe kilke tuguk ta Pontus. Nu ailfu ndo piyo nuŋe Prisila ndoŋ Itali kilke mbolŋge minnaik ta mandor Klaudius Zu mbal ŋakmba Rom kusrewaig ŋga sakina le nale Rom kusremba Korin pronaik.
ACT 18:3 Nale tuku piro ta tawi wande zailŋga wakeikanu. Paulus nu mata piro ndui ta kina tukunu nu nale ndoŋ minmba piroka minna.
ACT 18:4 Kusem mindek nu kusem wandekŋge Zu mbal Grik mbal wamdus kilam tuku nane ndoŋ pasa tugu bitekŋga tumniŋmba minanu.
ACT 18:5 Taŋamba minna le Silas nale Timoteus ndoŋ Masedoniaŋge pronaik le nu tawi wande tuku piro kusremba ait ŋakmba mbolŋge Yesus nu siŋka Kristus ŋga Zu mbal ŋgamukŋge te-mayokmba saka minna.
ACT 18:6 Taŋamba saka minna le Zu mbal nane Paulus ndoŋ pasambi kualeyauka nu tumail pannaig le nu ndek nuŋe tawi tumba nane am mbolŋge tuptup paurŋga saniŋgina: Tane ŋgisikap ta ye tuku mbar kuga. Taŋgine mbar. Ye kile kasomok mbal tugum kaŋgit ŋgina.
ACT 18:7 Taŋakina sulumba Paulus nu nane kusreka kumba kasomok taŋgo ande Kuate dubina tuku nyunu Titius Yustus nu tuku wande mbolŋge minna. Nu tuku wande Zu mbal tuku kusem wande gemmba minna.
ACT 18:8 Zu mbal tuku kusem wande kulat taŋgo nyunu Krispas nuŋe ndare tuma ndoŋ nane Paulus tuku pasa ismba son ŋginaig. Korin mbal afu turmba son ŋginaig sulumba kule pisne tinaig.
ACT 18:9 Taŋamba minnaig sulumba furir ande Paulus nu kiŋatanu suk Suŋgo kaŋgerna le nu sana: Ne kuru-kuruka miŋge tukul ndamba pasa kukliwa.
ACT 18:10 Ye ne ndoŋ minet. Nane afu ne ŋayo silinam kumuŋ kuga. Tumbraŋ suŋgo te mbolŋge nane gudommba ye tuku mbal mayok kambim tuku minig ŋga Paulus sana.
ACT 18:11 Taŋakina le Paulus nu nane ndoŋ yar ndindo ande bateŋnu Kuate tuku pasa tumniŋmba minna.
ACT 18:12 Kile Galio nu Akaia ma tugu kulatka minna le Zu taŋgo ŋakmba maŋgurka Paulus biye timba tumba nu tugum promba sanaig:
ACT 18:13 Taŋgo te nu sine tuku tukul lukaka Kuate mbariŋam tuku maŋau kitek taŋgo pino tumniŋgit ŋginaig.
ACT 18:14 Taŋakinaig le Paulus nu pasa lafuwam bafuna le Galio nu ndek Zu mbal saniŋgina: Zu mbal tane isap. Taŋgo te nu Rom mbal tuku tukul ande mbarmba ko wam ŋayote kande ye tane tuku pasa ismba te-tiwet kande.
ACT 18:15 Ima tane ŋgamukŋge pasa siŋka ŋak ko nyu ŋak minit ko ima taŋgine mbuŋ kame tuku kuyar pasa dubite mbar kame ta tuku ye te-tiwe nda. Kumba taŋgine te-tiwap ŋgina.
ACT 18:16 Taŋaka nu nane pitaikina le nane mayok ka kinaig.
ACT 18:17 Nane ka kusem wande kulat taŋgo Sostenes biye timba tumba ka pasa pilewanu wande tugum taŋge paniŋtinaig ta Galio nu wam ta kaŋgermba nda kaŋgeranu sukmba minna.
ACT 18:18 Paulus nu ait kuennu Korinŋge Yesus tuku mbal ndoŋ minna sulumba kile nu nane kusreka waŋ poŋga Siria ma tugu mbol kambim kina. Prisila Akuila nale Paulus ndoŋ kinaik. Nane ka Senkrea tumbraŋ suŋgo mbolŋge Paulus nu nuŋe gabat kuerkina. Ta ndaŋam? Nu buk pasa saŋgrinu Kuate sana ta kumuna tukunu nu taŋge gabat kuerkina.
ACT 18:19 Taŋamba nane waŋ poŋga kumba ka Efesusŋge ibeŋ kinaig. Ibeŋ ka Paulus nu Prisila Akuila kusreka nuŋe ndo kusem wande mbol kina ka taŋge Zu afu ndoŋ pasa tugu bitekŋga tumniŋmba minna le
ACT 18:20 Zu mbal afu Paulus nu nane ndoŋ minam tuku ŋgailkinaig ta nu mbulna.
ACT 18:21 Nu nane kusrekam ŋga saniŋgina: Kuate nu nzaliwa ndeta ye maŋ te prowamŋgit ŋgina. Taŋakina sulumba nu waŋ poŋga Efesus kusrena.
ACT 18:22 Nu kumba ka Sesareaŋge ibeŋ kina. Ibeŋ ka nu ndek mbumba kumba Yerusalem prona sulumba Yesus tuku mbal kaiyeniŋmba nu maŋ ndek Antiok kina.
ACT 18:23 Antiokŋge ait kuennu minna sulumba nu maŋ tiŋga Galesia le Frigia ma mbol lika Yesus tuku mbal saŋgri pileniŋmba minna le
ACT 18:24 Zu taŋgo ande nyunu Apolos nu Efesus prona. Nuŋe tumbraŋ tuguk Aleksandria. Nu Kuate tuku kuyar pasa tugusemba kila pilmba nu miŋge bulok pasa kuklina.
ACT 18:25 Yohanus kule pisneŋge Suŋgo Yesus tuku sakina ta nane afuŋge tumnaig le nu ta kubewam tuku saŋgri ŋak. Nu Yesus tuku tugusemba sakina ta nu Yohanus kule pisne tuku pasa ta ndo idusmba sakina.
ACT 18:26 Nu taŋgo tuku kuru kuru ndaka Zu mbal tuku kusem wandekŋge pasa kuklimba minna. Nu pasa kuklina le Prisila le Akuila nale isnaik sulumba nu tumba Yesus tuku tugu ŋakmba tugusemba samba tumnaik.
ACT 18:27 Taŋanaik le Apolos nu Akaia ma mbol kambim sakina le Yesus dubinaig mbal nane nu turmba Akaia Kristen tuku kila waŋe ande kuyarmba nane nu tuwaig ŋga saniŋginaig. Apolos nu Akaia prona sulumba taŋge minmba Kuateŋge make pilna le Yesus tuku son ŋginaig mbal nu nane suŋgomba turkina.
ACT 18:28 Nu taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge kuyar pasa burka Yesus nu Kristus ta tugusemba tumniŋmba Zu mbal tuku pasa ŋakmba kile-ibeŋkina.
ACT 19:1 Apolos nu Korinŋge minna le Paulus nu kumba ka tabe poŋ pilemba Efesus prona. Pro taŋge Yesus dubinaig mbal afu kile-siglikina sulumba
ACT 19:2 kusnaniŋgina: Tane pasa mayenu isnaig ta tane Tukul Guwa tinaig e ŋga kusnaniŋgina le nane ndek nu sanaig: Kuga. Sine Tukul Guwa nyu ise ndakeg ŋginaig.
ACT 19:3 Taŋakinaig le nu maŋ lato kusnaniŋgina: Tane Tukul Guwa gilai ŋgade ta ima tuku nyu mbolŋge kule pisne tinaig ŋgina le nane nu sanaig: Sine Yohanus tuku nyu mbolŋge kule pisne tigeŋ ŋginaig.
ACT 19:4 Taŋaka sanaig le nu saniŋgina: Yohanus nu pasa kuklimba taŋgo pino teŋenmba saniŋgina. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba kule pisne tap. Ande ye ŋgumnemŋge prowamŋgat ta tane nu tuku son ŋgap ŋgina. Taŋgo ta Yesus ŋga saniŋgina le
ACT 19:5 nane pasa ta ismba Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge kule pisne tinaig.
ACT 19:6 Taŋanaig le Paulus nu wai nane mbolŋge patikina le nane Tukul Guwa tumba pasa kuale gilai ta saka minnaig. Tukul Guwa nu nane pasa saniŋgina le ismba kile-mayokkinaig.
ACT 19:7 Nane taŋanaig mbal ta ulendika taŋgo 12 taŋaŋ.
ACT 19:8 Paulus nu Efesusŋge tambun keŋmba minna sulumba nu taŋgo tuku kuru kuru ndaka kusem wande sinamŋge Kuate nu nuŋe gageu kulatkate wam ta Zu afu ndoŋ pasa tugu bitekŋga tumniŋmba minna.
ACT 19:9 Afu nu tuku pasa ismba ŋgamuŋgal tukulmba taŋgo pino am mbolŋge Yesus tuku mbal kiko pileniŋmba minnaig le Paulus ndek Yesus tuku mbal ndoŋ kusem wande kusrenaig. Nane taŋgo ande nyunu Tiranus tuku taŋgo tumniŋganu wandekŋge mara mara maŋgurka Paulus nu taŋge afu ndoŋ pasa bitekŋga tumniŋmba minanu.
ACT 19:10 Nu yar armba taŋamba minna le Asia ma mbolŋge Zu le Grik ŋakmba Suŋgo tuku pasa isnaig.
ACT 19:11 Ait ta mbolŋge Kuate nu Paulus saŋgri tuna le nu wam kitek saŋgri ŋak ke likina le
ACT 19:12 nane afu Paulus tuku piro tawi mundu saukanu tawi ta kilmba naŋgine guaze mbal mbolŋge patike likinaig le nane magekinaig. Afu guwa ŋaigonu nane mbolŋge minnaig ta kua kine likinaig.
ACT 19:13 Zu mbal tuku pris gabat ande nyunu Skevas nu kiŋo 7 ŋak minna. Kiŋo kame ta ma yimyam mbolŋge lika kumba guwa ŋaigonuŋge mbal waneniŋganu wakeikanu. Nane Suŋgo Yesus tuku nyu ismba nyu ta saŋgri ŋak ŋga guwa ŋaigonu afu pitaikam tuku ake tummba ande sanaig: Yesus tuku nyu Paulusŋge te-mayokte nyu tambi ne saneg. Ne taŋgo te kusrewa ŋginaig. Taŋakinaig kande guwa ŋayonu ndek nane saniŋgina: Yesus le Paulus ye kila ta tane ima kate ŋgina.
ACT 19:16 Taŋaka taŋgo guwa ŋayonu ŋak ta pateŋga nane ŋgamuk kumba nane kilmba pani farmba ŋakmba kile-ibeŋkina. Kile-ibeŋkina le nane wande ta kusremba nane ŋgarosu ndare ŋak ŋak wagek kua ka kinaig.
ACT 19:17 Efesusŋge Grik mbal Zu mbal ŋakmba wam ta ismba kuru kuru suŋgo tinaig sulumba nane gudommba Yesus tuku nyu te-duŋga saka minnaig.
ACT 19:18 Yesus dubinaig mbal nane mata pro maŋgur mbolŋge naŋgine kuanye tugu mindek kile-mayokkinaig.
ACT 19:19 Nane afu naŋgine kagmai maŋau waŋe mbolŋge kuyarke likanu ta waŋe kame ta ŋakmba kilmba maŋgurka nane ŋakmba am mbolŋge pasokinaig le uge sulunaig. Waŋe kame ta ŋakmba ulendika piyanu ta soŋ 5,000 taŋaŋ.
ACT 19:20 Nane naŋgine mbar ta kusrekinaig le Suŋgo Yesus tuku pasa suŋgokina le nu dubinaig mbal tuge ŋayona.
ACT 19:21 Wam ŋakmba ta mayok kinaig le Paulus nu wamdus tumba nu Masedonia le Akaia ma tugu kuwa sulumba maŋ luka Yerusalem kambim tuku sakina. Ŋgumneŋga nu Rom mata kaŋgeram tuku saka minna.
ACT 19:22 Nu turnaik tuku taŋgo armba Timoteus le Erastus kukulnikina le nale Masedonia kinaik le nu ait afu Asia ma mbolŋge minna.
ACT 19:23 Ait ta mbolŋge Efesusŋge nane gudommba Yesus tuku mbal tuku gubra tumba pasa suŋgo ande mayok kina. Gubra tugunu ta teŋenmba.
ACT 19:24 Taŋgo ande nyunu Demetrius nu silwambi agaŋ kame wakeikanu. Taŋgo ta nu Efesus mbal naŋgine pino mbara Artemis mbariŋam tuku wande ta kanunu silwambi foŋfoŋmba wakeikina le nane ŋakmba piyamba minnaig le Demetrius nuŋe piro taŋgo turmba ndametiŋ suŋgo kilnaig.
ACT 19:25 Taŋgo ta maŋgur pilmba nuŋe piro mbal nuŋe piro tuma turmba saniŋgina: Mata kame, siŋgine mbara tuku wai kuyar foŋfoŋ patika ndametiŋ suŋgo kileg ta tane kila.
ACT 19:26 Paulus ŋgade taŋgo ta nu teŋge Asia ma ŋakmba mbolŋge pasa kuklimba taŋgo naŋgine waimbi mbara wakeikade ta mbara kuga ŋga gudommba didikate le nane mbilka naŋgine mbara kame kusrekade wam ta tane isig.
ACT 19:27 Ta tuku nane ŋakmba sine tuku piro talawam bafude. Ta ndo kuga. Sine tuku pino mbara Artemis mbariŋam tuku wande kusrewaig le ake minamŋgat. Taŋawaig ta siŋgine mbara suŋgo kile Asia kilke tugu ŋakmba nyu te-duŋga minig ta nane nu ŋgumnewaig le nu nyu kugatok minamŋgat ŋgina.
ACT 19:28 Nane pasa ta ismba gubra kagli firka wikaraumba ŋgumbeyumba sakinaig: Artemis nu sine Efesus mbal tuku gabat suŋgo ŋginaig.
ACT 19:29 Nane wikaraumba minnaig le Efesus mbal zigna ta ismba ŋakmba pinder-pindermba Masedonia taŋgo armba Paulus ndoŋ likinaik tuku Gaius le Aristarkus bige tidiŋga kilmba didika maŋgur ma suŋgo mbol pronaig.
ACT 19:30 Paulus mata taŋgo maŋgur suŋgo ta tugum kambim bafuna ta Yesus dubinaig mbal nu ŋgailkinaig.
ACT 19:31 Asia gabat sugo afu nane Paulus ndoŋ gulabnaig ta nane mata Paulus maŋgur ma mbol nda kuwa ŋga afu kukulniŋginaig le pro Paulus peunaig.
ACT 19:32 Maŋgurkinaig mbal ŋginŋganka sine pro ndaŋam maŋgurkigig ŋga saka fare fare pasa gabat yimyam saka ŋgumbeyumba minnaig le
ACT 19:33 Zu mbal nane naŋgine taŋgo ande nyunu Aleksander nu pasa te-tiwa ŋga mbiti-mbitinaig le kile nane afu nu pasa tuwa ŋga sanaig. Nu pasa te-tiwam idusmba nane maninkuwaig ŋga waimbi peuniŋmba saniŋgam bafuna ta
ACT 19:34 nane nu Zu taŋgo ta kila pilmba nane ŋgumbeyumba pasa ndui ta sakinaig: Artemis nu sine Efesus mbal tuku gabat suŋgo ŋga saka minnaig le ka ki kanum armba kina.
ACT 19:35 Taŋamba ŋgumbeyumba minnaig le Efesus tuku waŋe kuyar pirokate taŋgo pro wai te-duŋga maninkuwaig ŋga saka minna le ma ma nane minin-maninnaig. Taŋanaig le nu nane saniŋgina: Efesus mbal, tane isap. Sine Artemis mbariŋam tuku wande nu tuku ndame kanu samba mbolŋge ndekina ta turmba kulat mageweg ta kilke mbol mbal ŋakmba nane kila.
ACT 19:36 Ande nu pasa ta pitaiwam kumuŋ kuga. Ta tuku taŋgine gubra te-ibeŋmba wam ande ŋayonu pitik kam idus ndawap.
ACT 19:37 Tane taŋgo armba kilmba prowaig te nale siŋgine mbariŋam tuku wandekŋge agaŋ ande kuayarmba ko siŋgine mbara Artemis tuku ŋgumnem pasa sa ndakade.
ACT 19:38 Sine pasa pilewanu wande ŋak. Pasa pilewanu taŋgo mata minig. Demetrius nuŋe piro mbal ndoŋ afu tuku gubra ŋak ndeta nane kilmba pasa mbolŋge patikuwaig.
ACT 19:39 Tane pasa gabat afu minig ndeta ta mata maŋgurkam ait mbolŋge kile-tidiŋgap.
ACT 19:40 Kile sine pasa zigna suŋgo mayok kinit te gabat sugo ismba kusnasiŋguwaig ta ame pasa alonu saniŋgamŋgig. Maŋgur suŋgo te pasa alo kugatok ŋgina.
ACT 19:41 Taŋaka pitaika kapeniŋgina le nane sili-silinaig.
ACT 20:1 Nane gubra ŋgumbeyu ta maninka sili-silinaig le Paulus nu Yesus dubinaig mbal kile-maŋgurka pasa afumbi saŋgri pileniŋgina sulumba nane kusreka Masedonia ma tugu mbol kina.
ACT 20:2 Nu ma ta mbol lika kumba Yesus dubinaig mbal saŋgri pileniŋmba ka ka Grik kilke mbol prona.
ACT 20:3 Pro taŋge nu tambun keŋmba minna. Tambun keŋmba kuganaig le nu waŋ poŋga maŋ luka Siria ma mbol kambim sakina ta Zu mbal afu nu balewam saka ndin tukulnaig le nu wamdus mbilmba Masedonia kumam kambim sakina.
ACT 20:4 Taŋgo afu nu ndoŋ kinaig ta nyu naŋgine teŋenmba. Bereanu taŋgo ande Pirus tuku kiŋo nuŋe Sopater. Tesalonikanu taŋgo armba Aristarkus le Sekundus. Derbenu taŋgo ande nyunu Gaius. Ande Timoteus. Asianu taŋgo armba Tikikus le Trofimus.
ACT 20:5 Taŋgo 7 ta ye Lukas sile Paulus ndoŋ kusreka amboŋga kumba ka Troasŋge sine tairŋga minnaig.
ACT 20:6 Sile Filipiŋge bret yis kugatok nyam tuku kusem kugana le sile waŋ poŋga kumba ka mara 5 kuganaig le Troas progeŋ. Pro taŋge nane amboŋginaig mbal ta kile-siglika kusem ndindo taŋge mingeŋ.
ACT 20:7 Taŋge mingeŋ sulumba kusem mbolŋge sine pasa nyam tuku maŋgurkigeŋ le Paulus nu ye indole kaŋgit ŋga pasa kuenmba kuklimba minna le furir ŋgamuna.
ACT 20:8 Sine maŋgurkigeŋ wande ta mbain keŋmba ŋak. Mbain inum o mbolŋge bulu gudommba taikanu minnaig le sine ta mbolŋge mingeŋ.
ACT 20:9 Taŋgo mo ande nyunu Yutikus nu bubre malaŋga mbolŋge minyok minna. Paulus nu pasa didika kuenmba minna le Yutikus nu kinye gilaiŋga mbol taŋge kakloska ndek kilke mbol ndekina. Ndekina le afu ibeŋ ka nu te-duŋginaig ta nu kumna le kaŋgernaig.
ACT 20:10 Taŋanaig le Paulus nu ibeŋ ka nu mbolŋge baufka bagailmba sakina: Tane wamdus fulil ndakap. Nu abo ŋak minit ŋgina.
ACT 20:11 Taŋaka Paulus nu maŋ mbain mbol ambe kina ka nane ndoŋ pasa nyumba nu nane ndoŋ pasata minna le ka mafena. Mafena le nu nane kusreka kina.
ACT 20:12 Nu kina le nane mata sili-silimba taŋgo mo aboŋgina ta ndoŋ kumba wamdus bulok kinaig.
ACT 20:13 Paulus nu ndinmba ka Asusŋge waŋ poŋgam sasiŋgina le sineŋ ndo waŋ poŋga Asus kageŋ.
ACT 20:14 Nu pro Asusŋge waŋ poŋgina le sine kageŋ ka Mitileneŋge ibeŋ kageŋ.
ACT 20:15 Maŋ tiŋga ka mafena le sine Kios limba ka maŋ mafena le Samos progeŋ. Taŋge tiŋga kumba ka Efesus limba mafena le Miletusŋge ibeŋ kageŋ.
ACT 20:16 Paulus nu teŋenmba idusna. Ye Asia ma mbol nda ka sulumba pitik ndo Yerusalem kumba pagumba nye suŋgo Pentikos kaŋgeramŋgit ŋga idusmba nu Efesusŋge ibeŋ ndakina.
ACT 20:17 Miletusŋge ibeŋ ka Paulus nu nane afu kukulniŋgina le nane Yesus tuku kuasmbi tuku gabat taŋgo afu kilam Efesus kinaig ka
ACT 20:18 nane kilmba pronaig le nu ndek Efesus gabat taŋgo kame ta saniŋgina: Ye abo abo Asia ma mbol prowen sulumba ye tane ndoŋ mine suŋgowen le tane ye tuku mine maŋau kila pilnaig.
ACT 20:19 Ye nyu kugatok taŋaŋ Kuate tuku piro biyen. Ye mara afu piro tuku piti kamusmba malmbiken. Zu mbal ye baleyam sakinaig ta ye piti ta mata kuramba piro kusre ndawen.
ACT 20:20 Ye maŋgur mbolŋge taŋgo tuku wande mbolŋge lika pasa satiŋge liken. Pasa afu tane wamdus saŋgri piletiŋgam tuku ye ande kusre ndawen.
ACT 20:21 Zu mbal Grik mbal turmba ŋgamuŋgal biye mbilmba naŋgine maŋau ŋaigonu kusreka siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋguwaig ŋga ye riroŋ pasa saniŋgen.
ACT 20:22 Kile ye Yerusalem kambim tuku Tukul Guwaŋge saŋgri tiŋga ye sayumba minit. Ka Yerusalemŋge ame maŋau ye mbolŋge prowamŋgat ta ye gilai.
ACT 20:23 Nane ye ndalekuwaig sulumba rar suŋgo tam tuku ma ŋakmba mbolŋge Tukul Guwaŋge sayate ta ndo ye kila.
ACT 20:24 Yiŋe mine mayewam tuku ye idus ndawet. Suŋgo Yesus nu piro sina te ke suluwam tuku ndo iduset. Kuate nu taŋgo ake sinaŋ make patika muskil kile-tidiŋgate pasa mayenu ta kukliwam tuku ye piroket.
ACT 20:25 Ye tane ŋgamukŋge liken sulumba Kuate nuŋe gageu kulatkate wam tumtiŋgen ta tane ye maŋ kaŋgerye nda ta ye kila.
ACT 20:26 Ta tuku ye tane satiŋget. Tane afu ŋgisikumba ndeta ye tuku mbar kuga. Taŋgine mbar.
ACT 20:27 Kuate tuku nzali taŋgo dubikam tuku ta ŋakmba satiŋgen. Ye inum kusre ndawen.
ACT 20:28 Taŋgine maŋau kurauka Kuate dubi mayewap. Tane Suŋgo Yesus tuku mbal kulatkam tuku Tukul Guwaŋge tane patikina. Ta tuku tane nuŋe sipsip kame nyamagaŋ magenu niŋgap le nyuwaig. Nane nuŋe mbal mayok kambim tuku Suŋgo Yesus nu kumna.
ACT 20:29 Ye tane kusreki le age ŋguikok afu tane ŋgamukŋge promba Suŋgo Yesus tuku sipsip mape ndaka ŋaigo siglikamŋgaig ta ye kila.
ACT 20:30 Tane ŋgamukŋge mbal afu mata tiŋga Suŋgo Yesus tuku mbal nane dubikuwaig ŋga Kuate tuku pasa tumba biye mbilmba satiŋgamŋgaig.
ACT 20:31 Ta tuku tane kuraukap. Yar keŋmba ye tane ndoŋ minmba furir ki mindek riroŋ pasa tiŋmba tane tuku malmbi ŋakmba minen. Ye tuku maŋau ta gilai ndaŋgap.
ACT 20:32 Ye tane Kuate tuku wai mbolŋge patiket. Nuŋge tane make patika muskil kile-tidiŋge tiŋgina wam ta biye mayewap ta taŋgine wamdus saŋgri tiŋguwa le ŋgumneŋga Kuate tuku mbal ŋakmba ndoŋ tane mage minmba minamŋgaig.
ACT 20:33 Ye tane ndoŋ minmba tane tuku agaŋ ndende ko ndametiŋ kilam idus ndawen.
ACT 20:34 Ye yiŋe waimbi piroka ndametiŋ kilmba ye ndoŋ minnaig mbal turmba agaŋ ndende kumumbi piyaniŋgen ta tane kila.
ACT 20:35 Ye Yesus tuku pasa ande idusmba yiŋe piro kareŋmbi mbal afu saŋgri kugatok turkam tuku maŋau ta tumtiŋgen. Nu teŋenmba sakina. Ande nu agaŋ ande tinit ta ne suŋgomba gare ndanate. Ne agaŋ ande tumba ande ake tuwit ta nyaro ta luka naŋe mbol kuwa le ne gare suŋgonamŋgat ŋga saniŋgina.
ACT 20:36 Paulus nu sake deŋpurmba nu dagol tidroŋga nane ndoŋ Kuate yabaŋna.
ACT 20:37 Yabaŋ suluna le nane ŋakmba nu bagailmba malmbinaig.
ACT 20:38 Paulus nu tane maŋ ye kaŋgerye nda ŋgina tukunu nane nu tuku ninan suŋgonaig. Taŋamba nane numindemba tumba waŋ tugum pronaig.
ACT 21:1 Sine nane kusreka waŋ poŋga pakarka kumba Kos nuy progeŋ. Taŋge tiŋga kumba ka mafena le Pos nuyŋge ibeŋ kageŋ. Taŋge maŋ tiŋga kumba ka Patara progeŋ.
ACT 21:2 Pro taŋge waŋ ande Finisia kambim bafuna le ta poŋga kageŋ.
ACT 21:3 Sine kumba ka Siprus nuy kaŋgermba wai ŋaiŋam kumam limba ka Siria ma mbol kumba ka Tirusŋge ibeŋ kageŋ. Waŋ ta Tirus tuku agaŋ ndende kilna tuku.
ACT 21:4 Ka taŋge ibeŋ ka Yesus dubinaig mbal kile-siglika nane ndoŋ kusem ndindo mingeŋ. Nane Tukul Guwaŋge wamdus niŋgina le Paulus Yerusalem nda kuwa ŋga peumba ŋgailkinaig ta
ACT 21:5 ait kumuŋgina le sine Yerusalem kambim saka tiŋgigeŋ le Yesus dubinaig mbal naŋgine pino kiŋo turmba sine mindeka tumbraŋ suŋgo kusremba kilim ka piyal progeŋ. Pro taŋge sine ŋakmba dagol tidroŋga Kuate yabaŋmba sine nane kapeniŋgigeŋ sulumba
ACT 21:6 sine waŋ poŋgigeŋ le nane luka tumbraŋ kinaig.
ACT 21:7 Sine Tirus kusremba ka Tolemesŋge ibeŋ kageŋ sulumba Yesus dubinaig mbal kaiyeniŋmba nane ndoŋ mara ndindo mingeŋ.
ACT 21:8 Mafena le sine maŋ kumba ka Sesareaŋge ibeŋ kageŋ. Sesareaŋge Yesus tuku pasa kukliwanu taŋgo Filipus te-silika nu ndoŋ mingeŋ. Nane buk aposel kame turniŋgam tuku taŋgo 7 madiniŋginaig ta nu nane tuku ande.
ACT 21:9 Filipus nu kulim kame bailkamba taŋgo kugatok. Nane Tukul Guwaŋge pasa saniŋganu le ismba kile-mayokka minanu.
ACT 21:10 Sine Filipus ndoŋ mara afu mingeŋ le tuan taŋgo ande nyunu Agabus Yudeaŋge prona.
ACT 21:11 Promba Paulus tuku let tumba nuŋe wai kupe ndaleka sakina: Tukul Guwa nu teŋenmba sakate. Let te tuku miro taŋgo Yerusalemŋge Zu mbal afu nu teŋenmba ndaleka kasomok mbal tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig ŋgina.
ACT 21:12 Taŋakina le sine nane ŋak mingeŋ ta pasa ta ismba Paulus nu Yerusalem nda kuwa ŋga sarsarmba peugeŋ kande
ACT 21:13 nu ndek sasiŋgina: Tane ndaŋam saka ye tuku malmbika wamdus piti seryade. Ye Yerusalem ka le nane afu ye muliŋtumba wandekŋge pilwaig ndeta maye. Yesus tuku ŋga ye baleyuwaig le kumam tuku ye kuru kuru ndaket ŋgina.
ACT 21:14 Taŋakina le sine Paulus tuku wamdus te-ibeŋe fugumba sakigeŋ: Kuate tuku nzali mayok kuwa ŋgigeŋ.
ACT 21:15 Mara afu kuganaig le sine Yerusalem kambim tuku kuaneka tiŋga kageŋ.
ACT 21:16 Sesareanu tira kame afu sine mindeka kumba ka Nason tuku wande mbolŋge minam tuku progeŋ. Taŋgo ta nu Siprusnu. Nane abo abo pasa mayenu kuklinaig le nu mbilka Yesus tina.
ACT 21:17 Sine Yerusalem progeŋ le Yesus tuku mbal nane gare-gareka sine kaiyesiŋginaig.
ACT 21:18 Mafena le sine Paulus ndoŋ Yakobus sota kageŋ. Nu tugum promba gabat kame ŋakmba Yakobus ndoŋ minnaig le kaŋgerkigeŋ.
ACT 21:19 Paulus nu nane kaiyeniŋgina sulumba nuŋe piro mbolŋge Kuate nu kasomok mbal ŋgamukŋge wam ke likina ta kumumba kubeu niŋgina le
ACT 21:20 nane nu tuku pasa ismba Kuate tuku nyu te-duŋginaig sulumba sanaig: Tira, Zu mbal gudommba nane Yesus tuku pasa mayenu ismba son ŋgade. Nane Moses tuku tukul mata kulat mayede.
ACT 21:21 Neŋge pasa ande saniŋganu ŋga afu sakade le iseg. Zu taŋgo kasomok mbal ŋgamukŋge mine likade ta nane Moses tuku tukul pasa kusreka naŋgine kiŋo kame tuku ŋgaro pike ndaka siŋgine mbuŋ kame tuku maŋau dubi ndakap ŋga ne saniŋganu ŋgade le iseg.
ACT 21:22 Ne tumbraŋ suŋgo mbol prowat te nane ŋakmba pasa isamŋgaig.
ACT 21:23 Ta tuku sine wam ande sakube le ne kumuwa. Siŋgine taŋgo bailkamba nane piro ande kam tuku Kuate pasa saŋgrinu tunaig.
ACT 21:24 Ne taŋgo bailkamba ta ndoŋ ulendika atrau agaŋ kilam tuku ndametiŋ niŋga. Niŋga sulumba Moses tuku tukul ta dubimba kule pismba ŋgaro minyaŋga tane atraukap. Taŋawap sulumba nane gabat kugerkuwaig. Ne Moses tuku maŋau taŋamba ka le nane kaŋgermba sanuŋgaig: Siŋka nu Moses tuku maŋau dubimba kate. Sine pasa isgeŋ ta yabri pasa ŋgamŋgaig.
ACT 21:25 Kasomok mbal Yesus tuku son ŋgade ta nane tukul afu dubikam tuku sine waŋe ande buk kuyargeŋ. Nane afu naŋgine mbara kanunu atraukade ndem ta nda nyap. Ndarenu nye ndakap. Agaŋmor ŋinfok pipkade le ndare nda prote ta nda nyap. Tane taŋgo pino ndoŋ fare fare une ndakap. Sine taŋamba pasa kuyarmba niŋgigeŋ ŋga Paulus sanaig.
ACT 21:26 Gabat mbal taŋamba Paulus wam pagunaig le nu kumba taŋgo bailka ta ndoŋ ulendikina. Mafena le nu nane ndoŋ Moses tuku pasa dubimba kule pismba ŋgaro minyaŋginaig. Minyaŋginaig sulumba kusem wande mbol kumba nane pris sanaig: Sine kule pismba minmba ka mara 7 mbolŋge sine agaŋ kilmba probe le sine ŋakmba tuku Kuate atrauka ŋginaig.
ACT 21:27 Nane taŋamba ka ait 7 patukina le Asia kilke mbolok Zu afu Paulus nu Zu mbal tuku kusem wande sinamŋge minna le kaŋgernaig. Nane Paulus kaŋgermba biye timba taŋgo pino Paulus tuku gubra tuwaig ŋga wika saniŋginaig:
ACT 21:28 Zu mbal, sine tursiŋgap o. Taŋgo te ma ŋakmba mbolŋge nu sine Israel mbal siŋgine kusem wande te siŋgine tukul pasa ta ŋakmba nu nuŋe pasambi ŋaigo siglikate. Kile nu Grik afu kilmba sinam te kumba wande kutur mbilmbilde ŋginaig.
ACT 21:29 Pasa sakinaig ta tugunu teŋenmba. Nane buk Paulus Efesus taŋgo ande nyunu Trofimus ndoŋ Yerusalemŋge kaŋgerkinaig. Kaŋgerka Paulus nu Trofimus tumba kusem wande sinam kambinu ŋga idusmba minnaig.
ACT 21:30 Kile Yerusalem ŋakmba pinder-pindermba Paulus biye timba didika te-kilimnaig le nane afu kusem wande malaŋga sunaig.
ACT 21:31 Nane Paulus balewam saka minnaig le Rom kame mbal tuku gabat suŋgo Yerusalem mbal ŋakmba kame bunaig ta ismba
ACT 21:32 nu pitik ndo kame gabat afu kame mbal ndoŋ kilmba pinderka nane tugum pronaig. Pronaig le nane Paulus paniŋta minmba kame gabat suŋgo nuŋe kame mbal ndoŋ kaŋgerka nane Paulus kusrenaig.
ACT 21:33 Taŋanaig le kame gabat nu Paulus muli armbambi ndalekuwaig ŋga afu saniŋgina sulumba nu maŋgurkinaig mbal ta kusnaniŋgina: Taŋgo te ima. Nu ame wam mbarna ŋga kusnaniŋgina le
ACT 21:34 nane ŋgumbeyumba pasa gabat yimyam kile-mayokkinaig. Kame gabat nu pasa gabat ise tidiŋgam kumuŋ kuga tukunu kame mbal nane Paulus tumba naŋgine wande suŋgo mbol kuwaig ŋga saniŋgina le
ACT 21:35 nane ndek nu tumba ka naŋgine wande mbol kambim tuku mbili poŋgam bafunaig le nane gudommba pro nu balewam sakinaig tukunu kame mbal Paulus waimbi tumba te-duŋga tumba wande poŋginaig.
ACT 21:36 Taŋanaig le nane gudommba kame mbal dubika Paulus balewap ŋga wikaraumba saka minnaig.
ACT 21:37 Nane mbili poŋga wande sinam kambim bafunaig le Paulus nu Grik pasambi kame gabat kusnana: Ye pasa ande ne sanam kumuŋ e ŋgina. Taŋakina le nu lafumba sana: i ... Ne Grik pasa kila?
ACT 21:38 Ailfu Isipnu taŋgo ande gabat sugo kile-ibeŋkam tuku taŋgo ŋaigonu kuasmbi 4,000 kame bagi ŋak ma baknu mbol kina ta ye ne taŋgo ta ŋga idusit ta kuga ŋgina le
ACT 21:39 nu lafumba sana: Ta yeŋge kuga. Ye Zunu. Yiŋe ma tugu Silisia. Yiŋe tumbraŋ suŋgo Tarsus. Ye taŋgo pino maŋgurkaig si pasa afu saniŋgam kumuŋ e ŋgina le
ACT 21:40 nu wokina le Paulus nu wande ta tuku mbili mbolŋge tiŋgina sulumba nu wai te-duŋga nane peuniŋmba minna le minin-maninnaig le nu ndek Hibru pasambi nane saniŋgina:
ACT 22:1 Ye tuku mam kame yiŋe tira kame tane ye tuku pasa isap. Ye wam ande mbar ndawen ŋgina.
ACT 22:2 Paulus nu Hibru pasambi saniŋgina le nane ismba ŋakmba miŋge tukulmba amtiŋga minnaig.
ACT 22:3 Kile nu maŋ sakina: Ye Zu taŋgo. Yiŋe ma tugu Silisia. Yiŋe tumbraŋ Tarsus. Ye kiŋo fudiŋndo Tarsus kusremba Yerusalemŋge minen. Minmba ka suŋgoka Gamaliel tugum prowen le nuŋge siŋgine mbuŋ kame tuku tukul ŋakmba ye tumyina le kila pile mayewen. Tane tukul dubika wamdus saŋgrinu Kuate tuwig taŋamba ye mata taŋawen.
ACT 22:4 Ye Yesus dubinaig mbal kilmba bale farmba taŋgo pino bige tidiŋga kilmba ndaleka muli wandekŋge patike liken.
ACT 22:5 Pris mbal tuku gabat kame Israel pasa pilewanu sugo ŋakmba ye maŋau ken ta nane kila. Nane ye piro ta kam tuku Damaskusŋge tira kame kilam tuku waŋe kuyarmba sinaig. Sinaig le Yesus dubinaig mbal bige tidiŋga ndaleka kilmba pro teŋge piti niŋgam tuku ye Damaskus kambim saka ndek kan.
ACT 22:6 Ye ka Damaskus patuwen le ki mbilam bafuna le samba mbolŋge bulu suŋgo ande mayok ka ye kilŋayina le
ACT 22:7 ye kuru-kuruka kilke mbolŋge ndeken. Taŋawen le miŋge pasa ande ye sayina: Saulus, Saulus, ndaŋam tuku ne ye tumba ŋayo siliyate ŋgina le
ACT 22:8 ye pasa ta ismba kusnawen: Suŋgo, ne imaŋge ŋgen le nu maŋ ye sayina: Ye Nasaretnu taŋgo Yesus ne ye ŋayo siliyate ta ŋgina.
ACT 22:9 Taŋgo kame ye ndoŋ minnaig ta nane bulu ndo kaŋgernaig. Pasa Yesus ye sayina ta nane ise ndakinaig.
ACT 22:10 Kile ye nu sawen: Suŋgo, ye ndaŋi ŋgen le nu lafumba sayina: Ne tiŋga Damaskus tumbraŋ suŋgo mbol si kumba siŋge mina le taŋgo ande ne tugum promba ne pirokam tuku Kuate buk ne pilna ta sanamŋgat ŋgina.
ACT 22:11 Bulu suŋgo ta ye tuku am tina tukunu mambil fuguwen le taŋgo ye ndoŋ kageŋ ta ye waiwaiyumba ka Damaskus tumbraŋ suŋgo mbol promba taŋge minen.
ACT 22:12 Taŋgo ande nyunu Ananias nu taŋge minna. Nu Kuate kumnemŋge minmba tukul ŋakmba dubikina. Zu mbal Damaskusŋge ŋakmba nu tuku saka minnaig.
ACT 22:13 Nu ye tugum promba sayina: Tira, ne maŋ am purfewa ŋgina kande am purfena le mambilmba nu kaŋgeren.
ACT 22:14 Kile nu ye sayina: Siŋgine mbuŋ kame tuku Mbaraŋge ne nu tuku wamdus kila palmbim tuku nu tuku piro taŋgo purfeŋnu kaŋgermba nu tuku miŋge isam tuku nu ne madinina.
ACT 22:15 Ne wam kaŋgerka pasa isna ta ne ma ŋakmba mbolŋge lika saka le nane iswaig.
ACT 22:16 Ne dal ndaka Yesus tuku piro tuku saŋgri tomba tiŋga kule pisne ta le Kuate nu ne tuku une saukamŋgat ŋga sayina.
ACT 22:17 Ŋgumneŋga ye luka Yerusalem prowen sulumba ye kusem wande suŋgo mbolŋge yabaŋmba kiŋatanu sukmba
ACT 22:18 Suŋgo Yesus kaŋgeren le nu ye sayina: Ne pitik tiŋga Yerusalem kusremba kua kaye. Ne teŋge ye tuku pasa kukliwa ta nane ise nda ŋgina le
ACT 22:19 ye ndek nu sawen: Suŋgo ye mbulit. Ye buk kusem wande ŋakmba mbolŋge ne son ŋginaig mbal kilmba ŋgusniŋmba muliŋ kilmba wandekŋge patike liken wam ta Yerusalem mbal ŋakmba kila.
ACT 22:20 Ne tuku pasa kukliwanu taŋgo Stefanus nane nu balemba ndare kutuwe tunaig le ye nane tuku tawi kulatka nane kaŋgerka wam ta mayede ŋgen wam ta mata nane kila ŋgen kande
ACT 22:21 nu ye sayina: Kuga. Ne tiŋga le kukulni le ma masken kasomok mbal tugum kaŋgat ŋga sayina ŋgina.
ACT 22:22 Nane Paulus tuku pasa ismba maninkinaig ma ma kasomok mbal tugum kambim tuku ŋgina le nane wikaraumba sakinaig: Taŋgo te ŋayonu. Balewap le kumwa ŋga wikaraumba sakinaig.
ACT 22:23 Nane wikaraumba naŋgine tawi kilmba kuilkuilŋga tuptup roka bareŋmba minnaig le kame gabat suŋgo nu ndek kame mbal afu saniŋgina:
ACT 22:24 Nane ndaŋam taŋgo te tuku gubra suŋgo tade. Nu tumba siŋgine wande suŋgo te sinamŋge mulimbi ŋgusap le nu pasa tugu ŋakmba sakuwa le isbe ŋgina.
ACT 22:25 Nane ndek nu tumba ŋgusam tuku kupe wai didike likinaig le Paulus nu kame mbal tuku gabat ande nu patukŋge tiŋ minna ta sana: Ye Rom taŋgo. Tane ye tuku pasa te-ti ndamba ŋgusyam kumuŋ kuga ŋgina le
ACT 22:26 kame mbal tuku gabat nu pasa ta ismba nu kame gabat suŋgo tugum kumba sana: i ... Ne taŋgo si nane ndaŋwaig ŋga saniŋgat. Nu Romnu ŋgina le
ACT 22:27 kame gabat suŋgo pro Paulus kusnana: Ne Rom taŋgo e ŋgina le nu au ŋgina.
ACT 22:28 Taŋakina le gabat suŋgo nu Paulus sana: Nane ye Romnu taŋgo ŋguwaig ŋga ndametiŋ suŋgomba Rom mbal niŋgen ŋgina le nu sana: Yiŋe piro tambi Rom nyu te ndaken. Ye ina sinam mayok kan ta ye Romnu ŋgina.
ACT 22:29 Nane Paulus ŋgusam bafunaig mbal pasa ta ismba ŋakmba pastiŋga nu kusrenaig. Kame gabat suŋgo Paulus tuku tugu ise timba ye nu ŋgusam tuku ndalekit ŋga nu mata wamdus fulilkina.
ACT 22:30 Mafena le kame gabat suŋgo ndaŋam Zu mbal Paulus tumba pasa mbolŋge te-tinaig ŋga nu tugunu isam tuku idusna. Taŋamba nu kame mbal afu Paulus ndalekinaig tuku muli kukliwaig ŋga saniŋmba nu pris gabat mbal Zu mbal pasa pilewanu sugo ŋakmba kile-maŋgurka Paulus tumba nane ŋgamukŋge te-tina le
ACT 23:1 nu Zu mbal tuku gabat sugo fumble tidiŋga ndek saniŋgina: Tira kame, ye kiŋo fudiŋndo minmba Kuate am mbolŋge mbar ande ke ndaken kile minet ŋgina.
ACT 23:2 Nu taŋamba sakina le pris gabat suŋgo Ananias nane afu Paulus tugumŋge tiŋ minnaig ta nu tuku miŋge katwaig ŋga saniŋgina.
ACT 23:3 Taŋakina le Paulus ndek nu sana: Ne yabri taŋgo. Ne siŋgine tukul dubimba ye pileyam iduste ta ndaŋam ne tukul lukamba ye katyam tuku sakate. Kuate ne mata katnamŋgat ŋgina.
ACT 23:4 Taŋaka sana le nane afu Paulus tugumŋge tiŋ minnaig ta nu sanaig: Ne Kuate tuku pris suŋgo tumail pante ŋginaig le
ACT 23:5 nu sakina: Tira kame, taŋgo te nu pris suŋgo ta ye gilai tukunu taŋamba sawit. Kuyar pasa teŋenmba sakate. Taŋgine gabat suŋgo ande pasa ŋayonu sa ndawap ŋgate ŋga saniŋgina.
ACT 23:6 Gabat sugo sugo minnaig ta nane afu Farisi afu Sadusi ta Paulus nu idusna sulumba nu wika sakina: Tira kame, ye Farisi taŋgo. Ye Farisi mbal tuku fat. Kumanu mbal maŋ tiŋgam tuku ye iduset. Ta tuku tane ye tumba pasa mbolŋge palgig ŋgina.
ACT 23:7 Nu taŋamba sakina le kile Farisi mbal Sadusi mbal ndoŋ muŋgu tuliŋginaig le maŋgurkinaig mbal nane pur arnaik.
ACT 23:8 Ta ndaŋam? Sadusi mbal nane teŋenmba idusde. Taŋgo kummba maŋ aboŋge nda. Eŋel kame guwa mata nda minig ŋga idusde. Farisi mbal nane agaŋ kame ta ŋakmba son ŋgade. Ta tuku nane muŋgu purkinaig.
ACT 23:9 Taŋamba nane suŋgomba wikaraumba muŋgu tuliŋga Farisi mbal afu nane Kuate tuku pasa bitekŋganu nane tiŋga sakinaig: Taŋgo te sine nu mbolŋge mbar ande nda kaŋgereg. Guwa andeŋge ko eŋel andeŋge nu pasa tuna inde ŋginaig.
ACT 23:10 Nane muŋgu tuliŋga minnaig ma ma gubra suk suk nda niŋgina le kame gabat suŋgo nu kuru-kuruka nane Paulus piraibka balebekaig ŋga kame mbal saniŋgina le nane nu didika tumba naŋgine wande suŋgo mbol kinaig.
ACT 23:11 Ait ta furir Suŋgo nu Paulus tugum promba sana: Ne kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga. Ne Yerusalem tumbraŋ suŋgo te mbolŋge ye tuku nyu te-mayokmba saniŋgat taŋamba ndo ne Romŋge mata ye tuku nyu te-mayokamŋgat ŋgina.
ACT 23:12 Mafena le Zu taŋgo kuasmbi 40 limba maŋgurka Paulus balewam tuku wamdus suŋgo pilnaig sulumba nane Kuate am mbolŋge pasa saŋgrinu sakinaig: Sine Paulus balemba ndo maŋ nyamagaŋ kule nyamŋgig ŋginaig.
ACT 23:14 Taŋamba nane pris gabat mbal Zu mage mage tugum kumba saniŋginaig: Sine pasa saŋgrinu Kuate am mbolŋge sakigig. Sine Paulus balemba ndo maŋ nyamagaŋ tumba nyamŋgig ŋgigig.
ACT 23:15 Ta tuku tane pris mbal Israel pasa pilewanu sugo ndoŋ kame gabat tuku pasa palpe. Paulus nu te promba pasa afu tane ndoŋ maŋ kile-tidiŋgam tuku nu sawap. Nane afu nu mindemba ilwaig le ndinŋge nu balewamŋgig ŋginaig.
ACT 23:16 Paulus kulim nuŋe tuku kiŋo nu ŋga nuŋe balewam sakinaig ta isna sulumba nu kame mbal tuku wande suŋgo sinam kumba ŋga nuŋe kila sana le
ACT 23:17 nu ndek kame gabat ande wika sana: Taŋgo mo te tumba taŋgine gabat suŋgo tugum kaye. Nu pasa ande ŋak ŋgina.
ACT 23:18 Nu taŋgo mo ta tumba gabat tugum kumba sana: Muliŋ tanu taŋgo Paulusŋge taŋgo mo te ne ndoŋ pasa ande sakam tuku sayat le tumba ne tugum prowet ŋgina le
ACT 23:19 kame gabat nu waimbi biymba te-yamokmba kile saya le isi ŋgina.
ACT 23:20 Taŋakina le nu ndek kame gabat suŋgo sana: Nane Zu mbal maŋgurka pasa ndindo katmba sakaig le isit. Indole ne Paulus kukula le pasa pilewanu mbal tugum kumba pasa afu maŋ kile-tidiŋgam tuku ne yabrinamŋgaig.
ACT 23:21 Ne nane tuku pasa ismba kumu ndawa. Naŋgine taŋgo 40 limba nane ndinŋge kuirka Paulus balewam tuku tair minamŋgaig. Nane Kuate am mbolŋge pasa saŋgrinu sakinaig: Sine Paulus balemba ndo maŋ nyamagaŋ kule nyamŋgig ŋginaig. Kile nane kuaneka Paulus balewam saka ne tuku pasa ndo tairŋga minig ŋgina.
ACT 23:22 Taŋaka sana le kame gabat suŋgo ndek nu sana: Pasa sayate te ye nu sawit ŋga ande sa ndawa ŋgina. Taŋamba wam pagumba kaye ŋgina le nu kina.
ACT 23:23 Kile kame gabat suŋgo nu kame gabat armba wika sanikina: Tale kame mbal 200 hos ponu tuku 70 turmba kilmba Sesarea kambim tuku kuanekap. Taŋgo 200 tui ŋak mata tane mindeka kambim tuku saniŋgap. Taŋamba furir ait 9 mbolŋge ŋakmba kile-maŋgurkap sulumba
ACT 23:24 Paulus tumba hos mbolŋge pilmba nu te-ŋgamumba kulat mayemba gabat suŋgo Feliks tugum kape ŋgina.
ACT 23:25 Kame gabat suŋgo nu taŋamba nale wam paguka waŋe ande Feliks tambim tuku teŋenmba kuyarna.
ACT 23:26 Gabat suŋgo Feliks kaiye.
ACT 23:27 Zu mbal nane taŋgo te biye timba balewam bafunaig le nu Romnu taŋgo ŋginaig le ye pasa ta isen sulumba kame mbal afu kilmba kumba ka Zu mbal ŋgamukŋge te-luka ten.
ACT 23:28 Nane ame wam tuku taŋgo te tumba pasa mbolŋge palmbim bafunaig le ye tugunu isam tuku nu tumba ka naŋgine pilewanu mbal tugumŋge te-tiwen.
ACT 23:29 Ye nane tuku pasa gabat isen ta nu balewam tuku ko muliŋtam tuku kaŋger ndawen. Nu Zu mbal tuku tukul afu lukakina ta tuku ndo nu tumba pasa mbolŋge pilnaig.
ACT 23:30 Ailfu Zu mbal nu balewam tuku pasa katnaig ta andeŋge kite ye sayat le ye pitik ndo kame mbal kukulniŋget le nu tumba ne tugum prode. Zu mbal afu Paulus tuku gubra ŋak ta nane ndek kumba ne ndoŋ te-tiwam tuku saniŋgen. Not ndo. Ye Klaudius Lisias.
ACT 23:31 Kame mbal nu tuku wam pagu pasa kumumba furir Paulus tumba kumba ka Antipatris tumbraŋ suŋgo mbol pronaig.
ACT 23:32 Mafena le kame mbal luka naŋgine wande suŋgo mbol Yerusalem kinaig le hos ŋak mbal ndo Paulus mindemba tumba Sesarea kinaig.
ACT 23:33 Kumba ka Sesarea promba Paulus tumba gabat suŋgo Feliks wai mbolŋge pilmba waŋe turmba tunaig.
ACT 23:34 Nu waŋe ta yaika burkina sulumba nu ndek Paulus kusnana: Ne anikok ŋgina le ye Silisianu ŋgina.
ACT 23:35 Taŋakina le nu sana: Nane ne pasa mbolŋge pilnaig mbal te prowaig le ye ne tuku pasa te-tiwi ŋgina. Taŋamba nu kame mbal saniŋgina le Paulus tumba Herodus nu wande suŋgo pilna ta sinamŋge pilmba kulatkinaig.
ACT 24:1 Paulus nu mara 5 Sesareaŋge minna le pris suŋgo Ananias Zu mbal tuku taŋgo mage mage turmba Yerusalemŋge ndek Sesarea pronaig. Taŋgo ande pasa te-tiwam tuku kila suŋgo ŋak nyunu Tertulus nu ndoŋ pronaig. Pro gabat suŋgo tugumŋge nane Paulus tumba pasa mbolŋge pilnaig.
ACT 24:2 Gabat suŋgo ta Paulus wikina le Tertulus nu Paulus mbarna ŋga teŋenmba sakina: Feliks siŋgine gabat suŋgo, ne kilke te kulat mayete le sine kame kugatok mineg. Ne maŋau ŋaigonu afu kaŋgerka kile-tidiŋga maŋau kitek magenu tumsiŋgit.
ACT 24:3 Ta tuku sine Zu mbal ma ŋakmba mbolŋge ne tuku sakeg.
ACT 24:4 Ye ne tuku ait puram idus ndawet. Ye pasa fagnu ndo ne isam tuku sanamŋgit.
ACT 24:5 Taŋgo te nu maim maim tugu. Nu ma ŋakmba mbolŋge Zu mbal tetkate le nane ŋgamukŋge kame pulukate. Zu afu siŋgine maŋau kusrekade le sine nane Nasaretnu ŋgeg ta nu nane tuku gabat minit.
ACT 24:6 Ta ndo kuga. Nu sine tuku kusem wande suŋgo kutur pile tambim bafuna le sine nu biye tigeŋ. Nu biye timba siŋgine tukul maŋau mbolŋge nu tuku pasa pileŋgam sakigeŋ ta
ACT 24:7 kame gabat Lisias nu pro nuŋe kame mbal saniŋgina le nane sine tuku wai mbolŋge nu tumba kinaig.
ACT 24:8 Sine nu tuku pasa ŋak mbal sine ne tugum promba pasa te-tiwam sasiŋgina. Nuŋe mbar ŋakmba sakeg te ne nu kusnawa ta sanuwa le isamŋgat ŋga Feliks sana le
ACT 24:9 Zu mbal afu Tertulus turmba pasa tugu ndindo Paulus tuku sakinaig.
ACT 24:10 Taŋakinaig le gabat suŋgo Feliks gabatmbi saka ŋgina le Paulus ndek nu sana: Gabat suŋgo, ne yar gudommba sine Israel mbal tuku pasa pileŋgate. Ta tuku ye yiŋe pasa ne isam tuku piti kugatok sanamŋgit.
ACT 24:11 Ye Kuate tuku nyu te-duŋga nu mbariŋam tuku Yerusalem prowen ta mara 12 kuganaig. Ne nane afu kusnaniŋga ta pasa ndui ta isamŋgat.
ACT 24:12 Yerusalem kusem wande suŋgo mbolŋge ye ande ndoŋ pasambi muŋgu tuliŋgen le kaŋger ndanaig. Kusem wande foŋfoŋ ko tumbraŋ suŋgo sinamŋge taŋgo pino siseŋniŋganu wam ta mata ke ndaken.
ACT 24:13 Ye mbaranu pasa ta nane tugunu te-mayoke fugude.
ACT 24:14 Nane pasa ande ne sanaig ta son. Yesus tuku maŋau yabrikanu ŋgade ta ye nu dubimba maŋau tambi sine tuku mbuŋ kame tuku Kuate mbariŋet. Ye tukul pasa tuan taŋgo tuku kuyar turmba son ŋget.
ACT 24:15 Zu mbal nane taŋgo magenu ŋaigonu kumwaig le Kuateŋge kile-tidiŋgamŋgat ŋga idusde ta ye mata taŋamba iduset.
ACT 24:16 Ta tuku ye mara mara Kuate am mbolŋge taŋgo pino am mbolŋge maŋau tiŋreknu kam tuku ndo idusmba matuk tukulket.
ACT 24:17 Ait kuennu ye Yerusalem kaŋger ndamba ailfu ndo yiŋe mbal turkam tuku ye ndametiŋ kilmba Kuate atraukam tuku prowen.
ACT 24:18 Ye Kuate atraukam tuku ŋgarosu minyaŋga ka kusem wandekŋge minen le nane ye kaŋgeryinaig. Ye taŋgo gudommba ndoŋ zigna minen le kaŋger ndayinaig. Asianu Zu afu pro taŋge ye te-silikinaig ta
ACT 24:19 nane kile aniŋge minig? Nane ye tuku pasa ŋak ndeta pro ne tugumŋge sakuwaig.
ACT 24:20 Ye Zu mbal tuku pasa pilewanu sugo tugumŋge pasa kukliwen ta taŋgo kame teŋge minig ta nane isnaig. Nane ye tuku pasa ande isnaig ndeta kile sanuwaig.
ACT 24:21 Ait ta ye nane ŋgamukŋge wika saken: Kumanu mbal maŋ aboŋga tinuŋgaig ŋgen. Ta tuku nane ye pasa mbolŋge pilnaig inde ŋga Feliks sana.
ACT 24:22 Feliks nu Yesus dubinaig mbal tuku maŋau buk kila pilna tukunu nu nane tuku pasa te-ibeŋmba saniŋgina: Taŋaig. Kame gabat suŋgo Lisias te prowa le ye tane tuku pasa te-tiwamŋgit ŋgina.
ACT 24:23 Taŋakina sulumba nu kame mbal tuku gabat sana: Tane Paulus tumba kumba kulatkap. Nu suŋgomba tukul ndamba nuŋe gulab afu nu turam tuku peu ndaniŋgap ŋgina.
ACT 24:24 Ait afu kuganaig le Feliks nu piyo nuŋe Drusila ndoŋ luka pronaik. Piyo nuŋe nu Zunu. Feliks nu Paulus wikina le nu nale tugum promba Kristus Yesus tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku wam sanikina.
ACT 24:25 Maŋau tiŋreknu nzali ŋaigonu towam tuku Kuate nu sine ŋakmba pilesiŋgam tuku maŋau ta ŋakmba sakina le Feliks nu kuru-kuruka Paulus sana: Ye ait ande mayenu kaŋgermba ndeta ne maŋ wikamŋgit. Kile ne kaye ŋgina.
ACT 24:26 Feliks nu wamdus ande tina ta teŋenmba. Paulus tuku ndametiŋ ande ake didika tumba nu muli wandekŋge paskam idusmba nu mara gudommba Paulus wika nu ndoŋ pasa-pasakanu.
ACT 24:27 Yar armba kugana le Porsius Festus nu Feliks tuku ma tina. Feliks nu nuŋe piro kusremba Zu mbal nu nzaliwaig ŋga Paulus muli wandekŋge kusrena le minna.
ACT 25:1 Festus nu piro tugu pilna le ait keŋmba kinaig le nu Sesarea kusremba mbumba Yerusalem kina.
ACT 25:2 Nu kumba ka Yerusalem prona le pris gabat mbal Zu taŋgo nyu ŋak nane pro Paulus nu mbarna ŋga Festus sanaig.
ACT 25:3 Paulus nu pro Yerusalemŋge pasa te-tiwa ŋga nane nu sarsarmba minnaig. Nane Paulus tumba kuwaig le ndinŋge balewam idusmba taŋamba nu kusnamba minnaig le
ACT 25:4 Festus nu nane saniŋgina: Kuga. Paulus nu Sesareaŋge muli wandekŋge minit. Ait afu kugawaig le ye mata ndek kaŋgit.
ACT 25:5 Tane taŋgine taŋgo nyu ŋak ŋak ye ndoŋ kumba ka nziŋge tane Paulus tuku pasa ŋak ndeta nu tumba pasa mbolŋge palpe ŋgina.
ACT 25:6 Festus nu Yerusalemŋge mara 8 ko 10 kuganaig le maŋ luka Sesarea ndek kina. Zu mbal afu mata nu dubimba ndek kinaig. Mafena le Festus nu pro pilewam tuku mbili mbolŋge minyoka afu saniŋgina le Paulus tumba pronaig.
ACT 25:7 Tumba pronaig le Zu mbal Yerusalemŋge ndek kinaig ta nane Paulus te-ŋgamumba mbar maŋau sugo afu kanu ŋga sakinaig ta tugu bitekŋge fugunaig.
ACT 25:8 Kile Paulus nu nane tuku pasa lafumba sakina: Ye Zu mbal tuku tukul ko kusem wande suŋgo ko Sesar tuku nyu mbolŋge mbar ande ke ndaken ŋgina.
ACT 25:9 Taŋakina le Festus nu Zu mbal nu nzaliwaig ŋga nu Paulus sana: Ne mbumba Yerusalem kaye le ye ka ambeŋge ne tuku pasa te-tiwi e ŋga kusnana kande
ACT 25:10 Paulus nu sakina: Ye mbumba Yerusalem kine nda. Rom gabat sugo pasa pilewanu wande noten. Teŋge ye tuku pasa te-tiwap. Ye Zu mbal tugumŋge mbar ande ke ndaken ta ne mata kila.
ACT 25:11 Ye taŋgo ŋayonu mbar ande kumba ta ye kumam kumuŋ. Zu mbal nane yabri pasa ndo sakade. Ande nu ye tumba nane tuku wai mbolŋge palmbim kumuŋ kuga. Ye Sesar tugum kumba pasa te-tiwam tuku iduset ŋgina.
ACT 25:12 Taŋakina le Festus nu ka nuŋe gabat kame ndoŋ pasata nu Sesar tugum kuwa e ko nda kuwa ŋga saka nane tuku wamdus ismba pro Paulus sana: Ne Sesarŋge ne tuku pasa iswa ŋga sakat not ndo. Ye ne kukulni le Sesar tugum kaŋgat ŋgina.
ACT 25:13 Mara afu kuganaig le mandor Agripa piyo nuŋe Bernise ndoŋ gabat suŋgo kitek Festus kaiyewam tuku pronaik.
ACT 25:14 Nale nu ndoŋ taŋge minnaig ma ma Festus nu Paulus tuku Agripa sana: Ailfu gabat suŋgo Feliks nu kambim ŋga taŋgo ande muli wandekŋge kusremba kina.
ACT 25:15 Ye mbumba Yerusalem kan le pris gabat kame Zu mage mage taŋgo ta mbarna ŋga sayumba lafu ŋayonu tawe ŋginaig le
ACT 25:16 ye nane saniŋgen: Sine Rom mbal tuku maŋau taŋgo ande mbarte le ande nu pasa mbolŋge pilit ta nale kumu kumu tiŋga pasatade. Nu tuku pasa ismba ndo lafunu tuweg ŋgen.
ACT 25:17 Nane ye ndoŋ te pronaig ta ye dal ndaken. Mafena le ye pasa pilewam tuku mbili mbolŋge minyoka saniŋgen le Paulus tumba pro sine ŋgamukŋge te-tinaig.
ACT 25:18 Taŋanaig le nu pasa mbolŋge pilnaig mbal nane tiŋga Paulus nu mbar suŋgowanu sakinaig le mbar ande ŋayonu kanu ŋga idusen ta ye kaŋger ndawen.
ACT 25:19 Nane Paulus ndoŋ naŋgine maŋau tuku wamdus purkinaig. Taŋgo ande nyunu Yesus kummba maŋ tiŋganu sakina le nane nu nda tiŋgina ŋga nu tuku gubra tinaig.
ACT 25:20 Ye nane tuku pasa te-tiwam tuku ndin inum kaŋger ndamba nu ka Yerusalemŋge pasa te-tiwa ŋga sawen ta nu mbulna.
ACT 25:21 Nu muli wandekŋge minmba Rom gabat Sesarŋge nu tuku pasa isam tuku sakina. Ta tuku nu muli wandek sinamŋge minwa le ndin ande kaŋgermba nu kukuli le Sesar tugum kuwa ŋga minde minet ŋga Agripa sana.
ACT 25:22 Kile Agripa ndek Festus sana: Ye mata taŋgo ta tuku pasa isam nzaliyate ŋgina le Festus nu sakina: Ata. Indole ne isamŋgat ŋgina.
ACT 25:23 Mafena le Agripa nale Bernise ndoŋ nakile tawi magenu silika mindepiye mayemba maŋgur ma mbol pronaik. Kame mbal tuku gabat sugo sugo Sesarea nyu ŋak mbal mata pronaig. Nane ŋakmba maŋgurkinaig le Festus nu afu kukulniŋgina le Paulus tumba pronaig.
ACT 25:24 Pronaig le Festus nu sakina: Mandor Agripa, tane ŋakmba teŋge minig mbal tane isap. Taŋgo te kaŋgerap. Zu mbal Yerusalemŋge afu teŋge nane ŋakmba mara mara miŋge fetka taŋgo te ŋayonu balewa ŋga sayumba minig ta
ACT 25:25 ye nu balewam tuku mbar ande kaŋger ndawen. Nu gabat suŋgo Sesar tugumŋge pasa te-tiwam sayina tukunu ye nu kukuli le Sesar tugum kuwa ŋga idusmba minet ta
ACT 25:26 ye taŋgo te ame wam mbarna ta siŋgine gabat suŋgo saki le iswa. Ta tuku mandor Agripa tane ŋakmba nu tuku pasa isap ŋga nu wikit le te prowat. Sine ŋakmba nu tuku pasa ismba nu ame maŋau mbarna ta kila pilmba ye Sesar tuku waŋe ande kuyaramŋgit.
ACT 25:27 Ake kukuli ta mayenu kuga. Nu mbarna ta turmba kuyaram tuku ŋga Agripa sana.
ACT 26:1 Kile Agripa nu Paulus sana: Ne naŋe wam kube saka le sine isbe ŋgina. Taŋakina le Paulus nu pasa tugu palmbim ŋga wai kuitka sakina:
ACT 26:2 Mandor Agripa, Zu mbal tuku mine maŋau ta ne kila. Ta tuku Zu mbal nane ye mbaranu ŋga sakade ta ye ne tugumŋge sakam tuku gareyate. Ye tuku pasa te mbule ndaka isa.
ACT 26:4 Ye Yerusalemŋge yiŋe mbal ndoŋ kiŋo ndo minmba ka suŋgoken. Zu mbal ŋakmba ye tuku mine kila.
ACT 26:5 Ne nane kusnaniŋga le ye Farisi tuku maŋau dubiken ta sanamŋgaig. O buk nane wam ta kila minnaig. Sine Farisi mbal sine Zu mbal ŋakmba liniŋmba tukul pasa dubikam tuku matuk tukulkeg.
ACT 26:6 Kuate nu kumanu mbal tiŋgamŋgaig ŋga siŋgine mbuŋ kame saniŋgina wam ta ye suŋgomba iduset. Ta tuku ye pasa mbolŋge minet.
ACT 26:7 Sine Zu mbal tugu 12 ŋakmba ki furir pasa ta idusmba Kuate mbariŋmba alonu tairŋga mineg. Ye alonu ta kaŋgeren ŋga saket. Ta tuku Zu mbal ye tumba pasa mbolŋge pilnaig.
ACT 26:8 Ndaŋam tane Kuate nu kumanu mbal kuagnekam kumuŋ kuga ŋga idusde?
ACT 26:9 Ye mata Nasaretnu taŋgo Yesus tuku piro Yerusalemŋge ŋayo silimba ye wam mayewet ŋga idusen.
ACT 26:10 Pris gabat mbal nyu sinaig le ye nu tuku mbal muliŋ kilmba wandekŋge patiken. Afuŋge nane pasa mbolŋge kile-tidiŋga baleniŋgam sakinaig ta ye mata woken.
ACT 26:11 Kusem wande mbolŋge nane Yesus tuku nyu ŋayo siliwaig ŋga piro kareŋ niŋgen. Nane afu kua kinaig le ye gubra kagli firka nane dubika kasomok mbal tuku tumbraŋ sugo yimyam mbolŋge sota liken.
ACT 26:12 Mara ande pris gabat mbal ye Yesus dubinaig mbal bige tidiŋgam tuku nyu sinaig le ye Damaskus kambim tuku kan.
ACT 26:13 Ye ndin dubimba kumba ka ki mbilam bafuna le samba mbolŋge bulu suŋgokanu ki tuku bulu limba mayok kina sulumba mbal ye ndoŋ kageŋ ta ŋakmba kilŋasiŋgina.
ACT 26:14 Kilŋasiŋgina le sine kilke mbolŋge ndek tiri-turugeŋ le miŋge pasa ande Hibru pasambi sayina: Saulus, Saulus, ndaŋam tuku ne ye ŋayo siliyate. Ne baflo taŋaŋ naŋe nzali dubite le naŋe kulat taŋgoŋge katnate le rar kamuste ŋgina le
ACT 26:15 ye nu kusnawen: Suŋgo, ne imaŋge ŋgen le nu maŋ sayina: Ye Yesus ne ŋayo siliyate ta.
ACT 26:16 Kile ne tiŋga. Ne ye tuku piro biymba wam kaŋgerkat te afu maŋ tumni le wam ŋakmba ta nane afu saniŋgam tuku ye ne tugum mayok kat.
ACT 26:17 Ye ne kukulni le Zu mbal kasomok mbal tugum kaŋgat. Nane ne ŋayo silinam iduswaig le ye ne turni le ne ŋayo siline nda.
ACT 26:18 Ne nane wamdus purfeu serniŋga le ma make tuku maŋau kusremba bulu mbolŋge prowam tuku ne kukulnet. Nane Satan tuku saŋgri ŋakmba kusreka Kuate tugum kuwaig le nu nane tuku une sauke niŋguwa le nane Kuateŋge madiniŋgina mbal ndoŋ ulendikamŋgaig. Ta tuku ne kukulnet ŋga sayina.
ACT 26:19 Mandor Agripa, ye samba mbolŋge pasa sayina ta ye dubi mayewen.
ACT 26:20 Ye amboŋga Damaskus mbal tugumŋge pasa kuklimba nane ŋgamuŋgal biye mbilmba naŋgine maŋau ŋaigonu kusreka Kuate dubimba maŋau kitek ta tuku alonu kile-mayokkuwaig ŋgen. Ŋgumneŋga ye Yerusalemŋge Yudea ma tugu ŋakmba mbolŋge kasomok mbal turmba ŋgamukŋge pasa ndui ta kuklimba saniŋgen.
ACT 26:21 Wam ta tuku Zu mbal nane ye kusem wandekŋge minen le ye biye tiyumba baleyam sakinaig.
ACT 26:22 Baleyam sakinaig ta mara mara Kuate ye turyumba ka kile turyate le tane nyu ŋak mbal nyu kugatok ŋgamukŋge pasa kukliwet. Moses tuan taŋgo ŋakmba wam prowam tuku buk sake likinaig ta ndo kuklimba saket. Ye pasa kise sa ndaket.
ACT 26:23 Pasa ta teŋenmba. Kristus nu rar suŋgo tuwa sulumba kumanu mbal ti ndaŋguwaig le nu amboŋga tinuŋgat. Taŋawa sulumba nu Zu mbal kasomok ŋakmba kilmba bulu mbolŋge patikamŋgat ŋga Agripa sana.
ACT 26:24 Paulus nu taŋamba sana le Festus nu kueŋka sakina: Paulus, ne itulu ŋginŋgankate. Ne waŋe burka kila suŋgo tina tambik ne itulu ŋginŋgankam bafute ŋgina le
ACT 26:25 nu lafumba sakina: Gabat suŋgo Festus, ye taŋgo itulu ŋginŋgankade taŋaŋ kuga. Ye pasa purfeŋnu tugusek ndo saket.
ACT 26:26 Mandor Agripa, ye pasa saket te ŋakmba ne kila. Ye wam kubeu tiŋget te kuirka pro ndanaig. Ne o buk isna. Ta tuku miŋge bulokmbi ne sanet.
ACT 26:27 Ye ne kusnanet. Ne tuan taŋgo kame tuku kuyar son ŋgate e? Ne son ŋgate ta ye kila ŋgina.
ACT 26:28 Taŋakina le Agripa nu sana: Ne ait fagnu ndo pasa sayate ta mbolŋge ye pitik ndo Kristen mayok kinet ŋga ne iduste e ŋgina le
ACT 26:29 Paulus nu sana: Ne tane ŋakmba teŋge minig tane pitik ndo ko gitmba mbilka ye minet teŋen mayok kambim tuku ye Kuate suŋgomba yabaŋet. Ye muliŋtanu minet teŋenmba minap ŋga idus ndawet ŋgina.
ACT 26:30 Taŋakina le mandor Agripa gabat suŋgo Festus piyo nuŋe Bernise nane taŋge minnaig mbal ŋakmba tiŋginaig.
ACT 26:31 Tiŋga mayok ka naŋgine naŋgine saka ismba taŋgo te kumam tuku ko muliŋtam tuku wam ande kaŋger ndagig ŋga saka kinaig.
ACT 26:32 Kumbaŋge Agripa nu Festus sana: Taŋgo te Sesarŋge nu tuku pasa te-tiwam tuku sakina. Kuga kande kile paska pitaiwet kande ŋgina.
ACT 27:1 Gabat kame nane Paulus waŋ poŋga Itali kilke mbol kuwa ŋga nu muliŋ kilanu taŋgo afu ndoŋ kilmba kame gabat ande wai mbolŋge patikinaig. Kame gabat nyunu Yulius. Nane Sesar tuku kame mbal. Ye Lukas nane ndoŋ kan.
ACT 27:2 Waŋ inum Asia ma tugu mbolŋge kundu mindek ibeŋ ka kambim bafuna le sine poŋgigeŋ. Waŋ ta Adramitium tumbraŋ suŋgo mbolŋge minna tuku. Masedonia taŋgo Aristarkus nu Tesalonikanu nu sine ndoŋ kageŋ.
ACT 27:3 Sine kumba mafena le Sidon tumbraŋ suŋgo mbolŋge ibeŋ kageŋ. Tumbraŋ taŋge Yulius nu Paulus mbolŋge wam mayemba nuŋe gulab kame afu sotuwa le turwaig ŋga sana le sine kageŋ.
ACT 27:4 Luka pro waŋ poŋga kumba bubre tumailamŋge prona le sine bubre kua ka Siprus nuy ŋaiŋam kumam limba kageŋ.
ACT 27:5 Kumba ka Silisia le Pamfilia ma liniŋmba ka Lisia ma tugu tumbraŋ suŋgo Miraŋge ibeŋ kageŋ le
ACT 27:6 taŋge waŋ inum Itali kilke mbol kambim bafuna le kame gabat nu waŋ ta te-silikina le sine ŋakmba waŋ ta poŋga kageŋ. Waŋ ta Aleksandria tumbraŋ suŋgo mbolŋge minna tuku.
ACT 27:7 Kumba ka bubre fare fare prona le sine minde bada suŋgoka gitmba ka Nidus tumbraŋ suŋgo patugeŋ. Pakarka kambim tuku bubreŋge tukulsiŋgina le sine kumba ka Kreta nuy ndinam kumam kumba piyal make make kageŋ.
ACT 27:8 Piyal make dubimba minde bada suŋgoka kumba ma ande nyunu Kundu Mayenu taŋge ibeŋ kageŋ. Ma ta tugumŋge tumbraŋ suŋgo ande nyunu Lasea minna.
ACT 27:9 Zu mbal nyamagaŋ kusrekanu ait suŋgo buk kugana le sine dalka mingeŋ tukunu Paulus nu bubre suŋgo tiŋgam tuku ait prote ŋga nu ndek nane saniŋgina:
ACT 27:10 Taŋgo kame, sine waŋ poŋga maŋ kambim bafube ta sine piti ande te-silinuŋgig. Agaŋ ndende waŋ ŋak sine taŋgo turmba ŋgisinuŋgig. Ye taŋamba kamusmba saket ŋgina kande
ACT 27:11 kame gabat taŋgo nu Paulus tuku pasa nda isanu sukmba waŋ kulat taŋgo waŋ miro nale tuku pasa ndo ismba dubina.
ACT 27:12 Sine Kundu Mayenuŋge mingeŋ ta bubre ait mbolŋge mine mayewam kumuŋ kuga tukunu nane gudommba kambim saka sine Feniks kine tumbe ŋginaig. Feniks nu nuy ta tuku kundu ande. Ma ta bubre kua ka mine mayewam kumuŋ. Nane taŋge bubre ait kugawa ŋga tairŋga minam sakinaig.
ACT 27:13 Bubre taleu fudiŋmba fitna le ariya kile sine kab ŋga saka aŋga didika Kreta nuy make make kageŋ.
ACT 27:14 Sine kumba dir kageŋ le Kreta nuy kumamŋge bubre suŋgo ndekina. Bubre ta nyunu Duŋe Yawan.
ACT 27:15 Ndeka waŋ kaduna le sine waŋ mbilmba yalmbim fugumba taŋaig ŋgigeŋ le bubreŋge sine mbitisiŋgina le kageŋ.
ACT 27:16 Sine kumba ka ka nuy ande fudiŋndo nyunu Kauda ndinam kumam kumba make make kageŋ ta minde bada suŋgoka diŋgi ŋgisikikat ŋga te-mbolmba waŋ mbolŋge pilgeŋ sulumba kageŋ.
ACT 27:17 Diŋgi te-mbolmba waŋ fetkikat ŋga nane ŋgirpenu muli kareŋnumbi kuse likinaig. Afrika ma paranu mbolŋge waŋ ndiŋkikat ŋga kuru-kuruka lai kile-ibeŋkinaig le bubreŋge waŋ mbitina le kageŋ.
ACT 27:18 Bubre yu suŋgo tiŋga sine kilmba kulisokŋga ka mafena le waŋ bulkam tuku agaŋ ndende afu yu pankinaig.
ACT 27:19 Kumba ka maŋ furirmba mafena le naŋgine waimbi waŋ tuku agaŋ afu pankinaig.
ACT 27:20 Kageŋ ka ait afu ma dabuka pa guwa tiŋgina le sine ki mbai kaŋger ndakigeŋ. Bubre yu suk suk nda tiŋga sine kilmba kublisiŋgina le sine wamdus mayenu pro kinaig le ŋgisikamŋgig ŋgigeŋ.
ACT 27:21 Nane ait kuennu isukuse ndakinaig le Paulus nu nane ŋgamukŋge tiŋga saniŋgina: Taŋgo kame, tane ye tuku pasa ismba Kreta nuy mbolŋge mingeŋ kande sine piti teŋen te-sili ndaka waŋ mbolŋge agaŋ ŋakmba kumumbi minig kande.
ACT 27:22 Tane wamdus fulil ndaka saŋgri tiŋgap. Sine taŋgo ŋakmba ŋgisike nda. Waŋ ndo ŋgisikamŋgat.
ACT 27:23 Ye Kuate tuku taŋgo ye nu mbariŋet tuku. Furir nu eŋel ande kukulat le pro ye sayat:
ACT 27:24 Paulus ne siŋka gabat suŋgo Sesar tugum kaŋgat. Ne kuru kuru ndaka. Kuate nu ne turnuwa le ne mbolŋge nane ŋakmba mine mayewamŋgaig ŋgina.
ACT 27:25 Ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget. Nu pasa sayat ta kumuwamŋgat. Ta tuku tane wamdus fulil ndaka saŋgri tiŋgap.
ACT 27:26 Bubreŋge waŋ mbitiwa le nuy ande mbol prowamŋgat ŋgina.
ACT 27:27 Kusem armba kugana le furir ait ta sine Adria yu mbol fare fare pinderka kumba furir ŋgamu waŋ tuku piro mbal sine kilke ande patuweg kande ŋga idusmba minnaig.
ACT 27:28 Taŋamba nane ndek muli agaŋ ande pitinu ŋak yu butonu katesewam tuku bukŋga didika burka 40 mita taŋaŋ kaŋgernaig. Maŋ dirdirka kumba bukŋga didika burkinaig ta 30 mita.
ACT 27:29 Waŋ tuku piro mbal mbuŋ mbolŋge waŋ fetkikat ŋga waŋ pine mbolŋge aŋga bailkamba pankinaig sulumba ma purfewa ŋga yabaŋmba minnaig.
ACT 27:30 Kile waŋ tuku piro mbal kua kambim saka aŋga afu waŋ ndumor mbol pankam kineg ŋga diŋgi kuklimba yu mbol pilnaig le
ACT 27:31 Paulus nu kaŋgerka kame mbal naŋgine gabat turmba saniŋgina: Nane si waŋ kusrewaig ta tane ŋgisinuŋgaig ŋgina.
ACT 27:32 Taŋakina le kame mbal diŋgi tuku muli pike pugurkinaig le ake faitka kina.
ACT 27:33 Mafewam patukina le Paulus nu nane isukuswaig ŋga sarsarniŋmba saniŋgina: Tane kusem armba ŋgisinu tuku wamdus fulilka nyamagaŋ afu tugusemba nye ndakinaig.
ACT 27:34 Tane nyamagaŋ afu kilmba nyap ŋget. Nyamagaŋ ta taŋgine ŋgarosu saŋgri pilewam tuku. Sine kume nda. Ŋakmba mage minamŋgig ŋga saniŋgina.
ACT 27:35 Nu pasa ta sakina sulumba nu bret afu kilmba Kuate gare pasa tuna sulumba nane ŋakmba am mbolŋge fetfetmba nyina le
ACT 27:36 nane wam ta kaŋgermba wamdus bulkinaig le nane mata nyamagaŋ afu kilmba nyinaig.
ACT 27:37 Sine waŋ mbolŋge mingeŋ mbal ta 276.
ACT 27:38 Nane ŋakmba isukusnaig sulumba waŋ bulkuwa ŋga wit ŋakmba kilmba yu pankinaig.
ACT 27:39 Mafena le ma ande kaŋgermba ŋginŋganka kundu ande kaŋgermba sine ka siŋge ibeŋ kambim tagobe ŋginaig.
ACT 27:40 Nane ndek aŋga ŋakmba muli pike pugurka kusreka ulum muli kuklinaig sulumba kile ndumor mbolŋge lai ta kuklimba te-duŋga piyalŋge ibeŋ kambim tuku kageŋ.
ACT 27:41 Kageŋ ka yu toŋgel tiŋganu ma ta mbolŋge waŋ ma paranu poŋga ndiŋkina le yu mbalo sugo sugo tiŋga waŋ pine kumam katnaig le fetkina.
ACT 27:42 Fetkina le muliŋ kilanu mbal ibeŋ ka kua kubekaig ŋga kame mbal nane bale farkam bafunaig le
ACT 27:43 kame mbal tuku suŋgo nu Paulus turam tuku idusmba nane tuku wamdus muku serniŋgina. Taŋamba nu sine ŋakmba sasiŋgina: Tane kage kila mbal amboŋga pateŋga kageka kape.
ACT 27:44 Tane kage gilai mbal ail baŋ ko waŋ tuku ail isu afu kilmba kageka kape ŋgina le sine ŋakmba kageka kumba ka piyalŋge kumumbi promba ibeŋ ka tabek kageŋ.
ACT 28:1 Sine ŋakmba kumumbi tabek kageŋ sulumba nuy ta nyunu Malta ŋginaig le isgeŋ.
ACT 28:2 Yamban mbal nane sine kulat magekinaig. Sawe piymba murke suŋgo prona le nane pa dikŋga sine pa likam tuku sasiŋginaig.
ACT 28:3 Sine pa likmba minmba Paulus nu pa afu kilmba maŋgurka pa mbolŋge patikina le kame mbeŋ ande pa kamusmba mayok ka Paulus wainu make ndiŋna.
ACT 28:4 Taŋana le Malta mbal nane Paulus tuku wai mbolŋge mbeŋ kuikŋga minna le kaŋgermba naŋgine naŋgine ndek sakinaig: Nu taŋgo balewanu taŋgo. Yu mbolŋge ŋgisi ndakat ta kile nuŋe mbar tuku mbeŋŋge makewat ta kile kumamŋgat ŋginaig.
ACT 28:5 Taŋakinaig le Paulus nu ndek wai pareŋ-pareŋna le mbeŋ pa mbolŋge ndekina le nu maye minna.
ACT 28:6 Kile Malta mbal nane nu tuku wai fulilkamŋgat e ko nu am purwa le ndekamŋgat e ŋga idusmba nu kaŋgermba minnaig. Taŋamba idusmba minnaig ta Paulus tuku ŋgaro mbolŋge maŋau ande mayok ndakina le nane wamdus mbilmba sakinaig: Nu mbara ande ŋginaig.
ACT 28:7 Nuy ta tuku gabat suŋgo Publius. Sine nu tuku kilke patumba tabek kageŋ. Publius nu sine kilmba mara keŋmba nu sine kulat magekina.
ACT 28:8 Ait ta mbolŋge Publius tuku mam nuŋe nu guaze suŋgo ŋak minna. Nu ŋgaro pa tiŋga pinem ndare ŋak kumba minna le Paulus nu tugum kumba Kuate yabaŋmba wai nu mbolŋge patikina le mayekina.
ACT 28:9 Mayekina le nuy ta tuku guaze mbal afu isnaig sulumba nane Paulus tugum pronaig le nu nane wakeikina le ŋakmba magekinaig.
ACT 28:10 Magekinaig sulumba nane maŋau gudommba sine mbolŋge ke likinaig. Taŋamba ŋgumneŋga kambim bafugeŋ ait mbolŋge sine agaŋ ndende kugatok ta kumumbi kilmba sine siŋginaig.
ACT 28:11 Aleksandria tumbraŋ suŋgo tuku waŋ ande bubre mindemba Maltaŋge minna. Naŋgine mbara suŋgo Sus tuku kiŋo armba kanunu wakeika waŋ ndumor mbolŋge patikinaig. Tambun keŋmba kuganaig le sine waŋ ta poŋga kageŋ.
ACT 28:12 Kageŋ ka Sirakusŋge ibeŋ ka mara keŋmba taŋge mingeŋ.
ACT 28:13 Taŋge tiŋga pikir-pakarka Regiumŋge ibeŋ kageŋ. Taŋge ait ndindo mingeŋ le bubre ande sine ŋgumnemŋge tiŋgina le sine bubre ta sumba pinderka kumba ka furirmba mafena le sine Puteoliŋge ibeŋ kageŋ.
ACT 28:14 Tumbraŋ suŋgo ta mbolŋge Yesus tuku mbal afu kaŋgerkigeŋ le sine nane ndoŋ minam tuku sasiŋginaig le sine kusem ndindo nane ndoŋ mingeŋ. Taŋamba maŋ tiŋga ndinmba ka Rom tuku tumbraŋ foŋfoŋ mbol progeŋ.
ACT 28:15 Romŋge Yesus son ŋginaig mbal sine tuku pasa ismba afu ka sine Apias tumbraŋ maŋgurkanu ma mbolŋge kaŋgersiŋginaig. Afu nane ka ma ande nyunu Badbaid Keŋmba mbolŋge kaŋgersiŋginaig le Paulus nu nane kaŋgerka Kuate gare pasa samba ŋgamuŋgal bulkina.
ACT 28:16 Sine Rom progeŋ le Rom tuku gabat kame Paulus tumba muliŋtanu taŋgo taŋaŋ pile ndaka wande ande mbol pilmba kame taŋgo ndindo nu kulatkuwa ŋginaig.
ACT 28:17 Mara keŋmba kuganaig le Zu mbal tuku gabat kame Romŋge minnaig ta Paulus nu nane kile-maŋgurka saniŋgina: Tira kame, Zu mbal afu Yerusalemŋge ye tumba pasa mbolŋge pilmba Rom mbal tuku wai mbolŋge pilnaig. Ye siŋgine mbuŋ kame tuku tukul ande luka ndawen. Siŋgine taŋgo inum mata ŋayo sili ndawen.
ACT 28:18 Rom mbal ye tuku maŋau pileŋga ye baleyam tuku mbar inum kaŋger ndamba ye paska pitaiwam tuku sakinaig.
ACT 28:19 Sakinaig ta Zu mbal saŋgri tiŋga Rom mbal tuku pasa pitainaig. Ta tuku ye ndin ande kaŋger ndamba Rom gabat Sesarŋge ye tuku pasa te-tiwa ŋgen. Ye yiŋe Israel mbal pasa mbolŋge patikam idus ndawet.
ACT 28:20 Sine Israel mbal taŋgo ande pro siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku tairŋgeg. Ye taŋgo ta tuku saka minet sulumba muli wandekŋge minet. Ye tane ndoŋ pasatam tuku wike liken ta tugunu not ŋgina.
ACT 28:21 Taŋakina le nane nu sanaig: Yuda mbal ne tuku maŋau ta tuku waŋe afu kuyarniŋmba sine kila sa ndasiŋginaig. Afu te prode ta mata ne mbaranu ŋga sa ndakade.
ACT 28:22 Ma ŋakmba mbolŋge Nasaretnu taŋgo Yesus tuku mbal maŋau ŋayonu dubide ta ndo sakade le iseg. Ta tuku sine ne tuku wamdus isam nzalisiŋgit ŋginaig.
ACT 28:23 Taŋamba nane nu ait ande tunaig. Ait ta kumuŋgina le nane gudommba pro nu minna wande ta mbolŋge maŋgurkinaig le Paulus nu maratukuk pasa kuklimba minna le ki ka butuŋgina. Nu Kuate nuŋe gageu kulatkate wam ta tugunu te-mayokmba nane Yesus kila pilmba son ŋguwaig ŋga nu Moses tuan taŋgo ŋakmba tuku kuyar tugunu bitekŋga saniŋgina.
ACT 28:24 Taŋana le nane afu pasa ta ismba son ŋginaig le afu nane talakinaig.
ACT 28:25 Nane wamdus pur yimyamka kambim bafunaig le Paulus nu pasa ndindo tuturmba saniŋgina: Tukul Guwaŋge tuan taŋgo Aisaia wamdus tuna le nu siŋgine mbuŋ kame pasa ande saniŋgina ta nu mbar ndana.
ACT 28:26 Nu teŋenmba sakina. Ne Israel mbal tugum kumba saniŋga: Tane pasa isamŋgaig ta tugunu katesewe nda. Tane wam afu kaŋgerkamŋgaig ta alonu kaŋger tiwe nda.
ACT 28:27 Mbal te nane tuku ŋgamuŋgal tukulok. Nane kilba tukulniŋgig. Nane am tukulok minig. Kuga ta nane ammbi alonu kaŋgermba kilbambi tugunu ismba wamdus puluniŋguwa le ŋgamuŋgal biye mbilmba ye tugum prowaig le wakeikamŋgit. Aisaia nu taŋamba kuyarna ŋgina.
ACT 28:28 Paulus maŋ lato saniŋgina: Zu taŋgo, ye tuku pasa te ise tiwap. Kuate nu taŋgo tuku muskil kile-tidiŋge niŋgit pasa mayenu ta kasomok mbal tugum kinit. Naneŋge pasa isamŋgaig ŋgina.
ACT 28:29 Taŋamba saniŋgina le Zu mbal nane wamdus pur yimyamka kualeyauka sili-silinaig.
ACT 28:30 Paulus nu yar armba Romŋge wande miro taŋgo piya tumba minna sulumba afu nu tugum pronaig mbal ta ŋakmba kilmba
ACT 28:31 Kuate nuŋe gageu kulatkate pasa ta saniŋmba Suŋgo Yesus Kristus tuku nane ŋakmba saniŋmba tumniŋgina. Ande nu peu ndana. Son.
ROM 1:1 Ye Paulus Yesus Kristus tuku piro taŋgo tane Rom mbal tuku waŋe te kuyaret. Ye aposel minam tuku Kuate nu ye tuku nyu te-mayokna sulumba nuŋe pasa mayenu kukliwam tuku ye madiyina.
ROM 1:2 Kuate tuku pasa mayenu kile prote ta o buk Kuate nu wam ta prowamŋgat ŋga nuŋe tuan taŋgo saniŋgina le dir pasa kuyarke likinaig.
ROM 1:3 Pasa mayenu ta nuŋe Kiŋo nuŋe tuku. Nu taŋgo mayok kina ta David tuku ndare mbolŋge mayok kina.
ROM 1:4 Nu Kuate ndoŋ ndindo minnaik ta nu kumna sulumba maŋ aboŋga tiŋga Kuate tuku Kiŋo minna ta kilimok mayok kina. Kuate tuku Kiŋo ta nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus.
ROM 1:5 Nu ake sinaŋ ye make pilmba aposel minam tuku ye tuku nyu te-mayokna. Kasomok mbal ŋakmba Kristus tuku pasa ismba son ŋga dubiwaig le nu tuku nyu taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge suŋgokuwa ŋga nu aposel piro ta ye sina.
ROM 1:6 Kuate nu tane kasomok mbal turmba Yesus Kristus tuku mbal minam tuku wikina.
ROM 1:7 Tane Romŋge mine likade siŋgine Mam Kuate nu tane nuŋe mbal minam tuku maditiŋgina ta ye tane ndoŋ pasatam prowet. Siŋgine Mam Kuate nu tane tuku kume purmba minit. Nu nale siŋgine Suŋgo Yesus Kristus ndoŋ tane make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
ROM 1:8 Tane Yesus Kristus tuku son mayede le kilke mbol mbal ŋakmba isig. Ye ta tuku gare-gareka Yesus Kristus tuku nyu mbolŋge yiŋe Mbara tuku nyu te-duŋget.
ROM 1:9 Ye Kuate tuku piro taŋgo minet sulumba nuŋe Kiŋo tuku pasa kukliwam tuku yiŋe wamdus ŋakmba pilet. Ye pasa satiŋget te yabri tiŋge nda ta Kuate nu kila. Ye yabaŋet ait ŋakmba mbolŋge tane gilai ndaŋget.
ROM 1:10 Kuate nu ndin ande tumyuwa le ye tane tugum prowam tuku nu yabaŋmba minet. Ye ait kuennu tane tugum prowam tuku tairŋget.
ROM 1:11 Ye tane tugum promba Tukul Guwa tuku saŋgri afu tiŋgi le tane saŋgri tiŋgap ŋga ye wamdus suŋgo ŋak minet.
ROM 1:12 Ye pro tane tuku ŋgamuŋgal son kaŋgermba ye mata wamdus bul seryuwa le sine ŋakmba siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk muŋgu niŋge-niŋgekube.
ROM 1:13 Tira kame, tane ye tuku wamdus te kila palpe. Ye tane Rom mbal tugum prowam tuku ait suŋgomba iduset ta wam afuŋge ye tuku ndin tukulde le ye tane tugum pro ndawet. Ye kasomok mbal afu tugumŋge piroken sulumba alonu kaŋgerken taŋamba ye tane ŋgamukŋge alonu taŋaŋ kaŋgerkam tuku idusmba tane tugum prowam saket.
ROM 1:14 Taŋgo ŋakmba pasa mayenu isam tuku piro ta ye tuku wai mbolŋge minit. Tumbraŋ suŋgo mbolŋge minig mbal, yamban mbal, kila sugo ŋak mbal, kila kugatok mbal nane ŋakmba pasa mayenu isam tuku ta ye tuku piro.
ROM 1:15 Ta tuku ye tane Rom mbal mata pasa mayenu tiŋgam tuku wamdus saŋgrinu pilet.
ROM 1:16 Ye Kristus tuku pasa mayenu tuku wamdus suŋgokanu ŋak minet. Pasa ta taŋgo turkam tuku saŋgri ŋak. Ima nu pasa mayenu ismba Yesus Kristus tuku son ŋgate ta Kuate nu taŋgo ta tuku muskil te-tiwe tuwit. Amboŋga Zu mbalŋge ndo. Kile kasomok mbal turmba.
ROM 1:17 Pasa mayenu taŋge Kuate nu taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ndin ta tumsiŋgit ta teŋenmba. Ande nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinit ta nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku wam ta mbolŋge tugu pilmba ka ŋgamuŋgal son saŋgri tiŋgate ta ndin not. Kuyar pasa wam ta tuku teŋenmba sakate. Taŋgo nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nu am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig mbal naneŋge ndo abo ŋak minmba minamŋgaig ŋgate.
ROM 1:18 Nane Kuate pitaimba maŋau ŋaigonu kade sulumba tugusek pasa peumba minig mbal Kuate nu samba mbolŋge nane tuku wam ŋaigonu ta tuku gubra suŋgo ŋak minit ta kilimok tumniŋgit.
ROM 1:19 Kuate tuku maŋau magenu ta taŋgo kila palmbim tuku minig. Kuate nu wam ŋaigonu kade mbal ta tugusemba tumniŋgit le kila pilig.
ROM 1:20 Nu kilke te wakeina le nuŋe maŋau kilimok mayok kina le taŋgo nane katesenaig. Nu agaŋ ndende kile-mayokkina ta sine kaŋgerka Kuate tuku wam kaŋger ndakeg ta kila patikeg. Nu Mbara Suŋgo Ndindo saŋgri ŋayo minmba minit ta sine kila mineg. Wam ŋaigonu kade mbal ta nane mata kila minig tukunu nane naŋgine mbar te-ibeŋam kumuŋ kuga.
ROM 1:21 Nane kila minig ta nu Mbara Suŋgo Ndindo ŋga nu tuku nyu te-du ndaŋgade. Nu wam ke likate ta tuku nu gare pasa ande sa ndade. Nane ŋginŋgan wamdus tumba nane wamdus tugusek kugatok ma make sinamŋge minig.
ROM 1:22 Nane naŋgine miroŋ payamka sine kila ŋak mbal ŋga sakade sulumba nane ŋginŋgan mbal ndo mayok kinig.
ROM 1:23 Nane taŋgo, sar umaŋ, agaŋmor, mbeŋ, kumig tuku agaŋ ta ŋakmba kanunu wakeika agaŋ kame ta mbariŋniŋgig sulumba nane Kuate nu saŋgri suŋgo ŋak minmba minit ta nane nu idusmba mbariŋ ndade.
ROM 1:24 Nane Kuate pitaide tukunu Kuate nu nane wai kusrekate. Taŋate le nane naŋgine nzali ŋaigonu dubika wamdus kutur suŋgo tuku saŋgri kumnemŋge minig. Taŋamba nane naŋgine naŋgine ŋgarosu kikokam tuku maŋau ke likade.
ROM 1:25 Nane katesek Mbara pitaide ta tuku nane taŋade. Nane yabri wamdus dubimba agaŋ ndende Kuateŋge wakeikina ta mbariŋniŋmba minig. Kuate nu agaŋ ndende wakeikina ta nane nu mbariŋ ndade. Nyu te-duŋgam tuku wam nu mbolŋge kumba minmba minam tuku minit. Son.
ROM 1:26 Nane taŋamba Kuate pitaide tukunu Kuate nu nane wai kusrekate. Taŋate le nane nzali ŋaigonu kikokam tuku maŋau saŋgri kumnemŋge minig. Pino kame nane taŋgo ndoŋ minam tuku maŋau ndinok ta mbilmba kiko maŋau ke likade.
ROM 1:27 Taŋgo kame nane pino ndoŋ minam tuku maŋau mbilmba taŋgo taŋgo ndo minam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundeniŋgit le kiko maŋau ke likade. Naŋgine mbar ta tuku lafunu kumumbi naŋgine ŋgarosu mbol prode.
ROM 1:28 Nane Kuate nda kaŋgeranu sukde tukunu Kuate nu nane wai kusrekate. Taŋate le nane ŋginŋgan wamdus kutur suŋgo tuku saŋgri kumnemŋge minmba maŋau nda kam tuku ta ke lika minig.
ROM 1:29 Nane tuku mine mbar maŋau kumuŋganu ŋak minig. Nane wam ŋaigonu ke lika afu tuku agaŋ ndende kilam tuku piriride. Nane afu ake sinaŋ piti serniŋmba nane tuku mine maŋau tuku am kikoŋ tiŋgade. Nane afu bale faram idusde sulumba nane ndoŋ kualeyaukade. Nane yabri maŋau kile-mayokka nane afu tuku nyu kile-ibeŋka miŋge motmotkade.
ROM 1:30 Nane afu waŋe pasa niŋgig sulumba Kuate kasurde. Nane afu tugumŋge maim-maimka naŋgine tumail te-duŋga ŋgarosu payamkade. Nane wam ŋaigonu kitek kam tuku tumtumde sulumba ina mam tuku miŋge pitaikade.
ROM 1:31 Nane wamdus tugusek te ndakade. Afu tuku wam nane ke maye ndade. Nane kume pur maŋau mape maŋau kugatok minig.
ROM 1:32 Maŋau ŋaigonu taŋamba ke likade mbal nane kumam kumuŋ ŋga Kuate nu tukul pilna ta nane kila. Nane kila ta nane wam kame ŋaigonu kusre ndaka kumba minig. Ta ndo kuga. Afuŋge taŋamba kade le kaŋgerka nane kumumbi kade ŋga sakade.
ROM 2:1 Ne afu mbarde le kaŋgerka nane mbarde ŋgate ta ne mata mbar taŋaŋ ŋak tukunu ne maŋau tambi naŋe miroŋ ye une ŋak ŋgate. Ne taŋaka naŋe mbar te-ibeŋam tuku ndin tukulmba naŋe miroŋ pa mbolŋge pilit.
ROM 2:2 Maŋau ŋaigonu ŋakmba kuyarke likit ta taŋamba maŋau kade mbal Kuate nu lafunu niŋgit. Nu mbar ndate kumumbi kate ta sine kila.
ROM 2:3 Ne wam ŋaigonu taŋamba ke likade mbal pileniŋmba ne maŋau ndui ta kate ta Kuate nu pa se nda ŋga idus ndawa.
ROM 2:4 Kuate nu raŋgun mayenu nu ŋgan minmba pitik ndo mbar tuku lafunu tine ndakate. Ne Kuate tuku maŋau mayenu ta mbilmba wamdus mbar ndawa. Nu ne tuku mbar nda kaŋgeranu suke nda ŋga idus ndawa. Nu ne ŋgamuŋgal biye mbila ŋga tairŋga raŋgun mayenu tinit.
ROM 2:5 Ne wamdus kareŋnu pilmba ŋgamuŋgal biye mbilam mbulit. Naŋe maŋau tambi ait suŋgo tuku ne gubra tam tuku ŋgirman pilmba minit. Ait ta prowa le Kuate nu taŋgo kumumbi pileŋgate wam ta kilimok mayok kaŋgat.
ROM 2:6 Taŋgo ŋakmba maŋau ke likade ta nu kumumba lafunu niŋgamŋgat.
ROM 2:7 Nane afu samba mbolok nyu kilŋa abo tugu ŋayo ndaŋgam tuku ta ndo idusde sulumba wamdus saŋgrinu pilmba wam magenu ke likade mbal ta Kuate nu abo tugu minmba minam tuku niŋgamŋgat.
ROM 2:8 Nane afu naŋgine ŋgarosu ndo idusmba tugusek pasa pitaide sulumba maŋau ŋaigonu dubikade mbal ta Kuate nu nane tuku gubra suŋgo tumba pa suŋgo niŋgamŋgat.
ROM 2:9 Ait ta mbolŋge maŋau ŋaigonu ke likade mbal piti kaŋgermba sinamanzer suŋgo tamŋgaig. Amboŋga Zu mbal mbolŋge kasomok mbal turmba.
ROM 2:10 Nane maŋau magenu ke likade mbal nane samba mbolok kilŋa, nyu suŋgo, ŋgamuŋgal mukuk wam ta ŋakmba kilamŋgaig. Amboŋga Zu mbal mbolŋge kasomok mbal turmba.
ROM 2:11 Kuate nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau tiŋreknu ndo te-mayokte. Nu ande kusre ndate.
ROM 2:12 Nane Moses tuku tukul kila minmba wam ŋaigonu ke likade mbal nu nane tukul mbolŋge pileŋga pa kumumbi niŋgamŋgat. Nane Moses tuku tukul gilai minmba wam ŋaigonu ke likade mbal nu tukul pasambi pile ndaŋga naŋgine mbar maŋaumbi pileŋga pa niŋguwa le ŋgisikamŋgaig.
ROM 2:13 Moses tuku tukul pasa ise ndo kade mbal nane Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kine ndakade. Tukul pasa dubide mbal nane ndo Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig.
ROM 2:14 Kasomok mbal afu Moses tuku tukul pasa gilai minmba naŋgine kilambi kamusmba tukul pasa taŋaŋ dubikanu sukde ta naŋgine miroŋ tukul ŋak.
ROM 2:15 Tukul pasa ta naŋgine ŋgamuŋgal sinamŋge minit ta nane te-mayokde. Naŋgine pileŋgam tuku wam taŋge tukul tuku ma mbolŋge ndin mayenu tumniŋgit. Tumniŋmba ait afu piti serniŋgit. Ait afu wamdus bulok niŋgit.
ROM 2:16 Ye pasa mayenu kukliwet taŋge teŋenmba tumsiŋgit. Ait suŋgo prowa le Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge taŋgo tuku wamdus kuirok ŋakmba pileniŋgamŋgat.
ROM 2:17 Ne ye Zu taŋgo ŋga sakate. Ye une taŋgo kuga ye Moses tuku tukul pasa ŋak ŋgate. Kuate nu ye tuku Mbara minit ŋga ne payamkate.
ROM 2:18 Ne sakate: Afuŋge tukul pasa tumyinaig le ye Kuate tuku nzali ŋakmba kila minmba maŋau mayenu pileŋga kam kumuŋ ŋgate.
ROM 2:19 Ye am tukulok mbal ndin tumniŋget. Wamdus ma make sinamŋge minig mbal ye bulu taŋaŋ kilŋaniŋget.
ROM 2:20 Ye wamdus tugusek kugatok mbal nane kile-tidiŋga wamdus gisleknu mbal tumniŋget ŋgate. Ne tukul pasa mbolŋge kila tugusek ŋakmba ŋak tukunu ne afu taŋamba turkam kumuŋ ŋga ne iduste.
ROM 2:21 Ne afu tumniŋgit ta ne naŋe ŋgaro tum ndate ŋga ye iduset. Ne nane kuayar ndawaig ŋga saniŋgit ta ne naŋe miroŋ kuayar ndate?
ROM 2:22 Ande tuku pino kuayar ndawaig ŋga saniŋgit ta ne naŋe miroŋ ande tuku pino kuayar ndate? Ne yabri mbara kanunu kaŋgerka ŋule paranate ta ne yabri mbara mbariŋam tuku wandek sinam kinit sulumba agaŋ afu kuayar ndate?
ROM 2:23 Ne ye Zu taŋgo ye tukul pasa ŋak ŋga payamkate ta ne tukul pasa ta lukamba Kuate tuku nyu ŋayo sili ndawet ŋga iduste?
ROM 2:24 Kuyar pasa tane Zu mbal tuku teŋenmba sakate. Tane tuku maŋau ŋaigonu mbolŋge kasomok mbal nane Kuate tuku nyu tumba ŋayo silide ŋga sakate.
ROM 2:25 Zu taŋgo, ne ŋgaro pikit sulumba tukul pasa ŋakmba dubikate ta ŋgaro pikit maŋau ta alo ŋak. Ne tukul pasa lukamba minmba ne ŋgaro pikit maŋau ta Kuate am mbolŋge ŋgaro pike ndakanu taŋaŋ minit.
ROM 2:26 Taŋamba ndo kasomok taŋgo ande ŋgaro pike ndakate sulumba nu Kuate tuku tukul pasa dubikate ta nu Kuate am mbolŋge ŋgaro pikanu taŋaŋ minit.
ROM 2:27 Kasomok mbal nane ŋgaro pikam tuku maŋau kugatok ta nane tuku afu tukul pasa dubide. Tane Zu mbal afu tukul pasa tuku waŋe ŋak minmba ŋgaro pikig maŋau dubimba tane tukul pasa lukakade. Tane tuku mbar kasomok mbal ta mbolŋge kilimok mayok kinig.
ROM 2:28 Ande nu ŋgarosu tuku maŋau dubimba Zu taŋgo mayok kinit ta nu Zu taŋgo ndinok kuga. Ŋgarosu mbolŋge ŋgaro pikig ta ŋgaro pike ndinok kuga.
ROM 2:29 Ande nu nuŋe ŋgamuŋgal ŋakmba Kuate tuwit ta nu Zu taŋgo ndinok. Tukul pasa dubimba ŋgaro pikig wam ta ŋgaro pike ndinok kuga. Tukul Guwa nu taŋgo sinamŋge pirokate ta nu ŋgaro pike ndinok ŋak minit. Ande nu Zu taŋgo ndinok mayok kinit ta taŋgoŋge nu tuku nyu te-du ndaŋgade. Kuateŋge nu tuku nyu te-duŋgate.
ROM 3:1 Tane Zu mbal ye tuku pasa ta ismba ndaŋmba idusde? Sine Zu taŋgo mineg ta alo kugatok ŋga idusde? Ko ŋgaro pike maŋau ake teg ŋga idusde?
ROM 3:2 Kuga. Ye taŋamba idus ndawet. Kuate nu sine Zu mbal wam magenu suŋgomba siŋgina. Wam ande teŋenmba. Nu nuŋe tukul pasa kulatkam tuku sine Zu mbal wai mbolŋge pilna.
ROM 3:3 Sine tuku mbuŋ afu pasa ta kulat ndakinaig le Kuate nu wamdus mbilmba wam afu kam sakina ta nu ke ndakate ŋga idusde?
ROM 3:4 Siŋka ye taŋamba idus ndawet. Kilke mbol mbal ŋakmba yabri taŋgo ndo mayok kuwaig ta Kuate nu nuŋe tugusek maŋau ta kusrewe nda. Kuyar pasa ande Kuate tuku tugusek wam ta tuku teŋenmba sakate. Ne pasa sakate ta mbolŋge tuguseknu ndo mayok kinit. Afuŋge ne tumba pasa mbolŋge pilig ta ne nane tuku pasa lite. Kuyar pasa ta taŋamba sakate.
ROM 3:5 Sine maŋau ŋaigonu ke likeg ta mbolŋge Kuate tuku tugusek maŋau suŋgomba kilimok mayok kinit. Sine wam ta idusmba Kuate nu siŋgine maŋau ŋaigonu keg le lafunu siŋgit ta sine nu mbarte ŋga sakam kumuŋ e? i ... Sine taŋamba sa ndakube. Wamdus ta taŋgo tuku ŋginŋgan wamdus ndo.
ROM 3:6 Kuate nu lafunu kumumbi siŋge ndakate kande nu sine kilke mbol mbal pilesiŋgam tuku mine ndakate kande.
ROM 3:7 Tane ndaŋmba idusde. Ye yabri pasa ndo saki le Kuate tuku maŋau tiŋreknu kilimok mayok kuwa sulumba nu tuku nyu suŋgokuwa. Ye wam ta idusmba Kuate nu ye une taŋgo kuga ŋga pa se nda ŋga sakam kumuŋ e?
ROM 3:8 i ... Taŋamba kande sine maŋau ŋaigonu kube le wam magenu kilimok mayok kuwaig. Yabri mbal afu ye taŋamba pasa kukliwanu ŋga saka ye tuku nyu ŋayo silide. Kuate nu mbal ta kumumbi pa niŋgamŋgat.
ROM 3:9 Sine Zu mbal kasomok mbal liniŋmba mine mayenu sinamŋge mineg ŋga idusde e? Kuga. Sine Zu mbal kasomok mbal sine ŋakmba une tuku saŋgri kumnemŋge minmba pa tam tuku mineg ta ye buk tane tumtiŋgit.
ROM 3:10 Kuyar pasa wam ta tuku teŋenmba sake likate. Taŋgo tiŋreknu ndindo ande mine ndakate.
ROM 3:11 Kuate kila pile mayewanu ande mine ndakate. Nu sotanu ande mine ndakate.
ROM 3:12 Taŋgo ŋakmba ndin mayenu kusremba tiglu taŋaŋ mayok kinig. Taŋgo ndindo ande maŋau tiŋreknu ke ndakate.
ROM 3:13 Nane tuku ŋinfok kilke burok talok minit le taŋgo mindesiŋ meŋga mundur mayok kinit taŋaŋ. Nane yabri pasa ndo kile-mayokkade. Nane tuku miŋge mbolŋge kame mbeŋ tuku mbai sumbi minig taŋaŋ.
ROM 3:14 Nane gubra tumba kasur pasa ndo sakade.
ROM 3:15 Nane pitik ndo taŋgo tuku ndare kutuwam idusde.
ROM 3:16 Nane kine promba wam ŋakmba ŋaigo siglikade le sinamanzer suŋgo mayok kinig.
ROM 3:17 Ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok minam tuku maŋau ta nane gilai.
ROM 3:18 Nane Kuate idus ndamba nu tuku nyu kurau ndakade. Kuyar pasa nu taŋamba sake likate.
ROM 3:19 Tukul pasa nu wam afu dubikam tuku sakate ta nu kumnemŋge minig mbal dubikam tuku sakate. Wam ta tuku ande nu nuŋe mbar te-ibeŋam kumuŋ kuga. Sine ŋakmba une taŋgo mayok ka Kuate tuku pa tam tuku mineg.
ROM 3:20 Ande nu tukul pasa dubimba nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kine nda. Tukul pasa nu taŋgo ŋakmba tuku une ndo te-mayokmba tumniŋgit.
ROM 3:21 Taŋgo tiŋreknu mayok kambim tuku ndin Kuate nu buk te-mayokna ta tukul pasa mbolŋge ndin ta mayok ndakina. Moses tuan taŋgo ŋakmba ndin ta tuku kuyarke likinaig ta teŋenmba.
ROM 3:22 Sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg. Nu sine son ŋgeg mbal ŋakmba tiŋreknu ŋgate. Sine ndin kise kise mbolŋge mayok nda kineg.
ROM 3:23 Sine ŋakmba une maŋau ke likeg sulumba Kuate am mbolŋge denkanu mineg. Ta tuku sine nu ndoŋ tumawam kumuŋ kuga le
ROM 3:24 Kristus Yesus nu sinenu ŋga kumna sulumba siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgina. Wam tambi Kuate nu piya kugatok ake sinaŋ sine make patika tiŋreknu kile-mayokkate.
ROM 3:25 Nu taŋgo ndoŋ ŋgamuŋgal mukuk minam ŋga nu Kristus Yesus nane ŋakmba am mbolŋge kumam tuku pilna le nu nuŋe ndare kutuna. Sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal kile Kuate ndoŋ tumaweg. Nu buk ŋgan minmba taŋgo tuku une lafunu niŋge ndakina ta nu tiŋreknu minit ta ŋgumneŋga kilimok te-mayokmba taŋgo tuku une saukam tuku ndin kumumbi wakeina. Taŋamba kile nu tiŋreknu minit sulumba sine Kristus tuku son ŋgeg mbal tiŋreknu ŋgam kumuŋ.
ROM 3:27 Sine wam ande payamkam kumuŋ e? Siŋka kumuŋ kuga. Ta ndaŋam? Sine wam afu ke likeg maŋau ta mbolŋge ndo sine payamkam kumuŋ. Sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku maŋau mbolŋge payamkam kumuŋ kuga.
ROM 3:28 Taŋgo ande nu tiŋreknu mayok kinit ta nu Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgate wam ta mbolŋge taŋate ta sine kila. Tukul pasa mbolŋge ande nu tiŋreknu mayok kine ndakate.
ROM 3:29 Kuate nu Zu mbal tuku Mbara ndo mine ndakate. Kasomok mbal tuku turmba minit.
ROM 3:30 Nu sine ŋakmba tuku Mbara Ndindo minit. Nu sine ŋgaro pikeg mbal Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta mbolŋge tiŋreknu kile-mayokkate. Taŋamba ndo tane ŋgaro pike ndakade mbal Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgade wam ndui ta mbolŋge ndo tiŋreknu kile-mayokkate.
ROM 3:31 Siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau taŋge tukul pasa te-site ŋga idus ndawap. Kuga. Siŋgine ŋgamuŋgal son maŋau taŋge tukul pasa saŋgri pilete.
ROM 4:1 Sine tuku mbuŋ Abraham sine nu tuku ndaŋkube.
ROM 4:2 Abraham nu wam magenu ke likina ta mbolŋge tiŋreknu mayok kina kande nu payamkam kumuŋ kande. Nu tiŋreknu mayok kina ta nuŋe wam kame ta mbolŋge kuga. Ta tuku nu Kuate am mbolŋge payamkam kumuŋ kuga.
ROM 4:3 Kuyar pasa nu Abraham tuku teŋenmba sakate. Abraham nu Kuate tuku pasa ismba nu tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu taŋgo tiŋreknu ŋgina.
ROM 4:4 Sine pirokeg sulumba piyanu teg ta ake te ndakeg. Siŋgine piro mbolŋge teg.
ROM 4:5 Taŋamba ndo sine piro ndaka Kuate nu une taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ŋga nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg le wam ta mbolŋge ndo Kuate nu sine tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba sine tiŋreknu ŋgate.
ROM 4:6 Kuate nu taŋgo ande kaŋgermba nu tiŋreknu ŋgate ta nuŋe wam ke likate ta idusmba taŋamba sa ndakate tukunu taŋgo ta nu gare ŋak minit ŋga David nu teŋenmba kuyarna.
ROM 4:7 Suŋgo nu tane tuku une sauke tiŋgit mbal tane gare suŋgo ŋak minig.
ROM 4:8 Nu tane kile-tidiŋga taŋgine une tuku pile ndatiŋgit tukunu tane gare torde. David nu taŋamba kuyarna.
ROM 4:9 Sine ŋgaro pikeg mbalŋge ndo gare ta tamŋgig ŋga idusde e ko nane ŋgaro pike ndakade mbal turmba gare ta tamŋgaig ŋga idusde? Abraham nu Kuate tuku pasa ismba nu tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu taŋgo tiŋreknu ŋgina ta sine ŋakmba kila mineg.
ROM 4:10 Ame wam mbolŋge Kuate nu Abraham tiŋreknu ŋgina. Nu Abraham tiŋreknu ŋgina ta nu buk ŋgaro pikna e ko nu pike ndakina? Nu ŋgaro pike ndakina le nu Abraham tiŋreknu ŋgina.
ROM 4:11 Nu ŋgaro pike ndakina ait mbolŋge nu Kuate tuku son ŋgina le Kuate nu taŋgo tiŋreknu ŋgina. Wam ta te-mayokam tuku nu ŋgaro pike maŋau ta tina. Ta tuku nane ŋgaro pike ndaka Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal ŋakmba nane Abraham tuku mbuŋ minig. Kuate nu mbal ta nane Abraham ndoŋ tiŋreknu ŋgate.
ROM 4:12 Taŋamba ndo sine ŋgaro pikeg mbal Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgeg sulumba ndo Abraham tuku mbuŋ mineg. Abraham nu ŋgaro pike ndakina ait mbolŋge nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu tiŋreknu ŋgina.
ROM 4:13 Kuate nu Abraham nuŋe mbuŋ kame ndoŋ kilke tugu ŋakmba niŋgam tuku pasa saniŋgina ta nane tukul pasa dubikinaig tukunu nu pasa ta sa ndaniŋgina. Nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig le nu nane tuku ŋgamuŋgal son kaŋgerka nane tiŋreknu ŋga kilke tugu niŋgam tuku saniŋgina.
ROM 4:14 Tukul pasa ŋakmba kumumbi dubide mbal Kuate tuku wam magenu kilam tuku minwaig ndeta sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta alo kugatok. Taŋamba kande ande nu wam magenu ta kilam tuku mine ndakate kande.
ROM 4:15 Ta ndaŋam? Tukul pasa nu taŋgo kilmba pa ndo niŋgit. Tukul pasa mine ndakuwa ta taŋgo nu tukul luka ndate.
ROM 4:16 Nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal nane nu tuku wam magenu kilam tuku minig. Nu ake sinaŋ sine make patika piya kugatok siŋgit. Nu taŋate tukunu nu wam magenu Abraham nane niŋgam tuku saniŋgina ta Abraham tuku mbuŋ ŋakmba kilam tuku minig. Tukul kumnemŋge minig mbal ndo kuga. Nane Abraham taŋaŋ Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal ŋakmba kilam tuku minig. Abraham nu sine ŋgamuŋgal son ŋgeg mbal ŋakmba tuku mbuŋ minit.
ROM 4:17 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ne taŋgo kuasmbi suŋgomba tuku mbuŋ naŋgine minamŋgat ŋgate. Abraham nu Kuate tuku pasa ta ismba son ŋgina tukunu nu taŋamba Kuate am mbolŋge siŋgine mbuŋ mbuŋ mayok kina. Mbara ta nu kumanu mbal kile-tidiŋga abo niŋgit. Agaŋ afu mine ndakade ta nu nuŋe pasambi kile-mayokkate.
ROM 4:18 Kuate nu teŋenmba Abraham sana. Ŋgumneŋga ne tuku ndare mbolŋge mbuŋ gudommba mayok kaŋgaig ŋgina. Pasa ta alonu mayok kambim tuku ndin mine ndakina le nu Kuate tuku pasa ta ismba son ŋga alonu tairŋga minna ma ma ŋgumneŋga nu kilke mbol mbal ŋakmba tuku mbuŋ mbuŋ mayok kina.
ROM 4:19 Abraham nu buk yar 100 patukina le nuŋe ŋgarosu tuku saŋgri kugana. Piyo nuŋe Sara nu mata kiŋo tam kumuŋ kuga. Nu niŋkina. Abraham nu wam pitinu ta idusmba Kuate nu kam kumuŋ ŋga nuŋe son maŋau ta kusre ndana.
ROM 4:20 Nu Kuate talawam tuku wamdus kugatok tukunu Kuate nu pasa saŋgrinu sana ta nu wamdus tero ndakina. Nu Kuate tuku nyu te-duŋga minna le ma ma nuŋe ŋgamuŋgal son ta maŋ suŋgoka saŋgri tiŋgina.
ROM 4:21 Kuate nu wam kam tuku pasa saŋgrinu sana ta nu siŋka wam ta kamŋgat ŋga saka minna le
ROM 4:22 Kuate nu Abraham tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu tiŋreknu ŋgina.
ROM 4:23 Kuate nu Abraham tiŋreknu ŋgina pasa ta Abraham tuku ndo sa ndakate.
ROM 4:24 Sine tuku turmba sakate. Kuate nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus kumna le te-tina ta sine nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal Kuate nu sine mata tiŋreknu ŋgamŋgat.
ROM 4:25 Sine tuku une saukam tuku Kuate nu Yesus kumwa ŋga pilna le nu kumna. Sine nu am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku Kuate nu Yesus te-tina le aboŋga tiŋgina.
ROM 5:1 Sine Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta mbolŋge Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg. Taŋaweg le siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge Kuate nu sine ndoŋ wamdus mukuk minit.
ROM 5:2 Kristusŋge ndin wakeina le sine Kuate nu ake sinaŋ make patikate maŋau ta sinamŋge mineg. Kile sine Kuate tuku kilŋa tamŋgig ŋga minde-mindeka gare ŋak mineg.
ROM 5:3 Ta ndo kuga. Piti afu sine mbolŋge prowe likade le sine ta tuku mata gare ŋak mineg. Sine siŋgine piti kugrakube le siŋgine ŋgamuŋgal son saŋgrinu mayok kaŋgat ta sine kila.
ROM 5:4 Ŋgamuŋgal son saŋgrinu mayok kuwa le sine wam ŋakmba kumumbi kam tuku mayok kaŋgig. Taŋamba sine Kuate minde-mindeka gare ŋak minamŋgig.
ROM 5:5 Sine Kuate minde-mindeka gare ŋak mineg ta sine siŋka kikosiŋge nda. Kuate nu Tukul Guwa sine sinamŋge pilit le nu sine tuku kume purte ta lato lato te-mayokmba tumsiŋgit le kamuseg.
ROM 5:6 Sine siŋgine miroŋ ŋgarosu turam tuku saŋgri kugatok mingeŋ le Kristus nu pro sine une ŋak mbal tuku kumna.
ROM 5:7 Sine taŋgo tuku maŋau ta siŋka kise. Taŋgo ande nu taŋgo mayenu ande turmba kumam tuku ta mata wam bada ŋga iduseg. Taŋgo ndui ndui ndo nane taŋgo raŋgun mayenu turam tuku naŋgine kuru kuru maŋau te-ibeŋmba kumam kumuŋ.
ROM 5:8 Sine taŋgo une ŋak mingeŋ le Kuate nu sinenu ŋga Kristus pilna le nu sine tuku kumna. Wam ta mbolŋge Kuate nu sine tuku suŋgomba kume purmba minit ta te-mayokmba tumsiŋgit.
ROM 5:9 Kristus nu kumna wam suŋgo ta mbolŋge sine tiŋreknu mayok kineg tukunu kile sine nu mbolŋge Kuate tuku gubra laipmba nu ndoŋ wamdus mukuk mineg.
ROM 5:10 Sine Kuate ndoŋ ŋgueu mingeŋ ta nuŋe Kiŋo nuŋe kumna wam suŋgo ta mbolŋge sine Kuate ndoŋ tumageŋ. Taŋamba kile Kuate nu nuŋe Kiŋo nuŋe tuku abo mine maŋau mbolŋge sine tuku muskil kile-tidiŋgamŋgat.
ROM 5:11 Ta ndo kuga. Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu sine kilmba Kuate ndoŋ tumana le wam ta mbolŋge kile sine Kuate ndoŋ gulab mayemba nu ndoŋ gare-gareka mineg.
ROM 5:12 Taŋgo ndindo mbolŋge une maŋau kilke mbolŋge mayok kina le une maŋau ta mbolŋge kume maŋau prona. Taŋgo ŋakmba unekinaig tukunu kume maŋau taŋgo ŋakmba mbolŋge kumuŋgina.
ROM 5:13 Moses tuku tukul pasa pro ndana le une maŋau kilke te mbolŋge minna. Minna ta tukul pasa mine ndakina tukunu nane pasa mbolŋge ti ndaŋginaig.
ROM 5:14 Pasa mbolŋge ti ndaŋginaig ta Adam minna ait mbolŋge kume maŋau nu tugu pilmba nane ŋakmba kulatka minna le ka Moses tuku ait prona. Adam nu tukul lukakina sulumba kumna. Nuŋe ndare nane Adam taŋaŋ tukul luka ndakinaig ta nane mata uneka kume likinaig.
ROM 5:15 Adam nu ande ŋgumneŋga prowamŋgat ta kubena. Kuate nu wam mayenu piya kugatok siŋgina ta Adam nu unekina wam ta limba siŋka kise. Taŋgo ande tuku une maŋau mbolŋge taŋgo ŋakmba kume likinaig ta taŋgo ande Yesus Kristus tuku wam mayenu mbolŋge Kuate nu taŋgo ŋakmba tursiŋgit. Nuŋe ake sinaŋ make patikate wam mbolŋge Kuate nu wam mayenu piya kugatok taŋgo ŋakmba mbolŋge lato lato pilit.
ROM 5:16 Kuate nu piya kugatok wam mayenu siŋgit le wam mayok kinig ta nu Adam tuku une maŋau mbolŋge wam mayok kinaig ta liniŋmba siŋka kise. Taŋgo nu unekam nduina le pileŋgam tuku wam mayok ka ŋgisikam tuku maŋau te-mayokna. Une maŋau gudommba mayok ke likinaig le Kuate tuku wam mayenu piya kugatok ta mayok ka muskil kile-tidiŋgam tuku maŋau te-mayokna.
ROM 5:17 Taŋgo andeŋge unekina le nu mbolŋge kume maŋau mayok ka gabat suŋgo minna ta Kuate nu sine make patikina wam ta mbolŋge sine piya kugatok tiŋreknu mayok kageŋ. Ta tuku sine taŋgo ande Yesus Kristus mbolŋge abo ŋak minmba gabat sugo taŋaŋ mayok kaŋgig.
ROM 5:18 Taŋgo andeŋge unekina le ŋgisikam tuku maŋau ta taŋgo ŋakmba mbol kumuŋgina. Taŋamba ndo taŋgo ande nu wam tiŋreknu kumumbi te-mayokna le maŋau tiŋreknu mayok ka abo ŋak minmba minam tuku maŋau taŋgo ŋakmba mbol kumuŋgina.
ROM 5:19 Taŋgo andeŋge Kuate tuku miŋge pitaina le taŋgo ŋakmba une mbal mayok kinaig. Taŋamba ndo taŋgo andeŋge Kuate tuku miŋge dubi mayena le taŋgo gudommba tiŋreknu mayok kinaig.
ROM 5:20 Tukul pasa mayok kina le tukul lukawam tuku maŋau suŋgokina. Une maŋau tugeka suŋgokina ta Kuate nu ake sinaŋ make patikina wam ta une maŋau ta limba suŋgo ŋayona.
ROM 5:21 Kume maŋau sinamŋge uneŋge taŋgo kulatka minna. Taŋamba ndo kile maŋau tiŋreknu sinamŋge Kuate nu ake sinaŋ make patikate wam taŋge taŋgo kulatka minit. Taŋamba kulatka minwa le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge abo tugu minmba minam tuku tamŋgig.
ROM 6:1 Sine kile ndaŋmba sakube. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate maŋau ta suŋgomba kilimok mayok kuwa ŋga sine maŋau ŋaigonu kumba minbe e?
ROM 6:2 i ... Ye taŋamba idus ndawet. Sine une maŋau nduiye kusremba kumanu taŋaŋ kumgeŋ mbal kile siŋgine mine ta une maŋau mbolŋge minam kumuŋ kuga.
ROM 6:3 Sine kule pisne tumba Kristus Yesus ndoŋ ulendikigeŋ mbal sine kule pisne tigeŋ ta Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ wam ta tane kila.
ROM 6:4 Sine kule pisne tumba Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta nane sine nu ndoŋ ŋgukanu taŋaŋ ŋgukinaig. Taŋanaig ta Mam Kuateŋge nuŋe saŋgri suŋgo tambi nu te-tina le sine nu ndoŋ aboŋganu taŋaŋ aboŋgigeŋ sulumba mine kitek mayenu mbolŋge mineg.
ROM 6:5 Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta nu ndoŋ ulendikigeŋ. Sine nu ndoŋ tiŋganu taŋaŋ tiŋga nu ndoŋ ulendika abo kitek ŋak mineg.
ROM 6:6 Ŋgarosu une maŋau ŋak te te-simba sine une tuku piro mbal maŋ mine ndakube ŋga wamdus ambokok ta Kristus ndoŋ ail kazrai mbolŋge daŋŋganu taŋaŋ daŋŋginaig wam ta sine kila.
ROM 6:7 Taŋgo nu kumit ta une maŋauŋge nu maŋ kulat ndakate. Nu siŋka muskil te-tite.
ROM 6:8 Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ tukunu sine mata nu ndoŋ abo ŋak minmba minamŋgig wam ta sine kila mineg.
ROM 6:9 Kristus nu buk kummba tiŋgina. Kile nu abo ŋak minit ta maŋ kume nda. Kume maŋauŋge nu maŋ kulatke nda.
ROM 6:10 Nu kumna ta une tuku saŋgri nduiye kusremba kumna. Kile nu abo ŋak minit ta nu Kuate tuku nyu te-duŋgam tuku minit.
ROM 6:11 Tane Kristus Yesus ndoŋ ulendikade tukunu taŋgine miroŋ tuku teŋenmba idusap. Tane une tuku saŋgri nduiye kusremba kumanu taŋaŋ kumnaig sulumba kile abo ŋak minmba Kuate tuku nyu te-duŋgam tuku minig.
ROM 6:12 Tane une maŋau pitaiwap le nu maŋ tane kulat ndakuwa le taŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu dubi ndakap.
ROM 6:13 Une maŋau saŋgri pilewam tuku taŋgine ŋgarosu inum inumnu une tuku piro agaŋ taŋaŋ pati ndakap. Tane kummba tiŋga abo ŋak minig mbal taŋaŋ minig. Ta tuku maŋau mayenu saŋgri pilewam tuku taŋgine ŋgarosu inum inumnu Kuate tuku piro agaŋ taŋaŋ patikap.
ROM 6:14 Tane tukul pasa sinamŋge mine ndakade. Kuate nu ake sinaŋ make patikate maŋau sinamŋge minig. Ta tuku une tuku saŋgriŋge tane kulat ndakuwa.
ROM 6:15 Kile sine ndaŋkube. Sine tukul pasa sinamŋge mine ndaka Kuate nu make patikate wam sinamŋge mineg tukunu sine wam ŋaigonu ndo kube e? i ... Ye taŋamba idus ndawet.
ROM 6:16 Tane ande tuku wamdus dubiwam tuku taŋgine ŋgarosu pilig ta tane nu tuku piro taŋgo taŋaŋ mayok kinig ta tane kila. Tane une maŋau tuku piro mbal minap ta tane ŋgisikamŋgaig. Tane Kuate tuku miŋge kumnemŋge minap ta nu tane tiŋreknu kile-mayokkuwa le abo ŋak minamŋgaig.
ROM 6:17 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Tane buk une tuku piro mbal minnaig le afuŋge tugusek pasa tumtiŋginaig ta kile taŋgine wamdus ŋakmbambi dubide.
ROM 6:18 Tane une maŋau tuku saŋgriŋge ndaleka minna le nu tane muskil kile-tidiŋgina le kile tane maŋau tiŋreknu tuku piro mbal taŋaŋ minig.
ROM 6:19 Ye tane maŋau tiŋreknu tuku piro mbal ŋga satiŋgit ta tane wamdus pulutiŋgam tuku ndo satiŋgit. Tane nu tuku piro mbal kuga. Taŋgine wamdusmbi nu dubide. Tane o buk taŋgine ŋgarosu inum inumnu kutur maŋau tuku piro agaŋ patikinaig sulumba wam ŋaigonu lato lato kumba minnaig. Taŋamba ndo kile taŋgine ŋgarosu inum inumnu maŋau tiŋreknu tuku piro agaŋ taŋaŋ patikap sulumba Kuate tuku mbal purfeŋnu mayok kape.
ROM 6:20 Tane buk une tuku piro mbal minnaig le maŋau tiŋreknuŋge tane kulatkam kumuŋ kuga.
ROM 6:21 Tane une tuku piro mbal minmba maŋau ke likinaig ta tuku kile kiko kamusde. Tane alonu ame agaŋ tinaig? Maŋau taŋge kumam tuku ndin ndo wakeite.
ROM 6:22 Kile tane une tuku saŋgri kumnemŋge mine ndakade. Kuga. Tane Kuateŋge muskil kile-tidiŋgina le kile tane nu tuku piro mbal minig. Taŋamba tane Kuate tuku mbal purfeŋnu mayok kinig sulumba abo ŋak minmba minam tuku ndin mbolŋge minig.
ROM 6:23 Une kumnemŋge pirokade mbal nane piyanu kume maŋau tade. Sine siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku mbal Kuate nu piya kugatok abo tugu minmba minam tuku siŋgit.
ROM 7:1 Tira kame, tane tukul pasa ŋak minig mbal ye tane satiŋgamŋgit. Taŋgo abo minig ait mbolŋge ndo tukul pasaŋge nu kulatka minit ta tane kila.
ROM 7:2 Pino nu taŋgo nuŋe abo minwa le nu tukul pasa dubimba taŋgo kise tam kumuŋ kuga. Taŋgo nuŋe kumwa ta nu taŋgo kilig tuku tukul ta kumnemŋge mine ndakate.
ROM 7:3 Nu taŋgo nuŋe kume ndakate le nu taŋgo kise tate ta nu muŋgu kilig tuku tukul pasa purte. Taŋgo nuŋe kumit ta nu tukul ta kumnemŋge mine ndakate. Nu taŋgo kise tuwa ta nu une ndakate.
ROM 7:4 Tira kame, taŋamba ndo tane ande tuku mbal minam tuku Kristus tuku ŋgarosu mbolŋge tane kumanu taŋaŋ kummba tukul tuku saŋgri kusrenaig. Ande nu kummba tiŋgina ta sine nu tuku mbal mineg. Kile sine Kuate tuku mbal minmba nu tuku ŋga wam magenu tiŋreknu ndo kile-mayokkam tuku mineg.
ROM 7:5 Sine buk kilke te tuku maŋau mbolŋge mingeŋ le tukul pasaŋge ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu tukulniŋgina tukunu une maŋau nu sine sinamŋge saŋgri tiŋga piroka kume maŋau te-mayokna.
ROM 7:6 Tukul pasa tuku saŋgri sine kulatka minna ta kile sine kumanu taŋaŋ kumgeŋ sulumba nu tuku saŋgri kumnemŋge mine ndakeg. Kile sine maŋau ambokok mbolŋge tukul kumnemŋge minmba Kuate dubi ndaweg. Sine maŋau kitek Tukul Guwa mbolŋge Kuate dubiweg.
ROM 7:7 Sine wam ta tuku ndaŋkube. Tukul pasa le une maŋau nale ndui ta ndo minik e? i ... Ye taŋamba idus ndawet. Ye tukul pasa mbolŋge ndo une tuku saŋgri ta kamusen ta teŋenmba. Tukul pasa ande sakate: Taŋgo tuku agaŋ kaŋgerka am kikoŋ ti ndaŋgap ŋgate. Tukul pasa ta mine ndakate kande ye am kikoŋ tiŋgam tuku maŋau ŋayonu ta kamus ndawet kande.
ROM 7:8 Tukul pasa nu taŋamba sakate tukunu une maŋau nu tukul mbolŋge ndin kaŋgermba ye tuku ŋgamuŋgal sinamŋge am kikoŋ tiŋgam tuku maŋau kise kise kile-mayokkina. Tukul pasa mine ndakuwa ta une maŋau nu kumanu taŋaŋ minit.
ROM 7:9 Amboŋga ye tukul gilai ait mbolŋge ye abo ŋak minet ŋga idusen. Ye tukul kila pilen le une maŋau saŋgri tiŋga ye kumam tuku pilna.
ROM 7:10 Tukul pasa nu abo minam tuku ndin tumyam tuku prona ta ye nu mbolŋge kume maŋau ndo te-siliken.
ROM 7:11 Tukul pasa ta mayok kina le une maŋau ye didikam tuku tukul mbolŋge ndin kaŋgermba ye didika tukul pasa tambi ye baleyina.
ROM 7:12 Moses tuku tukul pasa purfeŋnu tiŋreknu mayenu ndo minit.
ROM 7:13 Wam mayenu taŋge ye baleyina ŋga sakam kumuŋ e? i ... Ye taŋamba idus ndawet. Uneŋge nu wam mayenu ta tumba ye baleyina sulumba nuŋe maŋau ŋayonu ta te-mayokna. Tukul mbolŋge une nu siŋka agaŋ ŋayonu ta kilimok mayok kinit.
ROM 7:14 Tukul pasa nu Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge prote ta sine kila ta ye taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak minet tukunu ye une tuku piro taŋgo ndalekanu taŋaŋ minet.
ROM 7:15 Ye wam ke liket ta ndaŋam saka ye taŋawet. Ye wam nzaliyate ta ye ke ndaket. Ye wam ŋule parak ta ndo ke liket.
ROM 7:16 Ye wam nzali ndayate ta ke liket sulumba yiŋe maŋau tambi tukul nu kumumbi sakate ŋget.
ROM 7:17 Ye wam ŋaigonu ke liket ta yeŋge kuga. Une nu ye sinamŋge minmba nuŋge wam ta ke likate.
ROM 7:18 Ye taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak minet le wam mayenu ande ye sinamŋge mine ndakate ta ye kila. Ye wam magenu kam tuku wamduset ta ke fuguwet.
ROM 7:19 Ye maŋau mayenu kam nzaliyate ta ye ke ndaket. Ye maŋau ŋayonu kam mbulet ta ye ket.
ROM 7:20 Ye maŋau mbulet ta ke liket ta yeŋge ke ndaket. Une nu ye sinamŋge minmba nuŋge kate.
ROM 7:21 Wam ŋayonu mayok kinit ta teŋenmba. Ye wam mayenu ande kam nzaliyate sulumba ye wam ŋayonu ndo ket.
ROM 7:22 Yiŋe ŋgamuŋgal sinamŋge yiŋe pilewanu wamŋge Kuate tuku tukul pasa kumumbi sakate ŋga tumyate ta
ROM 7:23 wam ŋayonu ande ye tuku ŋgarosu mbolŋge saŋgri tiŋga yiŋe pilewanu wam ta ndoŋ kame bumba minik le kamuset. Nu ye tumba une maŋau ye sinamŋge minit te kumnemŋge pilit le ye wam ŋaigonu ke liket.
ROM 7:24 A ... ye siŋka sinamanzer suŋgo ŋak minet. Yiŋe ŋgarosu tuku saŋgri mbolŋge ye kumam tuku minet te imaŋge ye turyuwa.
ROM 7:25 Ese. Ye Kuate gare pasa suŋgo tuwet. Nuŋge siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge sine tursiŋmba muskil kile-tidiŋge siŋgit. Ta tuku ye yiŋe pilewanu wamŋge Kuate tuku tukul kumnemŋge minet ta ye taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak minmba une maŋau kumnemŋge minet.
ROM 8:1 Sine Kristus Yesus ndoŋ ulendikeg mbal sine pa tam tuku mine ndakeg.
ROM 8:2 Sine nu ndoŋ ulendikeg sulumba Tukul Guwa kumnemŋge mineg le nu une tuku saŋgri te-simba muskil kile-tidiŋge siŋmba abo mine maŋau siŋgit.
ROM 8:3 Sine taŋgo tuku maŋau gisleknu ŋak mingeŋ tukunu tukul pasa nu sine tursiŋge fuguna ta Kuateŋge nu sine turkina sulumba nu nuŋe Kiŋo kukulna le nu kilke mbolok une ŋak taŋgo taŋaŋ mayok ka Kuate tuku nzali dubimba une saukam tuku ŋgarosu kumam tuku pilna. Taŋana le Kuate nu kilke mbolok taŋgombi une tuku saŋgri kume serna.
ROM 8:4 Ta tuku sine taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge mine ndaka Tukul Guwa tuku nzali kumnemŋge mineg mbal sine tukul pasa am mbolŋge kumumbi mayok kineg.
ROM 8:5 Nane taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minig mbal naŋgine wamdus taŋgo tuku wam mbolŋge ndo minig. Tukul Guwa tuku nzali kumnemŋge minig mbal naŋgine wamdus Tukul Guwa tuku wam mbolŋge minig.
ROM 8:6 Ande nu nuŋe wamdus taŋgo tuku maŋau mbolŋge pilit ta nu ŋgisikamŋgat. Ande nu nuŋe wamdus Tukul Guwa mbolŋge pilit ta nu abo ŋak ŋgamuŋgal mukuk minamŋgat.
ROM 8:7 Taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minig mbal nane Kuate tuku ŋgueu minig. Nane Kuate tuku tukul pasa kumnemŋge mine ndakade. Nane siŋka dubiwam fugude.
ROM 8:8 Nane taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minig tukunu nane Kuate gare tambim kumuŋ kuga.
ROM 8:9 Tukul Guwa siŋka tane sinamŋge minit ta tane nu tuku nzali kumnemŋge minig. Tane taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge mine ndakade. Ande nu Kristus tuku Guwa kugatok ta nu Kristus tuku taŋgo kuga.
ROM 8:10 Tane une maŋau ŋak tukunu ŋgarosu kumam tuku minig ta Kristus nu tane sinamŋge minit le tane tiŋreknu mayok ka ŋgamuŋgal abo tugu ŋak minig.
ROM 8:11 Yesus kumna le Kuateŋge te-tina ta nuŋe Guwa tane sinamŋge minit. Nu tane sinamŋge minit tukunu nu Kristus Yesus kumna le te-tina taŋamba ndo taŋgine kumig tuku ŋgarosu ta mata kile-tidiŋgamŋgat.
ROM 8:12 Tira kame, sine taŋgo tuku maŋau gisleknu maŋ dubi ndakube. Nu sine kulat ndakate.
ROM 8:13 Sine taŋgo tuku maŋau gisleknu kumnemŋge minbe ta sine ŋgisikamŋgig. Sine Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge ŋgarosu tuku maŋau kile-ibeŋka kume serniŋbe ta sine abo ŋak minamŋgig.
ROM 8:14 Sine Kuate tuku Guwa tuku nzali dubiweg mbal sine Kuate tuku kiŋo kame mineg.
ROM 8:15 Sine Tukul Guwa tigeŋ mbal sine piro mbal mayok ka kuru kuru wam mbolŋge pro ndageŋ. Kuga. Sine nu mbolŋge Kuate tuku kiŋo kame mayok ka ndek yiŋe Mam ŋga Kuate wikeg.
ROM 8:16 Tukul Guwa nu sine sinamŋge tane kumumbi Mam ŋgade ŋga tumsiŋgit le sine Kuate tuku kiŋo kame mineg ta kila pileg.
ROM 8:17 Sine kiŋo kame mineg ta Mam tuku agaŋ ndende kilam tuku mineg. Kuate nu sine tuku Mam tukunu sine Kristus ndoŋ nuŋe agaŋ ndende ta kilamŋgig. Kile sine ait te mbolŋge nu ndoŋ piti kuraweg ta sine nu ndoŋ kilŋa tamŋgig.
ROM 8:18 Kilŋa suŋgo sine mbolŋge mayok kaŋgat ta ye wam ta idusmba kile piti kuraweg te agaŋ fudiŋndo ŋget.
ROM 8:19 Kuate nu kilke mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nane Kuate tuku kiŋo kame mayok kambim tuku ait tairŋga mindesimba minig.
ROM 8:20 Agaŋ ŋakmba ta maŋau gisleknu mbolŋge pronaig. Nane naŋgine nzali dubimba taŋamba pro ndanaig. Kuate nuŋge nane kilmba maŋau ta kumnemŋge patikina ta nane nduiye taŋamba minmba minam tuku pati ndakina.
ROM 8:21 Agaŋ kame ŋakmba ta kile ŋaigoŋgam tuku maŋau kumnemŋge minig ta nane Kuate tuku kiŋo kame ndoŋ muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat.
ROM 8:22 Agaŋ ŋakmba ta pino kiŋo te-palmbim tuku rar kamuste taŋamba muskil te-tiwam tuku mindesimba wikaraumba minig ta sine kila.
ROM 8:23 Agaŋ kame ta ndo kuga. Sine Tukul Guwa ŋak minmba samba mbolok gare kamuseg mbal sine mata ŋgarosu tuku muskil te-timba Kuate tuku kiŋo kame mayok kambim tuku tairŋga ŋgamuŋgal sinamŋge wikaraumba mineg.
ROM 8:24 Kuate nu buk muskil kile-tidiŋge siŋgina le kile sine wam ta tuku alonu tairŋga minde mineg. Sine wam ande tairŋga minde mineg le nu prowa sulumba tumail pulusiŋguwa le maŋ nu tairŋge nda.
ROM 8:25 Sine wam ande tuku tumail pulu ndasiŋgit le sine wamdus saŋgrinu pilmba wam ta ndo tairŋga mineg.
ROM 8:26 Taŋamba ndo sine saŋgriknu mine ndakeg le Tukul Guwa nu sine sinzaŋsiŋgit. Kuate nu yabaŋ pasa ndaŋ nane kumumbi kade ŋga nzalite ta sine gilai mineg. Tukul Guwa nu sine tuku ŋgamuŋgal sinamŋge Kuate yabaŋam tuku ta sine tuku suŋgomba idusmba pasate fugumba malmbi ndo kate.
ROM 8:27 Kuate nu taŋgo tuku ŋgamuŋgal ŋakmba kaŋgerte ta nu Tukul Guwa tuku wamdus kila pilit. Tukul Guwa nu Kuate tuku nzali dubimba nu tuku mbal tuku yabaŋte le Kuate nu nuŋe malmbi ndo ismba nu tuku wamdus kila minit.
ROM 8:28 Sine Kuate tuku kume pureg mbal nu nuŋe wamdus dubimba sine kilam tuku wikina. Wam kame kise kise sine mbolŋge prowe likade ta sine mine mayewam tuku ndo prode ta sine kila.
ROM 8:29 Kuate nuŋe Kiŋo ta kiŋo mulum minwa ŋga nu o buk sine kilam tuku madisiŋgina ta nuŋe Kiŋo nuŋe tuku maŋau te-purbe ŋga idusna.
ROM 8:30 Taŋamba nu sine kilam tuku o buk madisiŋgina mbal nu sine wikina. Nu sine wikina sulumba tiŋreknu kile-mayokkina. Sine tiŋreknu kile-mayokkina sulumba nyu sugo siŋgam tuku patikina.
ROM 8:31 Ye wam kame satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kuate nu sine ndoŋ sailka minwa le imaŋge sine kile-ibeŋkam kumuŋ? Kumuŋ kuga.
ROM 8:32 Nu nuŋe Kiŋo nuŋe mape ndamba sine tursiŋgam tuku kumwa ŋga pilna. Taŋamba kile nu nuŋe Kiŋo nuŋe mbolŋge wam ŋakmba siŋgit le sine ŋgamuŋgal mukuk ŋak mineg.
ROM 8:33 Kuate nuŋge sine tiŋreknu ŋgate. Ta tuku ande nu sine Kuateŋge madisiŋgina mbal pasa mbolŋge patikam kumuŋ kuga.
ROM 8:34 Kristus Yesus nu sinenu ŋga kumna tukunu ande nu sine pa siŋgam tuku mine ndakate. Nu kumna wam ta ndo kuga. Kuate nu te-tina le nu tiŋgina. Kile nu Kuate tuku ndinam kumamŋge minmba sine tuku ŋga Kuate yabaŋmba minit.
ROM 8:35 Kristus nu sine tuku kume purmba minit ta imaŋge nu tuku kume purte wam ta kuerkam kumuŋ? Piti ait, sinamanzer, afuŋge kasursiŋgig, gubak mineg, agaŋ denkanu mineg, kame agaŋ sine tugum prode, afu balesiŋgam bafude wam kame ta ŋakmba nu tuku kume purte wam ta kuerkam kumuŋ kuga.
ROM 8:36 Kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate. Sine ne tuku mbal ait ŋakmba kumam tuku mineg. Sipsip bale faram tuku pileŋgade taŋamba afu sine bale faram tuku pileŋgade ŋgate.
ROM 8:37 Kristus nu sine tuku suŋgomba kume purte ta nu piti ŋakmba ta kugrakam tuku tursiŋgit le sine saŋgri ŋak mayok kineg.
ROM 8:38 Ye siŋka son pasa satiŋgamŋgit. Kuate nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge sine tuku suŋgomba kume purte ta saŋgri andeŋge nuŋe wamdus ta kuerkam tuku mine ndakate. Sine kumeg e ko abo mineg ta eŋel le guwa sugo sugo tuku saŋgri wam kame kile sine mbolŋge prode ko ŋgumneŋga prowamŋgaig agaŋ ndende samba le kilke mbolŋge mine likade wam kame sakit ta ŋakmbaŋge Kuate nu sine tuku kume purte wamdus ta kuerkam kumuŋ kuga.
ROM 9:1 Ye Kristus tuku taŋgo minet ta ye yabri pasa sa ndaket. Ye pasa satiŋgamŋgit te siŋka son pasa. Tukul Guwaŋge pasa te siŋka son pasa ŋga sayate le ye tane satiŋget ta teŋenmba.
ROM 9:2 Ye Zu mbal tuku piti suŋgoyate le ŋgamuŋgal rar kamusmba minet.
ROM 9:3 Ye Kristus ndoŋ purka ŋgisikumba maŋau tambi yiŋe ndare tuma turkam kumuŋ kande ye wam ta mata iduset kande.
ROM 9:4 Nane Israel tugu minig. Nane nuŋe kiŋo kame minam tuku Kuateŋge nane madiniŋgina. Nu nane ndoŋ minmba minit. Nu nuŋe pasa ta nane ndoŋ katna. Nane tukul pasa ŋak. Kuate mbariŋam tuku ndin nu nane tumniŋgina. Nu wam magenu kam sakina ta nane amboŋga ismba tinaig.
ROM 9:5 Abraham Isak Yakob nane nane tuku mbuŋ. Kristus nu ŋgarosu ŋak mayok kina ta nu nane tuku ndare mbolŋge mayok kina. Nu Kuate. Nu agaŋ ŋakmba kulatka minit. Nyu te-duŋgam tuku wam ta nu mbolŋge kumba minmba minam tuku minit. Son.
ROM 9:6 Israel mbal nane Kuate tuku ndin pitaide tukunu Kuate nu wam kam saniŋgina ta ke ndakate ŋga idus ndawap. Nane Israel tuku tugu ŋakmba minig ta afu ndo Israel ndinok.
ROM 9:7 Ta tuku Abraham tuku mbuŋ ŋakmba minig ta afu ndo nu tuku mbuŋ ndinok. Kuate nu teŋenmba Abraham sana. Isak tuku ndare mbolŋge ndo ne tuku mbuŋ mayok kaŋgaig ŋga sana.
ROM 9:8 Pasa ta tugunu teŋenmba. Sine ŋgarosu mbolŋge Abraham tuku mbuŋ mayok kineg mbal sine Kuate tuku kiŋo kame mayok nda kineg. Kuate nu pasa saŋgrinu Abraham sana ta sine pasa ta mbolŋge Abraham tuku mbuŋ mayok kineg mbal ndo sine Kuate tuku kiŋo mayok kineg. Sine Abraham tuku mbuŋ ndinok.
ROM 9:9 Kuate nu Abraham teŋenmba sana. Yar ande si piyo naŋe Sara nu kiŋo tuwa le ye siŋka luka prowamŋgit ŋgina.
ROM 9:10 Ta ndo kuga. Ŋgumneŋga Rebeka nu siŋgine mbuŋ Isak ndoŋ kiŋo armba fuŋgul sinamŋge konkinaik.
ROM 9:11 Kiŋo armba ta pro ndamba wam magenu ko ŋaigonu ke ndakinaik le nu o buk ande madina. Kuate nu taŋgo madiniŋgit ta nane wam ke likade mbolŋge madi ndaniŋmba nu nuŋe wamdus ndo dubimba madiniŋmba wikate.
ROM 9:12 Nu nuŋe maŋau ta te-mayokmba Rebeka teŋenmba sana. Kiŋo mulum nu kiŋo ŋgumneŋgamŋgat ta tuku miŋge kumnemŋge minamŋgat ŋga sana.
ROM 9:13 Kuyar pasa ande mbolŋge Kuate tuku miŋge teŋenmba minit. Yakob tuku ye kume puret ta Esau ye kasuret ŋgate.
ROM 9:14 Kuate nu nuŋe nzali dubimba ande madimba ande pitaite ta nu wam kumumbi ke ndakate ŋga sakam kumuŋ e? i ... Ye taŋamba idus ndawet.
ROM 9:15 Kuate nu pasa te Moses sana le nu kuyar mbolŋge kuyarna le minit. Ye taŋgo ande mapewam iduset ta ye nu mapewet. Ye taŋgo ande sinawam iduset ta ye nu sinawet ŋgate.
ROM 9:16 Ta tuku Kuate nu ande mapete ta taŋgo tuku wamdus ko nuŋe piro tuku mundu ta tuku nu mape ndate. Kuga. Nu nuŋe wamdus sina tambi ndo nu mapete.
ROM 9:17 Kuate nu kuyar pasa ande mbolŋge Isip tuku gabat Farao tuku teŋenmba sakate. Ye ne mbolŋge yiŋe saŋgri te-mayoki le ye tuku nyu kilke mbol mbal iswaig ŋga ye ne gabat pilen ŋgate.
ROM 9:18 Ata. Kuate nu nuŋe nzali dubimba afu mapekate sulumba afu nuŋe pasa pitaiwam tuku wamdus kareŋnu niŋgit.
ROM 9:19 Kile tane tuku ande teŋenmba ye kusnayamŋgat. Sine Kuate tuku nzali pitaiwam kumuŋ kuga ta ndaŋam saka Kuate nu taŋgo tuku gubra pilit ŋga ye kusnayuwa ta
ROM 9:20 ye teŋenmba nu tuku pasa lafuwamŋgit. Ne ima le Kuate ndoŋ kualeyaukate. Kilke waim andeŋge nu taŋgo wakeite ta samba ne ndaŋam saka ye teŋenmba wakeiyina ŋga sa ndate.
ROM 9:21 Waim wakeikanu taŋgo ta nu kilke kilmba nuŋe nzali ndo dubimba agaŋ wakeikate. Nu kilke ndui tambi waim ande maditaknu wakeimba waim ande ake agaŋ patinu tuku wakeite.
ROM 9:22 Taŋamba ndo Kuate nu nuŋe nzali dubimba nuŋe agaŋ ndende mbolŋge wam afu kam kumuŋ. Nu une tuku gubra ŋak minmba nuŋe saŋgri suŋgo te-mayokmba ŋakmba tumniŋgam tuku iduste ta nu ŋgan minmba pitik ndo ŋgisikam tuku minig mbal pa niŋge ndakate.
ROM 9:23 Nu nuŋe mapekate mbal mbolŋge nuŋe wam magenu lato lato patikuwa le ŋakmba kaŋgerwaig ŋga idusmba taŋate. Mbal ta nane nu ndoŋ gare ŋak minmba minam tuku Kuate nu o buk nane madiniŋgina.
ROM 9:24 Kuate nu sine wike likate mbal tuku saket ta afu Zu mbal afu kasomok mbal.
ROM 9:25 Kuate nu tuan taŋgo Hosea mbolŋge nu kasomok mbal tuku teŋenmba sakina. Nane ye tuku mbal mine ndakade kuasmbi ta nane ye tuku mbal minamŋgaig. Mbal ta ye nane wamdus niŋge ndaken ta ye nane tuku kume purmba minamŋgit.
ROM 9:26 Ma ande tuku mbal nane Kuate tuku mbal kuga ŋga saken ta ye tane Kuate abo ŋak minit tuku kiŋo kame ŋgamŋgit. Kuate nu taŋamba sakina.
ROM 9:27 Tuan taŋgo Aisaia nu Israel mbal tuku teŋenmba wi kueŋka sakina. Piyalŋge fulbul minig taŋaŋ Israel mbal burnu kumuŋ kuga ta ndui ndui ndo muskil kile-tidiŋgam tuku wam tamŋgaig.
ROM 9:28 Kuate nu dal ndaka kilke te mbolŋge pitik ndo pasa nduiye te-timba lafunu pa niŋgamŋgat.
ROM 9:29 Aisaia nu o buk pasa ande teŋenmba sakina. Samba mbolok mbal tuku Mbara nu sine tuku ndare afu mape ndakina kande sine Sodom le Gomora taŋaŋ kile mine ndakeg kande. Aisaia nu taŋamba sakina.
ROM 9:30 Ye tuan taŋgo kame tuku pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kasomok mbal nane tiŋreknu mayok kambim tuku ndin sota matuk tukul ndakinaig ta nane Kuate nu kumuŋ ŋginaig sulumba Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinaig.
ROM 9:31 Israel mbal nane tiŋreknu mayok kambim tuku tukul dubika matuk tukulka nane tiŋreknu mayok ndakinaig.
ROM 9:32 Ta ndaŋam? Nane tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus saŋgrinu pilnaig ta naŋgine piro tuku saŋgri mbolŋge sotinaig. Kuate nu kumuŋ ŋga nu mbolŋge sote ndakinaig. Ndame ande taŋgo kupe daŋŋgade ta nane ndame ta mbolŋge bikekade.
ROM 9:33 Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. Ata. Ye Sion tumbraŋŋge ndame ande kupe daŋŋgam tuku pili le minamŋgat. Ndame suŋgo ta mbolŋge nane barinuŋgaig. Ande nu ndame ta tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta nu tumail pulunuŋgat ŋgate.
ROM 10:1 Tira kame, yiŋe mbal Israel nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndin ta te-silikuwaig ŋga ye wamdus saŋgrinu pilmba Kuate yabaŋet.
ROM 10:2 Nane Kuate dubi mayewam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundeniŋgit ta nane ndin katese ndade. Ye nane tuku maŋau ta kila.
ROM 10:3 Nane Kuateŋge ndo taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate wam ta gilai minmba naŋgine saŋgrimbi tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus saŋgrinu pilig. Nane Kuate nu taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ndin ndindo ta pitaide.
ROM 10:4 Kristus mbolŋge tukul pasa kumna. Kile nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal nane Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig.
ROM 10:5 Moses nu tukul pasa dubimba tiŋreknu mayok kambim tuku teŋenmba kuyarna. Ande nu tukul pasa ŋakmba dubi mayewa ta nu abo ŋak minmba minamŋgat ŋgina.
ROM 10:6 Kristus tuku kume mbolŋge tiŋreknu mayok kinit wam ta minde bada taŋaŋ kuga. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ima nu samba mbol ambe kaŋgat ŋga idus ndawa ŋgate. Sine pasa tambi ande nu samba mbol kumba Kristus tumba ndekuwa le son ŋgam kumuŋ ŋganu sukeg.
ROM 10:7 Ko ima nu kumanu mbal tuku tumbraŋ kaŋgat ŋga idus ndawap. Pasa tambi ande nu Kristus kumanu mbal ŋgamukŋge te-tiwa le son ŋgam kumuŋ ŋganu sukeg.
ROM 10:8 Kristus son ŋgam tuku ndin minde bada taŋamba kuga. Kuyar pasa te ise tiwap. Kuate tuku pasa tane tugumŋge minit. Tane tuku miŋge mbolŋge ŋgamuŋgal sinamŋge minit. Ata. Nu son ŋgam tuku minde bada kuga. Pasa tane tugumŋge minit ta sine kukliweg. Tane Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgap ŋgeg not.
ROM 10:9 Ne naŋe miŋgembi Yesus nu Suŋgo Ndindo minit ŋga te-mayokmba saka sulumba naŋe ŋgamuŋgalmbi Kuateŋge Yesus kumna le te-tina ta ne son ŋga ta Kuate nu ne tuku muskil te-tiwe tanmbimŋgat.
ROM 10:10 Sine ŋgamuŋgalmbi son ŋgeg le Kuateŋge sine tiŋreknu ŋgate. Sine miŋgembi pasa ta te-mayokeg le muskil kile-tidiŋge siŋgit.
ROM 10:11 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ande nu ndame ta tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta nu tumail pulunuŋgat ŋgate.
ROM 10:12 Sine Israel mbal tane kasomok mbal Suŋgo am mbolŋge sine kise kise mine ndakeg. Nu sine ŋakmba tuku Suŋgo ndindo minit. Nane afu nu sinzaŋniŋguwa ŋga nu wikade ta nu nane ŋakmba nuŋe raŋgun mayenu tambi sinzaŋniŋgit.
ROM 10:13 Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. Nane afu Suŋgoŋge sinzaŋniŋguwa ŋga wikade ta nu nane ŋakmba muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat ŋgate.
ROM 10:14 Nane nu tuku saŋgri gilai minmba son nda ŋgade mbal ta ndaŋndaŋmba nuŋge nane sinzaŋniŋguwa ŋga nu wikam kumuŋ? Nane nu tuku nyu ise ndakuwaig ta ndaŋmba nane son ŋguwaig? Ande nu Kristus tuku pasa tumba nane tugumŋge kukli ndawa ta ndaŋmba nane isamŋgaig?
ROM 10:15 Afu naŋgine mbal afu pasa kukliwam tuku kukul ndaniŋguwaig ta ndaŋmba nane kumba pasa ta kukliwamŋgaig? Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. Ande nu pasa mayenu tumba pro sine tugumŋge sakate ta sine gare-garekeg ŋgate.
ROM 10:16 Kristus tuku pasa mayenu isig mbal gudommba nane pasa ta dubi ndade. Aisaia nu ta tuku teŋenmba sakina. O Suŋgo, sine pasa kukliweg le ande nu son nda ŋgate ŋgina.
ROM 10:17 Sine Aisaia tuku pasa ta mbolŋge teŋenmba kila pileg. Son ŋgam tuku ndin ta Kristus tuku kukliweg.
ROM 10:18 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Israel mbal nane pasa mayenu ise ndakinaig e? Kuga. Nane siŋka pasa mayenu buk isnaig. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Nane Kuate tuku pasa kuklinaig le kilke mbol mbal ŋakmba isnaig. Naŋgine pasa ta suŋgoka kilke tugu ŋakmba kumuŋgina ŋgate.
ROM 10:19 Ye maŋ lato kusnatiŋgamŋgit. Nane Israel mbal pasa ismba tugunu katese ndanaig e? Kuga. Nane siŋka katesenaig. Moses nu o buk Kuate tuku miŋge pasa teŋenmba sakina. Ye mbal nyu kugatok mbolŋge maŋau mayenu ki le tane Israel mbal wamdus ŋayoŋgamŋgaig. Ye kilke kisekok mbal wamdus tugusek kugatok minig ta sinzaŋniŋgi le tane gubra tamŋgaig ŋgina.
ROM 10:20 Ŋgumneŋga Aisaia nu Kuate tuku miŋge te-mayokmba pasa saŋgrinu ande teŋenmba sakina. Ye sote ndakade mbal ye te-silikam tuku ndin tumniŋgamŋgit. Nane ye kusna ndaŋgade mbal nane ye kila palmbim tuku ye nane tugumŋge mayok kaŋgit ŋgina.
ROM 10:21 Nu nuŋe mbal Israel tuku teŋenmba sakina. Ait kuennu nane ye tuku pasa pitaimba ŋgueu pilig mbal nane ye tugum prowaig ŋga wika minet ŋgina. Aisaia nu Kuate tuku miŋge taŋamba te-mayokna.
ROM 11:1 Ye tane kusnatiŋgamŋgit. Kuate nu nuŋe mbal Israel pitaikina ŋga idusde e? Siŋka nu taŋa ndana. Ye mata Israelnu. Ye Abraham tuku ndare. Ye tuku tugu ta Benyamin.
ROM 11:2 Kuate nu nuŋe mbal Israel kilam tuku o buk madiniŋgina ta nu nane pitai ndakate. Elia tuku wam kube kuyar pasa mbolŋge minit ta tane kila. Nu Israel mbal tuku maŋau kaŋgerka nu nane pasa mbolŋge patika Kuate sana:
ROM 11:3 O Suŋgo, nane Israel mbal ne tuku tuan taŋgo ŋakmba kilmba bale farmba ne atraukam tuku mbain ta kilmba ŋaigo siglikade. Kile ye yiŋe ndo ne dubinumba minet le nane ye mata baleyam tuku ndin sotade ŋgina.
ROM 11:4 Taŋakina le Kuate nu ndek Elia teŋenmba sana: Kuga. Israel mbal ŋgamukŋge nane gudommba 7,000 ye dubiyade le ye nane kulatket. Nane yabri mbara Baal mbariŋ ndade ŋga Elia sana.
ROM 11:5 Taŋamba ndo kile ait te mbolŋge sine Israel mbal ndui ndui Kuate dubimba mineg. Kuate nu o buk sine ake sinaŋ make patika kilam tuku madisiŋgina.
ROM 11:6 Nu ake sinaŋ sine make patika madisiŋgina ta siŋgine wam ke likeg ta mbolŋge sine nuŋe mbal mayok nda kineg. Kuga. Sine nuŋe ake make patikate wam ta mbolŋge ndo nuŋe mbal mayok kineg.
ROM 11:7 Wam ta mbolŋge sine teŋenmba kila pileg. Israel mbal nane tiŋreknu mayok kambim tuku ndin sotinaig ta te-sili ndakinaig. Kuate nu sine ndui ndui kilam tuku madisiŋgina mbal sineŋge ndo te-silikeg. Nane afu ŋgamuŋgal tukulmba wamdus kareŋnu niŋgina.
ROM 11:8 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kuate nu nane tuku ŋgamuŋgal wamdus tukulam tuku maŋau niŋgina le nane ammbi agaŋ kaŋger ndaka kilbambi pasa ise ndakade. Kile nane taŋamba ndo minig ŋgate.
ROM 11:9 David nu mata teŋenmba sakina. Nane agaŋ ndende kumumbi minmba den ndakeg ŋga idusde. Wamdus taŋge nane biye tidiŋguwa le nane ndekuwaig sulumba lafunu kumumbi tuwaig.
ROM 11:10 Nane tuku am ma makeŋge soŋguwa le mambil ndawaig. Nane piti ŋak minmba poska lika minmba minwaig ŋgina. David nu taŋamba sakina.
ROM 11:11 Ye maŋ tane kusnatiŋgamŋgit. Israel mbal nane Kuate tuku ndin nduiye ŋgisinaig ŋga idusde e? i ... Nane taŋa ndanaig. Nane mbarmba Kristus pitainaig le muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku pasa ta nane tane kaŋgerka am kikoŋ tiŋga pasa mayenu ta maŋ tam iduswaig ŋga tane kasomok mbal tugum kina.
ROM 11:12 Israel mbal mbarnaig le kilke mbol mbal ŋakmba Kuate tuku wam mayenu ta te-silikinaig. Nane Kuate kusrenaig le nuŋe wam mayenu tane kasomok mbal mbol prona. Ŋgumneŋga Israel mbal maŋ ŋgamuŋgal biye mbilmba Kuate tugum kuwaig le wam mayenu nane tuku mbar mbolŋge prona ta limba siŋka wam mayenu suŋgo ŋayo taŋgo ŋakmba mbolŋge mayok kaŋgat.
ROM 11:13 Kile ye tane kasomok mbal satiŋgamŋgit. Ye tane kasomok mbal tuku aposel minet ta piro te suŋgo ŋga wamdus saŋgrinu pilmba piroket.
ROM 11:14 Ye maŋau tambi yiŋe tugu am kikoŋ tiŋga nane tuwaig ŋga iduset. Taŋamba nane afu turmba muskil kile-tidiŋguwaig.
ROM 11:15 Kuate nu Zu mbal kile-sikina le kilke mbol mbal ŋakmba Kuate ndoŋ tumawam tuku ndin mayok kina. Ŋgumneŋga nu maŋ Israel mbal luka kilwa le ame wam suŋgo mayok kaŋgat? Taŋgo kummba maŋ aboŋgate wam suŋgo taŋaŋ.
ROM 11:16 Bret inumnu kuerka Kuate atraukate ta bret ŋaknu ta Kuate tuku. Ail tugunu Kuate tuku minit ta ail wainu ŋakmba nu tuku.
ROM 11:17 Ail ndinok ta Kuate nu wainu afu kat pugurka duŋekok olif ail wainu kilmba wainu ndinok afu ŋgamukŋge tuturmba kuse likina. Tane kasomok mbal duŋekok olif ail taŋaŋ kile Zu mbal tuku wam magenu nane ndoŋ kilig.
ROM 11:18 Tane wam ta tuku idusmba sine ail wainu ndinok liniŋgeg ŋga payam ndakap. Ail tugunu ail wainu mbolŋge saŋgri ti ndaŋgate. Kuga. Tane ail tugunu mbolŋge saŋgri tiŋgade.
ROM 11:19 Tane afu taŋgine ŋgarosu payamka teŋenmba sakade. Sine kasomok mbal ail ta mbolŋge tuturbe ŋga nu wainu afu kat pugurka pankina ŋga sakade ta son ta
ROM 11:20 nane Zu mbal son nda ŋginaig tukunu Kuate nu nane kat pugurka pankina. Tane ŋgamuŋgal son ŋak minig tukunu tane ail ta mbolŋge minig. Tane taŋgine ŋgarosu payam ndaka kurau mayemba taŋgine ŋgamuŋgal son biye dewap.
ROM 11:21 Wainu ndinok ta nane son nda ŋginaig le Kuate nu nane mape ndaka kat pugurkina. Tane duŋekok olif ail taŋaŋ minmba son maŋau kusrewap ta nu siŋka tane mape ndaka kat pugurkamŋgat.
ROM 11:22 Ata. Tane Kuate tuku raŋgun maŋau le gubra maŋau te kila palpe. Kuate kusremba bariŋgade mbal nu mape ndaka kile-pankate ta tane Kuate tuku raŋgun mayenu ta tade. Tane taŋamba tumba minmba minam tuku ŋgamuŋgal son biye dewap. Kuga ta nu tane mata kat pugurka pankamŋgat.
ROM 11:23 Israel mbal nane maŋ ŋgamuŋgal biye mbilmba Kuate tuku saŋgri tomba tiŋguwaig ta nu nane kilmba maŋ ail ta mbolŋge tuturniŋguwa le minamŋgaig. Kuate nu taŋawam kumuŋ.
ROM 11:24 Tane kasomok mbal buk duŋekok olif ail wainu minnaig le Kuateŋge tane kat pugurka kilmba nu ail prode maŋau ta mbilmba olif ail mayenu ta mbolŋge tuturmba kuse likina. Wainu ndinok ta nu nane maŋ kilmba ail ta mbolŋge tuturmba kuse likam tuku ta minde bada kuga.
ROM 11:25 Tira kame, tane taŋgine ŋgarosu payamkubekaig ŋga ye wam ande kuirok minit ta te-kilimba satiŋgamŋgit. Israel mbal afu Kuateŋge ŋgamuŋgal tukulmba wamdus kareŋnu niŋgina le Kuate ŋgumnenaig ta nane taŋamba nduiye mine nda. Kuate nu tane kasomok mbal giganmba kilam tuku maditiŋgina ta ka kumuŋguwa le Israel mbal ŋgamuŋgal tukulmba wamdus kareŋnu minig ta kusrewamŋgaig.
ROM 11:26 Wam ta mbolŋge Israel mbal ŋakmba muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat. Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. Muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku taŋgo nu Sion tumbraŋ suŋgo mbolŋge prowamŋgat. Nu prowa sulumba Yakob tuku tugu Kuate ŋgumnede maŋau ta pitaiwamŋgat.
ROM 11:27 Taŋamba ye nane ndoŋ pasa katen ta kumumba nane tuku une maŋau saukamŋgit ŋgate.
ROM 11:28 Kristus tuku pasa mayenu Israel mbal nane pitaimba Kuate ŋgueu pilnaig ta tane kasomok mbal pasa ta isig. Nane Kuate tuku ŋgueu pilig wam ta mbolŋge nu tane turkate ta Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina ta nu nane tuku mbuŋ kame idusniŋmba nane tuku kume purmba minit.
ROM 11:29 Kuate nu wamdus mbil ndate tuku. Nu nuŋe wam magenu afu niŋgit ta nu maŋ yai ndakate. Nu afu kilam tuku madiniŋgit ta nu maŋ nane pitai ndaniŋgit.
ROM 11:30 Israel mbal nane amboŋga Kuate tuku miŋge dubinaig ta ŋgumneŋga Kristus mbolŋge pitainaig. Tane nu tuku pasa amboŋga pitainaig mbal kile Kuate nu Kristus mbolŋge tane mapekate.
ROM 11:31 Nu tane kasomok mbal mapeka minit taŋamba ndo Israel mbal mata mapekam tuku ta kile nane nu tuku miŋge pitaimba minig.
ROM 11:32 Sine ŋakmba Kuate tuku miŋge pitaigeŋ le nu sine kilmba une tuku ndalekanu maŋau mbol patikina. Taŋana sulumba kile nu Kristus mbolŋge sine ŋakmba mapeka kilamŋgat.
ROM 11:33 Kuate tuku maŋau ta mayenu ndo. Nu tuku wamdus kila suŋgo o mbolŋge. Sine siŋka nu tuku wamdus kila pile ndakeg. Nuŋe wamdus kile-mayokkam tuku ndin sine pileŋgam kumuŋ kuga.
ROM 11:34 Kuyar pasa nu teŋenmba sakate. Ima nu Suŋgo tuku wamdus kila minit? Ima nu Suŋgo wam pagu pasa sawam kumuŋ ŋgate.
ROM 11:35 Ima nu agaŋ ande Suŋgo tuna ta tuku lafunu nu mbolŋge minit?
ROM 11:36 Nuŋge agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu tugu. Nu miro. Nu tuku nyu suŋgo kilŋa saŋgri ta minmba minamŋgat. Son.
ROM 12:1 Tira kame, tane Kuate tuku mape maŋau idusmba taŋgine ŋgarosu Kuate tuku ŋga madimba patikap le minwaig. Kuate nu atrau agaŋ taŋaŋ ta nu nzalite. Sine taŋaweg ta sine kumumbi Kuate mbariŋeg.
ROM 12:2 Tane kilke te tuku maŋau te-pur ndawap. Taŋgine wamdus Kuate mbolŋge palpe sulumba kitek mayok kape. Tane taŋamba Kuate tuku nzali kila palpe sulumba wam magenu o mbolŋge Kuate garete ta ke likam kumuŋ.
ROM 12:3 Kuate nu ye make pilmba aposel pilna. Ye nyu tambi satiŋgamŋgit. Tane taŋgine miroŋ payam ndaka kumumbi pileŋgap. Kuate nu saŋgri yimyam tiŋgit ta idusmba taŋgine miroŋ pileŋgap.
ROM 12:4 Ŋgarosu ndindo mbolŋge agaŋ inum inumnu piro kise kise ke likade.
ROM 12:5 Taŋamba ndo sine Kristus ndoŋ ulendikeg mbal sine gudommba ta ŋgarosu ndindo ndo mineg. Ŋgarosu ta mbolŋge sine inum inumnu mineg ta ulendika ŋgarosu ndindo.
ROM 12:6 Kuate nu sine ŋakmba make patika sine yimyam saŋgri kise kise ake siŋgit tambi sine pirokube. Ande nu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkam tuku saŋgri tate ta nu nuŋe ŋgamuŋgal son maŋau tambi kile-mayokkuwa.
ROM 12:7 Ande nu taŋgo turkam tuku saŋgri tate ta nu taŋgo turkuwa. Ande nu pasa kukliwam tuku saŋgri tate ta nu pasa kukliwa.
ROM 12:8 Ande nu taŋgo saŋgri pileniŋgam tuku saŋgri tate ta nu saŋgri pileniŋguwa. Ande nu agaŋ ndende ŋak afu turka niŋgam tuku saŋgri tate ta nu waknyumba niŋguwa. Ande nu gabat taŋgo minam tuku saŋgri tate ta nu wamdus saŋgrinu pilmba piro ta kuwa. Ande nu sinamanzerka minig mbal turkam tuku saŋgri tate ta nu gare ŋak turkuwa.
ROM 12:9 Tane wamdus tugusekmbi muŋgu kume purkap. Tane maŋau ŋaigonu ŋakmba ŋgumneniŋmba maŋau magenu ndo bige dedeŋgap.
ROM 12:10 Taŋgine tira kat taŋgine taŋaŋ taŋgine taŋgine muŋgu kume purkap. Tane taŋgine taŋgine tira kame tuku nyu kile-duŋgam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundetiŋguwa.
ROM 12:11 Tane kanyum ndamba saŋgri tiŋga pirokap. Tukul Guwa mbolŋge tumail gare ŋak mayok kape sulumba Suŋgo tuku piro mbal minap.
ROM 12:12 Tane muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku tairŋgade ta tuku gare-gareka minmba piti sinamŋge ŋgan pilmba dirnaŋgap. Tane mara mara Kuate yabaŋmba minmba
ROM 12:13 Kuate tuku mbal agaŋ ndende denkade ta turkap sulumba kisekok mbal kilmba taŋgine wande mbolŋge patikap.
ROM 12:14 Tane piti sertiŋgig mbal Kuateŋge nane sinzaŋniŋguwa ŋga yabaŋap sulumba nane nyaro pasa niŋmba kasur pasa niŋge ndakap.
ROM 12:15 Nane gare ŋak minig mbal ndoŋ tane gare-garekap. Nane piti ŋak minmba malmbikade mbal ndoŋ tane malmbikap.
ROM 12:16 Tane tira kame ndoŋ wamdus ulendika tuma minmba sine sugo ŋga piro nyu kugatok ta kam tuku mbule ndakap. Tane sine kila sugo ŋak ŋga idus ndawap.
ROM 12:17 Ande tane mbolŋge maŋau ŋayonu kuwa kande tane maŋau ŋayonumbi lafu ndawap. Taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge maŋau tiŋreknu ndo ke likap.
ROM 12:18 Tane taŋgo ŋakmba ndoŋ ŋgamuŋgal ulendi minam tuku ndin sotap.
ROM 12:19 Tira kame, nane afu tane mbolŋge maŋau ŋaigonu kuwaig le tane Kuateŋge lafuwa ŋga piti ta nu wai mbolŋge ndo palpe. Kuate tuku kuyar ta tuku teŋenmba sakate. Suŋgo nu sakate: Maŋau ŋaigonu lafunu ta ye tuku piro. Yeŋge pa ta niŋgamŋgit ŋgate.
ROM 12:20 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ne tuku ŋgueu taŋgo nu gubawa kande nyamagaŋ tawe le nyuwa. Nu kule parawa kande kule tawe le nyuwa. Ne taŋawa ta nu nuŋe ŋgueu maŋau ta tuku kiko tumba wamdus rar prowa le kamusmba minamŋgat ŋgate.
ROM 12:21 Maŋau ŋaigonu taŋge tane kile-ibeŋkikat ŋga tane nu mape ndawap. Taŋgine maŋau magenu tambi maŋau ŋaigonu ta kile-ibeŋkap.
ROM 13:1 Sine ŋakmba gafman kumnemŋge minbe. Kuate tuku wamdus mbolŋge ndo nane mayok kinig. Gabat sugo mine likade ta nuŋge patikate.
ROM 13:2 Ande nu gafman tuku miŋge pitaite ta nu Kuate tuku wamdus pitaite. Pitaide mbal ta nane piya kumumbi tade.
ROM 13:3 Maŋau magede mbal nane kulat taŋgo sugo tuku kuru kuru ndakade. Nane wam ŋaigonu kade mbal ndo kulat taŋgo tuku kuru-kurukade. Ne gabat ande tuku kuru-kurukam idus ndamba kande ne maŋau magenu ka le nu ne nzalinuwa.
ROM 13:4 Kuate nu tane turkam tuku gabat suŋgo ta pilit. Nu maŋau ŋayonu lafuwam tuku nyu ŋak minit. Ta tuku ne maŋau ŋayonu kumba kande ne nu tuku kuru-kuruka. Kuate nu maŋau ŋaigonu kade mbal pa niŋgam tuku gabat suŋgo ta nu tuku piro taŋgo minit.
ROM 13:5 Ta tuku ye satiŋgit. Tane gafman tuku miŋge kumnemŋge minap. Tane Kuate tuku pa laipam tuku ndo nu kumnemŋge mine ndakap. Tane maŋau tiŋreknu ŋga nu kumnemŋge minap.
ROM 13:6 Tane takis ndametiŋ pankap. Gafman mbal nane piro ke likade ta nane Kuate tuku piro biyig.
ROM 13:7 Tane afu mbolŋge wam kam tuku minwaig kande nane mbolŋge ke likap. Tane takis ndametiŋ pankam tuku minmba kande pankap. Tane nyu ŋak mbal idusniŋmba nane gare niŋgam tuku wam ta ndo kap.
ROM 13:8 Tane agaŋ ande lafuwam tuku mine ndakuwa. Taŋgine taŋgine muŋgu kume puram tuku maŋau ta ndo lafuwam tuku minwa. Nane afu tane tugumŋge minig ta tane nane tuku kume purde ta tane Kuate tuku tukul pasa ŋakmba kumude.
ROM 13:9 Kuate tuku tukul gudommba minig. Taŋgo pino muŋgu kuayar ndakap. Taŋgo bale ndawap. Agaŋ ande kuayar ndawap. Agaŋ ndende kilam tuku piriri ndawap. Tukul kame sakit ta ŋakmba tukul pasa teŋge ulendite. Tukul ta teŋenmba. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgate.
ROM 13:10 Taŋgo nu kume pur maŋau tambi ande ŋayo siliwam kumuŋ kuga. Ande nu kume pur maŋau ŋak minit ta nu tukul ŋakmba kumute.
ROM 13:11 Kile mineg ait te tane kila. Ta tuku wam ŋakmba ta dubikap. Sine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku pasa ismba son ŋgigeŋ ait ta kile ait kuen kinit. Ta tuku taŋgine wamdus kinyanu minig ta kuagnekap.
ROM 13:12 Ma furir tuku ait kugawam bafute le mafewam tuku ait buk patukate. Ta tuku ma make tuku maŋau kile-sika mafeŋ tuku maŋau kilmba tambi maŋau ŋaigonu kile-ibeŋkube.
ROM 13:13 Sine mafeŋ mineg taŋaŋ maŋau magenu ndo kube. Sine afu ndoŋ minyoka isukusmba maim-maimka kule kamenu nye ndakube. Sine fare fare taŋgo pino ndoŋ une ndakube. Kutur maŋau kiko ŋak ta ke ndakube. Afu ndoŋ kualeyau ndakube. Afu tuku mine tuku wamdus kagli Ŋr ndakube. Sine ma make tuku maŋau taŋaŋ ŋakmba kusrekube.
ROM 13:14 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku maŋau te-purap sulumba taŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu kam tuku idus ndaniŋgap.
ROM 14:1 Tira ande tuku son maŋau gisleknu ta nu tane ndoŋ maŋgurkam tuku tap. Tane nu ndoŋ kualeyauka nu tuku maŋau te-ibeŋam tuku idusmba te ndakap.
ROM 14:2 Tira ande nu ye agaŋ ŋakmba nyam kumuŋ ŋgate. Ande nu son maŋau gisleknu ŋak minmba ye mbarikit ŋga nu ndem mbulmba nyamagaŋ ndo nyate.
ROM 14:3 Ande nu ndem nyate taŋge ande nu nyamagaŋ ndo nyate ta tala ndawa. Ande nu ndem nda nyate taŋge nu taŋgo ndem nyate ta nu mbarte ŋga sa ndakuwa. Kuate nu nale arŋeŋ kilna.
ROM 14:4 Ne ima le ande tuku piro taŋgo tuku son maŋau pilete. Nu pilemba kumumbi kate ko mbarte ta ne tuku piro kuga. Nuŋe Suŋgo tuku piro. Suŋgoŋge nu saŋgri tuwit ta nu kumumbi mayok kaŋgat.
ROM 14:5 Tira ande nu ait afu tukul ŋak ŋgate. Ande ait ŋakmba kumu kumu tukul kugatok ŋga iduste. Taŋgine miroŋ yimyam maŋau dubiwam tuku ta pileŋga te-tiwap.
ROM 14:6 Ait afu sugo ŋgade mbal ta nane Kuate tuku nyu idusmba taŋade. Nane ndem nyade mbal Kuate gare pasa tuwig sulumba Kuate tuku idusmba nyade. Nane ndem nda nyade mbal nane Kuate tuku mata idusmba ndem nda nyade. Nane nyamagaŋ ndo nyade ta tuku Kuate gare pasa tuwig.
ROM 14:7 Sine mineg ta siŋgine miroŋ tuku mine ndakeg. Ko kumeg ta siŋgine miroŋ tuku kume ndakeg.
ROM 14:8 Sine abo ŋak mineg ta sine Suŋgo tuku nyu te-duŋgam tuku mineg. Sine kumeg ta Suŋgo tuku nyu te-duŋgam tuku kumeg.
ROM 14:9 Kristus nu kumanu mbal abo ŋak minig mbal tuku Suŋgo minam tuku nu kummba maŋ tiŋgina. Ta tuku sine abo mineg e ko kumeg ta sine Suŋgo tuku ndo mineg.
ROM 14:10 Ne wam ta idusmba tira ande tuku son maŋau pileŋga nu mbarte ŋga sa ndaka. Ko ne afu tuku son maŋau kaŋgerka tala tala ndaniŋga. Sine ŋakmba Kuate am mbolŋge tiŋgube le nuŋge sine pilesiŋgamŋgat.
ROM 14:11 Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. Suŋgo nu sakate: Ye siŋka abo minet taŋaŋ pasa te siŋka mayok kaŋgat. Taŋgo ŋakmba ye tugumŋge dagol tidroŋgamŋgaig. Nane ŋakmba ye tuku nyu te-duŋgamŋgaig ŋgate.
ROM 14:12 Ta tuku sine ŋakmba Kuate tugumŋge siŋgine wam ŋakmba ke likeg ta kilimok kile-mayokkamŋgig.
ROM 14:13 Ta tuku sine siŋgine muŋgu pileŋgeg wam ta kusrekube. Sine wamdus saŋgrinu pilmba siŋgine tira inum ndekam tuku wam ande ke ndakube.
ROM 14:14 Ye Suŋgo Yesus ndoŋ ukendiket ta nyamagaŋ ndem ŋakmba nyam tuku tukul kuga. Ye wam ta kila minet ta ande nu agaŋ ande nyam tuku tukul ŋak ŋga iduste ta nu tuku wamdus sinamŋge tukul taŋaŋ mayok kinit.
ROM 14:15 Tira ande nu agaŋ ande nyam tuku tukul ŋak ŋgate le ne tumba nyate ta ne nu tuku wamdus ŋayo silite. Taŋate ta ne tira tuku kume purte wam ta kusrete. i ... Kristus nu tira ta tuku kumna. Ne agaŋ nyate tambi nu ŋayo sili ndawa.
ROM 14:16 Ne ye agaŋ ŋakmba nyam kumuŋ ŋga sakate ta ne kumumbi sakate. Naŋe wamdus mayenu ta andeŋge ŋayo siliwam tuku ndin wakei ndawa.
ROM 14:17 Sine Kuate kumnemŋge mineg mbal sine nyamagaŋ le kule nyeg ko nda nyeg ta alo suŋgo kuga. Sine tiŋreknu mayok ka ŋgamuŋgal mukuk minmba Tukul Guwa mbolŋge gare ŋak mineg wam ta ndo alo suŋgokanu.
ROM 14:18 Ande nu taŋamba Kristus dubite ta nu Kuate gare tuwit. Taŋgo pino nane nu tuku maŋau ta kaŋgermba saka minig.
ROM 14:19 Sine ŋgamuŋgal ulendi minmba siŋgine siŋgine wamdus saŋgri pilewam tuku saŋgri tiŋga wam ta ndo ke likube.
ROM 14:20 Ne agaŋ ande nzalinu nyate tambi Kuate tuku piro ŋayo sili ndawa. Nyamagaŋ ŋakmba tukul kugatok ta ande nu ne agaŋ nyate ta mbolŋge ndekate ta ne mbarte.
ROM 14:21 Naŋe tira ande bariŋgikat ŋga ne ndem ko grep kule nye ndaka ko wam kise afu ke ndakate ta ne maŋau tiŋreknu dubite.
ROM 14:22 Ne wam afu kam kumuŋ ŋgate ta Kuate am mbolŋge ndo minwa. Ne wam ande pileŋga ye kam kumuŋ ŋga idusmba wamdus piti kugatok ta ne gare ŋak minit.
ROM 14:23 Ne wamdus armba ŋak agaŋ ande nya ta ne mbarte. Ne naŋe ŋgamuŋgal son pitaimba tumba nyate ta tuku. Ande nu wam andembi nuŋe son ŋgate maŋau piti serte ta nu mbarte.
ROM 15:1 Sine Kristus dubimba ŋgamuŋgal son saŋgri ŋak mineg mbal sine tira kame son maŋau gisleknu minig ta turkube. Sine siŋgine maye minam tuku ndo idus ndabe.
ROM 15:2 Sine tira kame wamdus saŋgri pileniŋgam tuku nane tuku wamdus kumnemŋge minmba maŋau tambi nane turkube.
ROM 15:3 Kristus nu mata nuŋe maye minam tuku ndo idus ndana. Kuyar pasa ande Kristus nu Kuate ndoŋ pasatina ta teŋenmba sakate. Nane ne tumail pannade mbal ye turmba tumail panyade. Kuyar pasa nu taŋamba sakate.
ROM 15:4 Kuyar pasa o buk kuyarke likinaig ta sine tumsiŋgam tuku mayok kinaig. Sine kuyar pasa ta burka saŋgri tiŋga dirnaŋgube sulumba ŋgamuŋgal mukuk ŋak minmba Kuate tairŋgube.
ROM 15:5 Sine saŋgri tiŋga ŋgamuŋgal mukuk minam tuku maŋau Kuate tugumŋge prote. Nuŋge tane saŋgri tiŋguwa le tane Kristus Yesus tuku maŋau kubemba taŋgine taŋgine wamdus ulendi tuma minap.
ROM 15:6 Tane taŋamba minap ta tane ulendika miŋge ndindombi siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate tuku nyu te-duŋgamŋgaig. Son.
ROM 15:7 Kristus nu Kuate tuku nyu mbol kuwa ŋga nu sine ŋakmba kilna. Taŋamba ndo tane mata Kuate tuku nyu mbol kuwa ŋga taŋgine taŋgine afu ŋakmba kile likap.
ROM 15:8 Kristus tuku maŋau satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kuate nu pasa o buk sakina ta alonu mayok kuwa ŋga Kristus nu Zu mbal tuku piro taŋgo mayok kina. Wam ta mbolŋge Kuate nu Zu mbal tuku mbuŋ kame pasa saniŋgina ta kumuŋgina.
ROM 15:9 Wam ta mbolŋge kasomok mbal mata Kuateŋge mapekina le nane nu tuku nyu te-duŋginaig. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ye kasomok mbal ŋgamukŋge ne tuku nyu te-duŋgamŋgit. Ye ne tuku nyu mbol kuwa ŋga mune ande ulamŋgit ŋgate.
ROM 15:10 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Tane kasomok mbal Kuate tuku mbal Israel ndoŋ gare-gareka minap ŋgate.
ROM 15:11 Pasa ande mata teŋenmba sakate. Tane kasomok mbal Suŋgo tuku nyu te-duŋgap. Ese. Kilke tugu ŋakmba nu tuku nyu te-duŋgap ŋgate.
ROM 15:12 Tuan taŋgo Aisaia nu mata sakina: Yesi tuku mbuŋ suŋgo ande prowamŋgat. Nu kasomok mbal tuku Suŋgo minam tuku mayok kaŋgat. Nuŋge nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku tairŋgamŋgaig ŋgina.
ROM 15:13 Sine Kuate tairŋga mineg wam ta nuŋge siŋgit. Tane nu kumuŋ ŋga minap le nuŋge gare maŋau ŋgamuŋgal mukuk suŋgomba tiŋguwa. Nu taŋawa ta tane Kuate tairŋga minig wam ta Tukul Guwaŋge lato lato saŋgri pilemba minamŋgat.
ROM 15:14 Tira kame, ye tane tuku wamdus ar ar ndawet. Tane raŋgun maŋau kumuŋganu ŋak minmba pasa tugusek ŋakmba kila minig tukunu taŋgine taŋgine muŋgu kile-tidiŋgam kumuŋ.
ROM 15:15 Kuate nu ye make pilmba tane kasomok mbal ŋgamukŋge Kristus Yesus tuku piro taŋgo minam tuku ye madiyina. Ta tuku ye waŋe te mbolŋge tane maŋ idusam tuku ye pasa saŋgrinu afu kuyarit. Ye pasa mayenu kukliwet te pris taŋaŋ Kuate tuku piro biyet. Tane kasomok mbal Tukul Guwa mbolŋge kumumbi purfeŋnu mayok kape le Kuate nu nzalinu kilwa ŋga ye tane atrau agaŋ mayenu taŋaŋ Kuate tambim tuku piro ket.
ROM 15:17 Ye Kristus ndoŋ ulendiket tukunu ye Kuate tuku piro ke liket te ye payamkam kumuŋ.
ROM 15:18 Kristus nu kilke mbol mbal ŋakmba pasa mayenu dubiwaig ŋga nu ye mbolŋge wam afu ke likina ta ndo ye saka minet.
ROM 15:19 Ye pasa kuklimba wam afu ke lika ye saŋgri kitek tumniŋmba Tukul Guwa tuku saŋgri yimyam kile-mayokka wam ŋakmba ta Kristus nu ye mbolŋge piro kina. Ta tuku ye Yerusalemŋge Kristus tuku pasa mayenu kukliwam tuku piro tugu pilmba kumba ka ka Iliria ma mbolŋge tiŋga piro suluwen.
ROM 15:20 Ye Kristus tuku piro mbal afu tuku piro tuturam idus ndawet. Nu tuku nyu kinit ma mbolŋge ye pasa kukliwe nda. Nu gilai mbal tugumŋge ye pasa kukliwam tuku wamdus saŋgrinu pilet.
ROM 15:21 Kuyar pasa ande ye idusmba taŋamba piro ket ta teŋenmba. Nane nu tuku pasa ise ndakade mbal nane ismba wamdus purfeniŋgamŋgat. Nane nu tuku nyu ise ndakade mbal nane nu kila palmbimŋgaig ŋgate.
ROM 15:22 Ye ait suŋgomba tane tugum prowam tuku iduset ta yiŋe piro suŋgo teŋge ndin purte.
ROM 15:23 Kile kilke te mbolŋge piroket ta buk kugate. Ye yar gudommba tane tugum kambim tuku suŋgomba idusmba minet ta ye Spen kambim ŋga pro tane kaŋgertiŋgam iduset.
ROM 15:24 Ye tane ndoŋ ait fagnu minmba gare ti le tane ye mindeyumba ka ndinŋge kayeyap le ye Spen ka ŋget.
ROM 15:25 Ye kile ndametiŋ afu kilmba Yerusalemŋge Kuate tuku mbal turkam kaŋgit.
ROM 15:26 Nane agaŋ ndende tuku denkade tukunu Masedonia le Akaia ma mbolŋge tira kame afu nane turkam tuku ndametiŋ te patikinaig.
ROM 15:27 Nane naŋgine miroŋ wam ta kam idusnaig ta nane kumumbi kinaig. Kasomok mbal Israel mbolŋge lafu ŋak minig. Nane Israel mbal tugumŋge Kuate tuku wam magenu kilig tukunu kile kasomok mbal nane Israel mbal afu ŋgarosu tuku agaŋmbi turkam kumuŋ.
ROM 15:28 Ye ndametiŋ te kilmba Yerusalem mbal niŋgi sulumba ye Spen kambim ŋga ka tane tugum ta prowamŋgit.
ROM 15:29 Ye tane tugum prowi ta ye Kristus tuku gare maŋau ŋakmba ŋak tane tugum prowamŋgit ta ye kila.
ROM 15:30 O tira kame, sine ŋakmba Suŋgo Yesus Kristus tuku mbal mineg. Sine Tukul Guwa mbolŋge muŋgu kume purkeg. Ta tuku ye teŋenmba satiŋgamŋgit. Tane ye turyam tuku ye ndoŋ Kuate suŋgomba yabaŋbe.
ROM 15:31 Yudea ma tugu mbolŋge son nda ŋgade mbal ye baleyam idusde ta ye maye minam tuku Kuate yabaŋap. Kristus tuku mbal Yerusalemŋge nane kasomok mbal tuku ndametiŋ te kilam mbulbekaig. Nane gare ŋak kilwaig ŋga ta tuku mata Kuate yabaŋap.
ROM 15:32 Kuate nu nzaliwa le ye taŋamba gare ŋak tane tugum ta promba ait afu tane ndoŋ mini sulumba wamdus gare tamŋgit.
ROM 15:33 Kuate nu ŋgamuŋgal wamdus bul sersiŋgam tuku nu tugu. Nu tane ndoŋ minmba minwa. Son.
ROM 16:1 Kristus tuku piro pino ande nyunu Febe tane nu tuku nyu kila palpe ŋga satiŋgamŋgit. Nu Senkrea tumbraŋ suŋgo mbolŋge Kristus tuku kuasmbi ŋgamukŋge piro kate.
ROM 16:2 Nu tane tugum ta prowa le tane Kuate tuku mbal minig ta te-mayokmba Suŋgo tuku nyu mbolŋge nu tap. Nu wam afu denkuwa kande turap. Nu tira kame suŋgomba ye mata turyina.
ROM 16:3 Prisila le Akuila nale ye ndoŋ Kristus Yesus tuku piro kigeŋ ta tane nale tuku gare pasa te sanikap.
ROM 16:4 Nalekam ta ye maye minam tuku ye turyumba kume dirnaik. Ta tuku kasomok mbal Kristus tuku kuasmbi minig ta nane ŋakmba ye ndoŋ nale gare pasa nikig.
ROM 16:5 Nale tuku wandekŋge Kristus tuku kuasmbi maŋgurkade mbal nane mata gare pasa te niŋgap. Mbal ŋakmba nyu kilamŋgit te yiŋe gare pasa te saniŋgap. Yiŋe gulab mayenu Epenetus. Asia mbal ŋgamukŋge nu amboŋga Yesus tuku son ŋgina.
ROM 16:6 Pino ande Maria tane ŋgamukŋge piro kareŋkina.
ROM 16:7 Andronikus nale Yunias sine tugu ndindo nale ye ndoŋ muli wandek sinamŋge mingeŋ. Ye Kristus gilai minen le nale amboŋga son ŋginaik. Aposel kame ŋgamukŋge nale nyu ŋak minik. Nane ŋakmba ta yiŋe gare pasa te niŋgap.
ROM 16:8 Afu teŋenmba. Ye tuku gulab mayenu Ampliatus.
ROM 16:9 Ande Urbanus nu sine ndoŋ Kristus tuku piro biyit. Ande Stakis nu ye tuku gulab mayenu ande.
ROM 16:10 Ande Apelis nu Kristus tuku taŋgo tugusek mayok kina. Aristobulus tuku ndare tuma mbal mata yiŋe gare pasa niŋgap.
ROM 16:11 Herodion nu ye ndoŋ tugu ndui ta. Narsisus tuku ndare afu Suŋgo tuku mbal minig ta ŋakmba yiŋe gare pasa te saniŋgap.
ROM 16:12 Afu teŋenmba. Suŋgo tuku piro kareŋkate pino ar Trifina nale Trifosa. Pino ande Persis nu mata Suŋgo tuku piro kareŋkate.
ROM 16:13 Tira ande Rufus nu Suŋgo tuku taŋgo tugusek. Ina nuŋe nu ye tuku ina taŋaŋ minit.
ROM 16:14 Asinkritus, Flegon, Hermes, Patrobas, Hermas tira afu nane ndoŋ minig.
ROM 16:15 Filologus, Yulia, Nerius nale kulim nuŋe Olimpas Kuate tuku mbal nane ndoŋ mine likade ta ŋakmba yiŋe gare pasa te saniŋgap.
ROM 16:16 Tane taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap. Kristus tuku kuasmbi yimyam ŋakmbaŋge tane tuku kaiye pasa pilig le ilit.
ROM 16:17 Tira kame, nane afu tane purka afu tuku wamdus tugusek didikade ta tane nane kila patika nane ndoŋ ulendi ndakap. Naneŋge sine pasa tugusek tumtiŋgigeŋ ta pitaide.
ROM 16:18 Nane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku piro mbal kuga. Nane naŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu maro ŋak minam tuku ndo piro kade. Naŋgine ŋule parak pasambi tira afu wamdus saŋgri kugatok ta didikade.
ROM 16:19 Tane Kuate tuku miŋge dubi mayede ta nane ŋakmba isig. Ye wam ta tuku gare-gareket. Tane maŋau mayenu kam tuku kila suŋgo ŋak minap sulumba maŋau ŋayonu kam tuku gilai taŋaŋ minap.
ROM 16:20 Tane taŋamba minap ta Kuate nu pitik ndo Satan tumba tane tuku kupe kumnemŋge pilmba to firamŋgat. Kuate nu ŋgamuŋgal mukuk siŋgit tuku tugu. Sine tuku Suŋgo Yesus Kristus nu tane make patikuwa. Son.
ROM 16:21 Timoteus nu ye ndoŋ pirokate ta nuŋge tane kaiye pasa tiŋgit. Lusius Yason Sosipater nane ye tuku tugu ndui ta nane mata tane kaiye pasa tiŋgig.
ROM 16:22 Ye Tertius Paulus tuku miŋge pasa kuyaret te ye mata kaiye pasa tiŋget.
ROM 16:23 Gaius nu ye Paulus nu tuku wande mbolŋge minam tuku sakate. Nu Kristus tuku mbal ŋakmba mbolŋge wam mayenu ta kate. Nu mata tane kaiye pasa tiŋgit. Erastus nu tumbraŋ suŋgo te tuku ndametiŋ kulatkate taŋgo sine tuku tira Kuartus nale mata tane tuku kaiye pasa pilik.
ROM 16:24 [Sine tuku Suŋgo Yesus Kristus nu tane make patikuwa. Son.]
ROM 16:25 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Ye pasa mayenu Yesus Kristus tuku kukliwet ta Kuate nu ta mbolŋge tane saŋgri piletiŋgamŋgat. Pasa mayenu ta buk kuirok minna le taŋgo nane gilai mine suŋgona le ka ka kile nu kilimok mayok kinit.
ROM 16:26 Kuate nu minmba minit nu taŋgo ŋakmba pasa mayenu son ŋga dubiwaig ŋga iduste ta kilimok mayok kinit le kilke mbol mbal ŋakmba ise likeg. Tuan taŋgo kame tuku kuyar ta mbolŋge kilimok mayok kinit.
ROM 16:27 Kuate nu ndo wamdus kila ŋakmba ŋak. Sine ŋakmba Yesus Kristus mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. Son.
1CO 1:1 Kuate tuku kuasmbi Korinŋge minig tane ŋakmba kaiye. Tane nuŋe mbal minam tuku Kuate nu wikate le tane Kristus Yesus ndoŋ ulendika nu tuku mbal mayok kinig. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku nyu te-duŋgade mbal nane sine ndoŋ ulendika Suŋgo ndindo ŋak minig ta nane tuku turmba waŋe te kuyaret. Ye Paulus Kuate nu nuŋe nzali dubimba ye Kristus Yesus tuku aposel mini ŋga nyu te-mayokna. Ye siŋgine tira Sostenes sile tane ndoŋ pasatam prowek.
1CO 1:3 Siŋgine Mam Kuate Suŋgo Yesus Kristus nale tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
1CO 1:4 Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge tane ake sinaŋ make patikina tukunu ye mara mara nu gare pasa tuwet.
1CO 1:5 Tane Kristus ndoŋ ulendika wam magenu ŋakmba kilnaig. Sine nu tuku pasa tane tugumŋge kukligeŋ le pasa ta tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge saŋgri tiŋgina le tane katese maŋau tugusek ŋakmba ŋak minmba miŋge bulokmbi te-mayokde.
1CO 1:7 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus luka prowam tuku minde minig ta wam ande tane mbolŋge den ndakate. Kuate nu buk wam magenu ŋakmba tiŋge suluna.
1CO 1:8 Nu tane saŋgri piletiŋmba minwa le ma ma nuŋe ait suŋgo mbolŋge mbar ande tane mbolŋge mayok kine nda.
1CO 1:9 Kuate nu nuŋe Kiŋo siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tane nu ndoŋ muŋgu gare ŋak minam tuku wikina. Nu siŋka wam ta te-mayokamŋgat.
1CO 1:10 Tira kame, ye siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tuku nyu mbolŋge tane saŋgrimba satiŋgamŋgit. Tane pur yimyam ndaka ulendika tumawap sulumba tane wam ŋakmba mbolŋge ŋgamuŋgal ndindo pilmba kap.
1CO 1:11 Tane kualeyaukade ta Klowi tuku wande tuma mbal afu ye tugum promba ye kubeu sinaig le ye isen ta teŋenmba.
1CO 1:12 Tane purka tane afu sakade ye Paulus tuku taŋgo ŋgade. Afu ye Apolos tuku afu ye Petrus tuku afu ye Kristus tuku ŋgade.
1CO 1:13 Yoi. Tane Kristus purpurde le nu gudommba taŋaŋ mayok kinig. Ye Paulus ye tanenu ŋga ail kazrai mbolŋge kume ndaken. Tane ye tuku nyu mbolŋge kule pisne te ndakinaig.
1CO 1:14 Ye tane ŋgamukŋge minmba afu kule pisne ndatiŋgen tukunu kile ye wamdus piti kugatok minet. Ye Krispas nale Gaius ndo kule pisneniken tukunu
1CO 1:15 tane sine Paulus tuku mbal minmba kule pisne tigeŋ ŋga sakam kumuŋ kuga.
1CO 1:16 O son. Ye Stefanas tuku wande tuma mbal mata kule pisneniŋgen. Ye afu turmba kule pisneniŋgen e ko kuga e ye idus ndawet.
1CO 1:17 Kristus nu taŋgo kule pisneniŋgam tuku ye kukul ndayina. Ye pasa mayenu kuklimba sanu tuku kukulyina. Ye pasa ta kuklimba kilke te tuku wamdus kilambi taŋgo wamdus dubikam tuku sa ndaket. Kuga. Ye ail kazrai tuku sa ndo ket.
1CO 1:18 Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna ta ŋgisikam tuku minig mbal nane pasa ta ismba ŋginŋgan pasa ndo ŋgade. Sine Kuateŋge muskil kile-tidiŋge siŋgit mbal sine ismba ta Kuate tuku saŋgri ŋgeg.
1CO 1:19 Kuyar pasa ande Kuate tuku miŋge teŋenmba sakate. Nane kila sugo ŋak mbal yeŋge nane tuku kila ŋaigo siglikamŋgit. Wamdus kuyar mayenu ŋak mbal yeŋge nane tuku wamdus te-siwamŋgit ŋgate.
1CO 1:20 Kuate tuku wamdus kila taŋge kilke te tuku ŋginŋgan wamdus kila kilimok kile-mayokkate. Ta tuku kila ŋak mbal aniŋge? Ko kuyar pasa bitekŋganu mbal aniŋge? Ko naŋgine wamdus kilambi afu tuku pasa kile-ibeŋkade mbal aniŋge? Nane tuku kila alo kugatok.
1CO 1:21 Kuate nu taŋgo nane naŋgine kilambi nu kila palmbim tuku ndin ta tukulna. Sine pasa kukliweg le afu ŋginŋgan pasa ŋgade ta pasa taŋge ndo nane Kuate kila palmbim kumuŋ. Nu pasa tambi son ŋgade mbal muskil kile-tidiŋge niŋgit. Kuate tuku wamdus kuyar not.
1CO 1:22 Zu mbal nane wam kitek saŋgrinu kaŋgerkumba ndo son ŋgam idusde. Grik mbal nane pasa kila wamdus mayenu ŋak isam idusde.
1CO 1:23 Sineŋge Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna pasa ta kukliweg. Zu mbal nane pasa ta ismba gubra tumba pitaide. Grik mbal nane ismba ŋginŋgan pasa ndo ŋgade.
1CO 1:24 Sine Kuateŋge wikate mbal Zu ko kasomok mbal sine Kristus tuku pasa ta ismba son ŋgeg. Kuate tuku saŋgri nu tuku wamdus kila nu mbolŋge minig le sine kila pileg.
1CO 1:25 Kuate nu wam te-mayokte le ŋginŋgan wam ŋgade ta taŋgo tuku kila lite. Nu wam te-mayokte le gisleknu ŋgade ta taŋgo tuku saŋgri lite.
1CO 1:26 Tira kame, tane Kuateŋge wikate mbal tane taŋgo ndaŋ ndaŋ. Afu taŋgo am mbolŋge kila ŋak afu saŋgri ŋak afu nyu ŋak tane ŋgamukŋge taŋgo taŋaŋ gudommba mine ndakade.
1CO 1:27 Kuga. Kuate nu kila ŋak mbal kiko tuwaig ŋga kila kugatok mbal kilam tuku madiniŋgina. Saŋgri ŋak mbal kiko tuwaig ŋga nu saŋgri kugatok mbal madiniŋgina.
1CO 1:28 Kuate nu nyu ŋak mbal ake agaŋ taŋaŋ mayok kuwaig ŋga mbal nyu kugatok taŋgo nane kaŋgerka talaniŋgig ta kilam tuku madiniŋgina.
1CO 1:29 Ta tuku ande Kuate am mbolŋge nuŋe nyu payamkam kumuŋ kuga.
1CO 1:30 Kile sine Kristus Yesus ndoŋ ulendika abo kitek ŋak mineg ta Kuateŋge siŋgit. Nuŋge Kristus pilna le sine nu mbolŋge wamdus kila teg. Nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit le sine Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok ka nu tuku mbal purfeŋnu mineg.
1CO 1:31 Ta tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo ima nu payamkam idusmba kande nu Suŋgo wam ke likate ta idusniŋmba payamkuwa ŋgate.
1CO 2:1 Tira kame, ye buk tane tugum promba Kuate tuku pasa tugusek satiŋgen ta wamdus kila ŋak ko pasa kila suŋgo ŋakmbi sa ndatiŋgen.
1CO 2:2 Ye Yesus Kristus nane nu ail kazrai mbolŋge balenaig ta ndo idusmba satiŋgen.
1CO 2:3 Ye pro tane ŋgamukŋge saŋgri kugatok kuru-kuruka piririmba minen.
1CO 2:4 Ye pasa kukliwen ta tane tuku wamdus didikam tuku ye pasa kila suŋgo ŋakmbi kukli ndawen. Ye pasa sando ken le Tukul Guwa nu pasa ta saŋgri pilena le tane son ŋginaig.
1CO 2:5 Wam ta mbolŋge taŋgine ŋgamuŋgal son taŋgo tuku wamdus kila mbolŋge mine ndakate. Kuate tuku saŋgri mbolŋge minit.
1CO 2:6 Kuate tuku mbal nane kila sugo ŋak nane ŋgamukŋge sine wamdus kila sugo niŋgeg. Wamdus kila ta kilke te mbolok kuga. Kilke te tuku sugo sugo kila kilig taŋaŋ sine kile ndakeg. Mbal ta ŋgisikamŋgaig.
1CO 2:7 Sine Kuate tuku wamdus kila kuirok minna ta te-mayokeg le nuŋe mbal ndo ismba kila pilig. Kuate nu kilke te-mayok ndana sulumba sine nu ndoŋ kilŋa ŋak minbe ŋga nu taŋamba wamdus tina ta kuirok minna.
1CO 2:8 Kuate tuku wamdus ta kilke mbolok sugo sugo nane gilai minnaig. Nane kila minnaig kande Suŋgo kilŋa saŋgri ŋak nu tumba ail kazrai mbolŋge bale ndanaig kande.
1CO 2:9 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kuate nu wam magenu nu tuku kume purde mbal niŋgam tuku madiniŋgina. Wam ta sugokanu o mbolŋge. Taŋgo nane ammbi kaŋger ndakade. Kilbambi ise ndakade. Wamdusmbi kamus ndaniŋgig ŋgate.
1CO 2:10 Wam magenu kuirok minig ta Kuate nu nuŋe Guwambi tumsiŋgit. Nuŋe Guwa nu Kuate tuku wamdus ŋakmba kila minmba sine kila sasiŋgit.
1CO 2:11 Taŋgo nu ande tuku wamdus kila mine ndakate. Nu nuŋe miroŋ ndo nuŋe wamdus kila minit. Taŋamba ndo ande nu Kuate tuku wamdus kila mine ndakate. Nuŋe Guwa taŋge ndo kila minit.
1CO 2:12 Kuate tuku wamdus ta taŋgo tuku wamdus taŋaŋ kuga. Kuate nu wam sugo piya kugatok siŋgina ta nu nuŋe Guwa siŋgit taŋge tumsiŋgit.
1CO 2:13 Ta tuku nu wam sugo piya kugatok siŋgina ta taŋgo tuku wamdus kila tambi sine kukli ndaweg. Tukul Guwaŋge tumsiŋgit le kukliweg. Kukliweg le Tukul Guwa ŋak mbal pasa ta ismba katesede.
1CO 2:14 Tukul Guwa kugatok minig mbal nane Kuate tuku Guwa tuku wam kame talaka ŋginŋgan wam ndo ŋga nane katesewam kumuŋ kuga. Tukul Guwa ŋak mbal ndo nuŋe wam kame pileŋga alonu kamusmba katesede.
1CO 2:15 Nane wam ŋakmba pileŋga pitik katesede. Tukul Guwa kugatok mbal nane Tukul Guwa ŋak mbal kumumbi pileniŋgam kumuŋ kuga.
1CO 2:16 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ima nu Suŋgo tuku wamdus kila minit? Ima nu Suŋgo wam paguwam kumuŋ ŋgate. Pasa ta son. Sine Kristus tuku ndo kila mineg.
1CO 3:1 Tira kame, ye tane ndoŋ minmba Tukul Guwa ŋak minig mbal taŋaŋ pasa kila sugo ŋak sa ndatiŋgen. Tane Kristus tinaig ta tane kiŋo dabronu ndo minmba kilke te tuku maŋau dubide mbal taŋaŋ minnaig.
1CO 3:2 Ye nyamagaŋ kareŋnu tiŋge ndaken. Amo ndo tiŋgen. Ait ta tane pasa kila sugo ŋak isam kumuŋ kuga. Kile mata tane taŋamba ndo minig.
1CO 3:3 Tane tuku mine ta kilke mbolok mbal taŋaŋ minig. Tane afu tuku mine am kikoŋ tiŋga kualeyauka muŋgu tetka minig sulumba tane tuku mine ta kilke mbolok mbal taŋaŋ ndo minig tae. Tane taŋgo kitek mayok ndakinig.
1CO 3:4 Ata. Tane afu sakade ye Paulus tuku taŋgo ŋgade. Afu ye Apolos tuku ŋgade. Tane taŋakade ta tane Tukul Guwa kugatok mbal taŋaŋ minig.
1CO 3:5 Sile Apolos ndoŋ taŋgo ndaŋ ndaŋ. Sile Kuate tuku piro taŋgo ndo. Nuŋge piro walmba sikina le sile piro kikeŋ le tane pasa mayenu son ŋginaig.
1CO 3:6 Ye piro ta nyamagaŋ tumunu ŋguken le Apolos nu agaŋ tumunu ta kule tuna le Kuateŋge ndo nyamagaŋ alonu te-mayokna.
1CO 3:7 Ta tuku agaŋ ŋgukate taŋgo agaŋ tumunu kule tuwit taŋgo nale ar ta nyu kugatok. Kuateŋge nyamagaŋ alonu te-mayokte nuŋge ndo nyu ŋak.
1CO 3:8 Agaŋ ŋgukate taŋgo agaŋ tumunu kule tuwit taŋgo nale kumu kumu piro taŋgo ndo. Ŋgumneŋga piro miro taŋgo nu nale yimyam piya kumumbi nikamŋgat.
1CO 3:9 Sile Apolos ndoŋ Kuate tuku piro taŋgo ndo. Sile piro tuma kek. Tane Kuate tuku nyam piro taŋaŋ minig.
1CO 3:10 Tane Kuate tuku wande taŋaŋ minig. Kuate nu ake sinaŋ ye make pilmba piro sina le ye tane tugumŋge taŋgo wai kuyar ŋak taŋaŋ wande ta tuku makek te-tiwen. Taŋgo afu nane makek ta mbolŋge wande alonu pilmba minig ta nane riroŋkuwaig. Makek ta mbolŋge wande alonu fare fare pile ndakuwaig.
1CO 3:11 Kuate tuku wande palmbim tuku makek buk siriwen ta Yesus Kristus. Afu nane makek kise sigrikam kumuŋ kuga.
1CO 3:12 Makek ta mbolŋge piro mbal ail ndaŋ ndaŋ kilmba wande alonu palmbimŋgaig. Nane kuil anziŋ nzalail kilmba ko yakmbit kurbag tikbair kilmba pilwaig ta ŋgumneŋga nane tuku piro kilimok mayok kaŋgaig.
1CO 3:13 Ait suŋgo mbolŋge paŋge piro mbal tuku piro yimyam tagoniŋguwa le nane piro mayede ko ŋayode ta kilimok mayok kaŋgaig.
1CO 3:14 Taŋgo nu makek ta mbolŋge wande pile mayete ta paŋge uge ndakuwa le nuŋe piro lafunu tamŋgat.
1CO 3:15 Ande nu pile maye ndate ta paŋge wande alonu ugwa le nu nuŋe piro lafunu te nda. Nu lafunu te ndakuwa sulumba nuŋe ŋgarosu ŋgisike nda. Nu pa tetka mayok kinit taŋaŋ nu ŋgisike diramŋgat.
1CO 3:16 Sine Kuate tuku tukul wande mineg. Nuŋe Guwa sine sinamŋge minit ta tane kila.
1CO 3:17 Wande ta Kuate nuŋe minam tuku madite. Tane tuku ande nu wande ta ŋayo siliwa ta Kuate nu taŋgo ta ŋayo siliwamŋgat. Kuate tuku tukul wande ta sine.
1CO 3:18 Tane riroŋkap. Tane tuku ande ye kilke te mbolok kila ŋakmba ŋak minet ŋgate ta nu nuŋe wamdus mbarte. Nu kila ta ŋakmba ŋgumneniŋmba ŋginŋgan taŋgo mayok kuwa sulumba nu kila tugusek tuwa.
1CO 3:19 Kilke mbol mbal tuku kila Kuate am mbolŋge ŋginŋgan wam ndo mayok kinit. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kila ŋak mbal naŋgine kila tuku yabri paknu tambi Kuate nu nane kilmba kile-ibeŋkate ŋgate.
1CO 3:20 Kuyar pasa ande mata sakate. Suŋgo nu kilke te tuku kila ŋak mbal kaŋgerka wamdus ta alo kugatok ŋgate.
1CO 3:21 Ndaŋam saka tane gabat afu tuku nyu kile-duŋga payamkade. Ye Paulus Apolos Petrus sine ŋakmba tane turkam tuku ndo mineg. Wam ŋakmba minig ta tane tuku minig. Kilke te tane tuku minit. Abo minam tuku maŋau kume maŋau wam kile minig afu ŋgumneŋga prowamŋgaig ta ŋakmba tane tuku ŋga mayok kinig.
1CO 3:23 Ata. Tane ŋakmba Kristus tuku minig le nu Kuate tuku minit.
1CO 4:1 Tane teŋenmba sine tuku idusap. Sine Kristus tuku piro mbal minmba Kuate tuku pasa tugusek kuirok minig ta kile-mayokkam tuku kulat mbal mineg.
1CO 4:2 Sine piro kulat mbal sine kurauka piro ke mayebe ŋga saket.
1CO 4:3 Taneŋge ko taŋgo afuŋge ye tuku piro pilede ta ye taŋaig ŋga ta tuku idus ndawet. Ye piro ket te yiŋe miroŋ mata pile ndawet.
1CO 4:4 Yiŋe mbar afu katese ndamba ye piro mayewet ŋga iduset ta ye wam ta mbolŋge piro taŋgo kumumbi mayok nda kinet. Suŋgoŋge ndo ye tuku piro kumumbi pilete.
1CO 4:5 Ta tuku tane pitik ndo afu tuku wam pile ndaniŋgap. Suŋgo tuku ait ndo tairŋgap. Nu luka pro sine tuku maŋau kuirok minig ta ŋakmba kilŋaniŋguwa sulumba taŋgo wam kam idusde ta kilimok kile-mayokkamŋgat. Nu taŋawa le Kuate nu taŋgo yimyam kumumbi nyu kile-duŋgamŋgat.
1CO 4:6 Tira kame, kuyar pasa tumsiŋgit taŋamba tane taŋgo ande payamka ande tuku nyu te-ibeŋ ndawap. Ye tane tuku gabat ŋakmba tuku satiŋgit ta tane wam ta kila palpe ŋga sile Apolos sikile ŋgaro mbolŋge pilmba satiŋget.
1CO 4:7 Imaŋge tane magenu ŋgate le tane nane afu liniŋganu ŋga idusde. Tane wam ŋakmba kilig ta Kuateŋge tiŋgit. Nuŋge tiŋgit ta ndaŋam saka tane taŋgine miroŋ kilanu sukmba payamkade.
1CO 4:8 Tane wam ande den ndakate ŋga idusde. Tane sine lisiŋmba nyu sugo ŋak minig ŋgade. Yoi. Sine tane taŋamba mayok kape ŋga wamdus suŋgo ŋak mineg. Taŋamba ndeta sine tane ndoŋ ulendika nyu sugo ŋak minbe.
1CO 4:9 Kuate nu sine aposel kilmba taŋgo ŋakmba ŋgumnemŋge nyu kugatok patikina ŋga ye iduset. Ta tuku taŋgo ŋaigonu bale faram tuku patikade taŋaŋ eŋel kame taŋgo ŋakmba pro sine kile-ŋgamukka kaŋger tidiŋga talasiŋgig.
1CO 4:10 Sine aposel kame Kristus tuku mbal mineg tukunu taŋgo am mbolŋge ŋginŋgan taŋgo saŋgri kugatok taŋaŋ mineg ta tane Korin mbal tane teŋenmba sakade. Sine Kristus tuku mbal mineg sulumba sine kila ŋak mbal mayok kumba sine saŋgri ŋak ŋga sakade. Tane Kristus tuku mbal minmba taŋgo am mbolŋge nyu suŋgo tade ta sine nyu suŋgo nda teg.
1CO 4:11 Sine aposel kame o buk kile mata gubak ndo minmba kule parasiŋmba tawi urfunu tiŋgeg. Afuŋge sine ŋaigo siglikade le sine tumbraŋ kugatok taŋaŋ kine promba likeg.
1CO 4:12 Siŋgine waimbi piro kareŋka mundumbi nyamagaŋ piyaweg. Afu tumail pansiŋgig ta lafu ndamba nane sinanu Kuate yabaŋeg. Afu piti siŋgig ta sine ŋgan patika ake mineg.
1CO 4:13 Afu kasursiŋgig ta sine pasa bafumbi saniŋgeg. Taŋgo pino ŋakmba sine agaŋ ŋaigonu tiglu taŋaŋ ŋga pitaikade.
1CO 4:14 Ye pasa saŋgrinu kuyarit te tane kikotiŋguwa ŋga kuyar ndawit. Tane ye tuku kiŋo kame tukunu tane kile-tidiŋgam tuku pasa te kuyaret.
1CO 4:15 Tane Kristus tuku mbal piro taŋgo gudommba tane ndin tumtiŋgam tuku minig ta tane mam gudommba kuga. Ye pasa mayenu tumtiŋgen le tane Kristus Yesus tuku mbal mayok kinaig le ye tane tuku mam taŋaŋ minet.
1CO 4:16 Tane ye tuku maŋau te-purap ŋga sarsartiŋget.
1CO 4:17 Ta tuku ye Timoteus kukuli le tane tugum kaŋgat. Nu Suŋgo mbolŋge ye tuku kiŋo mayenu minit. Ye Kristus Yesus ndoŋ ulendika minet maŋau te nuŋge tane maŋ satiŋguwa le isap. Ye Kristus tuku kuasmbi tumbraŋ ŋakmba mbolŋge minig ta taŋamba tumniŋget.
1CO 4:18 Tane afu taŋgine ŋgarosu payamka sakade. A ... Paulus nu kuru-kuruka sine tugum prowe nda ŋgade ta
1CO 4:19 Suŋgo nu nuŋe nzali dubiwa le ye mine-minemba tane tugum prowamŋgit. Ye pro payamkade mbal tuku maŋau ta kaŋgeramŋgit. Nane tuku pasa ta alo ŋak e ko alo kugatok?
1CO 4:20 Ande nu Kuate tuku gageu minit ta nu pasa ndo sa ndakate. Nu nuŋe maŋaumbi Kuate tuku saŋgri kile-mayokkate.
1CO 4:21 Tane ndaŋmba idusde? Taŋgine mbar maŋau sigair-sigairtiŋmba kile-tidiŋgi e ko kukotiŋmba pasa bafumbi satiŋgi e ŋga idusde.
1CO 5:1 Tane tuku ande nu mam nuŋe tuku pino kuayarmba nu ndoŋ minit ŋga sakade le ye iset. i ... Kuate gilai mbal mata taŋamba mbar ndade.
1CO 5:2 Yoi. Tane payamka sine wam ande den ndakate ŋgade. Tane loka kiko ŋak malmbika minam kumuŋ. Taŋgo taŋamba tane ŋgamukŋge kate ta nu tumba pitaiwap.
1CO 5:3 Yiŋe ŋgarosu tane ndoŋ mine ndakate ta yiŋe wamdus ta tane ndoŋ minit. Ye tane ndoŋ minanu taŋaŋ ye teŋenmba satiŋgamŋgit. Tane maŋgur palpe le ye tuku wamdus Suŋgo Yesus tuku saŋgri nale tane ndoŋ maŋgurkamŋgaik.
1CO 5:5 Tane Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge taŋgo ta Satan tuku wai mbolŋge palpe le nu tuku ŋgarosu ŋayo siliwa. Taŋawa le nu wam ta mbolŋge ŋgamuŋgal biye mbilwa le Suŋgo Yesus nu prowa le taŋgo ta tuku guwa ŋgisi ndakuwa.
1CO 5:6 Tane payamkade ta wam maye ndade. Yis fudiŋndo plaua sinamŋge pileg le yis ta plaua ŋakmba ulmba silite ta tane kila.
1CO 5:7 Ta tuku tane bret yis kugatok taŋaŋ purfeŋnu ndo minap. Ata. Siŋgine Pasowa tuku Sipsip Fat Kristus nane buk nu tumba balenaig. Ta tuku taŋgine maŋau ambokok yis taŋaŋ ta kile-panka maŋau kitek ŋak minap.
1CO 5:8 Zu mbal nane Pasowa tuku kusem kaŋgerde maŋau ta sine bret yis ŋak taŋaŋ maŋau ŋaigonu ambokok pitaikube sulumba bret yis kugatok taŋaŋ maŋau tugusek kitek ŋak minbe.
1CO 5:9 Ye buk tane tuku waŋe ande kuyarmba tane unekade mbal ndoŋ ulendi ndakap ŋga kuyaren ta
1CO 5:10 ye Kuate dubi ndade mbal tuku sa ndatiŋgen. Tane nane fare fare pino taŋgo ndoŋ uneka agaŋ ndende kilam tuku piririmba yabri mbara mbariŋde mbal ta ŋakmba kusreka aniŋge minamŋgaig? Minam tuku ma ande mine ndakate.
1CO 5:11 Ye pasa kuyaren ta tugunu teŋenmba. Ande nu ye Kristus tuku taŋgo ŋgate sulumba fare fare pino ndoŋ unekate e ko agaŋ ndende kilam tuku piririte e ko yabri mbara mbariŋte e ko afu tumail panniŋgit e ko kule kamenu nyumba ŋginŋgankate e ko agaŋ ndende kuayarte e ko mbar afu taŋamba kate ta tane nu ndoŋ ulendika isukuse ndakap.
1CO 5:12 Kuate dubi ndade mbal pileniŋgam tuku piro ta sine tuku kuga. Kuateŋge ndo nane tuku maŋau pileniŋgamŋgat. Sine tuku piro ta siŋgine mbal ndo pileniŋgam tuku. Tane taŋawap sulumba taŋgo une ŋak ta pitaiwap.
1CO 6:1 Ndaŋam saka tane taŋgine taŋgine ande pasa mbolŋge pilmba Kuate tuku mbal tugumŋge te-ti ndamba Kuate dubi ndade mbal tugumŋge te-tiwam kinig.
1CO 6:2 Sine Kuate tuku mbal ŋgumneŋga kilke te tuku mbal ŋakmba pileniŋgam tuku mineg wam ta tane kila. Sine taŋamba wam sugo pileniŋgam tuku mbal mineg ta ndaŋam tane wam foŋfoŋ kile-tidiŋgam kumuŋ kuga ŋgade.
1CO 6:3 Sine eŋel kame mata pileniŋgamŋgig. Ta tuku sine kilke te tuku wam siŋka kile-tidiŋgam kumuŋ.
1CO 6:4 Tane wam afu kile tidiŋgam tuku ŋak minig ta ndaŋam Kuate tuku mbal laipniŋmba ake mbal tugum kinig. Tane wam ŋayode.
1CO 6:5 Ye pasa satiŋget te ismba kikotiŋguwa. Tane tuku ande nu ande tumba pasa mbolŋge pilit sulumba Kristus tuku son nda ŋgade mbal tugum kumba te-tite. Yoi. Tane tuku ndindo ande wamdus kila ŋak pasa te-tiwam tuku mine ndakate le tane taŋade e.
1CO 6:7 Tane taŋgine taŋgine ande tumba pasa mbolŋge pilig ta tane wam maye ndade. Afu tane ŋaigo siglika ko tane tuku agaŋ ndende kuayarwaig ndeta tane pasa kugatok minap ta maye ta
1CO 6:8 tane taŋamba mine ndakade. Kuga. Taŋgine miroŋ taŋgine tira ŋaigo siglika nane tuku agaŋ ndende kuayarde.
1CO 6:9 Maŋau ŋaigonu kade mbal Kuate tuku gageu mayok ka nu kulatkate ma mbol kine nda ta tane kila. Ta tuku tane riroŋkap. Taŋgine wamdusŋge yabritiŋgikat. Fare fare pino taŋgo ndoŋ unekade mbal nane ma ta mbol kine nda. Yabri mbara mbariŋde taŋgo pino muŋgu kuayarde taŋgo taŋgo ndo unekade mbal ta ŋakmba kine nda.
1CO 6:10 Agaŋ kuayarde, agaŋ kilam tuku piriride, kule kamenu nyumba ŋginŋgankade, tumail panniŋgig, afu katniŋmba nane tuku agaŋ ndende kilig ta nane ŋakmba siŋka Kuate tuku ma mbol kine nda.
1CO 6:11 Tane afu buk taŋamba ke lika minnaig ta Kuate nu tane tuku une saukina. Kile tane Suŋgo Yesus Kristus siŋgine Mbara tuku Guwa nale tuku saŋgri mbolŋge Kuate tuku mbal mayok ka nu am mbolŋge tiŋreknu minig.
1CO 6:12 Tane afu sakade. Sine Kristus tuku mbal sine tukul kugatok mineg ŋgade ta son ta tukul kugatok wam afu keg ta sine tur ndasiŋgig. Ye mata tukul kugatok minet ta wam afu taŋge ye tuku ŋgamuŋgal didikikat ŋga ye wam ta ke ndaket.
1CO 6:13 Tane afu sakade. Agaŋ ŋakmba nyam tuku minig. Fuŋgul nu nyamagaŋ ta nyam tuku minit ŋgade ta son ta Kuate nu agaŋ ar ta kile-ŋgisikamŋgat. Tane kuraukap. Sine tuku ŋgarosu te fare fare taŋgo pino ndoŋ unekam tuku mine ndakate. Nu Suŋgo tuku minit. Suŋgo nu ŋgarosu te turam tuku minit.
1CO 6:14 Kuate nu nuŋe saŋgrimbi Suŋgo kumna le nu tuku ŋgarosu te-tina taŋamba ndo nu sine tuku ŋgarosu mata kile-tidiŋgamŋgat.
1CO 6:15 Siŋgine ŋgarosu te Kristus tuku ŋgarosu inum inumnu mine likade ta tane kila. i ... Sine Kristus tuku ŋgarosu inum inumnu kilmba fare fare pino ndoŋ tumawam kumuŋ kuga.
1CO 6:16 Taŋgo nu fare fare pino ndoŋ kinyik ta nale ŋgarosu ndindo taŋaŋ mayok kinik. Kuyar pasa teŋenmba sakate. Nale ŋgarosu ndindo mayok kinik ŋgate.
1CO 6:17 Ande nu Suŋgo ndoŋ ulendikate ta nu Suŋgo ndoŋ ŋgamuŋgal ndindo mayok kinik.
1CO 6:18 Fare fare pino taŋgo ndoŋ unekam tuku maŋau siŋka kurau mayewap. Wam ŋaigonu afu keg ta ŋgarosu ŋayo sili ndade. Fare fare pino ndoŋ unekeg ta ŋgarosu ŋayo silite.
1CO 6:19 Kuate nu Tukul Guwa tiŋgina ta kile nu tane sinamŋge minit. Tane tuku ŋgarosu ta nu tuku tukul wande minig. Tane taŋgine miroŋ tuku mine ndakate ta tane kila.
1CO 6:20 Tane nu tuku taŋgo minam tuku Kuate nu piya suŋgo kusrena. Ta tuku taŋgine ŋgarosumbi nu tuku nyu te-duŋgam tuku maŋau mayenu kam tuku palpe le minwa.
1CO 7:1 Tane kusna waŋe ye tuku kuyarnaig ta kile lafuwamŋgit. Taŋgo nu pino nda tumba ake minit ta nu wam mayete ŋget ta
1CO 7:2 tane fare unekubekaig ŋga ye teŋenmba iduset. Tane taŋgo ŋakmba pino ŋak ŋak minap le pino mata taŋgo ŋak ŋak minap.
1CO 7:3 Taŋgo nu muŋgu kilanu maŋau kurauka dubimba nu nuŋe piyo nuŋe ŋgaro ŋgail ndawa. Pino mata taŋaŋ nu taŋgo nuŋe ŋgaro ŋgail ndawa.
1CO 7:4 Pino nu nuŋe miroŋ ŋgarosu kulat ndakate. Taŋgo nuŋeŋge kulatkate. Taŋgo mata nuŋe ŋgarosu kulat ndakate. Piyo nuŋeŋge kulatkate.
1CO 7:5 Nalekam ŋgaro muŋgu ŋgail ŋgail ndakap. Kuate yabaŋam ŋga tale arŋeŋ pasa katmba pinka ait fagnu ndo takile ŋgarosu kuraukap ta ndo kumuŋ. Ait ta kugawa le tale maŋ tumawap. Kuga ta takile nzali towe fuguwap le Satanŋge tale tagotikikat.
1CO 7:6 Pasa te tukul taŋaŋ sa ndatiŋget. Ande nu pino tam idusmba kande tuwa. Ande nu ake minam idusmba kande ake minwa.
1CO 7:7 Tane ŋakmba ye minet teŋenmba minap ŋga ye iduset ta Kuate nu sine ndui ndui saŋgri yimyam siŋgit.
1CO 7:8 Afu kosnu ko kuembol minig ta tane ye suk pino kugatok minig ta tane mayede.
1CO 7:9 Taŋgine nzali towam kumuŋ kuga kande muŋgu kilap. Tane muŋgu kile ndaka ŋgarosu tuku nzali kikoŋ tiŋga minwa ta ŋayo.
1CO 7:10 Muŋgu kilnaig mbal ye tane teŋenmba satiŋgamŋgit. Pino nu taŋgo nuŋe kusre ndawa. Nu taŋgo nuŋe kusremba ndeta nu ake minwa ko nu maŋ taŋgo nuŋe ndoŋ tumawa. Not ndo. Taŋgo mata piyo nuŋe pitai ndawa. Pasa te ye tuku pasa ndo kuga. Suŋgo tuku pasa.
1CO 7:12 Kile ye tane afu satiŋgamŋgit. Suŋgo nu pasa te sa ndayate. Yiŋe wamdusmbi satiŋgamŋgit. Pino ande Kristus tuku son nda ŋga nu taŋgo nuŋe kusrewam idus ndawa ndeta taŋgo ta nu pino ta pitai ndawa.
1CO 7:13 Ko taŋgo ande Kristus tuku son nda ŋga nu piyo nuŋe pitaiwam idus ndawa ndeta pino ta mata nu kusre ndawa.
1CO 7:14 Ta ndaŋam? Kristus tuku son nda ŋgate taŋgo nu Kristen pino ŋak tukunu nu Kuate tuku mbal sinamŋge minit. Kristus tuku son nda ŋgate pino nu Kristen taŋgo ŋak tukunu nu mata Kuate tuku mbal sinamŋge minit. Naŋgine kutu kame ta ina e ko mam mbolŋge nane Kuate tuku mbal tuku kiŋo kame mayok kinig. Nane kasomŋge minig mbal tuku kiŋo kame suk kuga.
1CO 7:15 Son nda ŋgate taŋgo ko pino muŋgu kilik maŋau puram idusmba ndeta nu purwa. Tane tuku ande mbolŋge taŋamba mayok kinit ta tukul ande nu peuwam tuku mine ndakate. Kuate nu sine ŋgamuŋgal mukuk minam tuku wikate.
1CO 7:16 Kristen pino taŋgo tane taŋgine taŋgo ko pino son nda ŋgade ta ndaŋmba ndin tumniŋmba kile-luka kilamŋgaig?
1CO 7:17 Kuate nu sine mine kise kise siŋgina. Sine mine ta mbolŋge mingeŋ le nu sine wikina. Kile mine ta kusrewam idus ndawap. Ye Kristus tuku kuasmbi ŋakmba tukul pasa ta saniŋget.
1CO 7:18 Ne ŋgaro pikna le Kuate nu ne wikina ta kile ne nzilal ta saukam idus ndawa. Ne ŋgaro nda pikna le Kuate nu ne wikina ta kile ŋgaro pikam idus ndawa.
1CO 7:19 Ŋgaro pikig e ko ŋgaro nda pikig maŋau ta alo kugatok. Sine Kuate tuku miŋge dubiweg wam ta ndo alo ŋak.
1CO 7:20 Taŋgo yimyam ame mine mbolŋge minnaig le Kuate nu wikina ta mine ta mbolŋge ndo minap.
1CO 7:21 Ne ande tuku piro agaŋ taŋaŋ minmba nu tugumŋge piya kugatok pirokina le Kuate nu ne wikina ta ne rawe taŋgo taŋaŋ minam tuku piti ndanuwa. Naŋe kulat taŋgo ne kusrenam tuku ndin ande mayok kuwa kande ne mayok kaye. Kuga ta taŋaig.
1CO 7:22 Ne Suŋgoŋge wikina tukunu kile ne Suŋgo tuku taŋgo minmba ndalekanu taŋaŋ mine ndakate. Ko ne naŋe miroŋ naŋe nzali kulatka minna le Kuate nu ne wikina ta kile ne Kristus tuku piro agaŋ taŋaŋ minit.
1CO 7:23 Kuate nu ne tam tuku piya suŋgo kusrena. Ta tuku ne taŋgo tuku piro agaŋ mayok nda kaye. Ne Kuate tuku piro agaŋ mina.
1CO 7:24 Tira kame, tane yimyam ame mine mbolŋge minnaig le Kuate nu wikina ta mine ta mbolŋge minmba Kuate tugumŋge minap.
1CO 7:25 Ye pino kosnu minig mbal tuku tukul ande Kuate tugumŋge ise ndaken ta Suŋgo nu ye turyate le ye wamdus tet te tugusek.
1CO 7:26 Ye teŋenmba iduset. Piti ait suŋgo te ŋgamukŋge mineg tukunu taŋgine minig maŋau kusre ndamba ta mbolŋge ndo minap.
1CO 7:27 Ne pino ŋak minmba ndeta pino pitaiwam idus ndawa. Ne pino kugatok minmba ndeta pino tam idus ndawa.
1CO 7:28 Nane muŋgu kilig mbal piti suŋgomba kamusde. Piti ta tane laiptiŋgam tuku taŋamba pasa te satiŋget. Ande nu pino tate ta nu mbar ndate. Pino mbanzo nu taŋgo tate ta nu mata mbar ndate.
1CO 7:29 Tira kame, ye pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Ait buk fag kinit. Ta tuku nane pino ŋak mbal wamdus pino mbolŋge ndo mine ndaka pino kugatok taŋaŋ minwaig.
1CO 7:30 Nane piti ŋak minig mbal wamdus piti mbolŋge ndo mine ndaka piti kugatok taŋaŋ minwaig. Gare ŋak minig mbal wamdus gare mbolŋge ndo mine ndaka gare kugatok taŋaŋ minwaig. Agaŋ ndende piyade mbal agaŋ ndende kugatok taŋaŋ minwaig.
1CO 7:31 Kilke kaŋgereg te ŋgisikamŋgat. Ta tuku tane kilke te tuku wam ŋakmba tuku suŋgomba idus ndaniŋgap.
1CO 7:32 Tane wamdus fulilka piti ŋak mine ndakap ŋga iduset. Taŋgo nu pino kugatok nu Suŋgo tuku wam kame ndo idusniŋmba nu gare tambim tuku ndin sotate.
1CO 7:33 Taŋgo pino ŋak ta nu kilke te tuku wam kame turmba idusniŋmba nu piyo nuŋe gare tambim tuku ndin sotate.
1CO 7:34 Ta tuku nu Suŋgo tuku idusmba piyo nuŋe turmba iduste le wam ar taŋge nu didikade. Pino kosnu ko pino mbanzo ande nu Suŋgo tuku wam ndo idusniŋmba nuŋe wamdus ŋgarosu ŋakmba Suŋgo tuku palmbim kumuŋ. Pino taŋgo ŋak nu kilke te tuku wam turmba idusniŋmba nu taŋgo nuŋe gare tambim tuku ndin sotate.
1CO 7:35 Pasa te ye tane turtiŋgam tuku ndo satiŋget. Ye muŋgu kilig maŋau peu ndaket. Tane maŋau kumumbi ŋak minmba wamdus ŋakmbambi Suŋgo dubiwap ŋga ndin tumtiŋget.
1CO 7:36 Taŋgo nu nuŋe kulim kulatkate le nu buk suŋgoka pino lete sulumba taŋgo kugatok minit le mam nuŋe nu taŋgo tambim idusmba kande tuwa. Ta mbar kuga.
1CO 7:37 Ko nu nuŋe kulim kulatkate le nu taŋgo tam idus ndate le mam nuŋe nu wamdus ta saŋgrinu pilmba taŋgo ande tuwe ndakuwa ta mata nu mbar ndate.
1CO 7:38 Maŋau arŋeŋ ta maye. Ande nu nuŋe kulim taŋgo tuwit ta maye. Ande nu nuŋe kulim taŋgo tuwe ndakate ta mayenu ndo.
1CO 7:39 Pino nu taŋgo nuŋe abo minwa le kusre ndawa. Taŋgo kumwa le ndo piyo nuŋe nu nuŋe nzali dubimba taŋgo kise tam kumuŋ. Suŋgo dubite tuku taŋgo inum ndo tuwa.
1CO 7:40 Nu taŋgo inum nda tuwa ta nu siŋka gare ŋak minamŋgat ŋget. Kuate tuku Guwa nu wamdus sate le ye taŋamba satiŋget ŋga iduset.
1CO 8:1 Afu naŋgine yabri mbara atraukade ndem tuku ye kusnayinaig ta teŋenmba lafuwamŋgit. Sine kila ŋak ŋga sakade ta son ta tane sine kila ŋak mineg ŋga taŋgine ŋgaro payamkade. Tane kume pur maŋaumbi ndo taŋgo saŋgri pileniŋgam kumuŋ.
1CO 8:2 Ande nu ye kila ŋak minet ŋgate ta nu kila kumumbi te ndakate. Nu denkate.
1CO 8:3 Ande nu Kuate tuku kume purte ta Kuate nu taŋgo ta kila minit.
1CO 8:4 Yabri mbara atraukade ndem nyam tuku sakinaig ta teŋenmba. Nane naŋgine mbara kanunu atraukade ta tugusek kuga. Mbara ndindo ndo minit.
1CO 8:5 Nane afu mbara kame samba mbolŋge kilke mbolŋge mine likade ŋga sakade ta mbara taŋaŋ gudommba minig ta nane katesek mbara kuga.
1CO 8:6 Siŋgine Mam Kuate nu siŋgine Mbara Ndindo. Ande mine ndakate. Agaŋ ndende ŋakmba nu tugu. Sine nu tuku ndo mineg. Yesus Kristus nu siŋgine Suŋgo ndindo. Nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Sine nu mbolŋge abo kitek teg.
1CO 8:7 Kristus tuku mbal afu wam ta kila pile maye ndade. Nane buk yabri mbara ta dubikinaig tukunu kile yabri mbara atraukade ndem ta nyumba wamdus gisleknu ŋak minmba nyade sulumba mbareg ŋga kutur tade.
1CO 8:8 Sine agaŋ pileŋga nyeg ta mbolŋge Kuate tugum kine ndakeg. Sine agaŋ afu nda nyeg ta mbolŋge den ndakate. Ko agaŋ afu nyeg ta mbolŋge kumumbi mayok nda kineg.
1CO 8:9 Sine tukul kugatok ndem ŋakmba nyam kumuŋ ta sine riroŋkube. Tira wamdus gisleknu ta bariŋgikat.
1CO 8:10 Ne taŋgo kila ŋak mbara atraukam tuku wandekŋge ndem nyumba mina le naŋe tira wamdus gisleknu ne kaŋgernumba saŋgri tiŋga nu mata mbara atraukanu ndem nyumba bariŋgikat.
1CO 8:11 Ne naŋe kila mayenu tambi tira naŋe ŋayo silite. Ne kurauka. Kristus nu tira ta tuku mata kumna.
1CO 8:12 Naŋe tira kame wamdus gisleknu minig le ne nane bariŋgam tuku ndin wakeite ta ne Kristus mata ŋayo silite.
1CO 8:13 Yiŋe tira ande ndem mbolŋge wamdus bariŋguwa ta ye ndem nduiye mbulmba nye nda.
1CO 9:1 Ye afu kumnemŋge mine ndaka Kuate ndo kumnemŋge minet. Ye yiŋe ammbi Suŋgo Yesus kaŋgeren sulumba nu tuku aposel minet. Ye Suŋgo tuku piro ket le tane ye tuku piro alonu minig.
1CO 9:2 Nane afu ye aposel kuga ŋgade ta tane am mbolŋge ye siŋka aposel minet. Ye aposel minet ta alonu tane mbolŋge kilimok mayok kinit.
1CO 9:3 Nane afu ye tuku nyu te-ibeŋde ta ye teŋenmba nane saniŋgamŋgit.
1CO 9:4 Ye piro ka afu tugumŋge nyamagaŋ kilam kumuŋ.
1CO 9:5 Aposel kame afu Suŋgo tuku maib kat nuŋe Petrus turmba naŋgine pino ŋak pasa mayenu tuku likade ta ye mata pino ŋak ndeta tumba likam kumuŋ.
1CO 9:6 Aposel ŋakmba taŋgo tugumŋge nyamagaŋ kilmba nyade. Sile Barnabas ndoŋ sikile waimbi piroka nyamagaŋ piyawamŋgik ŋga idusde?
1CO 9:7 Kame taŋgo ndaŋ nuŋe miroŋ agaŋ ndende piyate? Kuga. Gafmanŋge piyate. Taŋgo ndaŋ nu nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakate? Kuga. Nu alonu kilit. Makau kulat taŋgo ndaŋ nu gubak pirokate? Kuga. Nu makau amonu nyate.
1CO 9:8 Maŋau ta taŋgo tuku wamdus ndo kuga. Kuate tuku wamdus mata.
1CO 9:9 Moses nu Kuate tuku pasa teŋenmba kuyarna. Tane makau wit alonu tomba sikam tuku piro niŋmba alonu afu nye ndakuwaig ŋga miŋge tukul ndaniŋgap ŋga sakina. Kuate nu makau tuku ndo idusmba tukul ta sa ndakina.
1CO 9:10 Nu sine nu tuku piro biyeg mbal ta idussiŋmba sakina. Sine piro tugu pileg ko piro kulatkeg taŋamba piro ta tuku alonu kilbe ŋga nu pasa tambi tumsiŋgit.
1CO 9:11 Sile Kuate tuku wam magenu tane ŋgamukŋge ŋgukikeŋ. Ta tuku kile taŋgine agaŋ ndende fudiŋmba sikap ŋga wikam kumuŋ.
1CO 9:12 Piro mbal afu tane tugumŋge agaŋ ndende wikade ta sile nane liniŋgek. Sile siŋka wikam kumuŋ ta sile wi ndakek. Sile nane afu Kristus tuku pasa isam tuku ndin purpekik ŋga piti ŋakmba kile-ibeŋka pirokek.
1CO 9:13 Israel mbal tuku kusem wande sinamŋge pirokade mbal nane wandek taŋge nyamagaŋ kilig. Taŋgo pino tuku atrau piro biyig mbal nane mata ndem ta tuku afu kilmba nyade ta tane kila.
1CO 9:14 Taŋamba ndo sine pasa mayenu kukliweg mbal nane pasa isig mbal tugumŋge ŋgarosu turam tuku agaŋ ndende kilap ŋga Suŋgo nu sasiŋgina.
1CO 9:15 Ye tane tugumŋge agaŋ ndende wikam kumuŋ ta ye wi ndaken. Ye kile mata agaŋ ndende sap ŋga pasa te kuyar ndawet. Kuga. Ye piroket sulumba piya kugatok gare ŋak payamket. Ye suwaig ta yiŋe payamket maŋau te purikat. Ye gubaŋge baleyuwa ta maye.
1CO 9:16 Ye pasa mayenu kukliwam tuku Kuate nu nyu sina. Piro ta mbolŋge ye payamkam kumuŋ kuga. Kukli ndawet kande ye pa tam tuku minet kande.
1CO 9:17 Ye yiŋe wamdusmbi piroket kande piya tam tuku saket kande. Kuateŋge piro te sina le nu tuku wamdus dubimba piroket tukunu ye kulat taŋgo ndo.
1CO 9:18 Ta tuku ye pasa mayenu kukliwet te lafunu te ndaket. Ye lafunu tet ta teŋenmba. Ye pasa mayenu kukliwet ta piya kugatok isig. Ye agaŋ ndende wikam kumuŋ ta ye wi ndaket. Maŋau ta mbolŋge ye maro ŋak minet.
1CO 9:19 Ye afu kumnemŋge mine ndaket ta ye nane gudommba tuku wamdus kili le Kristus tuku son ŋguwaig ŋga ye yiŋe wamdusmbi nane ŋakmba kumnemŋge minet.
1CO 9:20 Ye Zu mbal tugumŋge piroken ta nane tuku wamdus kili le Kristus tuku son ŋguwaig ŋga ye nane taŋaŋ minen. Ye tukul pasa kumnemŋge mine ndaket ta ye tukul ta dubide mbal tugumŋge piroken ta nane tuku wamdus kilam tuku ye tukul ŋakmba dubiken.
1CO 9:21 Ye kasomok mbal tugumŋge piroken ta nane tuku wamdus kili le afu Kristus tuku son ŋguwaig ŋga ye nane taŋaŋ Moses tuku tukul kugatok mayok kan. Ye taŋamba ken ta ye Kuate tuku tukul kusre ndaken. Kristus tukul pasa siŋgina ta ye mara mara dubika minet.
1CO 9:22 Ye afu tugumŋge wam afu ki le piti tubekaig ŋga nane kilam tuku nane taŋaŋ wam ŋakmba kurauken. Ye taŋgo afu tuku wamdus kili le Kuate nu nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋguwa ŋga ye nane yimyam ŋakmba tuku maŋau dubiken.
1CO 9:23 Ye wam ŋakmba ke liket ta Kristus tuku pasa mayenu suŋgokam tuku ke liket. Ta mbolŋge pasa mayenu tuku alonu ye mata liye nda.
1CO 9:24 Nane afu pinderka muŋgu lilikade ta ndindo nu amboŋgate le nane nu tuku nyu te-duŋgade ta tane kila. Tane mata nane taŋaŋ Kuateŋge tane tuku nyu kile-duŋguwa ŋga tane saŋgri tiŋga ndin mayenu dubiwap.
1CO 9:25 Pinderkade mbal pinder mbolŋge saŋgri tiŋga pinderkam tuku nane amboŋga naŋgine ŋgarosu tumtummba ŋgarosu tuku nzali yimyam kile-ibeŋkade. Nane pinder mbolŋge kilke te tuku nyu suŋgo kugawam tuku ta tam taŋade le sine nyu minmba minam tuku tam taŋaweg.
1CO 9:26 Ye afu tugumŋge pasa kuklimba dubi mayewam tuku tumniŋget ta nane kumumbi ndin ta mbolŋge pinderka nyu suŋgo tuwaig le yiŋe miroŋ kumumbi pinderka nyu suŋgo te ndatikit ŋga ye teŋenmba ket. Yiŋe ŋgarosu tuku nzaliŋge ye didikikat ŋga ye mara mara ŋgarosu mape ndamba te-ibeŋam tuku wamdus saŋgrinu pilet. Ye Yesus tugumŋge nyu suŋgo tam tuku wamdus ndindo ndo pilmba pinderket.
1CO 10:1 Tira kame, sine Israel mbal tuku mbuŋ kame ma baknu mbolŋge maŋau kinaig ta tane idusap. Nane Moses ndoŋ gau ande nane ŋakmba kainiŋgina le ŋak lika ŋakmba yu sinam sinam ka tabek kinaig.
1CO 10:2 Nane Moses dubiwaig ŋga gau yu ta mbolŋge kule pisne taŋaŋ tumba Moses ndoŋ ulendikinaig.
1CO 10:3 Nane ŋakmba Kuateŋge nyamagaŋ kule ndui ta niŋgina le nyinaig.
1CO 10:4 Ndame sinamŋge kule bulbulmba prona le nane nyinaig. Ndame ta Kristus tuku kanumnu taŋaŋ nane ndoŋ likina.
1CO 10:5 Nane taŋamba Kuate tuku wam kaŋgerkinaig ta Kuate nu nane gudommba tuku ndagariniŋgina le nane ma baknu mbolŋge kume likinaig.
1CO 10:6 Mbuŋ kame tuku wam ta sine riroŋkam tuku tumsiŋgig. Sine nane taŋaŋ wam ŋaigonu kam tuku ŋgamuŋgal kunde kunde ndasiŋguwa.
1CO 10:7 Sine nane tuku afu taŋaŋ yabri mbara tuku nyu te-du ndaŋgube. Kuyar pasa nane tuku teŋenmba sakate. Israel mbal nane minyoka isukusnaig. Isukusmba kule nyumba nane tiŋga kupesmba pino didik farmba une maŋau ke likinaig ŋgate.
1CO 10:8 Sine nane tuku afu taŋaŋ fare fare pino taŋgo ndoŋ une nda kube. Mbar ta tuku ki ait ndindo mbolŋge Kuateŋge nane tuku 23,000 bale farna.
1CO 10:9 Sine nane taŋaŋ Suŋgo tuku wamdus mukuknu tago tago ndabe. Nane taŋanaig le kame mbeŋ pro nane bale farniŋge likinaig.
1CO 10:10 Sine nane taŋaŋ gubra tumba wam sak pile ndabe. Wam ta tuku kame eŋelŋge nane bale farna.
1CO 10:11 Nane mbarnaig le pa lafunu nane mbol prowe likinaig ta taŋgo kame kaŋgerka riroŋkam tuku. Sine kugawam tuku ait mbolŋge mineg mbal sine mata riroŋkam tuku nane tuku wam kube te kuyar pasa mbolŋge minig.
1CO 10:12 Ande nu sakate ye saŋgri ŋak ye tiŋgam kumuŋ ŋgate ta nu riroŋkuwa. Nu bariŋgikat.
1CO 10:13 Satan nu wam ŋakmba tuku tago-tagosiŋgit ta nu taŋgo ŋakmba taŋamba ndo tagoniŋgit ta tago ait mbolŋge Kuate nu kumumbi sine kulatkate. Nu sine tuku saŋgri kulatka minmba nu sine bike ndaka saŋgri tiŋgam tuku ndin tursiŋgit.
1CO 10:14 Tira kame, tane siŋka kurau mayewap. Yabri mbara yimyam mbariŋ ndaniŋgap.
1CO 10:15 Tane wamdus kuyar mayenu ŋak minig tukunu ye tuku pasa te ismba pilewap.
1CO 10:16 Sine grep kule murko ŋak tumba Kuate gare pasa samba nyeg ta sine Kristus ndoŋ ulendika nu tuku ndare nyanu taŋaŋ. Sine bret tumba fetka nyeg ta sine Kristus tuku ŋgarosu nyanu taŋaŋ.
1CO 10:17 Bret ndindo minit le sine tuma nyeg tukunu sine ŋakmba ulendika ŋgarosu ndindo mayok kineg.
1CO 10:18 Tane Israel mbal tuku maŋau kaŋgerap. Nane agaŋmor baleniŋmba Kuate atraukanu ma mbolŋge ndem inumnu tumba nyade ta nane Kuate ndoŋ ulendikade.
1CO 10:19 Ye pasa satiŋgit ta yabri mbara atraukade ndem ta saŋgri ŋak ŋga sa ndaket. Ko yabri mbara nu minit ŋga idus ndawet.
1CO 10:20 Kuga. Nane ndem tumba yabri mbara atraukade ta bukla ŋaigonu atraukade. Nane Kuate atrau ndakade. Tane bukla ŋaigonu ndoŋ ulendi ndakap. Ye mbulit.
1CO 10:21 Tane Suŋgo tuku grep kule nyumba nu ndoŋ ulendika maŋ bukla tuku grep kule nyumba nane ndoŋ ulendikam kumuŋ kuga. Tane Suŋgo tuku mbain tugumŋge isukusmba nu ndoŋ ulendika maŋ bukla tuku mbain tugumŋge isukusmba nane ndoŋ ulendikam kumuŋ kuga.
1CO 10:22 Sine Suŋgo pitaimba nu tuku ma mbolŋge bukla kame patikube ta nu gubra kagli firkamŋgat. Tane tuku saŋgri Suŋgo tuku saŋgri lite ŋga idusde e? Ndo kuga.
1CO 10:23 Tane afu teŋenmba sakade. Sine Kristus tuku mbal sine tukul kugatok mineg ŋgade ta son ta tukul kugatok wam afu keg ta sine tur ndasiŋgig. Afu keg ta sine saŋgri pile ndasiŋgig.
1CO 10:24 Tane taŋgine maye minam tuku idus ndawap. Nane afu tane tugumŋge minig ta nane pitiniŋbekig ŋga idusmba maŋau pileŋga kap.
1CO 10:25 Maket mbolŋge ndem patikade ta piyamba nyap. Tane piyamba ndem te yabri mbara atraukaig e ŋga kusna ndaŋgap. Tane ndem piyamba fare nyap.
1CO 10:26 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kilke agaŋ ndende ŋakmba minig ta Kuate nu miro ŋgate.
1CO 10:27 Ande nu Kristus tuku son nda ŋganu nu ne ndoŋ isukusam tuku sanuwa le ne kambim idusmba kande kaye. Nu ndem tinwa le ake kilmba nyendo ka. Wamdus piti ŋak tumba ndem ta yabri mbara atraukaig ŋga kusna ndawa.
1CO 10:28 Ande nu ne sanumba ndem te yabri mbara atraukaig tuku ŋguwa kande ne nda nya. Taŋgo ta nu wamdus piti tumba sanate ta ne nu idusmba nye ndaka.
1CO 10:29 Ne wamdus piti tikat ŋga ye sa ndaket. Taŋgo inum ta nu wamdus piti tikat ŋga sanet. Tane afu teŋenmba sakade. Ye tukul kugatok minet. Ndaŋam saka ye taŋgo wamdus piti ŋak ta idusmba wam afu ye nda kam tuku sakate?
1CO 10:30 Ye Kuate gare pasa samba ndem tumba nyet ta maye. Ndaŋam ne ye tuku pasa ŋak ŋgade. i ... Tane taŋamba sa ndakap.
1CO 10:31 Tane nyamagaŋ ko kule nyumba ko maŋau afu ke lika gare tade ta Kuateŋge ndo nyu suŋgo tuwa.
1CO 10:32 Tane nane Zu mbal ko kasomok mbal ko Kuate tuku kuasmbi ndoŋ minmba nane bariŋgubekaig ŋga nane maŋau nzaliniŋgit ta ndo kap.
1CO 10:33 Ye mata taŋgo ŋakmba tugumŋge nane maŋau nzaliniŋgit ta idusniŋmba wam ke liket. Ye nane gudommba tuku wamdus kili le Kuate nu nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋguwa ŋga ye yiŋe piti kugatok minam tuku idus ndamba nane piti kugatok minwaig ŋga iduset.
1CO 11:1 Ye Kristus tuku maŋau kumumba dubiwet. Taŋamba ndo tane mata ye tuku maŋau dubiwap.
1CO 11:2 Tane ye pasa satiŋgen te bige magede tukunu ye gare-gareka tane mayede ŋget ta
1CO 11:3 ye kile wam ande tane katesewap ŋga satiŋgamŋgit ta teŋenmba. Taŋgo tuku gabat Kristus. Pino tuku gabat nuŋe taŋgo nuŋe. Kristus tuku gabat Kuate.
1CO 11:4 Taŋgo ande nu gabat soŋganu ŋak Kuate yabaŋte ko Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate ta nu Kristus kiko pilete.
1CO 11:5 Pino ande nu gabat so ndaŋga Kuate yabaŋte ko Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate ta nu mata nuŋe taŋgo nuŋe kiko pilete. Nu tuku gabat kuerke sulude le kiko tate taŋaŋ.
1CO 11:6 Pino ande nu gabat soŋgam mbulmba ndeta andeŋge nu tuku gabat waŋe kuer suluwa. Taŋawa le nu ta tuku kikowa le nu gabat soŋguwa.
1CO 11:7 Taŋgo nane gabat so ndaŋguwaig. Kuate nuŋe suk taŋgo wakeina le nu Kuate tuku kanumnu taŋaŋ minit. Pino nane gabat soŋguwaig. Pino nu taŋgo tuku kanumnu taŋaŋ minit.
1CO 11:8 Kuate nu pino tuku ŋgarosu inumnumbi taŋgo wakei ndana. Kuga. Nu taŋgo tuku ŋgarosu inumnumbi pino wakeina.
1CO 11:9 Nu pino tuku ŋga taŋgo wakei ndana. Kuga. Nu taŋgo tuku ŋga pino wakeina.
1CO 11:10 Ta tuku pino kame nane taŋgo kame kumnemŋge minig ta te-mayokam tuku gabat soŋguwaig le eŋel kame nane kaŋgerkuwaig.
1CO 11:11 Sine Suŋgo ndoŋ ulendikeg mbal sine taŋgo pino yimyam mine ndakeg. Sine muŋgu turturkam tuku mineg.
1CO 11:12 Kuate nu taŋgo tuku ŋgarosu inumnu tumba pino wakeina. Kile pino tuku ŋgarosu mbolŋge taŋgo mayok kinig. Agaŋ ndende ŋakmba Kuate nu tugu.
1CO 11:13 Taŋgine miroŋ maŋau te pileŋgap. Pino nu gabat so ndaŋga nu Kuate yabaŋte ta nu wam mayete e ko kuga?
1CO 11:14 Ata. Tane idusap. Pino nu gabat mapete le kuen kinit ta sine maŋau mayenu ŋgeg. Kuateŋge nuŋe nane tumail pulukam tuku mindepiye taŋaŋ niŋgina. Taŋgo nu gabat waŋe mapete le kuen kinit ta sine ŋakmba nu talamba kiko maŋau ŋgeg.
1CO 11:16 Ande nu pino gabat so ndaŋgam tuku saŋgri tiŋga kualeyaukam bafuwa ta ye nu sawamŋgit. Sine aposel kame Kuate tuku kuasmbi ŋakmba pino kame gabat soŋganu ŋak maŋau ta ndo dubiweg ŋga sawamŋgit.
1CO 11:17 Tane maŋau afu kade ta ye ismba wam ta maye ndade ŋget. Tane kusem kaŋgermba maŋgurkade ait ta maŋau afu maye ndade. Taŋgine taŋgine muŋgu tur ndaka afu ŋaigo siglikade.
1CO 11:18 Tane Kuate tuku mbal maŋgur pilig ta tane wamdus pur yimyamkade ta afuŋge taŋamba sayade le ye ismba wam afu ta son ŋga iduset.
1CO 11:19 Ta ndaŋam? Pur yimyamkade maŋau ta son pasa mbolŋge Kuate nu Kristus tuku kuasmbi kilimok kile-mayokkate.
1CO 11:20 Tane maŋgurka tuma isukusig ta Suŋgo nu isukusam tuku maŋau siŋgina ta ke ndakade.
1CO 11:21 Tane maŋgurka kumu kumu isukuse ndakade. Tane yimyam pire pire taŋgine nyamagaŋ kilmba prode sulumba taŋgine ndek nye sulude le afu gubak minig afu grep kule suŋgomba nyumba ŋginŋgankade.
1CO 11:22 Yoi. Taŋamba isukusam ndeta taŋgine wandekŋge nyap. Ko tane Kuate tuku kuasmbi talaniŋmba afu nyamagaŋ kugatok ta kiko pileniŋgam idusmba taŋade e? Wam kade ta mbolŋge ye tane wam mayede ŋga satiŋge nda.
1CO 11:23 Ye buk pasa nyam tuku maŋau tumtiŋgen ta Suŋgoŋge sina ta teŋenmba. Yudas nu Suŋgo Yesus tumba ŋgueu mbal tuku wai mbol pilna furir ta mbolŋge ndo Suŋgo nu bret tumba
1CO 11:24 Kuate gare pasa tumba bret fetfetmba saniŋgina: Te ye tuku ŋgarosu. Tane turkam tuku tiŋget. Tane ye idusyam tuku maŋau te kumba minap ŋgina.
1CO 11:25 Nane taŋamba isukuse deŋpurnaig le nu grep kule murko ŋak tumba maŋau ndui ta ndo kina sulumba sakina: Grep kule murko ŋak te pasa kitek Kuate nu taŋgo ndoŋ katna ta alonu mayok kambim tuku ye yiŋe ndare kutuwamŋgit. Tane grep kule teŋen nyade ait ta ye idusyumba nyap ŋgina.
1CO 11:26 Suŋgo nu maŋ pro ndawa le tane bret nyumba grep kule nyade ta siŋgine Suŋgo nu sinenu ŋga kumna ta te-mayokmba saka minig.
1CO 11:27 Ta tuku ande nu Suŋgo tuku bret ko nu tuku grep kule ake fare tumba nyate ta nu mbarte. Nu Suŋgo tuku ŋgarosu ndare ŋaigo siglikate.
1CO 11:28 Ande nu tumba nyam ŋga kande nuŋe maŋau pile mayemba kile-tidiŋgumba wamdus te-mayemba bret grep kule ta kilmba nyuwa.
1CO 11:29 Ande nu Suŋgo tuku ŋgarosu idus ndamba bret grep kule ake fare kilmba nyate ta nu nyumba ta tuku pa lafunu ta tumba nuŋe ŋgaro mbolŋge pilit.
1CO 11:30 Tane ŋgamukŋge afu taŋamba kade sulumba afu baklelmba afu guaze ŋak minig afu buk kume likinaig.
1CO 11:31 Sine siŋgine maŋau siŋgine miroŋ pileŋgube ta Suŋgo nu sine pilesiŋge nda.
1CO 11:32 Nu sine pilesiŋgit ta sine kilke te tuku maŋau dubide mbal ndoŋ ŋgisi ndakube ŋga nu pitisiŋmba kile-tidiŋgate.
1CO 11:33 Tira kame, tane isukusam tuku maŋgurkade ta muŋgu minde-mindekap.
1CO 11:34 Ande nu gubawa kande nuŋe wande mbolŋge isukuswa. Tane maŋgur mbolŋge mbarap le pa lafunu tane tubekaig. Ye pasa afu minig ta yiŋe miroŋ tane tugum prowi sulumba satiŋgamŋgit.
1CO 12:1 Tira kame, sine Tukul Guwaŋge piro saŋgri yimyam walmba siŋge likate wam ta tane tugunu katese mayewap.
1CO 12:2 Tane o buk Kuate gilai minmba yabri mbara abo tugu kugatok mbariŋniŋgam tuku tane didike likinaig.
1CO 12:3 Ta tuku ye kilimok tane satiŋgamŋgit. Ande nu Kuate tuku Guwaŋge wamdus tuwit le nu Yesus kasurmba tapra ndate. Nu Tukul Guwaŋge wamdus tuwit le ndo Yesus nu Suŋgo ŋgate.
1CO 12:4 Sine piro saŋgri yimyam ŋak mineg ta Guwa ndindoŋge siŋge likate.
1CO 12:5 Sine piro kise kise ke likeg ta Suŋgo ndindo tuku pirokeg.
1CO 12:6 Sine saŋgri kise-kisembi pirokeg ta Kuateŋge sine nduik nduik ŋakmba mbolŋge pirokate.
1CO 12:7 Tukul Guwa nu sine nduik nduik mbolŋge saŋgri kile-mayokkate ta tira ŋakmba turkam tuku.
1CO 12:8 Ande Tukul Guwaŋge wamdus tuwit le nu wamdus kuyar mayenu kile-mayokkate. Tukul Guwa ndui taŋge ande wam kuirok minig ta sate le kile-mayokkate.
1CO 12:9 Nu ande saŋgri tuwit le Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku nu den ndakate. Tukul Guwa ndui taŋge ande saŋgri tuwit le nu guaze pitaikate.
1CO 12:10 Nu afu walmba saŋgri yimyam niŋge likate le ande nu wam kitek saŋgrinu ke likate. Ande nu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate. Ande nu guwa magenu ŋaigonu pileŋga katesete. Ande pasa kuale gilai ta nu sakate. Ande pasa kuale gilai ismba nu pasa tugunu bitekŋgate.
1CO 12:11 Piro saŋgri ta ŋakmba Tukul Guwaŋge ndo kile-mayokkate. Nu nuŋe nzali dubimba taŋgo pino nduik nduik piro saŋgri ta walmba niŋgit.
1CO 12:12 Taŋgo tuku ŋgarosu sinamŋge inumnu gudommba minig ta ŋakmba ulendika ŋgarosu ndindo ndo. Kristus tuku mbal mata taŋamba ndo minig.
1CO 12:13 Sine afu Zu afu kasomok mbal afu piro taŋgo afu kulat taŋgo sine ŋakmba Tukul Guwa kule pisne taŋaŋ tigeŋ sulumba ŋgarosu ndindo mayok kageŋ. Kristus nu Guwa ndindo ta siŋgina le sine ŋakmba kule taŋaŋ nyigeŋ.
1CO 12:14 Taŋgo tuku ŋgarosu sinamŋge agaŋ ndindo ndo mine ndakate. Inum inumnu gudommba minig.
1CO 12:15 Kupe nu sakumba ye wai kuga tukunu ye ŋgarosu te inumnu mine ndaket ŋguwa ta kumuŋ kuga. Nu ŋgarosu ta tuku inumnu minit.
1CO 12:16 Ko kilba nu sakumba ye am kuga tukunu ye ŋgarosu inumnu mine ndaket ŋguwa ta mata kumuŋ kuga. Nu ŋgarosu ta tuku inumnu minit.
1CO 12:17 Taŋgo tuku ŋgarosu am ndo minwa ta nu ame agaŋmbi pasa isamŋgat? Ko nuŋe ŋgarosu kilba ndo minwa ta nu ndaŋmba agaŋ mundurnu kamusamŋgat?
1CO 12:18 Kuate nu nuŋe nzalimbi ŋgarosu inum inumnu minam tuku ma madiniŋmba wakeikina.
1CO 12:19 Ŋgarosu ŋakmba agaŋ ndui ta ndo minig kande ŋgarosu mine ndakate kande.
1CO 12:20 Taŋgo tuku ŋgarosu inum inumnu gudommba minig ta ŋakmba ulendika ŋgarosu mayok kinit.
1CO 12:21 Amŋge wai samba ne nda mina ta ye yiŋe ndo mine mayewamŋgit ŋga sawam kumuŋ kuga. Ko gabatŋge kupe samba ne nda mina ta ye yiŋe ndo mine mayewamŋgit ŋga sawam kumuŋ kuga.
1CO 12:22 Siŋgine ŋgarosu mbolŋge agaŋ foŋfoŋ afu saŋgri kugatok ŋgeg ta mine ndakade kande sine mine maye ndaweg kande.
1CO 12:23 Ŋgarosu inumnu afu kiko teg ta sine kulat mageka soŋga mindepiye mageniŋgeg. Ŋgarosu inumnu afu te kuga.
1CO 12:24 Kuate nu ŋgarosu wakeina ta ŋgarosu pur yimyam ndaka kumu kumu muŋgu turkuwaig ŋga ŋgarosu tuku agaŋ foŋfoŋ sine kulat magekube ŋga nu idusmba naŋgine ma madiniŋmba patikina.
1CO 12:26 Ŋgarosu inumnu rar kamuste ta inumnu ŋakmba piti ŋak minig. Ŋgarosu inumnu nyu suŋgo tate ta inumnu ŋakmba nu mbolŋge gare tade.
1CO 12:27 Sine ŋakmba ulendimba Kristus tuku ŋgarosu mineg. Sine nduik nduik ŋakmba nu tuku ŋgarosu inum inumnu mineg.
1CO 12:28 Kuate nu nuŋe kuasmbi afu piro suŋgo aposel patikate. Nane kumnemŋge afu Tukul Guwaŋge pasa saniŋgit le ismba kile-mayokkam tuku patikate. Nane kumnemŋge afu pasa kukliwam tuku patikate. Afu nane wam kitek saŋgrinu ke likam tuku, afu guaze pitaikam tuku, afu turka sinzaŋniŋgam tuku, afu piro yimyam kulatkam tuku, afu pasa kuale nane gilai ta sakam tuku nu taŋamba taŋamba nane patike likate.
1CO 12:29 Sine ŋakmba aposel piro ndo ke ndakeg. Ŋakmba Tukul Guwaŋge pasa saniŋgit le ismba kile-mayokkam tuku mine ndakeg. Ŋakmba pasa kukliwam tuku mine ndakeg. Sine ŋakmba wam kitek ke likam tuku saŋgri ŋak mine ndakeg.
1CO 12:30 Guaze pitaikam tuku, pasa kuale gilai sakam tuku, pasa kuale gilai ta tugunu bitekŋgam tuku sine ŋakmba piro saŋgri kame ta kile ndakeg.
1CO 12:31 Tane ŋakmba Tukul Guwa tuku piro saŋgri sugokanu yimyam kilam tuku wamdus saŋgrinu palpe. Kile ye maŋau suŋgo ande kise tumtiŋgamŋgit ta piro saŋgri afu ta ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit.
1CO 13:1 Ye taŋgo kame ko eŋel kame tuku pasa kualembi sakam tuku saŋgri ŋak minmba kume pur maŋau denket ta ye tuku pasa ta ŋgiram wi suŋgo ake kinit taŋaŋ.
1CO 13:2 Ye Tukul Guwa tuku saŋgri afu ŋak minmba Tukul Guwaŋge pasa sayate le ismba kile-mayokka wam kuirok ŋakmba katesemba ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga tabe dirniŋgam kumuŋ minet sulumba kume pur maŋau denket ta ye ake agaŋ taŋaŋ minet.
1CO 13:3 Ye yiŋe agaŋ ndende ŋakmba sanzal mbal niŋmba ko yiŋe ŋgarosu paŋge ugwa ŋga bukŋga kume pur maŋau denket ta wam kame taŋge ye turam kumuŋ kuga.
1CO 13:4 Ande nu kume pur maŋau ŋak minit ta nu ande tuku pitik gubra te ndakate. Nu mara mindek afu turkate. Nu afu tuku mine maŋau tuku wamdus kagli fir ndakate. Nu nuŋe ŋgarosu te-du ndaŋgate.
1CO 13:5 Nu nuŋe miroŋ payam ndakate. Nu afu tala ndaniŋgit. Nu nuŋe miroŋ yeye nda ŋgate. Nu pitik palseŋ ndate. Nu ande tuku gubra pitik kusremba gilaiŋgate.
1CO 13:6 Ande nu mbarte ta nu gare ndate. Nu sinanu wam tugusek ŋakmba tuku ndo gare tate.
1CO 13:7 Nu nuŋe piti kugraka bike ndakate. Nu ande tala ndate. Nu wam ŋakmba kumumbi mayok kuwaig ŋga tairŋga saŋgri tiŋga dirnaŋgate.
1CO 13:8 Afu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkade saŋgri ko pasa kuale gilai sakade saŋgri ko wam kuirok kile mayokkade saŋgri ta ŋakmba kugawamŋgaig. Kume pur maŋau ndo minmba minamŋgat. Kugawe nda.
1CO 13:9 Sine Tukul Guwa tugumŋge wam kuirok ko pasa ismba kile-mayokkeg ta afu ndo katesemba kile-mayokkeg.
1CO 13:10 Kile wam afu katese ndaweg ta ŋgumneŋga ŋakmba kile-mayokkuwa le katesewamŋgig.
1CO 13:11 Ye kiŋo minen sulumba ye kiŋo tuku pasa kiŋo tuku wamdus ŋak minen. Ye kiŋo minmba wamdus pile maye ndawen. Kile ye suŋgoka gua gua maŋau ŋakmba kusreken.
1CO 13:12 Kile sine kule nza mbolŋge liŋmba tumail kaŋgerkeg taŋaŋ Kuate tuku wam kame kaŋger maye ndaka wamdus te-suluweg. Ŋgumneŋga sine kaŋgerka katese mayewamŋgig. Kile sine fudiŋmba ndo kateseweg. Ŋgumneŋga Kuate nu sine tuku wamdus kila minit taŋamba ndo sine wam ŋakmba kumumbi tumsiŋguwa le katesewamŋgig.
1CO 13:13 Maŋau keŋmba minig. Ŋgamuŋgal son maŋau, Kuate mindeweg maŋau, kume pur maŋau. Wam keŋ ta ŋgamukŋge kume pur maŋau nu suŋgokanu minit.
1CO 14:1 Tane kume pur maŋau ŋak minam tuku dirnaŋgap sulumba Tukul Guwa tuku piro saŋgri ŋakmba kilam idusmba Tukul Guwaŋge pasa saniŋgit le ismba kile-mayokkam tuku piro saŋgri ta tam tuku wamdus saŋgrinu palpe.
1CO 14:2 Ande nu pasa kuale gilai sakate ta nu taŋgo kame sa ndaniŋgit. Nane pasa ta isig ta nane katese ndade. Nu Kuate sate. Tukul Guwaŋge nu tumte le nu taŋamba wam kuirok afu sakate.
1CO 14:3 Ande nu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate ta nane afu ismba kila pilmba saŋgri tiŋgade. Afu piti ŋak ta nane piti gagulmba ŋgamuŋgal bulkade.
1CO 14:4 Ande nu pasa kuale gilai sakate ta nu nuŋe miroŋ ndo saŋgri tate. Ande Tukul Guwaŋge pasa sate le ismba kile-mayokkate ta nu Kuate tuku kuasmbi saŋgri pileniŋgit.
1CO 14:5 Ye tane ŋakmba pasa kuale gilai sakam tuku iduset ta tane Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokkam tuku ta ye suŋgomba iduset. Ande Tukul Guwaŋge pasa sate le ismba kile-mayokkate saŋgri taŋge pasa kuale gilai sakate saŋgri ta lite. Ande nu Kuate tuku kuasmbi ŋgamukŋge pasa kuale gilai saka nane tugunu ismba saŋgri tiŋgam tuku nu biye mbil ndawa ta alo kugatok.
1CO 14:6 Tira kame, ye tane tugum promba pasa kuale gilai saki ta ye tane turke nda. Ye pro Tukul Guwa tugumŋge pasa ko kila kuirok afu ko tum pasa ismba kile-mayokki ta ye tane turtiŋgam kumuŋ.
1CO 14:7 Taŋgo ande nu tabu tabu fitka ko ndombiŋ katmba mune ŋin tugu dubi ndawa ta ima nu mune kuale katesewamŋgat?
1CO 14:8 Ko kame ŋgiram kuale tugusemba mayok nda kuwa ta ima nu kame agaŋ kuanekamŋgat?
1CO 14:9 Taŋamba ndo ne pasa kuale gilai sakate ta ima nu pasa ta katesewamŋgat? Ne tuku pasa ta ake pasa taŋaŋ mayok ka ŋgisikate.
1CO 14:10 Kilke tugu ŋakmba mbolŋge pasa kuale yimyam suŋgomba minig ta ŋakmba alo ŋak.
1CO 14:11 Taŋgo ande nu pasa kuale ye gilai tambi sakuwa ta ye nu rawe taŋgo ŋget. Nu mata ye rawe taŋgo ŋgate.
1CO 14:12 Tane Tukul Guwa tuku piro saŋgri yimyam kilam tuku wamdus suŋgo ŋak minig ta ye kila. Tane piro saŋgri afu Kuate tuku kuasmbi turkam tuku ta kilam tuku suŋgomba idusap.
1CO 14:13 Tane tuku ande nu pasa kuale gilai sakate ta nu mbilam tuku piro saŋgri ta turmba tam tuku Kuate yabaŋwa.
1CO 14:14 Ande nu pasa kuale gilai tambi Kuate yabaŋte ta nu miŋgembi ndo sakate. Nuŋe wamdus pasa ta gilai minit. Tukul Guwa nu tuku miŋge mbolŋge pasa ta sakate.
1CO 14:15 Ta tuku ye teŋenmba iduset. Ye Tukul Guwa mbolŋge pasa kuale gilai tambi Kuate yabaŋmba maŋ yiŋe wamdus kilambi yabaŋamŋgit. Ko Tukul Guwa mbolŋge mune kuale gilai tambi ulmba maŋ yiŋe wamdus kilambi mune ande ulamŋgit.
1CO 14:16 Ne Tukul Guwa mbolŋge pasa kuale gilai tambi yabaŋmba Kuate tuku nyu te-duŋga nu gare tuwit ta ne ndoŋ maŋgurkade mbal nane pasa ta katese ndamba ne tuku yabaŋ pasa son ŋgam kumuŋ kuga.
1CO 14:17 Ne Kuate tuku nyu taŋamba te-duŋgate ta maye ta ne afu tur ndakate.
1CO 14:18 Ye Paulus pasa kuale gilai tambi suŋgomba saka tane ŋakmba litiŋget. Ta tuku ye Kuate gare pasa tuwet.
1CO 14:19 Ye pasa kuale gilai gudommba ŋak minet ta kusem mbolŋge ye sakam idus ndawet. Ye pasa kila ta ndo sakam iduset. Pasa kila ndui ndui saket ta pasa kuale gilai gudommba saket wam lite. Ye pasa kila saket tambi Kuate tuku wam afu nane tumniŋgam kumuŋ.
1CO 14:20 Tira kame, tane kiŋo kame taŋaŋ mine ndaka wamdus pile mayewap. Tane kiŋo dabro taŋaŋ wam ŋaigonu kam tuku gilai minmba taŋgo taŋaŋ wamdus pile mayewap.
1CO 14:21 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Suŋgo nu sakate: Pasa kuale kise rawe mbal tuku miŋge mbolŋge ye Israel mbal ye tuku pasa isam tuku saniŋgi ta pasa ta nane mata ise nda ŋgate.
1CO 14:22 Pasa ta mbolŋge sine kila pileg. Pasa kuale gilai sakate saŋgri ta Kristus tuku son ŋgeg mbal ismba riroŋkam tuku sa ndasiŋgit. Son nda ŋgade mbal ismba riroŋkam tuku saniŋgit. Ande Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkate saŋgri ta sine son ŋgeg mbal saŋgri pilesiŋgam tuku taŋate. Son nda ŋgade mbal tuku kuga.
1CO 14:23 Tane Kuate tuku kuasmbi maŋgurka ŋakmba pasa kuale gilai sake lika minap le gilai mbal afu ko son nda ŋgade mbal nane pro pasa ta ismba tane ŋginŋgankade ŋgamŋgaig.
1CO 14:24 Tane ŋakmba Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokka minap le gilai mbal ko son nda ŋgade pro pasa ta iswaig le naŋgine ŋgamuŋgal nduaseka naŋgine mbar tumniŋguwa le idusamŋgaig.
1CO 14:25 Taŋamba nane naŋgine mbar kuirok minig ta ismba ndek dagol tidroŋga Kuate mbariŋmba sakamŋgaig: Kuate nu siŋka tane ndoŋ minit ŋga sakamŋgaig.
1CO 14:26 Tira kame, tane maŋgurkap sulumba teŋenmba ke likap. Ande nu mune ulwa. Ande pasa kukliwa. Ande wam kuirok kile-mayokkuwa. Ande pasa gilai sakuwa. Ande nu pasa ta biye mbilwa. Tane taŋamba maŋgurkap sulumba taŋgine taŋgine saŋgri tiŋgam tuku saŋgri kise kise kumumbi kile-mayokkap.
1CO 14:27 Afu pasa kuale gilai tambi sakam kande armba ko keŋmbaŋge ndo sakuwaig. Nane ndui ndui tiŋga sakuwaig. Taŋawaig le ande nu pasa kuale gilai ta biye mbilwa.
1CO 14:28 Ande nu mbilam tuku mine ndakuwa kande nane miŋge tukulmba naŋgine ndo Kuate ndoŋ pasa gilai ta sakuwaig.
1CO 14:29 Afu Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokkam kande armba ko keŋmbaŋge ndo sakuwaig le isig mbalŋge pasa ta pileŋguwaig.
1CO 14:30 Ande nu pasa ta kuklimba minwa le ande Tukul Guwaŋge pasa inum kitek sawa kande taŋgo nu pasa kuklimba minit ta nu pitik pasa ta deŋpurmba minyokuwa le inum suk tiŋga sakuwa.
1CO 14:31 Tane ndui ndui ŋakmba Tukul Guwaŋge pasa satiŋguwa le ismba kile-mayokkap le wam ta mbolŋge tane ŋakmba kila kitek tumba saŋgri tiŋgamŋgaig.
1CO 14:32 Sine maŋgurka zigna tiŋga fare fare pasa sakam kumuŋ kuga. Wam ta Kuate tugumŋge pro ndate. Sine tuku maŋgur mayenu mayok kambim tuku Kuate nu iduste. Tukul Guwaŋge afu pasa saniŋgit ta nane pasa ta kulatka towam kumuŋ.
1CO 14:34 Kusem kaŋgeram maŋgurkeg mbolŋge pino kame miŋge tukulmba minwaig. Nane tukul pasa dubimba taŋgo kumnemŋge minwaig. Kuate tuku mbal ma yimyam mbolŋge maŋgurkade nane ŋakmba taŋade.
1CO 14:35 Pino ande nu kusem mbolŋge pasa kukliwa ta maŋau mayenu kuga. Nane Kuate tuku pasa ismba kusna ŋak kande naŋgine wandekŋge taŋgo kat naŋgine kusnaniŋguwaig.
1CO 14:36 Kuate tuku pasa amboŋga tane Korin mbal tugum prona e? Ko sineŋge ndo pasa te iseg ŋga idusde? Ndo kuga.
1CO 14:37 Tane afu ye Tukul Guwa tugumŋge pasa iset ko ye nu tuku saŋgri tet ŋgade mbal tane ye pasa kuyarket te Suŋgoŋge tuku tukul sina ta katesewap.
1CO 14:38 Nane afu taŋamba idus ndawaig ndeta tane nane ŋgumneniŋgap.
1CO 14:39 Tira kame, tane Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba sakam tuku piro saŋgri ta tam tuku suŋgomba idusap. Pasa kuale gilai sanu tuku saŋgri ta mata peu ndawap.
1CO 14:40 Tane maŋgur mbolŋge maŋau ke likade ta zigna tiŋga fare fare ke ndakap. Tane tugusemba ke likap.
1CO 15:1 Tira kame, ye amboŋga pasa tugusek satiŋgen le tane isnaig sulumba pasa ta mbolŋge saŋgri tiŋga minig ta ye kile maŋ pasa ndui ta tane idusam tuku satiŋget.
1CO 15:2 Tane pasa ta biye dewap le Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋgamŋgat. Tane ake miŋge pasa ndo sakade ta nu tane tuku muskil kile-tidiŋge nda.
1CO 15:3 Ye Kristus tuku pasa tugusek isen sulumba satiŋgen pasa ta alo suŋgo ŋak ta teŋenmba. Kristus nu kuyar pasa kumumba sine tuku une saukam tuku nu kumna.
1CO 15:4 Nu kumna le ŋgukinaig ta nu maŋ kuyar pasa kumumba mara keŋnu mbolŋge tiŋgina.
1CO 15:5 Nu tiŋgina le Petrus nu kaŋgerna. Ta ŋgumnemŋge nane 12 nu kaŋgernaig.
1CO 15:6 Ŋgumneŋga nuŋe tira kame gudommba 500 limba ma ande mbolŋge maŋgurkinaig le nane tugumŋge mayok kina le kaŋgernaig. Mbal ta kile gudommba minig. Ndui ndui ndo kume likinaig.
1CO 15:7 Ait ande Yakobusŋge nu kaŋgerna. Maŋ ait ande mbolŋge aposel ŋakmba nu kaŋgernaig.
1CO 15:8 Ŋgumne tukulmba ye tugumŋge mayok kina le kaŋgeren. Ye nane minig taŋaŋ kuga. Ye kutu bizowanu taŋaŋ prowen.
1CO 15:9 Ye Kuate tuku kuasmbi kilmba ŋaigo sigliken tukunu ye aposel nyu tet ta denkate. Ye aposel ŋakmba kumnemŋge minet.
1CO 15:10 Ye aposel minet ta yiŋe saŋgrimbi kuga. Kuate nu ake sinaŋ ye make pilmba aposel pilna. Nu ye make pilna ta nu mbar ndana. Alonu taŋamba kilimok mayok kina. Ye piro kareŋka aposel ŋakmba tuku piro liniŋgen ta yiŋe saŋgrimbi kuga. Kuate nu ye make pilna le ye taŋawen.
1CO 15:11 Yeŋge tane tugumŋge pasa kukliwen e ko afuŋge ta wam suŋgo kuga. Sine ŋakmba taŋamba ndo pasa kukliweg le tane son ŋgade ta ndo wam suŋgokanu.
1CO 15:12 Kristus nu kumna le Kuateŋge te-tina le tiŋgina ta sine taŋamba ndo pasa kukliweg ta ndaŋam saka tane tuku afu kumanu mbal maŋ tiŋge nda ŋga sakade.
1CO 15:13 Tane kumanu mbal maŋ tiŋge nda ŋgade ta son ndeta Kuateŋge Kristus mata te-ti ndana.
1CO 15:14 Nu Kristus te-ti ndana ndeta sine pasa kukliweg te mata alo kugatok. Taŋamba ndeta tane nu tuku saŋgri tomba tiŋgade ta mata tane turtiŋge nda.
1CO 15:15 Kuateŋge kumanu mbal kile-tidi ndaŋgate ndeta Kristus kumna le Kuateŋge te-tina pasa sakeg ta mata son kuga. Taŋamba ndeta sine Kuate tuku yabri pasa ndo sakeg.
1CO 15:16 Kumanu mbal Kuateŋge kile-tidi ndaŋgate ndeta nu Kristus mata te-ti ndana.
1CO 15:17 Nu Kristus te-ti ndana ndeta tane nu tuku kume tuku saŋgriŋge tursiŋgam kumuŋ ŋgade ta tane turtiŋge nda. Taŋamba ndeta tane une ŋak minmba ŋgisikam tuku minig le
1CO 15:18 nane afu Kristus tuku son ŋga kumnaig mbal nane mata kummba ŋgisikinaig.
1CO 15:19 Sine kilke te mbolŋge mineg le Kristus nu sine tursiŋgit. Kumbe le maŋ tursiŋge nda ta son ndeta sine kile yabri wamdus ndo dubimba sine afu tuku mine liniŋmba siŋka sinamanzer suŋgo mbolŋge mineg.
1CO 15:20 Taŋamba kuga. Kuateŋge Kristus nu kumna le te-tina. Kristus nu kumanu mbal ŋgamukŋge nu amboŋga tiŋgina le ŋgumneŋga kumanu mbal ŋakmba tiŋgamŋgaig.
1CO 15:21 Taŋgo inum mbolŋge kume maŋau mayok kina. Taŋamba ndo taŋgo inum mbolŋge kummba tiŋgam tuku maŋau mayok kina.
1CO 15:22 Taŋgo ŋakmba Adam tuku ndare mbolŋge kile sine kumeg. Taŋamba ndo sine Kristus tuku son ŋgeg mbal kummba nu mbolŋge maŋ aboŋga tiŋgamŋgig.
1CO 15:23 Sine siŋgine ait prowa le tiŋgamŋgig. Kristus nu amboŋga tiŋgina. Nu luka prowa le sine Kristus tuku mbal mata aboŋga tiŋgamŋgig.
1CO 15:24 Nu promba sugo sugo ŋakmba Kuate tuku ŋgueu minig ta kile-ibeŋkuwa sulumba nuŋe gageu ŋakmba kilmba Mam Kuate wai mbolŋge patikuwa le kilke te kugawamŋgat.
1CO 15:25 Kristus nu gabat suŋgo minwa sulumba nuŋe ŋgueu ŋakmba taŋamba kile-ibeŋke suluwamŋgat.
1CO 15:26 Nu ŋgueu ŋakmba kile-ibeŋka ŋgumne tukulmba nu kume maŋau mata te-ibeŋamŋgat.
1CO 15:27 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kilmba nu tuku kupe kumnemŋge patikamŋgat ŋgate. Kuate ndo nu kumnemŋge mine ndakate. Nuŋge agaŋ ndende ŋakmba Kristus kumnemŋge patikuwa le
1CO 15:28 kile Kuate tuku kiŋo nu Mam nuŋe kumnemŋge minamŋgat. Taŋawa le Kuate nu agaŋ ŋakmba tuku Suŋgo minamŋgat.
1CO 15:29 Nane afu naŋgine kumanu mbal turkam tuku kule pisne tade. Kumanu mbal maŋ tiŋge ndaŋgade ta son ta ndaŋam nane kumanu mbal tuku kule pisne tade?
1CO 15:30 Ko ndaŋam sine aposel kumam tuku piro keg?
1CO 15:31 Tira kame, ye mara mindek kumam tuku dirnaŋget ta tane ye ndoŋ siŋgine Suŋgo Kristus Yesus dubiweg ta ye tane tuku payamket.
1CO 15:32 Ye kummba maŋ ti ndaŋget kande ye Efesusŋge agaŋmor ŋguikok taŋaŋ nane afu ye ndoŋ kame bunaig ta ake rar ten kande. Alonu kilke te mbolok wam kuga. Kumanu mbal maŋ ti ndaŋgade kande sine teŋenmba sakeg kande. Sine mine minemba nduiye kumamŋgig. Ta tuku sine minmba kule nyumba pagumba nyumba gare-gareka ndo minbe ŋgube.
1CO 15:33 Yoi. Tane yabri wamdus ta te-ndakap. Ande nu mbal ŋaigonu ndoŋ ulendikate ta nu tuku maŋau mayenu naneŋge ŋayo silide.
1CO 15:34 Tane wamdus te-mayemba une maŋau ŋakmba kusrekap. Tane afu Kuate tuku maŋau gilai minig ta tane siŋka kikotiŋguwa.
1CO 15:35 Nane afu taŋgo kummba maŋ aboŋga tiŋgam tuku pasa te ismba ye kusnayumba Kuate nu ndaŋmba kumanu mbal kile-tidiŋgamŋgat? Ŋgaro ndaŋ tumba tiŋgamŋgaig ŋga kusnayamŋgaig.
1CO 15:36 Yoi. Ne agaŋ tumu ŋgukate le kilkek sinamŋge kumit sulumba ndo maŋge prote.
1CO 15:37 Ne aŋgenu ŋgu ndakate. Ne tiŋnu ndo ŋgukate. Ŋgukate le maŋge promba kuzru pilit.
1CO 15:38 Ne agaŋ tumu ŋgukate le tiŋnu yeki yeki Kuateŋge aŋgenu madiniŋgina taŋamba ndo prode. Tiŋnu mindek naŋgine aŋge ta mayok kinig.
1CO 15:39 Ŋgarosu tuku ndem ndui ta mine ndakade. Taŋgo ndem agaŋmor ndem sar umaŋ ndem kualegaŋ ndem ta ŋakmba kise kise mine likade.
1CO 15:40 Samba mbolok agaŋ kame ŋgarosu ŋak minig ta mindepiye naŋgine kise. Kilke mbolok agaŋ kame ŋgarosu ŋak minig ta mindepiye naŋgine kise.
1CO 15:41 Ki tuku bulu tambun tuku bulu mbai tuku bulu ta ŋakmba kise kise. Mbai kame mata bulu kise kise ŋak minig.
1CO 15:42 Kumanu mbal tiŋgamŋgaig ta taŋamba ndo. Nane kumig le ŋgukade ŋgarosu ta meŋga ŋgisikade. Nane tiŋguwaig sulumba ŋgarosu kitek maŋ me ndaŋgam tuku tiŋgamŋgaig.
1CO 15:43 Ŋgarosu ŋgukeg ta mayenu kuga. Ŋgarosu kitek ta mayenu ndo. Ŋgukeg ta gisleknu. Ŋgarosu kitek ta saŋgri ŋak.
1CO 15:44 Ŋgarosu ŋgukeg ta kilke te mbolok agaŋ. Ŋgarosu kitek ta samba mbolok agaŋ. Kilke te mbolŋge sine ŋgarosu ŋak mineg tukunu samba mbolok ŋgarosu kitek mata minit.
1CO 15:45 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Adam ambokok nu taŋgo abo ŋak mayok kina ŋgate ta Adam ŋgumnekok nu Guwa mayok ka abo tugu kitek siŋgina.
1CO 15:46 Samba mbolok wam amboŋga mayok kine ndakate. Kilke mbolok wam amboŋga mayok kinit le samba mbolok wam ŋgumnemŋge mayok kinit.
1CO 15:47 Taŋgo ambokok ta Kuate nu kilkembi wakeina le kilke mbolok taŋgo mayok kina. Taŋgo ŋgumneŋga mayok kina ta nu samba mbolŋge ndekina.
1CO 15:48 Kilke mbolok mbal Kuateŋge Adam kilkembi wakeina nane nu taŋaŋ minig. Taŋamba ndo sine Kristus tuku mbal samba mbolok taŋgo Kristus taŋaŋ mineg.
1CO 15:49 Taŋgo Kuateŋge kilkembi wakeina ta sine nu tuku ŋgarosu ŋak mineg. Taŋamba ndo sine samba mbolok taŋgo tuku ŋgarosu ŋak minamŋgig.
1CO 15:50 Tira kame, kilke te tuku ŋgarosu nu Kuate kulatkate ma sinam kine nda. Ko ŋgisikam tuku ŋgarosu te abo minmba minam tuku wam te nda.
1CO 15:51 Ye pasa kuirok ande te-mayokamŋgit. Sine Kristus tuku mbal ŋakmba kume nda. Afu ndo kumamŋgaig ta nu prowa le sine ŋakmba ŋgarosu kitek ŋak mayok kaŋgig.
1CO 15:52 Kugawam tuku ait tabil wikuwa le ma teliŋte taŋaŋ ŋgarosu kitek mayok kaŋgig. Tabil wikuwa le Kuate nu kumanu mbal amboŋga ŋgarosu me ndaŋgam tuku ŋak kile-tidiŋguwa le sine abo ŋak mineg mbal nane ŋgumnemŋge ŋgarosu kitek ŋak mayok kaŋgig.
1CO 15:53 Sine ŋgaro meŋgate te mbilmba me ndaŋgate ŋgaro tamŋgig. Sine kumeg ŋgaro mbilmba kume ndakam tuku ŋgaro tamŋgig.
1CO 15:54 Sine taŋamba mayok kube le Kuate tuku kuyar pasa tuku alonu mayok kaŋgat ta teŋenmba sakate. Kume maŋau ta Kuateŋge te-ibeŋmba nduiye pitaite ŋgate.
1CO 15:55 Kuyar pasa ande mata teŋenmba sakate. Kume tuku saŋgri aniŋge? Kume tuku kame agaŋ aniŋge ŋga sakate.
1CO 15:56 Ima kate tukul lukaka unekade ta nane kume tuku kame agaŋ ta tuku panu kamusde.
1CO 15:57 Sine taŋamba kuga. Sine Kuateŋge Suŋgo Yesus Kristus siŋgina le sine nu tuku saŋgrimbi une te-ibeŋeg sulumba Kuate tuku gare-garekeg.
1CO 15:58 Yiŋe tira kame, tane wam ta idusmba bike ndaka saŋgri tiŋga minap sulumba nu tuku piro kumumbi kap. Tane taŋamba Suŋgo tuku piro kap ta piro ta lafunu mayenu ŋak minit ta tane kila.
1CO 16:1 Kile ye Kuate tuku mbal ndametiŋmbi turkam tuku satiŋgamŋgit. Ye Kristus tuku kuasmbi Galesia ma mbolŋge mine likade ndametiŋ maŋgurkam tuku saniŋgen taŋamba ndo tane kap.
1CO 16:2 Tane nduik nduik ŋakmba taŋgine piro mbolŋge ndametiŋ kilig ta kusem mindek giganmba kilig ta kumumba taŋamba patikap. Taŋawap ta ye tane tugum prowi le tane patikam tuku piro kareŋke nda.
1CO 16:3 Tane taŋgo afu madiniŋgap le ye pro waŋe afu kuyarka niŋgi le nane ndametiŋ ta kilmba Yerusalem kuwaig.
1CO 16:4 Ye mata Yerusalem kambim tuku idusmba ndeta nane ndoŋ kaŋgit.
1CO 16:5 Ye Masedonia kilke mbol kambim idusmba minet. Ye ka sulumba tane tugum ta prowamŋgit.
1CO 16:6 Pro taŋge tane ndoŋ ait afu minamŋgit. Ko bubre ait ndeta ait kuennu minamŋgit. Taŋawi sulumba ye tumbraŋ ndaŋ kambim bafuwi kande tane ye agaŋ ndendembi sinzaŋyap le ka.
1CO 16:7 Ye pro ait fagnu tane kusreka kambim idus ndawet. Suŋgo nu nzaliwa le ye ait kuennu tane ndoŋ minam tuku iduset.
1CO 16:8 Ye Efesus tumbraŋ suŋgo te mbolŋge piroka mini le Pentikos kusem kugawa le kaŋgit.
1CO 16:9 Suŋgoŋge pironu tuku malaŋga talkina le teŋge piroket le alonu gudommba mayok kinig ta nane gudommba piro te peuwam tuku tago-tagode.
1CO 16:10 Timoteus nu tane tugum prowa le tane nu taŋgine gulab taŋaŋ tap le nu wamdus bulok ŋak tane ndoŋ minwa. Nu ye minet teŋen Suŋgo tuku pirokate.
1CO 16:11 Ande nu tala ndawa. Tane nu ndoŋ wamdus ulendi tuma minmba nu tumba sinzaŋap le ye tugum te prowa. Ye tira afu ndoŋ nu te prowamŋgat ŋgina ta tuku tairŋga mineg.
1CO 16:12 Apolos nu tira afu kilmba tane tugum kuwa ŋga sarsaren ta kuga. Nu ait mayenu ande tairŋgate. Ait ande mayenu prowa le nu tane tugum prowamŋgat.
1CO 16:13 Tane kurauka Kristus tuku pasa son ŋgade ta biye dewap. Taŋgo saŋgriknu kuru kuru kugatok taŋaŋ minap.
1CO 16:14 Tane wam kade ta kume pur maŋaumbi ndo kap.
1CO 16:15 Tira kame, Akaia mbal ŋgamukŋge Stefanas nuŋe ndare tuma ndoŋ amboŋga ŋgamuŋgal biye mbilmba son ŋginaig. Kile nane Kuate tuku mbal turka sinzaŋniŋgam tuku idusmba minig ta tane kila.
1CO 16:16 Stefanas nane afu nu taŋaŋ piro kareŋkade mbal nane tane tuku gabat minwaig ŋga iduset.
1CO 16:17 Taŋgine mbal Stefanas Fortunatus Akaikus nane keŋ ta ye tugum pronaig le ye gare suŋgo ten. Kile ye tane ŋakmba ndoŋ minanu suket.
1CO 16:18 Nane ye wamdus bul seryade. Tane tuku wamdus mata bul sertiŋgig. Taŋgo kame taŋaŋ minig ta nane tuku nyu idusniŋgap.
1CO 16:19 Kristus tuku kuasmbi Asia kilke mbolŋge mine likade nane tane gare pasa tiŋgig. Akuila le Prisila, Kristus tuku kuasmbi nale tuku wande mbolŋge maŋgurkade ta turmba Suŋgo tuku nyu mbolŋge gare pasa suŋgomba tiŋgig.
1CO 16:20 Tira kame ŋakmba nane gare pasa tiŋgig. Tane mata taŋgine taŋgine muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap.
1CO 16:21 Ye Paulus kile yiŋe waimbi kaiye pasa te kuyaramŋgit. Tane ŋakmba kaiye.
1CO 16:22 Ande nu Suŋgo Yesus tuku kume pur ndate ta nu ŋgisikam tuku minit. Maranata.
1CO 16:23 Suŋgo Yesus nu tane suŋgomba make patikuwa. Son.
1CO 16:24 Tane Kristus Yesus ndoŋ ulendikade mbal ye tane ŋakmba tuku kume purmba minet. Son.
2CO 1:1 Kuate tuku kuasmbi Korinŋge nu tuku mbal afu ŋakmba Akaia kilke mbolŋge mine likade tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Kuate nu nuŋe nzali dubimba ye Kristus Yesus tuku aposel mini ŋga nyu te-mayokna. Ye siŋgine tira Timoteus sile tane ndoŋ pasatam prowek.
2CO 1:2 Siŋgine Mam Kuate, Suŋgo Yesus Kristus nale tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
2CO 1:3 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate sine nu tuku nyu te-duŋgube. Nu sine suŋgomba mapesiŋgit. Nu mara mindek sine sinzaŋsiŋgit le wamdus piti bulkade.
2CO 1:4 Nu sine piti mbolŋge mineg le sinzaŋsiŋmba wamdus bul sersiŋgit. Wam tambi nane afu piti mbolŋge minig ta sine mata nane sinzaŋniŋmba wamdus bul serniŋgam kumuŋ.
2CO 1:5 Kristus nu piti suŋgo kurana taŋamba ndo sine mata piti sugo kugrakeg ta Kuateŋge Kristus sinzaŋna taŋamba ndo sine mata sinzaŋsiŋgit le wamdus bulkade.
2CO 1:6 Ta tuku sine piti kugrakeg wam ta mbolŋge sine tane turka wamdus bul sertiŋgam tuku ndin kila pileg. Sine piti mbolŋge Kuate nu wamdus bul sersiŋgit ta tane sine taŋaŋ piti kugrakade le Kuate nu wamdus bul sersiŋgit taŋamba ndo sine tane turka wamdus bul sertiŋgam kumuŋ.
2CO 1:7 Sine tane bariŋgamŋgaig ŋga ŋgamuŋgal piti ndasiŋgit. Tane sine taŋaŋ piti kugrakade tukunu wamdus bul seram tuku maŋau sine teg taŋamba ndo tade.
2CO 1:8 Tira kame, sine Asia kilke mbolŋge piti sugo kaŋgerkigeŋ ta tane kila satiŋgamŋgig. Sine piti sugo kaŋgerka wamdus mayenu pro kinaig le kumamŋgig ŋga idusgeŋ.
2CO 1:9 Wam ta mbolŋge siŋgine saŋgri kumuŋ kuga ŋga kamusmba Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgigeŋ. Nu kumanu mbal kile-tidiŋgate tuku.
2CO 1:10 Sine kume dirgeŋ le nu sine turkina. Nu taŋamba maŋ tursiŋgamŋgat ŋga sine wamdus bulok mineg.
2CO 1:11 Tane mata sine tuku ŋga Kuate yabaŋap le nu tane gudommba tuku yabaŋ pasa ismba sine tursiŋguwa le wam ta mbolŋge nane gudommba nu tuku nyu te-duŋguwaig.
2CO 1:12 Sine nane ŋakmba tugumŋge maŋau purfeŋnu yabri kugatok ke likeg ŋga wamdus bulok mineg. Sine tane Korin ŋgamukŋge maŋau taŋaŋ ke likeg. Sine kilke te tuku wamdus kilambi taŋa ndaweg. Kuateŋge ake sinaŋ saŋgri siŋgit le sine taŋaweg.
2CO 1:13 Sine pasa kuyarke likeg ta tugunu kile-mayokka kuyarkeg le tane burka katese mayewam kumuŋ.
2CO 1:14 Kile tane sine tuku maŋau fudiŋmba ndo katesede ta ŋgumneŋga tane katese mayewap le Suŋgo Yesus tuku ait mbolŋge sine tane tuku gare-garekube le tane mata sine tuku gare-garekamŋgaig.
2CO 1:15 Ta tuku ye tane lato gare tiŋgam tuku tane tugum kambim aram saken.
2CO 1:16 Ye Masedonia kambim ŋga ka tane kaŋgerki sulumba ka Masedoniaŋge maŋ luka pro tane tugum prowam saken. Taŋge ye agaŋ ndendembi sinzaŋyap le Yudea ma tugu mbol kambim tuku saken.
2CO 1:17 Ye taŋamba tane tugum kambim saken ta pro ndawen. Tane ye fare fare wam mbilmbilmba saket ŋga idusde e? Taŋamba kuga. Ye wam ande kam idusmba saket ta ye kilke mbolok mbal taŋaŋ miŋgembi ndo saka ŋgarosumbi dubi ndade taŋaŋ kuga.
2CO 1:18 Kuate nu son pasa ndo sakate taŋamba ndo ye tuku pasa te mata son pasa ndo. Ye tane tugum kambim saken ta miŋgembi ndo sa ndaken.
2CO 1:19 Sine keŋ ye Silvanus Timoteus sine tane tugumŋge Kuate tuku Kiŋo Yesus Kristus tuku pasa kuklimba satiŋgigeŋ. Nu wam kam sakate ta mata miŋgembi ndo sa ndakate. Nu sakate taŋamba ndo kate.
2CO 1:20 Kuate nu sine wam magenu siŋgam tuku pasa kusna ta alonu taŋamba Kristus mbolŋge mayok kinig. Ta tuku sine nu mbolŋge Kuate tuku pasa ta siŋka son pasa ŋga Kuate tuku nyu te-duŋgeg.
2CO 1:21 Kuate nu Kristus mbolŋge sine tane turmba saŋgri pilesiŋgit le nuŋe mbal minmba nu tuku pirokeg.
2CO 1:22 Nu sine nuŋe mbal ŋga nuŋe Guwa wasik taŋaŋ siŋgina le sine nu tuku mbal mineg ta kateseweg.
2CO 1:23 Ye Kuate am mbolŋge satiŋgamŋgit. Ye tane tugum pro ndawen ta teŋenmba. Ye tane satiŋge lika piti tiŋgikit ŋga tane mapekam tuku idusmba ye pro ndawen.
2CO 1:24 Sine tane tuku ŋgamuŋgal son kulatkeg ŋga idus ndawap. Taŋgine miroŋ kulatkade le saŋgri tiŋgate. Sine tane ndoŋ ulendika pirokeg ta tane gare ŋak minap ŋga iduseg.
2CO 2:1 Ye buk tane tugum kumba satiŋge lika piti tiŋgen ta maŋ lato tane tugum kumba satiŋge likam mbulet.
2CO 2:2 Ye kumba sigair-sigairtiŋmba piti tiŋgi ta ande nu ye gare sam tuku mine ndakate. Tane ndo ye gare sam tuku minig.
2CO 2:3 Ye tane tuku teŋenmba iduset. Tane ye ndoŋ wam ndui ta tuku ndo gare teg ŋga iduset. Ta tuku ye tane tugum kumba wam afu tuku piti tam idus ndawet. Ye tane tugum ka le gare ndo sap ŋga iduset. Ye tane kile-tidiŋgam tuku waŋe kuyaren ta ye piti ŋgamuŋgal rar suŋgo tumba malmbi ŋakmba kuyaren. Ye piti tiŋgam tuku taŋamba kuyar ndawen. Kuga. Ye tane tuku kume purmba minet ta kila palpe ŋga kuyaren.
2CO 2:5 Tane tuku ande ye mbolŋge mbarna ta nu ye ndo piti ser ndayina. Tane ŋakmba piti sertiŋgina ta piti ta suŋgo kuga. Ye pasa saŋgrinu sake nda.
2CO 2:6 Tane gudommba nu lafunu tunaig ta kile maye.
2CO 2:7 Nu piti suŋgo tumba nu tuku saŋgri te-ibeŋbekaig. Kile tane nu tuku mbar gilaiŋga wamdus bul serap.
2CO 2:8 Tane nu tuku kume purmba minig ta te-mayokap le kila pilwa.
2CO 2:9 Nu te-tiwam tuku ye tane tuku kuyaren ta tane ye tuku pasa ŋakmba dubikade e ko kuga ta ye katesewam tuku kuyaren.
2CO 2:10 Tane ande tuku mbar gilaiŋgade ta ye mata nu tuku mbar gilaiŋget. Ye tanenu ŋga Kristus am mbolŋge mbar ta gilaiŋget.
2CO 2:11 Wam ta mbolŋge Satan nu sine kile-ibeŋkam kumuŋ kuga. Nu sine ŋaigo siglikam iduste ta sine ŋakmba kila.
2CO 2:12 Ye pasa mayenu Kristus tuku kukliwam Troas tumbraŋ mbol prowen ta Suŋgo nu buk ye pirokam tuku ndin wakeina.
2CO 2:13 Ye pirokam tuku ta yiŋe tira Titus nu Troas pro ndana tukunu ye piti ŋak minmba nane kusreka tiŋga nu sota Masedonia kilke mbol te prowen.
2CO 2:14 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Nu Kristus mbolŋge sine saŋgri pilesiŋmba saŋgri ŋaigonu ŋakmba kile-ibeŋkam tuku ndin tumsiŋgit. Afu Kristus kila palmbim tuku Kuate nu sine mbolŋge pirokate le nuŋe pasa mayenu mundur mayenu taŋaŋ mayok ka ma ŋakmba kumuŋgate.
2CO 2:15 Kristus nu sine sinamŋge minit tukunu Kuate am mbolŋge sine mundur mayenu taŋaŋ mineg. Mundur mayenu ta Kuateŋge muskil kile-tidiŋga minit mbal ŋgisikade mbal ta ŋakmba tugum kinit ta
2CO 2:16 nane ŋgisinu mbal pasa ta nane bale faram tuku mundur taŋaŋ kamusde le nane muskil kile-tidiŋganu mbal abo niŋgam tuku mundur taŋaŋ kamusde. i ... Ima kate piro suŋgo ta kam kumuŋ.
2CO 2:17 Kuateŋge nuŋe piro kam tuku madisiŋgina mbal sineŋ ndo kumuŋ. Sine Kristus ndoŋ ulendika Kuate am mbolŋge wamdus tugusekmbi nuŋe pasa kukliweg. Nane afu ndametiŋ kilam tuku ndo nu tuku pasa kuklide ta sine nane taŋaŋ kuga.
2CO 3:1 Sine tane pasa satiŋgeg tambi siŋgine nyu payam ndakeg. Sine nane afu taŋaŋ tane sine tuku maŋau kila palmbim tuku waŋe afu kile ndakeg. Ko afuŋge sine tuku maŋau kila palmbim tuku waŋe afu siŋgap ŋga idus ndaweg.
2CO 3:2 Sine tuku kuyar waŋe ta tane minig. Tane mbolŋge sine tuku piro kilimok mayok kinit. Waŋe ta sine tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minit ta nane ŋakmba kila.
2CO 3:3 Tane Kristus tuku waŋe ŋak minanu taŋaŋ mayok kinig. Sineŋge waŋe ta tiŋgigeŋ. Kuate abo minmba minit nuŋe Guwaŋge Kristus tuku waŋe ta kuyarna. Andeŋge waimbi kuyar ndana. Kuyar ta tukul pasa taŋaŋ ndame mbolŋge mine ndakate. Taŋgine ŋgamuŋgal sinamŋge minit.
2CO 3:4 Sine Kristus mbolŋge saŋgri tiŋga taŋamba siŋgine piro tuku saka Kuate am mbolŋge wamdus bulok mineg.
2CO 3:5 Sine siŋgine saŋgri tomba tiŋga piro ta kam kumuŋ ŋga sa ndakeg. Sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga ndo piro ta kam kumuŋ ŋgeg.
2CO 3:6 Nuŋge saŋgri siŋgit le nuŋe pasa kitek ta sine kumumbi te-mayokeg. Pasa kitek ta tukul pasa ambokok taŋaŋ kuyar mbolŋge mine ndakate. Tukul Guwa mbolŋge minit. Tukul maŋau nu kume maŋau siŋgit ta Tukul Guwa nu abo mine maŋau siŋgit.
2CO 3:7 Ndame tukul pasa ŋak tugu pilmba mayok kina ta kilŋa saŋgri ŋayo mayok kina le Israel mbal nane Moses tuku tumail kaŋgere fugunaig. Tukul pasa nu kume maŋau ndo siŋgit ta nu tuku kilŋa suŋgo ta ŋgumneŋga kugana.
2CO 3:8 Pasa kitek Kuate tuku Guwa mbolŋge mayok kinit ta nu kilŋa ambokok ta limba saŋgri ŋayo mayok kinit.
2CO 3:9 Pasa ambokok nu taŋgo kilmba pa mbolŋge patikate ta nu kilŋa saŋgri ŋak mayok kina. Pasa kitek nu taŋgo tiŋreknu kile-mayokkate ta nu kilŋa ambokok ta limba saŋgri ŋayo mayok kinit.
2CO 3:10 Maŋau ambokok tuku kilŋa maŋau kitek tuku kilŋaŋge nu lite le nda minanu sukte.
2CO 3:11 Pasa ambokok kugawam tuku ta nu kilŋa ŋak mayok kina. Pasa kitek minmba minam tuku ta nu siŋka kilŋa saŋgri ŋayo ŋak mayok kinit.
2CO 3:12 Moses tuku tumail kilŋa ta kuga-kugamba minna ta nu Israel mbal kaŋger ndawaig ŋga tawimbi tumail soŋgina. Pasa kitek tuku kilŋa ta taŋamba kugawe nda. Wam ta idusmba sine kuru kuru kugatok miŋge bulokmbi pasa kukliweg.
2CO 3:14 Israel mbal o buk kile mata Kuate tuku pasa ambokok ta burka nane tuku wamdus tawimbi soŋganu taŋaŋ tugunu katese maye ndade. Kristus mbolŋge ndo wamdus purfewam kumuŋ.
2CO 3:15 Ait te mbolŋge mata nane Moses tuku pasa burkade ta naŋgine wamdus soŋganu taŋaŋ tugunu katese maye ndade.
2CO 3:16 Ande nu ŋgamuŋgal biye mbilmba Suŋgo tugum kuwa ta Suŋgoŋge tawi ta talka wamdus nuŋe purfeu serwa le nu Kuate tuku kilŋa saŋgrinu ta kaŋgeramŋgat.
2CO 3:17 Sine Suŋgo sakeg ta nu Tukul Guwa. Suŋgo tuku Guwa nu ande sinamŋge minit ta nu muskil te-tiwe tuwit le agaŋ ande nu ndale ndakate.
2CO 3:18 Sine pasa kitek son ŋgeg mbal tumail soŋganu taŋaŋ mine ndakeg le Suŋgo tuku kilŋa sine mbolŋge kilimok mayok kinit. Sine Suŋgo tuku kilŋa lato lato teg sulumba nu tuku maŋau te-pureg. Siŋgine Suŋgo Tukul Guwa tugumŋge kilŋa ta teg.
2CO 4:1 Kuate nu sine mapeka piro te siŋgina tukunu sine wamdus piti kamusmba piro kusrewam idus ndaweg.
2CO 4:2 Kiko maŋau ŋaigonu kuirka kade ta sine pitaika ŋgumneniŋgigeŋ. Sine afu yabri ndaniŋgeg. Sine Kuate tuku pasa mbil ndaweg. Sine pasa tugusek kilimok te-mayokmba Kuate am mbolŋge piziknu mineg ta nane ŋakmba kila.
2CO 4:3 Pasa mayenu kukliweg ta tugunu kilimok. Ŋgisinu tuku ndin mbolŋge minig mbal ndo nane tugunu katese ndade.
2CO 4:4 Mbal ta nane Kristus tuku pasa son nda ŋgade. Ta ndaŋam? Kilke te tuku gabat Satan nu nane tuku wamdus tukulniŋgit le nane pasa mayenu ismba wamdus purfe ndaniŋgit. Nane Kristus nu kilŋa saŋgri ŋak Kuate taŋaŋ minit ta nane nu katese ndade.
2CO 4:5 Sine pasa kukliweg te siŋgine miroŋ tuku kukli ndaweg. Yesus Kristus nu Suŋgo ndindo minit ŋga wam ta kukliweg. Sine nu tuku ŋga tane tuku piro mbal taŋaŋ mineg.
2CO 4:6 Kuate nu tugu mbolŋge bulu mayok ka ma make kilŋawa ŋgina ta nuŋge siŋgine ŋgamuŋgal kilŋate le sine Yesus Kristus kaŋgermba Kuate tuku kilŋa kila pileg.
2CO 4:7 Agaŋ mayenu kilke waim sinamŋge minig taŋaŋ Kuate nu nuŋe wam mayenu sine sinamŋge pilit. Sine kilke waim taŋaŋ saŋgri kugatok mineg ta sine Kuateŋge saŋgri pilesiŋgit le
2CO 4:8 piti yimyamŋge sine tidoŋgade ta sine muskil te-tiwam kambim kumuŋ. Sine wamdus te-suluweg ta sine wam pile pas ndakeg.
2CO 4:9 Afu sine kasursiŋgig ta Kuate nu sine kusre ndakate. Nane sine bale faram tuku pani farde ta sine kume ndakeg.
2CO 4:10 Sine mara mindek Yesus kumna taŋamba ndo sine kume direg ta sine kume ndakeg. Wam ta mbolŋge tane Yesus abo ŋak minit ta tane katese mayede.
2CO 4:11 Sine abo ŋak minmba Yesus tuku ŋga mara mindek kume direg le nu abo ŋak minit ta tane kila pilig.
2CO 4:12 Sine mara mara kumam tuku ndin mbolŋge mineg ta tane abo minmba minam tuku ndin mbolŋge minig.
2CO 4:13 Ande nu kuyar pasa mbolŋge teŋenmba kuyarna. Ye Kuateŋge pasa sakina ta son ŋga nane ŋakmba saniŋgen ŋga kuyarna. Sine mata nu taŋaŋ Kuate tuku pasa son ŋga tane satiŋget.
2CO 4:14 Kuate nu Suŋgo Yesus kumna le te-tina taŋamba ndo ŋgumneŋga sine nu ndoŋ kile-tidiŋguwa sulumba tane sine ndoŋ kilmba nu tugumŋge patikamŋgat ta sine kila.
2CO 4:15 Sine tanenu ŋga piti ŋakmba te kugrakeg. Taŋaweg le Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta taŋgo gudommba lato iswaig sulumba Kuate gare pasa samba nu tuku nyu te-duŋgam tuku mbal tuge ŋayowaig.
2CO 4:16 Sine wam ta idusmba piti sinamŋge wamdus kanyummba piro kusrewam idus ndaweg. Sine tuku ŋgarosu lato lato baklelde ta sine tuku ŋgamuŋgal saŋgri tiŋga minig.
2CO 4:17 Piti ait fagnu ndo kaŋgereg ta ŋgumneŋga alonu kilŋa suŋgo gare minmba minam tuku tamŋgig. Piti teg te gare maŋau tamŋgig taŋge liwa le nda minanu sukamŋgat.
2CO 4:18 Sine agaŋ ammbi kaŋgerkeg ta suŋgomba idus ndaweg sulumba agaŋ ammbi kaŋger ndakeg ta suŋgomba iduseg. Agaŋ ammbi kaŋgerkeg te ait fagnu ndo minmba kugawamŋgaig. Agaŋ ammbi kaŋger ndakeg ta minmba minamŋgaig.
2CO 5:1 Kilke te mbolok ŋgarosu te baibai taŋaŋ. Andeŋge sambriwa ta Kuate nu ŋgarosu kitek siŋgamŋgat ta sine kila. Ŋgarosu kitek ta wande taŋaŋ ta taŋgoŋge wakei ndanaig. Nu samba mbolok agaŋ minmba minam tuku.
2CO 5:2 Sine ŋgarosu te ŋak minmba samba mbolok ŋgarosu sine mbolŋge prowa ŋga mindesimba mineg.
2CO 5:3 Sine samba mbolok ŋgarosu ta ŋak minmba kanu ŋgarosu kugatok mine nda.
2CO 5:4 Sine baibai te sinamŋge minmba sinamanzer suŋgo ŋak mineg ta sine ŋgarosu te kusrewam idus ndaweg. Ŋgarosu kitek amboŋga sine mbol prowa sulumba ŋgarosu kumam tuku te abo minmba minam tuku maŋau sinam kuwa ŋga iduseg.
2CO 5:5 Kuateŋge sine taŋamba ndo ŋgarosu kitek mayok kambim tuku wakeika patikina sulumba nuŋe Tukul Guwambi sine mbolŋge asi sirimba tuker tidiŋganu taŋaŋ kina.
2CO 5:6 Sine wam ta idusmba mara mindek saŋgri tiŋgeg. Sine kilke te mbolok ŋgarosu sinamŋge mineg sulumba Suŋgo tugumŋge mine ndakeg ta sine kila.
2CO 5:7 Sine ammbi nu kaŋger ndaweg ta siŋgine li ŋakmba mbolŋge nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg.
2CO 5:8 Sine saŋgri tiŋga ŋgarosu kusremba Suŋgo tugum kumba nu ndoŋ minam tuku mindesiweg.
2CO 5:9 Sine kilke te mbolŋge minmba e ko nu tugum kaŋgig ta sine mara mindek nu tuku nzali ndo dubiwamŋgig.
2CO 5:10 Ŋgumneŋga sine ŋakmba Kristus am mbolŋge tiŋgube le nu sine pilesiŋguwa le sine ŋgarosu te ŋak minmba maŋau ke likeg ta lafunu kumumbi tamŋgig.
2CO 5:11 Sine ŋakmba Kuate tugumŋge tiŋgamŋgig wam ta idusmba sine Suŋgo tuku kurauka nane gudommba nu son ŋguwaig ŋga nane tuku wamdus didikam tuku pirokeg. Sine wamdus tiŋreknu ta tumba pirokeg ta Kuate nu kila. Tane mata taŋamba kila pilmba idusap ŋga satiŋget.
2CO 5:12 Tane sine tuku nyu te-duŋgap ŋga pasa te sa ndatiŋget. Kuga. Nane afu wamdus ŋaigonu ŋak minmba taŋgo am mbolŋge mbal magenu taŋaŋ payamkade. Tane sine tuku maŋau kila palpe sulumba payamkade tuku mbal yabri pasa ta lafumba Paulus nane ŋgamuŋgal tugusek minig ŋga saniŋgap.
2CO 5:13 Mbal ta sine ŋginŋgan wamdus ŋak mineg ŋgade ta sine Kuate tuku piro suŋgokuwa ŋga taŋamba mayok kineg. Sine wamdus tugusek ŋak mineg ta sine tanenu ŋga taŋamba mayok kineg.
2CO 5:14 Kristus tuku kume pur maŋauŋge sine tuku ŋgamuŋgal didikate le maŋau ŋakmba ke likeg. Siŋgine wamdusmbi kuga. Taŋgo ndindo ta sine ŋakmba tuku ma tumba kumna le sine ŋakmba nu ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta sine kila.
2CO 5:15 Nu sinenu ŋga kummba maŋ tiŋgina. Ta tuku kile sine siŋgine nzali dubi ndamba nu tuku nzali ndo dubiweg.
2CO 5:16 Kile sine nane afu kaŋgerka taŋgo tuku maŋaumbi pile ndaniŋgeg. Sine buk mbarmba maŋau tambi Kristus pilegeŋ ta kile afu mbolŋge taŋa ndaweg.
2CO 5:17 Ande nu Kristus ndoŋ sailkate ta nu kitek mayok kinit. Nuŋe maŋau ambokok ta kugana le maŋau kitek nu mbol prona.
2CO 5:18 Maŋau kitek ta Kuateŋge te-mayokte. Sine nu tuku ŋgueu mbal mingeŋ le nu sine ndoŋ wamdus mukuk minam ŋga Kristus tuku kume mbolŋge sine ndoŋ tumana. Sine Kristus ndoŋ tumawam tuku ndin ta afu tumniŋgam tuku nu piro siŋgina.
2CO 5:19 Sine piro ta kumba pasa kukliweg ta teŋenmba. Kuate nu Kristus mbolŋge sine taŋgo tuku mbar saukam tuku ndin wakeina sulumba nu sine ndoŋ tumana. Nu wam ta mbolŋge sine taŋgo ndoŋ tumate ta afu saniŋgam tuku piro ta sine wai mbolŋge pilna.
2CO 5:20 Kuate nu taŋamba sine tuku miŋge mbolŋge taŋgo wikate tukunu sine Kristus tuku piro mbal minmba Kristus tuku nyu mbolŋge tane sarsartiŋmba satiŋgeg: Kuate ndin wakeina ta ndo dubimba tane nu tuku gulab mayok kape ŋgeg.
2CO 5:21 Kristus nu mbar kugatok minna ta Kuate nu sine tuku mbar ŋakmba nu mbolŋge patikina le nu une taŋgo taŋaŋ mayok kina. Kile sine nu ndoŋ ulendikeg tukunu Kuate nu nuŋe maŋau tiŋreknu sine mbolŋge pilit le sine tiŋreknu mayok kineg.
2CO 6:1 Sine Kuate ndoŋ pirokeg tukunu sine tane saŋgrimba sarsartiŋgamŋgig. Kuate nu ake sinaŋ tane make patikate wam suŋgo ta ake agaŋ taŋaŋ kusre ndawap.
2CO 6:2 Kuate nu teŋenmba sakate. Ye tane make patiken tuku ait mbolŋge tane tuku wi ismba kilen. Taŋgo muskil kile-tidiŋgen tuku ait mbolŋge tane turtiŋgen ŋga sakate. Tane ise mayewap. Kile ait te nu wikap ta nu isamŋgat. Kile ait te mbolŋge nu tane muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat.
2CO 6:3 Sine Kuate ndoŋ pirokeg ta afuŋge sine talasiŋbekaig ŋga sine piro mayeweg.
2CO 6:4 Nane sine Kuate tuku piro mbal tugusek ŋguwaig ŋga mine ŋakmba mbolŋge sine kumumbi mayok kineg. Ŋgarosu piti sinamanzer maŋau ta mbolŋge sine saŋgri tiŋga bike ndakeg.
2CO 6:5 Afu sine kilmba ŋgussiŋgig. Afu sine muliŋ kilmba wandekŋge patikade. Afu sine kile-ŋgamukka tumail pansiŋgig. Sine piro kareŋka mundu teg. Ait afu sine kinye ndaka gubak mineg.
2CO 6:6 Sine piti ta ŋakmba sinamŋge saŋgri tiŋga maŋau purfeŋnu ndo ke likeg. Sine pasa tugusek ta kila minmba wamdus mukuk mineg sulumba nane ŋakmba mbolŋge raŋgun mayeweg. Sine Tukul Guwa ŋak minmba sine wamdus tugusekmbi nane ŋakmba tuku kume pureg.
2CO 6:7 Sine pasa tugusek ndo saka Kuate tuku saŋgri mbolŋge pirokeg. Wam ta ŋakmba mbolŋge sine nu tuku piro mbal tugusek mayok kineg. Sine maŋau tiŋreknu tambi wam ŋaigonu ŋakmba kile-ibeŋkeg.
2CO 6:8 Nane afuŋge sine tuku nyu kile-duŋgade le afuŋge tumail pansiŋgig. Afu sine waŋe pasa sasiŋgig le afuŋge sine magenu ŋgade. Sine tugusek pasa ndo sakeg ta afuŋge sine yabri mbal ŋga pitaikade.
2CO 6:9 Afu sine nyu kugatok ŋga talasiŋgig ta nane gudommba sine tuku nyu saka minig. Ait gudommba sine kume direg ta sine abo mineg. Sine ŋgarosu piti suŋgo teg ta sine kume ndakeg.
2CO 6:10 Sine ŋgamuŋgal rar teg ta sine gare ŋak mineg. Sine sanzalnu mineg ta sine Kuate tuku wam magenu ta nane afu mbolŋge keg le nane mine mayede. Sine agaŋ ndende kugatok mineg ta Kuate tuku wam magenu ŋakmba ta sine tuku minig.
2CO 6:11 O Korin mbal, sine siŋgine wamdus piti ŋakmba kile-mayokka kilimok satiŋgeg. Siŋgine ŋgamuŋgal ŋakmba tane tiŋge suluweg.
2CO 6:12 Sine tane tuku riweg le tane sinenu ŋga ri ndade.
2CO 6:13 Ta tuku tane ye tuku kiŋo kame taŋaŋ satiŋget. Sine tanembik riweg ta kile kumumbi lafuwap ŋget.
2CO 6:14 Tane Kristus son nda ŋgade mbal ndoŋ tuma minam kumuŋ kuga. Nane ndoŋ ulendi ndakap. Mbal tiŋreknu nane une mbal ndoŋ muŋgu gare ŋak minam fugude. Ma make nu bulu ndoŋ minam kumuŋ kuga.
2CO 6:15 Kristus nu Satan ndoŋ wamdus ulendi mine ndakik. Kristus son ŋgade mbal nane maŋau kise ŋak. Son nda ŋgade mbal nane maŋau kise ŋak.
2CO 6:16 Sine Kuate minmba minit nu tuku tukul wande mineg tukunu sine yabri mbara ta mata turmba mbariŋam kumuŋ kuga. Kuate nu teŋenmba sakina. Ye nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minmba nane ndoŋ likamŋgit. Ye nane tuku Mbara mini le nane ye tuku gageu minamŋgaig ŋgina.
2CO 6:17 Suŋgo nu teŋenmba mata sakina. Tane wam ŋaigonu kade mbal kusreka yamokŋge minap. Maŋau kutur ŋak kade ta ŋgumneniŋgap. Taŋawap le ye gare ŋak tane kilamŋgit.
2CO 6:18 Ye tane tuku Mam mini le tane ye tuku kiŋo kame kulim kame minamŋgaig ŋgina. Suŋgo Saŋgri Ŋayo nuŋge taŋamba sakate.
2CO 7:1 O tira kame, Suŋgo nu sinenu ŋga miŋge pasa saŋgrinu kusna ta idusmba ŋgarosu ŋgamuŋgalmbi kutur ke likeg ta ŋakmba pitaika Kuate tuku kurauka maŋau tiŋreknu purfeŋnu sine mbolŋge kumuŋguwa ŋga wamdus saŋgrinu palpe.
2CO 7:2 Tane maŋ sinembik riwap. Sine tane tuku ande mbolŋge wam ŋayo ndageŋ. Tane afu kilmba ŋaigo sigli ndakigeŋ. Sine tane tuku ande yabrimba nu tuku agaŋ afu kile ndakigeŋ.
2CO 7:3 Ye pasa saŋgrimba satiŋgit ta ye tane satiŋge likam tuku sa ndatiŋgit. Kuga. Ye buk tane satiŋgit. Sine tane tuku ŋgamuŋgal suŋgo ŋak mineg. Sine kummba e ko abo minbe ta sine tane ndoŋ minam iduseg.
2CO 7:4 Ye tane tuku wamdus tero ndaka gare ŋak payamket. Ye tane idustiŋmba wamdus bulkate. Ye piti ŋakmba sinamŋge tane idustiŋmba gare tet.
2CO 7:5 Sine Masedonia kilke mbol te progeŋ ta sine mabtam kumuŋ kuga. Piti suŋgomba mara mindek sine kile-kogorkinaig. Kame afu sine mbol pronaig. Kuru kuru maŋau mata ŋgamuŋgal sinamŋge kamusgeŋ.
2CO 7:6 Taŋamba mingeŋ le Titus nu sine tugum prona le sine nu kaŋgermba wamdus bulkinaig. Kuate nu piti ŋak mbal wamdus bul serniŋgit ta nuŋge ndin ta wakeina.
2CO 7:7 Nu prona ta tuku ndo wamdus bul ndakinaig. Nu pro tane tuku maŋau kaŋgermba wamdus bulok tina ta kubeu siŋgina le ismba sine mata wamdus bulkinaig. Tane ye suŋgomba idusyumba taŋgine mbar tuku kiko kamusmba malmbikade. Tane ye tuku pasa dubiwam tuku suŋgomba idusde. Ye wam ta ŋakmba ismba tane tuku gare toren.
2CO 7:8 Ye buk waŋe ande kuyarmba tane kilmba satiŋge liken le tane ŋgamuŋgal piti tinaig ta ye mata tanenu ŋga piti kamusen. Tane ait fagnu piti ŋak minnaig sulumba wamdus biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekinaig ta kile ye gare ŋak minet. Tane ŋgamuŋgal piti ŋak minnaig ta tuku ye gare te ndaket. Tane piti sinamŋge mbilka maŋau ŋaigonu kusrekinaig ta tuku ye gare tet. Sine tane kilmba satiŋge likigeŋ le tane wamdus tatrukinaig ta tane maŋ Kuate idusnaig. Ta mbolŋge sine tane ŋaigo sigli ndaka turtiŋgigeŋ.
2CO 7:10 Kuateŋge ande mbar maŋau tuku piti tuwit le nu katesemba ŋgamuŋgal biye mbilte ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tuwit. Ande nu kilke te tuku piti kamusmba Kuate idus ndawa ta Kuate nu taŋgo ta tuku muskil te-tiwe nda. Nu ŋgisikamŋgat.
2CO 7:11 Ata. Tane wamdus piti ŋak minmba Kuate maŋ idusnaig sulumba saŋgri tiŋga mbar ta te-tinaig. Tane mbar ta tuku gubra tumba wamdus fulilka minnaig. Tane ye tuku wamdus suŋgo tumba ye tuku pasa dubiwam tuku wamdus saŋgrinu pilmba taŋgo mbarna ta lafunu tunaig. Wam ŋakmba kumumbi kinaig le kile pasa ande tane mbolŋge mine ndakate.
2CO 7:12 Ye tane tuku waŋe kuyaren ta ande mbarna le ande piti tina ta tuku ndo kuyar ndawen. Tane sine tuku kume purmba minig ta Kuate am mbolŋge wamdus pulutiŋguwa ŋga kuyaren.
2CO 7:13 Tane wamdus pulutiŋgina le kile sine tane tuku mbar tuku piti kusrekigeŋ. Titus nu mata tane tuku gag ŋak ta nu tane tuku maŋau kaŋgerka piti kusremba gare tina le sine nu ndoŋ maŋ lato gare tigeŋ.
2CO 7:14 Ye buk tane tuku maŋau tuku payamka Titus sawen. Nu kumba taŋamba kaŋgerna tukunu ye kiko kugatok. Sine son pasa ndo satiŋgigeŋ taŋaŋ sine tane tuku payamka Titus sageŋ ta alonu kumumbi mayok kinit.
2CO 7:15 Nu tane tugum prona le taŋgine mbar tuku wamdus fulilka nu kurauka tumba nu tuku miŋge dubi mayenaig. Nu tane tuku wam ta idusmba tane tuku lato lato kume purte.
2CO 7:16 Kile ye tane tuku wamdus tero ndaka gare ŋak minet.
2CO 8:1 Tira kame, Kristus tuku kuasmbi afu Masedonia kilke mbolŋge mine likade te Kuate nu ake sinaŋ nane make patikate le maŋau kade ta kila satiŋgamŋgit.
2CO 8:2 Afuŋge piti sugo niŋmba nane tuku ŋgamuŋgal son tagoniŋginaig ta nane gare ŋak minmba piti ta sinamŋge agaŋ ndende denkanu ta taŋaig ŋga suŋgomba waknyumba ndametiŋ patika afu turkinaig.
2CO 8:3 Naŋgine ndametiŋ kaŋgerka paplamba kumumbi patikinaig sulumba naŋgine wamdus tambi maŋ lato patikinaig ta yiŋe ammbi maŋau ta kaŋgeren.
2CO 8:4 Nane saŋgri tiŋga sine sasiŋginaig: Kuate tuku mbal Yudea ma tugu mbolŋge sine nane siŋka turkam iduseg ŋga sasiŋginaig.
2CO 8:5 Sine nane ndametiŋ ndo patikamŋgaig ŋga idusgeŋ ta nane wam ta limba naŋgine ŋgarosumbi Suŋgo tuku nzali ndo dubiwam tuku pasa saŋgri pilenaig. Ta ndo kuga. Nane Kuate tuku nzali dubimba sine tuku pasa ŋakmba dubikam sakinaig.
2CO 8:6 Taŋanaig le sine Titus nu maŋ tane tugum kuwa ŋga sageŋ. Nu buk tane tugumŋge afu turkam tuku ndametiŋ patikap ŋga tumtiŋgina ta nu piro ta ke suluwa ŋga kukuleg.
2CO 8:7 Tane ŋgamuŋgal son saŋgrinu ŋak ta sine kila. Tane Kuate tuku pasa kukli mayede. Tane kila suŋgo ŋak minig. Nu tuku piro kam tuku wamdus saŋgrinu pilig. Sine tuku mata kume pur mayede. Ta tuku tane afu turka ndametiŋ niŋgam tuku maŋau ta mata ke mayewap ŋga iduseg.
2CO 8:8 Ye taŋamba kap ŋga sa ndatiŋget. Ye tane tagotiŋmba tane kume pur maŋau tugusek ŋak e ko kuga ta katesewam saka tira afu ndametiŋ niŋgig wam ta kila satiŋget.
2CO 8:9 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu ake sinaŋ tane make patikina wam ta tane kila. Nu agaŋ ndende ŋakmba tuku miro ta nu tanenu ŋga sanzalnu mayok kina le tane nuŋe wam ŋakmba kilmba sanzalnu mine ndakade.
2CO 8:10 Ta tuku ye tane teŋenmba kap ŋga iduset. Tane buk yar ande si mbolŋge ndametiŋ patinu tuku wamdus suŋgo tumba tugu pilnaig ta tane kile suluwap ŋga iduset.
2CO 8:11 Tane buk wam ta kam tuku nzalitiŋgina taŋamba kile taŋgine ndametiŋ kilig ta kaŋgerka kumumbi patikap.
2CO 8:12 Tane ndametiŋ fudiŋndo e ko suŋgokanu ŋak minig ta kumumba gare ŋak Kuate tape ta nu nzalite.
2CO 8:13 Tane nane afu ndametiŋ niŋmba tane denkanu minap ŋga idusmba sa ndatiŋget.
2CO 8:14 Kuga. Tane nane ndoŋ kumu kumu minap ŋga iduset. Kile tane agaŋ ndende gudommba ŋak minig mbal afu denkanu minig ta turkap. Ŋgumneŋga tane denkap le nane suk lafumba tane turkamŋgaig.
2CO 8:15 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Afu mana suŋgomba kilnaig ta nane kumumbi kilanu idusnaig. Afu fudiŋmba kilnaig ta nane den ndakinaig ŋgate.
2CO 8:16 Kuate nu Titus wamdus tuna le nu sine suk tane turkam tuku suŋgomba iduste. Ta tuku ye Kuate gare pasa tuwet.
2CO 8:17 Sine nu tane tugum kambim tuku sa ndageŋ le nu nuŋe nzali dubimba tane tugum prowam iduste.
2CO 8:18 Sine tira ande Titus ndoŋ kukulbe le kaŋgat. Taŋgo ta nu Kristus tuku pasa kukli mayete le Kuate tuku kuasmbi ŋakmba nu tuku saka minig.
2CO 8:19 Tira ta Kuate tuku mbalŋge madinaig le nu sine ndoŋ lika afu turkam tuku ndametiŋ patikade ta kulatkate. Sine wamdus saŋgrinu pilmba piro kumumbi keg ta nu nane ŋakmba kila saniŋguwa le Suŋgo tuku nyu te-duŋguwaig ŋga nu madinaig.
2CO 8:20 Taŋamba idusmba afu sine talasiŋmba ndametiŋ suŋgo ta kulat maye ndade ŋgubekaig ŋga sine nu tumba likeg. Sine Suŋgo am mbolŋge piro mayemba taŋgo am mbolŋge mata piro mayebe le kilimok mayok kuwa ŋga iduseg.
2CO 8:22 Tira ande mata nu nale ndoŋ kuwa ŋga kukulbe le tane tugum prowamŋgaig. Nu tagomba piro yimyam tugeŋ ta nu wamdus saŋgrinu pilmba piro ke mayena. Tane siŋka waknyumba afu turkam tuku minig ta nu kila pilmba kile tane tugumŋge pirokam tuku suŋgomba iduste.
2CO 8:23 Ye tane nane keŋ ta tuku kila satiŋgamŋgit. Titus nu ye ndoŋ tane turkam tuku pirokek. Nale ar nu ndoŋ ilik ta Kristus tuku nyu tane ŋgamukŋge suŋgokuwa ŋga Kuate tuku kuasmbi nale tane tugum kambim tuku madinikinaig.
2CO 8:24 Tane nane keŋ ta kilmba taŋgine kume pur maŋau te-mayokmba kilap. Taŋawap le sine Kuate tuku kuasmbi ŋakmba tugumŋge tane tuku payamka saniŋgeg ta alonu kilimok kaŋgerwaig.
2CO 9:1 Ndametiŋ patika Kuate tuku mbal turkam tuku wam ta tane kila. Ye ta tuku maŋ suŋgomba satiŋge nda.
2CO 9:2 Tane mata ndametiŋ patinu tuku wamdusde ta ye kila. Ye Masedonia mbal tugumŋge tane Akaia mbal tuku payamka nane buk yar ande si mbolŋge ndametiŋ patikam tuku piro tugu pilnaig ŋga saniŋget le ismba kile nane tuku suŋgomba mata ndametiŋ patinu tuku wamdus saŋgrinu pilig.
2CO 9:3 Sine tane tuku payamkeg ta alo kugatok ŋgubekaig ŋga ye tira keŋ ta kukulniŋgi le tane tugum ta promba tane turkuwaig le ndametiŋ ta maŋgurka patikap. Ye pro tane tuku payamket taŋamba ndametiŋ ta ake kile ndo ki.
2CO 9:4 Tane ndametiŋ ta siŋka patikamŋgaig ŋga sine afu saniŋgigeŋ. Tane pati ndaka minap le Masedonia mbal afu ye ndoŋ kumba kaŋgerwaig ta sine kiko siŋgikat. Tane mata kiko tiŋgikat.
2CO 9:5 Wam ta idusmba ye tira keŋ ta amboŋga tane tugum ta kuwaig le tane ndametiŋ patikam tuku o buk sakinaig taŋamba ndo patike sulumba ye ndo tairŋgap. Taŋawap ta tane taŋgine nzalimbi ndo patikamŋgaig. Ye tane kilap kilap ki le ndagari ŋak patike nda.
2CO 9:6 Tane nyamagaŋ kilanu maŋau ta idusap. Ande nu nyamagaŋ tumunu ndui ndui ŋgukate ta nu alonu ndui ndui ndo kilit. Ande nu tumunu suŋgomba ŋgukate ta nu alonu suŋgomba kilit.
2CO 9:7 Tane ŋakmba yimyam taŋgine wamdus pileŋga ndametiŋ giganmba patikam idusde ta kumumba patikap. Tane andeŋge kilap kilap kuwa le tane ndagari ŋak pati ndakap. Tane gare ŋak taŋgine ndametiŋ patikade ta Kuate nu nzalite.
2CO 9:8 Kuate nu tane mbolŋge waknyumba agaŋ magenu lato lato tiŋguwa le tane nane afu turkam tuku agaŋ denkanu ŋak mine nda.
2CO 9:9 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Nu nuŋe agaŋ ndende waknyumba walmba sanzal mbal niŋgit. Nu tuku raŋgun mayenu ta kugawe nda. Minmba minamŋgat ŋgate.
2CO 9:10 Sine nyamagaŋ tumunu ŋgukeg ta Kuate tugumŋge kileg. Agaŋ nyeg ta mata nu tugumŋge kileg. Taŋamba ndo tane nane afu mbolŋge waknyam tuku Kuate nu agaŋ ndende kumumbi tiŋgamŋgat. Taŋawa le tane nane afu mbolŋge waknyumba minap le nu tane tuku maŋau mayenu ta te-suŋgowamŋgat.
2CO 9:11 Kuate nu mara mindek tane agaŋ kumumbi tiŋgit le tane den ndaka afu turkam kumuŋ. Taŋamba tane ndametiŋ patikap le sine kilmba tambi sanzal mbal turkube le nane gudommba Kuate tuku nyu te-duŋgamŋgaig.
2CO 9:12 Tane ndametiŋ niŋgig tambi Kuate tuku mbal turkade. Wam ta ndo kuga. Tane taŋade le nane afu Kuate tuku nyu te-duŋga nu gare pasa tuwig.
2CO 9:13 Tane tira tuku ndametiŋ patikap le afu wam ta kaŋgermba tane Kristus tuku pasa mayenu dubiwanu ŋgade ta son ŋga Kuate tuku nyu te-duŋgamŋgaig. Tane Kuate tuku mbal nane afu turmba nane mbolŋge waknyade ta tuku mata Kuate tuku nyu te-duŋgamŋgaig.
2CO 9:14 Ta ndo kuga. Kuate nu tane ake sinaŋ make patikate wam te-mayokmba nane taŋamba turkap le nane tane tuku kume purmba tane tuku ŋga Kuate yabaŋamŋgaig.
2CO 9:15 Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Nu agaŋ suŋgo ande o mbolok agaŋ ndende ŋakmba liniŋgit ta sine siŋgina.
2CO 10:1 Tane afu teŋenmba sakade. Paulus nu sine tugumŋge sine gagnu pasa bafumbi sakate ta nu maskenŋge pasa saŋgrinu kuyarmba sasiŋgit ŋga sakade. Ariya. Ye kile Kristus tuku wamdus bafuk ŋgan maŋau ta dubimba pasa bafumbi sarsartiŋgamŋgit.
2CO 10:2 Tane wamdus biye mbilap le ye tane tugum promba pasa saŋgrinumbi satiŋgam idus ndawet. Nane afu Paulus nane kilke te mbolok maŋau ndo dubimba naŋgine wamdusmbi pasa kukliwanu ŋga sakade mbal ta ndo ye siŋka pasa saŋgrinumbi saniŋgamŋgit.
2CO 10:3 Sine taŋgo ndo mineg ta sine siŋgine taŋgo tuku kame agaŋmbi kame bu ndaweg.
2CO 10:4 Kuga. Sine Kuate tuku kame agaŋ tambi Satan tuku saŋgri te-ibeŋmba afu tuku yabri wamdus ta ŋakmba pitaikeg.
2CO 10:5 Afu naŋgine wamdus ta payamka Kuate kila palmbim tuku ndin tukulde ta sine wamdus ta kuerka pitaiweg. Nane ŋakmba Kristus kumnemŋge minwaig ŋga sine nane tuku wamdus kile-tidiŋgeg.
2CO 10:6 Tane mata mbilka Kristus kumnemŋge minap. Taŋawap le afu taŋamba mine ndakuwaig ta sine nane lafunu kumumbi niŋgamŋgig.
2CO 10:7 Tane wamdus te-mayewap. Ande nu nuŋe nyu te-duŋga ye siŋka Kristus tuku taŋgo minet ŋgate ta nu sine mata Kristus tuku mbal mineg ŋga iduswa.
2CO 10:8 Suŋgo nu sine tane ŋgamuŋgal son saŋgri piletiŋbe ŋga nyu siŋgina le tane kulatkeg. Sine tane ŋaigo siglikam tuku nyu siŋge ndakina. Ye nyu ta tuku payamket le tane talayade ta ye kiko te nda.
2CO 10:9 Ye tane tuku waŋe kuyarke liket ta tane kuru kuru piletiŋgam tuku kuyarket ŋga idus ndawap.
2CO 10:10 Afu nane teŋenmba sakade. Paulus nu waŋe kuyarka taŋgo saŋgri ŋak taŋaŋ pasa saŋgrinu kuyarte ta sine tugumŋge nu saŋgri kugatok. Nu pasa sakate ta ismba talawam tuku ndo ŋga sakade.
2CO 10:11 Taŋakade mbal tane ye tuku pasa te ise mayewap. Sine waŋe kuyarka pasa saŋgrinu sakeg te tane tugumŋge taŋamba ndo ke likamŋgig.
2CO 10:12 Mbal afu tane tugumŋge naŋgine nyu kile-duŋgade. Yoi. Sine nyu taŋaŋ ŋak mine ndakeg. Mbal ta ŋginŋgan mbal. Nane naŋgine naŋgine muŋgu kaŋgerka sine magenu ŋga payamkade. Maŋau tiŋreknumbi naŋgine maŋau pile ndaŋgade.
2CO 10:13 Sine payamkeg maŋau ta kise. Kuate nu pirokam tuku nyu siŋgina piro ta ndo sine payamkeg. Sine tane Korin mbal tugumŋge mata pirokam tuku nyu siŋgina.
2CO 10:14 Ta tuku sine tane tuku payamkeg ta mbar ndaweg. Sineŋge Kristus tuku pasa mayenu tumtiŋgigeŋ.
2CO 10:15 Sine tane pasa dubide wam ta tuku sine siŋgine piro tuku payamkam kumuŋ. Sine nane afu tuku piro siŋgine ŋgaro mbolŋge pile ndakeg. Kile tane tuku ŋgamuŋgal son ta suŋgoka mbal kise mbol kuwa le ye nane tugum kambim tuku ndin mayok kuwa ŋga iduset.
2CO 10:16 Taŋawa le sine tane kusreka kilke afu tane ŋgumnemŋge minig ta mbol kumba nane mata pasa mayenu saniŋgamŋgig. Taŋamba sine nane afu tuku piro siŋgine ŋgaro mbolŋge pile ndaka siŋgine piro ndo payamkam kumuŋ.
2CO 10:17 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo ima nu payamkam idusmba kande nu Suŋgo wam ke likate ta idusniŋmba payamkuwa ŋgate.
2CO 10:18 Ande nu nuŋe miroŋ ye mayenu ŋgate ta nuŋe pasa ta alo kugatok. Suŋgoŋge nu mayenu ŋgate wam ta alo ŋak.
2CO 11:1 O tira kame, tane ye tuku pasa te isap. Tane pasa te ŋginŋgan pasa idusmba ndeta taŋaig. Pasa te isam tuku wamdus tukul ndawap.
2CO 11:2 Kuate nu tane tuku kume purmba minit ta ye mata tane tuku suŋgomba kume puret. Pino mbanzo ande mam nuŋeŋge taŋgo ande tam tuku madite le nu taŋgo ta tuku ndo minit taŋaŋ tane Kristus tuku mbal ndo minap ŋga maditiŋgen.
2CO 11:3 Ye tane tuku wamdus piti ŋak minet. Mbeŋ nu nuŋe wamdus yabri paknu tambi Eva yabrina taŋamba taŋgo afuŋge tane yabritiŋmba didikuwaig le taŋgine wamdus Kristus mbolŋge minig ta kusrebekaig ŋga iduset.
2CO 11:4 Sine tane Yesus tuku nyu tumtiŋgigeŋ ta afuŋge pro ande tuku nyu satiŋgig le tane wamdus bulokmbi nyu kise ta tade. Tane Tukul Guwa tinaig ta nane guwa kise satiŋgig le tane tade. Ko pasa mayenu isnaig ta nane pasa kise kuklide le tane pasa ta mata wamdus bulokmbi tade.
2CO 11:5 Tane mbal ta nane aposel magenu o mbolŋge ŋgade ta nane ye li ndayade ŋget.
2CO 11:6 Ye pasa kukli mayewam tuku kila kugatok ta pasa kukliwet ta tugunu ŋakmba ye kila. Ait suŋgomba sine tane siŋgine kila ta tumtiŋgeg.
2CO 11:7 Ye Kuate tuku pasa mayenu tane satiŋgen ta ye tane tugumŋge piya kilam mbulmba yiŋe nyu te-ibeŋmba tane mine mayenu mbolŋge minam tuku kile-duŋgen ta ye mbaren ŋga idusde e?
2CO 11:8 Ye Kristus tuku mbal afuŋge ndametiŋ sinaig le kuayaranu sukmba kilmba tane tugumŋge piroken.
2CO 11:9 Ye tane ndoŋ minmba agaŋ afu tuku denkinaig ta ye tane yabaŋ ndatiŋgen. Tira afu Masedoniaŋge pro ye agaŋ denkanu minen ta naneŋge sinaig. Ye tane piti sertiŋgikit ŋga agaŋ afu tane tugumŋge kile ndaken. Kile mata taŋamba idusmba minet.
2CO 11:10 Kristus tuku pasa tugusek ye sinamŋge minit ta son pasa ndo satiŋgamŋgit. Ye tane tugumŋge piya kile ndaken ta payamka saka mini le Akaia mbal ŋakmba isamŋgaig. Ande ye peuyam kumuŋ kuga.
2CO 11:11 Ye tane tuku kume pur ndamba nyu kile-ibeŋkam tuku idusmba taŋawet ŋga idus ndawap. Kuga. Ye tane tuku suŋgomba kume puret ta Kuate nu kila.
2CO 11:12 Afu naŋgine miroŋ payamka sine Paulus nane taŋaŋ pirokeg ŋgade ta peuniŋgam tuku ndo ye piya kugatok piroken.
2CO 11:13 Mbal ta nane Kuateŋge kukul ndaniŋgina. Kristus tuku aposel minanu sukmba naŋgine piro tambi tane yabritiŋgig.
2CO 11:14 Sine nane tuku wam ta tuku pirerek pur ndakube. Naŋgine gabat Satan nu taŋgo yabriniŋmba Kuate tuku eŋel mayenu taŋaŋ mayok kinit.
2CO 11:15 Sine wam ta idusmba Satan tuku piro mbal nane maŋau tiŋreknu kade mbal taŋaŋ minanu sukde ta tuku piriri ndaweg. Kuate nu ŋgumneŋga nane tuku maŋau ta kumumbi lafumba pa niŋgamŋgat.
2CO 11:16 Ye maŋ tane satiŋgamŋgit. Tane ye ŋginŋgan taŋgo ŋga idus ndawap. Ko ye ŋginŋgan taŋgo ŋgumba kande wamdus tukul ndamba ye mapeyap le ye yabri mbal taŋaŋ fudiŋmba yiŋe piro tuku payamki.
2CO 11:17 Suŋgoŋge payamkam tuku tum ndayate. Yiŋe miroŋ ŋginŋgan mbal taŋaŋ payamket.
2CO 11:18 Nane gudommba taŋamba piro payamkade tukunu ye mata payamkam iduset.
2CO 11:19 Tane ndo kila sugo ŋak minig sulumba ŋginŋgan mbal wamdus bulokmbi kilig inde.
2CO 11:20 Tane nane tuku piro mbal minap ŋga idusde le nane tane tuku agaŋ ndende kilam saka yabritiŋmba nane sugo taŋaŋ tane maim-maimtiŋmba ko dabil pantiŋgig ta tane ndek wamdus bulokmbi nane kilmba kulatkade.
2CO 11:21 Tane mbal taŋaŋ kaŋgerka saŋgri ŋak ŋgade. Sine tane ndoŋ minmba nane saŋgri ŋak minig taŋamba mine ndakigeŋ. Tane sine saŋgri kugatok ŋgade ta kumumbi sakade. Yabri aposel naŋgine maŋau tuku payamkade. Ta tuku ye mata ŋgin ŋgan maŋau tambi payamkam kumuŋ.
2CO 11:22 Nane sine Hibru ndare ŋgade ta ye mata Hibru ndare. Nane sine Israel ndare mineg ŋgade ta ye mata Israel ndare. Sine Abraham tuku mbuŋ ŋgade ta ye mata nu tuku mbuŋ minet.
2CO 11:23 Nane sine Kristus tuku piro mbal ŋgade ta ye Kristus tuku piro mbolŋge nane liniŋget. Nane pirokade ta ye nane liniŋmba piro kareŋket. Ye nane liniŋmba ait suŋgomba muli wande mbol kan. Ait gudommba ye ŋgusyinaig. Wam afu mbolŋge ye kume diren.
2CO 11:24 Zu mbal nane ait 5 taŋamba ye tumba ŋgusyinaig. Ŋgusyinaig ta ka 39 mbolŋge tiŋge likinaig.
2CO 11:25 Ait keŋmba nane afu ye tumba mbapanimbi katyinaig. Ait ande ye baleyam bafumba ndamembi katyinaig. Ye waŋ keŋmba mbolŋge liken le waŋ fetkinaig. Ye ait ande yu mbol faitka minen le furirmba ka mafena.
2CO 11:26 Ye piroka kine promba minet le ait afu kuleŋge te-diryade. Kuayar mbalŋge ndinŋge ye baleye ndafloyade. Yiŋe mbal kasomok mbal mata ye baleyam tuku ndin sotade. Tumbraŋŋge duŋeŋge yu mbolŋge ye ŋgisike diret. Yabri gulab afu mata ye baleyam tuku ndin sotade.
2CO 11:27 Ye piro kareŋka ŋgaro rar minet. Furir afu kinye ndaket. Ait suŋgomba guba kule para suŋgo ŋak minet. Mara afu ye nyamagaŋ tawi kinyam tuku wande mata denkate.
2CO 11:28 Ye ŋgarosu tuku piti ndo kugra ndaket. Kuga. Kristus tuku kuasmbi saŋgri ŋak minam tuku ye mara mara wamdus piti ŋak minet.
2CO 11:29 Tira ande nu saŋgri kugatok ta ye mata piti tet. Ande nu andeŋge yabrite le ndekate ta ye gubra tet.
2CO 11:30 Ye payamkam iduset ta ye wam kame ndaŋ mbolŋge ye saŋgri kugatok mayok kinet wam ta ndo payamket.
2CO 11:31 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate ye siŋka pasa saket te nu kila minit. Sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe.
2CO 11:32 Ye Damaskus tumbraŋŋge minen le mandor Aretas nu nuŋe kame gabat sana le nu kame mbal kukulniŋgina le ye biye tiyam tuku tumbraŋ suŋgo tuku fonde malaŋga kulatka minnaig kande
2CO 11:33 yiŋe gulab kame ye sambekŋge minyoken le fonde tuku bubre malaŋga mbolŋge te-mayokyumba muli biye-biyenaig le mayok ka kame gabat ta laipmba kua kan.
2CO 12:1 Payamkam tuku maŋau ye turyam kumuŋ kuga ta ye payamkamŋgit. Suŋgo nu tumyina le ye kiŋatanu suk agaŋ kaŋgerken wam ta payamka satiŋgi le isap.
2CO 12:2 Kristus tuku taŋgo ande buk yar 14 kuganaig le Kuateŋge nu tumba te-duŋga samba mbol ambe kina. Ambeŋge maŋ lato te-duŋgina le o mbol ambe kina. Nu ŋgarosu ŋak kina e ko nuŋe kanu ndo kina e ta ye gilai. Kuateŋge ndo kila.
2CO 12:3 Taŋgo ta nu samba mbol ambeŋge wam sugokanu afu isna. Isna ta Kuate nu miŋge pipna le kilke te mbolŋge afu ndoŋ sakam kumuŋ kuga. Nu taŋamba samba mbol kina ta ndo ye kila. Nuŋe ŋgarosu ŋak kina e ko nuŋe kanu ndo kina e ta ye gilai. Kuateŋge ndo kila.
2CO 12:5 Ye taŋgo ta tuku kila idusmba nu tuku payamket. Ye yiŋe miroŋ tuku payam ndaket. Ye wam kame ndaŋ mbolŋge saŋgri kugatok mayok kinet ta ndo ye payamket.
2CO 12:6 Ye yiŋe miroŋ taŋamba samba mbol kan ŋga payamki ta ye ŋgin ŋgan taŋgo mayok nda kinet. Ye siŋka saket ta ye wam ta mbolŋge yiŋe nyu te-duŋgam idus ndawet. Kuga. Taŋgo nane ye pasa sake lika wam ŋakmba ke liket ta mbolŋge ye tuku nyu kumumbi iduswaig ŋget.
2CO 12:7 Kuate nu wam sugo tumyina ta mbolŋge ye payamka yiŋe nyu te-duŋgikit ŋga Satan tuku kukul taŋgo pro ye waimbi katyanu taŋaŋ ŋgaro rar suŋgo ye mbol prona. Rar ta ye mbolŋge promba minit le kamusmba yiŋe nyu te-duŋgam idus ndawet.
2CO 12:8 Suŋgo nu piti ta pitaiwa ŋga ye saŋgri tiŋga yabaŋam keŋen ta nu ye wo ndayina.
2CO 12:9 Nu teŋenmba sayina. Ye ne make pilmba saŋgri tini le rar ta kurawam kumuŋ. Ne piti ta ŋak minmba saŋgri kugatok mina le ye tuku saŋgri ne mbolŋge kilimok mayok kuwa ŋga sayina. Kile Kristus tuku saŋgri suŋgo ye mbol prowa ŋga ye saŋgri kugatok minet te gare-gareka payamket.
2CO 12:10 Ye saŋgri kugatok minet le afuŋge ye tumail panyade le afuŋge ŋgaro rar sade le afuŋge ye ŋayo siliyade le afuŋge piti sugo seryade wam ta ŋakmba mbolŋge ye Kristus tuku ŋga gare ŋak ndo minet. Ata. Ye saŋgri kugatok minet sulumba Kristus tuku saŋgri mbolŋge saŋgriknu mayok kinet.
2CO 12:11 Ye yiŋe maŋau payamkam idus ndawet ta afu ye tuku nyu ŋayo silide le tane nane peu ndaniŋgig tukunu ye yiŋe ŋginŋgan maŋaumbi payamka yiŋe maŋau tuku kuyaret. Ye ake taŋgo suk minet ta afu tane nane aposel magenu ŋgade ta nane ye li ndayade.
2CO 12:12 Ye tane ndoŋ minmba piti kaŋgerka saŋgri tiŋga piroka wam kitek saŋgrinu afu ke liken. Wam ta mbolŋge ye aposel tugusek minen le tane ye kaŋgeryinaig.
2CO 12:13 Kristus tuku kuasmbi afu mbolŋge ye wam mayenu ken ta tane tugumŋge wam maye ndawen ŋga idusde e? O son. Ye wam ande nane afu mbolŋge ken taŋamba tane mbolŋge ke ndaken. Ye tane tugumŋge piya kile ndaken. Wam ta tuku tane ye pitaiyade inde. O Korin mbal, ye mbaren ndeta ye tuku mbar gilaiŋgap.
2CO 12:14 Ye maŋ ait keŋnu tane tugum prowam bafuwet. Tane tugum promba agaŋ afu sap ŋga satiŋge nda. Kuga. Tane ye ŋgamuŋgal ndo sap ŋga iduset. Kiŋo kame nane ina mam turkam tuku agaŋ ndende pati ndakuwaig. Ina mamŋge kiŋo kame turkam tuku agaŋ ndende patikuwaig.
2CO 12:15 Ye tane tuku mam taŋaŋ minet. Ye yiŋe agaŋ ndende tane turkam tuku ŋgail ndaket. Yiŋe abo mine maŋau mata tanenu ŋga kusrewam bafuwet. Ye taŋamba tane tuku suŋgomba kume puret. Wam ta tuku tane ye tuku kume pur ndade ta ye tane tuku suŋgomba kume puret wam ta kusrewam kumuŋ kuga.
2CO 12:16 Ye tane tugumŋge agaŋ afu kile ndaken ta tane afu teŋenmba sakade. Nu kuirkuirka sine yabrisiŋmba ndametiŋ afu kilna ŋga sakade.
2CO 12:17 Ginu ait ye kilen? Ye mbal afu kukulniŋgen le pro tane yabritiŋmba ndametiŋ didika kilmba ye sinaig e ŋga idusde.
2CO 12:18 Ye Titus ndo tane tugum kambim tuku kukulmba minen. Tira ande ta nu ndoŋ kuwa ŋga kukulen. Titus nu ame agaŋ tane yabritiŋmba kilna? Kuga. Sile Titus ndoŋ Guwa ndindo ta mbolŋge minek. Maŋau ndui ta ndo ke likek ta tane kila.
2CO 12:19 Tane waŋe te burka sine tane am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku kuyaraig ŋga idus ndawap. Sine Kristus ndoŋ ulendika nuŋe wamdus dubimba Kuate am mbolŋge pasa te kuyarkeg. Tane tuku son ta saŋgri pilewam tuku ndo kuyarkeg.
2CO 12:20 Ye tane tugum prowam tuku ta ye wamdus piti ŋak minet. Ye pro tane maŋau ke likade ta kaŋgerka nzaliyamŋgat e ko kuga. Nzali ndayuwa ta ye tane kilmba satiŋge liki le tane ye tuku mata ndagari tamŋgaig. Ye pro tane wam kame te kap le kaŋgerkam tuku kuru-kuruket. Kualeyaukade e ko afu tuku mine magenu tuku kagli firkade e ko gubra tade e ko ye ye ŋgade e ko waŋe pasa sakade e ko afu tuku nyu kile-ibeŋka miŋge motmotkade e ko taŋgine ŋgarosu te-duŋgade e ko taŋgine wamdusmbi maŋau kise kise ke likade maŋau kame ta ŋakmba ye kaŋgerkam mbulit.
2CO 12:21 Tane gudommba buk kutur maŋau kumba fare fare taŋgo pino ndoŋ minmba taŋgine ŋgarosu tuku nzali tukul ndamba dubikinaig. Tane ŋgamuŋgal biye mbil ndawap ta ye tane tugum promba yiŋe Mbaraŋge tane tuku am mbolŋge ye kiko pileyuwa le wamdus ŋayoŋgikat ŋga ye pitiyate.
2CO 13:1 Kile ye ait keŋnu tane tugum prowamŋgit. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo armba ko keŋmba taŋgo ande nu mbar ande kina ŋguwaig le son ŋga te-tiwap ŋgate.
2CO 13:2 Ye buk ait arnu tane tugum prowen sulumba mbarmba minnaig mbal ta riroŋ pasa saniŋgen. Kile ye tane tugumŋge mine ndaka nane tane turmba maŋ riroŋ pasa ndui ta satiŋgamŋgit. Ye maŋ luka tane tugum prowi ta mbarde mbal ta siŋka mapeke nda.
2CO 13:3 Taŋawi le ye Kristus tuku pasa kukliwet taŋgo minet ta tane wamdus tero ndaka katesewamŋgaig. Kristus nu saŋgri suŋgo ŋak tane sinamŋge pirokate.
2CO 13:4 Nu saŋgri kugatok taŋaŋ minna le nane nu tumba ail kazrai mbolŋge balenaig ta Kuate tuku saŋgriŋge te-tina le kile abo ŋak minit. Sine mata taŋaŋ taŋgo ndo saŋgri kugatok mineg ta sine nu ndoŋ ulendika Kuate tuku saŋgri mbolŋge minmba saŋgri tambi tane kile-tidiŋgam tuku prowamŋgig.
2CO 13:5 Taŋgine ŋgamuŋgal son pileŋga kaŋgerap. Tane siŋka Kristus Yesus tuku ŋgamuŋgal son ŋgade e ko kuga. Nu tane sinamŋge minit le tane kamusde e ko kuga. Kuga ta tane tuku ŋgamuŋgal son ta mbarkamŋgat.
2CO 13:6 Wam ta mbolŋge sine tane pasa kuklimba tumtiŋgigeŋ mbal ŋgamuŋgal son tugusek ŋak ta katese mayewap.
2CO 13:7 Kuate nu tane turkuwa le mbar maŋau afu ke ndakap ŋga nu yabaŋmba mineg. Tane wam magenu kap le sine aposel tuku piro mayenu ŋguwaig ŋga idus ndaweg. Tane maŋau magenu ndo kam tuku iduseg. Afu sine piro maye ndaweg ŋgade ta sine piti ndasiŋgit.
2CO 13:8 Sine pasa tugusek te-ibeŋam tuku mine ndakeg. Pasa ta turam tuku ndo mineg.
2CO 13:9 Sine saŋgri kugatok mineg le tane saŋgri ŋak mayok kinig ta sine saŋgri kugatok minam tuku gare-garekeg. Tane tuku ŋgamuŋgal son lato lato saŋgri tiŋguwa ŋga Kuate yabaŋmba mineg.
2CO 13:10 Suŋgo nu tane kulatkam tuku piro sina. Ye tane tugum prowi sulumba pasa saŋgrinu satiŋgam kumuŋ ta ye taŋawam idus ndawet. Ta tuku tane kile-tidiŋgam tuku ye waŋe ndo kuyaret. Suŋgo nu ye tane saŋgri piletiŋgam tuku piro sina. Tane ŋaigo siglikam tuku piro se ndakina.
2CO 13:11 Kile ye pasa suluwamŋgit. Taŋgine mbar kile-tidiŋgap. Ye tuku pasa isap. Tane wamdus ulendika ŋgamuŋgal mukuk minap le Kuate nu tane ndoŋ minamŋgat. Kume pur maŋau ŋgamuŋgal mukuk maŋau nu tugu.
2CO 13:12 Tane taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap.
2CO 13:13 Kuate tuku mbal teŋge minig ta ŋakmba tane kaiye pasa tiŋgig.
2CO 13:14 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tane ake sinaŋ make patikuwa. Kuate nu tane tuku kume purwa. Tukul Guwa nu tane ndoŋ muŋgu gare ŋak minwa. Son.
GAL 1:1 Tane Kuate tuku kuasmbi Galesia ma tugu mbolŋge mine likade ta ye Paulus tira mbal teŋge minig ndoŋ ye tane tuku waŋe te kuyaret. Ye aposel piro ten te taŋgo nane ye kukul ndayinaig ko taŋgo ande ye tugum promba ne aposel ŋga nyu te-mayok ndana. Kuga. Mam Kuateŋge Yesus Kristus kumna le te-tina nale ar taŋge ne aposel ŋga ye tuku nyu te-mayoknaik.
GAL 1:3 Mam Kuate siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nale ake sinaŋ tane make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
GAL 1:4 Yesus Kristus nu kilke te tuku maŋau ŋaigonu ŋgamukŋge sine kile-luka kilam ŋga nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna sulumba sine tuku une saukina wam ta siŋgine Mam Kuate tuku nzali mbolŋge mayok kina.
GAL 1:5 Sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. Son.
GAL 1:6 Tane wam kade ta ye ismba piriri ŋayowet. Kristus nu tane ake sinaŋ make patikina le Kuate nu tane nuŋe mbal minam tuku wikina. Ndaŋam saka tane pitik ndo nu kusremba kile pasa kise dubiwam idusde.
GAL 1:7 Pasa mayenu ande sine tursiŋgam tuku mine ndakate. Afuŋge tane tuku wamdus ŋginŋgan sertiŋmba Kristus tuku pasa mayenu naŋgine wamdusmbi mbilam tagode.
GAL 1:8 Sine tane tugumŋge pasa mayenu kukligeŋ ta pasa taŋge ndo tane turtiŋgam kumuŋ. Sine buk pasa saŋgrinu ande satiŋgigeŋ ta ye kile maŋ lato satiŋgamŋgit. Tane Kristus tuku pasa mayenu ismba tinaig ta taŋgo ande pasa mayenu taŋaŋ mbilmba kise kukliwa kande Kuateŋge nu kasurwa. Sine tuku ande ko samba mbolok eŋel ande pasa mayenu ta mbilmba kise kuklibe kande sine mata Kuateŋge kasursiŋguwa.
GAL 1:10 Ata. Tane ye nzaliyam tuku ye pasa ta satiŋgit e? Kuga. Kuateŋge ndo ye nzaliyuwa ŋga iduset. Ye taŋgo afuŋge nzaliyuwaig ŋga ndin sotet kande ye Kristus tuku piro taŋgo mine ndaket kande.
GAL 1:11 Tira kame, tane wam te kila pile mayewap. Ye Kuate tuku pasa mayenu kuklimba satiŋgen ta taŋgo tuku pasa kuga.
GAL 1:12 Taŋgo andeŋge pasa mayenu te sa ndayina ko andeŋge tum ndayina. Yesus Kristus nuŋge tumyina.
GAL 1:13 Ye o buk sine Zu mbal tuku tukul pasa dubimba wam ke liken ta tane isnaig. Ye saŋgri tiŋga Yesus tuku kuasmbi kilmba piti sugo serniŋmba bale far suluwam tagowen.
GAL 1:14 Ye siŋgine mbuŋ kame tuku maŋau ŋakmba mage minam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundeyina le sine Zu mbal tuku tukul pasa dubi mayemba yiŋe usre tuma mbal ŋakmba liniŋgen.
GAL 1:15 Ye taŋawen ta ye ina tuku fuŋgul sinamŋge minen le Kuate nu Kiŋo nuŋe tuku piro biyam tuku ye o buk madiyina. Madiyina tukunu nu ake sinaŋ ye make pilmba wikina.
GAL 1:16 Ye pasa mayenu kasomok mbal tugumŋge nuŋe Kiŋo nuŋe tuku kukliwi ŋga nu Kiŋo nuŋe tumyina le ye ande sa ndawen.
GAL 1:17 Nane aposel nyu amboŋga tinaig mbal ye nane sota mbumba Yerusalem mata kine ndaken. Ye tiŋga Arabia kilke mbol kan. Taŋge minmba ma ma ŋgumneŋga ye maŋ luka Damaskus tumbraŋ suŋgo mbol prowen.
GAL 1:18 Yar keŋmba kugana le ye Petrus kaŋgeram tuku mbumba Yerusalem kan. Ka taŋge kusem armba nu ndoŋ minkeŋ.
GAL 1:19 Ye ambeŋge minen sulumba aposel afu kaŋger ndaken. Suŋgo Yesus tuku maib nuŋe Yakobus nu ndo kaŋgeren.
GAL 1:20 Ye tane tuku kuyaret te ye Kuate am mbolŋge siŋka yabri pasa sa ndaket.
GAL 1:21 Ŋgumneŋga ye Siria le Silisia kilke mbol ndeken.
GAL 1:22 Ait ta mbolŋge Kristus tuku kuasmbi Yudea ma mbolŋge mine likinaig ta ye kaŋger ndayinaig.
GAL 1:23 Afuŋge nane ndoŋ wam kubenaig le nane teŋenmba isnaig: Taŋgo nu amboŋga sine piti sersiŋmba pasa mayenu sine son ŋgeg ta kume seram tuku saŋgri tiŋgina ta kile nu nane afu ŋgamukŋge pasa ta kuklimba sakate ŋga kubenaig le isnaig.
GAL 1:24 Taŋamba nane ye mbolŋge wam mayok kina ta tuku nane Kuate tuku nyu te-duŋginaig.
GAL 2:1 Yar 14 kuganaig le sile Barnabas ndoŋ mbumba Yerusalem kakeŋ. Ye Titus mata tumba sine keŋ mbumba kageŋ.
GAL 2:2 Kuateŋge ye sayina le ye Yerusalem kan. Ye ka ambeŋge gabat sugo ndoŋ maŋgurka ye kasomok mbal ŋgamukŋge pasa mayenu kukliwet ta nane tuku wamdus isam tuku kubewen. Ande ye tuku piro purwa le ye ake sinaŋ piro kareŋkikit ŋga ye taŋawen.
GAL 2:3 Titus nu ye ndoŋ minna ta nu Grik taŋgo ta gabat sugo mbal nane nu tuku ŋgaro pikam tuku siŋka kap ŋga sa ndakinaig.
GAL 2:4 Nu tuku ŋgaro pikam tuku pasa mayok kina ta yabri mbalŋge pasa ta te-mayoknaig. Nane naŋgine maŋau yubeŋga pro sine ŋgamukŋge tira mbal taŋaŋ mayok ka sine Yesus Kristus dubimba ŋgamuŋgal mukuk mbolŋge mineg wam ta pitaimba sine tukul pasa tuku piti kumnemŋge minbe ŋga idusmba pronaig.
GAL 2:5 Sine nane tuku wamdus katesemba tane kasomok mbal Kristus tuku pasa tugusek ndo dubiwap ŋga sine nane tuku pasa pitik ndo pitaigeŋ.
GAL 2:6 Yerusalem gabat sugo Zu mbal afuŋge nane tuku nyu sugokanu mbolŋge minanu ŋga sakade ta ye nane tuku nyu sugo idus ndawet. Kuate nu taŋgo tuku nyu pile ndaŋgate. Gabat sugo ta nane ye tuku pasa ismba wam kise ande kam tuku sa ndayinaig.
GAL 2:7 Kuga. Zu mbal tugumŋge Kristus tuku pasa mayenu kukliwam tuku piro ta Kuateŋge Petrus tuku wai mbolŋge pilna taŋamba ndo kasomok mbal tugumŋge pasa mayenu kukliwam tuku piro ta Kuate nu ye tuku wai mbolŋge pilna. Kuate nu Petrus saŋgri tuna le Zu mbal ŋgamukŋge pirokam tuku aposel nyu tuna taŋamba ndo nu ye mata saŋgri sina le kasomok mbal ŋgamukŋge pirokam tuku aposel nyu sina. Nane wam ta kila pilmba pasa ande sa ndayinaig.
GAL 2:9 Yakobus Petrus Yohanus Zu mbal afuŋge nane Kristus tuku kuasmbi tuku gabat sugo ŋga sakade ta nane Kuateŋge nu ake sinaŋ ye make pilna wam ta kila pilmba pro sile Barnabas ndoŋ wai sikmba nane ndoŋ piro tuma minam tuku sasikinaig. Nane Zu mbal ŋgamukŋge pirowaig le sile kasomok mbal ŋgamukŋge pironu tuku sasikinaig.
GAL 2:10 Nane tukul ande dubiwap nda ŋginaig. Sile sanzal mbal turkam tuku ndo ŋginaig. Nane taŋakinaig le ye wam ta kam tuku wamdus saŋgrinu pilmba minen.
GAL 2:11 Ŋgumneŋga Petrus nu Antiok promba minna sulumba nu wam ande mbarna le ye nu sawe liken ta teŋenmba.
GAL 2:12 Nu amboŋga kasomok mbal ndoŋ maŋgurka isukusmba minna ta nu maŋau mayena. Ŋgumneŋga Yakobus nu nuŋe mbal afu Yerusalemŋge kukulniŋgina le Antiok pronaig le Petrus nu nane kaŋgerka nane ŋgaro pike ndakade mbal kasurniŋgig ŋga nu nane tuku kuru-kuruka kasomok mbal kusreka kua kina ta nu wam ŋayona.
GAL 2:13 Zu mbal afu amboŋga Petrus ndoŋ wam mayenaig ta kile nane mata maŋau tiŋreknu mbilmba mbar wam ta kinaig. Nane tuku yabri maŋau taŋge Barnabas mata didikina.
GAL 2:14 Nane wam kinaig ta mbolŋge Yesus tuku pasa mayenu tuku maŋau pitainaig ta ye katesemba nane ŋakmba am mbolŋge Petrus tumba sawe lika sawen: Ne Zu taŋgo ta ailfu kasomok taŋgo ŋgamukŋge ne Zu taŋgo taŋaŋ mine ndaka nane taŋaŋ minna. Ndaŋam saka kile ne kasomok mbal Zu taŋgo taŋaŋ mayok kuwaig ŋga saŋgri tiŋga saniŋgit ŋga sawe liken.
GAL 2:15 Siŋgine ina mam nane sine kile-patikinaig ta sine Zu mbal. Sine kasomok mbal une taŋgo taŋaŋ mayok nda kageŋ ta
GAL 2:16 sine Zu mbal sine tukul dubika Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok nda kineg ta sine kila. Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta mbolŋge ndo sine Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg. Ande nu tukul pasa dubimba tiŋreknu mayok kine ndakate tukunu sine Zu mbal mata tiŋreknu mayok kube ŋga tukul pasa kusremba Kristus Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga nu tuku son ŋgigeŋ.
GAL 2:17 Sine Zu mbal afu Kristus mbolŋge tiŋreknu mayok kambim saka sine tukul pasa te-simba kasomok mbal tukul kugatok taŋaŋ une taŋgo mayok kineg. Ta tuku afu teŋenmba sakamŋgaig. Ata. Kristus nu une maŋau saŋgri pilete ŋga sakamŋgaig. i ... Siŋka taŋamba kuga.
GAL 2:18 Ye tukul pasa te-siwen ta maŋ dubiwi ta ye yiŋe miroŋ une taŋgo mayok kaŋgit.
GAL 2:19 Ye tukul pasa tuku saŋgri kumnemŋge minmba tiŋreknu mayok nda kan tukunu saŋgri taŋge ye baleyam tuku pilna le ye Kristus ndoŋ ail kazrai mbolŋge kumanu taŋaŋ kumen. Kile ye tukul tuku saŋgri kumnemŋge mine ndaka ye Kuate tuku ndo minam tuku minet. Ye abo ŋak minet te ye Kuate tuku Kiŋo tuku saŋgri tomba tiŋga nu tuku wamdus ndo dubimba wam ŋakmba ke liket. Nu ye tuku wamdus suŋgo ŋak minmba nu yenu ŋga nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna.
GAL 2:21 Kuate nu taŋamba ake sinaŋ suŋgomba sine make patikate wam ta ye te-si ndawet. Kuga. Ye tukul pasa te-simba Kristus tuku son ŋget. Ande nu tukul pasa mbolŋge tiŋreknu mayok kambim kumuŋ ŋguwa ta Kristus nu sinenu ŋga kumna wam ta alo kugatok.
GAL 3:1 O Galesia mbal, tane ŋginŋgan wamdus ndo tade. Yesus Kristus nu sinenu ŋga ail kazrai mbolŋge kumna ta ye tugusemba satiŋmba tumtiŋgen le tane kila pile mayenaig. Imaŋge ŋule parak pasambi tane tuku wamdus mayenu ta didika balena?
GAL 3:2 Tane wam ndindo ndo sayap le isi. Tane Tukul Guwa tinaig ta ame wam mbolŋge tinaig. Tane tukul pasa dubimba tinaig e? Kuga. Tane Kristus tuku pasa mayenu ismba son ŋga tinaig.
GAL 3:3 Tane Yesus son ŋga Tukul Guwa tuku saŋgri mbolŋge tugu pilmba kitek mayok kinaig. Kile taŋgine saŋgrimbi maŋau kitek ta tuturmba Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim idusde e? Yoi. Tane ŋginŋgan mbal.
GAL 3:4 Tane maŋau kitek tugu pilmba wam sugo kaŋgerkinaig ta kile ake kusrekam idusde e? i ... Taŋamba kuga. Wam ta alo suŋgo ŋak.
GAL 3:5 Tane tukul pasa dubide le Kuate wam ta tuku Tukul Guwa tiŋmba wam kitek saŋgrinu tane ŋgamukŋge kile-mayokkate ŋga idusde e? i ... Taŋamba kuga. Tane Yesus Kristus tuku pasa ismba son ŋgade wam ta tuku nu taŋate.
GAL 3:6 Tane Abraham tuku maŋau kaŋgerap. Nu Kuate tuku pasa ismba nu tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu Abraham tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu taŋgo tiŋreknu ŋgina.
GAL 3:7 Ata. Sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nu tuku son ŋgeg mbal sine Abraham tuku kiŋo kame mineg.
GAL 3:8 Tane kasomok mbal Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nu tuku son ŋgade sulumba nu am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig wam ta kuyar pasa ande nu o buk te-mayokna. Kuate nu o buk Abraham teŋenmba pasa mayenu sana. Ne mbolŋge ye kilke tugu ŋakmba mbolŋge wam mayenu kamŋgit ŋga sana.
GAL 3:9 Nane Abraham taŋaŋ Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal Kuateŋge nane Abraham ndoŋ wam mayenu ta niŋgit.
GAL 3:10 Nane afu naŋgine saŋgri tomba tiŋga tukul pasa dubide mbal nane pa tam tuku minig. Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. Ima nu Kuate tuku tukul pasa ŋakmba dubika ande kusremba dubi ndate ta nu pa tam tuku minit ŋga sakate.
GAL 3:11 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nu am mbolŋge tiŋreknu mayok kinig mbal naneŋge ndo abo ŋak minmba minamŋgaig ŋgate. Ta tuku ande nu tukul pasa dubimba tiŋreknu mayok kambim kumuŋ kuga ta kuyar pasaŋge tumsiŋgit.
GAL 3:12 Moses tuku tukul pasa ta sine son ŋgam tuku kuga. Sine ismba dubikam tuku ndo. Kuyar pasa ande tukul pasa tuku teŋenmba sakate. Ande nu tukul ŋakmba dubi mayewa ta nu abo ŋak minmba minamŋgat ŋga sakate.
GAL 3:13 Sine tukul pasa kumnemŋge minmba Kuate tuku pa suŋgo tam tuku mingeŋ ta Kristus nu sinenu ŋga pa suŋgo ta tina sulumba sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgina. Wam ta tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ail kazrai mbolŋge minig mbal nane Kuate tuku pa suŋgo tam tuku minig ŋga sakate.
GAL 3:14 Kristus nu taŋamba kumna le Abraham mbolŋge Kuate nu kilke tugu ŋakmba mbolŋge wam mayenu kamŋgit ŋga sakina ta te-mayokna. Kile Yesus Kristus mbolŋge tane kasomok mbal ŋakmba wam mayenu ta tam kumuŋ. Sine Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal sine Kuate nu Tukul Guwa nuŋe mbal niŋgam tuku sakina ta teg.
GAL 3:15 Tira kame, ye pasa satiŋgit ta ye kile yaba pasa andembi tane tumtiŋgamŋgit. Taŋgo ande nu abo ŋak minmba ŋgumneŋga kumwa le afu nu tuku agaŋ ndende kilam tuku waŋe ande kuyarte. Nu pasa ta saŋgri pilemba nuŋe nyu pilit ta andeŋge pasa ta te-simba ko tuturam kumuŋ kuga.
GAL 3:16 Pasa saŋgrinu afu Kuate nu Abraham nuŋe mbuŋ ndoŋ kilam tuku sana ta nu Abraham tuku mbuŋ ŋakmba tuku sa ndana. Nu taŋgo ndindo tuku naŋe mbuŋ ŋga sana. Nu tuku mbuŋ ta Kristus.
GAL 3:17 Ye pasa satiŋgit ta tugunu teŋenmba. Kuate nu Abraham ndoŋ nuŋe pasa ta katmba nuŋe nyumbi saŋgri pilena. Taŋana le yar 430 kinaig le tukul pasa mayok kina ta tukul pasa ta Kuate nu o buk Abraham ndoŋ pasa katna ta te-simba kume seram kumuŋ kuga.
GAL 3:18 Sine Kuate tuku wam magenu kilam ŋga siŋgine saŋgrimbi tukul pasa dubimba kileg kande Kuate nu ake siŋgam sakina ta mbolŋge kile ndakeg kande. Kuate nu Abraham nuŋe wam magenu tambim saka sana sulumba ake tuna.
GAL 3:19 Kuate nu tukul pasa ŋgumneŋga te-mayokna ta tugunu teŋenmba. Tukul pasa prona le taŋgo nane naŋgine une maŋau kamusnaig. Taŋamba kamusmba minwaig le ma ma Abraham tuku mbuŋ prowamŋgat. Kuate nu pasa saŋgrinu Abraham sana ta nu tuku mbuŋ ndindo ta tambim tuku sana. Nu nuŋe eŋel kame kukulniŋgina le tukul pasa tumba ndeka Moses sanaig. Sanaig le nu ndek taŋgo pino saniŋgina.
GAL 3:20 Kuate nu wam magenu kam tuku sakina ta nu agaŋ inum kukul ndana. Kuga. Nu nuŋe miroŋ pasa saŋgrinu Abraham sana.
GAL 3:21 Wam ta sine ndaŋmba tumsiŋgit. Tukul maŋau le Kuate nu pasa saŋgrinu Abraham sana pasa ar ta nale kigriŋga mine ndakade ŋga idusde e? Taŋamba kuga. Sine tukul pasa ande dubimba abo tugu minmba minam tuku teg kande sine tukul pasa ta mbolŋge Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kineg kande.
GAL 3:22 Kuate tuku kuyar pasa taŋgo ŋakmba une tuku saŋgri kumnemŋge minmba pa tam tuku minig ŋga sakate. Ta tuku wam magenu Kuate nu taŋgo niŋgam tuku sakina ta sine Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga nu tuku son ŋgeg mbal ndo kileg.
GAL 3:23 Kristus pro ndana le tukul pasa taŋge sine ndalekanu taŋaŋ minna le ma ma Kristus mayok kina le sine nu tuku son ŋgigeŋ.
GAL 3:24 Tukul pasa nu piro ŋak. Kristus nu pro ndana le tukul pasa taŋge sine kulatkina. Nu prowa le sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku tukul pasa nuŋge sine tuku une tumsiŋgina.
GAL 3:25 Kristus nu prona le sine nu tuku kume tuku saŋgri toweg le maŋau ande sine kulatkam tuku mine ndakate.
GAL 3:26 Sine Kristus tuku son ŋgeg mbal sine ŋakmba Kuate tuku kiŋo kame mineg.
GAL 3:27 Sine kule pisne tumba Kristus ndoŋ ulendika nu tuku maŋau te-pureg.
GAL 3:28 Zu le kasomok, nyu ŋak le nyu kugatok, taŋgo le pino sine ŋakmba ulendika Kristus Yesus mbolŋge ndindo ndo mineg.
GAL 3:29 Kristus nu Abraham tuku mbuŋ. Tane Kristus tuku mbal minig ta tane mata Abraham tuku mbuŋ minig. Kuate nu pasa mayenu Abraham sana ta tane kilam tuku minig.
GAL 4:1 Ye yaba pasa ndui ta tuturmba satiŋgamŋgit. Kiŋo nu mam nuŋe tuku ma tam tuku minit. Nu kiŋo fudiŋndo minit le taŋgo kiseŋge nu tuku agaŋ ndende ŋakmba kulatka minit. Kiŋo ta nu agaŋ ndende ta tuku miro ta nu nyu kugatok taŋaŋ minit.
GAL 4:2 Kiŋo ta mam nuŋeŋge nu agaŋ ndende kilam tuku ait madina ta kumu ndaŋgate le afuŋge agaŋ ndende ta kiŋo turmba kulatka minig.
GAL 4:3 Taŋamba ndo Yesus nu pro ndana le sine kiŋo foŋfoŋ taŋaŋ mingeŋ sulumba kilke te tuku kila gisleknu ta kumnemŋge piro mbal taŋaŋ mingeŋ.
GAL 4:4 Ait kumuŋgina le Kuate nu nuŋe Kiŋo nuŋe kukulna le kilke te mbol prona. Kiŋo ta pino andeŋge te-pilna le nu Zu mbal tuku tukul pasa ta kumnemŋge minna.
GAL 4:5 Sine Kuate tuku kiŋo kame mayok kab ŋga nu sine tukul tuku saŋgri kumnemŋge mingeŋ ta paska muskil kile-tidiŋge siŋgina.
GAL 4:6 Sine Kuate tuku kiŋo kame mineg tukunu Kuate nu nuŋe Kiŋo tuku Guwa kukulte le nu sine tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minmba yiŋe Mam ŋga Kuate wikate.
GAL 4:7 Kile sine nyu kugatok piro mbal taŋaŋ mine ndakeg. Sine Kuate tuku kiŋo kame mineg tukunu sine Mam Kuate tuku wam magenu kilam tuku mineg.
GAL 4:8 Tane buk Kuate gilai minnaig sulumba mbara afu kumnemŋge nane tuku piro mbal taŋaŋ ndalekanu taŋaŋ minnaig. Mbara ta tugusek mbara kuga.
GAL 4:9 Kile tane Kuate kila minig le Kuate mata tane kila minit ta ndaŋam saka tane maŋ luka yabri mbara kumnemŋge ndalekanu taŋaŋ minam idusde?
GAL 4:10 Tane wamdus saŋgrinu pilmba Zu mbal tuku tukul dubikade. Tane ki ait afu tambun afu yar afu ta kusem ŋga kurauka dubi magekade sulumba maŋau tambi tiŋreknu mayok kambim idusde.
GAL 4:11 Maŋau taŋge tane turtiŋge nda. Tane siŋka ye piti seryade. Ye buk tane ŋgamukŋge ake sinaŋ piro kareŋka saŋgri kusrewen.
GAL 4:12 O tira kame, tane tukul tuku piti kusreka ye minet taŋaŋ mayok kape. Ye mata tukul pasa kusremba tane minig taŋaŋ tukul kugatok mayok kan. Ye buk tane tugumŋge minen ta tane ye mbolŋge mbar ande ke ndakinaig.
GAL 4:13 Ye guaze andeŋge ŋgailkina tukunu ye tane ndoŋ minmba pasa mayenu kukliwen le tane isnaig. Wam ta tane ŋakmba kila.
GAL 4:14 Ye guaze ten ta tuku tane ye ŋayo agaŋ taŋaŋ ye kasur ndayinaig. Tane ye kaŋgeryumba eŋel ande ko Kristus kaŋgeranu taŋaŋ ye tinaig.
GAL 4:15 Ye tane ndoŋ minen ta tane ye tuku gare ŋak minnaig. Tane taŋgine am goniŋmba ye sam kumuŋ kande tane goniŋmba ye sinaig kande. Tane ye tuku gare suŋgo tinaig ta aniŋge pilnaig?
GAL 4:16 Ye tane yabri ndatiŋmba pasa tugusek ndo satiŋgen. Ta tuku tane ye kasuryade inde.
GAL 4:17 Kile tane mbal kise tuku pasa isig ta nane wam magenu tane mbolŋge ke likade ta nane wamdus mayenu tumba taŋa ndade. Tane ye pitaiyumba tane tuku wamdus nane mbolŋge ndo minwaig ŋga taŋade.
GAL 4:18 Nane afu wamdus mayenu tumba wam magenu tane mbolŋge ke likade ta maye. Ye ta tuku piti ndayate. Tane taŋamba afu mbolŋge gare taŋaŋ kamusmba minap. Ye tane ndoŋ nda mini ta mata taŋamba ndo kap.
GAL 4:19 Yiŋe kiŋo kame, ye amboŋga wamdus piti suŋgo ŋak tane tugumŋge piroken le tane ŋgamuŋgal biye mbilmba Kristus tuku son ŋginaig. Kile ye wamdus piti ndui ta kamuset. Tane Kristus tuku maŋau te-purap le ye wamdus piti tet te ye kusreyuwa.
GAL 4:20 Ye tane tuku wamdus fagka tane ndoŋ minam tuku wamdus suŋgo ŋak minet. Ye tane ndoŋ mini sulumba yiŋe wamdus kumumbi kile-mayokka satiŋgam tuku kamuset.
GAL 4:21 Tane tukul pasa dubiwam tuku wamdus ŋak minig mbal kuyar pasa nu sakate ta tane isap.
GAL 4:22 Kuyar pasa ta teŋenmba minit. Abraham nu kiŋo armba kile-patikina. Kiŋo ande Sara tuku piro pino Hagarŋge te-pilna. Kiŋo ande piyo nuŋe Saraŋge te-pilna.
GAL 4:23 Sara tuku piro pino nu ŋgarosu saŋgri ŋak minmba kiŋo te-pilna. Abraham piyo nuŋe nu niŋkina ta Kuateŋge nu sana ta kumumba nu kiŋo te-pilna.
GAL 4:24 Wam armba ta alo ŋak. Pino armba ta Kuate nu pasa armba katna taŋaŋ. Kuate nu Sinai tabe mbolŋge Moses ndoŋ pasa katna ta Hagar taŋaŋ. Pasa ta mbolŋge mayok kinig mbal nane piro mbal minam tuku mayok kinig.
GAL 4:25 Ta tuku Arabia pasambi nane Sinai tabe ta Hagar tabe ŋgade. Kile Yerusalem nu Hagar taŋaŋ minit. Tumbraŋ suŋgo ta mbolok mbal nane tukul pasa kumnemŋge minmba ndalekanu taŋaŋ minig.
GAL 4:26 Sine samba mbolŋge Yerusalem kitek tuku mbal mineg ta tukul kumnemŋge ndalekanu mine ndakeg. Sine Sara tuku kiŋo kame taŋaŋ mineg.
GAL 4:27 Kuate tuku kuyar pasa wam ta tuku teŋenmba sakate. Pino niŋka kiŋo kugatok minit ta ne gare-gareka mina. Ne kiŋo te-palmbim tuku rar kamusam tuku wamdus suŋgokanu pilit ta ne gare suŋgo tumba wi kueŋka. Ne tuku kiŋo kame tugeka suŋgo ŋayowamŋgat. Pino nu taŋgo ŋak minit ta nu tuku kiŋo kame liniŋgamŋgat. Kuyar pasa nu taŋamba sakate.
GAL 4:28 Tira kame, Isak nu Kuate tuku pasa kumumba ina nuŋeŋge te-pilna. Taŋamba ndo nu sine kilam sakina ta sine kumumba nu tuku kiŋo kame mayok kineg.
GAL 4:29 Hagar nu ŋgarosu saŋgri ŋak minmba kiŋo nuŋe te-pilna le Sara nu Kuateŋge sakina ta kumumba kiŋo te-pilna. Tukul Guwa nu saŋgri tuna le nu taŋana. Ŋgumneŋga Hagar tuku kiŋo nu Isak kasurna. Taŋamba ndo kile tukul pasa dubide mbal sine Kristus tuku mbal kasursiŋgig.
GAL 4:30 Kuate tuku kuyar pasa teŋenmba sakate. Abraham nu kumwa le Hagar tuku kiŋo nu mam nuŋe tuku agaŋ ndende kilikat ŋga Sara nu taŋgo nuŋe sana: Piro pino kiŋo nuŋe ndoŋ pitaika le nale kasom kuwaik ŋgina.
GAL 4:31 Tira kame, sine piro pino tuku kiŋo kame ndalekanu taŋaŋ mine ndakeg. Sine Sara tuku kiŋo kame mineg.
GAL 5:1 Sine ndalekanu mine ndakube ŋga Kristus nu sine muskil kile-tidiŋge siŋgina. Ta tuku maŋau andeŋge maŋ tane ndale ndakam tuku wamdus saŋgrinu palpe.
GAL 5:2 Tane ise tiwap. Ye Paulus yeŋge pasa te satiŋgamŋgit. Tane tiŋreknu mayok kambim idusmba ŋgaro pikap ta Yesus Kristus nu tane turtiŋge nda.
GAL 5:3 Ye riroŋ pasa buk satiŋgen ta maŋ lato satiŋgamŋgit. Ande nu ŋgaro pikam idusmba kande nu tukul ŋakmba dubikuwa.
GAL 5:4 Tane tukul pasa dubika ta mbolŋge Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku idusde mbal tane Kristus ndoŋ purkade. Kuate nu ake sinaŋ tane make patikate wam ta tane ŋgumnede.
GAL 5:5 Sine taŋa ndaweg. Sine Kristus tuku son ŋgeg mbal Tukul Guwaŋge saŋgri siŋgit le sine Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku tairŋga mineg.
GAL 5:6 Sine Kristus Yesus tuku mbal ŋgaro pikeg e ko ŋgaro pike ndakeg ta alo kugatok. Sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgeg sulumba kume pur maŋau te-mayokeg ta alo ŋak.
GAL 5:7 O Galesia mbal, tane amboŋga pasa tugusek dubi mayenaig ta imaŋge tane pasa tugusek ta dubi ndawam tuku ndin tukulmba peutiŋgina?
GAL 5:8 Kuate nu nuŋe mbal mayok kambim tuku tane wikina ta nuŋge tane tuku wamdus didika ndin tukul ndana.
GAL 5:9 Tane kuraukap. Yis fudiŋndo plaua sinamŋge pileg le plaua ŋakmba ulmba silite ŋga sakeg ta
GAL 5:10 Suŋgo nu ye ŋgamuŋgal mukuk sate le ye tane tuku wamdus piti ndayate. Tane ye tuku pasa te ismba dubiwamŋgaig ta ye kila. Taŋgo ima nu tane ŋginŋgan sertiŋgig ta nu piya ŋayonu tamŋgat.
GAL 5:11 Tira kame, ye Kristus tuku mbal ŋgaro pikam tuku maŋau ta kam tuku satiŋget kande Zu mbal nane ye piti ser ndayade kande. Yesus Kristus nu sine tiŋreknu mayok kube ŋga nu ail kazrai mbolŋge kumna. Ŋgaro pike maŋau tane turtiŋgam kumuŋ kuga. Ye taŋamba kukliwet ta Zu mbal Yesus nu ail kazrai mbolŋge kumna pasa ta pitaide.
GAL 5:12 Nane afu tane ŋginŋgan sertiŋmba ŋgaro pikam tuku satiŋgig mbal nane naŋgine mal turmba pikwaig ta maye.
GAL 5:13 Tira kame, tane tukul pasaŋge ndalekanu mine ndakap ŋga Kuate nu tane wikina ta sine tukul kugatok ŋga taŋgine wamdus dubimba fare fare li ndakap. Tane tukul kitek dubimba kume pur maŋau mbolŋge taŋgine taŋgine muŋgu turkap.
GAL 5:14 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋga sakate. Tane taŋamba kap ta tane tukul pasa ŋakmba kumuwamŋgaig.
GAL 5:15 Tane riroŋ mayewap. Tane age taŋaŋ muŋgu kasurka wamdus kagli firkap ta tane taŋgine taŋgine muŋgu ŋaigo siglika purkamŋgaig.
GAL 5:16 Ye tane maŋ satiŋgamŋgit. Tane Tukul Guwa tuku wamdus ndo dubika minap. Taŋgine ŋgarosu tuku nzali dubi ndakap.
GAL 5:17 Ŋgarosu tuku nzaliŋge Tukul Guwa tuku nzali te-ibeŋam bafute le Tukul Guwa tuku nzaliŋge ŋgarosu tuku nzali te-ibeŋam bafute. Nale muŋgu ŋgueu ŋak minik. Ta tuku sine wam afu kam iduseg ta kam kumuŋ kuga.
GAL 5:18 Tane Tukul Guwa tuku wamdus dubide sulumba tukul pasa kumnemŋge mine ndakade.
GAL 5:19 Wam kame ŋgarosu tuku nzali mbolŋge mayok kinig ta sine ŋakmba kila. Wam kame ta teŋenmba. Fare fare pino taŋgo ndoŋ unekade. Wamdus kutur pilig. Kiko kugatok nzali ŋgail ndakade.
GAL 5:20 Yabri mbara mbariŋniŋgig. Taŋgo makede. Afu kasurniŋgig. Afu ndoŋ kualeyaukade. Afu tuku mine mayenu ta tam tuku am kikoŋ tiŋgade. Gubra tade. Ye ye ŋgade. Muŋgu tetkade.
GAL 5:21 Afu tuku agaŋ ndende kilam tuku piriride. Kule kamenu nyumba ŋginŋgankade. Maŋgurka maim maim maŋau te-mayokde. Wam ŋaigonu ŋakmba taŋaŋ ta ŋgarosu tuku nzali. Ye buk riroŋ pasa saŋgrinu satiŋgen ta kile maŋ lato satiŋgamŋgit. Nane taŋamba kade mbal ta Kuate tuku gageu mayok ka nu ndoŋ mine nda.
GAL 5:22 Wam kame Tukul Guwa tuku nzali mbolŋge mayok kinig ta teŋenmba. Kume pur maŋau, gare maŋau, ŋgamuŋgal mukuk maŋau, mape maŋau, wamdus bafuk maŋau, raŋgun mayenu, wam magenu kumumbi kam tuku maŋau, ŋgan maŋau, ŋgarosu tuku nzali te-ibeŋam tuku maŋau.
GAL 5:23 Tukul Guwa nu sine ndoŋ minit le taŋamba alonu kile-mayokkeg. Sine taŋaweg ta tukul pasa ande sine kilmba pasa mbolŋge patikam tuku mine ndakate.
GAL 5:24 Sine Yesus Kristus tuku mbal siŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu ŋakmba kilmba ail kazrai mbolŋge daŋŋga kume serniŋgigeŋ.
GAL 5:25 Sine kitek mayok ka Tukul Guwa ŋak mineg ta sine nu tuku wamdus ndo dubibe.
GAL 5:26 Sine siŋgine ŋgarosu payam ndakube. Siŋgine siŋgine tira tuku wamdus nduase ndabe. Tira afu tuku mine maŋau tuku am kikoŋ ti ndaŋgube.
GAL 6:1 Tira kame, taŋgine taŋgo ande mbarmba ndekuwa ndeta tane afu Tukul Guwa tuku saŋgri ŋak minig ta tane ŋgan maŋaumbi nu te-tiwap. Tane kurau mayewap. Satan nu tane mata tagotiŋguwa le ndekubekaig.
GAL 6:2 Tane taŋgine taŋgine tira tuku piti kugrakap ta tane Kristus tuku tukul ŋakmba kumuwamŋgaig.
GAL 6:3 Taŋgo ima nu ye mayenu ŋga iduste ta nuŋe wamdusŋge nu yabrite. Nu ake taŋgo ndo.
GAL 6:4 Sine afu tuku mine kaŋgerka siŋgine mine pileŋga payam ndakube. Sine yimyam siŋgine miroŋ maŋau kaŋgerka pileniŋbe.
GAL 6:5 Sine ŋakmba ndui ndui siŋgine piti kugrakamŋgig.
GAL 6:6 Taŋgo ande nu Kuate tuku pasa mayenu kuklimba tane tumtiŋgit ta taŋgine agaŋ ndendembi nu turap.
GAL 6:7 Tane kuraukap. Tane Kuate tuku nzali pitaimba sine pa te nda ŋga idusap ta tane wamdus mbarbekaig. Taŋgo nu agaŋ tumunu ŋgukate ta nu alonu ndui ta ndo kilit.
GAL 6:8 Ne ŋgarosu tuku nzali dubiwa ta ne ŋgarosu tuku nzali alonu tumba ŋgisikamŋgat. Ne Tukul Guwa tuku wamdus dubiwa ta ne Tukul Guwa tuku alonu tumba Kuate ndoŋ abo ŋak minmba minamŋgat.
GAL 6:9 Sine wam magenu kam tuku kanyum ndasiŋguwa. Sine wamdus saŋgrinu pilmba wam magenu kumba minbe le ma ma ait kumuŋguwa le alonu kilamŋgig.
GAL 6:10 Afu mbolŋge wam magenu kam tuku ait prode ta sine kusre ndakube. Yesus tuku son ŋgade mbal siŋgine tira minig ta sine nane tur magekube.
GAL 6:11 Tane kaŋgerap. Ye yiŋe waimbi waŋe te mbolŋge kuyar sugokanu kuyaret.
GAL 6:12 Zu taŋgo afu saŋgri tiŋga tane ŋgaro pikam satiŋgig ta nane naŋgine mbal am mbolŋge nyu sugo tam tuku taŋade. Nane sine Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna wam ta ndo te-mayokbe ta siŋgine mbalŋge piti sersiŋbekaig ŋga nane kuru-kuruka ŋgaro pikam tuku wam turmba te-mayokde.
GAL 6:13 Ata. Ŋgaro pikig mbal ta nane tukul ŋakmba dubi ndakade. Tane ŋgaro pikam tuku satiŋgig ta tane ŋgarosu pikap le naŋgine ŋgaro payamkam tuku taŋade.
GAL 6:14 Ye wam ande tuku payam ndaket. Yesus Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna wam ta tuku ndo ye payamket. Taŋamba kilke te tuku wam kame ye am mbolŋge kumaknu taŋaŋ minig le ye idus ndaniŋget. Ye mata kilke te tuku maŋau dubide mbal am mbolŋge kumaknu taŋaŋ minet le nane ye idus ndayade.
GAL 6:15 Taŋgo nu ŋgaro pikit e ko nda pikit ta alo kugatok. Nu Tukul Guwa mbolŋge kitek mayok kinit ta ndo alo ŋak.
GAL 6:16 Nane wam ta son ŋga dubide mbal Kuate nu nane ŋgamuŋgal wamdus bul serniŋmba nu nuŋe mbal ŋakmba mbolŋge taŋawa. Son.
GAL 6:17 Ye Yesus tuku piro taŋgo minet. Yiŋe ŋgarosu mbolŋge katyinaig tuku nzilal wam ta kilimok te-mayokte. Ta tuku ande nu maŋ ye tuku nyu ŋayo sili ndawa.
GAL 6:18 Tira kame, siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tane ake sinaŋ make patikuwa. Son.
EPH 1:1 Tane Kuate tuku mbal Efesusŋge minmba Kristus Yesus dubi mayede ta tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Kuateŋge madiyina le Yesus tuku aposel minet yeŋge tane ndoŋ pasatam prowet.
EPH 1:2 Siŋgine Mam Kuate, Suŋgo Yesus Kristus nale ake sinaŋ tane make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
EPH 1:3 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate sine nu tuku nyu te-duŋgube. Sine Kristus ndoŋ ulendikeg le Kuate nu samba mbolok wam magenu ŋakmba Tukul Guwa mbolŋge siŋgit le gare suŋgo ŋak mineg.
EPH 1:4 Kuate nu kilke te te-mayok ndana sulumba nu Kristus mbolŋge sine kilam tuku madisiŋgina. Sine nu tuku mbal purfeŋnu mbar kugatok nu am mbolŋge tiŋgam tuku nu taŋana.
EPH 1:5 Nu sine tuku kume purmba Kristus mbolŋge nuŋe kiŋo kame mayok kambim tuku idusna. Nu nuŋe raŋgun mayenu maŋau ta dubimba wamdus ta tina.
EPH 1:6 Sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋgube ŋga nu nuŋe wam mayenu ta te-mayokmba nuŋe Kiŋo nuŋe tuku kume purna ta nu mbolŋge sine ake sinaŋ make patikina.
EPH 1:7 Nu sine make patikate maŋau ta fudiŋndo kuga. Wam ta suŋgo ŋayo. Nuŋe Kiŋo nuŋe tuku kume mbolŋge nu sine tuku mbar saukina sulumba sine tuku muskil kile-tidiŋgina.
EPH 1:8 Nu lato lato sine make patika wamdus kila magenu siŋgit le
EPH 1:9 nuŋe wamdus buk kuirok minna ta kila pile mayeweg. Kuate nu o buk nuŋe raŋgun mayenu maŋau ta dubimba wamdus tina ta teŋenmba.
EPH 1:10 Ŋgumneŋga ait kumuŋguwa le nu samba kilke agaŋ ndende ŋakmba kilmba Kristus kumnemŋge patikuwa le naŋgine ma mbolŋge minwaig le Kristus nu gabat suŋgo minamŋgat.
EPH 1:11 Kuate nu wamdus tumba taŋamba wam mayok kuwaig ŋga sakate ta kumumba mayok kinig. Nu o buk wamdus ande tumba Kristus mbolŋge sine kilam tuku madisiŋgina ta kile sine kilit.
EPH 1:12 Kristus nu sine muskil kile-tidiŋguwa ŋga amboŋga sine Zu son ŋgigeŋ mbal sine siŋgine mine ŋakmba mbolŋge Kuate tuku nyu suŋgo ta te-duŋgube ŋga nu sine madisiŋgina.
EPH 1:13 Kristus nu taŋgine muskil kile-tidiŋge tiŋgina ta tane pasa mayenu tugusek ta ismba tane Kristus tuku son ŋginaig. Taŋanaig le nu tane kasomok mbal mata yiŋe mbal ŋga Tukul Guwa tiŋmba saŋgatiŋgina. Nu o buk nuŋe mbal Tukul Guwa niŋgam tuku sakina.
EPH 1:14 Sine Tukul Guwa ŋak mineg tukunu sine Kuate tuku wam magenu kilamŋgig. Nu ŋak minbe le ma ma Kuate nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat. Nu taŋawa le sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋgamŋgig.
EPH 1:15 Ye wam kame sakit ta ŋakmba idusniŋmba tane Suŋgo Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga Kuate tuku mbal ŋakmba tuku kume purde ta ye ismba ye mara mara Kuate gare pasa tuwet.
EPH 1:16 Ye nu yabaŋet ta ye tane gilai ndaŋget.
EPH 1:17 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mbara nu agaŋ ndende ŋakmba tuku gabat suŋgo. Nu tane nuŋe Guwa tiŋguwa le nu wamdus kila mayenu tumtiŋguwa le tane Kuate kila pile mayewap ŋga ye yabaŋet.
EPH 1:18 Nuŋge tane wamdus kilŋatiŋguwa le Kuate nu tane wikina le nu tairŋga minig ta tugunu kila pile mayewap.
EPH 1:19 Nu tane nuŋe mbal minam tuku kilit ta wam sugo pasa ŋak tane tuku minig ta kila palpe sulumba sine Kristus tuku son ŋgeg mbal saŋgri suŋgo mara mara sine tam tuku minit ta tane katese mayewap ŋga ye yabaŋet.
EPH 1:20 Saŋgri ndui tambi Kuateŋge Kristus kumna le te-timba tumba samba mbolŋge nuŋe ndinam kumamŋge pilna le minit.
EPH 1:21 Nu sugo sugo ŋakmba liniŋmba o mbolŋge minmba nyu sugo sugo kilke te mbolŋge kilke kitek mbolŋge ta ŋakmba liniŋmba nu mbolŋge minmba minamŋgat.
EPH 1:22 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba nu kumnemŋge patikina sulumba nuŋe kuasmbi tuku gabat suŋgo minwa ŋga nu pilna.
EPH 1:23 Kuate tuku kuasmbi ta Kristus tuku ŋgarosu. Nuŋe ŋgarosu mbolŋge nuŋe nyu suŋgoka mayok ka nu kumumbi minit le agaŋ ndende ŋakmba nu mbolŋge kumumbi mine likade.
EPH 2:1 Tane buk wam ŋaigonu ke lika Kuate maskenŋge minmba kumaknu minnaig.
EPH 2:2 Tane kilke te tuku maŋau ŋaigonu dubika guwa ŋaigonu tuku gabat suŋgo kumnemŋge minnaig. Nu kile Kuate tuku pasa pitaide mbal sinamŋge piroka minit.
EPH 2:3 Sine ŋakmba buk nane taŋaŋ minmba siŋgine wamdus ta ndo dubika nzali ŋaigonu ke lika mingeŋ. Sine taŋgo ŋakmba ndoŋ Kuate tuku pa tam tuku mingeŋ.
EPH 2:4 Kuate tuku mape maŋau suŋgokanu. Nu sine tuku suŋgomba kume purmba
EPH 2:5 sine une maŋau mbolŋge kumaknu mingeŋ le Kristus nu kumna le te-tina ta sine nu ndoŋ kile-tidiŋgina. Nu ake sinaŋ sine make patika muskil kile-tidiŋgina.
EPH 2:6 Nu Kristus te-duŋga sine nu ndoŋ ulendikeg wam ta mbolŋge nu sine turmba kile-duŋga ka samba mbolŋge nu ndoŋ patikina le mineg.
EPH 2:7 Ait prowe likamŋgaig ta ŋakmba mbolŋge Kuate nu sine ake sinaŋ make patikate wam suŋgo ta kilimok mayok kuwa ŋga nuŋe raŋgun mayenu Kristus Yesus mbolŋge siŋgina.
EPH 2:8 Kuate nu tane ake sinaŋ make patika tane muskil kile-tidiŋgate ta taŋgine piro mbolŋge kuga. Kuateŋge piya kugatok tiŋgit.
EPH 2:9 Taŋgo ŋgarosu payamkubekaig ŋga naŋgine piro mbolŋge nu niŋge ndakate.
EPH 2:10 Sine Kuate tuku wai kuyar mineg. Nu Kristus Yesus mbolŋge sine wam magenu ke likam tuku nu sine abo kitek siŋgina. Nu o buk sine taŋamba minbe ŋga idusna.
EPH 2:11 Tane Zu ndare mbolŋge mayok nda kinaig ta tane gilai ndaŋgap. Sine Zu taŋgo Kuate tuku mbal ŋga ŋgaro pikeg tuku mbal ŋgeg. Sine buk tane kasomŋge minmba ŋgaro pike ndakade tuku mbal ŋgigeŋ.
EPH 2:12 Ait ta mbolŋge tane Kristus gilai minmba sine Israel Kuateŋge madisiŋgina mbal kasomŋge minnaig le Kuate nu wam afu kam tuku Israel saniŋgina ta tane nda isnaig. Tane Kuate gilai minmba muskil te-tiwam tuku wam katese ndanaig. Tane taŋgine piti ambokok ta gilai ndaŋgap.
EPH 2:13 Tane buk Kuate maskenŋge minnaig ta kile tane Kristus ndoŋ ulendika nu tuku ndare mbolŋge Kuate tugumŋge minig.
EPH 2:14 Nu sile tuma ulendisikam tuku taŋgo. Sile Zu mbal kasomok mbal ŋgueu minkeŋ wam ta nu te-simba sile ulendisikina.
EPH 2:15 Nu Moses tuku tukul ŋakmba kile-sika nuŋe ŋgarosumbi Zu mbal kasomok mbal kilmba taŋgo kitek ndindo te-mayokna le sile wamdus mukuk minek.
EPH 2:16 Nu ail kazrai mbolŋge kumna sulumba ŋgueu maŋau kume sermba sile mbal ar te ndindo te-mayokmba Kuate ndoŋ tumana.
EPH 2:17 Nu pro sine Kuate tugumŋge mingeŋ mbal tane kasomŋge minnaig mbal nu sile ŋgamukŋge pasa mayenu kuklimba Kuate nu wamdus mukuk sile ndoŋ minam tuku ndin tumsikina.
EPH 2:18 Sile kuasmbi ar te nu mbolŋge Tukul Guwa ndindo ŋak minmba kile sile Mam Kuate tugum kambim kumuŋ.
EPH 2:19 Ta tuku kile tane kasomok mbal rawe taŋgo mine ndakade. Kuga. Tane sine ndoŋ Kuate tuku mbal mineg. Sine ŋakmba nu tuku wande tuma mbal mineg.
EPH 2:20 Aposel kame tuan taŋgo kame nane wande ta tugu pilnaig le tane nane mbolŋge tuturde. Kristus Yesus nu wande ta tuku ndame suŋgo.
EPH 2:21 Nu mbolŋge wande alonu ŋakmba ulendikade sulumba saŋgri tiŋga Kuate nuŋe minam tuku wande suŋgo mayok kinit.
EPH 2:22 Tane Kristus ndoŋ ulendikade ta tane mata Kuate tuku wande. Nu wande ta sinamŋge nuŋe Guwa pilit ta nu minit.
EPH 3:1 Ye Paulus tane kasomok mbal mata Kuate tuku wande minig ŋga saket tukunu ye muli wandekŋge minet.
EPH 3:2 Kuate nu taŋgo ake sinaŋ make patikate wam ta tane kasomok mbal kila palpe ŋga piro te ye wai mbolŋge pilna ta tane buk isnaig.
EPH 3:3 Kuate nu nuŋe wamdus kuirok minna ta te-mayokmba tumyina. Ye buk ta tuku fudiŋmba tane tuku kuyarit.
EPH 3:4 Tane pasa ta burka ye wam tugusek Kristus tuku katese mayewet ta kila palmbimŋgaig.
EPH 3:5 Wam kuirok ta buk taŋgo nane ise ndakinaig. Kile Tukul Guwaŋge te-mayokmba Kuate tuku aposel le tuan taŋgo kame tumsiŋgit.
EPH 3:6 Wam kuirok ta teŋenmba. Tane kasomok mbal mata Kristus tuku pasa mayenu ismba son ŋgade sulumba tane Israel mbal ndoŋ Kuate tuku kiŋo kame mayok ka kuasmbi ndindo minig. Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge wam mayenu nane mbolŋge kamŋgit ŋgina ta tane nane ndoŋ tam tuku minig.
EPH 3:7 Kuate nu nuŋe saŋgri te-mayokmba ye ake sinaŋ make pilmba Kristus tuku pasa mayenu kukliwam tuku ye madiyina.
EPH 3:8 Ye Paulus Kuate tuku mbal ŋgamukŋge ye nyu kugatok ta Kuate nu ye make pilna. Sine Kristus mbolŋge wam sugo kileg ta ye kasomok mbal ŋgamukŋge kukliwam tuku nu taŋamba ye make pilna.
EPH 3:9 Ye taŋawet tukunu Kuate tuku wamdus buk kuirok minna ta alonu mayok kinit le tane kila pilig. Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu o buk wam ta kam tuku idusmba nuŋe miroŋ kila minna ta
EPH 3:10 kile mayok kinit le samba mbolŋge guwa sugo sugo nane Kuate tuku wamdus kila ta tuku alonu Kristus tuku kuasmbi mbolŋge kaŋgerka ta wam sugo ŋgade.
EPH 3:11 Kuate nu tugu mbolŋge wam ta kam idusmba minna sulumba kile siŋgine Suŋgo Kristus Yesus mbolŋge te-mayokte.
EPH 3:12 Sine nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga nu mbolŋge sine kuru kuru kugatok ŋgamuŋgal mukuk Kuate tugum kineg.
EPH 3:13 Ye tanenu ŋga piti kaŋgeret te tane ta tuku wamdus saŋgri kusre ndawap.
EPH 3:14 Ta tuku ye dagol tidroŋga Mam Kuate tuku nyu te-duŋget.
EPH 3:15 Kuate nu sine ŋakmba tuku Mam Suŋgo minit. Samba mbolŋge kilke mbolŋge ina mam ŋgeg ta Kuate nu tugu.
EPH 3:16 Nu purfeŋnu saŋgri suŋgo ŋak ta nu nuŋe Guwa tiŋguwa le nu tane tuku ŋgamuŋgal saŋgri piletiŋguwa ŋga ye nu yabaŋet.
EPH 3:17 Tane Kristus nu kumuŋ ŋga son ŋgap le nu tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minwa le tane kume pur maŋau mbolŋge saŋgri tiŋgamŋgaig.
EPH 3:18 Tane taŋamba minap sulumba tane Kuate tuku mbal ŋakmba ndoŋ Kristus tuku kume pur wam ta katese mayewamŋgaig. Nu tuku kume pur maŋau ta suŋgokanu o mbolŋge. Ande nu tuku kume pur maŋau suŋgo ta kila pile suluwam kumuŋ kuga. Tane lato lato kila palpe ta tane Kuate tuku maŋau ŋakmba te-puramŋgaig. Ye tanenu ŋga taŋamba Kuate yabaŋet.
EPH 3:20 Sine wam sugo afu kilam tuku wamdus suŋgo ŋak minmba Kuate yabaŋeg ta nu tuku saŋgri sine mbolŋge pirokate tukunu nu wam ta liniŋmba nu wam sugo pasa ŋak siŋgam kumuŋ.
EPH 3:21 Sine Kuate tuku kuasmbi Kristus Yesus ndoŋ Kuate tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. Son.
EPH 4:1 Ye Suŋgo tuku piro taŋgo ye muli wandek sinamŋge minet te ye tane sarsartiŋget. Kuate nu tane wikina wam ta te-mayokmba mine mayenu mbolŋge minap.
EPH 4:2 Tane taŋgine nyu te-ibeŋmba ŋgan maŋau ŋak minap sulumba ande tuku pitik gubra te ndakap. Tane kume pur maŋau dubimba afu nane maŋau kise dubide ta tala ndaniŋgap.
EPH 4:3 Tukul Guwa mbolŋge tane wamdus ulendi minig. Tane maŋau ta pur ndakuwa ŋga wamdus mukuk maŋau minam tuku wamdus saŋgrinu palpe.
EPH 4:4 Sine Tukul Guwa ndindo ŋak minmba ŋgarosu ndindo ndo mineg. Kuate nu sine wam ndindo tairŋga minam tuku wikina.
EPH 4:5 Sine tuku Suŋgo ndindo. Ŋgamuŋgal son ndindo. Sine kule pisne ndindo teg.
EPH 4:6 Sine tuku Mbara ndindo. Nu sine ŋakmba tuku Mam ndindo minit. Nu sine ŋakmba kulatka sine ŋakmba mbolŋge pirokate. Nu sine ŋakmba tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minit.
EPH 4:7 Kristus nu nuŋe wamdus dubimba sine nduik nduik ŋakmba mbolŋge saŋgri yimyam siŋgina.
EPH 4:8 Kuyar pasa ande ta tuku teŋenmba sakate. Nu muliŋ kilanu mbal kilmba samba mbol ambe kina. Ambeŋge nuŋe wam kame magenu taŋgo kame niŋgina ŋga sakate.
EPH 4:9 Kuyar pasa ta nu mbol ambe kina ŋga sakate ta tugunu teŋenmba. Nu amboŋga kilke te o sinam nzi kina sulumba nu maŋ luka samba mbol kina.
EPH 4:10 Ande nu ndekina ta nu samba mbol ambe kumba maŋ tuturmba o mbol ambe kina le kile agaŋ ndende ŋakmba nu kumnemŋge minig.
EPH 4:11 Nu sine afu aposel pirokam tuku saŋgri siŋgina sulumba afu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkam tuku piro siŋgina. Afu lika pasa mayenu kukliwam tuku, afu Kuate tuku mbal kulatkam tuku, afu nuŋe pasa kukliwam tuku taŋamba taŋamba saŋgri yimyam siŋgina.
EPH 4:12 Sine Kuate tuku mbal pirokube le Kristus tuku ŋgarosu suŋgoka saŋgri tiŋguwa ŋga nu taŋana.
EPH 4:13 Sine taŋamba minbe ma ma ŋgamuŋgal son saŋgrinu kumu kumu mayok ka Kuate tuku Kiŋo kila pile mayebe sulumba ka ka sugoka sine Kristus minit taŋaŋ mayok kaŋgig.
EPH 4:14 Taŋamba mayok kab ta sine kiŋo kame taŋaŋ mine ndaka tum pasa kise kise taŋgo naŋgine yabri wamdus kilambi tugusek pasa taŋaŋ kile-mayokkuwaig ta ismba bubre tiŋga yu toŋgel tiŋgate taŋaŋ wamdus kine inume nda.
EPH 4:15 Sine taŋgo ŋakmba idusniŋmba tugusek maŋau ndo dubibe sulumba wam ŋakmba mbolŋge siŋgine Gabat Kristus ndoŋ ulendikube.
EPH 4:16 Sine Kristus tuku ŋgarosu mineg. Nu nuŋe ŋgarosu kulatka saŋgri tuwit le nuŋe ŋgarosu ŋakmba ulendika mine mayede. Nane naŋgine piro yimyam tugusemba kuwaig ta ŋgarosu suŋgoka kume pur maŋau ŋak minmba saŋgri tiŋgamŋgat.
EPH 4:17 Ye pasa te Suŋgo tuku nyu mbolŋge satiŋgamŋgit ta tane ise mayewap. Kile tane Kuate dubi ndade mbal taŋaŋ li ndakap. Nane naŋgine wamdus wam alo kugatok mbolŋge patikade le
EPH 4:18 ma make suŋgo sinamŋge minig. Nane ŋgamuŋgal kareŋnu pilmba wamdus kugatok taŋaŋ minmba Kuate nu maŋau kitek taŋgo niŋgit ta nane gilai minig.
EPH 4:19 Nane maŋau ŋaigonu kumba kiko kugatok minig. Nane naŋgine nzali ŋgail ndaka une maŋau kumba kutur maŋau ŋakmba kam tuku piriride.
EPH 4:20 i ... Tane taŋamba Kristus tuku kila pile ndakinaig.
EPH 4:21 Afuŋge tane Yesus tuku pasa kuklimba tumtiŋginaig le ismba nu tuku tugusek wam kila pilnaig.
EPH 4:22 Tane kila pilnaig taŋamba taŋgine wamdus ambokok tambi maŋau ŋaigonu dubikinaig ta kusrekap. Taŋgine wamdus ambokok taŋge tane ŋaigo siglike dirna.
EPH 4:23 Tane wamdus kitek ŋak minmba
EPH 4:24 Kuate tuku maŋau te-purap sulumba tugusek maŋau ndo dubimba mine mayenu mbolŋge minap.
EPH 4:25 Tane taŋgo kitek minmba yabri pasa sa ndakap. Sine ŋakmba Kristus tuku ŋgarosu inumnu mineg tukunu tira ndoŋ siŋka pasa ndo sakap.
EPH 4:26 Tane gubra tap sulumba gubra ta dubimba une ke ndakap. Tane ki mbol gubra tumba gubra ta ŋak kinye ndakap.
EPH 4:27 Satan pirokam tuku ndin wakei ndawap.
EPH 4:28 Ande nu agaŋ ndende kuayarte ta nu maŋau ta kusrewa. Nu afu agaŋ ndende denkanu minig ta turkam tuku piro kareŋkuwa.
EPH 4:29 Tane pasa ŋaigonu sa ndakap. Pasa magenu ta ndo sakap le nane afu wamdus piti ŋak minig ta pasa ta ismba saŋgri pileniŋguwa.
EPH 4:30 Kuate tuku Tukul Guwa piti ser ndawap. Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋgam saka Tukul Guwa tiŋmba saŋgatiŋgina.
EPH 4:31 Wamdus ŋgueu ŋak, gubra maŋau, miŋge fetka kualeyau maŋau, waŋe pasa ta ŋakmba kusrekap.
EPH 4:32 Tane taŋgine taŋgine muŋgu sina ŋak minap sulumba muŋgu turkap. Kuate nu Kristus mbolŋge tane tuku une sauka gilaiŋgina taŋamba ndo taŋgine taŋgine mbolŋge mbarde ta mata gilaiŋgap.
EPH 5:1 Tane Kuate tuku kiŋo kame nu tane tuku suŋgomba kume purte. Tane nu tuku maŋau ta te-purap.
EPH 5:2 Kristus nu sine tuku kume purmba sinenu ŋga nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna le atrau agaŋ mundur mayenu taŋaŋ Kuate tugum ambe kina. Tane taŋamba ndo kume pur maŋau mbolŋge minap.
EPH 5:3 Tane Kuate tuku mbal minig tukunu fare fare taŋgo pino ndoŋ une maŋau, wamdus kutur maŋau, agaŋ ndende kilam tuku piriride maŋau ta ŋakmba tane ŋgamukŋge mayok nda kuwaig.
EPH 5:4 Tane bukla pasa fare pasa fulaiŋ pasa ŋaigonu sa ndakap. Taŋgine miŋge ta Kuate gare pasa tumba minap.
EPH 5:5 Tane pasa te kila pile mayewap. Fare fare taŋgo pino ndoŋ unekade mbal, wamdus kutur ŋak mbal, agaŋ ndende kilam tuku piriride mbal nane Kuate le Kristus kulatkade ma mbol kine nda. Ande nu agaŋ ndende kilam tuku piririte ta nu Kuate idus ndamba nuŋe wamdus ta agaŋ ndende ta mbolŋge ndo minit.
EPH 5:6 Tane riroŋkap. Afuŋge naŋgine yabri pasa tambi tane mbar kame ta ke likap ŋga tane didikubekaig. Kuate tuku pasa pitaimba mbar taŋaŋ kade mbal Kuate tuku gubra nane mbolŋge minit.
EPH 5:7 Ta tuku tane nane ndoŋ ulendi ndakap.
EPH 5:8 Tane buk ma make tuku mbal minnaig. Kile tane Suŋgo ndoŋ ulendika tane mafeŋ tuku mbal minig. Tane mafeŋ tuku mbal minig taŋamba bulu mbolŋge likap.
EPH 5:9 Bulu mbolŋge likade mbal nane wam magenu tiŋreknu tugusek kile-mayokkade.
EPH 5:10 Wam ŋakmba pileŋga Suŋgo nu nzalite wam ta ndo kap.
EPH 5:11 Tane ma make tuku wam alo kugatok ta kasomŋge minmba taŋgine mine mayenu tambi nane tuku mbar kile-mayokkap.
EPH 5:12 Nane kuirka maŋau ŋaigonu kade ta tane ismba taŋgine taŋgine kubemba ise ndakap.
EPH 5:13 Wam kame ta buluŋge kilŋaniŋgit ta tugunu kilimok mayok kinig. Mayok kinig sulumba bulu mbolŋge minig.
EPH 5:14 Ta tuku ande nu teŋenmba sakate. Kinymba minit taŋgo ne aboŋga. Naŋe kumaknu maŋau kusrewa le Kristus nu ne kilŋanuwa ŋga sakate.
EPH 5:15 Tane kurau mayemba li mayenu mbolŋge minap. Tane wamdus kugatok mine ndaka wamdus kila mayenu ŋak minap.
EPH 5:16 Ait te ŋayo ait tukunu ait afu wam magenu ke likam tuku prode ta ake kusre ndakap.
EPH 5:17 Tane wamdus kugatok taŋaŋ mine ndaka Suŋgo tuku nzali kila palpe.
EPH 5:18 Tane kule kamenu nyumba ŋginŋganka maim maim maŋau ke ndakap. Taŋgine ŋgamuŋgal palpe le Tukul Guwa sinam kuwa le
EPH 5:19 David tuku mune, mune afu magenu, Tukul Guwa tuku mune ta ŋakmba taŋgine taŋgine muŋgu mune-munekap. Muŋgu mune-muneka wamdus sinamŋge Suŋgo tuku nyu te-duŋgap.
EPH 5:20 Tane mara mara siŋgine Suŋgo Yesus Kristus idusmba wam ŋakmba tuku Mam Kuate gare pasa tape.
EPH 5:21 Kristus nu sine tuku Suŋgo ŋga tane taŋgine taŋgine pasa ismba kumnemŋge minap.
EPH 5:22 Pino kame, tane Suŋgo tuku miŋge kumnemŋge minig taŋamba ndo taŋgine taŋgo kumnemŋge minap.
EPH 5:23 Kristus nu nuŋe kuasmbi tuku gabat minit. Taŋamba ndo taŋgo kat taŋgine tane tuku gabat minig. Kristus tuku kuasmbi ta nu tuku ŋgarosu. Nuŋe ŋgarosu ta nu muskil kile-tidiŋgina.
EPH 5:24 Kristus tuku kuasmbi nane nu kumnemŋge minig taŋamba ndo pino kame tane wam ŋakmba mbolŋge taŋgine taŋgo kumnemŋge minap.
EPH 5:25 Taŋgo kame, Kristus nu nuŋe kuasmbi tuku suŋgomba kume purmba nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna taŋamba ndo tane taŋgine pino tuku suŋgomba kume purkap.
EPH 5:26 Kulembi ŋgaro minyaŋgade taŋaŋ nu nuŋe pasambi nane Kuate tuku mbal purfeŋnu kile-mayokkina.
EPH 5:27 Nuŋe kuasmbi ta mbar kugatok purfeŋnu maditaknu nu ndoŋ minwaig ŋga nu kumna.
EPH 5:28 Taŋamba ndo taŋgo kame taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba taŋgine pino tuku kume purkap. Ne naŋe pino tuku kume purte ta ne naŋe ŋgarosu tuku turmba taŋate.
EPH 5:29 Taŋgo nu nuŋe ŋgarosu kasur ndate. Kuga. Nu nuŋe ŋgarosu kulat mayemba saŋgri pilete. Taŋamba ndo sine Kristus tuku ŋgarosu inum inumnu mineg tukunu nu sine nuŋe kuasmbi kulat mayete.
EPH 5:31 Kuyar pasa teŋenmba sakate. Taŋgo nu ina mam nuŋe kusreka piyo nuŋe ndoŋ muŋgu kile-deŋga minwaik. Nale ŋgarosu ndindo mayok kaŋgaik ŋga sakate.
EPH 5:32 Kuyar pasa te alonu suŋgo kuirok minit le kamuset ta teŋenmba. Kristus nu nuŋe kuasmbi ndoŋ tuku sakate.
EPH 5:33 Pasa ta tane muŋgu kilig wam ta tuku mata sakate. Ta tuku taŋgo kame, tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo taŋgine pino tuku kume purkap. Pino kame, tane taŋgine taŋgo tuku nyu idusniŋmba nane kumnemŋge minap.
EPH 6:1 Kiŋo kame, tane Kuate tuku nzali dubimba ina mam kumnemŋge minap. Maŋau ta tiŋreknu.
EPH 6:2 Tukul pasa ande teŋenmba sakate. Ina mam tuku nyu kurauka miŋge kumnemŋge minap. Tane taŋawap ta kilke te mbolŋge ait kuen mine mayenu mbolŋge minamŋgaig ŋga sakate. Tukul ta suŋgokanu. Kuate nu te-mayokmba dubikade mbal wam mayenu tam tuku sakina.
EPH 6:4 Taŋgo kame, tane taŋgine kiŋo kame ndagariniŋgam tuku sigair sigair ndaniŋgap. Tane Kuate tuku nzali dubimba naŋgine mbar kile-tidiŋga wam magenu ndo tumniŋgap.
EPH 6:5 Piro taŋgo, tane taŋgine kulat mbal tuku nyu idusniŋmba kurauka nane kumnemŋge minap. Tane Kristus kumnemŋge minig taŋamba ndo taŋgine kulat mbal kumnemŋge minmba wamdus tugusekmbi pirokap.
EPH 6:6 Tane kulatkade mbal am mbolŋge nane nzaliniŋgam tuku ndo piro ndakap. Tane Kristus tuku piro mbal taŋaŋ minig tukunu wamdus gare ŋakmbi Kuate tuku nzali dubimba pirokap.
EPH 6:7 Sine Suŋgo tuku piro keg ŋga gare ŋak pirokap sulumba taŋgo tuku piro ndo keg ŋga idus ndawap.
EPH 6:8 Piro taŋgo ko piro kulat taŋgo nu wam mayenu kate ta Suŋgo nu kumumbi lafuwamŋgat ta tane kila.
EPH 6:9 Piro kulat mbal, tane mata taŋgine piro mbal mbolŋge wam magenu ndo kap. Tane ŋerŋerka pasa pitinu sa ndaniŋgap. Tane taŋgine piro mbal ndoŋ taŋgine Suŋgo ndindo samba mbolŋge minit. Nu taŋgo ŋakmba mbolŋge maŋau kumumbi kate ta tane kila. Nu ande kusre ndate.
EPH 6:10 Kile ye pasa ndindo satiŋgam tuku minit. Tane Suŋgo ndoŋ ulendika nu tuku saŋgri ta mbolŋge saŋgri tiŋgap.
EPH 6:11 Tane Satan tuku yabri wamdus kila suŋgo ta te-ibeŋam tuku Suŋgo tuku kame agaŋ ŋakmba silike likap.
EPH 6:12 Sine taŋgo ndoŋ kame bumba mine ndakeg. Kuga. Sine bukla kame guwa ŋaigonu tuku sugo sugo ma make tuku gabat kame ta ŋakmba ndoŋ kame bumba mineg.
EPH 6:13 Ta tuku tane Kuate tuku kame agaŋ ŋakmba sili ŋak likap. Tane taŋawap ta kame ait mbolŋge tane saŋgri tiŋga minig le ka kame kugate ta baklel ndade.
EPH 6:14 Tane kame tuku kuaneka tugusek maŋau let taŋaŋ tiŋgap. Maŋau tiŋreknu tawo soŋgam tuku agaŋ taŋaŋ tumba silikap.
EPH 6:15 Tane Kristus tuku pasa mayenu mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk tade ta kupe ŋgaro kareŋnu taŋaŋ patikap.
EPH 6:16 Tane kame agaŋ ŋakmba ta silika Satan tuku tui pa bulu ŋak saŋgri pitaiwam tuku Kuate nu kumuŋ ŋga nu tuku saŋgri tomba tiŋgade wam ta kandim taŋaŋ tap.
EPH 6:17 Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgit wam ta hat kareŋnu taŋaŋ kaikap sulumba Tukul Guwa tuku kame bagi tap. Kame bagi ta Kuate tuku pasa.
EPH 6:18 Tane mara mara Tukul Guwa mbolŋge Kuate suŋgomba yabaŋmba minap. Tane kanyum ndamba Kuate sarsarmba nu tuku mbal ŋakmba tuku yabaŋap.
EPH 6:19 Tane ye tuku mata Kuate yabaŋap le nu ye tuku miŋge bul serwa. Taŋawa le ye kuru kuru kugatok Kristus tuku pasa mayenu tuku wam kame buk kuirok minnaig ta kile-mayokki.
EPH 6:20 Ye pasa mayenu tuku kukul taŋgo minet tukunu ye muliŋtanu wande te mbolŋge minet. Tane Kuate yabaŋap le ye kuru kuru kugatok kumumbi pasa ta kukliwi.
EPH 6:21 Siŋgine tira Tikikus nu Suŋgo tuku piro kulat mayete ta nu tane tugum promba ye sine ŋakmba mineg maŋau te kubeu tiŋguwa le tane kila palmbimŋgaig.
EPH 6:22 Nuŋge tane kila satiŋmba tane tuku wamdus bul sertiŋguwa ŋga idusmba nu kukulet.
EPH 6:23 Mam Kuate siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nale tane siŋgine tira ŋakmba turtiŋguwaik le tane ŋgamuŋgal mukuk kume pur maŋau ŋgamuŋgal son saŋgrinu turmba ŋak minap.
EPH 6:24 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku kume purmba minmba minig mbal Kuate nu tane make patikuwa. Son.
PHI 1:1 Kristus Yesus ndoŋ ulendika Kuate tuku mbal Filipiŋge minig, taŋgine kulat taŋgo kame gabat kame tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus sile Timoteus ndoŋ Kristus Yesus tuku piro taŋgo sile tane ndoŋ pasa-pasakam prowek.
PHI 1:2 Siŋgine Mam Kuate, Suŋgo Yesus Kristus ndoŋ nale tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
PHI 1:3 Ye mara mara tane idustiŋmba Kuate gare pasa tuwet.
PHI 1:4 Ye tane tuku ŋga Kuate yabaŋet ta ye gare suŋgo tumba yabaŋet.
PHI 1:5 Tane abo abo pasa mayenu isnaig ta ye ndoŋ ulendika pasa mayenu suŋgokam tuku piroka minmba kile minig.
PHI 1:6 Kuateŋge piro mayenu ta tane mbolŋge tugu pilna. Nu tane sinamŋge piroka minwa le ma ma Yesus Kristus prowa le nu piro ta suluwamŋgat ta ye kila.
PHI 1:7 Ye tane tuku taŋamba iduset ta kumumbi iduset. Ye tane tuku kume purmba minet. Ye pasa mayenu tuku muli wandekŋge ko pasa mbolŋge pasa mayenu saŋgri pilewet ta tane ye ndoŋ piro suŋgo nyu ŋak ta teg.
PHI 1:8 Kristus Yesus nu tane tuku kume purmba minit taŋaŋ ye tane kaŋgerkam tuku wamdus suŋgo ŋak minet ta Kuate nu kila.
PHI 1:9 Ye tane tuku ŋga yabaŋet ta tuku taŋgine kume pur maŋau lato lato suŋgoka saŋgri tiŋguwa le tane kila ŋak minmba wam ŋakmba tuku pileniŋgap.
PHI 1:10 Taŋamba tane wam magenu kap sulumba tane mine magenu ŋak minmba mbar kugatok minap le ma ma Kristus nu pilesiŋgam tuku ait prowa.
PHI 1:11 Yesus Kristus nu tane sinamŋge pirokuwa le tane wam magenu kile-mayokkap le Kuate tuku nyu suŋgokuwa le nane gudommba nu tuku nyu ta te-duŋguwaig.
PHI 1:12 O tira kame, tane wam te kila palpe. Piti ye mbol prona le pasa mayenu wam ta mbolŋge suŋgokate.
PHI 1:13 Ye Kristus tuku piro taŋgo minet tukunu muli wandek sinamŋge minet ta gafman tuku wande kulatkade mbal nane afu turmba isnaig.
PHI 1:14 Siŋgine tira afu gudommba nane mata ye muli wandekŋge minet le ismba nane Suŋgo mbolŋge saŋgri tiŋga kuru kuru kugatok Kuate tuku pasa kuklide.
PHI 1:15 Nane afu ye tuku piro tuku am kikoŋ tiŋga naŋgine nyu te-duŋgam tuku Kristus tuku pasa kuklide. Afu wamdus mayenu ŋak kuklide ta
PHI 1:16 nane ye tuku kume purmba taŋade. Ye pasa mbolŋge pasa mayenu saŋgri pilewen tukunu muli wandekŋge minet te nane kila.
PHI 1:17 Nane afu tuku sakit ta nane naŋgine nyu sugo kilam idusmba Kristus tuku pasa kuklide. Nane wamdus tugusek te ndaka ye muli wandekŋge minet te maŋ lato piti sam saka taŋade.
PHI 1:18 Taŋaig. Afu yabri wamdus afu tugusek wamdusmbi Kristus tuku pasa kuklide ta maye. Nane ŋakmba Kristus tuku pasa kuklide tukunu ye gare tet.
PHI 1:19 Ye siŋka gare ŋak minet taŋamba minamŋgit. Tane ye tuku ŋga Kuate yabaŋde le Yesus Kristus tuku Guwa nu mata ye turyumba sinzaŋyate wam kame ta mbolŋge ye muli wande kusrewamŋgit ta ye kila.
PHI 1:20 Ye buk kuru kuru kugatok Kristus tuku pasa kukliwen taŋamba ndo kile kukliwam tuku idusmba wamdus suŋgo ŋak minet. Ye abo minmba ko kumi sulumba ye Kristus tuku nyu te-duŋgam tuku taŋawet. Wam ta ye mbolŋge denkuwa ta ye kiko tamŋgit.
PHI 1:21 Ye abo ŋak minet te Kristus tuku minet. Ye kumi sulumba Kristus tugum kaŋgit wam ta suŋgokanu.
PHI 1:22 Ye abo ŋak mini sulumba ye Kristus tuku piroki le alonu suŋgo mayok kaŋgat. Ta tuku ye wamdus araret.
PHI 1:23 Ye abo ŋak minam tuku kumam tuku wam ar taŋge ye didikade le ye kummba Kristus tugum kambim tuku suŋgomba iduset. Wam ta suŋgokanu ta
PHI 1:24 ye tane idustiŋmba turtiŋgam tuku abo ŋak mini ŋga iduset.
PHI 1:25 Ta tuku ye teŋenmba iduset. Ye tane saŋgri piletiŋgi le taŋgine ŋgamuŋgal son suŋgokuwa le tane gare ŋak minam tuku ye tane ndoŋ minamŋgit.
PHI 1:26 Ye maŋ tane tugum prowi le tane gare suŋgo tumba Kristus Yesus tuku nyu te-duŋgamŋgaig.
PHI 1:27 Tane isap. Taŋgine mine mbolŋge Kristus tuku pasa mayenu ta kuraukap. Ye tane tugum prowamŋgit ko afu ye tugum pro kubewaig le ye teŋenmba isam iduset. Tane ŋgamuŋgal ulendi saŋgri tiŋga pasa mayenu suŋgokam tuku wamdus ndindo ŋak matuk tukulka minig ŋguwaig le isam iduset.
PHI 1:28 Taŋgine ŋgueu mbal tuku kuru kuru ndakap. Tane nane tuku kuru kuru kugatok minap le kaŋgertiŋmba Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋguwa le nane ŋgisikam tuku minig ta kamusamŋgaig.
PHI 1:29 Kuate nu tane maditiŋgina tukunu tane Kristus tuku son ŋgam tuku mbal minig. Tane nu tuku ŋga piti mata tamŋgaig.
PHI 1:30 Tane buk ye mbolŋge piti kaŋgernaig. Kile mata afuŋge nu piti ŋak minit ŋgade le isig. Tane ye ndoŋ wam ŋaigonu kile-ibeŋkam tuku piro ta mbolŋge mineg.
PHI 2:1 Tane ndaŋmba idusde. Tane Kristus ndoŋ ulendikade ta saŋgri tiŋgade e ko kuga. Nu tane tuku kume purte ta tuku wamdus bulkade e ko kuga. Tane Tukul Guwa ndoŋ muŋgu gare ŋak minig ta kamusde e ko kuga. Tane Kristus tuku mbal minig ta afu sinanu mapekade e ko kuga.
PHI 2:2 Taŋamba ndeta tane ŋgamuŋgal ulendi muŋgu kume purka wamdus ndindo ŋak minap le ye tuku gare te marowa.
PHI 2:3 Tane signaŋga mbe mbolmbolka wam afu ke ndakap. Taŋgine wamdusmbi taŋgine nyu kile-ibeŋka tira kame tuku nyuŋge tane litiŋganu ŋga idusap.
PHI 2:4 Taŋgine wam ndo idus ndaniŋgap. Afu tuku wam turmba idusniŋgap.
PHI 2:5 Tane Kristus Yesusŋge wamdus tina taŋamba tap.
PHI 2:6 Nu Kuate ndoŋ ndindo minnaik ta nu Kuate ndoŋ kumu kumu nyu suŋgo minam tuku saŋgri ti ndaŋgina.
PHI 2:7 Nu nuŋe nyu suŋgo ta te-mayok ndamba nu taŋgo taŋaŋ promba piro agaŋ taŋaŋ mayok kina.
PHI 2:8 Nu taŋgo taŋaŋ minmba nuŋe ŋgaro te-du ndaŋga Kuate tuku miŋge dubimba minmba ka ka kumna. Nu ail kazrai tuku kume kiko ŋak ta mbolŋge kumna.
PHI 2:9 Ta tuku Kuate nu Yesus te-duŋga nyu suŋgo tuna le nyu ŋakmba liniŋmba mbolŋge minit.
PHI 2:10 Agaŋ ndende ŋakmba samba mbolŋge kilke mbolŋge kumanu mbal tuku tumbraŋŋge mine likade ta nane pro nu tugumŋge dagol tidroŋga
PHI 2:11 Yesus Kristus nu Suŋgo ŋga sakamŋgaig. Taŋawaig le Mam Kuate tuku nyu suŋgokamŋgat.
PHI 2:12 O tira kame, ye buk tane ndoŋ minen le tane ye tuku miŋge pasa dubikinaig. Kile ye tane ndoŋ mine ndaket ta mata dubi magekap. Kuate nu tane sinamŋge piroka wamdus tiŋmba nuŋe nzali dubikam tuku saŋgri tiŋgit tukunu tane Kuateŋge tane tuku muskil kile-tidiŋguwa ŋga nu tuku nyu kurauka nu kumnemŋge minap.
PHI 2:14 Tane wam ŋakmba kade ta afu kam mbulmba gubranu kualeyau ndakap.
PHI 2:15 Ŋule parak kade mbal ŋgamukŋge tane Kuate tuku kiŋo kame tiŋreknu minap le afu tane mbolŋge mbar pasa kugatok minwaig. Furirte le mbai bulu promba ma kilŋate taŋaŋ tane nane ŋgamukŋge minap sulumba abo minmba minam tuku ndin tuku pasa te-mayokmba tumniŋgap.
PHI 2:16 Taŋawap ta Kristus nu luka prowa le ye tane ŋgamukŋge piroka matuk kan ta tane mbolŋge alonu mayok kuwa le ye gare suŋgo tamŋgit.
PHI 2:17 Tane wamdus saŋgrinu pilmba Kuate dubi mayede le nu taŋgine ŋgamuŋgal son ta atrau agaŋ mayenu taŋaŋ nu nzalite. Nane ye baleyuwaig le ye tuku ndare atrau agaŋ taŋaŋ kilke mbolŋge kutukuwa ta ye tane ndoŋ gare ŋak minamŋgit.
PHI 2:18 Tane mata taŋamba ye ndoŋ gare ŋak minap.
PHI 2:19 Suŋgo nu nuŋe nzali dubiwa le ye mine-minemba Timoteus kukuli le tane tugum prowamŋgat. Taŋamba nu luka pro ye ndoŋ kubewa le ye gare tumba wamdus bulkuwa ŋga iduset.
PHI 2:20 Timoteusŋge ndo nu ye ndoŋ minmba tane mage minam tuku sile wamdus ndindo ŋak minek.
PHI 2:21 Taŋgo afu naŋgine wam ta ndo idusniŋmba minig. Nane Yesus Kristus tuku wam idus ndade.
PHI 2:22 Timoteus tuku maŋau mayenu ta tane kila. Kiŋo ande nu mam nuŋe turte taŋaŋ nu ye ndoŋ pasa mayenu tuku piro kareŋkate.
PHI 2:23 Nane ame wam ye mbolŋge kam bafuwaig ta ye isi sulumba Timoteus kukuli le tane tugum kuwa ŋga iduset.
PHI 2:24 Suŋgo nu nzaliwa ndeta ye mata mine-minemba tane tugum prowamŋgit.
PHI 2:25 Tane tuku taŋgo Epafroditus ye piti turyam tuku kukulnaig ta kile ye maŋ nu kukuli le luka tane tugum kuwa ŋga iduset. Nu yiŋe tira. Nu ye ndoŋ Kristus tuku piro kumba pasa mayenu saŋgri pilewam tuku kumu kumu tiŋgek.
PHI 2:26 Nu maŋ tane kaŋgerkam tuku wamdus suŋgo ŋak minit. Nu guaze ŋak minna ta tane isnaig tukunu nu piti ŋak minit.
PHI 2:27 Son. Nu guaze suŋgo tumba kume dirna ta Kuateŋge nu sinanu te-tina. Nu ndo kuga. Nu ye mata sinanu ye piti ŋak minet te tuturmba piti tikit ŋga nu te-tina.
PHI 2:28 Ta tuku ye nu kukuli le luka tane tugum kuwa ŋga ye wamdus saŋgrinu pilet. Tane nu maŋ kaŋgermba gare suŋgo tap le ye mata wamdus bulkamŋgat.
PHI 2:29 Tane Suŋgo tuku nyu mbolŋge nu tumba gare-garekap. Tane Epafroditus afu nu taŋaŋ minig mbal nane tuku nyu idusniŋmba kile-duŋgap.
PHI 2:30 Nu tane tuku nyu tumba ye turyumba nuŋe ŋgarosu mape ndamba Kristus tuku piro kumba kume dirna.
PHI 3:1 O tira kame, tane Suŋgo ndoŋ ulendika gare-garekap. Ye buk tane tuku pasa afu kuyarken ta kile pasa ndui ta ndo kuyarket. Wam ta mbolŋge ye kanyum ndayate. Ta ndaŋam? Maŋau taŋge tane turtiŋgam kumuŋ.
PHI 3:2 Nane piro mbal afu age taŋaŋ lika wam ŋaigonu ke lika ŋgaro pikam tuku saŋgri tiŋgade mbal kurau mayewap.
PHI 3:3 Sine Tukul Guwa ŋak minmba Kuate mbariŋmba Kristus Yesus mbolŋge gare teg mbal sine ndo ŋgaro pike maŋau tugusek ŋak mineg. Sine taŋgo tuku wam idusniŋmba ta kumuŋ ŋga idus ndaweg.
PHI 3:4 Ande nu taŋgo tuku wam mbolŋge nuŋe ŋgarosu payamkuwa ta ye nu liwet.
PHI 3:5 Ye Israel taŋgo mayok ka taŋgo suŋgo Benyamin tuku tugu. Kusem ait ndindo kugana le nane ye tuku ŋgaro piknaig. Ye mata Hibru taŋgo. Ye suŋgoka tukul mbolŋge Farisi taŋgo mayok kan.
PHI 3:6 Ye tukul maŋau maye minam tuku ye ŋgamuŋgal kunde-kundeyina le Kristus tuku kuasmbi ŋaigo sigliken. Ye tukul dubiken le ande nu ye mbolŋge mbar ande kaŋger ndana.
PHI 3:7 O buk ye wam kame ta sugo ŋgen ta ye Kristus tam ŋga ye wam ta ŋakmba kusreken.
PHI 3:8 Son. Yiŋe Suŋgo Kristus Yesus kila palmbim tuku wam ta suŋgo ŋga ye wam afu ta ŋakmba kusreket. Ye Kristus tuku ŋga yiŋe wam sugo ŋakmba kusreka ye nu te-mayewam tuku idusmba yiŋe wam ta tiglu ŋget.
PHI 3:9 Yiŋe saŋgrimbi tukul maŋau dubimba ta mbolŋge tiŋreknu mayok kambim tuku kile idus ndawet. Ye Kristus ndoŋ ulendika nu tuku kume tuku saŋgri mbolŋge tiŋreknu mayok kambim iduset. Kuateŋge Kristus tuku son ŋgade mbal taŋamba tiŋreknu kile-mayokkate.
PHI 3:10 Ye Kristus tuku lato lato kila pile mayewi ŋget. Nu Kuateŋge te-tina le nu saŋgri ŋak minit ta ye saŋgri ta tam iduset. Nu piti kurana ta ye mata taŋamba kuramba minmba ka nu kumna taŋamba kumam iduset.
PHI 3:11 Taŋamba ye kumi le Kuate nu ye te-tiyuwa ŋget.
PHI 3:12 Maŋau kame ta ye mbolŋge kumuŋgat ŋga ye idus ndawet. Ye Kristus taŋaŋ mayok nda kinet. Kristus nu ye tina tukunu ye nu taŋaŋ mayok ka ŋga wamdus saŋgrinu pilet.
PHI 3:13 Tira kame, ye buk nu taŋaŋ mayok kan ŋga idus ndawet. Ye wam ambokok ta ŋakmba gilaiŋga Kristus taŋaŋ mayok kambim tuku wamdus ndindo pilmba dirnaŋget.
PHI 3:14 Kuate nu sine samba mbol kumba Kristus taŋaŋ mayok kube ŋga nu Kristus Yesus mbolŋge sine wikate. Ye wam ta ndo tam tuku saŋgri ŋak dirnaŋget.
PHI 3:15 Sine Kristus mbolŋge sugokeg mbal sine wamdus taŋaŋ ŋak minbe. Tane afu wamdus kise kise ŋak minig ta Kuate nu tane tumtiŋgamŋgat.
PHI 3:16 Sine wam afu kila patikigeŋ ta sine tugusemba dubikube.
PHI 3:17 O tira kame, tane ŋakmba ye tuku maŋau kubemba kap. Nane afu sine tuku maŋau dubide mbal tane nane mata kaŋgerkap.
PHI 3:18 Ye nane afu tuku mara mara riroŋ pasa satiŋgen ta kile maŋ satiŋmba wamdus tatrukate. Mbal ta nane tuku mine mbolŋge Kristus nu ail kazrai mbolŋge kumna wam ta ŋayo silide.
PHI 3:19 Nane siŋka ŋgisikamŋgaig. Naŋgine ŋgarosu nzali maro ŋak minam tuku nane wamdus ta mbolŋge minig. Nane kiko maŋau kumba payamka kilke te tuku wam ndo idusde.
PHI 3:20 Sine taŋamba kuga. Sine samba mbolok mbal. Sine Suŋgo Yesus Kristus nu samba mbolŋge ndeka sine muskil kile-tidiŋgam tuku tairŋgeg.
PHI 3:21 Nu nuŋe saŋgrimbi agaŋ ndende ŋakmba kile-ibeŋka nuŋe kumnemŋge patikate ta nu saŋgri tambi siŋgine ŋgarosu gisleknu te mbilmba nuŋe ŋgarosu kitek tina taŋaŋ siŋgamŋgat.
PHI 4:1 O tira kame, tane wam ta idusmba bike ndaka Suŋgo ndoŋ ulendika saŋgri tiŋgap. Ye tane tuku wamdus suŋgo ŋak minmba maŋ kaŋgertiŋgam iduset. Tane ye tuku piro tuku alonu taŋaŋ minig. Ye tane mbolŋge gare suŋgo tet.
PHI 4:2 Yuodia le Sintike, ye tale sarsartikumba satiket. Tale Suŋgo mbolŋge wamdus ulendika tumawap.
PHI 4:3 O yiŋe piro tuma, ne pino ar ta turka le nale tumawaik. Nale buk sile Klemens ndoŋ ye tuku piro tuma afu ndoŋ pasa mayenu suŋgokam tuku piro kareŋkinaik. Ye tuku piro tuma ta ŋakmba abo ŋak minmba minam tuku Kuate nu nane tuku nyu waŋe mbolŋge kuyarkina.
PHI 4:4 Tane mara mara Suŋgo tugumŋge gare tap. Ye maŋ lato satiŋgamŋgit. Tane gare tap.
PHI 4:5 Tane taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge ŋgan maŋau te-mayokap le kila pilwaig. Suŋgo prowam tuku ait buk patukate.
PHI 4:6 Tane wam afu tuku wamdus fulil ndakap. Wam ŋakmba tuku Kuate gare pasa tumba taŋgine nzali ta nu sawap.
PHI 4:7 Tane taŋawap ta Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwa le tane wam ŋakmba mbolŋge saŋgri tiŋgamŋgaig. Kuate nu ŋgamuŋgal wamdus bul sersiŋgit wam ta o mbolŋge suŋgokanu.
PHI 4:8 O tira kame, ye pasa ndindo ndo minit. Wam magenu ŋakmba taŋgo nane nzaliniŋgit ta taŋgine wamdus wam ta ndo idusniŋgap. Wam tugusek pizuknu tiŋreknu purfeŋnu maditaknu ta ŋakmba idusniŋmba minap.
PHI 4:9 Ye o buk wam ŋakmba satiŋmba ke lika tumtiŋgen le kila patikinaig ta ŋakmba ke likap. Tane taŋawap ta Kuate nu tane ndoŋ minmba ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋgamŋgat.
PHI 4:10 O Filipi mbal, tane o buk ye turyinaig taŋamba ndo kile maŋ ye turyade le ye gare suŋgo tumba Suŋgo tuku nyu te-duŋget. Tane buk ye turyam idusnaig ta ndin kuga ta ye kila.
PHI 4:11 Ye agaŋ afu denkade ta tuku ye pasa te sa ndaket. Kuga. Yiŋe mine ŋakmba mbolŋge ye wamdus bulok ŋak minam tuku kila pilen.
PHI 4:12 Ye agaŋ ndende gudommba ŋak e ko agaŋ ndende denkade ta ye maŋau arŋeŋ ta kila pilen. Ye agaŋ ndende suŋgomba kilmba nyamagaŋ suŋgomba ŋak e ko gubak minmba agaŋ ndende denkade mine taŋaŋ mbolŋge minam tuku ta ye kila pilen.
PHI 4:13 Kristus nuŋge saŋgri sate le ye wam ŋakmba kam kumuŋ.
PHI 4:14 Tane ye piti ŋak minen le turyinaig wam ta mayenaig.
PHI 4:15 Ye abo abo piro tugu pilmba Kuate tuku pasa kuklimba minen sulumba Masedonia ma tugu kusrewen ta kusem wande afu nane ye tur ndayinaig. Taneŋge ndo ye idusyumba ndametiŋ afu sinaig ta tane kila.
PHI 4:16 Ye Tesalonikaŋge minen ta tane mata ye turyumba minnaig.
PHI 4:17 Ye tane tuku ndametiŋ kilam tuku idus ndawet. Taŋgine maŋau mayenu ta suŋgokuwa le lafunu suŋgokanu mayok kuwa ŋga iduset.
PHI 4:18 Epafroditus ndametiŋ tunaig ta ye sina le kile ye den ndakate. Ye agaŋ ndende kumumbi ŋak minmba maŋ lato kilet. Taŋgine wam mayenu ta Kuate am mbolŋge atrau agaŋ mayenu taŋaŋ mayok kinit le Kuate nu garete.
PHI 4:19 Tane agaŋ afu denkade ta Kuate nu Kristus Yesus mbolŋge tane wam kumumbi tiŋgamŋgat. Agaŋ magenu ŋakmba nu tugu.
PHI 4:20 Siŋgine Mam Kuate nu tuku nyu suŋgo ta minmba minwa. Son.
PHI 4:21 Kristus Yesus tuku mbal ŋakmba ye tuku gare pasa te saniŋgap. Tira kame ye ndoŋ mineg te nane mata gare pasa tiŋgig.
PHI 4:22 Kuate tuku mbal ŋakmba tane gare pasa tiŋgig. Nane tuku afu Sesar tuku wande kulatkade ta nane mata gare pasa suŋgomba tiŋgig.
PHI 4:23 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu ake sinaŋ tane make patikuwa. Son.
COL 1:1 Siŋgine tira kame Kuate tuku mbal Kolosiŋge minmba Kristus dubi mayede ta tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Kuateŋge madiyina le Kristus Yesus tuku aposel minet. Sile Timoteus ndoŋ ye tane tuku waŋe te kuyaret. Siŋgine Mam Kuate nu tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwa. Son.
COL 1:3 Sine tane tuku yabaŋeg ta siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam gare pasa tuweg.
COL 1:4 Tane Kristus Yesus tuku son ŋgade sulumba Kuate tuku mbal ŋakmba tuku kume purde ta Epafras nu sine sasiŋgina le isgeŋ.
COL 1:5 Samba mbolŋge gare wam sugo tane tuku minig. Ta tuku tane gare-gareka taŋade. Kristus tuku pasa mayenu tane tugum prona le tane ismba samba mbolok wam magenu ta kila patikinaig. Kilke tugu ŋakmba mbolŋge Kristus tuku pasa mayenu ta kumba alo suŋgote. Tane ŋgamukŋge mata nu alote. Tane buk pasa mayenu ismba wamdus pulutiŋgina le Kuate nu ake sinaŋ make patikate wam kila pilnaig ta nu tugu pilmba alona.
COL 1:7 Sine tuku tur taŋgo Epafras nuŋge tane Kuate nu ake sinaŋ make patikate maŋau tumtiŋgina le tane kila pilnaig. Nu sine tuku ma mbolŋge Kristus tuku piro tugusemba kate.
COL 1:8 Tane Tukul Guwa ŋak minmba kume pur maŋau dubide ta nuŋge sine wam kubeu siŋgina.
COL 1:9 Sine tane tuku maŋau ta ismba kile ait ŋakmba mbolŋge tane tuku ŋga Kuate yabaŋmba mineg. Kuate nu Tukul Guwa tiŋguwa le tane wamdus kila ŋak minmba Kuate tuku nzali ŋakmba kila pile mayewap ŋga sine yabaŋeg.
COL 1:10 Tane Kuate tuku nzali dubimba minap ta taŋgine mine mbolŋge tiŋga Kuate tuku mbal minig ta kumumba nu gare tambimŋgaig. Taŋamba tane wam magenu ŋakmba kile-mayokka Suŋgo Kuate lato lato kila palmbimŋgaig.
COL 1:11 Kuate nu nuŋe saŋgrimbi tane kumumbi saŋgri tiŋguwa le piti ait mbolŋge tane ŋgamuŋgal wamdus bulok saŋgri tiŋga gare ŋak minap ŋga iduseg.
COL 1:12 Tane Mam Kuate tuku nyu te-duŋgap. Nu nuŋe wam magenu kilam tuku nyu siŋgina ta sine nuŋe bulu ŋak ma mbol kumba kilamŋgig.
COL 1:13 Sine o buk ma make suŋgo tuku saŋgri kumnemŋge mingeŋ ta Kuate nu sine kile-luka kilmba Kiŋo nuŋe tuku suŋgomba kume purte ta nu kumnemŋge patikina.
COL 1:14 Nuŋge sine tuku muskil kile-tidiŋgam tuku sine tuku une sauke suluna.
COL 1:15 Sine Kuate kaŋger ndaweg ta nu tuku kiŋo nuŋe mbolŋge nu kaŋgereg. Nu agaŋ ndende ŋakmba mine likade ta liniŋmba o mbolŋge minit.
COL 1:16 Kuateŋge Kiŋo nuŋe sana le nu samba kilke agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Agaŋ ammbi kaŋgerkeg, agaŋ ammbi kaŋger ndakeg, guwa sugo sugo ta ŋakmba nuŋge kile-mayokkina. Kiŋo nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu kumnemŋge minam tuku sana le kile-mayokkina.
COL 1:17 Agaŋ ndende ŋakmba mine ndakinaig le Kuate tuku Kiŋo nu minna. Mara mara nu tuku saŋgri mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba naŋgine ma mbolŋge saŋgri tiŋga minig.
COL 1:18 Nu Kuate tuku kuasmbi tuku gabat. Nane nu tuku ŋgarosu minig. Nane abo kitek ŋak minig ta nu tugu. Kumanu mbal ŋgamukŋge nu amboŋga tiŋgina sulumba agaŋ ndende ŋakmba tuku Suŋgo minit.
COL 1:19 Kuate nu nzalina le nuŋe wam ŋakmba Kiŋo nuŋe mbolŋge patikina le minig.
COL 1:20 Nu samba kilke agaŋ ndende ŋakmba ndoŋ wamdus mukuk minam tuku idusna sulumba nu nuŋe Kiŋo nuŋe nu ail kazrai mbolŋge kumna le nu wam ta mbolŋge ulendikam tuku maŋau te-mayokna.
COL 1:21 Tane o buk Kuate kasomŋge nu tuku ŋgueu mbal minmba wam ŋaigonu ndo kumba minnaig ta
COL 1:22 kile Kuate nu Kiŋo nuŋe tuku ŋgarosu tuku kume mbolŋge nu tane nuŋe gulab minam tuku kile-mayokkate. Tane nuŋe mbal purfeŋnu mbar kugatok nu tugumŋge kile-tidiŋgam tuku nu taŋate.
COL 1:23 Tane bike ndaka saŋgri tiŋga Kristus tuku pasa son ŋgade ta biye dewap ta tane Kuate tugumŋge taŋamba tiŋgamŋgaig. Tane Kristus tuku pasa mayenu isnaig sulumba kile alonu tairŋga minig wamdus ta kusre ndawap. Ye Paulus pasa mayenu tuku piro taŋgo mayok kan. Sine pasa mayenu ta ma tugu ŋakmba mbol kumba kukliweg.
COL 1:24 Kile ye tanenu ŋga piti suŋgo tet sulumba ye gare tet. Kristus nu nuŋe ŋgarosu turam tuku piti kugrakina ta ye mata nuŋe ŋgarosu turam tuku piti afu kugraket. Ye Kristus tuku piti tuturanu taŋaŋ minmba kugraket le nuŋe ŋgarosu kumumbi mayok kinit. Nuŋe ŋgarosu ta sine nuŋe kuasmbi.
COL 1:25 Kuate nu tanenu ŋga ye piro ande sina le ye Kristus tuku kuasmbi tuku piro taŋgo mayok kan. Piro ta ye Kuate tuku pasa kuklimba tugunu ŋakmba bitekŋget.
COL 1:26 Nu tuku pasa ta ait kuennu kuirok minna le taŋgo tuturmba pronaig ta nane gilai minnaig le ka ka kile nu nuŋe mbal tumniŋgit.
COL 1:27 Nu tumniŋgit ta kile tane kasomok sine ŋakmba nuŋe wamdus buk kuirok minna minna ta kila pilbe ŋga iduste. Nuŋe wamdus ta teŋenmba. Kile Kristus nu sine tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minit le sine Kuate tugumŋge kilŋa suŋgo tam tuku tairŋga mineg.
COL 1:28 Sine aposel kame sine Kristus tuku wam saka kuklimba mineg. Sine nane ŋakmba riroŋ pasa niŋmba wamdus kilambi Kristus tuku wam tumniŋgeg. Kristus tuku mbal ŋakmba sugoka Kuate tugumŋge kumumbi tiŋguwaig ŋga sine taŋaweg.
COL 1:29 Nane taŋamba mayok kuwaig ŋga ye wamdus saŋgrinu pilmba piro kareŋket. Kristus tuku saŋgri ye mbolŋge pirokate tukunu saŋgri tambi ye piroket.
COL 2:1 Ye tane kila satiŋgamŋgit. Tane Kolosi mbal Laodisea mbal afu ye kaŋger ndayade mbal ye tane ŋakmba idustiŋmba wamdus te-sulumba piro kareŋka minet.
COL 2:2 Tane saŋgri tiŋga taŋgine taŋgine muŋgu kume purka wamdus ulendi minap ŋga ye suŋgomba iduset. Tane wamdus kila tugusek ŋakmba kilmba wamdus ndindo ŋak minmba Kuate tuku wamdus buk kuirok minna ta kila palpe. Nuŋe wamdus kuirok minna ta Kristus.
COL 2:3 Sine Kristus kila pilbe ta wamdus kila ŋakmba nu mbolŋge kilamŋgig.
COL 2:4 Mbal afu naŋgine yabri kila tambi tane didikubekaig ŋga ye pasa te satiŋget.
COL 2:5 Ye kile tane ndoŋ mine ndaket ta ye tuku wamdus tane ndoŋ minit. Tane Kristus tuku ŋgamuŋgal son saŋgrinu ŋak minmba mine magenu mbolŋge minig le ye gare ŋak minet.
COL 2:6 Tane Kristus Yesus siŋgine Suŋgo ŋga tinaig taŋamba nu ndoŋ lika minap.
COL 2:7 Epafras nu tane tumtiŋgina taŋamba Kristus ndoŋ ulendi mayemba saŋgri ŋak sugoka son ŋgade pasa ta biye dewap. Tane Kuate tuku gare suŋgo ŋak minap.
COL 2:8 Tane riroŋkap. Nane afu tum maŋau ŋgaskolnu kila sugo ŋak taŋaŋ tambi tane yabritiŋmba didikubekaig. Pasa ta taŋgo tuku wamdus sinamŋge prode. Kilke te tuku kila gisleknu ndo. Kristus tugumŋge pro ndade.
COL 2:9 Kristus nu sine taŋgo taŋaŋ mayok kina le Kuate tuku wam ŋakmba nu mbolŋge minig.
COL 2:10 Sugo sugo ŋakmba nu kumnemŋge mine likade. Tane nu ndoŋ ulendikade tukunu tane maŋau ande den ndaka kumumbi minig.
COL 2:11 Tane mata Kristus mbolŋge ŋgaro pikanu taŋaŋ kitek mayok kinaig. Tane waimbi ŋgaro pike maŋau te ndakinaig. Kristus nu taŋgine maŋau ŋaigonu pitaika tane kitek kile-mayokkina.
COL 2:12 Tane kule pisne tinaig ta tane Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumnaig. Tane Kuate tuku saŋgri Kristus nu kumna le te-tina ta son ŋga Kristus ndoŋ tiŋganu taŋaŋ tiŋginaig.
COL 2:13 Tane o buk uneka kumaknu minmba kasomŋge Kuate gilai minnaig ta kile Kuate nu tane tuku une ŋakmba saukina sulumba tane Kristus ndoŋ abo ŋak kile-tidiŋgina.
COL 2:14 Sine buk tukul tuku saŋgri kumnemŋge minmba nu dubi maye ndageŋ tukunu sine pa tam tuku mingeŋ. Kuate nu saŋgri ta peuka pa ta tumba ail kazrai mbolŋge nil daŋŋga kume serna.
COL 2:15 Nu Kristus tuku kume mbolŋge guwa sugo sugo ŋakmba tuku saŋgri kile-ibeŋkina le nane ŋakmba am mbolŋge saŋgri kugatok mayok kinaig.
COL 2:16 Ta tuku tane kule le nyamagaŋ tuku tukul, pagumba nye tuku tukul, tambun kitek le kusem afu tuku tukul tane dubi ndakade le afuŋge tane kilmba pasa mbolŋge patikade ta tane ise ndakap.
COL 2:17 Tukul kame taŋaŋ ta ŋakmba alonu prowam tuku kanunu ndo. Alonu ta Kristus mbolŋge mayok kinig.
COL 2:18 Ande nu nuŋe kiŋambi saŋgri tiŋga tane nu ndoŋ nyu kugatok taŋaŋ lok minmba eŋel kame mbariŋniŋbe ŋguwa le tane mbulap. Tane pa tam tuku minig ŋguwa kande nu tuku pasa ise ndakap. Nu kilke te tuku wamdus ŋak minmba ake sinaŋ nuŋe ŋgarosu payamkate.
COL 2:19 Taŋgo ta nu purka nuŋe gabat Kristus kusrete. Ŋgarosu nu nuŋe gabat ndoŋ minit sulumba ndo nu saŋgri ŋak minit. Gabat nu nuŋe ŋgarosu kulatka saŋgri tuwit le ŋgarosu ŋakmba ulendika Kuate tuku saŋgrimbi suŋgokate.
COL 2:20 Tane Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kummba kilke te tuku kila gisleknu nduiye kusrekinaig ta ndaŋam saka tane kilke te mbolok mbal taŋaŋ minmba taŋgo afu tuku tukul dubikam idusde.
COL 2:21 Nane teŋenmba satiŋgig. Agaŋ si nda tap. Nyamagaŋ ta nda nyap. Agaŋ te kire ndawap ŋga satiŋgig.
COL 2:22 Agaŋ kame ta kilmba piro niŋgam le kugawam tuku. Tukul kame ta taŋgo tuku kila mbolŋge ndo mayok kinig.
COL 2:23 Nane naŋgine wamdus dubika eŋel kame mbariŋniŋgam tuku wamdus saŋgrinu pilmba ŋgarosu mape ndakade. Nane nyu kugatok taŋaŋ lok minmba tukul kareŋnu ta dubika naŋgine ŋgarosu piti serniŋgig. Maŋau ta taŋgo am mbolŋge siŋka alo ŋak taŋaŋ mayok kinit ta ŋgarosu kikoŋ tiŋgam tuku nzali peuwam kumuŋ kuga.
COL 3:1 Tane Kuateŋge Kristus te-tina le tane nu ndoŋ tiŋganu taŋaŋ tiŋginaig tukunu kile taŋgine wamdus samba mbolok agaŋ mbolŋge patikap. Kristus nu Kuate ndinam kumamŋge minyo mbili maditaknu mbolŋge minyok minit ta nu tugumŋge patikap.
COL 3:2 Taŋgine wamdus kilke te tuku agaŋ kame mbolŋge pati ndaka samba tuku agaŋ kame mbolŋge patikap.
COL 3:3 Tane Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumnaig sulumba kile taŋgine abo mine maŋau Kristus ndoŋ Kuate tugumŋge kuirok minig.
COL 3:4 Siŋgine abo kitek ta Kristus nu tugu. Nu mayok kuwa le tane nu ndoŋ kilŋa ŋak mayok kaŋgaig.
COL 3:5 Tane kilke te tuku nzali ambokok taŋgine ŋgamuŋgal sinamŋge minig ta kume serniŋgap. Fare fare pino ndoŋ une maŋau, wamdus kutur, ŋule parak maŋau, am pile ŋayo maŋau, agaŋ ndende kilam tuku piriride wamdus ta ŋakmba kume serniŋgap. Ande nu agaŋ ndende kilam tuku piririte ta nu yabri mbara mbariŋte taŋaŋ.
COL 3:6 Wam ŋaigonu ta tuku Kuate tuku gubra taŋgo mbolŋge minit.
COL 3:7 Tane mata buk kilke te tuku mbal minmba wam ŋaigonu ta ke likinaig ta
COL 3:8 kile tane gubra kagli fir maŋau waŋe pasa fulaiŋ pasa ŋaigonu ta ŋakmba nduiye ŋgumneniŋgap.
COL 3:9 Tane wamdus ambokok ta buk kusrekinaig. Ta tuku taŋgine taŋgine muŋgu yabri yabri ndakap.
COL 3:10 Kile tane kitek minig. Tane Kuate kila pile mayewap ŋga nu wamdus kitek tane sinamŋge tugu pilna ta lato lato pilmba minit le ka ka tane kumumbi nuŋe maŋau te-purde.
COL 3:11 Sine kitek mineg ta Zu le Grik, ŋgaro pikanu le ŋgaro nda pikanu, yamban taŋgo le rawe taŋgo, piro taŋgo le kulat taŋgo sine kise kise mine ndakeg. Sine ŋakmba Kristus ndoŋ ulendika ndindo ndo mineg le nu sine ŋakmba sinamŋge minit.
COL 3:12 Tane Kuate tuku mbal minig. Nu tane tuku kume purmba tane kilam tuku maditiŋgina tukunu tane taŋgine taŋgine muŋgu sinaniŋmba raŋgun magenu ŋak minmba ye ye ndaŋgap. Tane ŋgan minmba wamdus bafuk ŋak minmba
COL 3:13 ande tuku pitik gubra te ndakap. Suŋgo nu tane tuku mbar sauka gilaiŋgina taŋamba ndo taŋgine taŋgine mbar gilaiŋgap.
COL 3:14 Wam magenu sakit ta kume pur maŋaumbi kile-mayokkap. Taŋawap ta wam kame ta ulendika kumumbi mayok kaŋgat.
COL 3:15 Sine ŋgarosu ndindo minmba Kristus ndoŋ ulendika nu tuku ŋgamuŋgal mukuk sinamŋge minam tuku Kuate nu sine wikina. Sine wam ŋakmba ke likeg ta ŋgamuŋgal mukuknu maŋau taŋge kulatkuwa. Tane Kuate tuku gare-garekap.
COL 3:16 Kristus tuku pasa tane sinamŋge kumuŋganu minwa le tane wamdus kuyar mayenumbi taŋgine taŋgine muŋgu tumka riroŋ pasa sakap. David tuku mune, mune magenu afu, Tukul Guwa tuku mune ta ŋakmba ninde lika wamdus sinamŋge Kuate tuku nyu te-duŋgap.
COL 3:17 Tane wam afu ke lika ko pasa sakam ŋga tane Suŋgo Yesus tuku nyu idusmba wam ŋakmba ta ke lika nu mbolŋge Kuate tuku nyu te-duŋgap.
COL 3:18 Pino kame, tane Kristus tuku mbal minig ta te-mayokmba taŋgine taŋgo kumnemŋge minap.
COL 3:19 Taŋgo kame, tane taŋgine pino kame tuku kume purkap sulumba nane pasa saŋgrinumbi piti ser ndaniŋgap.
COL 3:20 Kiŋo kame, tane wam ŋakmba mbolŋge ina mam tuku miŋge dubikap. Suŋgo nu wam ta nzalite.
COL 3:21 Taŋgo kame, tane taŋgine kiŋo kame ake sinaŋ sigair sigair ndaniŋgap. Tane taŋawap ta nane wam magenu kam tuku saŋgri kusrede.
COL 3:22 Piro taŋgo, tane wam ŋakmba mbolŋge taŋgine gabat tuku miŋge kumnemŋge minap sulumba tane kulatkade mbal am mbolŋge nane nzaliniŋgam tuku ndo piro ndakap. Tane Kuate tuku idusmba wamdus tugusekmbi mara mara pirokap.
COL 3:23 Tane wam ŋakmba ke likade ta Suŋgo tuku piroket ŋga gare ŋak pirokap sulumba piro te taŋgo tuku piro ŋga idusmba ke ndakap.
COL 3:24 Suŋgo nuŋge tane lafunu tiŋgamŋgat wam ta gilai ndaŋgap. Tane Suŋgo Yesus tuku piro mbal minig. Nu nuŋe mbal wam magenu niŋgam tuku patikina.
COL 3:25 Taŋgo ima nu wam ŋayonu kumba minit ta Kuate nu nane ŋakmba lafunu niŋgamŋgat. Nu ande kusrewe nda.
COL 4:1 Piro taŋgo tuku gabat mbal, tane maŋau tiŋreknumbi taŋgine piro mbal kulatkap. Tane mata taŋgine Suŋgo samba mbolŋge minit ta gilai ndaŋgap.
COL 4:2 Tane kanyum ndamba wamdus suŋgo ŋak yabaŋmba minmba Kuate gare pasa tape.
COL 4:3 Tane sine tuku mata Kuate yabaŋap le nu sine pasa mayenu kukliwam tuku ndin tumsiŋguwa le sine Kristus tuku wam te-mayokbe. Wam ta buk kuirok minna ta kile kilimok minit. Ye wam ta kukliwen tukunu kile ye muli wandek sinamŋge minet.
COL 4:4 Tane Kuate yabaŋap le ye kumumbi pasa ta te-mayoki le nane ismba katesewaig.
COL 4:5 Tane Kuate dubi ndade mbal tugumŋge minig ta wamdus kuyar mayenu ŋak mbal taŋaŋ minap. Ait afu wam magenu ke likam tuku prode ta ake kusre ndakap.
COL 4:6 Tane nyamagaŋ sol ŋak taŋaŋ pasa kikoŋnu ndo saka minap. Taŋamba tane nane afu tuku pasa kumumbi lafuwamŋgaig.
COL 4:7 Siŋgine gulab Tikikus nu sine turka sine ndoŋ Suŋgo tuku piroka ye tuku piro tuma minit. Nu tane tugum prowa sulumba ye tuku wam ŋakmba kubewamŋgat.
COL 4:8 Sine mineg maŋau te nuŋge tane kila satiŋmba tane tuku ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwa ŋga ye nu kukulet.
COL 4:9 Tane tuku taŋgo Onesimus nu mata Tikikus ndoŋ tane tugum kuwaik ŋga sawet. Nu siŋgine gulab nu Kristus dubi mayete. Nale ar taŋge wam ŋakmba teŋge mayok ke likade ta kubeu tiŋgamŋgaik.
COL 4:10 Aristarkus nu ye ndoŋ muli wandek sinam teŋge minek nu tane gare pasa tiŋgit. Barnabas ndaret nuŋe Markus nu mata tane gare pasa tiŋgit. Ye o buk tane satiŋgen taŋamba kile maŋ satiŋget. Nu tane tugum prowa kande nu tap.
COL 4:11 Taŋgo ande Yesus mape nyu Yustus nu mata tane gare pasa tiŋgit. Yiŋe piro mbal ŋgamukŋge nane keŋ ta ndo Zu taŋgo minmba Kuate tuku gageu afu kilam tuku pirokade. Nane mbolŋge ye ŋgamuŋgal wamdus bulkate.
COL 4:12 Tane tuku taŋgo Epafras Yesus Kristus tuku piro taŋgo nu mata tane gare pasa tiŋgit. Tane saŋgri tiŋga sugoka Kuate tuku nzali ŋakmba kila palpe ŋga nu wamdus saŋgrinu pilmba mara mara tane tuku ŋga Kuate yabaŋte.
COL 4:13 Nu tane tuku Laodisea mbal tuku Hirapolis mbal tuku piro saŋgrite le kaŋgeret.
COL 4:14 Siŋgine gulab dokta Lukas nale Demas ndoŋ tane gare pasa tiŋgik.
COL 4:15 Siŋgine tira kame Laodiseaŋge minig ta sine tuku gare pasa te saniŋgap. Nimfa ŋgade pino ta Kuate tuku kuasmbi nu tuku wandekŋge maŋgurkade ndoŋ siŋgine gare pasa nane mata saniŋgap.
COL 4:16 Tane waŋe te bur suluwap sulumba Laodisea mbal burkam tuku niŋgap. Ye Laodisea mbal tuku waŋe ande kuyarmba pilen ta tane mata waŋe ta tumba burkap.
COL 4:17 Tane Arkipus sawap le nu wamdus ndindo ndo tumba Kuate tuku piro tina ta suluwa.
COL 4:18 Ye Paulus kile yiŋe waimbi kaiye pasa te kuyaramŋgit. Tane ŋakmba kaiye. Ye muli wandek sinamŋge minet te tane ye gilai ndaŋgap. Kuate nu tane ake sinaŋ make patikuwa. Son.
1TH 1:1 Tane Mam Kuate, Suŋgo Yesus Kristus nale tuku mbal Tesalonikaŋge minig tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Silvanus le Timoteus sine tane ndoŋ pasa-pasakam proweg. Kuate nu tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwa. Son.
1TH 1:2 Sine mara mara tane idustiŋmba Kuate gare pasa tuweg. Sine yabaŋeg ait mbolŋge tane tuku nyu turmba te-mayokeg.
1TH 1:3 Tane taŋgine ŋgamuŋgal son alonu kile-mayokka taŋgine kume pur maŋaumbi afu turkam tuku matuk tukulka Suŋgo Yesus minde minig ta saŋgri tiŋgade.
1TH 1:4 O tira kame, Kuate nu tane tuku kume purna sulumba tane maditiŋmba kilna ta sine kila.
1TH 1:5 Sine o buk tane tugumŋge Kristus tuku pasa mayenu kukligeŋ le Tukul Guwa tuku saŋgrimbi pasa ta mayok ka tane tuku ŋgamuŋgal nduasekina le tane son ŋginaig. Sine pasa kukligeŋ mbal tane ŋgamukŋge mingeŋ le sine tuku maŋau ta tane kila pilnaig.
1TH 1:6 Tane pasa mayenu ismba dubimba piti suŋgomba kaŋgerkinaig ta Tukul Guwa tane turka sinzaŋtiŋgina le tane wamdus bulkinaig. Taŋamba tane Suŋgo tuku maŋau sine tuku maŋau ndui ta dubinaig.
1TH 1:7 Taŋgine maŋau mayenu taŋge Yesus son ŋgade mbal Masedonia le Akaia ma tugu mbolŋge mine likade ta nane Yesus dubi mayewam tuku ndin tumniŋgina.
1TH 1:8 Tane mbolŋge Suŋgo tuku pasa Masedonia le Akaia ma tugu mbol ndo kine ndakina. Tane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau ta kilke mbol mbal ŋakmba isnaig. Ta tuku sine afu saniŋgam tuku mine ndakade.
1TH 1:9 Kuga. Nane ŋakmba sine tugum pro teŋenmba tane tuku sakade le iseg. Sine tane Tesalonika mbal tugumŋge pasa kukligeŋ le tane ismba Mbara tugusek abo tugu ŋak nu kumnemŋge minam saka ŋgamuŋgal biye mbilmba taŋgine yabri mbara ŋakmba kusreka Kuate ndo dubide.
1TH 1:10 Kile tane nu tuku Kiŋo samba mbolŋge ndekam tuku tairŋga minig ta pro sakade le iseg. Kuate tuku Kiŋo ta Yesus. Nu kumna le Kuateŋge nu te-tina le nu aboŋga tiŋgina. Kuate nu pro pilesiŋgam tuku pa ta laipsiŋgam tuku Yesus nu muskil kile-tidiŋge siŋgit.
1TH 2:1 O tira kame, sine tane tugumŋge pirokigeŋ ta ake piro ndakigeŋ. Alonu tane mbolŋge mayok kina ta tane kila.
1TH 2:2 Sine tane tugum pro ndamba Filipiŋge pirokigeŋ ta afuŋge rar suŋgo siŋmba kiko pilesiŋginaig. Sine tane tugum promba afu sine ŋgueu patikinaig ta Kuate nu sine saŋgri pilesiŋgina le sine saŋgri tiŋga nu tuku pasa mayenu kuklimba satiŋgigeŋ.
1TH 2:3 Sine tane pasa ismba son ŋgap ŋga pasa kukliweg te mbar wamdus ko kutur wamdus dubimba pasa kukli ndaweg. Ko tane yabritiŋgam tuku pasa ta sa ndakeg.
1TH 2:4 Kuga. Kuate nu abo abo sine tuku maŋau kaŋgerna sulumba nuŋe pasa mayenu kukliwam tuku piro te sine tuku wai mbolŋge pilna. Ta tuku pasa mayenu kukliweg te taŋgoŋge sine nzalisiŋgam tuku kukli ndaweg. Kuate nu sine tuku ŋgamuŋgal pileŋgate ta nu nzaliwa ŋga pasa kukliweg.
1TH 2:5 Sine tane tugumŋge ŋule parak pasa sa ndakigeŋ ta tane kila. Ko tane tuku agaŋ ndende kilam tuku piririmba yabri pasa sa ndatiŋgigeŋ ta Kuate nu kila.
1TH 2:6 Sine Kristus tuku aposel nyu tigeŋ ta nyu tambi sine tane tuku wamdus didi ndakigeŋ. Tane Tesalonika mbal ko mbal afu kise sine tuku nyu payamkam tuku sine idus ndaweg.
1TH 2:7 Ina ande nuŋe kiŋo kame kulatkate taŋamba ndo sine tane ŋgamukŋge wamdus bafukmbi tane kulatkigeŋ.
1TH 2:8 Sine tane tuku wamdus suŋgo pilgeŋ sulumba Kuate tuku pasa ndo sanu tuku idus ndageŋ. Sine siŋgine wamdus ŋakmba kile-mayokka tane tumtiŋgam tuku idusgeŋ.
1TH 2:9 O tira kame, sine tane ŋgamukŋge Kuate tuku pasa mayenu kuklimba mingeŋ sulumba sine tane piti tiŋbekig ŋga sine furir ki mindek siŋgine miroŋ ŋgaro turam tuku piro kareŋka matuk tukulkigeŋ ta tane kila.
1TH 2:10 Sine maŋau tiŋreknu mbar kugatok tane Yesus son ŋgade mbal tugumŋge mayok kageŋ ta tane ŋakmba kila. Kuate nu mata kila.
1TH 2:11 Tane Kuate tuku gageu mayok ka nuŋe kilŋa tugum prowam tuku nu tane wikate. Nu tane wikate ta taŋgine mine mbolŋge kumumba te-mayokap ŋga taŋgo kame naŋgine kiŋo kame mbolŋge maŋau kade taŋamba sine tane mbolŋge kigeŋ. Sine tane sarsartiŋmba wamdus saŋgri piletiŋmba riroŋ pasa tiŋgigeŋ.
1TH 2:13 Sine tane tugumŋge Kuate tuku pasa kukligeŋ ta tane pasa ta ismba taŋgo tuku pasa taŋaŋ ise ndakinaig. Tane kumumbi idusmba Kuate tuku pasa ŋga tinaig. Tane Kuate son ŋgade mbal pasa ta tuku saŋgri tane sinamŋge pirokate. Wam ta tuku sine mara mara Kuate gare pasa tuweg.
1TH 2:14 O tira kame, Yesus Kristus ndoŋ ulendikade mbal Kuate tuku kuasmbi Yudea ma tugu mbolŋge mine likade ta tane nane taŋaŋ mayok kinaig. Zu mbal afu naŋgine mbal piti niŋginaig taŋamba ndo taŋgine mbal afuŋge tane mata piti tiŋginaig.
1TH 2:15 Zu mbal nane Kuate tuku tuan taŋgo bale farniŋmba siŋgine Suŋgo Yesus mata balenaig. Taŋamba nane sine mata pitaikinaig. Nane siŋka Kuate gare tuwe ndakade. Nane taŋgo ŋakmba tuku ŋgueu minig.
1TH 2:16 Sine tane kasomok mbal pasa mayenu satiŋgeg le Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgit maŋau ta sine kusrebe ŋga Zu mbal nane sine peusiŋgam dirnaŋgade. Taŋade le naŋgine mbar sugo ke likinaig ta kumuŋgam bafute le nane Kuate tuku pa ŋayonu kaŋgeramŋgaig.
1TH 2:17 O tira kame, sine ait fagnu mbolŋge muŋgu kusrekigeŋ ta siŋka ŋgamuŋgalmbi kuga. Ŋgarosu ndo muŋgu kusrekigeŋ. Sine maŋ tane tumail kaŋgernu tuku wamdus saŋgrinu pilmba ndin sota wamdus suŋgo ŋak mingeŋ.
1TH 2:18 Ye Paulus sine maŋ tane tugum prowam tuku ndin sota minen ta Satan nu sine tuku ndin tukulna.
1TH 2:19 Siŋgine Suŋgo Yesus nu prowa le sine nu tugumŋge tiŋgamŋgig ta sine tane mbolŋge ndo tumail puluka gare suŋgo tumba payamkamŋgig.
1TH 2:20 Siŋgine nyu te-mayokmba gare-garekam tuku agaŋ ta tane ndo.
1TH 3:1 Sine tane kaŋgernu tuku wamdus suŋgo ta kume seram kumuŋ kuga tukunu sikile ndo Silas ndoŋ Atensŋge minbe ŋga
1TH 3:2 sikile tira Timoteus kukulkeŋ le tane tugum prona. Nu Kuate tuku piro taŋgo minmba Kristus tuku pasa mayenu kuklite. Nuŋge tane tuku ŋgamuŋgal son saŋgri piletiŋmba tane ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋgam tuku nu kukulkeŋ.
1TH 3:3 Tane piti ŋgamukŋge minig ta wamdus bike ndaka saŋgri tiŋgap ŋga iduskeŋ. Sine Kristus tuku mbal piti taŋaŋ kaŋgerkam tuku mineg ta tane kila.
1TH 3:4 Sine buk tane ndoŋ mingeŋ sulumba sine Kristus tuku mbal piti kaŋgerkamŋgig ŋga satiŋgigeŋ. Pasa satiŋgigeŋ ta kile alonu kaŋgerde.
1TH 3:5 Tane piti afu kaŋgerkade ta ye ismba tane kaŋgerkam tuku wamdus kume sere fugumba tane tuku ŋgamuŋgal son isam tuku Timoteus kukulen le tane tugum kina. Satan nu tane tagotiŋguwa le ndekap le sine tane tugumŋge piro kareŋkigeŋ ta alo kugatok ŋgubekig ŋga ye nu kukulen.
1TH 3:6 Kile Timoteus nu tane kusreka sile tugum te promba taŋgine ŋgamuŋgal son bike ndaka taŋgine kume pur maŋau saŋgrinu minit ta kubete le isek. Tane sile tuku wamdus mayenu ŋak minig le sile tane kaŋgerkam tuku wamdus suŋgo pilek taŋamba ndo tane mata sile kaŋgernu tuku wamdus suŋgo pilig.
1TH 3:7 O tira kame, sile piti suŋgo sinamanzer ŋak minmba tane tuku ŋgamuŋgal son tuku maŋau isek le wamdus bul sersikit.
1TH 3:8 Tane Suŋgo kusre ndamba nu dubi mayede tukunu sile piti te sinamŋge gare tumba saŋgri tek.
1TH 3:9 Sine tane idustiŋmba Kuate tuku am mbolŋge gare teg wam taŋge marosiŋgit le sine tane tuku ŋga Kuate tuku nyu te-duŋgeg.
1TH 3:10 Ki furir mindek sine tane kaŋgernu tuku wamdus ndindo ŋak minmba Kuate yabaŋmba mineg. Sine tane tugum promba tane tuku ŋgamuŋgal son wam afu denkade ta tumtiŋgam tuku idusmba mineg.
1TH 3:11 Mam Kuate siŋgine Suŋgo Yesus nale ndin inum tumsiŋguwaik le sine tane tugum prowam tuku idusmba yabaŋeg.
1TH 3:12 Suŋgo nu tane tuku kume pur maŋau saŋgri pilewa le sine tane tuku lato lato kume purmba mineg taŋamba ndo tane mata taŋgine tira kame, taŋgo ŋakmba tuku lato lato kume purkap ŋga yabaŋeg.
1TH 3:13 Tane taŋawap ta Suŋgo nu tane tuku ŋgamuŋgal saŋgri piletiŋmba minwa le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus nu nuŋe mbal ndoŋ prowa le tane Mam Kuate tugumŋge mbar kugatok purfeŋnu tiŋgamŋgaig. Son.
1TH 4:1 O tira kame, sine Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge tane wam ande kam tuku sarsartiŋgamŋgig. Sine o buk tane ndoŋ minmba mine maŋau Kuate nzalite ta tumtiŋgigeŋ le tane kila pilmba kile taŋamba minig. Tane mine maŋau ta lato lato kumba minap ŋga satiŋgeg.
1TH 4:2 Sine Suŋgo Yesus tuku nyu mbolŋge tane wam pagu pasa satiŋgigeŋ ta tane kila.
1TH 4:3 Tane purfeŋnu minap ta Kuate tuku nzali. Tane fare fare taŋgo pino ndoŋ une ndaka
1TH 4:4 maŋau tiŋreknumbi pino kilap.
1TH 4:5 Nane Kuate gilai mbal naŋgine ŋgarosu tuku nzali mbolŋge pino fare fare kilig taŋamba ke ndakap.
1TH 4:6 Tane taŋgine tira ande lukamba nu tuku pino didika nale muŋgu kilik wam ta pur ndanikap. Nane taŋamba kade mbal ta Suŋgo nu lafunu niŋgamŋgat. Sine riroŋ pasa ta buk satiŋgigeŋ le tane isnaig.
1TH 4:7 Kuate nu sine wikina ta kutur ŋak minbe ŋga wi ndakina. Nu sine purfeŋnu minbe ŋga wikina.
1TH 4:8 Ande nu wam pagu pasa te pitaikate ta nu taŋgo tuku miŋge pitai ndate. Nu Kuate Tukul Guwa siŋgit nu tuku miŋge pitaite.
1TH 4:9 Tane taŋgine taŋgine kume purkam tuku Kuateŋge tumtiŋgina. Ta tuku ye tane maŋau ta kap ŋga kuyar ndawet.
1TH 4:10 Tira kame Masedonia ma tugu mbolŋge mine likade ta tane nane ŋakmba tuku kume purkade. Taŋgine maŋau mayenu ta ndo lato lato kap.
1TH 4:11 Tane ŋgan mine maŋau mbolŋge minam tuku wamdus saŋgrinu palpe. Taŋgine wam ndo idusniŋmba afu tuku wam kuer ndakap. Tane ake mine ndaka waimbi pirokap. Sine buk taŋamba tane wam pagutiŋgigeŋ.
1TH 4:12 Tane taŋamba pirokap ta Yesus dubi ndade mbal tane kaŋgerka tane tuku saka minamŋgaig. Maŋau ta mbolŋge taŋgine ŋgarosu kulatka afu piti serniŋge nda.
1TH 4:13 O tira kame, tane kumig mbal tuku wamdus mbarbekaig ŋga sine tane kila satiŋgamŋgig. Mbal afu Yesus ndoŋ minam tuku idus ndamba naŋgine kumig mbal ta tuku malmbika piti suŋgo tade. Tane taŋgine kumig mbal tuku malmbi suŋgo ndawap.
1TH 4:14 Yesus nu kummba aboŋgina ta sine son ŋgeg. Taŋamba ndo Yesus son ŋga kumig mbal nane Kuateŋge kile-tidiŋguwa le Yesus ndoŋ prowamŋgaig ta sine mata son ŋgeg.
1TH 4:15 Sine kile pasa satiŋgamŋgig te Suŋgo tuku pasa. Suŋgo nu prowa le sine kilke te mbolŋge abo ŋak mineg mbal kumanu mbal kile-ŋgumnemke nda. Kuga.
1TH 4:16 Wi saŋgri mayok kuwa le eŋel kame tuku gabat nu wikuwa le Kuate tuku tabil fudukuwa le Suŋgo nu samba mbolŋge ndekamŋgat. Ndekuwa le nane Kristus son ŋga kumig mbal amboŋga tiŋgamŋgaig.
1TH 4:17 Nane taŋawaig le kilke te mbolŋge son ŋga mineg mbal sine ŋakmba kilmba kile-duŋguwa le gau mbol ambeŋge kumig mbal ndoŋ ulendika kumba Yesus tugumŋge maŋgurkamŋgig. Taŋabe sulumba sine Suŋgo ndoŋ mara mindek minmba minamŋgig.
1TH 4:18 Tane pasa tembi taŋgine taŋgine wamdus piti kile-ibeŋkap.
1TH 5:1 O tira kame, Suŋgo nu ginu ait mbolŋge prowamŋgat ye ta tuku kuyar ndawet.
1TH 5:2 Suŋgo tuku ait kuayar taŋgo nu pitik furir prote taŋaŋ mayok kaŋgat ta tane kila.
1TH 5:3 Taŋgo nane sine mine mayeweg ŋguwaig le Suŋgo nu pitik ndo prowa le kuma kuma nane mbolŋge prowamŋgat. Pino nu kiŋo te-palmbim ŋga pitik rar tate taŋaŋ nane mbolŋge prowamŋgat. Nane piti ta laipe nda.
1TH 5:4 O tira kame, tane ma furir sinamŋge mine ndakade. Ait ta prowa le kuayar taŋgo prote le nane piriri ŋayode taŋamba tane piririwe nda.
1TH 5:5 Sine ŋakmba bulu tuku kiŋo kame minmba ma make ko furir mine ndakeg. Sine mafeŋ mineg.
1TH 5:6 Ta tuku afu kinyanu taŋaŋ minig ta sine kinye ndakube. Sine wamdus kuyar mayenu ŋak mambilmba minbe.
1TH 5:7 Kinyig mbal nane furir ait mbolŋge kinyig. Kule kamenu nyade mbal nane furir kule nyumba ŋginŋgankade.
1TH 5:8 Sine taŋamba kuga. Sine mafeŋ mineg tukunu sine wamdus kuyar mayenu ŋak minmba kame taŋgo nuŋe ŋgaro kigraibkam tuku agaŋ patikade taŋamba patikube. Sine ŋgamuŋgal son kume pur maŋau kilmba tawo soŋgam tuku agaŋ taŋaŋ silikube. Kuate nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit alonu ta minde minmba hat kareŋnu taŋaŋ kaikube.
1TH 5:9 Sine Kuate tuku gubra kaŋgeram tuku nu sine pati ndakina. Kuga. Sine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge muskil kile-tidiŋgam tuku patikina.
1TH 5:10 Nu prowamŋgat ta sine abo minbe le ko kumbe le sine nu ndoŋ minmba minam tuku nu sinenu ŋga kumna.
1TH 5:11 Ta tuku tane taŋgine taŋgine wamdus piti kile-ibeŋka muŋgu saŋgri piletiŋgig taŋamba ndo minmba minap.
1TH 5:12 O tira kame, taŋgine gabat kame nane Suŋgo tuku maŋau tumtiŋmba tane kile-tidiŋgam tuku riroŋ pasa satiŋgig ta tane nane tuku nyu idusniŋmba kumnemŋge minap.
1TH 5:13 Nane Kuate tuku piro kade tukunu nane tuku kume purka nane tuku nyu idusniŋgap. Tane taŋgine taŋgine wamdus mukuk ŋak minap.
1TH 5:14 O tira kame, taŋgine taŋgo afu ake kaloimba likade ta riroŋ pasa niŋgap. Afu wamdus piti ŋak ta taŋgine pasambi nane tuku piti kile-ibeŋkap. Nane afu ŋgamuŋgal son saŋgri kugatok ta sinzaŋniŋmba turkap. Taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge gubra kugatok ŋgan minap.
1TH 5:15 Nane afu tane ŋaigo siglikuwaig ndeta maŋau ndui tambi lafu ndawap. Taŋgine tira kame ko taŋgo ŋakmba mbolŋge wam magenu ke likam tuku wamdus saŋgrinu palpe.
1TH 5:16 Tane mara mara gare ŋak minmba
1TH 5:17 Kuate yabaŋmba minap.
1TH 5:18 Tane mbolŋge wam afu prode ta tuku Kuate gare ndo tape. Tane Kristus Yesus tuku mbal taŋamba kam tuku Kuate nu nzalite.
1TH 5:19 Tukul Guwa nu pa taŋaŋ tane mbolŋge uge ŋak minit ta fu ndawap.
1TH 5:20 Nane afu Tukul Guwaŋge pasa tumniŋgig le kile-mayokkade ta pasa ta talaka pitai ndawap.
1TH 5:21 Tane wam ŋakmba pileŋga wam ŋaigonu ŋgumneniŋmba wam magenu ta ndo biye dewap.
1TH 5:23 Ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok maŋau Kuate nu tugu. Nuŋge tane tiŋreknu kile-mayokkuwa. Nu tane kulatka minwa le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus Kristus prowa le taŋgine ŋgaro ŋgamuŋgal kanu ta ŋakmba mbar kugatok purfeŋnu mayok kaŋgaig. Sine taŋamba tane tuku ŋga Kuate yabaŋeg.
1TH 5:24 Kuate nu tane wikate ta nu siŋka taŋamba kamŋgat.
1TH 5:25 O tira kame, tane sine tuku yabaŋap.
1TH 5:26 Tane taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ muŋgu kume purkade maŋau ta alonu te-mayokap.
1TH 5:27 Ye Suŋgo tuku nyu mbolŋge pasa te satiŋget. Waŋe te burkap le tira kame ŋakmba iswaig.
1TH 5:28 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tane ŋakmba make patikuwa. Son.
2TH 1:1 Tane Mam Kuate le Suŋgo Yesus Kristus nale tuku mbal Tesalonikaŋge minig tane ŋakmba kaiye. Ye Paulus Silvanus le Timoteus sine tane ndoŋ pasa-pasakam proweg.
2TH 1:2 Mam Kuate le Suŋgo Yesus Kristus nale tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
2TH 1:3 O tira kame, sine mara mara tane idustiŋmba Kuate gare pasa tuweg. Taŋgine ŋgamuŋgal son suŋgo ŋayote le tane taŋgine taŋgine lato lato muŋgu kume purkade tukunu sine Kuate gare pasa tuweg ta maŋau kumumbi keg.
2TH 1:4 Sine Kuate tuku kuasmbi ŋakmba ŋgamukŋge tane tuku suŋgomba saka payamkeg. Nane afu tane pitimbi tidoŋgade le rar kamusmba taŋgine ŋgamuŋgal son bike ndaka saŋgri tiŋgade wam ta tuku sine tane tuku payamka nane saniŋgeg.
2TH 1:5 Kuate nu kumumbi tane piletiŋgit. Tane Kuate kulatkate ma mbol kambim tuku minig sulumba piti ta kaŋgerde. Nu piti tambi tane saŋgri piletiŋguwa le minap ma ma nu kulatkate ma mbol kaŋgaig.
2TH 1:6 Suŋgo Yesus nu nuŋe eŋel kame saŋgri ŋak nane ndoŋ samba mbolŋge pa mane suŋgo taŋaŋ mayok kuwaig le nane afu tane piti tiŋgig ta Kuate nu kumumba pa niŋgamŋgat.
2TH 1:8 Nu promba nane afu Kuate idus ndade mbal siŋgine Suŋgo Yesus tuku pasa mayenu pitaide mbal nane ŋakmba pa suŋgo niŋgamŋgat.
2TH 1:9 Nu nane pa niŋguwa le nane Suŋgo tuku tumail nuŋe kilŋa maŋ kaŋger ndamba mine ŋayonu mbolŋge minmba minamŋgaig.
2TH 1:10 Nu prowa le sine nuŋe mbal nu kaŋgermba mbariŋ-mbariŋmba nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋgamŋgig. Sine tane ŋgamukŋge pasa kukligeŋ le tane son ŋginaig ta tane mata nu mbariŋamŋgaig.
2TH 1:11 Sine wam ta idusmba mara mara tane tuku ŋga Kuate yabaŋeg. Nu tane nuŋe mbal mayok kambim tuku wikina ta tane nu am mbolŋge taŋamba mayok kape ŋga nu yabaŋeg. Tane buk taŋgine ŋgamuŋgal sonmbi wam magenu ŋakmba kam idusde tukunu Kuateŋge nu nuŋe saŋgri tiŋguwa le wam kame taŋamba mayok kuwaig ŋga iduseg.
2TH 1:12 Mayok kuwaig le Suŋgo Yesus Kristus tuku nyu tane ŋgamukŋge suŋgokuwa le tane nu mbolŋge mata nyu tamŋgaig. Siŋgine Kuate Suŋgo Yesus Kristus nale tane ake sinaŋ make patikade. Son.
2TH 2:1 O tira kame, Suŋgo Yesus Kristus prowa le sine ŋakmba nu tugumŋge maŋgurkamŋgig. Sine wam ta tuku pasa afu satiŋgamŋgig.
2TH 2:2 Ande nuŋe kiŋambi Yesus nu buk luka prona ŋga sakuwa ko Paulus nane taŋamba sakinaig ko kuyarnaig ŋga satiŋguwaig ndeta tane pasa ta ismba piriri ŋayomba ŋgamuŋgal piti ndatiŋguwa.
2TH 2:3 Tane riroŋkap. Nane afu tane yabritiŋbekaig. Yesus prowam tuku ait ta pro ndawa le amboŋga taŋgo pino ŋakmba wamdus ulendimba Kuate pitaiwaig le une tuku tugu taŋgo mayok kaŋgat. Taŋgo ta nu ŋgisikam tuku taŋgo.
2TH 2:4 Nu mayok ka taŋgo nu ndo mbariŋwaig ŋga idusmba taŋgo tuku mbara yimyam naŋgine mbariŋniŋgam tuku agaŋ kame ta ŋakmba ndoŋ ŋgueu minmba tidoŋ pankamŋgat. Nu Kuate tuku wande suŋgo sinamŋge minyok minmba ye ndo Kuate ŋga sakamŋgat.
2TH 2:5 Ye tane ndoŋ minen sulumba wam ta tuku satiŋgen ta tane idus ndade?
2TH 2:6 Une tuku tugu taŋgo ta nuŋe ait kumuŋguwa le nu mayok kaŋgat. Saŋgri andeŋge nu mayok kambim tuku peute. Saŋgri ta tane kila.
2TH 2:7 Kile une tuku tugu taŋgo nu kuirkuirka piroka minit. Taŋamba minwa le ma ma saŋgri nu peumba minit ta nu kusrewamŋgat.
2TH 2:8 Kusrewa le une tuku tugu taŋgo nu mayok kaŋgat.
2TH 2:9 Mayok kuwa le Satan nu saŋgri yimyam tuwa le nu yabri wam kitek saŋgri ŋayo gudommba kile-mayokkamŋgat.
2TH 2:10 Taŋamba nu nane ŋgisikam tuku mbal tugumŋge maŋau ŋaigonu ke lika saŋgri tambi yabriniŋgamŋgat. Nane muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku pasa tugusek ismba mbulmba pitaide tukunu nane ŋgisikam tuku minig.
2TH 2:11 Ta tuku Kuate nu nane tuku wamdus ŋginŋgan serniŋguwa le nane yabri maŋau ta kaŋgerka son ŋgamŋgaig.
2TH 2:12 Nane Kuate tuku pasa tugusek pitaide sulumba une maŋau kam tuku ŋgamuŋgal kunde-kundeniŋgig mbal Kuate nu nane pa ŋayonu niŋgamŋgat.
2TH 2:13 O tira kame, sine tane idustiŋmba Kuate gare pasa tuweg. Nu tane tuku kume purte. Nu abo abo tane Tukul Guwa mbolŋge Kuate tuku mbal mayok ka pasa tugusek ismba son ŋgap le tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku tane maditiŋgina.
2TH 2:14 Tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku kilŋa saŋgri suŋgo tap ŋga sine tane ŋgamukŋge pasa mayenu kukligeŋ le Kuate nu tane wikina.
2TH 2:15 O tira kame, tane wam ta idusmba bike ndaka saŋgri tiŋga siŋgine miŋgembi ko waŋembi Kuate tuku pasa satiŋgigeŋ ta dubi mageka bige dedeŋgap.
2TH 2:16 Siŋgine Mam Kuate nu sine tuku suŋgomba kume purmba ake sinaŋ sine make patikate le sine wam mayenu tairŋga minmba ŋgamuŋgal mukuk ŋak mineg.
2TH 2:17 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus Mam Kuate nale tane wamdus saŋgri piletiŋguwaik le tane wam ke likade ko pasa sakade ta magenu kile-mayokkap ŋga Kuate yabaŋet. Son.
2TH 3:1 O tira kame, ye pasa te ndo satiŋgamŋgit. Suŋgo tuku pasa tane ŋgamukŋge suŋgokina taŋamba afu ŋgamukŋge suŋgokuwa ŋga tane sine tuku ŋga Kuate yabaŋap.
2TH 3:2 Kuate tuku pasa isig mbal afu son nda ŋgade. Ta tuku taŋgo ŋaigonu nane sine ŋaigo siglikubekaig ŋga Kuateŋge sine tursiŋgam tuku ŋga yabaŋap.
2TH 3:3 Suŋgo nuŋge tane tuku ŋgamuŋgal saŋgri piletiŋgamŋgat. Nu tane kulatkuwa le Satan nu tane ŋaigo siglike nda.
2TH 3:4 Suŋgo nu wamdus siŋgina le sine tane tuku wamdus ar ar ndaweg. Sine wam pagu pasa buk satiŋgigeŋ ta tane taŋamba ndo ke lika minmba minamŋgaig ta sine kila.
2TH 3:5 Kuateŋge tane wamdus purfeu sertiŋguwa le nu tane tuku suŋgomba kume purte wam Yesus nu saŋgri tiŋga bike ndakina maŋau ta lato lato kila patika wamdus saŋgri tiŋgap ŋga ye tane tuku ŋga Kuate yabaŋet.
2TH 3:6 Tira kame, sine siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku nyu mbolŋge wam pagu pasa te satiŋgamŋgig. Tira ande nu sine tane wam pagu tiŋgigeŋ pasa ta pitaimba piro ndaka ake kaloimba minwa kande tane nu ndoŋ ulendi ndakap.
2TH 3:7 Sine tane ŋgamukŋge mingeŋ ta ake kaloimba mine ndakigeŋ.
2TH 3:8 Sine afu tugumŋge nyamagaŋ ake yai ndakigeŋ. Sine ŋakmba piyamba kilgeŋ. Sine tane piti tiŋbekig ŋga ki furir mindek siŋgine waimbi piroka matuk kageŋ.
2TH 3:9 Sine Kristus tuku piro mbal tukunu sine tane tuku agaŋ ndende ake kilam kumuŋ ta tane sine tuku maŋau ta kubemba taŋamba pirokap ŋga sine piroka tane tuku agaŋ ndende kile ndakigeŋ.
2TH 3:10 Sine tane ŋgamukŋge mingeŋ sulumba teŋenmba wam pagutiŋgigeŋ. Taŋgo ima nu piro ndaka ake minwa kande nu nyamagaŋ nye ndakuwa ŋgigeŋ.
2TH 3:11 Tane tuku afu kanyummba ake kaloimba minig sulumba afu tuku wam kugerkade ta afuŋge kubede le sine iseg.
2TH 3:12 Sine Suŋgo Yesus Kristus tuku nyu mbolŋge mbal taŋaŋ wam pagu pasa tembi sarsarniŋgamŋgig. Nane wamdus bafukmbi piroka piro tuku piya tambi naŋgine nyamagaŋ piyawaig.
2TH 3:13 Tira kame, tane wam magenu kam tuku kanyum ndawap.
2TH 3:14 Sine waŋe te pilbe le tane tugum prowa le ande nu sine tuku pasa te pitaiwa kande tane nu kaŋgermba kiko tuwa ŋga nu ndoŋ ulendi ndakap.
2TH 3:15 Nu tane tuku tira ta nu ŋgueu taŋgo taŋaŋ kaŋger ndamba nu riroŋ pasa tape.
2TH 3:16 Ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok maŋau Suŋgo nu tugu. Nuŋge mara mara taŋgine mine ŋakmba tuku ŋgamuŋgal mukuk wam bul sertiŋguwa. Nu tane ŋakmba ndoŋ minwa. Son.
2TH 3:17 Ye Paulus ye kile yiŋe waimbi kaiye pasa te kuyaramŋgit. Tane ŋakmba kaiye. Waŋe te ye tuku ŋga tane katesewam tuku ye yiŋe wai kuyar tuku maŋau pilet. Yiŋe waŋe ŋakmba mbolŋge ye taŋawet.
2TH 3:18 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tane ŋakmba ake sinaŋ make patikuwa. Son.
1TI 1:1 O Timoteus kaiye. Ne Kristus tuku son ŋgate ta ne siŋka ye tuku kiŋo. Ye Paulus Kristus Yesus tuku aposel ye ne ndoŋ pasa-pasakam prowet. Kuate nu sine muskil kile-tidiŋgina le sine Yesus Kristus son ŋga nu minde mineg. Naleŋge ye madiyinaik le Kristus Yesus tuku aposel minet. Mam Kuate Yesus Kristus siŋgine Suŋgo nale ake sinaŋ ne make pilmba sinanu mapenumba ŋgamuŋgal wamdus bul sernuwaik. Son.
1TI 1:3 Ye buk Masedonia kambim saka nane afu pasa tugusek kusremba pasa kise sakinaig ta peuniŋgam tuku ne Efesusŋge mina ŋgen.
1TI 1:4 Nane yabri wam kube ko naŋgine wa mbuŋ kame tuku tugu patit ke lika suŋgomba wamdus pile ndakuwaig. Nane wam ta sake lika ake sinaŋ kualeyaukade sulumba Kuate tuku son ŋga nu tuku wamdus kila palmbim idus ndade.
1TI 1:5 Ye riroŋ pasa sanet te naŋgine naŋgine muŋgu kume purka minwaig ŋget. Kuate am mbolŋge ŋgamuŋgal wamdus mukuk minam tuku kutur maŋau mbulwaig sulumba tugusemba nu tuku son ŋguwaig ta naŋgine naŋgine kume purkam kumuŋ.
1TI 1:6 Nane afu maŋau kame ta kusreka pasa alo kugatok ta muŋgu wam kubeka isig.
1TI 1:7 Nane Kuate tuku tukul maŋau afu tumniŋgam bafude ta nane tugunu gilai. Nane tukul pasa katese maye ndamba afu saŋgrimba saniŋgig.
1TI 1:8 Sine Kuate tuku tukul pasa katese mayemba dubibe ta maye.
1TI 1:9 Tukul pasa ta taŋgo tiŋreknu tuku pro ndana. Nu mbarde mbal tuku prona ta teŋenmba. Afu tukul lukakade ko Kuate ŋgumnemba unekade ko nu idus ndamba kilke te tuku maŋau ke likade ko ina mam ko taŋgo afu bale farde
1TI 1:10 ko taŋgo pino ndoŋ fare fare minig ko taŋgo pino ndoŋ minam tuku pino taŋgo ndoŋ minam tuku maŋau mbilmba maŋau kise ke likade ko pirokam tuku ŋga taŋgo bige tidiŋgade ko afu yabriniŋgig ko ki am mbolŋge ŋga yabri pasa sakade ko maŋau tugusek afu lukakade, tukul pasa nu nane tuku prona.
1TI 1:11 Pasa mayenu Kuateŋge sina le kukliwet ta taŋamba ndo sakate. Kuate nu gare maŋau tuku tugu. Nuŋe pasa mayenu taŋge nu tuku nyu suŋgo te-mayokte.
1TI 1:12 Siŋgine Suŋgo Kristus Yesus nu ye saŋgri sina sulumba ye tala ndayumba pirokam tuku madiyina. Wam ta tuku ye nu gare pasa tuwet.
1TI 1:13 Ye buk nu pasa ŋayonu tumba nuŋe mbal piti niŋmba nu tumail panmba minen. Ye nu tuku tugu gilai minmba nu son nda ŋga taŋawen ta Kuate nu ye mapeyina le
1TI 1:14 siŋgine Suŋgo nu ye ake sinaŋ make pilmba suŋgomba sinzaŋyina le kile ye Kristus Yesus tuku son ŋga tira kame tuku kume puret.
1TI 1:15 Pasa te siŋka son ŋgam tuku. Kristus Yesus nu mbarde mbal muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku ndo kilke te mbol prona. Mbarde mbal ye nane ŋakmba liniŋmba mbar suŋgo ŋak minen ta
1TI 1:16 Yesus Kristus nu pitik mbar lafunu se ndakina. Nu ye amboŋga mapeyuwa le nane afu wam ta kaŋgermba nane mata nu tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga abo tugu tumba minmba minwaig ŋga idusna.
1TI 1:17 Kuate nu ait ŋakmba tuku Gabat Suŋgo. Nu kumam kumuŋ kuga. Nu ammbi kaŋger ndaweg. Nu Mbara Suŋgo Ndindo. Sine nu tuku nyu suŋgo te-duŋga minmba minbe. Son.
1TI 1:18 O yiŋe kiŋo Timoteus, nane o buk Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokka ne taŋamba ke likamŋgat ŋginaig. Ne pasa ta idusmba Kuate am mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam tuku mbar maŋau pitaika Kristus tuku son ŋga minmba kame taŋgo taŋaŋ saŋgri tiŋga piroka. Afu naŋgine mbar maŋau ta yabukade le waŋ nu mbuŋ mbolŋge fetka ŋgisikate taŋamba naŋgine ŋgamuŋgal son ŋgisikate.
1TI 1:20 Himeneus le Aleksander nale mata taŋade. Nale Kuate tumail pande ta kusrewaik ŋga ye nale Satan tuku wai mbolŋge patiken.
1TI 2:1 Pasa te amboŋga sani le ise mayewa. Ne Kuate ndoŋ pasata nu taŋgo pino turkuwa ŋga yabaŋmba nu gare pasa tawe.
1TI 2:2 Gabat sugo sugo sine kulatkade mbal nane ŋakmba sine kulat magewam tuku Kuate yabaŋa. Nane taŋawaig ta sine piti kugatok mine mayenu mbolŋge minmba Kuate dubimba maŋau tugusek kam kumuŋ.
1TI 2:3 Ne taŋamba Kuate yabaŋa ta ne wam mayete. Kuate nu sine muskil kile-tidiŋge siŋgit nu yabaŋ maŋau ta nzalite.
1TI 2:4 Nu taŋgo pino ŋakmba muskil kile-tidiŋge niŋguwa le pasa tugusek kila pilwaig ŋga iduste.
1TI 2:5 Mbara Ndindo nu Kuate. Sine Kuate ndoŋ ulendisiŋgam tuku taŋgo ndindo nu Kristus Yesus.
1TI 2:6 Ait kumuŋgina le nu Kuate tuku wamdus te-mayokmba taŋgo ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋgam tuku nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna.
1TI 2:7 Ye pasa ta kuklimba kasomok mbal tumniŋgi le nane pasa tugusek ta son ŋguwaig ŋga nu ye kukulyina. Ye yabri ndaka son pasa saket.
1TI 2:8 Ma ŋakmba mbolŋge taŋgo nane Kuate yabaŋwaig ŋga iduset. Nane gubra maŋau wam ŋaigonu ŋakmba ŋgumneniŋmba maŋau purfeŋnu mbolŋge minmba wai kile-duŋga Kuate yabaŋwaig ŋget.
1TI 2:9 Pino kame nane mindepiymba nane aleŋ aleŋ ndaka agaŋ ndende kumumbi mindepiywaig. Gabat pareŋ latomba agaŋ maditaknu golmbi wakeikanu piya o mbolŋge tambi mindepiye ndakuwaig.
1TI 2:10 Sine Kuate tuku mbal ŋga idusmba kande ta kumumba wam magenu ndo kuwaig. Maŋau ta naŋgine mindepiye mayenu taŋaŋ.
1TI 2:11 Kuate nu amboŋga Adam wakeina sulumba ŋgumneŋga Eva wakeina. Adam nu Satanŋge yabri ndana. Kuga. Pino ta nu Satanŋge yabrina le Kuate tuku miŋge pitaina. Wam ta tuku pino kame nane taŋgo lukaka Kuate tuku pasa tum ndaniŋguwaig ŋget. Nane mbolŋge mbolŋge ndamba maninok minmba pasa ismba kila pilwaig.
1TI 2:15 Pino nane kiŋo kile-patika Kuate tuku son ŋga afu tuku kume purmba wam ŋaigonu mbulmba maim maim ndaka minwaig. Taŋawaig ta Kuate nu nane tuku muskil kile-tidiŋge niŋgamŋgat.
1TI 3:1 Pasa te siŋka son pasa. Ande nu kusem wande tuku kulat taŋgo piro kam nzaliwa ta piro ta mayenu ndo.
1TI 3:2 Kulat taŋgo nu taŋgo am mbolŋge mbar kugatok minwa. Nu pino ndindo ŋak minmba nuŋe nzali ŋaigonu tidoŋguwa sulumba wamdus kuyar mayenu ŋak pizuknu minwa. Nu mbal afu kile-wandekka isukusneniŋguwa. Nu Kuate tuku pasa taŋgo pino tum mageniŋguwa.
1TI 3:3 Nu kule kamenu nyumba ŋginŋganka afu kat ndaniŋguwa. Nu ŋgan minmba afu ndoŋ kualeyau ndakuwa. Nu ndametiŋ tuku suŋgomba idus ndawa.
1TI 3:4 Nu nuŋe pino kiŋo kame kulat magekuwa le nuŋe kiŋo kame nu kumnemŋge minmba maim maim ndakuwaig.
1TI 3:5 Nu nuŋe pino kiŋo kulat magekam fugute ta nu ndaŋmba Kuate tuku kuasmbi kulatkamŋgat?
1TI 3:6 Taŋgo ailfu ndo ŋgamuŋgal biye mbilna ta nu kulat taŋgo nda minwa. Nu nuŋe ŋgaro payamkikat. Taŋawa ta nu Satan taŋaŋ lafu ŋayonu tamŋgat.
1TI 3:7 Nu Kristus gilai mbal am mbolŋge mata mayenu minwa. Nane nu tuku maŋau ŋayonu tuku sakuwaig ta Satan nu didika tumba ŋayo siliwikat.
1TI 3:8 Kusem wande tuku gabat kame nane mata wamdus kuyar magenu ŋak minwaig. Nane pasa mbilmbilmba mine ndakuwaig ko kule kamenu suŋgomba nda nyuwaig. Nane ndametiŋ kilam tuku piriri ndawaig.
1TI 3:9 Nane mbar maŋau pitaika Kuate am mbolŋge piti kugatok minam idusmba Kuate tuku pasa tugusek buk kuirok minna ta biye mayewaig.
1TI 3:10 Tane nane maŋau kade ta pileniŋgap le nane kumumbi kuwaig ndeta nane piro ta kuwaig.
1TI 3:11 Piyo kat naŋgine nane mata wamdus kuyar magenu ŋak minmba ŋgumnem pasa sa ndakuwaig. Nane naŋgine nzali ŋaigonu tidoŋga maŋau magewaig.
1TI 3:12 Gabat taŋgo nane pino ndindo ŋak minmba naŋgine pino kiŋo wande tuma mbal kulat magekuwaig.
1TI 3:13 Nane gabat piro biye mayewaig ta afuŋge nane piro mbal magenu ŋguwaig le nane sine Kristus Yesus tuku pasa son ŋgeg ta saŋgri tiŋga kukliwamŋgaig.
1TI 3:14 Ye mine-minemba ne tugum prowam iduset ta ye dalkikit ŋga kile wam pagu pasa te tinet. Ne Kuate tuku kiŋo kame ŋgamukŋge minmba nane ndoŋ maŋau magenu ke likam tuku kila pale ŋga ye waŋe te kuyaret. Nane Kuate abo tugu ŋak nu tuku kuasmbi minig. Nane makek sugo bike ndakade taŋaŋ saŋgri tiŋga nu tuku pasa tugusek biye dede.
1TI 3:16 Sine Kuate tuku son ŋga nu mbariŋeg wam ta suŋgokanu kuirok ta teŋenmba. Nu taŋgo ŋgarosu tumba mayok kina. Nu tiŋreknu ta Tukul Guwaŋge tumsiŋgina. Eŋel kame nane nu kaŋgernaig. Kilke ŋakmba mbolŋge afu nu tuku pasa kuklinaig le kasomok mbal nu tuku son ŋginaig. Kuateŋge tumba maŋ luka samba mbol kina.
1TI 4:1 Tukul Guwaŋge maŋau mayok kaŋgaig ta kilimok sakate. Ŋgumneŋga afu Kristus tuku son ŋgade ta kusremba guwa ŋaigonuŋge nane yabriniŋguwaig le ismba bukla tuku pasa dubiwamŋgaig.
1TI 4:2 Yabri tum mbal nane naŋgine mbar tuku piti tidoŋga mbaram tuku wamdus piti kugatok nane yabriniŋmba minamŋgaig.
1TI 4:3 Nane teŋenmba sakamŋgaig. Taŋgo pino muŋgu kile ndakap. Agaŋ kame te nye ndakap ŋgamŋgaig. Pasa ta yabri pasa ndo. Agaŋ kame ta Kuateŋge kile-mayokkina. Pasa tugusek katesemba son ŋgade mbal nane Kuate gare pasa samba agaŋ ta kilmba nyuwaig ŋga nu agaŋ kame ta kile-mayokkina.
1TI 4:4 Kuateŋge agaŋ kile-mayokkina ta ŋakmba magenu ndo. Kuate nu agaŋ kame ta magenu ŋgate le sine nu gare pasa tumba yabaŋmba nyube. Mbulam kumuŋ kuga.
1TI 4:6 Wam pagu pasa ta ŋakmba tira kame saniŋmba mina. Ne taŋawa ta ne Kristus Yesus tuku piro taŋgo mayenu minamŋgat. Kristus tuku pasa tugusek son ŋga dubite taŋge ne saŋgri pilenamŋgat.
1TI 4:7 Kilke te mbolok ŋginŋgan wam kube ta ŋgumneniŋga sulumba Kuate tuku miŋge dubiwam tuku ŋgamuŋgal tumtummba mina.
1TI 4:8 Ne ŋgarosu pinderkam tuku tumtuma ta alo fudiŋndo. Ne Kuate tuku miŋge dubiwa ta alo suŋgokanu. Kile kilke te mbolŋge ŋgumneŋga kilke kitek mbolŋge mata abo ŋak minmba minamŋgat.
1TI 4:9 Pasa ta siŋka son ŋgam tuku.
1TI 4:10 Kuate nu abo minmba minit nu taŋgo ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam iduste ta sine nu tuku saŋgri tomba tiŋgeg mbal nu siŋka muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat ŋga minde mineg. Sine wam ta idusmba piro kareŋka mundusiŋgit.
1TI 4:11 Ne wam pagu ta ŋakmba kuklimba saniŋga.
1TI 4:12 Nane ne taŋgo mbanzonu ŋga ne tala ndanuwaig. Kuga. Ne pasa mayenu, maŋau mayenu, kume pur maŋau, ŋgamuŋgal son, maŋau purfeŋnu ta ŋakmba kumba mina le Kristus tuku son ŋgade mbal ne dubinuwaig.
1TI 4:13 Ne Kuate tuku pasa nane ndoŋ burka tugunu kuklimba tumniŋmba mina le ye ne tugum prowamŋgit.
1TI 4:14 O buk nane afu Tukul Guwa tugumŋge pasa ismba kile-mayokkinaig le gabat kame nane ne mbolŋge wai patikinaig le ne piro tuku saŋgri tina wam ta ne gilai ndaŋga.
1TI 4:15 Ne wamdus ndindo tumba piro sakit ta biye mayewa le afu ne tuku piro maŋau saŋgri tiŋgate ta katesewaig.
1TI 4:16 Naŋe mine maŋau ko pasa tumniŋgit ta mata kurau mayewa. Ne taŋawa ta Kuate nu ne pasa isig mbal turmba muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat.
1TI 5:1 Taŋgo saibo ande mbarwa kande ne nu tumba sigair sigair ndawa. Ne mam naŋe wamdus mukukmbi sate taŋamba nu te-tiwa. Taŋgo mbanzonu maib naŋe mbolŋge maŋau kate taŋamba ka.
1TI 5:2 Pino saibo ina naŋe taŋaŋ nane mbolŋge ka. Pino mbanzo kulim naŋe mbolŋge maŋau purfeŋnu kate taŋamba ka.
1TI 5:3 Pino kuembol ande nu kulatkam tuku mbal afu mine ndakuwaig kande Kristus tuku mbalŋge nu kulatkuwaig.
1TI 5:4 Ko nu kiŋo kame ko wa kame ŋak ndeta nane ina mamŋge nane kulatkinaig ta lafunu nu kulatkuwaig. Kristus dubide mbal nane amboŋga naŋgine tugu mbolŋge maŋau mayenu kuwaig ŋga Kuate nu nzalite.
1TI 5:5 Pino kuembol ande nu kulatkam tuku mbal afu mine ndakade le nu Kuate ndo ye turyamŋgat ŋga furir mafeŋ mindek nu yabaŋte.
1TI 5:6 Pino kuembol nu nuŋe ŋgarosu tuku nzali dubimba likate ta nu abo minit ŋga iduste ta nuŋe kanu kumaknu minit.
1TI 5:7 Ne saŋgri tiŋga wam pagu pasa ta turmba nane niŋga. Afuŋge nane maŋau ŋaigonu kade ŋgubekaig.
1TI 5:8 Ande nu nuŋe ina mam ndare tuma kulat ndakate ta nu Kristus tuku pasa son ŋgeg ta pitaite. Kuate gilai mbal minig tuku maŋau limba nu siŋka ŋayonu ndo minit.
1TI 5:9 Pino kuembol afu Kuate tuku piro biyam tuku nyu kuyarka le Kristus tuku kuasmbiŋge nane kulatkuwaig. Afu buk taŋgo ndindo ndo ŋak minnaig ta taŋgo kumnaig le kile saibo patika yar 60 taŋaŋ minig ta nane tuku nyu ndo kuyarka.
1TI 5:10 Nane buk kiŋo kame kulat mageka mbal afu kilmba isukusneniŋmba Kuate tuku mbal sinzaŋniŋmba sinamanzerkinaig mbal wakeika wam magenu ŋakmba kam tuku wamdus saŋgrinu pilnaig le afu ta tuku sakade. Ne saibo taŋaŋ tuku nyu ndo kuyarka.
1TI 5:11 Pino mbanzonu kuembol minig ta ne nane tuku nyu kuyar ndaka. Naŋgine nzali taŋge nane didikate le maŋ taŋgo kilmba Kristus ŋgumnemba nu tuku piro pino minam tuku pasa katnaig ta kuerkade. Maŋau ta tuku nane pa tam tuku minig.
1TI 5:13 Wam ta ndo kuga. Nane ake kanyummba wande wande mbol kumba fare fare pasata waŋe pasa tumba pasa afu nda sakam tuku si sakade.
1TI 5:14 Afu buk mbilka Satan dubide. Ta tuku ye maŋ sakamŋgit. Pino mbanzonu kuembol minig ta nane maŋ taŋgo kilmba kiŋo kile-patika naŋgine wande kulatka minwaig. Taŋawaig le sine tuku ŋgueu mbal sine Kristus tuku mbal tuku nyu kile-ibeŋke nda.
1TI 5:16 Kristus tuku son ŋgate ande nuŋe ndare ande kuembol minwa ndeta nu kulatkuwa. Kristus tuku kuasmbiŋge kulat ndakuwaig. Kuembol afu kulatkam tuku mbal mine ndakade ta nane ndo kulatkuwaig.
1TI 5:17 Kusem wande tuku gabat kame afu piro ke mayede ta piro piya maŋ lato niŋgam kumuŋ. Afu saŋgri tiŋga pasa kukli mayede ta siŋka piya lato niŋgap.
1TI 5:18 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Tane makau wit alonu tomba sikam tuku piro niŋmba alonu afu nye ndakuwaig ŋga miŋge tukul ndaniŋgap. Pasa ande teŋenmba sakate: Tane piro taŋgo tukunu afu tugumŋge agaŋ ndende kilam kumuŋ ŋgate.
1TI 5:19 Taŋgo armba ko keŋmba gabat taŋgo nu mbar ande kina ŋguwaig le ne son ŋga. Ko ndindoŋge nu mbarat ŋguwa kande ne ise ndaka.
1TI 5:20 Nane afu mara mara mbar maŋau kumba minwaig ndeta ne nane kilmba taŋgo ŋakmba am mbolŋge kile-tidiŋga le nane afu kaŋgermba kuru-kurukuwaig.
1TI 5:21 Kuate, Kristus Yesus, eŋel kame Kuateŋge madiniŋgina ta nane ŋakmba am mbolŋge ye pasa te sanamŋgit. Ne wam pagu pasa sanit ta dubimba ande make pilmba ande kasur ndawa.
1TI 5:22 Ande Kuate tuku piro biywa ŋga pitik madimba wai nu mbolŋge pile ndaka. Afuŋge ne didikuwaig le nane tuku mbar maŋau dubi ndawa. Ne maŋau kutur ŋak riroŋka.
1TI 5:23 Ne kule tidonu ndo nye ndaka. Ne mara mara guaze tate tukunu ne grep kule fudiŋmba turmba nya le fuŋgul mayekuwa.
1TI 5:24 Taŋgo afu tuku mbar maŋau kilimŋge minig le kilmba pasa mbolŋge patikade. Afu mbarde ta kuirok minig ta ŋgumneŋga Kuateŋge kile-mayokkamŋgat.
1TI 5:25 Afu tuku maŋau magenu mata kilimŋge minig. Afu tuku maŋau magenu kuirok minig ta siŋka ŋgumneŋga kilimŋge minamŋgaig.
1TI 6:1 Kristus tuku son ŋgade mbal piro agaŋ taŋaŋ afu tuku pirokade ta nane naŋgine gabat tuku kuraukuwaig. Nane taŋawaig ta afuŋge Kuate tuku nyu nu tuku pasa ŋaigo siglike nda.
1TI 6:2 Naŋgine gabat kame Kristus tuku son ŋguwaig ta piro mbal nane kile nu ye tuku tira ŋga nu maim maim tuwe ndakuwaig. Naŋgine gabat son ŋgate ta nu tuku kume purmba maŋ lato nu tuku piro ke mayewaig. Ne taŋgo pino wamdus kuagneka pasa te saniŋga.
1TI 6:3 Ande nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku pasa tugusek Kuate kumnemŋge minam tuku ta kusremba pasa kise sakate ta
1TI 6:4 nu ŋginŋgan taŋgo ndo. Nu ake nuŋe nyu payamkate. Nu pasa tugunu afu tuku muŋgu tulinu nzalite le mbal afu pasa tugusek gilai minmba ŋginŋganka minig ta nane tuku wamdus kuagnekate. Wam ta mbolŋge nane afu tuku mine ta tam tuku am kikoŋ tiŋga afu ndoŋ kualeyaukade sulumba afu tuku nyu ŋaigo siglikade. Afu ake tuliniŋmba kualeyaukade. Nane wamdus mbarmba sine Kuate kumnemŋge minmba ndametiŋ agaŋ ndende gudommba kilamŋgig ŋgade.
1TI 6:6 Ne isa. Ande ye Kuate kumnemŋge minet te kumuŋ ŋgate ta nu agaŋ ndende ŋak taŋaŋ nu siŋka gare ŋak minit.
1TI 6:7 Sine ina sinamŋge agaŋ ndende ŋak pro ndageŋ. Sine kumbe sulumba agaŋ ndende ŋakmba kusreka ake kaŋgig.
1TI 6:8 Kile sine tawi nyamagaŋ ŋak minmba ndeta maye.
1TI 6:9 Afu agaŋ ndende kilam tuku piriride ta Satan nu nane tagoniŋgit le ndekade le kilmba ŋaigo siglikate. Nane wamdus kugatok naŋgine nzali kame taŋge nane kulatka didikade le dubika ŋgisikade.
1TI 6:10 Agaŋ ndende ko ndametiŋ kilam tuku piriride wam ta maŋau ŋaigonu yeki yeki ŋakmba tuku tugu. Afu ndametiŋ kilam piriride ta nane Kuate tuku son ŋginaig ta kusrenaig sulumba kile ŋgamuŋgal rar suŋgo ŋak minig.
1TI 6:11 O Timoteus, ne Kuate tuku taŋgo. Ne maŋau ta ŋakmba riroŋka. Ne maŋau tiŋreknu ndo kam tuku, Kuate kumnemŋge minam tuku, nu tuku son ŋgam tuku, afu tuku kume purkam tuku, piti sinamŋge saŋgri tiŋga bike ndakam tuku, ŋakmba ŋgamukŋge ŋgan minam tuku wam ta ŋakmba ke mayewam tuku idusmba wamdus saŋgrinu pale.
1TI 6:12 Ne Kristus tuku son ŋgina ta nane gudommba am mbolŋge te-mayokna le Kuate nu ne abo minmba minam tuku madinina. Ne Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgam tuku nane muŋgu lilika pinderkade taŋaŋ matuk tukulka abo tugu ta biye dewa.
1TI 6:13 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba abo niŋgit ta Kristus Yesus nu Pontius Pilatus tugumŋge nuŋe tugu te-mayokna ta ye nale am mbolŋge ne sanamŋgit.
1TI 6:14 Kuate tuku pasa dubi mageka le afuŋge pasa ta ŋayo sili ndawaig. Taŋamba mina le ma ma siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mayok kaŋgat.
1TI 6:15 Ait kumuŋguwa le Kuateŋge nu te-mayokamŋgat. Kuate nu gare tugu. Nu Kulat Suŋgo ndindo. Gabat ŋakmba tuku nu Gabat. Sugo ŋakmba tuku nu Suŋgo.
1TI 6:16 Nu ndindo kume nda. Bulu saŋgrinu sinamŋge minit le sine patuwam kumuŋ kuga. O buk kile mata ande nu kaŋgeram kumuŋ kuga. Nu tuku nyu suŋgo pasa ŋak saŋgri ŋayo minmba minwa. Son.
1TI 6:17 Ne agaŋ ndende ŋak mbal saniŋga le nane agaŋ ndende payamka sine agaŋ ndende ŋak mage minamŋgig ŋga idus ndawaig. Agaŋ ndende ta pitik kugade. Kuate nu sine gare tube ŋga agaŋ waknyumba wam magenu ŋakmba siŋgit. Nu tuku saŋgri mbolŋge mage minamŋgig ŋga iduswaig.
1TI 6:18 Ne nane saniŋga le wam magenu suŋgomba kumba waknyumba afu turkuwaig.
1TI 6:19 Taŋawaig ta nane wam mayenu ŋgumneŋga tam tuku ta kuaneka abo tugu tugusek ta tamŋgaig.
1TI 6:20 O Timoteus, Kuateŋge pasa tinna ta kulat mayewa. Nane afu kilke mbolok pasa alo kugatok saka ko ye kila ŋak ŋga pasa tugusek te-ibeŋde ta ne pasa ta ise ndaka.
1TI 6:21 Nane afu sine kila ŋak ŋga wamdus mbarmba Kristus tuku son nda ŋgade. Kuate nu ake sinaŋ tane make patika minwa. Son.
2TI 1:1 O yiŋe kiŋo Timoteus kaiye. Ye Paulus Kristus Yesus tuku aposel ne ndoŋ pasa-pasakam prowet. Kuate nu taŋgo kame ŋakmba Kristus Yesus tuku son ŋguwaig le abo tugu niŋgamŋgit ŋga sakina. Nu wam ta kumuwam tuku nuŋe nzalimbi ye aposel madiyina le pasa ta kukliwet. Mam Kuate Kristus Yesus ndoŋ nale ake sinaŋ ne make pilmba mapenumba ŋgamuŋgal wamdus bul sernuwaik. Son.
2TI 1:3 Ye yiŋe mbuŋ kame taŋaŋ Kuate tuku piro biye mayewet ŋga ye mbar maŋau ŋakmba pitaika nu am mbolŋge ŋgamuŋgal wamdus bulok minet. Ye nu ndoŋ pasata mara ŋakmba mbolŋge ne tuku ŋga gare pasa nu tuwet.
2TI 1:4 Ye ne kusrenen le ne malmbikina ta idusmba ye ne kaŋgernumba maŋ gare suŋgo tam tuku mara mara wamdus suŋgo ŋak minet.
2TI 1:5 Wa naŋe Lois le ina naŋe Yunis nale o buk Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaik. Ne mata nale tuku maŋau ta dubite ŋga iduset.
2TI 1:6 Ta tuku ye teŋenmba ne sanamŋgit. Ye buk ne piro biya ŋga wai ne mbolŋge patiken le Kuate nu piro tuku saŋgri ne tinna. Ne saŋgri ta ŋak minmba piroka.
2TI 1:7 Kuate nu sine Tukul Guwa siŋgina ta sine kuru kuru sersiŋgam tuku nda siŋgina. Sine nu mbolŋge saŋgri tumba kume pur maŋau ŋak minmba ŋgarosu tuku nzali tidoŋgam tuku maŋau ta kileg.
2TI 1:8 Ne wam ta idusmba Suŋgo tuku maŋau mayenu te-mayokmba sakam tuku kiko ndanuwa. Ye nu tuku taŋgo mbaranu taŋaŋ muli wandek sinamŋge minet te ne ye tuku mata kiko ndanuwa. Ne ye teŋen Kristus tuku pasa mayenu kukliwa le piti tinwaig ta ne Kuate tugumŋge saŋgri tumba piti ta kurawa.
2TI 1:9 Nuŋge sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋmba nuŋe mbal ŋga madisiŋgina. Sine tuku maŋau magenu mbolŋge kuga. Nu nuŋe wamdus dubimba sine madisiŋgina. Nu samba kilke kile-mayok ndakina sulumba Kristus Yesus mbolŋge ake sinaŋ sine make patikina ta
2TI 1:10 kile alonu kaŋgereg. Sine muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo Kristus Yesus nu mayok ka kume tuku saŋgri pitaimba abo tugu minmba minam tuku te-mayokna. Nu tuku pasa mayenu taŋamba sakate.
2TI 1:11 Ye pasa mayenu ta kuklimba tumniŋgam tuku nu ye aposel pilna le
2TI 1:12 ye piro ta ket tukunu kile piti te sade ta ye kiko ndayate. Ye Kristus tuku saŋgri tomba tiŋget ta ye nu tuku maŋau kila. Nu ye tuku wai mbolŋge piro pilna ta siŋka nu kulatka minmba minwa le ait suŋgo prowamŋgat.
2TI 1:13 O Timoteus, ne Kristus Yesus ndoŋ ulendika nu tuku son ŋga kume purmba pasa tugusek tumnen ta dubi mageka mina.
2TI 1:14 Tukul Guwa sine sinamŋge minit. Pasa tugusek Kuateŋge tinna ta Tukul Guwa nu ne saŋgri tinwa le kulat mayewa.
2TI 1:15 Figelus nale Hermogenes Asia mbal ta nane ŋakmba ye kusreyinaig. Wam ta ne buk isna.
2TI 1:16 Onesiforus ndo nu Rom prona sulumba nu ye mbaranu taŋaŋ muli wandek sinamŋge minet te nu ye tuku kiko ndana le nu dal ndaka pitik ndo ye sotina. Nu ait suŋgomba pro ye turyina le wamdus bulken. Kuate nu Onesiforus tuku wande tuma mbal sinaniŋmba mapekuwa ŋga iduset.
2TI 1:18 Nu Efesusŋge mata ye suŋgomba turyina ta ne buk isna. Ait suŋgo mbolŋge Suŋgo nu sinanu mapewa ŋga yabaŋet.
2TI 2:1 O kiŋo, Kristus Yesus nu ake sinaŋ ne make pilmba saŋgri tinit ta ne saŋgri ta ŋak tiŋga.
2TI 2:2 Ye taŋgo gudommba am mbolŋge pasa kuklimba saken ta ne suk taŋgo kateseknu afu sota kaŋgerka pasa ta saniŋga le naneŋge maŋ afu saniŋguwaig.
2TI 2:3 Ne sine taŋaŋ afuŋge ne piti tinwaig kande ne ye Kristus Yesus tuku kame taŋgo ŋga saŋgri tiŋga kurawa.
2TI 2:4 Kame taŋgo nu nuŋe gabat tuku miŋge dubimba kame piro ndo kate. Nu piro kise ke nda kate.
2TI 2:5 Usre mbolŋge taŋgo inum nu usre tuku tukul dubi ndaka afu liniŋgit ta nane nu tuku nyu te-du ndaŋgade.
2TI 2:6 Taŋgo inum piro kareŋkuwa ta nu amboŋga piro alonu kilit.
2TI 2:7 Ne yaba pasa kame ta idus tidiŋga mina. Ne taŋawa ta Suŋgo nu wam ŋakmba tugunu ne tumnamŋgat.
2TI 2:8 Ne Yesus Kristus tuku idusa. Nu David tuku mbuŋ. Nu kummba maŋ tiŋgina. Ye taŋaka nu tuku pasa mayenu kukliwet tukunu nane ye taŋgo ŋayonu taŋaŋ ndaleka piti seryade. Nane ye ndalekinaig ta nane Kuate tuku pasa ndalekam kumuŋ kuga.
2TI 2:10 Wam ta idusmba ye ŋgamuŋgal wamdus bulok ŋak piti kame te kugraket. Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal Kristus Yesusŋge nane muskil kile-tidiŋge niŋguwa le nane bulu kilŋa suŋgo minmba minam tuku ta tuwaig ŋga iduset.
2TI 2:11 Nu tuku pasa ta siŋka son pasa ndo. Sine Kristus ndoŋ kumanu taŋaŋ kumgeŋ ta sine nu ndoŋ abo ŋak minmba minamŋgig.
2TI 2:12 Sine piti sinamŋge saŋgri tiŋga minmba minbe ta sine Kristus ndoŋ gabat sugo minamŋgig. Sine nu ŋgumnebe ta nu mata sine ŋgumnesiŋgamŋgat.
2TI 2:13 Sine nu dubiwam tuku sakeg ta kusrebe ta nu nuŋe pasa kusrewe nda. Nu siŋka nuŋe pasa ŋgumnewam kumuŋ kuga.
2TI 2:14 Nane wam ta maŋ iduswaig ŋga Suŋgo am mbolŋge saniŋga le nane pasa tugunu afu tuku muŋgu tuli ndaŋguwaig. Maŋau taŋge nane tur ndaka pasa isig mbal ŋaigo siglikate.
2TI 2:15 Ne Kuate am mbolŋge kiko ndanam tuku ne saŋgri tiŋga piroka. Nu tuku pasa tugusek kila pile mayemba tugusemba tumniŋga le Kuate nu ne piro kumumbi kate ŋguwa.
2TI 2:16 Mbal afu kilke te mbolok pasa alo kugatok saka minig ta ne nane ise ndaka. Pasa ta kareŋ we taŋaŋ suŋgoka nane ŋaigo siglikate le nane tuku maŋau ŋayonu suŋgo ŋayote. Himeneus le Filetus nale mata pasa ta dubika
2TI 2:18 pasa tugusek buk kusrenaik. Nale teŋenmba sakade. Kummba aboŋgam tuku maŋau ta buk mayok ka kugana. Kile sine kummba maŋ aboŋge nda ŋga sakade. Pasa tambi nane afu tuku ŋgamuŋgal son kile-ibeŋkade.
2TI 2:19 Kuate tuku pasa makek suŋgo siriwanu taŋaŋ bike ndakate. Makek ta tuku kuyar ta teŋenmba sakate. Nane afu Suŋgo tuku mbal minig ta Suŋgo nu nane kila ŋak minit ŋgate. Pasa ande teŋenmba sakate. Ande nu ye Suŋgo tuku ŋgate ta nu maŋau ŋaigonu kusrekuwa ŋga sakate.
2TI 2:20 Wande suŋgo ande sinamŋge nza yimyam gudommba minig. Afu silwa le golmbi wakeikanu. Afu ail le kilkembi wakeikanu. Afu piro sugo kam tuku. Afu piro foŋfoŋ kam tuku.
2TI 2:21 Taŋgo nu maŋau ŋaigonu ŋakmba ŋgumneniŋgit ta nu nza mayenu piro sugo kam tuku taŋaŋ minit. Miro taŋgoŋge nu nuŋe piro ta ndo kam tuku madite le piro magenu ŋakmba kam tuku minit.
2TI 2:22 Ne wam ta idusmba ne taŋgo mbanzo tuku nzali ŋaigonu ta riroŋka. Mbal afu wamdus kutur kugatok Suŋgo mbariŋde ta ne nane ndoŋ Kuate tuku son ŋgam tuku, maŋau tiŋreknu ke likam tuku, kume pur maŋau kam tuku, wamdus mukuk minam tuku wam ta ŋakmba tuku wamdus saŋgrinu pale.
2TI 2:23 Mbal afu nane ŋginŋgan pasata muŋgu tuliŋgade ta ne maŋau ta ŋgumnewa. Nane taŋamba minmba gubra ŋak kualeyauka minig.
2TI 2:24 Ne Suŋgo tuku piro taŋgo tukunu ne gubra tumba kualeyau ndaka. Ne taŋgo ŋakmba ŋgamukŋge raŋgun mayenu ŋak minmba pasa tugusemba kuklimba tumniŋmba ŋgan mina.
2TI 2:25 Afu ne te-ibeŋnam tagode ta wamdus bafukmbi nane kile-tidiŋga. Satan nane nu nuŋe nzali dubiwaig ŋga nane bige tidiŋgina. Ne wamdus bafukmbi kile-tidiŋga ta Kuateŋge kuwa le nane ŋgamuŋgal biye mbilmba pasa tugusek kila pilwaig. Taŋawaig ta nane Satan tuku wai gagulam kumuŋ.
2TI 3:1 Ne pasa te katese mayewa. Ait kugawam patukuwa le piti ait prowamŋgat.
2TI 3:2 Taŋgo pino naŋgine ŋgarosu ndo idusniŋmba minamŋgaig. Nane ndametiŋ kilam piririmba naŋgine nyu ndo payamkamŋgaig. Nane afu tumail panniŋmba ina mam tuku miŋge pitaikamŋgaig. Afuŋge nane turkuwaig ta nane gare pasa niŋge ndaka nane Kuate mata ŋgumnewamŋgaig.
2TI 3:3 Nane afu ŋgamuŋgal niŋge nda. Nane gubra maŋau kusre ndamba naŋgine nzali ŋaigonu fare fare dubikamŋgaig. Nane ŋerŋerka maŋau magenu ŋakmba pitaikamŋgaig.
2TI 3:4 Nane gulab kame kilmba ŋgueu mbal niŋgamŋgaig. Nane wamdus kugatok fare fare maŋau ke lika naŋgine ŋgarosu ndo payamkamŋgaig. Nane naŋgine gare tam tuku wamdus suŋgo tumba Kuate fudiŋmba ndo idusamŋgaig.
2TI 3:5 Nane ŋgarosu ndo Kuate dubimba nu tuku saŋgri idus ndamba ŋgumnewamŋgaig. Taŋgo kame taŋaŋ ne nane ŋgumneniŋga.
2TI 3:6 Mbal ta nane gulab taŋaŋ afu tugum kumba yabriniŋgig le pino kame afu wamdus saŋgri kugatok ta nane pasa ta ismba son ŋgade. Pino kame ta naŋgine mbar kame tuku piti kusrekam tuku wamdus kine inummba
2TI 3:7 mara mara taŋgo kise kise tuku pasa isig ta nane pasa tugusek kila palmbim kumuŋ kuga.
2TI 3:8 O bukok taŋgo Yanes le Yambres Moses te-ibeŋam bafunaik taŋamba ndo kile mbal taŋge pasa tugusek te-ibeŋam bafude. Nane tuku wamdus ŋayonu. Nane yabri wam ta tuku ndo son ŋgade.
2TI 3:9 Nane tuku wam saŋgrinu ait kuen mine nda. Yanes le Yambres nale tuku maŋau tugusek kuga ta kilimok mayok kina taŋamba wam ndui ta ndo nane mbolŋge kilimok mayok kaŋgat.
2TI 3:10 O Timoteus, ye tuku mine maŋau tugunu ket ta ne kila. Ye pasa kuklimba tumniŋget ta ne mata kila. Ye Kuate tuku son ŋga piti sinamŋge ŋgamuŋgal wamdus bulok ŋak saŋgri tiŋget. Ye tira kame tuku kume purmba piti sinamŋge bike ndaket. Wam ta ŋakmba ne kila.
2TI 3:11 Tumbraŋ Antiok Ikonium Listra nane piti seryinaig le rar sugo kugraken ta ne kila. Piti ŋakmba ta sinamŋge Suŋgo nu ye turyina.
2TI 3:12 Ima nu Kristus Yesus ndoŋ ulendika Kuate dubiwam iduste ta siŋka nane nu piti tambimŋgaig.
2TI 3:13 Yabri mbal wam ŋaigonu kade mbal ŋakmba nane tuku maŋau lato lato suŋgo ŋayowamŋgat. Nane mbal afu yabriniŋguwaig le Satan nu mbilka nane yabriniŋgamŋgat.
2TI 3:14 O Timoteus, ne sine tuku wam tugusek ta ne kila. Ne sine tuku pasa ismba kila pilmba son ŋgina ta biye demba mina.
2TI 3:15 Ne kiŋo fudiŋndo minna sulumba Kuate tuku kuyar pasa kila pilna. Kuyar pasa ta ne muskil te-tiwam tuku ndin tumnate. Ande nu Kristus Yesus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋgate ta Kuate nu muskil te-tiwe tuwit.
2TI 3:16 Kuate tuku kuyar pasa ŋakmba nuŋe miroŋ saniŋgina le kuyarke likinaig. Sine Kuate tuku mbal kumumbi mayok ka piro magenu ŋakmba ke likam tuku saŋgri ŋak minbe ŋga nu pasa ta siŋgina. Pasa taŋge sine kumumbi wam paguka mbar maŋau kile-mayokka kile-tidiŋgate sulumba maŋau tiŋreknu ndo tumsiŋgit le kila pileg.
2TI 4:1 Kuate le Kristus Yesus nu abo minig mbal kumanu mbal turmba pileniŋgamŋgat ta ye nale am mbolŋge sanamŋgit. Kristus Yesus nu mayok ka nuŋe gageu kilmba kulatkamŋgat wam ta idusmba
2TI 4:2 ne wamdus saŋgrinu pilmba pasa kuklimba nane saniŋgina. Nane ne tuku pasa isam tuku nzali ŋak e ko nzali kugatok ta taŋaig ŋga ne pasa te kuklimba nane tuku wamdus purfeu serniŋmba kile-tidiŋga wamdus kuagneka. Ne kanyum ndamba pasa ta tumniŋmba mina.
2TI 4:3 Ait ande prowa le nane pasa tugusek isam tuku wamdus piti tamŋgaig. Nane pasa kise nzaliniŋgit ta isam tuku tum taŋgo afu sota kilamŋgaig.
2TI 4:4 Nane pasa tugusek isam mbulmba yabri wam kube isam tuku kilba palmbimŋgaig.
2TI 4:5 O Timoteus, ne piro kate ta ke mayewa. Ne bike ndaka piti kugraka Kristus tuku pasa mayenu ta saniŋmba mina.
2TI 4:6 Mine minemba nane ye baleyuwaig le ye tuku ndare atrau agaŋ taŋaŋ kutukamŋgat. Ye kilke te kusrewam tuku ait buk patukate.
2TI 4:7 Nane usre mbolŋge pinderka mabtam tuku ma mbol prode taŋaŋ ye piroka ka mabtam tuku ma mbol buk prowen. Ye Kristus tuku pasa son ŋgeg ta kusre ndamba biye dewet.
2TI 4:8 Kile Suŋgo nu ye tiŋreknu ŋga lafunu sam tuku pilna le minit. Nu kumumbi taŋgo pileniŋgit. Ait suŋgo mbolŋge nuŋge lafu ta samŋgat. Ye ndo kuga. Nane afu nu maŋ mayok kambim tuku wamdus suŋgo ŋak minig ta nu nane mata lafu mayenu niŋgamŋgat.
2TI 4:9 Ne pitik ndo ndin sota te prowa.
2TI 4:10 Kresens nu Galesia ma mbol kina le Titus nu Dalmesia ma mbol kina. Demas nu kilke te mbolok maŋau tuku nzali suŋgona le nu ye kusreyumba Tesalonika kina.
2TI 4:11 Lukas nu ndo ye ndoŋ teŋge minit. Ne Markus samba nu ndoŋ yalpe. Nu ye turyam tuku taŋgo mayenu.
2TI 4:12 Ye Tikikus kukulen le Efesus tumbraŋ suŋgo mbol kina.
2TI 4:13 Ne ye tuku murke tuku tawi kaikam tuku Troasŋge Karpus tuku wandekŋge kusrewen ta tumba prowa. Ye tuku pasa waŋe kilmba afu agaŋmor ŋgaronumbi wakeikanu ta siŋka kusre ndaka kilmba prowa.
2TI 4:14 Aleksander nu ainmbi agaŋ ndende wakeikanu taŋgo ne nu riroŋka. Nu saŋgri tiŋga sine tuku pasa mbulmba te-ibeŋna sulumba nu ye ŋayo siliyina. Suŋgoŋge lafunu tambimŋgat.
2TI 4:16 Nane abo abo ye pasa mbolŋge pilnaig le ande nu ye tur ndayina. Nane ŋakmba kua kinaig. Kuate nu nane tuku mbar ta sauka gilaiŋguwa ŋga yabaŋet.
2TI 4:17 Suŋgo nu ndo ye kusre ndayina. Nu ye saŋgri pileyina le ye nu tuku pasa kumumbi kukliwen le kasomok mbal ŋakmba isnaig. Nu taŋamba ye turyina ta nane laionŋge baleyuwaig ŋga sakinaig ta taŋa ndanaig.
2TI 4:18 Wam ŋaigonu ŋakmba ŋgamukŋge nu ye turyumba kigraibka nuŋe kulatkate ma mbolŋge ye palmbimŋgat. Sine nu tuku nyu suŋgo ta te-duŋga minmba minbe. Son.
2TI 4:19 Prisila taŋgo nuŋe Akuila ndoŋ Onesiforus tuku wande tuma mbal turmba ye nane ŋakmba kaiye pasa niŋget.
2TI 4:20 Erastus nu Korinŋge kusrewen. Trofimus nu Miletusŋge guazeŋgina le taŋge kusrewen le minit.
2TI 4:21 Ne dal ndaka murke ait pro ndatembi te prowa. Yubulus, Pudens, Linus, Klaudia tira kame te afu turmba ne kaiye pasa tinig.
2TI 4:22 Suŋgo nu ne ŋgamuŋgal saŋgri pilenumba minwa. Nu ake sinaŋ ne make pilwa. Son.
TIT 1:1 Titus kaiye. Ye Paulus Kuate tuku piro taŋgo Yesus Kristus tuku aposel ye ne ndoŋ pasatam prowet. Kuate nu nane kilam tuku madiniŋgina mbal ye nane tuku ŋgamuŋgal son saŋgri pileniŋgi le nu tuku pasa tugusek kila pile mayemba nu tuku miŋge kumnemŋge minwaig ŋga nu ye kukulyina.
TIT 1:2 Nane abo minmba minam tuku wam ta son ŋga minde minwaig ŋga pasa kukliwet. Kuate nu samba kilke kile-mayok ndakina sulumba abo tugu ta siŋgam tuku sakina. Nu siŋka yabrikam kumuŋ kuga.
TIT 1:3 Ait kumuŋgina le mbal afu kukulniŋgina le abo tugu tuku pasa ta kuklinaig. Kuate nu sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit ta nu piro ta ye tuku wai mbolŋge pilna.
TIT 1:4 Titus, ne sine ndoŋ ŋgamuŋgal son ndindo ŋak minit tukunu ne siŋka ye tuku kiŋo. Siŋgine Mam Kuate, Kristus Yesus sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo nale ake sinaŋ ne make pilmba ŋgamuŋgal wamdus bul sernuwaik. Son.
TIT 1:5 Piro afu sine buk sulu ndageŋ ta ne kile-tidiŋga suluwam tuku ye ne Kreta nuy mbolŋge kusrenen. Ye wam pagunen ta dubimba tumbraŋ ŋakmba mbol kumba Kristus tuku kuasmbi tuku gabat taŋgo afu madiniŋmba patika.
TIT 1:6 Gabat taŋgo ta taŋgo kame nu tuku mbar ande sanu tuku kaŋger ndawaig. Nu pino ndindo ndo ŋak minwa. Nu tuku kiŋo kame mata Kristus tuku son ŋguwaig. Nane naŋgine nzali fare dubimba ko miŋge kumnemŋge mine ndakuwaig le afu nane mbolŋge wam taŋaŋ sanu tuku kaŋger ndawaig.
TIT 1:7 Gabat taŋgo nu Kuate tuku piro kulatkate. Ta tuku nane afu siŋka nu tuku mbar ande sanu tuku kaŋger ndawaig. Nu nuŋe ŋgarosu payam ndakuwa. Nu pitik ndo gubra te ndakuwa. Nu kule kamenu nyumba ŋginŋgan ndaka ande kat ndawa. Nu ndametiŋ kilam tuku piriri ndawa.
TIT 1:8 Nu mbal afu kilmba isukusneniŋguwa. Nu maŋau magenu ndo nzaliwa. Nu pizuknu tiŋreknu minmba maŋau purfeŋnu ndo kuwa sulumba nuŋe nzali ŋaigonu kusrekuwa sulumba
TIT 1:9 Kuate tuku pasa afuŋge tumniŋginaig ta ndo biye dewa. Nu taŋawa ta nu pasa tugusek taŋgo pino tumniŋgam kumuŋ. Afu pasa ta te-ibeŋam tagowaig ta nu nane tuku wamdus mbarde ta kumumbi tumniŋgamŋgat.
TIT 1:10 Nane gudommba miŋge kumnemŋge mine ndaka pasa alo kugatok saka afu yabriniŋgig. Zu mbal afu kile Kristen ŋgamukŋge minig ta nane gudommba taŋade.
TIT 1:11 Nane ndametiŋ kilam tuku ndo idusmba wam ŋaigonu nda sakam tuku ta tumniŋmba taŋgo afu naŋgine kiŋo kame mata didikade le ŋgamuŋgal son kusrekade. Ne siŋka mbal ta peuniŋga.
TIT 1:12 Kreta taŋgo ande nu tuan taŋgo taŋaŋ minna sulumba nuŋe mbal tuku teŋenmba sakina. Kreta mbal nane yabri taŋgo ndo. Nane agaŋmor ŋaigonu taŋaŋ kanyummba nyamagaŋ tuku ndo piriride ŋgina.
TIT 1:13 Nu son sakina. Ne nane saŋgrimba saniŋge lika le Kristus tuku pasa tugusek ta ndo son ŋguwaig.
TIT 1:14 Nane pasa tugusek pitaide mbal tuku miŋge dubi ndakuwaig. Zu mbal tuku yabri wam kube ta mata ŋgumneniŋguwaig.
TIT 1:15 Mbal afu ŋgamuŋgal purfeŋnu minig ta nane agaŋ ndende ŋakmba purfeŋnu tukul kugatok ŋgade. Afu ŋgamuŋgal purfeŋnu kuga Kristus tuku son nda ŋgade ta nane agaŋ ndende afu purfeŋnu kaŋger ndakade. Nane ŋgamuŋgal purfeŋnu kuga tukunu nane pileniŋgam kumuŋ kuga.
TIT 1:16 Nane miŋgembi ndo sine Kuate kila ŋgade. Naŋgine maŋau ŋaigonu taŋge sine Kuate gilai ŋgade. Nane Kuate am mbolŋge ŋule parak minig. Nane nu tuku miŋge pitaimba wam mayenu ande kam kumuŋ kuga.
TIT 2:1 O tira, ne teŋenmba ka. Kuate tuku pasa tugusek ta ndo tumniŋga.
TIT 2:2 Taŋgo mage mage nane naŋgine nzali ŋaigonu kusrekuwaig. Nane gua gua ndaka wamdus kuyar magenu ŋak minwaig. Nane Kristus tuku pasa tugusek ta ndo son ŋguwaig. Afu tuku kume purkuwaig. Nane piti mbolŋge bike ndaka saŋgri tiŋguwaig.
TIT 2:3 Pino mage mage nane mata Kuate tuku nyu idusmba kurauka minwaig. Nane ŋgumnem pasa sa ndakuwaig. Kule kamenu nyam tuku piriri ndawaig. Nane wam magenu nane afu tumniŋguwaig.
TIT 2:4 Nane pino mbanzo wam pagukuwaig le naŋgine taŋgo kiŋo kat naŋgine tuku kume purkuwaig.
TIT 2:5 Nane wamdus kuyar magenu ŋak minwaig. Nane aleŋ aleŋ ndakuwaig. Naŋgine wande kulat mayemba raŋgun mayenu kumba naŋgine taŋgo tuku miŋge kumnemŋge minwaig. Nane taŋawaig ta afu nane kaŋgerka nane wam mayede ŋga Kuate tuku pasa ŋayo siliwe nda.
TIT 2:6 Taŋgo mo nane mata naŋgine nzali ŋaigonu kusrekuwaig ŋga saniŋga.
TIT 2:7 Ne naŋe miroŋ mata wam magenu ndo ke lika le nane afu kaŋgernumba ne dubinuwaig. Ne pasa ndinok ta ndo idusmba tugusemba tumniŋga.
TIT 2:8 Son pasa ndo nane te-ibeŋam kumuŋ kuga ta saniŋga. Ne taŋawa ta sine tuku ŋgueu mbal tuku ndin tukula le nane kiko kaŋgermba pasa kugatok minamŋgaig.
TIT 2:9 Mbal afu naŋgine sugo tugumŋge pirokade ta nane teŋenmba saniŋga. Nane naŋgine gabat kumnemŋge minmba piro mayewaig le nu piro ta nzaliwa. Naŋgine gabat maim maim tuwe ndaka e
TIT 2:10 ko nu tuku agaŋ ndende kuayar ndaka nane piro mbal magenu ndo minwaig. Nane wam ŋakmba kumumbi ke likuwaig le afuŋge Kuate sine muskil kile-tidiŋge siŋgit wam ta mayenu ŋguwaig.
TIT 2:11 Kuate nu taŋgo ŋakmba muskil kile-tidiŋgam saka nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta te-mayokna.
TIT 2:12 Maŋau ta mbolŋge nu sine wam magenu ke likam tuku tumsiŋgit. Sine nu ŋgumnemba kilke te mbolok nzali ŋaigonu dubikeg ta kusrekube. Sine wamdus kuyar magenu ŋak minmba maŋau tiŋreknu ke lika nu tuku miŋge kumnemŋge minbe. Sine kilke te mbolŋge maŋau mayenu ta ŋak minmba
TIT 2:13 sine gare suŋgo tam tuku wam ta ndo tairŋga minbe. Sine muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo Yesus Kristus nu siŋgine Mbara Suŋgo. Nu nuŋe kilŋa saŋgri ŋak mayok kuwa le gare suŋgo tamŋgig.
TIT 2:14 Sine maŋau ŋaigonuŋge sine ndaleka minna le nu sine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna. Sine nu tuku mbal purfeŋnu mayok ka wam magenu ndo kam tuku wamdus saŋgrinu pilbe ŋga nu kumna.
TIT 2:15 O Titus, ne saŋgri tiŋga wam ŋakmba te saniŋmba nane tuku wamdus kuagneka riroŋ pasa saniŋge lika. Ande nu ne tuku pasa te ŋgumne ndawa.
TIT 3:1 O tira, ne nane saniŋga le gabat sugo kulat mbal ŋakmba kumnemŋge minmba nane tuku miŋge dubikuwaig. Piro magenu ŋakmba kam tuku nane wamdus kuaneka minwaig.
TIT 3:2 Waŋe pasa kualeyau nane wam kame ta riroŋkuwaig. Nane wamdus bafu ŋak minmba taŋgo tuku nyu idusniŋmba nane ŋakmba mbolŋge maŋau kumumbi kuwaig.
TIT 3:3 Sine mata buk ŋginŋganka minmba miŋge pitaika yabri maŋau dubika mingeŋ. Sine ŋgarosu kikoŋ tiŋgam tuku maŋau le gare tam tuku maŋau yimyam taŋge sine didikinaig le dubikigeŋ. Sine mara mindek maŋau ŋaigonu ndo dubikigeŋ. Afu sine lisiŋginaig ta sine ta tuku gubra kagli firka mingeŋ. Afuŋge sine kasursiŋginaig le siŋgine siŋgine mata muŋgu kasurkigeŋ.
TIT 3:4 Sine taŋamba mingeŋ le muskil kile-tidiŋge siŋgit taŋgo Kuate nu nuŋe raŋgun mayenu kume pur maŋau kile-mayokka
TIT 3:5 sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgina. Sine maŋau tiŋreknu ke likigeŋ le nu taŋa ndana. Kuga. Nu sine sinanu ake sinaŋ mapekina. Nu sine tuku mbar minyaŋga saukina le Tukul Guwa nu abo tugu kitek sine siŋgina.
TIT 3:6 Yesus Kristus nu muskil kile-tidiŋge siŋgit ta mbolŋge Kuate nu Tukul Guwa siŋgina le sine mbol kumuŋgina.
TIT 3:7 Nu ake sinaŋ sine make patika sine tiŋreknu ŋgam tuku nu Tukul Guwa siŋgina le sine abo tugu minmba minam tuku ta teg sulumba alonu kaŋgeram tuku minde mineg.
TIT 3:8 Pasa te siŋka son pasa ndo. Ta tuku ye pasa sake likit te ŋakmba saŋgri tiŋga saniŋga le Kuate tuku son ŋgade mbal nane wam magenu kam tuku wamdus saŋgrinu pilwaig. Wam kame ta magenu ndo taŋgo pino turkade.
TIT 3:9 Nane afu pasa tugu kugatok mbuŋ kame tuku tugu patit ke lika muŋgu tuliŋgade sulumba wamdus pur yimyamka Moses tuku tukul pasa tugunu ta tuku kualeyaukade. Pasa ta tane turkam kumuŋ kuga.
TIT 3:10 Ande tane pur yimyam tiŋguwa kande nu riroŋ pasa tawe. Ne pasa tambim ara le nda iswa ndeta tane ŋakmba nu ndoŋ ulendi ndakap.
TIT 3:11 Taŋgo taŋaŋ nu ndin mayenu o buk kusrena ta ne kila. Nu taŋgo ŋayonu ndo. Nuŋe miroŋ nuŋe une tuku pa ta tamŋgat.
TIT 3:12 Ye Nikopolis tumbraŋ suŋgo mbol kumba murke ait mbolŋge taŋge minam tuku iduset. Ye Artemas ko Tikikus kukuli le ne tugum prowa kande ne ye tugum prowam tuku ndin sota.
TIT 3:13 Tukul pasa bitekŋganu taŋgo Senas nale Apolos ndoŋ ne kusrenumba kambim bafuwaik le ne nale turka le agaŋ ndende afu den ndakuwaik.
TIT 3:14 Siŋgine tira kame wam paguka le nane wamdus saŋgrinu pilmba wam magenu ke lika afu agaŋ afu denkade ta nane turkuwaig. Nane son ŋgade ta taŋamba alonu te-mayokuwaig.
TIT 3:15 Nane ye ndoŋ minig mbal te ŋakmba ne kaiye pasa tinig. Afu ne ndoŋ minig mbal sine taŋaŋ son ŋga sine tuku kume purmba minig mbal ta mata sine tuku kaiye pasa te saniŋga. Kuate nu tane ŋakmba ake sinaŋ make patika minwa. Son.
PHM 1:1 O tira Filemon sile tuku piro tuma taŋgo kaiye. Ye Paulus ye Kristus Yesus tuku piro biyen tukunu kile ye muli wandekŋge minet. Ye sikile tira Timoteus ndoŋ ne tugum prowek.
PHM 1:2 Yesus tuku kuasmbi ne tuku wandekŋge maŋgurkade, pino Apia, sile tuku tira taŋgo Arkipus nu sile taŋaŋ pasa mayenu tuku saŋgri tiŋga pirokate tane ŋakmba tuku waŋe te kuyaret.
PHM 1:3 Siŋgine Mam Kuate Suŋgo Yesus Kristus ndoŋ nale tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
PHM 1:4 O Filemon, ne Suŋgo Yesus Kristus tuku kume tuku saŋgri tomba tiŋga nu tuku kume purte sulumba nu tuku mbal ŋakmba idusniŋgit ta nane afuŋge ne tuku wam kubede le ismba minet. Ta tuku ye Kuate yabaŋet ait mbolŋge ne idusnet sulumba Kuate gare pasa tuwet.
PHM 1:6 Naŋe ŋgamuŋgal son saŋgrinu ta nane afu ŋgamukŋge te-mayoka le nane kaŋgermba sine Yesus Kristus mbolŋge nyaro mayenu kileg ta kila patikuwaig ŋga idusmba yabaŋet.
PHM 1:7 Ese tira. Ne Yesus tuku mbal ŋakmba idusniŋmba turniŋgit le nane wamdus bulkade. Ye ne tuku maŋau mayenu ta ismba ye gare suŋgo tumba wamdus saŋgri pileyate.
PHM 1:8 O tira, ye ne tuku tira Paulus ne wam ande ka ŋga iduset. Ye Kristus tuku nyu mbolŋge ne wam ta ka ŋga sani ta ne pitaiwam kumuŋ kuga. Ne kam tuku. Sine ŋakmba tira kame tuku muŋgu kume purkeg. Ye wam ta idusmba ne ka ŋga sa ndanumba ake kusnanamŋgit. Ye Paulus ye buk saibo pilet. Ye Yesus Kristus tuku piro taŋgo tukunu ye muli wandek teŋge minet. Yeŋge ne kusnanamŋgit.
PHM 1:10 Onesimus nu ne tuku piro agaŋ taŋaŋ ye nu tuku ne kusnanamŋgit. Kile nu ye tuku kiŋo taŋaŋ minit. Ye muli wandekŋge nu Yesus tuku son ŋgam tuku ndin tumen le nu son ŋgina le ye nu tuku mam minet.
PHM 1:11 Nu o buk ne ndoŋ minna ta nu kanyummba piro maye ndana. Kile nu piro mayenu kam tuku iduste. Ta tuku nu kile sile arŋeŋ sinzaŋsikam kumuŋ.
PHM 1:12 Ye Onesimus tuku kume purmba nu kukulet le ne tugum ilit.
PHM 1:13 Ye pasa mayenu tuku muli wandekŋge minet ta Onesimus nu ne tuku ma tumba ye turyuwa ŋga ŋgailkam iduset ta taŋaig.
PHM 1:14 Ye amboŋga ne kusnanam iduset. Ne naŋe wamdus dubimba wam mayenu ka ŋget.
PHM 1:15 O tira, ye teŋenmba iduset. Onesimus ait fagnu ne kusrenina ta nu wam mayenu tumba ne ndoŋ minmba minam tuku nu taŋana inde.
PHM 1:16 Kile nu naŋe piro agaŋ taŋaŋ ndo kuga. Nu Yesus Kristus ndoŋ ulendika nu sine tuku tira ande. Nu ne tuku tira piro agaŋ taŋaŋ minit. Ta tuku ye nu iduset ta ne ye liyumba nu suŋgomba idusamŋgat.
PHM 1:17 Sile Kristus mbolŋge tuma minek ta idusmba kande Onesimus kaŋgermba ne ye tate taŋamba nu ta.
PHM 1:18 Nu ne mbolŋge mbar ande kina e ko ne tuku agaŋ ndende kilna le lafuwam tuku minwaig kande nu tuku nyu kuyaram tuku ma mbolŋge ye tuku nyu kuyara.
PHM 1:19 Ye Paulus yiŋe waimbi waŋe te kuyaret. Yeŋge lafuwamŋgit. Ne Kristus mbolŋge abo kitek tina ta ye tuku piro mbolŋge tina. Ta tuku ne wam ande ŋgailyam kumuŋ kuga ta ye ta tuku idus ndawet.
PHM 1:20 O tira, ne Suŋgo Yesus idusmba ye tuku kusna te pitai ndamba turya. Sile Kristus mbolŋge tira minek ta alonu te-mayokmba ye tuku wamdus bul sera.
PHM 1:21 O tira, ne ye tuku pasa pitaiwe nda ta ye kila. Ye tuku kusna pasa te ne limba naŋe wamdusmbi suŋgomba kamŋgat ŋga ye idusmba waŋe te ne tuku kuyaret.
PHM 1:22 Ye tuku kinyam mbili ande wakeiwa. Tane ŋakmba ye tuku yabaŋmba minig tukunu Kuate nu ndin wakeiwa le mayok kambim tuku wamdus suŋgo ŋak minet.
PHM 1:23 Epafras Yesus Kristus tuku piro taŋgo ye ndoŋ muli wande te sinamŋge minek nu ne kaiye pasa tinit.
PHM 1:24 Markus Aristarkus Demas Lukas yiŋe piro tuma mbal nane mata ne kaiye pasa tinig.
PHM 1:25 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu ake sinaŋ tane ŋakmba make patikuwa. Son.
HEB 1:1 O buk Kuate nu maŋau kise kisembi nuŋe pasa tugusek tuan taŋgo tuku miŋge mbolŋge kile-mayokka minanu le sine tuku wa mbuŋ kame nane isanu.
HEB 1:2 Ismba minnaig le ma ma kugawam tuku ait te mbolŋge nu nuŋe Kiŋo nuŋe mbolŋge nuŋe pasa te-mayokmba sasiŋgina. Agaŋ ndende ŋakmba nu wai mbolŋge patikam tuku nu Kiŋo nuŋe pilna. Tugu mbolŋge Kuate nu sakina le Kiŋo nuŋeŋge kilke te te-mayokna.
HEB 1:3 Kuate tuku kilŋa nu minit tuku maŋau ŋakmba nuŋe Kiŋo nuŋe mbolŋge minig le kaŋgerkeg. Nale ndindo minik. Kiŋo nuŋeŋge pasa saŋgrinu sakate le agaŋ ndende ŋakmba naŋgine ma mbolŋge minmba kumumbi piroka minmba minig. Nuŋe Kiŋo taŋge taŋgo tuku une sauke suluna sulumba Kuate Suŋgo Ndindo nu tuku ndinam kumamŋge samba mbolŋge minyokina.
HEB 1:4 Taŋana le Kuate nuŋe Kiŋo nyu suŋgo te-mayokna le nu tuku nyu taŋge eŋel tuku nyu liniŋgina. Ta tuku nu nuŋe miroŋ mata eŋel kame ŋakmba liniŋgina.
HEB 1:5 Kuate nu nuŋe Kiŋo ta teŋenmba sana. Ne ye tuku Kiŋo. Kite ye ne tuku Mam mayok kinet ŋgina. Kuate nu eŋel ande taŋamba sa ndana. Nu maŋ nuŋe Kiŋo sana: Ye ne tuku Mam mayok kaŋgit. Ne ye tuku Kiŋo minamŋgat ŋga sana. Nu eŋel ande taŋamba sa ndana.
HEB 1:6 Kuate nuŋe Kiŋo mulum kilke te mbolŋge te-mayokam bafuna sulumba nu nuŋe Kiŋo nuŋe tuku teŋenmba sakina. Yiŋe eŋel kame, tane nu tuku nyu te-duŋga nu mbariŋap ŋgina.
HEB 1:7 Kuate nu nuŋe eŋel kame tuku teŋenmba sakina. Yiŋe eŋel kame nane bubre taŋaŋ kile-mayokket. Yiŋe kukul mbal pa mane taŋaŋ kile-mayokket ŋgina.
HEB 1:8 Nu nuŋe Kiŋo tuku pasa teŋenmba sakina. Ne Kuate. Ne nyu suŋgo ŋak naŋe mbal kulatka minmba minamŋgat. Kugawe nda. Ne kumumbi naŋe gageu kulatkate.
HEB 1:9 Ne maŋau tiŋreknu ndo nzalinu ne maŋau ŋaigonu ŋakmba mbulmba pitaikate. Ta tuku ye ne tuku Mbara naŋe mbal ŋgamukŋge ne suŋgomba make pilmba nyu suŋgo tinmba gare tinen ŋgina.
HEB 1:10 Kuate nu nuŋe Kiŋo tuku maŋ teŋenmba sakina. Suŋgo, ne tugu mbolŋge kilke te-mayokna. Ne naŋe wai kuyarmbi samba pilna.
HEB 1:11 Kilke samba ŋgisikamŋgaik ta ne taŋawe nda. Ne minmba minamŋgat. Kilke samba tawi taŋaŋ urfu patika ŋaigoŋgamŋgaik.
HEB 1:12 Taŋawaik le taŋgo nu tawi tumba filfilte taŋamba ne samba kilke filfilmba kile-sikamŋgat. Nane tawi abonu kilmba tiŋgig taŋaŋ ne samba kilke urfunu kile-sika maŋ abonu kile-mayokkamŋgat. Neŋge ndo mbilka kisemba mayok kine nda. Ne tuku yar mata kugawe nda. Ne minmba minamŋgat ŋgina.
HEB 1:13 Kuate nu maŋ lato nuŋe Kiŋo sana: Ne ye tuku ndinam kumam teŋge saŋgri ŋak minyok mina le ma ma yeŋge ne tuku ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka ne tuku kupe kumnemŋge patikamŋgit ŋgina. Nu eŋel ande pasa ta sa ndana.
HEB 1:14 Eŋel kame nane Kuate tuku pasa dubide tuku guwa ndo. Sine afu Kuateŋge muskil kile-tidiŋgam tuku mineg mbal nu nane kukulniŋgit le pro sine tursiŋgig.
HEB 2:1 Kuate tuku Kiŋo nu o mbolŋge minit tukunu sine nu tuku pasa mayenu isgeŋ ta ake wamwamka li ndaka kurauka likube. Sine taŋa ndabe ta sine waŋ taŋaŋ kundu mayenu limba fare fare kumba ka ŋgisikamŋgig.
HEB 2:2 O buk Kuate nu eŋel kukulniŋgina le nane Moses tukul tunaig ta son saŋgri ŋak. Siŋgine mbuŋ kame pasa ta lukanaig ta lafunu kumumbi tinaig.
HEB 2:3 Sine siŋgine muskil kile-tidiŋgam tuku pasa mayenu Suŋgoŋge te-mayokmba sakina le nane isnaig mbalŋge sine kubeu siŋginaig. Kile sine pasa mayenu te ake wamwamka likeg ta sine taŋamba ndo lafunu tamŋgig.
HEB 2:4 Kuate nu nuŋe pasa ta saŋgri pilemba wam yimyammbi nuŋe saŋgri kile-mayokka wam kitek ke likina. Nu nuŋe nzali dubimba Tukul Guwa tuku saŋgri yimyam niŋge likina.
HEB 2:5 Kilke kitek prowam tuku sakig ta kilke ta kulatkam tuku Kuate nu nuŋe eŋel madi ndaniŋgina.
HEB 2:6 Kuate tuku pasa mbolŋge ande nu teŋenmba kuyarna. O Kuate, taŋgo nu ima le ne mara mara nu idus timba minit. Nu ima le ne nu turam tuku kulatkate.
HEB 2:7 Ne ait fagnu nu tumba eŋel kame kumnemŋge pilna. Taŋana sulumba ne maŋ nu tumba te-mayokmba nyu suŋgo tuna.
HEB 2:8 Ne agaŋ ndende ŋakmba kilmba nu kumnemŋge patikina. Taŋamba Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kilmba taŋgo kumnemŋge patikina. Agaŋ ande taŋgoŋge kulat ndakanu taŋaŋ mine ndakate. Son. Kile ait te mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba taŋgo kumnemŋge minig le sine kaŋger ndakeg.
HEB 2:9 Kaŋger ndakeg ta Yesus kaŋgermba nu mbolŋge kila pileg. Kuate nu taŋgo ake sinaŋ make patika Yesus nu ŋakmba tuku kumwa ŋga nu tumba ait fagnu eŋel kame kumnemŋge pilna. Pilna le nu ŋakmba tuku kumna sulumba nyu suŋgo pasa ŋak mayok kina.
HEB 2:10 Kuate nu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Ŋakmba nu tuku nzali ndo dubiwam tuku minig. Nu taŋgo gudommba nuŋe kiŋo kame mayok ka nuŋe kilŋa tugumŋge minam tuku idusna sulumba nu kumumbi nane tuku muskil kile-tidiŋgam tuku taŋgo rar suŋgo tuna. Yesus nu rar ta mbolŋge nu sine tuku gabat mayok ka sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit.
HEB 2:11 Taŋgo nane Kuate tuku mbal mayok kambim tuku ande nu atrau piro biyit ta nane nu ndoŋ tugu ndindo. Ŋakmba Kuate tuku minig. Ta tuku siŋgine Suŋgo nu sine yabu ndaka yiŋe maib kame ŋga
HEB 2:12 sine ndoŋ minam tuku Mam nuŋe teŋenmba sana. Mam Kuate, ye ne tuku nyu suŋgo ta yiŋe maib kame ndoŋ te-mayokmba saka minamŋgit. Ye naŋe mbal ŋgamukŋge munembi ne tuku nyu te-duŋgamŋgit ŋgina.
HEB 2:13 Nu maŋ kuyar ande mbolŋge teŋenmba sakina. Kuate, ye ne tuku saŋgri tomba tiŋget ŋgina. Pasa ande mata teŋenmba. Ye yiŋe maib kame Kuateŋge ye sina ta ndoŋ minet ŋgina.
HEB 2:14 Kuate nu Yesus tuna mbal nane ŋgarosu ŋak. Ta tuku Kristus nu sine taŋaŋ ŋgarosu ŋak mayok kina. Taŋamba nu maŋau ta dubimba nu kumna. Nu kumna ta tiŋga kume tuku saŋgri Satan te-ibeŋna sulumba
HEB 2:15 sine kumam tuku kuru-kuruka mineg ta sine tuku muskil kile-tidiŋga kuru kuru wam ta tukulna.
HEB 2:16 Nu eŋel kame turkam tuku nde ndakina ta kilimok. Nu sine Abraham tuku tugu ŋakmba tursiŋgam tuku ndekina.
HEB 2:17 Ta tuku nu nuŋe maib kame minig taŋaŋ mayok kina. Wam ta mbolŋge ndo nu sine tuku pris suŋgo mayok kambim kumuŋ. Nu kumna sulumba nu Kuate tugumŋge sine mapeka sine tuku atrau piro kumumbi biyit le Kuate nu sine tuku une sauka gilaiŋgate.
HEB 2:18 Nu sine taŋgo taŋaŋ mayok kina le Satan nu tagomba minna ta nu piti ta kamusna tukunu kile nu sine tago mbolŋge mineg ta nu sine tursiŋgam kumuŋ.
HEB 3:1 Tira kame, Kuateŋge sine ŋakmba wikina le sine nu tuku kuasmbi ndindo mineg. Nu Yesus kukulna le nu sine tuku pris suŋgo minit. Ta tuku siŋgine wamdus ŋakmba Yesus ndo idus tibe.
HEB 3:2 O buk Moses nu Kuate tuku mbal ŋgamukŋge piro ke mayemba minna. Taŋamba ndo Yesus nu Kuateŋge piro tuna ta nu piro ke mayena.
HEB 3:3 Nale arŋeŋ piro mayenaik ta Yesus nu Moses lite. Taŋgo ande wande pilit ta sine wande tuku nyu te-du ndaŋgeg. Sine taŋgo tuku nyu te-duŋgeg.
HEB 3:4 Wande ŋakmba taŋgoŋge patikade ta Kuate nu agaŋ ŋakmba tugu.
HEB 3:5 Moses nu piro taŋgo ndo Kuate tuku mbal ŋgamukŋge piro mayena. Kuate nu ŋgumneŋga wam kile-mayokkina ta nu wam ta tuku saka minna.
HEB 3:6 Kristus nu Kuate tuku Kiŋo minmba Kuate tuku mbal ŋgamukŋge piro mayena. Nu mbal ta tuku tugu. Sine wamdus saŋgrinu pilmba siŋgine Suŋgo tuku pasa alonu tairŋga minbe ta sine Kuate tuku mbal nu tuku wande taŋaŋ mineg.
HEB 3:7 Sine Tukul Guwa tuku pasa ise mayebe. Nu teŋenmba sana. Kile ait te mbolŋge tane Kuate tuku pasa isig te
HEB 3:8 taŋgine mbuŋ Moses ndoŋ ma baknu mbolŋge minnaig taŋaŋ ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukul ndakap. Nane ye tuku wamdus mukuknu te gubra pile sam tuku tago-tagonaig.
HEB 3:9 Nane yar 40 ye tuku piro saŋgrinu yimyam kaŋgerkumba ta tuku nda idusmba ye tago-tagoyumba minnaig.
HEB 3:10 Ta tuku ye mbal ta tuku gubra tumba nane tuku teŋenmba saken. Nane tuku wamdus tugusek kuga. Nane ye tuku maŋau katese ndade ŋgen.
HEB 3:11 Ye nane tuku gubra suŋgo tumba pasa saŋgrinumbi teŋenmba saken. Nane ye ndoŋ mabte nda ŋgen. Tukul Guwa nu taŋamba Kuate tuku miŋge pasa sakina.
HEB 3:12 Tira kame, tane riroŋ mayewap. Ande tane ŋgamukŋge wamdus tugusek kugatok minmba Kuate abo minmba minit nu talamba pitaiwikat.
HEB 3:13 Ki ait mindek taŋgine taŋgine muŋgu saŋgri pileniŋgap. Tane kile abo ŋak minig ait mbolŋge maŋau ta kusre ndawap. Tane taŋa ndawap ta une maŋau taŋge tane didikuwa le taŋgine ŋgamuŋgal tukulkikat.
HEB 3:14 Amboŋga sine Kristus wamdus ndindombi tigeŋ. Sine maŋau ta kusre ndamba taŋamba ndo minbe ta sine nu tugumŋge gare ŋak minamŋgig.
HEB 3:15 Kuate tuku pasa wam ta tuku teŋenmba sakate. Kile ait te mbolŋge tane Kuate tuku pasa isig te taŋgine mbuŋ kame taŋaŋ ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukul ndawap ŋga sakate.
HEB 3:16 Tane idusap. Ima kate ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukulnaig e? Moses nu nane ŋakmba kilmba Isip kusremba kinaig mbal ta.
HEB 3:17 Ima kate tuku Kuate nu yar 40 mbolŋge gubra tina e? Nane wam ŋaigonu ke lika ma baknu mbolŋge kume farnaig mbal ta.
HEB 3:18 Ima kate tuku Kuate nu pasa saŋgrimbi nane ye ndoŋ mabte nda ŋgina e? Nane nu tuku pasa ismba dubi ndanaig mbal ta.
HEB 3:19 Nane Kuate talamba nu kumuŋ kuga ŋga idusnaig tukunu nane nu ndoŋ mabte ndakinaig.
HEB 4:1 Kuate nu taŋgo afu nu ndoŋ mabtam tuku pasa saŋgrinu pilna ta kile minit. Kuga ndate. Ta tuku sine kuru-kuruka kurau mayebe. Sine Kuate ndoŋ mabtam tuku wam lisiŋgikat.
HEB 4:2 Sine siŋgine mbuŋ kame buk minnaig taŋaŋ kile mata pasa mayenu iseg. Nane pasa mayenu ismba talakinaig tukunu pasa ta nane tur ndakina.
HEB 4:3 Sine nu tuku pasa ismba son ŋgeg mbal ndo Kuate ndoŋ mabta mineg. Kuate nu tugu mbolŋge agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokka nuŋe piro ŋakmba sugluka mabtina. Kuate tuku pasa mbolŋge ande nu mara 7 tuku teŋenmba kuyarna. Kuate nu mara 7 mbolŋge nuŋe piro ŋakmba sugluka mabtina ŋga kuyarna. Afu nu ndoŋ mabtam tuku Kuate nu sakina ta nane nu talamba pitainaig le nu nane tuku teŋenmba sakina. Ye gubra suŋgo tumba pasa saŋgrinumbi teŋenmba saken: Nane ye ndoŋ mabte nda ŋga saken.
HEB 4:6 Pasa taŋge sine teŋenmba tumsiŋgit. Kuate nu taŋgo ndoŋ mabtam tuku iduste. Nane amboŋga Kuate tuku pasa mayenu isnaig mbal ta nane nu talamba nu ndoŋ mabte ndakinaig.
HEB 4:7 Ta tuku ŋgumneŋga Kuate nu taŋgo ndoŋ mabtam tuku ait ande te-mayokna ta kite ki ait noten. Ye David tuku pasa buk satiŋgit ta Kuate nu teŋenmba sakate. Kile ki ait te mbolŋge tane Kuate tuku pasa isig te ŋgamuŋgal tukulmba kilba tukul ndawap ŋgate.
HEB 4:8 Yosua nu Israel mbal kilmba Kanan kilke mbol promba nane Kuate ndoŋ mabte ndakinaig. Nane taŋamba mabtinaig kande Kuate nu ŋgumneŋga maŋ mabtam tuku ait ande sa ndakina kande.
HEB 4:9 Kuate nu nuŋe piro ke suluna sulumba mabtina taŋamba ndo nuŋe mbal nu tugumŋge mabtamŋgaig.
HEB 4:10 Sine Kuate ndoŋ mabteg ta nu nuŋe piro sugluka mabtina taŋamba ndo sine siŋgine piro tuku saŋgri kusremba Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga mabteg.
HEB 4:11 Sine taŋamba nu ndoŋ mabtam tuku wamdus saŋgrinu pilmba dirnaŋgube. Ande nu pasa mayenu ismba talakuwa ta nu siŋgine mbuŋ kame taŋaŋ Kuate ndoŋ mabte nda.
HEB 4:12 Kuate tuku miŋge pasa saŋgri ŋayo abo ŋak minmba minit. Pasa ta kame bagi agonu limba nu agok ŋayo. Nu taŋgo tuku ŋgamuŋgal nduasemba ka sinam nziŋge kilke mbolok maŋau samba mbolok maŋau ŋgamu fetka kilimok kile-mayokkate. Taŋgo tuku wamdus nzali kise kise kam idusde ta nu kiŋgeŋka kila minit.
HEB 4:13 Agaŋ ande Kuate am mbolŋge kuirka minam kumuŋ kuga. Sine tuku wam ŋakmba nu am mbolŋge mayokŋge minig. Ŋgumneŋga nu sine pilesiŋguwa le sine ta son ŋgamŋgig.
HEB 4:14 Siŋgine pris suŋgo nu samba mbol kina sulumba kile Kuate tugumŋge minit. Nu Kuate tuku kiŋo nuŋe Yesus. Ta tuku pasa mayenu iseg te biye debe.
HEB 4:15 Siŋgine pris suŋgo nu kilke te mbolŋge minmba tago ŋakmba nu mbolŋge pronaig ta nu mbar ndana. Tago mbolŋge sine saŋgri kugatok ta nu kila pilna sulumba sine sinasiŋgit.
HEB 4:16 Ta tuku sine kuru kuru kugatok wamdus bulok Kuate tugum kab. Nu ake sinaŋ taŋgo make patika turkam iduste. Sine nu tugum kab ta nu sine mapeka siŋgine piti ait mbolŋge tursiŋgit.
HEB 5:1 Sine taŋgo ŋgamukŋge taŋgo afu atrau piro biyam tuku mayok kinig ta nane sine ŋakmba tuku Kuate am mbolŋge pirokade. Sine agaŋ afu Kuate tambim tuku niŋgeg le nane Kuate tuku patikade sulumba siŋgine une saukam tuku agaŋmor bale farmba atraukade.
HEB 5:2 Pris mbal nane taŋgo ndo nane sine taŋaŋ mbar ŋak. Ta tuku nane katese ndade mbal mbarde mbal wamdus bafumbi kulatka piroka minig.
HEB 5:3 Pris mbal mbar ŋak tukunu nane taŋgo tuku une saukam tuku agaŋmor bale farmba atraukade ta naŋgine une tuku turmba atraukade.
HEB 5:4 Taŋgo ande nu nuŋe wamdusmbi atrau piro biyam tuku nuŋe nyu te-mayokam kumuŋ kuga. Kuateŋge madiniŋgit mbal ndo piro ta biyam kumuŋ. Abo abo nu Aron taŋamba madina.
HEB 5:5 Kristus nu mata nuŋe wamdusmbi pris suŋgo mayok kambim tuku nu nuŋe nyu te-mayok ndana. Kuateŋge Kristus nu piro ta kam tuku madina sulumba sana: Ne ye tuku Kiŋo. Kite ye ne tuku Mam mayok kinet ŋgina.
HEB 5:6 Kuate tuku kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Ne Melkisedek taŋaŋ pris minmba minamŋgat ŋgate.
HEB 5:7 Yesus nu kilke mbolok taŋgo minmba nuŋe kume mbolŋge Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwam kumuŋ ŋga Kuate yabaŋmba suŋgomba malmbika sarsarmba minna. Nu wamdus ndindo ŋak Kuate kumnemŋge minna le Kuate nu tuku yabaŋ pasa ta isna.
HEB 5:8 Yesus nu Kuate tuku Kiŋo ta nu mata piti sugo kamusna. Piti ta mbolŋge Kuate kumnemŋge minam tuku wam ta nu kila pile mayena.
HEB 5:9 Nu Kuate tuku nzali ndo dubimba piti kamusmba minna ma ma nu kumumbi mayok kina. Nu kumumbi mayok kina le Kuate nu nuŋe Kiŋo ta teŋenmba sana. Ne Melkisedek taŋaŋ pris suŋgo minmba minamŋgat ŋgina. Nu pris suŋgo mayok ka sine nu tuku pasa dubiweg mbal sine muskil kile-tidiŋga abo minmba minam tuku siŋgit.
HEB 5:11 Sine Melkisedek tuku wam afu gudommba satiŋgam iduseg ta tane pasa isam tuku ŋgaro wasni ŋak pronaig tukunu sine tugunu ŋakmba tumtiŋgam tuku piro kareŋkeg.
HEB 5:12 Tane o buk Kuate tuku pasa isnaig ta kile tane nane afu tumniŋgam tuku ta tane kumuŋ kuga. Sine maŋ pasa ndui ta tugu patika tumtiŋgam iduseg. Tane kiŋo dabro taŋaŋ amo ndo nyam kumuŋ. Tane nyamagaŋ kareŋnu nyam kumuŋ kuga.
HEB 5:13 Kiŋo dabro amo ndo nyumba minit taŋaŋ tane maŋau tiŋreknu katese ndamba mbirmbarmba minig.
HEB 5:14 Taŋgo sugoŋge ndo nyamagaŋ kareŋnu nyade. Nane mara mara maŋau tiŋreknu dubika wam magenu ŋaigonu pitik katesede sulumba wam magenu ta ndo dubikade.
HEB 6:1 Sine Kristus tuku pasa amo suk ta buk ismba kila pilgeŋ tukunu kile sine nu tuku pasa nyamagaŋ kareŋnu suk ta isam tuku wamdus pilmba ka sugokube. Sine makek maŋ lato lato sigrika wande palmbim kumuŋ kuga. Sine buk wam kame alo kugatok dubikigeŋ ta kusreka ŋgamuŋgal biye mbilmba makek kareŋnu siriwanu taŋaŋ
HEB 6:2 kule pisne maŋau e ko taŋgo mbolŋge wai patinu tuku maŋau sine kila pilgeŋ. Sine taŋgo kummba maŋ tiŋga e ko mbal ŋaigonu lafu ŋayonu tumba minmba minam tuku pasa ta mata sine buk kila pilgeŋ. Ta tuku kile sine pasa alo sugo ŋak isam tuku wamdus pilmba ka sugokube.
HEB 6:3 Kuate nuŋe ndin tumsiŋguwa ta sine ndin ta mbolŋge sugokamŋgig.
HEB 6:4 Nane afu Kristus tuku wam katese mayemba maŋ kusrewaig ta nane kile-luka kilam tuku ndin ande kaŋger ndaweg. Ta ndaŋam? Kuate tuku bulu taŋge nane tuku wamdus kilŋaniŋgina. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta naŋgine wamdus sinamŋge kamusnaig. Nane Tukul Guwa mata tinaig.
HEB 6:5 Nane Kuate tuku pasa ismba tagonaig ta mayenu ŋga idusnaig. Kilke kitek tuku saŋgri minmba minam tuku ta mata kamusnaig.
HEB 6:6 Nane Kristus tuku wam ŋakmba ta kila patika maŋ kusrekuwaig ta nane Kuate tuku Kiŋo ŋgumnemba nu tumba naŋgine waimbi lato maŋ ail kazrai mbolŋge daŋŋganu sukde. Nane nu tuku nyu ŋayo silide le ŋakmba kaŋgerde. Ta tuku nane ŋgamuŋgal biye mbilam tuku ndin ande mine ndakate.
HEB 6:7 Tane kilke tuku maŋau kaŋgerap. Mara mara sawe piymba kilke mbolŋge ndekate ta kilke nu sawe tate sulumba taŋgo tuku piro turka nyamagaŋ magenu tiŋgade ta Kuate nu kilke ta nyaro mayenu tuwit.
HEB 6:8 Kilke ande sawe tate sulumba aŋga ŋaigonu prode ta kilke ta piro kugatok. Kuate nu kilke ta kasuram bafute. Ŋgumneŋga nu kilke ta piyamŋgat.
HEB 6:9 Tira kame, sine tane pasa pitinu satiŋgig ta Kuate nu tane mbolŋge taŋawe nda ŋga sine iduseg. Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋguwa le tane nu kaŋgeramŋgaig.
HEB 6:10 Tane Kuate tuku kume purmba nu tuku mbal turka minig wam ta Kuate nu gilaiŋge nda.
HEB 6:11 Tane ŋakmba taŋgine maŋau mayenu ta biye demba minap le ma ma wam tairŋga minig ta alonu promba tane tumail pulutiŋgamŋgat.
HEB 6:12 Tane kanyummba ŋgaro wasni ŋak mine ndakap. Kuate nu taŋgo mbolŋge wam magenu kamŋgit ŋga sakina ta o buk nane afu nu kumuŋ ŋga ŋgamuŋgal mukuk tairŋga minnaig ma ma kile nane Kuate tugumŋge kaŋgerkade. Tane nane taŋaŋ minap.
HEB 6:13 O buk Kuate nu wam mayenu ande kam tuku Abraham sana ta nuŋe pasa saŋgri pilewam tuku Suŋgo ande nu limba mine ndakina le nu nuŋe nyu tambi pasa saŋgri pilemba teŋenmba Abraham sana:
HEB 6:14 Ye Suŋgo. Ye siŋka ne mbolŋge wam mayenu kamŋgit. Yeŋge ne tuku ndare te-tugewi le suŋgokamŋgat ŋga Abraham sana le
HEB 6:15 nu ŋgamuŋgal mukuk tairŋga minna ma ma tina.
HEB 6:16 Sine taŋgo siŋgine pasa saŋgri pilewam tuku siŋgine nyu tambi sa ndakeg. Siŋgine mbara nu tuku nyumbi sine pasa saŋgri pileweg. Maŋau ta mbolŋge ande nu sine tuku pasa pitaiwam kumuŋ kuga.
HEB 6:17 Kuate nu nuŋe mbal mbolŋge wam mayenu kam tuku sakina ta nu wamdus biye mbil ndamba siŋka kamŋgat ŋga sine idusbe ŋga nu taŋgo tuku maŋau dubimba nuŋe nyumbi nuŋe pasa saŋgri pilena.
HEB 6:18 Kuate nu pasa sakate ko nuŋe nyumbi saŋgri pilete wam ar ta mbilka kise mayok kine nda. Nu yabrikam kumuŋ kuga. Sine afu Kuateŋge tursiŋguwa ŋga kua ka nu tugum kineg mbal sine nu tuku pasa biye demba ŋgamuŋgal mukuk alonu tairŋga minbe ŋga nu wam armba te kile-mayokkina. Nu nuŋe pasa sakina sulumba maŋ nuŋe nyumbi saŋgri pilena.
HEB 6:19 Wam armba ta mbolŋge sine nu tuku pasa alonu tairŋga mineg mbal waŋ aŋga ndiŋkanu taŋaŋ bike ndakeg. Siŋgine aŋga ta samba mbolŋge tukul tawi sinamŋge Kuate tugumŋge minit. Purkam kumuŋ kuga.
HEB 6:20 Yesus nu Melkisedek taŋaŋ pris suŋgo minmba nu amboŋga sine tuku ndin wakeimba sinam kumba sinenu ŋga Kuate tumailamŋge pris piro biymba minmba minit.
HEB 7:1 Melkisedek nu taŋgo suŋgo nyu ŋak ma ande nyunu Salem kulatkina. Nu Kuate tuku pris minna. Mara ande Abraham taŋgo sugo afu ndoŋ kame bumba nu nane ŋakmba kile-ibeŋka nu luka kumba ndinŋge Melkisedek te-silikina le nu nyaro pasa tuna.
HEB 7:2 Taŋana le nu Melkisedek nu taŋgo suŋgo ŋga nuŋe agaŋ ndende ŋakmba maŋgur 10 patika ande tumba nu tuna. Melkisedek nyu tugunu ta Maŋau Tiŋreknu tuku Gabat. Nu kulatkina ma Salem nyu tugunu ta Wamdus Bulok. Ta tuku nu mata wamdus bulok tuku gabat.
HEB 7:3 Melkisedek tuku ina mam nu tuku wa mbuŋ kame tuku pasa ande ta tuku mine ndakate. Nu prona tuku tugu e ko kumna tuku tugu ta sine gilai. Nu wam ta kugatok taŋaŋ minna. Nu Kuate tuku Kiŋo taŋaŋ nu pris minmba minit.
HEB 7:4 Melkisedek nu siŋka nyu suŋgo. Siŋgine mbuŋ suŋgo Abraham tuku wam kaŋgerap. Nu gabat afu ndoŋ kame buna sulumba gabis agaŋ ndende kilna ta maŋgur 10 patika ande tumba Melkisedek tuna.
HEB 7:5 Ŋgumneŋga Levi tuku mbuŋ afu atrau piro biyam tuku Kuateŋge madiniŋgina. Nane atrau piro biynaig sulumba naŋgine mbal tuku agaŋ ndende maŋgur 10 patika ande didika kilnaig. Nane naŋgine mbal liniŋginaig ta tuku kuga. Nane ŋakmba Abraham tuku mbuŋ. Nane Moses tuku tukul ande dubimba naŋgine mbal tuku agaŋ ndende kilnaig.
HEB 7:6 Melkisedek nu Levi tuku ndare kuga. Abraham nu agaŋ ndende maŋgur 10 patika ande tumba nu tuna le Melkisedek nu suŋgo tukunu nu ndek yaimba kilna. Nu kilna sulumba nu Abraham nyaro pasa tuna. Abraham nu ake taŋgo kuga. Kuate nu taŋgo mbolŋge wam mayewam idusna sulumba nu Abraham pasa mayenu ta tuna.
HEB 7:7 Ima nu suŋgo? Taŋgo nu nyaro pasa tuwit ta e ko nyaro pasa tate ta? Taŋgo nu nyaro pasa tuwit nu suŋgo. Ta tuku Melkisedek nu siŋka Abraham lite.
HEB 7:8 Levi tuku mbuŋ afu naŋgine mbal tuku agaŋ ndende maŋgur ande kilnaig ta nane taŋgo ndo ŋakmba kume far sulunaig. Melkisedek nu Abraham tuku agaŋ ndende maŋgur ande kilna ta kuyar pasa nu tuku teŋenmba sakate. Nu abo ŋak minmba minit ŋgate.
HEB 7:9 Melkisedek nu ndinŋge Levi tuku mbuŋ Abraham kaŋgerna le ait ta mbolŋge Levi kugatok ta nu mbuŋ nuŋe tuku fuŋgul sinamŋge minna. Abraham nu nuŋe agaŋ ndende maŋgur 10 patika ande Melkisedek tuna ta nu nuŋe ndare Levi tuku turmba Melkisedek tambinu taŋaŋ kina. Ta tuku kile Levi tuku mbuŋ afu naŋgine mbal tuku agaŋ ndende ndui ndui yaika kilig ta nane pris suŋgo Melkisedek li ndade.
HEB 7:11 Kuate nu Levi tuku tugu Aron tuku ndare nane pris piro biymba kulatkuwaig ŋga nu tukul maŋau taŋgo pino dubiwam tuku te-mayokna. Naŋgine piro ta mbolŋge taŋgo pino Kuate am mbolŋge kumumbi mayok kinaig kande pris kitek ande mayok nda kina kande. Pris kitek mayok kina ta nu Aron tuku ndare kuga. Nu Melkisedek taŋaŋ mayok kina.
HEB 7:12 Pris kitek mayok kuwa ta tukul maŋau kitek turmba mayok kinit. Tukul ambokok kugate.
HEB 7:13 Pris kitek ye sakit ta nu Levi tuku tugu kuga. Nu Yuda tuku tugu. Yuda tuku mbuŋ ande atrau mbain mbolŋge atrau ndakina.
HEB 7:14 Siŋgine Suŋgo Yesus nu Yuda tuku tugu mbolŋge prona wam ta sine ŋakmba kila. Moses nu atrau piro biyam tuku Israel mbal saniŋgina ta nu Yuda tuku nyu te-mayok ndana. Ta tuku tukul maŋau ambokok sinamŋge Yuda tuku tugu ande pris piro biyam kumuŋ kuga.
HEB 7:15 Pris kitek Melkisedek taŋaŋ mayok kina wam ta mbolŋge sine kilimok kaŋgereg. Maŋau kitek turmba mayok kina.
HEB 7:16 Yesus nu pris mayok kina ta tukul ande dubimba pris mayok nda kina. Nuŋe mbuŋ ande pris piro biye ndakina. Nu abo ŋak minmba minam tuku nuŋe saŋgri tambi nu pris mayok ka piro ta tina.
HEB 7:17 Kuateŋge nu tuku teŋenmba sakina. Ne Melkisedek taŋaŋ pris minmba minamŋgat.
HEB 7:18 Ambokok maŋau ta gisleknu. Taŋgo pino tur ndakina. Tukul maŋau mbolŋge nane tiŋreknu mayok ndakinaig le Kuate nu maŋau ta te-sina. Kile maŋau kitek Yesus mbolŋge alonu tamŋgig ŋga tairŋga mineg maŋau ta kumuŋ. Sine nu mbolŋge kumumbi mayok ka Kuate tugum kineg.
HEB 7:20 Pris ambokok nane atrau piro biyam tuku Kuate nu saniŋgina ta nuŋe nyumbi pasa saŋgri pile ndana. Nu Yesus pris mayok kambim tuku sakina ta nu nuŋe nyumbi pasa ta saŋgri pilemba sana: Ye Suŋgo. Ye yiŋe pasa yiŋe nyumbi saŋgri pilemba saken. Ye wamdus mbilmba kisemba sake nda. Ne mara mara pris minmba minamŋgat ŋgina.
HEB 7:22 Kuate nuŋe pasa saŋgri pilemba nu Yesus pris minmba minam tuku pilna. Ta tuku nu pasa kitek Kuateŋge katna ta kulatka minwa le alonu kugawe nda. Minmba minamŋgat. Ta tuku pasa kitek taŋge o buk Moses ndoŋ pasa katna ta lite.
HEB 7:23 Pris ambokok nane ŋakmba kume likinaig. Ta tuku nane lafu-lafuka pris piro biymba minanu.
HEB 7:24 Yesus nu abo ŋak minmba minit tukunu nuŋe atrau piro kusrewe nda.
HEB 7:25 Nu mara mara abo minmba samba mbolŋge Kuate tugumŋge taŋgo tuku yabaŋmba minit. Nane afu nu tuku piro tuku saŋgri tomba tiŋga Kuate tugum kinig mbal nu nane tuku muskil kile-tidiŋga minit.
HEB 7:26 Yesus nu kumumbi sine tuku atrau piro biyit. Nu purfeŋnu. Mbar ande nu mbolŋge mine ndakate. Nu sine taŋgo taŋaŋ mine ndakate. Nu une kugatok. Kuateŋge nu te-duŋga samba mbolŋge pilmba nyu suŋgo tuna.
HEB 7:27 Pris ambokok nane mara mindek amboŋga naŋgine une sauka ŋgumneŋga taŋgo pino tuku une saukam tuku agaŋmor bale farmba atraukanu ta Yesus nu taŋa ndana. Nu nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna le afuŋge nu balenaig le atraukam nduina. Not ndo.
HEB 7:28 Tukul maŋau sinamŋge Kuate nu sine taŋgo une ŋak kilmba atrau piro biyam tuku patikina. Ŋgumneŋga nu pris kitek piro biyam tuku Kuate nu nuŋe nyumbi pasa saŋgri pilena ta nu nuŋe Kiŋo nuŋe pilna. Nuŋe Kiŋo ta nu purfeŋnu minmba nu pris suŋgo kumumbi mayok ka taŋamba minmba minit.
HEB 8:1 Ye pasa ŋakmba sake likit ta tugunu teŋenmba. Siŋgine pris suŋgo Yesus nu samba mbolŋge Kuate tuku ndinam kumamŋge minyok minit.
HEB 8:2 Nu samba mbolŋge Kuate tuku wande tugusek ta sinamŋge nuŋe atrau piro kumba minit. Wande ta Kuateŋge pilna tuku. Taŋgoŋge pile ndakinaig.
HEB 8:3 Pris sugo nane agaŋ yimyam Kuate tumba agaŋmor kilmba bale farde. Nane atrau piro ta ke likam tuku pris nyu tinaig. Siŋgine pris suŋgo nu mata piro ta kam tuku nyu tina. Nu agaŋ ande Kuate atraukam kumuŋ.
HEB 8:4 Yesus nu kilke te mbolŋge minit kande nu atrau piro biye ndakate kande. Pris gudommba Moses tuku maŋau mbolŋge tukul dubimba agaŋ yimyam kilmba Kuate atrauka tuwig.
HEB 8:5 Kilke te mbolŋge atrau piro kade mbal nane samba mbolŋge piro tugusek ta tuku kanunu ndo kade. Moses nu tawi wande palmbim bafuna le Kuate nu wam pagumba sana: Ne isa. Ne buk tabe mbolŋge minna le ye wande kanunu te-mayokmba tumnen taŋamba ndo pale ŋgina.
HEB 8:6 Kuate nu alonu suŋgomba prowamŋgaig ŋga pasa kitek katna. Kile Kristus nu alonu ta kile-mayokkate. Pasa kitek tuku alonu suŋgokanu pasa ambokok lite. Ta tuku atrau piro Kuate nu Kristus tuna taŋge pris mbal tuku piro ambokok mata lite.
HEB 8:7 Kuate nu Moses ndoŋ pasa katna ta sinamŋge taŋgo pino kumumbi minnaig kande nu maŋ pasa kitek kat ndana kande.
HEB 8:8 Kuate nu tukul pasa kumnemŋge minnaig mbal nu nane ndoŋ pasa ŋak minmba teŋenmba sakina. Ye Suŋgo, ye satiŋgamŋgit. Ait ande prowa le ye Israel mbal ndoŋ Yuda mbal turmba pasa kitek saŋgrinu katamŋgit.
HEB 8:9 Ye o buk Israel mbal tuku mbuŋ turka ndin te-mayoken le Isip kusremba kinaig ait mbolŋge nane pasa saŋgrinu katen taŋamba kuga. Nane ye tuku pasa ta dubi maye ndamba kusrenaig le ye nane ŋgumneniŋgen.
HEB 8:10 Ye Suŋgo ye satiŋgamŋgit. Ŋgumneŋga ait kumuŋguwa le ye pasa kitek teŋenmba Israel mbal ndoŋ katamŋgit. Ye yiŋe tukul pasa ŋakmba nane dubi magekam tuku nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge patike likamŋgit. Ye nane tuku Mbara Suŋgo mini le nane yiŋe mbal minamŋgaig.
HEB 8:11 Nane naŋgine kilke tuma mbal naŋgine ndare Kuate tuku kila pilwaig ŋga maŋ tumniŋge nda. Nyu ŋak nyu kugatok mbal nane ŋakmba ait ta mbolŋge ye kila minamŋgaig.
HEB 8:12 Ye nane mapeka naŋgine wam ŋaigonu sauke niŋgamŋgit. Taŋawi sulumba ye nane tuku une ŋakmba gilaiŋgamŋgit ŋgina.
HEB 8:13 Kuate nu pasa kitek katam saka nu pasa ambokok te-sina le piro kugatok minit. Nu piro kugatok minmba ŋgisinu bafute.
HEB 9:1 Pasa amboŋga Kuate nu Moses ndoŋ katna ta nane ta sinamŋge fare fare Kuate mbariŋ ndanaig. Nane tukul afu dubika nu mbariŋnaig. Nane nu mbariŋam tuku kilke te mbolok tawi wande pilnaig.
HEB 9:2 Nane wande tumailamŋge bulu ande mbain mbolŋge pilnaig. Tukul bret Kuate am mbolŋge patikinaig tuku mata mbain ta mbolŋge minnaig. Tawi wande ta nyunu tukul wande.
HEB 9:3 Tukul wande ta ŋgamuŋge malaŋga tukulanu tawi suŋgokanu minna. Tawi ta ŋgumnemŋge tawi ma ande minna ta nyunu tukul wande suŋgo.
HEB 9:4 Wande ta sinamŋge mbain ande agaŋ afu pasokanu le mundur magenu prowanu ta minna. Mbain ta nane golmbi wakeinaig. Kuate nu Israel mbal ndoŋ pasa katna ta tuku bokis mata minna. Nane ŋgaronu golmbi wakeinaig. Ndame armba tukul pasa kuyaranu ŋak, gol waim mana fudiŋndo ŋak, Aron tuku ndumndum kuzru prona ta ŋakmba bokis sinamŋge patikinaig.
HEB 9:5 Bokis mbolŋge eŋel armba wakeika patikinaig. Eŋel ar ta magenu ndo kilŋa ŋak. Nale nakile salmban kuitka bokis tukulnu soŋginaik. Kuate nu taŋgo tuku mbar saukam tuku pris suŋgo nu bokis tukulnu ta mbolŋge agaŋmor ndarenu bareŋanu. Sine kile tawi wande tuku agaŋ ndende ŋakmba satiŋgam tuku ait kuga.
HEB 9:6 Nane taŋamba tawi wande tuku agaŋ ndende ŋakmba patike likinaig. Pris mbal nane mara mara wande tumailam ta sinam kumba atrau piro yimyam kumba minnaig.
HEB 9:7 Tawi ma ŋgumnemŋge minna ta pris suŋgo ndo nu wande ta sinam kambinu. Mara mara kuga. Yar ndindo sinamŋge ki ait ndindo ndo nu wande ta sinam kambinu. Nu kambim ŋga agaŋmor ndare kilmba nuŋe mbar, taŋgo pino tuku mbar, mbar afu nane kumba kamus ndanaig ta ŋakmba saukam tuku Kuate atraukanu.
HEB 9:8 Maŋau ta mbolŋge Tukul Guwa nu teŋenmba sine tumsiŋgit. Ambokok maŋau sinamŋge tukul wande tumailamŋge atrau piro kuga ndawa ta ake taŋgo nu tukul wande suŋgo ŋgumnem ta sinam kumba Kuate tugum kambim kumuŋ kuga.
HEB 9:9 Tawi wande ta maŋau kitek te tuku kanunu ndo. Maŋau ta sinamŋge nane Kuate mbariŋam ŋga agaŋ yimyam Kuate tuku patika agaŋmor kilmba bale farmba atrauka taŋamba taŋamba minnaig. Nane taŋanaig ta naŋgine mbar maŋau tuku piti naŋgine wamdus sinamŋge minnaig.
HEB 9:10 Nane kule le nyamagaŋ tuku tukul ŋgarosu agaŋ ndende minyaŋge likam tuku tukul ta ndo dubika minnaig. Tukul ŋakmba ta ŋgarosu tuku ndo. Nane tukul kame ta dubika minwaig le Kuate nu maŋau kitek te-mayokuwa le tukul kame ta saŋgri kugawamŋgaig.
HEB 9:11 Nane tukul maŋau dubika minnaig le ta ŋgamukŋge Kuate tugumŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam tuku maŋau prona. Kristus nu pro maŋau ta tuku pris suŋgo mayok kina. Nu Kuate tuku wande sinam kumba ka pris suŋgo piro biyit ta kilke mbolok wande kuga. Samba mbolok wande tugusek. Taŋgoŋge pile ndakinaig tuku.
HEB 9:12 Nu wande ta tuku tukul wande suŋgo nduiye sinam kina. Nu pris suŋgo ambokok taŋaŋ meme le makau fat tuku ndare kilmba tukul wande suŋgo sinam kine ndakina. Nu nuŋe ndare tumba ka ndare tambi sine piyasiŋmba sine tuku muskil nduiye kile-tidiŋgina.
HEB 9:13 Maŋau ambokok dubimba nane meme le makau pailnu tuku ndare kilmba makau paŋgar fatnu pasokinaig tuku kuke tugu ta tur mbilmba taŋgo nu wam afu mbolŋge kutur kilanu ta nane mbolŋge bareŋniŋginaig. Bareŋniŋginaig le naŋgine ŋgarosu tuku kutur saukinaig.
HEB 9:14 Kristus tuku ndareŋge agaŋmor ndare tuku piro lite. Nu purfeŋnu ndo minmba nuŋe minmba minam tuku maŋau tuku saŋgri mbolŋge nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba Kuate atraukina. Wam afu dubikeg le tur ndasiŋgig le wamdus piti ŋak mineg ta nuŋe ndarembi mbar ta ŋakmba sauke suluwa le sine ŋgamuŋgal mukuk ŋak Kuate mbariŋam kumuŋ.
HEB 9:15 Pasa kitek Kuate katna ta kile Kristus nu alonu kile-mayokkate. Nu tuku kume mbolŋge pasa amboŋga katna ta kumnemŋge minmba mbarde mbal muskil kile-tidiŋge niŋgit. Kile Kuate nu o buk sakina taŋamba nu wikade mbal ŋakmba nuŋe wam magenu kilam tuku minig.
HEB 9:16 Taŋgo ande ŋgumneŋga ye kumi le ye tuku agaŋ ndende yiŋe mbalŋge kilam tuku ŋga idusmba nu waŋe ande kuyarmba pilit. Taŋgo ta nu kumit le ndo nu tuku agaŋ ndende kuembol walmba kilig.
HEB 9:17 Nu nuŋe pasa kuyarte sulumba nu abo minit ta kuyar ta alo kugatok taŋaŋ minit. Nu kumit le ndo alonu mayok kinit.
HEB 9:18 Wam ndui ta ndo Kuate nu pasa o buk taŋgo ndoŋ katna ta alonu mayok kuwa ŋga tane agaŋmor bale farap ŋgina. Ndare tambi pasa katna ta tugu pilnaig ta teŋenmba.
HEB 9:19 Moses nu tukul pasa ŋakmba taŋgo pino saniŋgina sulumba nu makau fat le meme tuku ndare kilmba kule tur mbilna. Taŋamba nu sipsip ŋguenu gurgur kilmba hisop ail waŋenu tur kusmba pilna le ndare sinam kina. Kina le tumba bareŋna le tukul kuyaranu waŋe taŋgo turmba mbol kinaig.
HEB 9:20 Taŋamba Moses ndek sakina: Tane dubikam tuku Kuate nu tane ndoŋ pasa katna ta ndare tembi tugu pilit ŋgina.
HEB 9:21 Nu wam kina taŋamba ndo ndare ta tumba ka tawi wande sinamŋge Kuate atraukam tuku agaŋ ndende ŋakmba mbolŋge bareŋniŋgina.
HEB 9:22 Moses tuku tukul maŋau ta sinamŋge kutur ŋakmba mayok kinaig ta ndarembi ndo saukinaig. Ndare kutu ndate ta taŋgo tuku une sau ndakate.
HEB 9:23 Maŋau ambokok sinamŋge nane agaŋmor ndarembi kutur saukinaig. Maŋau ambokok ta samba mbolok maŋau kube ndo naig. Kristus nu kilke te mbolok tuku tukul wande sinam kine ndakina. Nu samba mbolok tuku wande tugusek ta sinam kina sulumba kile sine turkam tuku Kuate tugumŋge minit. Ta tuku samba mbolok agaŋ ndende agaŋmor ndarembi kutur saukam kumuŋ kuga. Atrau agaŋ purfeŋnumbi ndo kutur saukam kumuŋ.
HEB 9:25 O buk yar kidemba ki ait ndindo mbolŋge pris suŋgo nu tukul wande suŋgo sinam kambim ŋga nuŋe ndare tumba kine ndakina. Nu agaŋmor ndare kilmba kambinu. Kristus nu taŋa ndana. Nu nuŋe ŋgarosu kumam tuku palmbim nduina sulumba nuŋe ndare tumba samba mbolok tukul wande sinam kina.
HEB 9:26 Nu wam ta ke ndakina kande Kuate nu kilke te-mayokna ait ta mbolŋge nu tugu pilmba kume tutur-tuturmba ka kile taŋamba minit kande. Ait kugawam tuku ait te mbolŋge nu mayok kina sulumba nuŋe ŋgarosu tambi une ŋakmba sauke suluwam tuku Kuate atraukam nduina.
HEB 9:27 Taŋgo ŋakmba kume nduiwaig sulumba Kuate nu nane pileniŋgam tuku ait tairŋga minamŋgaig.
HEB 9:28 Taŋamba ndo Kristus nu nuŋe ŋgarosu pilna le nane nu balenaig le nu kumam nduina sulumba taŋgo gudommba tuku une saukina. Nu maŋ luka prowamŋgat ta une saukam tuku prowe nda. Sine nu minde mineg mbal sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku prowamŋgat.
HEB 10:1 Tukul maŋauŋge samba mbolok tuku tugusek maŋau tuku alonu kile-mayok ndakate. Nu wam tugusek tuku kanunu ndo. Ta tuku nane tukul dubimba yar kidemba agaŋmor ndui ta ndo kilmba bale farmba atrauka Kuate am mbolŋge kumumbi mayok kine ndakade.
HEB 10:2 Nane kumumbi mayok kinaig kande nane une tuku piti kamus ndamba agaŋmor maŋ kilmba bale farmba atrau ndakinaig kande.
HEB 10:3 Nane yar kidemba une saukam tuku agaŋmor kilmba bale farniŋmba atraukinaig sulumba naŋgine une ta idusmba minanu.
HEB 10:4 Makau pailnu le meme tuku ndarembi une saukam kumuŋ kuga.
HEB 10:5 Ta tuku Kristus nu kilke te mbol prona sulumba nu Kuate sana: Nane agaŋmor kilmba bale farmba agaŋ kise kise ne tanmbim tuku patikade wam ta ŋakmba ne nzali ndanate. Ta tuku ne ye ŋgarosu te sina.
HEB 10:6 Nane agaŋmor kilmba bale farmba ŋak pasokade ko naŋgine une idusmba agaŋmor bale farmba atraukade wam ta ŋakmba ne nda nzalinate.
HEB 10:7 Ta tuku ye ne sanamŋgit. Kuyar pasa ye tuku taŋamba sakate ta ye prowen te ne tuku nzali ŋakmba dubikam tuku minet. Kristus nu taŋamba Kuate sana.
HEB 10:8 Kristus tuku pasa ta tugunu teŋenmba. Nu amboŋga sakina: Agaŋmor kilmba bale farmba agaŋ kise kise ne tanmbim tuku patikade wam ta ne nzali ndanate. Agaŋmor kilmba bale farmba ŋak pasokade ko afu naŋgine une tuku atraukade maŋau ta ŋakmba ne nda nzalinate ŋgina. Nane tukul maŋau dubimba maŋau ŋakmba ta kinaig ta
HEB 10:9 Kristus nu maŋ pasa tuturmba sakina: Ye prowen te ne tuku nzali ŋakmba dubikam tuku minet ŋgina. Nu maŋau kitek Kuate tuku nzali ŋakmba dubikam tuku ta mayok kuwa ŋga tukul maŋau tuku piro te-sina.
HEB 10:10 Kristus nu Kuate tuku nzali ta dubimba nuŋe ŋgarosumbi Kuate atraukam nduina. Taŋana le Kuate tuku nzali mayok ka Yesus Kristus tuku kume mbolŋge sine nu am mbolŋge kumumbi mayok kageŋ.
HEB 10:11 Tukul maŋau mbolŋge pris mbal nane tawi wande sinamŋge mara mindek taŋge piroka tiŋ minig. Nane agaŋmor ndui ta ndo kilmba bale farmba atraukade ta agaŋmor ndarenuŋge taŋgo tuku une saukam kumuŋ kuga.
HEB 10:12 Kristus nu taŋgo tuku une saukam tuku nu nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilmba Kuate atraukam nduina. Nu tuku atrau agaŋ une saukam tuku saŋgri minmba minamŋgat. Nu taŋana sulumba nu Kuate tuku ndinam kumamŋge minyoka
HEB 10:13 Kuate nu nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba kile-ibeŋka nu kumnemŋge patikam tuku tairŋga minit.
HEB 10:14 Nu nuŋe ŋgarosu atraukam nduina le sine nu mbolŋge purfeŋnu mayok kineg mbal Kuate am mbolŋge kumumbi minmba minamŋgig.
HEB 10:15 Tukul Guwa nu wam ndui ta ndo tumsiŋgit. Nu amboŋga teŋenmba sakina.
HEB 10:16 Ye Suŋgo ye sakamŋgit. Ait ande prowa le ye pasa kitek teŋenmba Israel mbal ndoŋ katamŋgit. Ye yiŋe tukul pasa ŋakmba nane dubi magekam tuku nane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge patike likamŋgit ŋgina.
HEB 10:17 Tukul Guwa nu lato maŋ teŋenmba sakina. Ye nane tuku une wam ŋaigonu ŋakmba gilaiŋgamŋgit ŋgina.
HEB 10:18 Kuate nu sine tuku une ŋakmba sauka gilaiŋgina tukunu une saukam tuku atrau agaŋ nu piro kugatok minit.
HEB 10:19 Tira kame, Yesus nu nuŋe ndarembi sine tuku une ŋakmba sauke suglukina. Ta tuku kile sine kuru kuru ndaka ŋgaro bulok samba mbolok tukul wande suŋgo sinam kumba Kuate tugum kab.
HEB 10:20 Sine Kuate tugum kambim tuku Yesus nu nuŋe ŋgarosu atrauka ndin kitek wakeina. Ndin ta abo ŋak minmba minam tuku.
HEB 10:21 Nu pris suŋgo mayok ka sine Kuate tuku mbal kulatkate.
HEB 10:22 Nu siŋgine mbar tuku piti sauke sulumba kule purfeŋnumbi sine tuku ŋgarosu ŋakmba minyaŋgina. Ta tuku sine wamdus ndindo tumba Kristus tuku saŋgri tomba tiŋga ŋgarosu bulok Kuate tugum kab.
HEB 10:23 Sine nu tuku pasa tuku alonu tairŋga mineg ta kusre ndamba biye debe. Kuate nu siŋka nuŋe pasa dubimba siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat.
HEB 10:24 Sine tira kame nane afu ŋgamuŋgal niŋgam tuku afu mbolŋge maŋau magenu ke likam tuku siŋgine siŋgine ŋgamuŋgal kuagnekube.
HEB 10:25 Siŋgine mbal afu Kuate mbariŋam tuku maŋgur ndakade ta sine taŋa ndabe. Sine maŋgurka siŋgine siŋgine tira ndoŋ muŋgu saŋgri pileniŋbe. Suŋgo prowam tuku ait buk patukate. Ta tuku sine mara mara maŋgurkube.
HEB 10:26 Sine Kuate tuku pasa tugusek ismba kila pilmba siŋgine nzali ndo dubimba wam ŋaigonu kumba mineg ta atrau agaŋ ande une saukam tuku mine ndakate.
HEB 10:27 Sine taŋamba mineg ta sine pilesiŋgam tuku ait Kuate nuŋe ŋgueu mbal kilmba pa kame ŋayo mbol pankamŋgat ta tairŋga minbe.
HEB 10:28 Taŋgo ande nu Moses tuku tukul pasa ande ake agaŋ taŋaŋ ŋga lukamba likina ta taŋgo armba ko keŋmba nu kaŋgermba nu tumba ka pasa mbolŋge te-timba nu mape ndamba balewanu.
HEB 10:29 Ande nu Kuate tuku Kiŋo ŋgumnete ta siŋka nu ŋgaro mukuk mine nda. Yesus nuŋe ndare kutuna le Kuate nu pasa kitek katna ta alonu mayok kina. Nane ndare ta ake agaŋ ŋgade ta ndare ta mbolŋge ndo nane purfeŋnu mayok kambim tuku nu kumna. Tukul Guwa nu nane ake sinaŋ make patikam iduste ta nane nu tumail pande. Mbal ta nane siŋka pa suŋgo tam tuku minig.
HEB 10:30 Kuate nu pasa teŋenmba sakina: Maŋau ŋaigonu lafunu ta ye tuku piro. Yeŋge pa niŋgamŋgit ŋgina ta sine ŋakmba kila. Nu lato pasa ande mata sakina: Ye Suŋgo. Ye yiŋe mbal ŋakmba pileniŋgamŋgit ŋgina.
HEB 10:31 Ande nu Kuate minmba minit nu tuku pa kaŋgerwa sulumba ose. Nu kuru kuru suŋgo tamŋgat.
HEB 10:32 Amboŋga bulu mayenu tane tugum prona le tane piti sugo afu pronaig ta tane saŋgri tiŋga dirnaŋga minnaig.
HEB 10:33 Nane tane kilmba taŋgo am mbolŋge kile-tidiŋga piti sugo tiŋmba tane tumail pantiŋginaig. Mara afu taŋgine tira afu mbolŋge taŋanaig ta tane kuru kuru ndaka nane ndoŋ ulendikinaig.
HEB 10:34 Nane afu muliŋ kilanu minnaig ta tane nane ndoŋ piti kuranaig. Nane afuŋge tane tuku agaŋ ndende ake kilmba ŋaigo siglikinaig ta tane ta tuku wamdus piti suŋgo nda tinaig. Agaŋ kame ta kilke te tuku agaŋ ndo ŋga taŋgine samba mbolok agaŋ ndende magenu minmba minam tuku ta idus tidiŋginaig. Taŋgine maŋau mayenu ta gilai ndaŋgap.
HEB 10:35 Tane saŋgri tiŋga dirnaŋga taŋamba ndo minap ma ma lafu mayenu tamŋgaig.
HEB 10:36 Maŋau tambi ndo Kuate tuku nzali ŋakmba dubikap sulumba wam mayenu prowamŋgat ŋga sakina ta tamŋgaig.
HEB 10:37 Kuate tuku pasa te tane isap. Ande prowamŋgat ta nu dalke nda. Mine minemba prowamŋgat.
HEB 10:38 Yiŋe taŋgo tiŋreknu nu ye ndo idusyumba ye kumuŋ ŋga saka minwa. Nu kuru-kuruka lukuwa ta ye nu nzaliwe nda. Kuate tuku kuyar pasa taŋamba sakate.
HEB 10:39 Tira kame, afu kuru-kuruka luka ŋgisikade ta sine nane taŋaŋ kuga. Sine Kuate tala ndamba nu kumuŋ ŋga abo ŋak minmba minam tuku mbal mineg. Ŋgisike nda.
HEB 11:1 Sine Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgeg wam ta tugunu teŋenmba. Sine wam kame tairŋga mineg ta siŋka kilamŋgig ŋgeg. Agaŋ ndende ammbi kaŋger ndakeg ta sonndo minig ŋga ŋgamuŋgalmbi iduseg.
HEB 11:2 Siŋgine mbuŋ kame nane maŋau ndui ta ŋak minnaig le Kuate nu nane tuku gare ŋak nyu sugo niŋgina.
HEB 11:3 Sine Kuate kumuŋ ŋga sakeg ta nuŋe pasambi samba kilke kile-mayokkina ta sine kila. Sine agaŋ ndende ammbi kaŋgerkeg te nu agaŋ ammbi kaŋger ndakeg tambi nu kile-mayokkina ŋgeg.
HEB 11:4 Abel nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga agaŋmor tumba atraukina. Atrau agaŋ taŋge Kain tuku atrau agaŋ lina. Kuate nu Abel tuku atrau ta kaŋgermba nzalina le nu taŋgo tiŋreknu ŋga nu tuku nyu te-mayokna. Nu o buk kumna ta nuŋe maŋau mayenu taŋge sine tumsiŋmba minit.
HEB 11:5 Enok nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina ta nu kume ndakina. Kuateŋge nu ŋgarosu ŋak tina le afu nu tuku mindesiŋ kaŋgeram tuku sotete piseŋginaig. Kuate nu Enok nda tina sulumba nu tuku gare suŋgo tina. Kuyar pasa taŋamba nu tuku sakate.
HEB 11:6 Ande nu Kuate talate ta nu Kuate gare tambim kumuŋ kuga. Ta tuku ande nu Kuate tugum kambim ŋga Kuate nu siŋka minit ŋguwa. Ne nu sota le nu ne mbolŋge wam mayenu kamŋgat ŋga idusa.
HEB 11:7 Kuate nu wam ŋgumneŋga prowam tuku Noa riroŋ pasa sana ta nu ismba Kuate tuku pasa son ŋga nu nuŋe ndare mage minam tuku waŋ ande kusna. Noa tuku maŋau taŋge kilke mbolok mbal tuku maŋau ŋayonu kilimok te-mayokna. Kuate nu kumuŋ ŋgina ta nu am mbolŋge kumumbi mayok kina.
HEB 11:8 Kuate nu Abraham nuŋe ma kusremba ma kise ande tambim tuku sana le nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nuŋe ma kusremba kina. Ma nu kambim tuku ta nu gilai. Ake tiŋga kina.
HEB 11:9 Kuate nu ma tambim tuku sakina ta mbol prona sulumba nu Isak le Yakob ndoŋ rawe taŋgo taŋaŋ minmba baibai ndo patikinaig. Abraham Kuate nu kumuŋ ŋga ma tam tuku wamdus bulok tairŋga minna.
HEB 11:10 Kuate nu samba mbolŋge tumbraŋ mayenu minmba minam tuku pilna ta Abraham nu tumbraŋ ta ndo idusmba wamdus bulok ŋak tairŋga minna.
HEB 11:11 Kuate nu pasa saŋgrinu sakina le Abraham piyo nuŋe Sara nu ismba Kuate nu kumuŋ ŋgina. Ta tuku nu saibo pile mayemba kiŋo tam tuku ait lina ta nu kiŋo konna le saŋgri tiŋga fuŋgulok minna. Kuate nu siŋka nuŋe pasa kumuwamŋgat ŋga nu taŋana.
HEB 11:12 Wam ta mbolŋge taŋgo ndindo ta saibo pile mayemba kumam tuku ait patukina le nu tuku mbuŋ gudommba mayok kinaig. Samba mbolŋge mbai minig piyalŋge fulbul minig taŋaŋ burnu kumuŋ kuga.
HEB 11:13 Abraham nane Kuate tuku pasa ismba nu kumuŋ ŋga saka minnaig ma ma alonu kaŋger ndamba kume likinaig. Nane pasa ndo ismba ŋgumneŋga alonu prowamŋgat ŋga nane kila minmba gare ŋak kume likinaig. Nane kilke te mbolŋge minmba sine rawe taŋgo taŋaŋ mineg ŋginaig. Siŋgine tumbraŋ tuguk kilke te mbolŋge mine ndakate ŋga saka minnaig.
HEB 11:14 Taŋaka sakinaig mbal ta nane tumbraŋ ande minam tuku sota wamdus te-mayoknaig.
HEB 11:15 Naŋgine tumbraŋ o buk kusrenaig ta luka kambim kumuŋ ta nane tumbraŋ ta idus ndanaig.
HEB 11:16 Nane ma kise mayenu ndo sota minnaig. Ma ta samba mbolok. Nane Kuate nu sine tuku Mbara ŋginaig le nu nane tuku nyu yabu ndaka samba mbolŋge tumbraŋ ta kuaneke niŋgina.
HEB 11:17 Kuate nu nuŋe kiŋo Isak tuku teŋenmba Abraham sana: Isak mbolŋge ndo ne tuku mbuŋ mayok kaŋgaig ŋga sana. Nu Abraham tuku ŋgamuŋgal son tagona le nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga nuŋe kiŋo ndindo balemba luka Kuate atraukam bafuna.
HEB 11:19 Nu teŋenmba idusna: Isak nu kumwa ta Kuate nu te-tiwamŋgat ŋgina. Ta tuku Isak nu kume ndakina ta nu kumanu taŋaŋ mam nuŋe nu maŋ luka tina.
HEB 11:20 Isak nu Kuate nu kumuŋ ŋga nuŋe kiŋo armba Yakob le Esau wam ŋgumneŋga mayok kaŋgaig ta tuku nyaro pasa nikina.
HEB 11:21 Yakob nu minmba ka kumam bafuna sulumba Kuate nu kumuŋ ŋga nu nuŋe wa kame Yosef tuku kiŋo armba wam ŋgumneŋga mayok kaŋgaig ta tuku nyaro pasa nikina. Nu nuŋe ndumndum biymba tambi ŋgaro saŋgri pilemba loka Kuate tuku nyu te-duŋga nu nale nyaro pasa nikina.
HEB 11:22 Yosef nu minmba ka kumam bafuna sulumba Kuate nu kumuŋ ŋga Israel mbal Isip kusrewam tuku saniŋgina: Tane Isip kusremba ye tuku isu kilmba kumba taŋgine ma kitek mbolŋge ŋgukap ŋgina.
HEB 11:23 Ŋgumneŋga Moses tuku ina mam nu te-pilmba kiŋo mayenu ŋga Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga Farao tuku tukul pasa kuru kuru ndaka nu yubeŋginaik le tambun keŋmba minna.
HEB 11:24 Moses nu suŋgokina sulumba Kuate nu kumuŋ ŋga nu Farao tuku wa ŋga nyu suŋgo tunaig wam ta ŋgumnena.
HEB 11:25 Kilke te tuku nzali ŋaigonu ait fagnu ndo minam tuku ta ŋgumneniŋgina sulumba Kuate tuku mbal sinamanzer suŋgo minnaig ta nane ndoŋ ulendikina.
HEB 11:26 Nu Isip mbal tuku agaŋ ndende magenu kilam tuku ta agaŋ ŋai fudiŋndo taŋaŋ ŋga mbulmba pitaikina. Nu afuŋge tumail pannaig ta nu Kristus tuku idusmba ŋgamuŋgal mukuk ŋak minna.
HEB 11:27 Nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋga Farao tuku gubra kaŋgermba kuru kuru ndaka saŋgri tiŋga Isip kusrena. Sine siŋgine ammbi Kuate kaŋgeram kumuŋ kuga ta Moses nu Kuate kaŋgeranu taŋaŋ saŋgri tiŋga minna.
HEB 11:28 Kuate nu kumuŋ ŋga nu Pasowa ait suŋgo tugu pilmba kame eŋel nu Israel mbal tuku kiŋo mulum mapeka bale far ndakuwa ŋga nu nane saniŋgina le nane sipsip baleniŋmba ndarenu kilmba naŋgine wande malaŋga pisneniŋginaig.
HEB 11:29 Israel mbal nane Kuate nu kumuŋ ŋga Yu Gurgur ŋgamuŋge bablakina le sim kinaig. Isip mbal nane mata sim kambim tuku tagomba kinaig ta nane ŋakmba ŋgisikinaig.
HEB 11:30 Ŋgumneŋga Israel mbal Kuate nu kumuŋ ŋga Yeriko tumbraŋ mara 7 laipnaig le ndame fonde sambrika guroronaig.
HEB 11:31 Yerikonu pino Rahab taŋgo didik farmba minna tuku ta nu Kuate kumuŋ ŋga Israel taŋgo armba tumbraŋ ta katesewam pronaik le nu nale turka yubeŋgina. Ta tuku nuŋe ŋgueu mbal kame pronaig ta nane Yeriko mbal ŋakmba bale farka nu mapemba bale ndanaig.
HEB 11:32 Ye nane gudommba tuku wam kubewam kumuŋ. Gideon Barak Samson Yefta David Samuel tuan taŋgo ŋakmba satiŋgam tuku ta ye ait kuga.
HEB 11:33 Mbal ta nane ŋakmba Kuate nu kumuŋ ŋga teŋenmba ke likinaig. Afu nane kilke kisekok mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkinaig. Afu saŋgri tiŋga maŋau tiŋreknu ndo mayok kambim tuku pirokinaig. Afu Kuate nu nane mbolŋge wam magenu kam tuku saniŋgina ta alonu tinaig. Afu nane laion tuku miŋge tukulniŋginaig.
HEB 11:34 Nane afu pa suŋgo sinamŋge patikinaig ta kume ndakinaig. Afu naŋgine ŋgueu mbalŋge bagimbi bale faram bafunaig ta nane saŋgri tiŋga kua kinaig. Afu saŋgri kugatok ta Kuate tuku saŋgri mbolŋge saŋgri tiŋginaig. Nane kame buwam tuku saŋgri tinaig le kilke kisekok mbal nane kua kinaig.
HEB 11:35 Pino afu naŋgine kutu kummba maŋ aboŋginaig le kilnaig. Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig mbal afu piti yimyam kaŋgerkinaig. Nane afuŋge nane Kuate kusrewaig ŋga ŋgarosu rar suŋgo niŋginaig le abo tugu kitek tam tuku saka Kuate kusre ndamba rar suŋgo kamusmba ma ma kume likinaig.
HEB 11:36 Afu kilmba amseseniŋmba muli kareŋnumbi ŋgusniŋge likinaig. Afu muliŋ kilmba wandekŋge patikinaig.
HEB 11:37 Nane afu ndamembi bale farniŋginaig. Afu so suŋgombi ŋgamuŋge kat pugurkinaig. Afu kame bagimbi bale farniŋginaig. Kuate tuku mbal ta sipsip ko meme tuku ŋgaro fulka tiŋge lika minnaig. Nane piti yimyam kilmba kua ka ma baknu mbolŋge tabe poŋ pilemba ndame burok ko kilke burok sinamŋge nane kuirka sinamanzer suŋgo tumba mine likinaig. Kuate tuku mbal ta nane kilke mbolok mbal ndoŋ ulendikam mbulnaig.
HEB 11:39 Nane ŋakmba Kuate nu kumuŋ ŋga dirnaŋga saka minnaig ta Kuate nu nane tuku gare ŋak nyu sugo niŋgina. Kuate nu wam mayenu kam tuku sakina ta nane alonu kaŋger ndanaig.
HEB 11:40 Ta ndaŋam? Kuate nu sine tuku ait mbolŋge wam mayenu te-mayokam tuku idusmba nane sine tairŋguwaig le sine kumu kumu muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat.
HEB 12:1 Sine nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig mbal ta tuku maŋau mayenu ta idusniŋmba siŋgine nzali yimyam ŋgumneniŋmba ame uneŋge sine didikate ta kusreka sine taŋgo kame usre mbolŋge dirnaŋga pinderka piya mayenu tam idusde taŋaŋ
HEB 12:2 siŋgine wamdus Yesus ndo idus timba minbe. Sine ŋgamuŋgal son teg ta Yesus mbolŋge teg. Teg le ka saŋgri tiŋgate ta nuŋge saŋgri pilete. Yesus nu ŋgumneŋga gare suŋgo tam tuku idusmba ail kazrai tuku kume kiko suŋgo ta taŋaig ŋga kuramba kumna. Kummba tiŋgina sulumba kile nu Kuate tuku ndinam kumamŋge nyu suŋgo ŋak minit.
HEB 12:3 Mbal ŋaigonu nane Yesus kasurmba nu tuku nyu ŋayo silinaig ta nuŋe saŋgri kusremba baklel ndana. Tane Yesus tuku maŋau ta idusmba taŋgine saŋgri tiŋgade wam ta kusreka baklel ndawap.
HEB 12:4 Tane maŋau tiŋreknu dubiwam tuku saŋgri tiŋgade le afuŋge wam ta tuku tane kilmba bale far ndade.
HEB 12:5 Kuate nu pasa ande tane piti sinamŋge saŋgri tiŋgam tuku sakina ta tane gilaiŋgade ŋga iduset. Kuate nu tane nuŋe kiŋo kame tuku teŋenmba sakina. Yiŋe kiŋo, ye ne te-tinam tuku pa tinet ta talaka nda isanu sukmba mine ndaka. Ye ne sane liket ta saŋgri kusremba baklel ndawa.
HEB 12:6 Ye Suŋgo. Ye teŋenmba ket. Ye ande tuku kume purmba minet ta ye nu te-tiwam tuku pa tuwet. Ande nu yiŋe kiŋo ŋga tet ta nu mayenu mayok kambim tuku ye nu ŋguset. Kuate nu taŋamba sakina.
HEB 12:7 Tane Kuate tuku pa kamusde ta nu sine kile-tidiŋgam tuku taŋate ŋga saŋgri tiŋgap. Tane Kuate tuku kiŋo kame minig sulumba nu tuku pa kamusde. Kiŋo ima nu mam nuŋe tuku pa kamus ndate?
HEB 12:8 Kuate nu nuŋe kiŋo kame kile-tidiŋgam tuku pa niŋgit. Tane nu tuku pa kamus ndawap ta tane nu tuku kiŋo kame nda minig. Tane ma ŋgamukok kiŋo kame taŋaŋ minig.
HEB 12:9 Siŋgine kilke mbolok mam kame nane sine kile-tidiŋgam tuku pa siŋginaig ta nane kumumbi kade ŋga nane kumnemŋge mingeŋ. Siŋgine samba mbolok Mam nu siŋgine kanu kulatkate sine pa siŋgit ta sine siŋka wamdus bulok ŋak nu kumnemŋge minbe. Ta mbolŋge sine mine mayenu tamŋgig.
HEB 12:10 Sine kiŋo kame mingeŋ le siŋgine mam kame sine kile-tidiŋgam tuku naŋgine wamdus fagnu tambi pa siŋginaig. Siŋgine Mam Kuate sine nu ndoŋ purfeŋnu tuma minbe ŋga wam mayenu ta tam tuku nu pa siŋgit.
HEB 12:11 Siŋgine Mam sine pa suŋgo siŋgit le ta sinamŋge sine gare kugatok ŋgamuŋgal rar ŋak mineg ta ima nu pa ta mbolŋge saŋgri tiŋgate ta ŋgumneŋga nu alonu kaŋgerka nu wamdus bulok ŋak minamŋgat.
HEB 12:12 Ta tuku tane pa ta kamusmba baklel ndaka saŋgri tiŋgap.
HEB 12:13 Tane wamdus saŋgrinu pilmba maŋau tiŋreknu ndo ke likap. Taŋawap le tane tuku afu saŋgri kugatok ta nane saŋgri tiŋgamŋgaig.
HEB 12:14 Taŋgo ŋakmba ndoŋ wamdus bafumbi minam tuku wamdus saŋgrimba palpe. Tane tiŋreknu mayok kambim tuku wamdus ndindo pilmba dirnaŋgap. Ande nu tiŋreknu mayok ndakuwa ta nu Suŋgo kaŋgere nda.
HEB 12:15 Tane kurau mayewap. Kuate nu ake sinaŋ taŋgo make patikate wam ta ande nu liwikat. Ko tane tuku ande wamdus ŋgueu ŋak mayok ka tane ŋakmba ŋaigo siglikuwa le tane kutur tubekaig.
HEB 12:16 Tane kurau mayewap. Ande nu fare fare pino kame ndoŋ unekumba minikat. Ko ande nu Esau taŋaŋ Kuate tuku wam ake agaŋ taŋaŋ ŋga bukŋgikat. Esau nu kiŋo mulum tukunu mam nuŋeŋge Kuate tuku nyaro pasa nu tambim tuku minna. Ait ande mbolŋge nu gubana le nyamagaŋ piyanu mambo nuŋe nyaro pasa ta tuna.
HEB 12:17 Ŋgumneŋga nu nyaro pasa bukŋgina ta luka tam tuku nu malmbi suŋgo tumba mam nuŋe kusnana kande nu tambim kumuŋ kuga. Nu maŋ ŋgamuŋgal biye mbilam tuku ndin kiriŋgina. Tane ŋakmba Esau tuku wam ta kila.
HEB 12:18 Israel mbal o buk Sinai tabe tugum promba naŋgine ammbi agaŋ ndende kaŋgerkinaig. Tabe ta mbolŋge pa bulu suŋgo mayok ka ma furir suŋgo ndeka bubre saŋgri ŋayo tiŋga minna.
HEB 12:19 Ta sinamŋge tabil siŋgon suŋgo mayok ka Kuate tuku miŋge pasa ande prona le taŋgo pino nane pasa ta ismba kuru kuru suŋgo tumba Moses sarsarmba sanaig: Sine pasa ta lato isam mbulig ŋginaig.
HEB 12:20 Kuate nu riroŋ pasa ande teŋenmba sakina: Agaŋmor ko taŋgo tabe te tugum prowa kande mape ndamba ndamembi balewap ŋgina.
HEB 12:21 Wam mayok kinaig ta nane kaŋgerka kuru kuru suŋgo tinaig le Moses nu mata sakina: Ye kuru kuru suŋgo tumba isu piririwet ŋga sakina.
HEB 12:22 Tane pasa kitek sinamŋge minig mbal tabe ta tugum pro ndade. Kuga. Tane Kuate abo tugu minmba minit nu tuku tumbraŋ Sion tabe tugum prode. Tumbraŋ suŋgo ta Yerusalem kitek samba mbolŋge minit. Tumbraŋ ta sinamŋge eŋel gudommba maŋgur suŋgo pilmba gare-gareka minig.
HEB 12:23 Mbal afu Kuate tuku kiŋo kame amboŋga mayok kinaig nu samba mbolŋge nane tuku nyu kuyarkina ta nane mata taŋge maŋgurkade. Kuate nu taŋgo ŋakmba pilesiŋgit ta nu mata taŋge minit. Nane Kuate tuku mbal tiŋreknu buk kumumbi mayok kine likinaig ta nane tuku kanu mata minig.
HEB 12:24 Yesus nu mata tumbraŋ ta mbolŋge minit. Kuate nu pasa saŋgrinu kitek katna ta nuŋge alonu kile-mayokkate. Nuŋe ndare kutuna taŋge Abel tuku ndare witina ta lite.
HEB 12:25 Ta tuku tane kurau mayewap. Ande nu pasa tumsiŋgit ta tane pitaibekaig. Moses nu kilke te mbolŋge Kuate tuku riroŋ pasa saniŋgina ta ande nu ismba nda isanu sukmba pitaiwa ta nu pa tamŋgat. Kile Yesus nu samba mbolŋge riroŋ pasa sasiŋgit ta ande nu pasa ta nda isanu sukmba pitaiwa ta nu pa suŋgo te nda ŋga iduste e?
HEB 12:26 O buk Kuate nu Sinai tabe mbolŋge nuŋe pasa Moses ndoŋ katna le kilke te buru-burukina. Kile nu pasa saŋgrinu sakate: Ye kilke maŋ nduiye buru-buruwamŋgit. Kilke ndo kuga. Samba turmba buru-buruwamŋgit ŋgate.
HEB 12:27 Kuate nu ye maŋ nduiye buru-buruwamŋgit ŋgate ta tugunu teŋenmba. Nu agaŋ ndende kile-mayokkina te buru-buruniŋguwa le ŋakmba ŋgisikamŋgaig. Agaŋ ndende buru buru ndakuwaig ta ndo kilmba patikuwa le minmba minamŋgaig.
HEB 12:28 Sine Kuate tuku gageu mayok kageŋ mbal siŋgine tumbraŋ tugusek samba mbolŋge buru-buruke nda. Ta tuku sine Kuate tuku gare pasa tube sulumba nu kuru-kuruka nu kumnemŋge minmba nu tuku nyu te-duŋgube. Mbariŋ maŋau ta nu nzalite.
HEB 12:29 Siŋgine Mbara pa suŋgo tiglu ŋakmba pasokate taŋaŋ minit.
HEB 13:1 Taŋgine tira mbal ŋgamuŋgal muŋgu niŋge-niŋgekam tuku maŋau kusre ndawap.
HEB 13:2 Mbal afu ma kisekok tane tugum prowaig kande tane nane kulat magekap. Nane afu buk taŋanaig ta nane eŋel kame kulatkinaig ta nane katese ndanaig.
HEB 13:3 Tane tuku afu muli wandekŋge minig ta tane nane ninanka nane ndoŋ piti tuma kurawanu taŋaŋ minap. Ko afuŋge tane tuku afu rar niŋgig ta nane mata ninanka nane ndoŋ rar tuma kamusanu taŋaŋ minap. Tane mata piti ndui ta kile-siglikubekaig.
HEB 13:4 Pino taŋgo ndoŋ muŋgu kilik maŋau mayenu ta ake agaŋ ŋga idus ndamba kurau mayewap. Ande nu maŋau ta purte ta nu mbar suŋgote. Pino taŋgo ŋak ko mbanzonu kuayarde mbal Kuate nu nane ŋakmba pileniŋgamŋgat.
HEB 13:5 Tane ndametiŋ kilam tuku piriri ndawap. Tane agaŋ ndende ŋak minig ta te kumuŋ ŋga idusap. Kuate nu teŋenmba sakina: Ait ŋakmba mbolŋge ye ne ndoŋ minmba kusrene nda ŋgina.
HEB 13:6 Ta tuku sine Kuate tuku pasa ta idusmba sine miŋge bulokmbi teŋenmba sakube. O Suŋgo, ne mara mara kumumbi ye turyate. Ta tuku ye taŋgo tuku ŋgueu maŋau kuru kuru ndaket. Sine taŋamba sakube.
HEB 13:7 Taŋgine gabat kame Kuate tuku pasa mayenu tumsiŋginaig ta nane Kuate biye demba minnaig ma ma kume likinaig. Nane Kuate tuku saŋgri tomba tiŋginaig wam ta idusmba kubewap.
HEB 13:8 Yesus Kristus mbilka kise mayok kine nda. Nu buk minna kile minit ŋgumneŋga ndui ta ndo minmba minamŋgat.
HEB 13:9 Tane riroŋkap. Nane afuŋge wam pagu pasa kise tumtiŋguwaig le tane nane dubikubekaig. Nane nyamagaŋ tuku tukul ndo dubikam tuku tumtiŋgig. Maŋau ta dubide mbal maŋau taŋge nane tur ndakate. Kuate nu sine ake sinaŋ make patikate wam taŋge siŋgine ŋgamuŋgal saŋgri pilete.
HEB 13:10 Sine atrau mbain kitek ŋak. Nane kilke te mbolok tawi wande tuku maŋau dubide mbal siŋgine atrau mbain kitek ta mbolŋge nyamagaŋ tumba nyam tuku nyu kugatok.
HEB 13:11 Israel mbal tuku pris suŋgo nu agaŋmor tuku ndare kilmba taŋgo pino tuku une saukam tuku nu tukul wande suŋgo sinam kina. Nane agaŋmor ta ndemnu ŋakmba kilmba tumbraŋ suŋgo kusremba kilimŋge pasokinaig.
HEB 13:12 Wam ndui ta ndo Yesus mbol prona. Nane nu tumba ka Yerusalem tumbraŋ suŋgo kilimŋge rar suŋgo tumba ail kazrai mbolŋge balenaig le kumna. Kummba nuŋe ndarembi sine tuku une saukina le purfeŋnu mayok kageŋ.
HEB 13:13 Ta tuku sine siŋgine maŋau yimyam ambokok ŋakmba kusreka kilim ka Yesus ndoŋ ulendikube. Siŋgine mbal afu talasiŋgig ta sine piti ta nu kurana taŋamba ndo kurabe.
HEB 13:14 Sine kilke te mbolŋge tumbraŋ ande minmba minam tuku mine ndakate. Tumbraŋ suŋgo ande Kuate nu te-mayokamŋgat ta sine mindemba mineg.
HEB 13:15 Ta tuku sine mara mara Yesus tuku nyu tumba Kuate tuku nyu te-duŋgube. Maŋau tambi sine ŋakmba atrau agaŋ balemba Kuate atraukanu taŋaŋ keg.
HEB 13:16 Nane afu mbolŋge wam magenu kam tuku gilai ndaŋgap. Afu nane agaŋ ndende denkade ta taŋgine agaŋ ndende tambi turkap. Maŋau kame ta Kuate am mbolŋge atrau agaŋ mayenumbi atraukanu taŋaŋ. Nu kaŋgermba gare suŋgote.
HEB 13:17 Taŋgine gabat kame kumnemŋge minmba nane tuku wam pagu pasa dubi mayewap. Nane ŋgumneŋga ka Kuate tugumŋge piro ta tuku sakamŋgaig ŋga idusmba nane kurauka tane kulat magekade. Tane nane tuku miŋge dubikade ta nane gare ŋak tane kulatkade. Nane piti ŋak pirokade ta piti ta luka tane mbol kaŋgat.
HEB 13:18 Sine Kuate am mbolŋge mbar tuku wamdus piti kugatok ŋga iduseg. Sine maŋau tiŋreknu ndo kam tuku matuk tukulkeg. Ta tuku tane sine tuku ŋga Kuate yabaŋap.
HEB 13:19 Ye pitik tane tugum prowam tuku tane suŋgomba Kuate yabaŋap.
HEB 13:20 Yesus nu kumna le Kuate tuku pasa kitek minmba minam tuku katna ta nu tuku ndarembi alonu te-mayokna. Taŋana le Kuate nu Yesus te-tina le nu nyu suŋgo tumba Kuate tuku sipsip kulatkanu taŋgo suŋgo minit.
HEB 13:21 Kuate nu ŋgamuŋgal mukuk miro. Tane nu tuku nzali ndo dubiwam tuku nuŋge wam magenu kumumba tiŋguwa. Tane Yesus Kristus tuku saŋgri tomba tiŋgap le saŋgri taŋge Kuate nu tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge nuŋe nzali ŋakmba kile-mayokkuwa. Yesus Kristus tuku nyu suŋgo ta minmba minwa. Son.
HEB 13:22 Yiŋe tira kame, ye pasa kuennu tane tuku kuyar ndawet. Ye tane saŋgri piletiŋgam tuku pasa fagnu kuyaret te tane kilba pilmba ise mayewap.
HEB 13:23 Timoteus nu muliŋtinaig ta nu buk mayok kina ta ye tane kila satiŋget. Nu pitik ndo ye tugum te prowa ta ye nu ndoŋ tane tugum prowamŋgik.
HEB 13:24 Taŋgine gabat kame Kuate tuku mbal ŋakmba siŋgine gare pasa te saniŋgap. Taŋgine tira afu Italiŋge minig ta nane mata tane gare pasa tiŋgig.
HEB 13:25 Kuate nu ake sinaŋ tane make patikuwa. Son.
JAM 1:1 Israel tugu 12 kilke tugu kise kise mbolŋge mine likade tane ŋakmba kaiye. Ye Yakobus Kuate le Suŋgo Yesus Kristus nale tuku piro taŋgo minet. Yeŋge tane tuku waŋe te kuyarmba pilet.
JAM 1:2 Tira kame, taŋgine ŋgamuŋgal son piti ŋgamukŋge saŋgri tiŋguwa ta bike ndakam tuku maŋau tane mbolŋge saŋgri tiŋgamŋgat. Wam ta tane kila. Ta tuku tane piti yimyam kaŋgerka gare-garekap.
JAM 1:4 Ŋgamuŋgal son bike ndakam tuku saŋgri ta kusre ndamba biye dewap le ma ma maŋau magenu ŋakmba tane mbolŋge mayok kuwaig.
JAM 1:5 Tane wamdus kuyar mayenu te-fugumba kande tane Kuate yabaŋap le nuŋge suŋgomba tiŋgamŋgat. Nu kilke mbol mbal tuku suŋgomba waknyate tuku. Nu taŋgo wam ande tuwit sulumba nu sawe lika nda tuwit.
JAM 1:6 Tane Kuate tala ndamba nu kumuŋ ŋga nu yabaŋap. Ande nu wamdus terokate ta nu bubreŋge yu fitte le yu toŋgel tiŋgate taŋaŋ.
JAM 1:7 Nuŋe mine ŋakmba mbolŋge nu wamdus kine inummba tugusemba ke ndakate. Taŋaŋ taŋgo ta Kuate tugumŋge wam ande tamŋgit ŋga idus ndawa.
JAM 1:9 Tira kame, tane tuku afu sanzal minig ta tane Yesus mbolŋge nyu sugo tade tukunu wam ta tuku ndo payamkap.
JAM 1:10 Tane tuku afu agaŋ ndende suŋgomba ŋak minig ta Yesus tinaig tukunu kile tane kilke mbol mbal am mbolŋge nyu kugatok minig. Wam ta tuku tane payamkap. Agaŋ ndende ŋak mbal mindesil bot taŋaŋ pitik kugawamŋgaig.
JAM 1:11 Ki promba mindesil bot tugunu piyit le lamba supika ndeka mindepiye mayenu ta ŋgisikate. Taŋamba ndo taŋgo agaŋ ndende ŋak nuŋe piro ŋgamukŋge nu kummba nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kusrekate.
JAM 1:12 Taŋgo nu piti ait mbolŋge wamdus bulok pilmba saŋgri tiŋgate ta nu gare ŋak minanu taŋaŋ minit. Nu piti kuramba kumumbi mayok kuwa sulumba nu abo ŋak minmba minamŋgat. Kuate nu nuŋe kume purde mbal taŋamba niŋgam tuku sakina.
JAM 1:13 Tane tagotiŋgam tuku ait mbolŋge wam ŋayonu kam tuku idusde ta Kuateŋge ye tagoyate ŋga sa ndakap. Andeŋge Kuate wam ŋayonu kam tuku tagowam kumuŋ kuga. Nu mata taŋgo ande wam ŋayonu kam tuku tago ndate.
JAM 1:14 Taŋgo nu nuŋe nzali ŋayonuŋge nu didikate sulumba wam ŋayonu kam tuku tagote.
JAM 1:15 Nu nzali ŋayonu kam tuku idusmba minit ma ma nzali ŋayonu te-mayokmba unekate. Uneka minit le ma ma wam ŋayonu ta suŋgoka nu te-ŋgisite.
JAM 1:16 Tira kame, tane kuraukap. Tane wamdus mbarbekaig. Kuate nu sine unekam tuku tago ndasiŋgit.
JAM 1:17 Agaŋ magenu ŋakmba nu tugumŋge ndekade. Bulu ŋakmba mine likade Kuate nu tugu. Nu samba tuku bulu kise mayok kinig taŋamba nu kise mayok nda kinit. Nu purfeŋnu ndo minmba minit.
JAM 1:18 Nuŋe nzali mayok kina le nu nuŋe pasa tugusekmbi sine kile-patikina le sine nu tuku mbal ŋakmba ŋgamukŋge sine amboŋga nu tuku kiŋo kame mayok kageŋ.
JAM 1:19 Tira kame, wam te kila palpe. Tane pitik pasa isam tuku kilba palpe. Pitik ndo pasa saka gubra te ndakap.
JAM 1:20 Taŋgo nu gubra tate ta Kuate nu nzalite maŋau mayenu te-mayok ndate.
JAM 1:21 Ta tuku taŋgine wamdus kutur taŋgine wam ŋaigonu ŋakmba kusrekap sulumba tane ŋgan minmba Kuate nu nuŋe pasa taŋgine wamdus sinamŋge pilna ta kumnemŋge minap. Kuate tuku pasa taŋge tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgam kumuŋ.
JAM 1:22 Tane Kuate tuku pasa ismba kumu-kumuwap. Nu tuku pasa isendo kade sulumba sine kumuŋ ŋgade ta taŋgine wamdusŋge yabritiŋgit.
JAM 1:23 Taŋgo ande nu Kuate tuku pasa isendo ka kumu kumu ndate ta nu taŋgo ande kanummbi nuŋe tumail kiŋgeŋmba kaŋgerte taŋaŋ.
JAM 1:24 Nu nuŋe tumail kaŋgerte sulumba nu kumba nuŋe tumail ndaŋ ndaŋ ta nu pitik gilaiŋgate taŋaŋ.
JAM 1:25 Ande nu Kuate tuku pasa purfeŋnu taŋgo tuku muskil kile-tidiŋgate ta ismba nu lato lato kila pilit sulumba gilai ndaŋga kumu-kumuwa ta nu gare suŋgo ŋak minit.
JAM 1:26 Ande ye Kuate dubimba mbariŋet ŋgate sulumba nu nuŋe mane kulat ndaka fare fare pasa kile-mayokkate ta nuŋe wamdusŋge yabrite. Nuŋe mbariŋte maŋau ta alo kugatok.
JAM 1:27 Tane nane munzanu mbal pino kuembol nane tuku piti sinzaŋniŋmba turkap. Tane kilke te tuku maŋau ŋaigonu ŋakmba kusrekap. Mbariŋ maŋau ta Kuate am mbolŋge tugusek.
JAM 2:1 Tira kame, siŋgine Suŋgo Yesus Kristus Kuate tugumŋge nyu suŋgo ŋak minit ta tane nu tuku mbal minmba ŋgarosu mindepiye mbolŋge taŋgine tira kame pile ndaniŋgap.
JAM 2:2 Pasa te tane katesewam tuku satiŋgamŋgit. Kusem ait mbolŋge ande nu tawi mayenu tiŋmba mindepiye mayete le ande nu sanzalnu tawi urfunu tiŋgit le nale kumu kumu prowik.
JAM 2:3 Tane taŋgo tawi mayenu ŋak nu make pilmba sakade: O tira, ne sine tugum teŋge mbili mayenu mbolŋge minyoka ŋga sade sulumba taŋgo sanzalnu ta ake agaŋ ŋga ne ka siŋge tiŋga ko pro ibeŋ teŋge minyoka ŋga sade ta
JAM 2:4 tane Yesus tuku maŋau mbilmba wamdus tugusekmbi muŋgu pile ndaŋgade.
JAM 2:5 Tira kame, tane ye tuku pasa te isap. Kuate nu ima kate Yesus tuku son ŋga nu kulatkate ma sinam kambim tuku madiniŋgina. Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbal e ko sanzal mbal? Nane kilke mbolok mbal am mbolŋge sanzalnu minig mbal ta madiniŋgina. Kuate nu taŋamba nuŋe kume purde mbal nu ndoŋ minmba minamŋgaig ŋga sakina.
JAM 2:6 Tane ndaŋam tuku mbal ta tumail panniŋgig? Ima kateŋge piti suŋgo tiŋmba tane didika kilmba ka pasa mbolŋge kile-tidiŋgade? Agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbalŋge taŋade.
JAM 2:7 Yesus tuku nyu mayenu tane tinaig ta agaŋ ndende suŋgomba ŋak mbalŋge ŋayo silide.
JAM 2:8 Kuate tuku pasa ande teŋenmba sakate. Tane taŋgine ŋgarosu tuku kume purde taŋamba ndo tane tugumŋge minig mbal tuku kume purap ŋgate. Tane Kuate tuku tukul suŋgo ta kumu-kumumba minap.
JAM 2:9 Taŋgine ammbi taŋgine muŋgu pileŋgade ta Kuate tuku tukul pasa taŋge tane mbarde wam ta te-mayokmba tumtiŋgit.
JAM 2:10 Tane Kuate tuku tukul pasa ŋakmba dubika ndindo ndo lukawap ta tane tukul ŋakmba lukakanu taŋaŋ.
JAM 2:11 Ta ndaŋam? Kuate nu tukul ande teŋenmba sakina: Taŋgo pino muŋgu kuayar ndakap ŋgina. Nu tukul ande mata sakina: Taŋgo ande bale ndawap ŋgina. Tane muŋgu kuayar ndakade sulumba ande balewap ta tane Kuate tuku tukul pasa ŋakmba lukakanu taŋaŋ.
JAM 2:12 Tukul kitek Yesusŋge pilna ta sine tukul ta alonu dubikeg e ko kuga. Kuate nu taŋamba sine pilesiŋgamŋgat. Sine ta idusmba muŋgu kume purkube.
JAM 2:13 Ande nu tukul maŋau kitek dubi ndamba afu mape ndakuwa ta Kuate nu taŋgo ta pilemba mapewe nda. Ande nu afu mapeka minwa ta pilewam tuku kame nu laipamŋgat.
JAM 2:14 Tira kame, ande nu sakate: Ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget ŋgate sulumba maŋau ta tuku alonu kile-mayok ndakuwa ta Kuateŋge nu tuku muskil te-tiwe tuwe nda. Nu ŋgisinuŋgat.
JAM 2:15 Taŋgine tira ande tawi le nyamagaŋ tuku denkuwa le
JAM 2:16 tane nu samba ose tira, ne wamdus bulok ŋak kaye sulumba ŋgamuŋgal mukuk mina ŋga sawap sulumba nu tur ndawap ta pasa ta nu ndaŋmba turamŋgat ŋga idusde.
JAM 2:17 Wam ndui taŋaŋ ndo ande nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgate sulumba ta tuku alonu kile-mayok ndakate ta nu ŋgamuŋgal son kugatok minit.
JAM 2:18 Ande nu ye tuku pasa te isam mbulmba teŋenmba sakamŋgat. Ne wam magenu kumba minit ta ye Kuate tuku saŋgri tomba tiŋget ŋgamŋgat. Nu taŋamba sayuwa ta ye nu teŋenmba kusnawamŋgit. Ye wam magenu ke liket maŋau ta mbolŋge yiŋe ŋgamuŋgal son ne tumnam kumuŋ ta ne ŋgamuŋgal son ŋgate ta ame maŋaumbi tumyamŋgat.
JAM 2:19 Mbara ndindo ndo minit ŋga ne son ŋgate ta maye ta bukla ŋaigonu nane mata Mbara ndindo ndo minit ŋga kuru kuru suŋgo tade.
JAM 2:20 Ne siŋka ŋginŋgan taŋgo ande. Ande nu Kuate tuku son ŋgate sulumba nu wam magenu ke ndakate ta nu ŋgamuŋgal son kugatok minit ŋga sawamŋgit.
JAM 2:21 Ye pasa tembi tumtiŋgamŋgit. Siŋgine mbuŋ Abraham nu nuŋe kiŋo atrau mbain mbolŋge pilmba balemba Kuate tuku atraukam bafuna. Nu wam ta kina le Kuate nu maŋau ta kaŋgermba Abraham nu ye am mbolŋge tiŋreknu minit ŋga sakina.
JAM 2:22 Ata. Nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina sulumba alonu te-mayokmba wam ta kina. Wam kina ta mbolŋge nuŋe ŋgamuŋgal son kumumbi mayok kina.
JAM 2:23 Taŋamba kuyar pasa Abraham tuku sakina ta kumuŋgina. Pasa ta teŋenmba. Abraham nu Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgina le Kuate nu tuku ŋgamuŋgal son ta kaŋgermba nu taŋgo tiŋreknu ŋgina. Taŋgo te ye tuku gulab ŋgina.
JAM 2:24 Ata. Ande nu Kuate tuku son ŋga wam ta tuku alonu turmba kile-mayokkate ta nu Kuate am mbolŋge taŋgo tiŋreknu minit.
JAM 2:25 Ye pasa andembi maŋ tumtiŋgamŋgit. Rahab nu taŋgo didik farmba minna le Yosuaŋge Zu taŋgo armba kukulnikina le pino ta tuku tumbraŋ wam katesewam pronaik le nu nale tuku pasa ismba Kuate nu kumuŋ ŋga nu nale turka lukam tuku ndin kise tumnikina. Nu wam kina ta nu Kuate am mbolŋge tiŋreknu mayok kina.
JAM 2:26 Ne tuku kanu ŋgarosu kusrete ta ŋgarosu nu kumaknu minit. Taŋamba ndo ne ye Kuate son ŋget ŋga ta tuku alonu kile-mayok ndakate ta ne tuku ŋgamuŋgal son mata kumaknu minit.
JAM 3:1 Tira kame, sine Kuate tuku pasa kukliweg mbal nane afu sine tuku mbar maŋau kaŋgerkam tuku kulatkade. Ta tuku tane gudommba piro ta pitik nda tap.
JAM 3:2 Sine ŋakmba mbareg tuku. Ande nu nuŋe mane tugu kulat mayete ta nuŋe ŋgarosu tuku nzali ŋakmba kile-ibeŋkam kumuŋ. Taŋgo ta nu purfeŋnu.
JAM 3:3 Hos poŋgade mbal ta nane ain fudiŋndo tumba naŋgine nzali dubiwam tuku hos tuku miŋgek sinamŋge patikade. Ain ŋai fudiŋndo tambi agaŋmor suŋgokanu ta mbilam kumuŋ.
JAM 3:4 Waŋ tuku maŋau mata kaŋgerap. Waŋ suŋgokanu bubre suŋgo tiŋga waŋ kadute le pinderkate. Waŋ kulat taŋgo nu animbi kambim tuku iduste sulumba ulum ŋai fudiŋndo tambi waŋ suŋgo ta mbilte le bubre kuerka kinit.
JAM 3:5 Taŋamba ndo mane nu agaŋ ŋai fudiŋndo ta saŋgri ŋayo minit. Nu wam sugo ke likate ta tuku payamkate. Pa mirmin fudiŋndo ta duŋe sinamŋge ndeka pa suŋgo tiŋgate.
JAM 3:6 Taŋamba ndo siŋgine mane te mata pa taŋaŋ. Nu agaŋ ŋai fudiŋndo kilke te tuku wam ŋaigonu ŋakmba kile-mayokkam kumuŋ. Nu Satan tugumŋge wam ŋaigonu kilmba ŋgarosu kutur tuwit sulumba taŋgo tuku mine ŋayo silite.
JAM 3:7 Taŋgoŋge agaŋmor yimyam, sar umaŋ, agaŋ rabmba likade, kualegaŋ ta ŋakmba kuapi niŋmba kulatkade le ŋgan patikade. Nane afu buk taŋanaig ta
JAM 3:8 taŋgo nu nuŋe mane taŋamba kulatka te-ibeŋam kumuŋ kuga. Mane te agaŋ ŋayonu ndo. Nu kame mbeŋ taŋaŋ kame agaŋ ŋak minmba mburerikate.
JAM 3:9 Sine siŋgine mane tembi siŋgine Mam Suŋgo tuku nyu te-duŋgeg sulumba maŋ taŋgo kasureg. i ... Kuate nu taŋgo nuŋe suk wakeina.
JAM 3:10 Miŋge ndui tembi nyaro pasa saka kasur pasa mata sakeg. O tira kame, wam ta ŋayonu ndo.
JAM 3:11 Kule burok ndui tambi kule mayenu kaglinu turmba prowam kumuŋ kuga.
JAM 3:12 Fik ail mbolŋge olif alonu prowam kumuŋ e? Ko grep muli mbolŋge fik prowam kumuŋ e? Yu sinamŋge mata kule prowam kumuŋ kuga.
JAM 3:13 Tane ŋgamukŋge ima nu ye kila suŋgo ŋak wamdus kuyar mayewet ŋga iduste. Ariya. Ne wamdus kuyar tugusek tuku alonu kile-mayokka wam magenu ke lika mine mayenu mbolŋge mina sulumba naŋe nyu payam ndaka.
JAM 3:14 Ne nane afu tuku mine mayenu tuku gubra pilmba naŋe ŋgarosu ndo idusmba ŋakmba tidoŋ panka minit ta naŋe nyu payamka ye wamdus kuyar mayenu ŋak minet ŋga yabri ndaka.
JAM 3:15 Ande nu taŋamba wamdus kuyar pilit ta Kuate tugumŋge te ndakate. Kilke te mbolok kila Satan tugumŋge tate.
JAM 3:16 Afu nane afu tuku mine mayenu tuku gubra pilmba naŋgine ŋgarosu ndo idusmba ŋakmba tidoŋ pankade mbal nane ŋgamukŋge gubra maŋau suŋgoka nane pur yimyamkade sulumba wam ŋaigonu gudommba ke likade.
JAM 3:17 Ande nu ŋgamuŋgal kuyar tugusek Kuate tugumŋge tate ta nu alonu teŋenmba kile-mayokkate. Nu maŋau purfeŋnu dubimba gubra kugatok wamdus mukuk minmba nu afu tuku pasa pitai ndaka nu ŋakmba sinanu wam magenu nane mbolŋge ke likate. Nu yabri maŋau kugatok wamdus ndindombi nane afu mbolŋge wam tugusek ke likate.
JAM 3:18 Nane ŋgan minmba wamdus mukuk taŋgo ŋgamukŋge te-mayokde mbal alonu nane mbolŋge maŋau tiŋreknu mayok kinig.
JAM 4:1 Ŋgarosu tuku nzali yimyam taŋgine wamdus sinamŋge kame bumba minig. Ta tuku tane kualeyauka pasambi kame bude.
JAM 4:2 Tane wam afu kilam idusde ta tane kilam fugumba ande balewam idusde. Tane wam afu kilam tuku am kikoŋ tiŋgade ta kilam fugumba kualeyauka kame bude. Tane Kuate wam afu yabaŋ ndade tukunu tane wam ta denkanu minig.
JAM 4:3 Ko tane wam afu kilam tuku Kuate yabaŋde ta tane taŋgine nzali dubikam idusde tukunu Kuate nu nda tiŋgit.
JAM 4:4 Tane Kuate ndo idus ndade. Ande nu kilke te tuku maŋau ndoŋ ulendikate ta nu Kuate tuku ŋgueu minit. Wam ta tane kila. Tane kilke te tuku maŋau ndoŋ ulendikam idusde ta tane Kuate tuku ŋgueu taŋgo mayok kinig.
JAM 4:5 Kuate tuku pasa ande teŋenmba sakate. Tukul Guwa Kuate nu siŋgina ta sine Kuate ndo idusam tuku nu saŋgri ŋak sine kulatkate.
JAM 4:6 Ŋgarosu tuku nzali yimyam kile-ibeŋka Kuate ndo idusam tuku nu ake sinaŋ sine lato lato make patikate. Kuate tuku pasa ande teŋenmba sakate. Mbe mbolmbolkade mbal Kuate nu nane ndoŋ ŋgueu minit. Nyu te-ibeŋmba minig mbal nu ake sinaŋ nane make patikate ŋgate.
JAM 4:7 Ta tuku tane ŋgan patika Kuate kumnemŋge minmba tane saŋgri tiŋga dirnaŋga minap le Satan nu tane kusreka kua kaŋgat.
JAM 4:8 Tane Kuate tugum kape le nu tane tugum prowamŋgat. Tane mbarde mbal tane taŋgine une maŋau kusrekap. Wamdus ar ar ŋak minig mbal tane wamdus ŋaigonu kusrekap sulumba wamdus ndindo ŋak purfeŋnu minap.
JAM 4:9 Tane taŋgine une tuku sinanu Kuate am mbolŋge malmbikap. Taŋgine nzumilkade maŋau mbilmba wamdus piti suŋgo tap. Tane gare maŋau mbilmba ye mbaren ŋga kikonu lok minap.
JAM 4:10 Tane taŋawap ta Suŋgo nu tane kilmba kile-mayokkamŋgat.
JAM 4:11 O tira kame, tane taŋgine taŋgine muŋgu ŋgumnem pasa sa ndakap. Ande nu tira ande tuku ŋgumnem pasa sakate ko nu pilete ta nu Kuate tuku tukul turmba ŋgumnem pasa tumba pilete. Ne Kuate tuku tukul pilete ta ne tukul ta dubi ndate. Ne tukul tuku ma tumba naŋe ma ta tukulŋge tate le ne tukul tuku pile taŋgo mayok kinit.
JAM 4:12 Kuateŋge ndo tukul kile-mayokka sine tuku pile taŋgo minit. Ande mine ndakate. Nuŋge ndo sine tuku muskil kile-tidiŋgam kumuŋ. Nuŋge ndo sine pitaikam kumuŋ. Ne ima le tira ande pilete?
JAM 4:13 Tane afu teŋenmba sakade. Kite ko indole ye tumbraŋ suŋgo ande mbol kumba taŋge yar ndindo piroka ndametiŋ suŋgomba kilamŋgit ŋgade. Tane taŋamba sakade mbal pasa te isap.
JAM 4:14 Indole wam ande prowam tuku ta tane gilai minig. Tane tuku abo guwa bidu taŋaŋ kile kaŋgereg le pitik kugate taŋaŋ.
JAM 4:15 Ta tuku tane teŋenmba sakap: Kuate nuŋe nzali dubiwa le sine abo minbe sulumba sine taŋamba taŋamba kamŋgig ŋga sakap.
JAM 4:16 Tane mbe mbolmbolka taŋgine ŋgarosu ndo payamkade maŋau ta ŋakmba ŋaigonu ndo.
JAM 4:17 Tane wam magenu kam tuku kila ŋak minmba ke ndakap ta tane mbarde.
JAM 5:1 Agaŋ ndende gudommba ŋak mbal tane pasa te isap. Tane piti sugo kaŋgerkamŋgaig ta tuku tane malmbi suŋgowap.
JAM 5:2 Taŋgine agaŋ ndende ta meŋgam tuku minig. Taŋgine tawi magenu subiŋge nyam tuku minig.
JAM 5:3 Kile kugawam tuku ait te mbolŋge tane kilke te tuku agaŋ ndende kile-maŋgurkade ta taŋgine ndametiŋ use purka sasukam tuku minig. Tane taŋgine miroŋ ndo idusmba ndametiŋ tode le use purka sasukade. Ŋgumneŋga taŋgine mbar use purkade wam ta mbolŋge kilimok mayok ka pa taŋaŋ tiŋga taŋgine ŋgarosu pasokamŋgat.
JAM 5:4 Tane isap. Piro mbal tane tuku piro mbolŋge nyamagaŋ kilnaig ta tane kumumbi nane piya niŋge ndakinaig. Piya inumnu tane tugumŋge minig taŋge tane tuku mbar te-mayokte. Piro mbal tuku malmbi ta Kuate Suŋgo nu isit.
JAM 5:5 Tane agaŋ ndende magenu ŋak gare suŋgo tumba nzumilka minig mbal tane agaŋmor buk nyam tuku kumuŋgate taŋaŋ tane baletiŋgam tuku ait patukate.
JAM 5:6 Tane taŋgo magenu kilmba yabri pasa mbolŋge patika bale farniŋginaig ta nane naŋgine ŋgarosu turam tuku saŋgri kugatok.
JAM 5:7 Tira kame, tane wamdus bulok minmba Suŋgo prowam tuku tairŋga minap le ma ma nu prowamŋgat. Tane piro miro taŋgo tuku maŋau kaŋgerap. Nu nyamagaŋ ŋgu deŋpurmba wamdus bulok minmba alonu tairŋga minit le sawe piymba ka ka ki prote le nyamagaŋ kilit.
JAM 5:8 Taŋamba ndo tane ŋgamuŋgal wamdus bulok ŋak minmba saŋgri tiŋgap. Suŋgo prowam tuku ait buk patukate.
JAM 5:9 Tira kame, taŋgine taŋgine muŋgu gubra pile ndakap. Tane taŋawap ta Suŋgo nu tane piletiŋgamŋgat. Nu prowam tuku ait buk patukate.
JAM 5:10 Tuan taŋgo kame Kuate tuku pasa kuklimba nane piti ait mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk wamdus bulok minmba saŋgri tiŋginaig wam ta ndo tane idusmba kumu-kumuwap.
JAM 5:11 Nane piti sugo kaŋgerka dirnaŋginaig tukunu nane gare suŋgo ŋak mbal ŋgeg. Yob nu piti sinamŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minmba saŋgri tiŋga minna. Suŋgo nu taŋgo mapeka sinzaŋniŋgit taŋamba ndo nu ŋgumneŋga Yob make pilmba sinzaŋna.
JAM 5:12 Tira kame, ye pasa suŋgo te satiŋgamŋgit. Tane pasa ande sakam ŋga ki am mbolŋge ko kilke am mbolŋge ko agaŋ ande nyu mbolŋge taŋgine pasa saŋgri pile ndawap. Tane au ŋgam idusmba kande au ndo ŋgap. Kuga ŋgam idusmba kande kuga ndo ŋgap. Tane taŋa ndawap ta Kuate nu tane kilmba pasa mbolŋge kile-tidiŋgamŋgat.
JAM 5:13 Tane tuku ande piti ŋak ndeta nu Kuate yabaŋwa. Ande nu wamdus bulok ŋak ndeta nu Kuate tuku nyu te-duŋga mune ulwa.
JAM 5:14 Ande nu guaze ŋak ndeta Yesus dubide mbal tuku gabat kame wikuwa le nane nu tugum promba Suŋgo tuku saŋgri idusmba gureŋ pisnemba yabaŋwaig.
JAM 5:15 Tane Suŋgo tuku saŋgri tomba tiŋga nuŋge guaze pitaiwamŋgat ŋga yabaŋap ta nu taŋgo ta tuku muskil te-tiwe tambimŋgat. Nu guaze taŋgo te-tiwa sulumba nu tuku une ta ŋakmba sauke tambimŋgat.
JAM 5:16 Ta tuku taŋgine une afu taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ kile-mayokka sakap sulumba tane maŋ mage minam tuku Kuate yabaŋap. Taŋgo tiŋreknu ande nu Kuate yabaŋwa ta nu tuku yabaŋ maŋau saŋgri ŋak.
JAM 5:17 Tuan taŋgo Elia nu sine mineg teŋen taŋgo. Nu sawe nda piywa ŋga nu wamdus saŋgrinu pilmba Kuate yabaŋna le yar keŋmba tambun 6 sawe piye ndakina.
JAM 5:18 Nu maŋ sawe piywa ŋga yabaŋna le sawe piyna le kilke mbolŋge nyamagaŋ ŋakmba tiŋginaig.
JAM 5:19 Tira kame, tane pasa te kila palpe. Tane tuku ande tugusek maŋau kusremba bariŋga ndekuwa le andeŋge nu te-luka tumba Kuate tugum prowa ta nu wam mayewamŋgat.
JAM 5:20 Ande nu une taŋgo tumba ndin mayenu tumte le nu ŋgamuŋgal biye mbilmba nuŋe mbar kusrekate ta nu taŋgo ta tuku kanu turte le nu ŋgisike nda. Kuate nu tuku une sauke tuwit. Son.
1PE 1:1 Kuate tuku mbal tane rawe taŋgo taŋaŋ Pontus Galesia Kapadosia Asia Bitinia ma tugu ta ŋakmba mbolŋge mine likade tane ŋakmba kaiye. Ye Petrus Yesus Kristus tuku aposel tane ndoŋ pasatam prowet.
1PE 1:2 Tane Tukul Guwa tumba Kuate tuku mbal mayok ka Yesus Kristus tuku pasa dubika nuŋe ndare mbolŋge purfeŋnu mayok kambim tuku Kuate nu o buk tane maditiŋgina. Kuate nu lato-latomba tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal mukuk wamdus bul sertiŋguwa. Son.
1PE 1:3 Suŋgo Yesus Kristus tuku Mam Kuate sine nu tuku nyu te-duŋgube. Yesus Kristus nu kumna le nu te-tina le aboŋga tiŋgina wam ta mbolŋge Mam Kuate nu sine suŋgomba mapeka kitek kile-mayokkina le kile minmba nu tuku wam magenu minde mineg.
1PE 1:4 Kuate nu samba mbolŋge sine kilam tuku madisiŋgina wam mayenu ta kutur kugatok. Meŋge nda. Mayenu minmba minamŋgat.
1PE 1:5 Sine Kuate nu kumuŋ ŋgeg mbal nu nuŋe saŋgrimbi sine kulatka minwa le ma ma kugawam tuku ait mbolŋge muskil kile-tidiŋge siŋgamŋgat.
1PE 1:6 Tane kile ait fagnu piti yimyam kamusde ta muskil kile-tidiŋge tiŋgam tuku wam ta idusmba gare-gareka minap.
1PE 1:7 Nane agaŋ afu gol kaŋgeranu suk ta kilmba siŋka gol e ŋga katesewam tuku pasokade. Taŋamba ndo taŋgine ŋgamuŋgal son ta katesewam tuku piti yimyam pa taŋaŋ tane pasokade. Piti mbolŋge taŋgine ŋgamuŋgal son tugusek mayok kinit ta Kuate am mbolŋge suŋgokanu ŋgisikam tuku agaŋ gol ta lite. Tane ŋgamuŋgal son ŋak ta Yesus prowa sulumba tane tuku nyu kile-mayokkuwa le tane nyu ŋak minmba minamŋgaig.
1PE 1:8 Tane Yesus kaŋger ndanaig ta tane nu tuku kume purmba minig. Tane nu kaŋger ndade ta tane nu tuku saŋgri tomba tiŋgade. Tane taŋade le Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgit le taŋgine ŋgamuŋgal son tuku alonu tade. Ta mbolŋge taŋgine gare maŋau suŋgo ŋayote.
1PE 1:10 Kuate nu ake sinaŋ sine make patika muskil kile-tidiŋgate ta tuan taŋgo kame o buk ta tuku dir pasa saka katese mayewam tuku wamdusmba minnaig.
1PE 1:11 Kristus tuku Guwaŋge tuan taŋgo kame tumniŋgina le Kuateŋge madina taŋgo nu rar suŋgo tuwa sulumba nyu suŋgo pasa ŋak tamŋgat ta nane isnaig. Ismba nuŋe ait ginu prowamŋgat ko kilke te ndaŋndaŋmba minwa le nu prowamŋgat ŋga katesewam tuku sotinaig.
1PE 1:12 Sotinaig ta Kuate nu tuan taŋgo kame ta saniŋgina: Taŋgine ŋgarosu turam tuku piro ndakade. O ŋgumneŋga mbal afu tuku tane pirokade ŋga saniŋgina. Mbal ta tane. Kuate nu samba mbolŋge Tukul Guwa kukulna le ndekina le nane afu nu tuku saŋgri mbolŋge Kristus tuku pasa mayenu tiŋginaig. Wam kame tane isnaig ta eŋel kameŋge katesewam tuku wamdus suŋgo ŋak minig.
1PE 1:13 Tane wamdus ndindo pilmba wamdus kuyar mayenu ŋak likap. Kristus nu prowa le Kuate nu tane make patikamŋgat wam ta idusmba minap.
1PE 1:14 Tane o buk Kuate gilai minmba taŋgine nzali ŋaigonu dubikinaig ta kile kusrekap. Tane kiŋo kame magenu taŋaŋ Kuate kumnemŋge minap.
1PE 1:15 Kuate nu tane nuŋe kiŋo kame minam tuku wikina ta nu purfeŋnu tukunu tane nu tuku wam te-purmba taŋgine mine mbolŋge purfeŋnu minap.
1PE 1:16 Kuate tuku kuyar pasa teŋenmba sakate. Ye purfeŋnu minet taŋamba ndo tane yiŋe mbal purfeŋnu minap ŋgate.
1PE 1:17 Tane Kuate nu siŋgine Mam ŋgade ta nu sine taŋgo ŋakmba tuku maŋau kumumbi pilesiŋgit. Ta tuku tane riroŋka kilke te mbolŋge minmba nu kumnemŋge minap.
1PE 1:18 Taŋgine mbuŋ kat taŋgine tuku maŋau alo kugatok dubika minnaig le ta ŋgamukŋge Kuate nu tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgina ta gol le silwa ŋgisikam tuku agaŋ tambi nu tane piya ndatiŋgina.
1PE 1:19 Nu Kristus tuku ndare tambi tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgina. Nane sipsip fatnu mayenu balemba Kuate atraukade taŋaŋ Kristus nu purfeŋnu minmba nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna.
1PE 1:20 Kuate nu agaŋ ndende nda kile-mayokkina sulumba nu Kristus piro ta kam tuku nu madina. Kile kugawam tuku ait te mbolŋge tane turkam tuku mayok kina.
1PE 1:21 Tane nu mbolŋge Kuate tuku saŋgri tomba tiŋgade. Kristus nu kumna le Kuate nu te-timba nyu suŋgo tuna wam ta tuku tane Kuate nu kumuŋ ŋga nu tairŋga minig.
1PE 1:22 Tane Kuate tuku pasa tugusek dubide ta taŋgine mine magenu mbolŋge minmba miŋgembi ndo sa ndaka taŋgine ŋgarosumbi turmba taŋgine tira kame tuku kume purde. Ta tuku tane kile taŋgine ŋgarosu ŋakmbambi taŋgine taŋgine muŋgu kume purkam tuku wamdus saŋgrinu palpe.
1PE 1:23 Tane kiŋo dabro kitek taŋaŋ maŋ mayok kinaig. Taŋgo tuku maŋau dubimba ina sinamŋge mayok nda kinaig. Abo ta ŋgisikam tuku. Tane Kuate tuku pasa minmba minam tuku ta tinaig sulumba kitek mayok kinaig.
1PE 1:24 Kuate tuku kuyar pasa teŋenmba sakate. Kilke mbol mbal aŋga taŋaŋ minig. Naŋgine mindepiye aŋga botnu taŋaŋ. Aŋga ta tugunu lamba botnu supika ndekate.
1PE 1:25 Suŋgo tuku pasa taŋawe nda. Nu minmba minamŋgat ŋgate. Nane afu pasa mayenu tane tugumŋge kuklinaig ta not.
1PE 2:1 Tane maŋau ŋaigonu ŋakmba kusreka wam afu yabri ndakap. Taŋgine yabri maŋau yabuka sine tiŋreknu mineg ŋga sa ndakap. Afu tuku mine magenu tuku wamdus kagli fir ndakap. Afu tuku ŋgumnem pasa sa ndakap.
1PE 2:2 Tane buk Kuate tuku raŋgun mayenu katesenaig. Ta tuku kiŋo dabro amo nyam paraniŋgit taŋaŋ tane Kuate tuku pasa tugusek tam tuku paratiŋguwa. Tane taŋamba nyumba minap ma ma sugo-sugowap le muskil kile-tidiŋge tiŋgamŋgat.
1PE 2:4 Ndame ande taŋgo kameŋge gisleknu ŋga te-sinaig ta Kuate nu ndame ta madimba nu ndame suŋgo ŋgina ta Kristus. Ndame ta abo ŋak. Tane nu tugum prowap.
1PE 2:5 Promba ndame abo ŋak taŋaŋ minmba Kuate tuku wande palmbim tuku taŋgine ŋgarosu patikap. Taŋawap sulumba tane Kuate tuku pris taŋaŋ mayok ka taŋgine maŋau magenumbi Kuate atraukanu sukamŋgaig. Tane Yesus Kristus ndoŋ ulendikade le Kuate nu tane tuku atrau agaŋ ta nzalite.
1PE 2:6 Kuyar pasa teŋenmba sakate. Ye ndame suŋgo madimba tumba Sion tumbraŋ tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgam tuku palmbimŋgit. Ande nu ndame ta tuku saŋgri tomba tiŋguwa ta nu tumail pulunuŋgat ŋgate.
1PE 2:7 Tane ndame ta tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal nu tane am mbolŋge ndame suŋgokanu. Nane nu talade mbal Kuate tuku kuyar pasa teŋenmba nane tuku sakate. Ndame ande ndame wande pilig mbal gisleknu ŋga te-sinaig. Ndame ta kile wande ta tuku ndame ŋakmba nu mbolŋge saŋgri tiŋgade ŋgate.
1PE 2:8 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo kame ndame ta mbolŋge kupe daŋŋga mbikeka barinuŋgaig ŋga sakate. Kuate nu o buk sakina taŋamba ndo nu tuku pasa nda isanu sukmba ŋgumnede mbal nane bariŋgade ta
1PE 2:9 tane taŋamba kuga. Tane Kuateŋge maditiŋgina. Tane nu tuku kuasmbi ndindo minig. Tane Suŋgo Kuate tuku pris mbal. Tane nu tuku mbal mayok ka nu tuku tur maŋau mayenu afu saniŋgam tuku nu ma make sinamŋge tane wika kilmba nuŋe bulu mayenu mbolŋge patikina.
1PE 2:10 Tane buk nyu kugatok mbal minnaig. Kile tane Kuate tuku mbal nyu ŋak minig. Kuate nu buk tane mape ndakina. Kile nu tane mapekate.
1PE 2:11 Tira kame, tane samba mbolok mbal mayok ka kile teŋge rawe taŋgo taŋaŋ minig. Tane ŋgarosu kikoŋ tiŋgam tuku nzali ŋakmba ŋgumneniŋgap. Ŋgarosu tuku nzaliŋge taŋgine kanu ŋaigo siglikate.
1PE 2:12 Tane Kuate dubi ndade mbal ŋgamukŋge mine mayenu mbolŋge minap. Tane taŋawap ta nane tane wam ŋaigonu kanu ŋga ŋgumnem pasa tiŋguwaig sulumba tane tuku mine mayenu kaŋgeramŋgaig. Kaŋgerwaig le Kuate nu nane tugum prowa le nane Kuate tuku nyu te-duŋgamŋgaig.
1PE 2:13 Kilke mbol mbal naŋgine sugo yimyam patikade ta tane Kuate tuku mbal tukunu maŋau mayenu te-mayokmba nane kumnemŋge minap.
1PE 2:14 Kilke tuku gabat suŋgo ko gabat foŋfoŋ nu tuku nyu mbolŋge pirokade nane ŋakmba kumnemŋge minap. Gabat foŋfoŋ nane mbarde mbal lafu ŋayonu niŋmba wam mayede mbal nyu kile-duŋgam tuku nu patikate le nane piro ta kade.
1PE 2:15 Tane maŋau tiŋreknu kumba tambi nane wamdus tugusek kugatok mbal tuku miŋge tukulniŋgam tuku Kuate nu nzalite.
1PE 2:16 Kuate nu tane muskil kile-tidiŋge tiŋgit mbal tane tukul tuku piti kugatok taŋaŋ likap. Sine tukul pasa kumnemŋge mine ndakeg ŋga wam ŋaigonu afu kam tuku idus ndawap. Tane Kuate kumnemŋge minmba nu tuku piro mbal minap.
1PE 2:17 Tane taŋgo ŋakmba idusniŋmba ande maim maim tuwe ndakap. Tane Kristus tuku kuasmbi tuku kume purmba Kuate kumnemŋge minmba nu tuku nyu kuraukap sulumba sisar tuku nyu idusap.
1PE 2:18 Piro mbal, tane taŋgine kulat mbal tuku nyu idusniŋmba nane kumnemŋge minap. Kulat mbal raŋgun magenu ta ndo kuga. Miŋge saŋgrinumbi tane kulatkade mbal mata kumnemŋge minap.
1PE 2:19 Tane mbar ndade le afu ake sinaŋ tane kattiŋgig le sine Kuate tuku mbal ŋga wamdus piti kugatok rar kurade ta tane wam mayede.
1PE 2:20 Tane mbarde le afuŋge kattiŋgig le tane wamdus piti kugatok rar kurade ta alo kugatok. Tane maŋau tiŋreknu kade le kattiŋgig le tane ndek wamdus piti kugatok rar kurade ta Kuate nu nzalite.
1PE 2:21 Tane wamdus piti kugatok piti kurawam tuku Kuate nu tane wikina. Kristus nu sinenu ŋga rar suŋgo tina sulumba piti mbolŋge sine nu tuku maŋau dubiwam tuku tumsiŋgina.
1PE 2:22 Nu mbar ande ke ndakina. Yabri pasa ande mata sa ndakina.
1PE 2:23 Nane afuŋge nu tumail pannaig ta nu lafumba nane tumail pan ndaniŋgina. Nane nu ŋgaro rar suŋgo tunaig ta nu lafumba riroŋ pasa ande sa ndaniŋgina. Kuate nu taŋgo kumumbi pileniŋgit ŋga nu wam ta ŋakmba nu wai mbolŋge patikina.
1PE 2:24 Siŋgine maŋau ŋaigonu kusreka mine kitek mayenu mbolŋge minbe ŋga nu sine tuku une kilmba ail kazrai mbolŋge kumna. Nu tuku mbamake taŋge sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgina le sine mage mineg.
1PE 2:25 Sine sipsip taŋaŋ ndin mbarmba ŋgisika mingeŋ ta kile Sipsip Kulat Taŋgo tugusek tugum proweg le nu sine tuku kanu kulatkate.
1PE 3:1 Pino kame, tane taŋgine taŋgo kat taŋgine tuku miŋge kumnemŋge minap. Tane taŋamba minmba taŋgine taŋgo afu Kuate tuku pasa dubi ndakade ta tane pasa ande sa ndamba taŋgine ŋgan maŋau tambi nane Kuate dubiwam tuku didikamŋgaig.
1PE 3:2 Tane aleŋ aleŋ ndaka Kuate kumnemŋge minmba katesek maŋau ŋak minap le taŋgine taŋgo kat taŋgine nane maŋau ta kaŋgermba Kuate dubiwam tuku iduswaig.
1PE 3:3 Tane gabat waŋe mara mara pareŋ latomba mindepiymba tawi magenu tiŋmba taŋamba ŋgarosu tuku mindepiye suŋgomba idus ndawap.
1PE 3:4 Tane ŋgamuŋgal tuku mindepiye wamdus bafuknu ŋgan maŋau kile-mayokkap. Maŋau ta kugawe nda. Minmba minamŋgat. Kuate am mbolŋge suŋgokanu.
1PE 3:5 O buk pino kame Kuate dubimba nu minde minnaig mbal nane taŋamba ŋgamuŋgal tuku mindepiye ŋak minmba naŋgine taŋgo kat naŋgine kumnemŋge minnaig.
1PE 3:6 Tane Sara tuku maŋau kaŋgerap. Nu Abraham kumnemŋge minmba yiŋe gabat ŋga minna. Pino kame, tane wam ande tuku kuru kuru ndaka maŋau tiŋreknu ndo kap ta tane Sara tuku kulim kame minig.
1PE 3:7 Taŋgo kame, tane mata raŋgun mayenu ŋak taŋgine pino kame ndoŋ minap. Nane tane tuku saŋgri kumuŋ kuga tukunu nane kulat magekap. Kuate nu tale arŋeŋ ake sinaŋ make patikina le tale kumu kumu abo kitek tinaik. Ta tuku tane taŋgine pino kame kulat magekap. Kuate nu tane tuku yabaŋ pasa ise ndakikat.
1PE 3:8 Ye wam pagu afu satiŋgamŋgit. Tane ŋakmba wamdus ndindo tap. Piti muŋgu turturkap. Taŋgine taŋgine kume purkap. Taŋgine nyu kile-mayok ndakap. Tane muŋgu sinakap.
1PE 3:9 Nane afu tane mbolŋge wam ŋaigonu kuwaig kande tane lafumba wam ŋaigonu ke ndakap. Ko nane afu tane tumail pantiŋguwaig kande tane lafumba tumail pan ndaniŋgap. Kuga. Tane lafumba nyaro mayenu niŋgap. Kuate nu tane wikina ta tane nyaro mayenu kilam tuku wikina.
1PE 3:10 Kuate tuku kuyar pasa teŋenmba sakate. Ande nu nuŋe mine ŋakmba mbolŋge gare minam idusmba kande nu pasa ŋayonu ko yabri pasa ande sa ndakuwa.
1PE 3:11 Nu maŋau ŋaigonu kusreka wam magenu kumba minwa. Nu nane ŋakmba ndoŋ ŋgamuŋgal mukuknu minam tuku wamdus saŋgrinu pilwa.
1PE 3:12 Kuate nu taŋgo tiŋreknu kulatkate. Nu nane tuku yabaŋ pasa isit. Nu wam ŋaigonu kade mbal tuku ŋgueu minit. Kuate tuku pasa taŋamba sakate.
1PE 3:13 Tane wam magenu kam tuku wamdus saŋgrinu palpe ta ande nu tane kilmba ŋaigo siglike nda.
1PE 3:14 Ko afuŋge tane maŋau magenu kap le kilmba rar tiŋguwaig kande taŋaig. Kuate nu tane mbolŋge wam magenu kamŋgat. Tane taŋgo tuku wam idusmba kuru kuru ndakap.
1PE 3:15 Tane Kristus nu sine tuku Suŋgo ŋga nu kumnemŋge minap. Ande nu ndaŋam tane Kristus minde minig ŋga kusnatiŋguwa ndeta tane lafuwam ŋga nu idusmba pasa mukuk sawap.
1PE 3:16 Tane Kuate am mbolŋge mbar tuku piti kugatok minap. Tane taŋamba Kristus ndoŋ ulendika mine mayenu mbolŋge minig le afuŋge tane ŋgumnem pasa tiŋgig ta ŋgumnem pasa ta luka naŋgine kiko tuwaig.
1PE 3:17 Kuate nu nzaliwa le afuŋge tane maŋau tiŋreknu tuku rar tiŋguwaig kande maye. Tane mbarde ta tuku afuŋge rar tiŋguwaig ta ŋayo.
1PE 3:18 Kristus mata mbar ndamba purfeŋnu minmba sine une ŋak mbal tuku kumna. Nu sine kilmba Kuate tugum prowam tuku taŋana. Nane nu tuku ŋgarosu balenaig ta nu nuŋe kanu mbolŋge abo ŋak mayok kina.
1PE 3:19 Nuŋe kanu kumba ka kanu afu muliŋ kilmba ndalekanu ma mbolŋge minnaig ta pasa niŋgina.
1PE 3:20 Muliŋ kilanu mbal ta nane Noa tuku ait mbolŋge nu waŋ kusmba minna le Kuate nu ŋgan minmba nane tairtairŋgina ta kuga. Nane nu tuku pasa ise ndakinaig. Taŋanaig le nane 8 ndo waŋ ta poŋginaig. Poŋginaig le kule taŋge waŋ tumba te-faitmba nane tuku muskil kile-tidiŋgina.
1PE 3:21 Kule pisne maŋau wam ndui ta ndo tane tuku muskil kile-tidiŋge tiŋgit. Ŋgarosu tuku kutur saukate le wam ta mbolŋge kuga. Kuate nu Yesus te-tina le tiŋgina tane wam ta tuku saŋgri tomba tiŋga taŋgine mbar tuku piti saukam tuku Kuate yabaŋmba kule pisne tade le muskil kile-tidiŋge tiŋgit.
1PE 3:22 Yesus nu tiŋgina sulumba samba mbol kumba kile nu Kuate tuku ndinam kumamŋge nyu suŋgo ŋak minit le eŋel kame guwa kise kise saŋgri ŋak ta ŋakmba nu kumnemŋge minig.
1PE 4:1 Kristus nu ŋgarosu ŋak minmba nu rar suŋgo tina. Tane mata wamdus ndui ta ŋak minap. Ande nu une maŋau te-ibeŋam tuku ŋgarosu rar tate ta nu une maŋau kusrekate.
1PE 4:2 Ta tuku tane kilke te mbolŋge minmba ŋgarosu tuku nzali ŋakmba tidoŋga Kuate tuku nzali kumnemŋge minap.
1PE 4:3 Tane buk kiko kugatok ŋgarosu tuku nzali ŋgail ndaka une maŋau kam tuku wamdus saŋgrinu pilnaig. Tane kule kamenu suŋgomba nyumba afu ndoŋ maŋgurka isukusmba maim-maimkinaig. Tane yabri mbara dubika mbar sugo fare fare ke likinaig. Kuate dubi ndade mbal maŋau nzaliniŋgit ta tane buk ke kumunaig.
1PE 4:4 Kile tane nane ndoŋ maim maim sugo kile-mayokka wam ŋaigonu ndui ta kam tuku ulendi ndakade le nane tane tuku piriri ŋayomba ŋgumnem pasa tiŋgig.
1PE 4:5 Kuate nu abo minig mbal kumanu mbal pileniŋgam tuku minit ta nane nu tugumŋge naŋgine mbar kile-mayokkuwaig le nu pileniŋgamŋgat.
1PE 4:6 Kumanu mbal mata pasa mayenu isnaig. Nane une tuku lafunu kuramba kume likinaig ta naŋgine kanu Kuate taŋaŋ minmba minam tuku nane pasa mayenu isnaig.
1PE 4:7 Agaŋ ndende ŋakmba kugawam tuku ait buk patukate. Ta tuku taŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋakmba tidoŋga wamdus kuyar mayenu ŋak lika Kuate yabaŋmba minap.
1PE 4:8 Taŋgine taŋgine lato lato muŋgu kume purkap. Maŋau taŋge taŋgine mbar gudommba saukate.
1PE 4:9 Taŋgine taŋgine wande muŋgu ŋgailka ande gubra ŋak te ndakap.
1PE 4:10 Kuate nu ake sinaŋ saŋgri yimyam tiŋgina ta tane kulat mageka tambi taŋgine taŋgine muŋgu turkap.
1PE 4:11 Ande nu pasa kukliwam kande Kuate tugumŋge tumba kukliwa. Ande nu afu turniŋgam kande nu Kuateŋge saŋgri tuwit tambi nane turkuwa. Tane taŋamba kap ta wam ŋakmba mbolŋge Yesus Kristus tuku saŋgri mayok kuwa le Kuate tuku nyu afuŋge te-duŋgamŋgaig. Nu nuŋe nyu kilŋa saŋgri ŋak minmba minwa. Son.
1PE 4:12 Tira kame, piti sugo tane tagotiŋgam tuku pa taŋaŋ tane pasokade ta tuku tane piriri ŋayo ndawap. Kristus tuku mbal piti kurawam tuku mineg ta sine kila.
1PE 4:13 Tane Kristus ndoŋ ulendika nu piti kamusna taŋamba piti afu kamusde ta tane gare-garekap. Kristus nu nyu suŋgo pasa ŋak mayok kuwa le tane nu ndoŋ gare suŋgo tamŋgaig.
1PE 4:14 Tane Kristus tuku kuasmbi tukunu afu tane tumail pantiŋguwaig kande tane gare-garekap. Kuate tuku Guwa mayenu tane ndoŋ minit tukunu nane taŋade.
1PE 4:15 Tane ande bale ndawap. Agaŋ ande kuayar ndawap. Wam ŋaigonu ke ndakap. Taŋgo ande tuku wam mayenu kuer ndakap. Tane mbar taŋaŋ kumba rar kamusap ta kiko.
1PE 4:16 Tane Kristus tuku nyu ŋak minmba rar tumba kande tane nyu ta kikonu yube ndaŋgap. Tane Kristus tuku nyu ŋak minig tukunu Kuate tuku nyu te-duŋgap.
1PE 4:17 Kile Kuate nu tugu pilmba sine nuŋe mbal pilesiŋgit ta nu tuku pasa mayenu pitaide mbal nu nane pileniŋmba ame piti niŋgamŋgat.
1PE 4:18 Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Taŋgo magenu nane muskil kile-tidiŋgam tuku maŋauŋge liniŋgam ndafloniŋgit. Ata. Kuate idus ndamba wam ŋaigonu kade mbal ta siŋka ŋgisikamŋgaig ŋgate.
1PE 4:19 Kuate nu nuŋe nzali dubiwa le afuŋge rar tiŋguwaig kande taŋgine ŋgarosu Kuate wai mbolŋge pilmba maŋau tiŋreknu ndo kumba minap. Kuate nu tane wakeikina ta nu tane kulatka kusreke nda.
1PE 5:1 Tane gabat kame, ye mata gabat taŋgo minet. Kristus nu rar suŋgo tina ta yiŋe ammbi nu kaŋgeren. Nu nyu suŋgo kilŋa saŋgri ŋak mayok kuwa le ye nu ndoŋ kilŋa saŋgri ŋak minamŋgit. Ye tane sarsartiŋmba satiŋgamŋgit.
1PE 5:2 Kuate tuku sipsip tane ŋgamukŋge mine likade ta tane kulat mageniŋgap. Taŋgine piro ta kanyum ndamba gare ŋak biyap. Kuate tuku nzali ta taŋamba. Tane ndametiŋ kilam tuku idusmba piro ndaka piro tuku wamdus saŋgrinu pilmba pirokap.
1PE 5:3 Sipsip kame tane kumnemŋge minig ta miŋge saŋgrimbi kulat ndakap. Taŋgine mine mayenu ta dubiwaig ŋga tumniŋgap.
1PE 5:4 Tane taŋamba pirokap ta sipsip kulat taŋgo tugusek nu mayok kuwa sulumba tane tuku nyu kile-mayokkuwa le nyu sugo ŋak minmba minamŋgaig.
1PE 5:5 Tane mbanzo ŋakmba mage mage kumnemŋge minap. Tane Kuate tuku mbal ŋakmba nyu kile-ibeŋka muŋgu turturkap. Kuyar pasa ande teŋenmba sakate. Mbe mbolmbolkade mbal Kuate nu nane ndoŋ ŋgueu minit. Nyu te-ibeŋmba minig mbal nu ake sinaŋ nane make patikate ŋgate.
1PE 5:6 Ta tuku tane taŋgine nyu kile-ibeŋka Kuate tuku saŋgri kumnemŋge minap. Tane taŋamba minap le maŋau ta ŋgamukŋge Kuate nu tane tuku nyu kile-mayokka nyu sugo tiŋgamŋgat.
1PE 5:7 Kuate nu tane idus tidiŋga kulatka minit tukunu taŋgine piti ŋakmba nu tuku wai mbolŋge patikap.
1PE 5:8 Tane wamdus kuyar mayenu ŋak kurauka likap. Taŋgine ŋgueu Satan nu laion taŋaŋ nu gubanu ŋerŋerka tane tuku ande balemba nyam tuku likate.
1PE 5:9 Tane son ŋgade pasa ta biye demba saŋgri tiŋga Satan tuku miŋge pitaimba ye mbulit ŋga samba minap. Taŋgine tira kame kilke yimyam mbolŋge mine likade ta nane mata piti ndui ta ndo kaŋgerkade.
1PE 5:10 Tane ait fagnu piti kamusap le Kuate nu ake sinaŋ tane make patikate nuŋge tane tuku piti ait mbilmba kumumbi tiŋreknu kile-mayokka saŋgri piletiŋguwa le tane saŋgri tiŋgamŋgaig. Nuŋe kilŋa suŋgo ta minmba minamŋgat. Tane kilŋa ta mbolŋge minap ŋga nu Kristus mbolŋge tane wikina.
1PE 5:11 Nu saŋgri suŋgo ŋak minmba minwa. Son.
1PE 5:12 Siŋgine tira Silvanus nu Kristus tuku piro kumumbi biyit ŋga iduset. Nuŋge ye turyat le waŋe fudiŋndo te tane tuku wamdus bul sertiŋgam tuku kuyaret. Wam mayenu tane mbolŋge minit ta Kuate nu ake sinaŋ make patikate wam tugusek ŋga kuyaret. Tane nu tuku wam mayenu ta kusre ndawap.
1PE 5:13 Yesus tuku kuasmbi Romŋge minig ta tane kaiye pasa tiŋgig. Kuate nu nane madiniŋgina. Yiŋe kiŋo Markus nu mata tane tuku kaiye pasa tiŋgit.
1PE 5:14 Tane taŋgine taŋgine tira kame ndoŋ kume pur maŋau alonu kile-mayokap. Tane Kristus tuku mbal ŋakmba ŋgamuŋgal mukuk ŋak minap. Son.
2PE 1:1 Ye Simon Petrus Yesus Kristus tuku piro taŋgo nu tuku aposel ye tane ndoŋ pasatam prowet. Siŋgine Kuate siŋgine muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku taŋgo Yesus Kristus nale wam kumumbi kik le tane ŋgamuŋgal son ŋgade ta sine ndoŋ alonu kumu kumu teg.
2PE 1:2 Tane Kuate le siŋgine Suŋgo Yesus tuku maŋau kila pilmba minap le nale lato lato ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal mukuk wamdus bul sertiŋguwaik. Son.
2PE 1:3 Nu nuŋe maŋau mayenu siŋgam tuku wikina le sine nu kila mineg ta nu tugumŋge saŋgri teg sulumba mine mayenu mbolŋge minam tuku wam kumumbi kileg.
2PE 1:4 Nu wam magenu sine mbolŋge kam tuku sakina ta nuŋe saŋgri tambi siŋgit le sine kilke tuku kutur ŋgarosu tuku nzali mbolŋge mayok kina ta kusremba Kuate tuku maŋau te-puram kumuŋ.
2PE 1:5 Ta tuku tane wamdus saŋgrinu pilmba taŋgine ŋgamuŋgal son ta kumuŋ kuga ŋga maŋau magenu turmba ke likap sulumba kila magenu turmba kila palpe.
2PE 1:6 Taŋamba taŋgine ŋgarosu tuku nzali ŋakmba kile-ibeŋkap sulumba piti ait sinamŋge bike ndaka dirnaŋga Kuate tuku nyu idusmba nu kumnemŋge minmba
2PE 1:7 taŋgine taŋgine muŋgu turkap sulumba taŋgo ŋakmba tuku kume purkap.
2PE 1:8 Tane maŋau magenu taŋaŋ ŋak minmba lato lato kap ta tane siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku maŋau kila minig ta te-mayokamŋgaig.
2PE 1:9 Ande nu maŋau magenu taŋaŋ kugatok ta nu am tukulkanu taŋaŋ minmba Suŋgo nu tuku une sauke tuna wam ta idus ndamba gilaiŋgate.
2PE 1:10 Tira kame, Kuate nu tane kilam tuku maditiŋmba wikina. Wam ta kilimok te-mayokam tuku wamdus saŋgrinu pilmba nu tuku pasa dubiwap. Taŋawap ta tane bariŋga Kuate kusrewe nda.
2PE 1:11 Ŋgumneŋga Kuateŋge nyu tiŋguwa le tane siŋgine muskil kile-tidiŋgam tuku taŋgo Suŋgo Yesus Kristus nu kulatkate ma mbol gare ŋak kape le nu tane kulatka minmba minamŋgat.
2PE 1:12 Ye wam kame satiŋget te tane buk kila pilnaig. Pasa tugusek tinaig ta mbolŋge tane saŋgri tiŋgade ta ye kila ta ye maŋ wam kame ndui ta lato lato satiŋgam tuku iduset.
2PE 1:13 Mine minemba ye kumamŋgit. Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu ye taŋamba tumyina le ye kila minet. Ta tuku ye kilke te mbolŋge minmba tane wam kame ta idusniŋmba minap ŋga satiŋmba minet.
2PE 1:15 Ye kumi le tane gilai ndaŋgam tuku piro kareŋket.
2PE 1:16 Sine siŋgine Suŋgo Yesus Kristus saŋgri ŋak maŋ luka ndekam tuku satiŋgigeŋ ta taŋgo tuku wamdus kuyarmbi yabri wam kube sa ndatiŋgigeŋ. Kuga. Sine siŋgine ammbi nu tuku kilŋa saŋgri kaŋgergeŋ.
2PE 1:17 Sine Kristus tuku kilŋa mayok kina tabe mbolŋge nu ndoŋ mingeŋ le Mam Kuate Suŋgo nu Yesus Kristus tuku nyu te-mbolmba saŋgri suŋgo tumba samba mbolŋge nu tuku teŋenmba sakina: Ande te ye tuku Kiŋo. Ye nu tuku kume purmba nu tuku gare suŋgo tet ŋga sakina le isgeŋ.
2PE 1:19 Kuate tuku tuan taŋgo kame nane Kristus tuku dir pasa sakinaig ta kile nane tuku pasa ta saŋgrinu mayok kinit. Nane tuku pasa ta tane ise tiwap le sati ma make suŋgo sinamŋge buluŋgate taŋaŋ tane kilŋatiŋguwa. Kilŋatiŋmba minwa le ma ma mafeŋ tuku buluŋge taŋgine ŋgamuŋgal kilŋa mayewamŋgat.
2PE 1:20 Tane pasa te kila pile mayewap. Tuan taŋgo kame nane naŋgine wamdus dubimba dir pasa kile-mayok ndakinaig. Tukul Guwaŋge wamdus niŋgina le nane Kuate tuku pasa kile-mayokkinaig. Ta tuku ande nu nuŋe wamdusmbi ndo tuan taŋgo kame tuku pasa tugunu bitekŋgam kumuŋ kuga.
2PE 2:1 O buk Israel mbal ŋgamukŋge yabri tuan taŋgo turmba mayok kine likinaig. Taŋamba ndo yabri mbal afu tane gilai minap le tane ŋgamukŋge mayok ka afu ŋaigo siglikam tuku yabri wamdus kile-mayokkamŋgaig. Yesus Kristus nu sine tuku une kurana ta nane nu pitaide le maŋau ta pitik ndo luka nane tuku kanu ŋaigo siglikate.
2PE 2:2 Nane kiko kugatok kutur maŋau kade ta nane gudommba dubiwamŋgaig. Dubiwaig le afu nane kaŋgerka Kristus tuku kuasmbiŋge taŋade ŋga tugusek maŋau talamba ŋgumnem pasa tambimŋgaig.
2PE 2:3 Yabri gabat nane ndametiŋ kilam tuku piririmba tane yabritiŋmba tane tuku ndametiŋ suŋgo didikamŋgaig. O buk Kuate nu taŋgo pileniŋmba pa kumumbi niŋgam tuku sakina ta nu gilai ndaŋgate. Nu nane pankuwa le ŋgisikamŋgaig.
2PE 2:4 Kuateŋge eŋel ŋaigonu afu unekinaig ta mape ndaka kilmba pankina le ma ŋayo ma make buto sinam nzi kinaig. Kile nane pilewam tuku ait tairŋgade.
2PE 2:5 Taŋgo abo abo minnaig mbal Kuate nu mape ndaka kule suŋgo pilna le wam ŋaigonu ke likinaig mbal ta ŋakmba ŋgisikinaig. Taŋgo tiŋreknu Noa ndo Kuate tuku pasa kuklina ta nu tuku kuasmbi 7 ta turmba nu kigraibkina le nane ŋgisi ndakinaig.
2PE 2:6 Kuate nu tumbraŋ ar Sodom le Gomora nale kilmba pasa mbolŋge patika pambi pasokina le ugmba usarke sulunaik. Wam ŋaigonu kade mbal taŋamba pa tam tuku tumsiŋgit.
2PE 2:7 Nu taŋgo tiŋreknu Lot ndo turna le paŋge uge ndakina. Lot nu une mbal ŋgamukŋge minmba nane kiko kugatok kutur maŋau kinaig ta kaŋgermba nu wamdus te-sulumba piti suŋgo tina.
2PE 2:8 Nu taŋgo tiŋreknu minmba nu mara mindek nane tuku mbar ŋaigonu kaŋgerka ismba nu piti suŋgo tina.
2PE 2:9 Wam kame ta ŋakmba teŋenmba tumsiŋgit. Mbal magenu tagoniŋgam tuku ait mbolŋge Kuate nu nane turkam tuku ndin wakeite sulumba mbal ŋaigonu pa tumba pileniŋgam tuku ait tairŋguwaig ŋga patikate.
2PE 2:10 Ŋgumneŋga pileniŋmba naŋgine ŋgarosu tuku nzali dubimba kutur suŋgo tade sulumba Suŋgo pitaide ta nu pa suŋgo niŋgamŋgat. Ndaŋam tuku yabri tum mbal nane maim-maimka kuru kuru kugatok samba mbolok mbal guwa magenu naŋgine pasambi tumail panniŋgig?
2PE 2:11 Ata. Eŋel kame nane guwa ŋaigonu kame ta tuku saŋgri liniŋgig ta nane Kuate tugumŋge nane kilmba pasa mbolŋge patika nane tuku nyu ŋaigo sigli ndakade.
2PE 2:12 Mbal ŋaigonu ta nane agaŋmor taŋaŋ wamdus kugatok naŋgine ŋgarosu tuku nzali ndo dubikade. Nane agaŋmor taŋaŋ bige tidiŋga bale faram tuku minig. Nane agaŋ afu sine ammbi nda kaŋgerkeg ta tugunu gilai minmba kilmba tumail panniŋgig. Ta tuku nane agaŋmor taŋaŋ kilmba bale faramŋgaig.
2PE 2:13 Nane afu rar suŋgo niŋgig ta nane mata lafunu taŋamba tamŋgaig. Nane kiko kugatok. Nane ki mbol maŋgurka isukusmba mbesigna maŋau te-mayokam tuku nzaliniŋgit. Nane tane ndoŋ maŋgurka isukusmba yabritiŋgig ta nane gare suŋgo tade. Nane tane tuku maŋau mayenu ta kutur mbilmbilde sulumba ŋayo silide.
2PE 2:14 Nane pino ŋakmba kaŋgerka am kikoŋ tiŋgade. Nane une maŋau kade ta maro ndaniŋgit. Nane wamdus saŋgri kugatok mbal didikam tuku yabriniŋgig. Nane wam ŋakmba tuku wamdus piririmba wamdus saŋgrinu pilig. Nane siŋka Kuate tuku kasur mbolŋge minig.
2PE 2:15 Nane ndin tiŋreknu kusremba fare fare likade. Beor tuku kiŋo Balam nu agaŋ ndende suŋgomba kilam tuku piririmba wam ŋayonu kam idusna taŋamba nane mata taŋade.
2PE 2:16 Balam nu wam ŋayonu kam idusna le doŋki ande pasatam kumuŋ kuga ta nu taŋgoŋge pasatanu sukmba nu sawe likina sulumba tuan taŋgo Balam tuku ŋginŋgan wamdus peuna.
2PE 2:17 Yabri tum taŋgo ta nane kule ŋguruŋ kule parakate taŋaŋ. Bidu bubreŋge tumba pinderkate taŋaŋ. Ma make suŋgo buto ŋayo Kuate nu nane tuku madina.
2PE 2:18 Nane naŋgine ŋgaro payamka pasa alo kugatok tuku miŋge fetkade. Nane afu ailfu ndo ŋgamuŋgal biye mbilmba maŋau ŋaigonu kusrekinaig ta nane ŋgarosu tuku nzali ŋaigonu maŋ dubikuwaig ŋga didika wam ŋaigonu afu tumniŋgig.
2PE 2:19 Afu nane dubikuwaig ŋga tukul ande sine peu ndasiŋgit ŋgade ta naŋgine kutur maŋauŋge ndalekate le nane ta kumnemŋge minig. Maŋau ŋayonu andeŋge taŋgo tuku saŋgri te-ibeŋte ta nu agaŋ ta tuku piro agaŋ taŋaŋ minit.
2PE 2:20 Nane afu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus muskil kile-tidiŋge siŋgit tuku taŋgo kila pilig sulumba kilke tuku kutur maŋau kusrede ta maŋ luka kutur maŋau tumba saŋgri ta kumnemŋge ndalekanu minig ta nane ambokok tuku mine limba kile ŋayonu suŋgo sinamŋge minig.
2PE 2:21 Nane maŋau tiŋreknu kila pilnaig sulumba maŋ Kuate tuku pasa ŋgumnede ta ose. Nane mine ŋayonu mbolŋge minig. Nane maŋau tiŋreknu kila pile ndakinaig kande ta maye kande.
2PE 2:22 Kuyar pasa mbolŋge yaba pasa ande minit ta nane mbolŋge kilimok mayok kinit ta teŋenmba. Age ande ŋuleka luka nuŋe ŋule nyate ŋgate. Ko mbo ande kule pisit sulumba luka kumba maŋ ruga pisit ŋgate.
2PE 3:1 Tira kame, ye waŋe inum te tane isam tuku maŋ kuyaret. Waŋe te mbolŋge mata tane wam magenu idusniŋmba kam tuku kuyaret.
2PE 3:2 Tane Kuate tuku tuan taŋgo kame tuku dir pasa idusniŋmba siŋgine Suŋgo muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku taŋgo nu tuku pasa turmba idusniŋgap. Sine tane tuku aposel kame buk pasa ta satiŋgigeŋ le isnaig ta
2PE 3:3 tane pasa te katese mayewap. Kugawam tuku ait mbolŋge afu promba naŋgine ŋgarosu tuku nzali dubika ŋgamuŋgal son tuku maŋau talaka nzumilmba sakamŋgaig:
2PE 3:4 A ... Yesus Kristus prowam tuku sakina ta nu animbi kina? Ait kuen ŋayo kina ma ma siŋgine mbuŋ kame kume far sulunaig le Kuate nu kilke te te-mayokna ta taŋamba ndo minit ŋga sakamŋgaig.
2PE 3:5 Mbal ta nane yabrikade. Nane wam ande gilaiŋganu sukmba kusrede ta teŋenmba. O buk Kuate nu sakina le samba mayok ka kilke kule sinamŋge prowe lika kilke ta kuleŋge laipniŋgina.
2PE 3:6 Ŋgumneŋga kilke ta kule ndui taŋge soŋgina le ŋgisikina tukunu kile kilke ndui ta mine ndakate.
2PE 3:7 Kile kilke samba minik te Kuate tuku pasa ndui taŋge pasokam tuku madinikina le nale ait suŋgo ta tairŋga minik. Ait ta prowa le Kuate pitaimba wam ŋaigonu ke likade mbal nane ŋgisikamŋgaig.
2PE 3:8 Tira kame, tane wam te gilai ndaŋgap. Kuate am mbolŋge ki ait ndindo ta yar 1,000 taŋaŋ minit. Yar 1,000 kinig ta nu am mbolŋge ki ait ndindo taŋaŋ kinig.
2PE 3:9 Suŋgo nu prowam tuku sakina ta nane afuŋge nu dalkate ŋgade ta nu dal ndakate. Kuga. Nu tane idustiŋmba ŋgan minmba tairŋgate. Nu taŋgo inum ndindo ŋgisikam tuku idus ndamba ŋakmba ŋgamuŋgal biye mbilwaig ŋga tairŋgate.
2PE 3:10 Suŋgo tuku ait kuayar taŋgo taŋaŋ prowamŋgat. Ait ta mbolŋge fudu suŋgo mayok ka samba ŋgisikamŋgat. Samba tuku saŋgri yimyam pa kamenuŋge ŋgisike sulumba kilke agaŋ ndende tur pasokamŋgat.
2PE 3:11 Agaŋ kame ŋakmba taŋamba ŋgisike suluwamŋgaig. Ta tuku tane Kuate kumnemŋge minmba mine maŋau mayenu tiŋreknu ŋak minap.
2PE 3:12 Tane Kuate tuku ait suŋgo ta minde minap. Ait suŋgo ta prowa le paŋge samba ugmba samba tuku saŋgri yimyam pa kamenuŋge ŋgisike suluwamŋgaig.
2PE 3:13 Nu sakina taŋamba sine samba kilke kitek tairŋga mineg. Maŋau tiŋreknu ndo kilke ta mbolŋge minamŋgat.
2PE 3:14 Tira kame, tane agaŋ magenu taŋaŋ tairŋga minig tukunu tane Kuate am mbolŋge purfeŋnu piti kugatok tiŋgam tuku wamdus saŋgrinu palpe.
2PE 3:15 Kuate nu dalkate ŋga idus ndawap. Nu ŋgan minmba sine muskil kile-tidiŋgam tuku ait siŋgit ŋga idusap. Siŋgine tira mayenu Paulus nu Kuateŋge wamdus kuyar mayenu tuna le nu mata taŋamba kuyarna.
2PE 3:16 Nu nuŋe waŋe ŋakmba mbolŋge wam te tuku ndo kuyarna. Nuŋe waŋe afu mbolŋge pasa afu tugunu katesewam tuku wam bada. Nane wamdus kugatok kine inumde mbal pasa ta ismba naŋgine wamdusmbi mbilniŋmba tugunu kise kile-mayokkade sulumba naŋgine miroŋ ŋaigo siglikade. Nane Kuate tuku kuyar pasa ŋakmba kilmba taŋamba ndo ŋaigo siglikade.
2PE 3:17 Tira kame, tane ye tuku riroŋ pasa te ismba kurau mayewap. Nane fare fare unekade mbal tane yabritiŋmba didikuwaig le taŋgine wamdus saŋgrinu ta kusrekubekaig.
2PE 3:18 Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus muskil kile-tidiŋge siŋgam tuku taŋgo nu tane ake sinaŋ make patikate ta tane nu tuku maŋau lato lato kila pilmba sugokap. Nu kilŋa saŋgri suŋgo ŋak minit ta taŋamba minmba minwa. Son.
1JO 1:1 Miŋge Pasa nu abo tugu. Tugu mbolŋge nu minmba minna. Ye nu tuku tane satiŋgamŋgit. Nu kilke te mbolŋge mayok kina le siŋgine kilbambi nu tuku pasa ismba ammbi kaŋgermba waimbi mata kiregeŋ. Ake sa ndaket. Wam kaŋgermba isgeŋ ta ndo saket. Nu abo minmba minam tuku tugu Mam Kuate ndoŋ minna le nu te-mayokna. Sine mineg taŋamba tane Mam Kuate le Kiŋo nuŋe Yesus Kristus ndoŋ muŋgu gare ŋak minap ŋga nu tuku satiŋgamŋgit.
1JO 1:4 Sine ŋakmba ulendika gare-garekube le gare maŋau ta suŋgokuwa ŋga waŋe te kuyaret.
1JO 1:5 Sine Kuate tuku Kiŋo tugumŋge pasa isgeŋ ta satiŋgamŋgit ta teŋenmba. Kuate nu bulu tugusek. Ma make fudiŋndo mata nu mbolŋge mine ndakate.
1JO 1:6 Sine ma make sinamŋge minanu taŋaŋ minmba sine Kuate ndoŋ muŋgu gare ŋak mineg ŋgube ta sine yabri pasa ndo saka tugusek maŋau ta ke ndakeg.
1JO 1:7 Kuate nu bulu sinamŋge minmba purfeŋnu ndo minit. Sine mata bulu sinamŋge minanu taŋaŋ minbe ta siŋgine siŋgine muŋgu gare ŋak mineg le Kiŋo nuŋe Yesus Kristus tuku ndare taŋge sine tuku mbar ŋakmba saukate.
1JO 1:8 Sine mbar kugatok mineg ŋgube ta siŋgine wamdusŋge yabrisiŋgit. Tugusek maŋau sine siŋka gilai.
1JO 1:9 Sine siŋgine mbar kile-mayokkube ta Kuate nu siŋka tiŋreknu minmba nuŋe pasa kumumba mbar ta gilaiŋga sine tuku maŋau ŋaigonu ŋakmba saukamŋgat.
1JO 1:10 Sine mbar maŋau afu ke ndakigeŋ ŋgube ta Kuate nu sine mbar ŋak ŋgate pasa ta pitaiweg. Nu yabri taŋgo ŋganu sukeg. Sine taŋamba sakeg ta nu tuku pasa ta sine sinamŋge mine ndakate.
1JO 2:1 O yiŋe kiŋo kame, tane mbar maŋau ke ndakap ŋga waŋe te kuyaret. Ata. Ande nu mbarwa kande Yesus Kristus nu sine turka Mam Kuate ndoŋ pasa te-tiwam tuku minit. Nu ndo tiŋreknu.
1JO 2:2 Nuŋge sine tuku mbar tuku pa kurana le Kuate nu sine ndoŋ ŋgamuŋgal mukuk minit. Sine tuku mbar ndo kuga. Kilke mbolok mbal ŋakmba tuku mbar tuku pa ta turmba kurana.
1JO 2:3 Ande nu ye Kuate kila ŋga nu tuku miŋge dubi ndate ta nu yabri taŋgo ndo. Nu tugusek maŋau siŋka gilai minit. Sine Kuate tuku miŋge dubimba minbe ta miŋge bulokmbi ye Kuate kila ŋgam kumuŋ.
1JO 2:5 Ande nu Kuate tuku miŋge dubite ta Kuate tuku kume purte wam ta nu mbolŋge suŋgoka kumuŋgate. Ande nu ye Kuate ndoŋ sailket ŋgate ta nu Kristus maŋau kina taŋamba ndo kuwa. Sine Kristus tuku maŋau te-purbe ta sine miŋge bulokmbi sine Kuate ndoŋ mineg ŋgam kumuŋ.
1JO 2:7 Tira kame, ye tukul pasa ande kitek kuyar ndawet. Pasa te ambokok. Tane o buk isnaig.
1JO 2:8 Kile ma make buk kugate le bulu tugusek tane kilŋatiŋmba minit. Ta tuku pasa kitek taŋaŋ kuyaret. Tukul pasa te alonu Kristus mbolŋge mayok ka tane mbolŋge mata mayok kinit.
1JO 2:9 Ande nu ye bulu sinamŋge minet ŋga afu kasurniŋgit ta nu ma make kusre ndate.
1JO 2:10 Ande nu tira nuŋe tuku kume purte ta nu bulu sinamŋge minit. Nu afu mbaram tuku ndin wakei ndate.
1JO 2:11 Ande nu taŋgo afu kasurniŋgit ta nu ma make sinamŋge minit. Ma makeŋge nu tuku am soŋgate le ndin kaŋger ndate taŋaŋ.
1JO 2:12 Kiŋo kame, Kristus tuku piro mbolŋge Kuateŋge tane tuku mbar sauka gilaiŋgina ŋga ye tane tuku waŋe te kuyaret.
1JO 2:13 Mam kame, ande nu tugu mbolŋge abo minna kile minit tane nu kila minig ŋga ye tane tuku waŋe te kuyaret. Taŋgo mo, tane buk Satan te-ibeŋnaig ŋga ye tane tuku waŋe te kuyaret.
1JO 2:14 Kiŋo kame, tane Mam Kuate kila minig ŋga ye waŋe te tane tuku kuyaret. Mam kame, ande nu tugu mbolŋge abo minna kile minit tane nu kila minig ŋga ye tane tuku waŋe te kuyaret. Taŋgo mo, tane saŋgri ŋak. Kuate tuku pasa tane tuku ŋgamuŋgal sinamŋge minit le Satan te-ibeŋnaig ŋga ye waŋe te tane tuku kuyaret.
1JO 2:15 Tane kilke te tuku maŋau agaŋ ndende ta tuku nzali suŋgo nda tap. Ande nu taŋawa ta nu Mam Kuate tuku wamdus suŋgo te ndakate.
1JO 2:16 Kilke te tuku maŋau ta ŋgarosu tuku nzali dubide ko am kikoŋ tiŋgade ko naŋgine mine ta tuku payamkade wam ta ŋakmba kilke te mbolok Mam Kuate tugumŋge pro ndade.
1JO 2:17 Kilke te ŋgisikamŋgat. Am kikoŋ tiŋgade maŋau ta kugawamŋgat. Ande nu Kuate tuku nzali dubite ta nu abo minmba minamŋgat.
1JO 2:18 O kiŋo kame, kugawam tuku ait buk patukate. Kristus tuku ŋgueu taŋgo mayok kaŋgat ŋginaig pasa ta tane isnaig. Kile nu tuku ŋgueu mbal gudommba buk mayok kinig le sine wam ta kaŋgermba kugawam tuku ait buk patukate ta kila pileg.
1JO 2:19 Nane buk sine ndoŋ minnaig ta nane sine kusreka mayok kinaig. Nane sine tuku gulab kuga. Nane sine tuku gulab kande kile sine ndoŋ minig kande. Nane sine kusreka kinaig wam ta mbolŋge nane kilimok sine tuku gulab kuga.
1JO 2:20 Tane nane minig taŋamba mine ndakade. Kristus nu Tukul Guwa tiŋgina le tane pasa tugusek ta katesede.
1JO 2:21 Tane pasa tugusek gilai minig ŋga kuyar ndawet. Tane pasa tugusek kila. Yabri pasa ande tugusek pasa mbolŋge mayok nda kinit. Tane wam ta kila ŋga waŋe te kuyaret.
1JO 2:22 Ande nu sakate Yesus nu Kuateŋge madi ndana nu Kristus kuga ŋgate ta nu yabri taŋgo ndo. Nu Kristus tuku ŋgueu taŋgo. Nu Mam Kuate nuŋe Kiŋo nuŋe turmba pitaikate.
1JO 2:23 Ande nu Kuate tuku Kiŋo pitaite ta Mam Kuate nu ndoŋ mine ndakate. Ande nu sakate Yesus nu Kuate tuku Kiŋo nu Kristus ŋgate ta Mam Kuate nu ndoŋ minit.
1JO 2:24 Tane o buk pasa tugusek isnaig ta ŋgamuŋgal sinamŋge biye dewap. Tane taŋawap ta Mam Kuate le Kiŋo nuŋe tane nale ndoŋ minamŋgaig.
1JO 2:25 Kuate nu agaŋ ande siŋgam tuku sasiŋgina ta abo tugu minmba minam tuku.
1JO 2:26 Mbal afu tane yabritiŋgam bafude le ye waŋe te tane tuku kuyaret.
1JO 2:27 Nane tuku pasa ise ndakap. Andeŋge nu tane tum nda tiŋguwa. Kristus nu Tukul Guwa tiŋgina le nu tane sinamŋge minmba wam ŋakmba kumumbi tumtiŋgit. Tumtiŋgit wam ta yabri kuga. Son ndo. Nu tane Kristus ndoŋ sailkam tuku tumtiŋgit taŋamba nu ndoŋ sailka minap.
1JO 2:28 Kiŋo kame, siŋka tane nu ndoŋ sailkap. Taŋawap ta nu maŋ mayok kuwa le tane kiko kugatok nu am mbolŋge tiŋgamŋgaig.
1JO 2:29 Kuate nu siŋka tiŋreknu ta tane kila. Ande nu maŋau tiŋreknu kate ta nu Kuate tuku kiŋo ta tane kila palmbimŋgaig.
1JO 3:1 Mam Kuate nu sine tuku kume purmba sine nuŋe kiŋo kame ŋgate le sine siŋka nu tuku kiŋo kame mineg. Kilke te tuku maŋau dubide mbal nane sine tuku Mam gilai tukunu sine nu tuku kiŋo kame mineg ta tugunu nane mata katese ndade.
1JO 3:2 Tira kame, kile ait te mbolŋge sine Kuate tuku kiŋo kame mineg. Ŋgumneŋga mine mayenu mbolŋge ndaŋmba mayok kaŋgig ta katese ndaweg. Wam ndindo sine kila. Kristus nu mayok kuwa le sine nuŋe wam ŋakmba ta tugusemba kaŋgerka nu minit taŋamba ndo minamŋgig.
1JO 3:3 Ande nu wam ta idusmba tairŋga minit ta nu Kristus taŋaŋ purfeŋnu minam tuku saŋgri tiŋga wam ŋaigonu pitaikate.
1JO 3:4 Ande nu unekate ta nu tukul lukamba pa tam tuku minit. Une maŋau ŋakmba ta tukul lukakeg.
1JO 3:5 Kristus nu une ŋakmba saukam tuku nu kilke te mbol prona ta tane kila. Nu nuŋe miroŋ siŋka une kugatok.
1JO 3:6 Ande nu Kristus ndoŋ sailkate ta nu une maŋau kumba mine ndakate. Ande nu une maŋau kumba minit ta nu Kristus kaŋger ndamba nu gilai minit.
1JO 3:7 O kiŋo kame, tane kuraukap. Andeŋge tane yabritiŋgikat. Kristus nu tiŋreknu ndo. Ande nu maŋau tiŋreknu ndo dubikate ta nu mata tiŋreknu minit.
1JO 3:8 Ande nu une maŋau kumba minit ta nu Satan tuku minit. Satan nu tugu mbolŋge mbar maŋau kina ta kile nu taŋamba ndo minit. Kuate tuku Kiŋo nu Satan tuku piro te-ibeŋam tuku mayok kina.
1JO 3:9 Ande nu Kuate tuku kiŋo minit ta nu Mam nuŋe tuku maŋau te-purna tukunu nu une maŋau kumba mine ndakate. Nu siŋka Kuate tuku kiŋo tukunu nu une maŋau ta kumba minam kumuŋ kuga.
1JO 3:10 Ande nu maŋau tiŋreknu ke ndakate ko tira kame tuku kume pur ndakate ta nu Kuate tuku kiŋo kuga. Sine ima kate Kuate tuku minig le ima kate Satan tuku minig ta sine maŋau ta mbolŋge kilimok kateseweg.
1JO 3:11 O buk tane siŋgine siŋgine muŋgu kume purkam tuku pasa ta isnaig.
1JO 3:12 Sine Kain minna taŋamba mine ndakube. Nu Satan tuku kiŋo minmba nu maib nuŋe balena. Ta ndaŋam? Kain tuku maŋau ŋayonu. Maib nuŋe tuku maŋau mayenu. Ta tuku ndo nu balena.
1JO 3:13 Taŋamba ndo kilke mbol mbal tane mata kasurtiŋgamŋgaig. Nane taŋawaig le tane wamdus sulu ndawap.
1JO 3:14 Sine Kristus tuku kuasmbi siŋgine siŋgine kume pureg wam ta mbolŋge sine kateseweg. Sine kume tuku saŋgri buk kusremba kile abo minam tuku ndin mbolŋge mineg ŋga kateseweg. Ande nu tira kame tuku kume pur ndate ta nu kume tuku saŋgri kumnemŋge minit.
1JO 3:15 Ima nu ande kasurte ta nu balete le kumit taŋaŋ. Ande nu taŋgo baleniŋgit tuku taŋgo minit ta nu minmba minam tuku abo tugu kugatok ta tane kila.
1JO 3:16 Sine Kristus mbolŋge kume pur maŋau kumumbi kaŋgereg. Nu sine turkam tuku nuŋe ŋgarosu kumam tuku pilna. Sine mata nu kina taŋamba ndo tira kame turka kumam tuku kuru kuru ndakube.
1JO 3:17 Ande nu agaŋ ndende ŋak minmba tira ande agaŋ ndende denkanu ta kaŋgermba wamdus kareŋ pilmba nu tur ndate ta nu Kuate tuku kume pur ndate.
1JO 3:18 O kiŋo kame, sine miŋgembi ndo afu tuku kume pureg nda ŋgube. Sine tugusemba nane tuku kume purbe sulumba waimbi mata alonu te-mayokbe.
1JO 3:19 Sine taŋamba kume pur maŋau kube ta sine maŋau tugusek tuku kiŋo kame mineg ŋga Kuate am mbolŋge ŋgamuŋgal mukuk ŋak minam kumuŋ. Siŋgine mbar wamdus sinamŋge kamuseg ta nu sine tuku wamdus lisiŋmba sine tuku maŋau ŋakmba kila minit. Wam ta sine kila.
1JO 3:21 Tira kame, sine siŋgine wamdus sinamŋge mbar kamus ndaweg ta sine Kuate tugum kambim tuku kuru kuru ndakeg.
1JO 3:22 Sine nu tuku miŋge dubimba maŋau nu nzalite ta ke likeg ta sine wam afu tuku yabaŋeg ta nu siŋka siŋgit.
1JO 3:23 Kuate nu teŋenmba sine sasiŋgit. Sine nuŋe Kiŋo Yesus Kristus tuku son ŋga nu sine sasiŋgina taŋamba siŋgine siŋgine muŋgu kume purkube ŋga sasiŋgit.
1JO 3:24 Kuate tuku miŋge dubide mbal nane nu ndoŋ sailkade le nu nane ndoŋ minit. Nu nuŋe Guwa siŋgina ta mbolŋge sine kila pilmba Kuate nu sine ndoŋ minit ŋgeg.
1JO 4:1 Tira kame, tane mbal afu tugumŋge pasa ismba pitik son nda ŋgap. Yabri tuan taŋgo gudommba kilke tugu ŋakmba mbolŋge kine likade. Tane nane tuku pasa pilewap. Nane Kuate tuku Guwa ŋak e ko guwa kise ŋak.
1JO 4:2 Ande nu sakate: Kuateŋge madina taŋgo nu kilke mbolok ŋgaro tumba mayok kina nu Yesus ŋguwa ta nu Kuate tuku Guwa ŋak.
1JO 4:3 Ande nu Yesus tuku tugu taŋamba sa ndakuwa ta nu Kuate tuku Guwa kuga. Nu Kristus tuku ŋgueu taŋgo ndo. Kristus tuku ŋgueu taŋgo mayok kaŋgat pasa ta tane buk isnaig. Ata. Nu buk prona. Kilke te mbolŋge minit.
1JO 4:4 O kiŋo kame, tane Kuate tuku minig. Kuate tuku Guwa nu tane sinamŋge minit ta nu saŋgri ŋayo. Nu kilke te mbolok mbal sinamŋge minit taŋgo Satan lite. Ta tuku tane yabri tuan taŋgo ta buk kile-ibeŋkinaig.
1JO 4:5 Nane kilke te mbolok mbal minmba kilke te mbolok wamdus ndo sakade. Kilke te mbolok maŋau dubide kuasmbi taŋge ndo nane tuku pasa isig.
1JO 4:6 Sine Kuate tuku mineg. Kuate kila minig mbal naneŋge ndo sine tuku pasa isig. Ima nu Kuate tuku kuga ta nu sine tuku pasa ise ndakate. Sine wam ta mbolŋge wam tugusek tuku Guwa le yabrisiŋgit tuku guwa ta kateseweg.
1JO 4:7 Tira kame, kume pur maŋau ta Kuate nu miro. Ta tuku sine siŋgine siŋgine muŋgu kume purkube. Ande nu afu tuku kume purte ta nu Kuate tuku kiŋo. Nu Kuate kila.
1JO 4:8 Kuate nu kume pur maŋau miro. Ande nu afu tuku kume pur ndate ta nu Kuate gilai.
1JO 4:9 Kuate nu nuŋe Kiŋo ndindo pilna le kilke te mbol prona le sine nu mbolŋge abo tugu teg. Wam ta mbolŋge nu sine tuku suŋgomba kume purte ta kilimok kaŋgereg.
1JO 4:10 Sine nu wamdus tuwe ndaka mingeŋ le nu ake sinaŋ sine tuku kume purmba sine ndoŋ ŋgamuŋgal mukuk minam tuku Kiŋo nuŋe pilna le sine tuku une tuku pa kurana.
1JO 4:11 Tira kame, Kuate nu sine tuku kume purte ta suŋgokanu ŋga sine mata siŋgine siŋgine muŋgu kume purkube.
1JO 4:12 Ande nu Kuate kaŋger ndate ta sine siŋgine siŋgine muŋgu kume purkeg ta Kuate nu sine ndoŋ minit. Nu taŋate le sine nu tuku kume pureg maŋau ta suŋgoka kumuŋgate.
1JO 4:13 Kuate nu nuŋe Guwa siŋgina wam ta mbolŋge sine kateseweg. Sine Kuate ndoŋ sailkeg le nu sine ndoŋ minit ŋga kateseweg.
1JO 4:14 Kuate nu kilke mbolok mbal ŋakmba tuku muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku nuŋe Kiŋo nuŋe pilna le ndekina. Sine wam ta kaŋgergeŋ mbalŋge tane satiŋgeg.
1JO 4:15 Ima nu Yesus nu Kuate tuku Kiŋo ŋgate ta Kuate nu ndoŋ minit le nu Kuate ndoŋ minit.
1JO 4:16 Wam ta mbolŋge sine kila pilmba miŋge bulokmbi saka Kuate nu sine tuku kume purte ŋgeg. Kuate nu kume pur maŋau miro. Ima nu kume pur maŋau dubite ta nu Kuate ndoŋ minit le Kuate nu ndoŋ minit.
1JO 4:17 Sine Kuate tuku kume purbe le maŋau ta suŋgoka kumuŋguwa ta sine kilke te mbolŋge Kristus taŋaŋ Kuate ndoŋ mine mayewamŋgig. Ta tuku ait suŋgo mbolŋge sine kiko kuru kuru kugatok minamŋgig.
1JO 4:18 Ande nu siŋka kume purte ta nu Kuate tuku kuru kuru ndakate. Kume pur maŋau suŋgoka kuru kuru pitaite. Ande nu Kuate tuku kuru-kurukate ta nu ye une tuku pa lafunu tamŋgit ŋga iduste. Nu tuku kuru kuru maŋau taŋge kume pur maŋau te-ibeŋte.
1JO 4:19 Kuate nu amboŋga sine tuku kume purna. Ta tuku sine mata kume pureg.
1JO 4:20 Ande nu ye Kuate tuku kume puret ŋga taŋgo afu kasurniŋgit ta nu yabri taŋgo ndo. Ta ndaŋam? Nu taŋgo ammbi kaŋgerka nane tuku kume pur ndate ta nu ndaŋmba Kuate ammbi kaŋger ndamba nu tuku kume puramŋgat? Ta ndo kumuŋ kuga.
1JO 4:21 Kuate nu teŋenmba wam sasiŋgit. Ande nu ye tuku kume purte ta nu tira mbal tuku mata kume purwa ŋgate.
1JO 5:1 Ima nu Yesus nu Kuateŋge madina taŋgo ŋgate ta nu Kuate tuku kiŋo minit. Ima nu Kuate tuku kume purmba minit ta nu Kuate tuku kiŋo kame tuku turmba kume purte.
1JO 5:2 Sine Kuate tuku kume purmba nu tuku miŋge dubiweg ta sine nu tuku kiŋo kame tuku mata kume pureg.
1JO 5:3 Sine Kuate tuku kume pureg ta sine nu tuku miŋge dubiwamŋgig. Sine Kuate tuku kiŋo kame mayok kageŋ mbal sine kilke te tuku wamdus ŋaigonu ŋakmba kile-ibeŋkam kumuŋ. Wam ta mbolŋge sine Kuate tuku miŋge dubiwam tuku piti ndasiŋgit. Sine Yesus nu Kuate tuku Kiŋo ŋga nu tuku saŋgri tomba tiŋga kilke te tuku wamdus kuyar te-ibeŋam kumuŋ. Ndin ande mine ndakate.
1JO 5:6 Yesus Kristus prona le kule le ndare mbolŋge nu tuku tugu mayok kina. Nu kule pisne tina ta mbolŋge ndo kuga. Nu kummba ndare kutukina ta mbolŋge mata.
1JO 5:7 Kuate tuku Guwa nu tugusek maŋau nu miro. Nuŋge mata Kristus tuku tugu tumsiŋgit.
1JO 5:8 Kuate tuku Guwa kule ndare agaŋ keŋmba taŋge wam ndui ta ndo tumsiŋgig.
1JO 5:9 Sine taŋgo tuku pasa afu ismba son ŋgeg. Ata. Kuate tuku pasa ta nu taŋgo tuku pasa lite ta siŋka sine son ŋgam tuku. Kuate nu Yesus yiŋe Kiŋo ŋgate.
1JO 5:10 Ande nu wam ta talakate ta nu Kuate nu yiŋe Kiŋo ŋgate pasa ta pitaimba Kuate nu yabri taŋgo ŋganu sukte. Ande nu Yesus tuku saŋgri tomba tiŋgate ta Yesus nu Kuate tuku Kiŋo ta nu nuŋe ŋgamuŋgal sinamŋge kamuste.
1JO 5:11 Kuate nu teŋenmba sasiŋgit. Ye abo tugu minmba minam tuku tiŋgen. Abo tugu miro ta yiŋe Kiŋo ŋga sakate.
1JO 5:12 Ima nu Kuate tuku Kiŋo tumba nu ndoŋ minit ta nu abo tugu ta mata tumba ŋak minit. Ima nu Kuate tuku Kiŋo nda tate ta nu abo tugu mata nda tate.
1JO 5:13 Tane Kuate tuku Kiŋo tuku saŋgri tomba tiŋgade mbal tane siŋka abo minmba minamŋgaig. Wam ta tane kila palpe ŋga waŋe te tane tuku kuyaret.
1JO 5:14 Sine Kuate tuku nzali dubimba wam afu tuku nu yabaŋeg ta nu sine tuku yabaŋ pasa isit ŋga wamdus bulok ŋak mineg.
1JO 5:15 Nu sine tuku yabaŋ pasa isit ta alonu siŋgamŋgat ŋga wamdus tero ndakeg.
1JO 5:16 Une maŋau afu Kuate nu sauka gilaiŋgate. Ande nu une maŋau taŋaŋ kuwa le kaŋgermba Kuateŋge sinzaŋwa ŋga yabaŋap ta nu abo minamŋgat. Mbar maŋau ŋakmba Kuateŋge sauka gilaiŋgate le taŋgo ŋgisi ndakade. Une maŋau ande Kuate nu sau ndakate le taŋgo ka ŋgisikade. Ande nu une maŋau taŋaŋ kuwa le nu tuku ŋga Kuate yabaŋap ŋga sa ndatiŋget.
1JO 5:18 Kuate tuku kiŋo kame une maŋau kumba mine ndakade ta sine kila. Kuate tuku Kiŋo nu nane kigraibkate le Satan nu nane ŋaigo siglikam kumuŋ kuga.
1JO 5:19 Sine Kuate tuku mbal mineg. Mbal afu ŋakmba Satan tuku saŋgri kumnemŋge minig.
1JO 5:20 Kuate tuku Kiŋo pro sine tuku wamdus purfeu sersiŋgina le Mbara Tugusek kila mineg. Sine Mbara Tugusek nuŋe Kiŋo nuŋe Yesus Kristus nale ndoŋ mineg. Kristus nu nuŋe miroŋ nu Mbara Tugusek. Nu abo minmba minam tuku tugu.
1JO 5:21 Yiŋe kiŋo kame, tane yabri mbara afu dubi ndaka ŋgumneniŋgap. Son.
2JO 1:1 Kuateŋge madinina pino ne kaiye. Ye Kuate tuku mbal tuku gabat taŋgo saibonu ye ne naŋe kiŋo kame ye tane ndoŋ pasa-pasakam prowet. Ye tane tuku kume puret. Son. Sine pasa tugusek kila mineg mbal pasa te sine ŋakmba ŋgamukŋge minmba minamŋgat ŋga sine ŋakmba tane tuku kume purmba mineg.
2JO 1:3 Mam Kuate nuŋe Kiŋo nuŋe Yesus Kristus nale siŋka sine tuku suŋgomba kume purde. Nale mara mara ake sinaŋ sine make patika sine sinanu mapeka ŋgamuŋgal mukuk wamdus bul sersiŋmba minamŋgaik.
2JO 1:4 Ne tuku kiŋo kame afu Mam Kuate tuku miŋge ta kumumba tugusek maŋau dubikade le ye ismba gare toret.
2JO 1:5 O pino, ye tane sarsartiŋmba sine ŋakmba siŋgine siŋgine muŋgu kume purkube ŋget. Tukul ta kitek kuga. Sine o buk isgeŋ.
2JO 1:6 Sine taŋamba kume pur maŋau ŋak minbe ta sine Kuate tuku miŋge dubiwamŋgig. Nu teŋenmba sasiŋgina. Tane kume pur maŋau dubiwap ŋgina. Tane o buk pasa ta isnaig.
2JO 1:7 Yabri pasa sakade mbal gudommba kilke tugu ŋakmba mbolŋge kine likade. Kuateŋge madina taŋgo nu kilke mbolok ŋgaro tumba mayok kina nu Yesus. Pasa ta nane son nda ŋga pitaide. Taŋade mbal nane yabri taŋgo ndo. Nane Kristus tuku ŋgueu.
2JO 1:8 Sine pirokigeŋ le alonu maŋau tugusek tane mbolŋge mayok kina. Alonu ta kurauka kulat mayewap le ŋgisi ndakuwa le lafunu kumumbi tap.
2JO 1:9 Ande nu Kristus tuku pasa tugusek nuŋe wamdusmbi maŋ tutur-tuturte ta Kuate nu ndoŋ mine ndakate. Ima nu Kristus tuku pasa tugusek biymba minit ta Kuate le Kiŋo nuŋe nale nu ndoŋ minik.
2JO 1:10 Ande nu pro Kristus tuku pasa tugusek kusremba pasa kise sakuwa kande nu tane tuku wande mbol kambim tuku peumba nu kaiye ndawap.
2JO 1:11 Ande nu tumba nuŋe wande mbol kuwa ta nu piro ŋayonu ta tuku piro tuma taŋgo taŋaŋ minamŋgat.
2JO 1:12 Ye pasa afu suŋgomba tane satiŋgam tuku ta waŋe te mbolŋge kuyarniŋgam idus ndawet. Ye tane tugum promba muŋgu kaŋgerka pasa-pasakumba gare suŋgo tube ŋga iduset.
2JO 1:13 Aba taŋgine Kuateŋge madina ta nuŋe kiŋo kame ndoŋ nane tane tuku kaiye pasa pilig. Son.
3JO 1:1 Gaius kaiye. Ye siŋka ne tuku kume purmba minet. Ye Kuate tuku mbal tuku kulat taŋgo saibonu ye ne ndoŋ pasa-pasakam prowet.
3JO 1:2 O tira, ne tuku kanu maye minit ta ye kila. Ne tuku wam ŋakmba ŋgarosu turmba mage minam tuku ye Kuate yabaŋet.
3JO 1:3 Tira afu ye tugum promba ne pasa tugusek son ŋga dubite ta kubede le ismba gare toret.
3JO 1:4 Tane ye tuku kiŋo kame maŋau tugusek dubide le afu pro sayade le ismba gare tet ta wam afu tuku gare tet ta lite.
3JO 1:5 O tira, ne nane afu kilmba wakeika tira afu rawe mbal mata prode le wakeikate ta ne lafunu kumumbi tamŋgat.
3JO 1:6 Mbal ta nane pronaig sulumba ne nane tuku kume purmba minit ta kubeu siŋginaig le sine Kristus tuku kuasmbi teŋge mineg te sine isgeŋ. Ne nane Kuate tuku piro mbal ŋga nane kilmba wakeika wam afumbi nane tuku piro turkate ta ne wam mayete.
3JO 1:7 Nane Kristus tuku piro kam tuku naŋgine tumbraŋ kusreka kine likade. Kasomok mbal tugumŋge nane agaŋ ndende nda kilig.
3JO 1:8 Ta tuku sineŋge nane turka Kristus tuku pasa tugusek kuklide mbal ndoŋ piro tuma taŋaŋ minbe.
3JO 1:9 Ye buk waŋe ande tane Kristus tuku kuasmbi tuku kuyaren ta Diotrefes nuŋe miroŋ gabat minam saka ye tuku pasa pitaimba te-ibeŋna.
3JO 1:10 Ye tane tugum prowi ta ye nu tuku maŋau ta tane tugumŋge te-mayokamŋgit. Nu ake sinaŋ ye tuku nyu ŋayo silite. Ta ndo kuga. Nu tira mbal rawe mbal nu tugum prode le pitaikate. Afu nane tuku pasa isam bafude ta nu nane peuniŋmba Kristus tuku mbal ŋgamukŋge pitaikate.
3JO 1:11 O tira, ne maŋau ŋayonu ta dubi ndawa. Maŋau magenu ndo dubika mina. Ande nu maŋau mayete ta nu Kuate tuku. Ande nu maŋau ŋayote ta nu Kuate gilai.
3JO 1:12 Taŋgo pino ŋakmba Demetrius tuku maŋau mayenu ta kubede le iseg. Nu tuku maŋau tugusek kilimok mayok kinit ŋga sakade le iseg. Ye mata nu tuku maŋau mayenu ta tuku saket. Nane nu tuku sakade ta son pasa.
3JO 1:13 Ye pasa afu suŋgomba ne sanam tuku ta waŋe te mbolŋge kuyaram idus ndawet.
3JO 1:14 Mine minemba ye ne tugum pro muŋgu kaŋgerka pasa-pasakam iduset.
3JO 1:15 Ne ŋgamuŋgal mukuk ŋak mina ŋga ye Kuate yabaŋet. Tira kame afu teŋge minig nane mata ne kaiyenade. Tira kame afu ne ndoŋ minig ta ne nane turmba ye tuku kaiye pasa te saniŋga le iswaig. Son.
JUD 1:1 Ye Yudas Yakobus tuku mambo nuŋe Yesus Kristus tuku piro taŋgo. Tane Mam Kuateŋge wikina mbal nu tane tuku kume purte le Yesus Kristusŋge kulatkate ta tane ŋakmba kaiye.
JUD 1:2 Kuate nu lato lato tane sinanu mapeka ŋgamuŋgal mukuk wamdus bul sertiŋmba tane tuku kume purwa. Son.
JUD 1:3 Tira kame, Kristus nu sine muskil kile-tidiŋge siŋgina wam mayenu ta ye tane tuku kuyaram suŋgomba iduset ta ye wam ande ismba kile riroŋ pasa ndo kuyaret. Sine son ŋgeg pasa Kuate nuŋe mbal siŋgina ta taŋgo afuŋge pasa ta mbilam tago-tagode ta tane saŋgri tiŋga pitaikap.
JUD 1:4 Tane gilai minig le Kuate ŋgumnede mbal afu tane ŋgamukŋge mayok kinig ta ye tane kila satiŋget. Nane naŋgine wamdusmbi Kuate tuku maŋau mayenu mbilmba nu sine make patikate ŋga kiko kugatok unekade sulumba siŋgine Suŋgo Yesus Kristus pitaide. O buk Kuate nu nuŋe kuyar pasa mbolŋge mbal ta ŋgisikamŋgaig ŋga sakina.
JUD 1:5 Tane wam te buk isnaig ta maŋ lato idusam tuku satiŋgamŋgit. Kuate nu Israel mbal Isipŋge muskil kile-tidiŋgina sulumba ŋgumneŋga mbal ta tuku afu nu talanaig ta bale farna.
JUD 1:6 Nu eŋel mata mape ndakina. Nane afu lato nyu sugo kilam tuku idusmba naŋgine kulatkanu ma kusrekinaig ta Kuate nu nane ma make suŋgo sinamŋge patika muli kareŋnumbi kuse likina le minmba minig. Ait suŋgo mbolŋge Kuate nu nane pileniŋmba pa niŋgamŋgat.
JUD 1:7 Sodom le Gomora tumbraŋ afu patukŋge mine likinaig ta turmba Kuate tuku pa kaŋgernaig. Eŋel ŋaigonu nane maŋau kinaig taŋamba ndo nane uneka pino taŋgo ndoŋ mine maŋau mbilmba une ŋaigonu kinaig le Kuate nu nane ŋakmba pasokina. Maŋau ŋaigonu kade mbal taŋamba pa tam tuku tumsiŋgit.
JUD 1:8 Taŋamba ndo yabri tum mbal ta kiŋambi ŋgarosu kutur tuwig sulumba naŋgine kulat mbal pitaika samba mbolok guwa magenu tumail panniŋgig.
JUD 1:9 Ata. Eŋel kame tuku gabat suŋgo Mikael nu Satan ndoŋ Moses tuku mindesiŋ tam tuku kualeyaukinaik ta nu Satan tumail panmba sawe li ndakina. Kuga. Suŋgoŋge ne sane likamŋgat ŋga Satan sana.
JUD 1:10 Ndaŋam tuku yabri tum mbal nane agaŋ afu sine ammbi nda kaŋgerkeg ta tugunu nane gilai minmba tumail panniŋgig? Nane agaŋmor taŋaŋ wamdus kugatok naŋgine nzali ndo dubikade le wam ta luka naŋgine kanu ŋaigo siglikate.
JUD 1:11 Osese. Nane Kain tuku maŋau dubide. Nane Balam taŋaŋ ndametiŋ kilam tuku piririmba wam ŋaigonu kam idusde. Nane Kora taŋaŋ Kuate tuku pasa pitaimba ŋgisikade.
JUD 1:12 Tane wamdus ndindo ŋak maŋgurka pagumba nye suŋgo ait mbolŋge nane kiko kugatok taŋaŋ tane ndoŋ isukusmba tane tuku maŋau mayenu ta kutur mbilmbilde. Nane mbesignaŋga afu taŋaig ŋga naŋgine ŋgarosu ndo isukusneniŋgig. Nane gau dabuk dabuk bubreŋge tumba pinderkate taŋaŋ ake ŋule parak pasa sakade. Nane kumzaŋ ail naŋgine ait mbolŋge alo ndade le gode le kumig taŋaŋ.
JUD 1:13 Yu mbalo subalnu tu ŋak mayok kinig taŋaŋ naŋgine kiko maŋau kilimok mayok kinit. Mbai afu ndin ndindo dubi ndaka fare fare likade taŋaŋ nane yabri ndin ndo dubikade. Kuate nu ma make suŋgo nane tuku madina le nane ta sinamŋge minmba minamŋgaig.
JUD 1:14 Adam tuku sikar sikar tuku wa nuŋe Enok nu mayok ka yabri tum mbal ta tuku dir pasa teŋenmba sakina. Tane isap. Suŋgo nu nuŋe eŋel gudommba ŋak prowamŋgat.
JUD 1:15 Nu prowa sulumba taŋgo pileniŋmba nane nu pitaimba maŋau ŋaigonu kade mbal ko nu mbulmba pasa ŋaigonu tuwig mbal nane ŋakmba kilmba pasa mbolŋge patikamŋgat ŋgina.
JUD 1:16 Yabri tum mbal naŋgine mine ŋakmba tuku minde simba gubra tumba minig. Nane naŋgine ŋgarosu tuku nzali kutur dubikade. Nane miŋge fetka naŋgine ŋgarosu payamka afu tuku agaŋ ndende kilam tuku wam sa kuakiŋgade.
JUD 1:17 Tira kame, siŋgine Suŋgo Yesus Kristus tuku aposel kame nane maŋau afu ŋgumneŋga prowam tuku sakinaig ta gilai ndaŋgap.
JUD 1:18 Nane teŋenmba satiŋginaig. Kugawam tuku ait mbolŋge nane afu Kuate tuku pasa usre kupetmba nu ŋgumnemba naŋgine ŋgarosu tuku nzali kutur ŋak ta dubikamŋgaig ŋga satiŋginaig.
JUD 1:19 Mbal kame taŋge taŋgo pur yimyam niŋgig. Nane kilke mbol mbal ndo Tukul Guwa kugatok.
JUD 1:20 Nane taŋade ta taneŋge Kuate tuku pasa sine son ŋgeg ta idusmba ŋak sugokap sulumba Tukul Guwa mbolŋge Kuate yabaŋap.
JUD 1:21 Kuate nu tane tuku kume purte wam ta kusre ndamba nu tugumŋge minap. Siŋgine Suŋgo Yesus Kristus nu tane mapetiŋguwa le abo ŋak minmba minamŋgaig wam ta ndo tairŋga minap.
JUD 1:22 Nane Kuate tuku pasa ismba wamdus kine inumde mbal sinaniŋmba turkap.
JUD 1:23 Afu ŋgisika pa mbol kambim bafude ta pitik kile-luka kilap. Nane afu une sugo ŋak minig ta nane sinaniŋmba nane tuku maŋau ta tane riroŋkap.
JUD 1:24 Mbara Suŋgo ndindo nu siŋgine Suŋgo Yesus Kristus mbolŋge muskil kile-tidiŋge siŋgit ta nu tane bariŋgubekaig ŋga nu tane kulatkam kumuŋ. Ŋgumneŋga nuŋe kilŋa saŋgri ŋak tane tugumŋge tane gare ŋak mbar kugatok kile-tidiŋgam kumuŋ. Nu kilŋa suŋgo saŋgri ŋayo nyu suŋgo minmba minna ta kile minit. Nu taŋamba minmba minamŋgat. Son.
REV 1:1 Pasa te Yesus Kristusŋge te-mayokna. Mine minemba wam kame mayok kaŋgaig ta Kuateŋge nuŋe piro mbal tumniŋgam tuku Yesus Kristus sana le nu nuŋe eŋel kukulna le pro ye Kuate tuku piro taŋgo Yohanus tumyina.
REV 1:2 Ye wam kaŋgerken ta kile-mayokka Kuate tuku tugusek pasa Yesus Kristusŋge te-mayokna ta turmba ŋakmba sake liket.
REV 1:3 Ye pasa kuyarke liket te ait buk patukate. Ta tuku ande nu dir pasa te isam tuku burkuwa ta nu gare-garekamŋgat. Nane pasa te ismba kumumbi kulatka dubiwaig ta nane mata gare-garekamŋgaig.
REV 1:4 Asia ma mbolŋge Kristus tuku kuasmbi 7 tane ŋakmba kaiye. Ye Yohanus tane ndoŋ pasa-pasakam prowet. Kuate nu kile minit o buk minna taŋamba minmba minamŋgat. Nu Guwa 7 nu tuku minyo mbili maditaknu tumailamŋge minig nane ndoŋ tane ake sinaŋ make patika ŋgamuŋgal mukuk wamdus bul sertiŋguwaig.
REV 1:5 Yesus Kristus mata tane mbolŋge taŋawa. Nuŋge Kuate tuku pasa tugusemba te-mayokmba sine tumsiŋgina. Kumanu mbal ŋgamukŋge nu amboŋga tiŋgina. Nu kilke mbol mbal tuku gabat sugo sugo ŋakmba tuku gabat minit. Nu sine ŋakmba tuku kume purmba minit. Nu kummba sine tuku une sauka muskil kile-tidiŋge siŋgina sulumba
REV 1:6 sine nuŋe Mam Kuate tuku gageu minmba nu am mbolŋge pris piro biyam tuku madisiŋgina. Kuate nuŋge ndo nyu suŋgo pasa ŋak saŋgri ŋayo minmba minwa. Son.
REV 1:7 Tane isap. Nu gau mbolŋge ndekuwa le taŋgo ŋakmba nu kaŋgeramŋgaig. Nane nu tuku ŋgarosu soburonaig mbal mata nu kaŋgeramŋgaig. Kilke mbolok mbal ŋakmba nu kaŋgermba malmbi wikarauwamŋgaig. Siŋka taŋamba prowamŋgat. Son.
REV 1:8 Suŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nu kile minit buk minna taŋamba minmba minamŋgat ta nu teŋenmba sakate. Tugu palmbim tuku kugawam tuku ta yeŋge ndo tugu ŋgate.
REV 1:9 Ye Yohanus tane tuku tira taŋgo. Sine ŋakmba Yesus tuku kuasmbi mineg tukunu sine piti ndui ta ndo kuramba ŋakmba nu tuku gageu mayok ka saŋgri tiŋga dirnaŋgeg. Ye Kuate tuku pasa tugusek Yesus nu te-mayokna ta kukliwen le nane ye muliŋtumba Patmos nuy mbolŋge pilnaig.
REV 1:10 Ye taŋge minen le kusem ait mbolŋge Tukul Guwa nu ye mbol kina le ye tuku ŋgumnemŋge pasa ande fudu suŋgo tabil wi suk mayok ka teŋenmba sayina:
REV 1:11 Ne wam kaŋgerkate te Kristus tuku kuasmbi 7 nane tuku waŋe kuyarka patika le Efesus Smirna Pergamum Tiatira Sardis Filadelfia Laodisea tumbraŋ kame ta kine likuwaig ŋga sayina.
REV 1:12 Sayina le imaŋge sayate ŋga ye mbilka gol lam 7 minnaig le kaŋgerken.
REV 1:13 Gol lam 7 ta ŋgamukŋge ande Katesek Taŋgo taŋge tiŋgina le kaŋgeren. Nu tawi kuennu silika gol let tawo laipmba kusna.
REV 1:14 Nuŋe gabat waŋe kaukauknu ndo sipsip ŋguenu ko gau kaukauk suk. Nu tuku am ta pa bulu taŋaŋ.
REV 1:15 Nu tuku kupe mbain ain pa suŋgo mbolŋge piyit le ugmba minmba uge liŋnu mayok kinit taŋaŋ. Nu tuku pasa yu fudu suk.
REV 1:16 Nuŋe wai ndinam tambi mbai 7 kile ŋak minna. Kame bagi agok ŋayo agonu armba ŋak nu tuku miŋgekŋge mayok kina. Nu tuku tumail uge liŋnu ndo ki gabat fumŋge bulu saŋgrinu prote taŋaŋ.
REV 1:17 Ye nu kaŋgermba ndeka nu tuku kupe tugum taŋge truk ka taŋgo kumanu taŋaŋ minen le nu nuŋe wai ndinam ye mbolŋge pilmba sayina: Ne kuru kuru ndaka. Yeŋge ndo amboŋganu minet. Ŋgumne tukulanu mata yeŋge ndo.
REV 1:18 Ye abo ŋak minmba minet. Ata. Ne ye kaŋgerya. Ye buk kumen ta ye abo ŋak minmba minamŋgit. Ye nyu ŋak minet sulumba kume tuku wi kumanu mbal tuku tumbraŋ ta yeŋge kulatket.
REV 1:19 Ne wam kaŋgerkate te afu kile prode afu ŋgumneŋga prowamŋgaig ta ŋakmba kuyarke lika.
REV 1:20 Mbai 7 yiŋe wai ndinam tembi kile ŋak minit le kaŋgerkat ta gol lam 7 turmba ye tugunu sani le ne isa. Gol lam 7 kaŋgerkat ta Yesus tuku kuasmbi afu. Mbai 7 ta Kuate tuku eŋel. Nane Yesus tuku kuasmbi 7 ta kulatkade.
REV 2:1 Kuate tuku eŋel Efesusŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Yiŋe wai ndinammbi mbai 7 kile ŋak minmba gol lam 7 ŋgamukŋge kine promba minet yeŋge nane tuku pasa pilet.
REV 2:2 Tane wam ke likade ta ŋakmba ye kila. Tane piro kareŋkade. Tane piti ŋgamukŋge saŋgri tiŋga dirnaŋgade. Tane wam ŋaigonu kade mbal ŋgumneniŋmba mbal afu sine Kristus tuku aposel ŋgade le tane nane tagoniŋmba nane tuku yabri maŋau kila pilig.
REV 2:3 Tane piti ŋgamukŋge ŋgan minmba ye tuku ŋga piti kugraka kanyum ndade.
REV 2:4 Tane tuku wam ŋakmba magenu ndo ta ye tane ndoŋ pasa ŋak. Tane amboŋga ye tuku suŋgomba kume purnaig ta kile tane ye tuku suŋgomba idus ndade.
REV 2:5 Tane ndekinaig wam ta wamdus pulutiŋguwa le ŋgamuŋgal biye mbilmba ye tuku suŋgomba kume purnaig maŋau ta maŋ kap. Kuga ta ye tane tugum prowi sulumba taŋgine lam yaitiŋgi le nuŋe minanu ma mbolŋge mine nda.
REV 2:6 Ye tane tuku wam ande nzaliyate ta teŋenmba. Tane wam ŋaigonu Nikolas tuku maŋau dubide mbal ke likade ta tane riroŋka talakade ta ye mata taŋawet.
REV 2:7 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa. Taŋgo ima nu saŋgri tiŋga wam ŋaigonu kile-ibeŋkuwa ta ye nu nyu tumba woki le Kuate tuku piro sinamŋge ail alonu nyumba minmba minam tuku ta kilmba nyamŋgat.
REV 2:8 Kuate tuku eŋel Smirnaŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Yeŋge ndo amboŋganu minet. Ŋgumne tukulanu mata yeŋge ndo. Ye buk kumen sulumba maŋ aboŋgen. Yeŋge pasa te pilet.
REV 2:9 Ye tane kila. Tane piti suŋgo tumba agaŋ ndende kugatok minig ta tane agaŋ ndende suŋgomba ŋak minanu taŋaŋ minig. Zu mbal afu tane tumail pantiŋgig ta ye kila. Nane Zu tugusek kuga. Nane Satan tuku mbal.
REV 2:10 Tane isap. Mine minemba Satan nu tane tagotiŋguwa le nane afuŋge tane muliŋ kilmba wandekŋge patikuwaig le tane ki ait 10 piti kamusmba minamŋgaig ta tane kuru kuru ndakap. Tane ye kusre ndayumba minap ma ma kumap le ye tane tuku nyu kile-mayokka abo tugu tiŋgamŋgit.
REV 2:11 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa. Taŋgo ima nu saŋgri tiŋga wam ŋaigonu kile-ibeŋkuwa ta nu kummba maŋ kume arnu ta te nda.
REV 2:12 Kuate tuku eŋel Pergamumŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Kame bagi agok ŋayo agonu armba ŋak ta ye tuku miŋge mbol minit. Yeŋge pasa te tane tuku pilet.
REV 2:13 Tane tumbraŋ minig ta nane ŋakmba Satan dubide tuku ta tane ye ndo dubiyumba minig. O buk ye tuku taŋgo ande Antipas nu ye tuku saka minna le Satan dubide mbal ta nu balenaig ta mata tane kuru-kuruka ye kusre ndayinaig.
REV 2:14 Tane tuku maŋau ta maye ta ye tane ndoŋ pasa ŋak. Tane tuku afu Balam tuku maŋau dubide. O buk gabat suŋgo Balak Israel mbal mbarmba ndekam tuku nu tuan taŋgo Balam kusnana le nu ndin tumna. Tumna le Balak ndek Israel mbal tuku wamdus didikina le nane mbara kanunu atraukinaig tuku ndem nyumba taŋgo pino ndoŋ fare fare unekinaig.
REV 2:15 Taŋamba ndo tane tuku afu Nikolas tuku maŋau dubide.
REV 2:16 Tane maŋau ŋaigonu ta kusreka ŋgamuŋgal biye mbilap. Kuga ta ye dal ndaka tane tugum promba bagi miŋgekŋge minit tembi tane bale faramŋgit.
REV 2:17 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa. Taŋgo ima nu saŋgri tiŋga wam ŋaigonu kile-ibeŋkuwa ta ye samba mbolok mana tugusek ta tambimŋgit. Ye ndame kaukauk mbolŋge nu tuku nyu kitek kuyare tuwi le nuŋe miroŋ nyu ta kila minamŋgat.
REV 2:18 Kuate tuku eŋel Tiatiraŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Ye Kuate tuku Kiŋo yiŋe am pa bulu mayok kinit taŋaŋ. Yiŋe kupe mbain ain pa suŋgo mbolŋge uge liŋnu mayok kinit taŋaŋ. Yeŋge pasa te tane tuku pilet.
REV 2:19 Tane wam kade ta ŋakmba ye kila. Tane ye tuku saŋgri tomba tiŋgade maŋau kume pur maŋau afu turniŋgig maŋau saŋgri tiŋga dirnaŋgade maŋau ta ŋakmba ye kila. Tane amboŋga maŋau magenu ke likinaig ta kile liniŋmba lato mbolŋge kade.
REV 2:20 Tane tuku maŋau ta maye ta ye tane ndoŋ pasa ŋak. Pino ŋayonu Isebel nu ye Kuate tuku tuan pino ŋga ye tuku piro mbal tuku wamdus didikate le nane taŋgo pino ndoŋ fare fare uneka mbara kanunu atraukade tuku ndem nyade. Tane nu pitai ndade.
REV 2:21 Pino ta ŋgamuŋgal biye mbilwa ŋga nu tairŋga minet ta nu fare fare uneka minit.
REV 2:22 Tane isap. Ye pino ta piti suŋgo tuwi le nu guaze tumba kinye ŋak minamŋgat. Nane nu ndoŋ unekinaig ta ŋgamuŋgal biye mbil ndawaig ta nane mata piti suŋgo tamŋgaig.
REV 2:23 Ye nu tuku mbal ŋakmba bale faramŋgit. Taŋawi le ye taŋgo tuku ŋgamuŋgal pileŋga kaŋger tiwet ta ye tuku kuasmbi ŋakmba kila palmbimŋgaig. Tane wam ke likade ta ye kumumbi lafuwamŋgit.
REV 2:24 Tane Tiatira afu pino ta tuku wam pagu pasa dubi ndakade. Afuŋge Satan tuku maŋau ŋgade le tane tugunu gilai. Ye tane wam afu tuku piti tiŋge nda. Ye pasa te ndo satiŋgamŋgit.
REV 2:25 Tane ye biye deyumba minap le ma ma ye luka prowamŋgit.
REV 2:26 Taŋgo ima nu saŋgri tiŋga wam ŋaigonu kile-ibeŋka ye tuku wam magenu ndo ke lika minmba ka kumwa ta ye nu pili le ka kilke mbol mbal kulatkamŋgat.
REV 2:27 Yiŋe Mam nu saŋgri sina taŋamba ye suk nu saŋgri tuwi le ain ndumndum taŋaŋ afu kulatkumba ndumndum tambi kilke waim taŋaŋ nane kagruniŋgamŋgat.
REV 2:28 Mafewam tuku kulu ta mata ye nu tambimŋgit.
REV 2:29 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa.
REV 3:1 Kuate tuku eŋel Sardisŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Kuate tuku Guwa 7 mbai 7 turmba kulatka minet yeŋge pasa te tane tuku pilet. Tane wam kade ta ŋakmba ye kila. Tane Kuate dubimba saŋgri ŋak minig ŋgade ta tane siŋka kumaknu minig.
REV 3:2 Tane ginyum kusremba aboŋga tiŋgap sulumba ye tuku maŋau fudiŋmba kade le ŋgisikam bafute ta te-suŋgowam tuku wamdus saŋgri palpe. Tane wam ke likade ta yiŋe Mbara am mbolŋge kumumbi mayok kinig le kaŋger ndawet.
REV 3:3 Tane o buk pasa tugusek ismba son ŋginaig ta maŋ idusmba taŋgine kanyum ta kusremba ŋgamuŋgal biye mbilap. Tane taŋa ndamba kinyanu minap ta tane ait gilai minap le ye kuayar taŋgo taŋaŋ prowamŋgit.
REV 3:4 Tane Sardis ndui ndui taŋgine tawi kuraukade le kutur kugatok minig. Tane kumumbi ye dubiyade tukunu ye tawi kaukauk tiŋgi le tiŋmba ye ndoŋ lika minamŋgaig.
REV 3:5 Taŋgo ima nu saŋgri tiŋga maŋau ŋaigonu kile-ibeŋkuwa ta nu siŋka tawi kaukauk ta tiŋge ŋak minamŋgat. Ye nu tuku nyu waŋe mbolŋge sau ndaki le nu abo ŋak minmba minamŋgat. Ye yiŋe Mam nuŋe eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu te-mayokmba nu yiŋe mbal ŋgamŋgit.
REV 3:6 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa.
REV 3:7 Kuate tuku eŋel Filadelfiaŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Ye purfeŋnu kateseknu ndo. Kuate nu David saŋgri tuna saŋgri ta ye ŋak minet. Ye malaŋga ande talki ta ande nu tukule nda. Ko tukuli ta talke nda. Yeŋge pasa te pilet.
REV 3:8 Tane wam kade ta ŋakmba ye kila. Tane saŋgri kugatok ta tane ye tuku pasa dubi mayemba piti ŋgamukŋge ye tuku nyu yabu ndakade. Tane isap. Ye malaŋga mayenu ande tane sinam kambim tuku talken ta andeŋge tukule nda.
REV 3:9 Zu mbal afu sineŋ ndo Kuate dubiweg ŋga tane piti sertiŋgig ta nane Zu tugusek kuga. Nane Satan tuku mbal. Ŋgumneŋga ye nane saniŋgi le nane pro tane tugumŋge dagol tidroŋga ye tane tuku kume puret ta nane katesewamŋgaig.
REV 3:10 Ye wam pagutiŋgen taŋamba ndo tane wamdus ndindo ŋak ye tairŋga minig tukunu piti suŋgo kilke mbol mbal ŋakmba tagoniŋgam tuku prowa le ye tane kigraibkamŋgit.
REV 3:11 Mine minemba ye luka prowamŋgit. Tane ye biye deyumba kurau mayewap. Tane afuŋge didikuwaig le ye kusreyap ta taŋgine lafu mayenu pitaiwamŋgaig.
REV 3:12 Taŋgo ima nu saŋgri tiŋga maŋau ŋaigonu kile-ibeŋkuwa ta nu yiŋe mbal ŋga tumba Kuate tuku wande tugusek makek taŋaŋ siriwi le nu Kuate tugumŋge minmba minamŋgat. Ye yiŋe Kuate tuku nyu nuŋe tumbraŋ tuku nyu turmba nu mbolŋge kuyaramŋgit. Nuŋe tumbraŋ ta Yerusalem kitek. Nu Kuate tugumŋge samba mbolŋge ndekamŋgat. Yiŋe nyu kitek mata nu mbolŋge kuyaramŋgit.
REV 3:13 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa.
REV 3:14 Kuate tuku eŋel Laodiseaŋge ye tuku kuasmbi kulatkate ta ne nu tuku teŋenmba kuyara. Son maŋau ta ye tugu. Ye Kuate tuku pasa tugusemba te-mayoket. Ye agaŋ ndende ŋakmba tuku tugu. Yeŋge pasa te pilet.
REV 3:15 Tane wam kade ta ŋakmba ye kila. Tane tidonu kuga. Tane paknu kuga. Tane tidonu ndo minmba e ko paknu ndo minap ta maye.
REV 3:16 Tane ŋgamuŋge minig tukunu ye tane ŋgilikam bafuwet.
REV 3:17 Tane teŋenmba sakade. Sine kumumbi mineg. Sine agaŋ ndende ŋakmba kumuŋ minmba agaŋ afu den ndakeg ŋgade ta tane agaŋ tugusek ŋak mine ndakade. Tane sinamanzer suŋgo ŋak am tukulok wagek minig ta tane kamus ndade.
REV 3:18 Ye tane satiŋgamŋgit. Tane agaŋ tugusek ŋak minam tuku ye tugum promba gol pambi pasoket ta piyawap. Tane wagek minig ta kiko kugawam tuku ye tuku tawi kaukauk piyamba tiŋgap. Tane am tukulok minig ta am maraŋga mambilam tuku ye tuku gureŋ marasin piyamba am minyaŋgap.
REV 3:19 Ye tane tuku kume puret tukunu ye tane kile-tidiŋgam tuku satiŋge lika pa tiŋget. Tane ŋgamuŋgal biye mbilmba wamdus ndindo pilmba ye dubiyap.
REV 3:20 Tane isap. Ye tane tuku malaŋga tugumŋge tiŋga katkatmba minet. Ima nu nuŋe malaŋga talkuwa ta ye sinam kumba nu ndoŋ tuma isukusamŋgik.
REV 3:21 Ye saŋgri tiŋga maŋau ŋaigonu ŋakmba kile-ibeŋken sulumba nyu suŋgo tumba yiŋe Mam tugumŋge nuŋe minyonu mbili maditaknu mbolŋge minyok minet. Taŋamba ndo taŋgo ima nu saŋgri tiŋga maŋau ŋaigonu kile-ibeŋkuwa ta ye nu nyu tuwi le ye ndoŋ yiŋe minyonu mbili maditaknu mbolŋge minamkik.
REV 3:22 Taŋgo nu kilba ŋak ndeta Tukul Guwa nu ye tuku kuasmbi pasa saniŋgit te ise tiwa.
REV 4:1 Ye kuasmbi 7 tuku wam pagu pasa ta ise deŋpurmba kile ye maŋ kiŋatanu suk samba mbolŋge malaŋga ande talok minna le kaŋgeren sulumba ŋin tugu amboŋga tabil wi suk pasa sayina ta maŋ isen. Nu teŋenmba sayina. Ne ye tugum te mbambe le wam kame prowamŋgaig ta tumnamŋgit ŋgina.
REV 4:2 Taŋakina le Tukul Guwa ye mbol kumuŋgina le ye samba mbolŋge minyo mbili maditaknu minna le ande nyu suŋgo ŋak minyo mbili ta mbolŋge minyokina le kaŋgeren.
REV 4:3 Minyo mbili ta mbolŋge minyok minna taŋgo ta nu ndame ar yasper le karnelian kaŋgerkanu taŋaŋ uge liŋnu ndo. Wanzu ndame uge liŋnu emerald taŋaŋ tiŋga minyo mbili laipmba minna le kaŋgeren.
REV 4:4 Minyo mbili 24 minyo mbili maditaknu ta laipmba te-ŋgamumba minnaig le kaŋgerken. Minyo mbili kame ta mbolŋge taŋgo mage mage nyu ŋak tawi kugennu kaukauk siglika gol hat kaikanu minyok minnaig le kaŋgerken.
REV 4:5 Minyo mbili maditaknu tugumŋge teliŋ tuku bulu lato lato promba fudu sugo kuaila turmba fudukinaig le isen. Minyo mbili tumailamŋge sati 7 buluŋga minnaig le kaŋgerken. Sati 7 ta Kuate tuku guwa 7.
REV 4:6 Minyo mbili tumailamŋge ma ande yu suk glas taŋaŋ liŋleŋkanu kaŋgeren. Agaŋ bailkamba abo ŋak minyo mbili maditaknu ta laipmba minnaig le kaŋgerken. Agaŋ kame ta am gudommba ŋak. Ŋgumnemŋge tumailamŋge amŋge ndo kumuŋganu minnaig le kaŋgerken.
REV 4:7 Agaŋ bailkamba ta ande laion suk ande makau pailnu suk ande tumailnu taŋgo tumail suk ande nu paŋus buŋga minanu suk.
REV 4:8 Nane salmban 6 ŋak. Naŋgine ŋgarosu amŋge ndo kumuŋganu. Nane furir mindek ki mindek mune ulmba teŋenmba sakade. O Suŋgo Kuate ne saŋgri ŋayo. Ande ne linam kumuŋ kuga. Ne purfeŋnu, purfeŋnu ndo. Ne buk minna kile minit taŋamba minmba minamŋgat ŋgade.
REV 4:9 Kuate abo ŋak minmba minit ta nu minyo mbili maditaknu mbolŋge minyokate le agaŋ bailkamba abo ŋak ta nu mayenu ŋga gare pasa tumba nu tuku nyu te-duŋgade le
REV 4:10 taŋgo mage 24 nyu ŋak ta mata nane nu tumailamŋge truk ka nu tuku nyu te-duŋgade. Nane naŋgine gol hat paska minyo mbili tugumŋge panka teŋenmba mune ulig.
REV 4:11 O siŋgine Suŋgo Kuate, ne agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina. Ne naŋe nzali dubimba agaŋ ndende kile-mayokkina le kile minig. Ne saŋgri ŋakmba ŋak. Sine kumumbi ne tuku nyu te-duŋgeg ŋgade.
REV 5:1 Taŋgo minyo mbili maditaknu ta mbolŋge minyokina ta nu nuŋe wai ndinammbi waŋe filfilanu te ŋak minna. Waŋe ta sinanu saŋgilnu kuyar ŋak ta nziŋgail 7-mbi katŋga tukulanu.
REV 5:2 Taŋamba eŋel saŋgrinu ande mata kaŋgeren. Nu wi kueŋka teŋenmba sakina: Ima nu waŋe nziŋgail 7 ŋak te paska talkam kumuŋ e ŋga sakina sulumba
REV 5:3 nu samba mbolŋge kilke mbolŋge kumnemŋge taŋgo ande sota waŋe nziŋgail 7 ŋak ta paska talkam tuku ande te-sili ndakina.
REV 5:4 Ande nu waŋe ta talka kaŋgeram kumuŋ kuga tukunu ye malmbi suŋgowen.
REV 5:5 Ye malmbika minen le taŋgo mage nyu ŋak ta tuku andeŋge ndek ye sayina: Ne malmbi ndaka. Ai si. Yuda tuku tugu mbolŋge ande laion taŋaŋ David tuku mbuŋ nu kumuŋ. Nuŋge nane ŋakmba kile-ibeŋkina tukunu nu waŋe nziŋgail 7 ŋak ta paska talkam kumuŋ ŋga sayina.
REV 5:6 Taŋakina le ye mambilmba minyo mbili maditaknu ta tugumŋge agaŋ bailkamba abo ŋak taŋgo mage nyu ŋak ta ŋgamukŋge Sipsip Fat balewanu nzilal ŋak ta tiŋ minna le kaŋgeren. Nu nau 7 ŋak. Amnu mata 7. Amnu 7 ta Kuate tuku Guwa 7. Nuŋge Guwa ta kukulniŋgit le kilke ŋakmba mbol kine likade.
REV 5:7 Sipsip Fat nu kumba ka taŋgo minyo mbili mbolŋge minyok minna ta tuku wai ndinam mbolŋge waŋe filfilanu ta yaimba tina.
REV 5:8 Nu waŋe filfilanu yaina le agaŋ bailkamba abo ŋak taŋgo mage 24 nyu ŋak ndoŋ nane Sipsip Fat tugumŋge dagol tidroŋga truk kinaig. Nane mindek gita nza gol pa guwa mundur mayenu liganu ŋak ta turmba kile ŋak minnaig. Pa guwa tiŋgate ta Kuate tuku mbal kame tuku yabaŋ pasa.
REV 5:9 Nane mune kitek teŋenmba ulnaig. O Sipsip Fat neŋge ndo kumuŋ. Ne baleninaig le kumna tukunu waŋe filfilanu ta ne yaimba waŋe nziŋgail 7 ŋak ta paskam kumuŋ. Ne naŋe ndarembi taŋgo gudommba tuku muskil kile-tidiŋge niŋgina le kile nane Kuate tuku mbal minig. Nane kuasmbi kise kise tumbraŋ pasa yeki yeki ŋgarosu yeki yeki kilke tugu ŋakmba ta neŋge ndo kile-luka kilna.
REV 5:10 Nane ŋakmba Kuate tuku gageu minmba nu am mbolŋge pris piro biyam tuku ne kile-mayokkina. Taŋana le nane gabat sugo minmba kilke mbol mbal kulatkamŋgaig. Nane taŋamba mune kitek ulnaig.
REV 5:11 Kile ye mambilmba eŋel gudommba burnu kumuŋ kuga nane minyo mbili maditaknu te-ŋgamunaig le kaŋgerken. Eŋel kame ta nane agaŋ bailkamba abo ŋak taŋgo mage 24 ta ndoŋ pasa ande sakinaig le isen.
REV 5:12 Nane kueŋka teŋenmba sakinaig. Sipsip Fat afuŋge balenaig le kumna ta nu ndo suŋgo. Nyu suŋgo saŋgri ŋakmba wamdus kuyar mayenu ta ŋakmba nuŋge ndo miro. Sine kumumbi nu tuku nyu te-duŋgeg ŋginaig.
REV 5:13 Kile samba mbolŋge kilke mbolŋge kumnemŋge yu sinamŋge agaŋ ŋakmba teŋenmba sakinaig. Taŋgo minyo mbili maditaknu mbolŋge minit nu Sipsip Fat ndoŋ nale saŋgri ŋakmba ŋak minmba minwaik. Sine nale tuku nyu te-duŋga minmba minbe ŋginaig.
REV 5:14 Nane mune ta ulnaig le agaŋ bailkamba abo ŋak ndek sakinaig: Ese. Mayede ŋginaig le taŋgo mage 24 nane dagol tidroŋga ndek truk ka nale mbariŋnikinaig.
REV 6:1 Kile ye kiŋatanu suk Sipsip Fat kaŋgeren ta nu waŋe nziŋgail 7 ŋak ta tuku inum tumba amboŋga paskina. Paskina le agaŋ bailkamba abo ŋak ta tuku ande pasa ŋin tugu kuaila suk sakina: Ne yale ŋgina le isen.
REV 6:2 Kile hos kaukauk ande prona le kaŋgeren. Taŋgo mbol taŋge minyokina ta nu tui paŋgar biye ŋak minna le andeŋge pro nu hat nyu ŋak tuna le nu nane afu kile-ibeŋkam kame kina.
REV 6:3 Kile Sipsip Fat nu waŋe 7 nziŋgail ŋak ta tuku arnu paskina le agaŋ bailkamba abo ŋak ta tuku arnu ndek sakina: Ne yale ŋgina le
REV 6:4 hos gurgur ande mayok kina. Taŋgo mbol taŋge minyokina ta andeŋge pro nu nyu tumba kame bagi tuna le nu wamdus mukuk pitaina le kilke mbol mbal nane kame bumba muŋgu bale-balekinaig.
REV 6:5 Kile Sipsip Fat nu waŋe nziŋgail keŋnu paskina le agaŋ abo ŋak keŋnu ta ndek sakina: Ne yale ŋgina le isen. Taŋamba ye mambilmba hos dabuk dabuk ande kaŋgeren. Taŋgo mbol taŋge minyokina ta nu skel ande te ŋak minna.
REV 6:6 Agaŋ bailkamba abo ŋak nane ŋgamukŋge ye pasa ŋin tugu teŋenmba isen. Guba suŋgo prote. Ki ait ndindo tuku piya tambi nane tuku nyamagaŋ ndinok plaua kap bailkamba ko bali kap 12 ndo piyawaig. Olif alonu tuku gureŋ grep muli turmba mapekap le minwaig.
REV 6:7 Kile Sipsip Fat nu waŋe nziŋgail bailkanu paskina le agaŋ abo ŋak bailkanu ndek sakina: Ne yale ŋgina le isen.
REV 6:8 Taŋamba ye mambilmba hos ŋgarosunu kuloŋ ŋak ande kaŋgeren. Taŋgo mbol taŋge minyokina ta nyunu kume maŋau. Kumanu mbal tuku tumbraŋ nu dubi-dubimba minna. Nale andeŋge nyu nikina le nale taŋgo fet bailkamba bagi guba guaze tugu yimyam agaŋmor ŋguikok ta ŋakmbambi kuasmbi inum bale farka keŋmba kusrekinaik.
REV 6:9 Kile Sipsip Fat nu waŋe nziŋgail 5-nu paskina le nane buk Kuate tuku pasa kuklinaig le afuŋge bale farniŋginaig ta kaŋgerken. Nane atrau mbain kumnemŋge minmba
REV 6:10 teŋenmba kueŋka sakinaig: O Suŋgo, ne kateseknu purfeŋnu ndo. Kilke mbol mbal sine bale farsiŋginaig ta ne ginu le nane pileniŋmba lafuwamŋgat ŋga sakinaig le isen.
REV 6:11 Nane taŋamba sanaig le andeŋge nane mindek tawi kaukauk kugennu niŋmba saniŋgina: Tane maŋ fudiŋmba mabtap le taŋgine piro tuma mbal taŋgine tira kame afuŋge tane bale fartiŋginaig taŋamba ndo nane bale farniŋguwaig le ye tane tuku ndare lafuwamŋgit ŋgina.
REV 6:12 Kile Sipsip Fat nu waŋe nziŋgail 6-nu paskina le kilke mbolŋge mumni suŋgo prona. Taŋana le ki dabuka kumiŋ dabuknu sukna le tambun gurka ndare taŋaŋ mayok kina.
REV 6:13 Fik ail bubre suŋgoŋge kulisokŋgate le alonu guabnu purpurkade taŋaŋ samba mbolŋge mbai supika kilke mbolŋge ndeke likinaig.
REV 6:14 Nane yaŋgo filfilde taŋaŋ samba filfilka kumba ka kugana le tabe nuy ŋakmba dir ka naŋgine ma kusrekinaig.
REV 6:15 Taŋanaig le kilke kulat mbal, nyu ŋak mbal, kame gabat sugo sugo, agaŋ ndende ŋak mbal, saŋgri ŋak mbal, sanzal mbal, taŋgo kame ŋakmba ndek tabe ndame ŋak mbol kumba kuirke lika sakinaig:
REV 6:16 Tabe ndame tane ndeka sine tidoŋ patikap le Kuate nu minyo mbili maditaknu mbolŋge minyok minit nale Sipsip Fat ndoŋ sine tuku gubra ŋak ta nale sine kaŋger ndakuwaik.
REV 6:17 Nakile ait suŋgo gubra te-mayokam tuku prowat le ima nu nale am mbolŋge tiŋgam kumuŋ ŋga sakinaig le isen.
REV 7:1 Kile ye kiŋatanu suk eŋel bailkamba kaŋgerken. Nane kilke make bailkamba ta mbolŋge bubre prowe likade tuku ndin tukulniŋmba tiŋge likinaig. Bubre pro kilke yu ail afu fit ndaniŋguwaig ŋga nane taŋanaig.
REV 7:2 Taŋanaig le ye eŋel ande ki prote kumamŋge mayok ka mbuna le kaŋgeren. Eŋel ta nu Kuate abo tugu ŋak tuku mbal madiniŋgam tuku suku murko te ŋak minna. Nu eŋel bailkamba kilke yu ŋaigo siglikam tuku nyu tinaig ta kueŋka saniŋgina:
REV 7:3 Tane yauk. Sine siŋgine Mbara tuku piro mbal tumail pasi mbolŋge suku kuyar patikube le tane kilke yu ail ta ŋakmba ŋaigo siglikap ŋgina.
REV 7:4 Taŋgo tumail pasi mbolŋge suku kuyar patike likinaig ta 144,000 ŋginaig le isen. Nane Israel tugu 12 ta tuku kuasmbi.
REV 7:5 Yuda tuku tugu 12,000. Ruben tuku tugu 12,000. Gat tuku tugu 12,000.
REV 7:6 Aser tuku tugu 12,000. Naftali tuku tugu 12,000. Manase tuku tugu 12,000.
REV 7:7 Simeon tuku tugu 12,000. Levi tuku tugu 12,000. Isakar tuku tugu 12,000.
REV 7:8 Sebulan tuku tugu 12,000. Yosef tuku tugu 12,000. Benyamin tuku tugu 12,000. Kuasmbi ta nane ŋakmba Kuate tuku suku kuyar tumail mbolŋge patikinaig.
REV 7:9 Ye wam ta kaŋgeren sulumba kiŋatanu suk taŋgo maŋgur suŋgokanu ande kaŋgeren ta burnu kumuŋ kuga. Nane kilke tugu ŋakmba tuku kuasmbi ndare kise kise ŋgarosu yeki yeki tumbraŋ pasa yeki yeki. Nane tawi kugen kaukauk siglika minyo mbili maditaknu Sipsip Fat tumailamŋge tiŋga pator waŋe bige ŋak minnaig le kaŋgerken.
REV 7:10 Nane kueŋka teŋenmba sakinaig: Siŋgine Mbara minyo mbili maditaknu mbolŋge minit nale Sipsip Fat ndoŋ sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋginaik ŋginaig.
REV 7:11 Nane taŋakinaig le eŋel kameŋge minyo mbili maditaknu te-ŋgamumba taŋgo mage nyu ŋak 24 agaŋ bailkamba abo ŋak ta ŋakmba kile-ŋgamukka minyo mbili tumailamŋge truk ka Kuate mbariŋmba sakinaig:
REV 7:12 Ese. Sine siŋgine Mbara tuku nyu suŋgo ta te-duŋgube o. Nu nyu suŋgo nu saŋgri ŋayo wamdus kuyar mayenu ŋak minmba minwa o ŋginaig.
REV 7:13 Kile taŋgo mage nyu ŋak ta tuku andeŋge ye kusnayina: Taŋgo kame tawi kugennu kaukauk ŋak ta ima kate. Aniŋge prowaig ŋga kusnayina le
REV 7:14 ye lafumba nu sawen: Suŋgo, ye gilai. Ne nane kila ŋgen le nu ndek ye sayina: Mbal te nane piti sugo ŋgamukŋge minnaig tuku pronaig. Nane naŋgine tawi kilmba Sipsip Fat tuku ndarenumbi minyaŋginaig le kaukauk mayok kinaig.
REV 7:15 Ta tuku nane Kuate tuku minyo mbili maditaknu tumailamŋge minig sulumba ki furir mindek Kuate tuku wande sinamŋge nu tuku nyu te-duŋga minig. Kuate nu minyo mbili maditaknu mbolŋge minit nu nane tugumŋge minmba kulatkamŋgat.
REV 7:16 Nane maŋ gubaniŋge nda. Nane kule paraniŋge nda. Nane kiŋge pasoka ma paknu kamuse nda.
REV 7:17 Sipsip Fat minyo mbili maditaknu tugumŋge minit ta nuŋge nane kulatkamŋgat. Nu nane kilmba ka kule nyumba minmba minam tuku bulbulmba prote ta tumniŋguwa le nyumba minmba minamŋgaig. Taŋawaig le Kuate nu nane tuku am kule para serniŋgamŋgat ŋga sayina.
REV 8:1 Kile Sipsip Fat nu nziŋgail 7-nu paskina le samba mbolŋge ma betkirena.
REV 8:2 Hap aua taŋamba kugana le ye kiŋatanu suk eŋel 7 kaŋgerken. Nane Kuate tumailamŋge tiŋga minig tuku. Kile andeŋge pro tabil nduik nduik nane 7 ta niŋgina.
REV 8:3 Taŋana le eŋel kise ande promba atraukam tuku mbain tugumŋge gol nza pa guwa mundur mayenu tiŋgam tuku te ŋak minna le andeŋge eŋel ta pa guwa suŋgomba tuna le kilmba Kuate tuku mbal tuku yabaŋ pasa tur mbilmba minyo mbili maditaknu tumailamŋge gol mbain mbolŋge piyna.
REV 8:4 Piyna le pa guwa ta yabaŋ pasa tur eŋel tuku wai mbolŋge tiŋga mundur mayenu Kuate tugum kina.
REV 8:5 Taŋana le eŋel ndek gol nza tumba atrau mbain mbol taŋge pa guzi kilmba nzambimba kutuna le kilke mbol ndeke likinaig. Ndeke likinaig le teliŋ buluŋga kuaila fuduka mumni mayok kina.
REV 8:6 Kile eŋel kame 7 tabil kile ŋak minnaig ta nane fitkam bafumba minnaig.
REV 8:7 Nane tuku inumŋge nuŋe tabil ta fitkina le pa sawe tiŋ ndare mbilanu ŋak kilke mbolŋge ndekinaig. Ndeka kilke fet keŋanu ta ndindo ugmba armba minnaik. Ail mata ndindo ugmba armba minnaik. Pibi aŋga mata taŋamba ndo uge sulunaig.
REV 8:8 Kile eŋel arnu ta nuŋe tabil fitkina le agaŋ biŋ suk ugmba minna ta andeŋge bukŋgina le yu mbol ndekina.
REV 8:9 Ndeka yu fet keŋanu ta ndindo ndare mayok ka armba mage minnaik. Yu sinamok agaŋ mata ndindo kummba armba minnaik. Waŋ mata taŋamba ndo ndindo ŋayo silimba armba minnaik.
REV 8:10 Kile eŋel keŋnu ta nuŋe tabil fitkina le samba mbolŋge kulu suŋgo sati bulu suk ndekina. Ndeka kule fet keŋanu ta kulu tuku pa taŋge ndindo mbolŋge ndeka armba kusrekina.
REV 8:11 Kulu ta nyunu Kagli Ŋayo. Nu kule mbol ndekina ta kaglinu mayok kinaig le taŋgo gudommba nyumba kume likinaig.
REV 8:12 Kile eŋel bailkanu ta nuŋe tabil fitkina le ki tambun mbai ŋakmba fet keŋanu ta inum ŋayo silimba armba mine likinaig. Taŋamba ki ait inumnu dabuka armba bulu ŋak. Furir ait inumnu ma make armba bulu ŋak.
REV 8:13 Kile ye kiŋatanu suk paŋus ande kaŋgeren ta nu buŋga mbol kumba wika sakina: Ae ae osese. Eŋel keŋmba naŋgine tabil fitkuwaig le kilke mbol mbal piti suŋgo kamusamŋgaig ŋga sakina le isen.
REV 9:1 Kile eŋel 5-nu ta nuŋe tabil fitkina le eŋel ande mbai suk supika kilke mbol ndekina. Ndekina le andeŋge ma buto sinam nzi tuku ki ta nu tuna.
REV 9:2 Tuna le nu malaŋga ta talkina le pa guwa suŋgo tafil ŋak tiŋgina. Pa guwa taŋge ki soŋgina le ma ŋakmba dabukina.
REV 9:3 Taŋana le pa guwa sinamŋge agaŋ wak suk mayok kine lika kilke ŋakmba kumuŋginaig. Taŋanaig le andeŋge nane ziŋaŋsail tuku kame niŋmba saniŋgina:
REV 9:4 Tane pibi ail kuzru ŋaigo sigli ndakap. Taŋgo tumail mbolŋge Kuate tuku suku kuyar kugatok ta nane ndo ŋaigo siglika ŋgina
REV 9:5 sulumba nu nane baleniŋgam tuku peuniŋmba sakina: Tambun 5 ndo rar suŋgo niŋgap ŋga saniŋgina. Ziŋaŋsailŋge taŋgo makete le rar suŋgo kamuste taŋaŋ nane rar suŋgo kamusmba minamŋgaig.
REV 9:6 Ait ta mbolŋge nane kumam tuku ndin sotete piseŋgamŋgaig. Nane kumam tuku dirnaŋguwaig ta nane kume nda.
REV 9:7 Wak suk agaŋ ta kame mbal tuku hos taŋaŋ. Nane tuku gabat gol hat kaika minanu suk. Nane tuku tumail taŋgo tumail suk.
REV 9:8 Nane tuku gabat waŋe pino gabat waŋe suk kugennu. Nane tuku maketiŋ laion maketiŋ suk.
REV 9:9 Nane tuku tawo ta ain tawi tawo soŋga silikade taŋaŋ. Nane tuku salmban fudu ta kame tuku hos gudommba karis didika pinderkade le fudukade taŋaŋ.
REV 9:10 Nane tuku dadu ta ziŋaŋsail dadunu suk agaŋ pitiram tuku ŋak. Nane tambun 5 taŋgo rar niŋgam tuku kame dadu mbolŋge patikina.
REV 9:11 Nane tuku kulat taŋgo nu ma buto sinam nzikok tuku eŋel. Nu tuku nyu ta Hibru pasambi Abadon ŋgade. Nane Grik pasambi Apolion ŋgade. (Nyu ta tugunu: Agaŋ ndende ŋaigo siglikanu taŋgo).
REV 9:12 Piti suŋgo ande buk kugawat. Kile armba prowam tuku minik.
REV 9:13 Kile eŋel 6-nu ta nuŋe tabil fitkina le gol atrau mbain tuku kundunu bailkamba sinam taŋge pasa ande mayok kina. Mbain ta Kuate tugumŋge minit tuku.
REV 9:14 Pasa mayok ka eŋel 6-nu nuŋe tabil biye ŋak minna ta sana: Ne kumba ka eŋel bailkamba kule suŋgo Yufretis tugum taŋge ndalekanu minig ta kukliniŋga ŋga sana.
REV 9:15 Eŋel bailkamba ta nane taŋgo ndindo balemba armba kusreka taŋamba taŋamba taŋgo ŋakmba mbolŋge kam tuku naŋgine yar tambun ait ta prowam ŋga ndalekanu tairŋga minig.
REV 9:16 Nu kumba nane kukliniŋgina le ye kame mbal hos ŋak gudommba kaŋgerken ta andeŋge nane burka 200,000,000 ŋgina le isen.
REV 9:17 Ye kiŋatanu suk kame mbal hos ŋak ta teŋenmba kaŋgerken. Hos poŋginaig mbal nane tawi kareŋnu tawo sonu tuku silikinaig. Tawi kareŋnu ta gurgur ize kuloŋ ŋak. Hos kame ta tuku gabat laion gabat suk. Nane tuku miŋgekŋge agaŋ kamenu keŋmba pa bulu pa guwa pa soŋ paknu mayok kinaig.
REV 9:18 Agaŋ kamenu keŋmba nane tuku miŋgekŋge mayok kinaig tambi nane taŋgo ndindo balemba armba kusreka taŋamba taŋamba taŋgo ŋakmba mbolŋge ke likinaig.
REV 9:19 Hos kame ta tuku kamenu miŋge mbolŋge dadu mbolŋge minnaig. Nane tuku dadu zirernu mbeŋ gabat suk. Nane tambi taŋgo make niŋge likinaig.
REV 9:20 Agaŋ kamenu keŋmba mbolŋge kume ndakinaig mbal ta nane naŋgine maŋau ŋaigonu kusreka ŋgamuŋgal biye mbil ndanaig. Nane bukla mbariŋniŋmba yabri mbara kanunu golmbi silwambi ainmbi ndamembi ailmbi wakeikanu ta mambilmba lika pasa isam kumuŋ kuga ta nane tuku nyu ndo kile-duŋga minnaig.
REV 9:21 Nane muŋgu bale maŋau, make maŋau, fare unekade maŋau, kuayar maŋau ta ŋakmba kusreka ŋgamuŋgal biye mbil ndanaig.
REV 10:1 Ye maŋ kiŋatanu suk samba mbolŋge eŋel ande saŋgri ŋayo ndekina le kaŋgeren. Nu gauŋge soŋgina le ŋak ndekina. Nu tuku gabat fumŋge wanzu tiŋganu ŋak. Nu tuku tumail pasi ki kilŋate taŋaŋ. Nu tuku kupe pa bulu kuennu taŋaŋ.
REV 10:2 Nu tuku wai mbolŋge waŋe fudiŋndo filfilanu talok te ŋak minna. Nu nuŋe kupe ndinam yu mbolŋge tiŋga kupe ŋaiŋam tabekŋge tiŋgina.
REV 10:3 Nu laion suk wi kueŋkina le kuaila 7 fuduka pasa mayok kinaig.
REV 10:4 Kuaila 7 fudukinaig le ye ismba kuyaram bafuwen kande samba mbolŋge pasa ande ye peuyumba sayina: Kuaila 7 pasa mayok kagig ta ne yabuka kuyar ndawa ŋga sayina.
REV 10:5 Eŋel kupe inum yu mbol tiŋga kupe inum tabekŋge tiŋgina le kaŋgeren ta nu pasa saŋgrinu sakam ŋga nu wai ndinam te-duŋgina.
REV 10:6 Te-duŋga Kuate abo tugu ŋak nu samba kilke yu agaŋ ndende ŋakmba kile-mayokkina ta nu tuku nyu mbolŋge nuŋe pasa saŋgri pilemba sakina: Kile ait kumuŋgate. Kuate nu maŋ afu tairŋge nda.
REV 10:7 Eŋel 7-nu nuŋe tabil fitkuwa le Kuate tuku wamdus kuirkanu o buk nuŋe tuan taŋgo kame saniŋgina ta kumuŋgamŋgat ŋgina.
REV 10:8 Ye amboŋga samba mbolŋge pasa ande isit ta nu maŋ lato ye sayina: Ne kaye ŋgina. Eŋel kupe inum yu mbolŋge inum tabekŋge tiŋga waŋe fudiŋndo talok nuŋe wai mbolŋge minit ta yaiwa ŋga sayina.
REV 10:9 Ye eŋel tugum kumba waŋe fudiŋ ta yabaŋen le nu ndek ye sayina: Ilmba tumba nya. Ne tuku ŋin tugu sinamŋge ŋguimnzaŋ ŋairnu kikoŋnu taŋaŋ kamusmba fuŋgul sinamŋge kagli ŋayo kamusamŋgat ŋga sayina.
REV 10:10 Taŋamba sayina le ye nu yaimba nyumba ŋinken ta ŋin tugu sinamŋge ŋairnu kikoŋnu kamusen ta fuŋgul sinamŋge kagli ŋayo kamusen.
REV 10:11 Kile ande nu ye sayina: Ne maŋ wam afu kuirok minig ta kile-mayokka kuklimba kilke tugu ŋakmba tuku kuasmbi ŋgarosu yeki yeki tumbraŋ pasa yeki yeki gabat sugo sugo ta ŋakmba saniŋga.
REV 11:1 Kile andeŋge agaŋ dido suk wande kuennu katesewam tuku sumba ye sayina: Ne tiŋga Kuate tuku wande atrau mbain turmba kugennu katesewa. Taŋgo giganmba sinam taŋge Kuate tuku nyu te-duŋgade ta mata burka ta
REV 11:2 ne Kuate tuku wande kilimnu ta kuennu katese ndawa. Ma ta kasomok mbal tuku wai mbolŋge pilna. Nane Kuate tuku tumbraŋ suŋgo ta tambun 42 kupe guruŋga tumba ŋayo silimba minamŋgaig.
REV 11:3 Taŋawaig le ye taŋgo armba kukulniki le nale sinamanzer tawi tiŋmba pro ki ait 1,260 ta mbolŋge ye tuku pasa kuklimba minamŋgaik ŋga sayina le isen.
REV 11:4 Olif ail armba lam armba nale kilke tugu ŋakmba tuku Suŋgo nuŋe am mbolŋge minik ta taŋgo ar ta tuku sakade.
REV 11:5 Taŋgo afuŋge nale ŋaigo siglikam bafuwaig ta nakile miŋgekŋge pa mayok ka ŋgueu mbal pasokuwa le kume faramŋgaig. Ande nu taŋamba nale ŋaigo siglikam bafuwa ta nu siŋka kume ta kaŋgeramŋgat.
REV 11:6 Nale Kuate tuku pasa kuklimba saŋgri ŋak minmba sawe peumba kule ndare kuilka piti yimyam patikuwaik le kilke mbol mbal tugum prowe likamŋgaig. Nale piti ndaŋ kam tuku sakuwaik ta taŋamba ndo prowamŋgat.
REV 11:7 Nale ar ta Kuate tuku pasa sake suluwaik le agaŋmor ŋguikok ŋayonu ma buto sinam nziŋge minit tuku ta nu pro nale ndoŋ kame bumba nale kile-ibeŋka bale faramŋgat.
REV 11:8 Bale farwa le nale tuku mindesiŋ tumbraŋ suŋgo tuku ndin make mbiŋge minamŋgaik. Tumbraŋ suŋgo ta yaba-yabaŋga Sodom le Isip ŋgade tuku. Tumbraŋ ta mbolŋge nane siŋgine Suŋgo ail kazrai mbolŋge balenaig.
REV 11:9 Nale tuku mindesiŋ taŋamba minwaik le kilke tugu ŋakmba tuku kuasmbi ŋgarosu yeki yeki ndare kise kise tumbraŋ pasa yeki yeki ta ŋakmba pro ki ait keŋmba inumnu turmba nale tuku mindesiŋ kaŋgerka nane afuŋge nale ŋgukam tuku peuniŋgamŋgaig.
REV 11:10 Kilke mbol mbal ŋakmba nane gare-gareka pagumba nye suŋgokumba mune kupesmba naŋgine gare agaŋ afu muŋgu niŋge niŋgeka minamŋgaig. Ta ndaŋam? Kuate tuku tuan taŋgo ar ta nale kilke mbol mbal piti sugo niŋginaik ta kile nale kumnaik tukunu nane gare-gareka taŋawamŋgaig.
REV 11:11 Ki ait keŋmba inumnu turmba kinaig le abo guwa Kuate tugumŋge ndeka nale sinam kina le nale aboŋga tiŋginaik. Taŋanaik le nane nale kaŋgerkinaig mbal ndek piriri ŋayomba kuru kuru suŋgo tinaig.
REV 11:12 Nale tiŋginaik le samba mbolŋge pasa kueŋka teŋenmba sanikina: Mbol te mbape ŋgina. Taŋakina le nale tiŋga gau mbol kumba samba mbol ambe kinaik le nakile ŋgueu mbal ŋakmba nale kaŋgerkinaig.
REV 11:13 Ait ta mbolŋge ndo mumni suŋgo promba tumbraŋ suŋgo ta fet 10-anu ta ndindo ŋayo silimba 9 kusrekinaig le minnaig. Mumni suŋgo taŋge taŋgo 7,000 bale farna le nane afu wam ta kaŋgermba kuru kuru suŋgo tumba samba mbolok Mbara tuku nyu te-duŋginaig.
REV 11:14 Piti suŋgo arnu buk kugawat. Kile keŋnu prowam bafute.
REV 11:15 Eŋel 7-nu nuŋe tabil fitkina le samba mbolŋge pasa gudommba kueŋka sakinaig: Kile siŋgine Suŋgo nu madina taŋgo ndoŋ nale kilke tugu ŋakmba kulatkam tuku saŋgri tik. Nu taŋamba kulatka minmba minamŋgat ŋginaig.
REV 11:16 Kile taŋgo mage 24 nyu ŋak Kuate tumailamŋge naŋgine minyo mbili sugo mbolŋge minnaig ta nane ndek truk ka Kuate mbariŋmba teŋenmba sakinaig.
REV 11:17 O Kuate Suŋgo, ne saŋgri ŋayo. Ne o buk minna kile ne taŋamba ndo minit. Ne naŋe saŋgri tambi kilke tugu ŋakmba kulatkate ta ne wam mayete.
REV 11:18 Kilke yimyam ne tuku gubra suŋgo pilnaig ta kile ne tuku gubra mayok ka kumanu mbal pileniŋgam tuku ait prote. Naŋe piro mbal, naŋe tuan taŋgo kame, naŋe mbal ŋakmba ne kumnemŋge minnaig afu nyu ŋak afu nyu kugatok ta nane lafu mayenu tam tuku ait prote. Kilke ŋaigo siglikinaig mbal kile nane lafu ŋayonu tam tuku ait prote ŋginaig.
REV 11:19 Taŋakinaig le samba mbolŋge Kuate tuku wande malaŋga talkina le nuŋe pasa katanu bokis wandek sinam ta minna le kaŋgeren. Taŋamba kile teliŋ buluŋga kuaila fuduka mumni mayok kina le sawe tiŋ sugokanu ndekinaig.
REV 12:1 Kile samba mbolŋge agaŋ kanunu tugu suŋgokanu mayok ka pino ande nu ki tawi taŋaŋ kaika ŋak minna. Nu tambun mbolŋge tiŋ minmba nuŋe gabat mbolŋge nyu ŋak tuku hat mbai 12 ŋak kaika minna.
REV 12:2 Nu fuŋgulok minna sulumba nu kiŋo te-palmbim bafumba ŋgaro rar suŋgo tumba witina.
REV 12:3 Kile samba mbolŋge agaŋ kanunu ande tugu suŋgokanu ŋak mbeŋ suŋgo kulmbaŋ suk gurgur gabatnu 7 naunu 10 ŋak mayok kina. Nuŋe gabat ŋakmba nyu ŋak tuku hat kaike likanu ŋak minna.
REV 12:4 Samba mbolŋge nu mbai kuasmbi ndindo nuŋe dadumbi gureŋmba armba kusrekina. Taŋamba taŋamba mbai ŋakmba mbolŋge kina le kilke mbolŋge ndeke likinaig. Mbeŋ kulmbaŋ suk ta pino ta kiŋo te-pilwa le tumba nyam tuku nu tugum taŋge minna.
REV 12:5 Taŋamba minna le kile pino ta kiŋo te-pilna le andeŋge nu pitik ndo didik tumba Kuate tuku minyo mbili maditaknu tugum taŋge pilna. Kiŋo ta suŋgoka nuŋe saŋgri ain ndumndum tambi kilke mbol mbal ŋakmba kulatkamŋgat.
REV 12:6 Pino ta kua ka Kuate nu minam tuku ma ma baknu mbolŋge wakeina ta mbol kina ka taŋge nu ki ait 1,260 minna le Kuateŋge nu nyamagaŋ tumba minna.
REV 12:7 Kile samba mbolŋge kame suŋgo prona. Eŋel suŋgo Mikael nuŋe kuasmbi kilmba mbeŋ kulmbaŋ suk ta suŋgo ndoŋ kame bunaig. Taŋanaig le mbeŋ ta nuŋe eŋel ŋaigonu kilmba nane ndoŋ kame buna.
REV 12:8 Nane kame bunaig ma ma mbeŋ tuku kuasmbi kile-ibeŋka mbeŋ suŋgo tumba nuŋe eŋel ŋaigonu ndoŋ pankinaig le kilke mbol ndeka samba tumbraŋ nduiye kusrenaig. Taŋamba mbeŋ o buk abo abo minna ta nyunu bukla ŋayonu nyunu ande Satan nu taŋgo yabriniŋmba didikate ta nu kilke mbol ndekina.
REV 12:10 Kile samba mbolŋge pasa ande kueŋka sakina: Satan nu ki furir mindek Kuate tugumŋge siŋgine tira kilmba pasa mbolŋge patikate ta eŋelŋge nu tumba bukŋginaig le kilke mbol ndekina. Siŋgine Kuate nu kile siŋgine muskil kile-tidiŋga nuŋe saŋgri te-mayokmba nuŋe gageu kulatkate. Nu nuŋe madina taŋgo tuku nyu suŋgo te-mayokte.
REV 12:11 Siŋgine tira kame nane naŋgine ŋgarosu mape ndaka kumam kuru kuru ndaka Kuate tuku pasa te-mayokmba Sipsip Fat tuku ndarembi Satan te-ibeŋnaig.
REV 12:12 Ta tuku samba mbolŋge minig mbal tane gare-garekap. Kilke le yu mbolŋge minig mbal ose. Tane piti suŋgo tamŋgaig. Satan nuŋe ait kugamba buk fag kinit ta nu kila tukunu nu gubra suŋgo tumba tane tugum ta prote ŋgina.
REV 12:13 Mbeŋ kulmbaŋ suk bukŋginaig le kilke mbol ndekina ta wamdus puluna le pino kiŋo te-pilna ta balewam koroŋna.
REV 12:14 Koroŋna le Kuateŋge nu buŋga ma ta kusremba ma baknu mbol kumba ka ki ait 1,260 taŋge minwa le Kuateŋge nyamagaŋ tuwa le nyuwa ŋga nu paŋus salmban armba tuna.
REV 12:15 Tuna le nu buŋga kina le mbeŋ nu pino te-ŋgisiwam tuku kule kumka furkina le kule suŋgo pinderkate taŋaŋ pino koroŋmba kina.
REV 12:16 Kina le kilke puluka pino turna le kule mbeŋŋge kumka furkina ta ka burok sinam ta kumba ka kugana.
REV 12:17 Taŋana le mbeŋ kulmbaŋ suk ta nu pino ta tuku gubra suŋgo tumba nu tuku kiŋo kame afu ndoŋ kame buwam saka nane bale faram kina. Nane Kuate tuku pasa ismba dubimba Yesus tuku pasa tugusek biye demba kukliwanu mbal ta nane pino ta tuku kiŋo kame minig.
REV 12:18 Kile mbeŋ suŋgo ta nu piyalŋge tiŋ minna le kaŋgeren.
REV 13:1 Ye maŋ kiŋatanu suk agaŋmor ŋguikok yu sinamŋge bitek mayok kina le kaŋgeren. Nu gabatnu 7 naunu 10 ŋak. Nau kame ta ŋakmba mbolŋge nyu ŋak tuku hat kaikanu ŋak minnaig. Gabat 7 mbolŋge Kuate ŋgumnem tambinu nyu ŋak minnaig.
REV 13:2 Agaŋmor ŋguikok ta lepat kaŋgeranu taŋaŋ kaŋgeren. Nuŋe kupe mbain bea tuku kupe mbain suk. Miŋgenu laion suk. Mbeŋ suŋgo kulmbaŋ suk ta nu nuŋe saŋgri nuŋe nyu suŋgo agaŋmor ŋguikok ta tuku wai mbolŋge patikina.
REV 13:3 Nu tuku gabat ande kumam tuku we suŋgo ŋak ta we buk kupna le nu mayekina. Kilke mbol mbal ŋakmba agaŋmor ŋguikok ta kaŋgermba piriri ŋayomba nu dubinaig.
REV 13:4 Mbeŋ kulmbaŋ suk ta nuŋe nyu suŋgo agaŋmor ŋguikok tuna le taŋgo kame ndek mbeŋ ta tuku nyu mbariŋnaig. Nane agaŋmor ŋguikok ta mata mbariŋmba sakinaig: Ima nu nyu suŋgo agaŋmor ŋguikok teŋen minit? Ande nu te-ibeŋam kumuŋ kuga ŋga sakinaig.
REV 13:5 Andeŋge nu peu ndana le agaŋmor ŋguikok ta nuŋe nyu te-duŋga Kuate ŋgumnem pasa tuna. Nu taŋamba tambun 42 nuŋe saŋgri te-mayokna sulumba
REV 13:6 nuŋe pasambi Kuate ŋgumnem pasa suŋgomba tuna. Nu Kuate tuku nyu Kuate minit tuku ma, nane ma ta mbolŋge minig ta ŋakmba pasambi ŋaigo siglikina.
REV 13:7 Nu andeŋge peu ndana le nu Kuate tuku mbal ndoŋ kame bumba nane kile-ibeŋkina. Taŋana le andeŋge nu nyu tuna le nu kilke tugu ŋakmba tuku kuasmbi ŋgarosu yeki yeki ndare kise kise tumbraŋ pasa yeki yeki ta ŋakmba kulatkina.
REV 13:8 Kilke mbol mbal ŋakmba agaŋmor ŋguikok ta mbariŋamŋgaig. Kuate tuku mbal ndo agaŋmor ŋguikok ta mbariŋe nda. Kuate nu kilke te-mayok ndana sulumba nuŋe mbal tuku nyu ta abo ŋak minmba minam tuku waŋe mbolŋge kuyarkina. Waŋe ta Sipsip Fat balenaig nu tuku waŋe.
REV 13:9 Ande nu kilba ŋak ndeta pasa sakamŋgit te iswa.
REV 13:10 Kuate nu ande muliŋtam tuku madiwa ta taŋawamŋgat. Ko ande kame bagimbi balewam tuku madiwa ta mata taŋawamŋgat. Piti taŋaŋ mbolŋge Kuate tuku mbal nu tuku saŋgri tomba tiŋguwaig.
REV 13:11 Kile ye kiŋatanu suk agaŋmor ŋguikok ande kilkek sinamŋge bitek mayok kina le kaŋgeren. Nu sipsip fat tuku nau armba ŋak ta nu tuku pasa mbeŋ kulmbaŋ suk nu tuku pasa taŋaŋ kame ŋayo.
REV 13:12 Nu agaŋmor ŋguikok amboŋga prona ta tuku nyu suŋgo tumba saŋgri ndui tambi kilke mbol mbal saniŋgina le nane agaŋmor ŋguikok amboŋga prona ta mbariŋnaig. Agaŋmor ŋguikok ta nu kumam tuku we suŋgo ŋak. We buk kupna le nu mayekina.
REV 13:13 Agaŋmor ŋguikok ŋgumneŋga prona ta nu wam kame kitek saŋgrinu kile-mayokka taŋgo am mbolŋge pa pilna le samba mbolŋge ndekina.
REV 13:14 Andeŋge nu peu ndana le nu agaŋmor ŋguikok amboŋga prona ta tuku nyu mbolŋge wam kame saŋgrinu kitek ke lika kilke mbol mbal yabriniŋmba didikina. Didika wam pagukina le nane agaŋmor ŋguikok kame mbolŋge bagimbi we pile tunaig le kume ndakina ta nu tuku kanunu wakeimba nyu te-duŋginaig.
REV 13:15 Nu andeŋge peu ndana le nu agaŋmor ŋguikok kanunu ta miŋge guwa tuna le nu ndek pasatina. Nane afu saŋgri tiŋga agaŋmor ŋguikok kanunu nyu te-du ndaŋginaig ta afuŋge nane bale faram tuku saniŋgina.
REV 13:16 Agaŋmor ŋguikok ta nu saŋgri tiŋga sakina le taŋgo nyu ŋak, nyu kugatok, agaŋ ndende ŋak, sanzalnu, naŋgine miroŋ ŋgaro kulatkade, piro agaŋ taŋaŋ minig ta nane ŋakmba wai ndinam ko tumail pasi mbolŋge nu tuku suku kuyar patikinaig.
REV 13:17 Suku kuyar ta agaŋmor ŋguikok tuku nyu ko nuŋe nyu tuku namba. Nane afu kuyar ta kugatok ta nane agaŋ inum piyawam kumuŋ kuga.
REV 13:18 Ande nu wamdus kuyar mayenu ŋak ta nu agaŋmor ŋguikok tuku namba ta mbolŋge nu tuku nyu katesewam kumuŋ. Taŋgo ta tuku namba ta 666.
REV 14:1 Ye kiŋatanu suk Sion tabe mbolŋge Sipsip Fat tiŋ minna le kaŋgeren. Nane gudommba 144,000 nu ndoŋ tiŋ minnaig. Nane Sipsip Fat le Mam nuŋe tuku nyu tumail mbolŋge kuyaranu ŋak.
REV 14:2 Kile samba mbolŋge zigna suŋgo mayok kina le isen. Yu fudu ko kuaila fudu ko afuŋge mune ulmba gita katde le fudu kinig taŋaŋ isen.
REV 14:3 Minyo mbili maditaknu, agaŋ bailkamba abo ŋak, taŋgo mage 24 nyu ŋak nane tumailamŋge nane 144,000 nane mune kitek ulnaig le isen. Nane buk kilke mbolŋge minnaig le Kuate nu nane muskil kile-tidiŋga kilna tukunu naneŋge ndo mune ta kila.
REV 14:4 Nane pino afu ndoŋ kutur maŋau ke ndakinaig. Nane purfeŋnu ndo minig. Sipsip Fat nu animbi kinit ta nane nu ndoŋ likade. Nane buk kilke mbol mbal ŋgamukŋge Kuate le Sipsip Fat tuku mbal minam tuku muskil kile-tidiŋgina.
REV 14:5 Nane yabri pasa sa ndakinaig. Nane mbar kugatok minig.
REV 14:6 Ye kiŋatanu suk eŋel ande samba mbolŋge buŋga kina le kaŋgeren. Nu pasa mayenu minmba minam tuku kilke mbol mbal iswaig ŋga sakam kina. Nu kilke tugu ŋakmba tuku kuasmbi ŋgarosu yeki yeki ndare kise kise tumbraŋ pasa yeki yeki ta ŋakmba tugum kina sulumba
REV 14:7 wi kueŋka sakina: Kuate nu taŋgo ŋakmba pileniŋgam tuku ait prote. Tane nu tuku nyu kurauka te-duŋgap. Nuŋge samba kilke yu kule ŋakmba kile-mayokkina. Tane nu ndo mbariŋap ŋga sakina le isen.
REV 14:8 Eŋel ande ta kina le kile maŋ arnu ta pro sakina: Babilon tumbraŋ suŋgo nu buk ŋgisikina. Nu nuŋe fare fare uneka kilke tugu ŋakmba didikina le maŋau ndui ta kumba minmba kule kamenu taŋaŋ nyumba ŋginŋgankinaig ŋga sakina.
REV 14:9 Eŋel arnu ta kina le kile keŋnu ta pro kueŋka sakina: Nane afu agaŋmor ŋguikok mbariŋmba nuŋe kanunu ta turmba mbariŋmba nu tuku suku kuyar naŋgine tumail pasi ko wai ndinam mbolŋge patikuwaig ta
REV 14:10 Kuate tuku gubra suŋgo nza mbolŋge tolmba niŋguwa le nyamŋgaig. Nyuwaig sulumba Kuate tuku eŋel kame am mbolŋge Sipsip Fat am mbolŋge nane pa bulu pa soŋ paknu mbolŋge rar suŋgo kamusmba minamŋgaig.
REV 14:11 Pa guwa ta tiŋga minmba minwa le nane agaŋmor ŋguikok mbariŋmba nuŋe kanunu ta turmba mbariŋmba nu tuku suku kuyar patikanu ŋak minig mbal nane ki furir mindek mabte nda.
REV 14:12 Kuate tuku mbal nane nu kumnemŋge minmba Yesus tuku son ŋga nu tuku saŋgri tomba tiŋguwaig.
REV 14:13 Kile pasa ande samba mbolŋge teŋenmba ye sayina: Pasa te kuyara. Nane Suŋgo biye dedemba minmba ka kume likade mbal ta nane gare suŋgo tamŋgaig ŋga sakina. Taŋakina le Tukul Guwa ndek lafumba sakina: Ta son. Nane naŋgine piro kareŋnu kusreka mabte mayewamŋgaig. Nane naŋgine piro magede tuku lafunu tumba kinig ŋgina.
REV 14:14 Ye maŋ kiŋatanu suk gau kaukauk mbolŋge taŋgo ande sine suk minyok minna le kaŋgeren. Nu gol hat kaika bagi kagoŋok agok ŋayo ŋak minna le kaŋgeren.
REV 14:15 Kile eŋel ande Kuate tuku wandek sinamŋge promba wi kueŋka taŋgo gau kaukauk mbolŋge minna ta sana: Kile ait kumuŋgat. Kilke mbolŋge nyamagaŋ ŋakmba manderkaig. Naŋe bagimbi piroka nyamagaŋ alonu kila ŋgina.
REV 14:16 Taŋamba sakina le taŋgo gau kaukauk mbolŋge minna ta nu nuŋe bagi kagoŋok tambi kilke mbolŋge piroka nyamagaŋ alonu kilna.
REV 14:17 Taŋana le eŋel kise ande samba mbolŋge Kuate tuku wandek sinamŋge prona. Nu mata bagi kagoŋok agok ŋayo ŋak.
REV 14:18 Nu prona le maŋ eŋel ande Kuate tuku atrau mbain tugumŋge prona. Eŋel ta nu pa ŋakmba kulatkate tuku. Nu kueŋka eŋel bagi kagoŋok agok ŋayo ŋak ta sana: Kilke mbolŋge grep muli alonu manderkaig. Naŋe bagimbi alonu kugerka kila ŋgina le
REV 14:19 nu ndek nuŋe bagimbi grep alonu kat purpurmba kilmba grep alonu tidoŋ firfirkade le kulenu prote tuku ma ta sinamŋge pankina. Ma ta tumbraŋ suŋgo kilimŋge minna. Nu Kuate tuku gubra taŋaŋ minna.
REV 14:20 Nane grep alonu ta kupembi tidoŋ firfirkinaig le ndare promba kule suŋgo taŋaŋ pinderka kuennu 300 kilomita butonu 5 fit taŋamba prona le kaŋgeren.
REV 15:1 Ye maŋ kiŋatanu suk agaŋ kanunu tugunu alo suŋgo ŋak samba mbolŋge mayok kina le kaŋgeren ta eŋel 7 nane piti 7 kile-mayokkam tuku pronaig. Piti 7 ta prowaig le Kuate tuku gubra kugawamŋgat.
REV 15:2 Kile ye mambilmba ma yu suk glas pa ŋak taŋaŋ kaŋgeren. Nane saŋgri tiŋga agaŋmor ŋguikok ŋgumnemba nu tuku kanunu mbariŋ ndamba nu tuku nyu tuku namba kugatok mbal ta nane yu glas suk piyalŋge tiŋga Kuate tuku gita kile ŋak minnaig le kaŋgerken.
REV 15:3 Nane Kuate tuku piro taŋgo Moses tuku mune Sipsip Fat tuku mune nindmba teŋenmba sakade. O Kuate Suŋgo, ne saŋgri suŋgo pasa ŋak. Ne wam ke likate ta saŋgri ŋaigo magenu ndo. Ne tuku maŋau ŋakmba tugusek tiŋreknu ndo. Neŋge ndo kilke tugu ŋakmba tuku gabat ndindo minit.
REV 15:4 O Suŋgo, nane ŋakmba ne tuku nyu te-duŋga kurauka minamŋgaig. Neŋge ndo purfeŋnu minit. Ne wam kumumbi kile-mayokkate le taŋgo pino ŋakmba kaŋgerkade. Ta tuku kilke mbol mbal ŋakmba pro ne mbariŋnamŋgaig ŋgade.
REV 15:5 Kile ye mambilmba samba mbolŋge Kuate tuku tukul tawi wande talok minna le kaŋgeren.
REV 15:6 Wande ta sinamŋge eŋel 7 piti 7 kile-mayokkam tuku mayok kinaig le kaŋgerken. Naŋgine tawi kugennu kaukauk kilŋa ŋak. Nane tuku tawo mbolŋge gol let laipmba tiŋganu ŋak.
REV 15:7 Kile agaŋ bailkamba abo ŋak ta tuku andeŋge ndek nza 7 kilmba eŋel 7 ta niŋgina. Nza ta Kuate abo tugu minmba minit tuku gubra liganu ŋak minnaig.
REV 15:8 Kuate tuku wandek sinamŋge nu tuku kilŋa saŋgri ta tuku pa guwa suŋgo tafil ŋak tiŋgina le ande nu wande ta sinam kambim kumuŋ kuga. Eŋel nane piti sugo 7 kile-mayokkuwaig le ndo ande nu maŋ wande ta sinam kambim kumuŋ.
REV 16:1 Kile samba mbolŋge Kuate tuku wandek sinamŋge pasa ande kueŋka eŋel 7 ta teŋenmba saniŋgina. Tane kape sulumba nza 7 Kuate tuku gubra liganu ŋak ta kilke mbolŋge kutuniŋgap ŋga saniŋgina.
REV 16:2 Taŋakina le eŋel ande amboŋga nuŋe nza tumba kilke mbolŋge kutuna. Kutuna le nane agaŋmor ŋguikok dubimba nu tuku kanunu mbariŋmba nu tuku suku kuyar ŋak mbal ta we sugo ŋaigonu mundur ŋak nane mbol prowe likinaig.
REV 16:3 Kile eŋel arnu ta nuŋe nza tumba yu mbolŋge kutuna le yu ndek taŋgo kumaknu tuku ndare suk dabukina le yu sinamok agaŋ ndende ŋakmba kume farnaig.
REV 16:4 Kile eŋel keŋnu ta nuŋe nza tumba kule mbolŋge kutuna le kule ndare kuilke likinaig.
REV 16:5 Taŋanaig le eŋel kule kulatkate ta nu Kuate sana: Ne purfeŋnu ndo. Ne buk minna kile minit. Ne kumumbi wam kame saŋgrinu te ke likat.
REV 16:6 Taŋgo nane ne tuku tuan taŋgo kame ne tuku mbal suŋgomba bale farnaig le ndare kutukinaig. Kile ne kumumbi lafunu nane ndare nyam tuku kutute ŋga sakina.
REV 16:7 Taŋakina le atrau mbain tugumŋge pasa ande mayok ka sakina: Ese. Suŋgo Kuate, ne saŋgri ŋayo. Ne kumumbi nane mbolŋge wam kame te ke likate ŋga sakina.
REV 16:8 Kile eŋel bailkanu ta nuŋe nza tumba ki mbolŋge kutuna le Kuate nu ki sana le ki pa tiŋga taŋgo kame ŋakmba pasokina.
REV 16:9 Pasokina le taŋgo nane Kuateŋge piti te ŋakmba kate ŋga nane nu tuku nyu kasurnaig. Nane ŋgamuŋgal biye mbilmba nu tuku nyu te-du ndaŋginaig.
REV 16:10 Kile eŋel 5-nu ta nuŋe nza tumba agaŋmor ŋguikok tuku minyo mbili mbolŋge kutuna le nu kulatkate ma ta ma make suŋgo ndekina le nuŋe gageu ŋakmba rar suŋgo kamusmba mane makemba minnaig.
REV 16:11 We rar sugo mayok kinaig le nane Kuate samba mbolŋge minit nu kasurmba naŋgine wam ŋaigonu kusre ndakinaig.
REV 16:12 Kile eŋel 6-nu ta nuŋe nza tumba kule suŋgo Yufretis mbolŋge kutuna le kule paraka taŋgo sugo nyu ŋak ki prote kumamŋge prowam tuku ndin wakeina.
REV 16:13 Taŋana le ye mambilmba mbeŋ suŋgo kulmbaŋ suk, agaŋmor ŋguikok, yabri tuan taŋgo nane tuku miŋgekŋge guwa ŋaigonu keŋmba girpo suk mayok kinaig le kaŋgerken.
REV 16:14 Guwa keŋmba ta bukla ŋaigonu. Nane kumba wam saŋgrinu kitek ke lika kilke tuku gabat sugo ŋakmba didika Kuate Saŋgri Ŋayo tuku ait suŋgo mbolŋge nu ndoŋ kame buwam tuku kuaneka kile-maŋgurkinaig.
REV 16:15 Kile Suŋgo ye sayina: Ne isa. Ye kuayar taŋgo taŋaŋ pitik ndo prowamŋgit. Ye prowi le afu nane ye tairŋga naŋgine tawi kulat mayemba minig ta nane gare tamŋgaig. Afu naŋgine tawi kulat maye ndade ta nane wagek minmba kiko tamŋgaig ŋga sayina.
REV 16:16 Bukla ŋaigonu keŋmba nane gabat sugo kile-maŋgurkinaig ma ta Hibru pasambi Armagedon ŋgade.
REV 16:17 Kile eŋel 7-nu ta nuŋe nza tumba ma ŋgamu ambeŋge kutuna le Kuate tuku wande minyo mbili maditaknu tugumŋge pasa ande wi kueŋka sakina: Kile kugawat ŋgina.
REV 16:18 Taŋakina le teliŋ buluŋga kuaila fuduka mumni suŋgo pasa ŋak mayok kina. Maŋau taŋaŋ ta taŋgo nane buk kaŋger ndanaig tuku.
REV 16:19 Mumni ta prona le Babilon tumbraŋ suŋgo ta fet keŋna le kilke ŋakmba tuku tumbraŋ sugo sugo ta ŋaigoŋge likinaig. Kuate nu Babilon tumbraŋ suŋgo lafunu tambim tuku gilai ndaŋgina. Nuŋe gubra suŋgo nu mbolŋge pilna le nane kamusnaig.
REV 16:20 Nuy tabe mata ŋakmba ŋgisike likinaig.
REV 16:21 Sawe tiŋ sugo pitinu 50 kilo taŋaŋ samba mbolŋge taŋgo ŋgaro mbolŋge ndeka minnaig le nane sawe tiŋ ta tuku ŋgaro rar sugo kilmba Kuate kasurnaig.
REV 17:1 Kile eŋel 7 nza ŋak ta tuku ande ye tugum promba sayina: Ne yale le tumbraŋ suŋgo ŋayonu pino taŋaŋ taŋgo didik farte ta nu tuku piya ŋayonu ta ne tumnamŋgit. Tumbraŋ ta kule gudommba tugumŋge minit tuku.
REV 17:2 Kilke tuku gabat sugo nane nu tuku maŋau kutur suŋgo ta dubimba kilke mbol mbal ŋakmba nu tuku une maŋau kule kamenu taŋaŋ nyumba ŋginŋgankade ŋga sayina.
REV 17:3 Taŋakina le Tukul Guwa nu ye mbol kina le ye kiŋatanu suk eŋel nu pino ta tumyam tuku ye tumba ma baknu mbol kina. Ka taŋge pino ande agaŋmor ŋguikok gurgur mbolŋge minyokina le kaŋgeren. Agaŋmor ŋguikok ta gabatnu 7 naunu 10 ŋak. Nuŋe ŋgarosu mbolŋge nyu kame Kuate ŋgumnem pasa tumba kuyaranu ŋak minnaig.
REV 17:4 Pino ta nu nyu suŋgo ŋak minmba tawi gurgur ize ŋak silikanu. Nu tuku mindepiye gol ndame magenu igog tiŋ ŋak. Nu gol nza nuŋe kutur maŋau ŋule parak maŋau liganu te ŋak minna.
REV 17:5 Kuyar ande nuŋe tumail mbolŋge minna ta nuŋe nyu tugu suŋgo alo ŋak. Nyu ta teŋenmba. Ye Babilon tumbraŋ suŋgo. Pino taŋgo didik farde mbal wam kutur ŋule parak ke likade mbal ye nane tuku ina naŋgine.
REV 17:6 Kuate tuku mbal Yesus dubiwanu mbal ta pino taŋge nane gudommba kilmba bale farmba nane tuku ndare kule kamenu taŋaŋ nyumba ŋginŋgankina le kaŋgeren. Ye nu kaŋgermba pirerek purka wamdus te-suluwen le
REV 17:7 eŋel nu ndek ye sayina: Ne wamdus te-sulu ndawa. Pino agaŋmor ŋguikok mbolŋge minit si agaŋmor ŋguikok gabat 7 nau 10 ŋak ta ye nale tuku tugu bitekŋga sanamŋgit.
REV 17:8 Ne agaŋmor ŋguikok kaŋgerat ta o buk minna ta nu kumna. Nu maŋ ma buto sinam nziŋge mbumba mayok kuwa le afuŋge nduiye balewamŋgaig. Kuate nu kilke te-mayok ndamba afu abo minmba minam tuku nyu waŋe mbolŋge kuyar ndakina ta nane agaŋmor ŋguikok nu minmba kumna ta maŋ mayok kuwa le kaŋgermba pirerek purkamŋgaig.
REV 17:9 Afu wamdus kuyar mayenu ŋak nane pasa te katesewam kumuŋ. Gabat 7 ta tabe 7. Pino nu tabe kame ta mbolŋge minyok minit.
REV 17:10 Gabat 7 ta taŋgo nyu ŋak 7. Gabat kame 5 buk nyu kuganaig. Ande minit. Ande kile. Nu promba ait fagnu ndo minamŋgat.
REV 17:11 Agaŋmor ŋguikok nu minmba kumna ta nu mata nyu ŋak mayok kaŋgat. Nu sugo 7 ta dubika nu 8-nu. Nu nane tuku ande. Nu promba minwa le ma ma balewamŋgaig.
REV 17:12 Nau 10 ne kaŋgerkat ta gabat sugo nyu ŋak 10. Kile nane nyu ŋak mine ndakade. Agaŋmor ŋguikok nu suŋgo mayok kuwa le ait ta mbolŋge nane nyu ŋak mayok ka aua ndindo ndo naŋgine gageu kulatkamŋgaig.
REV 17:13 Gabat sugo 10 ta nane wamdus ulendimba naŋgine saŋgri ŋakmba agaŋmor ŋguikok wai mbolŋge patikamŋgaig.
REV 17:14 Nane tiŋga Sipsip Fat ndoŋ kame buwaig le nu nuŋe kuasmbi ndoŋ nane kile-ibeŋkamŋgat. Nuŋge ndo Suŋgo. Nu sugo ŋakmba tuku gabat minmba minit tukunu nuŋge nane kile-ibeŋkamŋgat. Nuŋe kuasmbi ta yiŋe ŋga madiniŋmba wikina le nane nu ndo dubide tuku ŋga ye sayina.
REV 17:15 Taŋamba nu maŋ ye sayina: Kule gudommba pino taŋgo didik farte tugumŋge kaŋgerkat ta taŋgo kuasmbi ŋgarosu yeki yeki tumbraŋ pasa yeki yeki.
REV 17:16 Ne nau 10 kaŋgerkat ta nane agaŋmor ŋguikok ndoŋ pino taŋgo didik farte ta kasuramŋgaig. Nane nu tuku mindepiye ŋakmba yaiwaig le nu wagek minamŋgat. Nane nu tuku ndem nyumba mindesiŋ piywaig le ugamŋgat.
REV 17:17 Nane Kuateŋge wamdus niŋguwa le taŋgo nyu ŋak 10 ta wamdus ulendimba naŋgine saŋgri agaŋmor ŋguikok tuku wai mbolŋge palmbimŋgaig. Kuate nu wam ŋakmba sakate ta mayok kuwaig le nuŋe ait kugawamŋgat.
REV 17:18 Ne pino kaŋgerat ta nu tumbraŋ suŋgo Babilon. Nu kilke tuku gabat sugo ŋakmba kulatkate. Eŋel taŋamba ye sayina le isen.
REV 18:1 Kile ye maŋ kiŋatanu suk eŋel ande nyu suŋgo ŋak samba mbolŋge ndekina le kaŋgeren. Nu nuŋe kilŋa tambi kilke tugu ŋakmba kilŋaniŋgina.
REV 18:2 Nu wi kueŋka sakina: Babilon tumbraŋ suŋgo ta ŋgisikina. Kile guwa le bukla ŋaigonu sar umaŋ kutur ŋak ŋak naneŋge ndo tumbraŋ suŋgo ta sinamŋge minig.
REV 18:3 Nu nuŋe une maŋau kutur ŋak kule kamenu taŋaŋ kilke ŋakmba niŋgina le nane nyumba ŋginŋganka ŋaigoŋginaig. Kilke tuku gabat sugo nane nu dubimba une maŋau kutur ŋak kinaig. Nu nyu suŋgo tam tuku agaŋ ndende kilam tuku piriri ŋayona le ndametiŋ pirokinaig mbal nane nu mbolŋge suŋgomba kilnaig ŋgina.
REV 18:4 Kile samba mbolŋge pasa ande teŋenmba sakina. Babilon tumbraŋ suŋgo tuku une gudommba. Andeŋge kile-maŋgurkuwa ta ka samba kirewam kumuŋ. Ye Kuate. Ye nu tuku wam ŋaigonu ta gilai ndaŋget. Yiŋe mbal tane tumbraŋ suŋgo ŋayonu ta kusrewap. Tane nu ndoŋ ulendika mbarap sulumba nu tuku piti ŋaigonu nu ndoŋ tubekaig.
REV 18:6 Nuŋe mbalŋge afu ŋaigo siglikinaig taŋamba ndo nu ŋayo siliwap. Nane tuku wam ŋaigonu ta kumumbi lafumba maŋ lato niŋgap. Nane kule kaglinu afu niŋginaig le nyinaig taŋamba ndo kule kagli ŋayo wakeimba niŋgap le nyuwaig.
REV 18:7 Babilon tumbraŋ suŋgo nu nuŋe ŋgarosu payamka nuŋe agaŋ ndende tambi mine mayena. Kile nuŋe maŋau ta mbilka lafunu rar sinamanzer suŋgo tape. Nu nuŋe wamdusmbi sakate. Ye suŋgo nyu ŋak. Ye pino kuembol taŋaŋ kuga. Ye ŋgamuŋgal rar te nda ŋga iduste.
REV 18:8 Ta tuku ki ait ndindo mbolŋge ndo guaze afu ŋgamuŋgal rar guba suŋgo ta ŋakmba nu mbolŋge prowamŋgaig. Nu paŋge uge suluwamŋgat. Ye Suŋgo Kuate ye saŋgri ŋayo. Yeŋge tumbraŋ suŋgo ta pilewet ŋga sakina.
REV 18:9 Kilke tuku gabat sugo nane nu dubimba une maŋau kutur ŋak ke lika nu ndoŋ agaŋ ndende suŋgomba kilnaig ta nane tumbraŋ suŋgo ta ugmba pa guwa suŋgo tiŋguwa le kaŋgermba ninanka wikaraumba malmbikamŋgaig.
REV 18:10 Nane nu tuku rar kuru-kuruka maskenŋge tiŋga sakamŋgaig: O tumbraŋ suŋgo Babilon, ne nyu suŋgo ŋak ta ae osese. Naŋe pa lafunu pitik ndo ne mbolŋge prote ŋga sakamŋgaig.
REV 18:11 Kilke mbolŋge ndametiŋ pirokade mbal nane nu sine tuku agaŋ piyawe nda ŋga nu tuku idusmba ŋgamuŋgal piti ŋak malmbikamŋgaig.
REV 18:12 Nane tuku agaŋ ndende tumbraŋ taŋge piyaniŋgina ta teŋenmba. Gol silwa ndame magenu igog tiŋ. Tawi afu kaukauk magenu afu ize ŋak afu silk afu gurgur. Ail afu mundur ŋak. Agaŋ afu elefant maketiŋmbi wakeikanu. Agaŋ afu ail magenu ain yeki yeki ndame kuyar ŋak basleŋnu tambi wakeikanu.
REV 18:13 Sinamon ŋguna paguwa mundur magenu yeki yeki. Grep kule, gureŋ, plaua, wit. Makau sipsip hos karis nane taŋgo mata piro agaŋ taŋaŋ. Agaŋ kame ta ŋakmba piyawam tuku tumbraŋ suŋgo ta tugumŋge patike likanu.
REV 18:14 Ndametiŋ pirokade mbal ta nane teŋenmba Babilon tuku sakamŋgaig. Ne agaŋ ndende kilam tuku wamdus suŋgo pilna ta kile naŋe agaŋ ndende magenu naŋe nyu suŋgo turmba nduiye ŋgisikade. Ne maŋ kaŋgerke nda ŋga sakamŋgaig.
REV 18:15 Tumbraŋ suŋgo ta mbolŋge piroka ndametiŋ suŋgomba kilnaig mbal nane nu tuku rar kuru-kuruka maskenŋge wikaraumba malmbika teŋenmba sakamŋgaig.
REV 18:16 Ae osese. Tumbraŋ suŋgo, naŋe mbal gabat sugo tuku tawi kaukauk ize ŋak gurgur silikinaig sulumba gol ndame magenu igog tiŋ mindepiye ta ŋak minnaig. Osese. Aua ndindo taŋaŋ mindepiye magenu ŋakmba ta uge sulute ŋga sakamŋgaig.
REV 18:17 Waŋ tuku gabat kame piro mbal nane afu naŋgine agaŋ ndende piyawam tuku waŋ mbolŋge mine likade ta ŋakmba maskenŋge tiŋga
REV 18:18 tumbraŋ suŋgo ta ugmba pa guwa suŋgo promba minwa le wikaraumba sanuŋgaig: Tumbraŋ suŋgo nyu ŋak taŋaŋ ande aniŋge minit ŋga sakamŋgaig.
REV 18:19 Nane ŋgamuŋgal rar suŋgo tumba tuptup kilmba naŋgine ŋgaro pisneniŋmba wikaraumba sakamŋgaig: Tumbraŋ suŋgo osese. Sine waŋ mbolŋge likeg mbal ne mbolŋge ndametiŋ suŋgomba kileg ta ne aua ndindo mbolŋge ndo ŋakmba uge sulute ŋga sakamŋgaig.
REV 18:20 Samba mbolok mbal tane gare-garekap. Aposel tuan taŋgo Kuate tuku mbal tane ŋakmba gare-garekap. Tumbraŋ suŋgo ta tane kilmba ŋaigo siglikina ta kile Kuate nu kumumbi lafunu tuwit.
REV 18:21 Kile eŋel ande saŋgri ŋayo ndame suŋgo ande te-duŋga tumba yu mbolŋge bukŋga sakina: O Babilon tumbraŋ suŋgo, ne wit firfiranu ndame taŋaŋ suŋgomba ndeka fuduka pitik ndo ŋgisikamŋgat. Ne andeŋge maŋ kaŋgerne nda.
REV 18:22 Gita tuku fudu, kem wi, tabu tabu, tabil ta nane ŋakmba fudu maninka ma betkirewamŋgat. Naŋe piro mbal wai kuyarkade ta ne sinamŋge mine nda. Ndame suŋgo wit firfirte tuku fudu mata maŋ ise nda.
REV 18:23 Ande ne sinamŋge maŋ lam buluwe nda. Taŋgo muŋgu kilam tuku zigna mayok kine nda. Ne tugumŋge pirokinaig mbal nane kilke mbol mbal ŋakmba ŋgamukŋge gabat sugo minnaig ta kile kuga. Ne naŋe kuanye maŋau tambi kilke mbol mbal ŋakmba yabriniŋgina.
REV 18:24 Kuate tuku tuan taŋgo nu tuku gageu nane tuku ndare lafunu ne mbolŋge minit ŋga sakina.
REV 19:1 Ye kiŋatanu suk samba mbolŋge maŋgur suŋgo tuku zigna isanu suken ta teŋenmba. Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Nuŋge sine tuku muskil kile-tidiŋge siŋgit. Nu kilŋa saŋgri ŋakmba tuku miro.
REV 19:2 Nuŋge ndo ŋakmba kumumbi pileniŋgit. Pino taŋgo didik farmba kilke mbol mbal nuŋe une maŋaumbi ŋaigo siglikate ta Kuateŋge kumumbi tumba pasa mbolŋge pilit. Nu Kuate tuku piro mbal kilmba bale farniŋgina le ndare kutukinaig wam ta kumumbi lafunu tuwit ŋginaig.
REV 19:3 Taŋamba nane maŋ lato wika sakinaig: Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube. Tumbraŋ suŋgo ta ugmba minmba minamŋgat ŋginaig le
REV 19:4 taŋgo mage 24 nyu ŋak agaŋ bailkamba abo ŋak ndoŋ ndek truk ka Kuate minyo mbili maditaknu mbolŋge minit ta nu tuku nyu te-duŋga sakinaig: Ese. Mayede. Sine Kuate tuku nyu te-duŋgube ŋginaig.
REV 19:5 Kile Kuate tuku minyo mbili maditaknu tugumŋge pasa ande kueŋka sakina: Tane Kuate tuku miŋge kumnemŋge minig mbal afu nyu ŋak afu nyu kugatok tane ŋakmba nu tuku nyu te-duŋgap ŋgina.
REV 19:6 Taŋakina le maŋgur suŋgo tuku zigna yu fudu ko kuaila suŋgo fudukanu suk isen ta teŋenmba. Siŋgine Kuate Saŋgri Ŋayo nu agaŋ ndende ŋakmba kulatkate. Sine nu tuku nyu te-duŋgube.
REV 19:7 Sine gare suŋgo tumba nu tuku nyu suŋgo ta te-mayokbe. Sipsip Fat nu pino tam tuku ait prote. Pino ta nu buk mindepiye mayemba nu tair minit.
REV 19:8 Kuate nu tawi kaukauk uge liŋnu tuna le silikina. Nane taŋamba sakinaig le isen. Tawi kaukauk kaŋgeren ta Kuate tuku mbal wam magenu tiŋreknu ke likanu taŋaŋ.
REV 19:9 Kile eŋel ndek ye sayina: Pasa te kuyara. Sipsip Fat pino tam ait mbolŋge pagumba nye suŋgo pilmba wikuwa le nane pro minyokamŋgaig mbal gare suŋgo tamŋgaig ŋgina. Taŋamba nu maŋ lato sayina: Pasa kame te Kuate tuku pasa tugusek ŋgina.
REV 19:10 Taŋakina le ye nu tuku kupe tugumŋge truk ka nu mbariŋam bafuwen le nu ndek ye sayina: Ne mbula. Ne naŋe tira kame ndoŋ Yesus tuku pasa tugusek kile-mayokkina le dubikade ta ye tane tuku piro tuma ande. Ne Kuate tuku nyu te-duŋga nu ndo mbariŋa ŋgina. Yesus nu pasa tugusek kile-mayokkina ta Tukul Guwa pasa ndui ta tuan taŋgo tumniŋgit le kile-mayokkade.
REV 19:11 Kile ye kiŋatanu suk samba talok minna le hos kaukauk ande kaŋgeren. Taŋgo hos ta mbolŋge minyokina ta nu tuku nyu Tugusek. Nu kumumbi nuŋe ŋgueu mbal pileniŋmba nane ndoŋ kame bute.
REV 19:12 Nu tuku am pa bulu taŋaŋ. Nu tuku gabat mbolŋge hat nyu ŋak gudommba minnaig. Nuŋe ŋgaro mbolŋge nyu ande kuyaranu minna. Nyu ta nuŋe ndo kila.
REV 19:13 Nu tawi kuennu ndare pisanu ŋak silika minna. Nane nu tuku nyu Kuate tuku Pasa ŋginaig.
REV 19:14 Samba mbolok kame mbal mata tawi kugennu kaukauk purfeŋnu silika hos kaukauk poŋga nu dubinaig.
REV 19:15 Nu kilke tugu ŋakmba kile-ibeŋkam tuku nuŋe miŋgekŋge kame bagi agoknu mayok kina. Nu ain ndumndummbi saŋgri tiŋga nane kulatkamŋgat. Taŋgo grep kule kilam tuku grep tidoŋ firfirkade taŋaŋ nu Kuate Saŋgri Ŋayo tuku gubra tambi nane tidoŋ firfirkamŋgat.
REV 19:16 Nu tuku tawi mbolŋge fel mbolŋge nyu ande kuyaranu ŋak ta teŋenmba. Ye ndo Suŋgo, ye sugo ŋakmba tuku Gabat.
REV 19:17 Kile ye mambilmba eŋel ande ki mbolŋge tiŋ minna le kaŋgeren. Sar umaŋ gudommba buŋga mbolŋge lika minnaig le nu wi kueŋka saniŋgina: Kuate tuku pagumba nye suŋgo ait prowat o. Tane yalpe. Tane ŋakmba ilmba
REV 19:18 gabat sugo, kame gabat, taŋgo saŋgri ŋaigo, hos kame, hos poŋganu mbal, taŋgo nyu ŋak, taŋgo nyu kugatok ta ŋakmba tuku ndem nyam tuku pro maŋgurkap ŋga saniŋgina.
REV 19:19 Ye maŋ mambilmba agaŋmor ŋguikok nu kilke ŋakmba tuku sugo sugo naŋgine kame mbal ndoŋ maŋgurkinaig le kaŋgerken. Nane maŋgurka hos kaukauk mbolŋge minyokina taŋgo ta tuku kame mbal ndoŋ kame buwam sakinaig.
REV 19:20 Nane kame bunaig ta nu agaŋmor ŋguikok yabri tuan taŋgo turmba kile-ibeŋka ndalekina. Yabri tuan taŋgo ta nu buk agaŋmor ŋguikok tuku saŋgrimbi wam kitek ke likina sulumba afu yabriniŋmba didikina le nane agaŋmor ŋguikok tuku suku kuyar naŋgine ŋgarosu mbolŋge ŋak minmba nu tuku kanunu mbariŋnaig. Kile nane agaŋmor ŋguikok yabri tuan taŋgo ndoŋ abo kilmba pa bulu pa soŋ paknu kule kualiŋ suk ta sinam pankinaig.
REV 19:21 Taŋgo nu hos kaukauk mbolŋge minyokina ta nu tuku miŋgek sinamŋge bagi agoknu mayok kina le nu bagi tambi nuŋe ŋgueu mbal ŋakmba bale far suluna. Taŋana le sar umaŋ wikina ta ŋakmba pro nane tuku ndem nyumba ma ma maro tornaig.
REV 20:1 Kile ye kiŋatanu suk eŋel ande samba mbolŋge ndekina le kaŋgeren. Nu ma buto sinam nzi tuku ki le sen muli suŋgo kile ŋak minna.
REV 20:2 Nu ndek mbeŋ o buk abo abo minna ta nyunu bukla ŋayonu nyunu ande Satan nu biye timba ndaleka
REV 20:3 nu yar 1,000 kilke mbol mbal yabri ndaniŋguwa ŋga nu tumba ma buto sinam nziŋge bukŋga malaŋga su ndiŋna le minna. Yar 1,000 ta kugawaig le nu maŋ mayok ka ait fagnu ndo taŋgo yabriniŋgamŋgat.
REV 20:4 Ye maŋ mambilmba minyo mbili maditaknu afu kaŋgerken. Nane minyo mbili kame ta mbolŋge minyokinaig mbal Kuateŋge nyu niŋgina le nane afu pasa mbolŋge patika pileniŋginaig. Kile ye kuasmbi afu turmba kaŋgerken ta nane buk kilke mbolŋge minmba Kuate tuku pasa Yesus tuku pasa tugusek kuklimba saka minnaig le afuŋge nane tuku ŋinfok kat purkinaig le kumnaig. Nane naŋgine tumail ko wai mbolŋge agaŋmor ŋguikok tuku suku kuyar ta kugatok. Nane nu tuku kanunu mata mbariŋ ndanaig tuku. Kile nane aboŋga Kristus ndoŋ gabat sugo minmba kuasmbi afu kulatka minnaig le yar 1,000 kinaig.
REV 20:5 Nane kumanu mbal ŋgamukŋge nane amboŋga aboŋga tiŋginaig. Kumanu mbal afu nane yar 1,000 ta kugawaig le ndo nane aboŋga tiŋgamŋgaig.
REV 20:6 Nane afu amboŋga aboŋga tiŋgamŋgaig mbal ta nane gare suŋgo tamŋgaig. Nane Kuate tuku mbal. Nane kume arnu ta te nda. Nane pris taŋaŋ Kuate le Kristus tuku piro biymba Kristus ndoŋ gabat sugo minmba yar 1,000 kuasmbi afu kulatkamŋgaig.
REV 20:7 Yar 1,000 ta kugawaig le eŋel andeŋge malaŋga talka Satan kukliwa le maŋ mayok kaŋgat.
REV 20:8 Nu mayok ka kilke tugu ŋakmba yabriniŋgamŋgat. Taŋamba nu Gok le Magok mbal kame buwam tuku kile-maŋgurkamŋgat. Maŋgur suŋgo ta fulbul taŋaŋ burnu kumuŋ kuga.
REV 20:9 Nane kupe bukŋga ma tugu ŋakmba mbol kumba ka Kuate tuku mbal minig ma ta kormba tumbraŋ suŋgo Kuate nuŋe kume purte ta turmba koramŋgaig. Korwaig le samba mbolŋge pa suŋgo ndeka nane uge suluwamŋgaig.
REV 20:10 Satan nu taŋgo yabriniŋmba minna ta Kuateŋge nu tumba bukŋguwa le pa bulu pa soŋ paknu kule kualiŋ suk ma ta mbol kaŋgat. Agaŋmor ŋguikok nale yabri tuan taŋgo ndoŋ nale mata pa ndui ta sinamŋge minamŋgaik. Nane furir ki mindek rar suŋgo tumba minmba minamŋgaig.
REV 20:11 Kile ye kiŋatanu suk minyo mbili suŋgokanu maditaknu kaukauk Suŋgo nu ta mbolŋge minyok minna le kaŋgeren. Kilke le samba nu tumailamŋge mine ndaka kua ka ka ŋgisikinaik.
REV 20:12 Ye mambilmba kumanu mbal nyu ŋak nyu kugatok nane ŋakmba minyo mbili suŋgo tumailamŋge tiŋ minnaig le kaŋgerken. Nane afu yu sinamŋge kumnaig ta ŋakmba tiŋginaig. Afu kummba kumanu mbal tuku tumbraŋŋge minnaig ta mata tiŋginaig. Nane ŋakmba tiŋginaig le Kuate nu ndek waŋe afu talke likina sulumba waŋe ande minmba minam tuku mbal tuku nyu ŋak ta turmba talkina. Kumanu mbal ŋakmba tiŋginaig le naŋgine wam ke likanu waŋe ta mbolŋge minnaig le kaŋgerka kumumbi pileniŋgina.
REV 20:14 Kile Kuate nu kume maŋau le kumanu mbal tuku tumbraŋ ta kilmba pa mbol pankina. Pa suŋgo kule kualiŋ suk ta kume arnu.
REV 20:15 Nane afu minmba minam tuku nyu waŋe mbolŋge mine ndakinaig ta ŋakmba kilmba pa suŋgo mbolŋge pankina.
REV 21:1 Ye kiŋatanu suk samba kilke kitek kaŋgerken. Samba kilke ambokok ta ŋgisikinaik. Yu mata mine ndakina.
REV 21:2 Ye Kuate tuku tumbraŋ Yerusalem kitek Kuate tugumŋge samba mbolŋge ndekina le kaŋgeren. Tumbraŋ ta pino nu taŋgo tam tuku mindepiye mayete taŋaŋ ŋak ndekina le kaŋgeren.
REV 21:3 Kile minyo mbili maditaknu tugumŋge pasa suŋgo ande mayok ka sakina: Tane isap. Kile Kuate minit tuku tumbraŋ ta taŋgo ŋgamukŋge minamŋgat. Taŋawa le Kuate nu nane ndoŋ minwa le nane nu tuku gageu minamŋgaig.
REV 21:4 Nu nane ndoŋ minmba nane tuku am kule ŋakmba sauke sulumba para serniŋgamŋgat. Nane maŋ kume nda. Ŋgamuŋgal piti te nda. Malmbike nda. Rar kamuse nda. Ambokok maŋau ta ŋakmba ŋgisikamŋgaig ŋga sakina.
REV 21:5 Suŋgo nu minyo mbili maditaknu mbolŋge minit ta nu sakina: Ai te. Ye agaŋ ndende ŋakmba kitek kile-mayokket ŋgina. Taŋamba nu maŋ lato sakina: Ye tuku tugusek pasa te kuyara ŋgina.
REV 21:6 Kile nu maŋ sayina: Kile piro kugawat. Tugu palmbim tuku kugawam tuku ta yeŋge ndo tugu. Yeŋge ndo amboŋganu minet. Ŋgumne tukulanu mata yeŋge ndo. Kule paraniŋgit mbal kule nyumba minmba minam tuku bulbulte ta ye tumba piya kugatok niŋgi le nyumba minamŋgaig.
REV 21:7 Tane saŋgri tiŋga maŋau ŋaigonu kile-ibeŋkap ta wam magenu ŋakmba saket te kaŋgerkamŋgaig. Ye tane tuku Mbara mini le tane ye tuku kiŋo kame minamŋgaig.
REV 21:8 Ŋgaro yabkade mbal, ye idus ndayade mbal, wam ŋule parak kade mbal, baleniŋgig mbal, taŋgo pino ndoŋ fare fare unekade, kuanye ko make kade, yabri mbara mbariŋde, yabri pasa sakade ta ŋakmba kilmba pa bulu pa soŋ paknu kule kualiŋ suk sinamŋge pankamŋgit. Wam ta kume arnu ŋga sayina.
REV 21:9 Kile eŋel 7 ŋgumne tukulanu tuku piti 7 nza liganu ŋak ta tuku ande pro ye sayina: Ne yale. Sipsip Fat pino tamŋgat ta tumnamŋgit ŋgina.
REV 21:10 Taŋakina le Tukul Guwa ye mbol kina le eŋel ta ye tumba biŋ suŋgo ande mbol kumba ka taŋge Kuate tuku tumbraŋ Yerusalem kitek nu tugumŋge samba mbolŋge ndekina le tumyina.
REV 21:11 Tumbraŋ ta Kuate tuku kilŋa ŋak ndekina. Ndame piya o mbolŋge nyunu yasper uge liŋnu glas taŋaŋ purfeŋnu kaŋgeren.
REV 21:12 Nu ndame fonde o mbolok malaŋga 12 ŋak. Eŋel 12 malaŋga kulatke likinaig. Malaŋga ta mbolŋge Israel tugu 12 tuku nyu kuyarkanu ŋak minnaig.
REV 21:13 Tumbraŋ ta fonde ŋgirpe bailkaŋen malaŋga keŋ keŋ ŋak minnaig.
REV 21:14 Tumbraŋ ta tuku fonde ta ndame sugo 12 mbolŋge wakeinaig. Sipsip Fat tuku aposel 12 tuku nyu ndame ta mbolŋge kuyarkanu ŋak minnaig.
REV 21:15 Eŋel ye ndoŋ pasatina ta nu tumbraŋ fonde malaŋga kugennu katesewam tuku gol papani biye ŋak minna.
REV 21:16 Tumbraŋ fonde ŋgirpe bailkaŋen kumu kumu. Nuŋe gol papanimbi tumbraŋ kuennu katesena ta kuen ŋayo 2,200 kilomita. Tumbraŋ kuennu suŋgonu mbolnu kumu kumu.
REV 21:17 Eŋel nu fonde mbolnu katesena ta 66 mita. Sine taŋgo agaŋ kuennu katesewam tuku burkeg taŋamba nu burkina.
REV 21:18 Fonde ta ndame mayenu yaspermbi wakeiwanu. Tumbraŋ ta golmbi wakeiwanu. Gol ta glas taŋaŋ purfeŋnu ndo.
REV 21:19 Ndame 12 mbolŋge fonde minna ta ndame magenu uge liŋnu yeki yeki nyu naŋgine teŋenmba. Ande nyunu yasper. Ande ize ŋak nyunu safir. Ande kaukauk agat. Ande kambol ŋak emerald.
REV 21:20 Ande gurgur kaukauk katlisanu sardoniks. Ande gurgur karnelian. Ande kuloŋ ŋak krisolit. Ande kambol ŋak beril. Ande kuloŋ ŋak topas. Ande kambol ŋak krisopras. Ande yasin. Ande ametist. Ndame kame ta turŋaŋga ta mbolŋge fonde wakeinaig.
REV 21:21 Igog tiŋ sugo 12 tambi malaŋga wakeikinaig. Igog tiŋ ndindo malaŋga ndindo. Tumbraŋ tuku ndin ta gol glas taŋaŋ purfeŋnu ndo.
REV 21:22 Tumbraŋ ta mbolŋge Suŋgo Kuate Saŋgri Ŋayo nale Sipsip Fat ndoŋ minik tukunu kusem wande ande kaŋger ndawen. Nane nale kaŋgerka nale tuku nyu ndo kile-duŋgade.
REV 21:23 Kuate tuku kilŋa suŋgo tumbraŋ ta kilŋate le Sipsip Fat nu tumbraŋ ta tuku bulu minit. Ta tuku tumbraŋ ta ki le tambun kugatok.
REV 21:24 Taŋgo nane tumbraŋ ta tuku bulu mbolŋge lika minamŋgaig. Kilke tuku gabat sugo sugo ŋakmba naŋgine agaŋ ndende magenu kilmba tumbraŋ ta mbol prowamŋgaig.
REV 21:25 Mara mindek malaŋga ta talok minamŋgaig tukulke nda. Ta ndaŋam? Tumbraŋ ta furir kugatok.
REV 21:26 Kilke mbol mbal ŋakmba naŋgine wam magenu kilmba tumbraŋ ta mbol prowamŋgaig.
REV 21:27 Agaŋ kutur ŋak wam ŋule parak kade mbal yabri mbal nane ndo tumbraŋ ta sinam kine nda. Mbal abo ŋak minmba minam tuku Sipsip Fat tuku waŋe mbolŋge nyu ŋak minig ta naneŋge ndo sinam kaŋgaig.
REV 22:1 Kile eŋel nu maŋ kule nyumba minmba minam tuku ta ye tumyina. Kule ta glas taŋaŋ uge liŋnu ndo. Kule ta Kuate le Sipsip Fat tuku minyo mbili maditaknu kumnemŋge ndeka
REV 22:2 tumbraŋ ta tuku ndin taŋaŋ ŋgamu ŋgamu pinderka kinit. Kule make arŋeŋ ta mbolŋge ail alonu nyumba minmba minam tuku minig. Ail kame ta yar ndindo sinamŋge alowam 12-de tuku. Tambun mindek ail ta alowanu. Ail ta tuku waŋenu kilke mbol mbal guaze mage serkam tuku.
REV 22:3 Agaŋ ande Kuate nu kasurte ta tumbraŋ ta sinamŋge mine nda. Kuate le Sipsip Fat tumbraŋ ta kulatkuwaik le nuŋe piro mbal nu mbariŋamŋgaig.
REV 22:4 Nane Kuate kaŋgermba nuŋe nyu nane tuku tumail mbolŋge minamŋgaig.
REV 22:5 Tumbraŋ ta furir kugatok. Suŋgo Kuate nu nane kilŋaniŋguwa le nane taŋgo sugo nyu ŋak minmba minamŋgaig. Nane ki lam bulu tuku piro kugatok minamŋgaig.
REV 22:6 Kile eŋel maŋ sakina: Ye pasa kame saket te ye yabri ndaket. Son pasa tugusek ndo. Suŋgo Kuate nuŋe tuan taŋgo kame wamdus niŋgina sulumba wam kame mine minemba prowamŋgaig ta nuŋe piro mbal tumniŋgam tuku nu nuŋe eŋel kukulna.
REV 22:7 Nu teŋenmba sakate. Tane isap. Mine minemba ye prowamŋgit. Waŋe te tuku dir pasa ismba dubide mbal nane gare-garekamŋgaig ŋga sakate.
REV 22:8 Ye Yohanus yeŋge wam kame te ŋakmba kaŋgerka pasa isen. Ye ismba kaŋgeren sulumba eŋel ye tumyina ta nu mbariŋam tuku nu tuku kupe tugumŋge ndek truk kan.
REV 22:9 Ye taŋawen le nu ye sayina: Ne mbula. Ne, naŋe tira kame, tuan taŋgo kame, waŋe te mbolŋge pasa ismba dubide mbal ye tane tuku piro tuma ande. Kuate tuku nyu te-duŋga nu ndo mbariŋa ŋga sayina.
REV 22:10 Taŋamba nu maŋ ye sayina: Mine minemba wam kame te prowamŋgaig. Ne pasa te yabu ndaka ŋakmba isam tuku te-mayoka.
REV 22:11 Wam ŋaigonu kade mbal nane wam ŋaigonu lato lato kuwaig. Wamdus kutur ŋak mbal mata taŋamba ndo kuwaig. Wam magenu kade mbal nane wam magenu lato lato kuwaig. Kuate tuku mbal tiŋreknu minig ta nane mata maŋau tiŋreknu ndo lato lato kuwaig.
REV 22:12 Suŋgo nu teŋenmba sakate. Tane isap. Mine minemba ye prowamŋgit. Taŋgo nane wam ke likade ta ye lafunu kilmba prowamŋgit.
REV 22:13 Tugu palmbim tuku kugawam tuku ta yeŋge ndo tugu. Yeŋge ndo amboŋganu minet. Ŋgumne tukulanu ta mata yeŋge ndo ŋga sakate.
REV 22:14 Nane afu wam ŋaigonu kusreka naŋgine tawi minya magede ta nane gare suŋgo tamŋgaig. Kuate nu nane nyu niŋguwa le nane ail alonu nyumba minmba minam tuku ta kilmba nyumba minamŋgaig. Nane tumbraŋ ta tuku malaŋga sinam kaŋgaig.
REV 22:15 Kutur maŋau ke likade mbal, make le kuanye kade mbal, taŋgo pino ndoŋ fare fare unekade mbal, baleniŋgig mbal, yabri mbara kanunu mbariŋniŋgig mbal, yabri pasa sakade mbal ta ŋakmba tumbraŋ ta sinam kine nda.
REV 22:16 Suŋgo nu maŋ sakina: Ye Yesus yiŋe kuasmbi ŋakmba wam te saniŋgam tuku yiŋe eŋel kukulen le ne tugum prona. Ye David tuku ndare. Ye mafewam tuku kulu suŋgo ŋgina.
REV 22:17 Tukul Guwa le Sipsip Fat piyo nuŋe nale sakade: Ne prowa ŋgade. Nane pasa te isig mbal nane mata ne prowa ŋguwaig. Ande nu kule parawa ndeta nu Yesus tugum ilwa. Ima nu kule nyumba minmba minam tuku nzaliwa ndeta nu kule ta piya kugatok nyuwa.
REV 22:18 Tane waŋe te tuku dir pasa isig mbal ye riroŋ pasa satiŋgamŋgit. Ande nuŋe wamdusmbi pasa kise tuturmba sakuwa ta Kuateŋge waŋe te mbolŋge piti mine likade te lato mbolmba nu mbolŋge patikamŋgat.
REV 22:19 Ande nuŋe wamdusmbi pasa te afu kile-sikuwa ta Kuateŋge nu pitaiwa le Kuate tuku tumbraŋ ail nyumba minmba minam tuku ye waŋe te mbolŋge tugu bitekŋget te kaŋgerke nda.
REV 22:20 Suŋgo nu pasa kile-mayokkate te nu sakate: Ye siŋka mine minemba prowamŋgit ŋgate. Ese. Suŋgo Yesus, ne prowa.
REV 22:21 Suŋgo Yesus nu nuŋe mbal ake sinaŋ make patikuwa. Son.
