﻿Ko te Kōsipelí 'i tono Tohi 'e Mātiú.
1.
Ko te tohi hohoko 'eni 'o Sīsū Kalaisi, 'a ia ko te hako 'o Tēvita, ko te hako 'o 'Ēpalahame. 
Ko te hako 'o 'Ēpalahame 'ia 'Aisake; pea ko te hako 'o 'Aisake 'ia Sēkope; pea ko te hako 'o Sēkope 'ia Siuta mo tono 'ū tokouá; 
pea ko te hako 'o Siuta 'ia Felesi mo Sala, 'a ia ko te nā fa'eé ko Tema; pea ko te hako 'o Felesi 'ia 'Esilome; pea ko te hako 'o 'Esilome 'ia 'Ālame; 
pea ko te hako 'o 'Ālame 'ia 'Aminatape; pea ko te hako 'o 'Aminatape 'ia Nāsoni; pea ko te hako 'o Nāsoni 'ia Salemone; 
pea ko te hako 'o Salemone 'ia Poasi, 'a ia ko tana fa'eé ko Lēhapi; pea ko te hako 'o Poasi 'ia 'Ōpeti, 'a ia ko tana fa'eé ko Lute; pea ko te hako 'o 'Ōpeti 'ia Sese; 
pea ko te hako 'o Sese 'ia Tēvita ko te tu'i. Pea ko te hako 'o Tēvita 'ia Solomone, 'a ia ko tana fa'eé 'ia te fafine ne'e nonofo mo Ulaiá; 
pea ko te hako 'o Solomone 'ia Lehopoame; pea ko te hako 'o Lehopoame 'ia 'Āpaia; pea ko te hako 'o 'Āpaia 'ia 'Asa; 
pea ko te hako 'o 'Asa 'ia Sihosafate; pea ko te hako 'o Sihosafate 'ia Siolame; pea ko te hako 'o Siolame 'ia 'Ūsaia; 
pea ko te hako 'o 'Ūsaia 'ia Siotame; pea ko te hako 'o Siotame 'ia 'Āhasi; pea ko te hako 'o 'Āhasi 'ia Hesekaia; 
pea ko te hako 'o Hesekaia 'ia Manase; pea ko te hako 'o Manase 'ia 'Āmone; pea ko te hako 'o 'Āmone 'ia Siosaia; 
pea ko te hako 'o Siosaia 'ia Sekonaia mo tono kāingá — ko te kuonga ia 'o te fetukutuku ki Pāpiloné. 
Pea 'i te 'osi tono fetukutuku 'o nātou ki Pāpiloné ne'e 'i ai te hako 'o Sekonaia, ko Saletili; pea ko te hako 'o Saletili 'ia Seluipepeli; 
pea ko te hako 'o Seluipepeli 'ia 'Āpaiuta; pea ko te hako 'o 'Āpaiuta 'ia 'Ilaiakimi; pea ko te hako 'o 'Ilaiakimi 'ia 'Ēsoa; 
pea ko te hako 'o 'Ēsoa 'ia Sētoki; pea ko te hako 'o Sētoki 'ia 'Akemi; pea ko te hako 'o 'Akemi 'ia 'Elaiuti; 
pea ko te hako 'o 'Elaiuti 'ia 'Eliesa; pea ko te hako 'o 'Eliesa 'ia Mātani; pea ko te hako 'o Mātani 'ia Sēkope; 
pea ko te hako 'o Sēkope 'ia Siosifa, 'a ia ko te 'unoho ia 'o Mele ko te fa'ē 'a Sīsū, 'ā ē 'oku ui ko Kalaisí. 
Ko ia ko te lau 'o te 'ū to'utangatá meiā 'Ēpalahame kiā Tēvitá ko te to'utangata 'e hongofulu mā fā; pea meiā Tēvita ki te fetukutuku ki Pāpiloné ko te to'utangata 'e hongofulu mā fā; pea mei te fetukutuku ki Pāpiloné 'o a'u kiā Kalaisí ko te to'utangata 'e hongofulu mā fā. 
Ko te anga 'eni tono 'alo'i 'o Sīsū Kalaisí. Kua polo'i tana fa'eé ko Mele kiā Siosifa, kā 'i te he'iki ai ke nā nonofó, ne'e hā mai kua tu'itu'ina ia 'i te Laumālie Mā'oni'oní. 
Pea ko Siosifa tono hoá, ko te tangata anga-tonu, pea ne'e kailoa loto 'e ia ke fakahaa'i ia, ko ia ai ne ina pehē ke tukuange fakafufuu'i pē 'ona. 
Kae lolotonga ta'aná fakakaukau pehē, ne'e hā kiā ia 'e te 'āngelo 'a te 'Alikí 'i te misi, 'o pehē ange, “'E Siosifa, hako 'o Tēvita, 'aua 'e manahē ke 'aumai 'ia Mele ko tou 'unoho; he ko Ia kua tu'itu'ina aí 'oku mei te Laumālie Mā'oni'oní. 
Pea 'e 'alo'i ia he Tama, pea 'e ke fakahingoa Ia ko Sīsū; he 'e fakama'uli 'e Ia Tono kakaí mei te notou 'ū angahalá.” 
Pea ne fai 'eni kotoa pē kote'uhí ke fakamo'oni ki te me'a ne folafola 'aki 'e te 'Alikí 'i te palōfitá, 
'o pehē, “Vakai, 'e tu'itu'ina te tāupo'oú, pea 'e ina 'alo'i he Tama, pea 'e notou fakahingoa 'Ona ko 'Imānuela, ko tono 'uhingá, 'oku 'iā tātou 'ia te 'Atuá.” 
Pea kua 'ala ake 'ia Siosifa mei tana moé, pea fai 'e ia 'o hangē ko te fekau 'a te 'āngelo 'a te 'Alikí kiā iá, 'o 'aumai 'ia Mele ko tono 'unoho, 
pea ne'e kailoa nā fe'iloaki kae'aua ke 'alo'i 'ia te Tamá; pea ne'e fakahingoa 'e ia 'Ona ko Sīsū. 
