GEN 1:1 Ŋ camba, Kooh fer eel ci na kehƴi.
GEN 1:2 Kehƴi nikee hulang, wa nikka ɓarang. E ñuus muuree masma, te Fuuɗsiŋ Kooh seree ŋ ɗafuk wa.
GEN 1:3 Kooh woosa ne : « Wa wiisaat ! » Wa wiissa.
GEN 1:4 A hotta ne siñaari baahiɗ, a nistohha siñaari na ñuusi.
GEN 1:5 A teekka siñaari "noh", a teekka ñuusi "wek". Niin raakka, ɓaaɓ raakka, wa nikka mbeha ɗeɓ.
GEN 1:6 Wa weem coot, Kooh woosa ne : « Raɗsuk raakaat ŋ harmban masuɓ ci, ne wa nistoh masuɓ na masuɓ. »
GEN 1:7 A haɓiɗta raɗsuki. A nistohha masmi ŋ ooɓ raɗsuki na masma ŋ ɗafka. Te wa nikohha ɗaa.
GEN 1:8 A teekka raɗsuki "eel ci". Niin raakka, ɓaaɓ raakka, wa nikka mbeha kanakɗoh.
GEN 1:9 Ŋ finho ineem, Kooh woosa ne : « Masmi ŋ ooɓ eel ci nangɗukohaat ɗisik yino po keheƴ suyiɗ pul. » Te wa nikohha ɗaa.
GEN 1:10 A teekka ɓaki suyɗi "keheƴ", a teekka masmi nangɗukohɗi "cookom". A hotta ne wa baahiɗ.
GEN 1:11 Ngaŋ woo keem, Kooh woyissa ne : « Kehƴi riifaat na in ci na paare : paangiici ɓay tisoh, na kidig ci na ñamse, kidig nu nik na rimiŋ wa na tisohiŋ wa ŋ ɗooƴi, ŋ findi mandohaaɗiŋ wa, ŋ kehƴi. » Te wa nikohha ɗaa.
GEN 1:12 Kehƴi paarra paangi ɓayiɗ tisoh findi mandohaaɗ ciŋ ca, kidig ci na rime findi mandohaaɗ ciŋ ca, waa nu nik na tisohiŋ wa. A hotta ne wa baahiɗ.
GEN 1:13 Niin raakka, ɓaaɓ raakka, wa nikka mbeha kaahayɗoh.
GEN 1:14 Wa mbeheem coot, Kooh woosa ne : « Ngaŋ raɗsukiŋ eel ci, wa raakaat in ci raak siñaar, ne ca nistoh noh na wek, ca teeɓoh jamano na mbeh na kiis.
GEN 1:15 Ŋ raɗsukiŋ eel ci, ca nikaat siñaar ne ca siñaariɗ kehƴi. » Te wa nikohha ɗaa.
GEN 1:16 Kooh haɓiɗta siñaar kanak yakak, wi yakki ne wa adgoh noh, wi ƴini ne wa adgoh wek. A haɓiɗta yit hor ci.
GEN 1:17 A seriɗta ca ŋ raɗsukiŋ eel ci ne ca siñaariɗ kehƴi,
GEN 1:18 ne ca adgoh noh na wek, ca nistoh siñaar na ñuus. A hotta ne wa baahiɗ.
GEN 1:19 Niin raakka, ɓaaɓ raakka, wa nikka mbeha nikiisɗoh.
GEN 1:20 Ŋ woo keem, Kooh woyissa ne : « Ngaŋ masuɓ ci, cuurund na inaama wiiriis aastiɗohaat, sel pundaat ŋ eel ci, ŋ ɗafuk kehƴi. »
GEN 1:21 Ŋ ineem, a ferra ɗoopaat ci yakak ci ŋ cookmi, na inaamaaci na huƴe, ca weƴee jen ŋ ɗooƴ masuɓ ci. A ferra ca ŋ findi mandohaaɗ ciŋ ca. A ferra yit in ci raak paɓ jen, findi mandohaaɗ ciŋ ca. A hotta ne wa baahiɗ.
GEN 1:22 A barke'iɗta ca, an : « Nikaat ɓasloh, rimaatɗohaat, riifɗaat masmiŋ cookmi, te yit, sel ci rimaatɗoh ŋ kehƴi. »
GEN 1:23 Niin raakka, ɓaaɓ raakka, wa nikka mbeha yatuusɗoh.
GEN 1:24 Wa weem coot, Kooh woosa ne : « Kehƴi pulɗaat inaama findi mandohaaɗ ciŋ ca, ɗoopaat ci raakan heɗ, na ci raakanɗi heɗ, na inaama ƴin findi mandohaaɗ ciŋ ca. » Te wa nikohha ɗaa.
GEN 1:25 A ferra ɗoopaat ci raakanɗi heɗ findi mandohaaɗ ciŋ ca, a ferra ci raakan heɗ findi mandohaaɗ ciŋ ca, a ferra inaamaaci ƴin ci ŋ kehƴi jen findi mandohaaɗ ciŋ ca. A hotta ne wa baahiɗ.
GEN 1:26 Ngaŋ woo keem, a woyissa ne : « Ɓoo haɓɗaat ɓo' ŋ ñaamaariŋ ɓoo, findi mandohaaɗiŋ ɓoo, ne ɓa adgoh cuurund ciŋ cookmi, na sel ciŋ eel ci, na ɗoopaat ci, ne ɓa adgoh kehƴi jen, na in ci na yoonde ŋ kehƴi. »
GEN 1:27 Kooh ferra ɓo' ŋ ñaamaariŋ ɗe. Ngaŋ ñaamaariŋ Kooh, a ferra ɓa, ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 1:28 A barke'iɗta ɓa, a woosa ɓa ne : « Ɓaslaat, rimaatɗohaat, riifɗaat kehƴi, minaat kehƴi jen, adgohaat cuurund ciŋ cookmi, na sel ciŋ eel ci, na in ci na yoonde ŋ kehƴi jen. »
GEN 1:29 Kooh dokkissa, woosa ɓa ne : « Ɓayaat, ŋ on ɗu paangi nu nik ne weɗi ŋ kehƴi jen, na kidig nu amboh rim na tisohiŋ wa ɗah. Ca nik pesohaaciŋ ɗu. »
GEN 1:30 Kooh woosa ne : « Ɗoopaat ciŋ kehƴi, sel ci na punde, in ci na yoonde ŋ kehƴi, in ci na iike jen, ŋ on ca ne, ca pesoh paangi iiri. » Te wa nikohha ɗaa.
GEN 1:31 Kooh hotta in ci a ƴut haɓiɗ jen, ca baahha lool. Niin raakka, ɓaaɓ raakka, wa nikka mbeha yasna-yino'ɗoh.
GEN 2:1 Eel ci na kehƴi, na in ci ñimniɗ ci tumu nga, reehoh feru ɗaa.
GEN 2:2 Ŋ mbeha yasna-kanakɗoh, Kooh iɗsiɗukka, raak ɗe mitɗiɗ pangkaŋ ɗe.
GEN 2:3 Weɗ tah po Kooh barke'iɗta mbehi yasna-kanakɗoh, a hooliɗtaa wuu ce, laam a iɗsiɗuk nga, wi a ƴut fer in ci jen.
GEN 2:4 Naandsukiŋ feriŋ eel ci na kehƴi weɗi weem. Wa Nikiɗi Kooh feree kehƴi na eel ci,
GEN 2:5 ali kidig raakeeɗi paaɗ ŋ bilaf fi, te ali paangi puleeɗi ndoom, laam raak Nikiɗi Kooh toɓɗi ŋ kehƴi, te ɓo' raakeeɗi ne a guur merhey mi.
GEN 2:6 Hondohɗi masuɓ puleeɗa ŋ kehƴi te wa iiri'ɗeeɗa kehƴi jen.
GEN 2:7 Ŋ jamanoonaam, Nikiɗi Kooh mahha ɓo' na merhey miŋ kehƴi, a fuuɗissa ngaŋ kiñin kaŋ ɗe iik kipes, jaarra a nikka pesoh.
GEN 2:8 Raak, Nikiɗi Kooh haɓɗeen nguuk, ŋ pulohaaɗ-noh, ngaŋ Eden, a ɓekka ɓoya a mahee nga.
GEN 2:9 A paariɗta kidig nu nik ŋ merhey ma, ca moɗta ŋ has, ca neɓpa ñamu, te ngaŋ leernaŋ nguuka, a paariɗta kidgaŋ kipes ki na kidgaŋ inhisoh baahiɗ na baahaaɗi.
GEN 2:10 Cul puleeɗa ŋ Eden, wa iiri'ɗeeɗa nguuka, wa pulohee ndeem, wa salla sal nikiis.
GEN 2:11 Sala ɗeɓ teeksee Pison, wa wileen ŋ kur kaŋ Hawiilaa jen, ɗiska urus raake ;
GEN 2:12 ursaŋ kur keem, wa nikee koceet, ndeem raakee makndi eeñɗohaani na woyse badoolah na pemeeni na woyse sooham.
GEN 2:13 Sala kanakɗoha teeksee Gihon, wa wilee wil kur kaŋ Kuus jen.
GEN 2:14 Sala kaahayɗoha teeksee Tigar, wa nupɗee ŋ pulohaaɗ-nohaŋ Assuur. Sala nikiisɗoha nikka Ewfaraat.
GEN 2:15 Ŋ ineem, Nikiɗi Kooh ɓayya ɓoya, a tummba ɗe guuroh na niiɗohaŋ nguukaŋ Eden.
GEN 2:16 A huflukka ɗe ne : « Fu miniɗ ñam rim ciŋ kidig ciŋ nguuki jen.
GEN 2:17 Waaye kidgiŋ inhisoh baahiɗ na baahaaɗi, fu heyɗi ñame nga, laam mbaɗna fu ñaman nga ɗah, fu hey kaane fut ! »
GEN 2:18 Wa weem coot, Nikiɗi Kooh woosa ne : « Ɗaay kiik ce baahɗi ngaŋ ɓo'. Ŋ hey ɗe haɓɗiɗe ɓaatɗohoh yi min kerhiɗoh na ɗe. »
GEN 2:19 Ŋ ineem, raak Nikiɗi Kooh maheen na merhey ɗoopaat ci jen, na sel ci pundoh ci jen, a kommba ɓoya ca, ne a kerah findi yeem teekan ca ; yaa nu nik hey ɓeeɗkasse findi ƴaara na hee ɗe teeke.
GEN 2:20 Wa a kom ɓoya ca, ɓoya feriɗta ca tiik jen, ɗoopaat ciŋ kahan ci, sel ci pundoh ci, na ɗoopaat ciŋ nduufi. Waaye a yi, a hotiɗɗi haf ce ɓaatɗohoh yi min kerhiɗoh na ɗe.
GEN 2:21 Ŋ ineem, Nikiɗi Kooh pani'iɗta ɓoya, a neehha neeh nooɗiɗ. A nihissa ƴoh yino ngaŋ lah-fisaaraŋ ɗe, a rannga ɗiska na neh.
GEN 2:22 Nikiɗi Kooh ɓayya ƴoha a nihsoh ŋ ɓoya weem, a mahha ɓitiɓ naa, a kommba ɓoya ɗe.
GEN 2:23 Wa ɓoya hot ɗe, a ƴeella, a woosa ne : « Waasii, yii a ƴohiŋ ƴoh ciŋ ngo na nehiŋ nehiŋ ngo ! Ɓoyii teeksan ɓo' ɓitiɓ, laam a kooɗohu ŋ ɓo' ƴaar. »
GEN 2:24 Wa taamboh ɗaa po, ƴaar hey saɓsukohe na yaay na baab, a ŋoɗ ŋ ɓitiice, ɓa nik faan yino.
GEN 2:25 Te wa nikka ne ɓeɗ ɓi kanak ceem, ƴaara na ɓitiice, ɓa nikee faan ɓarang te ɓa supkeeɗi nga.
GEN 3:1 Waam, e iiñ uupee ñaañ ŋ ɗoopaat ciŋ nduufi Nikiɗi Kooh fere ; iiña woosa ɓitɓa ne : « Andi wa keeh ne, e Kooh woo ne, ɗu joyɗi ñam ali rim kidig, ŋ kidig ci ŋ ɗooƴ nguuki ? »
GEN 3:2 Ɓitɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo miniɗ ñam rim ciŋ kidig ci ŋ nguuki.
GEN 3:3 Waaye ini kaɗ ŋ rim ciŋ kidgi ŋ leerniŋ nguuki, Kooh woo ne ɓoo kanaat ca ñam, ɓoo kanaat ca sah reɓ wala ɓoo hey kaane fut. »
GEN 3:4 Iiña loffa ɗe ne : « Muk, ɗu heyɗi kaane.
GEN 3:5 Kooh inah inah ne, ɗu ñama ɗah, liiɓohaaciŋ ɗu hey rangsuke, ɗu hey inhisohe baahiɗ na baahaaɗi findiice. »
GEN 3:6 Ɓitɓa marakka rim caŋ kidga, a hotta ne ca moɗiɗ ŋ has, ca mandiɗ na ini neɓ, te ca maɗaah ñamu ne ca rangis liiɓoha. A ɓeennda nga, a ñammba, a nammba eɗ ƴaar ce raak ɗe nga, yeem ñammba.
GEN 3:7 Ŋ ɗiska ɗiska liiɓohaacaŋ ɓa rangsukka, weɗ ɓa inhiskoh kotii ne ɓa tas ɓarang ; ɓa ɓayya ɓi saaf mbaɗet, ɓa tokɗohha ca, ɓa kenukka ca.
GEN 3:8 Wa noha soos po puuɗsa ef-efɗeeɗa, ɓoya na ɓitiice kerahha Nikiɗi Kooh wileeɗa ŋ nguuka, ɓa ɗembeeɗa ɗe ŋ kidig ca.
GEN 3:9 Nikiɗi Kooh ɓeeɗukka ɓo', a woosa ɗe ne : « Fu ŋ nde ? »
GEN 3:10 A loffa ɗe ne : « Ŋ kerah ɗa kerah ŋ ɗooƴ nguuki, ŋ tiitta, weɗi ŋ ɗasɗukoh ɗa laam ŋ tas ɓarang. »
GEN 3:11 Nikiɗi Kooh woosa ɗe ne : « Moo, ya ɓa woo ɗa ne fu tas ɓarang ? Fu ñam ŋ kidgi ŋ sangohee ɗa e ? »
GEN 3:12 Ɓoya woosa ɗe ne : « E ɓitɓi fu ambsoh ho na ɗe, a yi eɗ to ŋ rim ciŋ kidgi, ŋ ñammba. »
GEN 3:13 Nikiɗi Kooh woosa ɓitɓa ne : « Wee ɓek ɗa ŋ ineem ? » Ɓitɓa woosa ɗe ne : « E iiñi ñaañoh ho po ŋ ñammbaa. »
GEN 3:14 Nikiɗi Kooh woosa iiña ne : « Ŋ ini fu tum weem, ŋ alkiɗ ɗa ngaŋ ɗoopaat ciŋ kahan ci na ciŋ bilaf fi jen, fu na hee hey faske te fu genan melemsuk ŋ muniŋ merhey mi ngaŋ kipes kiŋ ɗa jen.
GEN 3:15 Ŋ hey ɓeke sangtiɗoh ŋ harmban fu na ɓitɓi na harmban ɓi na hee rimkohe nga ɗa na ɓiŋ ɗe. Ɓi rimkohan nga ɗe hey pooke hafiŋ ɗa te fu ɗoɓan ɓa ŋ patang kot. »
GEN 3:16 A nammba woo ɓitɓa ne : « Ŋ hey tume po, fu nik rook ɗah, fu laay miskiɗ, te fu ɓaslan ngaŋ miskiɗ. Fu hey ɗiiɗke ŋ ƴaar fu, waaye a yi yilfan ɗa. »
GEN 3:17 A hannda woo ƴaara ne : « Fu kerhiɗ woo kiŋ ɓitiifu po fu ñamiɗ ŋ kidgi ŋ sangohee ɗa, fu tahiɗ po merhey mi alkuuɗ, ŋ kipes kiŋ ɗa jen fu hey yaaɓe ne fu han raak pesoha ŋ kehƴi.
GEN 3:18 Wa hey paare ñapir na paangi raakiɗ rup te fu na hee hey guure kotii ne fu ñam.
GEN 3:19 Fu pesohan opiŋ ɗa po mbaɗna fu dokkan ŋ kehƴi fu puloh. Laam fu haɓɗohu merhey te fu dokkan ŋ merhey mi. »
GEN 3:20 Ŋ ineem ƴaara teekka ɓitiice Aawa (pesohi). Laam a yi yaayiŋ ɓooɓi na pese jen.
GEN 3:21 Nikiɗi Kooh haɓɗiɗta Aadama na ɓitiice kulɓa und, a ɓekiɗta ɓa ca.
GEN 3:22 A woosa ne : « Ŋ ɗiski wa nik ndii, ɓo' inhisohiɗ baahiɗ na baahaaɗi findi ɓoo ; a joyɗi ɓeen kotii ŋ rim ciŋ kidgi na onohe kipes, a joyɗi ca ñam po kipes kiŋ ɗe kee nika po faw. »
GEN 3:23 Nikiɗi Kooh puliɗta ɗe ŋ nguuka ŋ Eden ne a guur merhey mi a mahohu.
GEN 3:24 Wa a aañ ɓo', a ɗaakka ŋ pulohaaɗ-nohaŋ nguuka, niiɗoh ci na woyse seruben na ndang yongkaah wi na mbiliirke ɓak nu ɓak ne ɓa sangoh waasa kaɗ ŋ kidga na onohe kipes.
GEN 4:1 Ŋ finho ineem Aadama hunnda na ɓitiice Aawa, yeem ammba rook po a ɓasilla, a teekka kuɓka Kayin. A yi Aawa, a woosa ne : « Ŋ ɓaatɗohiŋ Nikiɗi ŋ raakiɗ ɓo' ƴaar. »
GEN 4:2 A raakissa kuɓu ƴaar wiiriis teeku Abel, taambɗoh Kayin. Abel nikka niiɗoh, Kayin nikka guuroh.
GEN 4:3 Wa kaɗoh kaɗoh po Kayin ɓayya ŋ in ca a guure, a puliɗta seeƴkaah wuu Nikiɗi.
GEN 4:4 Abel nammba ɓay ŋ saaw caŋ gat caŋ ɗe, a puliɗta seeƴkaah ngaŋ sepet caŋ mbaal ca uupee fayum. Ŋ ineem Nikiɗi neɓuusa ŋ Abel, a teyɗukka ina a eɗoh,
GEN 4:5 waaye a neɓuuɗi ŋ Kayin na ina a eɗoh. Ineem ɓekka Kayin aay-keeñ miskiɗ, a ñuusɗukka.
GEN 4:6 Nikiɗi meekissa ɗe ne : « Fu ayruk ye po fikiiriŋ ɗa mannda an ?
GEN 4:7 Tumohaaɗiŋ ɗa baah ɗah, fu hey teyɗukɗasse ; fu tumɗi baahiɗ ɗah, bakaaɗi weɗi wii raɗukka ŋ nguɓu tuuƴ fu na sekee ɗa, ne wa yilif ɗa, te ya fu joya min. »
GEN 4:8 Waaye, Kayin woosa taambɗoh ce ne ɓa kaɗ yohon ca. Wa ɓa nik ŋ yohon ca, Kayin soonnga Abel, a appa ɗe.
GEN 4:9 Ɗekka po Nikiɗi meekissa ɗe ne : « Kayin, a nde taambɗoh fu Abel ? » A loffa ɗe ne : « Ŋ inahɗi kat, ñam na niiɗee ɗe haa. »
GEN 4:10 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Fu haɓiɗ ye an ? Ŋ kerhiɗ ñif miŋ taambɗoh fu looƴkohha kehƴi po nga so ne wa wirndukɗu.
GEN 4:11 Fu alkuuɗ po merhey mi faɗiɗ ɗa, laam ya fu aniɗa ñif miŋ taambɗoh fu fu aam.
GEN 4:12 Fu guuris merhey mi ɗah, wa eɗissanɗi ɗa in. Fu na hee hey wiltiɗohe ŋ kehƴi, fu genanɗi ɗisik yino. »
GEN 4:13 Kayin woosa Nikiɗi ne : « Ini fu deg go ɓitootiɗ lool po ŋ antalɗaa.
GEN 4:14 Woti fu aañiɗ to ŋ merhey mi an e ? Ŋ hotiɗ ne ŋ hey ɗa use, mi na hee hey wiltiɗohe ŋ kehƴi, ŋ genanɗi ɗisik yino po ɓo' nu hot to ɗah, a ap po. »
GEN 4:15 Nikiɗi woosa Kayin ne : « Kon, ɓo' nu ap ɗa ɗah, fu hey wirndukɗasse waas yasna-kanak. » A waakiɗta Kayin inhisoha, ne ɓo' nu hot ɗe ɗah, a apuu ɗe.
GEN 4:16 Wa taambohha ɗaa, Kayin kaɗta gena kur ka na woyse Nood, ŋ pulohaaɗ-nohaŋ Eden, a ussa Nikiɗi.
GEN 4:17 Kayin hunnda na ɓitiice, yeem ammba rook po a ɓasilla, a teekka kuɓka Henok. Kayin yippa kur-taah, a teekkaa ngaŋ kuɓkiŋ ɗe Henok.
GEN 4:18 Henok nikka baabiŋ Irad, Irad nikka baabiŋ Mehuya'el, Mehuya'el nikka baabiŋ Metusa'el, Metusa'el nikka baabiŋ Lemek.
GEN 4:19 A yi Lemek, a ɓayya ɓitiɓ kanak, yi koc na woyse Aada, yi kanakɗoh, Silla.
GEN 4:20 Aada a yi rim Yabal, baab-caaciŋ ɓi na gene ŋ ɗiip ci, niiɗe gat ci.
GEN 4:21 Taambɗoh ce ƴaar, ya teekse Yuubal, a yi baab-caaciŋ halmoh ci na mbiiɓoh ci.
GEN 4:22 Silla, ɓitɓiŋ ɗe yinoora, rimmba Tubal-Kayin, sisɓi na tiɓe moos na tiwiñ. Tubal-Kayin raakeen taambɗoh ɓitiɓ teeku Naama.
GEN 4:23 Lemek woosa ɓitiɓ ciŋ ɗe ne : « Ee, ɗu ɓi ɓitiɓ ciŋ ngo, Aada na Silla, Sikɗukaat woo kiŋ ngo. Heeh, sikɗukaat to, ɗu ɓi ɓitiɓ ciŋ Lemek. Ƴaar gaañiɗ to, ŋ appa ɗe, Komaaki ɓuurra so, ŋ boommba ɗe.
GEN 4:24 Te nik ne e Kayin na hee wirndukɗasse waas yasna-kanak ne a apu ɗah, cam ! Lemek na hee wirndukɗasse waas ndaŋkiyaah-yasna-kanak na yasna-kanak (77) ! »
GEN 4:25 Aadama hunisseen na ɓitiice, a ambissa rook, a raakka kuɓu ƴaar, Aawa teekka ɗe Set, laam a woyee ne : « Kooh oniɗ to kuɓu wiiriis, yi na hee namsiɗe Abel, yi Kayin ap. »
GEN 4:26 Set nammba raak kuɓu, a teekka ɗe Enos. Ŋ jamanoocaam, weɗ ɓa camboh ɓeeɗkoh Kooh ŋ tiikiŋ Nikiɗi.
GEN 5:1 Inii weɗ naandsuku ŋ Aadama na ɓi rimkoh nga ɗe. Wa Kooh na fere ɓo', a fer ɓa ŋ mandohaaɗiŋ ɗe haf ce.
GEN 5:2 A yi Kooh a ferra ɓa ƴaar na ɓitiɓ a barke'iɗta ɓa, a teekka ɓa ɓo' ŋ noha mbaɗi.
GEN 5:3 Wa Aadama pes kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (130), a raakka kuɓu ƴaar ya ɓay mandohaaɗaŋ ɗe na ñaamaaraŋ ɗe, a teekka ɗe Set.
GEN 5:4 Ŋ finho raakuukaŋ Set, Aadama pesiɗ kiis teemet-yasna-kaahay (800) te a raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:5 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (930).
GEN 5:6 Wa Set pes kiis teemet na kiis yatuus (105), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Enos.
GEN 5:7 Ŋ finho raakuukaŋ Enos, Set pesiɗ kiis teemet-yasna-kaahay na kiis yasna-kanak (807). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:8 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak (912).
GEN 5:9 Wa Enos pes kiis ndaŋkiyaah-yasna-nikiis (90), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Kenan.
GEN 5:10 Ŋ finho raakuukaŋ Kenan, Enos pesiɗ kiis teemet-yasna-kaahay na kiis ndaŋkiyaah na kiis yatuus (815). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:11 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis yatuus (905).
GEN 5:12 Wa Kenan pes kiis ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Mahalal'el.
GEN 5:13 Ŋ finho raakuukaŋ Mahalal'el, Kenan pesiɗ kiis teemet-yasna-kaahay na kiis ndaŋkiyaah-nikiis (840). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:14 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis ndaŋkiyaah (910).
GEN 5:15 Wa Mahalal'el pes kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino na kiis yatuus (65), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Yered.
GEN 5:16 Ŋ finho raakuukaŋ Yered, Mahalal'el pesiɗ kiis teemet-yasna-kaahay na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (830). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:17 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-kaahay na kiis ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na kiis yatuus (895).
GEN 5:18 Wa Yered pes kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino na kiis kanak (162), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Henok.
GEN 5:19 Ŋ finho raakuukaŋ Henok, Yered pesiɗ kiis teemet-yasna-kaahay (800). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:20 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino na kiis kanak (962).
GEN 5:21 Wa Henok pes kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino na kiis yatuus (65), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Matusalem.
GEN 5:22 Henok hunee na Kooh. Ŋ finho raakuukaŋ Matusalem, a pessa ŋ ineem kiis teemet-kaahay (300). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:23 Ina a pes jen wa kiis teemet-kaahay na kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino na kiis yatuus (365).
GEN 5:24 Henok hunee na Kooh po a hotissuuɗi laam Kooh rapiɗ ɗe rapiɗ ŋ serooce.
GEN 5:25 Wa Matusalem pes kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis yasna-kanak (187), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Lemek.
GEN 5:26 Ŋ finho raakuukaŋ Lemek, Matusalem pesiɗ kiis teemet-yasna-kanak na kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis kanak (782). A raakisseen ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:27 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino na kiis yasna-nikiis (969).
GEN 5:28 Wa Lemek pes kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis kanak (182), a raakka kuɓu ƴaar.
GEN 5:29 A teekka ɗe Noohin te a woosa ne : « Ŋ alki Nikiɗi aluk kehƴi wii, yii a yi na hee eɗfiɗe coonaaniŋ ɓoo ŋ pangki. »
GEN 5:30 Ŋ finho raakuukaŋ Noohin, Lemek pesiɗ kiis teemet-yatuus na kiis ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na kiis yatuus (595). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 5:31 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-kanak na kiis ndaŋkiyaah-yasna-kanak na kiis yasna-kanak (777).
GEN 5:32 Wa Noohin pes kiis teemet-yatuus (500), a raakeen kuɓu kaahay, Sem na Haam na Yaafet.
GEN 6:1 Wa ɓo' ci camb ñimin ŋ adinaani, te ɓa raakka ɓi komaaki cafaƴ,
GEN 6:2 safaal ca hotta ne cafaƴ caŋ ɓo' ca moɗiɗ, ɓa ɓayya ɓitiɓ ngaŋ ɓi neɓ ɓa nga ɓa.
GEN 6:3 Ŋ ineem, Nikiɗi woosa ne : « Ŋ heyɗi faɗisse ɓo' a maañ na iiki ŋ tum nga ɗe, laam a huf dong. Hutiiniŋ kipes kiŋ ɗe hey nike kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kanak (120). »
GEN 6:4 Ŋ jamanoocaam, wa raakeen ɓi puŋkal ŋ kehƴi, te ɓa raakisseen. Ɓeem ɓeɗ nikee jalmbaaca ɗeɓgaan te tiik ciŋ ɓa kerhuuɗ. Ɓa rimkohee ngaŋ safaal ca na cafaƴ ca.
GEN 6:5 Nikiɗi hotta ne ɓooɓa nikee ŋ kehƴi uupee nga uup añaand, te keeñ caŋ ɓa genee ɓa yurhiɗ ngaŋ in moɗaaɗi.
GEN 6:6 A raakka aay-keeñ nga, inwaaso ammba ɗe ŋ feri a fer ɓo' ŋ kehƴi.
GEN 6:7 A woosa ŋ haf ce ne : « Ŋ hey ɗumbe ɓooɓi ŋ fer, ŋ hooliɗ ɓa ŋ kehƴi, ŋ faɗanɗi sah ɗoopaat ci, yakak na ƴin, po sel ci ; laam inwaaso ambiɗ to ŋ feri ŋ fer ca. »
GEN 6:8 Waaye Nikiɗi baahoheen Noohin.
GEN 6:9 Inii weɗ naandsuku ŋ Noohin. Noohin a nikee ɓo' yurhiɗ ngaŋ ɓooɓaŋ jamanoonaŋ ɗe, te a hunee na Kooh.
GEN 6:10 Noohin raakeen kuɓu ƴaar kaahay, Sem, Haam, na Yaafet.
GEN 6:11 Ɓooɓa genee ŋ kehƴi nikee yahrukohiɗ, te wa muuƴeeɗi Kooh, te ɗisik nu ɗisik raakeen tumohaaɗ moɗaaɗi.
GEN 6:12 Kooh marakka, a hotta ne kehƴi yahrukohiɗ laam, e pesiɗ ci hotkang jen nikee tumoh in moɗaaɗi.
GEN 6:13 Ineem tahha po Kooh woosa Noohin ne : « Ŋ ambiɗ ne ŋ hey ɗumbe ɓooɓi jen sagu riifɗi ɓa riifiɗ Adina na tumohaaɗ moɗaaɗi. Ŋ hey ɓa ɗumbe na kehƴi.
GEN 6:14 Waaka kidig ndengiɗ, fu haɓɗiɗ haf fu in mand na wahnde yakak, wa min teembeer findi gaal. Wa raakaat ɓi tuuƴ, fu reefa godirong ŋ ɗooƴi na finhoori.
GEN 6:15 Fu na hee wa haɓɗohe an : Hutiiniŋ wa nikaat saangal teemet na saangal ndaŋkiyaah-yatuus (150), angiini nik saangal ndaŋkiyaah-kanak na saangal yatuus (25) te njooliini nik saangal ndaŋkiyaah na saangal yatuus (15).
GEN 6:16 Fu heya waakɗe kunoha, harmban wa na gaali nikaat suung yino. Fu heya haɓɗiɗe yahndeer ŋ hambuusiŋ wa, gaali raak nikoha kaahay, ŋ yoorɗi, ŋ leerni na ɗafki.
GEN 6:17 Ini kaɗ nga so, ŋ hey bembe kehƴi na masuɓ ne ŋ ap in nu na iike nga ɗah ; in nu nik ngaŋ kehƴi ɗah, a hey kaane.
GEN 6:18 Waaye ŋ hey ambtiɗohe na ɗa. Fu hey aase ŋ ɗooƴ gaali na ɓitiifu na kuɓuuciŋ ɗa kaahay ci na ɓitiɓ ciŋ ɓa.
GEN 6:19 Fu hey name ɓek ŋ gaali heet ɗoopaat nu nik ngaŋ kehƴi ɗah, naar yino na riɓ yino ne ca min muc na ɗa.
GEN 6:20 Heet ciŋ ɗoopaat ci hey haye kanak kanak, sel ci na ɗoopaat ciŋ kehƴi, yakak na ƴin jen hey haye, ne ca min muc.
GEN 6:21 Fu nak, ɓayndoha kañam nu nik, fu ɓek nga, fu raak pesoha, fu na ca. »
GEN 6:22 Noohin haɓɗohha in ceem jen ɗaa, findi Kooh nakohee ɗe wa.
GEN 7:1 Wa ineem raak, Nikiɗi woosa Noohin ne : « Aasa ŋ ɗooƴ gaali, fu na ɓi kahan fu laam, ŋ hot ɗa dong yurhiɗ ngaŋ ɓooɓiŋ jamanooniŋ ɗa.
GEN 7:2 Ɓayndoha ŋ ɗoopaat ci hooliɗ ci, riɓ yasna-kanak na naar yasna-kanak, na ci hoolaaɗiici, riɓ yino na naar yino,
GEN 7:3 na sel ci, riɓ yasna-kanak na naar yasna-kanak ; ne cuuɓ ciŋ ca min ris ŋ kehƴi.
GEN 7:4 Laam, ndii na neeh yasna-kanak, ŋ hey toɓe toɓ yakak, ini ree neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40). Ŋ ɗumb in ci ŋ fer na iike ŋ kehƴi jen. »
GEN 7:5 Noohin tumohhaa ɗaa, findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
GEN 7:6 Wa Noohin raak kiis teemet-yasna-yino (600), weɗ masuɓ riifɗoh kehƴi.
GEN 7:7 A aaseen ŋ ɗooƴ gaala, a yi na ɓitiice na kuɓuuciŋ ɗe kaahay ci na ɓitiɓ ciŋ ɓa, ne ɓa muc ŋ masma.
GEN 7:8 Ɗoopaat ci hooliɗ ci na ci hoolaaɗiici, sel ci na in ci ƴin ƴin ci na iike ŋ kehƴi jen,
GEN 7:9 ca raakeen Noohin ŋ gaala kanak kanak, naar na riɓ, findi Kooh woyohee wa.
GEN 7:10 Wa neeh ca yasna-kanak ca coot, masma cammba naaf kehƴi.
GEN 7:11 Weɗ kiis ka Noohin raakoh kiis teemet-yasna-yino (600), wa caɓna kanakɗoha raak neeh ndaŋkiyaah na neeh yasna-kanak (17). Mbaɗi, masma laayohngaana nikee ŋ ɗooƴ kehƴi, pookkaa ŋ ɗisik laayiɗ, wa baliɗta. Eel ci rangsukka, ca nameeɗa juur masuɓ ŋ kehƴi.
GEN 7:12 A toɓeeɗa noha na weka, ini ree neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40).
GEN 7:13 Mbaɗi, raak Noohin ŋ ɗooƴ gaala, na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci Sem, Haam na Yaafet, na ɓitiice na ɓitiɓ ciŋ kuɓuuciŋ ɗe.
GEN 7:14 Ɓa nikka ŋ ɗooƴ gaala na cuuɓ ciŋ ɗoopaat ci jen ; ciŋ bilaf fi na ciŋ kahan ci, in ci ƴin ƴin ci na iike ŋ kehƴi na sel ci.
GEN 7:15 In ci na iike jen raakka Noohin ŋ gaala kanak kanak,
GEN 7:16 naar na riɓ, findi Kooh woyohee wa. Ƴutta, Nikiɗi rannga buntaanaŋ gaala.
GEN 7:17 Toɓa yuurkeeɗa noha na weka ini ree neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40). Masma uupeeɗa nga rap po, wa meeɓpa gaala.
GEN 7:18 Wa ɓaatkeeɗa po, gaala teembeerra ŋ jola.
GEN 7:19 Wa uupeeɗa nga ɓaatuk po, wa onnda tangooca uupee ɗafuk jen.
GEN 7:20 Masma mirndohha kaɗ po, wa onnda tangooca ini ree saangal yasna-kanak.
GEN 7:21 In nu nik ne a iikeen ŋ kehƴi suyɗi ɗah, a kaaniɗ nga ; sel ca, ɗoopaat caŋ kahan ca na caŋ bilaf fa na in ca ƴin ƴin ca iikee ŋ kehƴi jen, kaaniɗ na ɓooɓa.
GEN 7:22 In nu nik ne a heɗ kiñin ŋ kehƴi suyɗi ɗah, a kaaniɗ.
GEN 7:23 In ca iikee ŋ kehƴi jen ceɗ Nikiɗi ambsoh, a ɗumbiɗta ca ; ɓo', ɗoopaat, in ca ƴin ƴin ca na sel ca. A faɗee Noohin dong na ɓa nikee na ɗe ŋ ɗooƴ gaala.
GEN 7:24 Wa ineem raak, masma rissa oniɗ kehƴi ini ree neeh teemet na neeh ndaŋkiyaah-yatuus (150).
GEN 8:1 Ina masma na raake neeh teemet na neeh ndaŋkiyaah-yatuus (150) ŋ kehƴi jen, Kooh ɗaakkoheen Noohin nof, a yi na ɗoopaat ca nikee na ɗe ŋ gaala. Weɗ a puuɗsoh ŋ kehƴi, masma haawsukeeɗa.
GEN 8:2 Wa pulohee ŋ ɗooƴ kehƴi na wa juurkohee ŋ eel ci, ca tufukka ; toɓa seekka.
GEN 8:3 Masma cooteeɗa ƴin ƴin ; ŋ finho neeh teemet na neeh ndaŋkiyaah-yatuus ceem (150), wa haawsukka kotii.
GEN 8:4 Mbaɗi, caɓna yasna-kanakɗoh raakee neeh ndaŋkiyaah na neeh yasna-kanak (17) ; gaala gaƴca ŋ tangooca ŋ Ararat.
GEN 8:5 Masma uupeeɗa nga haawsuk po ngaŋ mbeha koc ŋ caɓna ndaŋkiyaahɗoh, tangooca hotkeeɗa.
GEN 8:6 Wa degga neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40), Noohin rangissa palaŋteera a haɓɗiɗee gaala.
GEN 8:7 A tuuƴca ngaak-suur ŋ hara, yeem kaɗeeɗa hayeeɗa, po findi masma ŋiisoh.
GEN 8:8 Noohin nammba tuuƴ hoɗ ne a inah andi masma ŋiisiɗ.
GEN 8:9 Waaye a raakɗi ɗiski a yongan laam kehƴi riifeen na masuɓ, a dokukka. Noohin puliɗta yaah a ammba ɗe, a ɓekka ɗe ŋ ɗooƴ gaala.
GEN 8:10 A sekissa neeh yasna-kanak, a tuuƴissa hoɗa.
GEN 8:11 Na niina, a hayya na saaf oliiw as ŋ nguɓiŋ ɗe. Noohin inahha kotii ne masma haawsukiɗ ŋ kehƴi.
GEN 8:12 A ɓaatta sek neeh yasna-kanak a tuuƴissa hoɗa, yeem taalndiɗta, a dokkisɗi nga ɗe.
GEN 8:13 Kiis ka Noohin raakoh kiis teemet-yasna-yino na kiis yino (601), ŋ caɓna koc nga, ŋ mbeha adug nga, raak masma reehiɗ ŋ kehƴi. Noohin kunissa gaala, a marakka, a hotta ne kehƴi suyiɗ.
GEN 8:14 Wa caɓna kanakɗoh raak neeh ndaŋkiyaah-kanak na neeh yasna-kanak (27), raak kehƴi suyiɗ kong,
GEN 8:15 weɗ Kooh woyoh Noohin ne :
GEN 8:16 « Pula gaali, fu na ɓitiifu na kuɓuuciŋ ɗa na ɓitiɓ ciŋ ɓa ;
GEN 8:17 fu puliɗ cuuɓ ciŋ ɗoopaat ci nik na ɗa, ciŋ kahan ci na ciŋ bilaf fi, sel ci na in ci ƴin ƴin ci jen ; ca pasarkohaat, ca nikaat ɓasloh, ca rimaatɗohaat laayiɗ ŋ kehƴi. »
GEN 8:18 Noohin pulla gaala, na ɓitiice, na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci, na ɓitiɓ caŋ ɓa.
GEN 8:19 Ɗoopaat ca jen, na sel ca na in ca ƴin ƴin ca ; ca puleeɗa gaala cuuɓ cuuɓ.
GEN 8:20 Ƴutta, Noohin haɓiɗta seeƴkiɗoha haf ce ŋ Nikiɗi, a ɓayya ŋ ɗoopaat ca hooliɗ ca na ŋ sel ca hooliɗ ca, a hoomiɗta ca nga.
GEN 8:21 Wa eeñɗeem ree ŋ Nikiɗi, a neɓuusa nga, a woosa ŋ ɗooƴ ce ne : « Ŋ heyɗi alkisse kehƴi muk sagu ɓo'. Wa keeh ne ŋ kikomaakiikaŋ ɓa, weɗ keeñ ciŋ ɓa na cambohee ɓa hiir ŋ in moɗaaɗi ; ŋ heyɗi ɗumbɗisse in ci na pese ŋ kehƴi muk ŋ findi ŋ tumoha an.
GEN 8:22 Feeh kehƴi wii nga ɗah, in cii kurkohanɗi nga : sok na nguɗ, doh na soos, yuk na reh, noh na wek. »
GEN 9:1 Ŋ ineem, Kooh barke'iɗta Noohin na kuɓuuciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Nikaat ɓasil, rimaatɗohaat po ɗu riifiɗ kehƴi jen.
GEN 9:2 Ɗiski wa nik ndii ɗoopaat ciŋ kehƴi na sel ci na in ci ƴin ƴin ci ŋ kehƴi na cuurund ci, ca hey ɗu neƴƴohe laam, ŋ hey ca dege ŋ yaah ciŋ ɗu.
GEN 9:3 Findi kidig ci, in ci na pese te ca yoonde, ŋ eɗiɗ ɗu ca jen, ca kañam nga ɗu kotii.
GEN 9:4 Waaye ɗu heyɗi ñame sepet na kipes kiŋ wa, weɗ ne, na ñif miŋ wa.
GEN 9:5 Ñif miŋ ɗu, weɗ nam nik kipes kiŋ ɗu ; weɗ tah ɗoopaat mbaa ɓo' nu aam ñif ɓo' ɗah, ŋ hey ɗa wa taambe ; yaa nu aam ñif miŋ morom fu ɗah, ŋ hey ɗa wa meekse.
GEN 9:6 Ɓo' nu aam ñif ɓo' ɗah, wiŋ ɗa hey aamse ; laam Kooh fer ɓo' ŋ ñaamaariŋ ɗe.
GEN 9:7 Nikaat ɓasloh, rimaatɗohaat po ɗu riifiɗ kehƴi. »
GEN 9:8 Kooh woyissa Noohin na kuɓuuciŋ ɗe ne :
GEN 9:9 « Mi yii ambtiɗoh na ɗu na ɓi na hee rimkohe nga ɗu,
GEN 9:10 na in ci na pese na ɗu jen, findi sel ci na ɗoopaat ciŋ kahan ci na ciŋ bilaf fi, ceɗ ci pul na ɗu ŋ gaali na in ci na hee pese ŋ kehƴi jen.
GEN 9:11 Ambtiɗohiŋ ngo na ɗu, wa na hee nikohe an : Ŋ heyɗi boomisse kipes na masuɓ laayiɗ te masuɓ laayiɗ ɗumbissanɗi kehƴi. »
GEN 9:12 A hannda deg nga ne : « Inii weɗ na hee teeɓohe ambtiɗohiŋ ngo na ɗu, ɗu na in ci na pese na ɗu, gomal nu gomal.
GEN 9:13 Ŋ tumiɗ ñaangi-ñaangiiniŋ ngo ŋ eel ci weɗ ini na hee teeɓohe ambtiɗohiŋ ngo na ɓi kehƴi.
GEN 9:14 Ŋ nangɗoh eel ci ŋ ɗafki te ñaangi-ñaangiini pul ɗah,
GEN 9:15 ŋ hey naandsuke harmban ndo na ɗu na cuuɓ ciŋ ɗoopaat ci jen. Masuɓ laayiɗ ɗumbissanɗi heɗ kiñin ci.
GEN 9:16 Ŋ hot ñaangi-ñaangiini puliɗ ɗah, ŋ naandsuk ambtiɗohi ŋ ambtiɗoh po faw na in ci na pese ŋ kehƴi jen. »
GEN 9:17 Kooh woyissa Noohin ne : « Ini teeɓoh ambtiɗohiŋ ngo na ɓi kehƴi, weɗi weem. »
GEN 9:18 Kuɓuuciŋ Noohin ɓa puloh ŋ gaala nikee Sem na Haam yi baabiŋ Kanaan, na Yaafet.
GEN 9:19 Ɓeɗ ɓi kaahay cii, ɓeɗ caacuuciŋ ɓooɓiŋ kehƴi jen.
GEN 9:20 Noohin nikka guuroh, a yi koc guur reseñ.
GEN 9:21 Wa raakka mbeh, a annda ŋ biiñaŋ wa po a laarra, a wolsukka po a hoolla ŋ ɗooƴ ɗiipaŋ ɗe.
GEN 9:22 Haam, baabiŋ Kanaan, hotta ɗe tas-ɓarang ; a woosa taambɗoh caŋ ɗe kanak ca nikee ŋ hara wa.
GEN 9:23 Ŋ ineem, Sem na Yaafet ɓayya uuf, ɓa deggaa ŋ yuug caŋ ɓa, ɓa tiindeeɗa paa finho po ɓa reesa, ɓa ulla ɗe wa. Ɓa yurhiɗkoheeɗi na baab ɓa laam ɓa waaɗeeɗi ɗe hot tas-ɓarang.
GEN 9:24 Wa Noohin laarsuk, a inahha ini kuɓkiŋ ɗe ƴini tum,
GEN 9:25 a woosa ne : « Kanaan nikaat ñaami uup heefu ŋ ñaam ciŋ ɓaah ciŋ ɗe. »
GEN 9:26 A ɓaatta nga ne : « Nikiɗi Koohiŋ Sem, a yakɗaah ! Kanaan nikaat ñaamiŋ Sem !
GEN 9:27 Kooh ɓaataat saangniŋ Yaafet te a gen na Sem ŋ jam ŋ genohaacaŋ yeem. Kanaan namaat nik ñaamiŋ Yaafet. »
GEN 9:28 Ŋ finho toɓa yakka Noohin pesisiɗ kiis teemet-kaahay na kiis ndaŋkiyaah-yatuus (350).
GEN 9:29 A kaan wa a raak kiis teemet-yasna-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-yatuus (950).
GEN 10:1 Inii weɗ naandsuku ŋ kuɓuuciŋ Noohin : Sem, Haam na Yaafet na ɓi rimkoh nga ɓa. Ŋ finho masma ɗumbee kehƴi, ɓa raakeen ɓi kuɓu ƴaar.
GEN 10:2 Ɓi rimkoh ŋ Yaafet nikee : Goomeer, Maagoog, Maaday, Yaawaan, Tubaal, Mesek na Tiiraas.
GEN 10:3 Askenas na Riifat na Toogarma, ɓa puloh ŋ Goomeer.
GEN 10:4 Eliisa, Tarsis, Kitiim na Doodaanim pulohha ŋ Yaawaan.
GEN 10:5 Ɓi puloh nga ɓa, ɓeɗ genee huntiɗkohiɗ na cookmi, ɓa ɓaatkeeɗa. Ɓaa nu ɓaaheen peɗeem ɗah, ɓaahha kur ; ɓa gennda cuuɓ cuuɓ.
GEN 10:6 Ɓi rimkoh ŋ Haam nikee : Kuus, Misrayim, Puut na Kanaan.
GEN 10:7 Sebaa, Hawiilaa, Sabtaah, Ra'amaa na Sabtekaa puloh ŋ Kuus. Sabaa na Deedaan nammba puloh ŋ Ra'amaa.
GEN 10:8 Kuus a yi nam rim Nimrood, ƴaara koc nik jalmba kerhuuɗ ŋ kehƴi.
GEN 10:9 A nikee kaalsukoh yakak ŋ fiki Nikiɗi, po ɓa meeɗ woo ne : « Kaalsukoh yakak ŋ fiki Nikiɗi findi Nimrood. »
GEN 10:10 Kur-taah ca koc ŋ nguuraŋ ɗe ceɗ Baabel, Erek, Akkad na Kalne ngaŋ Sinyaar.
GEN 10:11 Nimrood puloh kur keem, a kaɗta Assuur a yippa kur-taah cii : Niniw, Rehobotiir, Kaalah
GEN 10:12 na Resen, kur-taaha yakka ŋ harmban Niniw na Kaalah.
GEN 10:13 Luud, Anaam, Lehaab, Naftuh, Patarus, Kasluh na Kaftoor puloh ŋ Misrayim. Ɓi puloh ŋ Kasluh, ɓeɗ rim Filistiici.
GEN 10:15 Kanaan saawkoh Sidoon, a degga Het nga.
GEN 10:16 Het a yi caaciŋ Yebuus ci, Amoor ci, Girgaas ci,
GEN 10:17 Hiw ci, Arkaaci, Sin ci,
GEN 10:18 Arwaad ci, Semaar ci na Hamaat ci. Ŋ mirndaani ɓi puloh ŋ Kanaan pasarkohha cuuɓ-cuuɓ.
GEN 10:19 Ɓeɗ genee ini amboh Sidoon na ɓak Gerar po ŋ Gasaa ; na Sodom, Gomor, Atma na Seboyim, kaɗeeɗa po Leesa.
GEN 10:20 Ɓeem ɓeɗ ɓi puloh ŋ Haam. Ɓaa nu ɓaaheen peɗeem ɗah, ɓaahha kur ; ɓa gennda cuuɓ-cuuɓ.
GEN 10:21 Sem yi yakak Yaafet nameen raak ɓi kuɓu ƴaar, a yi caaciŋ Eber na ɓi puloh nga ɗe jen.
GEN 10:22 Ɓi rimkoh ŋ Sem nikee : Elaam, Assuur, Arpaksad, Luud na Aram.
GEN 10:23 Uus, Huul, Geter na Maas pulohha ŋ Aram.
GEN 10:24 Arpaksad nikka baabiŋ Selah, Selah nikka baabiŋ Eber.
GEN 10:25 Eber raakka kuɓu ƴaar kanak, yinoora teeksee Peleg laam a raaku ŋ jamanoona kehƴi paysohu. Taambɗoh ce teeksee Yaktaan.
GEN 10:26 Ɓii ɓeɗ puloh ŋ Yaktaan : Almodaad, Seelef, Hasarmaawet, Yeera,
GEN 10:27 Hadoraam, Usaal, Diklah,
GEN 10:28 Obaal, Abima'eel, Sabaa,
GEN 10:29 Ofir, Hawiilaa na Yoobaab ; ɓii jen ɓa puloh ŋ Yaktaan.
GEN 10:30 Ɓa genee ŋ harmban Messa na tangoocaŋ Sefaar, ŋ pulohaaɗ-noh.
GEN 10:31 Ɓeem ɓeɗ ɓi puloh ŋ Sem. Ɓaa nu ɓaaheen peɗeem ɗah, ɓaahha kur ; ɓa gennda cuuɓ-cuuɓ.
GEN 10:32 Cuuɓ ceem ceɗ puloh ŋ kuɓuuciŋ Noohin, findi ɓa ɓaahoh na findi ɓa genoh. Ɓi kur ci pasarkoh ŋ Adina jen puloh nga ɓa, ŋ finho ɗumbuukaŋ kehƴi na masuɓ.
GEN 11:1 Bala ɓa pasarkohan ɗah, ɓooɓiŋ kehƴi jen jombee peɗeem yino
GEN 11:2 po ŋ jamanoona ɓa kurkoh pulohaaɗ-noh. Ɓa kaɗoh kaɗoh po ɓa reesa ŋ oon angiɗ ŋ kur ka na woyse Sinyaar, ɓa yippa nga.
GEN 11:3 Ɓa woosa ŋ harmban ɓa ne : « Ɓoo muulaat, ɓoo ut ca. » Ɓa ɓayee muul findi atoh taɓahoha na godirong findi simong.
GEN 11:4 Ɓa woyissa ne : « Ɓoo haɓɗaat kur-taah, ɓoo taɓah nga taɓah jimimim po wa maangee ŋ eel ca, wa hey tahe po ɓoo raak tiik te ɓoo heyɗi pasarkohe ŋ kehƴi. »
GEN 11:5 Weɗ Nikiɗi ruhsoh ne a marak kur ka na taɓaha ɓooɓi ŋ kehƴi tufkiɗe.
GEN 11:6 A woosa ŋ haf ce ne : « Findi ɓa camboh an, ɓa nikka cuuɓ yino, ɓa ɓaahha peɗeem, ali in wooñissanɗi ɓa ŋ in nu ɓa waaɗ tum ɗah.
GEN 11:7 Mbaa ɗah, ɓoo ruhsaat, ɓoo ɗalohiɗ woo ciŋ ɓa po ɓaa nu nga ɗah, kerhuu peɗmi ɓinooɓi na woye. »
GEN 11:8 Nikiɗi pasarohha ɓa ŋ kehƴi jen ; kur ka ɓa taɓahee toppa ndaam.
GEN 11:9 Weɗ tah ɓa teekkaa Baabel laam, ŋ ndaam weɗ Nikiɗi ɗalohiɗ peɗeem ci, a pasarohha ɓooɓi ngaŋ kehƴi jen.
GEN 11:10 Inii weɗ naandsuku ŋ Sem na ɓi rimkoh nga ɗe. Wa Sem pes kiis teemet (100), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Arpaksad, raak toɓa yakka cootiɗ po wa tummba kiis kanak.
GEN 11:11 Ŋ finho raakuukaŋ Arpaksad, Sem pesiɗ kiis teemet-yatuus (500). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:12 Wa Arpaksad pes kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yatuus (35), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Selah.
GEN 11:13 Ŋ finho raakuukaŋ Selah, Arpaksad pesiɗ kiis teemet-nikiis na kiis kaahay (403). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:14 Wa Selah pes kiis ndaŋkiyaah-kaahay (30), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Eber.
GEN 11:15 Ŋ finho raakuukaŋ Eber, Selah pesiɗ kiis teemet-nikiis na kiis kaahay (403). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:16 Wa Eber pes kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis nikiis (34), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Peleg.
GEN 11:17 Ŋ finho raakuukaŋ Peleg, Eber pesiɗ kiis teemet-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (430). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:18 Wa Peleg pes kiis ndaŋkiyaah-kaahay (30), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Reyu.
GEN 11:19 Ŋ finho raakuukaŋ Reyu, Peleg pesiɗ kiis teemet-kanak na kiis yasna-nikiis (209). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:20 Wa Reyu pes kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis kanak (32), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Serug.
GEN 11:21 Ŋ finho raakuukaŋ Serug, Reyu pesiɗ kiis teemet-kanak na kiis yasna-kanak (207). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:22 Wa Serug pes kiis ndaŋkiyaah-kaahay (30), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Nahor.
GEN 11:23 Ŋ finho raakuukaŋ Nahor, Serug pesiɗ kiis teemet-kanak (200). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:24 Wa Nahor pes kiis ndaŋkiyaah-kanak na kiis yasna-nikiis (29), a raakka kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Tera.
GEN 11:25 Ŋ finho raakuukaŋ Tera, Nahor pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah na kiis yasna-nikiis (119). A nameen raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 11:26 Tera raakeen kuɓu ƴaar kaahay, Ibram, Nahor na Haaraan, wa a raak kiis ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70).
GEN 11:27 Inii weɗ naandsuku ŋ Tera na ɓi rimkoh nga ɗe ; Tera a yi baabiŋ Ibram na Nahor na Haaraan yi rim Loot.
GEN 11:28 Haaraan yeem a kaanoh kur ɓa, ŋ kur-taaha na woyse Uur ŋ Babilon, raak baab ɓa peseeɗa.
GEN 11:29 Ɓiti Ibram teeksee Saraay, yiŋ Nahor nikka Milka, kuɓkiŋ Haaraan. Haaraan a yi namee nik baab ɓi Iska.
GEN 11:30 Waaye, Saraay mineeɗi raak kuɓu, a jaasiree jaasir.
GEN 11:31 Wa raakka mbeh, Tera kurkohha Uur ŋ Babilon a toorkeeɗa Kanaan. A ɓayndohha kuɓkiŋ ɗe Ibram, na setiŋ ɗe Loot kuɓkiŋ Haaraan. A nammba ɓayndoh payum ce Saraay ɓiti Ibram. Ɓa kaɗoh kaɗoh po ŋ waas, ŋ kur-taaha na woyse Haaraan, ɓa yippa nga.
GEN 11:32 Tera kaanohha ndaam raak ɗe pesiɗ kiis teemet-kanak na kiis yatuus (205).
GEN 12:1 Ɓi kahan Tera, ɓeɗ gen ŋ Haaraan po wa raakka mbeh, Nikiɗi woosa Ibram ne : « Faɗa kur ki fu genoh, fu faɗ ɓaah ciŋ ɗa, fu nam faɗ ɓi kahan baabiŋ ɗa ; fu yurah ŋ kur ka maa hee ɗa teeɓe.
GEN 12:2 Ŋ hey ɗa barke'ɗe, ŋ pulɗoh cuuɓ angiɗ nga ɗa, ŋ yakiɗ tiikiŋ ɗa te fu nik camboha barke.
GEN 12:3 Ɓooɓi waaɗɗan ɗa moɗiɗ, ŋ barke'iɗ ɓa, te ɓo' nu waaɗiɗ ɗa moɗaaɗi ɗah, ŋ aluk ɗe. Cuuɓ ciŋ kehƴi jen raakohan barke saguufu. »
GEN 12:4 Ŋ finho inaam, Ibram kaɗta findi Nikiɗi woyoh ɗe wa. Loot, kuɓkaŋ taambɗoh ce, hunee na ɗe. Wa Ibram na kurke ŋ Haaraan waam tel ɗe raakiɗ kiis ndaŋkiyaah-yasna-kanak na kiis yatuus (75).
GEN 12:5 A ɓayndohha ɓitiice Saraay, na Loot, yi kuɓu nga ɗe, na in ca ɓa raakoh ŋ Haaraan jen na ñaam caŋ ɓa. Ɓa pulla, ɓa kaɗeeɗa po ɓa reesa Kanaan.
GEN 12:6 Wa Ibram ree, raak ɓi Kanaan geniɗ ŋ kur ka, a taammbaa ŋ leerna po kidga yakka ŋ Moore ngaŋ Sisem.
GEN 12:7 Ŋ ndaam Nikiɗi teeɓukka ɗe, woosa ɗe ne : « Kur kii jen ŋ hey wa eɗe ɓi rimkohan nga ɗa. » Ibram haɓiɗta seeƴkiɗoha haf ce ŋ Nikiɗi, laam a yi teeɓuk ɗe nga.
GEN 12:8 Wa a ƴuta haɓiɗ, a kurukka, a yurahha tangooca lak Betel pulohaaɗ-noh ; a yippa ɗiipaŋ ɗe ŋ harmban Betel na Ay. Betel lakkaa muyohaaɗ-noh, Ay pulohaaɗ-noh. Ŋ ndaam a haɓiɗta seeƴkoha, a gidimmba Nikiɗi na ñaamuk.
GEN 12:9 Wa a puloh nga, a yongsukeeɗa ƴin ƴin ŋ ɓak Negef.
GEN 12:10 Waam, aɗ raakeen ŋ kur ka, Ibram kaɗta Misra ne a nikohaah nga laam aɗa miskeen.
GEN 12:11 Wa a kaɗ po a heeɗa aase Misra, a woosa ɓitiice Saraay ne : « Sikɗuk ko, ŋ inhiɗ ne fu moɗiɗ lool,
GEN 12:12 ɓi Misra hot ɗa ɗah, ɓa hey woye ne fu ɓitiiso te ɓa hey yo ape fu tas.
GEN 12:13 Ngalla ɓoo ree ɗah, fu na woye ne ɓoo taambɗoh taambɗoh ; ineem hey tahe po ɓa taambkoh ho saguufu, te fu hey tahe po, ŋ pes. »
GEN 12:14 Wa Ibram ree kur ka, ɓi Misra hotta ne ɓitiice moɗiɗ lool.
GEN 12:15 Huntoh caŋ Firawnaana, buuraŋ Misra nammba ɗe hot, ɓa laasukka ɗe ŋ fikiice, a yi Saraay a ɓayuusa kahan Firawnaana.
GEN 12:16 A tahha po Ibram taambkohuusa moɗoɗ, Firawnaana onnda ɗe ɓi gat : pe', mbaal, inoh, mbaam, naar na riɓ na ngeelemb, na ɓi ñaam, ƴaar na ɓitiɓ.
GEN 12:17 Waaye Nikiɗi ruhsiɗta naamo miskiɗ ŋ Firawnaana na ɓi kahan ce sagu Saraay ɓiti Ibram.
GEN 12:18 Weɗi Firawnaana ɓeeɗkoh Ibram woosa ɗe ne : « Ini fu haɓiɗ to wii nak ! Wa ye tah po fu wooɗi so ne a ɓitiifu ?
GEN 12:19 Wa ye tah fu woosa ne ɗu taambɗoh ? Wa tahha po ŋ ɓayya ɗe ɓitiɓ. Ɗiski wa nik ndii, ɓitiifu a yi, ɓayaa ɗe te fu coot. »
GEN 12:20 Firawnaana nakka huntoh caŋ ɗe ne ɓa pulɗaat Ibram na ɓitiice, na ina a raak jen ŋ kur ka.
GEN 13:1 Wa Ibram na pulɗasse Misra na ɓitiice, na raak-raakaŋ ɗe jen, a gurdeeɗa Negef, Loot nikangee na ɗe.
GEN 13:2 Ibram raakeen lool, a amboheen ɓi gat yakoh na yakoh, na haalis na urus laayoh na laayoh.
GEN 13:3 A pulohha Negef, a yongsukeeɗa ƴin-ƴin po Betel ŋ ɗiska a kocee ndut ŋ harmban Betel na Ay.
GEN 13:4 A ɓeeɗkohha Kooh ŋ tiikiŋ Nikiɗi ŋ seeƴkohaana a ɗeɓee haɓiɗ ŋ ndaam.
GEN 13:5 Loot, yi hunee na ɗe, nameen raak ɓi gat pe', mbaal na inoh, na ɗiip ca ɓooɓaŋ ɗe nikohe.
GEN 13:6 Ɓa haɓisseeɗi ŋ kur ka, laam raak-raakaŋ ɓa laayeen po ɓa minisseeɗi gen ŋ ɗisik yino ;
GEN 13:7 te yit, Peris ca na Kanaan ca namee gen nga. Ayrukoh raakka ŋ harmban niiɗoh caŋ Ibram na ɓaŋ Loot.
GEN 13:8 Weɗi Ibram woyoh Loot ne : « Ngalla, ayrukoh kanaat raak ŋ harmban mi na ɗa, na harmban niiɗoh ciŋ ɓoo, laam e ɓoo ɓaah.
GEN 13:9 Kon mbaa ɗah, ɓoo saɓsukohaat, marka inii jen ŋ kur ki, fu kooɗ ŋ yaah-sing ɗah, ŋ kooɗ ŋ yaah-ñaahum ; fu kooɗ ŋ yaah-ñaahum ɗah, ŋ kooɗ ŋ yaah-sing. »
GEN 13:10 Wa Loot marak kehƴa wil kalaŋ Yurdan, a hotta ne wa iiri po Sowar, weem raak Nikiɗi ɗumbɗi Sodom na Gomor ndoom, wa mandee na nguukaŋ Eden, findi kehƴiŋ Misra.
GEN 13:11 Loot waɗukka kehƴaŋ Yurdan, a yongsukka ŋ pulohaaɗ-noh ; ɓa saɓsukohoh ɗaa.
GEN 13:12 Ibram gennda ŋ Kanaan, Loot kaɗta ndutta ŋ sero kur caŋ Yurdan, a yippa ɗiip caŋ ɗe ŋ ɓak Sodom.
GEN 13:13 Ɓi Sodom nikee aƴaarkiɗ, bakaaɗoh yakak ŋ fiki Nikiɗi.
GEN 13:14 Wa Ibram paysukoh na Loot, Nikiɗi woosa ɗe ne : « Marka baahiɗ ŋ fikiifu, na finhoofu na yaah-sing, na yaah-ñaahum,
GEN 13:15 laam kur ki fu na hote wii jen, ŋ hey ɗa wa one po faw, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa.
GEN 13:16 Ŋ hey ɓaate ɓi na hee rimkohe nga ɗa po ɓa mand na merhey miŋ kehƴi, ɓo' minanɗi ɓa kind, findi ɓo' minohɗi kind merhey miŋ kehƴi.
GEN 13:17 Kurka, fu taambiɗ kur ki jen ŋ hutiiniŋ wa na angiiniŋ wa, laam maa hee ɗa wa one. »
GEN 13:18 Ƴutta, Ibram ɗoffa ndutaŋ ɗe, a kaɗta, a yippa ŋ kidig ca yakak caŋ Mamre ŋ ɓak Hebron, ŋ ndaam a haɓiɗta seeƴkoha wuu Nikiɗi.
GEN 14:1 Wa nikee wa Amrafel nikoh buuraŋ Sinyaar, Aryok nikka yaŋ Elasaar, Kedorlamer yaŋ Elaam na Tidyal yaŋ Goyim ;
GEN 14:2 ɓa hunnda na ɓooɓaŋ ɓa, ɓa hiñoheeɗa na Bera buuraŋ Sodom na Birsa yaŋ Gomor, Sinyab yaŋ Atma, Semeber yaŋ Seboyim na yaŋ Bela, weɗi Sowar.
GEN 14:3 Ɓeɗ ɓi yatuus cii, ɓeɗ ambsukohee ŋ oonaŋ Sidim weɗi Cookmiŋ-Meɗaami woti-woti.
GEN 14:4 Raak wa tumeen kiis ndaŋkiyaah na kanak (12) ca fu inah ne, e Kedorlamer a yi adgiɗee ɓa, waaye ŋ kiis ka taamb nga ɓa sannga inaam.
GEN 14:5 Wa tummba kiis kotii, tahha po, Kedorlamer na buur ca hunee na ɗe heeɗa nga ɓa. Ɓa kocca laɓ Refay ca ngaŋ Asterot-Karnayim, Sus ca ngaŋ Ham, Em ca ngaŋ jooraŋ Kirsatayim,
GEN 14:6 Hoor ca ngaŋ tangoocaŋ ɓa teeku Seyiir. Ɓa ngekeeɗa ɓa, po ŋ El-Paran ŋ sero kehƴa hulanga.
GEN 14:7 Ɓa pulohha nga, ɓa gurdohha En-Mispat, weɗi Kades ; ɓa degga kur kaŋ Amalek ca jen yaah. Ƴutta ɓa nammba keen Amoor ca genee Hasason-Tamaar.
GEN 14:8 Wa ɓa juuɓee Sodom na Gomor na Atma na Seboyim na Bela, wi Sowar, buur caŋ kur cii puliɗta jalmbaacaŋ ɓa ; ɓa kaɗta hiñoha ŋ oonaŋ Sidim
GEN 14:9 na Kedorlamer buuraŋ Elaam, Tidyal yaŋ Goyim, Amrafel yaŋ Sinyaar na Aryok yaŋ Elasaar ; buur yatuus cohha na buur nikiis. Yatuus ca minuusa, ɓa saandoheeɗa.
GEN 14:10 Wa buur caŋ Sodom na Gomor saandohee, raak woong koltaar laayeen ŋ oonaŋ Sidim, ɓum keennda nga ca. Ɓi raawɗi kaan kaɗta ɗemmba ŋ tangooca.
GEN 14:11 Ɓi ngekee ɓa guridda, ɓayya in ca Sodom na Gomor ambohee jen findi raak-raak na pesoha, ɓa cootta na ca.
GEN 14:12 Loot yi kuɓu ŋ Ibram nameen ɓayndohu na ina a raakee jen, laam raak ɗe ŋ Sodom.
GEN 14:13 Yino ŋ ɓi fusee kaɗta, woosa Ibram wa, yi ɓaah ngaŋ Heber ci ; raak ɗe yip ngaŋ kidig ca yakak caŋ Mamre, yi ɓaah ngaŋ Amoor ci. Mamre raakeen taambɗoh kanak, Eskol na Aner. Ɓeɗ ɓi kaahay ceem ɓa langee na Ibram.
GEN 14:14 Wa Ibram kerah ne Loot, kuɓkaŋ taambɗoh ce ambuuɗ, a cohɗohha ɓa min hiñoh ŋ ƴaaɓa rimohu kahan ce ; ɓa nikee teemet-kaahay na ndaŋkiyaah na yasna-kaahay (318). Ɓa, na ɓi langee na ɓa, taambiɗta buur ca po ŋ Daan.
GEN 14:15 Ibram paysohha ƴaaɓaŋ ɗe, ɓa keennda ɓa na weka, ɓa laɓpa ɓa, ɓa ngekeeɗa ɓa po ŋ Hobah, ŋ finho Damas.
GEN 14:16 A naaffa in ca ɓa raak jen, a naafndohha Loot na raak-raakaŋ ɗe na ɓitiɓ ca na ɓa ambsee ñaam jen.
GEN 14:17 Wa Ibram laɓ Kedorlamer na langtoh caŋ ɗe po a gurdeeɗa, buuraŋ Sodom pulla kaɗta coha na ɗe ŋ oonaŋ Sawe, wa na woyse Oonaŋ-Buur.
GEN 14:18 Melkisedek, buuraŋ Salem, nammba hay na mbuuru na biiñ, a yi seeƴkiɗohi na seeƴkiɗohe wuu Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka.
GEN 14:19 A kiimiɗta Ibram barke an : « Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, yi fer eel ci na kehƴi, barke'ɗaat Ibram ;
GEN 14:20 Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, yi amboh ɗa po fu minnda ɓa fu hiñohee na ɓa, a yakɗaah yakɗu. » Ibram eɗta ɗe ŋ in ca a naafee, ndaŋkiyaah nu nik ɗah, winooraŋ wa.
GEN 14:21 Wa ɓa coh ŋ oonaŋ Sawe, buuraŋ Sodom nammba woo Ibram ne : « Eɗ to ɓooɓi te fu ɓay raak-raaki. »
GEN 14:22 Ibram loffa ɗe ne : « Mi yii meeɓ yaah ŋ giñ Nikiɗi, Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, yi fer eel ci na kehƴi ne :
GEN 14:23 in hend na caas mbaa liiɓ ñafaɗ, ŋ heyɗi wa ɓaye ŋ ini fu raak, po fu minanɗi woo ne, e ñam tah Ibram raak.
GEN 14:24 Ŋ waaɗɗi ali in nga, nikɗi in ci ƴaaɓi raaw ñam ɗah, na ɓakiŋ langtoh ciŋ ngo, Aner na Eskol na Mamre, ɓi fu inah ne, ɓa raakiɗ waɗ nga. »
GEN 15:1 Ŋ finho coha na buur ca, in hayɗohha Ibram findi heeƴ. A Nikiɗi woyee na ɗe an : « Ka neƴƴoh ali in Ibram, laam e ñam na hee ɗa ɗipe, te aafiŋ ɗa hey yake lool. »
GEN 15:2 Ibram loffa ne : « An fu na hee so ye one Heɗ ɓoo Nikiɗi ? Te ŋ raakɗi kuɓu po Eliyeser yiŋ Damas yii, a yi laman raak-raak kiŋ ngo !
GEN 15:3 Fu onɗi so kuɓu po jaambri rimkoh ŋ kahan ndo a yi na hee so lame ! »
GEN 15:4 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Muk, a yi lamohiŋ ɗa haa, waaye a kuɓki fu rimoot ŋ ñif miŋ ɗa, a yi na hee ɗa lame. »
GEN 15:5 Nikiɗi puliɗta ɗe ŋ hara, a woosa ɗe ne : « Taaknuka, fu kind hor ci ne fu miniɗa ɗah. Fu hotiɗ findi ca laayoh e ? Ɓi rimkohan nga ɗa hendan ɗaa. »
GEN 15:6 Ibram kossa, weɗ tah Nikiɗi ammba ɗe ɓo' yurhiɗ.
GEN 15:7 A woyissa ɗe ne : « E ñam Nikiɗi yi pulɗoh ɗa Uur ŋ Babilon, ne ŋ on ɗa kur kii, fu raakoota. »
GEN 15:8 A loffa ɗe ne : « Heɗ ɓoo Nikiɗi ŋ min inhoh na ne kur kii e ñam raakana ? »
GEN 15:9 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ɓayiɗ to inoh yu' na pe' yu' na mbaal naar, yaa nu nga ɗah raakaat kiis kaahay, na hoɗ na banuut ƴin. »
GEN 15:10 Ibram ɓayya ɗoopaat ceem. A appa ca, yaa nu nga ɗah, a nguɗta ɗe ŋ leerni po tassa sel ca. A yurhiɗohha nguɗ nu nga ɗah na wa ɓaat nga.
GEN 15:11 Suur ca yipkeeɗa ŋ fiɗaaf caŋ ca. Ibram aannja ca.
GEN 15:12 Wa noha na muye, Ibram pani'uusa, pani nooɗiɗ. Neƴƴoh miskiɗ huniɗ na ñuus tuɗ aassa ɗe.
GEN 15:13 Weɗi Kooh woyoh ɗe ne : « Inhaa ne set ciŋ ɗa hey nike jaambur ŋ kur ka ɓa raakɗi, ɓa tumu ñaam nga, ɓa torhiɗu kiis teemet-nikiis (400).
GEN 15:14 Waaye ŋ hey atte'e ɓi kur ka ɓa tumohu ñaam, po ɓa puloh nga na raak-raak laayiɗ.
GEN 15:15 Ŋ ini kaɗ nga ɗa nak, fu hey raake kipes hutiɗ, neɓiɗ, fu kuruk nga moɗoɗ, fu uumbu ŋ jam.
GEN 15:16 E set ciŋ ɗa, ŋ finho kiis teemet-nikiis ceem (400), na hee dokkisse ŋ ndii ; laam aƴaarkiŋ Amoor ci uupɗi yaah ndoom. »
GEN 15:17 Wa noha muy, wa ñuussa tuɗ, ɗekka po njahha ɗuukeeɗa hunnda na kocom kaɓiɗ, ca taammba ŋ harmban nguɗ caŋ sepet ca.
GEN 15:18 Mbaɗi, Nikiɗi ambtiɗohha na Ibram. A woosa ɗe ne : « Ɓooɓi pulohan nga ɗa, ɓeɗ maa hee eɗe kur kii ; ina nguɗoh ŋ kalaŋ Misra po ŋ Ewfaraat, kala yakka.
GEN 15:19 Wa nikka kur kiŋ Ken ci na Kenis ci na Kadmon ci
GEN 15:20 na Hit ci na Peris ci na Refay ci
GEN 15:21 na Amoor ci na Kanaan ci na Girgaas ci na Yebuus ci. »
GEN 16:1 Saraay yi ɓiti Ibram, a raakɗeeɗi ɗe kuɓu, waaye a raakeen ñaam teeku Haajara pulohee Misra.
GEN 16:2 Saraay ɓooffa po a woosa Ibram ne : « Fu hotiɗ ne Nikiɗi hondohiɗ to raak kuɓu, huna na Haajara. Wa miniɗ nik a raak kuɓu, yi nikan yiŋ ngo. » Wa a woo Ibram ineem, a teyɗukka.
GEN 16:3 Saraay, ɓiti Ibram, ɓayya ñaamiŋ ɗe pulohee Misra, Haajara, eɗta ƴaar ce Ibram ɗe, a tummba ɗe ɓitiɓ. Weem, raak Ibram tumiɗ kiis ndaŋkiyaah ŋ Kanaan.
GEN 16:4 Wa a hun na ɗe, a ammba rook. A inahha ne a ɓarang haa, a yappa ɓoyaŋ ɗe Saraay.
GEN 16:5 A yi Saraay a woosa Ibram ne : « In ci jen ya fu ɓek ca ; e ñam deg Haajara ŋ yaah ciŋ ɗa, waaye ina a amboh rook poyi, a kerhiɗisɗi so. Nikiɗi teeɓohaat yi nik ŋ keeh ŋ harmban mi na ɗa. »
GEN 16:6 Ibram loffa ɗe ne : « Haajara deey, a ris ñaamiŋ ɗa poyi, in na neɓ ɗa ɗah, fu miniɗ ɗe wa tum. » A camboh ɗe iifiɗ ɗaa, a tumeeɗa ɗe in miskiɗ po a saandohha.
GEN 16:7 A kaɗoh kaɗoh po a nikka ŋ sero laaha ŋ waas Suur, ŋ keheƴ hulang ; malaakaaniŋ Nikiɗi raakka ɗe nga,
GEN 16:8 a woosa ɗe ne : « Haajara, ñaamiŋ Saraay, fu kurkoh nde ? Fu na kaɗe nde ? » A loffa ɗe ne : « Mi na nupe ɓoyiŋ ngo Saraay. »
GEN 16:9 Malaakaaniŋ Nikiɗi woosa ɗe ne : « Wiirka ŋ ɓoyiŋ ɗa, Saraay, fu ree ɗah, ruhsiɗa haf fu ŋ fikiice. »
GEN 16:10 A woyissa ɗe ne : « Ŋ hey tume ɓi rimkohan nga ɗa laay po ɓo' minuu ɓa kind. »
GEN 16:11 A ɓaatiɗta ɗe nga ne : « Ɗiski fu nik ndii, fu ɓarang haa ; fu hey raake kuɓu ƴaar, teekaa ɗe Ismaayla (Kooh kerhiɗ) laam Nikiɗi kerhiɗ miskiɗiŋ ɗa.
GEN 16:12 Kuɓkiŋ ɗa pesan na haf ce findi mbaam sif raakaaɗi heɗ, a heyɗi kerhiɗohe na ɓooɓa, ɓooɓa kerhiɗohanɗi na ɗe. A genan saɓsukohiɗ na ɓaah ciŋ ɗe. »
GEN 16:13 Haajara teekka Nikiɗi woyee na ɗe "Ata-El-Roy" (Kooh yi na hote), laam a woo ne : « Moo ŋ hotiɗ Yi na hotee so e ? »
GEN 16:14 Ineem tahha po laaheem teekuusa "Lahay-Roy" (Pesɗi na hotee so) ; wa ɗaa ŋ harmban Kades na Bered.
GEN 16:15 Ŋ finho ineem, Haajara raakka kuɓu, Ibram teekka ɗe Ismaayla.
GEN 16:16 Ibram raakeen kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis yasna-yino (86), wa Haajara raakiɗ ɗe Ismaayla.
GEN 17:1 Wa Ibram raak kiis ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na yasna-nikiis (99), wa raakka mbeh, Nikiɗi teeɓukka ɗe, a woosa ɗe ne : « E mi Koohi Min, pesa findi ŋ waaɗoh, fu nik yurhiɗ.
GEN 17:2 Ŋ hey ambtiɗohe na ɗa te ŋ hey ɗa tume ɓasil. »
GEN 17:3 Wa a kerah woo keem, Ibram ƴekka po pukiŋ ɗe reesa kehƴi, Kooh taalndiɗta woyeeɗa na ɗe,
GEN 17:4 a woosa ɗe ne : « Ambtiɗohiŋ ngo na ɗa, wa na hee tufkohe an : Fu hey nike baabiŋ ɓi cuuɓi cuuɓ,
GEN 17:5 te fu teekissuuɗi Ibram (baab yakɗuuɗ) waaye Ibrahiima (baabiŋ ɓi laayiɗ), laam ŋ hey ɗa tume caaciŋ ɓi cuuɓ laayiɗ.
GEN 17:6 Ŋ hey ɗa tume ɓasil, ɓi cuuɓi cuuɓ hey pulohe nga ɗa, ɓi buur sah hey rimkohe nga ɗa.
GEN 17:7 Ŋ hey ambtiɗohe na ɗa, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa, gomal nu nik, wa hey nike po faw. Ŋ ineem ŋ hey nike Koohiŋ ɗa na ɓi na hee rimkohe nga ɗa.
GEN 17:8 Te kur ki fu nikoh jaambur wii, wa nikka Kanaan, ŋ hey ɗa wa one jen, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa, ɗu raakoota po faw ; te ñam na hee nike Koohiŋ ɓa. »
GEN 17:9 Ŋ finho ineem, Kooh woyissa Ibrahiima ne : « E fu na hee taambkohe ɓakiŋ ɗa ŋ ambtiɗohiŋ ngo na ɗa, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa, gomal nu nik.
GEN 17:10 Taambkohohaat ambtiɗohiŋ ngo na ɗu, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa, an : Ƴaar nu nik nga ɗu ɗah, joyiɗ nguɗuk,
GEN 17:11 nguɗkeem weɗi na hee teeɓohe ambtiɗohiŋ ngo na ɗu.
GEN 17:12 Komaaki ƴaar nu raak neeh yasna-kaahay ɗah, a joyiɗ nguɗuk ; na, gomal nu a min ɓaahoh ɗah, yi rimohu ŋ kahan fu po yi romohu ŋ jaambra ɓaahɗi ŋ cuuɓiŋ ɗa.
GEN 17:13 Ɓa jen ɓa joyiɗ nguɗuk, a nik ñaami rimkoh ŋ kahan fu mbaa yi fu rom na koporiŋ ɗa. Te nguɗki na hee nike ŋ faan ciŋ ɗu, weɗ ini na hee teeɓohe ambtiɗohiŋ ngo na ɗu po faw.
GEN 17:14 Ƴaar nu nguɗukɗi, te nik ne a sang sang ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ ɗe laam raakan ɗe nguɗiɗ ambtiɗohi ŋ tufkiɗ. »
GEN 17:15 Ŋ ineem Kooh woosa Ibrahiima ne : « Ŋ ini kaɗ ŋ ɓitiifu, a teekissuuɗi Saraay ; waaye tiikiŋ ɗe wa Saarata kotii.
GEN 17:16 Ŋ hey ɗe barke'ɗe, ŋ on ɗa kuɓu ƴaar na ɗe, ŋ hey ɗe barke'ɗe, po a nikan caaciŋ ɓi cuuɓi cuuɓ ; ɓi buur sah hey pulohe nga ɗe. »
GEN 17:17 Ibrahiima ƴekissa po pukaŋ ɗe reesa kehƴi ; a ƴennda, a woosa ŋ ɗooƴ ce ne : « Moo ƴaar na kiis teemet (100) minisiɗ raak kuɓu e ? Te Saarata yii, na kiis ciŋ ɗe ndaŋkiyaah-yasna-nikiis (90) cii, hey raake kuɓu e ? »
GEN 17:18 A woosa ne : « A' ! Te fu amb ŋ Ismaayla rek ! »
GEN 17:19 Kooh woosa ɗe ne : « Ŋ woo ne hee, Saarata hey raake kuɓu ƴaar yi fu na hee teeke Isaahha, ŋ hey ambtiɗohe na ɗe po faw, a yi na ɓi na hee rimkohe nga ɗe.
GEN 17:20 Ini kaɗ ŋ Ismaayla, ŋ kerhiɗ woo kiŋ ɗa, ŋ hey ɗe barke'ɗe, ŋ tum ɗe ɓasil, e kilifa ndaŋkiyaah na kanak (12) puloh nga ɗe te a fer cuuɓ angiɗ.
GEN 17:21 Waaye ambtiɗohiŋ ngo na ɗa nak, ŋ hey wa tufkiɗe na Isaahha, kuɓki Saarata na hee raake maas. »
GEN 17:22 Wa Kooh ƴut woo na Ibrahiima, a faɗta ɗe ndaam, a cootta ŋ ɗafka.
GEN 17:23 Weɗi Ibrahiima ɓayoh kuɓkiŋ ɗe Ismaayla na ƴaaɓa rimohu kahna na ɓa a romoot na koporaŋ ɗe, ƴaar ca nikee ŋ kahan ce jen, a nguɗta ɓa ŋ noha mbaɗi ; findi Kooh woyoh ɗe wa.
GEN 17:24 Wa Ibrahiima na nguɗke raak ɗe raakiɗ kiis ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na yasna-nikiis (99).
GEN 17:25 Kuɓkiŋ ɗe Ismaayla nameen raak kiis ndaŋkiyaah na kaahay (13) wa a na nguɗke.
GEN 17:26 Ŋ noha mbaɗi, Ibrahiima na kuɓkiŋ ɗe Ismaayla nguɗukka.
GEN 17:27 Ƴaar caŋ kahan ce jen nammba nguɗuk na ɗe mbaɗi, ɓa rimohu nga, na ɓa a rome.
GEN 18:1 Wa nikee ŋ noh damiɗ, Nikiɗi teeɓukka Ibrahiima ŋ kidig ca yakak caŋ Mamre, raak ɗe ɓoofiɗ ŋ nguɓu ɗiipaŋ ɗe.
GEN 18:2 A jaɗtuk jaɗtuk, a hotta ɓo' kaahay ŋ fikiice, Ibrahiima kurukka ŋ ɗiska a ɓoofe, a arra kaɗ coha na ɓa. Wa a ree, a ƴekiɗta ɓa,
GEN 18:3 a woosa ne : « Kilifaani, kana so taamboh an, mi yii kiim ɗa wa, wela ŋ kahni,
GEN 18:4 ɓa on ɗu masuɓ ɗu naawis kot ciŋ ɗu, ɗu iɗsiɗuk ŋ saangni,
GEN 18:5 ŋ ɓayiɗ ɗu mbuuru ƴissuut ɗu ɓaatuk hatil, ɗu han coot ; taambiŋ ɗu ŋ ɓoyi joy ɗu taambkoh nikuu ɓarang ɓarang. » Ɓa woosa ɗe ne : « Ee, tuma findi fu woyoh. »
GEN 18:6 Ibrahiima nuppa, a aassa ŋ ɗooƴ ɗiipa, a woosa Saarata ne : « Ara ɓay andaar mun kaahay ŋ wi uup baah, fu siiɓa, fu haɓiɗ mbuuru. »
GEN 18:7 Ibrahiima nupissa ŋ gat ca, a ɓayya ɗoon faymiɗ, a eɗta ɗe ƴaar ŋ ñaam caŋ ɗe, a arra ɗe haɓiɗ.
GEN 18:8 Wa sepet ca non, Ibrahiima deƴiɗta ɓa ca na miis gundiɗ na miis kal ; ɓa ñameeɗa ŋ saangna, a tufukka ne a taambkoh ɓa.
GEN 18:9 Ɓa meekissa Ibrahiima ne : « A nde ɓitiifu Saarata ? » A woosa ɓa ne : « A yii ŋ ɗooƴ ɗiipi. »
GEN 18:10 Yino nga ɓa woosa ɗe ne : « Mi na woyee ɗu ini nik : Ŋ hey dokkisse ndii maas, ŋ raakan Saarata ɓitiifu raakiɗ kuɓu ƴaar. » Weem raak Saarata ŋ nguɓu ɗiipa, ŋ finho ɓoyi, a kerheeɗa ɓa.
GEN 18:11 Weem raak Ibrahiima yaɓko'iɗ te Saarata namiɗ ɓitif ŋ raak kuɓu.
GEN 18:12 Saarata ƴennda ŋ ɗooƴ ce, a woosa ne : « Moo mi yi ɓitfiɗii ŋ minisiɗ yeg neɓɗeem e ? Te ŋ hot heɗ tuuƴ co yaɓko'iɗ. »
GEN 18:13 Nikiɗi woosa Ibrahiima ne : « Wa ye tah Saarata ƴennda, an : “ Ŋ ɓitfi ŋ ɓitif wii, ŋ minisiɗ raak kuɓu e ? ”
GEN 18:14 Andi raakiɗ ini wooñ Nikiɗi ? E mi woo ɗa wa, ŋ hey dokkisse ndii maas, ŋ raakan Saarata raakiɗ kuɓu ƴaar. »
GEN 18:15 Wi Saarata kerah woo keem, a tiitta, a taasukka an : « Ŋ ƴenɗi. » Nikiɗi woosa ɗe ne : « Aha'kay ! Fu ƴeniɗ. »
GEN 18:16 Ŋ finho ineem, hanheeca kaahay ca kurukka ne ɓa coot. Ibrahiima ɓennda ɓa po ɓa hoteeɗa Sodom ŋ oona.
GEN 18:17 Nikiɗi woosa ŋ haf ce ne : « Andi ŋ hey ɗasɗohe Ibrahiima ini maa hee tume ?
GEN 18:18 Laam, a hey fere cuuɓ angiɗ, raakiɗ hatil, te ŋ hey barke'ɗe cuuɓ ciŋ kehƴi jen, saguuce.
GEN 18:19 A yi ŋ kooɗ ne, a teeɓ kuɓuuciŋ ɗe na ɓi rimkohan nga ɗe, ɓa pesohee keeh na yurah, findi Nikiɗi waaɗoha ; ndaa, ŋ min ɗe haɓɗiɗ in ci ŋ gap ɗe. »
GEN 18:20 Nikiɗi woyissa ɗe ne : « In ca Sodom na Gomor na yambse, yakiɗ lool, bakaaɗ caŋ ɓa uupiɗ.
GEN 18:21 Ŋ hey ruhse po nga ŋ marak andi ɓaa tumohe findi ŋ kerhoh ; ŋ hey inhe, andi wa raakoh ɗaa, wala wa raakohɗi ɗaa. »
GEN 18:22 Ŋ ineem ƴaaɓa kanak ca yurhiɗta ɓak Sodom, waaye Ibrahiima tassa na Nikiɗi.
GEN 18:23 Ibrahiima reɓpa, a tummba ne : « Heɗ ɓoo, hanaa fu heyɗi apndohe yurhiɗ na yurhaaɗi ?
GEN 18:24 Nik ne yurhiɗ ndaŋkiyaah-yatuus (50) raakiɗ ŋ kur ka ɗah, fu hey ɓa apndohe e ? Andi fu heyɗi ɗaase ɓi kur ka sagu ndaŋkiyaah-yatuus (50) ceem ?
GEN 18:25 Fu tumohanɗi muk in mand ɗaa, fu apndohanɗi yurhiɗ na yurhaaɗi, tah po yurhiɗ kaan sagu yurhaaɗi e ? Fu yi atte'ohiŋ kehƴi jen, fu tumanɗi yurhiɗ e ? »
GEN 18:26 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ŋ raak yurhiɗ ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ ɗooƴ Sodom ɗah, ɓa hey tahe po, ŋ ɗaas ɓi kur ka jen. »
GEN 18:27 Ibrahiima woyissa ne : « Ɗaas so de' Heɗ ɓoo, mi yii kaañ po ŋ woyee na ɗa, te ŋ merhey dong ;
GEN 18:28 nik ne ndaŋkiyaah-yatuus (50) ɓi yurhiɗ ceem ɓa tasiɗ ɓo' yatuus ɗah, yatuus ceem hey tahe po fu ɗumb kur ka e ? » Nikiɗi loffa ne : « Ŋ raak ɓo' ndaŋkiyaah-nikiis na yatuus (45) yurhiɗ nga ɗah, ŋ heyɗi wa ɗumbe. »
GEN 18:29 Ibrahiima woosa ne : « Moo ndaŋkiyaah-nikiis (40) raak nga ɗah ? » Nikiɗi loffa ne : « Ŋ tumanɗi ali in, sagu ndaŋkiyaah-nikiis (40) ceem. »
GEN 18:30 Ibrahiima tummba ne : « Heɗ ɓoo kanaat ayruk de', ŋ woyis woyis, moo ndaŋkiyaah-kaahay (30) raak nga ɗah ? » Nikiɗi loffa ne : « Ŋ tumanɗi ali in, ne ŋ raak ndaŋkiyaah-kaahay (30) nga ɗah. »
GEN 18:31 Ibrahiima woosa ne : « Po ŋ kaannja woo na Heɗ ɓoo ; moo ndaŋkiyaah-kanak (20) raak nga ɗah ? » Nikiɗi loffa ne : « Ŋ tumanɗi ali in, sagu ndaŋkiyaah-kanak (20) ceem. »
GEN 18:32 Ibrahiima woosa ne : « Heɗ ɓoo kanaat ayruk de', ɗal wii ɗah, ŋ woyissanɗi ; moo ndaŋkiyaah raak nga ɗah ? » Nikiɗi teyya ne : « Ŋ tumanɗi ali in, ne ŋ raak ndaŋkiyaah nga ɗah. »
GEN 18:33 Wa Nikiɗi ƴut woo na Ibrahiima, a cootta. Ibrahiima dokukka kahan ce.
GEN 19:1 Waaye malaakaaca kanak ca kaɗee Sodom, ɓa ree nga na niina. Ɓa raak Loot ɓoofiɗ ŋ teembohaara, ŋ aasohaanaŋ miira wil kur ka. Wa a hot ɓa, a kaɗta coha na ɓa, a ƴekiɗta ɓa po pukiŋ ɗe reesa kehƴi.
GEN 19:2 A woosa ɓa ne : « Kilifaaci, ne wa neɓ ɗu ɗah, welaat ŋ kahan ɓoyi joy ɗu taambkoh, ɗu naawis kot ciŋ ɗu, ɗu neeh po kim na ɓaaɓa ɗah, ɗu han taalndiɗ waasiŋ ɗu. » Ɓa loffa ɗe ne : « Tee fu faɗ ɓoo neeh ŋ hari rek. »
GEN 19:3 Waaye Loot kiimmba ɓa po ɓa teyɗukka, ɓa wella kahan ce, a nakohiɗta ɓa haɓɗiɗu kañam neɓiɗ na mbuuru, ɓa ñammba.
GEN 19:4 Ɓa raawɗi faanuk ndoom, ɓi kur ka, ƴaar caŋ Sodom, ŋ ƴina po yakka, ali ɓo' tasɗi, ɓa willa kahna,
GEN 19:5 ɓa ɓeeɗukka Loot, ɓa woosa ɗe ne : « Ɓa nde ƴaaɓi hay kahan fu na niini, pulɗaat ɓa ndii, ɓoo faanuk ɓa. »
GEN 19:6 Loot pulla nga ɓa ŋ nguɓu kahna, a rannga buntaana,
GEN 19:7 a woosa ɓa ne : « Ƴaaɓiŋ ngo, ŋ kiim ɗu wa kiim, kanaat tum ini moɗaaɗiineem waay !
GEN 19:8 Sikɗukaat, ŋ raakiɗ kuɓu kanak cafƴiɗ, ɓi inahɗi ƴaar, ɗu waaɗ ɗah, ŋ puliɗ ɓa ndii ŋ hari, ɗu haɓiɗ ɓa ini neɓ ɗu, waaye ƴaaɓi kanak cii, kanaat ɓa reɓ, laam, ɓa hanheeciŋ ngo. »
GEN 19:9 Ɓa woosa ne : « Kurka ndii waay. » Ɓa ɓaatta nga ne : « Ƴaari nikohaah nikohaah ndii dong, a waaɗ ɓoo teeɓ waas ; ɓoo hey ɗa tume ini uup moɗaaɗi wiŋ ɓa. » Weɗ ɓa yeñoh Loot yeñ miskiɗ ne ɓa yahroh buntaana,
GEN 19:10 waaye ƴaaɓa hanheeca eɗndukka Loot na yaah, ɓa ɓekka ɗe ŋ ɗooƴ kahna, ɓa ranngaa,
GEN 19:11 ɓa mbiraañiɗta has caŋ ƴaaɓa nikee ŋ nguɓu kahna, ŋ ya uup ƴissuut po ŋ ya uup yak, ne ɓa hotissuu buntaana.
GEN 19:12 Wa ineem coot, hanheeca kanak ca woosa Loot ne : « Andi fu raakiɗ ɓaah ndii findi payum, kuɓu ƴaar mbaa ɓitiɓ ? Pulɗa ɓaah ciŋ ɗa ndii jen,
GEN 19:13 laam, ɓoo hey ɗumbe kur kii. Nikiɗi yegiɗ moɗaaɗiici na woyse nga te ca uupootiɗ ; a yi woos ɓoo ne ɓoo ɗumba. »
GEN 19:14 Ineem tahha Loot pul, a woosa fiir ca hee toke kuɓuucaŋ ɗe ɓitiɓ ca ne : « Araat ɗu pul ŋ kur kii laam, Nikiɗi na hee wa ɗumbe. » Waaye ɓa liiɓpa ne a na apsukee ɓa.
GEN 19:15 Wa wiisaaɗiina ree, malaakaaca tufukka Loot an : « Ara coot na ɓitiifu na kuɓuuciŋ ɗa ɓitiɓ ci kanak ci, fu kaanuu ŋ naamooni na hee ŋ kur kii sagu aƴaarkiŋ ɓa. »
GEN 19:16 Loot nikka nga, a yiihsiɗkeeɗa, hanheeca kanak ca ammba ɗe na ɓitiice na kuɓuucaŋ ɗe kanak ca ŋ yaah, ɓa puliɗta ɓa po ɓa ussa kur ka sagu miski a miskee Nikiɗi.
GEN 19:17 Wa ɓa puliɗ ɓa ŋ bilaf fa, yinoora woosa Loot ne : « Saandoha, ka heeluk, ka tufuk ŋ hatandii, kaɗa ŋ tangooceen, fu min muc. »
GEN 19:18 Loot woosa ɗe ne : « Bara ! Heɗ ɓoo,
GEN 19:19 fu keeñkohiɗ to, fu tumɗiɗ to in yakak po ŋ muciɗ, waaye, ŋ nar kaɗ po tangooceen ɗah, naamooni hey yo rahse, ŋ kaan.
GEN 19:20 Fu hotiɗ kur keen e ? Wa reɓiɗ po ŋ joyiɗ min ree nga. On ndo ŋ saandoh nga, ne ŋ min muc, laam wa kur ƴissuut. »
GEN 19:21 Malaakaani woosa ɗe ne : « Ee, po woti ŋ ris ɗa tufkoh ; kaɗa, ŋ heyɗi ɗumbe kur ki fu na wee weem,
GEN 19:22 waaye artuka fu kaɗ laam, feeh fu reeɗi ɗah, ŋ minɗi tum ali in. » Ineem tahha po kur kaam teekuusa Sowar (in ƴissuut).
GEN 19:23 Wa Loot ree Sowar, tel noha puliɗ.
GEN 19:24 Weɗi Nikiɗi toɓoh yongkaah na suufar ŋ ɗafuk Sodom na Gomor.
GEN 19:25 A ɗummba kur ceem jen na ɓooɓa genee nga ca, na oona jen na kidig ca nikee nga.
GEN 19:26 Ɓiti Loot heelkeeɗa, a ɓoƴsuusa ɗus meɗa.
GEN 19:27 Wa Ibrahiima kuruk na ɓaaɓa teel, a kaɗta ŋ ɗiska a saɓsukohee na Nikiɗi ;
GEN 19:28 a marakka ŋ ɓak Sodom na Gomor na ina wil ooneem jen, a hotta ɗuuku haa ɗuuku koraaɓ puloheeɗa ŋ kehƴa rapeeɗa.
GEN 19:29 Wa Kooh na ɗumbe Sodom a ɗaakkoheen Ibrahiima nof po tahha a muciɗta Loot ŋ naamoona a sooƴɗoh kur ca Loot genohe.
GEN 19:30 Wa ineem coot, Loot kaañisɗi nik ŋ Sowar, a toorukka ŋ tangooca, a yi na kuɓuucaŋ ɗe ɓitiɓ ca kanak ca, ɓa gennda ŋ hur atoh.
GEN 19:31 Wa raakka mbeh, yi nikee saawa woosa taambɗoh ce ne : « Ɗiski wa nik ndii baabiŋ ɓoo a yi yaɓko'eeɗa, te ƴaar raakɗi ndii, ɓi fu inah ne ɓa miniɗ ɓoo tok findi wa na tumohse.
GEN 19:32 Mbaa haya ɓoo aniɗ baabiŋ ɓoo biiñ, ɓoo hun na ɗe, ɓoo min ɗe raakiɗ ɓi pulohan nga ɗe po tiikiŋ ɗe ƴimuu. »
GEN 19:33 Ŋ weka mbaɗi ɓa aniɗta baab ɓa biiñ, saawa aassa faanukka na ɗe, te Loot yegɗi faankaŋ yeem na kurkaŋ ɗe.
GEN 19:34 Wa Kooh wiis saawa woosa taambɗoh ce ne : « Niinma, ŋ huniɗ na baab, mbaa ɗah, ɓoo anɗissaat ɗe biiñ woti, fu nam kaɗ fu faanuk na ɗe, ɓoo min ɗe raakiɗ ɓi pulohan nga ɗe. »
GEN 19:35 Ɓa anɗissa baabiŋ ɓa biiñ ŋ wekaam, taambɗoha nammba kaɗ faanukka na ɗe ; Loot namɗi yeg faankaŋ yeem na kurkaŋ ɗe.
GEN 19:36 Kuɓuucaŋ Loot tumoh na baab ɓa ɗaa, ɓa taambohha nga, ɓa ammba rook.
GEN 19:37 Wa saawa raak kuɓu, a nikka ƴaar, a teekka ɗe Mowab (puloh ŋ baab), a yi caaciŋ Mowab ci woti-woti.
GEN 19:38 Taambɗoha nammba raak kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Ben-Ammi (kuɓkiŋ ɓaah ho), a yi caaciŋ Amon ci woti-woti.
GEN 20:1 Ŋ jamanoonaam, Ibrahiima pulohha ndeem, a kaɗta Negef, a yippa ŋ harmban Kades na Suur, a kurkissa nga, a kaɗta Gerar.
GEN 20:2 Ŋ nikohaahaŋ ɗe ŋ Gerar, Ibrahiima woyeen ne, a yi na ɓitiice Saarata, ɓa taambɗoh taambɗoh. Abimelek, buuraŋ kur ka, woossa ɓooɓaŋ ɗe ne ɓa ɓayiɗ ɗe Saarata ɓitiɓ.
GEN 20:3 Ŋ wek, Kooh teeɓukka Abimelek ŋ heeƴ, a woosa ɗe ne : « Fu mand na kaaniɗ, laam ɓitɓi fu ɓay, a ɓitiɓ jaambur. »
GEN 20:4 Raak Abimelek raawɗi hun na Saarata, a woosa Kooh ne : « Heɗ ɓoo, hanaa fu heyɗi ɗumbe ɓooɓiŋ kur kii ŋ ini ɓa inahɗi ?
GEN 20:5 Laam Ibrahiima a yi woyee so ne ɓa taambɗoh taambɗoh, te yi ɓitɓi nameen ndo woo ne ɓa taambɗoh. Wi ŋ haɓɗee ineem, ŋ tuma na liiɓohaaɗ moɗiɗ na yaah hooliɗ. »
GEN 20:6 Kooh woyissa ɗe ŋ ɗooƴ heeƴi ne : « Ee, mi sah, ŋ inhiɗ ne ini fu tum fu tiiɗaa, weɗ tah ŋ hondohha ɗa tooñ njo, ŋ faɗɗi ɗa ne fu hun na ɗe.
GEN 20:7 Ŋ ɗiski wa nik ndii wika ƴaari ɓitiice, laam a woosuuɗ, te a hey ɗa kiimɗe, fu muc ŋ kakaan kii ; fu tumɗaa ɗah, inha ne fu hey kaane, fu na ɓooɓiŋ ɗa jen. »
GEN 20:8 Wa Abimelek kuruk na ɓaaɓa teel, a ɓeeɗukka dag caŋ ɗe jen, a naandsukka ɓa ini raak, ɓa neƴƴohha lool.
GEN 20:9 A ɓeeɗukka Ibrahiima, a meekissa ɗe ne : « Fu haɓiɗ ɓoo ye wii ? Ŋ tum ɗa ye po wa tahha ɗa ɓek ɓoo bakaaɗi yakkii, mi na ɓooɓiŋ ngo ? Fu tumiɗ ini ɓo' joyɗi tum. »
GEN 20:10 A ɓaatta nga ne : « Mi yii meekis ɗa, wa ye ɓek ɗa ŋ inii ? »
GEN 20:11 Ibrahiima woosa ɗe ne : « Ŋ liiɓee rek ne, ɓooɓiŋ kur kii ɓa nupɗi Kooh delem ne ɓa hey yo ape sagu ɓitiiso.
GEN 20:12 Te wa nam nik keeh ne a taambɗoh ho, laam, e ɓoo ɓaah baab waaye ɓoo ɓaahɗi yaay, ŋ tokka ɗe, a nikka ɓitiiso.
GEN 20:13 Ina Kooh pulɗoh ho ŋ kahan baab ɓoo po wi, ŋ wileeɗa, ŋ woyee Saarata ne : “ Fu waaɗta so amboh ɗah, ɗisik nu ɓoo min kaɗ ɗah, fu na woye ne ɓoo taambɗoh taambɗoh. ” »
GEN 20:14 Wa ɓa ƴut ŋ woo caŋ ɓa, Abimelek ɓayya ɓi pe', mbaal na ɓi inoh na ñaam, ƴaar na ɓitiɓ, a eɗta Ibrahiima, a nammba ɗe wik ɓitiice Saarata.
GEN 20:15 A woosa ɗe ne : « Kur kiŋ ngo weɗɗi, gena ŋ ɗiski neɓ ɗa. »
GEN 20:16 A woosa Saarata ne : « Fu hot nga, mi yii eɗ taambɗoh fu ƴel haalis junni, wa hey teeɓohe ŋ fiki gentoh ciŋ ɗa ne, fu hooliɗ ŋ inii ; ɓooɓi jen inah ne, fu tumɗi in moɗaaɗi. »
GEN 20:17 Wa Abimelek wik ɗe Saarata, Ibrahiima kiimmba Kooh, Kooh ngisohiɗta Abimelek na ɓitiice na ñaam ca ɓitiɓ ca po ɓa minissa raak kuɓu.
GEN 20:18 Weem raak Nikiɗi rangeen fikiicaŋ ɓitiɓ caŋ kahan Abimelek jen po ɓa minisseeɗi raak kuɓu, sagu Saarata ɓiti Ibrahiima.
GEN 21:1 Saarata, a yi genoh na Ibrahiima po, Nikiɗi ambohha ɗe findi a woyohee wa. A tumiɗta ɗe ina a gapee ɗe.
GEN 21:2 Saarata ammba rook, a raakiɗta Ibrahiima kuɓu ƴaar, ngaŋ kiyaɓkookaŋ ɗe, findi Kooh gapohee wa, wa nohaŋ wa ree.
GEN 21:3 Ibrahiima teekka kuɓka Saarata raakee na ɗe, Isaahha.
GEN 21:4 A nguɗta ɗe ŋ neeha yasna-kaahayɗoh, findi Kooh woyohee ɗe wa.
GEN 21:5 Ibrahiima raakeen kiis teemet (100) wa Isaahha raaku.
GEN 21:6 Saarata woosa ne : « Kooh soosɗiɗ keeñiŋ ngo po ŋ miniɗ ƴen, te ɓo' nu kerah raakuukiŋ Isaahha yii ɗah, a hey yo ƴenohe. »
GEN 21:7 Saarata degga nga ne : « Eey ɓo' woyeen Ibrahiima ne noh hey haye, Saarata ɓapɗe ɓi kuɓu ɗah ! Waaye deey ŋ raakɗiɗ ɗe kuɓu ƴaar ngaŋ kiyaɓkookiŋ ɗe wii. »
GEN 21:8 Wa Isaahha yak po Saarata ombɗeeɗa ɗe, Ibrahiima ɓeeɗkohha ceeke yakak.
GEN 21:9 Saarata hotta Ismaayla ƴeneeɗa, a yi kuɓki Ibrahiima raakee na Haajara yi puloh Misra ;
GEN 21:10 wa tahha po a woosa Ibrahiima ne : « Aaña ñaami na kuɓkiŋ ɗe laam, kuɓkiŋ ñaamii joyɗi lam na kuɓkiŋ ngo, Isaahha. »
GEN 21:11 Woo keem ngaŋ Ismaayla misikka Ibrahiima lool laam, a namee nik kuɓuuce.
GEN 21:12 Waaye Kooh woosa ɗe ne : « Ineem kanaat ɗa misik sagu kuɓkii na ñaamiŋ ɗa, tuma ini Saarata woo ɗa laam, fu raakohan ɓi rimkohan nga ɗa ŋ Isaahha ;
GEN 21:13 hondohɗi kuɓkiŋ ñaamiŋ ɗa, ŋ hey name fer cuuɓ angiɗ nga ɗe, laam, a nam puloh nga ɗa. »
GEN 21:14 Ŋ Kooh-wiisiina, na ɓaaɓa teel, Ibrahiima ɓayya mbuuru na mbohos und tumiɗ masuɓ, a eɗta Haajara ca, a likiɗta ɗe ca ŋ yuug, a nammba ɗe eɗ kuɓkiŋ ɗe. Ƴutta, a puliɗta ɗe. Yeem kaɗeeɗa po a reesa bilaf faŋ Beerseba, a muuƴca.
GEN 21:15 Wa masmaŋ mbohosa reeh, Haajara faɗta kuɓka ŋ tas kidig ƴin,
GEN 21:16 a tiinnda ini ree saangal teemet (100), a ɓooffa, a woosa ŋ haf ce ne : « Ŋ minɗi marak muk, ŋ kakaan kiŋ kuɓkiŋ ngo. » A cangtiɗukka a fuɗeeɗa ŋ ɗafka.
GEN 21:17 Waaye Kooh kerhiɗ hoosooraŋ kuɓka. Ŋ ɗafuk eel ci malaakaaniŋ Kooh ɓeeɗukka Haajara, a woosa ɗe ne : « Haajara, wa ye na ɗa ? Kana neƴƴoh ali in laam Kooh kerhiɗ kuɓki ŋ ɗiski a nik ndeem.
GEN 21:18 Kurka fu meeɓ ɗe, ambaa ɗe yaah kanak laam, ŋ hey fere cuuɓ angiɗ nga ɗe. »
GEN 21:19 Kooh teeɓpa Haajara woong, a soɗta mbohosa nga, a aniɗta kuɓka.
GEN 21:20 Kooh taambkoheeɗa komaaknda, a yakeeɗa ŋ bilaf faŋ Paran, a nikka weesoh ɓis. Yaay ɓa waakiɗta ɗe ɓitiɓ ŋ Misra.
GEN 21:22 Ŋ jamanoonaam, Abimelek hunnda na Pikol, ƴaara adgohee hiñohoh caŋ ɗe, a raakka Ibrahiima, a woosa ɗe ne : « Ŋ inhiɗ ne Kooh huniɗ na ɗa ŋ in nu fu haɓiɗ ɗah.
GEN 21:23 Ŋ ɗiski wa nik ndii, giña ŋ Kooh ne fu heyɗi so njuye, mi na kuɓuuciŋ ngo po ŋ set ciŋ ngo na haye ; ne findi ŋ moɗɗohee na ɗa, fu moɗɗohan na so ɗaa na ɓooɓiŋ kur ki fu parɗoh wii. »
GEN 21:24 Ibrahiima woosa ne : « Ŋ giñiɗa. »
GEN 21:25 A nammba woo na Abimelek ŋ ini kaɗ ŋ naaca ƴaaɓaŋ Abimelek naafee nga ɗe.
GEN 21:26 Abimelek loffa ɗe ne : « Ŋ inahɗi ɓoyi tum ineem te fu woyeeɗi so wa, ŋ hana kerah woti. »
GEN 21:27 Ibrahiima ɓayya ɓi pe', mbaal na inoh, a eɗta Abimelek ca ; ŋ ineem, ɓa kanak, ɓa tufkiɗta ambtiɗohaŋ ɓa.
GEN 21:28 Wa ɓa tufkiɗa, Ibrahiima ɓakiɗta mbaal yasna-kanak.
GEN 21:29 Abimelek meekissa ɗe ne : « Moo mbaal ci yasna-kanak ci fu ɓakiɗ nak ? »
GEN 21:30 A loffa ɗe ne : « Teya mbaal ci yasna-kanak cii ŋ tiikiŋ ngo, weɗ teeɓoh ne, e mi ac naacii. »
GEN 21:31 Weɗi tah ɗiska teekuusa Beerseba (naaciŋ giñi), laam, ɓa kanak jen ɓa giñoh ndaam.
GEN 21:32 Ɓa tufkiɗoh ambtiɗohaŋ ɓa ɗaa ŋ Beerseba. Ƴutta, Abimelek hunnda na Pikol, ƴaara adgohee hiñohoh caŋ ɗe, ɓa guridda ŋ kur kaŋ Filistiica.
GEN 21:33 Ibrahiima jimmba tas kaɗeeɗ ŋ Beerseba, a ñaamukka Nikiɗi, Koohi moos nik te a yi nikan po faw.
GEN 21:34 Ibrahiima gennda in maañiɗ ŋ kur kaŋ Filistiica.
GEN 22:1 Wa in ceem coot, wa raakka mbeh, Kooh markiskeeɗa Ibrahiima, a woosa ɗe ne : « Ibrahiima ! » Yeem loffa ɗe ne : « Ee, mi yii kerah ɗa. »
GEN 22:2 Kooh taalndiɗta ne : « Ɓaya kuɓkiŋ ɗa yinoori Isaahha, yi fu waaɗ ŋ keeñiŋ ɗa, fu kaɗ ŋ tangoora maa hee ɗa teeɓe ŋ kur kaŋ Moriya, fu seeƴkoh ɗe ŋ ndaam, a nik hoomɗaah wuu so. »
GEN 22:3 Ibrahiima kurukka na ɓaaɓa teel, a ɓessa sokoñ seeƴkoha, a siffa mbaamaŋ ɗe, a hunnda na ñaam kanak ŋ ñaam caŋ ɗe, na kuɓkiŋ ɗe Isaahha ; ɓa kaɗeeɗa ɗiska Kooh woyee ɗe.
GEN 22:4 Ŋ neeha kaahayɗoh, Ibrahiima ƴokka ɗiska Kooh woyee ɗe in usiɗ.
GEN 22:5 A woosa ñaam caŋ ɗe ne : « Tasaat ndii na mbaami, mi na njaanji, ɓoo kaɗ ñaamka Kooh ndeen, ɓoo hay. »
GEN 22:6 Ibrahiima ɓayya sokoñ ca seeƴkohaaca, a raannda Isaahha ca, a ɓayootta yongkaaha na japla. Ɓa hunnda kanak, ɓa kaɗeeɗa.
GEN 22:7 Ɓa kaɗoh kaɗoh po, Isaahha woosa baabiŋ ɗe ne : « Baab ! » A tahassa ɗe ne : « Ee, mi yii kerah ɗa. » Kuɓka meekissa ɗe ne : « Sokoñ ci ceɗi cii, yongkaahi weɗi wii, moo a nde mbaali joy seeƴkohu ? »
GEN 22:8 Ibrahiima loffa ɗe ne : « E Kooh ŋ haf ce na hee eɗohe mbaali joy seeƴkohu. » Ɓa taalndiɗta kanak, ɓa kaɗeeɗa.
GEN 22:9 Wa ɓa ree ɗiska Kooh woyee ɗe, Ibrahiima haɓiɗta seeƴkoha, a degga sokoñ ca nga, a tokka kuɓkiŋ ɗe Isaahha, a degga ɗe ŋ sokoñ ca.
GEN 22:10 Ibrahiima meeɓpa japla ne a hoos kuɓkiŋ ɗe,
GEN 22:11 waaye malaakaaniŋ Nikiɗi ɓeeɗukka ɗe ŋ eel ci, a woosa ɗe ne : « Ibrahiima ! Ibrahiima ! » A tahassa ɗe ne : « Ee, mi yii kerah ɗa. »
GEN 22:12 Malaakaani woosa ɗe ne : « Kana reɓ kuɓki, kanaa ɗe tum in. Ŋ inhiɗ kotii ne, fu nupiɗ Kooh laam, fu sangiɗɗi so kuɓkiŋ ɗa yinoori. »
GEN 22:13 Ibrahiima jaɗtukka, a hotta mbaal naar na wiic ca longiɗ ŋ kidig ƴin ; a ɓayya ɗe, a hoomiɗta ɗe ŋ ɗiska Isaahha joyee seeƴkohu.
GEN 22:14 Ibrahiima teekka ɗiska "Nikiɗi eɗohiɗ ini etohu." Weɗi tah waam po woti ɓa na woye ne : « Ŋ tangooraŋ Nikiɗi, a hey eɗohe ini etohu. »
GEN 22:15 Ŋ eel ci, malaakaaniŋ Nikiɗi ɓeeɗkissa Ibrahiima,
GEN 22:16 a woosa ɗe ini Nikiɗi woo wii : « Ŋ giñiɗ nga so mi yii ne, ŋ tumi fu tum ineem, fu sangiɗɗi so kuɓkiŋ ɗa yinoori,
GEN 22:17 ŋ hey ɗa barke'ɗe baahiɗ, ŋ on ɗa ɓi rimkohan nga ɗa laay po ɓa hend na hor ciŋ eel ci, po ɓo' minuu ɓa kind findi merhey miŋ yaah-cookmi. Te ɓeɗ na hee mine ɓi sang ɓa jen ;
GEN 22:18 cuuɓ ciŋ kehƴi jen hey raake barke sagu ɓi na hee rimkohe nga ɗa, laam fu kerhiɗiɗ to. »
GEN 22:19 Ibrahiima dokukka ŋ ɗiska a faɗe ñaam caŋ ɗe, ɓa hunnda jen ɓa haadeeɗa Beerseba laam, a risee gen nga.
GEN 22:20 E Ibrahiima nikoh ŋ Beerseba po, a woyuusa an : « Nahor taambɗoh fu namiɗ raak ɓi kuɓu ƴaar na ɓitiice Milka. »
GEN 22:21 Ɓa saawkoh Uus, Bus taammba nga, Kemuwel yi baab ɓi Aram,
GEN 22:22 Kesed, Haaso, Pildas, Yidlaf na Betuwel.
GEN 22:23 Betuwel a yi rim Rebeka ; ɓii ɓeɗ kuɓu ƴaar ci yasna-kaahay ci Milka raak na Nahor, taambɗoh Ibrahiima.
GEN 22:24 Nahor nameen raak kilook ŋ ñaam caŋ ɗe na woyse Rewuma, a raakka na ɗe Tebaa, Gaham, Tahas na Ma'akaa.
GEN 23:1 Saarata pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kanak na yasna-kanak (127) a hannda kuruk nga.
GEN 23:2 A kaanoh ŋ Kiriyat-Arba, weɗ Hebron, ŋ kur kaŋ Kanaan. Ibrahiima miskiɗukka kakaan kaŋ Saarata ; a fuɗta ɗe lool.
GEN 23:3 Ƴutta, Ibrahiima faɗta fiɗaafa ŋ ɗiska wa nik, a kaɗta hotoha na cuuɓaŋ Hit ca.
GEN 23:4 Wa Ibrahiima ree, a woosa ɓa ne : « Ŋ jaambur nga ɗu, ŋ nikohaah nikohaah ŋ ndii, mi yii kiim ɗu ne ɗu on ndo ŋ waak ruy-ruyi mi na hee uumbohe fiɗaafiŋ ɓitiiso. »
GEN 23:5 Hit ca loffa Ibrahiima ne :
GEN 23:6 « Sikɗuka ini ɓoo na wee ɗa ; Kooh tumiɗ ɗa kilifa yakak ŋ ɗooƴ ɓoo, kon mbaa ɗah, kooɗa wi neɓ ɗa ŋ ruy-ruy ciŋ ɓoo, fu uumb ɓitiifu nga ; nama inah ne ali ɓo' heyɗi ɗa sangohe ɗiski fu joy uumb ɓitiifu. »
GEN 23:7 Wa Ibrahiima kerah woo keem, a kurukka, a hiirra ŋ fiki Hit ca genee ŋ kur ka.
GEN 23:8 Ƴutta, a hannda ɓa woo ne : « Nik ne ɗu teyɗukiɗ ne ŋ uumb ɓitiiso ndii ɗah, kiimaat Efron, kuɓkiŋ Sohar,
GEN 23:9 a faɗiɗ to huraŋ atoh faŋ ɗe nik ŋ Makpela, weɗaa ŋ sereendaŋ yohon ce ; kiimaat ɗe a toon ndo wa ŋ candoomiŋ wa po wa nik ruy-ruyi ŋ raakoot ŋ fikiiɗu. »
GEN 23:10 Wa Ibrahiima na wee, raak Efron ɓoofiɗ ŋ harmban ɓaah caŋ ɗe Hit ca. Ŋ fiki Hit ca cohee ŋ ɗiska jen, ŋ aasohaanaŋ kur ka, Efron loffa Ibrahiima ŋ ɗafka ne :
GEN 23:11 « On ndo ŋ woo ɗa kilifaani, ɓaya ɓay yohna na huraŋ atoh fa ; ŋ fiki ɓooɓiŋ ngo, ŋ on ɗa wa, fu tuma ruy-ruyiŋ ɓitiifu. »
GEN 23:12 Ŋ woo keem, Ibrahiima hiirissa ŋ fiki ɓooɓaŋ kur ka.
GEN 23:13 Ƴutta, a woosa Efron ŋ ɗafka ne : « Ɓoo kanaata nookoh, faɗa ŋ eɗ ɗa candoomiŋ yohni ; teya haalsi po ŋ min uumb ɓitiiso. »
GEN 23:14 Efron woosa ɗe ne :
GEN 23:15 « Kilifaani, yohni na care ƴel haalis teemet-nikiis (400), ineem ye ŋ harmban mi na ɗa ? Kon fu miniɗ uumb ɓitiifu nga. »
GEN 23:16 Ibrahiima kerahha woo ka, a eɗohha candooma Efron woo ŋ fiki Hit ca, wa nikka ƴel teemet-nikiis (400) ŋ haalis, ɓeesuuɗ ŋ findi toonoh caam meeɗ tumoh.
GEN 23:17 Ibrahiima raakoh yohon Efron ɗaa, wa nikee ŋ Makpela, ŋ pulohaaɗ-nohaŋ Mamre. Yohna, po ɗiska wa top, na kidig ca nikee ŋ ɗooƴa na huraŋ atoh fa ;
GEN 23:18 ca nikka raakuuɗaŋ Ibrahiima ŋ fiki Hit ca cohee ŋ aasohaanaŋ kur ka jen.
GEN 23:19 Wa a puloh nga, Ibrahiima ɓekka fiɗaafaŋ ɓitiice Saarata ŋ ɗooƴ huraŋ atoh fa nik ŋ yohna ŋ Makpela ŋ pulohaaɗ-nohaŋ Mamre, weɗ Hebron, ŋ kur kaŋ Kanaan, wa nikka ruy-ruyaŋ ɗe.
GEN 23:20 Hit ca teyɗukka ne, e Ibrahiima raak huraŋ atoh fa na yohna ; tahha po a tummba ɗiska ruy-ruy caŋ ɗe.
GEN 24:1 Ibrahiima yaɓko'een lool, te Nikiɗi barke'ɗeen ɗe ŋ in nu nik ɗah.
GEN 24:2 Wa raakka mbeh, Ibrahiima woosa ñaama yakka ŋ ñaam caŋ ɗe, ya meeɗ taambkoh raak-raakaŋ ɗe jen ne : « Ooɓa yaahiŋ ɗa ŋ rambiŋ ngo,
GEN 24:3 fu giñiɗ to ŋ Nikiɗi, Kooh yi Heɗ ɗafki na kehƴi, ne fu heyɗi waakɗe kuɓkiŋ ngo ɓitiɓ ŋ cafaƴ ciŋ Kanaan, kur ki ŋ genoh wii,
GEN 24:4 waaye fu na hee kaɗe po ŋ kur ɓoo, ŋ ɓooɓaŋ ngo, fu waakiɗ kuɓkiŋ ngo Isaahha ɓitiɓ nga. »
GEN 24:5 Ñaama loffa ɗe ne : « Wa miniɗ nik ne ɓitɓeem teyɗukanɗi hay na so ŋ kur kii, andi maa hee hey ɓayndohe kuɓkiŋ ɗa po ŋ kur ka fu puloh ? »
GEN 24:6 Ibrahiima woosa ɗe ne : « Muk, kana moos ɓay kuɓkiŋ ngo ŋ ndaam.
GEN 24:7 Laam Nikiɗi, Kooh yiŋ ɗafki, yi pulɗoh ho kahan baab na kur ɓoo, woyiɗ na so, a giñiɗta so ne a hey one ɓi rimkohan nga so kur kii jen ; a yi na hee woose malaakaaniŋ ɗe, yeem yooɓɗiɗ ɗa waasiŋ ɗa po, fu ɓayohiɗ kuɓkiŋ ngo ɓitiɓ ŋ ndaam.
GEN 24:8 Nik ne ɓitɓeem teyɗukanɗi hay na ɗa ɗah, giñi fu na hee giñe wii, wa hey ɗa ruhse, waaye findi wa min mand ɗah, kana ɓay kuɓkiŋ ngo ndaam. »
GEN 24:9 Ñaama ooɓpa yaahaŋ ɗe ŋ rambaŋ Ibrahiima kilifaanaŋ ɗe, a giñiɗta ɗe ineem.
GEN 24:10 Wa a ƴut, ñaama ɓayya ngeelemb ndaŋkiyaah ŋ caŋ kilifaanaŋ ɗe na ina uup baah ŋ raak-raakaŋ kilifaanaŋ ɗe, a yurahha kur ka Nahor genohe, ŋ ɓak Mesopotami.
GEN 24:11 A na huntoh caŋ ɗe, ɓa kaɗoh kaɗoh po ɓa reesa ŋ woong ne fu aasee ŋ kur ka ɗah, a ƴekiɗta ngeelemb ca ; wa nikee ŋ noh niiniɗ, wahtuuni ɓitiɓ ca na pulohe ne ɓa kaɗ neya.
GEN 24:12 A woosa ne : « Mi yii kiim ɗa Nikiɗi, Koohiŋ kilifaaniŋ ngo Ibrahiima, teyɗukiɗ to waasiŋ ngo wii, fu baahoha kilifaaniŋ ngo Ibrahiima.
GEN 24:13 Ñam yii tufukka ŋ woongiŋ masmi, te cafaƴ ciŋ kur ki hey haye neye.
GEN 24:14 Ŋ waaɗ ne cafƴi mi na hee kiime masuɓ, a naar meemeeniŋ ɗe a on ndo ŋ an, a nam woo ne, a hey yo anɗiɗe ngeelemb ci ; yeem a yi nikaat yi fu ambiɗ ñaamiŋ ɗa Isaahha. Ineem hey yo inhiɗe ne fu teeɓohiɗ baah kiŋ ɗa ŋ kilifaaniŋ ngo. »
GEN 24:15 A reehiɗɗi kiim ndoom, cafaƴ pulla na meeme ŋ yuugaŋ ɗe ; a nikka Rebeka, kuɓu Betuwel ; Betuwel yi baab ɓi kuɓki, a Milka yaayiŋ ɗe, Nahor yi taambɗoh Ibrahiima, nikka baabiŋ ɗe.
GEN 24:16 A nikee komaaki cafaƴ moɗiɗ, inhaaɗi ƴaar. A aassa ŋ woonga, a neyya meemeena po a pulla.
GEN 24:17 Weɗ ñaamaŋ Ibrahiima aroh kaɗ coha na ɗe, a woosa ɗe ne : « Kaambsuka, fu on ndo ŋ an ƴissuut ne wa neɓ ɗa ɗah. »
GEN 24:18 Rebeka loffa ɗe ne : « Ee, ana kilifaani. » A arra kaambsuk, a naariɗta ɗe meemeena, a aneeɗa.
GEN 24:19 Wa Rebeka ƴut, a woosa ɗe ne : « Faɗa ŋ nam aniɗ ngeelemb ci po ca hiƴ. »
GEN 24:20 A artukka, a yiiffa ina tasee ŋ hongla na anɗohse ; a dokkissa ŋ woonga. A yi neyoh neyoh po a aniɗta ngeelemb ca jen.
GEN 24:21 Ƴaara ɗekka teɗ, markeeɗa ɗe ne a inah, andi Nikiɗi teyɗukɗiɗ ɗe waasiŋ ɗe wala.
GEN 24:22 Wa a aniɗ ngeelemb ca po a ƴutta, ƴaara ɓayya tokkaah ŋ kiñin tiɓuuɗ na garam yasna-yino ngaŋ urus, na kiñi kanak urus ɓekaah ŋ yaah, waa nu nga ɗah, tiɓohu ini uup garam teemet (100).
GEN 24:23 A meekissa ɗe ne : « Woo so, fu kuɓu ɓa ? Ɓoo raakiɗ ɗiski ɓoo min neeh ngaŋ kahan baab ɗu e ? »
GEN 24:24 Rebeka loffa ɗe ne : « Ŋ kuɓu Betuwel, ŋ setiŋ Milka na Nahor.
GEN 24:25 Ee, kahan baab ɓoo raakiɗ mbaang ne ngeelemb ci raak ɗiski ca na hee neehe na ñamaah laayiɗ, te wa raakiɗ ɗiski ɗu joy min neeh. »
GEN 24:26 Ƴaara ƴekka po pukaŋ ɗe reesa kehƴi ne a ñaamuk Nikiɗi.
GEN 24:27 A woosa ne : « Corka Nikiɗi, Koohiŋ kilifaaniŋ ngo Ibrahiima ; fu teeɓohiɗ baah kiŋ ɗa nga ɗe te fu moosɗi ɗe faɗoh ! Ini kaɗ nga so, fu yurhiɗiɗ to po ŋ ɓaah ciŋ kilifaaniŋ ngo. »
GEN 24:28 Wa kuɓka cafƴa puloh ndaam, a arra kaɗ, a naandsukka ɓi kahan yaay ɓa ina raak jen.
GEN 24:29 Rebeka raakeen taambɗoh ƴaar na woyse Laban, Laban kaɗta raaka ƴaara ŋ sero woonga.
GEN 24:30 Weem, raak ɗe hoteen tokkaahaŋ kiñin ka na kiñiica taambɗoh ce ɓekɗasse, a nameen kerah wi Rebeka na naandsuke ina ƴaara woyee na ɗe. A raakka ƴaara na ngeelemb caŋ ɗe ŋ sero woonga.
GEN 24:31 A woosa ɗe ne : « Fu yi Nikiɗi barke'iɗ, fu ɓoof ye ŋ bilaf fii ? Haya ɓoo kaɗ kahna, ŋ haɓɗiɗiɗ ɗu daloha na ɗiski ngeelemb ci nikan. »
GEN 24:32 Wa ƴaara ree kahna, ɓa nihissa unung caŋ ngeelemb ca, ca ɓekuusa ŋ ɗisik baahiɗ, ca onuusa mbaang na ñamaah. Ƴaara na ɓa hunee na ɗe, onuusa masuɓ, ɓa naawissa kot.
GEN 24:33 Ɓa nammba deƴƴu kañam, waaye, ƴaara woosa ne : « Bala ŋ ñaman ɗah, ŋ woo kot ci ŋ tiind. » Laban woosa ɗe ne : « Ee, woya. »
GEN 24:34 A woosa ne : « Mi deey, ŋ ñaamiŋ Ibrahiima.
GEN 24:35 Nikiɗi barke'ɗiɗ kilifaaniŋ ngo lool, a tumiɗ ɗe ɓo' raakiɗ. A oniɗ ɗe ɓi pe', mbaal, na inoh, urus na haalis na ɓi ñaam ƴaar na ɓitiɓ na ngeelemb na mbaam.
GEN 24:36 Ɓitiice Saarata, a kaɗeen po a ɓitiffa, a hannda raak na ɗe kuɓu. Kuɓkeem, a yi Ibrahiima kilifaaniŋ ngo eɗ raak-raak kiŋ ɗe jen.
GEN 24:37 Kilifaaniŋ ngo giñɗukohha so ne : “ Fu heyɗi waakɗe kuɓkiŋ ngo ƴaari ɓitiɓ ŋ cafaƴ ciŋ Kanaan, kur ki ŋ genoh wii ;
GEN 24:38 waaye, fu na hee kaɗe po ŋ ɓooɓaŋ ngo ŋ kahan baab, fu ɓayiɗ ɗe ɓitiɓ nga. ”
GEN 24:39 Ŋ woosa kilifaaniŋ ngo ne : “ Nik ne ɓitɓeem teyɗukanɗi hay na so ɗah ? ”
GEN 24:40 A loffa so ne : “ Nikiɗi, yi ŋ moos taamboh ŋ ini a waaɗ, hey woose malaakaaniŋ ɗe, a yooɓɗiɗ ɗa waasiŋ ɗa. Fu hey ɓayɗe kuɓkiŋ ngo ɓitiɓ ŋ cuuɓiŋ ngo, ŋ kahan baab ɓoo.
GEN 24:41 Ali ɓa teyɗukɗi, giñi fu na hee giñe, wa hey ɗa ruhse nik ne fu kaɗiɗ po ŋ ndaam ɗah. ”
GEN 24:42 Woti, wi ŋ hay po ŋ reesa ŋ woongi, ŋ kiimmba an : “ Nikiɗi, Koohiŋ kilifaaniŋ ngo Ibrahiima, nik ne fu hey yooɓɗe waasiŋ ngo ɗah,
GEN 24:43 ñam yii ŋ sero woongi. Ŋ waaɗ ne cafƴi na hee neye, ŋ kiim ɗe masuɓ ƴissuut ŋ meemeeniŋ ɗe,
GEN 24:44 a on ndo ŋ an, a nam woo ne, a hey yo anɗiɗe ngeelemb ci ; yeem a yi nikaat yi fu ambiɗ kuɓkiŋ kilifaaniŋ ngo. ”
GEN 24:45 Ŋ ƴutɗi woo ŋ haf fo ndoom, Rebeka pulla na meemeeni ŋ yuugiŋ ɗe. A ruhussa ŋ woongi, a neyya masuɓ. Ŋ woosa ɗe ne : “ On ndo ŋ an. ”
GEN 24:46 A arra kaambsuk, a naariɗta so meemeeni. A woosa so ne : “ Ana, fu ƴut ɗah, ŋ aniɗ ngeelemb ci. ” Ŋ annda, a aniɗta ngeelemb ci.
GEN 24:47 Weɗ ŋ meeksoh ɗe ne : “ Fu kuɓu ɓa ? ” A woosa so ne : “ Ŋ kuɓu Betuwel, yiŋ Milka na Nahor. ” Ŋ ɓekiɗta ɗe tokkaahi ŋ kiñin kiŋ ɗe na kiñiici ŋ yaah ciŋ ɗe.
GEN 24:48 Ƴutta, ŋ ƴekka ŋ kehƴi ne ŋ ñaamuk Nikiɗi Koohiŋ kilifaaniŋ ngo Ibrahiima, a yi amboh ho po ŋ miniɗ ɓayiɗ kuɓkiŋ ɗe Isaahha ɓitiɓ, setiŋ taambɗoh ce Nahor.
GEN 24:49 Mbaa ɗiski wa nik ndii, e ɗu na hee so woye andi ɗu ris amb kilifaaniŋ ngo ne ɗu teeɓoh baah kiŋ ɗu nga ɗe ; wa nikɗi ɗah, ŋ inah findi ŋ tuman. »
GEN 24:50 Laban na Betuwel loffa ɗe ne : « Inii deey, wa puloh ŋ Nikiɗi ; ɓoo raakɗi woyaah nga.
GEN 24:51 Rebeka a yeem ŋ fikiifu, ɓayaa ɗe, a nik ɓiti kuɓkiŋ kilifaaniŋ ɗa findi Nikiɗi waaɗoh. »
GEN 24:52 Wa ñaamiŋ Ibrahiima kerah woo ceem, a ƴekiɗta Nikiɗi po pukiŋ ɗe reesa kehƴi.
GEN 24:53 Ƴutta, a puliɗta ɓi in tiɓuuɗ ŋ haalis na urus, na ɓi ndima, a eɗta Rebeka. A nammba ɓay alal keeh-keeh, a onnda yaaya na Laban, taambɗoh kuɓka cafƴa.
GEN 24:54 Ɓa hannda ñam kotii, ɓa annda, a yi na huntoh caŋ ɗe ; ɓa neehha nga po na ɓaaɓa. Wa ɓa kuruk, ñaamaŋ Ibrahiima woosa ne : « Onaat to ŋ haad ŋ kilifaaniŋ ngo. »
GEN 24:55 Taambɗoh Rebeka na yaayiŋ ɗe woosa ɗe ne : « Ona ɓoo, kuɓki cafƴi nik na ɓoo ƴissuut, ini ree neeh ndaŋkiyaah dong ; ƴut ɗah, fu kaɗ na ɗe. »
GEN 24:56 A loffa ɓa ne : « Kanaat to ɗaak, laam Nikiɗi yooɓɗiɗiɗ to waasiŋ ngo po ƴutiɗ ; onaat to ŋ gurid ŋ kilifaaniŋ ngo. »
GEN 24:57 Ɓa woosa ɗe ne : « Po woti. Mbaa ɗah, ɓoo ɓeeɗkaat cafƴi a woo ini a liiɓ nga. »
GEN 24:58 Ɓa ɓeeɗukka Rebeka, ɓa meekissa ɗe ne : « Andi fu waaɗiɗ kaɗ na ƴaarii woti ? » A woosa ɓa ne : « Ee. »
GEN 24:59 Ɓa ambsohha ɗe na ɓoya meeɗ ɗe ɓapiɗ na ñaamaŋ Ibrahiima na ɓa hunee na ɗe, ɓa askohha na ɓa.
GEN 24:60 Ɓa kiimiɗta ɗe an : « Kooh barke'ɗaat ɗa, gooyiŋ ɓoo, a tum ɗa ɓasil, te ɓi rimkohan nga ɗa degaat ɓi sang ɓa yaah. »
GEN 24:61 Rebeka hunnda na ñaam caŋ ɗe ɓitiɓ ca, ɓa rappa ngeelemb ca, ɓa kaɗeeɗa na ñaamaŋ Ibrahiima.
GEN 24:62 Waam, raak Isaahha pulohiɗ Lahay-Roy, a gennda Negef.
GEN 24:63 Wa raakka niin, a tiindsukeeɗa ŋ nduuf-nduufa ; a jaɗtuk jaɗtuk, a ƴokka ɓi ngeelemb hayeeɗa.
GEN 24:64 Ŋ ɗafuk ngeelmba a rape, Rebeka nammba hot Isaahha, a ruhussa.
GEN 24:65 A meekissa ñaama ne : « Moo, ƴaara na hee cohe na ɓoo ŋ nduuf-nduufa yen, e ɓa ? » Ñaama woosa ɗe ne : « A kilifaaniŋ ngo. » Rebeka muurukka.
GEN 24:66 Wa ɓa coh, ñaama naandsukka Isaahha findi wa kaɗoh jen.
GEN 24:67 Isaahha ɓayya Rebeka ɓitiɓ, a waaɗta ɗe lool. A ɓekka ɗe ŋ ɗiipaŋ yaay ɓa, Saarata. Ineem weɗ giifiɗ Isaahha ŋ kakaan kaŋ yaay ɓa.
GEN 25:1 Ibrahiima nameen tok ɓitiɓ wiiriis teeku Ketura.
GEN 25:2 A raakeen na ɗe kuɓu ƴaar yasna-yino : Simraan na Yoksan, Medaan, Majaan, Yisbak na Suwa.
GEN 25:3 Yoksan, a yi baab ɓi Sabaa na Deedaan ; Deedaan nikka caaciŋ Asuur ci na Letuus ci na Lewuum ci.
GEN 25:4 Majaan, a yi baabiŋ Eefa na Eefer, Hanook, Abida na Elda'ah. Ɓii jen ɓa kuɓuuciŋ Ketura na set ciŋ ɗe.
GEN 25:5 Ibrahiima eɗeen Isaahha raak-raak kaŋ ɗe ne a lama.
GEN 25:6 Ŋ ini kaɗ ŋ kuɓuucaŋ ɓitiɓ caŋ ɗe ɓinooɓa, a nameen ɓa on ŋ raak-raaka wa a na pese, a cootiɗta ɓa ŋ kur, ŋ ɓak pulohaaɗ-noh po, ɓa ussa Isaahha, kuɓkiŋ ɗe.
GEN 25:7 Ibrahiima pesiɗ kiis teemet na ndaŋkiyaah-yasna-kanak na kiis yatuus (175) nde a kurukka nga.
GEN 25:8 A kaan ŋ kiyaɓko neɓiɗ, ŋ finho kipes hutiɗ, a haadda Jaanim.
GEN 25:9 Kuɓuuciŋ ɗe Isaahha na Ismaayla uummba ɗe ŋ huraŋ atoh fa nik Makpela, wa ŋ fiki Mamre ŋ yohon Efron, kuɓkaŋ Sohar, ya ɓaahe ŋ Hit ca.
GEN 25:10 Yohneem weɗ Ibrahiima romee ŋ Hit ca. A yi na ɓitiice Saarata, ɓa uumbu nga.
GEN 25:11 Ŋ finho kakaan kaŋ Ibrahiima, Kooh barke'iɗta Isaahha. A yi Isaahha, a genee ŋ sero laaha teeku Lahay-Roy.
GEN 25:12 Inii weɗ naandsuku ŋ Ismaayla na ɓi rimkoh nga ɗe, kuɓki Ibrahiima raakee na Haajara, yi pulohee Misra, ñaamaŋ Saarata.
GEN 25:13 Tiik ciŋ ɓa ceɗi cii : Nebayot a yi saawi, taammba nga Kedaar, taambissa nga Aadabel, na Mipsam,
GEN 25:14 Misma, Duma, Maasa,
GEN 25:15 Hadad, Teema, Yeetur, Nafis po gannga ŋ Keedama.
GEN 25:16 Ɓii ɓeɗ kuɓuuciŋ Ismaayla ƴaar ci, tiik ciŋ ɓa ceɗi ceem. Ɓa nikka kilifa ndaŋkiyaah na kanak (12) ɓi fu inah ne kur ca na ndut ca ɓa adgohee teeksee nga ɓa.
GEN 25:17 Ismaayla pesiɗ kiis teemet na ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kanak (137), a kurukka nga, a haadda Jaanim.
GEN 25:18 Ɓi rimkoh nga ɗe genee ŋ harmban Hawiilaa na Suur, ŋ pulohaaɗ-nohaŋ Misra, ŋ waas Assuur. Ɓa genoh ɗaa, saɓsukohiɗ na ɓaah caŋ ɓa.
GEN 25:19 Inii weɗ naandsuku ŋ Isaahha na kahan ce ; Isaahha nikee kuɓu Ibrahiima.
GEN 25:20 Wa a raak kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40), a ɓayya Rebeka ɓitiɓ, taambɗoh Laban. Rebeka namee nik kuɓu Betuwel ; ɓeɗ ɓeem, ɓa ɓaahee ŋ cuuɓaŋ Aram ca, ɓa genee Paddan-Aram.
GEN 25:21 Waaye Rebeka mineeɗi raak kuɓu, a ineem tah po, Isaahha kiimmba Nikiɗi ŋ ini kaɗ ŋ ɓitiice, Nikiɗi teyɗukiɗta ɗe ; Rebeka ammba rook.
GEN 25:22 Wa a amb rook, kuɓu kanak hiñoheeɗa ŋ ɗooƴ rookiŋ ɗe, a woosa ne : « Wa ye tah wa kaɗohha an nga so ? » A kaɗta meeksa Nikiɗi.
GEN 25:23 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ca cuuɓ kanak nik ŋ rookiŋ ɗa, cuuɓ kanak ɗalohiɗ hey rimkohe nga ɗa ; winoori hey uupɗe wi tas hatil, te yi ƴini hey yilfe yi yakki. »
GEN 25:24 Wa noha a joyee ɓasloh ree, laam-laam raakɗi nga, ɓa nikangannga siis.
GEN 25:25 Ya ɗeɓ raaku nikka ruumind coy, a riiffa na find haa a ɓeku kulɓa, ɓa teekka ɗe Esaaw.
GEN 25:26 Ya taamb nga, raaku na yaahiŋ ɗe ambiɗ ŋ patangiŋ kotiŋ Esaaw, ɓa teekka ɗe Yaŋhooɓa. Wa komaakceem na raakse, wa tel Isaahha raakiɗ kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino (60).
GEN 25:27 Wa komaakca yak, Esaaw nikka kaalsukoh keeh-keeh, a uupee waaɗ nik ŋ bilaf fa. Yaŋhooɓa nak, a nikee ɓo' yeeɓkiɗ, a nikangee ŋ ɗiip ca.
GEN 25:28 Ŋ ineem Isaahha uupee waaɗ Esaaw laam a waaɗeen sepet kaalsukuuɗ lool, waaye Rebeka uupee waaɗ Yaŋhooɓa.
GEN 25:29 Wa raakka mbeh, Yaŋhooɓa tikeeɗa suppa, wa hennda Esaaw pulohha kaala yaaɓiɗ.
GEN 25:30 A woosa Yaŋhooɓa ne : « Faɗ to ŋ on suppaani ruumndii, laam ŋ minisɗi in. » Ineem weɗ tah a tapuusa tiikiŋ Edom (ruumind).
GEN 25:31 Yaŋhooɓa loffa ɗe ne : « Mbaa ɗah, toon ndo waɗiŋ ɗa paaɗ, wiŋ saawi fu nikoh. »
GEN 25:32 Esaaw woosa ne : « Mi yi aɗuk po ŋ minisɗi, waɗ saaw raakiɗ to winde etoh ? »
GEN 25:33 Yaŋhooɓa loffa ɗe ne : « Giñiɗ to ineem paaɗ. » Weɗ Esaaw giñohha, a toonnda ɗe wa.
GEN 25:34 Yaŋhooɓa eɗta ɗe mbuuru na suppa iraak, a ñammba, a annda po ƴutta, a cootta waas ce. Esaaw sagankohoh waɗiŋ saawiŋ ɗe ɗaa.
GEN 26:1 Wa raakka jamano, aɗ raakka ŋ kur ka, aɗ ɗalohiɗ na wa raakee ŋ jamanoonaŋ Ibrahiima ; tahha po Isaahha kaɗta Gerar ɗiskaŋ Abimelek buuraŋ Filistiica.
GEN 26:2 Ŋ ndaam, Nikiɗi teeɓukka ɗe, woosa ɗe ne : « Kana kaɗ Misra waaye tasa ŋ kur ka maa hee ɗa teeɓe.
GEN 26:3 Nikohaaha nga, ŋ hey ɗa ambohe, ŋ barke'iɗ ɗa, laam maa hee ɗa eɗe keheƴ cii jen, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa ; ŋ hey tume ini ŋ gapee baab ɗu Ibrahiima te ŋ ginnjaa.
GEN 26:4 Ŋ hey ɓaate ɓi rimkohan nga ɗa po ɓa hend na hor ci laay te ŋ hey ɓa eɗe keheƴ cii jen. Cuuɓ ciŋ kehƴi jen hey raake barke sagu ɓi na hee rimkohe nga ɗa,
GEN 26:5 laam Ibrahiima kerhiɗeen ndo, a teyɗukeen in ci ŋ nakohe te a taambɗeen waasiŋ ngo. »
GEN 26:6 Weɗ tah Isaahha tassa ŋ Gerar.
GEN 26:7 A nikee ŋ ndaam po ɓooɓaŋ kur ka meekissa ɗe ŋ ini kaɗ ŋ ɓitiice. A loffa ɓa ne a taambɗoh ce laam a neƴƴoheen woo ne a ɓitiice, bala ɓa apan ɗe sagu moɗa Rebeka moɗe.
GEN 26:8 Wa ɓa nik nga po wa maannja, wa raakka mbeh, Abimelek buuraŋ Filistiica nikka ŋ palaŋteeraŋ ɗe, a hotta Isaahha hoñeeɗa ɓitiice Rebeka.
GEN 26:9 A nakohha ɗe ɓeeɗkiɗu, a woosa ɗe ne : « Kon ɓoyii, a ɓitiifu ! Fu min woyoh na ne a taambɗoh fu ? » Isaahha loffa ɗe ne : « Ŋ woyiɗa laam ŋ sangee ne ŋ apu saguuce. »
GEN 26:10 Abimelek woyissa ɗe ne : « Fu inhiɗ ini fu haɓiɗ ɓoo e ? Ƴaar ŋ ɓooɓiŋ ngo mineen ɗe ɓitiɓkoh ; mbaa ɗah, fu heen ɓoo ɓeke tooñ. »
GEN 26:11 Abimelek nakohha ɓooɓaŋ ɗe jen woyu ne : « Ɓo' nu reɓ ƴaarii mbaa ɓitiice ɗah, a hey apse. »
GEN 26:12 Ŋ kiis ka, Isaahha sokka ŋ kur ka, a raakka ini ree waas teemet ŋ ina a soke, laam Nikiɗi barke'ɗeen ɗe.
GEN 26:13 A uupeeɗa nga raak, a raakka po a nikka heɗ alal,
GEN 26:14 a raakeen ɓi pe', mbaal na inoh na ñaam laayiɗ po Filistiica siiseeɗa ɗe.
GEN 26:15 Siisa Filistiica siisee ɗe tahha po ɓa uummba naac ca ñaam caŋ baab ɓa Ibrahiima acee jen, ŋ jamanoonaŋ ɗe.
GEN 26:16 Abimelek woosa ɗe ne : « Pula kur ki, fu kaɗ, laam fu uupɗiɗ ɓoo hatil. »
GEN 26:17 Weɗ Isaahha kurkoh ndaam, a kaɗta yipa ŋ oonaŋ Gerar, a nikka nga.
GEN 26:18 A uumbissa naac ca baab ɓa acee wa a na pese, te Filistiica uummba ca wa a kuruk nga. Isaahha teekissa ca ŋ tiik ca baab ɓa ferɗee ca.
GEN 26:19 Wa raakka mbeh, ñaam caŋ ɗe aceeɗa naac ŋ oona po ɓa pulla ŋ cul masuɓ.
GEN 26:20 Waaye niiɗoh caŋ Gerar nookoheeɗa na ɓaŋ Isaahha an : « Masmii, a ɓoo raaka. » Isaahha teekka naacaam Esek (ñaɗoh) laam ɓa waakee ɗe ñaɗoh.
GEN 26:21 Ñaam caŋ ɗe acissa naac, lahtoh raakissa nga, a teekkaa Sitna (lahtoh).
GEN 26:22 Isaahha pulohha ndaam, ñaam caŋ ɗe acissa naac, ali woo raakɗi nga, a teekkaa Rehobot (ɗisik angiɗ), laam a woo ne : « Nikiɗi oniɗ ɓoo po, ɓoo raakiɗ ɗisik angiɗ, ɓoo hey mine raak in ŋ kur kii. »
GEN 26:23 Wa a puloh ndeem, Isaahha kaɗta Beerseba.
GEN 26:24 Ŋ weka mbaɗi, Nikiɗi teeɓukka ɗe, a woosa ɗe ne : « E mi Koohiŋ baab ɗu Ibrahiima, ka neƴƴoh ali in laam mi yii na ɗa ; ŋ hey ɗa barke'ɗe, ŋ ɓaat ɓi rimkohan nga ɗa sagu ñaamiŋ ngo Ibrahiima. »
GEN 26:25 Isaahha haɓiɗta seeƴkoha ndaam, a ɓeeɗkohha Kooh ŋ tiikiŋ Nikiɗi. A yippa ɗiipaŋ ɗe ndaam, ñaam caŋ ɗe acissa naac ŋ ɗiska.
GEN 26:26 Isaahha, a yi nikoh ŋ Beerseba po, Abimelek pulohha Gerar, a hunnda na Ahusat nawleece, na Pikol, ƴaara adgohee hiñohoh caŋ ɗe, ɓa hayya ɗe raake.
GEN 26:27 Isaahha meekissa ɓa ne : « Wa ye tah po ɗu hayya ndii, te sang ngo weɗ tahee ɗu puliɗta so kur ɗu ? »
GEN 26:28 Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo hotiɗ hooliɗ ne Nikiɗi huniɗ na ɗa, weɗ tah ɓoo woosa ne ɓoo joyiɗ kerhiɗoh te ɓoo tufkiɗ ambtiɗoh, wa giñu ŋ harmban ɓoo na ɗa.
GEN 26:29 Giña ne fu heyɗi ɓoo tume in moɗaaɗi laam ɓoo torhiɗɗi ɗa, ɓoo tumɗangee ɗa in baahiɗ, ɓoo faɗ ɗa faɗ, fu cootta moɗoɗ. Ŋ ɗiski wa nik ndii, Nikiɗi oniɗ ɗa barke. »
GEN 26:30 Isaahha haɓɗiɗta ɓa kañam baahiɗ ɓa ñammba, ɓa annda.
GEN 26:31 Wa Kooh wiis, ɓa kurukka na ɓaaɓa teel, ɓa ginnja ŋ harmban ɓa, Isaahha askohha na ɓa, ƴutta ɓa cootta moɗoɗ.
GEN 26:32 Mbaɗi, ñaam caŋ Isaahha hayya nga ɗe, ɓa woosa ɗe ne, naaca ɓa acee nguliɗ.
GEN 26:33 Isaahha teekka naacaam Siba (giñ). Weɗ tah po woti kur ka teeku Beerseba (naaciŋ giñi).
GEN 26:34 Wa Esaaw raak kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40), a ɓayya ɓitiɓ kanak ŋ cuuɓaŋ Hit ca, Yehudit, kuɓu Be'eri, na Baasmat, kuɓu Eloon.
GEN 26:35 Ɓitiɓ caam mirndohha nik aay-keeñ ŋ Isaahha na Rebeka.
GEN 27:1 Wa Isaahha yaɓko, has caŋ ɗe neɓisɗi, kaɗta po a minisɗi sah hot, wa raakka mbeh a ɓeeɗukka saawaŋ ɗe an : « Esaaw ! » Yeem loffa ɗe ne : « Ee ñam yii ! »
GEN 27:2 Isaahha woosa ɗe ne : « Fu hot nga, ɗiski wa nik ndii ŋ mand na kurkiɗ nga.
GEN 27:3 Mbaa ɗah, ɓaya halliiniŋ ɗa na ɓis ciŋ ɗa fu kaɗ kaalsuka, fu kom mbo,
GEN 27:4 fu tikiɗ to tik neɓiɗ findi ŋ waaɗoha, ŋ ñam, ŋ eɗ ɗa barkeeni ndo ŋ kaanan ɗah. »
GEN 27:5 Wa Isaahha woyee na Esaaw, Rebeka kerhee nga. Esaaw ɓayya halliina na ɓis caŋ ɗe, a cootta kaala.
GEN 27:6 Weɗ Rebeka ɓeeɗkoh Yaŋhooɓa a woosa ɗe ne : « Ŋ kerhiɗ baab ɗu woyeeɗa taambɗoh fu Esaaw ne,
GEN 27:7 a kaalsukɗaat ɗe, a tikiɗ ɗe tik neɓiɗ, a ñam, a eɗ ɗe barkeeni ŋ fiki Nikiɗi ndo a kaanan ɗah.
GEN 27:8 Sikɗuk ko, te fu tum ini maa hee ɗa woye.
GEN 27:9 Kaɗa gat ca fu kom mbo koteng kanak baahiɗ nga, ŋ tikiɗ baab ɗu tik neɓiɗ findi a waaɗoha ;
GEN 27:10 fu eɗ ɗe a ñam, a eɗ ɗa barkeeni ndo a kurkan nga ɗah. »
GEN 27:11 Yaŋhooɓa loffa yaay ɓa Rebeka ne : « Moo, Esaaw paariɗ te ŋ paarɗi ;
GEN 27:12 baab ɓoo laal lo ŋ yaah ɗah, a hey inhe ne maa ñaañohee ɗe, te ŋ kooɗohan alku nga waaye barke haa. »
GEN 27:13 Yaay ɓa woosa ɗe ne : « Alkeem hay ɗah, wa ambaat to, tuma ɗaa rek, kom mbo in ci ŋ woo ɗa. »
GEN 27:14 Yaŋhooɓa kaɗta ɓaya koteng ca, a eɗta yaay ɓa ca, yeem tikka ca findi baab ɓa waaɗoh.
GEN 27:15 Ƴutta, Rebeka ɓayya kulɓaacaŋ saawaŋ ɗe Esaaw, ca uupee moɗ, raak ca na ɗe ŋ kahna, a ɓekiɗta Yaŋhooɓa ca.
GEN 27:16 A ɓayya ŋ und caŋ koteng ca a muurra yaah ciŋ Yaŋhooɓa na ɓaki raakeeɗi find ŋ mbooh kiŋ ɗe.
GEN 27:17 Ƴutta a eɗta ɗe mbuuru na kañam ka a tike.
GEN 27:18 Wa Yaŋhooɓa ɓay kañam ka, a kaɗta ŋ baab ɓa a woosa ɗe ne : « Baab ! » Isaahha loffa ne : « Ee, ñam yii. A fu ɓa ? »
GEN 27:19 Yaŋhooɓa woosa ne : « Ñam Esaaw saawiŋ ɗa, ŋ haɓɗiɗ ini fu nakee so, ɓoofa fu ñam, ƴut ɗah, fu eɗ to barkeeni. »
GEN 27:20 Isaahha woosa ɗe ne : « Moo fu tumoh na po fu arra malu ? » Yaŋhooɓa loffa ɗe ne : « E Koohiŋ ɗa Nikiɗi, tum po ŋ arra malu. »
GEN 27:21 Isaahha woosa ɗe ne : « Reɓa ndii ŋ saaɓiɗ ɗa, ŋ marak andi a fu Esaaw. »
GEN 27:22 Yaŋhooɓa reɓpa, baab ɓa saaɓiɗta ɗe a woosa ne : « Hoosoori, a wiŋ Yaŋhooɓa waaye yaah ci, e ciŋ Esaaw. »
GEN 27:23 A inhiseeɗi Yaŋhooɓa laam, yaah ciŋ ɗe muurkeen na find findi ciŋ Esaaw. Tahha po a eɗta ɗe barkeeni.
GEN 27:24 Waaye ndo a eɗan ɗe wa ɗah, a meekissa ɗe an : « Wa hooliɗ ne a fu Esaaw e ? » Yaŋhooɓa loffa ɗe : « Ee, a ñam. »
GEN 27:25 Isaahha woosa ɗe ne : « Deƴiɗ to ŋ ñam po ŋ min ɗa eɗ barkeeni. » Yaŋhooɓa deƴiɗta ɗe, a ñammba ; a nammba ɗe eɗ biiñ, a annda.
GEN 27:26 Ƴutta, Isaahha woosa ɗe ne : « Haya fu morgiɗuk ko. »
GEN 27:27 Yaŋhooɓa reɓpa, a morgiɗukka ɗe. Wa Isaahha amb hetaŋ kulɓaaca, a eɗohha ɗe barkeeni an : « Aah ! Hetiŋ kuɓkiŋ ngo mand na wiŋ bilaf fi Nikiɗi barke'iɗ.
GEN 27:28 Kooh ruhsiɗaat maar ŋ yohon ciŋ ɗa, te a baahiɗ merhey miŋ ca, fu laayiɗ pees na biiñ.
GEN 27:29 Ɓi cuuɓ ñaamkaat ɗa, ɓi heet ƴekɗaat ɗa, fu adgoh ɓaah ciŋ ɗa, kuɓuuciŋ yaay ɗu ƴekiɗ ɗa, ɓo' nu waaɗiɗ ɗa moɗaaɗi ɗah, a alku'aat, ɓo' nu waaɗiɗ ɗa moɗiɗ ɗah, a raakaat barke. »
GEN 27:30 Wa a ƴut eɗ Yaŋhooɓa barkeeni, yeem cootee coot rek, Esaaw pulohha kaala.
GEN 27:31 A nammba tik tik neɓiɗ, a kommbaa baabiŋ ɗe. Wa a ree a woosa ɗe ne : « Baab, ɓoofa fu ñam, fu eɗ to barkeeni. »
GEN 27:32 Isaahha meekissa ɗe ne : « A fu ɓa ? » A loffa ne : « Ñam Esaaw, saawiŋ ɗa. »
GEN 27:33 Isaahha feyuusa po a saakɗoheeɗa ; a woosa ne : « Moo, a ɓa kee kaala po a hayya a eɗta so ŋ ñammba raak ɗa hayɗi ? Yeem a yi ŋ eɗ barkeeni te wa hey nike na ɗe. »
GEN 27:34 Wa Esaaw kerah woo keem, keeñiŋ ɗe aayya, a leehkeeɗa ŋ ɗafka. A woosa baab ɓa ne : « Na so ! Nam mbo eɗ barke. »
GEN 27:35 Isaahha loffa ɗe ne : « Taambɗoh fu hayiɗ ndii a ñaañohha so po ŋ eɗta ɗe barkeeni ŋ joyee ɗa eɗ. »
GEN 27:36 Esaaw woosa ne : « A ɗalɗi tiikiŋ ɗe Yaŋhooɓa (ñaañohoh), a ñaañohiɗ to waas kanak, a adug ɓay waɗiŋ saawi ŋ nikoh, a yi a ɓayissiɗ barkeeni fu joyee so barke'iɗ. » A woosa baab ɓa ne : « Moo fu tasiɗɗi barkeeni fu min ndo eɗ e ? »
GEN 27:37 Baab ɓa loffa ɗe ne : « Ŋ tumiɗ ɗe kilifaaniŋ ɗa po ƴutiɗ, ŋ kiimɗiɗ ɗe pees na biiñ laayiɗ te a hey nike kilifaaniŋ ɓaah ciŋ ɗe, ŋ min ɗa ye tumiɗ ? »
GEN 27:38 Esaaw ɓaatta ndengɗuk nga an : « Fu min barke'ɗoh waas yino dong e ? Nam mbo eɗ barke, baab. » A ammba ŋ muhun ca a fuɗeeɗa.
GEN 27:39 Baab ɓa woosa ɗe ne : « Fu hey use merhey mi baahɗi na maari na pulohe ŋ ɗafki.
GEN 27:40 Fu na hee pesohe hiñoh te a taambɗoh fu yilfan ɗa, waaye mbeha fu ndengɗukohan fu hey kaambsuke ini a raan ɗa. »
GEN 27:41 Barkeeni Yaŋhooɓa ɓayoh ŋ baab ɓa, weɗ tah po Esaaw ambiɗta ɗe aay-keeñ. A woosa ŋ ɗooƴ ce ne : « Baab mand na kaaniɗ, ruyiŋ ɗe reeh ɗah, ŋ ap Yaŋhooɓa. »
GEN 27:42 Wa Rebeka inah ina saawiŋ ɗe Esaaw nar tum, a nakohha ɓeeɗkiɗu Yaŋhooɓa, kuɓkiŋ ɗe ƴini, a woosa ɗe ne : « Ŋ ɗiski wa nik ndii, taambɗoh fu waaɗ ɗa ap ne a wirnduk.
GEN 27:43 Mbaa fu na hee tume an : Ara saandoh ɗiskaŋ taambɗoh ho Laban ŋ Haaraan,
GEN 27:44 fu ɓoofohaah nga po Esaaw giif ngaŋ ayrukiŋ ɗe.
GEN 27:45 Aay-keeñiŋ ɗe reeh po a alkoh ini fu haɓiɗ ɗe ɗah, ŋ hey woose ɓo' a kaɗ ɗa ɓaya ; ŋ waaɗɗi ɗu ñak kanak ŋ noh yino. »
GEN 27:46 Wa Rebeka woo na Yaŋhooɓa po ƴutta, a woosa Isaahha ne : « Ɗiski ŋ nik kipes neɓisɗi so sagu ɓitiɓ ciŋ Esaaw ɓii, na cuuɓiŋ Hiti ɓa nikoh. Yaŋhooɓa nam ɓay ɓitiɓ nga ɓa ɗah, wa carissanɗi ŋ pese. »
GEN 28:1 Weɗ Isaahha ɓeeɗkoh Yaŋhooɓa a kiimiɗta ɗe barke, a dennga ɗe an : « Kana ɓay ɓitiɓ muk ŋ cafaƴ ci gen ndii, Kanaan,
GEN 28:2 kaɗa Paddan-Aram, ŋ Betuwel yi rim yaay ɗu, fu ɓay ɓitiɓ ngaŋ kuɓuucaŋ taanum fu Laban yi taambɗoh yaay ɗu.
GEN 28:3 Koohi Min onaat ɗa barke, a tum ɗa ɓasil po fu nik caaciŋ ɓi cuuɓi cuuɓ.
GEN 28:4 Kooh onaat ɗa barkeeni a onee Ibrahiima, fu na ɓi rimkohan nga ɗa po fu raak kur ki fu nikoh jaambur wii, wi a gapee Ibrahiima. »
GEN 28:5 Isaahha tuuƴca Yaŋhooɓa a kaɗta Paddan-Aram ŋ taanum ce Laban, kuɓu Betuwel yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Aram ci, a nikka taambɗoh Rebeka, yaay ɓi Yaŋhooɓa na Esaaw.
GEN 28:6 Ŋ ini kaɗ ŋ Esaaw, a kerhiɗ ne Isaahha kiimɗiɗ Yaŋhooɓa barke po a tuuƴiɗ ɗe Paddan-Aram ne a waak ɓitiɓ nga te a dengiɗ ɗe ne a kanaat ɓay ɓitiɓ ŋ cafaƴ ciŋ Kanaan.
GEN 28:7 A kerhissa ne Yaŋhooɓa teyɗukɗiɗ baab ɓa na yaay ɓa po a cootiɗ Paddan-Aram.
GEN 28:8 Weɗ Esaaw inhoh ne cafaƴ ciŋ Kanaan neɓɗi baab ɓa.
GEN 28:9 Wa tahha po a kaɗta ɓayya ɓitiɓ ŋ kuɓuuciŋ Ismaayla yi kuɓkiŋ Ibrahiima. A ɓayya Mahalat taambɗoh Nebayot, a ɓaatta ngaŋ ɓa a raake.
GEN 28:10 Yaŋhooɓa, ŋ pulohaŋ ɗe Beerseba, a yurah Haaraan.
GEN 28:11 A kaɗoh kaɗoh po ɗiska noha muyoh ɗe, a parahha ŋ atoh ca ŋ ɗiska, a tiknukkaa, a neehha nga.
GEN 28:12 A heeƴca inaa feyohiɗ : Seel yipohha kehƴi po wa maannga ŋ eel ca, malaakaaciŋ Kooh rapeeɗa nga, ruhseeɗa.
GEN 28:13 An ŋ heeƴi, Nikiɗi nikee ŋ serooce a woosa ɗe ne : « Ñam Nikiɗi, Koohiŋ caac ɗu Ibrahiima na baab ɗu Isaahha. Kehƴi fu faankoh wii, ŋ hey ɗa wa one, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa.
GEN 28:14 Ɓi rimkohan nga ɗa hey laaye po ɓa mand na merhey. Ɗu hey ɓaatke ŋ ɓak ci jen : pulohaaɗ-noh na muyohaaɗ-noh, yaah-sing na yaah-ñaahum. Cuuɓ ciŋ kehƴi jen hey raake barke saguufu, fu na ɓi na hee rimkohe nga ɗa.
GEN 28:15 Mi yii na ɗa te ŋ hey ɗa niiɗe ɗisik nu fu kaɗ ɗah. Ŋ hey ɗa dokne ŋ kehƴii laam ŋ hey ɗa tumɗe in ci ŋ gap ɗa te ŋ moosanɗi ɗa faɗoh. »
GEN 28:16 Wa Yaŋhooɓa yunuk a woosa ne : « Ndekete yoo, Nikiɗi yii ŋ ɗiski te ŋ inheeɗaa. »
GEN 28:17 A neƴƴohha, a woyissa ne : « Ndii deey wa kaañaah haa, wa nikɗi ɗisik wiiriis ɗal kahan Kooh te weɗ yahndeeriŋ eel ci. »
GEN 28:18 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa Yaŋhooɓa kurukka teel, a ɓayya atoh fa a tiknukohe, a yippaa, a ɓayya diwliin a yiiffaa ŋ ɗafuk wa.
GEN 28:19 A teekka ɗiska Betel (kahan Kooh). Waaye kur ka teeksee Luus ŋ ɗeɓgaan.
GEN 28:20 Ƴutta, a gapukka an : « Kooh hun na so, a tufkoh ho ŋ ɓaaɓiŋ ngo, a on ndo kañam na ɓekkaah,
GEN 28:21 te a amboh ho po ŋ dokuk kahan baab ɓoo moɗoɗ ɗah, ŋ ineem a yi Nikiɗi, a yi nikan Koohiŋ ngo.
GEN 28:22 Te atoh fi ŋ yip inhisoha wii, wa hey nike kahan Kooh. Ndaŋkiyaah nu a tumiɗ to ɗah, ŋ hey ɗe eɗe yinooriŋ wa. »
GEN 29:1 Wa Yaŋhooɓa puloh ndaam, a yurahha ɓak kur kaŋ ɓi pulohaaɗ-noh.
GEN 29:2 A kaɗoh kaɗoh po, wa raakka mbeh, a pulla ŋ naac ŋ bilaf fa, gat kaahay pe' na mbaal ambsukohiɗ goorra ŋ seroowa, laam, ɓa meeɗee anɗoh ndaam. Naaca meeɗ rangohu atoh yakak.
GEN 29:3 Ɓaa faɗe faɗ po gat ci jen cohha ɗah, ɓa pilngin atoh fa, ɓa ƴut aniɗ ɗah, ɓa dokina.
GEN 29:4 Yaŋhooɓa meekissa niiɗoh ca ne : « Ƴaaɓi, ɗu puloh nde ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo puloh Haaraan. »
GEN 29:5 A woosa ɓa ne : « Ɗu inhiɗ Laban, setiŋ Nahor e ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ee, ɓoo inhiɗ ɗe. »
GEN 29:6 A woosa ɓa ne : « A tum na ? » Ɓa loffa ne : « A yaa ŋ jam ; cafƴa na haye na gateen a kuɓkiŋ ɗe, Rasel. »
GEN 29:7 Yaŋhooɓa woosa ɓa ne : « Ɗu goorɗoh ɗoopaat ci ye, te ŋ hot nohi ris ŋ ɗafki ? Anɗaat ca, ɗu kaɗ ca niiɗa book ! »
GEN 29:8 Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo minɗaa paaɗ ; ɓoo na sekee sek po gat ci jen hayya ɗah, ɓoo han min pilngin atoh fi rang naaci, ɓoo aniɗ. »
GEN 29:9 Wa Yaŋhooɓa woyee na ɓa, weɗi cafƴa reyoh na gataŋ baab ɓa, laam a yi Rasel a nikee niiɗoh.
GEN 29:10 Wa a hot Rasel, kuɓkiŋ Laban yi taambɗoh yaayiŋ ɗe, na pe' ca na mbaal ca, Yaŋhooɓa reɓpa ŋ naaca, a pilnginnda atoh fa, a aniɗta gataŋ taanum ce.
GEN 29:11 Ƴutta a kañiɗta Rasel na morgiɗuk, a fuɗeeɗa.
GEN 29:12 A woosa Rasel ne : « Mi na baab ɗu, e ɓoo ɓaah, laam, ŋ kuɓu Rebeka. » Rasel nuppa, woosa baab ɓa wa.
GEN 29:13 Wa Laban kerah ne Yaŋhooɓa kuɓkiŋ Rebeka yi taambɗoh ce hiiɗ, a arra kaɗ coha na ɗe, a morgiɗukka ɗe, a ɓayya ɗe kahna. Yaŋhooɓa naandsukka ɗe ini raak jen.
GEN 29:14 Laban woosa ɗe ne : « Fu kay, e ɓoo ɓaah ñif yino. » Yaŋhooɓa ɓooffa ŋ kahan ce ina ree caɓin.
GEN 29:15 Wa Yaŋhooɓa tum nga caɓin, Laban woosa ɗe ne : « Ini fu ɓaah na so tahanɗi po, fu pangkiɗee so ɓarang ɓarang ; fu na hee so hey woye ini fu na hee wirndasse. »
GEN 29:16 Waam raak Laban raakiɗ komaaki kanak cafƴiɗ, saawa teeksee Leya, taambɗoh ce teekuusa Rasel.
GEN 29:17 Has ciŋ Leya moɗeen waaye Rasel nikee cafaƴ moɗiɗ lool.
GEN 29:18 Ŋ ineem Yaŋhooɓa waaɗee Rasel, a woosa Laban ne : « Ŋ hey ɗa pangkiɗe kiis yasna-kanak, ƴut ɗah, fu on ndo Rasel, kuɓkiŋ ɗa ƴini. »
GEN 29:19 Laban loffa ɗe ne : « Ŋ on ɗa ɗe, weɗ ngisohiɗ to fuuf, ŋ kee ona ɓo' wiiriis ɗe, kon, ɓoo tum ɗaa, fu miniɗ tas ŋ kahan ndo. »
GEN 29:20 Wa ɓa kerhiɗoh ŋ woo, Yaŋhooɓa pangkiɗta Laban kiis yasna-kanak, waaye ca mannda nga ɗe na ɓi neeh dong sagu waaɗa a waaɗee Rasel.
GEN 29:21 Ƴutta a woosa Laban ne : « Eɗ to ɓitiiso ŋ neeh na ɗe, laam kiis ci ɓoo woytiɗkohee reehiɗ. »
GEN 29:22 Weɗi Laban ɓeeɗkoh ɓooɓa genee na ɓa jen, a haɓiɗta ceeke.
GEN 29:23 Waaye, na weka, joy ne a ɓay Rasel, a ɓayya saawiŋ ɗe Leya, a eɗta Yaŋhooɓa ɗe, yeem neehha na ɗe.
GEN 29:24 Raak, Laban eɗeen Leya ñaamaŋ ɗe ɓitiɓ teeksee Silpa ne a amboh ɗe.
GEN 29:25 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa Yaŋhooɓa hotta ne, a neeh na Leya. A woosa Laban ne : « Fu haɓiɗ to ye wii, ŋ woytiɗkohee na ɗa Rasel weɗi tahee ŋ pangkiɗta ɗa, wa ye tah fu worra so ? »
GEN 29:26 Laban loffa ɗe ne : « Ineem na tumseeɗi ŋ ndii, ali ɓo' na adgeeɗi kilooku yakak ce.
GEN 29:27 Waaye, ɗiindoha neeh ci yasna-kanak ciŋ kilooki na Leya, ƴut ɗah, ŋ eɗ ɗa Rasel ne fu tey pangkis kiis yasna-kanak ndii ɗah. »
GEN 29:28 Yaŋhooɓa teyɗukkaa a ɗiindohha neeh ca yasna-kanak ca na Leya. Ƴutta Laban eɗta ɗe Rasel ɓitiɓ.
GEN 29:29 A nammba eɗndoh Rasel ñaamaŋ ɗe ɓitɓa teeksee Bilha.
GEN 29:30 Yaŋhooɓa neehha na Rasel, a waaɗta ɗe waaɗi uup wa a waaɗee Leya, a pangkiɗissa Laban kiis yasna-kanak.
GEN 29:31 Wa Nikiɗi hot ne Leya waaɗuuɗi, a tummba ɗe ɓasil waaye Rasel mineeɗi raak kuɓu.
GEN 29:32 Leya ammba rook, a raakka kuɓu ƴaar, a woosa ne : « Nikiɗi hotiɗ miskiɗiŋ ngo, ƴaar ro hey yo waaɗe kotii. » A teekka kuɓka Ruben (a hotiɗ).
GEN 29:33 A ambissa rook, a raakissa kuɓu ƴaar, a woyissa ne : « Nikiɗi kerhiɗ to. A inhiɗ ne ŋ waaɗuuɗi, a onissiɗ to kuɓu wiiriis. » A teekka ɗe Simeyong (a kerhiɗ).
GEN 29:34 A ambissa rook, a raakissa kuɓu ƴaar, a woosa ne : « Koti-kotii, ƴaar ro hey ŋoɗe nga so, laam ŋ raakɗiɗ ɗe kuɓu ƴaar kaahay. » Ineem tahha po kuɓkeem teekuusa Lewi (ŋoɗ).
GEN 29:35 Leya ambissa rook, a raakissa kuɓu ƴaar, a woyissa ne : « Waasii, ŋ hey gidme Nikiɗi. » Weɗ tah a teekka yeem Yudaa (ŋ hey gidme). A raakisɗi kuɓu, a tufukka.
GEN 30:1 Wa Rasel hot ne a minɗi raak na Yaŋhooɓa kuɓu, a ayrukka taambɗoh ce Leya ŋ raaki aa raake kuɓu ; a woosa Yaŋhooɓa ne : « Ɓoo raakaat kuɓu, ŋ kaaniɗ waay ! »
GEN 30:2 Yaŋhooɓa ayrukka ɗe, a woosa ɗe ne : « Ñam Kooh yi hondoh ɗa raak kuɓu e ? »
GEN 30:3 Rasel loffa ne : « Huna na Bilha ñaamiŋ ngo, a raakiɗ to kuɓu koɗaah, po ŋ min nik ɓasil. »
GEN 30:4 Rasel eɗta Yaŋhooɓa ñaamiŋ ɗe ɓitiɓ, a hunnda na ɗe ;
GEN 30:5 yeem ammba rook, a raakiɗta Yaŋhooɓa kuɓu ƴaar.
GEN 30:6 Rasel woosa ne : « Kooh atte'iɗ, a eɗiɗ to keeh, a namiɗ to kerah po a oniɗ to kuɓu ƴaar. » Weɗ tah, Rasel teekka ɗe Daan (a atte'iɗ).
GEN 30:7 Bilha ambissa rook, a raakɗissa Yaŋhooɓa kuɓu ƴaar.
GEN 30:8 Rasel woosa ne : « Ŋ leberiɗ na taambɗoh ho leber miskiɗ po ŋ saahiɗ. » A teekka kuɓka Naftaali (ŋ leberiɗ).
GEN 30:9 Wa Leya hot ne a tufkiɗ, a minisɗi raak kuɓu, a ɓayya ñaamiŋ ɗe Silpa a eɗta Yaŋhooɓa ɗe ɓitiɓ.
GEN 30:10 Silpa raakiɗta Yaŋhooɓa kuɓu ƴaar,
GEN 30:11 Leya woosa ne : « Wii deey, wa muuɗ. » A teekka kuɓka Gaad (muuɗ).
GEN 30:12 Silpa raakɗissa Yaŋhooɓa kuɓu ƴaar,
GEN 30:13 Leya woosa ne : « Ŋ sumiɗ po ɓitiɓ ci hey wee ne ŋ sumiɗ. » A teekka kuɓka Aser (sum).
GEN 30:14 Wa raakka mbeh, ŋ jamanoona ɓaa nguɗohe bele, Ruben hotta kidig ci na paƴe ɓitiɓ minaaɗi raak kuɓu, na woyse mandargoor, a kommba yaay ɓa Leya ca. Rasel hotta ca, a woosa Leya ne : « On ndo ŋ mandargoor ciŋ kuɓkiŋ ɗa, ne wa neɓ ɗa ɗah. »
GEN 30:15 Leya loffa ɗe ne : « Naafi fu naaf ƴaar ro doyɗi ɗa e ? Po fu waaɗis ɓay mandargoor ciŋ kuɓkiŋ ngo. » Rasel woosa ɗe ne : « Mbaa Yaŋhooɓa neehaat na ɗa woti te fu eɗ to kidig ci. »
GEN 30:16 Wa Yaŋhooɓa puloh yohon ca na niina, Leya kaɗta coha na ɗe, a woosa ɗe ne : « Woti, fu na hee neehe na so laam, ŋ romiɗ mbari na mandargoor ciŋ kuɓkiŋ ngo. » Mbaɗi, Yaŋhooɓa neehha na Leya.
GEN 30:17 Kooh teyɗukiɗta Leya, a ammba rook, a raakissa kuɓu ƴaar, yi yatuusɗoh.
GEN 30:18 Leya woosa ne : « Kooh wirndiɗ to ŋ eɗi ŋ eɗ ƴaar ro ñaamiŋ ngo. » A teekka kuɓka Issaakar (wirndiŋ ngo).
GEN 30:19 Leya ambissa rook, a raakissa kuɓu ƴaar, yi yasna-yino'ɗoh.
GEN 30:20 A woosa ne : « Kooh tumɗiɗ to in yakak, kotii ƴaar ro hey yo meeɓle, laam ŋ raakɗiɗ ɗe kuɓu ƴaar yasna-yino. » A teekka kuɓka Sabuloon (a hey yo meeɓle).
GEN 30:21 Ŋ mirndaani a raakissa kuɓu ɓitiɓ a teekka ɗe Dinaa.
GEN 30:22 Ŋ ini kaɗ ŋ Rasel, wa Kooh tufuk ŋ in ciŋ ɗe, a teyɗukiɗta ɗe, a onnda ɗe, a minnda raak kuɓu.
GEN 30:23 Rasel ammba rook, a raakka kuɓu ƴaar. A woosa ne : « Kooh pulɗohiɗ to ŋ kaciikiŋ ngo. »
GEN 30:24 A teekka kuɓka Yuusufa (a ɓaataat), a kiimmba Nikiɗi ne a ɓaat ɗe kuɓu ƴaar.
GEN 30:25 Ŋ finho raakuukaŋ Yuusufa, Yaŋhooɓa woosa Laban ne : « On ndo ŋ haad kur ɓoo.
GEN 30:26 Fu eɗ to ɓitiɓ ciŋ ngo na kuɓuuciŋ ngo ŋ coot, laam, ɓeɗ tahee so pangkiɗeeɗa ɗa ; fu ŋ haf fu, fu inhiɗ ini ŋ haɓɗiɗ ɗa. »
GEN 30:27 Laban woosa ɗe ne : « On ndo wa on ! Laam, ŋ markiskiɗ po ŋ hotiɗ ne, Nikiɗi barke'ɗiɗ to saguufu,
GEN 30:28 woya ini fu waaɗ wirndu, ŋ eɗ ɗa wa. »
GEN 30:29 Yaŋhooɓa woosa ɗe ne : « Fu ŋ haf fu, fu inhiɗ findi ŋ pangkiɗoh ɗa, na findi gatiŋ ɗa mirndoh mand saguuso.
GEN 30:30 Ini ƴissuuti fu raakee bala ŋ hayan ɗah, wa ɓaatkiɗ baahiɗ. Laam ina ŋ aasoh kahan fu poyi, Nikiɗi barke'ɗiɗ ɗa saguuso. Mbaa wa reyiɗ kotii nak ne ŋ pangkiɗ haf fo. »
GEN 30:31 Laban meekissa ɗe ne : « Mi na hee ɗa eɗe hend na ? » Yaŋhooɓa woosa ne : « Fu heyɗi so eɗe ali in, waaye fu teyɗuk ini maa hee ɗa woye ɗah, ŋ hey taalndiɗe, ŋ niiɗɗissee ɗa gatiŋ ɗa.
GEN 30:32 Ŋ woo ne, woti, ŋ hey aase ŋ gat ciŋ ɗa, ŋ puliɗ pe' ci na mbaal ci jen, ci nik njeenje nga na mbaal ci suusus ci, ca nik wirndiŋ ngo.
GEN 30:33 Kim fu hey marke wirndiŋ ngo ɗah, fu hey hote kiyurhiŋ ngo, laam fu hot mbaal ci nikɗi suusus mbaa pe' ci nikɗi njeenje nga ɗah, fu inah ne ca roku roku. »
GEN 30:34 Laban woosa ɗe ne : « Ee ŋ huniɗ nga. »
GEN 30:35 Waaye mbaɗi, Laban ɓayya suket ca na pe' ca njeenjeeca raak in yaanow jen, na mbaal ca suusus ca, a degga ca ŋ yaah kuɓuuciŋ ɗe.
GEN 30:36 A cootta na ɓa, ɓa ussa Yaŋhooɓa ini ree tiindu neeh kaahay, waaye Yaŋhooɓa taambkoheeɗa ini tas ŋ gataŋ Laban.
GEN 30:37 Weɗ a waakoh ɓi ndooɗ iiri ngaŋ kidig kaahay ɓaahaaɗi, ndooɗ "poopaalye" na ndooɗ "gerte-tuɓaaɓ" na ndooɗ "palatan" ; a ŋeeƴ-ŋeeƴiɗta ca po ndooɗ nu nga ɗah, raakka yaanow yaanow.
GEN 30:38 A ɓekka ca ŋ ɗooƴ hongla na anɗohse, ne ɗoopaat ca hay ane ɗah, ca hot ca laam, ɗoopaat ca meeɗ rapkoh ŋ ndaam ne ca hayya ane ɗah.
GEN 30:39 Ca rapkohha ŋ fiki ndooɗ ceem ɗah, ca na rime buul njeenje.
GEN 30:40 Yaŋhooɓa saɓsohha buul ceem, a yurhiɗta haf ciŋ ca ngaŋ njeenjeeca na suusus ca nikee ngaŋ gataŋ Laban. A waakoh gat haf ce ɗaa, ɓaahaaɗi na waŋ Laban.
GEN 30:41 Ɗoopaat ca kapiɗ ca heesa rapkohe ɗah, a ɓekiɗ ca ndooɗ ca ne ca rapkee ɗah, ca yurhiɗkoh na ca,
GEN 30:42 waaye ca nikka ɗoopaat ca ñiiɓiɗ ca ɗah, a ɓekɗuu ca ali in. A tumee ɗaa po ca kapiɗ ca nikka caŋ ɗe, ca ñiiɓiɗ ca nikka caŋ Laban.
GEN 30:43 Ŋ mirndaani a nikka heɗ raak-raak yakak, a raakeen ɓi gat pe' na mbaal na ɓi ñaam ƴaar na ɓitiɓ na ɓi ngeelemb na ɓi mbaam.
GEN 31:1 Kaɗta po Yaŋhooɓa kerahha ini kuɓuuciŋ Laban meeɗ woo, an : « Yaŋhooɓa ɓayiɗ raak-raakiŋ baabiŋ ɓoo jen po wa tahiɗ ɗe raak. »
GEN 31:2 Ŋ ɗooƴ ineem Yaŋhooɓa nammba hot ne findi Laban mandee na ɗe, a mandisɗi ɗaa.
GEN 31:3 Nikiɗi woosa Yaŋhooɓa ne : « Gurda fu haad kur ɗu, nga ɓi kahan baab ɗu, ŋ hey rise na ɗa. »
GEN 31:4 Waam raak Yaŋhooɓa na gat ca ŋ yohon ca, a nakohha ɓeeɗkiɗu ɓitiɓ ciŋ ɗe Rasel na Leya ;
GEN 31:5 a woosa ɓa ne : « Ŋ markiɗ po ŋ hotiɗ ne baab ɗu mandisɗi nga so findi a mande. Waaye Koohiŋ baab ɓoo yii na so.
GEN 31:6 Ɗu inhiɗ ne ŋ pangkiɗiɗ ɗe findi ŋ minoh,
GEN 31:7 hondohɗi a worra so, a ɓoƴsohha wirndiŋ ngo waas ndaŋkiyaah, waaye Kooh faɗɗi ɗe ne a tum mbo miskiɗ.
GEN 31:8 A woosa so ne ɗoopaat ci tap-tap ci ceɗ wirndiŋ ngo ɗah, ndaamuuci jen na rime raakiɗ tap-tap. A woosa ne ci fiis-fiis ci ceɗ wirndiŋ ngo ɗah, ndaamuuci jen na rime raakiɗ fiis-fiis.
GEN 31:9 E Kooh naaf gatiŋ baabiŋ ɗu, a eɗta so wa.
GEN 31:10 Ŋ jamanooni ɗoopaat ci na rapke, ŋ hotta ŋ ɗooƴ heeƴ ne suket ci na rape jen nikee njeenje raakiɗ tap-tap mbaa fiis-fiis.
GEN 31:11 Weɗ malaakaaniŋ Kooh woyoh ne : “ Yaŋhooɓa ! ” Ŋ woosa ɗe ne : “ Ee mi yi kerah ɗa. ”
GEN 31:12 A woosa so ne : “ Marka, ɗoopaat ci na rape jen ca njeenje, raakiɗ tap-tap mbaa fiis-fiis, laam ŋ hotiɗ findi Laban na tumohe na ɗa.
GEN 31:13 Ñam Koohi teeɓkee ɗa ŋ Betel ŋ ɗiska fu yipee atoh fa, fu yiiffa diwliin nga, te fu gappa so mbaɗi. Ŋ ɗiski wa nik ndii, faɗa kur kii, fu haad kur ɗu. ” »
GEN 31:14 Wa Yaŋhooɓa woo woo keem, Rasel na Leya loffa ɗe ne : « Ɓoo raakisɗi ɓak na in lamaah ŋ kahan baabiŋ ɓoo.
GEN 31:15 Ɓoo mand na jaambur nga ɗe ; laam a tooniɗ ɓoo po a ñamiɗ candoomi.
GEN 31:16 Mbaa, in nu Kooh naafoh nga ɗe ɗah, a wiŋ ɓoo na kuɓuuciŋ ɓoo ; tuma ini Kooh nak ɗa. »
GEN 31:17 Weɗi Yaŋhooɓa kooɗkoh, a rapiɗta ɓitiɓ ciŋ ɗe na kuɓuuciŋ ɗe ŋ ngeelemb ca,
GEN 31:18 a nammba ɓay ɗoopaat caŋ ɗe na in ca a raakoh Paddan-Aram jen ne a dokuk kahan baab ɓa Isaahha ŋ Kanaan.
GEN 31:19 Waam raak Laban kaɗiɗ hufa find caŋ mbaal caŋ ɗe. Rasel tondukka nga, a rokka in ca pestuuɗ ca baab ɓa ambee ne ceɗ kooh ciŋ ɗe.
GEN 31:20 Yaŋhooɓa nammba inah ne Laban yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Aram ci nikɗi nga, a moonnda ɗe.
GEN 31:21 A saandohha na ina a raakoot jen, a huussa kala na woyse Ewfaraat po a pullaa, a yurahha ŋ ɓak tangooca nik ŋ Galaad.
GEN 31:22 Yaŋhooɓa cootiɗ po wa raakka neeh kaahay, Laban hanndaa woyu.
GEN 31:23 A jaarra hun na ɓooɓaŋ ɗe, ɓa taambɗeeɗa Yaŋhooɓa ini ree neeh yasna-kanak, ɓa hannda ɗe rahas ŋ tangoocaŋ Galaad.
GEN 31:24 Waaye ŋ weka, Kooh teeɓukka Laban ngaŋ heeƴ, a woosa ɗe ne : « Wortuka woo Yaŋhooɓa in. »
GEN 31:25 Wa Laban rahas Yaŋhooɓa, raak ɗe yipiɗ ŋ tangoocaŋ Galaad ; Laban nammba yip ɗiip caŋ ɗe nga, a yi na ɓooɓaŋ ɗe.
GEN 31:26 A kaɗta ŋ Yaŋhooɓa, a woosa ɗe ne : « Fu haɓiɗ ye cii, fu na ɗembohee so ye fu coote ? Fu ɓayndoh kuɓuuciŋ ngo ɓitiɓ ci po haa ɓooɓi ambohu ŋ hiñoh.
GEN 31:27 Wee tah fu moonnda so, fu kaɗe te fu asukɗi so ? Fu woyeen ndo ɗah, ŋ heen ɗa faɗe fu kaɗ moɗoɗ, ŋ ɓend ɗa na ɓi ƴeek na haan na koora.
GEN 31:28 Fu onɗi so sah, ŋ askoh na set ciŋ ngo na kuɓuuciŋ ngo ; fu tum naandoha kat !
GEN 31:29 Ŋ miniɗ ɗa tum in sepƴiɗ, waaye Koohiŋ baab ɗu teeɓkiɗ to niinma, a woosa so ne : “ Wortuka woo Yaŋhooɓa in. ”
GEN 31:30 Fu seesuk haad kahan baab ɗu ɗah, fu miniɗ kaɗ sah, waaye fu rokoh kooh ciŋ ngo ye ? »
GEN 31:31 Yaŋhooɓa loffa Laban ne : « Ŋ neƴƴohee ne fu naaf kuɓuuciŋ ɗa.
GEN 31:32 Waaye ɓo' nu fu hot na kooh ciŋ ɗa ɗah, a pesissanɗi. Ŋ fiki ɓooɓiŋ ngo na ɓiŋ ɗa, marka, in nu fu hot na so te nik ne ya fu raaka ɗah, ɓayaa. » Waam raak Yaŋhooɓa inahɗi ne a Rasel rok ca.
GEN 31:33 Weɗi Laban aasoh ŋ ɗiipaŋ Yaŋhooɓa na waŋ Leya na caŋ ñaam ca kanak ca, a hotɗi in. A pulohha waŋ Leya, a aassa waŋ Rasel.
GEN 31:34 Raak Rasel ɓayiɗ kooh ca, a ɓekka ca ŋ teg ngeelemb, a ɓooffa nga. Laban marakka ɗiipa jen, a hotɗi in.
GEN 31:35 Rasel woosa ɗe ne : « Baab deey, fu na hee so hey ɗaase, ŋ minɗi kuruk laam ŋ hot naaw. » Ndaa a markoh po a yaaɓpa, a hotɗi ali in.
GEN 31:36 Weɗi Yaŋhooɓa ayrukoh, a ngasukka Laban an : « Ŋ tum ɗa ye, ŋ haɓiɗ winde ro' po fu taambɗee so mand an ?
GEN 31:37 Wi fu waak ŋ in ciŋ ngo po fu ƴutta, pulɗa ini fu hot ndii te fu raakkaa, degaa ndii ŋ fiki ɓooɓiŋ ngo na ɓiŋ ɗa, ɓa atte ɓoo.
GEN 31:38 Ŋ tumiɗ kiis ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ kahan fu ; ali ɗoopaat moosɗi waanoh nga te ŋ moosɗi ɗa ñamɗoh kuy yino.
GEN 31:39 Yaa nu apseen nga ɗah, ŋ meeɗɗi ɗa ɗe kom, ñam meeɗa deguk, te ɗoopaat nu rokseen nga, wa nik na wek mbaa na noh, fu meeɗ to ɗe meeɗ wirndiɗuk.
GEN 31:40 Dohɗiŋ nohi meeɗ reeh nga so. Wek ree ɗah, soosi hee so ape ; ŋ minuu sah gind pani.
GEN 31:41 Kiis ndaŋkiyaah-kanak (20) ceɗɗi, ŋ nikka ca ŋ kahan fu, ŋ pangkiɗiɗ ɗa kiis ndaŋkiyaah na kiis nikiis (14) ne fu on ndo kuɓuuciŋ ɗa kanak cii. Ŋ pangkiɗissa ɗa kiis yasna-yino ne ŋ raak gat, waaye hondohɗi, fu ɓoƴsohiɗ wirndiŋ ngo waas ndaŋkiyaah.
GEN 31:42 Koohiŋ Ibrahiima, a nammba nik Yi baab ɓoo Isaahha nupe, a amboheeɗi so ɗah, fu heen ndo aañe yaah ɓarang. Waaye a hotiɗ findi ŋ yaaɓoh na ini ŋ op po tahha niinma, a atteesa. »
GEN 31:43 Wa a woo ineem, Laban loffa ɗe ne : « Ɓitiɓ cii, ɓa kuɓuuciŋ ngo, komaakcii, ɓa ɓiŋ ngo te gat cii, ñam raak ca. In nu fu hot ndii ɗah, wa ɓaah nga so ; ɗiski wa nik ndii fu liiɓiɗ moos ne ŋ hey tume kuɓuuciŋ ngo in, na komaakciŋ ɓa e ?
GEN 31:44 Mi yi kiim ɗa ɓoo tufkiɗ ambtiɗoh ndii mi na ɗa te wa raak ini seede'ana. »
GEN 31:45 Yaŋhooɓa parahha atoh, a yippaa,
GEN 31:46 a woosa ƴaaɓaŋ ɗe ne ɓa parhaat atoh ; ɓa parahha, ɓa juukka ca ɗisik yino. Ƴutta, ɓa ɓooffa nga jen, ɓa ñameeɗa.
GEN 31:47 Laban teekka ɗiska Yegaar-Sahaduta (juuk atoh seede ŋ peɗmiŋ ɗe), Yaŋhooɓa nammbaa teek Galeed (juuk atoh seede ŋ peɗmiŋ ɗe).
GEN 31:48 Laban woyeen ne : « Juukiŋ atoh fii weɗi ini na hee nike seedeeni ŋ harmban mi na ɗa woti. » Weɗ tah wa teekuusa Galeed.
GEN 31:49 Wa teekissuuɗ Mispa (ɗisik markoha), laam Laban woyisseen ne : « Nikiɗi markaat ɓoo kanak baahiɗ ne ɓoo hotohisɗi ɗah.
GEN 31:50 Fu torhiɗ kuɓuuciŋ ngo, mbaa fu ɓay ɓitiɓ wiiriis fu deg nga ɓa ɗah, inha ne ali ɓo' nikɗi ŋ harmban mi na ɗa, a Kooh nikan seedeeni ŋ harmban ɓoo. »
GEN 31:51 Laban woyissa Yaŋhooɓa ne : « Juukiŋ atoh fii na atoh fi ŋ yip,
GEN 31:52 ceɗ ŋ harmban ɓoo, weɗ teeɓoh ne ŋ joyɗi ca cootuk ne ŋ yurhiɗ in moɗaaɗi nga ɗa te fu joyɗaa nam tum.
GEN 31:53 Koohiŋ Ibrahiima na yiŋ Nahor, kooh ciŋ baab ciŋ ɓa, nikaat seedeeciŋ ɓoo. » Yaŋhooɓa ginnja ŋ Kooh yi baab ɓa Isaahha nupe.
GEN 31:54 Ƴutta a puliɗta seeƴkaah wuu Kooh, a ɓeeɗukka ƴaaɓa jen, ɓa ñammba, ɓa neehha nga, ŋ tangoora.
GEN 32:1 Wa Kooh wiis, Laban kurukka na ɓaaɓa teel, a morgiɗkohha na set caŋ ɗe na kuɓuucaŋ ɗe, a askohha na ɓa, a haadeeɗa.
GEN 32:2 Yaŋhooɓa taalndiɗta waasaŋ ɗe. A yi kaɗoh kaɗoh po, ɓi malaaka teeɓukka ɗe.
GEN 32:3 Wa a hot ɓa, Yaŋhooɓa woosa ne : « Wii deey, wa daliŋ Kooh. » Weɗ tah a teekka ɗiska Mahanayim (dal ci kanak ci).
GEN 32:4 Wa ineem coot, Yaŋhooɓa woossa ɓi ɓo' ne ɓa adug ɗe ŋ taambɗoh ce Esaaw, ŋ kur ka na woyse Seyiir ŋ Edom.
GEN 32:5 A woosa ɓa ne : « Ɗu kaɗ ɗah, ɗu na wee kilifaaniŋ ngo Esaaw ne : “ Ñaamiŋ ɗa Yaŋhooɓa a yi woos ɓoo. A woo ne a ɓaaɓee ɗiskaŋ Laban, a nikka nga po woti.
GEN 32:6 A raakiɗ ɓi inoh na mbaam, na ɓi pe' na mbaal na ɓi ñaam ƴaar na ɓitiɓ. A yii kiim ɗa ne fu teyɗuk ɗe moɗoɗ. ” »
GEN 32:7 Wa ɓooɓa Yaŋhooɓa woosee hay, ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo deey, ɓoo kaɗiɗ ŋ taambɗoh fu Esaaw. A yii ŋ waas, na haye na ƴaar teemet-nikiis (400). »
GEN 32:8 Wa Yaŋhooɓa kerah ineem a neƴƴohha lool. A paysohha ɓooɓaŋ ɗe dal kanak, na mbaal ca na pe' ca na inoh ca na ngeelemb ca.
GEN 32:9 Laam a woo ne : « Esaaw keen winoori ɗah, wi tas hey mine fus. »
GEN 32:10 Yaŋhooɓa kiimmba Kooh an : « Nikiɗi, Koohiŋ caac Ibrahiima, yi nam nik Koohiŋ baab Isaahha, a fu woyee so ne ŋ dokkaat kur ɓoo, nga ɓi kahan baab ɓoo te fu hey yo ambohe.
GEN 32:11 Mi yi ñaamiŋ ɗa deey, ŋ carɗi baahohi fu baahoh ho na ambi fu amb mbo ; laam, wa maa huuse ŋ kalaŋ Yurdan, ŋ ambee ndooɗ dong ŋ yaah ciŋ ngo te ŋ raakiɗ dal kanak kotii.
GEN 32:12 Mi yii kiim ɗa fu muciɗ to ŋ yaah ciŋ taambɗoh ho Esaaw laam, ŋ neƴƴohiɗ ne a raak ko ndii, a ap po, a apndoh ndaamu na kuɓu.
GEN 32:13 A fu woyee so ne : “ Ŋ hey ɗa ambohe, ŋ ɓaat ɓi na hee rimkohe nga ɗa, po ɓa hend na merhey mi ŋ yaah-cookmi. Ali ɓo' minanɗi ɓa kind. ” »
GEN 32:14 Yaŋhooɓa neeh ndaam, a nihsiɗta taambɗoh ce Esaaw ŋ raak-raakaŋ ɗe ne a eɗ ɗe ;
GEN 32:15 ca nikka pe' teemet-kanak (200) na suket ndaŋkiyaah-kanak (20), na mbaal riɓ teemet-kanak (200) na kuy ndaŋkiyaah-kanak (20),
GEN 32:16 na ngeelemb ndaŋkiyaah-kaahay (30) ɓapɗoh na buul caŋ ca, na inoh riɓ ndaŋkiyaah-nikiis (40) na naar ndaŋkiyaah na mbaam riɓ ndaŋkiyaah-kanak (20) na mbaam naar ndaŋkiyaah.
GEN 32:17 Gat nu nga ɗah, a eɗtaa ñaam. A woosa ɓa ne : « Adgiɗohaat, ɗu kaɗ te ɗu usoh, ŋ taambee nga ɗu. »
GEN 32:18 A woosa ñaama adug ne : « Fu coh na taambɗoh ho Esaaw ɗah, a meekis ɗa ne : “ Ya ɓa kilifaaniŋ ɗa ? Fu na kee nde ? Ya ɓa raak gati fu ɓay wii ? ”
GEN 32:19 Woyaa ɗe ne : “ A ñaamiŋ ɗa Yaŋhooɓa na ɗaasnukohee ɗa wa, te a yii hay ŋ finho ɓoo. ” »
GEN 32:20 A nammba woo ya kanakɗoh ɗaa, na ya kaahayɗoh, na ɓa ñaakee ŋ gat ca jen. A dennga ɓa ne : « Ɗu coh na Esaaw ɗah, woyaat ɗe ineem,
GEN 32:21 te kanaat alkoh ɓaat nga ne ñaamiŋ ɗe Yaŋhooɓa yii hay ŋ finhooɗu. » Yaŋhooɓa woosa ŋ ɗooƴ ce ne : « Mi na hee ɗe giifɗe na in ci ŋ on ɗe ; ƴut, ŋ coh na ɗe ɗah, ŋ liiɓiɗ ne a hey yo teyɗuke moɗoɗ. »
GEN 32:22 Gat ca onohu cootta, waaye a yi Yaŋhooɓa, a neehha ɗiska.
GEN 32:23 Na weka, Yaŋhooɓa ɓayya ɓitiɓ caŋ ɗe kanak ca, na ɓaŋ ɗe ñaam ca kanak ca na kuɓuucaŋ ɗe ndaŋkiyaah na yinooca (11), a huusiɗta ɓa kalaŋ Yabbok.
GEN 32:24 A koc ɓa ƴakaandkiɗ, po ƴutta a degga raak-raakaŋ ɗe nga.
GEN 32:25 A tassa ŋ ɗiska kiik ce ; a nikka nga po ƴaar pulla nga ɗe, ɓa neehha leber po ŋ wiisaaɗiina.
GEN 32:26 Wa ƴaara kaɗ po, a inahha ne a miniɗɗi Yaŋhooɓa in ŋ lebera, a laɓpa ɗe ŋ rangaƴ ; rangƴiŋ Yaŋhooɓa mukuƴca.
GEN 32:27 Ƴaara woosa ɗe ne : « Faɗ to ŋ coot bala nohi pulan ɗah. » Waaye Yaŋhooɓa woosa ɗe ne : « Ŋ heyɗi ɗa faɗe fu coot ne fu barke'iɗɗi so ɗah. »
GEN 32:28 Ƴaara meekissa ɗe ne : « Fu teeku na ? » A woosa ne : « Ŋ teeku Yaŋhooɓa. »
GEN 32:29 Ƴaara woyissa ɗe ne : « Fu teekissuuɗi Yaŋhooɓa. Tiikiŋ ɗa kotii wa Israayel, laam fu hiñohiɗ na Kooh, fu hiñohha na ɓo' te ya fu min. »
GEN 32:30 Yaŋhooɓa nammba ɗe meekis : « Fu miniɗ to woo findi fu teeku e ? » A woosa ne : « Wee tah fu meeksee so tiikiŋ ngo ? » Ŋ ineem, a barke'iɗta Yaŋhooɓa.
GEN 32:31 Yaŋhooɓa teekka ɗiska Peni'eel (fikiiriŋ Kooh) laam, a woo ne : « Ŋ hotiɗ Kooh jahran te ŋ ris pes. »
GEN 32:32 Wa noha pul, raak Yaŋhooɓa kurkohiɗ Peni'eel, a yiiɓeeɗa sagu rangƴiŋ ɗe.
GEN 32:33 Ineem weɗ tah po woti, raakiɗ ɓaki nik ŋ rangaƴ Israayel ci na ñameeɗi wa, laam, Yaŋhooɓa laɓsee nga.
GEN 33:1 Wa Yaŋhooɓa puloh Peni'eel, ɗekka po a hotta Esaaw hayeeɗa na ƴaar teemet-nikiis (400). A paysohha komaakca ŋ harmban Leya na Rasel na ñaam ca kanak ca.
GEN 33:2 A adgiɗ ñaam ca kanak ca na kuɓuuca a raak na ɓa, a degga Leya nga na ɓaŋ ɗe, a mirndohiɗta Rasel na Yuusufa.
GEN 33:3 Ƴutta, a hannda adug ŋ fikiira a kaɗeeɗa, a ƴekɗeeɗa taambɗoh ce Esaaw poo a raakka waas yasna-kanak bala a reyan nga ɗe ɗah.
GEN 33:4 Esaaw nuppa, a kaɗta coha na ɗe. Wa a ree, a morgiɗukka ɗe, ɓa ambsukohha kanak, ɓa fuɗeeɗa.
GEN 33:5 Wa Esaaw hot ɓitiɓ ca na komaakca, a meekissa Yaŋhooɓa ne : « Ɓooɓi fu hun na ɓa ɓii, ɓa ye nga ɗa ? » Yaŋhooɓa loffa ɗe ne : « E kuɓuuci Kooh baahoh ho, kilifaani. »
GEN 33:6 Ñaam ca na kuɓuucaŋ ɓa reɓpa, ɓa ƴekiɗta Esaaw.
GEN 33:7 Leya na ɓaŋ ɗe nammba reɓ, ɓa tummba ɗaa. Ƴutta, Yuusufa na Rasel nammba tum ɗaa.
GEN 33:8 Esaaw meekissa ɗe ne : « An wa ye tah ɗa woosoh gat ci ŋ coh na ca jen ? » Yaŋhooɓa loffa ɗe an : « Ne fu teyɗuk ko moɗoɗ kilifaani. »
GEN 33:9 Esaaw woosa ɗe ne : « Ƴaariŋ ngo, ŋ raakiɗ po ŋ doyɗiɗ, fu miniɗ amb ini fu raak. »
GEN 33:10 Yaŋhooɓa loffa ɗe ne : « Muk ŋ kiim ɗa wa kiim ne fu ambɗisɗi so aay-keeñ ɗah, teya in ci ŋ on ɗa ; laam wi ŋ coh na ɗa fu teyɗukiɗ to moɗoɗ po haa ŋ coh na Kooh jahran.
GEN 33:11 Mbaa teya in ci ŋ on ɗa, laam Kooh oniɗ to po ŋ raakiɗ lool. » Yaŋhooɓa ñaakiɗta ɗe na ca po Esaaw mirndohha ca ɓay.
GEN 33:12 Esaaw woosa ɗe ne : « Haya ɓoo kaɗ, ŋ ɓend ɗa. »
GEN 33:13 Yaŋhooɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, fu inhiɗ ne komaakci ndengɗi te ŋ waaɗ seeskiɗ ɗoopaat ci na ɓapɗe ɗah, noh yino dong ca kaan jen.
GEN 33:14 Kon kilifaani, fu na hee so hey adge, ŋ hun na komaakci na gat ci, ŋ taambee nga ɗa ƴin-ƴin po mbaɗna ŋ raakan ɗa ŋ Seyiir. »
GEN 33:15 Esaaw woosa ɗe ne : « Mbaa, faɗa ŋ haawsiɗ ɗa ngaŋ ɓooɓiŋ ngo. » Yaŋhooɓa woosa ɗe ne : « Wa carɗaa, ŋ waaɗee rek ne fu teyɗuk ko moɗoɗ. »
GEN 33:16 Mbaɗi, Esaaw kooɗissa waas, a gurdeeɗa Seyiir,
GEN 33:17 waaye Yaŋhooɓa yurahha kur ka na woyse Sukkoot. A haɓiɗta kahan nga, a nammba ɗiipiɗ ɗoopaat caŋ ɗe nga ; weɗ tah ɗiska teekuusa Sukkoot (ɗiip).
GEN 33:18 Yaŋhooɓa reyiɗ Kanaan moɗoɗ kotii ŋ pulohaŋ ɗe Paddan-Aram, a yipee ŋ fiki kur ka na woyse Sisem.
GEN 33:19 A romohee yohna a yipohee ɗiip caŋ ɗe ngaŋ kuɓuucaŋ Hamor, baabiŋ Sisem. Candoomaŋ wa nikee ƴel haalis teemet (100).
GEN 33:20 A haɓiɗta seeƴkoha nga ; a teekkaa El-Elohe-Israayel (Koohiŋ Israayel a yi Kooh).
GEN 34:1 Wa raakka mbeh, Dinaa, kuɓka cafƴa Yaŋhooɓa raakee na Leya, kaɗta marka ɓitiɓ caŋ kur ka,
GEN 34:2 raak Hamor, ya ɓaah ŋ cuuɓaŋ Hiw ca a yi adgohee wa ; a raakeen kuɓu ƴaar teeku Sisem. Sisem yeem hotta Dinaa, a ammba ɗe, a siiffa ɗe.
GEN 34:3 A waaɗta ɗe po a jeemeeɗa ɗe nook ŋ haf ce ne yeem waaɗ ɗe ;
GEN 34:4 a woosa baab ɓa Hamor ne : « Baab, ɓayiɗ to cafƴii ɓitiɓ. »
GEN 34:5 Wa Yaŋhooɓa kerah ne Sisem yahiɗ kuɓkaŋ ɗe Dinaa, a wooɗi in nga laam wa raak kuɓuucaŋ ɗe ƴaar ca ŋ yohon ca na gat ca ; a sek sek po ɓa hayya.
GEN 34:6 Ŋ neeh ceem, Hamor, baab ɓi Sisem kaɗta ŋ Yaŋhooɓa ne a woo na ɗe.
GEN 34:7 Wa hennda kuɓuucaŋ Yaŋhooɓa pulohha yohon ca, ɓa kerahha ina raak, wa mannda na ɓaseeh nga ɓa. Wa ayrukiɗta ɓa lool laam Sisem haɓiɗ in moɗaaɗi'iɗ ; faanka a faanuk kuɓkaŋ Yaŋhooɓa, ini joyɗi tumu ŋ Israayel.
GEN 34:8 Hamor woosa ɓa ne : « Sisem, kuɓkiŋ ngo waaɗiɗ Dinaa lool ; mi yii kiim ɗu ne ɗu on ɗe ɗe ɓitiɓ.
GEN 34:9 Te, ɓoo kilooktiɗohaat, ɗu ɓayee ɓitiɓ ŋ kuɓuuciŋ ɓoo, ɓoo namee kilook ŋ cafaƴ ciŋ ɗu.
GEN 34:10 Kur ki weɗi wii, genaat na ɓoo, ɗu toontukee nga, ɗu waak merhey nga. »
GEN 34:11 Sisem nammba woo Yaŋhooɓa na taambɗoh caŋ Dinaa ne : « Ɗu teyɗukiɗ to ɗah, in nu ɗu meekis so ɗah, ŋ hey ɗu wa eɗe.
GEN 34:12 Meeksaat to cakiim ɓitiɗ, ŋ hey wa eɗohe. Meeksaat to in laayiɗ, ŋ hey ɗu wa one ; teyɗukaat to on kuɓkiŋ ɗu ɓitiɓ rek. »
GEN 34:13 Sagu yahi taambɗoh ɓa Dinaa yahu, kuɓuuciŋ Yaŋhooɓa ñaañohha Sisem na Hamor, yi baabiŋ ɗe ;
GEN 34:14 ɓa woosa ɓa ne : « Ɓoo minɗi on taambɗoh ɓoo ƴaari nguɗukɗi laam ineem, mand na ɓaseeh nga ɓoo.
GEN 34:15 Ɓoo min ɗu teyɗukiɗ ŋ in yino, weɗ ne ƴaar ciŋ kur ki jen nguɗuk findi ɓoo.
GEN 34:16 Ŋ ineem ɗu hey mine ɓay ɓitiɓ ŋ cafaƴ ciŋ ɓoo, ɓoo min ɓay ngaŋ ɓiŋ ɗu ; ɓoo gen na ɗu, ɓoo nik yino.
GEN 34:17 Waaye ɗu hunɗi ŋ ineem ɗah, ɓoo hey ɓaye taambɗoh ɓoo te ɓoo coot na ɗe. »
GEN 34:18 Weɗ Hamor na kuɓkiŋ ɗe teyɗukoh ineem.
GEN 34:19 A yi Sisem, a arra tum ina a woyu sagu waaɗa a waaɗee kuɓkaŋ Yaŋhooɓa. A nikee ɓoya uupee kerhiɗu ŋ kahan baab ɓa.
GEN 34:20 Hamor na Sisem kaɗta ŋ teembohaara, ŋ aasohaanaŋ kur ka, ɓa woosa ɓooɓaŋ ɓa ne :
GEN 34:21 « Ɓooɓii deey, ɓa raakiɗ jam na ɓoo, ɓoo faɗaat ɓa, ɓa gen ŋ kur ki laam wa angiɗ ; ɓa toontukee nga, ɓoo minee ɓay ɓitiɓ ŋ kuɓuuciŋ ɓa, ɓa namee ɓay ɓitiɓ ŋ ɓiŋ ɓoo.
GEN 34:22 Ɓa hey teyɗuke gen na ɓoo, ɓoo nik yino, waaye, bala ineem minan nik ɗah, ƴaar ciŋ kur ki jen hey nguɗke findiiɓa.
GEN 34:23 Ɓoo teyɗukaat tum ini ɓa woo, ɓa min gen na ɓoo. Wa nik ɗah, gat ciŋ ɓa na raak-raakiŋ ɓa jen jaaran nik cuu ɓoo. »
GEN 34:24 Ƴaar ca nikee ŋ aasohaanaŋ kur ka jen, kerhiɗta Hamor na kuɓkiŋ ɗe Sisem, ɓa nguɗukka.
GEN 34:25 Wa ɓa nguɗuk po wa degga neeh kanak, miskiɗa nikka na ƴaar ca, kanak ŋ kuɓuucaŋ Yaŋhooɓa, Simeyong na Lewi, taambɗoh caŋ Dinaa, ɓayya ndang caŋ ɓa ; ɓa aassa kur ka moɗoɗ, ɓa appa ɓa jen.
GEN 34:26 Ɓa apndohha Hamor na Sisem, ɓa naaffa Dinaa, ɓa cootta na ɗe.
GEN 34:27 Weɗi kuɓuucaŋ Yaŋhooɓa ɓinooɓa rokoh in ca nikee ŋ fiɗaaf ca, ɓa ɓayya ina nikee raak-raak ŋ kur ka jen sagu njoofa taambɗoh ɓa Dinaa ɓeku.
GEN 34:28 Ɓa ɓayya ɗoopaat caŋ ɓa na in ca nikee ŋ ɗooƴ kur ka na yohon ca jen.
GEN 34:29 Ɓa ɓayndohha raak-raakaŋ ɓa jen na komaakca ƴin ca na ɓitiɓ ca, ɓa faɗɗi ali in ŋ kahan ca.
GEN 34:30 Wa ɓa puloh ndeem, Yaŋhooɓa woosa Simeyong na Lewi ne : « Ɗu deey, ɗu tefɗiɗ to ro', ɗu tahiɗ po ɓi Kanaan na ɓi Peris, ɓi gen kur cii, hey yo sange. Ɓa hey ambsukohe, ɓa keen ndo, ɓa apndoh ho na ɓi kahan ndo, laam ɓooɓiŋ ngo laayɗi. »
GEN 34:31 Ɓa loffa ɗe ne : « Ƴaari joyiɗ tum taambɗoh ɓoo findi toonkoh e ? »
GEN 35:1 Wa raakka mbeh, Kooh woosa Yaŋhooɓa ne : « Kaɗa Betel, te fu nik nga ; haɓɗa seeƴkoha nga wuu so, mi yi Koohi teeɓkee ɗa nga, wa fu nupee taambɗoh fu Esaaw. »
GEN 35:2 Yaŋhooɓa woosa ɓi kahan ce na ɓooɓa hunee na ɗe jen ne : « Saɓsukohaat na kooh ciŋ jaambur ci, ci nik na ɗu, ɓoktukaat te ɗu ɓekuk kulɓa wiiriis,
GEN 35:3 ɓoo kaɗ Betel, ŋ haɓɗiɗa Kooh seeƴkoha nga. A yi hirpee so wa ŋ feyu te a ɓaatɗohha so ŋ ɗisik ci ŋ taamb jen. »
GEN 35:4 Ɓa ɓayya kooh ca nikee na ɓa jen, na long-long ca ɓa ɓekkee ŋ nof caŋ ɓa, ɓa eɗta Yaŋhooɓa ca ; a acca ca ŋ tasaŋ kidga yakka nik ŋ sero Sisem.
GEN 35:5 Ƴutta, ɓa cooteeɗa. Kooh tummba, ɓooɓaŋ kur ca wilee ɓa neƴƴohha po, ɓa kaañɗi taambiɗ kuɓuucaŋ Yaŋhooɓa.
GEN 35:6 Yaŋhooɓa na ɓooɓa hunee na ɗe kaɗta po ɓa reesa Luus, weɗ Betel, ŋ kur kaŋ Kanaan poyi.
GEN 35:7 A haɓiɗta seeƴkoha nga, a teekka ɗiska El-Betel (Koohiŋ Betel) laam, Kooh teeɓkohee ɗe ndaam wa a nupee taambɗoh ce.
GEN 35:8 Ɓitfa meeɗee ɓapiɗ Rebeka na woyse Debora hunee na ɓa. A yaa kaanohha ndaam. Ɓa acca ɗe ŋ tasaŋ kidga yakka nik ŋ sero Betel ; ɓa teekkaa Kidgiŋ-Fuɗ-ci.
GEN 35:9 Ŋ pulohaŋ Yaŋhooɓa Paddan-Aram po a reesa Betel, Kooh teeɓkissa ɗe nga, a barke'iɗta ɗe.
GEN 35:10 A woosa ɗe ne : « Tiikiŋ ɗa wa Yaŋhooɓa, waaye fu ɓeeɗkissassanɗi Yaŋhooɓa, fu teeku Israayel kotii. » Kooh teekka ɗe Israayel.
GEN 35:11 A woyissa ɗe ne : « Ñam Koohi Min. Rimaatɗoha, fu ɓaatuk laam cuuɓ angiɗ na heet laayiɗ hey pulohe nga ɗa ; ɓi buur sah hey raake nga.
GEN 35:12 Kur ki ŋ onee Ibrahiima, ŋ onndaa Isaahha, ŋ hey ɗa wa one, ŋ ona ɓi na hee rimkohe nga ɗa. »
GEN 35:13 Wa a woo po ƴutta, Kooh faɗta Yaŋhooɓa ŋ ndaam, a cootta ɗafka.
GEN 35:14 Yaŋhooɓa ɓayya atoh, a yippaa ŋ ɗiska. A seeƴkohhaa anaah, a yiiffa diwliin ŋ ɗafuk wa.
GEN 35:15 A teekka ɗiska Kooh woyohee na ɗe Betel (kahan Kooh).
GEN 35:16 Wa Yaŋhooɓa na ɓooɓa hunee na ɗe puloh Betel, ɓa kaɗ kaɗ po ɓa tassa ree Efraata, raak Rasel nikee rook, a miskasseeɗa ; raakaŋ ɗe kuɓu misikka lool.
GEN 35:17 Ŋ ɗooƴ miskiɗeem, dooñoha nikee na ɗe woosa ɗe ne : « Kana neƴƴoh, fu raakis kuɓu ƴaar. »
GEN 35:18 Waam raak Rasel kaaneeɗa, bala a nguɗan ɗah, a teekka kuɓka Benooni (kuɓkiŋ miskiɗiŋ ngo). Waaye baab ɓa teekka ɗe Benyaamin (kuɓkiŋ yaah-ñaahmi).
GEN 35:19 Rasel kurukka nga, a acuusa ŋ waas Efraata, weɗ Betlehem.
GEN 35:20 Yaŋhooɓa yippa atoh inhisoha ŋ ruy-ruyaŋ ɗe ; atoh faam wa ɗaa nga po ɗiski maa woyohe na ɗu ndii.
GEN 35:21 Wa Israayel (yi Yaŋhooɓa) puloh ndaam, a kaɗta, a yippa ɗiip caŋ ɗe ŋ finho Migdal-Eder.
GEN 35:22 Ŋ nikaŋ Israayel ndaam, Ruben faanukka na Bilha ñaama baab ɓa ɓayee ɓitiɓ ; Israayel yeggaa. Yaŋhooɓa raakeen kuɓu ƴaar ndaŋkiyaah na kanak (12).
GEN 35:23 Ɓi a raakee na Leya nikee Ruben saawiŋ ɗe, na Simeyong, na Lewi na Yudaa na Issaakar na Sabuloon.
GEN 35:24 Ɓi a raakee na Rasel nikka Yuusufa na Benyaamin.
GEN 35:25 Ɓi a raakee na Bilha, ñaamaŋ Rasel nikee Daan na Naftaali.
GEN 35:26 Ɓi a raakee na Silpa, ñaamaŋ Leya nikee Gaad na Aser. Ɓeem, ɓeɗ kuɓuuci ƴaar ci Yaŋhooɓa raakoh Paddan-Aram.
GEN 35:27 Wa raakka mbeh, Yaŋhooɓa dokukka ɗiskaŋ baab ɓa Isaahha ŋ Mamre ŋ sero Kiriyat-Arba wa na woyse Hebron kotii. Ibrahiima nameen gen nga.
GEN 35:28 Isaahha kaan wa a raak kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay (180).
GEN 35:29 A kaan ŋ finho kipes hutiɗ, a haadda Jaanim. Kuɓuuciŋ ɗe Yaŋhooɓa na Esaaw uummba ɗe.
GEN 36:1 Inii weɗ naandsuku ŋ Esaaw, yi teeku Edom, na ɓi rimkoh nga ɗe.
GEN 36:2 Esaaw ɓayeen ɓitiɓ ŋ cafaƴ caŋ Kanaan ; ɓeem ɓa nikee Aada na Ohlibaama. Aada nikee kuɓu Eloon ya ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Hit ci. Ohlibaama nikee kuɓu Aana, Aana nikka kuɓu Sibeyon ya ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Hiw ci.
GEN 36:3 Taambɗoh Nebayot, Baasmat yi kuɓu Ismaayla namee ɓaah ŋ ɓitiɓ ciŋ ɗe.
GEN 36:4 Aada a yi rim Elifaas, Baasmat rimmba Rewyel,
GEN 36:5 Ohlibaama rimmba Yewus na Yalaam na Koorah. Ɓii ɓeɗ kuɓuuci ƴaar ci Esaaw raakoh Kanaan.
GEN 36:6 Wa raakka mbeh, Esaaw ɓayya ɓitiɓ ciŋ ɗe na kuɓuuciŋ ɗe, ƴaar na ɓitiɓ, na ɓooɓaŋ ɗe, a ɓayndohha ɗoopaat caŋ ɗe na in ca a raakoh Kanaan jen, a yongsukka kur wiiriis, a ussa taambɗoh ce Yaŋhooɓa.
GEN 36:7 Raak-raakaŋ ɓa laayee laay po ɓa haɓisseeɗi ŋ kur ka sagu ɗoopaat caŋ ɓa.
GEN 36:8 Esaaw yi teeku Edom, kaɗoh yipa ɗaa ŋ tangoocaŋ Seyiir.
GEN 36:9 Inii weɗ naandsuku ŋ Esaaw na ɓi rimkoh nga ɗe. A yi caaciŋ Edom ca genee ŋ tangoocaŋ Seyiir.
GEN 36:10 Tiik ciŋ kuɓuuciŋ Esaaw ƴaar ci ceɗi cii : Elifaas yi a raak na ɓitiice Aada, na Rewyel yi a raak na Baasmat.
GEN 36:11 Kuɓuuciŋ Elifaas ƴaar ci nikka Teemaan, Omaar, Sefoo, Gataam na Kenas.
GEN 36:12 Elifaas raakeen ɓitiɓ ñaam na woyse Timna ; a raakeen na ɗe kuɓu teeku Amalek. Ɓeem ɓeɗ set ciŋ Aada, ɓiti Esaaw.
GEN 36:13 Kuɓuuciŋ Rewyel ƴaar ci nikee Nahat, Seerah, Samaa na Misaa. Ɓeem ɓeɗ set ciŋ Baasmat, ɓiti Esaaw.
GEN 36:14 Kuɓuuci ƴaar ciŋ ɓiti Esaaw yi na woyse Ohlibaama, kuɓkiŋ Aana yiŋ Sibeyon, ɓeɗ Yewus, Yalaam na Koorah.
GEN 36:15 Kilifaaciŋ ɓi rimkoh ŋ Esaaw ɓa ɗi ɓii : Ɓi rimkoh ŋ saawiŋ ɗe Elifaas nikee Teemaan, Omaar, Sefoo, Kenas,
GEN 36:16 Koorah, Gataam na Amalek ; ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ kur kaŋ Edom ɓi rimkoh ŋ Elifaas kuɓkiŋ Aada.
GEN 36:17 Ɓi rimkoh ŋ Rewyel, kuɓu Esaaw, nikee Nahat, Seerah, Samaa na Misaa ; ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ kur kaŋ Edom ɓi rimkoh ŋ Rewyel kuɓu Baasmat, ɓiti Esaaw.
GEN 36:18 Ɓi rimkoh ŋ Ohlibaama nikee Yewus, Yalaam na Koorah ; ɓeem ɓeɗ kilifaaca rimkoh ŋ kuɓkiŋ Aana, Ohlibaama yi ɓiti Esaaw.
GEN 36:19 Ɓeem ɓeɗ rimkoh ŋ Esaaw, ɓa nikka kilifa ŋ Edom.
GEN 36:20 Ɓii ɓeɗ rimkoh ŋ Seyiir yi ɓaah ŋ cuuɓaŋ Hoor ca te ɓi Edom raakka ɓa geniɗ nga : Lootaan, Sobaal, Sibeyon, Aana, Disoon, Eeser na Disaan. Ɓeem ɓeɗ nikee ɓi rimkoh ŋ Seyiir, kilifaacaŋ cuuɓaŋ Hoor ca genee ngaŋ kur kaŋ Edom.
GEN 36:22 Kuɓuuciŋ Lootaan ƴaar ci nikka Hoori na Hemaam ; taambɗoh ce ɓitiɓ teeksee Timna.
GEN 36:23 Kuɓuuciŋ Sobaal ƴaar ci nikka Alwaan, Manahat, Eebal, Sefoo na Onaam.
GEN 36:24 Kuɓuuciŋ Sibeyon ƴaar ci nikee Ayaa na Aana. Aana yeem a yi koc hot masma dohɗa balɗee ŋ kehƴi ngaŋ bilaf fa, waam raak ɗe niiɗee mbaam caŋ baab ɓa Sibeyon.
GEN 36:25 Kuɓuuciŋ Aana nikee Disoon na taambɗoh ce ɓitiɓ Ohlibaama.
GEN 36:26 Kuɓuuci ƴaar ciŋ Disoon nikee Hemdaan, Esbaan, Yitraan na Keraan.
GEN 36:27 Kuɓuuci ƴaar ciŋ Eeser nikka Bilhaan, Sawaan na Akaan.
GEN 36:28 Ɓiŋ Disaan nikka Uus na Araan.
GEN 36:29 Kon, ɓii ɓeɗ nikee kilifaacaŋ cuuɓaŋ Hoor ca ŋ kur kaŋ Seyiir : Lootaan, Sobaal, Sibeyon, Aana, Disoon, Eeser na Disaan.
GEN 36:31 Bala buur raakan ŋ Israayel ɗah, ɓii ɓeɗ nikee buur caŋ kur kaŋ Edom :
GEN 36:32 Bela kuɓu Beyoor, a yi nikee ŋ Dinaaba.
GEN 36:33 Wa Bela kaan, Yoobaab kuɓu Seerah, ya nikee ŋ Bosra a yi namsiɗ ɗe.
GEN 36:34 Wa Yoobaab kaan, Husaam ya ŋ kur kaŋ Teemaan-Teemaan ca, a yi namsiɗ ɗe.
GEN 36:35 Wa Husaam kaan, Hadad, ya nikee ŋ Awit, kuɓu Bedad, namsiɗta ɗe ; a yi laɓee Majaan-Majaan ca ŋ kur kaŋ Mowab.
GEN 36:36 Wa Hadad kaan, Samla ya ŋ Masreeka namsiɗta ɗe.
GEN 36:37 Wa Samla kaan, Sawul ya ŋ Rehobot-Hanahar namsiɗta ɗe.
GEN 36:38 Wa Sawul kaan, Ba'al-Hanan kuɓkiŋ Akboor namsiɗta ɗe.
GEN 36:39 Wa Ba'al-Hanan kuɓkiŋ Akboor kaan, Hadar ya ŋ Pawu namsiɗta ɗe. Ɓitiice teeksee Mehtabeel kuɓu Matareed yi kuɓkiŋ Mesaahab.
GEN 36:40 Ɓii ɓeɗ nikee kilifaacaŋ cuuɓiŋ Edom ci puloh ŋ Esaaw, yaa nu nga ɗah, na kur kaŋ ɗa : Timna, Alwaah, Yetet, Ohlibaama, Eela, Pinoon, Kenas, Teemaan, Mibsaar, Magdiyel na Iraam.
GEN 37:1 Ŋ ini kaɗ ŋ Yaŋhooɓa, a nikee ŋ Kanaan ŋ kur ka baab ɓa genohaahe.
GEN 37:2 Inii weɗ naandsuku ŋ Yaŋhooɓa na kahan ce. Wa kuɓkiŋ ɗe Yuusufa raak kiis ndaŋkiyaah na kiis yasna-kanak (17), a meeɗee hun na taambɗoh ciŋ ɗe, ɓa niiɗee mbaal ca na pe' caŋ baab ɓa. A nikee komaaki, a meeɗta hun na kuɓuuciŋ Bilha na ɓiŋ Silpa, ɓitiɓ ciŋ baab ɓa. Taambɗoh ciŋ ɗe tummba in moɗaaɗi ɗah, a woo baab ɓa wa.
GEN 37:3 Israayel raakee ɗe ŋ kiyaɓkookaŋ ɗe, tahha po a yi a uupee waaɗ ŋ kuɓuuciŋ ɗe jen. A haɓɗiɗta ɗe kulɓa moɗoh na moɗoh.
GEN 37:4 Taambɗoh ciŋ ɗe hotta ne baab ɓa uupee ɗe waaɗ, weɗi tahee ɓa sang ɗe po, ɓa mineeɗi woo na ɗe sah, woo moɗoɗ.
GEN 37:5 Wa kaɗeeɗa po, Yuusufa heeƴca, a naandsukka taambɗoh ciŋ ɗe wa, ɓa uuppa ɗe nga sang.
GEN 37:6 A woo ɓa ne : « Sikɗukaat ini ŋ heeƴ.
GEN 37:7 An ɓoo nikee ŋ yohon ca, ɓoo tokeeɗa bele, ɗekka po ɗufiŋ ngo tufukka, ciŋ ɗu willaa, ca ƴekɗeeɗaa. »
GEN 37:8 Taambɗoh ciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Fu waaɗ woo ne a fu na hee nike buuriŋ ɓoo e ? Fu yilif ɓoo e ? » Tahha po ɓa uuppa ɗe sang, sagu heeƴ caŋ ɗe na in ca a woyee nga.
GEN 37:9 Wa Yuusufa heeƴis, a naandsukissaa taambɗoh ciŋ ɗe an : « Hee ! Ŋ heeƴissiɗ nohi na caɓni na hor ndaŋkiyaah na yino ƴekɗeeɗa so. »
GEN 37:10 A nammbaa naandsuk baab ɓa, yeem ngassa ɗe an : « Fu heeƴ ye weem ? Fu liiɓiɗ ne mi na yaay ɗu na taambɗoh ciŋ ɗa, ɓoo hey ɗa ƴekɗe e ? »
GEN 37:11 Taambɗoh ciŋ Yuusufa ayrukka ɗe, Yaŋhooɓa ɗaakohha heeƴ ceem nof.
GEN 37:12 Wa raakeen jamano, taambɗoh ciŋ Yuusufa kaɗta mangaana na gataŋ baab ɓa ŋ ɓak kur ka na woyse Sisem.
GEN 37:13 Mbeh, Israayel woosa kuɓkiŋ ɗe Yuusufa ne : « Haya ŋ woos ɗa, fu marka taambɗoh ciŋ ɗa ŋ Sisem, ndah ɓa ɗaa ŋ jam na ɗoopaat ca. In nu raak nga ɗah, fu woo so. » Yuusufa woosa ɗe ne : « Ee. » A tuuƴca Yuusufa, yeem pulohha Oonaŋ-Hebron, a rappa ŋ ɓak Sisem.
GEN 37:15 Ƴaar cohha na ɗe wiltiɗoheeɗa ŋ bilaf fa, a meekissa ɗe ne : « Fu na waake ye ? »
GEN 37:16 Yuusufa woosa ɗe ne : « Mi na marke taambɗoh ciŋ ngo, fu miniɗ to woo ɗiski ɓa na niiɗohe e ? »
GEN 37:17 Ƴaara loffa ɗe ne : « Ɓa kurkiɗ ndii, ŋ kerhiɗ ɓa woyeeɗa ne ɓaa kee Dotan. » Yuusufa kaɗta ɓa raaka ŋ Dotan.
GEN 37:18 Wa taambɗoh ciŋ ɗe ƴok ɗe hayeeɗa, bala a reyan nga ɓa ɗah, ɓa waakohha ɗe ap.
GEN 37:19 Ɓa woytiɗohha ŋ harmban ɓa ne : « Heɗ heeƴ ci a yoon na haye.
GEN 37:20 Ɓoo apaat ɗe, ɓoo ɓek ɗe ŋ ngurtut. Hey ɗah, ɓoo woo ne a ɗoopaat saahiɗ ap ɗe ; ɓoo marak findi heeƴ ciŋ ɗe na hee mirndohe. »
GEN 37:21 Wa Ruben kerah ineem, a waaɗta muciɗ Yuusufa, a woosa ɓa ne : « Ɓoo kanaat ɗe ap. »
GEN 37:22 A degga nga ne : « Kanaat aam ñif, ɓekaat ɗe ŋ ngurtuta ŋ bilaf fa ween, yaah ciŋ ɓoo degkuu ɗe. » A woosa ɓa ineem ne a min ɗe muciɗ po a wik ɗe baab ɓa.
GEN 37:23 Wa Yuusufa ree, ɓa ammba ɗe, ɓa wolissa kulɓaakaŋ ɗe moɗohngaana,
GEN 37:24 ɓa njaffa ɗe ŋ ɗooƴ ngurtuta.
GEN 37:25 Ƴutta ɓa ɓooffa ne ɓa ñam. Ɗekka po ɓa hotta Ismaayla-Ismaaylaaca huniɗ, pulohiɗ Galaad na ngeelemb caŋ ɓa sifiɗ ɓi toon findi cuuraay, daakaande na diw faan, ɓa kaɗeeɗa Misra.
GEN 37:26 Yudaa woosa taambɗoh ciŋ ɗe ne : « Wa raakiɗ ɓoo winde etoh, ɓoo ap taambɗoh ɓoo po ƴut, ɓoo ɗasɗohee wa ?
GEN 37:27 Ismaayla-Ismaaylaaca ɓeɗɗeen na haye, ɓoo toonaat ɓa ɗe, ɓoo apuu ɗe laam, e ɓoo ɓaah ñif, a taambɗoh ɓoo. » Ɓa hunnda nga.
GEN 37:28 Wa toonoh ca ree, tel ɓa puloh kur ka na woyse Majaan, ɓa puliɗta Yuusufa ŋ ngurtuta, ɓa toonohha ɓa ɗe ƴel haalis ndaŋkiyaah-kanak (20) ; Ismaayla-Ismaaylaaca cootta na ɗe Misra.
GEN 37:29 Wa Ruben wiiruk ngurtuta, a hotta ne Yuusufa nikisɗi nga, keeñaŋ ɗe reehha, a faarra kulɓaacaŋ ɗe.
GEN 37:30 A kaɗta ŋ taambɗoh ciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Cooy, Yuusufa nikisɗi ndaam ! Ŋ tuman na ? »
GEN 37:31 Ɓa hoossa suket, ɓa tahha'iɗta kulɓaakaŋ Yuusufa na ñif ma.
GEN 37:32 Ƴutta ɓa kommba baab ɓa wa, ɓa woosa ɗe ne : « Inii, ɓoo paraha parah, wa kulɓaakiŋ kuɓkiŋ ɗa haa e ? »
GEN 37:33 Yaŋhooɓa inhissaa, a woosa ne : « Marka ! A ɗoopaat saahiɗ sifiñsoh ɗe, cooy, Yuusufa sifiñsohuuɗ ! »
GEN 37:34 Wa Yaŋhooɓa inhis kulɓaaka, weɗi a faaroh kulɓaacaŋ ɗe, a ɓekukka daah, a ruyiɗta kuɓkiŋ ɗe neeh laayiɗ.
GEN 37:35 Kuɓuuciŋ ɗe jen, ƴaar na ɓitiɓ giifɗeeɗa ɗe, waaye a sannga, a woosa ne : « Ŋ nikan ŋ ruy po mbaɗna maa hee ɗe raake ŋ Jaanim. » A taalndiɗta, a fuɗeeɗa kuɓkiŋ ɗe.
GEN 37:36 Ŋ ini kaɗ ŋ Majaan-Majaan ca ɓayee Yuusufa Misra, ɓa toon ɗe Potifaar, ƴaara adgohee dag caŋ Firawnaana.
GEN 38:1 Ŋ jamanoonaam, Yudaa faɗta taambɗoh ciŋ ɗe, a kaɗta nika na Hiraa, ya gen kur ka na woyse Adulaam.
GEN 38:2 A hotta cafaƴ nga, kuɓu Suwa ya genee Kanaan, a ɓayya ɗe ɓitiɓ, a hunnda na ɗe.
GEN 38:3 Yeem ammba rook, a raakka kuɓu ƴaar, Yudaa teekka ɗe Eer.
GEN 38:4 Ɓitɓa ambissa rook, a raakissa kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Onaan.
GEN 38:5 A raakissa kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Seela. Wa Seela na raakse, raak Yudaa ŋ Kesiib.
GEN 38:6 Wa saawiŋ ɗe Eer kaɗ po reesa ɗaak ɓitiɓ, Yudaa kilookiɗta ɗe cafƴa na woyse Tamaar ;
GEN 38:7 Nikiɗi hotta ne Eer yi saawiŋ Yudaa yurahɗi, a appa ɗe.
GEN 38:8 Yudaa woosa Onaan taambɗoh Eer ne : « Fu inhiɗ ini fu joy haɓiɗ, lama ɓitɓii, fu waakiɗ yakak fu kuɓu. »
GEN 38:9 Onaan inheen ne kuɓki a na hee raake na ɓiti taambɗoh ce, a nikanɗi yiŋ ɗe ; weɗ tah a hunnda na ɗe poo, a heesa keenɗe ɗah, a keeniɗ ŋ bilaf fi ne a sang raakiɗ taambɗoh ce kuɓu.
GEN 38:10 Nikiɗi neɓaaɗi'uusa ŋ ini Onaan na tume weem, a nammba ɗe ap.
GEN 38:11 Yudaa woosa payum ce Tamaar ne : « Haada kahan baab ɗu, fu muurka ƴaar fu nga. Fu ɓoof nga po Seela kuɓkiŋ ngo yak. » A neƴƴohee ne Seela nam kaan findi yakak ciŋ ɗe. Tamaar haadda kahan baab ɓa.
GEN 38:12 Wa tummba in maañiɗ, ɓiti Yudaa kaannda, kuɓkiŋ Suwa. Wa ruya coot Yudaa hunnda na nawleece Hiraa, ƴaaraŋ Adulaam ca, a kaɗta marka ɓooɓa nguɗɗee ɗe find caŋ mbaal caŋ ɗe ŋ Timnaa.
GEN 38:13 Tamaar woyuusa ne : « Payum fu yaa kaɗ hufɗuka find caŋ mbaal caŋ ɗe ŋ Timnaa. »
GEN 38:14 A inheen ne Seela yakiɗ, te a tokɗuuɗi ɗe, tahha po a ɓekukka kulɓa wiiriis kotii, a muurukka findi toonkoh, a kaɗta, a ɓooffa ŋ waas Timnaa ne fu aasee Enayim ɗah.
GEN 38:15 Wa Yudaa hot ɗe, a liiɓpa ne a toonkoh laam a muurkee muuruk.
GEN 38:16 A reɓpa nga ɗe, a woosa ɗe ne a waaɗ hun na ɗe. Raak ɗe inhisɗi payum ce. Tamaar loffa ɗe ne : « Fu na hee so ye eɗe ŋ ineem ? »
GEN 38:17 A woosa ɗe ne : « Ŋ hey ɓaye koteng ŋ gataŋ ngo, ŋ woosoh ɗe nga ɗa. » A loffa ɗe ne : « Ee. Waaye fu na hee wa tayle'ohe ye ? »
GEN 38:18 Yudaa loffa ɗe ne : « Fu waaɗ ne ŋ tayle'oha ye ? » Tamaar woosa ɗe ne « Eɗ to jaarndi inhisohaaniŋ ɗa fu tokuk ŋ mbooh na ndooɗiŋ yaah fu. » Yudaa eɗta ɗe ca, a hunnda na ɗe, yeem taambohha nga, ammba rook.
GEN 38:19 A haadda, a nihissa muura, a ɓekkissa kulɓaaca a muurkohe.
GEN 38:20 Ŋ ini kaɗ ŋ Yudaa, a woos nawleece ƴaaraŋ Adulaam ca ne a kaɗ ɗe wikɗa koteng ka, a haytoh in ca tayle'ohse. Yeem reesa, a hotɗi ɓitɓa.
GEN 38:21 A meekissa ɓooɓa genee Enayim ne : « A nde toonkohi na nike ŋ waasi ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Toonkoh moosɗi raakoh ndii. »
GEN 38:22 A dokukka ŋ Yudaa, a woosa ɗe ne : « Ŋ kaɗiɗ po nga, ŋ hotɗi ɗe te ɓi kur ka woo ne, toonkoh moosɗi raakoh ŋ ndaam. »
GEN 38:23 Yudaa loffa ne : « A tasaat na in caam, ɓoo kanaat ƴenɗuk haf ɓoo, ŋ woosiɗ ɗa, fu kaɗiɗ na koteng ki po ndaam, fu hotɗi ɗe. »
GEN 38:24 Wa deg caɓin kaahay, Yudaa woyuusa ne : « Payum fu Tamaar deey, a toonkee toonuk po, a waliɗ amb rook nga. » Yudaa woosa ne : « A pulɗassaat, a dohu kaanaaɗi. »
GEN 38:25 Wa Tamaar ɓayse, a woosohha ŋ payum ce Yudaa ne a markaat baahiɗ jaarndi inhisohaani hun na niyiŋ wa, na ndooɗi, andi a hey inhise ɓoyi raak ca ? Laam heɗ ca a yi rookiɗ ɗe.
GEN 38:26 Yudaa inhissa ca, a woosa ne : « A yi uup po nik ŋ keeh laam, ñam joyee ɗe on kuɓkiŋ ngo Seela, waaye ŋ tumɗaa. » Ŋ ineem a faankisɗi na ɗe.
GEN 38:27 Wa noha Tamaar joyee ɓasloh ree, wa nikka ne a hee siise.
GEN 38:28 A ɓasleeɗa, yino ŋ siis ca puliɗta yaah, dooñoha ammbaa, a tokkaa ooy ruumind ; a woosa ne : « Yii, a yi adug raaku. »
GEN 38:29 Waaye kuɓka dokinnda yaahaŋ ɗe, taambɗoh ce kocca ɗe pul. Dooñoha woosa ɗe ne : « Waaw, fu mbolit nde ? » Ɓa teekka ɗe Peeres (mbolit).
GEN 38:30 Ƴutta, taambɗoh ce hannda raaku na ooya ruumnda ŋ yaahaŋ ɗe, ɓa teekka ɗe Seerah.
GEN 39:1 Ŋ ini kaɗ ŋ Yuusufa, wa Ismaayla-Ismaaylaaca ree na Yuusufa Misra, ɓa toon ɗe Potifaar ; a yi daga adgohee ƴaaɓa niiɗe kahan Firawnaana.
GEN 39:2 Nikiɗi huneen na Yuusufa te in nu a haɓɗeen ɗah, wa baah ; a nikka ŋ kahan kilifaanaŋ ɗe Potifaar.
GEN 39:3 Kilifaanaŋ ɗe hotta ne Nikiɗi huniɗ na Yuusufa te in nu a haɓiɗ ɗah, Nikiɗi baahiɗa.
GEN 39:4 Kilifaanaŋ ɗe baahohha ɗe, a degga ɗe ŋ serooce, Yuusufa adgohha kahan ce na raak-raakaŋ ɗe jen.
GEN 39:5 Wa Potifaar haɓiɗ ineem, Nikiɗi barke'iɗta kahan ce, in ca nikee nga na ca ŋ yohon caŋ ɗe jen, sagu Yuusufa.
GEN 39:6 Wa tahha po Potifaar faɗta in caŋ kahan ce jen ŋ yaah Yuusufa ; a taambkohisseeɗi ali in, nikɗi kañam kaŋ ɗe ɗah. Yuusufa nikee moɗoh fiir.
GEN 39:7 Kaɗta po, ɓiti kilifaanaŋ ɗe hememmba ɗe, a woosa ɗe ne : « Haya fu faanuk na so ! »
GEN 39:8 Yuusufa sannga, a woosa ɗe ne : « Fu hot nga, kilifaaniŋ ngo oolkiɗ to po a haɓɗisɗi tus ŋ kahni, a faɗiɗ in ciŋ ɗe jen ŋ yaah ciŋ ngo.
GEN 39:9 A mi na ɗe hend ŋ kahni ; a sangiɗɗi so tus nikɗi fu ɗah, laam fu ɓitiice ; mbaa ŋ min na tumoh ini moɗaaɗiineem, ŋ tooñ Kooh ? »
GEN 39:10 A gennda gen ñaakiɗ Yuusufa na ineem, waaye tahɗi po a teyɗukka faanuk na ɗe.
GEN 39:11 Wa raakka mbeh, Yuusufa aassa ŋ kahna ne a panguk, raak surgaaca nikeeɗi ŋ ɗiska ;
GEN 39:12 ɓiti Potifaar ammba ɗe ŋ kulɓa, a woosa ɗe ne : « Haya ɓoo faanuk ! » Yuusufa nookukka, kulɓaaka tassa ŋ yaah caŋ ɗe ; Yuusufa saandohha ŋ hara.
GEN 39:13 Ɓitɓa inahha ne Yuusufa saandohiɗ te a faɗiɗ ɗe na kulɓaaka ŋ yaah caŋ ɗe,
GEN 39:14 a ɓeeɗukka surgaaca, a woosa ɓa ne : « Markaat ! Ɓoo komu kuɓu Heber ne a ɓasɗuk ɓoo ; a hayiɗ nga so ne a faanuk na so waaye ŋ leehukka ŋ ɗafka.
GEN 39:15 Wi ŋ leehuk, a saandohha, a faɗta kulɓaakiŋ ɗe ndii. »
GEN 39:16 A ɗaakka kulɓaakaŋ Yuusufa, a sekeeɗa hayiŋ ƴaar ce.
GEN 39:17 Wa ƴaar ce hay, a naandsukohha ɗe wa ɗaa, a woosa ɗe ne : « Ñaami Heberi fu ɓayiɗ ɓoo, a hayiɗ nga so ne a kelsukoh ho,
GEN 39:18 ŋ leehukka ŋ ɗafka, a saandohha, a faɗta kulɓaakiŋ ɗe ndii. »
GEN 39:19 Wa Potifaar kerah ina ɓitiice naandsuk ɗe ne weɗ Yuusufa haɓiɗ, a ayrukka.
GEN 39:20 A ambɗukka Yuusufa ne a taƴ ɗe ŋ kasoona ɓi kahan Firawnaana na ɗaakohse. Yuusufa nikka nga.
GEN 39:21 Nikiɗi huneen na Yuusufa, a tummba po ƴaara adgohee kasoona baahohha ɗe.
GEN 39:22 Ƴaara faɗta ɓooɓa ambsee jen ŋ yaah Yuusufa, a adgohha pangkaŋ ɓa jen.
GEN 39:23 Ƴaara haɓɗisɗi ali in ŋ ina a nakee ɗe laam, a hoteen ne Nikiɗi huneen na Yuusufa te in nu a haɓiɗ ɗah, Nikiɗi baahiɗa.
GEN 40:1 Weɗ kaɗoh po wa raakka mbeh, dag kanak, toonnja buuraŋ Misra. Ɓa nikee ƴaara adgohee ɓooɓa meeɗ taambkoh anaah caŋ ɗe, na ya adgohee utoh mbuuruuca.
GEN 40:2 A ayrukka ɓa lool.
GEN 40:3 A ɗaakɗukka ɓa ŋ kasoonaŋ daga adgohee ƴaaɓa niiɗee kahan ce, ŋ ɗiska Yuusufa taƴu.
GEN 40:4 Ƴaara degga ɓa ŋ yaah Yuusufa, a taambkoheeɗa ɓa. Ɓa nikka nga po,
GEN 40:5 wa raakka wek, ɓa kanak, ɓa heeƴca ; heeƴ nu nga ɗah, raakka ini wa tokis.
GEN 40:6 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa, Yuusufa kaɗta ɓa marka, a raakka ɓa feyuuɗ.
GEN 40:7 A woosa ɓa ne : « Ɗu soos ye an woti ? »
GEN 40:8 Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo heeƴ heeƴ yaa nu nga ɗah, te ɓoo raakɗi ɓoyi joy ɓoo ca toksiɗ ŋ ndii. » Yuusufa woosa ɓa ne : « Hanaa a Kooh na tokse heeƴ haa ? Naandsukaat to ca ŋ hot. »
GEN 40:9 Weɗi ƴaara adgohee ɓooɓa meeɗ taambkoh anaah caŋ Firawnaana naandsukoh waŋ ɗe an : « Ŋ heeƴ tas kidig reseñ ŋ fikiiso,
GEN 40:10 wa raakka naak kaahay ; wa kifissa, wa possa, wa rimmba, ca ruunnda ŋ ɗiski ɗiski.
GEN 40:11 Raak ko na kaasiŋ Firawnaani ŋ yaah, ŋ ɓeennda ŋ rim ci, ŋ pooƴca masmiŋ ca ŋ kaasi, ŋ eɗta ɗe wa ŋ yaah. »
GEN 40:12 Yuusufa woosa ɗe ne : « Heeƴi tokis inii : Naak ci kaahay ci, ca neeh kaahay.
GEN 40:13 Ndii na neeh kaahay, Firawnaani hey ɗa rapɗe po ɗiskaŋ ɗe, ƴut ɗa, a dokin ɗa ŋ pangkiŋ ɗa. Fu eɗissee ɗe kaasiŋ ɗe findi fu meeɗ tumoh.
GEN 40:14 Waaye, in ciŋ ɗa baah ɗah, kanaa so alkoh. Amboh ho, fu woo Firawnaani ini kaɗ nga so ne fu puliɗ to ŋ kasoonii.
GEN 40:15 Ŋ uupu hatil ŋ kur kaŋ Heber ca, ŋ ɓayuusa kur kii. Te ndii, ŋ namɗi tum ini joy yo tah taƴu. »
GEN 40:16 Wa ƴaara adgohee utoh mbuuruuca hot ne toksaŋ Yuusufa na heeƴa neɓiɗ, a nammba woo ne : « Na so, ŋ heeƴiŋ ngo, ŋ raan waah kaahay tumiɗ mbuuru.
GEN 40:17 Wi nikee ŋ ɗafki riifee na mbuuru nu nik ne Firawnaani na haɓɗiɗasse wa ɗah, waaye sel ci ñameeɗa ca ŋ waahi, ŋ hafiŋ ngo. »
GEN 40:18 Yuusufa woosa ɗe ne : « Heeƴi tokis inii : Waah ci kaahay ci, ca neeh kaahay.
GEN 40:19 Ndii na neeh kaahay, Firawnaani hey ɗa rapɗe po ɗiskaŋ ɗe, ƴut ɗah, a ap ɗa, a keɗ ɗa ŋ kidig, sel ci ñamee ɗa. »
GEN 40:20 Wa degga neeh kaahay Firawnaana yakɗeeɗa noha a rimohu, a haɓɗiɗta dag caŋ ɗe kañam neɓiɗ. A rapiɗta ƴaaɓa kanak ca taƴsee ŋ kasoona po ŋ ɗiskaŋ ɗe, dag ca hoteeɗa nga.
GEN 40:21 A dokinnda ya adgohee taambkohoh anaah ca ŋ ɗiska a nikee ne a eɗissee ɗe kaasiŋ ɗe.
GEN 40:22 A appa ƴaara adgohee utoh mbuuruuca, a keɗta ɗe ŋ kidig ; wa taamboh ɗaa, ina Yuusufa woyee raakka.
GEN 40:23 Waaye ƴaara adgohee ɓooɓa meeɗ taambkoh anaah caŋ Firawnaana, alkohha Yuusufa jameet.
GEN 41:1 Wa degga kiis kanak, Firawnaana, buuraŋ Misra heeƴca. Ŋ heeƴiŋ ɗe, an a nikee ŋ sero kala na woyse Niil.
GEN 41:2 A hotta inoh moɗiɗ yasna-kanak, kapiɗ, pulohha nga, ca ñameeɗa ŋ paangfa ŋ sereenda.
GEN 41:3 A hotissa ŋak moɗaaɗi'iɗ yasna-kanak nammba puloh ŋ kala, ca nikka na ca.
GEN 41:4 Ŋak ca ñammba inoh ca kapiɗ ca. Ndeem, Firawnaana yunukka.
GEN 41:5 A neehissa, a heeƴissa mbong yasna-kanak moɗiɗ, ɓiɗsiɗ ŋ mbaang yino.
GEN 41:6 Furus yasna-kanak ca fu inah ne a mbooyooni oñiɗ ca, ɓiɗissa ŋ serooca ;
GEN 41:7 furus ca onnda mbong ca yasna-kanak ca moɗiɗ ca. Firawnaana yunukka, a inahha ne a heeƴ heeƴ.
GEN 41:8 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa, Firawnaana feyuusa, a cohɗohha naah ca na riifiɗ haf caŋ Misra jen, a naandsukka ɓa heeƴ caŋ ɗe, waaye ali ɓo' nga ɓa minɗi ɗe ca toksiɗ.
GEN 41:9 Ƴaara adgohee ɓa meeɗ taambkoh anaah caŋ Firawnaana woosa ɗe ne : « Mi deey, ŋ hey naandsohe tooñiŋ ngo woti.
GEN 41:10 Firawna ayrukeen mi na ƴaara adgohee utoh mbuuruuci po a rannga ɓoo ŋ kasooniŋ dagi adgoh ɓi na niiɗe kahan ce.
GEN 41:11 Ɓoo heeƴandoosa, te heeƴ nu nga ɗah raakeen ini wa tokis.
GEN 41:12 Komaaki fiir Heber nikeen na ɓoo ŋ ɗooƴ kasoona, a ñaamiŋ dagi adgoh ɓi na niiɗe kahan buur. Ɓoo naandsukka ɗe yaa nu nga ɗah ini fu heeƴ, a yi toksiɗ ɓoo ca mbaɗi.
GEN 41:13 Te findi a toksoh ca, ca raakoh ɗaa ; ŋ doknuusa ŋ pangkiŋ ngo, ƴaara tas keɗuusa ŋ kidig. »
GEN 41:14 Firawnaana woosa ne ɓa kaɗaat ɓa haya na ɗe. Ɓa arra kaɗ ŋ kasoona, ɓa puliɗta ɗe, a nenukka, a ɓekukka kulɓa wiiriis, ɓa ɓayya ɗe ŋ Firawnaana.
GEN 41:15 Firawnaana woosa Yuusufa ne : « Ŋ heeƴ heeƴ, te ali ɓo' minɗi wa tokis, waaye ŋ kerah ne fu miniɗ tokis heeƴ nu fu naandsuku ɗah. »
GEN 41:16 Yuusufa woosa ɗe ne : « A ñam haa, waaye a Kooh na hee eɗohe toksi na hee ɗa doye. »
GEN 41:17 Firawnaana woosa Yuusufa ne : « Ŋ heeƴiŋ ngo, ŋ nikee ŋ sero Niil,
GEN 41:18 ŋ hotta inoh moɗiɗ yasna-kanak, kapiɗ, pulohha nga, ca ñameeɗa ŋ paangfa ŋ sereenda.
GEN 41:19 Ŋak yasna-kanak moɗaaɗi'oh na moɗaaɗi'oh nammba puloh nga, ŋ moosɗi hotoh mand ɗaa moɗaaɗi ŋ Misra.
GEN 41:20 Ca ñammba inoh ca koc, ceɗ ca yasna-kanak ca kapiɗ ca nikka ŋ rook ciŋ ca. Te ɓo' minɗi wa hot nga ca sagu risa ca risee ŋak ; ndeem ŋ yunukka.
GEN 41:22 Ŋ heeƴissa mbong yasna-kanak moɗiɗ, ɓiɗissa ŋ mbaang yino.
GEN 41:23 Furus yasna-kanak moɗaaɗi, ca fu inah ne a mbooyooni oñiɗ ca, ɓiɗissa ŋ serooca.
GEN 41:24 Furus ca onnda mbong ca yasna-kanak ca. Ŋ naandsukiɗ ca naah ci waaye ali ɓo' nga ɓa minɗi so ca toksiɗ. »
GEN 41:25 Yuusufa woosa Firawnaana ne : « Heeƴ ciŋ ɗa tokis in yino ; Kooh na teeɓee ɗa ini a na hee tume.
GEN 41:26 Inoh ci yasna-kanak ci kapiɗ ci ca kiis yasna-kanak findi mbong ci yasna-kanak ci ; kon wa heeƴ yino.
GEN 41:27 Ŋak ci yasna-kanak ci moɗaaɗiici, ca kiis yasna-kanak findi furus ci yasna-kanak ci mbooyooni oñiɗ ; ca nikan kiis aɗ yasna-kanak.
GEN 41:28 Weɗ ini ŋ woo ɗa rek Firawna, Kooh na teeɓee ɗa ini a na hee tume.
GEN 41:29 Kiis ci yasna-kanak ci na haye, ca na hee nike kiis laaɓɗuk ngaŋ Misra jen.
GEN 41:30 Kiis yasna-kanak hey taambe nga ca, ci fu inah ne ca na hee nike kiis aɗ, ca hey tahe po kiis ciŋ laaɓɗi alu te ca hey yahrohe kur ki.
GEN 41:31 Ca hey miske lool, po ɓooɓi alkoh ne kur ki laaɓɗeen.
GEN 41:32 Ini tah fu heeƴca ca waas kanak Firawna, weɗ ne Kooh tufkiɗ ne ca hey raake, te a hey ca raakɗe findi wa uup gaawoh.
GEN 41:33 Ɗiski wa nik ndii Firawna, waaka ɓo' ñaañiɗ, heɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ, yi fu na hee tufkiɗe, a adgoh kur ki.
GEN 41:34 Fu nam waak ɓi kilifa ɓi fu inah ne, ɓa hey ɓaye ŋ in ci na hee nguɗse ŋ kur ki, yatuus nu nik ɗah, yinooriŋ wa, ŋ kiis ciŋ laaɓɗi jen.
GEN 41:35 Ŋ kiis ciŋ laaɓɗi na haye, ɓa nangɗoh pesoha ŋ kur ci yakak ci, fu deg ca yaah.
GEN 41:36 Misra hey ɗaakke po kiis ci yasna-kanak ciŋ aɗi hay ɗah, ca telan ɓi kur ki raakiɗ pesoha po ɓa muc ŋ aɗi. »
GEN 41:37 Wa Yuusufa woo po a ƴutta, Firawnaana na dag caŋ ɗe jen hunnda ŋ woo kaŋ ɗe.
GEN 41:38 Firawnaana woosa ɓa ne : « Ƴaari Fuuɗsiŋ Kooh nik ŋ ɗooƴ ce yii, andi ɓoo minisiɗ raak mand na ɗe ? »
GEN 41:39 A woosa Yuusufa ne : « Nik ne Kooh teeɓiɗ ɗa in cii jen ɗah, ali ɓo' minɗi mand na ɗa ; fu ñaañiɗ, fu heɗ haf,
GEN 41:40 mbaa ɗah, ŋ hey ɗa adgiɗe, ɓi kur ki jen taambee ŋ woo kiŋ ɗa ; a tiikiŋ buuri ŋ nikoh dong weɗ ŋ uupohan ɗa.
GEN 41:41 Mbaa, ŋ degiɗ Misra jen ŋ yaah ciŋ ɗa. »
GEN 41:42 Firawnaana nihissa jaarndaŋ ɗe inhisohaana, a ɓekiɗta Yuusufa wa na kulɓa mbaseñ, a nammba ɗe tokiɗ ceen urus ŋ mbooh.
GEN 41:43 A rapiɗta ɗe ŋ wotiira uup baah ɗal waŋ ɗe ɗah. Ɓi ɓo' adugka, ɓa weeɗa ne : « Haaƴɗukaat. » Firawnaana degoh Misra jen ɗaa ŋ yaah Yuusufa.
GEN 41:44 Firawnaana woosa Yuusufa ne : « Ñam Firawnaani, waaye ali ɓo' tumanɗi in ŋ Misra jen, te fu hunɗi nga. »
GEN 41:45 Firawnaana feriɗta Yuusufa tiik, Safnat-Peneya ; a onnda ɗe ɓitiɓ teeku Asnat, kuɓu Potifera, ɓoyi na seeƴkiɗohe ŋ kur-taaha na woyse On. Yuusufa taambohha nga, a adgohha Misra jen.
GEN 41:46 Wa Yuusufa na ɓayse ŋ ɗiskaŋ Firawnaana, buuraŋ Misra, tel ɗe raak kiis ndaŋkiyaah-kaahay (30). A kurkohha ŋ ndeem, ne a taambiɗ Misra jen.
GEN 41:47 Wa kiis ca yasna-kanak caŋ laaɓɗa hay, kur ka laaɓiɗta keeh-keeh.
GEN 41:48 Yuusufa nangɗohha pesohaaca a ɓayoh ŋ kiis ca yasna-kanak caŋ laaɓɗa, a ɗaakka ca ŋ kur-taah ca ; waa nu nga ɗa, ini nguɗohu ŋ ɗisik ci wila ɗaakuusa nga.
GEN 41:49 Yuusufa nangɗohha bele po ca laayya findi merhey mi ŋ yaah-cookmi. Kaɗta po ɓa inhisɗi findi ca hend, ɓa faɗta ɓeesa.
GEN 41:50 Bala kiis caŋ aɗa hayan ɗah, Asnat kuɓu Potifera seeƴkiɗohaŋ kur ka na woyse On, raakeen kuɓu ƴaar kanak na Yuusufa.
GEN 41:51 A teekka saawiŋ ɗe Manasse (tah alkoh) laam a woo ne : « Kooh oniɗ to ini na hee so tahe alkoh miskiɗ ciŋ ngo po caŋ kahan baab ɓoo sah. »
GEN 41:52 A teekka taambɗoha Efrayim (ɓasil) laam a woo ne : « Kooh tumiɗ to ɓasil ŋ kur ki ŋ torhiɗohu. »
GEN 41:53 Wa kiis ca yasna-kanak caŋ laaɓɗa nikee ŋ Misra coot,
GEN 41:54 caŋ aɗa hayya findi Yuusufa woyohee wa. Kur ci jen nikka ŋ aɗ waaye pesoha raakeen ŋ Misra.
GEN 41:55 Wa aɗa ree nga ɓi kur ka, ɓa kaɗta ŋ Firawnaana, ɓa meekseeɗa ɗe ñamaah. A woosa ɓa jen ne : « Kaɗaat ŋ Yuusufa, in nu a woo ɗu ɗah, ɗu tum ineem. »
GEN 41:56 Misra jen nikka ŋ aɗ. Yuusufa rangissa in ca ɓa ɗaakkohe, a tooneeɗa bele laam aɗa miskeen lool.
GEN 41:57 Ɓi ɓo' puloheeɗa ŋ kur ci wil Misra jen, ɓa heeɗa rome bele ŋ Yuusufa, laam, aɗa miskeen ŋ kehƴi jen.
GEN 42:1 Wa Yaŋhooɓa kerah ne Misra raakiɗ bele, a woosa kuɓuuciŋ ɗe ne : « Ɗu ɓoof ye ?
GEN 42:2 Ŋ kerhiɗ ne bele raakiɗ ŋ Misra, kaɗaat ɗu roma nga, ɓoo raak pesoha, ɓoo kaanuu ŋ aɗi. »
GEN 42:3 Taambɗoh ndaŋkiyaah ŋ ɓaŋ Yuusufa kaɗta roma bele ŋ Misra.
GEN 42:4 Waaye Yaŋhooɓa faɗeeɗi Benyaamin, yi ɓaah na Yuusufa yaay na baab, ne a kaɗ na ɓa, a neƴƴohee ne in rahas ɗe.
GEN 42:5 Wa kuɓuuciŋ Israayel aasee Misra, ɓa huntiɗkohee na ɓi romoh wiiriis, laam a kur kaŋ Kanaan jen nikee ŋ aɗ.
GEN 42:6 Waam raak a Yuusufa a yi adgohee kur ka na toonaŋ beleena. Taambɗoh ciŋ ɗe reesa nga ɗe, ɓa ƴekiɗta ɗe po puk ciŋ ɓa reesa kehƴi.
GEN 42:7 Wa Yuusufa hot ɓa, a inhissa ɓa, waaye a mannda na ɓoyi inahɗi ɓa, a ngassa ɓa an : « Ɗu puloh nde ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo puloh Kanaan, ɓoo waaɗ rom pesoha. »
GEN 42:8 Nikka ne Yuusufa inhisiɗ taambɗoh ciŋ ɗe, waaye, ɓa inhisɗi ɗe.
GEN 42:9 A naandsukka heeƴ ca a heeƴee ŋ ini kaɗ nga ɓa. A woosa ɓa ne : « Ɗu espiyoŋ, ɗu hay ne ɗu marak ɗiski ɗu min taamb po ɗu saah kur ki. »
GEN 42:10 Ɓa woosa ɗe ne : « Muk kilifaani, ɓoo hay ne ɓoo rom pesoha dong.
GEN 42:11 Te ɓoo jen e ɓoo ɓaah baab yino, ɓoo ɓo' yurhiɗ kilifaani, ɓoo espiyoŋ haa. »
GEN 42:12 Yuusufa woosa ɓa ne : « Ineem keeh haa, ɗu hay ne ɗu marak ɗiski ɗu min taamb po ɗu saah kur ki. »
GEN 42:13 Ɓa loffa ɗe ne : « Kilifaani, e ɓoo jen ɓaah baab yino, ɓoo gen Kanaan ; ɓoo nikee ndaŋkiyaah na kanak (12), yinoora sooƴiɗ, ya uup ƴin yaa tassa na baabiŋ ɓoo. »
GEN 42:14 Yuusufa woosa ɓa ne : « Ini ŋ woo ɗu weɗ raak, ɗu espiyoŋ,
GEN 42:15 waaye ŋ hey marke ndah ɗu woo keeh ; ŋ giñiɗ ŋ Firawnaani ne ɗu heyɗi kurke ndii feeh taambɗoh ɗu yi uup ƴin hayɗi ndii ɗah.
GEN 42:16 Woosaat ɓo' yino nga ɗu, a kaɗ ɗe ɓaya, ɓi tas nikohaah ŋ kasooni po ŋ marak ndah ɗu woo keeh ; wa nikɗi ɗah, ŋ giñiɗ ŋ Firawnaani ne ɗu espiyoŋ. »
GEN 42:17 Ƴutta, Yuusufa rannga ɓa neeh kaahay ŋ kasoona.
GEN 42:18 Ngaŋ neeha kaahayɗoh, a woosa ɓa ne : « Ɗu hun ŋ ini maa hee ɗu woye ɗah, ɗu hey muce, laam ŋ nupiɗ Kooh.
GEN 42:19 Nik ne ɗu ɓo' yurhiɗ ɗah, yino nga ɗu tasaat ŋ kasooni, ɓi tas kom ɓi kahan ɗu bele, ɓeɗ ɓa nik ŋ aɗ.
GEN 42:20 Ƴut ɗah, komaat to taambɗoh ɗu yi ƴini, ŋ hey inhe ne ɗu woo keeh, ɗu min muc ngaŋ kakaan. » Ɓa teyɗukka ineem.
GEN 42:21 Ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa an : « Cey ! A ini ɓoo tum taambɗoh ɓoo weɗ hay nga ɓoo, laam, wa a nik ŋ miskiɗ, a nakeeɗa ɓoo yirmu, ɓoo hotee nga te ɓoo sikɗukɗi ɗe. Ineem weɗ tah woti, ɓoo nammba nik ŋ miskiɗ. »
GEN 42:22 Ruben degga nga ne : « Ŋ woyeen ɗu ne ɓoo kanaat tum njaanji in, waaye ɗu sikɗukɗi so, weɗ tah, ɓoo deguuɗ miskiɗ woti sagu kiñin kiŋ ɗe ɓoo ɓay. »
GEN 42:23 Ɓa liiɓee ne Yuusufa kerahɗi in ci ɓa woye, laam wa ɓa woyee na ɗe, a ƴaar a yi toksiɗee ɓa ;
GEN 42:24 Yuusufa eɗta ɓa finho, a usɗukka ɓa, a fuɗeeɗa. Wa Yuusufa fuɗ po ƴutta, a dokkissa woya na ɓa, a ɓayya Simeyong a tokka ɗe ŋ fikiiɓa.
GEN 42:25 A nakohha ne saakuucaŋ ɓa soɗu bele po ca riif, ɓa tumɗu haalis caŋ ɓa nga, ɓa nam onu ñamaah ŋ waas ; ineem tumuusa.
GEN 42:26 Ƴutta taambɗoh caŋ ɗe siffa ca ŋ mbaam caŋ ɓa, ɓa cooteeɗa.
GEN 42:27 Ɓeɗ kaɗoh kaɗoh po ɓa tufukka ŋ ɗisik ne ɓa neeh nga, raak weka aasiɗ ; yino nga ɓa rangissa saakndaŋ ɗe ne a on mbaamaŋ ɗe ñamaah, a hotta haalsa a romohee ɓekuuɗ nga, ŋ nguɓaŋ wa, a feyuusa.
GEN 42:28 A woosa ɓinooɓa ne : « Hee ! Ŋ doknuuɗ haalsiŋ ngo, weɗi wii, ŋ ɗooƴ saakndiŋ ngo. » Ɓa tiitta po ɓa saakɗoheeɗa, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa an : « Kooh tum ɓoo ye an ? »
GEN 42:29 Wa ɓa ree Kanaan ɗiskaŋ baab ɓa, ɓa naandsukka ɗe in ca rahas ɓa jen.
GEN 42:30 Ɓa woosa ɗe ne : « Ƴaara adgoh kur ka ngasee ngas ɓoo ; a amb ne ɓoo espiyoŋ.
GEN 42:31 Ɓoo lofiɗ ɗe ne ɓoo ɓo' yurhiɗ, ɓoo espiyoŋ haa.
GEN 42:32 E ɓoo jen ɓaah baab yino, ɓoo nikee ndaŋkiyaah na kanak (12), yinoora sooƴiɗ, ya uup ƴin yaa tassa na baabiŋ ɓoo ŋ Kanaan.
GEN 42:33 Ƴaara loffa ɓoo ne a min inhoh ne ɓoo ɓo' yurhiɗ an : Ɓoo na hee faɗe ɓo' yino, a tas ndaam te ɓoo kom ɓi kahan ɓoo pesoha, ɓeɗ ɓi nik ŋ aɗ.
GEN 42:34 Ƴut ɗah, ɓoo kom ɗe taambɗoh ɓoo yi uup ƴin, ineem weɗ na hee ɗe teeɓe ne ɓoo ɓo' yurhiɗ, ɓoo espiyoŋ haa. Ŋ ineem, a faɗis taambɗoh ɓoo, te ɓoo hey mine wil ŋ kur ka. »
GEN 42:35 Wa ɓa yiif saakuucaŋ ɓa, yaa nu nga hotta nafaanaŋ haalsa fu ɓayee ŋ saakndaŋ ɗa, ɓeɗ na baab ɓa jen ɓa jaahiɗta.
GEN 42:36 A yi Yaŋhooɓa a woosa ɓa ne : « Ɗu ɓii reehiɗ kuɓuuciŋ ngo. Yuusufa na Simeyong sooƴiɗ, ɗu waaɗis ɓay Benyaamin, in ceem jen ŋ ɗafuk ko ! »
GEN 42:37 Ruben woosa ɗe ne : « Baab, degga Benyaamin ŋ yaah ciŋ ngo, ŋ hey ɗa ɗe wike, wa nikɗi ɗah, fu ap kuɓuuciŋ ngo kanak ci. »
GEN 42:38 Yaŋhooɓa loffa ne : « Muk, ŋ heyɗi faɗe kuɓkiŋ ngo a kaɗ na ɗu. Yakak ce kaaniɗ, a yi dong ŋ tasiɗ, in rahas ɗe ŋ waas ɗah, ŋ kiyaɓkookiŋ ngo wii, ŋ haadan Jaanim na aay-keeñ saguuɗu. »
GEN 43:1 Aɗa uupeeɗa uup misik ŋ Kanaan.
GEN 43:2 Wa ɓi kahan Yaŋhooɓa reehiɗ ñam beleeca ɓa ɓayohee Misra, a woosa kuɓuuciŋ ɗe ne : « Kaɗissaat, ɗu romɗissa ɓoo pesoha ƴissuut. »
GEN 43:3 Yudaa loffa ɗe ne : « Ƴaara adgoh kur ka gapkiɗ ɓoo ne, a kanaat hotis ɓoo ŋ fikiice ne ɓoo hunɗi na taambɗoh ɓoo ɗah.
GEN 43:4 Fu teyɗuk ne Benyaamin hun na ɓoo ɗah, ɓoo hey ɗa kee romɗa pesoha.
GEN 43:5 Waaye fu sang ɗah, ɓoo heyɗi kee laam, ƴaara woyeen ɓoo hooliɗ ne : “ Taambɗoh ɓoo hunɗi na ɓoo ɗah, a kanaat hotis ɓoo ŋ fikiice. ” »
GEN 43:6 Israayel woyissa ɓa ne : « Ɗu tooñiɗ to, wa ye tah ɗu woosa ƴaara ne ɗu raakiɗ taambɗoh wiiriis ? »
GEN 43:7 Ɓa loffa ɗe ne : « Ƴaara kat a yi meeksee ɓoo, a meeksisseeɗa ɓoo ŋ ini kaɗ nga ɓoo na ɓi kahni an : “ Ndah baabiŋ ɓoo ris pes ? ” - “ Ndah ɓoo raakiɗ taambɗoh wiiriis ? ” Ɓoo loffa ɗe ŋ in ceem, ɓoo moosɗi liiɓoh ne a hey ɓoo woye ne ɓoo komaat ɗe taambɗoh ɓoo. »
GEN 43:8 Yudaa degga nga ne : « Baab faɗa Benyaamin ŋ yaah ciŋ ngo, ɓoo kaɗ, ɓoo min pes, ɓoo na ɗa na kuɓuuciŋ ɓoo, ɓoo kaanuu.
GEN 43:9 Ñam deguka, fu na hee so ɗe meekse ; ŋ komɗi ɗa ɗe ɗah, ineem taambɗaat to ŋ kipes kiŋ ngo jen.
GEN 43:10 Ɓoo kaɗee kaɗ ɗah, wii hee raake ɓoo tumiɗ kot kanak. »
GEN 43:11 Weɗi Israayel woyoh ɓa ne : « Nik ne wa ɗaa ɗah, tumaat an : Ɓayndohaat ŋ in ciŋ kur ki baahiɗ ci findi diw faan na kuum na cuuraay na daakaande na ɓi saal, pistas na amand ; ɗu tum ca ŋ saakuuciŋ ɗu, ɗu kom ƴaara ca taambil.
GEN 43:12 Te ɗu ɓayndoh haalsi ɗu raak ŋ ɗooƴ saakuuciŋ ɗu ; wa miniɗ nik ne ɓa ɗaarkohee ɗaarkoh, ɗu nam ɓay haalis wiiriis romoha.
GEN 43:13 Ɓayaat taambɗoh ɗu te ɗu kaɗ ɗiskaŋ ƴaara.
GEN 43:14 Koohi Min ambohaat ɗu po ɗu misik ƴaara, a faɗis taambɗoh ɗu Simeyong na Benyaamin ɓa hayis na ɗu. Ŋ ini kaɗ nga so, nik ne maa hee hey ñake kuɓu ɗah, ŋ ñak rek. »
GEN 43:15 Ƴaaɓa kooɗukka, ɓa ɓayya taambil ca, ɓa ɓayndohha haalis wiiriis degga ŋ wa ɓa kocee ɓay, ɓa hunnda na Benyaamin, ɓa raakka Yuusufa ŋ Misra.
GEN 43:16 Wa Yuusufa hot ɓa huniɗ na Benyaamin, a woosa ƴaara adgoh kahan ce ne : « Ɓaya ƴaaɓii kahna, fu ap ɗoopaat, fu haɓiɗ kañam, ɓaa hee ñaktuke na so woti. »
GEN 43:17 Ƴaara tummba ina Yuusufa woo ɗe, a ɓayya ƴaaɓa kahna.
GEN 43:18 Ɓa feyuusa ŋ ɓaya ɓa na ɓayse kahan Yuusufa, ɓa woosa ne : « Kaɗ wii ɗah, haalsi ɓoo raak ŋ saakuuciŋ ɓoo ŋ hayiŋ ɓoo koc, weɗ tah ɓa ɓayee ɓoo, ne ɓa amb ɓoo, ɓa tum ɓoo ñaam ; ɓa nam naaf mbaam ciŋ ɓoo. »
GEN 43:19 Wa ɓa kaɗ po ɓa heeɗa aase, ɓa woosa ƴaara adgoh kahan Yuusufa ne :
GEN 43:20 « Kilifaani, ɗaasa ɓoo ƴissuut ; ɓoo kociɗ hay rome pesoha ndii.
GEN 43:21 Wa ɓoo haadee, e ɓoo kaɗ po ŋ waas, ŋ ɗiska ɓoo tufuk ne ɓoo neeh nga, ɓoo rangissa saakuuciŋ ɓoo, ɓoo hotta haalsi ɓoo romohee, ŋ findi wa hendee ŋ ɗooƴ ca, waaye ɓoo haytohiɗa.
GEN 43:22 Te ɓoo namiɗ ɓay kopor wiiriis romoha pesoha. Ɓoo inahɗi ɓoyi dokin koporeem ŋ saakuuciŋ ɓoo. »
GEN 43:23 Ƴaara loffa ɓa ne : « Kanaat neƴƴohaat, wa jam ; a Koohiŋ ɗu, yiŋ baab ɗu, a yi tumiɗ ɗu alaleem ŋ saakuuciŋ ɗu ; ini kaɗ ŋ haalsiŋ ɗu, ŋ rahsiɗa. » Ŋ ineem ƴaara faɗsiɗta ɓa Simeyong.
GEN 43:24 A ɓekka ɓa ŋ kahan Yuusufa, a onnda ɓa masuɓ ne ɓa naawis kot, a nammba on mbaam caŋ ɓa kañam.
GEN 43:25 Ɓa haɓiɗta taambil ca, ɓa sekeeɗa hayiŋ Yuusufa na noha laam, ɓa yegeen ne aa hee ñaktuke na ɓa.
GEN 43:26 Wa Yuusufa haad kahan ce, ɓa eɗta ɗe taambil ca ɓa ɓaye, ɓa ƴekiɗta ɗe po puk ciŋ ɓa reesa kehƴi.
GEN 43:27 Yuusufa kañiɗta ɓa, a meekissa ɓa ne : « Baab ɗu ya ɗu wee so ne a yaɓko'iɗ, a tum na ? A ris pes e ? »
GEN 43:28 Ɓa woosa ɗe ne : « Ee, baabiŋ ɓoo, ñaamiŋ ɗa, yaa ŋ jam, a ris pes. » Ɓa hiirra, ɓa ƴekɗissa ɗe.
GEN 43:29 Yuusufa marakka Benyaamin taambɗoh ce, yi a ɓaah na ɗe yaay na baab, a woosa ɓa ne : « Kon ƴaarii a yi taambɗoh ɗu, yi ƴini ɗu woyee so e ? Kuɓki nee, Kooh barke'ɗaat ɗa. »
GEN 43:30 Wa a hot taambɗoh ce, faaniŋ Yuusufa nuppa po a minisɗi amb muhun caŋ ɗe, a arra aas ŋ tuuƴ ce ne a fuɗ nga.
GEN 43:31 Wa a ƴut po a muktukka, a ndengɗukka, a hayissa ŋ taambɗoh ciŋ ɗe, a nakohha ne kañam ka deƴsaat.
GEN 43:32 Yuusufa deƴƴuusa kiik ce, taambɗoh ciŋ ɗe nammba deƴƴu kiik ɓa, ɓinooɓa genee Misra nammba deƴƴu kiik ɓa, laam, wa nikee in sanguuɗ nga ɓa ne ɓa ɓaah na Heber ca kañam.
GEN 43:33 Taambɗoh ciŋ Yuusufa ɓoofɗuusa taambtiɗohiɗ ini amboh ŋ saawa po ŋ ya uup ƴin, ɓa yurhiɗkohha na ɗe ; ɓa feyuusa ɓa markoheeɗa.
GEN 43:34 Yuusufa nakohha ɓa eɗu kañam ca nikee ŋ fikiice. Benyaamin uupiɗta taambɗoh ciŋ ɗe nga waas yatuus. Ɓa ƴutta, ɓa annda biiñ po keeñ ciŋ ɓa soossa.
GEN 44:1 Wa ɓa ƴut ŋ ñakta, Yuusufa nakka ƴaara adgohee kahan ce ne : « Tumɗa ƴaaɓii pesoha ini saakuuciŋ ɓa min ɓay, yaa nu nga ɗah, fu ɓekiɗ ɗe haalsiŋ ɗe ŋ saakndiŋ ɗe.
GEN 44:2 Te fu nam ɓekndoh kaasiŋ ngo haalsi ŋ ɗooƴ saakndiŋ ƴaari uup ƴin nga ɓa. » Ƴaara tummba ina Yuusufa nak ɗe.
GEN 44:3 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa teel, ƴaaɓa woyuusa ne ɓa miniɗ coot ; ɓa siffa mbaam caŋ ɓa, ɓa cooteeɗa.
GEN 44:4 Ɓa pulla kur ka waaye bala ɓa usan ɗah, Yuusufa woosa ƴaara ne : « Daba ƴaaɓa, fu meekis ɓa ne : Wa ye tah ɓa tumɗuusa baahiɗ po ƴut, ɓa wirndohhaa baahaaɗi ?
GEN 44:5 Kaasi ɓa rok weɗ mi na anohe te weɗ mi na name markiskoh ; ini ɓa tum sepƴiɗ. »
GEN 44:6 Ƴaara dabba ɓa, a woosa ɓa ineem.
GEN 44:7 Ɓa loffa ɗe ne : « Kilifaani, fu na yambe ɓoo ye an ? Ɓoo tumanɗi muk in mand ɗaa.
GEN 44:8 Fu hot nga, wa ɓoo puloh Kanaan, ɓoo haytoh haytoh haalsi ɓoo raakee ŋ saakuuciŋ ɓoo. Mbaa ɓoo min na rokoh urus wala haalis ŋ kahan kilifaaniŋ ɗa ?
GEN 44:9 Ɓo' nu fu hot na kaaseem ɗah, a apsaat ; te ɓoo ɓi tas, ɓoo nik ñaam ciŋ ɗa, kilifaani. »
GEN 44:10 A woosa ɓa ne : « Ee, ŋ teyɗukiɗ ini ɗu woo, waaye a ƴaari rok dong, a yi ŋ amban ñaam, ɓi tas hool nga. »
GEN 44:11 Ɓa arra ruhsiɗ saakuucaŋ ɓa, yaa nu nga ɗa rangissa waŋ ɗe.
GEN 44:12 Ƴaara markeeɗa, a cambohha waŋ yakkaŋ ɓa po waŋ ƴaara uup ƴin. Kaasa hotohuusa ŋ saakndaŋ Benyaamin.
GEN 44:13 Jaarra jaar, keeñ ciŋ ɓa reehha, tahha po ɓa faarra kulɓaacaŋ ɓa. Ƴutta ɓa degissa saakuuca ŋ mbaam caŋ ɓa, ɓa dokkissa ɗiska na Yuusufa.
GEN 44:14 Wa Yudaa na taambɗoh ciŋ ɗe ree kahan Yuusufa, ɓa raak ɗe ris nga, ɓa raɗukka ŋ kehƴi, ŋ fikiice.
GEN 44:15 Yuusufa woosa ɓa ne : « Ɗu haɓiɗ ye wii ? Hanaa, ɗu inahɗi ne ɓo' findiiso na mine min markis ? »
GEN 44:16 Yudaa woosa ɗe ne : « Ɓoo raakɗi woyaah, kilifaani, ɓoo minɗi taasuk po ɓoo hool ŋ inii, laam a Kooh wiñ ɓoo. Ɓoo na hee hey ambsukohe jen ɓoo nik ñaam ciŋ ɗa, ɓoo na ƴaari hotu na kaasi. »
GEN 44:17 A woosa ɓa ne : « Muk, ŋ supkiɗ tum ineem, a ƴaari hotu na kaasi dong a yi nikan ñaamiŋ ngo ; ɓi tas haad ŋ baabiŋ ɓa moɗoɗ. »
GEN 44:18 Weɗi Yudaa reɓoh nga ɗe, a woosa ɗe ne : « Kilifaani ɗaas so, on ndo ŋ woo na ɗa, te kanaa so ayruk, laam fu na Firawnaani, e ɗu hend.
GEN 44:19 Wa ɓoo koc hay ndii, kilifaani, fu meekseen ɓoo ne : Ndah baabiŋ ɓoo ris pes ? Ndah ɓoo raakiɗ taambɗoh wiiriis ?
GEN 44:20 Ɓoo loffa ɗa ne, kilifaani, baabiŋ ɓoo yaa nga, a yaɓko'iɗ lool te ɓoo raakiɗ taambɗoh ƴin, yi fu inah ne, a raak ɗe ŋ kiyaɓkookiŋ ɗe. Yakak njaanjeem kaaniɗ, a yi dong a tasiɗ ŋ kuɓuuci a raak na yaayiŋ ɓa, a keeñkohiɗ ɗe lool.
GEN 44:21 Fu woosa ɓoo ne, ɓoo ɓayɗaat ɗa njaanjeem, fu hotoot ɗe.
GEN 44:22 Ɓoo woosa ɗa ne, kilifaani : Kuɓkeem minɗi saɓsukoh na baab ɓa. A saɓsukoh na ɗe ɗah, baab ɓa hey kaane.
GEN 44:23 Fu woosa ɓoo ne kilifaani, feeh taambɗoh ɓoo yeem hayɗi ɗah, fu waaɗisɗi hot ɓoo ŋ fikiifu.
GEN 44:24 Ɓoo kaɗta ŋ baabiŋ ɓoo, ñaamiŋ ɗa, ɓoo woosa ɗe ini fu woo.
GEN 44:25 Wa a woyis ɓoo ne, ɓoo hayaat ɓa romɗise pesoha,
GEN 44:26 ɓoo woosa ɗe ne, ɓoo minɗi kaɗ te ɓoo hunɗi na taambɗoh ɓoo, mbaa kilifaanaŋ kur ka teyɗukanɗi ɓoo.
GEN 44:27 Baabiŋ ɓoo, ñaamiŋ ɗa, loffa ɓoo ne : “ Ɗu inhiɗ ne ŋ raak kuɓu kanak dong na yaay ɓa,
GEN 44:28 yinoori sooƴiɗ, ŋ amb ne, a sifiñsohuuɗ, ŋ hotisɗi ɗe.
GEN 44:29 Ɗu waaɗis ɓay yi tas ɗah, ŋ kiyaɓkookiŋ ngo wii, in rahas ɗe ɗah, ŋ hey haade Jaanim na aay-keeñ saguuɗu. ”
GEN 44:30 Ɗiski wa nik ndii kilifaani, ŋ haad ŋ baab ɓoo, te ɓoo hunɗi na njaanji a na iikohe ɗah,
GEN 44:31 a hey kaane ŋ kiyaɓkookiŋ ɗe, te e ɓoo ɓekan ɗe aay-keeñi ɓayan ɗe Jaanim.
GEN 44:32 Ɓaatta nga, mi, ŋ haf fo, ñam woyee ɗe ne, a ñam deguka, ne ŋ wikɗi ɗe njaanji ɗah, ahhaaneem taambɗaat to ŋ kipes kiŋ ngo jen.
GEN 44:33 Mbaa, mi yii kiim ɗa, kilifaani, ne ŋ tas ndii, ŋ nik ñaamiŋ ɗa, te fu faɗ njaanji, a hun na taambɗoh ciŋ ɗe a haad.
GEN 44:34 Ŋ minɗi dokuk muk ŋ baab ɓoo, te ŋ hunɗi na ɗe. Ŋ minɗi maasoh muk naamooni baab na hee kooɗohe ŋ ineem. »
GEN 45:1 Wa Yuusufa kerah woo ceem, a minisɗi amb haf ce ŋ fiki ɓooɓa nikee ŋ ɗiska. A woosa ñaam caŋ ɗe ne ɓa pulaat, a tassa nga na taambɗoh ciŋ ɗe dong, a hannda ɓa woo ne a yi Yuusufa.
GEN 45:2 A fuɗeeɗa ŋ ɗafka, ɓi Misra kerheeɗa ɗe po ɓi kahan Firawnaana sah inahha ini raak.
GEN 45:3 Yuusufa woosa taambɗoh ciŋ ɗe ne : « Ñam Yuusufa, ndah baab ɓoo ris pes ? » Waaye ali ɓo' minɗi ɗe lof nga ɓa sagu tiit.
GEN 45:4 Yuusufa woosa ɓa ne : « Reɓaat nga so. » Ɓa reɓpa. A woosa ɓa ne : « Ñam Yuusufa taambɗoh ɗu, ya ɗu toonee ne a haytohu Misra.
GEN 45:5 Tooni ɗu toon ndo kanaat ɗu misik laam, a Kooh tuuƴ co, ŋ adugka ɗu ndii ne ɗu min muc.
GEN 45:6 Kiis kanak ceɗɗi kur ki weɗi ŋ aɗ, te kiis yatuus ŋ fikiiri guur raakanɗi nga, nguɗ raakanɗi.
GEN 45:7 Kooh a yi tuuƴ co ndii, ŋ adugka ɗu ne ɗu min raak muc yakiɗ ne cuuɓiŋ ɗu sooƴuu.
GEN 45:8 E ɗu ɓay yo ndii haa, a Kooh. A yi tum mbo kilifaani uup reɓ Firawnaani, ŋ adgohha kahan ce na Misra jen.
GEN 45:9 Ɗiski wa nik ndii, araat kaɗ ŋ baab ɓoo ɗu woo ɗe ne, kuɓkiŋ ɗe Yuusufa woo ne, Kooh tumiɗ ɗe kilifaaniŋ Misra jen, a hayaat findi wa uup gaawoh,
GEN 45:10 a hey gene ŋ kur ki na woyse Gosen, a yi na kuɓuuciŋ ɗe, na set ciŋ ɗe, na ɗoopaat ciŋ ɗe, na ini a raak jen ; a nik ŋ serooso.
GEN 45:11 Ŋ hey ɗe eɗe in ci a etoh jen ne a pes, a yi na ɓooɓiŋ ɗe, na gat ciŋ ɗe ; ɗu ñakanɗi ali in. Kiis ci yatuus ci na haye, ca na hee name nik kiis aɗ. »
GEN 45:12 A woyissa ne : « E ɗu hotoot, na ɗa Benyaamin, ñam na wee na ɗu, mi yi Yuusufa ;
GEN 45:13 naandsukaat baab kiyak ki ŋ raak ŋ Misra na ini ɗu hot jen, te ɗu hay na ɗe ndii findi wa uup gaawoh. »
GEN 45:14 A morgiɗukka taambɗoh ce Benyaamin, yeem morgiɗukka ɗe, ɓa fuɗeeɗa.
GEN 45:15 A nammba morgiɗkoh na taambɗoh ciŋ ɗe ɓinooɓi, ɓa ambsohhaa na fuɗ, ɓa hannda min woo na ɗe.
GEN 45:16 Wa Firawnaana kerah ŋ kahan ce ne taambɗoh ciŋ Yuusufa hayiɗ Misra, a neɓuusa nga, a yi na dag caŋ ɗe.
GEN 45:17 A woosa Yuusufa ne : « Woya taambɗoh ciŋ ɗa, ɓa sif mbaam ciŋ ɓa, ɓa dokuk Kanaan
GEN 45:18 ne ɓa hay na baab ɓa na ɓooɓaŋ ɓa nik ndaam. Ŋ hey ɓa eɗe merhey mi uup baah ŋ kur ki, ɓa gen nga te ɓa pesohan kañam baahiɗ nga.
GEN 45:19 Nama woo taambɗoh ciŋ ɗa, ɓa ɓay sareet yakak ndii, haytohoha ɓitiɓ ciŋ ɓa na kuɓuuciŋ ɓa na baab ɗu.
GEN 45:20 Te in ca ɓaa hee faɗe ndaam kanaat ɓa misik laam, ɓaa hee gene na in ci uup baah ŋ Misra. »
GEN 45:21 Kuɓuuciŋ Israayel tumohha ɗaa. Yuusufa eɗta ɓa sareet ca yakak ca findi Firawnaana nakoh ɗe wa, na ñamaah ŋ waas.
GEN 45:22 A onnda yaa nu nga ɗah kulɓa, waaye a eɗta Benyaamin ƴel haalis teemet-kaahay (300) na kulɓa yatuus.
GEN 45:23 A nammba woosoh baab ɓa hayoha, mbaam naar ndaŋkiyaah, sifuuɗ yaa nu nga ɗah, ŋ in ca uup baah ŋ Misra, na mbaam riɓ ndaŋkiyaah, sifuuɗ bele, mbuuru na pesoha wiiriis.
GEN 45:24 A woosa taambɗoh ciŋ ɗe ne ɓa kanaat ñaɗoh ŋ waas, ƴutta a faɗta ɓa, ɓa kaɗeeɗa.
GEN 45:25 Ɓeɗ pul Misra kotii, ɓa aassa Kanaan. Wa ɓa ree ŋ baab ɓa Yaŋhooɓa,
GEN 45:26 ɓa woosa ɗe ne : « Baab, Yuusufa ris pes ! A yi sah adgoh kur kaŋ Misra jen. » Waaye ineem yoondiɗɗi Yaŋhooɓa, laam a koseeɗi ɓa.
GEN 45:27 Ɓa naandsukka ɗe in ca Yuusufa woo ɓa jen, a nammba hot sareet ca Yuusufa eɗoh ne ca ɓay ɗe, a hannda raak jam.
GEN 45:28 A woosa ne : « Woo ki reehiɗ. Kuɓkiŋ ngo Yuusufa ris pes. Ŋ hey ɗe kee hota bala ŋ kaanan ɗah. »
GEN 46:1 Israayel kurkoh ɗaa, a ɓayya ina a raakee jen a kaɗeeɗa Misra. A reesa Beerseba, a seeƴukka ŋ Koohiŋ baab ɓa Isaahha.
GEN 46:2 Ŋ wek, Kooh ɓeeɗukka ɗe ŋ heeƴ an : « Yaŋhooɓa ! Yaŋhooɓa ! » A loffa ne : « Ee ! Mi yii kerah ɗa. »
GEN 46:3 Kooh woosa ɗe ne : « Ñam Kooh, Koohiŋ baab ɗu, kana neƴƴoh kaɗ Misra, ŋ hey pulɗohe cuuɓ angiɗ nga ɗa, ŋ ndaam.
GEN 46:4 Mi, ŋ haf fo, ŋ hey ɗa ɓende fu kaɗ te ñam na hee ɗa wike. A Yuusufa tufkan kakaan kiŋ ɗa. »
GEN 46:5 Yaŋhooɓa kurkohha Beerseba, kuɓuuciŋ ɗe ɓayya ɗe, a yi na ɓitiɓ ciŋ ɓa, na komaakciŋ ɓa, ŋ sareet ca Firawnaana eɗohee ne ca haytoh ɓa.
GEN 46:6 Ɓa ɓayndohha ɗoopaat caŋ ɓa na in ca ɓa raakoh ŋ Kanaan, a kaɗoh Misra ɗaa na ɓi kahan ce jen,
GEN 46:7 a hunnda na kuɓuuciŋ ɗe na set ciŋ ɗe, ƴaar na ɓitiɓ ɓa kaɗeeɗa.
GEN 46:8 Ɓii ɓeɗ rimkoh ŋ Israayel te ɓa hayya Misra : Yaŋhooɓa na saawiŋ ɗe Ruben.
GEN 46:9 Ruben na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Hanook, Pallu, Hesroon na Karmii.
GEN 46:10 Simeyong na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Yemuwel, Yamiin, Ohad, Yakiin, Sohar na Sawul yi yaay ɓa ɓaah nga ɓi Kanaan.
GEN 46:11 Lewi na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Geerson, Kehaat na Meraari.
GEN 46:12 Yudaa na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Seela, Peeres na Seerah. Ɓiŋ ɗe ƴaar ci ɓinooɓi Eer na Onaan, ɓa kaanoh Kanaan. Peeres raakeen kuɓu ƴaar kanak : Hesroon na Haamuul.
GEN 46:13 Issaakar na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Toola, Puwaa, Yob na Simroon.
GEN 46:14 Sabuloon na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Sered, Eloon na Yahleel.
GEN 46:15 Ɓeem ɓeɗ kuɓuuci Leya na Yaŋhooɓa raakoh Paddan-Aram na kuɓuuciŋ ɓa. Dinaa kuɓkiŋ ɓa ɓitɓi ɓaatu nga ɗah, ɓa nikan ndaŋkiyaah-kaahay na kaahay (33).
GEN 46:16 Gaad na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Sifon, Haggi, Suuni, Esboon, Eeri, Aroodi na Areeli.
GEN 46:17 Aser na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Yimna, Yiswa, Yiswi na Beriya. Ɓaatta nga Serah taambɗoh ɓa ɓitiɓ. Beriya nameen raak kuɓu ƴaar kanak : Heber na Malkiyel.
GEN 46:18 Ɓeem ɓeɗ kuɓuuci na set ci Yaŋhooɓa raak na Silpa, ñaama Laban eɗee kuɓkiŋ ɗe Leya. Ɓa jen ɓa nikee ndaŋkiyaah na yasna-yino (16).
GEN 46:19 Yaŋhooɓa na ɓitiice Rasel raakee kuɓu ƴaar kanak : Yuusufa na Benyaamin.
GEN 46:20 Yuusufa raakka kuɓu ƴaar kanak : Manasse na Efrayim. A raakoh ɓa Misra na ɓitiice Asnat kuɓu Potifera, seeƴkiɗohaŋ kur-taaha na woyse On.
GEN 46:21 Benyaamin na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Bela, Beker, Asbel, Geera, Naaman, Eehi, Roos, Muppiim, Huppiim na Arde.
GEN 46:22 Ɓeem ɓeɗ kuɓuuci na set ci Yaŋhooɓa raak na Rasel. Ɓa jen ɓa nikee ndaŋkiyaah na nikiis (14).
GEN 46:23 Daan raakee kuɓu yino teeku Husiim.
GEN 46:24 Naftaali na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Yahce'eel, Guuni, Yeeser na Sillem.
GEN 46:25 Ɓeem ɓeɗ kuɓuuci na set ci Yaŋhooɓa raak na Bilha, ñaama Laban eɗee kuɓkiŋ ɗe Rasel. Ɓa jen, ɓa nikee yasna-kanak.
GEN 46:26 Ɓi rimkoh ŋ Yaŋhooɓa te ɓa hunnda na ɗe Misra jen ɓa nikee ndaŋkiyaah-yasna-yino na yasna-yino (66), ne ɓitiɓ ciŋ kuɓuuciŋ ɗe kinndohuuɗi nga ɗah.
GEN 46:27 Kuɓuuci kanak ci Yuusufa raakoh Misra ɓaatu nga ɗah, ɓa jen, ɓa nikan ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70). Ɓeem ɓeɗ ɓi rimkoh ŋ Yaŋhooɓa te ɓa nikka na ɗe Misra.
GEN 46:28 Yaŋhooɓa tuuƴee Yudaa ŋ Yuusufa ne a adug ɗe ɗiska na woyse Gosen. Wa Yaŋhooɓa na ɓi kahan ce ree Gosen,
GEN 46:29 Yuusufa nakohha wotiiraŋ ɗe tokɗu, a kaɗta raaka baab ɓa nga, yi nam teeku Israayel. A hot ɗe hot rek, a nuppa, a morgiɗukka ɗe, a fuɗeeɗa in maañiɗ.
GEN 46:30 Israayel woosa ɗe ne : « Ɗiski wa nik ndii, ŋ miniɗ kaan kotii, laam ŋ hotisiɗ ɗa, te fu yii pes. »
GEN 46:31 Weɗi Yuusufa woyoh taambɗoh ciŋ ɗe na ɓi kahan baab ɓa ne : « Mi yii kaɗ woya Firawnaana ne taambɗoh ciŋ ngo na ɓi kahan baab ɓoo, ɓa nikee ŋ Kanaan, ɓa hayiɗ ɗiskiŋ ngo.
GEN 46:32 Ŋ hey ɗe woye ne ɗu niiɗoh pe' na mbaal na inoh te ɗu haytohiɗ ca na raak-raakiŋ ɗu jen.
GEN 46:33 Firawnaani ɓeeɗuk ɗu, a meekis ɗu ini ɗu na pangke ɗah,
GEN 46:34 woyaat ɗe ne ɗu niiɗoh, te ina ɗu nikoh komaaki po wi, ɗu inah weɗi, findi caac ciŋ ɗu. Ŋ ineem ɗu hey mine gen Gosen, laam gen na niiɗoh wa in sanguuɗ nga ɓi Misra. »
GEN 47:1 Wa Yuusufa ƴut woo na ɓi kahan ɓa, a kaɗta ŋ Firawnaana a woosa ɗe ne : « Baab ɓoo na taambɗoh ciŋ ngo pulohiɗ Kanaan, ɓa ɗaa ŋ Gosen na ɗoopaat caŋ ɓa na raak-raakaŋ ɓa jen. »
GEN 47:2 Yuusufa huneen na yatuus ŋ taambɗoh ciŋ ɗe, ne ɓa teekɗukoh na Firawnaana.
GEN 47:3 Firawnaana meekissa ɓa ne : « Pangkiŋ ɗu wa ye ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo niiɗoh, kilifaani, findi caacuuciŋ ɓoo.
GEN 47:4 Ɓoo hay ne ɓoo nikohaah ŋ kur ki, laam aɗi miskiɗ lool ŋ kur kaŋ Kanaan, po ɓoo raakisɗi ɗiski ɓoo niiɗan ɗoopaat ciŋ ɓoo. Ɓoo na kiimee ɗa ne fu on ɓoo, ɓoo nik ŋ Gosen. »
GEN 47:5 Firawnaana woosa Yuusufa ne : « Baab ɗu na taambɗoh ciŋ ɗa hayiɗ nga ɗa.
GEN 47:6 Kur ki weɗi ŋ yaah ciŋ ɗa, ɓayaa ɓa ŋ ɗiski uup baah nga, ɓa nik ŋ Gosen ; te fu hot miniɗ niiɗ nga ɓa ɗah, fu eɗ ɓa ɗoopaat ciŋ ngo. »
GEN 47:7 Yuusufa nammba ɓay baab ɓa ne a teekɗukoh na Firawnaana. Yaŋhooɓa barke'iɗta ɗe,
GEN 47:8 yeem hannda ɗe meekis ne : « Fu raak kiis hend na ? »
GEN 47:9 Yaŋhooɓa woosa ɗe ne : « Kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (130) ceɗi cii, mi yii wil ŋ kur ci, ca kiis gaawiɗ te ca miskiɗ. Ŋ raakɗi kiis ci caacuuciŋ ngo raakee ndoom te ɓa namee nik tiindoh findiiso. »
GEN 47:10 Ƴutta, a barke'iɗta Firawnaana, a cootta.
GEN 47:11 Ƴutta, Yuusufa ɓayya baab ɓa na taambɗoh ciŋ ɗe, a daliɗta ɓa ŋ Ramses, ŋ ɗiska uup baah ŋ Misra, findi Firawnaana nakoh ɗe wa.
GEN 47:12 A nammba ɓa eɗ ñamaah, baab ɓa na taambɗoh ciŋ ɗe na ɓi kahan baab ɓa, yaa nu nga ɗah findi kuɓuuciŋ ɗe hend.
GEN 47:13 Aɗa miskeen lool po ali kañam raakisɗi ŋ Misra na Kanaan, ɓooɓa looffa keeh-keeh sagu aɗuk ;
GEN 47:14 Yuusufa nangɗohha haalsaŋ Kanaan na waŋ Misra jen, wa ɓa romohe bele, a ɓayyaa kahan Firawnaana.
GEN 47:15 Wa kaɗta po ali haalis raakisɗi ŋ Misra na Kanaan, ɓi Misra jen hayya ŋ Yuusufa ɓa woosa ɗe ne : « Hanaa fu heyɗi ɓoo markiɗe po ɓoo kaan ŋ aɗi. Eɗa ɓoo pesoha laam ɓoo raakisɗi ali haalis romoha. »
GEN 47:16 Yuusufa woosa ɓa ne : « Nik ne ɗu raakisɗi haalis ɗah, ɓayaat ɗoopaat ciŋ ɗu, ŋ lofiɗ ɗu ca pesoha. »
GEN 47:17 Weɗi ɓa ɓayoh panis caŋ ɓa, mbaal ca, pe' ca, inoh ca na mbaam ca jen, ɓa eɗeeɗa Yuusufa ca, a lofɗeeɗa ɓa ca bele. Ɓa raakka pesoha ŋ kiis kaam.
GEN 47:18 Wa kiis ka reeh, ɓa hayissa ŋ Yuusufa ɓa woyissa ɗe ne : « Kilifaani, fu inhiɗ ne ɓoo raakisɗi haalis te ɗoopaat ciŋ ɓoo ceɗi na ɗa, ɓoo tasɗisɗi ali in romoha, nikɗi faan ciŋ ɓoo na keheƴ ciŋ ɓoo ɗah.
GEN 47:19 Hanaa fu heyɗi ɓoo markiɗe, po ɓoo kaan na aɗ, yohon ciŋ ɓoo kasaara. Romoha ɓoo pees, ɓoo na yohon ciŋ ɓoo, ɓoo nik ñaam ciŋ Firawnaani. Eɗa ɓoo tisoh, ɓoo min pes, keheƴ ci nikuu ɓarang ɓarang. »
GEN 47:20 Weɗi Yuusufa romɗoh Firawnaana kehƴaŋ Misra jen. Yaa nu nik ŋ Misra ɗah, toonnda yohon ce sagu miska aɗa miske. Merhey maŋ kur ka jen nikka wuu Firawnaana kotii,
GEN 47:21 Yuusufa tummba ɓa gen nga ñaam ɓak po ɓak ŋ kur ka.
GEN 47:22 Keheƴ caŋ seeƴkiɗoh ca dong ceɗ Yuusufa tasee rom laam, ɓa raakeen pesoha sagu ina Firawnaana meeɗ ɓa waɗ ; weɗ tah ɓa tooneeɗi yohon caŋ ɓa.
GEN 47:23 Yuusufa woosa ɓooɓa ne : « Ɗiski wa nik ndii, ɗu romuuɗ, a Firawnaani raak ɗu na keheƴ ciŋ ɗu. Tisoh ceɗi cii, sokaat yohon ci,
GEN 47:24 waaye yatuus nu pul nga ɗah, a Firawnaani raakan yinoori, ɗu raak nikiis ci tas, ɗu puliɗ tisoh nga, ɗu nam raak pesoha, ɗu na kuɓuuciŋ ɗu na ɓi gen na ɗu jen. »
GEN 47:25 Ɓa woosa ne : « Kilifaani, ɓoo teyɗukiɗ nik ñaam ciŋ Firawnaani laam fu baahohiɗ ɓoo te fu mucɗiɗ ɓoo. »
GEN 47:26 Yuusufa tufkiɗoh ineem ɗaa ŋ Misra ŋ jamanoonaam te wa ris nga po ɗiski maa woyohe na ɗu ndii. Yatuus nu nguɗohu ŋ keheƴ ciŋ Misra ɗah, a Firawnaani na raake yinoori po tas keheƴ ciŋ seeƴkiɗoh ci laam a raakɗi ca.
GEN 47:27 Ŋ ini kaɗ ŋ Israayel ci, ɓa risee ŋ Misra, ŋ kur ka na woyse Gosen, ɓa ɓasilla nga lool te ɓa raakka keheƴ nga.
GEN 47:28 Yaŋhooɓa tumiɗ kiis ndaŋkiyaah na kiis yasna-kanak (17) ŋ Misra. Ini a pes jen wa kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-nikiis na kiis yasna-kanak (147).
GEN 47:29 Wa Israayel kaɗ po a inahha ne kakaan kiŋ ɗe usisɗi, a ɓeeɗukka kuɓkiŋ ɗe Yuusufa, a woosa ɗe ne : « Nik ne fu kerhiɗiɗ to ɗah, ooɓa yaahiŋ ɗa ŋ rambiŋ ngo, fu giñ ne ŋ kaan ɗah, fu hey yo baahohe po, fu uumbuu so ŋ Misra,
GEN 47:30 waaye fu hey yo ɓaye po ŋ ɗiska caacuucaŋ ngo uumbu, fu uumb mbo nga. » Yuusufa loffa ɗe ne : « Ŋ hey ɗa tumɗe findi fu woyoha. »
GEN 47:31 Israayel woosa ne : « Giñiɗ to ineem. » A ginnjaa. Ndeem Israayel yippa pukiŋ ɗe ŋ haf fiƴaangaŋ ɗe, a ñaamukka Kooh.
GEN 48:1 Wa in ceem coot, ɓa woosa Yuusufa ne baab ɓa kosaayiɗ. A kaɗta nga na kuɓuuciŋ ɗe kanak ci Manasse na Efrayim.
GEN 48:2 Yaŋhooɓa woyuusa ne kuɓkiŋ ɗe Yuusufa hayiɗ ɗe marke, a ndengɗukka po a ɓooffa ŋ ɗafuk fiƴaangiŋ ɗe.
GEN 48:3 A woosa Yuusufa ne : « Koohi Min teeɓkeen ndo ŋ Luus ŋ kur kaŋ Kanaan, a barke'iɗta so.
GEN 48:4 A woosa so ne : “ Ŋ hey ɗa tume ɓasil po fu nik caaciŋ ɓi cuuɓi cuuɓ te ŋ hey one ɓi na hee rimkohe nga ɗa kur kii, ɓa raakoota po faw. ”
GEN 48:5 Ɗiski wa nik ndii, kuɓuuciŋ ɗa kanak ci fu raakoh ŋ Misra bala ŋ hayan ɗah, ɓa na hee nike ɓiŋ ngo ; Manasse na Efrayim nikan kuɓuuciŋ ngo findi Ruben na Simeyong.
GEN 48:6 Waaye ɓi fu na hee raakisse, ɓa na hee nike ɓiŋ ɗa, ɓa laman ngaŋ waɗiŋ yakak ciŋ ɓa.
GEN 48:7 Wa ŋ puloh Paddan-Aram, Rasel kaannda, kaan miskohiɗ ŋ kur kaŋ Kanaan ; a yaa ŋ uummba ndaam, ŋ sereendaŋ waasa bala fu reyan Efraata ɗah. » Efraata, weɗ nam teeku Betlehem.
GEN 48:8 Weɗi Israayel hotoh komaakciŋ Yuusufa a meeksohha ne : « E ɓinde ɓii ? »
GEN 48:9 Yuusufa loffa ɗe ne : « E kuɓuuci Kooh onoh ho ndii. » A woosa ɗe ne : « Reɓɗaa ɓa ndii, ŋ barke'iɗ ɓa. »
GEN 48:10 Wa raak Israayel yaɓko'iɗ po has ciŋ ɗe neɓisɗi. Yuusufa reɓiɗta komaakca nga ɗe, a morgiɗukka ɓa.
GEN 48:11 A woosa Yuusufa ne : « Ŋ liiɓeeɗi ne ŋ hey ɗa hotisse, waaye fu hot nga, Kooh teeɓiɗ to sah kuɓuuciŋ ɗa. »
GEN 48:12 Yuusufa kurkiɗohha ɓa ŋ kot ciŋ baab ɓa, a ƴekka po pukiŋ ɗe reesa kehƴi.
GEN 48:13 Ƴutta, a ammba Efrayim ŋ yaahiŋ ɗe ñaahmi, yeem lahha baab ɓa Israayel yaah-sing, a ammba Manasse ŋ yaahiŋ ɗe singi, yeem nammba lah Israayel ŋ ñaahmiŋ ɗe ; a reɓiɗta ɓa ŋ baab-caaciŋ ɓa.
GEN 48:14 Waaye Israayel sufɗohha yaah ciŋ ɗe, a degga wi ñaahmi ŋ hafiŋ Efrayim yi nikee ƴini ; a degga wi singi ŋ hafiŋ Manasse na ina a nikee saawa jen.
GEN 48:15 A barke'iɗta Yuusufa an : « Mi yii kiim Kooh yi Ibrahiima na Isaahha ñaakɗe ŋ kipes kiŋ ɓa jen, Kooh yi na niiɗee so ina ŋ nikoh po wii,
GEN 48:16 malaakaani muciɗ to ŋ siɓin nu nik, a barke'ɗaat komaakcii, po tiikiŋ ngo na ciŋ paamuuciŋ ngo Ibrahiima na Isaahha kerhu saguuɓa ; ɓa rimaatɗohaat laayiɗ ŋ kehƴi jen. »
GEN 48:17 Wa Yuusufa hot ne baab ɓa deg yaahiŋ ɗe ñaahmi ŋ hafiŋ Efrayim, a neɓuuɗi ; a ammba yaahiŋ baab ɓa ne a yongisa ŋ hafiŋ Manasse,
GEN 48:18 a woosa baab ɓa ne : « Wa ɗaa haa baab, yii a yi saawi, dega yaahiŋ ɗa ñaahmi ŋ hafiŋ ɗe kay ! »
GEN 48:19 Waaye baab ɓa sannga, a woosa Yuusufa ne : « Kuɓkiŋ ngo, ineem ŋ inhiɗa, ŋ inhiɗa baahiɗ. Manasse hey name raak cuuɓ angiɗ, waaye a taambɗoh ce na hee ɗe uupe, ɓi cuuɓi cuuɓ hey pulohe nga ɓi na hee rimkohe ŋ Efrayim. »
GEN 48:20 Mbaɗi, Yaŋhooɓa barke'iɗta ɓa, a woosa ne : « Israayel ci hey kiimohe barke ŋ tiik ciŋ ɗu an : Kooh barke'ɗaat ɗa findi a barke'ɗoh Efrayim na Manasse. » Yaŋhooɓa adgiɗoh Efrayim ɗaa, a degga Manasse nga.
GEN 48:21 Wa a ƴut, a woosa Yuusufa ne : « Kakaan kiŋ ngo usisɗi, waaye Kooh hey rise na ɗu te a hey ɗu dokne ŋ kur kaŋ caacuuciŋ ɗu.
GEN 48:22 Ŋ hey ɗa waɗe ini uup wiŋ taambɗoh ciŋ ɗa, ɓaya Sisem, kur ki ŋ naaf na ndangiŋ ngo na ɓis ciŋ ngo ngaŋ cuuɓiŋ Amoor ci. »
GEN 49:1 Wa Yaŋhooɓa ƴut barke'iɗ kuɓuuciŋ Yuusufa, a nammba ɓeeɗuk kuɓuuciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Hayaat, ŋ woo ɗu kimiŋ ɗu.
GEN 49:2 Nangɗukohaat, ɗu sikɗuk, ɗu ɓi kuɓuuciŋ Yaŋhooɓa ; sikɗukaat to mi yi Israayel, baab ɗu.
GEN 49:3 Ruben, saawiŋ ngo, a fu teeɓoh ne ŋ ƴaar, raak ko na hatil. A fu uupiɗ taambɗoh ciŋ ɗa cir na hatil.
GEN 49:4 Fu mand na masuɓ baliɗ, waaye fu mirndohanɗi adug, fu mbetiɗ ciriŋ ɗa, wa fu sot fiƴaangiŋ baab ɗu.
GEN 49:5 Simeyong na Lewi yino. Ɓeɗ na hune ne ɓa tum aƴaarkoha.
GEN 49:6 Muk ! Ŋ kanaat hun na ɓa ŋ ini ɓaa waakohe te ŋ waaɗɗi maasoh coh ciŋ ɓa. Ŋ ayrukiŋ ɓa, ɓa apiɗ ɓi ɓo' ; te ŋ ini neɓ ɓa, ɓa nguɗiɗ sir kot naar inoh.
GEN 49:7 Wa alku'aat, ayrukohaaɗiŋ ɓa wi hun na hatil weem, na aay-keeñiŋ ɓa wi hunɗi na yeeɓuk. Ŋ hey ɓa paysohe ŋ kahan Yaŋhooɓa ŋ pasaroh ɓa ŋ Israayel.
GEN 49:8 Yudaa, a fu taambɗoh ciŋ ɗa ƴeekan te fu hey tahe ɓi sang ɗa hiir. Taambɗoh ciŋ ɗa hey ɗa ƴekɗe.
GEN 49:9 Yudaa kuɓkiŋ ngo, fu gaynde cociɗ, gayndeeni puloh ñama doɓ, faanukka, ya ɓa kaañ ɗe kurkiɗ ?
GEN 49:10 Salmaari na yilfohse, saɓsukohanɗi na yaah ciŋ ɓi kahan Yudaa. Te inhisoha buur kurkanɗi ŋ harmban kot ciŋ ɓa po mbaɗna heɗ wa keeh-keeh hayan. A yi fu inah ne, cuuɓ ci jen hey ɗe kerhiɗe.
GEN 49:11 A hey laaye tas reseñ po, a layee mbaamiŋ ɗe nga ca te cumbri toksan ŋ ci uup baah. A naawohan kulɓaakiŋ ɗe biiñ na lipiŋ ɗe ñif reseñ.
GEN 49:12 Biiñ laayiɗ hey ruumndiɗe has ciŋ ɗe te miis laayiɗ hey yaanwiɗe sis ciŋ ɗe.
GEN 49:13 Sabuloon, a genan sereendiŋ cookmi, ɗiski gaal ci na serse. Ini amboh ndeem po Sidoon, wa ɓaahan ŋ kehƴiŋ ɗe.
GEN 49:14 Issaakar mbaam ngooŋka, a na ɗasɗuke ŋ ɗisik ne a iɗsiɗuk.
GEN 49:15 A hotiɗ ne ɗiski a nik baahiɗ iɗsiɗkoha te kur ki neɓiɗ. A ƴuugiɗ ne a sifuk, a yi waɗuk pangki miskiɗiŋ ñaam.
GEN 49:16 Daan hey raake cuuɓi a adgohan findi cuuɓ ciŋ Israayel cinooci.
GEN 49:17 Daan mandan na laɓriifi raɗuk ŋ waas, hirñi duluuruk ŋ sero waas ; laɓriif na ɗoɓe panis ŋ kot, ƴaari rap ɗe keen kaƴaarsukiɗ.
GEN 49:18 Eey, Nikiɗi, ŋ oolkoh ɗa ne fu naaf fo.
GEN 49:19 Gaad, ɓi ɓo' aƴaarkiɗ ɓeɗ keenan ɗe waaye, a hey ɓa wiindsuke po a ngek ɓa.
GEN 49:20 Aser, kehƴiŋ ɗe hey laaɓe te weɗ eɗohan kañam ci, ci min kaɗ ŋ buur.
GEN 49:21 Naftaali, a ngaayi raak haf ce, yi na raake buul moɗiɗ.
GEN 49:22 Yuusufa, a naak kidig rimiɗ ; kidgi paar ŋ sero masuɓ te naak ciŋ wa cootukka ɗingi.
GEN 49:23 Ɓi weesoh ɓis keeniɗ ɗe, ɓa weessa ɗe, ɓa tummba ɗe sanguuɗ ;
GEN 49:24 Waaye a ris ambiɗ haliini, amb moɗoɗ te yaah ciŋ ɗe neɓiɗ sagu hatiliŋ Koohiŋ Yaŋhooɓa, Kooh yi Niiɗohi, a nammba nik Atoh fiŋ Israayel.
GEN 49:25 Koohiŋ baab ɗu hirpaat ɗa, Koohi Min barke'ɗaat ɗa, a on ɗa toɓi na pulohe ɗafki, na masmi na pulohe ŋ kehƴi, a on ɗa, ɓitiɓ ci na ɗoopaat ci nik ɓasloh.
GEN 49:26 Barkeeniŋ baab ɗu weɗi uup in ci baahiɗ ciŋ tangooci ɗeɓgaan ; wa cootkiɗ raak-raak ciŋ tangooci maañohngaan ci. Barkeeneem ruhsaat nga ɗa Yuusufa, fu yi kilifaaniŋ taambɗoh ciŋ ɗa.
GEN 49:27 Benyaamin a ɓaakoɓ saahiɗ, a na ɓaaɓe ñam ini a ap, niin reesa ɗah, a paysoh ini tas. »
GEN 49:28 Woo ceem ceɗ baab ɓa barke'ɗoh ɓa, yaa nu nga ɗah, a eɗta ɗa wa hun na ɗa. Ɓeem, ɓeɗ fer cuuɓ ci ndaŋkiyaah na kanak (12) ciŋ Israayel.
GEN 49:29 Wa a ƴut barke'iɗ kuɓuuciŋ ɗe, Yaŋhooɓa woosa ɓa ne : « Haadiŋ ngo Jaanim usisɗi, ŋ kuruk nga ɗah, uumbaat to ŋ sero caacuuciŋ ngo, ŋ huraŋ atoh fa nik ŋ ɗooƴ yohon Efron yi ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Hit ci,
GEN 49:30 ngaŋ Makpela ŋ sero Mamre, ŋ kur kaŋ Kanaan. Yohneem weɗi Ibrahiima romee ŋ Efron ne a tuma ruy-ruy caŋ ɗe.
GEN 49:31 A uumbu nga na ɓitiice Saarata, Isaahha nam uumbu nga na ɓitiice Rebeka te ŋ namis uumb Leya nga.
GEN 49:32 Yohna na huraŋ atoh fa nik nga romohu ŋ cuuɓiŋ Hit ci. »
GEN 49:33 Wa Yaŋhooɓa ƴut nak kuɓuuciŋ ɗe in ceem, a faankissa, weɗ a nguɗoh, a haadda Jaanim.
GEN 50:1 Weɗi Yuusufa morgiɗkoh baab ɓa, a fuɗeeɗa fuɗ miskiɗ.
GEN 50:2 A woosa paƴoh caŋ ɗe ne ɓa haɓɗaat ɗe ; ɓa haɓiɗta fiɗaafaŋ Israayel na diw eeñiɗ.
GEN 50:3 Ŋ findi ɓa meeɗ tumoh, ɓa raakka neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40) na haɓɗaŋ wa. Ɓi Misra rooyya ɗe ini ree neeh ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70).
GEN 50:4 Wa neeh caŋ rooy ca coot, Yuusufa woosa dag caŋ Firawnaana ne : « Nik ne ɗu kerhiɗiɗ to ɗah, kaɗaat ŋ Firawnaani ɗu woyiɗ to ɗe ne :
GEN 50:5 Wi baab ɓoo hee kaane, a giñɗukoheen ndo ne a kuruk nga ɗah, ŋ uumbaat ɗe ŋ kur kaŋ Kanaan, ŋ ruy-ruya a haɓɗiɗ haf ce. Weɗi tah ŋ waaɗ ne, a on ndo ŋ kaɗ tuma ineem, ŋ hay. »
GEN 50:6 Wa Firawnaana kerah woo keem, a woosa Yuusufa ne : « Fu miniɗ kaɗ uumba baab ɗu findi fu giñɗohee ɗe wa. »
GEN 50:7 Yuusufa hunnda na dag caŋ Firawnaana jen, na yakak caŋ Misra,
GEN 50:8 na ɓi kahan ce, na taambɗoh ciŋ ɗe, na ɓi kahan baab ɓa ; ali ɓo' taseeɗi ŋ Gosen ɗal komaakca ƴin ca na ɗoopaat ca ɗah, a kaɗta uumba baab ɓa ;
GEN 50:9 ɓi wotiir na ɓi panis rapuuɗ darra ɓa, wa nikka mboolo yakoh na yakoh, ɓa kaɗeeɗa.
GEN 50:10 Ɓeɗ kaɗoh kaɗoh po, ɓa reesa Goren-Ataat, ŋ ɓak Yurdan, ɓa rooyya Yaŋhooɓa ndaam, rooy keeh-keeh. Yuusufa ruyiɗta baab ɓa neeh yasna-kanak.
GEN 50:11 Wa ɓi Kanaan hot mboolndaŋ ruya, ŋ Goren-Ataat, ɓa woosa ne : « Ruyiŋ ɓi Misra wii deey, wa yakiɗ lool ! » Weɗ tah ndaam ŋ sero Yurdan, ferɗuusa Abel-Misrayim (ruyiŋ ɓi Misra).
GEN 50:12 Ŋ ineem, kuɓuuciŋ Yaŋhooɓa tumiɗta baab ɓa ina a nakee ɓa :
GEN 50:13 Ɓa ɓayya fiɗaafaŋ ɗe kur kaŋ Kanaan, ndaam, ɓa uummba ɗe ŋ huraŋ atoh fa ŋ yohna nik ŋ Makpela, ŋ sero Mamre. Yohneem weɗi Ibrahiima romee ŋ Efron yi ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Hit ci ; a tummbaa ruy-ruyiŋ ɗe.
GEN 50:14 Wa Yuusufa ɗaak baab ɓa po ƴutta, a dokukka Misra, a yi na taambɗoh ciŋ ɗe, na ɓooɓa ɓendee ɗe jen.
GEN 50:15 Taambɗoh ciŋ ɗe hotta ne baab ɓa kurkiɗ nga, ɓa woosa ne : « Wa miniɗ nik ne Yuusufa ɗaakɗiɗ ɓoo aay-keeñ, ne a wirind ɓoo in ci moɗaaɗiici ɓoo tum ɗe jen. »
GEN 50:16 Ɓa woosohha nga ɗe ne bala baab ɓa kaanan ɗah, a woyeen ne :
GEN 50:17 « Woyɗaat to Yuusufa ne a ɗaasɗaat to taambɗoh ciŋ ɗe, ŋ in ci moɗaaɗiici ɓa tum ɗe jen, laam ɓa tooñiɗ ɗe keeh-keeh. Mbaa mi yii kiim ɗe ne a ɗaas ɓa, laam ɓa ñaam ciŋ Koohiŋ baab ɓa. » Wa woo keem ree ŋ Yuusufa, a fuɗeeɗa.
GEN 50:18 Ŋ ineem taambɗoh ciŋ ɗe hayootta nga ɗe, ɓa raɗukka ŋ fikiice, ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo ñaam ciŋ ɗa. »
GEN 50:19 Waaye Yuusufa woosa ɓa ne : « Kanaat neƴƴoh, ɗu liiɓ ne e mi Kooh e ?
GEN 50:20 Wa keeh ne ɗu waaɗee so tum in moɗaaɗi, waaye Kooh ɓoƴsiɗa baahiɗ. Laam, a waaɗee muciɗ kiñin laayiɗ ŋ findi ɗu hotoha an.
GEN 50:21 Mbaa kanaat neƴƴoh, ŋ hey ɗu taambkohe, ɗu na komaakciŋ ɗu. » Yuusufa giifɗoh taambɗoh ciŋ ɗe ɗaa, a ñaahha ɓa ne ɓa ndengɗuk.
GEN 50:22 Yuusufa na ɓi kahan baab ɓa genee Misra. Ini a pes jen wa kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah (110).
GEN 50:23 A maasohiɗ kuɓuuci na set ciŋ Efrayim ; kuɓuuciŋ setiŋ ɗe Makir yi kuɓkiŋ Manasse, a yi koɗ ɓa.
GEN 50:24 Bala a kaanan ɗah, Yuusufa woyeen taambɗoh ciŋ ɗe ne : « Ŋ mand na kurkiɗ nga, waaye wa hooliɗ to ne Kooh hey ɗu ambohe ; te a hey ɗu dokne ŋ kur ka a gapee Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa.
GEN 50:25 Waaye Kooh tum, ɗu kaɗee ɗah, giñɗaat to ne, ɗu hey ɓayndohe ƴoh ciŋ ngo. »
GEN 50:26 Yuusufa kaanoh Misra wa a raak kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah (110). Ɓa haɓiɗta fiɗaafaŋ ɗe na diw eeñiɗ, ɓa ɓekkaa ŋ jaat.
EXO 1:1 Cii ceɗ tiik ciŋ kuɓuuciŋ Israayel yi na woyse Yaŋhooɓa, ɓi hay na ɗe Misra : Ruben, Simeyong, Lewi na Yudaa ; Issaakar, Sabuloon na Benyaamin ; Daan na Naftaali, Gaad na Aser ; yaa nu nga ɗah, na ɓi kahan ce.
EXO 1:5 Raak Yuusufa kuɓkiŋ Yaŋhooɓa yinoori nikee ŋ Misra. Ɓi kahan Yaŋhooɓa jen nikee ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70).
EXO 1:6 Ŋ mirndaani Yuusufa kaannda, a yi na taambɗoh ciŋ ɗe na ɓooɓa ɓaahee na ɗe jamano jen.
EXO 1:7 Waaye Israayel ca nikka ɓasil, ɓa rimaatɗoheeɗa, ɓa ɓaatkeeɗa, po ɓa riiffa kur ka.
EXO 1:8 Wa kaɗeeɗa po buur wiiriis adgohha kur ka, raak ɗe inheeɗi in ŋ Yuusufa.
EXO 1:9 A woosa ɓooɓaŋ ɗe ne : « Markaat Israayel ci, ɓeɗ uup ɓoo laay, ɓa uupiɗta ɓoo hatil.
EXO 1:10 Hiñoh raak ɗah, ɓa miniɗ hun na ɓi sang ɓoo, ɓa ruuk ɓoo te ɓa pul kur ki, kon ɓoo tumohaat na liiɓoha po ɓa ɓaatkuu. »
EXO 1:11 Weɗi ɓi Misra degoh Israayel ca panguk miskiɗ, ɓa kooɗta ɓi ɓo' ne ɓa tumɗukohee Israayel ca ŋ pangkeem ngaŋ uup doole. Ɓa pangkeeɗa, po ɓa taɓahha Pitom na Ramses, ca nikka kur-taah ɗaakkoha pesoha ŋ tiikiŋ Firawnaana, buuraŋ Misra.
EXO 1:12 Waaye findi ɓa uup ɓa tumɗukoh panguk miskiɗ ɗah, Israayel ca na uupohe ɓaatkoh ɗaa, ɓi Misra neƴƴohha ɓa keeh-keeh.
EXO 1:13 Ŋ ineem, ɓa uupeeɗa ɓa nga uup ñaamɗukoh.
EXO 1:14 Ɓa yahha kipes kiŋ ɓa na panguk miskiɗ, ɓa haɓɗiɗukoheeɗa ɓa muul na ɗok, ɓa guurɗukoheeɗa ɓa, ɓa añaandkoheeɗa ɓa na panguk nu nik ne wa miskiɗ ɗah.
EXO 1:15 Wa raakeen dooñoh kanak ngaŋ ɓaŋ Heber ca, yinoora teeksee Sifara ya tas teekuusa Puwa.
EXO 1:16 Buura nakka ɓa ne : « Ɗu tufkohee ɓitiɓ ciŋ Heber ci ne ɓa ɓaslee kotii ɗah, markaat baahiɗ, kuɓki nik ƴaar ɗah, apaat ɗe, a nik ɓitiɓ ɗah, faɗaat ɗe a pes. »
EXO 1:17 Waaye dooñoh ca nupeen Kooh, weɗ tah ɓa haɓiɗɗi ineem, ɓa faɗta kuɓuuca ƴaar ca, ɓa apɗi ɓa.
EXO 1:18 Weɗi buura ɓeeɗkoh ɓa, woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu tummba inii, ɗu faɗee kuɓuuci ƴaar ci ɓa pese ? »
EXO 1:19 Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓitiɓ ciŋ Heber ci ɓa mandɗi na ɓiŋ Misra, ɓa ndeng ndeng. Bala dooñohi na ree ɗah, raakee ɓa raakiɗ kuɓu po ƴutiɗ. »
EXO 1:20 Kooh baahohha dooñoh ca, ŋ ineem Israayel ca uupeeɗa nga ɓaatuk, po ɓa nikka laayoh na laayoh.
EXO 1:21 Kooh tummba dooñoh ca ɓasil, ɓa raakka ɓi kuɓu ŋ kerhiɗi ɓa kerhiɗ ɗe.
EXO 1:22 Firawnaana nakka ɓooɓaŋ ɗe jen ne : « Israayel ci raak kuɓu a nik ƴaar ɗah, njafaat ɗe ŋ kaliŋ Niil ; a nik ɓitiɓ ɗah, faɗaat ɗe a pes. »
EXO 2:1 Raakeen ƴaar ŋ Heber ca, ɓaah ŋ cuuɓiŋ Lewi, a tokka ɓitiɓ ŋ cuuɓeem ;
EXO 2:2 ɓitɓeem ammba rook, a raakka kuɓu ƴaar, a hotta ne kuɓka moɗiɗ, a ɗasiɗta ɗe ini ree caɓin kaahay.
EXO 2:3 Wa kaɗta po a minisɗi ɗe ɗasiɗ, a ɓayya pañe teɗohuuɗ paangfi na woyse hapeel, a reeffaa godirong na daakaande, ne masuɓ aasuu nga, a ɓekka kuɓka nga, a ɗaakkaa ŋ hapeel ca paar ŋ masmaŋ sereendaŋ kalaŋ Niil.
EXO 2:4 Taambɗoh kuɓka, ya ɓitɓa, cangtiɗukka, a markeeɗa ini raakan.
EXO 2:5 Wa degga ƴissuut, kuɓkiŋ Firawnaana ɓitɓa kaɗta ɓookka ŋ kala, huntoh caŋ ɗe ɓitiɓ ca tiindsukeeɗa ŋ sereendaŋ kala, a ƴokka pañe ŋ ɗooƴ paangiica, a woossa ñaamaŋ ɗe ɓitɓa wa, a ɓayyaa.
EXO 2:6 Kuɓkiŋ Firawnaana kunissaa, a hotta kuɓu ƴaar ŋ ɗooƴa fuɗeeɗa. Kuɓka misikka ɗe, a woosa ne : « A ɓaah ŋ kuɓuuciŋ Heber ci. »
EXO 2:7 Wa taambɗoh kuɓka hot ineem, a woosa ɗe ne : « Fu ɗaas so de', andi fu waaɗiɗ ne ŋ kaɗ ɗa waakɗa ŋ Heber ci ɓitɓi na hee ɗa ɗe ɓapɗiɗe e ? »
EXO 2:8 A woosa ɗe ne : « Ee, kaɗa. » A kaɗta, a hayya na yaayiŋ kuɓka.
EXO 2:9 Kuɓkiŋ Firawnaana woosa yeem ne : « Ɓayaa ɗe, fu ɓapɗiɗee so ɗe, ŋ hey ɗa wirnde. » Ɓitɓa ɓayya ɗe, a ɓapɗeeɗa ɗe.
EXO 2:10 Wa kuɓka omb, a wikka kuɓkiŋ Firawnaana ɗe, yeem tummba ɗe kuɓkiŋ ɗe ; a woosa ne : « Ini ŋ nihsoh ɗe ŋ masuɓ tahiɗ po ŋ teekan ɗe Musaa. »
EXO 2:11 Wa Musaa nik yakak, a kaɗta marka ɓaah caŋ ɗe Heber ca ; a hotta pangka ɓa degu, na findi wa miskoh ! A nammba hot ƴaar ɓaah ŋ ɓi Misra laɓeeɗa ƴaar Heber laɓ miskiɗ.
EXO 2:12 Musaa marakka ndeem jen, a hotɗi ɓo', a laɓpa ƴaara genee Misra, a appa ɗe, a uummba fiɗaafiŋ ɗe ŋ merhey mi.
EXO 2:13 Kooh wiissa, a hayissa, a raakka Heber kanak hiñoheeɗa ; a woosa ƴaara tooñ ne : « Eh ! Wa ye tah fu laɓee ƴaari fu inah ne a ɗu ɓaah ? »
EXO 2:14 Waaye ƴaara loffa ɗe ne : « Ya ɓa tum ɗa kilifaaniŋ ɓoo na atte'ohiŋ ɓoo ? Fu waaɗ to nam ap findi fu apoh ƴaariŋ Misraaci e ? » Musaa inahha ne ina a tum inhuuɗ, a neƴƴohha.
EXO 2:15 Firawnaana kerahhaa, a waaɗta ɗe ap, waaye a saandohha kur kaŋ Majaan. Wa Musaa ree Majaan, a ɓoof ŋ sero naac.
EXO 2:16 Waam seeƴkiɗohaŋ Majaan raakeen kuɓu cafaƴ yasna-kanak. Ɓa kaɗta naaca, ɓa neyya hongol ca, ne ɓa aniɗ pe' ca na mbaal caŋ baab ɓa.
EXO 2:17 Waaye ɓi niiɗoh hayya, aannja ɓa na ɗoopaat caŋ ɓa. Weɗi Musaa kurkoh, hirippa ɓa, a anɗiɗta ɓa ɗoopaat ca.
EXO 2:18 Wa komaakca ɓitiɓ ca haad, Rewyel baab ɓa woosa ɓa ne : « Ca' ! Wa ye tah ɗu teella hay woti ? »
EXO 2:19 Ɓa loffa ɗe ne : « A ƴaar gen Misra a yi tos ɓoo ŋ niiɗoh ci, a yi neyiɗ ɓoo sah, a aniɗta ɓoo ɗoopaat ci. »
EXO 2:20 A woosa ɓa ne : « A nde ƴaara ? Wa ye tah ɗu faɗta ɗe ndaam ? Kaɗaat ɗu ɓeeɗkaa ɗe a ñam na ɓoo book ! »
EXO 2:21 Ŋ mirndaani Musaa teyɗukka nik ŋ kahan ƴaara, yeem onnda ɗe ɓitiɓ, kuɓkiŋ ɗe na woyse Sefora.
EXO 2:22 A raakka na ɗe kuɓu ƴaar, a woosa ne : « Ŋ genohaah ŋ kur jaambur. » Weɗ tah, a teekka kuɓka Geersom.
EXO 2:23 Musaa nikka ŋ Majaan in maañiɗ po buuraŋ Misra ŋ jamanoonaam kaannda. Israayel ca rissa ŋ ñaam kaŋ ɓa, ɓa iineeɗa, ɓa leehkeeɗa ; leehuk caŋ ɓa ne ɓa naafu, reesa ŋ Kooh.
EXO 2:24 Kooh kerahha ca, a naandsukka ambtiɗohiŋ ɗe na Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa.
EXO 2:25 A marakka ŋ Israayel ca, a inahha ini ɓa nikoh.
EXO 3:1 Musaa nikka nga, a niiɗeeɗa pe' ca na mbaal caŋ payum ce ƴaar, Yetoro, seeƴkiɗohaŋ Majaan. Raakka mbeh, a ɓayya ca ŋ finho kehƴa hulanga ngaŋ Horeb, ŋ tangooraŋ Kooh.
EXO 3:2 Ndaam, malaakaaniŋ Nikiɗi teeɓukka ɗe ŋ ɗooƴ jaal yongkaah, ŋ ɗooƴ kidig ƴin. Musaa hotta kidga ƴina gileeɗa waaye wa dohɗi.
EXO 3:3 A woosa ne : « Faɗa ŋ wel, ŋ kaɗ marka ina feyohɗeen po ŋ inah ini tah kidga ƴineen jaalee te wa dohɗi. »
EXO 3:4 Wa Nikiɗi hot ne Musaa weliɗ ne a kaɗa marka, a ɓeeɗkohha ɗe ŋ ɗooƴ kidga ƴina an : « Musaa ! Musaa ! » Musaa loffa ɗe ne : « Yoo. »
EXO 3:5 A woosa ɗe ne : « Kina reɓ ndii, wolsa ñafaɗ ciŋ ɗa, ɗiski fu tufuk wa keheƴ hooliɗ. »
EXO 3:6 A degga nga ne : « Ñam Koohiŋ baab ɗu, Koohiŋ Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa. » Musaa ɗasiɗta fikiiriŋ ɗe sagu kaañaaɗiina a kaañeeɗi marak Kooh.
EXO 3:7 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ŋ hotiɗ miskiɗi cuuɓi nik wiŋ ngo raak ŋ Misra, ŋ kerhiɗ leehkiŋ ɓa sagu laɓ ciŋ ɓooɓi na torhiɗee ɓa. Ee, ŋ inhiɗ miskiɗiŋ ɓa.
EXO 3:8 Ŋ ruhsiɗ ne ŋ pulɗoh ɓa ngaŋ yaah ciŋ ɓi Misra, ŋ ɓay ɓa kur baahiɗ, angiɗ, wi fu inah ne wa riifɗiɗ na miis na kuum. Wa nikka kur kaŋ ɓi Kanaan, na Hit ci, Amoor ci, Peris ci, Hiw ci na Yebuus ci.
EXO 3:9 Marka ! Leehuk ciŋ Israayel ci hayiɗ po nga so, te ŋ hotiɗ findi ɓi Misra na torhiɗohee ɓa.
EXO 3:10 Mbaa kaɗa ŋ Firawna ! Pulɗa Israayel ci, cuuɓiŋ ngo ŋ ndaam. »
EXO 3:11 Musaa loffa Kooh ne : « Ñam ɓa, ne ŋ kaɗ ŋ Firawna, ne ŋ puliɗ Israayel ci Misra ? »
EXO 3:12 Kooh woosa ɗe ne : « Ŋ hey nike na ɗa, te ini na hee wa teeɓohe weɗ ne, fu puliɗ Israayel ci Misra ɗah, ɗu na hee so ñaamke ŋ tangoorii. »
EXO 3:13 Musaa woosa ɗe ne : « Marka ! Ŋ kaɗ ŋ Israayel ca, ŋ woo ɓa ne a Koohiŋ caacuuciŋ ɓa a yi woos so nga ɓa, ɓa woo so ne : “ A teeku na ? ” ɗah, ŋ woyan ɓa na ? »
EXO 3:14 Kooh woosa ɗe ne : « Ñam yi nik. » A degga nga ne : « Woyaa ɓa ne : “ Yi Nik, a yi woos so nga ɗu. ” »
EXO 3:15 A woyissa Musaa ne : « Woyaa ɓa ne : “ A Nikiɗi, Koohiŋ caacuuciŋ ɗu Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa, a yi woos so nga ɗu. ” Weem weɗ tiikiŋ ngo po faw, wi mi na hee ɓeeɗkohse jamano nu nik.
EXO 3:16 Kaɗa fu cohɗoha yakak caŋ Israayel, fu woo ɓa ne : “ Nikiɗi, Koohiŋ caacuuciŋ ɗu Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa, teeɓkiɗ to. A woo ne, a hotiɗ ɗu te a inhiɗ baahiɗ ini rahas ɗu ŋ Misra.
EXO 3:17 Weɗ tah a hey ɗu pulɗohe ŋ miskiɗi ɗu raak nga, a yurhiɗ ɗu ɗiska ɓi Kanaan gen, na Hit ci, Amoor ci, Peris ci, Hiw ci na Yebuus ci ; kur ka fu inah ne wa riifɗoh na riifɗoh na miis na kuum. ”
EXO 3:18 Israayel ci hey ɗa kerhiɗe, fu hey hune na yakak ci, ɗu kaɗ ŋ buuraŋ Misra, ɗu woo ɗe ne : “ Nikiɗi, Koohiŋ Heber ci teeɓkiɗ ɓoo, weɗ tah ona ɓoo, ɓoo kaɗ ɗiski ree tiindu neeh kaahay ŋ bilaf fa, ɓoo seeƴuk nga wuu Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo. ”
EXO 3:19 Waaye ŋ inhiɗ ne buuriŋ Misra teyɗukanɗi ɗu faɗis ne ɗu coot, hanaa a degu yaahi uup ɓit wiŋ ɗe.
EXO 3:20 Weɗ tah, ŋ hey raɗse yaahiŋ ngo, ŋ ruhsiɗ ngaŋ Misra ini uup doole ŋ in ciŋ ngo feyohiɗ ci, ŋ ineem, a hey ɗu faɗe ne ɗu coot.
EXO 3:21 Ŋ hey tume po ɓi Misra naw ɗu te ɗu kaɗee ɗah, ɗu cootanɗi yaah ɓarang.
EXO 3:22 Ɓitiɓ nu nik nga ɗu ɗah, a hey meekse gentohiŋ ɗe ɓitiɓ, yi gen na ɗe ŋ kahni na yi genɗi na ɗe ŋ kahni, in haɓɗohuuɗ haalis na urus na ɓi kulɓa, ɗu ɓekiɗ kuɓuuciŋ ɗu ca, ƴaar na ɓitiɓ. Ɗu naafohan raak-raakiŋ ɓi Misra ɗaa. »
EXO 4:1 Musaa loffa Nikiɗi ne : « Marka ! Israayel ci kosanɗi so te ɓa kerhiɗanɗi so, ɓaa hee woye ne Nikiɗi teeɓukɗi so. »
EXO 4:2 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Fu amb ye ŋ yaahiŋ ɗa ? » Musaa loffa ɗe ne : « Wa ndooɗ. »
EXO 4:3 A woosa ɗe ne : « Njafaa ŋ kehƴi. » Musaa njaffaa, wa ɓoƴsukka iiñ ; Musaa saandoheeɗa.
EXO 4:4 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Raɗsa yaah, fu amb ɗe ŋ kose. » A raɗissa yaah, a ammba ɗe. Iiña nikissa ndooɗ ŋ yaahiŋ ɗe.
EXO 4:5 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Inii weɗ fu na hee tume ne Israayel ci kos ne e mi teeɓuk ɗa, mi yi Nikiɗi, Koohiŋ caacuuciŋ ɓa, Koohiŋ Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa. »
EXO 4:6 Nikiɗi woyissa ɗe ne : « Ooɓa yaahiŋ ɗa ŋ daɗiŋ ɗa. » Musaa ooɓpaa, a nihissa nihis rek, hotta wa oɓsukiɗ po wa nikka yaanow.
EXO 4:7 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ooɓisaa ŋ daɗiŋ ɗa. » A ooɓissaa, wa a nihissa, wa dokkissa moɗoɗ findi faaniŋ ɗe.
EXO 4:8 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Israayel ci kosɗi ɗa te ɓa kosɗi ŋ firndeeni koc ɗah, mbaa ɓa hey kose ŋ wi mirndoh.
EXO 4:9 Ɓa kosɗi ŋ firndeeci kanak ci te ɓa sikɗukɗi ɗa ɗah, fu hey ɓaye ŋ masmaŋ kalaŋ Niil, fu yiifa ŋ merhey mi ; masmi fu ɓay weem, hey ɓoƴsuke ñif ŋ kehƴi. »
EXO 4:10 Wa Nikiɗi woo in ceem jen, Musaa woosa ɗe ne : « Ɗaas so Heɗ ɓoo, ñaamiŋ ɗa woyoh haa, ŋ moosɗi minoh woo, wa wotɓa haa, wa wisetɓa haa te wa ina fu woyoh na so haa. Ali in ɓoƴsukɗi nga, a woo kiŋ ngo weɗ ñiinɗi. »
EXO 4:11 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ya ɓa waakiɗ ɓo' nguɓ ? Ya ɓa na muumɗe, ɗikɗe, hotɗe wala a fuulɗe ? A mi yi Nikiɗi haa e ?
EXO 4:12 Mbaa, kaɗa ! Mi ŋ haf fo, ŋ hey nike na ɗa ne fu jombee ɗah ; ŋ hey ɗa teeɓe in ci fu joy woo. »
EXO 4:13 Musaa woosa ɗe ne : « Cooy, Heɗ ɓoo, ɗaas so, fu miniɗ woos ɓo' wiiriis. »
EXO 4:14 Ŋ ineem, Nikiɗi ayrukka ɗe lool, a woosa ne : « Moo, Aaruna yakak fu, yi ɓaah na ɗa cuuɓiŋ Lewi nak ? Ŋ inhiɗ ne a miniɗ jomb baahiɗ, a yii ŋ waas na hee cohe na ɗa, te a hot ɗa ɗah, keeñiŋ ɗe hey soose.
EXO 4:15 Fu hey ɗe woye ini a joy woo, mi ŋ haf fo, ŋ hey nike na ɗu, ɗu kanak ne ɗu woyee ɗah, te ŋ hey ɗu teeɓe in ci ɗu joy haɓiɗ.
EXO 4:16 A yi na hee ɗa woyɗe na ɓooɓi, a nik tassiɗohiŋ ɗa, fu mand nga ɗe findi Kooh na woyohe na woosuuɗiŋ ɗe.
EXO 4:17 Amba ndooɗii ŋ yaahiŋ ɗa, fu tumohee wa firnde. »
EXO 4:18 Weɗi Musaa gurdoh ŋ Yetoro, payum ce ƴaar, a woosa ɗe ne : « Mi yii kiim ɗa, on ndo, ŋ waaɗ dokuk ŋ ɓaah caŋ ngo Heber ca ŋ Misra, ŋ marak andi ɓa ris pes wala. » Yetoro woosa ɗe ne : « Ee kaɗa ŋ jam. »
EXO 4:19 Raak Nikiɗi woyeen na Musaa ŋ kur kaŋ Majaan ne : « Kaɗa, dokka Misra, ɓooɓa waaɗee ɗa ap jen ɓa kaaniɗ. »
EXO 4:20 Weɗi a ɓayoh ɓitiice na kuɓuuciŋ ɗe, a rapiɗta ɓa ŋ mbaam, a kaɗeeɗa Misra. A ammba ndooɗaŋ Kooh ŋ yaah.
EXO 4:21 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ɗiski wa nik, fu yii dokkeeɗa Misra. Amba in ci feyohiɗ ci ŋ eɗ ɗa. Tuma po fu haɓiɗ ca ŋ fiki Firawna, waaye ŋ hey ndengɗe keeñiŋ ɗe po a faɗanɗi cuuɓiŋ ɗu ne wa kaɗ.
EXO 4:22 Teemb ndeem, fu hey ɗe woye ne inii weɗ Nikiɗi woo : “ Israayel a yi saawiŋ ngo,
EXO 4:23 ŋ woyeen ɗa ne faɗaa ɗe a kaɗ to ñaamka, fu sannga ; marka, ñam yii na hee ape kuɓkiŋ ɗa saawi. ” »
EXO 4:24 Wa ɓa na kaɗe, ŋ ɗiska ɓa iɗsiɗke, Nikiɗi raakka Musaa nga, a waaɗta ɗe ap.
EXO 4:25 Sefora arra ɓay atoh kaañiɗ, a nguɗta sumtaahiŋ kuɓkiŋ ɗe, a laaliɗta ɗe wa ŋ kot, a woosa ɗe ne : « Fu ƴaar ro ŋ ñif. »
EXO 4:26 Nikiɗi faɗta ɗe. Sefora woyeen ineem sagu nguɗka.
EXO 4:27 Nikiɗi woyeen Aaruna ne : « Kaɗa ŋ bilaf fa fu coha na taambɗoh fu Musaa. » A kaɗta a raakka ɗe ŋ tangooraŋ Kooh, a morgiɗukka ɗe.
EXO 4:28 Musaa woosa ɗe in ca Nikiɗi woos ɗe jen, a nammba ɗe woo in ca feyohiɗ ca a nak ɗe ne a tum ca jen.
EXO 4:29 Ɓa kaɗta, wa ɓa ree Misra, ɓa cohɗohha yakak caŋ Israayel jen.
EXO 4:30 Aaruna woosa ɓa in ca Nikiɗi woo Musaa jen. A nammba tum in ca feyohiɗ ca ŋ fiki ɓooɓaŋ ɓa.
EXO 4:31 Ɓa kossa, ɓa inahha ne Nikiɗi hotiɗ ɓa na findi ɓa na torhiɗohse ŋ Misra, ɓa ƴekka ne ɓa ñaamuk.
EXO 5:1 Wa coha reeh, Musaa na Aaruna kaɗta ŋ Firawna, ɓa woosa ɗe ne : « Inii weɗ Nikiɗi, Koohiŋ Israayel woo : “ Faɗa cuuɓiŋ ngo ɓa kaɗ haɓɗa feet wuu so ŋ bilaf fa. ” »
EXO 5:2 Firawna loffa ne : « Ya ɓa Nikiɗi po ŋ kerhiɗee ɗe ŋ faɗee Israayel ci ne ɓa coot ? Ŋ inahɗi Nikiɗi te ŋ heyɗi faɗe Israayel ci ne ɓa coot. »
EXO 5:3 Ɓa woosa ɗe ne : « Koohiŋ Heber ci, a yi teeɓuk ɓoo. Ne wa neɓ ɗa ɗah, ona ɓoo, ɓoo kaɗ ɗiska ree tiindu neeh kaahay ŋ bilaf fa, ɓoo seeƴuk nga wuu ce, bala a laɓan ɓoo na kosaay ki na kaɓkohe ɗah, wala a tuuƴ kur wiiriis ne ɓa hiñoh na ɓoo. »
EXO 5:4 A loffa ɓa ne : « Musaa, fu na Aaruna, wa ye tah ɗu ɓekee ɓooɓi ngaŋ faɗ pangkiŋ ɓa ? Dokkaat ŋ pangkaŋ ɗu.
EXO 5:5 Weɗi, ɗu waaɗ nguɗ pangkiŋ ɓooɓii te ɓa laayiɗ ŋ kur ki. »
EXO 5:6 Mbaɗi mbaɗi, Firawna nakka Israayel ca adgohee pangka na Misraaca niiɗee ɓa ne :
EXO 5:7 « Kotii, kinaat eɗis Israayel ci mbaang haɓɗoha muul findi ɗu meeɗ tumoh, ɓa kaɗootaat waaka,
EXO 5:8 ɗu na hee ɓa muulɗukohe muul hend na ca ɓa meeɗ haɓiɗ. Kinaat haawis ali in nga, ɓa na tiriɓ tiriɓɗuke weɗ tah ɓa leehkee ne ɓa waaɗ kaɗ seeƴka wuu Koohiŋ ɓa.
EXO 5:9 Sifaat ɓa panguk po ɓa talissanɗi sikɗuk lee. »
EXO 5:10 Weɗ ɓooɓa adgohee pangka, na ɓa niiɗee ɓa, kurkoh ŋ ɗiskaŋ Firawna, ɓa kaɗta ŋ Israayel ca, ɓa woosa ɓa ina Firawna woo an : « Ɗu heyɗi eɗissasse mbaang,
EXO 5:11 kaɗaat ɗu waakootaa ŋ ɗiska ɗu mina raakoh ɗah, te ali in haawsassanɗi ŋ pangkiŋ ɗu. »
EXO 5:12 Wa ɓa kerah woo ceem, Israayel ca pasarkohha ŋ ɗooƴ Misra jen, ɓa parheeɗa tas caŋ mbaang ca sagu hotaaɗi mbaang.
EXO 5:13 Ɓooɓa niiɗee pangkoh ca ngaseeɗa ɓa, an : « Kooh-nu-wiis ɗah, ɗu na hee haɓɗe muul hend na ca ɗu meeɗ haɓiɗ, findi wa ɗu meeɗ eɗu mbaang, te pangkiŋ ɗu mitaat nak ! »
EXO 5:14 Ɓa kaɗeen po ɓa meeɗta laɓ ɓa kooɗsee ŋ Israayel ca ne ɓa adgoh pangka. Ɓa hay ɗah, ɓa woyee ɓa ne : « Wa ye tah ɗu mitiɗɗi muul ci ɗu naksee neeh cii, findi ɗu meeɗa tumoh ? »
EXO 5:15 Israayel ca adgohee pangka kaɗta ŋ Firawna, ɓa woosa ɗe ne : « Moo kilifaani ! Wa ye tah po fu tumohee na ñaam ciŋ ɗa an ?
EXO 5:16 Ɓa eɗisɗi ɓoo mbaang, ɓa na woye ɓoo ne ɓoo haɓɗaat muul te ɓa laɓee ɓoo, ini ɓooɓiŋ ɗa na haɓɗe waas haa. »
EXO 5:17 Firawna loffa ne : « Ɗu na tiriɓɗuke weɗ tah ɗu woyee ne ɗu waaɗ kaɗ seeƴka wuu Nikiɗi.
EXO 5:18 Acca ! Kaɗaat ɗu pangka ! Ɗu heyɗi eɗse mbaang te ɗu muulan hend na ci ɗu naku. »
EXO 5:19 Ɓa hotta ne ina ɓa nikoh miskiɗ, sagu ina ɓa woyu ne : « Ali in haawsassanɗi nga ! »
EXO 5:20 Wa ɓa puloh ɗiskaŋ Firawna, ɓa cohha na Musaa na Aaruna, raak ɓeem sekeeɗa ɓa.
EXO 5:21 Ɓa woosa ɓa ne : « Nikiɗi hotaat ini ɗu haɓiɗ, a atte. Ɗu tahiɗ po in ciŋ ɓoo na ote ot Firawna na dag ciŋ ɗe. Ini ɗu haɓiɗ, wa mand haa, ɗu eɗ ɓa ndang ne ɓa ap ɓoo. »
EXO 5:22 Weɗi Musaa wiirkoh ŋ Nikiɗi a woosa ɗe ne : « Moo Nikiɗi ! Wa ye tah fu tumee cuuɓii miskiɗ ? Wa ye tah fu woossa so ndii ?
EXO 5:23 Ina fu woosoh ho ŋ Firawna poyi, ɓa na tume cuuɓiŋ ɗa miskiɗ te fu haɓiɗɗi in, ne fu muciɗa. »
EXO 6:1 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ɗiski wa nik ndii kotii, fu hey hote ini ŋ tuman Firawna. Wa yaah ɓitiɗ weɗ na hee tahe po ɗu faɗsu ɗu coot te yaaheem weɗ na hee tahe a aañ ɗu, ɗu coot. »
EXO 6:2 Kooh woyissa Musaa ne : « Mi, a mi Nikiɗi.
EXO 6:3 Ŋ teeɓkee Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa ne ŋ Koohi Min. Waaye ŋ teeɓkeeɗi ɓa ŋ Nikiɗi, tiikiŋ ngo.
EXO 6:4 Ŋ namiɗ ambtiɗoh na ɓa ; ŋ gappa ɓa on kur kaŋ Kanaan wa ɓa nikohee findi hanhe.
EXO 6:5 Ɓaatta nga, ŋ kerhiɗ leehuk ciŋ Israayel ci ɓi Misra tum ñaam, te yit, ŋ naandsukiɗ ambtiɗohiŋ ngo.
EXO 6:6 Weɗ tah po, woyiɗ to Israayel ci ne : “ Ñam Nikiɗi, ŋ hey ɗu pulɗohe ŋ pangkiŋ ɗu miskiɗi, wi ɓi Misra deg ɗu, ŋ muciɗ ɗu ŋ kiñaamki ɗu nikoh. Na hatiliŋ yaahiŋ ngo, ŋ hey ɗu wirndukɗe na miskiɗ laayiɗ, ŋ tos ɗu nga ɓa.
EXO 6:7 Ŋ hey ɗu tume cuuɓiŋ ngo, ŋ nik Koohiŋ ɗu. Ɗu hey inhe ne ñam Nikiɗi Koohiŋ ɗu, yi pulɗoh ɗu ŋ pangki miskiɗi ɓi Misra deg ɗu.
EXO 6:8 Ŋ hey ɗu ɓaye ŋ kur ka ŋ giñee ne ŋ hey wa one Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa. Ŋ hey ɗu wa one, ɗu raakoota, ñam Nikiɗi. ” »
EXO 6:9 Musaa ɓayoh woo ceem ɗaa ŋ Israayel ca waaye ɓa sikɗukɗi ɗe sagu tiisa na kiñaamka miskiɗa ɓa nikohe.
EXO 6:10 Wa Musaa ƴut woo na Israayel ca, Nikiɗi woosa Musaa ne :
EXO 6:11 « Kaɗa fu woya na Firawna, buuraŋ Misra, a faɗ Israayel ci ɓa pul kur ce. »
EXO 6:12 Musaa loffa Nikiɗi ne : « Israayel ci sah sikɗukɗi so, moo Firawna na hee so sikɗukohe na, mi yi minɗi woo ? »
EXO 6:13 Waaye Nikiɗi woosa na Musaa na Aaruna, a eɗta ɓa ɓi nakoh ŋ ini kaɗ ŋ Israayel ca na Firawna buuraŋ Misra, ne Israayel ca pulɗu Misra.
EXO 6:14 Ɓii ɓeɗ kilifaaci, heɗ kahan ciŋ Israayel. Kuɓuuciŋ Ruben yi saawiŋ Yaŋhooɓa nikee : Hanook, Pallu, Hesroon na Karmii. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Ruben.
EXO 6:15 Kuɓuuciŋ Simeyong nikka : Yemuwel, Yamiin, Ohad, Yakiin, Sohar na Sawul yi yaay ɓa ɓaahee ŋ ɓi Kanaan. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Simeyong.
EXO 6:16 Cii ceɗ tiik ciŋ ɓi rimkoh ŋ Lewi, na ɓi rimkoh nga ɓa. Kuɓuuciŋ Lewi nikee : Geerson, Kehaat na Meraari. Lewi pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kanak (137).
EXO 6:17 Kuɓuuciŋ Geerson nikee Libni na Semeyi, ɓeɗ nikee caaciŋ cuuɓ ciŋ ɓa haf ɓa.
EXO 6:18 Kuɓuuciŋ Kehaat nikka Amraam, Isaar, Hebron na Usiyel. Kehaat pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis kaahay (133).
EXO 6:19 Kuɓuuciŋ Meraari nikka Mahli na Muusi. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ ɓooɓiŋ Lewi, yaa nu nga ɗah, na cuuɓiŋ ɗa.
EXO 6:20 Amraam tokee bajaniŋ ɗe na woyse Yokebet, a raakka na ɗe kuɓu ƴaar kanak Aaruna na Musaa. Amraam pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kanak (137).
EXO 6:21 Kuɓuuciŋ Isaar nikee Kore, Nefek na Sikri.
EXO 6:22 Kuɓuuciŋ Usiyel nikka Mikayel, Elitsaafaan na Sitri.
EXO 6:23 Aaruna tokee Eliseba kuɓu Aminadaab, a raakka na ɗe kuɓu ƴaar nikiis : Nadab, Abihu, Elasaar na Itamaar. Eliseba namee nik taambɗoh Nahson.
EXO 6:24 Kuɓuuciŋ Kore nikee Asiir, Elkana na Abyasaf. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Kore.
EXO 6:25 Elasaar kuɓkiŋ Aaruna tokee ŋ kuɓuuciŋ Putiyel, a raakka na ɗe kuɓu ƴaar, Pinhas. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Lewi.
EXO 6:26 E Aaruna yeem na Musaa yeem, ɓeɗ Nikiɗi nakee ne ɓa puliɗ Israayel ca Misra, ɓa adgiɗoh cuuɓ cuuɓ, ɓa kaɗe.
EXO 6:27 E ɓeɗ ɓeem, ɓeɗ woyee na Firawna buuraŋ Misra ne a faɗ Israayel ca ɓa pul ŋ kur ce.
EXO 6:28 Mbeha Nikiɗi woyoh na Musaa ŋ Misra,
EXO 6:29 a woyee ɗe ne : « Ñam Nikiɗi, kaɗa fu woya Firawna buuraŋ Misra in ci ŋ woo ɗa jen. »
EXO 6:30 Waaye Musaa lofee Nikiɗi ne : « Fu hot nga, ŋ tasiɗ min woo ; Firawna na hee so na sikɗukohe ? »
EXO 7:1 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Marka ! Ŋ tumiɗ ɗa fu mand findi Kooh ŋ fiki Firawna, yakak fu Aaruna a yi na hee nike findi woosuuɗiŋ ɗa.
EXO 7:2 Fu na hee ɗe woye in ci ŋ nakan ɗa jen, a yi na hee woye na Firawna, ne a faɗ Israayel ci ɓa pul kur kiŋ ɗe.
EXO 7:3 Ŋ hey ndengɗe keeñiŋ ɗe, te ŋ ruhsiɗ firnde na keemaan laayiɗ ŋ Misra ;
EXO 7:4 waaye a sikɗukanɗi ɗu. Ŋ hey teeɓohe hatiliŋ yaahiŋ ngo ŋ Misra, ŋ deg ɓa miskiɗ laayiɗ te ŋ puliɗ cuuɓiŋ ngo, Israayel ci, ŋ kur kiŋ ɗe, wa hun cuuɓ cuuɓ.
EXO 7:5 Ŋ raɗis yaahiŋ ngo, ŋ deg ɓi Misra wa, ŋ puliɗ Israayel ŋ kur kiŋ ɓa ɗah, ɓi Misra hey inhe ne ñam Nikiɗi. »
EXO 7:6 Musaa na Aaruna tumoheeɗa in ceem ɗaa findi Nikiɗi woyohee ɓa.
EXO 7:7 Musaa raakeen kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay (80), Aaruna raakka kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis kaahay (83) wa ɓa na woye na Firawna.
EXO 7:8 Wa Nikiɗi woo na Musaa na Aaruna woo ceem, a dokkissa, a woosa ɓa ne :
EXO 7:9 « Firawna woo ɗu ne : “ Teeɓohaat firnde ” ɗah, fu yi Musaa, woya Aaruna ne a ɓayaat ndooɗiŋ ɗe, a njafa ŋ fiki Firawna, wa hey ɓoƴsuke iiñ. »
EXO 7:10 Musaa na Aaruna kaɗta ŋ Firawna, ɓa haɓɗohha in ceem ɗaa, findi Nikiɗi nakohee ɓa wa. Aaruna ɓayya ndooɗaŋ ɗe, a njaffaa ŋ fiki Firawna na dag caŋ ɗe, wa ɓoƴsukka iiñ duu'in.
EXO 7:11 Firawna ɓeeɗukka naah ca na ñiingo'oh caŋ Misra. Heɗ haf ceem nammba haɓiɗ ŋ in caŋ ɓa in mand ɗaa.
EXO 7:12 Yaa nu nga ɗah njaffa ndooɗaŋ ɗe ŋ kehƴi, wa ɓoƴsukka iiñ. Waaye waŋ Aaruna onnda caŋ ɓa.
EXO 7:13 Hondohɗi, keeñiŋ Firawna ndennga, findi Nikiɗi woyohee wa. A sannga sikɗuk Musaa na Aaruna.
EXO 7:14 Wa Firawna sang sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Firawna faɗanɗi ɗu ne ɗu coot, a ndeng ndeng keeñ.
EXO 7:15 Kaɗa fu coha na ɗe kim na ɓaaɓa teel, ŋ wahtuuni a na kaɗohe kala, fu tufuk ŋ fikiice ŋ sereendaŋ wa, ɓayndoha ndooɗi ɓoƴsukee iiñ,
EXO 7:16 fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi Koohiŋ Heber ci, a yi woos so nga ɗa, a woo ne : ‘Faɗa cuuɓiŋ ɗe wa kaɗ ɗe ñaamka ŋ bilaf fa.’ Waaye fu sikɗukɗi poyi !
EXO 7:17 Nikiɗi woo ne ngaŋ in cii, fu hey inhe ne a yi Nikiɗi. Marka ! Ŋ hey ɓaye ndooɗii ŋ yaahiŋ ngo, ŋ laɓa ŋ kali, wa ɓoƴsuk ñif.
EXO 7:18 Cuurund ci kaan, masmiŋ kali otee po ɓi Misra minissanɗaa an. ” »
EXO 7:19 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Woya Aaruna, a ɓay ndooɗiŋ ɗe, a raɗisa, ŋ ɗisik ci masuɓ raak jen ŋ Misra, kal ci na huluɓ ci, na laah ci na ɗisik ci raak masuɓ jen ne ca ɓoƴsuk ñif. Kur ki jen hey raake ñif po ŋ hongol ci na mbalkaaci. »
EXO 7:20 Musaa na Aaruna haɓɗohha in ceem ɗaa findi Nikiɗi woyohee ɓa. Ŋ fiki Firawna na dag caŋ ɗe, Aaruna ɓayya ndooɗaŋ ɗe, a laɓpaa ŋ Niil, masma jen ɓoƴsukka ñif.
EXO 7:21 Cuurund ca kaannda, masma oteeɗa, ɓi Misra minisɗaa an, kur ka jen raakka ñif.
EXO 7:22 Ŋ ineem, heɗ haf ca nik ŋ Misra nammba haɓiɗ in mand ɗaa na in caŋ ɓa. Findi Nikiɗi woyohee wa, keeñiŋ Firawna nikka ndengiɗ. A sannga sikɗuk Musaa na Aaruna.
EXO 7:23 A eɗta ɓa finho, a haadda kahan ce buglassaaɗi.
EXO 7:24 Ɓi Misra jen mineeɗi an masmaŋ kala weɗ tah po ɓa aceeɗa ŋ sereendaŋ wa ne ɓa raak masuɓ moɗiɗ.
EXO 7:25 Sota Nikiɗi sotee kala tumeen neeh yasna-kanak.
EXO 7:26 Wa ineem coot, Nikiɗi woosa Musaa ne a kaɗ ŋ Firawna a woo ɗe ne : « Nikiɗi woo ne fu faɗ cuuɓiŋ ɗe wa kaɗ ɗe ñaamka.
EXO 7:27 Fu sang ɗah, marka, a hey ruhsiɗe mboɓ laayoh na laayoh ŋ kur kiŋ ɗa,
EXO 7:28 kali hey riife na mboɓ, ca pulohan nga, ca aas ŋ ɗooƴ kur ki jen, ca hey kaɗe po ca ree ɗisik ci na siiɓohse mun na ci na utohse mbuuru. Ca hey name nik ŋ kahan ciŋ ɓooɓiŋ ɗa na ciŋ dag ciŋ ɗa. Ca aas ŋ ɗooƴ kahan fu, ca hey ree tuuƴ fu po fiƴaangi fu na faankohe sah.
EXO 7:29 Ee di' ! Ca hey rape ŋ ɗafuk ɓooɓiŋ ɗa, na dag ciŋ ɗa po fu sah. »
EXO 8:1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Woya Aaruna, a ɓay ndooɗi, a raɗisa ŋ kal ci, huluɓ ci na laah ci, mboɓ ci hay, ca riif kur ki. »
EXO 8:2 Aaruna ɓayya ndooɗa, a raɗissaa ŋ ɗisik ca raak masuɓ ŋ Misra, mboɓ ca pulohha nga ca, ca riiffa kur ka.
EXO 8:3 Heɗ haf caŋ Misra haɓiɗta mand ɗaa na in caŋ ɓa, ɓa nammba ɓek mboɓ laayiɗ ŋ kur ka.
EXO 8:4 Firawna ɓeeɗukka Musaa na Aaruna a woosa ɓa ne : « Kiimaat Nikiɗi, a saɓsoh ɓoo na mboɓ cii, mi na ɓooɓiŋ ngo. Ŋ hey faɗe Israayel ci ɓa kaɗ seeƴka wuu ce. »
EXO 8:5 Musaa loffa ɗe ne : « Ee, a fu kilifaani, woya mbehi fu waaɗoha, ŋ hey ɗa kiimɗe fu na dag ciŋ ɗa na ɓooɓiŋ ɗa ne Nikiɗi ap mboɓ ci nik ŋ kahan fu ; ali mboɓ tasanɗi ŋ kur ki ɗal ŋ ɗooƴ kali. »
EXO 8:6 Firawna woosa ɗe ne : « Tuma ineem kim. » Musaa woosa ɗe ne : « Ee, ŋ hey wa tume findi fu woyoha po fu inah ne ali in hendɗi na Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo.
EXO 8:7 Mboɓ ci hey saɓsukohe na ɗa na ɓi kahan fu na dag ciŋ ɗa na ɓooɓiŋ ɗa. Ali mboɓ tasanɗi nga ɗal ŋ kali. »
EXO 8:8 Musaa na Aaruna pulohha ɗiskaŋ Firawna. Musaa kiimmba Nikiɗi ŋ ini kaɗ ŋ mboɓ ca a ruhsiɗ ŋ kur ka.
EXO 8:9 Nikiɗi teyɗukka kiimaŋ Musaa, mboɓ ca kaannda ŋ ɗooƴ kahan ca, na kur ca na yohon ca.
EXO 8:10 Ɓa nangɗohha ca juuk juuk. Kur ka jen oteeɗa ot.
EXO 8:11 Findi Nikiɗi woyohee wa, Firawna hotta ne ngisoh raakiɗ ŋ kur ka, a ndengiɗta keeñiŋ ɗe. A sikɗukɗi Musaa na Aaruna.
EXO 8:12 Wa Firawna sang ɓa sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Woya Aaruna, a raɗis ndooɗiŋ ɗe, a laɓa ŋ kehƴi, ɗuukriŋ merhey mi hey kurke, wa ɓoƴsuk ɓok ŋ ɗooƴ Misra jen. »
EXO 8:13 Musaa na Aaruna haɓiɗta ineem findi Nikiɗi woyoha. Aaruna raɗissa ndooɗa, a laɓpaa ŋ kehƴi, ɗuukriŋ merhey miŋ kur ka jen kurukka, wa ɓoƴsukka ɓok. Ca riiffa kur ka, ca nikka ŋ ɓooɓa na ɗoopaat ca.
EXO 8:14 Heɗ haf caŋ Misra jeemmba hayiɗ ɓok na in caŋ ɓa, waaye ɓa minɗaa. Ɓok ca taalndiɗta, ca nikka ŋ ɓooɓa na ɗoopaat ca.
EXO 8:15 Heɗ haf ca woosa Firawna ne : « Yaahiŋ Kooh weɗ haɓiɗ inii. » Waaye, findi Nikiɗi woyohee wa, keeñiŋ Firawna rissa ndengiɗ, a sikɗukɗi Musaa na Aaruna.
EXO 8:16 Wa Firawna sang ɓa sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kim na ɓaaɓa teel ɗah, kurka fu kaɗ coha na Firawna ŋ wahtuuni a na kaɗohe kala, fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi woo ne, fu faɗ cuuɓiŋ ɗe wa kaɗ ɗe ñaamka.
EXO 8:17 Fu sang ɗah, marka ! A hey ɓeke caakoof laayoh na laayoh ŋ ɓooɓiŋ ɗa na dag ciŋ ɗa na ɗa. Ee di' ! Ca riif kahan ciŋ ɓi Misra, ca ul merhey miŋ kur ki.
EXO 8:18 Mbaɗi a hey talsohe Gosen, wi cuuɓiŋ ɗe genoh, po ali caakoof reyanɗi nga. Teemb ndeem, fu hey inhe ne a yi Nikiɗi nik ŋ kur kii.
EXO 8:19 A hey tose cuuɓiŋ ɗe ŋ in ci miskiɗ ci aa hee ruhsiɗe ŋ cuuɓiŋ ɗa te wa nikan kim. ” »
EXO 8:20 Nikiɗi haɓɗohhaa ɗaa, caakoof laayiɗ tummba eel suusus yakak, ca yipukka ŋ kahan Firawna, na kahan caŋ dag caŋ ɗe na kur ka ; Misra yahrukohha.
EXO 8:21 Firawna ɓeeɗukka Musaa na Aaruna a woosa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu seeƴka wuu Koohiŋ ɗu, waaye wa nikaat ŋ ɗooƴ kur ki. »
EXO 8:22 Musaa loffa ɗe ne : « Muk ! Ineem waas haa, wa in tiimbuuɗ nga ɓi Misra. Ɓa waaɗɗi seeƴuk ci ɓoo joy seeƴuk wuu Nikiɗi Koohiŋ ɓoo. Ɓoo tuma ŋ has ciŋ ɓa ɗah, ɓa tapanɗi ɓoo atoh po ɓoo kaan e ?
EXO 8:23 Ɓoo joy kaɗ ini ree tiindu neeh kaahay ŋ bilaf fa, ɓoo seeƴuk nga wuu Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo findi a woyoh ɓoo. »
EXO 8:24 Firawna woosa ɓa ne : « Ee, ŋ hey ɗu faɗe ɗu kaɗ ŋ bilaf fa ɗu seeƴka wuu Nikiɗi Koohiŋ ɗu, waaye kinaat us lool te kiimɗaat to. »
EXO 8:25 Musaa woosa ɗe ne : « Marka ! Ŋ pulee ndii ɗah, ŋ hey kiime Nikiɗi, kim a saɓsoh ɗu na caakoof ci, fu na dag ciŋ ɗa na ɓooɓiŋ ɗa. Waaye kina ɓoo ñaañohis, fu sangoh Israayel ci ne ɓa kaɗ seeƴka wuu Nikiɗi. »
EXO 8:26 Musaa kurkohha ɗiskaŋ Firawna, a kiimmba Nikiɗi.
EXO 8:27 Nikiɗi teyɗukka kiimaŋ ɗe, a saɓsohha Firawna na caakoof ca, a yi na dag caŋ ɗe na ɓooɓaŋ ɗe. Ali caakoof tasisɗi ŋ kur ka.
EXO 8:28 Waaye Firawna taalndiɗta, a ndengɗissa keeñiŋ ɗe. A sannga faɗ Israayel ca ne ɓa coot.
EXO 9:1 Wa Firawna sang, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kaɗa ŋ Firawna, fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi Koohiŋ Heber ci woo ne, faɗa ɓooɓiŋ ɗe ɓa kaɗ ɗe ñaamka.
EXO 9:2 Fu sang, fu ris ɓa amb ɗah,
EXO 9:3 marka, a hey dege yaahiŋ ɗe ŋ ɗoopaat ciŋ ɗa, kosaay miskiɗ wi na kaɓkohe ruhus ŋ panis ci, mbaam ci, ngeelemb ci, inoh ci, mbaal ci na pe' ci.
EXO 9:4 Waaye Nikiɗi hey talsohe ɗoopaat ciŋ ɓi Misra na ciŋ Israayel ci, ali yino kaananɗi ngaŋ ciŋ Israayel ci.
EXO 9:5 A gapiɗ naamooneem, wa nikan kim ngaŋ kur ki. ” »
EXO 9:6 Wa Kooh wiis, Nikiɗi tummba ina a woyee, ɗoopaat caŋ ɓi Misra kaannda ŋ kur ka jen, waaye ali yino kaanɗi ŋ caŋ Israayel ca.
EXO 9:7 Weɗi Firawna woosoh ɓi ɓo' ne ɓa meeksoh, waaye a woyuusa ne ali ɗoopaat yino kaanɗi ŋ caŋ Israayel ca po ya uup ƴissuut sah ! Hondohɗi keeñiŋ ɗe rissa ndengiɗ, a faɗɗi Israayel ca ne ɓa coot.
EXO 9:8 Wa Firawna sang ɓa faɗ, Nikiɗi woosa Musaa na Aaruna ne : « Nuyaat ɗuund ŋ yaah ciŋ ɗu po ca riif, ŋ utohaani ; hey ɗah, Musaa njafa ŋ ɗafki, ŋ fiki Firawna.
EXO 9:9 Ɗuundeem hey ɓoƴsuke ɗuuku, wa ruhus ŋ kur kiŋ Misra jen, ŋ ɓooɓi, na ɗoopaat ci, wa tum ufis ci na hee pulɗe mapuuƴ ŋ faan ciŋ ɓa. »
EXO 9:10 Musaa na Aaruna ɓayya ɗuunda, Musaa njaffaa ŋ ɗafka ŋ fiki Firawna, wa tummba ufis ca na pulɗe mapuuƴ ŋ faan caŋ ɓooɓa na ɗoopaat ca.
EXO 9:11 Heɗ haf caŋ Misra minɗi tufuk ŋ fiki Musaa sagu riifa ɓa riifee na ufis ca, findi ɓi Misra jen.
EXO 9:12 Findi Nikiɗi woyohee wa Musaa, a ndengiɗta keeñiŋ Firawna, yeem sikɗukɗi Musaa na Aaruna.
EXO 9:13 Wa Firawna sang ɓa sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kurka kim na ɓaaɓa teel fu kaɗ ŋ Firawna, fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi, Koohiŋ Heber ci woo ne : Faɗa ɓooɓiŋ ɗe ɓa kaɗ ɗe ñaamka.
EXO 9:14 Waasii a hey ruhsiɗe ŋ ɓooɓiŋ ɗa na dag ciŋ ɗa na ɗa sah, naamoociŋ ɗe jen, ci na hee ɗa miske ŋ keeñ. Wa teeɓ ɗa ne, ali in hendɗi na Nikiɗi ŋ kehƴi jen.
EXO 9:15 Te a raɗseen yaahiŋ ɗe a laɓ ɗa na kosaay ki na ape ɗah, fu heeɗi nikisse ŋ kehƴii, fu na ɓooɓiŋ ɗa.
EXO 9:16 Waaye a yi tufkiɗ ɗa ne a min ɗa teeɓ hatiliŋ ɗe te tiikiŋ ɗe wil kehƴi jen.
EXO 9:17 Te fu taalndiɗiɗ, fu ris ndeng haf ŋ ɓooɓiŋ ɗe, fu sangiɗ ɓa faɗ ne ɓa coot,
EXO 9:18 weɗi tah, marka, kim ŋ wahtuunii, a hey toɓe atoh galacaac raakiɗ hatil, mand naa raakohɗi ndii, ina Misra nikoh poyi.
EXO 9:19 Ɗiski wa nik, nakoha ɗoopaat ciŋ ɗa na ini fu raak jen ɗasɗu, fu tumɗi ineem ɗah, ɓooɓi wala ɗoopaat ci wa raakan ŋ hari jen, wa hey ca ape. ” »
EXO 9:20 Wa dag caŋ Firawna kerah woo ceem, ɓum nga ɓa ambeen woo kiŋ Nikiɗi, ɓa arra ɓay ñaam caŋ ɓa na ɗoopaat caŋ ɓa ŋ kahan ca.
EXO 9:21 Ɓinooɓa ambeeɗi woo kiŋ Nikiɗi, ɓa faɗta ñaam caŋ ɓa na ɗoopaat caŋ ɓa ŋ hara.
EXO 9:22 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa ŋ eel ci, toɓ galacaac keen ŋ Misra, ŋ ɗafuk ɓooɓi na ɗoopaat ci na in ci na guurse ŋ kur ki jen. »
EXO 9:23 Musaa raɗissa ndooɗaŋ ɗe ŋ eel ci, Nikiɗi indngeeɗa, a toɓeeɗa galacaac, melña doheeɗa in ci ŋ kehƴi.
EXO 9:24 In mand ɗaa misik raakohɗi ina Misra nikoh poyi ; toɓaŋ atoh caŋ galacaaca miskohngaana, wa hunee na meleñ te wa keeneeɗa ɗisik nu nik.
EXO 9:25 Wa tapukka in ca nikee ŋ bilaf fa jen na hatil, ɓooɓa na ɗoopaat ca ; wa weersohha kidig ca na in ca soksee ŋ yohon ca.
EXO 9:26 Wa tasee ree ŋ Gosen dong, ɗiska Israayel ca gene.
EXO 9:27 Firawna nakohha ɓeeɗkiɗu Musaa na Aaruna, a woosa ɓa ne : « Waasii ŋ bakaaɗiɗ, a mi na ɓooɓiŋ ngo tooñ, Nikiɗi a yi nik ŋ keeh.
EXO 9:28 Kiimaat ɗe, ɓoo kaaniɗ na toɓiŋ atoh ciŋ galacaaci yakki na indngi, ŋ hey ɗu faɗe ɗu coot, ŋ ambissanɗi ɗu. »
EXO 9:29 Musaa loffa ɗe ne : « Ŋ pul kur ki ɗah, ŋ hey raɗse yaah ciŋ ngo ŋ Nikiɗi, ŋ kiim ɗe, indngi na toɓiŋ galacaaci tufuk po fu inah ne Nikiɗi a yi raak kehƴi.
EXO 9:30 Waaye, ŋ inhiɗ ne fu na dag ciŋ ɗa, ɗu nupɗi Nikiɗi Kooh paaɗ. »
EXO 9:31 Raak guuraah caŋ ɓa, lorsoona ɓiɗseeɗa, leeŋ'a poseeɗa, tahha po toɓa yahrohha ca.
EXO 9:32 Waaye heet caŋ beleeca kanak ca yahrukoheeɗi sagu mirndoha ca na mirndohe.
EXO 9:33 Musaa kurkohha ŋ ɗiskaŋ Firawna, a pulla kur-taaha, a raɗissa yaah ciŋ ɗe ŋ Nikiɗi, toɓa na indnga na toɓaŋ galacaaca toppa ndaam.
EXO 9:34 Wa Firawna hot ne toɓaŋ galacaaca hun na indnga seekiɗ, a taalndiɗta a bakaaɗeeɗa. A ndengiɗta keeñiŋ ɗe, dag caŋ ɗe nammba tum ɗaa.
EXO 9:35 Findi Nikiɗi woyohee, wa taambohha ŋ Musaa, keeñiŋ Firawna nikka ndengiɗ, a faɗɗi Israayel ca ne ɓa coot.
EXO 10:1 Wa Firawna sang faɗ Israayel ca, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kaɗa ŋ Firawna, ñam ndengiɗ keeñiŋ ɗe na ciŋ dag ciŋ ɗe ne ŋ teeɓoh keemaan ciŋ ngo ŋ fikiiɓa,
EXO 10:2 ne fu min naandsuk kuɓuuciŋ ɗa, na set ciŋ ɗa findi ŋ njembtoh ɓi Misra na keemaan ci ŋ tum nga jen. Ne ɗu inah ne ñam Nikiɗi. »
EXO 10:3 Musaa na Aaruna kaɗta ŋ Firawna, ɓa woosa ɗe ne : « Inii weɗ Nikiɗi Koohiŋ Heber ci woo : “ Fu na hee hey sange ruhsiɗ haf fu ŋ fikiice po kiɗa ? Faɗa ɓooɓiŋ ɗe ɓa min ɗe kaɗ ñaamka.
EXO 10:4 Fu sang ɗah, marka, kim a hey ruhsiɗe njeeleer ŋ kur kiŋ ɗa.
EXO 10:5 Ca hey riife kur ki po ca muur merhey mi jameet, ca ñam in ci toɓiŋ atoh ciŋ galacaac ci faɗ, ca heyɗi faɗe ali in ŋ kidig ciŋ bilaf fi.
EXO 10:6 Ca hey riife ŋ kahan ciŋ ɓooɓiŋ ɗa jen, na ciŋ dag ciŋ ɗa na wiŋ ɗa. Waa hee nike naamooni hotohuuɗi ŋ Misra, ŋ caac caŋ ɗa poyi. ” » Musaa eɗta ɗe finho, a cootta.
EXO 10:7 Dag caŋ Firawna woosa ɗe ne : « Ƴaarii na hee ɓoo hey kafnde po kiɗa ? Faɗa ƴaaɓii ɓa coot, ɓa kaɗ ñaamka Nikiɗi Koohiŋ ɓa. Hanaa fu inahɗi ne Misra yahrukohiɗ ? »
EXO 10:8 Musaa na Aaruna haytohuusa ŋ Firawna, a woosa ɓa ne : « Ɗu miniɗ kaɗ ñaamka Nikiɗi, Koohiŋ ɗu, waaye a ɓinde na hee kaɗe ? »
EXO 10:9 Musaa loffa ɗe ne : « Ɓoo jen, komaaki na yakak, ƴaar na ɓitiɓ, cafaƴ na fiir, na ɗoopaat ciŋ ɓoo, mbaal ci, pe' ci na inoh ci, laam, ɓoo na hee haɓɗe feet yakiɗ wuu Nikiɗi. »
EXO 10:10 A njembitta ɓa an : « Nikiɗi nikaat na ɗu ! Nik rek ne ñam faɗan ɗu ɗu coot na ɓooɓiŋ ɗu ɗah ! Wa leeriɗ ne ɗu na waake ro'.
EXO 10:11 Muk ! Ɗu ɓi ƴaar ci dong, kaɗaat ɗu ñaamka Nikiɗi, ineem weɗ ɗu kiim. » Weɗi ɓa aañoh ɓa ŋ ɗiskaŋ Firawna.
EXO 10:12 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa ŋ Misra, njeeleer ci hay, ca ñam paangfi jen, in ci toɓiŋ atoh ciŋ galacaac ci faɗ jen. »
EXO 10:13 Musaa raɗissa ndooɗaŋ ɗe ŋ Misra, Nikiɗi puuɗissa ŋ pulohaaɗ-noh. Mbaɗi wa hooɓukka puuɗis, wa neehha puuɗis. Wa Kooh wiis, puuɗsa hayya na njeeleer ca.
EXO 10:14 Ca yipukka ŋ kur kaŋ Misra jen, ca yonnga ŋ ɗisik nu nik, njeeleer hend ɗaa laay hotohuuɗi ŋ Misra te ca moosanɗi hotissu nga.
EXO 10:15 Ca ulla merhey ma po wa minisɗi hotu, ca ñammba rim caŋ kidig ca na in ca nikee ŋ yohon ca jen, ca toɓaŋ galacaaca faɗe, ali in hiliir taseeɗi ŋ kidig ca na in ca nikee ŋ yohon ca ŋ kur kaŋ Misra jen.
EXO 10:16 Weɗi Firawna aroh ɓeeɗuk Musaa na Aaruna, a woosa ɓa ne : « Ŋ bakaaɗiɗ ŋ Nikiɗi Koohiŋ ɗu, ŋ bakaaɗta nga ɗu,
EXO 10:17 waaye wa topan waasii. Mi yii kiim ɗu, ɗaasaat to te ɗu kiim Nikiɗi Koohiŋ ɗu, a saɓsoh ho na naamooni na ape wii. »
EXO 10:18 Musaa kurkohha ɗiskaŋ Firawna, a kiimmba Nikiɗi,
EXO 10:19 Nikiɗi puuɗissa puuɗis raakiɗ hatil ŋ muyohaaɗ-noh, wa cootiɗta njeeleer ca jen, ŋ ɓakaŋ cookma na woyse Cookmaŋ-Hapeel-ca, ali njeeleer eleerkisɗi ŋ kur kaŋ Misra jen.
EXO 10:20 Waaye Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna po a faɗɗi Israayel ca ne ɓa coot.
EXO 10:21 Wa a sang ɓa faɗ, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa ŋ eel ci, kur ki ñuus, ñuusi ɓooɓi saaɓɗan saaɓiɗ. »
EXO 10:22 Musaa raɗissa yaahiŋ ɗe ŋ eel ci, ñuus tuɗ ruhussa ŋ Misra jen ina ree neeh kaahay.
EXO 10:23 Ŋ neeh ca kaahay caam, ali ɓo' mineeɗi hot morom ce te ali ɓo' nga ɓi Misra mineeɗi kuruk ŋ ɗiska a nik. Waaye ɗiska Israayel ca genee nikee ñiiniɗ.
EXO 10:24 Firawna ɓeeɗukka Musaa. A woosa ɗe ne : « Kaɗaat, ɗu ñaamka Nikiɗi, ɓayndohaat ɓooɓiŋ ɗu jen. E ɗoopaat ciŋ ɗu, inoh, mbaal na pe', ca ɗi joy tas ndii. »
EXO 10:25 Musaa woosa ɗe ne : « E fu sah na hee ɓoo tahe raak ɗoopaat ci ɓoo na hee seeƴkohe wuu Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo, na ci ɓoo hoomɗiɗan ɗe.
EXO 10:26 Ɓoo hey ɓayndohe ɗoopaat ciŋ ɓoo jen, ali yino tasanɗi nga. Ceɗ ɓoo na hee nihsohe ci ɓoo seeƴkohan wuu Nikiɗi. Te ɓoo inahɗi paaɗ ci ɓoo joy kooɗ feeh ɓoo reeɗi ɗah. »
EXO 10:27 Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna, yeem waaɗɗi faɗ Israayel ca ne ɓa coot.
EXO 10:28 Firawna woosa Musaa ne : « Pula ndii, te wortuka hotis pukiŋ ngo ; mbehi fu hotissan pukiŋ ngo, fu hey kaane. »
EXO 10:29 Musaa woosa ɗe ne : « Ee, a fu woo wa ; ŋ hotissanɗi pukiŋ ɗa. »
EXO 11:1 Ŋ ineem, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ŋ hey ruhsiɗisse naamo, naamooni mirndoh, ŋ Firawna na ɓi Misra, ƴut ɗah, a hey ɗu faɗe ɗu coot jameet ; a yi sah na hee ɗu aañoote ne ɗu coot.
EXO 11:2 Ɗiski wa nik, woya Israayel ci ne ɓo' nu nga ɗah, ƴaar na ɓitiɓ, meeksaat gentohiŋ ɗe in haɓɗohuuɗ haalis mbaa urus. »
EXO 11:3 Nikiɗi ɓekeen ŋ keeñ ciŋ ɓi Misra ini tah ɓa baahohha Israayel ci. Te Musaa sah nikee ɓo' kerhiɗuuɗ ŋ Misra, ŋ fiki dag caŋ Firawna na ɓi Misra jen.
EXO 11:4 Musaa woosa Firawna ne : « Inii weɗ Nikiɗi woo : “ Ŋ ndengelnde wek, mi yi Nikiɗi, ŋ hey aase ŋ Misra jen,
EXO 11:5 saaw ci ƴaar ci nik nga jen hey kaane, ciŋ ɗoopaat ci na ɓiŋ ɓooɓi. Ini amboh ciŋ ɗoopaat ci jen, yaŋ ñaama ɓitɓa ŋ oɗohaana po yiŋ Firawna yi ɓoof ŋ kur ki.
EXO 11:6 Rooy keeh-keeh hey kerhasse ŋ Misra jen, rooy ci moosɗi kerhu nga, te mand ɗaa moosissanɗi kerhu nga.
EXO 11:7 Waaye ɗiska Israayel ci gen, ɓuu sah hurnukanɗi ɓo' nga mbaa ɗoopaat. Wa teeɓ ɗu ne mi yi Nikiɗi ŋ raakiɗ talsoh ŋ harmban Misra na Israayel. ” »
EXO 11:8 Ŋ ineem, Musaa taalndiɗta, a woosa ɓa ne : « Dag ciŋ ɗa ɓii jen hey ƴeke ŋ fikiiso, ɓa kiimee so ne ŋ coot na ɓooɓiŋ ngo, ŋ han coot. » A pulla kahan Firawna na ayruk miskiɗ.
EXO 11:9 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Firawna sikɗukanɗi ɗa ne ŋ min tum keemaan laayiɗ ŋ kur kiŋ ɗe. »
EXO 11:10 Musaa na Aaruna tummba keemaan caam jen ŋ fiki Firawna. Waaye Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna po, a faɗɗi Israayel ca ne ɓa pul kur ce.
EXO 12:1 Weɗi Nikiɗi woyoh Musaa na Aaruna ŋ Misra ne :
EXO 12:2 « Caɓnii weɗ na hee nike nga ɗu caɓni koc, weɗ caɓni koc ŋ kiis ki.
EXO 12:3 Kaɗaat ɗu woya cuuɓiŋ Israayel ne, neeh ndaŋkiyaah ŋ caɓnii, fah nu nga ɗah, waakaat mbaal naar mbaa suket, fah nu nga ɗah ɗoopaat yino.
EXO 12:4 Nik ne fahi ƴissuutiɗ po wa minɗi reehiɗ mbaal mbaa suket yino ɗah, ɓa ɓeeɗkaat gentoh ciŋ ɓa uup ɓa reɓ ; ɓa marak ɓo' nu nga ɗah, ini a min ñam, ɓa ɓay ɗoopti ɓa min reehiɗ.
EXO 12:5 A nikaat naar, a raak kiis yino te a raakuu ali sikka.
EXO 12:6 Ɗu hey ɗe ɗaake baahiɗ po caɓni raak neeh ndaŋkiyaah na neeh nikiis (14) ; ɗu ɓi cuuɓiŋ Israayel jen, fah nu nga ɗah hey hoose ɗoopteem ne nohi muyee ɗah.
EXO 12:7 Ɗu hey ɓaye ŋ ñif miŋ ɗe, ɗu reef ŋ leentooni na ɓak ci kanak ciŋ yahndeer kahan nu nik ne ɗoopteem hey ñamse nga ɗah.
EXO 12:8 A na hee hey utse ŋ weka mbaɗi, ɗu ñam ɗe na mbuuru raakaaɗi lawiir na paangi aayiɗ.
EXO 12:9 A heyɗi ñamse nonaaɗi, a heyɗi bahalse, aa hee hey utse na hafi na kot ci na in ci ŋ ɗooƴ ce.
EXO 12:10 Ɗu heyɗi ɗaake nga wuu kim na ɓaaɓa, in nu tas nga ɗe ɗah, ɗu na hee wa hey dohe bala Kooh wiisan ɗah.
EXO 12:11 Ɗu ñamohan ɗe an : tokɗukaat ŋ kinoh po ɗu ndeng, ñafaɗ ci ɓeku ŋ kot ci, ɗu amb ndooɗ ŋ yaah ciŋ ɗu, te ɗu ñam ɗe ñam gaawiɗ. Ineem weɗ kañam kiŋ seeƴkiŋPaak wuu so, mi yi Nikiɗi.
EXO 12:12 Ŋ wekeem ŋ hey aase ŋ Misra jen, ŋ ruhsiɗ kakaan ŋ saaw ciŋ ɓa jen, ini amboh ciŋ ɗoopaat ci po ɓiŋ ɓooɓi. Ŋ hey name teeɓ kooh ciŋ ɓa ne ca keeh haa, ñam Nikiɗi.
EXO 12:13 Waaye ŋ kahan ci ɗu na hee nikohe, ñif meem hey nikee mandargaani na hee ɗu tose, ŋ hota ɗah, ŋ hey ca ƴakaandke, wa tos ɗu ŋ naamooni na ape, wi maa hee ruhsiɗe ne ŋ laɓ ɓi Misra.
EXO 12:14 Mbeheem na hee nike ini fu inah ne, ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu, na hee naandsuke kiis nu ree na feet yakak wuu so, mi yi Nikiɗi. Feeteem nikan nga ɗu nakohi heyɗi faɗse.
EXO 12:15 Ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir ini ree neeh yasna-kanak. Ini kooɗoh ŋ mbehi koc ɗu hey nihse lawiir ci nik ŋ kahan ciŋ ɗu po ŋ mbeha yasna-kanakɗoh. Yaa nu ñam mbuuru raakiɗ lawiir ŋ neeh ceem ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ Israayel.
EXO 12:16 Mbehi koc na wi yasna-kanakɗoh, ɗu hey cohe coh yakak wuu so, ɗu heyɗi pangke, ɗal kañam ki ɗu na hee haɓɗe yaa nu nga ɗah.
EXO 12:17 Ɗu hey yakɗe feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ceem ne ɗu naandsuk mbehi ŋ pulɗoh ɗu Misra. Ɗu heya haɓɗe, ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu, wa nik nakohi heyɗi faɗse.
EXO 12:18 Caɓni koc raak neeh ndaŋkiyaah na neeh nikiis (14) ɗah, ini amboh ŋ niinaŋ wa ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir po ŋ niinaŋ mbeha ndaŋkiyaah-kanak na yino'ɗoh (21).
EXO 12:19 Ini ree neeh yasna-kanak, lawiir joyɗi nik ŋ kahan ciŋ ɗu ; te hanhe mbaa geniɗ nu ñam inaa raakiɗ lawiir ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ Israayel.
EXO 12:20 Kon ɗu ñamanɗi inaa raakiɗ lawiir ; na ɗisik nu ɗu min gen ɗah, ɗu ñaman ɓi mbuuru raakaaɗi lawiir. »
EXO 12:21 Weɗi Musaa ɓeeɗkoh yakak caŋ Israayel jen, a woosa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu ɓaya mbaal wala pe', fah nu nga ɗah, ɗu hoos ɗe, a nik Paaki.
EXO 12:22 Ɗu ɓay ɓi car hisoɓ, ɗu hooƴ ca ŋ ñif mi ɗu na hee taaknohe ŋ ɗoopti ɗu hoosan, ɗu reefa ŋ leentooni na ɓak ci kanak ciŋ yahndeeriŋ kahan nu nik. Ali ɓo' kanaat pul ŋ kahan ce mbaɗi po Kooh wiis.
EXO 12:23 Nikiɗi hey aase ŋ Misra jen, ne a ruhsiɗ naamo nga waaye, a hot ñif mi ŋ yahndeer ci ɗah, a hey ƴakaandke kahan ciŋ ɗu, a faɗanɗi malaakaani na yahrohe a aas nga ca.
EXO 12:24 Ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu, ɗu hey taambɗe nakohiŋ ɗe weem, ɗu tumee wa po faw,
EXO 12:25 ɗu kaɗ po ɗu aas kur ka a gapee ɗu ne a hey ɗu wa one ɗah, ɗu hey wa haɓɗe.
EXO 12:26 Kuɓuuciŋ ɗu meekis ɗu ini wa tokis ɗah,
EXO 12:27 woyaat ɓa ne : “ Weɗ seeƴkiŋ Paak wuu Nikiɗi, yi ruhsiɗee naamo ŋ ɓi Misra, a ƴakaandukka kahan caŋ ɓoo te a muciɗta fah ciŋ ɓoo, wa ɓoo nikoh ñaam. ” » Wa Musaa reehiɗ woo, Israayel ca ƴekka ŋ kehƴi ne ɓa ñaamuk Nikiɗi.
EXO 12:28 Ƴutta ɓa kaɗta haɓɗa jok ina Nikiɗi nakee Musaa na Aaruna.
EXO 12:29 Mbaɗi ŋ ɗooƴ weka, Nikiɗi appa saaw ca ƴaar caŋ Misra jen. Ina amboh caŋ ɗoopaat ca, yaŋ ambuuɗa nik kasoona po yaŋ Firawna ya ɓoof ŋ kur ka.
EXO 12:30 Ŋ weka mbaɗi, Firawna na dag caŋ ɗe jen na ɓi Misra jen kurukka ; rooy keeh-keeh raakka ŋ Misra, raakɗi kahna tasee raak ɓo' kaaniɗ.
EXO 12:31 Firawna ɓeeɗukka Musaa na Aaruna ŋ ɗooƴ wekaam, a woosa ɓa ne : « Kurkaat ɗu pul ŋ ɓooɓiŋ ngo, kaɗaat ɗu ñaamka Nikiɗi, ɗu ɓi Israayel ci jen findi ɗu kiimohee wa.
EXO 12:32 Ɓayaat sah ɗoopaat ciŋ ɗu jen findi ɗu woyoha, ɗu coot te ɗu kiim Koohiŋ ɗu a barke'iɗ to. »
EXO 12:33 Ɓi Misra liiɓee ne ɓa jen ɓa hey kaane, weɗ tah ɓa tufukka Israayel ca, ɓa aañeeɗa ɓa ne ɓeem araat pul kur kaŋ ɓa.
EXO 12:34 Weɗi Israayel ca ɓayndohoh mun ca ɓa siiɓe, raak ca tumuuɗi lawiir paaɗ ; ɓa poonnda kanoh caŋ ɓa na kulɓa, ɓa likukka ca.
EXO 12:35 Ɓa haɓiɗta ina Musaa woyee ɓa, ɓa meekissa ɓi Misra ngaŋ in caŋ ɓa haɓɗohsee urus mbaa haalis, ɓa nammba ɓa meekis kulɓa.
EXO 12:36 Nikiɗi ɓekeen ŋ keeñ ciŋ ɓi Misra ini tah ɓa baahohha Israayel ci po ɓa eɗta ɓa in ca ɓa meeksohe. Ŋ ineem, ɓa ɓarngiɗta ɓi Misra.
EXO 12:37 Wa ɓa ɓarngiɗ ɓa, ɓa pulohha kur kaŋ Ramses, ɓa kaɗta ɓak Sukkoot. Ɓa nikee ƴaar ndengiɗ junni-teemet-yasna-yino (600.000) ne fu kinndohɗi komaakca ƴin ca na ɓitiɓ ca ɗah.
EXO 12:38 Ɓo' laayiɗ pulohha ŋ heet wiiriis hunnda na ɓa. Mbaal caŋ ɓa na pe' caŋ ɓa na inoh ca laayeen lool, ca hunnda ca kaɗeeɗa.
EXO 12:39 Ɓa tufkasse tufku ne ɓa pul Misra, ɓa raweeɗi haɓiɗ kañam, weɗ tah ɓa haɓiɗta mbuuru raakaaɗi lawiir na mun ca siiɓuuɗ ca guufaaɗiica ɓa pulohee na ca Misra.
EXO 12:40 Ŋ mbeheem, weɗ Israayel ca tumoh kiis teemet-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (430) ŋ Misra.
EXO 12:41 Wa kiis ceem reeh, ŋ noha mbaɗi, cuuɓiŋ Nikiɗi puleeɗa Misra rung rung, ɓa kaɗeeɗa.
EXO 12:42 Ŋ wekaam, a neehha ɓa niiɗ wa a pulɗee ɓa Misra. Weɗ tah gomal nu hay ɗah, Israayel ci joyiɗ ɗe neeh ñaamuk ŋ wekeem.
EXO 12:43 Wa in ceem raak, Nikiɗi woosa Musaa na Aaruna ne : « Inii weɗ nakohu ŋ ini kaɗ ŋ Paaki : Ali hanhe joyɗi ñam nga.
EXO 12:44 Ñaami fu inah ne a romu romu, a miniɗ ñam nga, raak ɗa tumiɗ po a nguɗuk ɗah.
EXO 12:45 Ɓoyi genohaah mbaa surgaani na wirndasse joyɗi ñam nga.
EXO 12:46 Paakeem ñamohsan ŋ ɗooƴ kahan ci, ali sepet pulanɗi ŋ hari. Te ali ƴoh weersanɗi.
EXO 12:47 Ɓo' nu nik ne fu ɓaah ŋ cuuɓiŋ Israayel ɗah, fu joyiɗ yakiɗ feeteem.
EXO 12:48 Hanheeri gen ŋ harmban ɗu, waaɗ ɓaah ŋ seeƴkiŋ Paaki wuu Nikiɗi ɗah, ƴaar ci nik ŋ fah ce jen joyiɗ nguɗuk, a hana min haɓiɗ findi Israayel ci. Ɓoyi nguɗukɗi minɗi ɓaah nga.
EXO 12:49 Nakohi yino ; wa faɗɗi Israayel ci, wa namɗi faɗ hanheeci gen na ɗu. »
EXO 12:50 Weɗi Israayel ci jen haɓɗoh jok ina Nikiɗi nakee Musaa na Aaruna.
EXO 12:51 Mbaɗi Nikiɗi puliɗta Israayel ci Misra, ɓa hunnda rung rung ɓa kaɗeeɗa.
EXO 13:1 Wa Nikiɗi puliɗ Israayel ca, a woosa Musaa ne :
EXO 13:2 « Waɗaat to saawiŋ ɓitiɓ nu nik ŋ Israayel ɗah ; ñam raak ɓiŋ ɓo' ci na ciŋ ɗoopaat ci. »
EXO 13:3 Musaa kaɗta ŋ mboolnda a woosa ɓa ne : « Naandsukaat mbehi woti, wi Nikiɗi na pulɗohee ɗu na hatiliŋ yaahiŋ ɗe ŋ Misra, kur kiŋ kiñaamkiŋ ɗu, kinaat ñam mbuuru raakiɗ lawiir.
EXO 13:4 Ɗu hot nga, woti, ɗu pul ŋ caɓniŋ Aabiib.
EXO 13:5 Nikiɗi ɓay ɗu, a ɓek ɗu ŋ kur ka a giñee ne a hey wa one caacuuciŋ ɗu ɗah, ɗu hey naandsuke ineem kiis nu ree ɗah ŋ caɓnii. Kur keem nikka kur kaŋ ɓi Kanaan, Hit ci, Amoor ci, Hiw ci na Yebuus ci, weɗ kur ka riifiɗ na miis na kuum.
EXO 13:6 Neeh yasna-kanak, ɗu na hee ñame mbuuru raakaaɗi lawiir. Ŋ neehi yasna-kanakɗoh, ɗu haɓiɗ feet wuu Nikiɗi.
EXO 13:7 Ŋ neeh ceem ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir. In nu raak lawiir ɗah, joyɗi hotu, te sah, ɗisik nu nik ŋ kur ka ɗah wa joyɗi raak lawiir.
EXO 13:8 Ɗu haɓɗee feeteem ɗah, yaa nu nga ɗu ɗah teeɓaat kuɓkiŋ ɗe ini tah a haɓɗee wa ; wa in ci Nikiɗi haɓɗiɗee ɓoo wa a pulɗee ɓoo Misra.
EXO 13:9 Feeteem nikan nik ini naandsan ɗu ineem. Wa nik findi mandarga ŋ yaah ciŋ ɗu na puk ciŋ ɗu, ne woo ngaŋ waasiŋ Nikiɗi nik ini genan gen nguɓ ciŋ ɗu. Laam a yi pulɗoh ɗu Misra na hatiliŋ yaahiŋ ɗe.
EXO 13:10 Kiis nu hay ɗah, ɗu hey haɓɗe nakoheem ŋ mbehiŋ wa. »
EXO 13:11 Musaa taalndiɗta, a woosa mboolnda ne : « Nikiɗi ɓay ɗu kur kaŋ Kanaan, a eɗ ɗu kur ka a gapee caacuuciŋ ɗu na ɗu ɗah,
EXO 13:12 ɗu hey ɗe waɗe saaw ci ƴaar ciŋ ɓitiɓ ci jen, ciŋ ɗoopaat ci ɗu raakan sah, ca wuu ce.
EXO 13:13 Ini kaɗ ŋ yiŋ mbaami, ɗu na hee ɗe hey romkohe na kuy wala suket, wala ɗu weer mbooh kiŋ ɗe. Ɗu na hee hey name romkoh saaw ciŋ ɓo' ci.
EXO 13:14 Wa kaɗ po kim kuɓuuciŋ ɗu meekis ɗu ne : “ Wa ye tah ɗu haɓɗee inii ? ” ɗah, lofaat ɓa ne : “ Nikiɗi a yi pulɗoh ɓoo Misra, kur ka ɓoo nikohee ñaam, na hatiliŋ yaahiŋ ɗe.
EXO 13:15 Firawna sangee sang tic ne a heyɗi faɗe ɓoo ne ɓoo coot. Ŋ ineem Nikiɗi appa saaw caŋ ɓi Misra jen, ɓaŋ ɓooɓa na caŋ ɗoopaat ca. Ineem weɗ tah ɓoo waɗee Nikiɗi saaw ƴaar ɗoopaat nu nik te ɓoo romkohee saaw ci ƴaar ciŋ ɓo' ci. ”
EXO 13:16 Tumohaaɗeem na hee hey nike ini na hee ɗu naandse ineem, wa nikan mandarga ŋ yaah ciŋ ɗu na puk ciŋ ɗu. Wa hey ɗu naandse pulɗi Nikiɗi pulɗoh ɗu Misra na hatiliŋ yaahiŋ ɗe. »
EXO 13:17 Wa Firawna faɗis Israayel ca ne ɓa coot, Kooh woyee ne : « Israayel ci miniɗ raak hiñoh ŋ waasi, inwaaso amb ɓa nga, ɓa gurid Misra. » Weɗ tah a yurhiɗɗi ɓa ŋ waasa kaɗ ŋ kur kaŋ Filistiica ŋ ina wa uupe reɓ jen.
EXO 13:18 A wilaatkiɗ ɓa ŋ waasaŋ kehƴa hulanga, ŋ ɓak Cookmaŋ-Hapeel-ca. Israayel ca puloh Misra ɗaa, ɓa hunnda rung rung, ɓa kaɗeeɗa.
EXO 13:19 Musaa ɓayndohha ƴoh ciŋ Yuusufa sagu ne yeem giñɗukoheen kuɓuuciŋ Israayel, a woosa ɓa ne : « Mbeh, Kooh hey ɗu ambohe po a puliɗ ɗu ndii, ɗu kaɗee ɗah, giñɗaat to ne ɗu hey ɓayndohe ƴoh ciŋ ngo. »
EXO 13:20 Israayel ca pulohha Sukkoot, ɓa kaɗta, ɓa yippa ɗiip caŋ ɓa ŋ Etam, ŋ sero kehƴa hulanga.
EXO 13:21 Noh reesa ɗah, Nikiɗi nik ngaŋ eel yakak yipiɗ findi kumbin ŋ fikiiɓa ne a teeɓ ɓa ɗiski ɓa taamban. Wek reesa ɗah, a nik ngaŋ jaal yongkaah ŋ fikiiɓa ne a ñiinɗiɗ ɓa, tahha po ɓa mineen tiind noh na wek.
EXO 13:22 Eela yipee haa kumbin na noh na jaalaŋ yongkaaha haa kumbin nikee nga na wek, kurkangeeɗi ŋ fikiiɓa.
EXO 14:1 Wa ɓaa hee pule Etam, Nikiɗi woosa Musaa ne :
EXO 14:2 « Woya Israayel ci ne ɓa welaat, ɓa yip ɗiip ciŋ ɓa ŋ sero Pi-Ayrot, ŋ harmban Migdol na cookma. Yipaat ɗiip ciŋ ɗu ndaam, yurhiɗkoh na Ba'al-Sefon ŋ sero cookma.
EXO 14:3 Firawna hey woye ne : “ Israayel ci muuƴiɗ ŋ bilaf fa ; kehƴa hulanga rangiɗ ɓa. ”
EXO 14:4 Ŋ hey ndengɗe keeñiŋ ɗe po a taambiɗ ɗu. Teemb ndeem, ŋ hey teeɓohe yaki ŋ yak, ŋ in ci ŋ tuman ɗe, a yi na hiñohoh ciŋ ɗe, te ɓi Misra hey inhe ne ñam Nikiɗi. » Israayel ca tumohha in ceem jen ɗaa.
EXO 14:5 Wa Firawna woyu ne Israayel ca saandohiɗ, a yi na ɓooɓaŋ ɗe ɓoƴsohha liiɓohaaɗ ŋ ini kaɗ ngaŋ Israayel ca. Ɓa woosa ne : « Ɓoo haɓiɗ ye cii ? Wa ye tah ɓoo faɗee Israayel ci ɓa cootee, ɓoo raakissuu ñaam ci na hee ɓoo pangkiɗisse ? »
EXO 14:6 Firawna nakohha tokɗiɗu wotiiraŋ ɗe, a hunnda na hiñohoh caŋ ɗe,
EXO 14:7 a ɓayya wotiir caŋ Misra jen po ca teemet-yasna-yinooca (600) uupee baah nga ; waa nu nga ɗah, ɓayya hiñohoh kaahay.
EXO 14:8 Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna, buuraŋ Misra. Yeem taambiɗta Israayel ca, raak ɓeem puleeɗa na ndeng fit.
EXO 14:9 Hiñohoh caŋ Misra jen taambiɗta ɓa, ɓum tiindeeɗa, ɓinooɓi rappa panis, ɓi tas aassa ŋ wotiir caŋ Firawna, ɓa ñaakɗeeɗa ɓa po ɓa rahsohha ɓa ŋ sero Pi-Ayrot, yurhiɗkoh na Ba'al-Sefon, ɗiska ɓa yipee ɗiip caŋ ɓa ŋ sero cookma.
EXO 14:10 Wa Firawna kaɗ po a heeɗa rahse Israayel ca, ɓeem marakka, hotta ne ɓi Misra ɓii hay nga ɓa. Ɓa neƴƴohha lool, ɓa leehkeeɗa naafu ŋ Nikiɗi.
EXO 14:11 Ɓa woosa Musaa ne : « Misra raakɗi raakɗi ruy-ruy po fu ɓayya ɓoo ŋ bilaf fii ne ɓoo kaanoh nga e ? Fu haɓiɗ ɓoo ye cii, wee tah fu kooɗohha ɓoo Misra ?
EXO 14:12 Inii weɗ ɓoo woyee ɗa wa ɓoo nik ŋ kur ka haa e ? Ne “ Faɗa ɓoo moɗoɗ, ɓoo nik ñaam ciŋ ɓi Misra. ” Weɗ ngisoh kaan ŋ bilaf fii. »
EXO 14:13 Musaa loffa ɓa ne : « Kinaat neƴƴoh, tufkaat ɗu marak findi Nikiɗi mucɗohan ɗu woti. Ɓi Misra ɓi ɗu na hote ɓii, ɗu hotissanɗi ɓa muk.
EXO 14:14 Yeeɓkaat rek. Nikiɗi a yi na hee ɗu hiñohɗe. »
EXO 14:15 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Wa ye tah fu leehkee nga so ? Woya Israayel ci ɓa deguk ŋ waasi.
EXO 14:16 Ɓaya ndooɗiŋ ɗa ŋ yaah, fu yurhiɗa ŋ cookmi. Fu paysoh cookmi kanak, Israayel ci min taamb nga te kot ciŋ ɗu iiri'uu.
EXO 14:17 Ini kaɗ nga so, ŋ hey ndengɗe keeñ ciŋ ɓi Misra po ɓa taambiɗ ɗu ŋ ɗooƴ cookmi. Teemb ndeem, ŋ hey teeɓohe yaki ŋ yak, ŋ in ci ŋ tuman Firawna na hiñohoh ciŋ ɗe na wotiir ciŋ ɗe na ɓooɓi rap panis.
EXO 14:18 Ŋ hey teeɓohe yaki ŋ yak ŋ in ci ŋ tuman ɓa, ɓi Misra inah ne ñam Nikiɗi. »
EXO 14:19 Ƴutta, malaakaaniŋ Kooh, yi meeɗ adug ŋ fiki Israayel ca, kaɗta ŋ finhooɓa, eela yipee haa kumbin ŋ fikiiɓa nammba kaɗ ŋ finhooɓa.
EXO 14:20 Wa nikka ŋ harmban dal ca kanak ca, dalaŋ Misra na waŋ Israayel. Eelaam nikka ñuus ŋ ɓaka winoora, waaye weka reesa, wa ñiiniɗta ɓaka tas ne cuuɓ ca kanak ca minuu reɓɗukoh na wek.
EXO 14:21 Wa Musaa raɗis ndooɗaŋ ɗe ŋ ɗafuk cookma, Nikiɗi neehha puuɗis ŋ pulohaaɗ-noh, puuɗis raakiɗ hatil. A paysohha cookma kanak, merhey mi suyɗi nikka ŋ harmbana.
EXO 14:22 Israayel ca taammba nga te ɓa iiriiɗi, raak masma ɗingkiɗ findi miir ŋ yaah-ñaahum na yaah-sing.
EXO 14:23 Ɓi Misra ñaakɗeeɗa ɓa na panis caŋ ɓa na wotiir caŋ ɓa jen ŋ ɗooƴ cookma.
EXO 14:24 Na wiisaaɗiina, Nikiɗi, yi nikee ŋ ɗooƴ kumbinaŋ yongkaaha na eela, marakka ŋ dalaŋ ɓi Misra, a saɓsohha ɓa na sagoocaŋ ɓa.
EXO 14:25 A tummba po panuucaŋ wotiir caŋ ɓa minisɗi kaɗ kaɗ yurhiɗ, ineem tahha po ɓa minisɗi nupiɗ baahiɗ. Ɓa woosa ne : « Ɓoo saandohaat, Nikiɗi yii hiñohiɗ Israayel ci. »
EXO 14:26 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa ndooɗiŋ ɗa ŋ cookmi ne masmi dokkis findi wa nikohe, wa on ɓi Misra, wotiir ci na ɓi rap panis ci. »
EXO 14:27 Musaa tumohha ineem ɗaa. Ŋ wiisaaɗiina, cookma dokukka findi wa mande, ɓi Misra saandoheeɗa, ɓa cohha na masma, Nikiɗi julla ɓa ŋ ɗooƴ cookma.
EXO 14:28 Masma dokukka, wa onnda wotiir caŋ Firawna na ɓooɓa rapee panis ca jen. Hiñohoh ca dabee Israayel ca jen tassa ŋ cookma ; ali ɓo' pulɗi nga.
EXO 14:29 Waaye Israayel ca taambeen ŋ cookma te ɓa iiriiɗi, raak masma ɗingkiɗ findi miir ŋ yaah-sing na yaah-ñaahum.
EXO 14:30 Mbaɗi, Nikiɗi muciɗta ɓa ŋ yaah ciŋ ɓi Misra. Ɓa hotta fiɗaaf caŋ ɓi Misra ŋ sereendaŋ cookma.
EXO 14:31 Israayel ca hotta hatili Nikiɗi mucɗoh ɓa nga ɓi Misra, ɓa neƴƴohha ɗe, ɓa kossa Nikiɗi na Musaa ñaamiŋ ɗe.
EXO 15:1 Weɗi Musaa na Israayel ca ferɗoh Nikiɗi ƴeekii : « Nikiɗi ƴeekaah ƴeeku nee ! Ŋ hey ɗe ƴeeke. Ndamiŋ ɗe teeɓohiɗ nee A yi min ee ! A kooɗkiɗ panis na rapoh panis, A julla ŋ cookma.
EXO 15:2 Nikiɗi a yi hatiliŋ ngo nee ! A yi Heɗ ƴeekiŋ ngo. A yi hirip po nee ! Ŋ hey ɗe ƴeeke. Nikiɗi a yi Koohiŋ ngo nee ! Ŋ hey ɗe ɗaape. A yi Koohiŋ baabiŋ ngo nee ! Ŋ hey woye yakkiŋ ɗe.
EXO 15:3 Nikiɗi jalmba ngaŋ hiñoh ! Nikiɗi weɗ tiikiŋ ɗe.
EXO 15:4 A juliɗ wotiir caŋ Firawna Na hiñohoh caŋ ɗe. Ɓa adgoh ɓa sah muuhiɗ nga ee Ŋ Cookmaŋ-Hapeel-ca.
EXO 15:5 Ginaah ca ulla ɓa nee Ngaŋ ɗooƴ cookma. Ɓa diigiɗ nga haa ne atoh Ŋ dungaŋ cookma.
EXO 15:6 Nikiɗi ! Ñaahmiŋ ɗa nee ! Eey hatiliŋ wa ! Nikiɗi ! Ñaahmiŋ ɗa nee ! Weɗ ɗumb ɓi sang ɗa.
EXO 15:7 Yaki fu yak Nikiɗi nee Fu saahiɗ ɓi sang ɗa. Fu fuuɗsiɗ ayrukiŋ ɗa nee ! Eey dohɗiŋ wa ! Wa hoomɗiɗ ɓa findi mbaang ee ! Eey dohɗiŋ wa !
EXO 15:8 Nikiɗi ! Iikiŋ ɗa nee Nangɗohiɗ masuɓ ca. Ginaah ca tufkiɗ saɗ ee Findi miir ee ! Masma sah namiɗ ndeng ee Waŋ dungaŋ cookma.
EXO 15:9 Sangiɗa woyeeɗa nee Ŋ hey ɓa taambɗe. Sangiɗa woyeeɗa nee Ŋ hey ɓa ambe. Sangiɗa woyeeɗa nee Ŋ paysoh in ciŋ ɓa. Sangiɗa woyeeɗa nee Ŋ raak ini ŋ waaɗ jen. Sangiɗa woyeeɗa nee Ŋ fuur ndangiŋ ngo. Sangiɗa woyeeɗa nee Ŋ hey ɓa sooƴɗe.
EXO 15:10 Nikiɗi fu fuuɗissa rek ee, Cookma ulla ɓa. Ɓa ɗiigga nga haa ne beteeh Ŋ ɗooƴ-ɗooƴ cookma.
EXO 15:11 A yinde kooh mand na ɗa nee Ŋ kooh caŋ ɓooɓa ? A yinde na siñaarɗe sagu hool ? A Nikiɗi nee ! A yinde Kooh neƴƴohu nee ? A Nikiɗi nee ! Po a carra ƴeeku nee ? A Nikiɗi nee ! A tumee in feyohiɗ ee Findiifu nee ?
EXO 15:12 Nikiɗi fu raɗis ñaahmiŋ ɗa nee ; Kehƴi onnda ɓa.
EXO 15:13 Nikiɗi waaɗohaaɗiŋ ɗa nee Wa na ɓoƴsukeeɗi. Fu yurhiɗiɗ cuuɓiŋ ɗa fu tos Na hatiliŋ ɗa nee ! Fu yii ɓay ɓa Nikiɗi nee Ɗiskaŋ ɗa hoolɗa.
EXO 15:14 Cuuɓ ci kerhiɗa nee ; Ɓii saakɗoheeɗa. Filistiici neƴƴohiɗ lool ee, Ɓii ngaŋ tiis.
EXO 15:15 Kilifaacaŋ Edom Nikiɗi nee Iiƴiɗ dic ee. Te ɓa adgoh Mowab Ɓii kot-kotɗeeɗa. Ɓi Kanaan jen Nikiɗi nee Jaahɗiɗ lool ee.
EXO 15:16 Neƴƴoh na tiit Nikiɗi nee Aasiɗ ɓa jen ee ! Ɓa hot hatiliŋ yaahiŋ ɗa nee ; Ɓa minɗi yoond. Ɓa mandiɗ nga haa ne atoh. Eey Nikiɗi nee ! Po cuuɓiŋ ɗa wii taamb ee. Eey Nikiɗi nee ! Po cuuɓi fu tos wii taamb ee. Eey Nikiɗi nee !
EXO 15:17 Fu hey ɓa genɗe Nikiɗi nee Ŋ tangoora fu raakoot, Ɗiska fu haɓiɗ kahan fu nee ! Eey Nikiɗi nee ! Ngaŋ ɗiskaŋ ɗa hoolɗa nee ! Eey Nikiɗi nee ! Wa fu haɓiɗ na yaah ciŋ ɗa nee, Fu yi Heɗ ɓoo.
EXO 15:18 Nikiɗi a yi nikan buur ee Po faw ee ! »
EXO 15:19 Ɗaa, panis ca na wotiir caŋ Firawna, na ɓooɓa rapee ca aaseen ŋ cookma. Nikiɗi dokinnda masma ŋ ɗafuk ɓa. Israayel ci taammba ŋ merhey ma suyɗa, ŋ ɗooƴ cookma.
EXO 15:20 Maryam, woosuuɗa ɓitɓa, taambɗoh Aaruna, ɓayya haan. Ɓitiɓ caŋ Israayel jen ñaakiɗta ɗe, ɓa tipeeɗa, ɓa mbeceeɗa.
EXO 15:21 Maryam dokkissa ŋ ƴeeka an : « Nikiɗi ƴeekaah ƴeeku nee Ŋ hey ɗe ƴeeke Ndamiŋ ɗe teeɓohiɗ nee A yi min ee A kooɗkiɗ panis na rapoh panis A julla ŋ cookma. »
EXO 15:22 Musaa adgiɗta Israayel ca, ɓa pulohha Cookmaŋ-Hapeel-ca, ɓa yurahha kehƴa hulangaŋ Suur. Ɓa tiinnda neeh kaahay, ɓa hotɗi masmi ɓa anan.
EXO 15:23 Wa ɓa kaɗ po ɓa reesa ɗiska na woyse Mara, masuɓ raakeen nga, waaye ɓa mineeɗaa an, wa nikee aayiɗ hak weɗ tah ɗiska teekuusa Mara (aay).
EXO 15:24 Ŋ ineem, mboolnda lahtukeeɗa ŋ Musaa, ɓa woosa ne : « Ɓoo na hee ye ane ? »
EXO 15:25 Musaa kiimmba Nikiɗi na leehuk. Nikiɗi teeɓpa ɗe ndooɗ, a ɓekkaa ŋ masma, wa hannda min anu. Ŋ ndaam, Nikiɗi eɗta Israayel ca nakoh ciŋ ɗe na haɓɗaah. A nammba ɓa markisuk.
EXO 15:26 A woosa ɓa ne : « Ɗu kerah keeh-keeh woo kiŋ ngo, mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗu, te ɗu haɓɗee in ci ŋ amb ne ceɗ yurah ɗah, ɗu ɓekoh nof in ci ŋ nakoh, te ɗu haɓiɗ haɓɗaah ci jen ɗah, ŋ heyɗi yipkiɗe kosaay nga ɗu findi ŋ tumoh na ɓi Misra. Laam ñam Nikiɗi yi na wirɗee ɗu. »
EXO 15:27 Israayel ca kaɗeeɗa po ɓa reesa Elim, ɓa raakka cul masuɓ ndaŋkiyaah na kanak (12) nga, na tas tandarma ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70), ɓa dalla nga, ŋ sero masma.
EXO 16:1 Wa ɓa ɓoof nga po caɓna kanakɗoh ŋ pulohaŋ ɓa Misra raakka neeh ndaŋkiyaah na yatuus (15), Israayel ca jen kurkohha Elim. Ɓa kaɗeeɗa po ɓa reesa kehƴa hulangaŋ Sin, ŋ harmban Elim na tangooraŋ Sinaay.
EXO 16:2 Ŋ ndaam, Israayel ca jen lahtukeeɗa ŋ Musaa na Aaruna.
EXO 16:3 Ɓa woyeeɗa ne : « Nikiɗi joyee ɓoo joy ap ŋ Misra ; ndaam, ɓoo nikee ɓoofiɗ na soƴeecaŋ sepet ca te ɓoo meeɗeen ñam po ɓoo kap nding. Waaye weɗɗi, ɗu ɓayiɗ ɓooɓi jen ndii ne ɓoo kaan na aɗ. »
EXO 16:4 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Marka ! Ŋ hey ɗu toɓɗe kañam. Kooh-nu-wiis, ɗu hey kaɗe, ɗu ɓaya nga ini mit ɗu ɗingiɗ neeh yino ; teemb ndeem, ŋ hey marke andi ɗu hey taambɗe nakoh ciŋ ngo wala.
EXO 16:5 Ŋ mbehi yasna-yino'ɗoh, ɗu ɓay ngaŋ kañam keem ɗah, wa nikan wuu neeh kanak. »
EXO 16:6 Musaa na Aaruna woosa Israayel ca jen ne : « Nikiɗi kerhiɗ lahtukiŋ ɗu nga ɗe, ŋ niini woti, a hey ɗu one sepet ñamaah. Ɗu hey inhe ne a yi Nikiɗi, yi pulɗoh ɗu Misra. Kim na ɓaaɓa, a hey ɗu name on kañam, ɗu ñam po ɗu kap ; ɗu hey hote ndamiŋ ɗe. Ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo tus haa ; ɗu lahtukɗi nga ɓoo, ɗu na lahtuke ŋ Nikiɗi. »
EXO 16:9 Musaa woosa Aaruna ne : « Woya Israayel ci jen ne, ɓa hayaat ɓa tufuk ŋ fiki Nikiɗi laam a kerhiɗ lahtukiŋ ɓa nga ɗe. »
EXO 16:10 Wa Aaruna na woye na mboolndaŋ Israayel ca, ɗekka po, ɓa jen ɓa yurhiɗkohha na kehƴa hulanga. Ndamiŋ Nikiɗi teeɓukka ɓa ŋ ɗooƴ eela yipe haa kumbin.
EXO 16:11 Nikiɗi woosa Musaa ne :
EXO 16:12 « Ŋ kerhiɗ lahtukiŋ Israayel ci ; woyiɗ to ɓa ne : “ Ŋ niini woti, bala nohi muyan ɗah, ɗu hey ñame sepet te kim na ɓaaɓa, ɗu hey raake kañam ki kap ɗu, ɗu hey inhe ne ñam Nikiɗi, Koohiŋ ɗu. ” »
EXO 16:13 Wa niina ree, mbaƴul ca pundeeɗa, hayeeɗa. Ca yoonnga ŋ dala po wa riiffa. Kooh wiissa na ɓaaɓa, maar keennda nga.
EXO 16:14 Wa maara coot, ŋiisohi haa sangri raɗiɗta ŋ merhey ma ;
EXO 16:15 Israayel ca hottaa, ɓa inahɗi ini wa nik, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Inii wa ye ? » Musaa loffa ɓa ne : « Wa kañam ki Nikiɗi on ɗu ;
EXO 16:16 inii, weɗ a woo nga : “ Yaa nu nga ɓayaat ini mit ɗe ɗingiɗ neeh yino, haf nu nga ɗah, andaar yino. ” »
EXO 16:17 Ɓa tumohha ɗaa, yaa nu nga ɓayya, ɓum ɓayya juuk, ɓinooɓi ɓayya ƴissuut.
EXO 16:18 Waaye wa ɓa ɓees ca na andaar, ɓa ɓayee juuk uupɗeeɗi te ɓa ɓayee ƴissuut mitɗeen. Yaa nu nga ɗah, ɓayee ini doy ɗe.
EXO 16:19 Musaa woosa ɓa ne : « Ali ɓo' kinaat ɗaak nga wuu kim na ɓaaɓa. »
EXO 16:20 Raakka ɓi kerhiɗɗi ɗe, ɓa ɗaakka ŋ caŋ ɓa po na ɓaaɓa, ca canginnda, ca oteeɗa ; Musaa ayrukka ɓa.
EXO 16:21 Ini kooɗoh ndeem, ɓaaɓ nu ree ɗah, yaa nu nga ɗah, kaɗ ɓaya ini mit ɗe ɗingiɗ neeh yino. Kaɗta po nohi dammba ɗah, ini tas ŋ kehƴi seey.
EXO 16:22 Ŋ mbeha yasna-yino'ɗoh, ɓa ɓayya ɗingiɗ wuu neeh kanak, weɗ ne haf nu nga ɗah, andaar kanak ; kilifaaca kaɗta ŋ Musaa, ɓa woosa ɗe wa.
EXO 16:23 A loffa ɓa ne : « Ineem weɗ Nikiɗi nakohe ; kim, wa mbehi hoolɗi na iɗsiɗkohse, wi Nikiɗi waɗu. Utaat ini ɗu waaɗ ut, ɗu tik ini ɗu waaɗ tik, ɗu ɗaak ini tas po kim na ɓaaɓa. »
EXO 16:24 Ɓa tummba ineem, ɓa ɗaakka wuu kim findi Musaa nakohoha, ɓa hotta ne ca otɗi, ca cangindɗi.
EXO 16:25 Weɗ Musaa woyoh ɓa ne : « Ñamaat ca woti, ɗu heyɗi raake ali in ŋ bilaf fi, laam woti wa mbehi na iɗsiɗkohse, wi Nikiɗi waɗu.
EXO 16:26 Ini ree neeh yasna-yino, kaɗaat ɗu ɓaya ñamaah waaye mbehi yasna-kanakɗoh, weɗ na iɗsiɗkohse ; ñamaah raakanɗi ŋ bilaf fi. »
EXO 16:27 Raakka ɓa pul ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ne ɓa ɓay ; ɓa hotɗi ali in.
EXO 16:28 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ɗu genan gen sang taambiɗ nakoh ci na teeɓoh ciŋ ngo po kiɗa ? »
EXO 16:29 Musaa ɓaatiɗta ɓa nga ne : « Inhaat baahiɗ ne a Nikiɗi eɗ ɗu mbehi na iɗsiɗkohse, weɗ tah a onnda ɗu ŋ mbehi yasna-yino'ɗoh ne ɗu ɓay ɗingiɗ wuu neeh kanak nga ; ŋ mbehi yasna-kanakɗoh, yaa nu nga ɗah, ɓoofaat, a puluu. »
EXO 16:30 Ŋ ineem Israayel ca iɗsiɗukka mbeha yasna-kanakɗoh.
EXO 16:31 Ɓa teekka kañam kaam maan (wa-ye). Wa mandee na pees koryand, wa nikee yaanow te fu ñamee wa ɗah, waa mandee na ɗangi haɓɗohu kuum.
EXO 16:32 Musaa woosa ne : « Inii weɗ Nikiɗi nakoh : Andaar tumsaat maan po wa riif, wa ɗaaku, wuu ɓi na hee rimkohe nga ɓoo, ne ɓa hot kañam ki Nikiɗi pesɗohee ɓoo ŋ bilaf fi, wa a puliɗ ɓoo Misra. »
EXO 16:33 Musaa woosa Aaruna ne : « Ɓaya meeme ɗaakkoha, fu tuma andaar maan po wa riif, fu ɗaaka ŋ fiki Nikiɗi, wa nik wuu ɓi na hee rimkohe nga ɓoo. »
EXO 16:34 Findi Nikiɗi nakohee wa Musaa jok, Aaruna ɓayohhaa ɗaa ŋ ɗiska na naandsukohse ambtiɗohi Nikiɗi ambtiɗoh na ɓa, ne wa ɗaaku nga.
EXO 16:35 Israayel ca ñamiɗ ŋ maaneem ini ree kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40) po findi ɓa reyoh ŋ aasoha kur genohuuɗ, wa nikka Kanaan.
EXO 16:36 (Andaar caŋ ɓa, ca nikee liitar kanak na camban.)
EXO 17:1 Findi Nikiɗi woyohee ɓa wa, Israayel ca jen kurkohha kehƴa hulangaŋ Sin, ɓa kaɗeeɗa ƴin ƴin po ɓa reesa Refidim ; ɓa yippa ɗiip caŋ ɓa nga. Waaye ŋ ndaam, ɓa raakeeɗi masmi ɓa anan.
EXO 17:2 Ɓa waakeeɗa Musaa lahtoh, ɓa woyeeɗa ɗe ne : « Eɗa ɓoo masmi ɓoo anan. » A woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu waakee so lahtoh ? Wa ye tah ɗu markiskee Nikiɗi ? »
EXO 17:3 Ɓa sifaɗukka, ɓa lahtukeeɗa nga ɗe an : « Wa ye tah fu pulɗohha ɓoo Misra, fu hayya na ɓoo ŋ ndii ne fu ap ɓoo na sifaɗ, ɓoo na kuɓuuciŋ ɓoo na ɗoopaat ciŋ ɓoo ? »
EXO 17:4 Musaa kiimmba Nikiɗi keeh-keeh, a woosa ɗe ne : « Ŋ joy haɓɗiɗ ɓooɓi ye Nikiɗi ? Ini hondoh ɓa tap po atoh po ŋ kaan laayisɗi ! »
EXO 17:5 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Adgaa ɓa, fu hun na ɓi yakak, fu ɓay ndooɗi fu laɓee ŋ kalaŋ Niil.
EXO 17:6 Marka, ŋ hey ɗa adge, ŋ nik nden, ŋ ɗafuk atoh fi, ŋ Horeb, fu hey laɓe ndooɗi ŋ atoh feem, masuɓ hey pule nga, ɓa raak anaah. » Musaa tummba ina Nikiɗi woyee, a tuma ŋ fiki yakak ca a hunee na ɓa.
EXO 17:7 Ndaam teekuusa Maasaa (markisuk) na Meeribaa (waak lahtoh). Laam Israayel ca waakee Musaa lahtoh, ɓa markiskeeɗa Nikiɗi ngaŋ meeksoha ɓa meeksohee an : « Nikiɗi yii ŋ harmban ɓoo wala a nikɗi nga ? »
EXO 17:8 Wa raakka mbeh Amalek ci hayya hiñohee na Israayel ci ŋ Refidim.
EXO 17:9 Musaa hotohha na ƴaara teeku Yosuwe, a woosa ɗe ne : « Kooɗa ɓi ɓo' ndengiɗ, ɗu kaɗ hiñoha na Amalek ca ; kim ŋ hey nike ŋ ɗafuk tangoori na ndooɗiŋ Kooh ŋ yaah ciŋ ngo. »
EXO 17:10 Yosuwe kaɗta hiñoha na Amalek ca findi Musaa nakohee ɗe wa. A yi Musaa, a hunnda na Aaruna na ƴaar teeku Hur, ɓa kaɗta, ɓa tufukka ŋ ɗafuk tangoora.
EXO 17:11 Musaa meeɓpa yaah ŋ ɗafka ɗah, Israayel ci ɓeɗ na mine. Waaye a ruhsiɗta ca ɗah, Amalek ci ɓeɗ na mine.
EXO 17:12 Musaa nikka na ineem po yaah ciŋ ɗe neeɓohha, Aaruna na Hur ooɓiɗta ɗe atoh, a ɓooffa nga. Yii lahha ɗe ŋ ɓakii, yum lahha ɗe ŋ ɓaki tas, ɓa ammba yaah ciŋ ɗe ne ca ruhsuu po nohi muyya.
EXO 17:13 Yosuwe na Israayel ca laɓpa Amalek ca na hiñohoh caŋ ɓa ndang po ɓa raɗta ɓa ŋ kehƴi.
EXO 17:14 Wa hiñoha reeh, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Fiisa in cii ŋ teere, fu ɗaaka, ca alkohsuu. Te woya Yosuwe ne ŋ hey reehɗe Amalek ci ŋ kehƴi po ali ɓo' naandsukissanɗi ini kaɗ nga ɓa. »
EXO 17:15 Ŋ ndaam, Musaa yippa seeƴkoha wuu Nikiɗi nga, a teekkaa tiiki tokis : "Nikiɗi a yi Raayaaniŋ Ndamiŋ ngo."
EXO 17:16 A woosa ne : « Yaahi meeɓu yurhiɗuusa ŋ Nikiɗi, tahiɗ po Nikiɗi genan gen hiñoh Amalek ci gomal nu gomal. »
EXO 18:1 Ŋ jamanoonaam, Yetoro seeƴkiɗohaŋ kur kaŋ Majaan, payum Musaa ƴaar, kerahha in ci Kooh haɓɗiɗ Musaa jen, na Israayel wi cuuɓiŋ ɗe, ne Nikiɗi pulɗohiɗ ɓa Misra.
EXO 18:2 Sefora ɓiti Musaa nikee ŋ kahan baab ɓa Yetoro, raak a Musaa tuuƴee ɗe ne a nikohaah nga,
EXO 18:3 na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci kanak ci. Musaa teekee saawa Geersom laam a woyee ne : « Ŋ genohaah ŋ kur jaambur. »
EXO 18:4 Ƴina teekuusa Eliyeser (Koohiŋ ngo ɓaatɗohoh) laam, Musaa woyee ne : « Koohiŋ baab ɓoo, yi hirpohiŋ ngo, mucɗiɗ to ŋ yaah ciŋ Firawna. »
EXO 18:5 Yetoro hunnda na ɓiti Musaa na kuɓuuciŋ Musaa kanak ci ; ɓa kaɗta po ɓa reesa kehƴa hulanga Israayel ca dalohee ŋ sero tangooraŋ Kooh.
EXO 18:6 Yetoro woosohha ŋ Musaa ne a woysaat ne, a yaa hay, a yi na Sefora na kuɓuuciŋ ɗe kanak ci.
EXO 18:7 Musaa pulla, kaɗta coha na ɓa. Wa a ree a ƴekiɗta payum ce Yetoro, a morgiɗukka ɗe, ɓa kañɗohha po ƴutta ɓa aassa ŋ ɗiipa.
EXO 18:8 Musaa naandsukka ɗe jen findi Nikiɗi tumoh na Firawna na ɓi Misra sagu Israayel, na miskiɗ ci ɓa raak ŋ waasi te Nikiɗi pulɗohha ɓa nga ca.
EXO 18:9 Yetoro summba ŋ in ci baahiɗ ci jen, ca Nikiɗi haɓɗiɗ Israayel ca wi a pulɗoh ɓa ŋ yaah ciŋ ɓi Misra.
EXO 18:10 A woosa ne : « Nikiɗi yakɗaah, a yi pulɗoh ɗu ŋ yaah ca Firawna na ɓi Misra degee ɗu.
EXO 18:11 Ŋ teyɗukiɗ kotii ne Nikiɗi a yi uup in ci ambu ne ca kooh jen ; a teeɓohiɗa wi Israayel ci na aƴaarkohse. »
EXO 18:12 Yetoro ɓayya ɓi ɗoopaat, a eɗohha ca seeƴkaah wuu Kooh, yino hoomɗaah, na ɓi wiiriis hoosaah. Aaruna na yakak caŋ Israayel jen hayya, ɓa ɓaahha na ɗe kañam kaŋ seeƴka ŋ fiki Nikiɗi.
EXO 18:13 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa, Musaa ɓooffa ne a atte leer caŋ ɓooɓa. Ɓa hooɓukka tufuk ŋ fikiice na ɓaaɓa po na niina.
EXO 18:14 Yetoro payum ce hotta ŋ in ca a na haɓɗiɗe cuuɓa, na findi ca laayoh, a woosa ɗe ne : « Fu na haɓɗe ye wii, wa ye tah fu atte'ee kiik fu ? Mboolndi tufuk na ɓaaɓi po na niini, ɓa sekee nga ɗa ! »
EXO 18:15 Musaa loffa ɗe ne : « Mboolndi na haye nga so ne ɓa inah ini Kooh woo,
EXO 18:16 ɓa raakka ini ɓa leer ɗah, ɓa hay nga so, ŋ attee ɓa, ŋ teeɓ ɓa ne ɓa inah in ci Kooh sangoh na ci a nakoh. »
EXO 18:17 Payum ce Yetoro woosa ɗe ne : « Findi fu na tumohe, wa ɗaa haa.
EXO 18:18 Fu hey yaaɓɗe haf fu, fu yaaɓiɗ ɓooɓi na haye nga ɗa ; inii, wa ɓit ɓit, fu minɗaa tum kiik fu.
EXO 18:19 Ɗiski wa nik, sikɗuk ko ŋ ɓaatɗoh ɗa ƴissuut, te Kooh hunaat na ɗa nga : Fu, nika ŋ harmban cuuɓi na Kooh fu ɓayee leer ci nga ɗe.
EXO 18:20 Fu teeɓee ɓa ɗiski ɓa joy top, fu teeɓee ɓa nakoh ciŋ Kooh. Fu teeɓ ɓa waasiŋ ɗe, na ini ɓa joy haɓiɗ.
EXO 18:21 Waaye waaka nga ɓa ɓi ɓo' mitiɗ, nupiɗ Kooh, yurhiɗ, ɓi fu inah ne ɓa waaɗɗi in lewaaɗi ; fu tufkiɗ ɓa, raak ɓi na hee adgohe junni (1000) ɓo', raak ɓi adgohan ɓo' teemet (100), ɓum ɓo' ndaŋkiyaah-yatuus (50), ɓinooɓi ɓo' ndaŋkiyaah.
EXO 18:22 Ɓeem hay ɗah, ɓa atte'ee Kooh-nu-wiis leer ci ƴin-ƴin ciŋ mboolndi, ɓa wikee ɗa ci uupiɗ etoh. Ineem hey ɗa eɗfiɗɗe pangkiŋ ɗa, fu ɓaahana ɓaah na ɓa.
EXO 18:23 Fu haɓiɗa, te Kooh teeɓ ɗa waasi ɗah, fu heyɗi yaaɓɗe haf fu te ɓooɓii jen hey mine haad moɗoɗ. »
EXO 18:24 Musaa taambiɗta woo kaŋ payum ce jok,
EXO 18:25 a tannda ɓi ƴaar mitiɗ ŋ Israayel, a tufkiɗta ɓa, ɓum adgohha ɓo' junni (1000), ɓum ɓo' teemet (100), ɓum ɓo' ndaŋkiyaah-yatuus (50), ɓum ɓo' ndaŋkiyaah.
EXO 18:26 Ɓa atte'eeɗa leer ca ƴin-ƴin caŋ mboolnda Kooh-nu-wiis, ɓa ɓayeeɗa in ca miskiɗ ca ŋ Musaa ne a attee ca.
EXO 18:27 Musaa askohha na Yetoro payum ce, yeem dokukka kur ɓa.
EXO 19:1 Mbeha koc ŋ caɓna kaahayɗoh ŋ finho pulohaŋ ɓa Misra, Israayel ca kurkohha Refidim, ɓa kaɗta kehƴa hulangaŋ Sinaay ; ɓa yippa ɗiip caŋ ɓa nga ŋ sero tangoora.
EXO 19:3 Musaa rapeeɗa ŋ tangoora ne a coha na Nikiɗi Kooh. Weɗ Nikiɗi ɓeeɗkoh ɗe ŋ ɗafuk tangoora, a woosa ɗe ne : « Inii weɗ fu na hee woye kuɓuuciŋ Yaŋhooɓa, Israayel ci : Nikiɗi woo ne :
EXO 19:4 “ Ɗu hotootiɗ findi ŋ tumoh na ɓi Misra, ŋ ɓayya ɗu nga so findi caango na raɗsohe paɓ ciŋ ɗe, a deg ƴiil ciŋ ɗe nga.
EXO 19:5 Markaat, kehƴi jen ñam raaka, ɗu kerah woo kiŋ ngo te ɗu taambiɗ ambtiɗohiŋ ngo na ɗu ɗah, ŋ cuuɓ ci jen, a ɗu nikan cuuɓiŋ ngo.
EXO 19:6 Ɗu hey nike cuuɓ hooliɗ wuu so, ɗu nik seeƴkiɗoh ci na hee nike ŋ harmban ndo na cuuɓ ci cinooci. ” Inii weɗ fu na hee woye Israayel ci. »
EXO 19:7 Musaa kaɗta ŋ mboolnda, a cohɗohha yakak ca, a woosa ɓa ini Nikiɗi nak ɗe jen.
EXO 19:8 Mboolnda jen hunnda woosa ɗe ne ɓa hey haɓɗe in ci Nikiɗi nakoh jen. A kaɗta, a woosa Nikiɗi ineem.
EXO 19:9 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Marka ŋ hey haye po nga ɗa, ŋ ɗooƴ eel ñuusiɗ, Israayel ci hey yo kerhe woyee na ɗa, ɓa ooluk ɗa po faw. » Wa Musaa wik Nikiɗi woo kaŋ mboolnda,
EXO 19:10 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Dokka ŋ mboolnda, woyaa ɓa ne, woti na kim, ɓa ɓoktukaat, ɓa naaw kulɓaaciŋ ɓa.
EXO 19:11 Mbehi kaahayɗoh, wa raakaat ɓa ƴutiɗ, mbaɗi ŋ hey yipke ŋ tangooriŋ Sinaay, ŋ fikiiɓa jen.
EXO 19:12 Fu hey ɓa teeɓe ɗiski ɓa topan ŋ sereendiŋ tangoori. Te fu woo ɓa ne ɓa wortukaat, ɓa kinaat ree ŋ tangoori, ɓa kinaata laal. Ɓo' nu laala ɗah, a hey apse.
EXO 19:13 A nik ɓo', a nik ɗoopaat, ali ɓo' joyɗi ɗe laal. A tapsan tapu atoh wala ɓis. Kaɗ po ɗu kerah kuluɓ ɗah, raak ɓi han min rap ŋ tangoori. »
EXO 19:14 Musaa ruhussa ŋ mboolnda, a tummba po ɓa ɓoktukka, ɓa naawwa kulɓaacaŋ ɓa.
EXO 19:15 A woosa ɓa ne : « Faaha kim raakaat ɗu ƴutiɗ, te kinaat faanuk na ɓitiɓ ciŋ ɗu. »
EXO 19:16 Ŋ neeha kaahayɗoh ŋ wiisaaɗiina, wa melñeeɗa, wa indngeeɗa, eel ñuusiɗ nikka ŋ ɗafuk tangoora, ɓa kerahha kuluɓ roofiɗ nga ; ɓooɓa, ŋ ɗiska ɓa nikee ŋ dala, ɓa tiitta jen po ɓa saakɗoheeɗa.
EXO 19:17 Musaa puliɗta ɓa ŋ dala, a ɓayya ɓa ŋ sereendaŋ tangoora ne ɓa tufuk ŋ fiki Kooh.
EXO 19:18 Nikiɗi yipkeen nga ŋ ɗooƴ jaal yongkaah, tahha po tangooraŋ Sinaay nikee ɗuukeeɗa, ɗuukra kurkeeɗa jututut findi ɗuuku puur ; tangoora jen yoondeeɗa yoond keeh-keeh.
EXO 19:19 Kuluɓ ka uupeeɗa nga uup roof, Musaa woyeeɗa, a kerheeɗa hoosooriŋ Kooh lofeeɗa ɗe ŋ indnga.
EXO 19:20 Nikiɗi yipukka ŋ tangoora ŋ suunaŋ wa, a ɓeeɗukka Musaa ; yeem rappa.
EXO 19:21 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ruhsa fu woya na mboolnda, waaɗ to hot kinaat ɓa ɓek ŋ cootuk ɗiski ɓa topɗu wala laayiɗ nga ɓa hey kaane.
EXO 19:22 Te sah seeƴkiɗoh ci joy hay nga so, ɓa joyiɗ farsuk, bala ŋ keenan ɓa ɗah. »
EXO 19:23 Musaa loffa ɗe ne : « A fu woyee ne ŋ haɓɗaat ɗiski ɓooɓi na hee tope ŋ sereendiŋ tangoori, ŋ tuma ɗisik hooliɗ wuu fu, weɗ tah po mboolndi minanɗi rap ŋ ɗafuk tangoori. »
EXO 19:24 Ŋ ineem Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ruhsa, fu hayee ɗah, fu hun na Aaruna. Waaye ŋ ini kaɗ ŋ mboolndi na seeƴkiɗoh ci, waaɗ rap ŋ ɗiskiŋ ngo kinaat ɓa ɓek ŋ cootuk ɗiski ɓa topɗu, bala ŋ keenan ɓa ɗah. »
EXO 19:25 Musaa yipukka ŋ mboolnda, a woosa na ɓa.
EXO 20:1 Mbaɗi, Kooh woyiɗ Israayel ci woo cii jen an :
EXO 20:2 « Ñam Nikiɗi, ñam Koohiŋ ɗa, mi yi pulɗoh ɗa Misra, ŋ ɗiska fu nikee ñaam.
EXO 20:3 Fu raakanɗi kooh wiiriis ɗal mi.
EXO 20:4 Fu haɓɗanɗi nataal fu ñaamkee ca. Ca nik ŋ in ci ŋ ɗafki, wala ca nik ciŋ kehƴi, wala sah ciŋ masmi ŋ ooɓ kehƴi.
EXO 20:5 Te fu heyɗi ca ƴekɗe, fu heyɗi ca ñaamke. Laam mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗa, ŋ teyɗukɗi ɓaah ɗa na in, ñam na mbugale kuɓuuciŋ baab ci sang ngo, na kuɓuuciŋ ɓeem, po ŋ set ca na setaat ca.
EXO 20:6 Ŋ teeɓohee keeñkohiŋ ngo po ŋ gomal junni (1000) ŋ ɓi waaɗ to, te ɓa haɓɗee in ci ŋ nakoh.
EXO 20:7 Fu heyɗi njirñiɗkohe tiikiŋ Nikiɗi Koohiŋ ɗa ŋ woo ɓarang ɓarang ; mi yi Nikiɗi, ŋ faɗanɗi ɓo' a njirñiɗkohee tiikiŋ ngo ŋ woo ɓarang ɓarang.
EXO 20:8 Ɗaakkoha nof mbehi na iɗsiɗkohse ne fu tuma mbeh hooliɗ wuu so.
EXO 20:9 Fu raakiɗ neeh yasna-yino ne fu haɓiɗ pangkiŋ ɗa nga jen.
EXO 20:10 Waaye mbehi yasna-kanakɗoh, weɗ wi na iɗsiɗkohse, yakɗoha Nikiɗi Koohiŋ ɗa. Fu heyɗi pangke nga, fu na kuɓuuciŋ ɗa, ƴaar na ɓitiɓ ; na ñaam ciŋ ɗa, ƴaar na ɓitiɓ ; na ɗoopaat ciŋ ɗa po ŋ jaambri gen kahan fu sah.
EXO 20:11 Laam, ngaŋ neeh yasna-yino, ŋ haɓɗiɗ eel ci na kehƴi na cookmi na in ci nik nga ca jen, ŋ faɗta mbehi yasna-kanakɗoh ŋ iɗsiɗukka nga, weɗ tah ŋ barke'iɗta mbeheem, ŋ tummbaa wuu so.
EXO 20:12 Eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir ne fu min raak kipes hutiɗ ŋ kehƴa ŋ eɗan ɗa, mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗa.
EXO 20:13 Fu apanɗi ɓo'.
EXO 20:14 Fu njaaloo'anɗi.
EXO 20:15 Fu rokanɗi.
EXO 20:16 Fu woyɗanɗi morom fu ini a tumɗi.
EXO 20:17 Fu waaɗɗanɗi haf fu iniŋ morom fu, a kahan ce haa, ɓitiice haa, a ñaamiŋ ɗe ƴaar mbaa ɓitiɓ haa, a inoh fiŋ ɗe haa te a mbaamiŋ ɗe haa. »
EXO 20:18 Ŋ ndeem Israayel ca jen kerheeɗa inding ca na kuluɓ ka, ɓa nammba hot meleñ ca na findi tangoora ɗuukohe, ɓa saakɗoheeɗa sagu neƴƴoh ŋ ɗiska ɓa cangtiɗke.
EXO 20:19 Ɓa woosa Musaa ne : « Fu, woya na ɓoo, ɓoo hey ɗa sikɗuke, waaye Kooh kinaat woo na ɓoo jahran, ndaa ɓoo hey kaane. »
EXO 20:20 Musaa loffa ɓa ne : « Kinaat neƴƴoh, ini tah Kooh reɓ ndii, a na markiskee ɗu ne ɗu nup ɗe, ɗu bakaaɗuu. »
EXO 20:21 Israayel ca rissa ŋ ɗiska ɓa cangtiɗke, waaye Musaa reɓpa ŋ eela, ŋ ɗiska Kooh nike.
EXO 20:22 Wa Musaa reɓ, Nikiɗi woosa na ɗe woo cii, an : « Inii weɗ fu na hee woye Israayel ci : “ Ɗu hotootiɗ nga, ŋ woyoh na ɗu ŋ eel ci.
EXO 20:23 Ɗu heyɗi haɓɗe ali in wiiriis ñaamkaah ɓaat nga so, findi kooh ci nataal ci haɓɗohu urus wala haalis.
EXO 20:24 Ɗu na hee ɓaye merhey, ɗu haɓɗiɗ to seeƴkoha. Ɗu degan pe' ci, mbaal ci na inoh ci nga, ci hoomɗassan na ci seeƴkohsan wuu jam harmban ndo na ɗu. Te mi, ŋ hey haye ŋ barke'iɗ ɗu ŋ ɗisik ci ŋ teeɓohan jen ne mi yii nga.
EXO 20:25 Ɗu haɓɗiɗee so seeƴkoha na atoh ɗah, wa kinaat nik atoh pestuuɗ, ini ɗu na hee ca pestohe na ɓekee ca hoolaaɗi.
EXO 20:26 Kinaat to haɓɗiɗ seeƴkoha njooliɗ po ɓo' kee nga ɗah rapan rap, ineem na tahe tas-ɓarngiŋ ɗe hotuk. ” »
EXO 21:1 Nikiɗi taalndiɗta woyeeɗa na Musaa an : « Nakoh cii, ceɗ fu na hee degɗe Israayel ci :
EXO 21:2 Ɓo' nu rom ñaami nik Heber ɗah, a pangkiɗan ɗe kiis yasna-yino. Ŋ kiis ka yasna-kanakɗoh, ñaameem pul nga te a wirndanɗi ali in.
EXO 21:3 Nik ne a ƴaar, te wa a na romse, raak ɗe raakɗi ɓitiɓ ɗah, a pulan nga raakaaɗi ɓitiɓ. Wa raak ɗe raakeen ɓitiɓ ɗah, ɓitiice pulan na ɗe.
EXO 21:4 Nik ne ɓoyi rom ɗe, a yi waakiɗ ɗe ɓitiɓ te ɓitɓeem raak na ɗe kuɓu ƴaar wala ɓitiɓ ɗah, ɓitɓi na kuɓuuci jen tasan na ɓoyi romee ɗe ; a yi dong pulan.
EXO 21:5 Waaye a woo wooriɗ ne, a waaɗiɗ heɗ ce, na ɓitiice na kuɓuuciŋ ɗe po a waaɗɗi pul a raak haf ce ɗah,
EXO 21:6 heɗ ce hey ɓaye Kooh findi seede, a tikin nofiŋ ɗe ŋ yahndeeriŋ kahni, a oƴa, jaar a nik ñaamiŋ ɗe ŋ ini tas ŋ kipes kiŋ ɗe jen.
EXO 21:7 Ɓo' nu toon kuɓkiŋ ɗe ɓitɓi findi ñaami kilooksan ɗah, yeem heyɗi pule findi puliŋ ñaam ci ɓinooɓi.
EXO 21:8 Ƴaari rom ɗe, nik ne a waaɗee ɗe ɓitiɓ, kaɗ po a neɓisɗi ɗe ɗah, a hey yooɓɗiɗe ɓaah ciŋ ɓitɓeem ne ɓa romis ɗe. Ŋ wori a wor ɗe weem a faɗta ɗe, a minanɗi ɗe toon jaambur.
EXO 21:9 Nik ne ƴaari rom, a romiɗ ɗe kuɓkiŋ ɗe ƴaari ɗah, a ambaat ɗe findi kuɓu ɓitiɓ na ambohse.
EXO 21:10 Waa nu wa min nik nga ɗah, ɓayis ɓitiɓ wiiriis ɓaat nga ɗe tahanɗi po, in haawsu ŋ kañam kiŋ ɗe wala ɓekkaahiŋ ɗe wala ayiŋ ɗe.
EXO 21:11 A tumɗuuɗi yino ŋ in ci kaahay ceem ɗah, a hey mine coot moɗoɗ te wa raakanɗi wirind.
EXO 21:12 Ɓo' laɓ ɓo' po a ap ɗe ɗah, a apsan apu.
EXO 21:13 Raak ɗe tiiɗaa, waaye wa taamb taamb ŋ yaah ciŋ ɗe ɗah, ŋ hey ɗa teeɓe ɗiski a joy naafkoh.
EXO 21:14 Nik ne a aƴaaruk ɓek ɗe nga po a ñaañohha ɗe a appa ɗe ɗah, ali a naafuk ŋ seeƴkohaaniŋ ngo sah, kooɗohaat ɗe nga ne a apu.
EXO 21:15 Ɓo' laɓ yaayiŋ ɗe wala baabiŋ ɗe ɗah, a apsan apu.
EXO 21:16 Ɓo' rok ɓo', a ambu na ɗe wala raak ɗe tooniɗ ɗe ɗah, a apsan apu.
EXO 21:17 Ɓo' nu kiimiɗ yaay ɓa wala baab ɓa moɗaaɗi ɗah, a apsan apu.
EXO 21:18 Ƴaar nu ngaskohee na morom ce po a tap ɗe kurpañ wala atoh, a kaanɗi waaye wa faan ɗe,
EXO 21:19 a mirndoh kuruk, po a pul a tiindsukee na ndooɗ ɗah, ƴaari tapoh heyɗi tumse in, a wirndan wirind neeh ci yeem joyee panguk dong, te a paƴ ɗe po a wir.
EXO 21:20 Ɓo' nu ɓay ndooɗ a laɓ ñaamiŋ ɗe ƴaar wala ɓitiɓ po a ap ɗe ɗah, ñaameem hey wirndukɗasse.
EXO 21:21 Waaye wa deg neeh yino wala kanak, a kurkiɗuk ɗah, cari a car koporiŋ ɗe hey tahe po, a heyɗi wirndukɗasse.
EXO 21:22 Ɓi ɓo' hiñohee po ɓa tapuk ɓitiɓ rook, a taamboh nga, a ar raak kuɓu te wa ɓekɗi ɗe in ɗah, ɓoyi tapkoh wirndan wirind ƴaar ɓitɓeem ini a meeksohan te a wirndana ŋ fiki atte'oh ci.
EXO 21:23 Waaye in wiiriis raak nga ɗah, kiñin wirndohsan kiñin ;
EXO 21:24 has wirndohu has ; sis wirndohu sis ; yaah wirndohu yaah ; kot wirndohu kot ;
EXO 21:25 doh wirndohu doh ; gaañ wirndohu gaañ ; ɓuur wirndohu ɓuur.
EXO 21:26 Ɓo' nu laɓ ñaamiŋ ɗe ƴaar wala ɓitiɓ po a eɗ hasiŋ ɗe ɗah, a hey ɗe faɗe a raak haf ce, wa nik wirndiŋ hasi a aam.
EXO 21:27 A cal sis ɗah, a hey ɗe faɗe a raak haf ce, wa nik wirndiŋ sisi a cal.
EXO 21:28 Inoh nu maang ɓo' po a ap ɗe ɗah, a tapsan tapu atoh po a kaan, septi sah ñamsanɗi, waaye heɗ ce heyɗaa ambohse.
EXO 21:29 Nik ne a saahee saah po heɗ ce woyuusaa te a niiɗɗi ɗe po a appa ɓo' ɗah, inoh feem tapsan tapu atoh po a kaan, heɗ ce nam apu.
EXO 21:30 Heɗ ce woyu ne a wirndan wirind ne a pes ɗah, a wirndan in nu a meeksu ɗah.
EXO 21:31 Nik ne a maang komaaki ƴaar wala ɓitiɓ ɗah, a naman tumu ɗaa.
EXO 21:32 Nik ne a ap ñaam ƴaar wala ɓitiɓ ɗah, heɗ ce joy wirind heɗ ñaami ƴel haalis ndaŋkiyaah-kaahay (30) te inoh fi tapu atoh po a kaan.
EXO 21:33 Ɓo' nu kunis ngurtut wala a ac naac, a faɗa kunsaaɗi po inoh wala mbaam jaambur keen nga ɗah,
EXO 21:34 heɗ wa hey wirnde candoomiŋ ɗoopti kaanɗi, a raak ɗe.
EXO 21:35 Inoh nu maang inoh wiiriis, a gaañ ɗe po a kaan, raak ca ɓaahɗi heɗ ɗah, inoh fi maangoh hey toonse, ɓi raak ca paysoh haalsi na inoh fi kaan.
EXO 21:36 Waaye nik ne wa inhasseen ne inoh fi apoh maañiɗ na saah kiŋ ɗe po heɗ ce woyuusaa te a niiɗɗi ɗe ɗah, a hey kooɗe inoh fi kaan, a wirndoh ɗe inoh wiiriis.
EXO 21:37 Ɓo' nu rok inoh wala mbaal, a ap ɗe wala a toon ɗe ɗah, a na hee wirndohe inoh yatuus nik ne a rok inoh ɗah, wala mbaal nikiis nik ne a rok mbaal ɗah.
EXO 22:1 Rokoh nu telu daji'e ne a rok, a laɓu po a kaan, raak wa na wek ɗah, yi ap ɗe ambsanɗi findi ɓoyi ap ɓo'.
EXO 22:2 Waaye wa raak nohi puliɗ ɗah, yi ap ɗe hey ambse findi ɓoyi ap ɓo'. Rokoh nu ambu ɗah, a wirndan wirind ini a rok ; a raakɗi ali in ɗah, a hey toonse findi ñaam ne ini a rok wirndu.
EXO 22:3 Nik ne ini a rok, findi inoh, mbaam, mbaal wala pe', ris na ɗe kaanaaɗi ɗah, a hey ɗe wike, te a wirind heɗ ce in hend na ɗoopteem.
EXO 22:4 Ɓo' nu niiɗee ŋ yohon wala nguuk, a faɗ ɗoopaat ciŋ ɗe ca pul po ca ñamiɗ yohon jaambur ɗah, a hey wirndohe ñamɗeem ini uup baah ŋ in ca a kooɗoh ŋ yohon ce wala ŋ nguukiŋ ɗe, a yi yi ñamɗoh.
EXO 22:5 Ɓo' nu dohke po wa ɓoƴsuk koraaɓ, wa doh koleer jaambur wala yohon nguɗsaaɗi wala wi na hane paar ɗah, a wirndan wirind ini wa doh jen.
EXO 22:6 Ɓo' nu dengkohu ŋ kahan ce kopor wala in wiiriis, ca roku nga po rokohi ambu ɗah, rokoheem hey wirnde waas kanak ini a roke.
EXO 22:7 Waaye rokohi ambuuɗi ɗah, heɗ kahneem hey kaɗe ŋ fiki kilifaaci ne ɓa atte andi yaah ce kaɗɗi nga.
EXO 22:8 Nookoh nu raak ŋ harmban ɓi ɓo' ŋ ini kaɗ ŋ inoh, mbaam, mbaal wala pe', mbaa kulɓa wala in nu min muuƴ, po ɓo' min woo ne weɗɗi ɗah, ɓa hey kaɗe ŋ kilifaaci, yi eɗsanɗi keeh hey wirnde hend na ineem waas kanak.
EXO 22:9 Ɓo' nu nakoh niiɗ mbaam, inoh, mbaal, pe' wala ɗoopaat nu a min nik ɗah, ɗoopteem kaan, a weer wala a roku te ɓo' maasɗi ɗah,
EXO 22:10 ɓoyi naksee niiɗ hey giñe ŋ fiki Nikiɗi ne yaah ce kaɗɗi nga. Heɗ ɗoopteem hey teyɗuke giñeem te niiɗohi wirndanɗi ali in.
EXO 22:11 Waaye wa woor ne ɗoopti rokohu ŋ yaah ce ɗah, a hey wirnde heɗ ce.
EXO 22:12 Nik ne wa wooriɗ ne a ɗoopaat-nduuf ap ɗe ɗah, niiɗohi hey haye na ini tas ŋ ɗoopti, wa teeɓoh ineem ; ndeem a wirndanɗi.
EXO 22:13 Ɓo' nu ɓanduk ɗoopaat, ɗoopteem weer wala a kaan te heɗ ce maasɗi ɗah, a wirndan ɗe wirind.
EXO 22:14 Waaye heɗi maasoh ɗah, yi ɓanduk heyɗi wirnde. Nik ne ɓa woytiɗkohee wirind ne a panguk na ɗoopti ɗah, a na hee eɗohe ini ɓa woytiɗkohee dong.
EXO 22:15 Ƴaar nu woo na cafaƴ inhaaɗi ƴaar yi nguɗɗuuɗi cakiim po a faanuk ɗe ɗah, a eɗohan eɗoh cakiim kiŋ cafƴeem, a tum ɗe ɓitiice.
EXO 22:16 Baabiŋ cafƴi teyɗukɗi ɗe on ƴaari ɗah, ƴaareem hey wirnde kopor hend na cakiim cafaƴ inhaaɗi ƴaar.
EXO 22:17 Kinaat faɗ ɓitɓi na luhuse a pese.
EXO 22:18 Ɓo' rapkoh na ɗoopaat ɗah, a apsan apu.
EXO 22:19 Ɓo' nu seeƴuk, te a seeƴukɗi wuu so mi yi Nikiɗi dong ɗah, a ɗumbsan ɗumbu.
EXO 22:20 Ali ɓo' nga ɗu kinaat torhiɗ jaambri genohaah ŋ kur ki, laam ɗu namee nik jaambur ŋ Misra.
EXO 22:21 Ɓitiɓ nu ƴaar ce kaan ɗah, kinaat ɗe torhiɗ. Yaɗuuni baab ɓa kaan, kinaat ɗe nam torhiɗ.
EXO 22:22 Wa raak, a leehuk rek ne ŋ naaf ɗe ɗah, wa wooraat yi ɓaahan ɓi tumana ne ŋ hey kerhe nga.
EXO 22:23 Te ŋ jaaran ayruk lool, ŋ apɗuk ɗu na ndang po ɓitiɓ ciŋ ɗu nik raakaaɗi ƴaar, kuɓuuciŋ ɗu nik raakaaɗi baab.
EXO 22:24 Ɓo' nga ɗu ɓand ñakiɗ, yi nam ɓaah ŋ cuuɓiŋ ngo, kopor ɗah, wa kinaat mand na findi ɓinooɓi na tumohe ; kinaat meeksoh ini deggan ŋ kombot ki.
EXO 22:25 Ɓo' nga ɗu tayle'u palto ɗah, a wikaat heɗ wa wa ŋ noha mbaɗi.
EXO 22:26 Laam weɗ dong a raak ulkoha. Wa ɓayu ɗah, a taskohan ye findi uuf ? Te a leehuk ne ŋ naaf ɗe ɗah, ŋ hey kerhe nga, ŋ Heɗ yirmande.
EXO 22:27 Ali ɓo' nga ɗu kinaat woo in moɗaaɗi ŋ kilifaaci te ali ɓo' nga ɗu kinaat yonj ɓoyi adgoh cuuɓiŋ ɗu.
EXO 22:28 Ali ɓo' nga ɗu kinaat to yiih eɗ ɓakiŋ ngo ngaŋ in ci a nguɗan jen na ɓakiŋ ngo ngaŋ reseñi na oliiwi. Yaa nu nga ɗu hey yo waɗe kuɓkiŋ ɗe saawi ƴaari,
EXO 22:29 te yaa nu nga ɗu na hee name tum ɗaa na inoh ciŋ ɗe na mbaal ciŋ ɗe wala pe' ciŋ ɗe. Saaw ciŋ ca raakan na ndaamuuciŋ ca neeh yasna-kanak, wa yasna-kaahayɗoh, ɗu eɗ to ca.
EXO 22:30 Ɗu na hee nike ɓo' hooliɗ wuu so. Ɗu ñamanɗi septiŋ ɗoopti ɗoopaat-nduuf ap, ɗu njafɗan ɗe ɓuu ci.
EXO 23:1 Ali ɓo' nga ɗu kinaat pasaroh woo kerahne ; te ali ɓo' nga ɗu kinaat lang na ɓo' añaandiɗ a seede'e ini nikɗi keeh.
EXO 23:2 Ali ɓo' nga ɗu kinaat taambiɗ mboolo po a tum in moɗaaɗi ; te yaa nu ɓeeɗku ŋ ngel nga ɗu ne a seede ɗah, a kinaat taambiɗ mboolndi po a kee ɗala waas.
EXO 23:3 Ali ɓo' nga ɗu kinaat lang na ñakiɗ sagu ñaki a ñak ne a ngele ɗah.
EXO 23:4 Ɓo' nga ɗu, sangiɗiŋ ɗe muuƴɗuk inoh wala mbaam, a kaɗ po a coh na inoh feem wala mbaameem ɗah, a ɓayɗan ɗe ɗe ɓayiɗ.
EXO 23:5 Ɓo' nga ɗu raak mbaamiŋ sangiɗiŋ ɗe keeniɗ na sifiŋ ɗe ɗah, ali liiɓiŋ ɗa teyɗukɗi ne fu ɓaatɗoh ɗe sah, fu ambohan ɗe amboh, a tokis ɗe.
EXO 23:6 Ali ɓo' kinaat eɗaaɗi ñakiɗi keeh kiŋ ɗe ne a ngele ɗah.
EXO 23:7 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, usaat ini nikɗi keeh te ali ɓo' nga ɗu kinaat ɓek kakaan kiŋ ɓoyi tumɗi wala ɓoyi yurah. Laam tooñoh mand ɗaa, ŋ faɗanɗi ɗe.
EXO 23:8 Ɓo' nu kee atte'a nga ɗu ɗah, a kinaat teyɗuk onu in, laam aaf na fuulɗe fuuliɗ has ciŋ inhiɗ ci te wa na yahrohe yahroh atteeni ɓooɓi yurhiɗ ci na atte'e.
EXO 23:9 Ali ɓo' nga ɗu kinaat torhiɗ jaambur. Ɗu inhiɗ findi wa mand, laam ɗu nikee jaambur ŋ Misra.
EXO 23:10 Ɓo' nu nga ɗu guuraat yohon ce kiis yasna-yino,
EXO 23:11 kiis ka yasna-kanakɗohan, a faɗaata wa kiis, ñakiɗ ciŋ cuuɓi njirñiɗkoh ɓaɓ ci, ini tas nik wuu ɗoopaat ciŋ bilaf fi. Nguuk ciŋ reseñ ci na ciŋ oliiw ci namaat tumu ɗaa.
EXO 23:12 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, a pangkaat ini a joy panguk ŋ neeh ci yasna-yinooci ; waaye mbehi yasna-kanakɗoh, a faɗaata, inoh fiŋ ɗe na mbaamiŋ ɗe min iɗsiɗuk. Ñaamiŋ kahan ce na jaambri na pangke na ɗe nam iik.
EXO 23:13 Ɗu hey taambɗe nakoh ci ŋ eɗ ɗu jen te kinaat moos kiim in ci ɓinooɓi amb ne ca kooh, tiik ciŋ ca sah kinaat kerhu ŋ nguɓ ciŋ ɗu.
EXO 23:14 Ɗu hey feetke wuu so waas kaahay ŋ kiis ki.
EXO 23:15 Ɗu hey feetke feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci. Ini ree neeh yasna-kanak, ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir, findi ŋ woyohee ɗu wa, wa nikan ŋ jamanooni wa ambu, ŋ caɓniŋ mbong ci. Laam ŋ caɓneem weɗ ɗu puloh Misra. Te ɗu hayee feetke ɗah, ali ɓo' kinaat hay ŋ fikiiso yaah ɓarang.
EXO 23:16 Ɗu hey feetke feetiŋ Nguɗ ci koc, ɗu kom mbo ca. Ɗu hey name feetuk feetiŋ Nguɗ ci mirndoh, wa nikan ŋ reehɗohaaniŋ kiis ki ne ɗu toor in ci ɗu nguɗoh yohon ci po ƴut ɗah.
EXO 23:17 Waas ci kaahay cii ŋ kiis ki, ƴaar ci jen hey haye wike haf ɓa nga so, mi yi Heɗ ɓa Nikiɗi.
EXO 23:18 Ɗu seeƴkee ɓi ɗoopaat wuu so ɗah, ñif miŋ ca kinaat hun na in raakiɗ lawiir. Te kinaat faɗ faymiŋ ɗe wa neeh po kim na ɓaaɓa.
EXO 23:19 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, a komaat to ini a koc nguɗ ŋ yohon ciŋ ɗe ŋ kahan ndo mi yi Nikiɗi, Koohiŋ ɗu. Ali ɓo' nga ɗu kinaat tikoh koteng miis mi kooɗohu ŋ ndaam ce. »
EXO 23:20 Wa Nikiɗi ƴut woo nakoh cii, a degga nga ne : « Ŋ hey woose malaaka, a adug, a niiɗee ɗu ŋ waasi, po a ɓek ɗu ŋ ɗiska ŋ kooɗkiɗ ɗu.
EXO 23:21 Wortukaat, kinaat ndengsiɗkoh na ɗe, kerhiɗaat ɗe ; ɗu ndengsiɗkoh na ɗe ɗah, a muñɗanɗi ɗu, laam tiikiŋ ngo wii nga ɗe.
EXO 23:22 Ɗu kerhiɗ ɗe, ɗu tum in ci ŋ woo jen ɗah, ŋ hey sange ɓi sang ɗu, ŋ langanɗi na ɓi langɗi na ɗu.
EXO 23:23 Malaakaaniŋ ngo hey ɗu adgiɗe, a ɓek ɗu ŋ kur kaŋ Amoor ca, Hit ca, Peris ca, Kanaan ca, Hiw ca na Yebuus ca te ŋ hey ɓa ɗumbe.
EXO 23:24 Ɗu heyɗi ƴekɗe in ca ɓa amb ne ca kooh, ɗu heyɗi ca ñaamke, te ɗu heyɗi ca haɓɗiɗe in ci ɓa na haɓɗiɗee ca. Waaye ɗu na hee ca hey yahrohe jameet, ɗu pooksoh atoh ca tufkiɗuuɗ ca.
EXO 23:25 Ɗu ñaamkan ndo mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗu te ŋ hey barke'ɗe kañam kiŋ ɗu na anaahiŋ ɗu, ŋ hey ɗu usɗe ŋ kosaay.
EXO 23:26 Kur kiŋ ɗu raakanɗi ɓitiɓ ci na yahkiɗke rook wala ɓi minɗi raak kuɓu. Ŋ hey ɗu one kipes hutiɗ.
EXO 23:27 Ɓa kerah ne ɗu ɓii hay ɗah, ŋ hey ɓeke tiit nga ɓa, ŋ ɓek jahaskoh ŋ cuuɓ ci gen ŋ kur ci ɗu aasohan jen, ɓi sang ɗu jen hey saandohe ŋ fikiiɗu.
EXO 23:28 Ŋ hey tuuƴe caakoof ci, ca adug ɗu, ca aañ Hiw ca, Kanaan ca na Hit ca bala ɗu reyan ɗah.
EXO 23:29 Ŋ aañanɗi ɓa ŋ kiis yino po kur ka kee nika hulang, ɗoopaat-nduuf ci kee laaya, wa baahuu nga ɗu.
EXO 23:30 Ŋ hey ɓa aañe ƴin-ƴin, ɗu ɓaatke po mbaɗna ɗu minan ɓay kur ka.
EXO 23:31 Ŋ hey ɗu teeɓe kikiƴ kaŋ kehƴa ŋ onan ɗu. Ini amboh Cookmaŋ-Hapeel-ca po cookmaŋ Mediterane. Na ini kooɗoh kehƴi hulangi po laɓpa ŋ kalaŋ Ewfaraat. Ŋ hey dege ɓooɓiŋ kur ceem ŋ yaah ciŋ ɗu, ɗu aañ ɓa.
EXO 23:32 Ɗu heyɗi ambtiɗohe na ɓa, ɗu heyɗi name ambtiɗoh na in ca ɓa tum kooh.
EXO 23:33 Ɓa heyɗi gene kur kiŋ ɗu po ɓa kee taha ɗu bakaaɗ nga so, ndaa ɗu hey ñaamke kooh caŋ ɓa te ineem na ɓekee ɗu. »
EXO 24:1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Fu hey rape fu hay ɗiskiŋ ngo ŋ tangoori ; huna na Aaruna, Nadab, Abihu, na yakak ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70) ŋ ɓiŋ Israayel. Ɗu hay ɗah, nikaat ŋ ɗisik usiɗ, ɗu ƴek nga.
EXO 24:2 A fu dong na hee reɓe nga so, waaye ɓinooɓi heyɗi ree te mboolndi rapanɗi na ɗu ŋ ɗafuk tangoori. »
EXO 24:3 Musaa kaɗta woosa mboolnda in ci Nikiɗi woo na ci a nakoh jen. Mboolnda hunnda jen loffa ne : « Ɓoo hey tume in ci Nikiɗi woo jen. »
EXO 24:4 Musaa fiissa woo ciŋ Nikiɗi jen. Wa Kooh wiis, a kurukka na ɓaaɓa teel, a haɓiɗta seeƴkoha ŋ tas tangoora, a yippa atoh ndaŋkiyaah na kanak (12) wuu cuuɓ ci ndaŋkiyaah na kanak (12) ciŋ Israayel.
EXO 24:5 A nakka ɓi komaaki ƴaar ɓaah ŋ Israayel ci ne ɓeem seeƴuk na ɗoopaat ci hoomɗassan wuu Nikiɗi, te ɓa hoos ɓi naar ne ɓa seeƴuk seeƴki ɓa na seeƴke wuu jam ŋ harmban ɓa na Nikiɗi.
EXO 24:6 Ŋ ineem Musaa ɓayya cambanaŋ ñif maŋ ɗoopaat ca, a tummbaa ŋ inaa, wa tas, a lissaa ŋ ɗafuk seeƴkohaana.
EXO 24:7 Ƴutta, a ɓayya woo ci fiisu wuu Ambtiɗohi, a jangɗeeɗa mboolnda ca ŋ ɗafka. Ɓa woosa ne : « Ɓoo hey tume in ci Nikiɗi woo jen te ɓoo hey ɗe kerhiɗe. »
EXO 24:8 Musaa ɓayya ñif ma a ɗaake, a liseeɗaa ŋ mboolnda, a woyeeɗa ne : « Wii weɗ ñif mi aamu wuu ambtiɗohi Nikiɗi tufkiɗ na ɗu ŋ woo ci a woo cii jen. »
EXO 24:9 Wa ɓa ƴut seeƴuk, Musaa rappa ŋ tangoora, a yi na Aaruna na Nadab na Abihu na yakak ca ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70) caŋ Israayel.
EXO 24:10 Ɓa hotta Koohiŋ Israayel ; ŋ ooɓ kot ciŋ ɗe, mandee haa wa dungohu peme bulo koceet findi eel ci.
EXO 24:11 Waaye Nikiɗi tumɗi yakak caŋ Israayel miskiɗ, ɓa hoteen ɗe, ƴutta, ɓa ñammba, ɓa annda.
EXO 24:12 Wa in ceem coot, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Rapa po ŋ ɗafuk tangoori ŋ ɗiskiŋ ngo, fu nik nga. Ŋ hey ɗa eɗe atoh ci ɗapas ci, ɗiski ŋ fiis waasi na nakoh ci ne fu jangiɗ ɓooɓi ca. »
EXO 24:13 Musaa hunnda na dagiŋ ɗe Yosuwe, a rapeeɗa tangooraŋ Kooh.
EXO 24:14 Waaye bala a rapan ɗah, a woosa yakak ca ne : « Sekaat ɓoo ndii po mbaɗna ɓoo hayan. Aaruna na Hur hey tase na ɗu, in nu ɓo' raak woyaah ɗah, a woyaata na ɓa. »
EXO 24:15 Musaa rapeeɗa tangoora, ɗuukra tumee eel ullaa.
EXO 24:16 Yaki Nikiɗi yak siñaarɗeeɗa ŋ ɗafuk tangooraŋ Sinaay. Israayel ci hotee nga po haa wa koraaɓ yakak kaɓ ŋ ɗafuk tangoora. Eela ulla tangoora ini ree neeh yasna-yino. Ŋ neeha yasna-kanakɗoh, Nikiɗi ɓeeɗkohha Musaa ŋ ɗooƴ eela.
EXO 24:18 Musaa aassa ŋ eela, a rapeeɗa po ŋ ɗafuk tangoora. A nikka nga neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40).
EXO 25:1 Nikiɗi woosa Musaa ne :
EXO 25:2 « Woya Israayel ci ne, ɓa pulɗaat sarah, ɓa eɗ to. Ɓo' nu teyɗuka tum na keeñ soosiɗ ɗah, teyɗukɗaat to wiŋ ɗe.
EXO 25:3 In cii ceɗ ɗu na hee rahse nga ɓa : urus, haalis na moos.
EXO 25:4 Ɗu hey name rahas : ooy bulo, ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na leeŋ. Ɗu hey rahse find pe',
EXO 25:5 und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, und inoh cookom na ndooɗ kassiya.
EXO 25:6 Ɗu hey rahse diwliin fuuɗoha laampa, ɗu hey rahse eeñɗohaaci haɓɗohsan diwi na hoolɗohse hoolɗuuɗ ci wuu so, ɗu hey rahse eeñɗoha wuu cuuraayi.
EXO 25:7 Ɗu hey name rahas peme sooham na peme moɗsinoha efoodi na nafaani ŋ fikiiri.
EXO 25:8 Ɓa hey yo haɓɗiɗe ɗisik hooliɗ, ŋ gen ŋ harmban ɓa.
EXO 25:9 Ɗu hey haɓɗe Genohaani, ɗu haɓiɗndoh in ci hun naa jen findi in ci ŋ teeɓan ɗa ndii jen.
EXO 25:10 Ɗu haɓɗee Wahndeeni ɗah, ɓa ɓayaat hang kassiya, ɓa haɓiɗa naa. Hutiiniŋ wa nikan suung kanak na camban, angiini nik suung na camban, njooliini suung na camban.
EXO 25:11 Fu ula na urus koceet ŋ ɗooƴi na finhoori. Fu haɓɗiɗa banda urus ŋ finhoori po wa wil.
EXO 25:12 Fu hey wa haɓɗiɗe inaa nikiis haa kiñi, ca nikan urus, kot nu nga ɗah raak yino ; ɓak nu nga ɗah raak kiñi kanak.
EXO 25:13 Fu hey wa haɓɗiɗe ndooɗ kassiya, fu ul ca na urus,
EXO 25:14 fu taambiɗ ca ŋ ɗooƴ kiñiici, ca nik ambohaaciŋ wa, ne wahndeeni ɓaysee ɗah.
EXO 25:15 Ndooɗ ceem risan ŋ ɗooƴ kiñiici, ca nihsassanɗi.
EXO 25:16 Fu ɓekan in ci teeɓoh Ambtiɗohi maa hee ɗa eɗe ŋ Wahndeeni.
EXO 25:17 Fu haɓɗohan kunohaaniŋ wa urus koceet, wa nik ɗiski na romkohse. Hutiiniŋ wa nikaat suung kanak na camban, angiini nik suung na camban.
EXO 25:18 Na urseem, fu hey tiɓe po fu puliɗ nataal seruben ŋ ɓak nu nga ŋ ɓak ci kanak ciŋ angiiniŋ wa.
EXO 25:20 Ca na hee hey yurhiɗkohe, ca hiir ŋ ɗiski na romkohse, ca raɗis paɓ ciŋ ca ŋ ɗafki, ca ɗipa.
EXO 25:21 Fu hey ɓeke in ci maa hee ɗa eɗe, ci na teeɓohe Ambtiɗohi, ŋ ɗooƴ Wahndeeni. Ƴut ɗah, fu deg kunohaani, weɗ ɗiski na romkohse, ŋ ɗafki.
EXO 25:22 Ŋ cohan na ɗa ndeem ne ŋ woo na ɗa, ŋ harmban seruben ci kanak ci ŋ ɗafuk Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi, ŋ eɗ ɗa nakoh ciŋ ngo jen wuu Israayel ci.
EXO 25:23 Fu hey ɓaye hang kassiya, fu haɓiɗ taaɓul, hutiiniŋ wa nikan suung kanak, angiini nik suung yino, njooliini nik suung na camban.
EXO 25:24 Fu hey wa ule jen na urus koceet. Fu haɓɗiɗa banda urus po wa wil.
EXO 25:25 Fu hey wa name haɓɗiɗ kaadar, angiiniŋ wa nikan santimeetar yasna-kaahay, fu haɓɗiɗa banda urus po wa wil.
EXO 25:26 Fu hey haɓɗiɗe taaɓli inaa nikiis haa kiñi, ca nikan urus, fu tum ca ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, teemb ŋ kot ciŋ wa.
EXO 25:27 Kiñiici na hee nike ŋ sero kaadari, ndooɗ ci na hee ɓayohse taaɓli taamban nga ca.
EXO 25:28 Fu hey haɓɗe ndooɗ ceem, ca na hee nike ndooɗ kassiya, fu ul ca na urus, ceɗ na hee wa ɓayohse.
EXO 25:29 Fu hey wa haɓɗiɗe ɓi palaat, ɓi kaas, ɓi meeme na ɓi koppa, ca jen ca na hee haɓɗohse urus koceet ; meemeeci na koppaaci ceɗ na hee tume anaah ci seeƴkohsan wuu so.
EXO 25:30 Ŋ ɗafuk taaɓleem, fu na hee dege mbuuruuci wuu so nga, te ca genan degsee nga, ŋ fikiiso.
EXO 25:31 Fu hey ɓaye urus koceet, fu tiɓa po fu puliɗ degoha laampa na tasiŋ wa na faaniŋ wa na ɓak ci tas jen. Ca jen ceɗ ɓaahan ini ca tiɓohsan.
EXO 25:32 Wa hey raake naak yasna-yino ŋ faaniŋ wa, kaahay ŋ ɓaki singi, kaahay ŋ ɓaki ñaahmi, ca nik sal kaahay.
EXO 25:33 Naak ci yasna-yinooci, waa nu nga ɗah hey raake koppa kaahay findi amand na posohe, waa nu nga ɗah raak ɓi pos rangsukaaɗi na ɓi pos rangsukiɗ.
EXO 25:34 Faani hey raake koppa nikiis findi amand na posohe, waa nu nga ɗah na pos ciŋ wa rangsukaaɗiici, na ci rangsukiɗ ci.
EXO 25:35 Ooɓ sal nu nik ɗah, hey raake pos rangsukaaɗi yino ŋ faaniŋ degohaaniŋ laampaaci po sal ci kaahay ci jen raak.
EXO 25:36 Pos ci rangsukaaɗiici na naak ci jen nikan urus koceet tiɓuuɗ, ca na ini tas ŋ degohaaniŋ laampaaci jen, ceɗ ɓaahan ini ca tiɓohu.
EXO 25:37 Fu hey haɓɗe laampa yasna-kanak, ceɗ na hee nike ŋ ɗafki ne ca ñiinɗee fikiiriŋ wa.
EXO 25:38 Fu hey wa haɓɗiɗe tanaaƴ na tumoha ƴuuƴ, fu na hee ca haɓɗohe urus koceet.
EXO 25:39 Kilo urus koceet ndaŋkiyaah-kaahay (30) ceɗ na hee ɓayse, haɓɗoha degohaaniŋ laampaaci na in ci hun naa jen.
EXO 25:40 Marka te fu haɓiɗa findi wa fu teeɓsee ŋ ɗafuk tangoori.
EXO 26:1 Ini kaɗ ŋ Genohaani, fu hey wa haɓɗe na haf-piis ndaŋkiyaah, ca teɗohsan ooy leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ ambsohuuɗ na ooy bulo, na ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy ; piis ci moɗsinohsan ɓi nataal seruben.
EXO 26:2 Piis ceem ceɗ hendan, waa nu nga ɗah, hutiiniŋ wa nikaat saangal ndaŋkiyaah na nikiis (14), angiini nik suung nikiis.
EXO 26:3 Yatuus nga ca hey ambsohse suptu yino, yatuus ci tas nam tumu ɗaa.
EXO 26:4 Piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ceem, fu hey ca suptiɗe ɓi yaah koroha ŋ ɓaki winoori ŋ sereendiŋ angiini, ca haɓɗohsan ooy bulo. Yatuus ci ambsohuuɗ ci tas nam suptiɗu mand ɗaa. Yaah ci korohaaci ŋ piis ci ambsohuuɗ ci nikan ndaŋkiyaah-yatuus (50). Ciŋ piis ci ambsohuuɗ ci tas naman nik ndaŋkiyaah-yatuus (50). Korohaaceem, waa nu nga ɗah korɗohu na morom wa ŋ piis ci cinooci ambsohuuɗ ci.
EXO 26:6 Fu haɓiɗ korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ne fu ambsoh piis ceem po baasiŋ Genohaani nik yino. Korɗohaaceem nikan urus.
EXO 26:7 Ƴut ɗah, fu hey name haɓɗis haf-piis ndaŋkiyaah na yino (11). Haɓɗohaa ca find pe' ; wa nik uloha baasiŋ Genohaani.
EXO 26:8 Haf-piis ceem ceɗ hendaat, waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikan saangal ndaŋkiyaah na yatuus (15), angiini nik suung nikiis.
EXO 26:9 Fu hey ambsohe piis ci yatuus ci, ca nik yino, fu nam ambsoh yasna-yinooci kiik ca, ca nik yino ; wi yasna-yino'ɗoh nga ca, fu lema kanak ŋ ɓakiŋ aasohaaniŋ ɗiipi.
EXO 26:10 Fu haɓiɗ yaah koroha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi yatuusɗoh ŋ piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ci, fu nam haɓiɗ yaah koroha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi koc ŋ piis ci yasna-yinooci ambsohuuɗ ci.
EXO 26:11 Fu hey ca haɓɗiɗe korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50), ca nikan moos ruumind, fu taambiɗ ca ŋ yaah ci korohaaci suptu ŋ piis ci, korɗohaaci korɗoh ca, po baasi nik yino.
EXO 26:12 Baaseem hey uupe wiŋ Genohaani saangal yino ŋ hutiini, ini uup hey ɗah wa gaat ŋ finhoori.
EXO 26:13 Baasi hey name uup wiŋ Genohaani saangal yino ŋ angiiniŋ wa, wa hey wa uupe camban saangal ŋ ɓakii, wa nama uupis camban saangal ŋ ɓaki tas jaar wa ul wiŋ Genohaani jen.
EXO 26:14 Fu hey waake und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, fu haɓɗis baas, wa nik ulohaaniŋ baasi kanakɗohiini ; fu nam waakis und inoh cookom, fu haɓɗis baas wiiriis fu raɗisa ŋ ɗafuk baasi kaahayɗoh weem, wa nama ul.
EXO 26:15 Fu hey haɓɗe ɓi kaadar, fu na hee ca haɓɗohe hang kassiya, ca na hee hey tufke ne ca amb Genohaani.
EXO 26:16 Kaadar ci jen hendan hend ; waa nu nga ɗah, hutiiniŋ wa nikan saangal yatuus, angiini nik suung yino na camban.
EXO 26:17 Findi ca hend jen, kaadar nu nga ɗah, hey pulɗe ndooɗ kanak findi kot, ca na hee hey hunɗohse te ca laaltiɗohanɗi.
EXO 26:18 Kaadar ceem fu na hee haɓɗe nga ca ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah.
EXO 26:19 Kaadar ceem hey haɓɗiɗasse tufkoha ŋ ooɓi, ca nikan tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40), ca haɓɗohsan haalis ; kaadar nu nga ɗah hey raake tufkoha kanak, kot ci kanak ciŋ kaadari ɓeksan ŋ tufkohaaceem.
EXO 26:20 Fu hey name haɓɗis kaadar ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ ɓaki winooriŋ Genohaani, wi lahoh na yaah-ñaahum.
EXO 26:21 Ca nam raak tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40), ci haɓɗohsan haalis, kaadar nu nga ɗah raak tufkoha kanak ŋ ooɓi.
EXO 26:22 Fu nam tufkiɗ kaadar yasna-yino ŋ ɓaki mirndoh ŋ Genohaani, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh.
EXO 26:23 Fu haɓɗis kanak, ceɗ na hee nike ŋ koñ ci nik ŋ fikiira, ŋ ɗooƴ Genohaani.
EXO 26:24 Hang ciŋ kaadar ceem, ca na hee hey nike kanak ini kooɗoh ŋ kehƴi po ca ree ɗafki ɗah, ca tokɗohu baahiɗ na inaa haa kiñi ; kaadar ci kanak ci nik ŋ koñ ci kanak ceem tumsan ɗaa.
EXO 26:25 Jaar fikiiri raak kaadar yasna-kaahay na tufkoha ndaŋkiyaah na yasna-yino (16) haɓɗohu haalis. Kaadar nu nga raak tufkoha kanak.
EXO 26:26 Fu hey haɓɗe laat kassiya yatuus, ca galanduk kaadar ci ŋ ɓak yaah-sing,
EXO 26:27 fu nam haɓɗis laat yatuus wuu kaadar ciŋ ɓak yaah-ñaahum, na yatuus wuu fikiira, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh.
EXO 26:28 Wiŋ leerni na hee taambe ŋ leerniŋ kaadar ci jen, wa ambohan ɓak po ɓak.
EXO 26:29 Kaadar ci, fu na hee ca hey ule na urus, in ci haa kiñi, ci laat ci taambohan, nikan urus, fu ul laat ci na urus.
EXO 26:30 Ƴut ɗah, fu yip Genohaani findi wa fu teeɓsee ŋ ɗafuk tangoora.
EXO 26:31 Fu hey haɓɗe rido, wa haɓɗohsan leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy ; feroh keeh-keeh moɗsina na ɓi nataal seruben.
EXO 26:32 Fu na hee wa kore ŋ kumbin kassiya nikiis yipuuɗ ŋ tufkoha haɓɗohuuɗ haalis, kumbin ceem na hee ulse jen na urus, ca raak koroha haɓɗohu urus.
EXO 26:33 Ridooneem taamban ŋ ooɓ ɗiski piis ciŋ Genohaani korɗohu ; wa saɓsoh Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani. Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi aasɗu ŋ Ɗiski Hoolohngaani.
EXO 26:34 Ƴut ɗah fu deg kunohaani, ɗiski na romkohse ŋ ɗafuk Wahndeeniŋ Ambtiɗohi, ŋ Ɗiski Hoolohngaani.
EXO 26:35 Fu aasee Genohaani, ŋ ɓak pulohaaɗ-noh ɗah, dega taaɓli ŋ yaah-ñaahum, fu deg degohaaniŋ laampaaci ŋ yaah-sing, ca yurhiɗkoh. Ca nikaat bala fu reyan ridooni saɓsohaani ɗah.
EXO 26:36 Fu hey haɓɗiɗe aasohaaniŋ ɗiipi rido, wa na hee nike leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ, fu moɗsina na ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ, na ruumind coy.
EXO 26:37 Fu hey waakɗe ridooni kumbin kassiya yatuus, fu ul ca na urus jen. Ca na hee hey yipse ŋ tufkoha haɓɗohuuɗ moos ruumind, ca raak koroha haɓɗohu urus. Tufkohaaci, ca na hee muulohse moos ruumind naayɗuuɗ.
EXO 27:1 Fu hey waake hang kassiya, fu haɓiɗ kees seeƴkoha ; wa nikan kaare, ɓak nu nga nik saangal kanak na camban ; njooliini nik suung kaahay.
EXO 27:2 Fu hey pulɗe wiic ciŋ wa ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, fu puliɗndohan ca ŋ hangi wa haɓɗohsan, wa na hee ulse jen na moos ruumind.
EXO 27:3 Fu hey name haɓiɗ in ci na hune naa : tumohaaciŋ weti niiniɗi na peel ci, tumohaaciŋ ñif mi na lisse, furset ciŋ sepet ci na tumohaaciŋ ƴuuƴ ci ; in ceem jen, ca haɓɗohsan moos ruumind.
EXO 27:4 Fu hey wa haɓɗiɗe giryaas moos ruumind, wa raakan koñ nikiis, koñ nu nga ɗah raak in haa kiñi.
EXO 27:5 Fu hey wilɗe nguɓiŋ seeƴkohaani na kaadar, fu deg giryaasi ŋ ɗooƴi ŋ ooɓ kaadari, wa yoor ŋ leerni po ŋ leerniŋ njooliiniŋ seeƴkohaani.
EXO 27:6 Fu haɓiɗ ndooɗ kassiya kanak, fu ul ca na moos ruumind. Ca ɓeksan ŋ kiñiici nik ŋ ɓak ci kanak ciŋ seeƴkohaani ne wa ɓaysee ɗah.
EXO 27:8 Wa nikan kees, ɗooƴi nik hulang, wa haɓɗohsan findi wi ŋ teeɓ ɗa ŋ tangoori ndii.
EXO 27:9 Ini wil Genohaani raakaat bayaal. Bayaaleem, wilɗaa na piis teɗohuuɗ leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ. Ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah, wa nikaat saangal ndaŋkiyaah-yatuus (50).
EXO 27:10 Piis ci na hee tokse ŋ kumbin ndaŋkiyaah-kanak (20), kumbin ci yipu ŋ tufkoha ndaŋkiyaah-kanak (20) haɓɗohu moos ruumind, te ca raak koroha na ñoori ca na hee ɓekohse haɓɗohu haalis.
EXO 27:11 Ɓaki lah yaah-ñaahum hendaat ɗaa, wa nam haɓɗohu ɗaa.
EXO 27:12 Angiini, ŋ ɓaki lahoh muyohaaɗ-noh, wa na hee nike saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25), ca nam toku ŋ kumbin ndaŋkiyaah, ca yipu ŋ tufkoha ndaŋkiyaah.
EXO 27:13 Ɓakiŋ aasohaani, ŋ pulohaaɗ-noh, namaat nik saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25).
EXO 27:14 Ɓak ci kanak ci aasohaani nik ŋ leerniŋ ca, waa nu nga piis ciŋ wa nikaat saangal yasna-kanak na camban, wa raak kumbin kaahay yipuuɗ ŋ ɓi tufkoha.
EXO 27:16 Aasohaani raakaat rido, wa nikan saangal ndaŋkiyaah. Ridooni haɓɗohsan leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ, wa moɗsinu na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. Fu tokɗoh ca na kumbin nikiis yipuuɗ ŋ tufkoha nikiis.
EXO 27:17 Kon ɗingiŋ bayaali jen haɓɗohsan ɓi kumbin yipuuɗ ŋ ɓi tufkoha haɓɗohuuɗ moos ruumind, ca raak ñoor na koroha haɓɗohuuɗ haalis.
EXO 27:18 Hutiiniŋ bayaali nikan saangal ndaŋkiyaah-yatuus (50), angiini nik saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25). Njooliiniŋ ɗingi nikan suung yaah yatuus, wa haɓɗohsan leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ, tufkohaaci kumbin ci na hee yipohse haɓɗohu moos ruumind.
EXO 27:19 Tumohaaci na pangkohse ŋ Genohaani, na tatohaaci amba ŋ kehƴi, na ciŋ ɗingi wila, ca jen ca naman haɓɗohu moos ruumind.
EXO 27:20 Fu hey nake Israayel ci ɓa eɗohee diwliin oliiw riiƴuuɗ, siɗuuɗ, wi kaɓɗan laampaaci wek nu ree.
EXO 27:21 Ŋ ɗooƴ Ɗiipi-na-Cohohse, ndo fu reyan ridooni ɗasiɗ Wahndeeni ɗah, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe taambkoh laampaaci, ca neehan neeh kaɓ, niin po Kooh wiis. Wa nik nakohi Israayel ci taambɗan gomal nu gomal.
EXO 28:1 Fu Musaa, fu hey ɓeeɗke yakak fu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Nadab na Abihu na Elasaar na Itamaar. Fu hey ɓa kooɗohe ŋ Israayel ci, ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh.
EXO 28:2 Fu haɓɗohana an : Fu hey haɓɗiɗe yakak fu Aaruna kulɓa moɗiɗ, hooliɗ wuu Kooh, wi na teeɓohe yaki a yak.
EXO 28:3 Fu nak pangkoh ci ŋ baahiɗ yaah ciŋ ɓa ŋ panguk, ɓa haɓɗiɗ Aaruna kulɓaaci a ɓekkan ne a tufkiɗassee findi seeƴkiɗoh wuu so ɗah.
EXO 28:4 Kulɓaaci nikan : Efood, na kulɓa hutiɗ yakiɗ na kulɓa mbaseñ adginkoha na mbahne na seentur. Efoodi mandan na taaɓalye hun na nafa ŋ fikiiri. Kulɓaaceem, ceɗ ɓa haɓɗiɗan taambɗoh fu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe. Ca nikan kulɓa hooliɗ ne ɓa min ndo pangkiɗ findi seeƴkiɗoh.
EXO 28:5 Ɓa haɓɗee ca ɗah, ɓa ɓayan leeŋ, na fiil urus, na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy.
EXO 28:6 Efoodi, wa haɓɗohsan leeŋ eɗfiɗ ndengɗuuɗ ambsohuuɗ na fiil urus, na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. Wa nikan panguk feroh keeh-keeh.
EXO 28:7 Wa hey suptiɗasse ngalla kanak ŋ lecem ci ŋ ɗafki ne wa min ɓekku.
EXO 28:8 Wa hey raake tokɗukoha ŋ kinoh ki, wa na efoodi, ceɗ hunan, ca nikan piis yino.
EXO 28:9 Fu hey ɓaye atoh peme kanak, wa nikaat pemeeni na woyse sooham, te ngaŋ pemeeceem, fu fiis tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɗu Israayel nga ca.
EXO 28:10 Tiik ci yasna-yinooci fiisuusa ŋ pemeeni winoori ɗah, yasna-yinooci tas fiisu ŋ pemeeni tas ; ca ñaakɗoh findi kuɓuuci raakohu.
EXO 28:11 Fu fiisohan ca findi ñaas na ñaasohse, fu ɓay fiil urus, fu teɗiɗ ca ɗisik ci ca ɓeksan.
EXO 28:12 Atoh ci kanak ci tumsan ŋ ngallaaciŋ efoodi ne ca naandsohee cuuɓ ciŋ Israayel ; Aaruna hayya nga so ɗah, tiik ci hey nike ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi, te ŋ alkohanɗi ɗu.
EXO 28:13 Fu hey teɗe ɓekohaaca na fiil urus.
EXO 28:14 Fu nam haɓiɗ ceen kanak ; ceen ci mondohsan fiil urus koceet findi niy, ca ambɗu ŋ ɓekohaaciŋ pemeeci.
EXO 28:15 Fu hey haɓɗe nafa tumoha markiskohaaci, wa nikan panguk feroh keeh-keeh. Fu haɓɗohana leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ, na fiil urus na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, findi efoodi.
EXO 28:16 Wa nikan kaare ne wa lemu kanak ɗah, ɓak nu nga nik santimeetar ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25).
EXO 28:17 Fu hey wa moɗsine na raŋalɗoh atoh peme nikiis : raŋalɗohi koc raakan atoh ci moɗohngaan ci na woyse : odem na pitdaah na baareket.
EXO 28:18 Wi kanakɗoh raak nopek na safiir na yaahalom.
EXO 28:19 Wi kaahayɗoh raak lesem na saboo na ahlamaa.
EXO 28:20 Wi nikiisɗoh raak tarsiis na sooham na yaspeeh. Peme nu nga ɗah teɗɗu ɗiski wa ɓeksan na fiil urus, wa ɓeku nga.
EXO 28:21 Tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɗu Israayel fiissan ŋ atoh ci ndaŋkiyaah ci na kanak ceem (12), ca fiisohsan findi ñaas na ñaasohse. Peme nu nga ɗah nikiɗ tiik cuuɓ yino.
EXO 28:22 Fu hey ɓaye ceen ci urus koceet ci teɗuuɗ ci ambɗu ŋ ɓekohaaciŋ pemeeci kanak ci nik ŋ efoodi. Fu haɓɗiɗ ca koroha urus kanak haa kiñi ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ ɗafki. Fu kor ceen ci ŋ kiñiiceem po nafaani min nik ŋ fikiiri.
EXO 28:26 Fu haɓɗis koroha urus nikiis haa kiñi. Kanak ci, ɓeksan ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ kehƴi, ŋ ɓakiŋ ɗooƴi, ca laalee efoodi ; kanak ci tas ɓeku ŋ ngallaaciŋ efoodi ŋ kehƴi, ngaŋ fikiiri, ŋ sero ɗiski ca suptu, ŋ ɗafkiŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki.
EXO 28:28 Kiñiiciŋ nafaani na ciŋ efoodi hey tokɗohse na niy bulo, ne nafaani amb ŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki, wa sang yoond, wa ris ŋ ɗafuk efoodi.
EXO 28:29 Ŋ ineem, Aaruna aassa ŋ Ɗiski Hooliɗi ɗah, nafaani tuman markiskohaaci hey nike ŋ fisaariŋ ɗe na tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɗu Israayel fiisu nga te mi yi Nikiɗi, ŋ alkohanɗi ɗu muk.
EXO 28:30 Fu hey ɓeke Uriimi na Tumiimi na markisohse ŋ ɗooƴ nafaani, ca nik ŋ fisaariŋ Aaruna ne a aase ne a hay ŋ fikiiso ɗah, ca genan gen ŋ fisaariŋ ɗe ne Israayel ci meekissa so ini ɓa joy haɓiɗ ɗah, ɓa inah lofiŋ ngo mi yi Nikiɗi.
EXO 28:31 Fu hey name haɓɗiɗ Aaruna kulɓa hutiɗ yakiɗ, wi hunan na efoodi ; haɓɗohaata jen leeŋ bulo.
EXO 28:32 Mbooh kiŋ wa nikan ŋ leerni daamina'u po wa ndeng, ne wa faarkuu.
EXO 28:33 Fu moɗsin kehƴiŋ kulɓaaki hutiɗi yakki na rim garnaat, fu haɓɗohan ca ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy po wa wil. Fu hey ɗooke ŋ harmban ca ɓi joolooli urus ;
EXO 28:34 fu haɓiɗta rim garnaat yino ɗah, fu ɗook joolooli urus yino po sereendiŋ kulɓaaki jen wil.
EXO 28:35 Aaruna ɓekkan kulɓaakeem ne a pangkee findi seeƴkiɗoh ɗah. Joolooliici hey kerhasse ne a aasee ŋ Ɗiski Hooliɗi ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi ɗah, wala a pulee ɗah, a lafkuu kaan.
EXO 28:36 Fu hey haɓɗe na urus koceet tokkaah ŋ puk, wa mandan na pos kidig, fu fiis woo kii nga : "Wuu Nikiɗi". Fu fiisohana findi ñaas na ñaasohse.
EXO 28:37 Fu toka na tokɗoha bulo ŋ fiki mbahneeri.
EXO 28:38 Tokkaaheem genan pukiŋ ɗe ne a hayee ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi ɗah, ŋ min teyɗuk onoh ci Israayel ci eɗohan wuu so jen ; ali ɓa ɗal ŋ eɗohiŋ ca sah, Aaruna heya mine gaduk.
EXO 28:39 Fu hey teɗɗe Aaruna kulɓa mbaseñ adginkoha ; wa teɗohsan leeŋ. Fu haɓɗiɗ ɗe mbahne na leeŋ, fu nam ɗe haɓɗiɗ seentur, wa borode'u.
EXO 28:40 Fu hey name teɗiɗ kuɓuuciŋ ɗe kulɓa moɗiɗ, ca hun na seentur ciŋ ca, na mbahne, ca teeɓoh yaki ɓa yak.
EXO 28:41 Fu Musaa, fu hey ɓekɗe yakak fu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe kulɓaaceem, fu yiif haf ciŋ ɓa diwi na hoolɗohse, fu dengkoh ɓa pangki, fu tum ɓa ɓo' hooliɗ, ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh.
EXO 28:42 Fu hey ɓa haɓɗiɗe jata, ca nikan leeŋ, ca ambohan kinoh ki po ŋ ramb ci, ɓa nikuu tas-ɓarang.
EXO 28:43 Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɓekuk ca ne ɓa aasee Ɗiipi-na-Cohohse wala ɓa reɓee ŋ seeƴkohaani ne ɓa pangkiɗ to ŋ Ɗiski Hooliɗi ɗah. Ŋ ineem, ɓa teeɓkanɗi so tas ɓarang te ɓa lafkanɗi kaan sagu ineem. Wa nakohi Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe na set ciŋ ɗe taambɗan po faw. »
EXO 29:1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Fu hoolɗee Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe wuu so ne ɓa nik ŋ pangkiŋ ngo findi seeƴkiɗoh ɗah, fu na hee tumohe an : Fu ɓayan naar ƴin yino raakaaɗi sikka na kuy mbaal kanak raakaaɗi sikka,
EXO 29:2 fu nam ɓay mun bele baahiɗ, fu haɓiɗ mbuuru raakaaɗi lawiir na ɗang raakaaɗi lawiir hiiñohuuɗ diwliin, fu nam haɓiɗ ɗambaañ raakaaɗi lawiir laalɗuuɗ diwliin.
EXO 29:3 Fu tum ca ŋ pañe yino, fu eɗoh ca wuu so ŋ ɗiska hooliɗa, ceɗ, na naari, na kuy ci kanak ci.
EXO 29:4 Fu ɓay Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe po ŋ aasohaaniŋ Ɗiipi-na-Cohohse, fu ɓook ɓa na masuɓ.
EXO 29:5 Fu ɓekiɗ Aaruna kulɓaakiŋ ɗe : kulɓaaki adginkohaani na wi hutiɗi yakki, na efoodi, na nafaani ŋ fikiiri. Fu tokiɗ ɗe efoodi na tokɗukohaaniŋ wa nik ŋ kinoh ki.
EXO 29:6 Fu ɓekiɗ ɗe mbahne, fu pengu ŋ ɗafuk mbahneeri tokkaahiŋ puki na teeɓohe ne a wuu so.
EXO 29:7 Fu ɓay diwi na hoolɗohse, fu yiifa ŋ hafiŋ ɗe, fu tufkiɗ ɗe, a nik seeƴkiɗoh.
EXO 29:8 Fu nam woo kuɓuuciŋ ɗe ɓa reɓ, fu ɓekiɗ ɓa kulɓa.
EXO 29:9 Fu tokiɗ [Aaruna na] kuɓuuciŋ ɗe seentur ŋ kinoh ciŋ ɓa, fu waakiɗ ɓa mbahne, jaar fu tufkiɗ ɓa, ɓa nik seeƴkiɗoh ci, wa nik nakohi genan gen.
EXO 29:10 Fu ɓay naari ŋ nguɓu Ɗiipi-na-Cohohse, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe deg yaah ciŋ ɓa ŋ hafiŋ ɗe.
EXO 29:11 Fu hoos ɗe nga ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi.
EXO 29:12 Fu ɓay ŋ ñif miŋ ɗe, fu reef na ndukniŋ ɗa ŋ wiic ciŋ keesi seeƴkohaani, fu yiif wi tas ŋ kehƴiŋ wa.
EXO 29:13 Fu nam ɓay faymi ŋ soohi jen na yoorɗiŋ keeñi na iraak ci kanak ci na faymiŋ ca, fu doh ca ŋ ɗafuk seeƴkohaani.
EXO 29:14 Waaye ini tas ŋ faani na undi na haɓit ci, fu na hee ca dohe ŋ bilaf fa. Seeƴkeem, weɗ seeƴki wuu bakaaɗ ci.
EXO 29:15 Fu ɓay kuyiŋ mbaali yinoori, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe deg yaah ciŋ ɓa ŋ hafiŋ ɗe.
EXO 29:16 Fu hoos ɗe, fu ɓay ñif miŋ ɗe, fu lisa ŋ ɓak ciŋ seeƴkohaani jen.
EXO 29:17 Fu nguɗsoh ɗe, fu ɓook soohi na soongal ci, fu deg ca ŋ nguɗ ciŋ sepet ci na hafi.
EXO 29:18 Fu doh ca jen ŋ ɗafuk seeƴkohaani. Seeƴkeem, weɗ seeƴki na hoomɗasse wuu so mi yi Nikiɗi, wa na hee hey dohse po wa eeñee so.
EXO 29:19 Fu hay na kuyi tas, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe deg yaah ciŋ ɓa ŋ hafiŋ ɗe.
EXO 29:20 Ƴut ɗah, fu hoos ɗe, fu ɓay ŋ ñif mi, fu reef ŋ yoorɗiŋ nofiŋ Aaruna ñaahmi na ciŋ kuɓuuciŋ ɗe. Fu nam reef ndukun ci yakak ci ŋ yaah ciŋ ɓa ñaahum ci na tukun ci yakak ci ŋ kot ciŋ ɓa ñaahum ci, fu lis ñif mi tas ŋ ɓak ciŋ seeƴkohaani jen.
EXO 29:21 Fu ɓay ŋ ñif mi nik ŋ ɗafuk seeƴkohaani, fu ambsoha na diwi na hoolɗohse, fu lisa ŋ ɗafuk Aaruna na kulɓaaciŋ ɗe na ŋ ɗafuk kuɓuuciŋ ɗe na kulɓaaciŋ ɓa. Ŋ ineem, fu hooliɗ Aaruna na kulɓaaciŋ ɗe, na kuɓuuciŋ ɗe na kulɓaaciŋ ɓa.
EXO 29:22 Fu ɓay faymiŋ kuyi, na koseekiŋ ɗe na faymiŋ wa, na faymiŋ soohi, na yoorɗiŋ keeñi, na iraak ci kanak ci na faymiŋ ca, fu ɓekndoh rambiŋ ɗe ñaahmi nga, laam a mbaali na tufkiɗohse.
EXO 29:23 Fu nam ɓay in ci raakaaɗi lawiir cii : mbuuru ɗapas yino, na ɗang haɓɗohuuɗ diwliin, na ɗambaañ yino, ŋ pañeeni nik ŋ fikiiso.
EXO 29:24 In ci fu ɓay ceem jen, fu deg ca ŋ yaah ciŋ Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe, fu woo ɓa, ɓa raɗis so ca mi yi Nikiɗi. Eɗoheem weɗ eɗohi na raɗsasse.
EXO 29:25 Ƴut ɗah, fu tey ca nga ɓa, fu doh ca ŋ ɗafuk seeƴkohaani po ca hoom ; wa nikan seeƴki dohsan ŋ fikiiso po wa eeñee so mi yi Nikiɗi.
EXO 29:26 Fu Musaa, fu ɓay daɗiŋ kuyi kanakɗoh, yi Aaruna tufkiɗohse, fu raɗis so wa mi yi Nikiɗi findi eɗohi na raɗsasse, ƴut ɗah, wa nik wuu fu.
EXO 29:27 Findi ɗu raɗsoh ho daɗiŋ kuyi na tufkiɗohse, ɗu eɗta so rambiŋ ɗe ñaahmi, wa nikohaat ɗaa ŋ seeƴuk ci na haye. Ɓak ci kanak ceem, fu hey ca hoolɗe wuu so mi yi Nikiɗi, te ca nikan waɗiŋ Aaruna na ɓi na hee rimkohe nga ɗe.
EXO 29:28 E Israayel ci eɗan ɓa ca ; wa nakohi genan gen, ca nikan in ci Israayel ci waɗan ndo ne ɓa seeƴkee seeƴuk wuu jam ɗah.
EXO 29:29 Aaruna kaan ɗah, kulɓaaci a meeɗ to nikiɗoh, e ɓi rimkoh nga ɗe eɗsan ca ne ɓa yiifsee diwi na hoolɗohse ɗah ŋ mbeha ɓa camban pangki.
EXO 29:30 Kuɓkiŋ ɗe yi laman ɗe ŋ seeƴki, hey ca ɓekke neeh yasna-kanak, ne a aasee ŋ Ɗiipi-na-Cohohse ne a panguk ŋ Ɗiski Hooliɗi ɗah.
EXO 29:31 Fu ƴut tufkiɗ Aaruna ɗah, fu ɓay sepet ciŋ kuyi tufkiɗohse, ca tiku ŋ ɗisik hooliɗ wuu so.
EXO 29:32 Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe hey ñame sepet ci ŋ nguɓu Ɗiipi-na-Cohohse na mbuuruuci nik ŋ pañeeni.
EXO 29:33 E ɓeɗ dong ñaman nga ca, ca seeƴuk ci ɓa toskoh wi ɓa tufkiɗasse, ɓa nikka ɓo' hooliɗ. Ca in hoolɗuuɗ weɗ tah ali ɓo' wiiriis ñamanɗi nga ca.
EXO 29:34 Te in tas ŋ sepet ci wala mbuuruuci po na ɓaaɓa ɗah, ca heyɗi ñamse ; dohaa ca doh, ca in hoolɗuuɗ.
EXO 29:35 Findi ŋ nakoh ɗa wa jok, fu tumohan na Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɗaa ; tufkiɗiŋ ɗa na ɓa raakan neeh yasna-kanak.
EXO 29:36 Kooh-nu-wiis, fu hey seeƴkohe naar ƴin, wa nik seeƴki wuu bakaaɗ ci, waɗ fu tosohan seeƴkohaani, fu ɓokita ŋ bakaaɗ ; fu yiifa diwi na hoolɗohse ne fu hooliɗa wuu so.
EXO 29:37 Ini ree neeh yasna-kanak, fu tosan seeƴkohaani, fu hooliɗa wuu so, wa nik in ye hoolan te in nu laala ɗah, wa jaaran nik wuu so. »
EXO 29:38 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « In cii ceɗ fu na hee seeƴkohe ŋ ɗafuk seeƴkohaani : fu seeƴkan Kooh-nu-wiis na kuy kanak ci raak kiis yino, te wa genan gen.
EXO 29:39 Fu seeƴkoh yii na ɓaaɓ ɗah, fu seeƴkoh yi tas na niin.
EXO 29:40 Kuyi koc hunan na andaar mun kaahay hiiñuuɗ na liitar diwliin koceet na camban, a nam hun na liitar biiñ na camban. Biiñi nikan seeƴuk aamaah ŋ ɗisik wuu so.
EXO 29:41 Kuyi kanakɗoh, fu na hee ɗe seeƴkohe na niina, a hunan na in ci fu hunɗee na ya na ɓaaɓa, wa nikan seeƴki dohsan ŋ fikiiso po wa eeñee so mi yi Nikiɗi.
EXO 29:42 Wa na hee nike seeƴuk hoomɗaah, wa genan gen, gomal nu gomal. Ɗu na hee wa seeƴke ŋ aasohaaniŋ Ɗiipi-na-Cohohse, ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi, ŋ cohan na ɗu ŋ ndeem ne ŋ woo na ɗa.
EXO 29:43 Te ŋ naman coh na Israayel ci ndeem, ɗiski hey hoole sagu yaki ŋ yak.
EXO 29:44 Ŋ hey hoolɗe Ɗiipi-na-Cohohse, ŋ hooliɗ seeƴkohaani, ca min nik wuu so. Ŋ hey tume Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɓo' hooliɗ, ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh.
EXO 29:45 Ŋ genan na Israayel ci, ŋ nikan Koohiŋ ɓa.
EXO 29:46 Ɓa hey inhe ne ñam Nikiɗi, Koohiŋ ɓa yi pulɗoh ɓa Misra ne ŋ gen ŋ ɗooƴ ɓa. Ñam Nikiɗi Koohiŋ ɓa. »
EXO 30:1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Fu hey haɓɗe seeƴkoha suusoha cuuraay, fu haɓɗohana hang kassiya.
EXO 30:2 Wa nikan kaare, ɓak nu nga nik suung yino te njooliini nik suung kanak. Fu hey pulɗe wiic ciŋ wa ŋ koñ ci wa ŋ ɗafki, fu puliɗndohan ca ŋ hangi wa haɓɗohsan.
EXO 30:3 Fu heya ule na urus koceet, ɗafki na ɓak ciŋ wa jen na wiic ci, fu haɓɗiɗa banda urus po wa wil.
EXO 30:4 Fu hey wa haɓɗiɗe inaa haa kiñi kanak ŋ ooɓ bandaani, ŋ ɓak ci kanak ci, ɓak nu nga raak yino ; in ceem nikan urus, ndooɗ ci na hee wa ɓayohse taamban nga ca.
EXO 30:5 Haɓɗoha ndooɗ ceem ndooɗ kassiya, fu ul ca na urus.
EXO 30:6 Fu hey dege seeƴkohaaneem ndo fu reyan ridooni ɗasiɗ Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi ɗah, [wa yurhiɗkoh na kunohaani, ɗiski na romkohse, wi nik ŋ ɗafuk Wahndeeni,] ŋ ɗiski ŋ cohan na ɗa.
EXO 30:7 Aaruna hey suuse cuuraay eeñiɗ nga ɓaaɓ nu ree ne a kee taambkoha laampaaci ɗah.
EXO 30:8 Niin nu ree, a kee dega laampaaci ɗah, a nam suusis. Wa nikan cuuraayi genan kaɓ ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi, ŋ gomal nu gomal.
EXO 30:9 Ɗu heyɗi suuse cuuraay wiiriis nga, ɗu seeƴkanɗi seeƴuk hoomɗaah nga, ɗu seeƴkanɗi na in ci na pulohe ŋ yohon ca nga ; te ɗu seeƴkanɗi seeƴuk aamaah nga.
EXO 30:10 Kiis nu ree ɗah, Aaruna heya seeƴkiɗe waas yino ne wa tosu. A tuman ñif miŋ ɗooptiŋ seeƴki wuu bakaaɗ ci, ŋ wiic ciŋ seeƴkohaani. Wa hey seeƴkiɗasse ne wa tosu, wa nikan waas yino kiis nu ree ɗah, ŋ gomal nu gomal ; wa in ye hoolan wuu so mi yi Nikiɗi. »
EXO 30:11 Nikiɗi woyissa Musaa ne :
EXO 30:12 « Fu kindee Israayel ci ne findi ɓa hend inhu ɗah, yaa nu nga ɗah hey yo eɗe mi yi Nikiɗi, lempooni a tosohan kipes kiŋ ɗe, po naamo raakuu ŋ harmban ɓa ŋ mbehi ɓa fiiskohan.
EXO 30:13 Inii weɗ yaa nu nga eɗohan ne a fiiskee ɗah : garam yatuus ŋ haalis, wa nikan cambaniŋ ɓeesohaani nik ŋ Ɗiski Hooliɗi. Haalseem nikan wuu so mi yi Nikiɗi.
EXO 30:14 Yaa nu raak kiis ndaŋkiyaah-kanak (20) kaɗ ɗafka ɗah, a hey fiiske te a eɗ to wa.
EXO 30:15 Heɗ raak-raak eɗohanɗi ini uupa te ñakiɗ eɗohanɗi ini mitɗi garam ci yasna-yinooceem, yaa nu nga hey yo ca eɗe, ca nik ini ɓa tosohan kipes ciŋ ɓa.
EXO 30:16 Fu hey rahse haalseem jen ŋ Israayel ci, fu tuma ŋ haɓɗuuki na taambkohuukiŋ Ɗiipi-na-Cohohse ; wa nik ini naandsohan ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi ne ɓa tosuuɗ. »
EXO 30:17 Nikiɗi woyissa Musaa ne :
EXO 30:18 « Fu hey haɓɗe beñwaar ɓoktukoha na degohaaniŋ wa, fu haɓɗohan ca moos ruumind. Ƴut ɗah, fu dega ŋ harmban Ɗiipi-na-Cohohse na seeƴkohaani, fu neya.
EXO 30:19 Masmeem weɗ Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɓookohan yaah ciŋ ɓa na kot ciŋ ɓa.
EXO 30:20 Ɓa aasee ŋ Ɗiipi-na-Cohohse wala ɓa reɓee seeƴkohaani ne ɓa seeƴkee seeƴki dohsan po wa sut wuu so mi yi Nikiɗi ɗah, ɓa hey ɓookke ŋ masmeem ne ɓa kaanuu.
EXO 30:21 Ɓa ɓookan yaah ciŋ ɓa na kot ciŋ ɓa ne ɓa kaanuu. Wa nakohi genan gen, wi Aaruna na ɓi rimkoh nga ɗe taambɗan ŋ gomal nu gomal. »
EXO 30:22 Nikiɗi woyissa Musaa ne :
EXO 30:23 « Fu Musaa, ɓaya ŋ eeñɗohaaci uup neɓ : Fu ɓayan kilo miir ñifsootiɗ yatuus, na kilo kanak na camban ŋ eeñɗohaani na woyse sinaamom, na kilo kanak na camban ŋ wi na woyse kanel,
EXO 30:24 na kilo yatuus ŋ wi na woyse kas, ca ɓeesohsan ɓeesohaaca nik ŋ Ɗiski Hooliɗi. Fu nam ɓay liitar diwliin oliiw yasna-yino.
EXO 30:25 Fu hey ca ambsohe findi haɓɗoh eeñɗoha keeh-keeh na tumohe, wa nik diw hoolɗoha, e hoolɗuuɗ ci wuu so yiifsana.
EXO 30:26 Diweem weɗ fu na hee yiife ŋ Ɗiipi-na-Cohohse na Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi,
EXO 30:27 na taaɓli na tumohaaciŋ wa jen, na degohaaniŋ laampaaci na tumohaaciŋ wa, na seeƴkohaaniŋ cuuraay ci,
EXO 30:28 na seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci na tumohaaciŋ wa jen, na beñwaari na degohaaniŋ wa.
EXO 30:29 Fu hey hoolɗe in ceem jen wuu so, ca nikan hooloh na hooloh ; in nu laal ca ɗah jaaran nik wuu so.
EXO 30:30 Fu hey name yiif Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe diwi, fu hooliɗ ɓa wuu so ne ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh.
EXO 30:31 Fu hey woye Israayel ci ne ñam woo ne : “ Diwii wa nikan diw hoolɗoha hoolɗuuɗ ci wuu so, ŋ gomal nu gomal.
EXO 30:32 Wa heyɗi yiifse ŋ faan ɓo', te ɗu heyɗi haɓɗe wi mand naa jok. Wa hoolɗuuɗ wuu so te ambaata findi in hooliɗ.
EXO 30:33 Ɓo' nu haɓiɗ mand naa, a diwa ŋ faaniŋ ɓoyi nikɗi seeƴkiɗoh ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ ɗe. ” »
EXO 30:34 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Waaka makind ci eeñɗohaacii : Naataap na saheelet na helbenaah, na cuuraay koceet, waa nu nga ɗah ini fu ɓayan nga hendan hend na morom wa.
EXO 30:35 Fu hey ca ambsohe findi haɓɗoh eeñɗoha na tumohe, wa nikan cuuraay jemiɗ, koceet, hooliɗ wuu so.
EXO 30:36 Fu kooɗ in nga, fu oɗa po wa nik puɗ, fu tuma ŋ fiki Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi, ŋ ɗooƴ Ɗiipi-na-Cohohse, ɗiski ŋ cohan na ɗa. Cuuraayeem nikan in ye hoolan nga ɗu.
EXO 30:37 Ɗu heyɗi haɓɗe wi mand naa jok, ɗu njirñiɗkohee wa ; ɗu na hee wa ambe findi in hoolɗuuɗ wuu so mi yi Nikiɗi.
EXO 30:38 Yaa nu haɓiɗ mand naa ne a eeñɗuka ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ ɗe. »
EXO 31:1 Nikiɗi woyissa Musaa ne :
EXO 31:2 « Marka, ŋ taniɗ Betsalel, kuɓu Uri, a setiŋ Hur, a ɓaah ŋ cuuɓiŋ Yudaa.
EXO 31:3 Ŋ ɓekiɗ Fuuɗsiŋ ngo nga ɗe po a raakiɗ min-min, a ñaañiɗ, a raakiɗ inah-inah ŋ panguk nu nik ;
EXO 31:4 a miniɗ marak po a inah findi a joy haɓɗoh in moɗiɗ ngaŋ urus, haalis wala moos.
EXO 31:5 A miniɗ pes atoh peme, a namiɗ min ɓek peme ŋ ɓekoha, a miniɗ pes kidig, a miniɗ haɓiɗ panguk nu nik.
EXO 31:6 Ɓaat nga, ŋ eɗiɗ ɗe Oholiyaab kuɓu Ahisamaak yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Daan, ne a ɓaatɗoh ɗe, te ɓooɓi herñiɗ ci jen, ŋ namiɗ ɓa on min-min ne ɓa min haɓiɗ in ci ŋ nak ɗa cii jen :
EXO 31:7 Ɓeɗ haɓɗan Ɗiipi-na-Cohohse, na Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi na kunohaaniŋ wa na tosohse, na tumohaaci nik ŋ ɗiipi jen.
EXO 31:8 Ɓa haɓiɗ taaɓli na tumohaaci hunan naa, na degohaaniŋ laampaaci haɓɗohsan urus koceet na in ci hunan naa jen, na seeƴkohaani suusohsan cuuraay ci.
EXO 31:9 Ɓa haɓiɗ seeƴkohaani na hee dohohse hoosuuɗ ci na tumohaaci hunan naa jen, na beñwaari na degohaaniŋ wa.
EXO 31:10 Ɓa haɓiɗ kulɓaaci ɓekkassan ŋ hew, ca nikka kulɓaaci hooliɗ ciŋ Aaruna seeƴkiɗohi, na kulɓaaciŋ kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci, ne ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh ɗah.
EXO 31:11 Ɓa haɓiɗ diwi hoolɗohsan hoolɗuuɗ ci wuu so, na cuuraayi eeñiɗi tumsan ŋ Ɗiski Hooliɗi. Pangkoh ci hey ca haɓɗe findi ŋ nakoh ɗa ca jok. »
EXO 31:12 Nikiɗi woyissa Musaa ne :
EXO 31:13 « Woytoha Israayel ci, woyaa ɓa ne : “ Nikiɗi woo ne : ‘Ŋ pangkeem jen, ɗu hey eɗe mbeh ciŋ ngo na iɗsiɗkohse cir, laam, ca na hee nike ini na hee teeɓohe ŋ harmban ndo na ɗu na ɓi na hee rimkohe nga ɗu ne ñam Nikiɗi, yi hooliɗ ɗu wuu so.
EXO 31:14 Ɗu hey iɗsiɗke ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, wa na hee nike nga ɗu in hooliɗ wuu so. Ɓo' nu tumɗaa mbeh hooliɗ ɗah, a hey apse, te ɓo' nu panguk nga ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓi a ɓaahoh.
EXO 31:15 Mbeh yasna-yino ceɗ na hee pangkohse, mbehi yasna-kanakɗoh weɗ wi na iɗsiɗkohse, wi hoolɗu wuu so mi yi Nikiɗi. Ɓo' nu panguk ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ɗah, a hey apse.
EXO 31:16 Israayel ci hey eɗe mbehi na iɗsiɗkohse cir, ɓa yakɗee wa, ɓeɗ na ɓi na hee rimkohe nga ɓa, wa nikan ambtiɗoh ŋ harmban ɓoo te wa genan gen.
EXO 31:17 Wa na hee nike mandarga, wi genan gen ŋ harmban ndo na Israayel ci, laam ŋ neeh yasna-yino, ŋ feriɗ eel ci na kehƴi, mi yi Nikiɗi, ŋ faɗta neeha yasna-kanakɗoh, ŋ iɗsiɗukka.’ ” »
EXO 31:18 Wa Nikiɗi ƴut woo na Musaa ŋ ɗafuk tangooraŋ Sinaay, a eɗta ɗe atoh ca kanak ca ɗapas ca woo ciŋ Ambtiɗohi fiisohse, atoh ca fu inah ne a Kooh fiisootee ca.
EXO 32:1 Ini kaɗ ŋ Israayel ci, ɓa hoteen ne Musaa maañiɗ ŋ tangoora a hayɗi paaɗ, ɓa cohha ŋ ɗiskaŋ Aaruna, ɓa woosa ɗe ne : « Musaa ƴaari pulɗoh ɓoo Misra yii, ɓo' inhisɗi in nga ɗe. Mbaa, haɓɗiɗa ɓoo kooh ci adgan ŋ fiki ɓoo. »
EXO 32:2 Aaruna loffa ɓa ne : « Saɓsukohaat na long-long ci urus ci nik ŋ nof ciŋ ɓitiɓ ciŋ ɗu, na ciŋ kuɓuuciŋ ɗu ƴaar ci na ɓi ɓitiɓ ci, ɗu kom mbo ca. »
EXO 32:3 Ɓa jen, ɓa saɓsukohha na long-long ca urus ca nikee ŋ nof ciŋ ɓa, ɓa kommba ɗe ca.
EXO 32:4 A ɓayya ca, a naayiɗta ca, a haɓiɗta na urseem nataal ɗoon naar. Ƴutta, ɓa woosa ne : « Israayel ! Koohiŋ ɓoo pulɗoh ɓoo Misra a Yii ! »
EXO 32:5 Wa Aaruna hot ŋ ineem, a haɓiɗta seeƴkoha ŋ fiki nataala, a woosa ŋ ɗafka ne : « Kim, feet hey raake yakɗoha Nikiɗi. »
EXO 32:6 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa teel, ɓa seeƴkohha ɓi ɗoopaat seeƴuk hoomɗaah, na seeƴuk wuu jam. Ɓa ɓooffa, ɓa ñameeɗa, ɓa aneeɗa ; ƴutta ɓa kurukka, ɓa mbuumbaayeeɗa.
EXO 32:7 Wa Nikiɗi hot in ceem, a woosa Musaa ne : « Ruhsa fu kaɗ, cuuɓiŋ ɗa fu pulɗoh Misra yahrukohiɗ.
EXO 32:8 Ɓa ariɗ faɗ waasi ŋ teeɓee ɓa. Ɓa haɓɗiɗiɗ haf ɓa ɗoon na urus naayɗuuɗ, ɓa ƴekiɗ ŋ fikiice, ɓa seeƴkiɗta ɗe te ɓa woosa ne : “ Israayel ! Koohiŋ ɓoo pulɗoh ɓoo Misra a Yii ! ” »
EXO 32:9 Nikiɗi taalndiɗta woo Musaa ne : « Ŋ hotiɗ ne cuuɓii, wa cuuɓ ndengiɗ haf.
EXO 32:10 Ɗiski wa nik, faɗ to dohɗiŋ ayrukiŋ ngo dal nga ɓa, ŋ ɗumbiɗ ɓa ; waaye fu, ŋ hey tume po cuuɓ angiɗ rimkoh nga ɗa. »
EXO 32:11 Ŋ ineem, Musaa kiimmba Nikiɗi Koohiŋ ɗe, a kiimmba ɗe kiim keeh-keeh, an : « Nikiɗi, wa ye tah fu ruhsiɗee dohɗiŋ ayrukiŋ ɗa ŋ cuuɓiŋ ɗa fu pulɗoh Misra, na hatil keeh-keeh na yaah ɓitiɗ ?
EXO 32:12 Fu tumoh ɗaa ɗah, ɓi Misra hey woye ne añaand weɗ tah fu pulɗohha Israayel ci nga ne fu ɗumbiɗ ɓa ŋ tangooci, ɓa reeh ŋ kehƴi. Giifɗa ayrukiŋ ɗa te fu faɗ miskiɗi fu waaɗee deg cuuɓiŋ ɗa.
EXO 32:13 Naandsuka ñaam ciŋ ɗa Ibrahiima na Isaahha, na Israayel, yi Yaŋhooɓa, ɓi fu giñɗe ŋ haf fu an : “ Ŋ hey ɓaate ɓi rimkohan nga ɗu po ɓa hend na hor ci. Ŋ hey ɓa eɗe kur ki ŋ gapee ɓa wii jen, wa nik wuu ɓa po faw. ” »
EXO 32:14 Ŋ ineem, Nikiɗi giiffa, a faɗta miskiɗa a waaɗee deg ngaŋ cuuɓiŋ ɗe.
EXO 32:15 Musaa ruhussa tangoora, a wiirukka, a yurahha ŋ mboolnda ; a ammba atoh ca kanak ca na teeɓohe Ambtiɗohi ŋ yaah, atoh nu nga ɗah fiisuusa ŋ ɓak ciŋ wa kanak ci.
EXO 32:16 Atoh ceem, a Kooh haɓiɗ ca, a yi fiisoot ca findi ñaas.
EXO 32:17 Wa Yosuwe kerah leehuk caŋ ɓooɓa, a woosa Musaa ne : « Ca leehuk hiñoh ceɗ na kerhasse ŋ dala. »
EXO 32:18 Musaa loffa ɗe ne : « Ca leehuk saahiɗ haa te ca leehuk saahuuɗ haa ; ca ƴeek ceɗ maa kerhe. »
EXO 32:19 Musaa reɓee reɓ dala rek a hotta ɗoona na ɓooɓa mbece, a ayrukka ; a mbetta atoh ca a ambe, a pookka ca ŋ tasaŋ tangoora.
EXO 32:20 A ɓayya nataalaŋ ɗoona ɓa haɓɗe, a dohhaa, a oɗtaa po wa nikka mun, a wasarraa ŋ masma, a anɗukohha ɓa wa.
EXO 32:21 Musaa meekissa Aaruna ne : « Cuuɓii haɓiɗ ɗa ye po fu tahha ɓa bakaaɗee bakaaɗ hend an yak ? »
EXO 32:22 Aaruna loffa ɗe ne : « Ŋ kiim ɗa wa kiim, kilifaaniŋ ngo, kina ayruk ! Fu inhiɗ ŋ haf fu ne cuuɓii tum moɗaaɗi yooɓiɗ ɓa.
EXO 32:23 E ɓeɗ woo so ne : “ Musaa ƴaari pulɗoh ɓoo Misra yii, ɓo' inhisɗi in nga ɗe. Mbaa, haɓɗiɗa ɓoo kooh ci adgan ŋ fiki ɓoo. ”
EXO 32:24 Ŋ woosa ɓa ne : “ Yaa nu raak urus ɗah, saɓsukoha naa. ” Ɓa eɗta so ca, ŋ njaffa ca ŋ yongkaahi, ɗoonii a yi pulla nga. »
EXO 32:25 Musaa hotta ne Aaruna faɗ faɗ ɓi cuuɓi ŋ ini neɓ ɓa po ɓa ƴissuutiɗ ŋ fiki ɓi sang ɓa.
EXO 32:26 Musaa tufukka ŋ aasohaanaŋ dala, a woosa ndengiɗ ne : « Yaa nu hun na Nikiɗi ɗah, a hayaat nga so ! » Ɓi rimkoh ŋ Lewi jen hayya nga ɗe.
EXO 32:27 A woosa ɓa ne : « Nikiɗi, Koohiŋ Israayel woo inii : “ Yaa nu nga ɗu ɗah, ɓayaat ndangiŋ ɗe, ɗu aas ɓak nu nik ŋ dali, ɗu ap ɓaah ciŋ ɗu, nawleeciŋ ɗu wala ɓi reɓ ɗu. ” »
EXO 32:28 Ɓi rimkoh ŋ Lewi tumohhaa findi Musaa woyoha ; mbaɗi, ini uup ƴaar junni-kaahay (3000) kaannda ŋ Israayel ci.
EXO 32:29 Musaa woosa Lewiici ne : « Woti, ɗu tufkiɗuuɗ wuu Nikiɗi ŋ api ɗu ap kuɓuuciŋ ɗu na taambɗoh ciŋ ɗu te a barke'ɗiɗ ɗu woti. »
EXO 32:30 Wa Kooh wiis, Musaa woosa cuuɓa ne : « Ɗu bakaaɗiɗ bakaaɗ yakak. Mi yii rapisseeɗa tangoori ŋ ɗiskaŋ Nikiɗi, ŋ hey ɗu ɗaasnukɗe, wa miniɗ nik ne Kooh ɗaas ɗu bakaaɗiŋ ɗu. »
EXO 32:31 Musaa dokukka ŋ Nikiɗi, a woosa ɗe ne : « Cey Kooh ! Cuuɓii bakaaɗiɗ bakaaɗ yakak, ɓa ɓay urus, ɓa haɓɗiɗta haf ɓa kooh.
EXO 32:32 Ɗaasaa ɓa, ŋ kiim ɗa wa kiim ! Wala fu moos tiikiŋ ngo ŋ teerndi fu fiis. »
EXO 32:33 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ɓoyi haɓiɗ bakaaɗ nga so, a yi ŋ moosan tiikiŋ ɗe ŋ teerndiŋ ngo.
EXO 32:34 Kaɗa, fu adgiɗ cuuɓi, fu ɓaya ɗiska ŋ woo ɗa. Amba ne malaakaaniŋ ngo hey nike ŋ fikiifu waaye mbehi ŋ wirndohan ree ɗah, ŋ hey ɓa mbugale sagu bakaaɗiŋ ɓa. »
EXO 32:35 Nikiɗi mbugaleen Israayel ci, sagu naka ɓa nakee Aaruna ne a haɓɗiɗ ɓa nataalaŋ ɗoona.
EXO 33:1 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kaɗa, fu na cuuɓi fu pulɗoh Misra, kurkaat ndii, ɗu kaɗ kur ka ŋ giñɗee Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa ne ŋ hey wa eɗe ɓi rimkohan nga ɓa.
EXO 33:2 Ŋ hey woose malaaka, a nik ŋ fikiiɗu, ŋ hey aañe Kanaan ci na Amoor ci na Hit ci na Peris ci na Hiw ci na Yebuus ci.
EXO 33:3 Wa kur riifɗiɗ na miis na kuum. Kaɗaat, waaye ŋ hunanɗi na ɗu, ŋ nikanɗi ŋ ɗiski ɗu nikan. Ɗu cuuɓ ndengiɗ haf, ŋ sang ɗu ɗumb ŋ waas. »
EXO 33:4 Wa woo ki ndengɗi Kooh woo weem ree ŋ cuuɓa, ɓa nikka ŋ neɓaaɗi po ali ɓo' ɓekukɗi in moɗiɗ nga ɓa.
EXO 33:5 Laam, Nikiɗi nameen woo Musaa ne : « Woya Israayel ci ne : “ Ɗu cuuɓ ndengiɗ haf ! Ŋ nik ŋ harmban ɗu ƴissuut ɗah, ŋ hey ɗu ɗumbe. Saɓsukohaat na ɓekkaah ciŋ ɗu moɗiɗ ci, ƴut ɗah, ŋ hey inhe ini ŋ tuman ɗu. ” »
EXO 33:6 Ɓa saɓsukohha na ca ndaam, ɓa ɓekisɗi ca ina amboh ŋ tangooraŋ Horeb.
EXO 33:7 Musaa meeɗ ɓay ɗiip, a yipa usohiɗ na dala, a teekee wa "Ɗiipi-na-Cohohse". Ɓo' nu waaɗta woo na Nikiɗi ɗah, a pul dala, a kaɗ ŋ Ɗiipa-na-Cohohse.
EXO 33:8 Musaa kaɗeesa nga ɗah, ɓi cuuɓi jen kuruk, yaa nu nga tufuk ŋ nguɓu ɗiipiŋ ɗe, ɓa markee ɗe po a aas.
EXO 33:9 Musaa aassa ɗah, eela yipee findi kumbin hay po ŋ nguɓu ɗiipa, wa tufuk nga, jaar Nikiɗi woyee na ɗe.
EXO 33:10 Israayel ca hottaa rek ɗah, yaa nu nga ɗa ƴek ŋ nguɓu ɗiipiŋ ɗe.
EXO 33:11 Nikiɗi woyee na Musaa jahran findi ɓo' na ɓo'. Ƴutta ɗah, Musaa dokuk ŋ dala waaye, dagiŋ ɗe na woyse Yosuwe, kuɓu Nun, tas ŋ ɗooƴ ɗiipa. Raak ɗe fiir.
EXO 33:12 Wa raakka mbeh, Musaa woosa Nikiɗi ne : « Marka ! A fu nak ko ne ŋ ɓay cuuɓii waaye fu teeɓɗi so yi hunan na so. Moona a fu woyee so ne : “ Ŋ inhiɗ ɗa na tiikiŋ ɗa, ŋ hey ɗa baahohe. ”
EXO 33:13 Ɗiski wa nik, nik ne fu baahohiɗ to ɗah, teeɓ po tiindohaaɗ ciŋ ɗa ; ŋ hey ɗa inhe baahiɗ te fu hey yo baahohisse. Kina alkoh ne cuuɓii, wa cuuɓiŋ ɗa ! »
EXO 33:14 Nikiɗi loffa Musaa ne : « Mi ŋ haf fo, ŋ hey hune na ɗa ne ŋ iɗsiɗ ɗa. »
EXO 33:15 Musaa woosa ne : « Nik ne fu ŋ haf fu, fu heyɗi ɓoo ɓende ɗah, kina ɓoo kurkiɗoh ndii.
EXO 33:16 Fu ɓendɗi ɓoo ɗah, wa inhohsan na ne fu baahohiɗ to, mi na cuuɓiŋ ɗa ? Huni fu hunan na ɓoo weɗ tahan ɓoo ɗaloh na cuuɓ ciŋ kehƴi jen. »
EXO 33:17 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ŋ baahohiɗ ɗa te ŋ inhiɗ ɗa ŋ tiikiŋ ɗa, tahha po ŋ hey name tum ini fu kiim mbo weem. »
EXO 33:18 Musaa woosa ɗe ne : « Ŋ kiim ɗa wa kiim, teeɓ po yaki fu yak ! »
EXO 33:19 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ŋ hey taambɗe baah kiŋ ngo jen ŋ fikiifu te ŋ hey woye tiikiŋ ngo "Nikiɗi" ŋ ɗafka ; ŋ baahohee ɓoyi ŋ baahoh, ŋ yirmee ɓoyi ŋ yirim.
EXO 33:20 Waaye fu minanɗi hot fikiiriŋ ngo, laam ali ɓo' minɗi so hot te a taalndiɗ a pesisse.
EXO 33:21 Seka, ɗisik weɗi ŋ ndii, ŋ serooso ; fu na hee tufke ŋ ɗafuk atoh fi.
EXO 33:22 Siñaariŋ yaki ŋ yak taambee ɗah, ŋ hey ɗa ɗasɗe ŋ nungiŋ atoh fi, ŋ ɗip ɗa na yaahiŋ ngo po ŋ taamb.
EXO 33:23 Ŋ nihis yaahiŋ ngo ɗah, fu hey hote finhooriŋ ngo, waaye fikiiriŋ ngo minanɗi hotu. »
EXO 34:1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Pestissa atoh kanak po ca nik ɗapas findi ca koc, ŋ hey fiise nga ca woo ci nikee ŋ ca koc te fu pookka ca.
EXO 34:2 Kooɗka, kim na ɓaaɓa teel, fu rap ŋ ɗafuk tangooriŋ Sinaay, fu tufuk nga ŋ fikiiso.
EXO 34:3 Fu kaɗee ɗah, ali ɓo' kinaat hun na ɗa te ɓo' kinaat hotu ŋ ɗafuk tangoori jen ; ɗoopaat sah kinaat eleeruk ŋ ɓak ciŋ wa, wa mbaal haa, wa pe' haa, wa inoh haa. »
EXO 34:4 Musaa pessa atoh kanak findi ca koc, a kurukka na ɓaaɓa teel, a ammba ca ŋ yaah, a rappa ŋ tangooraŋ Sinaay findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 34:5 Nikiɗi ruhussa na eela, a rissa ŋ ɗooƴa ŋ sero Musaa, a woosa tiikiŋ ɗe haf ce po wa ɗiiɗɗeeɗa an : « Nikiɗi. »
EXO 34:6 Ŋ ineem, Nikiɗi taammba Musaa fiki, a woosa ŋ ɗafka an : « Ñam Nikiɗi, Kooh yi na yirmohe te baahohe, yi yooɓɗi ayruk, riiffa na waaɗohaaɗ te a dokkuu finho muk,
EXO 34:7 a teeɓohee baah kiŋ ɗe po ŋ junni (1000) gomal, a ɗaasohee tumohaaɗ moɗaaɗi, na bakaaɗ, na ndengsiɗkoh, waaye ɓoyi tooñ a ambuu ɗe findi ɓoyi tumɗi in, te a na dege deg miskiɗ kuɓuuci na set ci na setaat ciŋ baab ci tum moɗaaɗi po ŋ gomala nikiisɗoh. »
EXO 34:8 Jaarra Musaa ƴekiɗta Nikiɗi po a raɗukka ŋ kehƴi.
EXO 34:9 A woosa ne : « Heɗ ɓoo, ŋ kiim ɗa wa kiim, nik ne fu baahohiɗ to ɗah, haya fu ɓend ɓoo. Ŋ inhiɗ ne cuuɓii wa cuuɓ ndengiɗ haf, waaye ɗaasa ɓoo tumohaaɗ ci moɗaaɗiici na bakaaɗ ciŋ ɓoo, tuma ɓoo raakuuɗiŋ ɗa. »
EXO 34:10 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ŋ hey tufkiɗe ambtiɗoh na ɗu. Ŋ hey tume, ŋ fiki cuuɓiŋ ɗa jen, keemaan ci ɓo' moosɗi hotoh ŋ ali kur na ali ɓak ŋ kehƴi ; ɓooɓi wil ɗa jen hey hote tumohaaɗ ciŋ ngo mi yi Nikiɗi. In ci ŋ lahɗohan nga ɗa, ca nikan in feyohiɗ.
EXO 34:11 Faɗoha nof baahiɗ ini maa nakee ɗa woti. Ŋ hey aañe ŋ fikiiɗu : Amoor ci na Kanaan ci na Hit ci na Peris ci na Hiw ci na Yebuus ci.
EXO 34:12 Wortukaat ambtiɗoh nawle na ɓooɓiŋ kur ci ɗu aasohan, mbaa ɓa nikan fiir jaɗuuɗ ŋ harmban ɗu.
EXO 34:13 Waaye ɗu na hee hey fole seeƴkohaaciŋ ɓa, ɗu pook nataal ci, ɗu fol kumbin ci, ci ɓa na yakɗohee kooh ciŋ ɓa.
EXO 34:14 Ali ɓo' nga ɗu ƴekɗanɗi kooh wiiriis, laam, mi yi Nikiɗi, ŋ fiir fiir po weɗ tiikiŋ ngo.
EXO 34:15 Te ali ɓo' kinaat ambtiɗoh nawle na ɓooɓaŋ kur ka ; fu ambtiɗoh na ɓa ɗah, ɓa hey ɗa ɓeke ŋ njaalooniŋ ɓa, weɗ ne ɓa seeƴkee wuu kooh ciŋ ɓa ɗah, ɓa ɓeeɗuk ɗa ne fu ñam ŋ seeƴki.
EXO 34:16 Te ineem hey kaɗe po fu ɓayiɗ kuɓuuciŋ ɗa ƴaar ci ɓitiɓ ŋ cafaƴ ciŋ ɓa, cafaƴ ceem ɓek ɓa ŋ njaalooni ɓa na njaalo'e, weɗ ne ñaamki ɓa na ñaamke kooh ciŋ ɓa.
EXO 34:17 Ali ɓo' nga ɗu naayɗanɗi tiwiñ, a haɓɗee nataal, a amb ca findi Kooh.
EXO 34:18 Yaa nu nga, fu hey feetke feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci ; ini ree neeh yasna-kanak ŋ jamanooni wa ambu ŋ caɓniŋ mbong ci, fu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir findi ŋ woyohee wa, laam ŋ caɓniŋ mbong ci weɗ ɗu puloh Misra.
EXO 34:19 Kuɓuuciŋ ɗa saaw ci ƴaar ci jen, ɓa wuu so, saaw ci naar ciŋ ɗoopaat ci sah ñam raak ca findi ciŋ inoh ci, mbaal ci na pe' ci.
EXO 34:20 Saaw ciŋ mbaam ci, fu na hee ca hey romkohe na mbaal wala pe' ; fu romkohɗi ca ɗah, fu joyiɗ weer mbooh ciŋ ca. Fu hey romkohe saaw ciŋ ɗu ƴaar ci jen te ali ɓo' hayanɗi ŋ fikiiso yaah ɓarang.
EXO 34:21 Fu hey pangke neeh yasna-yino, wi yasna-kanakɗoh fu iɗsiɗuk, fu hey iɗsiɗke nga sah ŋ jamanooni na guurohse na wi na nguɗohse.
EXO 34:22 Mbeh dokkiɗ yasna-kanak ŋ finho Paak, fu hey feetke feetiŋ Beleeci koc ruund ; wa kaɗ po ŋ reehɗohaaniŋ kiis ki ɗah, fu nam feetuk feetiŋ Nguɗ ci.
EXO 34:23 Waas kaahay ŋ kiis ki, ƴaar ciŋ cuuɓi jen hey haye ŋ fikiiso mi yi Heɗ ɗu Nikiɗi, Koohiŋ Israayel.
EXO 34:24 Laam ŋ hey aañe cuuɓ ci ŋ fikiiɗu te ŋ hey tume po ɗu raak merhey angiɗ ; ali ɓo' waaɗanɗi ɓay kur kiŋ ɗu ŋ jamanooci ɗu hayohan ŋ fikiiso waas kaahay ŋ kiis ki.
EXO 34:25 Ɓo' nga ɗu seeƴkee ɓi ɗoopaat wuu so ɗah, ñif miŋ ca kinaat hun na in raakiɗ lawiir. Te sepet ciŋ seeƴkiŋ feetiŋ Paak neehanɗi po na ɓaaɓa.
EXO 34:26 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, a komaat to ini a koc nguɗ ŋ yohon ciŋ ɗe ŋ kahan ndo mi yi Nikiɗi, Koohiŋ ɗu. Ali ɓo' nga ɗu kinaat tikoh koteng miis mi kooɗohu ŋ ndaam ce. »
EXO 34:27 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Woo cii ceɗ maa hee tufkiɗohe ambtiɗohiŋ ngo na ɗa, na Israayel ci ; fiisaa ca. »
EXO 34:28 Musaa nikka ŋ tangooraŋ Sinaay na Nikiɗi ini ree neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40), a ñamɗi, a anɗi. Nikiɗi fiissa ŋ atoh ca woo ciŋ Ambtiɗohi, Nakoh-ci-Ndaŋkiyaah-ci.
EXO 34:29 Wa Musaa ruhus tangooraŋ Sinaay, raak ɗe na atoh ca kanak ca ŋ yaah, atoh ci ɗapas ci na teeɓohe Ambtiɗohi, fikiiriŋ ɗe siñaarɗeeɗa sagu woyi a woyee na Nikiɗi, waaye a inheeɗaa.
EXO 34:30 Wa a ree po Aaruna na Israayel ca jen hotta fikiiriŋ ɗe siñaarɗeeɗa, ɓa kaañɗi ɗe reɓuk.
EXO 34:31 Weɗi a ɓeeɗkoh ɓa. Aaruna na yakak caŋ Israayel jen hayya nga ɗe, a woytohha ɓa.
EXO 34:32 Ƴutta, Israayel ca jen reɓpa, a eɗta ɓa nakoh ci jen, ci a rahsoh ŋ Nikiɗi ŋ ɗafuk tangooraŋ Sinaay.
EXO 34:33 Wa Musaa ƴut woo na ɓa, a muurra fikiiriŋ ɗe.
EXO 34:34 Taambohha ndeem, a kaɗeesa ŋ ɗiskaŋ Nikiɗi ɗah, a nihis muuriŋ ɗe po a puloh nga. A pulohha nga ɗah, a woo Israayel ci ini a ɓayoh nga.
EXO 34:35 Israayel ca marakka fikiiriŋ ɗe ɗah, ɓa hot ne wa na siñaarɗe siñaariɗ, jaar a muura po findi a na dokkohisse woya na Nikiɗi.
EXO 35:1 Musaa cohɗohha cuuɓaŋ Israayel jen, a woosa ɓa ne : « In cii ceɗ Nikiɗi nakoh ne ca taambɗu :
EXO 35:2 Neeh yasna-yino ceɗ na hee pangkasse, wi yasna-kanakɗoh waa hee nike nga ɗu mbeh hooliɗ, mbehi na iɗsiɗkohse wi hoolɗu wuu Nikiɗi. Ɓo' nu panguk ŋ mbeheem ɗah, a hey apse.
EXO 35:3 Ɗu heyɗi sah fuuɗe yongkaah ŋ ali ɗisik ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. »
EXO 35:4 Musaa taalndiɗta woyeeɗa Israayel ci jen an : « In cii ceɗ Nikiɗi nakoh :
EXO 35:5 ɓayaat ŋ in ci ɗu raakoot, ɗu eɗoh ca wuu Nikiɗi. Ɓo' nu teyɗuka tum na keeñ soosiɗ ɗah, a hey eɗohe ini a onoh wuu Nikiɗi. A miniɗ eɗoh : urus, haalis wala moos.
EXO 35:6 A namiɗ min eɗoh : ooy bulo, ooy ruumind eɗfiɗ, ooy ruumind coy, leeŋ wala find pe'.
EXO 35:7 A namiɗ min eɗoh : ɓi und kuy mbaal suupuuɗ ruumind wala ɓi und inoh cookom wala ndooɗ kassiya.
EXO 35:8 A namiɗ min eɗoh : diwliin fuuɗoha laampaaci, wala ɓi eeñɗoha haɓɗohu diwi na hoolɗohse, wala wuu cuuraayi.
EXO 35:9 A namiɗ min eɗoh pemeeci na woyse sooham wala ɓi peme wiiriis, moɗsinoha efoodi na nafaani ŋ fikiiri. »
EXO 35:10 Musaa woyissa ne : « Ɓi raak min-min nga ɗu jen, hayaat ne ɓa haɓiɗ in ci Nikiɗi nakoh jen.
EXO 35:11 Ɓa hay ɗah, ɓa haɓiɗ Genohaani, na baasiŋ wa na in ci ula, korohaaci, kaadar ci, laat ci, kumbin ci, na tufkohaaci.
EXO 35:12 Ɓa haɓiɗ Wahndeeni na ndooɗ ciŋ wa na kunohaaniŋ wa, ɗiski na romkohse. Ɓa haɓiɗ ridooni na ɗasɗe Ɗiski Hoolohngaani.
EXO 35:13 Ɓa nam haɓiɗ taaɓli na ndooɗ ciŋ wa, na tumohaaci hunan naa jen, na mbuuruuci degsan nga, wuu Kooh.
EXO 35:14 Ɓa nam haɓiɗ degohaaniŋ laampaaci na in ci hunan naa, laampaaciŋ wa na diwliiniŋ wa.
EXO 35:15 Ɓa nam haɓiɗ keesi seeƴkohaani suusohsan cuuraay ci na ndooɗ ciŋ wa. Ɓa haɓiɗ diwi na hoolɗohse, na cuuraayi eeñɗohaani. Ɓa haɓiɗ ridooni nikan ŋ aasohaani.
EXO 35:16 Ɓa nam haɓiɗ keesi seeƴkohaani dohohsan hoosuuɗ ci, na giryaasiŋ wa moosi, na ndooɗ ci wa ɓayohsan, na tumohaaci hunan naa jen. Ɓa haɓiɗ beñwaari tumohsan masmi ɓoktukohsan na degohaaniŋ wa.
EXO 35:17 Ɓa nam haɓiɗ piis ci ɗingohsan bayaali, na kumbin ci, na tufkohaaciŋ ca, na ridooniŋ aasohaaniŋ bayaali.
EXO 35:18 Ɓa haɓiɗ tatohaaci amban Genohaani ngaŋ kehƴi, na niy ciŋ ca, na tatohaaci amban ɗingiŋ bayaali ngaŋ kehƴi, na niy ciŋ ca.
EXO 35:19 Ɓa haɓiɗ kulɓaaci hoolɗuuɗ ci pangkohsan ŋ Ɗiski Hooliɗi, ca nikka ciŋ Aaruna seeƴkiɗohi, na ciŋ kuɓuuciŋ ɗe ne ɓa pangkee findi seeƴkiɗoh ɗah. »
EXO 35:20 Wa Musaa woo ɓa nakoh ceem, coha reehha, Israayel ca cootta.
EXO 35:21 Ɓi waaɗee eɗoh, te ɓa teyɗukkaa tum na keeñ soosiɗ, ɓa hayya eɗohe in ci ɓa onoh wuu Nikiɗi, ɓa eɗohha ca wuu haɓɗuuki na taambkohuukiŋ Ɗiipi-na-Cohohse, na kulɓaaci hoolɗuuɗ ci.
EXO 35:22 Ƴaar ci na ɓitiɓ ci jen, ɓi teyɗukee wa na keeñ soosiɗ, ɓa ɓayeeɗa ɓi tokkaah kulɓa, ɓi long-long, ɓi jaaru ndukun, ɓi tokkaah wiiriis, na in nu nik ne wa urus ɗah, yaa nu nga ɗah ɓayya ursi fu eɗoh, fu eɗohhaa findi eɗohi na raɗsasse wuu Nikiɗi.
EXO 35:23 Ɓi raakee ooy bulo, ruumind eɗfiɗ wala ruumind coy, leeŋ wala find pe', und kuy ruumndiɗuuɗ wala und inoh cookom, ɓa jen, ɓa haytohha ca.
EXO 35:24 Ɓi pulɗee in haɓɗohuuɗ haalis na moos ruumind eɗohaah wuu Nikiɗi haytohha ca. Ɓi namee raak ndooɗ kassiya haytohha ca wuu in ci joy haɓɗu.
EXO 35:25 Ɓitiɓ ci raakee min-min jen monnda na yaah ciŋ ɓa, ƴutta ɓa haytohha in ci ɓa mond, ɓi ooy bulo na ooy ruumind eɗfiɗ, na ruumind coy na ooy leeŋ.
EXO 35:26 Ɓitiɓ ci teyɗukee wa na keeñ soosiɗ te ɓa minnda mond, ɓa mondeeɗa find pe' ne ɓa haɓiɗ ooy.
EXO 35:27 Ɓi adgohee cuuɓi haytohha pemeeci na woyse sooham na ɓi peme moɗiɗ wiiriis moɗsinoha efoodi na nafaani ŋ fikiiri ;
EXO 35:28 ɓa nammba ɓay eeñɗoha na diwliin, ne laampaaci min fuuɗu, diwi na hoolɗohse na cuuraayi eeñɗohaani nam haɓɗu.
EXO 35:29 Israayel ci kommba Nikiɗi in ci ɓa onoh ŋ ini neɓ ɓa. Ɓi teyɗukee na keeñ soosiɗ jen, ƴaar na ɓitiɓ, haytohha ca, ne in ci Nikiɗi woo Musaa jen min haɓɗu.
EXO 35:30 Musaa woosa Israayel ci ne : « Inhaat ne Nikiɗi taniɗ Betsalel, kuɓu Uri, a setiŋ Hur, a ɓaah ŋ cuuɓiŋ Yudaa.
EXO 35:31 A riifɗiɗ Betsalel na Fuuɗsiŋ ɗe po a raakiɗ min-min, a ñaañiɗ, a raakiɗ inah-inah ŋ panguk nu panguk.
EXO 35:32 A miniɗ marak po a inah findi a joy haɓɗoh in moɗiɗ ngaŋ urus, haalis, wala moos ;
EXO 35:33 a miniɗ pes atoh peme, a namiɗ min ɓek peme ŋ ɓekoha, a miniɗ pes kidig, a miniɗ haɓiɗ panguk nu nik.
EXO 35:34 A namiɗ ɗe on po a miniɗ jangɗoh, a na Oholiyaab kuɓu Ahisamaak yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Daan.
EXO 35:35 A tumiɗ min-min ŋ haf ciŋ ɓa po ca riifiɗ ne ɓa min pes peme, ɓa min fer in moɗiɗ ŋ liiɓ ciŋ ɓa, ɓa min moɗsin piis na ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ, na ruumind coy na leeŋ, ɓa min teɗ, te ɓa min haɓiɗ panguk nu nik, ɓa min fer in moɗiɗ.
EXO 36:1 Betsalel na Oholiyaab na ɓi ɓo' wiiriis herñiɗ, Nikiɗi oniɗ ɓa inah-inah ne ɓa haɓiɗ pangkaah nu nik ne wa haɓɗaah ŋ Ɗiski Hooliɗi ɗah. Ɓooɓeem jen nikka ɓi haɓɗan in ci Nikiɗi nakoh jen, ɓa haɓɗan ca findi Nikiɗi nakohee ɓa ca. »
EXO 36:2 Musaa ɓeeɗkiɗukka Betsalel, Oholiyaab na ɓooɓa Nikiɗi onee hereñ jen te ɓa teyɗukka ɓaah ŋ ɓi haɓɗan pangki.
EXO 36:3 Musaa eɗta ɓa onoh ca Israayel ca haytohee jen ne pangkaŋ Ɗiska Hooliɗa haɓɗu. Ɓaaɓ nu ree ɗah, ɓooɓa komis Musaa in ca ɓa onoh ŋ keeñ soosiɗ.
EXO 36:4 Wa kaɗeeɗa po yaa nu nik ngaŋ pangkoh ca faɗta ina a haɓɗe. Ɓa kaɗta,
EXO 36:5 ɓa woyeeɗa Musaa an : « In ci ɓooɓi haytoh uupiɗ fuuf ini etohu ŋ haɓɗuukiŋ in ci Nikiɗi nakoh. »
EXO 36:6 Musaa nakohha ne wa woysaat ŋ dala ne : « Wa ƴaar haa wa ɓitiɓ haa, ali ɓo' kinaat haɓɗis in haytohaah ŋ Ɗiski Hooliɗi ! » Ɓooɓa tufkiɗta, ɓa haytohisɗi.
EXO 36:7 In ca kooɗkiɗassee doyeen wuu pangka jen, ca uupeen sah.
EXO 36:8 Betsalel, na pangkoh ca uupee hereñ, ɓeɗ haɓɗee Genohaani. A haɓɗohee wa haf-piis ndaŋkiyaah teɗohu ooy leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ ambsohuuɗ na ooy bulo, na ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. A moɗsinohha piis ci ɓi nataal seruben.
EXO 36:9 Piis ceem ceɗ hende, waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikee saangal ndaŋkiyaah na nikiis (14), angiini nikka suung nikiis.
EXO 36:10 Yatuus nga ca ambsohuusa suptuusa yino, yatuus ci tas nammba tumu ɗaa.
EXO 36:11 Piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ceem, suptiɗuusa ɓi yaah koroha ŋ ɓaki winoori ŋ sereendiŋ angiini, ca haɓɗohsee ooy bulo. Yatuus ci ambsohuuɗ ci tas nammba suptiɗu mand ɗaa. Yaah ci korohaaci ŋ piis ci ambsohuuɗ ci nikka ndaŋkiyaah-yatuus (50). Ciŋ piis ci ambsohuuɗ ci tas nammba nik ndaŋkiyaah-yatuus (50). Korohaaceem, waa nu nga ɗah korɗohuusa na morom wa ŋ piis ci cinooci ambsohuuɗ ci.
EXO 36:13 Korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50) haɓɗuusa na urus ; ca ambsohha piis ci po baasiŋ Genohaani nikka yino.
EXO 36:14 A ɓayya find pe', a haɓɗissa haf-piis ndaŋkiyaah na yino (11) uloha baasiŋ Genohaani.
EXO 36:15 Haf-piis ceem ceɗ hende, waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikee suung ndaŋkiyaah-kaahay (30), angiini nikka suung nikiis.
EXO 36:16 A ambsohha piis ci yatuus ci, ca nikka yino, a nammba ambsohis yasna-yinooci kiik ca, ca nikka yino.
EXO 36:17 A haɓiɗta yaah koroha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi yatuusɗoh ŋ piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ci, a nammba haɓɗis yaah koroha, ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi koc ŋ piis ci yasna-yinooci ambsohuuɗ ci.
EXO 36:18 A haɓiɗta korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50) na moos ruumind ne a ambsoh haf-piis ci ambsohuuɗ ci po baasi nik yino.
EXO 36:19 A ɓayya und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, a haɓiɗta baas uloha baasi kanakɗohiini. A haɓɗissa baas wiiriis na und inoh cookom degaah ŋ ɗafuk weem.
EXO 36:20 A ɓayya hang kassiya, a haɓiɗta kaadar tufkiɗ ne ca amb Genohaani.
EXO 36:21 Kaadar ci jen hendee hend ; waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikee saangal yatuus, angiini nikka suung yino na camban.
EXO 36:22 Kaadar ci jen findi ca hend, waa nu nga ɗah pulɗiɗuusa ndooɗ kanak findi kot, ca hunee hun waaye ca laaltiɗoheeɗi.
EXO 36:23 A haɓiɗta kaadar ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah.
EXO 36:24 Kaadar ceem haɓɗiɗuusa tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40) ŋ ooɓi, ca haɓɗohsee haalis. Kaadar nu nga ɗah raakka tufkoha kanak, kot ci kanak ciŋ kaadari joy ɓeku ŋ tufkohaaceem.
EXO 36:25 Ɓaki winooriŋ Genohaani, wi lah yaah-ñaahum, nammba haɓɗiɗu kaadar ndaŋkiyaah-kanak (20),
EXO 36:26 na tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40) haɓɗohu haalis, kaadar nu nga ɗah raakka tufkoha kanak ŋ ooɓi.
EXO 36:27 Ɓaki mirndoh ŋ Genohaani, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh, raakka kaadar yasna-yino.
EXO 36:28 Wa raakka kaadar kanak ŋ koñ ci nik ŋ fikiira ŋ ɗooƴ Genohaani.
EXO 36:29 Hang ciŋ kaadar ceem nikka kanak ini kooɗoh kehƴi po ca reesa ŋ ɗafka, ca tokɗohuusa baahiɗ na inaa haa kiñi, kaadar ci nik ŋ koñ ci kanak ci jen tumuusa ɗaa.
EXO 36:30 Jaarra, fikiiri raakka kaadar yasna-kaahay na tufkoha ndaŋkiyaah na yasna-yino (16) ci haɓɗohu haalis. Kaadar nu nga raakka tufkoha kanak.
EXO 36:31 Ŋ finho ineem a haɓiɗta laat kassiya yatuus ne ca galandu ŋ kaadar ci nik ŋ ɓak yaah-sing.
EXO 36:32 A haɓɗissa laat yatuus, ci galandsan ŋ ɓaki ñaahmi, na laat yatuus ci galandsan ŋ fikiira, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh.
EXO 36:33 Wiŋ leerni taambɗassan ŋ leerniŋ kaadar ci jen, wa ambohan ɓak po ɓak.
EXO 36:34 A ulla kaadar ci na urus, a haɓiɗta in ci haa kiñi, ci laat ci taambohan, a ulla laat ci na urus.
EXO 36:35 Ƴutta a haɓiɗta rido na leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, a moɗsinndaa na ɓi nataal seruben, wa nikka panguk feroh keeh-keeh.
EXO 36:36 A ɓayya kumbin kassiya nikiis, a muurra ca na urus. Ca waakɗuusa koroha urus. Ca haɓɗiɗuusa tufkoha nikiis haɓɗohu haalis naayɗuuɗ.
EXO 36:37 Aasohaaniŋ ɗiipi nammba haɓɗiɗu rido, wa haɓɗohsee leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ, wa moɗsinuusa na ooy bulo na ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy.
EXO 36:38 Wa waakɗuusa kumbin yatuus na korohaaciŋ ca na ñoor ci wa ɓekohsan. Ñoor ci na haf ciŋ kumbin ci muuruusa na urus. Tufkohaaciŋ kumbin ci yatuus ci haɓɗohsee moos ruumind.
EXO 37:1 Betsalel ɓayya hang kassiya, a haɓiɗta Wahndeeniŋ Ambtiɗohi. Hutiiniŋ wa nikee suung kanak na camban, angiini nikka suung na camban, njooliini nikka suung na camban.
EXO 37:2 A ullaa na urus koceet ŋ ɗooƴi na finhoori, a haɓɗiɗtaa banda urus ŋ finhoori po wa willa.
EXO 37:3 A haɓɗiɗtaa inaa nikiis haa kiñi, ca nikee urus, kot nu nga ɗah, a ñaakiɗta yino nga, ɓak nu nga ɗah raakka kiñi kanak.
EXO 37:4 A haɓiɗta ɓi ndooɗ kassiya, a ulla ca na urus.
EXO 37:5 A taambiɗta ca ŋ ɗooƴ kiñiica ne wahndeena min ɓayu.
EXO 37:6 A haɓɗiɗtaa kunoha, ɗiski na romkohse, wa nikee urus koceet ; hutiiniŋ wa nikka suung kanak na camban, angiini nikka suung na camban.
EXO 37:7 Na urseem, a tiɓpa po a puliɗta nataal seruben ŋ ɓak nu nga ŋ ɓak ci kanak ciŋ angiiniŋ wa.
EXO 37:9 Ca yurhiɗkohee yurhiɗkoh, ca hiirra ŋ ɗiski na romkohse, ca raɗissa paɓ ciŋ ca ŋ ɗafki, ca ɗippaa.
EXO 37:10 A ɓayya hang kassiya, a haɓiɗta taaɓli, hutiiniŋ wa nikee suung kanak, angiini nikka suung yino, njooliini nikka suung na camban.
EXO 37:11 A ullaa na urus koceet, a haɓɗiɗtaa banda urus po wa willa.
EXO 37:12 A haɓɗiɗtaa kaadar, angiiniŋ wa nikee santimeetar yasna-kaahay, a haɓɗiɗtaa banda urus po wa willa.
EXO 37:13 A haɓɗiɗta taaɓli inaa haa kiñi nikiis, ca nikee urus, a tummba ca ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, teemb ŋ kot ciŋ wa.
EXO 37:14 Kiñiici nikee ŋ sero kaadari, ne ndooɗ ci na ɓayohse taaɓli taambɗu nga ca.
EXO 37:15 Ŋ ineem, a haɓiɗta ndooɗ kassiya kanak, a ulla ca na urus, ɓayohaa wa.
EXO 37:16 A haɓiɗta in ci nikan ŋ ɗafuk taaɓli : Palaat ci, na kaas ci, na koppaaci na meemeeci, ca jen ca haɓɗohsee urus koceet ; koppaaci na meemeeci nikka tumoha anaah ci na seeƴkohse.
EXO 37:17 Betsalel ɓayya urus koceet a tiɓpaa po a puliɗta degoha laampa na tasiŋ wa na faani na koppaaci na pos ci rangsukaaɗiici na ci rangsukiɗ ci. Ca jen ceɗ ɓaahee ini ca tiɓohu.
EXO 37:18 Wa raakka naak yasna-yino ŋ faaniŋ wa, kaahay ŋ ɓaki singi, kaahay ŋ ɓaki ñaahmi, ca nikka sal kaahay.
EXO 37:19 Naak ci yasna-yinooci, waa nu nga raakka koppa kaahay findi amand na posohe, waa nu nga ɗah raakka ɓi pos rangsukaaɗi na ɓi pos rangsukiɗ.
EXO 37:20 Faaniŋ wa raakka koppa nikiis findi amand na posohe, waa nu nga ɗah na pos ciŋ wa rangsukaaɗiici na ci rangsukiɗ ci.
EXO 37:21 Ooɓ sal nu nik raakka pos rangsukaaɗi ŋ faaniŋ degohaaniŋ laampaaci, po sal ci kaahay ci jen raakka.
EXO 37:22 Pos ci rangsukaaɗiici na naak ci jen nikee urus koceet tiɓuuɗ, ca na ini tas ŋ degohaaniŋ laampaaci jen ceɗ ɓaah ini ca tiɓohu.
EXO 37:23 A haɓɗiɗtaa laampa yasna-kanak, a nammbaa haɓɗiɗ tanaaƴ na tumoha ƴuuƴ ; ca haɓɗohu urus koceet.
EXO 37:24 A ɓay kilo urus koceet ndaŋkiyaah-kaahay (30) weɗ a haɓɗoh degohaaniŋ laampaaci na in ci hun naa jen.
EXO 37:25 Ƴutta, a haɓiɗta seeƴkoha, suusoha cuuraay. A haɓɗoha hang kassiya, wa nikee kaare, ɓak nu nga nikka suung yino te njooliini nikee suung kanak. A puliɗtaa wiic ciŋ wa ŋ koñ ciŋ wa ŋ ɗafki, a puliɗndoh ca ŋ hangi wa haɓɗohu.
EXO 37:26 A ullaa na urus koceet ŋ ɗafki na wiic ci, a nammba ul ɓak ciŋ wa jen ; a haɓɗiɗtaa banda urus po wa willa.
EXO 37:27 A haɓɗiɗtaa inaa haa kiñi kanak ŋ ooɓ bandaani, in ceem nikee urus. Ɓak nu nga raakka yino, ne ndooɗ ci ɓayohsana taambɗu nga ca.
EXO 37:28 Ŋ ineem, a haɓiɗta ndooɗ kassiya kanak, a ulla ca na urus.
EXO 37:29 A haɓiɗta diwi na hoolɗohse hoolɗuuɗ ci, wa nikka in hoolɗuuɗ wuu Kooh, a nammba haɓiɗ cuuraayi hooliɗi eeñiɗi na dohse ŋ seeƴkohaani, a haɓiɗ ca findi haɓɗoh eeñɗoha keeh-keeh na haɓɗohe.
EXO 38:1 Ƴutta, a waakka hang kassiya, a haɓiɗta keesi seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci ; wa nikee kaare, ɓak nu nga ɗah nikee saangal kanak na camban ; njooliini nikka suung kaahay.
EXO 38:2 A puliɗta wiic ciŋ wa ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, a puliɗndoh ca ŋ hangi wa haɓɗohu ; a ullaa jen na moos ruumind.
EXO 38:3 A haɓiɗta in ci hun naa jen : Tumohaaciŋ weti niiniɗi, peel ci, tumohaaciŋ ñif mi na lisse, furset ciŋ sepet ci na tumohaaciŋ ƴuuƴ ci. A haɓɗoh ca jen moos ruumind.
EXO 38:4 A haɓɗiɗta seeƴkohaani giryaas moos ruumind, a deggaa ŋ ɗooƴi, ŋ ooɓ kaadariŋ seeƴkohaani, wa yoorra ŋ leerni po wa teemmba na leerniŋ njooliiniŋ seeƴkohaani.
EXO 38:5 A haɓiɗta in nikiis haa kiñi, a ñaakiɗta ca ŋ koñ ci nikiis ciŋ giryaasi, ɗiski ndooɗ ci ɓeksan.
EXO 38:6 A haɓiɗta ndooɗ kassiya kanak, a ulla ca na moos ruumind.
EXO 38:7 A ɓekka ca ŋ kiñiici ŋ ɓak ciŋ seeƴkohaani, ca nikka ambohaaciŋ wa ne wa ɓayse ɗah. Seeƴkohaani nikee kees, ɗooƴi nikka hulang.
EXO 38:8 Ƴutta, a haɓiɗta beñwaari na ɓoktukohse na degohaaniŋ wa, a haɓɗoh ca moos ruumind, a ɓay seetuucaŋ ɓitiɓ ca na teembe ŋ nguɓu Ɗiipa-na-Cohohse ne ɓa panguk, a haɓiɗta ca.
EXO 38:9 A haɓiɗta in ci ɗingohsan bayaali wil Genohaani, a haɓiɗta piis teɗohuuɗ leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ ɗingoha ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah. Ɓakeem nikee saangal ndaŋkiyaah-yatuus (50).
EXO 38:10 Kumbin ci ndaŋkiyaah-kanak ci piis ci tokohsan na tufkohaaci ndaŋkiyaah-kanak ci ca yipohsan haɓɗohuusa moos ruumind, ca raakka koroha na ñoori ca ɓekohsan haɓɗohu haalis.
EXO 38:11 Ɓaki lah yaah-ñaahum hennda ɗaa, wa nammba haɓɗohu ɗaa.
EXO 38:12 Ɓaki lahoh na muyohaaɗ-noh, hutiiniŋ piis ciŋ wa wa nikee saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25), ca toksan ŋ kumbin ndaŋkiyaah ci yipsan ŋ tufkoha ndaŋkiyaah. Korohaaciŋ ca na ñoor ci nikee haalis.
EXO 38:13 Ɓakiŋ aasohaani, ŋ pulohaaɗ-noh nikee saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25).
EXO 38:14 Ɓak ci kanak ci aasohaani nik ŋ leerniŋ ca, waa nu nga, piis ciŋ wa nikee saangal yasna-kanak na camban, wa raakka kumbin kaahay na tufkohaaciŋ ca.
EXO 38:16 Piis ciŋ ɗingiŋ bayaali jen, haɓɗohsee leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ.
EXO 38:17 Tufkohaaci kumbin ci yipohsee nikee moos ruumind, korohaaci na ñoor ci nikka haalis, haf ciŋ kumbin ci uluusa na haalis. Kumbin ciŋ ɗingiŋ bayaali jen raakee ñoor haɓɗohu haalis.
EXO 38:18 Ridooniŋ aasohaaniŋ ɗingiŋ bayaali teɗohsee ooy leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ ambsohuuɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, wa haɓɗuusa findi borode'oh keeh-keeh na borode'ohe. Hutiiniŋ ridooni nikee saangal ndaŋkiyaah, njooliini nikka suung yatuus findi angiiniŋ haf-piis ciŋ ɗingiŋ bayaali.
EXO 38:19 Ridooni toksan ŋ kumbin ci nikiis ci haɓɗohu moos ruumind, ci yipsan ŋ tufkohaaci nikiis ciŋ ca nam haɓɗohu moos ruumind ; korohaaci na ñoor ci nikee haalis, haf ciŋ kumbin ci uluusa na haalis.
EXO 38:20 Tatohaaci amban Genohaani ŋ kehƴi na ciŋ ɗingiŋ bayaali jen, nikee moos ruumind.
EXO 38:21 In cii ceɗ kaɗ ŋ haɓɗuukiŋ Genohaani hooliɗi, ɗiski atoh ci fiisohu Ambtiɗohiŋ Kooh ɗaaku, findi Musaa nakohee wa. Ɓi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Lewi ɓeɗ taambkohee kindi ; Itamaar kuɓkiŋ Aaruna seeƴkiɗohi, a yi adgohee ɓa.
EXO 38:22 Ɓoyi haɓiɗ in ci Nikiɗi nakee Musaa jen, a Betsalel, kuɓkiŋ Uri, yi setiŋ Hur, a ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Yudaa.
EXO 38:23 Oholiyaab kuɓkiŋ Ahisamaak yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Daan, a yi ɓaatɗohee ɗe. A ƴaar herñiɗ ŋ pesit atoh moɗiɗ na fer in moɗiɗ te a miniɗ moɗsin lool na piis bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, na leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ.
EXO 38:24 Wi Ɗiski Hooliɗi haɓɗasse, ini kaɗ ngaŋ urus jen te e Israayel ci eɗoha, wa kilo urus teemet-yasna-kaahay na kilo ndaŋkiyaah-yasna-kanak na yasna-kanak (877), na garam teemet-kaahay (300), ca ɓeesu ŋ ɓeesohaacaŋ Ɗiska Hooliɗa.
EXO 38:25 Haalsa ƴaar ca kindu eɗohee, wa kilo haalis junni-kaahay na kilo ndaŋkiyaah na yasna-kanak (3017), na garam teemet-yasna-kanak na ndaŋkiyaah-yatuus (750), ca ɓeesu ŋ ɓeesohaacaŋ Ɗiska Hooliɗa.
EXO 38:26 Haf nu nga ɗah eɗohee garam haalis yatuus, ɓa ɓees ca ŋ ɓeesohaacaŋ Ɗiska Hooliɗa. Ƴaar nu raakeen kiis ndaŋkiyaah-kanak (20) kaɗta ɗafuk ŋ bindka ɗah, eɗohha, ɓa nikee ƴaar junni-teemet-yasna-yino na junni-kaahay na teemet-yatuus na ndaŋkiyaah-yatuus (603.550).
EXO 38:27 Kilo haalis junni-kaahay (3000) ceɗ naayɗu haɓɗoha tufkohaaci teemet ciŋ kumbin ciŋ Genohaani hooliɗi na kumbin ciŋ ridooni nik ŋ ɗooƴi. Yino nu nga ɗah haɓɗohuusa kilo haalis ndaŋkiyaah-kaahay (30).
EXO 38:28 Kilooci ndaŋkiyaah na yasna-kanak ci (17) tasee na garam teemet-yasna-kanak na ndaŋkiyaah-yatuus ci (750) haɓɗohuusa korohaaci, ulohuusa haf ciŋ kumbin ci, haɓɗohuusa ñoor ciŋ ridooci toku ŋ kumbin ci.
EXO 38:29 Moosi Israayel ci eɗohee nikee kilo junni-kanak na kilo teemet na kilo ndaŋkiyaah-kanak na nikiis (2124).
EXO 38:30 Weɗ moosi haɓɗohu tufkohaaci nik ŋ aasohaaniŋ Ɗiipi-na-Cohohse, na seeƴkohaani moosi na giryaasiŋ wa, na in ciŋ seeƴkohaani ;
EXO 38:31 weɗ nam haɓɗohu tufkohaaciŋ ɗingiŋ bayaali na ciŋ aasohaaniŋ wa, na tatohaaci amb Genohaani ŋ kehƴi na ci amb ɗingiŋ bayaali.
EXO 39:1 Ɓa ɓayya ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, ɓa haɓiɗta kulɓa hew, ci ɓekkassan wuu pangka ŋ Ɗiska Hooliɗa ; ɓa haɓɗiɗta Aaruna kulɓa hoolɗuuɗ wuu Kooh, findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:2 Ɓa teɗta efoodi na fiil urus ambsohuuɗ na leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy.
EXO 39:3 Ɓa ɓayya urus tiɓuuɗ, wa seeluusa fiil fiil. Ɓa ambsohhaa na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na leeŋ eɗfiɗ, ɓa teɗtaa, wa nikka pangki feroh keeh-keeh panguk.
EXO 39:4 Ɓa suptiɗtaa ngalla kanak ŋ lecem ci ŋ ɗafki ne wa min ɓekku.
EXO 39:5 Wa raakka tokɗukoha ŋ kinoh ki, wa na efoodi, ceɗ hunee, ca nikee piis yino findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:6 Ɓa ɓayya atoh peme kanak, pemeeni na woyse sooham. Ɓa ɓayya fiil urus, ɓa teɗiɗta ca ɗisik ci ca ɓeksan, ɓa fiissa tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɓa Israayel ŋ atoh ceem. Ca fiissee findi ñaas na ñaasohse.
EXO 39:7 A tummba ca ŋ ngallaaciŋ efoodi ne ca naandsohee cuuɓ ciŋ Israayel, findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:8 Ɓi feroh keeh-keeh haɓiɗta nafaani na hee nike ŋ fikiiri, ɓa haɓɗoha leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ na fiil urus na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, findi efoodi.
EXO 39:9 Wa nikee kaare ne wa lemu kanak ɗah, ɓak nu nga ɗah nikka santimeetar ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25).
EXO 39:10 Wa moɗsinuusa na raŋalɗoh atoh peme nikiis : raŋalɗohi koc raakee atoh ci moɗohngaan ci na woyse : odem, pitdaah, na baareket.
EXO 39:11 Wi kanakɗoh raakka nopek na safiir na yaahalom.
EXO 39:12 Wi kaahayɗoh raakka lesem na saboo na ahlamaa.
EXO 39:13 Wi nikiisɗoh raakka tarsiis na sooham na yaspeeh. Peme nu nga ɗah teɗɗuusa ɗiski wa ɓeksan na fiil urus, wa ɓekuusa nga.
EXO 39:14 Tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɓa Israayel fiissee ŋ atoh ci ndaŋkiyaah na kanak ceem (12). Ca fiisuusa findi ñaas na ñaasohse. Peme nu nga ɗah, nikiɗta tiik cuuɓ yino.
EXO 39:15 Ɓa ɓayya ceen ci urus koceet ci teɗuuɗ ci, ci ambɗu ŋ ɓekohaaciŋ pemeeci kanak ci nik ŋ efoodi. Ɓa haɓɗiɗta ca koroha urus kanak haa kiñi ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ ɗafki. Ɓa korra ceen ci ngaŋ kiñiiceem po nafaani minnda nik ŋ fikiiri.
EXO 39:19 Ɓa haɓɗissa koroha urus nikiis haa kiñi. Kanak ci, ɓekuusa ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ kehƴi, ŋ ɓakiŋ ɗooƴi, ca laaleeɗa efoodi ; kanak ci tas ɓekuusa ŋ ngallaaciŋ efoodi ŋ kehƴi, ngaŋ fikiiri, ŋ sero ɗiski ca suptu, ŋ ɗafkiŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki.
EXO 39:21 Kiñiiciŋ nafaani na ciŋ efoodi tokɗohuusa na niy bulo. Ŋ ineem nafaani ammba ŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki, wa yoondɗi, wa rissa ŋ ɗafuk efoodi findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:22 A haɓiɗta kulɓaaki hutiɗi yakki hunan na efoodi, wa teɗohsee ooy bulo jen.
EXO 39:23 Mbooh kiŋ wa nikee ŋ leerni, wa daamina'uusa po wa ndennga ne wa faarkuu.
EXO 39:24 Ɓa ɓayya ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na ooy leeŋ ndengiɗ, ɓa haɓiɗta rim garnaat, ɓa moɗsinohha ca kehƴiŋ kulɓaaki po wa willa.
EXO 39:25 Ɓa haɓiɗta ɓi joolooli urus koceet, ɓa ɗookka ca ŋ kehƴiŋ kulɓaaki po wa willa, ŋ harmban rim ciŋ garnaati ;
EXO 39:26 ɓa haɓiɗta rim garnaat yino ɗah, ɓa ɗook joolooli yino po sereendiŋ kulɓaaki jen willa findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:27 Ɓa nammba teɗ ɓi kulɓa leeŋ wuu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ;
EXO 39:28 na mbahne wuu seeƴkiɗohi yakki na ɓi mbahne wiiriis teɗohu leeŋ eɗfiɗ. Ɓa nammba ɓa haɓɗiɗ ɓi jata na leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ.
EXO 39:29 Ɓa haɓiɗta seentur, wa moɗsinuusa na ooy leeŋ eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:30 Ɓa haɓiɗta tokkaah ŋ puk hoolɗuuɗ, wa nikee urus koceet, wa mandee na pos kidig. Woo kii fiisuusa nga an : "Wuu Nikiɗi", wa fiisuusa findi ñaas na ñaasohse.
EXO 39:31 Wa tokuusa na tokɗoha bulo ŋ fikiiriŋ mbahneeri, findi Nikiɗi nakohee wa Musaa.
EXO 39:32 Panguk ciŋ Genohaani, weɗ Ɗiipi-na-Cohohse, reehoh haɓɗu ɗaa. Israayel ci haɓiɗta pangka jen findi Nikiɗi nakohee wa Musaa jok.
EXO 39:33 Musaa komuusa Genohaani, ɗiipi na in ci haɓɗohuu wa jen : Korohaaci, kaadar ci, laat ci, kumbin ci na tufkohaaci ;
EXO 39:34 na baasi haɓɗohu und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, na wi haɓɗohu und inoh cookom, na ridooni ɗasɗan Ɗiski Hoolohngaani ;
EXO 39:35 na Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi na ndooɗ ci ɓayohsana, na kunohaani, weɗ ɗiski na romkohse ;
EXO 39:36 na taaɓli, na tumohaaci hun naa jen, na mbuuruuci degsan nga, wuu Kooh ;
EXO 39:37 na degohaaniŋ laampaaci urus koceeti, na laampaaciŋ wa taambtiɗohiɗ ci, na in ci hun naa ; na diwliini fuuɗoha laampaaci ;
EXO 39:38 na keesi seeƴkohaani suusohsan cuuraay ci, wi ursi ; na diwi na hoolɗohse, na cuuraayi eeñɗohaani, na ridooniŋ aasohaaniŋ ɗiipi ;
EXO 39:39 na keesi seeƴkohaani dohohsan hoosuuɗ ci, wi moosi ; na giryaasiŋ wa nam haɓɗohu moos ruumind, na ndooɗ ci wa na ɓayohse, na tumohaaci hun naa jen ; na beñwaari na hee tumohse masmi ɓoktukohsan na degohaaniŋ wa ;
EXO 39:40 na piis ciŋ ɗingiŋ bayaali na kumbin ciŋ wa, na tufkohaaciŋ ca ; na ridooniŋ aasohaaniŋ bayaali, na niy ciŋ wa na tatohaaciŋ wa ; na tumohaaci pangkohsan ŋ Genohaani, weɗ Ɗiipi-na-Cohohse ;
EXO 39:41 na kulɓaaci hoolɗuuɗ ci pangkohsan ŋ Ɗiski Hooliɗi, ca nikka ciŋ Aaruna seeƴkiɗohi, na ciŋ kuɓuuciŋ ɗe ne ɓa pangkee findi seeƴkiɗoh ɗah.
EXO 39:42 Israayel ci haɓɗeen pangkeem jen findi Nikiɗi nakohee wa Musaa jok.
EXO 39:43 Musaa marakka pangka ɓa haɓiɗ jen, wa nikka findi Nikiɗi nakohee ɗe wa jok, Musaa barke'iɗta ɓa.
EXO 40:1 Nikiɗi woosa Musaa ne :
EXO 40:2 « Mbehi koc ŋ caɓni koc, fu hey yipe Genohaani, weɗ Ɗiipi-na-Cohohse.
EXO 40:3 Fu ɓay Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi, fu ɓeka ŋ ɗooƴi, fu ɗasiɗa na ridooni saɓsohaani.
EXO 40:4 Fu ɓay taaɓli, fu deg in ci na degse nga. Fu ɓay degohaaniŋ laampaaci, fu deg laampaaci ŋ ɗafuk wa.
EXO 40:5 Fu ɓay seeƴkohaani haɓɗohu urus, suusoha cuuraayi, fu dega ŋ fiki Wahndeeniŋ Ambtiɗohi ndo fu reyan ridooni saɓsohaani ɗah. Fu nam ɓek ridooniŋ aasohaaniŋ Genohaani.
EXO 40:6 Fu deg seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci ŋ aasohaaniŋ Genohaani, Ɗiipi-na-Cohohse.
EXO 40:7 Fu deg beñwaari na ɓoktukohse ŋ harmban ɗiipi na seeƴkohaani, fu tuma masuɓ.
EXO 40:8 Fu yip ɗingiŋ bayaali wil Genohaani jen, fu ɓek rido ŋ aasohaaniŋ wa.
EXO 40:9 Fu ɓay diwi na hoolɗohse hoolɗuuɗ ci wuu Kooh, fu yiif ŋ Genohaani na in ci nik ŋ ɗooƴi jen. Fu hoolɗohana ɗaa na tumohaaci hun naa jen, jaar wa nik in hooliɗ wuu so.
EXO 40:10 Fu nama yiif ŋ seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci na tumohaaci hun naa jen, fu hoolɗoha ɗaa, jaar seeƴkohaani nik in ye hoolan wuu so.
EXO 40:11 Fu nam yiif diwi ŋ ɗafuk beñwaari na ɓoktukohse na degohaaniŋ wa, fu hooliɗa wuu so.
EXO 40:12 Fu ɓay Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe po ŋ aasohaaniŋ ɗiipi, fu ɓook ɓa na masmi.
EXO 40:13 Fu ɓekiɗ Aaruna kulɓaaci hoolɗuuɗ ci wuu so, fu yiif ɗe diwi, fu hoolɗoh ɗe ɗaa ne a pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh.
EXO 40:14 Fu ɓeeɗuk kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci, ɓa reɓ, fu ɓekiɗ ɓa kulɓaaciŋ ɓa.
EXO 40:15 Fu yiif ɓa diwi findi baab ɓa, ɓa hool wuu so, ne ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh. Ineem hey tahe po, ɓeɗ na ɓi rimkohan nga ɓa nikan seeƴkiɗoh po faw. »
EXO 40:16 Musaa haɓiɗta ina Nikiɗi nakee ɗe jok, a haɓiɗta ca jen.
EXO 40:17 A yippa Genohaani ŋ mbehi koc ŋ caɓni koc ŋ kiis ki kanakɗoh ŋ pulohaŋ ɓa Misra.
EXO 40:18 Musaa tufkiɗta Genohaani ; a ɓekka tufkohaaci, a tufkiɗta kaadar ci, a ɓekka laat ci, a yippa kumbin ci.
EXO 40:19 A degga ɗiipi ŋ ɗafuk Genohaani, a uloha ɗiipi baas findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 40:20 Musaa ɓayya atoh ciŋ Ambtiɗohi, a ɓekka ca ŋ Wahndeeni, a ɓekka ndooɗ ci na ɓayohsee wa, a ranngaa na kunohaaniŋ wa, ɗiski na romkohse.
EXO 40:21 A ɓekka Wahndeeni ŋ Genohaani, a ɓekka ridooni saɓsohaani ne wa ɗasiɗ Wahndeeni findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 40:22 A ɓekka taaɓli ŋ ɗooƴ Ɗiipi-na-Cohohse, ŋ ɓaki ñaahmi ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah, ndo fu reyan ridooni ɗah.
EXO 40:23 A degga mbuuruuci ŋ ɗafki, ŋ fiki Nikiɗi, findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 40:24 A ɓekka degohaaniŋ laampaaci ŋ ɗooƴ ɗiipi, wa yurhiɗkohha na taaɓli, ŋ ɓaki singi.
EXO 40:25 A degga laampaaci ŋ ɗafkiŋ wa, ŋ fiki Nikiɗi, findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 40:26 A ɓekka seeƴkohaani ursi ŋ ɗooƴ ɗiipi, ŋ sero ridooni saɓsohaani, ndo fu reyan nga ɗah.
EXO 40:27 A suussa cuuraay ŋ ɗafuk wa findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 40:28 A ɓekka ridooniŋ aasohaaniŋ Genohaani.
EXO 40:29 A degga seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci ŋ sero aasohaaniŋ Genohaani, weɗ Ɗiipi-na-Cohohse. A seeƴkohha ɗoopaat nga, a dohha ɗe po a hoommba, a nammba eɗoh ɓi pees findi Nikiɗi nakohee ɗe wa.
EXO 40:30 A degga beñwaari ŋ harmban ɗiipi na seeƴkohaani ; a tummbaa masuɓ ɓooksukoha.
EXO 40:31 Musaa na Aaruna na kuɓuuciŋ Aaruna ɓookka yaah ciŋ ɓa nga na kot ciŋ ɓa.
EXO 40:32 Ŋ ineem mbaɗna ɓa hee aase ŋ Ɗiipi-na-Cohohse wala ɓa reɓee seeƴkohaani ɗah, ɓa ɓook yaah na kot findi Nikiɗi nakoha Musaa.
EXO 40:33 A tufkiɗta ɗingiŋ bayaali, wa willa Genohaani na seeƴkohaani. A ɓekka ridooni ŋ aasohaaniŋ ɗingiŋ bayaali. Musaa reehɗoh pangki ɗaa.
EXO 40:34 Waɗ eel ɗuuku uloh Ɗiipi-na-Cohohse, yaki Nikiɗi yak riiffaa, weɗ wi Genohaani.
EXO 40:35 Ŋ ineem Musaa mineeɗi aas nga sagu eeliŋ ɗuukri ulee wa na riifi wa riifee na yaki Nikiɗi yak.
EXO 40:36 Ini kooɗoh ndii, ŋ ɗooƴ yongsiɗkohiŋ ɓa jen, Israayel ci meeɗ ɗof ne ɓa coot mbeh nu eeliŋ ɗuukri kuruk ŋ Genohaani, wa tiimba ɗah.
EXO 40:37 Waaye eeli ɗofɗi ɗah, ɓa na kaɗeeɗi po mbaɗna wa kurkan.
EXO 40:38 Israayel ci jen meeɗ hot nga, noh reesa ɗah, eeliŋ Nikiɗi nik ŋ ɗafuk Genohaani ; wek reesa ɗah, yongkaah gile. Wa nikohee ɗaa ŋ yongsiɗkohiŋ ɓa jen.
JON 1:1 Yunus, a nikee kuɓu Amitay. Raakka mbeh, Nikiɗi woosa ɗe ne :
JON 1:2 « Kaɗa win-win Niniw, kur ka yakka, looƴkaa ɓa ne aƴaarkaŋ ɓa reyiɗ nga so. »
JON 1:3 Waaye Yunus taambohha ndeem a saandohha Tarsis, ne a fus Nikiɗi. A reesa ŋ Joppa, a raakka nga batoona na kaɗe Tarsis, a wirinnda, a aassa na ɓi ɓo' ŋ batoona na hee ɓa coottohe nga ne a min ki us Nikiɗi.
JON 1:4 Waaye, wa ɓa nik ŋ ɗooƴ cookma, Nikiɗi fuuɗissa ŋ ɗafuk cookma puuɗis ayrukiɗ, pahul yakak yoppa cookma po batoona waaɗeeɗa ɓaltukoh.
JON 1:5 Ɓooɓa ambohee batoona neƴƴohha ; yaa nik nga ɓa looƴukka tiikaŋ koohaŋ ɗe, ɓa aammba unung caŋ ɓa ŋ cookma ne ɓa eɗfiɗ batoona. Raakka waam Yunus ruhsiɗ ngaŋ tasaŋ batoona ; a nikee faankiɗ, a neeheeɗa pani nooɗiɗ.
JON 1:6 Ƴaara adgiɗee amboh ca reɓpa ɗe, woosa ɗe ne : « Fu neehang ye ? Kurka, koolɗa hooso po ŋ koohiŋ ɗa ! Wa miniɗ raak Kooh liiɓsiɗoh ɓoo po ɓoo sooƴuu. »
JON 1:7 Ŋ ndeem, ɓa woytiɗohha an : « Ɓoo markiskaat ŋ petaaw ci, ɓoo marak miskiɗi rahas ɓoo puloh nga ɓa. » Ɓa markisukka, petaaw ca teeɓohha Yunus.
JON 1:8 Ɓa woyissa ɗe ne : « Teeɓa ɓoo ɓoyi ɓek ɓoo inii ! Fu na haɓɗe ye ? Fu kurkoh nde ? Kur ɗu teeku na ? Fu ɓaah ngaŋ winde cuuɓ ? »
JON 1:9 A loffa ɓa ne : « Ŋ Heber, Nikiɗi, a yi mi na yakɗe, Kooh ŋ ɗafki, yi fer cookmi na kehƴi. »
JON 1:10 Wa ɓa kerah woo kaŋ ɗe, amboh ca neƴƴohha, ɓa tummba ɗe ne : « Fu haɓiɗ ye an ? » Ɓa inheen ɓal ne a na saandohe fusoha Nikiɗi laam a naandsukeen ɓa wa.
JON 1:11 Ɓa meekissa ɗe ne : « Ɓoo na hee na tumtiɗohe na ɗa po cookmi yeeɓuk ? » Laam raak cookma koolɗukeeɗa koolɗuk.
JON 1:12 A loffa ɓa an : « Meeɓaat to ɗu biir ro ŋ cookmi, ɗah cookmi hey yeeɓke. Laam ŋ inhiɗa, wa nga so findi wa taamboh po pahuli ayrukiɗii bipukka ŋ ɗafuk ɗu. »
JON 1:13 Joy ne ɓa tum ini a woo, amboh ca joowwa ne ɓa teer ŋ tefsa, waaye ŋ ɓarang ɓarang, laam cookma nikee uupeeɗa ɓa uup ayruk.
JON 1:14 Ŋ ineem, ɓa kiimmba Nikiɗi ne : « Cey ! Nikiɗi, kana ɓoo ap sagu ƴaarii ! Te kan ɓoo yamb kakaan ɓo' yurhiɗ. Laam a yaf, Nikiɗi, tum findi wa neɓoh ɗa. »
JON 1:15 Ɓa jaarra, ɓa meeɓpa Yunus, ɓa njaffa ɗe ŋ cookma, cookma hannda seemiɗ ɗuuɗaŋ wa.
JON 1:16 Ɓooɓa neƴƴohha ŋ Nikiɗi ; ɓa seeƴkiɗta ɗe, ɓa giñiɗta ɗe ne ɓa hey ɗe tumɗe in, ɓa cooteeɗa.
JON 2:1 Yunus, ŋ tasaŋ ɗe ŋ ɗooƴ cookma, Nikiɗi kerhiɗ ɗe. A tummba po cuurund duu'in pulla a onnda ɗe. Yunus nikka ngaŋ rookaŋ cuurnda neeh kaahay na wek kaahay.
JON 2:2 Ngaŋ ɗooƴ rookaŋ cuurnda a kiimmba Nikiɗi, Koohiŋ ɗe.
JON 2:3 A woosa ne : « Wa ŋ nikoh ngaŋ mbugala, ŋ looƴkiɗ po ngaŋ Nikiɗi, te a tahsiɗ to ; ŋ ɗooƴ oon caŋ Jaanim, ŋ leehkiɗ, fu kerhiɗ hoosooriŋ ngo.
JON 2:4 Fu juleen ndo ngaŋ nooɗ-nooɗa, ŋ ɗooƴ cookma, te masma wileen ndo. Ginaah caŋ ɗa jen na wal-wal ca mburfuñeen ndo.
JON 2:5 Mi nak ŋ woyee ne : “ Fu aañiɗ to, fu waaɗisɗi so deg has. ” Hondohɗi ŋ ambiɗ ne ŋ hey hotisse Kahnaŋ ɗa Hoolɗa.
JON 2:6 Masuɓ ca goɗeen mbooh kiŋ ngo, nooɗaŋ masma wileen ndo. Paangi-cookom duluurkeen hafiŋ ngo.
JON 2:7 Ngaŋ tasaŋ tangooca ŋ ruhseen, ŋ rangseen po faw ngaŋ kur caŋ fiɗaaf ca, ŋ ɓak ɓooɓa ɗeɓgaan. Waaye fu tumiɗ po kipes kiŋ ngo pulla ruy-ruya, Nikiɗi, Koohiŋ ngo.
JON 2:8 Wa maa waaɗe ñak kiñin, ŋ haltuk ɗa, Nikiɗi te fu kerhiɗ kiimaŋ ngo ŋ Kahnaŋ ɗa Hoolɗa.
JON 2:9 Ɓi na taambkohe ɓonaah ci, ɓa na fañe muuɗiŋ ɓa.
JON 2:10 Mi, faan ndo, ngaŋ ɓi hooso jangtuk, ŋ hey ɗa seeƴke ɓi hoosuuɗ. Ini ŋ giñ, ŋ heya reytine. A Nikiɗi naafohi. »
JON 2:11 Nikiɗi woossa cuurnda, cuurnda hukka Yunus ŋ sereendaŋ cookma.
JON 3:1 Wa a pul ŋ cuurnda, Nikiɗi kanakɗukka woo Yunus ne :
JON 3:2 « Kaɗa win-win Niniw, kur ka yakka. Kataa ɓa ini ŋ woo ɗa. »
JON 3:3 Yunus gooñukka, kaɗta Niniw findi Nikiɗi woyoha. Niniw nikee kur yakoh na yakoh, a neeh kaahay onan ɓo' a tiinda ɓak po ɓak.
JON 3:4 Wa a kaɗ po a aassa Niniw, a hooɓukka wil nga. A huflukka ɓi Niniw na hoosoocii : « Tasiɗ neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40), Niniw ɗumbu ! »
JON 3:5 Wa ɓi Niniw kerah woo keem, ɓa kossa Kooh ; ɓa katohha or, ɓa ɓekukka ɓi daah, ambohha ŋ ya uup yak po ŋ ya uup ƴin.
JON 3:6 Wa woo ka ree ŋ nofaŋ buuraŋ Niniw, a kurukka ngaŋ ɓoofohaanaŋ ɗe, a wolukka lipkohaaɗaŋ ɗe, a ɓekukka daah, a baffa ŋ wet,
JON 3:7 a woosohha ŋ ɗooƴ kur ka jen ne : « Buur na yakak ci sangohiɗ ɓooɓi na ɗoopaat ci, yakak na ƴin, ne ɓa kanaat ñam, ɓa kanaat an masuɓ,
JON 3:8 yaa nu nga ɗah, ɓekkaat daah. Ɓi hooso meeɓuuɗ koolɗu, po ngaŋ Kooh, te yaa nu nik suungɗuk tiindohaaɗiŋ ɗe sepƴiɗi, na tumohaaɗ ci otiɗ ciŋ yaah ciŋ ɗe.
JON 3:9 Yaa inah andi Kooh ɓoƴsanɗi liiɓohaaɗ, andi inwaaso ambanɗi ɗe, andi a heyɗi dokne paa finho dohɗiŋ aay-keeñiŋ ɗe, po ɓoo sooƴuu ? »
JON 3:10 Ŋ ineem, Kooh inhisohha in ca ɓa haɓɗe ne ɓa pul ngaŋ tiindohaaɗ ca moɗaaɗiicaŋ ɓa. Taambohha nga inwaaso ammba Kooh ŋ in ca a kooɗkiɗee ɓa, te a mirndohɗi ca raakiɗ.
JON 4:1 Wa Kooh ɗaas ɓi Niniw, wa neɓaaɗiisa Yunus lool, a ayrukka.
JON 4:2 A woosa Nikiɗi : « Eey Nikiɗi, ina ŋ woyee wa ŋ nikoh ŋ kur ɓoo weɗi wii haa e ? E ineem tahee po ŋ ɗeɓgohha saandoh Tarsis ; ŋ inhangangeen ne, fu Koohi na baahohe, yi na yirmohe, yi yooɓɗi ayruk, yi riif na waaɗohaaɗ te inwaaso na ambee ɗa amb ŋ tum miskiɗ.
JON 4:3 Teemb ndii, Nikiɗi, ɓaya kiñin kiŋ ngo, laam nga so, ŋ kaan ngisoh ŋ pes. »
JON 4:4 Nikiɗi loffa : « Wi fu ayruk wii, fu nik ŋ kiyooh e ? »
JON 4:5 Yunus pulla kur ka, a ɓooffa ŋ ɓak pulohaaɗ-noh ; a ɗiippa nga, a saangnukka nga a sekeeɗa ini na hee raake na kur ka.
JON 4:6 A nikka nga po, Nikiɗi Kooh paariɗta kidig, wa njopukka Yunus ne wa saangin hafiŋ ɗe, tee ɗah wa naaf ɗe ŋ miskiɗiŋ ɗe. Keeñaŋ Yunus soosootta ngaŋ kidga.
JON 4:7 Hondohɗi, ngaŋ wiisaaɗiina, Kooh tummba cangind aassa kidga wa suyya.
JON 4:8 Ɓaatta nga, wa noh pul, Kooh kurkiɗta mbooyo ; noha dammba hafaŋ Yunus po a minisɗi. A kiimmba kaan, a woosa ne : « Ŋ kaan ngisoh ŋ pes. »
JON 4:9 Kooh meekissa Yunus : « Fu yii ŋ keeh weem oo, na ayruki ŋ ini na kidgii ? » A loffa : « Ee di' ! Ñam ɓur, ŋ ayruk po ŋ hee kaane. »
JON 4:10 Nikiɗi dokkissa ŋ woo ka : « Fu, kidgii miskiɗ ɗa. Nikɗi haa ne ya fu taambkoha, te ya fu hooɗiɗa haa. Wa paar na wek yino, wa leeɓpa na wek yino.
JON 4:11 Fu waaɗta ne mi, ŋ heeɗi miskasse ŋ ini hee rahse Niniw, kur ki yakki fu inah ne ɓo' junni-teemet na junni-ndaŋkiyaah-kanak (120.000) ɓii nga ɓi inhisohɗi yaah-ñaahum na yaah-sing, ɓaatta nga ɗoopaat ci minɗi reeh ! »
MAT 1:1 Cii ceɗ tiik ciŋ caacuuciŋ Yeesu Kiristaa, setiŋ Dawuuda, setiŋ Ibrahiima.
MAT 1:2 Ibrahiima a yi rim Isaahha, Isaahha rimmba Yaŋhooɓa, Yaŋhooɓa rimmba Yudaa na taambɗoh ciŋ ɗe.
MAT 1:3 Yudaa rimmba Seerah na Peeres, a rim ɓa na Tamaar. Peeres rimmba Hesroon, Hesroon rimmba Raam.
MAT 1:4 Raam rimmba Aminadaab, Aminadaab rimmba Nahson, Nahson rimmba Salmon.
MAT 1:5 Salmon rimmba Boos, a rim ɗe na Rahab, Boos rimmba Obed, a rim ɗe na Riit, Obed rimmba Yesay.
MAT 1:6 Yesay rimmba Dawuuda buuri, Dawuuda rimmba Suleymaan, a rim ɗe na ɓiti Uri.
MAT 1:7 Suleymaan rimmba Robowaam, Robowaam rimmba Abiya, Abiya rimmba Asaf.
MAT 1:8 Asaf rimmba Yosafat, Yosafat rimmba Yoram, Yoram rimmba Osiyas
MAT 1:9 Osiyas rimmba Yotam, Yotam rimmba Ahas, Ahas rimmba Esekiyaas
MAT 1:10 Esekiyaas rimmba Manasse, Manasse rimmba Amon, Amon rimmba Yosiyaas
MAT 1:11 Yosiyaas rimmba Yekoñas na taambɗoh ciŋ ɗe ŋ jamanoona Israayel ci toorsee Babilon.
MAT 1:12 Ŋ finho tooruukaŋ ɓa Babilon, Yekoñas rimmba Salacel, Salacel rimmba Sorobabel
MAT 1:13 Sorobabel rimmba Abiyud, Abiyud rimmba Eliyakim, Eliyakim rimmba Asoor
MAT 1:14 Asoor rimmba Sadok, Sadok rimmba Ahiim, Ahiim rimmba Eliyud
MAT 1:15 Eliyud rimmba Eleyasaar, Eleyasaar rimmba Mattaan, Mattaan rimmba Yakob,
MAT 1:16 Yakob rimmba Suseef yi ƴaar Maryaama yi rim Yeesu, Yeesu yi na woyse Mucɗohi Gapohse.
MAT 1:17 Fu marak ɗah, ca gomal ndaŋkiyaah na gomal nikiis (14) ŋ ini amboh ŋ Ibrahiima po ŋ Dawuuda. Ini nam kooɗoh ŋ Dawuuda po ŋ tooruukaŋ ɓooɓa ŋ Babilon ca gomal ndaŋkiyaah na gomal nikiis (14). Te ŋ tooruukaŋ ɓooɓa ŋ Babilon po ŋ Mucɗohi Gapohse ca gomal ndaŋkiyaah na gomal nikiis (14).
MAT 1:18 Ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu Kiristaa, a raakohu an : Maryaama yi yaay ɓa, a Suseef nguɗee cakiim nga ɗe ; waaye bala a tokan ɗe ɗah, wa nikka ne a rook ŋ tumohaaɗ ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh.
MAT 1:19 Suseef yi fiir ce nikee ɓo' yurhiɗ. Ŋ ineem a waaɗɗi ɗe wiñ, a tufukka ne a reehiɗ harmban ɓa, ɓa daka ŋ kehƴi.
MAT 1:20 Wa a na liiɓsiɗohe ŋ ineem, malaaka Heɗ ɓoo teeɓukka ɗe ŋ heeƴ, woosa ɗe ne : « Suseef, setiŋ Dawuuda, kina neƴƴoh ɓay Maryaama ɓitiɓ, laam kuɓki nik ŋ rookiŋ ɗe a puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
MAT 1:21 A hey raake kuɓu ƴaar, teekaa ɗe Yeesu laam a yi na hee mucɗe cuuɓiŋ ɗe ŋ bakaaɗ ciŋ ɓa. »
MAT 1:22 Ineem raakohha ɗaa, ne woo kiŋ Heɗ ɓoo, wi a taambɗee ŋ nguɓ woosuuɗ, raak an :
MAT 1:23 « Cafƴi inahɗi ƴaar, hey ambe rook ; a raak kuɓu ƴaar, yi teeksan Emanuwel » wi tokis : "Kooh yii na ɓoo".
MAT 1:24 Wa Suseef yunuk, a haɓiɗta ini malaakaaniŋ Heɗ ɓoo nakee ɗe ; a ɓayya Maryaama ɓitiɓ.
MAT 1:25 Waaye a hunɗi na ɗe po findi yeem raakoh kuɓu ƴaar, a teekka ɗe Yeesu.
MAT 2:1 Yeesu raakohu Betlehem ŋ kur kaŋ Yudee ŋ jamanoona Herod nikoh buur. Ɓi heɗ haf kurkohha pulohaaɗ-noh, ɓa hayya Yerusalem.
MAT 2:2 Ɓa meeksoheeɗa an : « A nde kuɓki han raaku, yi nikan buuriŋ Yawuut ci ? Ɓoo hotiɗ horiŋ ɗe ŋ pulohaaɗ-noh. Te ɓoo hay ne ɓoo ñaamuk ɗe. »
MAT 2:3 Wa Herod buuri kerah ineem, a feyuusa lool, a yi na ɓi Yerusalem jen.
MAT 2:4 A cohɗohha kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh caŋ wa jen, a meekissa ɓa ɗiski Mucɗohi Gapohse joy rimohu.
MAT 2:5 Ɓa loffa ɗe ne : « A joy raakohu Betlehem ŋ Yudee ŋ ini woosuuɗi fiis wii :
MAT 2:6 “ Fu Betlehem ŋ kur kiŋ Yudee, fu ɓaahɗi muk ŋ ci uup ƴissuut ŋ kur ciŋ Yudee sagu pulohi kilifaani pulohan nga ɗa, kilifaani niiɗan cuuɓiŋ ngo Israayel. ” »
MAT 2:7 Herod ɓeeɗukka heɗ haf ca, a ɗaayya na ɓa, ne ɓa teeɓ ɗe hooliɗ, jamanooni hora hotkoh.
MAT 2:8 A tuuƴca ɓa Betlehem, a woosa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu meeksoha kuɓki meeksoh hooliɗ, ɗu hot ɗe ɗah, ɗu woo so, ŋ nam ɗe kaɗ ñaamka. »
MAT 2:9 Wa heɗ haf ca sikɗuk buura po ƴutta, ɓa kaɗta. Hora ɓa hotee ŋ pulohaaɗ-noh pulissa, wa nikka ŋ fikiiɓa, wa kaɗeeɗa po wa tiimmba ɗiska kuɓka nik, wa tufukka.
MAT 2:10 Hora ɓa hotee, ɓa sumeen nga keeh-keeh po ɓa minisɗi.
MAT 2:11 Ɓa aassa ŋ kahna, ɓa hotta kuɓka na Maryaama yaay ɓa ; ɓa ƴekiɗta Yeesu, ɓa ñaamukka Yeesu. Ɓa puliɗta alala ɓa ɓayndohe, ɓa eɗta ɗe urus, cuuraay na miir.
MAT 2:12 Ƴutta Kooh teeɓpa ɓa ŋ heeƴ ne, ɓa haadee ɗah, ɓa kinaat taamb ŋ Herod. Ɓa kooɗta waas wiiriis, ɓa dokukka kur ɓa.
MAT 2:13 Wa heɗ haf ca coot, malaaka Heɗ ɓoo teeɓukka Suseef ŋ heeƴ, a woosa ɗe ne : « Suseef, Herod hey nakohe kuɓki waaku ne a ap ɗe, mbaa kurka fu ɓay kuɓki na yaay ɓa, fu saandoh Misra, fu nik nga po mbaɗna ŋ woyan na ɗa. »
MAT 2:14 Suseef kurukka, a ɓayya kuɓka na yaay ɓa ŋ ɗooƴ weka, a kaɗta na ɓa Misra.
MAT 2:15 Ɓa nikka nga po Herod kaannda. Ŋ ineem, ina Heɗ ɓoo woyee raakka, woo ki a taambɗee ŋ nguɓ woosuuɗ an : « Ŋ ɓeeɗkiɗ kuɓkiŋ ngo ne a pul Misra. »
MAT 2:16 Wa Herod inah ne heɗ haf ca ñaañoh ɗe ñaañoh, a ayrukka lool. A tuuƴohha ŋ kur kaŋ Betlehem na ina wila ne komaakca ƴaar ca raak kiis kanak ruhussa jen, apsaat. A kindoha ŋ jamanoona heɗ haf ca woyee ɗe.
MAT 2:17 Wa nikohha ɗaa findi woosuuɗi Yeremi woyohee wa, an :
MAT 2:18 « Hooso kerhuuɗ ŋ kur ki na woyse Rama, ca fuɗ laayiɗ na rooy keeh-keeh. A Rasel na fuɗe komaakciŋ ɗe, ɓa kaaniɗ, weɗ tah a waaɗɗi giifɗu. »
MAT 2:19 Ŋ finho kakaan kaŋ Herod, malaaka Heɗ ɓoo teeɓukka Suseef ŋ heeƴ ŋ Misra,
MAT 2:20 a woosa ɗe ne : « Kurka, fu ɓay kuɓki na yaay ɓa, ɗu dokuk Israayel, ɓooɓa waaɗee ɓay kiñin kiŋ ɗe ɓa kaaniɗ. »
MAT 2:21 Suseef kurukka, a ɓayya kuɓka na yaay ɓa, a haadda Israayel.
MAT 2:22 Waaye wa a kerah ne e Arkelawus namsiɗ baab ɓa Herod ŋ hafaŋ kur kaŋ Yudee, a neƴƴohha kaɗ nga. Heɗ ɓoo woytohha ɗe ŋ heeƴ, ŋ ineem, a kaɗta Galile,
MAT 2:23 a gennda nga, ŋ kur ka na woyse Nasareet. Ina woosuuɗ ci woyee raakka, ne Mucɗohi Gapohse ɓeeɗkohsan ƴaariŋ ɓi Nasareet.
MAT 3:1 Ŋ kiis caam, Yahya Ɓoktohi hotukka ŋ nduufaŋ Yudee, a yegɗoheeɗa woo kiŋ Kooh.
MAT 3:2 A woyeeɗa ne : « Ɓoƴsohaat pesohaaɗ, Nguuriŋ-Ɗafki reɓiɗ. »
MAT 3:3 Yahya Ɓoktohi a yi woosuuɗi Esayi woyee an : « Hooso wa ɗaa leehuk ŋ nduufa an : “ Paɗaat waasiŋ Heɗ ɓoo, haɓɗiɗaat ɗe waas ci, ca yurah ! ” »
MAT 3:4 Yahya meeɗ ɓekuk kulɓa haɓɗohuuɗ find ngeelemb, a toka ŋ kinoh kiŋ ɗe na und. A pesohee paƴ na yeeleel kuum.
MAT 3:5 Ɓooɓa genee Yerusalem, na ɓaŋ Yudee, na ɓaŋ ɓakaŋ Yurdan jen, hayeeɗa nga ɗe.
MAT 3:6 Ɓa teyɗukeeɗa bakaaɗ caŋ ɓa, a ɓokteeɗa ɓa ŋ kalaŋ Yurdan.
MAT 3:7 Wa a hot ne ɓo' laayiɗ ɓaah ŋ ɓooɓi na woyse Farisen na Sadusen nikee hayeeɗa nga ɗe ne ɓa ɓoktu, a woosa ɓa ne : « Ini ɗu añaand haa ne iiñ jen, ɗu liiɓiɗ ne ɗu miniɗ penduk ayrukiŋ Kooh wi na haye e ?
MAT 3:8 Tumohaaɗ ciŋ ɗu baahaat, wa teeɓoh ne ɗu ɓoƴsohiɗ pesohaaɗ.
MAT 3:9 Te kinaat ɗaar rek ɗu woyee ŋ ɗooƴ ɗu ne : “ Ɓoo rimkoh ŋ Ibrahiima. ” Ñam na woyee ɗu ne, atoh cii, Kooh miniɗ pulɗiɗ Ibrahiima kuɓu nga ca.
MAT 3:10 Kiw ki ƴutiɗ ne wa giing tas kidig, te waa nu raakɗi rim baahiɗ ɗah, wa hey ƴoɓse, wa njafu ŋ yongkaaha.
MAT 3:11 Mi na ɓoktee ɗu ŋ masuɓ ne ɗu ɓoƴsoh pesohaaɗ. Waaye raakiɗ ɓoyi na haye ŋ finhooso, a yi uup po fuuf, te woliɗ ɗe ñafaɗ ciŋ ɗe joombiɗ to. A yi, a ɓoktohan ɗu Fuuɗsi Hoolohngaani na yongkaah.
MAT 3:12 A amb saliŋ ɗe ŋ yaah, ne a nistoh pees na fuñind. A nangɗoh pees ciŋ ɗe ŋ ndap, a doh fuñndi ŋ yongkaahi heyɗi ƴime. »
MAT 3:13 Ŋ neeh caam, Yeesu pulohha Galile, a kaɗta kalaŋ Yurdan ŋ Yahya Ɓoktohi ne yeem ɓokit ɗe.
MAT 3:14 Waaye Yahya teyɗukɗi, woosa ɗe ne : « Ñam etoh ɓoktuk nga ɗa, fu hayee nga so ! »
MAT 3:15 Yeesu loffa ɗe ne : « Ɗiski wa nik, faɗa wa nikoh an. Wa in moɗiɗ ne ɓoo mitɗoh ini Kooh nakoh jen an ! » Ŋ ineem Yahya teyɗukka.
MAT 3:16 Wa Yeesu ɓoktu po a pulla masma, jaarra Eel ci rangsukka, a hotta Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh yipkeeɗa nga ɗe findi banuut.
MAT 3:17 Hooso kerhukka ŋ Eel ci an : « Yii, a yi Kuɓkiŋ ngo ŋ waaɗ keeh-keeh, yi neɓ po ŋ keeñ. »
MAT 4:1 Ŋ ineem, Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh ɓayya Yeesu ŋ nduufa, ne Seytaani jaɗiɗ ɗe fiir.
MAT 4:2 A orra noh ndaŋkiyaah-nikiis (40) na wek ndaŋkiyaah-nikiis (40) ; ŋ mirndaani a aɗukka.
MAT 4:3 Seytaani, yi na jaɗɗohe fiir, reɓpa woosa ɗe ne : « Nik ne fu Kuɓkiŋ Kooh ɗah, woya atoh cii, ca ɓoƴsuk mbuuru. »
MAT 4:4 Yeesu loffa ɗe ne : « Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : “ Ɓo' na pesohe mbuuru dong haa, waaye na woo nu nik ne wa puloh ŋ nguɓiŋ Kooh ɗah. ” »
MAT 4:5 Seytaani ɓayya ɗe Yerusalem, ŋ jol Kahnaŋ Kooh ;
MAT 4:6 a woosa ɗe ne : « Nik ne fu Kuɓkiŋ Kooh ɗah, faɗsuka ŋ kehƴi. Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : “ Kooh hey nake malaakaaciŋ ɗe, ca ɓay ɗa ŋ yaah ciŋ ca po kot ciŋ ɗa laɓkanɗi ŋ atoh. ” »
MAT 4:7 Yeesu loffa ɗe ne : « Fiis ci namiɗ woo ne : “ Fu joyɗi markisuk Heɗ ɓoo, Koohiŋ ɗa. ” »
MAT 4:8 Seytaani rapɗissa ɗe ŋ jol tango njooloh na njooloh. A teeɓpa ɗe nguur ciŋ adinaani jen na yaki ca yak.
MAT 4:9 A woosa ɗe ne : « In cii jen, fu ƴekiɗ to ne fu ñaamuk ko ɗah, ŋ hey ɗa ca one. »
MAT 4:10 Yeesu loffa ɗe ne : « Seytaani, us so ! Fiis ci woyiɗ ne : “ Ƴekɗa Kooh Heɗ fu, te fu ñaamuk a yi dong. ” »
MAT 4:11 Weɗ Seytaani faɗoh ɗe ndaam, jaarra malaakaaca hayya, taambkoheeɗa ɗe.
MAT 4:12 Ŋ jamanoonaam, Yahya Ɓoktohi ambseen ŋ kasoona ; wa Yeesu keraha, a kaɗta Galile.
MAT 4:13 A kurkohha Nasareet a kaɗta gena ŋ Kapernawum ŋ sero cookma, ŋ kehƴaŋ cuuɓ ciŋ Sabuloon na Naftaali.
MAT 4:14 Jaarra ini woosuuɗi Esayi woyee raakka, an :
MAT 4:15 « Kehƴiŋ Sabuloon na Naftaali, wa nikka yaah-cookmi, ŋ ɓakiŋ Yurdan winoori, weɗ Galile, kur kiŋ ɓooɓi nikɗi Yawuut,
MAT 4:16 cuuɓi ɓoofee ŋ ñuusi hotiɗ siñaar yakak, te ɓi ɓoofee ŋ kur ki kakaan ki ñuusiɗ, siñaar hayiɗ nga ɓa. »
MAT 4:17 Ini amboh ndeem, Yeesu cammba woytoh ɓooɓa ŋ ini kaɗ ŋ waas Kooh an : « Ɓoƴsohaat pesohaaɗ, Nguuriŋ-Ɗafki reɓiɗ. »
MAT 4:18 Wa raakka mbeh, Yeesu tiindeeɗa ŋ sereendaŋ Cookmaŋ-Galile, a hotta seeɓoh kanak mbaaleeɗa cuurund ŋ cookma, ɓa nikee Simong yi na woyse Piyeer na taambɗoh ce Andare.
MAT 4:19 A woosa ɓa ne : « Ñaakɗaat to, ŋ hey ɗu tume seeɓoh ɓo'. »
MAT 4:20 Ɓa jaarra faɗ mbaal caŋ ɓa ndaam, ɓa ñaakiɗta ɗe.
MAT 4:21 A kaɗissa ƴissuut, a hotissa taambɗoh kanak, Saak na Saaŋ, kuɓuuciŋ Sebede, a raak ɓa ŋ gaala na baab ɓa, ɓa haɓiɗtineeɗa mbaal caŋ ɓa. A ɓeeɗukka ɓa ne ɓa hun na ɗe.
MAT 4:22 Ɓa jaarra faɗ gaala na baab ɓa, ɓa ñaakiɗta ɗe.
MAT 4:23 Yeesu wileeɗa Galile jen a jangɗoheeɗa ŋ sinaagog ca, a woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Nguuriŋ-Ɗafki, a wirɗeeɗa kosaay ca na ɓeenduk ca jen, ca ambee ɓooɓa.
MAT 4:24 Laamtohiŋ tiikiŋ ɗe willa kur kaŋ Siri jen. A komuusa ɓooɓa raakee miskiɗ jen sagu kosaay ca ambee ɓa, kosaay nu wa min nik ɗah, ɓa jiini ambe, ɓa raakee kombeɗ-mbeɗ na ɓa lafñe, a wiriɗta ɓa.
MAT 4:25 Mboolo laayiɗ ñaakiɗta ɗe, ɓooɓeem pulohee Galile, Dekapool, Yerusalem, Yudee, na ɓaka faahaŋ Yurdan.
MAT 5:1 Wa Yeesu hot mboolnda, a rappa ŋ tangoora, a ɓooffa nga. Taalubeeciŋ ɗe reɓpa nga ɗe,
MAT 5:2 a jangɗeeɗa ɓa in cii an :
MAT 5:3 « Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi ruhsiɗ haf ciŋ ɓa, ɓa inahha ne ɓa etohiɗ Kooh, laam Nguuriŋ-Ɗafki wa wuu ɓa.
MAT 5:4 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi na fuɗe, laam ɓa hey giifɗasse.
MAT 5:5 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi soosiɗ ci, laam ɓeɗ eɗsan kehƴi.
MAT 5:6 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi aɗuk, sifaɗukka kipes yurhiɗ, laam ɓa hey hiƴe, ɓa kap nding.
MAT 5:7 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi na yirmohe, laam Kooh hey ɓa yirme.
MAT 5:8 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi raak keeñ hooliɗ, laam ɓa hey hote Kooh.
MAT 5:9 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi na waake jam ŋ harmban ɓooɓi, laam ɓa hey ɓeeɗkohse kuɓu Kooh.
MAT 5:10 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi na mbugalse sagu yurhi ɓa yurah, laam Nguuriŋ-Ɗafki wa wuu ɓa.
MAT 5:11 Ɗu neɓɗiɗ, ne ɓooɓi ɓasee ɗu, ɓa mbugalee ɗu, ɓa leyɗohee ɗu na woo moɗaaɗi'iɗ nu nik saguuso ɗah.
MAT 5:12 Sumaat keeh-keeh, laam aafi na sekee ɗu ŋ ɗafka yakiɗ, te ɗu inah ne ɓa mbugalohee woosuuɗ ci adug ɗu ɗaa.
MAT 5:13 E ɗu meɗaamiŋ Adina. Waaye meɗa kaɗ po wa jemisɗi ɗah, wa min jemɗohissu na ye ? Wa na raakisseeɗi etoh ɗal, wa mbetu, ɓooɓi dakee nga.
MAT 5:14 E ɗu siñaariŋ adinaani, kur ki nik ŋ jol tango, wa minɗi ɗembɗu.
MAT 5:15 Te ali ɓo' na fuuɗeeɗi laampa ne a kuna na kanoh, a degana kay ŋ degohaaniŋ wa ne wa ñiiniɗ ɓi tuuƴi jen.
MAT 5:16 Siñaariŋ ɗu joy ñiinoh ɗaa ŋ fiki ɓooɓi, ne ɓa hot tumohaaɗ ciŋ ɗu baahiɗ ci, ɓa yakiɗ Kooh Baabiŋ ɗu yi nik ŋ Eel ci.
MAT 5:17 Kinaat liiɓ ne ŋ hay ne ŋ nihis waasiŋMusaa wala woo ciŋ woosuuɗ ci, ŋ hayɗi ne ŋ nihis ca, waaye ŋ hay ne ŋ tum in ci ɓa woo po ca mit.
MAT 5:18 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh. Feeh kehƴi na eel ci kurukɗi nga ɗah, ali in nihsukanɗi ŋ waasi po mbaɗna wa mitan. Wa fiisi uup ƴissuut nga haa, wa tap haa.
MAT 5:19 Weɗ tah po ɓo' nu taambiɗɗi wi uup ƴissuut ŋ nakoh ci te a woyee ɓooɓi ne ɓa joyɗaa taambiɗ ɗah, a hey nike yi uup ƴissuut ŋ Nguuriŋ-Ɗafki. Waaye ɓo' nu taambiɗ ca te a jangɗee ɓooɓi ne ɓa taambiɗ ca ɗah, a hey yake ngaŋ Nguuriŋ-Ɗafki.
MAT 5:20 Ñam na woyee ɗu wa, ɗu uupɗi yurah jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ɗah, ɗu aasanɗi ŋ Nguuriŋ-Ɗafki.
MAT 5:21 Ɗu kerhiɗ ne ɓooɓa ɗeɓgaan woysee ne : “ Kina ap ɓo' ; ɓo' nu apoh ɗah, a hey atte'se. ”
MAT 5:22 Waaye mi na woyee ɗu ne, ɓo' nu ayruk ɓaah ce ɗah, a hey atte'se. Te ɓo' nu woo ɓaah ce ne : “ Hafiŋ ɗa riifɗi ” ɗah, a hey ɓayse ŋ atte'oh ciŋ waasi. Te ɓo' nu woo ɓaah ce ne : “ Fu dof ” ɗah, a hey ɓekse ŋ yongkaaha yakka.
MAT 5:23 Ŋ ineem, fu ɓayee ini fu eɗoh wuu Kooh ŋ seeƴkohaana, fu naandsuk ne ɓaah fu ambɗiɗ ɗa in ɗah,
MAT 5:24 faɗaa ŋ fiki seeƴkohaana, fu kaɗ kerhiɗoha na ɗe po ƴut, fu hana hay dege.
MAT 5:25 Ara kerhiɗoh na ɓoyi, ne a ɓayee ɗa waas ɗah. Fu tumɗaa ŋ waasi po ɗu ree ngelohaana ɗah, a hey ɗa ɓaye ŋ atte'ohi, yeem eɗ ɗa alkaateeni, fu ɗaaku ŋ kasoona.
MAT 5:26 Ñam na woyee ɗa wa te wa keeh, fu pulohanɗi ndaam feeh fu wirindɗi po ŋ darmi uup ƴissuut ɗah.
MAT 5:27 Ɗu kerhiɗ ne wa woyuuɗ ne : “ Fu njaaloo'anɗi. ”
MAT 5:28 Waaye mi na woyee ɗu ne, ɓo' nu marak ɓitiɓ, a hemem ɗe ɗah, a njaaloo'iɗ na ɗe ŋ ɗooƴ ce po ƴutiɗ.
MAT 5:29 Hasiŋ ɗa ñaahmi waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, nihsaa fu mbeta ; cir yino nihsuk ŋ faaniŋ ɗa, weɗ ngisoh wa jen, wa mbetu ŋ yongkaaha yakka.
MAT 5:30 Yaahiŋ ɗa ñaahmi waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, nguɗaa jameet fu mbeta ; cir yino nihsuk ŋ faaniŋ ɗa, weɗ ngisoh wa jen, wa kaɗ ŋ yongkaaha.
MAT 5:31 Wa namiɗ woyuuɗ ne : “ Ɓo' nu faɗ ɓitiice ɗah, a eɗaat ɗe kayti teeɓoha. ”
MAT 5:32 Waaye e ñam na woyee ɗu ne, ƴaar nu saɓsukoh na ɓitiice te nikɗi ne yeem njaaloo njaaloo ɗah, a yi ɓek ɗe ŋ njaaloo. Te ɓo' nu ɓay ɓitiɓ faɗuuɗ ɗah, a njaaloo'iɗ.
MAT 5:33 Ɗu namiɗ kerah ne ɓooɓa ɗeɓgaan woysee ne : “ Fu giñ in ɗah, kinaa nik tumaaɗi. In nu fu giñiɗ Heɗ ɓoo ɗah, tumaa. ”
MAT 5:34 Waaye mi na woyee ɗu ne, kinaat giñ delem. Kinaat giñ ŋ ɗafki, laam ɓoofohaaniŋ Kooh, yi buur waa nga.
MAT 5:35 Kinaat giñ ŋ kehƴi, wa degoha kot ciŋ ɗe. Kinaat giñ ŋ Yerusalem, wa kur kiŋ Kooh, yi Buuri yakki.
MAT 5:36 Te hafiŋ ɗa, kina giñ nga laam fu minɗi yaanwiɗ, fu minɗi suussiɗ find yino nga.
MAT 5:37 Ɗu woo "ee" ɗah, wa nikaat "ee" ; ɗu woo "a'aa" ɗah, wa nikaat "a'aa". In nu ɗu deg nga ɗah, wa puloh Seytaani.
MAT 5:38 Ɗu kerhiɗ ne wa woyuuɗ ne : “ Has, e has na wirndee wa ; sis, e sis na wirndee wa. ”
MAT 5:39 Waaye mi na woyee ɗu ne, kinaat wirndiɗkoh na ɓoyi na tumee ɗu in miskiɗ. Ɓo' laɓ ɗa paɗ ŋ kaɓaaɓ ñaahum ɗah, eɗaa ɗe wi tas.
MAT 5:40 Te ɓo' waaɗ ɗa ɓay waas ne a naaf kulɓaakiŋ ɗa ƴini ɗah, nama ɗe eɗ paltooniŋ ɗa.
MAT 5:41 Ɓo' tiindɗukoh ɗa ŋ doole kilomeet yino ɗah, tiinda na ɗe kanak.
MAT 5:42 Ɓo' kiim ɗa ɗah, onaa ɗe te kina sang ɓand ɓoyi na ɓandukee ɗa.
MAT 5:43 Ɗu kerhiɗ ne wa woyuuɗ ne : “ Waaɗa morom fu, fu sang ɓoyi sang ɗa. ”
MAT 5:44 Waaye mi na woyee ɗu ne, waaɗaat ɓooɓi sang ɗu, ɗu kiimɗee ɓooɓi na torhiɗee ɗu in baahiɗ.
MAT 5:45 Ŋ ndeem, ɗu hey teeɓohe ne ɗu kuɓuuciŋ Baabiŋ ɗu yi nik ŋ Eel ci, laam a na pulɗe puliɗ nohiŋ ɗe ŋ añaandiɗ ci na baahiɗ ci, a na toɓɗe toɓiɗ yurhiɗ ci na yurhaaɗiici.
MAT 5:46 Moo, ɗu waaɗ ɓooɓi waaɗ ɗu dong ɗah, ɗu car ye aafaah ŋ ineem ? Juuti'oh ci sah na tumohe ɗaa.
MAT 5:47 Te ɗu kañɗee ɓaah ciŋ ɗu dong ɗah, ɗu haɓiɗ ye ini haɓɗohuuɗi ? Ɓooɓi kosɗi Kooh sah na tumohee ɗaa.
MAT 5:48 Kon kinaat raak sikka findi Baabiŋ ɗu yi nik ŋ ɗafki raakohɗi sikka.
MAT 6:1 Wortukaat, kinaat teeɓoh kiyurhiŋ ɗu ŋ fiki ɓooɓi ne ɓa hot ɗu, ɗu tuma ɗah, ɗu rahsanɗi aafiŋ Baabiŋ ɗu yi nik ŋ Eel ci.
MAT 6:2 Te fu onee ñakiɗ ci ɗah, kina tip haan ne ɓooɓi hot ɗa ; findi naafeehaaci na tumohee wa ŋ ɗooƴ sinaagog ci na ɗisik ci mbeeddaaci coh ne ɓa waak tiik. Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓa rahsiɗ aafiŋ ɓa po ƴutiɗ.
MAT 6:3 Waaye fu sarhohee ɗah, yaahiŋ ɗa singi kinaat inah ini yaahiŋ ɗa ñaahmi na haɓɗe,
MAT 6:4 ne sarhiŋ ɗa nik ini ɗemb, te Baab ɗu, yi na hote ŋ ini ɗemb, hey ɗa aafe.
MAT 6:5 Ɗu kiimee Kooh ɗah, kinaat mand na naafeehaaci, ɓi inah ne ɓa kiimee Kooh ɗah, ɓa na waaɗe tufuk ŋ ɗooƴ sinaagog ci na ɗisik ci mbeeddaaci coh, ne ɓa teeɓ ɓooɓi jen ne ɓii kiim Kooh. Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓa rahsiɗ aafiŋ ɓa po ƴutiɗ.
MAT 6:6 Waaye fu, fu kiimee Kooh ɗah, aasa ŋ ɗooƴ tuuƴ fu, fu rang yahndeeri, fu kiim Baab ɗu, yi nik ŋ ɗiski ɗemb, yi na hote ŋ ɗiski ɗemb, a hey ɗa aafe.
MAT 6:7 Te ɗu kiimee Kooh ɗah, kinaat amb ŋ woo yino, ɗu woyee wa, ɗu woyissee wa findi ɓooɓi inahɗi Kooh ; ɓa liiɓ ne e woo kiŋ ɓa laayɗi weɗ na hee ɓa tahe teyɗukɗu.
MAT 6:8 Kinaat mand na ɓa, laam Baabiŋ ɗu inhiɗ ini ɗu etoh bala ɗu kiiman ɗe ɗah.
MAT 6:9 Weɗ tah kiimohaat Kooh an : Baabiŋ ɓoo yi ŋ Eel ci, tiikiŋ ɗa teyɗuksaat ne wa tiik hooliɗ.
MAT 6:10 Nguuriŋ ɗa hayaat. Ini fu waaɗ raakaat ŋ kehƴi findi wa raakoh ŋ Eel ci.
MAT 6:11 Ona ɓoo kañam ki ɓoo etoh woti.
MAT 6:12 Ɗaasa ɓoo ɗal ci ɓoo na ɗalee ɗa findi ɓoo na ɗaasohe ɓi na ɗale ɓoo.
MAT 6:13 Te kina tum po ɓoo jaɗɗu fiir. Waaye mucɗa ɓoo ŋ yi baahaaɗi. [Ya fu Heɗ Nguur, na hatil na kiyak po faw, Amiin.]
MAT 6:14 Inhaat ne ɗu ɗaas ɓooɓi na tumee ɗu in moɗaaɗi ɗah, Baabiŋ ɗu yi nik ŋ ɗafki hey ɗu namee ɗaas tumohaaɗ ciŋ ɗu moɗaaɗiici ;
MAT 6:15 waaye ɗu ɗaasɗi ɓooɓi ɗah, a heyɗi ɗu namee ɗaas.
MAT 6:16 Ɗu oree ɗah, kinaat teeɓ ɓooɓi ne ɗu na haɓɗe in miskiɗ, findi naafeehaaci na tumohee wa. Ɓa oreesa ɗah, ɓa ñuusiɗ fikiiciŋ ɓa ne ɓa teeɓ ɓooɓi jen ne ɓa oriɗ. Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓa rahsiɗ aafiŋ ɓa po ƴutiɗ.
MAT 6:17 Waaye fu, fu oree ɗah, muktuka, fu laackoloñuk,
MAT 6:18 ne fu teeɓuu ɓooɓi ne fu na ore, waaye Baab ɗu yi nik ŋ ɗiski ɗemb, yi na hote ŋ ɗiski ɗemb, a hey ɗa aafe.
MAT 6:19 Kinaat nangɗoh raak-raak ŋ Adina, ɗiski inah ne ñuhuk miniɗa yahroh wala wa hoy, wala rokoh ci ngul, ɓa aas, ɓa roka.
MAT 6:20 Waaye nangɗohaat raak-raak ŋ Eel ci, ɗiska fu inah ne ñuhuk minɗaa yahroh, wa hoyanɗi te rokoh minɗi ngul, a aas ne a roka.
MAT 6:21 Inhaat ne ɗiski raak-raakiŋ ɗa nik, keeñiŋ ɗa na name nik nga.
MAT 6:22 Has weɗ laampaaniŋ faan. Hasiŋ ɗa wir ɗah, faaniŋ ɗa jen nikan ŋ siñaar.
MAT 6:23 Waaye hasiŋ ɗa wirɗi ɗah, faaniŋ ɗa jen nikan ŋ ñuus. Te ñiini nik nga ɗa jen nik ñuus ɗah, ñuuseem nikan taruus !
MAT 6:24 Ɓo' yino minɗi raak heɗ kanak, mbaa a hey waaɗe yino a sang yi tas, wala a ŋoɗ ŋ yii, a heef yi tas ; kon ɗu minɗi ñaamuk Kooh, ɗu ñaamkee raak-raak.
MAT 6:25 Weɗ tah mi na woyee ɗu ne : Kinaat jaahiɗ ŋ kipes kiŋ ɗu, ŋ ini ɗu ñaman [na ini ɗu anan]. Kinaat jaahiɗ ŋ faan ciŋ ɗu, ŋ ini ɗu ɓekkan. Kipes uupiɗɗi kañam njiriñ e ? Te faan namɗi uupiɗ ɓekkaah njiriñ e ?
MAT 6:26 Markaat sel ci, ca na sokeeɗi, ca na nguɗeeɗi ; te ca raakɗi ndap ɗaakkoha, waaye Baabiŋ ɗu yi nik ŋ Eel ci yii ñamiɗ ca. Ɗu uupiɗɗi ca njiriñ e ?
MAT 6:27 Ya ɓa min jaahiɗ nga ɗu, po a ɓaat wahtu yino ŋ kipes kiŋ ɗe ?
MAT 6:28 Wa ye tah ɗu jaahɗe book ŋ ini ɗu ɓekkan ? Markaat paangfiŋ yohon ci na pos ciŋ ca findi ca na kifsohe. Wa na pangkeeɗi, wa na teɗeeɗi.
MAT 6:29 Moona mi na woyee ɗu ne Suleymaan, na raak-raakaŋ ɗe jen, a moosɗi ɓekkoh mand na yino nga ca.
MAT 6:30 Kooh ɓekɗe paangfiŋ yohon ci ɓekuk hend an moɗ woti te kim waa kee ɓeksa ŋ yongkaah ɗah ; kon wa leeriɗ ne Kooh hey ɗu name ɓekiɗ. Kosi ɗu kos ƴissuutiɗ !
MAT 6:31 Mbaa kinaat jaahiɗ ɗu woyee ne : “ Ɓoo na hee ye ñame ? Ɓoo anan ye ? Ɓoo ɓekkan ye ? ”
MAT 6:32 In ceem jen, e ɓooɓi inahɗi Kooh ɓeɗ na gene ŋ waakiŋ ca, waaye Baabiŋ ɗu yi nik ŋ ɗafki inhiɗ ne ɗu etohiɗ ca.
MAT 6:33 Waakaat ini na kaɗɗe fiki Nguuriŋ ɗe na kiyurhiŋ ɗe paaɗ, a hey ɗu ca one, a ɓaatiɗ ɗu cinooci jen nga.
MAT 6:34 Kinaat jaahiɗ ŋ ini raakan kim, kim na kimaŋ wa, mbeh nu nik ɗah miskiɗ ci nik nga doyiɗa.
MAT 7:1 Kinaat markoh ɓo' in, mbaa ɗu heyɗi markohse in.
MAT 7:2 Laam findi ɗu na atte'ohe, Kooh atte'ohan ɗu ɗaa te ɓeesohaani ɗu na ɓeesɗohohe, weɗ ɗu ɓeesɗohsan.
MAT 7:3 Wa ye tah fu markee ɓoli ŋ hasiŋ morom fu, te wa ndooɗ yakak nik ŋ hasiŋ ɗa ?
MAT 7:4 Wala fu min na woyoh morom fu ne : “ Faɗa ŋ nihsiɗ ɗa ɓoli ŋ hasiŋ ɗa ”, te ndooɗi yakki weɗɗi ŋ hasiŋ ɗa ?
MAT 7:5 Naafeehaani, koca nihis ndooɗi yakki nik ŋ hasiŋ ɗa. Fu min hot baahiɗ ne fu nihsiɗ morom fu ɓoli nik ŋ hasiŋ ɗe.
MAT 7:6 Kinaat eɗ ɓuu ci in ci hoolɗu wuu Kooh bala ca wiirkan nga ɗu, ca faarsoh ɗu, te kinaat njaf per ciŋ ɗu ŋ kot ciŋ mbaam-huk ci bala ca daksohan ca.
MAT 7:7 Kiimaat, ɗu hey onse ; waakaat, ɗu hey hote ; laɓɗaat, ɗu hey rangsiɗasse.
MAT 7:8 Laam ɓo' nu kiim ɗah, a hey onse, ɓo' nu waak ɗah, a hey hote, te ɓo' nu laɓiɗ ɗah, a hey rangsiɗasse.
MAT 7:9 Ya ɓa nga ɗu a yi kuɓkiŋ ɗe kiiman ɗe mbuuru, a on ɗe atoh ?
MAT 7:10 Wala a kiim ɗe cuurund, a on ɗe iiñ ?
MAT 7:11 Nik ne ɗu ɓi baahaaɗiici, e ɗu min on kuɓuuciŋ ɗu in baahiɗ ɗah, ŋ woyisɗi ɗa Baabiŋ ɗu yi ŋ Eel ci, a onanɗi in baahiɗ ɓi na kiimee ɗe wa e ?
MAT 7:12 Kon, in ci ɗu waaɗ ne ɓooɓi haɓɗiɗ ɗu ca jen, tumɗaat ɓa ca. Ineem weɗ waasiŋMusaa nakoh na woosuuɗ ci.
MAT 7:13 Aasohaat yahndeeri ɓengiɗi laam yahndeeri angiɗi na ɓayohe ŋ boom te waasiŋ wa yooɓpa ; laayiɗ na aasohe nga.
MAT 7:14 Waaye yahndeeri na ɓayohe ŋ kipes ki, wa ɓengiɗ, waasiŋ wa sewwa te ɓi hota laayɗi.
MAT 7:15 Wortukaat ɓooɓi na tume haf ɓa woosuuɗ, ŋ ɗooƴiŋ ɓa, ɓa ɓaakoɓ saahiɗ. Waaye ɓa haye nga ɗu ɗah, ɓa na haye soosiɗ findi mbaal.
MAT 7:16 Ɗu na hee ɓa inhisohe in ci pesohaaɗ ciŋ ɓa na rime. Reseñ miniɗ ɓeenohu ŋ ñaaɓaaɓ e ? Wala ndun miniɗ ɓeenohu ŋ ñalkook ?
MAT 7:17 Kidig nu baah ɗah, wa na raake rim baahiɗ. Waaye kidig nu baahɗi ɗah, na raake rim baahaaɗi.
MAT 7:18 Kidig baahiɗ minɗi raak rim baahaaɗi te kidig baahaaɗi minɗi raak rim baahiɗ.
MAT 7:19 Kidig nu raakɗi rim baahiɗ ɗah, wa na ƴoɓse ƴoɓu, wa njafu ŋ yongkaah.
MAT 7:20 Mbaa ɗu na hee ɓa inhisohe in ci pesohaaɗ ciŋ ɓa na rime.
MAT 7:21 E ɓooɓi na ɓeeɗkohee so : “ Heɗ ɓoo, Heɗ ɓoo ” jen ɓeɗ na hee aase ŋ Nguuriŋ-Ɗafki haa, waaye a ɓi na haɓɗe waaɗ-waaɗiŋ Baabiŋ ngo yi nik ŋ Eel ci.
MAT 7:22 Ɓi ɓo' laayiɗ hey yo woye mbaɗi ne : “ Heɗ ɓoo Heɗ ɓoo, ɓoo meeɗ yegɗoh woo kiŋ Kooh ŋ tiikiŋ ɗa haa e ? Ɓoo aañiɗ jiiniici ŋ tiikiŋ ɗa te ɓoo haɓɗiɗ keemaan laayiɗ ŋ tiikiŋ ɗa. ”
MAT 7:23 Ŋ ineem, ŋ hey ɓa woye ne : “ Ŋ moosɗi ɗu inhoh, usaat to ɗu ɓi na haɓɗe ini lahɗi waas. ”
MAT 7:24 Weɗ tah ɓoyi na sikɗuke woo kiŋ ngo wii, a pesohee wa, a mandan na ƴaar ñaañiɗ yi taɓah kahan ce ŋ ɗafuk atoh ;
MAT 7:25 toɓi keennda, huluɓ ci nupɗeeɗa, puuɗsi puuɗseeɗa, ca tapukka kahneem, waaye wa keenɗi sagu ini wa taɓahu ŋ ɗafuk atoh.
MAT 7:26 Waaye ɓoyi na sikɗuke woo kiŋ ngo te a pesohuu wa, a mandan na ƴaar naandiɗ yi taɓah kahan ce ŋ ɗafuk beeñ ;
MAT 7:27 toɓi keennda, huluɓ ci nupɗeeɗa, puuɗsi puuɗseeɗa, ca tapukka kahneem, wa keennda, wa yahrukohha jameet. »
MAT 7:28 Wa Yeesu ƴut woo woo ceem, mboolnda jen feyuusa ŋ jangɗohiŋ ɗe.
MAT 7:29 Jangɗohaaɗaŋ ɗe ɗaloheen na findi jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa na tumohe, laam a woyee keeh-keeh findi kilifa.
MAT 8:1 Wa Yeesu ruhsee tangoora, mboolo laayiɗ ñaakiɗta ɗe.
MAT 8:2 Wa raakeen ƴaar, a kosaayee kosaay ki na oɓse faan, a hayya ŋ Yeesu, a ƴekka ŋ fikiice, a kiimmba ɗe ne : « Kilifaani, fu waaɗa ɗah, fu miniɗ to saɓsoh na kosaay kii po ŋ nik ɓo' hooliɗ. »
MAT 8:3 Yeesu raɗissa yaah, laalla ɗe, woosa ɗe ne : « Ŋ waaɗiɗa, nika ɓo' hooliɗ. » Jaarra kosaay ka hoolla nga ɗe.
MAT 8:4 Ƴutta Yeesu woosa ɗe ne : « Wortukaa wa woo ali ɓo' waaye kaɗa fu teeɓa haf fu seeƴkiɗoha, fu haɓiɗ seeƴki waasiŋMusaa nakoh ; wa teeɓoh ne fu wiriɗ. »
MAT 8:5 Yeesu a yi kaɗoh po a aassa kur kaŋ Kapernawum, weɗi ƴaar ɓaah ŋ ɓa adgohee soldaar caŋ Rom reɓoh nga ɗe, kiimmba ɗe keeh-keeh
MAT 8:6 an : « Kilifaani, ñaamaŋ ngo yaa faanukka ŋ kahna, cir ciŋ faaniŋ ɗe ceɗ lafañ a yaa sayeeɗa say. »
MAT 8:7 Yeesu loffa ɗe ne : « Ŋ hey ɗe hee wirɗe. »
MAT 8:8 Ƴaara adgohee soldaar ca loffa ne : « Kilifaani, ŋ yeyyooɗi fu aas ŋ kahan ndo ; woya woo rek ñaamaŋ ngo hey wire !
MAT 8:9 Laam mi ŋ haf fo, raakiɗ ɓooɓi adgoh ho te ŋ namiɗ raak soldaar ci ŋ adgoh ; yaa nu ŋ woo ne : “ Kaɗa ” ɗah, a kaɗ, yaa nu ŋ woo ne : “ Haya ” ɗah, a hay. Te in nu ŋ woo ñaamiŋ ngo ne a haɓɗaata ɗah, a haɓiɗa. »
MAT 8:10 Wa Yeesu kerah woo keem, a feyuusa, a woosa ɓa ñaakɗee ɗe ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh : Ŋ hotɗi ali ɓo' kosiɗ kosii ngaŋ Israayel jen !
MAT 8:11 Ñam na woyee ɗu wa, ɓo' laayiɗ hey pulohe ŋ ɓak ci jen, ɓa ɓoof na Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa, ɓa ñamee kañam ka yakka ŋ Nguuraŋ ɗafka.
MAT 8:12 Waaye ɓi joyee aas ŋ Nguuri, hey njafse ŋ ñuusaŋ hara, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raak. »
MAT 8:13 Ƴutta Yeesu woosa ƴaara adgohee soldaar ca ne : « Kaɗa, wa raakohaat ɗaa findi fu kosoha. » Te ŋ jamanoonaam jok, surgaanaŋ ɗe wirra.
MAT 8:14 Wa Yeesu kurkoh ndaam, a kaɗta kahan ɓi Piyeer, wa a ree, a tel yaayiŋ ɓiti Piyeer jiriɗ po faankiɗ, a faaniŋ ɗe weɗ dohe.
MAT 8:15 Yeesu laalla yaahiŋ ɗe, dohɗaŋ faana saɓsukohha na ɗe ; jaarra a kurukka a taambkoheeɗa Yeesu.
MAT 8:16 Wa niina ree, a komuusa ɓo' laayiɗ ɓa jiini ambe. A aannja jiiniica na woo kiŋ ɗe, a wiriɗta kosaayiɗ ca ɓinooɓa jen.
MAT 8:17 Ina woosuuɗi Esayi woyee wii raakka : « A kooɗiɗ in ci ɓoo miskasse, a degukka kosaay ciŋ ɓoo. »
MAT 8:18 Wa Yeesu hot mboolnda ndeeree ɗe, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne ɓa kaɗ ɓaka faahaŋ cookma.
MAT 8:19 Weɗi ƴaar ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa hayoh nga ɗe woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ɗisik nu fu kaɗ ɗah, ŋ hey ɗa ñaakɗe. »
MAT 8:20 Yeesu loffa ɗe ne : « Ɓaakoɓ ci raakiɗ nung, sel ci raakiɗ taar, waaye Kuɓkiŋ ɓoyi raakɗi sah ɗiski a na hee iɗsiɗkohe. »
MAT 8:21 Ƴaar wiiriis ŋ taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Kilifaani, on ndo paaɗ, ŋ taambkoh yaɓkooriŋ ngo po a kaan, ŋ uumb ɗe. »
MAT 8:22 Yeesu loffa ɗe ne : « Ñaakiɗ to te fu faɗ kaaniɗ ci ɓa uumb kaaniɗ ciŋ ɓa. »
MAT 8:23 Wa Yeesu ƴut woo na ɓa, a aassa ŋ gaal, taalubeeciŋ ɗe ñaakiɗta ɗe.
MAT 8:24 Ŋ cookma, ɗekka po puuɗis yakak raakka ɓa nga po ginaah ca riifɗeeɗa gaala, wa raak Yeesu neeheeɗa.
MAT 8:25 Taalubeeci reɓpa nga ɗe, ɓa yunnda ɗe na leehuk an : « Kilifaani, mucɗa ɓoo, ɓoo ɓii kaan ! »
MAT 8:26 A woosa ɓa ne : « Kosi ɗu kos ƴissuutiɗ, wa ye tah ɗu neek ? » Weɗ a kurkoh, a ngassa puuɗsa na cookma, ɗiska eennda teɗ.
MAT 8:27 Ɓa feyuusa, ɓa woyeeɗa ne : « Ƴaarii, a ɓo' ye po puuɗsi na cookmi sah kerhiɗee ɗe ? »
MAT 8:28 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe ree ɓaka faahaŋ Cookmaŋ-Galile, ŋ kur caŋ Gadareen ca, ƴaar kanak ɓa fu inah ne ca jiini ambee ɓa, ɓa pulohha ɗiska ɓa nikee ŋ ruy-ruy ca, ɓa kaɗta coha na ɗe. Ɓa nikee añaandoh na añaandoh, ali ɓo' meeɗɗi kaañ taamb ndeem.
MAT 8:29 Ɓa leehkeeɗa an : « Fu waaɗ ɓoo ye tum Kuɓkiŋ Kooh ? Fu hay ne fu torhiɗ ɓoo bala jamanooniŋ wa reyan e ? »
MAT 8:30 Raak gat mbaam-huk yakak ñameeɗa ŋ ndaam, wa usoheen na ɓa ƴissuut.
MAT 8:31 Jiiniica kiimmba Yeesu keeh-keeh an : « Ɓoo inhiɗ ne fu hey ɓoo aañe, ona ɓoo, ɓoo aas ŋ gataŋ mbaam-huk ceen. »
MAT 8:32 A woosa ca ne : « Kaɗaat ! » Weɗ ca puloh ŋ ƴaaɓa, ca aassa ŋ mbaam ca. Gata jen giirukka, hunnda na mbartala, faɗsukka ŋ cookma, mbaam ca kaannda ŋ masma.
MAT 8:33 Ɓooɓa niiɗee ca nuppa, kaɗta woya ini raak jen ŋ kur-taaha, na ini rahas ƴaaɓa jiiniica ambe.
MAT 8:34 Ɓooɓaŋ kur-taaha jen pulla, hayya ŋ Yeesu ; wa ɓa hot ɗe, ɓa kiimmba ɗe keeh-keeh ne a pulaat kur caŋ ɓa.
MAT 9:1 Wa Yeesu kurkoh ndaam, a aassa gaal a huussa cookma, a kaɗta Kapernawum, kur ɓa.
MAT 9:2 Ŋ ndaam, a komuusa ƴaar lafñiɗ faanuuɗ ŋ faankoha. Yeesu hotta findi ɓooɓa kosoh, a woosa lafñiɗa ne : « Ndengɗuka ƴaariŋ ngo ! Fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa. »
MAT 9:3 Ŋ woo keem, ɓi ɓo' ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ƴaarii na ɗale Kooh ! »
MAT 9:4 Yeesu inheen liiɓ ciŋ ɓa, a woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu raakka liiɓohaaɗ ci moɗaaɗiiceem ?
MAT 9:5 Ŋ woo ɗe ne “ Fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa ”, wala “ Kurka fu tiind. ” A winde uup yooɓ ?
MAT 9:6 Ɗu hey inhe woti ne Kuɓkiŋ ɓoyi raakiɗ min-min ɗaasoha bakaaɗ ŋ kehƴi. » Weɗ a woyoh ƴaara kosaayɗa ne : « Kurka, ɓaya faankohaaniŋ ɗa, fu haad. »
MAT 9:7 Ƴaara kurukka, haadda kahan ce.
MAT 9:8 Wa mboolnda hot ineem, ɓa feyuusa, ɓa yakɗeeɗa Kooh yi on ɓo' ci min-mineem.
MAT 9:9 Yeesu kurkohha ndaam, wa a kaɗe, a hotta ƴaar teeku Macce ɓoofiɗ ŋ ɗiska a na juuti'ohe. A woosa ɗe ne : « Ñaakiɗ to. » Macce kurukka, ñaakiɗta ɗe.
MAT 9:10 Ŋ finho ineem, Yeesu ñameeɗa ŋ kahan Macce, juuti'oh laayiɗ na ɓi bakaaɗoh laayiɗ hayya ne ɓa ñam na ɗe, a yi na taalubeeciŋ ɗe.
MAT 9:11 Wa Farisen ca hot ineem, ɓa woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Wa ye tah jangɗohohiŋ ɗu ñamee na juuti'oh ci na bakaaɗoh ci ɓinooɓi ? »
MAT 9:12 Yeesu kerahha ɓa, a woosa ɓa ne : « Ɓooɓi kosaayɗi etohɗi paƴoh, e kosaayiɗ ci etoh paƴoh.
MAT 9:13 Jangaat ini Fiis ci woo wii : “ Ŋ waaɗ ne ɗu teeɓoh baah kiŋ ɗu ŋ ɓinooɓi, weɗ ngisoh ɗu seeƴkee wuu so. ” Laam ŋ hayɗi ne ŋ ɓeeɗuk yurhiɗ ci waaye ŋ hay ne ŋ ɓeeɗuk bakaaɗoh ci. »
MAT 9:14 Ŋ ineem taalubeeciŋ Yahya Ɓoktohi hayya ŋ Yeesu, meekissa ɗe ne : « Wa ye tah taalubeeciŋ ɗa na oreeɗi te ɓoo na Farisen ci ɓoo na ore or ? »
MAT 9:15 A loffa ɓa ne : « Hanheeci hay ŋ kilook miniɗ nik ŋ neɓaaɗi te heɗ kilooki yii na ɓa e ? Waaye wa hey raake jamano, heɗ kilooki kooɗohu nga ɓa ; ŋ ndeem, ɓa hey ore.
MAT 9:16 Ali ɓo' na daafeeɗi kulɓa maañiɗ na seeket as, mbaa seeketi hey nookɗohe kulɓaaki, kulɓaaki uup nga faaruk.
MAT 9:17 Ali ɓo' na nameeɗi tum biiñi asi na soñe ŋ mbohos und maañiɗ ; mbaa mbohosi hey pooke, biiñi aamuk, mbohosi yahrukoh. Biiñ as kay na tumse ŋ mbohos as, jaar ca kanak, ca min maañ. »
MAT 9:18 Wa Yeesu woyee na ɓa ndeem, raakka kilifaani hay, ƴekka ŋ fikiice woosa ɗe ne : « Kuɓkiŋ ngo cafƴi kaaniɗ señci, waaye haya fu deg ɗe yaah, a hey pesisse. »
MAT 9:19 Yeesu kurukka, ñaakeeɗa nga ɗe, a yi na taalubeeciŋ ɗe.
MAT 9:20 Wa raakeen ɓitɓa fu inah ne ñif miŋ ɗe meeɗ meeɗ aamuk, a tumiɗ na kosaay keem kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak (12) ; a woyee ŋ ɗooƴ ce ne : « Ŋ laal kulɓaakiŋ ɗe dong ɗah, ŋ hey wire ! » A lahha Yeesu finho, a laalla lecmiŋ kulɓaakiŋ ɗe.
MAT 9:22 Yeesu heelukka hotta ɗe, woosa ɗe ne : « Ndengɗukka ɓitɓi ! Kosi fu kos wirɗiɗ ɗa. » Ŋ ɗiska ɗiska ɓitɓa wirra.
MAT 9:23 Wa Yeesu ree kahan kilifaana, a hotta ɓooɓa mbiiɓee, na mboolnda findi wa ɗuuɗohe,
MAT 9:24 a woosa ɓa ne : « Kurkaat ndii, cafƴi kaanɗi, a na neehe. » Waaye ɓa njembteeɗa ɗe.
MAT 9:25 Wa mboolnda cootɗu, Yeesu aassa, ammba kuɓka cafƴa ŋ yaah, njaanja kurukka.
MAT 9:26 Jaarra ɓooɓa laamtoheeɗaa ŋ kur kaam jen.
MAT 9:27 Wa Yeesu kurkoh ndaam, kaɗeeɗa, fuuliɗ kanak ñaakɗeeɗa ɗe, leehkeeɗa ŋ ɗafka an : « Setiŋ Dawuuda, ɓoo miskaat ɗa ! »
MAT 9:28 Yeesu reesa kahna, fuuliɗ ca reɓpa nga ɗe, a woosa ɓa ne : « Ɗu kosiɗ ne ŋ miniɗ haɓiɗ ineem e ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ee kilifaani. »
MAT 9:29 A laalla has ciŋ ɓa, a woosa ne : « Wa raakohaat ɗaa nga ɗu findi ɗu kosoha ! »
MAT 9:30 Ŋ ineem has ciŋ ɓa marakka. A woosa ɓa ndengiɗ ne : « Wortukaat, ali ɓo' kinaata yeg ! »
MAT 9:31 Waaye wa ɓa pul, ɓa laamtoheeɗaa ŋ kur kaam jen.
MAT 9:32 Ɓa cootee coot rek, Yeesu komissuusa ƴaar, a jiini ambee ɗe, muumiɗta ɗe.
MAT 9:33 Yeesu aannja jiinnda, muum ma cammba jomb. Mboolnda feyuusa woyeeɗa ne : « In mand an moosɗi hotohu ŋ Israayel. »
MAT 9:34 Waaye Farisen ca woyee ne : « A kilifaaniŋ jiiniici na onee ɗe hatili a na aañohee ca. »
MAT 9:35 Yeesu wileeɗa kur ca yakak ca na ca ƴin ca jen, a jangɗoheeɗa ŋ sinaagog ca, a woyeeɗa ɓooɓa Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Nguuriŋ-Ɗafki, a wirɗeeɗa kosaay ca na ɓeenduk ca jen.
MAT 9:36 A hotta ɓooɓaŋ mboolnda, ɓa misikka ɗe lool ; ɓa nikee goyiɗ, yaaɓoh na yaaɓoh findi mbaal raakaaɗi niiɗoh.
MAT 9:37 Ŋ ineem, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Yohni laaɓiɗ waaye nguɗoh ci laayɗi.
MAT 9:38 Kon kiimaat Heɗ yohni a woosoh ɓi pangkoh, ɓa nguɗ yohni. »
MAT 10:1 Ƴutta, a ɓeeɗukka taalubeeciŋ ɗe ndaŋkiyaah na kanak ci (12), a onnda ɓa hatil ne ɓa wirɗee kosaay ci na ɓeenduk ci jen, a nammba ɓa on hatil ne ɓa aañee jiiniici na hoolaaɗiiki ca hoolaaɗi.
MAT 10:2 Cii ceɗ tiik ciŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) : Kockoh ŋ Simong yi teeku Piyeer, na Andare taambɗoh ce ; Saak na Saaŋ, kuɓuuciŋ Sebede ;
MAT 10:3 Filip na Bartalemi ; Tomaa na Macce juuti'ohi ; Saak kuɓkiŋ Alfe, na Tade ;
MAT 10:4 Simong yi nikee Selot na Yudaa Iskaryot yi wor ɗe.
MAT 10:5 Ɓeem ɓeɗ nikee ndaŋkiyaah na kanak ci (12) Yeesu tuuƴe, a eɗta ɓa dengkoh cii an : « Kinaat kaɗ ŋ kur ciŋ ɓooɓi nikɗi Yawuut te kinaat aas ŋ kur ciŋ Samari ;
MAT 10:6 waaye kaɗaat ŋ mbaal ci muuƴiɗ ci ɓaah ŋ cuuɓiŋ Israayel.
MAT 10:7 Ɗisik nu ɗu taamb ŋ waasi ɗah, woyaat ɓooɓi ne Nguuriŋ-Ɗafki reɓiɗ.
MAT 10:8 Wirɗaat kosaayiɗ ci, hultiɗaat kaaniɗ ci, aañaat jiiniici, ɗu wiriɗ ɓooɓi kosaay kosaay ki na oɓse faan po ɓa nik ɓo' hooliɗ. Ɗu rahsiɗ te ɗu wirindɗi, kon eɗohaat te kinaat wirndiɗuk.
MAT 10:9 Kinaat ɓayndoh ali kopor, wa urus haa, wa haalis haa, wa hanjar loƴaah haa,
MAT 10:10 kinaat ɓayndoh saak ɓaaɓoha, kinaat ɓayndoh kulɓa kanak wala ñafaɗ wala ndooɗ, laam ɓoyi na pangke joyiɗ rahas kañam kiŋ ɗe.
MAT 10:11 Kur nu ɗu aasoh ɗah, meeksohaat po ɗu inah ɓoyi teyɗuk ɗu daliɗ, ɗu nik ŋ kahan ce po mbaɗna ɗu cootan.
MAT 10:12 Ɗu aasee kahna ɗah, kañɗohaat ;
MAT 10:13 nik ne kahna yeyyoo'iɗ ɗu daliɗ ɗah, jamiŋ ɗu nikaat nga, waaye wa yeyyooɗi ɗu ɗah, kaɗaat na jamiŋ ɗu.
MAT 10:14 Ɗu dalɗuuɗi, ɗu sikɗukuuɗi ɗah, pulaat kahneem wala kur keem, ɗu faris merhey miŋ kot ciŋ ɗu.
MAT 10:15 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ŋ mbehaŋ atteena, e ɓi kur keem uupan miskiɗ ɓi Sodom na Gomor.
MAT 10:16 Mi yii tuuƴ ɗu findi mbaal ŋ ɗooƴ gat ɓaakoɓ ; yunkaat findi iiñ, ɗu soos findi banuut.
MAT 10:17 Wortukaat ɓooɓi, ɓa hey ɗu ambe, ɓa ɓay ɗu ŋ ngelohaaci te ɓa hey ɗu laɓɗuke leraw ŋ sinaagog ciŋ ɓa ;
MAT 10:18 ɗu hey ɓayse ŋ fiki ɓi goornoor na ɓi buur saguuso. Ineem hey tahe po ɗu min ndo seede ŋ fikiiɓa na fiki ɓooɓi nikɗi Yawuut.
MAT 10:19 Waaye ɓa ɓayee ɗu ɗah, kinaat jaahiɗ ŋ findi ɗu woyohan na ini ɗu woyan, ɗu hey eɗse ŋ saasi saasi ini ɗu woyan.
MAT 10:20 Laam, e ɗu woyan haa, a Fuuɗsiŋ Baabiŋ ɗu, a yi woyan taamboh nga ɗu.
MAT 10:21 Ɓo' hey ambɗuke taambɗoh ce ne a apu, baabu hey ambɗuke kuɓkiŋ ɗe ne a apu, ɓi komaaki hey nike sangiɗ ciŋ ɓooɓi rim ɓa, ɓa apɗuk ɓa.
MAT 10:22 Ɓooɓi jen hey ɗu sange saguuso ; waaye ɓoyi na hee ndengɗuke muñ po ŋ reehɗohaana hey mucɗasse.
MAT 10:23 Ɗu tumsee miskiɗ ŋ kur kii ɗah, saandohaat ŋ kur wiiriis. Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗu reehɗanɗi kur ci nik ŋ Israayel te Kuɓkiŋ ɓoyi hayɗi.
MAT 10:24 Taalubeeni uupɗi yak ɓoyi na jangɗee ɗe te ñaami uupɗi yak heɗ ce.
MAT 10:25 Taalube mand na ɓoyi na jangɗee ɗe ɗah, wa doyiɗ ɗe. Ñaam na heɗ ce nam mand ɗaa. Nik ne ɓa teekiɗ heɗ kahni Belsebul ɗah, moo ɓooɓiŋ kahni teeksan na ?
MAT 10:26 Mbaa kinaat ɓa neek. Laam in nu ɗembɗu ɗah, wa hey teeɓohse te in nu ɗemb ɗah, wa hey inhasse.
MAT 10:27 In nu ŋ woo na ɗu na wek ɗah, woyaata noh cong te in nu ɗu moondɗu ŋ nof ɗah, leehkaata ŋ ɗafuk taɓah ci.
MAT 10:28 Kinaat nup ɓi na ape faan te ɓa minɗi ap ruuh. Nupaat Yi min ambsoh faan na ruuh jen a sooƴiɗ ca ŋ yongkaaha yakka.
MAT 10:29 Sel ƴin kanak na toonohseeɗi daram yino dong e ? Moona deey, yino na keeneeɗi nga ca te Baabiŋ ɗu yegɗaa.
MAT 10:30 Te ini kaɗ nga ɗu, a inhiɗ sah findi find ciŋ haf ciŋ ɗu hend.
MAT 10:31 Kon kanaat neƴƴoh ! E ɗu uupiɗ juuk sel njiriñ.
MAT 10:32 Ɓo' nu woo ŋ fiki ɓooɓi ne a ɓaah nga so ɗah, ŋ hey name woo ŋ fiki Baabiŋ ngo yi nik ŋ Eel ci ne ɓoyeem ɓaah nga so.
MAT 10:33 Waaye ɓo' nu taasuk ko ŋ fiki ɓooɓi ɗah, ŋ hey ɗe name taasuk ŋ fiki Baabiŋ ngo yi nik ŋ Eel ci.
MAT 10:34 Kinaat liiɓ ne ŋ hay ne ŋ ɓay jam ŋ Adina ; ŋ ɓayɗi jam, ŋ ɓay hiñoh.
MAT 10:35 Laam, findi Fiis ci woyoha, hayiŋ ngo hey tahe po “ ɓo' sang baab ce, komaaki ɓitiɓ sang yaay ce, kilook sang payum ce ɓitiɓ.
MAT 10:36 Sangiɗ ciŋ ɓoyi nikan ɓi kahan ɓa. ”
MAT 10:37 Ɓo' nu waaɗ baab ɓa mbaa yaay ɓa waaɗi uup wi a waaɗ to ɗah, a yeyyooɗi so te ɓo' nu waaɗ kuɓkiŋ ɗe ƴaar mbaa ɓitiɓ waaɗi uup wi a waaɗ to ɗah, a yeyyooɗi so.
MAT 10:38 Ɓo' nu ɓayɗi kurwaani a joy daaƴohu, a ñaakee nga so ɗah, a yeyyooɗi so.
MAT 10:39 Ɓo' nu waaɗ kipes kiŋ ɗe ɗah, a hey wa ñake, te ɓo' nu ñak kipes kiŋ ɗe saguuso ɗah, a hey raake kipes ki.
MAT 10:40 Ɓo' nu teyɗuk ɗu ŋ kahan ce ɗah, a teyɗuk ko, te ɓo' nu teyɗuk ko ɗah, a teyɗuk Yi woos so.
MAT 10:41 Ɓo' nu teyɗuk woosuuɗ ŋ kahan ce sagu ini a nik woosuuɗ ɗah, a rahsan aaf woosuuɗ, te ɓo' nu teyɗuk ɓo' yurhiɗ sagu ini ɓoyeem nik ɓo' yurhiɗ ɗah, a rahsan aaf ɓo' yurhiɗ.
MAT 10:42 Te yaa nu eɗ ɓo' yino ŋ ɓooɓi ƴissuutɗuuɗ ci, ali nik ne wa pot masuɓ soosiɗ ne a an, sagu ini a nik taalube ɗah, ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓoyeem ñakanɗi aafu nga. »
MAT 11:1 Wa Yeesu ƴut eɗ taalubeeciŋ ɗe ndaŋkiyaah na kanak ci (12) dengkoh ciŋ ɗe, a kurkohha ndaam, a kaɗta kur caŋ ɓak caam ne a jangɗoha nga, a woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci nga.
MAT 11:2 Wa raak Yahya Ɓoktohi taƴuuɗ ŋ kasoona, a kerahha in ci Mucɗohi Gapohse haɓɗe. A woossa ɓi ɓo' ŋ taalubeeciŋ ɗe
MAT 11:3 ne ɓa meekis ɗe andi a yi Mucɗohi Gapohse joy hay wala ɓa joy sek ɓo' wiiriis.
MAT 11:4 Wa ɓa ree ŋ Yeesu, a loffa ɓa ne : « Kaɗaat, ɗu woya Yahya ini ɗu hot te ɗu kerahhaa :
MAT 11:5 Fuuliɗ ci ɓii hot, lafañ ci ɓii tiind moɗoɗ, ɓi raak kosaay ki na oɓse faan ɓii wir, ɗikiɗ ci ɓii kerah, kaaniɗ ci ɓii hulit te ñakiɗ ci ɓii woyu Yegɗohiŋ Muci.
MAT 11:6 A sumaat, ɓoyi moosanɗi kurkoh ŋ kosi a kos sagu tumohaaɗ ciŋ ngo. »
MAT 11:7 Wa taalubeeca woossee coote, Yeesu woyeeɗa na mboolnda ŋ ini kaɗ ŋ Yahya. A woosa ɓa ne : « Ɗu kee ye marka ŋ nduufa, caaɓsi yino-kongi puuɗsi na giyaange e ?
MAT 11:8 Ŋ liiɓɗaa ! Kon, ɗu kee ɓa marka, ɓo' ɓekkiɗ kulɓa moɗiɗ e ? Ŋ hot ɓooɓi na ɓekke kulɓa moɗiɗ na nike ŋ kahan ciŋ buur ci.
MAT 11:9 Moo, ɗu kee ɓa marka ? Woosuuɗ e ? Ee, ñam na woyee ɗu wa, a yi uup sah woosuuɗ,
MAT 11:10 laam a yi Fiis ci Hooliɗ ci woyee an : “ Ŋ hey woose ɓo' a adug ɗa, ne a haɓɗiɗ ɗa waasi. ”
MAT 11:11 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ŋ ɓooɓi rimuk jen ali ɓo' uupɗi Yahya Ɓoktohi nga. Waaye ɓoyi uup ƴissuut ŋ Nguuriŋ-Ɗafki a yi uup ɗe yak.
MAT 11:12 Ina amboh ŋ jamanoonaŋ Yahya Ɓoktohi poyi, Nguuriŋ-Ɗafki wii hay na hatil te ɓi na aasohee wa hatil ɓeɗ raaka.
MAT 11:13 Laam, woosuuɗ ci na waasiŋMusaa nikee woyeeɗa woo-woosuuɗ po findi Yahya hayoh ;
MAT 11:14 te ɗu waaɗa teyɗuk ɗah, a yi Ilyas yi joyee hay.
MAT 11:15 Ɓo' nu raak nof ɗah, a kerhaat !
MAT 11:16 Moo, ŋ min mandtiɗkoh ɓooɓi woti na ye ? Ɓa mand na komaakci ɓoof ŋ ɗiski na toonohse ŋ kur ki, ɓum woyee ɓinooɓi
MAT 11:17 ne : “ Ɓoo tipɗiɗ ɗu, ɗu mbecɗi. Ɓoo ƴeekɗiɗ ɗu ƴeek ruy, ɗu fuɗɗi. ”
MAT 11:18 Laam Yahya hiiɗ, a nikeeɗi ñamoh, a nikeeɗi anoh ; ɓa na woye ne a raak jiini !
MAT 11:19 Kuɓkiŋ ɓoyi hayya, a ñameeɗa, a aneeɗa, ɓa na woye ne : “ A ñamoh, a anoh biiñ, te a nawle juuti'oh ci na bakaaɗoh ci ! ” Waaye liiɓohaaɗi moɗiɗi puloh ŋ Kooh na teeɓohe yurhiŋ wa, ŋ tumohaaɗ ciŋ wa. »
MAT 11:20 Ŋ ineem, Yeesu cammba ngas ɓi kur ci a uupee tumoh keemaan, laam ɓa ɓoƴsoheeɗi pesohaaɗ, a woosa ne :
MAT 11:21 « Mas, ɗu ɓi gen Korasin na Betsayda ! Keemaan ci tumu ŋ kur ciŋ ɗu, ca tumseen ŋ Tiir na Sidoon ɗah, ɓa heen ɓoƴsohe tumohaaɗ ciŋ ɓa maañ, ɓa ɓekuk daah ɓa ɓoof ŋ wet ne ɓa teeɓoha !
MAT 11:22 Weɗ tah ñam na woyee ɗu wa, ŋ mbehaŋ atteena, e mbugali ɗu rahsan uupan misik wiŋ ɓi Tiir na ɓi Sidoon.
MAT 11:23 Te ɗu ɓi gen Kapernawum, ɗu liiɓiɗ ne Kooh hey ɗu rapɗe po ŋ Eel ci e ? Muk ! A hey ɗu ruhsiɗe po ŋ kaaniɗ ca ; laam keemaan ci tumu ŋ kur kiŋ ɗu, ca tumseen ŋ Sodom ɗah, wa heen rise poyi.
MAT 11:24 Weɗ tah ñam na woyee ɗu ne, ŋ mbehaŋ atteena e mbugali ɗu rahsan uupan misik wiŋ ɓi Sodom. »
MAT 11:25 Ŋ jamanoocaam, Yeesu woosa ne : « Mi yii corkiɗ ɗa Baab, fu yi Heɗ Eel ci na kehƴi, ŋ ini fu ɗasɗoh heɗ haf ci na ñaañiɗ ci in cii, fu teeɓpa ca komaakci.
MAT 11:26 Ee Baab, mi yii corkiɗ ɗa. A fu waaɗoha ɗaa ŋ baah kiŋ ɗa. »
MAT 11:27 Yeesu woosa ɓooɓa ne : « Baabiŋ ngo degiɗ in ci jen ŋ yaah ho te ali ɓo' inahɗi Kuɓki ɗal Baabi, te ɓo' inahɗi Baabi, ɗal Kuɓki, na ɓooɓi a waaɗ ɓa ɗe teeɓ.
MAT 11:28 Hayaat nga so, ɗu ɓi yaaɓiɗ ci jen na raankiɗ ci, ŋ hey ɗu one, ɗu iɗsiɗuk.
MAT 11:29 Teyɗukaat ini ŋ degan ɗu, jangaat nga so, ŋ ɓo' soosiɗ, ŋ ɓo' eɗfiɗ te ɗu hey iɗsiɗe keeñ ciŋ ɗu.
MAT 11:30 Ini ŋ degan ɗu yooɓiɗ ɓayu, te ini mi na raanohe eɗfiɗ. »
MAT 12:1 Ŋ jamanoocaam, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗeeɗa, ɓa taammba yohon caŋ beleeca, wa nikee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. Wa raak taalubeeci aɗkiɗ, ɓa piikeeɗa nga ca, ɓa ñameeɗa.
MAT 12:2 Wa Farisen ca hot ɓa, ɓa woosa ɗe ne : « Waasiŋ ɓoo sangohiɗ nguɗ ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. Waaye marka ! Taalubeeciŋ ɗa tumiɗa ! »
MAT 12:3 A woosa ɓa ne : « Mand haa ne ɗu moosɗi jangoh ina Dawuuda haɓɗee wa a aɗuk, a yi na ɓooɓa hunee na ɗe.
MAT 12:4 A aas ŋ Kahan Kooh, a ɓayya mbuuruuca degsee ŋ taaɓla wuu Kooh, ɓa ñammba ca te raak e seeƴkiɗoh ci dong teyɗohsee wa.
MAT 12:5 Te ŋ namee liiɓ ne ɗu jangiɗ ŋ Fiis ciŋ waasiŋMusaa ne seeƴkiɗoh ci na pangke ŋ Kahan Kooh na iɗsiɗkeeɗi ŋ mbeheem. Kon ɓa na taambɗeeɗi nakoheem, waaye ɓa na ambseeɗi findi ɓoyi tooñ.
MAT 12:6 Ñam na woyee ɗu wa, raakiɗ ɓoyi uup Kahan Kooh ŋ ndii.
MAT 12:7 Fiis ci namiɗ woo ne : “ Ŋ waaɗ ne ɗu teeɓoh baah kiŋ ɗu ŋ ɓinooɓi, weɗ ngisoh ɗu seeƴkee wuu so. ” Ɗu inheen ini woo keem tokis ɗah, ɗu heeɗi yambe tooñaaɗiicii.
MAT 12:8 Laam Kuɓkiŋ ɓoyi a yi Heɗ mbehi na iɗsiɗkohse. »
MAT 12:9 Wa Yeesu kurkoh ndaam, a kaɗta sinaagoga.
MAT 12:10 A raakka nga ƴaar, yaahiŋ ɗe ɓeendkee ɓeenduk. Ɓa meekissa Yeesu ne : « Andi wiriɗ ɓo' ŋ mbehi na iɗsiɗkohse teyɗohuuɗ ? » Raak ɓa waakee ini ɓa yamban ɗe.
MAT 12:11 A loffa ɓa ne : « E ya ɓa nga ɗu a yi raakan mbaal yino dong, a keen ŋ nung ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, a faɗ ɗe nga, a pulɗuu ɗe ?
MAT 12:12 Te ŋ hot a ɓo' uup mbaal fuuf ! Kon tum in baahiɗ teyɗohuuɗ ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. »
MAT 12:13 A woosa ƴaara na yaaha ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa. » A raɗissaa, wa dokukka moɗoɗ findi winoora.
MAT 12:14 Farisen ca pulla, ɓa markeeɗa findi ɓa na hee apohe Yeesu.
MAT 12:15 Waaye a inahhaa, a kurkohha ndaam, a cooteeɗa. Mboolo laayiɗ ñaakiɗta ɗe, a wiriɗta kosaayiɗ ca nga jen.
MAT 12:16 A woytohha ɓa ndengiɗ ne ɓa kinaat ɗe laamtoh.
MAT 12:17 Jaarra ini Kooh woyee taamboh ŋ woosuuɗi Esayi raakka, an :
MAT 12:18 « Surgaaniŋ ngo yeɗɗi, yi ŋ tan, ŋ waaɗta ɗe keeh-keeh, ŋ neɓuusa nga ɗe. Ŋ hey tume Fuuɗsiŋ ngo nga ɗe, a hey yegɗohe kiyurah ŋ cuuɓ ci jen.
MAT 12:19 A heyɗi lahtohe na ɓo', a leehkanɗi, te ali ɓo' kerhanɗi hoosooriŋ ɗe ŋ harmban kahan ci.
MAT 12:20 A ɗiindohanɗi mbaang hapeel weeriɗ, a ƴimanɗi laampaani na ɗuuke. A tumohan ɗaa po kiyurah raak ndam.
MAT 12:21 Kur ci jen hey dege yaakaar ciŋ ɓa ŋ tiikiŋ ɗe. »
MAT 12:22 Weɗ ɓa ɓayoh ŋ Yeesu ƴaari fu inah ne a jiini fuulɗee ɗe, muumiɗta ɗe. Yeesu wiriɗta ɗe po a jombeeɗa, a hoteeɗa.
MAT 12:23 Mboolnda jen feyuusa woyeeɗa ne : « Wa miniɗ nik ne a setiŋ Dawuuda de' ! »
MAT 12:24 Wa Farisen ca keraha, ɓa woosa ne : « Uh, a na aañohe jiiniici hatiliŋ Belsebul, kilifaaniŋ ca. »
MAT 12:25 Yeesu inahha liiɓ ciŋ ɓa, a woosa ɓa ne : « Ɓooɓi ɓaah nguur hiñohee ŋ harmban ɓa ɗah, nguureem hey keene, te ɓooɓi ɓaah kur wala kahan hiñohee ŋ harmban ɓa ɗah, kur keem wala kahneem minanɗi tufuk.
MAT 12:26 Kon wa nik ne Seytaani na aañe Seytaani ɗah, a yi hiñoh na haf ce. Kon nguuriŋ ɗe tufkohan na ?
MAT 12:27 Nik ne mi na aañohe jiiniici hatiliŋ Belsebul ɗah, moo ɓooɓiŋ ɗu na namee ca aañ, ɓa na aañohee ca winde hatil ? Ineem weɗ tah ɓeɗ atte'an ɗu.
MAT 12:28 Waaye nik ne mi na aañohe jiiniici Fuuɗsiŋ Kooh ɗah, kon Nguuriŋ-Kooh reyiɗ nga ɗu. »
MAT 12:29 Yeesu degga nga ne : « Ɓo' min na aasoh kahan ɓo' raakiɗ hatil, a ɓay in ciŋ ɗe te a tokɗi ɗe po a ndeng ? Waaye a tok ɗe ɗah, a hey ɓaye in ciŋ kahan ce jen.
MAT 12:30 Ɓo' nu langɗi na so ɗah, a sangiɗ to te ɓo' nu nangɗohohɗi so ɗah, a na pasarohe.
MAT 12:31 Weɗ tah ñam na woyee ɗu wa : Ɓooɓi ɗaasnuk ɗah, ɓa hey ɗaasse bakaaɗ nu bakaaɗ na ɗal nu ɓa ɗal Kooh ɗah, waaye, ɓo' nu ɗal Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh ɗah, a ɗaassanɗi.
MAT 12:32 Ɓo' nu woo in moɗaaɗi ŋ Kuɓkiŋ ɓoyi ɗah, a ɗaasnuk ɗah, a hey ɗaasse, waaye ɓo' nu woo in moɗaaɗi ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, a ɗaassanɗi wa ŋ adinaanii na wi na haye.
MAT 12:33 Fu woo ne kidgi baahiɗ ɗah, waa ne rim ciŋ wa baahiɗ. Fu woo ne kidgi baahɗi ɗah, waa ne rim ciŋ wa baahɗi. Laam kidig na inhisohse rimiŋ wa.
MAT 12:34 Ɗu hiriñ rek, ɗu min na woyoh in baahiɗ, na baahaaɗiiki ɗu baahaaɗi ? Nguɓ na woye ini keeñ riif naa.
MAT 12:35 Ɓo' baahiɗ na pulɗe in baahiɗ raakee weɗ nik ŋ ɗaakkiŋ ɗe. Ɓo' baahaaɗi na pulɗe in baahaaɗi raakee weɗ nik ŋ ɗaakkiŋ ɗe.
MAT 12:36 Ñam na woyee ɗu wa : Ŋ mbehaŋ atteena, ɓooɓi hey teeɓohe ini tah woo ciŋ ɓa mbalay ci.
MAT 12:37 Laam ɓo' nu nga, e woo ciŋ ɗe hoolɗan ɗe wala ceɗ amban ɗe. »
MAT 12:38 Weɗ ɓi jangɗohoh ɓaah ŋ ɓiŋ waasi, na ɓi Farisen woyoh ɗe ne : « Jangɗohohi, ɓoo waaɗ ne fu teeɓ ɓoo firnde puloh ŋ Eel ci. »
MAT 12:39 A woosa ɓa ne : « Ɓooɓi woti ɓeɗ baahaaɗi, ɓa topɗi ŋ Kooh po haa njaalo'oh, an ɓa na meeksohe firnde ; ɓa eɗsanɗi ali firnde ɗal wiŋ woosuuɗi Yunus.
MAT 12:40 Findi Yunus tumohee noh kaahay na wek kaahay ŋ rookaŋ cuurnda yakka, Kuɓkiŋ ɓoyi hey name nik noh kaahay na wek kaahay ŋ ɗooƴ kehƴi.
MAT 12:41 Ŋ mbehaŋ atteena, ɓi Niniw hey kurke, ɓa teeɓ ɓooɓi woti ne ɓa raakɗi keeh, laam wa ɓi Niniw kerah woo kaŋ Yunus, ɓa ɓoƴsoheen pesohaaɗ keeh-keeh ; te moona ini nik ndii, weɗ uup Yunus.
MAT 12:42 Buura ɓitɓaŋ Saba pulohee kur usiɗ ne a sikɗuk liiɓohaaɗa moɗɗaŋ Suleymaan. Te moona raakiɗ ini uup Suleymaan ŋ ndii, weɗ tah mbehi Kooh na hee atte'ohe ɓooɓi, buuri ɓitɓeem hey kurke, a teeɓ ɓooɓi woti ne ɓa raakɗi keeh.
MAT 12:43 Jiini, na hoolaaɗiiki a hoolaaɗi, faɗta ɓo' ɗah, a na kaɗe ŋ ɓi ɗisik suyiɗ a waakee ɗiski a iɗsiɗkohan waaye a na raakeeɗi.
MAT 12:44 Ŋ ineem, a woo ŋ haf ce ne : “ Mi na hee dokke kahnaŋ ngo ŋ puloh. ” A wiiruk ɗah, a raak kahna ɓarang, paɗuuɗ, haɓɗuuɗ moɗoɗ.
MAT 12:45 Jaar a kaɗ waaka jiini yasna-kanak ci uup ɗe añaand ; ca kaɗ kahna, ca gen. Ŋ ineem, mirndohaaɗiŋ ɓoyeem weɗ na uupe misik fuuf findi a kocee mand. In mand ɗaa weɗ rahsan ɓooɓi woti, ɓa baahɗi. »
MAT 12:46 Wa Yeesu nik ndaam, a woyeeɗa na mboolnda, yaay ɓa na taambɗoh ciŋ ɗe ƴaar ci hayya, ɓa tufukka ŋ hara ɓa waaɗta woo na ɗe. [
MAT 12:47 Raakka ɓoyi woo ɗe ne : « Yaay ɗu na taambɗoh ciŋ ɗa ɓa ɗaa tufukka ŋ hara, ɓa waaɗ woo na ɗa. »]
MAT 12:48 Yeesu loffa ɗe ne : « Ɗu amb ne a ɓa yaay ɓoo, e ɓinde taambɗoh ciŋ ngo ? »
MAT 12:49 Jaarra a yurhiɗta yaah ŋ taalubeeciŋ ɗe a woosa ne : « Ɓooɓii, ɓeɗ yaay ɓoo, ɓeɗ taambɗoh ciŋ ngo.
MAT 12:50 Ɓo' nu na haɓɗe ini Baabiŋ ngo yi nik ŋ Eel ci waaɗ ɗah, ɓoyeem a taambɗoh ho ƴaar mbaa ɓitiɓ wala yaay ɓoo. »
MAT 13:1 Mbaɗi, Yeesu pulohha kahna, a kaɗta, a ɓooffa ŋ sereendaŋ cookma ne a jangɗoh.
MAT 13:2 Mboolo yakiɗ hayya ndeerra ɗe, po a mirndohha rap ŋ gaal, a ɓooffa nga. Mboolnda jen tufukka ŋ sereendaŋ masma.
MAT 13:3 A woosa na ɓa, ŋ andiin, ŋ ini kaɗ ŋ in laayiɗ ; a woo ɓa ne : « A nikee guuroh, a kaɗta soka.
MAT 13:4 Wi a soke, a saaweeɗa tisohi, in nga hennda ŋ waasi ŋ ɗooƴ yohni, sel ci hayya ñammba ca.
MAT 13:5 Raakka ci keen ŋ ɗisik laayaaɗi merhey, raakiɗ atoh, tahha po ca arra paar,
MAT 13:6 waaye wi nohi dam, in ca paaree leeɓpa po ca onnja sagu ini ca raakeeɗi niir nooɗiɗ.
MAT 13:7 In ŋ tisohi nammba keen ŋ ɗisik raakiɗ ñaaɓaaɓ ; ca paarandoosa na ñaaɓaaɓ ca, ceem ndooƴca ca.
MAT 13:8 Waaye raakka ca keen ŋ keheƴ baahiɗ, ca rimmba cum kuɓu teemet (100), cum ndaŋkiyaah-yasna-yino (60), cum ndaŋkiyaah-kaahay (30). »
MAT 13:9 Ƴutta, Yeesu woosa ɓa ne : « Ɓo' nu raak nof ɗah, a kerhaat ! »
MAT 13:10 Taalubeeca reɓpa nga ɗe, ɓa meekissa ɗe ne : « Wa ye tah fu woyee na ɓa ŋ andiin ? »
MAT 13:11 A loffa ɓa ne : « Ɗu onuuɗ ne ɗu inah in ci ɗasɗukiɗ ciŋ Nguuriŋ-Ɗafki waaye ɓeɗ, ɓa rahasɗi ca.
MAT 13:12 Ɓoyi raak hey ɓaatse po a laayiɗ lool, waaye ɓoyi raakɗi, ini ƴissuuti a amb sah hey naafse nga ɗe.
MAT 13:13 Ineem weɗ tah po ŋ woyee na ɓa ŋ andiin. Laam ɓa ɗii marak te ɓa hotɗi ; ɓa ɗii sikɗuk, waaye ɓa kerahɗi, ɓa inahɗi.
MAT 13:14 Ini ɓa tum, weɗ ini Kooh woyee taamboh ŋ woosuuɗi Esayi an : “ Ɗu hey sikɗuke baahiɗ waaye ɗu inhanɗi muk ; ɗu hey marke baahiɗ, waaye ɗu hotanɗi muk.
MAT 13:15 Keeñ ciŋ ɓooɓii raakisɗi yeg yeg ; ɓa rangiɗ nof ciŋ ɓa, ɓa ɗuungiɗ has ciŋ ɓa ne ɓa hotuu na has ciŋ ɓa, ɓa kerhuu na nof ciŋ ɓa, te ɓa inhuu ngaŋ keeñ ciŋ ɓa ; te ŋ ineem, ɓa minuu wiiruk nga so ne ŋ wiriɗ ɓa. ” »
MAT 13:16 Yeesu woyissa taalubeeciŋ ɗe ne : « Waaye ɗu, ɗu neɓɗiɗ, has ciŋ ɗu ca ɗii hot te nof ciŋ ɗu ca ɗii kerah.
MAT 13:17 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, woosuuɗ laayiɗ na ɓo' yurhiɗ laayiɗ maɗeen hot ini ɗu na hote te ɓa hotɗaa, ɓa maɗeen kerah ini ɗu na kerhe te ɓa kerahɗaa.
MAT 13:18 Mbaa sikɗukaat ini andiiniŋ sokohi tokis.
MAT 13:19 Ɓooɓi kerah woo ki kaɗ ŋ Nguuriŋ-Ɗafki, te ɓa inahɗi ini wa tokis, Seytaani na haye nga ɓa, a kooɗ ini soku ŋ keeñ ciŋ ɓa. Ɓeem, ɓeɗ ini saawu ŋ sereendaŋ waasa.
MAT 13:20 Ɓinooɓi ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ kehƴi raak atoh ci ; ɓeɗ ɓooɓi na kerhe Woo ki, ɓa jaara teyɗuk na keeñ soosiɗ,
MAT 13:21 waaye ɓa na raakeeɗi niir ŋ haf ɓa, ɓa na maañeeɗi nga. Ɓa raak miskiɗ wala ɓa tolfiɗassee sagu Woo ki ɗah, ɓa ar faɗ.
MAT 13:22 Ɓinooɓi ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ ñaaɓaaɓ ci ; ɓeɗ ɓooɓi na kerhe Woo ki, ɓa teyɗuka, waaye liiɓsiɗoh ciŋ Adina na raak-raak ci na njuyohe, amb ɓa po Woo ki minuu rim ali in.
MAT 13:23 Ɓinooɓi ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ kehƴi baahiɗi ; ɓeɗ ɓi na kerhe Woo ki, ɓa inah ini wa tokis ; ɓa raak rim, ɓum teemet (100), ɓum ndaŋkiyaah-yasna-yino (60) ɓinooɓi ndaŋkiyaah-kaahay (30). »
MAT 13:24 Yeesu naandsukissa mboolnda andiin wiiriis, a woo ɓa ne : « Nguuriŋ-Ɗafki, wa mand na inii : A nikee ɓo', a sokka tisoh baahiɗ ŋ yohon ce,
MAT 13:25 waaye wa weka ree, ɓooɓa neeheeɗa, sangiɗaŋ ɗe ɓayya gaacooh, a sokka ca ŋ ɗooƴ tohooca, a cootta.
MAT 13:26 Tohra paarra, gaacooh fa paarra naa.
MAT 13:27 Ŋ ineem ñaam ciŋ heɗ yohni hayya nga ɗe, ɓa woosa ɗe ne : “ Kilifaani, fu sokee tisoh baahiɗ ŋ yohon fu haa e ? Moo gaacooh fa puloh nde ? ”
MAT 13:28 A loffa ɓa ne : “ A ɓoyi sang ngo tum ineem. ” Ɓa woosa ɗe ne : “ Kon ɓoo kaɗa ɗofa e ? ”
MAT 13:29 A loffa ɓa ne : “ A'aa ! Ŋ sang ne ɗu ɗofee wa ɗah, ɗu ɗofndoh tohri,
MAT 13:30 faɗaat, ca hun ca yak po ŋ nguɗa. Nguɗa ree ɗah, ŋ hey woye nguɗoh ci ne : ‘Kocaat weɗ nihis, ɗu toka ɗuf ɗuf, ɗu doh ca ; waaye ɗu ɓek tohri ŋ ndapiŋ ngo.’ ” »
MAT 13:31 Yeesu naandsukissa ɓa andiin wiiriis, a woo ɓa ne : « Nguuriŋ-Ɗafki, wa mand na inii : A nikee ɓo', a ɓayya kuɓu mutarda, a sokkaa ŋ yohon ce.
MAT 13:32 Kuɓu mutarda weɗ uup ƴissuut ŋ tisoh ciŋ kidig ci ƴin ci na sokse ŋ nguuk jen. Waaye wa paarra ɗah, wa yak po wa uup ca, wa nik kidig po sel ci taar ŋ naak ciŋ wa. »
MAT 13:33 A naandsukissa ɓa andiin wiiriis an : « Nguuriŋ-Ɗafki, wa mand na findi ɓitiɓ na ɓayohee lawiir a siiɓa na kanoh mun kaahay ; ƴut ɗah, ini siiɓuuɗi jen guuf. »
MAT 13:34 In ceem jen Yeesu woyee mboolnda ca ŋ andiin, te a woyeeɗi na ɓa ŋ ini nikɗi andiin.
MAT 13:35 A woyohee ɗaa ne ini woosuuɗa woyee raak, a woyee ne : « Ŋ hey woye ŋ andiin, ŋ woo in ci ɗembiɗ ci, ina amboh ŋ feraŋ Adina poyi. »
MAT 13:36 Weɗi Yeesu faɗoh mboolnda, a aassa ŋ kahna. Taalubeeciŋ ɗe hayya nga ɗe, ɓa woosa ɗe ne a toksiɗaat ɓa andiiniŋ gaacooh fi paar ŋ yohni.
MAT 13:37 A loffa ɓa ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi a yi ɓoyi sok tisohi baahiɗi,
MAT 13:38 yohni weɗ adinaani, tisohi baahiɗi weɗ ɓooɓi ɓaah ŋ Nguuriŋ-Ɗafki, gaacooh fi weɗ ɓooɓi ɓaah ŋ Seytaani.
MAT 13:39 Sangiɗi sok gaacooh fi a yi Seytaani, nguɗi weɗ reehiŋ Adina, nguɗoh ci ɓeɗ malaakaaci.
MAT 13:40 Findi gaacooh fi nihsohu, wa ɓekuusa ŋ yongkaah, wa kaɗohan ɗaa ne Adina reeh ɗah.
MAT 13:41 Kuɓkiŋ ɓoyi hey tuuƴe malaakaaciŋ ɗe, ca ɗof ɓi ɓaahɗi ŋ Nguuriŋ ɗe, ɓeɗ ɓooɓi na bakaaɗɗukohe jen na ɓi na tume ini nikɗi waas,
MAT 13:42 ca njaf ɓa ŋ yongkaaha yakka, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raak.
MAT 13:43 Weem weɗ ɓooɓi yurhiɗ ci siñaarɗohan findi nohi ŋ ɗooƴ Nguuriŋ Baabiŋ ɓa. Ɓo' nu raak nof ɗah, a kerhaat. »
MAT 13:44 Ŋ ineem Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Nguuriŋ-Ɗafki mand na inii : Wa nikee raak-raak, wa ɗembɗuusa ŋ ɗooƴ yohon, ƴaar hottaa, a ɗembɗissaa. Weɗi a kaɗoh sumoh na sumoh, a toonnda in ca a raakee jen, a rommba yohna. »
MAT 13:45 A woyissa ɓa ne : « Nguuriŋ-Ɗafki mand na inii : A nikee toontukoh. A waakeeɗa per moɗiɗ,
MAT 13:46 wi a waak po a hotta yino moɗoh na moɗoh, a kaɗta, a toonnda in ca a raakee jen, a rommbaa. »
MAT 13:47 A woyissa ɓa ne : « Nguuriŋ-Ɗafki mand na inii : Ɓa nikee seeɓoh, ɓa njaffa mbaal ŋ ɗooƴ cookmi, wa ammba cuurund nu cuurund
MAT 13:48 po wa riiffa, ɓa ɓayyaa ŋ sereendaŋ cookma, ɓa ɓooffa. Ɓa nihissa baahiɗ ca, ɓa ɓekka ca ŋ pañe, ɓa mbetta ca raakaaɗi etoh ca.
MAT 13:49 Wa mandan ɗaa ne Adina reehee ɗah ; malaakaaci hey haye ne ca saɓsoh ɓooɓi yurhiɗ ci na ɓi yurhaaɗiici.
MAT 13:50 Ca njaf yurhaaɗiici ŋ yongkaaha yakka, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raak. »
MAT 13:51 Wa Yeesu ƴut woo ineem, a meekissa taalubeeciŋ ɗe ne : « Andi ɗu inhiɗ in ceem jen ini ca tokis ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ee ! »
MAT 13:52 A woosa ɓa ne : « Ɓo' nu ɓaah ŋ jangɗohoh ciŋ waasi, kaɗ po a nik taalube Nguuriŋ-Ɗafki ɗah, a na mande na heɗ kahni na uuske as na kiisiɗ ŋ ɗaakkiŋ ɗe. »
MAT 13:53 Wa Yeesu ƴut woo andiin ceem, a kurkohha ndaam,
MAT 13:54 a kaɗta kur ka a yakoh, a jangɗoheeɗa ŋ sinaagogaŋ ɓa, ɓooɓa nikee ŋ ɗiska feyuusa, woyeeɗa ne : « Ki'inhi na ɗe wii, a ɓayoha nde, na keemaan ci a na haɓɗe ?
MAT 13:55 A kuɓkiŋ miniseeni haa e ? A Maryaama yaay ɓa haa e ? Taambɗoh ciŋ ɗe ƴaar ci, e Saak, Suseef, Simong na Yuud, haa e ?
MAT 13:56 Te taambɗoh ciŋ ɗe ɓitiɓ ci ɓa ɗii na ɓoo ndii jen haa e ? Kon in cii jen a puloh na ca nde ? »
MAT 13:57 Ineem weɗ tahee po ɓa minɗi ɗe teyɗuk. Waaye a woosa ɓa ne : « Woosuuɗ na kerhiɗasse ŋ ɗisik ci jen po tas ŋ harmban ɓaah ciŋ ɗe na kur ka a genoh. »
MAT 13:58 Ɓa koseeɗi ɗe, tahha po a tumɗi keemaan laayiɗ nga.
MAT 14:1 Ŋ jamanoonaam, Herod ya adgohee Galile, kerahha ɓooɓa laamtoheeɗa Yeesu,
MAT 14:2 a woosa dag caŋ ɗe ne : « Ƴaareem, e Yahya Ɓoktohi ; a hultiɗu hultiɗu, weɗ tah a raakka hatil haɓɗoha in feyohiɗ ! »
MAT 14:3 Herod yeem a yi taƴɗukee Yahya sagu Herojaad ɓiti Filip ; Filip nikee taambɗoh Herod.
MAT 14:4 Waam, raak Yahya meeɗ woo Herod ne : « Waasiŋ Kooh teyɗohɗi ne fu ɓay ɓiti taambɗoh fu, fu tum ɗe ɓitiɓ. »
MAT 14:5 Ŋ ineem, Herod waaɗta ɗe apɗuk waaye a neƴƴoheen ɓooɓa laam ɓa teyɗukeen Yahya findi woosuuɗ.
MAT 14:6 Waaye wa raakka mbeh Herod yakɗeeɗa mbehi a raakohu, kuɓkiŋ Herojaad ɓitɓi mbeceeɗa ŋ fiki hanheeca, Herod neɓuusa nga ɗe
MAT 14:7 po a gappa ɗe na giñ ne a hey ɗe eɗe in nu a meekis ɗe ɗah.
MAT 14:8 Herojaad, yaay ɓi kuɓka, ɓekka kuɓka po a woosa ne : « Ŋ waaɗ eɗu palaat ndii, na hafiŋ Yahya Ɓoktohi. »
MAT 14:9 Ŋ ineem Herod soossa waaye giña a giñee ŋ fiki hanheeca tahha po, a nakohha ne a eɗsaata,
MAT 14:10 a tuuƴohha ne hafiŋ Yahya kaɗ nguɗsa ŋ kasoona.
MAT 14:11 Hafiŋ Yahya nguɗuusa, ɓayuusa ŋ palaat, kuɓka cafƴa eɗuusaa, a ɓayyaa yaay ɓa.
MAT 14:12 Taalubeeciŋ ɗe kaɗta ɓaya fiɗaafaŋ ɗe, ɓa accaa. Ɓa kaɗta, ɓa woosa Yeesu wa.
MAT 14:13 Wa Yeesu kerah ne Yahya Ɓoktohi apuuɗ, a kurkohha ndaam, a aassa ŋ gaal ne a kaɗ ɗaaya ŋ nduufa ; waaye ɓooɓa yeggaa, ɓa pulla kur ca, ɓa taambiɗta ɗe na kot.
MAT 14:14 Wi a ree po a ruhussa ŋ gaala, a hotta mboolnda findi wa yakoh, ɓa misikka ɗe lool ; a wiriɗta kosaayiɗ ca nikee nga.
MAT 14:15 Wa niina ree, taalubeeci reɓpa nga ɗe, woosa ɗe ne : « Ndii bilaf te Kooh yii hooɓeeɗa ; woya mboolndi ɓa kaɗ ŋ kur ci ne ɓa rom ini ɓa joy ñam. »
MAT 14:16 Yeesu loffa ɓa ne : « Wa etohɗi ɓa kaɗe ; ɗu ɓii, eɗaat ɓa ɓa ñam. »
MAT 14:17 Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo raak mbuuru yatuus na cuurund kanak dong ndii. »
MAT 14:18 A loffa ɓa ne : « Komaat to ca. »
MAT 14:19 A woosa mboolnda ne ɓa ɓoofaat ŋ kehƴi, ŋ ɗafuk paangfa, a ɓayya mbuuruuca yatuus ca na cuurund ca kanak ca, a taaknukka ŋ Eel ci, a corkiɗta Kooh. Ƴutta, a nguɗsohha ca, a eɗta taalubeeci ca, ɓeem paysohha mboolnda ca.
MAT 14:20 Ɓooɓa jen ñammba po kappa, ɓa ɓayndohha tasiɗ ca, ca nikee pañe ndaŋkiyaah na kanak (12).
MAT 14:21 Ƴaar ca ñamee nga nikeen ŋ ɓak junni-yatuus (5000), ɓaatta nga ɓitiɓ ca na komaakca.
MAT 14:22 Wa mboolnda ñam po ƴutta, Yeesu jaarra tufuk taalubeeciŋ ɗe ne ɓa adug ɗe, ɓa aas ŋ gaala, ɓa kaɗ ɓaka winooraŋ cookma, a yi ŋ haf ce, a woo na mboolnda ne ɓa haadaat.
MAT 14:23 Wa a cootiɗ mboolnda po ƴutta, a rappa ŋ tango a ɗaayya nga ne a kiim Kooh. Wa weka ree raak ɗe nga, kiik ce.
MAT 14:24 Waam raak gaala ŋ ɗooƴ cookma, puuɗsi yurhiɗkohha naa, ginaah ci laɓkeeɗa nga.
MAT 14:25 Ŋ wiisaaɗiina, Yeesu tiindeeɗa ŋ ɗafuk masma, a hayeeɗa ŋ taalubeeci.
MAT 14:26 Wa ɓa hot ɗe tiindeeɗa ŋ ɗafuk cookma, ɓa feyuusa, ɓa woyeeɗa ne : « A husiɗ ! » Ɓa tiitta, ɓa leehkeeɗa.
MAT 14:27 Yeesu arra ɓa woo ne : « Tokaat fit ciŋ ɗu, a ñam ; kinaat neƴƴoh ! »
MAT 14:28 Piyeer loffa ɗe ne : « Kilifaani, nik ne a fu ɗah, woo so ŋ tiind ŋ ɗafuk masmi, ŋ hay nga ɗa ! »
MAT 14:29 Yeesu woosa ɗe ne : « Haya ! » Piyeer ruhussa ŋ gaala, cammba tiind ŋ ɗafuk masma ne a kaɗ ŋ Yeesu.
MAT 14:30 Waaye a hotta findi puuɗsa raakoh hatil, a neƴƴohha, a cammba diig ŋ masma, a leehukka an : « Kilifaani, naaf fo deey ! »
MAT 14:31 Yeesu arra raɗis yaah, ammba ɗe, woosa ɗe ne : « Ƴaari yaf kosaaɗi, wa ye tah fu taastiɗohee ŋ haf fu ? »
MAT 14:32 Ƴutta ɓa rappa ŋ gaala, puuɗsa seemmba.
MAT 14:33 Taalubeeca nikee ŋ gaala ƴekka ŋ fiki Yeesu, ɓa woosa ne : « Wa keeh ne fu Kuɓkiŋ Kooh ! »
MAT 14:34 Wa ɓa reehiɗ ƴakaanduk cookma, ɓa teerra ŋ kur kaŋ Senesaret.
MAT 14:35 Ɓooɓa nikee ŋ ɗiska inhissa Yeesu, ɓa woosaa ŋ kur caŋ ɓak caam jen, a komuusa kosaayiɗ ca jen.
MAT 14:36 Ɓa kiimeeɗa ɗe ne ɓa laal lecmiŋ kulɓaakiŋ ɗe dong, te ɓooɓa laalee wa jen wireen jameet koreet.
MAT 15:1 Wa raakka mbeh, ɓi ɓo' ɓaah ŋ Farisen ca na ɓi jangɗohoh ŋ waasiŋMusaa pulohha Yerusalem hayya ɗiskiŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne :
MAT 15:2 « Wa ye tah taalubeeciŋ ɗa na taambɗeeɗi mbaahiŋ caac ciŋ ɓoo ? Marka rek ! Ɓa hee ñame ɗah, ɓa na ɓohñukeeɗi findi mbaahi nakoha. »
MAT 15:3 A loffa ɓa ne : « Moo ɗu, wa ye tah ɗu taambiɗɗi nakohiŋ Kooh, ɗu tumohee findi mbaahiŋ ɗu woyoh ?
MAT 15:4 Ŋ hot Kooh woyiɗ ne : “ Eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir. ” A woyissiɗ ne : “ Ɓo' nu kiimiɗ yaay ɓa wala baab ɓa moɗaaɗi ɗah, a apaah apu. ”
MAT 15:5 Waaye ɗu, ɗu na jangɗohe ne ɓo' miniɗ woo baab ɓa wala yaay ɓa ne : “ Ini ŋ joyee ɗa eɗ, ŋ eɗohiɗa wuu Kooh. ”
MAT 15:6 Jaar ɗu hondoh ɗe taambkoh yaay ɓa na baab ɓa, a eɗuu ɓa cir. Ɗu na heefohe woo kiŋ Kooh ɗaa, sagu taambiɗ mbaahiŋ ɗu.
MAT 15:7 Naafeehaaci ! Woo kiŋ Kooh wi woosuuɗi Esayi woyee nga ɗu wii, wa keeh an :
MAT 15:8 “ Cuuɓii, eɗiŋ ɓa na so cir top ŋ nguɓ ciŋ ɓa ; keeñ ciŋ ɓa usiɗ to lool.
MAT 15:9 Ɓa na ñaamkee so ŋ ɓarang ɓarang ; ɓa na jangɗohe nakoh ciŋ ɓo' ci po mand haa ne mi yi Kooh ñam nakoh ca. ” »
MAT 15:10 Wa Yeesu ƴut ɓa lof, a ɓeeɗukka mboolnda, a woosa ɓa ne : « Sikɗukaat te ɗu inah inii :
MAT 15:11 Ini na aase ŋ nguɓiŋ ɓoyi, weɗ na ɓekee ɗe hoolaaɗi haa, waaye a wi na pulohe nga weɗ na ɓekee ɗe hoolaaɗi. »
MAT 15:12 Weɗ taalubeeciŋ ɗe reɓoh nga ɗe, woosa ɗe ne : « Andi fu inhiɗ ne woo keem, mand na ɓaseeh ŋ Farisen ci ? »
MAT 15:13 A loffa ɓa ne : « Kidig nu Baabiŋ ngo yi nik ŋ Eel ci yipɗi ɗah, wa hey ɗofse.
MAT 15:14 Faɗaat ɓa, ɓa fuuliɗ, te ɓa na nooke fuuliɗ ; te fuuliɗ nookee fuuliɗ morom ce ɗah, ɓa kanak jen, ɓa hey keene ŋ nung. »
MAT 15:15 Piyeer woosa ɗe ne : « Teeɓa ɓoo ini woo ki señci tokis. »
MAT 15:16 Yeesu loffa ɗe ne : « Ɗu sah, ɗu raakɗi liiɓohaaɗ moɗiɗ poyi e ?
MAT 15:17 Ɗu inahɗi ne in nu aas ŋ nguɓ ɗah, wa na kaɗe ŋ rook, ƴut ɗah wa bilafsuku e ?
MAT 15:18 Waaye ini puloh ŋ nguɓi, wa kurkoh ŋ keeñi te ineem weɗ na ɓeke ɓo' hoolaaɗi.
MAT 15:19 Laam in cii na pulohe ŋ ɗooƴ keeñ : Liiɓohaaɗ moɗaaɗi, ap ɓo', njaaloo, faankoh sangohuuɗ, rok, leyɗoh ɓo', na ɗooɓoh.
MAT 15:20 E in ceem ceɗ na ɓeke ɓo' hoolaaɗi ; waaye ñam te fu ɓohñukɗi, wa na hoolaaɗi'ɗeeɗi ɓo'. »
MAT 15:21 Yeesu pulohha ndaam, a kaɗta ɓak caŋ Tiir na Sidoon.
MAT 15:22 Wa raakeen ɓitiɓ nga, a ɓaahee ŋ Kanaan ci, a pulohee kur ceem, a hayya, a leehkeeɗa an : « Ŋ miskaat ɗa Kilifaani, setiŋ Dawuuda ! Kuɓkiŋ ngo cafƴi, a jiini amb ɗe, a yaaɓɗiɗ ɗe lool ! »
MAT 15:23 Waaye Yeesu lofɗi ali in ; taalubeeci reɓpa ŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne : « Woyaa ɗe a coot book, a yii taambiɗ ɓoo na leehkiŋ ɗe rek. »
MAT 15:24 Yeesu woosa ne : « Kooh woos so ŋ mbaal ciŋ ɗe muuƴiɗ ci dong, Israayel ci. »
MAT 15:25 Waaye ɓitɓa hayya ƴekka ŋ kot ciŋ ɗe, woosa ɗe ne : « Ɓaatɗoh ho rek Kilifaani ! »
MAT 15:26 Yeesu loffa ɗe ne : « Wa waas haa ɓuu ci na koɗse teengu kañam kiŋ komaakci. »
MAT 15:27 Ɓitɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, fu woo keeh waaye, ɓuu ci na koɗse na name ñam ŋ ñamohiiciŋ heɗ ca, ci na keene ŋ kehƴi. »
MAT 15:28 Ŋ ineem Yeesu woosa ɗe ne : « Ɓitɓi, kosi fu kos yakiɗ ! Wa raakohaat ɗaa findi fu waaɗoh. » Ŋ wahtuunaam, kuɓkaŋ ɗe wirra.
MAT 15:29 Wa Yeesu kurkoh ndaam, a kaɗta ɓakaŋ Cookmaŋ-Galile, a rappa ŋ ɗafuk tango, a ɓooffa.
MAT 15:30 Weɗ mboolo yakak hayoh nga ɗe, ɓayya ɓi lafañ, na ɓi fuuliɗ, ɓi ɓeendkiɗ, ɓi muum, na kosaayiɗ laayiɗ wiiriis, ɓa ɓayya ɓa ŋ fiki Yeesu, a wiriɗta ɓa.
MAT 15:31 Mboolnda feyuusa ŋ ina ɓa hot muum ca jombeeɗa, ɓeendkiɗ ca wirra, lafañ ca tiindeeɗa, fuuliɗ ca hoteeɗa ; ŋ ineem, ɓa yakɗeeɗa Koohiŋ Israayel.
MAT 15:32 Ɓa nikka ndeem po Yeesu ɓeeɗukka taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Ɓooɓii miskiɗ to, neeh kaahay ceɗi cii ɓii na so, ɓa raakisɗi ali ñamaah te ŋ waaɗɗi ɓa cootiɗ rook ɓarang bala ɓa keenan ŋ waasi ɗah. »
MAT 15:33 Taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Moo mboolo hend an, ɓoo ɓayohan mbuuruuci min ɓa kap nde ŋ bilaf fii ? »
MAT 15:34 Yeesu meekissa ɓa ne : « Ɗu raak mbuuru hend na ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Mbuuru yasna-kanak na ɓi cuurund ƴin ƴin, waaye ca laayɗi. »
MAT 15:35 A woosa mboolnda ne ɓa ɓoofaat ŋ kehƴa,
MAT 15:36 a ɓayya mbuuruuca yasna-kanak ca na cuurund ca, a corkiɗta Kooh po ƴutta, a nguɗsoheeɗa ca, a eɗeeɗa taalubeeciŋ ɗe ca, ɓa eɗeeɗa mboolnda.
MAT 15:37 Ɓooɓa jen ñammba po kappa, tasiɗ ca nangɗohuusa, ca nikee dammba riifiɗ yasna-kanak.
MAT 15:38 Ɓooɓa ñamee nikee ƴaar junni-nikiis (4000) ɓaatta nga ɓitiɓ ca na komaakca.
MAT 15:39 Wa ɓa ƴut ñam, a woosa mboolnda ne ɓa haadaat, a aassa ŋ gaal, a kaɗta ɓakaŋ Magadan.
MAT 16:1 Ɓi Farisen na Sadusen reɓpa, woyeeɗa na Yeesu. Ɓa markiskeeɗa ɗe, ɓa meekseeɗa ɗe ne a teeɓ ɓa firnde puloh ŋ Eel ci.
MAT 16:2 A loffa ɓa ne : « [Noh muyee te eel ci ruumndiɗee ɗah, ɗu na woye ne : “ Eel ci ruumndiɗ coy, wa hey neɓe ! ”
MAT 16:3 Wa nik na ɓaaɓ ɗah, ɗu woo ne : “ Wa ngaaɓiɗ, wa neɓanɗi. ” Ɗu minnda inhisoh findi eel ci na mande te ɗu minɗi inhisoh firndeeciŋ jamanooni !]
MAT 16:4 Ɓooɓi woti ɓeɗ baahaaɗi, ɓa topɗi ŋ Kooh po haa njaalo'oh, an ɓa na meeksohe firnde ! Ɓa eɗsanɗi ali firnde ɗal wiŋ Yunus. » Ƴutta a faɗta ɓa ndaam, a cootta.
MAT 16:5 Wa taalubeeci kaɗee ŋ ɓaka winooraŋ cookma, ɓa alkoheen ɓayndoh mbuuru.
MAT 16:6 Yeesu woosa ɓa ne : « Wortukaat lawiiriŋ Farisen ci na Sadusen ci ! »
MAT 16:7 Ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « A ini ɓoo ɓayɗi mbuuru weɗ tah. »
MAT 16:8 Waaye Yeesu inahhaa, a woosa ɓa ne : « Cey, e ɗu kosaaɗi, wa ye tah ɗu woyee ŋ harmban ɗu an : “ A ini ɓoo raakɗi mbuuru ? ”
MAT 16:9 Ɗu inahɗi poyi e ? Ɗu alkoh alkoh mbuuruuca yatuus ca paysohsee ɓooɓa junni-yatuus (5000) ca e, tasɗohiica ɗu ɓayndohee, ca nikee pañe hend na ?
MAT 16:10 Na mbuuruuca yasna-kanak ca paysohsee ɓooɓa junni-nikiis (4000) ca, tasɗohiica ɗu ɓayndohee, ca nikee dammba hend na ?
MAT 16:11 Tumoh na po ɗu minɗi inah ne mi na woye mbuuru haa ? Wortukaat lawiiriŋ Farisen ci na Sadusen ci ! »
MAT 16:12 Ŋ ineem, ɓa inahha ne a woyee ɓa ne ɓa wortuk lawiiriŋ mbuuruuci haa, waaye ne ɓa wortuk jangɗohiŋ Farisen ci na Sadusen ci.
MAT 16:13 Yeesu kaɗta ɓak Seesare-Filip, wa a ree, a meekissa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɓooɓi na woye ne Kuɓkiŋ ɓoyi a yi ɓa ? »
MAT 16:14 Ɓa loffa ɗe ne : « Raakiɗ ɓi na woye ne a fu Yahya Ɓoktohi, ɓum na woye ne a fu Ilyas, ɓinooɓi woyee ne a fu Yeremi wala woosuuɗ wiiriis ŋ ɓa ɗeɓgaan. »
MAT 16:15 Yeesu meeksissa ɓa ne : « Moo nga ɗu nak, a mi ɓa ? »
MAT 16:16 Simong Piyeer loffa ɗe ne : « A fu Mucɗohi Gapohse, Kuɓkiŋ Koohi na pese. »
MAT 16:17 Yeesu woosa ɗe ne : « Fu neɓɗiɗ Simong kuɓkiŋ Yoona, a ɓo' moondiɗ ɗa ini fu lof haa, waaye a Baabiŋ ngo yi ŋ Eel ci !
MAT 16:18 Mi, ŋ woo ne a fu Piyeer, weɗ atoh ; ŋ hey yipe ɓi Janguuniŋ ngo findi taɓah ŋ atoh feem te doolndiŋ kakaan ki sah minɗanɗi wa ali in.
MAT 16:19 Ŋ hey ɗa eɗe caaɓeeciŋ Nguuriŋ-Ɗafki ; in nu fu sangoh ŋ kehƴi ɗah, wa hey nike ini Kooh sangoh ŋ Eel ci, te in nu fu teyɗuk ŋ kehƴi ɗah, wa hey nike ini Kooh teyɗuk ŋ Eel ci. »
MAT 16:20 Yeesu nakka taalubeeci ne ɓa kinaat woo ali ɓo' ne a yi Mucɗohi Gapohse.
MAT 16:21 Ini kooɗoh ndeem, Yeesu cammba woo woo jahran na taalubeeciŋ ɗe an : « Ŋ joyiɗ kaɗ Yerusalem, ŋ yaaɓ keeh-keeh ŋ yaah ciŋ yakak ci na kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh ciŋ wa, ŋ apu te ŋ hultiɗu ŋ neeha kaahayɗoh. »
MAT 16:22 Piyeer gukka ɗe, ngaseeɗa ɗe an : « Kilifaani, Kooh mucɗaat ɗa nga ! Ineem rahsanɗi ɗa muk ! »
MAT 16:23 Waaye Yeesu heelukka, woosa ɗe ne : « Kurka ndii, kaɗa ŋ finhooso, seytaaniini ! Fu na jaɗɗee so fiir. Liiɓohaaɗiŋ ɗa hunɗi na wiŋ Kooh, fu na liiɓe findi ɓo'. »
MAT 16:24 Ƴutta, Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɓo' nu waaɗ hun na so ɗah, a joyɗi liiɓ haf ce, a degkaat kurwaani aa hee daaƴohse, a ñaakiɗ to.
MAT 16:25 Laam, ɓo' nu waaɗ muciɗ kiñin kiŋ ɗe ɗah, a heya ñake. Waaye ɓo' nu ñak kiñin kiŋ ɗe saguuso ɗah, a heya rahsisse.
MAT 16:26 Ɓo' raak adinaani jen na in ci nik nga te a ñak kipes kiŋ ɗe, ineem raakiɗ ɗe winde njiriñ ? Ɓo' min romkoh kipes kiŋ ɗe na ye ?
MAT 16:27 Ee, Kuɓkiŋ ɓoyi hey hayisse na malaakaaciŋ ɗe, na yaki Baab ɓa yak, a hey atte'e yaa nu nga ngaŋ tumohaaɗ ciŋ ɗa.
MAT 16:28 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓi ɓo' ɓii ŋ ndii ɓa kaananɗi muk te ɓa hotɗi Kuɓkiŋ ɓoyi hayee findi buur. »
MAT 17:1 Wa degga neeh yasna-yino, Yeesu ɓayya Piyeer na Saak na Saaŋ taambɗoh Saak, a kaɗta ɗaaya na ɓa ŋ ɗafuk tango njooliɗ ;
MAT 17:2 ndaam a ɓoƴsukka ŋ fikiiɓa, fikiiriŋ ɗe melciɗeeɗa findi nohi, kulɓaaciŋ ɗe nikka yaanow tar haa siñaar.
MAT 17:3 Ɗekka po woosuuɗ kanak teeɓukka ɓa, ɓa nikee Musaa na Ilyas, ɓa woyeeɗa na ɗe.
MAT 17:4 Ŋ ineem, Piyeer woosa Yeesu ne : « Kilifaani, wa baahiɗ ne ɓoo nik ndii, fu waaɗa ɗah ŋ hey haɓɗe ndii ɗiip kaahay, winoori nik wiŋ ɗa, winni nik wiŋ Musaa, wi tas nik wiŋ Ilyas. »
MAT 17:5 Wa a na woye ineem, eel hayya nga ɓa, wa siñaarɗeeɗa siñaariɗ, wa ulla ɓa. Hooso kerhukka ŋ ɗooƴ eela an : « Yii a yi Kuɓkiŋ ngo ŋ waaɗ keeh-keeh, yi neɓ po ŋ keeñ. Sikɗukaat ɗe ! »
MAT 17:6 Wa taalubeeci nikee nga kerah woo keem, ɓa tiitta keeh-keeh, ɓa keennda, ɓa ruɗta fikiiciŋ ɓa ŋ kehƴi.
MAT 17:7 Yeesu reɓpa laalla ɓa, a woosa ɓa ne : « Kurkaat, kinaat tiit ! »
MAT 17:8 Weɗ ɓa markoh, ɓa hotɗi ali ɓo' ɗal Yeesu kiik ce njong.
MAT 17:9 Wa ɓa ruhsee tangoora, Yeesu dennga ɓa ne : « Ini ɗu hot wii kinaata woo ali ɓo' po Kuɓkiŋ ɓoyi hultiɗu. »
MAT 17:10 Ɓa meekissa ɗe ne : « Wa ye tah jangɗohoh ciŋ waasiŋ Musaa woyee ne Ilyas joyiɗ hayis paaɗ ? »
MAT 17:11 A loffa ɓa ne : « Ee ! Ilyas joyiɗ hay ne a doknoh in ci jen po ca yurah.
MAT 17:12 Waaye mi na woyee ɗu ne Ilyas hayiɗ, ɓooɓi inhisɗi ɗe, ɓa tummba ɗe ini neɓ ɓa, ɓa na hee name torhiɗoh Kuɓkiŋ ɓoyi ɗaa. »
MAT 17:13 Ŋ ndeem, ɓa inahha ne a na woyee ɓa Yahya Ɓoktohi.
MAT 17:14 Wa ɓa kaɗ po ɓa reɓgoheeɗa mboolnda, raakka ƴaari hay, ƴekka ŋ fiki Yeesu,
MAT 17:15 woosa ɗe ne : « Kilifaani, kuɓkiŋ ngo ƴaari miskaat ɗa, a raak kombeɗ-mbeɗ, wa yaaɓɗiɗ ɗe lool, a na gene keen ŋ yongkaah wala masuɓ.
MAT 17:16 Ŋ ɓayiɗ ɗe ŋ taalubeeciŋ ɗa, waaye ɓa minɗi ɗe wiriɗ. »
MAT 17:17 Yeesu woosa ne : « Ɗu ɓi ɓooɓi woti-woti e ɗu kosaaɗi, ɗu yahukka, ŋ nikan nik na ɗu, ŋ muñɗee ɗu po kiɗa ? Komaat to ɗe ndii. »
MAT 17:18 Yeesu ngassa jiinnda ambee njaanja, jiinnda pulla, njaanja wirra ŋ ɗiska ɗiska.
MAT 17:19 Wa taalubeeci ɗaay na Yeesu, ɓa reɓpa nga ɗe, ɓa meekissa ɗe ne : « Wa ye tah po ɓoo minɗi aañ jiinnda ? »
MAT 17:20 A loffa ɓa ne : « E kosi ɗu kos ƴissuut weɗ tah. Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗu raak kos hend na kuɓu mutarda ƴissuut, ɗu woo tangoorii ne wa kurkaat ndii, wa kaɗ nden ɗah, wa hey kaɗe ; ali in wooñanɗi ɗu. [
MAT 17:21 ] »
MAT 17:22 Wa raakka mbeh, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe nikka ŋ Galile. A woosa ɓa ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi hey degse ŋ yaah ciŋ ɓooɓi,
MAT 17:23 ɓa ap ɗe, a hultiɗu ŋ neeha kaahayɗoh. » Wa ɓa kerah woo keem, ɓa soossa sem.
MAT 17:24 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe ree Kapernawum, ɓooɓa meeksohee lempoonaŋ Kahan Kooh yurhiɗta ŋ Piyeer, ɓa woosa ɗe ne : « Jangɗohohiŋ ɗu eɗohanɗi lempooniŋ Kahan Kooh e ? »
MAT 17:25 Piyeer woosa ɓa ne : « Aha'kay ! » Wa a ree kahna, bala a woyan ɗah, Yeesu woosa ɗe ne : « Simong, fu liiɓ ye nga ? Buur ciŋ Adina ɓa na meekse ɓinde juuti mbaa lempo ? Kuɓuuciŋ ɓa wala jaambur ci ? »
MAT 17:26 A loffa ɗe ne : « Jaambur ci. » Yeesu woosa ɗe ne : « Kon kuɓuuci ɓaahɗi nga.
MAT 17:27 Waaye ne ɓoo sang ɓa ɓek liiɓohaaɗ moɗaaɗi, kaɗa cookma, fu ree ɗah, fu njaf ostukohaani, fu nook cuurndi kocan hay, fu rangis nguɓiŋ ɗe ɗah, fu hey raake hanjar yino nga ; ɓayaa, fu eɗ ɓa wa, wa nik wirndiŋ lempooniŋ ngo na wiŋ ɗa. »
MAT 18:1 Waam weɗ taalubeeci reɓoh ŋ Yeesu, ɓa meekissa ɗe ne : « Ya ɓa uup ngaŋ Nguuriŋ-Ɗafki ? »
MAT 18:2 A ɓeeɗukka komaaki ƴin, a tufkiɗta ɗe ŋ leerooɓa,
MAT 18:3 a woosa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗu ɓoƴsohɗi mandohaaɗ po ɗu mand na komaaki ɗah, ɗu aasanɗi ŋ Nguuriŋ-Ɗafki.
MAT 18:4 Weɗ tah, yaa nu ruhsiɗ haf ce po haa komaakndii ɗah, a yi uupan ŋ Nguuriŋ-Ɗafki.
MAT 18:5 Te yaa nu teyɗuk njaanj findi yii saguuso ɗah, a teyɗuk ko.
MAT 18:6 Yaa nu bakaaɗɗukoh yino ŋ komaakci ƴin ci kos so ɓii ɗah, ini hee ngisohe nga ɗe, weɗ ne a toku atoh ɓitiɗ ŋ mbooh, a diigɗu ŋ ɗiska uup nooɗ ŋ cookma.
MAT 18:7 Mas adinaani ! In ci na ɓaye ɓo' bakaaɗ laayiɗ ! Te ca minɗi nik raakaaɗi waaye mas ɓoyi na hee ca ɓeke !
MAT 18:8 Yaahiŋ ɗa wala kotiŋ ɗa waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, nguɗaa ca, fu mbet ca usiɗ ; aas ŋ kipes ki na yaah yino wala kot yino, weɗ ngisoh fu njafu na kot ciŋ ɗa kanak ci wala yaah ciŋ ɗa kanak ci ŋ yongkaaha ƴimanɗi muk.
MAT 18:9 Hasiŋ ɗa waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, nihsaa, fu mbeta usiɗ ; aas ŋ kipes ki na has yino weɗ ngisoh fu njafu na has ciŋ ɗa kanak ci ŋ yongkaaha yakka.
MAT 18:10 Kinaat heef ali yino ŋ ɓi ƴissuut cii ! Ee, ñam na woyee ɗu wa, malaakaaci na niiɗee ɓa nik ŋ Eel ci na gene hot jahran Baabiŋ ngo yi nik nga. [
MAT 18:11 ]
MAT 18:12 Ɗu liiɓ ye ŋ inii ? Ɓo' raak mbaal teemet (100), yino muuƴ nga ɗah, a faɗanɗi ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na yasna-nikiis ci (99) ŋ tangoora a kaɗ waaka yi muuƴ e ?
MAT 18:13 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, a hot ɗe ɗah, sumi a suman nga, weɗ uupan wi a sum ŋ ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na yasna-nikiis ci muuƴaaɗiici.
MAT 18:14 Wa mand ɗaa, Baabiŋ ɗu yi nik ŋ Eel ci waaɗɗi ne ali yino ŋ ɓi ƴin cii muuƴ.
MAT 18:15 Ɓaah fu bakaaɗ [nga ɗa] ɗah, kaɗa nga ɗe kiik fu, fu woo na ɗe. A kerhiɗ ɗa ɗah, fu raakiɗ keeñiŋ ɗe.
MAT 18:16 A kerhiɗɗi ɗa ɗah, huna na ɓo' yino wala kanak, fu kaɗis nga ɗe. Laam, Fiis ci woo ne : “ Seede kanak wala kaahay raak ɗah, in nu nik miniɗ tufkiɗu. ”
MAT 18:17 A sang ɓa kerhiɗ ɗah, woyaa ɓooɓiŋ Janguuni. A sang kerhiɗ Janguuni ɗah, ambaa ɗe findi kosaaɗi na juuti'oh.
MAT 18:18 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh : In nu ɗu sangoh ŋ kehƴi ɗah, wa hey nike ini Kooh sangoh ŋ Eel ci, te in nu ɗu teyɗuk ŋ kehƴi ɗah, wa hey nike ini Kooh teyɗuk ŋ Eel ci.
MAT 18:19 Ñam woyis ɗu wa [te wa keeh] : Ɓo' kanak kerhiɗoh nga ɗu ndii, ŋ kehƴi, ne ɓa kiim Kooh ŋ in nu wa min nik ɗah, Baabiŋ ngo yi nik ŋ Eel ci hey ɓa wa haɓɗiɗe.
MAT 18:20 Laam ɗisik nu kanak mbaa kaahay coh ŋ tiikiŋ ngo ɗah, mi yii ŋ harmban ɓa. »
MAT 18:21 Weɗ Piyeer reɓoh ŋ Yeesu, a meekissa ɗe ne : « Kilifaani, ɓaah ho tumee so in ɗah, ŋ joy ɗe ɗaas po waas hend na ? Waas yasna-kanak e ? »
MAT 18:22 Yeesu loffa ɗe ne : « Ŋ wooɗi ɗa waas yasna-kanak rek waaye, waas ndaŋkiyaah-yasna-kanak waas yasna-kanak (70×7).
MAT 18:23 Laam, Nguuriŋ-Ɗafki mand na inii : A nikee buur, a waaɗta ne dag ciŋ ɗe teeɓ ɗe ini a dengkohee ɓa.
MAT 18:24 Wi a camb, a komuusa dagi joy ɗe wirind saaku hanjar junni-ndaŋkiyaah (10.000).
MAT 18:25 A minɗi ɗe wirind. Ŋ ineem buuri nakohha ne dagi toonsaat findi ñaam a yi na ɓitiice na kuɓuuciŋ ɗe na in ci a raak jen, a wirndohu kombot ciŋ ɗe.
MAT 18:26 Waaye dagi ƴekka ŋ fiki kilifaaniŋ ɗe, a woosa ɗe ne : “ On ndo ƴissuut, ŋ hey ɗa ca wirnde jen ! ”
MAT 18:27 A misikka kilifaani lool, yeem ɗaassa ɗe kombot ki, a faɗta ɗe, a cootta.
MAT 18:28 Wi dagi pul, a cohha na ƴaar ɓaah na ɗe panguk, yi joy ɗe wirind dinaar teemet (100) dong, a ammba ɗe, a ooƴca ɗe ; a woosa ɗe ne : “ Wirind ndo koporiŋ ngo ! ”
MAT 18:29 Ƴaari ƴekka ŋ fikiice kiimeeɗa ɗe an : “ On ndo ƴissuut rek, ŋ hey ɗa wirnde. ”
MAT 18:30 Waaye dagi sannga tic, a taƴca ƴaari ŋ kaso, a sekeeɗa ne a wirind ɗe.
MAT 18:31 Dag ci ɓinooɓi hotta ini raak, wa misikka ɓa lool, ɓa kaɗta, ɓa naandsukka kilifaana findi wa raakoh jen.
MAT 18:32 Weɗi kilifaaniŋ ɗe nakoh ɗe ɓeeɗkiɗu, a woosa ɗe ne : “ Fu dag añaandiɗ ! Fu ɗaasnukiɗ to po ŋ ɗaassa ɗa ini fu joyee so wirind jen.
MAT 18:33 Morom fu joyeen ɗa nam misik findi fu miskohee so. ”
MAT 18:34 Kilifaani ayrukka, a taƴca daga ŋ kaso ne a mbugalu. Daga nikka nga, a sekeeɗa ne a wirind kombot kaŋ ɗe jen. »
MAT 18:35 Yeesu degga nga ne : « Baabiŋ ngo yi ŋ Eel ci tumohan na ɓo' nu nga ɗu ɗaa ne ɗu ɗaasɗi morom ciŋ ɗu na keeñ soosiɗ ɗah. »
MAT 19:1 Wa Yeesu ƴut woo woo ceem, a kurkohha Galile, a kaɗta ɓakaŋ kur caŋ Yudee ŋ finho kalaŋ Yurdan.
MAT 19:2 Mboolo yakak ñaakiɗta ɗe nga, a wiriɗta kosaayiɗ caŋ ɓa.
MAT 19:3 Farisen ci hayya nga ɗe, ɓa waaɗta ɗe woyɗukoh woo uupiɗ, ɓa meekissa ɗe ne : « Andi waasi teyɗohiɗ ne, wa neɓ ƴaar ɗah, a miniɗ faɗ ɓitiice ŋ in na nu wa min ki nik ɗah ? »
MAT 19:4 Yeesu loffa ɓa ne : « Wa mand haa ne ɗu jangɗi ŋ Fiis ci ne Kooh yi ferohi, wi a na fere ŋ camba, a fer ɓa ƴaar na ɓitiɓ ;
MAT 19:5 a woosa ne : “ Weɗ tah ƴaar hey saɓsukohe na yaay na baab, a ŋoɗ ŋ ɓitiice, jaar ɓa kanak, ɓa nik faan yino. ”
MAT 19:6 Mbaa, ɓa nikisɗi kanak, ɓa faan yino kotii. Kon, ini Kooh ambsoh, ɓo' kinaata saɓsoh. »
MAT 19:7 Ɓa woosa ɗe ne : « Moo wa ye tah Musaa nakohha ne ɓo' faɗe ɓitiice ɗah, a fiisɗaat ɗe kayti teeɓoh ne a faɗiɗ ɗe ? »
MAT 19:8 A woosa ɓa ne : « E ndengi ɗu ndeng keeñ weɗ tah Musaa teyɗukiɗta ɗu ineem, wa nikoheeɗi ɗaa ŋ cambohaana.
MAT 19:9 Waaye ñam na woyee ɗu ne : yaa nu saɓsukoh na ɓitiice te nikɗi ne yeem njaalo'ee njaaloo ; a ɓay ɓitiɓ wiiriis ɗah, a na njaalo'e. »
MAT 19:10 Taalubeeci woosa ɗe ne : « Nik ne wa mand ɗaa ŋ ƴaar ɗah, e tokaaɗi ɓitiɓ ngisoh ! »
MAT 19:11 A loffa ɓa ne : « E ɓooɓi jen minan teyɗuk ini maa hee woye wii haa, waaye e ɓi Kooh ona dong.
MAT 19:12 Laam raakiɗ ɓi nga, ɓa na rimke rimuk na yoomkiŋ ɓa, ɓum nga a ɓo' na ɓucee ɓa, raakiɗ ɓi nga, ɓa na tokeeɗi ɓitiɓ sagu Nguuriŋ-Ɗafki. Ɓoyi min teyɗuk, teyɗukaat ini ŋ woo. »
MAT 19:13 Ɓi ɓo' ɓayeeɗa ɗe ɓi komaaki ƴin ne a deg ɓa yaah ciŋ ɗe, a kiimiɗ ɓa. Waaye taalubeeciŋ ɗe ngaskeeɗa ɓooɓeem.
MAT 19:14 A woosa ɓa ne : « Faɗaat komaakci, kinaat ɓa hondoh hay nga so, ɓooɓi mand na ɓa ɓeɗ raak Nguuriŋ-Ɗafki. »
MAT 19:15 A degga ɓa yaah ciŋ ɗe po ƴutta, a kurkohha ndaam.
MAT 19:16 Weɗ ƴaar reɓoh ŋ Yeesu, a woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ŋ joy ye haɓiɗ in baahiɗ ne ŋ min raak kipes ki heyɗi reehe ? »
MAT 19:17 Yeesu loffa ɗe ne : « Wa ye tah fu meeksee so ŋ ini kaɗ ŋ baah ? A Yino dong baah te a Kooh. Fu waaɗ raak kipes ki keeh-keehi ɗah, taambɗa nakoh ci. »
MAT 19:18 Ƴaara woosa ɗe ne : « Ci nde nakoh ? » Yeesu woosa ɗe ne : « Fu apanɗi ɓo' ; fu njaaloo'anɗi ; fu rokanɗi ; fu woyɗanɗi ɓo' ini raakɗi ;
MAT 19:19 eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir ; te fu waaɗ morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »
MAT 19:20 Ƴaara woosa ɗe ne : « In ceem jen mi yii taambiɗ ca, ŋ taskohu ye wiiriis ? »
MAT 19:21 Yeesu woosa ɗe ne : « Fu waaɗ mit ɗah, kaɗa fu toon ini fu raak, fu eɗa ñakiɗ ci te fu hey raake alal ŋ Eel ci. Ƴut ɗah, fu hay, fu ñaakiɗ to. »
MAT 19:22 Wa ƴaara kerah woo ceem, a cooteeɗa goyoh na goyoh, a nikee heɗ raak-raak.
MAT 19:23 Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, wa yooɓɗi ne heɗ raak-raak aas ŋ Nguuriŋ-Ɗafki.
MAT 19:24 Ñam na woyissee ɗu ne ngeelemb taamb ŋ ngul kufic weɗ uup yooɓ heɗ raak-raak aas ŋ Nguuriŋ-Kooh. »
MAT 19:25 Wa taalubeeci kerah woo keem, wa feyya ɓa po ɓa inhisɗi ini ɓa haɓɗan, ɓa woosa ne : « Kon a ya ɓa min mucɗu ? »
MAT 19:26 Yeesu marakka ɓa, woosa ɓa ne : « Wa wooñiɗ ɓo' waaye raakɗi ini wooñ Kooh. »
MAT 19:27 Ŋ ineem Piyeer woosa ɗe ne : « Moo ɓoo nak ? Ɓoo faɗiɗ in ciŋ ɓoo jen, ɓoo ñaakɗiɗ ɗa ; ɓoo raakan ye ŋ ineem ? »
MAT 19:28 Yeesu loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, mbehi in ci jen na hee ɓoƴsohse, wi Kuɓkiŋ ɓoyi na hee ɓoofohe ŋ ɓoofoha-buuri na teeɓohe yaki a yak, ɗu ɓi na ñaakɗee so, ɗu hey name ɓoof ŋ ɓoofoha-buur ndaŋkiyaah na kanak (12) ne ɗu adgoh cuuɓ ciŋ Israayel ndaŋkiyaah na kanak ci (12).
MAT 19:29 Te yaa nu faɗ kahan, wala taambɗoh ƴaar mbaa ɓitiɓ, baab, yaay, kuɓu, wala yohon saguuso ɗah, ini a ñak, a heya rahse ini uup waas teemet (100) te a hey raake kipes ki heyɗi reehe.
MAT 19:30 Laayiɗ ŋ ɓi adug woti, ɓeɗ mirndohan, te laayiɗ ŋ ɓi mirndoh, ɓeɗ adgan.
MAT 20:1 Nguuriŋ-Ɗafki mand na inii : A nikee heɗ kahan, a kurukka na ɓaaɓ-teel ne a kooɗ ɓi ɓo' ɓi na hee ɗe pangkiɗe ŋ nguukiŋ reseñiŋ ɗe.
MAT 20:2 A woosa na ɓa po ɓa kerhiɗohha ne ɓa na hee ɗe hooɓkiɗe panguk, a wirind ɓa yaa nu nga ɗah hanjar haalis yino. Ƴutta, a tuuƴca ɓa nguuka.
MAT 20:3 A pulissa ŋ yoor-yoor, a hotta ɓi pangkoh wiiriis ɓoofiɗ ŋ ɗiska na toonohse ŋ kur ka, haɓɗaaɗi in.
MAT 20:4 A woosa ɓa ne : “ Kaɗaat ɗu nama panguk ŋ nguukaŋ ngo, ŋ hey ɗu wirnde ini ɗu joy wirndu. ”
MAT 20:5 Ɓeem kaɗta. A pulissa ŋ ɓak njooloor na ɓak tisbaar, a tumissa ɗaa.
MAT 20:6 A pulissa ŋ ɓak takusaan, a raakissa ɓi ɓo' ŋ cohohaana, a woosa ɓa ne : “ Wa ye tah ɗu hooɓukka ɓoof ndii haɓɗaaɗi in ? ”
MAT 20:7 Ɓa woosa ɗe ne : “ Ali ɓo' kooɗɗi ɓoo ne ɓoo panguk. ” A woosa ɓa ne : “ Kon namaat kaɗ, ɗu pangka ŋ nguukaŋ ngo. ”
MAT 20:8 Wa niina ree, heɗ nguuka woosa ƴaara taambkohee in caŋ ɗe ne : “ Ɓeeɗka pangkoh ci, fu wirind ɓa ; camboha ŋ ɓi mirndoh hay po ŋ ɓi koc. ”
MAT 20:9 Ɓa kooɗsee ŋ takusaana, kaɗta yaa nu nga ɗah, eɗuusa hanjar haalis yino.
MAT 20:10 Wa kaɗeeɗa po wa reesa ŋ ɓa kocee kooɗu, ɓa liiɓpa ne ɓeɗ uupɗan wirind, waaye yaa nu nga ɗah, nammba rahas hanjar yino.
MAT 20:11 Wa ɓa eɗsee ca, ɓa ñaɗtukeeɗa ŋ heɗ nguuka
MAT 20:12 an : “ Ƴaaɓii ɓeɗ mirndoh hay, ɓa panguk wahtu yino dong, fu eɗee ɓa in hend na ini fu eɗ ɓoo te ɓoo hooɓuk yaaɓ na pangki na dohɗiŋ nohi ! ”
MAT 20:13 Heɗ nguuka loffa yino nga ɓa ne : “ Ƴaariŋ ngo, ŋ tooñɗi ɗa. Ɓoo kerhiɗohee ne mi na hee ɗa wirnde hanjar yino haa e ?
MAT 20:14 Mbaa ɓaya ini fu raak te fu coot ; ŋ waaɗa waaɗ, ŋ eɗta ƴaari mirndoh hay in hend na ini ŋ eɗ ɗa.
MAT 20:15 Andi ŋ minɗi minɗi tum ini ŋ waaɗ na raak-raakiŋ ngo ? Wala wa siis amb ɗa ŋ baahi ŋ baah ? ” »
MAT 20:16 Yeesu degga nga ne : « Ɓi mirndoh adgohan ɗaa, ɓi adug mirndoh. »
MAT 20:17 Wa raakka mbeh, Yeesu kaɗeeɗa Yerusalem, a ɓeeɗukka taalubeeci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) kiik ɓa, a woosa ɓa ŋ waasa ne :
MAT 20:18 « Ɗu hot nga, ɓoo ɓii kaɗ Yerusalem, Kuɓkiŋ ɓoyi hey faɗse ŋ yaah ciŋ kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh ciŋ wa ; ɓa hey ɗe atte'e ne a apu.
MAT 20:19 Ɓa eɗ ɗe ɓooɓi nikɗi Yawuut ne ɓa njembit ɗe, ɓa laɓ ɗe leraw, ɓa daaƴ ɗe ŋ kurwaa, ŋ neeha kaahayɗoh, a hultiɗu. »
MAT 20:20 Weɗi yaayiŋ kuɓuuciŋ Sebede reɓoh ŋ Yeesu. A hunee na ɓa, a ƴekka ŋ fiki Yeesu ne a kiim ɗe in.
MAT 20:21 Yeesu woosa ɗe ne : « Fu waaɗ ye ? » A woosa ɗe ne : « Woya ne fu kaɗ po fu nik buur ɗah, a kuɓuuciŋ ngo kanak cii daran ɗa, yino lah ɗa yaah-ñaahum, yi tas lah ɗa yaah-sing. »
MAT 20:22 Yeesu loffa ne : « Ɗu inahɗi ini ɗu na kiime. Ɗu miniɗ an ŋ kaasiŋ miskiɗi maa hee ane e ? » Ɓa woosa ɗe ne : « Ee ɓoo miniɗa. »
MAT 20:23 A woosa ɓa ne : « Wa keeh ne ɗu hey ane ŋ kaasiŋ ngo, waaye ini kaɗ ŋ yi lahan ndo yaah-ñaahum na sing, e ñam woyan ɓa haa, e ɓooɓi Baabiŋ ngo kooɗkiɗa ɓeɗ eɗsana. »
MAT 20:24 Wa taalubeeca ndaŋkiyaah ca ɓinooɓa kerah ineem, ɓa ayrukka ɓa kanak ca.
MAT 20:25 Waaye Yeesu ɓeeɗukka ɓa jen, woosa ɓa ne : « Ɗu inhiɗ ne ɓooɓi adgoh kur ci na degee deg ɓooɓiŋ ɓa yaah, ɓooɓi uupiɗ hatil uupohee doole.
MAT 20:26 Wa joyɗi nikoh ɗaa nga ɗu ; ɓo' nu waaɗ nik ɓo' yakak nga ɗu ɗah, a teyɗukaat nik surgaaniŋ ɗu.
MAT 20:27 Te ɓo' nu waaɗ adug nga ɗu ɗah, a teyɗukaat nik ñaamiŋ ɓi tas nga ɗu.
MAT 20:28 Findi Kuɓkiŋ ɓoyi, a hayɗi ne a raak surga, a hay ne a nik surga te a eɗoh kipes kiŋ ɗe ne a tos ɓo' laayiɗ. »
MAT 20:29 Wa ɓa aas Yeriko po ɓa puleeɗa, mboolo yakak ñaakiɗta ɓa.
MAT 20:30 Wa raakeen fuuliɗ kanak ɓoofiɗ ŋ mbeeddaana, ɓa kerahha ne a Yeesu na taambe, ɓa leehkeeɗa an : « Kilifaani, setiŋ Dawuuda, ɓoo miskaat ɗa ! »
MAT 20:31 Mboolnda ngaskeeɗa ɓa ne ɓa ɗek. Waaye ɓa uupeeɗa leehuk ŋ ɗafka an : « Kilifaani, setiŋ Dawuuda, ɓoo miskaat ɗa ! »
MAT 20:32 Yeesu tufukka, ɓeeɗukka ɓa woosa ɓa ne : « Ɗu waaɗ ne ŋ haɓɗiɗ ɗu ye ? »
MAT 20:33 Ɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, has ciŋ ɓoo rangsukaat ! »
MAT 20:34 Ɓa misikka Yeesu lool, a laalla has ciŋ ɓa, ŋ ɗiska ɗiska ɓa hoteeɗa. Ƴutta ɓa ñaakiɗta ɗe.
MAT 21:1 Yeesu na taalubeeciŋ ɗe taalndiɗta ŋ waas Yerusalem. Wa ɓa kaɗ po ɓa heeɗa ree, teemb kur kaŋ Betfase, ŋ sero Tangooraŋ-Oliiw-ca, Yeesu woossa kanak nga ɓa.
MAT 21:2 A woosa ɓa ne : « Kaɗaat ŋ kur ki ŋ fikiiɗu wii, ɗu ree rek ɗah, ɗu hey hote mbaam riɓ tokuuɗ nga na cumbriŋ ɗe. Toksaat ca, ɗu kom mbo ca ndii.
MAT 21:3 Te ɓo' meekis ɗu ɗah, woyaat ɗe ne : “ A kilifaani etoh ca. ” Ŋ ineem, a jaaran ɗu faɗ ɗu hay na ca. »
MAT 21:4 Ineem raakka ne ina woosuuɗa woyee raak :
MAT 21:5 « Woyaat kur kiŋ Siyong ne : “ Buuriŋ ɗa yii hay nga ɗa, a ruhsiɗiɗ haf ce, a rap mbaam, cumbur mbaam, ɗoopaat sifoh. ” »
MAT 21:6 Taalubeeca kanak ca kaɗta, ɓa haɓiɗta ina Yeesu nakee ɓa.
MAT 21:7 Ɓa ɓayya mbaama na cumbra, ɓa raɗta kulɓaacaŋ ɓa nga ca, Yeesu rappa.
MAT 21:8 Ɓo' laayiɗ ŋ mboolnda raɗiɗta ɗe kulɓaacaŋ ɓa ŋ waasa ; ɓum raɗɗeeɗa ɗe na saaf ciŋ kidig ci ɓa piike.
MAT 21:9 Mboolnda hunnda kaɗeeɗa, ɓum adugka Yeesu, ɓum ñaakeeɗa nga ɗe ; ɓa woyeeɗa ŋ ɗafka ne : « Hosaana setiŋ Dawuuda ! Ɓoyi na haye ŋ tiikiŋ Heɗi, a raakaat barke ! Hosaana ŋ jol jol ɗafka ! »
MAT 21:10 Wa Yeesu aasee Yerusalem, kur ka jen yoondeeɗa yoond, ɓa woyeeɗa ne : « Ya ɓa yii ? »
MAT 21:11 Mboolnda loffa ne : « A Yeesu, Woosuuɗiŋ Kooh, yi puloh Nasareet ngaŋ Galile. »
MAT 21:12 Wa Yeesu ree, a aassa ŋ Kahan Kooh, a aannja toonoh ca na romoh ca nikee nga jen, a folla taaɓul caŋ wecce'oh ca, na ɓoofohaacaŋ toonoh banuut ca.
MAT 21:13 A woosa ɓa ne : « Kooh woyiɗ ŋ Fiis ci Hooliɗ ci ne : “ Kahan ndo teeksan kahan kiimoha Kooh, ” waaye ɗu tumiɗa ɗembohaaniŋ rokoh ci. »
MAT 21:14 Ɓi fuuliɗ na ɓi yiiɓoh hayya nga ɗe ŋ Kahan Kooh, a wiriɗta ɓa.
MAT 21:15 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh caŋ wa hotta in ca feyohiɗ ca a haɓiɗ na leehka komaakca leehkee ŋ ɗooƴ Kahan Kooh an : « Hosaana setiŋ Dawuuda ! » Ɓa ayrukka,
MAT 21:16 ɓa woosa Yeesu ne : « Fu kerhiɗ ini ɓa na woye e ? » A loffa ɓa ne : « Ee, ŋ kerhiɗa, waaye hanaa ɗu moosɗi jangoh inii ŋ Fiis ci : “ Fu tumiɗ po komaakci ƴin ci na gooy ci ɓa ɗii ƴeek ɗa. ” »
MAT 21:17 Ƴutta, a faɗta ɓa ndaam, a pulla kur ka, a kaɗta Betani, a neehha nga.
MAT 21:18 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa, a dokkisseeɗa kur-taaha, a aɗukka.
MAT 21:19 A hotta tas ndun ŋ sero waasa, a reɓpa nga waaye a hotɗi ali in nga ɗal saaf. A woosa nduna ne : « Fu heyɗi rimisse muk ! » Ŋ ɗiska ɗiska, nduna suyya.
MAT 21:20 Wi taalubeeci hot ineem, ɓa feyuusa, ɓa woosa ne : « Wa min na nikoh nduni suy ŋ ɗiski ɗiski ? »
MAT 21:21 Yeesu loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗu kos te ɗu raakɗi liiɓ kanak nga ɗah, ɗu hey haɓɗe ini ŋ haɓiɗ nduni, ali ɗu woo sah tangoorii ne wa kurkaat ndii, wa kaɗ keena ŋ cookma ɗah, wa hey raake.
MAT 21:22 In nu ɗu kiim Kooh na kos ɗah, ɗu hey wa rahse. »
MAT 21:23 Wa Yeesu kaɗ po a aassa ŋ Kahan Kooh, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na yakak ca hayya nga ɗe, wa raak ɗe jangɗoheeɗa, ɓa woosa ɗe ne : « In ci fu na haɓɗe, fu gaƴuk nde po fu kaannja ca haɓiɗ ? Ya ɓa tufkiɗ ɗa po fu haɓɗee ca ? »
MAT 21:24 A loffa ɓa ne : « Ŋ hey ɗu name meekis in yino, ɗu lof fo ɗah, ŋ nam ɗu woo ini tufkiɗ to po ŋ haɓɗee in cii.
MAT 21:25 Ya ɓa tuuƴee Yahya ne a ɓoktoh, a Kooh wala ɓi ɓo' ? » Ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ɓoo woo ɗe ne Kooh a yi woos Yahya ɗah, a na hee ɓoo woye ne : “ Wa ye tah ɗu kosɗi ɗe ? ”
MAT 21:26 Te ɓoo woo ne, e ɓi ɓo' tuuƴ ɗe ɗah, a', mboolndi cariɗ neƴƴoh. Ɓa jen ɓa amb ne Yahya nikee woosuuɗ. »
MAT 21:27 Weɗ ɓa lofoh ɗe ne : « Ɓoo inahɗi. » Yeesu nammba ɓa woo ne : « Ŋ namanɗi ɗu woo ini tufkiɗ to po ŋ haɓɗee in cii. »
MAT 21:28 Yeesu woyissa ɓa ne : « Ɗu liiɓ ye ŋ naandsukii ? A nikee ƴaar, a raakka komaaki ƴaar kanak, a woosa yi koc ne : “ Kuɓu, woti kaɗa fu pangka ŋ yohnaŋ reseñaŋ ngo. ”
MAT 21:29 Kuɓka loffa baab ɓa ne : “ Ŋ heyɗi kaɗe. ” Waaye, wa degga ƴissuut, inwaaso ammba ɗe, a kaɗta.
MAT 21:30 A kaɗissa ŋ yinoora, a woyissa ɗe ineem. Yeem loffa ɗe ne : “ Ee baab, ŋ hey kaɗe. ” Waaye, a kaɗɗi. »
MAT 21:31 Yeesu meekissa kilifaaca ne : « Komaakci kanak ceem, a yinde tum waaɗ-waaɗiŋ baab ɓa nga ɓa ? » Ɓa loffa ɗe ne : « A yi koc. » Yeesu woosa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, juuti'oh ci na toonkoh ci ɓa ɗaa adug ɗu ŋ Nguuriŋ-Kooh.
MAT 21:32 Laam Yahya hayiɗ, a teeɓohha waasi yurhiɗi ; ɗu kosɗi ɗe. Waaye juuti'oh ci na toonkoh ci kosiɗ ɗe te ɗu hotiɗ ŋ ineem waaye poyi ɗu ɓoƴsohɗi pesohaaɗ ne ɗu kos ɗe.
MAT 21:33 Sikɗukaat andiin wiiriis an : A nikee heɗ kahan, a yippa yohon reseñ. A ɗinngaa po wa willa, a acca nung pooƴoha reseña nga, a haɓiɗta paraang niiɗohaa wa. Ƴutta, a hanndaa deg ŋ yaah ɓi guuroh reseñ ne wa ruund ɗah ɓa paysoh ; a ɓaaɓpa.
MAT 21:34 Wa nguɗaŋ reseña ree, a tuuƴca ñaam ciŋ ɗe ŋ guuroh ca ne a rahas ɓakiŋ ɗe ŋ reseñi.
MAT 21:35 Guuroh ca ammba ñaam ca ; ɓa laɓpa yi, ɓa appa yum, ɓa tapsohha ya tas atoh.
MAT 21:36 A tuuƴissa ɓi ñaam wiiriis, ɓi uup laay ɓa koc, waaye guuroh ca tummba ɓa ina ɓa tumee ɓen rek.
MAT 21:37 Ŋ mirndaani, a woossa kuɓkiŋ ɗe, a woosa ŋ haf ce ne : “ Ɓa hey supke kuɓkiŋ ngo. ”
MAT 21:38 Waaye wa guuroh ca hot kuɓka, ɓa woosa harmban ɓa ne : “ Lamohiŋ yohni a yi ! Hayaat ɓoo ap ɗe, ɓoo raak lamaahiŋ ɗe. ”
MAT 21:39 Ɓa ɓayya ɗe, ɓa puliɗta ɗe yohna, ɓa appa ɗe. »
MAT 21:40 Ŋ ineem, Yeesu woosa ne : « Heɗ yohniŋ reseñi hay ɗah, a tuman guuroh ceem na ? »
MAT 21:41 Kilifaacaŋ Yawuut ca loffa ɗe ne : « Ɓooɓi baahaaɗiiceem, a hey ɓa ape fut, a deg yohna ŋ yaah ɓi guuroh wiiriis, ɓi eɗan ɗe ini a raak nga ŋ jamanoonaŋ wa. »
MAT 21:42 Yeesu woosa ɓa ne : « Mand haa ne ɗu moosɗi jangoh ini Fiis ci Hooliɗ ci woo wii : “ Atoh fi taɓahoh ci mbetee mirndohiɗ nik atoh fi amb taɓahi. Wa puloh ŋ Heɗ ɓoo, wa in feyohiɗ nga ɓoo. ”
MAT 21:43 Weɗ tah, ñam na woyee ɗu ne : Nguuriŋ-Kooh hey teyse ŋ yaah ɗu, cuuɓ wiiriis wi eɗohan rim ciŋ wa, hey wa eɗse. [
MAT 21:44 Ɓo' nu keen ŋ atoh feem ɗah, a hey weersukohe te ɓo' nu wa keen ŋ ɗafuk ce ɗah, wa hey ɗe ruñuɓsohe.] »
MAT 21:45 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na Farisen ca marakka woo ka, ɓa inahha ne Yeesu woyee ini kaɗ nga ɓa ŋ andiin ca.
MAT 21:46 Ɓa waakeeɗa findi ɓaa hee ɗe ambohe, waaye ɓa neƴƴoheen mboolnda, laam ɓeem ambee ɗe findi Woosuuɗ.
MAT 22:1 Yeesu kooɗissa woo ka, a woyisseeɗa na ɓa ŋ andiin an :
MAT 22:2 « Nguuriŋ-Ɗafki mand na inii : A nikee buur, a haɓɗiɗeeɗa kuɓkiŋ ɗe ƴaari ceeke yakak ŋ kilookiŋ ɗe.
MAT 22:3 A woossa ñaam ciŋ ɗe ne ɓa kaɗ ɓeeɗka hanheeci joy hay ŋ kilooki ; waaye ɓooɓa ɓeeɗkassee waaɗɗi hay.
MAT 22:4 A tuuƴissa ɓi ñaam wiiriis, a woosa ɓa ne : “ Kaɗaat, ɗu woo ɓa ne ŋ haɓɗiɗ kañam ki po ƴutiɗ, ŋ apiɗ inoh ciŋ ngo na ɗoopaat ci ŋ yafale, in ci jen ƴutiɗ, ɓa hayaat kilooki ! ”
MAT 22:5 Waaye ineem yoondiɗɗi ɓooɓa ɓeeɗkasse, yaa nu nga ɗah, cootta waas ce, ɓum kaɗta ŋ yohon caŋ ɓa, ɓum ŋ toontukaŋ ɓa ;
MAT 22:6 ɓinooɓa ammba ñaam ca woosse, mbugalla ɓa, appa ɓa.
MAT 22:7 Weɗi buura ayrukoh, tuuƴca soldaar caŋ ɗe ne ɓa ap ɓooɓi ap ñaam ceem, ɓa doh kur ka.
MAT 22:8 Ŋ ineem buura woosa ñaam caŋ ɗe ɓinooɓa ne : “ In ci joy ceeke'ohu ƴutiɗ waaye hanheeci ɓeeɗkasse yeyyooɗi ca.
MAT 22:9 Kaɗaat ŋ ɗisik ci ɓooɓi na cohe, ɓo' nu ɗu hot ɗah, ɗu ɓeeɗuk ɗe ŋ kañam ki. ”
MAT 22:10 Ñaam ca kaɗta ŋ waas ca, ɓa ɓeeɗukka ɓooɓa ɓa cohee na ɓa jen, baahiɗ na baahaaɗi po kahna riiffa na hanhe.
MAT 22:11 Buura aassa ne a marak ɓooɓi hay ŋ kañam ki, a hotta ɓo' nga ɓekkaaɗi kulɓa ceeke'oha.
MAT 22:12 A woosa ɗe ne : “ Ƴaariŋ ngo, fu tumoh na po fu aassa ndii te fu raakɗi kulɓa ceeke'oha ? ” Ƴaara lofɗi ali in.
MAT 22:13 Weɗ a woyoh surgaaca ne ɓa tokaat kot caŋ ƴaara na yaah caŋ ɗe, ɓa njaf ɗe ŋ hara, ŋ ñuusa, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raakan. »
MAT 22:14 Yeesu degga nga ne : « Laayiɗ ɓeeɗkuuɗ waaye ɓi kooɗu laayɗi. »
MAT 22:15 Ŋ ineem, Farisen ca kaɗta coha ne ɓa marak findi ɓa jaɗɗohan Yeesu fiir po ɓa amb ɗe ŋ woo ciŋ ɗe.
MAT 22:16 Ɓa tuuƴca nga ɗe ɓi taalube ɓaah nga ɓa na ɓi ɓo' ɓaah ŋ langtoh caŋ Herod, ɓeem woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ɓoo inhiɗ ne fu woyoh keeh te fu na jangɗohe waasiŋ Kooh ŋ keeh. Fu nupɗi ali ɓo', laam fu na markeeɗi ŋ yaki ɓoyi yak.
MAT 22:17 Kon woya ɓoo ini fu liiɓ ŋ inii : Wa waas ne Sesaar, buura yakkaŋ Rom, wirndasse lempo wala ? »
MAT 22:18 Waaye Yeesu inheen baahaaɗiikaŋ ɓa ; a loffa ɓa ne : « Naafeehaaci, wa ye tah ɗu waaɗee so ɓek ?
MAT 22:19 Teeɓaat to kopori na ambohse lempo. » Ɓa eɗta ɗe dinaar yino.
MAT 22:20 A meekissa ɓa ne : « Ya ɓa raak nataalii, na tiiki nik nga ? »
MAT 22:21 Ɓa loffa ɗe ne : « A Sesaar. » Ŋ ineem, a woosa ɓa ne : « Eɗaat Sesaar ini Sesaar raak, te ɗu eɗ Kooh ini Kooh raak. »
MAT 22:22 Ŋ woo ceem, ɓa feyuusa jen, ɓa faɗta ɗe, ɓa cootta.
MAT 22:23 Mbaɗi, ɓi ɓo' ɓaah ŋ Sadusen ca hayya nga ɗe, ɓeɗ ɓi na woye ne kaaniɗ ci hultanɗi. Ɓa meekissa ɗe
MAT 22:24 an : « Jangɗohohi, Musaa woo ne ƴaar nu kaan te a raawɗi raak kuɓu ɗah, e taambɗoh ce tokan ɓitɓi a faɗ ne a raakiɗ kaaniɗi kuɓu.
MAT 22:25 Laam nga ɓoo, wa raakeen taambɗoh yasna-kanak, saawi tokka ɓitiɓ, a kaannda raakaaɗi kuɓu, taambɗoh ce ɗaakka ɓitiice.
MAT 22:26 Yeem nammba kaan raakaaɗi kuɓu na ɗe, yi kaahayɗoh nammba tum ɗaa po yi yasna-kanakɗoh.
MAT 22:27 Wa ɓa kaan jen, ŋ mirndaani, ɓitɓi kaannda.
MAT 22:28 Ɗiski wa nik, ɓooɓi hulit ɗah, a nikan ɓiti ya ɓa ŋ ƴaaɓi yasna-kanak ci, laam ɓa jen, ɓa tokiɗ ɗe ? »
MAT 22:29 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɗu inahɗi ini Fiis ci woo, ɗu inahɗi hatiliŋ Kooh, weɗ tah ɗu muuƴ.
MAT 22:30 Ɓooɓi hulit ɗah, ƴaar ci heyɗi toke ɓitiɓ, ɓitiɓ ci heyɗi tokse, ɓa mandan na malaakaaciŋ Eel ci.
MAT 22:31 Te ini kaɗ ŋ hultiŋ kaaniɗ ci, mand haa ɗu jangɗi ini Kooh woo ɗu nga wii :
MAT 22:32 “ Ñam Koohiŋ Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa. ” Kooh, a Koohiŋ kaaniɗ ci haa, waaye a Koohiŋ pesiɗ ci. »
MAT 22:33 Wa mboolnda kerah jangɗohiŋ ɗe weem, ɓa yeemuusa.
MAT 22:34 Wa Farisen ca yeg ne Yeesu rangiɗ nguɓ caŋ Sadusen ca, ɓa cohha.
MAT 22:35 Yino nga ɓa, jangɗohoh yakak ŋ waasiŋ Musaa, waaɗta ɗe markis ; a meekissa ɗe ne :
MAT 22:36 « Jangɗohohi, a winde nakoh uup yak ŋ nakoh ciŋ waasi ? »
MAT 22:37 Yeesu loffa ɗe ne : « “ Waaɗa Heɗ ɓoo Koohiŋ ɗa na keeñiŋ ɗa jen, na ruuhiŋ ɗa jen, na liiɓiŋ ɗa jen. ”
MAT 22:38 Weɗ nakohi uup yak te weɗ koc ŋ nakoh ci.
MAT 22:39 Wi kanakɗoh te wa raakiɗ njiriñ findi wi koc, weɗ ne : “ Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. ”
MAT 22:40 Waasiŋ Musaa na jangɗoh ciŋ woosuuɗ ci jen gaƴuk ŋ nakoh ci kanak cii. »
MAT 22:41 Waam raak Farisen ca ris ŋ ɗiska, Yeesu meekissa ɓa ne :
MAT 22:42 « Ɗu liiɓ ye ŋ ini kaɗ ŋ Mucɗohi Gapohse ? A setiŋ ɓa ? » Ɓa loffa ɗe ne : « A setiŋ Dawuuda. »
MAT 22:43 Yeesu woosa ɓa ne : « Dawuuda woo ŋ Fiis ci ne : “ Heɗ ɓoo woyiɗ Heɗ to ne : ‘Ɓoofa ŋ ñaahmiŋ ngo po mbaɗna ŋ folan ɓi sang ɗa, fu tum ɓa degoha kot.’ ” Kon Dawuuda ɓeeɗkohee Mucɗohi Gapohse Heɗ ce, haa e ? Te raak Dawuuda riifiɗ na Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh, kon wa min na nikoh ?
MAT 22:45 Mbaa nik ne Dawuuda ɓeeɗkohee ɗe Heɗ ce ɗah, a min na nikoh setiŋ ɗe ? »
MAT 22:46 Jaarra ali ɓo' minɗi ɗe lof ali in, ina kooɗoh waam, ɓo' kaañisɗi ɗe meekis ne a markisuk ɗe.
MAT 23:1 Ŋ finho ineem, Yeesu woyeeɗa na mboolnda na taalubeeciŋ ɗe,
MAT 23:2 an : « Jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci lamiɗ Musaa ne ɓa teeɓoh waasi.
MAT 23:3 Kerhiɗaat ɓa te ɗu tumee in ci ɓa na woye jen, waaye kinaat mand na ɓa ŋ tumohaaɗ. Ɓa na woye woo, ɓa na tumeeɗi.
MAT 23:4 Ɓa na toke ɗuf ɓitiɗ, ɓa raanee ca ɓooɓi te ɓa waaɗɗi ca reɓ sah na lecem ndukun.
MAT 23:5 In ci ɓa na haɓɗe jen, ɓa na waake hotaat to nga. Hey ɗah, ɓa ɓaat angiɗ aayaaciŋ Fiis ci Hooliɗ ci na tokse ŋ puk na yaah, ɓa ɓaat simbir-simbir ciŋ kulɓaaciŋ ɓa na naandsee ɓa nakoh ciŋ waasi.
MAT 23:6 Ɓa ɓeeɗku kañam yakak ɗah, ɓa na waaɗe ne ɓa ɓoofan ŋ ɗisik ci uup eɗu cir. Ɓa na name waaɗ nik ŋ fiki ɓooɓi ngaŋ sinaagog ci.
MAT 23:7 Ɓa na waaɗe ne ɓooɓi kañɗan ɓa yaah kanak ŋ ɗisik ci na toonohse ŋ kur te ɓa waaɗ ne ɓooɓi ɓeeɗkan ɓa "Rabbi" (weɗ jangɗohohi yakki).
MAT 23:8 Waaye ɗu, kinaat tum haf ɗu "Rabbi". Laam ɗu raak jangɗohoh yino, ɗu jen e ɗu taambɗoh.
MAT 23:9 Kinaat teek ali ɓo' baabiŋ ɗu ngaŋ kehƴi, laam Yi nik ŋ ɗafki dong a yi Baabiŋ ɗu,
MAT 23:10 te ɓa kinaat ɗu ɓeeɗuk njiit, ɗu raak njiit yino dong, Mucɗohi Gapohse.
MAT 23:11 Yi uup nik kilifa nga ɗu, a yi joy nik surgaaniŋ ɗu.
MAT 23:12 Ɓo' nu meeɓ haf ce ɗah, a hey ruhsiɗasse te ɓo' nu ruhsiɗ haf ce ɗah, a hey meeɓse.
MAT 23:13 Mas ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ! E ɗu naafeeha ! E ɗu na range waasi, ɗu hondoh ɓooɓi aas ŋ Nguuriŋ-Ɗafki ! Ɗu aasɗi, ɗu faɗanɗi ɓooɓi waaɗ aas ne ɓa aas. [
MAT 23:14 ]
MAT 23:15 Mas ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ! E ɗu naafeeha ! Ɗu ɓi wil cookom na keheƴ ne ɗu waak tuuɓoh, te ɗu raakka yino dong ɗah, ɗu tum ɗe ɓo' safara po a uup ɗu wa nik waas kanak.
MAT 23:16 Mas adgiɗ ci fuuliɗ ci ! Ɗu na woye ne : “ Ɓo' giñ ŋ Kahniŋ Kooh ɗah, in nikɗi nga ; waaye a giñ ŋ ursi nik nga ɗah, wa giñ tufkiɗ. ”
MAT 23:17 E ɗu naand ɗu fuulla ! Kon e winde uup raak njiriñ, e ursi wala Kahan Kooh wi na tahe ursi ambu findi in hooliɗ wuu Kooh ?
MAT 23:18 Ɗu na name woo ne : “ Ɓo' giñ ŋ seeƴkohaana nik ŋ Kahnaŋ Kooh ɗah, wa in haa ; waaye a giñ ŋ seeƴka degu nga ɗah, wa giñ tufkiɗ. ”
MAT 23:19 Fuuliɗ ci ! Kon wa ye uup raak njiriñ, e seeƴki wala seeƴkohaani na tahe wa ambu findi in hooliɗ ?
MAT 23:20 Ɓoyi na giñe ŋ seeƴkohaani na giñe nga na in ci nik ŋ ɗafuk wa jen ;
MAT 23:21 wa mand ɗaa, ɓoyi na giñe ŋ Kahan Kooh na giñe nga, a giñee ŋ Yi gen nga ;
MAT 23:22 wa nam mand ɗaa, ɓoyi na giñe ŋ Eel ci na giñe ŋ ɓoofoha-buuri nik nga na Kooh yi ɓoof nga.
MAT 23:23 Mas ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ! E ɗu naafeeha ! Ɗu ɓii eɗoh sah in ci ƴin ƴin ci ɗu na guure findi naana na safɗohaaci cinooci ndaŋkiyaah nu nik yinoori, te ɗu sagankohiɗ in ci uup raak njiriñ ŋ waasi : Ca nikka yurah, na raak yirmande na amb ŋ Kooh, ineem weɗ ɗu joyee tum, te ɗu sang sagankoh ci tas.
MAT 23:24 Adgiɗ ci fuuliɗ ci ! Ɗu na siɗe caafu ƴin te ɗu na one ngeelemb !
MAT 23:25 Mas jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ! E ɗu naafeeha ! Ɗu mand na ɓooɓi ɓohoñ finhooriŋ kaasi na palaati te ɗooƴi riifiɗ na in ci ɗu raakoh ŋ rok na yeeɓkaaɗi.
MAT 23:26 Farisen ci e ɗu fuul ! Kocaat ɓohoñ ɗooƴiŋ kaasi te finhoori hey hoole.
MAT 23:27 Mas ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ! E ɗu naafeeha ! Ɗu mand na ruy-ruy ci penturu yaanow ; ŋ finhoori ca na nike ye moɗan waaye ŋ ɗooƴi ca riif na ƴoh ɓo' kaaniɗ na usuɓ nu usuɓ.
MAT 23:28 Ɗu mand ɗaa, ɗu na teeɓe ɓooɓi ñaamaar ɓo' yurhiɗ te ɗu riif na naafeeha na ɗal waas.
MAT 23:29 Mas ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi na Farisen ci ! E ɗu naafeeha ! Ɗu ɓi na taɓahe ruy-ruy ciŋ woosuuɗ ci, ɗu moɗsinee ruy-ruy ciŋ yurhiɗ ci,
MAT 23:30 ɗu woyee ne : “ Ɓoo maaseen jamanoocaŋ caac caŋ ɓoo ɗah, ɓoo heeɗi hune na ɓa ŋ aami ɓa aamee ñif maŋ woosuuɗ ca. ”
MAT 23:31 Ŋ ndeem, ɗu na seede'ɗe haf ɗu ne e ɗu kuɓuuciŋ ɓooɓi ap woosuuɗ ci.
MAT 23:32 Reytinaat ini caac ciŋ ɗu camb !
MAT 23:33 Ini ɗu añaand haa iiñ jen, ɗu min na mucoh ŋ atteeniŋ yongkaahi yakki ?
MAT 23:34 Weɗ tah ŋ woo ɗu ne : Mi, ŋ hey ɗu woosohe ɓi woosuuɗ, ɓi heɗ haf, na ɓi jangɗohoh. Ɗu hey ape nga ɓa, ɗu daaƴ ɓum ŋ kurwaa, ɗu laɓ ɓinooɓi leraw ŋ sinaagog ciŋ ɗu, ɗu taambɗee ɓi na saandohe kur po kur,
MAT 23:35 wa hey tahe po ñif miŋ yurhiɗ ci aamu ŋ kehƴi jen keen ŋ ɗafuk ɗu, ina kooɗoh ŋ ñif maŋ Abel yurhiɗi po ŋ Sakariya kuɓkiŋ Barasi yi ɗu ap ŋ Kahan Kooh, ŋ harmban Ɗiska Hooliɗa na seeƴkohaana.
MAT 23:36 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, in ceem jen keenan ŋ ɓooɓi woti.
MAT 23:37 Cey Yerusalem, fu yi na ape woosuuɗ ci, fu tapee ɓooɓi fu na woosohse atoh po ɓa kaan, waas hend na weɗ ŋ waaɗ nangɗoh kuɓuuciŋ ɗa findi pambi na nangɗohe ƴiil ciŋ ɗe ŋ ooɓ ce, waaye ɗu moosɗi waaɗoh !
MAT 23:38 Ɗiski wa nik ɗu hey faɗse na kahan ɗu, kahan ɗu nikan ɓarang cos.
MAT 23:39 Laam ñam na woyee ɗu wa, ɗu hotissanɗi so po mbaɗna ɗu na hee woye ne : “ A barke'iɗ, yi na haye ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo ! ” »
MAT 24:1 Wa Yeesu pul Kahan Kooh kaɗeeɗa, taalubeeciŋ ɗe hayya nga ɗe, ɓa woosa ɗe ne : « Marka taɓah ciŋ Kahniŋ Kooh, findi ca moɗoh ! »
MAT 24:2 A loffa ɓa ne : « Ɗu hotiɗ in cii jen haa e ? Ñam woo ɗu wa te wa keeh, ali atoh tasanɗi ŋ ɗafuk atoh ŋ ndii, ca jen ca hey yahrohse. »
MAT 24:3 Yeesu kaɗta ɓooffa ŋ Tangooraŋ-Oliiw-ca, taalubeeci reɓpa, ɗaayya na ɗe, woosa ɗe ne : « Woya ɓoo jamanooni in ceem na hee raakohe, na ini na hee teeɓohe hayiŋ ɗa na reehiŋ Adina. »
MAT 24:4 Yeesu loffa ɓa ne : « Wortukaat, ali ɓo' kinaat ɗu muuƴiɗ.
MAT 24:5 Laam ɓo' laayiɗ hey haye ɓa kooɗ tiikiŋ ngo, ɓa woyee ne ɓeɗ Mucɗohi Gapohse te ɓa hey muuƴɗe ɓo' laayiɗ.
MAT 24:6 Ɗu hey kerhoote ɓi hiñoh yakak, ɗu hey name kerah yegɗoh ci na woye ŋ hiñoh. Waaye, wortukaat neƴƴoh ; in ceem joy joy raak, waaye wa nikanɗi ne Adina na reehe.
MAT 24:7 Cum ɗah, kur hey hiñohe na kur morom wa, buur hey hiñohe na buur morom ce, aɗ raak ŋ ɓi ɗisik, kehƴi namee yoondɗuk ŋ ɓi ɗisik, wa nikohan ɗaa.
MAT 24:8 Ceem jen ca nikan cambiŋ miskiɗ ci, findi ɓitɓi na hee ɓasle.
MAT 24:9 Ɗu hey ɓayse ne ɗu mbugalu, ɗu hey apse, cuuɓ ci jen hey ɗu sange saguuso.
MAT 24:10 Laayiɗ nga ɗu hey keene ; ɓum hey wore ɓum, ɓa hey sangtiɗohe.
MAT 24:11 Ɓo' laayiɗ hey haye ɓa tum haf ɓa woosuuɗ te ɓa woosuuɗ haa, ɓa hey muuƴɗe ɓo' laayiɗ.
MAT 24:12 Wa hey kaɗe po waaɗi ɓo' laayiɗ waaɗ morom ciŋ ɓa haawsuk sagu eɗaaɗi waas cir ;
MAT 24:13 waaye ɓoyi na hee ndengɗuke muñ po ŋ reehɗohaana, hey mucɗasse.
MAT 24:14 Yegɗohiŋ Muci, wiŋ Nguuriŋ-Ɗafki, hey yegɗohse ŋ adinaani jen, wa nik seede ŋ cuuɓ ci jen, ƴut ɗah, reehiŋ Adina han hay.
MAT 24:15 Kaɗ po ɗu hot ini araamiɗi na yahrohe tufkiɗ ŋ Ɗiski Hooliɗi findi woosuuɗi Dañeel woyohee wa ɗah, - Fu yi na jange Fiis cii, inha ! -
MAT 24:16 ɓooɓi wa raakan ŋ Yudee, ɓa saandohaat ŋ tangooca.
MAT 24:17 Ɓoyi wa raakan ŋ ɗafuk teeraasiŋ ɗe, a ruhsee ɗah, a kinaat aas ne a na hee ɓaye in ciŋ ɗe ŋ ɗooƴ kahan ce ;
MAT 24:18 ɓoyi wa raakan ŋ yohon ca, a kinaat gurid ne a ɓay kulɓaakiŋ ɗe.
MAT 24:19 Mas ɓitiɓ ci na hee nike rook ŋ jamanooneem na ɓapɗoh ci !
MAT 24:20 Kiimaat Kooh po saandohiŋ ɗu nikuu ŋ jamanooniŋ soosi wala ŋ mbehi na iɗsiɗkohse.
MAT 24:21 Laam ɓooɓi hey raake miskiɗ lool, miskiɗ mand ɗaa moosɗi raakoh ina Adina nikoh poyi te wa raakissanɗi.
MAT 24:22 Te mbeh ceem haawsasseeɗi ɗah, ali kiñin heeɗi muce, waaye ca hey haawsasse sagu ɓooɓi Kooh tan.
MAT 24:23 Ŋ jamanoonaam ɓo' woo ɗu ne Mucɗohi Gapohse yii ŋ ndii wala ŋ nden ɗah, kinaat ɗe kos.
MAT 24:24 Laam ɓi ɓo' hey haye, ɓa tum haf ɓa Mucɗohi Gapohse wala woosuuɗ te ɓa yino nga ca haa, ɓa haɓɗee firnde yakak na keemaan ne ɓa muuƴiɗ ɓooɓi po ɓi Kooh tan sah ne wa mineen nik ɗah.
MAT 24:25 Weɗi weem nak, ŋ woyiɗ ɗu wa bala wa hayan.
MAT 24:26 Ɓa woo ɗu ne : “ A yi ŋ ndii ŋ kehƴi hulangi ” ɗah, kinaat kaɗ. Wala : “ A yaa ɗasɗukka nden ” ɗah, kinaata kos.
MAT 24:27 Findi meleñ na pulohe ŋ pulohaaɗ-noh, wa ñiiniɗ po ŋ muyohaaɗ-noh, hayiŋ Kuɓkiŋ ɓoyi mandan ɗaa.
MAT 24:28 Ɗiski fiɗaaf nik, suur ci na cohe nga.
MAT 24:29 Miskiɗ ciŋ mbeh ceem reehee rek ɗah, nohi ñuus, caɓni ƴim, hor ci keen te hatil ci nik ŋ eel ci yoondɗu.
MAT 24:30 Firndeeniŋ Kuɓkiŋ ɓoyi hey hotke ŋ eel ci, teemb ndeem, cuuɓ ciŋ kehƴi jen hey miskiɗke te ɓa hey hote Kuɓkiŋ ɓoyi, eel ciŋ Asamaan haytohee ɗe, a riif na hatil na kiyak.
MAT 24:31 Kuluɓ hey ɗiiɗɗe, a woos malaakaaciŋ ɗe, ca kaɗ ɓak po ɓak ŋ adinaani jen ne ɓa teembɗoh ɓooɓi a tan.
MAT 24:32 Inhaat ini nduni jangɗoh : Kaɗ po naak ciŋ wa hiƴ, wa camb kifis ɗah, ɗu na jaare inah ne rehi usisɗi.
MAT 24:33 Wa mand ɗaa, ɗu nam hot in ceem jen ɗah, inhaat ne wa usisɗi, weɗi ŋ nguɓu kahni.
MAT 24:34 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓooɓiŋ adinaani woti kurkohanɗi nga jen te in ceem jen raakɗi.
MAT 24:35 Eel ci na kehƴi hey coote waaye woo ciŋ ngo moosanɗi kurkoh nga.
MAT 24:36 Ini kaɗ ŋ mbehi na wahtuuni in ceem na hee raakohe, ali ɓo' inahɗi ca. E malaakaaciŋ Eel ci haa [te a Kuɓki haa] ; waaye a Baabi dong inaha.
MAT 24:37 Kuɓkiŋ ɓoyi hay ɗah, wa mandan findi wa mandee ŋ jamanoonaŋ Noohin.
MAT 24:38 Waam, bala masma laayɗa riifee kehƴi hayan ɗah, ɓooɓa nikee ñameeɗa, aneeɗa, ɓa kilookeeɗa, ɓa kilookseeɗa po mbeha Noohin aasoh ŋ gaala.
MAT 24:39 Ɓa inheeɗi in nga po wa masma hay, wa ɗummba ɓa jen. Kuɓkiŋ ɓoyi hay ɗah, wa mandan ɗaa.
MAT 24:40 Ƴaar kanak hey nike ŋ yohon, yinni ɓayu, yi tas faɗu.
MAT 24:41 Ɓitiɓ kanak hey hune oɗe, yinni ɓayu, yi tas faɗu.
MAT 24:42 Kon, kinaat neeh, ɗu inahɗi mbehi Heɗ ɗu hayohan.
MAT 24:43 Inhaat ne heɗ kahni inheen wahtuuni roki na hee aasohe kahan ce ɗah, a heeɗi neehe ŋ ɗooƴ weki po kahan ce kee aassa.
MAT 24:44 Weɗ tah po, ɗu, namaat kooɗuk, laam Kuɓkiŋ ɓoyi hayan ŋ jamanooni ɗu liiɓɗi. »
MAT 24:45 Yeesu ɓaatta nga ne : « Ya ɓa a yi ñaami woor te a ñaannja po, heɗ ce hee ɓaaɓe ɗah, a dengkoh ɗe pangkoh ciŋ kahni ɓinooɓi ne a eɗee ɓa kañam ŋ jamanooniŋ wa ?
MAT 24:46 Ñaameem hey neɓɗe ne heɗ ce hay, raak ɗe tume ineem findi a nakohee ɗe wa ɗah.
MAT 24:47 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, heɗ ce hey ɗe tufkiɗe, a adgoh in ciŋ ɗe jen.
MAT 24:48 Waaye ñaameem baahaaɗi po a woo ŋ ɗooƴ ce ne heɗ ce hayɗi paaɗ,
MAT 24:49 a nik nga a laɓee ɓooɓi a na pangke na ɓa, a ñame, a anee na laaroh ci ɗah,
MAT 24:50 heɗ ce hey haye ŋ mbehi a foogɗi, ŋ wahtuuni a inahɗi.
MAT 24:51 A hey ɗe mbugale, a ɓay ɗe ŋ naafeehaaca, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raak. »
MAT 25:1 Yeesu woosa ɓa ne : « Ŋ jamanooneem, Nguuriŋ-Ɗafki mandan na inii : Ɓa nikee cafaƴ ndaŋkiyaah ɓi kee taambka heɗ kilooki, yaa nu nga ɓayya laampaaniŋ ɗe.
MAT 25:2 Cafaƴ ci yatuus ci nikee cafaƴ naandiɗ, yatuus ci tas nikka ñaañiɗ.
MAT 25:3 Yatuus ci naandiɗ ci, wi ɓa kaɗee, ɓa ɓayndohɗi diwliin wuu laampaaciŋ ɓa ;
MAT 25:4 waaye ñaañiɗ ci, wi ɓa kaɗe, yaa nu nga ɗah, ɓayndoheen diwliin ŋ inaa.
MAT 25:5 Wi wa kaɗ po heɗ kilooki hooɓiɗta hay, ɓa pani'uusa jen, ɓa neeheeɗa.
MAT 25:6 Ngaŋ ndengelnde weka, ɓa kerahha leehuk an : “ Heɗ kilooki hiiɗ ! Kaɗaat ɗu taambkaa ɗe ! ”
MAT 25:7 Weɗi cafaƴ ca kurkoh, ɓa haɓɗeeɗa laampaacaŋ ɓa.
MAT 25:8 Naandiɗ ca yatuus ca woosa ɓinooɓa ne : “ Laampaaciŋ ɓoo ca ɗii ƴim, onaat ɓoo ŋ diwliin ciŋ ɗu. ”
MAT 25:9 Ñaañiɗ ca woosa ɓa ne : “ Muk ndaa ciŋ ɓoo doyanɗi ɓoo te ca doyanɗi ɗu ; kaɗaat ɗu roma ŋ toonoh ci. ”
MAT 25:10 Weɗi ɓa kaɗoh roma, heɗ kilooki hayya ŋ finhooɓa. Ɓa kooɗkee po ƴutta hunnda na ɗe, ɓa aassa kahna kilooka joy haɓɗohu, buntaanaŋ kahna ranguusa.
MAT 25:11 Wa degga ƴissuut, cafaƴ ca ɓinooɓa hayya, ɓa woosa ne : “ Kilifaani, kilifaani, rangsiɗa ɓoo ! ”
MAT 25:12 A loffa ɓa ne : “ Ñam woo ɗu wa te wa keeh, ŋ inahɗi ɗu. ” »
MAT 25:13 Yeesu degga nga ne : « Kon kinaat neeh laam ɗu inahɗi mbehi na wahtuuni Kuɓkiŋ ɓoyi hayohan.
MAT 25:14 Wa nam mand na ƴaari ɓaaɓe, a ɓeeɗukka ñaam ciŋ ɗe, a dengkohha ɓa taambkohiŋ raak-raakiŋ ɗe.
MAT 25:15 A eɗta yaa nu nga ini a min ɓay ; yi koc saaku kopor yatuus, yinoori saaku kanak, yi tas saaku yino. Ƴutta, a cootta.
MAT 25:16 Yi eɗu saaku yatuus arra kaɗ, a toontukka na ca po ca rimmba saaku yatuus wiiriis.
MAT 25:17 Yi eɗu saaku kanak nammba tum ɗaa, ca rimmba saaku kanak wiiriis.
MAT 25:18 Waaye yi eɗu saaku yino kaɗta acca nung, a ɗasiɗta koporiŋ kilifaaniŋ ɗe nga.
MAT 25:19 Wa kilifaani ɓaaɓ maañiɗ po a hayya, a woosa ɓa ne ɓa teeɓaat ɗe findi ɓa tumoh na koporiŋ ɗe.
MAT 25:20 Ya eɗsee saakuuca yatuus ca hayya na ca, a woosa ne : “ Kilifaani, fu dengkohee so saaku yatuus, ŋ toontukiɗ na ca po ŋ raakissiɗ saaku yatuus, ceɗi cii. ”
MAT 25:21 Kilifaani woosa ɗe ne : “ Wa baahiɗ, fu ñaam baahiɗ cariɗ oolku ; fu cariɗ oolku ŋ in ci ƴin ci weɗ tah ŋ hey ɗa dengkohisse in laayiɗ. Haya ɓoo ɓaah sumi ŋ sum. ”
MAT 25:22 Ya eɗsee saakuuca kanak ca nammba kaɗ woosa kilifaana ne : “ Kilifaani, fu dengkohee so saaku kanak, ŋ toontukiɗ na ca po ŋ raakissiɗ saaku kanak ; ceɗi cii. ”
MAT 25:23 Kilifaana woosa ɗe ne : “ Wa baahiɗ, fu ñaam baahiɗ cariɗ oolku ; fu cariɗ oolku ŋ in ci ƴin ci weɗ tah ŋ hey ɗa dengkohisse in laayiɗ. Haya ɓoo ɓaah sumi ŋ sum. ”
MAT 25:24 Yi eɗsee saakndi yinoori hayya, a woosa ne : “ Kilifaani, ŋ inheen ne fu ɓo' miskiɗ, fu na nguɗe ini fu sokɗi, fu ɓeenee ŋ ɗiski fu saawɗi ;
MAT 25:25 ŋ neƴƴoh neƴƴoh, ŋ ɓayya koporiŋ ɗa, ŋ accaa. Weɗi wii, ɓayaa. ”
MAT 25:26 Kilifaani woosa ɗe ne : “ Ñaami baahaaɗiini tirɓiɗi ; fu inheen ne maa nguɗe ini ŋ sokɗi, ŋ ɓeenee ŋ ɗiski ŋ saawɗi,
MAT 25:27 fu mineeɗi ɓay koporiŋ ngo ŋ ɗaakoh kopor ci ne ŋ hay ɗah, ŋ raaka rimɗiɗ to in e ?
MAT 25:28 Ɓayaat saakndi nik na ɗe, ɗu eɗa yi raak saakuuci ndaŋkiyaah ci.
MAT 25:29 Laam ɓoyi raak hey ɓaatse po a laayiɗ lool, waaye ɓoyi raakɗi, ini ƴissuuti a amb sah hey naafse nga ɗe.
MAT 25:30 Te ñaami raakaaɗi njirñi, mbetaat ɗe ŋ ñuusa ŋ hara, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raak. ”
MAT 25:31 Kuɓkiŋ ɓoyi hay ŋ yaki a yak na malaakaaci jen ɗah, a hey ɓoofe ŋ ɓoofoha-buuri nik wiŋ ɗe, wi na teeɓohe yaki a yak.
MAT 25:32 Cuuɓ ci jen cohɗohu ŋ fikiice. A paysohee ɓum na ɓum, findi niiɗoh na talsohohe mbaal ci na pe' ci.
MAT 25:33 Te a hey ɓaye mbaal ci yaah-ñaahum, a ɓay pe' ci yaah-sing.
MAT 25:34 Ŋ ineem, buuri hey woye ɓi nik ŋ ñaahmiŋ ɗe ne : “ Hayaat ɗu ɓi Baabiŋ ngo barke'iɗ, ɓayaat Nguuri a kooɗkiɗee ɗu wa adinaani feru po wi.
MAT 25:35 Laam ŋ aɗkeen, ɗu onnda so ŋ ñammba. Ŋ sifaɗkeen, ɗu onnda so ŋ annda. Ŋ nikeen ɓoyi ɗu inheeɗi, waaye ɗu daliɗta so ŋ kahan caŋ ɗu.
MAT 25:36 Ŋ ɓangtasseen kulɓa, ɗu ɓekiɗta so. Ŋ kosaayeen, ɗu hayya so ɗoohɗe. Ŋ taƴseen ŋ kaso, ɗu kaɗta so marka. ”
MAT 25:37 Yurhiɗ ci hey ɗe lofe ne : “ Heɗ ɓoo, ɓoo hot ɗa aɗkiɗ kiɗa, ɓoo onnda ɗa fu ñammba ? Wala sifaɗkiɗ, ɓoo onnda ɗa fu annda ?
MAT 25:38 Kiɗa weɗ ɓoo hot ɗa findi ɓoyi ɓoo inahɗi, ɓoo daliɗta ɗa ? Wala ɓangtuuɗ, ɓoo ɓekiɗta ɗa kulɓa ?
MAT 25:39 Kiɗa, weɗ ɓoo hot ɗa kosaayiɗ wala taƴuuɗ ŋ kaso, ɓoo kaɗta ɗa marka ? ”
MAT 25:40 Ŋ ineem, buuri hey ɓa lofe ne : “ Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ali nik ne ɗu haɓɗiɗ in ceem yino ŋ taambɗoh ciŋ ngo uup heefu sah, ɗu haɓɗiɗ to wa. ”
MAT 25:41 Ƴut ɗah, a hey woye ɓi lahan ɗe ŋ yaah-sing ne : “ Usaat to, ɗu ɓi alkuuɗ ci ! Ɗu kaɗ ŋ yongkaaha genan, yongkaahi Seytaani kooɗkiɗu na malaakaaciŋ ɗe hun na ɗe.
MAT 25:42 Laam ŋ aɗkeen, ɗu onɗi so kañam. Ŋ sifaɗukka, ɗu onɗi so ŋ an.
MAT 25:43 Ŋ hayiɗ nga ɗu, findi ɓoyi ɗu inahɗi, ɗu daliɗɗi so. Ŋ ɓangtuusa kulɓa, ɗu ɓekiɗɗi so. Ŋ kosaayeen, ŋ taƴuusa ŋ kaso, ɗu kaɗɗi so marka. ”
MAT 25:44 Ɓa hey ɗe name lof ne : “ Heɗ ɓoo, ɓoo hot ɗa aɗkiɗ, sifaɗkiɗ, hanhe, ɓangtuuɗ, kosaayiɗ wala taƴuuɗ ŋ kaso kiɗa te ɓoo taambkohɗi ɗa ? ”
MAT 25:45 Ŋ ineem a hey ɓa lofe ne : “ Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ali nik ne ɗu haɓɗiɗaaɗi in ceem yino ŋ ɓi uup heefu ɓii ɗah, ɗu nik ko ca haɓɗiɗaaɗi. ”
MAT 25:46 Te ɓii na kaɗe ŋ mbugala heyɗi reehe, waaye yurhiɗ ci na kaɗe ŋ kipes ki heyɗi reehe. »
MAT 26:1 Wa Yeesu ƴut woo woo ceem jen, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne :
MAT 26:2 « Ɗu inhiɗ ne tas neeh kanak feetiŋ Paakiŋ Yawuut ci ree ; Kuɓkiŋ ɓoyi hey eɗohse ne a daaƴu. »
MAT 26:3 Ŋ neeh ceem, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na yakak caŋ cuuɓi cohha ŋ kahan seeƴkiɗoha yakka, a teeksee Kayif.
MAT 26:4 Ɓa kerhiɗohha ŋ woo findi ɓa hee tume po ɓa amb Yeesu te ɓo' yeguu, ne ɓa apɗuk ɗe.
MAT 26:5 Waaye ɓa woyee ne wa joyɗi nik ŋ ɗooƴ feet ci, ɓa sangee ne ɗuuɗ raak ŋ ɗooƴ ɓooɓa.
MAT 26:6 Waam, Yeesu kaɗta Betani ŋ kahan Simong Gaanaana,
MAT 26:7 ɓitiɓ hayya nga ɗe na buteel haɓɗohuuɗ albaatar tumiɗ laackoloñ ɗoɓiɗ, a yiiffaa ŋ hafiŋ Yeesu, raak ɗe ñameeɗa.
MAT 26:8 Taalubeeci hoteeɗa ŋ ineem, ɓa neɓuuɗi, ɓa woosa ne : « Wa ye tah ɗe yahrohe laackoloñi ɓarang ɓarang ?
MAT 26:9 Wa mineen toonohu kopor keeh-keeh, ñakiɗ ci eɗuu wa. »
MAT 26:10 Yeesu inheena, woosa ɓa ne : « Ɗu na yaaɓɗohe ɓitɓi ye ? A haɓɗiɗ to in ye baahan.
MAT 26:11 Ini kaɗ ŋ ñakiɗ ci, ɓa genan gen na ɗu waaye mi, ŋ heyɗi gene nik na ɗu.
MAT 26:12 Ŋ aami a aam mbo laackoloñi, a na kooɗkiɗe acuukiŋ ngo.
MAT 26:13 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗisik nu Yegɗohiŋ Mucii woyu ŋ adinaani jen ɗah, ini a haɓiɗ hey woyse nga, naandsukohaa ɗe. »
MAT 26:14 Weɗi Yudaa Iskaryot, yino ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), kaɗoh ŋ kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa
MAT 26:15 a woosa ɓa ne : « Ɗu na hee so ye eɗe ne ŋ deg Yeesu ŋ yaah ciŋ ɗu ɗah ? » Ɓa eɗta ɗe hanjar haalis ndaŋkiyaah-kaahay (30).
MAT 26:16 Jaarra a sekɗoheeɗa findi a eɗndohohan ɗe.
MAT 26:17 Ŋ mbehi koc ŋ feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci, taalubeeci hayya woosa Yeesu ne : « Fu waaɗ ne ɓoo haɓɗiɗohan ɗa kañam kiŋ Paak nde ? »
MAT 26:18 A woosa ne : « Kaɗaat Yerusalem, ŋ kahan diw, woyaat ɗe ne Jangɗohohi woo ne jamanooniŋ ɗe reɓiɗ, a waaɗ haɓiɗ feetiŋ Paak, a yi na taalubeeciŋ ɗe, ŋ kahan fu. »
MAT 26:19 Taalubeeci tummba findi a woyoh ɓa, ɓa kooɗkiɗta kañam kaŋ Paak.
MAT 26:20 Wa niina ree, Yeesu ɓooffa na Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) ne ɓa ñam.
MAT 26:21 Wa ɓa ñamee a woosa ɓa ne : « Ñam woo ɗu wa te wa keeh, yino nga ɗu hey yo eɗndohe. »
MAT 26:22 Ɓa soossa sem, yaa nu nga woyeeɗa ne : « Kilifaani, mbaar a mi haa ? »
MAT 26:23 A loffa ɓa ne : « Ɓoyi ɓek yaahiŋ ɗe na so ŋ booli, a yi na hee so eɗndohe.
MAT 26:24 Kuɓkiŋ ɓoyi hey kurke nga findi Fiis ci woyoha nga ɗe, waaye mas ɓoyi na hee ɗe eɗndohe ŋ ɓi sang ɗe, ini ngisohee ŋ ɓoyeem weɗ ne a rimkuu. »
MAT 26:25 Jaarra, Yudaa yi eɗndohan ɗe meeksohha an : « Jangɗohohi, mbaar a mi haa ? » Yeesu woosa ɗe ne : « A fu woya ! »
MAT 26:26 Wa ɓa ñame, Yeesu ɓayya mbuuru ; wi a corkiɗ Kooh po ƴutta a poɓtohhaa, a eɗta taalubeeci wa, a woosa ne : « Ɓayaat ɗu ñam, wii wa faaniŋ ngo. »
MAT 26:27 Ƴutta a ɓayya kaas ; wi a corkiɗ Kooh po ƴutta, a woosa ne : « Ɓayaat ɗu an nga, ɗu jen,
MAT 26:28 wii wa ñif miŋ ngo, ñif miŋ Ambtiɗohi, wi aamu wuu ɓi ɓo' laayiɗ ne bakaaɗ ci ɗaasohu.
MAT 26:29 Ñam na woyee ɗu wa : Ini kooɗoh woti, ŋ heyɗi anisse masmiŋ reseñii po mbaɗna ŋ anissan na ɗu wi asi ŋ Nguuraŋ Baabiŋ ngo. »
MAT 26:30 Wa ɓa ƴut ŋ kañam ka po ɓa ƴeekka ƴeek ciŋ Sabuur, ci hun na feeti, ɓa pulla, ɓa kaɗeeɗa Tangooraŋ-Oliiw-ca.
MAT 26:31 Weɗ Yeesu woyoh ɓa ne : « Ŋ weki woti, ɗu jen, ɗu hey yo faɗe sagu ini rahsan ndo. Laam Fiis ci woyiɗ ne : “ Ŋ hey laɓe niiɗohi, mbaal ciŋ gati pasarkoh. ”
MAT 26:32 Waaye ŋ hultiɗu po ƴut ɗah, ŋ hey ɗu adge Galile. »
MAT 26:33 Piyeer kooɗta woo ka, a woosa ne : « Ali ɓooɓi jen faɗ ɗa, mi, ŋ faɗanɗi ɗa muk ! »
MAT 26:34 Yeesu woosa ɗe ne : « Ñam woo ɗa wa te wa keeh, weki woti bala siiki leehkan ɗah, fu hey yo taaske waas kaahay. »
MAT 26:35 Piyeer woosa ɗe ne : « Ali nik ne ŋ kaanan kaan na ɗa sah, ŋ taaskanɗi ɗa. » Taalubeeci ɓinooɓi jen nammba woo ɗaa.
MAT 26:36 Yeesu hunnda na ɓa, kaɗeeɗa po reesa ɗiska na woyse Getsemane, a woosa ɓa ne : « Ɓoofaat ndii po ŋ kaɗ kiima Kooh nden, ŋ hay. »
MAT 26:37 A ɓayndohha Piyeer na kuɓuuciŋ Sebede kanak ci, a kaɗta ƴissuut, a raakka yeg-yeg miskiɗ ŋ ɗooƴ ce, a jaahiɗta.
MAT 26:38 A woosa ɓa ne : « Ɗiski wa nik ndii faaniŋ ngo goy goy po mi yii heeɗa kaane, tasaat ndii ɗu irin na so. »
MAT 26:39 Wi a woo ineem, a ɓaatta kaɗ ƴissuut, a raɗukka ŋ kehƴi a kiimeeɗa Kooh an : « Baabiŋ ngo, wa min nik ɗah, kaasiŋ miskiɗii usaat to ! Waaye wa ka nik findi ŋ waaɗoh, wa nikaat findi fu waaɗoh. »
MAT 26:40 Wi a dokuk ŋ taalubeeci kaahay ci, a raakka ɓa neeheeɗa, a woosa Piyeer ne : « Ɗu minɗi sah irin na so ini ree wahtu !
MAT 26:41 Kinaat neeh, kiimaat Kooh a ndengiɗ ɗu po ɗu keenuu ŋ fiir ; waaɗ-waaɗi wii nga waaye faan ci raakɗi hatil. »
MAT 26:42 A kaɗissa waasi kanakɗoh a kiimissa Kooh an : « Baabiŋ ngo, nik ne kaasii minɗi coot feeh ŋ anɗaa ɗah, wa raakohaat findi fu waaɗoh. »
MAT 26:43 Wa a dokkis nga ɓa, a raakissa ɓa neeheeɗa, raak ɓa pani'uuɗ po has ciŋ ɓa aaykohha.
MAT 26:44 A faɗta ɓa ndeem, a usissa ƴissuut, a kiimissa waasi kaahayɗoh, a woyissa ina a woye.
MAT 26:45 Ƴutta a kaɗissa ŋ taalubeeca a woosa ɓa ne : « Ɗu ɓii neeh, ɗu ɓii iɗsiɗuk ! Weɗɗi, ɗiski wa nik wahtuuni reyiɗ, Kuɓkiŋ ɓoyi faɗuuɗ ŋ yaah ciŋ bakaaɗoh ci.
MAT 26:46 Kurkaat ɓoo kaɗ. Markaat ! Yi joy yo eɗndoh a yi ! »
MAT 26:47 Wi a na woye ineem, Yudaa, yino ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), reyeeɗa. A hunee na mboolo ganaaykiɗ ndang na ndooɗ. E kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na yakak caŋ cuuɓa ɓeɗ tuuƴee ɓa.
MAT 26:48 Raak Yudaa woyiɗ ɓa ne : « Ɓoyi maa hee foone inhaat ne a yi ; ambaat ɗe ! »
MAT 26:49 Jaarra, a reɓpa ŋ Yeesu a woosa ɗe ne : « Fu tum na Jangɗohohi ? » A foonnda ɗe.
MAT 26:50 Yeesu woosa ɗe ne : « Ƴaariŋ ngo, tuma ini ɓay ɗa. » Weɗ ƴaaɓa reɓoh, ɓa ammba ɗe.
MAT 26:51 Ƴaar ɓaah ŋ ɓa nikee na Yeesu fuurra ndangiŋ ɗe, a ƴoɓpa ñaam ŋ ñaam caŋ seeƴkiɗoha yakka wa hennda ŋ nofiŋ ɗe, wa nguɗtaa.
MAT 26:52 Yeesu woosa ɗe ne : « Dokna ndangi ŋ ɗiska wa nike ; ɓooɓi na ape na ndang jen, a ndang apan ɓa.
MAT 26:53 Fu liiɓ wii ne ŋ minɗi ɓeeɗuk Baabiŋ ngo e ? Ŋ ɓeeɗuk ɗe ɗah, a hey yo woosohe win-win ɓi junni junni malaaka.
MAT 26:54 Ŋ tuma ɗah, kon in ci Fiis ci woo raakohan na ? Fiis ci ceɗ woo ne in ci joy nikoh an. »
MAT 26:55 Jaarra Yeesu woosa mboolnda ne : « Ɗu hayiɗ na ndooɗ na ndang findi taamboh rok ne ɗu amb mbo. Moona Kooh-nu-wiis ŋ nikee ɓoofiɗ ŋ Kahan Kooh jangɗoheeɗa te ɗu ambɗi so.
MAT 26:56 Waaye in cii jen raakiɗ ne in ci Fiis ciŋ woosuuɗ ci woo raak. » Weɗ taalubeeci jen faɗoh ɗe ndeem, ɓa saandohha.
MAT 26:57 Ɓooɓa ambee Yeesu ɓa ɓay ɗe kahan Kayif seeƴkiɗoha yakka, wa raak jangɗohoh ciŋ waasi na yakak ca cohiɗ nga.
MAT 26:58 Piyeer nikee ñaakɗeeɗa ɗe usiɗ ŋ finhoora po findi a reyoh kahan seeƴkiɗoha yakka, a aassa, a ɓooffa na surgaaca ŋ leero kahna ne a marak findi wa mirndohan.
MAT 26:59 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na ɓooɓa ɓinooɓa ɓaah ŋ saangnaŋ yakak caŋ Israayel jen waakeeɗa seede leyoh ne ɓa raak ini tah ɓa min apɗuk Yeesu,
MAT 26:60 waaye ɓa raakɗi ini ɓa etoh, ali nik ne leyoh laayiɗ nikee seede'eeɗa woo raakaaɗi nga ɗe sah. Ŋ mirndaani kanak hayya
MAT 26:61 woosa ne : « Ƴaarii woyiɗ ne a miniɗ yahroh Kahniŋ Kooh, a taɓaha ŋ neeh kaahay. »
MAT 26:62 Teemb ndeem, seeƴkiɗoha yakka kurukka, woosa Yeesu ne : « Fu heyɗi lofe ali in ŋ in ci ɓooɓi na yambee ɗa e ? »
MAT 26:63 Yeesu ɗekka teɗ. Seeƴkiɗoha yakka woosa ɗe ne : « Mi yii meekis ɗah, ŋ tiikiŋ Koohi na pese, woya ɓoo andi a fu Mucɗohi Gapohse, Kuɓkiŋ Kooh ! »
MAT 26:64 Yeesu loffa ɗe ne : « Fu woyiɗa ! Te ɓaat nga ñam na woyee ɗu wa, ini kooɗoh ndii ɗu hey hote Kuɓkiŋ ɓoyi ɓoofiɗ ŋ ñaahmiŋ doolndiŋ Kooh, ɗu hey ɗe hote ŋ ɗafuk ɓi eel, ca haytohee ɗe. »
MAT 26:65 Weɗ seeƴkiɗoha yakka faaroh kulɓaacaŋ ɗe haf ce, ne a teeɓoh ne wa woo uupiɗ. A woosa ɓa ne : « A ɗaliɗ Kooh ! Ɓoo etohis seede ye ? Ɗu kerhootiɗ ɗali a ɗal Kooh kotii !
MAT 26:66 A joy ye tumu ? » Ɓa loffa ne : « A apaah apu ! »
MAT 26:67 Ɓa tuhseeɗa fikiiriŋ ɗe, ɓa laɓeeɗa ɗe kumah, ɓum laɓeeɗa ɗe paɗ
MAT 26:68 woyeeɗa ne : « Fu yi Mucɗohi Gapohse ! Nik ne fu woosuuɗ ɗah, woya ɓoo ɓoyi laɓ ɗa ! »
MAT 26:69 Waam raak Piyeer ɓoofiɗ ŋ leero kahna, komaaki cafaƴ reɓpa nga ɗe, a ɓaahee ŋ ñaam ca, a woosa ɗe ne : « Na ɗa, fu namee nik na Yeesu ƴaariŋ Galileeci. »
MAT 26:70 Waaye a taasukka ŋ fikiiɓa jen an : « Ŋ inahɗi ini fu waaɗ woo. »
MAT 26:71 Wa a yurhee ŋ ɓakaŋ nguɓu kahna, ñaam ɓitiɓ wiiriis nammba ɗe hot woosa ɓooɓa nikee ndaam ne : « Ƴaarii nikee na Yeesu ƴaariŋ Nasareet ci. »
MAT 26:72 A nammba taaskis na giñ an : « Ŋ inahɗi ƴaarii ! »
MAT 26:73 Wa degga ƴissuut ɓooɓa nikee ŋ ndaam reɓpa ŋ Piyeer, ɓa woosa ɗe ne : « Wa wooriɗ ne fu nam ɓaah ŋ ƴaaɓiŋ ɗe, woyohaaɗiŋ ɗa sah teeɓohiɗa. »
MAT 26:74 Piyeer nikka nga, giñeeɗa ne : « Ndaa Kooh apaat to ! Ƴaarii ŋ inahɗi ɗe ! » A reehiɗɗi woo, siika leehukka.
MAT 26:75 Weɗ Piyeer naandsukoh woo kaŋ Yeesu an : « Bala siiki leehkan ɗah, fu hey yo taaske waas kaahay. » Piyeer pulla, fuɗeeɗa fuɗ miskiɗ.
MAT 27:1 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na yakak caŋ cuuɓi cohha ne ɓa min apɗuk Yeesu.
MAT 27:2 Ɓa tokɗukka ɗe, ɓa ɓayya ɗe, ɓa eɗta ɗe Pilaat, goornooraŋ kur ka.
MAT 27:3 Ŋ ineem, Yudaa hotta ne Yeesu yi a eɗndohee hey apse, inwaaso ammba ɗe, a kaɗta ŋ kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na yakak ca, a wikka ɓa haalsa, hanjar ca ndaŋkiyaah-kaahay (30) ca.
MAT 27:4 A woosa ɓa ne : « Ŋ bakaaɗiɗ, ŋ degiɗ ɓoyi tumɗi in ŋ yaah ciŋ ɗu ne a apu ! » Waaye ɓa woosa ɗe ne : « Waas ɓoo ye nga ? A fu inah. »
MAT 27:5 Weɗ Yudaa njafoh hanjar ca ŋ Kahan Kooh, a pulla, a ɓayya niy, a kaɗta harka.
MAT 27:6 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca parahha ca, ɓa woosa ne : « Wii, wa candoom ñif aamkiɗ. Ɓoo minɗaa ɓek ŋ koporiŋ Kahniŋ Kooh. »
MAT 27:7 Ɓa cohha ɓa kerhiɗohha ŋ woo, ɓa ɓayya kopor ka, ɓa romohha wa yohnaŋ mahoha, acoha ɓooɓa genɗi kur ka.
MAT 27:8 Weɗ tah yohna teekuusa po woti, yohniŋ ñif mi.
MAT 27:9 Taambohha ndeem, ini woosuuɗi Yeremi woyee raakka an : « Ɓa ɓayiɗ hanjar ca ndaŋkiyaah-kaahay (30) ca, ineem weɗ a car ŋ Israayel ci.
MAT 27:10 Ɓa eɗohiɗ ca ne ɓa rom yohniŋ mahohi, findi Heɗ ɓoo woyohee so wa. »
MAT 27:11 Ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu, wa a ɓayu ŋ fiki Pilaat goornoora, yeem meekissa ɗe ne : « A fu buuriŋ Yawuut ci e ? » Yeesu loffa ɗe ne : « Fu woyiɗa. »
MAT 27:12 Waaye a lofɗi ali in ŋ in ca kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na yakak ca yambee ɗe.
MAT 27:13 Pilaat woosa ɗe ne : « Ŋ woo ne : fu kerahɗi in ci ɓa na woyɗee ɗa jen e ? »
MAT 27:14 Waaye Yeesu lofɗi ɗe ŋ ali in, ineem feyya goornoora lool.
MAT 27:15 Feetiŋ Paak reyeen ɗah, goornoor meeɗ ɓa meeɗ faɗsiɗ ambuuɗ yino, e mboolndi meeɗ ɗe tan.
MAT 27:16 Waam raak ɓa raakiɗ ƴaar inhuuɗ ya taƴsee ŋ kasoona, a teeksee [Yeesu] Barabaas.
MAT 27:17 Mboolnda jen nikee cohiɗ ŋ ɗiskaŋ Pilaat, a woosa ɓa ne : « Ɗu waaɗ ne ŋ faɗsiɗ ɗu ɓa, [Yeesu] Barabaas wala Yeesu yi na woyse Kiristaa ? »
MAT 27:18 A inheen ne waaɗa ɓooɓa waaɗ Yeesu, weɗ tah kilifaaca degga ɗe ŋ yaah ciŋ ɗe.
MAT 27:19 Wa Pilaat ɓoof ŋ ngelohaana a atte'eeɗa, ɓitiice woosohha woo kii nga ɗe an : « Kina raakɗoh ali in na ƴaari yurhiɗeem, woti ŋ heeƴiɗ heeƴ miskiɗ nga so saguuce. »
MAT 27:20 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na yakak ca hiireeɗa mboolnda ne ɓa woyaat ne Barabaas faɗsassaat, Yeesu apu.
MAT 27:21 Goornoor kooɗissa woo ka woosa ɓa ne : « Ɗu waaɗ ne ŋ faɗsiɗ ɗu ya ɓa ŋ ƴaaɓi kanak cii ? » Ɓa loffa ne : « Barabaas. »
MAT 27:22 Pilaat woosa ɓa ne : « Moo ŋ tuman Yeesu yi na woyse Kiristaani na ? » Ɓa jen ɓa woosa ne : « A daaƴsaat ŋ kurwaa ! »
MAT 27:23 A woosa ɓa ne : « A haɓiɗ ye in moɗaaɗi ? » Ɓa ɓaatta woo ŋ ɗafka ne : « A daaƴsaat ŋ kurwaa ! »
MAT 27:24 Ɓa uupeeɗa nga uup ɗuuɗ, tahha po Pilaat hotta ne a miniɗɗi ɓa in, weɗ a ɓayoh masuɓ, a ɓohñukka ŋ fikiiɓa, a woosa ne : « Inii, ŋ hooliɗ nga, ŋ ɓaahɗi ŋ aami ɗu aaman ñif miŋ ƴaarii. A ɗu inah naa ! »
MAT 27:25 Ɓa loffa ɗe jen ne : « Hey ɗah wa ñaakiɗ ɓoo na kuɓuuciŋ ɓoo ! »
MAT 27:26 Pilaat faɗsiɗta ɓa Barabaas, a laɓɗukka Yeesu leraw po ƴutta, a eɗohha ɗe ne a daaƴu ŋ kurwaa.
MAT 27:27 Weɗ soldaar caŋ goornoora ɓayoh Yeesu ŋ leero kahna, ɓa willa ɗe findi ɓa hend jen.
MAT 27:28 Ɓa wolla kulɓaacaŋ ɗe, ɓa ɓekiɗta ɗe palto ruumind coy.
MAT 27:29 Ɓa teɗiɗta ɗe mbahne-buur, ɓa teɗohhaa ñapir, ɓa deggaa ŋ hafiŋ ɗe, ɓa degiɗta ɗe ndooɗ caaɓees ŋ yaahiŋ ɗe ñaahmi, ƴutta ɓa ƴekɗeeɗa ɗe, ɓa njembteeɗa ɗe an : « Ɓoo ɓii kañiɗ ɗa buuriŋ Yawuut ci ! »
MAT 27:30 Ɓa tuhseeɗa ɗe, ɓa ɓayya ndooɗaŋ caaɓsa, ɓa laɓeeɗa ɗe wa ŋ haf.
MAT 27:31 Wa ɓa njembit ɗe po ƴutta, ɓa wolla paltoona ɓa ɓekɗee ɗe, ɓa ɓekɗissa ɗe kulɓaacaŋ ɗe, ɓa ɓayeeɗa ɗe ne ɓa daaƴaa ɗe ŋ kurwaa.
MAT 27:32 Wa soldaar ca pulee kur ka, ɓa coh na ƴaar gen Sireen teeku Simong, ɓa junnga ɗe ne a deguk kurwaaniŋ Yeesu.
MAT 27:33 Wa ɓa ree ɗiska na woyse Golgota, wa tokis "Ƴoh-haf",
MAT 27:34 ɓa eɗta Yeesu biiñ ambsohuuɗ na in aayiɗ ne a an, Yeesu ƴoohhaa, a waaɗɗi an.
MAT 27:35 Wa ɓa daaƴ ɗe ŋ kurwaa po ƴutta, ɓa piilohha kulɓaacaŋ ɗe ne ɓa paysoh ca,
MAT 27:36 ɓa ɓooffa, ɓa niiɗeeɗa ɗe.
MAT 27:37 Ɓa daaƴeen in, wa tiimmba hafiŋ ɗe ne ɓa teeɓoh ini tah ɗe apu. Inii weɗ ɓa fiisee nga : « Yii a Yeesu buuriŋ Yawuut ci. »
MAT 27:38 Nguɗndukohoh kanak daaƴseen na ɗe, yii lahha ɗe yaah-ñaahum, yi tas lahha ɗe yaah-sing.
MAT 27:39 Ɓooɓa taambee ŋ ɗiska njembteeɗa ɗe, ɓa kuɗteeɗa haf, ɓa ɓaseeɗa ɗe
MAT 27:40 an : « Ngec ! Fu yi woyee ne, fu hey yahrohe Kahniŋ Kooh, fu taɓahisa ŋ neeh kaahay, mucɗa haf fu ! Nik ne a fu Kuɓkiŋ Kooh ɗah, ruhsa ŋ kurwaani. »
MAT 27:41 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na jangɗohoh caŋ wa na yakak ca nameeɗa ɗe njembit an :
MAT 27:42 « A mucɗiɗ ɓinooɓi, a minɗi muciɗ haf ce ! Nik ne a yi buuriŋ Israayel ɗah, a ruhsaat ŋ kurwaani win-win te ɓoo hey ɗe kose !
MAT 27:43 A wik haf ce Kooh, nik ne Kooh waaɗiɗ ɗe ɗah, a naafaat ɗe kotii. A woo ne a yi Kuɓkiŋ Kooh haa e ! »
MAT 27:44 Nguɗndukohoh ca daaƴsee na ɗe nameeɗa ɗe ɓasoh ɗaa.
MAT 27:45 Ina kooɗoh ŋ njooloor, kehƴi jen nikka ŋ ñuus ini ree wahtu kaahay.
MAT 27:46 Wa wahtuuca kaahay ca hee reehe, Yeesu leehukka ŋ ɗafka an : « Elii, Elii, lema sabahtani ? » Wa tokis "Koohiŋ ngo, Koohiŋ ngo, wa ye tah fu faɗta so ?"
MAT 27:47 Ɓi ɓo' ɓaah ŋ ɓa nikee ŋ ndaam kerahhaa, ɓa woosa ne : « A na ɓeeɗke Ilyas ! »
MAT 27:48 Yino nga ɓa arra nup, ɓayya daah, a hooƴcaa ŋ masuɓ raakiɗ bineegar, a tokkaa ŋ lecem ndooɗ, a eɗta ɗe ne a an.
MAT 27:49 Waaye ɓinooɓa woyeeɗa ne : « Faɗa ɓoo marak andi Ilyas hey ɗe hee hirpe ! »
MAT 27:50 Yeesu leehkissa ŋ ɗafka, a nguɗta.
MAT 27:51 Teemb ndeem, ridoona ɗasɗe Ɗiska Hoolohngaanaŋ Kahnaŋ Kooh faarukka tareet ini kooɗoh ɗafka po kehƴa, kehƴi yoondɗukka, atoh ci yakak ci ɓessa.
MAT 27:52 Ruy-ruy ci rangsukka, ɓo'-Kooh laayiɗ ɓi inah ne ɓa kaaneen, hultiɗuusa.
MAT 27:53 Ɓa pulohha ruy-ruy ca. Ŋ finho hultaŋ ɗe, ɓa aassa ŋ ɗooƴ Yerusalem, ɓa teeɓukka ɓo' laayiɗ.
MAT 27:54 Soldaar ca niiɗee Yeesu na ƴaara adgohee ɓa, hotta ina raak jen, na findi kehƴi yoondɗukoh, ɓa feyuusa keeh-keeh, ɓa woosa ne : « Wa keeh ne a nikee Kuɓu Kooh. »
MAT 27:55 Ɓitiɓ laayiɗ nikee nga, ɓa cangtiɗukka usiɗ, ɓa markeeɗa. Ɓitiɓ ceem ñaakɗohoh Yeesu Galile ne ɓa taambkoh ɗe.
MAT 27:56 Ɓii ɓaahee nga ɓa : Mari Makdala, Mari yaayiŋ Saak na Suseef, na yaayiŋ Saak na Saaŋ, kuɓuuciŋ Sebede.
MAT 27:57 Wa niina ree, ƴaar teeku Suseef hayya. A nikee ɓo' raakiɗ, a genee Arimate te a ɓaahee ŋ taalubeeciŋ Yeesu.
MAT 27:58 A kaɗta ŋ Pilaat, a meekissa ɗe fiɗaafaŋ Yeesu, Pilaat nakohha ne a eɗsaata.
MAT 27:59 Suseef ɓayyaa, a ullaa na uuf leeŋ hooliɗ,
MAT 27:60 a ɓekkaa ŋ ruy-ruyi a haɓɗiɗee haf ce, ruy-ruy as acuuɗ ŋ hur atoh. Ƴutta, a pilnginnda atoh yakak, a ranngaa, a cootta.
MAT 27:61 Mari Makdala na Mari yi yinoori nikee nga ɓoofiɗ, yurhiɗkohiɗ na ruy-ruya.
MAT 27:62 Ŋ mbeha taamb ŋ reehɗohaanaŋ mbeha na kooɗkohse, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na Farisen ca hunnda, ɓa kaɗta ŋ Pilaat,
MAT 27:63 ɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, ɓoo naandsukiɗ ne, wi ñaañohohii na pese, a woyiɗ ne : “ Ŋ kaan po wa raak neeh kaahay ɗah, ŋ hey hulte. ”
MAT 27:64 Mbaa nakoha ruy-ruya niiɗu po neeh ci kaahay ci coot, ne taalubeeciŋ ɗe kaɗuu roka fiɗaafaŋ ɗe, ɓa woyuu ɓooɓi ne a hultiɗ. Kon a leyi mirndoh weem uupan moɗaaɗi wa koc. »
MAT 27:65 Pilaat woosa ɓa ne : « Soldaar ɓeɗɗi, kaɗaat ɗu niiɗa ruy-ruya findi ɗu waaɗoh. »
MAT 27:66 Ɓa kaɗta, ɓa kooɗukka findi ɓaa hee wa niiɗohe, ɓa reewwa atoh fa ŋ nguɓaŋ wa, ɓa tummba nga mandargaani teeɓoh ne wa ranguuɗ, ɓa tufkiɗta soldaar ca ŋ ɗiska.
MAT 28:1 Wa mbeha na iɗsiɗkohse coot, ŋ wiisaaɗiinaŋ mbehi koc, Mari Makdala na Mari yi yinoori, kaɗta marka ruy-ruya.
MAT 28:2 Ɗekka po kehƴi yoondɗukka keeh-keeh ; malaaka Heɗ ɓoo pulohha Eel ci, a kaɗta pilngina atoh fa rangee wa, a ɓooffa ŋ ɗafuk wa.
MAT 28:3 A melciɗeeɗa findi meleñ, kulɓaaciŋ ɗe nikka yaanow tar.
MAT 28:4 Soldaar ca niiɗee ruy-ruya saakɗoheeɗa sagu tiit, ɓa mannda na kaaniɗ.
MAT 28:5 Malaakaana woosa ɓitiɓ ca ne : « Ɗu, kinaat tiit, ŋ inhiɗ ne ɗu na marke Yeesu yi daaƴsee ŋ kurwaa.
MAT 28:6 A nikɗi ndii, a hultiɗuuɗ findi a woyohee wa. Hayaat ɗu marak ɗiski a faansee,
MAT 28:7 te araat kaɗ ɗu woya taalubeeciŋ ɗe ne, a hultiɗuuɗ, a yaa adug ɗu Galile, ɗu na hee ɗe hotohe ndaam ; weɗɗeem, ŋ woyiɗ ɗu wa. »
MAT 28:8 Weɗ ɓitiɓ ca aroh kurkoh ŋ ruy-ruya, ɓa feyuusa waaye, ɓa summba keeh-keeh, ɓa nuppa ne ɓa woyaa wa taalubeeca.
MAT 28:9 Wa ɓa kaɗee, weɗ Yeesu hayoh cohe na ɓa, a woosa ɓa ne : « Ɗu tum na ? » Ɓa reɓpa nga ɗe, ɓa ammba kot ciŋ ɗe, ɓa ƴekka ne ɓa ñaamuk ɗe.
MAT 28:10 Yeesu woosa ɓa ne : « Kinaat neƴƴoh ; kaɗaat ɗu woya ɓooɓiŋ ngo ne ɓa kaɗaat Galile, ɓa hotohan ndo ndaam. »
MAT 28:11 Wa ɓa kaɗe, ɓi ɓo' ɓaah ŋ ɓa niiɗee ruy-ruya kaɗta kur ka, naandsukka kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca ini raak jen.
MAT 28:12 Wa ɓeem coh na yakak ca, ɓa kerhiɗohha na ɓa ŋ woo, ɓa puliɗta kopor laayiɗ, ɓa eɗtaa ɓa niiɗee ruy-ruya.
MAT 28:13 Ɓa woosa ɓa ne : « Woyaat ne, a taalubeeciŋ ɗe tel ɗu nga na wek, raak ɗu neehiɗ, ɓa rokka fiɗaafi,
MAT 28:14 te goornoor keraha ɗah, ɓoo hey woye na ɗe, ineem kanaat ɗu jaahiɗ. »
MAT 28:15 Ɓa ɓayya kopora, ɓa tumohha findi ɓa woyohu, woo keem pasarkohha ŋ ɗooƴ Yawuut ci po woti.
MAT 28:16 Taalubeeca ndaŋkiyaah na yinooca (11) kaɗta Galile ŋ tangoora Yeesu woye.
MAT 28:17 Wa ɓa hot ɗe, ɓa ñaamkeeɗa ɗe, waaye raakka ɓi liiɓsiɗohee nga ɗe.
MAT 28:18 Weɗ Yeesu reɓoh nga ɓa, a woosa ɓa ne : « Eel ci na kehƴi jen deguuɗ ŋ yaah ciŋ ngo.
MAT 28:19 Kaɗaat ŋ cuuɓ ciŋ adinaani jen, ɗu tum ɓooɓi taalube, ɗu ɓokit ɓa ŋ tiikiŋ Baabi na Kuɓki na Fuuɗsi Hoolohngaani,
MAT 28:20 ɗu jangiɗ ɓa po ɓa taambiɗ nakoh ci ŋ eɗ ɗu jen. Te ambaat ne : Ŋ hey nike na ɗu Kooh-nu-wiis po mbaɗna Adina reehan. »
MAR 1:1 Yegɗohiŋ Muci, ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu Kiristaa, Kuɓkiŋ Kooh, camboh an :
MAR 1:2 Ngaŋ findi wa fiisohu ŋ teerndiŋ woosuuɗi Esayi ne : « Marka, ŋ hey tuuƴe woosuuɗiŋ ngo, a adug ɗa, ne a haɓɗiɗ ɗa waasi.
MAR 1:3 E hoosoora na leehke ŋ nduufa an : “ Paɗaat waasiŋ Heɗ ɓoo, haɓɗiɗaat ɗe waas ci, ca yurah. ” »
MAR 1:4 Ŋ ineem Yahya Ɓoktohi hotukka, a ɓokteeɗa ɓooɓa na masuɓ ŋ nduufa. A inhiɗeeɗa ɓa ne ɓa hayaat ɓa ɓoktuk, wa teeɓoh ne ɓa teyiɗ ɓoƴsoh pesohaaɗ, ɓa min ɗaasu bakaaɗ ciŋ ɓa.
MAR 1:5 Ɓooɓa genee Yudee na ɓaŋ Yerusalem jen, kaɗeeɗa nga ɗe. Ɓa teyɗukeeɗa bakaaɗ caŋ ɓa, a ɓokteeɗa ɓa ŋ kalaŋ Yurdan.
MAR 1:6 Yahya meeɗ ɓekuk kulɓa haɓɗohuuɗ find ngeelemb, a toka ŋ kinoh kiŋ ɗe na und. A meeɗta ñam paƴ na yeeleel kuum.
MAR 1:7 A yegɗoheeɗa an : « Raakiɗ ɓoyi na haye ŋ finhooso, a yi uup po yak, ŋ yeyyooɗi nik ñaamiŋ ɗe ne ŋ hiir ŋ toksiɗee ɗe liiɓ ciŋ ñafaɗ ciŋ ɗe.
MAR 1:8 Mi na ɓoktee ɗu na masuɓ waaye a yi, a ɓoktohan ɗu Fuuɗsi Hoolohngaani. »
MAR 1:9 Ŋ jamanoonaam, Yeesu pulohha kur ka na woyse Nasareet ŋ Galile, Yahya Ɓoktohi ɓokitta ɗe ŋ Yurdan.
MAR 1:10 Wa Yeesu pulee ŋ masma, a hotta Eel ci faarkiɗ, Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh yipkeeɗa nga ɗe ŋ mandohaaɗ banuut.
MAR 1:11 Hooso kurkoh ŋ Eel ci kerhukka an : « A fu Kuɓkiŋ ngo ŋ waaɗ keeh-keeh te ŋ neɓuuɗ nga ɗa lool. »
MAR 1:12 Jaarra Fuuɗsi Hoolohngaani hiirra Yeesu ŋ kaɗ nduufa.
MAR 1:13 A nikka nga neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40), Seytaani jaɗɗeeɗa ɗe fiir. A nikee ŋ ɗiska inah ne ca ɗoopaat-nduuf dong nikee nga, malaakaaca taambkoheeɗa ɗe.
MAR 1:14 Ŋ jamanoona Yahya Ɓoktohi rangohu ŋ kasoona, weɗ Yeesu kaɗoh Galile, a woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci, wi puloh ŋ Kooh.
MAR 1:15 An : « Jamanooni gapsee reyiɗ. Nguuriŋ-Kooh reɓiɗ ! Ɓoƴsohaat pesohaaɗ te ɗu kos Yegɗohiŋ Muci ! »
MAR 1:16 Wa raakka mbeh, a hunnda na sereendaŋ Cookmaŋ-Galile, a kaɗeeɗa. A hotta seeɓoh kanak mbaaleeɗa cuurund ; ɓa nikee Simong na taambɗoh ce Andare.
MAR 1:17 A woosa ɓa ne : « Ñaakɗaat to, ŋ hey ɗu tume ɗu nik seeɓoh ɓo'. »
MAR 1:18 Ɓa jaarra faɗ mbaal caŋ ɓa ndaam, ɓa ñaakiɗta ɗe.
MAR 1:19 A kaɗissa ƴissuut, a hotta kuɓuuciŋ Sebede ŋ gaal haɓiɗtineeɗa mbaal caŋ ɓa ; ɓa nikee Saak na taambɗoh ce Saaŋ.
MAR 1:20 A jaarra ɓa ɓeeɗuk ne ɓa ñaakiɗ ɗe. Ɓa faɗta baab ɓa Sebede na pangkoh caŋ ɗe ŋ gaala, ɓa ñaakiɗta ɗe.
MAR 1:21 Wa taalubeeca ñaakiɗ Yeesu, a hunnda na ɓa kur ka na woyse Kapernawum. Ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, a aassa ŋ sinaagoga, a jangɗoheeɗa.
MAR 1:22 Ɓooɓa feyuusa ŋ jangɗohaŋ ɗe. Jangɗohaaɗaŋ ɗe ɗaloheen na findi jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa na tumohe, laam a woyee keeh-keeh findi kilifa.
MAR 1:23 Teemb ndeem, wa raakeen ƴaar ŋ sinaagoga, a jiini ambee ɗe. A leehkeeɗa ŋ ɗooƴ sinaagoga an :
MAR 1:24 « Yeesu yiŋ Nasareet, waas fu ye nga ɓoo ? Fu hay ne fu yah ɓoo e ? Ŋ inhiɗ ɓoyi fu nikoh, a fu Ɓoyi Hooliɗi Kooh woos. »
MAR 1:25 Yeesu ngassa ɗe an : « Ɗeka te fu pul ngaŋ ƴaari ! »
MAR 1:26 Jiinnda, na hoolaaɗiika a hoolaaɗi, a pulla ngaŋ ƴaara, a ambsohhaa na sesoh na yoondiɗ ɗe keeh-keeh.
MAR 1:27 Ɓooɓa nikee ŋ ɗiska jen feyuusa, tahha po ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Inii min na nikoh ? Wii deey, wa jangɗoh as, wa hun na hatil ! A na woye woo na jiiniici, ca tum ini a woo. »
MAR 1:28 Wa taambohha ndeem, tiikiŋ Yeesu laamtohseeɗa ŋ kur caŋ Galile jen.
MAR 1:29 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe puloh ŋ sinaagoga, Saak na Saaŋ hunee na ɗe, ɓa kaɗta kahan ɓi Simong na Andare.
MAR 1:30 Wa a ree, a raak yaayiŋ ɓiti Simong ŋ fiƴaang, faaniŋ ɗe dohee doh, Yeesu woyuusaa.
MAR 1:31 Yeesu reɓpa nga ɗe, a ammba ɗe ŋ yaah, a kurkiɗta ɗe, dohɗaŋ faana saɓsukohha na ɗe po a taambkoheeɗa ɓa.
MAR 1:32 Na niina, wa noha muy, a komuusa kosaayiɗ ca jen, na ɓa jiini ambe.
MAR 1:33 Ɓi kur ka jen cohha ŋ nguɓu kahna.
MAR 1:34 A wiriɗta ɓo' laayiɗ na kosaay ɗalohiɗ. A nammba aañ jiini laayiɗ, a faɗɗi ca ne ca woo ; ca inhee inah ɓoyi a nikoh weɗ tah.
MAR 1:35 Ŋ ɗooƴ weka, bala Kooh wiisan ɗah, a kurukka, a kaɗta ŋ ɗisik ɗaayiɗ, a kiimeeɗa Kooh nga.
MAR 1:36 Simong na huntoh caŋ ɗe kaɗta ɗe waaka.
MAR 1:37 Wa ɓa hot ɗe, ɓa woosa ɗe ne : « Ɓooɓi jen na waakee ɗa. »
MAR 1:38 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɓoo kaɗaat ŋ kur ci cinooci reɓ ndii, ŋ woo Yegɗohiŋ Muci nga, findi ŋ woyoha ŋ ndii ; ineem weɗ tah ho hay. »
MAR 1:39 Ŋ ineem, a kaɗta ŋ ɗisik nu ɗisik ŋ Galile, a yegɗoheeɗaa ngaŋ sinaagog ca, a aañeeɗa jiiniica.
MAR 1:40 Yeesu kaɗeeɗa, ƴaar kosaayiɗ kosaay ki na oɓse faan hayya, ƴekka ŋ fikiice, kiimmba ɗe ne : « Fu waaɗa ɗah, fu miniɗ to saɓsoh na kosaay kii po ŋ nik ɓo' hooliɗ. »
MAR 1:41 A misikka Yeesu lool, Yeesu raɗissa yaah, a degga ɗe wa, a woosa ɗe ne : « Ŋ waaɗiɗa, hoola ! »
MAR 1:42 Ŋ ɗiska ɗiska, kosaay ka saɓsukohha na ƴaara, a hoolla.
MAR 1:43 Ƴutta Yeesu woosa ɗe ne a kaɗaat, a dennga ɗe na woo ndengiɗ an : « Wortukaa wa woo ali ɓo', kaɗa fu teeɓa haf fu seeƴkiɗoha, fu haɓiɗ seeƴki waasiŋ Musaa nakoh ne fu hool, wa teeɓoh ne fu wiriɗ. »
MAR 1:45 Waaye ƴaara cootta, a woyeeɗaa, tahha po wa yooɓisseeɗi ne Yeesu aas ŋ kur. A nikka ŋ nduufa, ɓooɓa puloheeɗa ɗisik nu ɗisik raakeeɗa ɗe.
MAR 2:1 Wa degga ɓi neeh, Yeesu dokukka Kapernawum. Ɓooɓa kerahha ne a yaa ŋ kahan ɓa,
MAR 2:2 mboolo laayiɗ cohha ŋ ɗiska, wa riiffa po, nikoha sah raakisseeɗi ŋ nguɓu kahna. A woyeeɗa ɓa woo kiŋ Kooh.
MAR 2:3 Ɗekka po ɓa kommba ɗe ƴaar lafñiɗ, ƴaar nikiis ɓeɗ gaalɗohee ɗe ŋ faankoha.
MAR 2:4 Ɓa minɗi ree na ɗe ŋ Yeesu sagu findi ɓooɓa laayohe, tahha po ɓa nihissa ŋ poonaŋ taɓaha teemb ŋ ɗiska Yeesu nike, ɓa yoorra ƴaara nga na faankohaanaŋ ɗe.
MAR 2:5 Wa Yeesu hot ɓa na findi ɓa kosoh, a woosa lafñiɗa ne : « Ƴaariŋ ngo, fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa. »
MAR 2:6 Raak ɓi ɓo' ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa ɓoofiɗ. Ɓa woyeeɗa ŋ ɗooƴ ɓa an :
MAR 2:7 « Ƴaarii a kaañoh woo ineem na ? A ɗalee Kooh. Ali ɓo' minɗi ɗaasoh bakaaɗ ɗal Kooh dong ! »
MAR 2:8 Yeesu jaarra inah ina ɓa liiɓee ŋ ɗooƴ hel ciŋ ɓa, a woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu raakee liiɓohaaɗ mand ɗaa ?
MAR 2:9 Ŋ woo ƴaarii ne : “ Fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa ” wala ŋ woo ɗe ne : “ Kurka, ɓaya faankohaaniŋ ɗa, fu tiind. ” A winde uup yooɓ ?
MAR 2:10 Waaye, ne ɗu inah ne Kuɓkiŋ ɓoyi raakiɗ hatili a min ɗaasoh bakaaɗ ŋ kehƴi - markaat rek. » A woosa ƴaara ne :
MAR 2:11 « Ñam woo ɗa wa, kurka fu ɓay faankohaaniŋ ɗa, fu haad. »
MAR 2:12 Ŋ ɗiska ɗiska, ƴaara kurukka ŋ fiki ɓooɓa, a ɓayya faankohaanaŋ ɗe, a pulla. Ɓooɓa jen feyuusa, ɓa yakɗeeɗa Kooh, ɓa woyeeɗa ne : « Ɓoo hotohɗi in mand an ! »
MAR 2:13 Yeesu dokkissa ŋ ɓakaŋ cookma. Ɓooɓa jen raakeeɗa ɗe nga, a jangɗeeɗa ɓa.
MAR 2:14 Wa Yeesu kaɗe, a hotta Lewi kuɓkiŋ Alfe, ɓoofiɗ ŋ ɗiska a na juuti'ohe. A woosa ɗe ne : « Ñaakiɗ to. » Lewi kurukka, ñaakiɗta ɗe.
MAR 2:15 Wa raakka mbeh, Yeesu nikka ŋ kahan Lewi na taalubeeciŋ ɗe, a ñameeɗa na ɓa na juuti'oh laayiɗ na bakaaɗoh laayiɗ ; ɓo' laayiɗ mand ɗaa nikee ñaakɗeeɗa ɗe.
MAR 2:16 Jangɗohoh caŋ waasi ɓaahee ŋ Farisen ca hotta ɗe ñameeɗa na ɓooɓeem, ɓa woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Wa ye tah kilifaaniŋ ɗu ñamee na juuti'oh ci na bakaaɗoh ci ? »
MAR 2:17 Yeesu kerahha ɓa, a loffa ɓa ne : « Ɓooɓi kosaayɗi etohɗi paƴoh, e kosaayiɗ ci etoh paƴoh. Ŋ hayɗi ne ŋ ɓeeɗuk ɓooɓi yurhiɗ ci waaye ŋ hay ne ŋ ɓeeɗuk bakaaɗoh ci. »
MAR 2:18 Wa raakka mbeh, taalubeecaŋ Yahya Ɓoktohi na Farisen ca oreeɗa. Ɓi ɓo' hayya ŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne : « Wee tah hey ɗah taalubeeciŋ Yahya Ɓoktohi na ɓiŋ Farisen ci ore, ɓiŋ ɗa oruu ? »
MAR 2:19 A loffa ɓa ne : « Hanheeci hay kilook miniɗ or te raak heɗ kilooki yii na ɓa e ? Wa minɗi nik, feeh a yii na ɓa ɗah.
MAR 2:20 Waaye, wa hey raake jamano heɗ kilooki kooɗohu nga ɓa, ŋ ndeem, ɓa hey ore.
MAR 2:21 Ali ɓo' na daafeeɗi kulɓa maañiɗ na seeket as ; mbaa seeketi hey nookɗohe kulɓaaki, kulɓaaki uup nga faaruk.
MAR 2:22 Ali ɓo' na nameeɗi tum biiñi asi na soñe ŋ mbohos und maañiɗ ; mbaa biiñi asi hey pooke mbohoseem, biiñi na mbohosi jen yahrukoh. Biiñ as joy tumu ŋ mbohos as. »
MAR 2:23 Wa nikee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗeeɗa, ɓa taammba ŋ yohon caŋ beleeca. Ŋ waasa, taalubeeciŋ ɗe piikeeɗa nga ca.
MAR 2:24 Farisen ca woosa ɗe ne : « Marka, wa ye tah taalubeeciŋ ɗa haɓɗee ini waasiŋ ɓoo sangoh ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ? »
MAR 2:25 Yeesu loffa ɓa ne : « Mand haa ne ɗu moosɗi jangoh ina Dawuuda haɓɗee wa a aɗuk, a raakɗi ñamaah, a yi na ɓooɓa hunee na ɗe ?
MAR 2:26 A aas ŋ Kahan Kooh. Wa nikee ŋ jamanoonaŋ Abiyatar, seeƴkiɗoha yakka. Dawuuda ɓayya mbuuruuca degsee ŋ taaɓla wuu Kooh a ñammba nga ca, a nammba eɗ ɓooɓa hunee na ɗe. Te ali ɓo' joyɗi ñam mbuuruuceem ɗal seeƴkiɗoh ci. »
MAR 2:27 A degiɗta ɓa nga ne : « A ɓo' tah mbehi na iɗsiɗkohse waaku, mbehi na iɗsiɗkohse tahɗi ɓo' feru.
MAR 2:28 Kon mbaa Kuɓkiŋ ɓoyi a yi Heɗ mbehi na iɗsiɗkohse sah. »
MAR 3:1 Wa raakka mbeh, Yeesu aasissa sinaagoga. Ndaam, ƴaar nikeen nga yaahiŋ ɗe ɓeendkee ɓeenduk.
MAR 3:2 Ɓum markiɗeeɗa Yeesu andi a hey wirɗe ƴaara ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, ɓa raak yambaah ɗe.
MAR 3:3 A woosa ƴaara na yaaha ne : « Kurka fu tufuk ŋ fiki ɓooɓi jen. »
MAR 3:4 Ƴutta Yeesu meekissa ɓa ne : « Wa ye teyɗohu ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, in baahiɗ wala in baahaaɗi, ɓo' joy joy hirpu nga wala a joy joy apu ? » Waaye ɓa lofɗi ɗe.
MAR 3:5 A markeeɗa ɓa na ayruk, a raakka neɓsaaɗi ŋ ndenga keeñ caŋ ɓa ndenge. A woosa ƴaara ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa. » A raɗissaa, wa wirra peng.
MAR 3:6 Farisen ca jaarra pul, ɓa kaɗta hotoha na ɓa langee na buur Herod, ne ɓa marak findi ɓa joy ɗe apoh.
MAR 3:7 Ŋ jamanooneem, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗta nika ɓakaŋ cookma, mboolo keeh-keeh puloh Galile hunnda na ɗe. Raakka ɓa kerah in ca a tumee, tahha po ɓa pulohha kur caŋ Yudee, Yerusalem, na kur caŋ Idime, na caŋ ɓaka faahaŋ kalaŋ Yurdan, na ina wil Tiir na Sidoon, ɓa nammba coh ŋ ɗiska na ɗe.
MAR 3:9 A woosa taalubeeciŋ ɗe ne ɓa ɗaakɗohaahaat ɗe gaal ƴin ; a sangee ne mboolnda baɓuk ɗe.
MAR 3:10 Wirɗa a wirɗee kosaayiɗ laayiɗ, weɗ tahee po ɓa raakee kosaay jen, giirkeeɗa giiruk nga ɗe ne ɓa laal ɗe.
MAR 3:11 Te jiiniici hotta ɗe ɗah, ca fol ɓooɓi ca amb ŋ fikiice, ca leehkiɗukohee ɓa ne : « A fu Kuɓkiŋ Kooh. »
MAR 3:12 Waaye Yeesu meeɗta ca ngas baahiɗ ne ca kinaat ɗe teeɓoh.
MAR 3:13 Kurkohha ndeem, Yeesu rappa ŋ ɗafuk tango, a ɓeeɗukka ɓi ɓo' ŋ waaɗ-waaɗiŋ ɗe, ɓa hayya nga ɗe.
MAR 3:14 A kooɗta nga ɓa ɓo' ndaŋkiyaah na kanak (12) ne ɓa nik na ɗe [a teekka ɓa "Apootar"]. A tuuƴee ɓa, ne ɓa woya Yegɗohiŋ Muci,
MAR 3:15 ɓa aañee jiiniici, a eɗta ɓa hatili.
MAR 3:16 Ndaŋkiyaah na kanak ci (12) a kooɗee nike : Simong yi a teekee Piyeer ;
MAR 3:17 Saak na Saaŋ, kuɓuuciŋ Sebede ; Yeesu teekee ɓa Bowanerses wi tokis kuɓu inding ;
MAR 3:18 na Andare, na Filip, na Bartalemi, na Macce, na Tomaa, na Saak kuɓkiŋ Alfe, na Tade, na Simong yi nikee Selot
MAR 3:19 na Yudaa Iskaryot yi wor ɗe.
MAR 3:20 Wa raakka mbeh, ɓi Yeesu aassa kahan, mboolo cohissa nga po a yi na taalubeeciŋ ɗe minɗi ñam.
MAR 3:21 Ɓi kahan ɓa yeggaa, ɓa kaɗta ɗe ɓaya, ɓa woyee ne : « Hafiŋ ɗe riifisɗi. »
MAR 3:22 Jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa, ɓi pulohee Yerusalem woosa ne : « A Belsebul na ɗe ! » Ɓa woyissa ne : « Hatiliŋ kilifaaniŋ jiiniici weɗ a na aañohe jiiniici. »
MAR 3:23 Ŋ ineem Yeesu ɓeeɗukka ɓa, a woosa ɓa ŋ andiin ne : « Seytaani min na aañoh haf ce ?
MAR 3:24 Ɓooɓi ɓaah nguur hiñohee ŋ harmban ɓa ɗah, nguureem minanɗi tufuk.
MAR 3:25 Te ɓooɓi ɓaah kahan hiñohee ŋ harmban ɓa ɗah, kahneem minanɗi tufuk.
MAR 3:26 Kon, wa nik ne Seytaani na hiñohe ŋ ɗooƴ ce ɗah, nguuriŋ ɗe hey paysukohe te wa heeɗi minise tufuk, wa heen reehɗukohe.
MAR 3:27 Ali ɓo' minɗi aas ŋ kahan ɓo' raakiɗ hatil, a ɓay in ciŋ ɗe, te a tokɗi ɗe po a ndeng. Waaye a tok ɗe ɗah, a hey ɓaye in ciŋ kahan ce jen.
MAR 3:28 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓooɓi ɗaasnuk ɗah, ɓa hey ɗaasse bakaaɗ nu bakaaɗ na ɗal nu ɓa ɗal Kooh ɗah.
MAR 3:29 Waaye ɓo' nu ɗal Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh ɗah, a ɗaassanɗi bakaaɗeem muk, wa taambɗan ɗe taambiɗ po faw. »
MAR 3:30 Yeesu woyiɗ ineem sagu ina ɓa woyee ne a jiini na ɗe.
MAR 3:31 Weɗi yaay ɓa na taambɗoh ciŋ ɗe reyoh, ɓa tufukka ŋ hara, ɓa nakohha ɗe ɓeeɗkiɗu.
MAR 3:32 Raak mboolnda ɓoofiɗ wiliɗ ɗe, a woyuusa ne : « Tassa yaay ɗu na taambɗoh ciŋ ɗa, ɓa ɗaa ŋ hara na meeksohee ɗa. »
MAR 3:33 A loffa ne : « Ɗu amb ne a ɓa yaay ɓoo, e ɓinde taambɗoh ciŋ ngo ? »
MAR 3:34 A marakka ɓooɓi wil ɗe, a woosa ne : « Ɓooɓii, ɓeɗ yaay ɓoo, ɓeɗ taambɗoh ciŋ ngo.
MAR 3:35 Ɓo' nu na haɓɗe ini Kooh waaɗ ɗah, ɓoyeem a taambɗoh ho ƴaar mbaa ɓitiɓ, wala yaay ɓoo. »
MAR 4:1 Wa raakissa mbeh, Yeesu nikka ŋ sereendaŋ cookma, a jangɗoheeɗa. Mboolnda wilee ɗe laayya lool, po a mirndohha rap ŋ gaal, a ɓooffa nga ; a nikka ŋ masma, mboolnda nikka ŋ sereenda.
MAR 4:2 A jangɗeeɗa ɓa ŋ andiin inaa laayiɗ, a woosa ɓa ŋ ɗooƴ jangɗoha ne :
MAR 4:3 « Sikɗukaat ! A nikee guuroh, a kaɗta soka.
MAR 4:4 Wi a soke, a saaweeɗa tisohi, in nga hennda ŋ waasi ŋ ɗooƴ yohni, sel ci hayya ñammbaa.
MAR 4:5 Raakka ci keen ŋ ɗisik laayaaɗi merhey, raakiɗ atoh, tahha po ca arra paar,
MAR 4:6 waaye wi nohi dam, in ca paaree leeɓpa po ca onnja sagu ini ca raakeeɗi niir nooɗiɗ.
MAR 4:7 In ŋ tisohi nammba keen ŋ ɗisik raakiɗ ñaaɓaaɓ ; ca paarandoosa na ñaaɓaaɓ ca, ceem ndooƴca ca po ca raakɗi ali rim.
MAR 4:8 Waaye raakka ci keen ŋ keheƴ baahiɗ, ca paarra, ca yakka, ca rimmba, cum eɗohha rim ndaŋkiyaah-kaahay (30), cum ndaŋkiyaah-yasna-yino (60), cum teemet (100). »
MAR 4:9 Ƴutta, Yeesu woosa ɓa ne : « Ɓo' nu raak nof kerhoha ɗah, a kerhaat. »
MAR 4:10 Wa a saɓsukoh na mboolnda po a nikka na taalubeeci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) na ɓooɓa meeɗ nik na ɗe, ɓa meekissa ɗe ini kaɗ ŋ andiin ceem.
MAR 4:11 A loffa ɓa ne : « Ɗu onuuɗ ne ɗu inah ini ɗasɗukiɗiŋ Nguuriŋ-Kooh. Waaye ɓaahaaɗiici na rahse in ci jen ngaŋ andiin
MAR 4:12 ne “ ɓa markee baahiɗ, ɓa minuu hot ; ɓa sikɗukee baahiɗ, ɓa minuu inah. Ŋ ineem, ɓa ɓoƴsohuu kipes po Kooh kee ɓa ɗaasa bakaaɗ ciŋ ɓa. ” »
MAR 4:13 Yeesu woyissa ɓa ne : « Ɗu inahɗi ini andiinii tokis e ? Kon, ne ɗu inah ci tas jen wa hey miske nga ɗu !
MAR 4:14 Sokohi na soke woo kiŋ Kooh.
MAR 4:15 Ɓum ɓeɗ ŋ sero waasi, ɗiski Woo ki saawu ; ɓeɗ ɓooɓi na kerhe woo kiŋ Kooh, Seytaani jaar hay, nihisa nga ɓa.
MAR 4:16 Ɓum ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ kehƴi raak atoh ci ; ɓeɗ ɓooɓi na kerhe Woo ki, ɓa jaara teyɗuk na keeñ soosiɗ,
MAR 4:17 waaye ɓa na raakeeɗi niir ŋ haf ɓa, ɓa na maañeeɗi nga. Ɓa raak miskiɗ wala ɓa tolfiɗassee sagu Woo ki ɗah, ɓa ar faɗ.
MAR 4:18 Ɓum ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ ñaaɓaaɓ ci ; ɓeɗ ɓooɓi na kerhe Woo ki, ɓa teyɗuka,
MAR 4:19 waaye liiɓsiɗoh ci, na raak-raak ci na njuyohe, na waaɗ neɓiɗ ciŋ Adina, amb ɓa po Woo ki minuu rim ali in.
MAR 4:20 Ɓinooɓi ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ kehƴi baahiɗi ; ɓeɗ ɓi na kerhe Woo ki, ɓa teyɗuka. Ɓa raak rim, ɓum ndaŋkiyaah-kaahay (30), ɓum ndaŋkiyaah-yasna-yino (60), ɓinooɓi teemet (100). »
MAR 4:21 Yeesu woyissa ɓa ne : « Laampa na ɓayse ne wa kunu na kanoh wala wa ɗaaku ŋ ooɓ fiƴaangi e ? Wa na degse ŋ degohaaniŋ wa kay !
MAR 4:22 In nu ɗembɗu ɗah, wa ɗembɗu ne mbeh hey haye, wa teeɓohu. In nu ɗasɗu ɗah, wa ɗasɗu ne mbeh hey haye, wa teeɓohu noh cong.
MAR 4:23 Ɓo' nu raak nof kerhoha ɗah, a kerhaat. »
MAR 4:24 A woyissa ɓa ne : « Markissaat baahiɗ ini ɗu na kerhe ! Inhaat ne, ɓeesohaani ɗu na ɓeesɗohohe, weɗ ɗu ɓeesɗohsan, ƴut ɗah, ɗu ɓaatu.
MAR 4:25 Laam ɓoyi raak hey ɓaatse, waaye ɓoyi raakɗi, ini ƴissuuti a amb sah hey naafse nga ɗe. »
MAR 4:26 Yeesu woyissa ɓa ne : « Nguuriŋ-Kooh mand na inii : A nikee ɓo', a sokka tisoh ŋ yohon.
MAR 4:27 Ƴutta, a taalndiɗta, wek reesa ɗah a neehe, noh ɗah a kuruk. Tisoha paarra po wa yakka te a inahɗi findi wa kaɗoh po wa hennda ɗaa.
MAR 4:28 A merhey mi ŋ haf wa paariɗa, wa raakka pok, wa ɓiɗissa, wa marakka ;
MAR 4:29 wa ruunnda rek, a inahha ne nguɗ reyiɗ, a ɓayya japil, a nguɗtaa. »
MAR 4:30 Yeesu woyissa ne : « Ɓoo min mandtiɗkoh Nguuriŋ-Kooh na ye ? Ɓoo mina teeɓoh na winde andiin ?
MAR 4:31 Wa mand na kuɓu mutarda, wa sokuusa ɗah, weɗ na uupe ƴissuut ŋ tisoh ciŋ kidig ci ƴin ci na sokse ŋ nguuk jen,
MAR 4:32 waaye wa sokuusa po wa paarra ɗah, wa yak po wa uup ca, wa raak naak yakak po sel ci min taar ŋ saangniŋ wa. »
MAR 4:33 Yeesu jangɗohohee ɓa ɗaa, ŋ andiin laayiɗ findi andiin cii, a jangɗeeɗa ɓa in hend na ini haf ciŋ ɓa min amb.
MAR 4:34 A woyeeɗi na ɓa ŋ ini nikɗi andiin, waaye a ɗaayya na taalubeeciŋ ɗe ɗah, a toksiɗ ɓa ca jen.
MAR 4:35 Mbaɗi, wa noha muy, Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɓoo kaɗaat ŋ ɓaka faahaŋ cookma. »
MAR 4:36 Ɓa faɗta mboolnda ndaam, taalubeeciŋ ɗe ɓayya ɗe na gaala a nikohe, ɓi gaal wiiriis hunnda na ɓa.
MAR 4:37 Ɗekka po pahul yakak kurukka, ginaah ca laɓkeeɗa ŋ gaala po wa riifiɗta na masuɓ.
MAR 4:38 Raak Yeesu neeheeɗa ŋ lecmaŋ gaala, a ooɓpa tiknukoha ŋ hafiŋ ɗe ; taalubeeciŋ ɗe yunnda ɗe, woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, sooƴi ɓoo na sooƴe wii, tumɗi ɗa in e ? »
MAR 4:39 Wa a yunu, a ngassa puuɗsa, a woosa cookma ne : « Yeeɓka ! Seema ! » Puuɗsa seemmba, ɗiska eennda teɗ.
MAR 4:40 Ƴutta a woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Wa ye tah ɗu neek ? Ɗu ris kosɗi poyi e ? »
MAR 4:41 Ɓa feyuusa lool, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ƴaarii joy nik ɓa po puuɗsi na cookmi sah kerhiɗee ɗe ? »
MAR 5:1 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe ree ɓaka faahaŋ Cookmaŋ-Galile, ngaŋ kur kaŋ Geraas ca,
MAR 5:2 a pulee pul ŋ gaala rek, ƴaar, yi fu inah ne e jiini ambee ɗe, kurkohha ɗiska a nikee ŋ ruy-ruy ca, kaɗta coha na ɗe.
MAR 5:3 A genee nga ca, ɓo' minisseeɗi ɗe ndengiɗ, ali a toku na ceen sah.
MAR 5:4 A meeɗ meeɗ nguɗsoh ceen ci yaah ciŋ ɗe meeɗ tokohu daggid, a pooksoh jatngiŋ kot ciŋ ɗe muƴ ; ali ɓo' mineeɗi ɗe ndengiɗ.
MAR 5:5 A nikangee noha na weka ŋ ruy-ruy ca na tangooca, a leehke, a gaañee haf ce na atoh.
MAR 5:6 Wa a ƴok Yeesu, a kaɗta coha na ɗe na mbup, a ƴekka ŋ fikiice.
MAR 5:7 A leehukka ŋ ɗafka ne : « Yeesu Kuɓkiŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, fu nar ye nga so ? Mi yii kiim ɗa po ŋ fiki Kooh, kinaa so deg miskiɗ. »
MAR 5:8 A woyiɗ ineem sagu ne Yeesu woyee ɗe ne : « Jiinndi, pula ŋ ƴaarii na hoolaaɗiikiŋ ɗa ! »
MAR 5:9 Yeesu meekissa ɗe ne : « Fu teeku na ? » A loffa ɗe ne : « Lesiyong weɗ tiikiŋ ngo, laayi ɓoo laay, weɗ tah. »
MAR 5:10 A kiimeeɗa Yeesu keeh-keeh ne a kinaat ca cootiɗ ɗisik usiɗ.
MAR 5:11 Raak gat mbaam-huk ñameeɗa ŋ sero tangoora. Wa nikee gat yakak.
MAR 5:12 Jiiniica kiimmba Yeesu keeh-keeh an : « Yurhiɗa ɓoo ŋ mbaam ci, ne ɓoo aas nga ca. »
MAR 5:13 A onnda ca ineem, ca pulla ŋ ƴaara, ca aassa ŋ mbaam ca. Mbaam ca ɗaleen ree junni-kanak (2000) wala ca uupa. Gata jen giirukka, hunnda na mbartala, faɗsukka ŋ cookma, mbaam ca lappa nga.
MAR 5:14 Ɓooɓa niiɗee ca nuppa, kaɗtaa woya ŋ kur-taaha na kur ca ƴin ca. Wa ɓooɓa hay marke,
MAR 5:15 ɓa kaɗta ŋ Yeesu, ɓa raakka ƴaara jiiniica laayiɗ ca ambee ɓoofiɗ moɗoɗ, ɓekkiɗ kulɓa, a hunnda na sagooniŋ ɗe ; ɓa neƴƴohha.
MAR 5:16 Ɓa maasoh ina findi wa raakoh jen, naandsukka ɓooɓa ina rahas ƴaara jiiniica ambee na mbaam ca.
MAR 5:17 Ŋ ineem ɓa kiimeeɗa Yeesu ne a pulaat kur caŋ ɓa.
MAR 5:18 Wa Yeesu aasee ŋ gaala ne a coot, ƴaara a saɓsohee na jiiniica kiimmba ɗe ne : « On ndo ŋ kaɗ na ɗa. »
MAR 5:19 Waaye Yeesu teyɗukiɗɗi ɗe, woosa ɗe ne : « Kaɗa kahan ɗu, fu ree ɗah, fu naandsuk ɓa ini Heɗi haɓɗiɗ ɗa ŋ miski fu misik ɗe. »
MAR 5:20 Ƴaara kaɗta, a naandsukeeɗa ina Yeesu haɓɗiɗ ɗe ŋ kur caŋ Dekapool ; ɓooɓa jen feyuusa ŋ ineem.
MAR 5:21 Wa Yeesu kooɗ gaal po a dokkissa ŋ ɓakaŋ winooraŋ cookma, a reyee ree, a tufukka ŋ sereendaŋ cookma. Mboolo yakak cohissa ŋ ɗiska na ɗe.
MAR 5:22 Ƴaar teeku Jayrus, ɓaah ŋ kilifaaca adgohee sinaagoga, reyeeɗa. Wi a hot Yeesu, a ƴekka ŋ kot ciŋ yeem,
MAR 5:23 a kiimeeɗa ɗe kiim miskiɗ an : « Kuɓkiŋ ngo cafƴi yaa kaaneeɗa, haya hay rek fu degiɗ to ɗe yaah ciŋ ɗa, a wir, a min pes. »
MAR 5:24 Ɓa hunnda, ɓa kaɗeeɗa. Mboolo yakiɗ ñaakiɗta Yeesu, ɓa baɓkeeɗa ɗe.
MAR 5:25 Ŋ ɗooƴ mboolnda, ɓitiɓ nikeen nga, ñif miŋ ɗe meeɗ meeɗ aamuk. A tumiɗ na kosaay keem kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak (12).
MAR 5:26 A yaaɓeen lool ŋ yaah paƴoh laayiɗ ; ina a raakee jen a tumeena nga ɓa, waaye a ngisoheeɗi ; a uupeeɗa nga uup kosaay.
MAR 5:27 In ca a kerhee ɓooɓi woyeeɗa ca ŋ Yeesu tahha po a huussa ŋ mboolnda, a lahha ɗe finho ; a laalla kulɓaakaŋ ɗe.
MAR 5:28 Raak a woyee ŋ ɗooƴ ce ne : « Ali ŋ laal kulɓaakiŋ ɗe dong, ŋ hey wire. »
MAR 5:29 Wa a laal kulɓaakaŋ Yeesu, ŋ saasi saasi ñif maŋ ɗe aamkisɗi, a yegga ŋ ɗooƴ ce ne a wiriɗ.
MAR 5:30 Yeesu nammba jaar yeg ŋ ɗooƴ ce ne raakiɗ hatili puloh nga ɗe. A mbiliirukka ŋ ɗooƴ mboolnda, a woosa ne : « Ya ɓa laal kulɓaakiŋ ngo ? »
MAR 5:31 Taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Moo fu hot ŋ ɓooɓi, ɓa wil ɗa wil, fu meeksohee ɓoyi laal ɗa ! »
MAR 5:32 Yeesu markeeɗa ŋ ini wil ɗe, ne a hot ɓoyi tum ineem.
MAR 5:33 Ɓitɓa inahha ina rahas ɗe, a tiitta po a saakɗoheeɗa, a ƴekka ŋ kot ciŋ Yeesu, a woosa ɗe keeh ka jen.
MAR 5:34 Yeesu woosa ɗe ne : « Kosi fu kos wirɗiɗ ɗa ɓitɓi, kaɗa moɗoɗ, fu saɓsukohiɗ na miskiɗiŋ ɗa. »
MAR 5:35 Wa a woyee ineem, ɓi ɓo' pulohha kahan Jayrus, ɓa woosa yeem ne : « Wa etohisɗi fu yaaɓɗe Jangɗohohi, kuɓkiŋ ɗa kaaniɗ. »
MAR 5:36 Waaye Yeesu taambkohɗi woo kaŋ ɓa, a woosa Jayrus ne : « Kina neƴƴoh, kosa rek ! »
MAR 5:37 Yeesu faɗɗi ali ɓo' ne a hun na ɗe ɗal Piyeer, Saak na Saaŋ yi taambɗoh Saak.
MAR 5:38 Wa ɓa ree kahan Jayrus, Yeesu hotta ne ɗuuɗaŋ ɓooɓa na aastiɗohaŋ ɓa miskiɗ lool ; ɓa rooyeeɗa, ɓa looƴkeeɗa.
MAR 5:39 A aassa, a woosa ɓa ne : « Wa ye ɓek miskiɗuk cii na rooy cii ? Kuɓki kaanɗi, a na neehe. »
MAR 5:40 Ɓa njembteeɗa ɗe. Weɗ a pulɗoh ɓa jen, a hunnda na baab ɓi kuɓki na yaay ɓa na taalubeeci kaahay ci hunee na ɗe, a aassa na ɓa ŋ tuuƴa kuɓka nikoh.
MAR 5:41 A ammba ɗe ŋ yaah, a woosa ɗe ne : « Talita kumi ! » Wa tokis : "Kuɓki cafƴi, ŋ woo na ɗa, kurka !"
MAR 5:42 Njaanja jaarra kuruk, tiindeeɗa, ɓa feyuusa ŋ ineem lool. A raakeen kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak (12).
MAR 5:43 Yeesu dennga ɓa keeh-keeh ne ali ɓo' kinaata kerah. A woosa ɓa ne ɓa onaat kuɓka a ñam.
MAR 6:1 Wa Yeesu kurkoh ndaam, a kaɗta kur ka a yakoh, taalubeeciŋ ɗe hunnda na ɗe.
MAR 6:2 Ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, a jangɗoheeɗa ŋ sinaagoga. Ɓooɓa laayiɗ ca sikɗukee ɗe feyuusa, ɓa woyeeɗa ne : « Ini ƴaarii inah wii a ɓayoha nde ? A eɗu ki'inah ye wii ? Na keemaan ci a na haɓɗe ?
MAR 6:3 A miniseeni, yi kuɓkiŋ Maryaama haa e ? A taambɗoh Saak na Yoose na Yuud na Simong haa e ? Taambɗoh ciŋ ɗe ɓitiɓ ci nikɗi na ɓoo ndii e ? » Ineem weɗ tahee po ɓa minɗi ɗe teyɗuk.
MAR 6:4 Waaye Yeesu woosa ɓa ne : « Woosuuɗ na kerhiɗasse ŋ ɗisik ci jen po tas kur ka a genoh, na ɗooƴ ɓaah ciŋ ɗe na kahan ɓa. »
MAR 6:5 Ineem tahha po Yeesu minɗi haɓiɗ keemaan nga, nikɗi dega a degee ɓi kosaayiɗ yaah ciŋ ɗe, a wirɗeeɗa ɓa ɗah.
MAR 6:6 A feyuusa ŋ kosaaɗiikaŋ ɓa. Wa Yeesu kurkoh ndaam, a wileeɗa, a jangɗoheeɗa ŋ kur ca nikee ŋ ɓak caam.
MAR 6:7 A ɓeeɗukka Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), a tuuƴeeɗa ɓa kanak kanak ; a onnda ɓa hatil aañoha jiini.
MAR 6:8 A nakka ɓa ne : « Ɗu kaɗee ɗah, kinaat ɓayndoh ali in, ɗal ndooɗ ŋ yaah. Kinaat ɓay kañam, kinaat ɓay saak te kinaat ɓay kopor.
MAR 6:9 Ɓekkaat ñafaɗ, waaye kinaat ɓekuk kulɓa kanak. »
MAR 6:10 A woyissa ɓa ne : « Kahan nu ɗu daloh ɗah, nikaat nga po mbaɗna ɗu pulan kur ka.
MAR 6:11 Waaye ɗu teyɗukuuɗi ŋ ɗisik, ɓa sikɗukɗi ɗu ɗah, paangaat merhey miŋ kot ciŋ ɗu ne ɗu cootee ɗah, wa teeɓ ɓa ini ɓa haɓiɗ. »
MAR 6:12 Apootar ci kaɗta, ɓa woyeeɗa ɓooɓa ne ɓa ɓoƴsohaat pesohaaɗ.
MAR 6:13 Ɓa aañeeɗa jiini laayiɗ, ɓa reefeeɗa diw ŋ haf jiriɗ gooñ, ɓa wirɗeeɗa ɓa.
MAR 6:14 In ceem kaɗoh kaɗoh po Herod buura kerahha ca, raak tiikiŋ Yeesu wiliɗ kur. Ɓooɓa woyee ne : « Ƴaareem, a Yahya Ɓoktohi ; a hultiɗu hultiɗu, weɗ tah a raakka hatil haɓɗoha in feyohiɗ ! »
MAR 6:15 Ɓum an : « A Ilyas. » Ɓinooɓi woyeeɗa ne : « A woosuuɗ, findi woosuuɗ ca ɗeɓgaan. »
MAR 6:16 Herod kerah ineem, a woosa ne : « Ƴaareem, a Yahya Ɓoktohi, yi ŋ nguɗɗukee hafiŋ ɗe. A hultiɗu hultiɗu. »
MAR 6:17 A Herod yeem, a yi taƴɗukee Yahya sagu inii : A yi Herod, a kooɗee Herojaad, ɓiti taambɗoh ce Filip, a tummba ɗe ɓitiɓ. Yahya woyee na ɗe ŋ ineem an : « Waasiŋ Kooh teyɗohɗi ne fu ɓay ɓiti taambɗoh fu, fu tum ɗe ɓitiɓ. »
MAR 6:19 Herojaad ambiɗta Yahya aay-keeñ ŋ ineem, a waaɗta ɗe apɗuk, waaye Herod neƴƴohee neƴƴoh Yahya te a inheen ne a ɓo' yurhiɗ, hooliɗ wuu Kooh. Tahha po a meeɗ ɗe meeɗ niiɗ po Herojaad mineeɗi ɗe apɗuk. Ɓaat nga, Yahya woyeesa ɗah, a yi Herod, a meeɗ meeɗ feyu lool ; hondohɗi a meeɗeen neɓu ŋ sikɗuk ɗe.
MAR 6:21 Kaɗeeɗa po mbeh, Herojaad raakka tondkoha ; wa nikee wa Herod yakɗee mbehi a raakohu. A yi Herod a haɓɗiɗukka kañam laayiɗ, a ɓeeɗukka dag caŋ ɗe na kilifaacaŋ soldaar ca na kilifaacaŋ Galile.
MAR 6:22 Mbaɗi, kuɓkiŋ Herojaad ɓitɓi aassa ŋ ɗiska ɓa nikee, a mbeceeɗa, a neɓpa Herod na hanheecaŋ ɗe. Herod woosa kuɓka cafƴa ne : « Woo so ini fu waaɗ, ŋ hey ɗa wa one. »
MAR 6:23 A giñiɗta ɗe ineem, a woosa ɗe ne : « In nu fu meekis so ɗah, ŋ hey ɗa wa eɗe ; ali wa nik haaƴiŋ nguuriŋ ngo sah, ŋ eɗ ɗa wa. »
MAR 6:24 Kuɓka cafƴa pulla, woosa yaay ɓa ne : « Ŋ meeksan ɗe ye ? » Yaay ɓa loffa ɗe ne : « Meeksaa ɗe hafiŋ Yahya Ɓoktohi. »
MAR 6:25 Kuɓka cafƴa arra dokuk ŋ buura, a woosa ɗe ne : « Ŋ waaɗ ne fu eɗ to win-win, ŋ palaat, hafiŋ Yahya Ɓoktohi. »
MAR 6:26 Herod soossa waaye giña a giñee ŋ fiki hanheeca tahha po a minɗi ɗe wa sangiɗ.
MAR 6:27 A jaarra woos soldaar, a nakka ɗe komu hafiŋ Yahya. Soldaara kaɗta, nguɗta hafiŋ Yahya ŋ ɗiska a nikee ŋ kasoona,
MAR 6:28 a hayya naa ŋ palaat, a eɗta kuɓka cafƴa wa, yeem eɗtaa yaay ɓa.
MAR 6:29 Wa taalubeecaŋ Yahya kerah ineem, ɓa kaɗta, ɓa ɓayya fiɗaafaŋ ɗe, ɓa ɓekkaa ŋ ruy-ruy.
MAR 6:30 Ini kaɗ ŋ Apootar ca Yeesu tuuƴee, wa ɓa dokuk, ɓa cohha ŋ ɗiska na ɗe, ɓa naandsukka ɗe in ca ɓa haɓiɗ na in ca ɓa jangɗoh jen.
MAR 6:31 A woosa ɓa ne : « Hayaat ɓoo ɗaaya ŋ ɗisik eendiɗ, ɗu iɗsiɗuk ƴissuut. » Raak ɓa ɓo' laayiɗ ɓeɗ nikee nga, ɓum kaɗeesa ɗah, ɓum haye ; tahha po Yeesu na taalubeeciŋ ɗe rahasɗi ne ɓa ñam.
MAR 6:32 Ɓa ɓayya gaal ne ɓa ɗaaya ŋ ɗisik eendiɗ.
MAR 6:33 Waaye ɓo' laayiɗ hotta ɓa kaɗeeɗa, inhissa ɓa ; ɓi kur caam jen nuppa, adugka ɓa ŋ ɗiska ɓa kaɗe.
MAR 6:34 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe ree po a ruhussa ŋ gaala, a hotta mboolo yakak, ɓa misikka ɗe lool ; ɓa mandee na mbaal raakaaɗi niiɗoh. A jangɗeeɗa ɓa in laayiɗ.
MAR 6:35 Wa niina ree, taalubeeciŋ ɗe reɓpa nga ɗe, ɓa woosa ɗe ne : « Ndii wa bilaf, te Kooh yii hooɓeeɗa,
MAR 6:36 woya ɓooɓii ɓa kaɗ ŋ kur ci reɓ ndii ne ɓa rom ini ɓa joy ñam. »
MAR 6:37 A loffa ɓa ne : « Ɗu, eɗaat ɓa ini ɓaa hee ñame. » Waaye ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo na hee ɓa kee romɗa mbuuru na hanjar dinaar teemet-kanak (200) hanaa ? »
MAR 6:38 A woosa ɓa ne : « Ɗu raak mbuuru hend na ? Kaɗaat ɗu marka. » Ɓa marakka, ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo raak mbuuru yatuus na cuurund kanak. »
MAR 6:39 A nakka ɓa ne ɓa ɓoofɗaat ɓooɓa jen rung rung ŋ paangfa iirnda.
MAR 6:40 Ɓa ɓooffa teemet teemet (100-100) na ndaŋkiyaah-yatuus ndaŋkiyaah-yatuus (50-50).
MAR 6:41 A ɓayya mbuuruuca yatuus ca na cuurund ca kanak ca, a marakka ŋ ɗafki, a corkiɗta Kooh. A nguɗsohha mbuuruuca, a eɗta taalubeeci ca ne ɓa paysoh ca mboolnda, a nammba tum cuurund ca ɗaa po ɓooɓa jen raakka.
MAR 6:42 Ɓooɓa jen ñammba po ɓa kappa.
MAR 6:43 Wa ɓooɓa ñam po ɓa ƴutta, taalubeeca nangɗohha tasɗohiica po ɓa raakka ini mit pañe riifiɗ ndaŋkiyaah na kanak (12).
MAR 6:44 Ƴaar ca ñamee ŋ ɗiska nikeen ŋ ɓak junni-yatuus (5000).
MAR 6:45 Wa ɓa nangɗoh tasɗohiica po ƴutta, Yeesu jaarra, tufukka taalubeeciŋ ɗe ne ɓa aasaat ŋ gaala, ɓa adgohaah ɗe ŋ ɓakaŋ winooraŋ cookma, ŋ ɓak Betsayda ; a saɓsukoheeɗa na mboolnda.
MAR 6:46 Wa a askoh na mboolnda po ƴutta, a kaɗta tango ne a kiima Kooh.
MAR 6:47 Wa weka ree, raak gaalaŋ taalubeeca ŋ leero cookma, Yeesu tassa kiik ce ŋ merhey ma suyɗa.
MAR 6:48 A hotta ne taalubeeca yaaɓiɗ ŋ joowaŋ ɓa na gaala, sagu puuɗsa yurhiɗkohee na ɓa. Ŋ wiisaaɗiina, a tiindeeɗa ŋ ɗafuk masma, a kaɗeeɗa nga ɓa po a heeɗa ɓa cootke.
MAR 6:49 Ɓa jen, ɓa hotta ɗe tiindeeɗa ŋ ɗafuk cookma, ɓa liiɓpa ne a husiɗ, ɓa feyuusa keeh-keeh, ɓa leehkeeɗa. Jaarra, a jommba na ɓa, a woosa ɓa ne : « Hunaat na sagoociŋ ɗu ! A ñam ! Kinaat neƴƴoh ! »
MAR 6:51 A kaɗta nga ɓa ŋ gaala, puuɗsa seemmba. Ŋ ineem, ɓa nikka feyuuɗ jameet ŋ ɗooƴ ɓa po ɓa inhisɗi in ci ɓa haɓɗan ;
MAR 6:52 raak ɓa ambɗi ali in ŋ ina a haɓɗee na mbuuruuca. E ndengaŋ ɓa keeñ tahe.
MAR 6:53 Wa ɓa reehiɗ ƴakaanduk cookma, ɓa teerra ŋ kur kaŋ Senesaret.
MAR 6:54 Ɓa yipuk yipuk rek, ɓooɓa inhissa Yeesu,
MAR 6:55 ɓa nupeeɗa, ɓa aaseeɗa ŋ kur caŋ ɓak caam jen. Ŋ ɗisik nu ɓa kerahha ne a yaa nga ɗah, ɓa komee ɗe kosaayiɗ ca nga, faanuuɗ ŋ faankoha.
MAR 6:56 Wa kur ca yakak ca haa, wa ca ƴin ca haa, te wa pariɗ ca haa ; ɗisik nu ɗisik ŋ toonohaaca ŋ kur ca, ɓa ɓayeeɗa kosaayiɗ ca nga. A reesa ndeem ɗah, ɓa kiimee ɗe ne ɓa laal lecmiŋ kulɓaakiŋ ɗe dong, te ɓooɓa laalee ɗe jen wireen.
MAR 7:1 Wa raakka mbeh, Farisen ca cohha ŋ ɗiska na Yeesu na ɓi ɓo' ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa puloh Yerusalem.
MAR 7:2 Ɓa hotta ɓi taalube ŋ ɓiŋ Yeesu ñameeɗa na yaah hoolaaɗi, weɗ ne ɓa ɓokteeɗi ca na masuɓ wa ɓa hee ñame.
MAR 7:3 Te Farisen ci na Yawuut ci jen sah na ñameeɗi muk feeh ɓa ɓohñukohɗi yaah masuɓ, findi mbaahiŋ yakak ci waaɗoha.
MAR 7:4 Ali ɓa puloh ɗiska na toonohse sah, feeh ɓa farsukɗi ɗah, ɓa na ñameeɗi. Ɓa na name taambiɗ in laayiɗ ŋ mbaah ci ɓa lam, mand na findi ɓa na ɓohñohe kaas, na meeme, soƴe, na bool.
MAR 7:5 Tahha po ɓa meekissa Yeesu ne : « Wa ye tah taalubeeciŋ ɗa na taambɗeeɗi mbaahiŋ caac ciŋ ɓoo, ɓa ñamee na yaah hoolaaɗi ? »
MAR 7:6 A loffa ɓa ne : « Naafeehaaci ! Woo kiŋ Kooh wi woosuuɗi Esayi woyee nga ɗu, wa keeh, findi wa fiisohu, ne : “ Cuuɓii, eɗiŋ ɓa na so cir top ŋ nguɓ ciŋ ɓa ; keeñ ciŋ ɓa usiɗ to lool.
MAR 7:7 Ñaamkiŋ ɓa na so ɓarang ɓarang. Ɓa na jangɗohe in ci ɓo' nakoh po mand haa ne mi yi Kooh, ñam woo ca. ” »
MAR 7:8 Yeesu woyissa ne : « Ɗu na faɗe nakohiŋ Kooh, ɗu taambɗee mbaah ɓo'. »
MAR 7:9 A taalndiɗta a woyissa ne : « Ee, ɗu faɗ nakohiŋ Kooh moɗoɗ daal, ne ɗu taambiɗ mbaahiŋ ɗu.
MAR 7:10 Ŋ hot Musaa woyiɗ ne : “ Eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir. ” A woyissiɗ ne “ Ɓo' nu kiimiɗ yaay ɓa wala baab ɓa moɗaaɗi ɗah, a apaah apu. ”
MAR 7:11 Waaye ɗu, ɗu na jangɗohe ne, ɓo' woo yaay ɓa wala baab ɓa ne : “ Ini ŋ joyee ɗa eɗ, wa korban ” ɗah (weɗ ne wa wuu Kooh, ɓo' wiiriis minɗi wa njirñiɗkoh),
MAR 7:12 teemb ndeem, ɗu hondoh ɗe tumiɗ yaay ɓa wala baab ɓa ali in.
MAR 7:13 Ɗu na heefohe woo kiŋ Kooh ɗaa, sagu taambiɗ mbaahiŋ ɗu ɗu na lamtiɗohe. Te sah, ɗu na name haɓiɗ in wiiriis laayiɗ mand ɗaa. »
MAR 7:14 Wa Yeesu ƴut ɓa lof, a ɓeeɗkissa mboolnda, a woosa ɓa ne : « Ɗu jen sikɗukaat to te ɗu inah inii :
MAR 7:15 Ali in ngaŋ in ci na aase ɓo' minɗi ɗe ɓek hoolaaɗi. Waaye a ini na pulohe ŋ ɓoyi, weɗ na hoolaaɗi'ɗee ɗe. [
MAR 7:16 Ɓo' nu raak nof ɗah, kerhaat.] »
MAR 7:17 Wa Yeesu kurkoh ŋ mboolnda, a aassa kahna. Taalubeeciŋ ɗe meekissa ɗe ŋ ini kaɗ ŋ woo keem.
MAR 7:18 A loffa ɓa ne : « Ɗu sah, ɗu namɗi raak liiɓohaaɗ moɗiɗ e ? Ɗu inahɗi ne in ci nik ŋ hari te ca aasee ŋ ɓo' jen, ca minɗi ɗe ɓek hoolaaɗi e ?
MAR 7:19 Ca na aaseeɗi ŋ keeñiŋ ɗe, ca na kaɗe ŋ rookiŋ ɗe, ƴut ɗah ca bilafsuku. » Ŋ woo ceem, Yeesu hooliɗta kañam ci jen.
MAR 7:20 A woyissa ne : « Ini na pulohe ŋ ɓo' weɗ na ɓekee ɗe hoolaaɗi.
MAR 7:21 Laam in cii na pulohe ŋ ɗooƴ keeñ ɓo' : liiɓohaaɗ moɗaaɗi, faankoh sangohuuɗ, rok, ap ɓo',
MAR 7:22 njaaloo, waaɗ raak in laayiɗ, cakaay, njuucnjaac, nduuɗuk, siis, ɗooɓoh, hotsiɗuk na naandɗuk.
MAR 7:23 In ci moɗaaɗiiceem jen na pulohe ŋ ɗooƴ ɓo', ca ɓek ɗe hoolaaɗi. »
MAR 7:24 Wa Yeesu kurkoh ndaam, a kaɗ ɓak caŋ Tiir, a dalla ŋ kahan. A waaɗeeɗi ne ali ɓo' inaha, waaye wa mineeɗi ɗemb.
MAR 7:25 Wa raakeen ɓitiɓ nga, kuɓkaŋ ɗe ɓitɓa ƴina, a jiini nikee na ɗe. A kerahha ɓooɓa woyeeɗa ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu, a jaarra hay nga ɗe, a ƴekka ŋ kot ciŋ ɗe.
MAR 7:26 Ɓitɓeem nikeeɗi Yawuut, a nikee Gerek, a ɓaahee Feniis caŋ Siri ; a kiimmba Yeesu ne a aañiɗ ɗe jiinndi amb kuɓkiŋ ɗe.
MAR 7:27 Yeesu loffa ɗe ne : « Komaakci ñamaat paaɗ po ɓa kap ; wa waas haa ɓuu ci na koɗse teengu kañam kiŋ komaakci. »
MAR 7:28 Ɓitɓa loffa ɗe ne : « Wa keeh kilifaani, waaye ɓuu ci na koɗse na name ñam ŋ ñamohiiciŋ komaakci, ci na keene. »
MAR 7:29 Yeesu woosa ɗe ne : « Sagu woo keem, jiinnda faɗiɗ kuɓkiŋ ɗa, fu miniɗ haad. »
MAR 7:30 Ɓitɓa haadda, a raakka kuɓka faankiɗ moɗoɗ ŋ fiƴaanga, raak jiinnda faɗiɗ ɗe.
MAR 7:31 Wa Yeesu kurkoh ɓakaŋ Tiir, a taamb ŋ Sidoon, ne a dokuk ɓakaŋ Cookmaŋ-Galile, ngaŋ kur caŋ Dekapool.
MAR 7:32 A komuusa ɗik minaaɗi woo baahiɗ. A kiimuusa ne a degaat ɗika yaah, a wiriɗ ɗe.
MAR 7:33 Yeesu ɓayya ɗe po ɓa ussa mboolnda, a degga ndukun ciŋ ɗe ŋ nof ciŋ ƴaara, a tuhussa, a laalla peɗmiŋ ƴaara.
MAR 7:34 Ƴutta, Yeesu marakka ŋ ɗafki, a iikka iik duu'in, a woosa ne : « Effata ! » Weɗ ne "Rangsuka !"
MAR 7:35 Jaarra nof ciŋ ƴaara rangsukka, peɗmiŋ ɗe toksukka, a jombeeɗa moɗoɗ.
MAR 7:36 Yeesu dennga mboolnda ne ɓa kinaata woo ali ɓo'. Waaye findi a uupee ɓa dengoh ne ɓa kinaata woo, ɓa uupee wa laamtohoh ɗaa.
MAR 7:37 Ɓooɓa feyseen po ɓa minisɗi, ɓa woyeeɗa ne : « In nu a haɓiɗ ɗah, wa in baahiɗ. A tumiɗ po kotii, ɗik ci ɓii kerah, muum ci ɓii jomb. »
MAR 8:1 Ŋ mbeh caam, mboolo laayiɗ cohissa. Wa ɓa kaɗ po ɓa raakisɗi ñamaah, Yeesu ɓeeɗukka taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne :
MAR 8:2 « Ɓooɓii miskiɗ to, neeh kaahay ceɗi cii, ɓii na so, te ɓa raakisɗi ali ñamaah ;
MAR 8:3 ŋ woo ɓa ne ɓa haadaat rook ɓarang ɗah, ɓa keenan ŋ waas. Raakiɗ ɓi puloh ɗisik usiɗ. »
MAR 8:4 Taalubeeciŋ ɗe loffa ɗe ne : « Moo ! Ɓo' ɓayohan mbuuruuci min ɓa kap nde ŋ bilaf fii ? »
MAR 8:5 A meekissa ɓa ne : « Ɗu raak mbuuru hend na ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Mbuuru yasna-kanak. »
MAR 8:6 Ŋ ineem, Yeesu woosa mboolnda ne ɓa ɓoofaat ŋ kehƴa. A ɓayya mbuuruuca yasna-kanak ca, a corkiɗta Kooh, a nguɗsoheeɗa ca, a eɗeeɗa taalubeeciŋ ɗe ca ne ɓa paysoh ca ; ɓa paysohha ca ɓooɓa.
MAR 8:7 Ɓa nameen raak ɓi cuurund ƴin ndaam, a ɓayya ca, a corkiɗta Kooh nga ca, a woosa ne ɓa paysohaat ca mboolnda.
MAR 8:8 Ɓooɓa ñammba po ɓa kappa ; tasiɗ ca nangɗohuusa, ca nikee dammba yasna-kanak.
MAR 8:9 Ɓooɓa ñamee nikeen ŋ ɓak junni-nikiis (4000). Ƴutta, Yeesu woosa ɓa ne ɓa haadaat.
MAR 8:10 Jaarra a aassa ŋ gaal na taalubeeciŋ ɗe, ɓa kaɗta ɗiska na woyse Dalmanuta.
MAR 8:11 Wa ɓa ree ndaam, Farisen ca hayya, ɓa markiskeeɗa Yeesu an : Ɓa woosa ɗe ne a haɓɗaat firndeeni puloh ŋ Eel ci.
MAR 8:12 Yeesu fuuppa sagu keeñ riifiɗ, a woosa ne : « Wa ye tah ɓooɓi woti meeksohee firnde ? Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓa eɗsanɗi ali firnde. »
MAR 8:13 A faɗta ɓa ndaam, a aasissa gaal ne ɓa coot ɓaka faahaŋ cookma.
MAR 8:14 Taalubeeca alkoheen ɓayndoh mbuuru, ɓa raakee mbuuru yino dong ŋ gaala.
MAR 8:15 Yeesu dennga ɓa an : « Tumaat moɗoɗ, wortukaat lawiiriŋ Farisen ci na wiŋ Herod. »
MAR 8:16 Taalubeeca woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne wa ina ɓa raakɗi mbuuru tah.
MAR 8:17 A inahha ina ɓa woye, a woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu woye ne : “ A ini ɓoo raakɗi mbuuru ? ” Ɗu inhisohɗi te ɗu inahɗi poyi e ? Ɗu raak keeñ ndengiɗ e ?
MAR 8:18 Ɗu raakiɗ has. Ɗu minɗi minɗi hot e ? Ɗu raakiɗ nof. Ɗu minɗi minɗi kerah e ? Hanaa ɗu alkoh alkoh
MAR 8:19 wa ŋ nguɗsoh mbuuruuca yatuus ca ŋ paysohha ca mboolnda raakee ƴaar junni-yatuus (5000) ? Tasɗohiica ɗu ɓayndohee nikee pañe riifiɗ hend na ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Pañe ndaŋkiyaah na kanak (12). »
MAR 8:20 A woyissa ɓa ne : « Moo wa ŋ nguɗsoh mbuuruuca yasna-kanak ca, ŋ paysohha ca ɓooɓa junni-nikiis (4000) ca nak ? Tasɗohiica ɗu ɓayndohee mbaɗi, ca nikee dammba riifiɗ hend na ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ca nikee dammba yasna-kanak. »
MAR 8:21 A woosa ɓa ne : « Ɗu ris inhaaɗi poyi e ? »
MAR 8:22 Wa ɓa kaɗ po Betsayda, a komuusa fuuliɗ, a kiimuusa ne a laal ɗe.
MAR 8:23 Yeesu ammba fuulɗa ŋ yaah, a ɓayya ɗe po ɓa pulla kur ka, a tuhussa ŋ has ciŋ ɗe, a degga ɗe yaah ciŋ ɗe, a woosa ɗe ne : « Fu yii hot in e ? »
MAR 8:24 Ƴaara marakka, a loffa ɗe ne : « Mi yii hot ɓi ɓo', ɓa mand ndo na kidig waaye ɓa na tiinde. »
MAR 8:25 A degissa ɗe yaah ciŋ ɗe ŋ has, ƴaara markissa ; a wirra, a hoteeɗa hooliɗ.
MAR 8:26 Yeesu woosa ɗe ne : « Haada kahan fu, kina taamb ŋ ɗooƴ kur ki. »
MAR 8:27 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kurkohis ndaam, ɓa kaɗeeɗa ŋ ɓak kur ka na woyse Seesare-Filip, ŋ kur ca ƴin ƴin ca wilee wa. Ŋ waasa, a meekissa ɓa ne : « Ɓooɓi na woye ne ñam ɓa ? »
MAR 8:28 Ɓa loffa ɗe ne : « Raakiɗ ɓi na woye ne a fu Yahya Ɓoktohi, ɓum woyee ne a fu Ilyas, ɓinooɓi woyee ne fu woosuuɗ wiiriis. »
MAR 8:29 A meeksissa ɓa ne : « Moo ɗu nak ? Ɗu na woye ne ñam ɓa ? » Piyeer loffa ɗe ne : « A fu Mucɗohi Gapohse. »
MAR 8:30 Yeesu dennga ɓa baahiɗ ne ɓa kinaat woo ali ɓo' ŋ ini kaɗ nga.
MAR 8:31 Weɗi a camboh ɓa teeɓ ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi joyiɗ yaaɓ keeh-keeh ŋ yaah ciŋ yakak ci na kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh ciŋ wa, ɓa hey ɗe sange, a apu, te a hulit ŋ neeha kaahayɗoh. »
MAR 8:32 A woyeeɗa woo ceem halang. Piyeer gukka ɗe, ngaseeɗa ɗe.
MAR 8:33 Yeesu yurhiɗkohha na taalubeeca, a marakka ɓa, a ngassa Piyeer an : « Kurka ndii, kaɗa ŋ finhooso, seytaaniini ! Liiɓohaaɗiŋ ɗa hunɗi na wiŋ Kooh, fu na liiɓe findi ɓo'. »
MAR 8:34 Weɗi Yeesu ɓeeɗkoh mboolnda na taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Ɓo' nu waaɗ nik taalubeeniŋ ngo ɗah, a joyɗi liiɓ haf ce, a degkaat kurwaani aa hee daaƴohse, a ñaakiɗ to.
MAR 8:35 Laam ɓo' nu waaɗ muciɗ kipes kiŋ ɗe ɗah, a hey wa ñake. Waaye ɓo' nu ñak kipes kiŋ ɗe saguuso na Yegɗohiŋ Muci ɗah, a heya mucɗe.
MAR 8:36 Ɓo' raak adinaani jen na in ci nik nga te a ñak kipes kiŋ ɗe, ineem raakiɗ ɗe winde njiriñ ?
MAR 8:37 Ɓo' min romkoh kipes kiŋ ɗe na ye ?
MAR 8:38 Ɓooɓi woti-woti, ɓa tumoh moɗaaɗi, ɓa topɗi ŋ Kooh po haa njaalo'oh ; ɓo' nu supuk hun na so na woo ciŋ ngo ŋ fikiiɓa ɗah, Kuɓkiŋ ɓoyi hey ɗe supke inah ne a hayee ŋ yaki Baabiŋ ɗe yak, a hun na malaakaaci hooliɗ ci ɗah. »
MAR 9:1 Yeesu woyissa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓi ɓo' ɓii ŋ ndii, ɓa kaananɗi muk te ɓa hotɗi Nguuriŋ-Kooh hayiɗ na hatil. »
MAR 9:2 Wa degga neeh yasna-yino, Yeesu ɓayya Piyeer na Saak na Saaŋ, a kaɗta ɗaaya na ɓa ŋ ɗafuk tango njooliɗ ; ndaam a ɓoƴsukka ŋ fikiiɓa.
MAR 9:3 Kulɓaacaŋ ɗe melciɗeeɗa melciɗ sagu yaanow ; ali naawoh ŋ kehƴi minɗi yaanwiɗoh kulɓa ɗaa.
MAR 9:4 Woosuuɗ kanak teeɓukka ɓa, ɓa nikee Ilyas na Musaa, ɓa woyeeɗa na ɗe.
MAR 9:5 Piyeer woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, wa baahiɗ ne ɓoo nik ndii. Ɓoo haɓɗaat ɗiip kaahay ; winoori nik wiŋ ɗa, winni nik wiŋ Musaa, wi tas nik wiŋ Ilyas. »
MAR 9:6 Piyeer woyiɗ ineem laam a inhisseeɗi in ci a na woye sagu tiita ɓa tiite ; a yi na taalubeeci kanak ci.
MAR 9:7 Eel hayya muurra ɓa, hooso kerhukka ŋ eela an : « Yii, a yi Kuɓkiŋ ngo ŋ waaɗ keeh-keeh, sikɗukaat ɗe. »
MAR 9:8 Jaarra taalubeeca marakka ini wil ndaam jen, ɓa hotisɗi ali ɓo' na ɓa, ɗal Yeesu kiik ce.
MAR 9:9 Wa ɓa ruhsee tangoora, Yeesu dennga ɓa an : « Kinaat naandsuk ali ɓo' ini ɗu hot po mbaɗna Kuɓkiŋ ɓoyi hultan. »
MAR 9:10 Ɓa ammba woo keem te ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa an : « A waaɗ ye woo ŋ hulit ? »
MAR 9:11 Ɓa meekissa ɗe ne : « Wa ye tah jangɗohoh ciŋ waasiŋ Musaa woyee ne Ilyas joyiɗ hayis paaɗ ? »
MAR 9:12 A loffa ɓa ne : « Ɓo' miniɗ woo ne e Ilyas joy hay paaɗ ne a doknoh in ci jen po ca yurah, waaye kinaat alkoh ne, Fiis ci Hooliɗ ci namiɗ woo, ŋ ini kaɗ ŋ Kuɓkiŋ ɓoyi, ne a joyiɗ yaaɓ laayiɗ te a sangu.
MAR 9:13 Waaye mi na woyee ɗu ne Ilyas hayiɗ po ɓooɓi tumiɗ ɗe ini neɓ ɓa findi Fiis ci woyohee wa. »
MAR 9:14 Wa ɓa kaɗ po ɓa reyeeɗa ŋ taalubeeca ɓinooɓa, ɓa hotta mboolo yakak wiliɗ ɓa, jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa taastiɗoheeɗa na ɓa.
MAR 9:15 Mboolnda hotta Yeesu, ɓa feyuusa. Jaarra, ɓa yurahha nga ɗe na mbup, ɓa kañiɗta ɗe.
MAR 9:16 A meekissa ɓa ne : « Ɗu na taastiɗohee ye na ɓa ? »
MAR 9:17 Ƴaar ŋ mboolnda woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ŋ komee ɗa kuɓkiŋ ngo ƴaari, a jiini muumiɗ ɗe.
MAR 9:18 Ɗisik nu a amboh ɗe ɗah, a na folee ɗe ŋ ndaam, nguɓiŋ ɗe soñe, a ɗoɓɗohee sis ciŋ ɗe, a jaaɗ. Ŋ kiimiɗ taalubeeciŋ ɗa ne ɓa aañ jiinndi, waaye ɓa minɗaa. »
MAR 9:19 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɗu ɓi ɓooɓi woti-woti e ɗu kosaaɗi ; ŋ nikan nik na ɗu, ŋ muñɗee ɗu po kiɗa ? Komaat to ɗe ndii ! »
MAR 9:20 Ɓa kommba ɗe ɗe. Wa jiinnda hot Yeesu rek, a yoondiɗta kuɓka, yeem keennda, walañkeeɗa ŋ kehƴi, nguɓiŋ ɗe fuureeɗa.
MAR 9:21 Yeesu meekissa baabiŋ ɗe ne : « Inii rahas ɗe kiɗa ? » Yeem loffa ɗe ne : « Ina a nikoh komaaki poyi.
MAR 9:22 In laayiɗ, jiinndi na hiiree ɗe ngaŋ keen ŋ yongkaah mbaa ŋ masuɓ ne a boom ɗe ; kon fu min in nga ɗah, ɓoo miskaat ɗa, fu ɓaatɗoh ɓoo. »
MAR 9:23 Yeesu loffa ɗe ne : « Ŋ min in nga ɗah i ? Raakɗi ini minukɗi ngaŋ ɓoyi kos. »
MAR 9:24 Jaarra baab ɓi kuɓka woosa ŋ ɗafka ne : « Ŋ kosiɗ ! Ɓaatɗoh ho ŋ ini tas ŋ kosi ŋ kos ! »
MAR 9:25 Yeesu hotta ne mboolo laayiɗ wa ɗii ar nangɗukoh, a ngassa jiinnda an : « Ñam woo ne, pula ŋ kuɓkii te kinaa ɗe aasis, fu yi jiinndi na ɗikɗohe, muumɗohe ! »
MAR 9:26 Jiinnda pulla kuɓka, a ambsohhaa na sesoh na yoondiɗ ɗe keeh-keeh. Kuɓka mannda na ɓoyi kaan, po laayiɗ woyeeɗa ne a kaaniɗ.
MAR 9:27 Waaye Yeesu ammba ɗe ŋ yaah ne a kuruk ; a kurukka.
MAR 9:28 Wa Yeesu aas kahna, taalubeeciŋ ɗe ɗaayya na ɗe, ɓa meekissa ɗe ne : « Wa ye tah po ɓoo minɗi aañ jiinnda ? »
MAR 9:29 A loffa ɓa ne : « Jiini mand na yeem, a kiim Kooh dong na tahee ɗe coot. »
MAR 9:30 Wa ɓa puloh ndaam, ɓa lahha ŋ ɗooƴ Galile. Yeesu waaɗeeɗi ne wa inhu,
MAR 9:31 a nikee jangɗeeɗa taalubeeciŋ ɗe ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi hey degse ŋ yaah ciŋ ɓooɓi, ɓa ap ɗe, a hulit ŋ neeha kaahayɗoh. »
MAR 9:32 Waaye taalubeeciŋ ɗe inheeɗi ini woo keem tokis te ɓa kaañeeɗi ɗe meekis.
MAR 9:33 Wa ɓa ree Kapernawum po ɓa nikka ŋ kahna, Yeesu meekissa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɗu taastiɗohee ye ŋ waas ? »
MAR 9:34 Ɓa ɗekka teɗ ; raak ɓa taastiɗohee ya ɓa uup nik kilifaani nga ɓa.
MAR 9:35 A ɓooffa, a ɓeeɗukka ndaŋkiyaah na kanak ci (12), a woosa ɓa ne : « Ɓo' nu waaɗ nik kilifa ɗah, a teyɗukaat mirndoh, te a teyɗuk nik surgaaniŋ ɓi tas jen. »
MAR 9:36 A ɓayya komaaki a tufkiɗta ɗe ŋ leerooɓa, a morgiɗukka ɗe, a woosa ne :
MAR 9:37 « Ɓo' nu teyɗuk njaanjii saguuso ɗah, a teyɗuk ko. Ɓo' nu teyɗuk ko ɗah, fu teyɗuk ko haa, fu teyɗuk Yi woos so. »
MAR 9:38 Saaŋ woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ɓoo hotiɗ ɓo' aañeeɗa jiiniici ŋ tiikiŋ ɗa te a ɓaahɗi nga ɓoo. Tahha po ɓoo woosa ɗe ne a kinaata tumis. »
MAR 9:39 Yeesu woosa ɗe ne : « Kinaat ɗe wa sangoh, laam ali ɓo' minɗi haɓiɗ in feyohiɗ ŋ tiikiŋ ngo po ƴut, jaar a woyee in moɗaaɗi nga so.
MAR 9:40 Ɓo' nu sangɗi ɓoo ɗah, a hun na ɓoo.
MAR 9:41 Ɓo' nu on ɗu pot masuɓ ne ɗu an sagu ɓaahi ɗu ɓaah ŋ Mucɗohi Gapohse ɗah, ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓoyeem ñakanɗi aafu nga.
MAR 9:42 Waaye yaa nu bakaaɗɗukoh yino ŋ komaakci ƴin ci kos so ɓii ɗah, ini hee ngisohe nga ɗe, weɗ ne a toku atoh ɓitiɗ ŋ mbooh, a njafu ŋ cookma.
MAR 9:43 Yaahiŋ ɗa waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, nguɗaa, fu tas yaah yino ; laam fu aas ŋ kipes ki na yaah yino, weɗ ngisoh fu kaɗ na yaah ciŋ ɗa kanak ci ŋ yongkaaha heyɗi ƴime. [
MAR 9:44 ]
MAR 9:45 Kotiŋ ɗa waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, nguɗaa ; laam fu aas ŋ kipes ki na kot yino, weɗ ngisoh fu njafu na kot ciŋ ɗa kanak ci ŋ yongkaaha yakka. [
MAR 9:46 ]
MAR 9:47 Te hasiŋ ɗa waaɗ ɗa ɓek ŋ bakaaɗ ɗah, luhtaa ; laam fu aas ŋ Nguuriŋ-Kooh na has yino, weɗ ngisoh fu njafu na has ciŋ ɗa kanak ci ŋ yongkaaha yakka.
MAR 9:48 Cangind ca na ñame faan ndaam na kaaneeɗi te yongkaaha na ƴimeeɗi.
MAR 9:49 Ɓo' nu nga ɗah, hey jemɗasse na yongkaah.
MAR 9:50 Meɗa, wa in baahiɗ, waaye meɗa kaɗ po wa jemisɗi ɗah, wa min jemɗohissu na ye ? Raakaat meɗa ŋ ɗooƴ ɗu te ɗu pesohee jam ŋ harmban ɗu. »
MAR 10:1 Yeesu kurkohha ndaam, a kaɗta ɓakaŋ kur caŋ Yudee, na ɓaka winooraŋ Yurdan. Mboolo cohissa nga ɗe, a jangɗisseeɗa ɓa findi a meeɗa tumoh.
MAR 10:2 Ɓi ɓo' ɓaah ŋ Farisen ca reɓpa, ɓa meekseeɗa ɗe ne ɓa woyɗukoh ɗe woo uupiɗ, an : « Andi ɓo' miniɗ faɗ ɓitiice ? »
MAR 10:3 A loffa ɓa ne : « Musaa eɗ ɗu winde nakoh nga ? »
MAR 10:4 Ɓa loffa ɗe ne : « A teyɗohiɗ ne, fu miniɗ fiisiɗ ɓitiifu kayti teeɓoh ne fu faɗiɗ ɗe, fu faɗ ɗe. »
MAR 10:5 A loffa ɓa ne : « E ndengi ɗu ndeng keeñ weɗ tah Musaa fiisiɗta ɗu nakoheem,
MAR 10:6 waaye ŋ cambohaana, wa Kooh na fere Adina, a fer ɓa ƴaar na ɓitiɓ,
MAR 10:7 weɗ tah ƴaar hey saɓsukohe na yaay na baab, a ŋoɗ ŋ ɓitiice,
MAR 10:8 ɓa nik faan yino. Teemb ndeem, ɓa nikisɗi kanak ɓa faan yino kotii.
MAR 10:9 Kon, ini Kooh ambsoh, ɓo' kinaata saɓsoh. »
MAR 10:10 Wa ɓa dokuk kahna, taalubeeciŋ ɗe meekissa ɗe ini kaɗ ŋ ineem.
MAR 10:11 A loffa ɓa ne : « Yaa nu saɓsukoh na ɓitiice, a tokis ɓitiɓ wiiriis ɗah, a njaaloo njaaloo ŋ harmban ce na ɓitɓa koc.
MAR 10:12 Te ɓitiɓ nu saɓsukoh na ƴaar ce, a tey ƴaar wiiriis tok ɗe ɗah, a njaaloo njaaloo. »
MAR 10:13 Ɓi ɓo' komeeɗa Yeesu komaaki ƴin ne a laal ɓa, waaye taalubeeciŋ ɗe ngaskeeɗa ɓooɓeem.
MAR 10:14 Yeesu hotta ineem, a ayrukka, a woosa ɓa ne : « Faɗaat komaakci ɓa hay nga so, kinaat ɓa hondoh hay, ɓooɓi mand na ɓa ɓeɗ raak Nguuriŋ-Kooh.
MAR 10:15 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓo' nu teyɗukɗi Nguuriŋ-Kooh findi komaaki ƴin ɗah, a aasanɗi nga muk. »
MAR 10:16 Ƴutta, a gorukka komaakca, a degga ɓa yaah ciŋ ɗe a barke'iɗta ɓa.
MAR 10:17 Wa Yeesu coote, ƴaar nuppa ƴekka ŋ fikiice, meekissa ɗe ne : « Jangɗohohi baahiɗi, ŋ joy ye haɓiɗ po ŋ raak kipes ki heyɗi reehe ? »
MAR 10:18 Yeesu woosa ɗe ne : « Wa ye tah fu ɓeeɗkohee so baahiɗ ? Ali ɓo' baahɗi, hanaa Kooh dong.
MAR 10:19 Fu inhiɗ nakoh ci ; an kina ap ɓo', kina njaaloo, kina rok, kina woyiɗ ɓo' ini a tumɗi, kina njuucnjaac, eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir. »
MAR 10:20 Ƴaara woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, in ceem jen, mi yii taambiɗ ca, ina ŋ nikoh komaaki poyi. »
MAR 10:21 Yeesu marakka ɗe, waaɗta ɗe ŋ ɗooƴ ce, a woosa ɗe ne : « Wa in yino dong weɗ fu taskoh. Toona in ci fu raak jen, fu eɗ ca ñakiɗ ci ; fu hey raake alal ŋ Eel ci. Ƴut ɗah, fu hay, fu ñaakiɗ to. »
MAR 10:22 Ŋ woo keem, fikiiraŋ ƴaara ɓoƴsukohha, a cooteeɗa goyoh na goyoh, a nikee heɗ raak-raak.
MAR 10:23 Ŋ ineem, Yeesu marakka ini wil ɗe, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Heɗ raak-raak aas ŋ Nguuriŋ-Kooh wa in ye miskan. »
MAR 10:24 Taalubeeciŋ ɗe feyuusa ŋ woo kiŋ ɗe, waaye a woyissa ɓa ne : « Kuɓuuci, aas ŋ Nguuriŋ-Kooh yooɓɗi de' !
MAR 10:25 Ngeelemb taamb ŋ ngul kufic, weɗ uup yooɓ heɗ raak-raak aas ŋ Nguuriŋ-Kooh. »
MAR 10:26 Taalubeeca uuppa nga feyu, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Kon a ya ɓa min mucɗu ? »
MAR 10:27 Yeesu marakka ɓa, woosa ne : « Ineem wooñiɗ ɓo' waaye raakɗi ini wooñ Kooh. »
MAR 10:28 Ŋ ineem Piyeer kooɗta woo ka, a woosa ɗe ne : « Moo ɓoo ɓi faɗ in ciŋ ɓoo jen, ɓoo ñaakiɗta ɗa nak ? »
MAR 10:29 Yeesu loffa ɗe ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓo' nu faɗ kahan, wala taambɗoh ƴaar mbaa ɓitiɓ, yaay, baab, kuɓu wala yohon saguuso na Yegɗohiŋ Muci ɗah,
MAR 10:30 ɓoyeem hey raake, ŋ jamanoonii, ini ree waas teemet ŋ kahan, taambɗoh, yaay, baab, kuɓu, na yohon. Wa hunan na tolfiɗu ŋ kehƴi, waaye, kim a hey raake kipes ki heyɗi reehe.
MAR 10:31 Laayiɗ ŋ ɓi adug woti, ɓeɗ mirndohan, te laayiɗ ŋ ɓi mirndoh woti, ɓeɗ adgan. »
MAR 10:32 Waam, ɓa nikee ŋ waas Yerusalem, Yeesu adugka, ɓa kaɗeeɗa, taalubeeci feyuusa, ɓooɓa hunee na ɓa tiitta. Ŋ ineem a ɓeeɗkissa taalubeeci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) kiik ɓa, a woyeeɗa ɓa ini na hee ɗe rahse.
MAR 10:33 A woosa ɓa ne : « Ɗu hot nga, ɓoo ɓii kaɗ Yerusalem, Kuɓkiŋ ɓoyi hey faɗse ŋ yaah ciŋ kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋ Musaa, na jangɗohoh ciŋ wa ; ɓa hey ɗe atte'e ne a apu, ɓa eɗ ɗe ɓooɓi nikɗi Yawuut.
MAR 10:34 Ɓeem hey ɗe njembte, ɓa tuhus ɗe, ɓa laɓ ɗe leraw, ɓa ap ɗe. Waaye wa raak neeh kaahay ɗah, a hey hulte. »
MAR 10:35 Saak na Saaŋ, kuɓuuciŋ Sebede, reɓpa ŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ɓoo waaɗ ne fu haɓɗiɗ ɓoo ini ɓoo na hee ɗa kiime. »
MAR 10:36 A woosa ɓa ne : « Ɗu waaɗ ne ŋ haɓɗiɗ ɗu ye ? »
MAR 10:37 Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo waaɗ ne fu nik ŋ ndamiŋ ɗa ɗah, yii ɓoof lah ɗa yaah-ñaahum, yii lah ɗa yaah-sing. »
MAR 10:38 Waaye a woosa ɓa ne : « Ɗu inahɗi ini ɗu na kiime. Ɗu miniɗ an ŋ kaasiŋ miskiɗi ŋ anan e ? Andi ɗu miniɗ ɓoktuk ŋ miskiɗi ŋ ɓoktukohan ? »
MAR 10:39 Ɓa loffa ɗe ne : « Ee, ɓoo miniɗa. » A woosa ɓa ne : « Wa keeh ne ɗu hey ane ŋ kaasiŋ miskiɗi ŋ anan te ɗu hey ɓoktuke ŋ miskiɗi ŋ ɓoktukohan ;
MAR 10:40 waaye ini kaɗ ŋ yi lahan ndo yaah-ñaahum na sing, a ñam woyan ɓa haa ; ɓooɓi kooɗkiɗu ɗisik ceem, ɓeɗ lahan ndo nga. »
MAR 10:41 Wa taalubeeca ndaŋkiyaah ca ɓinooɓa kerah ineem, ɓa ayrukka Saak na Saaŋ.
MAR 10:42 Yeesu ɓeeɗukka ɓa jen, woosa ɓa ne : « Ɗu inhiɗ ne ɓooɓi ambu kilifa yakak ŋ kur ci na degee deg ɓooɓiŋ ɓa yaah, ɓooɓi uupiɗ hatil uupohee doole.
MAR 10:43 Waaye wa nikohɗi ɗaa nga ɗu, ɓo' nu waaɗ nik ɓo' yakak nga ɗu ɗah, a teyɗukaat nik surgaaniŋ ɗu.
MAR 10:44 Te ɓo' nu waaɗ adug nga ɗu ɗah, a teyɗukaat nik ñaamiŋ ɓi tas jen.
MAR 10:45 Kuɓkiŋ ɓoyi sah, hayɗi ne a raak surga, a hay ne a nik surga te a eɗoh kipes kiŋ ɗe ne a tos ɓo' laayiɗ. »
MAR 10:46 Yeesu na taalubeeciŋ ɗe woyeeɗa, kaɗeeɗa po ɓa reesa kur-taaha na woyse Yeriko. Ɓa puleeɗaa, ɓa hunnda na mboolo laayiɗ, raak fuuliɗ yalwaanoh teeku Bartime, kuɓu Time, ɓoofiɗ ŋ mbeeddaana.
MAR 10:47 Wi a kerah ne a Yeesu yi gen Nasareet na haye, a leehkeeɗa an : « Yeesu setiŋ Dawuuda, ŋ miskaat ɗa ! »
MAR 10:48 Ɓo' laayiɗ ngaskeeɗa ɗe ne a ɗek. Waaye a uupeeɗa nga leehuk an : « Setiŋ Dawuuda, ŋ miskaat ɗa ! »
MAR 10:49 Yeesu tufukka, nakohha ɗe ɓeeɗkiɗu. Ɓi ɓo' kaɗta nga ɗe, woosa ɗe ne : « Ndengɗuka ! Kurka, a nakohiɗ ɗa ɓeeɗku. »
MAR 10:50 Jaarra fuulɗa njaffa paltoonaŋ ɗe, a gooñukka, a kaɗta ŋ Yeesu.
MAR 10:51 Yeesu meekissa ɗe ne : « Fu waaɗ ne ŋ haɓɗiɗ ɗa ye ? » A loffa ɗe ne : « Rabbuuni (jangɗohohiŋ ngo), ŋ waaɗ ne fu tum po has ciŋ ngo min hot ! »
MAR 10:52 Yeesu woosa ɗe ne : « Kaɗa, kosi fu kos wirɗiɗ ɗa. » Jaarra fuulɗa hoteeɗa, a taambiɗta Yeesu.
MAR 11:1 Wa Yeesu na ɓa hunee na ɗe kaɗ po ɓa heeɗa ree Yerusalem, ŋ ɓak Betfase na Betani, ŋ sero Tangooraŋ-Oliiw-ca, a woossa kanak ŋ taalubeeciŋ ɗe.
MAR 11:2 A woosa ɓa ne : « Kaɗaat ŋ kur ki ŋ fikiiɗu wii, ɗu aasee rek ɗah, ɗu hey hote cumbur mbaam tokuuɗ nga, yi ɓo' moosɗi rapoh. Toksaat ɗe, ɗu kom mbo ɗe.
MAR 11:3 Ɓo' meekis ɗu ne wa ye tah ɗu toksee ɗe ɗah, lofaat ne : “ A kilifaani etoh ɗe, ƴut ɗah, a hey ɗe dokne ŋ ndii. ” »
MAR 11:4 Taalubeeca kaɗta, ɓa raakka cumbraŋ mbaama tokuuɗ ŋ hara, ŋ nguɓu kahan, ɓa tokissa ɗe.
MAR 11:5 Ɓi ɓo' ŋ ɓa nikee ŋ ndaam woosa ɓa ne : « Ɗu na haɓɗe ye an ? Wa ye tah ɗu toksee cumbriŋ mbaami ? »
MAR 11:6 Ɓa loffa ɓa findi Yeesu woyohe, ɓa faɗuusa.
MAR 11:7 Wa ɓa hay na cumbra, ɓa raɗta kulɓaacaŋ ɓa ŋ ɗafuk cumbra, Yeesu rappa nga ɗe.
MAR 11:8 Ɓo' laayiɗ raɗɗeeɗa ɗe kulɓaacaŋ ɓa ŋ waasa, ɓum raɗeeɗa paangiica ɓa piikohee ŋ yohon ca.
MAR 11:9 Ɓa adgee na ɓa ñaakee nga ɗe woyeeɗa ŋ ɗafka woo kii : « Hosaana ! Ɓoyi na haye ŋ tiikiŋ Heɗi raakaat barke !
MAR 11:10 Wa barke'aat, Nguuriŋ caac ɓoo Dawuuda wi na haye ! Hosaana ŋ ɗisik ca uup ɗafuk ! »
MAR 11:11 Weɗ Yeesu kaɗoh po a reesa Yerusalem, a aassa ŋ Kahan Kooh. Wa a maraka jen po ƴutta, a kurukka, a hunnda na taalubeeci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), ɓa kaɗta Betani, raak Kooh hooɓeeɗa.
MAR 11:12 Ŋ Kooh-wiisiina, a puleeɗa Betani, a aɗukka.
MAR 11:13 A ƴokka ndun kifsiɗ, a kaɗta marka andi a hey raake ini a min ñam nga. Waaye wa a ree, a hotɗi ali in nga ɗal saaf ca. Wa nikeeɗi ŋ jamanooni ndun ci na rimohe.
MAR 11:14 A woosa nduna ne : « Ali ɓo' ñamissanɗi rim ciŋ ɗa ! » Taalubeeciŋ ɗe kerheeɗa nga.
MAR 11:15 Wa ɓa ree Yerusalem, Yeesu aassa ŋ Kahnaŋ Kooh, a aañeeɗa toonoh ca na romoh ca nikee nga. A foleeɗa taaɓul caŋ ɓoƴsoh kopor ca na ɓoofohaacaŋ toonoh banuut ca.
MAR 11:16 A faɗeeɗi ali ɓo' ne a taamb na bagaas ŋ ɗooƴ Kahnaŋ Kooh.
MAR 11:17 A jangɗeeɗa ɓooɓa an : « A inii weɗ woyu ŋ Fiis ci Hooliɗ ci haa e ? Ne : “ Kahan ndo teeksan kahan kiimoha wuu cuuɓ ci jen. ” Waaye ɗu tumiɗa ɗembohaaniŋ rokoh ci. »
MAR 11:18 Ŋ ineem kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh caŋ wa kerahha Yeesu, ɓa waakeeɗa findi ɓa hee ɗe apohe. Ɓa neƴƴoheen ɗe sagu aasa jangɗohiŋ ɗe aasee mboolnda.
MAR 11:19 Wa niina ree, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe pulla Yerusalem.
MAR 11:20 Ŋ Kooh-wiisiina na ɓaaɓa, ɓa dokkeeɗa po ɓa teembeeɗa ŋ nduna, ɓa hottaa suyiɗ po ŋ niir ca.
MAR 11:21 Piyeer naandsukka ina raake, a woosa Yeesu ne : « Jangɗohohi, marka ! Nduni fu yonjee suyiɗ kong ! »
MAR 11:22 A woosa ɓa ne : « Kosaat Kooh,
MAR 11:23 ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓo' nu woo tangoorii ne : “ Kurka ndii, njafka ŋ cookma ” te a raakɗi liiɓ kanak nga, waaye a kos ne ini a woo hey raake ɗah, Kooh hey ɗe wa tumɗe.
MAR 11:24 Weɗ tah mi na woyee ɗu ne, in nu ɗu kiimee Kooh ɗah, kosaat ne ɗu rahsiɗa po ƴutiɗ, Kooh hey ɗu wa tumɗe.
MAR 11:25 Fu kiimee Kooh te raak, fu ambɗiɗ morom fu in ɗah, ɗaasa ɗe, Baabiŋ ɗu, yi ŋ Eel ci nam ɗa ɗaas. [
MAR 11:26 ] »
MAR 11:27 Wa Yeesu na taalubeeciŋ ɗe dokkis Yerusalem, a tiindsukeeɗa ŋ ɗooƴ Kahan Kooh, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na jangɗohoh caŋ wa na yakak ca, hayya nga ɗe.
MAR 11:28 Ɓa woosa ɗe ne : « In ci fu na haɓɗe, fu gaƴuk nde po fu kaannja ca haɓiɗ, wala a ya ɓa tufkiɗ ɗa ne fu haɓiɗ ca ? »
MAR 11:29 Yeesu loffa ɓa ne : « Maa hee ɗu meekse in yino dong, lofaat to, ŋ woo ɗu ini tufkiɗ to po ŋ haɓɗee in cii. »
MAR 11:30 A woosa ɓa ne : « Ya ɓa tuuƴee Yahya ne a ɓoktoh, a Kooh wala ɓi ɓo' ? Lofaat to ! »
MAR 11:31 Waaye ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ɓoo woo ɗe ne Kooh a yi woos Yahya ɗah, a na hee woye ne : “ Wa ye tah ɗu kosɗi ɗe ? ”
MAR 11:32 Te ɓoo namɗi kaañ woo ne wa puloh ŋ ɓooɓi. » Ɓa neƴƴoheen ɓooɓa laam mboolnda jen ambeen ne, Yahya nikee woosuuɗ keeh-keeh.
MAR 11:33 Ɓa loffa Yeesu ne : « Ɓoo inahɗi. » A woosa ɓa ne : « Kon ŋ namanɗi ɗu woo ini tufkiɗ to po ŋ haɓɗee in cii. »
MAR 12:1 Yeesu woyeeɗa na kilifaacaŋ Yawuut ca ŋ andiin an : « A nikee ƴaar, a yippa yohon reseñ, a ɗinngaa po wa willa. A acca nung pooƴoha masmiŋ reseñi nga, a haɓiɗta paraang niiɗohaa wa. Ƴutta, a hanndaa deg ŋ yaah ɓi guuroh reseñ ne wa ruund ɗah ɓa paysoh ; a ɓaaɓpa.
MAR 12:2 Wi yohni ruund, a tuuƴca ñaam ŋ guuroh ci ne a rahas ɓakiŋ ɗe ŋ reseñi.
MAR 12:3 Guuroh ca ammba ñaama, ɓa laɓpa ɗe, ɓa aannja ɗe yaah ɓarang.
MAR 12:4 A tuuƴissa ñaam wiiriis nga ɓa, ɓa laɓpa ñaama ŋ haf, ɓa ɓassohha ɗe.
MAR 12:5 A tuuƴissa ya kaahayɗoh, ɓa appa ɗe. Ɓa laɓpa ñaam laayiɗ ɓi fu inah ne a namee ɓa nam tuuƴ, ɓa appa ɓum.
MAR 12:6 A tasɗee kuɓkiŋ ɗe a keeñkoh dong. Ŋ mirndaani, a woossa ɗe nga ɓa, a woosa ŋ haf ce ne : “ Ɓa hey supke kuɓkiŋ ngo. ”
MAR 12:7 Waaye wi pangkoh ci hot ɗe, ɓa woosa ŋ harmban ɓa ne : “ Lamohiŋ yohni a yi ! Hayaat ɓoo ap ɗe, lamaahi nik wiŋ ɓoo kotii. ”
MAR 12:8 Ɓa ammba ɗe, ɓa appa ɗe, ɓa mbetta ɗe ŋ finho yohni. »
MAR 12:9 Yeesu woosa ne : « Moo, ɗu liiɓ ne heɗ yohniŋ reseñi tuman na ? A hey haye, a ap guuroh ci, a deg yohni ŋ yaah ɓi ɓo' wiiriis.
MAR 12:10 Hanaa ɗu jangɗi ini Fiis ci Hooliɗ ci woo wii : “ Atoh fi taɓahoh ci mbete, mirndohiɗ nik atoh fi amb taɓahi.
MAR 12:11 Ineem puloh ŋ Heɗ ɓoo, wa in feyohiɗ ŋ has ciŋ ɓoo. ” »
MAR 12:12 Ŋ ineem, kilifaacaŋ Yawuut ca inheen ne Yeesu woyee na ɓa ŋ andiina, ɓa waakeeɗa findi ɓaa hee ɗe ambohe. Waaye ɓa neƴƴoheen mboolnda, tahha po ɓa faɗta ɗe, ɓa cootta.
MAR 12:13 Ŋ finho ineem, ɓa tuuƴca ɓi Farisen na ɓi ɓo' ɓaah ŋ langtoh caŋ Herod ne ɓa kaɗ ŋ Yeesu, ɓa woyɗukoh ɗe woo ki min ɗe ɓek.
MAR 12:14 Ɓeem hayya woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ɓoo inhiɗ ne fu woyoh keeh te fu nupɗi ali ɓo' ; laam, fu na markeeɗi ŋ yaki ɓoyi yak, waaye fu na jangɗohe waasiŋ Kooh ŋ keeh ; woya ɓoo andi wa waas ne Sesaar, buura yakkaŋ Rom, wirndasse lempo wala ? Ɓoo wirind, wala ɓoo wirnduu ? »
MAR 12:15 Waaye Yeesu inahha ne woo ciŋ ɓa keeh nga ɓa haa, a woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu waaɗee so ɓek ? Komaat to hanjar dinaar ndii ŋ marak. »
MAR 12:16 Ɓa eɗta ɗe hanjar yino, a meekissa ɓa ne : « Ya ɓa raak nataalii, na tiiki nik nga ? » Ɓa loffa ɗe ne : « A Sesaar. »
MAR 12:17 A woosa ɓa ne : « Eɗaat Sesaar ini Sesaar raak, te ɗu eɗ Kooh ini Kooh raak. » Ɓa feyuusa keeh-keeh nga ɗe.
MAR 12:18 Ŋ ineem, ɓooɓi na woyse Sadusen hayya ŋ Yeesu. Ɓeɗ ɓi na woye ne kaaniɗ ci hultanɗi. Ɓa hayya ŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne :
MAR 12:19 « Jangɗohohi, nakohii weɗ Musaa fiisiɗ ɓoo : “ Ƴaar kaan te a raakɗi kuɓu na ɓitiice ɗah, a taambɗoh ce joy tok ɓitɓi, a raakiɗ ƴaari kaanɗi kuɓu. ”
MAR 12:20 Waaye wa raakeen taambɗoh yasna-kanak. Saawi tokka ɓitiɓ, a faɗɗi kuɓu a kaannda.
MAR 12:21 Yi taamb nga ɗe lammba ɓitɓa, a nammba kaan raakaaɗi kuɓu, yi kaahayɗoh nammba tum ɗaa.
MAR 12:22 Ɓa kaɗeeɗa po yasna-kanak ci jen kaannda te ali ɓo' raakɗi kuɓu nga ɓa ; ƴutta, ɓitɓa nammba kaan.
MAR 12:23 Ɓooɓi hulit ɗah, a nikan ɓiti ya ɓa nga ɓa ? Laam, ɓeɗ ɓi yasna-kanak ci jen ɓa tokiɗ ɗe findi ɓitiɓ ! »
MAR 12:24 Yeesu loffa ɓa ne : « Ini muuƴiɗ ɗu, weɗ ne, ɗu inahɗi ini Fiis ci woo, ɗu inahɗi hatiliŋ Kooh.
MAR 12:25 Ɓooɓi hulit ɗah, ƴaar ci heyɗi toke ɓitiɓ, ɓitiɓ ci heyɗi tokse, ɓa mandan na malaakaaciŋ Eel ci.
MAR 12:26 Ŋ ini kaɗ ŋ kakaan ki na hultiŋ ɓooɓi, andi ɗu jangɗi ŋ teerndiŋ Musaa, ŋ ɗiski na woye ŋ kidga ƴina jaale ? Ŋ ndeem, Kooh woo ɗe ne : “ Ñam Koohiŋ Ibrahiima, Isaahha, na Yaŋhooɓa. ”
MAR 12:27 Kooh, a Koohiŋ kaaniɗ ci haa, a Koohiŋ pesiɗ ci. Muuƴi ɗu muuƴ yakiɗ. »
MAR 12:28 Ƴaar ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa kerahha woo caŋ ɓa. A hotta ne, findi Yeesu lofoh ƴaaɓa, wa ɗaa. A reɓpa, a meekissa ɗe ne : « A winde nakoh uupiɗ etoh ŋ nakoh ci jen ? »
MAR 12:29 Yeesu loffa ɗe ne : « Wii weɗ nakohi uupiɗ etoh : “ Sikɗuka Israayel, Kooh Heɗ ɓoo a yi dong Heɗi !
MAR 12:30 Waaɗa Heɗ ɓoo, yi Koohiŋ ɗa, na keeñiŋ ɗa jen, na ruuhiŋ ɗa jen, na liiɓiŋ ɗa jen, na hatiliŋ ɗa jen. ”
MAR 12:31 Wii taammba nga : “ Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. ” Raakɗi nakohi uup nakoh cii. »
MAR 12:32 Ƴaara woosa ɗe ne : « Ee Jangɗohohi, fu woo keeh ne a Kooh yino dong raak, wiiriis raakɗi ɗal a yi ;
MAR 12:33 te fu waaɗ ɗe na keeñiŋ ɗa jen, na liiɓiŋ ɗa jen, na hatiliŋ ɗa jen, fu nam waaɗ morom fu findi fu waaɗoh haf fu ɗah, weɗ uupiɗ njiriñ fu hoomɗiɗ Kooh ɗoopaat, wala seeƴuk nu min nik ɗah. »
MAR 12:34 Jaarra Yeesu hotta ne a lofiɗ na liiɓohaaɗ moɗiɗ, a woosa ɗe ne : « Fu usɗi Nguuriŋ-Kooh. » Ŋ finho ineem, ali ɓo' kaañisɗi ɗe meekis ne a markisuk ɗe.
MAR 12:35 Yeesu nikee jangɗoheeɗa ŋ ɗooƴ Kahan Kooh poyi. Ngaŋ jangɗoheem a meeksohha ne : « Jangɗohoh ciŋ waasi minoh woo na ne : “ Mucɗohi Gapohse, a setiŋ Dawuuda ? ”
MAR 12:36 Te ŋ hot Fuuɗsi Hoolohngaani, woyɗukohiɗ Dawuuda inii : “ Heɗ ɓoo woyiɗ Heɗ to ne : ‘Ɓoofa ŋ ñaahmiŋ ngo po mbaɗna ŋ folan ɓi sang ɗa, fu tum ɓa degoha kot.’ ”
MAR 12:37 Dawuuda ŋ haf ce a yi ɓeeɗkoh Mucɗohi Gapohse Heɗ ce, kon a min na nikohis setiŋ ɗe ? » Wa raak mboolo laayiɗ nga sikɗukeeɗa Yeesu, ɓa neɓuusa.
MAR 12:38 A woyeeɗa ɓa ŋ jangɗohaŋ ɗe ne : « Wortukaat mand na jangɗohoh ciŋ waasiŋ Musaa, ini neɓ ɓa weɗ ne ɓa ɓekuk kulɓa yakiɗ ɓa tiindsuke. Te ɓa kañɗassee yaah kanak ŋ ɗisik ci na toonohse ŋ kur.
MAR 12:39 Ɓa nam waaɗ ne, ɓa nikan ŋ fiki ɓooɓi ngaŋ sinaagog ci, te ɓa ɓeeɗku kañam yakak ɗah, ɓa na waaɗe ɓoof ŋ ɗisik ci uup eɗu cir.
MAR 12:40 Ɓeɗ na ñame raakuuɗiŋ ɓitiɓ ci ƴaar ciŋ ɓa kaan po kahan ciŋ ɓa sah ; te ɓa kiimee Kooh ɗah, wa minuu reeh, ɓa waakee hotaat to. Ambaat ne a mbugaliŋ ɓa uupan misik. »
MAR 12:41 Wa Yeesu ƴut, a ɓooffa, a yurhiɗkohha na ɗiska na ɓekohse kopora ŋ Kahan Kooh, a markeeɗa mboolnda, ɓa ɓekeeɗa kopor nga, a hotta ɓi heɗ alal laayiɗ ɓekeeɗa kopor keeh-keeh nga.
MAR 12:42 A nammba hot ɓitiɓ ñakiɗ, yi ƴaar ce kaan, ɓekiɗ nga hanjar kanak ƴin findi pistiriñ.
MAR 12:43 Yeesu ɓeeɗukka taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Ñam woo ɗu wa te wa keeh, ini ɓitɓi ñakɗii eɗoh, weɗ uup ciŋ ɓinooɓi jen.
MAR 12:44 Laam findi ɓa hend jen, ɓa eɗoh ini ɓa etohɗi ŋ raak-raakiŋ ɓa, waaye a yi, ŋ ñaki a ñak a eɗoh ini a raakee pesoha jen. »
MAR 13:1 A Yeesu nik ŋ Kahan Kooh po a puleeɗa, ƴaar ŋ taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, marka taɓah ci findi ca yakoh na atoh ci ca taɓahohu findi ca moɗoh ! »
MAR 13:2 Yeesu loffa ɗe ne : « Taɓah ci yakak ci fu na hote cii, ali atoh tasanɗi ŋ ɗafuk atoh ŋ ndii, ca jen ca hey yahrohse. »
MAR 13:3 Ŋ finho woo keem, a kaɗta, a ɓooffa ŋ ɗafuk Tangooraŋ-Oliiw-ca, a yurhiɗkohha na Kahnaŋ Kooh. Piyeer na Saak na Saaŋ na Andare ɗaayya na ɗe, meekissa ɗe ne :
MAR 13:4 « Woya ɓoo jamanooni in ceem na hee raakohe na ini na hee teeɓohe ne in ceem jen ca ɗi heeɗa raake. »
MAR 13:5 A kooɗta woo ki, a lofeeɗa ɓa an : « Wortukaat, ali ɓo' kinaat ɗu muuƴiɗ.
MAR 13:6 Ɓo' laayiɗ hey haye, ɓa kooɗ tiikiŋ ngo, ɓa woyee ne ɓeɗ Mucɗohi Gapohse te ɓa hey muuƴɗe ɓo' laayiɗ.
MAR 13:7 Kaɗ po ɗu kerhoot ɓi hiñoh yakak wala ɗu kerah yegɗoh ci na woye ŋ hiñoh ɗah, kinaat neƴƴoh, in ceem joy joy raak waaye wa nikanɗi ne a Adina na reehe ŋ ɗiski ɗiski.
MAR 13:8 Cum ɗah, kur hey hiñohe na kur morom wa, buur hey hiñohe na buur morom ce. Kehƴi hey yoondɗuke ŋ ɓi ɗisik te aɗ raak ŋ ɓi ɗisik. Wa nikohan ɗaa. Ca nikan cambiŋ miskiɗ ci findi ɓitɓi na hee ɓasle.
MAR 13:9 Waaye ɗu, kurkaat ŋ haf ɗu, laam, ɗu hey ambse, ɗu ɓayu ŋ ngelohaaci, ɗu hey laɓse ŋ sinaagog ci te ɗu hey ɓayse ŋ fiki ɓi goornoor na ɓi buur saguuso. Ineem hey tahe po ɗu min ndo seede ŋ fikiiɓa.
MAR 13:10 Yegɗohiŋ Muci weɗ joy katohu paaɗ ŋ cuuɓ ci jen.
MAR 13:11 Ɓa ɓayee ɗu kaso ɗah, kinaat feyu ŋ ini ɗu woyan. Woyaat ini hayɗohan ɗu ŋ saasi saasi ; e ɗu woyan haa, waaye a Fuuɗsi Hoolohngaani.
MAR 13:12 Ɓo' hey ambɗuke taambɗoh ce ne a apu, baabu hey ambɗuke kuɓkiŋ ɗe ne a apu, ɓi komaaki hey nike sangiɗ ciŋ ɓooɓi rim ɓa, ɓa apɗuk ɓa.
MAR 13:13 Ɓooɓi jen hey ɗu sange saguuso. Waaye ɓoyi na hee ndengɗuke muñ po ŋ reehɗohaana, hey mucɗasse.
MAR 13:14 Kaɗ po ɗu hot ini araamiɗi na yahrohe tufkiɗ ŋ ɗiski a joyɗi nik ɗah, - Fu yi na jange Fiis cii, inha ! - ɓooɓi wa raakan ŋ Yudee, ɓa saandohaat ŋ tangooca.
MAR 13:15 Ɓoyi wa raakan ŋ ɗafuk teeraasiŋ ɗe, a ruhsee ɗah, a kinaat aas ŋ ɗooƴ kahan ce ne a hee ɓaye in nga.
MAR 13:16 Te ɓoyi wa raakan ŋ yohon ca, a kinaat gurid ne a hee ɓaye kulɓaakiŋ ɗe.
MAR 13:17 Mas ɓitiɓ ci na hee nike rook ŋ jamanooneem na ɓapɗoh ci !
MAR 13:18 Kiimaat Kooh po wa nikuu ŋ jamanooniŋ soosi.
MAR 13:19 Laam ŋ mbeh ceem ɓooɓi hey raake miskiɗ. Miskiɗ mand ɗaa moosɗi raakoh ina Kooh feroh Adina poyi te wa raakissanɗi.
MAR 13:20 Te Heɗ ɓoo haawseeɗi mbeh ceem ɗah, ali kiñin heeɗi muce ; waaye a haawsiɗ ca sagu ɓooɓi a tan.
MAR 13:21 Ŋ jamanoonaam ɓo' woo ɗu ne Mucɗohi Gapohse yii ŋ ndii wala ŋ nden ɗah, kinaat ɗe kos.
MAR 13:22 Laam ɓi ɓo' hey haye ɓa tum haf ɓa Mucɗohi Gapohse wala woosuuɗ te ɓa yino nga ca haa, ɓa haɓɗee firnde na keemaan ne ɓa muuƴiɗ ɓooɓi po ɓi Kooh tan sah ne wa mineen nik ɗah.
MAR 13:23 Waaye ɗu nak, wortukaat ! Ŋ woyiɗ ɗu ca jen nak, bala ca hayan.
MAR 13:24 Ŋ jamanooneem, ŋ finho mbeh ci miskiɗ ceem, nohi ñuus, caɓni ƴim,
MAR 13:25 hor ci keen, hatil ci nik ŋ eel ci yoondɗu,
MAR 13:26 teemb ndeem, ɓooɓi hey hote Kuɓkiŋ ɓoyi hayee ŋ eel, a hun na hatil laayiɗ na ndam.
MAR 13:27 A hey woose malaakaaci, a cohɗoh ɓooɓi a tan ɓak po ɓak ŋ adinaani jen po ɗiska eel ci top.
MAR 13:28 Inhaat ini nduni jangɗoh : Kaɗ po naak ciŋ wa hiƴ, wa camb kifis ɗah, ɗu na jaare inah ne rehi usisɗi.
MAR 13:29 Wa mand ɗaa, ɗu nam hot in ceem ɗah, inhaat ne wa usisɗi, weɗi ŋ nguɓu kahni.
MAR 13:30 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓooɓiŋ adinaani woti kurkohanɗi nga jen te in ceem jen raakɗi.
MAR 13:31 Eel ci na kehƴi hey coote, waaye woo ciŋ ngo moosanɗi cootoh.
MAR 13:32 Ini kaɗ ŋ mbehi, wala wahtuuni in ceem na hee raakohe, ali ɓo' inahɗaa. E malaakaaciŋ Eel ci haa, a Kuɓki haa, a Baabi a yi inaha.
MAR 13:33 Kon wortukaat, kinaat neeh, ɗu inahɗi andi wa nikan kiɗa.
MAR 13:34 Wa mand na ƴaari na ɓaaɓe, a dengkoh ñaam ciŋ ɗe kahni, yaa nu nga ɗah a tufkiɗ ɗe, a woo ɗe ini a hee haɓɗe, a woo yi nik ŋ yahndeeri ne a niiɗaat.
MAR 13:35 Kon kinaat neeh, ɗu inahɗi andi heɗ kahni hayan kiɗa, ndaa wa nikan noh niiniɗ, wala na wek, wala na wiisaaɗi, wala daaɓdaaɓ.
MAR 13:36 Mbaa wortukaat po a hey jalañ ɗah, a raakuu ɗu neehe.
MAR 13:37 Ini mi na woyee ɗu, maa woyee wa ɓooɓi jen : Kinaat neeh ! »
MAR 14:1 Waam, e neeh kanak tasee ne feetiŋ Paakiŋ Yawuut ci na wiŋ mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci ree. Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh caŋ wa waakeeɗa findi ɓa ambohan Yeesu te ɓo' yeguu, ne ɓa apɗuk ɗe.
MAR 14:2 Ɓa woyee ne wa joyɗi nik ŋ ɗooƴ feet ci, ɓa sangee ne ɗuuɗ raak ŋ ɗooƴ ɓooɓa.
MAR 14:3 Yeesu nikee ŋ kahan Simong Gaanaana, ŋ Betani. Ɗekka po ɓo' ɓitiɓ aassa, a raakka ɗe ñameeɗa, a ɓayee buteelalbaatar riifiɗ na laackoloñ haɓɗohuuɗ narda koceet, candoomaŋ wa ɗoɓeen lool. A poɓiɗta lecmiŋ wa, a yiiffa Yeesu wa ŋ haf.
MAR 14:4 Ɓooɓa nikee ŋ ɗiska hotta ineem, ɓa lahtukeeɗa ŋ harmban ɓa, ɓa woyeeɗa ne : « Wa ye tah laackoloñi yahrohse ?
MAR 14:5 Wa mineen toonohu ini uup dinaar teemet-kaahay (300), ñakiɗ ci eɗu kopori. » Ŋ ineem ɓa ngaskeeɗa ɓitɓa.
MAR 14:6 Waaye Yeesu woosa ɓa ne : « Faɗaat ɗe, wa ye tah ɗu yaaɓɗee ɗe ? A tumiɗ to in baahiɗ.
MAR 14:7 Ñakiɗ ci genan gen na ɗu ; ɗu miniɗ ɓa tumiɗ in baahiɗ ŋ jamano nu ɗu waaɗoha ɗah. Waaye mi, ŋ genanɗi na ɗu.
MAR 14:8 Te ɓitɓii haɓiɗ ini a min, a eeñɗiɗ faaniŋ ngo po ƴutiɗ bala ɓekuukiŋ wa ŋ ruy-ruy.
MAR 14:9 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗisik nu Yegɗohiŋ Muci woyu ŋ adinaani jen ɗah, ini a haɓiɗ hey woyse nga, naandsukohaa ɗe. »
MAR 14:10 Yudaa Iskaryot, yino ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), kaɗta ŋ kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa, ne a min ɓa eɗind Yeesu.
MAR 14:11 Ɓa sikɗukka ɗe, ɓa summba nga lool ! Ɓa gappa ɗe eɗ kopor. Ŋ ineem, Yudaa waakeeɗa findi a joy ɗe eɗoh ɓi sang ɗe moɗoɗ.
MAR 14:12 Ŋ mbehi koc ŋ feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci wi mbaaliŋ Paaki na hoosohse, taalubeeciŋ Yeesu meekissa ɗe ne : « Kilifaani, fu waaɗ ne ɓoo kaɗan ɗa haɓɗohɗa kañam kiŋ Paak nde ? »
MAR 14:13 Yeesu tuuƴca kanak nga ɓa, a woosa ɓa ne : « Kaɗaat Yerusalem, ɗu hey cohe na ƴaar ɓayiɗ meeme masuɓ, ñaakɗaat ɗe.
MAR 14:14 Woyaat heɗ kahna a aasohan ne : “ Jangɗohohi woo ne, wa nde ɗiski a joy ñamoh mbaaliŋ Paak, a yi na taalubeeciŋ ɗe ? ”
MAR 14:15 A hey ɗu teeɓe tuuƴ angiɗ ŋ ɗafuk kahna, na in ci joy nik nga, ɗu kooɗkiɗohɗan ɓoo kañam ki ndaam. »
MAR 14:16 Taalubeeca kaɗta Yerusalem ; wa ɓa ree, ɓa raakohha in ceem ɗaa findi Yeesu woyohee ɓa, ɓa kooɗkiɗta kañam kaŋ Paak.
MAR 14:17 Wa niina ree, Yeesu na Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) hayya.
MAR 14:18 Wa ɓa ɓoof ɓa ñameeɗa, a woosa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɗu ɓi na ñame na so ɓii, yino nga ɗu hey yo eɗndohe ŋ ɓi sang ngo. »
MAR 14:19 Ɓa soossa, yaa nu nga woosa ɗe ne : « Mbaar a mi haa ? »
MAR 14:20 A loffa ɓa ne : « Yino ŋ ɗu ɓi ndaŋkiyaah na kanak ci (12) na ɓeke yaah na so ŋ booli. »
MAR 14:21 A degga nga ne : « Wa keeh ne Kuɓkiŋ ɓoyi hey kurke nga findi Fiis ci woyoha nga ɗe, waaye mas ɓoyi na hee ɗe eɗndohe ŋ ɓi sang ɗe, ini ngisohee ŋ ɓoyeem weɗ ne a rimkuu. »
MAR 14:22 Ɓa ñameeɗa, Yeesu ɓayya mbuuru, a corkiɗta Kooh, a poɓiɗtaa, a eɗta ɓa wa, a woosa ɓa ne : « Ɓayaat, wii wa faaniŋ ngo. »
MAR 14:23 Ƴutta, a ɓayya kaas tumiɗ, a corkiɗta Kooh, a eɗta ɓa wa, ɓa jen ɓa annda nga.
MAR 14:24 A woosa ɓa ne : « Wii, wa ñif miŋ ngo aamu wuu ɓi laayiɗ, ñif mi ndengiɗ Ambtiɗohi.
MAR 14:25 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ŋ heyɗi anisse masuɓ reseñ po mbaɗna ŋ anissan wi asi, ŋ Nguuraŋ Kooh. »
MAR 14:26 Wa ɓa ƴut ŋ kañam ka po ɓa ƴeekka ƴeek ciŋ Sabuur, ci hun na feeti, ɓa pulla, ɓa kaɗeeɗa Tangooraŋ-Oliiw-ca.
MAR 14:27 Yeesu woosa ɓa ne : « Wa fiisuuɗ ne : “ Ŋ hey laɓe niiɗohi, mbaal ci pasarkoh. ” Kon inhaat ne ɗu jen ɗu hey kafnduke.
MAR 14:28 Waaye, ŋ hultiɗu po ƴut ɗah, ŋ hey ɗu adge Galile. »
MAR 14:29 Piyeer woosa ɗe ne : « Ali ɓooɓi jen kafnduk, ŋ kafndukanɗi. »
MAR 14:30 Yeesu loffa ɗe ne : « Ñam na woyee ɗa wa te wa keeh, woti ŋ ɗooƴ weki, bala siiki leehkan waas kanak ɗah, fu hey yo taaske waas kaahay. »
MAR 14:31 Waaye Piyeer ɓaatta ndengɗuk ŋ woo ka an : « Ali nik ne ŋ kaanan kaan na ɗa sah, ŋ taaskanɗi ɗa. » Ɓa jen ɓa nammba woo ɗaa.
MAR 14:32 Wa ɓa ree ngaŋ ɗiska na woyse Getsemane, Yeesu woosa ɓa ne : « Ɓoofaat ndii, ŋ kaɗ kiima Kooh. »
MAR 14:33 A kooɗta Piyeer na Saak na Saaŋ, a hunnda na ɓa. A cammba yeg neƴƴoh na jaahiɗ ŋ ɗooƴ ce.
MAR 14:34 A woosa ɓa ne : « Ɗiski wa nik ndii faaniŋ ngo goy goy po mi yii heeɗa kaane, tasaat ndii ɗu irin. »
MAR 14:35 A faɗta ɓa ndaam, a kaɗta ƴissuut ŋ fikiiɓa, a ƴekka ŋ kehƴi, a kiimeeɗa Kooh ne wahtuuniŋ miskiɗi ɗalaat ɗe, ne wa min nik ɗah.
MAR 14:36 A woosa ne : « Abba, Baab, raakɗi ini wooñ ɗa, usɗiɗ to kaasiŋ miskiɗii. Waaye wa kinaat nikoh findi ŋ waaɗoh, waaye waaɗ-waaɗiŋ ɗa weɗ raakaat. »
MAR 14:37 Wi a dokuk, a raakka ɓa neeheeɗa, a woosa Piyeer ne : « Simong, fu yi neeh de' ! Fu minɗi sah irin ini ree wahtu ! »
MAR 14:38 A woosa ɓa ne : « Kinaat neeh, kiimaat Kooh a ndengiɗ ɗu po ɗu keenuu ŋ fiir. Waaɗ-waaɗi wii nga waaye faan ci raakɗi hatil. »
MAR 14:39 A kaɗissa, a woyeeɗa in ci a woyee ŋ kiimaŋ ɗe koc.
MAR 14:40 Wa a dokkis nga ɓa, a raakissa ɓa neeheeɗa, raak ɓa pani'uuɗ po has ciŋ ɓa aaykohha. Ɓa raakeeɗi lofaah ɗe.
MAR 14:41 A kaɗissa, a hayissa waasi kaahayɗoh, a woosa ɓa ne : « Ɗu ɓii neeh, ɗu ɓii iɗsiɗuk ! Wa doyiɗ, wahtuuni reyiɗ ! Weɗɗi, Kuɓkiŋ ɓoyi faɗuuɗ ŋ yaah ciŋ bakaaɗoh ci !
MAR 14:42 Kurkaat ɓoo kaɗ ! Markaat, yi joy yo eɗndoh a yi ! »
MAR 14:43 Wa Yeesu na woye, jaarra, Yudaa, yi ɓaah ŋ ndaŋkiyaah na kanak ci (12), reesa na mboolo ɓayiɗ ɓi ndooɗ na ɓi ndang. Ɓa puloh ŋ kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na jangɗohoh caŋ wa na yakak ca.
MAR 14:44 Raak Yudaa woyiɗ ɓa ne : « Ɓoyi maa hee foone inhaat ne a yi ; ambaat ɗe po a ndeng, ɗu ɓay ɗe ɗaa. »
MAR 14:45 A reyeeɗa rek, a reɓpa ŋ Yeesu, a woosa ɗe ne : « Jangɗohohi ! » A foonnda ɗe.
MAR 14:46 Jaarra ɓa ammba Yeesu.
MAR 14:47 Ƴaar ɓaah ŋ ɓa nikee ŋ ndaam fuurra ndang, ƴoɓpa ñaam ŋ ñaam caŋ seeƴkiɗoha yakka, a carissa nofaŋ ɗe.
MAR 14:48 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɗu hayiɗ na ndooɗ na ndang findi taamboh rok ne ɗu amb mbo.
MAR 14:49 Moona Kooh-nu-wiis, ŋ nikee ŋ harmban ɗu ŋ Kahan Kooh, ŋ jangɗoheeɗa, te ɗu ambɗi so. Waaye in cii jen raakiɗ ne ini Fiis ci Hooliɗ ci woo raak. »
MAR 14:50 Ŋ ineem, taalubeeciŋ ɗe jen faɗta ɗe, ɓa saandohha.
MAR 14:51 Raakiɗ kuɓka fiira ñaakɗee ɗe, a lipkee na uuf dong. A ambseeɗa,
MAR 14:52 a faɗta lipaŋ ɗe nga, a saandohha faan ɓarang.
MAR 14:53 Ɓa ɓayoh Yeesu ɗaa ŋ kahan seeƴkiɗoha yakka. Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa jen na jangɗohoh caŋ wa na yakak ca cohee ŋ ɗiska.
MAR 14:54 Piyeer nikee ñaakɗeeɗa ɗe usiɗ ŋ finhoora po findi a reyoh kahan seeƴkiɗoha yakka, a ɓooffa na surgaaca ŋ leero kahna, ɓa yohnukeeɗa.
MAR 14:55 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na ɓooɓa ɓinooɓa ɓaah ŋ saangnaŋ yakak caŋ Israayel jen waakeeɗa seede ne ɓa raak ini tah ɓa min apɗuk Yeesu, waaye ɓa hotɗi.
MAR 14:56 Laayiɗ leyɗoheeɗa ɗe waaye woo caŋ ɓa huneeɗi.
MAR 14:57 Raakka ɓa kuruk leyɗoheeɗa ɗe ne
MAR 14:58 ɓa kerhootiɗ ɗe a woosa ne : « Ŋ hey yahrohe Kahniŋ Kooh wi yaah ɓo' haɓiɗ wii. Ƴut ɗah, ngaŋ neeh kaahay, ŋ taɓah wiiriis wi yaah ɓo' haɓɗanɗi. »
MAR 14:59 Po ŋ ineem sah, woo caŋ ɓa huneeɗi.
MAR 14:60 Teemb ndeem, seeƴkiɗoha yakka tufukka ŋ fiki mboolnda jen, a meekissa Yeesu ne : « Fu heyɗi lofe ali in ŋ in ci ɓooɓi na yambee ɗa e ? »
MAR 14:61 Waaye Yeesu ɗekka teɗ, lofɗi ali in. Seeƴkiɗoha yakka meeksissa ɗe an : « Andi a fu Mucɗohi Gapohse, kuɓkiŋ Heɗ barkeeni ? »
MAR 14:62 Yeesu loffa ɗe ne : « Ñam nik, te ɗu hey hote Kuɓkiŋ ɓoyi ɓoofiɗ ŋ ñaahmiŋ Heɗ hatili, te ɗu hey ɗe hote hayee ŋ eel. »
MAR 14:63 Seeƴkiɗoha yakka faarra kulɓaaciŋ ɗe, a yi ŋ haf ce, ne a teeɓoh ne wa woo uupiɗ. A woosa ɓa ne : « Ɓoo etohis seede ye ?
MAR 14:64 A ɗu kerhoota, a ɗaliɗ Kooh, a joy ye tumu ? » Ɓa jen ɓa hunnda ɓa woosa ne : « A apaah apu ! »
MAR 14:65 Raakka ɓi tuhsee ɗe, ɓa muurra has ciŋ ɗe na daah, ɓa laɓeeɗa ɗe kumah, ɓa woyeeɗa ɗe ne : « Nik ne fu woosuuɗ ɗah, woya ɓoyi laɓ ɗa ! » Surgaaca taambukka ɗe na paɗ.
MAR 14:66 Waam, raak Piyeer ŋ kehƴi, ŋ leero kahna, komaaki cafaƴ reesa, a ɓaahee ŋ ñaam caŋ seeƴkiɗoha yakka.
MAR 14:67 A hotta Piyeer yohnukeeɗa, a feerukka ɗe baahiɗ, a woosa ɗe ne : « Fu namee nik na ƴaariŋ Nasareet ci, Yeesu. »
MAR 14:68 Waaye Piyeer woosa ɗe ne : « Ŋ hotɗi ini fu waaɗ woo te ŋ inahɗaa. » A kurkohha ndaam, a kaɗta nguɓu kahna. [Siika leehukka.]
MAR 14:69 Ɓoya ɓitɓa hotissa ɗe, a woyisseeɗa ɓooɓa nikee nga ne : « Ƴaarii, a ɓaah ŋ ƴaaɓiŋ ɗe. »
MAR 14:70 Waaye Piyeer taaskissa. Wa degga ƴissuut, ƴaaɓa nikee ndaam nammba ɗe woo ne : « Fu ɓo' Galile, wa keeh ne fu ɓaah ŋ ƴaaɓiŋ ɗe. »
MAR 14:71 Piyeer giñeeɗa, a woosa ne : « Ŋ lee ɗah, Kooh alkaat to, waaye ŋ inahɗi ƴaari ɗu na woye. »
MAR 14:72 Weɗi siika kanakɗukoh leehuk. A naandsukka findi Yeesu woyohee ɗe wa ne : « Bala siiki leehkan waas kanak ɗah, fu hey yo taaske waas kaahay. » Jaarra, a fuɗeeɗa.
MAR 15:1 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa teel, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa cohha na jangɗohoh caŋ wa, na yakak ca, na saangnaŋ atte'oh ca jen. Ɓa tokɗukka Yeesu, ɓa ɓayya ɗe ŋ Pilaat.
MAR 15:2 Wa ɓa ree, Pilaat meekissa ɗe ne : « A fu buuriŋ Yawuut ci e ? » Yeesu loffa ɗe ne : « Fu woyiɗa ! »
MAR 15:3 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa yambeeɗa ɗe in laayiɗ.
MAR 15:4 Pilaat woyissa ɗe ne : « Fu lofanɗi e ? Fu kerahɗi in ci laayiɗ ci ɓa na yambee ɗa e ? »
MAR 15:5 Waaye Yeesu lofisɗi ali in ; ineem feyya Pilaat.
MAR 15:6 Waam, feet Paak reyeen ɗah, Pilaat faɗsiɗ ɓa ambuuɗ yino ŋ ɓa nik ŋ kasoona, ɓeɗ na tanootee ɗe.
MAR 15:7 Wa raakeen ƴaar teeku Barabaas ; a ɓaahee ŋ ɓa hiñohee na nguura. Wa kurka yoond, ɓa apee ɓo', ɓa taƴuusa ŋ kasoona.
MAR 15:8 Mboolnda kaɗta ŋ Pilaat, ɓa woyeeɗa ɗe ne : « Haɓɗiɗa ɓoo ini fu na cure ɓoo tumiɗ kiis nu ree. »
MAR 15:9 Pilaat loffa ɓa ne : « Ɗu waaɗ ne ŋ faɗsiɗ ɗu buuriŋ Yawuut ci e ? »
MAR 15:10 A inheen ne waaɗa ɓooɓa waaɗ Yeesu, weɗ tah po kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa degga ɗe ŋ yaah ciŋ ɗe.
MAR 15:11 Waaye ɓa yoppa mboolnda ne ɓa woyaat ne : Barabaas !
MAR 15:12 Pilaat woyissa ɓa ne : « Moo ɗu waaɗ ne ŋ tum ƴaari ɗu teek buuriŋ Yawuut ci na ? »
MAR 15:13 Ɓa leehkisseeɗa ŋ ɗafka ne : « Daaƴaa ɗe ŋ kurwaa ! »
MAR 15:14 A meekissa ɓa ne : « A haɓiɗ ye in moɗaaɗi ? » Waaye ɓa uupeeɗa nga leehuk ŋ ɗafka an : « Daaƴaa ɗe ŋ kurwaa ! »
MAR 15:15 Pilaat waaɗta jam, a taambiɗta mboolnda ŋ ini neɓ ɓa ; a faɗsiɗta ɓa Barabaas, a nakohha Yeesu laɓu na leraw po ƴutta, a eɗta soldaar ca ɗe ne ɓa daaƴ ɗe ŋ kurwaa.
MAR 15:16 Ɓa ɓayya ɗe leero kahan goornoor, ɓa ɓeeɗukka soldaar ca ɓinooɓa jen.
MAR 15:17 Ɓa ɓekiɗta ɗe kulɓa ruumind po haa buur, ɓa teɗta ñapir, ɓa ɓekiɗta ɗe wa ŋ haf findi mbahne-buur.
MAR 15:18 Ɓa kañɗeeɗa ɗe an : « Ɓoo ɓii kañiɗ ɗa buuriŋ Yawuut ci. »
MAR 15:19 Ɓa laɓeeɗa ɗe ŋ haf na ngeer, ɓa tuhseeɗa ɗe, ɓa ƴekeeɗa ŋ fikiice.
MAR 15:20 Wa ɓa njembit ɗe po ƴutta, ɓa wolla kulɓaaka ɓa ɓekɗee ɗe, ɓa ɓekɗissa ɗe kulɓaacaŋ ɗe, ɓa ɓayeeɗa ɗe bilaf fa ne ɓa daaƴaa ɗe ŋ kurwaa.
MAR 15:21 Waam raak ƴaar gen Sireen teeku Simong, baabiŋ Aleksaandar na Rufus, a pulohee ɓak caŋ yohon ca, a lahha ndaam, ɓa tufukka ɗe ne a deguk kurwaaniŋ Yeesu.
MAR 15:22 Ɓa ɓayya Yeesu po ŋ ɗiska na woyse Golgota, wa tokis "Ƴoh-haf",
MAR 15:23 ɓa waaɗta ɗe anɗukoh biiñ ambsohuuɗ na miir, waaye a anɗi.
MAR 15:24 Ƴutta, soldaar ca daaƴca ɗe ŋ kurwaa, ɓa piilohha kulɓaacaŋ ɗe ne yaa nu nga ɗah inah ini a joy raak.
MAR 15:25 Wa raak yoor-yoora aaseeɗa.
MAR 15:26 Raakka ina ɓa fiis ndaam, ne wa teeɓoh ini tah ɗe daaƴu. Ɓa fiisee inii : « Buuriŋ Yawuut ci. »
MAR 15:27 Yeesu daaƴsee na rokoh kanak, yii lahha ɗe yaah-ñaahum, yum yaah-sing. [
MAR 15:28 ]
MAR 15:29 Ɓooɓa taambee ŋ ɗiska njembteeɗa ɗe, ɓa kuɗteeɗa haf, ɓa ɓaseeɗa ɗe an : « Ngec ! Fu yi woyee ne, fu hey yahrohe Kahniŋ Kooh, fu taɓahisa ŋ neeh kaahay,
MAR 15:30 mucɗa haf fu, fu ruhus ŋ kurwaani ! »
MAR 15:31 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa ŋ harmban ɓa, na jangɗohoh caŋ wa nameeɗa ɗe njembit an : « A mucɗiɗ ɓinooɓi, a minɗi muciɗ haf ce !
MAR 15:32 Mucɗohi Gapohse, buuriŋ Israayel, ruhsaat ŋ kurwaani win-win, ɓoo hot, ɓoo han kos. » Ɓa daaƴsee na ɗe nameeɗa ɗe ɓas.
MAR 15:33 Wa njooloora ree, kehƴi jen nikka ŋ ñuus ini ree wahtu kaahay.
MAR 15:34 Wa wahtu ceem mit, Yeesu leehukka ŋ ɗafka, a woosa ne : « Eloyi ! Eloyi ! Lema sabahtani ? » weɗ ne "Koohiŋ ngo ! Koohiŋ ngo ! Wa ye tah fu faɗta so ?"
MAR 15:35 Ɓi ɓo' ɓaah ŋ ɓa nikee ŋ ndaam kerahhaa, ɓa woosa ne : « Kerhaat, a na ɓeeɗke Ilyas ! »
MAR 15:36 Ƴaar nga ɓa nuppa, ɓayya daah, a hooƴcaa ŋ masuɓ raakiɗ bineegar, a tokkaa ŋ lecem ndooɗ, a deggaa ŋ nguɓiŋ Yeesu ne a an. Ƴaara woosa ne : « Sekaat ɓoo marak, andi Ilyas hey ɗe hee ruhsiɗe ŋ kurwaani. »
MAR 15:37 Yeesu leehukka, nguɗta.
MAR 15:38 Ridoona ɗasɗee Ɗiska Hoolohngaanaŋ Kahnaŋ Kooh faarukka tareet ini kooɗoh ɗafka po kehƴa.
MAR 15:39 Ƴaara adgohee soldaar ca, ya tufkee ŋ fiki Yeesu, hotta findi a kaanoh, a woosa ne : « Wa keeh ne ƴaarii nikee Kuɓu Kooh. »
MAR 15:40 Raakeen ɓitiɓ ca tufkee usiɗ markeeɗa. Mari Makdala ɓaahee nga na Salome na Mari yi yaay ɓi Yoose na Saak yi ƴini.
MAR 15:41 Ɓeem ɓeɗ ñaakɗee Yeesu te ɓeɗ meeɗ ɗe taambkoh wa a nik ŋ Galile. Nameen raak ɓitiɓ wiiriis laayiɗ, ɓaah ŋ ɓa hunee na ɗe Yerusalem.
MAR 15:42 Ŋ noh niinɗaŋ mbehi na kooɗkohse, wi adug mbehi na iɗsiɗkohse, Suseef ya genee Arimate hayya. A nikee ɓo' yeguuɗ ŋ atte'oh ca te a yi ŋ haf ce, a namee sek Nguuriŋ-Kooh. Hooɓa wa kee hooɓa tahha po a kaɗta ŋ Pilaat na fit, a meekissa ɗe fiɗaafa.
MAR 15:44 Pilaat feyuusa wi a kerah ne Yeesu ariɗ kaan, a nakohha ɓeeɗkiɗu ƴaara adgohee soldaar ca, a meekissa ɗe andi a ɓaatsiɗiɗ kaan.
MAR 15:45 Pilaat kerahha ini yeem lof, a teyɗukiɗta Suseef ne a ɓayaat fiɗaafa.
MAR 15:46 Suseef rommba uuf leeŋ, a ruhsiɗta faanaŋ Yeesu ŋ ɗiska wa daaƴsee ; a lemessaa na uufa, a ɓekkaa ŋ ruy-ruy huruuɗ ŋ atoh. Ƴutta, a pilnginnda atoh yakak, a ranngaa naa.
MAR 15:47 Raak Mari Makdala na Mari yaay ɓi Yoose nga, ɓa markeeɗa ŋ ɗiska Yeesu ɗaaku.
MAR 16:1 Wa nohi muy po mbehi na iɗsiɗkohse reehha, Mari Makdala na Salome na Mari yaay ɓi Saak rommba eeñɗoha ne ɓa reefa fiɗaafaŋ Yeesu.
MAR 16:2 Ŋ Kooh-wiisiina na ɓaaɓa teel, wa ɓitiɓ ceem reyee ruy-ruya, raak nohi haneeɗa pul.
MAR 16:3 Ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Moo ! Ya ɓa na hee ɓoo pilnginɗe atoh fa rangohu ruy-ruya ? »
MAR 16:4 Ɓa jaɗtukka, ɓa hotta ne atoh fa rangee wa pilnginuuɗ te wa nikee atoh yakoh na yakoh.
MAR 16:5 Ɓa aassa ŋ ruy-ruya, ɓa hotta fiir ɓekkiɗ sabidoor yaanow melciɗ, ɓoofiɗ ŋ ɓaka ñaahma, ɓa feyuusa jameet.
MAR 16:6 Waaye, ƴaara woosa ɓa ne : « Kanaat feyu, ɗu na marke Yeesu yiŋ Nasareet, yi daaƴse ŋ kurwaa. A hultiɗuuɗ, a nikisɗi ndii, ɗiski a ɗaaksee weɗɗi.
MAR 16:7 Ɗiski wa nik, kaɗaat ɗu woya taalubeeci, Piyeer na ɓinooɓi, ne a yaa adug ɗu Galile. Ɗu na hee ɗe hotohe ndaam findi a woyohee ɗu wa. »
MAR 16:8 Ɓa pulla ruy-ruya, ɓa saandoheeɗa. Ɓa nikee saakɗoheeɗa sagu tiit, neƴƴoheem tahha po ɓa wooɗi ali ɓo' in. [
MAR 16:9 Wa Yeesu hulit ŋ mbehi koc na ɓaaɓa, a ɗeɓ teeɓ haf ce Mari Makdala. A yi ɓitɓa a saɓsohee na jiini yasna-kanak.
MAR 16:10 Yeem kaɗta, a raakka ɓa meeɗ hun na Yeesu fuɗeeɗa kakaan kiŋ ɗe ; a naandsukka ɓa wa.
MAR 16:11 Waaye, wa a woo ɓa ne : « Yeesu hultiɗ, ŋ hotiɗ ɗe ! » Ɓa kosɗi ɗe.
MAR 16:12 Ƴutta, Yeesu teeɓkissa taalube kanak, ŋ ñaamaar ɗalohiɗ na wa koc, raak ɓa ŋ waas ŋ bilaf fa.
MAR 16:13 Ɓa hayya, ɓa naandsukkaa taalubeeca ɓinooɓa, waaye ɓa namɗaa kos.
MAR 16:14 Ŋ mirndaani, a teeɓukka Apootar ci ndaŋkiyaah na yinooci (11), raak ɓa ɓoofiɗ ñameeɗa. A ngassa ɓa ŋ ndengkiŋ ɓa keeñ na ini ɓa kosɗi ɓooɓi hot ɗe hultiɗuuɗ.
MAR 16:15 A hannda ɓa woo ne : « Kaɗaat ŋ adinaani jen, ɗu woo ɓooɓi feru jen Yegɗohiŋ Muci.
MAR 16:16 Yaa nu kos te a ɓoktu ɗah, a hey muce, waaye yaa nu kosɗi ɗah, a hey atte'se findi bakaaɗoh.
MAR 16:17 Te in ci ɓooɓi kosan ndo inhisohsan ceɗi cii : Ɓa hey aañe jiini ŋ tiikiŋ ngo, ɓa jombee ɓi peɗeem as,
MAR 16:18 ali ɓa amb iiñ wala ɓa an posani na ape sah, ali in rahsanɗi ɓa. Ɓa hey dege kosaayiɗ ci yaah, ɓa wir. »
MAR 16:19 Wa Heɗ ɓoo Yeesu ƴut ɓa woo in ceem, a rapɗuusa ŋ Eel ca, a ɓooffa ŋ ñaahmaŋ Kooh.
MAR 16:20 Taalubeeci woosa Yegɗohiŋ Muci ŋ ɗisik nu nik, Heɗ ɓoo ambɗohha ɓa ŋ pangkeem, in ci feyohiɗ ci a haɓɗee ɗisik nu ɓa kaɗ ɗah, ca teeɓohha ne woo kiŋ ɓa, wa keeh.]
LUK 1:1 Tewofiil kilifaani, ɓo' laayiɗ ndengɗukiɗ ŋ fiisiŋ in ci haɓɗu ŋ harmban ɓoo ;
LUK 1:2 ɓa kooɗ naandsuk ciŋ ɓooɓi maasoh ina amboh ŋ cambohaaɗa te ɓooɓeem mirndohha nik ɓi na taambkohe woo kiŋ Kooh.
LUK 1:3 Mi nak, ŋ meeksohiɗ baahiɗ findi in ceem jen raakoh ŋ cambohaana po ŋ reehɗohaana, weɗi tah po ŋ namiɗ ɗa waaɗ teeɓ ngaŋ fiis, findi in ceem taambtiɗohohe.
LUK 1:4 Ŋ fiisiɗ in ceem jen ne fu min inah ne, ini fu jangɗu, wa ɗaa.
LUK 1:5 Ŋ jamanoona Herod nikoh buuraŋ Yudee, wa raakeen ƴaar teeku Sakariya, a ɓaahee ŋ seeƴkiɗoh caŋ cuuɓaŋ Abiya. Ɓitiice teeksee Elisabet, a ɓaahee ŋ ɓi kahan Aaruna, caaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ Israayel.
LUK 1:6 Ɓa kanak jen ɓa nikee ɓo' yurhiɗ ŋ fiki Kooh ; ɓa meeɗta taambiɗ in ci Heɗ ɓoo nakoh jen na waasiŋ ɗe te ali ɓo' raakeeɗi woyaah ɓa.
LUK 1:7 Waaye ɓa raakeeɗi kuɓu laam Elisabet jaasiree jaasir, te ɓa kanak jen, ɓa nikee yakak.
LUK 1:8 Wa raakka mbeh, Sakariya seeƴkeeɗa wuu Kooh sagu ne e cuuɓaŋ Abiya raakɗohee seeƴka ŋ neeh caam.
LUK 1:9 Findi ɓa meeɗa tumoh, seeƴkiɗoh ca markiskeeɗa ne Kooh teeɓ ɓa ɓoyi joy aas ŋ Ɗiska HooliɗaŋKahnaŋ Kooh Heɗ ɓoo, ne a fuuɗ cuuraay nga, wa hennda nga ɗe.
LUK 1:10 Ŋ jamanoona cuuraaya na fuuɗohse, tel mboolnda jen ŋ hara kiimeeɗa Kooh.
LUK 1:11 Malaaka Heɗ ɓoo teeɓukka Sakariya, a nikee ŋ ñaahmaŋ seeƴkohaana na suusohse cuuraaya.
LUK 1:12 Sakariya hot ɗe hot rek, a feyuusa, a tiitta.
LUK 1:13 Malaakaana woosa ɗe ne : « Kana neƴƴoh Sakariya, kiimiŋ ɗa teyɗukuuɗ : ɓitiifu Elisabet hey raake kuɓu ƴaar yi fu na hee teeke Yahya.
LUK 1:14 A hey soosɗe keeñiŋ ɗa te ɓi ɓo' laayiɗ hey sume ŋ raakuukiŋ ɗe.
LUK 1:15 Laam a hey nikee ɓo' yakiɗ ŋ fiki Heɗ ɓoo, a heyɗi ane biiñ mbaa sangara wiiriis, te a rimkan riifiɗ na Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh.
LUK 1:16 Ɓi ɓo' laayiɗ ŋ Israayel, a hey ɓa dokne ŋ Heɗi, Koohiŋ ɓa.
LUK 1:17 A hey adge Heɗ ɓoo, a hun na hatiliŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh, findi woosuuɗi Ilyas hunohee naa. A hey ɓeke kerhiɗoh ŋ harmban baab na kuɓu, a yurhiɗ ɓooɓi kerhiɗɗi Kooh ; ŋ ineem, a hey kooɗkiɗe Heɗ ɓoo cuuɓ tufkiɗuuɗ po ƴutiɗ. »
LUK 1:18 Sakariya meekissa malaakaana ne : « Ŋ min inhoh na ne ineem wa keeh ? Laam ŋ yakak te ɓitiiso ɓitfiɗ. »
LUK 1:19 Malaakaana loffa ɗe ne : « Ñam Jibriil, yi nik na Kooh. A yi woos so ne ŋ gap ɗa in ci neɓiɗ cii.
LUK 1:20 Fu kosɗi woo kiŋ ngo, wa tahiɗ po fu hey muume, fu minissanɗi jomb po mbaɗna ini ŋ woo ɗa raakan ŋ jamanoonaŋ wa. »
LUK 1:21 Waam raak ɓooɓa sekeeɗa Sakariya, ɓa feyuusa ŋ maaña a maañ ŋ Ɗiska Hooliɗa.
LUK 1:22 Wa a pul, a minɗi woo, ɓooɓa inahha ne in hayɗohiɗ ɗe findi heeƴ ŋ ɗiska. A nikka muum, a woyee na ɓa woo muum.
LUK 1:23 Wa mbeh ca a joyee panguk reeh, a haadda kahan ce.
LUK 1:24 Wa maañɗi ɓitiice Elisabet ammba rook, a ɗemmba naa caɓin yatuus. A woyeeɗa ŋ ɗooƴ ce an :
LUK 1:25 « Inii, a Heɗ ɓoo tuma, a baahohiɗ to po, a paƴɗiɗ to kaciikiŋ ngo ŋ ɓooɓi. »
LUK 1:26 Wa Elisabet nik ŋ caɓnaŋ ɗe yasna-yino'ɗoh, Kooh woossa malaakaaniŋ ɗe Jibriil ŋ kur ka nik ŋ Galile na woyse Nasareet.
LUK 1:27 A tuuƴ ɗe ŋ cafaƴ inhaaɗi ƴaar na woyse Maryaama. Maryaama yeem, fiira nguɗee cakiim nga ɗe teeksee Suseef te a ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Dawuuda.
LUK 1:28 Malaakaana reɓpa, a woosa ɗe ne : « Mi yii kañiɗ ɗa Maryaama, fu yi baahohu ; Heɗ ɓoo a yi na ɗa. »
LUK 1:29 Kañɗoheem feyya Maryaama, a liiɓeeɗa ini wa joy tokis.
LUK 1:30 Malaakaana woosa ɗe ne : « Kana neƴƴoh Maryaama, Kooh baahohiɗ ɗa.
LUK 1:31 Fu hey ambe rook, fu raak kuɓu ƴaar ; yi fu na hee teeke Yeesu.
LUK 1:32 A hey nike ɓo' yakak, a hey ɓeeɗkasse Kuɓkiŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, te Kooh Heɗ Ɓoo hey ɗe eɗe Nguuriŋ caac ɓa Dawuuda.
LUK 1:33 A hey adgohe cuuɓiŋ Yaŋhooɓa po faw te Nguuriŋ ɗe moosanɗi reeh. »
LUK 1:34 Maryaama meekissa malaakaana ne : « Ineem na hee nikohe na te ŋ inahɗi ƴaar ? »
LUK 1:35 Malaakaana loffa ɗe ne : « Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh hey haye nga ɗa, hatiliŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka hey ɗa saangne. Ineem weɗi tah po kuɓki hoolɗi fu na hee raake hey ɓeeɗkohse Kuɓkiŋ Kooh.
LUK 1:36 Marka, Elisabet yi ndaamu nga ɗa, a rook ; a hey raake kuɓu ƴaar ŋ kiɓitfiŋ ɗe wii. A yi ɓooɓi woyee ne, a jaasir jaasir, moona a rook po wa raakiɗ caɓin yasna-yino.
LUK 1:37 Laam raakɗi ini wooñ Kooh. »
LUK 1:38 Maryaama loffa ne : « Mi deey, ŋ ñaamiŋ Heɗ ɓoo. Ineem rahsaat to findi fu woyoha. » Malaakaana cootta.
LUK 1:39 Ŋ neeh caam, Maryaama arra kaɗ ŋ kur, ŋ tangoocaŋ Yudee.
LUK 1:40 Wa a ree, a aassa kahan Sakariya, a kañiɗta Elisabet.
LUK 1:41 Elisabet kerah kerah kañɗohaŋ Maryaama rek, kuɓkiŋ ɗe yoonnda ŋ ɗooƴ rookiŋ ɗe. Elisabet riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani
LUK 1:42 a woosa Maryaama ŋ ɗafka ne : « A fu uupiɗ barke ŋ ɓitiɓ ci jen te kuɓki fu na hee raake barke'iɗ.
LUK 1:43 A mi ya ɓa po yaayiŋ Heɗ ɓoo hee so marke ?
LUK 1:44 Wi ŋ kerah kañɗohiŋ ɗa, kuɓki ŋ rookiŋ ngo yoonnda, sagu sum.
LUK 1:45 Suma, fu yi kos ne ini Heɗ ɓoo woo ɗa hey raake. »
LUK 1:46 Ŋ ineem Maryaama woosa ne : « Coonndiŋ ngo weɗi ƴeek yakkiŋ Heɗ ɓoo,
LUK 1:47 Keeñiŋ ngo soosiɗ ŋ Kooh Mucɗohiŋ ngo.
LUK 1:48 A alɗi so, mi yi ñaamiŋ ɗe ñakiɗ njirñi. Ee, ini camboh woti, ɓooɓi jen ngaŋ jamano nu nik ɗah, hey woye ne ŋ ɓitiɓ barke'iɗ.
LUK 1:49 Laam, Koohi Min tumɗiɗ to in yakiɗ. Tiikiŋ ɗe Hooliɗ.
LUK 1:50 Yirmandeeniŋ ɗe genan gen ngaŋ ɓooɓi neek ɗe gomal nu gomal.
LUK 1:51 A teeɓohiɗ doolndiŋ ɗe. A pasarohha ɓooɓi yaksiɗkiɗ ci.
LUK 1:52 A folla buur. A kurkiɗta ɓooɓi eɗfiɗ ci.
LUK 1:53 A onnda aɗkiɗ ci kañam baahiɗ. A aannja raakiɗ ci yaah ɓarang.
LUK 1:54 A hirpiɗ Israayel ci ñaam ciŋ ɗe. A alkohɗi teeɓoh yirmandeeniŋ ɗe
LUK 1:55 ŋ Ibrahiima na ɓi puloh nga ɗe gomal nu gomal findi a gapohee wa caac ciŋ ɓoo. »
LUK 1:56 Maryaama ɓooffa ŋ ɗiskaŋ Elisabet ŋ ini ɗal ree caɓin kaahay, wala wa uupa, ƴutta a haadda.
LUK 1:57 Wa noha Elisabet joy ɓasloh ree, a raakka kuɓu ƴaar.
LUK 1:58 Gentoh ciŋ ɗe na ɓaah ciŋ ɗe kerahha ne Heɗ ɓoo baahohiɗ ɗe ŋ ineem, ɓa ambsukohha na ɗe, ɓa neɓuusa nga.
LUK 1:59 Wa mbeha a ɓasloh dokuk, ɓa hayya ne ɓa nguɗ kuɓka. Ɓa waaɗta ɗe teek ŋ baab ɓa Sakariya
LUK 1:60 waaye Elisabet woosa ɓa ne : « Muk, a teeksan Yahya. »
LUK 1:61 Ɓa woosa ɗe ne : « Moo, ɗu raakɗi ali ɓaahi teeku ɗaa. »
LUK 1:62 Ɓa meekseeɗa Sakariya na yaah findi a waaɗ ne kuɓkiŋ ɗe teeku.
LUK 1:63 A nakohha waakɗu fiisoha, ɓa eɗta ɗe, a fiissa nga ne : « A teeku Yahya. » Ɓooɓa jen feyuusa.
LUK 1:64 Ŋ ɗiska ɗiska, Sakariya minissa jomb, a woyeeɗa baahkiŋ Kooh.
LUK 1:65 Ɓooɓa genee na ɗe feyuusa ŋ ina raake, ɓa laamtoheeɗaa ŋ kur caŋ tangoocaŋ Yudee jen.
LUK 1:66 Hatiliŋ Heɗ ɓoo hunee na kuɓka, tahha po, ɓa kerhee naandsukaŋ ineem jen, ɓa liiɓeeɗa an : « Kuɓkii joy ye nik ? »
LUK 1:67 Baabiŋ kuɓki, Sakariya, wa a kaɗ po a minissa jomb, Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh riiffa ɗe, a woyeeɗa woo ci puloh ŋ Kooh an :
LUK 1:68 « Heɗ ɓoo Koohiŋ Israayel ƴeekaah ŋ ini a hirip ɓooɓiŋ ɗe, a muciɗta ɓa.
LUK 1:69 A komiɗ ɓoo Mucɗoh raakiɗ hatil ŋ cuuɓiŋ ñaamiŋ ɗe Dawuuda,
LUK 1:70 findi a gapohee wa maañiɗ, a taambiɗtaa ŋ nguɓ caŋ woosuuɗ caŋ ɗe, te ɓa jen ɓa hooliɗ,
LUK 1:71 ne a hey ɓoo saɓsohe na sangiɗ ciŋ ɓoo, a muciɗ ɓoo ŋ yaah ciŋ ɓi sang ɓoo jen.
LUK 1:72 A teeɓ caac ciŋ ɓoo baahkiŋ ɗe, a naandsuk ambtiɗohiŋ ɗe hool,
LUK 1:73 findi a giñɗohee wa caac ɓoo Ibrahiima,
LUK 1:74 ne a hey ɓoo pulɗe ŋ ɓi sang ɓoo, po ɓoo ñaamkee ɗe te ɓoo neƴƴohanɗi,
LUK 1:75 ɓoo nikan ɓo' hooliɗ, yurhiɗ ŋ fikiice ŋ kipes kiŋ ɓoo jen.
LUK 1:76 Te fu kuɓu, fu nikan woosuuɗiŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, laam, a fu adgan, fu paɗiɗ Heɗ ɓoo waasiŋ ɗe.
LUK 1:77 Fu inhiɗ ɓooɓiŋ ɗe ne, ɓa hey ɗaasse bakaaɗ ciŋ ɓa, ɓa muc.
LUK 1:78 Laam, Koohiŋ ɓoo keeñkohiɗ ɓoo te a baahiɗ. Weɗi tah, a hey ɓoo woosohe siñaari na hee pulohe ŋ ɗafki, mand na nohi na hane pul,
LUK 1:79 ne wa siñaariɗ ɓoo, ɗiski ɓoo ɓoof ŋ ñuusiŋ kakaan ki, a deg ɓoo ŋ waas jam. »
LUK 1:80 Ŋ ineem, njaanja yakeeɗa, liiɓiŋ ɗe ɓaatkeeɗa, a gennda ŋ nduufa po wa a teeɓ Israayel ci haf ce.
LUK 2:1 Ŋ jamanoocaam, buura yakkaŋ Rom teeksee Ogis nakohha ne tiik caŋ ɓooɓa jen fiissaat.
LUK 2:2 Fiisiŋ tiik ceem nikka wa koc, wa hendee ŋ jamanoona Kiriñus nikoh goornooraŋ Siri.
LUK 2:3 Ŋ ineem, yaa nu nga ɗah, kaɗeeɗa ne a fiisu ŋ kur ka a cosaankoh.
LUK 2:4 Suseef nammba puloh kur ka na woyse Nasareet ŋ Galile, a kaɗta Betlehem ŋ Yudee, kur ɓi Dawuuda laam a ɓaahee ŋ ɓi rimkoh nga ɗe.
LUK 2:5 A kaɗta bindka na ɓitiice Maryaama tel ɗe rook.
LUK 2:6 Noha a joy ɓasloh raak ɓa reyiɗ Betlehem,
LUK 2:7 a ɓasilla kuɓu ƴaar saawiŋ ɗe, a lemessa ɗe ŋ daah. Ina ɓa haɓeeɗi ŋ dalohaanaŋ hanheeca, tahha po a faannda ɗe ŋ ñamohaanaŋ ɗoopaat ca.
LUK 2:8 Ŋ bilaf faŋ kur ka, ɓi niiɗoh meeɗeen neeh nga ne ɓa taambkoh ɗoopaat caŋ ɓa.
LUK 2:9 Malaaka teeɓukka ɓa, siñaariŋ Heɗ ɓoo yipukka nga ɓa, ɓa feyuusa lool.
LUK 2:10 Waaye malaakaana woosa ɓa ne : « Kinaat neƴƴoh, ŋ kom ɗu woo neɓiɗ wi fu inah ne ɓooɓi jen hey sume nga keeh-keeh.
LUK 2:11 Woti ŋ kur ɓi Dawuuda, Mucɗoh wuu ɗu rimkiɗ nga ; a yi Kiristaani, weɗ Heɗ ɓoo, Mucɗohi Kooh gapohe.
LUK 2:12 Inii weɗ na hee ɗu wa teeɓe : Ɗu hey hote kuɓu lemesuuɗ ŋ daah, a faanu ŋ ñamoha ɗoopaat. »
LUK 2:13 Ɗekka po, mboolo malaaka laayoh na laayoh nikka na ya koc ŋ ɗiska, ca ƴeekeeɗa Kooh an :
LUK 2:14 « Yakkiŋ Kooh ƴeekaah ŋ ɗiska uup ɗafuk ŋ Eel ca te ɓooɓi neɓ ɗe, ɓa raakaat jam ŋ kehƴi. »
LUK 2:15 Wa malaakaaca faɗ ɓa ndaam, dokukka Eel ca, niiɗoh ca woosa ŋ harmban ɓa ne : « Ɓoo kaɗaat Betlehem, marka ini raak nga, wi Heɗ ɓoo woo. »
LUK 2:16 Ɓa arra kaɗ, ɓa raakka Maryaama na Suseef nga na kuɓka faanuuɗ ŋ ñamoha ɗoopaat.
LUK 2:17 Wa ɓa hot kuɓka, ɓa naandsukka ɓooɓa ini ɓa woyu nga ɗe.
LUK 2:18 Ɓooɓa kerah naandsukaŋ niiɗoh ca jen feyuusa.
LUK 2:19 Ŋ ini kaɗ ŋ Maryaama, a ammba woo ceem jen ŋ hafiŋ ɗe, a markiseeɗa ca ŋ ɗooƴ ce.
LUK 2:20 Niiɗoh ca dokkeeɗa, ɓa ƴeekeeɗa yakkiŋ Kooh, ŋ ina ɓa kerah te ɓa hottaa laam wa raakoh ɗaa findi ɓa woyohsee wa.
LUK 2:21 Wa mbeha Maryaama ɓasloh dokuk, kuɓka nguɗukka ; ɓa teekka ɗe Yeesu, tiika malaakaana eɗohee bala yaay ɓa amban rook.
LUK 2:22 Wa neeh ca ɓa farsukohee reeh findi waasiŋMusaa nakoha, ɓa ɓayya kuɓka Yerusalem ne ɓa eɗ ɗe Heɗ ɓoo.
LUK 2:23 Laam, ŋ waasiŋ Heɗ ɓoo, wa fiisuuɗ ne : « Komaaki saaw ƴaar nu nik ɗah, Heɗ ɓoo hey ɗe waɗse. »
LUK 2:24 Ɓa nammba seeƴuk ne Maryaama hool findi wa nakohu ŋ waasiŋ Heɗ ɓoo : hoɗ kanak mbaa banuut ƴin kanak.
LUK 2:25 Ŋ Yerusalem, raakiɗ ƴaara teeksee Simeyong nga, a nikee ƴaar yurhiɗ te a kerhiɗta Kooh, a nikee sekeeɗa mbehi Israayel hirpohsan. Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh nikee na Simeyong.
LUK 2:26 A teeɓeen ɗe ne bala a kaanan ɗah, a hey hote Mucɗohi Gapohse Heɗ ɓoo woos.
LUK 2:27 Fuuɗsi Hoolohngaani hiirra ɗe ŋ kaɗ Kahan Kooh, raak Maryaama na Suseef ɓayiɗ Yeesu ne ɓa wik ɗe Kooh findi waasiŋ Musaa nakoha.
LUK 2:28 Simeyong ammba gooya, a yakiɗta Kooh, an :
LUK 2:29 « Ɗiski wa nik ndii Heɗ ɓoo, fu miniɗ faɗ ñaamiŋ ɗa a coot ŋ jam. Fu haɓɗiɗ ini fu gapohee,
LUK 2:30 laam, na has ciŋ ngo, ŋ hotootiɗ Mucɗohi puloh nga ɗa
LUK 2:31 yi fu kooɗkiɗ ɓooɓi jen
LUK 2:32 a nikka ñiini na hee ɗa teeɓohe ŋ cuuɓ ci jen, te a yi ndamiŋ Israayel, cuuɓiŋ ɗa. »
LUK 2:33 Baabiŋ kuɓki na yaay ɓa feyuusa ŋ in ci Simeyong woo nga ɗe,
LUK 2:34 Simeyong barke'iɗta ɓa, a hannda woo Maryaama, yaayi ne : « Kuɓkii hay ne, ɓi ɓo' laayiɗ ŋ Israayel keen, laayiɗ kuruk. A hey nike firndeeni na hee taasse.
LUK 2:35 Ŋ ineem, liiɓ ci ɓo' laayiɗ ɗasiɗ ŋ ɗooƴ ɓa hey teeɓohse. Te fu Maryaama, fu hey raake miskiɗ findi ɓoyi yipu salma ŋ keeñ. »
LUK 2:36 Wa nameen raak woosuuɗ ɓitiɓ teeku Aana, a nikee kuɓu Fanuwel yi ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Aser. A ɓitfeen lool ; wa kilookiŋ ɗe coot, a pesiɗ kiis yasna-kanak na ƴaar ce, yeem kaannda,
LUK 2:37 a rissa raakaaɗi ƴaar. A raakee kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis nikiis (84). A meeɗɗi kurkoh ŋ Kahnaŋ Kooh, a oreeɗa, a kiimeeɗa Kooh noh na wek ; a nikiɗohee ɗe ɗaa.
LUK 2:38 A maasoheen wa Simeyong na woye, a nammba gidim Kooh, a woyeeɗa ɓooɓa seke faɗsuukiŋ Yerusalem jen ini kaɗ ŋ kuɓka.
LUK 2:39 Wa Suseef na Maryaama ƴut haɓiɗ in ci waasiŋ Heɗ ɓoo nakoh jen, ɓa dokukka Galile, ŋ kur ɓa wi na woyse Nasareet.
LUK 2:40 Kuɓka yakeeɗa, a ndengeeɗa, a ɓaateeɗa raak liiɓohaaɗ moɗiɗ te Kooh hunnda na ɗe.
LUK 2:41 Kiis nu ree ɗah, Maryaama na Suseef kaɗ Yerusalem ne ɓa maasoh Paak ci, mbeh ci ɓa na naandsukohe pulohaŋ Israayel ci Misra.
LUK 2:42 Wa Yeesu raak kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak (12), a kaɗta na ɓa findi wa na tumohse.
LUK 2:43 Wa hewa reeh, ɓa haadeeɗa, waaye a yi Yeesu, a tassa ŋ Yerusalem. Yaay ɓa na baab ɓa yegɗi.
LUK 2:44 Ɓa liiɓpa haa ne a yaa ŋ huntoh caŋ ɓa ɓinooɓa, ɓa tiinnda ini ree noh mulnguus, ɓa hotɗi ɗe. Ɓa marakka ɗe ŋ nawleecaŋ ɓa na ɓaah caŋ ɓa.
LUK 2:45 Ɓa hotɗi ɗe, ɓa dokukka, ɓa waakeeɗa ɗe po ŋ ɗooƴ Yerusalem.
LUK 2:46 Ŋ mbeha kaahayɗoh, ɓa raakka ɗe ɓoofiɗ ŋ ɗooƴ Kahan Kooh ŋ leernaŋ jangɗohoh ca ; a sikɗukeeɗa ɓa, a nameeɗa ɓa meekis.
LUK 2:47 Ɓooɓa kerhee ɗe jen feyuusa ŋ neɓkiŋ ɗe hel, na findi a lofohee ɓa.
LUK 2:48 Wa yaay ɓa na baab ɓa hot ɗe, ɓa feyuusa. Yaay ɓa woosa ɗe ne : « Kuɓkiŋ ngo wa ye tah, fu haɓiɗta ɓoo inii ? Mi na baab ɗu, ɓoo feysee feyu, ɓoo ɓii waak ɗa poyi. »
LUK 2:49 A loffa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu waakeeɗa so ? Hanaa ɗu inahɗi ne, ŋ joy nik ŋ Kahan Baabiŋ ngo ? »
LUK 2:50 Waaye ɓa inahɗi ini a woo ɓa.
LUK 2:51 Ŋ ineem Yeesu hunnda na ɓa, ɓa dokukka kur ka na woyse Nasareet. Ŋ ineem, a kerhiɗeen ɓa, yaay ɓa ammba in ceem jen ŋ hafiŋ ɗe.
LUK 2:52 Yeesu yakeeɗa, a uupeeɗa uup raak liiɓohaaɗ moɗiɗ, a neɓpa ɓooɓa, a neɓpa Kooh.
LUK 3:1 Wa nikee ŋ jamanoonaŋ buura yakkaŋ Rom na woyse Tibeer, wa a tum kiis ndaŋkiyaah na kiis yatuus (15) ŋ hafaŋ kur ka, waam a Ponse Pilaat nikee goornooraŋ Yudee, Herod adgohha Galile, Filip taambɗoh ce adgohha Iture na Tarakonit, Lisañas adgohha Abileen ;
LUK 3:2 Hannas na Kayif nikka seeƴkiɗoh ca yakak ca. Ŋ kiis kaam, Kooh dengkohha kuɓkiŋ Sakariya na woyse Yahya woo kiŋ ɗe, raak ɗe genee nduufa.
LUK 3:3 Yahya wileeɗa ŋ ɓakaŋ kalaŋ Yurdan jen, a inhiɗeeɗa ɓa ne ɓa hayaat ɓa ɓoktuk, wa teeɓoh ne ɓa teyiɗ ɓoƴsoh pesohaaɗ, ɓa min ɗaasu bakaaɗ ciŋ ɓa.
LUK 3:4 Wa raakohha ɗaa findi wa fiisohu ŋ teerndiŋ woosuuɗi Esayi an : « Hooso wa ɗaa leehuk ŋ nduufa ne : “ Haɓɗaat waasiŋ Heɗ ɓoo, haɓɗiɗaat ɗe waas ciŋ ɗe jen, ca yurah.
LUK 3:5 Oon ci jen hey uumbse, tangooci na tund ci jen hey girtasse, waas ci nduuɗkiɗ ci hey yurhiɗasse te ci raak atoh hey luhtasse.
LUK 3:6 Ɓooɓi jen hey hote findi Kooh na mucɗohohe. ” »
LUK 3:7 Ɓo' laayiɗ hayeeɗa ŋ Yahya Ɓoktohi ne a ɓokit ɓa, a woosa ɓa ne : « Ini ɗu añaand haa ne iiñ jen, ɗu liiɓiɗ ne ɗu miniɗ penduk ayrukiŋ Kooh wi na haye e ?
LUK 3:8 Tumohaaɗ ciŋ ɗu baahaat, wa teeɓoh ne ɗu ɓoƴsohiɗ pesohaaɗ, te kinaat ɗaar rek ɗu woyee ŋ ɗooƴ ɗu ne “ Ɓoo rimkoh ŋ Ibrahiima. ” Ñam na woyee ɗu ne atoh cii, Kooh miniɗ pulɗiɗ Ibrahiima kuɓu nga ca.
LUK 3:9 Ɗiski wa nik ndii, kiw ki ƴutiɗ ne wa giing tas kidig, te waa nu raakɗi rim baahiɗ ɗah, wa hey ƴoɓse wa njafu ŋ yongkaaha. »
LUK 3:10 Ɓooɓa meekseeɗa Yahya ne : « Ɓoo tuman na ? »
LUK 3:11 A loffa ɓa ne : « Ɓo' nu raak kulɓa kanak ɗah, eɗa ɓoyi raakɗi winoori, te ɓo' nu nam raak kañam ɗah, paysohaa na ɓoyi raakɗi. »
LUK 3:12 Ɓi juuti'oh nammba hay nga ɗe ne ɓa ɓoktu, ɓa meekissa ɗe ne : « Ɓoo joy ye haɓiɗ Jangɗohohi ? »
LUK 3:13 A woosa ɓa ne : « Kanaat ɓaat tus ŋ ini ɗu naku. »
LUK 3:14 Ɓi soldaar hayya nga ɗe, ɓa woosa ɗe ne : « Moo ! Ɓoo joy ye haɓiɗ ? » A woosa ɓa ne : « Kinaat ɓay kopor ɓo' ŋ naafiɗ wala ŋ lee ; topaat ŋ ini ɗu na wirndasse. »
LUK 3:15 Ɓooɓa nikee sekeeɗa Mucɗohi Gapohse sek keeh-keeh, yaa nu nga woyeeɗa ŋ ɗooƴ ce ne : « Andi e Yahya Mucɗohi Kooh gapohe ? »
LUK 3:16 Yahya loffa ɓa jen ne : « Mi na ɓoktee ɗu na masuɓ, waaye raakiɗ ɓoyi na haye yi uup po nik kilifa, te ŋ yeyyooɗi nik ñaamiŋ ɗe ne ŋ toksiɗee ɗe ñafaɗ ciŋ ɗe. A yi, a ɓoktohan ɗu Fuuɗsi Hoolohngaani, na yongkaah.
LUK 3:17 A amb saliŋ ɗe ŋ yaah, ne a nistoh pees na fuñind. A nangɗoh pees ci ŋ ndapiŋ ɗe, a doh fuñndi ŋ yongkaahi heyɗi ƴime. »
LUK 3:18 Yahya ñaaheeɗa ɓooɓa ŋ inaa laayiɗ ne a woo ɓa Yegɗohiŋ Muci.
LUK 3:19 Ŋ mirndaani, Yahya woytohha Herod ya adgoh Galile ŋ ini a kooɗ Herojaad, yi ɓiti taambɗoh ce, na in ca moɗaaɗiica wiiriis ca a tumee jen.
LUK 3:20 Herod taƴɗukka Yahya ŋ kasoona, ɓaatta ŋ in ca moɗaaɗiica a tume.
LUK 3:21 Ŋ jamanoona Yahya ɓoktohee ɓooɓa jen, Yeesu nammba ɓoktu. Wa a na kiime Kooh, Eel ci rangsukka,
LUK 3:22 Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh yipukka nga ɗe, ŋ mandohaaɗ banuut. Hooso kerhukka ŋ Eel ci an : « A fu kuɓkiŋ ngo ŋ waaɗ keeh-keeh te ŋ neɓuuɗ nga ɗa lool. »
LUK 3:23 Wa Yeesu na cambe pangkaŋ ɗe raak ɗe ŋ ɓak kiis ndaŋkiyaah-kaahay (30). Ɓooɓa ammba ne a kuɓu Suseef. Suseef, a Heeli rim ɗe,
LUK 3:24 Heeli a kuɓu Matat, Matat nikka kuɓu Lewi, Lewi a yiŋ Melki, Melki nikka yiŋ Yanayi, Yanayi yiŋ Suseef,
LUK 3:25 Suseef Matacas, Matacas Amos, Amos Nahum, Nahum Esli, Esli Nagayi,
LUK 3:26 Nagayi Maat, Maat Matacas, Matacas Semeyin, Semeyin Yosek, Yosek Yoda,
LUK 3:27 Yoda Yowanan, Yowanan Resa, Resa Sorobabel, Sorobabel Salacel, Salacel Neri,
LUK 3:28 Neri Melki, Melki Adi, Adi Kosam, Kosam Elmadam, Elmadam Er,
LUK 3:29 Er Yeesu, Yeesu Eliyeser, Eliyeser Yorim, Yorim Matat, Matat Lewi,
LUK 3:30 Lewi Simeyong, Simeyong Yudaa, Yudaa Suseef, Suseef Yonam, Yonam Eliyakim,
LUK 3:31 Eliyakim Meleya, Meleya Menna, Menna Matata, Matata Natan, Natan Dawuuda,
LUK 3:32 Dawuuda Yesay, Yesay Obed, Obed Boos, Boos Salmon, Salmon Nahson,
LUK 3:33 Nahson Aminadaab, Aminadaab Admin, Admin Arni, Arni Hesroon, Hesroon Peeres, Peeres Yudaa,
LUK 3:34 Yudaa Yaŋhooɓa, Yaŋhooɓa Isaahha, Isaahha Ibrahiima, Ibrahiima Tera, Tera Nahor,
LUK 3:35 Nahor Serug, Serug Reyu, Reyu Peleg, Peleg Eber, Eber Selah,
LUK 3:36 Selah Kaynan, Kaynan Arpaksad, Arpaksad Sem, Sem Noohin, Noohin Lemek,
LUK 3:37 Lemek Matusalem, Matusalem Henok, Henok Yered, Yered Mahalal'el, Mahalal'el Kenan,
LUK 3:38 Kenan Enos, Enos Set, Set Aadama, Aadama yi Kooh fer.
LUK 4:1 Wa Yeesu puloh kalaŋ Yurdan, raak Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh riifiɗ ɗe. Fuuɗseem kaɗɗukohhaa ɗe nduufa.
LUK 4:2 A nikka nga neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40), ndaam, Seytaani fiireeɗa ɗe. A ñamɗi ŋ neeh ceem, ŋ mirndaani a aɗukka.
LUK 4:3 Weɗi Seytaani woyoh ɗe ne : « Nik ne fu Kuɓkiŋ Kooh ɗah, woya atoh fii wa ɓoƴsuk mbuuru. »
LUK 4:4 Yeesu loffa ɗe ne : « Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : “ Ɓo' na pesohe mbuuru dong haa. ” »
LUK 4:5 Seytaani ɓayya ɗe ŋ ɗiska uup ɗafuk, a teeɓpa ɗe, ŋ harmban ñep na marak, nguur ciŋ adinaani jen.
LUK 4:6 A woosa ɗe ne : « Nguur cii jen na ini ŋ ɗooƴ ca degu ŋ yaah ciŋ ngo te ŋ miniɗ ca eɗ ɓoyi neɓ po.
LUK 4:7 Fu teyɗuk ƴek ŋ fikiiso ɗah, ŋ hey ɗa ca one jen. »
LUK 4:8 Yeesu loffa ɗe ne : « Fiis ci woo ne “ Ƴekɗa Kooh Heɗ fu, te fu ñaamuk a yi dong. ” »
LUK 4:9 Seytaani ɓayissa ɗe Yerusalem, ŋ jol Kahnaŋ Kooh, a woosa ɗe ne : « Nik ne fu Kuɓkiŋ Kooh ɗah, faɗsuka ŋ kehƴi ;
LUK 4:10 Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : “ Kooh hey nake malaakaaciŋ ɗe, ca niiɗ ɗa. ”
LUK 4:11 Te : “ Ca ɓay ɗa ŋ yaah ciŋ ca, po kot ciŋ ɗa laɓkanɗi ŋ atoh. ” »
LUK 4:12 Yeesu nammba ɗe lof ne : « Fiis ci namiɗ woo ne : “ Kana markisuk Kooh Heɗ fu. ” »
LUK 4:13 Wa Seytaani jaɗiɗ ɗe fiir po a miniɗɗi ɗe in, a cootta, a sekɗoheeɗa ɗe mbeh wiiriis.
LUK 4:14 A Yeesu dokuk Galile kotii, raak ɗe riifiɗ na doolndiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani. Ɓooɓa laamtoheeɗa ɗe ŋ kur caam jen,
LUK 4:15 a jangɗoheeɗa ŋ sinaagog ca, ɓooɓa jen laaskeeɗa ɗe.
LUK 4:16 A aaseeɗa, a puleeɗa kur ca po a reesa ŋ Nasareet, kur ka a yakoh. Wa mbehi na iɗsiɗkohse ree, a aassa ŋ sinaagoga findi a meeɗa tumoh, a kurukka ne a jang ini fiisu.
LUK 4:17 Ɓa eɗta ɗe teerndiŋ woosuuɗi na woyse Esayi, a puliɗta ɗiski inii fiisu :
LUK 4:18 « Fuuɗsiŋ Heɗ ɓoo yii nga so, laam a yi kooɗ to ne ŋ kom ñakiɗ ci Yegɗohiŋ Muci, a yi woos so ne ŋ woo ambuuɗ ci faɗsuukiŋ ɓa, ŋ woo fuuliɗ ci ne ɓa hey hote te ŋ nam puliɗ torhiɗuuɗ ci ŋ miskiɗiŋ ɓa,
LUK 4:19 ŋ yegɗoh ne kiis kii, weɗ kiis ki Heɗ ɓoo teeɓohan baahkiŋ ɗe. »
LUK 4:20 Wa Yeesu ƴut, a lemmba teernda, a dokinndaa ƴaara na ɗaakee wa, a ɓooffa ne a woo ; ɓooɓa nikee ŋ sinaagoga jen yurhiɗkohha na ɗe.
LUK 4:21 A woosa ɓa ne : « Ini Fiis ci woyee wii te ɗu kerahhaa, wa raakiɗ woti. »
LUK 4:22 Ɓooɓa jen woyeeɗa in baahiɗ nga ɗe, ɓa feyuusa ŋ woo ca neɓiɗ ca a woo. Ɓa weeɗa ne : « Ƴaarii a kuɓu Suseef haa e ? »
LUK 4:23 Yeesu woosa ɓa ne : « Ŋ inhiɗ ne ɗu hey yo woye woo kii : “ Paƴohi, paƴa haf fu. Ɓoo kerhiɗ in ca fu tum ŋ Kapernawum jen, tuma mand ɗaa ndii, ŋ kur ki fu genoh. ” »
LUK 4:24 Yeesu degiɗta ɓa nga ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh : Ali woosuuɗ na teyɗukseeɗi ŋ kur ka a genoh.
LUK 4:25 Ɗu inhiɗ ne ŋ jamanoonaŋ woosuuɗi Ilyas, wa Kooh toɓɗi kiis kaahay na camban te aɗ miskiɗ raakka ŋ kur ka jen, wa raak ɓitiɓ laayiɗ ŋ Israayel ƴaar caŋ ɓa kaaniɗ.
LUK 4:26 Moona Kooh tuuƴɗi Ilyas ŋ ali ɓitiɓ nga ɓa, waaye a tuuƴ ɗe ŋ ɓitɓa ƴaar ce nam kaan ya genee Sarepta ŋ kur kaŋ Sidoon.
LUK 4:27 Te ŋ jamanoonaŋ woosuuɗi na woyse Elise, ɓo' laayiɗ raakeen kosaay ki na oɓse faan ŋ Israayel, moona ali ɓo' wirɗuuɗi nga ɓa, waaye a Naaman ya genee Siri, a yi wirɗu. »
LUK 4:28 Wa ɓa kerah woo ceem, ɓooɓa nikee ŋ sinaagoga jen ayrukka po ɓa heeɗa pooke.
LUK 4:29 Ɓa kurukka, ɓa puliɗta ɗe kur ka, ɓa ɓayya ɗe ŋ suunaŋ tangoora ɓa yipohee kur kaŋ ɓa ne ɓa yeñ ɗe a kaan
LUK 4:30 waaye a lahha ŋ harmban ɓa, a cootta waas ce.
LUK 4:31 Yeesu kaɗeeɗa po a reesa kur wiiriis ŋ Galile na woyse Kapernawum ; a jangɗeeɗa ɓooɓa ŋ mbehi na iɗsiɗkohse.
LUK 4:32 A woyee woo kilifa, tahha po, ɓa feyuusa ŋ jangɗohiŋ ɗe.
LUK 4:33 Ŋ ɗooƴ sinaagoga, wa raakeen ƴaara jiini ambe, a leehkeeɗa ŋ ɗafka an :
LUK 4:34 « Hee ! Yeesu yiŋ Nasareet, waas fu ye nga ɓoo ? Fu hay ne fu yah ɓoo e ? Ŋ inhiɗ ɓoyi fu nikoh ; a fu Ɓoyi Hooliɗi Kooh woos. »
LUK 4:35 Yeesu ngassa ɗe an : « Ɗeka, te fu pul ngaŋ ƴaari ! » Jiinnda folla ƴaara ŋ fiki ɓooɓa waaye a tumɗi ɗe in, a pulla nga ɗe.
LUK 4:36 Wa ineem raak, ɓooɓa jen feyuusa, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa an : « Cey, woo kiŋ ƴaarii wa woo ye ? Wa hun na hatil, jiiniici sah na hoolaaɗiiki ca hoolaaɗi, ca kerhiɗiɗ ɗe po a woo ca ne pulaat ɗah, ca saandohe ! »
LUK 4:37 Ɓa laamtoheeɗa Yeesu, ŋ ɗisik nu nik ŋ kur caam jen.
LUK 4:38 Wa Yeesu puloh sinaagoga, a kaɗta kahan Simong tel yaayiŋ ɓiti Simong kosaayiɗ po faaniŋ ɗe nikka dohiɗ jip. Ɓa kiimmba Yeesu ne a wiriɗ ɗe.
LUK 4:39 A hiirra nga ɗe, a ngassa kosaay ka, wa saɓsukohha na ɗe. Ŋ ɗiska ɗiska a kurukka, po a taambkoheeɗa ɓa.
LUK 4:40 Wa noha muy, ɓa raakee kosaayiɗ jen hayya ŋ Yeesu na ɓi jangaaro ɗalohiɗ, a degga yaa nu nga ɗah yaah ciŋ ɗe, yaa nu a degga yaah ciŋ ɗe ɗah, yeem wir.
LUK 4:41 Ɓi jiini puloheeɗa ŋ kosaayiɗ laayiɗ, ca leehkeeɗa ne : « Fu Kuɓkiŋ Kooh ! » Ca inheen ne a yi Mucɗohi Gapohse, tahha po a ngasukka ca, a faɗɗi ca ne ca woo.
LUK 4:42 Wa Kooh wiis, Yeesu pulla kur ka, a kaɗta ŋ ɗisik ɗaayiɗ, ɓi ɓo' laayiɗ waakeeɗa ɗe. Wa ɓa hot ɗe, ɓa waaɗta ɗe amb ne a cootuu.
LUK 4:43 Waaye a woosa ɓa ne : « Ŋ joyiɗ nam ɓay Yegɗohiŋ Muci, wiŋ Nguuriŋ-Kooh, ŋ kur ci cinooci, ineem weɗ tah ho woosu. »
LUK 4:44 A taalndiɗta, a yegɗoheeɗaa ŋ sinaagog caŋ kur caŋ Yudee.
LUK 5:1 Wa raakka mbeh, Yeesu nikka ŋ sereendaŋ Cookmaŋ-Senesaret, ɓi ɓo' laayiɗ ndeerra ɗe, ɓa baɓkoheeɗa ne ɓa min sikɗuk woo kiŋ Kooh.
LUK 5:2 Yeesu hotta gaal kanak ŋ sereendaŋ cookma, waam raak seeɓoh ca ruhsiɗ ŋ gaal ca po ɓa naawseeɗa mbaal caŋ ɓa.
LUK 5:3 A rappa ŋ waŋ Simong, a woosa ɗe ne : « Yeña gaali ŋ ɗooƴ masmi ƴissuut. » Simong yennjaa, Yeesu ɓooffa nga, a jangɗeeɗa ɓooɓa.
LUK 5:4 Wa a ƴut ɓa jangiɗ, a woosa Simong ne : « Kaɗa na gaali po ɗiska cookmi nooɗoh, ɗu njaf mbaal ciŋ ɗu, ɗu seeɓ. »
LUK 5:5 Simong loffa ɗe ne : « Kilifaani, niinma ɓoo neeh seeɓ te ali cuurund ɓoo ambɗi waaye, ŋ hey njafe mbaal ci. »
LUK 5:6 Wa ɓa njaf ca, ɓa ammba cuurund laayiɗ po mbaal ca faarkeeɗa.
LUK 5:7 Ŋ ineem, ɓa kaayilla huntoh caŋ ɓa nikee ŋ gaala winoora yaah, ne ɓeem hay ɓa ɓaatɗohe. Ɓa hayya, ɓa siffa gaal ca kanak ca jen cuurund po ca diigeeɗa.
LUK 5:8 Wa Simong Piyeer hot ŋ ineem, a ƴekka ŋ fiki Yeesu a woosa ne : « Us so kilifaani, ŋ bakaaɗoh. »
LUK 5:9 A feyse feyu a yi na ɓooɓa a hunee na ɓa jen sagu cuurund ca ɓa amb.
LUK 5:10 Huntoh caŋ ɗe Saak na Saaŋ, kuɓuuciŋ Sebede, nammba feyu. Yeesu woosa Simong ne : « Kana tiit, ini amboh woti fu seeɓan ɓo' kotii. »
LUK 5:11 Wa ɓa puliɗ gaal caŋ ɓa ŋ sereendaŋ cookma, ɓa faɗta in caŋ ɓa jen, ɓa ñaakiɗta Yeesu.
LUK 5:12 Wa raakka mbeh, Yeesu nikka ŋ kur, raak ƴaar yaa nga, a ambohee kosaay ki na oɓse faan po faaniŋ ɗe jen yahrukohha. A hot hot Yeesu rek, a ƴekka po pukiŋ ɗe reesa kehƴi, a kiimmba ɗe an : « Kilifaani, fu waaɗa ɗah, fu miniɗ to saɓsoh na kosaay kii po ŋ nik ɓo' hooliɗ. »
LUK 5:13 Yeesu raɗissa yaah, a degga ɗe wa, a woosa ne : « Ŋ waaɗiɗa, hoola ! » Ŋ ɗiska ɗiska kosaay kaŋ ƴaara saɓsukohha na ɗe.
LUK 5:14 Yeesu nakka ɗe ne a kinaata woo ali ɓo', a woosa ɗe ne : « Kaɗa fu teeɓa haf fu seeƴkiɗoha, fu haɓiɗ seeƴki waasiŋMusaa nakoh ne fu hool, wa teeɓoh ne fu wiriɗ. »
LUK 5:15 Tiikiŋ Yeesu uupeeɗa nga kerhu, ɓi ɓo' laayiɗ hayeeɗa nga ɗe ne ɓa sikɗuk ɗe te ɓa wir ŋ kosaay caŋ ɓa.
LUK 5:16 Ini kaɗ ŋ Yeesu, a meeɗeen ɗaay ŋ nduufa, a kiimee Kooh nga.
LUK 5:17 Wa raakka mbeh, Yeesu jangɗoheeɗa. Ɓi ɓo' ɓaahee ŋ Farisen ca na ɓi ɓo' ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa nikee nga. Ɓa pulohee kur caŋ Galile jen na caŋ Yudee na Yerusalem. Hatiliŋ Heɗ ɓoo huneen na Yeesu ne a wiriɗ kosaayiɗ ca.
LUK 5:18 Ɓi ɓo' hayya, gaalɗohiɗ ƴaar ŋ faankoha. E kot ciŋ ɗe sange. Weɗ tahee ɓa ɓayeeɗa ɗe ŋ Yeesu, raak ɗe ŋ ɗooƴ taɓah.
LUK 5:19 Waaye ɓa raakɗi ɗiski ɓa hee taambe sagu findi ɓooɓa laayohe. Ɓa rappa ŋ ɗafuk taɓaha, ɓa nihissa ŋ poon caŋ wa, ɓa yoorra ɗe ŋ ɗooƴ ɓooɓa ŋ fiki Yeesu.
LUK 5:20 Wa Yeesu hot ɓa na findi ɓa kosoh, a woosa ƴaara kosaayɗa ne : « Ƴaariŋ ngo, fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa. »
LUK 5:21 Jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa na Farisen ca woyeeɗa ŋ ɗooƴ ɓa ne : « Ƴaarii a yi ɓa po a ɗale Kooh mand an ? Ali ɓo' minɗi ɗaasoh bakaaɗ ɗal Kooh dong ! »
LUK 5:22 Waaye Yeesu inahha ina ɓa liiɓee ŋ ɗooƴ ɓa, a woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu liiɓee ineem ?
LUK 5:23 Ŋ woo ƴaarii ne : “ Fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa ” wala ŋ woo ɗe ne : “ Kurka fu tiind. ” A winde uup yooɓ ?
LUK 5:24 Mbaa ŋ hey ɗu teeɓe ne Kuɓkiŋ ɓoyi raakiɗ doolndi a min ɗaasoh bakaaɗ ŋ kehƴi. » Yeesu woosa ƴaara lafñiɗa ne : « Ñam woo ɗa wa, kurka fu ɓay basngiŋ ɗa te fu haad. »
LUK 5:25 Ŋ fiki ɓooɓa jen ƴaara jaarra kuruk, a ɓayya faankohaanaŋ ɗe, a haadeeɗa, a yakɗeeɗa Kooh.
LUK 5:26 Ɓooɓa jen feyuusa ɓa yakɗeeɗa Kooh ; ɓa jaahiɗta, ɓa woyeeɗa ne : « Ɓoo hotiɗ in feyohiɗ woti. »
LUK 5:27 Wa Yeesu pul, a hotta juuti'oh teeku Lewi ɓoofiɗ ŋ ɗiska a na juuti'ohe. A woosa ɗe ne : « Ñaakiɗ to. »
LUK 5:28 Lewi kurukka, a faɗta in caŋ ɗe jen, a ñaakɗeeɗa ɗe.
LUK 5:29 Wa ɓa ree kahan Lewi, a tikɗukiɗta Yeesu kañam laayiɗ ndaam. Ɓi juuti'oh laayiɗ na ɓi ɓo' wiiriis ñameeɗa na ɓa.
LUK 5:30 Farisen ca na jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa ñaɗtukeeɗa ŋ taalubeeciŋ Yeesu an : « Wa ye tah ɗu ñame, ɗu anee na juuti'oh ci na bakaaɗoh ci ɓinooɓi ? »
LUK 5:31 Yeesu loffa ɓa ne : « Ɓooɓi kosaayɗi etohɗi paƴoh, e kosaayiɗ ci etoh paƴoh.
LUK 5:32 Ŋ hayɗi ne ŋ ɓeeɗuk ɓooɓi yurhiɗ ci waaye ŋ hay ne ŋ ɓeeɗuk bakaaɗoh ci, ɓa ɓoƴsoh pesohaaɗ. »
LUK 5:33 Ɓa woosa Yeesu ne : « Taalubeeciŋ Yahya Ɓoktohi na ɗeke po ɓa ore, ɓa kiimee Kooh findi ɓiŋ Farisen ci, waaye ɓiŋ ɗa deey, na ñamee ñam, ɓa ane. »
LUK 5:34 A loffa ɓa ne : « Hanheeci hay kilook, ɓa hey orɗukohse te raak heɗ kilooki yii na ɓa e ? Wa minɗi nik !
LUK 5:35 Waaye wa hey raake jamano heɗ kilooki kooɗohu nga ɓa, ndeem, ɓa hey ore. »
LUK 5:36 Ŋ ineem Yeesu woosa ɓa andiini mandtiɗkohaanii : « Ali ɓo' na faareeɗi ŋ kulɓa as ne fu daaf kulɓa maañiɗ. Mbaa fu hey yahe kulɓaaki asi te seeketi fu na hee kooɗohe nga hunanɗi na kulɓaaki kiisɗi.
LUK 5:37 Te ali ɓo' na tumeeɗi biiñi asi na soñe ŋ mbohos und maañiɗ ; mbaa biiñi hey pooke mbohoseem, wa aamuk, mbohosi yahrukoh.
LUK 5:38 Biiñ as joy tumu ŋ mbohos as.
LUK 5:39 Waaye ɓo' nu an biiñ maañiɗ ɗah, fu heyɗi waaɗe biiñ as, laam fu na woyee ne : “ Wi maañɗi baahiɗ. ” »
LUK 6:1 Wa nikee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗeeɗa, ɓa taammba ŋ yohon caŋ beleeca, taalubeeciŋ ɗe piikeeɗa nga ca, ɓa ɓorñeeɗa pees ca, ɓa ñameeɗa.
LUK 6:2 Ɓi Farisen hotta ɓa, woosa ɓa ne : « Ɗu na haɓɗe ini waasiŋ ɓoo sangoh ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. »
LUK 6:3 Yeesu loffa ɓa ne : « Mand haa ne ɗu moosɗi jangoh ina Dawuuda haɓɗee wa a aɗuk a yi na ɓooɓa hunee na ɗe ?
LUK 6:4 A aas ŋ Kahan Kooh, a ɓayya mbuuruuca degsee ŋ taaɓla wuu Kooh, a ñammba nga ca, a nammba eɗ ɓooɓa hunee na ɗe, te ali ɓo' joyɗi ñam mbuuruuceem ɗal seeƴkiɗoh ci. »
LUK 6:5 Yeesu degiɗta ɓa nga ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi a yi Heɗ mbehi na iɗsiɗkohse. »
LUK 6:6 Wa raakissa jamano, ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu aassa ŋ sinaagoga, a jangɗoheeɗa. Wa raakeen ɓo' nga, yaahiŋ ɗe ñaahmi ɓeendkee ɓeenduk.
LUK 6:7 Jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa na Farisen ca markiɗeeɗa Yeesu andi a hey wirɗohe ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, ɓa raak yambaah ɗe.
LUK 6:8 Yeesu inhee inah ini ɓa liiɓee, tahha po a woosa ƴaara na yaaha ne : « Kurka fu tufuk ŋ fiki ɓooɓi jen. » Ƴaara tufukka ŋ fiki ɓooɓa.
LUK 6:9 Yeesu woosa ɓa ne : « Ŋ meekis ɗu, wa ye teyɗohu ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, in baahiɗ wala in baahaaɗi ? Ɓo' joy joy hirpu nga wala a joy joy apu ? »
LUK 6:10 Ŋ ineem, a marakka ɓa jen, a woosa ƴaara ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa. » Ƴaara raɗissa yaahiŋ ɗe, wa wirra peng.
LUK 6:11 Jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa na Farisen ca ayrukka po ɓa heeɗa kaane. Ɓa hotoheeɗa ŋ harmban ɓa ne ɓa marak findi ɓa joy tum Yeesu.
LUK 6:12 Ŋ neeh caam, Yeesu rappa ŋ ɗafuk tango ne a kiim Kooh ; a neehha kiim Kooh nga.
LUK 6:13 Na ɓaaɓa teel, a ɓeeɗukka taalubeeciŋ ɗe, a kooɗta nga ɓa ɓo' ndaŋkiyaah na kanak (12), a teekka ɓa "Apootar".
LUK 6:14 Ɓa nikee Simong yi a teekee Piyeer na Andare taambɗoh Simong na Saak na Saaŋ na Filip na Bartalemi
LUK 6:15 na Macce na Tomaa na Saak kuɓkiŋ Alfe na Simong yi teeksee Selot
LUK 6:16 na Yudaa kuɓu Saak na Yudaa Iskaryot yi mirndoh nik woroh.
LUK 6:17 Wa a tan ɓa, a hunnda na ɓa, a ruhussa tangoora. A kaɗta po ŋ ɗisik angiɗ, raak ɓo' laayiɗ nga ɓaah ŋ taalubeeciŋ ɗe na ɓooɓa fu inah ne ɓa pulohee kur caŋ Yudee jen na Yerusalem, na kur ca huntiɗkohee na cookma ŋ ɓakaŋ Tiir na Sidoon.
LUK 6:18 Ɓooɓeem ɓa hayee ne ɓa sikɗuk Yeesu te ɓa wirɗu ŋ kosaay caŋ ɓa. Ɓa fu inah ne jiiniica na hoolaaɗiika ca hoolaaɗi, ca ambeen ɓa, ɓa wirra.
LUK 6:19 Ɓo' nu nga ɗah waaɗta ɗe laal sagu hatila pulohee nga ɗe wirɗeeɗa ɓa jen.
LUK 6:20 Weɗi Yeesu yurhiɗkoh na taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Ɗu neɓɗiɗ, ɗu ɓi ñakiɗ ci, laam, Nguuriŋ-Kooh wa wuu ɗu.
LUK 6:21 Ɗu neɓɗiɗ, ɗu ɓi aɗkiɗ ci woti, laam, ɗu hey kape nding. Ɗu neɓɗiɗ, ɗu ɓi na fuɗe woti, ɗu hey ƴene.
LUK 6:22 Ɗu neɓɗiɗ, ne ɓooɓi sang ɗu ɗah, ɓa aañee ɗu, ɓa ɓasee ɗu, te ɓa moɗaaɗiɗɗee tiik ciŋ ɗu sagu Kuɓkiŋ ɓoyi ɗah.
LUK 6:23 Wa ree ɗah, sumaat po ɗu mbece, laam aafi na sekee ɗu ŋ ɗafka yakiɗ te ɗu inah ne caacuuciŋ ɓa mbugalohee woosuuɗ ci ɗaa.
LUK 6:24 Mas, ɗu ɓi heɗ raak-raak ci laam ɗu rahsiɗ ini joy ɗu sumiɗ po ƴutiɗ.
LUK 6:25 Mas, ɗu ɓi kap woti, laam, kim ɗu hey aɗke. Mas, ɗu ɓi na ƴene woti, laam, ɗu hey nike ŋ tiis te ɗu hey fuɗe.
LUK 6:26 Mas, ne ɓooɓi jen woyɗee ɗu baahiɗ ɗah, laam caacuuciŋ ɓa meeɗ tumoh ɗaa na ɓi tumee haf ɓa woosuuɗ. »
LUK 6:27 « Ɗu ɓi na sikɗukee so, ñam na woyee ɗu ne waaɗaat ɓooɓi sang ɗu, te ɗu tumɗee ɓa in baahiɗ.
LUK 6:28 Kiimɗaat barke ɓooɓi waaɗ ne ɗu alku, te ɗu kiimɗe ɓooɓi na torhiɗee ɗu in baahiɗ.
LUK 6:29 Ɓo' nu tip ɗa paɗ ŋ kaɓaaɓ ɗah, eɗaa ɗe wi tas. Ɓo' nu naaf paltooniŋ ɗa ɗah, kanaa ɗe sangoh kulɓaakiŋ ɗa.
LUK 6:30 Ɓo' nu kiim ɗa ɗah, onaa ɗe te ɓo' nu ɓay in ci fu raak ɗah, kinaa ɗe ca meekis.
LUK 6:31 Mbaa tumɗaat ɓooɓi in ci ɗu waaɗ ne ɓa haɓɗiɗ ɗu ca.
LUK 6:32 Ɗu waaɗ ɓooɓi waaɗ ɗu dong ɗah, ɗu raak ye gidmaah ŋ ineem ? Bakaaɗoh ci sah waaɗiɗ ɓooɓi waaɗ ɓa.
LUK 6:33 Te ɗu haɓɗiɗee in moɗiɗ ɓooɓi na tumɗee ɗu baahiɗ ɗah, ɗu raak ye gidmaah nga ? Bakaaɗoh ci sah na tumohe ɗaa.
LUK 6:34 Te ɗu wotɗee dong ɓooɓi ɗu amb ne ɓa hey ɗu wirnde ɗah, gidmaah raakɗi ŋ ineem. Bakaaɗoh ci sah na wotɗe bakaaɗoh ci ne ɓa min rahas ini ɓa wotɗoh.
LUK 6:35 Waaye waaɗaat ɓi sang ɗu, ɗu tumɗee ɓa in baahiɗ, ɗu wotɗohee te ɗu heelkuu wirind nga. Ŋ ineem aafiŋ ɗu hey yake te ɗu nikan ini ŋ moos ɗu teek, kuɓuuciŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka. Laam, a yi, a na teeɓohee teeɓoh baahkiŋ ɗe ŋ ɓooɓi añaandiɗ ci na corkiɗeeɗi ɗe.
LUK 6:36 Yirmohaat findi Kooh Baabiŋ ɗu na yirmohe.
LUK 6:37 Kinaat markoh ɓo' in, mbaa ɗu heyɗi markohse in te kinaat amboh ɓo' in, mbaa ɗu heyɗi ambohse in. Ɗaasohaat te ɗu hey ɗaasse.
LUK 6:38 Onohaat te ɗu hey onse. Ɗu hey poonɗasse laayiɗ, ca ɗengu po ca aamke, laam ɓeesohaani ɗu na ɓeesɗohohe, weɗ ɗu ɓeesɗohsan. »
LUK 6:39 Yeesu woyissa ɓa woo kii : « Fuuliɗ miniɗ nook fuuliɗ e ? Ndaa ɓa kanak jen, ɓa keenanɗi ŋ nung e ?
LUK 6:40 Taalube uupɗi inah ɓoyi na jangɗee ɗe waaye a teeɓu baahiɗ ɗah, a hey mande na ɓoyi na jangɗee ɗe.
LUK 6:41 Wa ye tah fu markee ɓoli ŋ hasiŋ morom fu, te wa ndooɗ yakak nik ŋ hasiŋ ɗa ?
LUK 6:42 Fu min na woyoh morom fu ne : “ Ƴaariŋ ngo faɗa ŋ nihsiɗ ɗa ɓoli ŋ hasiŋ ɗa ”, te fu yegɗi ndooɗi yakki nik ŋ wiŋ ɗa ? Naafeehaani, koca nihis ndooɗi yakki ŋ hasiŋ ɗa. Fu min hot baahiɗ ne fu nihsiɗ morom fu ɓoli ŋ hasiŋ ɗe.
LUK 6:43 Kidig baahiɗ minɗi raak rim baahaaɗi te kidig baahaaɗi minɗi raak rim baahiɗ.
LUK 6:44 Laam, kidig na inhisohse rimiŋ wa. Ndun na ɓeenohseeɗi ŋ ñaaɓaaɓ, reseñ na nameeɗi ɓeenohu ŋ kidig rup.
LUK 6:45 Wa mand ɗaa, ɓo' baahiɗ na pulɗe in baahiɗ raakee weɗ a ɗaak ŋ keeñiŋ ɗe. Ɓo' baahaaɗi na pulɗe in baahaaɗi raakee weɗ a ɗaak ŋ keeñiŋ ɗe. Laam, nguɓ na woye ini keeñ riif naa.
LUK 6:46 Wa ye tah ɗu ɓeeɗkee so “ Heɗ ɓoo, Heɗ ɓoo ” te ɗu na tumeeɗi ini mi na woye ?
LUK 6:47 Ɓo' nu hay nga so, a sikɗuk woo kiŋ ngo te a pesohee wa ɗah, hayaat ŋ woo ɗu ini ɓoyeem mand naa :
LUK 6:48 a mand na ɓoyi na taɓahe kahan, a acca nooɗiɗ po a pulla ŋ atoh, a yippa fondamaaniŋ ɗe nga. Mbeh, Kooh toɓpa, masma baliɗta po wa laɓpa nga, wa miniɗɗi kahneem in laam wa taɓahu taɓah ndengiɗ.
LUK 6:49 Waaye ɓoyi na sikɗuke woo kiŋ ngo te a pesohuu wa, a mand na ɓoyi na taɓahe kahan te a haɓɗiɗuu wa fondama. Wa masma bal po wa laɓpa nga, wa jaarraa fol, wa yahrukohha jameet. »
LUK 7:1 Wa Yeesu ƴut woo na ɓooɓa ŋ in ceem jen, a kaɗta Kapernawum.
LUK 7:2 Raakeen ƴaar nga, a ɓaahee ŋ ɓa adgohee soldaar caŋ Rom, a raakka ñaam kosaayiɗ kosaay miskiɗ po a heeɗa kaane te ƴaareem a keeñkoheen ñaama lool.
LUK 7:3 A kerahha laamtohaŋ Yeesu, a woossa ɓi kilifa Yawuut nga ɗe ne ɓa kiim ɗe, a hay wirɗe ñaamiŋ ɗe.
LUK 7:4 Ɓa kaɗta ŋ Yeesu, ɓa kiimeeɗa ɗe keeh-keeh ; ɓa woosa ɗe ne : « Ƴaari woos ɓoo deey, a waaɗiɗ ɓoo, ɓi Yawuut ci. Te a yi sah taɓahɗuk sinaagogiŋ ɓoo. Weɗ tah, a cariɗ ɓaatɗohu. »
LUK 7:6 Yeesu hunnda na ɓa. Wa ɓa kaɗ po ɓa heeɗa ree kahna, ƴaara woosissa nawleeciŋ ɗe ne ɓa woo Yeesu ne : « Ƴaari woo ne, kina yaaɓ nga kilifaani, a hot ne a yeyyooɗi ne fu aas kahan ce.
LUK 7:7 Ineem weɗ tah po, a nammba hot ne a ƴissuutiɗ ngaŋ hayoot nga ɗa ; woya woo rek, ñaamiŋ ɗe kuruk.
LUK 7:8 A raakiɗ ɓooɓi adgoh ɗe te a namiɗ raak soldaar ci a adgoh. Yaa nu a woo kaɗa ɗah, a kaɗ te yaa nu a woo haya ɗah, a hay. In nu a woo ñaamiŋ ɗe ne a haɓɗaata ɗah, a haɓiɗa. »
LUK 7:9 Wa Yeesu kerah ineem, a feyuusa ŋ ƴaara ; a woosa mboolnda ñaakɗee ɗe ne : « Ñam na woyee ɗu wa, ŋ Israayel ci sah, ŋ hotɗi ali ɓo' kosiɗ kosii. »
LUK 7:10 Wa ƴaaɓa woossee dokuk kahna, ɓa raak ñaama kosaayee wiriɗ.
LUK 7:11 Ŋ finho ineem, Yeesu kaɗeeɗa kur ka na woyse Nayin. Taalubeeciŋ ɗe na ɓo' laayiɗ hunnda na ɗe.
LUK 7:12 A kaɗta po a heeɗa ree aasohaanaŋ kur ka, a cohha na ɓi ɓo' kaɗeeɗa uumba fiɗaaf komaaki fiir, yi fu inah ne yaay ɓa raakee ɗe yino te ɓitɓeem ƴaar ce kaaneen. Ɓo' laayiɗ ŋ kur ka huneen na ɗe, ɓa kaɗeeɗa ruy-ruy ca.
LUK 7:13 Yeesu Heɗ ɓoo hotta yaay ɓi kuɓka, yeem misikka ɗe lool, a woosa ɗe ne : « Kina fuɗ. »
LUK 7:14 A reɓpa, a degga yaah ŋ jaata, ƴaaɓa gaalɗohee wa tufukka, a woosa ne : « Ŋ woo ne : Kurka ƴaari. »
LUK 7:15 Kaanɗa kurukka ɓooffa, a jombeeɗa. Yeesu wikka ɗe yaay ɓa.
LUK 7:16 Ɓooɓa nikee ndaam jen feyuusa, ɓa yakɗeeɗa Kooh, ɓa woyeeɗa an : « Woosuuɗ yakak hayiɗ nga ɓoo. Kooh hayiɗ hirpe ɓooɓiŋ ɗe. »
LUK 7:17 Ŋ ineem, ɓa laamtoheeɗa woo keem ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu ŋ kur caŋ Yudee jen na ca wilee wa.
LUK 7:18 Wa taalubeeciŋ Yahya Ɓoktohi naandsuk ɗe in ci Yeesu na tume jen, Yahya ɓeeɗukka kanak nga ɓa,
LUK 7:19 a woossa ɓa ŋ Yeesu Heɗ ɓoo, ne ɓa meekis ɗe andi a yi Mucɗohi Gapohse joy hay wala ɓa joy sek ɓo' wiiriis.
LUK 7:20 Ɓa kaɗta ŋ Yeesu ɓa woosa ɗe ne : « Yahya Ɓoktohi a yi woos ɓoo, a woo ne ɓoo meeksaat ɗa andi a fu Mucɗohi Gapohse joy hay wala ɓoo joy sek ɓo' wiiriis. »
LUK 7:21 Weem, raak, Yeesu wirɗeeɗa ɓo' laayiɗ, kosaayiɗ na jiriɗ na fuuliɗ ; a aañeeɗa jiini ŋ ɓi ɓo'.
LUK 7:22 Yeesu loffa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu woya Yahya ini ɗu hot te ɗu kerahhaa : Fuuliɗ ci ɓii hot, lafañ ci ɓii tiind moɗoɗ, ɓi raak kosaay ki na oɓse faan ɓii wir, ɗikiɗ ci ɓii kerah, kaaniɗ ci ɓii hulit te ñakiɗ ci ɓii woyu Yegɗohiŋ Muci.
LUK 7:23 A sumaat, ɓoyi moosanɗi kurkoh ŋ kosi a kos sagu tumohaaɗ ciŋ ngo. »
LUK 7:24 Wa taalubeeca Yahya woosee coot, Yeesu woyeeɗa na mboolnda ŋ ini kaɗ ŋ Yahya ; a woosa ɓa ne : « Ɗu kee ye marka ŋ nduufa ? Caaɓsi yino-kongi puuɗsi na giyaange e ?
LUK 7:25 Ŋ liiɓɗaa ! Kon ɗu kee ɓa marka ? Ɓo' ɓekkiɗ kulɓa moɗiɗ e ? Ŋ hot ɓooɓi na ɓekke kulɓa moɗiɗ te ɓa ñame neɓiɗ, na nike ŋ kahan ciŋ buur ci.
LUK 7:26 Moo ɗu kee ɓa marka ? Woosuuɗ e ? Ee, ñam na woyee ɗu wa, a yi uup sah woosuuɗ.
LUK 7:27 Yahya Ɓoktohi a yi Kooh woyee ŋ Fiis ci Hooliɗ ci an : “ Ŋ hey woose ɓo', a adug ɗa, ne a haɓɗiɗ ɗa waasi. ” »
LUK 7:28 Yeesu degiɗta ɓa nga ne : « Ñam na woyee ɗu wa, ŋ ɓooɓi rimuk jen ali ɓo' uupɗi Yahya Ɓoktohi nga. Waaye ɓoyi uup ƴissuut ŋ Nguuriŋ-Kooh a yi uup ɗe yak.
LUK 7:29 Ɓooɓi kerah Yahya Ɓoktohi jen, po juuti'oh ci sah, ɓa ambiɗ ne Kooh yurhiɗ, ɓa teyɗukka ɓoktiŋ Yahya.
LUK 7:30 Waaye Farisen ci na jangɗohoh ciŋ waasiŋMusaa teyɗukɗi ini Kooh waaɗɗiɗ ɓooɓi, ɓa teyɗukɗi ɓoktiŋ ɗe.
LUK 7:31 Moo, ŋ min mandtiɗkoh ɓooɓi woti na ye ?
LUK 7:32 Ɓa mand na komaakci ɓoof ŋ ɗiski na toonohse ŋ kur ki, ɓa woytiɗohee ne : “ Ɓoo tipɗiɗ ɗu, ɗu mbecɗi ; ɓoo ƴeekɗiɗ ɗu ƴeek ruy, ɗu fuɗɗi. ”
LUK 7:33 Laam Yahya Ɓoktohi hayiɗ, a ñameeɗi ina ɓooɓa na ñame, a aneeɗi biiñ ; ɗu na woye ne a raak jiini.
LUK 7:34 Kuɓkiŋ ɓoyi hayiɗ, a na ñamee ñam, a ane ; ɗu na woye ne : “ A ñamoh, a anoh biiñ, te a nawle juuti'oh ci na bakaaɗoh ci. ”
LUK 7:35 Waaye liiɓohaaɗi moɗiɗi puloh ŋ Kooh na teeɓohe yurhiŋ wa, taamboh ŋ ɓooɓi Kooh ona jen. »
LUK 7:36 Wa raakka mbeh, ƴaar ɓaah ŋ Farisen ca ɓeeɗukka Yeesu ne a ñama ŋ kahan ce, Yeesu kaɗta, ɓooffa, a raɗissa kot caŋ ɗe, a ñameeɗa na ɓa.
LUK 7:37 Ɓitiɓ mbalayoh gen kur ka kerahha ne Yeesu a yaa ŋ kahan Farisena, a kaɗta na buteelalbaatar riifiɗ na laackoloñ eeñiɗ.
LUK 7:38 A nikka ŋ kot ciŋ Yeesu, a fuɗeeɗa ; a cammba ca iiri'iɗ na muhun, a mooseeɗa ca na findiŋ ɗe, a fooneeɗa ca, a laackoloñeeɗa ca.
LUK 7:39 Wa Farisena hot ineem, a woosa ŋ ɗooƴ ce ne : « Ƴaari nikee woosuuɗ ɗah, a heen inhe ne ɓoyi na laalee ɗe bakaaɗoh. »
LUK 7:40 Ŋ ineem Yeesu woosa ne : « Simong, raakiɗ ini ŋ waaɗ ɗa woo. » A loffa ne « Ee, Jangɗohohi, woya. »
LUK 7:41 Yeesu woosa ɗe ne : « A nikee ƴaar, ɓo' kanak joyya ɗe wirind kombot ; yinoori joyee ɗe eɗ dinaar teemet-yatuus (500), yi tas joyya ɗe eɗ dinaar ndaŋkiyaah-yatuus (50).
LUK 7:42 Ɓa kanak jen, ɓa minɗi ɗe ca wirind, a ɗaassa ɓa ca. Woo so yi uupan ɗe waaɗ nga ɓa. »
LUK 7:43 A loffa ɗe ne : « Ŋ liiɓiɗ ne a yi ɗaasu kombot ki uup laay. » Yeesu woosa ɗe : « Ee, fu woo keeh. »
LUK 7:44 Ƴutta, a heelukka ɓitɓa, a woosa Simong ne : « Fu hotiɗ ɓitɓii e ? Ŋ aasiɗ kahan fu, te fu onɗi so masuɓ ne ŋ naawis kot ciŋ ngo, waaye a iiri'ɗiɗ ca na muhun ciŋ ɗe, a moossa ca na findiŋ ɗe.
LUK 7:45 Fu foonɗi so, waaye ina ŋ reyoh po wi a yi fooneeɗa ŋ kot ciŋ ngo.
LUK 7:46 Fu diwɗi hafiŋ ngo waaye a laackoloñiɗ kot ciŋ ngo.
LUK 7:47 Mi na woyee ɗa ne a ɗaasu bakaaɗ ciŋ ɗe laayiɗ ci, weɗi tah a teeɓohha waaɗoh hend an. Waaye ɓoyi ɗaasu ƴissuut na waaɗee waaɗ ƴissuut. »
LUK 7:48 Ƴutta Yeesu woosa ɓitɓa ne : « Fu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗa. »
LUK 7:49 Ɓooɓa ɓinooɓa a ñamee na ɓa woyeeɗa ŋ ɗooƴ ɓa ne : « Moo, ƴaari a yi ɓa po a ɗaasohee bakaaɗ ci ? »
LUK 7:50 Waaye Yeesu woosa ɓitɓa ne : « Kosi fu kos tosiɗ ɗa, kaɗa ŋ jam. »
LUK 8:1 Wa in ceem coot, Yeesu kaɗeeɗa ŋ kur ca yakak ca na ca ƴin ca, a woyeeɗa ɓooɓa Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh ; a hunee na Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12).
LUK 8:2 A nameen hun na ɓi ɓitiɓ ɓi a saɓsohee na jiiniica ambee ɓa, na ɓa a wirɗee ŋ kosaay caŋ ɓa. Findi Mari yi na woyse Mari Makdala yi a saɓsohee na jiini yasna-kanak,
LUK 8:3 na Saan ɓiti Kuusa, ƴaara nikee daga meeɗ taambkoh raak-raakaŋ Herod, na Susaan na ɓi wiiriis laayiɗ. Ɓeem ɓeɗ ɓaatɗohee Yeesu na Apootar ciŋ ɗe ŋ in ca ɓa raak.
LUK 8:4 Ɓooɓa puloheeɗa ɗisik nu ɗisik, ɓa hayeeɗa ŋ Yeesu. Wa mboolnda laay, a woosa ɓa andiinii :
LUK 8:5 « A nikee guuroh, a kaɗta soka. Wi a soke, a saaweeɗa tisohi, in nga hennda ŋ waasi ŋ ɗooƴ yohni, ɓooɓi daksoheeɗa ca, sel ci hayya ñammbaa.
LUK 8:6 Raakka ci keen ŋ keheƴ raakiɗ atoh ; wi ca paar, maañɗi ca suyya laam ɗiska iiri'eeɗi.
LUK 8:7 Cum keennda ŋ ñaaɓaaɓ ci, ca paarandoosa na ca, ñaaɓaaɓ ca ammba ca.
LUK 8:8 Cinooca hennda ŋ kehƴa baahɗa, ca paarra, wa ca yak ca eɗohha ini ree waas teemet ŋ ina soku. » Teemb ndeem, Yeesu woosa ɓa ne : « Ɓo' nu raak nof kerhoha ɗah, a kerhaat. »
LUK 8:9 Taalubeeciŋ ɗe meekissa ɗe ini andiineem tokis.
LUK 8:10 A loffa ɓa ne : « Ɗu onuuɗ ne ɗu inah in ci ɗasɗukiɗ ciŋ Nguuriŋ-Kooh, waaye ɓinooɓi na woyse in ŋ andiin ne : “ Ɓa markee baahiɗ, ɓa minuu hot, ɓa sikɗuke, ɓa minuu inah. ”
LUK 8:11 Ŋ ini kaɗ ŋ andiinii, wa tokis inii : Tisohi weɗ woo kiŋ Kooh.
LUK 8:12 Ɓum ɓeɗ ŋ sero waasi, ɓeɗ ɓooɓi na kerhe woo kiŋ Kooh, waaye Seytaani hay a nihisa ŋ keeñ ciŋ ɓa ; a hondoh ɓa kos ne ɓa mucɗu.
LUK 8:13 Ɓum ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ kehƴi raak atoh ci ; ɓeɗ ɓooɓi na kerhe Woo ki, te ɓa teyɗuka na keeñ soosiɗ, waaye ɓa na raakeeɗi niir, laam kosi ɓa kos na maañeeɗi, miskiɗ ci hayya ɗah, ɓa faɗ.
LUK 8:14 Ɓum ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ ñaaɓaaɓ ci, ɓeɗ ɓooɓi na kerhe Woo ki, ɓa teyɗuka, waaye liiɓsiɗoh ci na raak-raak ci na neɓiɗ ciŋ Adina amb ɓa po ɓa raakuu rim ruundiɗ.
LUK 8:15 Ɓinooɓi ɓeɗ paaroh ŋ ini saawu ŋ kehƴi baahiɗi, ɓeɗ ɓi na kerhe Woo ki, ɓa teyɗuka na keeñ moɗiɗ ! Ɓa amba ndengiɗ po ɓa raak rim.
LUK 8:16 Ali ɓo' na fuuɗeeɗi laampa, a kuna na kanoh wala a ɗaaka ŋ ooɓ fiƴaang, waaye a na degee wa ŋ degohaaniŋ wa ne ɓo' nu aas ɗah, wa ñiinɗiɗ ɗe.
LUK 8:17 Laam, ini ɗemb jen hey hotke, ini ɗasɗu jen hey inhasse noh cong.
LUK 8:18 Mbaa sikɗukaat na nof laam ɓoyi raak hey ɓaatse, te ɓoyi raakɗi, ini a liiɓ ne a raakiɗa, hey ɓayse. »
LUK 8:19 Weɗ yaay ɓi Yeesu na taambɗoh ciŋ Yeesu hayoh ɗe marke, waaye ɓa minɗi ree nga ɗe sagu mboolnda.
LUK 8:20 A woyuusa ne : « Yaay ɗu na taambɗoh ciŋ ɗa ɓa ɗaa ŋ finhoora te ɓa waaɗiɗ ɗa hot. »
LUK 8:21 A loffa ne : « Yaay ɓoo na taambɗoh ciŋ ngo ɓeɗ ɓooɓi na sikɗukee woo kiŋ Kooh te ɓa taambɗee wa. »
LUK 8:22 Wa raakka mbeh, Yeesu aassa ŋ gaal, a yi na taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Ɓoo kaɗaat ŋ ɓaka faahaŋ cookma. » Ɓa kaɗta.
LUK 8:23 Wa ɓa joowe, Yeesu neehha. Ɗekka po puuɗis yakak raakka ɓa ŋ cookma, gaala riiffa na masuɓ po wa heeɗa diige.
LUK 8:24 Taalubeeciŋ ɗe reɓpa nga ɗe ɓa yuneeɗa ɗe an : « Kilifaani ! Kilifaani, ɓoo ɓii kaan de' ! » Yeesu yunukka, a ngassa puuɗsa na ginaah ca yakiɗ ca, ca yeeɓukka, ɗiska eennda.
LUK 8:25 Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Wa nde kosi ɗu kos ? » Ɓa feyuusa ; ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ƴaarii joy nik ɓa, po a woyee na puuɗsi na masmi ca kerhiɗee ɗe ? »
LUK 8:26 Ŋ pulohaŋ ɓa Galile, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe taalndiɗta, ɓa kaɗeeɗa ŋ cookma po ɓa serra ŋ kur caŋ Geraas ca ; kur ceem yurhiɗkoh na Galile.
LUK 8:27 Wa Yeesu yipuk, ƴaar gen kur ka kaɗta coha na ɗe, ca jiini ambee ɗe. A gijeen ɓekuk kulɓa te a nikeeɗi ŋ kahan, a genee ruy-ruy ca.
LUK 8:28 A hotta Yeesu, a ƴekka ŋ fikiice a leehkeeɗa ŋ ɗafka, a woosa ne : « Yeesu Kuɓkiŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka, fu nar ye nga so ? Mi yii kiim ɗa ne fu tumuu so miskiɗ. »
LUK 8:29 Laam raak Yeesu woyiɗ jiiniica na hoolaaɗiika ca hoolaaɗi, ne ca pulaat ŋ ƴaara. Ca meeɗeen ɗe amb waas laayiɗ. Ca ammba ɗe ɗah, ɓa tok yaah ci na kot ciŋ ɗe na ceen, ɓa niiɗee ɗe. Hondohɗi a nguɗ ceen ceem te jiiniica hiir ɗe ne a kaɗ ɗaaya ŋ nduufa.
LUK 8:30 Yeesu meekissa ƴaara ne : « Fu teeku na ? » A loffa ne « Ŋ teeku Lesiyong. » Ca jiini gooñ nikee na ɗe, weɗ tah a woosa ineem.
LUK 8:31 Jiiniica kiimeeɗa Yeesu ne a kinaat ca tuuƴ ŋ nunga nooɗɗa ca na hee torhiɗohse.
LUK 8:32 Raak ŋ serooɓa, ŋ tangoora, gat mbaam-huk yakak nikee ñameeɗa nga. Jiiniica kiimmba Yeesu keeh-keeh ne a on ca ca aas ŋ mbaam ca ; a onnda ca ineem.
LUK 8:33 Ca pulla ŋ ƴaara, ca aassa ŋ mbaam ca, gata jen giirukka, hunnda na mbartala, faɗsukka ŋ cookma, mbaam ca lappa nga.
LUK 8:34 Wa ɓooɓa niiɗee mbaam ca hot ineem, ɓa nuppa, ɓa kaɗtaa woya ŋ kur-taaha na kur ca ƴin ca.
LUK 8:35 Ɓooɓa hayeeɗa marke ini raak. Ɓa reesa, ɓa raakka ƴaara jiiniica puloh nga ɗe ɓoofiɗ ŋ kot ciŋ Yeesu, ɓekkiɗ kulɓa, a hunnda na sagooniŋ ɗe ; ɓa neƴƴohha.
LUK 8:36 Ɓooɓa maasohee naandsukka ɓa findi ƴaara saɓsohohu na jiiniica.
LUK 8:37 Ɓeɗ ɓa genee Geraas jen kiimmba Yeesu ne a pul ndaam laam ɓa neƴƴoheen lool. Yeesu rappa ŋ gaala ne a coot,
LUK 8:38 ƴaara kiimmba ɗe ne : « On ndo ŋ hun na ɗa. » Waaye Yeesu gurdiɗta ɗe, a woosa ɗe ne :
LUK 8:39 « Haada kahan ɗu, fu naandsuka ini Kooh tumiɗ ɗa jen. » Ƴaara haadda, a naandsukka ɓi kur ka jen ina Yeesu haɓɗiɗ ɗe.
LUK 8:40 Wa a dokuk Galile, Yeesu raak ɓo' laayiɗ sekeeɗa ɗe.
LUK 8:41 Ɗekka po ƴaara na woyse Jayrus, ya adgohee sinaagoga hayya nga ɗe. A ƴekka ŋ fikiice a kiimmba ɗe ne a kaɗ kahan ce,
LUK 8:42 laam raak kuɓkaŋ ɗe cafƴa heeɗa kaane te a raakee ɗe yino, tel kuɓkeem yii ŋ kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak ciŋ ɗe (12). Wa Yeesu kaɗee nga, mboolnda ɗiifɗoheeɗa ɗe.
LUK 8:43 Ŋ ɗooƴ mboolnda, ɓitiɓ nikeen nga, ñif miŋ ɗe meeɗ meeɗ aamuk, a tumiɗ na kosaay keem kiis ndaŋkiyaah na kiis kanak (12), [a tumeen ina a raake jen ŋ paƴoh ca,] te ali ɓo' mineeɗi ɗe wiriɗ.
LUK 8:44 A lahha Yeesu finho, a laalla lecmiŋ kulɓaakiŋ ɗe ; ŋ ɗiska ɗiska, ñif maŋ ɗe aamkisɗi.
LUK 8:45 Yeesu meeksohha ne : « Ya ɓa laal lo ? » Yaa nu nga ɗah taaskeeɗa. Piyeer woosa ɗe ne : « Moo Kilifaani, ɓooɓi wil ɗa wil te ɓa ɗii ɗiifkoheeɗa ! » Yeesu woosa ɗe ne :
LUK 8:46 « Ee ! Waaye raakiɗ doolndi puloh nga so, weɗ tah ŋ inahha ne raakiɗ ɓoyi laal lo. »
LUK 8:47 Wa ɓitɓa inah ne a yeguuɗ, a saakɗoheeɗa, a ƴekka ŋ kot ciŋ Yeesu, a naandsukka ŋ fiki ɓooɓa jen, ini tah a laalla Yeesu na findi a wiroh ŋ ɗiska ɗiska.
LUK 8:48 Yeesu woosa ɗe ne : « Kosi fu kos wirɗiɗ ɗa, kaɗa moɗoɗ ɓitɓi. »
LUK 8:49 Wa Yeesu woyee, ɓo' pulohha kahan Jayrus, a woosa yeem ne : « Wa etohisɗi fu yaaɓɗe Jangɗohohi, kuɓkiŋ ɗa kaaniɗ. »
LUK 8:50 Yeesu kerahha nga a woosa Jayrus ne : « Kina neƴƴoh, kosa rek, kuɓkiŋ ɗa hey muce. »
LUK 8:51 Wa Yeesu ree kahna, ɗal Piyeer na Saaŋ na Saak na baab ɓi kuɓki na yaay ɓa ɗah, a faɗɗi ali ɓo' ne a aas na ɗe nga.
LUK 8:52 Ɓooɓa jen nikee rooyeeɗa kuɓka, Yeesu woosa ɓa ne : « Kanaat rooy, a kaanɗi, a na neehe. »
LUK 8:53 Ɓa njembteeɗa ɗe laam ɓa inheen ne a kaaniɗ.
LUK 8:54 Yeesu ammba yaahiŋ kuɓka, a woosa ŋ ɗafka ne : « Kuɓu kurka ! »
LUK 8:55 A hulitta, a jaarra kuruk. Yeesu woosa ɓa ne ɓa onaat kuɓka a ñam.
LUK 8:56 Yaay ɓa na baab ɓa feyuusa waaye Yeesu woosa ɓa ne ɓa kinaata woo ali ɓo'.
LUK 9:1 Wa raakka mbeh, Yeesu cohɗohha Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), a onnda ɓa hatil na min-min aañoha jiini nu nik na wirɗoha kosaay ci.
LUK 9:2 Ƴutta a tuuƴca ɓa ne ɓa yegɗoha Nguuriŋ-Kooh te ɓa wiriɗ kosaayiɗ ci.
LUK 9:3 A woosa ɓa ne : « Ɗu kaɗee ɗah, kinaat ɓayndoh ali in, findi ndooɗ, saak, kañam wala kopor, te kinaat ɓay kulɓa kanak.
LUK 9:4 Ɗu aas kahan, ɓa teyɗuk ɗu ɗah, nikaat nga po mbaɗna ɗu cootan.
LUK 9:5 Waaye ɗu kaɗ kur, ɗu teyɗukuuɗi nga ɗah, paangaat kot ciŋ ɗu, ɗu pul, ɓa inah ne ɓa heya markiɗe na Kooh. »
LUK 9:6 Ɓa kaɗta, ɓa aaseeɗa ŋ kur na kur ; ɗisik nu ɗisik, ɓa woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci, ɓa wirɗeeɗa kosaayiɗ ca.
LUK 9:7 Herod, ya adgohee Galile, wa a kerah in ca raakee jen, a feyuusa, laam raakiɗ ɓi woyee ne : « A Yahya Ɓoktohi a yi hultiɗu. »
LUK 9:8 Ɓum woyeeɗa ne : « A woosuuɗi Ilyas a yi hayis. » Ɓinooɓi woyeeɗa ne : « A woosuuɗ ŋ woosuuɗ ca ɗeɓgaan a yi na pesisse. »
LUK 9:9 Waaye Herod woosa ne : « Yahya Ɓoktohi, ñam nguɗɗuk hafiŋ ɗe ; kon ƴaari mi na kerhe na haɓɗe in cii, a joy nik ɓa ? » A waakeeɗa ɗiski a hotohan Yeesu.
LUK 9:10 Wa Apootar ca puloh ɗisik ca ɓa tuuƴse, ɓa naandsukka Yeesu in ca ɓa haɓiɗ jen. Ƴutta, a ɓayya ɓa ŋ kur ka na woyse Betsayda, a ɗaayya na ɓa nga.
LUK 9:11 Waaye ɓooɓa yegga ineem, ɓa raakka ɗe nga. Yeesu teyɗukka ɓa, a woyeeɗa na ɓa ŋ ini kaɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh, a wiriɗta kosaayiɗ ca.
LUK 9:12 Wa noha na niine, Apootar ci reɓpa ŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne : « Ndii bilaf. Woya ɓooɓii ɓa kaɗ ŋ kur ci reɓ ndii, ɓa waaka ɗiski ɓa nikan na ini ɓa ñaman. »
LUK 9:13 Waaye a loffa ɓa ne : « Ɗu, eɗaat ɓa ini ɓaa hee ñame. » Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo raak mbuuru yatuus na cuurund kanak dong ndii, te ɓoo minɗi ɓa kaɗ romɗa kañam jen ! »
LUK 9:14 Ƴaar ca ŋ ɗiska ɗaleen ree junni-yatuus (5000) wala ini uupa. A woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Woyaat ɓa, ɓa ɓoof ndaŋkiyaah-yatuus ndaŋkiyaah-yatuus (50-50). »
LUK 9:15 Ɓa haɓiɗta ini a woo, ɓa ɓoofiɗta ɓooɓa jen.
LUK 9:16 A ɓayya mbuuru ca yatuus ca na cuurund ca kanak ca, a taaknukka ŋ Eel ci, a gidimmba Kooh, a nguɗsohha ca, a eɗta taalubeeciŋ ɗe ne ɓa paysoh mboolnda ca.
LUK 9:17 Ɓooɓa jen ñammba po ɓa kappa. Ɓa tummba tasɗohiica ŋ pañe ndaŋkiyaah na kanak (12).
LUK 9:18 Wa raakka mbeh, Yeesu ɗaayya, a kiimeeɗa Kooh ; taalubeeciŋ ɗe nikee na ɗe, a meekissa ɓa ne : « Ɓooɓi na woye ne ñam ɓa ? »
LUK 9:19 Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓum na woye ne a fu Yahya Ɓoktohi, ɓinooɓi woyee ne a fu Ilyas, raakka ɓi na woye ne fu woosuuɗ wiiriis, ɓaah ŋ ɓa maañiɗ ca, fu hulit hulit. »
LUK 9:20 Yeesu woosa ɓa ne : « Moo ɗu nak ? Ɗu na woye ne a mi ɓa ? » Piyeer loffa ɗe ne : « Ya fu Mucɗohi Kooh gapohe. »
LUK 9:21 Yeesu dennga ɓa baahiɗ ne ɓa kinaata woo ali ɓo'.
LUK 9:22 A woosa ɓa ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi joyiɗ yaaɓ keeh-keeh ŋ yaah ciŋ yakak ci na kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh ciŋ wa, ɓa hey ɗe sange, a apu te a hultiɗu ŋ neeha kaahayɗoh. »
LUK 9:23 A woyissa ɓa ne : « Ɓo' nu waaɗ hun na so ɗah, a joyɗi liiɓ haf ce te Kooh-nu-wiis ɗah, a deguk kurwaani aa hee daaƴohse, a ñaakiɗ to.
LUK 9:24 Laam ɓo' nu waaɗ muciɗ kipes kiŋ ɗe ɗah, a heya ñake, waaye ɓo' nu eɗoh kipes kiŋ ɗe saguuso ɗah, a hey wa mucɗe.
LUK 9:25 Ɓo' raak adinaani jen na in ci nik nga, a han ñak kipes kiŋ ɗe wala a yah haf ce ɗah, wa raakiɗ ɗe winde etoh ?
LUK 9:26 Ɓo' nu supuk hun na so na woo ciŋ ngo ɗah, Kuɓkiŋ ɓoyi hey ɗe supke inah ne a hayee ŋ kiyak kiŋ ɗe, na wiŋ Baabi na wiŋ malaakaaci hooliɗ ci ɗah.
LUK 9:27 Ñam na woyee ɗu inii, te wa keeh, ɓi ɓo' ɓii ŋ ndii, ɓa kaananɗi muk te ɓa hotɗi Nguuriŋ-Kooh. »
LUK 9:28 Wa degga ini ɗal ree neeh yasna-kaahay ŋ finho woo ceem, Yeesu hunnda na Piyeer na Saaŋ na Saak ; a rappa ŋ tango ne a kiim Kooh.
LUK 9:29 Wa a na kiime, fikiiriŋ ɗe ɓoƴsukohha, kulɓaaciŋ ɗe nikka yaanow tar po ca melciɗeeɗa.
LUK 9:30 Ɗekka po ɓo' kanak woyeeɗa na ɗe, ɓa nikee woosuuɗ, Musaa na Ilyas.
LUK 9:31 Ɓa siñaarɗeeɗa siñaariɗ, ɓa woyeeɗa na Yeesu ŋ kurkohiŋ ɗe ŋ Adina wi ɗiindohan ini ɓay ɗe, te wa joyya raakoh Yerusalem.
LUK 9:32 Piyeer na huntoh ciŋ ɗe nikee neeheeɗa neeh nooɗiɗ. Ɓa yunukka, ɓa hotta siñaariŋ ndamiŋ Yeesu na ɓooɓa kanak ca jombee na ɗe.
LUK 9:33 Wa ƴaaɓa kanak ca na coote, Piyeer woosa Yeesu ne : « Kilifaani, wa baahiɗ ne ɓoo nik ndii, ɓoo haɓiɗ ɗiip kaahay, winoori nik wiŋ ɗa, winni nik wiŋ Musaa, wi tas nik wiŋ Ilyas. » Waaye a inheeɗi ini a woye.
LUK 9:34 Wa a na woye, eel saanginnda ɓa, taalubeeci neƴƴohha wa eela muur ɓa.
LUK 9:35 Ŋ ɗooƴ eela raakka hoosoora woo ne : « Yii, a yi kuɓkiŋ ngo ŋ tan, sikɗukaat a yi. »
LUK 9:36 Wa hoosoora kerhuk, ɓa hotta Yeesu kiik ce njong. Ŋ neeh caam, ɓa naandsukɗi ali ɓo' ini ɓa hot, ɓa ɗekkaa teɗ.
LUK 9:37 Wa Kooh wiis, ɓa ruhussa tangoora weɗ mboolo yakak hayoh cohe na Yeesu.
LUK 9:38 Wa raakeen ƴaar nga a woyeeɗa ŋ ɗafka an : « Jangɗohohi mi yii kiim ɗa, markiɗ to kuɓkiŋ ngo, a yi dong ŋ raak ;
LUK 9:39 na ɗekee ɗek po jiini amb ɗe, a leehke, a walañke, nguɓiŋ ɗe soñe ; a na faɗseeɗi ɗe te a pooksohɗi faaniŋ ɗe.
LUK 9:40 Ŋ nakiɗ taalubeeciŋ ɗa ne ɓa saɓsoh ɗe na ɗe, waaye ɓa minɗaa. »
LUK 9:41 Yeesu woosa ne : « Ɗu ɓi ɓooɓi woti-woti e ɗu kosaaɗi, ɗu yahukka, ŋ nikan nik na ɗu ŋ muñɗee ɗu po kiɗa ? » A woosa ƴaara ne : « Ɓaya kuɓkiŋ ɗa ndii. »
LUK 9:42 Wa kuɓka na reɓe, jiinnda folla ɗe, a walañkeeɗa. Yeesu ngassa jiinnda, a wiriɗta kuɓka, a wikka ɗe baabiŋ ɗe.
LUK 9:43 Ɓooɓa jen feyuusa ŋ yakkiŋ Kooh. Ɓo' nu nga feyuusa ŋ in ca Yeesu haɓɗe jen. Weɗi a woyoh taalubeeciŋ ɗe ne :
LUK 9:44 « Sikɗukaat baahiɗ ini maa hee ɗu woye : Kuɓkiŋ ɓoyi hey degse ŋ yaah ciŋ ɓooɓi. »
LUK 9:45 Waaye taalubeeciŋ ɗe inheeɗi ini woo keem tokis, ɓa ɗasɗohseen ini wa waaɗ woo, te ɓa kaañeeɗi ɗe wa meekis.
LUK 9:46 Taasoh raakka ŋ harmban taalubeeciŋ Yeesu, raak ɓa markee yi uup nik kilifa nga ɓa.
LUK 9:47 Yeesu inahha ini nik ŋ keeñ ciŋ ɓa, a ɓayya komaaki ƴin a tufkiɗta ɗe ŋ serooce,
LUK 9:48 a woosa ɓa ne : « Ɓo' nu teyɗuk njaanjii saguuso ɗah, a teyɗuk ko ; te ɓo' nu teyɗuk ko ɗah, fu teyɗuk Kooh yi woos so ; laam, ɓoyi uup ƴissuut nga ɗu jen, a yi uup yak. »
LUK 9:49 Saaŋ woosa ɗe ne : « Kilifaani, ɓoo hotiɗ ɓo' aañeeɗa jiiniici ŋ tiikiŋ ɗa, te a ɓaahɗi nga ɓoo, tahha po ɓoo woosa ɗe ne a kinaata tumis. »
LUK 9:50 Yeesu woosa ɗe ne : « Kinaat ɗe wa sangoh, ɓo' nu sangɗi ɗu ɗah, a hun na ɗu. »
LUK 9:51 Jamanoona Yeesu joy rapɗohu Eel ci reɓeeɗa, heliŋ ɗe jen nikka ngaŋ kaɗ Yerusalem.
LUK 9:52 A woossa ɓi ɓo' ne ɓa adug ɗe ŋ kur ngaŋ caŋ ɓi Samari, ne ɓa waakiɗ ɗe dal nga,
LUK 9:53 waaye ɓi kur ka sannga sagu ina Yeesu ɓay waasa kaɗ Yerusalem.
LUK 9:54 Taalubeeciŋ ɗe Saak na Saaŋ hotta ŋ ineem ɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, fu waaɗiɗ ne ɓoo nak yongkaah, wa puloh eel ci wa ɗumbiɗ ɓa e ? »
LUK 9:55 Yeesu yurhiɗkohha na ɓa, a ngassa ɓa.
LUK 9:56 A na huntoh ciŋ ɗe kaɗta kur wiiriis.
LUK 9:57 Wa ɓa kaɗee, raakka ƴaara woo Yeesu ŋ waasa ne : « Kilifaani, ɗisik nu fu kaɗ ɗah, ŋ hey ɗa ñaakɗe. »
LUK 9:58 Yeesu woosa ɗe ne : « Ɓaakoɓ ci raakiɗ nung, sel ci raakiɗ taar, waaye Kuɓkiŋ ɓoyi raakɗi sah ɗiski a na hee iɗsiɗkohe. »
LUK 9:59 Yeesu woosa ƴaar wiiriis ne : « Ñaakiɗ to. » Waaye ƴaara loffa ɗe ne : « Kilifaani, on ndo paaɗ, ŋ taambkoh yaɓkooriŋ ngo po a kaan, ŋ uumb ɗe. »
LUK 9:60 Yeesu woosa ɗe ne : « Faɗa kaaniɗ ci ɓa uumb kaaniɗ ciŋ ɓa te fu kaɗ yegɗoha Nguuriŋ-Kooh. »
LUK 9:61 Raakka ƴaara nam ɗe woo ne : « Kilifaani ŋ hey ɗa ñaakɗe, waaye on ndo ŋ kaɗ aska ɓi kahan ndo paaɗ. »
LUK 9:62 Yeesu loffa ɗe ne : « Nguuriŋ-Kooh etohɗi ɓoyi na guure heelke. »
LUK 10:1 Wa in ceem coot, Yeesu Heɗi kooɗissa taalube ndaŋkiyaah-yasna-kanak na taalube kanak (72), a tuuƴca ɓa kanak kanak ŋ kur ca a joyee kaɗoh jen ne ɓa adug ɗe nga.
LUK 10:2 A woosa ɓa ne : « Yohni laaɓiɗ waaye nguɗoh ci laayɗi. Kon kiimaat Heɗ yohni a woosoh ɓi pangkoh, ɓa nguɗ yohni.
LUK 10:3 Kaɗaat, mi yii tuuƴ ɗu findi buul mbaal ŋ ɗooƴ gat ɓaakoɓ.
LUK 10:4 Kaɗaat yaah ɓarang ; kinaat ɓayndoh kopor, saak mbaa ñafaɗ te ŋ waasi, kinaat tufuk ne ɗu kañɗoh.
LUK 10:5 Ɗu aasee kahan ɗah, kocaat woo ne : “ Jam raakaat ŋ kahnii. ”
LUK 10:6 Ɓo' jam nik nga ɗah, jameem hey nike na ɗe ; a raakɗi nga ɗah, wa dokuk nga ɗu.
LUK 10:7 Tasaat ŋ kahneem, ɗu ñamee, ɗu anee, in nu ɓa eɗ ɗu ɗah, laam pangkoh joyiɗ wirndu. Kinaat tooruk ŋ kahan na kahan.
LUK 10:8 Kur nu ɗu aasoh, ɓooɓa nga teyɗuk ɗu ɗah, in nu ɓa eɗ ɗu ɗah, ñamaat weɗi.
LUK 10:9 Wirɗaat kosaayiɗ ca nik nga te ɗu woo ɓooɓa ne : “ Nguuriŋ-Kooh reɓiɗ ɗu. ”
LUK 10:10 Waaye ɗu aas kur, ɓooɓa nik nga teyɗukɗi ɗu ɗah, pulaat po ŋ mbeeddaaca, ɗu woo ɓa ne :
LUK 10:11 “ Ɓoo ɓii faris merhey mi nik ŋ kot ciŋ ɓoo nga ɗu, waaye inhaat ne Nguuriŋ-Kooh reɓiɗ. ”
LUK 10:12 Ñam na woyee ɗu ne mbehi Kooh atte'ohan ɓooɓi, e ɓi kur keem uupan miskiɗ ɓi Sodom.
LUK 10:13 Mas ɗu ɓi gen Korasin na Betsayda. Keemaan ci tumu ŋ kur ciŋ ɗu, ca tumseen ŋ Tiir na Sidoon ɗah, ɓooɓa gen nga ca heen ɓoƴsohe tumohaaɗ ciŋ ɓa maañ. Ɓa ɓekuk daah ɓa ɓoof ŋ wet ne ɓa teeɓoha.
LUK 10:14 Ineem weɗ tah po mbehi Kooh atte'ohan ɓooɓi, e ɗu na hee uupee miskiɗ ɓi Tiir na ɓi Sidoon.
LUK 10:15 Te ɗu ɓi gen Kapernawum, ɗu liiɓiɗ ne Kooh hey ɗu rapɗe po ŋ Eel ci e ? Muk ! A hey ɗu ruhsiɗe po ŋ kaaniɗ ca. »
LUK 10:16 Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɓo' nu sikɗuk ɗu ɗah, a sikɗuk ko ; te ɓo' nu teyɗukɗi ɗu ɗah, a teyɗukɗi so. Ɓo' nu teyɗukɗi so ɗah, a teyɗukɗi Yi woos so. »
LUK 10:17 Wa taalubeeca ndaŋkiyaah-yasna-kanak na kanak ca hay, ɓa hayya neɓuuɗ, ɓa woosa Yeesu ne : « Kilifaani, jiiniici sah, ca tumiɗ ini ɓoo woo sagu tiikiŋ ɗa. »
LUK 10:18 A woosa ɓa ne : « Ŋ hotiɗ Seytaani keenohha Eel ci findi meleñ.
LUK 10:19 Sikɗukaat, ŋ oniɗ ɗu ne ɗu min tiind ŋ ɗafuk iiñ ci na ndangal ci, te ɗu min Seytaani, sangiɗiŋ ɓoo, na hatiliŋ ɗe jen po tus minɗanɗi ɗu in.
LUK 10:20 Waaye kinaat neɓu ŋ ini jiiniici kerhiɗ ɗu, neɓsaat ŋ ini tiik ciŋ ɗu fiisu ŋ Eel ci. »
LUK 10:21 Teemb ndeem Fuuɗsi Hoolohngaani sumɗukohha Yeesu keeh-keeh, a woosa ne : « Mi yii corkiɗ ɗa Baab, fu yi Heɗ Eel ci na kehƴi, ŋ ini fu ɗasɗoh heɗ haf ci na ñaañiɗ ci in cii, fu teeɓpa ca komaakci. Ee Baab, mi yii corkiɗ ɗa. A fu waaɗoha ɗaa ŋ baah kiŋ ɗa. »
LUK 10:22 A woyissa ɓooɓa ne : « Baabiŋ ngo degiɗ in ci jen ŋ yaah ho. Ali ɓo' inahɗi Kuɓki ɗal Baabi, te ali ɓo' inahɗi Baabi ɗal Kuɓki na ɓooɓi a waaɗ ɓa ɗe teeɓ. »
LUK 10:23 Ŋ ineem, Yeesu yurhiɗkohha na taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa, ɓeɗ dong ne : « Ɗu neɓɗiɗ ŋ hoti ɗu hot in ci ɗu deg has.
LUK 10:24 Ñam na woyee ɗu ne woosuuɗ laayiɗ na buur laayiɗ waaɗeen hot ini ɗu na hote te ɓa hotɗaa, ɓa waaɗeen kerah ini ɗu na kerhe te ɓa kerahɗaa. »
LUK 10:25 Raakka ƴaar nga, a nikee jangɗohoh yakak ŋ waasiŋMusaa, a kurukka, ne a markisuk Yeesu, a meekissa ɗe ne : « Jangɗohohi, ŋ joy ye haɓiɗ po ŋ min raak kipes ki heyɗi reehe ? »
LUK 10:26 Yeesu loffa ɗe ne : « Wa ye fiisu ŋ waasiŋ Musaa ? Fu jang ye nga ? »
LUK 10:27 Ƴaara loffa ɗe ne « Waaɗa Kooh Heɗ fu na keeñiŋ ɗa jen, na ruuhiŋ ɗa jen, na hatiliŋ ɗa jen, na liiɓiŋ ɗa jen. Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »
LUK 10:28 Yeesu woosa ɗe ne : « Findi fu lofoh, wa ɗaa. Fu tumoh ɗaa ɗah, fu hey pese. »
LUK 10:29 Waaye ƴaara waaɗta teeɓoh ne meeksohiŋ ɗe raakiɗ etoh, a woosa ne : « Ee, moo a ɓa morom mbo ? »
LUK 10:30 Yeesu loffa ɗe ne : « Raakeen ƴaar, a pulohee Yerusalem a kaɗeeɗa Yeriko, a cohha na nguɗndukohoh ci, ɓa wolla ɗe, ɓa laɓpa ɗe po a taskohha kaan, ɓa faɗta ɗe ŋ ɗiska.
LUK 10:31 Wa hennda ƴaar ɓaah ŋ seeƴkiɗoh ci lahha ŋ waaseem, a hotta ɗe, a lahha ŋ ɓaka winooraŋ waasi.
LUK 10:32 Ƴaar ɓaah ŋ Lewiici, nammba taamb nga, a hotta ƴaari, a nammba tum ɗaa.
LUK 10:33 Waaye ƴaar gen Samari ɓaaɓeeɗa, a raakka ƴaari nga, wi a hot ɗe, yeem misikka ɗe lool.
LUK 10:34 A reɓpa nga ɗe, a ɓayya diwliin na biiñ, a tumiɗta ɗe ŋ gaañ ciŋ ɗe, a tokka ca na daah. Ƴutta a rapiɗta ɗe ŋ ɗoopti a ɓaye, a ɓayya ɗe ŋ kahna ɓaaɓoh ca na dalohe, a taambkohha ɗe.
LUK 10:35 Na ɓaaɓa, a eɗta ƴaari adgoh kahni kopor, a woosa ɗe ne : “ Taambkohiɗ to ƴaarii, te in nu fu ɓaat nga ɗah, ñam na hee ɗa wa dokne ne ŋ wiirkee ɗah. ” »
LUK 10:36 Teemb ndeem Yeesu meekissa ƴaara ne : « Ŋ ini fu liiɓ, ya ɓa ngaŋ ƴaaɓi kaahay ceem, a yi morom ƴaari cohee na nguɗndukohoh ci ? »
LUK 10:37 Ƴaara loffa ɗe ne : « A ƴaari a misik. » Yeesu woosa ɗe ne : « Fu kaɗ ɗah, tuma findiice. »
LUK 10:38 Wa raakka mbeh, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗeeɗa po ɓa aassa ŋ kur, ɓitiɓ geneen nga teeku Marta, a daliɗta ɗe ŋ kahan ce.
LUK 10:39 A raakeen taambɗoh na woyse Mari, yeem ɓooffa ŋ ɗiska na Heɗ ɓoo Yeesu a sikɗukeeɗa ɗe.
LUK 10:40 Waaye Marta, e taambkohaŋ hanheeca laayɗa ambee ɗe. A hayya ŋ Yeesu, a woosa ɗe ne : « Kilifaani, fu hotoh inii na ? Taambɗoh ho faɗiɗ to kiik ko na pangki. Woyaa ɗe a amboh ho book. »
LUK 10:41 Heɗ ɓoo Yeesu loffa ɗe ne : « Marta, Marta, in ci hondoh ɗa raak jam laayiɗ,
LUK 10:42 waaye in yino dong weɗi raak etoh. Mari kooɗ ini uup baah te wa nihsassanɗi nga ɗe. »
LUK 11:1 Wa raakka mbeh, Yeesu kiimeeɗa ŋ ɗisik, wa a ƴut, yino ŋ taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Kilifaani, Yahya Ɓoktohi jangɗiɗ taalubeeciŋ ɗe findi ɓa joy kiimoh ; nama teeɓ ɓoo findi ɓoo na hee kiimohe. »
LUK 11:2 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɗu kiimee Kooh ɗah, woyaat ne : “ Baab, tiikiŋ ɗa teyɗuksaat ne wa tiik hooliɗ. Nguuriŋ ɗa hayaat.
LUK 11:3 Mbeh nu nik ɗah, ona ɓoo kañam ki ɓoo etoh.
LUK 11:4 Ɗaasa ɓoo bakaaɗ ciŋ ɓoo, laam ɓoo na name nam ɗaas ɓooɓi na ɗale ɓoo, te kina tum po ɓoo jaɗɗu fiir. ” »
LUK 11:5 Wa a jangiɗ ɓa ineem, a woyissa ɓa ne : « Wa mand na ɓo' nga ɗu raak nawle, a kaɗ nga ɗe ŋ ndengelnde wek, a woo ɗe ne : “ Naw, ɓand ndo mbuuru kaahay ndeem,
LUK 11:6 ŋ raak hanhe ŋ kahan ndo, te ŋ raakɗi kañam ki ŋ eɗan ɗe. ”
LUK 11:7 Ŋ ineem ƴaara miniɗ ɗe lof ŋ ɗooƴ kahna ne : “ Faɗ to, ŋ rangkiɗ po ƴutiɗ, te mi na kuɓuuciŋ ngo ɓoo faankiɗ, ŋ minɗi kuruk ne ŋ eɗ ɗa. ”
LUK 11:8 Ñam woo ɗu wa, ƴaara hey kurke ne a eɗ ɗe ini a etoh jen. Ali a eɗɗi ɗe sagu niki a nik nawleece, a hey ɗe eɗe sagu kiima a kiimee te a supukɗi nga.
LUK 11:9 Ineem weɗ tah mi woo ɗu ne, kiimaat kiim ɗu hey onse, waakaat waak ɗu hey hote, laɓɗaat laɓiɗ ɗu hey rangsiɗasse.
LUK 11:10 Laam ɓo' nu kiim ɗah, a hey onse, ɓo' nu waak ɗah, a hey hote, te ɓo' nu laɓiɗ ɗah, a hey rangsiɗasse.
LUK 11:11 A yinde baab nga ɗu, a yi kuɓkiŋ ɗe kiiman ɗe cuurund, a on ɗe iiñ ?
LUK 11:12 Mbaa a kiim ɗe wak, a on ɗe ndangal ?
LUK 11:13 Nik ne ɗu ɓi baahaaɗiici, e ɗu min on kuɓuuciŋ ɗu in baahiɗ ɗah, ŋ woyisɗi ɗa Baab Kooh yiŋ Eel ci. A onanɗi ɓi na kiimee ɗe Fuuɗsi Hoolohngaani e ? »
LUK 11:14 Wa raakka mbeh, Yeesu wiriɗta muum, ya jiini ambe. Jiinnda saɓsohu saɓsohu na ɗe, ƴaara jombeeɗa moɗoɗ, mboolnda nikee nga feyuusa.
LUK 11:15 Waaye raakka ɓa woyee ŋ ɓooɓa ne : « A Belsebul, kilifaaniŋ jiiniici na onee ɗe hatili a na aañohee ca. »
LUK 11:16 Raakka ɓi markiskee ɗe, ɓa woyeeɗa ne, a teeɓaat ɓa firndeeni puloh ŋ Eel ci.
LUK 11:17 Waaye Yeesu inahha liiɓ ciŋ ɓa, a woosa ɓa ne : « Ɓooɓi ɓaah nguur hiñohee ŋ harmban ɓa ɗah, nguureem hey keene, kahan cum keen ŋ ɗafuk cinooci.
LUK 11:18 Ɗu na woye ne mi na aañe jiiniici na hatiliŋ Belsebul ; nik ne a Seytaani paysukoh ŋ haf ce ɗah, kon nguuriŋ ɗe min na tufkoh ?
LUK 11:19 Nik ne mi na aañohe jiiniici hatiliŋ Belsebul ɗah, moo ɓooɓiŋ ɗu na namee ca aañ, ɓa na aañohee ca winde hatil ? Ineem weɗ tah ɓeɗ atte'an ɗu.
LUK 11:20 Waaye nik ne mi na aañohe jiiniici hatiliŋ Kooh ɗah, kon Nguuriŋ-Kooh reyiɗ nga ɗu.
LUK 11:21 Ɓo' raakiɗ hatil, ganaayuk, niiɗee kahan ce ɗah, raak-raakiŋ ɗe hey nike ŋ ɗisik wooriɗ.
LUK 11:22 Waaye ɓoyi uupiɗ ɗe hatil raak ɗe nga laɓ ɗe ɗah, a hey naafee ganaay ci a oolkohe, a ɓay in ci a raakee jen, a paysoh ca.
LUK 11:23 Ɓo' nu langɗi na so ɗah, a sangiɗ to ; te ɓo' nu nangɗohohɗi so ɗah, a na pasarohe.
LUK 11:24 Jiini, na hoolaaɗiikiŋ ɗe, a faɗta ɓo' ɗah, a na kaɗe ŋ ɓi ɗisik suyiɗ, a waakee ɗiski a iɗsiɗkohan. A hotɗi ɗah, a woo ŋ haf ce ne : “ Mi na hee dokke kahnaŋ ngo ŋ puloh. ”
LUK 11:25 A wiiruk ɗah, a raak kahna paɗuuɗ, haɓɗuuɗ moɗoɗ.
LUK 11:26 Jaar a kaɗ waaka jiini yasna-kanak ci uup ɗe añaand ; ca kaɗ kahna, ca gen. Ŋ ineem, mirndohaaɗiŋ ɓoyeem weɗ na uupe misik fuuf findi a kocee mand. »
LUK 11:27 Wa Yeesu na woyee in ceem, ɓitiɓ ŋ ɗooƴ mboolnda woosa ŋ ɗafka ne : « Yaayi ɓasil ɗa, a ɓapiɗta ɗa, joyiɗ neɓu. »
LUK 11:28 Yeesu loffa ɗe ne : « Woya kay ne, ɓooɓi na sikɗuke woo kiŋ Kooh, te ɓa pesohee wa, ɓeɗ neɓu. »
LUK 11:29 Ɓooɓa hayeeɗa, mboolnda ɓaatkeeɗa ; Yeesu woosa ne : « Ɓooɓi woti, ɓeɗ baahaaɗi, ɓa na meeksohe firnde, waaye ɓa eɗsanɗi ali firnde, ɗal wiŋ Yunus.
LUK 11:30 Findi Yunus ŋ haf ce nikohee firnde nga ɓi Niniw,Kuɓkiŋ ɓoyi naman nikoh firnde ɗaa ngaŋ ɓooɓi woti.
LUK 11:31 Buura ɓitɓaŋ Saba pulohee kur usiɗ ne a sikɗuk liiɓohaaɗa moɗɗaŋ Suleymaan. Te moona raakiɗ ini uup Suleymaan ŋ ndii, weɗ tah mbehi Kooh na hee atte'ohe ɓooɓi, buuri ɓitɓeem hey kurke, a teeɓ ɓooɓi woti ne ɓa raakɗi keeh.
LUK 11:32 Ŋ mbehaŋ atteena, ɓi Niniw hey kurke, ɓa teeɓ ɓooɓi woti ne ɓa raakɗi keeh, laam wa ɓi Niniw kerah woo kaŋ Yunus, ɓa ɓoƴsoheen pesohaaɗ keeh-keeh ; te moona ini nik ndii, weɗ uup Yunus.
LUK 11:33 Ali ɓo' na fuuɗeeɗi laampa po ƴut, a ɗembiɗa ɗisik wiiriis, wala a kuna na kanoh ; a degana kay ŋ degohaaniŋ wa ne ɓo' nu aas ɗah, wa ñiinɗiɗ ɗe.
LUK 11:34 Has weɗ laampaaniŋ faan. Hasiŋ ɗa wir ɗah, faaniŋ ɗa jen na nikee ŋ siñaar, waaye hasiŋ ɗa wirɗi ɗah, faaniŋ ɗa jen na nikee ŋ ñuus.
LUK 11:35 Mbaa ndengɗuka po ñiini nik nga ɗa, nikuu ñuus.
LUK 11:36 Nik ne faaniŋ ɗa jen ñiiniɗ, te ali ɓak ñuusɗi nga ɗah, wa hey nikee leer po maa wa laampa ñiiniɗ ɗa. »
LUK 11:37 Wa Yeesu na woye, ƴaar ŋ Farisen ca ɓeeɗukka ɗe ne a ñama ŋ kahan ce, Yeesu teyɗukka. Wa ɓa ñame,
LUK 11:38 Farisena hotta ne Yeesu ɓohñukɗi findi ɓa na ɓohñukohe, a feyuusa nga.
LUK 11:39 Heɗ ɓoo Yeesu woosa ɗe ne : « Ɗu ɓi Farisen ci, ɗu mand na ɓooɓi ɓohoñ finhooriŋ kaasi na booli ɓa faɗta ɗooƴi ; ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɗu, ɗu riifiɗ na liiɓohaaɗ rok na añaand.
LUK 11:40 Naandiɗ ci ! Kooh yi haɓiɗ finhoori, a yi nam haɓiɗ ɗooƴi haa e ?
LUK 11:41 Sarhohaat in ci nik ŋ ɗooƴi, ɗu hool jameet.
LUK 11:42 Mas ɗu ɓi Farisen ci, ɗu ɓii eɗoh sah in ci ƴin ƴin ci ɗu na guure findi naana, pooɓar, na in ci mand ɗaa ndaŋkiyaah nu nik yinoori ; waaye ɗu faɗiɗ ini uupiɗ etoh, weɗ yurah na waaɗ Kooh ; ineem weɗ ɗu joyee tum, te ɗu sang sagankoh ci tas.
LUK 11:43 Mas ɗu ɓi Farisen ci, ɗu waaɗ ne ɗu ɓoofan ŋ fiki ɓooɓi ngaŋ sinaagog ci te ɗu kañɗassee yaah kanak ŋ ɗisik ci na toonohse ŋ kur.
LUK 11:44 Mas ɗu ɓi Farisen ci, ɗu mand na ruy-ruy ci muuƴ, ɓooɓi inhuu dakee nga ca, wa ɓekee ɓa hoolaaɗi. »
LUK 11:45 Wa a kerah ineem, ƴaar ɓaah ŋ jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, fu woyoh ɗaa ɗah, fu na namee ɓas ɓoo. »
LUK 11:46 Yeesu loffa ne : « Na ɗu, ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi, ŋ masɗiɗ ɗu, laam ɗu na raane ɓooɓi in ɓitiɗ te ɗu waaɗɗi ca sah laal na lecem ndukun.
LUK 11:47 Ŋ masɗiɗ ɗu, e ɗu na taɓahe ruy-ruy ciŋ woosuuɗ ci te a caac ciŋ ɗu ap ɓa.
LUK 11:48 Ŋ ineem, ɗu na teeɓohe ne ɗu huniɗ ŋ in ci caac ciŋ ɗu tum. Ee di' ! Ɓeɗ ap woosuuɗ ci, ɗu taɓahee ruy-ruy ciŋ ɓa.
LUK 11:49 Ineem weɗ tah, Kooh, ŋ moɗkiŋ ɗe liiɓohaaɗ, a woosa ne : “ Ŋ hey woosohe woosuuɗ na Apootar ; ɓum apu, ɓinooɓi tumu miskiɗ. ”
LUK 11:50 Te ɓooɓi woti ɓeɗ na hee wirndiɗkasse ñif miŋ woosuuɗ ci aamu ŋ ina amboh ŋ cambohaaɗa poyi.
LUK 11:51 Ŋ Abel po ŋ Sakariya, yi ɓa apoh Kahan Kooh, ŋ harmban seeƴkohaana na taɓaha. Ñam na woyee ɗu wa, in ceem jen Kooh na hee ca wirnduke ngaŋ ɓooɓi woti.
LUK 11:52 Mas ɗu ɓi jangɗohoh ciŋ waasi, ɗu ambiɗ caaɓndi joy rangis findi in ciŋ Kooh inhohsan ; ɗu ŋ haf ɗu, ɗu aasɗi te ɗu sangohiɗ ɓooɓi waaɗ aas. »
LUK 11:53 Wa Yeesu pul kahna, jangɗohoh caŋ waasi na Farisen ca ayrukka ɗe, ɓa cammba ɗe meekis meeksoh laayiɗ
LUK 11:54 ne ɓa raak yambaah ɗe.
LUK 12:1 Ŋ jamanooneem, ɓo' laayiɗ coheen ne ɓa sikɗuk Yeesu ; mboolnda laayya laay po ɓa daktiɗoheeɗa. Yeesu kockoh ŋ taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Wortukaat naafeehaakiŋ Farisen ci, wa mand na lawiir.
LUK 12:2 In nu ɗembɗu ɗah, wa hey teeɓohse te in nu ɗemb ɗah, wa hey inhasse.
LUK 12:3 Kon in nu ɗu woo na wek ɗah, wa hey kerhasse noh cong ; te in nu ɗu moondɗoh ŋ nof ŋ ɗooƴ tuuƴ ɗah, wa hey leehkasse ŋ ɗafuk taɓah ci.
LUK 12:4 Ñam na woyee ɗu ne, ɗu ɓi nawleeciŋ ngo, kinaat nup ɓi min top dong ngaŋ ap faan.
LUK 12:5 Ŋ hey ɗu teeɓe ya ɓa a yi ɗu joy nup : Nupaat Kooh yi min ɗu ɓek ŋ yongkaaha, ne ɗu apu po ƴut ɗah. Ee, ñam na woyee ɗu ne, a yi ɗu joy nup.
LUK 12:6 Sel ƴin yatuus na toonohseeɗi daram kanak dong e ? Moona deey, Kooh alɗi yino nga ca.
LUK 12:7 Te a inhiɗ sah findi find ciŋ haf ciŋ ɗu hend, mbaa kanaat neƴƴoh ! E ɗu uupiɗ juuk sel njiriñ. »
LUK 12:8 Yeesu ɓaatta nga ne : « Ñam na woyee ɗu ne, ɓo' nu woo ŋ fiki ɓooɓi ne a ɓaah nga so ɗah, mi yi Kuɓkiŋ ɓoyi ŋ hey name woo ŋ fiki malaakaaciŋ Kooh ne ɓoyeem ɓaah nga so.
LUK 12:9 Waaye ɓo' nu taasuk ko ŋ fiki ɓooɓi ɗah, a hey name taasku ŋ fiki malaakaaciŋ Kooh.
LUK 12:10 Ɓo' nu woo in moɗaaɗi ŋ Kuɓkiŋ ɓoyi ɗah, a ɗaasnuk ɗah, a hey ɗaasse ; waaye ɓo' nu woo in moɗaaɗi ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, a ɗaassanɗi.
LUK 12:11 Ɓa ɓay ɗu ŋ sinaagog ca, wala ŋ fiki kilifaaca ne ɓa attee ɗu ɗah, kinaat feyu ŋ findi ɗu joy ngeloh,
LUK 12:12 laam Fuuɗsi Hoolohngaani, hey ɗu teeɓe ndeem ini ɗu joy woo. »
LUK 12:13 Ŋ ɗooƴ mboolnda raakka ƴaara woo Yeesu nga ne : « Jangɗohohi, woya taambɗoh ho, ɓoo paysoh lamaahi baab ɓoo faɗiɗ ɓoo. »
LUK 12:14 Yeesu loffa ɗe ne : « Ƴaariŋ ngo, ya ɓa tum mbo atte'ohiŋ ɗu, po ŋ joyya ɗu paysoh raak-raak kiŋ ɗu ? »
LUK 12:15 A woosa ɓooɓa jen ne : « Wortukaat, kinaat waaɗ raak kopor in hend na cakna mboɓ, laam kipes ɓo' nikɗi ŋ ini a raak, ali a raakoh na ! »
LUK 12:16 Weɗi Yeesu naandsukoh ɓa andiinii : « A nikee heɗ raak-raak, yohon ciŋ ɗe laaɓpa keeh-keeh.
LUK 12:17 A woosa ŋ haf ce ne : “ Ŋ joy ye haɓiɗ ? Ŋ raakɗi ɗiski ŋ min ɗaak laaɓɗiŋ ngo jen. ”
LUK 12:18 A woyissa ne : “ Seka, inii weɗ mi na hee tume : Mi na hee nihse ndap ciŋ ngo cii, ŋ haɓiɗ ci uup ca yak, ŋ ɓek laaɓɗiŋ ngo nga, na in ciŋ ngo cinooci.
LUK 12:19 Ƴut ɗah, ŋ woo ŋ haf fo ne : ‘Ƴaari, fu ɗaakkiɗ laayiɗ, pesoha ɓi kiisi kiis. Ɗiski wa nik, iɗsiɗka, fu ñame, fu ane, fu neɓsiɗke.’ ”
LUK 12:20 Waaye Kooh woosa ɗe ne : “ Naandɗi ! Ŋ weki woti, ŋ hey ɓaye kiñin kiŋ ɗa. Moo, ya ɓa raakan ɗaakkiŋ ɗa kotii ? ” »
LUK 12:21 Yeesu ɓaatta nga ne : « Ɓoyi na waake raak-raak a nangɗohe, te a raakɗi ali in ŋ Kooh, a in mand ɗaa rahsan ɗe. »
LUK 12:22 Ƴutta, Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Weɗ tah mi na woyee ɗu ne, kinaat jaahiɗ ŋ kipes ki, ŋ ini ɗu ñaman. Kinaat jaahiɗ ŋ faan ciŋ ɗu, ŋ ini ɗu ɓekkan.
LUK 12:23 Laam kipes weɗ uup kañam, te faan weɗ nam uupiɗ ɓekkaah njiriñ.
LUK 12:24 Markaat ngaak-suur ci, ca na sokeeɗi, ca na nguɗeeɗi, ca raakɗi ɗaakkoha, ca raakɗi ndap ; waaye Kooh yii ñamiɗ ca, te a ɗu uupiɗ sel ci njiriñ.
LUK 12:25 Ya ɓa min jaahiɗ nga ɗu, po a ɓaat wahtu ŋ kipes kiŋ ɗe ?
LUK 12:26 Nik ne ini ƴissuuteem, ɗu minɗaa ɗah, wa ye tah ɗu feyse ŋ in ci cinooci ?
LUK 12:27 Markaat pos ciŋ paangiici findi ca na mande : Ca na pangkeeɗi, ca na teɗeeɗi ; ñam na woyee ɗu ne Suleymaan sah, na ina a raakee jen, a moosɗi raakoh kulɓa mand na yino nga ca moɗ.
LUK 12:28 Kosi ɗu kos ƴissuutiɗ ! A Kooh na ɓekɗe paangfi ɓekɗi moɗɗeem woti, ali nik ne kim sah, wa miniɗ dohu. Kooh tumiɗ paangfi ineem ɗah, ŋ woyisɗi ɗu, ɗu ɓi uupiɗa njiriñ.
LUK 12:29 Kinaat feyu ŋ ini ɗu ñaman, wala ini ɗu na hee ane.
LUK 12:30 E ɓooɓi inahɗi Kooh na gene waak in ceem, waaye Baabiŋ ɗu inhiɗ ne ɗu etohiɗ ca.
LUK 12:31 Mbaa ɗah, waakaat ini na kaɗɗe Nguuriŋ ɗe fiki, a hey ɗu wa one, a ɓaatiɗ ɗu cinooci nga. »
LUK 12:32 Yeesu ɓaatissa nga ne : « Ɗu ɓi gatiŋ ngo, ɗu laayɗi, waaye kinaat neƴƴoh, wa neɓiɗ Kooh ne a ɓaahndoh ɗu ŋ Nguuriŋ ɗe.
LUK 12:33 Toonaat ini ɗu raak, ɗu eɗa ñakiɗ ci, weɗ ne ɗu waak ɗaakkoha minaaɗi yahuk, ɗu nangɗoh raak-raak ŋ Eel ci ; wa heyɗi reehe, wa roksanɗi, te wa ñuhkanɗi.
LUK 12:34 Laam ɗiski raak-raakiŋ ɗu nik, keeñ ciŋ ɗu na name nik nga. »
LUK 12:35 Yeesu woyissa taalubeeciŋ ɗe ne : « Tokɗukaat, te laampaaciŋ ɗu kanaat ƴim.
LUK 12:36 Mandaat na ñaam ci na seke heɗ ɓa yi joy wiirkoh ŋ kilook, ne a laɓɗee rek ɗah, ɓa rangsiɗ ɗe buntaani.
LUK 12:37 Wa hey neɓe ŋ ñaam ceem, ne heɗ ɓa hay, raak ɓa sekee ɗe ɗah. Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, a hey ɓekke kulɓa pangkoha, a ɓoofiɗ ñaam ciŋ ɗe, a noɗɗee ɓa, ɓa ñame.
LUK 12:38 Ali a hay ŋ ndengelnde wek wala ŋ wiisaaɗi, a raak ɓa sekee ɗe ɗah, wa hey neɓe nga ɓa.
LUK 12:39 Inhaat ne, heɗ kahni inheen wahtuuni roki na hee aasohe kahan ce ɗah, a heeɗi ɗe faɗe a aas.
LUK 12:40 Ɗu, namaat kooɗuk, laam Kuɓkiŋ ɓoyi hayan ŋ jamanooni ɗu liiɓɗi. »
LUK 12:41 Weɗi Piyeer woyoh ɗe ne : « Kilifaani, fu na woye na ɓoo ŋ andiinii, wala na mboolndi jen ? »
LUK 12:42 Yeesu Heɗi woosa ɗe ne : « Ya ɓa a yi ñaami woor, te a ñaannja po, heɗ ce hee ɓaaɓe ɗah, a nak ɗe niiɗɗu kahan ce ne a eɗee pangkoh ciŋ ɗe ɓinooɓi kañam ŋ jamanooniŋ wa ?
LUK 12:43 Ñaameem hey neɓɗe ne heɗ ce hay, raak ɗe tumee ineem findi a nakohee ɗe wa ɗah.
LUK 12:44 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, heɗ ce hey ɗe tufkiɗe, a adgoh in ciŋ ɗe jen.
LUK 12:45 Waaye ñaameem woo ŋ ɗooƴ ce ne heɗ ce hayɗi paaɗ, a nik nga a laɓee ñaam ci ɓinooɓi, ƴaar na ɓitiɓ, a ñame, a ane, a laaree ɗah,
LUK 12:46 heɗ ce hey haye ŋ mbehi a foogɗi, ŋ wahtuuni a inahɗi, a hey ɗe mbugale, a tum ɗe findi ɓooɓi kerhaaɗi-woo ci na tumse.
LUK 12:47 Ñaami inah ini heɗ ce waaɗ, a sannga wa tum, te a kooɗkiɗɗi hayiŋ heɗ ce, a hey laɓse ndooɗ laayiɗ.
LUK 12:48 Waaye ñaami inahɗi ini heɗ ce waaɗ, te a tum ini a joy laɓohu ɗah, a hey laɓse ƴissuut. Ɓo' nu eɗu in laayiɗ ɗah, a hey meeksasse in laayiɗ ; ɓoyi uup dengkohu, a yi uupan meeksu. »
LUK 12:49 Yeesu woosa ne « Ŋ hayiɗ Adina ne ŋ tum yongkaah nga, te ŋ waaɗeen lool ne wa nik fuuɗuuɗ po ƴutiɗ.
LUK 12:50 Ɗiski wa nik ndii, ŋ joyiɗ hooƴu ŋ miskiɗ keeh-keeh, te ŋ raakanɗi jam po mbaɗna wa nikan.
LUK 12:51 Ɗu liiɓiɗ ne ŋ hay ne ŋ ɓay jam ŋ Adina e ? Muk ! Ŋ ɓay saɓsukoh.
LUK 12:52 Ini camboh woti, ɓo' yatuus nik ŋ fah ɗah, ɓa hey saɓsukohe ; kaahay ci sang kanak ci, kanak ci sang kaahay ci.
LUK 12:53 Baab sang kuɓu ƴaar, kuɓu ƴaar sang baab ; yaay sang kuɓu ɓitiɓ, kuɓu ɓitiɓ sang yaay ; payum ɓitiɓ sang kilook, kilook sang payum ɓitiɓ. »
LUK 12:54 Yeesu woyissa mboolnda ne : « Ɗu hotta ngaaɓ ɗah, ɗu na jaare woo ne : “ Wa hey toɓe ” te weɗ na raake.
LUK 12:55 Sarngi laɓ ɗah, ɗu woo ne : “ Wa hey dohe ” te weɗ na raake.
LUK 12:56 Naafeehaaci ! Ɗu marak eel ci na kehƴi ɗah, ɗu inah ini na hee raake ; kon ɗu min na inhaaɗi'oh findi Kooh na pangkohe woti-woti ?
LUK 12:57 Wa ye tah po ɗu ɗuunnga ini yurhiɗi joy haɓɗu ?
LUK 12:58 Ɓo' ɓayee ɗa waas ɗah, jeema kerhiɗoh na ɗe. Fu tumɗaa ŋ waasi po ɗu ree ngelohaana ɗah, a hey ɗa fase po ŋ atte'ohi, yeem eɗ ɗa alkaateeni, yeem rang ɗa ŋ kasoona.
LUK 12:59 Ñam na woyee ɗa ne, fu pulohanɗi ndaam feeh fu wirindɗi po ŋ darmi uup ƴissuut ɗah. »
LUK 13:1 Ŋ jamanooneem, ɓi ɓo' naandsukka Yeesu findi Pilaat apoh ɓi ɓo' gen Galile wa ɓa seeƴkee wuu Kooh.
LUK 13:2 Yeesu loffa ɓa ne : « Ɗu liiɓ ne ɓooɓeem ɓeɗ uupiɗ bakaaɗ ŋ Galile sagu miskiɗi ɓa raak weem e ?
LUK 13:3 Muk ! Waaye ñam na woyee ɗu ne, ɗu ɓoƴsohɗi kipes ɗah, ɗu hey name boomu jen findiiɓa.
LUK 13:4 Te ɓooɓa ndaŋkiyaah na yasna-kaahay (18) ca, taɓaha yakka ŋ Silowe keenee nga ɓa, ɓa kaannda, ɗu liiɓ ne ɓeɗ uupee nik bakaaɗoh ŋ Yerusalem jen e ?
LUK 13:5 Muk ! Waaye ñam na woyee ɗu ne, ɗu ɓoƴsohɗi kipes ɗah, ɗu hey name boomu jen findiiɓa. »
LUK 13:6 Yeesu naandsukka ɓa andiinii : « Ƴaar raakeen ndun ŋ yohon ce. Wa a kaɗa ɓeena, a raakɗi ali rim nga.
LUK 13:7 A woosa ƴaara na pangkiɗee ɗe ŋ yohna ne : “ Kiis kaahay ceɗɗi, ŋ hayya ɓeene ŋ ndunii ɗah, ŋ raakuu rim nga. Ƴoɓaa ! Wa joyɗi naaf ɗiski ŋ ɓarang ɓarang. ”
LUK 13:8 Ƴaara loffa ɗe ne : “ Kilifaani, faɗaa kiis kii ; ŋ hey bongɗe tasiŋ wa, ŋ tuma kotar.
LUK 13:9 Miniɗ nik ne wa hey rime ; wa rimɗi ɗah, fu ƴoɓɗuka. ” »
LUK 13:10 Wa nikee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu jangɗoheeɗa ŋ sinaagoga.
LUK 13:11 Ɓitiɓ nikeen nga, a njuuƴee njuuƴ, a mineeɗi jaɗtuk delem, a jiini ambee ɗe. A tumiɗ na kosaay keem kiis ndaŋkiyaah na kiis yasna-kaahay (18).
LUK 13:12 Wa Yeesu hot ɗe, a ɓeeɗukka ɗe, a woosa ɗe ne : « Ɓoyi, fu saɓsohuuɗ na kosaay kiŋ ɗa. »
LUK 13:13 A degga ɗe yaah ciŋ ɗe, ŋ ɗiska ɗiska ɓoya jaɗtukka, a yakɗeeɗa Kooh.
LUK 13:14 Waaye ƴaara adgohee sinaagoga ayrukka ŋ ini Yeesu wiriɗ ɓitɓa ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, a woosa mboolnda ne : « Neeh yasna-yino ceɗ na pangkohse. Hayaat nga ca ɗu paƴuk, waaye ŋ mbehi na iɗsiɗkohse haa. »
LUK 13:15 Heɗ ɓoo Yeesu loffa ɗe ne : « Naafeehaaci ! Ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ya ɓa na tokseeɗi inoh fiŋ ɗe wala mbaamiŋ ɗe ŋ ɗiska a toku ne a kaɗ ɗe anɗa ?
LUK 13:16 Ŋ hot ɓitɓii ɓaah ŋ ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima, te Seytaani jatngiɗ ɗe kiis ndaŋkiyaah na kiis yasna-kaahay (18) ; wa ye joy tah po a toksassanɗi ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ? »
LUK 13:17 Woo kiŋ Yeesu weem tahha po ɓi sang ɗe ñaarra, waaye mboolnda neɓuusa ŋ in ca feyohiɗ ca baahiɗ ca a tumee jen.
LUK 13:18 Yeesu woyissa ne : « Hayaat ŋ teeɓ ɗu Nguuriŋ-Kooh findi wa mand na ini ŋ mina mandtiɗkoh.
LUK 13:19 Wa mand na inii : A nikee ɓo', a ɓayya kuɓu mutarda, a sokkaa ŋ yohon ce, wa paarra, wa nikka kidig po sel ci taarra ŋ naak ciŋ wa. »
LUK 13:20 Yeesu woyissa ne : « Ŋ min mandtiɗohis Nguuriŋ-Kooh na ye ?
LUK 13:21 Wa mand na findi ɓitiɓ na ɓayohee lawiir a siiɓa na kanoh mun kaahay ; ƴut ɗah, ini siiɓuuɗi jen guuf. »
LUK 13:22 Kaɗaŋ Yeesu Yerusalem, a taambee ŋ kur ci yakak ci na ci ƴin ci, a jangɗoheeɗa.
LUK 13:23 Raakka ƴaara meekis ɗe ne : « Kilifaani, ɓooɓi na hee mucɗasse, ɓa hey laaye e ? » Yeesu loffa ɓa ne :
LUK 13:24 « Ndengɗukaat ɗu aasoh yahndeeri ɓengiɗi, laam ñam na woyee ɗu ne, ɓi ɓo' laayiɗ hey jeeme aas, waaye ɓa heyɗaa mine.
LUK 13:25 Te jamanooni heɗ kahni na hee kurkohe ne a rang buntaani, ɗu ɓi wa raakan ŋ hara, ɗu hey nike nga, ɗu laɓɗee buntaani, ɗu woyee ne : “ Heɗi, rangsiɗa ɓoo ! ” A hey ɗu lofe ne : “ Ŋ inahɗi ɗiski ɗu kurkoh. ”
LUK 13:26 Ŋ ineem ɗu hey woye ne : “ Moo ɓoo ñamiɗ na ɗa, ɓoo aniɗ na ɗa te fu jangɗohiɗ ŋ mbeeddaaciŋ ɓoo ! ”
LUK 13:27 A hey ɗu lofisse ne : “ Ŋ inahɗi ɗiski ɗu kurkoh, usaat to, ɗu ɓi tumoh bakaaɗ ci jen. ”
LUK 13:28 Teemb ndeem, ɗu hey hote Ibrahiima, na Isaahha, na Yaŋhooɓa na woosuuɗ ci jen ŋ ɗooƴ Nguuriŋ-Kooh, ɗu mbetu ŋ hara, ɗiska fuɗ na ɗoɓɗoh sis raak.
LUK 13:29 Ɓooɓi hey pulohe ŋ ɓak ci jen, ɓa ɓoof ŋ Nguuriŋ-Kooh ne ɓa ñam kañam ka yakka.
LUK 13:30 Raakiɗ ɓooɓi mirndoh woti, ɓeɗ na hee adge ; te raakiɗ ɓi adug woti, ɓeɗ na hee mirndohe. »
LUK 13:31 Teemb ndeem, ɓi ɓo' ɓaah Farisen ca hayya ŋ Yeesu, ɓa woosa ɗe ne : « Kurka ndii fu coot laam Herod na waaɗee ɗa ap. »
LUK 13:32 Yeesu loffa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu woya ɓaakoɓeem ne, mi yii saɓsoh ɓooɓi na jiiniici te mi yii wiriɗ kosaayiɗ ci woti na kim, faaha kim ŋ hey ɗiindohe ini ŋ hay ne ŋ haɓiɗa.
LUK 13:33 Ŋ joyiɗ taalndiɗ waasiŋ ngo woti na kim na faaha kim, woosuuɗ apohsuu ŋ ɗiski nikɗi Yerusalem.
LUK 13:34 Cey Yerusalem, fu yi na ape woosuuɗ ci, fu tapee ɓooɓi fu na woosohse atoh po ɓa kaan, waas hend na weɗ ŋ waaɗ nangɗoh kuɓuuciŋ ɗa findi pambi na nangɗohe ƴiil ciŋ ɗe ŋ ooɓ ce, waaye ɗu moosɗi waaɗoh !
LUK 13:35 Weɗ tah ɗu hey faɗse na kahan ɗu, te ñam na woyee ɗu wa, ɗu hotissanɗi so po mbaɗna ɗu na hee woye ne : “ A barke'iɗ, yi na haye ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo ! ” »
LUK 14:1 Wa nikee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu ɓeeɗkuusa kañam ŋ kahan kilifa Farisen. Wa a ree, ɓooɓa ŋ ɗiska feerkeeɗa ɗe baahiɗ.
LUK 14:2 Ƴaar na faan riifɗiɗ nikka ŋ fikiice.
LUK 14:3 Yeesu meekissa Farisen ca na jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa ne : « Andi waasi teyɗohiɗ ne ɓo' wiriɗ kosaayiɗ ŋ mbehi na iɗsiɗkohse wala ? »
LUK 14:4 Waaye ali ɓo' lofɗi ɗe ; a ɓayya kosaayɗa, a wiriɗta ɗe, a woosa ɗe ne a kaɗaat.
LUK 14:5 Ƴutta, Yeesu woosa ɓa ne : « E ya ɓa nga ɗu, a yi kuɓkiŋ ɗe wala inoh fiŋ ɗe keenan ŋ naac ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, a jaaruu ɗe puliɗ ? »
LUK 14:6 Ali ɓo' minɗi ɗe lof ŋ woo keem.
LUK 14:7 Ŋ ineem, Yeesu hotta findi ɓooɓa ɓeeɗku kañam tansukohee ɗisik ci uup baah ne ɓa ɓoof nga, a jangiɗta ɓa inii :
LUK 14:8 « Ɓo' ɓeeɗuk ɗa kañam kilook ɗah, kina kaɗ fu ɓoof ŋ ɗiski uup baah ; miniɗ nik ne ɓoyi uup ɗa eɗu cir namiɗ ɓeeɗku nga.
LUK 14:9 Ƴaari ɓeeɗuk ɗu, a hay ɗah, a hey ɗa woye ne : “ Ona ƴaarii, a ɓoof. ” Teemb ndeem fu hey kee ɓoofa ŋ finhoora finhoora, ŋ ineem fu hey njoofe.
LUK 14:10 Waaye fu ɓeeɗku kañam ŋ kilook ɗah, kaɗa fu ɓoofa ŋ finhoora. Ƴaari ɓeeɗuk ɗa hay ɗah, a hey ɗa woye ne : “ Ƴaariŋ ngo haya, fu ɓoof ŋ fikiiri. ” Teemb ndeem, a hey ɗa yakɗe ŋ fiki ɓooɓi fu ɓoof na ɓa jen.
LUK 14:11 Laam ɓo' nu meeɓ haf ce ɗah, a hey ruhsiɗasse, te ɓo' nu ruhsiɗ haf ce ɗah, a hey meeɓse. »
LUK 14:12 Ƴutta, Yeesu woosa ƴaara ɓeeɗkee ɗe kañam ne : « Fu eɗohee ñakit wala ñamsuk ɗah, kana ɓeeɗuk nawleeciŋ ɗa, taambɗoh ciŋ ɗa, ɓaah ciŋ ɗa wala raakiɗ ci fu gen na ɓa ; ɓa miniɗ ɗa nam ɓeeɗuk ne ɓa wirind ɗa ineem.
LUK 14:13 Waaye fu eɗohee kañam ɗah, ɓeeɗka ñakiɗ ci, na ɓeendkiɗ ci na lafñiɗ ci na fuuliɗ ci.
LUK 14:14 Ɓa minanɗi ɗa wa wirind, a Kooh na hee ɗa wa wirnde ŋ mbeha aa hee hultiɗohe yurhiɗ ci, tahha po fu hey sume. »
LUK 14:15 Ƴaar ngaŋ ɓa ñamee na Yeesu kerahha ineem, a woosa ɗe ne : « Ɓoyi na hee ñame ŋ kañam kiŋ Nguuriŋ-Kooh, a hey sume. »
LUK 14:16 Yeesu loffa ɗe ne : « Ƴaar gapeen ɓo' laayiɗ kañam keeh-keeh.
LUK 14:17 Wi kañam ki ƴut, a woosa ñaamiŋ ɗe ne a kaɗaat ɓeeɗka ƴaaɓa.
LUK 14:18 Yaa nu nga ɗah, waakka naafkoha ; ya koc woosa ne : “ Woya kilifaaniŋ ɗa ne, ŋ han rom yohon te ŋ joyiɗa kaɗ marka, a ɗaasaat to. ”
LUK 14:19 Ƴaar wiiriis woosa ɗe ne : “ Ŋ rom inoh ndaŋkiyaah, ceɗ ŋ waaɗ kaɗ marka andi ca hey mine guur, a ɗaasaat to. ”
LUK 14:20 Raakka ya woo ɗe ne : “ Ŋ han kilook ɓitiɓ, weɗi tah po ŋ minanɗi hay. ”
LUK 14:21 Ñaama wiirukka ŋ kilifaaniŋ ɗe, heɗ kahni, a woosa ɗe in ceem jen ; yeem ayrukka, a woosa ñaami ne : “ Ara kaɗ ŋ cohohaaci na mbeeddaaci, fu haytoh ñakiɗ ci, na ɓeendkiɗ ci na fuuliɗ ci na yiiɓoh ci. ”
LUK 14:22 Wi a kaɗ po a hayya, a woosa kilifaani ne : “ Ini fu nakohee haɓɗuuɗ, waaye kahni ris riifɗi. ”
LUK 14:23 Heɗ kahni woosa ɗe ne : “ Kaɗa ŋ waas ca na yohon ca, ɓo' nu fu hot ɗah, tuma po a hay, ne kahni riif.
LUK 14:24 Ñam na woyee ɗu wa, ali ɓo' ƴoohanɗi ŋ kañam ki ngaŋ ɓooɓa ŋ koc ɓeeɗuk ! ” »
LUK 14:25 Yeesu kooɗissa waasiŋ ɗe, mboolo laayiɗ hunnda na ɗe, a yurhiɗkohha na ɓa, a woosa ɓa ne :
LUK 14:26 « Ɓo' nu waaɗ hay nga so ɗah, a joyiɗ to waaɗ waaɗi uup wi a waaɗ baab ɓa na yaay ɓa, ɓitiice, kuɓuuciŋ ɗe, taambɗoh ciŋ ɗe, po haf ce sah, wala a minanɗi nik taalubeeniŋ ngo.
LUK 14:27 Ɓo' nu degukɗi kurwaani a joy daaƴohu, a ñaakee nga so ɗah, a minɗi nik taalubeeniŋ ngo.
LUK 14:28 Ɓo' nga ɗu waaɗ tufkiɗ taɓah jimimim ɗah, a ɓoofanɗi, a marak, a kind ini a raak, andi wa heya mine reehiɗ e ?
LUK 14:29 A tumɗi ineem, a yipa po ƴut, a minuu wa kurkiɗ ɗah, ɓooɓi na hee wa hote hey ɗe ƴene ;
LUK 14:30 ɓa woyee ne : “ Ƴaari cambiɗ taɓahi waaye a minɗaa reehiɗ ! ”
LUK 14:31 A yinde buur na hee raake hiñohoh junni-ndaŋkiyaah (10.000) a kee aasa ŋ hiñoh na buur morom ce ya raak hiñohoh junni-ndaŋkiyaah-kanak (20.000) te a ɓoofuu a marak andi ɓiŋ ɗe hey mine ɓaŋ buura na hee ɗe keene ?
LUK 14:32 A hot ne a minɗaa ɗah, a hey woosohe ŋ buura yinoora ŋ ɗiska a nik, a meekis ɗe ini a waaɗ ne jam raak. »
LUK 14:33 Yeesu degga nga ne : « Wa mand ɗaa, ali ɓo' minɗi nik taalubeeniŋ ngo nga ɗu, ne a faɗɗi in ci a raak jen ɗah.
LUK 14:34 Ee, meɗa, wa in baahiɗ, waaye meɗa kaɗ po wa jemisɗi ɗah, wa min jemɗohissu na ye ?
LUK 14:35 Wa raakiɗɗi kehƴi njiriñ te wa minanɗi kotar, wa hee hey mbetse. Ɓo' nu raak nof kerhoha ɗah, a kerhaat. »
LUK 15:1 Juuti'oh ca jen na bakaaɗoh ca ɓinooɓa reɓeeɗa ŋ Yeesu ne ɓa sikɗuk ɗe.
LUK 15:2 Waaye Farisen ca na jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa ñukumsukeeɗa ŋ harmban ɓa, ɓa woyeeɗa ne : « Ƴaarii deey, a teyɗukiɗ bakaaɗoh ci, a na ñame ñam na ɓa. »
LUK 15:3 Weɗi Yeesu woyoh ɓa andiinii :
LUK 15:4 « Ɓo' nga ɗu, raak mbaal teemet (100), yino muuƴ nga ɗah, andi a faɗanɗi ca tas jen ŋ bilaf fa, a kaɗ ɗe waaka po a hot ɗe ?
LUK 15:5 A hot ɗe ɗah, a hey sume, a deg ɗe ŋ yuug ciŋ ɗe,
LUK 15:6 a haad. A ree kahna ɗah, a ɓeeɗuk nawleeciŋ ɗe na gentoh ciŋ ɗe, a woo ɓa ne : “ Ɓaahaat neɓɗii na so, ŋ hotiɗ mbaaliŋ ngo muuƴe. ”
LUK 15:7 Ñam na woyee ɗu ne wa nam mand ɗaa ngaŋ ɓi nik ŋ Eel ci ; bakaaɗoh yino ɓoƴsoh pesohaaɗ ɗah, ɓa hey sume nga sumi uup wi ɓa suman ŋ ɓo' ndaŋkiyaah-yasna-nikiis na yasna-nikiis (99) ɓi yurah te ɓa etohɗi ɓoƴsoh pesohaaɗ.
LUK 15:8 Wala ɓitiɓ raak hanjar "darakma" ndaŋkiyaah, yino muuƴ nga ɗah, andi a fuuɗanɗi laampa, a paɗee, a waakee ɓak nu ɓak ŋ kahni po a hota ?
LUK 15:9 A hota ɗah, a ɓeeɗuk nawleeciŋ ɗe na gentoh ciŋ ɗe, a woo ɓa ne : “ Ɓaahaat neɓɗii na so, ŋ hotiɗ darakmaaniŋ ngo muuƴe. ”
LUK 15:10 Ñam na woyee ɗu ne wa nam mand ɗaa ngaŋ malaakaaciŋ Kooh ; bakaaɗoh yino ɓoƴsoh kipes ɗah, ɓa sum nga. »
LUK 15:11 Yeesu degga nga ne : « Ƴaar raakeen kuɓu ƴaar kanak.
LUK 15:12 Mbeh, yi uup ƴin nga woosa ɗe ne : “ Baab, eɗ to ɓakiŋ ngo ŋ ini ɓoo joy lam. ” Baab ɓa paysohha ɓa raak-raak kiŋ ɗe.
LUK 15:13 Wa degga ɓi neeh, a yi ƴini, a ɓoƴissa ina a raakee jen kopor, a kaɗta naa ŋ kur usiɗ, a yahrohhaa ndaam ŋ nikohaaɗ sepƴiɗ.
LUK 15:14 Wa a yahroha po wa reehha, aɗ miskiɗ raakka ŋ kur kaam, a cammba ñak.
LUK 15:15 A kaɗta ŋ ƴaar gen kur ka, yeem ammba ɗe surga, a niiɗeeɗa mbaam-huk caŋ ɗe ŋ yohon ca.
LUK 15:16 A nikka nga, a aɗukka po a waaɗta ñam ŋ rim caŋ kidig ca nikee kañam kaŋ mbaam-huk ca, waaye a onseeɗi nga ca.
LUK 15:17 A ɓooffa po a markissa haf ce, a woosa ne : “ Pangkoh caŋ kahan baab ɓoo jen sah, na ñamee ñam po ɓa kap te ndii, mi heeɗa kaane na aɗ.
LUK 15:18 Mi na hee dokke ɗiskaŋ baab ɓoo, ŋ ree ɗah, ŋ woo ɗe ne : ‘Baab, ŋ ɗaliɗ Kooh, ŋ ɗalla ɗa,
LUK 15:19 ŋ carisɗi ŋ markohse findi kuɓkiŋ ɗa, amb mbo findi pangkoh ciŋ ɗa.’ ”
LUK 15:20 A kaɗta kahan baab ɓa. Wa baab ɓa ƴok ɗe usiɗ, a misikka ɗe lool ; a nuppa ŋ kuɓkiŋ ɗe, a morgiɗukka ɗe.
LUK 15:21 Kuɓka woosa baab ɓa ne : “ Baab, ŋ ɗaliɗ Kooh, ŋ ɗalla ɗa, ŋ carisɗi ŋ markohse findi kuɓkiŋ ɗa. ”
LUK 15:22 Waaye baab ɓa woosa ñaam caŋ ɗe ne : “ Araat ɓay kulɓaaki uup moɗ, ɗu ɓekiɗ ɗe wa, ɓekɗaat ɗe jaaru na ñafaɗ,
LUK 15:23 te ɗu ap ɗooni yafalse, ɓoo mbuumbaay.
LUK 15:24 Laam kuɓkiŋ ngo yii, a kaanee kaan, a hultiɗ ; a muuƴee muuƴ, a hotkiɗ ! ” Ɓa mbuumbaayeeɗa.
LUK 15:25 Wa raak kuɓki yakki ŋ yohon ca ; wi a hay po a heeɗa ree kahni, a kerahha tip ci na mbec ci.
LUK 15:26 A ɓeeɗukka ñaam yino ŋ ñaam ci, a meekissa ɗe ini raak.
LUK 15:27 Ñaami woosa ɗe ne : “ Taambɗoh fu a yi hay, baab ɗu sah apiɗ ɗooni yafalse sagu hoti a hotis kuɓkiŋ ɗe ŋ jam. ”
LUK 15:28 Teemb ndeem saawi ayrukka, a sannga ne a heyɗi aase kahni. Weɗi baab ɓa hayoh nga ɗe, a kiimmba ɗe ne a aasaat.
LUK 15:29 Waaye a loffa ɗe ne : “ Sikɗuk ko, kiis laayiɗ ceɗɗi mi yii ñaamkiɗ ɗa, ŋ moosɗi ɗa nik kerhiɗaaɗi ŋ in ci fu na nakohe, te koteng sah fu moosɗi so ɗe onoh ne ŋ mbuumbaay na nawleeciŋ ngo.
LUK 15:30 Waaye kuɓkiŋ ɗa yi yahroh koporiŋ ɗa ŋ toonkoh ca hayiɗ, fu apɗiɗ ɗe ɗooni yafalse. ”
LUK 15:31 Baab ɓa loffa ɗe ne : “ Kuɓu, fu moos nik na so, ini ŋ raak jen wa wuu fu.
LUK 15:32 Waaye ɓoo joyiɗ sum te ɓoo mbuumbaay, laam taambɗoh fu kaanee kaan, a hultiɗ ; a muuƴee muuƴ, a hotkiɗ ! ” »
LUK 16:1 Yeesu naandsukeen taalubeeciŋ ɗe andiinii : « A nikee ƴaar heɗ raak-raak, a raakka ñaama meeɗ ɗe taambkohiɗ raak-raakaŋ ɗe. A woyuusa ne ñaamaŋ ɗe na yahrohee wa yahroh.
LUK 16:2 Ƴaara ɓeeɗukka ñaama, a woosa ɗe ne : “ Ŋ kerhiɗ ini fu na tume ! Teeɓ po findi fu na taambkohohe raak-raakiŋ ngo. Fu pangkiɗissanɗi so. ”
LUK 16:3 Ñaama woosa ŋ ɗooƴ ce ne : “ Kilifaaniŋ ngo hey yo aañe, moo ŋ tuman na ? Ŋ hot ne ŋ raakɗi hatil guuroha te ŋ supkiɗ kiim.
LUK 16:4 Ee, waaye ŋ inhiɗ ini mi na hee haɓɗe po kilifaaniŋ ngo aañ njo ɗah, ŋ raak ɓooɓi na hee so ɓaye ŋ kahan ciŋ ɓa. ”
LUK 16:5 A ɓeeɗukka ɓooɓa joy wirind kilifaaniŋ ɗe kombot jen, yino yino. A woo yi koc ne : “ Fu joy ye wirind kilifaaniŋ ngo ? ”
LUK 16:6 Yeem loffa ɗe ne : “ Diwliin. Ngaal yakak teemet (100). ” A woosa ɗe ne : “ Kaytiŋ ɗa weɗɗi, ɓoofa, fu ar fiis ngaal yakak ndaŋkiyaah-yatuus (50). ”
LUK 16:7 Ƴutta, a ɓeeɗukka ƴaar wiiriis, a woosa ɗe ne : “ Fu nak, fu joy ye wirind kilifaaniŋ ngo ? ” Ƴaari loffa ne : “ Bele. Saaku teemet (100). ” A woosa ɗe ne : “ Kaytiŋ ɗa weɗɗi, ɓoofa, fu fiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay (80). ”
LUK 16:8 Kilifaani hotta ini ñaami yurhaaɗiini haɓiɗ, a woosa ne : “ Ƴaari ñaañiɗ kat ! ” » Yeesu degga nga ne : « Ɓooɓi na taambɗe jamanooni, ŋ findi ɓa na tiindɗohe ŋ harmban ɓa, ɓeɗ uup yunuk ɓooɓi nik ŋ ñiiniŋ Kooh.
LUK 16:9 Ñam na woyee ɗu ne, raak-raakiŋ Adina yurahɗi, waaye waakaat nawle naa, kaɗ po wa raakisɗi ɗah, ɓa min ɗu taambuk ŋ ɗiip ca na hee nikee po faw.
LUK 16:10 Ɓoyi min oolku ŋ in ƴissuut, a miniɗ oolku ŋ in yakak te ɓoyi nik yurhaaɗi ŋ in ƴissuut, a heyɗi name nik yurhiɗ ŋ in yakak.
LUK 16:11 Kon, nik ne ɗu minɗi oolku ŋ findi ɗu na ambohe raak-raakiŋ Adina ɗah, ya ɓa na hee ɗu dengkohe raak-raak ci kiyooh ci ?
LUK 16:12 Nik ne ɗu minɗi oolku ŋ findi ɗu na ambohe ini ɗu raakɗi ɗah, andi ɗu hey eɗse ini ɗu raakoot ?
LUK 16:13 Ali ñaam minɗi raak heɗ kanak, mbaa a hey waaɗe yino, a sang yi tas ; wala a ŋoɗ ŋ yii, a heef yi tas. Kon ɗu minɗi ñaamuk Kooh, ɗu ñaamkee raak-raak. »
LUK 16:14 Farisen ca nikee ɓo' waaɗiɗ kopor lool, tahha po, wa ɓa kerah woo ceem jen, ɓa njembteeɗa ɗe.
LUK 16:15 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɗu na yurah yurahɗuke ŋ has ciŋ ɓooɓi, waaye Kooh inhiɗ ini nik ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɗu. Laam in ci ɓooɓi na yakɗe, ca in sepƴiɗ ngaŋ Kooh.
LUK 16:16 WaasiŋMusaa na woo ciŋ woosuuɗ ci nikee nga po wi Yahya Ɓoktohi hay. Ini amboh ndeem, Yegɗohiŋ Muci, wiŋ ŋ Nguuriŋ-Kooh wii yegɗohu, te ɓo' nu nga ɗah yii ndengɗuk na hatil ne a aas nga.
LUK 16:17 Waaye eel ci na kehƴi kuruk nga, weɗ uup yooɓ fiisi uup ƴissuut nihsuk ŋ waasiŋ Musaa.
LUK 16:18 Ƴaar nu saɓsukoh na ɓitiice, a tokis ɓitiɓ wiiriis ɗah, a njaaloo njaaloo. Te ƴaar nu tok ɓitiɓ saɓsukohiɗ na ƴaar ce ɗah, a njaaloo njaaloo. »
LUK 16:19 Yeesu naandsukissa taalubeeciŋ ɗe ne : « A nikee heɗ raak-raak, a meeɗ ɓekuk kulɓa jakiɗ ca uupee raak candoom ; a peseeɗa pes neɓiɗ, Kooh-nu-wiis a meeɗta mbuumbaay.
LUK 16:20 Raakeen ñakiɗ ŋ serooce, na woyse Lasaar. Lasaar yeem faaniŋ ɗe riifeen na puus, a meeɗ faɗu faankiɗ ŋ nguɓu kahan ƴaara.
LUK 16:21 A meeɗeen aɗuk po a waaɗ ñam ŋ ñamohiicaŋ heɗ raak-raaka, ca na keene. Te ɓuu ci sah meeɗ meeɗ hay, ca ɗeewee puus ciŋ ɗe.
LUK 16:22 Wi ƴaari ñakɗi kaan, malaakaaci ɓayya ɗe ŋ sero Ibrahiima. Heɗ raak-raaka nammba kaan, a acuusa.
LUK 16:23 Waaye ŋ ɗiska a nik ŋ Jaanim, a miskiɗta lool. A marakka usiɗ, a hotta Lasaar ŋ sero Ibrahiima.
LUK 16:24 A yi heɗ raak-raaka, a woosa ŋ ɗafka ne : “ Baab Ibrahiima, ŋ miskaat ɗa, fu woos Lasaar, a ɓek ndukniŋ ɗe ŋ masuɓ, a iiri'ɗiɗ to peɗmiŋ ngo ne sifaɗki haawsuk, ŋ raakiɗ miskiɗ lool ŋ yongkaahii. ”
LUK 16:25 Waaye Ibrahiima loffa ɗe ne : “ Kuɓu, naandsuka ne fu rahsiɗ neɓɗaŋ ɗa wa fu na pese te Lasaar nikka ŋ miskiɗ. Ɗiski wa nik ndii, keeñiŋ ɗe soosɗuuɗ, a fu nik ngaŋ miskiɗ kotii.
LUK 16:26 Ɓaat nga, nung angiɗ nooɗiɗ weɗi ŋ harmban ɓoo na ɗu ; tahha po, ali ɓo' waaɗ puloh ndii, a kaɗ nga ɗu, wa minkanɗi te ɓo' minɗi puloh ngaŋ ɗiski fu nik ndeem, a hay ndii. ”
LUK 16:27 Heɗ raak-raaka woosa ne : “ Kon, mi yii kiim ɗa baab Ibrahiima, woosa Lasaar ŋ kahan baab ɓoo.
LUK 16:28 Ŋ raakiɗ taambɗoh yatuus nga, a woo na ɓa, ɓa hayuu ŋ ɗiski miskiɗii. ”
LUK 16:29 Ibrahiima loffa ɗe ne : “ Taambɗoh ciŋ ɗa, ɓa ɗaa na woo ciŋ Musaa na ciŋ woosuuɗ ci, ɓa sikɗukaat ca. ”
LUK 16:30 Heɗ raak-raaka woosa ɗe ne : “ Baab Ibrahiima, ineem doyɗi, waaye ɓo' hulit ŋ kaaniɗ ci, a kaɗ nga ɓa ɗah, ɓa hey ɓoƴsohe pesohaaɗ. ”
LUK 16:31 Waaye Ibrahiima woosa ɗe ne : “ Ɓa sikɗukɗi Musaa na woosuuɗ ci ɗah, ali ɓo' hulit ŋ kakaan ka, tahanɗi ɓa ɓoƴsoh kipes. ” »
LUK 17:1 Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « In ci na hee kome ɓo' bakaaɗ ñakanɗi, waaye mas ɓoyi na hee ca ɓeke.
LUK 17:2 Ɓoyeem tokseen atoh ɓitiɗ ŋ mbooh, a njafu ŋ cookma ɗah weɗ ngisoh nga ɗe, a bakaaɗɗukoh yino ŋ ɓooɓi ƴin cii.
LUK 17:3 Mbaa markaat in ci ɗu na haɓɗe. Morom fu bakaaɗ nga ɗa ɗah, woytohaa ɗe, inwaaso amb ɗe nga ɗah, ɗaasaa ɗe.
LUK 17:4 Ali a ɗal ɗa waas yasna-kanak ŋ mbehi yinoori, te waa nu nga ɗa a ɗaasnuk ɗa ɗah, ɗaasaa ɗe. »
LUK 17:5 Apootar ci woosa ɗe ne : « Kilifaani, ɓaatɗa ɓoo kosi ɓoo kos. »
LUK 17:6 Heɗ ɓoo Yeesu woosa ɓa ne : « Ali ɗu raak kos hend na kuɓu mutarda ƴissuut, ɗu woo kidgii ne : “ Ɗofka, fu kaɗ yipa niir ciŋ ɗa ŋ cookma ” ɗah, wa hey ɗu kerhiɗe.
LUK 17:7 Ɓo' nga ɗu raak ñaam, yeem guurɗee ɗa wala a niiɗɗee ɗa, a puloh yohon ca ɗah, fu heyɗi ɗe jaare woo ne : “ Haya fu ñam. ”
LUK 17:8 Waaye fu na hee ɗe woye ne : “ Tikiɗ to, fu ɓekuk kulɓa wiiriis, ne fu deƴiɗ to. Ŋ ñam, ŋ an po ŋ ƴut ɗah, fu han ñam, fu an. ”
LUK 17:9 Tum ini fu nak ɗe, wa tahanɗi po fu corkiɗ ñaamiŋ ɗa.
LUK 17:10 Wa mand ɗaa nga ɗu, ɗu haɓiɗ ini ɗu naku po ƴut ɗah, woyaat ne : “ Ɓoo ñaam dong, ɓoo haɓiɗ ini ɓoo joy haɓiɗ. ” »
LUK 17:11 Yeesu nikee ŋ waas Yerusalem, a taambeeɗa ŋ harmban Samari na Galile,
LUK 17:12 a aaseeɗa ŋ kur, weɗ ƴaar ndaŋkiyaah hayoh cohe na ɗe, ɓa raakee kosaay ki na oɓse faan ; ɓa tufukka ɗisik usiɗ,
LUK 17:13 ɓa woosa ŋ ɗafka ne : « Yeesu Kilifaani, ɓoo miskaat ɗa ! »
LUK 17:14 A hotta ɓa, a woosa ɓa ne : « Kaɗaat, ɗu teeɓa haf ɗu seeƴkiɗoh ca. » Ɓa kaɗeeɗa, ɓa wirra.
LUK 17:15 Yino nga ɓa, wa a hot ne a wiriɗ, a guridda ŋ Yeesu, a yakɗeeɗa Kooh ŋ ɗafka.
LUK 17:16 A ƴekka ŋ kot ciŋ Yeesu po pukiŋ ɗe reesa kehƴi, a corkiɗta ɗe. Ƴaareem ɓaahee nga ɓi Samari.
LUK 17:17 Wa Yeesu hot ɗe, a woosa ne : « Ɓa ndaŋkiyaah ɓeɗ wirɗu haa e ? Moo ɓa nde yasna-nikiis ca tas ?
LUK 17:18 A yinoori dong hay ne a yakiɗ Kooh, te a Yawuut haa sah ! »
LUK 17:19 A woosa ƴaara ne : « Kurka, fu miniɗ coot, ƴaari ; kosi fu kos wirɗiɗ ɗa. »
LUK 17:20 Wa raakka mbeh, Farisen ca meekissa Yeesu ne : « Nguuriŋ-Kooh na hee haye kiɗa ? » A woosa ɓa ne : « Nguuriŋ-Kooh hayee ɗah, wa nikanɗi ini ɓo' min hot,
LUK 17:21 te ɓo' woyanɗi ne : “ Wa ɗii ŋ ndii ! ” wala “ Wa ɗaa ŋ nden ! ” Laam Nguuriŋ-Kooh wa ɗii ŋ ndii na ɗu. »
LUK 17:22 Ƴutta, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Jamano hey haye, ɗu hey waaɗe hot Kuɓkiŋ ɓoyi, ali nik ne wa nikan mbeh yino dong, waaye ɗu minanɗi wa.
LUK 17:23 Te ɓa hey ɗu woye ne : “ A yii ŋ ndii ! ” wala “ A yaa ŋ nden ! ” Kanaat kaɗ nga, kanaat ɓa ñaakiɗ.
LUK 17:24 Findi meleñ na pulohe, wa ñiiniɗ ɓak po ɓak, Kuɓkiŋ ɓoyi na hee mande ɗaa ŋ mbehiŋ ɗe,
LUK 17:25 waaye bala ineem, a joyiɗ raak miskiɗ laayiɗ te ɓooɓiŋ jamanooni woti-woti sang ɗe.
LUK 17:26 Bala Kuɓkiŋ ɓoyi hayissan ɗah, wa mandan findi wa mandee ŋ jamanoonaŋ Noohin.
LUK 17:27 Ɓooɓa nikee ñameeɗa, aneeɗa, ɓa kilookeeɗa, ɓa kilookseeɗa po mbeha Noohin aasoh ŋ gaala, masuɓ laayiɗ riiffa kehƴi, wa ɗummba ɓa jen.
LUK 17:28 Na findi jamanoonaŋ Loot, ɓooɓa nikee ñameeɗa, ɓa aneeɗa, ɓa romeeɗa, ɓa tooneeɗa, ɓa guureeɗa, ɓa taɓaheeɗa
LUK 17:29 po mbeha Loot pul Sodom, yongkaah na suufar toɓuusa ŋ ɗafuk ɓa, wa ɗummba ɓa jen.
LUK 17:30 Mbehi Kuɓkiŋ ɓoyi na hee hotkohe, wa mandan ɗaa.
LUK 17:31 Mbeheem, ɓoyi wa na hee raake ŋ ɗafuk teeraasiŋ ɗe, a ruhsee ɗah, a kinaat aas ne a ɓay in ciŋ ɗe nik ŋ ɗooƴi. Te ɓoyi wa naman raak ŋ yohon ca, a kinaat gurid ;
LUK 17:32 naandsukaat ina rahsee ɓiti Loot.
LUK 17:33 Ɓo' nu waaɗ muciɗ kiñin kiŋ ɗe ɗah, a heya ñake, te ɓo' nu teyɗuk ñak kiñin kiŋ ɗe ɗah, a hey rise naa.
LUK 17:34 Ñam na woyee ɗu wa, ŋ wekeem ɓo' kanak hey ɓaahe fiƴaang, yinni ɓayu, yi tas faɗu.
LUK 17:35 Ɓitiɓ kanak hey nike ɓa oɗe, yinni ɓayu, yi tas faɗu. » [
LUK 17:36 ]
LUK 17:37 Wa Yeesu ƴut ŋ woo kaŋ ɗe, taalubeeciŋ ɗe meekseeɗa ɗe ne : « Kilifaani, ineem waa hee nike ŋ nde ? » A loffa ɓa ne : « Ɓa woo ne : “ Ɗiski fiɗaaf nik, suur ci na cohe nga. ” »
LUK 18:1 Yeesu naandsukissa taalubeeciŋ ɗe andiinii ne a teeɓ ɓa ne ɓa joy joy gen ngaŋ kiim Kooh, ɓa sang faɗsuk.
LUK 18:2 An : « Wa raakeen atte'oh ŋ kur, a nupeeɗi Kooh delem te a kerhiɗeeɗi ali ɓo'.
LUK 18:3 Wa nameen raak ɓitiɓ nga, ƴaar ce kaanee kaan, a raakka ɓoya a leer na ɗe ; tahha po a meeɗta kaɗ ngaŋ atte'oha ne yeem eɗ ɗe keeh ki a raak ŋ ɓoya a leer na ɗe.
LUK 18:4 Atte'ohi waaɗɗi wa tum, a faɗta po wa maannja, a hannda woo ŋ ɗooƴ ce ne : “ Wa keeh ne ŋ nupɗi Kooh te ŋ kerhiɗɗi ali ɓo'.
LUK 18:5 Waaye yaaɓɗi ɓitɓii na yaaɓɗee so, tahiɗ po ŋ hey ɗe eɗe keeh kiŋ ɗe ne a hayissuu nga so, a apee so na woo. ” »
LUK 18:6 Heɗ ɓoo Yeesu ɓaatta nga ne : « Kerhaat baahiɗ ini atte'ohi yurhaaɗiini woo weem.
LUK 18:7 Ɗu liiɓiɗ ne Kooh namanɗi eɗ ɓooɓiŋ ɗe a kooɗ keeh kiŋ ɓa e, ɓeɗ ɓi na leehke nga ɗe noh na wek ? A hey ɓa sekɗohe e ?
LUK 18:8 Ñam na woyee ɗu wa, wa maañanɗi, Kooh eɗ ɓa keeh kiŋ ɓa. Waaye andi Kuɓkiŋ ɓoyi hayis ɗah, a hey raake oolkiɗ Kooh ŋ kehƴi ? »
LUK 18:9 Raakka ɓi liiɓee ne ɓa yurhiɗ, ɓa heefeeɗa ɓinooɓi. Yeesu naandsukka ɓa andiinii :
LUK 18:10 « Ɓa nikee ƴaar kanak, ɓa kaɗta Kahan Kooh ne ɓa kiimaa ɗe nga. Yinoori nikee Farisen, yinni nikka juuti'oh.
LUK 18:11 Fariseni tufukka, kiimeeɗa Kooh kiik ce an : “ Eey Kooh ! Mi yii corkiɗ ɗa ŋ ini ŋ mandɗi na ɓinooɓi, ɓa rok, ɓa yurahɗi te ɓa na njaalo'ee njaaloo. Mi yii corkiɗ ɗa ŋ ini ŋ namɗi mand na juuti'ohii.
LUK 18:12 Mi na ore waas kanak ŋ ɗooƴ mbeh dokkiɗ. Te in nu ŋ raak ndaŋkiyaah nga ɗah, ŋ eɗoh yinoori. ”
LUK 18:13 Juuti'oha nak, a cangtiɗuk cangtiɗuk, a kaañɗi sah jaɗtuk, a laɓɗeeɗa daɗi, a miskiɗkeeɗa, a woyeeɗa ne : “ Kooh ŋ miskaat ɗa, laam ŋ bakaaɗoh. ” »
LUK 18:14 Yeesu ɓaatta nga ne : « Ñam na woyee ɗu ne, bala juuti'ohi haadan, a yi Kooh ɗaas, a ammba ɗe findi yurhiɗ, waaye Farisena haa. Laam ɓo' nu meeɓ haf ce ɗah, a hey ruhsiɗasse, te ɓo' nu ruhsiɗ haf ce ɗah, a hey meeɓse. »
LUK 18:15 Ɓa ɓayeeɗa sah ɓi gooy ŋ Yeesu ne a laal ɓa, waaye taalubeeciŋ ɗe hotta ŋ ineem, ɓa ngaskeeɗa ɓa.
LUK 18:16 Yeesu nakohha ɓa reɓɗu, a woosa ne : « Faɗaat komaakci ɓa hay nga so, kinaat ɓa hondoh hay, ɓooɓi mand na ɓa ɓeɗ raak Nguuriŋ-Kooh.
LUK 18:17 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓo' nu teyɗukɗi Nguuriŋ-Kooh findi komaaki ƴin na teyɗukohe ɗah, fu moosanɗi aas nga. »
LUK 18:18 Ƴaar ɓaah ŋ ɓa adgohee Yawuut ca meekissa Yeesu ne : « Jangɗohohi baahiɗi, ŋ joy ye haɓiɗ po ŋ raak kipes ki heyɗi reehe ? »
LUK 18:19 A loffa ɗe ne : « Wa ye tah fu ɓeeɗkohee so baahiɗ ? Ali ɓo' baahɗi, hanaa Kooh dong.
LUK 18:20 Fu inhiɗ nakoh ci ; an kina njaaloo, kina ap ɓo', kina rok, kina woyiɗ ɓo' ini a tumɗi, eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir. »
LUK 18:21 Ƴaara woosa ɗe ne : « In ceem jen mi yii taambiɗ ca ŋ kikomaakiikaŋ ngo poyi. »
LUK 18:22 Wa Yeesu kerah ina a woo, a loffa ɗe ne : « Wa in yino weɗ fu tas haɓiɗ. Toona in ci fu raak jen, fu paysoh ca ñakiɗ ci, fu hey raake alal ŋ Eel ci. Ƴut ɗah, fu hay, fu ñaakiɗ to. »
LUK 18:23 Ƴaara nikee ɓo' raakiɗ lool, tahha po wa a kerah woo keem a goyya.
LUK 18:24 Yeesu hotta ne a goyiɗ, a woosa ne : « Heɗ raak-raak aas ŋ Nguuriŋ-Kooh wa in ye miskan.
LUK 18:25 Ngeelemb aas ŋ ngul kufic weɗ uup yooɓ heɗ raak-raak aas ŋ Nguuriŋ-Kooh. »
LUK 18:26 Wa ɓooɓa kerah woo keem, ɓa woyeeɗa ne : « Kon a ya ɓa min mucɗu ? »
LUK 18:27 Yeesu loffa ɓa ne : « Ini wooñ ɓooɓi wooñɗi Kooh. »
LUK 18:28 Piyeer woosa ɗe ne : « Moo ɓoo nak, ɓoo faɗiɗ in ciŋ ɓoo, ɓoo ñaakɗiɗ ɗa. »
LUK 18:29 A loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓo' nu faɗ kahan mbaa ɓitiɓ, taambɗoh, yaay, baab wala kuɓu sagu Nguuriŋ-Kooh ɗah,
LUK 18:30 fu hey raake nga laayoh na laayoh woti te kim fu hey raake kipes ki heyɗi reehe. »
LUK 18:31 Wa Yeesu ƴut woo na ɓa, a ɓeeɗukka Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) kiik ɓa, a woosa ɓa ne : « Sikɗukaat to, ɓoo na kee Yerusalem te in ci woosuuɗ ci fiis ŋ ini kaɗ ŋ Kuɓkiŋ ɓoyi jen, ca hey nike.
LUK 18:32 A hey faɗse ŋ yaah ciŋ ɓooɓi nikɗi Yawuut, ɓa hey ɗe njembte, ɓa ɓas ɗe, ɓa tuhus ɗe.
LUK 18:33 Ɓa laɓ ɗe leraw po ƴut ɗah, ɓa hey ɗe ape te ŋ neeha kaahayɗoh, a hey hulte. »
LUK 18:34 Waaye Apootar ci inheeɗi ini woo ceem tokis, ca ñiineeɗi nga ɓa, ɓa inheeɗi ini Yeesu waaɗ woo.
LUK 18:35 Ŋ kaɗaŋ Yeesu, wa a hay po a heeɗa ree Yeriko, fuuliɗ ɓoofeen ŋ mbeeddaana yalwaaneeɗa.
LUK 18:36 Wa a kerah ɗuuɗaŋ mboolnda taambee, a meeksohha ini raak.
LUK 18:37 Ɓa woosa ɗe ne : « A Yeesu yi gen Nasareet, a yi na taambe. »
LUK 18:38 A leehukka an : « Yeesu setiŋ Dawuuda, ŋ miskaat ɗa ! »
LUK 18:39 Ɓooɓa nikee ŋ fikiira ngaskeeɗa ɗe ne a ɗek, waaye a uupeeɗa nga leehuk an : « Setiŋ Dawuuda, ŋ miskaat ɗa ! »
LUK 18:40 Yeesu tufukka, a woosa ɓooɓa ne ɓa reɓɗaat fuulɗa nga ɗe. Wa fuulɗa hay, Yeesu meekissa ɗe ne :
LUK 18:41 « Fu waaɗ ne ŋ haɓɗiɗ ɗa ye ? » Yeem loffa ɗe ne : « Kilifaani, ŋ waaɗ ne fu tum po has ciŋ ngo min hot. »
LUK 18:42 Yeesu woosa ɗe ne : « Hota ! Kosi fu kos wirɗiɗ ɗa. »
LUK 18:43 Jaarra fuulɗa hoteeɗa, a taambɗeeɗa Yeesu, a yakɗeeɗa Kooh. Ɓooɓa jen hotta ŋ ineem, ɓa yakɗeeɗa Kooh.
LUK 19:1 Wa Yeesu ree Yeriko, a lahha ŋ ɗooƴ kur ka, a kaɗeeɗa.
LUK 19:2 Wa raakeen ƴaar teeku Sase, a yi nikee kilifaanaŋ juuti'oh ca, te a raakeen lool.
LUK 19:3 A markeeɗa ne a hot ya ɓa Yeesu, waaye a mineeɗi wa sagu rohƴa a rohƴee na mboolnda.
LUK 19:4 A nuppa ŋ fikiira, a rappa ŋ ɗafuk ndun ŋ waasa ne a hot Yeesu, ne yeem taambee ɗah.
LUK 19:5 Wa Yeesu hay po a reesa ndaam, a taaknukka, a woosa ɗe ne : « Sase ara ruhus, woti ŋ joy dal ŋ kahan fu. »
LUK 19:6 A arra ruhus, a daliɗta Yeesu ŋ kahan ce, a neɓuusa nga lool.
LUK 19:7 Wa ɓooɓa hot ineem, ɓa jen ɓa lahtukeeɗa ne : « Markaat ƴaari, a dal ŋ kahan bakaaɗoh. »
LUK 19:8 Raak Sase tufkiɗ, woyeeɗa Yeesu ne : « Kilifaani, ŋ hey eɗe ñakiɗ ci ɓaki winooriŋ raak-raakiŋ ngo. Te ɓo' nu nik ne ŋ kooɗiɗ in uupiɗ nga ɗe ɗah, ŋ hey ɗe wa dokne waas nikiis. »
LUK 19:9 Yeesu woosa ne : « Muci reyiɗ ŋ kahnii woti. Ƴaarii nam ɓaah keeh-keeh ŋ ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima.
LUK 19:10 Te Kuɓkiŋ ɓoyi hayiɗ ne a waak muuƴiɗ ci, a hirip ɓa. »
LUK 19:11 Ɓooɓa nikee sikɗukeeɗa Yeesu. Raak ɗe ŋ ɓak Yerusalem te ɓooɓi liiɓee ne Nguuriŋ-Kooh na hee hotke win-win.
LUK 19:12 Ŋ ineem Yeesu woosa ɓa ŋ andiin ne : « A nikee garmi, a joyya kaɗ kur usiɗ ne a ɓekohsa buur nga, ƴut ɗah, a dokuk kur ce.
LUK 19:13 Bala a kaɗan ɗah, a ɓeeɗukka ñaam ndaŋkiyaah ŋ ɓaŋ ɗe, a eɗta yaa nu nga ɗah hanjar urus, a woosa ɓa ne : “ Toontukaat po ŋ hay. ”
LUK 19:14 Wa a na kaɗe jen, ɓi kur ce waaɗeeɗi ɗe, ɓa tuuƴca ɓi ɓo' ŋ finhooce ne ɓa ree ɗah, ɓa woo ne ɓa waaɗɗi ne a nik buuriŋ ɓa.
LUK 19:15 Hondohɗi, a tumuusa buur. A hayissa, a ɓeeɗukka ñaam ca a eɗe kopora ne a marak ini ɓa ɓaat nga.
LUK 19:16 Ya koc hayya woosa ɗe ne : “ Kilifaani, ursiŋ ɗa fu eɗee so eɗohiɗ hanjar urus ndaŋkiyaah. ”
LUK 19:17 Buura loffa ɗe ne : “ Corka ! Fu ñaam baahiɗ, findi fu ndengɗukoh ŋ in ci ƴin ci, tahiɗ po adgoha kur ndaŋkiyaah. ”
LUK 19:18 Ya kanakɗoh hayya woosa ɗe ne : “ Kilifaani, ursiŋ ɗa fu eɗee so eɗohiɗ hanjar urus yatuus. ”
LUK 19:19 Buura woosa ɗe ne : “ Nama adgoh kur yatuus. ”
LUK 19:20 Ñaam wiiriis hayya, woosa ɗe ne : “ Kilifaani, fu ɓo' miskiɗ ; fu na kooɗe ini fu raakɗi te fu na nguɗe ini fu sokɗi. Ineem weɗ tah po ŋ neƴƴohha ɗa, ŋ loƴca ursiŋ ɗa, ŋ ɗaakkaa. ”
LUK 19:22 Buura loffa ɗe ne : “ Ñaami baahaaɗiini, ŋ atte'an ɗa ngaŋ in ci fu woo. Fu inheen ne ŋ ɓo' miskiɗ, mi na kooɗe ini ŋ raakɗi, ŋ nguɗe ini ŋ sokɗi.
LUK 19:23 Wa ye tah fu ɗaakɗi koporiŋ ngo ŋ ɗiska na ɗaakohse kopor, ne ŋ hay ɗah, ŋ raaka rimɗiɗ to in ? ”
LUK 19:24 Ƴutta, a woosa ƴaaɓa nikee nga ne : “ Ɓayaat ursi nik na ɗe, ɗu eɗa yi raak hanjar urus ndaŋkiyaah. ”
LUK 19:25 Ɓa woosa ɗe ne : “ Moo Kilifaani, ƴaareem raakiɗ hanjar ndaŋkiyaah ! ”
LUK 19:26 A loffa ɓa ne : “ Ñam na woyee ɗu wa, ɓoyi raak hey ɓaatse, waaye ɓoyi raakɗi, ini ƴissuuti a amb sah hey naafse nga ɗe.
LUK 19:27 Ŋ ini kaɗ ŋ ɓi sang ngo, ɓi waaɗeeɗi ne ŋ nik buuriŋ ɓa, hayaat na ɓa ndii, ɗu ap ɓa ŋ fikiiso. ” »
LUK 19:28 Wa Yeesu ƴut ŋ woo ceem, a adgiɗta ɓa ne ɓa kaɗ Yerusalem.
LUK 19:29 Wa Yeesu kaɗ po a heeɗa ree Betfase na Betani ŋ sero tangoora na woyse Tangooraŋ-Oliiw-ca, a woossa taalube kanak.
LUK 19:30 A woosa ɓa ne : « Kaɗaat ŋ kur ki ŋ fikiiɗu wii, ɗu ree ɗah, ɗu hey raake cumbur mbaam tokuuɗ nga, yi ali ɓo' moosɗi rapoh. Toksaat ɗe, ɗu hay na ɗe ndii.
LUK 19:31 Ɓo' meekis ɗu wa ye tah ɗu toksee ɗe ɗah, woyaat ɗe ne a kilifaani etoh ɗe. »
LUK 19:32 Wa ɓooɓa woossee kaɗ, ɓa raakohha in ceem ɗaa, findi Yeesu woyohee ɓa.
LUK 19:33 Ɓa tokseeɗa cumbra, ɓooɓa raak ɗe woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu tokse cumbri ? »
LUK 19:34 Ɓa loffa ɓa ne : « A kilifaani etoh ɗe. »
LUK 19:35 Ɓa kommba Yeesu ɗe, ɓa raɗta kulɓaacaŋ ɓa ŋ ɗafuk cumbra, ɓa rapiɗta Yeesu nga ɗe.
LUK 19:36 A kaɗeeɗa, ɓooɓa raɗɗeeɗa ɗe kulɓaacaŋ ɓa ŋ waasa.
LUK 19:37 Wa a hay po a heeɗa ruhse Tangooraŋ-Oliiw-ca ŋ ɓak Yerusalem, taalubeeciŋ ɗe findi ɓa hend jen, ɓa neɓuusa, ɓa cammba ƴeek Kooh ŋ ɗafka sagu keemaan ca laayiɗ ca fu inah ne ɓa hoteen ca.
LUK 19:38 Ɓa woyeeɗa ne : « Buuri na haye ŋ tiikiŋ Heɗi, a raakaat barke, jam raakaat ŋ Eel ci, ndami nikaat nik na Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka. »
LUK 19:39 Ɓi Farisen nikeen ŋ ɗooƴ mboolnda, ɓa woosa Yeesu ne : « Jangɗohohi, woytoha taalubeeciŋ ɗa. »
LUK 19:40 Yeesu woosa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa, ɓa ɗek ɗah, e atoh ci ƴeekan. »
LUK 19:41 Wa Yeesu kaɗ po a yurhiɗkohha na Yerusalem, wa misikka ɗe, a fuɗtaa.
LUK 19:42 An : « Na ɗa, fu inheen woti in ci min ɗa kom jam ɗah ! Waaye, ɗiski wa nik ndii fu minɗi ca hot.
LUK 19:43 Jamano miskiɗ hey haye nga ɗa, ɓi sang ɗa hey tufkiɗe miir wiiriis wa wil wiŋ ɗa, ɓa ndeer ɗa, ɓa keen ɗa ŋ ɓak ci jen,
LUK 19:44 ɓa ɗumb ɗa na ɓooɓiŋ ɗa. Ɓa heyɗi ɗa faɗɗe ali atoh kanak degsukohiɗ. Laam fu inhisohɗi jamanooni Kooh hayoh ɗa hirpe. »
LUK 19:45 Wa Yeesu ree Yerusalem, a aassa Kahan Kooh, a aañeeɗa toonoh ca.
LUK 19:46 A woyeeɗa ɓa ne : « Kooh woyiɗ ŋ Fiis ci Hooliɗ ci ne : “ Kahan ndo nikaat kahan kiimohaa so ”, waaye ɗu tumiɗa ɗembohaaniŋ rokoh ci. »
LUK 19:47 Mbeh nu nik a meeɗta jangɗoh ŋ Kahan Kooh. Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa, na jangɗohoh caŋ wa, na yakak ca waakeeɗa findi ɓa apohan ɗe.
LUK 19:48 Waaye ɓa inahɗi findi ɓa tuman laam ɓooɓa jen nikee ñaakiɗ nga ɗe, ɓa sikɗukeeɗa ɗe.
LUK 20:1 Wa raakka mbeh nga, Yeesu jangɗeeɗa ɓooɓa ŋ Kahan Kooh, a woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci. Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa, na jangɗohoh caŋ wa, na yakak ca hayya nga ɗe,
LUK 20:2 ɓa woosa ɗe ne : « In ci fu na haɓɗe, fu gaƴuk nde po fu kaannja ca haɓiɗ ? Ya ɓa tufkiɗ ɗa po fu haɓɗee ca ? »
LUK 20:3 A loffa ɓa ne : « Ŋ hey ɗu name meekis.
LUK 20:4 Ya ɓa tuuƴee Yahya ne a ɓoktoh, a Kooh wala ɓi ɓo' ? »
LUK 20:5 Ɓa hotohha ŋ harmban ɓa, ɓa woyeeɗa ne : « Ɓoo woo ne Kooh a yi woos Yahya ɗah, a na hee woye ne : “ Wa ye tah ɗu kosɗi ɗe ? ”
LUK 20:6 Te ɓoo woo ne, e ɓi ɓo' tuuƴ ɗe ɗah, ɓooɓi jen hey ɓoo tapsohe atoh po ɓoo kaan laam ɓa jen, ɓa kosiɗ ne Yahya nikee woosuuɗ. »
LUK 20:7 Ineem tahha po ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo inahɗi ya ɓa tuuƴee ɗe. »
LUK 20:8 A loffa ɓa ne : « Kon ŋ namanɗi ɗu woo ini tufkiɗ to po ŋ haɓɗee in cii. »
LUK 20:9 Wa ɓa ƴut ŋ woo ceem, Yeesu naandsukka mboolnda andiinii : « A nikee ƴaar, a yippa yohon reseñ. Ƴutta, a hanndaa deg ŋ yaah ɓi guuroh reseñ ne wa ruund ɗah ɓa paysoh ; a ɓaaɓpa in maañiɗ.
LUK 20:10 Wa yohna ruund, a tuuƴca ñaam ŋ guuroh ca, ne ɓa eɗ ɗe ɓakiŋ ɗe ŋ reseñi, waaye guuroh ca laɓpa ɗe, ɓa aannja ɗe yaah ɓarang.
LUK 20:11 A tuuƴissa ñaam wiiriis, guuroh ca nammba ɗe laɓ, ɓa ɓassa ɗe, ɓa aannja ɗe yaah ɓarang.
LUK 20:12 A woosissa ñaam wiiriis ya kaahayɗoh, guuroh ca laɓpa ɗe po a gaañukka, ɓa puliɗta ɗe yohna.
LUK 20:13 Heɗ yohni woosa ŋ haf ce ne : “ Ŋ joy ye haɓiɗ kotii ? Ŋ woosan kuɓkiŋ ngo yi ŋ keeñkoh, ŋ liiɓiɗ ne ɓa hey ɗe supke. ”
LUK 20:14 Waaye wa ɓa hot kuɓka, ɓa woosa ŋ harmban ɓa ne : “ Lamohiŋ yohni a yi ! Ɓoo apaat ɗe, lamaahi nik wuu ɓoo kotii. ”
LUK 20:15 Ɓa puliɗta ɗe yohna, ɓa appa ɗe. » Ŋ ineem Yeesu woosa mboolnda ne : « Moo, ɗu liiɓ ne heɗ yohniŋ reseñi tuman guuroh ceem na ?
LUK 20:16 A hey haye, a ap ɓa, a deg yohni ŋ yaah ɓi ɓo' wiiriis. » Wa ɓooɓa kerah ina Yeesu woo weem, ɓa woosa ɗe ne : « Ineem kanaat raak muk ! »
LUK 20:17 Yeesu markeeɗa ɓa, a loffa ɓa ne : « Kon woo kii tokis ye ? Woo ki Fiis ci Hooliɗ ci woo wii : “ Atoh fi taɓahoh ci mbetee mirndohiɗ nik atoh fi amb taɓahi. ” »
LUK 20:18 A degga nga ne : « Ɓo' nu keen ŋ atoh feem ɗah, a hey weersukohe, te ɓo' nu wa keen ŋ ɗafuk ce ɗah, wa hey ɗe ruñuɓsohe. »
LUK 20:19 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasi na jangɗohoh caŋ wa inheen ne Yeesu woyee na ɓa ŋ andiina, tahha po, ŋ ɗiska ɗiska, ɓa waakeeɗa findi ɓaa hee ɗe ambohe, waaye ɓa neƴƴoheen mboolnda.
LUK 20:20 Ŋ ineem, ɓa oɓɗeeɗa Yeesu, ɓa woossa ɓi espiyoŋ. Ɓeem mannda na ɓooɓi yurah, raak ɓa waakee ŋ woo ciŋ ɗe findi ɓa hee ɗe ambohe ne ɓa deg ɗe ŋ yaah ciŋ ɓoya nikiɗ buura yakkaŋ Rom ndaam.
LUK 20:21 Ŋ ineem ɓa meekissa Yeesu ne : « Jangɗohohi, ɓoo inhiɗ ne jangɗohiŋ ɗa wa yurhiɗ te fu neƴƴohɗi ini ɓooɓi na liiɓe, waaye fu na jangɗohe waasiŋ Kooh ŋ keeh.
LUK 20:22 Kon, woya ɓoo andi waasiŋ ɓoo teyɗohiɗ ne ɓoo wirind Sesaar, buuri yakki lempo, wala ? »
LUK 20:23 Yeesu inahha ne ɓa na waake ambohaa ɗe, a woosa ɓa ne :
LUK 20:24 « Teeɓaat to hanjar dinaar ndii. » A woosa ɓa ne : « A nataaliŋ ya ɓa na tiikiŋ ya ɓa nik nga ? » Ɓa loffa ɗe ne : « A wiŋ Sesaar. »
LUK 20:25 A woosa ɓa ne : « Kon, eɗaat Sesaar ini Sesaar raak, te ɗu eɗ Kooh ini Kooh raak. »
LUK 20:26 Ŋ ineem, ɓa minɗi ɗe amb ŋ woo ciŋ ɗe ŋ fiki mboolnda. Ɓa feyuusa ŋ findi a lofoh, ɓa ɗekka teɗ.
LUK 20:27 Ɓi ɓo' ɓaah ŋ Sadusen ca hayya ŋ Yeesu. Sadusen ca ɓeɗ na woye ne ɓooɓi heyɗi hulte. Ɓa woosa ɗe ne :
LUK 20:28 « Jangɗohohi, Musaa fiisɗiɗ ɓoo ne ɓo' nu yakak ce kaan raakaaɗi kuɓu ɗah, a joyiɗ lam ɓitiice, a raakiɗ ƴaari kaaniɗi kuɓu.
LUK 20:29 Te wa raakeen taambɗoh yasna-kanak ; saawi tokka ɓitiɓ, a kaannda raak ɗe raawɗi raak na ɗe kuɓu.
LUK 20:30 Yi taamb nga ɗe lammba ɗe, a nammba kaan te a raakɗi na ɗe kuɓu,
LUK 20:31 yi kaahayɗoh ɗaa, po yasna-kanak ci jen reehha, ali yino raakɗi na ɗe kuɓu.
LUK 20:32 Ŋ mirndaani ɓitɓi kaannda.
LUK 20:33 Ɓitɓeem, ɓooɓi hulit ɗah, a na hee nike ɓiti ya ɓa nga ɓa ? Laam, ɓeɗ ɓi yasna-kanak ci jen ɓa tokiɗ ɗe findi ɓitiɓ ! »
LUK 20:34 Yeesu loffa ɓa ne : « Ŋ adinaanii, ɓooɓi na kilooke kilook ɓum kilookse.
LUK 20:35 Ɓooɓi Kooh amb ne ɓa yeyyoo'iɗ hultiɗu ne ɓa ɓaah ŋ kipes ki na haye, ƴaar ci heyɗi toke ɓitiɓ, ɓitiɓ ci heyɗi tokse.
LUK 20:36 Laam ɓa kaanissanɗi, ɓa mandan na malaakaaci ; ɓa hultiɗ, kon ɓa kuɓu Kooh.
LUK 20:37 Te Fiis ciŋ Musaa sah teeɓohiɗ ŋ ɗiski ca woyoh ŋ ini kaɗ ŋ kidga ƴina gile ne kaaniɗ ci hey hulte. Fiis ceem teek Heɗ ɓoo nga "Koohiŋ Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa" »
LUK 20:38 Yeesu degga nga ne : « Kooh Koohiŋ kaaniɗ ci haa, a Koohiŋ pesiɗ ci, laam nga ɗe, ɓa jen ɓii pes. »
LUK 20:39 Ɓi jangɗohoh ŋ waasiŋ Musaa woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, woo kiŋ ɗa moɗiɗ. »
LUK 20:40 Ŋ ineem ali ɓo' kaañisɗi ɗe meekis ne a markisuk ɗe.
LUK 20:41 Yeesu woosa ɓa ne : « Ɓa min na woyoh ne Mucɗohi Gapohse setiŋ Dawuuda ?
LUK 20:42 Dawuuda ŋ haf ce, a yi woo ŋ Sabuur ne : “ Heɗ ɓoo woyiɗ Heɗ to ne : ‘Ɓoofa ŋ ñaahmiŋ ngo
LUK 20:43 po mbaɗna ŋ folan ɓi sang ɗa, fu tum ɓa degoha kot.’ ”
LUK 20:44 Ndii, Dawuuda ɓeeɗkohiɗ ɗe Heɗ ce, mbaa Mucɗohi min na nikoh setiŋ ɗe ? »
LUK 20:45 Raak ɓooɓa jen sikɗukeeɗa Yeesu, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne :
LUK 20:46 « Wortukaat mand na jangɗohoh ciŋ waasiŋ Musaa, ini neɓ ɓa weɗ ne, ɓa ɓekuk kulɓa yakiɗ ɓa tiindsuke. Te ɓa waaɗ ne, ɓooɓi kañɗan ɓa yaah kanak ŋ ɗisik ci na toonohse ŋ kur. Ɓa nam waaɗ ne, ɓa nikan ŋ fiki ɓooɓi ngaŋ sinaagog ci, te ɓa ɓeeɗku kañam yakak ɗah, ɓa na waaɗe ɓoof ŋ ɗisik ci uup eɗu cir.
LUK 20:47 Ɓeɗ na ñame raakuuɗiŋ ɓitiɓ ci ƴaar ciŋ ɓa kaan po kahan ciŋ ɓa sah ; te ɓa kiimee Kooh ɗah, wa minuu reeh, ɓa waakee hotaat to. Ambaat ne a mbugaliŋ ɓa uupan misik. »
LUK 21:1 A Yeesu woo po a jaɗtukka kotii, a hotta ɓi heɗ alal ɓekeeɗa kopor ca ɓa eɗoh wuu Kooh ŋ ɗiska na ɓekohse kopora ŋ Kahan Kooh.
LUK 21:2 A nammba hot ɓitiɓ ñakiɗ yi ƴaar ce kaan ; yeem ɓekeeɗa nga hanjar kanak ƴin findi pistiriñ.
LUK 21:3 Yeesu woosa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ini ɓitɓi ñakɗii eɗoh weɗ uup ciŋ ɓinooɓi jen.
LUK 21:4 Laam findi ɓa hend jen, ɓa eɗoh ini ɓa etohɗi ŋ raak-raakiŋ ɓa, waaye a yi, ŋ ñaki a ñak a eɗoh ini a raakee pesoha jen. »
LUK 21:5 Ƴutta, ɓi ɓo' laaseeɗa Kahan Kooh moɗ sagu atoh ca moɗohngaan ca wa haɓɗohu na in ca na eɗohse wuu Kooh nga. Yeesu loffa ɓa ne :
LUK 21:6 « Ɗu hotiɗ in cii jen e ? Jamano hey haye ali atoh tasanɗi ŋ ɗafuk atoh ŋ ndii, ca jen ca hey yahrohse. »
LUK 21:7 Ɓa meekissa ɗe ne : « Jangɗohohi, in ceem na hee raake kiɗa ? Te wa ye na hee teeɓohe ne in ceem ca ɗi heeɗa raake ? »
LUK 21:8 Yeesu loffa ne : « Wortukaat muuƴɗu laam ɓo' laayiɗ hey haye, ɓa kooɗ tiikiŋ ngo ɓa woyee ne ɓeɗ Mucɗohi Gapohse, ɓa namee woo ne jamanooni reyiɗ ; kinaat ɓa taambiɗ ŋ ineem.
LUK 21:9 Kaɗ po ɗu kerah ɓi hiñoh yakak, wala ɗu kerah ɓi yoond ɗah, kinaat jaahiɗ ; in ceem joy joy raak paaɗ, waaye nikanɗi ne a Adina na reehe. »
LUK 21:10 Yeesu degga nga ne : « Kur hey hiñohe na kur morom wa, buur hey hiñohe na buur morom ce.
LUK 21:11 Kehƴi hey yoondɗuke keeh-keeh ŋ ɓi ɗisik laayiɗ te ŋ kur laayiɗ aɗ na kosaay ci kaɓkohan hey raake nga. Ɓi in tiitɗohiɗ hey raake ; te ŋ eel ci ɓi in feyohiɗ hey hotke nga.
LUK 21:12 Waaye bala in ceem raakan, ɗu hey ambse, ɗu torhiɗu, ɗu ɓayu ŋ sinaagog ci ne ɗu atte'u, ɗu rangu ŋ kaso ; ɗu ɓayu ŋ fiki ɓi buur na ɓi goornoor saguuso.
LUK 21:13 Ineem hey tahe po ɗu min ndo seede ŋ fikiiɓa.
LUK 21:14 Waaye ambaat inii ŋ haf ciŋ ɗu : Ɗu joyɗi feyu ŋ findi ɗu joy ngeloh.
LUK 21:15 Laam e mi onan ɗu liiɓohaaɗ moɗiɗ po ali ɓo' ŋ ɓi sang ɗu minanɗi ngel na ɗu.
LUK 21:16 Baab ciŋ ɗu, na yaay ciŋ ɗu, na taambɗoh ciŋ ɗu, na ɓaah ciŋ ɗu na nawleeciŋ ɗu ɓeɗ ambɗukan ɗu, raakiɗ sah ɓi na hee apse nga ɗu.
LUK 21:17 Ɓooɓi jen hey ɗu sange saguuso.
LUK 21:18 Waaye ɗu ñakanɗi sah findi uup ƴissuut ŋ haf ciŋ ɗu.
LUK 21:19 Ɗu amb ndengiɗ ɗah, ɗu hey rahse kipes kiŋ ɗu.
LUK 21:20 Ɗu hot ɓi hiñohoh laayiɗ ndeeriɗ Yerusalem ɗah, teemb ndeem inhaat ne ɗumbuukiŋ wa usisɗi.
LUK 21:21 Wa ree ɗah, ɓooɓi wa raakan ŋ Yudee, ɓa saandohaat ŋ tangooca, wa raak ɓa ŋ ɗooƴ Yerusalem ɗah, ɓa pulaat nga, ɓi waa hee raake ŋ bilaf fa, ɓa kanaat dokuk ŋ Yerusalem.
LUK 21:22 Ŋ mbeh ceem, Kooh hey wirnde ɓo' nu nga tumohaaɗ ciŋ ɗe laam in ci woyu ŋ Fiis ci Hooliɗ ci jen joy joy raak.
LUK 21:23 Mas ɓitiɓ ci na hee nike rook ŋ jamanooneem na ɓapɗoh ci ! Tiis miskiɗ hey raake ŋ kur ki, Kooh hey teeɓe ɓooɓi ayrukiŋ ɗe.
LUK 21:24 Ɓo' laayiɗ hey apse na ndang, ɓum tumu ñaam ŋ kur ci cinooci jen. Ɓooɓi nikɗi Yawuut hey daksohe Yerusalem po mbaɗna jamanooniŋ ɓa mitan.
LUK 21:25 Ɓi in hey hotke ŋ nohi, na caɓni na hor ci, te ŋ kehƴi, ɗuuɗiŋ cookmi na ginaah ciŋ wa hey feye ɓooɓi po ɓa inhissuu in ci ɓa haɓɗan.
LUK 21:26 Hatil ci nik ŋ eel ci hey yoondɗasse, ŋ ineem ɓooɓi hey liiɓe ŋ in ci raakan ŋ kehƴi, wa hey ɓa tahe reɓ kaan sagu tiit.
LUK 21:27 Teemb ndeem ɓa hey hote Kuɓkiŋ ɓoyi hayee ŋ eel, a hun na hatil, na yaki keeh-keehi a yak.
LUK 21:28 In ceem jen camb ɗah, jaɗtukaat, ɗu tufuk ; raakan faɗsuukiŋ ɗu reɓiɗ. »
LUK 21:29 Yeesu degga nga ne : « Markaat ndun mbaa kidig ci cinooci,
LUK 21:30 ca kifsee ɗah, ɗu na jaare inah ne rehi usisɗi ɗiski wa nik.
LUK 21:31 Wa mand ɗaa, ɗu nam hot in ceem ɗah, inhaat ne Nguuriŋ-Kooh usisɗi.
LUK 21:32 Ñam na woyee ɗu wa te wa keeh, ɓooɓiŋ adinaani woti kurkohanɗi nga jen te in ceem jen raakɗi.
LUK 21:33 Eel ci na kehƴi hey coote waaye woo ciŋ ngo moosanɗi cootoh.
LUK 21:34 Tumaat ndaangka, kinaat tum kipes kiŋ ɗu an na laar te kinaat apuk ŋ in ciŋ Adina mbaa mbeheem hey ɗu mbipe ;
LUK 21:35 wa hey mbipe ɓooɓiŋ kehƴi jen.
LUK 21:36 Kinaat neeh, genaat kiim Kooh, ɗu min raak hatil mucoha ŋ in ceem po Kuɓkiŋ ɓoyi hay ɗah, ɗu min tufuk ŋ fikiice. »
LUK 21:37 Ŋ mbeh ceem, noh reesa ɗah, Yeesu jangɗohee ŋ Kahnaŋ Kooh, waaye wek ree ɗah, a kaɗ nika ŋ tangoora na woyse Tangooraŋ-Oliiw-ca.
LUK 21:38 Ɓooɓa jen meeɗta kaɗ nga ɗe ŋ Kahnaŋ Kooh na ɓaaɓ-teel ne ɓa sikɗuk ɗe.
LUK 22:1 Feeti na woyse Paak, wiŋ mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci, nikee reɓeeɗa.
LUK 22:2 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh caŋ wa waakeeɗa findi ɓa hee apɗukohe Yeesu waaye ɓa neƴƴoheen ɓooɓa.
LUK 22:3 Seytaani aassa Yudaa yi na woyse Iskaryot ; Yudaa yeem, a ɓaahee ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12).
LUK 22:4 A kaɗta kerhiɗoha na kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na ɓaŋ ɓooɓa niiɗe Kahnaŋ Kooh ŋ findi a joy ɓa eɗndoh Yeesu ;
LUK 22:5 ɓa summba nga lool, ɓa gappa ɗe eɗ kopor.
LUK 22:6 Yudaa teyɗukka, a sekɗoheeɗa findi a eɗndohan ɓa ɗe te mboolnda maasuu.
LUK 22:7 Wa feetaŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci ree, ŋ mbehi mbaaliŋ Paaki joy hoosohu,
LUK 22:8 Yeesu woossa Piyeer na Saaŋ, a woosa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu haɓɗiɗa ɓoo kañam kiŋ Paak ci. »
LUK 22:9 Ɓa meekissa ɗe ne : « Kilifaani, fu waaɗ ne ɓoo haɓɗohana ŋ nde ? »
LUK 22:10 A woosa ɓa ne : « Sikɗukaat to : Ɗu kaɗ po ɗu aasee kur ka ɗah, ɗu hey cohe na ƴaar ɓayiɗ meeme masuɓ. Ñaakɗaat ɗe po kahna aa hee aasohe, ɗu nam aas nga.
LUK 22:11 Ɗu woo heɗ kahnaam ne : “ Jangɗohohi woo ne wa nde ɗiski a joy ñamoh mbaaliŋ Paak, a yi na taalubeeciŋ ɗe ? ”
LUK 22:12 A hey ɗu teeɓe tuuƴ angiɗ ŋ ɗafuk kahna na in ci joy nik nga, ɗu kooɗkiɗohan kañam ki ndaam. »
LUK 22:13 Taalubeeca kaɗta, ɓa raakohha in ceem ɗaa findi Yeesu woyohee ɓa, ɓa kooɗkiɗta kañam kaŋ Paak.
LUK 22:14 Wa wahtuuni kañam ki joy ñamohu ree, Yeesu na Apootar ci jen ɓooffa ne ɓa ñam,
LUK 22:15 a woosa ɓa ne : « Ŋ waaɗeen ɓaah na ɗu kañam kii lool, bala miskiɗiŋ ngo.
LUK 22:16 Laam ŋ woo ne, ŋ heyɗaa ñamisse po mbaɗna ini Paak tokis keeh-keeh raakan ŋ Nguuriŋ-Kooh. »
LUK 22:17 A ɓayya kaas, a corkiɗta Kooh, a woosa ɓa ne : « Ɓayaat kaasii, yaa nu nga ɗah an nga.
LUK 22:18 Ñam na woyee ɗu wa, ŋ heyɗi anisse masuɓ reseñ po mbaɗna Nguuriŋ-Kooh hayan. »
LUK 22:19 Ƴutta, a ɓayya mbuuru, a corkiɗta Kooh, a poɓtohhaa, a eɗta ɓa wa, a woosa ɓa ne : « Wii wa faaniŋ ngo, wi eɗohu wuu ɗu, hey ɗah tumaat inii, ɗu naandsukohee so wa. »
LUK 22:20 Wa ɓa ñam po ƴutta, a nammba ɓay kaas, a woosa ɓa ne : « Kaasii, weɗ ñif miŋ ngo. Ñif miŋ ngo hey aamse wuu ɗu, te weɗ Kooh na hee tufkiɗohe Ambtiɗohiŋ ɗe Asi na ɗu.
LUK 22:21 Te kat, ɓoyi na hee so wore yii na so ndii ne ɓoo ñam.
LUK 22:22 Wa keeh ne Kuɓkiŋ ɓoyi hey kurke nga findi Kooh woyoha, waaye mas ɓoyi na hee ɗe eɗndohe ŋ ɓi sang ɗe ! »
LUK 22:23 Taalubeeciŋ ɗe meeksoheeɗa ŋ harmban ɓa ɓoyi na hee tume ineem nga ɓa.
LUK 22:24 Woo nammba kuruk ŋ harmban ɓa, ɓa taastiɗohee ne yinde uup nik kilifa nga ɓa.
LUK 22:25 Yeesu woosa ɓa ne : « Buur ciŋ kur ci na uupee ɓooɓiŋ ɓa doole te kilifaaci teek haf ɓa tumoh baahiɗ ci.
LUK 22:26 Waaye wa joyɗi nikoh ɗaa nga ɗu. Ɓoyi uup nik kilifa nga ɗu, a mandaat na ɓoyi uup ƴissuut ; te ɓoyi adug nga ɗu, mandaat na ɓoyi na taambkohe.
LUK 22:27 Ɓoyi ɓoof ñame na ɓoyi na taambkohee ɗe, ya ɓa uup nik kilifa nga ɓa ? A ɓoyi na ñame haa e ? Moona mi yii ŋ harmban ɗu findi ɓoyi na taambkohe.
LUK 22:28 Po wi ɗu risiɗ na so ŋ miskiɗiŋ ngo,
LUK 22:29 weɗ tah ŋ oniɗ ɗu Nguuri findi Baabiŋ ngo onoh ho wa.
LUK 22:30 Tahha po ɗu hey ɓaahe na so ɓoo ñamee, ɓoo anee ŋ Nguuriŋ ngo. Ɗu hey ɓoofe ŋ ɓoofoha-buur ne ɗu adgoh cuuɓ ciŋ Israayel ndaŋkiyaah na kanak ci (12). »
LUK 22:31 Yeesu woosa Simong Piyeer ne : « Simong ! Simong ! Sikɗuka ! Seytaani woyiɗ po a onuuɗ ne a min ɗu bisir findi pees.
LUK 22:32 Waaye ŋ kiimɗiɗ ɗa ne fu faɗuu kosi fu kos, te fu hayis nga so ɗah, ndengɗa kosiŋ ƴaaɓi tas. »
LUK 22:33 Piyeer woosa ɗe ne : « Kilifaani, ŋ teyɗukiɗ hun na ɗa ŋ kaso po ŋ apu na ɗa sah. »
LUK 22:34 A loffa ɗe ne : « Piyeer, ñam na woyee ɗa wa, weki woti bala siiki leehkan ɗah, fu hey woye waas kaahay ne fu inahɗi so. »
LUK 22:35 Ƴutta a woyissa ɓa ne : « Wa ŋ tuuƴ ɗu, raakaaɗi kopor, na saak, na ñafaɗ, ɗu ñakeen in e ? » Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo ñakeeɗi in. »
LUK 22:36 A woosa ɓa ne : « Waaye ɗiski wa nik, ɓo' nu raak kopor, mbaa saak ɗah, a ɓayaata. Te ɓo' nu raakɗi ndang ɗah, a toonaat paltooniŋ ɗe a rom ;
LUK 22:37 Laam ñam na woyee ɗu wa, ini Fiis ci Hooliɗ ci woo, an : “ Ɓa ambiɗ ɗe findi ɓo' yurhaaɗi. ” Ineem raakan nga so. In ci fiisu ŋ ini kaɗ nga so jen ca ɗii raak. »
LUK 22:38 Weɗi taalubeeciŋ ɗe woyoh ɗe ne : « Kilifaani, ndang kanak ceɗɗi. » A woosa ɓa ne : « Wa doyiɗ. »
LUK 22:39 Wa Yeesu puloh ŋ ndaam, a kaɗ Tangooraŋ-Oliiw-ca findi a meeɗa tumoh, taalubeeciŋ ɗe ñaakiɗta ɗe.
LUK 22:40 Wa a ree ɗiska, a woosa ɓa ne : « Kiimaat Kooh a ndengiɗ ɗu, po ɗu keenuu ŋ fiir. »
LUK 22:41 A ussa ɓa ini ree njaf atoh, a ƴekka, a kiimeeɗa,
LUK 22:42 an : « Baab, fu waaɗa ɗah, usɗiɗ to kaasiŋ miskiɗii ; waaye wa kanaat nik waaɗ-waaɗiŋ ngo, wa nikaat findi fu waaɗoha. » [
LUK 22:43 Malaaka pulohha Eel ci, teeɓukka ɗe, ɓaatta ɗe hatil.
LUK 22:44 Ŋ tiisi a nikohee weem, Yeesu uupeeɗa kiim Kooh, opiŋ ɗe siiteeɗa ŋ kehƴi haa ñif.]
LUK 22:45 Wa a ƴut kiim, a kurukka, a kaɗta ŋ taalubeeciŋ ɗe, a raakka ɓa neeheeɗa sagu tiisi ɓa nikohe.
LUK 22:46 A woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu neehe ? Kurkaat ɗu kiim Kooh a ndengiɗ ɗu po ɗu keenuu ŋ fiir. »
LUK 22:47 Wa Yeesu woyee na taalubeeciŋ ɗe, mboolo reyeeɗa. Yudaa yi adgohee wa, a ɓaahee ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) ; a reɓpa ŋ Yeesu ne a kañiɗ ɗe, a foon ɗe.
LUK 22:48 Waaye Yeesu woosa ɗe ne : « Yudaa, fu na eɗohe Kuɓkiŋ ɓoyi sangiɗ ciŋ ɗe na foon e ? »
LUK 22:49 Wa taalubeeci hunee na Yeesu hot ŋ ini na hee raake, ɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, ɓoo puliɗ ndang ciŋ ɓoo e ? »
LUK 22:50 Rek, yino nga ɓa ƴoɓpa ñaam ŋ ñaam caŋ seeƴkiɗoha yakka po nofiŋ ɗe ñaahmi nguɗta.
LUK 22:51 Waaye Yeesu woosa ɓa ne : « Faɗaat, wa doyiɗ. » A ammba nofiŋ ƴaari, a wiriɗta ɗe.
LUK 22:52 Ƴutta, a woosa kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na ɓaŋ ɓooɓa niiɗee Kahan Kooh na yakak ca, ɓooɓa hee ɗe ambe jen ne : « Ɗu joyiɗ hay ndii na ndooɗ na ndang po maa ŋ rokoh e ?
LUK 22:53 Moona neeh cii jen ŋ nikee na ɗu ŋ Kahan Kooh te ɗu ambɗi so. Waaye a wahtuuniŋ hatiliŋ ñuusi ree, wiŋ ɗu. »
LUK 22:54 Wa ɓa amb Yeesu, ɓa ɓayeeɗa ɗe kahan seeƴkiɗoha yakka, Piyeer nikee ñaakɗeeɗa ɗe usiɗ ŋ finhoora.
LUK 22:55 Wa ɓa ree, ɓa fuuɗta yongkaah ŋ ɗooƴ kahna, ɓa willaa. Piyeer ɓooffa ŋ harmban ɓa.
LUK 22:56 Komaaki cafaƴ nikeen nga, a ɓaahee ŋ ñaam ca, a hotta Piyeer ŋ jaalɗaŋ yongkaaha, a marakka ɗe baahiɗ, a woosa ne : « Na ƴaarii, a hunee na ɗe. »
LUK 22:57 Waaye Piyeer taasukka an : « A'aa ɓoyi ! Ŋ inahɗi ɗe de' ! »
LUK 22:58 Wa degga ƴissuut ɓo' wiiriis hotta ɗe, woosa ɗe ne : « Fu nam ɓaah ŋ ƴaaɓeem. » Piyeer loffa ne : « Muk ƴaari ! Ŋ ɓaahɗi nga ɓa ! »
LUK 22:59 Wa degga ini ree wahtu, ƴaar wiiriis ndengiɗtaa ne : « Wa hooliɗ to ne ƴaarii nikee na ɗe, a nam gen Galile. »
LUK 22:60 Waaye Piyeer woosa ɗe ne : « Ca' ƴaari ! Ŋ inahɗi sah ini fu waaɗ woo. » A woyee woo rek, siika leehukka.
LUK 22:61 Yeesu Heɗi heelukka, marakka ɗe ; Piyeer jaarra naandsuk ina a woyee ɗe ne : « Ŋ weki woti, bala siiki leehkan ɗah, fu hey yo taaske waas kaahay. »
LUK 22:62 Piyeer pulla, fuɗeeɗa fuɗ miskiɗ.
LUK 22:63 Ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu, ɓooɓa niiɗee ɗe nikee njembteeɗa ɗe, ɓa laɓeeɗa ɗe ;
LUK 22:64 ɓa ɗippa has ciŋ ɗe, ɓa meekseeɗa ɗe ne : « Nik ne fu woosuuɗ ɗah, woya ɓoyi laɓ ɗa ! »
LUK 22:65 Te ɓa degɗeeɗa ɗe ɓi ɓaseeh laayiɗ nga.
LUK 22:66 Wa Kooh wiis, yakak caŋ cuuɓi cohha na kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na jangɗohoh caŋ wa. Ɓa nakohha komu Yeesu ŋ fiki saangnaŋ ɓa,
LUK 22:67 ɓa meekissa ɗe ne : « Woya ɓoo, a fu Mucɗohi Gapohse e ? » A loffa ɓa ne : « Ŋ woo ɗu wa ɗah, ɗu heyɗi wa kose muk ;
LUK 22:68 te ŋ meekis ɗu ɗah, ɗu heyɗi lofe.
LUK 22:69 Waaye inhaat ne ini amboh woti Kuɓkiŋ ɓoyi hey nike ŋ yaah-ñaahmiŋ Koohi Min. »
LUK 22:70 Ɓa jen ɓa woosa ɗe ne : « Kon fu Kuɓkiŋ Kooh e ? » A woosa ɓa ne : « Ɗu woyiɗa. »
LUK 22:71 Ɓa woosa ne : « Ɓoo etohis seede ye ? Ɓoo kerhootiɗa ŋ nguɓiŋ ɗe. »
LUK 23:1 Ŋ finho woo keem, ɓooɓa nikee ŋ coha jen kurukka, ɓa ɓayya Yeesu ŋ Pilaat.
LUK 23:2 Wa ɓa ree ɓa yambeeɗa ɗe in ci an : « Ƴaarii ɓoo raak ɗe ɓekeeɗa ɓi kur ki ŋ yoond, a sangoheeɗa ɓa wirind buura yakkaŋ Rom lempo ; te a nam tum haf ce Mucɗohi Kooh gapohe, weɗ buur. »
LUK 23:3 Pilaat meekissa ɗe ne : « A fu buuriŋ Yawuut ci e ? » Yeesu loffa ɗe ne « Fu woyiɗa. »
LUK 23:4 Pilaat woosa kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na mboolnda ne : « Ŋ hotɗi ne ƴaari ɗaliɗ waas. »
LUK 23:5 Waaye ɓa ñaakka nga, ɓa woyeeɗa ne : « Ŋ jangɗohiŋ ɗe, ƴaarii na ɓeke ɓooɓi ŋ yoond, a camboh Galile po ndii, a wiliɗ Yudee jen naa. »
LUK 23:6 Wa Pilaat kerah woo ceem a meeksohha andi Yeesu gen Galile.
LUK 23:7 Wa a inah ne Yeesu puloh Galile, wa Herod adgohee, a tuuƴca ɗe nga ɗe. Raak Herod nam nik ŋ Yerusalem ŋ neeh caam.
LUK 23:8 Herod maañeen waaɗ hot Yeesu sagu in ca a kerhee nga ɗe, tahha po, wa a hot ɗe, a summba nga lool ; a liiɓee ne a hey tume keemaan ŋ fikiice.
LUK 23:9 A meekissa ɗe meeksoh laayiɗ waaye Yeesu lofɗi ɗe ali in.
LUK 23:10 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na jangɗohoh caŋ wa nikee nga, ɓa yambeeɗa ɗe yamb na hatil.
LUK 23:11 Herod na soldaar caŋ ɗe ƴissuutɗeeɗa ɗe, ɓa ɓekiɗta ɗe kulɓa moɗoh na moɗoh, ɓa njembteeɗa ɗe, Herod tuuƴca ɗe ŋ Pilaat.
LUK 23:12 Pilaat na Herod kerhiɗoheeɗi waaye ina kooɗoh mbaɗi, ɓa nikka nawle.
LUK 23:13 Wa ɓa ree ŋ Pilaat, a cohɗohha kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca, na yakak ca, na mboolnda jen.
LUK 23:14 A woosa ɓa ne : « Ɗu komiɗ to ƴaarii, ɗu woo ne a na ɓeke ɓi kur ki ŋ yoond. Ŋ meeksiɗ ɗe ŋ fikiiɗu te ŋ hotɗi ali in ŋ in ci ɗu na yambee ɗe.
LUK 23:15 Te Herod namɗi hot in, weɗ tah a tuuƴissa ɗe ndii ; mbaa a haɓiɗɗi ini a joy apohu.
LUK 23:16 Kon ŋ hey ɗe laɓɗuke, ƴut ɗah, ŋ faɗis ɗe. » [
LUK 23:17 ]
LUK 23:18 Ɓa hunnda ɓa woyeeɗa ŋ ɗafka ne : « Apɗuka ƴaarii te fu faɗsiɗ ɓoo Barabaas. »
LUK 23:19 Raak, a yi Barabaas a ɓaahohiɗ ŋ yoond ŋ kur ka te a apeen ɓo', weɗ tahee po a ɗaakuusa ŋ kasoona.
LUK 23:20 Waaɗa Pilaat waaɗee faɗis Yeesu, tahha po a woyisseeɗa na mboolnda ;
LUK 23:21 waaye ɓa leehkeeɗa ne : « Daaƴaa ɗe ŋ kurwaa ! Daaƴaa ɗe ! »
LUK 23:22 Pilaat woyissa ɓa, wa nikka waasi kaahayɗoh, ne : « Moo, ƴaari tum ye in moɗaaɗi ? Ŋ hotɗi ali ini joy ɗe tah apu, weɗ tah, ŋ hey ɗe laɓɗuke, ƴut ɗah, ŋ faɗis ɗe. »
LUK 23:23 Waaye ɓa taalndiɗta ɓa leehkeeɗa ŋ ɗafka ne : « A daaƴsaat ŋ kurwaa ! » Leehuk caŋ ɓa ɓayndohha Pilaat,
LUK 23:24 a tufukka ɓa tumiɗ ini ɓa meeksohe.
LUK 23:25 A faɗsiɗta ɓa ƴaara ɓa meeksohe, ya ɗaaksee ŋ kasoona sagu ɗuuɗa a ɗuuɗɗee kur ka na apa a apee ɓo'. A eɗta ɓa Yeesu ne ɓa tum ɗe ini ɓa waaɗee nga ɗe.
LUK 23:26 Wa ɓa ɓayee Yeesu, ɓa cohha na ƴaar puloh ɓak caŋ yohon ca, teeku Simong gen Sireen. Ɓa ammba ɗe, ɓa ɓayɗukohha ɗe kurwaana, a ñaakeeɗa ŋ Yeesu.
LUK 23:27 Ɓi ɓo' laayiɗ ñaakeeɗa nga ɗe ; ɓi ɓitiɓ nga ɓa fuɗeeɗa, ɓa miskiɗkeeɗa sagu Yeesu.
LUK 23:28 A yurhiɗkohha na ɓa, a woosa ne : « Ɓitiɓ ciŋ Yerusalem, kinaat to fuɗ, fuɗaat kay haf ɗu na kuɓuuciŋ ɗu,
LUK 23:29 laam jamano wii hay ɓa hey woye ne : “ Ɓitiɓ ci jaasiriɗ ci, ɓi moosɗi raakoh kuɓu te ɓa moosɗi ɓapɗoh, ɓa neɓɗiɗ. ”
LUK 23:30 Te ɓooɓi hey woye tangooci njooliɗ ci ne : “ Keenaat ŋ ɗafuk ɓoo ! ” ɓa woo tangoocum ne : “ Ulaat ɓoo ! ”
LUK 23:31 Moo, kidig iiri tumu an ɗah, kidig suyiɗ tumsan na ? »
LUK 23:32 Raak ɓa ɓayndoheen tumoh moɗaaɗi kanak ne ɓa nam ɓa ap na Yeesu.
LUK 23:33 Wa ɓa kaɗ po ɓa reesa ɗiska na woyse "Ƴoh-haf", ɓa daaƴca ɗe ŋ kurwaa. Ɓa nammba daaƴ tumoh moɗaaɗiica kanak ca ŋ kurwaa, yii lahha ɗe yaah-ñaahum, yinni lahha ɗe ŋ yaah-sing.
LUK 23:34 Yeesu woosa ne : « Baab ɗaasaa ɓa, ɓa inahɗi ini ɓa na haɓɗe. » Ɓa piilohha kulɓaacaŋ ɗe ne ɓa paysoh ca.
LUK 23:35 Ɓooɓa nikee markeeɗa ini raak. Kilifaacaŋ Yawuut ca njembteeɗa ɗe, ɓa woyeeɗa ne : « A mucɗiɗ ɓinooɓi, a mucɗaat haf ce ne a yi Mucɗohi Gapohse, ɓoyi Kooh tan ɗah. »
LUK 23:36 Soldaar ca reɓpa nga ɗe ne ɓa nam ɗe njembit, ɓa eɗeeɗa ɗe masuɓ raakiɗ bineegar,
LUK 23:37 ɓa woyeeɗa ne : « Nik ne a fu buuriŋ Yawuut ci ɗah, mucɗa haf fu. »
LUK 23:38 Inii fiisseen wa tiimmba hafiŋ ɗe an : « Yii a yi buuriŋ Yawuut ci. »
LUK 23:39 Yino ŋ tumoh moɗaaɗiica daaƴsee ŋ serooce ɓaseeɗa ɗe an : « A fu Mucɗohi Gapohse haa e ? Mucɗa haf fu, fu muciɗ ɓoo book. »
LUK 23:40 Yinoora ngassa ɗe an : « Fu nupɗi Kooh e ? Te ŋ hot fu na ƴaari a ɗu ɓaah miskiɗi.
LUK 23:41 Ini mi na ɗa tumu wa waas, sagu in ci ɓoo haɓiɗ, waaye ƴaarii tumɗi ali in. »
LUK 23:42 A woyissa ne « Yeesu, kinaa so alkoh, ne fu aase ŋ Nguuriŋ ɗa ɗah. »
LUK 23:43 Yeesu loffa ɗe ne « Ñam na woyee ɗa wa te wa keeh, woti fu hey hune na so Aljana. »
LUK 23:44 Wa nikee ŋ njooloor, nohi ɗasɗukka, kehƴi jen nikka ŋ ñuus ini ree wahtu kaahay. Weɗi ridoona ɗasɗee Ɗiska HoolohngaanaŋKahnaŋ Kooh faarkoh tareet ŋ leerni, ini kooɗoh ɗafka po kehƴa.
LUK 23:46 Yeesu leehukka ŋ ɗafka a woosa ne : « Baab, ŋ wikiɗ kiñin kiŋ ngo ŋ yaah ciŋ ɗa. » Wa a woo woo keem, a nguɗta.
LUK 23:47 Ƴaara adgohee soldaar ca hotta ina raak, a yakiɗta Kooh an : « Wa keeh kat ne ƴaarii nikee ɓo' yurhiɗ. »
LUK 23:48 Mboolnda hayee ŋ ɗiska jen ne ɓa marak, hotta ina raak, ɓa haadeeɗa, ɓa laɓɗeeɗa daɗ ciŋ ɓa, ɓa miskiɗkeeɗaa.
LUK 23:49 Nawleecaŋ Yeesu jen cangtiɗukka ɓa markeeɗa. Ɓitiɓ ca pulohee na ɗe Galile nikee nga.
LUK 23:50 Wa raakeen ƴaar teeku Suseef, a genee Arimate ŋ Yudee. A ɓaahee ŋ atte'oh ca yakak ca waaye a huneeɗi ŋ ina ɓa kooɗkee po ɓa mirndohhaa tum. A nikee ɓo' baahiɗ, yurhiɗ, a ɓaah ŋ ɓi sekee hayiŋ Nguuriŋ-Kooh.
LUK 23:52 A kaɗta ŋ Pilaat ne yeem eɗ ɗe fiɗaafaŋ Yeesu.
LUK 23:53 A yipkiɗtaa ŋ kurwaana, a lemessaa na uuf, a ɓekkaa ŋ ruy-ruy haɓɗuuɗ ŋ atoh yakak, wi ali ɓo' moosɗi ɓekohu.
LUK 23:54 Wa nikee ŋ mbehi na kooɗkohse, raak mbehi na iɗsiɗkohse aaseeɗa.
LUK 23:55 Ɓitiɓ ca pulohee na Yeesu Galile taambiɗta Suseef, ɓa hotta ruy-ruya na findi fiɗaafa ɗaakohu nga.
LUK 23:56 Ɓa haadda ne ɓa haɓɗa cuuraay na laackoloñ eeñɗohaa wa. Waaye mbehi na iɗsiɗkohse cammba, ɓa iɗsiɗukka findi waasiŋ Musaa woyoha.
LUK 24:1 Ŋ mbehi taamb ŋ wi na iɗsiɗkohse na ɓaaɓa teel, ɓitiɓ ca ɓayya cuuraay ca ɓa haɓɗee, ɓa kaɗta ruy-ruyaŋ Yeesu.
LUK 24:2 Wa ɓa ree, ɓa raak atoh fa yakka rangee wa pilnginuuɗ.
LUK 24:3 Ɓa aassa, waaye ɓa hotɗi fiɗaafaŋ Heɗ ɓoo Yeesu nga.
LUK 24:4 Ɓa inahɗi ini ɓa haɓɗan, weɗi ɓo' kanak teeɓkoh ɓa, ɓekkiɗ kulɓa na melciɗe melciɗ.
LUK 24:5 Ɓa tiitta, ɓa hiirra kip. Ƴaaɓa woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu markee ɓoyi na pese ŋ kaaniɗ ci ?
LUK 24:6 A nikɗi ndii, a hultiɗuuɗ ! Naandsukaat ina a woyee ɗu, wa a nik na ɗu ŋ Galile.
LUK 24:7 A woyee ne : “ Kuɓkiŋ ɓoyi joyiɗ eɗu bakaaɗoh ci, ɓa daaƴ ɗe ŋ kurwaa, ŋ neeha kaahayɗoh a hulit. ” »
LUK 24:8 Ɓa naandsukka woo caŋ Yeesu.
LUK 24:9 Wa ɓitiɓ ca puloh ruy-ruya, ɓa kaɗta naandsuka in ceem jen Apootar ci ndaŋkiyaah na yinooci (11) na ɓa tas jen.
LUK 24:10 Mari Makdala na Saan na Mari yaay ɓi Saak na ɓi ɓitiɓ wiiriis, ɓeɗ woo Apootar ci wa.
LUK 24:11 Waaye ɓeem kosɗi ɓa, ɓa liiɓpa haa ne ɓa na woye mbalay.
LUK 24:12 Waaye Piyeer kurukka, a yurahha ŋ ruy-ruya na mbup. Wi a ree, a huusukka, a hotɗi ali in nga ɗal uufa ; a haadda, a liiɓsiɗoheeɗa ŋ ini raak.
LUK 24:13 Mbaɗi taalube kanak nga ɓa, kaɗeeɗa kur ka na woyse Emayuus, harmban wa na Yerusalem joyiɗ ree tiindu wahtu kanak.
LUK 24:14 Ŋ waasa, ɓa ɓeesɗoheeɗa ŋ in ca raakee jen.
LUK 24:15 Weɗi Yeesu ŋ haf ce reɓoh ɓa, a hunnda na ɓa,
LUK 24:16 waaye in tahha po ɓa minɗi ɗe inhis.
LUK 24:17 A meekissa ɓa ne : « Ɗu na ɓeesɗohe ye an ŋ waasi ? » Ɓa tufukka, ɓa soossa.
LUK 24:18 Ƴaara teeksee Kelewopaas nga ɓa woosa ɗe ne : « Moo, hanaa ya fu dong nik ŋ Yerusalem inhaaɗi ini raak nga neeh cii ? »
LUK 24:19 Yeesu woosa ɓa ne « Wa ye raak ? » Ɓa loffa ɗe ne « Ini rahas Yeesu yi gen Nasareet. Ŋ fiki Kooh na fiki Israayel ci jen a nikee woosuuɗ yakak ŋ in ci a haɓɗee na woo ciŋ ɗe.
LUK 24:20 Waaye kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ ɓoo na ɓi adgoh ɓoo ɓi Yawuut ci eɗohha ɗe ne a apu, ɓa daaƴɗukka ɗe ŋ kurwaa.
LUK 24:21 Ɓoo ambeen ne a yi na hee mucɗe Israayel, waaye ina wa raakoh poyi wa tumiɗ neeh kaahay.
LUK 24:22 Ɓi ɓitiɓ nga ɓoo deey, feyiɗ ɓoo woti ; ɓa ɓaaɓ-teelkiɗ ruy-ruyaŋ ɗe,
LUK 24:23 waaye ɓa raakɗi fiɗaafiŋ ɗe nga. Wa ɓa hay, ɓa woo ne ɓi malaaka teeɓkiɗ ɓa nga, ɓa woosa ɓa ne a yii pes.
LUK 24:24 Ɓi ɓo' nga ɓoo namiɗ kaɗ ruy-ruya, ɓa hotta ini ɓitiɓ ceem woo, waaye a yi ŋ haf ce, ɓa hotɗi ɗe. »
LUK 24:25 Yeesu woosa ɓa ne : « E ɗu ñaañaaɗi, te keeñ ciŋ ɗu gaawɗi kos in ci woosuuɗ ci woo jen.
LUK 24:26 Andi Mucɗohi Gapohse joyeeɗi yaaɓoh ɗaa ne a han aas ŋ ndamiŋ ɗe ? »
LUK 24:27 A teeɓpa ɓa in ci Fiis ci woo nga ɗe jen, cambohha ŋ teereeciŋ Musaa po ŋ ciŋ woosuuɗ ci jen.
LUK 24:28 Wa ɓa hee ree kur ka ɓa kaɗohe, a mannda na ɓoyi na taalndiɗe ;
LUK 24:29 waaye ɓa ammba ɗe, ɓa woosa ɗe ne « Wela fu tas na ɓoo, nohi weɗi muy, Kooh hooɓiɗ. » A aassa, a tassa na ɓa.
LUK 24:30 Wa ɓa hee ñame, a ɓayya mbuurnda, a corkiɗta Kooh, a nguɗsohhaa, a eɗeeɗa ɓa wa.
LUK 24:31 Teemb ndeem ina tahee po ɓa mineeɗi ɗe inhis, nihsukka, ɓa hotta ne a yi, waaye a saayya ŋ fikiiɓa.
LUK 24:32 Yaa nu nga ɗah, woosa morom ce ne : « Ŋ waasi, wi a teeɓee ɓoo ini Fiis ci woo, fu yegɗi in ŋ keeñiŋ ɗa e ? »
LUK 24:33 Ɓa jaarra kuruk, ɓa dokukka Yerusalem, ɓa raakka Apootar ci ndaŋkiyaah na yinooci (11) na ɓooɓa nikee na ɓa cohiɗ,
LUK 24:34 woyeeɗa ne : « Wa keeh ne Yeesu kilifaani hultiɗuuɗ ! A teeɓiɗ haf ce Simong ! »
LUK 24:35 Ƴaaɓa kanak ca nammba naandsuk ina rahas ɓa ŋ waasa, na findi ɓa inhisoh Yeesu wa a nguɗsohee mbuurnda.
LUK 24:36 Wa ɓa jombee ŋ ineem, ɗekka po a yi Yeesu, a nikka ŋ leerooɓa, a woosa ɓa ne : « Nikaat ŋ jam. »
LUK 24:37 Ɓa feyuusa lool, ɓa liiɓee ne a husiɗ.
LUK 24:38 Yeesu woosa ɓa ne « Wa ye fey ɗu po ɗu liiɓsiɗohee ŋ ineem ?
LUK 24:39 Markaat yaah ciŋ ngo na kot ciŋ ngo, a ñam. Laalaat to ɗu marak ! Husiɗ na raake faan na ƴoh findiiso e ? »
LUK 24:40 Wa a woo ɓa ineem, a teeɓpa ɓa yaah ciŋ ɗe na kot ciŋ ɗe.
LUK 24:41 Ɓa sumeen te ɓa feyseen weɗ tah ɓa areeɗi min kos. A meekissa ɓa andi ɓa raakiɗ kañam ndaam.
LUK 24:42 Ɓa eɗta ɗe nguɗ cuurund utuuɗ.
LUK 24:43 A ɓayyaa, a ñammbaa ŋ fikiiɓa.
LUK 24:44 Ƴutta, a woosa ɓa ne : « Naandsukaat ini ŋ woyee ɗu wa ŋ nikoh na ɗu ne : “ In ci woyu nga so ŋ waasiŋ Musaa na teereeciŋ woosuuɗ ci, na Sabuur joyiɗ raak jen. ” »
LUK 24:45 A rangissa liiɓohaaciŋ ɓa ne ɓa min inah ini Fiis ci tokis.
LUK 24:46 A woosa ɓa ne : « Inii weɗ Fiis ci woo : “ Mucɗohi Kooh gapoh hey yaaɓɗasse, a hey apse, a hulit ŋ mbeha kaahayɗoh.
LUK 24:47 Te ŋ cuuɓ ciŋ adinaani jen, te wa cambohsan Yerusalem, ɓooɓi hey woyse ŋ tiikiŋ ɗe ne, ɓa ɓoƴsohaat pesohaaɗ, ɓa ɗaasu bakaaɗ ciŋ ɓa. ”
LUK 24:48 E ɗu seedeeciŋ in ceem.
LUK 24:49 Ŋ hey ɗu woosohe ini Baabiŋ ngo gapoh, kon tasaat ŋ Yerusalem paaɗ po ɗu ɓeku hatili pulohan ŋ ɗafki. »
LUK 24:50 Ŋ finho ineem, Yeesu pulla na ɓa, ɓa yurahha kur ka na woyse Betani. Ŋ ndaam a meeɓpa yaah ciŋ ɗe, a barke'iɗta ɓa.
LUK 24:51 Wi a na barke'ɗee ɓa, a saɓsukoheeɗa na ɓa, a rapɗasseeɗa ŋ Eel ci.
LUK 24:52 Ɓa ƴekiɗta ɗe, ƴutta, ɓa dokukka Yerusalem sumoh na sumoh.
LUK 24:53 Ŋ neeh caam, ɓa gijisɗi Kahan Kooh, ɓa taalndiɗta, ɓa yakɗeeɗa Kooh.
JOH 1:1 Ŋ camba, wa raak Woo ki nikiɗ, Woo ki nikee na Kooh te wa nikka a yi.
JOH 1:2 Wa nikee na Kooh, ŋ camba.
JOH 1:3 Kooh taamboh ŋ Woo ki, a ferra in ci jen, raakɗi ini feru te wa lahɗi ŋ Woo ki.
JOH 1:4 Ŋ ɗooƴ Woo ki, kipes nikee nga, kipes keem siñaariɗta ŋ ɓooɓi.
JOH 1:5 Siñaari siñaarɗiɗ ŋ ñuusi te ñuusi ambɗaa.
JOH 1:6 Raakka ɓoyi Kooh woos, a teeksee Yahya.
JOH 1:7 A hayya findi seede ne a seede siñaari, ɓooɓi jen kos saguuce.
JOH 1:8 A yi nikee siñaari haa waaye a hay ne a seede siñaari.
JOH 1:9 Siñaari keeh-keeheem siñaariɗ ɓo' nu nik, siñaareem nikee hayeeɗa Adina.
JOH 1:10 A yi Woo ki, a nikka ŋ ɗooƴ adinaani, adinaani feru taamboh nga ɗe, waaye Adina inhisɗi ɗe.
JOH 1:11 A hayya ŋ ɓooɓiŋ ɗe waaye ɓooɓiŋ ɗe teyɗukɗi ɗe.
JOH 1:12 Waaye ɓi teyɗuk ɗe jen, te ɓa kossa ŋ tiikiŋ ɗe, a oniɗ ɓa ne ɓa min nik kuɓuuciŋ Kooh.
JOH 1:13 Ɓa rimukɗi ŋ ɓo', ɓa rimukɗi sagu ne a ɓo' waaɗa, waaye ɓa rimuk ŋ Kooh.
JOH 1:14 Woo ki nikka ɓo', ɓoyeem gennda na ɓoo ; a riiffa na baahoh, a riiffa na keeh ki ŋ ini kaɗ ŋ Kooh, ɓoo hotta yaki a yak, yakki Baabi eɗ Kuɓkiŋ ɗe, Kuɓkiŋ ɗe yino-kongi.
JOH 1:15 Yahya seede'ɗiɗ ɗe, woosa ŋ ɗafka ne : « A yi ŋ woyee, wa ŋ woyee ne “ Yi na haye ŋ finhooso a yi uup po yak, laam, a nikiɗ bala ŋ nikan. ” »
JOH 1:16 A riifiɗ na baahoh, te ɓoo jen rahsiɗ ŋ baahohiŋ ɗe, wi minɗi reeh.
JOH 1:17 Nakoh ciŋ Kooh, a lahɗoh ca ŋ Musaa ; waaye baahohiŋ ɗe, na ini kaɗ nga ɗe keeh-keeh, a Yeesu Kiristaa hay na ca.
JOH 1:18 Ali ɓo' moosɗi hotoh Kooh ; a Kuɓki yino-kongi te a yi Kooh, a reɓpa ŋ Baabi lool, a yi teeɓoh ɗe.
JOH 1:19 Wa raakka mbeh, kilifaaciŋ Yawuut caŋ Yerusalem woossa ɓi ɓo' ŋ Yahya, ɓooɓi ɓa woosee ɓaah ŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋ Musaa na Lewiici, ne ɓa meekis ɗe ne : « A fu ɓa ? » Yahya seede inii,
JOH 1:20 a ɗasɗohɗi ɓa ali in, a woo ɓa keeh ki, a woo ɓa halang ne : « A ñam Mucɗohi Gapohse haa. »
JOH 1:21 Ɓa meeksissa ɗe ne : « Kon a fu ɓa ? A fu Ilyas e ? » A loffa ɓa ne : « A'aa, a ñam haa. » Ɓa meeksissa ɗe ne : « A fu Woosuuɗi joy hay e ? » A lofissa ne : « A'aa. »
JOH 1:22 Ŋ ineem ɓa woosa ɗe ne : « Kon a fu ɓa ? Ɓoo joyiɗ raak ini ɓoo wikan ɓi woos ɓoo. Fu woo ye ŋ ini kaɗ nga ɗa ? »
JOH 1:23 A loffa ɓa ne : « A ñam hoosoori woosuuɗi Esayi woye, ɓoyi na leehke ŋ bilaf fa ne : “ Haɓɗaat waasiŋ Heɗ ɓoo, wa yurah ! ” »
JOH 1:24 Ɓi Farisen ɓaaheen ŋ ƴaaɓa woossee ŋ Yahya,
JOH 1:25 ɓa meekissa Yahya ne : « Nik ne a fu Mucɗohi Gapohse haa, a fu Ilyas haa te a fu Woosuuɗi joy hay haa ɗah, kon wa ye tah fu ɓoktohe ? »
JOH 1:26 A loffa ɓa ne : « Mi na ɓoktohe ŋ masuɓ waaye, ŋ harmban ɗu raakiɗ yi ɗu inahɗi ;
JOH 1:27 te a yi hay ŋ finhooso. Ŋ yeyyooɗi ɗe sah toksiɗ liiɓ ciŋ ñafaɗ ciŋ ɗe. »
JOH 1:28 Ineem raakoh ŋ Betani, Betaniina nik ŋ ɓaka faahaŋ kalaŋ Yurdan, ɗiska Yahya ɓoktohe.
JOH 1:29 Ŋ Kooh-wiisiina Yahya hotta Yeesu hayeeɗa nga ɗe, a woosa ne : « Mbaaliŋ Kooh yeɗɗi, yi na nihse bakaaɗ ciŋ adinaani.
JOH 1:30 A yi ŋ woyee, wa ŋ woyee ne : “ Raakiɗ ɓoyi na haye ŋ finhooso, a yi uup po yak, laam a nikiɗ bala ŋ nikan. ”
JOH 1:31 Mi sah, ŋ inheeɗi ɓoyi a nikoh, waaye, ne ŋ teeɓ cuuɓiŋ Israayel ɗe, weɗ tah ho hay, ŋ ɓoktohee ŋ masuɓ. »
JOH 1:32 Yahya seede inii : « Ŋ hotiɗ Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh ruhsohha Eel ci findi banuut, nikka nga ɗe.
JOH 1:33 Ŋ inheeɗi ne a yi, waaye, Kooh yi woos so ne ŋ ɓoktoh na masuɓ a yi woyee so ne : “ Yi fu na hee hote Fuuɗsi Hoolohngaani ruhus, gen nga ɗe, a yi ɓoktohan na Fuuɗsi Hoolohngaani. ” »
JOH 1:34 Yahya degga nga ne : « Ineem ŋ degiɗa has te ŋ seede'iɗ ne a yi Kuɓkiŋ Kooh. »
JOH 1:35 Ŋ Kooh-wiisiina Yahya nikissa ŋ ndaam na taalube kanak ŋ ɓiŋ ɗe.
JOH 1:36 A hotta Yeesu kaɗeeɗa, a woosa ne : « Mbaaliŋ Kooh yeɗɗi ! »
JOH 1:37 Taalubeeca kanak ca kerahha woo keem, ɓa ñaakiɗta Yeesu.
JOH 1:38 Yeesu heelukka, a hotta ne ɓa ɗii ñaakiɗ ɗe, a meekissa ɓa ne : « Ɗu na waake ye ? » Ɓa woosa ɗe ne : « Rabbi, fu gen nde ? » ("Rabbi" weɗ "jangɗohohi").
JOH 1:39 A loffa ɓa ne : « Hayaat, ɗu hot. » Ɓa kaɗta, ɓa hotta ɗiska a gen. Ineem nikee ŋ ɓak noh soos, ɓa nikka na ɗe nga ŋ ina tasee ŋ mbehaam jen.
JOH 1:40 Andare taambɗoh Simong Piyeer, ɓaahee ŋ taalubeeci kanak ceem.
JOH 1:41 A koc kaɗ ŋ Simong, taambɗoh ce, a woosa ɗe ne : « Ɓoo hotiɗ Kiristaani ! » Kiristaani, a yi Mucɗohi Gapohse.
JOH 1:42 A ɓayya Simong ŋ Yeesu. Yeesu marakka ɗe woosa ɗe ne : « A fu Simong, kuɓkiŋ Saaŋ ; te fu ɓeeɗkohsan Sefas. » Sefas weɗ Piyeer, wa tokis atoh.
JOH 1:43 Ŋ Kooh-wiisiina, Yeesu tufukka ŋ kot kaɗ Galile, a hotta Filip, a woosa ɗe ne : « Ñaakiɗ to ! »
JOH 1:44 Filip genee Betsayda, kur ka Andare na Piyeer puloh.
JOH 1:45 Filip hotta Natanayel, a woosa ɗe ne : « Yi waasiŋ Musaa na woosuuɗ ci woo ŋ ini kaɗ nga ɗe, ɓoo hotiɗ ɗe, a Yeesu kuɓu Suseef. A gen Nasareet. »
JOH 1:46 Natanayel woosa ɗe ne : « Nasareet i ? In baahiɗ miniɗ puloh Nasareet e ? » Filip woosa ɗe ne : « Haya fu hot. »
JOH 1:47 Wa Yeesu hot Natanayel hayeeɗa nga ɗe, a woosa nga ɗe an : « Ɓo' Israayel keeh-keeh a yi, a inahɗi lee. »
JOH 1:48 Natanayel woosa ɗe ne : « Fu inhoh ho nde ? » Yeesu loffa ɗe ne : « Ŋ hotee nga ɗa wa fu nik ŋ ooɓ nduna, bala Filip ɓeeɗkan ɗa ɗah. »
JOH 1:49 Natanayel woyissa ɗe ne : « Jangɗohohi, a fu Kuɓkiŋ Kooh, a fu buuriŋ Israayel ! »
JOH 1:50 Yeesu loffa ɗe ne : « Ini ŋ woo ɗa ne ŋ hotiɗ ɗa ŋ ooɓ nduna weɗ tah ɗa kos e ? Fu hey hotisse ɓi in wiiriis ci uup yak ! »
JOH 1:51 A ɓaatta nga ne : « Ñam na woyee ɗu wa, te ambaat ne wa keeh : Ɗu hey hote Asamaan rangsukiɗ, malaakaaciŋ Kooh rapee nga, ca ruhsee ŋ Kuɓkiŋ ɓoyi ! »
JOH 2:1 Wa ineem deg neeh kanak, kilook raakka ŋ kur ka na woyse Kanaa ngaŋ Galile. Yaay ɓi Yeesu nikee nga.
JOH 2:2 Yeesu nameen ɓeeɗku nga, a yi na taalubeeciŋ ɗe.
JOH 2:3 Ɓa nikka ŋ kilooka po biiña reehha, yaay ɓi Yeesu woosa ɗe ne : « Ɓa raakisɗi biiñ. »
JOH 2:4 A loffa ɗe ne : « Ɓit, fu waaɗ ye nga so ? Wahtuuniŋ ngo reeɗi paaɗ. »
JOH 2:5 Yaay ɓa woosa surgaaca ne : « In nu a woo ɗu ɗah, tumaata. »
JOH 2:6 Ndaam raakeen kiro yasna-yino haɓɗohu atoh, ceɗ Yawuut ca meeɗ njirñiɗkoh ne ɓa farsukee ɗah ; waa nu nga ɗah ɗaleen ree liitar teemet wala ini uupa.
JOH 2:7 Yeesu woosa surgaaca ne : « Neyaat kiroocii po ca riif. » Ɓa neyya ca po ca riiffa tem.
JOH 2:8 A woosa ɓa ne : « Hafaat nga, ɗu kom ƴaari adgoh kañam ki. » Ɓa tummba ɗaa.
JOH 2:9 Wa ƴaara ƴooha, raak wa ɓoƴsuuɗ biiñ. Surgaaca neyee masma inheen ɗiska wa puloh, waaye a inheeɗaa. A ɓeeɗukka ƴaara kilookee,
JOH 2:10 a woosa ɗe ne : « Ɓooɓi jen na adge eɗoh biiñi uup neɓ, wa kaɗta po ɓooɓi dohrohha ɗah, wi tas neɓ han eɗohu. Waaye fu nak, fu ɗaak ɗaak wi uup neɓ po wahtuunii. »
JOH 2:11 Wa nikka firndeeni Yeesu koc teeɓoh, wa raakoh kur kaŋ Kanaa ngaŋ Galile. Ɗaa, a teeɓohha yaki a yak, taalubeeciŋ ɗe kossa ɗe.
JOH 2:12 Wa ineem coot, Yeesu hunnda na yaay ɓa, na taambɗoh ciŋ ɗe ƴaar ci, na taalubeeciŋ ɗe, ɓa kaɗta kur ka na woyse Kapernawum. Ɓa nikka nga ɓi neeh.
JOH 2:13 Waam raak feetiŋ Paakiŋ Yawuut ci heeɗa ree, Yeesu kaɗta Yerusalem.
JOH 2:14 A raakka ɓi toonoh inoh na mbaal na banuut ngaŋ ɗooƴ Kahan Kooh ; a nammba raak ɓi wecce'oh kopor ɓoofiɗ na taaɓul caŋ ɓa.
JOH 2:15 A tokiɗta leraw, a aannja ɓa jen po ɓa pulla Kahan Kooh na mbaal caŋ ɓa na inoh ca. A pasarsohha kopor caŋ wecce'oh ca, a folla taaɓul caŋ ɓa.
JOH 2:16 A woosa toonoh banuut ca ne : « Nihsaat in cii jen ndii, kinaat tum kahan Baabiŋ ngo ɗisik toonoha ! »
JOH 2:17 Taalubeeciŋ ɗe naandsukka ini Fiis ci Hooliɗ ci woo wii : « Kooh ! Sawri ŋ sawar ŋ kahan fu, wa ɗii ap po. »
JOH 2:18 Kilifaacaŋ Yawuut ca woosa ɗe ne : « Fu eɗan ɓoo winde firnde, wi min teeɓoh ne ini fu tum wa waas ? »
JOH 2:19 A loffa ɓa ne : « Pooksohaat Kahniŋ Kooh wii, ŋ kurkiɗisa ŋ neeh kaahay. »
JOH 2:20 Ɓa woosa ɗe ne : « Taɓahuukiŋ Kahniŋ Kooh wii tumiɗ kiis ndaŋkiyaah-nikiis na kiis yasna-yino (46), an fu heya kurkiɗisse ŋ neeh kaahay i ? »
JOH 2:21 Waaye Kahniŋ Kooh Yeesu woye, a faaniŋ ɗe.
JOH 2:22 Weɗ tah wa a hultiɗu, taalubeeciŋ ɗe naandsukka ne a meeɗeena woo. Ɓa kossa Fiis ci, ɓa kossa ina Yeesu woye.
JOH 2:23 Yeesu nikee ŋ Yerusalem ŋ feetaŋ Paaka. Wa ɓooɓa hot firndeeca a haɓɗe, laayiɗ kossa ɗe.
JOH 2:24 Waaye a inheen ɓa jen, tahha po a oolkeeɗi ɓa.
JOH 2:25 Yeesu ŋ haf ce, a inhiɗ ini nik ŋ keeñ ɓo', tahha po a etohɗi ne ɓo' teeɓ ɗe in ngaŋ ɓo'.
JOH 3:1 Raakeen ƴaar teeku Nikodem, a ɓaahee ŋ Farisen ca te a nikee kilifa Yawuut.
JOH 3:2 A hayya ŋ Yeesu na wek a woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ɓoo inhiɗ ne a Kooh woos ɗa ne fu jangiɗ ɓoo ; laam ali ɓo' minɗi haɓiɗ firndeeci fu na haɓɗe ne Kooh hunɗi na ɗe ɗah. »
JOH 3:3 Yeesu loffa ɗe ne : « Ñam na woyee ɗa wa, te amba ne wa keeh : Ɓo' nu rimkisɗi ɗah, a minɗi ɓaah ŋ Nguuriŋ-Kooh. »
JOH 3:4 Nikodem meekissa ɗe ne : « Ɓoyi kaɗ po yaɓko'iɗ, a min na rimkohis ? A miniɗ aasis ŋ rookiŋ yaayiŋ ɗe, a rimkis e ? »
JOH 3:5 Yeesu loffa ne : « Ñam na woyee ɗa wa te amba ne wa keeh, ɓo' nu rimukɗi rimki puloh ŋ masuɓ na Fuuɗsiŋ Kooh ɗah, a minanɗi aas ŋ Nguuriŋ-Kooh.
JOH 3:6 In nu rimkoh ŋ ɓo' ɗah, wa ɓay kipes ɓo', in nu rimkoh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, wa ɓay kipes kiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
JOH 3:7 Kina feyu ŋ ini ŋ woo ɗa ne : “ Ɗu joyiɗ rimkis. ”
JOH 3:8 Puuɗsi na laɓe ŋ ɗisik nu wa waaɗ ɗah. Fu kerhee wa waaye fu inhuu ɗiski wa puloh na ɗiski wa na kee. Wa mand ɗaa ŋ ɓo' nu rimkoh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah. »
JOH 3:9 Nikodem meeksissa ɗe ne : « Ineem min na nikoh ? »
JOH 3:10 Yeesu loffa ɗe ne : « Jangɗohoh hend na ɗa ŋ ɗooƴ Israayel po fu inahɗi ineem e ?
JOH 3:11 Ñam woo ɗa wa te amba ne wa keeh, ɓoo na woye ini ɓoo inah, ɓoo seede'ee ini ɓoo hot, te ɗu na teyɗukeeɗi seedeeniŋ ɓoo.
JOH 3:12 Ŋ woyee ɗu in ciŋ kehƴi, ɗu kosɗi so ɗah, ɗu kosohan ndo na, ne ŋ woo ɗu in caŋ ɗafka ɗah ?
JOH 3:13 Ali ɓo' rapɗi ŋ ɗafka, ɗal Kuɓkiŋ ɓoyi, yi ruhsoh nga.
JOH 3:14 Te findi Musaa meeɓohee iiña moosa ŋ kehƴa hulanga ne ɓooɓa hot ɗe, Kuɓkiŋ ɓoyi joyiɗ meeɓohu ɗaa,
JOH 3:15 ne ɓo' nu kos ɗe ɗah, raak kipes ki heyɗi reehe. »
JOH 3:16 Kooh waaɗiɗ adinaani po a eɗohha Kuɓkiŋ ɗe yino-kongi ne ɓo' nu kos Kuɓki ɗah, fu sooƴuu, waaye fu raak kipes ki heyɗi reehe.
JOH 3:17 Laam Kooh woosɗi Kuɓkiŋ ɗe ŋ Adina ne a atte ɓi Adina, waaye ne Adina min mucɗu taamboh nga ɗe.
JOH 3:18 Yaa nu kos ɗe ɗah, atte'sanɗi. Waaye yaa nu kosɗi ɗe ɗah, a atte'uuɗ po ƴutiɗ ŋ kosaaɗiiki a kosaaɗi Kuɓkiŋ Kooh yino-kongi.
JOH 3:19 Atteeni weɗɗi : Siñaari hayiɗ Adina, waaye ɓooɓi, a ñuusi ngisohiɗ ɓa siñaari sagu ne tumohaaɗ ciŋ ɓa moɗɗi.
JOH 3:20 Tumoh moɗaaɗiici jen, sangiɗ siñaari, te ɓa hayanɗi nga, ɓa neƴƴoh ne in ci ɓa na tume hotu noh cong.
JOH 3:21 Waaye ɓi na pese ŋ keeh ki na haye ŋ siñaari, ne ɓooɓi min hot ne ini ɓa na haɓɗe, kurkoh ŋ Kooh.
JOH 3:22 Wa in ceem coot, Yeesu kaɗta kur caŋ Yudee na taalubeeciŋ ɗe ; a nikka na ɓa nga neeh caam, a ɓoktoheeɗa.
JOH 3:23 Yahya nameeɗa ɓoktoh ŋ Enon ŋ sero Salim, ndaam nikee ɗisik laayiɗ masuɓ ; ɓooɓa kaɗeeɗa ne ɓa ɓoktuk.
JOH 3:24 Waam raak Yahya taƴuuɗi ŋ kaso paaɗ.
JOH 3:25 Wa raakka mbeh taalubeeciŋ ɗe taastiɗoheeɗa na ƴaar ŋ Yawuut ca ŋ ini kaɗ ŋ findi ɓa na farsukohe.
JOH 3:26 Ɓa hayya ŋ Yahya ɓa woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, ƴaari nikee na ɗa ŋ ɓaka faahaŋ Yurdan, te fu seedeesa ɗe, ɗiski wa nik, a yaa ɓoktoheeɗa te ɓooɓi jen ɓaa kaɗ nga ɗe de'. »
JOH 3:27 Yahya loffa ɓa ne : « Ɓo' minɗi raak ali in ne Kooh eɗɗi ɗe wa ɗah.
JOH 3:28 Ɗu, ɗu miniɗ to seede ne ŋ woyiɗ ne : Ñam Mucɗohi Gapohse haa, waaye ŋ woosu ne ŋ adug ɗe.
JOH 3:29 Kilooki, wuu heɗ kilooki ; waaye nawle heɗ kilooki, yi nik ŋ sero heɗ kilooki te a sikɗukee ɗe, na sume sum lool ne a kerah hoosooriŋ ɗe ɗah. Sumeem weɗ sumi ŋ sum woti te ɗiski wa nik, wa mitiɗ.
JOH 3:30 A yi, a joy joy ɓaat yak a kaɗe, mi, ŋ uupee ƴissuut. »
JOH 3:31 Yi puloh ɗafki, a yi uup ɗafuk ɓooɓi jen ; yi puloh kehƴi a wuu kehƴi, te a na woye in ciŋ kehƴi. Ee di', Yi puloh Asamaan, [a yi uup ɗafuk ɓooɓi jen.]
JOH 3:32 A na woye ini a hot te a kerahhaa waaye ɓooɓi teyɗukɗi seedeeniŋ ɗe.
JOH 3:33 Yi teyɗuk seedeeniŋ ɗe teeɓohiɗ ne a huniɗ ne in nu Kooh woo ɗah, wa keeh.
JOH 3:34 Yi Kooh woos, a na onee ɗe on Fuuɗsi Hoolohngaani te Fuuɗsi a on ɗe na topeeɗi, tahha po in ci a na woye, ca woo ciŋ Kooh.
JOH 3:35 Baabi waaɗiɗ Kuɓki te a degiɗ jen ŋ yaah ce.
JOH 3:36 Yi kos Kuɓki, a raakiɗ kipes ki heyɗi reehe. Yi sang kerhiɗ Kuɓki, a raakanɗi kipes ki keeh-keehi te ayrukiŋ Kooh genan na ɗe.
JOH 4:1 Farisen ca kerahha ne, ɓooɓa na woye ne taalubeeci Yeesu raak, na ɓi a na ɓokte, ɓeɗ uup ɓiŋ Yahya. Nikka haa ne a Yeesu ŋ haf ce a yi na ɓoktohe haa, e taalubeeciŋ ɗe na ɓoktohe. Wa Yeesu inah ne Farisen ca kerhiɗ woo keem, a kurkohha Yudee, a dokukka Galile.
JOH 4:4 Ŋ kaɗaŋ ɗe, nikka ne a joy lahoh Samari.
JOH 4:5 A kaɗeeɗa po a reesa ŋ kur ɓaah ŋ Samari na woyse Sikaar ŋ sero yohna Yaŋhooɓa onee kuɓkiŋ ɗe Yuusufa.
JOH 4:6 Ŋ ndaam, naacaŋ Yaŋhooɓa nikee nga. Wa Yeesu yaaɓ ŋ tiindiŋ ɗe, a ɓooffa ŋ sero naaca ; wa nikee ŋ leero noh.
JOH 4:7 Taalubeeciŋ ɗe kaɗta roma kañam ŋ ɗooƴ kur ka. Ɗekka po ɓitiɓ ɓaah ŋ ɓi Samari hayya neye. Yeesu woosa ɗe ne : « On ndo ŋ an. »
JOH 4:9 Ɓitɓa loffa ɗe ne : « Waaw ! Fu yi Yawuut, fu min ndo na kiimoh masuɓ, mi ɓitiɓ gen Samari ? » Waam raak Yawuut ci tiimbkee tiimbuk ɓi Samari.
JOH 4:10 Yeesu loffa ɗe ne : « Fu inheen ini Kooh onoh ɗah te fu inheen yi na kiimee ɗa masuɓ ɗah, a fu hee ɗe kiime masuɓ, a on ɗa masmi na onohe kipes. »
JOH 4:11 Ɓitɓa loffa ɗe ne : « Kilifaani naaci weɗi ye nooɗan, te fu raakɗi hoc, fu ɓayohan masmi na onohe kipes ŋ nde ?
JOH 4:12 A fu uup caaciŋ ɓoo Yaŋhooɓa yi on ɓoo naacii e ? A aniɗ nga a yi na kuɓuuciŋ ɗe, po ɗoopaat ciŋ ɗe sah. »
JOH 4:13 Yeesu loffa ɗe ne : « Masmii, ɓo' nu an nga ɗah, a hey sifaɗkisse.
JOH 4:14 Waaye ɓo' nu an masmi mi na hee ɗe one ɗah, a moosanɗi sifaɗuk muk. Laam, wa na hee nikee culi na hee kaɗɗe ŋ ɗooƴ ce, wa on ɗe kipes ki heyɗi reehe. »
JOH 4:15 Ɓitɓa loffa ɗe ne : « Kilifaani, on ndo ŋ masmeem, ne ŋ sifaɗkissuu, wa etohissuu ne ŋ hayee neye ŋ ndii. »
JOH 4:16 Weɗ Yeesu woyoh ɗe ne : « Kaɗa fu ɓeeɗka ƴaar fu, fu hayis ndii. »
JOH 4:17 Ɓitɓa loffa ɗe ne : « Ŋ raakɗi ƴaar. » Yeesu woosa ɗe ne : « Fu woo keeh ŋ ini fu woo ne fu raakɗi ƴaar.
JOH 4:18 Fu raakeen ƴaar yatuus, te yi fu nik na ɗe woti-woti, a ƴaar fu haa. Fu woo keeh. »
JOH 4:19 Ɓitɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, ŋ hotiɗ nga ne fu woosuuɗ.
JOH 4:20 Ɓoo ɓi ɓi Samari, caac ciŋ ɓoo, meeɗ ñaamuk Kooh ŋ tangoorii, waaye ɗu ɓi Yawuut ci, ɗu woo ne ɗiska joy ñaamkohu wa ɗaa ŋ Yerusalem. »
JOH 4:21 Yeesu woosa ɗe ne : « Ɓitɓi, kosa ini mi na woyee ɗa wii, jamano wii hay, wa nikanɗi ne ɗu joy ñaamkoh Baabi ŋ tangoorii, wala ŋ Yerusalem.
JOH 4:22 Ɗu ɓi Samariici, ɗu na ñaamke Kooh waaye ɗu inahɗi ɗe ; te ɓoo ɓi Yawuut ci, Kooh yi ɓoo na ñaamke, ɓoo inhiɗ ɗe ; laam muci lahoh ŋ Yawuut ci.
JOH 4:23 Waaye jamano wa ɗii hay, te sah wa reyiɗ, ñaamkoh ci keeh-keeh ci, Fuuɗsi Hoolohngaani hey ɓa one ɓa ñaamkee Baabi findi a nikoh keeh-keeh. Ñaamkoh mand ɗaa ɓeɗ Baabi waaɗ.
JOH 4:24 Kooh, a Fuuɗsiŋ kipes ki, weɗ tah ɓooɓi na ñaamkee ɗe joyiɗa tum taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani na ɓayohe ŋ keeh ki. »
JOH 4:25 Ɓitɓa woosa ɗe ne : « Ŋ inhiɗ ne Mucɗohi Gapohse yi na woyse Kiristaani hey haye. A hay ɗah, a hey ɓoo teeɓe in ci jen. »
JOH 4:26 Yeesu woosa ɗe ne : « E ñam, mi yi na woye na ɗa. »
JOH 4:27 Teemb ndeem taalubeeciŋ ɗe reyeeɗa. Ɓa feyuusa ŋ ini ɓa hot Yeesu woyeeɗa na ɓitiɓ waaye ali ɓo' kaañɗi meeksoh ne : Fu waaɗ ye ? Wala fu na woye ye na ɓitɓii ?
JOH 4:28 Ŋ ineem ɓitɓa faɗta neyohaanaŋ ɗe ŋ ndaam, a dokukka kur ka, a woosa ɓooɓa ne :
JOH 4:29 « Hayaat ɗu hot ! Ŋ cohiɗ na ɓoyi woo so in ci ŋ tum jen. Andi a Mucɗohi Gapohse ? »
JOH 4:30 Weɗ ɓi kur ka puloh, ɓa hayeeɗa ŋ Yeesu.
JOH 4:31 Bala ɓi kur ka reyan ɗah, taalubeeciŋ ɗe ñaakka nga ɗe woyeeɗa ɗe ne : « Jangɗohohi, ñama. »
JOH 4:32 Waaye a woosa ɓa ne : « Ŋ raakiɗ kañam ñamaah, wi ɗu inahɗi. »
JOH 4:33 Taalubeeci woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Andi a ɓo' kom ɗe kañam ? »
JOH 4:34 Yeesu woosa ɓa ne : « Kañam kiŋ ngo, weɗ ne ŋ tum waaɗ-waaɗiŋ Yi woos so te ŋ ɗiindoh pangki a nak ko.
JOH 4:35 Ɓooɓa na woye ne : “ Ndii na caɓin nikiis weɗ nikan nguɗ. ” Waaye mi na woyee ɗu ne, jaɗtukaat ɗu marak yohon ci, ɗiski ca nik, ca ruundiɗ po ca suyiɗ, ca na seke nguɗu.
JOH 4:36 Nguɗohi yii rahas wirndiŋ ɗe, te a hey nangɗohe mbong ciŋ ɗe ; mbong ceem, ɓeɗ ɓi raakan kipes ki heyɗi reehe. Ŋ ineem sokohi na nguɗohi hey hune, ɓa sum.
JOH 4:37 Woyohaaɗii wa keeh ndii, an : “ Yii sok sok, yii nguɗta. ”
JOH 4:38 Mi, ŋ tuuƴiɗ ɗu ne ɗu nguɗa ini ɗu guurɗi, ɓi ɓo' wiiriis ɓeɗ panguk, ɗu ɓii ñam opiŋ ɓa. »
JOH 4:39 Ɓo' Samari laayiɗ gen kur keem, koseen Yeesu sagu woo ka ɓitɓa woyee ɓa ne : « A woyiɗ to in ci ŋ tum jen. »
JOH 4:40 Weɗ tah po wa ɓi Samari hay ŋ Yeesu, ɓa kiimmba ɗe ne a nik na ɓa ; a nikka nga neeh kanak.
JOH 4:41 Ɓooɓa kosee ɗe uuppa nga laay sagu woo kaŋ ɗe.
JOH 4:42 Ŋ ndeem, ɓa woyeeɗa ɓitɓa ne : « Wa nikisɗi ne a woo kiŋ ɗa tah ɓoo kossa ɗe waaye ɓoo kerhootiɗ ɗe, te ɓoo inhiɗ ne wa keeh ne a yi Mucɗohiŋ Adina. »
JOH 4:43 Wa Yeesu tum neeh kanak ŋ kur ka, a kurkohha ndaam, a kaɗta Galile.
JOH 4:44 Raak, a yi ŋ haf ce, a woyiɗ ne : « Woosuuɗ na eɗseeɗi cir ŋ kur ɓa. »
JOH 4:45 Ɓi Galile, ɓa nameen kaɗ ŋ feetaŋ Paak ŋ Yerusalem, weɗ tah, wa a ree nga, ɓa taambɗukka ɗe taambɗuk moɗoɗ, laam ɓa hoteen ina a haɓiɗ ŋ Yerusalem jen, ŋ feeta.
JOH 4:46 Yeesu dokukka Kanaa ngaŋ Galile, ɗiska a ɓoƴsohee masma biiñ. Wa raakeen dag buur ŋ Kapernawum yi kuɓkiŋ ɗe ƴaari kosaaye.
JOH 4:47 Wa a kerah ne Yeesu kurkohiɗ Yudee hayiɗ Galile, a kaɗta ɗe raaka ne a kiim ɗe ne a hay, a wirɗiɗ ɗe kuɓkiŋ ɗe, raak yeem heeɗa kaane.
JOH 4:48 Yeesu woosa ɗe ne : « Ɗu hotɗi firnde wala keemaan ɗah, ɗu kosanɗi muk ! »
JOH 4:49 Waaye daga loffa ɗe ne : « Kilifaani, haya bala kuɓkiŋ ngo kaanan ɗah. »
JOH 4:50 Yeesu woosa ɗe ne : « Kaɗa, kuɓkaŋ ɗa wiriɗ, a yaa pes ! » Ƴaara kossa ina Yeesu woo, a kaɗta.
JOH 4:51 Wa a kaɗe, ñaam ciŋ ɗe hayya cohe na ɗe, ɓa woosa ɗe ne : « Kuɓkiŋ ɗa wiriɗ, a yaa pes ! »
JOH 4:52 A meekissa ɓa ne : « A ngisoh ŋ winde wahtu ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Wotɓa, ŋ njooloor, ŋ ineer (1h), weɗ dohɗiŋ faaniŋ ɗe cootoh. »
JOH 4:53 Baabiŋ kuɓki inahha ne wa ŋ wahtuuni Yeesu woyoh ɗe ne : « Kuɓkiŋ ɗa wiriɗ, a yaa pes ! » Jaarra, a nikka ɓo' kosiɗ, a yi na ɓi kahan ce jen.
JOH 4:54 Wa nikka firndeeni Yeesu kanakɗoh tum ŋ pulohaŋ ɗe Yudee a kaɗta Galile.
JOH 5:1 A Yeesu nikoh ndaam po Yawuut ci raakka feet ŋ Yerusalem, a kaɗta nga.
JOH 5:2 Ŋ ɗooƴ Yerusalem, ŋ sero yahndeera na woyse Yahndeeraŋ-Mbaal-ca, raakeen mbalka yakiɗ ɓookkoha na woyse Betsata ŋ peɗeem Yawuut, ca perong yatuus ceɗ wilee wa.
JOH 5:3 Kosaayiɗ laayiɗ nikee faankiɗ ŋ perong ceem, na ɓi fuuliɗ na ɓi lafañ na ɓi ɓeendkiɗ. [
JOH 5:4 ]
JOH 5:5 Raakeen ƴaar nga, a kosaayiɗ kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kaahay (38).
JOH 5:6 Yeesu hotta ɗe faankiɗ, raak ɗe inhiɗ ne yeem maañiɗ ŋ ɗiska, a woosa ɗe ne : « Fu waaɗiɗ wir e ? »
JOH 5:7 Kosaayɗa loffa ɗe ne : « Kilifaani, ŋ raakɗi ali ɓo', yi ɓekan ndo ŋ mbalkaani ne masmi yoonnda ɗah. Ŋ kaɗeesa ɗah, raak yi koc co. »
JOH 5:8 Yeesu woosa ɗe ne : « Kurka, ɓaya basngiŋ ɗa, fu tiind ! »
JOH 5:9 Jaarra ƴaara wirra ; a ɓayya basngaŋ ɗe, a tiindeeɗa. Wa hendee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse.
JOH 5:10 Tahha po kilifaacaŋ Yawuut ca woyeeɗa ƴaara wirɗuuɗa ne : « Ɓoo ɓii ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, wa waas haa fu ɓayee basngiŋ ɗa ! »
JOH 5:11 A loffa ɓa ne : « Ɓoyi wiriɗ to, a yi woo so ne ŋ ɓayaat basngiŋ ngo, ŋ tiind ! »
JOH 5:12 Ɓa meekissa ɗe ne : « A ya ɓa woo ɗa ne : “ Ɓaya basngiŋ ɗa, fu tiind ” ? »
JOH 5:13 Waaye a inheeɗi ɓoyi wiriɗ ɗe, raak Yeesu kurkohiɗ ndaam, muuƴca ɗe ŋ mboolnda nikee ŋ ɗiska.
JOH 5:14 Wa degga ƴissuut, Yeesu cohha na ɗe ŋ Kahan Kooh, a woosa ɗe ne : « Marka, fu wiriɗ kotii, kina bakaaɗis, bala ini uupa misik rahsan ɗa ɗah. »
JOH 5:15 Ƴaara kaɗta woya kilifaacaŋ Yawuut ca ne a Yeesu wiriɗ ɗe.
JOH 5:16 Ineem weɗ tah po ɓa waaɗeeɗa tum Yeesu miskiɗ, sagu in ci a na tume ceem ŋ mbehi na iɗsiɗkohse.
JOH 5:17 Yeesu woosa ɓa ne : « Baabiŋ ngo yii panguk po woti, mi yii nam panguk. »
JOH 5:18 Ini a woo weem, tummba po kilifaacaŋ Yawuut ca uuppa ɗe waaɗ ap. A topeeɗi ŋ taambɗaaɗi mbehi na iɗsiɗkohse, waaye ɓaat nga a woo ne Kooh Baabiŋ ɗe, ŋ ineem a hendtiɗkohee haf ce na Kooh.
JOH 5:19 Wa Yeesu kooɗis woo ka, a woosa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, Kuɓki, ŋ haf ce, a minɗi haɓiɗ in ɗal ini a hot Baabi haɓɗee wa. In nu Baabi haɓiɗ ɗah, weɗ Kuɓki na haɓɗe.
JOH 5:20 Laam Baabi waaɗiɗ Kuɓki te in ci Baabi na haɓɗe jen, a na teeɓee ca teeɓ Kuɓki. A hey ɗe teeɓisse in ci uup yak cii, ne a nam ca tum, jaar ɗu feyu.
JOH 5:21 Maanaam findi Baabi na hultiɗohe kaaniɗ ci, a onee ɓa kipes, Kuɓki na name onoh kipes ɗaa ɓo' nu a waaɗa on ɗah.
JOH 5:22 Ɓaatta nga Baabi na atte'eeɗi ali ɓo', a degiɗ atteeni jen ŋ yaah Kuɓki,
JOH 5:23 ne ɓooɓi jen yakiɗ Kuɓki findi ɓa na yakɗohe Baabi. Yaa nu yakiɗɗi Kuɓki ɗah, a yakiɗɗi Baabi woos ɗe.
JOH 5:24 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, ɓo' nu kerah woo kiŋ ngo po a kos Yi woos so ɗah, a raakiɗ kipes ki heyɗi reehe. A ɓaahanɗi ŋ ɓi atte'san, a nikisɗi kaaniɗ, a aasiɗ ŋ kipes ki keeh-keehi.
JOH 5:25 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, jamano wii hay te wa reyiɗ, jamanooni kaaniɗ ci kerhohan hoosooriŋ Kuɓkiŋ Kooh ; te ɓi sikɗukana hey pese.
JOH 5:26 Laam findi kipes ki nikoh ŋ ɗooƴ Baabi, a namiɗ on Kuɓki ne kipes ki nikoh ŋ ɗooƴ ce ɗaa.
JOH 5:27 Te a oniɗ ɗe ne a min atte laam a yi Kuɓkiŋ ɓoyi.
JOH 5:28 Kinaat feyu ŋ in ceem, jamano wii hay, wi fu inah ne kaaniɗ ci jen ngaŋ ruy-ruy ciŋ ɓa hey kerhe hoosooriŋ Kuɓkiŋ ɓoyi.
JOH 5:29 Ŋ ndeem ɓa hey pule ŋ ɗiski ɓa nik. Ɓi tumee in baahiɗ hey hulte ne ɓa pes po faw, ɓi tumee baahaaɗi hey hulte ne ɓa atte'u.
JOH 5:30 Ŋ minɗi tum ali in ŋ njungiŋ ngo haf fo. Ŋ waakɗi ini neɓ po, waaye mi na waake ini neɓ Yi woos so, tahha po mi na atte'e findi Baabi nakoh ho te atteeniŋ ngo yurhiɗ. »
JOH 5:31 Yeesu degga nga ne : « Nik ne ñam na seede'e haf fo ɗah, seedeeniŋ ngo minɗi teyɗuku.
JOH 5:32 Waaye ŋ raakiɗ seede'oh wiiriis yi na seede'ee so, te ŋ inhiɗ ne seedeeniŋ ɗe keeh.
JOH 5:33 E ɗu tuuƴee ɓi ɓo' ŋ Yahya, te a seede'iɗ keeh ki.
JOH 5:34 Mi nak, ŋ etohɗi seede ɓo', waaye ŋ woyiɗ ineem ne ɗu min mucɗu.
JOH 5:35 Yahya nikee laampaani na kaɓe, wi na siñaarɗe, te ɗu teyɗukiɗ neɓsiɗuk wahtu ƴissuut ŋ siñaariŋ ɗe.
JOH 5:36 Waaye ŋ raak seedeeni uup yak wi Yahya seede'iɗ to, seedeeneem weɗ in ci Baabi eɗ to ne ŋ tum ca. Te tumohaaɗ ceem teeɓohiɗ ne a Baabi woos so.
JOH 5:37 Te Baabi woos so, a yi ŋ haf ce a namiɗ to seede. Ɗu moosɗi sikɗukoh hoosooriŋ ɗe, ɗu moosɗi markoh fikiiriŋ ɗe.
JOH 5:38 Ɓaat nga woo kiŋ ɗe genɗi nga ɗu ; ini teeɓoha weɗ ne ɗu kosɗi Yi a woos.
JOH 5:39 Ɗu ɓii acsuk ŋ Fiis ci, sagu ini ɗu liiɓ ne ɗu miniɗ raak nga ca kipes ki heyɗi reehe ; te kat ca na seede'ee so.
JOH 5:40 Waaye ɗu waaɗɗi hay nga so ne ɗu raak kipes ki keeh-keehi !
JOH 5:41 Ŋ etohɗi ne ɓooɓi yakiɗ to.
JOH 5:42 Waaye ŋ inhiɗ ɗu : Ɗu waaɗɗi Kooh ŋ keeñ ciŋ ɗu.
JOH 5:43 Mi, ŋ hayiɗ ŋ tiikiŋ Baabiŋ ngo, te ɗu teyɗukɗi so ; waaye ɓo' wiiriis hay ŋ tiikiŋ ɗe haf ce ɗah, ɗu hey ɗe teyɗuke !
JOH 5:44 Ɗu, ɗu etoh kiyak ki ɗu na eɗtiɗohe ŋ harmban ɗu, ɗu waakɗi kiyak ki puloh ŋ Koohi yino-kongi, weɗ tah ɗu minɗi so kos.
JOH 5:45 Kinaat liiɓ ne a ñam na hee woye ŋ fiki Baabi ne ini ɗu tum baahɗi ; a Musaa woyana, Musaa yi ɗu oolkoh.
JOH 5:46 Musaa woyiɗ nga so ŋ Fiis ci, tahha po ɗu koseen ɗe ɗah, ɗu heen ndo name kos.
JOH 5:47 Waaye, ɗu kosɗi Fiis ciŋ Musaa ɗah, ɗu kosanɗi woo ciŋ ngo. »
JOH 6:1 Wa in ceem coot, wa raakka mbeh Yeesu kaɗta ɓaka winooraŋ Cookmaŋ-Galile, wi na name woyu Cookmiŋ-Tiberiyad.
JOH 6:2 Mboolo laayiɗ ñaakiɗta ɗe sagu firndeeca ɓa hotee ɗe haɓɗeeɗa, ŋ wirɗa a wirɗee kosaayiɗ ca.
JOH 6:3 Yeesu rappa ŋ ɗafuk tango, ŋ ndaam, a ɓooffa nga na taalubeeciŋ ɗe.
JOH 6:4 Wa raak feetiŋ Yawuut ci na woyse Paak heeɗa ree.
JOH 6:5 Yeesu jaɗtukka, a hotta mboolo yakak hayeeɗa nga ɗe. A woosa Filip ne : « Mbuuruuci ɓooɓii ñaman, ɓoo romohan ca nde ? »
JOH 6:6 A markiskee Filip weɗ tah a woosa ineem ; a yi ŋ haf ce, a inheen ini a na hee tume.
JOH 6:7 Filip loffa ɗe ne : « Ali ɓoo ɓay dinaar teemet-kanak (200), ɓoo rom mbuuru, yaa nu nga ɗah, minanɗi raak sah nguɗ ƴin. »
JOH 6:8 Taalube wiiriis na woyse Andare, taambɗoh Simong Piyeer, woosa Yeesu ne : «
JOH 6:9 Raakiɗ njaanji raak mbuuru lorso yatuus ndii na cuurund ƴin kanak. Waaye ca paƴɗi juukiŋ ɓooɓi in. »
JOH 6:10 Yeesu woosa ɓa ne : « Woyaat mboolndi jen ne ɓa ɓoofaat. » Ndaam raakeen paangi laayiɗ. Ɓa ɓooffa nga, ƴaar ca nikeen ŋ ɓak junni-yatuus (5000).
JOH 6:11 A ɓayya mbuuruuca, a corkiɗta Kooh, a paysohha ca ɓooɓa ; a nammba tum cuurund ca ɗaa, po yaa nu nga ɗah raakka po doyiɗta.
JOH 6:12 Wa ɓa ñam po ɓa jen ɓa kappa, Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Nangɗohaat tasɗohiici, ali in kinaat yahuk nga. »
JOH 6:13 Taalubeeca nangɗohha tasɗohiica po ɓa raakka pañe riifiɗ ndaŋkiyaah na kanak (12). Ɓa kooɗohee ca ŋ tasɗohiicaŋ mbuuruuca yatuus ca ɓooɓa ñame.
JOH 6:14 Wa ɓooɓa hot firndeeni Yeesu haɓiɗ weem, ɓa woyeeɗa ne : « Wa keeh, a yi Woosuuɗi joyee hay Adina. »
JOH 6:15 Waaye a inahha ne ɓa na hee ɗe ɓaye ŋ doole, ɓa tum ɗe buur ; a faɗta ɓa ndaam a cootissa ŋ ɗooƴ tangoora, kiik ce.
JOH 6:16 Wa niina ree, taalubeeciŋ Yeesu ruhussa ŋ sereendaŋ cookma.
JOH 6:17 Ɓa aassa gaal ne ɓa kaɗ Kapernawum, ŋ ɓaka winooraŋ cookma. Wa ñuusa keen, raak Yeesu reeɗi nga ɓa paaɗ.
JOH 6:18 Wa puuɗseeɗa puuɗis raakiɗ doole, cookma jummba.
JOH 6:19 Wa ɓa joow ini ree kilomeet yatuus wala yasna-yino, ɓa ƴokka Yeesu tiindeeɗa ŋ ɗafuk cookma, a reɓeeɗa ŋ gaala. Ɓa tiitta.
JOH 6:20 Waaye a woosa ɓa ne : « A ñam, kinaat neƴƴoh ! »
JOH 6:21 Ɓa waaɗta ɗe rapiɗ ŋ gaala rek, gaala reesa ɗiska ɓa kaɗe.
JOH 6:22 Wa Kooh wiis, mboolnda tasee ŋ ɓaka faahaŋ cookma hotta ne gaal ƴin yino weɗ nikee nga, te Yeesu aaseeɗi nga na taalubeeciŋ ɗe, ɓa cootee kiik ɓa.
JOH 6:23 Wa ɓa nik ndaam, ɓa markeeɗa, ɓi gaal wiiriis puloh Tiberiyad, hayya ndaam, ŋ ɗiska Heɗi corkiɗohee Kooh ŋ mbuurnda, mboolnda ñammbaa.
JOH 6:24 Wa ɓooɓa hot ne Yeesu nikisɗi ndaam te taalubeeciŋ ɗe namɗi nik nga, ɓa aassa ŋ gaal caam, ɓa kaɗta ɗe waaka ŋ Kapernawum.
JOH 6:25 Ɓa ƴakaandukka cookma po ɓa reesa ŋ ndaam, ɓa raakka ɗe nga, ɓa woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, fu ree ndii kiɗa ? »
JOH 6:26 A loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh : Firndeeci ŋ teeɓoh tahɗi ɗu waakee so, waaye e mbuuruuci ɗu ñam po ɗu kappa.
JOH 6:27 Kinaat panguk ne ɗu raak kañam ki min yahuk, waaye pangkaat wuu kañam ki minɗi yahuk, wi na eɗohe kipes ki heyɗi reehe. Kañam keem, Kuɓkiŋ ɓoyi hey ɗu wa eɗe, a yi Kooh yi Baabi eɗ ne a nikiɗ ɗe. »
JOH 6:28 Ɓa meekissa ɗe ne : « Ɓoo joy na tum po ɓoo haɓiɗ in ci Kooh nak ɓoo ? »
JOH 6:29 A loffa ɓa ne : « Ini ɗu joy haɓiɗ, wi Kooh nak ɗu, weɗ ne ɗu kos Ɓoyi a woos. »
JOH 6:30 Ɓa woosa ɗe ne : « Fu teeɓan ɓoo winde firnde ne ɓoo hota ɗah, ɓoo kos ini fu woo ? Fu haɓɗan ye ?
JOH 6:31 Caac ciŋ ɓoo ñamiɗ kañam ka ɓa teekee maan ŋ kehƴa hulanga, findi Fiis ci woyoha an : “ A eɗta ɓa kañam puloh Eel ci. ” »
JOH 6:32 Yeesu woosa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh : A Musaa eɗ ɗu kañam ka pulohee Eel ci haa, a Baabiŋ ngo na eɗee ɗu kañam ki keeh-keehi puloh Eel ci.
JOH 6:33 Laam, kañam ki Kooh eɗoh, weɗ kañam ki puloh Eel ci, te wa eɗee ɓi Adina kipes. »
JOH 6:34 Ɓa woosa ɗe ne : « Kon kilifaani, eɗa ɓoo kañam keem Kooh-nu-wiis. »
JOH 6:35 A loffa ɓa ne : « A mi kañam ki na eɗohe kipes. Yaa nu hay nga so ɗah, a moosanɗi aɗuk te yaa nu kos so ɗah, a moosanɗi sifaɗuk.
JOH 6:36 Waaye ŋ woyiɗ ɗu wa : Ɗu hotiɗ to, te wa tahɗi ɗu kos.
JOH 6:37 Ɓooɓi Baabi eɗ to jen hey haye nga so ; te ɓo' nu hay nga so ɗah, ŋ aañanɗi ɗe muk.
JOH 6:38 Ini tah ho ruhsoh Eel ci, wa nikɗi haa ne ŋ hay ne ŋ tum ini neɓ po, waaye ŋ hayiɗ ne ŋ tum waaɗ-waaɗiŋ Yi woos so.
JOH 6:39 Te waaɗ-waaɗiŋ Yi woos so weɗ ne ŋ joyɗi ñak ali ɓo' ŋ ɓi a eɗ to jen, waaye ŋ hultiɗ ɓa ŋ mbeha mirndohan.
JOH 6:40 Ee, waaɗ-waaɗiŋ Baabiŋ ngo weɗ ne yaa nu hot Kuɓki te a kos ɗe ɗah, a raak kipes ki heyɗi reehe ; te mi yi Kuɓki, ŋ hey ɗe hultiɗe ŋ mbeha mirndoh. »
JOH 6:41 Yawuut ca ñaɗsukeeɗa ŋ Yeesu, ŋ ini a woyee ne a yi kañam ki ruhsoh Eel ci.
JOH 6:42 Ɓa woyeeɗa ne : « A Yeesu kuɓkiŋ Suseef yii haa e ? Yi fu inah ne ɓoo inhiɗ yaay ɓa na baab ɓa ! A min na woyoh kotii ne a ruhsoh Eel ci ? »
JOH 6:43 Yeesu loffa ɓa ne : « Faɗaat ñaɗsuki ɗu na ñaɗsuke ŋ harmban ɗu.
JOH 6:44 Ali ɓo' minɗi hay nga so ne Baabi yi woos so nookɗi ɗe ɗah. Te mi, ŋ hey ɗe hultiɗe ŋ mbeha mirndoh.
JOH 6:45 Woosuuɗ ci fiisiɗ ne : “ Kooh hey ɓa jangɗe jen. ” Ŋ ndeem, ɓo' nu sikɗuk Baabi, teyɗuk jangɗohiŋ ɗe ɗah, a hey haye nga so.
JOH 6:46 Nikɗi haa ne ɓo' moosiɗ hot Baabi ; e Yi puloh ŋ Kooh dong, a yi moos hot Baabi.
JOH 6:47 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, ɓo' nu kos ɗah, a raakiɗ kipes ki heyɗi reehe.
JOH 6:48 A mi kañam ki na eɗohe kipes.
JOH 6:49 Caac ciŋ ɗu ñameen maan ŋ kehƴa hulanga ; hondohɗi ɓa kaaniɗ.
JOH 6:50 Waaye wii weɗ kañam ki ruhsoh Eel ci, ɓo' nu ñama ɗah, kaananɗi.
JOH 6:51 A mi kañam ki na pese, a mi kañam ki ruhsoh Eel ci. Ɓo' nu ñam ŋ kañam kii ɗah, a hey pese po faw. Te kañam ki mi na hee eɗohe, e faaniŋ ngo. Ŋ hey wa eɗohe ne Adina pes. »
JOH 6:52 Ŋ ineem, Yawuut ca taastiɗoheeɗa taastiɗoh miskiɗ ŋ harmban ɓa an : « Ƴaari eɗohan ɓoo faaniŋ ɗe na, ne ɓoo ñama ? »
JOH 6:53 Yeesu loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, ɗu ñamɗi faaniŋ Kuɓkiŋ ɓoyi te ɗu anɗi ñif miŋ ɗe ɗah, ɗu raakanɗi kipes ŋ ɗooƴ ɗu.
JOH 6:54 Ɓo' nu ñam faaniŋ ngo, a an ñif miŋ ngo ɗah, a raakiɗ kipes ki heyɗi reehe, te mi, ŋ hey ɗe hultiɗe ŋ mbeha mirndoh.
JOH 6:55 Laam, faaniŋ ngo weɗ kañam keeh-keeh te ñif miŋ ngo weɗ anaah keeh-keeh.
JOH 6:56 Ɓo' nu ñam faaniŋ ngo, a an ñif miŋ ngo ɗah, a genan ɓaah nga so, te mi, ŋ genan ɓaah nga ɗe.
JOH 6:57 Baabi woos so, a yi pes te mi na pesohee ɗe ; wa mand ɗaa, ɓo' nu ñam mbo ɗah, a pesohan ndo.
JOH 6:58 Kañam ki ruhsoh Eel ci weɗi wii. Wa mandɗi na wa caac caŋ ɗu ñame ; ɓa kaaniɗ, waaye ɓo' nu ñam kañam kii ɗah, a hey pese po faw. »
JOH 6:59 Woo ceem ceɗ Yeesu woo, wa a jangɗohee ŋ sinaagoga, ngaŋ Kapernawum.
JOH 6:60 Wa taalubeeciŋ ɗe kerah woo ceem, laayiɗ nga ɓa woosa ne : « Woo cii neɓɗi kerhu, ya ɓa min ca sikɗuk ? »
JOH 6:61 Yeesu inheen ŋ ɗooƴ ce ne taalubeeci ɓii ñaɗsuk ŋ ineem, a woosa ɓa ne : « Ini ŋ woo yoondiɗ ɗu yoondiɗ e ?
JOH 6:62 Moo ɗu hot Kuɓkiŋ ɓoyi rapee ŋ ɗiska a kocee nik ɗah nak ?
JOH 6:63 A Fuuɗsiŋ Kooh na eɗohe kipes, ɓo' na faan ce a minɗi haɓiɗ ali in. Woo ci ŋ woo ɗu ceem puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh te ca na eɗohe kipes.
JOH 6:64 Waaye raakiɗ nga ɗu ɓooɓi kosɗi. » Ŋ ineem Yeesu inheen ŋ cambohaana ɓi kosɗi ɗe, na yi na hee ɗe eɗndohe.
JOH 6:65 A degga nga ne : « Weɗ tah ŋ woyiɗ ɗu ne : Ali ɓo' minɗi hay nga so ne Baabi onɗi ɗe ne a hay nga so ɗah. »
JOH 6:66 Ina amboh waam, laayiɗ ŋ taalubeeciŋ ɗe faɗta ɗe, ɓa hunisɗi na ɗe.
JOH 6:67 Yeesu woosa Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) ne : « Ɗu, ɗu namɗi waaɗ kaɗ e ? »
JOH 6:68 Simong Piyeer loffa ɗe ne : « Heɗi, ɓoo na hee kee ŋ ɓa ? Yaf ɓayoh woo ci na eɗohe kipes ki heyɗi reehe.
JOH 6:69 Ɓoo kosiɗ te ɓoo inhiɗ ne yaf Hooliɗi puloh ŋ Kooh. »
JOH 6:70 Yeesu loffa ɓa ne : « Ñam kooɗ ɗu, ɗu ɓi ndaŋkiyaah na kanak ci (12) haa e ? Moona yino nga ɗu, a Seytaani. »
JOH 6:71 A woyee Yudaa, kuɓkiŋ Simong Iskaryot, yi eɗndohan ɗe. Yeem ɓaahee ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12).
JOH 7:1 Ŋ finho woo ceem, Yeesu taalndiɗta, wileeɗa Galile, a kaɗeeɗa kur na kur. Kilifaacaŋ Yawuut ca nikee waaɗeeɗa ɗe ap, tahha po a waaɗeeɗi wil ŋ ɗooƴ Yudee.
JOH 7:2 Waam raak feetiŋ Yawuut ci, wi ɓa na nikohe ŋ ɗiip ci, heeɗa ree.
JOH 7:3 Taambɗoh ciŋ Yeesu woosa ɗe ne : « Fu joyiɗ kuruk ndii, fu kaɗ Yudee ne taalubeeciŋ ɗa nam hot in ci fu na tume.
JOH 7:4 Ɓo' waaɗta inhu ɗah, a na ɗasɗukeeɗi. Kaɗ po fu tumee in hend an yak ɗah, teeɓoha haf fu ŋ adinaani jen. »
JOH 7:5 Raak taambɗoh ciŋ ɗe ŋ haf ɓa sah, koseeɗi ɗe.
JOH 7:6 Yeesu loffa ɓa ne : « Wahtuuniŋ ngo reeɗi paaɗ. Waaye nga ɗu wahtu nu nik baahiɗ.
JOH 7:7 Adina minɗi ɗu sang ; waaye mi nak, ɓa sangiɗ to sagu ne mi na seede ne tumohaaɗ ciŋ ɓa baahɗi.
JOH 7:8 Ɗu, kaɗaat feeta ; mi, wahtuuniŋ ngo reeɗi paaɗ. Ŋ kaɗɗi. »
JOH 7:9 Wa a ƴut ɓa woo ineem, a tassa ŋ Galile.
JOH 7:10 Wa taambɗoh ciŋ Yeesu kaɗ feeta, a nammba kaɗ, waaye a teeɓohukɗi ŋ ɓooɓa, a ɗembee ɗemb.
JOH 7:11 Ŋ feeta, kilifaacaŋ Yawuut ca waakeeɗa ɗe, ɓa meeksoheeɗa an : « A nde ƴaari ? »
JOH 7:12 Woo laayiɗ ŋ ini kaɗ nga ɗe raakka ŋ ɗooƴ mboolnda. Ɓii woyeeɗa ne : « A ɓo' baahiɗ, » ɓum lofeeɗa ne : « Muk, a na muuƴɗe ɓooɓi. »
JOH 7:13 Waaye ali ɓo' kaañeeɗi woo ŋ ini kaɗ nga ɗe po fu kerhu, sagu neƴƴoh kilifaacaŋ Yawuut ca.
JOH 7:14 Wa feeta kaɗ po ŋ mbehi nik ŋ leerniŋ wa, Yeesu kaɗta Kahan Kooh, a jangɗoheeɗa.
JOH 7:15 Kilifaacaŋ Yawuut ca feyuusa, ɓa woyeeɗa ne : « Ƴaarii a jangɗi, a tumoh na po a inahha Fiis ci hooliɗ ci mand an ? »
JOH 7:16 Yeesu loffa ɓa ne : « Jangɗohiŋ ngo pulohɗi nga so, waaye ŋ Yi woos so.
JOH 7:17 Ɓo' nu tufuk ne a tum ini Kooh waaɗ ɗah, a hey inhe andi ini mi na jangɗohe puloh nga ɗe wala nga so.
JOH 7:18 Ɓoyi na woye woo ki puloh nga ɗe na yakɗe haf ce, a yi ŋ haf ce. Waaye ɓoyi na waake yaki yi woos ɗe yak, a ɓo'-keeh, lee nikɗi nga ɗe.
JOH 7:19 Musaa eɗiɗ ɗu waasi, te moona ali ɓo' nga ɗu tumɗi ini wa nakoh. Wa ye tah ɗu waaɗta so ap ? »
JOH 7:20 Mboolnda loffa ɗe ne : « Fu yii, a jiini na ɗa ! A ya ɓa waaɗ ɗa ap ? »
JOH 7:21 A lofissa ɓa ne : « Ŋ haɓiɗ in yino dong, ɗu jen ɗu feyuuɗ !
JOH 7:22 Markaat rek : Musaa nakiɗ ɗu ne ɗu nguɗee kuɓuuciŋ ɗu ŋ neeha yasna-kaahayɗoh, weɗ tah ɗu na nguɗe nguɗ sah komaaki ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. Te moona nguɗuk pulohɗi nga ɗe, wa puloh ŋ caac ca.
JOH 7:23 Nik ne ɓo' na nguɗke ŋ mbehi na iɗsiɗkohse sagu ne waasiŋ Musaa nikuu taambɗassaaɗi ɗah, wa ye tah ɗu ayrukee so ŋ ini ŋ ɓay ɓo', ŋ wiriɗta cir ciŋ ɗe jen ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ?
JOH 7:24 Faɗaat atte ŋ ini ɗu na hote dong, atte'aat keeh. »
JOH 7:25 Wa ɓi ɓo' gen Yerusalem hot Yeesu, ɓa woyeeɗa ne : « A ƴaari ɓa na waaɗe ap yii haa e ?
JOH 7:26 Marka ! A yii na jombe halang ŋ fiki ɓooɓi te ali ɓo' wooɗi ɗe in ! Kilifaaci inah inah ne a yi Mucɗohi Gapohse hanaa ?
JOH 7:27 Moona ƴaarii ɓoo inhiɗ ɗiski a puloh te Mucɗohi Gapohse hay ɗah, ali ɓo' inhanɗi ɗiski a pulohan ! »
JOH 7:28 Waam raak Yeesu jangɗoheeɗa ŋ Kahan Kooh, a woosa ŋ ɗafka ne : « An ɗu inhiɗ to i ? Ɗu inhiɗ ɗiski ŋ puloh i ? Moona ŋ hayɗi ŋ njungiŋ ngo haf fo ; Yi woos so, a oolkaah, te ɗu inahɗi ɗe.
JOH 7:29 Mi, ŋ inhiɗ ɗe, laam ŋ puloh nga ɗe te a yi woos so. »
JOH 7:30 Wa a ƴut ɓa woo woo keem, ɓa waaɗta ɗe amb, waaye ali ɓo' minɗi ɗe deg yaah sagu ne wahtuuniŋ ɗe reyeeɗi paaɗ.
JOH 7:31 Ɓo' laayiɗ ŋ mboolnda koseen ɗe, ɓa woyeeɗa ne : « Mucɗohi Gapohse hay ɗah, a hey haɓɗe firndeeci uup laay ci ƴaarii haɓiɗ e ? »
JOH 7:32 Wa Farisen ca yeg ina mboolnda woyee ŋ kehƴi ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu, ɓa na kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca, woossa ɓi ɓo' ne ɓa amb ɗe. Ɓooɓeem ɓaah ŋ alkaateeca niiɗee kahan Kooh.
JOH 7:33 Yeesu woosa ne : « Mi yii ndii na ɗu waaye wa maañanɗi, ƴut ɗah ŋ hey dokke ŋ Yi woos so.
JOH 7:34 Ɗu hey yo waake, waaye ɗu hotanɗi so ; ɗiski ŋ nikan, ɗu minɗi kaɗ nga. »
JOH 7:35 Yawuut ca woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « A na kaɗe nde po ɓoo minɗi ɗe raak nga ? A na kaɗe ŋ Yawuut ca pasarkoh ŋ ɓa nikɗi Yawuut e ? Wala a na kee jangɗa ɓa nikɗi Yawuut ?
JOH 7:36 Woo ki a woo tokis ye ? An “ Ɗu hey yo waake, waaye ɗu hotanɗi so ; ɗiski ŋ nikan, ɗu minɗi kaɗ nga. ” »
JOH 7:37 Mbeha mirndoh ŋ feeta, weɗ uup yak nga. Mbaɗi, Yeesu kurukka, a woosa ŋ ɗafka ne : « Ɓo' nu sifaɗuk ɗah, a hayaat nga so a an.
JOH 7:38 Yaa nu kos so ɗah, ɓi cul masuɓ hey nupɗe puloh ŋ keeñiŋ ɗe, cul ciŋ masmi na eɗohe kipes, findi Fiis ci woyoha. »
JOH 7:39 Ŋ woo keem, a woyee Fuuɗsi Hoolohngaani ɓooɓi kosan ɗe rahsan. Jamanoonaam raak Fuuɗsi Hoolohngaani hayɗi ndoom sagu ne yaki Yeesu yak teeɓohuuɗi paaɗ.
JOH 7:40 Ɓi ɓo' ŋ mboolnda, wa ɓa kerah woo ciŋ Yeesu ceem, ɓa woyeeɗa ne : « Wa keeh ƴaarii a yi Woosuuɗi sekse ! »
JOH 7:41 Ɓinooɓa woyeeɗa ne : « A yi Mucɗohi Gapohse ! » Waaye raakka ɓi woyee ne : « Mucɗohi Gapohse miniɗ puloh Galile e ?
JOH 7:42 Fiis ci wooɗi wooɗi ne Mucɗohi Gapohse na hee pulohe ŋ set ciŋ Dawuuda e ? Ca namɗi namɗi woo ne a rimkohan Betlehem ŋ kur ɓi Dawuuda e ? »
JOH 7:43 Ɗaa, raakka ɓi hun na ɗe ŋ mboolnda, raakka ɓi hunɗi na ɗe.
JOH 7:44 Raakka ɓi waaɗee ɗe amb, waaye ali ɓo' degɗi ɗe yaah.
JOH 7:45 Wa alkaateeca woossee dokuk ŋ kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na Farisen ca, ɓeem meekissa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu haytohɗi ɗe ? »
JOH 7:46 Ɓa loffa ne : « Ali ɓo' moosɗi woyoh findi ƴaareem ! »
JOH 7:47 Farisen ca woosa ɓa ne : « An na, ɗu nam nam muuƴɗu e ?
JOH 7:48 Ɗu hotiɗ yino ŋ kilifaaci wala Farisen ci kosiɗ ɗe e ?
JOH 7:49 E ɓooɓi inahɗi waasiŋ Musaa, ɓeɗ dong kos ɗe. Ɓa alku alku ! »
JOH 7:50 Nikodem yi ɓaah ŋ Farisen ca te a kaɗohiɗ marka Yeesu woosa ɓa ne :
JOH 7:51 « Mand ndo waasiŋ ɓoo onohɗi ne ɓoo atte ɓoyi ɓoo sikɗukɗi, yi ɓoo inahɗi ini a haɓiɗ. »
JOH 7:52 Ɓa loffa ɗe ne : « Fu nam gen Galile e ? Marka baahiɗ, fu hey hote ne ali woosuuɗ pulohɗi Galile. » [
JOH 7:53 Ƴutta yaa nu nga ɗa, haadda kahan ce.
JOH 8:1 Wa ɓooɓa haad, Yeesu kaɗta Tangooraŋ-Oliiw-ca.
JOH 8:2 Waaye wa Kooh wiis na ɓaaɓa teel, a dokukka Kahan Kooh. Ɓooɓa jen hayya nga ɗe. A ɓooffa, a jangɗeeɗa ɓa.
JOH 8:3 Weɗi jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa na Farisen ca komoh ɗe ɓitiɓ, a telu telu njaalo'eeɗa. Ɓa tufkiɗta ɓitɓa ŋ fiki mboolnda.
JOH 8:4 Ɓa woosa Yeesu ne : « Jangɗohohi, ɓitɓii telu telu njaalo'eeɗa.
JOH 8:5 Te ŋ waasiŋ ɓoo, Musaa woo ne ɓitiɓ ci mand an tapsaat atoh po ɓa kaan. Kon nak, fu, fu woo ye nga ? »
JOH 8:6 Ɓa woyee ineem ne ɓa woyɗukoh ɗe woo uupiɗ, ɓa min raak yambaah ɗe. Waaye a hiirra, a fiiseeɗa na ndukniŋ ɗe ŋ kehƴi.
JOH 8:7 Ɓa taalndiɗta, ɓa meekseeɗa, ɓa meeksisseeɗa ɗe, a jaɗtukka, a woosa ɓa ne : « Ɓoyi moosɗi bakaaɗoh nga ɗu kocaat ɗe njaf atoh. »
JOH 8:8 A hiirissa a fiisisseeɗa ŋ kehƴi.
JOH 8:9 Wa ɓooɓa ɓayee ɓitɓa kerah woo keem, ɓa cooteeɗa yino yino, cambohha ŋ yakak ca. Yeesu tassa nga kiik ce na ɓitɓa, ŋ fiki mboolnda.
JOH 8:10 Ŋ ndeem, Yeesu jaɗtukka, woosa ɗe ne : « Ɓitɓi, ɓa nde ? Ali ɓo' eɗɗi ɗa tooñ e ? »
JOH 8:11 Ɓitɓa loffa ne : « Ali ɓo', kilifaani. » Yeesu woosa ɗe ne : « Ŋ namanɗi ɗa eɗ tooñ ; fu miniɗ kaɗ waaye ini amboh woti, kina bakaaɗis. »]
JOH 8:12 Yeesu woyissa ɓooɓa ne : « A mi siñaariŋ Adina ; yaa nu ñaakiɗ to ɗah, a hey raake siñaariŋ kipes ki, a tiindanɗi muk ŋ ñuusi. »
JOH 8:13 Ŋ ineem Farisen ca woosa ɗe ne : « A fu na seede'e haf fu, in ci fu na woye minɗi teyɗuku. »
JOH 8:14 Yeesu loffa ɓa ne : « Ali nik ne ñam na seede'e haf fo, mi, ŋ inhiɗ ɗiski ŋ puloh na ɗiski mi na kaɗe, weɗ tah po seedeeniŋ ngo keeh. Waaye ɗu, ɗu inahɗi ɗiski ŋ puloh na ɗiski mi na kaɗe.
JOH 8:15 Ɗu na atte'e findi ɓo' na atte'ohe, mi nak ŋ atteeɗi ali ɓo'.
JOH 8:16 Te kaɗ po ŋ atte'ee ɗah, ŋ atte'an kiik ko haa, Baabi woos so yii na so, weɗ tah po ŋ atte'an keeh.
JOH 8:17 Ŋ waasiŋ ɗu, wa fiisuuɗ ne ɓo' kanak hun ŋ seede in ɗah, seedeeniŋ ɓa miniɗ teyɗuku.
JOH 8:18 Mi, maa seede'e haf fo te Baabi woos so yii nam mbo seede'iɗ. »
JOH 8:19 Ɓa woosa ɗe ne : « A nde baab ɗu ? » A loffa ɓa ne : « Ɗu inahɗi so, ɗu inahɗi Baabiŋ ngo. Ɗu inheen ndo ɗah, ɗu heen name inah Baabiŋ ngo. »
JOH 8:20 A woyee woo ceem wa a jangɗohee ŋ ɗooƴ Kahan Kooh. A nikee ŋ sero ɗiska na degohse kopor ca, te ali ɓo' ambɗi ɗe laam wahtuuniŋ ɗe reyeeɗi paaɗ.
JOH 8:21 Yeesu woyissa ɓa ne : « Mi yii kaɗ, ɗu hey yo waake, te ɗu kaanan na bakaaɗ ciŋ ɗu ; ɗiski mi na kaɗe, ɗu minɗi kaɗ nga. »
JOH 8:22 Yawuut ca woosa ne : « Hanaa kay a heyɗi ape haf ce po a woyee ne : “ Ɗiski mi na kaɗe, ɗu minɗi kaɗ nga ” ? »
JOH 8:23 A woosa ɓa ne : « Ɗu puloh ŋ kehƴi, mi, ŋ puloh ŋ ɗafki. Ɗu puloh ŋ adinaanii, te mi ŋ puloh ŋ adinaanii haa.
JOH 8:24 Weɗ tah ŋ woosa ɗu ne ɗu na hee kaane na bakaaɗ ciŋ ɗu. Ɗu kosɗi ne ñam nik ɗah, ɗu kaanan na bakaaɗ ciŋ ɗu. »
JOH 8:25 Ɓa woosa ɗe ne : « A fu ɓa, fu ? » A loffa ɓa ne : « Ŋ woyiɗ ɗu wa ŋ cambohaana.
JOH 8:26 Ŋ raakiɗ woyaah na atte'aah laayiɗ ŋ ini kaɗ nga ɗu ; waaye mi na woye ɓi Adina ini ŋ kerah ŋ Yi woos so, te a woyoh keeh. »
JOH 8:27 Ɓa inheeɗi ne a na woyee ɓa Baabi.
JOH 8:28 Ŋ ndeem Yeesu woosa ɓa ne : « Kaɗ po ɗu meeɓ Kuɓkiŋ ɓoyi ɗah, ɗu hey inhe ne, ñam nik te ɗu hey name inah ne mi na haɓɗooteeɗi ali in, waaye mi na woye ini Baabi jangiɗ to dong.
JOH 8:29 Yi woos so yii na so, mi na gene haɓiɗ ini neɓ ɗe, weɗ tah a faɗɗi so kiik ko. »
JOH 8:30 Wi ɓa kerah ɗe woyoheeɗa ɗaa, laayiɗ kossa ɗe.
JOH 8:31 Yeesu woosa Yawuut ca kosee ɗe ne : « Ɗu gen amb woo kiŋ ngo ɗah, ɗu nikan taalubeeciŋ ngo keeh-keeh ;
JOH 8:32 ɗu hey inhe keeh ki ŋ ini kaɗ ŋ Kooh, te keeh keem hey ɗu one ɗu raak haf ɗu. »
JOH 8:33 Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo ɓaah ŋ ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima te ɓoo moosɗi nikoh ñaam ɓo' ; fu min na woyoh ne : “ Ɗu hey raake haf ɗu ” ? »
JOH 8:34 A loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh : Yaa nu haɓiɗ bakaaɗ ɗah, a ñaamiŋ bakaaɗ.
JOH 8:35 Te ñaam na geneeɗi ɓaah ŋ kahni a nikoh ; kuɓu nak a genan gen ɓaah ŋ kahni.
JOH 8:36 Nik ne a Kuɓki on ɗu, ɗu raakka haf ɗu ɗah, ɗu hey raake haf ciŋ ɗu keeh-keeh.
JOH 8:37 Ŋ inhiɗ ne ɗu ɓaah ŋ ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima ; waaye ɗu teyɗukɗi woo kiŋ ngo ŋ ɗooƴ ɗu, weɗ tah ɗu na waakee so ne ɗu ap po.
JOH 8:38 Mi, mi na woye ini ŋ hot ŋ Baabi ; waaye ɗu, ɗu na tume ini ɗu kerhoh ŋ baabiŋ ɗu. »
JOH 8:39 Ɓa loffa ɗe ne : « Baabiŋ ɓoo, a Ibrahiima. » A woosa ɓa ne : « Ɗu nikee kuɓu Ibrahiima keeh-keeh ɗah, ɗu heen taambe ŋ kot ciŋ ɗe.
JOH 8:40 Waaye ɗiski wa nik, ɗu na waakee so ne ɗu ap po, mi yi na woyee ɗu keeh ki ŋ kerhoh ŋ Kooh. Ibrahiima moosɗi liiɓoh tum in mand ɗaa.
JOH 8:41 Ɗu na taambe ŋ kot ciŋ baabiŋ ɗu. » Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo kuɓu njaaloo haa ; ɓoo raak Baab yino dong, Kooh. »
JOH 8:42 Yeesu loffa ɓa ne : « Kooh nikee Baabiŋ ɗu ɗah, ɗu heen ndo waaɗe ; laam mi, ŋ puloh ŋ Kooh, ŋ hayiɗ saguuce ; ŋ hayɗi ŋ njungiŋ ngo haf fo, waaye a yi woos so.
JOH 8:43 Wa ye tah ɗu minɗi inah ini mi na woyee ɗu ? Ɗu minɗi minɗi teyɗuk ini mi na jangɗohe weɗ tah.
JOH 8:44 Ɗu, e Seytaani baabiŋ ɗu, te ɗu waaɗ tum ini neɓ baabiŋ ɗu. A moos nik apoh ɓo' ŋ camba poyi ; a na nikeeɗi ŋ keeh, laam keeh nikɗi nga ɗe. A leyee ɗah, a na woye ini a nikoh, laam a leyoh te a yi fer lee.
JOH 8:45 Te mi, mi na woye keeh, weɗ tah ɗu kosɗi ini ŋ woo.
JOH 8:46 A ya ɓa min seede nga ɗu ne ŋ bakaaɗohiɗ ? Ŋ woo keeh ɗah, wee tah ɗu kosɗi so ?
JOH 8:47 Yaa nu nik wuu Kooh ɗah, na teyɗuke teyɗuk woo ciŋ Kooh. Mbaa, ɗu nikɗi wuu Kooh, weɗ tah ɗu teyɗukɗi woo ciŋ ɗe. »
JOH 8:48 Kilifaacaŋ Yawuut ca loffa Yeesu ne : « Ini ɓoo woo wa keeh : Fu ɓo' Samari, a jiini na ɗa ! »
JOH 8:49 A loffa ɓa ne : « Jiini nikɗi na so. Mi na yakɗe Baabiŋ ngo te ɗu, ɗu na woye in moɗaaɗi nga so.
JOH 8:50 Mi, ŋ jeemɗi yakiɗ haf fo ; raakiɗ Yi waaɗ ne ŋ yakɗu, te a yi na atte'e.
JOH 8:51 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh : Yaa nu amb woo kiŋ ngo ɗah, a heyɗi kaane, a hey pese po faw. »
JOH 8:52 Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo inhiɗ kotii ne a jiini na ɗa. Ibrahiima kaaniɗ, woosuuɗ ci namiɗ kaan, fu, fu woyee ne yaa nu amb woo kiŋ ɗa ɗah, a heyɗi kaane !
JOH 8:53 A fu uup Ibrahiima, baabiŋ ɓoo e ? A kaaniɗ, woosuuɗ ci namiɗ kaan. Fu teek haf fu ɓa ? »
JOH 8:54 Yeesu loffa ɓa ne : « Nik ne ñam na yakɗe haf fo ɗah, yaki ŋ yak wa in haa. A Baabiŋ ngo a yi na yakɗee so, a yi ɗu na woye ne a Koohiŋ ɗu !
JOH 8:55 Te ɗu inahɗi ɗe, waaye mi, ŋ inhiɗ ɗe. Ŋ woyeen ne ŋ inahɗi ɗe ɗah, ŋ hee nike leyoh findiiɗu. Waaye ŋ inhiɗ ɗe te ŋ ambiɗ woo kiŋ ɗe.
JOH 8:56 Baabiŋ ɗu Ibrahiima neɓsiɗkiɗ ŋ waaɗi a waaɗee hot hayiŋ ngo, a hotiɗa te a summba. »
JOH 8:57 Ɓa woosa ɗe ne : « Fu raakɗi kiis ndaŋkiyaah-yatuus paaɗ, an fu hotiɗ Ibrahiima i ? »
JOH 8:58 A loffa ɓa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, bala Ibrahiima nikan ɗah, raak e ñam nik. »
JOH 8:59 Ŋ ineem, ɓa parahha atoh ne ɓa tap ɗe, waaye a ɗemmba, a pulla Kahan Kooh.
JOH 9:1 Yeesu kaɗeeɗa, a hotta ƴaar fuuliɗ, yi rimu naa.
JOH 9:2 Taalubeeciŋ ɗe meekissa ɗe ne : « Jangɗohohi, wa ye tah ƴaarii rimuusa fuuliɗ, a yi bakaaɗ wala e ɓooɓi rim ɗe ? »
JOH 9:3 Yeesu loffa ɓa ne : « A yi haa, e ɓooɓi rim ɗe haa, waaye fuuli a fuul tahiɗ po Kooh hey teeɓohe tumohaaɗ ciŋ ɗe nga ɗe.
JOH 9:4 Feeh ɓoo ɓii ŋ noh ɗah, ɓoo joy joy tum tumohaaɗ ciŋ Yi woos so ; weki wii hay, wi fu inah ne ali ɓo' minanɗi tum in.
JOH 9:5 Feeh mi yii ŋ adinaani ɗah, ñam siñaariŋ wa. »
JOH 9:6 Wa a woo ineem, a tuhussa ŋ kehƴi, a iiri'iɗta merhey na mituhus miŋ ɗe, a reeffaa ŋ has caŋ fuulɗa.
JOH 9:7 A woosa ɗe ne : « Kaɗa fu muktuka ŋ mbalkaanaŋ Silowe. » (Silowe tokis tuuƴu). Ƴaara kaɗta, a muktukka, wi a hay, a hoteeɗa moɗoɗ.
JOH 9:8 Gentoh caŋ ɗe, na ɓooɓa meeɗ ɗe hot yalwaane woyeeɗa an : « A ƴaarii meeɗ ɓoof ndii yalwaane haa e ? »
JOH 9:9 Ɓum woyeeɗa ne : « A yi. » Ɓinooɓi woyeeɗa ne : « A yi haa, ɓa mand mand. » Waaye ƴaara ŋ haf ce woosa ne : « A ñam sah de' ! »
JOH 9:10 Ɓa woyeeɗa ɗe ne : « Tumoh na po fu hotee kotii ? »
JOH 9:11 A loffa ne : « A ƴaari na woyse Yeesu a yi iiri'iɗ merhey, a reeffaa ŋ has ciŋ ngo, a woosa so ne ŋ kaɗaat ŋ muktuka ŋ Silowe ; ŋ kaɗta ŋ muktukka nga, jaarra ŋ minnda hot. »
JOH 9:12 Ɓa meekissa ɗe ne : « A nde ƴaareem ? » A loffa ɓa ne : « Ŋ inahɗi ɗiski a nik. »
JOH 9:13 Weɗi ɓa ɓayoh ƴaara fuulee ŋ Farisen ca.
JOH 9:14 Raak, mbeha Yeesu iiri'ɗee merhey ma, a wiriɗta has ciŋ ƴaara, wa nikee mbehi na iɗsiɗkohse.
JOH 9:15 Farisen ca nammba meekis ƴaara findi wa kaɗoh po a hote. Ƴaara woosa ɓa ne : « A tum merhey iiri ŋ has ciŋ ngo, ŋ muktukka, ŋ hotta. »
JOH 9:16 Ŋ ineem raakka Farisen ca woyee ne : « Yeesu yeem minɗi puloh ŋ Kooh, a na taambɗeeɗi in ci nakohu ŋ ini kaɗ ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. » Ɓum woyeeɗa ne : « Bakaaɗoh min na teeɓohoh firnde feyohiɗ findi cii ? » Paysukoh raakka ŋ harmban ɓa.
JOH 9:17 Ŋ ineem, ɓa woyissa ƴaara ne : « Fu woo ye ŋ ƴaari hotiɗ has ciŋ ɗa ? » Ƴaara loffa ne : « A woosuuɗ. »
JOH 9:18 Kilifaacaŋ Yawuut ca koseeɗi ne a fuulee fuul, a wirɗuusa, tahha po ɓa ɓeeɗukka yaay ɓa na baab ɓa.
JOH 9:19 Ɓa meekissa ɓa ne : « An yii kuɓkiŋ ɗu i ? Wa keeh ne a rimu fuuliɗ e ? Tumoh na po a hotee kotii ? »
JOH 9:20 Ɓeem loffa ne : « Ɓoo inhiɗ daal ne yii, a kuɓkiŋ ɓoo te a rimu fuuliɗ ;
JOH 9:21 waaye findi wa kaɗoh po a hotee kotii, ɓoo inahɗaa, te ɓoyi tah a minnda hot, ɓoo namɗi ɗe inah. Meeksaat ɗe, a komaaki haa, a miniɗ woyiɗ haf ce. »
JOH 9:22 Ɓa neƴƴohee kilifaacaŋ Yawuut ca, weɗ tah po ɓa woosa ineem. Raak ɓeem huniɗ ne ɓo' nu teyɗuk ŋ fiki ɓooɓi ne a Yeesu a yi Mucɗohi Gapohse ɗah, a hey aañse ŋ sinaagoga.
JOH 9:23 Ineem weɗ tah yaay ɓa na baab ɓa woosa ne : « A komaaki haa, meeksaat ɗe. »
JOH 9:24 Weɗ Farisen ca ɓeeɗkohis ƴaara fuule waasi kanakɗoh, ɓa woosa ɗe ne : « Woyɗa Kooh, ɓoo inhiɗ ne ƴaareem bakaaɗoh. »
JOH 9:25 A loffa ne : « Ŋ inahɗi andi a bakaaɗoh wala, waaye in yino ŋ inhiɗa, weɗ ne ŋ fuuleen, mi yii hot. »
JOH 9:26 Ɓa meekissa ƴaara ne : « A haɓiɗ ye ŋ has ciŋ ɗa ? A tumoh na po fu hotta ? »
JOH 9:27 Ƴaara loffa ɓa ne : « Ŋ woyiɗ ɗu wa po ƴutiɗ, waaye ɗu sikɗukɗi so. Wa ye tah ɗu waaɗissaa kerah ? Mand haa ne ɗu nam waaɗ nik taalubeeciŋ ɗe ! »
JOH 9:28 Ɓa ɓassa ɗe, ɓa woosa ɗe ne : « A fu taalubeeniŋ ƴaareem ! Ɓoo kay, ɓoo taalubeeciŋ Musaa.
JOH 9:29 Ɓoo inhiɗ ne Kooh woyiɗ na Musaa, waaye ƴaarii, ɓoo inahɗi ɗiski a puloh. »
JOH 9:30 A loffa ɓa ne : « Ineem nak weɗ feyoh, ɗu inahɗi ɗiski a puloh te a wirɗiɗ has ciŋ ngo !
JOH 9:31 Ɓoo inhiɗ ne Kooh na teyɗukɗeeɗi bakaaɗoh ci, waaye ɓoyi kerhiɗ Kooh te a haɓɗee ini a waaɗ, ɓoyeem a yi a na teyɗukɗe.
JOH 9:32 Ina Adina nikoh poyi, wa kerhohuuɗi ne ɓo' hotɗiɗ fuuliɗ rimuuɗ fuuliɗ.
JOH 9:33 Ƴaareem puloheeɗi ŋ Kooh ɗah, a heeɗi mine haɓiɗ ali in. »
JOH 9:34 Ɓa loffa ɗe ne : « Fu yi rimuk findi fu hend jen ŋ bakaaɗ, a fu na jangɗe ɓoo e ? » Weɗi ɓa pulɗoh ɗe ŋ hara.
JOH 9:35 Wa Yeesu kerah ne ƴaara pulɗuuɗ, a kaɗta ɗe marka, a woosa ɗe ne : « Fu kosiɗ Kuɓkiŋ ɓoyi e ? »
JOH 9:36 Ƴaara woosa ne : « A ya ɓa po ŋ min ɗe kos kilifaani ? »
JOH 9:37 Yeesu woosa ɗe ne : « Fu hotiɗ ɗe, a mi yi na woye na ɗa yii. »
JOH 9:38 Jaarra ƴaara woosa ne : « Heɗi, ŋ kosiɗ. » Ŋ ineem a ƴekka ŋ fiki Yeesu.
JOH 9:39 Ƴutta Yeesu woosa ne : « Ŋ hayiɗ Adina ne Adina atte'u, ŋ hay ne fuuliɗ ci hot te ɓi na hote fuul. »
JOH 9:40 Raakka Farisen ca nikee na ɗe ; wa ɓa kerah woo keem, ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo nam nik fuuliɗ e ? »
JOH 9:41 Yeesu loffa ɓa ne : « Ɗu nikee fuuliɗ ɗah, ɗu heeɗi raake bakaaɗ, waaye ɗu woo ne ɗu ɓii hot, weɗ tah ɗu genan ŋ bakaaɗ. »
JOH 10:1 Yeesu woosa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh : yaa nu aas ŋ gatiŋ mbaal ci, te a lahohɗi yahndeeri waaye a lahoh ɗisik wiiriis ɗah, a rokoh, a rokoh ganaaykiɗ.
JOH 10:2 Waaye yi na aase, a lahoh ŋ yahndeeri, yeem a yi niiɗohiŋ mbaal ci.
JOH 10:3 Yi na neehe ŋ gati hey ɗe rangsiɗe buntaani, mbaal ci kerah hoosooriŋ ɗe. A ɓeeɗuk mbaal ci a raak yaa nu nga ŋ tiikiŋ ɗe, a puliɗ ca ŋ hara.
JOH 10:4 A puliɗ ca jen ɗah, a adug, ca ñaakee nga ɗe, laam ca inhisiɗ hoosooriŋ ɗe.
JOH 10:5 Ca ñaakɗanɗi ɓoyi ca inahɗi muk, ca nupan ɗe nup, sagu ini ca inahɗi hoosooriŋ ɗe. »
JOH 10:6 Yeesu woyohee na ɓooɓa nikee ndaam ɗaa, waaye ɓa inahɗi ini a waaɗee woo nga.
JOH 10:7 A woyissa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh : A mi yahndeeriŋ mbaal ci.
JOH 10:8 Ɓi adug ko hay jen, ɓa rokoh na rokoh ganaaykiɗ, waaye mbaal ci sikɗukɗi ɓa.
JOH 10:9 A mi yahndeeri, ɓo' nu lahoh nga so aas ɗah, a hey mucɗasse, a hey kaɗe, a haye, te a raak ñamaah.
JOH 10:10 Rokohi, a rok na hoos na yahroh dong na tahee ɗe kuruk ; waaye mi, ŋ hayiɗ ne mbaal ci raak kipes, te wa nikan kipes mitiɗ sik.
JOH 10:11 A mi niiɗohi baahiɗi. Niiɗoh baahiɗ, mbaal ciŋ ɗe na carɗee ɗe cariɗ kiñin kiŋ ɗe.
JOH 10:12 Waaye yi nikɗi niiɗoh keeh-keeh, te a nikɗi heɗ mbaal ci, a na pangke sagu kopor dong. A hot ngumu haye ɗah, a na faɗe faɗ mbaal ci, a saandoh na mbup. Ngumfi aas gati, raak ci a ɓay, gati pasarsukoh.
JOH 10:13 Ƴaareem hey saandohe. E kopor na tahee ɗe niiɗ, mbaal ci bugulɗi ɗe.
JOH 10:14 A mi niiɗohi baahiɗi. Ŋ inhiɗ mbaal ciŋ ngo, te mbaal ciŋ ngo inhiɗ to,
JOH 10:15 findi mi na Baabi inhohoh. Te ŋ hey eɗohe kiñin kiŋ ngo sagu mbaal ciŋ ngo.
JOH 10:16 Ŋ raakissiɗ mbaal wiiriis ci ɓaahɗi ŋ gatii, ŋ joyiɗ ca nam ɓay. Ca hey sikɗuke woo kiŋ ngo ; wa nikan gat yino na niiɗoh yino.
JOH 10:17 Ini tah Baabi waaɗ to weɗ ne, ŋ hey eɗohe kiñin kiŋ ngo ne ŋ ɓayisa.
JOH 10:18 Ali ɓo' ɓayanɗi kiñin kiŋ ngo, e ñam na hee wa eɗohe ŋ waaɗ-waaɗiŋ ngo. Ŋ onuuɗ ne ŋ eɗoha te ŋ namiɗ onu ne ŋ ɓayisa ; ineem weɗ Baabiŋ ngo nak ko tum. »
JOH 10:19 Woo ceem ɓayissa paysukoh ŋ Yawuut ca.
JOH 10:20 Laayiɗ nga ɓa woyee ne : « A jiini na ɗe, a dof ; wa ye tah ɗu sikɗukee ɗe ? »
JOH 10:21 Ɓum woyeeɗa ne : « Woo ceem woo ɓo' huniɗ na jiini haa. Jiini minɗi hotiɗ fuuliɗ ! »
JOH 10:22 Feet raakka ŋ Yerusalem, wa hendee ŋ jamano soos, wa nikee naandsukiŋ mbehi ɓa tumoh kahan Kooh kahan hooliɗ wuu ce.
JOH 10:23 Yeesu nikee ŋ kahan Kooh, a tiindsukeeɗa ŋ ɗiska na woyse Perngaŋ-Suleymaan.
JOH 10:24 Yawuut ca ndeerra ɗe ; ɓa woosa ɗe ne : « Fu faɗan ɓoo ŋ kumpa po kiɗa ? Nik ne a fu Mucɗohi Gapohse ɗah, woya ɓoo wa hooliɗ. »
JOH 10:25 A loffa ɓa ne : « Ŋ woyiɗ ɗu wa, te ɗu kosɗi so. In ci mi na tume ŋ tiikiŋ Baabiŋ ngo ceɗ na seede'ee so.
JOH 10:26 Waaye ɗu, ɗu kosɗi, sagu ne ɗu ɓaahɗi ŋ mbaal ciŋ ngo.
JOH 10:27 Mbaal ciŋ ngo na sikɗuke sikɗuk hoosooriŋ ngo, ŋ inhiɗ ca te ca ɗii ñaakiɗ to.
JOH 10:28 Te mi na onee ɓi na ñaakɗee so kipes ki reehanɗi, ɓa sooƴanɗi, ɓa hey pese po faw te ali ɓo' kooɗohanɗi ɓa ŋ yaahiŋ ngo.
JOH 10:29 Baabiŋ ngo yi eɗ to ɓa, a yi uup yak in nu nik te ali ɓo' minɗi kooɗoh in ŋ yaahiŋ ɗe.
JOH 10:30 Mi na Baabi, ɓoo yino. »
JOH 10:31 Ɓa parhissa atoh ne ɓa tapsoh ɗe po a kaan.
JOH 10:32 A woosa ɓa ne : « Ŋ tumiɗ in baahiɗ laayiɗ ŋ fikiiɗu puloh ŋ Baabi. A winde nga ca tah ɗu hee so tapsohe ? »
JOH 10:33 Ɓa loffa ɗe ne : « E in baahiɗ tah po ɓoo hee ɗa tapsohe haa, waaye fu na ɓase Kooh. Fu ɓo' dong, fu dege haf fu Kooh, ineem weɗ tah. »
JOH 10:34 Yeesu loffa ɓa ne : « Ŋ waasiŋ ɗu, Fiis ci woyiɗ ne Kooh woyiɗ inii : “ Ŋ woo ne : Ɗu kooh ! ” Wa ɗaa haa e ?
JOH 10:35 Ndeem ɓooɓi Kooh woyee na ɓa woo keem, a ɓeeɗkoh ɓa kooh ci ; te ali ɓo' minɗi nihis ini Fiis ci Hooliɗ ci woo.
JOH 10:36 Mi, a Baabi tum mbo ɓo' hooliɗ wuu ce, a woossa so ŋ Adina. Ɗu min na woyoh ne mi na ɓase Kooh ŋ ini ŋ woo ne : “ Ŋ Kuɓkiŋ Kooh. ” ?
JOH 10:37 Nik ne ŋ tumɗi pangkiŋ Baabiŋ ngo ɗah, kinaat to kos.
JOH 10:38 Waaye nik ne weɗ mi na tume ɗah, ali nik ne ɗu kosɗi so sah, kosaat sagu in ci mi na tume. Ŋ ineem, ɗu hey inhe baahiɗ ne Baabi yii nga so te mi yii ŋ Baabi. »
JOH 10:39 Ɓa waaɗissa ɗe amb waaye a fussa ɓa.
JOH 10:40 A kurkohha Yerusalem, a dokukka ɓaka winooraŋ kalaŋ Yurdan, ŋ ɗiska Yahya meeɗ ɓoktoh, a nikka nga.
JOH 10:41 Ɓo' laayiɗ hayeeɗa nga ɗe. Ɓa woyeeɗa ne : « Yahya tumɗi ali keemaan, waaye ini a woo ŋ ƴaarii jen wa keeh. »
JOH 10:42 Ndeem, laayiɗ kossa Yeesu.
JOH 11:1 Wa raakeen ƴaar teeku Lasaar, a kosaayya. A genee Betani, a yi na taambɗoh ciŋ ɗe ɓitiɓ ci Mari na Marta. Mari, a yi yiifan kot ciŋ Yeesu laackoloñ, a moos ca na findiŋ ɗe. E taambɗoh ce Lasaar kosaaye.
JOH 11:3 Taambɗoh ciŋ Lasaar ɓeem woosohha ŋ Yeesu ne a woysaat ne nawleece kosaayiɗ.
JOH 11:4 Wa Yeesu woyuu wa, a woosa ne : « Kosaay keem hay ne wa ap haa ; waaye wa na hee teeɓohe yaki Kooh yak, jaar yaki Kuɓkiŋ Kooh yak hotuk nga. »
JOH 11:5 Raak Yeesu nawle'koheen na Marta na taambɗoh ciŋ ɗe Mari na Lasaar.
JOH 11:6 Waaye wa a kerah ne Lasaar kosaayiɗ, a ɓoofissa neeh kanak ŋ ɗiska a nike ;
JOH 11:7 ƴutta, a woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɓoo dokkaat Yudee. »
JOH 11:8 Taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Jangɗohohi, maañaaɗi an Yawuut ci waaɗee ɗa tapsoh atoh ne ɓa ap ɗa, fu dokkissee nga e ? »
JOH 11:9 A woosa ɓa ne : « Ca wahtu ndaŋkiyaah na kanak (12) ceɗ raak ŋ mbehi. Ɓo' nu tiind na noh ɗah, a hey hote siñaariŋ Adina, a kafndukanɗi.
JOH 11:10 Waaye ɓo' nu tiind na wek ɗah, a raakanɗi siñaari niitɗan ɗe, a hey kafnduke. »
JOH 11:11 Wi a woo ineem, a degga nga ne : « Lasaar nawle ɓoo neehiɗ, waaye maa kaɗ ɗe yuna. »
JOH 11:12 Taalubeeci woosa ɗe ne : « Kilifaani, nik ne a neehiɗ ɗah, a hey wire. »
JOH 11:13 Yeesu woyee ɓa ndeem ne Lasaar kaaniɗ waaye ɓa liiɓee ne a woo neeh moɗoɗ.
JOH 11:14 Weɗi a woyoh ɓa hooliɗ ne : « Lasaar kaaniɗ ;
JOH 11:15 te ŋ sumiɗ saguuɗu ŋ ini ŋ nikeeɗi ndaam. Ŋ ineem, ɗu hey yo mine kos. Ɗiski wa nik, ɓoo kaɗaat nga ɗe. »
JOH 11:16 Ŋ ineem Tomaa, yi na woyse Siisi, woosa taalubeeci ɓinooɓi ne : « Ɓoo kaɗaat, ɓoo nama kaan na kilifaani. »
JOH 11:17 Wa Yeesu kaɗ po a reesa ɗiska, a hotta ne Lasaar tumiɗ neeh nikiis ŋ ruy-ruya.
JOH 11:18 Betani useeɗi Yerusalem, harmban ca joyeen nik kilomeet kaahay.
JOH 11:19 Te Yawuut laayiɗ hayeen ŋ Marta na Mari ne ɓa corok ɓa ŋ kakaan kiŋ taambɗoh ɓa Lasaar.
JOH 11:20 Wa Marta kerah ne Yeesu yaa hay, a kaɗta coha na ɗe. Mari tassa ŋ kahna.
JOH 11:21 Marta woosa Yeesu ne : « Heɗi, fu nikeen nga ɗah, taambɗoh ho heeɗi kaane.
JOH 11:22 Waaye po ɗiski wa nik sah, ŋ inhiɗ ne in nu fu kiim Kooh ɗah, a on ɗa wa. »
JOH 11:23 Yeesu woosa ɗe ne : « Taambɗoh fu hey hulte. »
JOH 11:24 Marta woosa ɗe ne : « Ŋ inhiɗ ne a hey hulte ŋ hultaŋ kaaniɗ ca ngaŋ mbeha mirndoh. »
JOH 11:25 Yeesu woosa ɗe ne : « A mi hultuki, a mi kipes ki. Ɓo' nu kos so ɗah, a hey pese, ali a kaan sah.
JOH 11:26 Te ɓi na pese jen, kossa so, ɓa heyɗi kaane muk. Fu kosiɗ ineem e ? »
JOH 11:27 Marta woosa ɗe ne : « Ee, Heɗi, ŋ kosiɗ ne a fu Mucɗohi Gapohse, Kuɓkiŋ Kooh, yi joyee hay Adina. »
JOH 11:28 Wa Marta woo ineem, a kaɗta, a ɓeeɗukka taambɗoh ce Mari, a woosa ɗe ŋ kehƴi ne : « Jangɗohohi hayiɗ, a woo ne fu tahsaa ɗe. »
JOH 11:29 Mari kerah kerah woo keem rek, a jaarra kuruk, a kaɗeeɗa ŋ Yeesu,
JOH 11:30 raak Yeesu aasɗi kur ka paaɗ, a risee ŋ ɗiska Marta cohee na ɗe.
JOH 11:31 Yawuut laayiɗ nikeen na Mari ŋ kahna giifɗeeɗa ɗe. Wa ɓa hot ɗe gooñkiɗ pulla, ɓa ñaakiɗta ɗe, ɓa liiɓee ne a na kee fuɗa ŋ ruy-ruya.
JOH 11:32 Wa Mari ree, a hot hot Yeesu, a keennda ŋ kot ciŋ ɗe, a woosa ɗe ne : « Heɗi, fu nikeen nga ɗah, taambɗoh ho heeɗi kaane. »
JOH 11:33 Wa Yeesu hot Mari rooyeeɗa, a yi na Yawuut ca hunee na ɗe, a fuuppa sagu ayruk, wa yoondiɗta ɗe po a yegiɗtaa faaniŋ ɗe.
JOH 11:34 A woosa ɓa ne : « Ɗu ɗaak ɗe ŋ winde ruy-ruy ? » Ɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, haya fu hot. »
JOH 11:35 Yeesu fuɗta.
JOH 11:36 Weɗ Yawuut ca woyoh ne : « Markaat rek findi a waaɗohee ɗe ! »
JOH 11:37 Waaye raakka ɓa woo ne : « A yi hotiɗ fuulɗi, a mineeɗi nam tum po Lasaar kaanuu e ? »
JOH 11:38 Yeesu fuupissa sagu ayruk, a kaɗta ruy-ruya ; wa nikee hur atoh, wa ranguusa na atoh yakak.
JOH 11:39 Yeesu woosa ne : « Nihsaat atoh fi. » Marta, taambɗoh kaanɗa woosa ɗe ne : « Heɗi, a joyiɗ raak het, ina a ɗaakohu ndii wa tumiɗ neeh nikiis. »
JOH 11:40 Yeesu woosa ɗe ne : « Ŋ wooɗi ɗa ne fu kos ɗah, fu hey hote findi Kooh yakoh e ? »
JOH 11:41 Ŋ ineem ɓa nihissa atoh fa, Yeesu taaknukka ŋ Eel ci, a woosa ne : « Baab, mi yii corkiɗ ɗa ŋ ini fu teyɗukiɗ to.
JOH 11:42 Ŋ inhiɗ ne fu gen ndo teyɗukiɗ, waaye ŋ woyiɗ sagu mboolndi wil lo, ne ɓa min kos ne a fu woos so. »
JOH 11:43 Wi a ƴut woo ineem, a leehukka ŋ ɗafka ne : « Lasaar, pula fu hay ndii. »
JOH 11:44 Kaanɗa pulla na kot ciŋ ɗe na yaah ciŋ ɗe liwuuɗ na uuf, fikiiriŋ ɗe muuruusa na piis. Yeesu woosa ɓa ne : « Toksaat ɗe, ɗu faɗ ɗe a coot. »
JOH 11:45 Yawuut laayiɗ ŋ ɓa hayee ŋ Mari te ɓa hotta in ca Yeesu haɓiɗ, kossa ɗe.
JOH 11:46 Waaye raakka ɓa kaɗ ŋ Farisen ca, ɓa woosa ɓa in ca Yeesu haɓiɗ.
JOH 11:47 Weɗi kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na Farisen ca cohɗohoh saangnaŋ atte'oh ca, ɓa woosa ne : « Ɓoo joy na tum ? Ƴaarii keemaan ci a na tume ca ɗii laay kat !
JOH 11:48 Ɓoo faɗ ɗe an ɗah, ɓooɓi jen hey ɗe kose te ɓi Rom hey haye yahrohe Ɗiskiŋ ɓoo Hooliɗi, ɓa sañ cuuɓiŋ ɓoo. »
JOH 11:49 Ƴaar nga ɓa teeksee Kayif, a yi nikee seeƴkiɗoha yakka ŋ kiis kaam, a woosa ɓa ne : « Ɗu inahɗi ini raak.
JOH 11:50 Ɗu inahɗi ne ɓo' yino kaan wuu cuuɓi, weɗ ngisoh nga ɗu, kur ki jen sañu. »
JOH 11:51 A woyiɗ woo keem waaye wa pulohɗi nga ɗe. Nika a nikee seeƴkiɗoha yakka ŋ kiis ka, weɗ tah a yegɗohha findi woosuuɗ ne Yeesu hey kaane wuu cuuɓi.
JOH 11:52 Wa nikɗi ne a joyee kaan wuu cuuɓi dong, waaye a kaaniɗ ne a cohɗoh kuɓuuciŋ Kooh pasarkohiɗ ci, ɓa nik cuuɓ yino.
JOH 11:53 Mbaɗi, weɗ ɓa tufkoh ne ɓa hey ɗe ape.
JOH 11:54 Ŋ ineem Yeesu tiindtiɗohisɗi halang ŋ ɗooƴ Yawuut ca. A pulohha ndaam, a kaɗta ŋ kur teeku Efrayim ŋ sero kehƴa hulanga ; a nikka nga a yi na taalubeeciŋ ɗe.
JOH 11:55 Wa raak feetiŋ Paakiŋ Yawuut ci reɓeeɗa, ɓo' laayiɗ pulohha kur caŋ ɓa kaɗeeɗa Yerusalem ne ɓa farsuka bala feeti reyan.
JOH 11:56 Ɓa waakeeɗa Yeesu te ŋ ɗiska ɓa nikee ŋ Kahan Kooh ɓa meeksoheeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ɗu hotoha na ? Ɗu liiɓiɗ ne a hey haye ŋ feeti e ? »
JOH 11:57 Waam kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na Farisen ca nakoheen ne, ɓo' nu inah ɗiski Yeesu nik ɗah, ɓa woyaat ɓa wa, ne a min ambu.
JOH 12:1 Neeh yasna-yino bala feetiŋ Paakiŋ Yawuut ci reyan ɗah, Yeesu hayya Betani kur ka Lasaar yi a hultiɗee genohe.
JOH 12:2 A haɓɗiɗuusa kañam yakak nga, e Marta noɗohee kañam ka, Lasaar ɓaahee ŋ ɓi ñamee na Yeesu.
JOH 12:3 Mari ɓayya haaƴ liitar laackoloñ ye ɗoɓan, haɓɗohu narda koceet, a yiiffaa ŋ kot ciŋ Yeesu, a mooseeɗa ca na findiŋ ɗe. Kahna jen eeñeeɗa laackoloñ.
JOH 12:4 Yudaa Iskaryot, yino ŋ taalubeeciŋ Yeesu, yi eɗndohan ɗe, woosa ne :
JOH 12:5 « Wa ye tah laackoloñi toonuuɗi ? Wa heen eɗohe kopor laayoh na laayoh, ñakiɗ ci eɗuu wa. »
JOH 12:6 A woyeeɗi ineem sagu ñakiɗ ci, waaye a niki a nikee rokoh tahe. A yi ambohee kopori, te a meeɗ meeɗ ɓay nga.
JOH 12:7 Waaye Yeesu woosa ne : « Faɗa ɓitɓi yel, ini a tum weem, a na kooɗkiɗe mbehi ŋ ɓekohsan ŋ ruy-ruy.
JOH 12:8 Ñakiɗ ci risan na ɗu ; waaye mi, ŋ risanɗi na ɗu. »
JOH 12:9 Wa ɓo' laayiɗ ŋ Yawuut ca kerah ne Yeesu yaa ŋ Betani, ɓa kaɗta nga. Ɓa kaɗee ne ɓa marak Yeesu dong haa, waaye ɓa namee waaɗ hotndoh Lasaar yi a hultiɗe.
JOH 12:10 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca tufukka ne ɓa hey name ap Lasaar,
JOH 12:11 laam saguuce, Yawuut laayiɗ faɗeen ɓa, kossa Yeesu.
JOH 12:12 Wa Kooh wiis, mboolnda yakka hayee ŋ feetaŋ Paaka kerahha ne Yeesu yii hay Yerusalem.
JOH 12:13 Ɓooɓa ɓayya raang tandarma, ɓa kaɗta coha na ɗe, ɓa leehkeeɗa ŋ ɗafka ne : « Hosaana ! Ɓoyi na haye ŋ tiikiŋ Heɗi, a raakaat barke ! Buuriŋ Israayel barke'aat ! »
JOH 12:14 Yeesu ɓayya cumbur mbaam a rappa ɗe, findi Fiis ci woyoha an :
JOH 12:15 « Kur kiŋ Siyong, fu na neƴƴohe ye ? Buuriŋ ɗa yii hay, rapiɗ ŋ cumbur mbaam. »
JOH 12:16 Taalubeeciŋ ɗe inheeɗi paaɗ ini in ceem tokis, waaye wi yaki Yeesu yak teeɓohu, ɓa naandsukka ne Fiis ci woyeen in ceem nga ɗe, te ca raakohha ɗaa nga ɗe findi ca woyohse.
JOH 12:17 Mboolnda maasoh wa Yeesu ɓeeɗuk Lasaar ŋ ɗooƴ ruy-ruya, hultiɗta ɗe, ɓa seede'eeɗa ini ɓa hot.
JOH 12:18 Weɗ tah mboolo keeh-keeh weɗ kaɗ ɗe taambka, sagu firndeena ɓa kerhee ne weɗ a tum.
JOH 12:19 Farisen ca woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ɗu hot nga, ɓoo minɗi ali in nga ; markaat, ɓooɓi jen ɓa ɗii ñaakiɗ ɗe ! »
JOH 12:20 Raakiɗ ɓi Gerek ɓi ɓaahee ŋ ɓooɓa hayee Yerusalem ne ɓa ñaamuk Kooh ŋ feetaŋ Yawuut ca.
JOH 12:21 Ɓa kaɗta ŋ Filip yi genee Betsayda ŋ Galile, ɓa woosa ɗe ne : « Kilifaani, ɓoo waaɗ hot Yeesu. »
JOH 12:22 Filip kaɗta woosa Andare wa, Andare hunnda na ɗe, ɓa kaɗta ɓa woosa Yeesu wa.
JOH 12:23 Yeesu loffa ɓa ne : « Jamanooni yaki Kuɓkiŋ ɓoyi yak joy teeɓohu reyiɗ kotii.
JOH 12:24 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, feeh tisohiŋ tohri keenɗi ŋ kehƴi po wa mand na ini kaan ɗah, wa risan yino. Waaye wa eɗoh kipes kiŋ wa ɗah, wa hey rime laayiɗ.
JOH 12:25 Ɓo' nu waaɗ kipes kiŋ ɗe ɗah, a heya ñake. Waaye, ɓo' nu waaɗootɗi kipes kiŋ ɗe ŋ adinaanii ɗah, a heya ɗaake wuu kipes ki heyɗi reehe.
JOH 12:26 Ɓo' nu waaɗ to pangkiɗ ɗah, a ñaakɗaat to te ɗisik nu ŋ nik ɗah, surgaaniŋ ngo naman nik nga. Ɓooɓi na pangkiɗee so jen, e Baabiŋ ngo na hee ɓa yakɗe.
JOH 12:27 Ɗiski wa nik, ŋ jahaskohiɗ ! Moo ŋ woyan na ? Andi maa hee woye ne “ Baab, muciɗ to ŋ ini na hee raake ŋ neeh cii ? ” Waaye ini joy raak ŋ neeh cii weɗ tah ho hay !
JOH 12:28 Kon Baab yakɗa tiikiŋ ɗa ! » Teemb ndeem, hooso pulohha Eel ci an : « Ŋ yakɗiɗ tiikiŋ ngo te ŋ heya yakɗisse. »
JOH 12:29 Mboolnda nikee ŋ ndaam kerahha hoosoora, ɓum woyeeɗa ne wa inding, ɓinooɓi woyeeɗa ne a malaaka woo na ɗe.
JOH 12:30 Weɗ Yeesu woyoh ɓa ne : « A saguuso tah hoosooreem kerhuk haa, waaye e ɗu tah.
JOH 12:31 Adinaanii hey atte'se kotii ; yi dega yaah aañu ŋ hara.
JOH 12:32 Ini kaɗ nga so nak, ŋ meeɓu, ŋ tiimb kehƴi ɗah, ŋ hey nooke ɓooɓi jen nga so. »
JOH 12:33 Ŋ woo keem, Yeesu teeɓohee findi a na hee kaanohe.
JOH 12:34 Mboolnda loffa ɗe ne : « Ɓoo kerhiɗ ne waasiŋ ɓoo woo ne Mucɗohi Gapohse na hee hey pese po faw. Fu min na woyoh ne Kuɓkiŋ ɓoyi joyiɗ meeɓu, tiimb kehƴi ? Kon a ya ɓa Kuɓkiŋ ɓoyi ? »
JOH 12:35 Yeesu loffa ɓa ne : « Siñaari wa ɗii risohaahha na ɗu paaɗ ; kon tiindaat nga feeh ɗu ɓii raak siñaari ɗah, ŋ ineem ñuusi teluu ɗu ; laam ɓoyi na tiinde ŋ ñuus inahɗi ɗiski a na yurhe.
JOH 12:36 Mbaa feeh ɗu ɓii raak siñaari ɗah, kosaat siñaari, ne ɗu min nik kuɓu siñaar. » Wa a ƴut woo ineem, Yeesu kaɗta, a ɗasɗukka ɓa.
JOH 12:37 Firndeeca laayiɗ ca Yeesu teeɓohee ŋ fiki ɓooɓa, tahɗi po ɓa kossa ɗe.
JOH 12:38 Ineem raakeen ne ina woosuuɗi Esayi woyee raak, an : « Heɗi, yaa kos yegɗohiŋ ɓoo ? Heɗi, fu teeɓ ya ɓa hatiliŋ ɗa ? »
JOH 12:39 Inii weɗ tah po ɓa mineeɗi kos, findi Esayi woyoha ne :
JOH 12:40 « Kooh fuulɗiɗ has ciŋ ɓa, a ndengiɗta keeñ ciŋ ɓa, ne ɓa hotuu na has ciŋ ɓa, ɓa raakuu yeg-yeg ŋ keeñ ciŋ ɓa, ɓa ɓoƴsohuu pesohaaɗ. Ŋ ineem, ɓa sangiɗ ne mi yi Kooh, ŋ wiriɗ ɓa. »
JOH 12:41 Ineem weɗ Esayi woo sagu ne a hotiɗ yaki Yeesu yak te a woyiɗ ini kaɗ nga ɗe.
JOH 12:42 Moona ŋ kilifaacaŋ ɓa yakak ca sah, laayiɗ koseen ɗe ; waaye Farisen ca taheen po ɓa kaañeeɗaa woo, ɓa neƴƴohee aañu ŋ sinaagog ca.
JOH 12:43 Laam yakɗa ɓooɓa yakɗee ɓa weɗ ngisohiɗ ɓa wi Kooh yakɗan ɓa.
JOH 12:44 Yeesu woosa ŋ ɗafka ne : « Yaa nu kos so ɗah, a kos so dong haa, waaye a namiɗ kos Yi woos so.
JOH 12:45 Te yaa nu hot to ɗah, a hotiɗ Yi woos so.
JOH 12:46 Mi, ŋ hayiɗ Adina ne ŋ nik siñaariŋ wa, ne yaa nu kos so ɗah, a risuu ŋ ñuus.
JOH 12:47 Ɓo' kerah woo kiŋ ngo te a taambiɗɗaa ɗah, a ñam atte'an ɗe haa ; laam ŋ hayɗi ne ŋ atte Adina waaye ŋ hay ne ŋ muciɗa.
JOH 12:48 Yaa nu heef fo, a teyɗukɗi woo ciŋ ngo ɗah, a raakiɗ atte'oh : Woo ciŋ ngo, ceɗ na hee ɗe atte'e ŋ mbeha mirndoh.
JOH 12:49 Laam mi, ŋ wooɗi ŋ njungiŋ ngo haf fo ; Baabi woos so, a yi ŋ haf ce, a yi nak ko ini ŋ joy woo na wi ŋ joy yegɗoh.
JOH 12:50 Te ŋ inhiɗ ne nakohiŋ ɗe na onohe kipes ki heyɗi reehe. Te ini mi na woye, mi na woyee wa findi Baabi woyoh ho wa. »
JOH 13:1 Wa nikee bala feetiŋ Paak reyan, te Yeesu inheen ne jamanooni a joy puloh Adina a kaɗ ŋ Baabi reyiɗ. A waaɗeen ɓooɓiŋ ɗe nik ŋ Adina, te a waaɗta ɓa po ɗiska waaɗ top.
JOH 13:2 Na niina, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe nikee ñameeɗa. Raak Seytaani ɓekiɗ ŋ keeñiŋ Yudaa kuɓkiŋ Simong Iskaryot ne a eɗndoh ɗe.
JOH 13:3 Yeesu inheen ne Baabi faɗiɗ in ci jen ŋ yaah ciŋ ɗe. A nameen inah ne, a puloh ŋ Kooh te a na dokke nga ɗe.
JOH 13:4 A kurukka, a wolissa kulɓaakaŋ ɗe yakka, a ɓayya mooskoha, a tokɗukkaa.
JOH 13:5 A neyya masuɓ ŋ inaa, a naawsiɗeeɗa taalubeeciŋ ɗe kot, a mooseeɗa ca na mooskohaana a tokɗuke.
JOH 13:6 Wa a kaɗ po a reesa ŋ Simong Piyeer, yeem woosa ɗe ne : « Heɗi, a fu naawsiɗan ndo kot e ? »
JOH 13:7 Yeesu loffa ɗe ne : « Ɗiski wa nik, fu inahɗi ini mi na haɓɗe waaye mbeh, fu hey wa inhe. »
JOH 13:8 Piyeer woosa ɗe ne : « Fu moosanɗi so naawsiɗ kot muk ! » Yeesu woosa ɗe ne : « Ŋ naawsiɗɗi ɗa kot ɗah, fu rahsohissanɗi in na so. »
JOH 13:9 Simong Piyeer woosa ɗe ne : « Mbaa Heɗi, fu topanɗi ŋ kot ci dong, waaye fu hey naawisndohe yaah ci na hafi. »
JOH 13:10 Yeesu woosa ɗe ne : « Ɓoyi ɓookuk po ƴutta, a hooliɗ jen, a etohɗi ɓookkis, ɗal kot ci ɗah ; ɗu hooliɗ waaye e ɗu jen haa. »
JOH 13:11 A inheen ya ɓa nga ɓa na hee ɗe eɗndohe, weɗ tah a woosa ne : « E ɗu jen hool haa. »
JOH 13:12 Wa a naawsiɗ ɓa kot po ƴutta, a ɓekkissa kulɓaakaŋ ɗe, a ɓooffa. A woosa ɓa ne : « Ɗu inhiɗ ini ŋ haɓɗiɗ ɗu e ?
JOH 13:13 Ɗu na ɓeeɗkohee so Jangɗohohi wala Heɗi ; te ɗu woo keeh, weɗ ŋ nik.
JOH 13:14 Kon mi yi Heɗi, mi yi Jangɗohohi, ŋ naawsiɗiɗ ɗu kot ciŋ ɗu ɗah, yaa nu nga ɗu ɗah joyiɗ nam naawsiɗ morom ce kot.
JOH 13:15 Ŋ teeɓiɗ ɗu findi wa tumohsan ne findi ŋ tumoh na ɗu, ɗu namee tumoh ɗaa.
JOH 13:16 Ñam na woyee ɗu wa, te ambaat ne wa keeh, ñaam uupuu heɗ ce te yi woosu minɗi uup yi woos ɗe.
JOH 13:17 Ɗiski wa nik, ɗu inhiɗ ineem, ɗu tuma ɗah, ɗu hey neɓɗe.
JOH 13:18 E ɗu jen na tahee so woo haa, ŋ inhiɗ baahiɗ ɓi ŋ kooɗ. Waaye ini Fiis ci woo joyiɗ raak, an : “ Yi na ɓaahe na so bool yino, tapiɗ to mbalnguus. ”
JOH 13:19 Ŋ woyiɗ ɗu ineem woti, bala wa hayan ɗah, ne wa hay ɗah, ɗu kos ne ñam nik.
JOH 13:20 Ñam na woyee ɗu wa, te ambaat ne wa keeh, yaa nu teyɗuk yi ŋ woos ɗah, a teyɗuk ko, te yaa nu teyɗuk ko ɗah, a teyɗuk Yi woos so. »
JOH 13:21 Wa Yeesu ƴut woo ineem, a jahaskohha ŋ ɗooƴ ce, a woosa halang ne : « Ñam woo ɗu wa, te ambaat ne wa keeh, yino nga ɗu hey yo eɗndohe. »
JOH 13:22 Taalubeeci markoheeɗa ŋ harmban ɓa, ɓa inheeɗi ɓoyi a joy nik.
JOH 13:23 Yino ŋ taalubeeci, yi Yeesu keeñkohe, nikee ɓoofiɗ ŋ serooce ŋ kañam ka.
JOH 13:24 Simong Piyeer tummba ɗe na yaah ne a meekis Yeesu ɓoyi a na woye.
JOH 13:25 Taalubeena hiirra ŋ Yeesu meekissa ɗe ne : « Heɗi, fu na woye ya ɓa ? »
JOH 13:26 Yeesu loffa ɗe ne : « Ŋ hey njeeɓe nguɗiŋ mbuurndii ŋ ɗooƴ kañam ki, ɓoyi maa hee wa eɗe, a yi. » Weɗ a njeeɓoh nguɗaŋ mbuurnda, a eɗta wa Yudaa kuɓkiŋ Simong Iskaryot.
JOH 13:27 Yudaa ɓay ɓay mbuurnda rek Seytaani aassa ɗe. Yeesu woosa ɗe ne : « Ini fu na hee haɓɗe, araa haɓiɗ. »
JOH 13:28 Ali ɓo' ŋ ɓooɓa ɓinooɓa ɓoofee ŋ ɗiska ñameeɗa inheeɗi ini tah Yeesu woosa ɗe ineem.
JOH 13:29 A Yudaa meeɗ ɗaak koporaŋ ɓa, weɗ tah raakka ɓi liiɓee ne Yeesu na nakee ɗe ne a rom ini ɓa etoh ŋ feeta, wala a eɗ ñakiɗ ca in.
JOH 13:30 Wa Yudaa ɓay nguɗaŋ mbuurnda, jaarra pul, wa nikee ŋ ndengelnde wek.
JOH 13:31 Wa Yudaa pul, Yeesu woosa ne : « Ɗiski wa nik, jamanooni Kuɓkiŋ ɓoyi yakɗohsan reyiɗ, te yaki Kooh yak hey hotke nga ɗe.
JOH 13:32 [Nik ne yaki Kooh yak hotkan taamboh nga ɗe ɗah,] Kooh hey ɗe name yakiɗ ngaŋ haf ce, te jamanooni a na hee wa tumohe hayiɗ kotii.
JOH 13:33 Ƴaaɓiŋ ngo, mi yii na ɗu poyi, waaye wa maañisɗi. Ɗu hey yo waake waaye ina ŋ woyee kilifaaciŋ Yawuut ci weɗ maa hee ɗu woye : Ɗiski mi na kaɗe, ɗu minɗi kaɗ nga.
JOH 13:34 Mi yii eɗ ɗu nakoh as : Waaɗtiɗohaat ŋ harmban ɗu. Findi ŋ waaɗoh ɗu, namaat waaɗtiɗoh ɗaa ŋ harmban ɗu.
JOH 13:35 Ɗu waaɗtiɗoh ŋ harmban ɗu ɗah, ɓooɓi jen hey inhe ne ɗu taalubeeciŋ ngo. »
JOH 13:36 Simong Piyeer woosa ɗe ne : « Heɗi, fu na kaɗe nde ? » Yeesu loffa ɗe ne : « Ɗiski wa nik, fu minɗi so ñaakiɗ ŋ ɗiski mi na kaɗe, waaye ƴut ɗah, fu hey yo ñaakɗe. »
JOH 13:37 Piyeer woosa ɗe ne : « Heɗi, wa ye tah ɗiski wa nik ŋ minɗi ɗa ñaakiɗ ? Ŋ ƴutiɗ ne ŋ eɗoh kiñin kiŋ ngo wuu fu ! »
JOH 13:38 Yeesu loffa ɗe ne : « Fu ƴutiɗ ne fu eɗoh kiñin kiŋ ɗa wuu so i ? Ñam na woyee ɗa wa, te amba ne wa keeh, bala siiki leehkan ɗah, fu hey yo taaske waas kaahay. »
JOH 14:1 Weɗi Yeesu woyoh taalubeeciŋ ɗe ne : « Kinaat jaahiɗ, kosaat Kooh te ɗu nam mbo kos.
JOH 14:2 Kahan Baabiŋ ngo raakiɗ genoha laayiɗ ; wa nikeeɗi ɗah ŋ heen ɗu wa woye ; mi na kee ɗu kooɗkiɗa ɗiski ɗu nikan.
JOH 14:3 Te ŋ kaɗ po ŋ kooɗkiɗ ɗu ɗiska ɗu nikan po ƴut ɗah, ŋ hey hayisse, ŋ ɓay ɗu ŋ serooso, ne ɗiski ŋ nik, ɗu nam nik nga.
JOH 14:4 Te ɗiski mi na kaɗe, ɗu inhiɗ waasiŋ wa. »
JOH 14:5 Tomaa woosa ɗe ne : « Heɗi, ɓoo inahɗi ɗiski fu na kaɗe, ɓoo min na inhoh waasi ? »
JOH 14:6 Yeesu loffa ɗe ne : « A mi waasi na keeh ki na kipes ki. Ali ɓo' minɗi kaɗ ŋ Baabi te a lahɗi nga so.
JOH 14:7 Ɗu inhiɗ to ɗah, ɗu hey name inah Baabiŋ ngo, te ini kooɗoh woti, ɗu inhiɗ ɗe, ɗu hotiɗ ɗe. »
JOH 14:8 Filip woosa ɗe ne : « Heɗi, teeɓa ɓoo Baabi, ineem hey ɓoo doye. »
JOH 14:9 Yeesu loffa ɗe ne : « Na maañi ŋ maañ na ɗu jen, fu inahɗi so poyi e Filip ? Ɓo' nu hot to ɗah, a hotiɗ Baabi, mbaa fu min na woyoh ne : “ Teeɓa ɓoo Baabi ” ?
JOH 14:10 Fu kosɗi ne mi yii ŋ Baabi te Baabi yii nga so e ? Woo ci mi na woyee ɗu na puloheeɗi nga so, a Baabi gen nga so na tume tumohaaɗ ciŋ ɗe.
JOH 14:11 Kosaat to ŋ ini ŋ woo ɗu ne mi yii ŋ Baabi te Baabi yii nga so ; wala sah ɗu kos sagu in ci ɗu hot to tume.
JOH 14:12 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, yaa nu kos so ɗah, a hey name haɓiɗ in ci mi na haɓɗe ; a hey haɓɗe ci uup ca yak sah, laam mi na kaɗe ŋ Baabi.
JOH 14:13 In nu ɗu kiim ŋ tiikiŋ ngo ɗah, ŋ heya tume ne Kuɓki teeɓoh yaki Baabi yak.
JOH 14:14 Ɗu kiim mbo in ŋ tiikiŋ ngo ɗah, ŋ heya tume. »
JOH 14:15 Yeesu woyissa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɗu waaɗ to ɗah, ɗu hey taambɗe nakoh ciŋ ngo.
JOH 14:16 Te ŋ hey kiime Baabi, a eɗ ɗu Ɓaatɗohoh wiiriis ne a nik na ɗu po faw.
JOH 14:17 A Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh. A yi na teeɓohe keeh ki ŋ ini kaɗ ŋ Kooh ; ɓi Adina minɗi ɗe teyɗuk laam ɓa minɗi ɗe hot te ɓa inahɗi ɗe. Waaye ɗu, ɗu inhiɗ ɗe, a yii na ɗu te a nikan nga ɗu.
JOH 14:18 Ŋ faɗanɗi ɗu ɗu nik komaaki yaɗu, ŋ hey hayisse nga ɗu.
JOH 14:19 Tas ƴissuut ɓi Adina hotissanɗi so waaye ɗu, ɗu hey yo hote, laam mi yii pes, te ɗu hey name pes.
JOH 14:20 Mbeheem ree ɗah, ɗu hey inhe ne mi yii ŋ Baabiŋ ngo, ɗu ɓii nga so te mi yii nga ɗu.
JOH 14:21 Ɓoyi waaɗ to, a yi ɓoyi amb nakoh ciŋ ngo te a taambɗee ca ; ɓoyi waaɗ to, Baabiŋ ngo hey ɗe waaɗe ; te mi, ŋ hey ɗe waaɗe, te ŋ hey ɗe teeɓe ini ŋ nik. »
JOH 14:22 Yudaa, ɓaahɗi na Yudaa Iskaryot meekissa ɗe ne : « Heɗi, wa ye raak po fu na hee ɓoo teeɓke dong, fu heyɗi teeɓke adinaani jen ? »
JOH 14:23 Yeesu loffa ɗe ne : « Ɓo' nu waaɗ to ɗah, a hey ambe woo kiŋ ngo. Baabiŋ ngo hey ɗe waaɗe, ɓoo hun hay nga ɗe te ɓoo gen na ɗe.
JOH 14:24 Ɓo' nu waaɗɗi so ɗah, a taambɗanɗi woo ciŋ ngo. Te inhaat ne woo ci ɗu na kerhe ŋ woyee ca, ca pulohɗi nga so, ca puloh ŋ Baabi woos so.
JOH 14:25 Ŋ woyiɗ ɗu woo ceem, ŋ ini ŋ ris nik na ɗu.
JOH 14:26 Waaye Ɓaatɗohohi, Fuuɗsi Hoolohngaani Baabi na hee woose ŋ tiikiŋ ngo, hey ɗu jangɗe in ci ɗu joy inah jen, a naandis ɗu in ci ŋ woo ɗu jen.
JOH 14:27 Jam weɗ ŋ faɗ na ɗu, jamiŋ ngo weɗ ŋ on ɗu, ŋ onɗi ɗu jam findi Adina na onohee wa. Mbaa kinaat jaahiɗ te kinaat neƴƴoh.
JOH 14:28 Ɗu kerhiɗ to woyeeɗa ne : “ Mi yii kaɗ te ŋ hey hayisse nga ɗu. ” Ɗu waaɗeen ndo ɗah, ɗu heen neɓse ŋ ini maa kaɗe ŋ Baabi, laam a Baabi uup po.
JOH 14:29 Ŋ woyiɗ ɗu in ceem woti, bala ca hayan, ne ca hay ɗah, ɗu kos.
JOH 14:30 Ŋ heyɗi woyisse na ɗu laayiɗ laam yi deg adinaanii yaah yii hay. A miniɗɗi so ali in,
JOH 14:31 waaye adinaani joyiɗ inah ne ŋ waaɗiɗ Baabi te mi na tumohe findi Baabi nakoh ho. Kurkaat ndii, ɓoo coot. »
JOH 15:1 Yeesu woosa ne : « A mi kidgiŋ reseñi keeh-keehi, Baabiŋ ngo nikka guurohi.
JOH 15:2 Naak nu nik nga so te wa raakɗi rim ɗah, a hey wa nguɗe. Waaye waa nu raak rim ɗah, a hey wa carse po wa hool ne wa ɓaat rim.
JOH 15:3 Ɗu nak, ɗu hooliɗ po ƴutiɗ sagu woo ci ŋ woo ɗu.
JOH 15:4 Genaat nga so findi ŋ genoh nga ɗu ; naak minɗi raak rim kiik wa, wa joy gen amb ŋ kidgi. Wa mand ɗaa nga ɗu, ɗu minɗi raak rim ne ɗu genɗi amb nga so ɗah.
JOH 15:5 A mi kidgiŋ reseñi, e ɗu naak ci. Ɓo' nu gen nga so findi ŋ genoh nga ɗe ɗah, a hey raake rim laayiɗ laam ɗu nikɗi nga so ɗah ɗu minɗi haɓiɗ ali in.
JOH 15:6 Ɓo' nu genɗi nga so ɗah, a hey mbetse ŋ hara findi naak ci baahaaɗiici. Ca suy ɗah, ca nangɗohu, ca njafu ŋ yongkaaha, ca doh.
JOH 15:7 Ɗu gen nga so te woo kiŋ ngo gen ŋ keeñ ciŋ ɗu ɗah, kiimaat in nu ɗu waaɗ ɗah, wa raakohan ɗaa nga ɗu.
JOH 15:8 Ɗu raak rim laayiɗ ɗah, ɗu hey teeɓohe ne ɗu taalubeeciŋ ngo te wa hey teeɓohe yaki Baabiŋ ngo yak.
JOH 15:9 Findi Baabi waaɗoh ho, ŋ nam ɗu waaɗoh ɗaa. Genaat ŋ waaɗi ŋ waaɗ ɗu weem.
JOH 15:10 Ɗu taambiɗ nakoh ciŋ ngo ɗah, ɗu hey gene ŋ waaɗi ŋ waaɗ ɗu, findi ŋ taambɗoh nakoh ciŋ Baabiŋ ngo te ŋ geniɗ ŋ waaɗi a waaɗ to.
JOH 15:11 Ŋ woyiɗ ɗu in ceem ne sumi ŋ sum nik nga ɗu, te sumiŋ ɗu mit sik.
JOH 15:12 Inii weɗ ŋ nakoh : Waaɗtiɗohaat ŋ harmban ɗu findi ŋ waaɗoh ɗu.
JOH 15:13 Ɓoyi eɗoh kiñin kiŋ ɗe sagu nawleeciŋ ɗe, raakɗi waaɗ-waaɗi uup yak waaɗ-waaɗeem.
JOH 15:14 Ɗu nawleeciŋ ngo, ne ɗu haɓiɗ ini ŋ nak ɗu ɗah.
JOH 15:15 Ŋ ɓeeɗkohissanɗi ɗu ñaam, laam ñaam na inheeɗi ini heɗ ce na haɓɗe. Mi, ŋ inhiɗiɗ ɗu ini ŋ kerhoh ŋ Baabiŋ ngo jen, tahha po ŋ ɓeeɗkohan ɗu nawleeciŋ ngo kotii.
JOH 15:16 E ɗu tan ndo haa, ñam tan ɗu, ŋ tufkiɗta ɗu ne ɗu kaɗ, ɗu raak rim te ca nik rim ci genan gen. Ŋ ineem Baabi hey ɗu one in nu ɗu kiim ɗe ŋ tiikiŋ ngo ɗah.
JOH 15:17 Ini ŋ nak ɗu weɗ ne ɗu waaɗtiɗoh ŋ harmban ɗu. »
JOH 15:18 Yeesu woyissa ne : « Adina sang ɗu ɗah, inhaat ne wa koc co sang.
JOH 15:19 Ɗu ɓaaheen ŋ Adina ɗah, Adina heen ɗu waaɗe sagu waaɗi wa waaɗ ini wa raak. Waaye ɗu ɓaahɗi nga laam ŋ kooɗohiɗ ɗu ŋ ɗooƴ wa, weɗ tah wa sannga ɗu.
JOH 15:20 Kinaat alkoh woo ki ŋ woo ɗu ne : “ Ñaam uupuu heɗ ce. ” Nik ne ɓa tolfiɗ to ɗah, ɓa hey ɗu tolfiɗe. Ɓa ambiɗ jangɗohiŋ ngo ɗah, ɓa hey ambe wiŋ ɗu.
JOH 15:21 Waaye ineem jen ɓa hey ɗu wa tume saguuso laam ɓa inahɗi Yi woos so.
JOH 15:22 Ŋ hayeeɗi te ŋ woyeeɗi na ɓa ɗah, ɓa heeɗi taambse bakaaɗ. Waaye ɗiski wa nik ɓa raakisɗi taaskoha ŋ bakaaɗ ciŋ ɓa.
JOH 15:23 Yaa nu sang ngo ɗah, a nam sang Baabiŋ ngo.
JOH 15:24 Ŋ tumeeɗi ŋ ɗooƴ ɓa in ci ali ɓo' wiiriis tumɗi ɗah, ɓa heeɗi taambse bakaaɗ. Waaye ɗiski wa nik ɓa hotiɗ in ci ŋ tum te ɓa sangiɗ to, ɓa sangiɗ Baabiŋ ngo.
JOH 15:25 Waaye ineem raakiɗ ne woo ki fiisu ŋ waasiŋ ɓa raak, wa woo ne : “ Ɓa sangiɗ to te ɓa degɗaa ŋ ɗisik. ”
JOH 15:26 Ɓaatɗohohi ŋ woyee ne ŋ hey ɗu ɗe woosohe ŋ tiikiŋ Baabi, te a nikka Fuuɗsi Hoolohngaani puloh ŋ Baabi ; a yi na teeɓohe keeh ki ŋ ini kaɗ ŋ Kooh ; a hay ɗah, a yi seede'an ndo.
JOH 15:27 Ɗu, ɗu hey yo name seede laam ŋ cambohaana poyi, ɗu ɓii na so. »
JOH 16:1 Yeesu woyissa ne : « Ŋ woyiɗ ɗu in cii ne ɗu raakuu ali ini tahan ɗu faɗ kosi ɗu kos.
JOH 16:2 Ɓa hey ɗu aañe ŋ sinaagog ci ; wa hey raake jamano sah wi fu inah ne ɓi apan ɗu, amban ne ɓa na ñaamke Kooh ŋ ineem.
JOH 16:3 Te ɓa hey haɓɗe ineem sagu ne ɓa inahɗi Baabi, ɓa inahɗi so.
JOH 16:4 Mi yii woo ɗu wa ne jamanooneem hay ɗah, ɗu naandsuk ne mi, ŋ woyeen ɗu wa. » Yeesu degga nga ne : « Ŋ nikee na ɗu, tahha po in ceem, ŋ woyeeɗi ɗu ca ŋ cambohaana.
JOH 16:5 Ɗiski wa nik, mi yii kaɗeeɗa ŋ Yi woos so, te ali ɓo' nga ɗu meekisɗi so ɗiski mi na kaɗe.
JOH 16:6 Waaye keeñ ciŋ ɗu reehiɗ sagu ini ŋ woo ɗu.
JOH 16:7 Moona, ini mi na woyee ɗu wii, wa keeh : Ini ngisoh nga ɗu weɗ ne ŋ coot. Ŋ kaɗɗi ɗah, Ɓaatɗohohi hayanɗi nga ɗu. Waaye ŋ coot ɗah, ŋ hey ɗu ɗe woosohe.
JOH 16:8 A hay ɗah, a hey raake keeh nga ɓi Adina ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ, ŋ ini kaɗ ŋ yurah, na ini kaɗ ŋ atteeniŋ Kooh.
JOH 16:9 A hey raake keeh nga ɓa ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ, laam ɓa kosɗi so.
JOH 16:10 A hey raake keeh nga ɓa ŋ ini kaɗ ŋ yurah, laam mi yii kaɗ ŋ Baabi te ɗu hotissanɗi so.
JOH 16:11 A hey raake keeh nga ɓa ŋ ini kaɗ ŋ atteeniŋ Kooh, laam yi deg adinaanii yaah atte'uuɗ po ƴutiɗ.
JOH 16:12 Ŋ raakissiɗ in laayiɗ ci ŋ joy ɗu woo, waaye ɗiski wa nik ɗu antalɗi ca.
JOH 16:13 Fuuɗsi Hoolohngaani na teeɓohe keeh ki hay ɗah, a hey ɗu yurhiɗe ŋ keeh ki jen ŋ ini kaɗ ŋ Kooh. A woyanɗi ɗu woo kiŋ ɗe haf ce, waaye a woyan ɗu ini a kerah jen, te a hey ɗu yegɗe ini na haye.
JOH 16:14 A hey teeɓohe yaki ŋ yak, a kooɗohan nga so, a woyee ɗu.
JOH 16:15 Ini Baabi raak jen, wa wiŋ ngo, weɗ tah ŋ woosa ɗu ne, a kooɗohan nga so, a woyee ɗu. »
JOH 16:16 Yeesu woyissa ne : « Tas ƴissuut rek ɗu hotissanɗi so, te wa degis ƴissuut ɗah, ɗu hotis so. »
JOH 16:17 Ɓum ngaŋ taalubeeciŋ ɗe woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « A na waaɗe ɓoo ye woo an : “ Tas ƴissuut rek ɗu hotissanɗi so, te wa degis ƴissuut ɗah, ɗu hotis so. ” ? A ɓaatis nga ne “ Mi yii kaɗ ŋ Baabi. ” A waaɗ ye woo ŋ ineem ?
JOH 16:18 "Tas ƴissuuti" a woo, wa tokis ye ? Ɓoo inahɗi ini a waaɗ woo ndii. »
JOH 16:19 Yeesu inahha ne ɓa waaɗ ɗe meekis, a woosa ɓa ne : « Ŋ woo ɗu ne : “ Tas ƴissuut rek, ɗu hotissanɗi so, te wa degis ƴissuut ɗah, ɗu hotis so. ” Ɗu na meeksohe ŋ harmban ɗu ini ŋ waaɗ woo ŋ ineem e ?
JOH 16:20 Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, ɗu hey fuɗe, ɗu miskiɗke, raakan Adina neɓsiɗke. Ɗu, ɗu hey raake keeñ reehiɗ, waaye keeñ ciŋ ɗu hey mirndohe soos.
JOH 16:21 Ɓitiɓ heesa ɓasle ɗah, keeñiŋ ɗe na reehe reeh, raakee e wahtuuniŋ ɗe ree ; waaye a raak kuɓki po ƴut ɗah, a na alkohe alkoh miskiɗa, sagu soosi keeñiŋ ɗe soos ŋ ini a ɓay ɓo' Adina.
JOH 16:22 Ɗu nak, ɗiski wa nik, keeñ ciŋ ɗu reehiɗ, waaye ŋ hey ɗu hotisse ; ndeem keeñ ciŋ ɗu hey soose, te ali ɓo' kooɗohanɗi sumeem nga ɗu.
JOH 16:23 Ŋ mbeheem, ɗu heyɗi so meeksisse ali in. » Yeesu woyissa ne : « Ñam na woyee ɗu wa te ambaat ne wa keeh, in nu ɗu kiim Baabi ŋ tiikiŋ ngo ɗah, a hey ɗu wa one.
JOH 16:24 Po woti, ɗu kiimɗi ali in ŋ tiikiŋ ngo. Kiimaat te ɗu hey rahse, jaar sumiŋ ɗu mit.
JOH 16:25 Woo ceem, ŋ woyiɗ ɗu ca ŋ woyohaaɗ ; jamano weɗi hay ŋ woyissanɗi na ɗu ŋ woyohaaɗ, waaye ŋ woyan na ɗu halang ŋ ini kaɗ ŋ Baabi.
JOH 16:26 Ŋ mbeheem, ɗu hey kiime Baabi ŋ tiikiŋ ngo, nikɗi haa ne a ñam kiimɗan ɗu Baabi.
JOH 16:27 Baabi ŋ haf ce a waaɗiɗ ɗu, sagu ini ɗu waaɗ to te ɗu nammba kos ne mi, ŋ puloh nga ɗe.
JOH 16:28 Ŋ puloh ŋ Baabi, ŋ hayya Adina ; ɗiski wa nik mi yii pul Adina, mi yii dokuk ŋ Baabi. »
JOH 16:29 Taalubeeciŋ ɗe woosa ɗe ne : « Aa ! Fu yii han woo halang kotii, fu woyisɗi ŋ woyohaaɗ.
JOH 16:30 Ɗiski wa nik, ɓoo inhiɗ ne fu inhiɗ jen, po sah, wa etohɗi ɓo' meeksee ɗa ; weɗ tah ɓoo kossa ne fu puloh ŋ Kooh. »
JOH 16:31 Yeesu loffa ɓa ne : « Ɗu kosiɗ kotii i ?
JOH 16:32 Inhaat ne wahtuuni weɗi hay te wa hayiɗ po ƴutiɗ, wi fu inah ne ɗu hey pasarkohe jen, yaa nu nga ɗah coot waas ce, ɗu faɗ to kiik ko ; waaye ŋ kiik ko haa, Baabi yii na so.
JOH 16:33 In ceem, ŋ woyiɗ ɗu ca, ne ɗu min raak jam ŋ niki ɗu nik nga so. Ɗu hey raake miskiɗ ŋ Adina, waaye ndengɗukaat ! Mi, ŋ saahiɗ Adina. »
JOH 17:1 Wa Yeesu ƴut woo in ceem, a taaknukka ŋ Eel ci, a woosa ne : « Baab, wahtuuni reyiɗ ! Teeɓoha yaki Kuɓkiŋ ɗa yak ne Kuɓki teeɓoh yaki fu yak.
JOH 17:2 Laam fu oniɗ ɗe min-min ŋ ɗafuk ɓooɓi jen ne a on ɓi fu deg ŋ yaah ce jen kipes ki heyɗi reehe.
JOH 17:3 Te kipes ki heyɗi reehe weɗ ne ɓa inah ɗa, fu yi Koohi yino-kongi ; te ɓa inah Yeesu Kiristaa, yi fu woos.
JOH 17:4 Ŋ teeɓohiɗ ŋ kehƴi yaki fu yak, ŋ ɗiindohi ŋ ɗiindoh pangki fu nakee so.
JOH 17:5 Baab, ɗiski wa nik, eɗ to ŋ seroofu yaki ŋ yakee ŋ seroofu bala Adina fersan.
JOH 17:6 Ɓooɓi ɓaahee ŋ Adina te fu degga ɓa ŋ yaah ho, ŋ inhiɗiɗ ɓa tiikiŋ ɗa. Ɓa nikee ɓiŋ ɗa, fu eɗta so ɓa, te ɓa taambɗiɗ woo kiŋ ɗa.
JOH 17:7 Ɓa inhiɗ kotii ne in ci fu eɗ to jen, ca puloh nga ɗa.
JOH 17:8 Ŋ wikiɗ ɓa woo ci fu woo so ne ŋ woo ɓa ca ; te ɓa teyiɗ ca, ɓa inhiɗ keeh-keeh ne ŋ puloh nga ɗa, te ɓa kosiɗ ne yaf woos so.
JOH 17:9 Mi na kiimɗee ɓa. Ŋ kiimiɗɗi Adina, mi na kiimɗe ɓi fu eɗ to, laam ɓa ɓiŋ ɗa.
JOH 17:10 Ini ŋ raak jen, a fu raaka te ini fu raak, ñam raaka ; yaki ŋ yak teeɓohkiɗ nga ɓa.
JOH 17:11 Tas ƴissuut, ŋ nikissanɗi ŋ Adina, mi na hee nga ɗa, waaye ɓeɗ, ɓii ŋ Adina. Baab, fu yi Hooliɗi, niiɗaa ɓa ne ɓa min nik yino findi ɓoo nikoh yino mi na ɗa ; niiɗa ɓa ŋ hatiliŋ tiikiŋ ɗa, tiiki fu eɗ to.
JOH 17:12 Wa ŋ nik na ɓa, ŋ niiɗiɗ ɓa ŋ doolndiŋ tiikiŋ ɗa, tiiki fu eɗ to. Ŋ taambkohiɗ ɓa po ali yino sooƴɗi nga ɓa, ɗal yi joyee sooƴ ne ini Fiis ci woo raak.
JOH 17:13 Te ɗiski wa nik, mi yii hay nga ɗa ; mi yii woo woo cii ŋ ini ŋ ris ŋ Adina ne ɓa min sum sum kiŋ ngo, sum kiŋ ɓa mit.
JOH 17:14 Ŋ eɗiɗ ɓa woo kiŋ ɗa, te Adina sangiɗ ɓa sagu ini ɓa ɓaahɗi ŋ Adina, findi ŋ namɗi ɓaahoh nga.
JOH 17:15 Ŋ kiimɗi ɗa ne fu kooɗoh ɓa ŋ Adina, waaye mi na kiimee ɗa ne fu niiɗ ɓa po Seytaani raakuu waas nga ɓa.
JOH 17:16 Ɓa ɓaahɗi ŋ Adina findi ŋ namɗi ɓaahoh nga.
JOH 17:17 Tufkiɗohaa ɓa keeh ki, ɓa nik ɓo' hooliɗ wuu fu ; woo kiŋ ɗa weɗ keeh ki.
JOH 17:18 Findi fu tuuƴoh ho ŋ Adina, ŋ tuuƴoh ɓa nga ɗaa.
JOH 17:19 Ŋ eɗiɗ ɗa haf fo jen, ŋ nikka wuu fu saguuɓa, ne ɓa nam eɗoh haf ɓa wuu fu taamboh ŋ woo kiŋ ɗa, te weɗ keeh ki.
JOH 17:20 Ŋ kiimiɗɗi ɓa ɓeɗ dong, waaye ɓeɗ na ɓooɓi kosan ndo taamboh ŋ woo ciŋ ɓa.
JOH 17:21 Baab, mi na kiimee ɗa ne ɓa jen, ɓa nik yino, findi fu nikoh nga so, ŋ nikka nga ɗa. Ŋ waaɗ ne ɓa nam nik nga ɓoo po adinaani kos ne a fu woos so.
JOH 17:22 Kiyak ki fu tum nga so, ŋ tumiɗa nga ɓa ne ɓa nik yino findi mi na ɗa nikoh yino.
JOH 17:23 Ŋ nik nga ɓa, fu nik nga so ineem tah po ɓa min nik yino keeh-keeh ne adinaani jen inah ne, a fu woos so, te fu waaɗiɗ ɓa findi fu waaɗoh ho.
JOH 17:24 Baab, fu waaɗiɗ to bala Adina fersan, tahha po fu tumiɗ kiyak nga so. Mi yii kiim ɗa ne, ŋ ɗiski ŋ nikan, ɓooɓi fu eɗ to nam nik na so nga, ɓa min hot kiyak keem.
JOH 17:25 Baab, a fu yurah, ɓi Adina inahɗi ɗa, waaye mi, ŋ inhiɗ ɗa te taalubeeciŋ ngo ɓii, ɓa inhiɗ ne a fu woos so.
JOH 17:26 Ŋ inhiɗiɗ ɓa tiikiŋ ɗa, te ŋ hey ɓa wa ɓaate inhiɗ po waaɗi fu waaɗ to nik nga ɓa, te mi, ŋ nik nga ɓa. »
JOH 18:1 Wa Yeesu ƴut woo, a hunnda na taalubeeciŋ ɗe, ɓa kaɗta ɓaka winooraŋ hulɓaŋ Sederon. Nguuk nikeen nga, a aassa nga na ɓa.
JOH 18:2 Yeesu na taalubeeciŋ ɗe meeɗeen nik nga, tahha po Yudaa, yi na hee ɗe eɗndohe, inheen ɗiska.
JOH 18:3 A hunnda nga na ɓi soldaar na ɓi alkaate ɓaah ŋ ɓa na niiɗe Kahan Kooh, e kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na Farisen ca tuuƴee ɓa. Ɓa ɓayya niitoha na ganaay.
JOH 18:4 Yeesu inheen ini na hee ɗe rahse jen, a reɓpa nga ɓa, a meekissa ɓa ne : « Ɗu na waake ya ɓa ? »
JOH 18:5 Ɓa loffa ɗe ne : « Yeesu yiŋ Nasareet. » A woosa ɓa ne : « Ñam yii. » Wa raak Yudaa yi na eɗndohee ɗe tufkiɗ na ɓa.
JOH 18:6 Wa Yeesu woo ɓa ne : « Ñam yii », ɓa dokukka finho, ɓa keennda ŋ kehƴi.
JOH 18:7 Yeesu meeksissa ɓa ne : « Ɗu na waake ya ɓa ? » Ɓa woosa ne : « Yeesu yiŋ Nasareet. »
JOH 18:8 A woosa ɓa ne : « Ŋ woyiɗ ɗu wa, ñam yii. Nik ne ɗu na waakee so ɗah, faɗaat ƴaaɓii ɓa coot. »
JOH 18:9 A woyiɗ ineem ne ina a woyee wii raak : « Baab, ŋ ñakɗi ali ɓo' ŋ ɓi fu eɗ to. »
JOH 18:10 Simong Piyeer nikee na ndang, a puliɗtaa, a ƴoɓpa ñaam ŋ ñaam caŋ seeƴkiɗoha yakka, nofiŋ ɗe ñaahmi nguɗta. Ñaameem teeksee Malkus.
JOH 18:11 Yeesu woosa Piyeer ne : « Dokna ndangiŋ ɗa ŋ holiŋ wa. Kaasiŋ miskiɗi Baabi eɗ to, ŋ joyɗaa joyɗi an e ? »
JOH 18:12 Ŋ ineem soldaar ca na kilifaanaŋ ɓa na alkaateecaŋ Yawuut ca, ammba Yeesu, ɓa tokka ɗe.
JOH 18:13 Ɓa koc ɗe ɓay ŋ ɗiskaŋ Hannas, baab ɓi ɓiti Kayif ; Kayif, a yi nikee seeƴkiɗoha yakka ŋ kiis kaam.
JOH 18:14 A yi woyee kilifaacaŋ Yawuut ca ne : « Ɓo' yino kaan wuu cuuɓi weɗ ngisoh. »
JOH 18:15 Simong Piyeer na taalube wiiriis nikee taambɗeeɗa Yeesu. Taalubeeneem, seeƴkiɗoha yakka inheen ɗe, weɗ tah a minnda hun na Yeesu, a aassa kahan seeƴkiɗoha yakka.
JOH 18:16 Piyeer nak, a tasee ŋ nguɓu kahna ŋ sero buntaana. Taalubeena yinoora pulla, a woosa na ɓoya nikee ŋ buntaana, yeem faɗta Piyeer a aassa na taalubeena.
JOH 18:17 Kuɓka cafƴa nikee ŋ buntaana, a nikee ñaam. A woosa Piyeer ne : « Fu yii, fu namɗi ɓaah ŋ taalubeeciŋ ƴaari e ? » A woosa ne : « Muk, ŋ ɓaahɗi nga. »
JOH 18:18 Ñaam ca na alkaateeca nikee ŋ ɗiska, ɓa ɓayee aañind, ɓa fuuɗta yongkaah, ɓa yohnukeeɗa sagu soosa. Piyeer nikka na ɓa, nameeɗa yohnuk.
JOH 18:19 Seeƴkiɗoha yakka meekissa Yeesu ŋ ini kaɗ ŋ taalubeeciŋ ɗe na jangɗohiŋ ɗe.
JOH 18:20 Yeesu loffa ɗe ne : « Ŋ woyee halang ŋ fiki ɓooɓi jen, ŋ jangɗoheeɗa ŋ sinaagog ci na Kahan Kooh, ɗisik ci Yawuut ci jen na cohe, te ŋ ɗasɗoheeɗi ali in ŋ in ci ŋ woye.
JOH 18:21 Kon wa ye tah fu meeksee so ? Meeksa ɓooɓi sikɗukee ini ŋ woo ; ɓeɗ, ɓa inhiɗ ini ŋ woo ɓa. »
JOH 18:22 Wa a woo ineem, ƴaar ŋ alkaateeca, ya nikee ŋ serooce, kunnda ɗe paɗ, woosa ɗe ne : « Fu na hee lofohe seeƴkiɗohi yakki an e ? »
JOH 18:23 Yeesu woosa ɗe ne : « Nik ne ini ŋ woo, wa ɗaa haa ɗah, seede'a. Te nik ne ini ŋ woo, wa ɗaa ɗah, wee tah fu laɓpa so ? »
JOH 18:24 Weɗ Hannas nakoh ne Yeesu ɓaysaat ŋ Kayif seeƴkiɗoha yakka na yaah ciŋ ɗe tokuuɗ.
JOH 18:25 Simong Piyeer risee ŋ ndaam yohnukeeɗa. Raakka ɓooɓa meekis ɗe ne : « Fu yii, fu namɗi ɓaah ŋ taalubeeciŋ ƴaari e ? » Piyeer taasukka an : « Muk, ŋ ɓaahɗi nga ɓa. »
JOH 18:26 Ƴaar, ɓaah ŋ ñaam caŋ seeƴkiɗoha yakka, nikee nga. A ɓaah na ƴaara Piyeer nguɗee nofaŋ ɗe, a woosa Piyeer ne : « Ŋ hotɗi ɗa hotɗi na ɗe ŋ ɗooƴ nguuka e ? »
JOH 18:27 Waaye Piyeer taaskissa. A reehiɗɗi woo, siika leehukka.
JOH 18:28 Yeesu kooɗohuusa kahan Kayif, a ɓayuusa kahan Pilaat goornoora. Wa nikee na ɓaaɓ-teel. Waam, ɓa sangee raak usuɓ ne wa hondohuu ɓa ñam kañam kaŋ Paaka ; weɗ tahee ɓa aaseeɗi ŋ ɗooƴ kahna.
JOH 18:29 Weɗ Pilaat puloh, kaɗta nga ɓa, a meekissa ɓa ne : « Ɗu na yambe ƴaarii ye ? »
JOH 18:30 Ɓa loffa ɗe ne : « A nikeeɗi tumoh moɗaaɗi ɗah, ɓoo heeɗi ɗa ɗe kome. »
JOH 18:31 Ŋ ineem Pilaat woosa ɓa ne : « Ɓayaat ɗe, ɗu atte'oot ɗe ŋ waasiŋ ɗu. » Ɓa loffa ɗe ne : « Ɗu ɓi ɓi Rom, ɗu onɗi ɓoo ne ɓoo ap ɓo'. »
JOH 18:32 Ineem raakka ne findi Yeesu woyee ne a kaanohan ɗaa, raak.
JOH 18:33 Pilaat dokkissa ŋ kahna, a ɓeeɗkiɗukka Yeesu, a woosa ɗe ne : « A fu buuriŋ Yawuut ci e ? »
JOH 18:34 Yeesu loffa ɗe ne « Wa woo kiŋ ɗa, wala e ɓi ɓo' woo ɗa wa nga so ? »
JOH 18:35 Pilaat woosa ɗe ne : « Mi i ? Ŋ Yawuut e ? Ɓooɓiŋ ɗa na kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ci ɓeɗ ɓay ɗa nga so. Fu tum ye ? »
JOH 18:36 Yeesu loffa ɗe ne : « Nguuriŋ ngo nikɗi ŋ adinaanii. Nguuriŋ ngo nikeen ŋ adinaanii ɗah, surgaaciŋ ngo heen ndo hiñohɗe po ŋ degsuu ŋ yaah ciŋ kilifaaciŋ Yawuut ci. Mbaa Nguuriŋ ngo nikɗi ŋ kehƴi ndii. »
JOH 18:37 Pilaat woosa ɗe ne : « Kon fu buur e ? » Yeesu woosa ɗe ne : « Fu woo ne ŋ buur. Ini tah ho hay Adina, ŋ rimukka, weɗ ne ŋ seede keeh ki. Ɓo' nu ɓaah ŋ keeh ki ɗah na sikɗuke sikɗuk woo kiŋ ngo. »
JOH 18:38 Pilaat woosa ɗe ne : « Keeh ki weɗ ye ? » Wi Pilaat woo ineem, a pulla, a dokkissa ŋ Yawuut ci, a woosa ɓa ne : « Mi, ŋ hotɗi ini ƴaarii tum in moɗaaɗi po a joyya apu.
JOH 18:39 Waaye, ɗu mbaahkohiɗ ne ŋ faɗsiɗ ɗu ɓo' yino, feet Paak nu ree ɗah ; ɗu waaɗiɗ ne ŋ faɗsiɗ ɗu buuriŋ Yawuut ci e ? »
JOH 18:40 Ɓa leehkisseeɗa an : « Muk ! Kinaa ɗe faɗis, faɗsiɗa ɓoo Barabaas. » Barabaas yeem nikee yoondɗoh kur.
JOH 19:1 Wa ɓa woo Pilaat ineem, a ɓayya Yeesu, a nakohha ɗe laɓɗu leraw.
JOH 19:2 Soldaar ca teɗiɗta ɗe mbahne-buur, ɓa teɗohee wa ñapir, ɓa deggaa ŋ hafiŋ ɗe, ɓa ɓekiɗta ɗe palto ruumind, ruumind buur.
JOH 19:3 Ɓa reɓeeɗa nga ɗe, ɓa woyeeɗa ne : « Buuriŋ Yawuut ci, ɓoo ɓii kañiɗ ɗa ! » Ɓa tipeeɗa ɗe paɗ.
JOH 19:4 Pilaat pulissa, a woosa Yawuut ca ne : « Faɗaat ŋ ɓay ɗu ɗe ŋ hari, ɗu inah ne ŋ hotɗi ali ini joy ɗe tah apu. »
JOH 19:5 Yeesu pulla na mbahneeraŋ rupa na paltoona ruumnda. Pilaat woosa ɓa ne : « Ƴaari yeɗɗi ! »
JOH 19:6 Wa kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na alkaateeca hot ɗe, ɓa leehkeeɗa ŋ ɗafka ne : « Daaƴaa ɗe ŋ kurwaa ! Daaƴaa ɗe ŋ kurwaa ! » Pilaat woosa ɓa ne : « Ɓayaat ɗe, ɗu daaƴoot ɗe ; mi, ŋ hotɗi ini joy ɗe tah apu. »
JOH 19:7 Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoo, ɓoo raakiɗ waas, te wa woo ne a joy joy kaan, laam a tum haf ce Kuɓkiŋ Kooh. »
JOH 19:8 Wa Pilaat kerah woo keem, a ɓaatta tiit.
JOH 19:9 A dokkissa ŋ ɗooƴ kahna a meekissa Yeesu ne : « Fu puloh nde ? » Waaye Yeesu tahasɗi ɗe.
JOH 19:10 Ŋ ndeem Pilaat woosa ɗe ne : « Fu sang woo na so e ? Fu inahɗi ne ŋ raakiɗ hatili ŋ min ɗa faɗsoh te ŋ namiɗ raak hatili ŋ min ɗa daaƴoh ŋ kurwaa e ? »
JOH 19:11 Yeesu loffa ɗe ne : « Fu heeɗi raake ali hatil nga so ne Kooh oneeɗi ɗa wa ɗah. Weɗ tah yi deg go ŋ yaah fu a yi raak bakaaɗi uup yak. »
JOH 19:12 Ŋ woo keem, Pilaat waakeeɗa findi a faɗsohan ɗe. Waaye Yawuut ca leehkeeɗa ŋ ɗafka ne : « Fu faɗis ɗe ɗah, fu nawle buuri yakkiŋ Rom haa. Yaa nu tum haf ce buur ɗah, a sangiɗiŋ buuri yakki ! »
JOH 19:13 Wa Pilaat kerah woo ceem, a ɓayya Yeesu ŋ hara, a ɓooffa ŋ atte'ohaana ŋ ɗiska na woyse "Dungohu atoh" te ŋ peɗeem Yawuut, wa na woyse "Gabata".
JOH 19:14 Wa nikee ŋ ɓak leero noh ŋ mbeha Yawuut ca na kooɗkohe laam Kooh-wiisiina weɗ na nike Paakaŋ ɓa. Pilaat woosa Yawuut ca ne : « Buuriŋ ɗu yeɗɗi ! »
JOH 19:15 Waaye ɓa leehkeeɗa ŋ ɗafka ne : « A kaanaat ! A kaanaat ! Daaƴaa ɗe ŋ kurwaa ! » Pilaat woosa ɓa ne : « Buuriŋ ɗu, a yi mi na hee daaƴe ŋ kurwaa e ? » Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca loffa ɗe ne : « Ɓoo raakɗi buur wiiriis ɗal buura yakkaŋ Rom. »
JOH 19:16 Ŋ ndeem Pilaat eɗta ɓa Yeesu ne ɓa daaƴ ɗe ŋ kurwaa. Pilaat eɗta ɓa Yeesu, ɓa ɓayya ɗe, ɓa cootta na ɗe.
JOH 19:17 Yeesu deguusa kurwaanaŋ ɗe, a yurahha ɗiska na woyse "Ƴoh-haf", te peɗeem Yawuut woyee wa Golgota.
JOH 19:18 Soldaar ca daaƴoh ɗe ndaam, a yi na ƴaar kanak yaa nu nga ŋ kurwaa, yii lahha ɗe ŋ ɓakii, yinni lahha ɗe ŋ ɓaki tas, a nikka ŋ leerooɓa.
JOH 19:19 Pilaat nakohha fiisɗu ini Yeesu nik, ŋ inaa, wa daaƴuusa ŋ ɗafuk kurwaana. Inii weɗ fiissee nga : « Yeesu yiŋ Nasareet, buuriŋ Yawuut ci. »
JOH 19:20 Yawuut laayiɗ jangeeɗa ini fiisse, ɗiska a daaƴsee useeɗi kur-taaha te wa fiissee ŋ peɗeem kaahay : peɗeem Yawuut na lateng na gerek.
JOH 19:21 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ Yawuut ca woosa Pilaat ne : « Kina fiis "Buuriŋ Yawuut ci", waaye fiisa ne : “ Ƴaarii woo ne a yi buuriŋ Yawuut ci. ” »
JOH 19:22 Pilaat loffa ne : « Ini ŋ fiis, ŋ fiisiɗa. »
JOH 19:23 Wa soldaar ca ƴut daaƴ Yeesu, ɓa ɓayya kulɓaacaŋ ɗe, ɓa paysohha ca ɓak nikiis, yaa nu nga ɓak yino. Ɓa nammba ɓay kulɓaakaŋ ɗe wa a na adginke, wa nikee piis yino ɗafki po kehƴi, wa raakeeɗi supit.
JOH 19:24 Ɓa woosa ŋ harmban ɓa ne : « Ɓoo kinaata faar, ɓoo piilohaata, ɓoo inah ɓoyi raakana nga ɓoo. » Ineem raakka ne ina Fiis ci woyee raak, an : « Ɓa paysohiɗ kulɓaaciŋ ngo, ɓa piilohha ne ɓa inah yi raakan kulɓaakiŋ ngo. » Ineem weɗ soldaar ca tum.
JOH 19:25 Yaayiŋ Yeesu, a yi na taambɗoh ce ɓitiɓ, na Mari ɓiti Kolopas, na Mari Makdala, ɓa nikee tufkiɗ ŋ sero kurwaanaŋ Yeesu.
JOH 19:26 Wa Yeesu hot yaayiŋ ɗe, a nammba hot taalubeena a keeñkohee, ŋ sero yaayiŋ ɗe, a woosa yaayiŋ ɗe ne : « Yaay, kuɓkiŋ ɗa yeɗɗeem. »
JOH 19:27 Ƴutta a woosa taalubeena ne : « Yaayiŋ ɗa yeɗɗeem. » Ina amboh ŋ waam, taalubeena ɓayya Maryaama kahan ce, a nikka nga.
JOH 19:28 Ŋ finho ineem Yeesu inahha ne in ci jen mitiɗ kotii, a woosa ne : « Ŋ sifaɗkiɗ. » A woyiɗ ineem ne ini Fiis ci woyee raak.
JOH 19:29 Wa raakeen ndaam meeme riifiɗ na masuɓ raakiɗ bineegar. Soldaar ca ɓayya daah, ɓa hooƴcaa nga, ɓa tokkaa ŋ lecem ndooɗ hisoɓ, ɓa reɓiɗtaa ŋ nguɓiŋ Yeesu.
JOH 19:30 Wa a an nga po ƴutta, a woosa ne : « In ci jen reehiɗ haɓɗu. » Weɗ a naaroh haf, a eɗohha ruuhiŋ ɗe.
JOH 19:31 Wa nikee mbehi ɓa kooɗkiɗohe mbehi na iɗsiɗkohse. Mbehi na iɗsiɗkohse wii, wa nikee mbeh yakiɗ ŋ Yawuut ci, weɗ tah kilifaacaŋ ɓa waaɗeeɗi ne mbehaam raak fiɗaaf ca ŋ ɗafuk kurwaaca. Ɓa kaɗta ŋ Pilaat, ɓa kiimmba ɗe ne kot caŋ ƴaaɓa daaƴsee weeru, fiɗaaf caŋ ɓa nihsu.
JOH 19:32 Ŋ ineem soldaar ca kaɗta ŋ ƴaaɓa kanak ca daaƴsee na Yeesu, ɓa weerra kot caŋ ɓa. Ɓa koc weer caŋ ya koc, ɓa weerra caŋ ya kanakɗoh.
JOH 19:33 Wa ɓa ree ŋ Yeesu, ɓa hotta ne a kaaniɗ, tahha po ɓa weerɗi kot ciŋ ɗe.
JOH 19:34 Waaye ƴaar ŋ soldaar ca, maannga ɗe salma ŋ hambuus. Jaarra wa puliɗta ñif na masuɓ.
JOH 19:35 Ɓoyi naandsuk in cii, a hotoot hotoot na has ciŋ ɗe te ini a woo, wa keeh. A yi ŋ haf ce, a inhiɗ ne ini a woo, wa keeh, te a seede'iɗa ne ɗu nam min kos.
JOH 19:36 Ineem kaɗohha ɗaa ne ini Fiis ci woyee raak, an : « Ali ƴoh yino ŋ ƴoh ciŋ ɗe weersanɗi. »
JOH 19:37 Te Fiis ci woyissiɗ ŋ ɗisik wiiriis ne : « Ɓa hey marke ŋ yi ɓa maange. »
JOH 19:38 Wa in ceem coot, Suseef yaŋ Arimate, kiimmba Pilaat ne yeem eɗ ɗe fiɗaafaŋ Yeesu. Suseef nikee taalubeeniŋ Yeesu, waaye a ɗasɗohee wa ɗasɗoh sagu neƴƴoh kilifaacaŋ Yawuut ca. Pilaat teyɗukiɗta ɗe, Suseef kaɗta, ɓayya fiɗaafaŋ Yeesu.
JOH 19:39 Nikodem nammba hay, a ɓayndohha ini ree kilo diw ndaŋkiyaah-kaahay (30) haɓɗohu miir na puɗ eeñɗoha na woyse alowe. Nikodem yeem a yi kaɗee marka Yeesu na wek.
JOH 19:40 Ŋ ineem ɓa kanak, ɓa ɓayya fiɗaafaŋ Yeesu, ɓa lemeseeɗaa na uuf, ɓa tumeeɗaa eeñɗohaana, findi Yawuut ci na tumohe, ne ɓa heesa ɗaake fiɗaaf caŋ ɓa ɗah.
JOH 19:41 Raakeen nguuk ŋ sero ɗiska Yeesu daaƴse, ŋ ɗooƴ nguukeem raakeen ruy-ruy as wi ali ɓo' moosɗi ɗaakohu.
JOH 19:42 Ini Yawuut ca kooɗkiɗee mbehi na iɗsiɗkohse te ruy-ruya useeɗi ndaam, weɗ tah ɓa ɓekka fiɗaafaŋ Yeesu nga.
JOH 20:1 Wa nikee mbehi taamb ŋ mbehi na iɗsiɗkohse na ɓaaɓa teel, raaka ris ñuus, Mari Makdala kaɗta ruy-ruyaŋ Yeesu. Wa a ree, a hotta ne atoh fa rangee wa ɓakɗuuɗ.
JOH 20:2 Weɗi a nupoh ŋ Simong Piyeer na taalubeena yinoora, yi Yeesu keeñkohee, a woosa ɓa ne : « Ɓa kooɗohiɗ fiɗaafiŋ Heɗi ŋ ruy-ruya, te ɓoo inahɗi ɗiski ɓa ɗaaka ! »
JOH 20:3 Piyeer na taalubeena yinoora pulla ne ɓa kaɗ ruy-ruya.
JOH 20:4 Ɓa kanak jen, ɓa hunnda, ɓa nupeeɗa, waaye taalubeena yinoora uuppa gaaw Piyeer, a kocca ɗe ree.
JOH 20:5 A huusukka, a hotta uufa liwsee ŋ faaniŋ ɗe, waaye a aasɗi.
JOH 20:6 Simong Piyeer nikee ñaakɗeeɗa ɗe, a reesa, a aassa, a hotta uufa deguuɗ ŋ ɗisik.
JOH 20:7 A nammba hot wa wilɗassee ŋ hafa. Wa nikeeɗi na winoora, wa nikee lemuuɗ, wa deguusa kiik wa.
JOH 20:8 Taalubeena yinoora hannda nam aas ; a hotta, a kossa.
JOH 20:9 Fiis ci woyeen ne Yeesu joyiɗ hulit, waaye ɓa inheeɗaa paaɗ.
JOH 20:10 Taalubeeca kanak ca haadda.
JOH 20:11 Waam raak Mari ŋ hara, ŋ sero ruy-ruya, fuɗeeɗa, a huusukka, a markeeɗa ŋ ɗooƴa.
JOH 20:12 A hotta malaaka kanak ɓekkiɗ kulɓa yaanow, ɓoofiɗ ŋ ɗiska fiɗaafaŋ Yeesu degse, yinoora ɓooffa teemb ŋ ɗiska hafi nike, ya tas teemb ŋ kot ci.
JOH 20:13 Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓitɓi, fu na fuɗe ye ? » A loffa ɓa ne : « Ɓa ɓayiɗ fiɗaafiŋ Heɗ to, te ŋ inahɗi ɗiski ɓa ɗaaka. »
JOH 20:14 Wa a woo ineem, a heelukka, a hotta Yeesu tufkiɗ ; waaye a inhiseeɗi ɗe.
JOH 20:15 Yeesu woosa ɗe ne : « Ɓitɓi, fu na fuɗe ye ? Fu na waake ya ɓa ? » Mari liiɓpa ne a pangkohiŋ nguuki ɓa nikoh, a loffa ne : « Kilifaani, nik ne a fu ɓay fiɗaafi ɗah, teeɓ po ɗiski fu ɗaaka, ŋ kaɗa ɓaya. »
JOH 20:16 Yeesu woosa ɗe ne : « Mari ! » Mari wiirukka, woosa ɗe ŋ peɗeem Yawuut ne : « Rabbuuni ! » Wa tokis "jangɗohohi".
JOH 20:17 Yeesu woosa ɗe ne : « Kinaa so amb ndii laam ŋ rapɗi ŋ Baabi paaɗ. Waaye kaɗa ŋ ɓooɓiŋ ngo, fu woo ɓa ne mi yii rap ŋ ɗiskaŋ Baabiŋ ngo, yi nam nik Baabiŋ ɗu ; Koohiŋ ngo, yi nam nik Koohiŋ ɗu ! »
JOH 20:18 Ŋ ineem Mari Makdala kaɗta ŋ taalubeeca, a woosa ɓa ne : « Ŋ hotiɗ Heɗi ! » A woosa ɓa ina a woo ɗe jen.
JOH 20:19 Mbaɗi na niina, taalubeeca cohha ŋ kahan, ɓa rangukka nga sagu neƴƴoh kilifaacaŋ Yawuut ca. Ɗekka po Yeesu nikka ŋ leerooɓa, a woosa ɓa ne : « Nikaat ŋ jam ! »
JOH 20:20 A teeɓpa ɓa ɗiski a maangsee ŋ yaah ciŋ ɗe na hambuusiŋ ɗe. Ɓa summba lool ŋ hoti ɓa hot Heɗi.
JOH 20:21 Yeesu woyissa ɓa ne : « Jam nikaat na ɗu ! Findi Baabiŋ ngo woosoh ho, mi yii nam ɗu woosoh ɗaa. »
JOH 20:22 Ŋ finho woo keem a fuuɗissa nga ɓa, a woosa ɓa ne : « Rahsaat Fuuɗsi Hoolohngaani !
JOH 20:23 Ɓi ɗu ɗaasan bakaaɗ ciŋ ɓa, ɓa hey ɗaasse. Ɓi ɗu ɗaasanɗi bakaaɗ ciŋ ɓa, ɓa ɗaassanɗi. »
JOH 20:24 Waam raak Tomaa yi na woyse Siisi te a ɓaahha ŋ taalubeeci ndaŋkiyaah na kanak ci (12), a nikeeɗi na ɓa wa Yeesu hay nga ɓa.
JOH 20:25 Taalubeeci ɓinooɓi woyeeɗa ɗe ne : « Ɓoo hotiɗ Heɗi. » Waaye Tomaa loffa ɓa ne : « Feeh ŋ hotɗi daaƴohiiciŋ pontooci ŋ yaah ciŋ ɗe, ŋ ɓekɗi ndukniŋ ngo ŋ ɗiski pontooci daaƴsee te ŋ ɓekɗi yaahiŋ ngo ŋ hambuusiŋ ɗe ɗah, ŋ kosanɗi wa. »
JOH 20:26 Mbeha dokkissa, taalubeeci cohissa ŋ kahna, Tomaa nikee na ɓa. Buntaaca jen rangseen, ɗekka po Yeesu pulla, tufukka ŋ leerooɓa. A woosa ɓa ne : « Jam nikaat na ɗu ! »
JOH 20:27 A hannda woo Tomaa ne : « Ɓaya ndukniŋ ɗa ndii, fu marak yaah ciŋ ngo. Raɗsa yaahiŋ ɗa fu ɓeka ŋ hambuusiŋ ngo. Kana nikis kosaaɗi, kosa kotii. »
JOH 20:28 Tomaa loffa ɗe ne : « Heɗ to na Koohiŋ ngo ! »
JOH 20:29 Yeesu woosa ɗe ne : « Hoti fu hot to, weɗ tah ɗa kos ! Ɓa neɓɗiɗ, ɓi kos te ɓa hotɗi ! »
JOH 20:30 Yeesu tumissiɗ ŋ fiki taalubeeciŋ ɗe firnde wiiriis laayiɗ waaye ca fiisuuɗi ŋ teerndii.
JOH 20:31 Firndeeci fiisu cii fiisu ne ɗu kos ne Yeesu a yi Mucɗohi Gapohse, Kuɓkiŋ Kooh, te koseem on ɗu kipes ŋ tiikiŋ ɗe.
JOH 21:1 Wa in ceem coot, Yeesu teeɓkissa jahran taalubeeciŋ ɗe, ŋ Cookmaŋ-Tiberiyad. A teeɓkoh ɓa an :
JOH 21:2 Simong Piyeer, na Tomaa yi na woyse Siisi, na Natanayel yi gen Kanaa ngaŋ Galile, na kuɓuuciŋ Sebede na taalube wiiriis kanak ɓeɗ nike.
JOH 21:3 Simong Piyeer woosa ɓa ne : « Maa kaɗ seeɓa. » Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo hey hune na ɗa. » Ɓa kaɗta. Ɓa aassa gaal, waaye ŋ weka jen ɓa ambɗi ali in.
JOH 21:4 Na ɓaaɓa teel Yeesu tufukka ŋ sereendaŋ cookma waaye taalubeeci inahɗi ne a yi.
JOH 21:5 Yeesu woosa ne : « Ƴaaɓiŋ ngo, ɗu raakɗi kañam ki ɓo' min ambsoh na mbuuru e ? » Ɓa loffa ɗe ne « A'aa ! »
JOH 21:6 A woosa ɓa ne : « Njafaat mbaal ciŋ ɗu ŋ ɓaki ñaahmiŋ gaali, ɗu hey ambe ! » Wa ɓa njaf ca, ɓa minisɗi ca nook sagu cuurund ca laayiɗ ca ɓa ambe.
JOH 21:7 Taalubeeni Yeesu keeñkohee woosa Simong Piyeer ne : « A Heɗi ! » Wa Piyeer kerah ne a Heɗi, a tokka kulɓaakiŋ ɗe ŋ kinoh ki, raak ɗe ɓekukɗi in wiiriis ɗal kulɓaakeem, a faɗsukka ŋ masma.
JOH 21:8 Taalubeeca ɓinooɓa kaɗta teera na gaala, ɓa faseeɗa mbaala, raaka riifiɗ na cuurund. Ɓa useeɗi sereendaŋ cookma, wa joyee nik saangal teemet.
JOH 21:9 Wa ɓa ruhus, ɓa hotta yongkaah, ca aañind kaɓɗasse, na cuurund ŋ joli na mbuuru.
JOH 21:10 Yeesu woosa ɓa ne : « Hayaat na cuurund, ŋ ci ɗu amb. »
JOH 21:11 Simong Piyeer aassa ŋ gaala, a nookka mbaala ŋ hara. Wa riiffa na cuurund yakak teemet na ndaŋkiyaah-yatuus na kaahay (153), te ina ca laayee jen, mbaala faarkeeɗi.
JOH 21:12 Yeesu woosa ɓa ne : « Hayaat ɗu malnduk. » Ali taalube kaañɗi ɗe meekis ne : « A fu ɓa ? » Ɓa inheen ne a Heɗi.
JOH 21:13 Yeesu reɓpa, a ɓayya mbuurnda, a eɗta ɓa, a nammba ɓa eɗ cuurnda.
JOH 21:14 Wii nikka waasi kaahayɗohi Yeesu teeɓuk taalubeeciŋ ɗe, ŋ finho hultiɗuukiŋ ɗe.
JOH 21:15 Wa ɓa malnduk po ɓa ƴutta, Yeesu woosa Simong Piyeer ne : « Simong kuɓkiŋ Saaŋ, fu keeñkohiɗ to keeñkohi uup wi ɓooɓii raak nga so e ? » Piyeer loffa ɗe ne : « Ee Heɗi, fu inhiɗ ne ŋ waaɗiɗ ɗa. » Yeesu woosa ɗe ne : « Taambkoha buul ciŋ mbaal ciŋ ngo. »
JOH 21:16 A kanakɗukissa a woosa ɗe ne : « Simong kuɓkiŋ Saaŋ, fu keeñkohiɗ to e ? » Piyeer loffa ɗe ne : « Ee Heɗi, fu inhiɗ ne ŋ waaɗiɗ ɗa. » Yeesu woosa ɗe ne : « Niiɗa mbaal ciŋ ngo. »
JOH 21:17 A kaahayɗukissa hooso an : « Simong kuɓkiŋ Saaŋ, fu waaɗiɗ to e ? » Piyeer soossa ŋ meeksohi kaahayɗoh an : « Fu waaɗiɗ to e ? » A loffa ɗe ne : « Heɗi, fu inhiɗ in nu nik, fu inhiɗ ne ŋ waaɗiɗ ɗa. » Yeesu woosa ɗe ne : « Taambkoha mbaal ciŋ ngo. »
JOH 21:18 A degga nga ne « Ñam na woyee ɗa wa te amba ne wa keeh, wi fu nik komaaki yaf tokootee ñooriŋ ɗa, fu kaɗeeɗa ɗiski neɓ ɗa ; waaye fu yaɓko ɗah, fu hey raɗse yaah ciŋ ɗa, ɓo' wiiriis tokiɗ ɗa wa, a ɓay ɗa ɗiski fu waaɗɗi. »
JOH 21:19 Ŋ woo ceem, a teeɓohee findi Piyeer na hee kaanohe, na findi a yakɗohan Kooh nga. Yeesu ɓaatta nga ne : « Ñaakiɗ to. »
JOH 21:20 Piyeer guridda, a hotta taalubeeni Yeesu keeñkohee hayeeɗa ŋ finhooce, a taalubeeni hiiree ŋ Yeesu wa ɓa ñame, a meekissa ɗe yi eɗndohan ɗe.
JOH 21:21 Wa Piyeer hot ɗe, Piyeer woosa Yeesu ne : « Heɗi ! Moo ini kaɗ ŋ yii nak ? »
JOH 21:22 Yeesu woosa ne : « Nik ne ŋ waaɗiɗ ne a ris pes po mbaɗna ŋ hayissan ɗah, waas fu ye nga ? Fu, ñaakiɗ to rek ! »
JOH 21:23 Wa pasarkohha ŋ kosiɗ ca ne taalubeeneem kaananɗi. Te kat Yeesu woyeeɗi Piyeer ne a kaananɗi, a woyee ɗe inii : « Nik ne ŋ waaɗiɗ ne a ris pes po mbaɗna ŋ hayissan ɗah, waas fu ye nga ? »
JOH 21:24 Taalubeeneem a yi fiis in ceem, a seede'iɗ ca, te ɓoo inhiɗ ne seedeeniŋ ɗe keeh.
JOH 21:25 Yeesu haɓɗeen in wiiriis laayiɗ, ca fiisseen yino yino ɗah, ŋ liiɓiɗ ne teereeci hee fiisse heeɗi haɓe ŋ Adina.
ACT 1:1 Tewofiil ƴaariŋ ngo, mi yii kañiɗ ɗa. Ŋ teerndiŋ ngo ŋ koc fiis, ŋ woyiɗ in ci Yeesu tumee na ci a jangɗohee ŋ cambohaana,
ACT 1:2 po mbeha a rapɗohu ŋ Eel ci. Bala a rapan ɗah, a eɗta Apootar ci a kooɗe nakoh ciŋ ɗe, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh.
ACT 1:3 Ŋ finho kakaan kiŋ ɗe, a teeɓpa ɓa haf ce, a teeɓpa ɓa ŋ firnde laayiɗ ne a yii pes. A tummba po ɓa hoteeɗa ɗe, a woyeeɗa na ɓa ŋ ini kaɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh, po wa mitta neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40).
ACT 1:4 Wa raakka mbeh nga, a ɓooffa a ñameeɗa na ɓa, a eɗta ɓa dengkohii an : « Kinaat pul Yerusalem, sekaat ini Baabi gapohe, wi ŋ woyee ɗu.
ACT 1:5 Laam Yahya ɓoktohee na masuɓ, waaye ndii na ɓi neeh, ɗu hey ɓoktasse na Fuuɗsi Hoolohngaani. »
ACT 1:6 Ɓooɓa cohee ŋ ɗiska meekissa Yeesu ne : « Heɗ ɓoo, andi jamanoonii weɗ fu na hee tufkiɗohisse Nguuriŋ Israayel ? »
ACT 1:7 A loffa ɓa ne : « Ɗu onuuɗi ne ɗu inah jamanooni wala wahtuuni in ceem hayohan. A Baabi ŋ haf ce a yi gap mbehiŋ ca ŋ ini neɓ ɗe.
ACT 1:8 Waaye Fuuɗsi Hoolohngaani ruhus nga ɗu ɗah, ɗu hey rahse hatil te ɗu hey nike seedeeciŋ ngo ŋ Yerusalem, na ŋ kur caŋ Yudee jen na caŋ Samari jen po ɗiska Adina top. »
ACT 1:9 Wa Yeesu woo po ƴutta, a rapɗasseeɗa Asamaan ŋ has ciŋ ɓa, eel hayya ulla ɗe, ɓa hotisɗi ɗe.
ACT 1:10 Wa ɓa ris marak rapɗuukaŋ Yeesu, jaarra ƴaar kanak ɓekuk kulɓa yaanow nikka ŋ serooɓa,
ACT 1:11 woosa ɓa ne : « Ƴaaɓiŋ Galileeci, wa ye tah ɗu tufuk, ɗu markee ŋ eel ci ? Yeesu yii, yi kooɗohu nga ɗu, cootta ŋ Eel ci, hey hayisse findi ɗu hotoh ɗe kaɗeeɗa ŋ Eel ci. »
ACT 1:12 Apootar ci kurkohha ɗiska ɓa nikee, ŋ tangoora na woyse Tangooraŋ-Oliiw-ca, ɓa dokukka Yerusalem. Harmban wa na Yerusalem nikee ŋ ɓak kilomeet yino.
ACT 1:13 Wa ɓa ree, ɓa kaɗta ŋ tuuƴa uup ɗafuk ŋ kahna, ɗiska ɓa na dale. Ɓa nikee Piyeer, Saaŋ, Saak na Andare, Filip na Tomaa, Bartalemi na Macce, Saak kuɓkiŋ Alfe, Simong Seloti na Yudaa kuɓkiŋ Saak.
ACT 1:14 Ɓeɗ jen, na ɓi ɓitiɓ na Maryaama yaayiŋ Yeesu, na taambɗoh ciŋ Yeesu ƴaar ci, ɓeɗ meeɗ coh ne ɓa hun ɓa kiimee Kooh ŋ liiɓohaaɗ yino.
ACT 1:15 Ŋ neeh caam, Piyeer nikee na kosiɗ ca cohee ŋ ɗiska, - ɓa nikeen ŋ ɓak teemet na ndaŋkiyaah-kanak (120) - a tufukka, a woosa ɓa ne :
ACT 1:16 « Ɓaah ciŋ ngo, ini Fuuɗsi Hoolohngaani woyee ŋ Fiis ci Hooliɗ ci taamboh ŋ nguɓiŋ Dawuuda te wa joyya nik, wa raakiɗ, weɗ ini kaɗ ŋ Yudaa yi ɓayee ɓooɓi hayee ne ɓa amb Yeesu.
ACT 1:17 A ɓaahee nga ɓoo te a raakeen ɓak ŋ pangki ɓoo eɗu. »
ACT 1:18 Ŋ ini Piyeer woo weem, kopori Yudaa rahsoh ŋ tumohaaɗaŋ ɗe moɗaaɗiina, a romoha yohon, a keennda ŋ yohna, hafiŋ ɗe adugka, rookiŋ ɗe pookka, liir ciŋ ɗe jen aamukka.
ACT 1:19 Ɓi Yerusalem jen kerheen ineem weɗ tah ɓa teekee yohneem "Akeldama" ŋ peɗmiŋ ɓa, wa tokis "yohon ñif".
ACT 1:20 Piyeer degga nga ne : « Wa fiisuuɗ ŋ teerndiŋ Sabuur ne : “ Kahan ce nikaat hulang, ali ɓo' kinaat gen nga ! ” Fiis ci woyissiɗ ne : “ Ɓo' wiiriis ɓayaat ɓakiŋ ɗe ŋ pangki. ”
ACT 1:21 Kon book ɓoo joyiɗ kooɗ ƴaar yino, ŋ ɓi meeɗ hun na ɓoo ŋ jamanoona Heɗ ɓoo Yeesu nikoh na ɓoo,
ACT 1:22 ini kooɗoh wa Yahya ɓokit ɗe po findi a kooɗohu nga ɓoo. Ɓoyeem joy hun na ɓoo, ne a seede'ee hultiŋ Yeesu. »
ACT 1:23 Ŋ ineem, ɓa ɓayya ɓo' kanak : Suseef yi na woyse Barsabaas te a nammba tapu Yustus, na ƴaari na woyse Macaas.
ACT 1:24 Ŋ ndeem, ɓa kiimeeɗa Kooh an : « Heɗ ɓoo, fu yi inah keeñ ciŋ ɓooɓi jen, teeɓoha yi fu kooɗ ŋ ɓooɓi kanak cii,
ACT 1:25 ne a ɓay panguk Apootar, wi Yudaa faɗ a kaɗta ɗiska a joy nik. »
ACT 1:26 Weɗ ɓa ɓayoh atoh ne ɓa marak ɓoyi Kooh kooɗ, wa hennda ŋ Macaas. A ɓaatuusa ŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na yinooci (11).
ACT 2:1 Wa mbehiŋ Paantakot ree, ɓa jen ɓa cohha ŋ ɗisik yino.
ACT 2:2 Ɗekka po ɗuuɗ pulohha Eel ci findi ɗuuɗ puuɗis yakak. Wa riiffa kahna ɓa nikohee del.
ACT 2:3 Ŋ ineem, ɓa hotta ɓi in haa peɗeem, findi jaal yongkaah. Ca paysukohha, ca degukka ŋ yaa nu nga ɗah.
ACT 2:4 Ɓa jen ɓa riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh. Ɓa jombeeɗa ŋ ɓi peɗeem wiiriis findi Fuuɗsi Hoolohngaani onoh ɓa ne ɓa woo.
ACT 2:5 Waam raak ɓi Yawuut pulohiɗ kur na kur, ɓa hayya Yerusalem, ɓa nikee ɓo' nupiɗ Kooh.
ACT 2:6 Wa ɓooɓa kerah ɗuuɗa, ɓa nangɗukohha ŋ mboolo yakak. Ɓa feyuusa lool laam yaa nu nga ɓa ɗah, kerheen kosiɗ ca woyeeɗa ŋ peɗma a ɓap.
ACT 2:7 Ɓa jaahiɗta lool, wa feyya ɓa, ɓa woyeeɗa ne : « Ɓi na woye ɓii jen, ɓa gen Galile haa e ?
ACT 2:8 Wa min na nikoh po yaa nu nga ɓoo ɗah, fu kerhee ɓa, ɓa woyee ŋ peɗmi fu ɓap ?
ACT 2:9 Te ɓoo puloh Paarte, Medi, Elaam. Raakiɗ ɓi puloh Mesopotami, Yudee, Kapados, Pontos, na Asi.
ACT 2:10 Raakka ɓi puloh Firisi, Pamfili, Misra na ɓaka reɓ Sireen ŋ Libi, na ɓi ɓaah ŋ ɓi Rom,
ACT 2:11 ɓi nikee Yawuut nga ɓa, na ɓi aas ŋ waasiŋ Yawuut ci. Raakiɗ ɓi puloh Keret na Arabi, ɓoo jen, ɓoo ɓeɗi kerah ɓa, ɓa woyee ŋ peɗeem ciŋ ɓoo in ci yakiɗ ci Kooh tum. »
ACT 2:12 Ɓa jen, ɓa feyuusa po haf ciŋ ɓa rangukka mak, ɓa woytiɗoheeɗa ne : « Moo ! Inii wa tokis ye ? »
ACT 2:13 Ɓum njembtoheeɗa an : « Ɓa laar laar. »
ACT 2:14 Teemb ndeem Piyeer tufukka, na Apootar ci ndaŋkiyaah na yinooci (11) ɓinooɓi, a woosa ŋ ɗafka ne : « Ɗu ɓi Yawuut ci, na ɗu ɓi gen Yerusalem jen, rangsaat nof, ɗu sikɗuk woo ciŋ ngo, ɗu inah baahiɗ ini raak.
ACT 2:15 Ɓo' cii laarɗi findi ɗu liiɓoha, ɓoo ɓii ŋ yoor-yoor dong.
ACT 2:16 Inii weɗ Kooh woyee taamboh ŋ woosuuɗi Yowel an :
ACT 2:17 “ Kooh woo ne : ‘Ŋ mbeh ci mirndoh ŋ Adina, ŋ hey pasarohe Fuuɗsiŋ ngo ngaŋ ɓooɓi jen. Kuɓuuciŋ ɗu, ƴaar na ɓitiɓ, hey woye findi woosuuɗ. Fiir ci hey hote in ci ŋ teeɓ ɓa te yaɓkoociŋ ɗu hey ca heeƴe.
ACT 2:18 Ee, ŋ mbeh ceem, ŋ hey tume Fuuɗsiŋ ngo ŋ ñaam ciŋ ngo, ƴaar na ɓitiɓ, te ɓa hey nike woosuuɗ ciŋ ngo.
ACT 2:19 Ŋ hey tume in feyohiɗ ŋ ɗafki, ngaŋ eel ci, ŋ tum firnde ŋ ndii ŋ kehƴi : ca nikan ñif, yongkaah na eel ɗuuku.
ACT 2:20 Nohi hey ñuuse tuɗ, caɓni ruumind findi ñif bala mbehiŋ Heɗi hayan, mbehi yakki hun na ndam.
ACT 2:21 Teemb ndeem yaa nu ɓeeɗuk Heɗi ɗah, a hey mucɗasse.’ ”
ACT 2:22 Ɗu ɓi Israayel ci, sikɗukaat ini maa hee ɗu woye : Kooh teeɓiɗ ɗu ya ɓa Yeesu yiŋ Nasareet, ŋ firnde na keemaan na in feyohiɗ laayiɗ taamboh nga ɗe, findi ɗu inhoha.
ACT 2:23 Ƴaareem faɗuusa ŋ yaah ciŋ ɗu, wa nikee ini Kooh inah maañiɗ, a yi kooɗkiɗoha ɗaa. Ɗu apɗukiɗ ɗe ŋ daaƴi a daaƴu ŋ kurwaa taamboh ŋ ɓi inahɗi waasiŋ Kooh.
ACT 2:24 Waaye Kooh hultiɗiɗ ɗe, a kooɗohha ɗe ŋ miskiɗ ciŋ kakaan. Laam kakaan ki mineeɗi ɗe amb.
ACT 2:25 Dawuuda sah woyiɗ ŋ Yeesu an : “ Ŋ genangeen hot Heɗi ŋ fikiiso. A yii ŋ serooso ne ŋ neƴƴohuu.
ACT 2:26 Weɗ tah keeñiŋ ngo soosiɗ, ƴeek ci na pulohe ŋ nguɓiŋ ngo, teeɓohiɗ sum kiŋ ngo. Po ŋ ɗooƴ ruy-ruyaŋ ngo sah, faaniŋ ngo hey iɗsiɗke ŋ ooluk.
ACT 2:27 Kooh fu, fu faɗanɗi so muk ŋ Jaanim te fu faɗanɗi ñaamiŋ ɗa yi fu min ooluk, a nopee ŋ ruy-ruy.
ACT 2:28 Fu teeɓiɗ to waas ciŋ kipes ki, fu hey yo riifɗe na sum ŋ nikiŋ ɗa ndii. ” »
ACT 2:29 Piyeer ɓaatta nga ne : « Ɓaah ciŋ ngo, ŋ miniɗ ɗu woo hooliɗ ŋ ini kaɗ ŋ caac ɓoo Dawuuda : A kaaniɗ, a uumbuuɗ te ruy-ruyiŋ ɗe ris na ɓoo ndii poyi.
ACT 2:30 Dawuuda nikee buur, a nikka woosuuɗ. A inheen ne Kooh gapeen ɗe te a giñiɗta ɗe ne a hey name tum yino ŋ ɓi rimkohan nga ɗe buuri laman ɗe.
ACT 2:31 Dawuuda hoteen ini na haye, weɗ tahee ɗe woo ŋ ini kaɗ ŋ hultiŋ Mucɗohi Gapohse ne “ Kooh faɗanɗi yeem ŋ Jaanim, faaniŋ ɗe nopanɗi ŋ ɗooƴ ruy-ruy. ”
ACT 2:32 Yeesu yeem, Kooh hultiɗiɗ ɗe, ɓoo jen, ɓoo miniɗ ɗu seede'iɗ ineem.
ACT 2:33 Kooh Baabi meeɓiɗ ɗe po ŋ ñaahmiŋ ɗe, a eɗta ɗe Fuuɗsi Hoolohngaani gapohse, Yeesu ruhsiɗta Fuuɗsi nga ɓoo. Ineem weɗ ɗu na hote, ɗu kerhee wa wii.
ACT 2:34 Dawuuda rapɗi ŋ Eel ci, moona a yi woo ne : “ Heɗi woyiɗ Heɗ to ne : ‘Ɓoofa ŋ ñaahmiŋ ngo,
ACT 2:35 po mbaɗna ŋ folan ɓi sang ɗa, fu tum ɓa degoha kot.’ ”
ACT 2:36 Kon ɗu Israayel ci jen inhaat wooriɗ ne : Yeesu yi ɗu daaƴee ŋ kurwaa, a yi Kooh tum Heɗi, tummba ɗe Mucɗohi a gapohe. »
ACT 2:37 Wa ɓooɓa kerah ineem, keeñ ciŋ ɓa reehha, ɓa woosa Piyeer na Apootar ci tas ne : « Ɓaah ci, ɓoo joy na tum ? »
ACT 2:38 Piyeer loffa ɓa ne : « Ɓoƴsohaat pesohaaɗ ! Yaa nu nga ɗu ɗah ɓoktukaat ŋ tiikiŋ Yeesu Kiristaa ne Kooh ɗaas ɗu bakaaɗ ciŋ ɗu te a eɗ ɗu Fuuɗsi Hoolohngaani.
ACT 2:39 Laam gapohiŋ Kooh wa wuu ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu ; wa wuu ɓi us ndii, wa wuu ɓi Kooh Heɗ ɓoo na hee ɓeeɗke nga ɗe, ŋ findi ɓa hend jen. »
ACT 2:40 Piyeer taalndiɗta woytoheeɗa ɓa na ɓi woo laayiɗ, a ñaaheeɗa ɓa an : « Teyɗukaat mucɗu, usaat ɓooɓi woti, ɓa baahɗi. »
ACT 2:41 Ɓi teyɗuk woo kiŋ ɗe ɓoktuusa. Mbaɗi, ɓi ɓaatuk ŋ kosiɗ ci nikee ŋ ɓak junni-kaahay (3000).
ACT 2:42 Ɓa genee ŋ sikɗuk jangɗohiŋ Apootar ci. Ɓa jen ɓa mandee na ɓooɓi taambɗoh, ɓa meeɗta ñam yino, ɓa meeɗta hun ɓa kiimee Kooh.
ACT 2:43 Kooh taambohha ŋ Apootar ci a tumeeɗa in feyohiɗ laayiɗ na ɓi keemaan ; ɓooɓa jen, yaa nu nga ɗah feyuusa.
ACT 2:44 Kosiɗ ca jen nikka yino, ɓa ɓaahha in ca ɓa raakee jen.
ACT 2:45 Ɓa tooneeɗa kahan caŋ ɓa na raak-raak caŋ ɓa, ɓa paysohha kopora ŋ harmban ɓa, yaa nu nga eɗuusa in hend na ini a etoh.
ACT 2:46 Kooh-nu-wiis, ɓa meeɗ coh ŋ Kahan Kooh ; ɓa hunnda, ɓa ɓaaheeɗa kañam ŋ kahan caŋ ɓa, ɓa ñameeɗa kañam caŋ ɓa na keeñ soosiɗ na eɗef.
ACT 2:47 Ɓa yakɗeeɗa Kooh, ɓooɓa jen neɓuusa nga ɓa. Kooh-nu-wiis ɗah, Heɗi ɓaat ɓa mucɗuuɗ wiiriis.
ACT 3:1 Wa raakka mbeh, Piyeer na Saaŋ kaɗta kiima Kooh ŋ Kahan Kooh. Wa nikee jamanooniŋ kiimi na tumse ŋ ɓak noh soos.
ACT 3:2 Waam raak ɓooɓa ɓayeeɗa ƴaar lafñiɗ nga, a rimuk rimuk na lafñiŋ ɗe. Mbeh nu nik, a na ɓayse ɓayu, a degu ŋ sero buntaana na woyse "Buntaani-Moɗohngaani" ne a min yalwaan ŋ ɓooɓi na aase ŋ Kahan Kooh.
ACT 3:3 Wi a hot Piyeer na Saaŋ heeɗa aase, a meekissa ɓa yalwaan.
ACT 3:4 Piyeer na Saaŋ jen iiƴeeɗa ɗe, Piyeer woosa ɗe ne : « Marka ɓoo ! »
ACT 3:5 A markeeɗa ɓa baahiɗ, a ammba ne a hey rahse in nga ɓa.
ACT 3:6 Piyeer woosa ɗe ne : « Ŋ raakɗi urus ŋ raakɗi haalis, waaye ini ŋ raak, ŋ hey ɗa wa one : Ŋ tiikiŋ Yeesu Kiristaa yiŋ Nasareet, kurka fu tiind ! »
ACT 3:7 A ammba ɗe ŋ yaah-ñaahum, a kurkiɗta ɗe, ŋ ɗiska ɗiska kot ciŋ ɗe nikka ndengiɗ tir.
ACT 3:8 A kurukka japit, a tufukka, a tiindeeɗa. A hunnda na ɓa, a aassa Kahan Kooh, a tiindeeɗa, a gongtiɗkeeɗa, a yakɗeeɗa Kooh.
ACT 3:9 Ɓooɓa jen hotta ɗe tiindeeɗa, a gidmeeɗa Kooh.
ACT 3:10 Ɓa inhissa ɗe ne a yi meeɗ ɓoof, a yalwaanee ŋ buntaana na woyse "moɗohngaani" ŋ Kahan Kooh, weɗ ɓa jaahɗoh, ɓa feyuusa ŋ ini raak.
ACT 3:11 Ƴaara lafñee nikka ŋoɗiɗ ŋ Piyeer na Saaŋ, ɓooɓa jen feyuusa, ɓa faɗsukka ɗiska ɓi Piyeer nikee ŋ ɗiska na woyse Perngaŋ-Suleymaan ngaŋ Kahan Kooh.
ACT 3:12 Wa Piyeer hot ineem, a woosa mboolnda ne : « Israayel ci, wa ye tah ɗu feyuusa ŋ inii, wa ye tah ɗu markee ɓoo ? Ɗu liiɓ ne wa hatiliŋ ɓoo, wala nupi ɓoo nup Kooh tah ƴaarii wir po a tiinde e ?
ACT 3:13 Koohiŋ Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa, Koohiŋ caac ciŋ ɓoo, teeɓohiɗ yaki surgaaniŋ ɗe Yeesu yak. Te e ɗu eɗoh ɗe, ɗu taasukka ɗe ŋ fiki Pilaat yi tufkee ŋ kot faɗis ɗe.
ACT 3:14 Ɗu taaskiɗ Yi hool wuu Kooh te a yurahha, ɗu kiimmba Pilaat ne, ɗu faɗsiɗu apoh ɓo'.
ACT 3:15 Ɗu apɗukiɗ Heɗ kipes ki, waaye Kooh hultiɗiɗ ɗe. Ɓoo nak, ɓoo miniɗ seede ineem.
ACT 3:16 Kosi ɓoo kos Yeesu, weɗ tah woo ki ɓoo woo ŋ tiikiŋ ɗe onnda ƴaari ɗu na hote yii te ɗu inahha ɗe, hatil po a minnda tufuk ndengiɗ. E tiikiŋ Yeesu, na kosi puloh nga ɗe, on ƴaari wir jameet findi ɗu hotoha an.
ACT 3:17 Ɗiski wa nik ndii ɓaah ciŋ ngo, ŋ inhiɗ ne ɗu tum Yeesu ineem ŋ inhaaɗi, ɗu na kilifaaciŋ ɗu.
ACT 3:18 Waaye Kooh raakiɗta ineem ne ini a woyee maañiɗ taamboh ŋ woo ciŋ woosuuɗ ci jen raak, ne Mucɗohi a gapohee joyiɗ raak miskiɗ.
ACT 3:19 Mbaa ɓoƴsohaat pesohaaɗ, ɗu wiiruk ŋ Kooh ne a moos bakaaɗ ciŋ ɗu.
ACT 3:20 Ŋ ineem, Heɗ ɓoo hey ɗu one ɓi jamano iɗsiɗkoha, a woosoh ɗu Mucɗohi a tanɗee ɗu maañiɗ, Yeesu.
ACT 3:21 Waaye ɗiski wa nik, Eel ci joyiɗ daliɗ Yeesu po jamanooni in ci jen doknohsan as, findi Kooh woyoha maañiɗ taamboh ŋ woo ciŋ woosuuɗ ciŋ ɗe hooliɗ ci.
ACT 3:22 Laam Musaa woyeen ne : “ Heɗi, Koohiŋ ɗu, hey ɗu woosohe Woosuuɗ findiiso, a pulohan cuuɓiŋ ɗu, sikɗukaat in ci a woyan ɗu jen.
ACT 3:23 Te ɓo' nu sikɗukɗi Woosuuɗeem ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ Kooh, a apu. ”
ACT 3:24 Woosuuɗ ci woo jen, ina amboh ŋ Samuwel po ɓi taamb nga ɗe, findi ɓa hend jen, namiɗ yegɗoh mbeh ci ɓoo na pese cii.
ACT 3:25 E ɗu lam woosuuɗ ceem, ambtiɗohi Kooh tufkiɗee na caac ciŋ ɗu, wa wuu ɗu wi a woyee Ibrahiima ne : “ Ŋ hey barke'ɗe cuuɓ ciŋ kehƴi jen taamboh ŋ ɓi na hee rimkohe nga ɗa. ”
ACT 3:26 Kooh koc woos surgaaniŋ ɗe nga ɗu, a woosiɗ ɗe ne a barke'iɗ ɗu, a tum po yaa nu nga ɗu ɗah eɗ finho tumohaaɗ ciŋ ɗe moɗaaɗiici. »
ACT 4:1 Wa Piyeer na Saaŋ woyee na ɓooɓa, weɗ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa hunoh na ƴaara adgohee ɓooɓa niiɗee Kahan Kooh, na ɓi Sadusen, ɓa hayya.
ACT 4:2 Ɓa ayrukka Piyeer na Saaŋ ŋ ini ɓeem jangɗee ɓooɓa, woyeeɗa ɓa ne Yeesu hultiɗ te ɓa ndengɗeeɗa ne kaaniɗ ci hey hulte.
ACT 4:3 Ɓa ammba ɓa, ɓa taƴohaahha ɓa sagu hooɓa Kooh hooɓe.
ACT 4:4 Waaye raak laayiɗ ŋ ɓi kerhee jangɗohiŋ Apootar ci kosiɗ. Ɓi kosee jen, ƴaar ci dong reyeen junni-yatuus (5000).
ACT 4:5 Wa Kooh wiis, weɗ kilifaaca na yakak ca na jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa, ɓi nikee ŋ Yerusalem cohoh.
ACT 4:6 Hannas seeƴkiɗoha yakka nikee nga na Kayif na Saaŋ na Aleksaandar na ɓi kahan seeƴkiɗoha yakka jen.
ACT 4:7 Ɓa nakohha komu Piyeer na Saaŋ ŋ leerooɓa, ɓa meekissa ɓa ne : « Ini ɗu haɓiɗ wii, ɗu haɓɗoha winde hatil ? Ɗu tuma ŋ tiikiŋ ya ɓa ? »
ACT 4:8 Ŋ ndeem, Piyeer riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani, a woosa ɓa ne : « Ɗu ɓi kilifaaciŋ cuuɓi, na yakak ci,
ACT 4:9 nik ne ɓoo na meeksasse woti, ini baahiɗi ɓoo tumiɗ ɓo' lafñiɗ, na findi a wirɗohu ɗah,
ACT 4:10 ɗu jen, na Israayel ci findi ɓa hend jen inhaat ne ɓoo taamboh ŋ tiikiŋ Yeesu Kiristaa yiŋ Nasareet ; saguuce weɗ tah ƴaarii tufkiɗ moɗoɗ ŋ fikiiɗu. Yeesu yeem, e ɗu daaƴ ɗe ŋ kurwaa, waaye Kooh hultiɗiɗ ɗe.
ACT 4:11 Fiis ci Hooliɗ ci woo ŋ a yi ne : “ Atoh fi ɗu ɓi taɓahoh ci mbete mirndohiɗ nik atoh fi amb taɓahi. ”
ACT 4:12 Ali ɓo' minɗi muc, ne wa taambohɗi ŋ Yeesu ɗah. Ŋ Adina jen Kooh eɗoh ɗe dong ne tiikiŋ ɗe min mucɗohu. »
ACT 4:13 Wa ɓa hot kaañi Piyeer na Saaŋ kaañ ini ɓa woye, ɓa feyuusa, laam ɓa inah ɓa ɓo' an rek, ɓo' jangaaɗi. Ɓa inhissa ne ɓa meeɗ hun na Yeesu.
ACT 4:14 Waaye hota ɓa hotee ƴaara wirɗu tufkiɗ ŋ sero Apootar ci kanak ci, tahha po ɓa raakɗi woyaah.
ACT 4:15 Ɓa woosa Piyeer na Saaŋ ne ɓa pulaat ŋ atte'ohaana, atte'oh ca tassa nga ne ɓa hotoh ŋ harmban ɓa.
ACT 4:16 Ɓa woosa ne : « Ɓoo tuman ƴaaɓii na ? Ɓa haɓɗiɗ keemaan hooliɗ te ɓi Yerusalem jen inhiɗa, ɓoo minɗaa taas.
ACT 4:17 Waaye wa joyɗi ɓaat pasarkoh ŋ harmban ɓooɓi, kon ɓoo huflukaat ɓa po ɓa woyissuu na ali ɓo' ŋ ini kaɗ ŋ tiikiŋ ƴaareem. »
ACT 4:18 Ɓa ɓeeɗukka Piyeer na Saaŋ, ɓa sangohha ɓa keeh-keeh ne ɓa kinaat woyis wala ɓa jangɗohee ŋ tiikiŋ Yeesu.
ACT 4:19 Waaye Piyeer na Saaŋ loffa ɓa ne : « Wa ye weɗ yurah ŋ has ciŋ Kooh, kerhiɗ ɗu wala kerhiɗ Kooh ? Atte'aat !
ACT 4:20 Ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo minɗi ɗek ini ɓoo hot, kerahhaa. »
ACT 4:21 Atte'oh ca ɓaatta hufluk Piyeer na Saaŋ, ɓa faɗissa ɓa, ɓa raakeeɗi waas nga ɓa ne ɓa tum ɓa miskiɗ laam ɓooɓa jen nikee yakɗeeɗa Kooh ŋ ini raakee weem.
ACT 4:22 Ƴaara wirɗassee wirɗa feyohɗa uupɗeen kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40).
ACT 4:23 Wa Piyeer na Saaŋ faɗsu, ɓa kaɗta ŋ huntoh caŋ ɓa, ɓa naandsukka ɓa in ca kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na yakak ca woo ɓa jen.
ACT 4:24 Wa ɓa kerah ineem, ɓa jen ɓa hunnda ɓa kiimeeɗa Kooh an : « Heɗ ɓoo, a fu fer Eel ci na kehƴi na cookmi na in ci nik nga ca jen.
ACT 4:25 A fu eɗ Dawuuda Fuuɗsi Hoolohngaani, Dawuuda, yi caaciŋ ɓoo, surgaaniŋ ɗa. Fu taambohha nga ɗe, fu woosa ne : “ Wa ye tah cuuɓ ci ɗuuɗe ? Wa ye tah ɓooɓi waakohee ne ɓa tum in baahaaɗi ŋ ɓarang ɓarang ?
ACT 4:26 Buur ciŋ kehƴi na kooɗkiɗe hiñoh, ɓi raak hatil hun ne ɓa hiñoh na Heɗ ɓoo na buuri a tufkiɗ. ”
ACT 4:27 Laam wa keeh ne Herod Antipas na Ponse Pilaat ambsukohiɗ ŋ kur-taahii, ɓa hunnda na cuuɓ ci cinooci na Israayel ci jen ne ɓa hiñoh Yeesu, surgaaniŋ ɗa hooliɗi, yi fu tufkiɗ.
ACT 4:28 Ɓa na tume in ci fu kooɗkiɗee maañiɗ ŋ hatiliŋ ɗa, ŋ ini neɓ ɗa.
ACT 4:29 Ɗiski wa nik ndii, Heɗ ɓoo, marka findi ɓa na huflukohee ɓoo. Ona ɓoo, ɓi ñaam ciŋ ɗa, ɓoo yegɗoh woo kiŋ ɗa te ɓoo neƴƴohuu nga.
ACT 4:30 Raɗsa hatiliŋ yaahiŋ ɗa ne wir raak na ɓi firnde na keemaan ŋ tiikiŋ Yeesu surgaaniŋ ɗa hooliɗi. »
ACT 4:31 Wa ɓa ƴut kiim Kooh, ɗiska ɓa cohee yoondeeɗa. Ɓa jen, ɓa riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani, ɓa yegɗoheeɗa woo kiŋ Kooh te ɓa neƴƴoheeɗi nga.
ACT 4:32 Ɓooɓa kosee jen hunnda, nikka yino, ɓeɗ ɓaahee keeñ yino na liiɓohaaɗ. Ali ɓo' woyeeɗi nga ɓa ne raak-raakiŋ ɗe, a yi raaka kiik ce, waaye ɓa ambsohee ambsoh in caŋ ɓa jen yino.
ACT 4:33 Apootar ci seede'eeɗa na hatil keeh-keeh, ne Heɗ ɓoo Yeesu hultiɗ, te Kooh baahoheeɗa ɓa keeh-keeh yaa nu nga ɗah.
ACT 4:34 Ali ɓo' nga ɓa ñakeeɗi. Ɓi raakee yohon na kahan tooneeɗa ca, ɓa ɓayya candooma,
ACT 4:35 ɓa deggaa ŋ yaah ciŋ Apootar ci, wa paysohuusa, yaa nu nga eɗuusa in hend na ini a etoh.
ACT 4:36 Raakeen ƴaar nga ɓa teeku Suseef, a ɓaahee ŋ Lewiici, a nikee ɓo' Siipar. Apootar ci teekee ɗe Barnabaas, wa tokis "ƴaari na ñaahe ɓooɓi".
ACT 4:37 A toonnda yohon ce, a ɓayya kopora, a deggaa ŋ yaah ciŋ Apootar ci.
ACT 5:1 Waaye wa raakeen ƴaar teeku Anañaas na ɓitiice Safiira. Raakka yohni ɓa toon.
ACT 5:2 Ƴaara ɗaakka ɓak ŋ kopora, ɓitiice nammba hun na ɗe ŋ ineem, ini tas ŋ kopora a ɓayyaa, a deggaa ŋ yaah ciŋ Apootar ci.
ACT 5:3 Piyeer woosa ɗe ne : « Anañaas, wa ye tah fu faɗta Seytaani a riiffa keeñiŋ ɗa ? Po fu leyee Fuuɗsi Hoolohngaani ŋ ɗasɗi fu ɗasiɗ ɓak ngaŋ kopori fu toonoh yohon fu.
ACT 5:4 Wi fu toonohɗaa, wa nikee wuu fu haa e ? Fu mineena sang toon, wala wi fu toona, kopori nikee wuu fu, fu mineen tum ini neɓ ɗa naa. Fu liiɓoh tum in mand an na ŋ keeñiŋ ɗa ? Fu lee ɓo' haa, fu lee Kooh ! »
ACT 5:5 Wa Anañaas kerah woo ceem, a keennda, a kaannda. Ɓooɓa kerhee naandsukiŋ wa jen neƴƴohha keeh-keeh.
ACT 5:6 Komaakca fiir ca hayya, ɓa muurra fiɗaafa, ɓa ɓayyaa ne ɓa uumb ɗe.
ACT 5:7 Wa degga ini ree wahtu kaahay ɓitiice aassa ; a inheeɗi ini raak.
ACT 5:8 Piyeer meekissa ɗe ne : « Woyaa so, ɗu toonoh kehƴi candoomii e ? » A loffa ne : « Ee, ɓoo toonoha ineem. »
ACT 5:9 Piyeer woosa ɗe ne : « Ɗu min kerhiɗoh na ne ɗu markisuk Fuuɗsiŋ Heɗ ɓoo ? Kot ci fu kerah ŋ yahndeeri, e ɓooɓi puloh uumba ƴaar fu ; ɓa hey ɗa name ɓay. »
ACT 5:10 Ŋ saasi saasi, a keennda ŋ kot ciŋ Piyeer, a kaannda. Komaakca fiir ca aassa, ɓa hotta ne a kaaniɗ, ɓa ɓayya ɗe, ɓa uummba ɗe ŋ sero ƴaar ce.
ACT 5:11 Ɓi Janguuna jen na ɓooɓa kerah ina raak jen neƴƴohha keeh-keeh.
ACT 5:12 Kooh taambohha ŋ Apootar ci, a tumeeɗa in feyohiɗ na keemaan laayiɗ, ɓooɓa jen hoteeɗa nga. Kosiɗ ca jen ŋ findi ɓa hend, ɓa meeɗ meeɗ coh ŋ bayaalaŋ Kahan Kooh, ŋ Perngaŋ-Suleymaan.
ACT 5:13 Ali ɓo' wiiriis kaañeeɗi kaɗ nga ɓa, waaye ɓooɓa jen woyee in baahiɗ nga ɓa.
ACT 5:14 Ɓooɓa kosee Heɗi uupeeɗa nga uup laay ƴaar na ɓitiɓ, ɓa ɓaatuusa ŋ mboolndaŋ kosiɗ ca.
ACT 5:15 E keemaan ceem tah kosaayiɗ ca sah pulɗasseeɗa ŋ kahan ca, ɓa degseeɗa ŋ mbeeddaaca, ngaŋ fiƴaang wala ŋ basang ne Piyeer taamb ɗah, findi wa min mand ɗah, raak ɓi saangniŋ ɗe laalan.
ACT 5:16 Ɓo' laayiɗ nameeɗa puloh kur ca wilee Yerusalem, ɓa ɓayeeɗa kosaayiɗ ca na ɓooɓa jiini ambe, ɓa jen ɓa wirɗasseeɗa.
ACT 5:17 Ŋ ineem, seeƴkiɗoha yakka na ɓooɓa nikee na ɗe jen, ɓeɗ ɓa Sadusen ca, ɓa siissa Apootar ca, ɓa tufukka ŋ kot tum in ;
ACT 5:18 ɓa ammba Apootar ci ɓa taƴca ɓa ŋ kasoona.
ACT 5:19 Waaye ŋ weka, malaaka Heɗ ɓoo rangissa buntaacaŋ wa, a puliɗta ɓa, a woosa ɓa ne :
ACT 5:20 « Kaɗaat Kahan Kooh, ɗu woo ɓooɓa woo ciŋ kipes ki asi wii. »
ACT 5:21 Apootar ci kerhiɗta ɗe, na ɓaaɓa teel ɓa kaɗta Kahan Kooh ɓa jangɗoheeɗa. Seeƴkiɗoha yakka raakka coh na ɓooɓa na hune na ɗe, ɓa ɓeeɗukka saangnaŋ yakak caŋ Israayel jen, ɓa woossa ɓi ɓo' ne ɓa kaɗ ɓaya Apootar ca ŋ kasoona.
ACT 5:22 Dag ca kaɗta kasoona waaye ɓa raakɗi ɓa nga. Ɓa dokukka, ɓa woosa ina ɓa ɓayoh nga an :
ACT 5:23 « Ɓoo raak kasoona ranguuɗ ndengiɗ te niiɗoh ca nikee nga ŋ fiki yahndeera, waaye wi ɓoo rangis, ɓoo hotɗi ali ɓo' nga ɓa ŋ ɗooƴa. »
ACT 5:24 Wa kilifaanaŋ dag ca niiɗee Kahan Kooh kerah woo keem, a yi na kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca, ɓa feyuusa, ɓa liiɓeeɗa ini rahas Apootar ci na findi wa mirndohan.
ACT 5:25 Ŋ ineem ƴaar hayya woosa ɓa ne : « Ƴaaɓi ɗu taƴee ŋ kasoona, ɓa ɗaa ŋ Kahan Kooh na jangɗe ɓooɓa. »
ACT 5:26 Weɗ kilifaanaŋ dag ca hunoh na ɓi dag, ɓa kaɗta, ɓa ɓayya ɓa ɓay moɗoɗ, ɓa kaañeeɗi ɓa tum in, sagu neƴƴoh ne mboolnda tap ɓa atoh.
ACT 5:27 Wa ɓa ɓay ɓa, ɓa tufkiɗta ɓa ŋ fiki saangnaŋ yakak ca, seeƴkiɗoha yakka woosa ɓa ne :
ACT 5:28 « Ɓoo sangoheeɗi ɗu keeh-keeh ne kinaat jangɗohis ŋ tiikiŋ ƴaareem e ? Weɗɗi, ɗu riifɗiɗ Yerusalem jen na jangɗohiŋ ɗu, ɓaatta nga, ɗu waaɗ ɓoo raan kakaan kiŋ ƴaareem ! »
ACT 5:29 Piyeer na Apootar ci ɓinooɓi loffa ne : « Kerhiɗ Kooh weɗ ngisoh kerhiɗ ɓooɓi.
ACT 5:30 Koohiŋ caac ciŋ ɓoo hultiɗiɗ Yeesu yi ɗu ap ŋ daaƴi ɗu daaƴ ɗe ŋ kurwaa.
ACT 5:31 Kooh meeɓiɗ ɗe, po ŋ ñaahmiŋ ɗe, a tummba ɗe adgohoh na Mucɗoh ne a on Israayel ci ɓa ɓoƴsoh pesohaaɗ, ɓa ɗaasu bakaaɗ ciŋ ɓa.
ACT 5:32 Ɓoo nak, ɓoo seede ngaŋ in ceem, ɓoo na Fuuɗsi Hoolohngaani Kooh eɗ ɓi kerhiɗ ɗe. »
ACT 5:33 Woo ceem ayrukiɗta ɓooɓaŋ saangna po ɓa heeɗa pooke, ɓa waaɗta ap Apootar ci.
ACT 5:34 Waaye Farisen nikeen ngaŋ saangnaŋ yakak ca, a teeku Gamaliyel, a nikee jangɗohoh ŋ waasiŋMusaa, ɓooɓa jen eɗeen ɗe cir. A kurukka, a nakohha ne Apootar ci pulɗu ƴissuut.
ACT 5:35 Ƴutta a woosa ɓooɓa ne : « Ɓaah ci, ɗu ɓi Israayel ci, wortukaat ini ɗu na hee tume ƴaaɓii.
ACT 5:36 Maañaaɗi ƴaar teeku Tedaas hayiɗ, a tummba haf ce ɓo' yakak, ɓooɓi ñaakɗee ɗe nikee ŋ ɓak teemet-nikiis (400). Waaye wi a apu, ɓi ñaakɗee ɗe jen pasarkohha, ɓo' kerhisɗi ɓa.
ACT 5:37 Wa a coot, Yudaa yi genee Galile nammba hay, wa nikee ŋ jamanoona ɓooɓiŋ kur ki kindse. A nammba nook ɓo' laayiɗ, ɓa ñaakiɗta ɗe. Wi a kaan, ɓooɓi ñaakɗee ɗe jen pasarkohha.
ACT 5:38 Ɗiski wa nik, ñam na woyee ɗu ne : Kinaat rahsoh tus na ƴaaɓii, faɗaat ɓa ɓa coot. Nik ne ini tah ɓa kuruk na ini ɓa na tume puloh ŋ ɓo' ɗah, wa hey yahrukohe.
ACT 5:39 Waaye nik ne wa puloh ŋ Kooh ɗah, ɗu minanɗaa yahroh. Wa miniɗ ɗu ɓek sah, hiñoh na Kooh. Wortukaat ineem ! » Atte'oh ca jen hunnda na ɗe.
ACT 5:40 Ɓa ɓeeɗukka Apootar ci, ɓa laɓɗukka ɓa. Ɓa woosa ɓa ne ɓa kinaat woyis ŋ tiikiŋ Yeesu ; ƴutta ɓa faɗta ɓa ne ɓa coot.
ACT 5:41 Apootar ci pulohha saangna, ɓa nikka sumoh na sumoh, ŋ ini Kooh attee ɓa ne ɓa yeyyoo'iɗ ƴissuutɗu sagu tiikiŋ Yeesu.
ACT 5:42 Kooh-nu-wiis, ɓa meeɗta kaɗ Kahan Kooh na kahan ca cinooca, ɓa taalndiɗta, ɓa jangɗoheeɗa, ɓa woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci, ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu, Mucɗohi Gapohse.
ACT 6:1 Ŋ jamanoocaam, taalubeeca ɓaatkeeɗa ɓaatuk, ŋ ineem Yawuut ca woyee gerek lahtukeeɗa ŋ ɓa woyee heber. Ɓa lahtukee ne, ɓitiɓ ca ƴaar caŋ ɓa kaan te ɓa ɓaahha nga ɓa, meeɗ meeɗ sagankohu ŋ paysoh ca meeɗ paysohu Kooh-nu-wiis.
ACT 6:2 Wa Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) keraha, ɓa cohɗohha taalubeeca jen, ɓa woosa ɓa ne : « Wa moɗɗi ɓoo faɗ jangɗohiŋ woo kiŋ Kooh, ɓoo taambkohee paysoh kañam.
ACT 6:3 Kon, ɓaah ciŋ ɓoo, kooɗaat ŋ ɗooƴ ɗu ƴaar yasna-kanak ɓi raak seede moɗiɗ, riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani te ɓa raakka liiɓohaaɗ moɗiɗ, ɓoo dengkoh ɓa pangkeem.
ACT 6:4 Ini kaɗ ŋ ɓoo, ɓoo min taalndiɗ yurhiɗkoh kiimiŋ Kooh na pangkiŋ jangɗohiŋ woo kiŋ ɗe. »
ACT 6:5 Ɓooɓa jen hunnda teyɗukka woo keem. Weɗ ɓa tanoh Ecen, ƴaar kosiɗ lool, te a riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani. Ɓa tannda a yi na Filip, Porokor, Nikanoor, Timoon, Parmenaas, na Nikola ƴaariŋ Añcos ci aasee ŋ waasiŋ Yawuut ci.
ACT 6:6 Ɓa ɓayya ɓooɓeem ŋ Apootar ci, ɓeem degga ɓa yaah ciŋ ɓa, kiimiɗta ɓa Kooh.
ACT 6:7 Woo kiŋ Kooh uupeeɗa nga uup pasarkoh, taalubeeca uupeeɗa nga uup laay lool ŋ Yerusalem. Te seeƴkiɗoh Yawuut laayiɗ teyɗukka kos Yeesu.
ACT 6:8 Kooh baahohha Ecen, a onnda ɗe hatil po a tumeeɗa keemaan, a teeɓoheeɗa firnde yakak ŋ ɗooƴ ɓooɓa.
ACT 6:9 Waaye raakka ɓi ɓo' ɓaah ŋ sinaagoga teeksee "SinaagogiŋÑaam ci faɗsuuɗ ci", ɓa taastiɗoheeɗa na Ecen. Ɓooɓeem nikee Yawuut, ɓa pulohee Sireen na Aleksandiri, ɓum pulohha Silisi na Asi.
ACT 6:10 Waaye ɓa mineeɗi ɗe ɓur, laam Fuuɗsi Hoolohngaani oneen ɗe liiɓohaaɗ moɗiɗ po a minnda woo baahiɗ.
ACT 6:11 Ŋ ndeem, ɓa wirinnda ɓi ɓo' ne ɓa woo ne : « Ɓoo kerhiɗ Ecen woyeeɗa in moɗaaɗi ŋ Musaa na Kooh. »
ACT 6:12 Ɓa yopoh ɓooɓa na yakak ca na jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa ɗaa ; ɓeem keennda Ecen, ɓa ammba ɗe, ɓa ɓayya ɗe ŋ saangnaŋ yakak caŋ Israayel.
ACT 6:13 Ɓa ɓayya ɓi seede leyoh, ɓeem woyeeɗa ne : « Ƴaarii na kurkeeɗi ŋ woo woo moɗaaɗi ŋ ini kaɗ ŋ Kahan Kooh na waasiŋ Musaa.
ACT 6:14 Ɓoo kerhiɗ ɗe woyeeɗa ne Yeesu yiŋ Nasareet yeem hey fole Kahniŋ Kooh wii, a ɓoƴsoh mbaah ci Musaa faɗiɗ ɓoo. »
ACT 6:15 Ɓooɓaŋ saangnaŋ yakak ca jen junnga ŋ Ecen, markeeɗa ɗe, ɓa hotta fikiiriŋ ɗe melciɗeeɗa findi fiki malaaka.
ACT 7:1 Weɗ seeƴkiɗoha yakka meeksoh Ecen ne : « In ci fu na yambse ca keeh e ? »
ACT 7:2 Ecen loffa ne : « Ɓaah ciŋ ngo na baab ciŋ ngo, sikɗukaat to. Kooh yi Heɗ ndam, teeɓkiɗ caac ɓoo Ibrahiima, waam raak ɗe ŋ Mesopotami bala a hayan gene ŋ Haaraan ɗah.
ACT 7:3 Kooh woosa ɗe ne : “ Faɗa kur ki fu genoh, fu faɗ ɓaah ciŋ ɗa ; fu kaɗ ŋ kur ki maa hee ɗa teeɓe. ”
ACT 7:4 Ŋ ineem, Ibrahiima pulohha kur kaŋ Kaldeeca, a kaɗta, a gennda ŋ Haaraan. Ŋ finho kakaan kaŋ baab ɓa, Kooh haytohha ɗe ŋ kur ki ɗu genoh wii woti-woti.
ACT 7:5 Kooh onɗi ɗe ali keheƴ, a onɗi ɗe sah in hend na ɗiski a min deg kot. Waaye a gappa ɗe ne a hey ɗe one kur ki, a yi na ɓi na hee rimkohe nga ɗe ŋ finhooce, te moona waam raak ɗe raakɗi kuɓu ndoom.
ACT 7:6 Inii weɗ Kooh woo ɗe : “ Set ciŋ ɗa hey nike jaambur ŋ kur ka ɓa raakɗi, ɓa tumu ñaam nga, ɓa torhiɗu kiis teemet-nikiis (400). ”
ACT 7:7 Waaye Kooh degga nga ne : “ Ŋ hey atte'e ɓi kur ka ɓa tumohu ñaam ŋ finho ineem, ɓa hey pulohe nga, ɓa hay yo ñaamke ŋ ndii. ”
ACT 7:8 Ƴutta Kooh ambtiɗohha na Ibrahiima, a eɗta ɗe nguɗuk ne wa teeɓohee ambtiɗoheem. Ibrahiima raakka kuɓu ƴaar Isaahha, a nguɗta ɗe ŋ mbeha yasna-kaahayɗoh. Isaahha nammba tum kuɓkiŋ ɗe Yaŋhooɓa ɗaa, yeem nammba tum kuɓuuciŋ ɗe ndaŋkiyaah na kanak ci (12) ɗaa, ɓeɗ ɓi caac ciŋ cuuɓ ciŋ ɓoo.
ACT 7:9 Siisa ɓeem siisee taambɗoh ɓa Yuusufa tahha po ɓa toonnda ɗe ne a tumsa ñaam ŋ Misra. Waaye Kooh nikee na ɗe,
ACT 7:10 a pulɗohha ɗe ŋ miskiɗ ciŋ ɗe jen. Kooh tummba po a neɓpa Firawnaana, buuraŋ Misra, a nammba ɗe on liiɓohaaɗ moɗiɗ ŋ fiki buura po yeem tummba ɗe goornooraŋ Misra na kilifaanaŋ kahan ce jen.
ACT 7:11 Weɗ aɗ raakoh ŋ kur kaŋ Misra jen na Kanaan. Wa misikka nga ɓa lool, po caac ciŋ ɓoo raakisɗi ñamaah.
ACT 7:12 Wa Yaŋhooɓa kerah ne bele raakiɗ ŋ Misra, a woossa caac ciŋ ɓoo nga, wa nikka kaɗaŋ ɓa koc.
ACT 7:13 Wi ɓa kaɗ kotaŋ ɓa kanakɗoh, Yuusufa tummba po taambɗoh ciŋ ɗe inhissa ɗe, ŋ ndeem Firawnaana inahha ɓi kahan Yuusufa.
ACT 7:14 Yuusufa woosohha ne baab ɓa Yaŋhooɓa kaɗaat ɓaysa, a yi na ɓi kahan ɓa jen : ɓa nikeen ɓo' ndaŋkiyaah-yasna-kanak na ɓo' yatuus (75).
ACT 7:15 Yaŋhooɓa kaɗoh Misra ɗaa ; a kaanoh nga, a yi na caac ciŋ ɓoo.
ACT 7:16 Fiɗaaf caŋ ɓa ɓayuusa Sisem, ɓa ɗasɗuusa ŋ ruy-ruya Ibrahiima romee na koporiŋ ɗe ŋ ɓi rimkoh Hamor ngaŋ Sisem.
ACT 7:17 Jamanoona Kooh hee mitɗohe ina a gapee Ibrahiima nikee reɓeeɗa ; raak cuuɓiŋ ɓoo ɓaatkiɗ, wa uupeeɗa uup laay ŋ Misra,
ACT 7:18 po findi buur wiiriis adgohoh kur ka, buureem inheeɗi Yuusufa.
ACT 7:19 A ñaañohha cuuɓiŋ ɓoo, a tummba caac ciŋ ɓoo miskiɗ po a mbetɗukoheeɗa ɓa gooy caŋ ɓa ne ɓeem kaan.
ACT 7:20 Jamanooneem weɗ Musaa raakohu, a nikka komaaki moɗiɗ ŋ Kooh ; a taambkohseeɗa ŋ kahan baab ɓa po a raakka caɓin kaahay ;
ACT 7:21 wi a mbetu, kuɓki ɓitɓiŋ Firawnaana parahha ɗe, a koɗta ɗe findi kuɓuuce.
ACT 7:22 Wa kaɗoh ɗaa, Musaa jangɗuusa ki'inhiŋ ɓi Misra jen, a nikka ɓo' raakiɗ hatil ŋ woo na tum.
ACT 7:23 Wi a raak kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40) weɗ a liiɓoh kaɗ marka ɓaah ciŋ ɗe, Israayel ci.
ACT 7:24 A hotta ƴaar gen Misra torhiɗeeɗa yino nga ɓa, a langɗoheeɗa ƴaara torhiɗasse, a wirndukɗeeɗa ɗe, a appa ƴaaraŋ Misraaca.
ACT 7:25 A liiɓee ne ɓaah ciŋ ɗe hey inhe ne Kooh waaɗ taamboh nga ɗe ne a muciɗ ɓa, waaye ɓa inheeɗaa.
ACT 7:26 Wa Kooh wiis, a hotta kanak ŋ ɓaah ciŋ ɗe hiñoheeɗa. A waaɗta ɓa kerhiɗohiɗ, a woosa ɓa ne : “ Ƴaaɓi, e ɗu ɓaah, wa ye tah ɗu hiñohe ? ”
ACT 7:27 Waaye ƴaara torhiɗohee teyɗukɗi Musaa, a yennja ɗe, a woosa ɗe ne : “ Ya ɓa tum ɗa kilifaaniŋ ɓoo na atte'ohiŋ ɓoo ?
ACT 7:28 Fu waaɗ to nam ap findi fu apoh ƴaariŋ Misraaci wotɓa e ? ”
ACT 7:29 Wa Musaa kerah woo keem, a saandohha, a raayya ŋ kur kaŋ Majaan. A nikka ŋ ndaam, po a raakka kuɓu ƴaar kanak nga.
ACT 7:30 Wa degga kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40), malaaka teeɓukka Musaa ŋ kehƴa hulangaŋ tangooraŋ Sinaay, ŋ jaalaŋ yongkaahaŋ kidga ƴina gile.
ACT 7:31 Wa Musaa hot ineem, a feyuusa. A reɓpa ne a maraka baahiɗ, weɗ a kerhoh hoosooriŋ Heɗ ɓoo an :
ACT 7:32 “ A ñam Koohiŋ caac ciŋ ɗa, Koohiŋ Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa ! ” Musaa tiitta po saakɗoheeɗa, a kaañisɗi marak.
ACT 7:33 Heɗ ɓoo woosa ɗe ne : “ Wolsa ñafaɗ ciŋ ɗa ; ɗiski fu tufuk wa keheƴ hooliɗ.
ACT 7:34 Ŋ hotiɗ torhiɗi cuuɓiŋ ngo na torhiɗasse ŋ Misra. Ŋ kerhiɗ iin ciŋ ɓa te ŋ ruhsiɗ ne ŋ naaf ɓa. Ɗiski wa nik, haya ŋ woos ɗa Misra. ”
ACT 7:35 Musaa yeem, a yi ɓaah ciŋ ɗe taaske, ɓa woyeeɗa ɗe ne : “ Ya ɓa tum ɗa kilifa na atte'oh ? ” Musaa a yi Kooh woos ne a nik kilifaani na yi na hee naafe cuuɓiŋ ɗe, taamboh ŋ ɓaatɗohiŋ malaakaani teeɓkee ɗe ŋ kidga ƴina.
ACT 7:36 A Musaa puliɗ Israayel ci Misra. A tumiɗ in feyohiɗ na keemaan laayiɗ ŋ kur keem, na wa ɓa huusee Cookma-Ruumnda na wa ɓa nik ŋ kehƴa hulanga kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40).
ACT 7:37 A Musaa namee woo Israayel ci ne : “ Kooh hey ɗu woosohe Woosuuɗ findiiso, a pulohan ŋ cuuɓiŋ ɗu. ”
ACT 7:38 Wa ɓooɓa coh ŋ kehƴa hulanga, a Musaa namee nik ŋ harmban caac ciŋ ɓoo na malaakaana woyee na ɗe ŋ tangooraŋ Sinaay. A rahassa woo ciŋ kipes ki, ne a eɗ ɓoo ca.
ACT 7:39 Waaye caac ciŋ ɓoo waaɗeeɗi kerhiɗ Musaa, ɓa sannga ɗe teyɗuk, keeñ ciŋ ɓa jen nikee ŋ dokuk Misra.
ACT 7:40 Ɓa kaɗta ŋ Aaruna, ɓa woosa ɗe ne : “ Musaa ƴaari pulɗoh ɓoo Misra yii, ɓoo inahɗi ini rahas ɗe. Mbaa, haɓɗiɗa ɓoo kooh ci adgohan ɓoo. ”
ACT 7:41 Ɓa tiɓɗukka ɗoon, ɓa tummbaa koohiŋ ɓa, ɓa seeƴkeeɗa nataaleem. Ɓa neɓuusa ŋ ina ɓa tiɓoot na yaah ciŋ ɓa.
ACT 7:42 Ŋ ndeem, Kooh suungɗukka ɓa, a faɗta ɓa ɓa ñaamkeeɗa caɓni na nohi na hor ciŋ eel ci findi wa fiisohu ŋ Fiis ciŋ woosuuɗ ci an : “ Cey cuuɓiŋ Israayel ci, ɗoopaat ca ɗu seeƴkee na sarah ca cinooca ɗu haɓɗee ini ree kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40) ŋ kehƴa hulanga, ɗu haɓɗee ca wuu so e ?
ACT 7:43 Muk ! Ɗu haɓɗee ca wuu so haa ! Ɗu ɓayndohee ɗiipaŋ Molok na horaŋ Romfa yi ɗu tum koohiŋ ɗu, ceɗ nataal ci ɗu haɓiɗ ne ɗu ñaamuk ca. Ineem weɗ tah po ŋ hey ɗu toore ŋ ɗiska uup us Babilon. ” »
ACT 7:44 Ecen taalndiɗta an : « Ŋ kehƴa hulanga, caac ciŋ ɓoo nikee na Ɗiipa ɗaakohsee in ca teeɓohee Ambtiɗohi. Ɗiipaam haɓɗohsee findi Kooh nakohee Musaa, laam a woyee Musaa ne a haɓɗaata jok findi a teeɓohee ɗe wa ŋ nataal.
ACT 7:45 Ɗiipeem caac ciŋ ɓoo taamb nga nameena lam. Ɓa ɓayndoheena, wa Yosuwe adgoh ɓa, ŋ jamanoona ɓa degoh kur ka yaah ; kur kaŋ cuuɓ ca Kooh aañee ŋ fikiiɓa. Wa rissa nga po ŋ jamanoonaŋ Dawuuda.
ACT 7:46 Kooh baahoheen Dawuuda, Dawuuda kiimmba ɗe ne a min taɓah genoha ne ɓi kahan Yaŋhooɓa ñaamkee ɗe nga.
ACT 7:47 Waaye a kuɓkiŋ ɗe Suleymaan mirndoha taɓah.
ACT 7:48 Waaye kinaat liiɓ keeh-keeh ne Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka gen ŋ in ci yaah ɓo' haɓiɗ. Kerhaat ini woosuuɗi woo, an :
ACT 7:49 “ Heɗ ɓoo woo ne : ‘Asamaan weɗ ɓoofohaaniŋ ngo, kehƴi nikka degoha kot ciŋ ngo. Kon ɗu taɓahɗan ndo kahan mand na ? Wala winde ɗisik weɗ ŋ iɗsiɗkohan ?
ACT 7:50 A ñam fer in cii jen haa e ?’ ” »
ACT 7:51 Ecen marakka ɓa woosa ɓa ne : « Ɗu ndeng ndeng haf ! Ɗu rannga keeñ ciŋ ɗu na nof ciŋ ɗu ŋ ɓeeɗkohiŋ Kooh findi ɓi ɓaahɗi ŋ Ambtiɗohiŋ ɗe. Ɗu ris hiñoh na Fuuɗsi Hoolohngaani, ɗu mand na caac ciŋ ɗu !
ACT 7:52 A yinde woosuuɗ a yi caac ciŋ ɗu tolfiɗɗi ? Caac ciŋ ɗu apiɗ ɓi yegɗohee ne Yurhiɗi hey haye. Te ɗu ɓi woti-woti, ɗu woriɗ ɗe, ɗu boommba ɗe.
ACT 7:53 Ɗu rahsiɗ waasiŋ Kooh taamboh ŋ malaakaaci, waaye ɗu taambiɗɗaa. »
ACT 7:54 Wa atte'oh ca kerah woo ciŋ Ecen ceem, ɓa ayrukka ɗe po ɓa heeɗa pooke.
ACT 7:55 Waaye Ecen riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani, a marakka ŋ Eel ci, a hotta siñaariŋ Kooh, a hotta Yeesu tufkiɗ ŋ ñaahmiŋ ɗe.
ACT 7:56 A woosa ne : « Ŋ hotiɗ Eel ci rangsukiɗ, Kuɓkiŋ ɓoyi tufukka ŋ ñaahmiŋ Kooh. »
ACT 7:57 Wa ɓa kerah woo keem, ɓa leehukka ŋ ɗafka, ɓa rannga nof ciŋ ɓa. Ɓa jen ɓa faɗsukka Ecen.
ACT 7:58 Ɓa faseeɗa ɗe po ɓa puliɗta ɗe kur-taaha, ɓa tapeeɗa ɗe atoh ne ɓa ap ɗe. Seede'oh ca faɗee kulɓaacaŋ ɓa ŋ kot ciŋ komaaki mitiɗ fiir na woyse Sool.
ACT 7:59 Wa ɓa tapee Ecen atoh, a kiimeeɗa Kooh an : « Heɗ ɓoo Yeesu, teya ruuhiŋ ngo. »
ACT 7:60 Weɗ a ƴekoh gik, a leehukka ŋ ɗafka an : « Heɗi, kina ɓa amboh bakaaɗii ! » Wi a woo ineem, a nguɗta.
ACT 8:1 Sool huneen ŋ ini Ecen apu. Ini kooɗoh mbaɗi kosiɗ ca nikee ŋ Yerusalem tolfiɗasseeɗa. Wa nikee tolfiɗ miskiɗ. Ɓa jen, ɗal Apootar ci, ɓa pasarkohha ŋ kur caŋ Yudee na caŋ Samari.
ACT 8:2 Raak ɓi ƴaar kosiɗ Kooh lool uumbiɗ Ecen, ɓa rooyya ɗe rooy miskiɗ.
ACT 8:3 Waaye Sool ŋ haf ce, a heeɗa reehɗe ɓi Janguuna. A aaseeɗa ŋ kahan nu kahan, a pulɗeeɗa kosiɗ ca, ƴaar na ɓitiɓ, a taƴeeɗa ŋ kaso.
ACT 8:4 Ɓi pasarkohee nak, kaɗeeɗa ŋ ɗisik nu ɗisik, ɓa woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci.
ACT 8:5 Ŋ pasarkoheem, weɗ Filip kaɗoh kur-taah ngaŋ Samari, a yegɗohha Mucɗohi Gapohse ŋ ndaam.
ACT 8:6 Wa ɓa kerah ɗe te ɓa hotta firndeeca a tume, mboolnda jen hunnda, tummba tek, ɓa sikɗukeeɗa ɗe baahiɗ.
ACT 8:7 Laam jiini laayiɗ nikee puleeɗa na leehuk ŋ kosaayiɗ ca te lafañ laayiɗ na ɓeendkiɗ laayiɗ wirra.
ACT 8:8 Ŋ ineem sum keeh-keeh raakka ŋ kur-taaheem.
ACT 8:9 Raakeen ƴaar ɓaatsiɗiɗ gen nga teeku Simong. A nikee luhusoh te a feyeen ɓi Samari lool. A tumee haf ce ɓo' yakak.
ACT 8:10 Ɓooɓa jen, yakak na komaaki meeɗ meeɗ sikɗuk woo ciŋ ɗe baahiɗ, ɓa woyee ne : « Ƴaarii, a yi hatiliŋ Kooh, hatili na woyse "yakki" ! »
ACT 8:11 Simong maañiɗ feyeeɗa ɓa na luhusiŋ ɗe, weɗ tah ɓa sikɗukeeɗa ɗe baahiɗ.
ACT 8:12 Waaye wa ɓa kos Filip yi woo ɓa Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh na tiikiŋ Yeesu Kiristaa, ɓa ɓoktuusa jen, ƴaar na ɓitiɓ.
ACT 8:13 Simong sah kossa, a ɓoktuusa. A waaɗisɗi saɓsukoh na Filip, a feysee feyu jameet ŋ firndeeca na keemaan ca raake.
ACT 8:14 Wa Apootar ci nikee ŋ Yerusalem kerah ne ɓi Samari teyɗukiɗ woo kiŋ Kooh, ɓa tuuƴca Piyeer na Saaŋ nga ɓa.
ACT 8:15 Wa ɓa ree, ɓa kiimiɗta ɓa Kooh ne ɓeem rahas Fuuɗsi Hoolohngaani.
ACT 8:16 Raak Fuuɗsi Hoolohngaani ruhseeɗi ŋ ali ɓo' nga ɓa paaɗ ; ɓa ɓoktassee ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu dong.
ACT 8:17 Ŋ ndeem Piyeer na Saaŋ degga ɓa yaah ciŋ ɓa, ɓeem rahassa Fuuɗsi Hoolohngaani.
ACT 8:18 Simong hotta ne kosiɗ ca rahas Fuuɗsi Hoolohngaani wa Apootar ci deg ɓa yaah ciŋ ɓa, ŋ ineem a kommba Piyeer na Saaŋ kopor.
ACT 8:19 A woosa ɓa ne : « Namaat to eɗ hatilii po ɓo' nu ŋ nam deg yaah ciŋ ngo ŋ haf ɗah, a rahas Fuuɗsi Hoolohngaani. »
ACT 8:20 Waaye Piyeer loffa ɗe ne : « Koporiŋ ɗa sooƴaat na ɗa ! Ini Kooh na onohe, fu liiɓ ne fu mina min romoh koporiŋ ɗa e ?
ACT 8:21 Fu ɓaahɗi, fu ɓaahlaanɗi ŋ inii laam liiɓohaaɗ ciŋ ɗa yurahɗi ŋ fiki Kooh.
ACT 8:22 Mbaa ɓoƴsoha liiɓohaaɗ ciŋ ɗa moɗaaɗiiceem te fu kiim Heɗi, wa miniɗ nik ne a hey ɗa ɗaase liiɓohaaɗ ciŋ ɗa.
ACT 8:23 Ŋ hotiɗ ne fu riifiɗ na aay-keeñ te bakaaɗ tumiɗ ɗa ñaam. »
ACT 8:24 Simong loffa Piyeer na Saaŋ ne : « Ɗu ŋ haf ɗu, kiimɗaat to Heɗi po ali in, ŋ in ci ɗu woo rahsuu so. »
ACT 8:25 Wa Piyeer na Saaŋ ƴut seede na yegɗoh woo kiŋ Heɗi, ɓa dokukka Yerusalem. Ŋ waasi, ɓa yegɗohha Yegɗohiŋ Muci ŋ kur laayiɗ ŋ Samari.
ACT 8:26 Wa Piyeer na Saaŋ coot, malaaka Heɗ ɓoo woosa Filip ne : « Kurka, fu kaɗ ŋ ɓak yaah-ñaahum ne fu yurhiɗkoh na pulohaaɗ-noh ɗah, ŋ waasa puloh Yerusalem kaɗta Gasaa, wa waas hulang. »
ACT 8:27 Filip jaarra kuruk, a kaɗta. Weɗ a cohoh na ƴaar gen Ecopi. Ƴaareem ɓucsee ɓucu. A nikee kilifa yakak, a yi meeɗ taambkoh raak-raakaŋ Kandaas, buura ɓitɓaŋ Ecopi. Ƴaareem hayee Yerusalem ne a ñaamuk Kooh.
ACT 8:28 Wa raak ɗe hayiɗ po wiirkeeɗa, a ɓooffa ŋ wotiiriŋ ɗe, a jangeeɗa Fiis ciŋ woosuuɗi Esayi.
ACT 8:29 Fuuɗsi Hoolohngaani woosa Filip ne : « Daba wotiireen. »
ACT 8:30 Filip nuppa dabbaa, a kerahha ƴaaraŋ Ecopiica jangeeɗa Fiis ciŋ Esayi, a meekissa ɗe ne : « Ini fu na jange, fu inhiɗ ini wa tokis e ? »
ACT 8:31 Ƴaara woosa ɗe ne : « Ŋ min na inhoh ini wa tokis te ŋ raakɗi ali ɓo' ne a teeɓ po ! » Weɗ a woyoh Filip ne a rapaat, a ɓoof ŋ serooce.
ACT 8:32 Raak inii weɗ a jangee ŋ Fiis ci : « A mandee na mbaali na kee hoossa ; a ɗekka teɗ findi kuyi ƴini na hufse, a wooɗi ali in.
ACT 8:33 A ƴissuutɗuusa, a ñakɗukohuusa keeh. Ya ɓa woyan ŋ ini kaɗ ŋ ɓi rimkoh nga ɗe ? Kipes kiŋ ɗe ŋ kehƴi reehɗuuɗ ! »
ACT 8:34 Ƴaara meekissa Filip ne : « Ne wa neɓ ɗa ɗah, woo so, woosuuɗi na woye ŋ ya ɓa ndii ? A na woye haf ce wala ɓo' wiiriis ? »
ACT 8:35 Weɗ Filip camboh ŋ ini Fiis ci woo weem, a woosa ɗe Yegɗohiŋ Muci, ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu.
ACT 8:36 Ɓeɗ kaɗoh kaɗoh po ɓa hotta masuɓ ; ƴaara woosa ne : « Masuɓ weɗɗi, wa ye hondohan ndo ɓoktu ? » [
ACT 8:37 Filip woosa ɗe ne : « Fu miniɗ ɓoktu, ne fu kosiɗ ŋ keeñiŋ ɗa jen ɗah. » Ƴaara woosa ne : « Ŋ kosiɗ ne Yeesu Kiristaa a yi Kuɓkiŋ Kooh. »]
ACT 8:38 A nakohha ne wotiira tufkiɗu. A na Filip ruhussa, ɓa kanak jen, ɓa aassa ŋ ɗooƴ masma, Filip ɓokitta ɗe.
ACT 8:39 Wa ɓa pul masma, Fuuɗsiŋ Heɗ ɓoo ginnda Filip, ƴaara hotisɗi ɗe ; ƴaara taalndiɗta waasaŋ ɗe, a kaɗeeɗa na keeñ soosiɗ.
ACT 8:40 Ini kaɗ ŋ Filip, a hotkoh kur-taahaŋ Asoot, a woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci ŋ kur nu a taamboh ɗah, po a reesa Seesare.
ACT 9:1 Ŋ ini kaɗ ŋ Sool, a genee dabgiɗ ap taalubeeciŋ Heɗ ɓoo. A kaɗta ŋ seeƴkiɗoha yakka,
ACT 9:2 a meekissa ɗe kayit ca a ɓayan wuu sinaagog caŋ Damas ; ne a raak ɓi ƴaar mbaa ɓitiɓ nga taambɗee waasiŋ Yeesu ɗah, a amb ɓa, a ɓay ɓa Yerusalem.
ACT 9:3 Wa a kaɗ po a heeɗa ree Damas, ɗekka po ñiin puloh Eel ci willa ɗe, siñaarɗeeɗa.
ACT 9:4 A keennda ŋ kehƴi, a kerahha hooso woyeeɗa ɗe ne : « Sool, Sool, waaye tah fu tolfiɗee so ? »
ACT 9:5 A loffa ne : « A fu ɓa Heɗi ? » Hoosoora woosa ɗe ne : « E ñam Yeesu yi fu na tolfiɗe.
ACT 9:6 Waaye kurka, aasa ŋ kur ki, fu hey woyse nga ini fu joy tum. »
ACT 9:7 Ƴaaɓa hunee na ɗe tufukka, ɓa feyuusa po ɓa minɗi woo. Ɓa kerheen hoosoora waaye ɓa hoteeɗi ɓo'.
ACT 9:8 Sool kurukka, a marakka waaye a minisseeɗi hot. A ambuusa ŋ yaah, a nookuusa ne a reytinu Damas.
ACT 9:9 A rissa fuuliɗ neeh kaahay, a ñamɗi, a anɗi.
ACT 9:10 Waam, ŋ Damas, wa raakeen taalube nga teeku Anañaas. Heɗ ɓoo teeɓukka ɗe findi heeƴ, woosa ɗe ne : « Anañaas ! » Yeem loffa ne : « Yoo, Heɗi, ñam yii. »
ACT 9:11 Heɗi woosa ɗe ne : « Kurka, fu kaɗ kahan Yudaa, ŋ mbeeddaana na woyse Mbeeddaani Yurhiɗi, fu meeksoh ƴaari na woyse Sool gen Tarsa. A yaa kiim Kooh.
ACT 9:12 In hayɗohiɗ ɗe findi heeƴ, an ƴaar teeku Anañaas aasiɗ, degga ɗe yaah ciŋ ɗe ne a hotis. »
ACT 9:13 Anañaas loffa ne : « Heɗi, ŋ kerhiɗ ŋ ɓo' laayiɗ moɗaaɗiici ƴaareem tum ɓooɓiŋ ɗa ŋ Yerusalem.
ACT 9:14 Te ɓaat nga, ndii sah kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋMusaa oniɗ ɗe ne a min amb ɓooɓi na kiime ŋ tiikiŋ ɗa jen. »
ACT 9:15 Waaye Heɗ ɓoo woosa Anañaas ne : « Kaɗa, laam ƴaareem, ñam kooɗ ɗe ne ŋ njirñiɗkoh ɗe. A hey inhiɗohe tiikiŋ ngo ŋ heet ci nikɗi Yawuut, na buur ciŋ ɓa na Israayel ci.
ACT 9:16 Mi ŋ haf fo, ŋ hey ɗe teeɓe juukiŋ miskiɗ ci a raakan sagu tiikiŋ ngo. »
ACT 9:17 Wa a kerah woo keem, Anañaas kaɗta. A aassa ŋ kahna, a degga Sool yaah ciŋ ɗe, a woosa ɗe ne : « Sool taambɗoh ho, Heɗi a yi tuuƴ co, Yeesu, yi teeɓuk ɗa ŋ waasi wi fu na haye ; a yi tuuƴ co ne fu hotis te fu riif na Fuuɗsi Hoolohngaani. »
ACT 9:18 Ŋ ɗiska ɗiska, in haa waasintoor pulohha ŋ has ciŋ ɗe, keennda, a hotisseeɗa. A kurukka, a ɓoktuusa.
ACT 9:19 Ƴutta, a ñammba, a raakissa hatil. Wa a ɓoktu po ƴutta, a tummba ɓi neeh ŋ ndaam na taalubeeca gen Damas.
ACT 9:20 Ŋ ɗiska ɗiska, a cammba yegɗoh ŋ sinaagog ca ne Yeesu a yi Kuɓkiŋ Kooh.
ACT 9:21 Ɓooɓa kerhee ɗe jen feyuusa, ɓa woyeeɗa ne : « Ca' ! Ƴaarii a yi meeɗ tumoh miskiɗ ŋ Yerusalem, a torhiɗee ɓooɓi na kiime ŋ tiikiŋ ƴaareem haa e ? Te a hay ndii ne a amb ɓooɓeem, a ɓay ɓa ŋ fiki kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca. »
ACT 9:22 Waaye Sool uupeeɗa nga uup ndeng ŋ ini a yegɗohe. Yawuut ca genee Damas raakɗi lofaah, laam a nikee teeɓeeɗa ɓa ne Yeesu a yi Mucɗohi Gapohse !
ACT 9:23 Wa tummba in maañiɗ, Yawuut ci kerhiɗohha ne ɓa ap ɗe.
ACT 9:24 Sool yeggaa, raak ɓa niiɗeeɗa yahndeer caŋ kur-taaha noh na wek ne ɓa min ɗe ap.
ACT 9:25 Waaye taalubeeciŋ ɗe ɓayya ɗe na wek, ɓa ɓekka ɗe ŋ dammba yakiɗ, ɓa yoorra ɗe huntiɗkohiɗ na miira.
ACT 9:26 Wa Sool puloh ndaam, a kaɗta Yerusalem, a jeemmba hun na taalubeeci waaye ɓa jen ɓa neƴƴohha ɗe, ɓa koseeɗi kitaalubeekiŋ ɗe.
ACT 9:27 Weɗ Barnabaas ɓayoh ɗe, kaɗta na ɗe ŋ Apootar ca, a naandsukka ɓa findi Sool hotoh Heɗ ɓoo ŋ waas Damas na findi Heɗi woyoh na ɗe, na oolki a oolkee woo ŋ tiikiŋ Yeesu ŋ ndaam.
ACT 9:28 Ŋ ineem, a nikka na ɓa ŋ ɗooƴ Yerusalem, a hunnda na ɓa, a woyeeɗa ŋ tiikiŋ Heɗi te a neƴƴohɗi.
ACT 9:29 A woyeeɗa, a taastiɗoheeɗa na Yawuut ci na jombe gerek, waaye ɓeem jeemeeɗa ɗe ap.
ACT 9:30 Wa ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca keraha, ɓa ɓayya ɗe po ŋ Seesare, ɓa cootiɗta ɗe Tarsa.
ACT 9:31 Waam raak, kosiɗ caŋ Yudee jen na Galile na Samari, raakiɗ jam. Kosiŋ ɓa ɓaatkeeɗa, ɓa peseeɗa ŋ nup Kooh Heɗ ɓoo, te ɓa uupeeɗa nga uup laay, taamboh ŋ ɓaatɗohiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
ACT 9:32 Piyeer kaɗeeɗa ŋ ɗisik nu nik ŋ kur ka. Wa raakka mbeh, a kaɗta marka ɓo'-Kooh ca genee Lidda.
ACT 9:33 A cohha na ƴaar nga teeku Enee. Ƴaareem tumiɗ kiis yasna-kaahay ŋ fiƴaang, a lafñee lafañ.
ACT 9:34 Piyeer woosa ɗe ne : « Enee, Yeesu Kiristaa a yii wiriɗ ɗa, kurka fu raɗoot fiƴaangiŋ ɗa. » Jaarra, Enee kurukka.
ACT 9:35 Wa ɓooɓa gen Lidda na kur caŋ Saroon hot ɗe, ɓa ɓoƴsohha pesohaaɗ, ɓa kossa Heɗ ɓoo.
ACT 9:36 Wa raakeen ŋ Yope taalube Yeesu ɓitiɓ teeku Tabita, wa tokis "Dorkas" ŋ gerek, weɗ "Ngaay". A meeɗ gen ŋ tum in baahiɗ na ɓaatɗoh ñakiɗ ci.
ACT 9:37 Ŋ neeh caam, a keennda kosaay, a kaannda. Ɓa ɓookka fiɗaafa, wa deguusa ŋ tuuƴ, ŋ ɗafuk kahna.
ACT 9:38 Taalubeecaŋ Yope kerheen ne Piyeer yaa ŋ Lidda. Lidda usoheeɗi na Yope. Ɓa woossa ƴaar kanak ne ɓa kaɗ ŋ Piyeer, ɓa kiim ɗe ne a hay nga ɓa win-win.
ACT 9:39 Piyeer kurukka, a hunnda na ɓa. Wa a ree, ɓa ɓayya ɗe ŋ tuuƴa ŋ ɗafka. Ɓitiɓ ca fu inah ne ƴaar caŋ ɓa kaaniɗ, hayya cohe na ɗe. Ɓitiɓ ceem, Dorkas meeɗeen ɓa haɓɗiɗ kulɓa wa a na pese. Ɓa taambkohha Piyeer na fuɗ, ɓa teeɓeeɗa ɗe kulɓaaceem.
ACT 9:40 Piyeer puliɗta ɓa jen, a ƴekka, a kiimeeɗa Kooh, ƴutta, a yurhiɗkohha na fiɗaafi, a woosa ne : « Tabita kurka ! » Tabita marakka, a hotta Piyeer, a ɓooffa.
ACT 9:41 Piyeer onnda ɗe yaah, ɓaatɗohha ɗe ne a kuruk ; ƴutta a ɓeeɗukka ɓo'-Kooh ca na ɓitiɓ ca ƴaar caŋ ɓa kaane, a teeɓpa ɓa ɗe pesiɗ.
ACT 9:42 Ineem yeguusa ŋ Yope jen, ɓo' laayiɗ kossa Heɗ ɓoo.
ACT 9:43 Ŋ finho ineem, Piyeer tassa ŋ Yope ɓi neeh, a dale ŋ kahan ƴaar teeku Simong. Simong yeem nikee fortoh und.
ACT 10:1 Wa raakeen ŋ Seesare ƴaar teeku Koorney. A adgohee soldaar teemet, ɓa ɓaahee ŋ soldaar caŋ Rom, ɓi na woysee soldaar caŋ Itaali.
ACT 10:2 Ƴaareem nikee ɓo' waaɗiɗ Kooh, ye nupan Kooh, a yi na ɓi kahan ce jen. A meeɗeen on keeh-keeh Yawuut ci raakaaɗiici te a meeɗ gen kiim Kooh.
ACT 10:3 Wa raakka mbeh, wi kaɗ po nohi cammba soos, in hayɗohha Koorney findi heeƴ, a hotta hooliɗ malaaka Kooh aasiɗ, raakka ɗe ŋ ɗiska a nikee, woosa ɗe ne : « Koorney ! »
ACT 10:4 A tiitta, a iiƴca malaakaani hew, a woosa ne : « Wa ye kilifaani ? » Malaakaani loffa ɗe ne : « Kooh teyɗukiɗ kiim ciŋ ɗa, a alkohɗi ɓaatɗohi fu na ɓaatɗohe ñakiɗ ci.
ACT 10:5 Ɗiski wa nik, woosa ɓi ƴaar Yope, ɓa ɓeeɗkiɗ ɗa ƴaara teeku Simong te a woysee Piyeer.
ACT 10:6 A dal ŋ kahan fortoh und nam teeku Simong, kahan ce nik ŋ sero cookma. »
ACT 10:7 Wa malaakaana woyee na ɗe coot, Koorney ɓeeɗukka surga kanak ŋ surgaaciŋ ɗe na soldaar yino nupiɗ Kooh ŋ ɓi a adgoh in maañiɗ.
ACT 10:8 Koorney naandsukka ɓa ini raak jen, ƴutta a woossa ɓa Yope.
ACT 10:9 Ŋ Kooh-wiisiina, ɓa nikka ŋ waas po ɓa reɓeeɗa Yope, raak Piyeer rapiɗ ŋ ɗafuk kahna ne a kiim Kooh ŋ leero noh.
ACT 10:10 A aɗukka, a waaɗta ñam. Wa a tikɗassee kañam, in puloh ŋ Kooh hayɗohha ɗe findi heeƴ.
ACT 10:11 A hotta Eel ci rangsukiɗ, inaa haa piis yakak ambuuɗ ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci ruhseeɗa po ŋ kehƴi.
ACT 10:12 Heet ciŋ ɗoopaat ci jen nikka nga : ɗoopaat ci na kot ci nikiis ci na faskoh ci ŋ kehƴi na pundoh ci ŋ ɗafki.
ACT 10:13 Raakka hoosoori woo ɗe ne : « Kurka Piyeer ! Apa fu ñam ! »
ACT 10:14 Waaye Piyeer loffa ne : « Muk Heɗi, ŋ moosɗi ñamoh in araamiɗ wala in hoolaaɗi'iɗ ! »
ACT 10:15 Hoosoora woyissa ɗe ne : « Ini Kooh hooliɗ, fu, kinaa araamiɗ ! »
ACT 10:16 Ɗaa, hoosoora woyeeɗa, Piyeer lofeeɗa po wa nikka waas kaahay, jaarra ina mand na piis rapɗuusa ŋ Eel ci.
ACT 10:17 Piyeer muuƴca ŋ ini hayɗohee ɗe findi heeƴ, an wa joy ye tokis ? Waam raak ɓooɓa Koorney woosee meeksohiɗ kahan Simong po ɓa reyiɗ nguɓu kahna.
ACT 10:18 Ɓa ɓeeɗkohha, ɓa meeksohha an : « Simong yi na woyse Piyeer a dal ŋ ndii e ? »
ACT 10:19 Piyeer rissa liiɓsiɗoh ŋ ini hayɗohee ɗe findi heeƴ, Fuuɗsi Hoolohngaani woosa ɗe ne : « Ƴaar kaahay ɓii waak ɗa ŋ ndii.
ACT 10:20 Kurka fu ruhus, huna na ɓa ; kina raak hel kanak nga, ñam woos ɓa. »
ACT 10:21 Piyeer ruhussa, a woosa ƴaaɓa ne : « Ñam ɓoyi ɗu na waake, wa ye kot ciŋ ɗu ? »
ACT 10:22 Ɓa loffa ɗe ne : « A Koorney, ƴaar ŋ ɓi adgoh soldaar ciŋ Rom, a yi woos ɓoo. A ƴaar yurhiɗ, a nupiɗ Kooh te Yawuut ci jen seede'iɗ ɗe seede baahiɗ. A malaaka Kooh nak ɗe ne a ɓeeɗkaat ɗa ŋ kahan ce, a sikɗuk ini fu raak woyaah ɗe. »
ACT 10:23 Jaarra Piyeer woosa ɓa ne ɓa aasaat, ɓa neeh po kim. Wa Kooh wiis, a ɗoffa, a cooteeɗa na ɓa ; ɓi ɓo', ŋ ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca ŋ kur kaŋ Yope ɓennda ɗe.
ACT 10:24 Ŋ Kooh-wiisiina weɗ a reyoh Seesare. Raak Koorney ɓeeɗkiɗ ɓaah ciŋ ɗe, a nammba ɓeeɗuk nawleeciŋ ɗe keeh-keeh ci, a sekeeɗa Piyeer.
ACT 10:25 Wa Piyeer na aase, Koorney kaɗta coha na ɗe, a ƴekiɗta ɗe po a reesa kehƴi, a ñaamukka ɗe.
ACT 10:26 Waaye Piyeer kurkiɗta ɗe, woosa ɗe ne : « Kurka ! Ŋ nam nik ɓo' dong. »
ACT 10:27 A taalndiɗta, a woyeeɗa na Koorney po a aassa kahna. A raakka ɓo' laayiɗ nangɗukohiɗ nga.
ACT 10:28 A woosa ɓa ne : « Ɗu inhiɗ ne wa sangohuuɗ ne Yawuut ambsukoh na yi nikɗi Yawuut wala a aas kahan ce. Waaye Kooh teeɓiɗ to ne ŋ joyɗi woo ŋ ini kaɗ ŋ ɓo' ne a araamiɗ wala a hoolɗi.
ACT 10:29 Weɗ tah, wi ɗu nakoh ho ɓeeɗkiɗu, ŋ degɗi ali woo nga, ŋ hayiɗ. Ŋ waaɗiɗ inah ini tah ɗu ɓeeɗukka so. »
ACT 10:30 Koorney loffa ɗe ne : « Wa degiɗ neeh kaahay woti, ŋ wahtuunii, wahtuuni nohi na cambohe soos, ŋ kiimeeɗa Kooh ŋ kahan ndo. Ɗekka po ƴaar ɓekuk kulɓa melciɗ nikka jalañ ŋ fikiiso,
ACT 10:31 a woosa so ne : “ Koorney, Kooh teyɗukiɗ kiimiŋ ɗa te a alkohɗi ɓaatɗohi fu na ɓaatɗohe ñakiɗ ci.
ACT 10:32 Mbaa woosa ɓi ɓo', ɓa kaɗ Yope, ɓa ɓeeɗkiɗ ɗa Simong yi na woyse Piyeer. A dal ŋ Simong wiiriis fortoh und te kahan ce nik ŋ sero cookma. ”
ACT 10:33 Ŋ jaarra woosoh nga ɗa te corka ŋ ini fu teyɗuk hay. Ɗiski wa nik ndii, ɓoo jen, ɓoo ɓii ŋ fiki Kooh ne ɓoo kerah ini Heɗi nak ɗa woyu jen. »
ACT 10:34 Piyeer kooɗta woo ka, woosa ne : « Ŋ inhiɗ keeh-keeh kotii ne Kooh raakɗi talsoh ŋ ɓooɓi,
ACT 10:35 laam ɓo' nu nup ɗe te a genee tum in yurhiɗ ɗah, ŋ cuuɓ nu a min ɓaahoh ɗah, a neɓiɗ ɗe.
ACT 10:36 A woosohiɗ woo kiŋ ɗe ŋ Israayel ci, a woosa ɓa Yegɗohiŋ Muci, wiŋ jami taamboh ŋ Yeesu Kiristaa yi Heɗ ɓo' ci jen.
ACT 10:37 Wa camb wa Yahya woo ne “ Ɓoktukaat ! ” Ɗu inhiɗ ini raak cambohha Galile po ŋ kur caŋ Yudee jen.
ACT 10:38 Ɗu inhiɗ findi Kooh yiifoh hatiliŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ŋ Yeesu yiŋ Nasareet te ɗisik nu a taambeen ɗah, a tumeeɗa in baahiɗ nga, a wirɗeeɗa ɓi Seytaani ambe, laam Kooh nikee na ɗe.
ACT 10:39 Ɓoo nak, e ɓoo seedeeciŋ in ci Yeesu tum jen ŋ Yerusalem na kur ciŋ Yawuut ci cinooci. A apuuɗ ŋ daaƴi ɓa daaƴ ɗe ŋ kurwaa,
ACT 10:40 waaye Kooh hultiɗiɗ ɗe ŋ mbeha kaahayɗoh. A onnda ɗe ne a teeɓ haf ce ɓooɓi,
ACT 10:41 ɓooɓi jen haa, waaye seedeeci Kooh kooɗee bala ineem, weɗ ne ɓoo, ɓi ñamee aneeɗa na ɗe wa a hulit ŋ kakaan ka.
ACT 10:42 A nakiɗ ɓoo ne ɓoo yegiɗ cuuɓi ne a yi Kooh tufkiɗ ne a atte pesiɗ ci na kaaniɗ ci.
ACT 10:43 Woosuuɗ ci jen seede'ɗiɗ ɗe ne : Yaa nu kos ɗe ɗah, Kooh hey ɗa ɗaase bakaaɗ ciŋ ɗa ŋ tiikiŋ ɗe. »
ACT 10:44 Wa Piyeer na woye, Fuuɗsi Hoolohngaani ruhussa ŋ ɓooɓa sikɗukee Yegɗohi jen.
ACT 10:45 Yawuut ca kosiɗ ca nikee na Piyeer kerheeɗa ɓeem jombeeɗa ŋ peɗeem ci nikɗi peɗeem ciŋ ɓa, yakɗeeɗa Kooh. Yawuut ca jen feyuusa ŋ ini Kooh nam soɗ Fuuɗsi Hoolohngaani ŋ ɓi nikɗi Yawuut. Piyeer woosa ne :
ACT 10:47 « Ɓi rahas Fuuɗsi Hoolohngaani findi ɓoo, ɓa miniɗ sangohu ɓoktu ŋ masuɓ e ? »
ACT 10:48 Ŋ ineem, a nakohha ne ɓa ɓoktu ŋ tiikiŋ Yeesu Kiristaa. Ƴutta, ɓa kiimmba ɗe ne a nik na ɓa ɓi neeh.
ACT 11:1 Ŋ ineem, Apootar ci na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nikee ŋ Yudee kerahha ne ɓi nikɗi Yawuut namiɗ teyɗuk woo kiŋ Kooh.
ACT 11:2 Wa Piyeer dokuk Yerusalem, Yawuut ca kosiɗ ca ngaseeɗa ɗe
ACT 11:3 an : « Wa ye tah fu aassa kahan nguɗkaaɗiici po fu ñameeɗa na ɓa ? »
ACT 11:4 Ŋ ineem Piyeer naandsukka ɓa ina raak jen, ambohhaa ŋ cambohaana kaɗeeɗa po ŋ reehɗohaana. A woo ɓa ne :
ACT 11:5 « Ŋ nikee ŋ kur-taahaŋ Yope, ŋ kiimeeɗa Kooh nga. In hayɗohha so haa heeƴ : Ŋ hotta inaa haa piis yakak ambuuɗ ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci. Wa ruhsoheeɗa Eel ci po wa reesa ŋ serooso.
ACT 11:6 Ŋ marakka baahiɗ ŋ ɗooƴi, ŋ hotta ɗoopaat ci na kot ci nikiis ci ŋ kehƴi na ci ŋ nduufi na faskoh ci na pundoh ci ŋ ɗafki.
ACT 11:7 Ŋ kerahha hooso woyiɗ to ne : “ Kurka Piyeer, apa fu ñam ! ”
ACT 11:8 Waaye ŋ loffa ne : “ Muk Heɗi, ŋ moosɗi ñamoh in araamiɗ wala in hoolaaɗi'iɗ. ”
ACT 11:9 Hoosoori puloh Eel ci kanakɗukissa woo an : “ Ini Kooh hooliɗ, fu, kinaa araamiɗ ! ”
ACT 11:10 Ɗaa, hoosoora woyeeɗa, ŋ lofeeɗa po wa nikka waas kaahay, ƴutta ina jen dokukka ŋ Eel ca.
ACT 11:11 Jaarra ɓo' kaahay reyeeɗa kahna ɓoo dalohe. Ɓa pulohee Seesare nikka haa ne ɓa woossee nga so.
ACT 11:12 Fuuɗsi Hoolohngaani woosa so ne ŋ hunaat na ɓa te ŋ kanaat liiɓsiɗoh nga. Ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci yasna-yinooci ɗu na hote ɓii, ɓennda so Seesare, ɓoo aassa kahan Koorney.
ACT 11:13 A woosa ɓoo ne, a hot malaaka tufkiɗ ŋ ɗooƴ kahan ce woosa ɗe inii : “ Woosa ɓo' Yope, a ɓeeɗkiɗ ɗa Simong yi na woyse Piyeer.
ACT 11:14 A hey ɗa woye woo ci mucɗan ɗa, fu na ɓi kahan fu jen. ”
ACT 11:15 Wi ŋ camb woo, Fuuɗsi Hoolohngaani ruhussa nga ɓa findi a ruhsohee nga ɓoo ŋ cambohaana.
ACT 11:16 Ŋ jaarra naandsuk woo kiŋ Heɗi wii : “ Yahya ɓoktohee na masuɓ waaye ɗu, ɗu ɓoktohsan Fuuɗsi Hoolohngaani. ”
ACT 11:17 Ini Kooh on ɓoo wi ɓoo kos Yeesu Kiristaa, Kooh oniɗ ɓa wa ɗah, a mi ɓa po ŋ nookohee na Kooh ? »
ACT 11:18 Wa ɓa kerah woo keem, ɓa raakisɗi woyaah, ɓa yakɗeeɗa Kooh an : « Wa keeh kat ne Kooh namiɗ on ɓi nikɗi Yawuut ne ɓa ɓoƴsoh kipes, ɓa raak kipes ki keeh-keehi. »
ACT 11:19 Ŋ finho kakaan kaŋ Ecen, kosiɗ ci cammba torhiɗu po ɓa pasarkohha ŋ Feniis na Siipar na Añcos. Ɓa topee na yegɗohiŋ woo kiŋ Kooh ŋ Yawuut ci dong.
ACT 11:20 Moona raakeen nga ɓa ɓi ɓo' Siipar na Sireen, ɓeem kaɗta Añcos nameeɗa woo ɓi nikɗi Yawuut Yegɗohiŋ Muci kaɗ ŋ Yeesu Heɗi.
ACT 11:21 Hatiliŋ Heɗi hunnda na ɓa, po ɓo' laayiɗ kossa, ɓoƴsohha pesohaaɗ, ɓa hayya ŋ Heɗi.
ACT 11:22 Ɓi Janguuniŋ Yerusalem kerahha ineem, ɓa woossa Barnabaas Añcos.
ACT 11:23 Wa a ree, a hotta findi Kooh baahohoh kosiɗ ca, a neɓuusa nga, a ñaahha ɓa jen ne ɓa risaat ndengɗuk keeh-keeh ŋ ñaakɗi ɓa na ñaakɗe Heɗi.
ACT 11:24 Barnabaas nikee ɓo' baahiɗ, riifiɗ na Fuuɗsi Hoolohngaani na kos. Ŋ ineem mboolo keeh-keeh lannga na Heɗi.
ACT 11:25 Ƴutta Barnabaas kaɗta waaka Sool ŋ Tarsa.
ACT 11:26 Wa a hot ɗe, a ɓayya ɗe Añcos. Ɓa tummba kiis mulnguus na ɓi Janguuna, ɓa jangiɗta mboolo keeh-keeh nga. Ŋ ndaam, ngaŋ Añcos, weɗ taalubeeci camboh ɓeeɗku "Kerceen".
ACT 11:27 Ŋ mbeh ceem, raakka woosuuɗ ci puloh Yerusalem, hayya Añcos.
ACT 11:28 Yino nga ɓa teeku Agabus, Fuuɗsi Hoolohngaani inhiɗta ɗe ne aɗ miskiɗ hey raake ŋ kehƴi jen, a kurukka, a woosaa. Wa raakangannga ŋ jamanoona Kolod nikohee buura yakkaŋ Rom.
ACT 11:29 Wa taalubeeca keraha, ɓa kerhiɗohha ne yaa nu nga ɗah, eɗoh ini a min eɗoh ne ca woosohu ɓaatɗohoha ɓaah caŋ ɓa kosiɗ ca nik ŋ Yudee.
ACT 11:30 Ɓa tummba ineem, ɓa degga onoh ca ŋ yaah Barnabaas na Sool, ɓeem kommba ca adgohoh caŋ Janguunaŋ Yudee.
ACT 12:1 Ŋ jamanoonaam Herod buura, ammba ɓi ɓo' ɓaah ŋ Janguuna, a tumeeɗa ɓa miskiɗ.
ACT 12:2 A apɗukka Saak na ndang, taambɗoh Saaŋ.
ACT 12:3 Wa a hot ne ineem neɓiɗ Yawuut ci, a nammba ambɗuk Piyeer. Wa nikee mbeh ciŋ feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci.
ACT 12:4 Wa a amb Piyeer, a taƴca ɗe ŋ kasoona. A nakka lang soldaar nikiis ne ɓa niiɗee ɗe, lang nu nga ɗah raakee soldaar nikiis. A waaɗta ɗe ɓay ŋ fiki ɓooɓa, a atte'u ne feetiŋ Paak reeh ɗah.
ACT 12:5 Ŋ ineem Piyeer niiɗasseeɗa ŋ kasoona, waaye ɓi Janguuna kiimɗeeɗa ɗe Kooh na keeñ ciŋ ɓa jen.
ACT 12:6 Herod nikee ŋ kot ɓay Piyeer ŋ fiki ɓooɓa ne a atte'u. Ŋ weka bala a atte'san ɗah, Piyeer toksee na ceen kanak, a neeheeɗa ŋ harmban soldaar kanak, te ŋ fiki yahndeeraŋ kasoona ɓi soldaar tufkeen nga, niiɗeeɗa.
ACT 12:7 Ɗekka po malaaka Heɗ ɓoo hayya, ɗiski siñaariɗta nañ. A laɓiɗta Piyeer ŋ hambuus ne a yun ɗe, a woosa ɗe ne : « Kurka gaaw ! » Ceen ci nihsukka ŋ yaah ciŋ ɗe, ca keennda.
ACT 12:8 Malaakaani woyissa ɗe ne : « Tokka seenturiŋ ɗa, fu ɓekuk ñafaɗ ciŋ ɗa ! » A tummbaa. Malaakaani degissa nga ne : « Degga paltooniŋ ɗa te fu ñaakiɗ to. »
ACT 12:9 Piyeer ñaakiɗta malaakaana, a pulla. A ambeeɗi ne ini malaakaani na haɓɗe, wa keeh, a liiɓee ne e in hayɗohee ɗe findi heeƴ.
ACT 12:10 Wa raakeen ɓi lang soldaar nga, tufkiɗ niiɗeeɗa. Piyeer na malaakaana taammba yino, ɓa taambissa yino, ɓa reesa buntaana tiwña pul ŋ kur-taaha, wa rangsukootta, ɓa pulla. Ɓa kooɗta mbeedda, ɓa kaɗeeɗa, ɗekka po malaakaana faɗta ɗe.
ACT 12:11 Piyeer dokukka ŋ sagooniŋ ɗe, a woosa ne : « Ŋ inhiɗ kotii ne wa keeh, Heɗi woosiɗ malaakaaniŋ ɗe ne a pulɗoh ho ŋ yaah Herod na ini Yawuut ci waaɗee ne wa rahas so jen. »
ACT 12:12 Wa Piyeer inhiskoh, a kaɗta kahan Mari yaayiŋ Saaŋ, Saaŋ yi na ɓeeɗkohse Maarko. Raak ɓo' laayiɗ cohiɗ nga, kiimeeɗa Kooh.
ACT 12:13 Piyeer laɓiɗta buntaanaŋ kahna, wa raakeen cafaƴ nga, teeku Rood, a nikee ñaam, a hayya marke ɓoyi na laɓɗe.
ACT 12:14 A inhissa hoosooriŋ Piyeer, a summba lool ; joyya ne a rangis, a nuppa a kaɗtaa yegɗoha ŋ ɗooƴa an : « A Piyeer, a yii ŋ buntaani, ŋ hari ! »
ACT 12:15 Ɓa woosa ɗe ne : « Hanaa fu na dofe ! » Waaye a ndennga nga ne wa keeh. Ŋ ineem, ɓa woosa ɗe ne : « Kon a malaakaaniŋ ɗe ! »
ACT 12:16 Piyeer rissa laɓiɗ ŋ buntaana. Wa ɓa rangis, ɓa hotta ne a yi, ɓa feyuusa jameet.
ACT 12:17 A woosa na ɓa na yaah ne ɓa ɗek, a naandsukka ɓa findi Heɗi pulɗoh ɗe ŋ kasoona. A ɓaatta nga ne : « Woyaata Saak na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ɓinooɓi. » Ƴutta a pulla, a cootta ɗisik wiiriis.
ACT 12:18 Wa Kooh wiis, soldaar ca jahaskohha keeh-keeh, ɓa woyeeɗa ne : « Ƴaari taamb nde ? »
ACT 12:19 Herod nakohha ɗe waakɗu, waaye a hotuuɗi. A nakohha ne soldaar ca niiɗee ɗe meeksassaat, ƴutta a nakohha ne ɓa apu. Wa ineem coot, Herod pulohha Yudee a kaɗta Seesare, a nikka nga ɓi neeh.
ACT 12:20 Waam, Herod ayrukohee ayrukoh na ɓi Tiir na ɓi Sidoon. Ɓeem hunnda ŋ woo ne ɓa kaɗ nga ɗe. Ɓa kiimtiɗohee na Balastus dagi meeɗ taambkoh tuuƴ buur ne a ɓaatɗoh ɓa. Ɓa kiimmba Herod ne jam raak ŋ harmban ɓa, laam kur ceem, kañam kiŋ ɓa, meeɗ puloh kur kaŋ Herod.
ACT 12:21 Wa mbeha ɓa ambee ree, Herod ɓayya kulɓa-buur, a ɓekukkaa, a ɓooffa ŋ ɓoofohaanaŋ ɗe, a woyeeɗa na ɓooɓa.
ACT 12:22 Ɓooɓa leehkeeɗa an : « A ɓo' na woye haa, a kooh ŋ kooh ci ! »
ACT 12:23 Ŋ ɗiska ɗiska, malaaka Heɗ ɓoo tippa Herod ngonjom a kosaayya ŋ ini a wikɗi Kooh ciriŋ ɗe. Cangind ci ñamsohha ɗe, a kaannda.
ACT 12:24 Woo kiŋ Kooh nak, wa ɓaatkeeɗa ɓaatuk, wa kaɗeeɗa kaɗ !
ACT 12:25 Ini kaɗ ŋ Barnabaas na Sool, wa ɓa reehiɗ pangka ɓayee ɓa Yerusalem, ɓa dokkeeɗa ; ɓa ɓayndohha Saaŋ yi na ɓeeɗkohse Maarko.
ACT 13:1 Ŋ Janguunaŋ Añcos, wa raakeen ɓi woosuuɗ na ɓi jangɗohoh. Ɓa nikee Barnabaas na Simeyong yi na ɓeeɗkohse Suusus, Lusiyus yi genee Sireen, Manahen yi koɗu yino na Herod goornoori, na Sool.
ACT 13:2 Wa raakka mbeh, ɓa ñaamkeeɗa Heɗi, ɓa oreeɗa, Fuuɗsi Hoolohngaani woosa ɓa ne : « Ɗiski wa nik, faɗɗaat to Barnabaas na Sool wuu pangki tah ho ɓeeɗuk ɓa. »
ACT 13:3 Ŋ ineem, wa ɓa ƴut or na kiim Kooh, ɓa degga ɓa yaah ciŋ ɓa, ɓa faɗta ɓa, ɓa cootta.
ACT 13:4 Wa Fuuɗsi Hoolohngaani woos Barnabaas na Sool, ɓa kaɗta kur kaŋ Selesi, ɓa aassa bato ndaam ne ɓa kaɗ Siipar, kur ŋ ɗooƴ cookmi.
ACT 13:5 Wa ɓa ree Salamin, ɓa yegɗoheeɗa woo kiŋ Kooh ngaŋ sinaagog caŋ Yawuut ca. Saaŋ Maarko hunee na ɓa ne a ɓaatɗoh ɓa.
ACT 13:6 Ɓa huussa Siipar jen, ɓa kaɗta po Pafos. Ŋ ndaam, ɓa cohha na luhusoh teeku Bar-Yeesu, a nikee Yawuut, a tumee haf ce woosuuɗ te a nikɗaa.
ACT 13:7 A ɓaahee ŋ ɓooɓa wilee goornoora na woyse Seersiyus Polus. Goornooreem nikee ɓo' ñaañiɗ, a nakohha ɓeeɗkiɗu Barnabaas na Sool, raak ɗe waaɗee kerah woo kiŋ Kooh.
ACT 13:8 Waaye luhusohi, yi nam teeku Elimaas (wa tokis ineem ŋ gerek) hiñoheeɗa ɓa, a jeemeeɗa hondoh goornoora kos.
ACT 13:9 Ŋ ineem, Sool yi na name woyu Pool, riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani, a marakka ɗe ŋ ɗooƴ has in maañiɗ,
ACT 13:10 a woosa ne : « Leyohi yakki, fu riif na liiɓohaaɗ moɗaaɗi, fu kuɓu Seytaani rek, fu sangiɗiŋ in nu baah ɗah ! Fu heyɗi faɗe nduuɗ waasiŋ Heɗ ɓoo yurhiɗi e ?
ACT 13:11 Weɗɗi, yaahiŋ Heɗi deggiɗ ɗa, fu hey fuule, fu hotissanɗi nohi ɓi neeh. » Ŋ ɗiska ɗiska has ciŋ Elimaas ñuussa, a nikka ŋ ñuus tuɗ, a saaɓɗeeɗa ne a waak ɓoyi nookan ɗe.
ACT 13:12 Wa goornoora hot ina raak, a kossa ; ini a jangɗassee ŋ Heɗi aaseen ɗe lool.
ACT 13:13 Ŋ ineem Pool na huntoh caŋ ɗe aassa bato, ɓa pulohha Pafos, ɓa kaɗta Perge ŋ kur kaŋ Pamfili. Saaŋ Maarko faɗta ɓa ndaam, a dokukka Yerusalem.
ACT 13:14 Waaye ɓeɗ, ɓa kurkohha Perge, ɓa taalndiɗta po ɓa reesa Añcos-Pisidi. Ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, ɓa aassa ŋ sinaagoga, ɓa ɓooffa.
ACT 13:15 Wa jangaŋ teerndiŋ waasiŋMusaa na woo ciŋ woosuuɗ ci ƴut, kilifaacaŋ sinaagoga nakohha ɓa woyɗu ne : « Ɓaah ci, ɗu raak ini ɗu woyan ɓooɓi ne ɗu ñaah ɓa ɗah, ɗu miniɗ woo. »
ACT 13:16 Wa ɓa woyu ineem, Pool kurukka, a raɗissa yaah a woosa ne : « Ɗu, Israayel ci na ɗu ɓi nup Kooh, sikɗukaat to !
ACT 13:17 Koohiŋ cuuɓiŋ ɓoo Israayel taniɗ caac ciŋ ɓoo. A ɓaatta cuuɓi wa ɓa genohaah ŋ Misra. Ƴutta, na hatiliŋ yaahiŋ ɗe, a puliɗta ɓa nga.
ACT 13:18 Wa ɓa nik ŋ kehƴa hulanga, a muñɗeeɗa ɓa ini ree kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40).
ACT 13:19 Ƴutta, a ɗummba cuuɓ yasna-kanak ŋ Kanaan, a eɗta cuuɓiŋ ɗe kur keem ne ɓa kooɗa.
ACT 13:20 In ceem jen, a tumiɗ ca ŋ ɗooƴ kiis teemet-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-yatuus (450). Ƴutta a eɗeeɗa caac ciŋ ɓoo ɓi kilifa po wi woosuuɗi Samuwel hay.
ACT 13:21 Ŋ jamanoonaŋ Samuwel, ɓa waaɗta waakɗu buur. Kooh eɗta ɓa Sawul kuɓkiŋ Kis yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Benyaamin. A nikka buur kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40).
ACT 13:22 Kooh ruhsiɗta ɗe, a eɗta ɓa Dawuuda findi buur. Kooh seede'iɗta ɗe inii : “ Ŋ hotiɗ ŋ Dawuuda kuɓkiŋ Yesay, ƴaari neɓ po ŋ keeñ, yi tuman ini ŋ waaɗ jen. ”
ACT 13:23 Ŋ ineem, Kooh ɓayiɗta Israayel ci Mucɗoh ngaŋ ɓi rimkoh ŋ Dawuuda findi a gapohee wa, te Mucɗoheem, e Yeesu.
ACT 13:24 Bala Yeesu hayan ɗah, Yahya woyeen na Israayel ci jen, a ɓeeɗukka ɓa ne ɓa ɓoƴsoh pesohaaɗ, te ɓa ɓoktu.
ACT 13:25 Wi pangkiŋ Yahya na hee reehe, a meeɗ woo ne : “ Ɗu liiɓ ne ñam ɓa ? Ñam yi ɗu na seke haa ; waaye ɓoyeem, a yi hay ŋ finhooso te ŋ yeyyooɗi sah toksiɗ ɗe ñafaɗ ciŋ ɗe. ”
ACT 13:26 Ɓaah ciŋ ngo, ɗu ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima, na ɗu ɓi nup Kooh te ɗu nikka na ɓoo ndii, Kooh woosoh ɓoo woo kiŋ muci.
ACT 13:27 Ɓi Yerusalem na kilifaacaŋ ɓa, inheeɗi ya ɓa a yi nikee Yeesu, ɓa nameeɗi inah ini woo ciŋ woosuuɗ ci tokis, woo ci meeɗ jangu ŋ mbehi na iɗsiɗkohse nu ree. Te kat, ɓa tumeen po ini woosuuɗ ceem woyee raakka, wa ɓa na atte'ee Yeesu ne a apu.
ACT 13:28 Ɓa hoteeɗi ini joy ɗe tah atte'u kaan, waaye ɓa woosa Pilaat ne a apaat ɗe.
ACT 13:29 Wi ɓa mitiɗ in ci Fiis ci woyee nga ɗe jen, ɓa kooɗohha ɗe ŋ kurwaana, ɓa ɗaakka ɗe ŋ ruy-ruy.
ACT 13:30 Waaye Kooh hultiɗta ɗe.
ACT 13:31 Ngaŋ ɓi neeh laayiɗ, a teeɓkeeɗa ɓi ɓo', ɓa hoteeɗa ɗe jahran. Ɓooɓeem nikee ɓooɓa pulohee na ɗe Galile, kaɗta Yerusalem, te ɓooɓeem nikka ɓooɓi na seede'ee ɗe woti-woti ŋ fiki cuuɓi.
ACT 13:32 Te ɓoo hayiɗ ne ɓoo woo ɗu Yegɗohiŋ Muci : Ini Kooh gapee caac caŋ ɓoo,
ACT 13:33 a mitɗiɗ ineem wuu ɓoo ɓi set ciŋ ɓa, ŋ hultiɗi a hultiɗ Yeesu, findi wa fiisohu ŋ saari kanakɗoh ŋ Sabuur. Wa woo ne : “ A fu Kuɓkiŋ ngo, ini kooɗoh woti, ñam rim ɗa. ”
ACT 13:34 Kooh gapoheen ne a hey ɗe hultiɗe, po a dokissanɗi a kee nopa ŋ ruy-ruy, weɗ Kooh woo, wi a woo ŋ Fiis ci ne : “ Ŋ hey ɗu one in ci hooliɗ ci te ca carra kosu, ci ŋ gapee Dawuuda. ”
ACT 13:35 Weɗ tah, a woyissa ŋ ɗisik wiiriis ŋ Fiis ci ne : “ Fu faɗanɗi Ñaamiŋ ɗa yi fu min ooluk, a nopee ŋ ruy-ruya. ”
ACT 13:36 Moona Dawuuda ŋ jamanoonaŋ ɗe, a pangkiɗ ŋ waaɗ-waaɗiŋ Kooh, a kaannda, a dabba caac caŋ ɗe, faaniŋ ɗe noppa ŋ ruy-ruya.
ACT 13:37 Waaye yi Kooh hultiɗ, faaniŋ ɗe nopɗi ŋ ruy-ruya.
ACT 13:38 Kon ɓaah ciŋ ngo, inhaat ne, a yi tah ɗu yegɗassee ne ɗu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗu, te ɓo' nu kos ŋ Yeesu ɗah, in ci fu mineeɗi ɗaasu ŋ waasiŋ Musaa jen, Kooh hey ɗa ca ɗaase, a amb ɗa findi ɓo' yurhiɗ.
ACT 13:40 Kon wortukaat po ini woosuuɗ ca woyee wii rahsuu ɗu an :
ACT 13:41 “ Markaat, ɗu ɓi na heefohe ! Feysaat, sooƴaat ! Ŋ hey haɓɗe ŋ jamanooniŋ ɗu, ini fu inah ne ɗu naandsuksee wa naandsuku ɗah, ɗu kosuu wa. ” »
ACT 13:42 Wa Pool na Barnabaas pul sinaagoga, ɓooɓa kiimmba ɓa ne mbehi na iɗsiɗkohse na haye, ɓa dokkis ŋ woo ka.
ACT 13:43 Wa ɓooɓa pasarkoh, Yawuut laayiɗ, na laayiɗ ŋ ɓa tuuɓee nikka Yawuut, ñaakka ŋ Pool na Barnabaas. Ɓeem ɓeesɗoheeɗa na ɓa, ñaaheeɗa ɓa ne ɓa amb ndengiɗ oolkohi ɓa oolkoh baahohiŋ Kooh.
ACT 13:44 Wa mbeha na iɗsiɗkohse dokkis, ɓo' min woo ne kur ka jen ɓeɗ coh ne ɓa sikɗuk woo kiŋ Heɗ ɓoo.
ACT 13:45 Wa Yawuut ca hot mboolnda, ɓa siiseeɗa Pool na Barnabaas, ɓa taaseeɗa Pool, ɓa ɓaseeɗa ɗe.
ACT 13:46 Ŋ ndeem Pool na Barnabaas neƴƴohɗi nga, woosa ɓa ne : « E ɗu joy koc yegɗu woo kiŋ Kooh, waaye ŋ gantuki ɗu gantuka, ɗu atte haf ɗu ne ɗu yeyyooɗi raak kipes ki reehanɗi. Kon ɓoo ɓii yurah ŋ cuuɓ ci cinooci.
ACT 13:47 Laam weɗ ini Heɗi nak ɓoo, wi a woo ne : “ Ŋ tufkiɗiɗ ɗa ne fu nik siñaariŋ cuuɓ ci, fu ɓay muci po ɗisik nu ɗisik ŋ Adina. ” »
ACT 13:48 Wa ɓooɓa nikɗi Yawuut kerah woo ceem, ɓa summba keeh-keeh, ɓa laasukka woo kiŋ Heɗi te ɓooɓa Kooh kooɗee ne ɓa rahas kipes ki reehanɗi jen kossa.
ACT 13:49 Woo kiŋ Heɗ ɓoo pasarkohha ŋ kur ca nikee ndaam jen.
ACT 13:50 Waaye Yawuut ca hiirra yakak caŋ kur-taaha, na ɓi ɓitiɓ ; yakak ceem na ɓitiɓ ceem tolfiɗeeɗa Pool na Barnabaas po ɓa puliɗta ɓa ŋ kur caam jen. Ɓitiɓ ceem meeɗ meeɗ ñaamuk Kooh, ɓa nikee ɓitiɓ raakiɗ tiik.
ACT 13:51 Ŋ ineem Pool na Barnabaas farsiɗta ɓa merhey miŋ kot ciŋ ɓa ndeem, kaɗta Ikoñum.
ACT 13:52 Waaye ini kaɗ ŋ taalubeeca, ɓa summba keeh-keeh, ɓa riiffa na Fuuɗsi Hoolohngaani.
ACT 14:1 Wa Pool na Barnabaas nik ŋ Ikoñum wa nikohissa ɗaa : Ɓa aassa ŋ sinaagogaŋ Yawuut ca. Ɓa woyeeɗa na ɓooɓa ŋ woo kiŋ Kooh po Yawuut na nikaaɗi Yawuut laayiɗ kossa.
ACT 14:2 Waaye Yawuut ca kosaaɗiica tummba po ɓi nikɗi Yawuut raakka liiɓohaaɗ moɗaaɗi ŋ ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca.
ACT 14:3 Hondohɗi nak Pool na Barnabaas taalndiɗta nikka ŋ kur-taaha. Ɓa woyeeɗa woo kiŋ Kooh na hel daliɗ, laam ɓa oolkeen Heɗ ɓoo te a ndengɗeen ne woo ki teeɓoh baahohiŋ ɗe wa keeh. Ŋ ineem a onnda ɓa, ɓa tumeeɗa ɓi keemaan na ɓi in feyohiɗ.
ACT 14:4 Ɓooɓaŋ kur ka kerhiɗohɗi, ɓa paysukohha kanak : Ɓum lannga na Yawuut ca, ɓinooɓa lannga na Apootar ci.
ACT 14:5 Yawuut ca na nikaaɗi Yawuut ca hunnda na kilifaacaŋ ɓa, ɓa kooɗukka tum Pool na Barnabaas miskiɗ, ɓa tap ɓa atoh po ɓa ap ɓa.
ACT 14:6 Waaye wi ɓa inaha, ɓa kaɗta naafka ŋ kur-taah caŋ Likawni cii : Listar, Derbe na ina wil ca.
ACT 14:7 Ɓa woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci ŋ ndaam.
ACT 14:8 Ŋ Listar, wa raakeen ƴaar minaaɗi tufuk nga ; a rimuk rimuk na ineem, a moosɗi tiindoh. A nikka ɓoofiɗ,
ACT 14:9 a sikɗukeeɗa woo kiŋ Pool. Pool iiƴca ɗe, hotta ne ƴaara raakiɗ kos ne a min wirɗu,
ACT 14:10 a woosa ɗe ŋ ɗafka ne : « Kurka, fu tufuk koc na kot ciŋ ɗa ! » Ƴaara kurukka japit, a tiindeeɗa.
ACT 14:11 Wa mboolnda hot ini Pool haɓiɗ, ɓa leehukka, ɓa woosa ŋ Likawni peɗmaŋ ɓa ne : « Hee, kooh ci ɓayiɗ mandohaaɗ ɓo', ca ruhsiɗ nga ɓoo. »
ACT 14:12 Ɓa teekka Barnabaas Sos, ɓa teekka Pool Hermes, laam a yi ɓayohee woo ki.
ACT 14:13 Wa raakeen ŋ aasohaanaŋ kur ka ɗiska ɓa meeɗ ñaamkoh Sos. Seeƴkiɗoha ɓayya, ŋ fiki buntaanaŋ wa, ɓi naar inoh ɓekɗuuɗ tokkaah haɓɗohuuɗ pos. A waaɗta hun na mboolnda ne a seeƴkoh ca Barnabaas na Pool.
ACT 14:14 Wa Barnabaas na Pool kerah ineem, ɓa faarra kulɓaacaŋ ɓa sagu araami wa araam, ɓa faɗsukka mboolnda, ɓa woyeeɗa ŋ ɗafka ne :
ACT 14:15 « Ƴaaɓiŋ ngo, wa ye ɓek ɗu ŋ inii ? Ɓoo nam nik ɓo' njaay findiiɗu. Ɓoo hay ne ɓoo woo ɗu yegɗoh neɓiɗ ne ɗu faɗ in ci raakaaɗi njiriñ ci te ɗu wiiruk ŋ Koohi na pese, yi fer Eel ci na kehƴi na cookmi na in ci nik nga ca jen.
ACT 14:16 Wotɓa, a faɗeen cuuɓ ci jen, waa nu nga ɗah taambɗeeɗa waasiŋ ɗe.
ACT 14:17 Hondohɗi a taalndiɗta a teeɓeeɗa ɓa baah kiŋ ɗe : A ruhsiɗeeɗa toɓi ŋ eel ci wuu ɗu, a laaɓɗeeɗa yohon ci ŋ jamanooniŋ wa, a oneeɗa ɗu kañam, a riifɗeeɗa keeñ ciŋ ɗu na sum. »
ACT 14:18 Na woo ceem jen sah, wa yooɓeeɗi ŋ Barnabaas na Pool ne ɓa hondoh mboolnda seeƴuk wuu ɓa.
ACT 14:19 Wa ineem coot, ɓi Yawuut pulohha Añcos-Pisidi na Ikoñum, ɓa tummba po mboolnda lannga na ɓa. Ɓeem tapeeɗa Pool atoh ne ɓa ap ɗe, ƴutta ɓa faseeɗa ɗe po ɓa pulla kur ka, ɓa liiɓee ne a kaaniɗ.
ACT 14:20 Waaye wa taalubeeca hay ndeerra ɗe, Pool kurukka, a aassa kur ka. Ŋ Kooh-wiisiina, a hunnda na Barnabaas, ɓa kaɗta Derbe.
ACT 14:21 Pool na Barnabaas woosa Yegɗohiŋ Muci ŋ Derbe, ɓi ɓo' laayiɗ ndaam kossa, ɓa nikka taalube. Ŋ ineem, ɓa dokukka Listar, Ikoñum na Añcos-Pisidi,
ACT 14:22 ɓa ndengtineeɗa taalubeeca, ɓa ñaaheeɗa ɓa ne ɓa amb ndengiɗ kosi ɓa kos. Ɓa woosa ɓa ne : « Ɓoo joyiɗ taamb ŋ miskiɗ laayiɗ ɓoo han aas ŋ Nguuriŋ-Kooh. »
ACT 14:23 Jangu nu nik ɗah, Pool na Barnabaas tannda ɓi yakak nga ne ɓeem adgoha, ɓa kiimeeɗa Kooh, ɓa oreeɗa, ɓa faɗta ɓa ŋ yaah Heɗ ɓoo yi ɓa kose.
ACT 14:24 Ɓa pulohha ndeem, ɓa lahha ŋ ɗooƴ Pisidi, ɓa kaɗta Pamfili.
ACT 14:25 Ɓa yegɗohha woo kiŋ Kooh ŋ Perge, ƴutta ɓa kaɗta Attali.
ACT 14:26 Ŋ ndaam, ɓa aassa bato ne ɓa wiiruk Añcos, ɗiska kosiɗ ca wikohee ɓa Kooh ne a baahohaat ɓa ŋ pangki ɓa mitiɗ wii.
ACT 14:27 Wa Pool na Barnabaas ree Añcos, ɓa cohɗohha ɓi Janguuna, ɓa naandsukka ɓa in ci Kooh haɓiɗ taamboh nga ɓa jen, na findi a rangsiɗoh ɓooɓi nikɗi Yawuut waasiŋ kosi.
ACT 14:28 Ɓa tassa ŋ ndaam in maañiɗ na taalubeeci.
ACT 15:1 Wa raakeen ɓi ɓo', ɓa pulohee Yudee, ɓa hayya Añcos, ɓa jangɗeeɗa ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ne ɓa nguɗukɗi findi waasiŋMusaa nakoha ɗah, ɓa heyɗi mine mucɗu.
ACT 15:2 Pool na Barnabaas muuƴohha na ɓa, taastiɗoheeɗa na ɓa taastiɗoh miskiɗ ŋ ineem. Ŋ mirndaani, kosiɗ caŋ Añcos ammba ne Pool na Barnabaas joyiɗ hun na ɓi ɓo' ɓaah nga ɓa, ɓa kaɗ Yerusalem ŋ Apootar ca na yakak ca ŋ ndaam, ɓa woo ŋ ineem.
ACT 15:3 Ɓi Janguuna eɗta ɓa ini ɓa ɓayan ŋ ɓaaɓiŋ ɓa. Ɓa lahha Feniis na Samari, ɓa naandsukeeɗa findi ɓooɓi nikɗi Yawuut hayoh ŋ Heɗi. Ineem soosiɗta lool keeñ ciŋ ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca jen.
ACT 15:4 Wa ɓa ree Yerusalem, ɓi Janguuna na Apootar ca, na yakak caŋ Janguuna taambkohha ɓa. Ɓa naandsukka ɓa in ci Kooh tum jen taamboh nga ɓa.
ACT 15:5 Waaye wa raakeen ɓi ɓo' ɓaah ŋ Farisen ca, ɓa koseen, ɓa kurukka, ɓa woyeeɗa ne : « Kosiɗ ci nikɗi Yawuut joy joy nguɗu, ɓa woyu ne ɓa taambɗaat waasiŋ Musaa. »
ACT 15:6 Apootar ca na yakak ca cohha ne ɓa marak ineem.
ACT 15:7 Ɓa taastiɗoheeɗa po, Piyeer kurukka, woosa ɓa ne : « Ɓaah ciŋ ngo, ɗu inhiɗ ne Kooh taniɗ to maañiɗ ŋ ɗooƴ ɗu ne ŋ inhiɗ ɓi nikɗi Yawuut Yegɗohiŋ Muci ne ɓa keraha, ɓa kos.
ACT 15:8 Te Kooh yi inah ini nik ŋ ɗooƴ keeñ ci teeɓohiɗ ne a teyɗukiɗ ɓa, ŋ oni a on ɓa ne ɓa rahas Fuuɗsi Hoolohngaani findi a onoha ɓoo.
ACT 15:9 Kooh raakɗi ali talsoh ŋ harmban ɓoo na ɓa, a hoolɗiɗ keeñ ciŋ ɓa ŋ kosi ɓa kos.
ACT 15:10 Kon ɗiski wa nik, wa ye tah ɗu waaksiɗke Kooh ŋ waaɗi ɗu waaɗ raan taalubeeci ɗufi ɓoo na caac ciŋ ɓoo moosɗi min raanuk ?
ACT 15:11 Muk ! Ini ɓoo kos weɗ ne Heɗ ɓoo Yeesu mucɗiɗ ɓoo findi a nam ɓa mucɗoh ŋ baahohi a baahoh ɓoo jen. »
ACT 15:12 Wa Piyeer woo woo keem, ɓooɓa jen sikɗukeeɗa Barnabaas na Pool, ɓeem naandsukka ɓa firndeeci na keemaan ci laayiɗ ci Kooh tum taamboh nga ɓa ŋ ɗooƴ ɓooɓi nikɗi Yawuut.
ACT 15:13 Wa ɓa ƴut woo, Saak kooɗta woo ka, a woosa ne : « Ɓaah ciŋ ngo, sikɗukaat to !
ACT 15:14 Simong naandsukiɗ ɗu wi Kooh camb taambkoh ɓi nikɗi Yawuut ne a tan nga ɓa cuuɓi nikan wiŋ ɗe.
ACT 15:15 Te woo ciŋ woosuuɗ ci huniɗ ŋ ineem, findi wa fiisohu an :
ACT 15:16 “ Kooh woo ne : Ŋ finho in ceem, ŋ hey hayisse te ŋ hey tufkiɗisse kahniŋ Dawuuda keene, ŋ nangɗoh pook-pook ciŋ wa, ŋ taɓahisa.
ACT 15:17 Ŋ ineem, ini tas ŋ ɓooɓiŋ adinaani hey waake Heɗi, Ee di' ! Cuuɓ ci ŋ tan jen ne ɓa nik wuu so, hey yo waake. Ineem weɗ Heɗi woo, yi na tume in ceem,
ACT 15:18 te a inhiɗiɗ ɓooɓi wa in maañiɗ. ”
ACT 15:19 Weɗ tah, mi yi Saak, ŋ huniɗ nga ne ɓoo kinaat yaaɓiɗ ɓi na haye ŋ Kooh te ɓa nikɗi Yawuut.
ACT 15:20 Waaye ɓoo fiisɗaat ɓa ne ɓa wortukaat ñam kañam ci seeƴkohu wuu kooh ci nikaaɗiici, kañam ceem hoolɗi. Ɓa nam wortuk faankoh sangohuuɗ, na ñam med, na an ñif.
ACT 15:21 Laam ŋ ɗeɓgaan po wi, ɓi ɓo' ɓii yegɗoh waasiŋ Musaa ŋ kur-taah nu nik te ŋ mbeh ci na iɗsiɗkohse jen, teereeciŋ waasiŋ Musaa na jangse jangu ŋ sinaagog ci. »
ACT 15:22 Wa Saak ƴut woo, Apootar ca na yakak ca na ɓi Janguuna jen hunnda ne ɓa kooɗ ɓi ɓo' ŋ ɗooƴ ɓa, ɓa tuuƴ ɓa Añcos, ɓa hun na Pool na Barnabaas. Ɓa kooɗta Yuud yi na ɓeeɗkohse Barsabaas, na Silaas. Ɓeɗ ɓi kanak ceem, ɓa nikee ɓo' kerhiɗuuɗ ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci.
ACT 15:23 Ɓa eɗta ɓa kayti fiisu inii : « Ɗu ɓi ɓaah ciŋ ɓoo nikɗi Yawuut te ɗu gennda Añcos, Siri na Silisi, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu, ɓoo ɓi ɓaah ciŋ ɗu Apootar ci na yakak ci.
ACT 15:24 Ɓoo kerhiɗ ne raakiɗ ɓooɓi puloh nga ɓoo ndii ɓa hayya nga ɗu, ɓa ambsohha haf ciŋ ɗu, ɓa yahrohha hel ciŋ ɗu na woo ciŋ ɓa, te ɓoo nakɗi ɓa wa.
ACT 15:25 Ineem weɗ tah ɓoo hunnda ɓoo kooɗta ɓi ɓo', ɓoo woossa ɓa nga ɗu. Ɓoo ambsohha ɓa na Barnabaas na Pool, ɓaah ciŋ ɓoo ɓoo keeñkoh,
ACT 15:26 ɓi eɗoh kipes ciŋ ɓa wuu Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo.
ACT 15:27 Kon ɓoo ɓii tuuƴ Yuud na Silaas ne ɓa woo ɗu na nguɓ ini ɓoo fiis ŋ kaytii.
ACT 15:28 Ini neɓ Fuuɗsi Hoolohngaani te wa neɓpa ɓoo weɗ ne ɓoo heyɗi ɗu raane nakoh wiiriis ɗal ci minɗi faɗu cii :
ACT 15:29 Kinaat ñam kañam ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi, kinaat an ñif, kinaat ñam med, wortukaat njaaloo. Ɗu penduk in ceem ɗah, wa hey baahe. Nikaat ŋ jam ! »
ACT 15:30 Wa kayta fiisu po ƴutta, ɓooɓa tuuƴsee kurkohha ndaam, ɓa kaɗta Añcos. Wa ɓa ree, ɓa cohɗohha ɓooɓa, ɓa eɗta ɓa kayta fiisuuɗa.
ACT 15:31 Wa janguusa, ɓooɓa summba ŋ ini wa woo, wa ɓaatta ndengiɗ kosi ɓa kos.
ACT 15:32 Yuud na Silaas ɓeɗ ŋ haf ɓa, ɓa nikee woosuuɗ. Ŋ ineem ɓa woyeeɗa na ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca in maañiɗ, ɓa ñaaheeɗa ɓa, ɓa ndengɗeeɗa kosi ɓa kos.
ACT 15:33 Ɓa nikka ŋ ndaam in samiɗ maañ, ƴutta ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca faɗta ɓa ne ɓa dokuk moɗoɗ ŋ ɓooɓa woosee ɓa. [
ACT 15:34 Waaye Silaas tassa ŋ Añcos, Yuud dokukka Yerusalem kiik ce.]
ACT 15:35 Pool na Barnabaas tassa ŋ Añcos, ɓa taalndiɗta na ɓi ɓo' laayiɗ ɓa jangɗoheeɗa, ɓa yegɗoheeɗa woo kiŋ muci, wi kaɗ ŋ Heɗi.
ACT 15:36 Wa degga ɓi neeh, Pool woosa Barnabaas ne : « Ɓoo dokkaat marka ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ŋ kur-taah ci ɓoo taamboh jen yegɗoheeɗa woo kiŋ Heɗi, ɓoo marak findi ɓa nikoh. »
ACT 15:37 Barnabaas waaɗta ɓayndoh Saaŋ yi na woyse Maarko,
ACT 15:38 waaye Pool hotta ne ɓa joyɗi ɗe ɓayndoh, sagu faɗa a faɗee ɓa ŋ Pamfili a hunisɗi na ɓa ŋ pangkaŋ ɓa.
ACT 15:39 Ɓa nookohha nookoh miskiɗ po ɓa mirndohha saɓsukoh. Barnabaas ɓayndohha Maarko, ɓa aassa batoona na kaɗe Siipar.
ACT 15:40 Pool nak, a tannda Silaas ne a kaɗ na ɗe. Ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca dengkohha ɓa Heɗi, ŋ baahohiŋ ɗe, ɓa cootta.
ACT 15:41 Ɓa taammba Siri na Silisi ɓa ñaaheeɗa ɓooɓa ɓaahee ŋ Janguuca ne ɓa ndengɗuk ŋ kosiŋ ɓa.
ACT 16:1 Wa Pool taamb ŋ Siri na Silisi, a kaɗta Derbe, ƴutta a kaɗta Listar. Raakeen ŋ ndaam taalube teeku Timoote, yaay ɓa nikee Yawuut kosiɗ, waaye baab ɓa nikee Gerek.
ACT 16:2 Ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca nikee ŋ Listar na Ikoñum seede'een baah kiŋ Timoote.
ACT 16:3 Pool waaɗta ne a hun na ɗe ; ŋ ineem a ɓayya ɗe, a nguɗta ɗe sagu Yawuut ca genee ŋ ɓak caam. Laam ɓa inheen jen ne baab ɓa Gerek.
ACT 16:4 Pool na Silaas hunnda na Timoote, ɓa taambeeɗa kur na kur, ɓa woyeeɗa kosiɗ ca ini Apootar ci na yakak caŋ Janguunaŋ Yerusalem woo ŋ cohaŋ ɓa, ɓa nakka ɓa ne, ɓa taambɗaat ineem.
ACT 16:5 Ŋ ineem, kosiɗ ca uupeeɗa ndeng ŋ kosiŋ ɓa, ɓa ɓaateeɗa laay Kooh-nu-wiis.
ACT 16:6 Fuuɗsi Hoolohngaani hondohha Pool na Silaas yegɗoh Yegɗohiŋ Muci ŋ kur caŋ Asi. Weɗ ɓa taamboh ŋ ɓakiŋ Firisi wi ɓaah ŋ Galaat.
ACT 16:7 Wa ɓa ree ŋ sero kur caŋ Misi, ɓa jeemmba kaɗ caŋ Bitini waaye Fuuɗsiŋ Yeesu onɗi ɓa ne ɓa kaɗ ndaam.
ACT 16:8 Weɗ ɓa taamboh ŋ Misi, ɓa kaɗta Torowaas, ŋ sero cookma.
ACT 16:9 Na weka, in hayɗohha Pool findi heeƴ : An a hot ɓo' gen Maseduwaan tufkiɗ kiimeeɗa ɗe keeh-keeh ne : « Aasa bato, fu hay Maseduwaan, fu ɓaatɗoh ɓoo ! »
ACT 16:10 Wa Pool heeƴ heeƴeem, wa hooleen ɓoo ne e Kooh na ɓeeɗke ɓoo ne ɓoo kaɗ woya Yegɗohiŋ Muci ŋ ndaam. Jaarra ɓoo markeeɗa findi ɓoo kaɗohan Maseduwaan.
ACT 16:11 Weɗ ɓoo kooɗoh bato ŋ Torowaas, ɓoo yurhiɗta kur ka na woyse Samotaraas, a masuɓ wila. Ŋ Kooh-wiisiina, ɓoo kurkohha ndaam, ɓoo kaɗta Neyapoli.
ACT 16:12 Ɓoo pulohha ndeem, ɓoo kaɗta Filippi. Filippi, wa ɓaahee ŋ kur-taah ca ɓi kur kaŋ Rom raakootee, te ngaŋ Maseduwaan jen, weɗ uupɗee njiriñ ŋ kur-taah caam. Ɓoo nikka ŋ kur keem ɓi neeh.
ACT 16:13 Wa mbehi na iɗsiɗkohse ree, ɓoo pulla ŋ bilaf faŋ kur-taaha, ŋ sero huluɓ, ɗiska ɓoo liiɓee ne wa ɗisik kiimoha Kooh. Ɓi ɓitiɓ coheen ndaam, ɓoo ɓooffa, ɓoo ɓeesɗoheeɗa na ɓa.
ACT 16:14 Wa raakeen ɓitiɓ nga ɓa teeku Liidi, a nikee toonoh cuup ruumind, a genee kur-taahaŋ Tiyatiir, a nikee ɓo' nupiɗ Kooh. A sikɗukeeɗa ɓoo baahiɗ. Heɗ ɓoo rangissa keeñiŋ Liidi yeem po a teyɗukka ini Pool woye.
ACT 16:15 A ɓoktuusa a yi na ɓi kahan ce, ƴutta a kiimmba ɓoo ne : « Nik ne ɗu hotiɗ ne ŋ kosiɗ Heɗ ɓoo ɗah, hayaat ɗu dal ŋ kahan ndo. » A tummba po ɓoo teyɗukka.
ACT 16:16 Wa raakka mbeh, ɓoo kaɗeeɗa ɗiska na kiimohse Kooh, ɓoo cohha na cafaƴ, a nikee ñaam. Ñaameem hunee na jiini, jiinndi ɓekee ɗe ŋ markis. Markisiŋ ɗe meeɗ meeɗ kom ɓooɓi raakee ɗe kopor laayiɗ.
ACT 16:17 A ñaakɗeeɗa Pool, raak ɓoo hun na Pool, a woyeeɗa ŋ ɗafka ne : « Ɓooɓii, ɓa surgaaciŋ Koohi uup yak, ɓa hay ne ɓa teeɓ ɗu waasiŋ muci. »
ACT 16:18 A gennda gen a woyeeɗa ineem ɓi neeh laayiɗ, waaye wi wa kaɗ po wa yaaɓiɗta Pool, Pool gurdukka jiinnda nikee ŋ kuɓka cafƴa, a woosa ɗe ne : « Ñam woo ɗa wa, ŋ tiikiŋ Yeesu Kiristaa, pula ŋ ɓoyii ! » Ŋ ɗiska ɗiska jiinnda pulla ŋ kuɓka cafƴa.
ACT 16:19 Wa ɓi heɗ ñaama hot ne ɓa malkisɗi ina ɓa meeɗ maluk nga ɗe, ɓa ammba Pool na Silaas, ɓa faseeɗa ɓa po ŋ ɗiska na toonohse, ŋ fiki kilifaaca.
ACT 16:20 Ɓa kommba ɓa kilifaaca adgohee kur ka, ɓa woosa ɓa ne : « Ƴaaɓii ɓa na yoonde kur kiŋ ɓoo te ɓa Yawuut.
ACT 16:21 Ɓa na jangɗohe mbaah ci fu inah ne waas onɗi ɓoo ne ɓoo teyɗuk ca wala taambiɗ ca, ɓoo ɓi ɓaah ŋ Rom. »
ACT 16:22 Mboolnda nammba hun nga, ɓa keennda Pool na Silaas. Weɗ kilifaaca nakohoh ne ɓa wolsassaat, ɓa laɓu ndooɗ.
ACT 16:23 Wa ɓa laɓ ɓa laɓ miskiɗ po ƴutta, ɓa rannga ɓa ŋ kasoona. Kilifaaca woosa ƴaara niiɗee kasoona ne a niiɗaat ɓa baahiɗ.
ACT 16:24 Denga ƴaara niiɗee kasoona dengse, tahha po, a ɓayya ɓa ŋ ɗooƴ ɗooƴ kasoona, a jatannga kot ciŋ ɓa jatang miskiɗ na hang.
ACT 16:25 Ŋ ndengelnde weka, Pool na Silaas kiimeeɗa Kooh, ɓa ƴeekeeɗa yakkiŋ Kooh, ambuuɗ ca ɓinooɓa sikɗukeeɗa ɓa.
ACT 16:26 Ɗekka po kehƴi yoondɗukka keeh-keeh po fondamaanaŋ kasoona yoondɗukka, jaarra buntaaca jen rangsukka, jatang caŋ ɓooɓa ambsee jen toksukka.
ACT 16:27 Weɗ ƴaara niiɗee kasoona yunkoh, a hotta buntaaca rangsukiɗ, a fuurra ndangaŋ ɗe ne a ap haf ce. A liiɓee ne ambuuɗ ca fusiɗ.
ACT 16:28 Waaye Pool woosa ŋ ɗafka ne : « Kina tum haf fu miskiɗ, ɓoo jen ɓoo ɓii nga. »
ACT 16:29 Ƴaara meeksohha niitoha, a arra aas, a tiitta po a saakɗoheeɗa, a ƴekka ŋ fiki Pool na Silaas.
ACT 16:30 Ƴutta a puliɗta ɓa ŋ hara, a meekissa ɓa ne : « Kilifaaci, ŋ joy tum na po ŋ min muc ? »
ACT 16:31 Ɓa loffa ɗe ne : « Kosa Yeesu Heɗi, fu hey muce, fu na ɓi kahan fu. »
ACT 16:32 Ŋ ineem, ɓa woosa ɗe woo kiŋ Heɗi, a yi na ɓi gen kahan ce jen.
ACT 16:33 Ŋ wahtuuneem ŋ ɗooƴ weka, ƴaara niiɗee kasoona ɓayya Pool na Silaas, a ɓookiɗta ɓa gaañ caŋ ɓa ; a ɓoktuusa ŋ ɗiska ɗiska, a yi na ɓi kahan ce jen.
ACT 16:34 Ƴutta, a ɓayya ɓa ŋ kahan ce, a degiɗta ɓa kañam, a summba lool ŋ ini a kos Kooh, a yi na ɓi kahan ce jen.
ACT 16:35 Wa Kooh wiis, kilifaaca kanak ca adgohee kur ka tuuƴca ɓi alkaate ne ɓa woya ƴaara niiɗee kasoona ne a faɗis ƴaaɓaam.
ACT 16:36 Yeem woosa Pool ne : « Kilifaaci woosohiɗ nga so ne ɗu faɗsu ; kon pulaat ɗu kaɗ na jam. »
ACT 16:37 Waaye Pool woosa alkaateeca ne : « Ɓa atteeɗi ɓoo, ɓa laɓɗukka ɓoo ŋ fiki ɓooɓi, ƴutta ɓa taƴca ɓoo ŋ kasooni, te moona ɓoo ɓaah ŋ Rom. Kotii ɓa waaɗ ɓoo faɗis te wa yegsuu e ? Muk ! Ɓa hayaat ɓeɗ ŋ haf ɓa, ɓa puliɗ ɓoo ! »
ACT 16:38 Alkaateeca woosa kilifaaca kanak ca ineem, ɓeem tiitta lool wa ɓa kerah ne Pool na Silaas ɓaah ŋ Rom.
ACT 16:39 Ɓa hayya ɓa ɗaasnuke, ɓa puliɗta ɓa ŋ kasoona, ɓa kiimmba ɓa ne ɓa pul kur-taaha.
ACT 16:40 Wa ɓa pul kasoona, Pool na Silaas kaɗta kahan Liidi. Ɓa hotohha na ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca, ɓa ñaahha ɓa ŋ kosa ɓa kos. Ƴutta ɓa cootta.
ACT 17:1 Wa ɓa kurkoh Filippi, Pool na Silaas taammba Amfipolis na Apoloni, ɓa kaɗta Tessalonik. Ŋ ndaam, Yawuut ca raakeen sinaagog nga.
ACT 17:2 Pool kaɗta nga, findi a na tumohee wa. Mbehi na iɗsiɗkohse reesa ɗah, a woyee na ɓa ŋ ini kaɗ ŋ Fiis ci, po ca nikka mbeh iɗsiɗkoha kaahay.
ACT 17:3 A toksiɗeeɗa ɓa Fiis ci, a teeɓeeɗa ɓa ne Mucɗohi Gapohse joyee joy kaan, a hulit. A woosa ne : « Yeesu yi mi na woyee ɗu yeem, a yi Mucɗohi Gapohse. »
ACT 17:4 Woo ceem aassa ɓi Yawuut, ɓa hunnda na Pool na Silaas. Ɓo' laayiɗ ŋ Gerek ci nup Kooh, na ɓitiɓ laayiɗ ɓaah ŋ raakiɗ tiik ca nammba hun na ɓa.
ACT 17:5 Waaye Yawuut ca ɓinooɓa, siis ammba ɓa, ɓa parahha ɓi ɓo' mbalay mbalay ŋ mbeeddaaca, ɓa nangɗohha ɓa po ɓa ɗuuɗiɗta kur-taaha. Ɓa kaɗta kahan Yasoon waaka Pool na Silaas ne ɓa ɓay ɓa ŋ fiki ɓooɓa.
ACT 17:6 Waaye ɓa raakɗi ɓa nga, ɓa ɓayya Yasoon na ɓi ɓo' wiiriis ŋ ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca, ɓa faseeɗa ɓa po ŋ fiki kilifaacaŋ kur ka. Ɓa woyeeɗa ŋ ɗafka ne : « Ƴaaɓii yoondɗiɗ adinaani jen te ɓa reyiɗ naa ndii kotii !
ACT 17:7 Yasoon dalɗiɗ ɓa ŋ kahan ce. Ɓa jen ɓa na haɓɗe ini ɗaloh na nakoh ciŋ buuri yakkiŋ Rom, ɓa woo ne buur wiiriis raakiɗ, teeku Yeesu ! »
ACT 17:8 Woo ceem jaahiɗta mboolnda na kilifaaca.
ACT 17:9 Kilifaaca sannga faɗis Yasoon na ɓinooɓa, po ɓeem tayle kopor, ɓa hannda faɗsu.
ACT 17:10 Ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca jaarra ɓay Pool na Silaas ŋ ɗooƴ weka, ɓa cootiɗta ɓa Beree. Wa ɓa ree, ɓa kaɗta sinaagogaŋ Yawuut ca.
ACT 17:11 Yawuut ca genee nga ɓeɗ uupee rangsuk ɓaŋ Tessalonik, ɓa teyɗukeen woo kiŋ Kooh te ɓa sawarra nga lool. Kooh-nu-wiis ɗah, ɓa jangee Fiis ci ne ɓa marak andi ini ɓa na jangɗasse wa keeh wala.
ACT 17:12 Laayiɗ nga ɓa kossa. Ɓitiɓ raakiɗ tiik na ɓi ƴaar laayiɗ ŋ Gerek ca nammba kos.
ACT 17:13 Waaye wa Yawuut ca genee Tessalonik kerah ne Pool yaa nam yegɗoh woo kiŋ Kooh ŋ Beree, ɓa nammba kaɗ ndaam, ɓa yopeeɗa mboolnda, ɓa ɓekeeɗa ɓa ŋ ɗuuɗ.
ACT 17:14 Ŋ ineem ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca arra cootiɗ Pool po ŋ cookma, waaye Silaas na Timoote tassa ŋ Beree.
ACT 17:15 Ɓi ɓendee Pool ɓayya ɗe po Ateen. Ƴutta ɓa dokukka Beree na nakohiŋ Pool ne Silaas na Timoote raakaat ɗe ndaam findi wa uup gaawoh ɗah.
ACT 17:16 Wa Pool nik ŋ Ateen, a sekeeɗa Silaas na Timoote, a hotta findi kur ka riifoh na nataal ciŋ kooh ci nikaaɗiici, a raakka aay-keeñ miskiɗ.
ACT 17:17 A jombeeɗa na Yawuut ca na ɓa nikeeɗi Yawuut te ɓa ñaamkeeɗa Kooh ŋ sinaagoga. Kooh-nu-wiis a meeɗ meeɗ woo na ɓooɓa a raakee ŋ ɗiska na toonohse jen.
ACT 17:18 Ŋ ineem, wa raakeen ɓi ɓo', ɓa ɓaahee ŋ liiɓoh ci na woyse Epikireen na ɓi na woyse Istowiseen, ɓa taastiɗoheeɗa na ɗe. Ɓum woyeeɗa ne : « Jombohii waaɗ woo ye ? » Ɓinooɓa, wa ɓa kerah Pool woyeeɗa Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Yeesu na hultiŋ kaaniɗ ci, ɓa woyeeɗa ne : « Wa mand haa ne a na yegɗohe kooh ci ɓoo inahɗi. »
ACT 17:19 Weɗ ɓa hunoh na Pool, ɓa ɓayya ɗe cohohaanaŋ ɓa na woyse Aryopaas, ɓa woosa ɗe ne : « Fu yii ɓek ɓoo nof na in ci ɓoo inahɗi te ɓoo waaɗiɗ inah ini ca tokis. Kon teeɓa ɓoo in ci fu na jangɗohe. »
ACT 17:21 (Ɓi Ateen jen na hanheeca genee na ɓa nikohee naandsuk na sikɗuk in as.)
ACT 17:22 Wa Pool tufuk ŋ fiki ɓooɓa cohee ŋ Aryopaasa, a woosa ne : « Ɗu ɓi gen Ateen, ŋ hotiɗ ne nik kos ɗah, ɗu ndengɗukootiɗ nga.
ACT 17:23 Laam wi maa tiindsuke, ŋ markeeɗa in ci ɗu na ñaamkohe, raakiɗ seeƴkohaani ŋ hot nga sah, wa fiisu inii : “ Wuu koohi inhassaaɗiini. ” Ini ɗu na ñaamke te ɗu inahɗaa, ineem weɗ ŋ hay ne ŋ inhiɗ ɗu wa.
ACT 17:24 Kooh yi fer adinaani na in ci nik ŋ ɗooƴi jen, te a yi Heɗ Eel ci na kehƴi, a genɗi ŋ ɗisik ci na kiimohse ci yaah ɓo' haɓiɗ.
ACT 17:25 A namɗi etoh ne yaah ɓo' taambkohee ɗe po haa a etoh etoh in, a yi kay na one ɓo' ci jen kipes na iik na in ci jen.
ACT 17:26 A taamboh ŋ ɓo' yino, a ferra cuuɓ nu nik, ne ca gen kehƴi jen ; waa nu nga na jamanooniŋ wa na kikiƴ ciŋ wa.
ACT 17:27 Kooh tumiɗ ineem ne ɓooɓi min ɗe waak, ɓa saaɓɗee po ɓa hend nga ɗe. Moona a usɗi ali ɓo' nga ɓoo.
ACT 17:28 Laam a yi tah ɓoo pese, kaɗee haye, nikka ; findi yino ngaŋ jangtukoh ciŋ ɗu woyoha an : “ Ɓoo nam nik set ciŋ ɗe. ”
ACT 17:29 Kon nik ne ɓoo set ciŋ Kooh ɗah, mbaa ɓoo joyɗi amb ne Kooh mand na in pesuuɗ moɗiɗ, findi nataal urus, haalis wala atoh ci ɓo' haɓiɗ ŋ liiɓoha ɓo'.
ACT 17:30 Kooh marakɗi ŋ in ca haɓɗassee ɗeɓgaan jen, wa ɓooɓa inahɗi, kotii a yii ɓeeɗuk ɓooɓi jen, ŋ ɗisik nu ɓa min nik ɗah, ne ɓa ɓoƴsoh pesohaaɗ.
ACT 17:31 A gapiɗ mbehi a atte'ohan adinaani jen atte yurhiɗ, te a kooɗiɗ ɓo' wuu ineem. Ŋ hultiɗi a hultiɗ ɓoyeem, a teeɓiɗ ɓooɓi jen wooriɗ ne a yi atte'ohi a kooɗ. »
ACT 17:32 Wa ɓa kerah Pool woyeeɗa ŋ hultiŋ kaaniɗ ci, ɓum njembteeɗa ɗe, ɓinooɓi woosa ɗe ne : « Ɓoo hey ɗa sikɗukisse ŋ ineem mbeh wiiriis. »
ACT 17:33 Ŋ ineem Pool pulla, cootta.
ACT 17:34 Raakka ɓooɓi kos, ɓa taambiɗta ɗe ; Denis ya ɓaahee ŋ ɓooɓaŋ Aryopaasa ɓaah nga, na ɓitiɓ teeku Damaris, na ɓi ɓo' wiiriis.
ACT 18:1 Wa inaam coot, Pool pulla Ateen, a kaɗta Korenta.
ACT 18:2 A cohha na Yawuut nga na woyse Akilaas rimohu kur kaŋ Pontos. Raak yeem han ree, puloh Itaali na ɓitiice Pirisil. Waam raak Kolod, buura yakka ŋ Rom nakoheen ne, Yawuut ca jen pulaat Rom. Pool kaɗta ɗiskaŋ ɓi Akilaas,
ACT 18:3 sagu ina ɓa ɓaahee panguk, ɓa nikee haɓɗoh ɗiip baas ; a gennda na ɓa, ɓa hunnda, ɓa pangkeeɗa.
ACT 18:4 Mbehi na iɗsiɗkohse nu ree ɗah, Pool kooɗ woo ŋ sinaagoga ne a woo na Yawuut ca na ɓi nikɗi Yawuut, ne ɓa min kos.
ACT 18:5 Mbeh, Silaas na Timoote pulohha Maseduwaan ɓa hayya raake Pool ŋ Korenta. Ina kooɗoh waam, Pool faɗta pangka, a toppa ŋ yegɗohiŋ Woo ki kotii ; a teeɓeeɗa Yawuut ca ne a Yeesu a yi Mucɗohi Gapohse.
ACT 18:6 Waaye Yawuut ca hiñoheeɗa ɗe, ɓa ɓaseeɗa ɗe. Wa raakka mbeh, a irippa kulɓaacaŋ ɗe, a woosa ɓa ne : « Ɗu sooƴ ɗah, e ɗu ɓeka haf ɗu ! Mi nak, ŋ hooliɗ nga. Ini kooɗoh woti mi yii kaɗ ŋ ɓi nikɗi Yawuut. »
ACT 18:7 A pulla ndaam, a kaɗta kahan ƴaar teeku Ticiyus Yustus, ƴaareem nikee ñaamkoh Kooh te kahan ce nikee ŋ sero sinaagoga.
ACT 18:8 Ƴaara adgohee sinaagoga teeksee Kirispus, a yi na ɓi kahan ce jen, kossa Heɗi, laayiɗ ŋ ɓi Korenta ɓi sikɗukee Pool nameeɗa kos, ɓa ɓoktasseeɗa.
ACT 18:9 Wa raakka wek, Heɗi teeɓukka Pool findi heeƴ, a woosa ɗe ne : « Kana neƴƴoh, kana ɗek, woya,
ACT 18:10 laam mi yii na ɗa. Ali ɓo' deganɗi ɗa yaah, ali ɓo' tumanɗi ɗa miskiɗ, laam ɓooɓiŋ ngo laayiɗ ŋ kur kii, ɓi joy kerah woo kiŋ ɗa ne ɓa kos. »
ACT 18:11 Ŋ ineem, Pool nikka ŋ Korenta kiis na camban, a jangɗeeɗa ɓooɓa woo kiŋ Kooh.
ACT 18:12 Ŋ jamanoonaam, Galiyoŋ tumuusa goornooraŋ Rom ngaŋ Akaay, jaarra Yawuut ca hunnda, ɓa hiñoheeɗa Pool, ɓa ɓayya ɗe ŋ atte'ohaana,
ACT 18:13 ɓa woosa ne : « Ƴaarii na ɓeke ɓooɓi ŋ ñaamuk Kooh ñaamuk ɗalohiɗ na wi waasi nakoh. »
ACT 18:14 Pool heeɗa woye, hennda Galiyoŋ woosa Yawuut ca ne : « Sikɗukaat to ɗu ɓi Yawuut ci, nikee ne a tum njaahum wala ro' yakak ɗah, ŋ heen ɗu ɓoofɗe ŋ sikɗuk ɗu ;
ACT 18:15 waaye wii, wa taastiɗoh ŋ woo na tiik ŋ ini kaɗ ŋ waasiŋ ɗu. Weem wa wuu ɗu, ŋ waaɗɗi nik atte'oh ŋ ini kaɗ ŋ in ceem. »
ACT 18:16 Ŋ ineem, a aannja ɓa ŋ atte'ohaana.
ACT 18:17 Weɗ ɓa hunoh jen, ɓa ammba Sosten ya adgohee sinaagoga, ɓa laɓeeɗa ɗe ŋ fiki atte'ohaana, waaye Galiyoŋ faaleeɗi ɓa.
ACT 18:18 Pool tassa ŋ Korenta in samiɗ maañ, ƴutta a askohha na kosiɗ ca, a aassa ŋ batoona na kaɗe Siri, a hunnda na Pirisil na Akilaas. Waaye bala a aasan batoona ɗah, a nenukka ŋ Señsare, laam a tumeen ina a giñee po ƴutta.
ACT 18:19 Wa ɓa kaɗ po ɓa reesa Efes, a saɓsukohha na ɓa ndaam ; a yi ŋ haf ce, a kaɗta ŋ sinaagoga, a ɓeesɗoheeɗa na Yawuut ca,
ACT 18:20 ɓeem kiimeeɗa ɗe ne a ɓaat nik nga ƴissuut, waaye a teyɗukɗi.
ACT 18:21 A askohha na ɓa, a woosa ɓa ne : « Ŋ hey ɗu hayisse marke, ne wa neɓ Kooh ɗah. » A aassa bato, a kurkohha Efes, a taalndiɗta ɓaaɓaŋ ɗe.
ACT 18:22 Wa ɓa ree Seesare, Pool ruhussa, a kaɗta Yerusalem ne a kañɗa ɓi Janguuna, ƴutta a nammba kaɗ Añcos.
ACT 18:23 A nikka nga in samiɗ maañ, ƴutta a kaɗeeɗa kur na kur ŋ ɓakaŋ Galaat na Firisi, a ndengɗeeɗa taalubeeca jen ŋ kosi ɓa kos.
ACT 18:24 Raakeen Yawuut na woyse Apolos a genee Aleksandiri, a hayya Efes. A nikee ɓo' miniɗ woo, te a inheen Fiis ci baahiɗ.
ACT 18:25 A jangɗasseen waasiŋ Heɗi te a sawareen lool. A woyeeɗa, a jangɗoheeɗa hooliɗ ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu. Waaye a inhee ɓoktiŋ Yahya dong.
ACT 18:26 A cammba woo na ooluk ŋ sinaagoga. Wa Pirisil na Akilaas sikɗuk jangɗohiŋ ɗe, ɓa hotta ɗe ŋ pet, ɓa ɓaatta ɗe pooksohiɗ hooliɗ waasiŋ Kooh.
ACT 18:27 Ƴutta, a waaɗta kaɗ Akaay, ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca ñaahha ɗe nga. Ɓa fiissa kayit wuu taalubeeca nikee ŋ Akaay ne ɓa taambkoh ɗe baahiɗ. Wa a ree, Kooh baahohha ɗe po a raakiɗta kosiɗ ca njiriñ keeh-keeh.
ACT 18:28 Laam a ɓuree Yawuut ca ɓur keeh-keeh ŋ fiki ɓooɓa jen, te a taambohee ŋ Fiis ci, a teeɓoheeɗa ne Yeesu a yi Mucɗohi Gapohse.
ACT 19:1 Wa Apolos nik ŋ Korenta, raak Pool ŋ ɓaaɓaŋ ɗe ŋ kur caŋ tangooca, ƴutta a kaɗta Efes, a raakka ɓi taalube nga,
ACT 19:2 a meekissa ɓa ne : « Wi ɗu kos, ɗu rahsiɗ Fuuɗsi Hoolohngaani e ? » Ɓa woosa ɗe ne : « Ɓoo moosɗi kerhoh ne Fuuɗis Hoolohngaan raakiɗ. »
ACT 19:3 Pool woosa ɓa ne : « Ɗu ɓoktu winde ɓokit ? » Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓoktiŋ Yahya. »
ACT 19:4 A woosa ɓa ne : « Yahya ɓoktee ɓi waaɗee ɓoƴsoh pesohaaɗ. A woyeeɗa ɓooɓa ne ɓa kosaat yi na haye ŋ finhooce, Yeesu ! »
ACT 19:5 Wa ɓa kerah ineem, ɓa ɓoktuusa ŋ tiikiŋ Yeesu Heɗi.
ACT 19:6 Pool degga ɓa yaah ciŋ ɗe, Fuuɗsi Hoolohngaani ruhussa nga ɓa, ɓa cammba jomb ŋ ɓi peɗeem wiiriis, ɓa woyeeɗa woo-woosuuɗ.
ACT 19:7 Ini ree ƴaar ndaŋkiyaah na kanak (12) nikee nga.
ACT 19:8 Ŋ finho ineem, Pool kaɗta sinaagoga, a woyeeɗa na ɓa na ooluk ini ree caɓin kaahay. A woyeeɗa na ɓa ŋ Nguuriŋ-Kooh, a ndengɗukeeɗa nga, ne ɓi a woyee na ɓa min kos.
ACT 19:9 Waaye laayiɗ nga ɓa ndennga haf, ɓa sannga kos, ɓa woyeeɗa woo moɗaaɗi ŋ waasiŋ Heɗi ŋ fiki ɓooɓa cohee ŋ ɗiska. Ineem tahha po a saɓsukohha na ɓa, a hunnda na taalubeeca, a taalndiɗta a woyeeɗa na ɓa Kooh-nu-wiis ŋ jangohaaraŋ ƴaara woysee Tirannus.
ACT 19:10 Ineem kaɗeeɗa po wa tummba kiis kanak, ɓooɓa genee Asi jen, Yawuut na nikaaɗi Yawuut, kerahha woo kiŋ Heɗi.
ACT 19:11 Waam, Kooh tumeeɗa ɓi keemaan feyohiɗ taamboh ŋ Pool.
ACT 19:12 Kaɗta po ɓooɓa meeɗta ɓay seeket ca wala kulɓaaca laalee faaniŋ ɗe, ɓa degeeɗa ca kosaayiɗ ca, ɓeem wireeɗa, jiiniica puleeɗa nga ɓa.
ACT 19:13 Wa raakeen Yawuut ca meeɗ wil, aañeeɗa jiiniici, ɓa jeemeeɗa aañoh jiiniica ambee ɓooɓa tiikiŋ Yeesu Heɗi an : « Ŋ tiikiŋ Yeesu yi Pool na yegɗohe, mi yii woo ɗu ne pulaat ! »
ACT 19:14 Ɓooɓa tumee ineem nikee kuɓuuci ƴaar ci yasna-kanak ciŋ ƴaara woysee Sewaa, a ɓaahee ŋ seeƴkiɗoh ca yakak caŋ Yawuut ca.
ACT 19:15 Waaye jiinnda loffa ɓa ne : « Ŋ inhiɗ Yeesu te ŋ inhiɗ ya ɓa a yi Pool, waaye ɗu, e ɗu ɓa ? »
ACT 19:16 Ŋ ineem ƴaara jiinndeem ambee faɗsukka ɓa, a uupiɗta ɓa hatil, a tumeeɗa ɓa miskiɗ po ɓa jen ɓa pulla kahna na mbup, tas ɓarang, gaañsukohiɗ.
ACT 19:17 Ɓooɓa genee Efes, Yawuut na nikaaɗi Yawuut kerahhaa ; ɓa jen ɓa tiitta, ɓa eɗta tiikiŋ Yeesu Heɗi cir.
ACT 19:18 Laayiɗ ŋ ɓa hanee kos hayya, ɓa woyeeɗa bakaaɗ ciŋ ɓa, ɓa teeɓoheeɗa ŋ fiki ɓooɓa in ca moɗaaɗiica ɓa meeɗ tum.
ACT 19:19 Laayiɗ ŋ ɓa meeɗ luhus hayeeɗa na kayit ca ɓa meeɗ jangoh luhus, ɓa doheeɗa ca ŋ fiki ɓooɓa jen. Candoomaŋ kayit ca kinduusa, wa nikka darakma junni-ndaŋkiyaah-yatuus (50.000) ŋ koporaŋ ɓa.
ACT 19:20 Wa taambohha ɗaa, ŋ hatiliŋ Heɗi, woo kiŋ Kooh uupeeɗa nga uup kerhuk te hatiliŋ wa uupeeɗa nga uup hotuk.
ACT 19:21 Wa in ceem coot, Fuuɗsi Hoolohngaani hiirra Pool ŋ kaɗ Yerusalem, a waaɗee taamboh ŋ Maseduwaan na Akaay. A woosa ne : « Ŋ ree nga ɗah, ŋ joyiɗ nam kaɗ Rom. »
ACT 19:22 A kooɗta huntoh kanak ŋ huntoh caŋ ɗe, Timoote na Erasta, a tuuƴca ɓa Maseduwaan, waaye a yi ŋ haf ce a tasohaahha ŋ Asi.
ACT 19:23 Wa Pool nik ŋ Asi sekeeɗa, ɗuuɗ yakak raakka ŋ Efes, sagu waasiŋ Heɗi.
ACT 19:24 Raakeen tiɓoh-tokkaah nga na woyse Demetiriyus, a meeɗ tiɓ nataal ƴin. Nataal ceem nikee nataalaŋ kahan koohaŋ ɓa ɓitɓa teeku Artemis, ca nikee haalis. Pangkeem tahha po a yi na tiɓoh caŋ ɗe raakeeɗa wirind baahiɗ.
ACT 19:25 A cohɗohha ɓa na ɓinooɓa pesohee pangkeem jen, a woosa ɓa ne : « Ƴaaɓiŋ ngo, ɗu inhiɗ ne raak-raakiŋ ɓoo gaƴuk ŋ pangkii.
ACT 19:26 Te ɗu hotiɗ, ɗu kerhiɗ, ŋ wooɗi Efes dong waaye ini uup ŋ Asi jen, Pool yeem ɓoƴsohiɗ ɓo' laayiɗ, a kosɗukohha ɓa ne kooh ci haɓɗohu yaah ɓo', ca kooh haa.
ACT 19:27 Ŋ wooɗi yahi wa na hee yahe tiikiŋ pangkiŋ ɓoo, waaye wa hey name yah ciri kahniŋ Artemis eɗu, wa yah yaki Artemis yak, Artemis, koohi ɓitɓi yakki, yi ɓi Asi na adinaani jen na ñaamke ! »
ACT 19:28 Wa ɓooɓa kerah ineem, ɓa ayrukka, ɓa leehkeeɗa an : « Artemis yiŋ ɓi Efes yakiɗ ! »
ACT 19:29 Jaarra kur-taaha jen yoonnda, ɓooɓa jen faɗsukka ɗiska na tiyaatarohse, ɓa ammba Gayus na Aristarka, ƴaaɓaŋ Maseduwaan ca kanak ca ɓendee Pool, ɓa ɓayndohha ɓa.
ACT 19:30 Pool waaɗta kaɗ ŋ fiki ɓooɓa cohee ŋ ɗiska waaye taalubeeca sangohha ɗe wa.
ACT 19:31 A raakeen ɓi nawle kilifa yakak, ɓaah ŋ ɓa adgohee Asi, ɓeem nammba woosoh nga ɗe ne a kanaat kaɗ ŋ ɗiska na tiyaatarohse.
ACT 19:32 Waam raak ɗuuɗa laayiɗ ŋ ɗiska : Ɓii leehkeeɗa an, ɓum leehkeeɗa an ! Ɓi uup laay nga ɓa inheeɗi sah ina tah ɓa kaɗ ndaam.
ACT 19:33 Ɓi ɓo' ŋ mboolnda woosa ƴaar teeku Aleksaandar ini raak, Yawuut ca adgiɗta ɗe ŋ fikiira ne a woo. A meeɓpa yaah ne a woo na mboolnda.
ACT 19:34 Waaye wa ɓa inah ne a Yawuut, ɓa jen ɓa hunnda ɓa leehkeeɗa ini ree wahtu kanak an : « Artemis yiŋ ɓi Efes yakiɗ ! »
ACT 19:35 Ŋ mirndaani, ƴaara adgohee coh caŋ kur-taaha tummba po ɓa yeeɓukka, a woosa ɓa ne : « Ɗu ɓi Efes, a ya ɓa inahɗi ne, a Efes na niiɗe kahniŋ Artemis, koohi yakki, na nataaliŋ ɗe keenoh Eel ci ?
ACT 19:36 Ali ɓo' minɗi taas ineem, weɗ tah ɗu joyiɗ yeeɓuk, ɗu marak baahiɗ bala ɗu tuman in ɗah.
ACT 19:37 Weɗɗi, ɗu ɓayiɗ ƴaaɓii ndii te ɓa ɓasɗi koohiŋ ɓoo, ɓa tumɗi ali in araamiɗ ŋ kahniŋ ɗe.
ACT 19:38 Kon Demetiriyus na pangkoh ci hun na ɗe leer na ɓo' ɗah, ɓa ɓayaat ɗe waas, raakiɗ mbeh ci na atte'ohse na ɓooɓi na atte'e !
ACT 19:39 Te nik ne ɗu na meeksohe in wiiriis ɗah, wa hey markasse ŋ mbehi ɓoo ɓeeɗkohissan coh lakiɗ waas.
ACT 19:40 Ini raak ndii woti, miniɗ tah po ɓoo yambu ne ɓoo na yoonde, laam ali ɓo' minɗi woo ini tah ɗuuɗii. » Wa a ƴut woo, a woosa mboolnda ne ɓa pasarkohaat.
ACT 20:1 Wa ɗuuɗa seem, Pool cohɗohha taalubeeca, a ñaahha ɓa, ƴutta a askohha na ɓa, a kaɗta Maseduwaan.
ACT 20:2 Wa a ree, a wileeɗaa, a woyeeɗa na kosiɗ ca woo laayiɗ, a ñaaheeɗa ɓa, po findi a reyoh Geres.
ACT 20:3 A nikka nga caɓin kaahay. Wa a kaɗ po a heeɗa aase bato ne a kaɗ Siri, a kerahha ne Yawuut ca ɓa ɗaa hotoh ŋ ɗooƴ ɓa ne ɓa ap ɗe, a hotta ne a joy wiiruk Maseduwaan, a lahoh nga.
ACT 20:4 Ɓi hunee na ɗe nikee Sopateer kuɓkiŋ Pirrus ya genee Beree, na Aristarka na Sekundus ɓa genee Tessalonik, na Gayus ya genee Derbe, na Timoote, na Tisikos na Torofiim ɓa genee Asi.
ACT 20:5 Ɓeɗ ɓii, ɓeɗ adgee ɓoo Torowaas, ɓa sekeeɗa ɓoo nga.
ACT 20:6 Ɓoo nak, wi feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci reeh, ɓoo aasohha bato ŋ Filippi, ɓoo tummba neeh yatuus ŋ waas. Ɓoo raakka ɓa ŋ Torowaas, ɓoo nikka nga neeh yasna-kanak.
ACT 20:7 Ŋ mbehi na iɗsiɗkohse na niina, ɓoo cohha ne ɓoo hun ñam mbuurndi, Pool woyeeɗa na ɓooɓa nikee ŋ ɗiska. A joyee coot ŋ Kooh-wiisiina, tahha po a taalndiɗta a woyeeɗa po ŋ ndengelnde weka.
ACT 20:8 Ɓoo cohee ŋ tuuƴ ŋ ɗafkaŋ kahna, laampa laayiɗ fuuɗseen nga.
ACT 20:9 Komaaki ƴaar teeku Etikus nikee ɓoofiɗ ŋ palaŋteera, a pani'uusa keeh-keeh, raak Pool taalndiɗiɗ woyeeɗa in maañiɗ. Wi a neeh neeh nooɗiɗ, a eltukohha ndaam, ŋ tuuƴa kaahayɗoh ŋ ɗafkaŋ kahna, a keennda. A meeɓseeɗa, waaye raak ɗe kaaniɗ.
ACT 20:10 Weɗ Pool ruhsoh, a raɗukka nga ɗe, a morgiɗukka ɗe, a woosa ne : « Kinaat jaahiɗ ! A yi pes ! »
ACT 20:11 Ƴutta, Pool rapissa ŋ ɗafka, a poɓtohha mbuurnda, ɓa ñammba. Ŋ finho ineem, a taalndiɗta a woyeeɗa in maañiɗ po findi nohi puloh, a cootta.
ACT 20:12 Ini kaɗ ŋ kuɓka ƴaara, a ɓayu kahan ɓa peseeɗa moɗoɗ, ɓooɓa jen giiffa keeh-keeh.
ACT 20:13 Ɓoo nak, e ɓoo adug coot ne ɓoo aas bato kaɗ Assos, ɗiska ɓoo cohan na Pool, ɓoo ɓay ɗe. A woyee ne a heyɗi taambe ŋ cookmi, a na hee taambe ŋ kehƴi po nga.
ACT 20:14 Wa a raak ɓoo ŋ Assos, ɓoo hunnda na ɗe ŋ bato, ɓoo taalndiɗta Mitileen.
ACT 20:15 Ɓoo kurkohissa ndaam, ɓoo taalndiɗta ŋ cookmi, ŋ Kooh-wiisiina ɓoo teemmba ŋ Kiwo. Kooh wiisissa, ɓoo reesa Samos, wa taambis nga, ɓoo hannda ree Mileet.
ACT 20:16 Pool woyee ne a sereendkan sereenduk Efes, a tufkanɗi nga po a kee maaña ŋ Asi. A seeskee seesuk ne Paantakot min ɗe raak ŋ Yerusalem.
ACT 20:17 Wa ɓoo ree Mileet, Pool woosohha ɓa adgohee Janguunaŋ Efes.
ACT 20:18 Wi ɓa hay, a woosa ɓa ne : « Ɗu inhiɗ findi ŋ nikohee na ɗu ŋ jamanooni ŋ nik na ɗu jen, ina kooɗoh mbehi ŋ kocoh ɓek kot ciŋ ngo ŋ Asi.
ACT 20:19 Ŋ pangkiɗiɗ Heɗi, ŋ ƴissuutiɗta haf fo keeh-keeh, wa hunnda na ɓi muhun, ŋ raakiɗ miskiɗ sagu Yawuut ci hotohee ŋ ɗooƴ ɓa ne ɓa tum mbo in.
ACT 20:20 Ɗu inhiɗ ne ŋ moosɗi ɗu ɗasɗoh ali in, ŋ in ci min ɗu njiriñ. Ŋ yegɗiɗ ɗu woo kiŋ Kooh, ŋ jangiɗta ɗu ŋ fiki ɓooɓi jen na ŋ ɗooƴ kahan ci.
ACT 20:21 Ŋ moosɗi faɗoh woytoh Yawuut ci na ɓi nikɗi Yawuut ne ɓa ɓoƴsohaat tumohaaɗ, ɓa hay ŋ Kooh te ɓa kos Heɗ ɓoo Yeesu.
ACT 20:22 Ɗiski wa nik, mi yii kaɗ Yerusalem, e Fuuɗsi Hoolohngaani hiir ro nga ; ŋ inahɗi ini rahsan ndo ŋ ndaam.
ACT 20:23 Waaye ŋ inhiɗ daal ne ŋ kur-taah nu ŋ aasoh ɗah, Fuuɗsi Hoolohngaani woo so ne kaso na ɓi miskiɗ laayiɗ ca ɗaa sek ko nga.
ACT 20:24 Mi nak, kipes kiŋ ngo ɓitɗi so ; nga so, wa raakɗi njiriñ. Ini nikiɗ to weɗ ne ŋ waaɗ kaɗ po ŋ reehɗohaana, ŋ mitiɗ pangki Yeesu Heɗi dengkoh ho, weɗ ne ŋ woo Yegɗohiŋ Muci na teeɓohe baahohiŋ Kooh.
ACT 20:25 Ɗiski wa nik, ŋ inhiɗ ne ɗu hotissanɗi so, ɗu jen, ɗu ɓi inah ne ŋ lahiɗ nga ɗu, ŋ woyeeɗa ɗu Nguuriŋ-Kooh.
ACT 20:26 Weɗ tah mi yii woo ɗu wa woti : Ŋ hooliɗ nga, ɓo' nu muuƴ nga ɗu ɗah, a ñam haa.
ACT 20:27 Laam ŋ woyiɗ ɗu ini Kooh kooɗuk tum, ŋ ɗasɗohɗi ɗu ali in nga.
ACT 20:28 Tufkaat ŋ haf ɗu, ɗu tufuk gati Fuuɗsi Hoolohngaani dengkoh ɗu, ne ɗu niiɗa. Findi niiɗoh, taambkohaat Janguuniŋ Kooh, Janguuni a raakoot taamboh ŋ ñif miŋ Kuɓkiŋ ɗe.
ACT 20:29 Ŋ inhiɗ ne ŋ eɗee ɗu finho ɗah, ɓi ɓo' haa ngumu saahiɗ hey aase ŋ ɗooƴ ɗu te ɓa faɗanɗi gati.
ACT 20:30 Te ŋ ɗooƴ ɗu ɓi ɓo' hey name kuruk, ɓa woyee woo raakaaɗi ne ɓa ñaakiɗ taalubeeci ŋ finhooɓa.
ACT 20:31 Kon wortukaat te kinaat alkoh ne kiis kaahay, wek na noh, ŋ meeɗ ɗu meeɗ deng, na muhun sah, yaa nu nga ɗah.
ACT 20:32 Ɗiski wa nik, mi yii wik ɗu ŋ yaah Kooh, mi yii wik ɗu ŋ woo kiŋ ɗe na teeɓohe baahohiŋ ɗe, wi min ɗu ɓaatɗoh po ɗu ndeng, te ɗu min lam in ci a ɗaakiɗ hoolɗuuɗ ciŋ ɗe jen.
ACT 20:33 Ŋ moosɗi waaɗɗoh haf fo ali haalis wala urus wala kulɓa ɓo' nga ɗu.
ACT 20:34 Ɗu inhiɗ in nga sah, e yaah ciŋ ngo cii ceɗ eɗ to ini ŋ etohe, mi, na huntoh ciŋ ngo.
ACT 20:35 Ŋ teeɓiɗ ɗu ŋ in ci jen ne ɓo' joy pangkoh ɗaa ne a min ɓaatɗoh ɓi raakɗi hatil. Ɓoo naandsukaat woo kiŋ Yeesu Heɗi a yi ŋ haf ce wi a woo ne : “ Neɓiɗi nik ŋ onoh weɗ uup wi nik ŋ onu. ” »
ACT 20:36 Wi Pool ƴut woo ineem, a ƴekka, a hunnda na ɓa jen ne ɓa kiim Kooh.
ACT 20:37 Ŋ ineem, ɓa jen, ɓa fuɗeeɗa keeh-keeh, ɓa morgiɗukka ɗe ne ɓa foon ɗe.
ACT 20:38 Ini uupee reehiɗ keeñ ciŋ ɓa, weɗ ini a woo ne ɓa hotissanɗi ɗe. Ƴutta ɓa ɓennda ɗe po ŋ batoona.
ACT 21:1 Wi ɓoo saɓsukoh na ɓi ɓendee ɓoo, ɓoo aassa bato, ɓoo yurahha Kos. Wa Kooh wiis, ɓoo taalndiɗta Rodes, kooɗohha ndeem, ɓoo kaɗta Patara.
ACT 21:2 Ɓoo raakka bato ndaam na kee Feniis, ɓoo aassa nga, ɓoo cootta.
ACT 21:3 Wa ɓoo kaɗ po ɓoo ƴokeeɗa Siipar, ɓoo faɗtaa ŋ yaah-sing, ɓoo taalndiɗta ŋ ɓak Siri ne ɓoo ruhus ŋ Tiir ŋ ɗiska batoona ruhsiɗan in ca wa ɓaye.
ACT 21:4 Ŋ ndaam, ɓoo waakeeɗa po ɓoo hotta ɓi taalube nga, ɓoo nikka na ɓa neeh yasna-kanak. Fuuɗsi Hoolohngaani hiirra ɓa ne ɓa woyaat Pool ne a kinaat kaɗ Yerusalem.
ACT 21:5 Wi neeh ci yasna-kanak ci reeh, ɓoo kurkissa ne taalndiɗ waasiŋ ɓoo. Ɓa ɓennda ɓoo po ɓoo pulla kur-taaha, ɓeɗ jen na ɓitiɓ ciŋ ɓa na kuɓuuciŋ ɓa. Ŋ ndaam, ɓoo ƴekka ŋ yaah-cookma ne ɓoo kiim Kooh.
ACT 21:6 Ƴutta, ɓoo saɓsukohha na ɓa, ɓoo aassa batoona, ɓa wiirukka.
ACT 21:7 Ɓoo nak, ne ɓoo taalndiɗ ɓaaɓiŋ ɓoo ŋ cookmi, ɓoo puloh Tiir, kaɗta Potolemayis. Ŋ ndaam ɓoo kañiɗta ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca, ɓoo nikka na ɓa neeh yino.
ACT 21:8 Wa Kooh wiis, ɓoo kurkohha ndaam, kaɗta Seesare, aassa kahan Filip, dalla nga. Filip nikee woyoh Yegɗohiŋ Muci, a ɓaahee ŋ yasna-kanak ca kooɗsee ŋ Yerusalem.
ACT 21:9 A raakeen kuɓu ɓitiɓ nikiis, ɓa nikee cafaƴ. Kooh meeɗ meeɗ woo taamboh nga ɓa.
ACT 21:10 Wi ɓoo raak ɓi neeh nga, woosuuɗ na woyse Agabus puloh Yudee, hayya.
ACT 21:11 A hayya nga ɓoo, a ɓayya seenturiŋ Pool, a tokukka naa, ŋ yaah ci na kot ci, a woosa ne : « Inii weɗ Fuuɗsi Hoolohngaani woo : “ Heɗ seenturii, Yawuut ci tokohan ɗe an ŋ Yerusalem, ɓa deg ɗe ŋ yaah ciŋ ɓi nikɗi Yawuut. ” »
ACT 21:12 Wi ɓoo kerah ineem, ɓoo na kosiɗ ciŋ Seesare kiimeeɗa Pool keeh-keeh ne a kaɗuu Yerusalem.
ACT 21:13 Waaye Pool loffa ɓoo ne : « Ɗu raak ye fuɗaah, ɗu reehɗee keeñiŋ ngo ? Ŋ wooɗi ɗu toki ŋ toksan ŋ Yerusalem dong, waaye mi, ŋ ƴutiɗ ne ŋ kaan sagu tiikiŋ Yeesu Heɗi. »
ACT 21:14 Kaɗta po ɓoo miniɗɗi ɗe in, ɓoo ɗekka, ɓoo woosa ne : « Ini Heɗi waaɗ raakaat. »
ACT 21:15 Wa degga ɓi neeh, ɓoo kooɗukka, ɓoo degukka ŋ waas Yerusalem.
ACT 21:16 Ɓi taalube gen Seesare hunnda na ɓoo, ɓa ɓayya ɓoo kahan ƴaar teeku Manaason ɗiska ɓoo dalan. Manaason pulohee Siipar, a maañiɗ nik taalube.
ACT 21:17 Wa ɓoo ree Yerusalem, ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca taambukka ɓoo na sum.
ACT 21:18 Wa Kooh wiis, Pool hunnda na ɓoo ɗiskaŋ Saak, yakak ca jen nameen hay.
ACT 21:19 Pool kañiɗta ɓa, a naandsukka ɓa yino yino in ci Kooh tum jen taamboh ŋ pangki a pangkiɗ ɗe ngaŋ ɗooƴ ɓi nikɗi Yawuut.
ACT 21:20 Wa ɓa sikɗuk Pool po ƴutta, ɓa yakiɗta Kooh, ɓa woosa Pool ne : « Ɓaah ɓoo, fu hot nga, ɓi Yawuut junni junni kosiɗ Yeesu te ɓa jen ɓa sawariɗ ŋ waasiŋMusaa.
ACT 21:21 Waaye ɓa kerhiɗ ne fu na jangɗe Yawuut ci nik ŋ ɗooƴ cuuɓ ci cinooci ne ɓa faɗaat waasiŋ Musaa, ɓa nguɗissuu komaakciŋ ɓa, te ɓa taambɗissuu mbaah ci.
ACT 21:22 Kon ɓo' tuman na ? Wa wooriɗ ne ɓa hey yege ne fu yii ŋ ndii.
ACT 21:23 Mbaa, tuma ini ɓoo na hee ɗa woye wii : Ƴaar nikiis ɓii ŋ ndii, ɓa giñɗiɗ Kooh in ;
ACT 21:24 ɓayaa ɓa, fu farsuk na ɓa, fu wirndiɗ ɓa in ci ɓa joy tum ŋ farsuk kiŋ ɓa jen, ɓa min nenuk. Ŋ ineem, ɓooɓi jen hey inhe ne ini woyu nga ɗa keeh haa, fu na taambɗe taambiɗ nakoh ciŋ waasiŋ Musaa findiiɓa.
ACT 21:25 Te ini kaɗ ŋ kosiɗ ci nikɗi Yawuut, ɓoo fiisiɗ ɓa kayit, woosa ɓa nga ini ɓoo tufkiɗ wii : Ɓa kinaat ñam kañam ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi, ɓa kinaat an ñif, ɓa kinaat ñam med, ɓa kinaat njaaloo. »
ACT 21:26 Wa Kooh wiis, Pool ɓayya ƴaaɓa, a farsukka na ɓa. Ƴutta a aassa Kahan Kooh, a woosa mbehi farsukiŋ ɓa reehan, weɗ ne, mbehi yaa nu nga ɓa seeƴkiɗohsan.
ACT 21:27 Wa mbeh ca yasna-kanak caŋ ɓoktuka hee mite, Yawuut ca pulohee Asi hotta Pool ŋ ɗooƴ Kahan Kooh, ɓa yoppa mboolnda jen, ɓa ammba ɗe.
ACT 21:28 Ɓa leehkeeɗa ŋ ɗafka ne : « Hayaatoo, Israayel ci, hayaat ! Ƴaari a yi ! A yi na jangɗohe ŋ ɗisik nu nik in moɗaaɗi ŋ ini kaɗ ŋ cuuɓiŋ ɓoo na waasiŋ Musaa na Kahan Kooh wii. A ɓekiɗ sah ƴaaɓi nikaaɗi Yawuut ŋ ɗooƴ Kahan Kooh, ŋ ineem a soɓe'iɗta Ɗiski Hooliɗii. »
ACT 21:29 Ini tahee ɓa woo ineem, ɓa hotee hot Pool ŋ Yerusalem na Torofiim yi puloh Efes, ɓa liiɓpa ne a ɓekiɗ ɗe ŋ Kahan Kooh.
ACT 21:30 Kur ka jen yoonnda, ɓooɓa puloheeɗa ɗisik nu ɗisik. Ɓa ammba Pool, ɓa faseeɗa ɗe po ɓa puliɗta ɗe Kahan Kooh, ɓa jaarra rang buntaaca.
ACT 21:31 Ɓa waaɗta ɗe ap, weɗ kilifaana adgohee soldaar ca kerhoh ne Yerusalem jen yoondiɗ.
ACT 21:32 Ŋ ɗiska ɗiska, a nangɗohha ɓi soldaar, na ɓa adgohee ɓa, a faɗsukka ɓa na mbup. Wa Yawuut ca hot ɗe na soldaar ca hunee na ɗe, ɓa faɗta laɓa ɓa laɓee Pool.
ACT 21:33 Jaarra, kilifaana reɓpa ŋ Pool, a nakohha ne a ambsaat, a ceenu na ceen kanak, a hannda meekis ɓooɓa ne : « Ƴaarii a yi ɓa, a tum ye ? »
ACT 21:34 Waaye ŋ mboolnda, ɓii woyeeɗa an, ɓum woyeeɗa an. Wa a kaɗ po a hotta ne a minɗi raak in wooriɗ nga sagu ɗuuɗaŋ mboolnda, a nakohha ne Pool ɓayu ŋ kahan soldaar ca.
ACT 21:35 Ɓooɓa jen nikee ñaakɗeeɗa Pool, ɓa leehkeeɗa ne : « A apaah apu ! » Wa ɓa kaɗ po ɓa reesa eskalyeeca, soldaar ca mirndohha meeɓ Pool sagu diirka mboolnda diirke.
ACT 21:37 Wa ɓa hee aase kahna, Pool woosa kilifaanaŋ soldaar ca ne : « Ŋ miniɗ ɗa woo in e, ne wa neɓ ɗa ɗah ? » Kilifaana woosa ne : « Fu kerhiɗ gerek e ?
ACT 21:38 Kon a fu ƴaariŋ Misraaci ɓekee ɗuuɗi miskiɗi mbaɗni haa e ? Ƴaari ɓayee apoh ɓo' junni-nikiis (4000) a cootta na ɓa bilaf fa ? »
ACT 21:39 Pool woosa ɗe ne : « Muk, ŋ Yawuut, ŋ ɓo' Tarsa, kur raakiɗ tiik ŋ Silisi. Ŋ kiim ɗa wa kiim, on ndo ŋ woo na ɓooɓii. »
ACT 21:40 Kilifaanaŋ soldaar ca onnda ɗe wa. Pool tufukka ŋ eskalyeeca, a raɗissa mboolnda yaah, ɓooɓa ɗekka teɗ, a woyeeɗa na ɓa ŋ peɗeem Yawuut.
ACT 22:1 « Taambɗoh ciŋ ngo na baab ciŋ ngo, sikɗukaat kotii ini maa hee ɗu woye ŋ yambi ɗu na yambee so. »
ACT 22:2 Wa ɓa kerah ɗe woyeeɗa ŋ peɗmiŋ ɓa, ɓa ɓaatta ɗek. Pool taalndiɗta an :
ACT 22:3 « Mi, ŋ Yawuut, ŋ raakohu Tarsa ŋ Silisi, waaye ŋ koɗohu ndii, ŋ Yerusalem, te Gamaliyel a yi jangiɗ to waasiŋ caac ciŋ ɓoo, jangiɗ yurhiɗ. Ŋ sawarra lool ŋ ini kaɗ ŋ Kooh findi ɗu mand nga woti-woti, ɗu jen.
ACT 22:4 Ŋ meeɗta tolfiɗ ɓooɓiŋ waasiŋ Yeesu, po raakiɗ ɓi apu nga sah. Ŋ ambeeɗa ƴaar na ɓitiɓ, ŋ taƴeeɗa ŋ kaso.
ACT 22:5 Seeƴkiɗohi yakki na saangniŋ atte'oh ci jen miniɗ to seede ngaŋ ineem. Ɓa fiisɗeen ɓaah ciŋ ɓoo Yawuut ci nikee ŋ Damas kayit sah, ɓa teyɗukiɗta so ne ŋ kaɗ nga, ŋ amba ɓi aas ŋ waasiŋ Yeesu nga, ŋ ɓay ɓa Yerusalem, ɓa mbugalu.
ACT 22:6 Wi ŋ kooɗ waasi po ŋ heeɗa ree Damas, ŋ leero noh cong, ɗekka po ñiin pulohha Eel ci, wa willa so, wa siñaarɗeeɗa.
ACT 22:7 Ŋ keennda ŋ kehƴi, ŋ kerahha hooso woyeeɗa so ne : “ Sool, Sool, wa ye tah fu tolfiɗee so ? ”
ACT 22:8 Ŋ woosa ne : “ A fu ɓa Heɗi ? ” Hoosoori loffa so ne : “ E ñam Yeesu yiŋ Nasareet, yi fu na tolfiɗe. ”
ACT 22:9 Ɓooɓi hunee na so hoteen siñaari waaye ɓa kerheeɗi hoosoori woyee na so.
ACT 22:10 Ŋ meeksohha an : “ Heɗi, kon ŋ joy ye tum kotii ? ” Heɗi loffa so ne : “ Kurka fu kaɗ Damas, ndaam, fu hey woyse ini fu joy haɓiɗ jen. ”
ACT 22:11 Ŋ fuulee fuul sagu siñaara, ɓooɓa hunee na so ammba so ŋ yaah, ɓa nookeeɗa so po ŋ reesa Damas.
ACT 22:12 Raakeen ƴaar nga teeku Anañaas, a nikee ɓo' kosiɗ Kooh, yi meeɗ taambiɗ waasiŋMusaa te Yawuut caŋ Damas jen seede'een ɗe seede moɗiɗ.
ACT 22:13 A hayya so raake, a reɓpa nga so, a woosa so ne : “ Sool, ɓaahiŋ ngo, hotissa ! ” Ŋ ɗiska ɗiska ŋ hotisseeɗa, ŋ hotta ɗe.
ACT 22:14 Ŋ ineem, a woosa so ne : “ Koohiŋ caaciŋ ɓoo kooɗiɗ ɗa maañ ne fu inah ini a waaɗ, ne fu hot yi Yurhiɗi te fu kerah hoosooriŋ ɗe.
ACT 22:15 Laam fu nikan seedeeniŋ ɗe ŋ fiki ɓooɓi jen, ŋ ini fu hot, fu kerahhaa.
ACT 22:16 Ɗiski wa nik ndii, fu na seke ye ? Kurka, fu ɓoktu te fu kiim ŋ tiikiŋ ɗe ne fu hool ŋ bakaaɗ ciŋ ɗa. ”
ACT 22:17 Wa ŋ dokuk Yerusalem, wa raakka mbeh, ŋ kiimeeɗa Kooh ŋ Kahan Kooh, in hayɗohha so haa heeƴ.
ACT 22:18 Ŋ hotta Heɗi, a woosa ne : “ Arra pul Yerusalem ! Laam ɓooɓi gen nga teyɗukanɗi seedeeniŋ ɗa ŋ ini kaɗ nga so. ”
ACT 22:19 Ŋ woosa ne : “ Heɗi, ɓa inhiɗ baahiɗ ne ŋ meeɗ meeɗ taambiɗ sinaagog ci, ŋ taƴɗukee ɓi kos ɗa, ŋ laɓɗukee ɓa.
ACT 22:20 Te wi seedeeniŋ ɗa Ecen na apse, ŋ nikee nga, mi ŋ haf fo. Ŋ huneen na ɓa ngaŋ apa ɓa apee ɗe te ñam ambɗee ɓa sah kulɓaacaŋ ɓa. ”
ACT 22:21 Ŋ ineem Heɗi woosa so ne : “ Kaɗa, mi, ŋ hey ɗa tuuƴe usiɗ, ŋ ɓooɓi nikɗi Yawuut ! ” »
ACT 22:22 Mboolnda nikee sikɗukeeɗa Pool po ŋ woo ciŋ ɗe mirndoh ceem, jaarra ɓa jen, ɓa leehkeeɗa an : « Apa ƴaarii ! Ɓo' mand an yeyyooɗi pes ! »
ACT 22:23 Ɓa looƴkeeɗa, ɓa wolla kulɓaacaŋ ɓa, ɓa gusñeeɗa merhey mi ŋ ɗafka.
ACT 22:24 Ŋ ndeem, kilifaanaŋ soldaar ca nakohha ne Pool ɓeku ŋ kahnaŋ soldaar ca, a laɓu leraw po a woo, ŋ ineem ɓo' inah ini tah Yawuut ci leehkee ɗe mand an.
ACT 22:25 Wa ɓa tok ɗe ne ɓa laɓ ɗe, a woosa ƴaara adgohee ɓa ne : « Andi waas oniɗ ɗu ne ɗu laɓ ɓoyi ɓaah ŋ Rom te raak ɗe atte'uuɗi paaɗ ? »
ACT 22:26 Wa soldaara kerah ineem a kaɗtaa woya kilifaana an : « Fu na hee haɓɗe ye an ? Ƴaarii ɓo' Rom ! »
ACT 22:27 Kilifaanaŋ soldaar ca hayya ŋ Pool, a meekissa ɗe ne : « Woyaa so, wa keeh ne fu ɓo' Rom e ? » Pool loffa ɗe ne : « Ee. »
ACT 22:28 Ŋ ndeem, kilifaanaŋ soldaar ca woosa ɗe ne : « Ŋ wirind kopor keeh-keeh ne nik ɓo' Rom. » Pool loffa ɗe : « Mi nak, ŋ rimu naa. »
ACT 22:29 Jaarra, soldaar ca hee ɗe laɓe ne a woo, faɗta ɗe ndeem cootta. Kilifaanaŋ soldaar ca nammba tiit, wa a inah ne a tokɗuk ɓo' Rom.
ACT 22:30 Kilifaanaŋ soldaar ca waaɗta inah wooriɗ ina Yawuut ca yambee Pool. Weɗ tah wa Kooh wiis, a nakohha ne Pool pulɗu ɗiski a nik, a cohɗohha kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋ Musaa na ɓooɓa ɓaah ŋ saangnaŋ yakak caŋ Israayel jen. A ɓayya Pool, a tufkiɗta ɗe ŋ fikiiɓa.
ACT 23:1 Pool marakka ɓooɓaŋ saangna, a woosa ne : « Ɓaah ciŋ ngo, ina ŋ camboh po woti, maa pese ŋ fiki Kooh na hel daliɗ. »
ACT 23:2 Weɗ Anañaas, seeƴkiɗoha yakka nakoh ɓa nikee ŋ sero Pool ne ɓa laɓaat ɗe ŋ nguɓ.
ACT 23:3 Ŋ ineem, Pool woosa ɗe ne : « A Kooh laɓan ɗa, fu mandiɗ nga haa miir yaanwiɗuuɗ ! Fu nik ndii ne fu attee so findi waasi nakoha, waaye weɗi fu ɗaliɗ waasi, ŋ ini fu nakoh ne ŋ laɓsaat ! »
ACT 23:4 Ɓi nikee ŋ sero Pool woosa ɗe ne : « Fu na ɓase seeƴkiɗohi yakki, yiŋ Kooh ! »
ACT 23:5 Pool loffa ne : « Ɓaah ciŋ ngo, ŋ inheeɗi ne a seeƴkiɗohi yakki. Fiis ci woyiɗ ne : “ Kina woo yi adgoh cuuɓiŋ ɗa in moɗaaɗi. ” »
ACT 23:6 Pool inheen ne ɓooɓa ɓaah ŋ saangnaŋ yakak ca, ɓakii nikee Sadusen, ɓakum nikka Farisen, weɗ tah a leehukka ŋ ɗafka ne : « Ɓaah ciŋ ngo, ŋ Farisen, ŋ kuɓu Farisen. A oolki ŋ ooluk ne kaaniɗ ci hey hulte weɗ tah ho atte'se. »
ACT 23:7 Wa a woo inaam Farisen ca na Sadusen ca lahtoheeɗa, ɓa paysukohha.
ACT 23:8 Sadusen ci na woye ne hulit raakɗi, malaaka na jiiniici na in ci mand na ca namɗi raak waaye Farisen ci kos ne in ceem jen raakiɗ.
ACT 23:9 Woo ka kurukka ŋ ɗafka. Ɓi jangɗohoh, ɓaah ŋ Farisen ca, kurukka sannga tic, ɓa woosa ne : « Ɓoo hotɗi ali in moɗaaɗi ŋ ƴaarii ! Nik ne a jiini wala malaaka woo na ɗe ɗah nak ? »
ACT 23:10 Lahtoha misikka lool po kilifaanaŋ soldaar ca neƴƴohha ne Pool sifiñsohu. Weɗ tah a nakka soldaar ca ne ɓa ruhsaat nga ɓa, ɓa kooɗoh Pool nga, ɓa dokin ɗe ŋ kahna.
ACT 23:11 Ŋ weka, Heɗi hayya, tufukka ŋ sero Pool, woosa ɗe ne : « Ndengɗuka, findi fu seede'oh ho ndii ŋ Yerusalem, fu joyiɗ to nam seede'oh ɗaa ŋ Rom. »
ACT 23:12 Wa Kooh wiis, ɓi Yawuut waakohha, ɓa ginnja ne feeh ɓa apɗi Pool ɗah, ɓa ñamanɗi, ɓa ananɗi.
ACT 23:13 Ini uup ƴaar ndaŋkiyaah-nikiis (40) ɓeɗ giñee giñeem.
ACT 23:14 Ɓa kaɗta ŋ kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na yakak ca, ɓa woosa ɓa ne : « Ɓoo giñiɗ ne feeh ɓoo apɗi Pool ɗah, ɓoo ñamanɗi, ɓoo ananɗi, te ɓoo tumɗaa ɗah, Kooh alkaat ɓoo.
ACT 23:15 Ɗu nak, hunaat na ɓi saangniŋ yakak ci, ɗu kiim kilifaanaŋ soldaar ca a eɗ ɗu Pool, wa mandaat ne ɗu waaɗ ɓaat marak in ciŋ ɗe. Ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo ƴutiɗ ne ɓoo ap ɗe bala a reyan ndii ɗah. »
ACT 23:16 Waaye kuɓki ƴaariŋ taambɗoh Pool ɓitiɓ kerahha jo'a ɓa waaɗee jo' Pool, a kaɗta kahan soldaar ca, a aassa, a woosa ɗe wa.
ACT 23:17 Pool ɓeeɗukka yino ŋ ɓi adgoh soldaar ca, a woosa ɗe ne : « Ɓenda komaakndii ŋ kilifaaniŋ ɗu, raakiɗ ini a waaɗ ɗe woo. »
ACT 23:18 Soldaara ɓayya komaaknda ŋ kilifaana, a woosa ɗe ne : « Pool yi ambu, a yi ɓeeɗuk ko, a kiimmba so ne ŋ ɓay komaakndii nga ɗa ; an raakiɗ ini a waaɗ ɗa woo. »
ACT 23:19 Kilifaanaŋ soldaar ca ammba komaaknda ŋ yaah, a usɗukka na ɗe, a meekissa ɗe ne : « Fu hay yo ye woye ? »
ACT 23:20 A loffa ne : « Yawuut ci kerhiɗohiɗ ne ɓa meekis ɗa Pool kim, fu kom ɓa ɗe ŋ saangnaŋ yakak ca. Wa na hee mande ne ɓa waaɗ markis baahiɗ ini kaɗ nga ɗe.
ACT 23:21 Waaye kina ɓa kos, ini uup ƴaar ndaŋkiyaah-nikiis (40) hey ɗe jo'e. Ɓa giñiɗ ne feeh ɓa apɗi ɗe ɗah, ɓa ñamanɗi, ɓa ananɗi. Ɓa ƴutiɗ, ɓa na seke ne fu teyɗuk. »
ACT 23:22 Kilifaanaŋ soldaar ca dennga komaaknda ne : « Kina woo ali ɓo' ne fu woyiɗ to inii ! » Ƴutta a woosa ɗe ne a cootaat.
ACT 23:23 Wa komaaknda coot, kilifaana ɓeeɗukka kanak ŋ ɓa adgohee soldaar ca, a woosa ɓa ne : « Nangɗohaat soldaar teemet-kanak (200), ɗu nam nangɗoh soldaar ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70) ŋ ɓi na rape panis ci, na soldaar teemet-kanak (200) ŋ heɗ salmaaci. Kooɗkaat ɗu kaɗ Seesare wahtu yasna-nikiis na weki.
ACT 23:24 Tokɗiɗaat Pool ɓi panis, ɗu ɓay ɗe po ŋ goornoor Feliksa te ali in kinaat ɗe rahas. »
ACT 23:25 A fiissa kayit a woosa inii :
ACT 23:26 « Goornoor Feliksa, mi yii kañiɗ ɗa kilifaani, mi yi Kolod Lisiyas.
ACT 23:27 Ƴaari mi na komee ɗa yii, a Yawuut ci ambee ɗe. Wi ɓa kaɗ po ɓa heeɗa ɗe ape, ŋ hayya na soldaar ciŋ ngo, ŋ naaffa ɗe wi ŋ inah ne a ɓo' Rom.
ACT 23:28 Ŋ waaɗta inah ini ɓa yambee ɗe, tahha po ŋ ɓayya ɗe saangnaŋ yakak caŋ ɓa.
ACT 23:29 Ŋ hotiɗ ne in ci ɓa yambee ɗe, wa ini kaɗ ŋ waasiŋ ɓa, waaye raakɗi ini a tum ŋ in ci ɓa yambee ɗe po wa joyya ɗe tah apu wala a taƴu.
ACT 23:30 Ŋ woyuuɗ nak ne Yawuut ci ɓa ɗii waakoh ɗe ne ɓa ap ɗe. Weɗ tah ŋ komeeɗa ɗe ŋ saasi-saasi, te ŋ teeɓiɗ ɓi na yambee ɗe ne ɓa joy ngeloh na ɗe ŋ ɗiskiŋ ɗa. »
ACT 23:31 Soldaar ca tummba ina ɓa naku, ɓa ɓayya Pool ŋ weka, ɓa kaɗta na ɗe po Antipatiris.
ACT 23:32 Wa Kooh wiis, soldaar ca tiindee dokukka kahnaŋ ɓa, ɓa faɗta rapoh panis ca, ɓeem taalndiɗta na Pool.
ACT 23:33 Wa ɓa ree Seesare, rapoh panis ca eɗta Goornoora ina fiisu, ɓa eɗta ɗe Pool.
ACT 23:34 Goornoora jannga ina fiisu, a meekissa Pool ɗiski a puloh. Wa a inah ne a puloh Silisi,
ACT 23:35 a woosa ɗe ne : « Ɓi na yambee ɗa hay ɗah, ŋ hey ɗa ɓaate meekis. » A nakohha ne Pool ɗaaksaat a niiɗassee ŋ taɓaha na woyse kahan buur Herod.
ACT 24:1 Wa degga neeh yatuus, Anañaas, seeƴkiɗoha yakkaŋ waasiŋMusaa hayya Seesare, a hunnda na ɓi yakak na ngeloh na woyse Tertullus. Ɓa kaɗta ŋ Goornoor Feliksa ne ɓa ngela na Pool.
ACT 24:2 Pool ɓeeɗkuusa, Tertullus cammba ɗe yamb ŋ woo cii : « Feliksa kilifaani, ɓoo ɓii ŋ jam keeh-keeh saguufu ŋ findi fu na tiinɗohe kur ki na in ci as ci fu haytoh ŋ nguuriŋ ɓooɓii, ɓoo hotiɗ in ceem Kooh-nu-wiis na ɗisik nu nik te ɓoo ɓii corkiɗ ɗa nga keeh-keeh.
ACT 24:4 Ŋ waaɗɗi ɗa maañiɗ ndii na woo laayiɗ, weɗ tah mi yii kiim ɗa ŋ baah kiŋ ɗa, fu sikɗuk ɓoo ƴissuut rek.
ACT 24:5 Ŋ ineem ɓoo hotiɗ ne ƴaarii, a nduhum ŋ kur, a na ɓeke hiñoh ŋ Yawuut ci ŋ Adina jen, a ɓaah ŋ ɓi adgoh ɓi lang na ƴaariŋ Nasareet ci.
ACT 24:6 A jeemiɗ sah hoolaaɗi'iɗ Kahan Kooh. Ŋ ineem ɓoo ammba ɗe. [Ɓoo waaɗta ɗe atte ŋ waasiŋ ɓoo,
ACT 24:7 waaye a Lisiyas, kilifaaniŋ soldaar ci, a yi hay a naaffa ɗe na doole ŋ yaah ciŋ ɓoo.
ACT 24:8 A woosa ɓoo ne ɓoo hayaat nga ɗa.] Fu miniɗ ɗe meekis sah ŋ ini kaɗ ŋ in ceem jen, fu hey hotoote ne in ci ɓoo na yambe ƴaarii, ca keeh. »
ACT 24:9 Yawuut ca ɓaatta ndengiɗ woo ciŋ Tertullus.
ACT 24:10 Wa Tertullus ƴut woo, goornoora eɗta Pool woo ka ne a namaat woo, Pool woosa ne : « Ŋ inhiɗ ne a fu na atte'e ɓooɓi ŋ kur kii ɓi kiisi kiis ; weɗ tah ŋ oolkiɗ hay ŋ fikiifu ne ŋ taas in ci ŋ yambu.
ACT 24:11 Fu sah, fu miniɗa marak, wa uupɗi neeh ndaŋkiyaah na kanak (12), ŋ kaɗiɗ Yerusalem ne ñaamuk Kooh.
ACT 24:12 Te ali ɓo' hotɗi so jombeeɗa na ɓo' wala ɓekeeɗa mboolndi ŋ yoond, wa ŋ ɗooƴ Kahan Kooh haa, waa ŋ sinaagog ca haa, wa ŋ ɗisik wiiriis ŋ kur-taaha haa.
ACT 24:13 Te ɓooɓii minɗi ɗa teeɓ ali firnde ŋ in ci ɓa na yambee so cii.
ACT 24:14 Ŋ teyɗukiɗ inii ŋ fikiifu, weɗ ne : Taamboh ŋ waasiŋ Yeesu, wi ɓa amb ne wa waas tufkaaɗi, mi na ñaamke Koohiŋ caac ciŋ ɓoo nga, maanaam ŋ kosiɗ in ci fiisu ŋ waasiŋ Musaa na fiis ciŋ woosuuɗ ci jen.
ACT 24:15 Ŋ raakiɗ ini ŋ oolkoh ŋ Kooh te ɓeɗ ɓii, ɓa nam oolkoh ineem. Weɗ ne Kooh hey hultiɗe kaaniɗ ci, yurhiɗ na yurhaaɗi jen.
ACT 24:16 Weɗ tah ŋ nam gen ŋ ndengɗuk ne ŋ raak hel daliɗ ŋ fiki Kooh na fiki ɓooɓi.
ACT 24:17 Wa tumiɗ ɓi kiis laayiɗ ŋ nikeeɗi nga, ŋ neeh cii ŋ hayya ne ŋ kom ɓi cuuɓiŋ ɓoo kopor ɓaatɗohaa ɓa, te ŋ nam seeƴuk wuu Kooh.
ACT 24:18 Wi maa haɓɗe ineem, ɓa raak ko ŋ Kahan Kooh ɓoktukiɗ po ƴutiɗ, mboolo ndeereeɗi so, ɗuuɗ raakeeɗi nga.
ACT 24:19 Waaye raakiɗ Yawuut ci nikee nga puloh Asi. Ɓeɗ joyee hay ndii ne ɓa seede in ci ɓa na yambee so ŋ fikiifu, ne ɓa raakiɗ ini ɓa taamban ndo ɗah.
ACT 24:20 Ɓeɗ ɓi nik ndii nak, ɓa woyaat ini moɗaaɗiini ɓa hot ne ŋ tumiɗa wa ŋ tufkiɗu ŋ saangnaŋ yakak ca.
ACT 24:21 Hanaa woo ki ŋ woyee ŋ ɗafka wii, wi ŋ tufuk ŋ ɗooƴ ɓa ne : “ Ŋ ɓayu woti ne ŋ atte'u ɗah, a ini ŋ kos ne kaaniɗ ci hey hulte ! ” »
ACT 24:22 Feliksa inheen in laayiɗ ŋ ini kaɗ ŋ waasiŋ Heɗi, a faɗta ɓa ne ɓa kaɗ po mbeh wiiriis, a woosa ne : « Lisiyas kilifaaniŋ soldaar ci hay ɗah, ŋ hey marke ini ɗu leer. »
ACT 24:23 A nakka ƴaara adgohee soldaar ca ne a taalndiɗaat a niiɗee Pool waaye a on ɗe a raak haf ce ƴissuut te ɓooɓiŋ ɗe minee ɗe hay taambkohe.
ACT 24:24 Wa degga ɓi neeh, Feliksa hayya na ɓitiice Dursil, yeem nikee Yawuut. A ɓeeɗkiɗukka Pool, a sikɗukeeɗa ɗe ŋ ini kaɗ ŋ kos Yeesu Kiristaa.
ACT 24:25 Waaye, wa Pool woo po a ɓayya woo ka ŋ kiyurah, na amb haf fu, na atteeniŋ Kooh na haye, Feliksa tiitta, woosa ɗe ne : « Fu miniɗ kaɗohaah, ŋ rahsis ne ŋ min woo na ɗa ɗah, ŋ hey ɗa ɓeeɗkisse. »
ACT 24:26 Feliksa liiɓee ne Pool hey ɗe eɗe kopor, weɗ tah a meeɗta ɗe ɓeeɗkiɗuk ne a ɓeesɗoh na ɗe.
ACT 24:27 Wa degga kiis kanak, Porsiyus Festus namsiɗta Feliksa. Feliksa waaɗee ne Yawuut ca neɓu nga ɗe, tahha po a faɗta Pool ŋ kasoona.
ACT 25:1 Wa Festus tum neeh kaahay ŋ kur ca a joy adgoh, a pulohha Seesare a kaɗta Yerusalem.
ACT 25:2 Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh caŋ waasiŋMusaa na kilifaacaŋ Yawuut ca hayya, ɓa kalaameesa Pool nga ɗe. Ɓa kiimeeɗa keeh-keeh
ACT 25:3 ne a amboh ɓa, a haytoh Pool Yerusalem. Ɓa waaɗee ɗe jo'nduk ŋ waasi, ɓa ap ɗe.
ACT 25:4 Festus loffa ɓa ne : « Pool yaa ŋ Seesare, ŋ yaah soldaar ci te mi na dokke ndaam maañaaɗi.
ACT 25:5 Kon ɓi ɓo' oolkuuɗ nga ɗu hunaat na so, ɓa ree ɗah ɓa yamb ɗe, nik ne a tum in moɗaaɗi ɗah. »
ACT 25:6 Festus tumɗi ini uup neeh yasna-kaahay mbaa neeh ndaŋkiyaah ndaam, ƴutta a dokukka Seesare. Wa Kooh wiis a kaɗta a ɓooffa ŋ atte'ohaana, a nakohha haytohu Pool.
ACT 25:7 Wa yeem ree, Yawuut ca pulohee Yerusalem willa ɗe, ɓa yambeeɗa ɗe in laayiɗ, yakiɗ. Waaye in ci ɓa yambee ɗe jen, ɓa minɗi teeɓoh ali firnde nga.
ACT 25:8 Waaye Pool ngeliɗta haf ce an : « Ŋ tumɗi ali in moɗaaɗi, wa waasiŋ Yawuut ci haa, wa Kahan Kooh haa, wa buuri yakkiŋ Rom haa. »
ACT 25:9 Festus waaɗta ne Yawuut ca neɓu nga ɗe, a meekissa ɗe ne : « Fu waaɗiɗ kaɗ Yerusalem ne fu atte'u nga ŋ fikiiso, ngaŋ ini kaɗ ŋ inii e ? »
ACT 25:10 Pool loffa ne : « Ñam yii tufukka ŋ ngeloha, ŋ ngelohaaciŋ buuri yakkiŋ Rom te ŋ joy atte'ohu nga. Ini kaɗ ŋ Yawuut ci nak, ŋ tooñɗi ɓa te fu ŋ haf fu, fu inhiɗa baahiɗ.
ACT 25:11 Ŋ tooñeen wala ŋ tum ini car ne ŋ apu ɗah, ŋ heeɗi sange kaan nga ; waaye nik ne in ci ɓa na yambee so keeh haa ɗah, ali ɓo' joyɗi so deg ŋ yaah ɓa. Ŋ ɓaysaat ŋ buura yakka ! »
ACT 25:12 Wi a woo ineem, Festus hotohha na atte'oh ca ɓinooɓaŋ ngelohaana, ƴutta a woosa ne : « Fu woo ne fu ɓaysaat ŋ buura yakka, fu ɓaysan nga ɗe. »
ACT 25:13 Wa degga ɓi neeh, buura teeku Agiripa na Berenis taambɗoh ce ɓitiɓ, hayya Seesare ne ɓa kañiɗ Festus.
ACT 25:14 Nika ɓa joyee nik nga ɓi neeh tahha po Festus woosa buura ina kaɗ ŋ Pool an : « Raakiɗ ƴaari Feliksa faɗ ndii, ŋ kasooni.
ACT 25:15 Wa ŋ kaɗ Yerusalem, kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca na yakak caŋ Yawuut ca kalaame'iɗ ɗe, ɓa nakka so ne ŋ deg ɗe in.
ACT 25:16 Ŋ loffa ɓa ne : “ Ɓi Rom mbaahkohɗi eɗoh ɓo' yambuuɗ raak ɗe ngelɗi. A joyiɗ onu ne a min taasuk ŋ fiki ɓi na yambee ɗe. ”
ACT 25:17 Weɗ ɓa hunoh na so ndii, ŋ sannga ɗaak ineem, Kooh wiis wiis rek, ŋ kaɗta ŋ ɓooffa atte'ohaana, ŋ nakohha haytohu ƴaareem.
ACT 25:18 Ɓi na yambee ɗe hayya, waaye ɓa wooɗi ali in ŋ in ci moɗaaɗiici ŋ liiɓee ne ceɗ a tum.
ACT 25:19 Ɓa leer na ɗe ŋ ini kaɗ ŋ taastiɗoh ngaŋ ini kaɗ ŋ waas-Koohiŋ ɓa na ƴaar na woyse Yeesu, a kaaniɗ waaye Pool na ndengɗe ne a yi pes.
ACT 25:20 Mi nak, wa ŋ inahɗi in nga, ŋ meekissa Pool andi a waaɗiɗ kaɗ Yerusalem ne a atte'u ineem ndaam.
ACT 25:21 Waaye Pool nakohha ne a risaat ambuuɗ, a ɓayu ŋ buuri yakki ŋ Rom ne atteeniŋ ɗe tumohu ndaam. Ŋ nakohha ne a risaat ambuuɗ po mbaɗna ŋ tuuƴan ɗe ŋ buuri yakki. »
ACT 25:22 Agiripa woosa Festus ne : « Ŋ namiɗ waaɗ sikɗuk ƴaareem de'. » Festus loffa ɗe ne : « Kim ɗah, fu hey ɗe sikɗuke. »
ACT 25:23 Ŋ ineem, wa Kooh wiis, Agiripa na Berenis hayya ɗiski na ngelohse, hay roofiɗ. Ɓa hunee na kilifaaciŋ soldaar ci na kilifaaciŋ kur ki, Festus nakohha ne Pool haytohu.
ACT 25:24 Ƴutta a woosa ne : « Buur Agiripa na ɗu ɓi nik na ɓoo ndii jen, ƴaari ŋ fikiiɗu yii, Yawuut ci ŋ findi ɓa hend hayiɗ ñaɗtuke nga so ; ndii na Yerusalem jen ɓa na leehkee so ne, a joyɗi pesis.
ACT 25:25 Mi nak, ŋ hotiɗ ne a tumɗi ali ini joy ɗe tah apu. Waaye a nakoh ɓayu ŋ buuri yakki, weɗ tah ŋ ambiɗ ne, ŋ hey ɗe ɗe kome.
ACT 25:26 Ŋ raakɗi ini hool lo, wi ŋ fiisan kilifaani yakki ŋ ini kaɗ nga. Weɗ tah ŋ ɓayya ɗe ŋ fikiiɗu, ŋ fikiifu sah Agiripa ne ɗu ƴut ɗe meekis ɗah, ŋ raak ini ŋ fiisan.
ACT 25:27 Fu amb ɓo', fu tuuƴ ɗe Rom te fu wooɗi hooliɗ in ci a na yambse, weem liiɓaah haa. »
ACT 26:1 Agiripa woosa Pool ne : « Fu onuuɗ ne fu ngeliɗ haf fu. » Pool raɗissa yaah, a cammba ngel an :
ACT 26:2 « Buur Agiripa, ŋ sumiɗ woti ŋ mini ŋ min taas ŋ fikiifu in ci Yawuut ci na yambee so jen.
ACT 26:3 Fu kangam ŋ inhi fu inah mbaah ciŋ Yawuut ci jen na taastiɗoh ci ŋ ini kaɗ ŋ waasi. Kon mi yii kiim ɗa fu sikɗuk ko te fu sang seesuk nga.
ACT 26:4 Yawuut ci jen inhiɗ kipes kiŋ ngo ŋ kikomaakiikaŋ ngo poyi. Ɓa inhiɗ findi ŋ mandee ŋ ɗooƴ cuuɓiŋ ngo ŋ Yerusalem.
ACT 26:5 Ɓa inhiɗ to maañiɗ te ɓa miniɗ to seede, ne ɓa waaɗa ɗah, ŋ nikee Farisen, ŋ peseeɗa pes Farisen, te weɗ ini uup yooɓaaɗi taambiɗ ŋ waasiŋMusaa.
ACT 26:6 Ɗiski wa nik, mi yii atte'u, sagu ini ŋ ooluk gapohi Kooh gapee caac ciŋ ɓoo.
ACT 26:7 Cuuɓ ciŋ ɓoo ndaŋkiyaah na kanak ci (12) ambiɗ ne wa hey raake weɗ tah ɓeɗi ñaamuk Kooh noh na wek. Ee kilifaani, oolkeem nak weɗ tah Yawuut ci yambee so.
ACT 26:8 Wa ye tah ɗu amb ne wa minɗi kosu ne Kooh na hultiɗe kaaniɗ ci ?
ACT 26:9 Mi ŋ haf fo sah, ŋ liiɓee ne ŋ joyee joy hiñoh tiikiŋ Yeesu yiŋ Nasareet ŋ findi naa nu wa minoh nik ɗah.
ACT 26:10 Ineem weɗ ŋ tumee ŋ Yerusalem, ŋ taƴca ɓo'-Kooh laayiɗ ŋ kaso. Kilifaaciŋ seeƴkiɗoh ciŋ waasiŋ Musaa teyɗukɗeen ndo ne ŋ tuma, te ɓooɓeem atte'seen ne ɓa joy joy apu ɗah, ŋ meeɗ meeɗ hun nga.
ACT 26:11 Ŋ kaɗeeɗa ŋ sinaagog nu sinaagog ne ŋ torhiɗ ɓa, ŋ faɗɗukoh ɓa kosi ɓa kos Yeesu. Ayruki ŋ ayrukee ɓa miskeen lool po wa tahha so tolfiɗeeɗa ɓa po ŋ kur-taah ciŋ kur ci cinooci sah.
ACT 26:12 Wa kaɗeeɗa ɗaa po wa raakka mbeh, ŋ kaɗeeɗa Damas. Kilifaacaŋ seeƴkiɗoh ca woosee so, ɓa onnda so ne ŋ min amb kosiɗ ca nikee ndaam.
ACT 26:13 Kilifaani, ñam kaɗoh po ŋ leero noh, ŋ hotta ñiin puloh Eel ci, siñaarɗiŋ wa weɗ uup wiŋ nohi. Wa willa so, mi na ɓi hunee na so, wa siñaarɗeeɗa.
ACT 26:14 Ɓoo jen, ɓoo keennda ŋ kehƴi, ŋ kerahha hooso woyiɗ to ŋ peɗmiŋ Yawuut ci ne : “ Sool, Sool, wa ye tah fu tolfiɗee so ? Fu gaañee haf fu findi mbaami na mbalnguuse ndooɗi a na aañohse ! ”
ACT 26:15 Ŋ loffa ne : “ A fu ɓa Heɗi ? ” Heɗi woosa so ne : “ E ñam Yeesu, yi fu na tolfiɗe.
ACT 26:16 Waaye kurka fu tufuk ! Inii weɗ tah ho teeɓuk ɗa : Ŋ kooɗiɗ ɗa ne fu nik surgaaniŋ ngo ne fu seede'ee ini fu hot nga so woti, na ci ŋ teeɓissan ɗa.
ACT 26:17 Ŋ hey ɗa mucɗe ŋ yaah ciŋ Yawuut ci na ɓi nikɗi Yawuut, ɓi maa tuuƴohee ɗa,
ACT 26:18 ne fu rangis has ciŋ ɓa, fu pulɗoh ɓa ŋ ñuus, fu ɓek ɓa ŋ siñaari, fu puliɗ ɓa ŋ nguuriŋ Seytaani, fu ɓay ɓa ŋ Kooh, ɓa ɗaasu bakaaɗ ciŋ ɓa, ɓa raak ɓak ŋ lamaahi te ɓa hey ɓaahe ŋ ɓooɓiŋ Kooh hoolɗuuɗ ci sagu kosi ɓa kos so. ”
ACT 26:19 Kilifaani, a ineem tah, ŋ taambɗiɗ ini ŋ hotee pulohha Eel ci.
ACT 26:20 Ŋ ineem, ŋ kocca woo na ɓi Damas na ɓi Yerusalem, ŋ nammba woo na ɓi Yudee jen na ɓi nikɗi Yawuut, ne ɓa ɓoƴsoh pesohaaɗ, ɓa hay ŋ Kooh te ŋ tumohaaɗ ciŋ ɓa, ɓa teeɓoh ne ɓa ɓoƴsohiɗ pesohaaɗ keeh-keeh.
ACT 26:21 Inii de', weɗ tah Yawuut ci ammba so ŋ ɗooƴ Kahan Kooh, ɓa waaɗta so ap.
ACT 26:22 Waaye Kooh yii niiɗ to po woti, te ŋ ris pes, ne ŋ seede ŋ fiki yakiɗ na ƴin. Te ŋ wooɗi ini ɗaloh na in ci Musaa na woosuuɗ ci jen woo ne ca hey raake.
ACT 26:23 Weɗ ne Mucɗohi Gapohse hey yaaɓe, a yi kocan hulit ŋ kaaniɗ ci te a yegɗoh siñaariŋ muci ŋ Yawuut ci na ɓi nikɗi Yawuut. »
ACT 26:24 Pool rissa ngelɗeeɗa haf ce ɗaa, weɗ Festus leehkoh ɗe an : « Fu dof dof Pool ! Ini fu jang laay laay po fu arndiɗohiɗ ! »
ACT 26:25 Pool loffa ɗe ne : « Muk kilifaani, ŋ arndiɗohɗi. In ci ŋ woo jen keeh te ca wiriɗ.
ACT 26:26 Buur Agiripa sah inhiɗ in cii weɗ tah ŋ kaannja ca woo ŋ fikiice an. Wa hooliɗ to ne ali in fusɗi ɗe ŋ in cii, laam, findi ca raakoh ɗembɗi.
ACT 26:27 Buur Agiripa, fu kosiɗ woo ciŋ woosuuɗ ci e ? Ŋ inhiɗ ne fu kosiɗ ca ! »
ACT 26:28 Agiripa woosa Pool ne : « Tas ƴissuut rek, fu hey yo kosɗukohe, fu tum mbo Kerceen ! »
ACT 26:29 Pool loffa ne : « Wa nik win-win wala wa yiih, ŋ wooɗi ɗa fu dong waaye mi yii kiim Kooh ne ɓi na sikɗukee so woti jen, ɗu nik ini ŋ nikoh, ɗal toku na ceen. »
ACT 26:30 Wa Pool woo po ƴutta, buura na goornoora na Berenis na ɓooɓa hunee na ɓa jen, kurukka.
ACT 26:31 Wa ɓa pulee, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Ƴaarii tumɗi ini joy ɗe tah apu wala taƴu. »
ACT 26:32 Agiripa woosa Festus ne : « Ƴaarii mineen faɗsu ne a nakoheeɗi ɓayu ŋ buuri yakki ɗah. »
ACT 27:1 Wa ɓa tufuk ŋ ɓek ɓoo bato ne ɓoo kaɗ Itaali, Pool na ɓi ambuuɗ wiiriis deguusa ŋ yaah ƴaar teeku Juliyus. A nikee adgohoh soldaar, ɓa ɓaahee ŋ soldaar ci na woyse "soldaar ciŋ buuri yakki".
ACT 27:2 Ɓoo aassa bato puloh Adaramit kaɗeeɗa Asi ŋ kur ca ŋ sereendaŋ cookmi, ɓoo cootta. Aristarka, ƴaariŋ Tessalonik ŋ kur kaŋ Maseduwaan hunee na ɓoo.
ACT 27:3 Ŋ Kooh-wiisiina, ɓoo serra ŋ Sidoon. Juliyus taambkohee Pool taambkoh moɗiɗ, a teyɗukiɗta ɗe ne a kaɗ marka nawleeciŋ ɗe ne ɓa ɓaatɗoh ɗe.
ACT 27:4 Wa ɓoo puloh ndaam, ɓoo lahha ŋ sero Siipar ne ɓoo naafuk sagu puuɗsi yurhiɗkohee na ɓoo.
ACT 27:5 Ƴutta ɓoo taalndiɗta ŋ cookmiŋ Silisi na wiŋ Pamfili, ɓoo serra batooni ŋ Miira, kur-taah ngaŋ Lisi.
ACT 27:6 Ŋ ndaam, Juliyus, yi adgohee soldaar ci, raakka bato wiiriis nga puloh Aleksandiri kaɗeeɗa Itaali, a aassa na ɓoo nga.
ACT 27:7 Ɓoo tummba ɓi neeh laayiɗ ŋ waas, sagu ne batoona kaɗee kaɗ yiihiɗ po ɓoo ree ɓak Kenid yaaɓoh na yaaɓoh. Puuɗsi tahha po ɓoo minɗi taalndiɗ ŋ ndaam, ɓoo taambohha Salmone, kaɗta hendɗuka puuɗsi ŋ Keret.
ACT 27:8 Sereendkaŋ ɓoo ndaam misikka lool, ɓoo kaɗeeɗa po ɓoo reesa ɗisik teeku "Seroha-Neɓiɗ", wa usoheeɗi na kur-taahi na woyse Lasee.
ACT 27:9 Ŋ ineem, ɓaaɓiŋ ɓoo maannja lool, kaɗta po ɓaaɓ ŋ cookma nikka in wooraaɗi kotii, laam jamanooniŋ soosi nikee cambiɗ, mbehi na orse sah cooteen. Weɗ tah Pool woosa ne :
ACT 27:10 « Ƴaaɓiŋ ngo, ŋ hotiɗ ne kaɗii woorɗi, batooni na ini nik nga hey laaye yahkiɗ, te ɓoo sah kiñin ciŋ ɓoo miniɗ tas nga. »
ACT 27:11 Waaye Juliyus ya adgohee soldaar ca uupee kos woo caŋ ƴaara nupɗee batoona, na heɗ batoona, waaye woo caŋ Pool haa.
ACT 27:12 Serohaana baaheeɗi ne ɓo' nik nga ŋ jamano soos, weɗ tahee ini uup ŋ ɓooɓa nikee ŋ batoona woyee ne ɓoo pulohaat ndaam. Ɓa waaɗee ne ɓoo taalndiɗ ŋ cookma, ɓoo jeem kaɗ Feniksa, seroha wiiriis ŋ caŋ Keret, ne ɓoo nik nga ŋ jamanooniŋ soosi. Serohaaneem, puuɗsi mineeɗi hay nga, ɗal ŋ ɓak kanak dong ŋ muyohaaɗ noh.
ACT 27:13 Wa ɓoo nik ndaam, ɗekka po puuɗis eɗfiɗ puloh cookmi, ef-efɗeeɗa. Ɓa liiɓpa ne ini ɓa waaɗee hey nike. Ɓa nihissa sap caŋ batoona, ɓa sereendukka Keret baahiɗ, ɓa kaɗeeɗa.
ACT 27:14 Waaye wa deg ƴissuut rek, puuɗis wiiriis raakiɗ hatil teeku Erakilon pulohha Keret keennda nga ɓoo.
ACT 27:15 Wa uupiɗta batoona hatil, wa minisseeɗi yurhiɗkoh naa, ɓoo faɗtaa, wa coottoheeɗa ɓoo.
ACT 27:16 Wa maañɗi ɓoo lahha ŋ sero kur ƴin na woyse Kawda, a masuɓ wila. Wa ɗippa ɓoo ƴissuut ŋ puuɗsa, tahha po ɓoo hannda min rapiɗ gaala ƴina waaye bala wa nikan ɗah, wa miskeen lool.
ACT 27:17 Wa ɓoo rapiɗa po ƴutta, ɓa ɓayya ɓi niy, ɓa tokka batoona po wa willa. Ɓa namee neƴƴoh ne wa kaɗ giira ŋ merhey maŋ Sirta ŋ Libi, wa ɓaltukoh, tahha po ɓa njaffa in ŋ masma ne wa haawis nupaŋ batoona, ɓoo taalndiɗta, puuɗsa coottoheeɗa ɓoo ŋ ɗooƴ cookma.
ACT 27:18 Wa Kooh wiis, raak puuɗsa ris yoondiɗ batoona na hatil po ɓa mbetta ɓak ŋ ina batoona sife.
ACT 27:19 Ŋ neeha kaahayɗoh, ɓeɗ ɓa ambohee batoona mbetootta ɓi in ɓitiɗ ca ɓaahee ŋ batoona.
ACT 27:20 Wa tummba ɓi neeh laayiɗ ci inah ne nohi hotukɗi, hor ci hotukɗi, puuɗsa rissa raakiɗ hatil, wa kaɗta po ɓoo ambisseeɗi ne ɓoo hey muce.
ACT 27:21 Wa tummba in maañiɗ, ɓooɓi nikee ŋ batooni ñamɗi. Ŋ ineem Pool tufukka ŋ leerooɓa, a woosa ɓa ne : « Ƴaaɓiŋ ngo, ɗu sikɗukeen ndo ɗah, ɓoo heeɗi pulohe Keret ; te ɓoo heen mine penduk yahɗukii, te ɓoo ñakuu in ci ɓoo ñak jen.
ACT 27:22 Waaye ɗiski wa nik, mi yii kiim ɗu, ɗu tok fit ciŋ ɗu ; ali ɓo' ñakanɗi kiñin kiŋ ɗe nga, a batooni dong yahkan.
ACT 27:23 Kooh yi ŋ ɓaahoh te ŋ ñaamkee ɗe, malaakaaniŋ ɗe hayiɗ nga so ŋ weki,
ACT 27:24 a woosa so ne : “ Pool, kina neƴƴoh ! Fu hey kaɗe po fu tufkiɗu ŋ fiki buura yakkaŋ Rom, te Kooh ŋ baahohiŋ ɗe na ɗa, a hey mucɗe kipes ciŋ ɓooɓi hun na ɗa ŋ ɓaaɓiŋ batooni jen. ”
ACT 27:25 Mbaa ɗah, ndengɗukaat ƴaaɓiŋ ngo, ŋ oolkiɗ Kooh ne wa raakohan findi a woyoh ho wa.
ACT 27:26 Batooni hey gaƴe ŋ kur ki masuɓ wil. »
ACT 27:27 Wa nikee ŋ weka ndaŋkiyaah na nikiisɗoh (14), puuɗsa rissa ɓoo coottoh ŋ cookmaŋ Mediterane. Ŋ ndengelnde weka, wa mannda ŋ ɓa ambohee batoona ne ɓoo reɓee keheƴ.
ACT 27:28 Ɓa yoorra niy na inaa ɓitiɗ ne ɓa marak nooɗiina, ɓa hotta ne wa meetar ndaŋkiyaah-kaahay na meetar yasna-kanak (37) ; wa kaɗta ƴissuut, ɓa tumissa ɗaa, wa nikka meetar ndaŋkiyaah-kanak na meetar yasna-kaahay (28).
ACT 27:29 Ɓa neƴƴohha ne batoona laɓ ŋ atoh, ɓa njaffa sap nikiis ŋ finhooriŋ batoona, ɓa seesukka ne Kooh wiis.
ACT 27:30 Ɓa ambohee batoona waaɗta saandoh, ɓa ruhsiɗeeɗa gaala ƴina ŋ masma, ɓa njaf-njafɗukeeɗa sap ŋ fiki batoona.
ACT 27:31 Pool woosa soldaar ca na ya adgohee ɓa ne : « Ƴaaɓii faɗ batooni ɓa coot ɗah, ɗu minanɗi muc. »
ACT 27:32 Ŋ ineem soldaar ca nguɗta niy ca tokee gaala ƴina, ɓa faɗtaa, wa keennda ŋ cookma.
ACT 27:33 Bala Kooh wiisan, Pool ñaahha ɓooɓa jen ne ɓa ñam, a woo ɓa ne : « Neeh ndaŋkiyaah na nikiis (14) ceɗɗi, ɗu ɓi sek rook ɓarang, ñamaaɗi ali in.
ACT 27:34 Mi yii ñaah ɗu ne ɗu ñam kotii, ɗu etohiɗa ne ɗu min muc. Ali ɓo' nga ɗu ñakanɗi sah find yino ŋ hafiŋ ɗe. »
ACT 27:35 Wa a ƴut woo, a ɓayya mbuuru, a corkiɗta Kooh ŋ fikiiɓa jen, a poɓtohhaa, a cammba ñam.
ACT 27:36 Ŋ ineem, ɓa jen ɓa raakissa fit, ɓa ñameeɗa.
ACT 27:37 Ɓoo nikee ɓo' teemet-kanak na ndaŋkiyaah-yasna-kanak na yasna-yino (276) ŋ ɗooƴ batoona.
ACT 27:38 Wa ɓooɓa jen ñam po ɓa kappa, ɓa ɓayya beleena tasee ŋ ɗooƴ batoona, ɓa mbettaa ŋ cookmi ne batoona eɗef.
ACT 27:39 Wa Kooh wiis, ƴaaɓa ambohee batoona ƴokka keheƴ, wa raakka kal na merhey suyiɗ, waaye ɓa inhisohɗaa. Ɓa waaɗta gaƴ batoona nga ne wa min nik ɗah.
ACT 27:40 Ɓa tokissa niy caŋ sap ca, ɓa faɗissa ca ŋ cookma. Ɓa nammba tokis niy caŋ guweernaay ca na nupɗe batoona, ƴutta ɓa raɗissa baasa ŋ fikiiwa ne puuɗsi min yeñ batoona, wa yurah ndaam.
ACT 27:41 Waaye wa tapukka ŋ jalkiɗ caŋ merhey ma ŋ harmban masuɓ cohiɗ. Fikiiriŋ wa ruɗukka jameet ŋ merhey ma, wa looffa, wa yoondisɗi. Finhoori nak pookeeɗa sagu ginaah ca laɓkee wa na hatil.
ACT 27:42 Soldaar ca waaɗta ap ambuuɗ ca ne ali ɓo' nga ɓa weƴuu ne a fus.
ACT 27:43 Waaye Juliyus, yi adgohee ɓa waaɗta muciɗ Pool, a hondohha ɓa tum ina ɓa hee tume. A nakohha ne ɓi min weƴ kocaat gong ŋ masma, ɓa kaɗ yaah-cookma.
ACT 27:44 Ɓi tas taamb nga, ɓa ambɗuk ŋ hang ca wala pol caŋ batoona. Ɓooɓa jen teeroh ɗaa te ali in ocɗi ɓa.
ACT 28:1 Wa ɓoo fus na jam po ƴutta, ɓoo inahha ne kur ka ɓoo nikohee teeku Malta, a masuɓ wila.
ACT 28:2 Ɓooɓa genee nga kerheeɗi gerek, hondohɗi ɓa baahohha ɓoo keeh-keeh, ɓa fuuɗta yongkaah, ɓa ɓayya ɓoo jen ŋ seroowa ne ɓoo yohnuk, raak ɗe toɓeeɗa, soosi laayya.
ACT 28:3 Pool parahha ɓi sokoñ, a njaffa ca ŋ yongkaaha, hiriñ pulohha nga ca sagu dohɗa, ñapukka ɗe ŋ yaah.
ACT 28:4 Wa ɓooɓa gen kur ka hot iiña ñapkiɗ Pool ŋ yaah, ɓa woosa ŋ ɗooƴ ɓa ne : « Wa wooriɗ ne ƴaarii apoh ɓo', a muciɗ ŋ cookmi waaye koof ki na atte'e faɗɗi ɗe ne a pes. »
ACT 28:5 Weɗ Pool lisoh iiña ŋ yongkaaha, te ali in rahasɗi ɗe.
ACT 28:6 Ɓooɓa jen sekeeɗa ne a ufis wala a keen ŋ ɗiska ɗiska, a kaan. Ɓa sekka in maañiɗ, ɓa hotta ne ali in rahasɗi ɗe ; ɓa ɓoƴsohha liiɓohaaɗ, ɓa woosa ne : « A ɓaah ŋ kooh ci. »
ACT 28:7 Wa raakeen kahan raakiɗ tam ŋ ɓak caam, a ƴaara adgohee kur ka raakee wa. A teeksee Pubiliyus. A taambkohha ɓoo, a daliɗta ɓoo findi nawle ini ree neeh kaahay.
ACT 28:8 Baabiŋ Pubiliyus nikee faankiɗ ŋ fiƴaang ; a ambohee faan dohiɗ jip na rook nupiɗ miskiɗ. Pool kaɗta ɗe marka, a kiimiɗta ɗe Kooh, a degga ɗe yaah ciŋ ɗe, a wiriɗta ɗe.
ACT 28:9 Wa a wiriɗ ɗe, kosaayiɗ ca ɓinooɓa ŋ kur ka jen nammba hay, ɓa wirɗuusa.
ACT 28:10 Ɓoo eɗuusa cir keeh-keeh ŋ ineem, weɗ tah po wa ɓoo hee coote, ini ɓoo etohee ŋ ɓaaɓaŋ ɓoo jen, ɓeɗ eɗee ɓoo wa.
ACT 28:11 Wa ɓoo tum caɓin ci kaahay ciŋ soosi ŋ kur kaŋ Malta, ɓoo aassa bato puloh Aleksandiri, ɓoo cootta. Batooneem raakeen nataaliŋ komaakci siis ciŋ kilifaaniŋ kooh ciŋ ɓa, wa teeksee ŋ siis ci kanak ceem. Caɓin ciŋ soosi jen wa tum ca ŋ kur ka, wa hannda coot.
ACT 28:12 Ɓoo reesa Sirakus, ɓoo serra nga neeh kaahay.
ACT 28:13 Ɓoo pulohha ndeem huntiɗkohha na yaah cookmi po ŋ Resiyo. Ŋ Kooh-wiisiina puuɗsa lahha ɓoo finho puuɗseeɗa, ɓoo tum neeh kanak rek ɓoo reesa Pusol, serohaana yakka ŋ Rom.
ACT 28:14 Ɓoo raakka ɓi ɓo' ŋ ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca nga. Ɓa kiimmba ɓoo ne ɓoo nik na ɓa neeh yasna-kanak. Ɓoo kaɗeeɗa ɗaa po ɓoo reesa Rom.
ACT 28:15 Ɓaah caŋ ɓoo kosiɗ ca nikee ŋ Rom kerahha ini kaɗ nga ɓoo, ɓa hayya ɓoo taambke po ŋ toonohaaraŋ kurka na woyse Toonohaaraŋ-Apiyus na ɗiska na woyse Daloha-Kaahay. Wa Pool hot ɓa, wa ɓaatta ɗe fit, a corkiɗta Kooh.
ACT 28:16 Wa ɓoo ree Rom, Pool onuusa ne a gen kahan kiik ce a yi na soldaara niiɗee ɗe.
ACT 28:17 Wa degga neeh kaahay, Pool ɓeeɗukka kilifaacaŋ Yawuut ca nik ŋ Rom ne ɓa hay. Wa ɓa teemb a woosa ɓa ne : « Ɓaah ciŋ ngo, ŋ tumɗi cuuɓiŋ ɓoo in, ŋ tumɗi mbaah ciŋ caac ciŋ ɓoo in, waaye ɗu hot nga, ŋ ambohu Yerusalem, ŋ deguusa ŋ yaah caŋ ɓi Rom.
ACT 28:18 Wa ɓeem meekis so ŋ woosa ɓa, ɓa hoteeɗi ali ini joy yo tah apu, tahha po ɓa waaɗta so faɗis.
ACT 28:19 Waaye Yawuut ca sannga, ŋ minɗi in nga, ɗal kiim ne ŋ ɓayu ŋ buuri yakki ŋ Rom a attee so. Waaye nikɗi haa ne ŋ waaɗ yamb ɓooɓiŋ ngo.
ACT 28:20 E ineem tah po ŋ kiimmba ne ŋ hotoh na ɗu, ŋ woo na ɗu, ɗu inah ne ŋ toku ceen cii ɗah, e ini ŋ kos yaakaariŋ Israayel ci tah. »
ACT 28:21 Yawuut ca loffa ɗe ne : « Raakɗi ali fiisi ɓoo rahas puloh Yudee ŋ ini kaɗ nga ɗa te ali ɓaah ɓoo ŋ ndaam hayɗi ndii ne a wik wala a woo ɓoo in moɗaaɗi nga ɗa.
ACT 28:22 Waaye ɓoo waaɗiɗ ɗa sikɗuk, fu woo ɓoo ini fu liiɓ nga, laam ɓoo inhiɗ ne waasi fu kooɗ, ɗisik nu nik ɓooɓi na woye ne wa waas keeh haa. »
ACT 28:23 Ɓa gappa mbeh wiiriis ne ɓa coh. Wa wa ree, ɓa hayya raake Pool ŋ ɗiska a dale. Ɓooɓa hayee, ɓeɗ uupee laay ɓooɓa ɗeɓe hay. A woyeeɗa na ɓa ŋ ini kaɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh ina kooɗoh na ɓaaɓa po na niina. A taambohha ŋ waasiŋMusaa na woo ciŋ woosuuɗ ci, a teeɓeeɗa ɓa ne ɓa min kos Yeesu.
ACT 28:24 Ɓum kossa ini a woo, ɓinooɓi sannga kos.
ACT 28:25 Wa ɓa hee coote raak ɓa kerhiɗohɗi ŋ ɗooƴ ɓa, Pool ɓaatta nga ne : « Fuuɗsi Hoolohngaani woyee keeh wa a woyee na caac caŋ ɗu taamboh ŋ woosuuɗi Esayi !
ACT 28:26 A woyee ne : “ Kaɗa ŋ cuuɓii, fu woo ɓa ne : Ɗu hey sikɗuke baahiɗ, waaye ɗu inhanɗi muk ; ɗu hey marke baahiɗ, waaye ɗu hotanɗi muk.
ACT 28:27 Keeñ ciŋ ɓooɓii raakisɗi yeg yeg ; ɓa rangiɗ nof ciŋ ɓa, ɓa ɗuungiɗ has ciŋ ɓa, ne ɓa hotuu na has ciŋ ɓa, ɓa kerhuu na nof ciŋ ɓa, te ɓa inhuu ngaŋ keeñ ciŋ ɓa ; te ŋ ineem, ɓa minuu wiiruk nga so ne ŋ wiriɗ ɓa. ” »
ACT 28:28 Pool woyissa ɓa ne : « Inhaat ne Yegɗohiŋ Muci puloh ŋ Kooh woosohuuɗ po ŋ ɓi nikɗi Yawuut, te ɓeɗ, ɓa hey wa sikɗuke. » [
ACT 28:29 ]
ACT 28:30 Pool gennda kiis kanak ŋ kahna, caɓin nu kaan ɗa a wirind. A dalɗee ɓi hee ɗe marke jen nga.
ACT 28:31 A yegɗoheeɗa Nguuriŋ-Kooh, a jangɗoheeɗa na fit ini kaɗ ŋ Yeesu Kiristaa Heɗi, te ali ɓo' hondoheeɗi ɗe tuma.
ROM 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi nik ŋ Rom, mi yi Pool, ñaamiŋKiristaani Yeesu. Ŋ ɓeeɗkuuɗ ne ŋ nik Apootar te ŋ kooɗuuɗ ne ŋ woo Yegɗohiŋ Kooh ŋ ini kaɗ ŋ muci.
ROM 1:2 Yegɗoheem, a gapohee wa taamboh ŋ woosuuɗ ci ŋ Fiis ci Hooliɗ ci.
ROM 1:3 Wa na woye ŋ Kuɓkiŋ ɗe Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo ; a puloh ŋ Dawuuda ŋ ini kaɗ ŋ Adina. Ŋ ini kaɗ ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, a eɗuuɗ hatiliŋ Kuɓkiŋ Kooh wa a hultiɗu.
ROM 1:5 Taamboh nga ɗe, ŋ baahohuuɗ po ŋ nikka Apootar ne ɓooɓiŋ cuuɓ ci jen min ɗe kerhiɗ taamboh ŋ kos ; ŋ ineem, tiikiŋ ɗe yak.
ROM 1:6 Ɗu, ɗu nam ɓaah ŋ ɓooɓeem, ɗu ɓi Yeesu Kiristaa ɓeeɗuk ŋ haf ce.
ROM 1:7 Mi yii fiisiɗ ɗu kaytii, ɗu ɓi nik ŋ Rom jen, ɗu ɓi Kooh keeñkoh te a ɓeeɗukka ɗu ne ɗu hool wuu ce. Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
ROM 1:8 Mi yii camboh corkiɗ Koohiŋ ngo taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, sagu kosi ɗu kos, laam weɗi laamtohseeɗa ŋ adinaani jen.
ROM 1:9 Kooh seede'iɗ to, Kooh yi mi na pangkiɗe ŋ keeñiŋ ngo ŋ Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ ŋ Kuɓkiŋ ɗe. A seede'iɗ ne ŋ gen ɗu gen ɓaahndoh ŋ kiim ci mi na kiimee ɗe.
ROM 1:10 Ŋ gen ɗe kiim ne a on ndo mbeh po ŋ min ɗu hay marke, ne a waaɗa ɗah.
ROM 1:11 Ŋ waaɗiɗ ɗu hot lool, ne ŋ eɗ ɗu, ɗu min ɓaah na so onoh ci Fuuɗsi Hoolohngaani baahoh ho, ne ca ndengiɗ ɗu.
ROM 1:12 Ŋ waaɗ woo ne, ŋ hay ndeem ɗah, ɓoo ñaahtiɗoh ŋ kosi ɓoo ɓaah, wiŋ ɗu na wiŋ ngo.
ROM 1:13 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah ne waas laayiɗ ŋ tufkiɗ ne ŋ hay ɗu marke ne nikiŋ ngo na ɗu min rim in findi ŋ tumoha na cuuɓ ci cinooci ; waaye poyi ŋ minɗi wa tum.
ROM 1:14 Ŋ yegiɗ ŋ haf fo ne jangiɗ na jangaaɗi etohiɗ pangkiŋ ngo, te ñaañiɗ na ñaañaaɗi etohiɗa.
ROM 1:15 Weɗ tah ɗu ɓi Rom, ŋ waaɗta ɗu woo lool Yegɗohiŋ Muci, findi ŋ woyoha ɓinooɓi.
ROM 1:16 Laam ŋ supukɗi woo Yegɗohiŋ Muci ; Yegɗohiŋ Muci, weɗ hatiliŋ Kooh, weɗ a na mucɗohe yaa nu kos ɗah, wa camboh ŋ Yawuut ci, ɓi nikɗi Yawuut taammba nga.
ROM 1:17 Wa na teeɓohe wa ye weɗ kiyurhi puloh ŋ Kooh, te wa jen, wa camboh ŋ kos, wa mirndohha ŋ kos, findi wa fiisohu an : « Yaa nu yurah ɗah, pesohan kosi a kos. »
ROM 1:18 Laam ayrukiŋ Kooh puloh nga ɗe na teeɓohke teeɓohuk, wa keen ŋ ɗafuk ɓooɓi eɗɗi ɗe cir, ɓi yurhaaɗiici, ɓi hondoh keeh ki pul sagu yurhaaɗiikiŋ ɓa.
ROM 1:19 Laam, ini min inhu ngaŋ Kooh wa hooliɗ nga ɓa ; a Kooh teeɓoha.
ROM 1:20 Ina Adina ferohu poyi, ini minɗi hotu nga ɗe, maanaam hatiliŋ ɗe po faw na kikooh kiŋ ɗe, ɓo' miniɗa inah ŋ in ci Kooh haɓiɗ, ne ɓoyeem liiɓ nga ɗah. Kon, ɓooɓeem raakɗi ali naafkoha,
ROM 1:21 laam ali nik ne ɓa inhiɗ Kooh, ɓa yakiɗɗi ɗe findi Kooh, ɓa corkiɗɗi ɗe ; waaye ɓa muuƴiɗ ŋ liiɓsiɗoh ciŋ ɓa, te liiɓ ciŋ ɓa ñaañaaɗiici na ɓekee ɓa ŋ ñuus tuɗ.
ROM 1:22 Ɓa na toone ñaañ, waaye ɓa topiɗ naand.
ROM 1:23 Joy ne ɓa ñaamuk Kooh, yi Heɗ kiyak, te a minɗi kaan, ɓa ñaamkee nataal ɓo' kaanoh na nataal sel na ɗoopaat heɗ kot nikiis na faskoh.
ROM 1:24 Weɗ tah Kooh faɗ ɓa ŋ hoolaaɗiiki keeñ ciŋ ɓa waaɗ, po ŋ harmban ɓa, ɓa riiɓɗee faan ciŋ ɓa na riiɓ kaci'ɗohiɗ.
ROM 1:25 Ɓa na faɗe keeh kiŋ Kooh, ɓa ambee ŋ lee ; te ɓa ñaamkee, ɓa pangkiɗee feruuɗ ci, ɓa sang ñaamuk na pangkiɗ Ferohi, Kooh, yi yakɗaah po faw ! Amiin !
ROM 1:26 Tumohaaɗ ceem ceɗ tah, Kooh faɗta ɓa ŋ waaɗ-waaɗ kaci'ɗohiɗ. Ŋ ineem, ɓitiɓ ciŋ ɓa faɗiɗ faankohi moɗoɗi, ɓa faankohee ɓitiɓ na ɓitiɓ.
ROM 1:27 Wa nam mand ɗaa ŋ ƴaar ci, ɓa faɗiɗ faankohi moɗoɗi na ɓitiɓ, ɓa maɗtiɗohee keeh-keeh ŋ harmban ɓa. Ɓa na tume in kaci'ɗohiɗ ŋ harmban ɓa, faankoh ƴaar na ƴaar. Ŋ ineem, ɓa rahsee ŋ haf ɓa wirndi ɓa joy rahas ŋ muuƴi ɓa muuƴ.
ROM 1:28 Ɓa amb ne inah Kooh raakɗi njiriñ, weɗ tah a faɗ ɓa ŋ liiɓohaaɗ raakaaɗi njiriñ, po ɓa tumee in ci nikɗi waas.
ROM 1:29 Ɓa riiffa na in yurhaaɗi nu nik na añaand na waaɗ kopor na tum baahaaɗi. Ɓa riifiɗ na siis na apoh na lahtoh na njuucnjaac na tum moɗaaɗi. Ɓa na ɗooɓohe ɗooɓoh,
ROM 1:30 ɓa yahee tiik, ɓa sangiɗ Kooh, ɓa ɓasohoh, ɓa hotsiɗkoh, ɓa tipkoh, ɓa ñaañiɗ ŋ tumoh miskiɗ, ɓa kerhiɗɗi ɓi rim ɓa.
ROM 1:31 Ɓa raakɗi hel, ɓa na tumeeɗi ini ɓa woo, ɓa suussiɗ keeñ, ɓa na miskasseeɗi.
ROM 1:32 Ɓa inhiɗ findi Kooh atte'oh in ceem : Ɓi na tume in ceem yeyyoo kaan. Waaye ɓa na tumee ca, ɓaatta nga, ɓa neɓsee ŋ ɓi na namee ca tum.
ROM 2:1 Fu, ɓo' nu fu min ki nik ɗah, fu yi na atte'e morom fu, fu raakɗi ali naafkoha. Fu atte'ee morom fu ɗah, fu na atte'e haf fu, laam fu na name tum in ci a na tume.
ROM 2:2 Te kat, ɓoo inhiɗ ne atteeniŋ Kooh ŋ ɓi na tume in mand na ceem gaƴuk ŋ keeh.
ROM 2:3 Fu yi na atte'e ɓi na tume in ceem, te fu yii nam ca tum, fu liiɓiɗ ne fu hey fuse ŋ atteeniŋ Kooh e ?
ROM 2:4 Wala fu heef heef yaki baah kiŋ ɗe yak, na muñiŋ ɗe, na min sek kiŋ ɗe ? Te fu hotɗi hotɗi ne baah kiŋ Kooh joyiɗ ɗa ɓay ŋ ɓoƴsoh tumohaaɗ e ?
ROM 2:5 Ndengi fu ndeng haf na sangi fu sang ɓoƴsoh ŋ keeñiŋ ɗa, tahiɗ po fu na nangɗohe ayruk yakiɗ wuu mbehiŋ ayruki. Mbeheem, atteeni yurhiɗi hey inhasse, atteeniŋ Kooh.
ROM 2:6 Ŋ mbeheem, a hey wirnde yaa nu nga ɗah tumohaaɗ ciŋ ɗe.
ROM 2:7 Ɓi na gene tum in baahiɗ, ɓa waakohee wa ndam na cir na kaanaaɗi, Kooh na sekɗohee ɓa kipes ki heyɗi reehe.
ROM 2:8 Waaye ɓi na sange keeh ki te ɓa taambɗee yurhaaɗi sagu waaɗ-waaɗiŋ ɓa haf ɓa, Kooh na sekɗohee ɓa ayruk keeh-keeh.
ROM 2:9 Ee, miskiɗ na keeñ reehiɗ, caɗ na seke ɓo' nu na tume moɗaaɗi ɗah, ineem cambohan ŋ Yawuut ci, ɓi nikɗi Yawuut taamb nga.
ROM 2:10 Waaye ndam na cir na jam ca wuu ɓi na tume baahiɗ, ineem cambohan ŋ Yawuut ci, ɓi nikɗi Yawuut taamb nga.
ROM 2:11 Laam Kooh talsohɗi ali ɓo'.
ROM 2:12 Ɓi bakaaɗ jen te ɓa inahɗi nakoh ciŋ waasiŋMusaa, ɓa hey atte'se ŋ ini nikɗi waasiŋ Musaa, ɓa sooƴ. Ɓi bakaaɗ jen te ɓa inahha waasiŋ Musaa, ɓa hey atte'se ŋ waasiŋ Musaa.
ROM 2:13 Laam wa nikɗi haa ne ɓi na sikɗuke waasi ɓeɗ yurah ŋ fiki Kooh ; waaye e ɓi na taambɗe waasi ɓeɗ na hee ambse findi yurhiɗ.
ROM 2:14 Ɓi nikɗi Yawuut te ɓa rahasɗi waasiŋ Musaa, nik ne ɓa na tume ini fiisu ŋ waasi sagu yegi ɓa yeg ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɓa ne wa ɗaa ɗah, ɓeɗ ɓeem, ali ɓa raakɗi waasi, ineem weɗ waasiŋ ɓa.
ROM 2:15 Ɓa na teeɓohe ne ini waasi nakoh, wa fiisu ŋ keeñ ciŋ ɓa. Liiɓ ɓo' namiɗ teeɓoh ineem, ŋ ini wa na yambee ɗe, wala langɗee ɗe.
ROM 2:16 Te wa mandan ɗaa ŋ mbehi Kooh atte'ohan in ci ɗasɗukiɗ ciŋ ɓooɓi, taamboh ŋ Kiristaani Yeesu, findi wa woyohu ŋ Yegɗohiŋ Muci mi na yegɗohe.
ROM 2:17 Fu yi woo ne fu Yawuut, fu gaƴukka ŋ waasiŋ Musaa, fu ndamkohee Kooh,
ROM 2:18 fu inhiɗ ini a waaɗ, te waasi jangɗiɗ ɗa po fu minnda inhisoh in ci baah.
ROM 2:19 Fu liiɓ ne fu miniɗ nook fuuliɗ ci, fu niitɗee ɓi nik ŋ ñuus,
ROM 2:20 fu koɗee naandiɗ ci, fu jangɗee inhaaɗiici, laam wa wooriɗ nga ɗa ne fu raakiɗ ŋ waasiŋ Musaa ki'inah na keeh mitiɗ.
ROM 2:21 Fu yi na jangɗe ɓinooɓi, fu jangɗanɗi haf fu e ? Fu yi na woye ne ɓo' joyɗi rok, te fu roke !
ROM 2:22 Fu yi na woye ne ɓo' joyɗi njaaloo, te fu njaalo'e ! Fu yi na araamɗe kooh ci nikaaɗiici, wa ye tah fu roke in ciŋ ca ?
ROM 2:23 Fu yi na ndamkohe waasi te fu tumee ini wa sangoh, fu na riiɓɗe tiikiŋ Kooh !
ROM 2:24 Findi Fiis ci woyoha an : « E ɗu tah cuuɓ ci cinooci ɓasee Kooh. »
ROM 2:25 Fu Yawuut e ? Fu nguɗkiɗ e ? Nguɗkeem raakiɗ njiriñ ne fu pesoh waasiŋ Musaa ɗah ; waaye nik ne fu kerhiɗɗi waasi ɗah, nguɗkiŋ ɗa mand na nguɗkaaɗi.
ROM 2:26 Ɓoyi nikɗi Yawuut, a na nguɗkeeɗi findi waasiŋ Musaa woyoha. Ɓoyeem, a taambiɗ in ci waasi nakoh ɗah, Kooh amban ɗe findi nguɗkiɗ.
ROM 2:27 Nguɗkaaɗiineem, yi na taambɗe ini waasi nakoh, a teeɓohanɗi ne fu nikɗi ŋ keeh e, fu yi nguɗuk waaye fu kerhiɗɗi waasi te raak ɗa na Fiis ci ?
ROM 2:28 Yawuut keeh-keeh, wa ini na hotke ŋ ɓoyi haa ; te nguɗuk keeh-keeh weɗ ini na hotke ŋ faani haa.
ROM 2:29 Yawuut keeh-keeh a yi ɓoyi nika ŋ ɗooƴ ce ; nguɗuk keeh-keeh, wa na nike ŋ keeñ, wa puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, wa pulohɗi ŋ taambiɗ nakoh ci fiisu ; te ɓoyi nika, e ɓooɓi na ɗaapee ɗa haa, e Kooh ŋ haf ce.
ROM 3:1 Nik ne wa ɗaa ɗah, Yawuut uupɗoh ɓinooɓi ye, wala wa ye weɗ njirñiŋ nguɗuk ?
ROM 3:2 Ca laayiɗ, ŋ in nu nik ! Wi koc nga, Yawuut ci ɓeɗ dengkohu yegɗoh ciŋ Kooh.
ROM 3:3 Nik ne raakiɗ ɓi ɓo' nga, ɓi ambɗi ambtiɗohiŋ ɓa na Kooh ɗah, ineem min min hondoh Kooh amb ambtiɗohiŋ ɗe e ?
ROM 3:4 Muk ! Ɓoo kay teyɗukaat ne Kooh woyoh keeh te ɓooɓi jen nikka leyoh, findi wa fiisohu an : « Ŋ ineem, Kooh, kiyurhiŋ ɗa hey hotke ŋ woo ciŋ ɗa, te ŋ ngel ciŋ ɗa jen, yaf ɓuran. »
ROM 3:5 Ŋ ndii, mi na woye findi ɓum na woyohe, ɓa na woye ne : « E yurhaaɗiikiŋ ɓoo weɗ na teeɓohe yurhiŋ Kooh. Kon a ruhsiɗ ayrukiŋ ɗe nga ɓoo ɗah, a tumɗi ini lah waas. »
ROM 3:6 An ɓa woo ne Kooh tumɗi ini lah waas i ? Muk, ineem minɗi nik ! Kon, a minohan atte Adina na ?
ROM 3:7 Waaye nik ne ley ɓo' na teeɓohe keeh kiŋ Kooh, wa ɓaatee yaki a yak ɗah, wee tah ɓo' atte'see findi bakaaɗoh poyi ?
ROM 3:8 Kon wee tah ɓoo tumanɗi baahaaɗi ne wa rim in baahiɗ ? Raakiɗ sah ɓi na ɓase ɓoo, ɓa woyee ne weɗ ɓoo na woye ! Ɓooɓeem, atteeni Kooh atte'an ɓa, weɗ ɓa yeyyoo.
ROM 3:9 An ye ? E ɓoo ngisoh ɓinooɓi e ? Muk ! Laam ŋ teeɓohiɗ po ƴutiɗ ne Yawuut na nikaaɗi Yawuut jen, e bakaaɗ yilif ɓa.
ROM 3:10 Fiis ci woyiɗ ne : « Yurhiɗ raakɗi, ali yino sah ;
ROM 3:11 ali ɓo' ñaañɗi, ali ɓo' waakɗi Kooh.
ROM 3:12 E ɓooɓi jen faɗ waasi, ɓeɗ hun ɓa mbalaye, raakɗi yi na tume baahiɗ, yino dong sah raakɗi. »
ROM 3:13 « Nguɓ ciŋ ɓa ruy-ruy kunsuuɗ, ɓa na ñaañohohe peɗeem ciŋ ɓa. » « Njootoot ciŋ ɓa na pulɗe daŋar iiñ. »
ROM 3:14 « Nguɓ ciŋ ɓa riifiɗ na kiimiɗ ɓo' alku te wa na hune na aay keeñ. »
ROM 3:15 « Kot ciŋ ɓa gaawiɗ ŋ kaɗ aama ñif.
ROM 3:16 Ɗisik nu ɓa lah ɗah, yahroh na naamo ceɗ ɓa na faɗe nga.
ROM 3:17 Ɓa inahɗi waas jam. »
ROM 3:18 « Nup Kooh nikɗi nga ɓa, ɓa liiɓɗaa sah. »
ROM 3:19 Te ɓoo inhiɗ ne Fiis ciŋ waasi, ca jen, ca na woye na ɓi waasi yilif, ne ɓooɓi jen ɗek, te Adina jen ɓuru ŋ fiki Kooh.
ROM 3:20 Kon ali ɓo' na ambseeɗi findi yurhiɗ ŋ tum in ci waasi nakoh. Waasi kay, wa na rime inah bakaaɗ.
ROM 3:21 Waaye ɗiski wa nik, Kooh teeɓohiɗ findi a na onohe ɓo' kiyurah, te wa taambohanɗi ŋ nakoh ciŋ waasi, waaye teereeciŋ waasi na woosuuɗ ci ndengiɗ ndengiɗ ineem.
ROM 3:22 Kiyurheem, Kooh onoha taamboh ŋ kos Yeesu Kiristaa. Wa ɗaa ŋ ɓooɓi kos jen, wa raakɗi talsoh ;
ROM 3:23 ɓooɓi jen ɓeɗ bakaaɗ, tahha po ɓa ñakiɗ kiyak ki puloh ŋ Kooh ;
ROM 3:24 waaye a baahohiɗ ɓa, a onnda ɓa kiyurah, taamboh ŋ mucɗi Kiristaani Yeesu muciɗ ɓa.
ROM 3:25 Kooh eɗoh Kiristaani giifɗoha ayrukiŋ ɗe taamboh ŋ kosi, taamboh ŋ ñif miŋ ɗe aamu ; Kooh haɓɗiɗ ineem ne a teeɓoh kiyurhiŋ ɗe ŋ muñi a muñee bakaaɗ ca ɗeɓgaan, a ɗaasohha ca. A namiɗ teeɓoh kiyurhiŋ ɗe ŋ jamanoonii : Kooh ris yurhiɗ, ali a onoh kiyurah taamboh ŋ kos Yeesu Kiristaa.
ROM 3:27 Kon, ɓo' na hee ndamkohe ye ? Ali tus ! Wee tah ali tus ? A waasi nakoh tumohaaɗ ci tah e ? A'aa, waaye a waasi nakoh kos tah.
ROM 3:28 Laam ɓoo amb ne e kos na tahe ɓo' onu kiyurah, e tumohaaɗ ci waasi nakoh haa.
ROM 3:29 Wala Kooh a Koohiŋ Yawuut ci dong e ? A namɗi nik Koohiŋ ɓi nikɗi Yawuut e ? Ee di', a nam nik Koohiŋ ɓi nikɗi Yawuut.
ROM 3:30 Nik ne wa keeh ne a Kooh yino dong raak ɗah, a yi onan nguɗkiɗ ci kiyurah sagu kos, a yi naman on nguɗkaaɗiici kiyurah sagu koseem.
ROM 3:31 Andi ineem tokis ne, ɓoo taamboh ŋ kos, nihissa waasiŋMusaa ? Muk ! Ɓoo kay, ɓoo na ndengɗe ini a fiis.
ROM 4:1 Ɓoo kooɗaat misaal ŋ caac ɓoo Ibrahiima. Ɓoo na hee ye woye nga ɗe ? A raak ye ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗe ?
ROM 4:2 Nik ne Ibrahiima ambuuɗ ɓo' yurhiɗ sagu tumohaaɗ ciŋ ɗe ɗah, a raakiɗ ndamkaah. Waaye ŋ fiki Kooh wa kaɗohɗi ɗaa ;
ROM 4:3 ŋ ineem Fiis ci woo ye nga ? Ca woo ne : « Ibrahiima kossa Kooh, tahha po Kooh ammba ɗe ɓo' yurhiɗ. »
ROM 4:4 Ɓoyi na pangke, wirndiŋ ɗe na ambseeɗi findi onohi a baahohu, wa ini joy nik.
ROM 4:5 Kooh na one on ɓi sang ɗe kiyurah. Kon, ɓoyi pangukɗi, maanaam, yi tumɗi nakoh ciŋ waasi, te a kos Kooh, Kooh hey marke ŋ kosiŋ ɗe, a amb ɗe findi yurhiɗ.
ROM 4:6 Ŋ ini kaɗ ŋ ineem, Dawuuda namiɗ woo neɓiɗiŋ yi Kooh amb findi yurhiɗ te wa gaƴukɗi ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗe. An :
ROM 4:7 « Ɓa neɓɗiɗ, ɓi fu inah ne ɓa ɗaasuuɗ moɗaaɗiiciŋ ɓa te bakaaɗ ciŋ ɓa moosuuɗ !
ROM 4:8 A neɓɗiɗ, ɓoyi Heɗi ambiɗɗi bakaaɗ ciŋ ɗe ! »
ROM 4:9 Neɓɗeem wa wuu nguɗkiɗ ci dong wala nguɗkaaɗiici ɓaah nga ? Ɓoo na woye ne kosi Ibrahiima kos, weɗ tah po Kooh ammba ɗe ɓo' yurhiɗ.
ROM 4:10 A ambu ɓo' yurhiɗ kiɗa ? Ŋ finho nguɗkaŋ ɗe wala bala a nguɗkan ɗah ? Wa raak ɗe nguɗukɗi paaɗ, waam, a nikee nguɗkaaɗi.
ROM 4:11 Kon a rahas mandargaaniŋ nguɗki findi ini teeɓoh kiyurhi a raake. Kiyurheem, a raaka sagu kosi a kosee bala a nguɗkan. Ŋ ineem a miniɗ nik caaciŋ kosiɗ ci nguɗukɗi jen, ne ɓa nam ambu findi ɓo' yurhiɗ.
ROM 4:12 A namiɗ nik caaciŋ nguɗkiɗ ci, nik ne nguɗkiŋ ɓa nguɗuk dong haa, waaye wa hun na taambiɗ kot ciŋ caac ɓoo Ibrahiima ŋ kosi a kose, kot ci a tiindee wa a nguɗukɗi paaɗ.
ROM 4:13 Taambiɗ waas tahɗi po Kooh gappa Ibrahiima na ɓi rimkoh nga ɗe ne ɓeɗ raakan Adina, a kiyurhi puloh ŋ kos tah.
ROM 4:14 Nik ne ɓi na taambɗe nakoh ciŋ waasi, ɓeɗ rahsan ini Kooh gapoh ɗah, teemb ndeem, kos na raakisseeɗi njiriñ, gapohi jaar nik ɓarang ɓarang.
ROM 4:15 Waasi, wa ɓay ayrukiŋ Kooh, te ɗiski waas raakɗi, ɗal waas namɗi raak nga.
ROM 4:16 Weɗ tah ɓi na rahse gapohi, ɓa na rahsee wa taamboh ŋ kos, ne wa nik baahoh dong, ne gapohi min nik in wooriɗ wuu ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima jen. Gapoheem topɗi ŋ ɓi rahas waasi, waaye wa nam nik wuu ɓi kos findi Ibrahiima, yi caaciŋ ɓoo jen,
ROM 4:17 findi wa fiisohu an : « Ŋ tumiɗ ɗa caaciŋ ɓi cuuɓ laayiɗ. » Te weɗ a nik ŋ fiki Kooh yi a kos, yi na pesɗe kaaniɗ ci te a ɓeeɗkee ini nikɗi, jaar wa nik.
ROM 4:18 Ɗiski ɓo' foogɗi yaakaar, Ibrahiima raakka yaakaar nga, a kossa ini Kooh gapee ɗe, a nikka caaciŋ ɓi cuuɓ laayiɗ, findi a woyohsee wa an : « Ɓi rimkohan nga ɗa hendan ɗaa. »
ROM 4:19 A hoteen ne faaniŋ ɗe kaaniɗ po ƴutiɗ, waam raak ɗe raakiɗ ini reɓ kiis teemet - te a hotta ne rookiŋ Saarata kaaneen ŋ raak kuɓu, waaye ineem tahɗi po kosiŋ ɗe haawsukka.
ROM 4:20 Wa yahrohɗi in ŋ kosiŋ ɗe po a kee raaka liiɓ kanak ŋ gapohiŋ Kooh, waaye kay, a ɓaat ɓaat raak hatil ŋ kosi a kos, a yakiɗta Kooh.
ROM 4:21 A inheen hooliɗ ne Kooh raakiɗ hatili a tumohan ini a gapoh.
ROM 4:22 Kon a ineem weɗ tah a ammba ɗe findi ɓo' yurhiɗ, te wa fiisuusa. Waaye a yi dong tah po wa fiisuusa haa.
ROM 4:24 E ɓoo nam tah, ɓoo ɓi Kooh na hee ambe findi ɓo' yurhiɗ, ɓoo ɓi kos Kooh yi hultiɗ Yeesu Heɗ ɓoo.
ROM 4:25 Yeesu yeem eɗohuuɗ ne a kaan wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, a hultiɗuusa ne ɓoo rahas kiyurah.
ROM 5:1 Kon, ɓoo onuuɗ kiyurah taamboh ŋ kosi ɓoo kos, weɗ tah ɓoo raakiɗ jam na Kooh taamboh ŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa.
ROM 5:2 A yi nam tah po, taamboh ŋ kos, ɓoo minnda rahas baahohi ɓoo na pesohe, wi on ɓoo po ɓoo minnda tufuk ndengiɗ ŋ kosi ɓoo kos, te ɓoo oolkiɗ ne, ɓoo hey raake ɓak ŋ yaki Kooh yak, te weɗ ɓoo na ndamkohe.
ROM 5:3 Ɓaatta nga, ɓoo na ndamkohe miskiɗ ci na rahse ɓoo, laam ɓoo inhiɗ ne miskiɗ na rime muñ.
ROM 5:4 Muñ na rime raak ngor te raak ngor na rime ooluk in ci na haye.
ROM 5:5 Te oolkeem na kaci'ɗoheeɗi, laam Kooh tumiɗ waaɗohiŋ ɗe ŋ keeñ ciŋ ɓoo po ca riifiɗ tem, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɓoo eɗu.
ROM 5:6 Laam, wa ɓoo raakohɗi moocohaaɗ, Kiristaani kaaniɗ wuu sangiɗ ciŋ Kooh ŋ jamanooniŋ wa.
ROM 5:7 Wa yooɓɗi ne ɓo' teyɗuk kaan sagu ɓo' yurhiɗ ; heeƴ na wa miniɗ nik ne ɓo' teyɗukiɗ kaan wuu ɓo' baahiɗ.
ROM 5:8 Waaye Kooh teeɓohiɗ waaɗi a waaɗ ɓoo ŋ ini Kiristaani kaan wuu ɓoo wa ɓoo nik bakaaɗoh.
ROM 5:9 Te ɗiski wa nik, ɓoo nikisɗi bakaaɗoh, ɓoo onuuɗ kiyurah taamboh ŋ ñif miŋ ɗe aamu, kon wa wooriɗ ne ɓoo hey mucɗasse ŋ ayrukiŋ Kooh !
ROM 5:10 Laam, wa ɓoo nik sangiɗ ciŋ ɗe, ɓoo kerhiɗohɗuuɗ na Kooh taamboh ŋ kakaan kiŋ Kuɓkiŋ ɗe, mbaa ɓoo kerhiɗohɗuuɗ ɗah, wa wooriɗ ne ɓoo hey mucɗasse taamboh ŋ kipes kiŋ ɗe.
ROM 5:11 Te wa topɗi ndeem, ɓoo na name ndamkoh Kooh taamboh ŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, yi kerhiɗohiɗ ɓoo na ɗe kotii.
ROM 5:12 E ɓo' yino ɓek bakaaɗ ŋ Adina, kakaan taambohha ŋ bakaaɗ, hayya, po wa reyiɗ ŋ ɓooɓi jen, laam ɓooɓi jen ɓeɗ bakaaɗ.
ROM 5:13 Bala waasiŋMusaa hayan ɗah, bakaaɗ nikee ŋ Adina, waaye Kooh na ambeeɗi bakaaɗ ne waas raakɗi ɗah.
ROM 5:14 Moona, ini kooɗoh ŋ Aadama po ŋ Musaa, kakaan nguurkee ŋ Adina, ali nik ne ɓooɓaŋ jamanoonaam bakaaɗeeɗi sah findi Aadama yi tum ini Kooh sangohee ɗe. Aadama nikee ñaamaariŋ Yi hayee ŋ in laayiɗ.
ROM 5:15 Waaye, ali nik ne Aadama na Yeesu, yi joyee hay, ɓeɗ mand, in ci ɓa tum ɗalohiɗ keeh-keeh. Ini tah po ɓo' laayiɗ kaannda, wa nikee ini ɓo' yino tum, a nikka Aadama, a ɗal waas, waas yino rek, wa ɓayya kakaan. Waaye wa wooriɗ ne, Kooh waaɗ tos ɓooɓi ɗah, onohi a na hee onohe hey uupe yak fuuf yahi Aadama yah. Te Kooh tumiɗ ineem. Ini tah po ɓo' laayiɗ tosuusa, wa nam nik ini ɓo' yino tum, a nikka Yeesu Kiristaa. Wa nikka onohi Kooh baahoh ɓooɓi.
ROM 5:16 Ee, ini tumohaaɗ ciŋ ɓa rim, ɗalohiɗ keeh-keeh. Aadama, a tum bakaaɗ yino dong, atteeniŋ wa mirndohha nik kakaan kiŋ ɓooɓi jen. Waaye ini kaɗ ŋ Yeesu, ali nik ne ɗal-waas ci laayiɗ, a tum in yurhiɗ yino dong, wa onnda ɓooɓi kiyurah.
ROM 5:17 Ee di' ! E ɗali ɓo' yino ɗal waas tah po kakaan wa ɗii nguuruk ŋ Adina. Waaye kiyurhi Kooh baahoh ɓooɓi, weɗ uup yak ini tumohaaɗiŋ Aadama rim. Ineem weɗ tah wa wooriɗ ne ɓooɓi rahas kiyurheem, ɓa hey raake kipes ki heyɗi reehe, te ɓa hey nguurke sagu ini ɓo' yino dong haɓiɗ, a nikka Yeesu Kiristaa.
ROM 5:18 Mbaa, e ɓo' yino dong ɗal waas, jaarra ɓooɓi jen atte'uusa kakaan. Wa mand ɗaa, e ɓo' yino dong nam tum tumohaaɗ yurhiɗ yino, jaarra kiyurhi na onohe kipes reesa ŋ ɓooɓi jen.
ROM 5:19 Findi ɓo' yino sangoh kerhiɗ Kooh, tahha po ɓo' laayiɗ tumuusa bakaaɗoh, ɓo' yino kerhiɗoh Kooh ɗaa, tahha po ɓo' laayiɗ hey tumse ɓo' yurhiɗ.
ROM 5:20 Waasi hayiɗ ne ɗal ci na ɗalse waas ɓaatuk, waaye ɗiski bakaaɗ ci ɓaatkoh, baahohi uup nga ɓaatuk fuuf,
ROM 5:21 ne, findi bakaaɗ nguurkohee ŋ nguuriŋ kakaan, baahoh nguurkoh ɗaa taamboh ŋ kiyurah ne wa ɓay ɓoo ŋ kipes ki heyɗi reehe taamboh ŋ Yeesu Kiristaa Heɗ ɓoo.
ROM 6:1 Kon, ɓoo woyan na book ? Ɓoo risaat bakaaɗ ne Kooh uup ɓoo baahoh e ?
ROM 6:2 Muk ! Ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ, ɓoo kaaniɗ, ɓoo min na pesis ŋ bakaaɗ ?
ROM 6:3 Ɓoo ɓi hooƴu ŋ masmiŋ ɓokti, ɓoo nikka yino na Kiristaani Yeesu jen, ɗu inahɗi ne ɓoo ɓoktu ne kakaan kiŋ ɗe nam nik wiŋ ɓoo e ?
ROM 6:4 Ŋ ɓoktuki ŋ kakaan keem, ɓoo namiɗ uumbu na ɗe ne, findi a hultoh taamboh ŋ yaki Baabi yak, ɓoo nam hultoh ɗaa, pesee pesohaaɗ as.
ROM 6:5 Laam nik ne ɓoo ɓaahiɗ na ɗe kakaan ŋ ɓokti ɓoo ɓoktu ɗah, ɓoo hey name hulit na ɗe, ɓoo ɓaah kipes.
ROM 6:6 Ɓoo inhaat inii : Ɓoo nikee ɓo' wiiriis ɗeɓgaan, ɓoyi ɓoo nikee daaƴuuɗ na Yeesu ŋ kurwaa ne ini nikee bakaaɗ ŋ ɗooƴ ɓoo reehɗu po ɓoo nikissuu ñaam bakaaɗ.
ROM 6:7 Laam yi kaan, bakaaɗ yilfisɗi ɗe.
ROM 6:8 Nik ne ɓoo kaaniɗ na Kiristaani ɗah, ɓoo hey name pes na ɗe, ineem weɗ ɓoo kos.
ROM 6:9 Ɓoo inhiɗ ne Kiristaani hultiɗ po a kaanissanɗi, kakaan minɗisɗi ɗe ali in.
ROM 6:10 Ŋ ini kaɗ ŋ kakaan kiŋ ɗe, a kaaniɗ waas yino po faw te a rahsohisɗi ali in na bakaaɗ ; ŋ ini kaɗ ŋ kipes kiŋ ɗe, a na pese wuu Kooh.
ROM 6:11 Wa mand ɗaa nga ɗu, ambaat ne ɗu kaaniɗ ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ te ɗu ɓii pes wuu Kooh ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
ROM 6:12 Mbaa ɗah, bakaaɗ joyɗi yilif faaniŋ ɗu joy kaan, po ɗu kerhiɗee maɗ-maɗ ciŋ wa baahaaɗiici.
ROM 6:13 Kinaat faɗ cir ciŋ faan ciŋ ɗu po bakaaɗ kee ca tuma ganaay tumoha in yurhaaɗi. Waaye eɗaat haf ɗu Kooh findi pesoh ci kaane, te ɗu eɗ Kooh cir ciŋ faan ciŋ ɗu findi ganaay tumoha in yurhiɗ.
ROM 6:14 Bakaaɗ heyɗi ɗu yilfe, laam waasi yilifɗi ɗu, e baahohiŋ Kooh kilifaaniŋ ɗu.
ROM 6:15 An ye ? Ini waasi yilifɗi ɓoo, baahohiŋ Kooh nikka kilifaaniŋ ɓoo, ineem joyiɗ tah ɓoo pesee ŋ bakaaɗ e ? Muk !
ROM 6:16 Ɗu inhiɗ ne ɗu eɗ ɓo' haf ɗu ne ɗu nik ñaamiŋ ɗe te ɗu kerhiɗ ɗe ɗah, ɗu ñaamiŋ ɗe. Ali wa nik bakaaɗi, wi na ɓayohe ŋ kakaan wala kerhiɗ Kooh wi na ɓayohe ŋ kiyurah, ɗu ñaamiŋ wi ɗu teyɗukiɗ.
ROM 6:17 Waaye Kooh corkiɗaah, ɗu nikee ñaam ciŋ bakaaɗ, waaye ɗu teyɗukiɗ ŋ keeñ ciŋ ɗu kotii jangɗohi ɗu rahas.
ROM 6:18 Kooh pulɗiɗ ɗu ŋ bakaaɗ, ɗu ñaam ciŋ kiyurah kotii.
ROM 6:19 Mi na woye na ɗu ŋ woyohaaɗ ɓo', sagu ne ɗu yooɓɗi kerah. Findi ɗu eɗohee cir ciŋ faan ciŋ ɗu ne ɗu ñaamuk hoolaaɗi na baahaaɗi, po ca ɓekka ɗu ŋ baahaaɗi, eɗohaat haf ɗu ɗaa, ɗu ñaamuk kiyurah ne wa ɓay ɗu ŋ eɗ haf ɗu Kooh.
ROM 6:20 Wa ɗu nik ñaam ciŋ bakaaɗ, kiyurah raakeeɗi waas nga ɗu.
ROM 6:21 Wa rimiɗ ɗu ye ? In ci kaci'iɗ ɗu woti. In ceem na ɓekohe kakaan !
ROM 6:22 Waaye ɗiski wa nik, bakaaɗ raakisɗi waas nga ɗu, ɗu ñaam ciŋ Kooh, wa rimiɗ ɗu eɗ haf ɗu Kooh te ŋ mirndaana, wa onan ɗu kipes ki heyɗi reehe.
ROM 6:23 Kombot bakaaɗ na wirndohse kakaan ; waaye onohi Kooh na baahohe wa kipes ki heyɗi reehe ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo.
ROM 7:1 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ inhiɗ ne mi na woye na ɓi inah waas, kon ɗu inhiɗ ne waas na yilfe ɓo' ŋ wi a na pese.
ROM 7:2 Wa mand na ɓitɓi toku, feeh ƴaar ce yii pes ɗah, e waas amb ɗe ŋ niyiŋ ƴaar ce ; waaye ƴaar ce kaan ɗah, a saɓsukohiɗ na waaseem.
ROM 7:3 Nik ne, ƴaar ce yii pes, a nik ɓitiɓ ƴaar wiiriis ɗah, a woysan ne a na njaalo'e, waaye ƴaar ce kaan ɗah, a saɓsukohiɗ na waaseem ; a nik ɓitiɓ ƴaar wiiriis ɗah, a njaalooɗi.
ROM 7:4 Wa nam mand ɗaa nga ɗu, ɓaah ciŋ ngo, taamboh ŋ kakaan kiŋ Kiristaani ɗu kaaniɗ ŋ ini kaɗ ŋ waasi. Kon harmban ɗu na waasi reehiɗ, kotii, ɗu wuu ɓoyi kaan, hulitta ne ɓoo min rim in baahiɗ wuu Kooh.
ROM 7:5 Wa ɓoo meeɗ taambiɗ kiñin ciŋ ɓoo, nakoh ciŋ waasi yunee waaɗ-waaɗ ciŋ ɓoo baahaaɗiici. Te waaɗ-waaɗ ceem, ceɗ pangkee ŋ cir ciŋ faan ciŋ ɓoo, ne ca rimiɗ ɓoo kakaan.
ROM 7:6 Waaye, ɗiski wa nik, ɓoo kaaniɗ ŋ ini kaɗ ŋ waasi, ɓoo saɓsukohiɗ naa, weɗ wi ambee ɓoo ñaam. Ɓoo ñaamkisɗi Kooh taamboh ŋ fiis ci maañiɗ ci, waaye ɓoo na ñaamkee ɗe taamboh ŋ in as puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
ROM 7:7 Kon ineem tokis ye ? Waasi na bakaaɗ, ca yino e ? Muk ! Waaye, ŋ heeɗi inhe ini bakaaɗ nik, ne waas raakeeɗi ɗah. Laam waasi woyeeɗi inii ɗah : « Fu waaɗɗanɗi haf fu iniŋ morom fu », mbaa ŋ heeɗi inhe ne ineem bakaaɗ.
ROM 7:8 Ŋ ineem, bakaaɗ tonduk nakohii, ɓekka nga so waaɗ-waaɗ nu nik ŋ ini kaɗ ŋ in ɓo' ; waas raakɗi ɗah, bakaaɗ na nike ini kaan.
ROM 7:9 Ŋ maañ ɗah, mi, ŋ peseen te nakoh ciŋ waasi raakeeɗi ; waaye wi nakoh ciŋ waasi hay, bakaaɗ peseeɗa,
ROM 7:10 mi, ŋ kaannda. Ɗaa, nakohi, wi joyee so ɓay ŋ kipes, weɗ mirndoh ho ɓay ŋ kakaan.
ROM 7:11 Laam bakaaɗ tonduk nakohi, wa ñaañohha so. Wa taambohha nga, wa appa so.
ROM 7:12 Waaye waasi, wa in hooliɗ wuu Kooh, nakoh nu nik nga ɗah, wa in hooliɗ wuu Kooh, wa yurhiɗ te wa baahiɗ.
ROM 7:13 Kon in baahiɗ weɗ ap po e ? Muk ! Waaye bakaaɗ, ne wa teeɓoh haf wa, wa taamboh ŋ in baahiɗ, wa appa so. Ɗaa, wa taamboh ŋ nakohi, wa teeɓohha baahaaɗiikiŋ wa, wi raakɗi ɗiski wa top.
ROM 7:14 Ɓoo inhiɗ ne waasi puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh, waaye mi, ŋ ɓo' dong ; ŋ ñaami bakaaɗ rom.
ROM 7:15 Ŋ inahɗi ini na tumɗukohee so ini mi na tume ; ini ŋ waaɗ tum, mi na tumeeɗaa, waaye ini ŋ sang, weɗ mi na tume.
ROM 7:16 Nik ne ini mi na tume, wa ini ŋ waaɗɗi tum ɗah, kon ŋ teyɗukiɗ ne waasi baahiɗ.
ROM 7:17 Nik ne wa ɗaa ɗah, a ñam na tumee haa, a bakaaɗi gen ŋ ɗooƴ co weɗ na tumɗukohee so.
ROM 7:18 Ŋ inhiɗ ne ali in baahiɗ genɗi nga so, maanaam mi yi ɓo' dong. Laam ŋ waaɗiɗ haɓiɗ ini baah, waaye ŋ minɗi wa haɓiɗ.
ROM 7:19 Mi na tumeeɗi ini ŋ waaɗ, in baahiɗ, waaye mi na tume baahaaɗiini, ini ŋ waaɗɗi.
ROM 7:20 Ŋ tumee ini ŋ waaɗɗi ɗah, mbaa a ñam na tumee wa haa, a bakaaɗi gen nga so.
ROM 7:21 Inii daal, ŋ hotiɗa nga so, weɗ ne : Ŋ waaɗta tum in baahiɗ ɗah, e baahaaɗi na hayɗohee so.
ROM 7:22 Ŋ ɗooƴ co, mi na raakohe ini neɓ po ŋ nakoh ciŋ waasiŋ Kooh.
ROM 7:23 Waaye ŋ in ci mi na tume jen, mi na hote waas wiiriis weɗ na hiñohe na waasi ŋ teyɗuk ŋ ɗooƴ co, waaseem weɗ amb mbo, wa taƴca so, weɗ waasiŋ bakaaɗi gen ŋ tumohaaɗ ciŋ ngo jen.
ROM 7:24 Mas so deey ! Ya ɓa naafan ndo ŋ faanii na ɓayee so ŋ kakaan ?
ROM 7:25 Waaye Kooh corkiɗaah, a naafiɗ ɓoo taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo ! Kon mi, ŋ ɗooƴ co, mi na pangkiɗe waasiŋ Kooh, waaye ŋ tumohaaɗ ciŋ ngo, mi na pangkiɗe waas bakaaɗ.
ROM 8:1 Kon ɗiski wa nik, ɓi nik ŋ Kiristaani Yeesu, minisɗi atte'u kaan.
ROM 8:2 Laam, waasiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani na onohe onoh kipes ŋ Kiristaani Yeesu, wa pulɗiɗ ɓa ŋ waasiŋ bakaaɗ na kakaan.
ROM 8:3 WaasiŋMusaa mineeɗi ineem, laam faaniŋ ɓoo na waaɗ-waaɗ ciŋ wa ceɗ tah po waasiŋ Musaa raakɗi hatil. Waaye Kooh tumiɗa ŋ woosi a woos Kuɓkiŋ ɗe nga ɓoo na faan findi faan ciŋ bakaaɗoh ci ne a nihis bakaaɗ. Ŋ ineem, ŋ ɗooƴ faan, a atteesa bakaaɗ kaan.
ROM 8:4 A tum ineem ne kiyurhi waasi nakoh min raak nga ɓoo, ɓoo ɓi taambiɗɗi kiñin ciŋ ɓoo waaye Fuuɗsi Hoolohngaani.
ROM 8:5 Laam, ɓi na taambɗe kiñin ciŋ ɓa, liiɓohaaɗiŋ ɓa hun na Adina. Waaye ɓi na taambɗe Fuuɗsi Hoolohngaani, liiɓohaaɗiŋ ɓa hun na Fuuɗsi Hoolohngaani.
ROM 8:6 Liiɓohaaɗi hun na Adina na ɓayohe ŋ kakaan, waaye wi hun na Fuuɗsi Hoolohngaani na ɓayohe ŋ kipes na jam.
ROM 8:7 Ɓooɓi liiɓohaaɗ ciŋ ɓa hun na Adina, ɓa sangiɗ ciŋ Kooh, ɓa na taambɗeeɗi nakoh ciŋ ɗe, ɓa minɗaa sah.
ROM 8:8 Ɓi na pese ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɓa, ɓa minɗi neɓ Kooh.
ROM 8:9 Waaye ɗu, ŋ liiɓ ne Fuuɗsiŋ Kooh geniɗ nga ɗu. Kon, ɗu pesɗi ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɗu, ɗu na pese ŋ Fuuɗsi. Laam yaa nu rahasɗi Fuuɗsiŋ Kiristaani ɗah, a ɓaahɗi nga ɗe.
ROM 8:10 Kiristaani nik nga ɗu ɗah, wa keeh ne faan ciŋ ɗu hey kaane sagu bakaaɗ, waaye liiɓohaaciŋ ɗu hey pese sagu kiyurhi ɗu onu taamboh ŋ Fuuɗsi yi na pesɗee ɗu.
ROM 8:11 Te Fuuɗsiŋ Kooh yi hultiɗ Yeesu Kiristaa gen nga ɗu ɗah, Kooh yi hultiɗ ɗe hey name pesiɗ faan ciŋ ɗu kaanan, taamboh ŋ Fuuɗsiŋ ɗe gen nga ɗu.
ROM 8:12 Mbaa ɓaah ciŋ ngo, wa keeh ne raakiɗ in ci ɓoo joy haɓiɗ, waaye taambiɗ kiñin ɓaahɗi nga.
ROM 8:13 Ɗu pesee ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɗu ɗah, ɗu hey kaane, waaye Fuuɗsi ɓaatɗohee ɗu po ɗu ap taambiɗ kiñin ciŋ ɗu ɗah, ɗu hey pese.
ROM 8:14 Laam ɓi Fuuɗsi adgoh jen, ɓa kuɓuuciŋ Kooh.
ROM 8:15 Te ɗu rahasɗi Fuuɗsi amban ɗu ñaam, ne a dokin ɗu neƴƴoh, waaye ɗu rahas Fuuɗsi tum ɗu kuɓu Kooh, Fuuɗsi tah ɓoo ɓeeɗkee ɗe an : « Abba ! » Weɗ "Baab".
ROM 8:16 Fuuɗseem hun na liiɓ ciŋ ɓoo seede'ee ne ɓoo kuɓuuciŋ Kooh.
ROM 8:17 Nik ne ɓoo kuɓu ɗah, ɓoo hey rahse in ci Kooh gap kuɓuuciŋ ɗe, te ɓoo ɓaahan ca na Kiristaani ; nik ne ɓoo ɓaahiɗ na ɗe miskiɗ ɗah, ɓoo ɓaahan na ɗe yaki a yak.
ROM 8:18 Wa wooriɗ to ne miskiɗ ciŋ ɓoo ŋ jamanoonii minɗi hendtiɗkohu na kiyak ki Kooh teeɓohan nga ɓoo kim.
ROM 8:19 Ini Kooh fer jen wa ɗii sek na seesuk keeh-keeh mbehi kuɓuuciŋ Kooh teeɓohsan.
ROM 8:20 Laam ini Kooh fer jen, ɗiski wa nik, wa na tiinde ŋ ɓarang ɓarang. Wa tiiɗaa, e Kooh yi dega ineem, a yi tah. In ci jen ca ɗii yahrukoh. Waaye yaakaar raakiɗ poyi. Laam ca hey name pulɗu sah ŋ kiñaam kiŋ yahrukoheem ne ca raak haf ca, ca min ɓaah ŋ yaki kuɓuuciŋ Kooh yakan.
ROM 8:22 Ɓoo inhiɗ ne po woti, in ci Kooh fer, findi ca hend jen, ceɗi iineeɗa sagu miskiɗ findi ɓitɓi na ɓasle.
ROM 8:23 Te ceɗ dong raak miskiɗ haa, na ɓoo, ɓoo ɓi rahas Fuuɗsi Hoolohngaani findi waɗi koc, ɓoo ɓii nam iin ŋ ɗooƴ ɓoo, ɓoo ɓii sek ne ɓoo nik kuɓu Kooh keeh-keeh, ɓoo naafu po ɓoo raak haf ɓoo jameet.
ROM 8:24 Laam raak yaakaar, ooluk in ci na haye, weɗ muciɗ ɓoo, waaye in ci fu yaakaar nik na ɗa, fu hotee ca ɗah, wa nikisɗi yaakaar.
ROM 8:25 Waaye ɓoo ooluk ne ini ɓoo hotɗi hey haye ɗah, ɓoo heya seke na seesuk na muñ.
ROM 8:26 Fuuɗsi na ɓaatɗohe ɓoo ŋ ñaki ɓoo ñak hatil, laam ɓoo inahɗi ini ɓoo joy kiim. Waaye Fuuɗsi na haf ce na kiimɗe ɓoo na iin ci fu inah ne, ɓo' minɗi ca woo.
ROM 8:27 Te Yi na hote ini nik ŋ keeñ ci inhiɗ ini Fuuɗsi waaɗ kiim, laam Fuuɗsi na kiimɗe kosiɗ ciŋ Kooh findi Kooh waaɗoh.
ROM 8:28 Ɓoo inhiɗ ne Kooh na tume po in ci jen ambsukoh nik in baahiɗ ngaŋ ɓi waaɗ ɗe. Ɓooɓeem, e ɓooɓi Kooh ɓeeɗuk ŋ findi a kooɗkiɗohee wa.
ROM 8:29 Laam ɓi a inah ŋ ɗeɓgaana, a tufkiɗta ŋ ɗeɓgaana ne ɓa mandan na Kuɓkiŋ ɗe, ne Kuɓki nik saawi raak taambɗoh laayiɗ.
ROM 8:30 Te ɓi a kooɗ ŋ ɗeɓgaana, a namiɗ ɓa ɓeeɗuk ; ɓi a ɓeeɗuk, a namiɗ ɓa on kiyurah ; te ɓi a on kiyurah, a namiɗ ɓa yakiɗ.
ROM 8:31 Ɓoo woyissan ye ? Kooh yii na ɓoo, te nik ne a yii na ɓoo ɗah, ya ɓa miniɗ ɓoo in ?
ROM 8:32 Kooh, yi teyɗuk ne Kuɓkiŋ ɗe raak miskiɗ, a eɗohha ɗe wuu ɓoo jen, a eɗiɗ ɓoo Kuɓkiŋ ɗe ! Wa wooriɗ ne a hey baahohe ɓoo in ci jen findi a eɗoh ɓoo Kuɓkiŋ ɗe !
ROM 8:33 Ɓi Kooh kooɗ, a ya ɓa yamban ɓa ? A Kooh na attee ɓoo te a yi woo ne ɓoo yurhiɗ !
ROM 8:34 Kon ali ɓo' minɗi attee ɓoo ne ɓoo tooñiɗ. Laam Kiristaani Yeesu kaaniɗ ! Ɓaatta nga a hultiɗuusa, ɓaatissa nga a nik ŋ ñaahmaŋ Kooh, te a yaa kiimiɗ ɓoo !
ROM 8:35 Wa ye saɓsohan ɓoo na waaɗi Kiristaani waaɗ ɓoo ? Wa miskiɗ haa. Wa jaahiɗ haa. Wa tolfiɗ wala aɗuk haa. Wa ñak ɓekkaah haa. Te wa in wooraaɗi wala ndang haa !
ROM 8:36 Ini Fiis ci woo weɗ rahas ɓoo, an : « Saguufu, ɓoo na hooɓke dabgiɗu apu. Ɓa amb ɓoo findi mbaal ci na hoosse. »
ROM 8:37 Waaye ŋ in ceem jen, a ɓoo saah po ɗiska saah top taamboh ŋ Yi waaɗ ɓoo.
ROM 8:38 Laam wa wooriɗ to ne raakɗi ini min ɓoo saɓsoh na waaɗi a waaɗ ɓoo, wa kakaan haa, wa kipes haa, ca malaaka haa, ca safaal haa, wa woti wala kim haa, ca heɗ hatil haa, wa ɗafkiɗ wala nooɗiɗ haa, ca feruuɗ wiiriis haa, ali in minɗi ɓoo saɓsoh na waaɗi Kooh waaɗ ɓoo taamboh ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo.
ROM 9:1 Ŋ niki ŋ nik ŋ Kiristaani, mi na woye keeh, ŋ leyɗi. Ŋ ineem, liiɓiŋ ngo huniɗ na Fuuɗsi Hoolohngaani, te wa seede'iɗ to ini mi na hee woye wii :
ROM 9:2 Ŋ raakiɗ tiis keeh-keeh, te wa gen ndo misik ŋ ɗooƴ keeñ.
ROM 9:3 Nikeen ne ŋ kiim Kooh, a aluk ko, ŋ saɓsukoh na Kiristaani, wa heen tahe ɓaah ciŋ ngo muc ɗah, ŋ heena tume.
ROM 9:4 Ɓaah ciŋ ngo ɓeem, ɓeɗ Israayel ci. Ɓeɗ Kooh tum kuɓuuciŋ ɗe, niki a nik na ɓa ŋ yaki a yak, weɗ a baahoh ɓa, a ambtiɗohha na ɓa, a eɗta ɓa nakoh ciŋ waasi, a woosa ɓa findi ɓa ñaamkohan ɗe na in ci a gap ɓa,
ROM 9:5 caac ca maañiɗ ca ɓeɗ caac ciŋ ɓa, ŋ ini kaɗ ŋ faaniŋ Kiristaani, a ɓaah nga ɓa, Kiristaani yi nik ŋ ɗafuk in ci jen, a yi Kooh, te a yakɗaah po faw ! Amiin !
ROM 9:6 Wa nikɗi haa ne gapoh ciŋ Kooh nikisɗi. Laam ɓi puloh ŋ Israayel, wa nikɗi haa ne ɓa jen ɓa Israayel keeh-keeh.
ROM 9:7 Te ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima, ɓa jen ɓeɗ kuɓuuciŋ ɗe keeh-keeh haa ; waaye Kooh woo Ibrahiima ne : « Fu raakohan ɓi rimkohan nga ɗa ŋ Isaahha. »
ROM 9:8 Ineem tokis inii : A set ci Ibrahiima rimoot, ɓeɗ kuɓuuciŋ Kooh haa, waaye a kuɓuuci Kooh gapee ɗe ɓeɗ ambu findi ɓi rimkoh nga ɗe.
ROM 9:9 Inii weɗ gapohi Kooh gapee Ibrahiima : « Ŋ hey dokkisse ndii maas, ŋ raakan Saarata raakiɗ kuɓu ƴaar. »
ROM 9:10 Ɓaatta nga, a tumoh ɗaa na Rebeka, e siis ciŋ ɗe ɓeɗ ɓaahee baab yino, a nikka Isaahha, caac ɓoo.
ROM 9:11 Raak siis ceem rimuuɗi paaɗ, ɓa tumeeɗi baahiɗ wala baahaaɗi. Moona, Kooh woyeen Rebeka ne : « Yi ƴini hey yilfe yi yakki. » Findi Fiis ci Hooliɗ ci woyoha an : « Ŋ tan Yaŋhooɓa, ŋ faɗta Esaaw. » Ineem raakiɗ ne wa nikiɗ ini Kooh tufkiɗe. Kooh na tane ŋ findi a waaɗoh, wa gaƴukɗi ŋ tumohaaɗ ciŋ ɓoyi, waaye, ŋ Kooh yi na ɓeeɗke ɓoyi.
ROM 9:14 Ɓoo woyan ye ŋ ineem nak ? Kooh yurahɗi e ? Muk ! Ineem minɗi nik !
ROM 9:15 A woo Musaa ne : « Ŋ hey yirme yi ŋ waaɗ yirim, te ŋ baahohee yi ŋ waaɗ baahoh. »
ROM 9:16 Mbaa, wa nikɗi ŋ ɓoyi na waaɗee wa wala yi na ndengɗuke nga, waaye ŋ Kooh, yi na yirmohe.
ROM 9:17 Ŋ Fiis ci, Kooh woo Firawna ne : « Ñam tufkiɗ ɗa ne ŋ min teeɓoh hatiliŋ ngo taamboh nga ɗa te tiikiŋ ngo wil kehƴi jen. »
ROM 9:18 Kon a yi na yirme yi a waaɗ yirim, a ndengɗee keeñiŋ yi a waaɗ ndengiɗ keeñiŋ ɗe.
ROM 9:19 Ŋ inhiɗ ne fu hey yo woye ne : « Nik ne ɓo' minɗi nookoh na waaɗ-waaɗiŋ Kooh ɗah, kon wa ye tah Kooh ngaske ɓo' ? »
ROM 9:20 Waaye fu yi ɓo' dong, a fu ɓa po fu taastiɗohee na Kooh ? Andi ini mahu hey woye yi maha ne : « Wa ye tah fu mahohha so an ? »
ROM 9:21 Mahohi, andi waas onɗi ɗe ne a ɓay ŋ ɗokiŋ ɗe, a mah in kanak naa, wii njirñiɗkoha ŋ ceeke, wi tas njirñiɗkoha ŋ in ci ƴin ƴin ci ?
ROM 9:22 Moo ɓo' raak ye woyaah nga, nik ne Kooh muñɗee muñiɗ in maañiɗ ɓooɓi a ayruke, ɓi nikee ŋ kot sooƴ, sagu waaɗi a waaɗee teeɓoh ayrukiŋ ɗe na hatiliŋ ɗe ɗah.
ROM 9:23 Te a namee waaɗ teeɓoh yaki a yak keeh-keeh ŋ ɓooɓi misik ɗe ; ɓi a kooɗkiɗ ne ɓa ɓaah ŋ yaki a yak.
ROM 9:24 Ɓooɓeem, e ɓoo. A ɓeeɗkoh ɓoo ŋ ɗooƴ Yawuut ci dong haa, waaye ŋ ɓi namɗi nik Yawuut.
ROM 9:25 Findi a woyoha ŋ teerndiŋ woosuuɗi Hose an : « Ɓi nikeeɗi cuuɓiŋ ngo, Ŋ ɓeeɗkohan ɓa "cuuɓiŋ ngo", Te cuuɓi waaɗseeɗi, Ŋ woyana : “ Ŋ waaɗiɗ ɗa ! ” »
ROM 9:26 « Te ɗiski ɓa woyohsee ne : “ Ɗu cuuɓiŋ ngo haa, ” ɓa ɓeeɗkohsan nga kuɓuuciŋ Koohi na pese ! »
ROM 9:27 Ɓoo namiɗ hot ŋ Fiis ci ne woosuuɗi Esayi looƴkiɗ ŋ ini kaɗ ŋ Israayel an : « Ali Israayel ci laay po ɓa hend na merhey miŋ cookmi sah, ɓa hey haawsasse po e tasɗohiiniŋ ɓa dong mucɗassan ;
ROM 9:28 laam Heɗi, a hey tume ini a woyee ŋ ɗafuk kehƴi, a heya tume tum mitiɗ, te wa gaaw ! »
ROM 9:29 Te findi woosuuɗi Esayi namohisa woo maañiɗ an : « Heɗi na malaakaaciŋ ɗe faɗɗeeɗi ɓoo ɓi rimkoh nga ɓoo ɗah, ɓoo hee nike findi Sodom, ɓoo hee mande na Gomor ! »
ROM 9:30 Mbaa ɓoo woyan ye ŋ ineem ? Ɓi nikɗi Yawuut waakeeɗi kiyurah, waaye ɓa rahsiɗa, ɓa rahasa taamboh ŋ kosi ɓa kos,
ROM 9:31 te Israayel ci waakee waasi min ɓa on kiyurah waaye ɓa raakɗaa.
ROM 9:32 Wa ye tah ? Laam, Israayel ci waakeeɗi wa taamboh ŋ kos, ɓa waakee wa taamboh ŋ tumohaaɗ. Ɓa kafnduk ŋ atoh fi na kafndohe,
ROM 9:33 findi wa fiisohu an : « Ŋ degiɗ atoh kafndoha ŋ Siyong, atoh fi na folohe, waaye yaa nu taɓah kosiŋ ɗe ŋ atoh feem ɗah, a kaci'anɗi ! »
ROM 10:1 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, ini ŋ waaɗiɗ cuuɓiŋ Israayel ŋ keeñiŋ ngo na ini mi na kiimɗee ɓa Kooh, weɗ ne ɓa muc.
ROM 10:2 Mi yii seede'iɗ ɓa ne ɓa sawriɗ lool ŋ pangkiɗ Kooh, waaye wa hunɗi na ki'inah.
ROM 10:3 Ñak inah kiyurhi puloh ŋ Kooh, na waaɗ tufkiɗoot kiyurhiŋ ɓa haf ɓa, weɗ tah po ɓa teyɗukɗi kiyurhi puloh ŋ Kooh.
ROM 10:4 WaasiŋMusaa mitoh ŋ Kiristaani. Ineem weɗ tah yaa nu kos ɗah raak kiyurah.
ROM 10:5 Musaa fiisiɗ ŋ ini kaɗ ŋ kiyurhi puloh ŋ nakoh ci ne : « Yaa nu taambiɗ in cii ɗah, ceɗ a pesohan. »
ROM 10:6 Waaye ɓooɓi onu kiyurah taamboh ŋ kosi ɓa kos woo in wiiriis, an : « Kina woo ŋ ɗooƴ fu ne : Ya ɓa rapan ŋ Asamaan ? » Woo keem waaɗ woo ne : Ya ɓa rapan ne a ruhsiɗ Kiristaani.
ROM 10:7 Ɓa nam woo ne : « Kina woo ŋ ɗooƴ fu ne : Ya ɓa ruhsan ŋ nunga topaaɗiina ? » Woo keem waaɗ woo ne : Ya ɓa ruhsan ne a puliɗ Kiristaani ŋ kaaniɗ ca.
ROM 10:8 Kon ɓooɓeem woo inii : « Woo ki weɗi ŋ seroofu, weɗi ŋ nguɓiŋ ɗa, weɗi ŋ ɗooƴ keeñiŋ ɗa. » - Woo keem weɗ woo ki ŋ ini kaɗ ŋ kosi, wi ɓoo na yegɗohe.
ROM 10:9 Laam fu woo na nguɓiŋ ɗa ŋ fiki ɓooɓi ne Yeesu a yi Heɗi, te fu kos ŋ keeñiŋ ɗa ne Kooh hultiɗiɗ ɗe ɗah, fu hey mucɗasse.
ROM 10:10 Keeñ weɗ na kose, wa tum ɗa ɓo' yurhiɗ, te nguɓ weɗ na woye, wa ɓay ɗa ŋ muc.
ROM 10:11 Fiis ci ceɗ woo ne : « Yaa nu taɓah kosiŋ ɗa nga ɗe ɗah, fu kaci'anɗi. »
ROM 10:12 Ɓooɓi jen ɓeɗ hend ŋ fiki Kooh, wa Yawuut haa, wa nikaaɗi Yawuut haa, ɓa jen ɓeɗ ɓaah Heɗ, te Heɗ ɓa, yaa nu ɓeeɗuk ɗe ne a naaf ɗa ɗah, a baahoh ɗa ŋ raak-raakiŋ ɗe.
ROM 10:13 Laam wa fiisuuɗ ne : « Yaa nu ɓeeɗuk Heɗi ɗah, a hey mucɗasse. »
ROM 10:14 Waaye ɓa ɓeeɗkohee ɗah, raakee ɓa kosiɗ haa e ? Te ɓa kos ɗah, raakee ɓa kerhiɗ yegɗohiŋ Yi ɓa kos. Te ɓa kerah yegɗoh ɗah, raakee a ɓo' woo ɓa wa.
ROM 10:15 Te ɓo' woo ɓa wa ɗah, raakee ɗe woosu woosu. Findi Fiis ci woyoha an : « Cey, kot ci ɓa tiind moɗiɗ, ɓi hay na yegɗoh neɓiɗ ! »
ROM 10:16 Waaye ɓi kerah yegɗoheem, e ɓeɗ jen na tume ini wa woo haa, findi woosuuɗi Esayi woyohee wa ne : « Heɗi, yaa kos yegɗohiŋ ɓoo ? »
ROM 10:17 Kon, kos na pulohe ŋ ini kerhu, te ini kerhu na pulohe ŋ yegɗohi kaɗ ŋ Kiristaani.
ROM 10:18 Waaye mi na meeksohe : Ɓi Israayel kerahɗi kerahɗi e ? Aha'kay ! Fiis ci woyiɗ ne : « Hoosoociŋ ɓa kerhuuɗ ŋ kehƴi jen, woo ciŋ ɓa kaɗiɗ po ŋ ɗisik ca uup us ŋ Adina ! »
ROM 10:19 Waaye mi na meeksohe : Ɓa inahɗi inahɗi ini woyu e ? Aha'kay ! Ŋ ineem, Musaa, a yi koc woo ne Kooh woo an : « Ŋ hey ɗu tahe siis ɓi nikɗi cuuɓ ; ŋ tah ɗu ayruk cuuɓ ñaañaaɗi. »
ROM 10:20 Woosuuɗi Esayi kaannja po a woosa ini Kooh woo, an : « Ɓi waakeeɗi so, mirndohiɗ to hot, ɓi meeksohɗi so, mirndohha so inah. »
ROM 10:21 Waaye ini kaɗ ŋ Israayel, a woo ne : « Ŋ hooɓuk raɗis yaah ne ŋ morgiɗuk ɓi kerhiɗɗi so, ɓi na taasee so. »
ROM 11:1 Mi na meeksohe : Kooh faɗ faɗ cuuɓiŋ ɗe e ? Muk ! Mi ŋ haf fo ŋ ɓaah ŋ Israayel, ŋ puloh ŋ Ibrahiima, ŋ cuuɓiŋ Benyaamin.
ROM 11:2 Kooh faɗɗi cuuɓiŋ ɗe, cuuɓi a inah maañ. Ɗu inhiɗ ini Fiis ci woo ŋ ineem, ŋ saari Ilyas ñaɗtukee ŋ Israayel ci ŋ fiki Kooh.
ROM 11:3 A woosa ne : « Heɗi, ɓa apiɗ woosuuɗ ciŋ ɗa, ɓa pooksohiɗ seeƴkohaaci na seeƴkohse wuu fu ; mi, ŋ tas kiik ko kotii te ɓa ɗii waaɗ to ap. »
ROM 11:4 Waaye Kooh lof ye nga ? A woo ɗe ne : « Ŋ ɗaakɗiɗ haf fo ƴaar junni-yasna-kanak (7000), ɓi moosɗi ƴekiɗ Ba'al. »
ROM 11:5 Te wa mand ɗaa woti-woti, raakiɗ ɓi tas ŋ Israayel ci, ɓi kooɗu taamboh ŋ baahohiŋ Kooh.
ROM 11:6 Nik ne ɓa baahohu baahohu ɗah, in ci ɓa tum tahɗi ɓa kooɗu ; mbaa baahoh nikisɗi baahoh.
ROM 11:7 Kon ɓo' min ye woo ? Ini Israayel ci waake, ɓa raakɗaa ; e ɓi kooɗu nga ɓa raaka, ɓinooɓi, keeñ ciŋ ɓa ndengɗu ndengɗu.
ROM 11:8 Findi wa fiisohu an : « Kooh neehɗiɗ ñaañiŋ ɓa a hondohha has ciŋ ɓa hot, a hondohha nof ciŋ ɓa kerah, te wa ɗaa po woti. »
ROM 11:9 Te Dawuuda woyiɗ ne : « Ɓeeɗkoh kañam ciŋ ɓa nikaat nga ɓa mbipi amban ɓa, wa nik mbaali ɓa longohan, wa nik kafndohaani folan ɓa, wa nik wirndiŋ ɓa !
ROM 11:10 Has ciŋ ɓa ñuusaat tuɗ po ɓa hotissuu, njuuƴɗa leero-finhoociŋ ɓa, ɓa taalndiɗ ɗaa ! »
ROM 11:11 Kon mi na meeksohe : Andi kafnduki ɓa kafnduk, ɓa keen keen po ɓa minisɗi kuruk e ? Muk ! Waaye ɗali ɓa ɗal tahiɗ po ɓi nikɗi Yawuut eɗuuɗ muci, ne Israayel ci siis ɓa.
ROM 11:12 Nik ne a ɗali ɓa ɗal weɗ tah Adina raak ini yakki wa raak ɗah, te nik ne keeniŋ ɓa weɗ on ɓi nikɗi Yawuut ini yakki ɓa raak ɗah, kon wa wooriɗ ne Yawuut ci jen muc ɗah, ini wa onohan hey uupe yak fuuf !
ROM 11:13 Ɗu ɓi nikɗi Yawuut, mi na woye na ɗu : Ñam Apootariŋ ɗu, ŋ neɓuuɗ ŋ pangki Kooh eɗ to.
ROM 11:14 Ŋ waaɗ ne findi wa min nikoh ɗah, ɓooɓiŋ cuuɓiŋ ngo siis ɗu ŋ kosi ɗu kos, po wa muciɗ ɓi ɓo' nga ɓa.
ROM 11:15 Nik ne e ɓakɗi ɓa ɓakɗu tah Adina kerhiɗoh na Kooh ɗah, kon Kooh dokin ɓa ɗah, wa nikan ye ? Wa nikanɗi hultiŋ kaaniɗ ci e ?
ROM 11:16 Nik ne mbuuruuci koc hooliɗ wuu Kooh ɗah, ini tas ŋ muni siiɓuuɗi jen hooliɗ wuu ce ; te nik ne niiri hooliɗ wuu Kooh ɗah, naak ci na car ci namiɗ hool wuu ce.
ROM 11:17 Waaye raakiɗ car ci nihsu ŋ kidgiŋ oliiwi, te fu yi nikee car oliiw ɓaɓiɗ, fu gerefe'uusa ŋ ɗisik ci car ceem nikee, fu raakiɗ ɓak ŋ niiri, na ñif miŋ oliiwi baahiɗi.
ROM 11:18 Waaye kina yaksiɗuk ŋ car ceem. Fu tuma ɗah, kina alkoh ne a fu raan niiri haa, waaye a niiri raan ɗa.
ROM 11:19 Ŋ inhiɗ ne fu woyan ne : « Ca car ceɗ nihsu, ne ŋ gerefe'u. »
ROM 11:20 Ineem keeh, waaye e ñak kos tah ca nihsu, te fu, e kos tah ɗa tufuk. Kina yaksiɗuk ŋ ineem, waaye neƴƴoha ;
ROM 11:21 laam nik ne e car ciŋ kidgi ceɗ Kooh nihis ɗah, amba ne a faɗan ɗa haa.
ROM 11:22 Mbaa marka findi Kooh baahoh na findi a na muñɗoheeɗi in baahaaɗi. A na muñɗeeɗi ɓi keen ŋ bakaaɗ, a baahiɗ nga ɗa. Waaye fu joy gen gaƴuk ŋ baah kiŋ ɗe ; wa ɗal ineem ɗah, fu hey name nihsu.
ROM 11:23 Te ɓeɗ, ɓa risɗi ŋ kosaaɗiikiŋ ɓa ɗah, ɓa hey name gerefe'u ; laam Kooh herñiɗ ne a gerefe'is ɓa ŋ ɗiska ɓa nike.
ROM 11:24 Nik ne fu, fu yi cari nihsohu ŋ oliiwi ɓaɓ, wi fu mbaahkoh, a fu gerefe'u ŋ oliiw baahiɗ, wi nikɗi mbaahiŋ ɗa ɗah, ŋ woyisɗi ɓeɗ ɓi na hee gerefe'se ŋ oliiwi ɓa puloh.
ROM 11:25 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ waaɗɗi ne ɗu nik inhaaɗi ini ɗasɗukiɗii, po ɗu kee liiɓa ne ɗu inhiɗ, weɗ ne : Ɓak ngaŋ cuuɓiŋ Israayel risan ndeng keeñ, po cuuɓ ci cinooci jen rahas muci.
ROM 11:26 Teemb ndeem, Israayel jen hey mucɗasse, findi wa fiisohu an : « Mucɗohi kurkohan Siyong, a hay. A nihis kaañ-Kooh ki nik ŋ cuuɓiŋ Yaŋhooɓa ;
ROM 11:27 te ineem weɗ nikan ambtiɗohiŋ ngo na ɓa, mbaɗna ŋ nihsan bakaaɗ ciŋ ɓa. »
ROM 11:28 Ini ɓa sang teyɗuk Yegɗohiŋ Muci, tahiɗ po ɓa sangiɗ ciŋ Kooh, wa nikka muuɗiŋ ɗu, waaye poyi, ɓa ris cuuɓi Kooh kooɗ, te a waaɗiɗ ɓa, sagu ambtiɗohi a ambtiɗohee na caac caŋ ɓa.
ROM 11:29 Laam Kooh baahoh ɓo' in wala a ɓeeɗuk ɓo' ɗah, inwaaso moosanɗi amb Kooh nga.
ROM 11:30 Ɗu kerhiɗeeɗi Kooh ɗeɓgaan te ɗiski wa nik ɗu yirmuuɗ taamboh ŋ ini Yawuut ci kerhiɗɗi ɗe.
ROM 11:31 Ɗiski wa nik wa mand ɗaa, kerhiɗaaɗiikiŋ ɓa ɓekiɗ yirmuukiŋ ɗu, ini Kooh waaɗ weɗ ne yirmuukiŋ ɗu ɓek yirmuukiŋ ɓa.
ROM 11:32 Kooh taƴ ɓooɓi jen ŋ kerhiɗaaɗiikiŋ ɓa, ne a yirim ɓa jen.
ROM 11:33 Cey ! Moɗkiŋ liiɓohaaɗiŋ Kooh na ki'inhiŋ ɗe, ca nooɗiɗ lool te ca laaɓpa keeh-keeh ! In ci a kooɗuk tum minɗi acsuku te waas ciŋ ɗe minɗi inhu !
ROM 11:34 « Ya ɓa inhe liiɓiŋ Heɗi ? Ya ɓa dengee ɗe ? »
ROM 11:35 « Ya ɓa wotiɗ ɗe kombot, po a joyya ɗe wa wirind ? »
ROM 11:36 In ci jen puloh nga ɗe, in ci jen nikiɗ taamboh nga ɗe, in ci jen wuu ce. A yi yakɗaah po faw ! Amiin !
ROM 12:1 Kon nak, ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo, ŋ yirmi Kooh yirim ɗu weem, mi yii ñaah ɗu, ɗu eɗ ɗe haf ɗu jen, ɗu nik findi seeƴkuuɗi na pese, wi hool wuu ce te a neɓuusa nga. Jaar wa nik ñaamki ɗu joy ɗe ñaamuk keeh-keeh.
ROM 12:2 Kinaat taambiɗ ɓi adinaanii po ɗu mand na ɓa, faɗaat Kooh a on ɗu liiɓohaaɗ as ne wa ɓoƴsoh ɗu, ɗu min inhisoh waaɗ-waaɗiŋ ɗe. Waaɗ-waaɗiŋ ɗe weɗ baah, wa neɓpa ɗe te wa mitta.
ROM 12:3 Ŋ ini ŋ baahohu, mi na woyee ɗu ne ali ɓo' nga ɗu kinaat deg haf ce ŋ ɗiski a reeɗi, waaye topɗaat haf ɗu ŋ ɗiski ɗu top, wa hend na kosi Kooh waɗ ɓo' nu nga ɗah.
ROM 12:4 Laam findi faan nikoh yino, wa raakka cir laayiɗ te ca jen ca ɓaahɗi ini ca na haɓɗe,
ROM 12:5 wa mand ɗaa nga ɓoo, ali ɓoo laayoh na, ɓoo faan yino ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani te ɓoo jen ambsukohha nikka cir ci.
ROM 12:6 Waaye in ci ɓoo onu, caɗ ɗaloh, ca hun na baahohi ɓoo baahohu, yaa nu nga ɗah. Nik ne ɓoyi onuuɗ ne Kooh woyee taamboh nga ɗe ɗah, a woyaat ini hun na kosi ɓoo kos.
ROM 12:7 Nik ne ɓo' onu ne a taambkoh ɓinooɓi ɗah, a taambkohaat ɓa. Ɓo' onu ne a jangiɗ ɓooɓi ɗah, a jangɗaat ɓa.
ROM 12:8 Yi onu ne a ñaahoh, a ñaahohaat. Yi na onohe, onohaat te Kooh tah. Yi adgoh, a tokɗukaat nga. Yi na ɓaatɗohe ɓi nik ŋ miskiɗ, tumaata na sum.
ROM 12:9 Waaɗohiŋ ɗu nikaat keeh. Sepeƴnukaat baahaaɗi, te ɗu ŋoɗ ngaŋ baahiɗ.
ROM 12:10 Ŋ ini kaɗ ŋ waaɗoh, waaɗtiɗohaat findi ɓooɓi ɓaah yaay na baab. Ŋ ini kaɗ ŋ eɗoh cir, yaa nu nga ɗah uupsiɗkohaat eɗ cir morom ce.
ROM 12:11 Ŋ ini kaɗ ŋ sawar, ali ɓo' kinaat tiriɓ. Ŋ ini kaɗ ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, yaa nu nga ɗah yoondɗukaat. Ŋ ini kaɗ ŋ Heɗi, ñaamkaat ɗe.
ROM 12:12 Ŋ ini kaɗ ŋ ooluk in ci na haye, sumaat. Ŋ ini kaɗ ŋ miskiɗ ci, muñaat. Ŋ ini kaɗ ŋ kiim Kooh, genaat gen nga.
ROM 12:13 Ŋ ini kaɗ ŋ etoh ciŋ ɓo'-Kooh ci, ɓaatɗohaat ɓa nga ca. Ŋ ini kaɗ ŋ daliɗ hanhe, ndengɗukaat nga.
ROM 12:14 Kiimɗaat barke ɓi na tolfiɗee ɗu, barke'ɗaat te kinaat kiimiɗ ɓo' a alku.
ROM 12:15 Hunaat ɗu sum na sumiɗ ci, fuɗaat na fuɗoh ci.
ROM 12:16 Kerhiɗohaat ŋ harmban ɗu. Kinaat waak in yakak, waaye keeñ ciŋ ɗu hiiraat ɗu ŋ ɓooɓi heefuuɗ ci. Kinaat amb ŋ haf ɗu ne ɗu inhiɗ in nu in.
ROM 12:17 Kinaat tum miskiɗ yi tum ɗu miskiɗ. Liiɓaat ŋ tum in baahiɗ, ini ɓooɓi jen min teyɗuk.
ROM 12:18 Wa min nik ɗah, pesaat ŋ jam na ɓooɓi jen, po ɗiska min-miniŋ ɗu top.
ROM 12:19 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, kinaat wirndukiɗ haf ɗu, faɗaat ayrukiŋ Kooh, wa tum ini wa joy tum. Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne Heɗi woo ne : « Ñam raak wirndiɗkoh, ñam na hee wirnduke tumohaaɗ ci moɗaaɗiici ! »
ROM 12:20 Waaye ɓoo nak, Fiis ci nam woo ne : « Yi sang ɗa aɗuk ɗah, eɗaa ɗe a ñam ; a sifaɗuk ɗah, eɗaa ɗe a an. Fu tum ineem ɗah, fu na ɓekee ɗe kaci. »
ROM 12:21 Baahaaɗi kinaat ɗa min, minaa wa na baahiɗ.
ROM 13:1 Yaa nu nga teyɗukɗaat kilifaaci tufkiɗu ; raakɗi yi na nike kilifa te wa pulohɗi ŋ Kooh, te ɓi nik kilifa nga ɗa, a Kooh tufkiɗ ɓa.
ROM 13:2 Yaa nu sang teyɗukiɗ nguur ɗah, a sang teyɗuk ini Kooh tufkiɗ ; ɓi na tume ineem hey degse ŋ waas.
ROM 13:3 Ɓi tufkiɗu neƴƴohaah haa nik ne fu na tume baahiɗ ɗah, waaye nik ne fu na tume baahaaɗi ɗah, ɓa neƴƴohaah. Fu waaɗiɗ sang neƴƴoh ɓi tufkiɗu e ? Tuma baahiɗ, fu raak corkiɗiŋ ɓa.
ROM 13:4 Ɓa nik ŋ pangkiŋ Kooh wuu ini baah nga ɗa. Waaye fu tum baahaaɗi ɗah, neƴƴohaa ɓa, ɓa ganaayukɗi ŋ ɓarang ɓarang. Ɓa nik ŋ pangkiŋ Kooh ne ɓa degohee ŋ waas, ɓa na tiindɗe ayrukiŋ Kooh ngaŋ yi na tume baahaaɗi.
ROM 13:5 Ineem weɗ tah, wa etohiɗ ne fu teyɗuk ɓa ; neƴƴoh ayruki dong kinaat tah, waaye wa namaat nik ne hel onohiɗ ne wa waas.
ROM 13:6 Ineem weɗ nam tah po ɗu wirnde lempo. Laam, kilifaaci, ɓa na pangkiɗe Kooh te wirndiŋ lempooni, ɓa na faɗohee wa faɗoh nof.
ROM 13:7 Eɗaat ɓa yaa nu nga ini ɗu joy ɗe eɗ ; eɗaat lempooni yi ɗu joya eɗ, ɗu eɗ juutiini yi ɗu joya eɗ, ɗu nup yi ɗu joy nup, ɗu eɗ cir yi ɗu joya eɗ.
ROM 13:8 Kinaat raakɗoh ɓo' ali in, ɗal waaɗi ɗu joy waaɗtiɗoh ; yaa nu waaɗ morom ce ɗah, a mitɗiɗ ini waasi nakoh.
ROM 13:9 Ŋ ineem nakoh ci findi "kina njaaloo," "kina ap ɓo' ", "kina rok", "kina waaɗiɗ haf fu iniŋ morom fu", na cinooci jen, ca woyuuɗ ŋ rohƴiɗ an : « Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »
ROM 13:10 Waaɗoh na tumoheeɗi miskiɗ, kon waaɗoh weɗ mitiɗ waas.
ROM 13:11 Ɗu inhiɗ jamanooni ɓoo nikoh : Wa reyiɗ ne ɗu yunuk, laam ina ɓoo camboh kos poyi, muci uup ɓoo nga reɓ.
ROM 13:12 Weki usiɗ, Kooh mand na wiisiɗ. Ɓoo wolkaat in ci na haɓɗasse ŋ ñuusi, ɓoo ɓekuk in ci siñaari na hiñohohe.
ROM 13:13 Ɓoo pesaat pes lakiɗ waas findi ɓi nik ŋ noh cong, wa hunuu na mbuumbaay na laar, wa hunuu na faankoh sangohuuɗ na cakaay, wa hunuu na lahtoh na siisoh.
ROM 13:14 Waaye ɓekkaat mandohaaɗiŋ Heɗi Yeesu Kiristaa, te kinaat waak findi ɗu tumohan ne ɗu taambiɗ waaɗ-waaɗ ci baahaaɗiiciŋ faan ciŋ ɗu.
ROM 14:1 Teyɗukaat yi kosiŋ ɗe ndengɗi, te kinaat lahtuk ŋ liiɓohaaɗiŋ ɗe.
ROM 14:2 Ɓum kos ne ɓa miniɗ ñam kañam ci jen ; ɓinooɓi kosiŋ ɓa ndengɗi, ɓa na ñame kidig na paangi dong.
ROM 14:3 Yi na ñame kañam ci jen kinaat heef yi na ñameeɗi, te yi na ñameeɗi kinaat atte yi na ñame, laam Kooh teyɗukiɗ ɗe.
ROM 14:4 A fu ɓa po fu atte'ee surga jaambur ? A tufuk ŋ pangkiŋ ɗe wala a keen nga, waas fu nguu nga, a yi inah na heɗ ce. Te a risan tufkiɗ, laam Heɗi miniɗ ɗe ndengiɗ.
ROM 14:5 Wa nam mand ɗaa, raakiɗ ɓi amb ne mbeh ci uupsiɗohiɗ yak, ɓum amb ne caɗ hend. Kon yaa nu nga liiɓiŋ ɗe doyaat ɗe !
ROM 14:6 Yi eɗ mbeh cum cir ŋ ɗafuk cinooci, a na tumee wa ne a yakiɗ Heɗi. Yi na ñame kañam ci jen, a na namee wa tum ne a yakiɗ Heɗi, laam, a ñamee ɗah, a na corkiɗe corkiɗ Kooh. Yi na ñameeɗi sepet, a na ñamaaɗi'e ne a yakiɗ Heɗi, te a na name nam corkiɗ Kooh ŋ in ci a na ñame.
ROM 14:7 Ali ɓo' nga ɓoo pesɗi wuu haf ce, te ali ɓo' kaanɗi wuu haf ce.
ROM 14:8 Ɓoo pes ɗah, ɓoo na pese wuu Heɗi ; te ɓoo kaan ɗah, ɓoo na kaane wuu Heɗi. Ɓoo pes, ɓoo kaan, ɓoo wuu Heɗi.
ROM 14:9 Laam Kiristaani kaaniɗ, a hulitta, ne a nik Heɗ kaaniɗ ci na pesiɗ ci.
ROM 14:10 Mbaa fu yii, wa ye tah fu atte'ee ɓaah fu ? Wala fu yen, wa ye tah fu heefee ɓaah fu ? Inhaat ne ɓoo jen, ɓoo hey tufke ŋ fiki atte'ohaariŋ Kooh.
ROM 14:11 Laam wa fiisuuɗ ne : « Heɗi woo ne : “ Ŋ giñiɗ ŋ kipes kiŋ ngo, ne ɓooɓi jen hey yo ƴekɗe te cuuɓ ci jen hey teyɗuke ne a ñam Kooh ! ” »
ROM 14:12 Ŋ ineem, ya nu nga hey woye ŋ fiki Kooh findi a meeɗ tumoh na kipes kiŋ ɗe.
ROM 14:13 Mbaa ali ɓo' kinaat atte'is morom ce nga ɓoo ; ini ngisoh weɗ ne ɗu marak baahiɗ, ɗu sang degiɗ morom ɗu ini kafndan ɗe po wa kee ɗe hondoha kos.
ROM 14:14 Niki ŋ nik ŋ Yeesu Heɗi tahiɗ po wa wooriɗ to ne, ali kañam nikɗi hoolaaɗi ŋ haf wa ; waaye ɓo' amb ne inii usɓiɗ ɗah, wa usɓiɗ nga ɗe.
ROM 14:15 Nik ne kañam ki fu na ñame weɗ na ɓeke morom fu keeñ neɓaaɗi ɗah, fu pesisɗi ŋ waaɗoh. Ɓoyi fu inah ne Kiristaani kaaniɗ wuu ce, kinaat ɗe muuƴiɗ sagu kañam.
ROM 14:16 Ali ɗu amb ne inii baahiɗ nga ɗu, wa kinaat tah po ɓo' wiiriis kee raaka woyaah nga ɗu.
ROM 14:17 Nguuriŋ-Kooh, wa ñam na an haa, wa kiyurah na jam na sum, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
ROM 14:18 Laam ɓo' nu na pangkiɗe Kiristaani ŋ ineem ɗah, Kooh hey neɓse nga ɗe, ɓooɓi naw ɗe.
ROM 14:19 Mbaa, ɓoo waakaat ini na ɓaye jam te yaa nu nga ɗah waakee ini kaɗɗan morom ce fiki.
ROM 14:20 Kañam kinaat tah po ɗu yah pangki Kooh panguk. Wa keeh ne kañam ci jen hooliɗ ; waaye kañam ki fu na ñame tum po ɓo' keen ŋ bakaaɗ ɗah, wa baahɗi.
ROM 14:21 Ini ngisoh weɗ ne fu muñ ñam sepet wala an sangara, fu faɗ in ci min kafind ɓaah fu jen.
ROM 14:22 Kosi fu kos ŋ ini kaɗ ŋ in ceem, wa nikaat ŋ harmban fu na Kooh. Ɓoyii, a neɓɗiɗ, yi raak hel daliɗ ŋ in ci a amb ne ceɗ baah !
ROM 14:23 Waaye ɓoyi na ñame inaa, te a liiɓsiɗohee nga, a atte'uuɗ tooñ, laam ini a na tume hunɗi na kos, te tumohaaɗ nu hunɗi na kos ɗah, wa bakaaɗ.
ROM 15:1 Ɓoo ɓi ndeng ŋ kosi, ɓoo joyiɗ muñiɗ ɓi kosiŋ ɓa ndengɗi, te ɓoo taambɗuu ini neɓ ɓoo.
ROM 15:2 Yaa nu nga ɓoo ɗah, tumaat ini neɓ morom ce, a tumɗe yeem ini baah nga ɗe, wi kaɗɗan ɗe fiki ŋ kosiŋ ɗe.
ROM 15:3 Kiristaani sah tumɗi ini neɓ ɗe ; waaye findi Fiis ci woyoha an : « Ɓasoh ci ɓa na ɓasee ɗa jen, ca miskiɗ to. »
ROM 15:4 Fiis ci fiisu ɗeɓgaan jen, ca fiisu ne ca jangiɗ ɓoo, ne ɓoo taamboh ŋ muñ na ñaahi Fiis ci na ñaahe ɓoo, ɓoo ooluk in ci na haye.
ROM 15:5 Kooh yi Heɗ muñ na ñaahoh onaat ɗu, ɗu nik yino, findi Kiristaani Yeesu waaɗoha,
ROM 15:6 ne ɗu hun jen ŋ hooso yino, ɗu yakɗee Koohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, yi nam nik Baabiŋ ɗe !
ROM 15:7 Mbaa, yaa nu nga teyɗukaat morom ce findi Kiristaani teyɗukoh ɗu. Tumohaat ɗaa, ɗu yakiɗ Kooh.
ROM 15:8 Ini ŋ waaɗ woo weɗ ne Kiristaani, a nikiɗ surgaaniŋ Yawuut ci ne a teeɓoh ne Kooh woo keeh, a tumiɗ in ci a gapee caac ca.
ROM 15:9 Te a namiɗ on ɓi nikɗi Yawuut ne ɓa min yakiɗ Kooh ŋ yirmi a yirim ɓa, findi wa fiisohu an : « Ineem weɗ tah ŋ hey ɗa yakɗe ŋ ɗooƴ cuuɓ ci te ŋ hey ƴeeke tiikiŋ ɗa. »
ROM 15:10 Wa namiɗ fiisu an : « Ɗu ɓi cuuɓ ci jen, hunaat na cuuɓiŋ ɗe haf ce, ɗu sum ! »
ROM 15:11 Ɓaatta nga an : « Ƴeekaat Heɗi, ɗu ɓi cuuɓ ci jen ! Adinaani jen yakɗaat ɗe ! »
ROM 15:12 Esayi namiɗ woo ne : « Yi rimkoh ŋ Yesay hey haye, a meeɓu, a adgoh cuuɓ ci ; cuuɓ ci hey dege yaakaariŋ ɓa nga ɗe. »
ROM 15:13 Kooh yi Heɗ yaakaar riifɗaat ɗu na sum na jam keeh-keeh ŋ kosi ɗu kos, ne ɗu taamboh ŋ hatiliŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, ɗu riif na ooluk ŋ in ci na haye.
ROM 15:14 Ini kaɗ nga ɗu, ɓaah ciŋ ngo, mi deey, wa wooriɗ to ne ɗu baahiɗ po ɗiska baah top, ɗu riifiɗ na inah te ɗu miniɗ ñaahoh ŋ harmban ɗu.
ROM 15:15 Waaye ŋ kaañiɗ ƴissuut po ŋ fiisɗiɗ ɗu, ngaŋ kaytii, ɓi woo, ci na hee ɗu yune ŋ in ci ɗu inah. Ŋ kaañiɗa sagu baahohi Kooh baahoh ho,
ROM 15:16 ne ŋ nik ŋ pangkiŋ Kiristaani Yeesu wuu ɓi nikɗi Yawuut. Ŋ ineem, ŋ pangkee findi seeƴkiɗoh wuu Kooh ŋ ini kaɗ ŋ Yegɗohiŋ Muci, ne ɓi nikɗi Yawuut nik findi seeƴki a teyɗuk. Seeƴkeem, wa hoolɗuuɗ wuu ce taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
ROM 15:17 Ŋ niki ŋ nik ŋ Kiristaani Yeesu, ŋ miniɗ ndamkoh pangki mi na pangkiɗe Kooh.
ROM 15:18 Ŋ kaañɗi woo ali in, ɗal wi Kiristaani haɓiɗ taamboh nga so ne a ɓay ɓi nikɗi Yawuut ngaŋ kerhiɗ Kooh. Weɗ a tum taamboh ŋ woo ciŋ ngo na tumohaaɗ ciŋ ngo,
ROM 15:19 taamboh ŋ hatiliŋ firndeeci na keemaan ci na wiŋ Fuuɗsiŋ Kooh. Ini kooɗoh Yerusalem po ŋ Iliri, ŋ yegɗohiɗ Yegɗohiŋ Muci kaɗ ŋ Kiristaani, ŋ ɗisik nu nik.
ROM 15:20 Te ini nikiɗee so weɗ ne, ŋ yegɗoh Yegɗohiŋ Muci ŋ ɗisik ci tiikiŋ Kiristaani moosɗi kerhu, ne ŋ taɓahuu ŋ fondama jaambur.
ROM 15:21 Mbaa ini ŋ tum huniɗ na ini Fiis ci woo an : « Ɓi fu inah ne ɓa yegɗuuɗi ini kaɗ nga ɗe, ɓa hey hote ; ɓa kerheeɗi ini kaɗ nga ɗe, ɓa hey inhe. »
ROM 15:22 Ineem weɗ ini hondoh ho waas laayiɗ ne ŋ hay ɗu marke.
ROM 15:23 Waaye, ɗiski wa nik ndii, ŋ ɗiindohiɗ pangkiŋ ngo ŋ ɓak cii, te kiis laayiɗ ceɗi, keeñiŋ ngo weɗi ŋ waaɗ hay ɗu marke.
ROM 15:24 Ŋ waaɗiɗ kaɗ Españ. Ŋ kaɗee ɗah, ŋ hey taambe ndeem ne ŋ hot ɗu, ŋ neɓsiɗuk ŋ nikiŋ ngo na ɗu ƴissuut, hanaa ɗu hey yo ɓaatɗohe ŋ ɓaaɓiŋ ngo Españ.
ROM 15:25 Waaye ɗiski wa nik ndii, mi yii kaɗ Yerusalem, ne ŋ taambkoha ɓo'-Kooh ca nik nga.
ROM 15:26 Laam, ɓi Maseduwaan na ɓi Akaay tufkiɗ ne ɓa nangɗoh kopor wuu ɓo'-Kooh ca raakaaɗiica nik ŋ Yerusalem.
ROM 15:27 Ɓa tufkiɗ ne ɓa tuma, waaye wa kombot ki ɓa joy ɓa wirind ; laam ini kaɗ ŋ kos, e Yawuut ci ɓayoh raak-raaki, te ɓi nikɗi Yawuut rahsiɗ ɓak nga kotii. Kon, ɓi nikɗi Yawuut ɓeem, ɓa joyiɗ min ɓaatɗoh Yawuut ci na raak-raaki ɓa raak ŋ adinaani.
ROM 15:28 Ŋ ƴut eɗoh ɓaatɗoheem moɗoɗ ɗah, ŋ hey kaɗe Españ, ŋ kaɗee ɗah, ŋ taambohan nga ɗu.
ROM 15:29 Ŋ inhiɗ ne ŋ hey ɗu marke ɗah, ŋ hey ɗu kome barkeeniŋ Kiristaani findi wa hend jen.
ROM 15:30 Waaye, mi yii kiim ɗu ɓaah ciŋ ngo, ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa na waaɗtiɗohi puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ne ɗu taamboh ngaŋ kiim Kooh, ɗu ɓaatɗoh ho ŋ hiñohi,
ROM 15:31 ne ŋ muc ɓi sang teyɗuk Kiristaani ŋ Yudee. Kiimɗaat to Kooh po ɓo'-Kooh ci nik ŋ Yerusalem teyɗuk na sum ɓaatɗohi mi na komee ɓa.
ROM 15:32 Ŋ ineem, ŋ hey ɗu hee marke na sum, ne Kooh waaɗa ɗah, te ŋ hey iɗsiɗke ƴissuut ŋ ɗiskiŋ ɗu.
ROM 15:33 Kooh, yi na onohe jam nikaat na ɗu jen ! Amiin !
ROM 16:1 Ambɗaat to baahiɗ Feebe, ɓitɓi ɓaah ɓoo. A ɓaah ŋ ɓi na taambkohe in ciŋ Janguuniŋ Señsare,
ROM 16:2 teyɗukaat ɗe baahiɗ ŋ tiikiŋ Heɗi findi ɓo'-Kooh ci na tumohee wa ŋ ɗooƴ ɓa. Tufkohaat ɗe ŋ in nu a etoh nga ɗu ɗah, laam a namiɗ tufkoh ɓo' laayiɗ, po mi sah.
ROM 16:3 Kañɗiɗaat to Piriska na Akilaas, huntoh ciŋ ngo ŋ pangki ɓoo na pangkiɗe Kiristaani Yeesu.
ROM 16:4 Ɓeɗ ɓeem, ɓa sangeeɗi sah kaan ne ɓa muciɗ kiñin kiŋ ngo. A mi dong na corkiɗee ɓa haa, Janguuciŋ ɓi nikɗi Yawuut jen ɓa ɗii corkiɗ ɓa.
ROM 16:5 Namaat to kañɗiɗ ɓooɓi na cohe ŋ Janguuni nik ŋ kahan ɓa. Kañɗiɗaat to Epaynet, nawleeso yi ŋ keeñkoh, a yi koc kos Kiristaani ŋ kur caŋ Asi.
ROM 16:6 Kañɗiɗaat to Mari, pangki a pangkiɗ ɗu, wa miskiɗ lool.
ROM 16:7 Kañɗiɗaat to Andoronikos na Juniya, ɓaah ciŋ ngo Yawuut ci taƴsee na so ; ɓa Apootar nawuuɗ, ɓeɗ koc co sah nik ŋ Kiristaani.
ROM 16:8 Kañɗiɗaat to Ampilyatus, nawleeso yi ŋ keeñkoh ŋ niki ɓoo nik ŋ Heɗi.
ROM 16:9 Ɗu kañɗiɗ to Irbeŋ, huntohiŋ ɓoo ŋ pangki ɓoo na pangkiɗe Kiristaani, ɗu nam mbo kañɗiɗ Estakis, nawleeso yi ŋ keeñkoh.
ROM 16:10 Ɗu kañɗiɗ to Apelees, yi teeɓoh ŋoɗi a ŋoɗ ŋ Kiristaani. Ɗu kañɗiɗ to ɓi kahan Aristobil.
ROM 16:11 Ɗu kañɗiɗ to ɓaah ho Yawuut Herojoon. Ɗu kañɗiɗ to ɓi kahan Narsis ɓi nik ŋ Heɗi.
ROM 16:12 Kañɗiɗaat to Tirifeen na Tirifoos, ɓa ɓitiɓ ci na pangkiɗe Heɗi panguk miskiɗ. Ɗu kañɗiɗ to Persid, nawleeso yi ŋ keeñkoh, pangki ɓitɓeem na pangkiɗe Heɗi, wa miskootiɗ.
ROM 16:13 Ɗu kañɗiɗ to Rufus, yeem e Heɗi tan ɗe, kañɗiɗaat to yaay ɓa, a nam nik yaay nga so.
ROM 16:14 Kañɗiɗaat to Aseŋkirit na Felegon na Hermes na Patrobas na Hermas, na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nik na ɓa.
ROM 16:15 Ɗu kañɗiɗ to Filolog na Juliya, na Neere na taambɗoh ce ɓitiɓ, na Olimpas na ɓo'-Kooh ci nik na ɓa jen.
ROM 16:16 Kañɗohaat ŋ harmban ɗu, ɗu morgiɗkohee, wa hun na keeñ hooliɗ. Janguuciŋ Kiristaani jen ca ɗii kañiɗ ɗu.
ROM 16:17 Mi yii ñaah ɗu ɓaah ciŋ ngo, wortukaat ɓi na ɓekee ɗu saɓsukoh, ɓa muuƴɗee ɗu na jangɗoh ci ɗaloh na ci ɗu rahas. Usaat ɓa !
ROM 16:18 Ɓooɓi mand ɗaa, ɓa na ñaamke Heɗ ɓoo Kiristaani haa, ɓa na ñaamke rook ciŋ ɓa. Ɓa na woye woo neɓiɗ, ɓa woyee in baahiɗ ŋ ɓooɓi po ɓa ñaañoh yunkaaɗiici.
ROM 16:19 Ɗu nak, ɓooɓi jen inhiɗ kerhiɗi ɗu kerhiɗ Heɗi ; ŋ neɓuuɗ ŋ ini kaɗ nga ɗu, waaye ŋ waaɗiɗ ne ɗu inhisoh ini kaɗ ŋ baahiɗ te ɗu hool ŋ ini kaɗ ŋ baahaaɗi.
ROM 16:20 Kooh yi na onohe jam hey pooksohe Seytaani maañaaɗi ŋ ooɓ kot ciŋ ɗu. Baahohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu nikaat na ɗu.
ROM 16:21 Timoote, huntohiŋ ngo ngaŋ pangki, yii kañiɗ ɗu, a yi na ɓaah ciŋ ngo Yawuut ci Lusiyus, Yasoon na Sosipateer.
ROM 16:22 Mi yi Tertiyus, yi fiis in ci Pool woo ŋ kaytii jen, mi yii kañiɗ ɗu ŋ tiikiŋ Heɗi.
ROM 16:23 Gayus yii kañiɗ ɗu. Mi yi Pool, ŋ dal ŋ kahan ce, ɓi Janguuni jen na name coh nga. Erasta, yi na taambkohe raak-raakiŋ kur-taahii, a yii kañiɗ ɗu, a yi na ɓaah ɓoo Kuwartus. [
ROM 16:24 ]
ROM 16:25 A yakɗaah, Kooh yi min ndengiɗ kosiŋ ɗu ! Ineem weɗ woyu ŋ Yegɗohiŋ Muci, wi mi na yegɗohe ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu Kiristaa. Te wa hun na ini teeɓohu, wi ɗasɗasse,
ROM 16:26 waaye ɗiski wa nik, wa puliɗ jahran, te cuuɓ ci jen inhiɗuuɗa, taamboh ŋ Fiis ciŋ woosuuɗ ci. E Kooh yi genan gen, a yi nakohee ineem, ne cuuɓ ci jen min ɗe kerhiɗ taamboh ŋ kos.
ROM 16:27 Kooheem, a yi dong raak liiɓohaaɗ moɗiɗ, te a yi yakɗaah po faw taamboh ŋ Yeesu Kiristaa ! Amiin !
1CO 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Janguuniŋ Kooh nik ŋ Korenta. Mi yi Pool, ApootariŋKiristaani Yeesu ŋ waaɗ-waaɗiŋ Kooh na ɓeeɗkohiŋ ɗe, ñam na fiisee ɗu kaytii, mi na Sosten yi ɓaah ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci. Ɓoo ɓii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Kooh ɓeeɗuk ne a tum ɗu wuu ce ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. Ɓoo ɓii kañiɗ ɗu na ɓooɓi kos ɗe jen, ŋ ɗisik nu wa min nik ŋ adinaani ɗah. A yi Heɗ ɓa, findi a namoh nik Heɗ ɓoo.
1CO 1:3 Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
1CO 1:4 Mi na gene corkiɗ Koohiŋ ngo, ŋ ini kaɗ nga ɗu, sagu baahohi Kooh baahoh ɗu ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
1CO 1:5 Wa taamboh nga ɗe, ɗu rahassa raak-raak ci jen ŋ ini kaɗ ŋ Woo ki na inah in ciŋ Kooh.
1CO 1:6 Laam ini seede'u ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani, Kooh ndengɗiɗa nga ɗu.
1CO 1:7 Ineem tahha po, ɗu nikɗi raakaaɗi ali in ŋ onoh ci Fuuɗsiŋ Kooh onoh, ŋ seki ɗu na seke jamanooni Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa teeɓkohan.
1CO 1:8 A yi ŋ haf ce, a yi ndengɗan ɗu po ŋ reehɗohaana, ne ɗu raakuu ali woyɗaah moɗaaɗi ŋ mbehiŋ ɗe.
1CO 1:9 A Kooh ɓeeɗuk ɗu ne ɗu nik yino na Kuɓkiŋ ɗe, Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo, te in nu Kooh gapoh ɗah, a tuma.
1CO 1:10 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, mi yii ñaah ɗu ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, ne ɗu jen ɗu kerhiɗoh. Saɓsukoh raakuu ŋ harmban ɗu, nikaat yino keeh-keeh, ɗu ɓaah liiɓohaaɗ, ɗu ɓaah hot-hot.
1CO 1:11 Laam, ɓi kahan Kolowe woyiɗ to ne lahtoh raakiɗ ŋ harmban ɗu, ɓaah ciŋ ngo.
1CO 1:12 Mi na woye ne yaa nu nga ɗu yii woo, ɓii an : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Pool ! » Ɓum an : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Apolos ! » Raak ɓi na woye ne : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Piyeer ! » Na ɓi na woye ne : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Kiristaani ! »
1CO 1:13 Kiristaani saɓsukoh saɓsukoh e ? A mi yi Pool ñam daaƴu ŋ kurwaana wuu ɗu e ? Ɗu ɓoktu ɓoktu ŋ tiikiŋ Pool e ?
1CO 1:14 Mi yii corkiɗ Kooh ŋ ini ŋ ɓokitɗi ali ɓo' nga ɗu, ɗal Kirispus na Gayus.
1CO 1:15 Ŋ ineem ali ɓo' minɗi woo ne ɗu ɓoktohu ŋ tiikiŋ ngo.
1CO 1:16 Ee, ŋ namiɗ ɓokit ɓi kahan Estefanas ; ɗal ɓooɓeem ɗah, ŋ naandsukɗi ɗiski ŋ ɓoktoh ɓo' wiiriis.
1CO 1:17 Laam Kiristaani woosɗi so ne ŋ ɓoktohe, waaye a woos so ne ŋ woyee Yegɗohiŋ Muci ; te wa gaƴkuu ŋ min woo, po kurwaaniŋ Kiristaani kee nika ɓarang ɓarang.
1CO 1:18 Ee, woo ŋ kakaan kiŋ Yeesu ŋ kurwaana, wa dof ngaŋ ɓi yurah ŋ muuƴ, waaye nga ɓoo, ɓoo ɓi nik ŋ waasiŋ muci, wa hatiliŋ Kooh.
1CO 1:19 Laam Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : « Ŋ hey ɗumbe ki'inhiŋ inhiɗ ci, ŋ ɓarngiɗ ñaañiŋ ñaañiɗ ci. »
1CO 1:20 Ɓa nde ɓooɓi na toone ñaañ ? Ɓa nde inhiɗ ci ? Ɓa nde ɓooɓi na lasse min woo woti-woti ? Kooh teeɓohɗi ne kiñaañ kiŋ Adina dof e ?
1CO 1:21 Kooh, ŋ moɗkiŋ liiɓohaaɗiŋ ɗe, tumiɗ po ɓi Adina minɗi ɗe inah taamboh ŋ kiñaañ kiŋ ɓa. Ineem weɗ tah po, a hotta ne wa baahiɗ ne a taamboh ŋ Yegɗohi ɓooɓi amb ne wa dofoha ne a muciɗ ɓi kos.
1CO 1:22 Yawuut ci na meeksohe keemaan, Gerek ci waakee ki'inah.
1CO 1:23 Waaye ɓoo nak, ɓoo na yegɗohe Kiristaani, yi daaƴu ŋ kurwaa. Ineem na kafnde Yawuut ci po ɓa minɗi kos te ɓi nikɗi Yawuut ammba ne wa dofoha.
1CO 1:24 Waaye ŋ ɓi Kooh ɓeeɗuk, wa Yawuut haa wa Gerek haa, Kiristaani a yi hatiliŋ Kooh, a yi moɗkiŋ liiɓohaaɗiŋ Kooh.
1CO 1:25 Laam ŋ woyohaaɗ sah, Kooh haɓiɗ dofoha ɗah, weɗ uup ñaañ kiñaañ ɓo' te a ñak hatil ɗah, hatiliŋ ɗe uup hatil ɓo'.
1CO 1:26 Te ŋ ineem sah, ɓaah ciŋ ngo, markaat ɓooɓi ɗu nikoh, ɗu ɓi Kooh ɓeeɗuk ; laayiɗ nga ɗu heɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ ŋ Adina haa wala heɗ hatil wala heɗ tiik haa.
1CO 1:27 Waaye Kooh tan in ci ɓi Adina amb dofoha ne a kaci'iɗ ñaañiɗ ci ; Kooh tan in ci ɓi Adina amb ne ca raakɗi hatil ne a kaci'iɗ heɗ hatil ci.
1CO 1:28 Kooh tan in ci ƴissuutɗu ŋ Adina, ci heefu, in ci nikɗi ali in, ne a ɓarngiɗ in ci raakiɗ etoh ci.
1CO 1:29 Tahha po ali ɓo' minanɗi yaksiɗuk ŋ fiki Kooh.
1CO 1:30 A yi tum po ɗu nikka ŋ Kiristaani Yeesu yi nik liiɓohaaɗ moɗiɗ puloh ŋ Kooh wuu ɓoo, a tummba ɓoo ɓo' yurhiɗ, a tummba ɓoo ɓo'-Kooh, a muciɗta ɓoo,
1CO 1:31 findi wa fiisohu an : « Ɓo' nu na yaksiɗke ɗah, a yaksiɗkohaat Heɗi. »
1CO 2:1 Ɓaah ciŋ ngo, mi, wi ŋ hay nga ɗu, ne ŋ woo ɗu in ciŋ Kooh ɗasɗukiɗ ci, ŋ toonɗi ɗu min woo wala liiɓohaaɗ moɗiɗ.
1CO 2:2 Ŋ woyee ne, ŋ waaɗɗi ɗu teeɓ ne ŋ inhiɗ in wiiriis ɗal ini kaɗ ŋ Yeesu Kiristaa, na daaƴi a daaƴu ŋ kurwaa.
1CO 2:3 Mi ŋ haf fo, wa ŋ nik na ɗu, ŋ raakeeɗi hatil, ŋ saakɗohee saakɗoh sagu tiit ;
1CO 2:4 ini ŋ woyee na wi ŋ yegɗohee, gaƴkeeɗi ŋ min woo woo ki teeɓoh liiɓohaaɗ moɗiɗ ne wa kosɗukoh ɓo' ; waaye a hatiliŋ Fuuɗsiŋ Kooh weɗ hotsee nga,
1CO 2:5 ne kosiŋ ɗu gaƴkuu ŋ liiɓohaaɗ moɗiɗ wi puloh ŋ ɓooɓi, waaye ŋ hatiliŋ Kooh.
1CO 2:6 Moona ɓoo na jangɗohe liiɓohaaɗ moɗiɗ. Liiɓohaaɗi moɗɗeem pulohɗi ŋ adinaanii, wa pulohɗi ŋ ɓi adgoh adinaani ; ɓeem na kee mirndoha ŋ sooƴ. E ɓi nikisɗi komaaki ŋ kosi ɓa kos, ɓeɗ ɓoo na jangɗee wa.
1CO 2:7 Wa liiɓohaaɗi moɗiɗi puloh ŋ Kooh, te wa ɗasɗuk ɗasɗuk. Kooh kooɗkiɗee wa bala Adina camban ne ɓoo ɓaah ŋ yaki a yak.
1CO 2:8 Liiɓohaaɗi moɗɗeem ali kilifa ŋ ɓi adgoh adinaanii inahɗaa. Ɓa inheena ɗah, ɓa heen inhe yaki Heɗi yak po ɓa daaƴuu ɗe ŋ kurwaa.
1CO 2:9 Waaye findi Fiis ci woyoha an : « Ini has hotɗi, nof kerahɗaa te ali ɓo' moosɗaa liiɓoh, ineem weɗ ini Kooh kooɗkiɗ ɓi waaɗ ɗe. »
1CO 2:10 A teeɓ ɓoo ineem taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ; Fuuɗseem na acsuke acsuk in ci jen, po ŋ liiɓohaaɗ ci nooɗiɗ ciŋ Kooh sah.
1CO 2:11 A ya ɓa ŋ ɓooɓi a yi min inah ini nik ŋ ɓoyi ɗal liiɓohaaniŋ ɓoyeem ? Wa nam mand ɗaa, ali ɓo' namɗi inah ini nik ŋ Kooh, ɗal Fuuɗsiŋ Kooh, maanaam Liiɓohaaniŋ ɗe.
1CO 2:12 Ɓoo nak, ɓoo rahas Fuuɗsi puloh ŋ Kooh, weɗ tah ɓoo na liiɓeeɗi findi ɓi Adina, ɓoo inhiɗ in ci Kooh baahoh ɓoo.
1CO 2:13 Te ɓoo woyee ŋ in ceem ɗah, ɓoo na woyeeɗi woyohaaɗiŋ jangɗohoh ciŋ Adina, ɓoo na woyohe findi Fuuɗsiŋ Kooh jangɗoh ɓoo. Ŋ ineem, ɓoo na toksohe in ci puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh ŋ liiɓohaaɗi a eɗ ɓoo.
1CO 2:14 Waaye ɓo' dong na liiɓohaaɗiŋ ɗe, a minɗi teyɗuk in ci puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh, a na ambe ne ca inaa dofoha, a minɗi ca inah ; a Fuuɗsiŋ Kooh dong na one ɓo' a min inhisoh in ceem.
1CO 2:15 Ɓoyi raak Fuuɗsiŋ Kooh miniɗ inhisoh in ci jen, waaye ɓoyeem, ali ɓo' minɗi inah findi a mand.
1CO 2:16 Fiis ci woyiɗ ne : « A ya ɓa inah liiɓiŋ Heɗi ? A ya ɓa min ɗe deng ? » Ɓoo nak, ɓoo raakiɗ liiɓiŋ Kiristaani.
1CO 3:1 Ɓaah ciŋ ngo, wa ŋ nik na ɗu, ŋ mineeɗi woo na ɗu findi ɓo' na woyohe na ɓoyi rahas Fuuɗsi Hoolohngaani. Ŋ minee woo na ɗu findi ɓo' na woyohe na ɓi na pese ŋ ini neɓ ɓa, findi gooy ŋ waasiŋ Kiristaani.
1CO 3:2 Ŋ eɗ ɗu miis, ŋ eɗɗi ɗu kañam ndengiɗ, mbaa ɗu heeɗi ca antale ; te po woti sah ɗu antalɗi ca,
1CO 3:3 laam ɗu ris pes ŋ ini neɓ ɗu. Ɗu ɓii siistiɗoh, ɗu ɓii lahtoh ŋ harmban ɗu ! Ineem teeɓohɗi ne ɗu na pese ŋ ini neɓ ɗu e ? Ɗu ɗaloh ye na ɓi Adina ?
1CO 3:4 Ɓii woyee ne ɓa ɓaah ŋ Pool, ɓum woyee ne ɓa ɓaah ŋ Apolos ɗah, ɗu ɗaloh ye na ɓi Adina ?
1CO 3:5 Te sah, e ya ɓa Apolos ? E ya ɓa Pool ? Ɓoo surga dong, surgaaci ɗu taamboh, ɗu kossa. Yaa nu nga ɓoo ɗah, na tume pangki Heɗi eɗ ɗe.
1CO 3:6 Ñam yip, Apolos soorra, waaye a Kooh yakiɗ.
1CO 3:7 Kon, wa nikɗi haa ne a ɓoyi yip wala yi na soore a yi nik in, waaye a Kooh, yi na yakɗe.
1CO 3:8 Yi yip na yi na soore ɓeɗ hend, te yaa nu nga hey rahse aafi hend na ini a panguk.
1CO 3:9 E ɓoo ɓaah pangki, pangkiŋ Kooh, ɗu nikka yohon ce, taɓahiŋ ɗe.
1CO 3:10 Ŋ ini Kooh baahoh ho, ŋ yipiɗ fondama findi taɓahoh herñiɗ, te ɓo' wiiriis ɓii taɓah ŋ ɗafki. Waaye yaa nu nga ɗaakkohaat nof ŋ findi a na taɓahohe nga.
1CO 3:11 Fondamaani tufkiɗuuɗ po ƴutiɗ, wa nikka Yeesu Kiristaa. Ali ɓo' minɗi yip fondama wiiriis.
1CO 3:12 Ɓo' nu taɓah ŋ ɗafuk fondamaani ɗah, ali a taɓah na urus wala haalis wala peme, wala a taɓah na hang, wala siini wala paangi sah,
1CO 3:13 a inhaat ne noh hey pule panguk ceem jen teeɓohuk. Mbeheem hey haye na yongkaah, panguk nu nik taambɗu nga ne wa hotu findi wa mand.
1CO 3:14 Ɓoyi taɓahiŋ ɗe risan tufuk, a hey aafse.
1CO 3:15 Yaa nu pangkiŋ ɗe doh ɗah, a hey ñake aafiŋ ɗe ; a yi a hey mucɗasse, waaye findi ɓoyi fusoh ŋ yongkaah.
1CO 3:16 Kinaat alkoh ne e ɗu kahniŋ Kooh te Fuuɗsiŋ Kooh gen nga ɗu.
1CO 3:17 Yaa nu yahroh kahniŋ Kooh ɗah, Kooh hey ɗe yahrohe ; laam kahniŋ Kooh hooliɗ, te inhaat ne kahneem e ɗu.
1CO 3:18 Ali ɓo' kinaat ñaañoh haf ce : yaa nu deg haf ce ɓo' ñaañiɗ ŋ adinaanii ɗah, a nikaat dof nga ne a raak liiɓohaaɗ moɗiɗ keeh-keeh.
1CO 3:19 Laam liiɓohaaɗi moɗiɗi nik ŋ Adina, wa dof ŋ has ciŋ Kooh. Ŋ ineem Fiis ci Hooliɗ ci woo ne : « Kooh tumiɗ po inhiɗ ci keeniɗ ŋ fiir ci ɓa jaɗoote. »
1CO 3:20 Ca woyissa ne : « Heɗi inhiɗ liiɓ ciŋ inhiɗ ci. A inhiɗ ne ca ɓarang ɓarang. »
1CO 3:21 Ŋ rohƴiɗ, ali ɓo' kinaat yaksiɗuk ne a ɓaah ŋ diw, laam e ɗu raak ɓa jen, in ci jen wuu ɗu,
1CO 3:22 wa Pool haa wa Apolos haa wa Piyeer haa, e ɗu raak ɓa jen te wa Adina haa wa kipes haa wa kakaan haa, wa woti haa wa kim haa, e ɗu raak jen ;
1CO 3:23 waaye ɗu, e Kiristaani raak ɗu, te Kiristaani, a Kooh raak ɗe.
1CO 4:1 Weɗ tah, ambaat ɓoo findi dag ciŋ Kiristaani, ambaat ɓoo findi ɓooɓi na taambkohe keeh kiŋ Kooh ɗasɗukiɗi.
1CO 4:2 Te ini na waakse ŋ taambkohoh, weɗ ne a nik ɓo' wooriɗ.
1CO 4:3 Ini kaɗ nga so, ɗu raak hotohaaɗ wiiriis nga so wala waas raak hotohaaɗ wiiriis nga so, ineem tus nga so haa, ŋ raakɗi sah hotohaaɗ ŋ haf fo.
1CO 4:4 Ŋ hotɗi sikka ŋ haf fo, waaye ineem tokisɗi ne ŋ ɓo' yurhiɗ. A Heɗi dong na hee so atte'e.
1CO 4:5 Ineem weɗ tah, kinaat atte ali ɓo' te jamanooniŋ wa reeɗi. Sekaat po Heɗi hay. A yi na hee ñiinɗe ini ɗasɗuk ŋ ñuusi te a teeɓoh waaɗ-waaɗ ci ɗasɗu ŋ keeñ ciŋ ɓooɓi. Teemb ndeem yaa nu nga, e Kooh ɗaapan ɗe ɗaapi a yeyyoo.
1CO 4:6 Ɓaah ciŋ ngo, e ɗu tah po ŋ kooɗta misaal ŋ Apolos na so ne ɗu jang nga ɓoo, ɗu inah ini woo kii tokis an : « Topa ŋ Fiis ci. » Ali ɓo' nga ɗu kinaat yeg haf ce po a langee na yii, a faɗee yii.
1CO 4:7 Fu ɗaloh ye na ɓooɓi ? Ini fu raak, e Kooh on ɗa wa haa e ? Nik ne e Kooh on ɗa wa ɗah, wa ye tah fu yaksiɗke po haa fu onu wa onu haa ?
1CO 4:8 Cey, ɗu ariɗ kap ! Ɗu nikiɗ heɗ raak-raak po ƴutiɗ ! Ɗu ɓii buuruk te ɗu sekɗi ɓoo ! Wa joyee nik keeh ne ɗu buur, po ɓoo nam nik buur na ɗu !
1CO 4:9 Waaye, ɓoo ɓi Apootar ci, wa mand haa ne Kooh deg ɓoo ŋ finhoori, ŋ ɗiskiŋ ambuuɗ ci joy apu, ɓi fu inah ne, Adina jen miniɗ ɓa hot, malaakaaci na ɓo' ci.
1CO 4:10 E ɓoo dof ciŋ Kiristaani, e ɗu ñaañiɗ ciŋ ɗe ; ɓoo raakɗi hatil, ɗu raakiɗ hatil ; ɓoo heefu heefu, ɗu nawu nawu !
1CO 4:11 Po woti, ɓoo aɗkiɗ, sifaɗukka, ɓoo ɓangtuuɗ ɓekkaah, ɓoo ɓii laɓu, ɓoo ɓii wil ɗisik nu ɗisik ;
1CO 4:12 ɓoo ɓii panguk miskiɗ na yaah ciŋ ɓoo. Ɓoo ɓasuusa ɗah, ɓoo kiimɗoh barke ; ɓooɓi tolfiɗee ɓoo ɗah, ɓoo muñ ;
1CO 4:13 ɓoo woyuusa moɗaaɗi ɗah, ɓoo tahas moɗoɗ ne jam raak. Po woti, ɓoo ambu ne e ɓoo paɗ ciŋ Adina, rosiɗ ciŋ ɓooɓi jen.
1CO 4:14 Ŋ fiisɗi ɗu in ci mi na fiise cii ne ŋ njoofiɗ ɗu, waaye, niki ɗu nik findi kuɓuuciŋ ngo ŋ keeñkoh, weɗ tah ŋ fiissa ca ne ŋ yun ɗu.
1CO 4:15 Ŋ ineem, ali ɗu raak ɓi junni jangɗohoh sah ŋ kipes kiŋ ɗu na Kiristaani, ɗu raak baab yino. A ñam baabiŋ ɗu ŋ kipes kiŋ ɗu na Kiristaani Yeesu, ŋ ini ŋ kom ɗu Yegɗohiŋ Muci.
1CO 4:16 Kon mi yii kiim ɗu ne ɗu altiɗkoh ho.
1CO 4:17 Ineem weɗ tah po ŋ tuuƴiɗ Timoote nga ɗu, kuɓki ŋ keeñkoh, kuɓki ŋ amb findi kuɓkiŋ ngo ŋ ini ŋ inhiɗ ɗe Heɗi, te a cariɗ oolku. A hey ɗu naandse findi mi na taambɗohe waasiŋ Kiristaani, ineem weɗ mi na jangɗohe ŋ ɗisik nu ɗisik ŋ ɗooƴ Janguuci jen.
1CO 4:18 Raakiɗ nga ɗu ɓi liiɓ ne ŋ hayanɗi ɗu marke, ɓa ɗii yaksiɗuk.
1CO 4:19 Waaye wa neɓ Heɗi ɗah, ŋ hey haye maañaaɗi. Ŋ hay ɗah, ŋ heyɗi tope ŋ woo ciŋ ɓa dong, ŋ hey marke hatiliŋ ɓooɓi yaksiɗkiɗ ceem.
1CO 4:20 Laam, Nguuriŋ-Kooh wa woo dong haa, wa hatil.
1CO 4:21 Ɗu waaɗ ye ? Ŋ hay nga ɗu na ngeer wala ŋ hay na waaɗoh, ŋ tum na ɗu moɗoɗ ?
1CO 5:1 Wa ɗii kerhu ŋ ɗisik nu nik ne mbalay raakiɗ nga ɗu, in sepƴiɗ keeh-keeh po kosaaɗiici sah tumanɗi in mand ɗaa. Wa ɗii woyu ne raakiɗ yi nik nga ɗu a tum ɓiti baabiŋ ɗe ɓitiice !
1CO 5:2 Te ɗu ris yaksiɗuk ! Ɗu joy joy miskiɗuk te ɗu puliɗ ɓoyi tum moɗaaɗiineem ŋ ɗooƴ ɗu.
1CO 5:3 Ini kaɗ nga so, ali nik ne ŋ nikɗi ndeem sah, mi yii ŋ serooɗu ngaŋ liiɓ po haa mi yii na ɗu, ŋ ineem, ŋ atte'iɗ ƴaareem po ƴutiɗ.
1CO 5:4 Ɗu nangɗukoh ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu ɗah, ŋ hey nike na ɗu ngaŋ liiɓ te hatiliŋ Yeesu hey nike na ɓoo,
1CO 5:5 ɓoo aañ ƴaareem, faɗ ɗe na Seytaani. Pesohaaɗiŋ ɗe weem yahrukoh, ruuhiŋ ɗe min mucɗu ŋ mbehaŋ Heɗi.
1CO 5:6 Raakɗi ini ɗu joy ndamkoh ! Ɗu inhiɗ woo kii an : « Lawiir ƴissuut na guufɗe muni jen. »
1CO 5:7 Kon ɓookkaat po lawiiri kiisɗeem hool nga ɗu, ɗu min mand na muni asi siiɓu. Ɓoo joyeen min feetuk feetiŋ Paak ! Kiristaani a yi Mbaaliŋ Paakiŋ ɓoo te a hoosuuɗ po ƴutiɗ, ɓoo nikka mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci. Kon ɓoo feetkaat, waaye ɓoo kinaat feetkoh mbuuru haɓɗohuuɗ lawiir kiisiɗ, weɗ ne fu baahaaɗi na añaand ; ɓoo feetkohaat mbuuru raakaaɗi lawiir weɗ ne ɓoo pesee ŋ keeh na keeñ hooliɗ.
1CO 5:9 Ŋ fiisi ŋ kaɓɗohee ɗu, ŋ woyeen ɗu ne kinaat ambsukoh na mbalayoh ci.
1CO 5:10 Wa nikɗi haa ne ŋ woyee mbalayoh ci nik ŋ Adina, wala waaɗiɗ kopor ci wala rokoh ci, wala ɓi na ñaamke kooh ci nikaaɗiici. Kon mbaa ɗu heen pule ŋ Adina !
1CO 5:11 Ŋ waaɗee ɗu woo ne kinaat ambsukoh na yi na woye ne a kosiɗ te a na faankohe faankoh sangohuuɗ, wala a waaɗ kopor lool, wala a ñaamkee kooh ci nikaaɗiici, wala a yahee tiik ɓo', wala a laaree wala a roke. Ɗu joyɗi sah ɓaah kañam na ɓo' mand ɗaa.
1CO 5:12 Ɓoyi ɓaahɗi ŋ Janguuni, waas so nikɗi nga ɗe, e Kooh na hee ɓa atte'e. Waaye ɗu, andi ɗu joyɗi atte ɓi ɓaah nga ɗu ? Wa fiisuuɗ ne : « Aañaat baahaaɗiini nik ŋ harmban ɗu. »
1CO 6:1 Ɓo' nga ɗu leer na ɓaah ce ɗah, a kaañoh na gong ɓo'-Kooh ci, a nakee yurhaaɗiici ne ɓa attee ɓa ?
1CO 6:2 Wala ɗu inahɗi ne e ɓo'-Kooh ci atte'an ɓi Adina ? Nik ne e ɗu joy atte Adina ɗah, kon in hend an ƴissuut joyiɗ ɗu wooñ atte'u e ?
1CO 6:3 Ɗu inahɗi ne e ɓoo na hee atte'e sah malaakaaci e ? Ŋ woyisɗi ɗa leeroh ciŋ adinaanii !
1CO 6:4 Waaye ɗu, ɗu raakka muuƴoh findi an ɗah, ɗu na kaɗe ɓaya ɓooɓi Janguuni sikɗukɗi, ɓa atte'ee ɗu !
1CO 6:5 Ini mi na woye wii, wa kaciikiŋ ɗu. Ali wa mand na, ɓo' raakiɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ joyiɗ raak ŋ ɗooƴ ɗu, ɓoyi min atte harmban ɓaah ci muuƴoh !
1CO 6:6 Waaye, fu hotee ɓaah kanak ngele, po ɓa ngelee sah ŋ fiki atte'oh kosaaɗi !
1CO 6:7 Ngel ŋ harmban ɗu dong, wa ngonjom keeh-keeh nga ɗu. Kon wa ye tah, muñ tooñi fu tooñu ngisohiɗɗi ɗu ? Faɗaat rokoh ci ɓa rok ɗu rek, weɗ ngisoh !
1CO 6:8 Te sah, e ɗu ŋ haf ɗu, e ɗu na tooñe, ɗu roke, te ini uup misik, ɗu na tume in ceem ɓaah ciŋ ɗu kosiɗ ci.
1CO 6:9 Ɗu inhiɗ ne yurhaaɗiici raakanɗi ɓak ŋ Nguuriŋ-Kooh. Wala ɗu inahɗi ineem ? Kinaat ñaañoh haf ciŋ ɗu. Mbalayoh ci, na ɓi na ñaamke kooh ci nikaaɗiici, na njaalo'oh ci, na ƴaar-ɓitiɓ ci,
1CO 6:10 na rok ci, na waaɗiɗ kopor ci, na laaroh ci, na yahoh tiik ci, na nguɗndukohoh ci, ɓeem, ɓa raakanɗi ɓak ŋ Nguuriŋ-Kooh.
1CO 6:11 Te ineem weɗ ɓi ɓo' nga ɗu nikohe. Waaye ɗu hoolɗuusa, ɗu tumuusa wuu Kooh, ɗu tumuusa ɓo' yurhiɗ taamboh ŋ tiikiŋ Yeesu Kiristaa Heɗi na Fuuɗsiŋ Koohiŋ ɓoo.
1CO 6:12 Raakiɗ ɓi na woye ne : « Ñam raak haf fo. Ŋ miniɗ tum in nu ŋ waaɗ tum ɗah. » Ɓo' miniɗa woo, waaye e in ci jen raakiɗ ɓo' etoh haa. Te ali nik ne ŋ miniɗ tum ini ŋ waaɗ sah, ŋ teyɗukanɗi ali in wa yilif fo.
1CO 6:13 Ɓum na name woo ne : « Kañam wa wuu rook te rook wuu kañam te ca kanak jen, Kooh hey ca sooƴɗe. » Ɓo' miniɗa woo, waaye kina liiɓ ne faan raakɗi njiriñ. Wa haɓɗuuɗi wuu mbalayoha ; faan raakiɗ njiriñ wuu Heɗi te Heɗi raakiɗ njiriñ wuu faan.
1CO 6:14 Te Kooh yi hultiɗ Heɗi, a hey ɓoo name hultiɗ ŋ hatiliŋ ɗe.
1CO 6:15 Ɗu inahɗi ne faan ciŋ ɗu, ceɗ cir ciŋ faaniŋ Kiristaani e ? Ŋ hey ɓaye cir ngaŋ faaniŋ Kiristaani ŋ tumee ca cir toonkoh e ? Muk !
1CO 6:16 Wala ɗu inahɗi inahɗi ne ɓo' nu hun na toonkoh ɗah, na nike faan yino na ɗe ? Ŋ ini kaɗ ŋ ƴaar na ɓitiɓ, Fiis ci woyiɗ ne : « Kanak ci nikan faan yino. »
1CO 6:17 Waaye ɓo' ŋoɗta ŋ Heɗi ɗah, na nike yino na ɗe ŋ liiɓohaaɗ.
1CO 6:18 Nupaat faankoh sangohuuɗ ! Raakɗi bakaaɗi ɓo' na haɓɗe po wa mannda naa, ŋ findi wa na laalohe faan. Ɓo' nu faankoh faankoh sangohuuɗ ɗah, a na bakaaɗe ŋ faaniŋ ɗe haf ce.
1CO 6:19 Ɗu inahɗi ne faan ciŋ ɗu ceɗ kahan Fuuɗsi Hoolohngaani e ? Fuuɗsi gen nga ɗu, Fuuɗsi Hoolohngaani Kooh eɗ ɗu. E ɗu raak haf ɗu haa.
1CO 6:20 Ɗu romuuɗ po candoomiŋ ɗu eɗohuuɗ. Kon yakɗaat Kooh na faan ciŋ ɗu.
1CO 7:1 Ɓoo kaɗaat ŋ ini ɗu woo ŋ kayti ɗu fiisee so, ŋ ini kaɗ ŋ ƴaar, andi sang hun na ɓitiɓ baahiɗ nga ɗe.
1CO 7:2 Mbalayi laayiɗi tahiɗ po ini ngisoh weɗ ne ƴaar nu nga hunaat na ɓitiice te ɓitiɓ nu nga hun na ƴaar ce.
1CO 7:3 Ƴaari tumaat na ɓitiice ini a joy tum na ɗe ; ɓitɓi nam tum ɗaa na ƴaar ce.
1CO 7:4 A ɓitiɓ raak faaniŋ ɗe haa, a ƴaar ce raaka ; a ƴaari nam raak faaniŋ ɗe haa, a ɓitiice raaka.
1CO 7:5 Ali ɓo' kinaat sangoh morom ce haf ce, hanaa ɗu kerhiɗoh ŋ ineem ɓi neeh ɗah, ne ɗu uup min kiim Kooh. Waaye wa ƴut ɗah, dokkaat ɗu ɓaahee fiƴaang, bala Seytaani kafndan ɗu sagu minaaɗi amb haf ɗu.
1CO 7:6 Hunaaɗiikiŋ ɗu ɓi neeh weem, wa nakoh haa, waaye ɗu waaɗa ɗah, ɗu miniɗa tum.
1CO 7:7 Keeh-keeh, nikeen ne ɓooɓi jen mand na so ɗah, wa heen ndo neɓe ; waaye yaa nu nga na ini Kooh on ɗe, yii onu wii, yen onu wen.
1CO 7:8 Ɓitiifu wala ƴaar fu kaan ɗah, wa baahiɗ ne fu tas raakaaɗi, findiiso.
1CO 7:9 Waaye ɓooɓeem, ɓa minɗi amb haf ɓa ɗah, ƴaar ci tokissaat, ɓitiɓ ci raakis ƴaar ; raak ƴaar mbaa ɓitiɓ weɗ ngisoh maɗ hee ɗa ape.
1CO 7:10 Ɗu ɓi tok na ɓi toku, inii weɗ maa hee ɗu woye, a ñam sah haa, waaye a Heɗi woya : Ali ɓitiɓ kinaat saɓsukoh na ƴaar ce.
1CO 7:11 A saɓsukoh ɗah, a risaat raakaaɗi ƴaar wala book a dokkohaat na ƴaar ce. Ali ƴaar kinaat nam fañ ɓitiice.
1CO 7:12 Ini maa hee woye ŋ ini kaɗ ŋ ɓi tas, a Heɗi woya haa, a ñam woya : Ƴaar kosiɗ raak ɓitiɓ kosaaɗi, te ɓitɓeem teyɗuk gen na ɗe ɗah, a kinaat ɗe fañ ;
1CO 7:13 ɓitiɓ kosiɗ raak ƴaar kosaaɗi, te yeem teyɗuk gen na ɗe ɗah, a kinaat saɓsukoh na ɗe.
1CO 7:14 Ŋ ineem, ƴaari kosaaɗiini hoolɗuuɗ sagu ini a raak ɓitiɓ kosiɗ, te ɓitɓi kosaaɗiini hoolɗuuɗ sagu ini a raak ƴaar kosiɗ. Wa nikoheeɗi ɗaa ɗah, kuɓuuciŋ ɓa hee nikee kuɓu hoolaaɗi te moona ɓa hooliɗ wuu Kooh.
1CO 7:15 Waaye kosaaɗiini waaɗ saɓsukoh ɗah, a saɓsukohaat ; wa nikoh ɗaa ɗah, kosiɗi, a nik ƴaar a nik ɓitiɓ, in ambisɗi ɗe. Kooh ɓeeɗuk ɗu ne ɗu pes ngaŋ jam.
1CO 7:16 Fu yi ɓitɓi kos, yaa inah, wa miniɗ nik ne fu hey tahe ƴaar fu muc ! Wala fu yi ƴaari kos, yaa inah, wa miniɗ nik ne fu hey tahe ɓitiifu muc !
1CO 7:17 Ini ŋ nakoh ŋ Janguuci jen, weɗ ne yaa nu nga ɗah risaat ŋ ini Kooh on ɗe ne a nika, wi a ɓeeɗuk ɗe ne a kos.
1CO 7:18 Nik ne wi Kooh na ɓeeɗke ɓoyi, wa raak ɗe nguɗkiɗ ɗah, a kanaat nihis mandargaaniŋ nguɗkiŋ ɗe ; nik ne wa raak ɗe nguɗukɗi ɗah, a kinaat nguɗuk.
1CO 7:19 Nguɗuk na nguɗkaaɗi jen in haa ; ini raak etoh kay weɗ taambiɗ nakoh ciŋ Kooh.
1CO 7:20 Yaa nu nga risaat findi a nikee wa Kooh ɓeeɗuk ɗe ne a kos.
1CO 7:21 Kooh ɓeeɗuk ɗa, raak ɗa ñaam ɗah, ineem kinaat ɗa misik ; waaye fu raak ini fu min tum po fu raak haf fu ɗah, tondka ŋ ineem.
1CO 7:22 Ɓoyi nikee ñaam a ɓeeɗkuusa ne a kos Heɗi, a raakiɗ haf ce, a wuu Heɗi kotii ; wa nam mand ɗaa, ɓoyi raakee haf ce te Heɗi ɓeeɗukka ɗe, ɓoyeem a ñaamiŋ Kiristaani.
1CO 7:23 Ɗu romuuɗ po candoomiŋ ɗu eɗohuuɗ ; kon kinaat waak heɗ wiiriis.
1CO 7:24 Ɓaah ciŋ ngo, yaa nu nga ɗu ɗah risaat ŋ ini a nikohee wa Kooh ɓeeɗuk ɗe.
1CO 7:25 Ini kaɗ ŋ cafaƴ ci, ŋ rahasɗi nakoh puloh ŋ Heɗi ; waaye maa hee woye ini ŋ liiɓ nga findi ɓoyi oolku sagu yirmi Heɗi yirim mbo.
1CO 7:26 Sagu miskiɗ ci woti-woti ŋ liiɓ ne ini ngisoh weɗ ne yaa nu nga ris ŋ ini a nikoh.
1CO 7:27 Fu nguɗiɗ cakiim e ? Kina jeem pul nga. Fu raakɗi ɓitiɓ e ? Kina waak ɓitiɓ.
1CO 7:28 Waaye fu tok ɗah, wa bakaaɗ haa. Te kuɓki cafƴi toku ɗah, a bakaaɗɗi. Waaye inhaat ne ɓooɓi nik ŋ sey hey raake miskiɗ ŋ Adina, te miskiɗ ceem ceɗ ŋ waaɗɗi ne ca rahas ɗu.
1CO 7:29 Ɓaah ciŋ ngo, inii weɗ ŋ waaɗ woo : Ini tas ŋ jamanooni laayisɗi ; ini amboh woti, ɓi raak ɓitiɓ mandaat na ɓi raakɗi ɓitiɓ,
1CO 7:30 ɓi na fuɗe mandaat na ɓi fuɗɗi, sumiɗ ci mandaat na sumaaɗiici, ɓi na rome mandaat na ɓi raakɗi romoha.
1CO 7:31 Ŋ rohƴiɗ, ɓi na njirñiɗkohe in ciŋ Adina mandaat haa ne ɓa njirñiɗkohɗi ca, laam, adinaani, findi wa na tiindohe an, wa ɗii ŋ kot sooƴ.
1CO 7:32 Waaɗ-waaɗiŋ ngo, weɗ ne ɗu raakuu ali liiɓsiɗoh Adina. Kosiɗi raakɗi ɓitiɓ, na taambkohe in ciŋ Heɗi, na findi a joy tum po Heɗi neɓu nga ɗe.
1CO 7:33 Waaye yi tok ɓitiɓ na taambkohe in ciŋ Adina, na findi a joy tum po ɓitiice neɓu nga ɗe,
1CO 7:34 ŋ ineem a na inheeɗi ini a tuman na wi a faɗan. Wa mand ɗaa ŋ ɓitɓi raakɗi ƴaar, na kuɓki cafƴi tokuuɗi, ɓa na taambkohe in ciŋ Heɗi, faan ciŋ ɓa na liiɓ ciŋ ɓa wuu Kooh. Yi raak ƴaar na name taambkoh in ciŋ Adina, na findi a joy tum po ƴaar ce neɓu nga ɗe.
1CO 7:35 Ŋ woo in cii wuu jamiŋ ɗu, ŋ wooɗi ca ne ŋ waaɗ ɗu jatang. Ŋ waaɗ rek ne ɗu raak kipes moɗiɗ te ɗu ŋoɗ ŋ pangkiŋ Heɗi dong.
1CO 7:36 Waaye ŋ ini kaɗ ŋ kuɓki ƴaari nguɗ cakiim, kaɗ po a liiɓ ne a minɗi amb haf ce, te wa miniɗ ɓek kaci ŋ harmban ce na kuɓki cafƴi a nguɗ cakiim nga ɗe te a hot ne a joy ɗe joy tok ɗah, a tumaat ini a waaɗ : Ɓa kilookohaat, ŋ ndeem a bakaaɗɗi.
1CO 7:37 Waaye kuɓki ƴaari tokɗuk ndengiɗ ŋ keeñiŋ ɗe ne a tokanɗi ɓitiɓ, a min amb haf ce ɗah, te nikɗi haa ne a ɓo' ɓek ɗe nga, waaye a yi waaɗ ne a heyɗi ɗe toke, ŋ ineem a tum in baahiɗ.
1CO 7:38 Ŋ ndeem, yi tok tum in baahiɗ, te yi faɗ, a nam tum in baahiɗ, weɗ ngisoh.
1CO 7:39 Ɓitɓi raak ƴaar, feeh ƴaar ce yii pes ɗah, a ris ŋ niyiŋ ƴaar ce ; ƴaari kaan ɗah, a miniɗ kilookoh na ƴaari neɓ ɗe, waaye a nikaat ƴaari kos Heɗi.
1CO 7:40 Waaye ŋ liiɓ ne a ris findi a mand, raakaaɗi ƴaar, weɗ uupan baah nga ɗe ; te ŋ ineem ŋ namiɗ liiɓ ne ŋ rahsiɗ Fuuɗsiŋ Kooh !
1CO 8:1 Ɓoo hayaat kotii ŋ ini kaɗ ŋ hoosuuɗ ci na seeƴkohse wuu kooh nikaaɗi. Wa keeh ne yaa nu nga ɓoo ɗah raakiɗ ki'inah ŋ ineem. Ki'inah nak, wa na tahe tah ɓo' yaksiɗuk, e waaɗoh na ndengɗe kos.
1CO 8:2 Ɓoyi liiɓ ne a inhiɗ in, inhiŋ ɗe reeɗi ŋ inah paaɗ.
1CO 8:3 Waaye yi waaɗ Kooh, Kooh inhiɗ ɗe.
1CO 8:4 Kon ini kaɗ ŋ ñam sepet ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi, wa keeh ne kooh ceem, ca tus ŋ Adina haa, te ɓoo inhiɗa ; a Kooh yino dong raak.
1CO 8:5 Ali nik ne raakiɗ in ci ɓi ɓo' na ɓeeɗke kooh sah, ŋ Asamaan wala ŋ kehƴi, te kat, raakiɗ laayiɗ ci na ɓeeɗkohse kooh, laayiɗ na name ɓeeɗkohu heɗ,
1CO 8:6 waaye ini kaɗ nga ɓoo, Kooh yino dong a yi raak, te a Baabi, yi fu inah ne in ci jen puloh nga ɗe te ɓoo nik ɗah, ɓoo nik wuu ce. Te a Heɗ yino dong nam raak : a Yeesu Kiristaa yi fu inah ne in ci jen nikiɗ taamboh nga ɗe, ɓoo namiɗ nik taamboh nga ɗe.
1CO 8:7 Waaye e kosiɗ ci jen inah ineem haa. Raakiɗ ɓi nga kooh ci nikaaɗiici nik nik ŋ haf ciŋ ɓa po ɗiski wa nik, ɓa ñamee sepet seeƴkohuuɗ ɗah, ɓa na liiɓe ne ca wuu kooh ceem. Te sagu ini ɓa yooɓɗi inhisoh ini baah na wi baahɗi, septeem na soɓe'ɗee liiɓ ciŋ ɓa.
1CO 8:8 Moona e kañam na hee tahe ɓoo raak harmban moɗiɗ na Kooh haa. Ɓoo ñamɗi kañam cum ɗah, wa haawisɗi ɓoo ali in, te ɓoo ñam nga ca ɗah, wa ɓaatɗi ɓoo ali in.
1CO 8:9 Waaye wortukaat, raaki ɗu raak haf ɗu, wa kinaat tah po ɓi kosiŋ ɓa ndengɗi bakaaɗ.
1CO 8:10 Ɓoyi kosiŋ ɗe ndengɗi hot ɗa, fu yi ɓoyi inah, ɓoofiɗ, ñamee ŋ ɗisik ci na seeƴkohse wuu kooh nikaaɗi ɗah, ineem onanɗi ɗe doole ne a ñam sepet ceem e ?
1CO 8:11 Ŋ ndeem, ki'inhi fu raak hey yahrohe ɓoyi ndengaaɗiineem, te moona ɓaah fu yeem, Kiristaani kaaniɗ wuu ce.
1CO 8:12 Ɗu bakaaɗee mand ɗaa ŋ ɓaah ciŋ ɗu, ɗu yahee liiɓ ciŋ ɓa mitaaɗiici ɗah, ɗu na bakaaɗe ŋ Kiristaani haf ce.
1CO 8:13 Ineem weɗ tah po nik ne e kañam ki mi na ñame weɗ na hee bakaaɗɗukohe ɓaah ho ɗah, ŋ ñamissanɗi sepet muk ne ŋ bakaaɗɗukohuu ɓaah ho.
1CO 9:1 Ɗu inhiɗ ne ñam raak haf fo. Ɗu inhiɗ ne ŋ Apootar, ŋ hotiɗ Yeesu, Heɗ ɓoo. Te ɗu inhiɗ ne pangki ŋ panguk ŋ Heɗi, weɗ rim ɗu.
1CO 9:2 Kon ali ɓinooɓi ambɗi so sah findi Apootar, ŋ Apootar nga ɗu ; e ɗu teeɓoh ne ŋ Apootar ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi.
1CO 9:3 Mi nak, inii weɗ maa lofe ɓi na woyee in moɗaaɗi nga so. Mi na woyee ne :
1CO 9:4 Mi na Barnabaas, ɓoo mineen meeksoh kañam. Ɓoo mineen tok ɓitiɓ kosiɗ, ɓi hunan na ɓoo ŋ ɓaaɓ ci ɓoo na ɓaaɓe, findi Apootar ci ɓinooɓi na tumohee wa, findi Piyeer na taambɗoh ciŋ Heɗi. Wala ɗu liiɓ ne e ɓoo dong mineeɗi nik pangkaaɗi na yaah ciŋ ɓoo ?
1CO 9:7 A yinde soldaar na pesɗe haf ce na ini a raakoot ? Ya ɓa na guure reseñ te a ñamuu ŋ rim ciŋ wa ? Ya ɓa na niiɗe gat te a anuu ŋ miis mi ?
1CO 9:8 In ci ŋ woo, kinaat liiɓ ne ŋ kooɗoh ca ŋ woyohaaɗ ciŋ ɓo' ci dong. WaasiŋMusaa na name woyoh ɗaa.
1CO 9:9 Woo kii fiisuuɗ nga, an : « Kina hondoh ñam inoh fi na dake ŋ mbong ci ne a yon ca ! » Andi Kooh liiɓ ŋ inoh ci dong ŋ ndii ?
1CO 9:10 Woo ki namɗi nik wuu ɓoo e ? Ee, e ɓoo tah ineem fiisu, ne guurohi heeluk raak ŋ ini a na guure, te baacohi heeluk raak ŋ ini a na baace.
1CO 9:11 Ɓoo sok nga ɗu ini puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ; kon wa in uupiɗ ne ɓoo nguɗ ŋ in ci ɗu raak ŋ Adina e ?
1CO 9:12 Nik ne e ɓi ɓo' wiiriis raak waas nga ɗu ɗah, ɓoo joyɗi ɓa uupiɗ waas nga ɗu e ? Waaye ɓoo meeksohɗi ini waas on ɓoo nga ɗu, ɓoo kay, ɓoo muñ muñ in ci jen, ne ɓoo hondohuu Yegɗohiŋ Muci kaɗ, yegɗohiŋ Kiristaani.
1CO 9:13 Ɗu inhiɗ ne ɓooɓa na pangke na in ca hoolɗuuɗ ca, ca nik ŋ Kahan Kooh, e Kahan Kooh na pesɗee ɓa, te ɓa na seeƴke ŋ seeƴkohaana na raake ɓak ŋ in ca na eɗohse nga.
1CO 9:14 Wa nam mand ɗaa, Heɗi nakoh ne ɓi na yegɗohe Yegɗohiŋ Muci, pesohaat pangkeem.
1CO 9:15 Ini kaɗ nga so, ŋ kooɗɗi ali in ŋ in ci waas eɗ to, te ŋ fiisɗi inii ne ŋ eɗuu ca. A kaan sah ngisohiɗ to... Muk ! Ali ɓo' yahɗanɗi so ini maa tipkohe.
1CO 9:16 Ŋ minɗi tipuk ŋ yegɗohi mi na yegɗohe muci, wa ini ŋ sasu ; ŋ masɗiɗ haf fo ne ŋ yegɗohɗi Yegɗohiŋ Muci ɗah !
1CO 9:17 Nikee ne a ñam tanoot ne ŋ tuma ɗah, ŋ heen heelke wirind nga ; waaye ŋ minɗaa nik tumaaɗi, wa ini ŋ sasu.
1CO 9:18 Waaye, ŋ hey wirndasse ! Wirndiŋ ngo weɗ ne ŋ woyee Yegɗohiŋ Muci te ŋ meeksohuu in nga. Ŋ ineem, ŋ rahsuu ini waas on ɓoyi na yegɗohe Yegɗohiŋ Muci.
1CO 9:19 Ñam raak haf fo, ali ɓo' raakɗi so waaye ŋ tumiɗ haf fo ñaamiŋ ɓooɓi jen, ne ŋ uup min nook ɓo' laayiɗ, ŋ ɓay ɓa ŋ Kiristaani.
1CO 9:20 Ŋ nikka na Yawuut ci ɗah, mi na mande na Yawuut ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani ; mi, ŋ haf fo, waasiŋ Musaa yilifɗi so, waaye ŋ nikka na ɓi wa yilif ɗah, mi na taambɗee wa taambiɗ, ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani.
1CO 9:21 Ŋ nikka na ɓi wa yilifɗi ɗah, mi na mande na ɓoyi wa yilifɗi, ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani. Moona waasiŋ Kooh nikɗi so yilifaaɗi, laam a waasiŋ Kiristaani yilif fo.
1CO 9:22 Ŋ nikka na ɓooɓi kos ciŋ ɓa ndengɗi ɗah, mi na tume findiiɓa ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani. Ŋ nikiɗ in nu in wuu ɓooɓi jen. Mi yii tum ini ŋ min jen ne ŋ muciɗ ɓi ɓo' nga ɓa.
1CO 9:23 Te in nu mi na tume ɗah, mi na tumee wa sagu Yegɗohiŋ Muci, ne ŋ min raak ɓak ŋ in ci wa na onohe.
1CO 9:24 Kinaat alkoh ne ɓooɓi na nupe nup kocukoh ŋ estaad, ɓeɗ jen na nupe waaye a yi na koce dong na ɓaye ini degu. Kon nupaat ne ɗu ɓay ini degu !
1CO 9:25 Leberoh kooɗkiɗeesa leber ɗah, a na faɗe faɗ in laayiɗ. A na tume ineem ne a aafu raayaani genanɗi ; waaye ɓoo nak, ɓoo na faɗe in laayiɗ ne ɓoo aafu raayaani genan gen.
1CO 9:26 Weɗ tah mi, ŋ nupeesa ɗah, mi na nupeeɗi mbalay ; te ŋ lebereesa ɗah, maa laɓeeɗi ŋ puuɗsi.
1CO 9:27 Waaye maa dege faaniŋ ngo in miskiɗ po ŋ yilifa, ne ŋ yegɗuu ɓooɓi Yegɗohiŋ Muci po ƴut, ŋ han aañu.
1CO 10:1 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ waaɗ ne ɗu faɗoh nof ini rahsee caac ciŋ ɓoo Israayel ca : Ɓa jen, ɓa nikee ŋ ooɓ eela, ɓa jen ɓa lahiɗ ŋ ɗooƴ cookma iiri'aaɗi.
1CO 10:2 Ɓa jen, ɓa ɓoktuuɗ ŋ waasiŋMusaa, ŋ ooɓ eela na ŋ ɗooƴ cookma.
1CO 10:3 Ɓa jen ɓa ɓaaheen ñam kañam yino, kañam ka Kooh onee ɓa, wa pulohee Asamaan.
1CO 10:4 Te ɓa jen ɓa nameen ɓaah an anaah yino, anaaha pulohee ŋ Kooh ; weɗ masmi Kooh pulɗohee ŋ atoh fa ɓendee ɓa, te atoh feem nikee Kiristaani.
1CO 10:5 Moona ini uup laay nga ɓa neɓeeɗi Kooh, ɓa kaan ŋ kehƴa hulanga, ɓa faɗuusa nga.
1CO 10:6 In ceem misaal nga ɓoo ne ɓoo maɗuu in baahaaɗi findi caac ceem.
1CO 10:7 Kinaat ñaamuk kooh ci nikaaɗiici, findi ɓi ɓo' nga ɓa tumohee wa ; Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : « Ɓi cuuɓi ɓooffa, ɓa ñameeɗa, ɓa aneeɗa ; ƴutta ɓa kurukka, ɓa mbuumbaayeeɗa. »
1CO 10:8 Ɓoo kinaat faankoh faankoh sangohuuɗ, findi ɓi nga ɓa tumohee wa, tahha po raakka junni-ndaŋkiyaah-kanak na junni-kaahay (23.000) ɓi kaan ŋ mbeh yino.
1CO 10:9 Ɓoo kinaat markisuk Kiristaani, findi ɓi nga ɓa tumohee wa, tahha po ɓa kaaneeɗa sagu iiñ ca.
1CO 10:10 Kinaat lahtuk, findi ɓi ɓo' nga ɓa lahtukohe, tahha po malaakaani na yahrohe, ɗummba ɓa.
1CO 10:11 In ceem jen rahsiɗ ɓa ne ca nik misaal te ca fiisuuɗ ne ca yun ɓoo, ɓoo ɓi teemb na reehiŋ jamanooci.
1CO 10:12 Kon yi liiɓ ne a tufkiɗ, a wortukaat keen !
1CO 10:13 Raakɗi fiiri ɗu jaɗɗu wi ɓo' moosɗi jaɗɗohu. Kooh cariɗ oolku, a teyɗukanɗi ne ɗu jaɗɗassee fiiri uup hatil ciŋ ɗu. Ɗu jaɗɗuusa fiir ɗah, a Kooh na teeɓee ɗu buntaani ɗu min puloh nga ne ɗu raak hatili ɗu muñohana.
1CO 10:14 Ineem weɗ tah, ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, nupaat ñaamuk kooh ci nikaaɗiici.
1CO 10:15 Mi na woye na ɓo' ñaañiɗ ; ɗu ŋ haf ɗu liiɓaat baahiɗ ŋ ini mi na hee woye, andi wa keeh, wala wa keeh haa.
1CO 10:16 Kaasiŋ barkeeni ɓoo na corkiɗohe Kooh na ɓekɗohee ɓoo na ñif miŋ Kiristaani aamu. Mbuurndi ɓoo na poɓtohe, wa na ɓekɗohee ɓoo na faaniŋ Kiristaani.
1CO 10:17 Wa mbuuru yino dong. Ini ɓoo na laaye jen, ɓoo nam nik faan yino, laam ɓoo jen na paysohe mbuurndi yinoori.
1CO 10:18 Namaat marak ɓi nik Israayel Israayel ngaŋ rimuk, ɓi na ñame ɓak ŋ ɗoopaat ci seeƴkohu, wa na ɓekɗohee ɓa na seeƴkohaani.
1CO 10:19 Ŋ waaɗ woo ye ŋ ndeem ? Wa keeh ne sepet ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi, ca in haa, te kooh ceem nam nik in haa.
1CO 10:20 Waaye ini ŋ waaɗ woo, weɗ ne, seeƴuk ceem, ca wuu jiiniici na puuɗis ci na in ci mand ɗaa, waaye ca wuu Kooh haa. Te ŋ waaɗɗi ne ɗu ɓekɗukoh na in ceem.
1CO 10:21 Ɗu minɗi anee ŋ kaasiŋ Heɗi, ɗu anee ŋ kaasiŋ jiiniici. Ɗu minɗi ñamee ŋ kankiŋ Heɗi, ɗu ñamee ŋ kankiŋ jiiniici.
1CO 10:22 Wala ɓoo waaɗ ne Heɗi fiir ? Ɓoo uupiɗ ɗe uupiɗ hatil e ?
1CO 10:23 Raakiɗ ɓi na woye ne e ɓoo raak haf ɓoo, ɓoo miniɗ tum in nu ɓoo waaɗ tum ɗah. Ɓo' miniɗa woo, waaye e in ci jen raakiɗ ɓo' etoh haa. Te ali nik ne ɓo' miniɗ tum ini a waaɗ sah, wa nikɗi haa ne in nu nik weɗ na kaɗɗe ɓooɓi fiki.
1CO 10:24 Ali ɓo' kinaat waak ini baah nga ɗe dong, waaye a waakaat ini baah ŋ morom ce !
1CO 10:25 Ɗu miniɗ ñam sepet ci na toonse jen, wa etohɗi meeksoh, hel ciŋ ɗu dalaat nga.
1CO 10:26 Laam Fiis ci woo ne : « Heɗi a yi raak kehƴi na in ci nik nga jen. »
1CO 10:27 Kosaaɗi ɓeeɗuk ɗu kañam te ɗu waaɗ kaɗ ɗah, ñamaat in nu a eɗ ɗu ɗah, wa etohɗi meeksoh, hel ciŋ ɗu dalaat nga.
1CO 10:28 Waaye ɓo' woo ɗu ne : « Inii wa kañam seeƴkohuuɗ wuu kooh ci » ɗah, kinaat ñam, sagu ɓoyi woo ineem, jaar hel dal.
1CO 10:29 Waaye ŋ woo hel daliɗ ɗah, ɗu tahɗi so woo, a ɓoyeem tah ho woye. Wa carɗi ne ŋ teeɓoh ne ñam raak haf fo, nik ne ɓo' na hee wa hotohe in wiiriis ɗah.
1CO 10:30 Kon ŋ ñamee, ŋ corkiɗee Kooh nga ɗah, wa ye tah ŋ joyya woyu in moɗaaɗi ŋ kañam keem ? Kañam ki fu inah ne ŋ corkiɗiɗ Kooh nga.
1CO 10:31 Mbaa ɗu ñame, wala ɗu ane, wala in nu ɗu min haɓiɗ ɗah, tumaata ne ɗu yakiɗ Kooh.
1CO 10:32 Kinaat tum ali ini min hondoh ɓooɓi pes na Kooh, ɓa nik Yawuut, ɓa nikɗi Yawuut, wala ɓi ŋ Janguuniŋ Kooh.
1CO 10:33 Tumaat findiiso, mi na ndengɗuke ne ŋ tum ini neɓ yaa nu nga ŋ in nu nik. Ŋ waakɗi ini baah nga so, waaye ini baah ŋ ɓi laayiɗ ne ɓa mucɗu.
1CO 11:1 Altiɗkohaat to ŋ tumohaaɗ ciŋ ngo, findi mi na altiɗkohe Kiristaani.
1CO 11:2 Mi yii corkiɗ ɗu ŋ naandsuki ɗu na naandsukee so ŋ in ci jen na risi ɗu ris amb poyi, in ci ŋ rahas te ŋ jangiɗta ɗu ca.
1CO 11:3 Waaye ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah inii : Kiristaani a yi yilif ƴaar nu nik, ƴaar a yi yilif ɓitiice, Kooh a yi yilif Kiristaani.
1CO 11:4 Ƴaar nu kiimee Kooh wala Kooh woyee taamboh nga ɗe te a ɓekuk mbahne ɗah, a na kaci'ɗe yi yilif ɗe.
1CO 11:5 Waaye ɓitiɓ kiimee Kooh wala Kooh woyee taamboh nga ɗe te a meetɗi hafiŋ ɗe ɗah, a na kaci'ɗe yi yilif ɗe ; a na mande na ɓitɓi nenuk.
1CO 11:6 Ɓitiɓ meetɗi hafiŋ ɗe ɗah, a nenkaat ! Waaye nik ne hufuk wala nenuk kaci ŋ ɓitiɓ ɗah, a meetkaat !
1CO 11:7 Ƴaar a yi ñaamaariŋ Kooh, a yi nikiɗ yaki Kooh yak, weɗ tah a joyɗi ɓekuk mbahne. Ɓitiɓ nak, a yi nikiɗ yaki ƴaar yak.
1CO 11:8 Ƴaar kooɗohuuɗi ŋ ɓitiɓ, waaye a ɓitiɓ kooɗohu ŋ ƴaar ;
1CO 11:9 te ƴaar feruuɗi sagu ɓitiɓ, a ɓitiɓ feru sagu ƴaar.
1CO 11:10 Ineem weɗ tah po ɓitiɓ joyiɗ yilif hafiŋ ɗe, sagu malaakaaci.
1CO 11:11 Waaye ŋ kipes kiŋ ɓoo na Heɗi, ɓitiɓ minɗi kaɗ faɗ ƴaar finho, ƴaar namɗi min kaɗ faɗ ɓitiɓ finho.
1CO 11:12 Findi ɓitiɓ ferohu ŋ ƴaar, ƴaar na rimkohe ɗaa ŋ ɓitiɓ ; in ci jen puloh ŋ Kooh.
1CO 11:13 Markaat ŋ haf ɗu ; andi wa moɗiɗ ne ɓitiɓ kiimee Kooh haf ɓarang ?
1CO 11:14 Ɗu marak findi in ci na kaɗohe ɗah, ɗu hey hote ne raak find hutiɗ, wa kaci ŋ ƴaar.
1CO 11:15 Ini kaɗ ŋ ɓitiɓ, wa ndamiŋ ɗe ; a eɗu find hutiɗ ne ca ul hafiŋ ɗe.
1CO 11:16 Waaye ɓo' waakee ini neɓ ɗe ngaŋ taastiɗoh ɗah, a inhaat ne ini ŋ woo, weɗ ɓoo na tume, te weɗ Janguuniŋ Kooh na name tum.
1CO 11:17 Ini kaɗ ŋ ini maa hee ɗu woye wii, ŋ corkiɗanɗi ɗu nga. Weɗ ne coh ci ɗu na cohe, ca kaɗiɗɗi ɗu fiki, ca na doknee ɗu finho.
1CO 11:18 Ini koc weɗ ne ŋ kerhiɗ ne ŋ coh ciŋ ɗu, muuƴoh na raake raak ŋ harmban ɗu, te ŋ samiɗa kos.
1CO 11:19 Te muuƴoh minɗi ñak ŋ harmban ɗu ne ɓi ndeng keeh-keeh min inhisu.
1CO 11:20 Kañam ki ɗu na ñame ŋ coh ciŋ ɗu, wa wiŋ Heɗi haa.
1CO 11:21 Ɗu ɓooffa ne ɗu ñam ɗah, yaa nu nga artukee, ñamee kañam ki a haytoh, hay ɗah ɓum aɗuk, ɓinooɓi laar.
1CO 11:22 Ɗu raakɗi raakɗi kahan ne ɗu ñamohee nga, ɗu anohee nga e ? Wa ye tah ɗu heeffa Janguuniŋ Kooh, ɗu kaci'ɗee ɓi raakɗi ? Ŋ joy ɗu ye woo ? Ŋ corkiɗan ɗu corkiɗ e ? Muk, ŋ corkiɗanɗi ɗu ŋ ineem !
1CO 11:23 Laam, ini ŋ jangɗu puloh ŋ Heɗi, te ŋ eɗta ɗu wa, weɗi wii : Yeesu Heɗi, ngaŋ weka a eɗndohohu, a ɓay mbuuru,
1CO 11:24 a corkiɗta Kooh, a poɓtohhaa, a woosa ne : « Wii wa faaniŋ ngo, wi eɗohu wuu ɗu ; hey ɗah tumaat inii, ɗu naandsukohee so wa. »
1CO 11:25 Wa ɓa ƴut ñam, a tumissa ɗaa na kaas, a ɓaya ɓay, a woosa ne : « Kaasii, weɗ ñif miŋ ngo, te weɗ Kooh na hee tufkiɗohe Ambtiɗohiŋ ɗe Asi na ɗu ; tee ɗah, tumaat inii, ɗu naandsukohee so wa waas nu ɗu anohee wa ɗah. »
1CO 11:26 Waas nu ɗu ñamee mbuurndi, ɗu anee ŋ kaasi ɗah, ɗu na yegɗohe kakaan kiŋ Heɗi, po mbaɗna a hayissan.
1CO 11:27 Weɗ tah po yaa nu ñam mbuurndi, wala a an ŋ kaasiŋ Heɗi te a eɗɗi ɗe cir ɗah, a tooñ faani na ñif miŋ Heɗi.
1CO 11:28 Yaa nu nga liiɓsiɗohaat ŋ haf ce baahiɗ, a han ñam mbuurndi, a an ŋ kaasi.
1CO 11:29 Yi ñaman wala a an te a liiɓɗi ŋ faaniŋ Heɗi ɗah, a na nooke atteeniŋ Kooh ŋ haf ce.
1CO 11:30 Ineem weɗ tah, kosaayiɗ ci na raakaaɗi hatil ci laayya ŋ ɗooƴ ɗu, te laayiɗ kaaniɗ.
1CO 11:31 Nikeen ne ɓoo liiɓsiɗohiɗ ŋ ɗooƴ ɓoo keeh-keeh ɗah, ɓoo heeɗi atte'se.
1CO 11:32 Waaye Heɗi atte'ee ɓoo ɗah, a na kuƴse ɓoo ne ɓoo ɓaahuu ŋ atteeniŋ ɓi Adina.
1CO 11:33 Ŋ ineem, ɓaah ciŋ ngo, ɗu coh ne ɗu ñam ɗah, sektiɗohaat.
1CO 11:34 Ɓo' aɗuk ɗah, a ñamaat ŋ kahan ce paaɗ ; ŋ ineem coh ciŋ ɗu tahuu po ɗu nooke atteeniŋ Kooh nga ɗu. Ini kaɗ ŋ in ci cinooci, ŋ hay ɗah, ŋ deg ca ŋ waas.
1CO 12:1 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ ini kaɗ ŋ onoh ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, ŋ waaɗɗi ne ɗu nik inhaaɗi nga.
1CO 12:2 Ɗu inhiɗ ne, wa ɗu nikee ɓo' kosaaɗi, ɗu nooksee findi fuuliɗ ne ɗu ñaamuk kooh ci nikaaɗiici, ci minɗi woo.
1CO 12:3 Weɗ tah, ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah inii : Fuuɗsiŋ Kooh woyɗukohanɗi ali ɓo' ne : « Yeesu alku'aat ! » te ali ɓo' minɗi woo ne : « Yeesu a yi Heɗi ! » te Fuuɗsi Hoolohngaani woyɗukohɗi ɗe wa.
1CO 12:4 In ci Fuuɗsi Hoolohngaani na onohe ɗalohiɗ, waaye a Fuuɗsi yino-kongi na onohee ca.
1CO 12:5 Panguk ci ɗalohiɗ, waaye ɓooɓi na pangkiɗe Heɗ yino.
1CO 12:6 Tumohaaɗ ci ɗalohiɗ, waaye a Koohi yino-kongi na pangke in ceem jen ŋ ɗooƴ yaa nu nik.
1CO 12:7 Yaa nu nga ɗah, Fuuɗsi Hoolohngaani oniɗ ɗe onohi njirñan ɓooɓi jen.
1CO 12:8 Yum Fuuɗsi oniɗ ɗe liiɓohaaɗ moɗiɗ ne a woo woo moɗiɗ, yinoori Fuuɗsi onnda ɗe inhaah ne a woya ɓooɓi.
1CO 12:9 Fuuɗsi yino-kongeem onnda yum ooluk Kooh, onnda yinoori ne a wirɗee kosaayiɗ ci.
1CO 12:10 A onnda ɓo' wiiriis ne a min tum in feyohiɗ, ɓo' wiiriis ne a woyee taamboh ŋ ɓoyeem. Ɓo' wiiriis onuusa min inhisoh ini puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh na wi pulohɗi nga ɗe. Ɓo' wiiriis onuusa min jomb ŋ ɓi peɗeem ci ɓa inahɗi, ɓo' wiiriis onuusa ne a min tokis peɗeem ceem.
1CO 12:11 Waaye in ceem jen, ca pangkiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani yino-kongeem ngaŋ yaa nu nik ; yaa nu nga a payis ɗe onoh ɗalohiɗ na wiŋ morom ce findi Fuuɗsi waaɗoha.
1CO 12:12 Marka, faan wa yino waaye ca cir laayiɗ nik nga ; te cir ciŋ faani, laayi ca laay jen, ca faan yino ; wa mand ɗaa ŋ Kiristaani.
1CO 12:13 Ɓoo jen, Yawuut na nikaaɗi Yawuut, ñaam na nikaaɗi ñaam, ɓoo jen ɓoktu ŋ Fuuɗsi yinoori ne ɓoo nik faan yino. Ɓoo jen, ɓoo nam anɗu ŋ culiŋ Fuuɗsi yinooreem.
1CO 12:14 Faan cir yino haa, wa cir laayiɗ.
1CO 12:15 Kot woo ne : « Ŋ yaah haa, kon ŋ ɓaahɗi ŋ faan » ɗah, ineem miniɗ tah po wa ɓaahuu ŋ faani e ?
1CO 12:16 Nof woyeen ne : « Ŋ has haa, kon ŋ ɓaahɗi ŋ faan », ineem miniɗ tah po wa ɓaahuu ŋ faani e ?
1CO 12:17 Faan jen nikee has ɗah, kerah heeɗi raake. Faan jen nikee nof ɗah, ɓo' heeɗi mine yeg eeñ.
1CO 12:18 Waaye a Kooh deg cir nu nik ŋ faan findi a waaɗoha.
1CO 12:19 Nikee ne faani nikee cir yino dong ɗah, wa heen nike faan e ?
1CO 12:20 Cir ci laayiɗ, waaye ca faan yino kong.
1CO 12:21 Kon has minɗi woo yaah ne : « Ŋ etohɗi ɗa, » te haf minɗi woo kot ci ne : « Ŋ etohɗi ɗu. »
1CO 12:22 Te ŋ ɓaat nga sah, cir ci ɓoo amb ne caɗ uup raakaaɗi hatil ngaŋ faan, faan etohiɗ ca.
1CO 12:23 Ci ɓoo amb ne ca heefu heefu ŋ faan, ceɗ ɓoo uup eɗ cir ; ci supuk woyu, ceɗ ɓoo na uupe taambkoh.
1CO 12:24 Ci supukɗi woyu etohɗi ineem. Kooh haɓɗoh faan an : cir ci uup heefu, ceɗ uup eɗu cir.
1CO 12:25 A tumiɗ ineem ne saɓsukoh raakuu ŋ harmban ca, waaye ca jen, waa nu nga ambohee morom wa.
1CO 12:26 Yino nga ca miskassee ɗah, ci tas jen ɓaah miskiɗi naa. Yino nga ca yakɗu ɗah, ci tas jen ɓaah sum ki naa.
1CO 12:27 E ɗu faaniŋ Kiristaani, yaa nu nga ɗu ɗah, a cir ngaŋ faani.
1CO 12:28 Kooh tufkiɗohoh ɓi Janguuni ɗaa : A adgiɗ Apootar ci, a degga nga ɓi a na woye taamboh nga ɓa, a degga jangɗohoh ci nga. Ɓi na tume in feyohiɗ deguusa nga, a degga nga ɓi a on ne ɓa min wirɗoh, a degga nga ɓi na ɓaatɗohe ɓooɓi, a degga nga ɓi na adgohe, a degga nga ɓi na jombe ŋ peɗeem ci ɓa inahɗi.
1CO 12:29 Ɓooɓi jen Apootar haa. Kooh na woye taamboh ŋ ɓooɓi jen haa. Ɓooɓi jen jangɗohoh haa. E ɓooɓi jen na tume in feyohiɗ haa.
1CO 12:30 E ɓooɓi jen onu ne ɓa min wirɗoh haa. E ɓooɓi jen onu ne ɓa min jomb ŋ peɗeem ci ɓa inahɗi haa. Te e ɓooɓi jen onu ne ɓa min tokis peɗeem ceem haa.
1CO 12:31 Kon sawraat ngaŋ raak onoh ci uup baah. Waaye ɗiski wa nik ŋ hey ɗu teeɓe waasi ngisoh fuuf in ceem jen.
1CO 13:1 Ali ŋ jombee peɗeem ciŋ ɓo' ci, na ciŋ malaakaaci, te ŋ waaɗɗi morom mbo ɗah, ŋ mand na joolooliini na laɓse dong wala bargi na tipse.
1CO 13:2 Ali Kooh woyee taamboh nga so, ali ŋ inah in ci ɗasɗukiɗ ci na inhaah ci jen, ali kosiŋ ngo kaɗ po ŋ yongsee tango sah te ŋ waaɗɗi morom mbo, ŋ tus haa.
1CO 13:3 Ali ŋ paysoh raak-raakiŋ ngo jen, ŋ eɗoha kañam wuu ñakiɗ ci, ŋ nam eɗoh faaniŋ ngo ne wa dohu, te ŋ waaɗɗi morom mbo ɗah, wa raakiɗɗi so ali njiriñ.
1CO 13:4 Ɓoyi na tume sagu waaɗ-waaɗ, a na muñe muñ, a na raake keeñ moɗiɗ, a na siisoheeɗi, a na tipkeeɗi, a na yaksiɗkeeɗi.
1CO 13:5 A na tumeeɗi in supkiɗohiɗ, a na waakeeɗi ini njirñan haf ce, a na yooɓeeɗi ayruk, a na ɗaakeeɗi aay-keeñ.
1CO 13:6 A na sumeeɗi ŋ ini lahɗi waas, waaye a na sume ŋ ini nik keeh.
1CO 13:7 Ɓoyi na tume sagu waaɗ-waaɗ, a na degge in nu nik, a raak ooluk ŋ in nu nik, a gen yaakaar in nu nik, a teyɗuk gaduk in nu nik.
1CO 13:8 Waaɗ-waaɗ na sooƴeeɗi muk. Mbeh hey haye Kooh woyissanɗi taamboh ŋ ɓo', jomb peɗmi fu inahɗi reehɗu, ki'inah reehɗu.
1CO 13:9 Laam ki'inhiŋ ɓoo tasiɗ te findi ɓoo na woyohe woo ci puloh ŋ Kooh, tasiɗ ;
1CO 13:10 waaye ini mitiɗi hay ɗah, ini tas mit reehɗu.
1CO 13:11 Wa ŋ nikoh komaaki, ŋ woyee findi komaaki, ŋ hotee findi komaaki, ŋ liiɓee findi komaaki ; wi ŋ nik yakak, ŋ faɗta in komaaki.
1CO 13:12 Woti-woti ɓoo hotɗi jahran, ɓoo na hote findi ɓoyi na marke ŋ seetu, waaye kim, ɓoo hotan jahran. Woti-woti ki'inhiŋ ngo tasiɗ, waaye kim, ŋ hey inhe inah mitiɗ, findi Kooh inhoh ho.
1CO 13:13 Kon, in ci kaahay cii genan gen : Kos, yaakaar, na waaɗ-waaɗ, waaye wi uup yak nga ca, e waaɗ-waaɗ.
1CO 14:1 Kon, hiiraat keeñ ciŋ ɗu ŋ waaɗ morom ɗu, te ŋ ini kaɗ ŋ onoh ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, sawraat ca raak, uupaat nga waak ne Kooh woyee taamboh nga ɗu.
1CO 14:2 Yi na jombe ŋ peɗmi Fuuɗsi on ɗe, a wooɗi na ɓooɓi, waaye a na woye na Kooh, ali ɓo' inahɗi in ci a na woye. A na woye in ci ɗasɗukiɗ ci Fuuɗsi Hoolohngaani eɗ ɗe ne a woo ca.
1CO 14:3 Waaye yi na woye ini Kooh woos ɗe, a na woye na ɓooɓi ne a ɓaatɗoh ɓa ɓa kaɗ fiki, a ñaahee ɓa, a dalɗee hel ci.
1CO 14:4 Yi na jombe ŋ peɗeem, a na ɓaatɗohe haf ce ne a kaɗ fiki ; yi na woye ini Kooh woos ɗe, a na ɓaatɗohe ɓooɓiŋ Janguuni jen.
1CO 14:5 Ŋ waaɗeen ne ɗu jen ɗu jombee ŋ peɗeem, waaye ini ŋ uup waaɗ weɗ ne Kooh woyee taamboh nga ɗu. Kooh woyee taamboh nga ɗu ɗah, weɗ uup raak njiriñ jomb ŋ peɗeem, hanaa ɓoyi na jombe ŋ peɗeem toksee in ci a na woye ne ɓi Janguuni min kaɗ fiki.
1CO 14:6 Ɗiski wa nik ndii, ɓaah ciŋ ngo, ŋ hayeen nga ɗu ŋ jombee ŋ peɗeem ɗah, ŋ hee ɗu raakɗe winde njiriñ ? Ali njiriñ ne ŋ komɗi ɗu keeh ki Kooh teeɓoh, wala woo ci onan ɗu ki'inah wala woo ci a na woye taamboh nga so wala woo ci jangɗan ɗu ɗah.
1CO 14:7 Ɓayaat misaal ŋ in ci na tipse findi mbiiɓ wala koora : Waa nu tipuuɗi ñiiniɗ nga ɗah, ɓo' inhisohanɗi ini mbiiɓi na mbiiɓe wala ini riitiini na riiti'e.
1CO 14:8 Te kuluɓ namɗi kuluɓ kulɓi min inhisu ɗah, e ɓi nde kooɗkan ne kaɗ hiñoha ?
1CO 14:9 Wa mand ɗaa nga ɗu, ɗu jombee na peɗeem ciŋ ɗu, te ini ɗu na woye minɗi inhu ɗah, ɓooɓi inhohan ini ɗu na woye na ? Ɗu woyan ŋ puuɗsi !
1CO 14:10 Ini peɗeem ci na laaye ŋ Adina jen, waa nu nga ɗah raakiɗ ini wa na woye.
1CO 14:11 Ŋ inahɗi peɗmiŋ ɓoyi na woye na so ɗah, mi na nike hanhe nga ɗe, te a na name nik hanhe nga so.
1CO 14:12 Ɗu nak, nik ne ɗu sawriɗ ngaŋ raak onoh ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, waakaat ne ɗu ɓaah ŋ ɓi uupan kaɗiɗ Janguuni fiki.
1CO 14:13 Ineem weɗ tah, ɓo' nu na jombe ŋ peɗeem ɗah, a joy joy kiim Kooh, Kooh on ɗe a min tokis ini a na woye.
1CO 14:14 Ŋ kiimee Kooh ŋ peɗeem ɗah, a ini Kooh tum nga so dong na kiime, waaye liiɓiŋ ngo na ɓaaheeɗi nga.
1CO 14:15 Moo ŋ tuman na ? Ŋ kiiman na ini Kooh tum nga so, ŋ nam kiim na liiɓiŋ ngo ; ŋ hey ƴeeke Kooh na ini a tum nga so, ŋ nam ɗe ƴeek na liiɓiŋ ngo.
1CO 14:16 Nik ne fu na corkiɗohe Kooh taamboh ŋ ini a tum nga ɗa dong, te liiɓiŋ ɗa ɓaahɗi nga ɗah, hanheeri nik na ɗu woyohan "Amiin" na, ŋ ini fu woo ŋ kiimiŋ ɗa fu na corkiɗohe Kooh ? A inahɗi ini fu na woye !
1CO 14:17 Wa keeh ne fu na corkiɗe Kooh na ɓi woo moɗiɗ, waaye wa kaɗiɗɗi fiki ɓoyi na sikɗukee ɗa.
1CO 14:18 Mi yii corkiɗ Kooh ŋ ini mi na uupee ɗu jen jomb ŋ peɗeem.
1CO 14:19 Waaye, ŋ Jangu, ŋ woo woo yatuus inhuuɗ, ca jangiɗ ɓinooɓi, weɗ ngisohiɗ to ŋ jomb ɓi junni junni woo ŋ peɗeem.
1CO 14:20 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, kinaat nik komaaki ŋ findi ɗu na liiɓohe ; ŋ ini kaɗ ŋ baahaaɗi, tumaat findi komaaki, waaye ɗu liiɓee ɗah, liiɓaat findi yakak.
1CO 14:21 Wa fiisuuɗ ne Heɗi woo ne : « Ŋ woyohan na cuuɓiŋ ngo ŋ peɗmi ɓa inahɗi ŋ taambɗohana nguɓ hanhe ! Tahanɗi sah, po ɓa sikɗuk ko ! »
1CO 14:22 Kon, ɓo' jombee ŋ peɗeem ɗah, wa na teeɓe kosaaɗiici ne ɓa ɓaahɗi ŋ Janguuni, wa teeɓɗi kosiɗ ci ne ɓa ɓaah nga. Kooh woyee taamboh ŋ ɓo' ɗah, wa na teeɓe kosiɗ ci ne ɓa ɓaah nga, waaye, wa teeɓɗi kosaaɗiici ne ɓa ɓaahɗi nga.
1CO 14:23 Ɓi Janguuni jen coheen, ɓa jen ɓa jombee ŋ peɗeem, hend wa raak ɓi hanhe wala ɓi kosaaɗi aasee ɗah, ɓa woyanɗi ne ɗu dof dof e ?
1CO 14:24 Waaye Kooh woyee taamboh ŋ ɓooɓi jen, hend wa raak kosaaɗi wala hanhe aasee ɗah, ini a na kerhe jen hey ɗe teeɓe ne a bakaaɗoh, te wa attee ɗe.
1CO 14:25 In ci ɗasɗuk ŋ ɗooƴ keeñiŋ ɗe jaar ca ñiin, a ƴek, a yip puki ŋ kehƴi. A ñaamuk Kooh te a teyɗuk ne wa keeh ne Kooh yii ŋ harmban ɗu !
1CO 14:26 Kon, ɓaah ciŋ ngo, ɓoo joy na tum ? Ɗu coh ɗah, yaa nu nga raakiɗ ini a min tum. Yii na ƴeeke wuu Kooh, yii na jangɗohe, yii na yegɗohe ini Kooh inhiɗ ɗe, yum na jombe ŋ peɗeem, yum na toksee wa. In ceem jen joyiɗ tumu ne ca kaɗiɗ ɓi Janguuni fiki.
1CO 14:27 Ɓo' waaɗ jomb ŋ peɗeem ɗah, ɓa kinaat uup kanak, laay po laay kaahay, waaye ɓa woyaat yino yino te ɓo' toksiɗee ɓa.
1CO 14:28 Nik ne toksoh raakɗi ɗah, ɓa kinaat woo ŋ fiki ɓooɓi, ɓa woyaat na Kooh ŋ ɗooƴ ɓa.
1CO 14:29 Ini kaɗ ŋ ɓi na woye woo ci puloh ŋ Kooh, ɓa kinaat uup kanak po kaahay, te ɓi tas markissee andi wa ɗaa wala wa ɗaa haa.
1CO 14:30 Waaye Kooh teeɓ ɓo' wiiriis ŋ ɓooɓi nik ŋ ndeem, ini a min yegɗoh ɗah, yi na woye ɗekaat.
1CO 14:31 Ee, ɗu jen, ɗu miniɗ woo woo ci puloh ŋ Kooh, waaye woyaat yino yino. Ŋ ineem ɓooɓi jen hey jange in nga te ɓa hey ndengɗuke nga.
1CO 14:32 Ɓi na woye woo ci puloh ŋ Kooh, ɓa yilfaat ini Kooh on ɓa.
1CO 14:33 Laam Kooh, a Kooh palañ palañ haa, a Kooh jam. Ɗu joy tum findi wa na tumohse ŋ Janguuciŋ ɓooɓiŋ Kooh jen,
1CO 14:34 ɓooɓi coh ɗah, ɓitiɓ ci ɗekaat. Ɓa joyɗi woo, ɓa joy taamb ŋ ini ɓa woyu, findi waasiŋMusaa woyoha.
1CO 14:35 Ɓa waaɗ teeɓu in ɗah, ɓa meeksaat ƴaar ciŋ ɓa ŋ kahna. Wa moɗɗi ngaŋ ɓitiɓ, a laayee jomb ŋ coh.
1CO 14:36 Ɗu liiɓ ne woo kiŋ Kooh puloh nga ɗu e ? Wala ɗu liiɓ ne e ɗu dong rahasa ?
1CO 14:37 Ɓo' nu amb ne Kooh na woye taamboh nga ɗe wala a yi na Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, a joyiɗ teyɗuk ne ini mi na woyee ɗu, wa nakohiŋ Heɗi.
1CO 14:38 Te ɓo' nu teyɗukɗi ineem ɗah, a namanɗi teyɗuku.
1CO 14:39 Kon, ɓaah ciŋ ngo, waaɗaat ne Kooh woyee taamboh nga ɗu, sawraat nga, te kinaat hondoh ɓo' jomb ŋ peɗeem.
1CO 14:40 Waaye in nu ɗu na haɓɗe ɗah, wa deggaat ŋ waas, wa raakuu palañsukoh.
1CO 15:1 Ɓaah ciŋ ngo, mi yii naandis ɗu Yegɗohiŋ Muci ŋ woyee ɗu, yegɗohi ɗu rahas te po woti ɗu ris amb nga ndengiɗ.
1CO 15:2 E yegɗoheem na mucɗee ɗu ne ɗu amba baahiɗ findi ŋ yegɗoh ɗu wa ɗah ; ɗu tumohɗi wa findi ŋ woyoha ɗah, kosiŋ ɗu ɓarang ɓarang.
1CO 15:3 Ini ŋ koc ɗu eɗ, weɗ jangɗohi ŋ rahas mi ŋ haf fo, weɗ ne : Kiristaani kaaniɗ wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, findi Fiis ci Hooliɗ ci woyoha.
1CO 15:4 A ɓekuusa ŋ ruy-ruy te ŋ mbeha kaahayɗoh a hultiɗuusa findi Fiis ci Hooliɗ ci woyoha.
1CO 15:5 A teeɓkiɗ ɓi ɓo' laayiɗ jahran, a teeɓuk Piyeer, ƴutta a teeɓukka Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12).
1CO 15:6 Ƴutta, a teeɓukka waas yino ini uup ɓo' teemet-yatuus (500) ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci. Raakiɗ ɓi kaan, waaye laayiɗ nga ɓa ɓii pes.
1CO 15:7 Ƴutta, a teeɓukka Saak, ƴutta a teeɓukka Apootar ci jen.
1CO 15:8 Wi a teeɓuk ɓa jen, a nammba so teeɓuk ŋ mirndaani, mi yi mand na liir mitaaɗi.
1CO 15:9 Ee, ñam uup ƴissuut ŋ Apootar ci. Ŋ yeyyooɗi sah ɓeeɗku Apootar, laam ŋ tolfiɗiɗ Janguuniŋ Kooh.
1CO 15:10 Waaye, ngaŋ baahohiŋ Kooh, ŋ nikiɗ ɓoyi ŋ nik, te baahohi a baahoh ho nikɗi ɓarang ɓarang. Te sah ñam panguk pangki uup wiŋ Apootar ci ɓinooɓi jen. Wa keeh ne ñam panguk haa, e baahohiŋ Kooh wi nik nga so, weɗ panguk.
1CO 15:11 Kon, wa nik mi, wala wa nik ɓa, ineem weɗ Yegɗohiŋ Muci ɓoo na yegɗohe te ineem weɗ ɗu kose.
1CO 15:12 Kon ɓoo jen, ɓoo na yegɗohe ne Kiristaani hultiɗuuɗ, waaye raakiɗ ɓi na woye nga ɗu ne hulit raakɗi. Ɓa minoh woo ineem na ?
1CO 15:13 Nik ne hulit raakɗi ɗah, kon Kiristaani namɗi hulit.
1CO 15:14 Te nik ne Kiristaani hultiɗuuɗi ɗah, kon yegɗohiŋ ɓoo raakɗi njiriñ, te kosiŋ ɗu ɓarang ɓarang.
1CO 15:15 Ɓaatta nga nik ne kaaniɗ ci hultanɗi ɗah, kon ɓoo ɗaliɗ Kooh ŋ seedeeni ɓoo na seeɗe'ɗee ɗe ne a hultiɗiɗ Kiristaani te a tumɗaa.
1CO 15:16 Nik ne kaaniɗ na hulteeɗi ɗah, Kiristaani namɗi hulit.
1CO 15:17 Te nik ne Kiristaani hultiɗuuɗi ɗah, kon kosiŋ ɗu ɓarang ɓarang, te ɗu ris na bakaaɗ ciŋ ɗu.
1CO 15:18 Ŋ ineem ɓi kaan ŋ kosi ɓa kos Kiristaani, ɓa sooƴiɗ.
1CO 15:19 Nik ne ɓoo ooluk Kiristaani ŋ kipes kii dong ɗah, kon e ɓoo uup miskoh ŋ ɓooɓi jen !
1CO 15:20 Waaye wa keeh, Kiristaani hultiɗuuɗ, a yi koc hulit ŋ kaaniɗ ci, findi tohri koc ruund.
1CO 15:21 Laam findi kakaan taamboh ŋ ɓo' yino aassa Adina, hulti nam taamboh ɗaa ŋ ɓo' yino, hayya.
1CO 15:22 Te findi ɓooɓi jen na kaanohe, sagu ɓaahi ɓa ɓaah ŋ Aadama, ɓa jen, ɓa hey rahsisse kipes sagu ɓaahi ɓa ɓaah ŋ Kiristaani.
1CO 15:23 Waaye yaa nu nga na mbariŋ ɗe. Kiristaani a yi koc hulit ; a hay ɗah, ɓi ɓaah nga ɗe hey name hulit.
1CO 15:24 Ƴut ɗah, reehiŋ Adina han hay : Kiristaani hey reehɗe kikilifa nu nik na nguur nu nik na hatil nu nik. Ƴut ɗah a hey wike Kooh Baabi Nguuri.
1CO 15:25 Laam Kiristaani joyiɗ nik buur po mbaɗna Kooh folan sangiɗ ciŋ ɗe jen, a tum ɓa degoha kot ciŋ ɗe.
1CO 15:26 Kakaan, weɗ sangiɗi mirndohan sooƴɗu.
1CO 15:27 Fiis ci woyiɗ ne : « Kooh degiɗ in ci jen ŋ yaah ƴaareem », waaye Fiis ci woo "in ci jen" ɗah, wa hooliɗ ne a in ci jen ɗal Kooh yi deg in ci jen ŋ yaah ce.
1CO 15:28 Kaɗ po in ci jen degu ŋ yaah Kiristaani ɗah, a yi Kuɓki, a hey wike haf ce ŋ Kooh yi deg in ci jen ŋ yaah ce. Jaar Kooh nik in ci jen, ŋ ɓooɓi jen.
1CO 15:29 Raakiɗ ɓooɓi na ɓoktuke sagu kaaniɗ ci. Nik ne kaaniɗ ci hultiɗassanɗi muk ɗah, wa raakiɗ ɓa wi nde njiriñ ? Te nik ne wa keeh ne kaaniɗ ci hultiɗassanɗi ɗah, wa ye tah ɓooɓi ɓoktukee sagu kaaniɗ ceem ?
1CO 15:30 Te nik ne wa ɗaa ɗah, wa ye tah ɓoo toonee kiñin ciŋ ɓoo wahtu nu nik ?
1CO 15:31 Ɓaah ciŋ ngo, wa keeh ne Kooh-nu-wiis maa hote ŋ kakaan an, findi wa nam nikoh keeh ne maa ndamkohee ɗu. Ŋ fiki ɓooɓi, maa ndamkohee ɗu ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo.
1CO 15:32 Nik ne hiñohi ŋ hiñoh ŋ Efes na ɗoopaat-nduuf ci, e taambiɗ kiñin kiŋ ngo tah ho tuma ɗah, wa raakiɗ to wi nde njiriñ ? Kon nik ne kaaniɗ ci hultanɗi ɗah, wooree ɓa nga : « Ɓoo ñamaat, ane, laam kim wa kaan. »
1CO 15:33 Kinaat ñaañoh haf ɗu ! Wooree ɓa nga : « Huntoh baahaaɗi na yahrohe yahroh jiko. »
1CO 15:34 Dokkaat ŋ haf ɗu moɗoɗ, te ɗu faɗ bakaaɗ ; raakiɗ ɓi inahɗi Kooh nga ɗu. Mi yii woya, wa joy nik kaci nga ɗu.
1CO 15:35 Waaye ɓo' miniɗ meeksoh ne : « Kaaniɗ ci hultohan na ? Ɓa hayan na cinde faan ? »
1CO 15:36 Ɓoyeem ñaañɗi ! Fu sok tisoh ɗah, wa joyiɗ kaan bala wa camban pes ɗah.
1CO 15:37 Te fu sokee ɗah fu na sokeeɗi kidgi na faaniŋ wa, fu na soke tisoh ɓarang, wa miniɗ nik tisoh bele wala tisoh wiiriis.
1CO 15:38 Ƴut ɗah, Kooh eɗ tisoheem faani a waaɗ, a na eɗe tisoh nu nik faaniŋ wa haf wa.
1CO 15:39 Faan ciŋ feruuɗ ci jen ceɗ ɗaloh : faan ciŋ ɓo' ci, na faan ciŋ ɗoopaat ci, na faan ciŋ sel ci na ciŋ cuurund ci.
1CO 15:40 Wa raakiɗ in ci ɓo' min hot ŋ kehƴi, wa namiɗ raak in ci ɓo' min hot ŋ ɗafki ; waaye moɗ kiŋ in ciŋ ɗafki mandɗi na moɗ kiŋ in ciŋ kehƴi.
1CO 15:41 Nohi raak siñaariŋ wa haf wa, wa mand ɗaa ŋ caɓni na hor ci ; wuu hor sah ɗalohiɗ na waa hor morom wa.
1CO 15:42 Wa mandan ɗaa ŋ hultiŋ kaaniɗ ci. Faan uumbsee findi tisoh ŋ kehƴi ɗah, wa na kee yahka ; wa hulit ɗah, wa yahkissanɗi.
1CO 15:43 Faan uumbsee ŋ kehƴi ɗah, wa na moɗeeɗi, waaye wa hulit ɗah, wa na hulte na moɗ keeh-keeh. Faan uumbsee ŋ kehƴi ɗah, wa na raakeeɗi hatil, waaye wa hulit ɗah, wa na hulte riifiɗ na hatil.
1CO 15:44 Faan uumbsee ŋ kehƴi ɗah, wa na nike faan njaay rek, wa hulit ɗah, wa nik faani Fuuɗsiŋ Kooh na pesɗe. Faan njaay raakiɗ ɗah, kon faani Fuuɗsiŋ Kooh na pesɗe namiɗ raak.
1CO 15:45 Ŋ ineem wa fiisuuɗ an : « Aadama, ɓoyi koc, nikka pesoh. » Waaye Aadamaani mirndoh nak, a nikka riifiɗ na Fuuɗsi Hoolohngaani, a onohee kipes.
1CO 15:46 A faani riif na Fuuɗsi Hoolohngaani, weɗ koc hay haa, waaye faani njaayi, weɗ koc hay, wi riif na Fuuɗsi hannda hay.
1CO 15:47 Aadamaani koc, kooɗohu kehƴi, a mahohu mun merhey. Aadamaani kanakɗoh puloh Eel ci.
1CO 15:48 Ɓi kehƴi, ɓa mand na yi kooɗohu kehƴi, ɓi ɓaah ŋ Eel ci, ɓa mand na Yi puloh Eel ci.
1CO 15:49 Te findi ɓoo mandoh na yi mahohu mun merhey, ɓoo mandohan ɗaa na Yi puloh Eel ci.
1CO 15:50 Ɓaah ciŋ ngo, ini ŋ waaɗ woo weɗ ne faan ciŋ ɓoo cii minɗi raak waɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh, te ini min yahuk minɗi raak waɗ ŋ ini yahkanɗi.
1CO 15:51 Ŋ hey ɗu woye in ɗasɗukiɗ wi ɗu inahɗi : Ɓoo kaananɗi jen ; waaye ɓoo jen hey ɓoƴsasse.
1CO 15:52 Wa nikan ŋ harmban ñep na marak, kulɓi mirndoh kuluɓ ɗah. Laam wa hey kulɓe. Ŋ ndeem, kaaniɗ ci hey hulte ne ɓa ɓay faan ci minɗi yahuk ; ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo hey ɓoƴsasse.
1CO 15:53 Laam faani kaɗ ŋ yahuk joyiɗ ɓekuk faani minaaɗi yahuk, te faani kaɗ ŋ kaan ɓekuk faani kaananɗi.
1CO 15:54 Faani na kaɗe ŋ yahuk ɓekuk faan minaaɗi yahuk te faani na kaɗe ŋ kaan ɓekuk faan minaaɗi kaan ɗah, ŋ ndeem, ini Fiis ci woo wii raak : « Kakaan ki saahuuɗ jameet, Wa sooƴiɗ. »
1CO 15:55 « Moo kakaan, wa nde ndamiŋ ɗa ? Kakaan, wa nde maangohaaniŋ ɗa ? »
1CO 15:56 Bakaaɗ, weɗ maangohaaniŋ kakaan ; te a waas na eɗe bakaaɗ hatiliŋ wa.
1CO 15:57 Waaye ɓoo corkiɗaat Kooh yi on ɓoo ndam taamboh ŋ Yeesu Kiristaa Heɗ ɓoo.
1CO 15:58 Weɗ tah ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ndengaat tir, ali in kanaat ɗu yoondiɗ, genaat ɓaat ndengɗuk ŋ pangkiŋ Heɗi te inhaat ne pangki miskiɗi ɗu na pangke ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi nikɗi ɓarang ɓarang.
1CO 16:1 Ini kaɗ ŋ kopori na nangɗohse ɓaatɗohoha ɓooɓiŋ Kooh nik ŋ Yerusalem, tumohaata findi ŋ nakohoha ŋ Janguucaŋ Galaat.
1CO 16:2 Dimaas nu nik, yaa nu nga ɗu ɗah ɓayaat ŋ ini a raak, ini a min eɗoh, a ɗaaka ŋ kahan ce. Ɗu sekuu po ŋ hay, ɗu hanee ca nangɗoh.
1CO 16:3 Ŋ hay ɗah, ŋ hey fiise kayit, ŋ eɗ ca ɓooɓi ɗu ooluk, ɓi ŋ tuuƴan Yerusalem ne ɓa eɗoha kopori ɗu onoh.
1CO 16:4 Nik ne wa cariɗ ne ŋ nam kaɗ ɗah, ɓa hun na so.
1CO 16:5 Ŋ hey ɗu hee marke ne ŋ puloh Maseduwaan ɗah, laam ŋ waaɗ taamboh nga.
1CO 16:6 Wa miniɗ nik ne ŋ hey ɓaatsiɗe ŋ ɗiskiŋ ɗu, wala sah jamanooniŋ soosi jen ŋ nikana ŋ ndeem, ne ɗu min ndo ɓaatɗoh ŋ min taalndiɗ ɓaaɓiŋ ngo.
1CO 16:7 Waasii, ŋ waaɗɗi ne ŋ taamb rek, ŋ marak ɗu, ŋ coot. Ŋ waaɗiɗ nik na ɗu ƴissuut ne Heɗi teyɗuka ɗah.
1CO 16:8 Waaye ŋ tasan ŋ ndii ŋ Efes po feetiŋ Paantakot.
1CO 16:9 Kooh rangsiɗiɗ to bunta angiɗ ne ŋ min panguk baahiɗ, ali nik ne sah ɓi langɗi na so laayiɗ nga.
1CO 16:10 Timoote hay ɗah, taambkohaat ɗe baahiɗ po a neƴƴohuu ŋ harmban ɗu. A na name tum pangkiŋ Heɗi findiiso.
1CO 16:11 Kon ali ɓo' kinaat ɗe heef ! Ɓaatɗohaat ɗe a ɓaaɓ na jam po a min hay nga so na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci, mi yii sek ɗe.
1CO 16:12 Ini kaɗ ŋ ɓaah ɓoo Apolos, ŋ ñaahiɗ ɗe laayiɗ ne a hun na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ɓinooɓi, a hay ɗu marke, waaye ɗiski wa nik a teyɗukɗi ; a hey haye ne a mina ɗah.
1CO 16:13 Kinaat neeh, ndengaat ŋ kosiŋ ɗu, kaañaat, raakaat hatil !
1CO 16:14 In nu ɗu haɓɗee ɗah, haɓɗaata ngaŋ waaɗ ɓooɓi na waaɗ Kooh !
1CO 16:15 Ɓaah ciŋ ngo, ɗu inhiɗ ne a Estefanas na ɓi kahan ce, ɓeɗ koc kos ŋ Heɗi ngaŋ Akaay jen, te ɓa eɗohha haf ɓa ne ɓa taambkoh ɓo'-Kooh ci, kon mi yii kiim ɗu ne
1CO 16:16 ɗu nam kerhiɗ ɓooɓi mand ɗaa, ɓeɗ na ɓi hun na ɓa ŋ pangki miskiɗi.
1CO 16:17 Ŋ sumiɗ ŋ hayi Estefanas na Fortunatus na Akaaykos hay yo marke ; ɓa tumɗiɗ to ini ɗu hee so tumɗe nikee ne ɗu ɓii ŋ ndii ɗah.
1CO 16:18 Ee, ɓa dalɗiɗ hel ciŋ ɓoo, mi na ɗu. Ɓooɓi mand ɗaa, ambaat ɓa yaah kanak.
1CO 16:19 Ɓi Janguuciŋ Asi ɓa ɗii kañiɗ ɗu. Akilaas na Piriska na kosiɗ ci na cohe ŋ kahan ɓa, ɓa ɗii kañiɗ ɗu baahiɗ ŋ tiikiŋ Heɗi.
1CO 16:20 Ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nik ndii jen ɓa ɗii kañiɗ ɗu. Kañɗohaat ŋ harmban ɗu, ɗu morgiɗkohee, wa hun na keeñ hooliɗ.
1CO 16:21 Mi Pool, ñam fiisoot kañɗohii na yaahiŋ ngo.
1CO 16:22 Ɓo' nu waaɗɗi Heɗi ɗah, a alku'aat ! Marana taa ! (Heɗ ɓoo, haya !)
1CO 16:23 Yeesu Heɗi baahohaat ɗu !
1CO 16:24 Ŋ waaɗiɗ ɗu jen ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani Yeesu !
2CO 1:1 Mi yii kañɗis ɗu, ɗu ɓi Janguuniŋ Kooh nik ŋ Korenta na ɓooɓiŋ Kooh ŋ Akaay jen. Mi yi Pool, ApootariŋKiristaani Yeesu ŋ waaɗ-waaɗiŋ Kooh, ñam na fiisee ɗu kaytii, mi na ɓaah ɓoo Timoote.
2CO 1:2 Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ; Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
2CO 1:3 Kooh, yi nik Koohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, a nammba nik Baabiŋ ɗe, a yakɗaah, a yi Baabi, yi ɓooɓi jen na miske, Kooh yi na giifɗohe ŋ in nu nik.
2CO 1:4 A yi na giifɗe ɓoo ngaŋ miskiɗ ciŋ ɓoo jen ne ɓoo min giifiɗ ɓi nik ngaŋ miskiɗ nu nik ! Ŋ ineem ɓoo giifiɗ ɓa na giifɗi a giifɗoh ɓoo.
2CO 1:5 Findi miskiɗ ci ɓoo ɓaah na Kiristaani laayoh, giifɗi Kooh na giifɗe ɓoo taamboh ŋ Kiristaani laayoh ɗaa.
2CO 1:6 Ɓoo nik ŋ miskiɗ ɗah, ɓoo nik nga ne ɗu giifɗu, ɗu nam muc ; ɓoo giifɗu ɗah, wa giifɗohaa ɗu ne ɗu ndengɗuk, ɗu min muñ miskiɗ ciŋ ɗu mand na ciŋ ɓoo.
2CO 1:7 Te yaakaari ɓoo raak nga ɗu ndengiɗ, ɓoo inhiɗ ne findi ɗu na ɓaahohe ŋ miskiɗ ci, ɗu na ɓaahohe ɗaa ŋ giifɗi.
2CO 1:8 Kon ɓaah ciŋ ɓoo, ɓoo waaɗiɗ ne ɗu inah miskiɗ ci rahas ɓoo ŋ kur caŋ Asi : Ɓoo degseen miskiɗ keeh-keeh po ɓoo antalisseeɗi ca, ɓoo liiɓeeɗi sah ne ɓoo hey rise pes.
2CO 1:9 Ɓoo ambee ne sah ɓoo joy joy kaan ; ineem raakiɗ ne ɓoo oolkohuu haf ɓoo, ɓoo oolkoh Kooh yi na hultiɗe kaaniɗ ci.
2CO 1:10 A yi muciɗ ɓoo ŋ kakaan ki miskiɗeem, te a hey ɓoo mucɗisse. Ɓoo oolkiɗ ne a genan ɓoo muciɗ.
2CO 1:11 Kiimi ɗu kiimɗee ɓoo Kooh nam ɓaah nga ; ŋ ineem, ɓo' laayiɗ kiimɗiɗ ɓoo, tahha po ɓo' laayiɗ hey corkiɗe Kooh ŋ baahohi a baahoh ɓoo.
2CO 1:12 Inii weɗ ɓoo na ndamkohe te liiɓ ciŋ ɓoo seede'iɗa, weɗ ne : Keeh na hool puloh ŋ Kooh, ceɗ ɓoo na pesohe na ɓi Adina, ɓoo na uupe ca pesoh na ɗu. Nikɗi haa ne wa ñaañi puloh ŋ ɓo' on ɓoo ineem, waaye wa baahohiŋ Kooh.
2CO 1:13 Ɓoo na fiiseeɗi ɗu in wiiriis ɗal ini ɗu min jang te ɗu inaha. Raakiɗ ini ɗu camb inah, te ŋ liiɓiɗ ne ɗu heya inhe jen, weɗ ne ŋ mbehi Heɗ ɓoo Yeesu dokkohan, ɗu hey neɓse nga ɓoo, te ɓoo neɓu nga ɗu.
2CO 1:15 Ineem wooreen ndo, weɗ tah po ŋ ammba ne ŋ kockohan nga ɗu ne ɗu sum ŋ kot ci kanak ci ŋ raakan ndeem.
2CO 1:16 Weɗ ne ŋ waaɗeen taamboh nga ɗu ne ŋ hayee Maseduwaan ndii ɗah ; te ŋ namee wiiruk ɗah, ŋ taambis nga ɗu ne ɗu ɓaatɗoh ho ŋ ɓaaɓiŋ ngo ŋ waas Yudee.
2CO 1:17 Ɗu liiɓ ne wi ŋ woyee ŋ ɗooƴ co ne ineem weɗ maa hee tume, ŋ liiɓɗi liiɓɗi nga e ? Wala ɗu liiɓ ne ŋ raak liiɓohaaɗ ɓo' dong, po "ee"-iŋ ngo miniɗ nik "a'aa" ne ŋ tufuk ne ŋ tum in ɗah ?
2CO 1:18 Wa wooriɗ Kooh ne, woo ki ɓoo na woyee ɗu wa "ee" na "a'aa" haa.
2CO 1:19 Laam Kuɓkiŋ Kooh, Yeesu Kiristaa yi ɓoo woyee ɗu, mi na Silweng na Timoote, a "ee" na "a'aa" haa ; a moos nik "ee" dong.
2CO 1:20 Te in ci Kooh gapoh, ini ca laay jen, ca "ee" ŋ Yeesu Kiristaa. Ineem weɗ nam tah po wa taamboh nga ɗe, ɓoo woyee "amiin" weɗ "ee", ne ɓoo yakiɗ Kooh.
2CO 1:21 A Kooh ambsoh ɓoo na ɗu, a ndengiɗta ɓoo ŋ Kiristaani, a degiɗ ɓoo ne ɓoo pangkiɗ ɗe.
2CO 1:22 A ñaassa ɓoo, a tummba Fuuɗsiŋ ɗe ŋ keeñ ciŋ ɓoo, ineem nikka firnde ne in ci a gap ɓoo jen, ɓoo hey ca rahse.
2CO 1:23 Kon Kooh miniɗ to seede, ŋ lee ɗah, ŋ kaanaat : Ŋ sang ɗu ɓek miskiɗ weɗ tah ŋ hayisɗi Korenta poyi.
2CO 1:24 Nikɗi haa ne ɓoo waaɗ ɗu deg yaah ŋ ini kaɗ ŋ kosiŋ ɗu laam ɗu ndengiɗ nga. Ɓoo kay, ɓoo na ɓaatɗohee ɗu ŋ sumiŋ ɗu.
2CO 2:1 Ineem weɗ tah ŋ ambiɗ ŋ haf fo ne ŋ heyɗi dokke ŋ ɗiskiŋ ɗu feeh in ci neɓaaɗiici reehɗi ɗah.
2CO 2:2 Ŋ ɓek ɗu neɓaaɗi ɗah, a ya ɓa sumɗan ndo ? Ɗu ɓi ŋ ɓek neɓaaɗi e ?
2CO 2:3 Ineem weɗ tah ŋ fiissa ɗu kaɓɗohi mirndoh, ŋ sangee hay nga ɗu po ɗu kee so ɓeka neɓaaɗi, ɗu ɓi joyee so sumiɗ. Ɗu jen, wa wooriɗ to ne, ŋ sum ɗah ɗu sum.
2CO 2:4 Wi maa fiisee ɗu wa, ŋ fiisa ŋ tiis miskiɗ na keeñ reehiɗ, na muhun laayiɗ ; ŋ fiisɗaa ne ŋ ɓek ɗu neɓaaɗi, waaye ne ɗu inah waaɗi ŋ waaɗ ɗu, findi wa yakoh.
2CO 2:5 Ɓoyi ɓekoh neɓaaɗi, a ɓek ko wa haa ; ŋ sang uupiɗ, waaye ŋ miniɗ woo ne, a ɓek ɗu wa jen.
2CO 2:6 Ini ɓi uup nga ɗu deg ɓoyeem, doyiɗ.
2CO 2:7 Tahha po ini ngisoh kotii, weɗ ne ɗu ɗaas ɗe te ɗu daliɗ heliŋ ɗe, ne a raakuu neɓaaɗiini a antalanɗi.
2CO 2:8 Mi yii kiim ɗu, teeɓaat ɗe ne ɗu waaɗiɗ ɗe.
2CO 2:9 Ŋ waaɗee ɗu nam markisuk, weɗ tah ŋ fiissa ɗu, ne ŋ inah andi ɗu hey yo kerhiɗe ŋ in nu nik.
2CO 2:10 Ɗu ɗaas ɓo' ɗah, ŋ ɗaas ɗe ; nik ne raakiɗ ini ŋ joyee ɗaasoh ɗah, ŋ ɗaasohiɗa saguuɗu ŋ fiki Kiristaani.
2CO 2:11 Ŋ tum ineem ne ŋ onuu Seytaani waas nga ɓoo, laam ɓoo inhiɗ baahiɗ ini a waaɗ tum.
2CO 2:12 Wa ŋ kaɗ Torowaas ne ŋ woo Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Kiristaani, ŋ hotiɗ ne Heɗi rangsiɗiɗ to bunta nga ne ŋ panguk.
2CO 2:13 Waaye heliŋ ngo daleeɗi, ŋ raakɗi ɓaah ɓoo Tit nga, weɗ tah ŋ askohha na ɓa, ŋ hayya Maseduwaan.
2CO 2:14 Waaye, ɓoo corkiɗaat Kooh. A na gene ɓoo maaƴɗukoh ŋ mbehiŋ yakɗiŋ ndamiŋ ɗe ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani, te a taambohee nga ɓoo ne Kiristaani inhu ŋ ɗisik nu nik findi eeñ laackoloñ.
2CO 2:15 Ngaŋ Kooh, e ɓoo eeñɗiŋ Kiristaani, wa neɓiɗ findi laackoloñ. Ɓoo ɓii eeñ ɓi nik ŋ waasiŋ muci, na ɓi nik ŋ waasiŋ muuƴi.
2CO 2:16 Ŋ ɓum, ɓoo na ote kakaan, oti na ɓayee kaan ; ŋ ɓinooɓi, ɓoo na eeñe kipes, eeñi na ɓaye pes. A yi nde ɓo' min ineem ?
2CO 2:17 Ɓoo nak, ɓoo mandɗi na ɓi laayiɗ, ɓi tum woo kiŋ Kooh toontuk. Ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani, ɓoo na yegɗohe Woo ki na keeñ hooliɗ ŋ fiki Kooh, yi woos ɓoo.
2CO 3:1 Kinaat liiɓ ne ini ŋ woo weem tokis ne ɓoo na cambise woo ne a ɓoo min pangki. Ɓoo etohɗi ne ɓi ɓo' fiisiɗ ɗu kayit ne ɓa woo ɗu ineem findi ɓinooɓi na tumohee wa, te ɓoo namɗi etoh ne ɗu tumiɗ ɓoo ineem.
2CO 3:2 E ɗu kayteem, kayti fiisu ŋ keeñ ciŋ ɓoo, wi ɓooɓi jen min jang, ɓa inaha.
2CO 3:3 Wa hooliɗ ne e ɗu kayti Kiristaani fiis, a taambɗohhaa ŋ pangkiŋ ɓoo. Kayteem fiisohuuɗi fiisoha, wa fiisohu Fuuɗsiŋ Koohi na pese. Wa fiisuuɗi ŋ atoh ɗapas, wa fiisu ŋ keeñ ci.
2CO 3:4 Ineem weɗ oolki ɓoo ooluk Kooh taamboh ŋ Kiristaani.
2CO 3:5 Wa nikɗi haa ne ɓoo amb ne ɓoo miniɗ haɓiɗ in ngaŋ min-miniŋ ɓoo. Te ɓoo liiɓɗi ne ineem puloh nga ɓoo, min-miniŋ ɓoo puloh ŋ Kooh.
2CO 3:6 A yi nam on ɓoo po ɓoo minnda nik ɓi na pangkiɗe ambtiɗoh as, wi gaƴukɗi ŋ waasi fiisu waaye ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani. Waasi fiisu na apohe apoh, waaye Fuuɗsi na onohe kipes.
2CO 3:7 Nakoh ciŋ waasi fiissee ŋ atoh ɗapas dong te siñaariŋ yaki Kooh yak nikee wiliɗ ca po Israayel ci mineeɗi marak ŋ fikiiriŋ Musaa sagu siñaara, te siñaaraam geneeɗi. Nik ne e pangkiŋ waasi fiisu, wi na ɓayohe ŋ kakaan weɗ hunee na kiyak hend ɗaa ɗah,
2CO 3:8 kon pangkiŋ Fuuɗsi, kiyak kiŋ wa hendan na ?
2CO 3:9 Nik ne pangkiŋ waasi na atte'e ɓo' tooñ weɗ raak kiyak ɗah, ŋ woyisɗi ɗa wi na tahe Kooh amb ɓo' ɓo' yurhiɗ !
2CO 3:10 Ɓoo miniɗ woo ne siñaarɗiŋ kiyak ki wotɓa wa tus haa ŋ siñaarɗiŋ wi woti.
2CO 3:11 Nik ne wi genɗi weɗ siñaarɗee ɗah, ŋ woyisɗi ɗa wi genan gen.
2CO 3:12 Oolki ɓoo ooluk ne kiyak keem genan gen na tahe ɓoo kaañ keeh-keeh.
2CO 3:13 Te ɓoo tumɗi findi Musaa, yi muuree fikiiriŋ ɗe ne Israayel ci markuu reehiŋ siñaari genaaɗiini.
2CO 3:14 Waaye ɓa sangee sang inah. Po woti sah, ɓa jangeesa Fiis ciŋ Ambtiɗoha Maañɗa ɗah, muureem na rise nga. Wa nihsukɗi, wa na coote rek ne fu nikka ŋ Kiristaani ɗah.
2CO 3:15 Po woti sah, Israayel ci jangeesa teereeciŋ Musaa ɗah, liiɓohaaciŋ ɓa na nike muurkiɗ.
2CO 3:16 Waaye ɓo' nu hay ŋ Heɗi ɗah, muuri nihsu.
2CO 3:17 Fu hay ŋ Heɗi ɗah, weɗ ne fu hay ŋ Fuuɗsi ; te ɗisik nu Fuuɗsiŋ Heɗi nik ɗah, raak haf fu raakiɗ nga.
2CO 3:18 Ɓoo jen, ɓoo ɓi na fikiici raakisɗi muur, siñaariŋ Heɗi wa ɗii saañis nga ɓoo findi seetu ; Heɗi, maanaam Fuuɗsi, a yii ɓoƴsoh ɓoo po, ɓoo mandan na ɗe, wa ɓaatke, siñaariŋ ɓoo uupee nga laay.
2CO 4:1 In ceem tah po, ɓoo misikka Kooh, a dengkohha ɓoo pangkii, weɗ tah po ɓoo faɗsukanɗi.
2CO 4:2 Ɓoo kay, ɓoo sangiɗ in ci ɗasɗukiɗ ci na kaci'ɗohe ; ɓoo ñaañohɗi ɓo' te ɓoo ɓoƴsohɗi woo kiŋ Kooh. Ɓoo na teeɓohe keeh ki, ne yaa nu nga min teyɗuk ŋ fiki Kooh ne ɓoo ɓo' yurhiɗ.
2CO 4:3 Nik ne yegɗohiŋ muci ɓoo na yegɗohe muuruk muuruk ɗah, wa muuruk ŋ ɓi nik ŋ waas sooƴ.
2CO 4:4 Seytaani, yi min ŋ adinaanii, a yi fuuliɗ ñaañiŋ kosaaɗiici po ɓa minɗi hot siñaariŋ Yegɗohiŋ Muci, weɗ ne siñaariŋ yaki Kiristaani yak, yi ñaamaariŋ Kooh.
2CO 4:5 Ɓoo yegɗohɗi haf ɓoo, ɓoo na yegɗohe ne Yeesu Kiristaa a yi Heɗi, te ɓoo sah, ɓoo ñaam ciŋ ɗu saguuce.
2CO 4:6 Laam Kooh yi woo ne : « Ŋ ɗooƴ ñuusi, ñiin siñaarɗaat nga, » a yi siñaariɗ ŋ keeñ ciŋ ɓoo, ne ɓoo inah yaki a yak wi na siñaarɗe ŋ fikiiriŋ Kiristaani.
2CO 4:7 Ɓoo nak, raak-raakeem tumu nga ɓoo, waaye ɓoo tumoha mahuuɗ, ne wa teeɓoh ne hatili yakohngaaneem, wa wiŋ ɓoo haa, wa wiŋ Kooh.
2CO 4:8 Ɓoo na degse miskiɗ nu nik, waaye ɓoo na pule nga, ɓoo jaahɗiɗ waaye ɓoo ñakɗi yaakaar.
2CO 4:9 Ɓoo ɓii tolfiɗu waaye Kooh faɗɗi ɓoo, ɓoo ɓii folu waaye ɓoo ɗumbuuɗi.
2CO 4:10 Kakaan kiŋ Yeesu weɗi ŋ faan ciŋ ɓoo ŋ ɗisik nu ɗisik, ne kipes kiŋ ɗe nam hotuk ŋ faan ciŋ ɓoo.
2CO 4:11 Laam ɓoo ɓii pes waaye ɓoo gen yurhiɗkoh na kakaan sagu Yeesu, ne kipes kiŋ ɗe nam hotuk ŋ faan ciŋ ɓoo, ci kaanan.
2CO 4:12 Ŋ ineem a kakaan na pangke nga ɓoo, waaye a kipes na pangke nga ɗu.
2CO 4:13 Ɓo' woyiɗ ŋ Fiis ci hooliɗ ci ne : « Ŋ kos kos weɗ tah ŋ woyiɗ ! » Ɓoo nam raak Fuuɗsi ɓoyeem raak, Fuuɗsi na onohe kos, tahha po ɓoo namiɗ kos, weɗ tah ɓoo namee woo.
2CO 4:14 Ɓoo inhiɗ ne Yi hultiɗ Heɗi Yeesu, hey ɓoo name hultiɗ ne ɓoo nik na ɗe, a tufkiɗ ɓoo na ɗu jen ŋ fikiice.
2CO 4:15 In ceem jen, ca ɗii rahas ɓoo saguuɗu, ne baahohiŋ Kooh pasarkoh te wa ree ŋ ɓo' laayiɗ ; ɓi corkiɗan ɗe uupee nga laay, ɓa hun, ɓa yakɗee ɗe.
2CO 4:16 Ineem weɗ tah ɓoo na faɗsukeeɗi. Ali nik ne faan ciŋ ɓoo ca ɗii yahkeeɗa, keeñ ciŋ ɓoo na uupe as Kooh-nu-wiis.
2CO 4:17 Laam miskiɗ ciŋ ɓoo woti ɓoo hendtiɗkoh ca na yaki genan gen ɓoo yakan ɗah, ca in eɗfiɗ te ca maañɗi, ca na kooɗkiɗe ɓoo yakeem.
2CO 4:18 Te ɓoo na markeeɗi ŋ in ci na hotse, waaye ŋ ci minɗi hotu. Laam ci na hotse ca na maañeeɗi, waaye ci minɗi hotu genan gen.
2CO 5:1 Ɓoo inhiɗ ne ɗiip ci ɓoo genoh ŋ kehƴi cii, maanaam faan ciŋ ɓoo ndii, kaɗ po ca yahuk ɗah, ɓoo raakiɗ taɓah ŋ Eel ci, maanaam faan as. E Kooh haɓiɗ ca, ca genohaaci genan gen, ci yaah ɓo' haɓiɗɗi.
2CO 5:2 Ɓoo ɓii iineeɗa ŋ ɗiip ci, ɓoo waaɗta lool degsoh ɓekkaah ciŋ ɓoo as ci, maanaam taɓah ciŋ ɓoo puloh ŋ Eel ci.
2CO 5:3 Ee, wa wooriɗ to ne ɓoo hey ca ɓekɗasse, ɓoo telsanɗi raakaaɗi faan.
2CO 5:4 Ee, jamanooni ɓoo nik ŋ ɗiip cii jen iinee sagu ɓituk, nikɗi haa ne ɓoo waaɗ woluk faan ciŋ ɓoo, waaye ɓoo waaɗ degsohɗu na faan as ne kipes ki keeh-keehi on do'ɗok wi kaanan.
2CO 5:5 Ineem, weɗ ini Kooh ŋ haf ce kooɗkiɗ ɓoo. A yi eɗ ɓoo Fuuɗsi Hoolohngaani, ineem nikka firnde ne in ci a gap ɓoo jen, ɓoo hey ca rahse.
2CO 5:6 Kon ɓoo gen kaañiɗ. Waaye ɓoo inhiɗ ne feeh ɓoo ɓii gennda ŋ faan cii ɗah, ɓoo genan usiɗ Heɗi.
2CO 5:7 Laam ɓoo na kaɗohe kos waaye ini ɓoo na hote haa.
2CO 5:8 Mbaa ɗah, ɓoo kaañiɗ, te ini ngisohiɗ ɓoo weɗ ne ɓoo faɗ faan cii, ɓoo haad ŋ Heɗi.
2CO 5:9 Ineem weɗ tah ɓoo ndengɗukee ne a neɓu nga ɓoo ŋ ɗisik nu ɓoo nik ɗah, ali ɓoo ris ŋ faan cii wala ɓoo faɗ ca, haad nga ɗe sah.
2CO 5:10 Laam ɓoo jen joyiɗ tufuk ŋ fiki Kiristaani ne a attee ɓoo, yaa nu nga wirndu in ci a tumee na faaniŋ ɗe, baahiɗ na baahaaɗi jen.
2CO 5:11 Inhi ɓoo inah ini nik ŋ nup Heɗi, tahiɗ po ɓoo na waaɗe teeɓ ɓooɓi po ɓa inah keeh ki ; Kooh inhiɗ ɓoo baahiɗ, te ŋ namiɗ liiɓ ne ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɗu, ɗu namiɗ ɓoo inah.
2CO 5:12 Ɓoo hayɗi ne ɓoo na woyee ɗu ne e ɓoo min pangki ; ɓoo na onee ɗu, ɗu min ndamkoh ɓoo. Ŋ ineem ɗu hey mine lof ɓi na ndamkohe ini na hotse te ɓa na ndamkoheeɗi ini nik ŋ ɗooƴ keeñ.
2CO 5:13 Ɓoo ambu naandiɗ ɗah, wa wuu Kooh ; ɓoo ambu ñaañiɗ ɗah, wa wuu ɗu.
2CO 5:14 Waaɗi Kiristaani waaɗ ɓoo, ɓoo minɗi ɓoof naa, ɓoo hotiɗ ne : Ɓo' yino kaan wuu ɓooɓi jen ɗah, kon ɓooɓi jen kaaniɗ ;
2CO 5:15 te a kaan wuu ɓooɓi jen, ne pesoh ci pesissuu wuu haf ɓa, waaye wuu Yi kaan, hulitta wuu ɓa.
2CO 5:16 Weɗ tah ɗiski wa nik, ɓoo markohisɗi ali ɓo' findi ɓooɓi na markohe ; ali nik ne sah wotɓa ɓoo markohee Kiristaani findi ɓooɓi markohee ɗe, woti ɓoo markohisɗi ɗe ɗaa.
2CO 5:17 Ɓo' nikka ŋ Kiristaani ɗah, a na nike feruuɗ as. In ca maañiɗ ca cootiɗ, in ci jen as kotii.
2CO 5:18 Te ineem jen puloh ŋ Kooh, yi taamboh ŋ Kiristaani, kerhiɗohiɗta ɓoo na haf ce, te a eɗta ɓoo pangki ne ɓoo teeɓee ɓooɓi findi ɓa kerhiɗohan na ɗe.
2CO 5:19 Weɗ ne Kooh nikee ŋ Kiristaani kerhiɗohɗeeɗa ɓi Adina na haf ce, te a marakɗi ɗal ciŋ ɓooɓi. A eɗ ɓoo woo kiŋ kerhiɗohi ne ɓoo yegɗoha.
2CO 5:20 Ɓoo nikiɗ Kiristaani ; wa mand haa a Kooh na ñaahee ɗu taamboh nga ɓoo : Ɓoo kiim ɗu wa kiim ŋ tiikiŋ Kiristaani : Teyɗukaat kerhiɗohɗu na Kooh !
2CO 5:21 Yi moosɗi bakaaɗoh, deguuɗ bakaaɗiŋ ɓoo. Ineem raakiɗ ne, ŋ niki ɓoo nik nga ɗe, ɓoo onu kiyurah ŋ fiki Kooh.
2CO 6:1 Ini ɓoo na pangke na Kooh tahiɗ po ɓoo na ñaahee ɗu ne rahsi ɗu rahas baahohiŋ Kooh nikuu ɓarang ɓarang.
2CO 6:2 Laam a woyiɗ ŋ Fiis ci ne : « Ŋ jamanooniŋ wa, ŋ teyiɗ kiimiŋ ɗa, ŋ mbehiŋ muci ŋ hirpiɗ ɗa. » Jamanooni weɗɗi ! Mbehiŋ muci weɗɗi de' !
2CO 6:3 Ɓoo waaɗɗi ne ɓo' raak woyaah moɗaaɗi ŋ ini kaɗ ŋ pangkiŋ ɓoo, ineem weɗ tah ɓoo waaɗɗi kafind ali ɓo' ŋ in nu wa min nik ɗah.
2CO 6:4 Waaye ŋ in nu nik, ɓoo na teeɓohe ne ɓoo mokɗiɗ pangkiŋ surgaaciŋ Kooh : Ɓoo ɓii muñ ngaŋ miskiɗ ci na tolfiɗ ci keeh-keeh,
2CO 6:5 na laɓ ci ɓoo na laɓse, na taƴ ciŋ kasooci, na ɗuuɗ ciŋ ɓooɓi, na panguk ci miskiɗ ci, na aɗki, na neehaaɗiiki.
2CO 6:6 Ɓoo na teeɓohee ɓooɓi ɓoo nikoh na hool kiŋ ɓoo, na inhiŋ ɓoo, na mini ɓoo min muñ seke, na baah kiŋ ɓoo, na niki Fuuɗsiŋ Kooh nik nga ɓoo, na waaɗohi kiyooh ki.
2CO 6:7 Ɓoo ɓii teeɓoha na woo kiŋ keeh ki, na hatiliŋ Kooh, na kiyurah, wi ɓoo tum ganaay, ganaay songoha na naafkoha.
2CO 6:8 Ɓoo yakɗu, ɓoo ƴissuutɗu, ɓoo ɓii teeɓoha. Ɓoo woyu in moɗaaɗi, ɓoo woyu moɗiɗ, ɓoo ɓii teeɓoha. Ɓoo ɓii teeɓoha ŋ in nu nik : Ɓoo ambu findi leyoh, te ɓoo na woye keeh.
2CO 6:9 Ɓoo ambu findi inhassaaɗi, te ɓoo inhuuɗ baahiɗ. Ɓoo ambu findi ɓi na kaane, te ɓoo ɓii pes. Ɓoo ɓii torhiɗu, te ɓoo apuuɗi.
2CO 6:10 Ɓoo ambu findi ɓi neɓuuɗi, te ɓoo gen sumiɗ. Ɓoo ambu findi ñakiɗ, te ɓoo ɓii tah ɓo' laayiɗ raak. Ɓoo ambu findi raakaaɗi ali in, te in ci jen cuu ɓoo.
2CO 6:11 Ɗu ɓi ɓaah ciŋ ɓoo gen Korenta, ɓoo woyiɗ na ɗu halang, ɓoo ɓekiɗ ɗu ŋ keeñ ciŋ ɓoo.
2CO 6:12 Ɗu ɓengɗi nga, e keeñ ciŋ ɗu ɓeng.
2CO 6:13 Mi na woye na ɗu findi ɓoyi na woye na kuɓuuciŋ ɗe, tumaat findi ɓoo, rangsukaat baahiɗ !
2CO 6:14 Findi ɗoopaat ɓaahaaɗi minohɗi ɓaah tokiɗ sareet, kinaat nam ɓaah raanaah na kosaaɗiici. Ini yurah na ini yurahɗi ɓaah ye ? Wala siñaar na ñuus min ye ɓaah ?
2CO 6:15 Kiristaani na Seytaani min kerhiɗoh ŋ ye ? Wala kosiɗ na kosaaɗi min hunoh na ?
2CO 6:16 Kahan Kooh min ye kerhiɗoh na kooh ci nikaaɗiici ? Laam e ɓoo kahniŋ Koohi na pese findi a woyoha an : « Ŋ hey gene na ɓa, ŋ tiindee ŋ harmban ɓa, ŋ nik Koohiŋ ɓa, ɓa nik cuuɓiŋ ngo. »
2CO 6:17 Weɗ tah a woosa ne : « Pulaat ŋ ɗooƴ ɓa ! Saɓsukohaat na ɓa ! Kinaat laal in hoolaaɗi te mi ŋ hey ɗu taambɗuke.
2CO 6:18 Ŋ hey nike Baab nga ɗu, ɗu nik kuɓuuciŋ ngo ! » Heɗi, yi Heɗ-hatil woo ineem.
2CO 7:1 Mbaa ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, nik ne ɓoo gapuuɗ in ceem jen ɗah, kon ɓoo farsukaat usuɓ ci jen, ci nik ŋ faan ci na liiɓ ci, te ɓoo mitiɗ hool kiŋ ɓoo ŋ nupi ɓoo nup Kooh.
2CO 7:2 Ɓekaat ɓoo ŋ keeñ ciŋ ɗu ! Ɓoo tumɗi ali ɓo' in baahaaɗi, ɓoo yahrohɗi ali ɓo', te ɓoo njirñiɗkohɗi ali ɓo'.
2CO 7:3 Ŋ wooɗi ineem ne ŋ attee ɗu tooñ, laam ŋ woyiɗ po ƴutiɗ ne : Ali ɓoo pesee wala ɓoo kaan, ɗu ɓii ŋ keeñ ciŋ ɓoo.
2CO 7:4 Ɗu oniɗ to ne ŋ woo ɗu ini nik nga so keeh-keeh, te ŋ neɓuuɗ nga ɗu lool. Na miskiɗ ci ɓoo na pese jen, keeñiŋ ngo soosɗuuɗ, ŋ riifiɗ na sum.
2CO 7:5 Laam ina ɓoo reyoh Maseduwaan poyi, ɓoo raakɗi jot iɗsiɗkoha ; ɓoo cohiɗ na miskiɗ nu nik, leber ŋ hari na neƴƴoh ŋ ɗooƴ fu.
2CO 7:6 Waaye Kooh yi na dalɗe hel ciŋ ɓi goy, dalɗiɗ hel ciŋ ɓoo ŋ hayiŋ ɓaah ɓoo Tit.
2CO 7:7 Te wa hayiŋ ɗe dong haa, waaye na dalɗi ɗu daliɗ heliŋ ɗe : A naandsukiɗ ɓoo waaɗi ɗu waaɗ to hotis, na fuɗ ciŋ ɗu, na sawri ɗu sawar ŋ amboh ho. Ineem weɗ tah ho ɓaat sum.
2CO 7:8 Ŋ inhiɗ ne ɗu raakeen ini misik ɗu ŋ fiisi ŋ kaɓɗohee ɗu, waaye inwaaso ambɗi so nga. Wa keeh ne inwaaso ambeen ndo nga wa ŋ hot ne ɗu raakiɗ neɓaaɗi wa ɗu rahasa, ali nik ne wa maañɗi.
2CO 7:9 Waaye ɗiski wa nik ndii ŋ sumiɗ, ŋ sumɗi ŋ neɓaaɗiini ɗu raakee nga, ŋ sum ŋ ini neɓaaɗiineem ɓek ɗu ŋ ɓoƴsoh pesohaaɗ ; laam neɓaaɗiineem in baahiɗ ŋ fiki Kooh, kon ɓoo degɗi ɗu ali in baahaaɗi.
2CO 7:10 Neɓaaɗiini fu raak ŋ waaɗi fu waaɗ Kooh na ɓekee ɗa ŋ ɓoƴsoh pesohaaɗ, wi na ɓayee ɗa ŋ muc te inwaaso ambuu ɓo' nga. Waaye neɓaaɗiini fu raak ŋ waaɗi fu waaɗ Adina na ɓekee ɗa ŋ kaan.
2CO 7:11 Te neɓaaɗiini fu raak sagu waaɗ Kooh weem, wa in baahiɗ ŋ fiki Kooh. Markaat ini wa ɓek nga ɗu : Findi ɗu njahlafoh kotii na findi ɗu na taaskohɗe haf ɗu, findi ɗu raakoh neɓsaaɗi ; markaat findi ɗu nupoh tum in moɗaaɗi, findi ɗu waaɗoh ho hot, findi ɗu sawaroh ŋ in ciŋ Kooh, na findi ɗu na kuƴsohe ini baahɗi ! Ɗu teeɓohiɗ ŋ in ci jen ne ɗu hooliɗ ngaŋ ineem.
2CO 7:12 Wi ŋ fiisee ɗu kayteem, a ɓoyi tooñ tah ho fiisa haa, te a ɓoyi tooñu tah haa, waaye ŋ fiisiɗa ne sawri ɗu sawar nga ɓoo, ɗu mina hot ŋ fiki Kooh.
2CO 7:13 Ineem weɗ tah po hel ciŋ ɓoo daliɗ, te wa ineem dong haa sah, keeñ ciŋ ɓoo namiɗ soos keeh-keeh ŋ sumi Tit sum ŋ findi ɗu jen dalɗoh heliŋ ɗe.
2CO 7:14 Nik ne ŋ ndamkohiɗ ɗu ŋ fikiice ɗah, ŋ raakɗi kaci nga ; laam wa hooliɗ kotii ne ndamkohi ɓoo ndamkohee ɗu ŋ fiki Tit nikee keeh, findi in ci ɓoo woyee na ɗu jen nikoh keeh.
2CO 7:15 A naandsukka kerhiɗi ɗu kerhiɗ ɗe ɗah, waaɗi a waaɗ ɗu na ɓaatke ɓaatuk, laam ɗu taambɗukiɗ ɗe na eɗef na cir.
2CO 7:16 Ŋ sumiɗ ŋ oolki ŋ min ɗu ooluk ŋ in ci jen.
2CO 8:1 Ɓaah ci, ɓoo waaɗ ɗu woo baahohi Kooh baahoh Janguucaŋ Maseduwaan.
2CO 8:2 Na ini ɓa nikee ŋ miskiɗ jen, ɓa sumiɗ keeh-keeh. Te na ñaki miskiɗi ɓa ñakee jen, ɓa teeɓohiɗ waaɗ onoh keeh-keeh.
2CO 8:3 Ŋ miniɗa seede, ɓa eɗohiɗ ini ɓa minee eɗoh, ini uupa sah te ɓa tuma na keeñ moɗiɗ.
2CO 8:4 Ɓa kiim kiim ɓoo keeh-keeh ne ɓa min ɓaah ŋ ɓi na hee kaɓɗohe ɓaatɗoh wuu kosiɗ ci nik ŋ Yerusalem.
2CO 8:5 Ŋ waaɗ-waaɗiŋ Kooh, ɓa eɗoh haf ɓa ŋ Heɗi paaɗ, ɓa nammba eɗoh haf ɓa nga ɓoo. Ineem uupiɗ ini ɓoo sekee nga ɓa.
2CO 8:6 Ineem weɗ tah, ɓoo ñaahha Tit ne a ɗiindoh nangɗohiŋ in ci ɗu onoh ŋ ndeem findi a cambohee wa, pangkiŋ ɗu moɗiɗ lool.
2CO 8:7 Findi ɗu riifoh ŋ in ci jen, ŋ kos, na min woo, na inah in ciŋ Kooh, na tokɗuk ŋ in nu nik, na waaɗohi ɓoo yun nga ɗu, ndengɗukohaat ɗaa ŋ ini kaɗ ŋ onohi.
2CO 8:8 Nikɗi haa ne ɗu joya joy tum, waaye mi na woyee ɗu rek findi ɓinooɓi tokɗukoh, ne ŋ hotoot ne waaɗi ɗu waaɗ ɓooɓi, wa waaɗoh keeh-keeh.
2CO 8:9 Ɗu inhiɗ findi Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa baahohoh ɓoo, a yi raakee, a nikka ñakiɗ wuu ɗu, ne ɗu min raak, sagu ñaki a ñak.
2CO 8:10 Wa waas ne ŋ woo ini ŋ liiɓ nga, laam yukma, e ɗu koc nangɗoh kopor ɓaatɗohoha ɓinooɓi, te a ɗu aduka waaɗ tum.
2CO 8:11 Kon ɗiski wa nik, ɗiindohaat ineem. Ɗiindohaata na ini ɗu min tum, findi ɗu waaɗohee wa tum.
2CO 8:12 Laam waaɗ tum nik nga ɗah, Kooh teyɗuk, a na marke ŋ ini fu raak, a marakɗi ŋ ini fu raakɗi.
2CO 8:13 Nikɗi haa ne e ɗu joy deguk miskiɗ ne ɗu eɗfiɗ ɓinooɓi, waaye ɓooɓi jen joy joy hend.
2CO 8:14 Woti, ɗu raakiɗ po ɗu gaacaacɗiɗ kon ɗu miniɗ ɓa ɓaatɗoh ŋ ñakiŋ ɓa ; kim, ɗu nam ñak te wa raak ɓa gaacaacɗiɗ ɗah, ɓa ɓaatɗoh ɗu, jaar ɗu jen ɗu hendiɗ.
2CO 8:15 Wa hun na ini Fiis ci woo an : « Ɓa ɓayee juuk uupɗeeɗi te ɓa ɓayee ƴissuut mitɗeen. »
2CO 8:16 Ɓoo ɓii corkiɗ Kooh ŋ tokɗuki a tum ŋ keeñiŋ Tit wuu ɗu. Tokɗukeem weɗ wi a tum ŋ keeñ ciŋ ɓoo.
2CO 8:17 A teyɗukiɗ hay ɗiskiŋ ɗu findi ɓoo woyohee ɗe wa, wa raak ɗe sah sawriɗ nga keeh-keeh.
2CO 8:18 Ɓoo tuuƴndohiɗ na ɗe ɓaah ɓoo yi fu inah ne Janguuci jen na woye in moɗiɗ nga ɗe sagu pangkiŋ ɗe ŋ Yegɗohiŋ Muci.
2CO 8:19 Te sah a yi Janguuci kooɗ ne a ɓend ɓoo ne ɓoo ɓayee ɓaatɗohi ɗah. Ɓoo heya tume yakɗoha Heɗi, wa nam teeɓoh waaɗi ɓoo waaɗa tum.
2CO 8:20 Ɓoo na tumohe ɗaa ne ali ɓo' raakuu woyaah ŋ findi ɓoo na taambkohe ɓaatɗohi laayiɗi nangɗohu.
2CO 8:21 Ɓoo na waaɗe tum in lakiɗ waas, ŋ fiki Heɗi dong haa, waaye na fiki ɓooɓi.
2CO 8:22 Ɓoo namiɗ tuuƴndoh ŋ ɓi na haye, ɓaah ɓoo yi fu inah ne ɓoo markiskiɗ ɗe waas laayiɗ ŋ findi a tokɗukoh, te waasii a uup nga sawar sagu oolki a ooluk ɗu.
2CO 8:23 Ini kaɗ ŋ Tit, a mi na ɗe na pangke, e ɓoo ɓaah pangki wuu ɗu. Waaye ɓaah ciŋ ɓoo ɓinooɓi, e Janguuci tuuƴ ɓa, e yakiɗ Kiristaani tah ɓa kuruk.
2CO 8:24 Kon teeɓaat ɓa ne ɗu waaɗiɗ ɓa, ɗu tuma ɗah, ɓooɓiŋ Janguuci hey inhe ineem, wa teeɓoh ne wa waas, ɓoo ndamkohee ɗu.
2CO 9:1 Ini kaɗ ŋ ɓaatɗohi na nangɗohse wuu kosiɗ ci, wa etohɗi ŋ fiisissee ne ŋ woo ɗu in nga.
2CO 9:2 Ŋ inhiɗ ne ɗu waaɗiɗ ɓa ɓaatɗoh lool, ŋ ndamkohiɗ ɗu ŋ fiki ɓi Maseduwaan, ŋ woo ɓa ne ɗu ɓi Akaay, ɗu ƴutiɗ ne ɗu eɗoh ɓaatɗoh yukma poyi. Te sawriŋ ɗu weem, yuniɗ ɓi laayiɗ.
2CO 9:3 Waaye ŋ woosiɗ ɓi Tit ne ndamkohi ŋ ndamkoh ɗu weem nikuu ŋ ɓarngi, te ɗu tum po wa nik findi ŋ woyoha.
2CO 9:4 Wa miniɗ nik ne raakiɗ ɓi Maseduwaan ɓi ɓendan ndo. Ɓoo sang ne ɓa raakuu ɗu ƴutiɗ ne ɗu eɗoh, mbaa oolki ŋ ooluk ɗu hey nike kaci nga ɓoo, ŋ woyisɗi ɗa ɗu.
2CO 9:5 Weɗ tah, ŋ hotta ne wa cariɗ ne ŋ tuuƴ ɓi Tit, ɓa adug ko, ɓa taambkoh ɓaatɗohi ɗu gapohee eɗoh. Ŋ ineem, wa hey ƴute bala ŋ hayan ɗah, wa nik ini ɗu onoh na keeñ soosiɗ.
2CO 9:6 Inhaat ne : Ɓoyi na soke ƴissuut, na nguɗe ƴissuut te yi na soke laayiɗ, na nguɗe laayiɗ.
2CO 9:7 Kon yaa nu nga eɗohaat ini a kooɗkee eɗoh ŋ keeñiŋ ɗe, inwaaso ambuu ɗe nga, keeñiŋ ɗe soos nga ; Kooh waaɗ ɓoyi na eɗohe te a sum nga.
2CO 9:8 Te Kooh miniɗ ɗu on in baahiɗ nu nik, ɗu genan raak in nu ɗu etoh ɗah, ɗu raak po ca gaacaac, ɗu min tum in baahiɗ nu nik.
2CO 9:9 Findi Fiis ci woyoha an : « A na payse ñakiɗ ci laayiɗ, baah kiŋ ɗe gen gen. »
2CO 9:10 Kooh yi na eɗe sokohi tisoh, na kañam pesoha, a hey ɗu name eɗ tisoh, a ɓaata po baah kiŋ ɗu raak rim laayiɗ.
2CO 9:11 Ŋ ineem, ɗu hey nike heɗ raak-raak ŋ in ci jen, ɗu min onoh keeh-keeh, ɓo' laayiɗ corkiɗ Kooh ŋ in ci ɗu eɗan ɓoo ne ɓoo eɗ ɓa ca.
2CO 9:12 Laam eɗohiŋ ɓaatɗohii, wa topɗi rek ŋ ɓaatɗoh kosiɗ ci ŋ etoh ciŋ ɓa, waaye wa hey tahe po corkiɗi Kooh corkiɗassan uup nga laay.
2CO 9:13 Ini ɗu tuman weem, wa hey teeɓohe findi ɗu tokɗukoh, te ɓo' laayiɗ hey yakɗe Kooh ŋ teyɗuki ɗu teyɗuk taambiɗ Yegɗohiŋ Muci kaɗ ŋ Kiristaani. Ɓa hey ɗe name yakiɗ ŋ ini ɗu paysoh raak-raakiŋ ɗu na keeñ soosiɗ na ɓa na ɓooɓi jen.
2CO 9:14 Ɓa hey ɗu kiimɗe Kooh, sagu waaɗi ɓa waaɗ ɗu laam ɓa hotiɗ baahohi yakki Kooh baahoh ɗu keeh-keeh.
2CO 9:15 Kooh corkiɗaah ŋ onohiŋ ɗe raakɗi hend !
2CO 10:1 Ini kaɗ nga so mi yi Pool, ɓa na woye ne ŋ nikka ŋ fikiiɗu ɗah, mi na nike neek, ŋ ussa ɗah, ŋ kaañ. Waaye mi yii kiim ɗu inii ŋ tiikiŋ Kiristaani yi eɗef te a baahha :
2CO 10:2 Ŋ kiim ɗu ne, kinaat to tah hay nga ɗu na kaañ, wa wooriɗ to ne ŋ hey tume ineem, te ɓooɓi na liiɓe ne tumohaaɗiŋ ɓoo mand na wiŋ ɓi Adina hey hote.
2CO 10:3 Wa keeh ne ɓoo ɓii pes ŋ Adina, waaye ɓoo na hiñoheeɗi findi ɓi Adina na hiñohohe.
2CO 10:4 Ganaay ci ɓoo na hiñohohe, ca pulohɗi Adina, ca puloh ŋ hatiliŋ Kooh, ca miniɗ yahroh taɓah naafkoha nu nik, liiɓ ci hunɗi na keeh,
2CO 10:5 na in nu na yakɗuke ne wa hondoh ɓooɓi inah Kooh ɗah, te ɓoo na dege liiɓ ci jen yaah ne ca kerhiɗ Kiristaani.
2CO 10:6 Kaɗ po kerhiɗiŋ ɗu na ɗe mit ɗah, ɓoo ƴutiɗ ne ɓoo deg kerhiɗaaɗi nu nik ŋ waas.
2CO 10:7 Markaat in ci baahiɗ ! Ɓo' nu wa woor ne a ɓaah ŋ Kiristaani ɗah, a inhaat ne ɓoo nam ɓaah ŋ Kiristaani findiice !
2CO 10:8 Wa miniɗ nik ne ŋ yaksiɗkiɗ ƴissuut ŋ kikilifaaki Heɗi tum nga ɓoo, waaye ŋ raakanɗi kaci nga, ɓoo eɗu wa ne ɓoo kaɗiɗ ɗu fiki, waaye ne ɓoo yahroh ɗu haa.
2CO 10:9 Ŋ woyiɗ ineem laam ŋ waaɗɗi ne wa mand haa ne mi na tiitɗukee ɗu ŋ fiis ci mi na kaɓɗohee ɗu.
2CO 10:10 Raakiɗ ɓi na woye ne : « Fiis ci Pool na kaɓɗohe, a na woye woo ndengiɗ nga ca, woo ɓitiɗ, waaye a hayootta ɗah, a na mande na ɓoyi raakɗi hatil te a minɗi woo tus. »
2CO 10:11 Ɓo' nu na woye ineem ɗah, a ambaat ne findi woo ciŋ ɓoo mand ŋ kayit ci, ɓoo hay ɗah, tumohaaɗ ciŋ ɓoo mandan ɗaa.
2CO 10:12 Ɓoo kaañɗi mandtiɗkoh wala hendtiɗkoh na ɓi ɓo' nga, ɓi na woye ne ɓeɗ haf ɓa, ɓeɗ min pangki. Waaye ɓa na hendtiɗkohe ŋ haf ɓa, ɓa kooɗee misaal ŋ haf ɓa, ineem, wa inhaaɗi.
2CO 10:13 Ini kaɗ nga ɓoo nak, ɓoo heyɗi yaksiɗke yaksiɗuk uupiɗ ; ɓoo na yaksiɗkohe pangki Kooh eɗ ɓoo ŋ ɗisik ci a tuuƴ ɓoo dong, po ɗiskiŋ ɗu sah.
2CO 10:14 Ɓoo cootukɗi ɗiski a topiɗ ɓoo, ini ɓoo sasu hayiɗ po nga ɗu ; laam a ɓoo koc hay po nga ɗu na Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani.
2CO 10:15 Ɓoo heyɗi ndamkohe panguk ɓo' wiiriis, mbaa, ɓoo uupiɗ. Waaye ɓoo raakiɗ yaakaar ne kosiŋ ɗu ɓaatuk ɗah, ɓoo hey ɓaate angiɗ pangki ŋ harmban ɗu, te ɓoo cootkanɗi ɗiski ɓoo topɗu.
2CO 10:16 Ŋ ineem, ɓoo hey mine kaɗ usiɗ woya Yegɗohiŋ Muci ŋ ɗisik ci wa reeɗi, ɓoo aasuu ŋ ɗiski ɓo' wiiriis na pangke po ɓoo kee ndamkoha pangkiŋ ɗe.
2CO 10:17 Fiis ci woyiɗ ne : « Ɓo' nu na yaksiɗke ɗah, a yaksiɗkohaat Heɗi ! »
2CO 10:18 Laam ɓoyi na woye ŋ haf ce ne a yi min, a yi teyɗukaah haa, waaye a yi Heɗi woo ne a yi min !
2CO 11:1 Ɗu mineen ndo muñiɗ ƴissuut ŋ woo ɗu woo naandoha ɗah ! Waaye ɗu ɓii muñiɗ to sah !
2CO 11:2 Ŋ waaɗ ɗu waaɗ po maa fiire'ee ɗu fiire miskiɗ, fiireeni puloh ŋ Kooh. Ŋ teyɗukiɗ ɗu ƴaar yino kut, yi nguɗ cakiim nga ɗu ; te ŋ waaɗiɗ ɗu ɗe eɗ, a yi Kiristaani, findi cafaƴ inhaaɗi ƴaar yi hool fec na wikohse.
2CO 11:3 Waaye, findi iiña ñaañohohee Aawa ŋ tumohaaɗ caŋ ɗe, ŋ neƴƴohiɗ ne liiɓ ciŋ ɗu nduuɗu po ɗu faɗɗukohu ambi ɗu amb ndengiɗ ŋ Kiristaani te wa hunnda na hool.
2CO 11:4 Ɓo' hay nga ɗu, teeɓee ɗu Yeesu, teeɓ ɗalohiɗ na findi ɓoo woyoh ɗu ɗah, ɗu hey ɗe teyɗuke. Wala ɓo' hay, gap ɗu fuuɗis wiiriis ɗalohiɗ na Fuuɗsi Hoolohngaani ɗu rahas, wala a yegɗohee yegɗoh wiiriis ɗalohiɗ na Yegɗohiŋ Muci ɗu teyɗuk ɗah, ɗu hey teyɗuke ɓoyeem baahiɗ.
2CO 11:5 Ŋ ambiɗ ne apootar ciŋ ɗu yakak ci ɗu na woye ɓeem, ɓa uupiɗɗi so ali in.
2CO 11:6 Ali nik ne ŋ minɗi woo, ŋ nikɗi inhaaɗi in ciŋ Kooh ; te ɓoo teeɓohiɗa hooliɗ ŋ in ci jen.
2CO 11:7 Ŋ ruhsiɗ ruhsiɗ haf fo, ŋ meeɓpa ɗu, ŋ wirndiɗukɗi ɗu wi ŋ woyee ɗu Yegɗohiŋ Muci, wi puloh ŋ Kooh. Ini ŋ tum weem bakaaɗ e ?
2CO 11:8 Ŋ ɓay kopor ŋ ɓi Jangu wiiriis, ɓi teyɗuk ko ɓaatɗoh, ne ŋ panguk wuu ɗu.
2CO 11:9 Te wi ŋ nik ŋ ɗiskiŋ ɗu, ŋ ñakka in ɗah, mi na hayeeɗi ŋ ali ɓo' ŋ yaaɓɗee ɗe. Wa kaɗohee ɗaa po findi ɓaah ciŋ ɓoo pulohee Maseduwaan hayoh, ɓeɗ eɗ to ini ŋ etohe. Ŋ moosɗi yaaɓɗoh ali ɓo' nga ɗu, te wa moosanɗi nik.
2CO 11:10 Findi wa wooroh ne keeh ki puloh ŋ Kiristaani weɗi nga so, wa wooroh ɗaa ne ali ɓo' ŋ kur ciŋ Akaay minɗi so hondoh ndamuk ŋ ineem !
2CO 11:11 Wa ye tah ŋ woosa ineem ? Ŋ waaɗɗi ɗu waaɗɗi e ? Kooh inhiɗ ne ŋ waaɗiɗ ɗu !
2CO 11:12 Findi mi na tumohe, ŋ faɗanɗaa, laam raakiɗ ɓi na waake naafkoha, waaye ŋ onanɗi ɓa wa, po ɓa kee hendtiɗkoha na ɓoo ŋ yaksiɗki ɓa na yaksiɗke.
2CO 11:13 Ɓooɓeem, ɓa apootar leyoh, ɓa pangkoh ci na ñaañohohe, ɓa na kulɓa'kohe ne ɓa apootar ciŋ Kiristaani.
2CO 11:14 Wa nikɗi in feyohiɗ. Seytaani sah na kulɓa'kohe kulɓa'koh malaaka leer.
2CO 11:15 Kon wa feyohɗi ne pangkoh ciŋ ɗe namee kulɓa'koh pangkoh yurhiɗ. Waaye ŋ reehɗohaaniŋ ɓa, ɓa hey wirndasse baahaaɗiikiŋ panguk ciŋ ɓa jen.
2CO 11:16 Ŋ woyisa, ali ɓo' kinaat to amboh findi naandiɗ - wala teyɗukaat naandohaaciŋ ngo, po ŋ nam min tipuk ƴissuut !
2CO 11:17 Ini mi na hee woye wii, ŋ wooɗi wa findi Heɗi na woyohe, wa ɓaah ŋ naandohaaciŋ ngo, wa tipuk rek.
2CO 11:18 Laam raakiɗ laayiɗ ɓi na tipke ŋ in ciŋ Adina, mi na hee name tipuk findiiɓa.
2CO 11:19 Ɗu ɓi ñaañiɗ ci, ŋ hotiɗ ne ɗu teyɗukiɗ te ɗu neɓuuɗ ŋ ɓooɓi naandiɗ ci !
2CO 11:20 Ɗu teyɗukiɗ ne ɓa ñaamɗukohee ɗu, ɓa ɓayee in ciŋ ɗu jen, ɓa njirñiɗkohee ɗu, ɓa yaksiɗkee ŋ ɗafuk ɗu, ɓa tipee ɗu paɗ !
2CO 11:21 A', mi deey, ŋ meeɗɗi tumoh ɗaa. Ŋ supkiɗa woo, waaye wa keeh ne ɓoo tasiɗ kaañ. Moona in nu ɓo' kaañ ɗah, ŋ kaañiɗa - ee, mi na woye naandohaaciŋ ngo nak !
2CO 11:22 Ɓa na woye ne ɓa Heber e ? Ŋ nam nik Heber. Ɓa ɓaah ŋ Israayel e ? Ŋ nam ɓaah ŋ Israayel. Ɓa set ciŋ Ibrahiima e ? Ŋ nam nik setiŋ ɗe.
2CO 11:23 Ɓa pangkoh ciŋ Kiristaani e ? - Faɗa ŋ woo naandoha - ñam uup ɓa wa nik. Nik panguk miskiɗ ɗah, ñam uupiɗ ɓa nga ; nik taƴ ŋ kaso ɗah, ñam uupiɗ ɓa nga ; nik laɓu ɗah, e laɓ ci ŋ laɓu uup laay fuuf ! Waas laayiɗ, ŋ hotee ŋ kakaan ki an.
2CO 11:24 Ini ree waas yatuus, Yawuut ci laɓiɗ to leraw ciŋ ɓa ndaŋkiyaah-kaahay na yasna-nikiis (39) ciŋ ɓa,
2CO 11:25 ɓi Rom laɓiɗ to na ndooɗ ciŋ ɓa waas kaahay, ŋ moosiɗ tapsohu atoh ne ŋ apu, waas kaahay bato diigiɗ na so ŋ cookmi, ŋ tumiɗ noh yino na wek yino ŋ ɗooƴ masmiŋ cookmi.
2CO 11:26 Ŋ ɓaaɓ ciŋ ngo laayiɗ ci, ŋ cohiɗ na in wooraaɗi laayiɗ : nupɗiŋ kal ci, na nguɗndukohoh ci, cum ɗah ɓaah ciŋ ngo Yawuut ci waaɗ to tum miskiɗ, wala ɓi nikɗi Yawuut sah, cum ɗah ŋ coh na in wooraaɗi ŋ kur ci, na nduufi, na cookmi, cum ɗah sah e ɓi na woye ne ɓa ɓaah na ɗa kos na ɓekee ɗa wa.
2CO 11:27 Cum ɗah ŋ pangkee ɗiska panguk uup miskoh ; ŋ raak neeh laayiɗ neehaaɗi, cum ɗah ŋ aɗuk, cum ɗah ŋ sifaɗuk, waas laayiɗ ŋ raak mbeh mulnguus ñamaaɗi ; soosi hee so ape, cum ɗah ŋ ñak ɓekkaah.
2CO 11:28 Laayiɗ tasiɗ, waaye ca tahɗi so woo, ɗal wi na range hafiŋ ngo Kooh-nu-wiis, liiɓsiɗohi ŋ ini kaɗ ŋ Janguuci jen !
2CO 11:29 Ŋ hotta ɓoyi ndengɗi ŋ kosiŋ ɗe ɗah, wa goyiɗ to. Ɓo' bakaaɗɗukoh morom ce ɗah, wa aay yo keeñ !
2CO 11:30 Nik ne ŋ joy joy tipuk ɗah, ŋ tipkohan raakaaɗiikiŋ ngo hatil.
2CO 11:31 Kooh, yi nik Koohiŋ Yeesu Kiristaa Heɗi, a nammba nik Baabiŋ ɗe te a ƴeekaah po faw, a inhiɗ ne ŋ leyɗi.
2CO 11:32 Wa ŋ nik ŋ Damas, goornoora nikiɗee buur Aretaas nga nakoheen niiɗu buntaacaŋ miira wil kur-taaha jen ne a amb mbo,
2CO 11:33 waaye ŋ ɓeku ŋ pañe, ŋ taambɗuusa ŋ palaŋteeraŋ miira, ŋ yooruusa huntiɗkohiɗ naa, ŋ fussa ɗe.
2CO 12:1 Nik ndii tipkee raakɗi njiriñ, waaye ŋ joyiɗa tum. Ŋ hey woye in ci hayɗoh ho haa heeƴ na ci ɗasɗukiɗ ci Heɗi teeɓ po.
2CO 12:2 Ŋ inhiɗ ɓo' nikiɗ ŋ Kiristaani. Wa tumiɗ kiis ndaŋkiyaah na nikiis (14) kotii, wi Kooh ɓay ƴaareem po ŋ Asamaana kaahayɗoh. Andi a ɓay ɗe na faaniŋ ɗe ? Ŋ inahɗi. Andi na faaniŋ ɗe haa ? Ŋ inahɗi, waaye Kooh inhiɗ.
2CO 12:3 Ee, ŋ inhiɗ ne ƴaareem ɓayuuɗ po ŋ Aljana (Ŋ woyis ne, ŋ inahɗi andi wa nikee na faaniŋ ɗe wala. Kooh dong a yi inah), te ndaam, a kerhiɗ woo ci minɗi woyu te ali ɓo' onuuɗi ne a woo ca.
2CO 12:5 Ŋ hey ndamke ŋ ini kaɗ ŋ ƴaareem - waaye, ini kaɗ nga so, ŋ ndamkanɗi ɗal ŋ ñaki ŋ ñak hatil.
2CO 12:6 Te kat, ŋ waakeen hotaat to ɗah, ŋ heeɗi nike naandiɗ, ŋ hee woye ini raak. Waaye mi na wortuke wortuk waak hotaat to, laam ŋ waaɗɗi ne ɓooɓi liiɓ nga so ini uup ini ɓa na hotee so haɓɗe, wala wi ɓa na kerhee so woye.
2CO 12:7 Waaye, ne ŋ yaksiɗkuu ŋ haf fo ŋ in ci feyohiɗ ci ŋ teeɓu, faaniŋ ngo ɓeku rup ; rupeem, weɗ ini Seytaani woos ne wa laɓ po, Kooh sang ne ŋ hotsiɗuk.
2CO 12:8 Waas kaahay ŋ kiimiɗa Heɗi ne a saɓsoh ho na ineem.
2CO 12:9 A loffa so ne : « Baahohi ŋ baahoh ɗa doyiɗ. Hatiliŋ ngo na hotke hooliɗ ne fu ñak hatil ɗah. » Kon ini uup po neɓ, weɗ ne ŋ waak hotaat to ŋ ñaki ŋ ñak hatil, ineem weɗ na hee tahe hatiliŋ Kiristaani nik nga so.
2CO 12:10 Ineem weɗ tah ho neɓu ngaŋ nik ndengaaɗi, ŋ neɓuusa ŋ ɓas ci, na miskiɗ ci, na tolfiɗ ci, na neƴƴoh ci, sagu Kiristaani ; laam, ŋ ñakka hatil ɗah, weɗ mi na raakohe hatil.
2CO 12:11 Ŋ naandtiɗohiɗ, waaye e ɗu ɓek ko nga, ɗu ɓi joyee so meeɓ. Ali nik ne ŋ tus haa, apootar ciŋ ɗu yakak ci uupɗi so ŋ ali in.
2CO 12:12 In ci teeɓoh ne ŋ Apootar, ca tumuuɗ ŋ harmban ɗu. Ca tumuuɗ na min muñ keeh-keeh na firnde na keemaan na in feyohiɗ nu nik.
2CO 12:13 Janguuci cinooci tumɗu ye ɗu tumɗuuɗi wa ? Ɗal degi ŋ degɗi ɗu ali in, mi ŋ haf fo. Ɗaasaat to wa !
2CO 12:14 Ŋ ƴutiɗ ne ŋ hay ɗiskiŋ ɗu waasi kaahayɗoh, te ŋ deganɗi ɗu ali in. Mi na waakee ɗu, waaye koporiŋ ɗu haa. Kuɓuuci na nangɗoheeɗi kopor wuu ɓi rim ɓa, e ɓi rim ɓa na nangɗohɗee ɓa.
2CO 12:15 Ini kaɗ nga so, ŋ teyɗukiɗ na keeñ soosiɗ ne ŋ eɗoh ini ŋ raak jen, te sah ŋ eɗoh haf fo jen wuu ɗu. Waaɗi ŋ waaɗ ɗu, findi wa yakoh, hanaa, waaɗi ɗu waaɗ to uupanɗi nga haawsuk ?
2CO 12:16 Ɗu teyɗukiɗ ne ŋ raanɗi ɗu ali in. Waaye ɓum amb ne ŋ lahiɗ ŋ ɗisik wiiriis ŋ ñaañohha ɗu.
2CO 12:17 Ɓooɓi ŋ woosee nga ɗu, ŋ njirñiɗkohiɗ ɗu taamboh ŋ yino nga ɓa e ?
2CO 12:18 Ŋ kiimeen Tit ne a hay nga ɗu, ŋ ambsohha ɗe na ɓaah ɓoo yi hunee na ɗe. Tit njirñiɗkoh ɗu njirñiɗkoh e ? Ŋ hot a njirñiɗkohɗi ɗu ! Andi mi na ɗe ɓoo ɓaahɗi ɓaahɗi liiɓohaaɗ wala ini ɓoo na tiinde ?
2CO 12:19 Ɗu liiɓ ne ina mi na woye poyi, mi na waaɗe hooliɗ haf ɓoo ŋ fikiiɗu e ? A'aa ! Ɓoo na woye ŋ fiki Kooh na niki ɓoo nik ŋ Kiristaani, te in ci ɓoo na woyee ɗu jen, ɓoo na woyee ɗu ca, ne ɗu kaɗ fiki ŋ kosi ɗu kos, ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh.
2CO 12:20 Laam ŋ neƴƴohiɗ ne ŋ ree ɗiskiŋ ɗu ɗah, ŋ raakanɗi ɗu findi ŋ waaɗoh, te ɗu namanɗi so hotoh findi ɗu waaɗoh. Ŋ neƴƴohiɗ ne ŋ raak ŋ harmban ɗu lahtoh na siisoh, ayrukoh, nookoh, ɓasoh, ɗooɓoh, hotsiɗuk na ɗuuɗ.
2CO 12:21 Ŋ neƴƴohiɗ ne ŋ ɓaaɓiŋ ngo na haye, Koohiŋ ngo ƴissuutɗis so ŋ fikiiɗu, te ɓo' laayiɗ fuɗɗukoh ho, ɓi ris bakaaɗ findi ɗeɓgaan te ɓa eɗɗi usuɓ finho, na faankoh sangohuuɗ na cakaay.
2CO 13:1 Wii weɗ waasi kaahayɗoh ne ŋ hey ɗu marke. Findi Fiis ci woyoha : « Seede kanak wala kaahay raak ɗah, in nu nik miniɗ tufkiɗu. »
2CO 13:2 Wi ŋ hay kotiŋ ngo kanakɗoh, ŋ woyeena, te woti ŋ nikɗi nga, waaye mi yii woyisa ɓi bakaaɗee waam, na ɓinooɓi jen : Ŋ hayis ɗu marke ɗah, ŋ faɗanɗi ali ɓo' !
2CO 13:3 Ɗu na waake firndeeni Kiristaani na woyohe taamboh nga so haa e ? Nga ɗu, a ñakɗi hatil, a na tume na hatil ŋ harmban ɗu.
2CO 13:4 A daaƴu ŋ kurwaana ŋ ñak hatil, waaye a yii pes ŋ hatiliŋ Kooh. Ɓoo namiɗ ñak hatil ŋ niki ɓoo nik nga ɗe, waaye ɗu hey hote ne ɓoo ɓii pes na ɗe taamboh ŋ hatiliŋ Kooh.
2CO 13:5 Ɓeesaat haf ɗu baahiɗ po ɗu inah andi ɗu ɓii ŋ kosi ; waakaat firndeeni ŋ haf ɗu. Wa wooriɗ ɗu ne Yeesu Kiristaa yii nga ɗu e ? Wa ɗaleen ineem ɗah, ɓeesi ɗu ɓees haf ɗu heen teeɓohe ne ɗu jallaaɗi.
2CO 13:6 Waaye ŋ oolkiɗ ne ɗu hey hote firndeeni ne ɓoo nikɗi jalla'aaɗi.
2CO 13:7 Ɓoo na kiime Kooh ne ɗu tumuu ali in baahaaɗi ; wa nikɗi haa ne ɓoo na waaɗe teeɓoh ne ɓoo Apootar baahiɗ. Waaye ɓoo na kiime Kooh ne ɗu tumee ini baah. Ini uup po neɓ weɗ ne ŋ etohɗi ɓees hatiliŋ ki'apootar kiŋ ngo.
2CO 13:8 Laam ɓoo raakɗi hatil hiñohoha keeh ki ; hatiliŋ ɓoo, wa hiñohoha wuu keeh ki dong.
2CO 13:9 Ɓoo ñak hatil te ɗu raak hatil ɗah, ɓoo hey neɓse nga, waaye ini ɓoo na kiime Kooh weɗ ne ɗu nik ɓo' mitiɗ.
2CO 13:10 Weɗ tah po ŋ kaɓɗohee ɗu fiisii ŋ nikaaɗiikiŋ ngo nga ; ne kaɗ po ŋ nik nga ɗah, wa etohuu ne ŋ tum nga ɗu tumohaaɗ ndengiɗ ŋ kikilifaaki Heɗi eɗ to. A eɗ to wa yahrohoha kosiŋ ɗu haa, waaye kaɗɗohaa wa fiki.
2CO 13:11 Ini mirndoh, ɓaah ciŋ ngo, sumaat, haɓɗissaat pesohaaɗiŋ ɗu, ñaahtiɗohaat, kerhiɗohaat, pesaat ŋ jam, te Kooh yi riif na waaɗoh na jam hey nike na ɗu.
2CO 13:12 Kañɗohaat ŋ harmban ɗu, ɗu morgiɗkohee, wa hun na keeñ hooliɗ. Ɓo'-Kooh ci nik ndii jen ɓa ɗii kañiɗ ɗu.
2CO 13:13 Baahohiŋ Yeesu Kiristaa Heɗi na waaɗi Kooh waaɗ ɗu na ambsukohi ɓoo raak ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani nikaat na ɗu jen !
GAL 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Janguuciŋ Galaat, ñam Pool, Apootari ɓo' woosɗi, yi ɓo' tufkiɗɗi, waaye a Yeesu Kiristaa na Kooh Baabi woos so, Kooh yi hultiɗ ɗe. Mi na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nik na so jen, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu.
GAL 1:3 Kooh Baabiŋ ɓoo, baahohaat ɗu, a on ɗu jam ; Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
GAL 1:4 Yeesu Kiristaa, a yi eɗoh haf ce wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, ne a puliɗ ɓoo ŋ adinaani baahaaɗiinii, te weɗ ini Kooh Baabiŋ ɓoo waaɗ,
GAL 1:5 Kooh yi yakɗaah po faw ! Amiin !
GAL 1:6 Ŋ feyuuɗ lool ŋ ini ɗu na are eɗ finho Yi ɓeeɗuk ɗu ngaŋ baahohiŋ Kiristaani, po ɗu kee taambɗa "yegɗoh muc" wiiriis.
GAL 1:7 Keeh-keeh, yegɗoh muc wiiriis raakɗi. Raak ɓooɓi na yahrohe liiɓ ciŋ ɗu, ɓa waaɗ ɓoƴsoh Yegɗohiŋ Muci, wi kaɗ ŋ Kiristaani.
GAL 1:8 Waaye ali ɓo' nga ɓoo wala malaaka puloh Eel ci sah woo ɗu yegɗoh muc wiiriis, ɗalohiɗ na wi ɓoo woo ɗu ɗah, a alku'aat !
GAL 1:9 Ɓoo woyeena, te mi yii woyisa : Ɓo' woo ɗu yegɗoh muc ɗalohiɗ na wi ɗu rahas ɗah, a alku'aat !
GAL 1:10 Andi mi na waake ne ɓooɓi neɓu nga so ? Wala mi na waake ne Kooh neɓu nga so ? Andi mi na waake ini neɓ ɓooɓi ? Ŋ waakeen ini neɓ ɓooɓi poyi ɗah, ŋ heeɗi nike ñaamiŋ Kiristaani.
GAL 1:11 Ɓaah ciŋ ngo, mi yii inhiɗ ɗu ne Yegɗohiŋ Muci ŋ yegɗoh, wa liiɓ ɓo' haa,
GAL 1:12 mi ŋ haf fo ŋ rahsohɗi wa ŋ ɓo' te ɓo' jangiɗɗi so wa, waaye Yeesu Kiristaa a yi teeɓ po wa.
GAL 1:13 Ɗu kerhiɗ findi ŋ mandee ɗeɓgaan, wa ŋ nik ŋ waasiŋ Yawuut ci : Ŋ meeɗ meeɗ tolfiɗ ɓi Janguuniŋ Kooh tolfiɗ miskiɗ ne ŋ ɗumba.
GAL 1:14 Ŋ waasiŋ Yawuut ci, ñam saandee ɓo' laayiɗ ŋ gomal ciŋ ngo, ñam uupee ɓa sawar ŋ mbaah ciŋ caac ciŋ ɓoo.
GAL 1:15 Waaye ŋ baahohiŋ Kooh, a waɗkiɗ to wa ŋ nik ŋ rookaŋ yaay ɓoo, a ɓeeɗukka so ne ŋ pangkiɗ ɗe. Wa wa neɓ ɗe,
GAL 1:16 a teeɓiɗ to Kuɓkiŋ ɗe ne ŋ woo ɓi nikɗi Yawuut Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ nga ɗe. Ŋ ineem, ŋ meekisɗi ali ɓo',
GAL 1:17 ŋ kaɗɗi sah Yerusalem ne ŋ marak ɓi koc co nik Apootar, ŋ jaar kaɗ Arabi, ŋ dokukka Damas.
GAL 1:18 Wa degga kiis kaahay, ŋ kaɗta Yerusalem ne ŋ inhoh na Piyeer, ŋ nikka ɗiskaŋ ɗe neeh ndaŋkiyaah na yatuus (15).
GAL 1:19 Waaye ŋ hotɗi ali Apootar wiiriis, ɗal Saak, taambɗoh Heɗi.
GAL 1:20 Ini ŋ fiisiɗ ɗu weem, Kooh yi tiimb mbo inhiɗ ne ŋ leyɗi.
GAL 1:21 Ƴutta ŋ kaɗta kur caŋ Siri na Silisi.
GAL 1:22 Ŋ ini kaɗ ŋ ɓi Janguuciŋ Kiristaani nik ŋ Yudee, ɓa inheeɗi so.
GAL 1:23 Ɓa kerhee ɓooɓi woyee rek ne : « Ƴaari meeɗ ɓoo tolfiɗ, a na yegɗohe kotii Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ ŋ kosi a jeemee yahroh. »
GAL 1:24 Ɓa yakiɗta Kooh ŋ ini kaɗ nga so.
GAL 2:1 Wa wa deg kiis ndaŋkiyaah na kiis nikiis (14), ŋ dokukka Yerusalem, mi na Barnabaas, ŋ nammba ɓayndoh ɓaah ɓoo Tit.
GAL 2:2 Ŋ kaɗta nga laam e Kooh teeɓee so ne ŋ joyiɗa tum. Ŋ teeɓpa ɓa Yegɗohiŋ Muci, wi ŋ woo ɓi nikɗi Yawuut ; ŋ ɗaayee na ɓooɓa uupee eɗu cir, ŋ woosa ɓa wa, ŋ waaɗeeɗi ne pangkiŋ ngo wotɓa na woti nik ɓarang ɓarang.
GAL 2:3 Waaye wa jam dong raakee, Tit sah, yi hunee na so, a nikee Gerek, te Gerek ci na nguɗkeeɗi. Moona ɓa wooɗi ɗe ne a nguɗuk.
GAL 2:4 Hanaa ɓi woyee ne ɓa ɓaah ciŋ ɓoo te ɓa nikɗaa, ɓi ɗembee aassa ŋ ɗooƴ ɓoo ne ɓa marak raaki ɓoo raak haf ɓoo ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani Yeesu ; ɓa tumee ineem ne ɓa tonduk nga, ɓa tum ɓoo ñaam.
GAL 2:5 Ɓoo teyɗukiɗɗi ɓa wa waas yino, ɓoo waaɗee ne keeh kiŋ Yegɗohiŋ Muci ris nga ɗu.
GAL 2:6 Ini kaɗ ŋ ɓi ambsee findi ɓooɓi uup eɗu cir - tiik nu ɓa mineen raak ɗah, wa bugulɗi so, Kooh na markeeɗi ŋ ɓoyi ŋ findi a mand ! - Ɓooɓi eɗu cir ɓeem, ɓa degɗi so ali in.
GAL 2:7 Saak na Piyeer na Saaŋ kay hot hot ne ŋ dengkohuuɗ ne ŋ woo ɓi nikɗi Yawuut Yegɗohiŋ Muci, findi Piyeer dengkohu ne a woo Yawuut ci Yegɗohiŋ Muci. Laam, Yi na ambohe Piyeer ŋ ki'apootarkiŋ ɗe ŋ Yawuut ci, a yi nam mbo amboh ŋ ki'apootarkiŋ ngo ŋ ɓi nikɗi Yawuut. Wa ɓa hot baahohi ŋ baahohu, ɓeɗ ɓi ambsee findi ɓi adgoh Janguuni, ɓa eɗta ɓoo yaah, mi na Barnabaas, ne ɓoo nik yino na ɓa. Ɓoo kerhiɗohha ne ɓoo hey kaɗe ŋ ɓi nikɗi Yawuut, ɓeɗ ɓa kaɗ ŋ Yawuut ci ;
GAL 2:10 ɓa nakee ɓoo dong ne ɓoo faɗoh nof ñakiɗ ci, te ineem, mi yii tuma poyi keeh-keeh.
GAL 2:11 Waaye wa Piyeer hay Añcos, ŋ woo ɗe jahran ne ŋ hunɗi ŋ tumohaaɗiŋ ɗe, sagu ne a nikeeɗi ŋ keeh.
GAL 2:12 Laam, bala ɓi ɓo' ɓaah ŋ ɓi Saak hayan ɗah, a meeɗ meeɗ ɓaah kañam na kosiɗ ci nikɗi Yawuut ; waaye wa ɓa ree, a cammba nooksuk, a ñamisɗi na ɓa, sagu neƴƴoh Yawuut ci kosiɗ ci risee taambiɗ mbaah ciŋ ɓa.
GAL 2:13 Yawuut ci kosiɗ ci ɓinooɓi hunnda na Piyeer ŋ naafeehaakiŋ ɗe, po ɓa kaɓpaa sah Barnabaas.
GAL 2:14 Waaye, wa ŋ hot ne ɓa kooɗɗi waas yurhiɗ, wi hun na keeh kiŋ Yegɗohiŋ Muci, ŋ woosa Piyeer ŋ fiki kosiɗ ci jen ne : « Fu yi Yawuut, fu na pese findi ɓi ɓaah ŋ cuuɓ ci cinooci, waaye findi Yawuut haa. Fu min na hiiroh kosiɗ ciŋ cuuɓ ci cinooci ne ɓa pes findi Yawuut ?
GAL 2:15 Ɓoo rimuk Yawuut, ɓoo ɓaahɗi ŋ cuuɓ ci cinooci na bakaaɗe.
GAL 2:16 Waaye ɓoo inhiɗ ne Kooh na ambeeɗi ɓo' findi yurhiɗ taamboh ŋ tum in ci waasiŋMusaa nakoh, waaye taamboh ŋ kosi a kos Yeesu Kiristaa. Ɓoo ŋ haf ɓoo, ɓoo namiɗ kos Kiristaani Yeesu findi ɓi nikɗi Yawuut, ne ɓoo onu kiyurhi puloh ŋ kosi ɓoo kos ɗe. Wa pulohɗi ŋ taambiɗ nakoh ciŋ waasi, laam Kooh ambanɗi ali ɓo' findi yurhiɗ sagu taambiɗ ini waasi nakoh.
GAL 2:17 Waaye, nik ne ɓoo na waake onu kiyurah ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani ɗah, wa na teeɓohe ne ɓoo nam nik bakaaɗoh. Andi ineem tokis ne Kiristaani na pangkiɗe bakaaɗ ? Muk !
GAL 2:18 Ŋ tufkiɗissee nakoh ciŋ waasi ŋ faɗee ɗah, ŋ ineem mi na teeɓohe ne mi na ɗale waas.
GAL 2:19 Laam waasi tahiɗ po ŋ ini kaɗ nga, ŋ kaaniɗ, ne ŋ min pes wuu Kooh. Ŋ daaƴuuɗ ŋ kurwaana na Kiristaani.
GAL 2:20 A mi na pese kotii haa, a Kiristaani na pese nga so. Kipes kiŋ ɓoyi ŋ nikoh, mi na pesee wa na kos Kuɓkiŋ Kooh, yi waaɗ to, po a eɗohha haf ce wuu so.
GAL 2:21 Ɗu hotiɗ ne mi na heefeeɗi baahohiŋ Kooh ; nikee ne taambiɗ waasi na tahe ɓo' ambu findi yurhiɗ ŋ fiki Kooh ɗah, kon Kiristaani kaan ŋ ɓarang ɓarang. »
GAL 3:1 Cey ɗu ɓi Galaat, e ɗu naand ! Ya ɓa honjom ɗu ? Te ŋ hot ɗu teeɓuuɗ, findi nataal, Yeesu Kiristaa daaƴuuɗ ŋ kurwaa.
GAL 3:2 Inii dong weɗ ŋ waaɗ ne ɗu lof fo nga : Andi taambiɗ nakoh ciŋ waasi weɗ tah ɗu rahas Fuuɗsi Hoolohngaani wala ɗu kerah Yegɗohiŋ Muci, ɗu kossa weɗ tah ?
GAL 3:3 Ɗu naandoha naandoh jen e ? Ɗu camb na Fuuɗsi po ƴut, ɗu kee reehɗoha kotii na tumohaaɗ ciŋ ɗu haf ɗu e ?
GAL 3:4 In ci ɗu jang ŋ taamb-taamb ciŋ ɗu jen, ca ɓarang ɓarang e ? Wa minɗi nik ɓarang ɓarang kay !
GAL 3:5 Yi eɗ ɗu Fuuɗsi te a tumee ŋ ɗooƴ ɗu in feyohiɗ, andi a na tume ineem taamboh ŋ tiindohaaɗ ciŋ waasi wala ŋ kosi ɗu kos Yegɗohiŋ Muci ɗu kerah ?
GAL 3:6 Marka Ibrahiima rek ; fiis ci woo ne : « Ibrahiima kossa Kooh, weɗ tah a ambuusa ne a ɓo' yurhiɗ. »
GAL 3:7 Kon inhaat inii : Ɓi kos Kooh, ɓeɗ ambu findi kuɓu Ibrahiima.
GAL 3:8 Fiis ci woyeen ne Kooh hey one ɓi nikɗi Yawuut kiyurah taamboh ŋ kos, ca nameen woo Ibrahiima ne Yegɗohiŋ Muci hey haye, an : « Cuuɓ ci jen raakohan barke saguufu. »
GAL 3:9 Tahha po ɓi kos na barke'ɗasse na Ibrahiima, yi kos.
GAL 3:10 Yaa nu gaƴuk ŋ tum nakoh ciŋ waasi ɗah, a alku'iɗ, laam wa fiisuuɗ ne : « Yaa nu genɗi tum in ci fiisu ŋ teerndiŋ waasi jen ɗah, a alku'iɗ ! »
GAL 3:11 Wa raakɗi laam-laam, ali ɓo' raakɗi kiyurah ŋ fiki Kooh taamboh ŋ tum nakoh ciŋ waasi, laam Fiis ci woo ne : « Yaa nu yurah ɗah, pesohan kosi a kos. »
GAL 3:12 Waaye ɓoyi gaƴuk ŋ taambiɗ nakoh ciŋ waasi, a gaƴukɗi ŋ kos ; e Fiis ci woo ne : « Yaa nu taambiɗ nakoh ceem ɗah, ceɗ a pesohan. »
GAL 3:13 Waaye Kiristaani pulɗiɗ ɓoo ŋ alki ɓoo joyee alku sagu waasi, a teyɗukka alku wuu ɓoo, laam wa fiisuuɗ ne : « Yaa nu liku ŋ ndooɗ ɗah, a alku alku. »
GAL 3:14 Ŋ ineem, ɓi nikɗi Yawuut raakoh barkeeni Ibrahiima gapse taamboh ŋ Yeesu Kiristaa. Te ɓoo jen, ɓoo taamboh ŋ kos, ɓoo rahassa Fuuɗsi Hoolohngaani Kooh gapoh.
GAL 3:15 Ɓaah ciŋ ngo, mi na woye findi ɓo' na woyohe : Ɓo' sah, a hee kurkohe nga, a dengkoh finhooce po ƴut ɗah, ali ɓo' minɗaa nihis wala a ɓaat in nga.
GAL 3:16 Kooh raakiɗ ini a gap Ibrahiima na tisohiŋ ɗe. Te sah, ɓo' miniɗ hot ne, wa wooɗi "tisoh ciŋ ɗe", waaye "tisohiŋ ɗe". Kon, wa yino dong, te tisoheem, a Kiristaani.
GAL 3:17 Inii weɗ ŋ waaɗ woo : Kooh tufkiɗiɗ ambtiɗohiŋ ɗe po ƴutiɗ in maañiɗ, wa yakohiɗ waasiŋMusaa kiis teemet-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (430), kon waasi minɗaa nihis po gapohi kee nika ɓarang ɓarang.
GAL 3:18 Ini ɓoo joy lam pulohee ŋ taambiɗ nakoh ciŋ waasi ɗah, wa heeɗi pulohisse ŋ gapohi ; te moona, e gapohi on Ibrahiima ini Kooh baahoh ɗe.
GAL 3:19 Kon waasi etohu ye ? Wa ɓaatsee ŋ gapohi ne wa teeɓohee ɗal ci po findi seti gapu hayohan ; Kooh deg ineem ŋ yaah ɓoyi nikee ŋ harmban ce na ɓooɓi, taamboh ŋ malaakaaci.
GAL 3:20 Wa Kooh na gape Ibrahiima, a nikee kiik ce. A etoheeɗi ne ɓo' nik ŋ harmban ce na in wiiriis.
GAL 3:21 Kon andi waasi hunɗi na gapoh ciŋ Kooh ? Aha'kay ! Nikee ne ɓo' rahsiɗ nakoh miniɗ on ɓo' kipes ɗah, kon ee, taambiɗ waas heen mine on ɓo' kiyurah ŋ fiki Kooh.
GAL 3:22 Waaye wa na kaɗoheeɗi ɗaa, laam Fiis ci teeɓohiɗ ne bakaaɗ degiɗ ɓooɓi jen yaah, wa rannga ɓa. Ineem raakiɗ ne ɓi kos min rahas ini gapohse taamboh ŋ kosi ɓa kos Yeesu Kiristaa.
GAL 3:23 Bala kosi hayan, ɓoo nikee ambuuɗ, waasi taƴca ɓoo ne ɓoo sek mbehi kosi teeɓohsan.
GAL 3:24 Waasi weɗ nikee niiɗohiŋ ɓoo, wa ɓendeeɗa ɓoo ŋ Kiristaa, ne ɓoo taamboh ŋ kosi, ɓoo onu kiyurah.
GAL 3:25 Wi kosi hay, niiɗoh yilfisɗi ɓoo.
GAL 3:26 Ɗu jen, kosi tahiɗ po ɗu kuɓu Kooh ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
GAL 3:27 Ɗu ɓi ɓoktu ŋ Kiristaani jen, ɗu ɓekkiɗ mandohaaɗiŋ ɗe findi kulɓa.
GAL 3:28 Wa Yawuut haa, wa nikaaɗi Yawuut haa, wa ñaam haa, wa raakiɗ haf ce haa, wa ƴaar haa, wa ɓitiɓ haa, ɗu jen ɗu yino ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
GAL 3:29 Nik ne ɗu ɓaah ŋ Kiristaani ɗah, ɗu ɓaah ŋ ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima, te ɗu hey lame findi wa gapohu.
GAL 4:1 Te inii weɗ ŋ woo : Lamohi, feeh a komaaki ƴin ɗah, a na ñaami, ɓa ɗalohɗi ali in, ali nik ne sah, a yi raak lamaahi jen.
GAL 4:2 A na nike ŋ yaah ɓooɓi na taambkohee ɗe na raak-raak kiŋ ɗe po ŋ jamanooni baabi woyoha.
GAL 4:3 Wa mand ɗaa nga ɓoo. Wa ɓoo nik ƴin, ɓoo nikee ñaam ciŋ in ci na tiindɗe Adina.
GAL 4:4 Waaye wi jamanooniŋ wa ree, Kooh woossa Kuɓkiŋ ɗe, yi rimkoh ŋ ɓitiɓ, te wi a rimuk, a waasiŋMusaa yilfee ɗe,
GAL 4:5 ne a on ɓi waasi yilif, ɓa raak haf ɓa. Jaar ɓoo nik kuɓuuciŋ Kooh.
GAL 4:6 Ini teeɓoh ne ɗu kuɓu Kooh weɗ woosi a woos Fuuɗsiŋ Kuɓkiŋ ɗe ŋ keeñ ciŋ ɓoo, yi na tahe ɓoo woo an : « Abba ! Baab ! »
GAL 4:7 Ŋ ineem, fu nikisɗi ñaam, fu kuɓu ; te nik ne fu kuɓu ɗah, fu hey rahse in ci Kooh gap kuɓuuciŋ ɗe.
GAL 4:8 Ɗeɓgaan, ɗu inheeɗi Kooh, ɗu nikee ñaam ciŋ kooh ci nikaaɗiici.
GAL 4:9 Waaye ɗiski wa nik ɗu inhiɗ Kooh - te ini uup raak njiriñ sah, weɗ ne Kooh inhohiɗ na ɗu - ɗu min na wiirkoh ŋ in ci na tiindɗe Adina, ci raakaaɗi hatil na njiriñ ceem, po ɗu waaɗee nikis ñaam ciŋ ca ?
GAL 4:10 Ɗu ɓii yakiɗ ɓi mbeh, na ɓi caɓin na ɓi kiis na ɓi jamano, ɗu liiɓ haa ne ɗu joya joy tum !
GAL 4:11 Ŋ neƴƴohiɗ ne yaaɓi ŋ yaaɓee nga ɗu jen nik ɓarang ɓarang.
GAL 4:12 Ŋ kiim ɗu wa kiim ɓaah ciŋ ngo, mandaat na so, findi ŋ mandee na ɗu wa ŋ nik na ɗu. Ɗu ɗalɗi so waas yino.
GAL 4:13 Ɗu inhiɗa, a kosaay ɓayee so nga ɗu wa ŋ koc ɗu woo Yegɗohiŋ Muci.
GAL 4:14 Moona kosaay keem mineen tah po ɗu heef fo, wala ɗu sepeƴnuk ko, waaye ɗu tumɗaa ; ɗu teyɗuk ko teyɗuk moɗoɗ po haa ŋ malaaka, po haa ñam Kiristaani Yeesu.
GAL 4:15 Waam, ɗu sumeen ! Mi yii seede ne wa mineen nik ɗah, ɗu heen nihse has ciŋ ɗu, ɗu eɗ to ca. Wa ye rahas ɗu ŋ harmbani ?
GAL 4:16 Ini ŋ woo ɗu keeh joyiɗ tah po ŋ nik sangiɗiŋ ɗu e ?
GAL 4:17 Ɓooɓi sawar nga ɗu ɓeem, liiɓohaaɗ ciŋ ɓa baahɗi. Ɓa waaɗ ɗu saɓsoh na ɓoo, ne ɗu sawar nga ɓa.
GAL 4:18 Wa in baahiɗ ne ɗu gen raak ɓooɓi sawaran nga ɗu, ali ŋ nikɗi nga sah, waaye wa nikaat ne a in baahiɗ taha kuruk.
GAL 4:19 Kuɓuuciŋ ngo, ɗu tahiɗ po mi yii raakis miskiɗ findi ɓitɓi na ɓasle, te wa genan gen po mbaɗna mandohaaɗiŋ Kiristaani rimkan nga ɗu.
GAL 4:20 Ŋ mineen ɗah, ŋ hee nikee ŋ ɗooƴ ɗu kotii, ne ŋ uup min woo na ɗu baahiɗ, laam, ŋ inhisɗi findi ŋ tuman na ɗu.
GAL 4:21 Woyaat to, ɗu ɓi waaɗ ne waasiŋ Musaa yilif ɗu, ɗu kerahɗi ini waasi na woye e ?
GAL 4:22 Wa woo ne Ibrahiima raakee kuɓu kanak, yinni rimkoh ŋ ñaam, yinoori rimkohha ŋ gor.
GAL 4:23 Waaye yi ñaami rim, a rimuk findi ɓo' na rimkohe, te yi gori rim, a rimuk ŋ gapohiŋ Kooh.
GAL 4:24 Ineem raakiɗ ini wa waaɗ woo : Ɓitiɓ ci kanak ceem ɓa nikiɗ findi ambtiɗoh kanak. Yinoori, a yi ambtiɗohi tufkiɗohu tangooraŋ Sinaay, a na rime ñaam, a yi Haajara.
GAL 4:25 Haajara yeem, a yi tangooraŋ Sinaay, wa nik ŋ Arabi - te a yi nam nik Yerusalemi woti-woti, wa ñaam, wa na kuɓuuciŋ wa jen.
GAL 4:26 Waaye Yerusalemaŋ ɗafka raakiɗ haf wa, te weɗ yaayiŋ ɓoo.
GAL 4:27 Wa fiisuuɗ ne : « Suma, fu yi ɓitɓi jaasir, fu yi raakɗi kuɓu ! Leehka sagu sum, fu yi moosɗi yegoh miskiɗ ciŋ ɓasil ! Kuɓuuciŋ ɓitɓi faɗu ɓeɗ uupan laay ɓiŋ ɓitɓi nik na ƴaar ce. »
GAL 4:28 Ini kaɗ nga ɗu, ɓaah ciŋ ngo, ɗu kuɓuuciŋ gapohi findi Isaahha.
GAL 4:29 Waaye ŋ jamanoonaam, kuɓki rimuk findi ɓo' na rimkohe, meeɗeen tolfiɗ yi rimuk ŋ tumohaaɗ ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, te wa mand ɗaa woti.
GAL 4:30 Waaye Fiis ci woo ye nga ? Ca woo ne : « Aaña ñaami na kuɓkiŋ ɗe, laam, kuɓkiŋ ñaami joyɗi lam na kuɓkiŋ gori. »
GAL 4:31 Mbaa ɓaah ciŋ ngo, ɓoo kuɓu ñaam haa, ɓoo kuɓu gor.
GAL 5:1 Kiristaani naafiɗ ɓoo ne ɓoo raak haf ɓoo. Kon, ndengɗukaat, te kinaat dokkis ɗu nikis ñaam.
GAL 5:2 Sikɗukaat to ! Mi yi Pool, ñam na woyee ɗu wa : Ɗu teyɗuk nguɗu ɗah, Kiristaani heyɗi ɗu raakɗisse njiriñ.
GAL 5:3 Te mi woytohis ɓo' nu teyɗuk nguɗu ɗah : Ɓoyeem inhaat ne a joy joy taambiɗ nakoh ciŋ waasi findi ca hend jen.
GAL 5:4 Ɗu ɓi na waake kiyurah taamboh ŋ nakoh ciŋ waasi, ɗu saɓsohuuɗ na Kiristaani ; ɗu ñakiɗ baahohiŋ Kooh.
GAL 5:5 Ɓoo nak, e Fuuɗsi Hoolohngaani on ɓoo oolki ɓoo ooluk ne Kooh hey ɓoo one kiyurah taamboh ŋ kosi ɓoo kos, te ɓoo ɓii seka na seesuk.
GAL 5:6 Ini raak njiriñ ngaŋ ɓi nik ŋ Kiristaani Yeesu, wa nguɗuk haa, wa nguɗkaaɗi haa, wa kosi na tume sagu waaɗoh.
GAL 5:7 Ɗu nikee ŋ waas baahiɗ ! Ya ɓa tufkiɗ ɗu, po a hondohha ɗu kerhiɗ keeh ki ?
GAL 5:8 Ini ɓek ɗu ŋ inii pulohɗi ŋ Kooh yi ɓeeɗuk ɗu.
GAL 5:9 Findi wa na woyohse : Lawiir ƴissuut na guufɗe muni jen.
GAL 5:10 Mi, ŋ oolkiɗ ɗu, ŋ niki ɓoo nik ŋ Heɗi. Ŋ inhiɗ ne ɗu hunan na so. Waaye ɓoyi yahroh hel ciŋ ɗu, ɓo' nu a min ki nik ɗah, Kooh hey ɗe wa wirnde.
GAL 5:11 Ɓaah ciŋ ngo, ini kaɗ nga so, nikee ne ŋ ris ɓeeɗkoh nguɗuk ɗah, kon, ŋ heeɗi tolfiɗasse poyi. Mbaa, yegɗohi mi na yegɗohe kakaan kiŋ Kiristaani ŋ kurwaana, heeɗi kafndisse ali ɓo' !
GAL 5:12 Ɓi na ɓaye ɗuuɗ ŋ ɗooƴ ɗu, cey, ɓa mineen nguɗuk po ɓa ɓuc haf ɓa ɗah !
GAL 5:13 Ɗu nak, ɓaah ciŋ ngo, Kooh ɓeeɗkiɗ ɗu ne ɗu raak haf ɗu ; waaye kinaat tonduk ŋ ineem, ɗu taambɗee kiñin ciŋ ɗu ; yaa nu nga ɗu ɗah, waaɗi a waaɗ morom ce tahaat po a taambkohee ɗe.
GAL 5:14 Nakoh ciŋ waasi jen, ɓo' miniɗ ca rohƴiɗ ŋ woo yino, an : « Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »
GAL 5:15 Waaye ɗu ɗoɓtiɗohe, ɗu sifiñsohtiɗohee ɗah, wortukaat yahrohtiɗoh.
GAL 5:16 Inii weɗ ŋ woo : Pesohaat Fuuɗsi Hoolohngaani, mbaa ɗu taambɗanɗi kiñin ciŋ ɗu.
GAL 5:17 Laam, ɓoo taambiɗ kiñin ciŋ ɓoo ɗah, in ci ɓoo waaɗ na ci Fuuɗsi waaɗ suftiɗkoh suftiɗkoh ; waaɗ-waaɗ ci kanak ci suftiɗkoh suftiɗkoh, po ɗu na tumeeɗi ini ɗu waaɗ.
GAL 5:18 Waaye ɗu faɗ Fuuɗsi, a adgiɗ ɗu ɗah, nakoh ciŋ waasi yilifɗi ɗu.
GAL 5:19 Ɓooɓi jen inhiɗ ini taambiɗ kiñin na rime : Faankoh sangohuuɗ, usɓiɗ haf fu, cakaay,
GAL 5:20 ñaamuk kooh ci nikaaɗiici, honjomoh, sangtiɗoh, lahtoh, siisoh, yooɓ ayruk, nook ŋ haf fu, saɓsoh ɓo', ɓek kerhiɗohaaɗi ŋ mboolo,
GAL 5:21 siis, [apoh,] laar, mbuumbaay na in ci mand na ca. Findi ŋ woytohee ɗu, mi yii woytohis ɗu : Ɓooɓi na tume in ceem, ɓa raakanɗi ɓak ŋ Nguuriŋ-Kooh.
GAL 5:22 Waaye ini Fuuɗsi na rime ŋ ɓoyi, weɗ in cii : Waaɗoh, sum, jam, min muñ seke, baah, haltukoh, car oolku,
GAL 5:23 nik ɓo' soosiɗ, min amb haf fu ; ali waas sangɗi in ceem.
GAL 5:24 Ɓi ɓaah ŋ Kiristaani Yeesu nak, ɓa daaƴiɗ ŋ kurwaa ini meeɗ ɓa ɓek ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɓa na waaɗ-waaɗ ciŋ ɓa na maɗ-maɗ ciŋ ɓa.
GAL 5:25 Ɓoo pesohee Fuuɗsi ɗah, ɓoo namaat taambiɗ Fuuɗsi.
GAL 5:26 Ɓoo kinaat hotsiɗuk ; ɓoo faɗaat waak lahtoh, ɓoo kinaat siisoh.
GAL 6:1 Ɓaah ciŋ ngo, ɓo' telu tumee ini yurahɗi ɗah, ɗu ɓi na pesohe Fuuɗsi Hoolohngaani, ɓaatɗohaat ɗe po a dokuk ŋ waas, wa hun na woo soosiɗ. Te yaa nu nga ɗu ɗah, marak haf ce baahiɗ po a namuu kafnduk.
GAL 6:2 Yaa nu nga ɗah raankohaat morom ce ɓitki a ɓituk. Ɗu tuma ɗah, ɗu mitiɗ waasiŋ Kiristaani.
GAL 6:3 Yi amb ne a yi uupiɗ njiriñ, te a ali in haa, a na leye haf ce.
GAL 6:4 Yaa nu nga markisaat ini a na tume, a hot ini neɓ ɗe nga ɗah, a neɓsaat, waaye a ɓeesuu wa ŋ ɓinooɓi ;
GAL 6:5 in nu ɓo' tum ɗah, a tuma haf ce.
GAL 6:6 Yi na jangɗasse woo kiŋ Kooh, eɗaat yi na jangɗee ɗe ngaŋ baahiɗ ci a raak.
GAL 6:7 Kinaat lee haf ɗu ; Kooh na njembtasseeɗi. Ini ɓoyi sok, weɗ a nguɗan.
GAL 6:8 Yi sok wuu ini neɓ faaniŋ ɗe, nguɗan ini puloh ŋ neɓiɗ ciŋ faaniŋ ɗe, maanaam ɗumbu, waaye yi sok wuu Fuuɗsi Hoolohngaani, nguɗan ini puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, maanaam kipes ki heyɗi reehe.
GAL 6:9 Ɓoo kinaat yaaɓ ŋ tum in baahiɗ, laam, ɓoo hey nguɗe ŋ jamanooniŋ wa, ne ɓoo faɗsukɗi nga ɗah.
GAL 6:10 Mbaa, ɓoo tumɗaat ɓooɓi jen in baahiɗ, ŋ woyisɗi ɗa ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci feeh ɓoo ɓii mina ɗah.
GAL 6:11 Ɗu hotiɗ fiis ci yakak ci mi na fiisootee wuu ɗu na yaahiŋ ngo.
GAL 6:12 Ɓi waaɗ hotaat to ŋ ini kaɗ ŋ in ci min hotu, findi ɓa hend jen, ɓeɗ ɓi na woyee ɗu ne ɗu nguɗuk. Ɓa waaɗ in yino dong nga, weɗ ne ɓa sang tolfiɗu sagu kurwaaniŋ Kiristaani.
GAL 6:13 Ɓeɗ ɓi nguɗuk, ŋ haf ɓa sah, ɓa taambiɗɗi waasiŋMusaa ; waaye ɓa waaɗ ne ɗu nguɗuk ne ɓa min yaksiɗuk nga.
GAL 6:14 Waaye, ini kaɗ nga so, ŋ heyɗi waake muk yaksiɗkoha ŋ ali in wiiriis ɗal ŋ kurwaaniŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa. Sagu kurwaani, findi ŋ hotoh Adina, wa mand na ini daaƴu ŋ kurwaa, wa raakisɗi njiriñ nga so, te Adina na namee so hotoh ɗaa.
GAL 6:15 Ini raak njiriñ, wa nguɗuk haa, wa nguɗkaaɗi haa, waaye nik feruuɗ as, weɗ raak njiriñ.
GAL 6:16 Jam na yirmoh nikaat na ɓo' nu na taambɗe ini ŋ nakoh wii ɗah, ca nam nik na Israayeliŋ Kooh !
GAL 6:17 Ini kooɗoh ndii, ali ɓo' kinaat to yaaɓiɗ ; mi, ŋ raak ŋ faaniŋ ngo muuy-gaañ ci teeɓoh ne ŋ ɓaah ŋ Yeesu.
GAL 6:18 Ɓaah ciŋ ngo, baahohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa nikaat na ɗu ! Amiin !
EPH 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi ɓo'-Kooh ci nik [ŋ Efes]. Mi yi Pool, ApootariŋKiristaani Yeesu ŋ ini Kooh waaɗ, mi yii fiis ɗu, ɗu ɓi hool wuu Kooh te ɗu carra oolku ŋ niki ɗu nik ŋ Yeesu Kiristaa.
EPH 1:2 Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ; Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
EPH 1:3 Eey Kooh, yi nik Koohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, a nammba nik Baabiŋ ɗe, a yakɗaah ; ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani, a barke'ɗiɗ ɓoo ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, barke nu nik ŋ ɗafki.
EPH 1:4 Ŋ Kiristaani, Kooh taniɗ ɓoo bala Adina camban, ne ɓoo hool wuu ce te ɓoo raakuu sikka ŋ fikiice. Ŋ waaɗohiŋ ɗe,
EPH 1:5 a ambeen ne a hey ɓoo tume kuɓuuciŋ ɗe taamboh ŋ Yeesu Kiristaa. Ineem weɗ a waaɗ ŋ baah kiŋ ɗe,
EPH 1:6 ne ɓoo ƴeek yaki baahohi a baahoh ɓoo yak, wi a on ɓoo ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani, yi a waaɗ.
EPH 1:7 Ŋ aami a aam ñif miŋ ɗe, a pulɗohiɗ ɓoo ŋ baahaaɗi, ɓoo ɗaasuuɗ bakaaɗ ci. Weɗ yakkiŋ baahohiŋ Kooh,
EPH 1:8 a eɗta ɓoo nga laayiɗ, wa hunnda na liiɓohaaɗ moɗiɗ nu nik na kiñaañ nu nik.
EPH 1:9 A inhiɗiɗ ɓoo ini ɗasɗukiɗiŋ ini a waaɗee tum. A tufkiɗeen ŋ baah kiŋ ɗe ne, a heya tume taamboh ŋ Kiristaani.
EPH 1:10 Ineem, a hey wa tume ŋ jamanoonaŋ wa, weɗ ne a ambsoh in ci nik ŋ Eel ci na kehƴi jen, a deg Kiristaani ŋ hafiŋ ca.
EPH 1:11 Ɓaatta nga, ŋ niki ɓoo nik nga ɗe, ɓoo rahsiɗ ɓakiŋ ɓoo ŋ gapohi, laam, Kooh taniɗ ɓoo maañ, wa nikee ini a tufkiɗee tum sagu ne a waaɗee wa waaɗ. Te in nu Kooh tufuk tum ɗah, a tuma findi a waaɗoha.
EPH 1:12 Ɓoo ƴeekaat yaki a yak, ɓoo, ɓi koc ooluk Kiristaani.
EPH 1:13 Ɗu, wa ɗu kerah woo kiŋ keeh ki, Yegɗohiŋ Muciŋ ɗu, ɗu nameen ɗe kos, te ŋ niki ɗu nik nga ɗe, Kooh eɗiɗ ɗu Fuuɗsi Hoolohngaani gapohse ne a nik ñaasi teeɓoh ne ɗu wuu ce.
EPH 1:14 Fuuɗsi Hoolohngaani a yi firnde ne in ci Kooh gap cuuɓiŋ ɗe, ɓoo hey ca rahse. Ɓoo hey ca rahse mbeha ɓoo pulɗassan ŋ miskiɗ. Kon, ɓoo ƴeekaat yaki a yak.
EPH 1:15 Ineem weɗ tah po, wa ŋ kerah poyi kosi ɗu kos Yeesu Heɗi na waaɗi ɗu waaɗ ɓo'-Kooh ci jen,
EPH 1:16 ŋ gen corkiɗ Kooh ŋ ini kaɗ nga ɗu. Ŋ ɓaahndohee ɗu ŋ kiim ci mi na kiimee ɗe.
EPH 1:17 Ini mi na kiimɗee ɗu, weɗ ne Koohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, Baabi raak kiyak ki, on ɗu Fuuɗsi Hoolohngaani yi onan ɗu liiɓohaaɗ moɗiɗ te a teeɓ ɗu ya ɓa Kooh po ɗu inah ɗe keeh-keeh.
EPH 1:18 A ñiinɗaat has ciŋ ɗu na keeñ ciŋ ɗu, ne ɗu inah yaakaari a on ɗu wa a ɓeeɗuk ɗu, ɗu nam inah findi gapohiŋ ɗe yakoh ŋ ɓo'-Kooh ci
EPH 1:19 na findi hatiliŋ ɗe yakoh ŋ ɗooƴ ɓa, maanaam ŋ ɗooƴ ɓoo ɓi kos. Weɗ hatili yakohngaani
EPH 1:20 Kooh hultiɗoh Kiristaani, weɗ hatili a nam ɗe ɓoofɗoh ŋ yaah ñaahmiŋ ɗe, ŋ ɗafka.
EPH 1:21 Kiristaani ɓoofɗuuɗ ŋ ɗafuk ki'adug nu nik, ŋ ɗafuk kikilifa nu nik, ŋ min-min nu nik, ŋ hatil nu nik na in nu raak tiik ɗah, ngaŋ adinaanii dong haa, waaye na adinaani na haye.
EPH 1:22 Kooh on Kiristaani ne a adgoh in ci jen, a degga ɗe ŋ ɗafuk in ci jen, a onnda Janguuni ɗe, ne a nik hafiŋ Janguuni.
EPH 1:23 Janguuni weɗ faaniŋ Kiristaani ; ŋ ɗooƴ Janguuni, a yii nga keeh-keeh, te a yi mitiɗ in ci jen.
EPH 2:1 Ini kaɗ nga ɗu, ɗu nikee kaaniɗ sagu ɗal ciŋ ɗu na bakaaɗ ciŋ ɗu.
EPH 2:2 Ɗu taambɗee pesohaaɗiŋ adinaanii, ɗu taambɗee Seytaani yi adgoh feruuɗ ci baahaaɗiici raak hatil ŋ harmban kehƴi na Eel ci, a yi na tumɗukohe ɓi sang Kooh.
EPH 2:3 Ɓoo jen, ɓoo ɓaahee ŋ ɓi sang Kooh, ɓoo pesohee taambiɗ kiñin ciŋ ɓoo ɗeɓgaan, ɓoo meeɗ tum ini faan ciŋ ɓoo na liiɓ ciŋ ɓoo waaɗ, te findi ɓoo nikohee, ɓoo sekɗohsee ayrukiŋ Kooh findi ɓinooɓi.
EPH 2:4 Waaye Kooh laayiɗ yirmoh, te waaɗi keeh-keehi a waaɗ ɓoo, tahiɗ po,
EPH 2:5 ali ɓoo nikee kaaniɗ sagu ɗal ci sah, a ambsohiɗ ɓoo na Kiristaani, a onnda ɓoo kipes ; inhaat ne a baahoh tah ɗu mucɗu.
EPH 2:6 Ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani Yeesu, a hultiɗiɗ ɓoo na Kiristaani, a ɓoofiɗta ɓoo na ɗe ŋ Eel ci.
EPH 2:7 Ineem na teeɓohe baahohiŋ ɗe laayohngaani ŋ jamanooci na haye, taamboh ŋ baahi a baah nga ɓoo ŋ ini Kiristaani Yeesu tum.
EPH 2:8 A baahoh tah ɗu mucɗu, taamboh ŋ kos. Ineem pulohɗi nga ɗu, wa onohiŋ Kooh ;
EPH 2:9 tumohaaɗ ci tahɗi, ne ali ɓo' yaksiɗkuu nga.
EPH 2:10 Laam ɓoo haɓɗuuɗ ciŋ Kooh, a feris ɓoo ŋ Kiristaani Yeesu, ne ɓoo tum in ci baahiɗ ci a kooɗkiɗ ɓoo po ƴutta, ne ɓoo pesoh ca.
EPH 2:11 Ɗu nikeeɗi Yawuut ngaŋ ñif. Ɓi na woye haf ɓa nguɗkiɗ ci te ɓa nguɗuk ŋ faan - e yaah ɓo' nguɗ ɓa - ɓa woyeeɗa ɗu nguɗkaaɗiici. Ŋ ineem, naandsukaat inii :
EPH 2:12 Ɗu raakeeɗi Kiristaani ŋ jamanoonaam, ɗu ɓaaheeɗi ŋ cuuɓiŋ Israayel na ambtiɗoh ciŋ Kooh na ɓa, na gapohi ca puloh. Ɗu nikee ŋ Adina, ɗu raakeeɗi yaakaar, ɗu raakeeɗi Kooh.
EPH 2:13 Waaye kotii, ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu, ɗu ɓi use, ɗu reɓiɗ, taamboh ŋ ñif miŋ ɗe.
EPH 2:14 Laam a Kiristaani ŋ haf ce jamiŋ ɓoo, a yi ambsoh Yawuut na nikaaɗi Yawuut, a tummba ɓa yino ; wa a eɗoh faaniŋ ɗe, a sannja ɗingi saɓsohee ɓa, maanaam sangtiɗoh.
EPH 2:15 A ɓarngiɗta nakoh ciŋ waasiŋMusaa na tumaah ciŋ wa, ne a tum Yawuut na nikaaɗi Yawuut yino, a feris ɓa ɓo' as ŋ niki ɓa nik nga ɗe ; a tufkiɗoh jam ɗaa.
EPH 2:16 Ini a waaɗee tum, weɗ ne kanak ci nik yino, a tummba po ɓa kerhiɗohha na Kooh, te taamboh ŋ kurwaani, a appa sangtiɗohi nikee ŋ harmban ɓa.
EPH 2:17 A hayya woye yegɗoh baahiɗ, jam wuu ɗu, ɗu ɓi use, na jam wuu ɓi reɓe.
EPH 2:18 Taamboh nga ɗe, ɓoo miniɗ reɓ Baabi, ɓii na ɓum ngaŋ Fuuɗis yino, Fuuɗsi Hoolohngaani.
EPH 2:19 Ŋ ineem, ɗu nikisɗi hanhe wala ɓooɓi genohaah ; waaye ɗu gentoh ciŋ ɓo'-Kooh ci, ɗu ɓaah ŋ ɓi gen na Kooh kotii.
EPH 2:20 Ɗu taɓahu ŋ fondamaani, maanaam Apootar ci na woosuuɗ ci, te Kiristaani Yeesu ŋ haf ce nikka atoh fi amb taɓahi.
EPH 2:21 A yi amb taɓahi jen, po ɓak ci jen taɓahsee moɗoɗ, wa ɓaatee yak po wa nik kahan Kooh, hoolɗuuɗ taamboh ŋ Heɗi.
EPH 2:22 Ŋ niki ɗu nik nga ɗe, ɗu na name taɓahu ne ɗu hun na kosiɗ ci jen, ɗu nik genoha, wi Kooh genohan taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
EPH 3:1 Ineem weɗ tah, mi Pool, mi yi ambu ŋ kaso sagu pangki ŋ pangkiɗ Kiristaani Yeesu wuu ɗu ɓi nikɗi Yawuut...
EPH 3:2 A', ɗu kerhiɗ pangki Kooh deg go de' ! Pangki a deg go wuu ɗu, ŋ baahohiŋ ɗe.
EPH 3:3 Kooh ŋ haf ce, a inhiɗiɗ to ini ɗasɗukiɗi a tufuk tum maañiɗ, te ŋ fiissa ɗu wa ŋ rohƴiɗ.
EPH 3:4 Ɗu janga ɗah, ɗu hey hote inhi ŋ inah ini ɗasɗukiɗeem, ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani.
EPH 3:5 Kooh teeɓɗi ɓooɓi ɗeɓgaan wa findi a teeɓoha woti-woti Apootar ci na woosuuɗ ci a hooliɗ wuu ce, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani.
EPH 3:6 Ini ɗasɗukiɗeem weɗ ne, ŋ niki ɓa nik ŋ Kiristaani Yeesu, taamboh ŋ Yegɗohiŋ Muci, ɓi nikɗi Yawuut ɓaah lamaahi na Yawuut ci, ɓa ɓaah ŋ faaniŋ Kiristaani, maanaam Janguuni te ɓa namiɗ raak ɓak ŋ gapohi.
EPH 3:7 Yegɗoheem weɗ mi na pangkiɗe kotii ; weɗ ini Kooh baahoh ho, a tummbaa na hatiliŋ ɗe.
EPH 3:8 A ñam uup ƴissuut ŋ ɓo'-Kooh ci jen, moona Kooh baahohiɗ to ne ŋ yegiɗ ɓi nikɗi Yawuut in ci baahiɗ ciŋ Kiristaani ɓo' minɗi kind.
EPH 3:9 Kooh namiɗ to baahoh ne ŋ ñiiniɗ wuu ɓooɓi [jen], findi a na tiindɗohe ini a tufuk tum. Kooh yi fer in ci jen, a yi ɗasɗee ineem ŋ ɗooƴ ce ŋ jamanooci coot jen.
EPH 3:10 In ceem ñiinɗuuɗ kotii ne, heɗ hatil ci nik ŋ ɗafki, ci raak kikilifa na min-min, inah findi liiɓohaaɗiŋ Kooh moɗoh ŋ ɓak ciŋ wa jen taamboh ŋ Janguuni.
EPH 3:11 Ineem jen hun na ini Kooh tufkiɗee bala jamanooci coot jen. A tufkeen ne a heya tume, te a tumiɗa kotii, taamboh ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo.
EPH 3:12 Ŋ niki ɓoo nik nga ɗe, ɓoo oolkiɗ Kooh po ɓoo miniɗ ɗe reɓ supkaaɗi, taamboh ŋ kosi ɓoo kos Kiristaani.
EPH 3:13 Kon, kinaat faɗsuk, ali nik ne ŋ raakiɗ miskiɗ ŋ pangkiŋ ngo wuu ɗu sah, ambaat ne wa wuu yakɗiŋ ɗu.
EPH 3:14 Ineem weɗ tah, mi yii ƴekiɗ Baabi,
EPH 3:15 yi cuuɓ ciŋ Eel ci na kehƴi jen kooɗoh tiik ciŋ ca.
EPH 3:16 Mi yii kiim ɗe ne a on ɗu ŋ findi yakkiŋ ɗe hend, ɗu ndeng na hatil ŋ ɗooƴ ɗu, taamboh ŋ Fuuɗsiŋ ɗe.
EPH 3:17 Mi yii kiim ne Kiristaani gen ŋ keeñ ciŋ ɗu taamboh ŋ kos. Ɗu deƴuk te ɗu ndeng ŋ waaɗoh,
EPH 3:18 po ɗu ambsukoh na ɓo'-Kooh ci jen, ɗu min inah findi waaɗohiŋ Kiristaani angoh, wa hutta, wa ɗafukka te wa nooɗta.
EPH 3:19 Ee, ɗu min inah waaɗi a waaɗ ɓoo, ineem weɗ uup ki'inah nu nik, te ɗu hey riife jameet na Kooh haf ce.
EPH 3:20 Kooh, ŋ hatiliŋ ɗe, na pangke ŋ ɗooƴ ɓoo, te a miniɗ tum ini uup fuuf ini ɓoo na kiime wala liiɓe.
EPH 3:21 A yakɗaah ŋ Janguuni, a nam yakɗaah ŋ Kiristaani Yeesu ŋ gomal nu gomal, wa gen po faw ! Amiin !
EPH 4:1 Kon ineem weɗ tah, mi yi taƴu ŋ kaso sagu Heɗi, mi yii ñaah ɗu keeh-keeh, ne ɗu pes pes huniɗ na ɓeeɗki ɗu ɓeeɗku,
EPH 4:2 ɗu gen eɗfiɗ, ɗu nik ɓo' soosiɗ, ɗu min muñ ɗu seke, yaa nu nga ɗu ɗah teyɗukaat morom ce ŋ waaɗoh.
EPH 4:3 Te ɗu ndengɗuk ɗu amb baahiɗ niki ɗu nik yino, wi Fuuɗsi Hoolohngaani eɗ ɗu, taamboh ŋ jami ambsoh ɗu.
EPH 4:4 A faan yino dong raak, wa nikka kosiɗ ci, a Fuuɗis yino dong raak ; wa yaakaar yino dong nam raak, te yaakaareem, Kooh ɓeeɗuk ɗu ne ɗu rahasa.
EPH 4:5 A Heɗ yino dong raak na kos yino na ɓoktuk yino.
EPH 4:6 A Kooh yino dong nam raak, Baabiŋ ɓooɓi jen, yi na nguurke ŋ ɓooɓi jen, a yi na pangke taamboh ŋ ɓooɓi jen te a yi nik ŋ ɓooɓi jen.
EPH 4:7 Waaye yaa nu nga ɓoo ɗah, na onohi Kooh baahoh ɗe findi Kiristaani ɓeesɗoh ɗe wa.
EPH 4:8 Ineem weɗ Fiis ci woo an : « A rapiɗ ŋ ɗafka ɗafka, a ɓayndohha feruuɗ ci a deg yaah te raakka in ci a on ɓo' ci. »
EPH 4:9 "A rapiɗ" wa tokis ye ? Wa joy tokis ne a ruhseen po ŋ kehƴi haa e ?
EPH 4:10 Yi ruhus, a yi nam rap ŋ ɗafuk Eel ci jen, ne a riif adinaani jen.
EPH 4:11 Ŋ ineem, a onnda ɓum, ɓa nikka Apootar, ɓum, a onnda ɓa ne Kooh woyee taamboh nga ɓa, ɓum, a onnda ɓa ne ɓa yegɗohee Yegɗohiŋ Muci, ɓum, a onnda ɓa ne ɓa niiɗee ɓooɓiŋ Janguuni, ɓum, a onnda ɓa ne ɓa min jangɗoh.
EPH 4:12 A oniɗ ɓooɓeem ne ɓa ɓaatɗoh ɓooɓiŋ Kooh po ɓeem min pangkiɗ Kooh baahiɗ, ne faaniŋ Kiristaani min kaɗ fiki.
EPH 4:13 Ŋ ineem, ɓoo jen ɓoo hey kaɗe po ɓoo nik yino, ɓoo ɓaah kos te ɓoo ɓaah inah Kuɓkiŋ Kooh, ɓoo hey kaɗe po ɓoo nik yakak jameet, ɓoo hend na Kiristaani ŋ miti a mit.
EPH 4:14 Ɓoo nikissanɗi komaaki, ɓoo ñaañohsee na jangɗoh nu nik findi gaali ginaah ci na puuɗsi na giyaange ; ɓoo faɗanɗi ɓooɓi ɓa taambohee ŋ herñiŋ ɓa, ɓa nookee ɓoo ŋ ini nikɗi keeh.
EPH 4:15 Ɓoo pesohee keeh te wa hun na waaɗoh ɗah, ɓoo hey hooɗe ŋ in ci jen, kaɗee ŋ Kiristaani, yi hafi.
EPH 4:16 Te wa taamboh nga ɗe, faani jen findi wa hend, hunnda ambsukohha. Pok ciŋ wa jen ceɗ ɓekɗukoh, tummbaa faan yino, te cir nu nik na tume pangkiŋ wa, faani hooɗe, kaɗee fiki taamboh ŋ waaɗoh.
EPH 4:17 Inii weɗ mi na woyee ɗu, mi yii deng ɗu wa ŋ tiikiŋ Heɗi, weɗ ne : Ɗu joyisɗi pes findi kosaaɗiici, ɓa na ñaakɗe liiɓ ci raakɗi haf, raakɗi kose.
EPH 4:18 Ɓa ñaañ ñaañ ñuusiɗ te ɓa raakɗi ali ɓak ŋ kipes ki Kooh na onohe, sagu inhaaɗiiki nik nga ɓa te wa puloh ŋ ndengi keeñ ciŋ ɓa ndeng.
EPH 4:19 Ɓa waaskiɗ kaci, ɓa ɓekiɗ haf ɓa ŋ cakaay ne ɓa tumee in hoolaaɗi nu nik po ɓa uupiɗ nga.
EPH 4:20 Waaye ɗu, ineem weɗ ɗu jang ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani haa !
EPH 4:21 Ŋ inhiɗ ne ɗu kerhiɗ tiikiŋ ɗe, te ɗu jangɗuuɗ keeh ki nik nga ɗe.
EPH 4:22 Mbaa, ŋ ini kaɗ ŋ mandohaaɗiŋ ɗu ɗeɓgaan, saɓsukohaat na kiɓo' kiŋ ɗu maañiɗa, wa na taambɗe kiñin kiŋ wa, wa ñaañohee ɗa po wa ɓek ɗa ŋ sooƴ.
EPH 4:23 Faɗaat Fuuɗsi Hoolohngaani a tum ɗu ɓo' as ŋ liiɓohaaɗ ciŋ ɗu.
EPH 4:24 Te ɗu ɓekuk kiɓo' as, wi feru ŋ findi Kooh waaɗoh taamboh ŋ hool wuu Kooh na yurah, ci puloh ŋ keeh.
EPH 4:25 Saɓsukohaat na lee, te yaa nu nga ɗah woyee morom ce keeh ; laam, ɓoo jen ɓoo cir, te ɓoo nikka faan yino.
EPH 4:26 Ɗu ayruk ɗah, kinaat bakaaɗ ; nohi kinaat muyoh ayrukiŋ ɗu ;
EPH 4:27 kinaat on Seytaani waas.
EPH 4:28 Yi nikee rokoh, kinaat rokis ; a ɗaɓañɗukaat ŋ panguk panguk yurhiɗ na yaah ciŋ ɗe, ne a min raak ini a onan yi raakɗi.
EPH 4:29 Ali woo moɗaaɗi kinaat puloh ŋ nguɓ ciŋ ɗu, waaye ɓo' raak woyaah moɗiɗ ɗah, a woyaat woo ki ɓaatɗohan ɓooɓi ne ɓa kaɗ fiki ŋ in ci ɓa etoh, ne wa baahoh ɓi na sikɗukee ɗe.
EPH 4:30 Kinaat ɓek Fuuɗsi Hoolohngaaniŋ Kooh tiis, Fuuɗsi fu inah ne a yi Kooh eɗ ɗu ne a nik ñaasi teeɓoh ne ɗu wuu ce. Ñaaseem weɗ na name teeɓoh ne mbehi Kooh saɓsohan ɗu jameet na baahaaɗi, wa hey haye.
EPH 4:31 Kinaat ɗaak aay-keeñ, kinaat nik ɓo' neɓaaɗi'iɗ, usaat ayruk na ɗuuɗ na ɓasoh, na añaand nu nik.
EPH 4:32 Baahaat ŋ harmban ɗu, ɗu keeñtiɗkohe ; ɗaastiɗohaat findi Kooh ɗaasoh ɗu ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani.
EPH 5:1 Kon nikaat ɓooɓi na altiɗkohe Kooh, findi kuɓuuciŋ ɗe a keeñkoh,
EPH 5:2 te pesaat ŋ waaɗoh, findi Kiristaani waaɗoh ɓoo, po a eɗohha haf ce wuu ɓoo, wa nikka findi seeƴuk eeñiɗ ngaŋ Kooh.
EPH 5:3 Faankoh sangohuuɗ na hoolaaɗi nu wa min nik ɗah wala waaɗ kopor, ca kinaat sah kerhu nga ɗu, findi wa joy nikoh ŋ ɓo'-Kooh ci.
EPH 5:4 Woo moɗaaɗi kinaat kerhu nga ɗu wala woo naandoha, wala woo añndoh baahaaɗi, in ceem moɗɗi ; waaye woo ciŋ ɗu nikaat corkiɗoha Kooh.
EPH 5:5 Inhaat baahiɗ ne, ali ɓo' ŋ ɓi na faankohe faankoh sangohuuɗ wala hoolaaɗiici wala waaɗiɗ kopor ci - maanaam ñaamkoh kooh nikaaɗi - ali ɓo' nga ɓa heyɗi ɓaahe ŋ Nguuriŋ Kiristaani na Kooh.
EPH 5:6 Ali ɓo' kinaat ɗu ñaañoh na woo raakaaɗi ; laam ineem weɗ na tahe po ayrukiŋ Kooh keenee ŋ sangiɗ ciŋ ɗe.
EPH 5:7 Kon kinaat ɓaah ŋ in ci ɓa na haɓɗe.
EPH 5:8 Ɗeɓgaan ɗu nikee kuɓu ñuus, waaye kotii, ɗu siñaar ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi. Kon pesaat findi kuɓu siñaar.
EPH 5:9 Siñaari na rime nga ɗu in baahiɗ nu nik na yurhiɗ na keeh.
EPH 5:10 Jeemaat inhisoh ini neɓ Heɗi ;
EPH 5:11 kinaat ɓaah ŋ tumohaaɗ ciŋ ñuusi, ca onɗi ɓo' ali in, ɗu kay, teeɓohaat ca teeɓoh.
EPH 5:12 In ci ɓa na tume ŋ ɗasɗuk, wa kaci ne ca woysee sah.
EPH 5:13 Waaye in nu teeɓohu ɗah, wa hotuk baahiɗ ŋ siñaar,
EPH 5:14 laam e siñaari na teeɓohe in ci jen. Weɗ tah wa fiisuuɗ ne : « Yunka, fu yi na neehe, hulta, Kiristaani hey ɗa siñaarɗe. »
EPH 5:15 Kon markaat baahiɗ ŋ findi ɗu na pesohe ; kinaat nik ɓo' naandiɗ, nikaat ɓo' raakiɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ.
EPH 5:16 Tondkaat ŋ jamanooni Kooh on ɗu ne ɗu haɓiɗ in ci ɗu min, laam jamanooni woti baahɗi.
EPH 5:17 Kinaat nik ɓo' naandiɗ, jeemaat inhisoh ini Heɗi waaɗ.
EPH 5:18 Kinaat laar ŋ sangara, wa na ɓekohe ŋ mbalay, ɗu kay, riifaat na Fuuɗsi Hoolohngaani,
EPH 5:19 ɗu woyee ŋ harmban ɗu na ƴeek ciŋ Sabuur na ƴeek corkiɗoha Kooh, na ƴeek ci puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani jen ; ƴeekaat ɗu yakɗee Heɗi na keeñ ciŋ ɗu jen.
EPH 5:20 Genaat corkiɗ Kooh Baabi ŋ in nu nik, taamboh ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa.
EPH 5:21 Yaa nu nga ɗu ɗah teyɗukɗaat morom ce sagu nupi ɗu nup Kiristaani.
EPH 5:22 Ɓitiɓ ci, teyɗukɗaat ƴaar ciŋ ɗu, findi ɗu teyɗukɗoh Heɗi.
EPH 5:23 Laam ƴaar a yi yilif ɓitiice, findi Kiristaani yilfoh ɓi Janguuni, ɓeɗ ɓi faaniŋ ɗe te a nikka Mucɗohiŋ ɓa.
EPH 5:24 Kon, findi Janguuni teyɗukɗoh Kiristaani, ɓitiɓ ci joy teyɗukɗoh ƴaar ciŋ ɓa ɗaa, ŋ in nu nik.
EPH 5:25 Ƴaar ci, waaɗaat ɓitiɓ ciŋ ɗu, findi Kiristaani waaɗoh Janguuni na findi a eɗoh haf ce wuu Janguuni,
EPH 5:26 ne a tuma wuu Kooh taamboh ŋ hoolɗi a hooliɗa ŋ ɓooki a ɓooka na masuɓ na Woo ki.
EPH 5:27 Weɗ a tum ne a ɓay Janguuni ŋ fikiice findi ɓitiice, a hota, na moɗkiŋ wa, raakaaɗi didim, wa ñugurɗukohuu, wa raakuu ali in mand ɗaa, wa hool fec, te wa raakuu ali sikka.
EPH 5:28 Ƴaar ci joy waaɗoh ɓitiɓ ciŋ ɓa ɗaa, findi ɓa waaɗoh faan ciŋ ɓa haf ɓa. Yaa nu waaɗ ɓitiice ɗah, a waaɗ haf ce.
EPH 5:29 Laam ali ɓo' moosɗi sangoh faaniŋ ɗe haf ce ; a na pesɗee wa pesiɗ, a taambkohee wa, findi Kiristaani na tume na Janguuni,
EPH 5:30 weɗ faaniŋ ɗe, te ɓoo jen cir nga.
EPH 5:31 Fiis ci woo ne : « Weɗ tah ƴaar hey saɓsukohe na paamu, na ndaamu, a ŋoɗ ŋ ɓitiice, jaar ɓa kanak ɓa nik faan yino. »
EPH 5:32 Woo keem, wa in nooɗiɗ nik nga ; ñam woo ne ineem na woye ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani na Janguuni.
EPH 5:33 Ini wir te wa woorra, weɗ ne yaa nu nga ɗu waaɗaat ɓitiice findi a waaɗoh haf ce, te ɓitiɓ eɗ ƴaar ce cir.
EPH 6:1 Ɗu ɓi komaakci, kerhiɗaat yaay ciŋ ɗu na baab ciŋ ɗu findi Heɗi waaɗoha, ineem weɗ waas.
EPH 6:2 Fiis ci woo ne : « Eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir. » - weɗ nakohi koc wi hun na gapoh -
EPH 6:3 an : « Wa hey baahe nga ɗa te fu raak kipes hutiɗ ŋ kehƴi. »
EPH 6:4 Ɗu ɓi baab ci, kinaat ayrukiɗ kuɓuuciŋ ɗu, koɗaat ɓa, ɗu deg ɓa ŋ waas te ɗu deng ɓa findi Heɗi waaɗoha.
EPH 6:5 Ɗu ɓi ñaam ci, kerhiɗaat heɗ ciŋ ɗu ŋ adinaanii, wa hun na neƴƴoh na eɗ cir, tumaata na keeñ hooliɗ po haa ɗu na pangkiɗe Kiristaani ;
EPH 6:6 wa kinaat nik ŋ has ciŋ ɓa dong, po haa ɗu na waake ini neɓ ɓa, te ɓa ɓo' dong, waaye wa nikaat findi ñaam ciŋ Kiristaani, ɓi na tume ini Kooh waaɗ na keeñ ciŋ ɓa.
EPH 6:7 Pangkiɗaat ɓa na keeñ soosiɗ, findi ɓoyi na pangkiɗe Heɗi waaye findi ɓoyi na pangkiɗe ɓo' haa.
EPH 6:8 Inhaat ne yaa nu nga ɗu ɗah, a nik ñaam wala a nikɗi ñaam, in baahiɗ nu a tum ɗah, Heɗi hey ɗe wa dokne.
EPH 6:9 Ɗu ɓi heɗ ñaam ci, tumohaat ɗaa na ñaam ciŋ ɗu ; faɗaat ɓa gapuk tum miskiɗ, te ɗu inah ne e ɗu ɓaah Heɗ yino, a yi ŋ Eel ci te a na talsoheeɗi ɓo'.
EPH 6:10 Ini tas weɗ ne, raakaat hatil ŋ Heɗi, ŋ hatiliŋ ɗe laayohngaani.
EPH 6:11 Ɓayaat ganaay ci Kooh eɗoh jen, ne ɗu min yurhiɗkoh tumohaaɗ ciŋ Seytaani.
EPH 6:12 Laam ɓoo hiñohɗi na heɗ faan na ñif, waaye ɓoo na hiñohe na heɗ hatil ci nik ŋ ɗafki, ci raak kikilifa na min-min na doole ŋ adinaani ñuusiɗii, ɓoo na hiñohe na feruuɗ ci baahaaɗiici minɗi hotu jen.
EPH 6:13 Ineem weɗ tah, ɓayaat ganaay ci Kooh eɗoh jen ; ŋ ineem, mbeh baahaaɗi hay ɗah, ɗu min hiñoh baahaaɗiineem te ɗu tum ini ɗu joy tum jen po ƴut ɗah, ɗu ris tufkiɗ jing.
EPH 6:14 Kon, tufkaat jing ; tokohaat kinoh ciŋ ɗu keeh ki, kiyurah nik kulɓa niiɗoha fisaaciŋ ɗu.
EPH 6:15 Ñafaɗ ciŋ ɗu nikaat sawar kaɗ yegɗoha Yegɗohiŋ Muci na onohe jam.
EPH 6:16 Ŋ in ceem jen, ɓaataat kos nga, wa nik ɗipkoha ɓis, ne ɗu min ƴim ɓis ci kaɓɗuuɗ ci Seytaani na weesee ɗu jen.
EPH 6:17 Teyaat kongi, weɗ muci, ɗu nam ɓay ndangiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, wi nik woo kiŋ Kooh.
EPH 6:18 Ŋ in ceem jen, genaat kiim Kooh, kiimaat ɗe ne a ɓaatɗoh ɗu. Ŋ in nu wa min nik ɗah, kiimaat Kooh, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani te ɗu neehuu ; ŋoɗaat nga, ɗu kiimɗee ɓo'-Kooh ci jen.
EPH 6:19 Namaat to kiimiɗ Kooh, ne ŋ rangis nguɓ, ŋ woyee na ɓooɓi ɗah, ŋ rahas woo ci ŋ etoh inhiɗohaa ɓa Yegɗohiŋ Muci, wi nik kumpa nga ɓa, te ŋ neƴƴohuu nga.
EPH 6:20 Yegɗohiŋ Muci weem, weɗ tah ho nikiɗ Heɗi ndii ŋ kasooni. Kiimɗaat to Kooh ne ŋ woo na ooluk findi ŋ joy woyoh.
EPH 6:21 Tisikos, ɓaah ɓoo yi ŋ keeñkoh, a cariɗ oolku ŋ pangkiŋ Heɗi, a hey ɗu woye jen ne ɗu nam inah ini ŋ nikoh.
EPH 6:22 Ŋ woosiɗ ɗe nga ɗu ne a woo ɗu ini ɓoo nikoh te a soosiɗ keeñ ciŋ ɗu.
EPH 6:23 Kooh Baabi na Yeesu Kiristaa Heɗi onaat ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci jam na waaɗoh na kos !
EPH 6:24 Ɓi waaɗ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa waaɗi na reeheeɗi, ɓa baahohsaat jen !
PHI 1:1 Ɓoo ɓii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi ɓo'-Kooh ci nik ŋ Filippi, ɗu ɓi hoolɗu wuu Kooh ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. Mi yi Pool, na Timoote, ñaam ciŋ Kiristaani Yeesu, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu jen, ɗu na ɓi adgoh ɗu na ɓi na taambkohe in ciŋ Janguuni.
PHI 1:2 Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ; Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
PHI 1:3 Mi yii corkiɗ Koohiŋ ngo, waas nu ŋ liiɓ nga ɗu ɗah ;
PHI 1:4 te ŋ kiimɗeesa ɗu Kooh ɗah, mi na kiimɗee ɗu jen na sum,
PHI 1:5 sagu ɓaahi ɗu ɓaah ŋ pangkiŋ Yegɗohiŋ Muci ŋ mbeha ɗu kosoh po woti.
PHI 1:6 Wa wooriɗ to ne Kooh yi camb panguk baahiɗ nga ɗu, a heya taalndiɗe po a ɗiindoha ŋ mbeha Kiristaani Yeesu hayohan.
PHI 1:7 Wa waas ŋ liiɓiɗta ɗu ineem, ɗu jen, sagu keeñkohi ŋ keeñkoh ɗu, na raaki ɗu raak jen ɓak ŋ baahohi Kooh baahoh ho ; wa nikoh ɗaa ŋ niki ŋ nik ŋ kaso, wa nikohha ɗaa ŋ teeɓohi mi na teeɓohe ne Yegɗohiŋ Muci, wa in baahiɗ te wa keeh.
PHI 1:8 Kooh inhiɗ ne ŋ keeñkohiɗ ɗu jen ŋ waaɗohi nik ŋ Kiristaani Yeesu.
PHI 1:9 Ini mi na kiimɗee ɗu weɗ ne waaɗohiŋ ɗu ɓaatkee, wa uupee riif na inah na inhisoh keeh-keeh.
PHI 1:10 Ŋ ineem, ɗu min inhisoh ini raak njiriñ ne ɗu hool te ɓo' raakuu woyaah nga ɗu ŋ mbehi Kiristaani hayohan.
PHI 1:11 Ɗu nam riif na ini kiyurah na rime ŋ ɓo', wa puloh ŋ Yeesu Kiristaa, te wa yakɗoha Kooh na ƴeek ɗe.
PHI 1:12 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah inii : Ini rahas so tufkiɗɗi Yegɗohiŋ Muci, wa ɓaata kaɗiɗ fiki kay.
PHI 1:13 Laam, ɓooɓi nik ŋ kahniŋ buur wii, na ɓinooɓi jen, wa leeriɗ nga ɓa ne e Kiristaani tah ho taƴu ŋ kaso.
PHI 1:14 Te ini uup ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci, taƴuukiŋ ngo wii tahiɗ po ɓa ɓaatiɗ ooluk Heɗi, ɓa ɓaatta kaañ yegɗoh Yegɗohiŋ Muci te ɓa neƴƴohɗi nga.
PHI 1:15 Ali nik ne ɓum nga na yegɗohe Kiristaani ŋ siisoh na lahtoh, ɓinooɓi na tumee wa na liiɓ moɗiɗ.
PHI 1:16 Ɓeem ɓa na tumee wa sagu waaɗohi nik nga ɓa, ɓa inhiɗ ne ŋ naku ne ŋ teeɓohee ne Yegɗohiŋ Muci baahiɗ.
PHI 1:17 Ɓinooɓi na yegɗohe Kiristaani ŋ hundiskoh, in ci ɓa waaɗ hoolɗi ; ɓa na dabgiɗe ɓaat miskiɗ nikiŋ ngo ŋ kasooni.
PHI 1:18 Waaye ali in ! Findi wa min mand ɗah, wa nik ŋ yurhiɗ wala ŋ yurhaaɗi, Kiristaani yii yegɗohu, te ŋ sumiɗ nga. Ŋ hey ɓaate sum nga,
PHI 1:19 laam ŋ inhiɗ ne wa mirndohan nik faɗsuukiŋ ngo, taamboh ŋ kiim ci ɗu na kiime Kooh na ɓaatɗohiŋ Fuuɗsiŋ Yeesu Kiristaa.
PHI 1:20 Ini mi na seke ngaŋ seesuk, ŋ oolkiɗ ne, ŋ heyɗi nike tumaaɗi ini ŋ naku, waaye findi ŋ meeɗa tumoh rek, ŋ risan ndengiɗ po ŋ yakɗoh Kiristaani faaniŋ ngo ŋ kipes wala ŋ kakaan.
PHI 1:21 Nga so, kipes weɗ Kiristaani, ali ŋ kaan sah, wa ɓaatan ndo kaɗiɗ fiki.
PHI 1:22 Waaye ŋ taalndiɗ ŋ pesee ndii ɗah, ŋ hey mine panguk pangki raak njiriñ. Mbaa ŋ inahɗi andi, ŋ heen kooɗe ɗah, ŋ hee kooɗe kaan wala taalndiɗ pesee ndii.
PHI 1:23 Ñam yii ŋ harmban in kanak : Ŋ waaɗiɗ saɓsukoh na kipes kii ne ŋ nik na Kiristaani, weɗ ngisoh fuuf.
PHI 1:24 Waaye, saguuɗu ini uupiɗ njiriñ weɗ ne ŋ ris pes ndii.
PHI 1:25 Ineem wooriɗ to, weɗ tah ŋ inhiɗ ne, ŋ risan ŋ serooɗu jen, ne ŋ ɓaatɗoh ɗu, ɗu kaɗ fiki ŋ kosi ɗu kos, ɗu nam sum nga.
PHI 1:26 Ineem tahiɗ po, ŋ hayis nga ɗu ɗah, ɗu hey ɓaate ndamkoh Kiristaani Yeesu saguuso.
PHI 1:27 Findi wa min mand ɗah, pesaat kipes huniɗ na Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani ne, ŋ hay nga ɗu ŋ hayɗi nga ɗu, ŋ kerah ne ɗu ndengiɗ, ɗu yino, te ɗu na hiñohe na keeñ yino wuu kosiŋ Yegɗohiŋ Muci.
PHI 1:28 Kinaat faɗ sangiɗ ci ɓa ɓekee neƴƴoh nga ɗu ŋ ali in. Ineem hey teeɓe sangiɗ ci ne ɓa ɗii ŋ waas ɗumbu, wa teeɓ ɗu muc puloh ŋ Kooh.
PHI 1:29 Ini kaɗ ŋ Kiristaa, ɗu baahohu kos dong haa, waaye ɗu namiɗ baahohu raak miskiɗ saguuce.
PHI 1:30 Ɗu ɓii hun na so ŋ hiñohi ɗu hot to hiñohe, te ŋ ris nga poyi, findi ɗu kerhoha.
PHI 2:1 Niki ɗu nik ŋ Kiristaani oniɗ ɗu kaañ, waaɗi a waaɗ ɗu giifiɗta ɗu, Fuuɗsi Hoolohngaani oniɗ ɗu ne ɗu nik yino, keeñkoh na yirmoh raakiɗ ŋ harmban ɗu, wa ineem haa e ?
PHI 2:2 Kon mitɗaat sumi ŋ sum : Raakaat hotohaaɗ yino, ɗu waaɗtiɗoh ɗu nik yino, ɗu nik keeñ yino, na liiɓohaaɗ yino.
PHI 2:3 Kinaat tum ali in ngaŋ hundiskoh wala ŋ hotsiɗuk, waaye ruhsiɗaat haf ɗu, ɗu eɗ ɓinooɓi cir po haa ɓeɗ uup ɗu.
PHI 2:4 Yaa nu nga kinaat top ŋ haf ce dong, waaye, a namaat liiɓ ŋ ɓinooɓi.
PHI 2:5 Mandaat ŋ harmban ɗu findi Kiristaani Yeesu mand :
PHI 2:6 Ini a moos nik keeh-keeh, wa Kooh, waaye niki a nik yino na Kooh weem, a ambɗi wa findi ini a joy ŋoɗoh.
PHI 2:7 Waaye a woluk woluk ineem, a tummba haf ce ñaam keeh-keeh, a nikka findi ɓo' ci ; ɓo' kiŋ ɗe weɗ hotuk,
PHI 2:8 a ƴissuutiɗta haf ce, a kerhiɗta Kooh po a teyɗukka kaan, kaan ngaŋ kurwaa sah.
PHI 2:9 Ineem weɗ tah Kooh rapiɗta ɗe ŋ ɗiska uup ɗafuk, a eɗta ɗe tiiki uup tiik ci jen,
PHI 2:10 ne ŋ tiikiŋ Yeesu, feruuɗ ci nik ŋ Eel ci na kehƴi na ooɓ kehƴi jen ƴek,
PHI 2:11 te nguɓ ci jen teyɗuk woo ne Yeesu Kiristaa a yi Heɗi, wa yakiɗ Kooh Baabi.
PHI 2:12 Mbaa ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ɗu moos nik kerhiɗiɗ Kooh. Ini ŋ nikɗi na ɗu kinaat tah po wa haawsuk, ɓaataata, pangkaat na nup Kooh po muci ɗu mucɗu rim in.
PHI 2:13 Laam, Kooh a yi tum nga ɗu ne ɗu waaɗ tum in ci neɓ ɗe te a yi na name ɗu ca tumɗukoh.
PHI 2:14 Tumaat in ceem jen, wa hunuu na ñukumsuk, wa hunuu na ñaɗtuk.
PHI 2:15 Ɗu tum ɗaa ne ɓo' raakuu woyaah nga ɗu, ɗu hool, ɗu nik kuɓu Kooh raakaaɗi sikka ŋ ɗooƴ ɓooɓi nduuɗkiɗ ci, yurhaaɗiiciŋ Adina. Ɗu siñaariɗ ŋ ɗooƴ ɓa findi hor ciŋ eel ci,
PHI 2:16 ɗu eɗ ɓa woo kiŋ kipes ki. Wa hey tahe po ŋ ndamkoh ɗu ŋ mbehi Kiristaani hayohan. Jaar, pangkiŋ ngo miskiɗi nikuu ɓarang ɓarang.
PHI 2:17 Ali ŋ kaan sah, po kipes kiŋ ngo mand na seeƴuk aamkaah, wa yiifu ŋ seeƴki nik kosi ɗu kos sah, ŋ hey sume nga, te ŋ ɓaahan sum ki na ɗu jen.
PHI 2:18 Ɗu, namaat sum, ɗu ɓaah sum ki na so !
PHI 2:19 Ŋ niki ŋ nik ŋ Yeesu Heɗi, ŋ oolkiɗ ne ŋ hey woose Timoote nga ɗu maañaaɗi, ne mi, ŋ nam raak ini soosɗan keeñiŋ ngo ŋ ini a woyan ndo nga ɗu.
PHI 2:20 Ɗal a yi ɗah, ŋ raakɗi ali ɓo' yi na yege na so in ci mi na yege, yi na liiɓee nga ɗu keeh-keeh.
PHI 2:21 Ɓinooɓi jen na liiɓe in haf ɓa, waaye in ciŋ Yeesu Kiristaa haa.
PHI 2:22 Waaye a yi, ɗu inhiɗ ne a teeɓohiɗ findi a mand : A pangkiɗiɗ Yegɗohiŋ Muci na so, findi kuɓu ŋ sero baab.
PHI 2:23 A yi ŋ liiɓ ne ŋ hey ɗu ɗe woosohe, mbehi ŋ inhohan findi ŋ mirndohan.
PHI 2:24 Waaye wa wooriɗ to ŋ Heɗi ne ŋ hey name hay ɗiskiŋ ɗu maañaaɗi, mi ŋ haf fo.
PHI 2:25 Ŋ namiɗ hot ne wa raakiɗ etoh ŋ woosoh ɗu Epaforodit kotii. A ɓaah ɓoo ŋ kosi ɓoo ɓaah, te a huntohiŋ ngo ŋ pangki na ini ɓoo na hiñohe. A yi ɗu woosohee so, ne a ɓaatɗoh ho ŋ in ci ŋ etoh.
PHI 2:26 A mareen ɗu hot jen te a raakeen ini misik ɗe ŋ yegi ɗu yegee ne a kosaayeen.
PHI 2:27 A kosaayeen po a heeɗa kaane ; waaye a misikka Kooh, ŋ nammba misik Kooh ne ŋ raakuu keeñ reehiɗ nga.
PHI 2:28 Kon ŋ woosiɗ ɗe na seesuk ne ɗu sumis ngaŋ hot ɗe, te ŋ ineem, soosi ŋ soos reeh.
PHI 2:29 Taambɗukaat ɗe ŋ Heɗi, na sum keeh-keeh, eɗaat ɓi mand na ɗe cir ;
PHI 2:30 laam wa pangkiɗ Kiristaani tah ɗe heeɗa kaane ; a eɗohee kiñin kiŋ ɗe ne a tum ini ɗu hee so tumɗe nikee ne ɗu ɓii ŋ ndii ɗah.
PHI 3:1 Ini tas ɓaah ciŋ ngo, weɗ ne ɗu sum ŋ Heɗi. Ŋ woyis ɗu wa, wa in ɓitiɗ nga so haa, te weɗ ngisoh nga ɗu.
PHI 3:2 Kon, wortukaat tumoh baahaaɗiici, ɓuu ceem, wortukaat ɓi na nguɗe cir ciŋ faan ciŋ ɗu.
PHI 3:3 Laam e ɓoo nguɗkiɗ ci keeh-keeh, ɓoo ɓi na ñaamke Kooh taamboh ŋ Fuuɗsiŋ ɗe, ɓoo ndamkohee Kiristaani Yeesu te ɓoo oolkohɗi ini kaɗ ŋ faan.
PHI 3:4 Moona mi, ŋ mineen oolkoh ini kaɗ ŋ faan. Nik ne a ɓum oolkoh ini kaɗ ŋ faan ɗah, ŋ woyisɗi ɗa mi :
PHI 3:5 Ŋ nguɗuk ŋ mbeha yasna-kaahayɗoh, ŋ rimkaŋ ngo poyi ŋ ɓo' Israayel, ŋ ɓaah ŋ cuuɓiŋ Benyaamin, ŋ Heber, ŋ rimu Heber. Ŋ ini kaɗ ŋ waasiŋMusaa, ŋ Farisen.
PHI 3:6 Ŋ ini kaɗ ŋ sawar, ŋ kaɗeen po ŋ tolfiɗeeɗa ɓi Janguuni. Ŋ ini kaɗ ŋ yurhiɗi puloh ŋ nakoh ciŋ waasi, ɓo' raakeeɗi woyaah nga so.
PHI 3:7 Waaye ini ŋ ambee ne wa raak-raak wuu so, woti ŋ amb ne wa ñak sagu Kiristaani.
PHI 3:8 Te ɓaat nga, ŋ amb ne in ci jen ca ñak, laam in ceem jen, inhi ŋ inah Kiristaani Yeesu Heɗ to, uup ca fuuf. Saguuce tahiɗ po ŋ teyɗukiɗ faɗ in ci jen, ca mbalit nga so kotii, ne ŋ raak Kiristaani.
PHI 3:9 Ini ŋ waaɗ weɗ ne ŋ hotuk nga ɗe, maanaam ŋ raakuu kiyurhiŋ ngo haf fo, wi puloh ŋ nakoh ciŋ waasi, waaye ŋ raak kiyurah taamboh ŋ kosi ŋ kos Kiristaani, wi puloh ŋ Kooh te wa gaƴukka ŋ kos.
PHI 3:10 Ini ŋ waaɗ weɗ ne ŋ inah Kiristaani na hatiliŋ hultiŋ ɗe te ŋ raak ɓak ngaŋ miskiɗ ciŋ ɗe, ŋ mand na ɗe ŋ ini kaɗ ŋ kakaan kiŋ ɗe,
PHI 3:11 ne findi wa min nikoh ɗah, ŋ nam min rahas hulti.
PHI 3:12 Wa nikɗi haa ne ŋ rahsiɗ ineem jen po ƴutiɗ, wala ŋ reyiɗ ŋ mit ; waaye mi yii nup ne ŋ amba, findi mi ŋ haf fo Kiristaani Yeesu amboh ho.
PHI 3:13 Ɓaah ciŋ ngo, ini kaɗ nga so, ŋ ambɗi ne ŋ rahsiɗa waaye, raakiɗ ini mi na tume : Mi na alkohe alkoh ini ŋ cootuk te ŋ ndengɗukee ŋ ini ŋ fikiiri.
PHI 3:14 Mi yii nup nup yurhiɗ ngaŋ ɗiski na kaɗse ne ŋ min rahas aafi, aafi tah Kooh ɓeeɗuk ko taamboh ŋ Kiristaani Yeesu ne ŋ kaɗ ŋ ɗafka.
PHI 3:15 Mbaa, ɓoo ɓi nikisɗi komaaki jen ŋ kosi ɓoo kos, ɓoo ambaat liiɓeem ; te ɗu raak ini ɗu hunɗi na so nga ɗah, Kooh hey ɗu wa name inhiɗ.
PHI 3:16 Waaye ŋ ɗiski ɓoo ree ndii, ɓoo hunaat, ɓoo taalndiɗ.
PHI 3:17 Ɓaah ciŋ ngo, ɗu jen, altiɗkohaat to, te ɗu taamb ŋ kot ciŋ ɓi na taambɗe kot ciŋ ɓoo.
PHI 3:18 Laam, ɓi ɓo' laayiɗ, tumohaaɗ ciŋ ɓa teeɓohiɗ ne ɓa sangiɗ ciŋ kurwaaniŋ Kiristaani ; ŋ meeɗeen ɗu woo ŋ ini kaɗ nga ɓa, te woti mi woyis ɗu wa na muhun.
PHI 3:19 Ɓooɓeem, ɓa mirndohan ngaŋ ɗumbu ; rook ciŋ ɓa ceɗ koohiŋ ɓa, ɓa amb ne kaci ndam ; liiɓ ciŋ ɓa jen, ca in ciŋ kehƴi.
PHI 3:20 Ini kaɗ nga ɓoo nak, ɓoo ɓo' Asamaan, ɗiski Yeesu Kiristaa Heɗi pulohan, Mucɗohi ɓoo na seke na seesuk.
PHI 3:21 A hey ɓoƴsohe faan ciŋ ɓoo miskohiɗ cii ne a tum ca findi wiŋ ɗe, wi hun na siñaar, a tumana taamboh ŋ hatili a minoh in ci jen.
PHI 4:1 Ineem weɗ tah, ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ɗu ɓi ŋ waaɗ keeh-keeh te ŋ marra ɗu hot, ɗu ɓi sumiŋ ngo na raayaaniŋ ngo, ŋoɗaat ndengiɗ ŋ Heɗi !
PHI 4:2 Mi yii ñaah Ewodi na Sintik ne ɓa kerhiɗoh ŋ niki ɓa nik ŋ Heɗi.
PHI 4:3 Te fu yi ɓaah ho keeh-keeh ngaŋ pangki, mi yii kiim ɗa ne fu ɓaatɗoh ɓitiɓ ceem, ɓa ɓaahee na so hiñohi ŋ ini kaɗ ŋ Yegɗohiŋ Muci, ɓeɗ na Kelema na huntoh ciŋ ngo ɓinooɓi. Tiik ciŋ ɓa fiisuuɗ ŋ teerndiŋ kipes ki.
PHI 4:4 Genaat sum ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi ; ŋ woyisa, sumaat !
PHI 4:5 Ɓooɓi jen inhaat baah kiŋ ɗu. Heɗi reɓiɗ.
PHI 4:6 Kinaat jaahiɗ ŋ ali in ; waaye ŋ in nu wa min nik ɗah, kiimaat Kooh, woyaat ɗe etoh ciŋ ɗu, te wa hun na corkiɗ ɗe.
PHI 4:7 Te jamiŋ Kooh, wi cootuk liiɓ nu nik, wa hey niiɗe keeñ ciŋ ɗu na liiɓohaaɗ ciŋ ɗu ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
PHI 4:8 Ɓaah ciŋ ngo, ini tas weɗ ne : In nu nik keeh, na in nu nik eɗaah cir, in nu yurah, in nu hool, in nu nik waaɗaah, in nu nik baahiɗ ŋ hot-hotkiŋ ɓooɓi, in nu nik nawaah, na in nu nik ƴeekaah ɗah, ceɗ nikaat ŋ liiɓ ciŋ ɗu.
PHI 4:9 In ci ɗu jang nga so, ɗu rahassa ca, ɗu kerahha ca te ɗu hotta ca nga so, tumaat ca, te Kooh yi na onohe jam hey nike na ɗu.
PHI 4:10 Ŋ niki ŋ nik ŋ Heɗi ŋ sumiɗ lool ŋ ini ɗu min teeɓohis yegi ɗu yeg go kotii. Te yegi ɗu yeg go weem wa moos moos nik. Ɗu raakeeɗi raakeeɗi waasi ɗu min ndo wa teeɓoh.
PHI 4:11 Nikɗi haa ne ŋ raak etoh weɗ tah ho woo ineem ; laam ŋ jangiɗ pes ngaŋ neɓu ŋ in nu nik.
PHI 4:12 Ŋ inhiɗ ini nik ŋ ñak, ŋ inhiɗ ini nik ŋ raak. Ŋ in nu nik na ɗisik nu nik, ŋ jangiɗ pes na kap, ŋ jangiɗ pes na aɗuk, ŋ jangiɗ pes ngaŋ raak-raak na ɓangtu.
PHI 4:13 Ŋ miniɗ in nu in ŋ niki ŋ nik ŋ Yi on ndo hatil.
PHI 4:14 Waaye ɓaahi ɗu ɓaah na so miskiɗiŋ ngo, wa in baahiɗ.
PHI 4:15 Ɗu ɓi Filippi, ɗu inhiɗ ŋ haf ɗu ne ŋ cambiŋ Yegɗohiŋ Muci ŋ ndeem, wa ŋ puloh Maseduwaan, ali Jangu ambtiɗoheeɗi na so ŋ ini kaɗ ŋ kopor, ɗal ɗu.
PHI 4:16 Wa ŋ nik ŋ Tessalonik sah, ɗu woosohiɗ to ini ŋ etohe, te wa waas yino haa.
PHI 4:17 Wa nikɗi haa ne onohiŋ ɗu mi na rahse, weɗ nikiɗ to, waaye mi na waaɗe ne onohiŋ ɗu tum po ini kipes kiŋ ɗu rimɗan ɗu, ɓaatuk.
PHI 4:18 Ŋ rahsiɗ in ci ɗu woosoh jen, ɗiski ŋ nik, ŋ raakiɗ po ca uupiɗ ini ŋ etoh, Epaforodit eɗiɗ to in ci ɗu woosoh. Ini ɗu eɗ to, Kooh teyɗukiɗa findi seeƴuk eeñiɗ neɓiɗ te a sumiɗ nga.
PHI 4:19 Koohiŋ ngo hey ɗu paƴɗe etoh ciŋ ɗu jen ŋ raak-raak kiŋ ɗe na yaki a yak taamboh ŋ Kiristaani Yeesu.
PHI 4:20 Koohiŋ ɓoo yi nam nik Baabiŋ ɓoo, a yakɗaah po faw ! Amiin !
PHI 4:21 Kañɗaat ɓo'-Kooh ci nik ŋ Kiristaani Yeesu jen. Ɓaah ci nik na so ɓa ɗii kañiɗ ɗu.
PHI 4:22 Ɓo'-Kooh ci jen ɓa ɗii kañiɗ ɗu, ɓi nik ŋ kahan buuri yakkiŋ Rom ɓeɗ uup ɗu kañiɗ.
PHI 4:23 Baahohiŋ Yeesu Kiristaa Heɗi nikaat na ɗu !
COL 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi ɓo'-Kooh ci nik ŋ Kolos te ɗu nikka ɓaah ciŋ ɓoo cariɗ oolku ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani. Mi yi Pool, Apootariŋ Kiristaani Yeesu ŋ ini Kooh waaɗ, mi na Timoote yi ɓaah na ɓoo, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu. Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam !
COL 1:3 Ɓoo na gene corkiɗ Kooh, Baabiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, ne ɓoo kiimɗeesa ɗu Kooh ɗah.
COL 1:4 Ɓoo kerhiɗ kosi ɗu kos Kiristaani Yeesu na waaɗi ɗu waaɗ ɓo'-Kooh ci jen,
COL 1:5 sagu oolki ɗu ooluk ne ɗu hey rahse ini Kooh ɗaakiɗ ɗu ŋ Eel ci. Oolkeem, ɗu raaka wi ɗu kerah woo kiŋ keeh ki, wi Yegɗohiŋ Muci.
COL 1:6 Yegɗohiŋ Muceem reyiɗ nga ɗu, findi wa reyoh ŋ adinaani jen. Weɗi rim in baahiɗ, weɗi kaɗ fiki, wa nam nikoh ɗaa nga ɗu, wa camboh wa ɗu kerah te ɗu inahha keeh-keeh baahohi Kooh baahoh ɗu.
COL 1:7 Jangɗoh ceem, ɗu rahsoh ca ŋ Epafras, nawleeso yi ŋ keeñkoh, yi nam nik ñaamiŋ Heɗi, findi ɓoo ; a na pangkiɗe Kiristaani wuu ɗu te a cariɗ oolku.
COL 1:8 A yi woo ɓoo waaɗohi Fuuɗsi Hoolohngaani tum nga ɗu.
COL 1:9 Ineem weɗ tah, ina ɓoo kerhoh in ceem nga ɗu poyi, ɓoo gen ɗu kiimiɗ Kooh. Ɓoo na kiimee ɗe ne a on ɗu liiɓohaaɗ moɗiɗ keeh-keeh na inhisoh, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, ne ɗu riif na inah ini a waaɗ.
COL 1:10 Ŋ ineem ɗu hey mine pes pesi teeɓoh ne ɗu ɓaah ŋ Heɗi te ɗu neɓ ɗe ŋ in nu in. Ɗu tumee in baahiɗ nu nik te in ci ɗu tum rim in, te ɗu ɓaat inah Kooh.
COL 1:11 Te Kooh hey ɗu ɓaate hatil ŋ in nu in taamboh ŋ hatiliŋ yaki a yak ne ɗu min muñ in ci jen wa hun na muñ seke. Corkiɗaat Kooh Baabi na sum, ŋ ini a on ɗu po ɗu minnda rahas ɓak ŋ ini a ɗaak ŋ siñaariŋ ɗe wuu ɓooɓiŋ ɗe.
COL 1:13 A pulɗiɗ ɓoo ŋ hatiliŋ ñuusi, a ɓayya ɓoo ŋ Nguuriŋ Kuɓki a keeñkoh.
COL 1:14 Kuɓkeem, a yi pulɗoh ɓoo ŋ baahaaɗi, a ɗaassa ɓoo bakaaɗ ciŋ ɓoo.
COL 1:15 Kuɓkeem, a yi ñaamaariŋ Kooh yi minɗi hotu, a yi Saawi nik ŋ ɗafuk feruuɗi jen.
COL 1:16 Laam in ci nik ŋ Eel ci na kehƴi jen, feruuɗ taamboh nga ɗe, ci min hotu, ci minɗi hotu, heɗ hatil ci raak nguur wala tiik, min-min wala kikilifa. Ca jen ca feruuɗ taamboh nga ɗe, te ca feru wuu ce.
COL 1:17 A yi nik bala in nu in, te in ci jen ambsukohiɗ yino taamboh nga ɗe ;
COL 1:18 A yi hafiŋ faani, maanaam Janguuni. A yi cambohaaniŋ wa te a yi koc hulit ŋ kaaniɗ ci ne, ŋ in ci jen a nik Yi ɗeɓ.
COL 1:19 Laam Kooh waaɗa waaɗ, a gennda findi a hend jen, ŋ Kuɓkiŋ ɗe,
COL 1:20 te, a taamboh nga ɗe, a kerhiɗohiɗta in ci jen na ɗe, in ci nik ngaŋ kehƴi na in ci nik ngaŋ Eel ci, te weɗ a tum wa a tumee jam taamboh ŋ ñif mi a aam ŋ kurwaaniŋ ɗe.
COL 1:21 Ini kaɗ nga ɗu, ɗu nikee hanhe, ɗu raakeeɗi ɓak ŋ Kooh, ɗu nikee sangiɗ ciŋ ɗe ŋ liiɓohaaɗ ciŋ ɗu na tumohaaɗ ciŋ ɗu baahaaɗiici,
COL 1:22 waaye ɗiski wa nik, a kerhiɗohɗiɗ ɗu na haf ce taamboh ŋ kakaan kiŋ Kuɓkiŋ ɗe, yi kaan ŋ faaniŋ ɗe, ne ɗu tufuk ŋ fikiice hooliɗ, raakaaɗi sikka, raakaaɗi woyɗaah.
COL 1:23 Waaye ɗu joyiɗ ris ndengiɗ ŋ kosi ɗu kos te ɗu faɗuu ali in wa usiɗ ɗu ŋ oolki ɗu raak ŋ in ci na haye sagu Yegɗohiŋ Muci ɗu kerah. Yegɗoheem, feruuɗ ci ŋ ooɓ eel ci jen woyuuɗa. Yegɗohiŋ Muceem, weɗ mi na pangkiɗe, mi yi Pool.
COL 1:24 Te ɗiski wa nik, ŋ sumiɗ ŋ miskiɗ ciŋ ngo wuu ɗu. Mi yii teyɗuk tolfiɗu wuu ɗu, findi Kiristaani hee wa tumohe ne a nikeen ndii, a yi ŋ haf ce ɗah. Kon mi yii tolfiɗu wuu faaniŋ ɗe, wi Janguuni.
COL 1:25 Mi na pangkiɗe Janguuni, weɗ pangki Kooh dengkoh ho wuu ɗu, ne ŋ yegɗoh woo kiŋ ɗe ŋ findi wa hend jen,
COL 1:26 Woo keem wa ɗasɗohsee ɗasɗohu ŋ jamanooci na gomal ci coot jen, waaye wa teeɓohuuɗ kotii ŋ ɓooɓiŋ ɗe.
COL 1:27 Kooh waaɗee ɓoo inhiɗ yaki ini ɗasɗuuɗeem yak na raak-raaki nik nga wuu ɓi nikɗi Yawuut. Ini ɗasɗuuɗeem weɗ ne : Kiristaani yii nga ɗu, ɗu oolkiɗ yaki in ci na haye yak !
COL 1:28 A yi ɓoo na yegɗohe, ɓoo ñaahee ɓo' nu nik te ɓoo jangɗee ɓo' nu nik na liiɓohaaɗ moɗiɗ nu ɓoo raak ɗah, ne ɓoo min ɓay ɓo' nu nik ŋ fiki Kooh a nik ɓo' mitiɗ ŋ Kiristaani.
COL 1:29 Ineem weɗ tah ho pangkee panguk miskiɗ, ŋ hiñohohee hatiliŋ Kiristaani, wi na pangke nga so.
COL 2:1 Ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah hiñohi yakki mi na hiñohe wuu ɓi moosɗi so hotoh jen, findiiɗu na ɓi Lawdise.
COL 2:2 Mi na hiñohe ne ɗu ɓaat kaañ, ɗu nik yino taamboh ŋ waaɗoh. Ŋ ineem, ɗu riif tem na inhi wooriɗi wi ñaañ keeh-keeh na onohe, ɗu inah ini ɗasɗukiɗiŋ Kooh, maanaam Kiristaani,
COL 2:3 laam raak-raaki nik ngaŋ liiɓohaaɗ moɗiɗ na inah jen ɗasɗuk nga ɗe.
COL 2:4 Mi na woye ineem ne ali ɓo' ñaañohuu ɗu na woo ci na kulɓa'kohe keeh.
COL 2:5 Ali nik ne mi na faan ndo, ŋ nikɗi na ɗu, liiɓiŋ ngo wii nga ɗu, mi yii hot niki ɗu nik moɗoɗ na ndengi ɗu ndeng ngaŋ kosi ɗu kos Kiristaani, te ŋ sumiɗ nga.
COL 2:6 Ŋ ineem, ɗu teyɗukiɗ Kiristaani Yeesu findi Heɗi, mbaa ɗah, raakaat tumohaaɗ huniɗ na ɗe.
COL 2:7 Faɗaat Kooh a jimb ɗu baahiɗ, a taɓah kipes kiŋ ɗu nga ɗe, a ɓaat ɗu ndengiɗ ŋ kosi, wa hun na in ci ɗu jangɗu, te ɗu corkiɗee Kooh keeh-keeh.
COL 2:8 Wortukaat po ali ɓo' kinaat ɗu ñaañoh na liiɓohaaɗ moɗiɗ puloh ŋ Adina, na lee ci raakɗi haf na kose, ci gaƴuk ŋ mbaah ciŋ ɓo' ci na in ci na tiindɗe Adina waaye ŋ Kiristaani haa.
COL 2:9 Laam, ini nik ŋ Kooh jen gen ŋ faaniŋ Kiristaani ;
COL 2:10 te ɗu riifiɗ tem na kipes kiŋ Kiristaani, a yi nik ŋ ɗafuk ki'adug nu nik na kikilifa nu nik.
COL 2:11 Ŋ niki ɗu nik nga ɗe, ɗu nguɗkiɗ sah, nguɗki yaah ɓo' haɓiɗɗi. Nguɗkeem puloh ŋ Kiristaani, weɗ ne a nihis faani na taambɗe waaɗ-waaɗiŋ kiñin ki.
COL 2:12 Findi ɗu ambsukoh na ɗe, ɗu uumbuusa wa ɗu ɓoktu, ɗu nam hultoh ɗaa na ɗe taamboh ŋ kosi ɗu kos hatiliŋ Kooh, yi hultiɗ ɗe.
COL 2:13 Ɗu ɓi nikee ɓo' kaaniɗ sagu ɗal ciŋ ɗu na ini ɗu nikeeɗi Yawuut, Kooh ambsohiɗ ɗu na ɗe, a onnda ɗu kipes ŋ ɗaasi a ɗaas ɓoo ɗal ciŋ ɓoo jen.
COL 2:14 Kayti ɗal ciŋ ɓoo fiisohse, wi atte'ee ɓoo tooñ sagu nakoh ciŋ waasi, a moosiɗa ; a nihsiɗa ŋ daaƴi a daaƴa ŋ kurwaana.
COL 2:15 A naafiɗ ganaay ciŋ adgoh ci nik ŋ ɗafki na kilifaaci nik nga ; a winnja ɓa ŋ fiki ɓooɓi jen, a saahha ɓa taamboh ŋ kurwaana.
COL 2:16 Mbaa, ali ɓo' kinaat ɗu atte sagu in ci ɗu na ñame wala ane, wala ini kaɗ ŋ feet ci, wala ŋ in ci na haɓɗasse ne caɓni pul ɗah wala mbehi na iɗsiɗkohse.
COL 2:17 In ceem jen ca saangniŋ in ci joyee hay, waaye ci joyee hay keeh-keeh, ca in ciŋ Kiristaani.
COL 2:18 Ɓooɓi na neɓse ŋ ƴissuutiɗ haf ɓa, ɓi na ñaamke malaakaaci, kinaat ɓa faɗ ɓa rokee aafiŋ ɗu ; ɓooɓeem, ɓa liiɓ haa ne ɓa inhiɗ, sagu in ci hayɗoh ɓa haa heeƴ, ɓa hotsiɗkiɗ ŋ ɓarang ɓarang sagu liiɓohaaɗ ciŋ ɓa te ɓa ɓo' dong.
COL 2:19 Ɓa ŋoɗisɗi ŋ Kiristaani, yi hafi te moona hafi tah po faani jen pesee, ambsukohha taamboh ŋ pok ci na sir ci ndengiɗa, jaar wa hooɗee hooɗi puloh ŋ Kooh.
COL 2:20 Ɗu kaaniɗ na Kiristaani ŋ ini kaɗ ŋ in ci na tiindɗe Adina, mbaa wa ye tah ɗu pesee po haa ɗu ɓii ŋ Adina, ɗu teyɗukee degu ɓi sangoh, findi cii :
COL 2:21 « Kina ɓay, kina ƴooh, kina laal... »
COL 2:22 In ci sangohu ndii jen, ca ñamu rek ɗah, ca na raakisseeɗi njiriñ ! Ca nakoh na jangɗoh ci puloh ŋ ɓo' dong.
COL 2:23 Wa keeh ne ca mand na liiɓohaaɗ moɗiɗ, findi ɓooɓi na taambɗe waas-Koohi ɓa feroot, wa hun na ruhsiɗ haf fu na torhiɗ haf fu ; waaye in ceem raakɗi ali njiriñ ɗal tum ini neɓ kiñin ciŋ ɗu.
COL 3:1 Kon nik ne ɗu hultiɗ na Kiristaani ɗah, waakaat in ca nik ŋ ɗafka, ɗiska Kiristaani ɓoof ŋ ñaahmiŋ Kooh.
COL 3:2 Liiɓ ciŋ ɗu nikaat ŋ in caŋ ɗafka, waaye ŋ in ciŋ kehƴi haa.
COL 3:3 Laam ɗu kaaniɗ te kipes kiŋ ɗu ɗasɗukiɗ na Kiristaani ngaŋ Kooh.
COL 3:4 Kiristaani, a yi kipes kiŋ ɗu, te mbehi a teeɓohkan, ɗu hey name teeɓohuk na ɗe, ɗu ɓaah ŋ yaki a yak.
COL 3:5 Mbaa tumohaaɗ nu nik nga ɗu te wa ɓaahha ŋ Adina ɗah, apaata ; findi : Njaaloo, usuɓ, maɗ kaci'ɗohiɗ, maɗ tum in baahaaɗi na waaɗ kopor maanaam ñaamuk kooh nikaaɗi.
COL 3:6 In ceem ceɗ na tahe ayrukiŋ Kooh hay [ŋ sangoh ci].
COL 3:7 Ɗu namee tum in ceem wa ɗu pesohee ca ɗeɓgaan.
COL 3:8 Waaye kotii, namaat saɓsukohis na in cii jen : Ayruk, añaand, tum ɓo' miskiɗ, ɗooɓoh na woo moɗaaɗi.
COL 3:9 Kinaat leytiɗohis, ɗu wolkiɗ kiɓo' kiŋ ɗu maañiɗa na tumohaaɗ caŋ wa.
COL 3:10 Ɗu ɓekkiɗ kiɓo' as, wi na doknasse as ŋ mandohaaɗiŋ Yi fera ne ɗu rahas ki'inah keeh-keeh.
COL 3:11 Wa Gerek haa, wa Yawuut haa, wa nguɗkiɗ haa, wa nguɗkaaɗi haa, wa kerhaaɗi gerek haa, wa jangaaɗi ali in haa, wa ñaam haa, wa nikaaɗi ñaam haa ; waaye Kiristaani a yi jen nga ɗu jen.
COL 3:12 Ŋ ineem, ɗu ɓi Kooh kooɗ ne ɗu hool wuu ce te a waaɗta ɗu, raakaat keeñ moɗiɗ, ɗu baah, ɗu eɗef, ɗu soos te ɗu min muñ seke.
COL 3:13 Yaa nu nga muñɗaat morom ce, ɗu ɗaastiɗohe ; raak yi ambiɗ morom ce in ɗah, a ɗaasaat ɗe ; findi Heɗi ɗaasoh ɗu, namaat tum ɗaa.
COL 3:14 Waaye ini uupiɗ in ceem jen etoh, weɗ ne ɗu waaɗtiɗoh, te waaɗoh weɗ ambtiɗohi mit.
COL 3:15 Jamiŋ Kiristaani adgohaat keeñ ciŋ ɗu, ɗu ɓeeɗku ŋ jameem ŋ niki ɗu nik faan yino. Genaat corkiɗ Kooh !
COL 3:16 Woo kiŋ Kiristaani genaat nga ɗu na raak-raakiŋ wa jen ; jangɗohaat ŋ harmban ɗu te ɗu ñaahtiɗohee na liiɓoha moɗiɗ nu nik, wa hun na ƴeek ciŋ Sabuur na ƴeek corkiɗoha Kooh, na ƴeek ci puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani jen ; ɗu ƴeek ca na keeñ ciŋ ɗu ne ɗu corkiɗ Kooh.
COL 3:17 In nu ɗu na tume ɗah, wa nik ŋ woo wala ŋ tumohaaɗ, tumaata ŋ tiikiŋ Yeesu Heɗi, ɗu corkiɗee Kooh Baabi saguuce.
COL 3:18 Ɓitiɓ ci, teyɗukɗaat ƴaar ciŋ ɗu, findi wa joy nikoh ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi.
COL 3:19 Ƴaar ci, waaɗaat ɓitiɓ ciŋ ɗu te kinaat raak aay-keeñ nga ɓa.
COL 3:20 Komaakci, kerhiɗaat yaay ciŋ ɗu na baab ciŋ ɗu ŋ in ci jen, ineem weɗ neɓ Kooh.
COL 3:21 Baab ci, kinaat ayrukiɗ kuɓuuciŋ ɗu, po ɓa kee faɗsuka.
COL 3:22 Ñaam ci, kerhiɗaat heɗ ciŋ ɗu ŋ adinaanii, kerhiɗaat ɓa ŋ in ci jen, wa nikuu ŋ has ciŋ ɓa dong po haa ɗu na waake ini neɓ ɓa, te ɓa ɓo' dong, waaye kerhiɗaat ɓa te wa nik keeh nga ɗu, wa hun na nup Heɗi.
COL 3:23 In nu ɗu na tume ɗah, pangkaat nga na keeñ hooliɗ findi ɓoyi na pangkiɗe Heɗi waaye findi ɓoyi na pangkiɗe ɓo' haa.
COL 3:24 Te inhaat ne, Heɗi hey ɗu aafohe ini a gapee ɓooɓiŋ ɗe, laam Heɗ ɗu Kiristaani, a yi ɗu na pangkiɗe.
COL 3:25 Waaye yi na tume yurhaaɗi, a hey aafohse yurhaaɗiini a tum. Kooh na talsoheeɗi ɓo'.
COL 4:1 Heɗ ci, tumɗaat ñaam ciŋ ɗu ini yurah, ini hend, ɗu inah ne, ɗu namiɗ raak Heɗ ŋ Eel ci.
COL 4:2 Genaat kiim Kooh, wa hun na yunuk na corkiɗ ɗe.
COL 4:3 Namaat ɓoo ɓaahndoh ŋ kiim ciŋ ɗu Kooh, ne a rangsiɗ ɓoo waas, ɓoo min yegɗoh Woo ki, ini ɗasɗukiɗi ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani ; yegɗohiŋ Woo keem, weɗ tah ho ambu ŋ kaso.
COL 4:4 Kiimaat Kooh ne ŋ jangɗoha hooliɗ findi ŋ joya tumoh.
COL 4:5 Ɗu nik na ɓi ɓaahɗi na ɓoo kos ɗah, nikaat na ɓa na liiɓohaaɗ moɗiɗ, tondkaat ŋ jamanooni Kooh on ɗu ne ɗu haɓiɗ in ci ɗu min.
COL 4:6 Woo kiŋ ɗu genaat neɓ, wa raak meɗa, ne ɗu min inah findi ɗu lofohan yaa nu nga.
COL 4:7 Tisikos, ɓaah ɓoo yi ŋ keeñkoh, a cariɗ oolku ŋ pangkiŋ Heɗi, a huntohiŋ ngo ŋ Heɗi ngaŋ kiñaam, a hey ɗu woye ini kaɗ nga so jen.
COL 4:8 Ŋ woosiɗ ɗe nga ɗu, ne a woo ɗu ini ɓoo nikoh te a soosiɗ keeñ ciŋ ɗu.
COL 4:9 Ŋ woos ɗe na Onesim, yi puloh ndeem, nga ɗu. A ɓaah ɓoo ŋ kos, a cariɗ oolku te ŋ keeñkohiɗ ɗe. Ɓa hey ɗu naandsuke in ci raak ndii jen.
COL 4:10 Aristarka, yi nik na so ŋ kasooni, a yii kañiɗ ɗu. Maarko, yi nik taambɗoh ngaŋ Barnabaas yii nam ɗu kañiɗ. Ɗu rahsiɗ nakoh ci ŋ ini kaɗ nga ɗe po ƴutiɗ ; a hey ɗu marke ɗah, taambkohaat ɗe moɗoɗ.
COL 4:11 Ƴaari teeku Yeesu, yi na name woyu Yustus, yii nam ɗu kañiɗ. Ngaŋ Yawuut ci, ɓeɗ ɓi kaahay cii dong, ɓeɗ na pangke na so wuu Nguuriŋ-Kooh. Ɓa ambohiɗ to keeh-keeh !
COL 4:12 Epafras, yi nam puloh ndeem, nga ɗu, yii kañiɗ ɗu. A ñaamiŋ Kiristaani Yeesu, a gen ɗu hiñohɗe ŋ kiim ciŋ ɗe Kooh, ne ɗu gen ndeng ŋ kosi ɗu kos, ɗu mit te ɗu hun keeh-keeh na ini Kooh waaɗ jen.
COL 4:13 Ŋ miniɗ ɗe seede ne a na pangke panguk miskiɗ wuu ɗu ɓi Kolos na ɓi Lawdise na ɓi Hiyerapolis.
COL 4:14 Luk, paƴohi ŋ keeñkoh, yii kañiɗ ɗu. Demaas yii nam ɗu kañiɗ.
COL 4:15 Kañɗiɗaat ɓoo ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ŋ Lawdise, kañɗiɗaat ɓoo Nimfa na ɓi Janguuni na cohe ŋ kahan ce.
COL 4:16 Ɗu jangɗu fiisi ŋ kaɓɗoh ɗu wii ɗah, tumaat po ɓi Janguunaŋ Lawdise nama jangɗu, te ɗu nam jangɗu wi ɓi Lawdise eɗu.
COL 4:17 Woyaat Arsip ne a tufkohaat pangki a teyɗukiɗ Heɗi, ne a mina tiindiɗ baahiɗ.
COL 4:18 Mi Pool, ñam fiisoot kañɗohii na yaahiŋ ngo. Liiɓaat nga so ŋ niki ŋ nik ŋ kaso. Baahohiŋ Kooh nikaat na ɗu !
1TH 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Janguuniŋ Tessalonik. Mi, Pool, na Silweng na Timoote, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi nik ŋ Kooh Baabi na Yeesu Kiristaa Heɗi. Baahohsaat, ɗu onu jam !
1TH 1:2 Ɓoo na gene corkiɗ Kooh ŋ ini kaɗ nga ɗu jen ne ɓoo ɓaahndohha ɗu ŋ kiim ciŋ ɓoo ɗah.
1TH 1:3 Ŋ ineem, ɓoo na gene naandsuk ŋ fiki Kooh Baabi tumohaaɗ ciŋ ɗu sagu kosi ɗu kos Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, na pangkiŋ ɗu miskiɗi sagu waaɗi ɗu waaɗ ɗe na mini ɗu min muñ sagu oolki ɗu ooluk in ci a gapoh.
1TH 1:4 Ɓaah ciŋ ɓoo, Kooh waaɗiɗ ɗu te ɓoo inhiɗ ne, a taniɗ ɗu, a tummba ɗu wuu ce.
1TH 1:5 Ɓoo inhiɗa, laam, wa ɓoo kom ɗu Yegɗohiŋ Muci, wa nikeeɗi woo dong, waaye wa namee hun na ɓaatɗohi na hatiliŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, te ineem wooreen ɓoo keeh-keeh. Te ɗu inhiɗ findi ɓoo mandee ŋ harmban ɗu, wa nikee ini baah nga ɗu.
1TH 1:6 Ini kaɗ nga ɗu, ɗu taambɗiɗ kot ciŋ ɓoo na ciŋ Heɗi, ŋ teyɗuki ɗu teyɗuk woo kiŋ Kooh ŋ ɗooƴ miskiɗ laayiɗ ; Fuuɗsi Hoolohngaani sumɗukohha ɗu.
1TH 1:7 Ini ɗu tum weem, kosiɗ ciŋ Maseduwaan na Akaay jen miniɗ marak nga ɗu, ɓa taambiɗ ɗu.
1TH 1:8 Laam woo kiŋ Heɗi puloh nga ɗu kaɗta kur caŋ Maseduwaan na caŋ Akaay jen, waaye wa topɗi ndeem, kosiŋ ɗu Kooh reyiɗ ɗisik nu ɗisik. Wa kaɗiɗ po wa etohɗi sah ɓoo woyee ŋ ini kaɗ nga,
1TH 1:9 laam ɓooɓi jen ɓa ɗii laamtoh findi ɗu taambɗukoh ɓoo wi ɓoo hay nga ɗu, na findi ɗu faɗoh kooh ci nikaaɗiici, ɗu hayya ŋ Kooh, ne ɗu ñaamuk ɗe. A yi Koohi na pese, yi keeh-keehi.
1TH 1:10 Ɓa ɗi nam woo findi ɗu na sekohe Kuɓkiŋ ɗe pulohan Eel ci, yi a hultiɗ, Yeesu yi na mucɗe ɓoo ŋ ayruki na haye.
1TH 2:1 Ɓaah ciŋ ɓoo, ɗu ŋ haf ɗu, ɗu inhiɗ ne hayi ɓoo hayee nga ɗu nikeeɗi ɓarang ɓarang.
1TH 2:2 Ɗu namiɗ inah ne bala ineem, ɓoo torhiɗuuɗ, ɓasuusa ngaŋ kur-taahaŋ Filippi. Waaye Kooh tufkohiɗ ɓoo po ɓoo minnda ɗu woo Yegɗohiŋ ɗe ŋ ini kaɗ ŋ Muci, ngaŋ hiñoh miskiɗ.
1TH 2:3 Ŋ ineem, ɓeeɗkohi ɓoo na ɓeeɗke ɓooɓi jen degukɗi ŋ ini raakɗi wala ŋ liiɓohaaɗ moɗaaɗi, te ɓoo waakɗi ñaañoh ali ɓo' nga.
1TH 2:4 Kooh hotiɗ ne ɓoo cariɗ oolku, a dengkohha ɓoo Yegɗohiŋ Muci, weɗ tah ɓoo waakɗi ini neɓ ɓooɓi, waaye ini neɓ Kooh yi na markiske keeñ ciŋ ɓoo.
1TH 2:5 Ɗu inhiɗa baahiɗ, ɓoo moosɗi jayoh ɓo' ne raak in nga ɗe ; te ɓoo moosɗi leyoh ɓo' sagu waaɗ raak, Kooh seede'iɗ ineem.
1TH 2:6 Ɓoo waakɗi ne ɓo' ɗaap ɓoo, wa nga ɗu haa, wa ŋ ɓinooɓi haa ;
1TH 2:7 te kat, ɓoo mineen ɗu teeɓ ne ɓoo kilifaaciŋ ɗu ŋ niki ɓoo nik Apootar ciŋ Kiristaani. Waaye ɓoo tumɗaa, ɓoo soos soos nga ɗu findi yaayi ɓop kuɓuuciŋ ɗe.
1TH 2:8 Waaɗi ɓoo waaɗ ɗu topeeɗi ŋ woo ɗu Yegɗohiŋ Muci dong, waaye, ɓoo teyɗukeen ɓaah na ɗu kipes kiŋ ɓoo. Ɓoo keeñkoheen ɗu lool !
1TH 2:9 Ɓaah ciŋ ɓoo, ɗu naandsukiɗ panguk ciŋ ɓoo miskiɗ ci na yaaɓi ɓoo yaaɓ. Ɓoo pangkee noh na wek ne ɓoo deguu ali ɓo' nga ɗu in, ɓoo woo ɗu Yegɗohiŋ Kooh ŋ ini kaɗ ŋ Muci.
1TH 2:10 Ɗu seedeeciŋ ɓoo, Kooh namiɗa nik : Ɗu ɓi kosiɗ ci, findi ɓoo mandee nga ɗu, wa hooliɗ, wa yurhiɗ te wa raakɗi sikka.
1TH 2:11 Ɗu namiɗ inah ne ɓoo tumohee na yaa nu nga ɗu findi baabu na tumohe na kuɓuuciŋ ɗe.
1TH 2:12 Ɓoo ñaahiɗ ɗu, ɓoo giifɗiɗ ɗu, ɓoo woyiɗ na ɗu keeh-keeh ne ɗu pes findi ɓoyi nik na Kooh na pesohe, Kooh yi ɓeeɗuk ɗu ne ɗu ɓaah ŋ yaki Nguuriŋ ɗe yak.
1TH 2:13 Ɓoo gen ŋ corkiɗ Kooh sagu inii : Wa ɗu rahas woo kiŋ Kooh ɓoo woo ɗu, ɗu teyɗukɗi wa findi woo ɓo', waaye ɗu teyɗuka findi woo kiŋ Kooh, te weɗ wa nik keeh-keeh. Ŋ ineem, weɗi ɓay ɓoƴsoh nga ɗu, ɗu ɓi kosiɗ ci.
1TH 2:14 Ɓaah ciŋ ɓoo, ɗu taamb ŋ ɗiski Janguuciŋ Yudee taamb, Janguuci ɓaah ŋ Kooh te ca kossa Kiristaani Yeesu. Laam, ɓi gen na ɗu namiɗ ɗu torhiɗ torhiɗ miskiɗ, findi Yawuut ci torhiɗohee Janguucaam.
1TH 2:15 Ɓeɗ ap Yeesu Heɗi, ɓeɗ namee ap woosuuɗ ci, te ɓeɗ tolfiɗee ɓoo. Ɓa neɓɗi Kooh te ɓa sangiɗ ciŋ ɓooɓiŋ Adina jen.
1TH 2:16 Ɓa sangiɗ ciŋ ɓooɓi ŋ ini ɓa na jeeme hondoh ɓoo woo Yegɗohiŋ Muci ɓooɓi nikɗi Yawuut ne ɓa mucɗu. Ŋ ineem, ɓa na mitɗe bakaaɗ ci ɓa tum ŋ jamanooci jen. Waaye ayrukiŋ Kooh mirndohiɗ keen ŋ ɗafuk ɓa.
1TH 2:17 Ini kaɗ nga ɓoo, ɓaah ci, ɓoo saɓsohuuɗ na ɗu ɓi jamano ɓoo hotohisɗi, waaye ɗu ɓii ŋ keeñ ciŋ ɓoo. Ɓoo waaɗiɗ ɗu hotis lool te ɓoo tumiɗ in nu in ne wa nik.
1TH 2:18 Ɓoo waaɗeen hayis ɗiskiŋ ɗu, te mi ŋ haf fo, ŋ jeemiɗ ɗu hay marke waas laayiɗ. Waaye Seytaani hondohha ɓoo tuma.
1TH 2:19 Mbehi Heɗ ɓoo Yeesu hayissan, ya ɓa nikan yaakaariŋ ɓoo, wala sumiŋ ɓoo, wala raayaaniŋ ɓoo po ɓoo min neɓu ŋ fikiice ? Ali wa mand na, ɗu ɓaah nga !
1TH 2:20 Ee, e ɗu ndamiŋ ɓoo na sumiŋ ɓoo !
1TH 3:1 Wa kaɗ kaɗ po ŋ mirndaani, ɓoo minisɗi sek. Weɗ ɓoo woyoh ne ɓoo hey faɗe Timoote a kaɗ, ɓoo tas ŋ Ateen kiik ɓoo. Ɓoo woossa ɗe nga ɗu. Timoote a ɓaah ɓoo keeh-keeh ; a na pangke na Kooh ŋ Yegɗohiŋ Muci, ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani. Ɓoo nakiɗ ɗe ne a ndengiɗ ɗu, a ñaah ɗu ŋ ini kaɗ ŋ kosiŋ ɗu,
1TH 3:3 po ali ɓo' nga ɗu naarkuu, sagu miskiɗ ci ɗu na degse woti-woti. Ɗu ŋ haf ɗu, ɗu inhiɗ ne in ceem ɓaah ŋ in ci rahsan ɓoo ŋ kosi ɓoo kos.
1TH 3:4 Laam wa ɓoo nik na ɗu sah, ɓoo woyeen ɗu ne ɓoo hey raake miskiɗ ; te wa raakoh ɗaa, findi ɗu inhoha.
1TH 3:5 Wa wa kaɗ po ŋ minisɗi sek, ŋ woossa Timoote ne a markiɗ to ini kaɗ ŋ kosiŋ ɗu, laam ŋ neƴƴoheen ne Seytaani fiir ɗu po pangkiŋ ɓoo kee nika ɓarang ɓarang.
1TH 3:6 Waaye ɗiski wa nik, Timoote kaɗiɗ po a hayiɗ, te a eɗiɗ ɓoo yegɗoh neɓiɗ ŋ ini kaɗ ŋ kosiŋ ɗu, na waaɗohi ɗu waaɗoh ŋ harmban ɗu, na sumi ɗu na sume ɗu naandsukka ɓoo ɗah, na waaɗi ɗu waaɗ ɓoo hotis findi ɓoo namoh ɗu waaɗ hotis.
1TH 3:7 Ŋ ineem, ŋ ɗooƴ tiis ci na miskiɗ ci ɓoo nikoh jen, hel ciŋ ɓoo daliɗ nga ɗu, ɓaah ci, sagu kosiŋ ɗu.
1TH 3:8 Kon ɗiski wa nik, ɗu ris ndengiɗ ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi, weɗ tah ɓoo ɓii iik kotii.
1TH 3:9 Ɓoo joyiɗ corkiɗ Kooh laayoh na laayoh ŋ ini kaɗ nga ɗu, ŋ sumi ɓoo sum lool saguuɗu ŋ fikiice.
1TH 3:10 Noh na wek ɓoo ɓii kiim ɗe keeh-keeh ne a on ɓoo, ɓoo hotis ɗu te ɓoo mitiɗ ini tas ŋ kosiŋ ɗu.
1TH 3:11 Kooh, Baabiŋ ɓoo ŋ haf ce, na Heɗ ɓoo Yeesu rangsiɗaat ɓoo waasi kaɗ nga ɗu !
1TH 3:12 Heɗi genaat ɓaat keeh-keeh waaɗohi nik ŋ harmban ɗu, na waaɗi ɗu waaɗ ɓooɓi jen, wa nikaat findi ɓoo waaɗoh ɗu.
1TH 3:13 A on keeñ ciŋ ɗu hatil ne ɗu nik hooliɗ wuu ce, raakaaɗi sikka ŋ fiki Kooh Baabiŋ ɓoo, ŋ mbehi Heɗ ɓoo Yeesu hayan, na hooliɗ ciŋ ɗe jen. [Amiin !]
1TH 4:1 Ɗiski wa nik, ɓaah ci, ɗu jangiɗ nga ɓoo findi ɗu joy pesoh ne ɗu neɓ Kooh, te ɗu ɓii tuma, waaye ɓoo ɓii kiim ɗu te ɓoo ɓii ñaah ɗu ŋ tiikiŋ Yeesu Heɗi, ɓaataat ineem.
1TH 4:2 Ɗu inhiɗ nakoh ci ɓoo eɗ ɗu ŋ tiikiŋ Yeesu Heɗi.
1TH 4:3 Waaɗ-waaɗiŋ Kooh, weɗ ne ɗu hool wuu ce, ɗu wortuk faankoh sangohuuɗ,
1TH 4:4 yaa nu nga ɗu ɗah ambaat cir ciŋ faaniŋ ɗe, wa hun na hool wuu Kooh na eɗoh cir.
1TH 4:5 Wa hunuu na taambiɗ waaɗ-waaɗiŋ kiñin kiŋ ɗa, findi cuuɓ ci inahɗi Kooh na tumohee wa.
1TH 4:6 Ŋ inii, ali ɓo' nga ɗu kinaat ñaañoh morom ce wala a njirñiɗkohee ɗe. Inhaat ne Heɗi na atte'e atte in ceem, ɓoo woyiɗ ɗu wa, woyissa ɗu wa.
1TH 4:7 Kooh ɓeeɗukɗi ɓoo ne ɓoo nik hoolaaɗi, waaye a ɓeeɗuk ɓoo ne ɓoo hool wuu ce.
1TH 4:8 Ŋ ineem, yi na hee sange teyɗuk woo ceem, a sang ɓo' haa, waaye a sang Kooh, yi eɗ ɗu Fuuɗsiŋ ɗe Hoolohngaani.
1TH 4:9 Ini kaɗ ŋ waaɗoh ŋ harmban ɗu, ɗu ɓi ɓaah kos, ɗu etohɗi fiisu ŋ ini kaɗ nga, Kooh jangɗiɗ ɗu waaɗtiɗoh ŋ harmban ɗu.
1TH 4:10 Ɗu na tiindɗohe ɗaa na ɓaah ci nik ŋ Maseduwaan jen. Waaye, ɓoo ɓii ñaah ɗu ɓaah ci, ɓaataat ineem.
1TH 4:11 Waakaat pes ŋ jam na ɓooɓi, yaa nu nga nik ngaŋ in ciŋ ɗe haf ce, ɗu pangkoote na yaah ciŋ ɗu, ɓoo nakohee ɗu wa ɗaa.
1TH 4:12 Ŋ ineem, ɗu etohanɗi ali ɓo', te ɓi kosɗi hey ɗu mine eɗ cir ŋ findi ɗu na pesohe.
1TH 4:13 Ɓaah ci, ɓoo waaɗɗi ne ɗu nik inhaaɗi ŋ ini kaɗ ŋ ɓi kuruk nga, po ɗu kee raaka tiis findi ɓinooɓi, ɓi raakɗi yaakaar.
1TH 4:14 Ŋ ineem, findi ɓoo kosoha, Yeesu kaaniɗ te a hultiɗ, ɓi kaan te ɓa kossa ɗe, Kooh ɓayndohohan ɓa ɗaa taamboh ŋ Yeesu, ɓa hun na Yeesu.
1TH 4:15 Inii weɗ ɓoo na woyee ɗu te wa puloh ŋ Heɗi : Ɓoo ɓi risan pes po ŋ hayisiŋ Heɗi, ɓoo adganɗi ɓi kuruk nga.
1TH 4:16 Laam nakoh hey leehkasse, hooso kilifa malaaka kerhuk, kuluɓ kiŋ Kooh kerhuk, ŋ ineem, Heɗi ŋ haf ce hey pulohe ŋ Eel ci, ruhse, te kaaniɗ ci nik ŋ Kiristaani hey koce kuruk.
1TH 4:17 Ƴut ɗah, ɓoo ɓi risan ndii pese, ɓoo hey ambsohse na ɓa, coottohse ŋ ɗooƴ eel, ɓoo kaɗ taambɗuka Heɗi, ngaŋ jawuuni. Ini kooɗoh ndeem, ɓoo nikan na ɗe po faw.
1TH 4:18 Kon, yaa nu nga ɗu giifɗaat morom ce na woo ceem.
1TH 5:1 Ɓaah ci, ini kaɗ ŋ jamanooni wala mbehi, wa etohɗi ɗu fiisu ŋ ini kaɗ nga ca.
1TH 5:2 Ɗu ŋ haf ɗu, ɗu inhiɗ baahiɗ ne mbehiŋ Heɗi hayan findi rokoh na wek.
1TH 5:3 Ɓooɓi hey woye ne : « Ɓoo ɓii ŋ jam te ɗiski ɓoo nik, wa wooriɗ ! » Jaar naamo hay nga ɓa, tel ɓa findi miskiɗ ciŋ ɓitɓi na ɓasle, te ɓa fusanɗi nga muk.
1TH 5:4 Waaye ɗu, ɓaah ci, ɗu nikɗi ŋ ñuus, po mbeheem kee ɗu tela findi rokoh.
1TH 5:5 Ɗu jen, ɗu ɓo' siñaar, ɗu ɓo' noh. Ɓoo ɓaahɗi ŋ wek, ɓoo ɓaahɗi ŋ ñuus.
1TH 5:6 Ɓoo kinaat neeh findi ɓinooɓi, ɓoo yunkaat, ɓoo hun na sagoociŋ ɓoo.
1TH 5:7 Ɓi na neehe, na neehe na wek, te ɓi na laare na laare na wek.
1TH 5:8 Waaye ɓoo ɓi ɓaah ŋ nohi, ɓoo hunaat na sagoociŋ ɓoo ; ɓoo ɓekuk waaɗoh na kos findi kulɓa hiñohoha, te kong ci ɓoo ɓekuk nik oolki ɓoo ooluk ne ɓoo hey mucɗasse.
1TH 5:9 Ini Kooh waaɗiɗ ɓoo, wa ayrukiŋ ɗe haa, waaye a waaɗ ne ɓoo rahas muci taamboh ŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa.
1TH 5:10 Yeesu, a yi kaan wuu ɓoo, ne a hay ɗah, ɓoo ɓaah na ɗe kipes ki, wa raak ɓoo pesee, wa raak ɓoo kaaniɗ, wa ɗaa.
1TH 5:11 Ineem weɗ tah, ñaahtiɗohaat, yaa nu nga amboh morom ce ne a kaɗ fiki, findi ɗu na tumohee wa an.
1TH 5:12 Ɓoo ɓii kiim ɗu ɓaah ci, ne ɗu eɗ cir ɓi na ndengɗuke ŋ ɗooƴ ɗu, ɓi adgoh ɗu ŋ Heɗi te ɓa woytohee ɗu.
1TH 5:13 Eɗaat ɓa cir keeh-keeh, ɗu waaɗ ɓa sagu ini ɓa na haɓɗe, pesaat ŋ jam ŋ harmban ɗu.
1TH 5:14 Ɓoo ɓii ñaah ɗu ɓaah ci : Woytohaat ɓi waaɗɗi yaaɓ, ɓaatɗohaat ɓi hot ne ɓa minɗi raak ini ɓa etoh, ɗu amboh ɓi raakɗi hatil, ɗu muñɗee ɓooɓi jen.
1TH 5:15 Wortukaat po ali ɓo' nga ɗu kinaat wirndoh miskiɗ in miskiɗ ; genaat ndengɗuk ŋ tum in baahiɗ ŋ harmban ɗu na ini kaɗ ŋ ɓooɓi jen.
1TH 5:16 Genaat ŋ sum.
1TH 5:17 Genaat ŋ kiim Kooh.
1TH 5:18 Corkiɗaat Kooh ŋ in nu nik, in ceem ceɗ a waaɗ nga ɗu ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
1TH 5:19 Kinaat hondoh Fuuɗsi Hoolohngaani panguk.
1TH 5:20 Kinaat heef in ci Kooh na woye taamboh ŋ ɓo',
1TH 5:21 waaye markisaat in ci jen, ɗu amb ci baah nga.
1TH 5:22 Wortukaat in moɗaaɗi na findi wa min mand ɗah.
1TH 5:23 Kooh yi na onohe jam hoolɗaat ɗu wuu ce jameet ; a niiɗaat kiɓo' kiŋ ɗu jen, liiɓohaaci na ruuh ci na faan ci, ca nik raakaaɗi sikka ŋ hayiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa.
1TH 5:24 Kooh yi na ɓeeɗkee ɗu cariɗ oolku, a hey tume ineem.
1TH 5:25 Ɓaah ci, kiimɗaat ɓoo Kooh.
1TH 5:26 Kañɗaat ɓaah ci jen na morgiɗkoh huniɗ na keeñ hooliɗ.
1TH 5:27 Mi yii nak ɗu ŋ tiikiŋ Heɗi ne fiisi ɓoo kaɓɗoh ɗu wii, wa jangsaat ŋ fiki ɓaah ci jen !
1TH 5:28 Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa baahohaat ɗu !
2TH 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Janguuniŋ Tessalonik. Mi, Pool, na Silweng na Timoote, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi nik ŋ Kooh Baabiŋ ɓoo, ɗu nikka ŋ Yeesu Kiristaa Heɗi.
2TH 1:2 Kooh Baabi na Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, on ɗu jam.
2TH 1:3 Ɓaah ci, ɓoo joyiɗ gen corkiɗee Kooh ŋ ini kaɗ nga ɗu, te wa waas ne ɓoo tuma. Kosiŋ ɗu wii ɓaatuk keeh-keeh, te ɗu jen, yaa nu nga ɗah, waaɗi a waaɗ morom ce na uupe uup ɓaatuk.
2TH 1:4 Ineem weɗ tah ɓoo na woye ɓi Janguuciŋ Kooh ne ɓoo neɓuuɗ nga ɗu, sagu muñi ɗu na muñe na kosi ɗu raak ŋ ɗooƴ tolfiɗ ci na miskiɗ ciŋ ɗu jen.
2TH 1:5 Miskiɗ ceem na teeɓohe ne findi Kooh na atte'ohe, wa ɗaa ; ca na onee ɗu ne ɗu yeyyoo Nguuriŋ ɗe, Nguuri tah ɗu muñee miskiɗ.
2TH 1:6 Wa in yurhiɗ ŋ has ciŋ ɗe ne a deg miskiɗ ɓi na degee ɗu miskiɗ,
2TH 1:7 te a iɗsiɗ ɗu, na ɓoo jen, ŋ miskiɗ ceem. Ineem raakan ŋ mbehi Yeesu Heɗi teeɓohkan, a pulohan Eel ci, a hun na malaakaaciŋ ɗe, ca raakiɗ hatil keeh-keeh.
2TH 1:8 A hey haye ŋ ɗooƴ jaal yongkaah, a mbugal ɓi inahɗi Kooh te ɓa sannga taambiɗ Yegɗohiŋ Muci kaɗ ŋ Heɗ ɓoo Yeesu.
2TH 1:9 Mbugaliŋ ɓa nikan ne ɓa ɗumbu po faw, ɓa us Heɗi na yaki hatiliŋ ɗe yak.
2TH 1:10 A hey haye ŋ mbeheem ne hooliɗ ciŋ ɗe yakiɗ ɗe, te ɓi kos ɗe jen hey feyse ŋ yaki a yak. Te ɗu, ɗu hey ɓaahe nga, laam ɗu kosiɗ ini ɓoo seede ŋ fikiiɗu.
2TH 1:11 Ineem weɗ tah ɓoo na genee ɗu kiimiɗ Koohiŋ ɓoo, ne a on ɗu ɗu yeyyoo ɓeeɗki a ɓeeɗuk ɗu. Te na hatiliŋ ɗe, a on ɗu, ɗu mitiɗ in baahiɗ nu ɗu waaɗ tum ɗah, ɗu mitiɗ pangki ɗu na tume sagu kosi ɗu kos.
2TH 1:12 Ŋ ineem, ɗu hey teeɓohe findi tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu yakoh, a nam ɗu yakiɗ ŋ niki ɗu nik nga ɗe ; wa nik baahohiŋ Yeesu Kiristaa, yi Koohiŋ ɓoo na Heɗ ɓoo.
2TH 2:1 Ini kaɗ ŋ hayiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, na nangɗukohiŋ ɓoo ŋ serooce, ɓoo na kiimee ɗu inii, ɓaah ci :
2TH 2:2 Ɓo' hay nga ɗu, woyee ɗu ne mbehiŋ Heɗi hayiɗ po cootiɗ ɗah, kinaat gaaw jaahiɗ, kinaat mbet fit ciŋ ɗu. Ali ɓa woo ne wa puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh, wala nga ɓoo, wala ŋ fiis ci ɓoo kaɓɗoh sah,
2TH 2:3 ɓa kinaat ɗu muuƴiɗ ŋ in nu wa min nikoh ɗah. Mbeheem hayanɗi muk feeh laayiɗ faɗɗi kos Kooh ɗah ; na feeh Ɓoyi Baahaaɗiini, hotukɗi ɗah. Ɓoyeem mirndohan ɗumbu.
2TH 2:4 A hey sange Kooh na in ci na woyse kooh jen na in nu na ñaamkasse ɗah, a hey dege haf ce ŋ ɗafuk in ceem jen, a hey kee po a yi ŋ haf ce, a ɓoof ŋ kahnaŋ Kooh, a woo ne a yi Kooh.
2TH 2:5 Naandsukaat ŋ woyeen ɗu ineem wa ŋ nik na ɗu !
2TH 2:6 Ɗu inhiɗ ini amb ɗe ɗiski wa nik po a minanɗi teeɓohuk feeh jamanooniŋ ɗe reeɗi ɗah.
2TH 2:7 Ɗiski wa nik, kibaahaaɗi wa ɗii panguk ŋ kumpa. Sekaat po yi amb Ɓoyi Baahaaɗiini coot rek !
2TH 2:8 Teemb ndeem, Ɓoyi Baahaaɗiini hey hotke, ŋ mirndaani Yeesu Heɗi hey ɗe fuuɗse, a kaan. Siñaarɗiŋ hayiŋ ɗe dong weɗ na hee ɗumbe ɓoyeem.
2TH 2:9 Ɓoyi Baahaaɗiineem hayee ɗah, wa hunan na hatiliŋ Seytaani, wa hunan na keemaan nu nik, na firnde na in feyohiɗ ne a ñaañoh ɓooɓi.
2TH 2:10 A hey haɓɗe in moɗaaɗi nu nik ne a ñaañoh ɓi nik ŋ kot muuƴ sagu teyɗukaaɗi waaɗ keeh ki joyee ɓa muciɗ.
2TH 2:11 Weɗ tah, Kooh woosoh ɓa ini muuƴɗan ɓa, ne ɓa kos lee,
2TH 2:12 ŋ ineem, ɓi kosɗi keeh ki jen te ɓa neɓuusa ŋ ini lahɗi waas, ɓa hey atte'se.
2TH 2:13 Waaye, ɓaah ci, ɗu ɓii Heɗi keeñkoh, ɓoo joyiɗ gen corkiɗ Kooh ŋ ini kaɗ nga ɗu. Ɓoo joyiɗ ɗe corkiɗ ŋ kooɗi a kooɗ ɗu findi nguɗiŋ tohri koc ne ɗu mucɗu taamboh ŋ hoolɗi Fuuɗsi Hoolohngaani hooliɗ ɗu wuu Kooh na kosi ɗu kos keeh ki.
2TH 2:14 A waaɗee ne ɗu rahas ineem, weɗ tah a ɓeeɗukka ɗu taamboh ŋ Yegɗohiŋ Muci ɓoo woyee ɗu, ne ɗu min ɓaah ŋ yaki Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa yak.
2TH 2:15 Kon, ɓaah ci, ndengaat, te ɗu amb baahiɗ in ci ɗu jangɗu, te ɗu rahassa ca, wa nik ci ɓoo woo wala ci ɓoo fiis, kaɓɗohha ca.
2TH 2:16 Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa ŋ haf ce na Kooh Baabiŋ ɓoo, yi waaɗ ɓoo po a baahohha ɓoo ñaahi a na ñaahe ɓoo ne ɓoo ndengɗuk te wa gen gen, na oolki baahiɗi ɓoo raak ŋ in ci na haye,
2TH 2:17 a ñaahaat ɗu, a ndengiɗ ɗu ŋ tumohaaɗ baahiɗ nu nik na woo baahiɗ nu nik !
2TH 3:1 Ɓaah ciŋ ngo, ini tas weɗ ne ɗu kiimiɗ ɓoo Kooh ne woo kiŋ Heɗi min pasarkoh baahiɗ te wa yakɗu ŋ ɗisik laayiɗ findi wa yakɗohu ŋ ɗiskiŋ ɗu.
2TH 3:2 Kiimaat Kooh ne ɓoo muc ŋ yaah ciŋ ɓo' ci añaandiɗ ci, baahaaɗiici ; e ɓooɓi jen raak kos haa.
2TH 3:3 Waaye Heɗi cariɗ oolku : A hey ɗu ndengɗe, a niiɗ ɗu ŋ baahaaɗiini.
2TH 3:4 Wa hooliɗ ɓoo ŋ niki ɓoo nik nga ɗe ne ɗu na tume ini ɓoo nak ɗu te ɗu heya gene tum.
2TH 3:5 Heɗi yurhiɗaat keeñ ciŋ ɗu ŋ waaɗi Kooh waaɗ ɗu na muñi nik ŋ Kiristaani.
2TH 3:6 Ɓaah ci, ɓoo na nakee ɗu ŋ tiikiŋ Heɗi Yeesu Kiristaa, ne ɗu us ɓaah nu na pese pes palañsukohiɗ ɗah. Laam, ɓaah mand ɗaa pesohɗi jangɗohi a rahsoh nga ɓoo.
2TH 3:7 Ɗu inhiɗ ŋ haf ɗu findi ɗu joy ɓoo altiɗkohoh, laam wi ɓoo nik na ɗu ɓoo peseeɗi pes palañsukohiɗ.
2TH 3:8 Ɓoo ñamɗi ali kañam ɓo' wi ɓoo wirindɗi. Ɓoo pangkee panguk, ɓoo raakeeɗa miskiɗ wek na noh ne ɓoo gaƴkuu ŋ ali ɓo' nga ɗu.
2TH 3:9 Wa nikɗi haa ne waas oneeɗi ɓoo ne ɓoo meeksoh in, waaye e ɓoo waaɗee ɗu teeɓ findi ɗu altiɗkohan ɓoo.
2TH 3:10 Wa ɓoo nik na ɗu, ɓoo eɗee ɗu nakohii : Ɓo' sang panguk ɗah, a kinaat ñam !
2TH 3:11 Ɓoo kerhiɗ ne raakiɗ ɓi ɓo' nga ɗu ɓi na pese pes palañsukohiɗ, ɓa na pangkeeɗi, ɓa na gene aas ŋ in ci ɓa rahsohɗi.
2TH 3:12 Ɓoo ɓii woo ɓooɓeem te ɓoo ɓii ñaah ɓa ŋ tiikiŋ Heɗi Yeesu Kiristaa ne ɓa pangkaat moɗoɗ, ɓa ñam kañam ki ɓa raakoot.
2TH 3:13 Ɓaah ciŋ ɓoo, ini kaɗ nga ɗu nak, kinaat moos yaaɓoh ŋ tum baahiɗ.
2TH 3:14 Ɓo' sang taambiɗ ini ɓoo woo ŋ fiisi ɓoo na kaɓɗohee ɗu wii ɗah, inhisaat ɗe baahiɗ te kinaat ɗe ɓaahndohis ŋ ali in, ne a kaci.
2TH 3:15 Kinaat ɗe amb findi sangiɗiŋ ɗu, waaye woytohaat ɗe findi ɓaah ɗu.
2TH 3:16 Heɗi ŋ haf ce, yi Heɗ jam, onaat ɗu jam ŋ in nu nik, na findi wa min mand ɗah. A nikaat na ɗu jen !
2TH 3:17 Mi Pool, ñam fiisoot kañɗohii na yaahiŋ ngo. Weɗ mandargaaniŋ ngo ŋ fiis ci mi na kaɓɗohe jen ; fiisohaaɗiŋ ngo weɗi weem.
2TH 3:18 Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa baahohaat ɗu jen !
1TI 1:1 Mi yii kañiɗ ɗa, Timoote, mi yi Pool, ApootariŋKiristaani Yeesu. Ŋ tumuuɗ Apootar ŋ nakohiŋ Kooh, Mucɗohiŋ ɓoo, na nakohiŋ Kiristaani Yeesu yi ɓoo oolkoh. Mi yii fiis kaytii ne ŋ woo na ɗa Timoote, kuɓki ŋ amb findi kuɓuuso keeh-keeh ngaŋ kos. Kooh yi Baabi baahohaat ɗa, a yirmaat ɗa, a on ɗa jam ; Kiristaani Yeesu Heɗ ɓoo baahohaat ɗa, a yirmaat ɗa, a on ɗa jam.
1TI 1:3 Tuma findi ŋ woyohee ɗa wa, wa ŋ kaɗee kur caŋ Maseduwaan. Tasa ŋ Efes, fu woo ɓi na jangɗohe in ci nikɗi keeh, ɓa faɗ jangɗoheem.
1TI 1:4 Woyaa ɓa, ɓa faɗ andiin ci ɓa na andiine ɓooɓi, na limiŋ tiik ciŋ caac ci minaaɗi reehi. In ceem na ɓeke taastiɗoh rek. Ca ɓaatɗohɗi ali ɓo' ŋ findi Kooh waaɗoh ne in ci tiindoh ɗaa ŋ ini kaɗ ŋ kos.
1TI 1:5 Ini tah ŋ woosa ineem, weɗ ne ŋ waaɗ ne ɓooɓi waaɗtiɗoh na keeñ moɗiɗ, ɓa inhisoh baahiɗ na baahaaɗi, ɓa raak kos keeh-keeh.
1TI 1:6 Raakiɗ ɓi ɗal waaseem, ɓa muuƴca ŋ taastiɗoh ci raakɗi haf na kose.
1TI 1:7 Ɓa tum haf ɓa jangɗohoh ciŋ waasiŋMusaa te ɓa inahɗi ali in, wa in ci ɓa na woye haa, wa in ci ɓa na ndengɗe haa.
1TI 1:8 Ɓoo inhiɗ ne waasiŋ Musaa baahiɗ, ne findi wa na taambɗohse degu ŋ waas ɗah.
1TI 1:9 Inhaat inii : E yurhiɗ ci tah waasi kuruk haa waaye wa wuu tumoh moɗaaɗiici na ɓi sang taambiɗ waas, ɓi sang kerhiɗ Kooh na bakaaɗoh ci. Wa wuu ɓi bugluuɗi ŋ Kooh na ɓi eɗɗi in ciŋ Kooh cir, wa wuu ɓi na ape yaay ciŋ ɓa na baab ciŋ ɓa, wa wuu nguɗoh kiñin ci.
1TI 1:10 Wa wuu ɓi na faankohe faankoh sangohuuɗ, wa wuu ƴaar-ɓitiɓ ci na toontukoh ñaam ci. Wa wuu leyoh ci na ɓi na giñe mbalay. Wa wuu ɓi na tume in ci ɗaloh na keeh ki jangɗohu.
1TI 1:11 Jangɗoheem hun hun na Yegɗohiŋ Muci ŋ dengkohu, wi na teeɓohe yakki Kooh yi Heɗ muuɗ yak.
1TI 1:12 Mi yii corkiɗ Heɗ ɓoo Kiristaani Yeesu yi on ndo hatil, a oolukka so po a tufkiɗta so, ne ŋ nik ŋ pangkii.
1TI 1:13 Mi yi meeɗ ɗe ɓas, ŋ tolfiɗee ɓi kos ɗe, ŋ tumee ɓa in miskiɗ lool. Waaye ŋ miskiɗ Heɗ ɓoo, laam e inhaaɗi ɓekee so nga sagu kosaaɗi.
1TI 1:14 Heɗ ɓoo baahohiɗ to laayoh na laayoh, a onnda so kos na waaɗ Kooh na ɓooɓi, ŋ niki ŋ nik ŋ Kiristaani Yeesu.
1TI 1:15 Woo kii wooriɗ te wa oolkaah keeh-keeh : « Kiristaani Yeesu hayiɗ Adina ne a muciɗ bakaaɗoh ci. » Te e ñam uup nik bakaaɗoh.
1TI 1:16 Waaye ŋ yirmuuɗ ne Kiristaani Yeesu teeɓoh mini a min muñ jen nga so, mi yi uup nik bakaaɗoh. Te ineem misaal ne yaa nu kos ɗe ɗah, hey rahse kipes ki heyɗi reehe.
1TI 1:17 Kooh yi yino-kongi, Buuri genan gen, yi kaananɗi po faw, yi has minɗi hot, a yi eɗaah cir, a yi yakɗaah po faw ! Amiin !
1TI 1:18 Kon Timoote, mi yii dengkoh ɗa inii kuɓu. Wa hun na woo-woosuuɗ ci woysee nga ɗa ɗeɓgaan. Taambɗa woo ceem, fu hiñoh hiñohi baah ;
1TI 1:19 kaɗa nga na kos na inhisoh baahiɗ na baahaaɗi. Raakiɗ ɓi faɗ in ceem po ɓa yahrohiɗ kosiŋ ɓa findi gaal suuhiɗ.
1TI 1:20 Ɓooɓeem Himene na Aleksaandar ɓaah nga ; ŋ faɗiɗ ɓa na Seytaani ne ɓa jang, ɓa ɗalissuu Kooh.
1TI 2:1 Mbaa ini uup raak njiriñ, weɗ mi na hee woye paaɗ : Mi na ñaahohe ne ɓi Janguuni nik ŋ kiim Kooh, ɓa kiimee keeh-keeh wuu ɓooɓi jen, wa hun na corkiɗ Kooh.
1TI 2:2 Ɓa kiimɗee buur ci na kilifaaciŋ kur ci jen ne ɓoo min raak kipes yeeɓkiɗ huniɗ na jam, ɓoo haɓɗee in yurhiɗ ŋ fiki Kooh, na mandohaaɗ baahiɗ keeh-keeh.
1TI 2:3 Ineem weɗ moɗ te weɗ neɓ Kooh Mucɗohiŋ ɓoo,
1TI 2:4 Kooh yi waaɗ ne ɓo' ci jen muc te ɓa kaɗ po ɓa min inah keeh ki.
1TI 2:5 Laam : A Kooh yino dong raak, te harmbanɗoh yino nam raak ŋ harmban Kooh na ɓo' ci. A Kiristaani Yeesu, te a ɓo',
1TI 2:6 yi eɗoh kiñin kiŋ ɗe haf ce ne a romkoh ɓo' ci jen. Ineem weɗ Kooh teeɓoh wi jamanooni a gapohee wa ree.
1TI 2:7 Ŋ pangkiŋ Kooh weem, a tummba so yegɗohoh na Apootar ne ŋ jangɗee ɓi nikɗi Yawuut kosi na keeh ki. Mi na woye keeh, ŋ leyɗi.
1TI 2:8 Mbaa ŋ waaɗ ne, ŋ ɗisik nu ɗu coh ɗah, ƴaar ci kiimee Kooh, ɓa raɗsee Kooh yaah hooliɗ, wa hunuu na ayruk na taastiɗoh.
1TI 2:9 Ŋ namiɗ waaɗ ne ɓitiɓ ci liiɓ baahiɗ ŋ kulɓaaci ɓa na ɓekke, ɓa haɓɗukee na kulɓa yiwiɗ, eɗuuɗ cir. Ɓa haɓɗukuu haɓɗuk uupiɗ ŋ haf ciŋ ɓa, na urus ci wala per ci ɓa na tokke, na kulɓaaci na care kopor laayiɗ.
1TI 2:10 Waaye haɓɗukiŋ ɓa nikaat tum in baahiɗ findi ɓitɓi woo ne a nikiɗ Kooh.
1TI 2:11 Ɓitiɓ joy joy kerhiɗ jangɗohoh ci, a jangee na yeeɓuk.
1TI 2:12 Ŋ teyɗohɗi ɓitiɓ ne a jangɗohee wala a adgiɗ ƴaar ; a joy joy ɗek.
1TI 2:13 Laam, a Aadama ɗeɓ mahu, Aawa taammba nga.
1TI 2:14 Te a Aadama ñaañohu haa, a ɓitɓa a yi ñaañohu, a kerhiɗeeɗi Kooh, a keennda ŋ bakaaɗ.
1TI 2:15 Waaye raakiŋ ɓitiɓ ci kuɓu hondohɗi ɓa mucɗu ne ɓa ris kosiɗ Kooh, ɓa waaɗ ɗe, ɓa pesee pes hooliɗ wuu ce te peseem hun na amb haf ɓa ɗah.
1TI 3:1 Woo kii woo wooriɗ : Ɓo' nu na waaɗe nik yi adgohan ɓi Janguuni ɗah, a na waaɗe panguk moɗiɗ.
1TI 3:2 Tahha po ɓoyi adgohan ɓooɓi, a joyɗi raak woyɗaah moɗaaɗi ; a joy top ŋ ɓitiice, a min amb haf ce, a hendɗoh pesohaaɗiŋ ɗe, a nawu. A dalɗee ɓi na haye kahan ce moɗoɗ, a min jangɗoh.
1TI 3:3 A joyɗi nik laaroh, wala ɓo' waaɗiɗ hiñoh, waaye a joy nik ɓo' soosiɗ, waaɗiɗ jam ; a waaɗuu kopor lool.
1TI 3:4 A raak taambkoh moɗoɗ ŋ ɓi kahan ce, kuɓuuciŋ ɗe kerhiɗ ɗe, ɓa eɗ ɗe cir mitiɗ.
1TI 3:5 Laam ɓoyi minɗi taambkoh kahan ce moɗoɗ, minohan taambkoh Janguuniŋ Kooh na ?
1TI 3:6 A joyɗi nik ɓoyi na hane kos. Mbaa yaksiɗuk miniɗ ɗe amb te Kooh hey ɗe atte'e findi a atte'ohee Seytaani.
1TI 3:7 Te a joyiɗ nam raak seede moɗiɗ ŋ fiki ɓooɓi kosɗi ne ɓa raakuu woyɗaah ɗe, a keenuu ŋ kafind ciŋ Seytaani.
1TI 3:8 Ɓooɓi naman kooɗu ne ɓa taambkohee in ciŋ Janguuni, ɓa nikan ɓo' eɗuuɗ cir, ɓo'-keeh, ɓa joyɗi nik ɓo' yahkiɗ ŋ sangara te ɓa joyɗi waak kopor ŋ ini lahɗi waas.
1TI 3:9 Ɓa joyiɗ amb keeh ki teeɓohu ŋ waasi ɓoo kos. Ɓa amba na hel daliɗ.
1TI 3:10 Ɓa joy joy markisku paaɗ po ɓa raakɗi woyɗaah moɗaaɗi ɗah, ɓa han camb pangkeem.
1TI 3:11 Ɓitiɓ ciŋ ɓa namiɗ joy eɗu cir, ɓa nikuu ɗooɓoh ɓo', ɓa min amb haf ɓa, ɓa car oolku ŋ in nu nik.
1TI 3:12 Ɓi kooɗu ne ɓa taambkohee in ciŋ Janguuni, yaa nu nga ɓa joy top ŋ ɓitiice, a raak taambkoh baahiɗ ŋ komaakciŋ ɗe na ɓi kahan ce.
1TI 3:13 Laam ɓi pangkan pangkeem baahiɗ, ɓa hey yakɗasse, te ɓa heyɗi neƴƴohe woo ɓooɓi ini kaɗ ŋ kosi ɓa kos Kiristaani Yeesu.
1TI 3:14 Ŋ liiɓiɗ ne ŋ hey ɗa hee marke ndii na maañaaɗi waaye ŋ fiisiɗ inii
1TI 3:15 ne hayiŋ ngo yiih ɗah, fu inah findi ɓi kahan Kooh joy pesoh, ɓi Janguuniŋ Koohi na pese. Janguuneem, wa kumbini na inhiɗohe keeh ki, wa fondamaani amb keeh ki.
1TI 3:16 Ali ɓo' minɗi taas ne, ini ɗasɗukiɗi ŋ kosi ɓoo kos te wa teeɓohuusa, wa in yakiɗ : A hayiɗ findi ɓo', Fuuɗsiŋ Kooh teeɓohiɗ kiyurhiŋ ɗe, Malaakaaci hotiɗ ɗe, A yegɗohuuɗ ŋ kur ci jen, A kosuuɗ ŋ Adina, A rapɗuuɗ ŋ Asamaan, A yakɗuusa.
1TI 4:1 Moona Fuuɗsi Hoolohngaani woyiɗ hooliɗ ne ŋ jamanooci mirndohan, ɓi ɓo' hey faɗe kosi, ɓa taambiɗ jiiniici na muuƴɗohe na ini jiiniiceem na jangɗohe.
1TI 4:2 Ɓooɓeem hey faɗe naafeehaaci leyoh ci ɓa ñaañoh ɓa. Ñaañohoh ceem, liiɓohaaciŋ ɓa ñaasuuɗ na tiwiñ dohɗuuɗ.
1TI 4:3 Ɓa na sangohe kilookoh, ɓa faɗɗukohee ɓooɓi ɓi kañam. Te moona a Kooh fer kañam ceem. A fer ca ne ɓi kos te ɓa inahha keeh ki njirñiɗkohee ca, corkiɗee ɗe ŋ ineem.
1TI 4:4 In ci Kooh fer jen baahiɗ, ali sangaah raakɗi nga waaye ɗu njirñiɗkohee ca ɗah, corkiɗaat ɗe nga.
1TI 4:5 Laam in ci Kooh fer jen, ca hooliɗ, ne ca njirñiɗkohu findi a woyoha, te wa hun na kiim Kooh ɗah.
1TI 4:6 Fu jangiɗ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci in ceem ɗah, fu hey nike surga baahiɗ, yiŋ Kiristaani Yeesu. Ŋ ineem, fu na hee pesohe woo ciŋ kosi, fu na hee pesohe jangɗohi baahiɗi fu ŋoɗ nga.
1TI 4:7 Kina sikɗuk andiin ci hunɗi na kosi, andiin ci mbalay ci, waaye meeɗɗa haf fu tum ini neɓ Kooh.
1TI 4:8 Meeɗiɗ faaniŋ ɗa yoonduk, wa raakiɗ njiriñ, waaye njirñiŋ wa laayɗi. Meeɗiɗ haf fu tum ini neɓ Kooh weɗ raak njiriñ ŋ in ci jen, wa hun na gapohiŋ Kooh ŋ kipes kii na wi na haye.
1TI 4:9 Woo keem wooriɗ te wa oolkaah jameet.
1TI 4:10 Weɗ tah ɓoo na pangke panguk miskiɗ, ɓoo lebere. Laam ɓoo oolkiɗ Koohi na pese, a yi Mucɗohiŋ ɓooɓi jen, ŋ woyisɗi ɗa kosiɗ ci.
1TI 4:11 In ceem ceɗ fu joy nakoh, fu jangɗohee ca.
1TI 4:12 Ali ɓo' kinaat ɗa heef sagu kikomaakiikiŋ ɗa ! Waaye fu, nika altiɗkohaah ŋ kosiɗ ci ŋ woo ciŋ ɗa na pesohaaɗiŋ ɗa na waaɗi fu waaɗ ɓooɓi na kosiŋ ɗa na hool kiŋ ɗa.
1TI 4:13 Ndengɗuka fu jangee ŋ fiki ɓooɓi jen teereeci hooliɗ ci ; fu paysohee ca na ɓa ne fu ñaah ɓa, fu jangɗohee ca, fu tumohaah ɗaa po ŋ hay.
1TI 4:14 Kina sagankoh ini Fuuɗsi Hoolohngaani on ɗa, wi fu rahas taamboh ŋ woo-woosuuɗ ci woysee nga ɗa, wa yakak ci adgoh Janguuni degee ɗa yaah ciŋ ɓa.
1TI 4:15 Faɗoha ineem nof te fu tufuk nga baahiɗ po ɓooɓi jen hot ne fu yii kaɗ fiki.
1TI 4:16 Wortuka ŋ pesohaaɗiŋ ɗa na jangɗohiŋ ɗa. Amba nga baahiɗ. Fu tum ineem ɗah, fu hey muce, fu na ɓi na sikɗukee ɗa.
1TI 5:1 Fu dengee yaɓko ɗah, kina woo na ɗe woo ndengiɗ, waaye woya na ɗe woo moɗoɗ po haa a yi baab ɗu. Fu dengee fiir ci po haa ɓa taambɗoh ciŋ ɗa.
1TI 5:2 Fu amb ɓitif ci findi yaay ciŋ ɗa, na cafaƴ ci findi taambɗoh ciŋ ɗa ɓitiɓ, wa hun na hool keeh-keeh.
1TI 5:3 Ɓitiɓ ci ƴaar ciŋ ɓa kaan te ɓa raakɗi ɓi ɓaatɗohan ɓa, taambkohaa ɓa, fu eɗ ɓa cir.
1TI 5:4 Waaye ɓa raak ɓi kuɓu wala set ɗah, ɓeem ɓeɗ joy ɓa taambkoh, ɓa inah ne ɓa joy koc pes kosiŋ ɓa ŋ kahan ɓa. Ɓa tum ineem ɗah, ɓa hey wirnde ɓi rim ɓa ini ɓeem tumiɗ ɓa. Ineem weɗ ini neɓ Kooh.
1TI 5:5 Ɓitɓi maa woye ndii, a ɓitɓi ƴaar ce kaan, yi nik kiik ce. A raakɗi yi ɓaatɗohan ɗe, a oolkoh Kooh dong te a kiimee ɗe noh na wek ne Kooh ɓaatɗoh ɗe.
1TI 5:6 Waaye yi na taambɗe ini neɓ kiñin kiŋ ɗe dong, ali nik ne a ris pes sah, a kaaniɗ.
1TI 5:7 In ceem ceɗ fu joy nakoh ne ɓa woysuu ali in moɗaaɗi.
1TI 5:8 Ɓo' taambkohɗi ɓaah ciŋ ɗe, ŋ woyisɗi ɗa ɓi kahan ce ɗah, a faɗiɗ kosiŋ ɗe te a yi uup baahaaɗi kosaaɗi.
1TI 5:9 Ɓitɓi ƴaar ce kaan te a joyya fiisu ne Janguuni amboh ɗe, ƴissuut po ƴissuut, a joyiɗ raak kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino (60) te a joy nik ɓitɓi topee ŋ ƴaar ce.
1TI 5:10 A joyiɗ inhu ŋ in ci baahiɗ ci a tum, findi : Koɗ kuɓuuciŋ ɗe baahiɗ, na daliɗ baahiɗ ɓi na haye kahan ce, na ruhsiɗ haf ce ŋ fiki ɓo'-Kooh ci ne a ɓaatɗoh ɓa, na ɓaatɗoh ɓi nik ŋ miskiɗ, na gen tum in baahiɗ nu wa min nikoh ɗah.
1TI 5:11 Waaye kina fiis ɓi raakɗi kiis ndaŋkiyaah-yasna-yino (60), laam hel ciŋ ɓa nik ŋ raakis ƴaar ɗah, wa na ɓekee ɓa ŋ faɗ taambkoh in ciŋ Kiristaani.
1TI 5:12 Ŋ ineem, ɓooɓi raak woyɗaah ɓa ŋ ini ɓa taambiɗɗi gapohi ɓa gapee Kiristaani.
1TI 5:13 Ɓaatta nga, ini ɓa haɓɗisɗi ali in hey tahe po ɓa genan wiltiɗoh ŋ kahan ci. Ɓa topanɗi ŋ haɓɗisaaɗi ali in, waaye ɓa hey laaye nguɓ, ɓa aasee ŋ in ci waas ɓa nikohɗi, ɓa woyee mbalay.
1TI 5:14 Ineem weɗ tah po ŋ waaɗ ne ɓi ƴaar ciŋ ɓa kaan te ɓa rissa komaaki, ɓa raakis ƴaar, ɓa raak ɓi kuɓu, ɓa taambkoh kahan ciŋ ɓa baahiɗ po sangiɗi raakuu woyaah.
1TI 5:15 Raakiɗ ɓi muuƴ nga ɓa po ƴutiɗ, ɓa ɗii taambiɗ Seytaani.
1TI 5:16 Ɓitiɓ kosiɗ raak ɓaah ɓitiɓ, ɓi ƴaar ciŋ ɓa kaan ɗah, a joyiɗ ɓa ɓaatɗoh. Ineem hey eɗfiɗe pangkiŋ Janguuni po wa min taambkoh baahiɗ ɓi raakɗi ɓi ɓaatɗohan ɓa.
1TI 5:17 Yakak ci na tiindɗe Janguuni baahiɗ yeyyoo'iɗ eɗu cir kanak : Ɓa joyiɗ yakɗu, ɓa joyiɗ wirndu, te ɓi ndengɗuk ŋ paysohiŋ Woo ki na jangɗohiŋ wa, ɓeɗ uup yeyyoo cireem.
1TI 5:18 Laam Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : « Kina hondoh ñam inoh fi na dake ŋ mbong ci ne a yon ca ! » Ɓaatta nga an : « Pangkoh joyiɗ wirndu ! »
1TI 5:19 Kina teyɗuk ne ɓo' ŋ yakak ci adgoh Janguuni yambu in, hanaa wa raak seede kanak wala kaahay ɗah.
1TI 5:20 Ɓi gen bakaaɗee, woytohaa ɓa ŋ fiki ɓooɓi jen, ŋ ineem ɓinooɓi neƴƴoh, tumuu findiiɓa.
1TI 5:21 Ŋ fiki Kooh, ŋ fiki Kiristaani Yeesu na ŋ fiki malaakaaciŋ Kooh, mi yii nak ɗa ne fu taambiɗ nakoh ceem te wa hunuu na talsoh : Ɓooɓi hendaat hend nga ɗa.
1TI 5:22 Kina teel deg yaah ciŋ ɗa ŋ ɓo' ne fu tufkiɗ ɗe findi njiit, fu kee ɓaaha na ɗe bakaaɗ ci a tuman. Fu ŋ haf fu, risa ŋ kihool kiŋ ɗa.
1TI 5:23 Kina topis ŋ an masuɓ ɓarang, ambsohaa wa na biiñ ƴissuut sagu miski rookiŋ ɗa yooɓ misik.
1TI 5:24 Raakiɗ ɓooɓi nga, bakaaɗ ciŋ ɓa na hotke fang, bala ɓa atte'san. Waaye ɓinooɓi, kaɗ po maañ ɗah, ciŋ ɓa han hotuk.
1TI 5:25 Wa mand ɗaa na tumohaaɗ ci baahiɗ ci. Cum na hotke fang ; ci hotukɗi ŋ saasi sah, ca minɗi ris ɗasɗukiɗ.
1TI 6:1 Kosiɗ ci nik ñaam jen joyiɗ amb ne heɗ ciŋ ɓa eɗaah cir keeh-keeh po tiikiŋ Kooh na ini ɓoo jangɗoh woysuu moɗaaɗi.
1TI 6:2 Ɓi raak heɗ kosiɗ, eɗaat ɓa cir, ɓa sang ɓa heef ŋ ini ɓa nik ɓaah ciŋ ɓa kotii. Ɓa joy ɓa uup ñaamuk ŋ ini ɓa nik kosiɗ na waaɗuuɗ ciŋ Kooh ne heɗ ciŋ ɓa rahas njirñiŋ pangkiŋ ɓa. In ceem jen ceɗ fu joy jangɗoh te fu nakoh ca.
1TI 6:3 Wa raak ɓoyi na jangɗohe in wiiriis te a taambiɗɗi woo ci wiriɗ ciŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa na jangɗohi hun na yakiɗ Kooh ɗah,
1TI 6:4 ɓoyeem, a ɓo' riifiɗ na yeg haf ce. A ɓo' inhaaɗi, a raak kosaay woo, a na taastiɗohe ŋ ini kaɗ ŋ toksiŋ woo ci. Te ineem na rime siisoh na lahtoh na ɓasoh na liiɓ moɗaaɗi.
1TI 6:5 Wa ɓayee taasoh ci minɗi reeh ŋ harmban ɓo' ci fu inah ne liiɓohaaciŋ ɓa tiindisɗi. Ɓa hotisɗi keeh ki te ɓa liiɓ ne kos Kooh raakoha alal.
1TI 6:6 Wa keeh ne kos Kooh, wa raak-raak yakak, nik ne fu doyɗukiɗ ŋ ini fu raak ɗah.
1TI 6:7 Ɓoo hayɗi na ali in ŋ Adina te ɓoo minɗi coottoh ali in nga.
1TI 6:8 Kon ɓoo raak kañam na ɓekkaah na genoha ɗah, ineem joyiɗ ɓoo doy.
1TI 6:9 Waaye ɓi na waake raak-raak laayiɗ, ɓa na keene ŋ kafind ci na fiir ci, te waaɗ-waaɗ ciŋ ɓa naandtiɗohaaci laayiɗ ci, ca na yahrohe yahroh. Waaɗ-waaɗ ceem na ɓekee ɓooɓi ŋ sooƴ na boomu.
1TI 6:10 Findi ɓooɓa na woyohee wa, « Waaɗ kopor weɗ na rime moɗaaɗi nu nik. » Ɓum na waakee wa waak miskiɗ, tahha po ɓa muuƴiɗ po ɓa usiɗ kos te ɓa ɓekiɗ haf ɓa tiis laayiɗ.
1TI 6:11 Waaye fu, ɓoyiŋ Kooh, nupa in ceem. Gena ndengɗuk ne fu nik ɓo' yurhiɗ, fu taambɗee Kooh, wa hun na kos na waaɗoh na muñ na soos.
1TI 6:12 Lebera leberi baahiɗi, leberi kosiŋ ɓoo meeksoh, fu raak kipes ki heyɗi reehe, weɗ tah Kooh ɓeeɗuk ɗa. Kipes keem, weɗ fu seede seede moɗiɗ ŋ fiki mboolo laayiɗ.
1TI 6:13 Ŋ fiki Kooh, yi na eɗe in ci jen kipes na fiki Kiristaani Yeesu yi seede seedeeni moɗiɗi ŋ fiki Ponse Pilaat, mi yii nak ɗa ne :
1TI 6:14 Amba nakohi fu rahas te fu ris hooliɗ, fu raakuu woyɗaah moɗaaɗi, po mbaɗna Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa teeɓkohan ;
1TI 6:15 te teeɓkoheem, a Kooh tumana ŋ jamanooni a amb. A Kooh Heɗ Jam te a yi dong Heɗ Hatil, Buuriŋ buur ci, Heɗiŋ heɗ ci.
1TI 6:16 Kaanaaɗi, a yi dong raaka. A gen ŋ ɗooƴ siñaar siñaari minɗi rahsu. Ali ɓo' hotɗi ɗe, ali ɓo' minɗi ɗe hot ; cir na hatil wuu ce po faw ! Amiin !
1TI 6:17 Naka heɗ raak-raak ciŋ adinaani woti ne ɓa yeguu haf ɓa te ɓa oolkohuu raak-raak ; raak-raak woorɗi. Ɓa oolkohaat Kooh, yi na one ɓoo on mitiɗ ne ɓoo min neɓsiɗuk nga.
1TI 6:18 Woyaa ɓa ne ɓa tumaat in baahiɗ, in baahiɗ laayiɗ. Ɓa minaat onoh te ɓa teyɗuk paysoh na ɓooɓi.
1TI 6:19 Ɓa tumoh ɗaa ɗah, ɓa hey nangɗohe raak-raak moɗiɗ wuu kim, jaar ɓa raak kipes ki keeh-keehi.
1TI 6:20 Kon Timoote, ɗaakkoha nof baahiɗ ini fu eɗu, fu nup woo ci naandohaaci, ci bugulɗi Kooh. Fu nup taasoh ciŋ ɓi na ndamkohe inhiŋ ɓa te wa inah haa.
1TI 6:21 Raakiɗ ɓi liiɓ ne ɓa inhiɗ laayiɗ ŋ ini ɓa inah weem, te ɓa muuƴ muuƴ po ɓa usiɗ kos. Heɗ ɓoo baahohaat ɗu !
2TI 1:1 Mi yii kañiɗ ɗa, Timoote, mi yi Pool, ApootariŋKiristaani Yeesu. Ŋ tumuuɗ Apootar ŋ waaɗ-waaɗiŋ Kooh ne ŋ yegɗoh gapohiŋ kipes ki nik ŋ Kiristaani Yeesu. Mi yii fiis kaytii ne ŋ woo na ɗa Timoote, kuɓkiŋ ngo ŋ keeñkoh. Kooh yi Baabi baahohaat ɗa, a yirmaat ɗa, a on ɗa jam ; Kiristaani Yeesu Heɗ ɓoo baahohaat ɗa, a yirmaat ɗa, a on ɗa jam.
2TI 1:3 Kooh, yi mi na ñaamke na hel daliɗ findi ɓooɓi rim mbo na caacuuciŋ ngo, mi na genee ɗe corkiɗ nga ɗa ; ŋ ɓekee tiikiŋ ɗa ŋ kiim ciŋ ngo wek na noh.
2TI 1:4 Mi yii naandsuk muhun caŋ ɗa, ŋ mariɗ ɗa hot lool, ne ŋ riif na sum.
2TI 1:5 Mi yii naandsuk kosi keeh-keehi nik nga ɗa. Koseem kockoh ŋ caac fu ɓitiɓ Loyiis na yaay ɗu Onis, te wa wooriɗ to ne weɗi nammba nik nga ɗa.
2TI 1:6 Ineem weɗ tah mi yii naandis ɗa ne fu humbis ini Kooh tum nga ɗa findi jaal yongkaah, ini fu rahas wa ŋ deg ɗa yaah ciŋ ngo.
2TI 1:7 Kooh eɗɗi ɓoo fuuɗsi tuman ɓoo neek, waaye a eɗ ɓoo Fuuɗsi riifɗan ɓoo na hatil na waaɗoh na amb haf ɓoo.
2TI 1:8 Kon nak kina supuk seede ŋ ini kaɗ ŋ Heɗ ɓoo, te kinaa so supuk mi yi ambu saguuce. Waaye, ngaŋ hatiliŋ Kooh, ɓaaha na so miskiɗi sagu Yegɗohiŋ Muci.
2TI 1:9 Wa cariɗa keeh-keeh, laam Kooh mucɗiɗ ɓoo te a ɓeeɗkiɗ ɓoo ne ɓoo nik ɓo' hooliɗ wuu ce. A tumɗi ineem sagu in ci ɓoo tum, waaye a tuma ŋ ini neɓ ɗe ne a baahoh ɓoo ; a baahohiɗ ɓoo ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani Yeesu, bala Adina nikan.
2TI 1:10 Baahoheem hotkiɗ kotii, wi Kiristaani Yeesu, Mucɗohi hay. A yi fol hatiliŋ kakaan, a taamboh ŋ Yegɗohiŋ Muci a eɗ ɓoo, a teeɓohha kipes ki kakaan miniɗɗi in.
2TI 1:11 Ne ŋ teeɓoh muceem, weɗ tah po Kooh tummba so yegɗohoh na Apootar na jangɗohoh.
2TI 1:12 Ineem weɗ tah po ŋ raakee miskiɗ woti. Waaye ŋ supukɗi nga, laam ŋ inhiɗ Yi ŋ kos te wa wooriɗ to ne a raakiɗ hatili a niiɗohan ini a dengkoh ho po ŋ mbehaŋ atteena.
2TI 1:13 Marka ŋ woo ci keeh ci fu kerhoh nga so. Fu tiindɗoh ca kosi na waaɗohiŋ ɓi nik ŋ Kiristaani Yeesu.
2TI 1:14 Taambkoha in ci baahiɗ ci Kooh dengkoh ɗa, taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani nik nga ɓoo.
2TI 1:15 Fu inhiɗ ne ɓiŋ kur caŋ Asi jen faɗiɗ to, te Fijel na Hermojen ɓaah ŋ ɓooɓeem.
2TI 1:16 Onesifoor nak, Heɗi yirmaat ɓi kahan ce, a meeɗ to meeɗ ɓaatɗoh, te a supkeeɗi ceen ciŋ ngo.
2TI 1:17 Waaye kay, wa a ree Rom rek, a waakeeɗa so ɗisik nu ɗisik po a hotta so.
2TI 1:18 A miskaat Heɗi ŋ mbehaŋ atteena ! A fu uup inah pangki a panguk ŋ Efes jen.
2TI 2:1 Ini kaɗ nga ɗa kuɓkiŋ ngo Timoote, ɓaatka hatil ŋ baahohi Kooh baahoh ɗa, ŋ niki fu nik ŋ Kiristaani Yeesu.
2TI 2:2 Ini fu kerah ho jangɗoheeɗa ŋ fiki seede laayiɗ, dengkohaa ɓi ɓo' oolkuuɗ, ɓi namana min jangiɗ ɓi ɓo' wiiriis.
2TI 2:3 Teyɗuka ɓakiŋ ɗa ŋ miskiɗi findi soldaar baahiɗ ŋ soldaar ciŋ Kiristaani Yeesu.
2TI 2:4 Soldaar waaɗ ne yi adgoh ɗe neɓu nga ɗe ɗah, a taambkohanɗi in ciŋ kipes ki.
2TI 2:5 Te leberoh waaɗ saah ɗah, a hey taambe in ci leber nakoh.
2TI 2:6 Panguk guuroh miskiɗ lool, tahha po a yi joy koc rahas ɓakiŋ ɗe ŋ ruundiɗ ci.
2TI 2:7 Liiɓa baahiɗ ŋ ini ŋ woo ɗa, Heɗi hey ɗa one fu min inah in ci ŋ woo ceem jen.
2TI 2:8 Liiɓa ŋ Yeesu Kiristaa, findi ŋ yegɗohee ɗu wa wi ŋ woyee ɗu Yegɗohiŋ Muci. A puloh ŋ cuuɓiŋ Dawuuda, a kaaniɗ, a hultiɗuusa.
2TI 2:9 Yegɗoheem weɗ tah ho raak miskiɗ po ŋ ceenu haa tumoh moɗaaɗi. Waaye woo kiŋ Kooh ceenuuɗi.
2TI 2:10 Weɗ tah ho muñee miskiɗ ci jen sagu ɓooɓi Kooh kooɗ ne ɓa min rahas muci ŋ niki ɓa nik ŋ Kiristaani Yeesu ; ɓa nam yakɗu po faw.
2TI 2:11 Woo kii wooriɗ : Ɓoo kaan na ɗe ɗah, ɓoo hey pese na ɗe.
2TI 2:12 Ɓoo muñ ndengɗukee ɗah, ɓoo hey nguurke na ɗe. Ɓoo taasuk ɗe ɗah, a hey ɓoo name taasuk.
2TI 2:13 Ɓoo faɗ ini ɓoo woo ɗah, a risan tum ini a woo, laam a minɗi taas haf ce.
2TI 2:14 In ceem ceɗ fu joy naandsoh. Ŋ fiki Kooh, woya ɓi na taastiɗohe ŋ ini kaɗ ŋ toksiŋ woo ci, ɓa faɗ ineem. Wa raakɗi njiriñ, ɗal yahroh ɓi na sikɗuke.
2TI 2:15 Ndengɗuka po fu neɓ Kooh findi pangkoh baahiɗ, yi na supkeeɗi ŋ ini a na haɓɗe, yi na jangɗohe hooliɗ woo kiŋ keeh ki.
2TI 2:16 Kina ɓaah ŋ woo mbalay, ci hunɗi na kos. Ɓi na tume ineem uupan uup us Kooh.
2TI 2:17 Woo ciŋ ɓa mandan na puusi minɗi faɗ wi na ɓaatke ɓaatuk kaɗe. Himene na Fileet ɓaah ŋ ɓooɓeem.
2TI 2:18 Ɓa usiɗ keeh ki ŋ ini ɓa na woye ne kosiɗ ci hultiɗ po ƴutiɗ ; ŋ ineem ɓa ɗii yahroh kosiŋ ɓum.
2TI 2:19 Waaye ɓooɓi Kooh tufkiɗ, kosiŋ ɓa ndengiɗ tir findi atoh ci raan taɓah. Woo kii fiisuusa nga ca : « Heɗi inhiɗ ɓi a raak. » Na woo kii : « Ɓo' nu woo ne a ɓaah ŋ Heɗi ɗah, a wortukaat in nu nik in baahaaɗi ɗah ! »
2TI 2:20 Ŋ ɗooƴ kahan yakiɗ, e pangkoha haɓɗohuuɗ urus na haalis dong nik nga haa, wa namiɗ raak pangkoha haɓɗohuuɗ ndooɗ na ɗok. Cum njirñiɗkoha ŋ ceeke, cum njirñiɗkoha ŋ in ci ƴin ƴin ci.
2TI 2:21 Ɓo' nu hooliɗ haf ce ŋ in ci baahaaɗiici ɗah, a mandan na pangkohaani hoolɗu wuu Kooh, wi eɗu cir. A hey raakɗe heɗ ce njiriñ, te a hey mine panguk panguk baahiɗ nu nik.
2TI 2:22 Nupa waaɗ-waaɗ ci baahaaɗiici kikomaaki na waaɗɗukohee ɗa. Ndengɗuka po fu nik ɓo' yurhiɗ, fu min oolku, fu waaɗ ɓooɓi, fu raak jam na ɓa. Pesoha ɗaa na ɓi na kiime Heɗi na keeñ hooliɗ.
2TI 2:23 Sanga taastiɗoh ci naandohaaci, dofohaaci, fu inhiɗ ne ca na ɓeke lahtoh.
2TI 2:24 Te ñaamiŋ Heɗi joyɗi lahtoh. A joy joy baah ŋ ɓooɓi jen, a min jangɗoh, a min muñɗoh ;
2TI 2:25 a kuƴsee ɓi na taasee ɗe na yeeɓuk, ya ɓa inah andi Kooh onanɗi ɓa ɓa ɓoƴsoh pesohaaɗ po ɓa inah keeh ki.
2TI 2:26 Ŋ ineem ɓa hey dokke ŋ sagoociŋ ɓa, ɓa fus ŋ fiir ciŋ Seytaani yi ambee ɓa ñaam te a tumɗukoheeɗa ɓa waaɗ-waaɗiŋ ɗe.
2TI 3:1 Inha inii baahiɗ, Timoote : Ŋ mbeh ci mirndohan, jamano hey miske.
2TI 3:2 Ɓooɓi waaɗan haf ciŋ ɓa dong, ɓa waaɗ kopor, ɓa waaɗ teeɓohuk, ɓa waaɗ hotsiɗuk ; ɓa nikan ɗaloh Kooh, ɓa kerhiɗanɗi ɓi rim ɓa, ɓa inhanɗi corkiɗoh te ɓa eɗissanɗi cir in ciŋ Kooh.
2TI 3:3 Ɓa hey suusse keeñ, ɓa waaɗanɗi jam, ɓa nikan yahoh tiik, ɓa minanɗi amb haf ɓa, ɓa nikan añaandiɗ te ɓa sang in baahiɗ.
2TI 3:4 Ɓa nikan woroh, ɓa nik ɓo' yeeɓkaaɗi'iɗ, ɓa yaksiɗuk lool, e waaɗi ɓa waaɗ kiñin ciŋ ɓa ngisohɗan ɓa waaɗ Kooh.
2TI 3:5 Ɓa nikan ɓo' kosiɗ ŋ has ciŋ ɓooɓi, waaye raakan ɓa faɗiɗ hatili nik ŋ kosi. Ɓooɓeem, usaa ɓa !
2TI 3:6 Raakiɗ nga ɓa ɓi na kaɗe ŋ kahan ci, ɓa ñaañohee ɓitiɓ ci yooɓ ñaañohu, ɓi fu inah ne ɓa ɓitiɗ dis na bakaaɗ, ɓa minɗi saɓsukoh na waak in neɓiɗ nu nik
2TI 3:7 te ɓa na gene jang waaye ɓa moosanɗi min inhisoh keeh ki.
2TI 3:8 Ñaañohoh ceem mand na Janes na Jamberes ɓi hiñohee Musaa. Ɓooɓeem na hiñohe na keeh ki, liiɓohaaciŋ ɓa yahkiɗ te kosiŋ ɓa kos haa.
2TI 3:9 Waaye ɓa kaɗanɗi usiɗ, naand kiŋ ɓa hey hotke ŋ fiki ɓooɓi jen findi wa raakohee ŋ Janes na Jamberes.
2TI 3:10 Waaye fu nak, fu kerhiɗ jangɗohiŋ ngo baahiɗ, fu markiɗ baahiɗ findi maa pesohe, na ini tah ho kuruk, na kosiŋ ngo, na findi maa muñohe, na waaɗi ŋ waaɗ ɓooɓi, na maañi ŋ maañ ndengɗuk.
2TI 3:11 Fu hotiɗ tolfiɗ ci ŋ tolfiɗu na miskiɗ ci ŋ muñ ŋ Añcos-Pisidi na Ikoñum na Listar. Raakɗi tolfiɗi ŋ tolfiɗuuɗi. Te Heɗi pulɗohiɗ to nga ca jen.
2TI 3:12 Te sah ɓooɓi nik jen ŋ Kiristaani Yeesu, ɓo' nu waaɗ pes pes yurhiɗ na Kooh nga ɗah, a hey tolfiɗasse.
2TI 3:13 Waaye ɓo' ci baahaaɗiici, leyoh ci, uupan uup diig ŋ baahaaɗi, ɓa muuƴɗe ɓinooɓi te ɓa namee muuƴɗu.
2TI 3:14 Ini kaɗ nga ɗa, amba baahiɗ ini fu jang te fu teyɗukka ne wa in wooriɗ. Fu inhiɗ ɓi jangiɗ ɗa wa.
2TI 3:15 Ina fu nikoh komaaki po wi, fu inhiɗ Fiis ci Hooliɗ ci ; ca miniɗ ɗa on ki'inhi na ɓaye ɗa ŋ muc, taamboh ŋ kos Kiristaani Yeesu.
2TI 3:16 Fiis ci Hooliɗ ci jen a Kooh ɓek ca ŋ ɓi fiis ca. Ca raakiɗ njiriñ ŋ jangɗohi ca na jangɗohe keeh ki, ca teeɓohee ini nikɗi keeh, ca kuƴsee ɓoyi tumɗi baahiɗ, ca jangɗee ɓooɓi kipes yurhiɗ,
2TI 3:17 ne ɓoyiŋ Kooh min mit te a tufuk ne a haɓiɗ panguk baahiɗ nu nik.
2TI 4:1 Ŋ fiki Kooh na fiki Kiristaani Yeesu, yi atte'an pesiɗ ci na kaaniɗ ci te a yii hayis findi buur, mi yii nak ɗa inii keeh-keeh :
2TI 4:2 Yegɗoha woo kiŋ Kooh te kinaa faɗ. Wa yooɓ, wa yooɓaaɗi, yegɗohaa. Dokna muuƴiɗ ci ŋ keeh ki, woytoha ɓi nikɗi ŋ waas, ñaaha ɓooɓi, fu jangɗee ɓa te wa hun na muñ ŋ in ci jen.
2TI 4:3 Laam jamano hey haye wi fu inah ne ɓooɓi waaɗissanɗi kerah jangɗohi wiriɗi. Waaye ŋ ini neɓ ɓa, ɓa hey nangɗohe ɓi jangɗohoh laayiɗ ɓi na hee ɓa woye ini ɓa waaɗ kerah.
2TI 4:4 Ɓa hey ɗikɗuke keeh ki, ɓa sikɗukee andiin.
2TI 4:5 Waaye fu, amba haf fu ŋ in nu wa min nik ɗah, teyɗuka miskiɗ ci, yegɗoha Muci, fu mitiɗ pangki Kooh nak ɗa.
2TI 4:6 Ini kaɗ nga so, mi yii Pool, ŋ seeƴkohuuɗ po ƴutiɗ ; te jamanooni ŋ joy kurkoh nga reyiɗ.
2TI 4:7 Ŋ leberiɗ leberi baahiɗi, ŋ nupiɗ po ɗiska nupaahi top, ŋ ris na kosiŋ ngo.
2TI 4:8 Ɗiski wa nik, aafiŋ ndamiŋ ngo sagu yurhi ŋ yurah wa ɗii sek ko. Heɗi, atte'ohi yurhiɗi, hey yo wa eɗe ŋ mbehaŋ atteena, te a eɗan ndo mi dong haa, waaye na ɓi waaɗ ɗe jen te ɓa sekee hayiŋ ɗe.
2TI 4:9 Ndengɗuka po fu hay yo raake ndii findi wa uup gaawoh.
2TI 4:10 Demaas faɗiɗ to sagu waaɗ Adina, a cootiɗ Tessalonik ; Keresanse cootiɗ Galaat, Tit cootta Dalmati.
2TI 4:11 Luk dong a yi tas na so. Ɓaya Maarko, fu hay na ɗe, a raakɗiɗ to njiriñ lool ŋ pangkiŋ ngo.
2TI 4:12 Tisikos ŋ woos ɗe Efes.
2TI 4:13 Fu hayee ɗah, kom mbo paltooni ŋ faɗ ŋ Torowaas, ŋ kahan Karpos, na fiis ci ; ci fiisu ŋ und, caɗ ŋ uup etoh.
2TI 4:14 Aleksaandar tiɓohi tumiɗ to miskiɗ laayiɗ. Heɗi hey ɗe wirnde in hend na in ci a tum.
2TI 4:15 Fu yit, wortukaa ɗe baahiɗ. A hiñohiɗ laayiɗ ini ɓoo na jangɗohe.
2TI 4:16 Ali ɓo' ambohɗi so ŋ ngelaŋ ngo koc, ɓa jen ɓeɗ faɗ to. Kooh kinaat ɓa amboh ineem !
2TI 4:17 A Heɗi amboh ho, a eɗta so hatil po ŋ minnda yegɗoh woo kiŋ ɗe jen, cuuɓ ci kerahhaa. Te Heɗi mucɗiɗ to ŋ nguɓ gaynde.
2TI 4:18 Heɗi hey yo pulɗohe ŋ in moɗaaɗi nu nik te a hey yo niiɗe po a ɓek ko ŋ Nguuriŋ ɗe ŋ ɗafka. A yi yakɗaah po faw ! Amiin !
2TI 4:19 Kañɗiɗ to Piriska na Akilaas na ɓi kahan Onesifoor.
2TI 4:20 Erasta tas ŋ Korenta. Te ŋ faɗiɗ Torofiim ŋ Mileet, a kosaayee kosaay.
2TI 4:21 Ndengɗuka fu hay bala soosi hayan ɗah. Obulos na Pudensa na Linus na Koloja na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci jen ɓa ɗii kañiɗ ɗa.
2TI 4:22 Heɗi niiɗaat ɗa ! A baahoh ɗu jen !
TIT 1:1 Mi yii kañiɗ ɗa Tit, mi yi Pool, ñaamiŋ Kooh na Apootariŋ Yeesu Kiristaa, ñam kooɗu ne ŋ woo ɓi Kooh tan, ɓa hay ŋ kosi, ŋ inhiɗ ɓa baahiɗ keeh ki, keeh ki hun na nup Kooh.
TIT 1:2 Ŋ ineem, ɓa hey oolke ne ɓa hey raake kipes ki heyɗi reehe. Kooh yi na leyeeɗi, a yi gapoh kipes keem bala Adina fersan.
TIT 1:3 Kooh Mucɗohiŋ ɓoo, wi jamanooni a gapohee ineem hay, a inhiɗohiɗ woo kiŋ ɗe weem, a dengkohha so wa ne ŋ yegɗoha.
TIT 1:4 Mi yii fiis kaytii ne ŋ woo na ɗa Tit, fu yi ŋ amb findi kuɓuuso keeh-keeh ŋ kosi ɓoo ɓaah. Kooh Baabi na Yeesu Kiristaa Mucɗohi baahohaat ɗa, on ɗa jam !
TIT 1:5 Ŋ faɗiɗ ɗa ŋ Keret ne fu ɗiindoh in ci tasee tufkiɗu ŋ ndeem, ne fu kooɗ ŋ kur-taah nu nik yakak ci adgohan Janguuna nik nga. Tuma findi ŋ woyoh ɗa wa.
TIT 1:6 Yaa nu nga ɓa joy nik ɓo' raakaaɗi woyɗaah moɗaaɗi, a top ŋ ɓitiice, komaakciŋ ɗe joyiɗ kos, ɓa joyɗi inhu ŋ tumohaaɗ mbalay wala kerhiɗaaɗi ɓo'.
TIT 1:7 Yi adgohan ɓi Janguuni, a taambkohan pangkiŋ Kooh, weɗ tah a joyɗi raak woyɗaah moɗaaɗi. A joyɗi yaksiɗuk, a joyɗi yooɓ ayruk, a joyɗi nik laaroh, a joyɗi nik ɓo' waaɗiɗ hiñoh, a joyɗi waak kopor ŋ ini lahɗi waas,
TIT 1:8 waaye a joy joy daliɗ baahiɗ ɓi na haye kahan ce, a waaɗ in baahiɗ, a hendoh pesohaaɗiŋ ɗe, a yurah, a hool wuu Kooh, a min amb haf ce.
TIT 1:9 A joy joy amb ndengiɗ woo ki wooriɗi, wi hun na ini jangɗohu. Ŋ ndeem a hey mine ñaah ɓinooɓi na jangɗohi wiriɗi te a teeɓ ɓi na ɗalee wa ne wa ɗaa haa.
TIT 1:10 Raakiɗ ɓo' laayiɗ nga ɗu ɓi kerhiɗɗi ali ɓo'. Ɓa na ñaañohe ɓooɓi na woo ciŋ ɓa mbalay ci ; ɓoo ɓeem uupoh ŋ Yawuut ci nik na ɗu.
TIT 1:11 Ranga nguɓ ciŋ ɓa, ɓa na yahrohe kos kahan limb, ɓa jangɗohee in ci ɓa joyɗi jangɗoh, sagu waaɗ raak kopor ŋ ini lahɗi waas.
TIT 1:12 Ɓo' Keret, ɓaah na ɓa, a woosuuɗ sah, ɓaah nga ɓa, a woyiɗ ne : « Ɓi Keret moos nik leyoh ; ɓa ɗoopaat saahiɗ, ɓa waaɗ ñam te ɓa tiriɓpa ! »
TIT 1:13 Ini woyu nga ɓa weem, wa keeh, tahha po woytoha ɓa woytoh ndengiɗ ne ɓa min raak kos moɗoɗ,
TIT 1:14 weɗ ngisoh ɓa sikɗukee andiin ciŋ Yawuut ci na nakoh ci puloh ŋ ɓi suungɗuk keeh ki.
TIT 1:15 Ɓooɓi hooliɗ ci, in ci jen hooliɗ nga ɓa waaye ɓi hoolaaɗiici te ɓa sannga kos, ali in hoolɗi nga ɓa. Laam nga ɓa, liiɓ ciŋ ɓa hoolɗi, ca minɗi inhisoh baahiɗ na baahaaɗi.
TIT 1:16 Ɓa na woye ne ɓa inhiɗ Kooh, waaye tumohaaɗ ciŋ ɓa taasiɗ ɓa, ɓa siɓaah, ɓa kerhiɗɗi ali ɓo' te ɓa minɗi haɓiɗ ali in baahiɗ.
TIT 2:1 Ini kaɗ nga ɗa nak, Tit, woya ini hun na jangɗohi wiriɗi.
TIT 2:2 Woya yaɓkooci ɓa min amb haf ciŋ ɓa, ɓa nik eɗaah cir, ɓa hendoh pesohaaɗiŋ ɓa, kosiŋ ɓa wir, wa hun na waaɗi ɓa waaɗ ɓooɓi na muñi ɓa muñ ɓa seke.
TIT 2:3 Wa mand ɗaa ŋ ɓitif ci, ɓa raakaat mandohaaɗi neɓ Kooh ; ɓa ɗooɓohuu, ɓa ŋoɗuu ŋ sangara, ɓa dengohee in baahiɗ,
TIT 2:4 ne ɓa min jangiɗ jeeg ci, ɓeem waaɗ ƴaar ciŋ ɓa na kuɓuuciŋ ɓa,
TIT 2:5 ɓa hendoh pesohaaɗiŋ ɓa, ɓa hool te ɓa taambkoh kahan ciŋ ɓa, ɓa nik ɓo' baahiɗ te ɓa kerhiɗ ƴaar ciŋ ɓa, ŋ ineem, ɓo' riiɓɗuu woo kiŋ Kooh.
TIT 2:6 Nama ñaah komaakci ƴaar ci ɓa hendoh pesohaaɗiŋ ɓa.
TIT 2:7 Te fu, ŋ in nu wa min ki nik ɗah, nika altiɗkohaah ŋ tum in baahiɗ na jangɗoh yurhiɗ. Jangɗohiŋ ɗa joyiɗ nawu,
TIT 2:8 wa wir, ali ɓo' minuu wa nihis. Wa kaɗoh ɗaa ɗah, sangiɗ ciŋ ɓoo hey kaci'e, ɓa raakuu ali in moɗaaɗi woyaah nga ɓoo.
TIT 2:9 Woya ñaam ci ɓa kerhiɗ ɓi raak ɓa ngaŋ in ci jen, ɓa tumee ini neɓ ɓeem, ɓa taasohuu na ɓa,
TIT 2:10 ɓa rokɗuu ɓa ali in, waaye ɓa teeɓohee ne ɓa cariɗ oolku keeh-keeh. Ŋ in ceem jen, ɓa hey moɗɗe jangɗohi kaɗ ŋ Kooh, Mucɗohiŋ ɓoo.
TIT 2:11 Jangɗoheem raakiɗ njiriñ, laam Kooh teeɓohiɗ baahohi a baahoh ɓooɓi, baahohi rangis waasiŋ muci wuu ɓooɓi jen.
TIT 2:12 Baahohiŋ ɗe na ɓoo weem, wa na jangɗe ɓoo ne ɓoo penduk kaañ Kooh, na waaɗ-waaɗ ciŋ adinaani. Ŋ ineem ɓoo min pes ŋ adinaanii kipes hendohuuɗ, yurhiɗ, huniɗ na waaɗ-waaɗiŋ Kooh,
TIT 2:13 te ɓoo sekee mbehi neɓiɗi ɓoo oolkoh : hayiŋ Yeesu Kiristaa ŋ yaki a yak, a yi Kooh, Mucɗohiŋ ɓoo.
TIT 2:14 A eɗohiɗ haf ce wuu ɓoo ne a tos ɓoo ŋ moɗaaɗi nu nik. Ŋ hoolɗi a hooliɗ ɓoo, a tumiɗ ɓoo cuuɓ hooliɗ, ɓoo nikka cuuɓi a raak, cuuɓi sawaran ŋ tum in baahiɗ.
TIT 2:15 Fu joy jangɗoh in ceem Tit, fu ñaahee ɓi na sikɗukee ɗa, fu kuƴsee ɓa, wa hun na kikilifa mitiɗ. Ali ɓo' kinaat ɗa heef !
TIT 3:1 Gena naandis ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ne ɓa joy joy teyɗuk kilifaaci na ɓi adgoh kur ki ; ɓa kerhiɗ ɓa te ɓa tokɗuk ne ɓa haɓiɗ in baahiɗ nu nik.
TIT 3:2 Ɓa ɓasuu ali ɓo', ɓa wortuk lahtoh, ɓa nik ɓo' baahiɗ, ɓa nik ɓo' soosiɗ ŋ ɓooɓi jen.
TIT 3:3 Ɗeɓgaan ɓoo namee nik ɓo' naandiɗ, ɓooɓi kerhiɗɗi ali ɓo', ɓo' muuƴiɗ, a kiñin ciŋ ɓoo na waaɗ-waaɗ nu nik ceɗ adgiɗee ɓoo. Ɓoo peseeɗa ŋ añaand na siistiɗoh, ɓoo nikee sangaah te ɓoo sangtiɗohha ŋ harmban ɓoo.
TIT 3:4 Waaye wi Kooh, Yi Mucɗohiŋ ɓoo, teeɓoh baahkiŋ ɗe na waaɗiŋ ɗe na ɓooɓi,
TIT 3:5 a mucɗiɗ ɓoo. Te wa ŋ tumohaaɗ ci, ciŋ ɓoo yurhiɗ ci haa, waaye ɓoo misik ɗe misik, a muciɗta ɓoo taamboh ŋ ɓooki, ɓooki tah ɓoo rimkis, a onnda ɓoo kipes as taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ;
TIT 3:6 a ruhsiɗta Fuuɗsi Hoolohngaani laayoh na laayoh nga ɓoo, taamboh ŋ Yeesu Kiristaa Mucɗohiŋ ɓoo.
TIT 3:7 Ŋ baahohi a baahoh ɓoo, a ambiɗ ɓoo ɓo' yurhiɗ, a onnda ɓoo kipes ki reehanɗi, wi ɓoo ooluk ne ɓoo heya rahse.
TIT 3:8 Woo keem wooriɗ, te ŋ waaɗiɗ ne fu ndengiɗa baahiɗ, ne ɓi kos Kooh liiɓ ciŋ ɓa puluu ŋ ndengɗuk ŋ tum in baahiɗ. Ineem weɗ moɗ te wa raakka njiriñ ŋ ɓooɓi.
TIT 3:9 Waaye wortuka taastiɗoh ci naandohaaci, limiŋ caac ci, na lahtoh ci na taastiɗoh ci ŋ ini kaɗ ŋ waasiŋMusaa. In ceem jen ca raakɗi njiriñ te ca ɓarang ɓarang.
TIT 3:10 Yaa nu ɓek saɓsukoh ŋ ɓooɓi ɗah, woytohaa ɗe waas yino po waas kanak, a ɓoƴsohɗi ɗah, aañaa ɗe ŋ Janguuni,
TIT 3:11 ɓo' mand ɗaa ɗah, wa wooraat ɗa ne a faɗiɗ waasi yurhiɗi. A na bakaaɗe, a atte'iɗ haf ce po ƴutiɗ.
TIT 3:12 Ŋ hey ɗa woosohe Artemas wala Tisikos. A ree ɗah, ndengɗuka fu hay fu raak ko ŋ Nikopolis. Ŋ ambiɗ ne jamanooniŋ soosi ŋ nikana ndaam.
TIT 3:13 Ndengɗuka fu taambkoh Senas ngelohi, a yi na Apolos po ɓa raak in ci ɓa etoh jen ŋ ɓaaɓiŋ ɓa.
TIT 3:14 Ɓooɓiŋ ɓoo joyiɗ nam jang tum baahiɗ ne ɓa ɓaatɗoh ɓo' ŋ etoh ci keeh-keeh ci, ŋ ineem kipes ciŋ ɓa min raakiɗ ɓo' njiriñ.
TIT 3:15 Ɓooɓi nik na so jen ɓii kañiɗ ɗa. Kañɗiɗ to nawleeciŋ ɓoo kosiɗ ci. Kooh baahohaat ɗu jen !
PHM 1:1 Mi yii kañiɗ ɗa Filemoon, mi yi Pool, yi ambu ŋ kaso sagu taambiɗ woo kiŋ Kiristaani Yeesu, mi na ɓaah ɓoo Timoote, e ɓoo na fiise kaytii wuu fu, fu yi ɓoo keeñkoh te ɓoo ɓaahha na ɗa pangkiŋ Kooh,
PHM 1:2 ɓoo ɓii kañiɗ ɗa fu na Apiyaa ɓaah ɓoo ɓitiɓ, na Arsip yi ɓaah na ɓoo hiñohi ɓoo na hiñohe, na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci na cohe ŋ kahan fu jen.
PHM 1:3 Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam, Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam.
PHM 1:4 Mi na gene corkiɗ Koohiŋ ngo, ne ŋ kiimee po ŋ woo tiikiŋ ɗa ɗah.
PHM 1:5 Ŋ kerhiɗ kosi fu kos Yeesu Heɗi na waaɗi fu waaɗ ɓo'-Kooh ci jen.
PHM 1:6 Mi na kiime Kooh ne kosi ɓoo ɓaah rim in nga ɗa, fu uup inah in ci baahiɗ ci jen, ci ɓoo min tum wuu Kiristaani.
PHM 1:7 Laam, ŋ sumiɗ lool ƴaariŋ ngo te heliŋ ngo daliɗ ŋ findi fu na teeɓohe waaɗi fu waaɗ ɓooɓi, fu soosɗiɗ keeñ ciŋ ɓo'-Kooh ci.
PHM 1:8 Weɗ tah, ini maa hee ɗa woye, ŋ degɗaa ŋ kikilifaaki ŋ eɗu ŋ Kiristaani ne ŋ woo ɗa fu tum ini lah waas,
PHM 1:9 waaye ŋ waaɗ ɗa wa kiim sagu waaɗohi nik ŋ harmban ɓoo. E ñam na kiimee ɗa wa, mi yi Pool, ŋ niki ŋ nik yakak, ɓaatta nga ŋ ambi ŋ ambu wii sagu taambiɗ woo kiŋ Kiristaani Yeesu.
PHM 1:10 Mi na kiimee ɗa wuu Onesim, yi ŋ amb findi kuɓkiŋ ngo yi ŋ raakoh ŋ kasooni.
PHM 1:11 Ɗeɓgaan a raakɗeeɗi ɗa njiriñ, ali nik ne tiikiŋ ɗe tokis njiriñ, waaye ɗiski wa nik a raakɗiɗ ɓoo njiriñ mi na ɗa.
PHM 1:12 Mi yii wik ɗa ɗe, a yi fu inah ne a usiɗ ŋ keeñiŋ ngo.
PHM 1:13 Ŋ waaɗeen ɗe amb ŋ serooso ne a tufkiɗ ɗa ndii a ɓaatɗohee so, fu hot nga mi yii ŋ kasooni sagu Yegɗohiŋ Muci.
PHM 1:14 Waaye ŋ woyee ŋ haf fo ne ŋ waaɗɗi tum ali in te fu hunɗi nga, ne ini baahiɗi fu tuman nikuu ne fu ɓeku ɓeku nga waaye wa ini fu waaɗoot tum.
PHM 1:15 Te wa miniɗ nik ne a saɓsohseen na ɗa ƴissuut ne fu wikuu ɗe a nik yiŋ ɗa kotii po faw.
PHM 1:16 A nikissanɗi findi ñaam dong, waaye a hey uupe ineem, a nikan ɓaahi keeñkohu ; weɗ a nik keeh-keeh nga so, mi yi sah, kon mbaa a uupan nik ineem nga ɗa fu yi heɗ ce, fu yi ɓaah ce ŋ Heɗi !
PHM 1:17 Kon nik ne fu ambiɗ to findi nawleefu ɗah, teyɗukaa ɗe po mand haa a ñam.
PHM 1:18 Nik ne a tumiɗ ɗa in yurhaaɗi wala nik ne a raakɗohiɗ ɗa kombot ɗah, ŋ deggiɗ ca.
PHM 1:19 Mi Pool, mi yii fiis na yaahiŋ ngo ne : Ñam na hee ɗa wa wirnde, mi ŋ haf fo. Ŋ sang ɗa woo rek ne fu ŋ haf fu, fu raakɗohiɗ to kombot ; fu raakɗohiɗ to kipes kiŋ ɗa.
PHM 1:20 Ee, ɓaah ho, raakiɗ to njiriñ sagu Heɗi ɓoo ɓaah, dalɗa heliŋ ngo ŋ Kiristaani.
PHM 1:21 Ɗiski mi na fiise kaytii, wa wooriɗ to ne fu hey tume ini ŋ kiim ɗa, ŋ inhiɗ ne fu hey tume ini uup sah ineem.
PHM 1:22 Namaa so kooɗkiɗ daloha ; ŋ ambiɗ yaakaar ne ŋ hey ɗu wikse sagu kiim ciŋ ɗu Kooh.
PHM 1:23 Epafras, yi taƴu na so sagu niki a nik ŋ Kiristaani Yeesu, yii kañiɗ ɗa,
PHM 1:24 a yi na Maarko, na Aristarka, na Demaas na Luk, ɓi ɓaah na so pangki.
PHM 1:25 Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu.
HEB 1:1 Ŋ maañiɗ, Kooh taambohee ŋ woosuuɗ ci, a woosa na caac ciŋ ɓoo waas laayiɗ te woyohaaɗ ci ɗalohha.
HEB 1:2 Waaye ŋ jamanoociŋ reehɗohaaniŋ adinaani ɓoo nikoh cii, a woyiɗ na ɓoo taamboh ŋ Kuɓkiŋ ɗe. Ŋ camba, adinaani na findi wa na tiindohe jen, a feroha Kuɓkeem. Te a yi a eɗan in ci jen.
HEB 1:3 A yi siñaariŋ yaki Kooh yak, a yi sah ñaamaariŋ ini Kooh nik keeh-keeh. Te a yi raanuk adinaani jen na woo kiŋ ɗe raakiɗ hatili. Wi a tum po ɓooɓi minnda hoolɗu ŋ bakaaɗ ciŋ ɓa, weɗ a kaɗoh ŋ Eel ci, a ɓooffa ŋ ñaahmiŋ Kooh yi buur.
HEB 1:4 A uuppa malaakaaci findi tiiki Kooh eɗ ɗe uupoh ciŋ ɓa.
HEB 1:5 Laam, ɗu inhiɗ ne, woo ki Kooh woo ŋ ɗooƴ Fiis ci Hooliɗ ci wii : « Woti, ñam Baabiŋ ɗa, a fu Kuɓkiŋ ngo. » a moosɗaa woo ali malaaka. Te a namɗi woyoh ŋ ini kaɗ ŋ ali malaaka ne : « Ŋ hey nike Baab nga ɗe, a nik nga so findi Kuɓu. »
HEB 1:6 Te wi a na haytohe Kuɓkiŋ ɗe saawi ŋ Adina, Fiis ci woo ne : « Malaakaaciŋ Kooh jen ƴekɗaat ɗe ! »
HEB 1:7 Inii weɗ Fiis ciŋ Kooh woo ŋ ini kaɗ ŋ malaakaaci : « A tum malaakaaci findi puuɗis ; ɓeɗ pangkoh ciŋ ɗe, a tummba ɓa findi jaal yongkaah. »
HEB 1:8 Waaye ini Kooh woo Kuɓkiŋ ɗe ŋ Fiis ci weɗi wii : « Eey Kooh, Nguuriŋ ɗa genan gen, te salmaariŋ wa, weɗ wiŋ waasi yurhiɗi.
HEB 1:9 Fu teeɓohiɗ ne fu waaɗ in yurhiɗ, fu sang ini nikɗi waas, weɗ tah, eey Kooh, Koohiŋ ɗa tannda ɗa ŋ ɗooƴ huntoh ciŋ ɗa, a diwiɗta ɗa hafiŋ ɗa diw eeñiɗ, wa hunnda na sum. »
HEB 1:10 Kooh namiɗ woo ŋ Fiis ci ne : « Ngaŋ camba, eey Heɗi, a fu yip kehƴi te a fu haɓiɗ Eel ci na yaah ciŋ ɗa.
HEB 1:11 In ceem jen hey sooƴe waaye fu, fu genan gen. Eel ci na kehƴi jen hey kaane findi kulɓa,
HEB 1:12 fu lem ca findi palto. Wiiriis as degu findi ɓoyi ɓekkis, waaye fu, fu risan mand findi fu mand ; kipes kiŋ ɗa reehanɗi. »
HEB 1:13 Markaat rek ! Ini Kooh woo ŋ Fiis ci wii : « Haya fu ɓoof ŋ ñaahmiŋ ngo, po mbaɗna ŋ folan sangiɗ ciŋ ɗa ŋ kehƴi, fu tum ɓa degoha kot. » A moos woyoh yinde malaaka in mand na weem ?
HEB 1:14 Malaakaaci, ca jen ca pangkoh ci minɗi hotu haa e ? Ca woosu ne ca ɓaatɗoh ɓi rahsan muci haa e ?
HEB 2:1 Ineem weɗ tah ɓoo joyiɗ uup amb ndengiɗ ŋ woo kiŋ Kooh ɓoo kerah, ne ɓoo yoɓuu ŋ kosi ɓoo kos po ɓoo kee faɗsuka.
HEB 2:2 Woo ki Kooh eɗoh ŋ ɗeɓgaana, wa taambohee ŋ malaakaaci, te wa tufkeen. Waaye muci ɓoo raak kotii, weɗ uup yak. Laam, a Heɗi koca gapoh, ɓi keraha ɓaatta ɓoo wa ndengɗiɗ. Kooh teeɓoheeɗa ne woo ciŋ ɓa keeh ngaŋ ɓi firnde, ŋ kehƴi na eel ci, na keemaan nu nik. A nammbaa teeɓoh ŋ in ci Fuuɗsi Hoolohngaani na onohe te a paysohee ca ŋ findi a waaɗoha. Ɓoo min na fusoh mbugal, ne ɓoo sagankoh muc hend an yak ɗah, nik ne woo ka ɗeɓgaan sah tufkeen po tumohaaɗ nu huneeɗi naa ɗah mbugaluusa findi wa joy mbugalohu ɗah ?
HEB 2:5 Ŋ waaɗ ɗu woo ne, adinaani na haye, wi ɓoo na woye, Kooh degɗaa ŋ yaah ciŋ malaakaaci.
HEB 2:6 Waaye, ŋ Fiis ci, raakiɗ ɓoyi woo Kooh ne : « Ɓo' ye, po fu liiɓee nga ɗe ? Wala kuɓu ɓo' ye, po fu liiɓsiɗohee nga ɗe ?
HEB 2:7 Fu degeen ɗe ŋ ɗiski inah ne, a yi uupee ƴissuut malaakaaci, waaye wa maañɗi. Fu yakɗiɗ ɗe, a eɗuusa cir, wa nikka mbahne-buur nga ɗe.
HEB 2:8 Fu degga in ci jen ŋ yaah ciŋ ɗe. » Kooh woo ne a degiɗ in ci jen ŋ yaah ɓo' ɗah, kon a faɗɗi ali in ; moona woti-woti, ɓoo hotɗi paaɗ ne in ci jen degu ŋ yaah ɓo',
HEB 2:9 waaye ɗiski wa nik ndii, e Yeesu, a yi ɓoo na hote. Ɓoo hotiɗ ne Yeesu degseen ɗiski fu inah ne, a yi uupee ƴissuut malaakaaci, waaye wa maañeeɗi ; a degseen nga ne, ngaŋ baahohiŋ Kooh, a kaan wuu ɓooɓi jen. Te ɗiski wa nik, ɓoo na hotee ɗe yakɗuuɗ, eɗuuɗ cir po haa a ɓekɗu mbahne-buur, sagu miskiɗiŋ kakaan ki.
HEB 2:10 A Kooh fer in ci jen te ca jen ca raakiɗ ne ca nik wuu ce. A hotta ne wa baahiɗ ne a lahiɗ Yeesu ŋ miskiɗeem, ne yeem ree ɗiski a joyee ree ngaŋ mit ; ŋ ineem, a nikka yi adgiɗoh ŋ muci ne kuɓu laayiɗ ɓaah ŋ yaki a yak.
HEB 2:11 Laam yi na hoolɗohe na ɓi hoolɗu, ɓa jen ɓeɗ ɓaah Baab. Ineem weɗ tah po a supukɗi ɓa ɓeeɗkoh taambɗoh ciŋ ɗe
HEB 2:12 wi a woo Kooh ŋ Fiis ci ne : « Ŋ hey inhiɗe taambɗoh ciŋ ngo tiikiŋ ɗa te ŋ hey ɗa ƴeeke ŋ fiki mboolo kosiɗ. »
HEB 2:13 A woyissa nga ca ne : « Mi, ŋ hey oolke Kooh. » A woyissa nga ca ne : « Ñam yii, na kuɓuuci Kooh eɗ to. »
HEB 2:14 Kuɓuuci a na woye ɓeem, ɓa ɓo' njaay, heɗ faan na ñif. Ineem weɗ tah po Yeesu ŋ haf ce, nammba ɓaah na ɓa mandohaaɗeem ne, taamboh ŋ kakaan kiŋ ɗe, a saah Seytaani yi ambohee doolndiŋ kakaan.
HEB 2:15 Ŋ ineem, a minnda tokis ɓooɓi jen, ŋ findi ɓa hend, ɓi nikee ñaam ŋ kipes kiŋ ɓa jen sagu neƴƴoh kakaan.
HEB 2:16 Wa wooriɗ ne, Yeesu na taambkohe malaakaaci haa, a na taambkohe ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima.
HEB 2:17 Weɗ tah a joyya mand na taambɗoh ciŋ ɗe ŋ in ci jen ne a nik Seeƴkiɗohiŋ ɓa yakki wuu Kooh, Seeƴkiɗoh riifiɗ na yirmoh, tokɗukiɗ ŋ pangkiɗ Kooh, ne a rahas ɗaasuukiŋ bakaaɗ ciŋ ɓooɓi.
HEB 2:18 Ini a lah ŋ miskiɗ sagu fiir ci kipes na jaɗɗohe, weɗ tah po a miniɗ hirip ɓi kipes na jaɗɗe fiir.
HEB 3:1 Weɗ tah ɓaah ciŋ ngo, ɗu hoolɗuuɗ wuu Kooh te ɓoo ɓaah ŋ ɓeeɗkohiŋ Eel ci. Kon, markaat ŋ Yeesu, yi nik Woosuuɗi, a nikka Seeƴkiɗohi yakki ŋ waasi ɓoo na woye ne weɗ ɓoo kos.
HEB 3:2 A tokɗukeen baahiɗ ŋ pangki Kooh degee ŋ yaah ciŋ ɗe, findi Musaa namee « tokɗukoh ŋ ɗooƴ kahan Kooh [jen] », findi Fiis ci woyoha.
HEB 3:3 Yi taɓah kahni a yi uup kahni. Weɗ tah, Yeesu eɗaah cir na kiyak ki uup wiŋ Musaa.
HEB 3:4 Kahan nu taɓahu ɗah, a ɓo' taɓaha waaye a Kooh taɓah in ci jen.
HEB 3:5 Mbaa, Musaa « tokɗukeen ŋ ɗooƴ kahan Kooh jen. » Ŋ woo kiŋ Fiis ci weem, a tokɗukee findi yi na pangkiɗe Yi raak kahni, ne a seede ini Kooh hee woye.
HEB 3:6 Kiristaa nak, a tokɗukiɗ findi kuɓu ne a adgoh kahan Kooh, te e ɓoo kahneem nik ne ɓoo gen ooluk, wa hun na kaañ, te ɓoo ndamkohe yaakaari ɓoo yaakaar ɗah.
HEB 3:7 Weɗi tah, findi Fuuɗsi Hoolohngaani woyoha, ngaŋ Fiis ci Hooliɗ ci, an : « Woti, ɗu kerah hoosooriŋ Kooh ɗah,
HEB 3:8 kinaat ndeng haf findi caacuucaŋ ɗu tumohee wa ŋ kehƴa hulanga, mbaɗna ɓa markiskee ɗe, ɓa ndengsiɗkoheeɗa na ɗe.
HEB 3:9 An mbaɗi, caacuuciŋ ɗu markiskee so, te raak ɓa hotee ngaŋ tumohaaɗ ciŋ ngo
HEB 3:10 ini ree kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40). Weɗ tah ŋ raakka neɓsaaɗi ŋ ɓooɓaŋ jamanoonaam ; ŋ woosa ne : “ Liiɓohaaɗ ciŋ ɓa na genee ɓa muuƴiɗ te ɓa sangiɗ ne ɓa inhanɗi ini maa seke ne ɓa tuma. ”
HEB 3:11 Sagu ayruki ŋ ayruke, ŋ ginnja ne : “ Ɓa rahsanɗi muk iɗsiɗki ŋ gap ɓa. ” »
HEB 3:12 Kon ɓaah ciŋ ngo wortukaat po ali ɓo' nga ɗu raakuu keeñ baahaaɗi, wi na koseeɗi po wa kee ɗe ɓeka ŋ eɗ finho Koohi na pese.
HEB 3:13 Waaye feeh "woti", wi Fiis ci na woye, wa ɗii nga ɗah, genaat ñaahtiɗoh Kooh-nu-wiis, ne bakaaɗ ñaañohuu ali ɓo' nga ɗu po wa kee ɗe ɓeka keeñ ndengiɗ.
HEB 3:14 Laam, ɓoo ɓaahiɗ na Mucɗohi Gapohse pangki, nik ne ɓoo risiɗ amb ndengiɗ po ŋ reehtinohaana, oolki ɓoo oolkee ngaŋ camba ɗah.
HEB 3:15 Fiis ci woyiɗ ne : « Woti ɗu kerah hoosooriŋ Kooh ɗah, kinaat ndeng haf findi caacuucaŋ ɗu tumohee wa mbaɗna ɓa ndengsiɗkohee na ɗe. »
HEB 3:16 Mbaa e ɓinde kerhee hoosooriŋ Kooh, ɓa ndengsiɗkoheeɗa na ɗe ? Wa hooliɗ ne e ɓooɓa Musaa pulɗohee Misra jen.
HEB 3:17 Kooh namee raak neɓsaaɗi ŋ ɓinde ini ree kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40) ? Wa hooliɗ ne e ɓooɓa bakaaɗee te fiɗaaf caŋ ɓa keennda ŋ kehƴa hulanga.
HEB 3:18 Te Kooh giñee ne e ɓinde heyɗi rahse iɗsiɗka a gapee ɓa ? Wa hooliɗ ne e ɓooɓa kerhiɗeeɗi ɗe.
HEB 3:19 Mbaa ɓoo hotiɗ ne ɓa mineeɗi aas sagu kosaaɗi.
HEB 4:1 Mbaa, Kooh gapiɗ ɓoo ne ɓoo miniɗ rahas iɗsiɗki a woye. Te gapohiŋ ɗe weem, wa ris po wi. Kon ɓoo wortukaat po ali ɓo' nga ɗu kinaat ambu findi ɓo' tasiɗ finho.
HEB 4:2 Laam ɓoo namiɗ yegɗu yegɗoh muc findi ɓa fiɗaaf caŋ ɓa keenee ŋ kehƴa hulanga. Woo ka ɓa yegɗasse, wa njirñeeɗi ɓa in sagu ina ɓa ɓaaheeɗi kos na ɓa teyɗukee wa.
HEB 4:3 Waaye ɓoo ɓi kos, ɓoo hey rahse iɗsiɗki Kooh na woye wi a woo ne : « Sagu ayruki ŋ ayruke, ŋ ginnja ne : “ Ɓa rahsanɗi muk iɗsiɗki ŋ gap ɓa. ” » Moona Kooh ƴutiɗ ŋ pangkiŋ ɗe wa a fer Adina poyi.
HEB 4:4 Raakiɗ ɓaki woo ŋ Fiis ci, ŋ ini kaɗ ŋ mbeha yasna-kanakɗoh, ne : « Kooh iɗsiɗkiɗ ŋ mbeha yasna-kanakɗoh wi a ƴut ŋ panguk ciŋ ɗe jen. »
HEB 4:5 Waaye, ŋ Fiis cii, a woyis ne : « Ɓa rahsanɗi muk iɗsiɗki ŋ gap ɓa. »
HEB 4:6 Ɓi koc kerah yegɗoh muc, ɓa rahasɗi iɗsiɗki sagu kerhiɗaaɗi Kooh. Waaye wa wooriɗ ne raakiɗ poyi, ɓi joya min rahas.
HEB 4:7 Ineem weɗ tah, wa degga kiis laayiɗ, a gapissa mbeh wiiriis, a teekkaa "woti". A taambohha ŋ woosuuɗi Dawuuda a woosaa, ngaŋ Fiis ci ɓoo raaw jang an : « Woti, ɗu kerah hoosooriŋ Kooh ɗah, kinaat ndeng haf. »
HEB 4:8 Kur ka Yosuwe aasɗohee caac caŋ ɓoo nikeen ɗiski ɓa joy iɗsiɗkoh ɗah, Kooh heeɗi woyisse ŋ ini kaɗ ŋ mbeh wiiriis.
HEB 4:9 Kon po woti, Kooh ɗaakɗiɗ ɓooɓiŋ ɗe jamano iɗsiɗkoha findi mbehi yasna-kanakɗohi.
HEB 4:10 Laam ɓo' nu rahas iɗsiɗki a gapoh ɗah, fu namiɗ iɗsiɗuk ŋ panguk ciŋ ɗa findi Kooh iɗsiɗkoh ŋ ciŋ ɗe.
HEB 4:11 Kon mbaa ɓoo ndengɗukaat, ɓoo rahas iɗsiɗkeem ne ali ɓo' nikuu kerhiɗaaɗi po a kee keena findi caac caŋ ɓoo.
HEB 4:12 Laam woo kiŋ Kooh wii pes te wa raakiɗ hatil, weɗ uup kaañ ndang nu na nguɗe na ɓak kanak ɗah. Weɗ na kaɗe po wa saɓsoh coonndiŋ ɓoyi na liiɓiŋ ɗe, pok pok ciŋ ɗe na soriŋ ɗe te wa inhisohee ini ɓo' waaɗ ŋ ɗooƴ keeñ na ini a na liiɓe.
HEB 4:13 Raakɗi feruuɗi ɗemb Kooh, in ci jen rangsukiɗ halang ŋ fiki Kooh, Yi ɓoo woyan in ci ɓoo tum.
HEB 4:14 Ŋ woyeen ne ɓoo raak Seeƴkiɗoh yakak. A Seeƴkiɗoh yakoh na yakoh yi taamb ŋ Eel ci po reesa ŋ ɗiskaŋ Kooh, a Yeesu Kuɓkiŋ Kooh. Kon ɓoo nengaat baahiɗ ŋ waasi ɓoo na woye ne weɗ ɓoo kos.
HEB 4:15 Seeƴkiɗohi yakki ɓoo raak miniɗ ɓaah na ɓoo yeg-yeg ŋ mitaaɗiikiŋ ɓoo. Kinaat liiɓ ne a minɗaa ! A miniɗa, laam a jaɗɗuuɗ fiir ŋ in ci jen findi ɓoo. Waaye, ŋ fiiri a fiirsee weem, a moosɗi bakaaɗoh.
HEB 4:16 Kon, ɓoo kinaat supuk, ɓoo reɓaat ŋ ɓoofohaaniŋ Kooh yi na ɗaasohe, ne ɓoo min ɗe misik, a baahoh ɓoo, ŋ ineem, a min ɓoo hirip ŋ jamanooniŋ wa.
HEB 5:1 Seeƴkiɗoh yakak nu tanu ŋ ɓooɓi ɗah, a tufkiɗu ne a nikiɗ ɓa ŋ fiki Kooh ; a wikee onoh ci, a seeƴkee sagu bakaaɗ ci.
HEB 5:2 A yi ŋ haf ce a mitɗi, weɗ tah a miniɗ nik na inhaaɗiici na muuƴiɗ ci, a muñɗee ɓa.
HEB 5:3 A mitaaɗiikiŋ ɗe tah po a joyya seeƴuk sagu bakaaɗ ciŋ ɗe haf ce, findi a na seeƴkohe sagu ciŋ ɓooɓi.
HEB 5:4 Ali ɓo' minɗi eɗ haf ce cir seeƴkiɗoh yakak. A Kooh na ɓeeɗke ɓo' nga, findi a ɓeeɗkoh Aaruna nga.
HEB 5:5 Mucɗohi Gapohse sah eɗkootɗi cir Seeƴkiɗoh yakak. A rahsoha ŋ Kooh yi woo ne : « Woti, ñam Baab ɗu, a fu Kuɓkiŋ ngo. »
HEB 5:6 A woyissa ŋ ɗisik wiiriis ŋ Fiis ci ne : « Fu tufkiɗuuɗ Seeƴkiɗoh po faw, Seeƴkiɗoh findi Melkisedek. »
HEB 5:7 Mucɗohi Gapohse, ngaŋ kipes kiŋ ɗe ŋ kehƴi, a kiimiɗ Kooh yi minee ɗe muciɗ ŋ kakaan. A kiimiɗ keeh-keeh ŋ ɗafka-ɗafka na muhun. Kiimiŋ ɗe teyɗukuusa sagu nupi a nup Kooh.
HEB 5:8 Ini a nikee Kuɓu jen, a jangiɗ kerhiɗ Kooh ŋ miskiɗ ci a raak.
HEB 5:9 Wa Kooh reyiɗ ɗe ɗiski a joyee ree ngaŋ mit, a nikka yi na eɗe ɓooɓi kerhiɗ ɗe jen muci reehanɗi.
HEB 5:10 Ee, a Kooh tufkiɗ ɗe Seeƴkiɗoh yakak findi Melkisedek.
HEB 5:11 Ini kaɗ ŋ ineem, ɓoo waaɗiɗ woo in laayiɗ nga, waaye kerhohaaɗiŋ ɗu yiih yiih kotii, tahha po wa yooɓɗi ne ɗu teeɓu ini ca tokis.
HEB 5:12 Ina ɗu kosoh poyi, wii joyee ɗu raak jangɗohe, waaye ɗu ris etohiɗ jangɗu in ci na kockohse ŋ in ci Kooh woo. Ɗu etohisiɗ ɓap, ɗu hatilɗi kañam ndengiɗ.
HEB 5:13 Te yaa nu na ɓape ɗah, a gooy ; a meeɗɗi woo ci yurhiɗ ci paaɗ, a minɗi ca inhisoh.
HEB 5:14 Waaye kañam ndengiɗ, wa wuu yakak ci fu inah ne ɓa meeɗɗiɗ haf ɓa inhisoh baahiɗ na baahaaɗi po ƴutiɗ.
HEB 6:1 Mbaa ɓoo cootkaat in ci ɓoo koc jang ŋ Mucɗohi Gapohse te ɓoo tufuk ŋ jangɗohi mitiɗi. Ɓoo kinaat dokuk finho, ɓoo tufkiɗissee jangɗoh ci na ɗeɓgohse, findi : raak inwaaso ŋ tumohaaɗ ci na ɓayohe ŋ kakaan, na kos Kooh,
HEB 6:2 ini kaɗ ŋ ɓoktuk ci, degohiŋ yaah ci, hultiŋ kaaniɗ ci, na atteeni na hee kaɗe po faw.
HEB 6:3 Wa neɓ Kooh ɗah, ɓoo na hee yurhiɗkohe ŋ jangɗohi mitiɗi kotii.
HEB 6:4 Laam, ɓoo rahsiɗ leeriŋ Kooh te ɓoo ƴoohha ini a onoh, ɓoo ɓaahha rahas Fuuɗsi Hoolohngaani, ɓoo ƴoohha baah kiŋ woo kiŋ Kooh na hatili nik ŋ adinaani na haye. Ɓi moos rahas in ceem te ɓa faɗta ca, ɓa minisɗi ɓayu po inwaaso ambis ɓa ŋ bakaaɗ ciŋ ɓa. Ɓak ɓa nga, ɓa na daaƴisse Kuɓkiŋ Kooh ŋ kurwaana te ɓa na wiñee ɗe ne a heefu.
HEB 6:7 Wa mand na keheƴ ; wa an masmiŋ toɓi na keenee nga te wa eɗoh in raakiɗ njiriñ ŋ ɓooɓi na guurɗukee wa ɗah, Kooh heya barke'ɗe.
HEB 6:8 Waaye wa eɗoh paangi raakiɗ rup na ñaaɓaaɓ ɗah, wa raakɗi njiriñ ; weɗi ŋ kot alku te wa mirndohan raaɓu.
HEB 6:9 Ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ɓoo min woyoh ɗaa, waaye wa wooriɗ ɓoo ne ɗiski ɗu nik, weɗ uup baah, te wa hun na muci.
HEB 6:10 Kooh yurhaaɗiiɗi po a kee alkoha pangkiŋ ɗu na waaɗohi ɗu teeɓoh ŋ tiikiŋ ɗe. Ɗu teeɓohiɗa ŋ taambkohi ɗu taambkohee ɓooɓiŋ ɗe te ɗu ris ɓa wa tumiɗ.
HEB 6:11 Ini neɓan ɓoo, weɗ ne yaa nu nga ɗu ɗah, ndengɗukoh ɗaa po ŋ reehɗohaana, po mbaɗna in ci ɗu ooluk raakan.
HEB 6:12 Ŋ ineem ɗu nikuu ɓo' faɗsukiɗ, te ɗu taamb ŋ kot ciŋ ɓooɓi kos te ɓa ambsohhaa na muñ po ɓa rahassa in ci Kooh gapee ɓa.
HEB 6:13 Wa Kooh na gape Ibrahiima, a giñ giñ. Raakɗi ini uup Kooh, weɗ tah po wa a giñee, a ginnja ŋ haf ce ;
HEB 6:14 an : « Ŋ giñiɗ ne ŋ hey ɗa barke'ɗe, ŋ laayiɗ ɓi rimkohan nga ɗa. »
HEB 6:15 Ŋ ineem, Ibrahiima sekeeɗa na muñ, po a rahassa ini Kooh gapee ɗe.
HEB 6:16 Ɓo' giñeesa ɗah, a na giñe ŋ tiikiŋ yi uup ɗe, wa ndengiɗ woo kiŋ ɗe, jaar taastiɗoh ci jen reeh.
HEB 6:17 Kooh waaɗee teeɓ wooriɗ ɓooɓi laman in ci a gapoh ne, a dokkanɗi finho nga, weɗ tah a ndengiɗtaa na giñ.
HEB 6:18 Giñ na gap tahiɗ po wa wooriɗ ɓoo ne Kooh dokkanɗi finho. In ci kanak ceem minɗi ɓoƴsu. Ini a woo nga ca, wa minɗi nik in wiiriis dal keeh. Ineem na ñaahe ɓoo baahiɗ, ɓoo ɓi fu inah ne, ɓoo naafkiɗ nga ɗe. Wa na ñaahe ɓoo ne ɓoo min amb ndengiɗ ini ɓoo taaknu te ɓoo oolukka ne ɓoo hey wa rahse.
HEB 6:19 Oolkeem, weɗ amb ruuh findi sap seroha gaal, wa wooriɗ te wa ndengiɗ. Wa taamb ŋ ridoona, wa korra ŋ Ɗiska Hoolohngaana ŋ Eel ca.
HEB 6:20 Weɗ ɗiska a koc ɓoo aas, te a aas nga wuu ɓoo, a yi Yeesu. A aas nga, tufkiɗuuɗ Seeƴkiɗoh yakak po faw findi Melkisedek.
HEB 7:1 Melkisedek yeem, a nikee buuraŋ Salem, a nammba nik seeƴkiɗohiŋ Kooh, yi ŋ ɗafka ɗafka. Wa Ibrahiima laɓ buur ca po a gurdeeɗa, a yi Melkisedek, a yi kee coha na ɗe, a yi barke'iɗ Ibrahiima ŋ cohaam.
HEB 7:2 Ɓaatta nga, Ibrahiima ɓayya ŋ in ca a naafee ŋ buur ca, a eɗta ɗe ndaŋkiyaah nu nik winooriŋ wa. Tiikiŋ Melkisedek, wa tokis buuri na tiindɗe waas. Te a nikee buuriŋ Salem, wa tokis buur jam.
HEB 7:3 Melkisedek nak ɓoo inhiɗɗi ɗe baab, ɓoo inhiɗɗi ɗe yaay wala caac. Te wa raakɗi ɗiski rimuukiŋ ɗe wala kakaan kiŋ ɗe fiisu. A mand na Yeesu Kuɓkiŋ Kooh, a seeƴkiɗoh po faw.
HEB 7:4 Markaat findi a yakoh, caaciŋ ɓoo Ibrahiima sah eɗiɗ ɗe ŋ in ca a kooɗohee ŋ hiñohaŋ ɗe na buur ca, ndaŋkiyaah nu nik winooriŋ wa.
HEB 7:5 Te waasiŋMusaa, wa nak ɓi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Lewi, ɓi nikee seeƴkiɗoh ci, ne ɓeɗ rahsan ŋ ɓaah ciŋ ɓa Israayel ci, ngaŋ ini ɓa na raake, ndaŋkiyaah nu nik winooriŋ wa. Moona ɓa jen ɓa rimkoh ŋ Ibrahiima.
HEB 7:6 Waaye Melkisedek nak, ali a rimkohɗi nga ɓa, a rahsiɗ ineem ngaŋ Ibrahiima. Melkisedek barke'iɗta ɗe, te kat, Ibrahiima a yi nikee ɓoyi Kooh gape.
HEB 7:7 Wa raakɗi laam-laam, yi uup yak, a yi na barke'ɗe yi uup ƴin.
HEB 7:8 Seeƴkiɗoh ci rimkoh ŋ Lewi, ɓi na waɗse ndaŋkiyaah nu nik winooriŋ wa ngaŋ in ci ɓooɓi raak, mbeh na haye ɓa kaan, waaye Melkisedek nak, rahsiɗ waɗeem findiiɓa, te Fiis ci seede'iɗ ne a pesoh.
HEB 7:9 E ɓi ɓaah ngaŋ Lewi ɓeɗ na eɗse waɗeem, moona deey ɓo' miniɗ woo ne Lewi sah eɗiɗ Melkisedek waɗeem taamboh ŋ Ibrahiima.
HEB 7:10 A yi Lewi, raak ɗe rimuuɗi ndoom, a nikee ŋ ñif miŋ caac ɓa Ibrahiima, wa Melkisedek kaɗ coha na Ibrahiima.
HEB 7:11 Nikee ne pangkiŋ seeƴkiɗoh ciŋ cuuɓiŋ Lewi, wi waasiŋ Israayel ci gaƴkoh, mineen tum po ɓo' mit ɗah, mbaa wa heeɗi etohisse Seeƴkiɗoh wiiriis "findi Melkisedek", yi ɓaahɗi ŋ ɓi rimkoh ŋ Aaruna.
HEB 7:12 Kooh ɓoƴsoh findi seeƴkiɗoh ci na kooɗohse ɗah, e waasi ɓoƴsohu.
HEB 7:13 Laam, ɓoyi Fiis ci na woye ndii, a puloh ŋ cuuɓ wiiriis wi ɓaahɗi na wiŋ Lewi, te cuuɓeem, ali ɓo' moosɗi panguk nga findi seeƴkiɗoh.
HEB 7:14 Ɓooɓi jen inhiɗ ne Heɗ ɓoo Yeesu rimuk ŋ cuuɓiŋ Yudaa. Te Musaa, wi a na woye ŋ ini kaɗ ŋ seeƴkiɗoh ci, a wooɗi ali in ŋ cuuɓeem.
HEB 7:15 Wa ɓaatiɗ leer wi Seeƴkiɗoh wiiriis tufkiɗu, te findi Melkisedek,
HEB 7:16 a tumuuɗi seeƴkiɗoh ŋ nakohi kaɗ ŋ yi rimkoh ŋ cuuɓii wala ŋ cuuɓii, waaye a tumuuɗa ŋ doolndiŋ kipes ki minɗi reehɗu.
HEB 7:17 Laam Fiis ci woyiɗ inii nga ɗe : « Fu tufkiɗuuɗ Seeƴkiɗoh po faw, Seeƴkiɗoh findi Melkisedek. »
HEB 7:18 Ŋ ɓak, nakoha maañɗa nihsuuɗ sagu raakaaɗiikiŋ wa hatil na njiriñ,
HEB 7:19 laam waasiŋ Musaa moosɗi mitiɗ ali in ; ŋ ɓak wiiriis, Kooh oniɗ ɓoo ini uupa, wi ɓoo min ooluk ne ɓoo taamboh nga, ɓoo reɓ ɗe.
HEB 7:20 Ɓaatta nga, ineem nikɗi in ƴin ; wa hunee na giñ ! Seeƴkiɗoh ci ɓinooɓi tufkiɗasseesa ɗah, wa na huneeɗi na giñ,
HEB 7:21 waaye wi ɓoyi Fiis cii na woye tufkiɗasse, Kooh giñ giñ ɗiski Fiis ci woo ne : « Heɗi giñiɗ te a dokkanɗi finho nga, fu tufkiɗuuɗ Seeƴkiɗoh po faw. »
HEB 7:22 E giñi tah po yi deguk ambtiɗohi uup baah, e Yeesu.
HEB 7:23 Te wa raakissiɗ in wiiriis : Weɗ ne seeƴkiɗoh ci ɓinooɓi laayiɗ sagu kakaan ki ; gomal nu gomal, yaa nu kaannda ɗah, morom ce namsiɗ ɗe, ineem weɗ hondoh ɓa nik seeƴkiɗoh po faw.
HEB 7:24 Waaye Yeesu, kipes kiŋ ɗe heyɗi reehe, weɗ tah a Seeƴkiɗohi moosanɗi namsiɗu.
HEB 7:25 Ineem weɗ tah a namiɗ min muciɗ muc mitiɗ ɓi taamboh nga ɗe ne ɓa reɓ ngaŋ Kooh. Laam, a pesan pes po faw ne a ngelɗee ɓa.
HEB 7:26 Seeƴkiɗoh yakak mand ɗaa, a yi ɓoo etohee keeh-keeh, a hooliɗ, a raakɗi bakaaɗ, a raakɗi usuɓ, a saɓsohuuɗ na bakaaɗoh ci te Kooh meeɓiɗ ɗe po ŋ ɗafuk Eel ca.
HEB 7:27 A mandɗi na seeƴkiɗoh ci yakak ci ɓinooɓi ne mbeh nu nik, ɓa joyiɗ seeƴuk sagu bakaaɗ ciŋ ɓa haf ɓa, po ƴut, ɓa seeƴkis sagu caŋ ɓooɓa. Yeesu seeƴkiɗ waas yino po faw wi a eɗoh haf ce ne a hooliɗ bakaaɗ ci.
HEB 7:28 Seeƴkiɗoh ci yakak ci waasiŋ Musaa tufkiɗee, ɓa nikee seeƴkiɗoh mitaaɗi, waaye Seeƴkiɗohi yakki Kooh tufkiɗ na giñ, wi waasi eɗohu po ƴutta, e Kuɓkiŋ ɗe, te Kuɓkeem, a mitɗiɗ ɗe po faw.
HEB 8:1 Inii weɗ uup raak njiriñ ngaŋ ini ɓoo na woye jen : Weɗ ne ɓoo raakiɗ Seeƴkiɗoh yakak mand ɗaa. A yaa ɓooffa ŋ Eel ca, ŋ ñaahmaŋ ɓoofohaanaŋ Kooh yi buur.
HEB 8:2 A yaa panguk ŋ Ɗiska Hooliɗa, weɗ ɗiipa keeh-keeha, Kahnaŋ Kooh, wa fu inah ne a Heɗi tufkiɗa, ɓo' haɓiɗɗaa.
HEB 8:3 Seeƴkiɗoh yakak nu fu hot ɗah, a tufkiɗu ne a eɗee Kooh onoh ci, na seeƴuk ci. Kon Seeƴkiɗohiŋ ɓoo joyeen nam raak ini a eɗohan.
HEB 8:4 A nikee ŋ kehƴi ɗah, a heeɗi sah nike seeƴkiɗoh, laam raakiɗ seeƴkiɗoh ci nik ndii, ɓi na eɗee Kooh onoh ci findi waasiŋMusaa nakohoha.
HEB 8:5 Ɓeɗ ɓeem, ɓa na pangkiɗe Kooh ŋ ɗisik wi fu inah ne wa ñaamaariŋ in ca keeh-keeh ca nik ŋ ɗafka. Wa saangniŋ ca rek. Findi Fiis ci woyoha, wa Musaa hee haɓɗe ɗiipa nikee Kahan Kooh, Kooh woytoh ɗe woytoh an : « Marka, te fu haɓiɗa jen, findi wa fu teeɓsee ŋ ɗafuk tangoori. »
HEB 8:6 Ɗiski wa nik, Yeesu a yi eɗu ne a nik ŋ harmban ɓooɓi na Kooh ne a tiindiɗ ambtiɗoh as, wi deguk ŋ gapoh as. Findi Ambtiɗohi Asi uupoh wa koc, te findi gapoh ci as ci namoh uup ca koc, pangkiŋ ɗe uupoh fuuf wiŋ seeƴkiɗoh ci koc ɗaa.
HEB 8:7 Ŋ Ambtiɗoha Koc, woyaah raakeeɗi nga ɗah, kon wa heeɗi etohisse ne Ambtiɗohi Kanakɗoh tufkiɗasse.
HEB 8:8 Waaye Kooh raak raak woyaah nga, findi wa woyohu ŋ Fiis ci ne : « A Heɗi woo ne : “ Inhaat ne : Mbeh cii hayeeɗa, ŋ hey tufkiɗe ambtiɗoh as na cuuɓiŋ Israayel, na wiŋ Yudaa.
HEB 8:9 Wa mandanɗi na ambtiɗohi ŋ tufkiɗee na caac caŋ ɓa, wa ŋ amb ɓa ŋ yaah ne ŋ puliɗ ɓa Misra. Laam ɓa ambɗi Ambtiɗohi, weɗ tah ŋ liiɓisɗi nga ɓa. Mi yi Heɗi, ñam woo wa.
HEB 8:10 Ambtiɗohii weɗ maa hee tufkiɗe na cuuɓiŋ Israayel ŋ finho mbeh ceem : - Mi yi Heɗi, ñam woo wa - Ŋ hey ɓeke nakoh ciŋ ngo ŋ liiɓ ciŋ ɓa, ŋ fiis ca ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɓa ; ŋ nik Koohiŋ ɓa, ɓa nik ɓooɓiŋ ngo.
HEB 8:11 Ali ɓo' jangɗissanɗi gentohiŋ ɗe wala ɓaah ce, a woyee ɗe ne : ‘Inha Heɗi.’ Ɓooɓi jen hey yo inhe, ini amboh ŋ yi uup ƴissuut po ŋ yi uup yak.
HEB 8:12 Laam ŋ hey ɓa ɗaase kiyurhaaɗiikiŋ ɓa, ŋ naandsukissanɗi bakaaɗ ciŋ ɓa. ” »
HEB 8:13 Kon Kooh woyee woo ambtiɗoh as ɗah, raakee ɗe kiisiɗ kiisiɗ wa koc. In nu maañ po wa yakakee ɗah, wa usisɗi ŋ coot.
HEB 9:1 Ŋ Ambtiɗoha Koc, ɓi nakoh tufkiɗasseen ne ca teeɓ ɓooɓi findi ɓa joy ñaamkoh Kooh. Wa nammba raak ɗisik hooliɗ ŋ kehƴi, ñaamkohaa ɗe.
HEB 9:2 Wa nikka ɗiipa nikee Kahan Kooh ; ɓakaŋ wa koc teeksee Ɗiska Hooliɗa, degohaanaŋ laampaaca nikee nga na taaɓla na degohse mbuuruuci wuu Kooh.
HEB 9:3 E rido saɓsohee wa na ɓaka kanakɗoh ; ɓakeem teeksee Ɗiska Hoolohngaana.
HEB 9:4 Ndaam raakeen seeƴkoha hoomɗoha cuuraay ; seeƴkohaanaam haɓɗohsee urus. Wahndeenaŋ Ambtiɗohi namee nik nga, wa muurohuusa urus ŋ ɓak ci jen. Meeme haɓɗohu urus ɓekseen ŋ wahndeena, weɗ tumohsee maana, kañam ka Israayel ci eɗsee ŋ kehƴa hulanga. Ndooɗaŋ Aaruna namee nik ŋ wahndeena, weɗ ndooɗa pulɗee kifis na pos. Atoh ca ɗapas ca fu inah ne woo ciŋ Ambtiɗohi fiissee nga ca, namee ɗaaku nga.
HEB 9:5 Nataal caŋ feruuɗ ca nik ŋ Asamaan, ci na woyse seruben deguusa ŋ ɗafuk wa ne ca teeɓoh ne yaki Kooh yak waa ŋ ndaam ; paɓ ciŋ ca saangneeɗa kunohaana, weɗ ɗiska na ɗaasohse bakaaɗ. Waaye pooksohiŋ ƴohiŋ woo ceem, wa tahɗi ɓoo kuruk.
HEB 9:6 Mbaa, in ceem jen tufkiɗohsee ɗaa. Kooh-nu-wiis ɗah, seeƴkiɗoh ca aas ŋ ɓaki koc ne ɓa haɓiɗ pangkiŋ ɓa.
HEB 9:7 Waaye a seeƴkiɗohi yakki dong meeɗ aas ŋ ɓaki kanakɗoh te wa na nikee waas yino ŋ kiis ki. A aasuu nga muk ɓayndohaaɗi ñif ; ñif meem, a wiŋ ɗoopti a seeƴkoh wuu bakaaɗ ciŋ ɗe haf ce na ci ɓooɓi tum te ɓa tiiɗi ca.
HEB 9:8 Fuuɗsi Hoolohngaani na teeɓohe ndii ne, feeh ɓaki koc wa ɗii nga ɗah, waasi kaɗ ŋ Ɗiska Hoolohngaana rangsuuɗi paaɗ.
HEB 9:9 Wa ñaamaar ngaŋ jamanooni woti ; wa tokis ne onoh ci na seeƴuk ci wuu Kooh minɗi tah hafiŋ ɓoyi na tumee ca yeeɓuk jameet ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ ciŋ ɗe.
HEB 9:10 Ca nakoh ci top ŋ faan dong, findi kañam ci na anaah ci na farsuk ci ɗalohiɗ ci. Ca nikee nga po findi Kooh eɗoh tiindohaaɗi asi.
HEB 9:11 Kiristaani hayiɗ findi Seeƴkiɗoh yakak ne a rangis waasiŋ in ci baahiɗ ci hay. A aas ŋ ɗiipi uup yak, uuppa mit, Kahnaŋ Kooh wa yaah ɓo' haɓiɗɗi, weɗ ne wa ɓaahɗi ŋ ferii.
HEB 9:12 A aasiɗ nga po ŋ ɗooƴ Ɗiska Hoolohngaana ; wa nikka waasi yinooreem. A eɗohɗi ñif suket nga wala ñif ɗoon, a eɗoh ñif miŋ ɗe, a rahassa muciŋ ɓoo po faw.
HEB 9:13 Ɓo' hoolaaɗi, a lisu ñif suket wala ñif naar-coc, wala weti kooɗohu ŋ inoh yu' dohuuɗ ɗah, wa ɓokit faaniŋ ɗe.
HEB 9:14 Nik ne wa raakoh ɗaa ɗah, ñif miŋ Mucɗohi Kooh gapohee weɗ joy uupiɗ hatil. Mucɗohi taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, yi gen gen, a eɗta haf ce Kooh. A nikka seeƴkaah raakaaɗi sikka, a hey ɓoo ɓokte ŋ tumohaaɗ ci na ɓayohe ŋ kakaan po haf ciŋ ɓoo yeeɓuk ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ ciŋ ɓoo, ne ɓoo min ñaamuk Koohi na pese.
HEB 9:15 Ɗaa, ngaŋ Ambtiɗohi Asi Kooh tufkiɗ na ɓooɓi, a Mucɗohi Gapohse a yi nik ŋ harmban ce na ɓa, ne ɓooɓi Kooh ɓeeɗuk min rahas lamaahi minɗi reeh, wi a gapee ɓa. Ini tah po ɓa heya mine rahas weɗ ne, kaani etohsee kaanuuɗ, kaani joyee tos ɓooɓi ŋ bakaaɗ ci tumsee ŋ Ambtiɗoha Koc.
HEB 9:16 Ɓoyi kaan, te raak ɗe dengkohiɗ findi raak-raak kiŋ ɗe joy paysohohu ɗah, wa joyiɗ hoolɗu ne kakaan kiŋ ɓoyeem raakiɗ.
HEB 9:17 Laam, e kakaan na tufkiɗe dengkoh ; feeh ɓoyeem yii pes ɗah, dengkohiŋ ɗe tufukɗi.
HEB 9:18 Ambtiɗoha Koc mand ɗaa, feeh ñif aamkeeɗi ɗah wa heeɗi cambe tiindɗu.
HEB 9:19 Wa Musaa woo ɓooɓa jen nakoh nu nik ŋ waasi po ƴutta, a ɓayya ñif maŋ ɗoon ca [na waŋ suket ca] a ambsohha ca na masuɓ, a ɓayya car hisoɓ, a tokiɗtaa ooy ruumind haɓɗohuuɗ find mbaal. A ɓekeeɗaa ŋ ñif ma, a liseeɗaa, po ŋ teerndiŋ waasi sah ; a nammbaa lis ŋ ɓooɓa jen.
HEB 9:20 A woyeeɗa ne : « Wii, weɗ ñif mi aamu wuu ambtiɗohi Kooh tufkiɗ na ɗu. »
HEB 9:21 A nammba lis ñif ma ŋ ɗiipa nikee Kahnaŋ Kooh na in ca ɓa na njirñiɗkohe jen ne ɓa nikiɗeesa Kooh ɗah.
HEB 9:22 Findi waasi woyoha, ini uup ngaŋ in ci jen na farsohse ñif, ñif aamukɗi ɗah, ɗaasoh bakaaɗ raakanɗi.
HEB 9:23 Nik ne ñaamaariŋ in caŋ ɗafka weɗ joy farsohu ɗaa ɗah, kon seeƴki joy hooliɗ in ca kiyooh ca ŋ ɗafka joy uup.
HEB 9:24 Kiristaa aasɗi ŋ Ɗiski Hoolohngaani yaah ɓo' haɓiɗ, weɗ wi fu inah ne wa ñaamaariŋ Ɗiska Hoolohngaana keeh-keeha ; a aas ŋ ɗooƴ Eel ci sah te ɗiski wa nik, a yaa tufkiɗta ɓoo ŋ fiki Kooh.
HEB 9:25 Ŋ waasiŋ Musaa, kiis nu ree ɗah, seeƴkiɗohi yakki aas ŋ Ɗiska Hoolohngaana na ñif mi nikɗi wiŋ ɗe ; waaye Kiristaa, a aasɗi ŋ ɗooƴ Eel ci ne a eɗohe kipes kiŋ ɗe a eɗohissee wa.
HEB 9:26 Wa nikohee ɗaa ɗah, mbaa a heen joye yaaɓ waas laayiɗ ŋ ina Adina camboh po wi. Waaye a hayiɗ waas yino ngaŋ jamanooci mirndoh, ne a moos bakaaɗ ciŋ ɓooɓi ŋ seeƴki a seeƴkoh haf ce.
HEB 9:27 Findi ɓo' na kaanohe waas yino, ƴut ɗah, a taamb ŋ atteena,
HEB 9:28 Mucɗohi Gapohse namiɗ eɗoh haf ce ɗaa waas yino po faw, ne a deguk bakaaɗ ciŋ ɓi ɓo' laayiɗ. Ƴut ɗah a hayis waasiŋ ɗe kanakɗoh, te bakaaɗ ci tahuu, waaye a hayissan ne a teeɓuk ɓi seesuk ɗe hot ne ɓa rahas muci.
HEB 10:1 WaasiŋMusaa, wa in ci baahiɗ ci keeh-keeh ci joy hay haa, wa ñaamaariŋ ca rek. Kiis nu kiis, seeƴkohaaɗ ciŋ wa yino ; wa dokke, wa dokkisse. Ɓi na taambɗee wa ne ɓa reɓ Kooh, wa moosanɗi ɓa min tah mit.
HEB 10:2 Wa mineen tah ɓo' mit ɗah, ɓi na ñaamkohe Kooh ɗaa hee ñaamke waas yino, ɓa hool po faw. Ɓa heeɗi yegisse ɓitkiŋ bakaaɗ ciŋ ɓa po ɓa seeƴke, ɓa seeƴkisse.
HEB 10:3 Seeƴuk ceem na naandse ɓa bakaaɗ ciŋ ɓa kiis nu ree.
HEB 10:4 Ñif miŋ naar ci na wiŋ suket ci moosanɗi min nihis bakaaɗ ci.
HEB 10:5 Weɗ tah, ngaŋ Fiis ci Hooliɗ ci, wi Mucɗohi Kooh gapohe haye Adina, a woo Kooh ne : « Ini fu waaɗee keeh-keeh, a seeƴuk ci na onoh ci haa, waaye fu mahiɗ to faan.
HEB 10:6 Fu raakɗi ini neɓ ɗa ŋ ɗoopaat ci na hoomɗasse ŋ seeƴkohaani na seeƴuk ci wuu bakaaɗ ;
HEB 10:7 teemb ndeem ŋ woosa ne : Kooh ! Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ŋ ini kaɗ nga so ; ŋ hayiɗ ne ŋ tum ini fu waaɗ. »
HEB 10:8 A camboh woo kiŋ ɗe ne seeƴuk ci na onoh ci, ɗoopaat ci na hoomɗasse ŋ seeƴkohaani, na seeƴuk ci wuu bakaaɗ ci, Kooh waaɗeeɗi ca keeh-keeh, te a raakɗi ini neɓ ɗe nga ca. Te moona waasi nakoh ne seeƴuk ceem jen joy joy tumu.
HEB 10:9 A degga nga ne a hayiɗ ne a tum ini Kooh waaɗ. A nihis ini koc, a tufkiɗta wi kanakɗoh.
HEB 10:10 Kon, waaɗ-waaɗiŋ Kooh tah po Yeesu Kiristaa eɗohiɗ faaniŋ ɗe waas yino po faw, ɓoo hoolla, ɓoo nikka ɓo'-Kooh.
HEB 10:11 Ŋ waasiŋ Musaa, seeƴkiɗoh nu nik na tufke ŋ pangkiŋ ɗe Kooh-nu-wiis. A seeƴkee seeƴuk ci a na seeƴkange te ca moosanɗi min nihis bakaaɗ ci.
HEB 10:12 Waaye Mucɗohi Kooh gapohe nak, a seeƴuk wuu bakaaɗ ci seeƴuk yino, a ɓooffa ŋ ñaahmaŋ Kooh po faw.
HEB 10:13 Ɗiski wa nik, a na seke ne sangiɗ ciŋ ɗe folu, ɓa tumu degoha kot wuu ce.
HEB 10:14 Laam ŋ seeƴuk yino, a tumiɗ po ɓa nikiɗ ɓo' mitiɗ po faw, ɓi na hoolɗasse ŋ bakaaɗ.
HEB 10:15 Ineem weɗ Fuuɗsi Hoolohngaani ndengɗiɗ ɓoo, ŋ ɗiski Fiis ci woo ne :
HEB 10:16 « Ambtiɗohii weɗ maa hee tufkiɗe na ɓa ŋ finho mbeh ceem : - Mi yi Heɗi, ñam woo wa - Ŋ hey ɓeke nakoh ciŋ ngo ŋ keeñ ciŋ ɓa, ŋ fiis ca ŋ liiɓ ciŋ ɓa. »
HEB 10:17 Fiis ci woyissa nga ne : « Ŋ naandsukissanɗi muk bakaaɗ ciŋ ɓa na tumohaaɗ ciŋ ɓa moɗaaɗiici. »
HEB 10:18 In ceem ɗaasohu ɗah, seeƴuk wuu ca etohissuuɗi.
HEB 10:19 Ɓaah ciŋ ngo, ɓoo ambaat ne ɓoo miniɗ taamboh ŋ ñif miŋ seeƴkiŋ Yeesu, ɓoo aas supkaaɗi ŋ Ɗiska Hoolohngaana.
HEB 10:20 Ɓoo ambaat ne a rangsiɗiɗ ɓoo waas as, taamboh ŋ ridoonaŋ wa, weɗ ne faaniŋ ɗe. Waaseem, wii pes.
HEB 10:21 Te ɓoo ambaat ne ɓoo raak Seeƴkiɗoh yakak yi adgoh Kahan Kooh, wa nikka ɓooɓiŋ ɗe.
HEB 10:22 Mbaa ɓoo reɓgaat Kooh na keeñ keeh-keeh na ooluk mitiɗ wi puloh ŋ kos, laam keeñ ciŋ ɓoo lisuuɗ ñif miŋ Yeesu ne ca ɓoktu ngaŋ ɓitkiŋ moɗaaɗiici, te faan ciŋ ɓoo ɓookuuɗ na masuɓ hooliɗ.
HEB 10:23 Te ɓoo ambaat ndengiɗ ini ɓoo woo ne weɗ ɓoo yaakaar te ɓoo faɗsukuu. Laam, Kooh na dokkeeɗi finho ŋ in ci a gapoh.
HEB 10:24 Yaa nu nga ɓoo faɗohaat morom ce nof ne ɓoo hiirtiɗohee ŋ waaɗoh na tum in baahiɗ.
HEB 10:25 Ɓoo kinaat faɗ coh ci ɓoo na cohe. Ɓinooɓi faɗiɗ ca po wa nikiɗ ini ɓa meeɗ. Ineem kinaat ɓoo rahas. Ɓoo joy joy ñaahtiɗoh. Te ɗu uupee hot ne mbehiŋ Heɗ ɓoo wii reɓeeɗa ɗah, uupaat nga ñaahtiɗoh.
HEB 10:26 Laam, ɓoo rahas keeh ki po ɓoo inaha wooriɗ te ɓoo ris bakaaɗee ŋ ini ɓoo ti' ɗah, inhaat ne, seeƴki min hooliɗ bakaaɗ ci raakisɗi.
HEB 10:27 Ini na hee tase kay, weɗ ne ɓoo saakɗohee, sekee ini na haye, atteeni na yongkaahi miskiɗi na hee hoomɗe ɓi sang Kooh.
HEB 10:28 Ɓo' sannga taambiɗ nakoh ciŋ waasiŋ Musaa, te ɓo' kanak wala kaahay seede ne a nikɗi ŋ waas ɗah, a na apse yirmassaaɗi.
HEB 10:29 Kon ɓo' nu heef Kuɓkiŋ Kooh po a faaleeɗi ɗe ɗah, findi a joy mbugalohu mandan na misik ? Ɓoyeem eɗɗi ñif miŋ Ambtiɗohi ciri inaa Kooh joy eɗu, ñif mi fu inah ne, weɗ hooliɗ ɗe, a nikka ɓo'-Kooh. Ɓaatta nga, a ɓasiɗ Fuuɗsi Hoolohngaani na inhiɗohe baahohiŋ Kooh.
HEB 10:30 Te ɓoo inhiɗ baahiɗ Yi woo ŋ Fiis ci ne : « Ñam raak wirndiɗkoh, ñam na hee wirnduke tumohaaɗ ci moɗaaɗiici ! » Fiis ci woyissa ne : « Heɗi hey atte'e ɓooɓiŋ ɗe. »
HEB 10:31 Kooh yii pes, de' ! Mas ɓoyi keenan ŋ yaah ciŋ ɗe !
HEB 10:32 Naandsukaat ina raake, wa ɗu rahas leeri ; ŋ jamanoonaam ɗu leberiɗ keeh-keeh na miskiɗ ca.
HEB 10:33 Cum ɗah, ɗu ɓasse, ɗu mbugalse ŋ fiki ɓooɓi jen. Cum ɗah, ɗu ɓaah miskiɗi na ɓi tumsee ineem.
HEB 10:34 Miskiɗi ɓi ambsee ŋ kaso raakee, ɗu ɓaahhaa na ɓa. Ɗu teyɗukeen na keeñ soosiɗ ne raak-raakaŋ ɗu naafu, sagu inha ɗu inhee ne, ɗu raakiɗ wi ngisoh te wa genan gen.
HEB 10:35 Mbaa ɗah, kinaat mbet oolki ɗu ooluk, wa hun na aaf yakak.
HEB 10:36 Ɗu etohiɗ muñ ɗu seke. Ɗu tumohee wa ɗaa ɗah, ɗu na tume ini Kooh waaɗ, ɗu mirndohan rahas ini a gapoh.
HEB 10:37 Laam, Fiis ci Hooliɗ ci woo ne : « Tas ƴissuut, ƴissuut rek, ɓoyi na haye, hay ; a nikanɗi hayaaɗi ŋ wahtuuniŋ wa.
HEB 10:38 Ɓoyiŋ ngo yurhiɗi, pesohan kosi a kos. Waaye a dokuk finho nga ɗah, keeñiŋ ngo soosanɗi nga ɗe. »
HEB 10:39 Ɓoo nak, ɓoo ɓaahɗi ŋ ɓooɓi na dokke finho ; dokuk finho na ɓekohee ŋ ɗumbu. Ɓoo kosiɗ Kooh te ɓoo hey muce.
HEB 11:1 Kos weɗ ne : wa woor ɓoyi ne in ci yaakaaru raakiɗ, te a ooluk ne in ci hotuuɗi nikiɗ.
HEB 11:2 Caac ciŋ ɓoo kosohee ɗaa, weɗi tah Kooh seede'iɗ ɓa seede moɗiɗ ŋ Fiis ci Hooliɗ ci.
HEB 11:3 A kos tah po, ɓoo hotta ne Adina ferohu woo kiŋ Kooh, kon in ci na hotke pulohɗi ŋ ini ɓo' min hot.
HEB 11:4 A kos tah po, Abel seeƴukka wuu Kooh seeƴki uup baah wiŋ Kayin. A weɗ tah po Fiis ci Hooliɗ ci seede'iɗ ne a ɓo' yurhiɗ, Kooh seede'iɗ ɗe ŋ teyɗuka a teyɗuk seeƴkaŋ ɗe. A kos tah po, ŋ ini a nik ɓo' kaaniɗ jen, a ris woo poyi.
HEB 11:5 A kos tah po, Henok coottohuusa ne a lahuu ŋ kakaan. A hotissuuɗi, laam a Kooh coottoh ɗe. Waaye bala a coottohsan ɗah, Fiis ci Hooliɗ ci seede'iɗ ne a neɓiɗ Kooh.
HEB 11:6 Ɗal kos ɗah, ali ɓo' minɗi neɓ Kooh. Laam ɓo' nu waaɗ reɓ Kooh ɗah, fu joyiɗ kos ne a nikiɗ te a na aafe aaf ɓi na waakee ɗe.
HEB 11:7 A kos tah po, wa Noohin inhiɗu in ci hee raake te ɓo' hotɗi ca paaɗ, a kerhiɗta Kooh, a haɓiɗta gaal yakak ne a muciɗ ɓi kahan ce. A kosa a kosee tah po a ɓurra ɓi Adina, a rahassa kiyurhi kos na eɗohe.
HEB 11:8 A kos tah po, wa Ibrahiima ɓeeɗku, a teyɗukka kaɗ kur ka a joyee rahas lamaah lamu te a inahɗi ɗiska a kaɗe.
HEB 11:9 A kosa a kosee tah po, a gennda ŋ kur ka a gapse findi hanhe ; a gennda ngaŋ ɗiip na Isaahha na Yaŋhooɓa ɓi Kooh namee gap ne ɓa hey name lam kur keem.
HEB 11:10 A sekeeɗa ne a gen ŋ kur-taaha yipu ŋ atoh, wi fu inah ne a Kooh fiisoota, taɓahhaa.
HEB 11:11 A kos tah, Kooh tummba po Ibrahiima na Saarata minnda raak kuɓu, ali nik ne ɓa yakeen ŋ raak kuɓu, te a yi Saarata sah, a nikee ɓitiɓ minaaɗi raak kuɓu. Wa wooree woor Ibrahiima ne Yi gapoh na dokkeeɗi finho.
HEB 11:12 Tahha po wa raakangannga, ɓi laayiɗ rimkohha ngaŋ ɓo' yino yi useeɗi kakaan ; ɓa laayya po haa hor ciŋ eel ci, ɓa minaaɗiisa kindu po haa merhey miŋ yaah-cookmi.
HEB 11:13 Ɓooɓi kosee ɓeem jen kaan na kos. Ɓa rahasɗi in ci Kooh gapohe, waaye ɓa ƴokiɗ ca, ɓa summba nga ca po haa ɓoyi na taambɗukee ɓo' ; ɓa woosa halang ne ɓa hanhe ngaŋ kehƴi, ɓa ɓaaɓoh.
HEB 11:14 Ɓi na woyohee ɗaa na teeɓohe wooriɗ ne ɓa na waake kur ki ɓa min ɓaahoh.
HEB 11:15 Nikee ne, a kur ka ɓa pulohee weɗ hel ciŋ ɓa nikohee ɗah, ɓa heen mine dokuk nga.
HEB 11:16 Waaye ɓa waaɗee wi uup baah, wi nik ŋ Eel ci. Weɗ tah Kooh supukɗi ɓeeɗkohu Koohiŋ ɓa, laam a kooɗkiɗiɗ ɓa kur.
HEB 11:17 A kos tah po, wa Ibrahiima markiskasse, a teyɗukka ne a seeƴkoh kuɓkiŋ ɗe Isaahha, kuɓkiŋ ɗe yino-kongi. Waam raak ɗe gapuuɗ,
HEB 11:18 te ŋ in ci a gapse, Kooh woyiɗ ɗe nga ne : « Fu raakohan ɓi rimkohan nga ɗa ŋ Isaahha. »
HEB 11:19 Ibrahiima markeen po a inahha ne Kooh raakiɗ hatili min hultiɗ kaaniɗ sah. Ŋ ineem, ɓo' miniɗ woo ne a wiku wiku kuɓkiŋ ɗe findi ɓoyi hultiɗu.
HEB 11:20 A kos tah po, Isaahha nammba barke'iɗ Yaŋhooɓa na Esaaw ŋ in ca haye.
HEB 11:21 A kos tah po, wa Yaŋhooɓa na kaane, a barke'iɗta yaa nu nga ŋ kuɓuuciŋ Yuusufa, a ambaalukka ŋ hafiŋ ndooɗiŋ ɗe, a ƴekka ne a ñaamuk Kooh.
HEB 11:22 A kos tah po, wa Yuusufa hee kaane, a woosa ŋ pulaŋ Israayel Misra, a dengkohha ŋ ini kaɗ ŋ ƴoh ciŋ ɗe.
HEB 11:23 A kos tah po, wa Musaa rimu, yaay ɓa na baab ɓa ɗasiɗta ɗe caɓin kaahay. Laam ɓa hoteen moɗ ŋ kuɓka te ɓa neƴƴoheeɗi nakohaŋ buura.
HEB 11:24 A kos tah po, wa Musaa yak, a teyɗukɗi kerhis ne a kuɓu ngaŋ kuɓki ɓitɓiŋ Firawnaana.
HEB 11:25 A tannda ne a mbugalu na cuuɓiŋ Kooh, te raak kipes kiŋ ɗe mineen neɓ ; waaye neɓɗeem heen reehe te wa hee nike neɓiɗ ŋ bakaaɗ.
HEB 11:26 Teyɗuk heefu findi Kiristaani, weɗ ngisohɗee ɗe raak-raakiŋ Misra jen ; laam a degee has ciŋ ɗe ŋ aafi Kooh aafan ɗe.
HEB 11:27 A kos tah po, a pulohha Misra te a neƴƴohɗi ayrukaŋ buura. Wa mand haa ne a hotee Yi na hotseeɗi, weɗ tah ɗe muñeeɗa.
HEB 11:28 A kos tah po, Musaa haɓiɗta seeƴkaŋ Paak, a woosa ɓooɓa ne ɓa reefaat ñif ma ŋ yahndeer ca ne malaakaani na yahrohe hay ɗah, a laaluu saaw ciŋ Israayel ca.
HEB 11:29 A kos tah po, wa Israayel ca taamb ŋ ɗooƴ Cookma-Ruumnda, wa mannda haa ɓa taamb ŋ merhey suyiɗ ; ɓi Misra jeemmba nam taamb nga, masma onnda ɓa.
HEB 11:30 A kos tah po, wa Israayel ca taambɗee miira ɗingee Yeriko, ɓa wileeɗaa, po ɓa raakka neeh yasna-kanak na ineem, miira keennda juƴ.
HEB 11:31 A kos tah po, wa ɓooɓa taambɗeeɗi Kooh apse, Rahab, ɓitɓa toonkoha, mucca, laam a taambkohee taambkoh moɗoɗ espiyoŋ ca Israayel ca tuuƴe.
HEB 11:32 Ŋ joy ye ɓaatis kotii ? Wa haɓɗi nga ne ŋ woo ŋ ini kaɗ ŋ Gedewon, Barak, Samson, Yefte, Dawuuda, Samuwel na woosuuɗ ci.
HEB 11:33 E kos tah po, ɓa folla ɓi buur po ɓa degga kur ciŋ ɓa yaah, ɓa tiindɗeeɗa waas, ɓa rahassa in ci Kooh gapohe, ɓa rannga nguɓ gaynde saahiɗ,
HEB 11:34 ɓa ƴimmba doole yongkaah, ɓa mucca ngaŋ kaañ ndang, ɓa rahassa hatili ɓa raakeeɗi, ɓa nikka jalmba ŋ hiñoh, ɓa ngekka hiñohoh caŋ kur ca cinooca.
HEB 11:35 Wa haɓɗi nga ne ŋ nam woo ŋ ini kaɗ ŋ ɓitiɓ ca wiksee kaaniɗ ciŋ ɓa hultiɗuuɗ. Na ɓi ɓo' wiiriis, ɓi kaan ŋ mbugal ca ɓa mbugalse, sagu waaɗa ɓa waaɗeeɗi findi ɓa hee pulɗohse nga ; ɓa waaɗee rahas hulti na eɗohe kipes ki ngisoh kipes ki ɓa hee ñake.
HEB 11:36 Na ɓi wiiriis, ɓi njembtasse, laɓseeɗa ngeer, jatngasseeɗa, ɓekseeɗa ŋ kasooci, te ɓa munnja.
HEB 11:37 Ɓum tapseeɗa atoh po ɓa kaannda, ɓinooɓi ɓesuusa ŋ leerni, [ɓinooɓi nattu'seeɗa,] ɓum apuusa na ndang, raakka ɓi raakeeɗi ali in, ɓa ɓekkee und mbaal wala und pe', ɓa wileeɗa ɓak nu ɓak, ɓa torhiɗasseeɗa, ɓa mbugalseeɗa.
HEB 11:38 Adina yeyyoo'eeɗi ɓa ! Ɓa nikee nga, ɓa kaɗeeɗa ɗisik nu ɗisik ŋ bilaf ci na tangooci, na ɗembohaaci nik ŋ hur ciŋ atoh ci na nung ciŋ kehƴi.
HEB 11:39 Ɓooɓeem jen, a kosiŋ ɓa tah po, ɓa seede'ɗuusa seede moɗiɗ. Moona deey, ɓa rahseeɗi ini Kooh gapohe.
HEB 11:40 Laam, Kooh kooɗkiɗee ɓoo in wiiriis wi uup baah, a waaɗeeɗi ne ɓa mitɗu te ɓoo ɓaahuu nga.
HEB 12:1 Ŋ ineem, ɓoo hotiɗ ne, ɓa seede laayoh na laayoh ɓeɗ wil ɓoo, kon ɓoo kocukohaat na nup kocukohi ɓoo degu te ɓoo muñ po ɓoo ree. Tahha po ɓoo kaambsukaat raanoo raan, weɗ ne ɓoo saɓsukoh na bakaaɗ nu nik, laam bakaaɗ na longɗohe yooɓoh na yooɓoh.
HEB 12:2 Ɓoo nupee ɗah, ɓoo markaat ŋ Yeesu yi tufkiɗ kosi te a mitiɗtaa. A hotee neɓɗi a degɗassee ne a heya rahse, weɗ tah ɗe muñ ŋ kurwaana te a marakɗi ŋ kaciika. A ɓoofiɗ kotii ŋ ñaahmaŋ ɓoofohaanaŋ Kooh.
HEB 12:3 Markaat ŋ yi muñee sangi bakaaɗoh ci sangee hun na ɗe, ne ɗu yaaɓuu po ɗu kee goya.
HEB 12:4 Leberiŋ ɗu na bakaaɗ, ñif miŋ ɗu aamukɗi nga paaɗ.
HEB 12:5 Ɗu alkoh alkoh deng ci ɗu dengse po haa kuɓu e ? Findi Fiis ci woyoh ne : « Kuɓu, kina heef koɗiŋ Heɗi, te a woytohee ɗa ɗah, kina faɗsuk.
HEB 12:6 Laam, Heɗi na koɗe ɓoyi a waaɗ, te ɓi a teyɗuk findi kuɓu jen, ɓeɗ a na laɓe leraw. »
HEB 12:7 Muñaat miskiɗ ci Kooh na degee ɗu, a na degee ɗu ca ne a koɗ ɗu. Laam a amb ɗu findi kuɓuuciŋ ɗe. A yinde kuɓu a yi baabiŋ ɗe na koɗeeɗi ?
HEB 12:8 Koɗi ɓooɓi jen na koɗse, nik ne wa ɗaliɗ ɗu ɗah, ɗu kuɓu keeh-keeh haa, ɗu kuɓu lewaaɗi.
HEB 12:9 Ɓoo jen baab ci rim ɓoo na koɗe ɓoo koɗ te ɓoo kerhiɗiɗ ɓa ; ŋ woyisɗi ɗa Kooh, Baabiŋ ɓoo ; ɓoo kerhiɗaat ɗe, ɓoo min pes.
HEB 12:10 Baab ciŋ ɓoo na koɗe ɓoo ɓi kiis rek, ŋ findi ɓa hotoh ; Kooh nak, koɗi a na koɗe ɓoo, wa ini baah nga ɓoo ne a ɓaahndoh ɓoo ŋ hool kiŋ ɗe.
HEB 12:11 Wa keeh ne ɓo' koɗsee ɗah, wa na nikeeɗi in neɓiɗ nga ɗe, wa in miskiɗ ; waaye wa na mirndohe rimiɗ ɓi teyɗuk taamb nga kipes yurhiɗ huniɗ na jam.
HEB 12:12 Weɗ tah, poɗsaat yaah ciŋ ɗu neeɓohiɗ ci na ƴii ciŋ ɗu sangiɗ ci.
HEB 12:13 Haɓɗiɗaat kot ciŋ ɗu waas yurhiɗ, ne wi na yiiɓe nga ca ɗiindkohuu, waaye wa kooɗoh wir nga.
HEB 12:14 Waakaat jam na ɓooɓi jen, ɗu waak hool kiŋ ɓo'-Kooh. Ɗal hool keem ɗah, ali ɓo' hotanɗi Heɗ ɓoo.
HEB 12:15 Wortukaat po ali ɓo' tasuu finho ŋ ini kaɗ ŋ baahohi Kooh na baahohe. Wortukaat po ali ɓo' nga ɗu kinaat mand na niir baahaaɗi, wi kifis na in moɗaaɗi po wa kee kaɓa ɓo' laayiɗ ŋ aay kiŋ wa.
HEB 12:16 Wortukaat po ali ɓo' kinaat nik njaalo'oh wala a heef in ciŋ Kooh, findi Esaaw yi lofkohee waɗi a joyee rahas findi saaw sagu noɗ yino dong.
HEB 12:17 Ɗu inhiɗ ne ŋ mirndaani, wa a waaɗ lam barkeeniŋ baab ɓa, a teyɗukɗuuɗi. Inwaaso ammba ɗe nga po a fuɗeeɗa, waaye ŋ ɓarang ɓarang.
HEB 12:18 Ɗu nak, ɗu reɓ ŋ tangoori min laalu haa. Tangooriŋ Sinaay caac caŋ ɗu reɓee, wi riifee na yongkaah na puuɗis, wa ñuussa tuɗ,
HEB 12:19 wa ɗiiɗɗeeɗa sagu kuluɓ roofiɗ, na hooso feyohiɗ po ɓa kerhee nga kiimeeɗa ne, ɓa waaɗisɗi kerah hoosooreem.
HEB 12:20 Ɓa kaañeeɗi kaañeeɗi nakohii : « Ali ɗoopaat sah laal tangoori, a hey tapsohse atoh po a kaan. »
HEB 12:21 Ina ɓa hotee tiitɗoheen po Musaa woosa ne : « Ŋ tiitiɗ po mi yii saakɗoheeɗa. »
HEB 12:22 Waaye ɗu, ɗu reɓ tangooriŋ Siyong, kur kiŋ Koohi na pese. Weɗ Yerusalemaŋ Eel ca, mbuumbaaya ɓi junni junni malaaka cohoh.
HEB 12:23 Ɗiski ɗu reɓ, ɗu reɓ ŋ cohiŋ saaw ci, ɓeɗ ɓi tiik ciŋ ɓa fiisu ŋ Eel ci. Ɗu reɓ ŋ Kooh yi na atte'e ɓooɓi jen. Ɗu reɓ ŋ ruuh ciŋ ɓooɓi yurhiɗ ci te ɓa mitɗuusa.
HEB 12:24 Ɗu reɓ ŋ Yeesu yi nik ŋ harmban ɓoo na Kooh ŋ Ambtiɗohi Asi ; ɗu reɓ ŋ ñif miŋ ɗe lisu te ini ñif meem woo, wa uuppa baah ini ñif miŋ Abel woye.
HEB 12:25 Wortukaat ! Kinaat ɗikɗuk Yi na woye na ɗu. Ɓi sangee sikɗuk yi woyee na ɓa ŋ kehƴi, ɓa fuseeɗi ŋ mbugal. Ɓoo nak, Kooh na woyohe na ɓoo ŋ Eel ci, kon ɓoo suungɗuk ɗe ɗah, wa wooriɗ ne ɓoo hey mbugalse.
HEB 12:26 Waam hoosooriŋ ɗe yoondɗee kehƴi, waaye wii a gapkiɗ ŋ Fiis ci Hooliɗ ci an : « Tasiɗ waas yino, mi, ŋ hey yoondɗisse kehƴi, wa nikan weɗ dong haa, waaye na Eel ci. »
HEB 12:27 Ŋ woo ki a woo an "tasiɗ waas yino", ineem weɗ teeɓoh ne in ci min yoondɗu, ci hotkang, hey coote, ci minɗi yoondɗu ris.
HEB 12:28 Ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo rahas Nguuri minɗi yoondɗu, ɓoo genaat corkiɗ Kooh, weɗ na tahe ɓoo min ɗe ñaamuk ñaamki neɓ ɗe, wa hun na eɗ ɗe cir na nup ɗe.
HEB 12:29 Laam Koohiŋ ɓoo nam nik yongkaahi na hoomɗe.
HEB 13:1 Waaɗtiɗohiŋ ɗu genaat gen. Ɗu jen, e ɗu ɓaah.
HEB 13:2 Kinaat alkoh taambkoh ɓi na haye nga ɗu. Raakiɗ ɓi meeɗa tum po ɓa daliɗta ɓi malaaka te ɓa inheeɗi ne ɓa daliɗ malaaka.
HEB 13:3 Naandsukaat ɓi taƴu, po wa mand haa ne ɗu ɓii na ɓa ŋ kaso. Naandsukaat ɓi nik ŋ mbugal, po wa mand haa ne e faan ciŋ ɗu na mbugalse.
HEB 13:4 Ɓooɓi jen ambaat sey, ɓa eɗa cir te ƴaar top ŋ ɓitiice, ɓitiɓ top ŋ ƴaar ce ; laam Kooh hey atte'e mbalayoh ci na njaalo'oh ci.
HEB 13:5 Ŋ pesohaaɗiŋ ɗu, kinaat waaɗ kopor lool ; ini ɗu raak doyaat ɗu. Kooh sah woyiɗ ŋ Fiis ci Hooliɗ ci ne : « Ŋ alkohanɗi ɗa te ŋ faɗanɗi ɗa muk. »
HEB 13:6 Weɗ tah ɓoo miniɗ woo wooriɗ woo kii : « Heɗi a yi ɓaatɗohohiŋ ngo, ŋ heyɗi neƴƴohe ali in. Ɓo' min ndo ye tum ? »
HEB 13:7 Naandsukaat ɓi adgohee ɗu, ɓi inhiɗ ɗu woo kiŋ Kooh. Markaat findi ɓa pesohe, na findi kipes kiŋ ɓa reehoh, ɗu altiɗkoh ɓa ŋ kosa ɓa kose.
HEB 13:8 Yeesu Kiristaa ɓoƴsukohɗi ; findi a mandee wotɓa, a mand ɗaa woti te a mandan ɗaa po faw.
HEB 13:9 Kinaat ñaañohu ɗu jangɗasse ɓi jang mbalay ɗalohiɗ na ini ɗu inhiɗasse. Wa moɗiɗ ne baahohiŋ Kooh ɓaat keeñ ciŋ ɗu hatil, waaye, ca joyɗi ɓaatohu hatil na nakoh ci kaɗ kañam. Laam nakoh ceem moosɗi njirñoh ɓooɓa taambɗee ca ali in.
HEB 13:10 Ɓoo raakiɗ ɗisik seeƴkoha wi fu inah ne, seeƴkiɗoh ciŋ Kahan Kooh ŋ Ambtiɗohi Koc joyɗi kooɗoh kañam kiŋ ɓa nga.
HEB 13:11 Findi seeƴkiɗohi yakki meeɗ tum, ne a seeƴkeesa wuu bakaaɗ ci ɗah ; a meeɗ aam ñif miŋ ɗoopaat ci ŋ Ɗiska Hoolohngaana, waaye ca na ñamseeɗi, ca meeɗ meeɗ dohu ŋ bilaf fa.
HEB 13:12 Weɗ tah po miskiɗaŋ Yeesu nammba raakoh ŋ finho kur ka, ne a hooliɗ ɓooɓi na ñif miŋ ɗe, ɓa nik ɓo'-Kooh.
HEB 13:13 Mbaa ɓoo pulaat, ɓoo kaɗ coha na ɗe ŋ bilaf fa, ne ɓoo teyɗuk ɓasu na ɗe.
HEB 13:14 Laam ɓoo raakootɗi ndii kur ki risan po faw, waaye ɓoo na waake wi na haye.
HEB 13:15 Kon ɓoo taambohaat ŋ Yeesu, ɓoo gen ŋ yakiɗ Kooh, wa nik seeƴki wuu Kooh. Weɗ ne ɓoo ƴeekee ƴeek ci na teeɓohe ne ɓoo hun na ɗe.
HEB 13:16 Kinaat aloh tum in baahiɗ na ɓaah ini fu raak na ɓooɓi, in ceem ca findi seeƴuk ci neɓ Kooh.
HEB 13:17 Kerhiɗaat ɓi adgoh ɗu te ɗu teyɗuk ñaak nga ɓa ; laam ɓeɗ na niiɗe ini nik ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɗu te Kooh meeksan ɓa findi ɓa tumohe. Mbaa ɗah, ini ngisoh nga ɗu weɗ ne, ɗu kerhiɗ ɓa ne ɓa min tum pangkiŋ ɓa na keeñ soosiɗ po ɓa raakuu aay-keeñ nga.
HEB 13:18 Kiimɗaat ɓoo Kooh, wa wooriɗ ɓoo ne nikohaaɗiŋ ɓoo, wa ɗaa. Ɓoo waaɗ haɓiɗ baahiɗ ŋ in ci jen.
HEB 13:19 Mi yii nak ɗu keeh-keeh ne ɗu kiimiɗ to, po ŋ min hayis nga ɗu findi wa uup gaawoh.
HEB 13:20 Kooh yi na onohe jam, a hultiɗiɗ Heɗ ɓoo Yeesu, yi fu inah ne, na ñif miŋ ɗe, a tufkiɗiɗ ambtiɗohi genan gen, a nikka niiɗohiŋ ɓoo yakki.
HEB 13:21 Kooh onaat ɗu po ɗu min tum in nu baah ɗah, ne ɗu haɓiɗ ini a waaɗ. Te a tumee nga ɓoo ini a teyɗuk, taamboh ŋ Yeesu Kiristaa yi yakɗaah po faw. Amiin.
HEB 13:22 Mi yii kiim ɗu ɓaah ciŋ ngo, ne ɗu amb woo ceem ; ñam ñaah ɗu na ca, ŋ woo ɗu ca ŋ fiis rohƴiɗ.
HEB 13:23 Inhaat ne Timoote yi ɓaah na ɓoo ini ɓoo kos, faɗsuuɗ. A teel hay ɗah, ŋ hey hune na ɗe, ŋ hey ɗu marke.
HEB 13:24 Kañɗiɗaat to ɓi adgoh ɗu jen na ɓo'-Kooh ci jen. Ɓi Itaali ɓii kañiɗ ɗu.
HEB 13:25 Baahohiŋ Kooh nikaat na ɗu jen.
JAM 1:1 Mi yi Saak, ñaamiŋ Kooh na Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, mi yii fiis kaytii ne ŋ woo na ɗu, ɗu ɓi cuuɓ ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) nik ɓooɓiŋ Kooh, te ɗu pasarkohha ŋ adinaani. Ɗu moɗ jam e ?
JAM 1:2 Ɓaah ciŋ ngo, miskiɗ nu ɗu min degu ɗah, ambaat ne wa jam yakak nga ɗu ;
JAM 1:3 ɗu inah ne kosi ɗu kos hey markiskasse, na ɓi miskiɗ, te miskiɗ ceem ceɗ na ndengɗee ɗu.
JAM 1:4 Ini ndengɗeem na rimɗee ɗu, joy joy kaɗ po wa ree, nde ɗu nik ɓo' mitiɗ, ali in haawsukuu nga ɗu.
JAM 1:5 Te ɓo' nga ɗu tas raak liiɓohaaɗ moɗiɗ ɗah, a kiimaat Kooh yi na one ɓooɓi jen wa moɗoɗ te a na lahtukeeɗi nga ; a hey ɗe wa one.
JAM 1:6 Waaye a kiimohaata kosohaaɗ mitiɗ, a raakuu hel kanak ŋ Kooh, laam ɓoyi na raake hel kanak ŋ Kooh, a mand na ginaah ciŋ cookmi puuɗsi na meeɓe, faane.
JAM 1:7 Ɓo' mand ɗaa, a kinaat liiɓ ne a hey rahse in ngaŋ Heɗi.
JAM 1:8 Ɓoyeem, a ɓo' siisndiɗohiɗ, a minɗi oolku ŋ ali in ŋ in ci a na haɓɗe.
JAM 1:9 Ɓo' nu ɓaah nga ɓoo, te yaahiŋ ɗe rahsiɗɗi finhooriŋ ɗe ɗah, a neɓsaat ŋ meeɓi Kooh meeɓ ɗe.
JAM 1:10 Te ɓoyi raak, a neɓsaat ŋ ruhsiɗi Kooh ruhsiɗ ɗe. A inhaat ne a hey seeye findi pos paangi na seeyohe.
JAM 1:11 Nohi dammba ɗah, paangfi na suye suy, pos ci yaɗ, moɗ kiŋ ca coot. Wa mand ɗaa, ɓoyi raak na yaɗohe ɗaa ŋ tiindɗohaaɗ ciŋ ɗe, a coot.
JAM 1:12 Ɓoyi gen ndengɗukee ŋ miskiɗ, a neɓɗiɗ ! A hey pule nga na ndam, a rahas raayaani, weɗ kipes ki Kooh gap ɓi waaɗ ɗe.
JAM 1:13 Ɓo' nu waaɗ-waaɗiŋ ɗe ɓek po a waaɗ tum in moɗaaɗi ɗah, a kinaat woo ne a Kooh na tumɗukohee ɗe wa. In moɗaaɗi minɗi ɓek Kooh ŋ in te Kooh ŋ haf ce na ɓekeeɗi ali ɓo' ŋ in moɗaaɗi.
JAM 1:14 Waaye yaa nu nga ɗah, a kiñin kiŋ ɗa na nookee ɗa, wa yurhiɗ ɗa ŋ ini fu waaɗ.
JAM 1:15 Waaɗ-waaɗi baahaaɗiineem weɗ na nike rook, wa ɓasil bakaaɗ ; bakaaɗeem weɗ na kaɗe po wa yak, wa eɗoh kakaan.
JAM 1:16 Ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, kinaat ɗal ŋ inii :
JAM 1:17 in baahiɗ nu ɗu rahas na in mitiɗ nu ɗu eɗu ɗah, wa puloh ɗafki. Wa ruhsoh ŋ Baabi leer ci puloh nga ɗe, yi na leerɗeeɗi woti, kim a ñuusiɗ ; a na ɓoƴsukoheeɗi.
JAM 1:18 Ŋ waaɗ-waaɗiŋ ɗe, taambohha ŋ woo ki keeh ki, a tumiɗ ɓoo kuɓuuciŋ ɗe, ne ɓoo nik waɗiŋ ɗe koc ŋ in ci a fer jen.
JAM 1:19 Ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, inhaat inii : Ɓo' nu nik ndengɗukaat, a sikɗuke, a gaawuu woo te a yooɓuu ayruk.
JAM 1:20 Laam, ɓo' ayrukiɗ na tumeeɗi in yurhiɗ ŋ fiki Kooh.
JAM 1:21 Weɗ tah, wolaat in ci hoolaaɗiici nik nga ɗu jen na añaand ki laayɗi. Te na eɗef, ɗu teyɗuk woo ki ɓeku nga ɗu, weɗ min ɗu muciɗ.
JAM 1:22 Kinaat top ŋ sikɗukiŋ Woo ki dong, ineem, wa ñaañoh haf fu ; waaye pesohaata.
JAM 1:23 Ɓoyi na sikɗuke Woo ki te a pesohuu wa, a mand na ɓoyi na seetnduke ;
JAM 1:24 a marak haf ce ŋ seetu po ƴutta, a pulla, a jaarra alkoh findi a mand.
JAM 1:25 Waaye ɓoyi na marke ŋ waasi mit te wa faɗsee ambuuɗ ci, a ŋoɗ nga, a sikɗukuu wa ne a alkoha, waaye a pesohee wa, ɓoyeem hey barke'ɗasse ŋ in ci a na haɓɗe jen.
JAM 1:26 Ɓo' nu liiɓ ne a yi ŋ waas-Kooh, raak ɗe ambɗi nguɓiŋ ɗe ɗah, a na ñaañohe haf ce, te waas-Koohiŋ ɗe ɓarang ɓarang.
JAM 1:27 Waas-Koohi hool te wa raakɗi riiɓ ŋ fiki Kooh, yi Baabi, weɗ ne fu taambkohee yaɗuuci na ɓitiɓ ci ƴaar ciŋ ɓa kaan ŋ miskiɗ ciŋ ɓa, te fu namee penduk in ci hoolaaɗiiciŋ Adina.
JAM 2:1 Ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo, kosi ɗu kos Yeesu Kiristaa Heɗ ɓoo yi raak kiyak, kinaata ambsoh na talsoh ɓo'.
JAM 2:2 Ɓo' hayeen ŋ cohiŋ ɗu, a ɓekuk kulɓa moɗiɗ na jaaru urus ; ɓo' wiiriis ñakiɗ nam hay na daah ciŋ ɗe.
JAM 2:3 Ɗu eɗ cir ɓoyi na kulɓaaci moɗiɗ ci, ɗu woo ɗe ne a ɓoofaat ŋ ɗisik baahiɗ ; ɗu woo heɗ daah ci ne a tufkaat wala a ɓoof ŋ kehƴi, ŋ kot ci.
JAM 2:4 Ɗu tum ineem ɗah, ɗu talsoh talsoh haa e ? Teemb ndeem, ɗu nikiɗ atte'oh na liiɓohaaɗ moɗaaɗi'iɗ !
JAM 2:5 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, sikɗukaat to. Ɗu inhiɗ baahiɗ ne a Kooh tan ñakiɗ ciŋ Adina ne ɓa nik raakiɗ ci ngaŋ kos, ɓa raak ɓak ŋ Nguuri a gap ɓi waaɗ ɗe.
JAM 2:6 Waaye ɗu, ɗu ruhsiɗiɗ ñakiɗ ci ! Ɗu hotɗi hotɗi ne e heɗ raak-raak ci na torhiɗee ɗu, ɓa ɓayee ɗu waas ne ɗu ngela e ?
JAM 2:7 A ɓinde na riiɓɗe tiiki moɗohngaani ɗu eɗu ? E ɓeɗ haa e ?
JAM 2:8 Fiis ci woyiɗ ne : « Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. » Mbaa, ɗu taambɗoh waasiŋ Kooh, Heɗ Nguuri, ɗaa ɗah, ɗu haɓiɗ in baahiɗ.
JAM 2:9 Waaye ɗu talsohohee ɗah, wa bakaaɗ ; te waasi hey ɗu ambe findi ɓo' yurhaaɗi.
JAM 2:10 Ɓo' nu taambiɗ waasi, a ɗal nakoh yino dong nga ɗah, a faɗiɗa jen.
JAM 2:11 Laam Yi woo ne : « Kina njaaloo », a yi nam woo ne : « Kina ap ɓo'. » Nik ne fu njaalooɗi na ɓitiɓ jaambur, waaye fu ap ɓo' ɗah, fu ɗaliɗ waasiŋ Kooh jen.
JAM 2:12 Ɗu inhiɗ ne ɗu hey atte'se ngaŋ waasi na faɗse ambuuɗ ci. Kon, woyohaaɗ ciŋ ɗu, na tumohaaɗ ciŋ ɗu hunaat naa.
JAM 2:13 Ɓo' nu yirmohɗi ɗah, a yirmassanɗi ŋ atteeni ; laam, a yirim uupiɗ atte hatil.
JAM 2:14 Ɓaah ciŋ ngo, wa raak winde njiriñ ɓo' woyee ne a kosiɗ te kosiŋ ɗe hunɗi na tum ? Ɗu liiɓiɗ ne koseem miniɗ ɗe muciɗ e ?
JAM 2:15 Findi taambɗoh ƴaar mbaa ɓitiɓ, a ñak ɓekkaah, a raakuu kañam ki a etoh Kooh-nu-wiis ;
JAM 2:16 ɓo' nga ɗu woo ɗe ne : « Kaɗa na jam. Soosi faɗaat ɗa. Meeɗɗa haf fu ñam po fu kap. » Raak ɗa paƴiɗɗi ɗe ini a etoh ɗah, wa raak winde njiriñ ?
JAM 2:17 Kosi hunɗi na tum mand ɗaa ; wa kaaniɗ sagu niki wa nik kiik wa.
JAM 2:18 Waaye, ɓo' miniɗ woo morom ce ne : Fu raak kos-kos, ŋ raakka tum-tum. Teeɓ po kosiŋ ɗa wi hunɗi na tum, ŋ teeɓ ɗa kosiŋ ngo ŋ tum-tum.
JAM 2:19 Fu kosiɗ ne Kooh yino ; ineem in baahiɗ. Waaye jiiniici na baahaaɗiikiŋ ca sah kosiɗa po ca na saakɗohe saakɗoh nga.
JAM 2:20 Naandɗi ! Andi fu waaɗ teeɓu ne kosi hunɗi na tum raakɗi njiriñ ?
JAM 2:21 Ini tah po Kooh ammba caac ɓoo Ibrahiima findi ɓo' yurhiɗ, wa ina a tumee haa e ? E dega a dege kuɓkaŋ ɗe Isaahha ne a seeƴkoh ɗe haa e ?
JAM 2:22 Kon, fu hotiɗ ne kosiŋ ɗe hunee na tum ! E ini a tumee tah kosaŋ ɗe mit.
JAM 2:23 Ŋ ineem, ini Fiis ci woo raakka, an : « Ibrahiima kossa Kooh, tahha po Kooh ammba ɗe findi ɓo' yurhiɗ ; po a na ɓeeɗkohse nawle Kooh. »
JAM 2:24 Ɗu hotiɗ nga, Kooh na ambe ɓo' findi yurhiɗ ŋ in ci a na tume, kon wa ŋ kos dong haa.
JAM 2:25 Rahab toonkoha nak, ini tah po Kooh ammba ɗe findi ɓo' yurhiɗ, wa ina a tumee haa e ? E ɗembɗa a ɗembɗee ɓooɓa Israayel ca tuuƴe, ƴutta, a lahiɗta ɓa ŋ waas wiiriis haa e ?
JAM 2:26 Findi faani raakɗi kiñin kaanoh, kosi hunɗi na tum kaanoh ɗaa.
JAM 3:1 Ɓaah ciŋ ngo, kinaat laay ɓi nikan jangɗohoh ciŋ waasi ; ɗu inhiɗ ne, e ɓoo ɓi jangɗohoh ci raakan atteeni uupan misik.
JAM 3:2 Laam ɓoo jen, ɓoo laayiɗ findi ɓoo na kafndukohe. Ɓo' nu kafndukɗi ŋ woo ciŋ ɗe ɗah, a ɓo' mitiɗ, yi min amb cir ciŋ faaniŋ ɗe jen.
JAM 3:3 Ɓoo na lahɓe panis ci ne ca teyɗukiɗ ɓoo, ɓoo min ca yurhiɗ na faaniŋ ca jen ŋ ɗisik nu neɓ ɓoo.
JAM 3:4 Namaat marak batooci. Ini caa yake, te puuɗis yakak yeñee ca jen, wa guweernaay ƴissuut weɗ na tahe ɓi na nupɗee ca yurhiɗ ca ɗisik nu neɓ ɓa.
JAM 3:5 Peɗeem mand ɗaa, wa cir ƴissuut ŋ faan, waaye wa na tipaahke ngaŋ ɓi in yakak. Markaat findi melem nduuƴ ƴissuutoh, wa miniɗ hoomiɗ nduuf yakak.
JAM 3:6 Peɗeem, wa yongkaah. Fu maraka ŋ ɗooƴ cir ci ɗah, wa Adina riifiɗ na in baahaaɗi. Weɗ na kaɓe faani jen in baahaaɗi, wa doh kipes ki jen. Weɗ ŋ haf wa, wa kaɓoh ŋ yongkaaha yakka.
JAM 3:7 Heet ciŋ ɗoopaat ci jen, ca miniɗ koɗu, ci na tiinde, na sel ci na ci na faske ŋ kehƴi, na ciŋ cookmi, ca jen ca miniɗ koɗu te ɓo' na koɗee ca.
JAM 3:8 Waaye, ali ɓo' minɗi koɗ peɗeem ; wa njaajaani ɓo' minɗi amb, wa riifiɗ na daŋari na ape.
JAM 3:9 Weɗ ɓoo na yakɗohe Heɗ ɓoo Kooh, Baabi ; ɓoo namee wa kiimɗoh moɗaaɗi ɓooɓi Kooh fer ŋ mandohaaɗiŋ ɗe.
JAM 3:10 Moo nguɓi yino yakɗohe, yonjohe e ? Ineem joyɗi nikoh ɗaa, ɓaah ciŋ ngo !
JAM 3:11 Cul yino miniɗ pulɗe masuɓ hooliɗ na masuɓ aayiɗ e ?
JAM 3:12 Ɓaah ciŋ ngo, ndun miniɗ rim oliiw e ? Wala reseñ miniɗ rim ndun ? Naac jemiɗ namɗi min puliɗ masuɓ neɓiɗ !
JAM 3:13 Ya ɓa raak liiɓohaaɗ moɗiɗ nga ɗu, a ñaannja ? A teeɓohaata na pesohaaɗ moɗiɗ ; tumohaaɗ ciŋ ɗe hunaat na eɗef na liiɓohaaɗ moɗiɗ.
JAM 3:14 Waaye ɓo' nga ɗu, a hot ɓo' na in, a minɗi wa raak, a raak aay-keeñ nga, wala a nik ɓoyi waaɗ ne a yi dong raakan, ɓoyeem, a kinaat yaksiɗuk nga ; a yaksiɗuk nga ɗah, a nikɗi ŋ keeh.
JAM 3:15 Liiɓohaaɗeem pulohɗi ɗafki. Wa inaa Adina, inaa ɓo', inaa jiini.
JAM 3:16 Ɗisik nu mandohaaɗ ceem nik ɗah, wa hey raake mbalay na tumohaaɗ moɗaaɗi nu nik.
JAM 3:17 Ŋ ini kaɗ ŋ liiɓohaaɗi moɗiɗi puloh ɗafki, wa hooliɗ, wa waaɗiɗ jam, wa soosiɗ, wa huniɗ na rangsuk, wa riifiɗ na yirmoh te wa na rime in baahiɗ. Wa raakɗi langɗoh, wa raakɗi naafeeha.
JAM 3:18 Waas yurhiɗ, e sokoh jam ci na sokee wa ŋ jam.
JAM 4:1 Wa ye ɓek lahtoh ci na hiñoh ci ŋ ɗooƴ ɗu ? E waaɗ-waaɗ ci na hiñohe ŋ ɗooƴ cir ciŋ faan ciŋ ɗu haa e ?
JAM 4:2 Ɗu na waaɗe in, ɗu raakuu wa, ɗu boomoh. Ɗu hot ɓo' na in, ɗu minuu wa raak, ɗu lahtohe, ɗu hiñohe. Ɗu na kiimeeɗi Kooh, weɗ tah ɗu raakɗi.
JAM 4:3 Ali ɗu kiim sah, ɗu rahsanɗi, laam kiimiŋ ɗu baahɗi. Ɗu na kiime ne ɗu taambiɗ waaɗ-waaɗ ciŋ ɗu.
JAM 4:4 Njaalo'oh ci ɗu nikoh ! Ɗu inahɗi ne ɓo' nu waaɗ Adina ɗah, a sangiɗ Kooh e ? Te ɓo' nu waaɗ nawle'koh na Adina ɗah, a sangiɗiŋ Kooh.
JAM 4:5 Ɗu liiɓiɗ ne ini Fiis ci woo, wa ɗi ŋ ɓarngi e ? Ne : « Kooh waaɗiɗ ruuhi a geniɗ nga ɓoo te a fiiriɗ nga lool. »
JAM 4:6 Waaye a baah kiŋ ɗe weɗ uup. Ineem, wa hunnda na ini Fiis ci woo ne : « Kooh hunɗi na yaksiɗkoh ci, ɓi ruhsiɗ haf ɓa, ɓeɗ a na teeɓe baah kiŋ ɗe. »
JAM 4:7 Mbaa ñaamkaat Kooh. Ndengsiɗkohaat na Seytaani, a hey saandohe po a us ɗu.
JAM 4:8 Reɓgaat Kooh, a hey ɗu reɓge. Ɗu ɓi bakaaɗoh ci, siisndiɗohiɗ ci ɗu nikoh, ɓohñukaat te ɗu hooliɗ keeñ ciŋ ɗu.
JAM 4:9 Miskiɗkaat, nikaat ŋ ruy, rooyaat ! Ƴen ciŋ ɗu ɓoƴsukaat muhun, sumi ɗu sum nik tiis.
JAM 4:10 Ruhsiɗaat haf ɗu ŋ fiki Heɗi, a hey ɗu meeɓe.
JAM 4:11 Ɓaah ciŋ ngo, kanaat ɓoofoh morom ɗu. Ɓo' nu woo in moɗaaɗi ŋ morom ce wala a attee ɗe ɗah, woo keem, a woo wa waasiŋ Kooh, te atteeneem, a attee wa waasiŋ Kooh. Ŋ ineem, a tum haf ce atte'oh waasi, te a joya joy taambiɗ.
JAM 4:12 A yino na tufkiɗe waas a atte'e. A yi dong min mucɗoh, a yi min ɗumboh. Kon fu yi na atte'e morom fu, yaf ɓa ?
JAM 4:13 Sikɗukaat ɗu ɓi na woye ne : « Woti wala kim, ɓoo hey kee kur nangam, ɓoo tum nga kiis, ɓoo toontuk, ɓoo raak kopor. »
JAM 4:14 Ɗu inah inah kimiŋ ɗu findi wa moocohan e ? Kipes kiŋ ɗu ye ? Ɗu mand na maari na pule, wa maañuu, wa coot.
JAM 4:15 Inii kay weɗ ɗu joy woo : « Wa neɓ Heɗi ɗah, ɓoo hey pese, ɓoo haɓiɗ inii wala wii. »
JAM 4:16 Waaye ɗu ɓii yaksiɗuk ŋ yegi ɗu yeg haf ɗu te yaksiɗuk mand ɗaa baahɗi.
JAM 4:17 Mbaa ɓoyi inah ini baahiɗi a joy haɓiɗ, a haɓiɗɗaa ɗah, a bakaaɗiɗ.
JAM 5:1 Ɗiski wa nik sikɗukaat to, ɗu ɓi heɗ raak-raak ci ! Fuɗaat ! Wililkaat sagu moɗaaɗiici rahsan ɗu !
JAM 5:2 Raak-raakiŋ ɗu nopiɗ ! Kulɓaaciŋ ɗu cangndiɗ !
JAM 5:3 Ursiŋ ɗu na haalsiŋ ɗu hoyiɗ, te hoyi ca hoy weɗ teeɓohan ɗu ! Hoyeem hey ambe faan ciŋ ɗu po wa ñam ca findi yongkaah. Ɗu ɓii nangɗoh raak-raak te ɓoo ɓeɗɗi ngaŋ reehiŋ Adina.
JAM 5:4 Ɗu sangiɗ wirind pangkoh ci na nguɗɗee ɗu yohon ciŋ ɗu. Sikɗukaat wirndeem ! Wa leehkiɗ, te leehuk ciŋ nguɗoh ceem reyiɗ ŋ nof ciŋ Kooh, Heɗ malaakaaci.
JAM 5:5 Ŋ kehƴi, ɗu na pesohe neɓiɗ na moɗiɗ, ɗu na yafalke yafaluk haa ɗoopti na sekɗohse mbehi a hoosohsan.
JAM 5:6 Ɗu na ambe amb ɓoyi yurah, ɗu ap ɗe, te a na ndengsiɗkoheeɗi na ɗu.
JAM 5:7 Ɓaah ciŋ ngo, muñaat, ɗu sekee po Heɗi hayis. Markaat ŋ guurohi findi a na muñohe, a sekee nguɗ ci a oolkoh, ŋ toɓ ci koc po ŋ ci mirndoh.
JAM 5:8 Namaat min sek te ɗu ndengɗuk ; hayisiŋ Heɗi mand na reyiɗ.
JAM 5:9 Ɓaah ciŋ ngo, ali ɓo' kanaat lahtuk ŋ morom ce wala ɗu hey atte'se ; atte'ohi a yi ŋ yahndeeri.
JAM 5:10 Ini kaɗ ŋ miskiɗ ci na min muñ, markaat ŋ woosuuɗ ci woyee ŋ tiikiŋ Heɗi.
JAM 5:11 Ɓi genee ndengɗuk, ɓeɗ ɓoo amb ne ɓa neɓɗiɗ. Ɗu kerhiɗ findi Ayooɓa genohee ndengɗuk, na ini Heɗi on ɗe ŋ mirndaani. Heɗi riifiɗ na baah na yirmoh.
JAM 5:12 Ɓaah ciŋ ngo, kanaat giñ muk ngaŋ Eel ci wala ngaŋ kehƴi wala ngaŋ in wiiriis nu wa min nikoh ɗah. Ɗu woo "ee" ɗah, wa nikaat "ee" te ɗu woo "a'aa" ɗah, wa nikaat "a'aa" ; ne Kooh atte'uu ɗu.
JAM 5:13 Ɓo' nga ɗu nik ŋ miskiɗ ɗah, a kiimaat Kooh. Ɓo' sum ɗah, a ƴeekaat Kooh.
JAM 5:14 Ɓo' nga ɗu kosaay ɗah, a ɓeeɗkaat yakak ci adgoh ɗu, ɓa kiimiɗ ɗe Kooh, ɓa ambsoha na reefiɗ ɗe diw ŋ tiikiŋ Heɗi.
JAM 5:15 Kiimi ɓa kiiman na kos hey ɗe mucɗe. Heɗi hey ɗe kurkiɗe. Wa raak ɗe raakiɗ bakaaɗ ɗah, Heɗi hey ɗe ɗaase.
JAM 5:16 Mbaa, woytiɗohaat bakaaɗ ciŋ ɗu ŋ harmban ɗu, te yaa nu nga kiimɗee morom ce Kooh ne ɗu min wir. Kiim ɓo' yurhiɗ raakiɗ hatil lool.
JAM 5:17 Ilyas nikee ɓo' findi ɓoo, a kiimmba na hatil ne wa kanaat toɓ. Masuɓ keenɗi ŋ kehƴi ini ree kiis kaahay na camban.
JAM 5:18 Ƴutta a kiimissa ne wa toɓ. Wa toɓpa, kehƴi eɗohha in.
JAM 5:19 Ɓaah ciŋ ngo, ɓo' nga ɗu muuƴ, a us keeh ki ; ɓo' wiiriis dokin ɗe nga ɗah,
JAM 5:20 inhaat ne a mucɗiɗ kiñin kiŋ ɓoyeem te bakaaɗ laayiɗ hey ulse saguuce.
1PE 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, mi yi Piyeer, Apootariŋ Yeesu Kiristaa. Mi yii fiis ɗu kaytii, ɗu ɓi Kooh kooɗ te ɗu pesee findi hanhe, ŋ pasarkohi ɗu pasarkoh ŋ kur ciŋ Pontos na Galaat na Kapados na Asi na Bitini.
1PE 1:2 Kooh Baabi kooɗiɗ ɗu ŋ findi a inhohee in ci bala ca hayan ɗah, ŋ hoolɗi Fuuɗsi Hoolohngaani hooliɗ ɗu. A kooɗiɗ ɗu ne ɗu kerhiɗ Yeesu Kiristaa te ɗu lisu ñif miŋ ɗe. Baahohsaat, ɗu onu jam te wa ɓaatkee ɓaatuk !
1PE 1:3 Kooh yakɗaah, Koohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, a nammba nik Baabiŋ ɗe. Ŋ miski ɓoo misik ɗe keeh-keeh, a tumiɗ po ɓoo rimkissiɗ, a onnda ɓoo yaakaari na pese taamboh ŋ hultiŋ Yeesu Kiristaa.
1PE 1:4 In ci a gap ɓoo minɗi yahuk, ca soɓe'anɗi te moɗkiŋ ca minɗi coot, ɗu ɗaakɗuuɗ ca ŋ Eel ci.
1PE 1:5 Te ɗu sah, Kooh a yii niiɗ ɗu na hatiliŋ ɗe taamboh ŋ kosi ɗu kos ne ɗu raak muc. Muceem ƴutiɗ ne a teeɓoha ŋ jamanooni mirndoh.
1PE 1:6 Ineem weɗ tah ɗu riifiɗ na sum, ali nik ne sah ɓi neeh ceɗɗi, ɗu ɓii ŋ miskiɗ, a Kooh na markiskee ɗu, markiskohaaɗ nu nik.
1PE 1:7 Miskiɗ ceem na hee teeɓohe ne kosiŋ ɗu koceet, findi koceetiŋ ursi na markohse ngaŋ yongkaah. Te urus na geneeɗi, a kosiŋ ɗu uupa fuuf. Weɗ tah Yeesu Kiristaa teeɓohuk ɗah, Kooh hey ɗu ɗaape, a yakiɗ ɗu, a meeɓ ɗu.
1PE 1:8 Yeesu, ɗu hotɗi ɗe te moona ɗu waaɗiɗ ɗe. Ɗiski wa nik, ali nik ne ɗu hotɗi ɗe sah, ɗu kosiɗ ɗe, ɗu sumoh na sumoh, ɗu sumiɗ sumi nguɓ minɗi woo, ɗu sumiɗ po ɗu minisɗi sum.
1PE 1:9 Ɗu ɓii rahas ƴin ƴin muci kosiŋ ɗu mirndohan ɗu on.
1PE 1:10 Ini kaɗ ŋ muceem, woosuuɗ ci ɗeɓgaan markiɗa, markissaa baahiɗ wi ɓa yegɗohee baahohi Kooh baahohan ɗu.
1PE 1:11 Ɓa markiɗa ne ɓa inah ina wala jamanoona Fuuɗsiŋ Kiristaani nikee nga ɓa woyoh na ɓa. A woyee na ɓa ŋ in ci na haye, ini kaɗ miskiɗ ciŋ Kiristaani na yaki a yakan ŋ finho miskiɗ ceem.
1PE 1:12 Ɓa teeɓuuɗ ne wa nikee wuu ɓa ŋ haf ɓa haa, waaye wuu ɗu. Te ɗiski wa nik, in ceem, a Fuuɗsi Hoolohngaani woosohu Eel ci woo ɗu ca, taamboh ŋ ɓi yegɗohee muci. Malaakaaci sah waaɗiɗ ca marak keeh-keeh po inah.
1PE 1:13 Kon tokɗukaat, ɗu yun hel ciŋ ɗu. Oolkiŋ ɗu jen nikaat ŋ baahohi ɗu baahohsan mbeha Yeesu Kiristaa teeɓohkan.
1PE 1:14 Findi kuɓuuci kerhiɗ ɓi rim ɓa, kinaat taambiɗ waaɗ-waaɗ ci ɗu raakee wotɓa wa ɗu inahɗi Kiristaani ;
1PE 1:15 waaye hoolaat ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗu jen findi Yi ɓeeɗuk ɗu hooloh,
1PE 1:16 wa fiisuuɗ ne : « Ɗu joy joy hool, laam, mi, ŋ hooliɗ. »
1PE 1:17 Kooh, a yi na atte'e ɓooɓi jen, yaa nu nga ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗe, te wa raakɗi talsoh. Te nik ne Kooh yeem, a yi ɗu na ɓeeɗke Baab ne ɗu kiimee ɗe ɗah, nupaat ɗe ŋ jamanooni ɗu nikoh hanhe ŋ kehƴi.
1PE 1:18 Ɗu inhiɗ ne ini tos ɗu ŋ pesohaaɗi raakaaɗi njirñi ɗu lamoh ŋ caac ciŋ ɗu, wa ini na reehe findi haalis wala urus haa.
1PE 1:19 Waaye ɗu tosohu ñif miŋ Kiristaani wi uupiɗ njiriñ fuuf, wa mand na ñif miŋ mbaali raakaaɗi sikka wala haawsuk.
1PE 1:20 Kooh inheen ɗe bala Adina fersan, te a teeɓohiɗ ɗe ŋ mirndaaniŋ jamanooni saguuɗu.
1PE 1:21 Ɗu, ɗu kosiɗ Kooh taamboh nga ɗe, Kooh yi hultiɗ ɗe, yakiɗta ɗe ne kosiŋ ɗu na yaakaariŋ ɗu gaƴuk ŋ Kooh.
1PE 1:22 Ɗu kerhiɗiɗ keeh ki po ɗu hoolɗiɗ haf ɗu ne ɗu waaɗoh waaɗohi hunɗi na naafeeha, ɗiski wa nik, waaɗtiɗohaat waaɗtiɗoh keeh-keeh na keeñ hooliɗ.
1PE 1:23 Laam ɗu rimkissiɗ, te ɗu rimukɗi ŋ ɓoyi na kaane, ɗu puloh ŋ tisohi na yahkeeɗi, woo kiŋ Kooh, wi na pese te wa genan gen.
1PE 1:24 Fiis ci woyiɗ ne : « Ɓo', a paangi, yaki a yak jen, wa pos paangi ; paangi na suye suy posi yaɗ,
1PE 1:25 waaye woo kiŋ Heɗi risan ris po faw. » Te woo keem weɗ Yegɗohiŋ Muci ɗu woyu.
1PE 2:1 Kon saɓsukohaat na in nu nik añaand wala ñaañoh, naafeeha, siis wala ɗooɓoh ɗah.
1PE 2:2 Findi komaakci han rimu na waaɗohe miis koceet, waaɗohaat ɗaa woo kiŋ Kooh, weɗ min ɗu hooɗiɗ po ŋ muca.
1PE 2:3 Laam ɗu ƴoohiɗ po ɗu inhiɗ findi Heɗi baahoh.
1PE 2:4 Reɓaat ŋ Heɗi, a yi atoh fi na pese. Wa keeh ne ɓooɓi mbet ɗe mbet, waaye Kooh kooɗiɗ ɗe, te a waaɗaah keeh-keeh nga ɗe.
1PE 2:5 Ɗu ŋ haf ɗu, findi atoh ci na pese, nikaat atoh taɓahoha kahan Kooh. Ɗu nik cuuɓ seeƴkiɗoh hooliɗ wuu ce, ne ɗu seeƴkee ɗe na in ci baahiɗ ci Fuuɗsi Hoolohngaani na tumɗukohee ɗu. Ca nik seeƴuk ci neɓ ɗe taamboh ŋ Yeesu Kiristaa.
1PE 2:6 Laam inii weɗ Fiis ci woo : « Mi yii yip atoh fi amb taɓahi ngaŋ Siyong. Wa atoh fi ŋ kooɗ, atoh waaɗaah keeh-keeh, te yaa nu taɓah kosiŋ ɗe nga ɗah, a kaci'anɗi nga muk. »
1PE 2:7 Kon, ini kaɗ nga ɗu, ɗu ɓi kosiɗ ci, atoh feem waaɗaah lool. Waaye ŋ ini kaɗ ŋ kosaaɗiici, Fiis ci woo ne : « Atoh fi taɓahoh ci mbete mirndohiɗ nik atoh fi amb taɓahi. »
1PE 2:8 Te ŋ Fiis ci poyi wa « atoh fi na kafndohe, folohe. » Kosaaɗiici ɓa ɗii kafnduk ŋ atoh feem, laam ɓa teyɗukɗi woo kiŋ Kooh. Ineem weɗ ini joyee ɓa rahas.
1PE 2:9 Waaye ɗu nak, ɗu cuuɓ kooɗuuɗ, cuuɓ seeƴkiɗoh wuu Kooh Buuri, cuuɓ hooliɗ wuu ce, cuuɓi a raakoot. Ɗu nikiɗ in ceem ne ɗu yegɗoh in ci moɗohngaan ci a haɓiɗ. A yi ɓeeɗuk ɗu, ɗu pulla ŋ ñuusi, ɗu hayya ŋ siñaariŋ ɗe moɗohngaani.
1PE 2:10 Wotɓa, ɗu nikeeɗi cuuɓ, waaye woti, ɗu cuuɓiŋ Kooh, wotɓa, ɗu rahseeɗi yirmohiŋ ɗe, waaye woti, ɗu rahsiɗa.
1PE 2:11 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ɗu ɓi genohaah findi hanhe ŋ kehƴi, mi yii ñaah ɗu, ne ɗu wortuk taambiɗ in ci neɓ kiñin ciŋ ɗu, ci na hiñohe na ini nik nga ɗu.
1PE 2:12 Raakaat pesohaaɗ moɗiɗ ŋ harmban kosaaɗiici, ne ɓa yambee ɗu ne ɗu tumoh moɗaaɗi ɗah, ɓa hot tumohaaɗ ciŋ ɗu moɗiɗ ci te ɓa yakiɗ Kooh ŋ mbehi a hayohan na hatil.
1PE 2:13 Teyɗukaat kikilifa nu nik, sagu Heɗi, teyɗukɗaat buuri yakkiŋ Rom, yi adgoh kur ki,
1PE 2:14 na goornoor ci a na tuuƴe ne ɓa kuƴis tumoh moɗaaɗiici, ɓa ɗaap tumoh baahiɗ ci.
1PE 2:15 Laam, ineem weɗ Kooh waaɗ, ɗu tumee in baahiɗ ne ɗu rang nguɓ ciŋ naandiɗ ci na woye sagu inhaaɗi.
1PE 2:16 Ɗu tumohan ɗaa findi ɓoyi raak haf ce, te kinaat ɗasɗuk ŋ raaki ɗu raak haf ɗu, ɗu tumee in baahaaɗi, waaye tumaat findi ɓoyi na ñaamke Kooh.
1PE 2:17 Eɗaat ɓooɓi jen cir, ɗu waaɗ mboolndiŋ kosiɗ ci, ɗu nup Kooh, ɗu eɗ buuri cir.
1PE 2:18 Ɗu ɓi ñaam ci, kerhiɗaat heɗ ciŋ ɗu, ɗu eɗ ɓa cir keeh-keeh. Ŋ wooɗi ɓi baah, te ɓa soossa dong, waaye kerhiɗaat sah añaandiɗ ci.
1PE 2:19 Laam a tum in baahiɗ, ɓoyi na muñe miskiɗ ci a yeyyooɗi, te Kooh dong tah.
1PE 2:20 A raak wi nde ndam nga, ɓoyi muñ laɓ sagu tum ini lahɗi waas ? Waaye ɗu muñee miskiɗ ci, raak ɗu tum baahiɗ ɗah, ɗu tum in baahiɗ ŋ fiki Kooh.
1PE 2:21 Te Kooh ɓeeɗuk ɗu ŋ ineem, laam Kiristaani ŋ haf ce, a nameen raak miskiɗ wuu ɗu, a faɗiɗta ɗu taambɗaah, ne ɗu taamb ŋ kot ciŋ ɗe.
1PE 2:22 A moosɗi tum ali bakaaɗ, te woo ñaañoh moosɗi puloh ŋ nguɓiŋ ɗe.
1PE 2:23 A ɓasuusa ɗah, a na wirndukeeɗi. A deguusa miskiɗ ɗah, a na gapkoheeɗi, waaye a na wike haf ce ŋ yaah ciŋ Atte'ohi yurhiɗi.
1PE 2:24 A yi ŋ haf ce, a yi gaduk bakaaɗ ciŋ ɓoo ŋ faaniŋ ɗe ŋ daaƴa a daaƴu ŋ kurwaana ne ɓoo reehɗukoh na bakaaɗ, aas ŋ kipes yurhiɗ. E gaañ ciŋ ɗe wiriɗ ɗu.
1PE 2:25 Laam ɗu muuƴee muuƴ findi mbaal, waaye ɗiski wa nik ɗu dokkiɗ ŋ niiɗohi na niiɗee ɗu.
1PE 3:1 Ɓitiɓ ci, namaat teyɗukiɗ ƴaar ciŋ ɗu. Wa raak ŋ ƴaar ceem ɓi sang kos woo kiŋ Kooh ɗah, mandohaaɗiŋ ɗu miniɗ tah po ɓa kos, te wa etohanɗi sah, ɗu woyee na ɓa nga.
1PE 3:2 Ŋ ineem, ɓa hey hote findi ɗu eɗoh ɓa cir, na findi ɗu na pesohe pes hooliɗ.
1PE 3:3 Kimoɗ kiŋ ɗu kinaat nik ŋ ini min hotuk dong, maanaam ŋ maaruk, wala tokkaah urus, wala ɓekuk kulɓa moɗiɗ.
1PE 3:4 Waaye wa joy nik ŋ ɗooƴi, ŋ ɗooƴ keeñi ; wa nik wiŋ keeñ moɗiɗ, yeeɓkiɗ. Kimoɗ mand ɗaa, weɗ raak candoom keeh-keeh ŋ fiki Kooh te wa na yahkeeɗi.
1PE 3:5 Ɗeɓgaan, ɓitiɓ ci hooliɗ ci oolkee Kooh ŋ in ci a gapohee, meeɗ haɓɗukoh ɗaa, ɓa teyɗukɗeen ƴaar ciŋ ɓa,
1PE 3:6 findi Saarata kerhiɗohee Ibrahiima te a ɓeeɗkohee ɗe heɗ ce. Ɗu kuɓuuciŋ ɗe ne ɗu tumee baahiɗ te ɗu neƴƴohɗi ali in nga ɗah.
1PE 3:7 Ɗu ɓi ƴaar ci, yaa nu nga ɗu ɗah namaat liiɓ baahiɗ ŋ findi a na pesohe na ɓitiice, fu inah ne hatiliŋ ɓitiifu hendɗi na wiŋ ɗa. Eɗa ɗe cir laam a hey name ɓaah ŋ findiifu ŋ kipes ki ɓoo baahohsan. Tumohaat ɗaa ne kiim ciŋ ɗu Kooh nikuu teyɗuksaaɗi.
1PE 3:8 Kon book, ɗu jen ɓaahaat liiɓohaaɗ, ɗu ɓaahee ini neɓ ɗu na wi misik ɗu, ɗu waaɗtiɗoh findi ɓooɓi ɓaah yaay na baab, ɓooɓi miskaat ɗu, te ɗu ruhsiɗ haf ciŋ ɗu.
1PE 3:9 Ɓo' tum ɗu miskiɗ wala ɓa ɓas ɗu ɗah, kinaat wirnduk. Kiimɗaat ɓa barke, laam, Kooh ɓeeɗuk ɗu ne ɗu tumohee ɗaa, ɗu rahsee barke.
1PE 3:10 Laam, Fiis ci woo ne : « Ɓo' nu waaɗ raak kipes mitiɗ na mbeh neɓiɗ ɗah, a niiɗaat nguɓiŋ ɗe ŋ woo moɗaaɗi, po ali lee taambuu ŋ njootoot ciŋ ɗe.
1PE 3:11 A us baahaaɗi, a tumee baahiɗ ; a waakaat jam te a tiindee jam.
1PE 3:12 Laam has ciŋ Heɗi ca ɗii ŋ yurhiɗ ci, te a naar nof ŋ kiim ciŋ ɓa. Waaye tumoh moɗaaɗiici, Heɗi na ñuusɗukee ɓa ñuusɗuk. »
1PE 3:13 Te sah, yaa tuman ɗu miskiɗ ne ɗu sawar ŋ tum baahiɗ ɗah ?
1PE 3:14 Ali nik ne ɗu raak miskiɗ sagu yurhi ɗu yurah sah, ɗu neɓɗiɗ. Kinaat ɓa neƴƴoh, te kinaat jaahiɗ.
1PE 3:15 Waaye ambaat ŋ keeñ ciŋ ɗu ne Kiristaani a yi hool wuu Kooh, te a yi Heɗi ; te ɓooɓi meekis ɗu ŋ oolki ɗu ooluk in ciŋ Kooh na haye ɗah, tufkaat ne ɗu lof ɓa.
1PE 3:16 Waaye lofaat ɓa na eɗef, wa hun na cir, hunaat na hel daliɗ po ɗu yambsee tumoh moɗaaɗi ɗah, ɓooɓi na yambee ɗu hot tumohaaɗ ciŋ ɗu baahiɗ ci ɗu raak ŋ Kiristaani, ɓa kaci.
1PE 3:17 Laam, kooɗoh miskiɗ ngaŋ tum in baahiɗ, nik ne weɗ waaɗ-waaɗiŋ Kooh ɗah, weɗ ngisoh kooɗoh miskiɗ ŋ tum in baahaaɗi.
1PE 3:18 Kiristaani namiɗ raak miskiɗ waas yino po faw wuu ɗaasuukiŋ bakaaɗ ci. A Yurhiɗi kaan wuu yurhaaɗiici, ne a ɓay ɗu ŋ Kooh. A apuuɗ ŋ kipes kiŋ faaniŋ ɗe waaye a pesɗuuɗ ŋ kipes ki hun na Fuuɗsi Hoolohngaani.
1PE 3:19 Weɗ a kaɗoh yegɗoha ŋ ruuh ca taƴu ŋ kaso.
1PE 3:20 Maanaam, ɓi sangee kerhiɗ Kooh ɗeɓgaan, wa a muñɗee ɓa ŋ jamanoona Noohin haɓɗohee gaala. Ɓooɓa aasee ŋ gaala laayeeɗi, ɓa nikee yasna-kaahay dong, ɓeɗ mucɗassee ŋ masma.
1PE 3:21 Wa nikee ñaamaariŋ ɓoktuki woti, wi ɓoo na rahse, ɓoo muc, wa na nihse riiɓ faan haa, waaye wa teyɗuk ɓeeɗkohiŋ Kooh na hel daliɗ. Wa muciɗ ɗu taamboh ŋ hultiŋ Yeesu Kiristaa.
1PE 3:22 A rapiɗ Asamaan, a yaa ŋ ñaahmaŋ Kooh, malaakaaci na nguurkoh ci na heɗ hatil ci jen degu ŋ yaah ce.
1PE 4:1 Kon, Kiristaani degseen miskiɗ ŋ faaniŋ ɗe. Mbaa ɗu nak, ganaaykohaat liiɓohaaɗeem, laam, ɓo' nu degu miskiɗ ŋ faaniŋ ɗe ɗah, a reehɗukohiɗ na bakaaɗ.
1PE 4:2 Ini a taskoh kipes ŋ kehƴi, a taambɗissuu kiñin kiŋ ɗe, waaye a pesee ŋ ini Kooh waaɗ.
1PE 4:3 Ee di', ɗeɓgaan, ɗu tumee ini neɓ kosaaɗiici. Ɗu meeɗ meeɗ cakaay, ɗu taambɗee kiñin ciŋ ɗu, ɗu laaree, ɗu mbuumbaayee na biiñ laayiɗ, ɗu ñaamkeeɗa kooh ci nikaaɗiici ñaamuk siɓaah. Ɗu maannja nga lool ; ɗiski wa nik, wa doyiɗ.
1PE 4:4 Kosaaɗiici feyuuɗ ŋ ini ɗu seeskisɗi hun na ɓa ŋ cakaayi miskiɗeem, ɓeɗi ɓas ɗu.
1PE 4:5 Waaye ɓa hey tahse Kooh yi ƴut ne a atte pesiɗ ci na kaaniɗ ci.
1PE 4:6 Ineem weɗ tah kaaniɗ ci woyuuɗ Yegɗohiŋ Muci, ne ɓa min pes ŋ fiki Kooh ŋ kipes ki hun na Fuuɗsi Hoolohngaani. Ɓa min pes, ali nik ne sah, ɓa hey atte'se findi ɓo' na atte'ohse, ngaŋ kipes ka ɓa raakee wa ɓa nikoh na faan caŋ ɓa.
1PE 4:7 Reehiŋ in ci jen reɓiɗ. Kon hunaat na sagoociŋ ɗu te ɗu yunuk ne ɗu min kiim Kooh.
1PE 4:8 Ini uup raak njiriñ weɗ ne, ɗu waaɗtiɗoh keeh-keeh ŋ harmban ɗu, laam waaɗoh na tahe po bakaaɗ laayiɗ ulu.
1PE 4:9 Yaa nu nga ɗah dalɗaat morom ce baahiɗ ŋ kahan ce te wa hunuu na woo ƴin-ƴin.
1PE 4:10 Yaa nu nga ɗu ɗah raakiɗ ini Kooh baahoh ɗe, a taambkohaat morom ce naa. Ŋ ineem, ɗu hey nike taambkohoh baahiɗ ŋ in ci ɗalohiɗ ci Kooh baahoh ɗu.
1PE 4:11 Yaa nu Kooh on min woo ŋ tiikiŋ ɗe ɗah, a woyaat ini Kooh woo. Yaa nu Kooh on a taambkohee ɓo' ɗah, a taambkohaat ɗe na hatili Kooh eɗ ɗe. Ŋ ineem, Kooh yakɗu ŋ in ci jen, taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, yi Heɗ kiyak na hatil, te wa genan gen po faw. Amiin !
1PE 4:12 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, kinaat feyu ŋ yongkaahi ɗu nikoh ne wa markis ɗu, kinaata amboh in feyohiɗ.
1PE 4:13 Neɓsaat kay ŋ ɓaahi ɗu ɓaah ŋ miskiɗ ciŋ Kiristaani. Ŋ ineem, ɗu hey riife na sum keeh-keeh, ŋ mbehi yaki a yak teeɓohsan.
1PE 4:14 Ɗu ɓasu sagu tiikiŋ Kiristaani ɗah, ɗu neɓɗiɗ, laam Fuuɗsi yaki, Fuuɗsiŋ Kooh, a yii nga ɗu.
1PE 4:15 Ali ɓo' nga ɗu kinaat mbugalu sagu ne a ap ɓo', wala a rok rok, wala a tum in baahaaɗi wiiriis, wala a aas ŋ ini waas ce nikohɗi.
1PE 4:16 Waaye nik ne ɗu na mbugalse sagu ini ɗu nik Kerceen ɗah, kinaat raak kaci nga, yakɗaat Kooh ŋ mini ɗu min ɓay tiikeem.
1PE 4:17 Jamanooni reyiɗ, jamanooni atteeni camboh ŋ ɓi kahan Kooh. Wa kockoh nga ɓoo ɗah, kon ɓi sang kos Yegɗohiŋ Kooh ŋ ini kaɗ ŋ Muci, ɓa mirndohan na ?
1PE 4:18 Fiis ci woo ne : « Nik ne mucɗuukiŋ yurhiɗi yooɓɗi ɗah, moo, bakaaɗohi kaañ Kooh moocan nde ? »
1PE 4:19 Mbaa, ɓi na raake miskiɗ, nik ne weɗ Kooh waaɗ ɗah, ɓa genaat tum in baahiɗ, te ɓa wik haf ɓa Kooh, a yi Ferohi, yi fu inah ne in nu a woo ɗah, a tuma.
1PE 5:1 Kon, mi yii ñaah yakak ci adgoh ɗu, mi yi yakak findiiɓa, ŋ seede ngaŋ miskiɗ ciŋ Kiristaani te ŋ raakiɗ ɓak ŋ yaki a yak, wi teeɓohsan.
1PE 5:2 Mi yii ñaah ɗu yakak ci, taambkohaat gati Kooh dengkoh ɗu ; kinaata niiɗ ŋ ñak pehey, waaye niiɗaata sagu waaɗi ɗu waaɗa tum, findi Kooh waaɗoh. Ɗu joyɗi waak kopor nga ŋ ini lahɗi waas waaye ɗu joy niiɗ gatiŋ ɗu na sawar.
1PE 5:3 Ɓooɓi Kooh dengkoh ɗu, kinaat ɓa toon kikilifa ; waaye nikaat altiɗkohaah nga ɓa.
1PE 5:4 Ŋ ineem, Niiɗohi yaki hay ɗah, ɗu hey rahse raayaani moɗkiŋ wa minɗi yahuk.
1PE 5:5 Ɗu ɓi komaakci, namaat kerhiɗ yakak ci. Ɗu ɓi kosiɗ ci jen ruhsiɗaat haf ɗu, ne yaa nu nga ɗu ɗah taambkohee morom ce, laam Fiis ci woo ne : « Kooh hunɗi na yaksiɗkoh ci, ɓi ruhsiɗ haf ɓa, ɓeɗ a na teeɓe baah kiŋ ɗe. »
1PE 5:6 Ruhsiɗaat haf ɗu ŋ fiki Kooh, yi raak hatil, ne a meeɓ ɗu ŋ jamanooni a waaɗoha.
1PE 5:7 Kaambsukaat jaahiɗ ciŋ ɗu jen nga ɗe, laam a yi na taambkohee ɗu.
1PE 5:8 Hunaat na sagoociŋ ɗu te ɗu yunuk ! Sangiɗiŋ ɗu, Seytaani, yii wil findi gayndeeni na ŋaare, a na waake ɓoyi a sifiñsohan.
1PE 5:9 Ndengsiɗkohaat na ɗe na kos ndengiɗ. Te ɗu inah ne ɓaah ciŋ ɗu kosiɗ ci ŋ adinaani jen, ɓa ɗii raak miskiɗ findiiɗu.
1PE 5:10 Miskiɗiŋ ɗu hey ɓaate maañ ƴissuut. Waaye Kooh, yi Heɗ baahoh, ɓeeɗkiɗ ɗu ŋ haf ce ne ɗu ɓaah na ɗe ndamiŋ ɗe po faw ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani. Kooh yeem hey ɗu mitɗe, a ndengiɗ ɗu tir po ali in minanɗi ɗu fol.
1PE 5:11 A yi nikaat Heɗ hatil po faw ! Amiin !
1PE 5:12 Ɓaah ɓoo Silweng, ŋ amb ɗe findi ɓaah cariɗ oolku, ŋ taamboh nga ɗe, ŋ kaɓɗohha ɗu woo ci rohƴiɗ cii, ne ŋ ñaah ɗu, ŋ seede'iɗ ɗu ne ɗu amb ŋ baahohiŋ Kooh keeh-keehi.
1PE 5:13 Ɓi Janguuni Kooh kooɗ findiiɗu ŋ kur-taahi na woyse Babilon, ɓa ɗii kañiɗ ɗu. Maarko, kuɓuuso, yii kañiɗ ɗu.
1PE 5:14 Kañɗohaat ŋ harmban ɗu na morgiɗkoh huniɗ na waaɗoh. Ɗu ɓi nik ŋ Kiristaani jen, nikaat ŋ jam !
2PE 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, mi yi Simong Piyeer, ñaamiŋ Yeesu Kiristaa, yi ɓaah ŋ Apootar ciŋ ɗe, mi yii fiis ɗu kaytii, ɗu ɓi rahas kosi car waaɗu findi wiŋ ɓoo. Ɗu rahasa taamboh ŋ yurhi Kiristaani yurah, a yi Koohiŋ ɓoo na Mucɗohiŋ ɓoo.
2PE 1:2 Baahohsaat, ɗu onu jam te in ceem gen ɓaatke, ŋ inhi ɗu inah Kooh na Heɗ ɓoo Yeesu !
2PE 1:3 Ŋ hatiliŋ ɗe, Heɗi eɗiɗ ɓoo in ci ɓoo etoh jen ne ɓoo raak kipes ŋoɗiɗ nga ɗe. A eɗiɗ ɓoo ca taamboh ŋ inhi ɓoo inah Kooh yi ɓeeɗuk ɓoo. A ɓeeɗuk ɓoo taamboh ŋ yaki a yak ŋ haf ce na baah kiŋ ɗe.
2PE 1:4 Ŋ ineem, a gapeen ɓoo gapoh baahiɗ ci ɓo' inahɗi findi ca hend te ɓoo rahsiɗ ca. A tumiɗ ineem ne ɗu fus ŋ maɗaah ci baahaaɗiici na yahrohe ɓi adinaanii, ɗu raak ɓak ŋ kipes kiŋ ɗe.
2PE 1:5 Ineem, weɗ tah, ndengɗukaat keeh-keeh, te ŋ kosiŋ ɗu, ɗu ɓaat nga tumohaaɗ baahiɗ, ŋ tumohaaɗi baahɗeem, ɗu ɓaat nga inah Kooh,
2PE 1:6 ŋ inhiŋ Kooh weem, ɗu ɓaat nga min amb haf ɗu, ŋ min kiŋ ɗu amb haf ɗu weem, ɗu ɓaat nga muñ miskiɗ, ŋ muñiŋ miskiɗeem, ɗu ɓaat nga ŋoɗ ŋ Kooh,
2PE 1:7 ŋ ŋoɗiŋ ɗu ŋ Kooh weem, ɗu ɓaat nga waaɗtiɗoh ŋ ɗooƴ ɗu, te ŋ waaɗtiɗohiŋ ɗu weem, ɗu ɓaat nga waaɗ ɓooɓi keeh-keeh.
2PE 1:8 Laam in ceem jen nik nga ɗu te ca gen ɓaatuk ɗah, inhi ɗu inah Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa hey tume po ɗu nikanɗi yoondɗukaaɗi wala raakaaɗi njiriñ.
2PE 1:9 Waaye ɓo' nu in ceem nikɗi nga ɗe ɗah, a mand na fuuliɗ, has ciŋ ɗe na hoteeɗi usiɗ. A alkohiɗ ne a hoolɗuuɗ ŋ bakaaɗ ciŋ ɗe ɗeɓgaan.
2PE 1:10 Ineem weɗ tah, ɓaah ciŋ ngo, ndengɗukaat po ɓeeɗki Kooh ɓeeɗuk ɗu na kooɗi a kooɗ ɗu nik in wooriɗ nga ɗu ; ɗu tuma ɗah, ɗu keenanɗi muk.
2PE 1:11 Te ŋ ineem, ɗu hey rangsiɗasse baahiɗ buntaaciŋ Nguuri genan po faw, Nguuriŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, Mucɗohiŋ ɓoo.
2PE 1:12 Ineem weɗ tah, ŋ genan ɗu naandis in ceem, ali nik ne ɗu inhiɗ ca po ƴutiɗ sah te ɗu tufkiɗ po ɗu ndengiɗ ngaŋ keeh ki ɗu teeɓu.
2PE 1:13 Ŋ amb ne wa ini ŋ joy tum feeh mi yii pes ɗah ne ŋ yunee ɗu ŋ naandsoh ceem.
2PE 1:14 Laam, ŋ inhiɗ ne ŋ hey saɓsukohe na faanii maañaaɗi, findi Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa ŋ haf ce teeɓoh ho wa.
2PE 1:15 Waaye, ŋ hey ndengɗuke po, ŋ finho cootiŋ ngo, ɗu genee naandsuk in ceem.
2PE 1:16 Wi ɓoo yegɗee ɗu hayiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa ŋ hatiliŋ ɗe, ɓoo gaƴkeeɗi ŋ andiini feru ŋ hereñ ɓo', ɓoo hotoot hotoot yaki a yak.
2PE 1:17 Laam Kooh Baabi a yi eɗ ɗe cir, yakiɗta ɗe, wa nikee wa hoosooraŋ Kooh yi Heɗ kiyak hay nga ɗe, woosa ne : « Yii a yi Kuɓkiŋ ngo ŋ waaɗ keeh-keeh, yi neɓ po ŋ keeñ. »
2PE 1:18 Ɓoo kerhootiɗ hoosooreem puloh Asamaan, wa ɓoo nik na Yeesu ŋ tangooraŋ Kooh.
2PE 1:19 Wa ɓaatta ɓoo woor ne woo ciŋ woosuuɗ ci tufkiɗ, te wa baahiɗ ne ɗu faɗoh ca nof. Ca mand na laampaani na siñaarɗe ŋ ɗisik ñuusiɗ, po ŋ wiisaaɗi, jaar mbeedi pul, hori na ɓaaɓ. Wa siñaariɗ ŋ keeñ ciŋ ɗu.
2PE 1:20 Bala ali in, inhaat ne, ŋ woo-woosuuɗ ci nik ŋ Fiis ci, ali woosuuɗ moosɗi woyoh woo ciŋ ɗe haf ce.
2PE 1:21 Laam ali woosuuɗ moosɗi woyoh ŋ ini a waaɗ ŋ haf ce. A Fuuɗsi Hoolohngaani hiiree ɓa, ɓa yegɗoheeɗa woo kiŋ Kooh.
2PE 2:1 Ɗeɓgaan, ɓi woosuuɗ leyoh nikeen ŋ ɗooƴ cuuɓiŋ Israayel ; wa nam mand ɗaa, ɓi jangɗohoh leyoh hey name nik ŋ harmban ɗu. Jangɗohoh ceem hey ɓeke, ŋ ɗooƴ jangɗoh ciŋ ɓa, liiɓohaaɗ ci na ɓaye ɓo' ŋ muuƴ ; ɓa hey kee po ɓa taas Heɗi tos ɓa. Ŋ ineem, ɓa ɓek haf ɓa ŋ muuƴi gaawan ɓa sooƴiɗ.
2PE 2:2 Laayiɗ hey ɓa taambɗe ŋ tumohaaɗ ciŋ ɓa sepƴiɗ ci. Ɓa hey tahe po waasiŋ keeh ki ɓasu.
2PE 2:3 Waaɗi ɓa waaɗ kopor hey tahe po ɓa feree lee, ɓa ñaañohee ɗu na ca. Atte'uukiŋ ɓa cambiɗ maañ, te sooƴɗuukiŋ ɓa tufkiɗ.
2PE 2:4 Laam Kooh faɗɗi sah malaakaaci bakaaɗe, a njaf ca ŋ nunga topaaɗiina, a tokka ca na ceen ŋ ñuus tuɗ po ŋ mbaɗnaŋ atteena.
2PE 2:5 A faɗɗi sah adinaana ɗeɓgaan, waaye ŋ jamanoona a ruhsiɗoh masma laayɗa ŋ adinaani riifee na sangiɗ ciŋ ɗe, a mucɗiɗ Noohin na ɓo' yasna-kanak wiiriis, Noohin yi woyee ɓooɓa ne ɓa yurhaat.
2PE 2:6 Kooh atte'iɗ kur-taah ci kanak ci Sodom na Gomor, a hoomiɗta ca, po ca nikka misaal ŋ sangiɗ ciŋ ɗe na haye.
2PE 2:7 Waaye a mucɗiɗ Loot yurhiɗi, yi raakee ini misik ɗe lool ŋ cakaaya ɓooɓa yurhaaɗiicaam nikohe.
2PE 2:8 Loot genee ŋ ɗooƴ ɓa, a yi a nikee ɓo' yurhiɗ. A meeɗta raak miskiɗ noh na wek sagu tumohaaɗ caŋ ɓa moɗaaɗiica a hotee, a kerheeɗa ca.
2PE 2:9 Mbaa Heɗi inhiɗ findi a mucɗohan ɓi ŋoɗ nga ɗe po ɓa pul ŋ miskiɗ ci, te a ambiɗ yurhaaɗiici, ɓa na sekɗohse mbehaŋ atteena ne ɓa mbugalu.
2PE 2:10 A uupan mbugal ɓi na taambɗe kiñin ciŋ ɓa ŋ waaɗ-waaɗ usɓiɗ, ɓa heeffa kikilifaakiŋ ɗe. Jangɗohoh ci leyoh ceem, ɓa ɓo' yegiɗ haf ɓa, te ɓa yaksiɗukka, ɓa nupɗi sah ɓas yakɗuuɗ ci.
2PE 2:11 Te ŋ hot malaakaaci sah na yambeeɗi yakɗuuɗ ceem na woo ɓaseeh ŋ fiki Heɗi, te moona malaakaaci ceɗ uupiɗ yakɗuuɗ ceem doole na hatil.
2PE 2:12 Waaye ɓeɗ, ɓa mand na ɗoopaat ci raakɗi hel, ci na taambɗe yeg-yeg ciŋ ca, ca rimu ne ca ambu, ca apu ; ɓa na ɓase in ci ɓa inahɗi. Ɓa hey name sooƴ,
2PE 2:13 wa nik wirndiŋ yurhaaɗiikiŋ ɓa. Mbalay na noh cong, weɗ ini neɓ ɓa. Ɓa cohha na ɗu ne ɗu ɓaah kañam ɗah, ɓa na kaci'ɗohe kaci'ɗoh, ɓa sepeƴnukaah, ɓa na raake neɓiɗ ngaŋ lee ciŋ ɓa.
2PE 2:14 Has ciŋ ɓa na gene waak ɓitɓi ɓa njaaloo'an na ɗe, te ɓa minɗi doyiɗ bakaaɗ, ɓa na ñaañohe ɓooɓi kos ciŋ ɓa ndengɗi. Ɓa mokɗiɗ waaɗ kopor ; ɓa alku'iɗ.
2PE 2:15 Ɓa faɗiɗ waasi yurhiɗi, ɓa muuƴiɗ, ŋ taambɗi ɓa taambiɗ waasiŋ Balaam, kuɓkiŋ Bosor, yi waaɗee eɗu kopor po a tummba yurhaaɗi.
2PE 2:16 Waaye a ngasuusa ŋ ɗali a ɗal waasi : A mbaam, yi minɗi woo, a yi woo findi ɓo', a faɗɗukohha woosuuɗeem naandohaaɗi a waaɗee tum.
2PE 2:17 Jangɗohoh ci leyoh ceem, ɓa cul raakaaɗi masuɓ, suti puuɗsi na coottohe, Kooh kooɗkiɗiɗ ɓa ɗisik ñuusiɗ tuɗ.
2PE 2:18 Ɓa na ñaañohe ɓi ɓa na muuƴɗe na woo ciŋ ɓa yaksiɗkohaaci, woo ci ɓo' minɗi kooɗoh in. Na woo ceem, ɓa nookee ɓi han puloh ŋ mboolndiŋ muuƴiɗ ci, ɓa ɓekee ɓa ŋ cakaay.
2PE 2:19 Ɓa gapee ɓa raak haf ɓa, te ɓeɗ ŋ haf ɓa ɓa ñaam ciŋ waaɗ-waaɗ ci na yahrohee ɓa, laam in nu min ɗa ɗah, fu ñaamiŋ wa.
2PE 2:20 Nik ne ɓa inheen Yeesu Kiristaa, Heɗi na Mucɗohi, po ɓa pulla ŋ hoolaaɗiiciŋ Adina, po ƴutta, ɓa longissa ŋ hoolaaɗiiceem, ca minnda ɓa ɗah, mirndohaaɗiŋ ɓa uupan moɗaaɗi cambohaana.
2PE 2:21 Ɓa inah waasi yurhiɗi po ƴut, ɓa suungɗuk nakoh ci hooliɗ ci ɓa rahas ɗah, e inhaaɗi wa ngisohee nga ɓa.
2PE 2:22 Woyohaaɗii keeh nga ɓa : Ɓuu fi dokkissiɗ ŋ in ca a huke. Na wii : Mbaam-huk, ali fu ɓook ɗe ɓook, a walañkis ŋ ndapalaaƴ mi.
2PE 3:1 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, wii weɗ fiisi kanakɗoh, wi maa kaɓɗohee ɗu. Ca kanak jen mi na naandsee ɗu in ci ɗu jangɗasse, ne ŋ yun kiñaañ kiŋ ɗu po ɗu liiɓee hooliɗ.
2PE 3:2 Ŋ waaɗ ne ɗu naandsuk woo ci woosuuɗ ciŋ Kooh woyee ɗeɓgaan, na nakoh ciŋ Heɗi Mucɗohi, ci Apootar ciŋ ɗu woyee ɗu.
2PE 3:3 Bala ali in, inhaat ne ŋ jamanooci mirndoh, wa hey raake ɓi njembtohoh, ɓa na hee taambɗe kiñin ciŋ ɓa.
2PE 3:4 Te ɓa hey woye ne : « A gapohee ne a hey haye haa e ? Wa nikan kiɗa ? Laam ina baab ci kaanoh poyi, in ci jen ris findi ca mandee ŋ cambaŋ feraŋ Adina. »
2PE 3:5 Ɓooɓeem na alkoh alkohɗuke ne ɗeɓgaan, Kooh fereen Eel na keheƴ taamboh ŋ woo kiŋ ɗe, kehƴeem pulohee ŋ masuɓ, wa nikee ŋ leero masuɓ.
2PE 3:6 Te masmeem weɗ riifɗee adinaana ɗeɓgaan, wa ɗummbaa.
2PE 3:7 Te woo keem, weɗ ɗaak Eel ci na kehƴi woti ndii, ca na sekɗohse yongkaahaŋ mbehaŋ atteena, wi sangiɗ ciŋ Kooh ɗumbohsan.
2PE 3:8 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, raakiɗ ini ɗu joyɗi alkoh, weɗ ne mbeh yino ŋ Heɗi mand na kiis junni (1000) te kiis junni (1000) mand na mbeh yino nga ɗe.
2PE 3:9 Heɗi raɓuuɗi ŋ ini a gapohee tum, findi ɓum liiɓoha. A na muñɗee ɗu, a waaɗɗi ne ali ɓo' nga ɗu sooƴ, waaye a waaɗ ne ɓooɓi jen ɓoƴsoh pesohaaɗ.
2PE 3:10 Waaye mbehiŋ Heɗi hayan findi rokoh. Ŋ mbeheem, eel ci hey coote na ɗuuɗ tiitɗohiɗ, in ci nik nga doh po ca yahrukoh, kehƴi na in ci haɓɗu nga jen hey atte'se.
2PE 3:11 Nik ne in ci jen yahrukohan ɗaa ɗah, ɗu joyiɗ pes pes hooliɗ wuu Kooh, te ɗu ŋoɗ nga ɗe.
2PE 3:12 Ɗu sekee te ɗu seesuk mbehiŋ Kooh, wi eel ci jaalohan, ca yahrukoh, te in ci nik nga doh po ca naay.
2PE 3:13 Ɓoo nak, ɓoo ɓii sek eel as na keheƴ as, ɗiski yurah gen, findi Kooh gapoha.
2PE 3:14 Ineem weɗ tah, ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ŋ seki ɗu na seke mbeheem, ndengɗukaat po Kooh raak ɗu raakaaɗi sikka, a raakuu woyaah nga ɗu, ɗu raak jam na ɗe.
2PE 3:15 Te ambaat ne : Sekɗohi Heɗi na sekɗohe, a waaɗ ne ɓooɓi muc, findi Pool, ɓaah ɓoo yi ɓoo keeñkoh namoh ɗu wa woo ŋ fiisi a kaɓɗoh ɗu, ŋ liiɓohaaɗi moɗiɗi Kooh on ɗe.
2PE 3:16 Ineem weɗ a na woye ŋ fiis ci a na kaɓɗohe jen, ci a na woyohe in ceem. Raakiɗ ɓak nga ca, ca yooɓɗi inhu, tahha po inhaaɗiici na ɓi mokiɗɗi baahiɗ waasi na ɓoƴsohe ɓoƴsoh ini ca tokis. Ɓa na name tum ɗaa na Fiis ci cinooci. Ineem na ɓayee ɓa ŋ ɗumbu.
2PE 3:17 Waaye ɗu, ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ŋ woyiɗ na ɗu ŋ in ceem. Wortukaat, kinaat faɗ yurhaaɗiici ɓa nookee ɗu na ɗal ciŋ ɓa po ɗu ndengissuu ŋ kosi ɗu kos.
2PE 3:18 Baahohi Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, Mucɗohiŋ ɓoo baahoh ɗu, na inhi ɗu inah ɗe, ɓaatkaat ɓaatuk. A yi yakɗaah woti po faw ! [Amiin !]
1JO 1:1 Ini raakee, kooɗoh ŋ camba poyi, ɓoo kerahhaa, hotoottaa na has ciŋ ɓoo, ɓoo marakkaa baahiɗ te ɓoo laallaa na yaah ciŋ ɓoo, weɗ Woo ki na onohe kipes ki.
1JO 1:2 Kipes keem teeɓohkiɗ te ɓoo hotiɗa. Ɓoo na seede'ee wa te ɓoo yegɗee ɗu wa, weɗ kipes ki heyɗi reehe, wi nikee na Baabi te wa teeɓukka ɓoo.
1JO 1:3 Mbaa ini ɓoo hot, ɓoo kerahhaa, ɓoo ɓii nam ɗu wa yegiɗ, ne ɗu nik yino na ɓoo, ɓoo hun nik yino na Baabi na Kuɓkiŋ ɗe Yeesu Kiristaa.
1JO 1:4 Te ɓoo ɓii fiis ɗu in cii ne sumiŋ ɓoo mit.
1JO 1:5 Yegɗohi ɓoo kerah ŋ Yeesu Kiristaa te ɓoo yegɗee ɗu wa weɗ ne Kooh a siñaar te ali ñuus nikɗi nga ɗe.
1JO 1:6 Ɓoo woo ne ɓoo yino na Kooh, te ɓoo tiindee ŋ ñuus ɗah, ɓoo na leye te ɓoo pesɗi ŋ keeh.
1JO 1:7 Waaye ɓoo nik ŋ siñaar findi Kooh nikoh ŋ siñaar ɗah, ndeem, ɓoo yino ŋ harmban ɓoo te ñif miŋ Kuɓkiŋ ɗe Yeesu wa ɗii hooliɗ ɓoo ŋ bakaaɗ ci jen.
1JO 1:8 Ɓoo woo ne ɓoo raakɗi bakaaɗ ɗah, ɓoo na ñaañohe haf ɓoo, te keeh ki nikɗi nga ɓoo.
1JO 1:9 Ɓoo teyɗuk bakaaɗ ciŋ ɓoo ŋ fiki Kooh ɗah, Kooh cariɗ oolku te a yurhiɗ. A hey ɓoo ɗaase, a hooliɗ ɓoo ŋ yurhaaɗi nu nik.
1JO 1:10 Ɓoo woo ne ɓoo bakaaɗɗi ɗah, ɓoo na woye ne Kooh leyoh, te woo kiŋ ɗe nikɗi nga ɓoo.
1JO 2:1 Komaakciŋ ngo, mi yii fiis ɗu in ceem ne ɗu bakaaɗuu. Waaye yino nga ɓoo bakaaɗ ɗah, ɓoo raakiɗ Yi ngelɗan ɓoo ŋ fiki Baabi, a Yeesu Kiristaa, Yurhiɗi.
1JO 2:2 Laam, a yi eɗoh haf ce ne a seeƴkohu wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, te wa wuu ɓoo dong haa waaye wuu ɓi Adina jen.
1JO 2:3 Ini na teeɓe ɓoo ne ɓoo inhiɗ Heɗi, weɗ ne ɓoo taambiɗ nakoh ciŋ ɗe.
1JO 2:4 Yi na woye ne a inhiɗ Kooh, te a taambiɗɗi nakoh ciŋ ɗe, yeem leyoh te keeh ki nikɗi nga ɗe.
1JO 2:5 Waaye ɓoyi na taambɗe woo kiŋ ɗe, waaɗi a waaɗ Kooh na nike mitiɗ sik te wa nik keeh nga ɗe - ŋ ineem ɓoo inah ne ɓoo ɓii ŋ Kooh.
1JO 2:6 Yaa nu woo ne a yii ŋ Kooh ɗah, a joy pesoh findi Yeesu pesohe.
1JO 2:7 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, wa nakoh as weɗ maa fiisee ɗu haa, wa nakoh maañiɗ te ɗu rahasa wa wa camb, te nakoheem, e woo ki ɗu kerah.
1JO 2:8 Moona ini maa fiisee ɗu, wa nakoh as keeh-keeh ŋ kipes kiŋ Kiristaani, findi wa nam nikoh as keeh-keeh ŋ kipes kiŋ ɗu, ñuusi wa ɗii coot te siñaari siñaarɗiɗ po ƴutiɗ.
1JO 2:9 Yi na woye ne a yii ŋ siñaari te a waaɗɗi yi a ɓaah na ɗe kos, a ris ŋ ñuusi poyi.
1JO 2:10 Ɓi waaɗ ɓaah ciŋ ɓa kosiɗ ci, ɓa gen ŋ siñaari te ali in kafndanɗi ɓa.
1JO 2:11 Waaye ɓi waaɗɗi ɓaah ciŋ ɓa, ɓa ɗi ŋ ñuusi ; ɓa na tiinde ŋ ɗooƴ ñuusi te ɓa inahɗi ɗiski ɓa na kaɗe, ñuusi fuulɗiɗ has ciŋ ɓa.
1JO 2:12 Mi yii fiis ɗu, komaakci : Ɗu ɗaasuuɗ bakaaɗ ciŋ ɗu sagu Yeesu Kiristaa.
1JO 2:13 Mi yii fiis ɗu, baab ci : Ɗu inhiɗ Yi nik ŋ camba poyi. Mi yii fiis ɗu, komaakci fiir ci : Ɗu saahiɗ Seytaani.
1JO 2:14 Mi yii fiis ɗu, komaakci : Ɗu inhiɗ Baabi. Mi yii fiis ɗu, baab ci : Ɗu inhiɗ Yi nik ŋ camba poyi. Mi yii fiis ɗu, komaakci fiir ci : Ɗu raakiɗ hatil, woo kiŋ Kooh gen nga ɗu te ɗu saahiɗ Seytaani.
1JO 2:15 Kinaat waaɗ Adina na in ci nik ŋ ɗooƴ Adina. Ɓo' waaɗ Adina ɗah, waaɗ Baabi nikɗi nga ɗe.
1JO 2:16 In ci nik ŋ Adina jen, findi taambiɗ kiñin, maɗ in ci has na hote, na yaksiɗuk ŋ raak-raak, ceem jen ca ina Baabi haa, ca ina Adina.
1JO 2:17 Te kat, Adina na reehe reeh na in ci na maɗse nga, waaye yi na tume ini Kooh waaɗ genan gen po faw.
1JO 2:18 Kuɓuuciŋ ngo, ɓoo ɓii ŋ jamanooci mirndoh. Ɗu kerhiɗ ne sangiɗiŋ Kiristaani yii hay, te woti-woti, sangiɗ ciŋ Kiristaani laayiɗ, tahha po ɓoo inhiɗ ne ɓoo ɓii ŋ jamanooci mirndoh.
1JO 2:19 Ɓa puliɗ nga ɓoo waaye ɓa ɓaaheeɗi nga ɓoo ; laam ɓa ɓaaheen nga ɓoo ɗah, ɓa heen rise na ɓoo. Waaye ineem teeɓohiɗ ne ali yino nga ɓa ɓaahɗi nga ɓoo.
1JO 2:20 Ɗu nak, ɗu rahsiɗ Fuuɗsi Hoolohngaani taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, tahha po ɗu jen ɗu inhiɗ keeh ki ŋ ini kaɗ ŋ Kooh.
1JO 2:21 Mi yii fiis ɗu, wa nikɗi haa ne ɗu inahɗi keeh ki, waaye ɗu inhiɗa te ɗu inhiɗ ne ali lee na puloheeɗi ŋ keeh.
1JO 2:22 Ya ɓa leyohi ? E yi taas ne Yeesu a yi Kiristaani. Yeem, a yi sangiɗiŋ Kiristaani, yi taas Baabi na Kuɓki.
1JO 2:23 Yaa nu taasuk Kuɓki ɗah, a namɗi raak Baabi. Yaa nu teyɗuk Kuɓki ɗah, a namiɗ raak Baabi.
1JO 2:24 Ini ɗu kerah ŋ camba poyi, risaat nga ɗu. Ini ɗu kerah ŋ camba poyi ris nga ɗu ɗah, ɗu naman ris ŋ Kuɓki na Baabi.
1JO 2:25 Te ini a gap ɓoo, weɗ kipes ki heyɗi reehe.
1JO 2:26 Ineem weɗ ŋ waaɗee ɗu fiis ŋ ini kaɗ ŋ ɓi na muuƴɗee ɗu.
1JO 2:27 Ini kaɗ nga ɗu, Fuuɗsi Hoolohngaani ɗu rahsoh nga ɗe hey gene nga ɗu, te ɗu etohɗi ɓo' wiiriis jangɗee ɗu ; Fuuɗsi yii jangiɗ ɗu in ci jen, te ini a na jangɗee ɗu wa keeh te wa lee haa, mbaa risaat ŋ Kiristaani, findi Fuuɗsi jangɗoh ɗu.
1JO 2:28 Ɗiski wa nik, kuɓuuciŋ ngo, risaat ŋ Kiristaani, po mbeha a teeɓkohan, wa raak ɓoo riifiɗ na ooluk, ɓoo raakuu kaci ŋ fikiice ne a hay ɗah.
1JO 2:29 Ɗu inhiɗ ne a yurhiɗ ɗah, ɗu namiɗ inah ne ɓo' nu na pese ŋ yurah ɗah, a rimkoh nga ɗe.
1JO 3:1 Markaat findi Baabi waaɗoh ɓoo po ɓoo ɓeeɗkohsee kuɓu Kooh te weɗ ɓoo nik ! Adina inahɗi Kooh, weɗ tah wa inahɗi ɓoo.
1JO 3:2 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ɗiski wa nik ndii ɓoo kuɓu Kooh, te ini ɓoo nikan kim teeɓohuuɗi paaɗ. Waaye, ɓoo inhiɗ ne mbaɗna wa teeɓohsan, ɓoo mandan na ɗe, laam ɓoo hey ɗe hote findi a mand keeh-keeh.
1JO 3:3 Ɓo' nu raak yaakaareem ŋ Yeesu Kiristaa ɗah, a na hoolɗe hooliɗ haf ce findi yeem hooloh.
1JO 3:4 Ɓo' nu nik tumoh bakaaɗ ɗah, a na tume ini hunɗi na waasiŋ Kooh, laam bakaaɗ, weɗ sang teyɗuk waasi.
1JO 3:5 Moona, ɗu inhiɗa : Ini tah Yeesu hay weɗ ne a nihis bakaaɗ ci. Te a yi, a raakɗi bakaaɗ.
1JO 3:6 Ɓo' nu gen nga ɗe ɗah, na bakaaɗeeɗi ; ɓo' nu na bakaaɗe ɗah, hotohɗi ɗe, inahɗi ɗe.
1JO 3:7 Kuɓuuciŋ ngo, ali ɓo' kinaat ɗu muuƴiɗ. Ɓo' nu na tume in yurhiɗ ɗah, a yurhiɗ findi Kiristaani yurhoh.
1JO 3:8 Ɓo' nu gen ŋ bakaaɗ ɗah, a ɓaah ŋ Seytaani, laam Seytaani bakaaɗ ŋ camba poyi. Ini tah Kuɓkiŋ Kooh hay weɗ ne a yahroh in ci Seytaani haɓiɗ.
1JO 3:9 Ɓo' nu rimuk ŋ Kooh ɗah, a na tumeeɗi bakaaɗ, laam ini Kooh sok nga ɗe findi tisoh, genan nga ɗe ; a minɗi bakaaɗ laam a kuɓu Kooh kotii.
1JO 3:10 Ini ɗalohiɗ kuɓuuciŋ Kooh na kuɓuuciŋ Seytaani weɗi wii : Ɓo' nu na tumeeɗi yurhiɗ wala a waaɗɗi ɓaah ce ɗah, a wuu Kooh haa.
1JO 3:11 Inii weɗ yegɗohi ɗu kerah ŋ camba poyi an : Ɓoo waaɗtiɗohaat ;
1JO 3:12 ɓoo kinaat tum findi Kayin, yi ɓaahee ŋ Seytaani, a boommba taambɗoh ce. A boomoh ɗe ye ? E tumohaaɗ caŋ ɗe haf ce ceɗ sepƴe, caŋ taambɗoh ce nikka yurhiɗ, weɗ tah a boommba ɗe.
1JO 3:13 Kon ɓaah ciŋ ngo, ɓi Adina sang ɗu ɗah, kinaat feyu.
1JO 3:14 Ɓoo inhiɗ ne ɓoo puloh ŋ kakaan, ɓoo hayiɗ ŋ kipes, te waaɗi ɓoo waaɗ ɓaah ciŋ ɓoo, weɗ teeɓoha. Ɓo' nu waaɗɗi ɓooɓi ɗah, a ris ŋ kakaan.
1JO 3:15 Yaa nu sang ɓaah ce ɗah, a apoh ɓo'. Te ɗu inhiɗ ne ali apoh ɓo' raakɗi kipes ki heyɗi reehe ŋ ɗooƴ ce.
1JO 3:16 Inii weɗ inhiɗ ɓoo waaɗoh : Yeesu eɗohiɗ kipes kiŋ ɗe wuu ɓoo. Mbaa ɓoo joyiɗ nam eɗoh kipes ciŋ ɓoo wuu ɓaah ciŋ ɓoo.
1JO 3:17 Waaye ɓo' raak, a hot ne ɓaah ce raakiɗ etoh, a rang keeñiŋ ɗe nga ɗe ɗah, waaɗohi puloh ŋ Kooh genoh na nga ɗe ?
1JO 3:18 Kuɓuuciŋ ngo, waaɗohiŋ ɓoo kinaat top ŋ nguɓ ci dong, waaye wa hunaat na tumohaaɗ na keeh.
1JO 3:19 Ŋ ineem, ɓoo hey inhe ne ɓoo ɓaah ŋ keeh ki, te ɓoo hey raake jam ŋ keeñ ciŋ ɓoo ŋ fiki Kooh.
1JO 3:20 Ali ɓoo atte haf ɓoo sah, ɓoo inhiɗ ne Kooh a yi uup yak liiɓ ciŋ ɓoo te a inhiɗ in ci jen.
1JO 3:21 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, liiɓ ciŋ ɓoo ambɗi ɓoo findi yurhaaɗi ɗah, ɓoo raakiɗ ooluk ŋ fiki Kooh.
1JO 3:22 Te in nu ɓoo kiim ɗe ɗah, ɓoo rahasa nga ɗe, laam ɓoo ɓii taambiɗ nakoh ciŋ ɗe te ɓoo na tume ini neɓ ɗe.
1JO 3:23 Inii weɗ nakohiŋ ɗe : Weɗ ne ɓoo kos ŋ Kuɓkiŋ ɗe Yeesu Kiristaa, te ɓoo waaɗoh ŋ harmban ɓoo findi a nakoh ɓoo wa.
1JO 3:24 Ɓo' nu taambiɗ nakoh ciŋ Kooh ɗah, a gen ngaŋ Kooh, te Kooh gen nga ɗe ; ŋ inii, ɓoo inhiɗ ne a gen nga ɓoo : sagu Fuuɗsi Hoolohngaani a eɗ ɓoo.
1JO 4:1 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, kinaat kos ɓooɓi jen, ɓi na woye ne a Fuuɗsi Hoolohngaani na woyɗukohee ɓa ; markisaat ɓa baahiɗ po ɗu inah andi fuuɗsi na woyɗukohee ɓa puloh ŋ Kooh wala ; laam adinaani woti-woti, ɓo' laayiɗ na tume haf ɓa woosuuɗ te ɓa nikɗaa.
1JO 4:2 Ɗu na hee inhisohe Fuuɗsiŋ Kooh an : Ɓo' nu woo jahran ne Yeesu Kiristaa hayiɗ na faan ɗah, ini woyɗukoh ɗe puloh ŋ Kooh ;
1JO 4:3 te waa nu teyɗukɗi Yeesu yeem ɗah, wa pulohɗi ŋ Kooh, waaye wa liiɓiŋ sangiɗiŋ Kiristaani ; ɗu kerheen ne wa ɗii hay te ɗiski wa nik, wa ɗii ŋ Adina.
1JO 4:4 Ɗu ɓi kuɓuuciŋ ngo, ɗu ɓaah ŋ Kooh, te ɓooɓi tum haf ɓa woosuuɗ ɓeem, e ɗu saah ɓa, laam Yi nik nga ɗu a yi uup yak yi nik ŋ Adina.
1JO 4:5 Ɓeɗ, ɓa ɓaah ŋ Adina ; weɗ tah woo kiŋ ɓa woo Adina te ɓi Adina ɓa ɗii sikɗuk ɓa.
1JO 4:6 Ɓoo nak, ɓoo ɓaah ŋ Kooh ; ɓo' nu inah Kooh ɗah na sikɗuke ɓoo sikɗuk ; yi ɓaahɗi ŋ Kooh, na sikɗukeeɗi ɓoo. Ɓoo na inhisohe Fuuɗsiŋ keeh ki na wi na muuƴɗohe ɗaa.
1JO 4:7 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ɓoo waaɗtiɗohaat ŋ harmban ɓoo ; laam waaɗoh puloh ŋ Kooh, te ɓo' nu waaɗ morom ce ɗah, a rimkoh ŋ Kooh te a inhiɗ Kooh.
1JO 4:8 Ɓo' nu waaɗɗi morom ce ɗah, a moosɗi inhoh Kooh, laam Kooh, a waaɗoh.
1JO 4:9 Kooh teeɓohiɗ waaɗi a waaɗ ɓoo ŋ inii : Woosi a woos Kuɓkiŋ ɗe yino-kongi ŋ Adina ne ɓoo pes taamboh nga ɗe.
1JO 4:10 Te waaɗoheem nikɗi haa ne e ɓoo waaɗ Kooh, waaye a yi waaɗ ɓoo te a woossa Kuɓkiŋ ɗe ne a nik seeƴkaahi nihsan bakaaɗ ciŋ ɓoo.
1JO 4:11 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, Kooh waaɗiɗ ɓoo waaɗeem jen, mbaa, ɓoo joyiɗ nam waaɗtiɗoh ŋ harmban ɓoo.
1JO 4:12 Ali ɓo' hotohɗi Kooh. Waaye ɓoo waaɗtiɗoh ŋ harmban ɓoo ɗah, a genan nga ɓoo, te waaɗohiŋ ɗe hey mite nga ɓoo.
1JO 4:13 Inii weɗ na inhiɗe ɓoo ne ɓoo gen ŋ Kooh, te a gen nga ɓoo : eɗi a eɗ ɓoo Fuuɗsiŋ ɗe.
1JO 4:14 Ɓoo hotiɗ ne Baabi a yi woos Kuɓki ne a nik Mucɗohiŋ Adina te ɓoo ɓii seede wa.
1JO 4:15 Ɓo' nu woo jahran ne Yeesu a yi Kuɓkiŋ Kooh ɗah, Kooh gen nga ɗe, te a gen ŋ Kooh.
1JO 4:16 Te ɓoo inhiɗ waaɗi Kooh waaɗ ɓoo, te ɓoo kosiɗa. Kooh, a waaɗoh, te ɓo' nu gen ŋ waaɗoh ɗah, a gen ŋ Kooh, Kooh gen nga ɗe.
1JO 4:17 Waaɗohi mitiɗ ŋ ɗooƴ ɓoo ŋ raaki ɓoo raak hel daliɗ ŋ mbehaŋ atteena, laam findi a mand, ɓoo mand ɗaa ŋ adinaanii.
1JO 4:18 Waaɗoh hunɗi na neƴƴoh, waaɗoh keeh-keeh na aañe aañ neƴƴoh, laam neƴƴoh na seke mbugal, kon ɓoyi neƴƴoh, waaɗoh mitɗi nga ɗe.
1JO 4:19 Ini kaɗ nga ɓoo nak, a yi koc waaɗ ɓoo, weɗ tah ɓoo waaɗiɗ ɗe.
1JO 4:20 Ɓo' woo ne a waaɗiɗ Kooh, te a sang morom ce ɗah, a leyoh ; ɓo' nu waaɗɗi morom ce yi a na hote ɗah, a minɗi waaɗ Kooh yi a hotɗi.
1JO 4:21 Te ɓoo rahsoh nakohii nga ɗe an : « Yaa nu waaɗ Kooh ɗah, a namaat waaɗ ɓaah ce. »
1JO 5:1 Ɓo' nu kos ne a Yeesu, a yi Kiristaani ɗah, ɓoyeem, a kuɓu Kooh, te ɓo' nu waaɗ Baabi, yi na rime ɗah, a waaɗiɗ ɓi rimkoh nga ɗe.
1JO 5:2 Ŋ inii ɓoo inhiɗ ne ɓoo waaɗiɗ kuɓuuciŋ Kooh : Ɓoo waaɗiɗ ɓa ne ɓoo waaɗ Kooh te ɓoo taambiɗ nakoh ciŋ ɗe ɗah.
1JO 5:3 Laam waaɗ Kooh weɗ ne ɓoo taambiɗ nakoh ciŋ ɗe. Te nakoh ciŋ ɗe ɓitɗi,
1JO 5:4 laam ɓo' nu rimkoh ŋ Kooh ɗah, a miniɗ saah Adina ; te ini saah Adina, weɗ kosi ɓoo kos.
1JO 5:5 Ya ɓa a yi min Adina ɗal yi kos ne Yeesu a Kuɓkiŋ Kooh ?
1JO 5:6 Yeesu Kiristaa yeem, a yi hay taamboh ŋ masuɓ na ñif ne a muciɗ ɓoo ; a taamboh ŋ masuɓ dong haa, waaye ŋ masuɓ na ñif ; te a Fuuɗsi Hoolohngaani na seede'ee wa, laam Fuuɗsi a yi keeh ki.
1JO 5:7 Seede kaahay raakiɗ :
1JO 5:8 Fuuɗsi na masmi na ñif mi, te ca kaahay jen ca huniɗ.
1JO 5:9 Ɓo' seede ɗah, a na kosse kosu ; waaye seedeeniŋ Kooh weɗ uupiɗ hatil, te wii weɗ seedeeniŋ Kooh : A seede'iɗ Kuɓkiŋ ɗe.
1JO 5:10 Yaa nu kos Kuɓkiŋ Kooh ɗah, a raak seedeeneem ŋ ɗooƴ ce ; yaa nu kosɗi seedeeniŋ Kooh ɗah, a amb Kooh findi leyoh, a kosɗi seedeeni Kooh seede Kuɓkiŋ ɗe.
1JO 5:11 Seedeeneem weɗ ne Kooh eɗiɗ ɓoo kipes ki reehanɗi te kipes keem weɗi ŋ Kuɓkiŋ ɗe.
1JO 5:12 Yi raak Kuɓki a yi raak kipes ki ; yaa nu raakɗi Kuɓkiŋ Kooh ɗah, raakɗi kipes.
1JO 5:13 Ŋ fiis ɗu in ceem ne ɗu inah ne ɗu raakiɗ kipes ki reehanɗi, ɗu ɓi kos Kuɓkiŋ Kooh.
1JO 5:14 Oolki ɓoo raak nga ɗe, weɗ ne in nu ɓoo kiim te wa hun na waaɗ-waaɗiŋ ɗe ɗah, a kerah ɓoo.
1JO 5:15 Te ɓoo inah ne a yii kerah ɓoo ŋ in nu ɓoo kiim ɗe ɗah, ɓoo namiɗ inah ne ɓoo rahsiɗ in ci ɓoo kiim.
1JO 5:16 Ɓo' hot yino ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci bakaaɗee, bakaaɗi ɓekɗi ɗe kakaan ɗah, a kiimɗaat ɗe Kooh, a onu kipes ; a hey wa one ɓi bakaaɗɗi bakaaɗi ɓek ɓa kakaan. Waaye raakiɗ bakaaɗi na ɓekohe kakaan. Ineem tahɗi so nakoh kiim Kooh.
1JO 5:17 In yurhaaɗi nu nik ɗah, wa bakaaɗ, waaye raakiɗ bakaaɗ ci ɓekɗi ɓo' kakaan.
1JO 5:18 Ɓoo inhiɗ ne yaa nu rimkoh ŋ Kooh ɗah, a na bakaaɗeeɗi. A Kuɓkiŋ Kooh na niiɗee ɗe, Seytaani minɗi ɗe laal.
1JO 5:19 Ɓoo inhiɗ ne ɓoo ɓooɓiŋ Kooh te Adina jen wa ɗii ŋ yaah Seytaani.
1JO 5:20 Te ɓoo namiɗ inah ne Kuɓkiŋ Kooh hayiɗ, te a eɗiɗ ɓoo ñaañ ne ɓoo inhisoh Kooh, Keeh-keehi ; te ɓoo ɓii ngaŋ Kooh, Keeh-keehi, ngaŋ Kuɓkiŋ ɗe Yeesu Kiristaa. Yeem, a Koohi keeh-keehi, kipes ki po faw.
1JO 5:21 Komaakciŋ ngo, wortukaat kooh ci nikɗi keeh.
2JO 1:1 Mi, yakkiŋ Janguuni, mi yii fiis ɗa, fu yi Ɓitɓi Kooh tan na kuɓuuciŋ ɗa. Ŋ keeñkohiɗ ɗu keeh-keeh. A mi dong waaɗ ɗu haa, waaye na ɓi inah jen keeh ki kaɗ ŋ Kooh.
2JO 1:2 Ɓoo waaɗiɗ ɗu sagu keeh ki ɓoo jen ɓaah te wa nikan nik ngaŋ keeñ ciŋ ɓoo po faw.
2JO 1:3 Kooh Baabi hey ɓoo baahohe, ɓoo misik ɗe, a on ɓoo jam. Yeesu Kiristaa kuɓkiŋ Baabi hey ɓoo baahohe, ɓoo misik ɗe, a on ɓoo jam. Ŋ ineem ɓoo pesee ŋ keeh na waaɗoh.
2JO 1:4 Ŋ sumiɗ lool ŋ hotiɗ ɓum ngaŋ kuɓuuciŋ ɗa ɓii pes ŋ keeh ki findi nakohi ɓoo jen rahas ŋ Baabi.
2JO 1:5 Te ɗiski wa nik, mi yii kiim ɗa fu yi Ɓitɓi ne ɓoo jen waaɗtiɗohaat. Ini ŋ fiis ɗa wii, wa nakoh as haa, waaye wa nakohi ɓoo rahas ŋ cambohaana.
2JO 1:6 Te waaɗoh weɗ ne ɓoo pesee ŋ nakoh ciŋ Kooh. Wii weɗ nakohi, findi ɗu kerhoha ŋ cambohaana poyi : Ɓoo pesaat ŋ waaɗtiɗoh.
2JO 1:7 Ɓo' laayiɗ pasarkohiɗ ŋ adinaani te ɓa na ñaañohe ñaañoh ɓo', ɓa teyɗukɗi ne Yeesu Kiristaa hayiɗ ŋ Adina na faan, findi ɓo'. Ɓoyi na taase ineem, a ñaañohoh ɓo', a sangiɗiŋ Kiristaani.
2JO 1:8 Tufkaat ŋ haf ɗu, ne ɗu ñakuu ini pangkiŋ ɓoo rim, waaye ɗu rahas aaf mitiɗ.
2JO 1:9 Ɓo' nu kaɗ ini uup us ndeem te a topɗi ŋ jangɗohi ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani ɗah, a raakɗi Kooh ; ɓo' nu top ŋ jangɗoheem ɗah, a raakiɗ Baabi na Kuɓki.
2JO 1:10 Kim ɓo' hey ɗu marke a kom ɗu jangɗoh wiiriis wi ɗaloh na jangɗoheem ɗah, kinaat ɗe daliɗ ŋ kahan ciŋ ɗu, kinaat sah tahas kañɗohiŋ ɗe.
2JO 1:11 Laam ɓo' nu tahas ɗe ŋ kañɗohiŋ ɗe ɗah, a hun hun na ɗe ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗe baahaaɗiici.
2JO 1:12 Raakiɗ in laayiɗ ci ŋ joy ɗu woo waaye ŋ waaɗɗi ca fiis ŋ kayit findi an ; ŋ oolkiɗ ne ŋ hey ɗu hee marke, ŋ woo na ɗu ɓo' na ɓo' ne ɓoo uup sum.
2JO 1:13 Kuɓuuciŋ taambɗoh fu ɓitiɓ yi Kooh nam tan, ɓii kañiɗ ɗa.
3JO 1:1 Mi yii kañiɗ ɗa, Gayus, mi yi yakkiŋ Janguuni, mi yii fiis kaytii wuu fu nawleeso, fu yi ŋ keeñkoh keeh-keeh.
3JO 1:2 Nawleeso, mi na kiime Kooh ne fu raak jam ŋ in ci jen. Findi kipes kiŋ ɗa na Kooh wiroh, Kooh onaat ɗa wir faan mand ɗaa.
3JO 1:3 Ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci hayya ndii ɗah, ɓa na seede'e seede keeh ki nik nga ɗa na findi fu na pesohe ŋ keeh ki ; ineem, ŋ neɓuuɗ nga lool.
3JO 1:4 Ŋ kerahha ne komaakciŋ ngo ŋ Kiristaani na pese ŋ keeh ki ɗah, sumi mi na sume ŋ ineem, ŋ minɗi raak sum ki uupa.
3JO 1:5 Nawleeso, in ci fu na tumɗe ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci na ɓaaɓe, po ɓi fu inahɗi sah, fu na tumee wa tum wooriɗ.
3JO 1:6 Ɓa seede'iɗ waaɗi fu waaɗ ɓooɓi, ŋ fiki ɓi Janguunii. Te wa heen baahe lool ne fu ɓaatɗohee ɓaah ciŋ ɓoo ɓeem ŋ ɓaaɓiŋ ɓa findi ɓo'-Kooh na tumohe.
3JO 1:7 Laam e tiikiŋ Kiristaani tah ɓa kuruk te ɓa heelkuu ali in ŋ ɓooɓi kosaaɗiici.
3JO 1:8 Kon ɓoo, kosiɗ ci, e ɓoo joy ɓaatɗoh ɓaaɓoh ceem ne ɓoo hun na ɓa, ɓoo pangkiɗ keeh ki.
3JO 1:9 Ŋ fiisiɗ kayit, ŋ kaɓɗohhaa ɓi Janguuniŋ ɗu, waaye Joteref taambkohɗi woo kiŋ ɓoo te a waaɗ ne a yi adgohan ɓooɓi jen.
3JO 1:10 Weɗ tah ŋ hay ɗah, ŋ hey woye in ci a na tume, in ci moɗaaɗiici naandohaaci a na woyɗe ɓoo. Ineem doyɗi ɗe, a yi ŋ haf ce, a na taambɗukeeɗi ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci na haye ndeem te ɓaat nga ɓi na waaɗe wa tum a yi na hondohee ɓa tuma, ɓa sanga ɗah a aañ ɓa ŋ Janguuni.
3JO 1:11 Nawleeso, kina altiɗkoh in baahaaɗi, waaye altiɗkoha in baahiɗ ; ɓoyi na tume in baahiɗ, a ɓaah ŋ Kooh ; ɓoyi na tume in baahaaɗi, a moosɗi inah findi Kooh mand.
3JO 1:12 Demetiriyus nak, ɓooɓi jen na woye in baahiɗ nga ɗe te ɓo' miniɗ hot ne wa keeh. Ɓoo namiɗ ɗe seede'iɗ te fu inhiɗ ne in nu ɓoo seede ɗah, wa keeh.
3JO 1:13 Raakiɗ in laayiɗ ci ŋ joy ɗa woo, waaye ŋ waaɗɗi ca fiis ŋ kayit findi an.
3JO 1:14 Ŋ oolkiɗ ne ŋ hey ɗa hote maañaaɗi te ɓoo hey woye ɓo' na ɓo'.
3JO 1:15 Jam nikaat na ɗa ! Nawleeci ɓa ɗii kañiɗ ɗa ! Kañɗa nawleeciŋ ɓoo, yaa nu nga ŋ tiikiŋ ɗe.
JUD 1:1 Mi yii kañiɗ ɗu, mi yi Yuud, ñaamiŋ Yeesu Kiristaa, ŋ nammba nik taambɗoh Saak, mi yii fiis kaytii wuu ɗu, ɗu ɓi Kooh ɓeeɗuk ŋ haf ce, ɗu ɓi Kooh Baabi waaɗ, ɗu ɓi Yeesu Kiristaa na niiɗe.
JUD 1:2 Miskaat Kooh, a on ɗu jam na waaɗ-waaɗ te in ceem gen ɓaatke !
JUD 1:3 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ŋ waaɗeen ɗu fiis lool ŋ ini kaɗ ŋ muci ɓoo ɓaah. Waaye ini uup tufuk weɗ ne ŋ ñaah ɗu, ɗu leber wuu kosi Kooh eɗ ɓooɓiŋ ɗe te koseem, findi wa nikohee, wa risan ɗaa.
JUD 1:4 Laam raakiɗ ɓooɓi ɗemb aassa nga ɗu, ɓi fu inah ne atteeniŋ ɓa fiisuuɗ maañ. Ɓa ɓo' kaañiɗ Kooh. Ini ɓoo yeyyooɗi baahohi Kooh baahoh ɓoo, weɗ ɓa nduuɗ po ɓa taambɗee kiñin ciŋ ɓa, ɓa mbalaye, ɓa taasee Yeesu Kiristaa yi Heɗ ɓoo ; te a yi dong ɓoo kerhiɗ.
JUD 1:5 Ɗu inhiɗ in ci maa hee ɗu woye jen po ƴutiɗ waaye mi na naandsee ɗu ca rek. Wa Heɗi muciɗ cuuɓiŋ Israayel ŋ Misra, wa kaɗta po wa raakka ɓi sang kos, a ap ɓa ap.
JUD 1:6 Naandsukaat malaakaaci topeeɗi ŋ hatili Kooh onee ca, ca faɗta ɗiska ca gene. Kooh ceenɗuk ca ceenɗuk ceeni genan gen, a taƴca ca ŋ ñuus tuɗ po mbeha yakka, mbehaŋ atteena.
JUD 1:7 Namaat naandsuk ɓi Sodom na Gomor na kur-taah ca nikee ŋ serooca tumee moɗaaɗi findi ɗaa, ɓa nikohee faankoh sangohuuɗ, ɓa jeemeeɗa faankoh faankohi ɗaloh na faankohi Kooh teyɗuk, Kooh attee attee kur ceem, ca nikka firndeeni ɓooɓi jen min hot, te ca ris ŋ ɗooƴ yongkaahi genan gen.
JUD 1:8 Ɓooɓi ɗemb aassa nga ɗu na name tum ɗaa ; ɓa na heeƴe in ci na ɓekee ɓa ŋ usɓiɗ faan ciŋ ɓa, ɓa sang teyɗuk kikilifaakiŋ Heɗi, ɓa ɓase yakɗuuɗ ciŋ Asamaan.
JUD 1:9 Mikayel yi ɓaah ŋ kilifaaciŋ malaakaaci sah, a tumɗaa. Wa a lahtohee na Seytaani, a nookoheeɗa na ɗe fiɗaafiŋ Musaa, a kaañeeɗi ɗe atte wala a ɓas ɗe, a woo ɗe ne : « Heɗi ngasaat ɗa ! »
JUD 1:10 Waaye ɓooɓi mi na woye ɓeem, in nu ɓa inahɗi ɗah, ɓa na ɓasee wa ɓas, te in ci ɓa inah, ɓa inhoh ca findi ɗoopaat na inhohe ; inheem na ɓayee ɓa ŋ ɗumbu.
JUD 1:11 Mas ɓooɓeem ! Ɓa taambiɗ waasiŋ Kayin. Te sagu waaɗ kopor, ɓa tumiɗ po ɓa muuƴiɗ haf ɓa findi Balaam ; ɓa kaaniɗ laam ɓa na ndengsiɗkohe na Kooh findi Kore.
JUD 1:12 Ɓooɓeem ɓeɗ na ɓekee ɗu kaci ne ɗu cohha ne ɗu ɓaah kañam ɗah. Ɓa na ñame ñam po ɓa uupiɗ te ɓa supkuu nga, ɓa na liiɓe haf ɓa dong. Ɓa mand na ngaaɓi na toɓeeɗi, wi puuɗsi na coottohe ; ɓa mand na kidig ci na raakeeɗi ali kuɓu ŋ jamanooni ca na rimohe ; kidig ci kaan, kaanissa, ɗofuusa ;
JUD 1:13 ɓa mand na ginaah ci ayrukiɗ ciŋ cookmi, ci na pulɗe soñiŋ kaciikiŋ ca ; ɓa mand na hor ci tufukɗi ɗisik yino. Kooh kooɗkiɗiɗ ɓa ɗisik ñuusiɗ tuɗ, ɗiski ɓa nikan po faw.
JUD 1:14 Henok caaciŋ ɓoo yasna-kanakɗoh, camboh ŋ Aadama, a woyeen findi woosuuɗ ŋ ini kaɗ nga ɓa an : « Marka, ŋ hotiɗ Heɗi hayeeɗa huniɗ na malaakaaciŋ ɗe hooliɗ ci junni-junniici !
JUD 1:15 A hay ne a atte ɓi Adina jen, a mbugal bakaaɗoh ci jen ŋ moɗaaɗiici ɓa tum jen sagu ndengsiɗkohi ɓa ndengsiɗkohee na ɗe. A nam ɓa mbugal ŋ woo ci ɓaseeh ci ɓooɓeem woyee ɗe jen, ɓooɓi fu inah ne ɓa sang ɗe sang. »
JUD 1:16 Ɓooɓeem genan ayrukiɗ, ɓa lahtukee ŋ ini rahas ɓa te ɓa na taambɗe kiñin ciŋ ɓa. Ɓa minootiɗ woo, ɓa na woye in ci neɓ ɓi ɓa amb ne ɓa miniɗ raak in nga ɓa.
JUD 1:17 Waaye ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, naandsukaat in ci Apootar ciŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa woyee maañiɗ.
JUD 1:18 Ɓa woyeen ɗu ne : « Ŋ jamanooci mirndohan, wa hey raake ɓi njembtohoh, ɓa kerhiɗanɗi Kooh, ɓa taambɗan kiñin ciŋ ɓa. »
JUD 1:19 Ɓooɓeem ɓeɗ na saɓsohe kosiɗ ci, Fuuɗsiŋ Kooh nikɗi nga ɓa, ɓa amboh liiɓ ɓo' dong.
JUD 1:20 Waaye ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, yipaat kipes kiŋ ɗu ŋ kosiŋ ɗu hoolohngaani. Kiimaat Kooh taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani,
JUD 1:21 genaat amb ne Kooh waaɗiɗ ɗu, ɗu sekee na ooluk oni Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa na hee ɗu one, kipes ki heyɗi reehe sagu miski ɗu misik ɗe.
JUD 1:22 Ɓooɓi na liiɓsiɗohe ŋ kosiŋ ɓa, miskaat ɗu ;
JUD 1:23 ɓinooɓi ɗu kooɗoh ɓa ŋ yongkaahi, ɗu muciɗ ɓa ; ɓum miskaat ɗu waaye wortukaat, sangaat sah reɓ kulɓaaciŋ ɓa ci tumohaaɗ ciŋ ɓa moɗaaɗiici usɓiɗ.
JUD 1:24 Yakɗaat Kooh yi min ɗu amb po ɗu kafndukuu, yi min tum po, mbehi ɗu tufkan ŋ fiki yaki a yak, ɗu raakuu sikka te ɗu hey sume keeh-keeh. Yakɗaat Koohi yino-kongi, a yi Mucɗohiŋ ɓoo taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo. A yi yakɗaah, a yi eɗaah cir, a yi Heɗ hatil na nguur, bala Adina raakan na woti na po faw ! Amiin !
REV 1:1 Inii weɗ Yeesu Kiristaa teeɓoh : Kooh eɗ ɗe ne a teeɓ ñaam ciŋ ɗe ini joy hay maañaaɗi. A yi Yeesu, a woos malaakaaniŋ ɗe ne a teeɓ Saaŋ wa, ñaamiŋ ɗe.
REV 1:2 Saaŋ yeem, a teeɓohiɗ ini a hot jen, wa nikka woo kiŋ Kooh na seedeeni Yeesu Kiristaa seede.
REV 1:3 Ɓoyi jangɗan ɓooɓi teerndii hey sume, a yi na ɓooɓi kerhan woo ci puloh ŋ Kooh ceem te ɓa amb in ci fiisu ceem, laam jamanooniŋ ca reɓiɗ.
REV 1:4 Mi Saaŋ, mi yii fiis wuu Janguuci yasna-kanak ci nik ŋ Asi. Yi nik, te a yi nikee te a yi na haye baahohaat ɗu, a on ɗu jam. Fuuɗis ci yasna-kanak ci nik ŋ fiki ɓoofohaaniŋ ɗe baahohaat ɗu, ca on ɗu jam.
REV 1:5 Yeesu Kiristaa, seedeeni woor, yi koc rimuk ŋ kaaniɗ ci, kilifaaniŋ buur ciŋ kehƴi, baahohaat ɗu, a on ɗu jam. A waaɗiɗ ɓoo te a moosɗiɗ ɓoo bakaaɗ ciŋ ɓoo na ñif miŋ ɗe,
REV 1:6 a ambsohiɗ ɓoo jen, a haɓɗiɗta ɓoo Nguur, a ɓekka ɓoo nga, a tummba ɓoo seeƴkiɗoh wuu Kooh Baab ɓa. A yakɗaah te min-min nikaat na ɗe po faw. Amiin !
REV 1:7 Markaat, a yi hay ŋ ɗooƴ eel ; yaa nu nga hey ɗe dege has po ɓi maang ɗe sah, cuuɓ ciŋ kehƴi jen hey ɗe rooye. Ee, amiin !
REV 1:8 Kooh Heɗi woo ne : « Ñam Alfa na Omega, ñam nik, ñam nikee te ñam na haye ; a ñam Heɗ-hatil. »
REV 1:9 Mi Saaŋ, ɓaah ɗu ngaŋ Yeesu, huntohiŋ ɗu yi ɓaah na ɗu miskiɗi, ɓaahha na ɗu Nguur na muñ seke. Wa nikee wa ŋ ambu ŋ Patmos, kur ka masmi wil, ŋ ambsee sagu woo kiŋ Kooh na seede Yeesu.
REV 1:10 Ŋ mbehiŋ Heɗi, Fuuɗsi Hoolohngaani ammba so, ŋ kerheeɗa ŋ finhooso hooso leehkeeɗa findi kuluɓ
REV 1:11 an : « Ini fu na hote fiisaa, wa nik teere, fu kaɓɗoha Janguuci yasna-kanak cii : Efes na Ismirna, Pergam, Tiyatiir, Sardees, Filadelfi na Lawdise. »
REV 1:12 Ŋ heelukka ne ŋ marak ya ɓa heɗ hoosoori na wee na so, ŋ hotta laampa yasna-kanak urus.
REV 1:13 Mannda haa ne a ɓo' nikee ŋ leerooca. A ɓekkee kulɓa hutiɗ, wa tokuusa ŋ fisaari na seentur urus.
REV 1:14 Find ciŋ hafiŋ ɗe nikee yaanow haa find mbaal, haa maar galacaac. Has ciŋ ɗe siñaarɗeeɗa findi jaal yongkaah.
REV 1:15 Kot ciŋ ɗe mannda na moosi hoolɗohu ŋ yongkaah, foocuusa po wa melciɗeeɗa. Hoosooriŋ ɗe mannda na ɗuuɗ masuɓ laayiɗ.
REV 1:16 A ammba hor yasna-kanak ŋ yaahiŋ ɗe ñaahmi, ndang kaañiɗ, wi na nguɗe na ɓak kanak puleeɗa ŋ nguɓiŋ ɗe ; fikiiriŋ ɗe siñaarɗeeɗa findi nohi.
REV 1:17 Ŋ hot ɗe hot rek ŋ keennda ŋ kot ciŋ ɗe po mand haa ne ŋ kaan kaan ; waaye a degga so yaahiŋ ɗe ñaahmi, a woosa ne : « Kana neƴƴoh, ñam koc te ñam mirndohan,
REV 1:18 ñam pesiɗi, ŋ kaaneen, waaye ɗiski wa nik mi yii pes po faw, caaɓndiŋ kakaan na wiŋ Jaanim cii na so.
REV 1:19 Kon fiisa ini fu hot, ini raak woti na ini na haye ŋ fikiiri.
REV 1:20 Ini ɗasɗukiɗi nik ŋ hor ci yasna-kanak ci fu hot ŋ yaahiŋ ngo ñaahmi na laampaaci urus ci yasna-kanak ci tokis inii : hor ci yasna-kanak ci ceɗ malaakaaciŋ Janguuci yasna-kanak ci. Te laampaaci yasna-kanak ci ceɗ Janguuci yasna-kanak ci.
REV 2:1 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Efes, woyaa ɗe ne : “ Yi amb hor ci yasna-kanak ci ŋ yaah-ñaahum te a tiindee ŋ harmban laampa-urus ci yasna-kanak ci, woo inii :
REV 2:2 Ŋ inhiɗ ini fu na haɓɗe jen, ŋ inhiɗ pangkiŋ ɗa miskiɗi na mini fu min muñ fu seke ; ŋ inhiɗ ne fu minɗi teyɗuk añaandiɗ ci. Fu markiskiɗ ɓi na woye ne ɓa apootar po fu inahha ne ɓa na leye.
REV 2:3 Fu minnda muñ fu seke, fu yaaɓiɗ lool sagu tiikiŋ ngo te fu dokukɗi finho.
REV 2:4 Waaye raakiɗ ini ŋ hot nga ɗa te wa baahɗi, weɗ faɗi fu faɗ waaɗi fu waaɗee so koc.
REV 2:5 Naandsuka ɗiski fu puloh, fu keennda, fu ɓoƴsoh tumohaaɗ, dokka ŋ tumohaaɗ caŋ ɗa koc. Wa nikɗi ɗah, ŋ hey hee nihse laampaaniŋ ɗa ŋ ɗiski wa nik, hanaa fu ɓoƴsoh tumohaaɗ.
REV 2:6 Waaye raakiɗ ini ŋ hot nga ɗa te wa baahiɗ, sangi fu sang in ci ɓi Nikola na haɓɗe. Mi sah ŋ namiɗ ca sang.
REV 2:7 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh woo ŋ Janguuci ! Yaa nu saah ɗah, ŋ hey ɗe ñamɗe ŋ rimiŋ kidgiŋ kipes ki nik ŋ ɗooƴ nguukaŋ Kooh. ”
REV 2:8 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Ismirna, woyaa ɗe ne : “ Yi koc na Yi mirndoh, Yi kaanee te a hulitta, woo inii :
REV 2:9 Ŋ inhiɗ miskiɗiŋ ɗa na ñaki fu ñak, moona fu heɗ raak-raak. Ŋ inhiɗ leyɗoh ciŋ ɓi na woye ne ɓa Yawuut te ɓa Yawuut haa, ɓa sinaagog Seytaani.
REV 2:10 Fu hey raake miskiɗ waaye kina neƴƴoh. Marka, Seytaani hey ɓeke ɓi ɓo' nga ɗu ŋ kaso ne ɗu markisku, te ɗu hey raake miskiɗ neeh ndaŋkiyaah, waaye kinaat faɗ, ndengɗukaat po ali ɗu kaanoh nga sah ɗu ɓay, ŋ hey ɗu aafe kipes ki reehanɗi.
REV 2:11 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani woo Janguuci ! Yi saahan, a yeganɗi miskiɗiŋ kakaan ki kanakɗoh. ”
REV 2:12 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Pergam, woyaa ɗe ne : “ Yi amb ndangi kaañiɗi, wi na nguɗe na ɓak kanak woo inii :
REV 2:13 Ŋ inhiɗ ne ɗiski fu gen weɗ ɗiski ɓoofoha-buuri nik, wiŋ Seytaani, waaye fu ŋoɗiɗ nga so. Fu faɗɗi kosi fu kos nga so, po sah wa Antipas seedeeniŋ ngo woor apse. A apohu ŋ kur ɗu, ŋ ɗiska Seytaani gen.
REV 2:14 Waaye ɓi in rek, ceɗ ŋ hot nga ɗa te ca baahɗi : Raakiɗ ŋ ɓooɓiŋ ɗa, ɓi taambiɗ jangɗoh ciŋ Balaam, yi jangɗee Balak ne a bakaaɗɗukoh Israayel ci po ɓa ñammba sepet ci seeƴkohu wuu kooh ci nikaaɗiici, ɓa faankoheeɗa faankoh sangohuuɗ.
REV 2:15 Namiɗ raak ɓi ɓo' ŋ ɓooɓiŋ ɗa ɓi taambiɗ jangɗoh ciŋ ɓi Nikola.
REV 2:16 Mbaa ! Ɓoƴsoha pesohaaɗ wala ŋ hey haye win-win na ndangi na pule ŋ nguɓiŋ ngo ne ŋ hiñoh ɓooɓeem.
REV 2:17 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani woo Janguuci ! Yi saahan, ŋ hey ɗe eɗe kañam ki na woyse maan wi ɗasɗukiɗi, ŋ nam ɗe eɗ atoh yaanow, atoh fi fiisu tiik as wi ali ɓo' inahɗi ɗal ɓoyi rahsana. ”
REV 2:18 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Tiyatiir, woyaa ɗe ne : “ Kuɓkiŋ Kooh yi has ciŋ ɗe siñaarɗe haa jaal yongkaah, kot ciŋ ɗe mannda na moosi foocu po wa melciɗe, woo inii :
REV 2:19 Ŋ inhiɗ ini fu na haɓɗe jen, na waaɗi fu waaɗoh, na kosi fu kos, na waaɗi fu waaɗ taambkohoh, na mini fu min muñ fu seke. Ŋ hotiɗ ne ini fu na haɓɗe jen woti-woti weɗ uup wa koc.
REV 2:20 Waaye raakiɗ ini ŋ hot nga ɗa te wa baahɗi, faɗi fu faɗ Yesabel ŋ ini neɓ ɗe, ɓitɓi na woye ne a woosuuɗ. A muuƴɗee ñaam ciŋ ngo, a jangɗee ɓa faankoh sangohuuɗ na ñam sepet ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi.
REV 2:21 Ŋ oniɗ ɗe in maañiɗ ne a ɓoƴsoh pesohaaɗ waaye a sangiɗ ne a faɗanɗi faankoh sangohuuɗ.
REV 2:22 Marka, ŋ hey ɗe faane kosaay miskiɗ, a yi na ɓi na njaalo'e na ɗe ne ɓa ɓoƴsohɗi pesohaaɗ, ɓa faɗ tumohaaɗ ciŋ ɗe ɗah.
REV 2:23 Ŋ hey ape kuɓuuciŋ ɗe, te Janguuci jen hey inhe ne ñam inah in ci ɓooɓi na liiɓe na ci ɓa na maɗe. Ŋ hey wirnde yaa nu nga ɗu ɗah, ini fu tum.
REV 2:24 Ini kaɗ nga ɗu, ɗu ɓi ɓinooɓi te ɗu ɓaahha ŋ Janguuniŋ Tiyatiir, ɗu ɓi taambɗeeɗi jangɗohiŋ ɓoyeem, ɗu ɓi inahɗi sah in ci ɗasɗukiɗ ci nooɗiɗ ciŋ Seytaani findi ɓa na woyohee wa, mi yii woo ɗu ne ŋ deganɗi ɗu in ɓitiɗ wiiriis.
REV 2:25 Waaye ini ɗu raak, ŋoɗaat nga po mbaɗna ŋ hayan.
REV 2:26 Yi saahan te a ris taambiɗ nakoh ciŋ ngo po ŋ mirndaana, ŋ hey ɗe dege ŋ ɗafuk cuuɓ ci.
REV 2:27 A hey ɓa adgiɗe na salma, a pooksoh ɓa findi meeme na ruñuɓsohohse.
REV 2:28 A raak hatil findi wi ŋ rahsoh ŋ Baabiŋ ngo. Te ŋ hey ɗe eɗe mbeedi, hori na ɓaaɓ.
REV 2:29 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani woo Janguuci. ”
REV 3:1 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Sardees, woyaa ɗe ne : “ Yi raak Fuuɗis ci yasna-kanak ciŋ Kooh na hor ci yasna-kanak ci woo inii : Ŋ inhiɗ ini fu na haɓɗe jen ; ŋ inhiɗ ne ɓooɓi amb ne fu yii pes te fu kaaniɗ.
REV 3:2 Yunka, fu ndengiɗ ini tas nga ɗa wi na kaane ! Ŋ hotiɗ ne tumohaaɗ ciŋ ɗa mitɗi ŋ has ciŋ Koohiŋ ngo.
REV 3:3 Kon naandsuka ini fu rahas te fu kerahhaa ; taambɗaa te fu ɓoƴsoh pesohaaɗ. Fu yunukɗi ɗah, ŋ hey haye nga ɗa bañit findi rokoh te fu inhanɗi wahtuuni wa nikohan.
REV 3:4 Moona, ali ɓa laayɗi, raakiɗ ɓi ɓaah ŋ Janguuniŋ Sardees te ɓa soɓe'iɗɗi kulɓaaciŋ ɓa ; ɓa hey ɓekke kulɓa yaanow, ɓa hun na so laam ɓa yeyyoo'iɗa.
REV 3:5 Yi saahan, a ɓekkohan kulɓa yaanow ɗaa ; ŋ moosanɗi tiikiŋ ɗe ŋ teerndiŋ kipes ki, te ŋ hey teyɗuke ŋ fiki Baabiŋ ngo na malaakaaciŋ ɗe ne : ‘Yii a yiŋ ngo.’
REV 3:6 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani woo Janguuci. ”
REV 3:7 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Filadelfi, woyaa ɗe ne : “ Yi hool te a nikka Keeh-keehi, yi amboh caaɓndiŋ Dawuuda, yi rangis ɗah ɓo' ranganɗi, te a rang ɗah ɓo' rangsanɗi, ɓoyeem woo inii :
REV 3:8 Ŋ inhiɗ ini fu na haɓɗe jen. Marka, ŋ rangsiɗ ŋ fikiifu buntaani ali ɓo' minɗi rang. Fu raakɗi hatil laayiɗ waaye fu ambiɗ woo kiŋ ngo te fu taasukɗi tiikiŋ ngo.
REV 3:9 Inii weɗ ŋ tuman ɓak ŋ ɓi ɓaah ŋ sinaagogiŋ Seytaani, leyoh ci na woye ne ɓa Yawuut te ɓa nikɗaa. Sikɗuka, ŋ hey ɓa hayɗukohe, ɓa ƴek ŋ kot ciŋ ɗa po ɓa inah ne ŋ waaɗiɗ ɗa.
REV 3:10 Ŋ woyee ɗa ne muña fu sek, te fu tumiɗa ; mi nak, ŋ hey ɗa ɗipe ŋ jamanooni miskiɗi na hee ule Adina jen. Wa hayan ne wa markisuk ɓooɓi gen ŋ kehƴi.
REV 3:11 Hayiŋ ngo usisɗi. Ŋoɗa ŋ ini fu raak po ali ɓo' minuu kooɗoh raayaaniŋ ɗa nga ɗa.
REV 3:12 Yi saahan, ŋ hey ɗe tume kumbin ŋ kahniŋ Kooh, Koohiŋ ngo ; a pulissanɗi nga muk te ŋ hey fiise nga ɗe tiikiŋ Koohiŋ ngo na tiikiŋ kur kiŋ Koohiŋ ngo, Yerusalemi asi, wi ruhsoh Eel ci, ŋ Koohiŋ ngo ; ŋ nam fiis nga ɗe tiikiŋ ngo asi.
REV 3:13 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani woo Janguuci. ”
REV 3:14 Fiisa inii wuu malaakaaniŋ Janguunaŋ Lawdise, woyaa ɗe ne : “ Yi na woyse "Amiin", Seedeeni woor te a woyee keeh, Yi in ci Kooh fer jen taamboh nga ɗe woo inii :
REV 3:15 Ŋ inhiɗ ini fu na haɓɗe jen, fu soosɗi, fu dohɗi. Cey fu mineen soos wala fu doh ɗah !
REV 3:16 Waaye ini fu iroh, fu dohɗi, fu soosɗi, tahiɗ po ŋ hey ɗa ɓote.
REV 3:17 Laam fu yii tipuk ne fu heɗ raak-raak, an fu raakiɗ po fu etohisɗi in, waaye fu inahɗi ne, fu torhiɗ, fu miskohiɗ, fu ɓangtuuɗ, fu fuuliɗ, fu tas-ɓarang !
REV 3:18 Weɗ tah po inii weɗ maa woyee ɗa : Roma nga so urus hoolɗuuɗ na yongkaah, fu raak ; fu rom kulɓa yaanow, fu raak ɓekkaah wa ɗasiɗ kaciikiŋ tas-ɓarngiŋ ɗa ; fu rom tuufkaah wuu has ciŋ ɗa, fu min hot.
REV 3:19 Ɓi ŋ waaɗ jen, maa woytohee ɓa woytoh, ŋ kuƴsee ɓa. Sawra te fu ɓoƴsoh pesohaaɗ !
REV 3:20 Markaat, ñam yii ŋ buntaani te mi yii laɓiɗ, ɓo' kerah hoosooriŋ ngo te a rangis ɗah, ŋ hey aase kahan ce ŋ ñam na ɗe, a ñam na so.
REV 3:21 Yi saahan, ŋ hey ɗe eɗe a ɓoof na so ŋ ɓoofoha-buuri, ɓoofohaaniŋ ngo, findi wi ŋ saah, ŋ ɓoofiɗ na Baabiŋ ngo ŋ wiŋ ɗe.
REV 3:22 Yi raak nof kerhaat ini Fuuɗsi Hoolohngaani woo Janguuci. ” »
REV 4:1 Wa ineem coot inii weɗ teeɓuk ko : Ŋ hot bunta rangsukiɗ ŋ Eel ci te hoosoori ŋ ɗeɓee kerah woyeeɗa na so ɗiiɗɗeeɗa findi kuluɓ woosa so ne : « Rapa ndii, ŋ teeɓ ɗa ini taamb nga te wa raakohan ɗaa. »
REV 4:2 Ŋ ɗiski ɗiski Fuuɗsi Hoolohngaani ammba so, ŋ hotta ɓoofoha-buur tufkiɗuuɗ ŋ Eel ci, raakka Yi ɓoof nga.
REV 4:3 Yi ɓoofee nga melciɗeeɗa findi atoh fi moɗohngaani na woyse yaspis na wi na woyse sardiyon ; ñaangi-ñaangi melciɗ findi atoh fi moɗohngaani na woyse esmaragdos willaa.
REV 4:4 Ɓoofoha-buur ndaŋkiyaah-kanak na nikiis (24) ndeerra ɓoofohaaneem, yakak ndaŋkiyaah-kanak na nikiis (24) ɓooffa nga ca, ɓa ɓekkee kulɓa yaanow, ɓa degga mbahne-buur haɓɗohu urus ŋ haf ciŋ ɓa.
REV 4:5 Ɓi meleñ na ɓi ɗuuɗ na ɓi inding kurkoheeɗa ŋ ɓoofoha-buura te laampa yasna-kanak siñaarɗeeɗa ŋ fiki ɓoofoha-buura, ceɗ Fuuɗis ci yasna-kanak ciŋ Kooh.
REV 4:6 Ŋ fiki ɓoofoha-buura raakee inaa haa cookom weer melciɗ findi seetu. Ŋ leerniŋ ɓoofoha-buuri, na ini wila, raakeen pesiɗ nikiis, ca riiffa na has ŋ fikiiri na finhoori.
REV 4:7 Pesiɗi koc mand na gaynde ; yi kanakɗoh mand na ɗoon naar ; yi kaahayɗoh raak fiki haa fiki ɓo', yi nikiisɗoh mand na caangooni na punde.
REV 4:8 Pesiɗ ci nikiis ceem yaa nu nga ɗah raakka paɓ yasna-yino ; paɓ ciŋ ca riiffa na has ŋ ooɓi na ɗafki. Ca gennda gen na woo kii noh na wek : « A hooliɗ, a hooliɗ, a hooliɗ ; Kooh Heɗi, yi Heɗ-hatili ; a yi nikee, a yi nik te a yi na haye. »
REV 4:9 Waas nu ca yakɗohee na ƴeek Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri, Yi na pese po faw, te ca eɗee ɗe cir, ca corkiɗee ɗe ɗah,
REV 4:10 yakak ci ndaŋkiyaah-kanak na nikiis ci (24) ƴek ŋ fiki Yi nik ŋ ɓoofoha-buuri ne ɓa ñaamuk Yi na pese po faw. Jaar ɓa njaf mbahne-buur ciŋ ɓa ŋ fiki ɓoofoha-buuri, ɓa woyee ne :
REV 4:11 « Heɗi, Koohiŋ ɓoo, a fu yakɗaah, fu yeyyoo cir na hatil. Laam a fu fer in ci jen fu waaɗta ne ca raak, ca feruusa. »
REV 5:1 Teemb ndeem, ŋ hotta teere ŋ yaahi ñaahmiŋ Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri, wa raakeen fiis ŋ ɗooƴi na ɗafki, wa ñaakɗuusa na ndaɗ yasna-kanak ne wa rangu, ndaɗ nu nik raakka mandargaani teeɓoh ne teerndi ranguuɗ ŋ tiikiŋ Kooh.
REV 5:2 Ŋ hotta malaaka raakiɗ hatil leehkeeɗa an : « A ɓa yeyyoo nihis ndaɗ ci, a rangis teerndi ? »
REV 5:3 Waaye yi yeyyoo rangis teerndi a marak ɗooƴi, raakɗi ; wa ŋ Asamaan haa, wa ŋ kehƴi haa, wa ŋ ooɓ kehƴi haa.
REV 5:4 Ŋ fuɗeeɗa fuɗ miskiɗ ŋ ini ali ɓo' yeyyooɗi rangis teerndi, ɓo' yeyyooɗi marak ŋ ɗooƴi.
REV 5:5 Yakak yino ŋ yakak ca woosa so ne : « Kina fuɗ. Marka, gayndeeniŋ cuuɓiŋ Yudaa, yi setiŋ Dawuuda saahiɗ ɓi sang ɗe ; a yeyyoo'iɗ nihis ndaɗ ci yasna-kanak ci, a rangis teerndi. »
REV 5:6 Weɗ ŋ hotoh kuy mbaal ƴin. A tufkee ŋ leernaŋ ɓoofoha-buura ; pesiɗ ca nikiis ca na yakak ca willa ɗe. A mandee na ini hoosu ; a raakee wiic yasna-kanak na has yasna-kanak, ceɗ Fuuɗis ciŋ Kooh yasna-kanak ci woosohu ŋ kehƴi jen.
REV 5:7 Kuyaŋ Mbaala ƴina kaɗta, a ɓayya teernda nikee ŋ yaah-ñaahmiŋ Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri.
REV 5:8 Wa a ɓaya, pesiɗ ca nikiis ca na yakak ca ndaŋkiyaah-kanak ca na nikiis ca (24) ƴekiɗta Kuyaŋ Mbaala ƴina. Raak yaa nu nga ambiɗ koora na kaas urus riifiɗ na cuuraay, cuuraay ceem ceɗ kiim ciŋ ɓo'-Kooh ci.
REV 5:9 Ɓa ƴeekeeɗa ƴeek as an : « Fu yeyyoo'iɗ ɓay teerndi, fu nihis ndaɗ ci. Laam fu hoosuuɗ ne fu seeƴkohu te na ñif miŋ ɗa fu tosiɗ wuu Kooh ɓo' laayiɗ, ngaŋ heet ci jen na peɗeem ci jen, cuuɓ ci jen na kur ci jen.
REV 5:10 Fu tumiɗ ɓa Nguur, fu tummba ɓa seeƴkiɗoh wuu Koohiŋ ɓoo te ɓa hey nike buur ŋ kehƴi jen. »
REV 5:11 Ŋ markissa, ŋ kerahha hooso malaaka laayoh na laayoh, ɓa nikee ɓi milyongi milyong malaaka, ɓa willa ɓoofoha-buura, na pesiɗ ca na yakak ca.
REV 5:12 Ca ƴeekeeɗa ŋ ɗafka an : « Kuyiŋ Mbaali ƴini hoosu eɗaah hatil, na raak-raak, na liiɓohaaɗ moɗiɗ, na doole, a yi eɗaah cir, a yakɗaah a yi ƴeekaah. »
REV 5:13 Ŋ nammba kerah in ci Kooh fer ŋ Eel ci, na kehƴi na ooɓ kehƴi na ɗooƴ cookmi, in ci nik ŋ Adina jen ƴeekeeɗa an : « Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri na Kuyiŋ Mbaali ƴini, ƴeeksaat, ɓa yakɗassaat, ɓa eɗu cir na hatil po faw ! »
REV 5:14 Pesiɗ ca nikiis ca woyeeɗa ne « Amiin ! » Te yakak ca raɗukka ñar, ñaamkeeɗa.
REV 6:1 Ŋ ineem, ŋ hotta Kuyaŋ Mbaala ƴina nihsiɗ ndaɗa koc ŋ ca yasna-kanak ca, ŋ kerahha pesiɗ yino ŋ ca nikiis ca leehkeeɗa findi inding an : « Haya ! »
REV 6:2 Ƴutta ŋ hotta panis yaanow puliɗ, yi rapee ɗe ammba ɓis ciŋ ɗe ; a eɗuusa mbahne-buur, a cootta ne a saahisa, laam a yi min.
REV 6:3 Wa Kuya nihis ndaɗa kanakɗoh, ŋ kerahha pesiɗi kanakɗoh woyiɗ ne « Haya ! »
REV 6:4 Panis wiiriis, ruumind coy, pulla ; yi rapee ɗe eɗuusa hatil nihsoha jamiŋ kehƴi, a eɗu wa ne ɓooɓi aptiɗohee ŋ ɗooƴ ɓa. A eɗuusa ndang yakak.
REV 6:5 Wa Kuya nihis ndaɗa kaahayɗoh, ŋ kerahha pesiɗi kaahayɗoh woyiɗ ne : « Haya ! » Jaarra ŋ hotta panis suusus, yi rapee ɗe ammba balaas ŋ yaah.
REV 6:6 Ŋ kerahha in mand na hooso ŋ leero pesiɗ ca nikiis ca woyeeɗa ne : « Andaar bele na care hooɓuk panguk, andaar lorso kaahay na care hooɓuk panguk ! Waaye diwliini na biiñi kanaa ca laal ! »
REV 6:7 Wa Kuya nihis ndaɗa nikiisɗoh, ŋ kerahha hoosooriŋ pesiɗi nikiisɗoh woyiɗ ne : « Haya ! »
REV 6:8 Jaarra ŋ hotta panis sam hiliir. Yi rapee ɗe teeksee "Kakaan ki", Jaanim taammba nga ɗe. Ɓa eɗuusa hatil ŋ haaƴiŋ haaƴiŋ kehƴi ne ɓa ap ɓa na ndang, ɓum na aɗ, ɓinooɓi na kosaay ki na kaɓkohe, ɓi tas nga, ɓa apoh ɓa ɗoopaat-nduuf.
REV 6:9 Wa Kuya nihis ndaɗa yatuusɗoh, ŋ hotta ŋ ooɓ seeƴkohaani ruuh ciŋ ɓooɓi apu sagu ñaakiɗ woo kiŋ Kooh na seedeeni ɓa seede'ee wa.
REV 6:10 Ɓa leehkeeɗa ŋ ɗafka an : « Heɗ ɓoo yi hool te fu keeh, cooy fu na hee atte'e ɓi gen kehƴa kiɗa, fu wirndukiɗ ɓoo ñif miŋ ɓoo aamu ? »
REV 6:11 Ŋ ndeem, yaa nu nga ɗah eɗuusa kulɓa yaanow hutiɗ, ɓa woyuusa ne ɓa ɓaataat iɗsiɗuk ƴissuut po ɓi joy apu jen findiiɓa, apu ; ɓeɗ ɓi ɓaah na ɓa pangki wuu Kooh na kos.
REV 6:12 Ƴutta ŋ hotissa Kuya nihsiɗ ndaɗa yasna-yino'ɗoh, weɗ kehƴi yoondɗukoh yoondɗuk keeh-keeh, nohi nikka suusus findi kulɓa ruy, caɓni findi wa hend jen wa nikka ruumind haa ñif.
REV 6:13 Hor ciŋ eel ci keeneeɗa ŋ kehƴi. Ca keeneeɗa findi rim ndun ruundaaɗi, ci puuɗis laayiɗ na yookɗe.
REV 6:14 Eel ci cooteeɗa findi basngi na lemse, tangooci jen na ɗisik ci masuɓ wil jen kurkiɗasseeɗa ŋ ɗisik ci ca nik.
REV 6:15 Buur ciŋ kehƴi na kilifaaci na heɗ garat ci na heɗ alal ci na heɗ hatil ci na ɓinooɓi jen, ñaam na nikaaɗi ñaam, ɓa kaɗta, ɓa ɗasɗukeeɗa ŋ hur ca, na atoh caŋ tangooca.
REV 6:16 Ɓa woyeeɗa tangooca na atoh ca ne : « Keenaat ŋ ɗafuk ɓoo, ɗu ɗasiɗ ɓoo ne Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri hotuu ɓoo, ɗu ɗasiɗ ɓoo ŋ ayruki Kuyiŋ Mbaali ƴini ayruk,
REV 6:17 laam mbehi yakkiŋ ayrukiŋ ɓa hayiɗ, te ya ɓa min tufkiɗoh naa ? »
REV 7:1 Ƴutta ŋ hotta malaaka nikiis tufkiɗ ŋ koñ ci nikiis ciŋ kehƴi. Ca ammba puuɗis ci nikiis ciŋ kehƴi ne ali puuɗis puuɗsuu ŋ kehƴi na cookmi, na kidig nu wa min nik ɗah.
REV 7:2 Ƴutta ŋ hotta malaaka wiiriis rapiɗ ŋ ɓak pulohaaɗ-noh, ambiɗ ñaasohaaniŋ Kooh yi na pese ; a leehukka malaakaaca nikiis ca. Malaakaaci nikiis ceem, ceɗ onu ne ca yahroh kehƴi, ca yahroh cookmi.
REV 7:3 A leehuk ca an : « Sekaat, bala ɗu yahrohan kehƴi na cookmi na kidig ci ɗah, ɓi na pangkiɗe Koohiŋ ɓoo, ɓoo ñaas ɓa ŋ puk ciŋ ɓa paaɗ. »
REV 7:4 Ŋ woyuusa ɓooɓi ñaasu findi ɓa hend : Ɓa nikee junni-teemet na junni-ndaŋkiyaah-nikiis na junni-nikiis (144.000) ŋ cuuɓ ciŋ Israayel jen.
REV 7:5 Junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Yudaa, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Ruben, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Gaad,
REV 7:6 junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Aser, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Naftaali, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Manasse,
REV 7:7 junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Simeyong, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Lewi, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Issaakar,
REV 7:8 junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Sabuloon, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Yuusufa, junni-ndaŋkiyaah na junni-kanak (12.000) ŋ cuuɓiŋ Benyaamin, ɓa jen, ɓa ñaasuusa ŋ puk.
REV 7:9 Wi ŋ hot ɓooɓi ñaasu ɓeem po ƴutta, ŋ markissa, ŋ hotissa mboolo keeh-keeh, wi ali ɓo' minɗi kind. Ɓooɓeem pulohee kur nu nik, heet nu nik, cuuɓ nu nik na peɗeem nu nik. Ɓa tufukka ŋ fiki ɓoofoha-buura na Kuyaŋ Mbaala ƴina, ɓa ɓekkee kulɓa yaanow hutiɗ, ɓa ammba raang njang ŋ yaah.
REV 7:10 Ɓa leehkeeɗa an : « Koohiŋ ɓoo yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri, na Kuyiŋ Mbaali ƴini, mucɗiɗ ɓoo. »
REV 7:11 Malaakaaca jen nikee tufkiɗ, willa ɓoofoha-buura na yakak ca na pesiɗ ca nikiis ca. Ca ƴekka ŋ fiki ɓoofoha-buura po fikiiciŋ ca degukka ŋ kehƴi, ca ñaamkeeɗa Kooh
REV 7:12 an : « Amiin ! Koohiŋ ɓoo a yi ƴeekaah, a yi feyoh, a yi Heɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ, a yi corkiɗaah, a yi eɗaah cir, te hatil na doole genaat gen na ɗe po faw ! Amiin ! »
REV 7:13 Yino ŋ yakak ca woosa so ne : « Ɓooɓi ɓekuk kulɓa yaanow ɓii, a ɓinde, ɓa puloh nde ? »
REV 7:14 Ŋ loffa ɗe ne : « Kilifaani a fu inaha. » A woosa so ne : « E ɓi puloh ŋ miskiɗa yakka ; ɓa naawiɗ kulɓaaciŋ ɓa, ɓa yaanwiɗta ca ŋ ñif miŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini.
REV 7:15 Weɗ tah po ɓa nikka ŋ fiki ɓoofohaaniŋ Kooh, buuri, ɓa ñaamkee ɗe noh na wek ŋ kahnaŋ ɗe ; te Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri hey ɓa ɗipe ŋ ɗiipiŋ ɗe.
REV 7:16 Ɓa aɗkissanɗi ɓa sifaɗkissanɗi ; noh damissanɗi ɓa, puuɗis dohissanɗi ɓa.
REV 7:17 Laam Kuyiŋ Mbaali ƴini nik ŋ leerniŋ ɓoofoha-buuri hey ɓa niiɗe te a hey ɓa yurhiɗe ŋ cul ciŋ masmiŋ kipes ki. Te Kooh hey ɓa moosɗe muhun ciŋ ɓa jen. »
REV 8:1 Wa Kuyaŋ Mbaala ƴina nihis ndaɗa yasna-kanakɗoh, Asamaan tummba tek ini ree camban wahtu.
REV 8:2 Weɗ ŋ hotoh malaakaaci yasna-kanak ci na tufke ŋ fiki Kooh ; ca eɗuusa kuluɓ yasna-kanak.
REV 8:3 Malaaka wiiriis hayya tufukka ŋ sero seeƴkohaana. A ambee anda cuuraay haɓɗohuuɗ urus. A eɗuusa cuuraay laayiɗ ne a ambsoh ca na kiim ciŋ ɓo'-Kooh ci jen, a eɗoh ca ŋ seeƴkohaani haɓɗohu urus, wi nik ŋ fiki ɓoofoha-buuri.
REV 8:4 Wa a eɗoh ca, ɗuukriŋ cuuraay ci rapeeɗa ŋ fiki Kooh, wa hunnda na kiim ciŋ ɓo'-Kooh ci.
REV 8:5 Ƴutta malaakaani ɓayya andaani, a tummbaa yongkaah po wa riiffa ŋ yongkaahiŋ seeƴkohaani. A njafoha ndaam, wa keennda ŋ kehƴi, jaarra inding ci laɓeeɗa, ɓi ɗuuɗ kerhasseeɗa, wa melñeeɗa, kehƴi yoondɗukka.
REV 8:6 Malaakaaci yasna-kanak ci ambee kuluɓ ci yasna-kanak ci tufukka ne ca kuluɓ.
REV 8:7 Yi koc kuluɓpa, weɗ toɓ galacaac na yongkaah ambsukohiɗ na ñif hayoh, wa njafuusa ŋ kehƴi, haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ kehƴi hoommba, haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ kidig ci na paangfi iirndi nammba hoom.
REV 8:8 Yi kanakɗoh kuluɓpa, inaa duu'in haa tango yakak kaɓiɗ njafuusa ŋ cookmi. Haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ cookmi nikka ñif,
REV 8:9 haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ feruuɗ ci na pese ŋ cookmi kaannda, haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ gaal ci yahrohuusa.
REV 8:10 Yi kaahayɗoh kuluɓpa, hor yakak puloh eel ci, wa jaaleeɗa jafjaf. Wa keennda ŋ haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ kal ci na cul ciŋ masuɓ ci.
REV 8:11 Horeem teeku "Absinta". Haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ masuɓ ci jen nikka absinta, ca aayya po ɓooɓa anee nga, laayiɗ nga ɓa kaannda.
REV 8:12 Yi nikiisɗoh kuluɓpa, ŋ ndeem, haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ nohi na caɓni na hor ci laɓuusa ne haaƴ yino ŋ haaƴ ciŋ wa kaahay ci ñuus ; siñaariŋ mbehi ñakka haaƴ yino ŋ haaƴ ciŋ wa kaahay ci, wiŋ weki nammba mand ɗaa.
REV 8:13 Ŋ markissa. Ŋ hotta caango pundeeɗa ŋ ɗafka ɗafka, ŋ kerahha ɗe leehkeeɗa an : « Cooy naamo ! Naamo ! Naamo ! Mas ɗu ɓi gen ŋ kehƴi, sagu kuluɓ ci tas, ci malaakaaci kaahay ci kulɓan. »
REV 9:1 Wi malaakaani yatuusɗoh kuluɓ, ŋ hotta hor ŋ kehƴi, keenoh eel ci. Wa eɗuusa caaɓndiŋ nunga topaaɗiina.
REV 9:2 Wa rangissa nunga topaaɗiina, ɗuuku puloheeɗa nga haa ɗuuku puur yakiɗ, nohi na jawuuni ñuussa tuɗ sagu ɗuukra.
REV 9:3 Njeeleer ci puleeɗa ŋ ɗuukreem, ca yongeeɗa kehƴi ; ca eɗuusa hatil ndangal.
REV 9:4 Ca sangohuusa tum miskiɗ paangiici na kidig ci na in nu na paare ɗah, waaye ca yurhiɗuusa ŋ ɓo' ci raakɗi ñaasiŋ Kooh ŋ puk ciŋ ɓa.
REV 9:5 Ca onseeɗi ne ca ap ɓa, waaye ca onsee ne ca mbugal ɓa rek ini ree caɓin yatuus. Miskiɗi ca eɗohee hendee na wiŋ tap ndangal.
REV 9:6 Ŋ mbeh ceem, ɓooɓi hey waake kakaan te ɓa hotanɗaa. Ɓa hey maɗe kakaan waaye kakaan ki nupan ɓa nup !
REV 9:7 Njeeleer ceem ca mand na panis ci tokɗu ne ca kaɗ hiñoha ; haf ciŋ ca raakee in mand na mbahne-buur haɓɗohu in mand na urus, fikiiciŋ ca mand na fiki ɓo'.
REV 9:8 Ca raakee find haa find ɓitiɓ, te sis ciŋ ca mannda na sis gaynde.
REV 9:9 Daɗ ciŋ ca haa ca ɓekuk tiwiñ te ɗuuɗiŋ paɓ ciŋ ca mannda na ɗuuɗ wotiir panis laayiɗ ci faɗsuk hiñoh.
REV 9:10 Ca raakee kose raakiɗ tapoha findi ceek, ini ca mbugalohee ɓooɓi caɓin yatuus pulohee ŋ koseeceem.
REV 9:11 Malaakaanaŋ nunga topaaɗiina a yi buuriŋ ca ; a teeku Abadoon ŋ heber, a teekuusa Apoliyoon ngaŋ gerek, wa tokis yahrohoh.
REV 9:12 Naamooni koc cootiɗ, ƴut ɗah naamo kanak ceɗi hay.
REV 9:13 Wi malaakaani yasna-yino'ɗoh kuluɓ weɗ ŋ kerhoh hooso. Hoosooreem pulohee wiic [ci nikiis] ci nik ŋ koñ ciŋ seeƴkohaani ursi nik ŋ fiki Kooh.
REV 9:14 Hoosoori woosa malaakaani yasna-yino'ɗoh, yi ɓay kulɓi ne : « Faɗsa malaakaaca nikiis ca ceenu ŋ sero Ewfaraat, kala yakka. »
REV 9:15 Malaakaaca nikiis ca faɗsuusa, ceɗ kooɗkiɗassee ne ca ap haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ ɓooɓi gen kehƴi, ŋ kiis keem na caɓneem na mbeheem na wahtuuneem.
REV 9:16 Hiñohoh ca rapee panis ca, ŋ woyseen findi ɓa hend, ɓa nikee milyong teemet-kanak (200.000.000).
REV 9:17 Ŋ ini ŋ hot findi heeƴ, panis ceem na ɓi rapee ca ɓekkee teemb ŋ daɗi tiwiñ ruumind haa yongkaah, na bulo cim, na mbohha haa suufar. Haf ciŋ panis ci mand na haf gaynde, nguɓ ciŋ ca pulɗeeɗa yongkaah na ɗuuku na suufar.
REV 9:18 Haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ ɓooɓi apuusa ŋ naamooci kaahay ci pulohee ŋ nguɓ ciŋ panis ci : yongkaaha, ɗuukra na suufara.
REV 9:19 Hatiliŋ ca nikee ŋ nguɓ ciŋ ca na koseeciŋ ca : Koseeciŋ ca mandee na iiñ ; ca raakee haf, ca tumohee miskiɗ na haf ceem.
REV 9:20 Waaye ɓo' ci ɓinooɓi, ɓi naamooceem apeeɗi, ineem taheeɗi po ɓa ɓoƴsohha tumohaaɗ. Ɓa rissa na nataal ci ɓa haɓɗoote, ɓa rissa ñaamuk jiiniici, na kooh ci ɓa haɓɗohee urus wala haalis, moos wala atoh wala ndooɗ, ci minɗi hot minɗi kerah, minɗi tiind.
REV 9:21 Ɓa faɗɗi apoh, ɓa faɗɗi tamb kiŋ ɓa, na faankoh sangohuuɗ, na rok.
REV 10:1 Ŋ markissa, ŋ hotta malaaka wiiriis raakiɗ hatil ruhsoheeɗa Asamaan, a ɓekkee eel, ñaangi-ñaangi willa hafiŋ ɗe, fikiiriŋ ɗe mandee na nohi, kot ciŋ ɗe mannda na yongkaah, tufkiɗ haa kumbin.
REV 10:2 A ambee ŋ yaah ce teere ƴin rangsuuɗ. A degga kotiŋ ɗe ñaahmi ŋ ɗafuk cookmi, wi singi ŋ kehƴi.
REV 10:3 A leehukka ŋ ɗafka findi gayndeeni na ŋaare. Wa a leehuk rek, inding ca yasna-kanak ca kerhukka.
REV 10:4 Wa inding ca yasna-kanak ca laɓ, ŋ heeɗa fiise ini ca woo, ŋ kerahha hooso ŋ Eel ci, wa woosa so ne : « Ɗasɗa in ci inding ci yasna-kanak ci woo, ca nikaat kumpa, kinaa ca fiis. »
REV 10:5 Ŋ ndeem, malaakaani meeɓpa yaahiŋ ɗe ñaahmi a yurhiɗtaa ŋ Eel ci.
REV 10:6 A ginnja ŋ Kooh yi na pese po faw, yi fer Eel ci na ini nik nga jen, na kehƴi na ini nik nga jen, na cookmi na ini nik nga jen. A woosa ne : « Sekɗoh raakisɗi !
REV 10:7 Waaye jamanooni malaakaani yasna-kanakɗoh kulɓan, ini Kooh kooɗuk tum te a ɗasɗohhaa hey raake, findi woo ki baahiɗi a woo ñaam ciŋ ɗe, woosuuɗ ci. »
REV 10:8 Hoosoori woyee na so ŋ Eel ci woyissa so ne : « Kaɗa fu ɓay teerndi ƴini rangsu ŋ yaahiŋ malaakaani tufuk ŋ cookmi na kehƴi »
REV 10:9 Ŋ kaɗta ŋ woosa malaakaani ne a eɗaat to teerndi ƴini. A woosa so ne : « Ɓayaa ! Te fu ñama ; wa hey aaye ŋ rookiŋ ɗa waaye wa hey celme ŋ nguɓiŋ ɗa findi kuum. »
REV 10:10 Ŋ teyya teerndi ŋ yaah malaakaani, ŋ ñammbaa ; wa celemmba findi kuum ŋ nguɓiŋ ngo waaye wi ŋ ñama, wa aayya hak ŋ rookiŋ ngo.
REV 10:11 Ŋ woyuusa ne : « Ŋ tiikiŋ Kooh fu joyiɗ woyis woo-woosuuɗ ŋ ini kaɗ ŋ cuuɓ laayiɗ, na kur laayiɗ, na peɗeem laayiɗ, na buur laayiɗ. »
REV 11:1 Ƴutta ŋ eɗuusa hapeel mand na ndooɗ ɓeesoha. Yi eɗ to wa woosa so ne : « Kaɗa fu ɓeesa Kahan Kooh na ini wila ŋ ɗooƴi na seeƴkohaana, fu kind ɓooɓa na ñaamke nga.
REV 11:2 Waaye ini wila ŋ hari, kanaa ɓees, faɗaa laam e kosaaɗiici eɗuu wa : Ɓa hey daksohe kur kiŋ Kooh ini ree caɓin ndaŋkiyaah-nikiis na kanak (42).
REV 11:3 Ŋ hey tuuƴe seedeeciŋ ngo kanak ci, ɓa ɓekuk kulɓa ruy te ɓa woo na ɓooɓi ŋ tiikiŋ ngo ini ree neeh junni na neeh teemet-kanak na neeh ndaŋkiyaah-yasna-yino (1260). »
REV 11:4 Seedeecii, e ɓeɗ tas ciŋ oliiw ci kanak ci na laampaaci kanak ci te ɓa tufkiɗ ŋ fiki Heɗ kehƴi.
REV 11:5 Ɓo' waaɗ ɓa tum miskiɗ ɗah, yongkaah hey pule ŋ nguɓ ciŋ ɓa, wa hoomiɗ ɓi sang ɓa ; ee di', ɓo' nu waaɗ ɓa tum miskiɗ ɗah, a kaanohan ɗaa.
REV 11:6 Ɓa onuuɗ ne ɓa min rang eel ci po ali toɓ keenuu ŋ kehƴi ŋ jamanooni ɓa woyohan ŋ tiikiŋ Kooh. Ɓa namiɗ onu ne ɓa min ɓoƴis masuɓ ci ñif te ɓa namiɗ min ruhsiɗ ŋ kehƴi naamo nu nik, wahtu nu neɓoh ɓa ɗah.
REV 11:7 Waaye ɓa ƴut seede ɗah, ɗoopti puloh nunga topaaɗiina hey hee hiñohe na ɓa, a saah ɓa, a ap ɓa.
REV 11:8 Fiɗaaf ciŋ ɓa faɗsan ŋ mbeeddaanaŋ kur-taaha yakka na mandtiɗkohse Sodom wala Misra. Heɗ ɓa daaƴohu ŋ kurwaa ŋ kur-taaheem.
REV 11:9 Ɓi ɓo' ɓaah ŋ cuuɓ ci jen na heet ci jen na peɗeem ci jen na kur ci jen hey marke fiɗaaf ciŋ ɓa, ini ree neeh kaahay na camban te ɓa hey sangohe ne ɓa ɓeku ŋ ruy-ruy.
REV 11:10 Ɓooɓi gen kehƴi hey neɓse ŋ kakaan kiŋ woosuuɗ ci kanak ceem, ɓa hey mbuumbaaye po ɓa aaftiɗohe sagu miskiɗ ci ɓa ɓekee ɓa.
REV 11:11 Waaye wi neeh ci kaahay ceem na cambani coot, iik kipes puloh ŋ Kooh hayya, aassa fiɗaaf ci ; weɗ ɓa kurkoh ɓa tufukka. Jaarra ɓooɓi markee ɓa tiitta po ɓa kot-kotɗeeɗa.
REV 11:12 Hooso meeɓuuɗ kerhukka ŋ Asamaan wa woosa woosuuɗ ci kanak ci ne : « Rapaat ndii ! » Eel ɓayya ɓa, ɓa rappa Asamaan. Sangiɗ ciŋ ɓa hoteeɗa nga.
REV 11:13 Ŋ ɗiska ɗiska, kehƴi yoondɗukka yoondɗuk keeh-keeh, haaƴ yino ŋ haaƴ ci ndaŋkiyaah ciŋ kur-taaha keennda. Ɓo' junni-yasna-kanak (7000) kaannda ŋ yoondɗukaŋ kehƴa. Ɓi rawɗi kaan nga jaahiɗta, ɓa yakɗeeɗa Koohiŋ Eel ci.
REV 11:14 Naamooni kanakɗoh cootiɗ. Weɗɗi, wi kaahayɗohan wa ɗii hayeeɗa maañaaɗi !
REV 11:15 Wa kehƴa yoond po ƴutta, malaakaani yasna-kanakɗoh kuluɓpa, ɓi hooso meeɓuuɗ kerhukka ŋ Eel ci woyeeɗa ne : « Kotii, nguuriŋ Adina, wii ŋ yaah Heɗ ɓoo na Kiristaaniŋ ɗe te a nikan nik buur po faw. »
REV 11:16 Yakak ca ndaŋkiyaah-kanak ca na nikiis ca (24) ɓoofee ŋ fiki Kooh ŋ ɓoofoha-buur ca ɓa eɗsee, yippa puk ciŋ ɓa ŋ kehƴi, ɓa ñaamkeeɗa Kooh,
REV 11:17 ɓa woyeeɗa ne : « Ɓoo ɓii corkiɗ ɗa Heɗ ɓoo Kooh, Heɗ-hatil, yaf nikee te yaf nik, hatiliŋ ɗa yakiɗ ! Ɓoo ɓii corkiɗ ɗa ŋ kooɗi fu kooɗ hatiliŋ ɗa, fu tufkiɗta Nguuriŋ ɗa.
REV 11:18 Cuuɓ ci ayrukeen, waaye ayrukiŋ ɗa weɗ hay. Jamanooni fu atte'ohan kaaniɗ ci reyiɗ, wi fu aafohan ñaam ciŋ ɗa, woosuuɗ ci na ɓo'-Kooh ci na ɓi nup tiikiŋ ɗa, ƴin na yakak. Weɗ jamanooni fu naman yahroh ɓi na yahrohe kehƴi. »
REV 11:19 Ŋ ineem, Kahan Kooh wi nik ŋ Eel ci, rangsukka, Wahndeeniŋ ambtiɗohiŋ ɗe hotukka nga. A melñeeɗa, ɓi ɗuuɗ kerhasseeɗa, inding ci laɓeeɗa, kehƴi yoondɗukka, toɓ galacaac raakiɗ hatil keennda.
REV 12:1 Firnde yakak pulla ŋ eel ci, a nikee ɓitiɓ, a lipukka nohi, caɓni nikka ŋ ooɓ kot ciŋ ɗe, mbahne-buur haɓɗohu hor ndaŋkiyaah na kanak (12) willa hafiŋ ɗe.
REV 12:2 A nikee rook po heeɗa ɓasle, a leehkeeɗa raak ɗe miskasseeɗa keeh-keeh.
REV 12:3 Firnde wiiriis pulissa ŋ eel ci : a nikee iiñ-safaal yakoh na yakoh ruumind haa yongkaah, a raakka haf yasna-kanak na wiic ndaŋkiyaah ; haf nu nga, raakka mbahne-buur.
REV 12:4 Na koseekiŋ ɗe, a ɓoorra haaƴ yino ŋ haaƴ ci kaahay ciŋ hor ci ; a njaffa ca ŋ kehƴi. A tufukka ŋ fiki ɓitɓa ne yeem ɓasil rek ɗah, a ñam kuɓka.
REV 12:5 Ɓitɓa ɓasilla kuɓu ƴaar yi adgohan cuuɓ ci jen adgoh dengiɗ na salma. Kuɓkiŋ ɓitɓi arra rapɗu ŋ sero Kooh, yi Buur, na sero ɓoofohaaniŋ ɗe.
REV 12:6 Ɓitɓa nak, a saandohha ŋ kehƴa hulanga, ɗiska Kooh kooɗkiɗee ɗe ne a nik nga, a eɗsee kañam ini ree neeh junni na teemet-kanak na ndaŋkiyaah-yasna-yino (1260).
REV 12:7 Ŋ ineem hiñoh raakka ŋ Eel ci, Mikayel na malaakaaci a adgoh hiñoheeɗa na iiñ-safaala na malaakaacaŋ ɗe, iiñ-safaala na malaakaacaŋ ɗe nameeɗa hiñoh na ɓa.
REV 12:8 Waaye iiñ-safaala raakɗi ndam nga, tahha po a yi na malaakaaciŋ ɗe, ɓa raakisɗi nikoha ŋ Eel ci.
REV 12:9 A njafuusa ŋ hara a yi iiñ-safaali yakki, iiña ɗeɓgaan yi na woyse siɓniɗi, wala Seytaani, yi na ñaañohe Adina jen ; a njafuusa ŋ kehƴi a yi na malaakaaciŋ ɗe.
REV 12:10 Ƴutta, ŋ kerahha ŋ Eel ci hooso meeɓuuɗ woyeeɗa ne : « Ɗiski wa nik jamanooniŋ muci hayiɗ, Koohiŋ ɓoo teeɓohiɗ hatiliŋ ɗe, a tufkiɗta Nguuriŋ ɗe. Ɗiski wa nik Kiristaaniŋ ɗe teeɓohiɗ min-min kiŋ ɗe. Seytaani, yi na yambe ɓaah ciŋ ɓoo te a meeɗta ɓa yamb noh na wek ŋ fiki Koohiŋ ɓoo, a njafuuɗ ŋ hara.
REV 12:11 Waaye ɓeɗ ɓi ɓaah ciŋ ɓoo, ɓa saahiɗ ɗe sagu ñif miŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini na woo kiŋ seedeeciŋ ɓa, laam ɓa adgiɗeeɗi kiñin ciŋ ɓa, ɓa sangeeɗi kaan.
REV 12:12 Weɗ tah, Eel ci na ɓooɓi gen nga, neɓsiɗkaat ! Waaye mas kehƴi na cookmi. Laam Seytaani ruhsiɗ nga ɗu ayrukoh na ayrukoh sagu inhi a inah ne jamanooni a taskoh laayɗi. »
REV 12:13 Wa iiñ-safaala hot ne a njafuuɗ ŋ kehƴi, a taambiɗta ɓitɓa ɓaslee kuɓka ƴaara.
REV 12:14 Waaye ɓitɓa rahassa paɓ ci kanak ciŋ caangooni yakki ne a pund a kaɗ kehƴa hulanga, ɗiska a kooɗkiɗu ne a eɗu kañam nga, ini ree kiis kaahay na camban ; a ussa iiña.
REV 12:15 Iiña puussa masuɓ laayiɗ haa huluɓ ŋ finho ɓitɓa ne wa coottoh ɗe.
REV 12:16 Waaye kehƴi hirippa ɓitɓa, wa rangsukka, wa onnda masma iiña puuse.
REV 12:17 Ŋ ineem, iiña ayrukka ɓitɓa, a kaɗta hiñoha na ɓi tas ŋ ɓi rimkoh nga ɗe, ɓi na taambɗe nakoh ciŋ Kooh te ɓa rissa ñaakiɗ in ci Yeesu woo.
REV 12:18 Iiña tufukka ŋ sereendaŋ cookma.
REV 13:1 Ŋ hotta ɗoopaat, a pulohha cookmi, a raakee wiic ndaŋkiyaah na haf yasna-kanak, wiic nu nga raakka mbahne-buur te haf nu nga ɗah fiisuusa tiik ɓaseeh ŋ Kooh.
REV 13:2 Ɗoopti ŋ hot mandee na ciɓndo, kot ciŋ ɗe mandee na kot uursu, nguɓiŋ ɗe mannda na nguɓ gaynde ; iiñ-safaali eɗta ɗe hatiliŋ ɗe na ɓoofoha-buur, wiŋ ɗe, a tummba ɗe kilifa keeh-keeh.
REV 13:3 Yino ŋ haf ciŋ ɗe mandee na ini gaañuk gaañi na ape. Waaye gaaña min ap waam wirra. Ɓi kehƴi jen feyuusa ŋ ineem, ɓa ñaakiɗta ɗoopta.
REV 13:4 Ɓooɓa ñaamukka iiñ-safaala, sagu tuma a tumee ɗoopta kilifa. Ɓa jen ɓa nammba ñaamuk ɗoopta, ɓa woyeeɗa ne : « Yaa mand na ɗoopti ? Yaa min hiñoh na ɗe ? »
REV 13:5 A onuusa ne a woyee woo yaksiɗkoha na woo ɓaseeh ŋ Kooh. A onuusa ne a tiindiɗ ini neɓ ɗe caɓin ndaŋkiyaah-nikiis na kanak (42).
REV 13:6 A cammba ɓas Kooh, a ɓaseeɗa tiikiŋ Kooh, na genohaanaŋ Kooh, na ɓi gen ŋ Eel ci jen.
REV 13:7 A teyɗohuusa hiñoh na ɓo'-Kooh, a nammba teyɗohu ne a saah ɓa ; a rahassa hatili a degohan heet ci jen yaah na cuuɓ ci jen na peɗeem ci jen na kur ci jen.
REV 13:8 Ɓooɓi gen kehƴi jen hey ɗe ñaamke, ɗal ɓi tiik ciŋ ɓa fiisu wa Adina feru ngaŋ teerndiŋ kipes ki, wiŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini hoosu.
REV 13:9 Ɓo' nu raak nof ɗah, a kerhaat !
REV 13:10 Kooh tum ŋ ɓoyi ne a hey taƴse ɗah, a hey taƴse, Kooh tum ŋ ɓoyi ne a apohsan ndang ɗah, a hey apse na ndang. Ndii weɗ ɓo'-Kooh ci joy raakoh kos na min muñ seke.
REV 13:11 Ŋ nammba hotis ɗoopaat wiiriis a pulohha kehƴi, a raakee wiic kanak findi wiic kuy mbaal ƴin, waaye a jombee findi iiñ-safaal.
REV 13:12 A tiindɗoheeɗa hatiliŋ ɗoopti koc jen, ŋ fiki yeem. A ɓekka kehƴi na ɓi gen nga ne ɓa ñaamuk ɗoopti koc, ya gaañkee gaañi na ape te a wirra.
REV 13:13 A tumeeɗa ɓi firnde yakak feyohiɗ, po a ruhsiɗeeɗa yongkaah puloh eel ci ngaŋ kehƴi ŋ fiki ɓooɓa jen.
REV 13:14 Ŋ ineem a muuƴiɗta ɓi kehƴi sagu in ci feyohiɗ ci a onsee ne a tum ca ŋ fiki ɗoopti koc. A haɓɗiɗukoheeɗa ɓa nataaliŋ ɗoopteem, yi gaañsee na ndang te a pesissa.
REV 13:15 A onuusa ne a pesiɗ nataaliŋ ɗoopti koc, wa min jomb, wa tum po ɓo' nu ñaamukɗaa ɗah, a apu.
REV 13:16 A junnga ɓooɓa jen ne ɓa waakɗu mandarga ŋ yaah-ñaahum wala ŋ puk, yakak na komaaki, raakiɗ na ñakiɗ, ñaam na nikaaɗi ñaam.
REV 13:17 Ali ɓo' mineeɗi rom wala toon ne fu raakɗi mandargaaneem ɗah, weɗ tiikiŋ ɗoopti wala kindi hend na tiikiŋ ɗe.
REV 13:18 Ndii, wa meeksoh inah-inah. Ɓoyi ñaañ waakaat kindi hend na tiikiŋ ɗoopti, ini wa tokis. Wa kindi hend na tiik ɓo', wa teemet-yasna-yino na ndaŋkiyaah-yasna-yino na yasna-yino (666).
REV 14:1 Ŋ markissa, ŋ hotta Kuyiŋ Mbaali ƴini tufkiɗ ŋ tangooriŋ Siyong, a nikka na ɓo' junni-teemet na junni-ndaŋkiyaah-nikiis na junni-nikiis (144.000) ɓi fu inah ne tiikiŋ ɗe na wiŋ Baabiŋ ɗe fiisseen ŋ puk ciŋ ɓa.
REV 14:2 Ŋ kerahha hooso puloh Eel ci, wa ɗiiɗɗeeɗa findi ɗuuɗ masuɓ laayiɗ, findi inding raakiɗ hatil. Hoosoori ŋ kerhee mandee na koora'oh ci na koora'e.
REV 14:3 Ɓooɓa junni-teemet na junni-ndaŋkiyaah-nikiis na junni-nikiis ca (144.000) jen ƴeekeeɗa ƴeek as ŋ fiki ɓoofoha-buura na pesiɗ ca nikiis ca na yakak ca. Ali ɓo' mineeɗi jang ƴeeka ɗal ɓooɓeem, ɓeɗ ɓi tossee ŋ kehƴi.
REV 14:4 Ɓooɓeem ɓa soɓeeɗi na ɓitiɓ, ɓa hooliɗ les. Ɓa na ñaakɗe Kuyiŋ Mbaali ƴini ŋ ɗisik nu a kaɗ ɗah. Ɓa tosuuɗ ŋ ɗooƴ ɓooɓi ne ɓa eɗohu findi waɗi koc wuu Kooh na Kuyiŋ Mbaali ƴini.
REV 14:5 Lee moosɗi puloh ŋ nguɓ ciŋ ɓa, ɓa raakɗi ali sikka.
REV 14:6 Ŋ markissa, ŋ hotissa malaaka wiiriis pundeeɗa ŋ ɗafka ɗafka. A ɓayee Yegɗohiŋ Muci, wi genan gen, a joyyaa woo ɓooɓi gen kehƴi, weɗ kur ci jen, heet ci jen, peɗeem ci jen na cuuɓ ci jen.
REV 14:7 A woyeeɗa ŋ ɗafka ne : « Nupaat Kooh te ɗu yakɗee ɗe. Laam wahtuuni a atte'ohan reyiɗ. Ñaamkaat Yi fer Eel ci na kehƴi na cookmi na cul ciŋ masuɓ ci. »
REV 14:8 Malaaka wiiriis yi kanakɗoh taammba nga ɗe woyeeɗa ne : « Wa keeniɗ, wa keeniɗ, Babilon kur-taahi yakki, wi meeɗ laariɗ kur ci jen na biiñiŋ wa, weɗ faankohiŋ wa mbalayi. »
REV 14:9 Malaaka wiiriis yi kaahayɗoh taammba ŋ ca kanak ca, a woyeeɗa ŋ ɗafka ne : « Ɓo' nu ñaamuk ɗoopti na nataaliŋ ɗe te a teyɗuk waakɗu mandarga ŋ puk wala ŋ yaah ɗah,
REV 14:10 ɓoyeem hey ane ŋ biiñiŋ ayrukiŋ Kooh, biiñi kooƴsaaɗiini a yiifɗassan ŋ kaasiŋ ayrukiŋ Kooh. Te a hey mbugalse na yongkaah na suufar, ŋ fiki malaakaaci hooliɗ ci na Kuyiŋ Mbaali ƴini.
REV 14:11 Ɗuukriŋ mbugaliŋ ɓa ɗuukan ɗuuk po faw. Ɓo' nu ñaamuk ɗoopti na nataaliŋ ɗe, na ɓo' nu raak mandargaaniŋ tiikiŋ ɗe ɗah, fu iɗsiɗkanɗi, wa noh haa, wa wek haa. »
REV 14:12 Ndii, ɓo'-Kooh ci, ɓi na taambɗe nakoh ciŋ ɗe te ɓa kossa ŋ Yeesu, ɓa joyiɗ min muñ ɓa sek.
REV 14:13 Ŋ kerhissa hooso ŋ Eel ci, wa woyeeɗa so ne : « Fiisa inii : Ini kooɗoh woti, ɓi ɓaahan ŋ Heɗi po ɓa kaanoh nga, ɓa neɓɗiɗ ! Fuuɗsi Hoolohngaani woo ne : “ Ee di' ! Tumohaaɗ ciŋ ɓa moɗiɗ ci hey ɓa ɓende, tahha po ɓa hey iɗsiɗke ŋ panguk ciŋ ɓa miskiɗ ci. ” »
REV 14:14 Ŋ markissa, ŋ hotta eel yaanow, Yi ɓoofee nga mandee na kuɓu ɓo'. A ɓekukka mbahne-buur, haɓɗohu urus, a ammba nguɗoha kaañiɗ ŋ yaah.
REV 14:15 Malaaka wiiriis pulohha Kahan Kooh, a leehukka ŋ ɗafka, a woosa Yi ɓoofee ŋ eeli ne : « Nguɗ reyiɗ ; nguɗaahi ŋ kehƴi ruundiɗ. Amba nguɗohaaniŋ ɗa, fu nguɗ. »
REV 14:16 Weɗ Yi ɓoofee ŋ eeli raɗsoh yaah, jaarra kehƴi nguɗuusa.
REV 14:17 Malaaka wiiriis pulohha Kahan Kooh ŋ Eel ci, a namee amb nguɗoha kaañiɗ ŋ yaah.
REV 14:18 Malaaka wiiriis, yi adgohee yongkaahi, pulohha seeƴkohaana, a leehukka ya ɓayee nguɗohaana kaañiɗa ne : « Ndung ciŋ reseñiŋ kehƴi ruundiɗ. Amba nguɗohaaniŋ ɗa kaañiɗi, fu nguɗ ndung ci. »
REV 14:19 Malaakaana raɗissa yaah ŋ kehƴi, a nguɗta rim ciŋ reseñiŋ kehƴi, a tummba ca ŋ pooƴohaani yakkiŋ ayrukiŋ Kooh.
REV 14:20 Reseñi pooƴuusa ŋ pooƴohaana, ngaŋ bilaf faŋ kur-taaha. Ñif pulohha nga, wa rapeeɗa po wa gannga panis ŋ lahaɓ, wa kaɗɗeeɗa po wa reesa kilomeet teemet-kaahay (300).
REV 15:1 Ŋ hotissa mandarga wiiriis yakiɗ feyohiɗ ŋ Eel ci : Malaaka yasna-kanak ɓayiɗ naamooci yasna-kanak ci mirndoh, laam ayrukiŋ Kooh mitoh nga ca.
REV 15:2 Ŋ nammba hot in mand na cookom haa weer ambsukohiɗ na yongkaah. Ɓooɓi saah ɗoopti na nataaliŋ ɗe te ɓa teyɗukɗi kindi hend na tiikiŋ ɗe, tufukka ŋ ɗafuk cookmaŋ weera, ɓa ammba kooraaca Kooh eɗee ɓa ŋ yaah.
REV 15:3 Ɓa ƴeekeeɗa ƴeekiŋ Musaa, ñaamiŋ Kooh, na ƴeekiŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini an : « Heɗ ɓoo Kooh Heɗ-hatil, in ci fu haɓiɗ yakiɗ, ca feyohiɗ ! Buuriŋ cuuɓ ci, tumohaaɗ ciŋ ɗa yurhiɗ, ca lakiɗ waas !
REV 15:4 Ya ɓa kaañ ɗa nik neekaaɗi, Heɗi ? Ya ɓa sangan yakiɗ tiikiŋ ɗa ? A fu dong hool. Cuuɓ ci jen hey ɗa hee ƴekɗe ne ɓa ñaamuk ɗa, ɓa hotiɗ hooliɗ in ci yurhiɗ ci fu tum. »
REV 15:5 Ŋ finho ineem, ŋ nammba hot ŋ Eel ci, Ɗiski Hoolohngaani ŋ ɗooƴ ɗiipi na teeɓohe Ambtiɗohi. Ŋ hottaa rangsukiɗ.
REV 15:6 Malaakaaci yasna-kanak ci ambee naamooci yasna-kanak ci pulohha nga ; ca ɓekkee kulɓa leeŋ hooliɗ, melciɗ, ca tokukka seentur urus ŋ fisa.
REV 15:7 Yino ŋ pesiɗ ca nikiis ca eɗta malaakaaci yasna-kanak ci kaas urus yasna-kanak riifiɗ na ayrukiŋ Koohi na pese po faw.
REV 15:8 Ɗiska hoolohngaana riiffa na ɗuuku, sagu kiyak ki na hatiliŋ Kooh. Ali ɓo' mineeɗi aas ŋ ɗiska po findi naamooci yasna-kanak ci malaakaaci yasna-kanak ci ɓayee mitoh.
REV 16:1 Ŋ kerhissa hooso meeɓuuɗ puloh Ɗiska Hoolohngaana, wa woyeeɗa malaakaaca yasna-kanak ca ne : « Kaɗaat ɗu yiifa ŋ kehƴi kaas ci yasna-kanak ciŋ ayrukiŋ Kooh. »
REV 16:2 Weɗ malaakaani koc kaɗoh, a yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ kehƴi, ɓi puus miskiɗ nikka ŋ faan caŋ ɓooɓa raakee mandargaanaŋ ɗoopta, ɓa ñaamkee nataalaŋ ɗe.
REV 16:3 Malaakaani kanakɗoh yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ cookmi, masmiŋ cookmi nikka ñif, findi ñif ɓo' kaaniɗ ; pesoh ciŋ cookmi jen kaannda.
REV 16:4 Malaakaani kaahayɗoh yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ kal ci na cul ciŋ masuɓ ci, ca nikka ñif.
REV 16:5 Ŋ ineem, ŋ kerahha malaakaani ɓayoh masmi woyiɗ ne : « Fu yurhiɗ, fu yi nik, te yaf nike, fu hooliɗ ; findi fu atte'oh, wa ɗaa.
REV 16:6 Laam ɓeɗ aam ñif miŋ ɓo'-Kooh ci na woosuuɗ ci te fu eɗ ɓa ñif ne ɓa an ; ɓa yeyyoo ineem. »
REV 16:7 Ƴutta ŋ kerahha seeƴkohaana woyiɗ ne : « Ee di', Heɗ ɓoo, Kooh Heɗ-hatil, atteeniŋ ɗa keeh te wa yurhiɗ. »
REV 16:8 Malaakaani nikiisɗoh yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ nohi, nohi onuusa ne wa raaɓee ɓooɓa na yongkaahiŋ wa.
REV 16:9 Dohiɗ miskiɗ raaɓpa ɓooɓa. Ɓa ɓaseeɗa Kooh yi amboh naamooceem. Ɓa sannga ɓoƴsoh tumohaaɗ, ɓa yakiɗɗi tiikiŋ Kooh.
REV 16:10 Malaakaani yatuusɗoh yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ ɓoofoha-buur, waŋ ɗoopta, kur ka a nikohee buur ñuussa. Ɓooɓa ɗoɓeeɗa peɗeem ciŋ ɓa sagu miskiɗa.
REV 16:11 Ɓa ɓaseeɗa Koohiŋ Eel ci sagu miskiɗ ca rahsee ɓa na puus ca. Ɓa ɓoƴsohɗi tumohaaɗ.
REV 16:12 Malaakaani yasna-yino'ɗoh yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ kala yakka, Ewfaraat ; masma ŋiissa ne wa faɗiɗ buur ci joy puloh pulohaaɗ-noh waas.
REV 16:13 Ŋ hotta jiini kaahay ye hoolaaɗi'an, puleeɗa ŋ nguɓaŋ iiñ-safaala na waŋ ɗoopta na waŋ woosuuɗa leye. Ca mandee na mboɓ.
REV 16:14 Ca jiini-safaal, ca na haɓɗe in feyohiɗ, ca kaɗee ŋ buur ciŋ Adina jen ne ca cohɗoh ɓa wuu hiñohiŋ mbehi yakkiŋ Kooh Heɗ-hatil.
REV 16:15 Heɗ ɓoo woo ne : « Sikɗuka, mi yii hay findi rokoh. A neɓɗiɗ, ɓoyi neehɗi, yi ris na kulɓaaciŋ ɗe, a heyɗi tiinde tas-ɓarang po a kee raaka kaci nga ne a hotu ɗah. »
REV 16:16 Jiini-safaal ci cohɗoh buur ci ŋ ɗiska na woyse Harmagedoon ŋ peɗeem heber.
REV 16:17 Malaakaani yasna-kanakɗoh yiiffa kaasiŋ ɗe ŋ puuɗsi, hooso meeɓuuɗ puloh Ɗiska Hoolohngaana, ŋ ɓoofoha-buura, woosa ne : « Wa mitiɗ ! »
REV 16:18 Ŋ ineem wa melñeeɗa, ɓi ɗuuɗ kerhasseeɗa, wa indngeeɗa, kehƴi yoondɗukka keeh-keeh ; yoondɗuk mand ɗaa moosɗi raakoh ina ɓo' nikoh ŋ kehƴi poyi.
REV 16:19 Kur-taaha yakka pookka haaƴ kaahay, kur-taah ciŋ cuuɓ ci jen keennda. Weɗ Kooh yurhiɗkoh ŋ ini kaɗ ŋ Babilon kur-taahi yakki, a aniɗtaa biiñiŋ kaasiŋ ɗe, biiñiŋ ayrukiŋ ɗe dohɗi.
REV 16:20 Ɗisik ci masuɓ wilee jen cootta, tangooci sooƴca.
REV 16:21 Galacaac yakak puloh eel ci keeneeɗa ŋ ɗafuk ɓooɓa findi toɓ. Waa nu nga ɗah reyeen kilo ndaŋkiyaah-nikiis (40). Ɓa ɓaseeɗa Kooh sagu naamooniŋ toɓiŋ galacaaci, laam wa nikee naamo miskiɗ lool.
REV 17:1 Ƴutta malaaka yino ŋ ci yasna-kanak ci ambee kaas ci yasna-kanak ci hayya, woosa so ne : « Haya ŋ teeɓ ɗa findi toonkohi yakki atte'ohsan, a yi kur-taahi yakki yipu ŋ sero ɓi masuɓ laayiɗ.
REV 17:2 Buur ciŋ kehƴi faankohiɗ na ɗe te ɓooɓiŋ kehƴi na laarohe toonkiŋ ɗe. »
REV 17:3 Ŋ ineem, Fuuɗsiŋ Kooh ammba so, jaarra malaakaani ɓayya so kehƴa hulanga. Ŋ hotta ɓitiɓ ɓoofiɗ ŋ ɗoopaat ruumind coy. Faanaŋ ɗoopta riifee na tiik ɓaseeh ŋ Kooh, a raakee haf yasna-kanak na wiic ndaŋkiyaah.
REV 17:4 Ɓitɓa ɓekkee kulɓa ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, a riiffa na tokkaah urus, na peme na per. A ammba kaas urus ŋ yaah, riifiɗ na in sepƴiɗ na usɓi rimkoh ŋ toonkiŋ ɗe.
REV 17:5 Tiiki ɗasɗukiɗii fiisseen ŋ pukiŋ ɗe : « Babiloni yakki, yaayiŋ toonkoh ci, yaayiŋ tumohaaɗ ci sepƴiɗ ci ŋ adinaani. »
REV 17:6 Ŋ hotta ne ɓitɓeem laariɗ ŋ ñif miŋ ɓo'-Kooh ci na wiŋ seedeeciŋ Yeesu. Wi ŋ hot ɗe, ŋ feyuusa lool.
REV 17:7 Malaakaani woosa so ne : « Wa joyɗi ɗa fey. Ŋ hey ɗa teeɓe ini ɗasɗukiɗi kaɗ ŋ ɓitɓi na ɗoopti ɓay ɗe, yi raak haf ci yasna-kanak ci na wiic ci ndaŋkiyaah ci.
REV 17:8 Ɗoopti fu hot, a nikeen waaye a nikisɗi. A pulohan nunga topaaɗiina, a kaɗ ɗumbsa. Ɓooɓi gen kehƴi ɓi tiik ciŋ ɓa fiisuuɗi ŋ teerndiŋ kipes ki ina Adina camboh poyi, ɓa hot ɗe ɗah, ɓa hey feyse sagu ini a nikee, a nikisɗi te a hey hayisse.
REV 17:9 Ndii wa meeksoh ñaañ na raak inah-inah : Haf ci yasna-kanak ci ceɗ tangooci yasna-kanak ci ɓitɓi ɓoof nga ca. Ca nam nik buur yasna-kanak :
REV 17:10 Yatuus ci keeniɗ, yasna-yino'ɗohi nikiɗ buur, yasna-kanakɗohi hayɗi paaɗ te a hay ɗah, a joy nik buur jamano ƴissuut.
REV 17:11 Ini kaɗ ŋ ɗoopti nikee te a nikisɗi, a yi ŋ haf ce a yi yasna-kaahayiɗ ɓa, a kindohuuɗ ŋ yasna-kanak ci, te aa kee ɗumbsa.
REV 17:12 Wiic ci ndaŋkiyaah ci fu hot, ɓa buur, ɓa rahasɗi nguur paaɗ, waaye ini ree wahtu, ɓa hey eɗse ne ɓa nik buur, ɓa hun na ɗoopti.
REV 17:13 Ɓeɗ ɓaah ini ɓa liiɓ tum, weɗ ne ɓa eɗ ɗoopti hatiliŋ ɓa na kinguur kiŋ ɓa.
REV 17:14 Ɓa hey hiñohe na Kuyiŋ Mbaali ƴini te yeem hey ɓa saahe, laam a yi Heɗiŋ heɗ ci, Buuriŋ buur ci. Ɓooɓi a ɓeeɗuk te a kooɗta ɓa, ɓa ndengɗukka ɓa rissa nik na ɗe, ɓooɓeem hey name saah na ɗe. »
REV 17:15 Malaakaani woyissa so ne : « Masuɓ ci fu hot toonkohi ɓooffa nga ca, ca cuuɓ ci, mboolooci, kur ci na peɗeem ci.
REV 17:16 Wiic ci ndaŋkiyaah ci fu hot na ɗoopti fu hot hey sange ɓitɓi toonkohi. Ɓa hey ɗe tume tas-ɓarang dung, ɓa ñam septiŋ ɗe, ɓa hey ɓarngiɗe kur-taahi, ɓa doha.
REV 17:17 Laam Kooh tumeen ini a waaɗ ŋ keeñ ciŋ ɓa ne ɓa tuma, ŋ ineem ɓa hey hune ɓa ɓaah ini ɓa liiɓ tum, weɗ ne ɓa eɗ ɗoopti hatiliŋ kinguur kiŋ ɓa po ini Kooh woyee mit.
REV 17:18 Te ɓitɓi fu hot, a kur-taahi yakki na nike buur, ŋ ɗafuk buur ciŋ Adina. »
REV 18:1 Ŋ finho ineem, ŋ hotta malaaka wiiriis ruhsoheeɗa ŋ Eel ci. A raakee hatil keeh-keeh, yaki a yak siñaarɗeeɗa ŋ kehƴi jen.
REV 18:2 A leehkeeɗa ŋ ɗafka an : « Wa keeniɗ ! Wa keeniɗ ! Babilon kur-taahi yakki keeniɗ ! Wa genohaaniŋ jiiniici kotii, ɗiski ca ɗasɗuk na hoolaaɗiiki ca hoolaaɗi. Wa genohaaniŋ sel ci hoolɗi ñamu [na ɗoopaat ci hoolɗi ñamu] te ca siɓuusa.
REV 18:3 Laam weɗ meeɗ laariɗ kur ci jen na biiñiŋ wa, weɗ faankohiŋ wa mbalayi. Buur ciŋ Adina faankiɗa, te toonoh ci kooɗohiɗ raak-raak nga sagu waaɗa wa waaɗee toon ciŋ ɓa moɗiɗ ci. »
REV 18:4 Ŋ kerhissa hooso wiiriis puloh Eel ci woyeeɗa ne : « Pulaat nga, ɓooɓiŋ ngo ! Ɗu ɓaahuu naa bakaaɗ ciŋ wa, ɗu ɓaahuu ŋ naamooci rahsana.
REV 18:5 Laam bakaaɗ ciŋ wa degsukohiɗ po ŋ Eel ci te Kooh alɗi tumohaaɗ ciŋ wa sepƴiɗ ci.
REV 18:6 Tumaata findi wa tumee ɓinooɓi, wirndaata waas kanak ini wa tum. Yiifɗaata ŋ kaasiŋ wa anaahi uup aay waas kanak anaahi wa anɗukohee ɓinooɓi.
REV 18:7 Tumaata miskiɗ, kur keem nikaat ŋ ruy po ruyiŋ wa hend na yaksiɗkiŋ wa na waaɗi wa waaɗee in ci moɗiɗ ci. Kur keem woo ŋ haf wa ne : “ Ŋ ɓoofiɗ findi buur ɓitiɓ, ŋ ɓitɓi ƴaar ce kaan haa te ŋ moosanɗi rooy ƴaar. ”
REV 18:8 Sagu ineem, naamooci wa ɗaakɗu hey keene nga ŋ neeh yino dong : Ca nikka kakaan na rooy na aɗ, te yongkaah hey wa ɗumbe. Laam Kooh Heɗ ɓoo yi attee wa raakiɗ hatil. »
REV 18:9 Buur ciŋ kehƴi ɓaahee na ɗe toonki a toonkee na in ciŋ ɗe moɗiɗ ci, hey fuɗe, ɓa miskiɗuk ini kaɗ nga ɗe, ne ɓa hot ɗuukriŋ kur-taahi kaɓee ɗah.
REV 18:10 Ɓa hey cangtiɗke sagu neƴƴoh mbugali a mbugalsan, ɓa woyee ne : « Mas ! Mas waay ! Babilon, kur-taahi yakki, heɗ hatili ! Fu atte'uuɗ ŋ wahtu yino dong ! »
REV 18:11 Toonoh ciŋ adinaani heya name fuɗ, ɓa miskiɗuka ; laam ali ɓo' romissanɗi toon ciŋ ɓa.
REV 18:12 Findi urus, haalis, peme, per ; piis leeŋ eɗfiɗ moɗiɗ, piis ruumind eɗfiɗ, piis suwa, piis ruumind coy ; hangi yooɓaaɗiini raaku, in haɓɗohuuɗ sis cooh wala hang ɗoɓiɗ, moos, tiwiñ wala atoh moɗiɗ.
REV 18:13 Ali ɓo' romissanɗi safɗohaaci na eeñɗohaaci, cuuraay, miir, laackoloñ ; biiñ, diw, fariñ, bele ; inoh, mbaal, panis, wotiir, po ñaam sah, kipes ɓo'.
REV 18:14 Toonoh ci hey woye ne : « Ey ! In ci baahiɗ ci fu maɗee jen, fusiɗ ɗa ; raak-raak ceem na in ci moɗiɗ ceem jen, fu ñakiɗ ca te ca rahsissassanɗi muk. »
REV 18:15 Toonoh ci raakoh nga ɗe, hey cangtiɗke sagu neƴƴoh mbugaliŋ ɗe. Ɓa hey fuɗe, ɓa miskiɗke.
REV 18:16 Ɓa woyee ne : « Mas ! Mas waay ! Kur-taahi yakki ! Wa nikee ɓekkiɗ kulɓa leeŋ eɗfiɗ moɗiɗ, na piis ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na tokkaah urus na per na peme.
REV 18:17 Ŋ wahtu yino dong raak-raakeem jen sooƴiɗ ! » Ɓi adgoh batooci na ɓi na ɓaaɓe nga ca, na ɓi pangkee ŋ cookmi na ɓi na pesohee wa jen, nikee cangtiɗkiɗ.
REV 18:18 Wi ɓa hot ɗuukriŋ dohiŋ kur-taahi, ɓa leehkeeɗa an : « Ali kur-taah moosɗi hend na kur kii yak ! »
REV 18:19 Ɓa yiifkeeɗa merhey ŋ haf, ɓa fuɗeeɗa, ɓa miskiɗkeeɗa, ɓa rooyeeɗa an : « Mas ! Mas waay, kur-taahi yakki ! Heɗ batoociŋ cookmi jen raakoh ŋ raak-raakiŋ ɗe. Ŋ wahtu yino dong, wa sañuuɗ ! »
REV 18:20 Eel ci, neɓsiɗkaat ŋ ɗumbuukiŋ wa ! Neɓsiɗkaat ɓo'-Kooh ci, na Apootar ci na woosuuɗ ci ! Kooh atte'iɗa a wikkaa miskiɗi wa tum ɗu !
REV 18:21 Ŋ ineem malaaka raakiɗ hatil ɓayya atoh yakak mand na oɗoha bele, a njaffaa ŋ cookma, a woosa ne : « Babilon kur-taahi yakki njafohsan na doole an, te ali ɓo' hotissanɗaa muk !
REV 18:22 Koora'oh ci na ƴeekoh ci, mbiiɓoh ci na kulɓoh ci kerhissassanɗi nga ɗa. Ali pangkoh na yaah hotkissanɗi nga ɗa ; ɗuuɗ oɗoha kerhissassanɗi nga ɗa ;
REV 18:23 siñaariŋ laampaaci melcissanɗi muk nga ɗa ; hooso kilook na ƴaar ce kerhissassanɗi nga ɗa. Laam e toonoh ciŋ ɗa degee yaah ŋ kehƴi te luhus ciŋ ɗa tahiɗ po ɓooɓi jen kosiɗ lee ciŋ ɗa.
REV 18:24 Ɓaat nga woosuuɗ ci, na ɓo'-Kooh ci na ɓi boomu ŋ kehƴi jen, ñif miŋ ɓa hotuuɗ aamkeeɗa nga ɗa. »
REV 19:1 Wa malaakaana reehiɗ woo, ŋ kerahha ŋ Eel ci hooso meeɓuuɗ findi hooso mboolo yakak, wa woyeeɗa ne : « Halleluya ! Koohiŋ ɓoo yakɗaah, Muci na hatili wuu ce.
REV 19:2 Ee di', atteeniŋ ɗe keeh te wa yurhiɗ ! A atte'iɗ toonkohi yakki yi yahrohee kehƴi na toonkiŋ ɗe. Ñaam ciŋ Kooh, Kooh wirndukɗiɗ ɓa, a meekissa toonkohi ñif miŋ ɓa aamuk. »
REV 19:3 Hoosooca woyissa ne : « Halleluya ! Ɗuukriŋ kur-taahi na dohe wii, kurkan kuruk po faw. »
REV 19:4 Yakak ci ndaŋkiyaah-kanak na nikiis ci (24), na pesiɗ ci nikiis ci, ƴekka ñaamkeeɗa Kooh yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri ; ɓa woyeeɗa ne : « Amiin ! Halleluya ! »
REV 19:5 Wa yakak ca na pesiɗ ca woo po ƴutta, raakka hoosoori puloh ŋ ɓoofoha-buuri woosa ne : « Ƴeekaat Koohiŋ ɓoo, ɗu ɓi ñaam ciŋ ɗe jen, ɗu ɓi nup ɗe, ƴin na yakak ! »
REV 19:6 Wa hoosoora ƴut woo, ŋ kerhissa hooso haa hooso mboolo yakak ɗuuɗeeɗa findi masuɓ laayiɗ, ɗiiɗɗeeɗa findi inding yakiɗ, wa woyeeɗa ne : « Halleluya ! Kooh, Heɗ ɓoo, Heɗ-hatili, tufkiɗiɗ Nguuriŋ ɗe.
REV 19:7 Ɓoo sumaat, ɓoo neɓu te ɓoo yakiɗ ɗe, kilookiŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini reyiɗ te kilook ce kooɗkiɗ po ƴutiɗ.
REV 19:8 A onuuɗ ne a ɓekuk kulɓa leeŋ eɗfiɗ, melciɗ, hooliɗ les. » Kulɓaaki leeŋeem weɗ tumohaaɗ ci yurhiɗ ciŋ ɓo'-Kooh ci.
REV 19:9 Ŋ ineem, malaakaani woosa so ne « Fiisa ne : Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi ɓeeɗku ŋ kañam kiŋ kilookiŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini ! » Ƴutta a degga nga ne : « Woo cii, ca woo ciŋ Kooh te ca keeh. »
REV 19:10 Ŋ keennda ŋ kot ciŋ ɗe ne ŋ ñaamuk ɗe, waaye a woosa so ne : « Muk ! Kina wa tum, ŋ ñaam findiifu, findi ɓi ɓaah na ɗa kos te ɓa rissa amb keeh ki Yeesu teeɓoh. Ñaamka Kooh, laam keeh ki Yeesu teeɓoh weɗ nik ŋ liiɓiŋ woosuuɗ ci. »
REV 19:11 Wi malaakaani ƴut woo na so, ŋ hotta Eel ci rangsukiɗ, panis yaanow pulla. Yi rapee ɗe teeku Wooriɗi, Keeh-keehi. Atteeniŋ ɗe na hiñohiŋ ɗe lakiɗ waas.
REV 19:12 Has ciŋ ɗe kaɓee findi jaal yongkaah, hafiŋ ɗe ɓekuusa mbahne-buur laayiɗ. Tiik fiisuusa nga ɗe, tiiki ali ɓo' inahɗi ɗal a yi.
REV 19:13 A ɓekkee kulɓa hooƴuuɗ ŋ ñif. A teeksee "Woo kiŋ Kooh".
REV 19:14 Hiñohoh ci nik ŋ Eel ci ñaakɗeeɗa ɗe, ɓa rapee ɓi panis yaanow, ɓa ɓekukka kulɓa leeŋ eɗfiɗ, yaanow, hooliɗ les.
REV 19:15 Ndang kaañiɗ pulla ŋ nguɓiŋ ɗe, ndangi a laɓohan cuuɓ ci. A hey ɓa adgohe na salma, a hey pooƴoote ŋ pooƴoha biiñiŋ ayrukiŋ Kooh, yi Heɗ-hatil.
REV 19:16 Tiikii fiisseen ŋ kulɓaakiŋ ɗe teemb rambiŋ ɗe "Buuriŋ buur ci, Heɗiŋ heɗ ci".
REV 19:17 Ŋ hotta malaaka wiiriis tufkiɗ ŋ ɗooƴ nohi, a leehukka sel ci na eleerke ŋ ɗafka ɗafka ne : « Hayaat ɗu coh ndii ŋ kañam ki yakki Kooh onoh.
REV 19:18 Hayaat ɗu ñam sepet ciŋ buur ci, na ciŋ kilifaaciŋ soldaar ci, na ciŋ hiñohoh ci, na ciŋ panis ci na ɓi rapee ca, na fiɗaaf ciŋ ɓooɓi jen, ñaam na nikaaɗi ñaam, ƴin na yakak. »
REV 19:19 Ŋ ineem, ŋ hotta ɗoopti na buur ciŋ kehƴi na hiñohoh ciŋ ɓa, ɓa ambsukohha ne ɓa hiñoha na Yi rapee pansi, a yi na hiñohoh ciŋ ɗe.
REV 19:20 Ɗoopti ambuusa, a yi na woosuuɗi leyohi. Woosuuɗi leyoheem, a yi meeɗ tum in feyohiɗ ŋ fiki ɗoopti ne a muuƴiɗ ɓooɓi raak mandargaaniŋ ɗoopti te ɓa meeɗta ñaamuk nataaliŋ ɗe. Ɓa kanak jen, ɓa njafuusa kaanaaɗi ŋ kalaŋ yongkaaha, ɗiska suufara kaɓe.
REV 19:21 Ɓi tas apuusa na ndangi pulohee ŋ nguɓiŋ Yi rapee pansi, sel ci jen ñammba ŋ sepet ciŋ ɓa po ca kappa.
REV 20:1 Wa hiñoha reeh, ŋ hotta malaaka ruhsoheeɗa Eel ci, ambiɗ caaɓndiŋ nunga topaaɗiina ŋ yaah, na ceen duu'in.
REV 20:2 A ammba iiñ-safaali, iiña ɗeɓgaan, a yi siɓniɗi wala Seytaani. A ceennda ɗe, ceeni kaɗan kiis junni (1000).
REV 20:3 Malaakaani njaffa ɗe ŋ ɗooƴ nunga topaaɗiina, a taƴca buntaani na caaɓe, a reewwaa na mandargaani teeɓoh ne wa ranguuɗ ŋ tiikiŋ Kooh ne iiñ-safaali minissuu kosɗukoh cuuɓ ci lee po kiis ci junniici mit. Ŋ finho ineem a joyiɗ toksu ŋ jamano ƴissuut.
REV 20:4 Ƴutta ŋ hotta ɓi ɓoofoha-buur, ɓi ɓoofee nga ca eɗuusa hatil atte'oha. Ŋ nammba hot ruuh ciŋ ɓooɓi haf ciŋ ɓa nguɗsee sagu seede Yeesu na kos woo kiŋ Kooh. Ɓooɓeem ñaamkeeɗi ɗoopta na nataaliŋ ɗe, te ɓa raakeeɗi mandargaaniŋ ɗe ŋ puk ciŋ ɓa wala ŋ yaah ciŋ ɓa. Ɓa pesissa, ɓa nikka buur na Kiristaani ini ree kiis junni (1000).
REV 20:5 Weem weɗ hulti koc. Kaaniɗ ci ɓinooɓi jen pesisseeɗi po kiis ci junniici mitta.
REV 20:6 Ɓa neɓɗiɗ, ɓa hooliɗ wuu Kooh, ɓooɓi ɓaah ŋ hulti koc ! Kakaan ki kanakɗoh miniɗɗi ɓa in ; ɓa hey nike seeƴkiɗoh wuu Kooh na Kiristaani, te ɓa hey nike buur, hun na Kiristaani ini ree kiis junni (1000).
REV 20:7 Kiis ci junniici mit ɗah, Seytaani hey pulɗasse ŋ kasoonaŋ ɗe,
REV 20:8 te a hey pule ne a kosɗukoh cuuɓ ci nik ŋ ɓak ci nikiis ciŋ kehƴi jen lee ciŋ ɗe, ca nikka Gog na Magog, ne a nangɗoh ɓa wuu hiñohi, ɓa hendan na pep ciŋ merhey miŋ yaah-cookmi laay.
REV 20:9 Ŋ hotta ɓa pasarkohiɗ ŋ ɗisik nu nik ŋ kehƴi jen, ɓa ndeerra daliŋ ɓo'-Kooh ci na kur-taahi Kooh keeñkoh. Waaye yongkaah pulohha eel ci, wa hoomiɗta ɓa.
REV 20:10 Ŋ ineem, Seytaani, yi ñaañohee ɓa, njafuusa ŋ ɗooƴ kalaŋ yongkaaha na suufara, ŋ ɗiskaŋ ɗoopta, na woosuuɗi leyohi. Ɓa hey degse miskiɗ nga wek na noh po faw.
REV 20:11 Ƴutta ŋ hotta ɓoofoha-buur yakak yaanow na Yi ɓoof nga. Kehƴi na eel ci saandohha po ca ussa ɗe, ca saayya.
REV 20:12 Ŋ hotta kaaniɗ ci, yakiɗ na ƴin, tufkiɗ ŋ fiki ɓoofoha-buuri. Ɓi teere rangsuusa, teere wiiriis nammba rangsu, teerndiŋ kipes ki. Kaaniɗ ci atte'ohuusa ŋ in ci ɓa tume, findi ca fiisohu ŋ teereeci.
REV 20:13 Cookmi eɗohha kaaniɗ ci kaanoh nga. Kakaan na Jaanim eɗohha kaaniɗ ciŋ ca. Ɓa jen ɓa atte'ohuusa, yaa nu nga ŋ in ci a tume.
REV 20:14 Ƴutta Kakaan na Jaanim njafuusa ŋ ɗooƴ kalaŋ yongkaaha. Kaliŋ yongkaaheem weɗ kakaan ki kanakɗoh.
REV 20:15 Yaa nu tiikiŋ ɗe fiisseeɗi ŋ teerndiŋ kipes ki ɗah, a njafuusa ŋ kaliŋ yongkaahi.
REV 21:1 Wi atteeneem coot, ŋ hotta eel as na keheƴ as. Kehƴi na eel ci maañiɗ ci sooƴeen, cookom raakisseeɗi.
REV 21:2 Ŋ hotta kur-taahi hooliɗi, Yerusalemi asi puloh ŋ Kooh. Wa ruhsohha Eel ci, wa hayeeɗa, haɓɗukiɗ po haa kilooki na tokse.
REV 21:3 Weɗ ŋ kerhoh hooso meeɓuuɗ puloh ŋ ɓoofoha-buuri woyiɗ ne : « Genohaaniŋ Kooh weɗi ŋ harmban ɓooɓi kotii ! A genan na ɓa te ɓa hey nike cuuɓ ciŋ ɗe. Kooh ŋ haf ce hey nike na ɓa [a nik Koohiŋ ɓa].
REV 21:4 A hey moose muhun nu nik ŋ has ciŋ ɓa ; kaan raakissanɗi, ruy raakissanɗi, rooy raakissanɗi, miskiɗ raakissanɗi, in ci ɗeɓgaan maayiɗ. »
REV 21:5 Yi ɓoof ŋ ɓoofoha-buuri woosa ne : « Marka, mi yii tum in ci jen as kotii. » A woyissa so ne : « Fiisa woo ceem, ca wooriɗ te ca keeh. »
REV 21:6 A ɓaatta nga ne : « Ca mitiɗ sik ! Ñam Alfa na Omega, cambohaani na reehɗohaani. Ŋ hey one yi sifaɗuk a an ŋ culiŋ masmiŋ kipes ki, wa raakɗi wirind.
REV 21:7 Yi saahan rahsohan in ceem jen ɗaa. Ñam nikan Koohiŋ ɗe, a nik kuɓkiŋ ngo.
REV 21:8 Waaye ini kaɗ ŋ neek ci na kosaaɗiici na tumoh sepƴiɗ ci na apoh ɓo' ci na ɓi na faankohe faankoh sangohuuɗ na naah ci na ɓi na taambɗe kooh ci nikaaɗiici, na leyoh nu nik ; ɓak ɓa weɗ ne ɓa mbetu ŋ kalaŋ suufara kaɓɗuuɗa. Weem, weɗ kakaan ki kanakɗoh. »
REV 21:9 Wi a reehiɗ woo, malaaka yino hayya. Malaakaaneem ɓaah ŋ malaakaaci yasna-kanak ci ambee kaas ci yasna-kanak ci riifee na naamooci yasna-kanak ci mirndoh. A woo so ne : « Haya ŋ teeɓ ɗa kilooki, kilook Kuyiŋ Mbaali ƴini. »
REV 21:10 Fuuɗsi Hoolohngaani ammba so, malaakaani coottohha so ŋ tango njooloh na njooloh. A teeɓpa so kur-taahi hooliɗi, Yerusalemi asi puloh ŋ Kooh, wa ruhsohha Eel ci, wa hayeeɗa.
REV 21:11 Wa siñaarɗeeɗa sagu yaki Kooh yak, wa melciɗeeɗa findi peme, peme yaspis findi weer.
REV 21:12 Wa raakee miir nguusiɗ, njooliɗ na yahndeer ndaŋkiyaah na kanak (12), malaaka ndaŋkiyaah na kanak tufukka niiɗeeɗa ca. Tiik ciŋ cuuɓ ciŋ Israayel ndaŋkiyaah na kanak ci fiisuusa ŋ buntaaci.
REV 21:13 Ɓak nu nga raakee yahndeer kaahay : kaahay ŋ pulohaaɗ-noh, kaahay ŋ muyohaaɗ-noh, kaahay ŋ yaah-sing, kaahay ŋ yaah-ñaahum.
REV 21:14 Atoh ndaŋkiyaah na atoh kanak (12) ceɗ raanee miiri wila ; atoh nu nga ɗah, tiik yino ŋ tiik ciŋ Apootar ci ndaŋkiyaah na kanak ciŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini fiisuusa nga.
REV 21:15 Malaakaani woyee na so ambee ndooɗ urus ɓeesoha ne a ɓees kur-taahi na yahndeer ciŋ wa na miiriŋ wa.
REV 21:16 Ɓak ciŋ wa nikiis ci ceɗ hend, hutiini na angiini ceɗ hend. Malaakaani ɓeessa kur ki na ndooɗiŋ ɗe, wa nikka kilomeet junni-kanak na kilomeet teemet-kanak (2200) ; hutiini na angiini na njooliini hennda hend.
REV 21:17 A ɓeessa miiri, wa nikka suung teemet na suung ndaŋkiyaah-nikiis na suung nikiis (144) ŋ suung ɓo', weɗ malaakaani ɓeesohe.
REV 21:18 Miiri haɓɗohsee yaspis, kur ki ŋ haf wa nikka urus koceet ñiiniɗ findi seetu hooliɗ.
REV 21:19 Atoh ci raan miiriŋ kur ki moɗsinuusa na atoh nu nik ne wa atoh peme ɗah. Rangi koc ŋ fondamaani nikka atoh yaspis, wi kanakɗoh nikka safiir, kaahayɗohi halkedoon, nikiisɗohi esmaragdos,
REV 21:20 yatuusɗohi sardoniksa, yasna-yino'ɗohi sardiyon, yasna-kanakɗohi hirisolitos, yasna-kaahayɗohi beerillos, yasna-nikiisɗohi topaas, ndaŋkiyaahɗohi hirsoparasos, ndaŋkiyaah na yino'ɗohi hiyakintos, ndaŋkiyaah na kanakɗohi ametistos.
REV 21:21 Yahndeer ci ndaŋkiyaah na kanak ci (12) nikee per, waa nu nga haɓɗohsee per yino kut. Mbeeddaani yakki ŋ kur ki nikka urus koceet ñiiniɗ findi seetu.
REV 21:22 Ŋ hotɗi ɗisik nga findi Kahan Kooh. Heɗ-hatili, Heɗ ɓoo Kooh na Kuyiŋ Mbaali ƴini, a yi Ɗiska Hooliɗa ndaam.
REV 21:23 Kur ki etoheeɗi noh wala caɓin ne wa ñiinɗu, laam yaki Kooh yak siñaarɗee nga te Kuyiŋ Mbaali ƴini a yi laampaaniŋ wa.
REV 21:24 Cuuɓ ci hey tiinde ŋ siñaariŋ wa te buur ciŋ kehƴi hey wa kome in ci baahiɗ ci ɓa raak.
REV 21:25 Yahndeer ciŋ wa genan rangsukiɗ laam wek raakanɗi nga.
REV 21:26 Cuuɓ ci jen hey wa kome in ci tah ca eɗu cir na raak tiik.
REV 21:27 Waaye ali usuɓ aasanɗi nga, ɓoyi na pese ŋ in sepƴiɗ na yi na pese ŋ lee namanɗi aas nga. Ɓi tiik ciŋ ɓa fiisu ŋ teerndiŋ kipes ki, wiŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini, ɓeɗ dong aasan nga.
REV 22:1 Malaakaani taalndiɗta, a teeɓpa so kaliŋ masmi na eɗohe kipes ; wa melciɗee findi weer, wa puloheeɗa ɓoofoha-buuri, wiŋ Kooh na Kuyiŋ Mbaali ƴini.
REV 22:2 Wa kaɗɗeeɗa ŋ leerniŋ mbeeddaaniŋ kur ki. Kidgiŋ kipes ki paarra ŋ harmban salɗoh ciŋ wa. Wa rimee waas ndaŋkiyaah na kanak (12) ŋ kiis ki, caɓin nu caɓin wa rim, saaf ciŋ wa paƴoha cuuɓ ci.
REV 22:3 In alkuuɗ raakissanɗi. Ɓoofoha-buuri Kooh na Kuyiŋ Mbaali ƴini ɓoofohan, hey nike ŋ kur ki, te ñaam ciŋ ɗe ñaamkee ɗe ;
REV 22:4 ɓa hotee fikiiriŋ ɗe te tiikiŋ ɗe nik ŋ puk ciŋ ɓa.
REV 22:5 Wek raakissanɗi, ali ɓo' etohissanɗi noh wala siñaar laampa. Laam Kooh Heɗi hey siñaarɗe nga ɓa, te ɓaa hee hey nike buur po faw.
REV 22:6 Ƴutta, malaakaani woosa so ne : « Woo cii wooriɗ te ca keeh. Kooh Heɗi, yi tum Fuuɗsiŋ ɗe ŋ woosuuɗ ci, a yi woos malaakaaniŋ ɗe ne a teeɓ ñaam ciŋ ɗe ini raakan te wa maañisɗi. »
REV 22:7 Yeesu woo ne : « Marka, mi yii hay maañaaɗi ! A neɓɗiɗ, ɓoyi amban woo-woosuuɗ ci nik ŋ teerndii. »
REV 22:8 Mi yi Saaŋ, ñam hot, ŋ kerahha in cii jen. Wi malaakaani ƴut to teeɓ in ci ŋ kerah te ŋ hotta ca, ŋ keennda ŋ kot ciŋ ɗe ne ŋ ñaamuk ɗe.
REV 22:9 Waaye, a woosa so ne : « Muk ka wa tum ! Ŋ ñaam findiifu na taambɗoh ciŋ ɗa, woosuuɗ ci na ɓi amb woo ciŋ teerndii ; ñaamka Kooh dong ! »
REV 22:10 A woyissa so ne : « Kina ɗasiɗ woo-woosuuɗ ci fiisu ŋ teerndii, laam jamanooni ca joy raakoh reɓiɗ ! »
REV 22:11 Ɓoyi yurhaaɗiini risaat yurhaaɗi, ɓoyi hoolaaɗiini taalndiɗaat na hoolaaɗiikiŋ ɗe ; yi yurah taalndiɗaat tumisse in yurhiɗ, yi hool wuu Kooh ŋoɗaat ŋ hool kiŋ ɗe.
REV 22:12 Yeesu woo ne : « Markaat, mi yii hay maañaaɗi te ŋ hey ɓayndohe ini ŋ wirndohan, ɓo' nu nga ɗah ŋ eɗ ɗe in hend na tumohaaɗ ciŋ ɗe.
REV 22:13 Ñam Alfa na Omega, yi koc na yi mirndoh, cambohaani na reehɗohaani.
REV 22:14 Ɓa neɓɗiɗ, ɓooɓi naaw kulɓaaciŋ ɓa, ɓa hey mine ñam ŋ rimiŋ kidgiŋ kipes ki, te ɓa hey taambe ŋ yahndeer ci, ɓa aas kur-taahi.
REV 22:15 Waaye ɓo' cii ɓa nikan ŋ hara : ɓi na tume in ɓuu, na ɓi na naahe, na ɓi na faankohe faankoh sangohuuɗ, na apoh ɓo' ci, na ñaamkoh kooh ci nikaaɗiici, na ɓi waaɗ lee te ɓa leye !
REV 22:16 Mi, Yeesu, ŋ woosiɗ malaakaaniŋ ngo ne a inhiɗ ɗu in ceem jen wuu Janguuci. Ñam kifsoh ŋ niiriŋ Dawuuda, ñam mbeedi, hori na melciɗe na ɓaaɓ. »
REV 22:17 Fuuɗsiŋ Kooh na kilookiŋ Kuyiŋ Mbaali ƴini woo ne : « Haya ! » Te ɓo' nu kerah woo kii ɗah a woyaat ne : « Haya ! » Ɓo' nu sifaɗuk ɗah, a hayaat ! Ɓo' nu waaɗ ŋ masmiŋ kipes ki ɗah, a ɓayaat, wa raakɗi wirind.
REV 22:18 Ɓoyi na sikɗuke woo ci puloh ŋ Kooh te ca fiisuusa ŋ teerndii, mi yi Saaŋ ñam na woyee ɗa ne : « Yaa nu ɓaat in nga ɗah, Kooh hey ɗe raane naamooci woyu ŋ teerndii !
REV 22:19 Te yaa nu nihis in ŋ woo-woosuuɗ ci fiisu ŋ teerndii ɗah, Kooh hey nihse ɓakiŋ ɓoyeem ŋ in ci woyu nga : ɓakiŋ ɗe ŋ rim ciŋ kidgiŋ kipes ki na ɓakiŋ ɗe ŋ kur-taahi hooliɗi ! »
REV 22:20 Seedeeni ndengiɗ in cii, woo ne : « Ee, mi yii hay maañaaɗi ! » Amiin ! Haya Heɗ ɓoo Yeesu !
REV 22:21 Baahohiŋ Yeesu Heɗi nikaat na ɗu jen !
