MAT 1:1 Yeisu Keriso hana tubu lihuine sohode ti ya. Yeisu Keriso iye Deivid tubutubuine, Deivid iye Eibraham tubutubuine.
MAT 1:2 Eibraham natune Aisak, Aisak natune Jeikob, Jeikob he-nanatune Juda ge he-hauhavane,
MAT 1:3 Juda he-nanatune Peres ge Jera, tinadiye Tama, Peres natune Hesron, Hesron natune Ram,
MAT 1:4 Ram natune Aminadab, Aminadab natune Nason, Nason natune Salmon,
MAT 1:5 Salmon natune Bowasa, tinane iye Reihab, Bowasa natune Obeda, tinane iye Rut, Obeda natune Jesi,
MAT 1:6 Jesi natune Kin Deivid. Deivid natune Solomon, tinane gane iye veto Uraiya poniyene,
MAT 1:7 Solomon natune Rehobowam, Rehobowam natune Abaija, Abaija natune Asa,
MAT 1:8 Asa natune Jehosefet, Jehosefet natune Jehoram, Jehoram natune Usaiya,
MAT 1:9 Usaiya natune Jotem, Jotem natune Ahas, Ahas natune Hesekaiya,
MAT 1:10 Hesekaiya natune Manasa, Manasa natune Eimon, Eimon natune Josaiya,
MAT 1:11 Josaiya he-nanatune Jehoyasin ge he-hauhavane, saugeine Babilon si luwom si yawanid Juda ge si yomoteiid Babilon.
MAT 1:12 Si yawanid Juda ge si yomoteiid Babilon he muine: Jehoyasin natune Seyaltiyel, Seyaltiyel natune Serababel,
MAT 1:13 Serababel natune Abiud, Abiud natune Elayakim, Elayakim natune Eiso,
MAT 1:14 Eiso natune Jeidok, Jeidok natune Akim, Akim natune Eliud,
MAT 1:15 Eliud natune Eliyesa, Eliyesa natune Meitan, Meitan natune Jeikob,
MAT 1:16 ge Jeikob natune Josep, Meri mwaniyene. Meri i hab Yeisu, iye ta nga Mesaiya.
MAT 1:17 Iye te heine Eibraham hana had Deivid ta paidi sai ge sai wedi hohoyowate potin (14), Deivid hana had sauge gane si yomoteiid Juda Babilon sai ge sai wedi hohoyowate potin (14), ge sauge ga yake hana had Mesaiya i youmate sai ge sai wedi hohoyowate potin (14).
MAT 1:18 Yeisu Keriso wana youmate sohode ti ya. Tinane Meri bwaine ge Josep si kaukauwaroru. Taine habe si dehaduwe, si paidi Meri hobak i matabuwon Yayaluwo Gagabubine wana gaisi heine.
MAT 1:19 Josep wana page i dohob ge taine nuwane i depamwadine-yan Meri boda he matadiye, iloke i nuwotu tage wedi kaukauwaroru i elake sumo.
MAT 1:20 I nunuwotu sohode ti yo, habe he wana heneluluwo Guyau wana anelose i youmate heine ge i nga, “Josep, Deivid tubune, tab u ematok u howo Meri poniyem, kaiwane wana matabuwon i luwom Yayaluwo Gagabubine heine.
MAT 1:21 Bwele i hab natune tolomo, ge hidane u tin Yeisu, kaiwane bwele i pwamwadid wana bobode he wedi gegi.”
MAT 1:22 I youmate sohode ti yo, iloke Guyau wana lihu gane profet hotiya i payoumate i tabwa tolosuwok,
MAT 1:23 i nga, “Hehoi tan i delotolomo benan habe i matabuwon ge i hab natune tolomo, iloke hidane si tin Imanuwel.” Imanuwel hana sapu te “Helak iye bwaide.”
MAT 1:24 Sauge Josep i hene suwoyuk, bwen i hadaenge Meri sohode Guyau wana anelose wana lihu heine.
MAT 1:25 Agegene taine bwaine si dehene toyao hana had i hab natune tolomo. Bwen Josep i tin memai hidane Yeisu.
MAT 2:1 Yeisu si hab Betlehem, Judiya wana ganahao, saugeine Herodi iye wedi kin. Habe tosibe-yan si sehudi natek si dom Jerusalem,
MAT 2:2 si tayak si nga, “Memai gane si hab tage Judiya wedi kin iye igohoi? Hana hetutuhi sinanane ha hite paidi natek, iyete ha luwom ge nuwamai ha la ha kululu heine.”
MAT 2:3 Sauge Kin Herodi i longe wase ya i nunuwotu nabi kaiwane, sohode hedi Jerusalem hana tomiye bwabwaligadiye.
MAT 2:4 I gon paseid topowo lalahine ge Logugui hana topapalapu ge i tayakid i nga, “Mesaiya bwele si hab igohoi?”
MAT 2:5 Si liwo si nga, “Betlehem, he Judiya wana ganahao, kaiwane profet i leli sohode ti ya:
MAT 2:6 Humiu Betlehem, Judiya wana ganahao, tan bosowane ta deliwo hidamiu taine i dekai Judiya hana todedei-yan he gamwadiye, kaiwane todedei hotiya benan habe i youmate he gamwamiu iloke i matahasikid lo bobode Isrel.”
MAT 2:7 Habe Herodi i liwo tosibe-yan si luwom he-bwaine si lihu sumo, bwen i tayakid se sauge suwok sinanane ya i youmate.
MAT 2:8 Habeto i patileid si la Betlehem, i nga, “Hu la gen hu luweniyan vetahe memai. Sauge hebe hobak hu paidi, hu luwom lo wase hu giyau, iloke nau hedi a la a kululu heine.”
MAT 2:9 Tosibe si longe kin halingane bwen si dodogan hedi, habe sinanane gane si paidi natek si paidi hedi. Ge sauge si paidi, si yariyae nabi suwok. Bwen sinanane i dedeiyanid hana had i manao he yawan pwatane, gane memai i miye heine.
MAT 2:11 Habe si la si setuk he guwole ge si paidi memai bwaine tinane Meri, bwen si lipwakoko ge si kululu heine. Wedi gogomwau hana nabo si tate habe wedi mulolu si giyau heine, gold, frenkinsens ge enunu gane hidane meya.
MAT 2:12 Heneluluwo heine Helak i liwo heidiye tab si esehavile Herodi heine, ge habe si selok he hiyede mwage hotiya si la he habadiye.
MAT 2:13 Sauge tosibe si yogo, habe Josep he wana heneluluwo Guyau wana anelose i youmate heine ge i liwo i nga, “Herodi bwele i luweni memai nuwane i tagapamate. U suwoyuk, memai bwaine ge tinane u sehapeid ge hu iwowo hu la Ijip. Iloke gen hu miyemiye te he yake, hana had a liwo, habeto hu sehavile.”
MAT 2:14 Habe Josep i suwoyuk, memai bwaine ge tinane i sehapeid bwen gogou si yogo si la Ijip,
MAT 2:15 ge si miyemiye te he yake hana had Herodi i mate. I youmate sohode ti yo, iloke Helak wana lihu gane profet hotiya i payoumate i tabwa tolosuwok, i nga, “Natu a gon-an i setagi Ijip.”
MAT 2:16 Sauge Herodi i lapu age tosibe si yokapisi-yan, bwen i huge suwok. Habe i patileid wana tosagiyau ge bubuyese bobode he Betlehem ge hana ganahao bwabwaligane, hebwaden wedi bwaime ho-iwo ge i sedau, si tagapamateid. I gorugoru sauge gane i lapu tosibe si lihuyan ge sinanane i youmate.
MAT 2:17 I youmate sohode ti yo, iloke Jeremaiya wana lihulihu i tabwa tolosuwok, i nga:
MAT 2:18 Halhalinge hotiya si longe he Rama hei, tantan nunuwongakine suwok. Reitsel i tan he-nanatune kaiwadiye, i boleu si payariyae nuwane, kaiwane hobak taine hedi si degan.
MAT 2:19 Wedi miyemiye he yake hana had Herodi i mate, bwen he Ijip hei Guyau wana anelose i youmate Josep he wana heneluluwo
MAT 2:20 ge i nga, “U suwoyuk, memai bwaine ge tinane u sehapeid ge hu sehavile Isrel wana ganahao, kaiwane gane nuwane memai i leme hobak i mate.”
MAT 2:21 Bwen Josep i suwoyuk, memai bwaine ge tinane i sehapeid ge si sehavile ganahao Isrel.
MAT 2:22 Agegene sauge i longe Akeleyas i tabwa kin he ganahao Judiya, i milase tamane Herodi habane, bwen Josep i matok lok te he hiyebe yake. He wana heneluluwo Helak i liwo heine, bwen i lok he ganahao Galili,
MAT 2:23 ge i la i miye he hiyebe Nasaret. I youmate sohode ti yo, iloke profet wedi lihu Mesaiya kaiwane i tabwa tolosuwok, si liwo, “Benan bobode si nga iye gagama Nasaret.”
MAT 3:1 Sauge yake Jon Tobaptais i luwom ge i papalapu he hiyebe kevekeveine Judiya he wedi huyahai gamwane.
MAT 3:2 I nga, “Hu seyok lemi page ngakngakine, kaiwane Helak wana bagalogugui hana sauge hobak i sepasepase.”
MAT 3:3 Jon lihuine te profet Aiseya i lihuyan saugeine i liwo i nga: Tolomo hotiya ti yo i gongon he huyahai kevekeveine, i nga, “Guyau wana hiyede hu lovivine-yan, ge hu pasapu.”
MAT 3:4 Jon hana kaliko iye kaliko gane si ginawi he kamel pupululune ge kiviline hana pan si ginawi he bulumwakau dimwene. Nahane iye kimbi ge giwo gane he huyahai.
MAT 3:5 Bobode si luwom heine si hudi Jerusalem, si hudi Judiya he wana ganahao bwabwaligane, ge hiyebe bwabwaligane hebwaden si miye he bwai Joden hadidine.
MAT 3:6 Si waseyan wedi gegi iloke i pabaptaisid he bwai Joden.
MAT 3:7 Boda Farisi ge boda Sadiusi si hoyowate i paidiid si eluwom tage i pabaptaisid, bwen i liwo heidiye i nga, “Humiu sohode mwate! Sega i liwo heimiu ge nuwamiu hu iwowoyan Helak wana pepelase gane i eluwom?
MAT 3:8 Hebe tolosuwok hobak hu seyok lemi gegi, gen hinone i youmate he yawedimiu.
MAT 3:9 Tab hu enuwotu tage hu nga, ‘Hamai tubumai Eibraham, hamai Helak wana hasehase bobodeidiye!’ A liwo heimiu, Helak bosowaine i yomoid pak ya ge i ginawiid Eibraham he-tutubune.
MAT 3:10 Hobak i lovivine-yan wana kelumo ge bwele i gotem hubwahi hewasidiye ge si mabwin. Hubwahi bwabwaligane hebwaden hinodiye taine i dedohob bwele i gu yokid ge i yomo tukanid he hiwo.”
MAT 3:11 Habe Jon i liwo i nga “Nau a pabaptaismiu he bwai, kaiwane hobak hu seyok lemi page ngakngakine. Agegene gane i eluwom he muiu, iye hidane i kai, nau hidau taine i dekai. Nau taine lo dohob i degan ge tage bosowau a delohowo hehene hana pase. Iye habe i pabaptaismiu Yayaluwo Gagabubine heine ge he hiwo.
MAT 3:12 Wana sabol mwage i bwangehasik he nimane, hawesine bwen i etelipune wana wit hinone bwaine ge dimwene i ehase, iloke habe hinone suwok i yomotei he hana bagayomotei, ge dimwene i ton he hiwo gane tan sauge hotiya i edebuwode.”
MAT 3:13 Saugeine yake Yeisu i hudi Galili i la he bwai Joden, bwen i liwo Jon heine i nga, “U pabaptaisau.”
MAT 3:14 Agegene Jon nuwane i pi Yeisu wana nuwotu, ge i nga, “Akum huwo te u pabaptaisau. Mwatan ge u luwom heyau?”
MAT 3:15 Yeisu i golase halingane i nga, “Sauge ya gen ta ginawi sohode lo nuwotu. Hebe ta ginawi sohode, bwele Helak wana nuwotu ta paololek.” Habeto Jon i taem.
MAT 3:16 Jon i pabaptais Yeisu bwen Yeisu i gaesai he bwai. Ge sauge yake bulubulu i mwapwe ge Yeisu i paidi Helak Yayaluwane sohode lumlum i sesedau ge i luwom heine.
MAT 3:17 Bwen hahalinge hotiya i dom he bulubulu i nga, “Ga yetei iye natu nunuwaneine; a yariyae suwok iye kaiwane.”
MAT 4:1 Bwen Yayaluwo Gagabubine i pagolok Yeisu i la he huyahai kevekeveine ge bwele Seitan i hamnohon Yeisu.
MAT 4:2 Yan ho-epak ge gogou ho-epak Yeisu i palahasik hana buwota ge i hauhawanun, habeto i buwota.
MAT 4:3 Bwen Seitan i luwom heine ge i hamnohon i nga, “Hebe tolosuwok huwo Helak Natune, u golok pak ya heidiye iloke si tabwa haga.”
MAT 4:4 Yeisu i golase halingane i nga, “Buk Bwabwalene i liwo, ‘Taine tage bobode haga hohowane si han ge yawedidiye i gan, agegene lihu bwabwaligane gane i hudi Helak he hawane si longe bwen yawedidiye i gan.’ ”
MAT 4:5 Habeto Seitan i sehape Yeisu si la Jerusalem, hiyebe bwabwalene, ge i pamidi he Guwole Gagabubine pwatane suwok.
MAT 4:6 Bwen i liwo heine i nga, “Hebe tolosuwok huwo Helak Natune, u kolapis dau, kaiwane Buk Bwabwalene i liwo: Helak bwele i liwo wana anelose heidiye si matahasikiwo, si bwangehasikiwo he nimadiye, iloke tan hehem hotiya bwele u depatupe he pak.”
MAT 4:7 Yeisu i golase halingane i nga, “Buk Bwabwalene i liwo hedi, ‘Tab u ehamnohon Guyau lam Helak.’ ”
MAT 4:8 Habeto Seitan i sehape Yeisu hedi si la he bobokun mimisaiine suwok ge i patohe heine bagalogugui bwabwaligane he panayawi ge hana gogomwau.
MAT 4:9 Bwen i nga, “Bigibigi bwabwaligane yake bwele a giyau heim, hebe u lipwakoko ge u tabayaoyao heyau.”
MAT 4:10 Yeisu i golase halingane i nga, “U seyokau, Seitan! Kaiwane Buk Bwabwalene i liwo, ‘U tabayaoyao Guyau lam Helak heine, iye i totiya ege te u tapwalolo heine.’ ”
MAT 4:11 Habeto Seitan i seyok Yeisu, bwen anelose si luwom ge si matahasik.
MAT 4:12 Sauge Yeisu i longe Jon wasane te hobak si hotei he dibula, bwen i sehavile i la Galili.
MAT 4:13 Taine i demiyemiye Nasaret, age i la i miye Kapeniyam, yawan hotiya he Soge Galili hadidine, mwage hun Sebuloni ge hun Naftalai he wedi ganahao.
MAT 4:14 I youmate sohode ti yo, iloke profet Aiseya wana lihulihu i tabwa tolosuwok, i nga:
MAT 4:15 Hun Sebuloni ge hun Naftalai he wedi ganahao, gane soge he hana hiyede, he ganahao gane bwai Joden kimwene natek, ge he Galili, gane hebwaden taine Judiya bobodeidiye sohode si hoyowate si miye hei:
MAT 4:16 bobode si miyemiye he gogou bwen si paidi wayae lahine, si miyemiye he mate gogouine, bwen wayae i pawayaeid.
MAT 4:17 Saugeine ga yake Yeisu i telipune i papalapu i nga, “Hu seyok lemi page ngakngakine, kaiwane Helak wana bagalogugui hana sauge hobak i sepasepase.”
MAT 4:18 Yeisu i dodogan Soge Galili he hadidine habeto i paidiid tologi si he-iwo, bwaine havane, hotiya Saimon gane hidane Pita ge hotiya Andru. Si howo wedi waimu ge si logilogi he soge.
MAT 4:19 Habeto i liwo heidiye i nga, “Hu luwom hu dumuyai heyau, iloke a palapumiu ge humiu hu tabwa bobode hedi tologi.”
MAT 4:20 Petaege si seyok wedi waimu ge si dumuyai heine.
MAT 4:21 I dodogan hedi habe bobode si he-iwo hedi i paidiid, Jems Sebedi natune bwaine ge havane Jon. Bwaidiye tamadiye Sebedi si miyemiye he wage, si lolovivine wedi waimu. Yeisu i gon heidiye,
MAT 4:22 bwen petaege si seyok wedi wage ge tamadiye ge si dumuyai heine.
MAT 4:23 Yeisu i sebayavin-an Galili hana ganahao bwabwaligane, ge i papalapu he Judiya wedi guwole tapwalolo, i papalapu-yan Helak wana bagalogugui wasane dodohobine, ge bobode hedi bole ge hedi gide tomase ge tomase i pamoluid.
MAT 4:24 Si pareru wasane Siriya wana ganahao bwabwaligane, bwen bobode wedi bole tomase ge tomase bwabwaligane si bigi luwom heine, hebwaden tuwadiye si yabwatitilao, hebwaden yayaluwo bikbikine si setuk heidiye, hebwaden si kikiwosi ge hebwaden si mwalomwalo, bwen i pamoluid.
MAT 4:25 Boda lahine si sedumuyai, si hudi ganahao Galili, ganahao Dekapolis, ganahao Judiya, panautume Jerusalem ge ganahao gane bwai Joden kimwene natek.
MAT 5:1 Yeisu i paidiid boda i lok i la i tihe he bobokun ge i tuwodau. Bwen wana topadavae-yan si luwom heine ge si mipase,
MAT 5:2 habeto hawane i pwe ge i telipune papalapu heidiye i nga:
MAT 5:3 Hebwaden si lapu si gulegule-yan yayaluwo, Helak i muloluyanid, kaiwane Helak wana bagalogugui hobak i miye heidiye.
MAT 5:4 Hebwaden si tantan Helak i muloluyanid, kaiwane bwele i payariyaeid.
MAT 5:5 Hebwaden si hodonge totodiye Helak i muloluyanid, kaiwane wana liwo tuwoi hiyebeine bwele si paidi.
MAT 5:6 Hebwaden si buwota ge si mwaiwom page sapusapuine kaiwane, Helak i muloluyanid, kaiwane yayaluwadiye bwele i pasusuwokuid.
MAT 5:7 Hebwaden si hatatilao-yanid hene-bwaidiye Helak i muloluyanid, kaiwane bwele i hatatilao-yanid.
MAT 5:8 Hebwaden hatiyediye i wayae Helak i muloluyanid, kaiwane bwele si paidi Helak.
MAT 5:9 Hebwaden si kaiwoyan mimalum Helak i muloluyanid, kaiwane bwele i liwo i nga, “Sidiye he-nanatu.”
MAT 5:10 Hebwaden si patilaoid kaiwane Helak hawane si hab, Helak i muloluyanid, kaiwane Helak wana bagalogugui hobak i miye heidiye.
MAT 5:11 Hebe bobode si hawa ngakngak-anmiu, si patilaomiu ge wasamiu si wase panpangek-an kaiwane hu dumuyau heyau, Helak i muloluyanmiu.
MAT 5:12 Hu yariyae suwok, kaiwane maisamiu lahine mwage he bulubulu. Profet hebwaden veto si patilaoid sohode hedi ti yo.
MAT 5:13 Humiu lemi kaiwo he panayawi sohode soge wana kaiwo. Agegene hebe soge wana gaisi ge hamnane i mwao, taine bosowaine ta depasogesoge hedi. Hobak taine wana kaiwo i degan hedi, bwen ta bili yok iloke bobode si pedongedonge.
MAT 5:14 Humiu sohode wayae he panayawi. Hebe hiyebe hotiya si ginawi he bobokun pwatane, bwele bobode hohoyowate si paidi.
MAT 5:15 Taine sauge hotiya bobode si edeton lampwa ge si edeho pwahem donge he huye. Agegene si hotei he tebol pwatane, iloke wayae i giyau guwole yake hana tomiye bwabwaligadiye heidiye.
MAT 5:16 Humiu hedi lemi wayae gen i tale bobode heidiye sohode ti yo, iloke si paidi lemi ginawi dodohobine ge Tamamiu he bulubulu hidane si tobalan.
MAT 5:17 Tab hu enuwotu tage a luwom Moses wana Logugui ge profet wedi papalapu bwele a elake yokid. Taine a deluwom tage a delake yokid, age a luwom a patolosuwokid.
MAT 5:18 Tolosuwok a liwo heimiu, hana had bulubulu ge panayawi si mwao, taine Logugui hana lihulihu tankai hotiya bwele i dehao hana had bwabwaligane i tabwa tolosuwok.
MAT 5:19 Sega hebe logugui tankai hotiya taine i desenapu-yan ge bobode papaine hedi i palapuid ge si ginawi sohode, bwele hidane i tankai Helak he wana bagalogugui. Agegene sega hebe logugui i senapuyan ge i palapuid bobode, bwele hidane i kai Helak he wana bagalogugui.
MAT 5:20 Farisi ge Logugui hana topapalapu si nga tage sidiye wedi page i sapu, agegene a liwo heimiu, hebe tan lemi page i desapu bitim sidiye wedi page, taine bosowaimiu hu desetuk Helak wana bagalogugui heine.
MAT 5:21 Hobak hu longe Moses wana logugui veto bobode dedei heidiye sohode ti ya, “Tab taurol. Sega hebe i taurol lasene bwele i paidi.”
MAT 5:22 Age nau a liwo heimiu, sega hebe i hugeyan havane bwele lasene i paidi, sega hebe i gopanpangek-an havane hana lihu bwele si pakot, ge sega hebe i liwo i nga, “Kabaleya huwo!” i bosowaine i la hel hiwoine i paidi.
MAT 5:23 Iloke hebe u luwom he Guwole Gagabubine tage lam mulolu u egiyau Helak heine ge habe u nuwopik havam i hugeyaniwo bigi hotiya kaiwane,
MAT 5:24 lam mulolu u hotei he Guwole Gagabubine ge u la bwaim havam gen mangingimiu hu bagavetahe. Habeto u sehavileim ge lam mulolu u giyau Helak heine.
MAT 5:25 Hebe tolomo hotiya i pwatimiwo ge i bwangeiwo hu la he kot, habekik pwapwatim yake gen bwaim hu pasapu he hiyede luwane muyai habe hu sevin he bagakot. Hebe taine, bwele i hoteiiwo jaj heine, habe jaj i pagogiyauiwo pulisiman he nimadiye ge si ho tukaniwo he dibula.
MAT 5:26 Tolosuwok a liwo heim, taine bosowaine u desetagi hana had ham vage bwabwaligane u pamaise mwao.
MAT 5:27 Hobak hu longe Moses wana logugui sohode ti ya, “Tab u eganawalan bwaim poniyene.”
MAT 5:28 Age nau a liwo heimiu, hebe sega i hayaoyan vaini hotiya ge nuwane bwaine si hiyene, iye hobak i ganawalan he hatiyene.
MAT 5:29 Hebe matam gane he lam hinone i ho pagegiwo, gen u pak yok. I dohob te hebe taine tuwam giniteine hotiya i degan, agegene tab tuwam bwabwaligane si ebigi yok he hel.
MAT 5:30 Sohode hedi, hebe nimam gane he lam hinone i ho pagegiwo, gen u gotem yok. I dohob te hebe taine tuwam giniteine hotiya i degan, agegene tab tuwam bwabwaligane si ebigi yok he hel.
MAT 5:31 Moses wana logugui i liwo sohode ti ya, “Sega hebe nuwane i boleu poniyene, dedei gen i leli donge wana boluwo hana sapu wasane, bwen i giyau vaini heine.”
MAT 5:32 Agegene nau a liwo heimiu, hebe tolomo hotiya bwagane poniyene taine i deganawal age i boleu, ge habe vaini yake i haduwe hedi, tolomo wana ngak kaiwane bwen vaini yake i tabwa toganawal. Sohode hedi, tolomo gane i hadaenge vaini seseyokine yake, iye hedi i ganawal.
MAT 5:33 Hobak hu longe hedi Moses wana logugui bobode dedei heidiye sohode ti ya, “Tab lam silosilo u elake, age u ginawi sohode lam liwo tuwoi Helak heine.”
MAT 5:34 Agegene nau a liwo heimiu, tab sauge hotiya u esilosilo. Tab u esiloyan bulubulu, kaiwane Helak wana bagamiye ti yo.
MAT 5:35 Tab u esiloyan panayawi, kaiwane hehene hana bagahotei ti ya. Tab u esiloyan Jerusalem, kaiwane Kin Lahine habane ti yo.
MAT 5:36 Tab u esiloyan kahulum, kaiwane tan bosowaim u deginawi kahulum pupululune hotiya i dekanekane o hotiya i detegetege.
MAT 5:37 Iyege te u nga, “Bam” o hebe “Taine.” Sahe hedi u hune i luwom Seitan heine.
MAT 5:38 Hobak hu longe Moses wana logugui sohode ti ya, “Hebe tolomo hotiya i bagapangek bwaine matane hotiya, lasene iye hedi matane hotiya gen si bagapangek. Hebe i tagabebe bwaine ngingine hotiya, lasene iye hedi ngingine hotiya gen si tagabebe.”
MAT 5:39 Agegene nau a liwo heimiu, hebe tolomo hotiya i ginawi ngak heim, tab u epelase. Hebe tolomo hotiya i tagalepe gegelam he lam hinone, u galahaik u giyau gegelam gegebeine heine gen i tagalepe hedi.
MAT 5:40 Sohode hedi, hebe tolomo hotiya i hoteiiwo he kot ge tage tuwam hana heyabom i ho, bwen ham kaliko dubedubeine gane tuitui kaiwane gen u taeman hedi heine.
MAT 5:41 Hebe tosagiyao hotiya i ginawi ham logugui tage wana hiyewo u hiyewo hauhawal hewesine i mwalao, gen u hiyewo he hauhawal mwalao.
MAT 5:42 Hebe tolomo hotiya i hawanun heim, gen u giyau heine; hebe tolomo hotiya lam bigi i talaiyan, tab u ehahainge.
MAT 5:43 Hobak hu longe tage Moses wana logugui i liwo, “Lam pebwange u nunuwane-yanid, ham siviye u hugeyanid.”
MAT 5:44 Agegene nau a liwo heimiu, hami siviye gen hu nunuwane-yanid, ge hebwaden si patilaomiu gen hu hawanun kaiwadiye,
MAT 5:45 iloke humiu sohode Tamamiu he bulubulu he-nanatune-yan. Kaiwane i ginawi parae i sai i tale bobode ngakngakidiye ge bobode dodohobidiye heidiye, ge i patile wesi henebwaden wedi page i sapu ge henebwaden wedi page taine i desapu heidiye.
MAT 5:46 Hebe hu nunuwane-yanid ege hebwaden gane si nunuwane-yanmiu, bwele mwatan ge Helak i pamaisemiu? Takis hana tohowo si ginginawi sohode hedi ti yo, bwagane sidiye taine bobode dodohobidiye sohode.
MAT 5:47 Hebe hu golok he-hauhavamiu ege heidiye, taine i desevevek sohode bobode hohoyowate wedi ginawi. Hebwaden taine togoru-yan, sidiye si ginginawi sohode hedi ti yo.
MAT 5:48 Iyete humiu lemi page bwabwaligane gen i dohob, sohode Tamamiu he bulubulu wana page bwabwaligane i dohob.
MAT 6:1 Sauge hebe ginawi dodohobine hotiya hu pamali, tab hu epampamali bobode he matadiye ge tage ginawi dodohobine yake si epaidi. Hebe humiu hu ginginawi sohode ti yake, Tamamiu he bulubulu taine bwele i depamaisemiu.
MAT 6:2 Iloke sauge hebe bigi hotiya u egiyau togulegule heidiye, tab u egongon dodoganan sohode toyoyokapis wedi page. Sidiye si ginginawi sohode he guwole tapwalolo ge he hiyede, kaiwane nunuwadiye bobode si tobalid. Tolosuwok a liwo heimiu, maisadiye bwabwaligane hobak si howo mwao.
MAT 6:3 Age hebe bigi hotiya u giyau togulegule heidiye, tab nimam gegebeine i elapu nimam hinone wana ginawi.
MAT 6:4 U ginawi sumwan ege. Tamam bigi bwabwaligane gane u ginawi sumwan i paidi, iloke iye bwele maisam i giyau.
MAT 6:5 Sauge hebe hu hawanun, tab hu eginawi pagan sohode toyoyokapis. Sidiye nunuwadiye si talmidi ge si hawanun he guwole tapwalolo ge he hiyede bubusune, kaiwane nuwadiye bobode si paidiid. Tolosuwok a liwo heimiu, maisadiye bwabwaligane hobak si howo mwao.
MAT 6:6 Sauge hebe u hawanun, u setuk he rum, hana gane u tagabulim habeto u hawanun Tamam heine, iye taine ta edepaidi. Tamam bigi bwabwaligane gane u ginawi sumwan i paidi, iloke iye bwele maisam i giyau.
MAT 6:7 Sauge hebe hu hawanun, tab lihu bwagebwageine hu egopipiyan sohode hebwaden taine togoru-yan sohode. Sidiye si nuwotu tage Helak hobak i longe wedi hawanun kaiwane wedi hawanun i mwalao.
MAT 6:8 Tab hu eginawi pagan sohode sidiye. Habe taine hu dehawanun Tamamiu heine, iye hobak i lapu sahe nuwamiu.
MAT 6:9 Iyete hu hawanun sohode ti ya: Tamamai he bulubulu, hidam i gabub gen hamai ha hawatauyan,
MAT 6:10 lam bagalogugui gen i luwom, lam nuwotu hamai gen ha ginawi he panayawi sohode sidiye si ginawi he bulubulu.
MAT 6:11 Yan ya kaiwane nahamai gen u giyau heyai.
MAT 6:12 U nuwoyok lama gegi, sohode hedi hamai ha nuwoyok hene-bwaimai wedi gegi heyai.
MAT 6:13 Tab u ehoteiyai he hamnohon, agegene gen u pwamwadai he gegi. Kaiwane huwo tologugui, huwo togaisi ge huwo towasewase, sauge hohoyowate taine i edemwao. Bam. Sohode.
MAT 6:14 Hebe he-bwaimiu wedi gegi heimiu hu nuwoyok, bwele Tamamiu he bulubulu lemi gegi i nuwoyok hedi.
MAT 6:15 Age hebe he-bwaimiu wedi gegi taine hu denuwoyok, Tamamiu bwele taine i denuwoyok lemi gegi.
MAT 6:16 Sauge hebe hu palahasik buwota hawanun kaiwane, tab hemi hao hu epanuwale sohode toyoyokapis. Sidiye hedi hao si panuwale kaiwane nuwadiye bobode si paidiid si palahasik hedi buwota. Tolosuwok a liwo heimiu, maisadiye bwabwaligane hobak si ho mwao.
MAT 6:17 Sauge hebe u palahasik buwota, u sawi mangingim ge hulum u paenunu,
MAT 6:18 iloke tab bobode si elapu te u palahasik buwota. Tamam gane taine ta edepaidi, i totaege te i lapu. Tamam bigi bwabwaligane gane u ginawi sumwan i paidi, iloke iye bwele maisam i giyau.
MAT 6:19 Tab hu epase gogomwau he panayawi kaiwamiu, kaiwane he panayawi wada bigi mwatemwate ge pwase si bagapangek, ge tobwahiyewo si setuk ge si bwahawan.
MAT 6:20 Age gogomwau gen hu pase kaiwamiu he bulubulu, kaiwane he bulubulu mwatemwate ge pwase taine bosowaine si debagapangek bigi, ge tobwahiyewo taine bosowaidiye si desetuk ge si debwahawan.
MAT 6:21 Se hiyebe lam gogomwau si miye hei, bwele hatiyem hedi i miye heine.
MAT 6:22 Matade sohode tuwade hana suli. Hebe matam i dohob, bwele tuwam bwabwaligane i susuwoku-yan wayae.
MAT 6:23 Age hebe matam i ngak, bwele tuwam bwabwaligane i susuwoku-yan gogou. Hebe wayae gane he yayaluwam i gogou, eu heto gogou hana kai ti yo!
MAT 6:24 Taine bosowaine tolomo hotiya i dekaiwo guyau ho-iwo heidiye. Bwele hotiya i nunuwane-yan ge i hawatauyan, ge bwele hotiya i hugeyan ge i hawatalale-yan. Taine bosowaine hu dekaiwo petaege Helak ge gogomwau heidiye.
MAT 6:25 Iyete a liwo heimiu, tab hu enunuwotu nabiyan yawedimiu kaiwane ge hu nga, “Sahe bwele ha han ge sahe ha mun?” Sohode hedi tab hu enunuwotu tuwamiu kaiwane ge hu nga, “Heto kaliko bwele ha sipo?” Yawed te hana nuwotu i kai, haga hana nuwotu taine i dekai, age? Ge tutuwo te hana nuwotu i kai, kaliko hana nuwotu taine i dekai, age?
MAT 6:26 Hu nuwopik manman kaiwadiye, gane si iwowo he hauhawal. Sidiye taine si denamo, taine si dehinhiyen, ge taine si depase haga, age Tamamiu he bulubulu i pahanid. Age humiu hu kaikai, manman taine si dekaikai. Sohode, age?
MAT 6:27 Hebe humiu hotiya i nunuwotu yawedine kaiwane, tab bosowaine he wana nunuwotu yawedine hana sauge hewesine i pamwalao? Taine suwok!
MAT 6:28 Sohode hedi, mwatan ge hu nunuwotu kaliko kaiwane? Hu nuwopik mule-yan he huyahai wedi siwi kaiwane. Sidiye taine si dekaiwo, taine hedi kaliko si deseisei.
MAT 6:29 Age a liwo heimiu, kin Solomon wana kaliko, bwagane kaliko dodohobine suwok, taine hana hao i dedohob sohode mule ya hotiya.
MAT 6:30 Ilok ta lapu nan he huyahai hedi kaliko Helak i giyau heidiye, yan ya ta paidi nan yake i siwi, agegene beniyan i mate ge si ton he hiwo. Age humiu hami kaliko taine i demigigiyau heimiu hedi? Humiu lemi goru taine i dekai.
MAT 6:31 Iyete tab hu enunuwotu ge hu nga “Sahe ha han?” o “Sahe ha mun?” o hebe “Sahe ha sipo?”
MAT 6:32 Hebwaden taine sidiye togoru-yan, sauge hoyowate bigi sohode-yan yake si luweniid. Tamamiu he bulubulu hobak i lapu mwao humiu nunuwamiu bigibigi hebwaden yake.
MAT 6:33 Agegene hu luweni deiyan Helak wana bagalogugui ge page sapusapuine gane iye nuwane, iloke bwele bigibigi hebwaden yake hohoyowate i giyau hedi heimiu.
MAT 6:34 Tab beniyan kaiwane hu enunuwotu, kaiwane heto bigi beniyan i youmate heimiu iye beniyan hana puyowo. Yan hotiya ge hotiya hana puyowo i gangan, tab puyowo yake hu eho palahe hedi hei.
MAT 7:1 Tab hu ehawa ngakngak-anid hene-bwaimiu, ilok Helak bwele taine i dehawa ngakngak-anmiu.
MAT 7:2 Helak wana hawa ngakngak heimiu bwele sohode lemi hawa ngakngak hene-bwaimiu heidiye. Luvi gane hu ginawi ge hu giyau hene-bwaimiu heidiye, iye te bwele hu howo.
MAT 7:3 Mwatan ge u hayaoyan hubwahi sunsunine havam he matane, age hubwahi bwabwaligane iye mwage huwo he matam taine u denunuwotu-yan?
MAT 7:4 Hebe hubwahi bwabwaligane mwage he matam, mwatan ge u liwo havam heine u nga, “Hubwahi sunsunine a ho tagan he matam?”
MAT 7:5 Toyoyokapis huwo! Dedei gen u ho tagan hubwahi bwabwaligane huwo he matam, iloke matam i wayae, ge habe bosowaim hubwahi sunsunine u ho tagan havam he matane.
MAT 7:6 Tab hu egiyau bigi gabgabubine hehewo heidiye, hebe si tiyepahavile ge si hayakmiu. Tab hu ebili lok lemi bak bobo haodiye, hebe si pedongedonge.
MAT 7:7 Hu hawanun iloke Helak i giyau heimiu; hu luweni iloke hu paidi; hu pitipiti iloke gane i tate heimiu.
MAT 7:8 Kaiwane sega i hawanun bwele i howo, sega i luweni bwele i paidi, ge sega i pitipiti bwele gane i tate heine.
MAT 7:9 Mwatan hebe humiu hotiya natune i hawanun haga kaiwane, bwele u giyau pak?
MAT 7:10 O hebe i hawanun yalogi kaiwane, age bwele u giyau mwate?
MAT 7:11 Humiu, bwagane bobode ngakngakidiye, sauge hohoyowate bigi dodohobine hu egigiyau he-nanatumiu heidiye. Iloke ta lapu vetahe Tamamiu he bulubulu bigi dodohobine bwele i giyau heidiye hebwaden si hawanun heine.
MAT 7:12 Page gane nunuwamiu akum bobode si ginawi heimiu, hu ginawi sohode hedi heidiye. Moses wana Logugui ge profet wedi papalapu sohode ti yo.
MAT 7:13 Hu sesole he bagasetuk kikikipuine. Hel hana bagasetuk i magage ge hana hiyede i meyan, iyete bobode si hoyowate si dodoganan.
MAT 7:14 Age yawed hana bagasetuk i kikipu ge hana hiyede i puyowo, iyete hebwaden si paidi taine si dehoyowate.
MAT 7:15 Hu yehemiu tab topapalapu yoyokapisidiye halingadiye hu elonge. Si luwom heimiu hedi lubluwob sohode sip, si tounuwo, age he yayaluwadiye sidiye sohode hehewo mamalekeidiye.
MAT 7:16 Wedi ginawi hinone hu paidi iloke hu lapuid. Siyo greip hinone taine ta edekibo he pipisare, age? Kapoi hinone taine ta edekibo he daudawou, age?
MAT 7:17 Sohode hedi, hubwahi dodohobine hinone hamnane i dohob, age hubwahi ngakngakine hinone hamnane i ngak.
MAT 7:18 Taine bosowaine hubwahi dodohobine hinone i dengak, ge taine bosowaine hubwahi ngakngakine hinone i dedohob.
MAT 7:19 Hubwahi bwabwaligane hebwaden hinodiye taine si dedohob si ik ge si yok tukanid he hiwo.
MAT 7:20 Sohode hedi, topapalapu yoyokapisidiye wedi ginawi hinone hu paidi iloke hu lapuid.
MAT 7:21 Taine tage bobode henebwaden si liwo heyau si nga, “Guyau, guyau” bwabwaligadiye bwele si setuk Helak he wana bagalogugui. Age sega i pabwasowo Tamau he bulubulu wana nuwotu, iye ege bwele i setuk.
MAT 7:22 Sauge yan mwaomwaoine i sevin, bobode hoyowate si liwo heyau si nga, “Guyau, guyau, hidam heine ha payoumate Helak wana lihu, hidam heine ha liwo iloke yayaluwo bikbikine si setagi, ge hidam heine ha ginawi pamali yauyawate.”
MAT 7:23 Bwele a liwo heidiye a nga, “Tan a delapumiu. Hu leke yokau, humiu ngak hana toginawi.”
MAT 7:24 Iloke sega hebe lo lihulihu ga ya i longe ge i ginawi sohode, iye sohode tolomo gane wana nuwotu i sapu ge wana guwole i pamidi he pak pwatane.
MAT 7:25 Wesi i dau lahine, gungun i sali ge yangak i towo gaigaisi he guwole yake, agegene taine i demwabwin, kaiwane hana mwalu i miye he pak pwatane.
MAT 7:26 Sega hebe lo lihulihu ga ya i longe ge taine i deginawi sohode, iye sohode tolomo gane taine wana nuwotu i desapu ge wana guwole i pamidi he kelekele pwatane.
MAT 7:27 Wesi i dau lahine, gungun i sali ge yangak i towo gaigaisi he guwole yake, bwen i mwabwin, ge wana mwabwin butune i kai.
MAT 7:28 Saugeine Yeisu i gomwao lihulihu ya, bwen boda nuwadiye si hape wana papalapu kaiwane.
MAT 7:29 Taine i depapalapu sohode Logugui hana topapalapu-yan, i lihu vetahe ege bwaine ge wana gaisi.
MAT 8:1 Sauge Yeisu i hudi he bobokun, boda lahine si dumuyai heine.
MAT 8:2 Toraupoga hotiya i luwom i lipwakoko Yeisu he hana hao, bwen i liwo i nga, “Guyau, hebe nuwam, i bosowaine u bagavetaheyau.”
MAT 8:3 Yeisu nimane i pamwalao ge i pihasik tolomo yake, habe i nga, “Bam, nuwau. Tuwam i dohob!” Ge petaege hana raupoga i mwao.
MAT 8:4 Habe Yeisu i liwo heine i nga, “Tab tolomo hotiya wana wase u egiyau. Gen u lok u la topowo heine ge tuwam i yeuneyan. Iloke man u howo ge topowo i powoyan Helak heine, sohode Moses wana logugui, iloke bobode si lapu tolosuwok tuwam hobak i dohob.”
MAT 8:5 Saugeine Yeisu i setuk Kapeniyam, Roum wedi tosasagiyao hedi todedei hotiya i luwom Yeisu heine ge i hawanun labe kaiwane.
MAT 8:6 I nga, “Guyau, lo tokaiwo mwage i hinhiyene he guwole, tuwane i mwalomwalo ge i tilao suwok.”
MAT 8:7 Yeisu i liwo heine i nga, “Ta lok ge a la a pamolu.”
MAT 8:8 Todedei i golase Yeisu halingane i nga, “Guyau, tab. Kaiwane nau taine lo dohob i degan ge a deho luwomiwo he lo guwole. U liwo egene, bwen lo tokaiwo i molu.
MAT 8:9 A lapu bosowaim u ginawi sohode, kaiwane nau a miye lo tonuwakau lalahine wedi logugui he gabulane, ge he gabulau lo tosasagiyao-yan i gan. Hebe a liwo hotiya heine, ‘U lok,’ bwele i lok, ge hebe a liwo hotiya hedi heine, ‘U luwom,’ bwele i luwom. Ge hebe a liwo lo tokaiwo heine, ‘Ga yeya u ginawi,’ bwele i ginawi. Sohedi hedi huwo, bosowaim u liwo ge lo tokaiwo i molu.”
MAT 8:10 Sauge Yeisu i longe lihu yake, bwen nuwane i hape, ge i liwo hebwaden si sedumuyai heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, taine tolomo hotiya a depaidi he Isrel gamwadiye wana goru hana kaikai sohode te tolomo ga yeya.
MAT 8:11 A liwo heimiu, bobode si hoyowate bwele si hudi parae wana bagasai ge wana bagadobiyek, iloke Helak he wana bagalogugui he-bwaidiye Eibraham, Aisak ge Jeikob si tuwodau ge si haga toyao.
MAT 8:12 Agegene Isrel, bwagane tage sidiye bagalogugui bobodeidiye, bwele si yok taganid he gogou, iloke si mitantan ge si sangsangapatad ngingidiye.”
MAT 8:13 Bwen Yeisu i liwo tosasagiyao wedi todedei heine i nga, “U sehavile! Bwele a ginawi sohode lam goru.” Ge sauge yake wana tokaiwo i molu.
MAT 8:14 Sauge Yeisu i la Pita he wana guwole, i paidi Pita bwatane i hinhiyene, i bole ge tuwane i dayave.
MAT 8:15 I pihasik nimane bwen tuwane dayaveine i mwao, habeto i suwoyuk i ginawi haga ge i giyau Yeisu i han.
MAT 8:16 Parae i dobiyek bwen hebwaden yayaluwo bikbikine si setuk heidiye, si hoyowate si pagoluwomid Yeisu heine. I liwo ege iloke yayaluwo bikbikine si setagi, ge tobolebole bwabwaligadiye i pamoluid.
MAT 8:17 I ginawi sohode iloke profet Aiseya wana lihulihu i tabwa tolosuwok, i nga, “Iye hada bole i ho yok ge hada gide i hiyewo.”
MAT 8:18 Saugeine Yeisu i paidi boda si mipainan, habe i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Ta hadopanek ta la panhiyebe.”
MAT 8:19 Logugui hana topapalapu hotiya i luwom heine ge i nga, “Topapalapu, se hiyebe u ela heine, bwele a dumuyai heim.”
MAT 8:20 Yeisu i golase halingane i nga, “Hehewo bekikine hedi goi i gan, ge manman hebwaden si iviwowo he hauhawal hedi win i gan, age nau Tolomo Natune taine lo bagamiye i degan ge a dehiyene.”
MAT 8:21 Tolomo hotiya hedi, iye Yeisu wana topadavae, i liwo heine i nga, “Guyau, u taemanau a la a matan tamau gen i mate ge a holem, habe a dumuyai heim.”
MAT 8:22 Agegene Yeisu i liwo heine i nga, “U dumuyai heyau. Tomate habe si holem wedi tomate.”
MAT 8:23 Yeisu i sesai he wage habe wana topadavae si sai, bwen si waleli.
MAT 8:24 Sauge hawesine ege yangak rarareine i towo he soge, ge bagod i ligin dohedohe he wage gamwane. Age Yeisu i hiyene.
MAT 8:25 Habeto wana topadavae-yan si la si paik Yeisu ge si liwo heine si nga, “Guyau, u pamwadai! Hawesine ege bwen ha dobiyek ge ha hao!”
MAT 8:26 I golase halingadiye i nga, “Sahe kaiwane hu matok? Lemi goru taine i dekai.” Habeto i suwoyuk i midi, bwen i liwo yangak ge bagod si malum, ge i mahave suwok.
MAT 8:27 Bobode nuwadiye si hape ge si nga, “Age heto tolomo ti ya? Bwagane yangak ge bagod, si longe halingane.”
MAT 8:28 Sauge Yeisu i hadopanek i la i tan Gadara he wedi ganahao, i paidiid tomo ho-iwo si setagim he haliwage. Yayaluwo bikbikine si solavi heidiye, iloke wedi page i ngak suwok, tan bosowaine bobode si dedodogan he hiyede yake.
MAT 8:29 Petaege si gon si nga, “Helak Natune huwo, bwele mwatan u ginawi pagan heyai? Age nuwam u pelaseyai? Taine pepelase hana sauge sohode ti ya.”
MAT 8:30 Bobo hedi non lahine si miyemiye he yake ge si hagahaga, taine hedi bwage i demwalao.
MAT 8:31 Bwen yayaluwo bikbikine si hawanun heine si nga “Hebe u patile taganai, u patileyai ha setuk bobo hana non yake heidiye.”
MAT 8:32 Habe i liwo heidiye i nga, “Hu yogo!” Bwen si setagi ge si setuk bobo heidiye. Habeto bobo hedi non bwabwaligadiye si pededok he busunud, si la si pededau he soge ge si matadau.
MAT 8:33 Hebwaden si mamatahasik bobo habekik si patadei si la he hiyebe habeto bigi bwabwaligane si waseyan, ge si waseyan sahe i youmate tomo ho-iwo heidiye, hebwaden yayaluwo bikbikine si miye heidiye.
MAT 8:34 Bwen bobode bwabwaligadiye si leke hudiim he hiyebe si paidi Yeisu. Sauge si paidi, si hawanun gaigaisi heine tage i eseyok wedi ganahao.
MAT 9:1 Yeisu i sai he wage ge i hadopanek i sehavile he habane.
MAT 9:2 Bwen bobode topadine si hiyewo luwom tomwalomwalo hotiya heine, i hiyene he wana bagahiyene. Sauge Yeisu i paidi wedi goru, i liwo tomwalomwalo yake heine i nga, “Natu, hatiyem i matuwo! Lam gegi Helak he matane hobak a nuwoyok.”
MAT 9:3 Iyete Logugui hana topapalapu topadine si pelihulihu-yanid si nga, “Tolomo ya i gobwage, i gopalongani Helak.”
MAT 9:4 Yeisu i lapu wadi nuwotu, bwen i liwo i nga, “Sahe kaiwane nuwotu ngakngakine hu nuwotuyan he hatiyemiu?
MAT 9:5 I meyan te hebe a nga, ‘Lam gegi Helak he matane hobak a nuwoyok.’ Agegene i puyowo te hebe a nga, ‘U suwoyuk ge u dodogan.’
MAT 9:6 Gane pupuyowane a lihuyan ge a ginawi, iloke hu lapu Tolomo Natune wana gaisi i gan he panayawi gegi i nuwoyok.” Habe i liwo tomwalomwalo heine i nga, “U suwoyuk, lam bagahiyene u howo ge u sehavile he lam guwole.”
MAT 9:7 Habeto tolomo yake i suwoyuk ge i sehavile he wana guwole.
MAT 9:8 Sauge boda si paidi, nuwadiye si hape ge si tobalan Helak, kaiwane gaisi sohode ti yake i giyau bobode heidiye.
MAT 9:9 Yeisu i seyok yawan yake ge i dodogan hedi, habe takis hana tohowo hotiya, hidane Metiu, i paidi i tutuwodau he wana bagakaiwo. I liwo heine i nga, “U dumuyai heyau.” Habeto Metiu i midi ge i dumuyai heine.
MAT 9:10 Yeisu mwage i hanhan Metiu he wana guwole, bwen takis hana tohowo ge togegi-yan si hoyowate si luwom he-bwaidiye Yeisu ge wana topadavae si hanhan toyao.
MAT 9:11 Farisi papaine si hite paidi, bwen si tayakid wana topadavae-yan si nga, “Sahe kaiwane lemi topapalapu he-bwaine takis hana tohowo ge togegi si hanhan toyao?”
MAT 9:12 Yeisu i longe lihu ya habe i nga, “Hebwaden si molu taine nuwadiye tohesawali, tobolebole ege nuwadiye.
MAT 9:13 Gen hu lok hu la lihu ya hana sapu hu luweni, i nga, ‘Nau taine nuwau man powopowoine, nuwau hatatilao pageine.’ Taine a deluwom tage hebwaden si nga ‘Hamai todohob’ a degon heidiye, age a luwom a gon togegi heidiye.”
MAT 9:14 Habe Jon Tobaptais wana topadavae si luwom Yeisu heine ge si tayak si nga, “Sahe kaiwane hamai hene-bwaimai ge Farisi ha palahasik buwota hawanun kaiwane, age lam topadavae tan sauge hotiya si edeginawi sohode?”
MAT 9:15 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Hebe haduwe hana sagae si ginawi, tab tohaduwe tolomoine wana pebwange-yan si tan, sauge hebe iye mwage bwaidiye? Taine! Agegene hana sauge habe i sevin, bwen hana siviye i ho yok tohaduwe tolomoine yake he gamwadiye, habeto si palahasik hedi buwota.
MAT 9:16 “Taine ta edehowo kaliko tovevai ge ta edepwas he kaliko toyaune masaseine, kaiwane hebe kaliko tovevai i momod pase, bwen i pakai masase yake.
MAT 9:17 Sohode hedi, taine waen tovevai ta edeligin he pwatum toyaune gane gout dimwene. Hebe ta ginawi sohode, gout dimwene bwele i masase, waen i daligi ge gout dimwene i ngak. Waen tovevai ta eligin he pwatum tovevai gane gout dimwene, iloke bwele ho-iwo si dohob toyao.”
MAT 9:18 Yeisu he wana lihulihu yake gamwane, bwen Judiya wedi todedei hotiya i luwom i lipwakoko he hana hao ge i nga, “Natu vainiine sauge ya habe i mate. U luwom u la gen u bwange tuwane iloke yawedine i sehavile.”
MAT 9:19 Habeto Yeisu i suwomidi ge bwaine si lok, ge he-bwaine hedi wana topadavae-yan.
MAT 9:20 Vaini hotiya gide i ho i midimidi-yan madibe bwaime hana hohoyowate hwawate ho-iwo (12), i seluwom Yeisu he muine bwen i bwange hana kaliko busune.
MAT 9:21 Totone i nuwotu i nga, “Hebe hana kaliko ege a bwange, bwen a molu.”
MAT 9:22 Yeisu i galahaik i paidi, habe i nga, “Natu, hatiyem i matuwo! Lam goru hobak i pamoluiwo.” Ge petaege vaini yake i molu.
MAT 9:23 Sauge Yeisu i setuk todedei yake he wana guwole, i paidiid igo hana towi ge boda henebwaden si lok ge si yabwatan.
MAT 9:24 Bwen i liwo heidiye i nga, “Hu yogo. Vaini tei taine i demate, i hiyene ege.” Agegene wana lihu si niveyan.
MAT 9:25 Sauge bobode si leke tagi, bwen Yeisu i la i setuk vaini yake he wana rum, i bwange nimane habeto i suwoyuk.
MAT 9:26 Ge Yeisu wana ginawi yake wasane i reru he ganahao yake bwabwaligane.
MAT 9:27 Yeisu i seyok yawan yake ge i dodogan hedi, habeto tomatagin ho-iwo si sedumuyai ge si segongon si nga, “Deivid Tubune, u hatatilao-yanai.”
MAT 9:28 Sauge i la i setuk he guwole, habe tomatagin yake si luwom heine ge i tayakid i nga, “Tab hu goru heyau bosowau matamiu a palale?” Si golase halingane si nga, “Bam, Guyau.”
MAT 9:29 Habe matadiye i pihasik ge i nga, “Gen i youmate heimiu sohode he lemi goru.”
MAT 9:30 Ge matadiye i mwapwe. Yeisu i gokiki heidiye i nga, “Tab tolomo hotiya wana wase hu egiyau.”
MAT 9:31 Agegene sauge si yogo si pareru Yeisu wasane he ganahao yake.
MAT 9:32 Sauge bobode ya si sesetagi he guwole, tolomo hotiya yayaluwo bikbikine i solavi heine ge taine halingane i degan, si ho luwom Yeisu heine.
MAT 9:33 Sauge Yeisu i patile tagan yayaluwo bikbikine, habeto tolomo yake halingane i gan. Bobode hoyowate nuwadiye si hape ge si liwo si nga, “Tan sauge hotiya bigi sohode-yan ya ta edepaidi Isrel he gamwane.”
MAT 9:34 Age Farisi si nga, “Yayaluwo bikbikine wedi todedei he wana gaisi te yayaluwo bikbikine i epatile taganid.”
MAT 9:35 Yeisu i la i sebayavin he hiyebe lalahine ge yawan tankaikai heidiye. Ilok i papalapu he wedi guwole tapwalolo, i papawayae Helak wana bagalogugui wasane dodohobine, ge bobode henebwaden hedi gide ge hedi bole tomase ge tomase i pamoluid.
MAT 9:36 Sauge i paidiid boda, hatiyene i dau kaiwadiye, kaiwane tuwadiye i saole ge taine hedi tolabe, sohode sip henebwaden taine hedi tomatahasik.
MAT 9:37 Habeto i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Baguye i kai hinone hobak i mweho, agegene tokaiwo taine si dehoyowate.
MAT 9:38 Iyete hu hawanun Guyau heine, iye baguye tonuwagane, iloke i patileid tokaiwo si la he wana baguye ge hinone si pase.”
MAT 10:1 Yeisu i gonid wana topadavae-yan si he-yawate si he-iwo (12) si lok heine, ge i giyau gaisi heidiye iloke bosowaidiye yayaluwo bikbikine si patile tagtaganid ge si pamoluid bobode henebwaden hedi gide ge hedi bole tomase ge tomase.
MAT 10:2 Apostol-yan si he-yawate si he-iwo hidadiye ti ya: dedei, Saimon, gane hidane si hune Pita, ge havane Andru; Jems Sebedi natune, ge havane Jon;
MAT 10:3 Filip ge Batolomiu; Tomas ge Metiu gane takis hana tohowo; Jems Alfiyes natune ge Tadiyes;
MAT 10:4 Saimon gane i hudi boda Selot heidiye, ge Judas Iskariyot, iye i waseyan Yeisu.
MAT 10:5 Yeisu i epatileid apostol si he-yawate si he-iwo hebwaden ya si setagi, iyete i gopagaisiid i nga, “Tab hu elok henebwaden taine Isrel bobodeidiye sohode he wedi ganahao, o hebe hu esetuk Sameriya he habadiye.
MAT 10:6 Age hu lok ege boda Isrel hana sip haohaoidiye heidiye.
MAT 10:7 Hu la hu papalapu hu nga, ‘Helak wana bagalogugui hana sauge hobak i sepasepase.’
MAT 10:8 Hu pamoluid tobolebole, hu pasuwoyukid tomate, hu bagavetaheid toraupoga, ge yayaluwo bikbikine hu patile tagtaganid. Hobak hu howo tan maisane, hu giyau tab maisane.
MAT 10:9 Tab mwani gold, silba o kopa hu edohe he lemi pwaus ge hu elosehowo;
MAT 10:10 tab kaliko hana nabo hu elosehowo lemi dodogan kaiwane, tab kaliko mwamwalao ho-iwoine, o hehemiu hana pase o hepotihe hu eseho. Tab hu enunuwotu, kaiwane tokaiwo hedi logugui te matahasikidiye bwele i gan.
MAT 10:11 Sauge hebe hu setuk he hiyebe hotiya o he yawan hotiya, tolomo dodohobine hotiya hu luweni he tei, bwen hu miye he wana guwole hana had hu yogo.
MAT 10:12 Sauge hu setuk he guwole, hu liwo heidiye hu nga, ‘Helak i giyau mimalum heimiu.’
MAT 10:13 Hebe bobode hebwaden he guwole tei si yariyae kaiwamiu, lemi gomulolu mimalum kaiwane i misuwok heidiye. Hebe taine, humiu ege hu paidi mimalum, age sidiye taine.
MAT 10:14 Hebe taine si deyariyae kaiwamiu ge taine lemi lihulihu si delonge, bwen guwole tei o hebe hiyebe tei hu seyok ge hehemiu puhauine hu tagakakalan yok.
MAT 10:15 Tolosuwok a liwo heimiu, he hasehase hana yan Sodom ge Gomora hedi pepelase i puyowo, age hiyebe yake hedi pepelase bwele i puyowo suwok.
MAT 10:16 A patilemiu sohode sip si ela hehewo mamalekeidiye he gamwadiye. Hu sibe sohode mwate ge hu senapu sohode lumlum.
MAT 10:17 Hu yehemiu, kaiwane bobode papaine bwele si yomoteimiu he kot ge siyo veveroroine bwele si howo ge si rabikmiu he wedi guwole tapwalolo.
MAT 10:18 Hidau kaiwane bwele si howomiu ge si yomoteimiu tologugui ge kin he matadiye, iloke hu waseyan wase dodohobine heidiye ge henebwaden taine Judiya-yan sohode heidiye.
MAT 10:19 Sauge hebe si howomiu hu la kot kaiwane, tab hu enunuwotu sahe bwele hu elihuyan o hebe mwatan bwele hu gopagan. He sauge yake heto lihulihu hu elaman bwele Helak i giyau heimiu.
MAT 10:20 Taine tage humiu hu delihulihu, age Tamamiu Yayaluwane i miye heimiu iye te i lihulihu.
MAT 10:21 Bobode bwele si waseyanid he-hauhavadiye iloke tologugui si lopamateid. Tame bwele si ginawi sohode hedi he-nanatudiye heidiye. Bubuyese bwele si midi he-tintinadiye ge he-tamtamadiye si hata mamaliye-yanid, iloke si giyau tologugui si lopamateid.
MAT 10:22 He hidau kaiwane bobode hohoyowate bwele si hata mamaliye-yanmiu, age sega hebe i midi gaigaisi hana had he bagapamwao bwele i mwad.
MAT 10:23 Sauge hebe si patilaomiu he yawan hotiya bwen hu iwowo hu la yawan hotiya hedi. Tolosuwok a liwo heimiu, lemi kaiwo taine bwele hu depamwao Isrel wedi yawan bwabwaligane heidiye bwen Tolomo Natune i luwom.
MAT 10:24 Tosikuru taine i dekai lake wana topapalapu; tokaiwo taine i dekai lake wana guyau. Nau tilao a paidi, iyete humiu hedi bwele tilao hu paidi.
MAT 10:25 I dohob ege te tosikuru sohode wana topapalapu, ge tokaiwo sohode wana guyau. Nau guwole tonuwage, si nga tage nau Toberenunu, iyete humiu lo guwole hana tomiye, bwele ide ngakngakidiye suwok habe si tin heimiu.
MAT 10:26 Tab hu ematokanid bobode, kaiwane bigi yayabomidiye bwele si mwapwe ge bigi mumusumoidiye bwele si youmate.
MAT 10:27 Heto sahe gane a lihuyan heimiu he gogou, hu lihu-yan he wayae; heto sahe gane a hawasige-yan he batimiu, hu la he guwole pwatane hu gon yaleyale-yan.
MAT 10:28 Tab hu ematokanid hebwaden si tagapamate tutuwo age taine bosowaidiye yayaluwo si detagapamate. Helak ege te hu matokan, iye bosowaine tutuwo ge yayaluwo i bagapangakid he hel.
MAT 10:29 Ripripuye ho-iwo si paliyan toya hotiya, age? Agegene taine hotiya i desopiyele he kelekele tage Tamamiu taine i delapu.
MAT 10:30 Sohode hedi humiu hulumiu pupululune bwabwaligane hobak i pahone mwao ge i lapu vetahemiu.
MAT 10:31 Iyete tab hu ematok. Humiu hotiya ge hotiya hu kai lake ripripuye hohoyowate maisadiye.
MAT 10:32 Sega bobode he matadiye i gopayoumate tage iye lo tolomo, nau hedi bwele a gopayoumate sohode ti yo Tamau heine he bulubulu.
MAT 10:33 Agegene sega bobode he matadiye i yahakanau, nau hedi bwele a yahakan Tamau heine he bulubulu.
MAT 10:34 Tab hu enunuwotu a luwom ge tage mimalum a ho luwom he panayawi. A luwom taine tage mimalum a deho luwom, agegene maleke.
MAT 10:35 A luwom a tagaeneene bobode wedi miyemiye. Tolomo i hata mamaliye-yan tamane, vaini i hata mamaliye-yan tinane, ge tolomo poniyene i hata mamaliye-yan yawanine.
MAT 10:36 Tolomo hana siviye bwele si hudi he-tutuine he gamwadiye.
MAT 10:37 Sega hebe i nunuwane-yanid vetahe tamane ge tinane agegene nau taine i denunuwane vetahe-yanau, taine bosowaine ta denga, ‘Iye lo todumuyai.’ Sega hebe i nunuwane-yan vetahe natune tolomoine o hebe vainiine agegene nau taine i denunuwane vetahe-yanau, taine bosowaine ta denga, ‘Iye lo todumuyai.’
MAT 10:38 Sega hebe taine i dehiyewo wana koros ge i dedumuyau heyau, taine bosowaine ta denga, ‘Iye lo todumuyai.’
MAT 10:39 Sega yawedine i paidi, bwele i supwahao, ge sega hebe yawedine i supwahao nau kaiwau, bwele yawedine i paidi.
MAT 10:40 Sega hebe i pagopasemiu, i pagopaseyau, ge sega i pagopaseyau, i pagopase gane i patileyau.
MAT 10:41 Sega hebe i pagopase Helak wana hepapatile kaiwane iye Helak wana hepapatile, bwele maisane i howo sohode Helak wana hepapatile maisane; sega hebe i pagopase tolomo dodohobine kaiwane iye tolomo dodohobine, bwele maisane i ho sohode tolomo dodohobine maisane.
MAT 10:42 Sega hebe i hudu bwai tuituiine ge i giyau hebwaden tankaikai ya hotiya heine kaiwane iye lo topadavae, tolosuwok a liwo heimiu, maisane taine i dekwale bwele i howo.”
MAT 11:1 Saugeine Yeisu i gopagaisi mwao wana topadavae si he-yawate si he-iwo (12), habe i seyok hiyebe yake i la i papalapu ge i papatuwohe he Galili hiyebeine-yan heidiye.
MAT 11:2 Jon Tobaptais mwage he dibula, i longe Keriso wana kaiwo wasane, bwen i patile wana topadavae si la
MAT 11:3 si tayak Yeisu si nga, “Huwo Mesaiya gane ha lapu Helak i epatile i eluwom, o age ha matemate tolomo hotiya hedi kaiwane?”
MAT 11:4 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Hu sehavile hu giyau Jon wana wase sahe hobak hu longe ge hu paidi:
MAT 11:5 tomatagin si palale matadiye, hebwaden hehediye ngakngakine si dodogan, toraupoga tuwadiye si dohob, tobatitui si longe lihu, tomate si suwoyuk ge togulegule Wase Dodohobine hana papalapu hobak si longe.
MAT 11:6 Gane taine i denuwo veveiwo kaiwau, Helak i muloluyan.”
MAT 11:7 Jon wana topadavae si sesehavile, habeto Yeisu i lihulihu boda heidiye Jon kaiwane i nga, “Sauge hu la Jon heine he huyahai kevekeveine, sahe nunuwamiu hu paidi? Tab hu lok tage hu la hu paidi tolomo hotiya wana nuwotu taine i degaisi, sohode widi i gewo belen didiyewo? Tan sohode!
MAT 11:8 Hebe taine, sahe nunuwamiu hu la hu paidi? Age tolomo hotiya i sipo kaliko dodohobine? Taine, kaiwane hebwaden si sipo kaliko dodohobine si miyemiye kin he wedi guwole.
MAT 11:9 Sahe nunuwamiu hu la hu paidi? Age profet hotiya? Bam! A liwo heimiu iye i kai lake ide profet.
MAT 11:10 Jon lihuine te profet hotiya i luluweliyan, Helak i liwo: Lo hepapatile a patile deiyan he matam, iye bwele hiyede i lovivine-yan kaiwam.
MAT 11:11 Tolosuwok a liwo heimiu, hebwaden si youmate he panayawi, bwabwaligadiye Jon Tobaptais i kai lakeid. Age sega hidane i tankai suwok Helak he wana bagalogugui, iye i kai lake Jon.
MAT 11:12 I telipune saugeine Jon i papalapu hana had sauge ya, bobode ngakngakidiye si lomaleke Helak he wana bagalogugui, si hamnohon tage si ehowo.
MAT 11:13 Moses wana Logugui ge profet bwabwaligadiye si wasewase-yan Helak wana bagalogugui wana luwom hana had Jon.
MAT 11:14 Ge Jon iye Ilaija gane profet hotiya i nga i eluwom. Akum hu goru sohode ti ya.
MAT 11:15 Hebe batimiu i gan, lo lihulihu ya hu longe.
MAT 11:16 Bobode sai hebwaden yan ya, sahe heine a papatini-yanid? Sidiye sohode bubuyese si tutuwodau he bagamwaket, bwen papaine si gon hene-bwaidiye heidiye si nga:
MAT 11:17 Ha wi haduwe hana igo kaiwamiu, bwen taine hu desali. Ha wokan nuwongak wokine, bwen taine hu detan.
MAT 11:18 Sai hebwaden yan ya wedi page sohode te bubuyese yake wedi page, si papariyere. Kaiwane Jon i luwom ge i palahasik buwota, ge taine i demun waen, iyete bobode si nga, ‘Yayaluwo bikbikine i solavi heine.’
MAT 11:19 Agegene nau Tolomo Natune a luwom, a han ge a mun, iyete bobode si nga, ‘Tolomo ga ya iye tosoni ge tomunmun, iye takis hana tohowo ge togegi wedi pebwange.’ Agegene sibe gane i hudi Helak heine, ta paidi muiine ge ta hawa tolosuwok-an.”
MAT 11:20 Habe Yeisu i hawa ngakngak-anid hiyebe-yan hebwaden pamali yauyawate i ginawiid i hoyowate he gamwadiye, kaiwane taine si deseyok wedi page ngakngakine.
MAT 11:21 I nga, “Eeu! Korasin, humiu benan hu ngak! Eeu! Betsaida, humiu benan hu ngak! Akum pamali yauyawate gane a ginawiid heimiu veto gen a ginawi Taya ge Saidon heidiye, sidiye toyauneik kaliko gane si ginawi he man pupululune si sipo ge tuwadiye si yawi he pwaihau, iloke si payoumateid te hobak si seyok wedi gegi.
MAT 11:22 A liwo heimiu, he hasehase hana yan, Taya ge Saidon hedi pepelase i puyowo, age humiu hemi pepelase bwele i puyowo suwok.
MAT 11:23 “Mwatan humiu Kapeniyam! Age nuwamiu hidamiu hu hotei senge nate? Agegene bwele si bili dongemiu hu sedau hel. Akum pamali yauyawate gane a ginawiid heimiu veto gen a ginawi Sodom, sidiye si seyok wedi page ngakngakine habe taine pepelase si depaidi, iloke hiyebe Sodom habe mwage i miyemiye hana had yan ya.
MAT 11:24 A liwo heimiu, he hasehase hana yan, Sodom hedi pepelase i puyowo, age humiu hemi pepelase bwele i puyowo suwok.”
MAT 11:25 He saugeine yake Yeisu i liwo i nga, “A tobaliwo Tamau, bulubulu ge panayawi wedi Guyau, kaiwane u ho sumwan lam bagalogugui hana lapu tosibe ge tolapu heidiye ge hobak u payoumate hebwaden sohode bubuyese heidiye.
MAT 11:26 Bam, Tamau, kaiwane huwo lam nuwotu sohode.
MAT 11:27 “Tamau hobak i giyau heyau lapu bwabwaligane iloke a payoumate bobode heidiye. Taine hotiya i delapuyau, Tamau ege, ge taine hotiya i delapu Tamau, iyege te nau Natune ge hebwaden habe a haseid a payoumate Tamau heidiye.
MAT 11:28 “Hu luwom heyau bwabwaligamiu, humiu hebwaden puyowo hu hiyewo ge tuwamiu si saole, iloke a pamanaomiu.
MAT 11:29 Hiyewo gane a giyau gen hu howo ge hu lapu heyau, kaiwane a hodonge totou ge lo page i malum, iloke bwele manao hu paidi.
MAT 11:30 Kaiwane hiyewo gane a giyau i meyan ge duwohe gane a giyau taine i depuyowo.”
MAT 12:1 Saugeine yake, he Sabat yanine hotiya Yeisu i setukan he wit hana baguye hotiya gamwane. Wana topadavae-yan si buwota, bwen si kibo wit hinone ge si han.
MAT 12:2 Sauge Farisi si paidiid, habeto si liwo Yeisu heine si nga, “U paidi, lam topadavae-yan si lake Sabat hana logugui.”
MAT 12:3 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Age taine habe hu depahone Deivid lihuine, mwatan i ginawi pagan saugeine he-bwaineid wana bobode si buwota?
MAT 12:4 Deivid i la i setuk Helak he wana guwole, iloke bred gabgabubine gane si hotei Helak he hana hao, topowo i howo i giyau Deivid ge wana bobode heidiye ge si han. Bred yake si han, bwagane logugui i liwo tab si ehan, topowo ege si han.
MAT 12:5 Age taine habe hu edepahone Moses wana Logugui, gane i nga he yan Sabat hotiya ge hotiya topowo-yan si kaikaiwo he Guwole Gagabubine? Yan Sabat hana logugui hobak si lake ti yo, age taine wedi ngak i degan.
MAT 12:6 A liwo heimiu, tolomo hotiya mwage he ya, iye hidane i kai lake Guwole Gagabubine hidane.
MAT 12:7 Helak wana lihulihu hotiya hana sapu taine hu delapu, gane i nga, ‘Nau nuwau hatatilao pageine, tan nuwau man powopowoine.’ Akum lihulihu ga ya hana sapu hu lapu, bwen lo topadavae taine hu dehawa ngakngak-anid, sidiye taine wedi ngak i degan.
MAT 12:8 Kaiwane nau Tolomo Natune, nau Sabat hana Guyau.”
MAT 12:9 Yeisu i dodogan hedi i lok i la i setuk hiyebe yake he wedi guwole tapwalolo.
MAT 12:10 Tolomo hotiya mwage te he yake, nimane panihebe hotiya i jalojalo. Farisi nuwadiye Yeisu hana pwapwatim si ginawi, iyete si tayak si nga, “Mwatan wada logugui i liwo pagan? Tab bosowaine tolomo ta pamolu he yan Sabat o taine?”
MAT 12:11 Habe i liwo heidiye i nga, “Hebe humiu hotiya, wana sip hotiya i gan ge yan Sabat i sopiyele he goi, bwele i bwangehasik ge i hotagan, ine?
MAT 12:12 Sip bigi lahine, agegene tolomo te bigi lahine suwok. Iyete Logugui i taeman ginawi dodohobine ta ginawi he yan Sabat.”
MAT 12:13 Habe i liwo tolomo yake heine i nga, “U parumwaru nimam.” Bwen nimane i parumwaru, ge hobak i dohob sohode hedi nimane panihebe.
MAT 12:14 Agegene Farisi si setagi, ge si la si nunuwotu mwatan si ginawi pagan iloke Yeisu si lopamate.
MAT 12:15 Yeisu hobak i lapu Farisi wedi nuwotu bwen i seyok hiyebe yake. Bobode hoyowate si dumuyai hei ge wedi tobolebole-yan bwabwaligadiye i pamoluid,
MAT 12:16 age i topahadid tab si elihuyan bobode heidiye sega iye.
MAT 12:17 I ginawi sohode ti yake, iloke Helak wana lihulihu gane profet Aiseya i payoumate i tabwa tolosuwok, i nga:
MAT 12:18 Lo tokaiwo tagi ya, gane a hase, a nunuwane-yan ge a yariyae-yan. Yayaluwau a giyau heine, ge iye lo logugui sapusapuine bwele i wasewase-yan bobode bwabwaligadiye heidiye.
MAT 12:19 Taine bwele i dehawagaisi ge i degon yaleyale, ge taine halingane bwele i degopakai he hiyede.
MAT 12:20 Mwamwaho gane i kom taine bwele i demwanabebe, suli gane i todau taine bwele i depabuwode. Iye te sohode bobode henebwaden yayaluwadiye i pwayate taine bwele i deboleuid. Bwele i kaiwo hana had nau Helak lo logugui sapusapuine i lake bigi bwabwaligane.
MAT 12:21 Iye hidane bobode hoyowate bwele si patamedan.
MAT 12:22 Habeto bobode topadine si ho luwom tolomo hotiya, matane i gin ge taine i delihu, kaiwane yayaluwo bikbikine i solavi heine. Yeisu i pamolu habeto halingane i mapwe ge matane i palale.
MAT 12:23 Bwen bobode bwabwaligadiye nuwadiye si hape ge si nga, “Tab hebe iye Deivid Tubune?”
MAT 12:24 Agegene saugeine Farisi-yan si longe ti yake, habe si nga, “Yayaluwo bikbikine wedi todedei, Toberenunu, he wana gaisi te i epatile tagtaganid yayaluwo bikbikine.”
MAT 12:25 Yeisu i lapu ege wedi nuwotu, bwen i liwo heidiye i nga, “Hebe bagalogugui hotiya i ginawi boda ho-iwo ge totodiye si pelolomalekeid, bagalogugui yake bwele i mwao. O hebe hiyebe hotiya o hebe hun hotiya i ginawi boda ho-iwo ge totodiye si pelolomalekeid, bwele taine i degaisi.
MAT 12:26 Sohode hedi, hebe Seitan totone wana boda i patile taganid, iye te totodiye si pelolomalekeid, iloke wana bagalogugui bwele i mwao.
MAT 12:27 Hu nga tage Toberenunu he wana gaisi te a epatile tagtaganid yayaluwo bikbikine. Hebe hu liwo sohode ti yake, sega he wana gaisi ge humiu lemi topadavae-yan si epatile tagtaganid yayaluwo bikbikine? Totomiu lemi topadavae si payoumate lemi ngak.
MAT 12:28 Agegene hebe Helak Yayaluwane wana gaisi heine ge a epatile tagtaganid yayaluwo bikbikine, iye te Helak wana bagalogugui hobak i luwom heimiu.
MAT 12:29 “Taine bosowaine tolomo hotiya i desetuk tolomo gaigaisiine he wana guwole ge wana gogomwau i deyomo, age? Hebe nuwane, dedei gen i yawan, habe wana guwole bigibigiine i yomo yogoyan.
MAT 12:30 “Sega taine i demiyemiye heyau, iye ho siviye. Sega hebe taine bwalu ha deyomo pasepase, iye tobibiyele.
MAT 12:31 A liwo heimiu, sega hebe i ginawi page ngakngakine ge hebe i gobwage ge i hawatautau-yan Helak, gegi ga yake bosowaine Helak i nuwoyok. Agegene sega hebe i gobwage ge i hawatautau-yan Yayaluwo Gagabubine, gegi ga yake Helak taine bwele i denuwoyok.
MAT 12:32 Sega hebe i gopanpangek-an Tolomo Natune, gegi ga yake bosowaine Helak i nuwoyok. Agegene sega hebe i gopanpangek-an Yayaluwo Gagabubine, gegi ga yake Helak taine bwele i denuwoyok, sauge ya o hebe sauge i eluwom.
MAT 12:33 “Hebe hubwahi dodohobine, iyete hinone i dohob. Hebe hubwahi ngakngakine, iyete hinone i ngak. Hebe ta paidi hinone bwen ta lapu hubwahi, hebe hubwahi dodohobine o hebe hubwahi ngakngakine.
MAT 12:34 Humiu Farisi sohode mwate! Humiu bobode ngakngakidiye, iyete tan bosowaine lihu dodohobine hu delihuyan. Taine suwok! Sahe hebe i susuwoku he hatiyede, iye te i setagi he hawade.
MAT 12:35 Tolomo gane dodohobine i puwoyan page dodohobine, sohode dohob gane i pase he hatiyene. Tolomo gane ngakngakine i puwoyan page ngakngakine, sohode ngak gane i pase he hatiyene.
MAT 12:36 “A liwo heimiu, he hasehase hana yan tolomo hotiya ge hotiya hana kot bwele i gan lihu ngakngakine hohoyowate kaiwane, gane i lihuyan.
MAT 12:37 Hebe halingamiu lihu dodohobine, Helak bwele i hawa dodohob-anmiu. Hebe halingamiu lihu ngakngakine, Helak bwele i hawa ngakngak-anmiu.”
MAT 12:38 Habeto Farisi ge Logugui hana topapalapu topadine si liwo Yeisu heine si nga, “Topapalapu, nuwamai pamali yauyawate hotiya gen u ginawi ha paidi.”
MAT 12:39 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Humiu sai yauyauleine, taine hu demiye Helak heine, bwen nunuwamiu bagapatuwohe hotiya a ginawi heimiu. Agegene taine bagapatuwohe hotiya a degiyau heimiu, iyege te gane i youmate profet Jona heine.
MAT 12:40 Sohode Jona i miyemiye he yalogi lahine tiniyene yan ho-tuwon ge gogou ho-tuwon, sohode hedi nau Tolomo Natune a miye he kelekele gamwane yan ho-tuwon ge gogou ho-tuwon.
MAT 12:41 He hasehase hana yan bobode Ninibe habe si suwomidi ge si hawa ngakngak-anmiu, kaiwane Jona wana papalapu si longe habeto si seyok wedi gegi. Tolomo hotiya mwage he ya, iye i kai lake Jona, age humiu wana papalapu taine hu delonge ge taine hu deseyok lemi gegi.
MAT 12:42 He hasehase hana yan ganahao Seba wedi kwin habe i suwomidi ge i hawa ngakngak-anmiu, kaiwane iye i luwom he ganahao bwagebwage nuwane i longe Solomon wana papatuwohe sibesibeine. Tolomo hotiya mwage he ya, iye i kai lake Solomon, age humiu taine hu delonge halingane.”
MAT 12:43 “Sauge yayaluwo bikbikine i setagiim tolomo hotiya heine, bwen i la i sebayavin-an huyahai bwagebwageine wana bagamanao i luweni, age taine i depaidi hotiya.
MAT 12:44 Habeto i liwo i nga, ‘Gen a sehavile he habau gane a seyok.’ Saugeine i sehavile, i paidi bagamiye yake si yahi ge si bagavetahe, agegene guwole gamwane hohowane.
MAT 12:45 Bwen i yogo i la wana pan yayaluwo bikbikine wedi hohoyowate si he-pik (7) hedi i sehapeid, sidiye wedi page ngakngakine suwok, habe he-bwaineid si setuk ge si solavi he bagamiye yake. Bwen tolomo yake wana miyemiye dedei i ngak, age muyai ngakngakine suwok. Bwele i youmate sohode ti yo sai yauyauleine yan ya heidiye.”
MAT 12:46 Yeisu mwage i lihulihu boda heidiye bwen tinane ge he-hauhauvane si sevin, si talmidi dedelawi, nunuwadiye bwaidiye si lihu.
MAT 12:47 Habe tolomo hotiya i giyau wana wase i nga, “Tinam ge he-hauhauvam mwage sidiye dedelawi si midimidi, nunuwadiye hene-bwaim gen hu lihu.”
MAT 12:48 Yeisu i golase halingane i nga, “Sega tinau, ge segawai he-hauhauvau?”
MAT 12:49 Habe nimane i sudilok wana topadavae heidiye ge i liwo i nga, “Tinau ge he-hauhavau sidiye tagi yeya!
MAT 12:50 Sega hebe i pabwasowo Tamau he bulubulu wana nuwotu, iye te havau, lu ge tinau.”
MAT 13:1 He yan yake Yeisu i setagiim he guwole i lok i la he soge hadidine ge i tuwodau.
MAT 13:2 Boda lahine suwok si mipase ge si mipainan, bwen i gaesai he wage hotiya ge i tuwodau, agegene bobode si talmidi he mamele.
MAT 13:3 Habeto i gohalibe iloke bigi hohoyowate i lihuyan heidiye. I nga, “Tolomo hotiya i lok he baguye ge i yok wit pwatumine.
MAT 13:4 Sauge i yok pwatum, topadine si dobu he hiyede, bwen man si yowo dau ge si hanid.
MAT 13:5 Topadine si dobu he poepoe pakpakine, hedi poepoe dodohobine taine i dekai. Habekik bwen si siwi, kaiwane poepoe taine i demidau.
MAT 13:6 Age sauge parae i sai, i yamwanid wit matakabuine bwen si yakiwo, kaiwane hewasidiye taine i desedau vetahe.
MAT 13:7 Pwatum topadine si dobu he pipisare gamwadiye, bwen pipisare i siwi gaigaisi ge i bib pamate wit yake.
MAT 13:8 Pwatum topadine si dobu he poepoe dodohobine ge si puwo, tomase tomase hinodiye. Papaine hinodiye ho-sangak, topadine ho-ewone, topadine ho-etuwon.
MAT 13:9 Hebe batimiu i gan, lo lihulihu ya hu longe.”
MAT 13:10 Yeisu wana topadavae si luwom heine ge si tayak si nga, “Sahe kaiwane u gohalibe bobode heidiye?”
MAT 13:11 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Helak wana bagalogugui hana nuwotu sumosumoine hobak i payoumate heimiu, age taine i depayoumate heidiye.
MAT 13:12 Sega wana lapu i gan, Helak bwele i tubwen, iloke Helak hana lapu bwele i kai suwok heine. Sega Helak hana lapu taine i degan heine, sahe tankai veto wana lapu, Helak bwele i ho yok.
MAT 13:13 Pakene a gohalibe heidiye kaiwane si hahayao ege taine si depaidi, si papadavae ege taine si delonge ge si delapu.
MAT 13:14 Sidiye he wedi ginawi profet Aiseya wana luluweli i tabwa tolosuwok, i nga: Bwele hu mimi papadavae, agegene taine hu delonge ge hu delapu, bwele hu mimi hahayao, agegene taine hu depaidi.
MAT 13:15 Kaiwane bobode ya hatiyediye i pak, si pigane batidiye, ge si pagin matadiye. Akum taine, bwen si paidi he matadiye, si longe he batidiye, ge si lapu he hatiyediye, iloke si nuwo pahavile heyau ge a pamoluid.
MAT 13:16 Age humiu hu dohob kaiwane matamiu i wayae ge batimiu i mwapwe.
MAT 13:17 Tolosuwok a liwo heimiu, profet ge Helak wana bobode dedei si hoyowate nunuwadiye suwok si paidi sahe humiu hu paidi, agegene taine si depaidi, ge nuwadiye suwok si longe sahe humiu hu longe, agegene taine si delonge.
MAT 13:18 Gen hu padavae, iloke hu lapu pwatum hana toyok hana gohalibe hana sapu.
MAT 13:19 Sauge hebe tolomo hotiya i longe Helak wana bagalogugui wasane, age hana sapu taine i delapu, bwele Seitan i luwom ge i ho hwae sahe gane si vahi he hatiyene. Iye te pwatum gane i dobu he hiyede.
MAT 13:20 Pwatum ga i dobu he poepoe pakpakine, iye te bobode hebwaden wase dodohobine si longe ge tanpeyawate si howo si hotei he hatiyediye bwaine wedi yariyae.
MAT 13:21 Agegene bigi hotiya, wase dodohobine taine si denunuwotu-yan vetahe he hatiyediye, hewasidiye taine i desedau vetahe, iyete wedi sauge taine i demwalao. Sauge hebe si paidi puyowo o hebe bobode si patilaoid wase dodohobine kaiwane, tanpeyawate si pi yayaluwadiye ge si boleu.
MAT 13:22 Pwatum ga i dobu he pipisare gamwadiye, iye te bobode hebwaden wase dodohobine si longe, age si nunuwotu panayawi yawedine kaiwane ge si nuwo gogomwau, iyete bigibigi hebwaden ya si bib pamate wase dodohobine ge taine hinone i degan.
MAT 13:23 Pwatum gane i dobu he poepoe dodohobine, iye te bobode hebwaden wase dodohobine si longe ge si lapu hana sapu. Si puwo, papaine hinodiye ho-sangak, papaine ho-ewone, papaine ho-etuwon.”
MAT 13:24 Yeisu i lihuyan gohalibe hotiya hedi heidiye i nga, “Helak wana bagalogugui sohode ti ya. Tolomo hotiya i yok wit pwatumine dodohobine he wana baguye.
MAT 13:25 Gogou hotiya bobode bwabwaligadiye si hiyene, bwen hana siviye hotiya i luwom ge i yok nan ngakngakine pwatumine he wit gamwadiye, habeto i yogo.
MAT 13:26 Sauge wit i siwi ge i telipune i puwo, bwen nan ngakngakine i youmate hedi.
MAT 13:27 Tolomo yake wana tokaiwo si luwom heine si nga, ‘Gamalak, wit pwatumine dodohobine u yok he lam baguye, age? Agegene nan ngakngakine i hudi igohoi?’
MAT 13:28 I golase halingadiye i nga, ‘Siviye hotiya i ginawi tei.’ Wana tokaiwo si liwo si nga, ‘Tab nuwam hamai ha lok ge ha puik yok?’
MAT 13:29 I golase halingadiye i nga, ‘Tab, kaiwane hebe nan ngakngakine hu puik yok, bwele hoge hu puik hebo wit.
MAT 13:30 Gen si toiwo si siwi toyao, hana had pasepase hana sauge. He saugeine yake a liwo topasepase heidiye a nga: Nan ngakngakine gen hu puik deiyan ge hu kin bwele ta ton, habeto wit hu yomo ge hu pase he lo guwole.’ ”
MAT 13:31 Yeisu i lihuyan gohalibe hotiya hedi heidiye, i nga, “Helak wana bagalogugui sohode hayao pwatumine, tolomo hotiya i howo ge i vahi he wana malahao.
MAT 13:32 Pwatum hohoyowate gamwadiye iye i tankai suwok, agegene sauge i siwi ge i kai, bwen i kai lakeid bigi hohoyowate hebwaden si siwi he malahao. I tabwa hibwahi lahine hotiya bwen man hebwaden si iviwowo he hauhawal hedi win si ginawi he yahahane.”
MAT 13:33 Yeisu i lihuyan gohalibe hotiya hedi, i nga, “Helak wana bagalogugui sohode yis, vaini hotiya i howo ge i hotei pwalawa hana kaikai sohode beg ho-tuwon he gamwane, habeto yis i kaiwo hana had i tuk soleyan pwalawa bwabwaligane.”
MAT 13:34 Yeisu i gohalibe iloke bigibigi hebwaden yake bwabwaligane i lihuyan bobode heidiye; he gohalibe ege te bigibigi topadine i lihuyan heidiye.
MAT 13:35 Iloke profet wana lihulihu i tabwa tolosuwok i nga: Hawau a pwe ge a gohalibe; a lihuyanid bigibigi mumusumoidiye, hebwaden si musumo saugeine veto panayawi i telipune hana had sauge ya.
MAT 13:36 Habeto Yeisu i seyokid boda ge i la i setuk he guwole. Wana topadavae si luwom heine si nga, “Nan ngakngakine i siwi he baguye hana gohalibe gen u gopawayae heyai.”
MAT 13:37 I golase halingadiye i nga, “Tolomo gane wit pwatumine dodohobine i yok, iye te Tolomo Natune.
MAT 13:38 Baguye iye te panayawi, ge wit pwatumine dodohobine iye te Helak wana bagalogugui bobodeidiye. Nan ngakngakine iye te Seitan wana bobode,
MAT 13:39 ge siviye gane nan ngakngakine pwatumine i yok, iye te Seitan. Pasepase hana sauge iye te sauge mwaomwaoine, ge topasepase sidiye te anelose-yan.
MAT 13:40 “Nan ngakngakine si puik yok ge si ton he hiwo, iye te bwele sohode hedi he sauge mwaomwaoine.
MAT 13:41 Bwele Tolomo Natune wana anelose-yan i patileid, bwen si puik yok he wana bagalogugui bigi hohoyowate hebwaden si pasopiyeleid bobode ge si gegi, sohode hedi bobode bwabwaligadiye hebwaden page ngakngakine si ginginawi.
MAT 13:42 Habeto si yok tukanid he hiwo lahine gamwane iloke si tantan ge si sangsangapatad ngingidiye.
MAT 13:43 Bwen tosapu-yan si tale sohode parae Tamadiye he wana bagalogugui. Hebe batimiu i gan, lo lihulihu ya hu longe.”
MAT 13:44 Helak wana bagalogugui sohode hedi gogomwau lahine si holem he baguye hotiya ge si mate yok. Tolomo hotiya i sepaidi habe i ho sumwan pahavile hedi. I yariyae suwok gogomwau yake kaiwane, iloke i la wana bigibigi hoyowate i paliyan, bwen maniine i howo ge i pamaise baguye yake.
MAT 13:45 Helak wana bagalogugui sohode hedi ti ya. Gogomwau hana topali hotiya i luweniid bak dodohobidiye.
MAT 13:46 Sauge hotiya, bak dodohobine suwok maisane lahine i paidi, ilok i la wana bigibigi hohoyowate i paliyan, bwen maniine i howo ge i pamaise bak yake.
MAT 13:47 Helak wana bagalogugui sohode hedi waimu si gaeyan he soge, iloke yalogi tomase ge tomase si huwone.
MAT 13:48 Sauge i susuwoku, tologi si momod senge he kelekele. Habeto si tuwodau, ilok yalogi si lohaseid, hebwaden dodohobidiye si dohe he kekehe, hebwaden ngakngakidiye si yomo yokid.
MAT 13:49 Bwele sohode ti yake he sauge mwaomwaoine. Anelose-yan si luwom, tongak ge todohob si yomo teiid tomase, hebwaden si ngak si yomo vevekid.
MAT 13:50 Habeto si yok tukanid he hiwo lahine gamwane, iloke si tantan ge si sangsangapatad ngingidiye.
MAT 13:51 Yeisu i tayakid wana topadavae i nga, “Tab nuwamiu i sapu lihulihu hebwaden ya kaiwadiye?” Si golase halingane si nga, “Bam.”
MAT 13:52 I liwo heidiye i nga, “Logugui hana topapalapu bwabwaligadiye, hebwaden hobak si padavae-yan Helak wana bagalogugui, sidiye sohode guwole tonuwage gane bigibigi tovevai ge bigibigi totoyaune i yomo he wana bagasolavi ge i hotei taganid.”
MAT 13:53 Saugeine Yeisu i gomwao gohalibe hebwaden ya, habe i seyok hiyebe yake
MAT 13:54 i lok i la totone he habane. I papalapu bobode he wedi guwole tapwalolo, bwen nuwadiye si hape si nga, “Wana lapu ya i howo igohoi? Mwatan ge bosowaine pamali yauyawate i ginawiid?
MAT 13:55 Iye kapenta natune, age? Tinane hidane Meri, he-hauhavane Jems, Josep, Saimon ge Judas.
MAT 13:56 He-lulune bwabwaligadiye mwage he-bwaide-yan. Sohode ti yo, age? Age wana lapu ge wana sibe ya i howo igohoi?”
MAT 13:57 Iyete si hata mamaliye-yan Yeisu. Yeisu i liwo heidiye i nga, “Bobode bwabwaligadiye si hawatau-yan profet, agegene he-tutuine ge habane bobodeidiye ege taine si dehawatau-yan.”
MAT 13:58 Pamali yauyawate taine i dehoyowate i deginawiid he hiyebe yake, kaiwane taine si degoru heine.
MAT 14:1 He sauge yake, Herodi iye Galili wedi tologugui, i longe Yeisu wasane,
MAT 14:2 habeto i liwo wana tokaiwo heidiye i nga, “Ga yetei Jon Tobaptais, i suwoyukim he mate. Iye te kaiwane wana gaisi i gan ge pamali yauyawate i ginginawiid.”
MAT 14:3 Veto Herodi i hadaenge hwae Herodiyas, iye havane Filip poniyene. Jon i mimi lihulihu Herodi heine i nga, “Taine bosowaine u dehadaenge.” Iyete baene, Herodi i patileid wana tokaiwo-yan, bwen si bwange Jon si yawan ge si hotei he dibula.
MAT 14:5 Herodi nuwane i tagapamate, age i matokanid bobode, kaiwane si goru Jon heine iye profet hotiya.
MAT 14:6 Herodi wana hab yanine yariyaeine hei, Herodiyas natune vainiine i salisali he boda matadiye. Wana salisali Herodi i yariyae-yan suwok,
MAT 14:7 habeto i nga, “Tolosuwok a silo tamau, hebe sahe u hawanunan, bwele a giyau heim.”
MAT 14:8 Tinane i liwo heine, habeto iye i liwo Herodi heine i nga, “Jon Tobaptais dumuwone u gotem, kahulune u ho dohe he nohe, u ho luwom ge u giyau heyau gen a paidi.”
MAT 14:9 Kin nuwane i ngak, age i liwo si ginawi sohode vaini yake wana nuwotu, kaiwane hobak i silosilo hebwaden si la he sagae yake he matadiye.
MAT 14:10 Iyete i liwo ge Jon dumuwone si gotem he dibula.
MAT 14:11 Kahulune si ho dohe he nohe, habeto si ho luwom si giyau vaini yake heine ge i ho giyau tinane heine.
MAT 14:12 Bwen Jon wana topadavae si luwom, si howo tuwane ge si la si holem he haliwage, habeto si la si giyau Yeisu wana wase.
MAT 14:13 Yeisu i longe wase ya habe i seyok hiyebe yake, ge i sai he wage tage si la si emivevek he papaeli. Bobode si longe wana yogo wasane, bwen si seyokid habadiye ge si dodogan he hehediye si sedumuyai.
MAT 14:14 Sauge Yeisu i gaedau ge i paidiid boda, bwen hatiyene i dau kaiwadiye ge wedi tobolebole-yan i pamoluid.
MAT 14:15 Saugeine i kokoyavi suwok, wana topadavae si luwom heine si nga, “Hiyebe ya i mipabwagebwage ge hawesine ege bwen i gogou. Boda u patileid si la he yawan-yan ge si pamaise nahadiye.”
MAT 14:16 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Tab si eyogo! Humiu hu giyau haga hotiya si han.”
MAT 14:17 Si liwo heine si nga, “Bred pwahi-lime ge yalogi ho-iwo ege te i gan heyai.”
MAT 14:18 Bwen i nga, “Gen hu yomo luwom heyau.”
MAT 14:19 Habeto i liwo bobode si tuwodau he nan pwapwatane, bwen i howo bred pwahi-lime ge yalogi bunim-iwo, matane i lisin he bulubulu ge i gomulolu Helak heine. Habeto bred i pieneene-yan, bwen i giyau wana topadavae heidiye ge sidiye habe si talaotan bobode heidiye.
MAT 14:20 Bobode hoyowate si han tine sus, habeto wedi han tuwoi topadavae si bagavetahe, hana yogowo nabwa-yawate nabwa-iwo (12).
MAT 14:21 Bobode henebwaden si hanhan hedi hohoyowate anamate paib tausan, agegene taine si dehowo venakau ge gamagai hedi hohoyowate.
MAT 14:22 Habe Yeisu i liwo wana topadavae heidiye si sai he wage ge si dedei si hadopanek panhiyebe hotiya, habe iye i patileid bobode si yogo.
MAT 14:23 I patile mwaoid si yogo, habeto iye i totiya ege i la i tihe sai he bobokun ge i hauhawanun. Sauge i gogou i totaege i miye te he yake,
MAT 14:24 agegene wage hobak hana bwage i gan he hiyebe, bagod i tagapagigiyele-yan suwok, kaiwane didiyewo i towo pasanahad.
MAT 14:25 Henanai suwok tri oklok ge siks oklok he hauhawaline, habeto Yeisu i luwom heidiye i dodogon he soge pwatane.
MAT 14:26 Wana topadavae-yan si paidi i dodogan he soge pwatane hoge si matok si nga, “Balome ti ya!” Bwen si yale bwaine ge wedi matok.
MAT 14:27 Ge petaege Yeisu i liwo heidiye i nga, “Hatiyemiu i matuwo! Tab matok! Nau ti ya.”
MAT 14:28 Pita i nga, “Guyau, hebe tolosuwok huwo, u liwo heyau a dodogon he soge pwatane ge a lowo heim.”
MAT 14:29 Yeisu i golase halingane i nga, “U luwom.” Habeto Pita i sedau i dodogan he soge pwatane i la Yeisu heine.
MAT 14:30 Age saugeine i paidi rebu, bwen i matok ge i telipune i dobiyek, habe i gon i nga, “Guyau, u pamwadau!”
MAT 14:31 Petaege Yeisu nimane i pamwalao ge i pihasik, bwen i nga, “Lam goru taine i dekai! Sahe kaiwane u nuwo veveiwo?”
MAT 14:32 Sauge si gaesai he wage, bwen didiyewo i mate.
MAT 14:33 Habeto henebwaden si miyemiye he wage si kululu heine si nga, “Tolosuwok, huwo Helak Natune.”
MAT 14:34 Si hadopanek si la si tan he hiyebe Genesaret.
MAT 14:35 Sauge bobode si paidi Yeisu si lapu iye ti yo, bwen si patile wase he yawanine bwabwaligane ge si yomo luwomid tobolebole hoyowate.
MAT 14:36 Habeto si hawanun heine wedi tobolebole si pihasik ege hana kaliko busune, ge hebwaden si pinohon, bwabwaligadiye si molu.
MAT 15:1 Farisi ge Logugui hana topapalapu topadine si hudi Jerusalem si lok Yeisu heine ge si tayak si nga,
MAT 15:2 “Mwatan ge lam topadavae si sepalongani logugui gane i hudi he-tutubude heidiye? Taine si desawi nimadiye sohode logugui yake hana hiyede, muyai habeto si hanhan.”
MAT 15:3 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Mwatan ge humiu hu sepalongani Helak wana logugui ge hu gorugoru totomiu he lemi papalapu hei, gane i hudi he-tutubumiu heidiye?
MAT 15:4 Kaiwane Helak i nga, ‘U hawatau-yanid tamam ge tinam’ ge i nga, ‘Sega hebe i gopangakid tamane ge tinane gen si lopamate.’
MAT 15:5 Agegene humiu hu liwo sohode ti ya: Hebe bigibigi papaine i gan tolomo hotiya heine tage tamane ge tinane hedi labe kaiwane, hu nga i dohob ege hebe taine i degiyau heidiye ge taine i dehawatau-yanid tamane ge tinane. Humiu hu nga bosowaine ege i liwo heidiye i nga, ‘Bigibigi gane tage a egiyau heimiu hobak a siloyan Helak heine, iye te kaiwane taine a degiyau.’ Hu liwo sohode ti yo, age hu sepalongani Helak wana logugui ge hu gorugoru totomiu he lemi papalapu hei gane i hudi he-tutubumiu heidiye.
MAT 15:7 Toyoyokapis humiu! Profet Aiseya i govetahe ege, veto i luluweli-yan kaiwamiu sohode ti ya: Helak i nga,
MAT 15:8 ‘Bobode ya si hawatau-yanau he hawadiye dimwene, age hatiyediye hana bwage i mwalao heyau.
MAT 15:9 Wedi tapwalolo heyau sohode ege bigi bwage, si papalapu-yan bobode wedi nuwotu tage nau lo logugui.’ ”
MAT 15:10 Yeisu i gon paseid boda si lok heine, habeto nime sawisawi lihuine i gopawayae heidiye i nga, “Gen hu padavae iloke nuwamiu i sapu!
MAT 15:11 Gane i setuk he hawade taine i depabikide, agegene gane i setagim he hawade iye te i pabikide.”
MAT 15:12 Habe wana topadavae si luwom heine ge si nga, “Tab u lapu lam lihulihu ya i leme Farisi hatiyediye?”
MAT 15:13 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Bwele si puik yok bigi hohoyowate gane Tamau he bulubulu taine i devahi.
MAT 15:14 Hu hoteiid! Sidiye todedei-yan matadiye ginginine. Hebe tomatagin i dedeiyan wana pan tomatagin, bwele si toiwo si sopiyele he goi.”
MAT 15:15 Pita i nga, “Gohalibe ga-ne gen u pawayae heyai.”
MAT 15:16 Habeto Yeisu i liwo heidiye i nga, “Age habe taine nuwamiu i desapu?
MAT 15:17 Age taine hu delapu gane i setuk he hawade i dok he tiniyede habeto i setagi he tuwade?
MAT 15:18 Agegene gane i setagim he hawade, i hudi he hatiyede, iyete iye i pabikide.
MAT 15:19 Kaiwane nuwotu ngakngakine i setagim he hatiyede: sohode taurol, ganawal, dudubwale, bwahiyewo, pwapwatim yoyokapisi ge loblobae.
MAT 15:20 Sidiye te i pabikide; age hebe taine ta desawi nimade ge ta hanhan taine i depabikide.”
MAT 15:21 Yeisu i seyok hiyebe yake, ge i lok i la Taya ge Saidon he wedi ganahao.
MAT 15:22 Keinan vainiine hotiya i miyemiye te he ganahao yake, iye taine Isrel vainiine sohode. I luwom Yeisu heine ge i gongon i nga, “Guyau, Deivid Tubune, u nuwalolu-yanau! Kaiwane yayaluwo bikbikine i solavi natu vainiine heine ge i papatilao-yan suwok.”
MAT 15:23 Yeisu taine i degolase halingane, taine lihu hotiya i delihuyan. Habe wana topadavae si luwom heine ge si gogaigaisi heine si nga, “Vaini tei u patile yok, kaiwane i sesegongon he muide.”
MAT 15:24 Bwen Yeisu i liwo i nga, “Tamau i patileyau a luwom boda Isrel wedi sip haohaoidiye ege kaiwadiye.”
MAT 15:25 Bwen vaini yake i luwom ge i lipwakoko heine ge i nga, “Guyau, u labeyau.”
MAT 15:26 Yeisu i golase halingane i nga, “Anamate taine i desapu hebe a labeiwo. Taine bosowaine ta dehowo bubuyese nahadiye ge ta debili yok hehewo heidiye.”
MAT 15:27 Bwen vaini yake i nga, “Bam, Guyau. Agegene hehewo si han haga mumine, gane i sopiyele tutuidiye he wana teibol i dobu he bwarad, iyete bosowaine ege u labeyau.”
MAT 15:28 Habeto Yeisu i nga, “Vaini, lam goru i kai. Bwele i youmate sohode lam nuwotu.” Ge he sauge yake natune i molu.
MAT 15:29 Yeisu i seyok hiyebe yake ge i la i dodogan he Soge Galili hadidine. Habeto i la i sesai he bobokun ge i tuwodau.
MAT 15:30 Habe boda non lak si luwom heine ge si yomo luwom tobolebole hoyowate, hebwaden tosesetuhetuhe, tomatagin, hebwaden hehediye i kom, hebwaden tan halingadiye ge topadine hedi, bwen si yomoteiid Yeisu he hehene ge i pamoluid.
MAT 15:31 Bobode nuwadiye si hape, kaiwane si paidi hebwaden tan halingadiye si lihu, hebwaden hehediye i kom si pasapu, tosesetuhetuhe si dodogan vetahe ge tomatagin matadiye si palale. Iyete heine si tobalan Isrel wedi Helak.
MAT 15:32 Yeisu i gon paseid wana topadavae si luwom heine, habe i nga, “Bobode ya nuwau i ngakanid, kaiwane yan ho-tuwon he-bwaide ta miye, ge hobak taine nahadiye i degan. Taine nuwau sohode bubuwotaidiye ge a patile pahavileid, kaiwane hebe tuwadiye i yaroyaro he hiyede.”
MAT 15:33 Wana topadavae si liwo heine si nga, “Hiyebe ya i mipabwagebwage, bwele ta howo haga i gohoi ge boda ya ta pahanid?”
MAT 15:34 Habeto Yeisu i tayakid i nga, “Bred pwahi-piye heimiu?” Si nga, “Pwahi-pik (7) ge yalogi tankaikai bunum-iwo ege.”
MAT 15:35 I liwo boda si tuwodau he kelekele,
MAT 15:36 habeto i yomo bred pwahi-pik bwaine yalogi, ge i gomulolu Helak heine, i pieneene-yan, bwen i giyau wana topadavae heidiye ge si talaotan bobode heidiye.
MAT 15:37 Bwabwaligadiye si han tine sus, habe wedi han tuwoi topadavae si bagavetahe, hana yogowo nabwa-pik.
MAT 15:38 Bobode henebwaden si hanhan hedi hohoyowate po tausan, agegene taine si dehowo venakau ge gamagai hedi hohoyowate.
MAT 15:39 Yeisu i patileid boda si yogo, bwen i sai he wage i la Magadan he hana ganahao.
MAT 16:1 Farisi ge Sadiusi topadine si luwom Yeisu heine, nuwadiye si hamnohon, iyete si nga, “Gen u ginawi pamali yauyawate hotiya, iloke ha lapu tolosuwok lam gaisi i hudi Helak heine.”
MAT 16:2 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Hebe parae wana sauge dobiyek bwen hu nga, ‘Beniyan i mahave, kaiwane bulubulu i dabarairai,’
MAT 16:3 ge hebe henanai bwen hu nga, ‘Bwele wesi i dau, kaiwane bulubulu i dabarairai ge i tege.’ Bosowaimiu bulubulu hana hao hu yeuneyan ge hu lapu, age sauge gane Helak i hotei hana hetutuhi taine bosowaimiu hana hao hu deyeuneyan ge hu delapu.
MAT 16:4 Sai yauyauleine humiu, taine hu demiyemiye Helak heine, iyete nunuwamiu hetutuhi a ginawi kaiwamiu. Agegene taine hetutuhi hotiya bwele a degiyau heimiu, iyege yete gane i youmate profet Jona heine. Sohode hedi, nau bwele a suwoyuk hedi.” Habeto Yeisu i seyokid ge i yogo.
MAT 16:5 Sauge si hadopanek, topadavae si nuwodon taine bred hotiya si delohowo.
MAT 16:6 Yeisu i liwo heidiye i nga, “Matamiu i mwaun ge hu yehemiu Farisi ge Sadiusi wedi yis kaiwane.”
MAT 16:7 Topadavae si pelihulihu-yanid si nga, “I liwo sohode ti yo kaiwane taine ta deholuwom bred hotiya.”
MAT 16:8 Yeisu i lapu ege wedi lihu, bwen i liwo heidiye i nga, “Lemi goru taine i dekai! Mwatan ge hu pelihulihu-yanmiu bred kaiwane.
MAT 16:9 Age habe taine nuwamiu i desapu? Tab hu nuwohasik veto a pieneene-yan bred pwahi-lime bobode paib tausan kaiwadiye? Han tuwoi hana yogowo nabwa-piye hu howo?
MAT 16:10 Tab hu nuwohasik veto a pieneene-yan bred pwahi-pik (7) bobode po tausan kaiwadiye? Han tuwoi hana yogowo nabwa-piye hu howo?
MAT 16:11 Mwatan ge nuwamiu taine i desapu nau taine a delihulihu heimiu bred kaiwane? Agegene nau a nga, ‘Hu yehemiu Farisi ge Sadiusi wedi yis kaiwane.’ ”
MAT 16:12 Habeto topadavae si lapu taine i delihulihu tage si yeheid yis gane bred kaiwane, agegene i nga si yeheid Farisi ge Sadiusi wedi papalapu kaiwane.
MAT 16:13 Yeisu i lok i la hiyebe Sesariya Filipai he hana ganahao, habeto i gotayakid wana topadavae totone lihuine, i nga, “Bobode si nga tage Tolomo Natune iye sega?”
MAT 16:14 Bwen si golase halingane si nga, “Topadine si nga huwo Jon Tobaptais, topadine si nga huwo Ilaija, ge papaine hedi si nga huwo Jeremaiya o hebe profet hotiya hedi.”
MAT 16:15 I liwo heidiye i nga, “Age humiu, hu nga tage sega nau?”
MAT 16:16 Saimon Pita i golase halingane i nga, “Huwo Mesaiya, Helak yawedine ganganine Natune.”
MAT 16:17 Yeisu i liwo heine i nga, “Saimon Jona natune, Helak i muloluyaniwo! Kaiwane nuwotu ga ya bobode he panayawi taine si degiyau heim, agegene Tamau he bulubulu i giyau heim.
MAT 16:18 Nau a liwo heim, huwo Pita, iloke he pak ya pwatane bwele a pamidi lo ekalesiya, ge Seitan wana boda taine wedi gaisi tage si dekai lake.
MAT 16:19 Bwele a giyau heim Helak wana bagalogugui hana ki; iloke heto sahe gane u tepahad he panayawi, bwele Helak i tepahad he bulubulu, ge heto sahe gane u taeman he panayawi, bwele Helak i taeman he bulubulu.”
MAT 16:20 Habeto Yeisu i gopagaisiid wana topadavae tab tolomo hotiya wana wase si egiyau tage iye Mesaiya.
MAT 16:21 He sauge ga yake ge i lok, Yeisu i gopayoumate wana topadavae heidiye i nga, “Gen a la Jerusalem, iloke Judiya wedi todedei, topowo lalahine ge Logugui hana topapalapu bwele si patilao-yau suwok, habe bobode si lopamateyau bwen he yan ho-tuwonine a suwoyuk hedi.”
MAT 16:22 Pita i sehape Yeisu si la si mivevek, bwen i topahad i nga, “Guyau, tab sohode ti yo! Bigi ya tab i eyoumate heim.”
MAT 16:23 Habeto Yeisu i galahaik, i liwo Pita heine i nga, “Seitan, u miyokau! Huwo sohode bagasopiyele heyau, kaiwane lam nuwotu taine i delok Helak he wana nuwotu, age i lok bobode he wedi nuwotu.”
MAT 16:24 Habeto Yeisu i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Hebe hotiya nuwane i dumuyai heyau, gen i boleu totone wana dohob, i hiyewo wana koros ge i dumuyai heyau.
MAT 16:25 Kaiwane sega hebe nuwane totone yawedine i pwamwad, bwele i supwahao, agegene sega hebe yawedine i supwahao nau kaiwau, bwele yawedine i paidi.
MAT 16:26 Mwatan hana dohob hebe tolomo hotiya i howo panayawi bwabwaligane i logugui-yan, agegene yawedine suwok i supwahao. Taine bosowaine bigi hotiya i dehowo ge i depamaise pahavile yawedine.
MAT 16:27 Kaiwane Tolomo Natune i eluwom bwaine Tamane wana wasewase ge he-bwaine wana anelose-yan, habeto i giyau bobode hoyowate maisadiye sohode he wedi ginawi.
MAT 16:28 Tolosuwok a liwo heimiu, bobode topadine sidiye mwage he ya gen si paidi Tolomo Natune i eluwom bwaine ge wana logugui, muyai habe si mate.”
MAT 17:1 Yan ho-wone (6) i mwao, bwen Yeisu i sehapeid Pita, Jems ge havane Jon, sidiye ege he-bwaine si la si tihe sai he bobokun mimisaiine.
MAT 17:2 Habe hana hao sesevevekine i youmate he matadiye. Mangingine i tale sohode parae ge hana kaliko i kanekane ge i piklame suwok.
MAT 17:3 Bwen topadavae si he-tuwon si paidi Moses ge Ilaija si youmate, ge bwaidiye Yeisu si lihulihu.
MAT 17:4 Habe Pita i liwo Yeisu heine i nga, “Guyau, i dohob te hide mwage he ya. Hebe nuwam, bwen lun ho-tuwon a ginawiid, hotiya huwo, hotiya Moses, ge hotiya Ilaija.”
MAT 17:5 Saugeine Pita mwage i lihulihu, habe yaluyalu kanekaneine i yabomid, bwen halhalinge hotiya i hudi he yaluyalu i nga, “Ga yetei natu nunuwaneine suwok; a yariyae suwok iye kaiwane. Halingane gen hu longe!”
MAT 17:6 Sauge topadavae si longe halhalinge ya, bwen si matok suwok ge si tiyepwahem he kelekele.
MAT 17:7 Yeisu i luwom heidiye, i bwangeid ge i nga, “Hu suwoyuk. Tab matok.”
MAT 17:8 Saugeine matadiye si lisin, taine tolomo hotiya si depaidi, Yeisu i totiya ege.
MAT 17:9 Sauge si sesedom he bobokun, bwen Yeisu i liwo heidiye i nga, “Tab hu egiyau tolomo hotiya wana wase heto sahe gane hu paidi kaiwane, hana had Tolomo Natune i suwoyukim he mate.”
MAT 17:10 Bwen topadavae si tayak Yeisu si nga, “Sahe kaiwane Logugui hana topapalapu si nga tage Ilaija bwele i eluwom dei, muyai habe Mesaiya i luwom?”
MAT 17:11 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Tolosuwok Ilaija bwele i eluwom dei, iloke bigi hohoyowate i bagavetahe.
MAT 17:12 Age a liwo heimiu, Ilaija hobak i luwom mwao, agegene bobode taine si delapu, iloke bigi hebwaden si nuwotuyan si ginawi ege heine. Sohode hedi, Tolomo Natune bwele habe si patilao.”
MAT 17:13 Habeto topadavae si lapu age Jon Tobaptais lihuine te i nga, “Ilaija hobak i luwom mwao.”
MAT 17:14 Sauge si sehavile si la boda heidiye, habe tolomo hotiya i luwom Yeisu heine, i lipwakoko he hana hao
MAT 17:15 ge i nga, “Guyau, gen u hatatilao-yan natu. I kikiwosi ge i nuwale suwok. Sauge i hoyowate i sopiyele he hiwo o hebe he bwai.
MAT 17:16 A ho luwom lam topadavae heidiye, agegene taine bosowaidiye si depamolu.”
MAT 17:17 Habe Yeisu i nga, “Aa humiu, taine lemi goru i degan ge nuwotu bwabwaligane hu pi vevekan! Hobak sauge i mwalao te he-bwalu humiu ta miyemiye he ya! Pe-piye a palahasik kaiwamiu? Sevai yake hu ho luwom heyau.”
MAT 17:18 Yeisu i liwo yayaluwo bikbikine heine bwen i setagi, ge petaege sevai yake i molu.
MAT 17:19 Habeto topadavae sidiye ege si luwom Yeisu heine ge si tayak si nga, “Sahe kaiwane hamai taine bosowaimai ha deliwo ge yayaluwo bikbikine i desetagi?”
MAT 17:20 I golase halingadiye i nga, “Kaiwane taine lemi goru i dekai. Tolosuwok a liwo heimiu, hebe lemi goru i gan, bwagane i tankai sohode hayao pwatumine, bosowaimiu hu liwo bobokun ya heine hu nga, ‘U miyok habam, u la he yake,’ bwen i ginawi sohode. Hebe lemi goru i gan, taine bigi hotiya bwele i depuyowo tage taine bosowaimiu hu deginawi.
MAT 17:21 Age yayaluwo bikbikine sohode ti yake taine bosowaine ta deliwo i desetagi, iyege te hebe ta hawanun ge ta palahasik buwota hawanun yake kaiwane.”
MAT 17:22 Saugeine topadavae si luwom si mipase Galili, habe i liwo heidiye i nga, “Hawesine ege bwen Tolomo Natune si taeman bobode he nimadiye,
MAT 17:23 iloke si lopamate ge he yan ho-tuwonine bwele i suwoyuk hedi.” Bwen topadavae nuwadiye i ngak suwok.
MAT 17:24 Saugeine Yeisu he-bwaine wana topadavae si luwom Kapeniyam, Guwole Gagabubine hana takis hana tohowo si luwom si tayak Pita si nga, “Age lemi topapalapu taine i edepamaise Guwole Gagabubine hana takis?”
MAT 17:25 Pita i golase halingadiye i nga, “Taine! I epampamaise ege.” Habe Pita i la i setuk he guwole. Habe taine i delihuyan lihu hotiya, bwen Yeisu i liwo dei heine i nga, “Saimon, mwatan lam nuwotu? Panayawi hana kin-yan si howo takis segawai heidiye—he-nanatudiye heidiye o hebe mwage bobode papaine heidiye?”
MAT 17:26 Pita i golase halingane i nga, “Mwage bobode papaine heidiye.” Bwen Yeisu i nga, “Iyete taine bosowaine kin he-nanatune si depamaise takis. Sohode hedi, akum nau tab a epamaise takis Tamau wana guwole kaiwane.
MAT 17:27 Agegene tab Guwole Gagabubine hana takis hana tohowo ta epahugeid. U lok u la he soge bwen lam yao u bili donge. Yalogi gane u kos deiyan u howo, u pisae gamwane, iloke u paidi mwani wana kaikai i bosowaine wada takis. U howo, u la u pamaise huwo ge nau wada takis.”
MAT 18:1 He sauge yake topadavae si luwom Yeisu heine ge si tayak si nga, “Sega hidane i kai Helak he wana bagalogugui?”
MAT 18:2 Habe Yeisu i gonan memai tankai hotiya ge i pamidi he matadiye,
MAT 18:3 bwen i liwo heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, hebe taine hu depi lemi page ge humiu sohode gamagai tankaikai, taine bosowaine bwele hu desetuk Helak he wana bagalogugui.
MAT 18:4 Sega hebe i hodonge totone sohode memai ya, iye hidane i kai Helak he wana bagalogugui.
MAT 18:5 Ge sega hebe he hidau heine i gon pase memai hotiya sohode ya, iye i gon paseyau.
MAT 18:6 Hebe ta lokin pak pupuyowane tolomo he dumuwone ge ta bili donge he toi ge i matadau, pepelase ga yake taine i dekai suwok. Age sega hebe i pagegi totankainane hotiya sohode memai ya gane i goruim heyau ge i sopiyele, Helak bwele i giyau lase lahine suwok tolomo yake heine.
MAT 18:7 Eeu, panayawi geb! Panayawi i ngak kaiwane bigi hebwaden si pagegiid bobode si hoyowate. Tolosuwok bigi sosohode-yan ti yo si youyoumate, agegene sega gane hedi topayoumate, iye hana pepelase bwele i kai.
MAT 18:8 Hebe nimam hotiya o hebe hehem hotiya i pagegiiwo, u gotem yok. I dohob te hebe nimam hotiya o hebe hehem hotiya taine i degan ge u paidi yawed suwok, tab nimam ho-iwo ge hehem ho-iwo si ebili tukaniwo he hiwo mimisuwokine.
MAT 18:9 Hebe matam hotiya i pagegiiwo, u pak yok. I dohob te hebe matam hotiya ge u paidi yawed suwok, tab matam ho-iwo si ebili tukaniwo he hel hiwoine.
MAT 18:10 Hu yehemiu tab gamagai tankaikai ya hotiya hu ehite donge. Kaiwane a liwo heimiu, wedi anelose-yan sauge hohoyowate si emiyemiye Tamau he bulubulu he mangingine.
MAT 18:11 Tolomo Natune i luwom tosehao-yan i pwamwadid.
MAT 18:12 Mwatan lemi nuwotu? Hebe tolomo hotiya wana sip hosangak (100) ge hotiya i sehao, mwatan i ginawi pagan? Bwele naenti naen i seyokid si miyemiye he bobokun, bwen i la i luweni sip gane i sehao.
MAT 18:13 Tolosuwok a liwo heimiu, sauge hebe i paidi, wana yariyae i kai suwok sip hotiya ege ya kaiwane, wana yariyae taine i dekai suwok hebwaden naenti naen kaiwadiye hebwaden taine si desehao.
MAT 18:14 Ge sohode hedi, Tamamiu he bulubulu taine wana nuwotu sohode tage totankainane ya hotiya bwele i sehao.
MAT 18:15 Hebe havam i ginawi page ngakngakine heim, u lok u la heine ge hu toiwo ege, wana ngak u gopayoumate heine. Hebe i longe halingam, havam hobak u ho pahavile.
MAT 18:16 Agegene hebe taine i delonge halingam, habeto tolomo hotiya o si he-iwo he-bwaim hu lok heine, iloke sohode Moses wana logugui: bobode si toiwo o si he-tuwon si liwo, ‘Bam, ha paidi,’ muyai habe pwapwatim ta patolosuwok.
MAT 18:17 Hebe sidiye halingadiye taine i delonge, habe u gopayoumate toekelesiya heidiye. Hebe toekelesiya halingadiye taine i delonge, bwen hana nuwotu u ginawi sohode iye tosesebwage o hebe takis hana tohowo hotiya.
MAT 18:18 Tolosuwok a liwo heimiu, heto sahe gane hu tepahad he panayawi bwele Helak i tepahad he bulubulu, ge heto sahe gane hu taeman he panayawi bwele Helak i taeman he bulubulu.
MAT 18:19 A liwo heimiu, hebe hu toiwo lemi nuwotu i hotaege ge hu hawanun bigi hotiya kaiwane, Tamau he bulubulu bwele i ginawi sohode kaiwamiu.
MAT 18:20 Kaiwane hebe hu toiwo o hu he-tuwon hu mipase he hidau heine, nau mwage bwaimiu.”
MAT 18:21 Habe Pita i luwom Yeisu heine ge i gotayak i nga, “Guyau, hebe havau i ginawi page ngakngakine heyau, bwele pe-piye a nuwoyok wana ngak? Age sowane pape-pik (7)?”
MAT 18:22 Yeisu i golase halingane i nga, “Tab u enuwoyok pape-pik ege, agegene u nuwoyok pape-yawate ge sauge hohoyowate.
MAT 18:23 Helak wana bagalogugui pageine sohode ti ya. Kin hotiya nuwane wana tokaiwo si pamaise pahavile hedi vage heine.
MAT 18:24 Sauge i telipune kaiwo yake, tolomo hotiya si ho luwom hana vage hana kai sohode kina hedi hohoyowate miliyon hotiya.
MAT 18:25 Taine bosowaine i depamaise, habeto wana gamalak i liwo gen wana bigibigi bwabwaligane ge iye he-bwaine ge he-nanatune si paliyanid ge si tabwa tokaiwo yayawanidiye, habeto bwele i howo mwani ge i lake yok hana vage.
MAT 18:26 Tokaiwo i lipwakoko he matane, bwen i hawanun gaigaisi i nga, ‘Gen u palahasik ge u matemate, habe bwabwaligane a pamaise.’
MAT 18:27 Wana gamalak i hatatilao-yan, habeto i nuwoyok hana vage ge i piyok i yogo.
MAT 18:28 Sauge tokaiwo yake i setagi, i paidi wana pan tokaiwo hotiya, gane hana vage i gan heine hana kai sohode kina pwahi-iwo ege. I bwange hasik he dumuwone ge i nga, ‘Ham vage u pamaise heyau.’
MAT 18:29 Bwen wana pan tokaiwo i lipwakoko ge i hawanun gaigaisi i nga, ‘Gen u palahasik ge u matemate, habe a pamaise.’
MAT 18:30 Agegene i boleu, bwen i liwo ge si ho tukan he dibula hana had hebe hana vage i pamaise.
MAT 18:31 Tokaiwo topadine hedi si paidi bwaidiye i ginawi page ngakngakine bwaine heine. Nuwadiye i ngak suwok, bwen si lok si la wedi gamalak heine ge bigi bwabwaligane si waseyan.
MAT 18:32 Wedi gamalak i gon tokaiwo yake heine ge i nga, ‘Tokaiwo boliboliine huwo. Ham vage bwabwaligane heyau hobak a nuwoyok, sohode lam hawanun heyau.
MAT 18:33 Akum huwo hedi u hatatilao-yan bwaim, sohode nau a hatatilao-yaniwo.’
MAT 18:34 Wana gamalak i huge bwen i patile si ho tukan he dibula, iloke bwele i paidi lase hana had hebe i pamaise hana vage.”
MAT 18:35 Habeto Yeisu i nga, “Tamau he bulubulu bwele i ginawi heimiu sohode hedi ti yo, hebe taine hu denuwoyokid he-hauhavamiu wedi ngak he hatiyemiu.”
MAT 19:1 Saugeine Yeisu i gomwao lihulihu ya, habeto i seyok ganahao Galili ge i lok i la Judiya he wana ganahao gane bwai Joden kimwine natek.
MAT 19:2 Boda non lak si sedumuyai hei, bwen tobolebole hoyowate i pamoluid he ganahao yake.
MAT 19:3 Farisi topadine si lok heine tage si ehamnohon, iyete si tayak si nga, “Tab wada logugui i taem tolomo bosowaine i boleu poniyene, hebe i nuwotu paidi boluwo pakene hotiya?”
MAT 19:4 I golase halingadiye i nga, “Age he Buk Bwabwalene taine hu depahone te he bagatelipune hei Toginawi ‘i pamaliid bobode tolomo ge vaini’?
MAT 19:5 Ge i liwo sohode, ‘Iye te kaiwane tolomo gen i miyokid tamane ge tinane i la bwaine ge poniyene si mipase, iloke si toiwo si tabwa tutuwo hotaege.’
MAT 19:6 Iloke sidiye taine hedi si detoiwo, agegene sidiye si tabwa sohode hotaege. Helak hobak i tubwenid toyao, iyete tab tolomo hotiya i emwanalakeid.”
MAT 19:7 Habeto Farisi si tayak si nga, “Huwo u liwo sohode ti yo, age sahe kaiwane Moses wana logugui i liwo tolomo i giyau boluwo hana pepa poniyene heine, iloke habe i patile yok ge i yogo?”
MAT 19:8 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Kaiwane hatiyemiu i pak ge hemi papalapu i puyowo suwok, iye te kaiwane Moses i taeman ge hu boleuid he-ponponiyemiu. Age he bagatelipune hei taine hana logugui sohode ti yo.
MAT 19:9 A liwo heimiu, hebe tolomo hotiya i boleu poniyene, bwagane taine i deganawal, ge i hadaenge mwage vaini hotiya, iye hobak i ganawal.”
MAT 19:10 Bwen wana topadavae si liwo heine si nga, “Hebe tolomo ge vaini wedi haduwe hana nuwotu sohode yake, i dohoban te tab ta ehaduwe.”
MAT 19:11 Yeisu i liwo heidiye i nga, “Nuwotu yake taine bobode hoyowate kaiwadiye sohode, iyege yete henebwaden Helak i giyau heidiye.
MAT 19:12 Bobode topadine taine bosowaidiye si dehaduwe, kaiwane si habid hedi gide i gan. Topadine taine bosowaidiye si dehaduwe bobode wedi nuwotu kaiwane ge pamali topadine si ginawi heidiye. Ge topadine taine si dehaduwe, kaiwane si pabwabwaleneid Helak wana bagalogugui kaiwane. Sega hebe bosowaine i howo logugui yake, iye i howo.”
MAT 19:13 Bobode topadine si sehape luwomid bubuyese Yeisu heine, tage i eho palahe nimane heidiye ge i hawanun kaiwadiye, age wana topadavae si gomamaleke bobode heidiye.
MAT 19:14 Habeto Yeisu i nga, “Bubuyese hu taemanid si luwom heyau, tab hu etopahadid, kaiwane Helak wana bagalogugui i miye sosohode ya heidiye.”
MAT 19:15 Bwen nimane i ho palahe heidiye ge i hawanun kaiwadiye, habeto i seyok hiyebe yake.
MAT 19:16 Tolomo hotiya i luwom Yeisu heine ge i tayak i nga, “Topapalapu, heto pamali dodohobine a ginawi iloke a paidi yawed mimisuwokine?”
MAT 19:17 Yeisu i golase halingane i nga, “Mwatan ge u tayakau dohob kaiwane? Helak i totaege te iye todohob suwok. Hebe nuwam yawedim u paidi, gen u senapuyan wana logugui.”
MAT 19:18 Bwen tolomo yake i tayak i nga, “Heto logugui-yanid?” Yeisu i nga, “Tab taurol, tab ganawal, tab bwabwahiyewo, tab pwapwatim yoyokapis,
MAT 19:19 u hawatau-yanid tamam ge tinam, ge u nunuwane-yan bwaim sohode totom u nunuwane-yaniwo.”
MAT 19:20 Bwen tolomo yake i liwo heine i nga, “Hebwaden ya bwabwaligane hobak a pabwasowoid. Heto sahe hedi a kwaleyan?”
MAT 19:21 Yeisu i golase halingane i nga, “Hebe nuwam u tabwa todohob suwok, u la gen u paliyanid lam gogomwau, ge u giyau mwaniine togulegule heidiye, iyete bwele u gogomwau he bulubulu. Habeto u luwom ge u dumuyai heyau.”
MAT 19:22 Saugeine tolomo yake i longe lihulihu ya, bwen i yogo bwaine wana nuwongak, kaiwane iye togogomwau.
MAT 19:23 Bwen Yeisu i liwo wana topadavae-yan heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, togogomwau wedi setuk i puyowo Helak he wana bagalogugui hei.
MAT 19:24 A liwo hedi heimiu, i puyowo te man kamel i sesole he sinai goine, agegene i puyowo suwok tologogomwau wedi setuk Helak he wana bagalogugui hei.”
MAT 19:25 Sauge topadavae si longe lihulihu ya, hatiyediye i youhan suwok bwen si tayak si nga, “Hebe sohode, sega ege bosowaine i mwad?”
MAT 19:26 Yeisu i lihasik matane heidiye ge i nga, “Bigi yake bobode taine bosowaidiye, age Helak bigi bwabwaligane bosowaine.”
MAT 19:27 Bwen Pita i liwo heine i nga, “Age mwatan hamai? Lama bigibigi bwabwaligane hobak ha seyokid, iloke ha luwom ha dumuyai heim. Sahe bwele habe i gan kaiwamai?”
MAT 19:28 Yeisu i liwo heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, sauge Tolomo Natune i tabwa kin he panayawi tovevai hei ge i miye he wana bagatuwodau wasesaseine, humiu ho todumuyai hu he-yawate hu he-iwo (12) habe hu miye he tologugui wedi bagatuwodau ge Isrel hedi hun si hun-yawate si hun-iwo (12) hu logugui-yanid.
MAT 19:29 Sega hebe hidau kaiwane ge i seyokid wana guwole, hebe he-hauhavane, o he-lulune, o tamane, o tinane, o hebe he-nanatune, o hebe wana poepoe, bwele i ho pakai hedi he pwatane, ge i paidi yawedine mimisuwokine.
MAT 19:30 Agegene hebwaden sauge ya si midei, bwele si hoyowate si midumuyai, ge hebwaden sauge ya si midumuyai, bwele si hoyowate si midei.”
MAT 20:1 Helak wana bagalogugui sohode ti ya. Tolomo hotiya henenai suwok i setagi i pataemid bobode topadine ge si la si kaiwo he wana greip hana baguye.
MAT 20:2 I liwo heidiye i nga, “Yan ya bwele a pamaisemiu silba pele-tiya sohode yan hotiya maisane.” Sidiye si nga, “I dohob,” habeto i patileid si la si kaiwo he wana greip hana baguye.
MAT 20:3 He naen oklok i setagi hedi, i paidiid bobode topadine si midimidi he bagamaket, si mimibwage ege.
MAT 20:4 Bwen i liwo heidiye i nga, “Humiu hedi, gen hu la hu kaiwo he lo greip hana baguye, iloke a giyau vetahe maisamiu, taine bwele a deginawi pangak heimiu.”
MAT 20:5 Bwen si lok. Parae luwane ge he tri oklok i setagi ge i ginawi sohode hedi.
MAT 20:6 Hawesine ege paib oklok bwen i setagi hedi ge i paidiid bobode topadine si midimidi. Bwen i tayakid i nga, “Sahe kaiwane hu midimidi he ya, yan bwabwaligane hu mimibwage ege?”
MAT 20:7 Si golase halingane si nga, “Kaiwane taine tolomo hotiya i deyomoyai kaiwo kaiwane.” Bwen i liwo heidiye, “Humiu hedi, gen hu la hu kaiwo he lo greip hana baguye.”
MAT 20:8 Hobak i kokoyavi suwok, baguye tonuwage i liwo tokaiwo hedi tomatahasik heine i nga, “U gonid tokaiwo ge maisadiye u giyau, u telipune hebwaden a bigi dumuyaiid heidiye ge u pwamwao henebwaden ga a bigi deiyanid heidiye.”
MAT 20:9 Hebwaden si kaiwo telipune paib oklok kokoyavi si luwom ge si howo maisadiye hana kaikai sohode yan bwabwaligane maisane, si lotomase silba pele-tiya ngangane.
MAT 20:10 Iyete sauge hebwaden i bigi deiyanid si luwom, si nuwotu tage bwele maisadiye si eho pakai, age sidiye hedi, bwabwaligadiye si ho silba pele-tiya ngangane.
MAT 20:11 Saugeine maisadiye si howo, bwen si telipune si lobaeyan baguye tonuwagane,
MAT 20:12 si nga, “Bobode hebwaden u bigiid dumuyai ya, si kaiwo patanmwalao, age hamai he parae rarareine ha logaisi he yan bwabwaligane, bwen u pamaiseyai sohode hedi sidiye.”
MAT 20:13 I golase halingadiye ge i liwo bwaidiye hotiya heine i nga, “Heliya, taine a deginawi pangak heim. Wente u taeman yan bwabwaligane u kaiwo maisam silba pele-tiya, age?
MAT 20:14 Maisam u howo ge u yogo. Nuwau tolomo gane a howo muyai maisane a giyau heine sohode hedi a giyau heim.
MAT 20:15 Age tage tan bosowaiu totou lo mwani a dehowo ge a deginawi sohode sahe a nuwotuyan, ine? Nau a muloluyanid bobode, mwatan ge u yamwakabu-yanau?”
MAT 20:16 Bwen Yeisu i nga, “Sohode ti yo, hebwaden sauge ya si midumuyai bwele si midei, ge hebwaden sauge ya si midei bwele si midumuyai.”
MAT 20:17 Sauge Yeisu i ela Jerusalem kaiwane, i sehapeid wana topadavae si he-yawate si he-iwo (12), iloke sidiye ege habe i lihulihu heidiye i nga,
MAT 20:18 “Hobak ta ela Jerusalem kaiwane, iloke Tolomo Natune bwele si taeman topowo lalahine ge Logugui hana topapalapu he nimadiye. Iye hana logugui bwele si ginawi gen i mate
MAT 20:19 ge si hotei hebwaden taine Judiya-yan sohode he nimadiye. Bwen sidiye si yamwa tunetune-yan, si rabrabik-an ge si tagakoros-yan. He yan ho-tuwonine habe i suwoyukim he mate.”
MAT 20:20 Habeto Sebedi poniyene i luwom Yeisu heine, he-bwaine he-nanatune bobode si toiwo, Jems ge Jon, ilok i lipwakoko Yeisu he matane ge i hawanun heine.
MAT 20:21 Yeisu i liwo heine i nga, “Sahe nunuwam?” Bwen vaini ya i nga, “U liwo tei heyau, sauge hebe u howo lam bagalogugui, he-nanatu si he-iwo ya si tuwodau he bagamiye hahawatauine, hotiya he lam hinone ge hotiya he lam gegebe.”
MAT 20:22 Yeisu i liwo heidiye i nga, “Taine hu delapu te sahe hu hahawanun-an. Bosowaimiu ege tilao hana kom gane habe a mun hei bwele hu mun hei?” Si golase halingane si nga, “Bam, bosowaimai ege.”
MAT 20:23 Habeto i liwo heidiye i nga, “Tolosuwok, habe hu mun he lo kom heine, age taine bosowau a deliwo sega bwele i tuwodau he lo hinone o hebe sega i tuwodau he lo gegebe. Bagamiye hebwaden yake Tamau i lovivine-yan henebwaden i haseid ege kaiwadiye.”
MAT 20:24 Sauge topadavae si he-yawate (10) si longe wase ya, bwen si hata mamaliye-yanid Jems ge Jon.
MAT 20:25 Habeto Yeisu i gon paseid topadavae si lok heine ge i nga, “Hu lapu, hebwaden taine si degoru Helak heine, wedi tologugui-yan si logugui-yanid ge wedi todedei si pagaisi wedi logugui he-bwaidiye heidiye.
MAT 20:26 Agegene humiu tab sohode ti yake. Sega hebe nuwane hidane i kai he gamwamiu, gen i tabwa lemi tokaiwo.
MAT 20:27 Ge sega hebe nuwane sohode todedei, gen i tabwa lemi hepapatile.
MAT 20:28 Sohode nau Tolomo Natune taine a deluwom tage hu kaiwo heyau, agegene a luwom gen a kaiwo heimiu, ge a taeman yawediu iloke a pamaise pahavileid bobode si hoyowate.”
MAT 20:29 Sauge Yeisu he-bwaine wana topadavae si seyok Jeriko, boda non lak si sedumuyai Yeisu he muine.
MAT 20:30 Tomatagin si he-iwo si tutuwodau he hiyede hadidine, ge sauge si longe Yeisu i sehadidiid, bwen si gon si nga, “Guyau, Deivid Tubune, u nuwalolu-yanai.”
MAT 20:31 Boda si goyamwarare-yanid ge si liwo heidiye tage si emipahab, agegene sidiye habe si gon gaigaisi si nga, “Guyau, Deivid Tubune, u nuwalolu-yanai.”
MAT 20:32 Yeisu i setalmidi, bwen i gon heidiye ge i tayak i nga, “Sahe nuwamiu a ginawi kaiwamiu?”
MAT 20:33 Si golase halingane si nga, “Guyau, nuwamai u palale matamai.”
MAT 20:34 Yeisu i hatatilao-yanid ge i pihasik matadiye, bwen he sauge yake matadiye si palale ge si sedumuyai heine.
MAT 21:1 Yeisu ge wana topadavae si sepasepase Jerusalem si sevin Betepage Bobokun Oliv yawanine, bwen i patile deiyanid wana topadavae si he-iwo si dedei.
MAT 21:2 I liwo heidiye i nga, “Hu lok hu la he yawan gane he matade, bwele hu paidi donki hotiya bwaine ge natune mwage he tei si gasi teid. Hu soheid ge hu pagoluwomid heyau.
MAT 21:3 Hebe tolomo hotiya i tayakmiu, bwen hu liwo heine hu nga, ‘Guyau nuwane,’ iloke bwele i taemanid ege.”
MAT 21:4 Bigi ya i gan iloke profet wana lihulihu i tabwa tolosuwok gane i nga:
MAT 21:5 Saiyon bobodeidiye wedi wase hu giyau hu nga: Hu paidi, lemi kin i eluwom heimiu. Iye wana page i malum, ge i sai he donki, i sai he donki natune pwatane.
MAT 21:6 Bwen topadavae si lok ge si ginawi sohode Yeisu wana lihulihu heidiye.
MAT 21:7 Si pagoluwom donki bwaine ge natune, bwen si veli hedi kaliko he pwatadiye, habeto Yeisu i sesai ge i tuwodau hei.
MAT 21:8 Boda lahine hedi kaliko si veli he hiyede ge papaine hedi si la yaheyahe bwaine damwane si temid ge si veli he hiyede.
MAT 21:9 Habeto boda hebwaden si sedei Yeisu he matane ge hebwaden si sedumuyai he muine si gon si nga: Hosana! Ta tobalan Deivid Tubune! Helak gen i gomulolu-yan, iye i luwom Guyau he hidane hei! Hosana! Helak ta tobalan!
MAT 21:10 Sauge Yeisu i setuk Jerusalem, bobode hohoyowate hatiyediye i dayave bwen si tayak si nga, “Sega ti yake?”
MAT 21:11 Boda si golase halingadiye si nga, “Profet Yeisu ti ya, i hudi Nasaret, Galili yawanine.”
MAT 21:12 Yeisu i setuk he Guwole Gagabubine hana bakubaku, bwen hebwaden si lolopalipali ge hebwaden si lolopampamaise i belenid. Mwani hana topapatad wedi teibol ge hebwaden si palipali bunebune wedi bagatuwodau i yok liyeliyeid.
MAT 21:13 I liwo heidiye i nga, “He Buk Bwabwalene hei Helak wana lihulihu si luluweli-yan i nga, ‘Hu tin lo guwole hidane tapwalolo guwoleine,’ agegene humiu hu ginawi sohode tobwahiyewo wedi bagamiye.”
MAT 21:14 Habeto tomatagin ge hebwaden hehediye ngakngakine si luwom heine he Guwole Gagabubine hana bakubaku, bwen i pamoluid.
MAT 21:15 Agegene topowo lalahine ge Logugui hana topapalapu si paidi pamali yauyawate hebwaden Yeisu i ginawiid, ge sohode hedi si paidi gamagai si gongon he Guwole Gagabubine hana bakubaku si nga, “Hosana! Ta tobalan Deivid Tubune,” bwen si hata mamaliye.
MAT 21:16 Habe si liwo Yeisu heine si nga, “Tab u longe gamagai ya mwatan si gopagan?” Yeisu i golase halingadiye i nga, “Bam. Agegene mwatan humiu? Age taine hu depahone buk gane i nga, ‘Gamagai ge bubuyese hobak hu palapuid iloke si lihuyan ham tobal’?”
MAT 21:17 Bwen Yeisu i seyokid ge i setagi Jerusalem i lok i la Beteni ge i hiyene te he yake.
MAT 21:18 Henanai suwok, Yeisu i sehavile i ela Jerusalem kaiwane, bwen i sebuwota.
MAT 21:19 I paidi hibwahi fig pwan-tiya he hiyede hadidine, bwen i lok i la hei nuwane i kibo hinone topadine i han, age taine i depaidi hotiya, damwane hohowane ege. Bwen i golok hibwahi yake heine i nga, “Taine sauge hotiya hedi bwele u edepuwo.” Bwen habekik damwane si rabobu.
MAT 21:20 Sauge topadavae si paidi, bwen nuwadiye si hape. Habe si tayak, “Mwatan ge habekik fig ya damwane si rabobu?”
MAT 21:21 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, hebe hu goru ge taine hu denuwo hoihoiwo, bosowaimiu ege te hu ginawi sohode sahe a ginawi hibwahi fig ya heine. Agegene taine bigi yake hotiya ege sohode, bosowaimiu ege hu liwo bobokun ya heine hu nga, ‘U yogo u la totom u bili yokiwo he soge,’ bwele i ginawi sohode.
MAT 21:22 Hebe hu goru, heto sahe hu hawanunan Helak heine bwele hu paidi.”
MAT 21:23 Yeisu i setuk he Guwole Gagabubine hana bakubaku ge i papalapu, habeto topowo lalahine ge hiyebe hana tonuwakau si luwom heine ge si tayak si nga, “Se logugui wana gaisi heine ge bigi hebwaden tei u ginginawi? Sega i giyau lam gaisi?”
MAT 21:24 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Nau hedi gen tayak hotiya a gotayak heimiu. Hebe hu golase, iloke habe a lihuyan heimiu sega wana logugui heine ge bigibigi hebwaden ya a ginginawi.
MAT 21:25 Jon Tobaptais i pabaptaisid bobode. Logugui yake i hudi igohoi? Helak heine, o hebe bobode heidiye?” Bwen si pelihulihu-yanid si nga, “Hebe ta nga, ‘Logugui yake i hudi Helak heine,’ bwele i nga, ‘Sahe kaiwane ge taine hu degoru Jon heine?’
MAT 21:26 Age hebe ta nga, ‘Logugui yake i hudi bobode heidiye,’ bwele ta matokanid boda, kaiwane si goru te Jon iye profet.”
MAT 21:27 Habeto si golase Yeisu halingane si nga, “Taine ha delapu.” Bwen i nga, “Hebe taine, nau hedi taine bwele a delihuyan te sega wana logugui heine ge bigi hebwaden ya a ginginawi.”
MAT 21:28 Bwen i golok hedi topowo lalahine ge hiyebe hana tonuwakau heidiye i nga, “Mwatan lemi nuwatu? Tolomo hotiya he-nanatune bobode si toiwo, ilok i la gamahun heine ge i nga, ‘Natu, yan ya gen u la u kaiwo he baguye.’
MAT 21:29 I golase tamane halingane i nga, ‘A boleu,’ age muyai habe i pi wana nuwotu ge i lok.
MAT 21:30 Tamadiye i la natune ho-iwoine heine ge i liwo hedi, ‘Natu, yan ya gen u la u kaiwo he baguye.’ I golase tamane halingane i nga, ‘Tamau, i dohob, habe a lok,’ agegene taine i delok.
MAT 21:31 Si toiwo ya, sega i patolosuwok tamadiye wana nuwotu?” Si nga, “Gane gamahunine.” Habeto Yeisu i liwo heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, bobode ngakngakidiye sosohode takis hana tohowo ge venakau hebwaden toganawal, sidiye hobak si etuk Helak he wana bagalogugui, agegene humiu tagi ya mwage hu miyemiye ege.
MAT 21:32 Kaiwane Jon Tobaptais i luwom heimiu i palapumiu page dodohobine hana hiyede, bwen taine hu degoru heine, agegene takis hana tohowo ge venakau hebwaden toganawal si goru heine. Ge bwagane hobak hu paidiid sohode ti yake, agegene humiu taine hu depi lemi nuwotu iloke hu goru Jon he wana papalapu.”
MAT 21:33 Yeisu i nga, “Gen a lihuyan gohalibe hotiya hedi hu longe. Tolomo hotiya i ginawi wana baguye, i vahi greip, i gane painan, bwen i hen goi hotiya greip hinone hana bagapepedonge suine kaiwane, ge i ginawi guwole hotiya baguye hana tomatahasik wedi bagamiye. I ginawi mwao, habe i giyau bobode topadine heidiye ge si pakaiwo, bwen iye i yogo i la mwage he hiyebe hotiya.
MAT 21:34 “Sauge greip hinone i mweho, habeto baguye tonuwage i patileid wana tokaiwo si la tomatahasik heidiye, tage greip hinone si ewari, topadine bwele tomatahasik si howo, topadine bwele baguye tonuwage i howo.
MAT 21:35 Agegene tomatahasik si bwangeid tokaiwo; hotiya si rabrabik-an, hotiya si tagapamate ge hotiya si leme he pak.
MAT 21:36 Baguye tonuwage i patileid wana tokaiwo topadine hedi, habe hawesine si hoyowate hedi, bwen tomatahasik si ginawi pageine hotiya ege heidiye.
MAT 21:37 Mwaomwaoine, i patile natune heidiye i nga, ‘Bwele si hawatauyan natu.’
MAT 21:38 “Agegene sauge tomatahasik si paidi baguye tonuwage natune, si pelihulihu-yanid si nga, ‘Baguye tonuwage natune ti yeya, gane bwele i howo baguye saugeine tamane wana mate he muine. Hu luwom ta tagapamate, iloke ta howo baguye i miyeim heide.’
MAT 21:39 Bwen si bwange ge si bili tagan he greip hana baguye dedelawiine, ge si tagapamate.”
MAT 21:40 Habeto Yeisu i tayakid i nga, “Sauge hebe baguye tonuwage i sehavileim, bwele mwatan i gino pagan tomatahasik heidiye?”
MAT 21:41 Topowo lalahine ge Farisi si nga, “Bwele i tagapamateid bobode ngakngakidiye ya, bwen wana baguye bwele i giyau mwage tomatahasik topadine heidiye, tomatahasik dodohobidiye hebwaden sauge greip hinone i mweho, bwele si wari vetahe ge hinone gane baguye tonuwage kaiwane si giyau heine.”
MAT 21:42 Bwen Yeisu i liwo heidiye i nga, “Age taine hu depahone Buk Bwabwalene hana lihu, gane i nga, ‘Pak gane guwole hana toginawi si hawa ngakngak-an ge si boleu, Helak hobak i hotei he guwole hana kona suwok. Ga yeya iye Guyau wana ginawi, hana paipaidi iye baganuwo hape.’
MAT 21:43 “Iyete a liwo heimiu, bwele habe Helak i ho yok wana bagalogugui humiu Judiya heimiu, ge i giyau bobode heidiye hebwaden yawedidiye hinone dodohobine gane bosowaine bagalogugui yake.
MAT 21:44 Sega hebe i sopiyele he pak ya bwele i tiyehoho, ge hebe pak ya i sopiyele tolomo hotiya he pwatane, bwele i tagamukumuku-yan.”
MAT 21:45 Sauge topowo lalahine ge Farisi si longe gohalibe hebwaden Yeisu i lihuyanid, si lapu te i lihulihu kaiwadiye.
MAT 21:46 Habeto si luweni hiyede tage si ebwange Yeisu ge si yawan, agegene si matokanid boda, kaiwane bobode si goru te Yeisu iye profet.
MAT 22:1 Yeisu i gohalibe hedi bobode heidiye i nga,
MAT 22:2 “Helak wana bagalogugui sohode ti ya. Kin hotiya i ginawi sagae natune tolomoine wana haduwe kaiwane.
MAT 22:3 I patileid wana tokaiwo si la bobode hebwaden i hawanunid heidiye si giyau wedi wase gen si luwom he sagae, agegene bobode yake si boleu.
MAT 22:4 “Bwen i patileid wana tokaiwo papaine hedi ge i nga, ‘Hebwaden gane a hawanunid sagae kaiwane, wedi wase hu giyau haga hobak a lovivine-yan. Hu nga: Bulumwakau poseposeidiye hobak ha tuwomid ge hobak ha lovivine-yanid bigibigi hoyowate. Bwen egene hu luwom he sagae.’
MAT 22:5 “Age sidiye taine wedi nuwotu i delok hei, iyete hotiya i la he wana baguye, hotiya i la he wana stowa,
MAT 22:6 ge papaine si bwangeid tokaiwo, si rabrabik-anid ge si tagapampamateid.
MAT 22:7 Kin i huge suwok, bwen i patileid wana tosasagiyao si la totaurol si tagapampamateid ge si ton yok habadiye.
MAT 22:8 “Habeto i liwo wana tokaiwo heidiye i nga, ‘Haduwe sagaeine hobak a lovivine-yan, age hebwaden a hawanunid si boliboli bwen taine si deluwom.
MAT 22:9 Hu la he hede yaheyahe. Hebe segawai hu paidiid, hu liwo heidiye gen si luwom he sagae.’
MAT 22:10 Bwen tokaiwo si lok si la he hiyede-yan ge si sehape luwomid bobode bwabwaligadiye hebwaden si paidiid, dodohobidiye ge ngakngakidiye, habeto sagae guwoleine i susuwoku.
MAT 22:11 “Sauge kin i setuk he sagae guwoleine ge i paidiid bobode, bwen i hite paidi tolomo hotiya taine i desipo haduwe sagaeine hana kaliko.
MAT 22:12 I tayak i nga, ‘Heliya, mwatan ge u luwom u setuk ge taine u desipo haduwe sagaeine hana kaliko?’ Age tolomo yake taine i degolase kin halingane.
MAT 22:13 Bwen kin i liwo wana tokaiwo heidiye i nga, ‘Hu yawan nimane ge hehene bwen hu bili tagan he gogou, ilok i mimitantan ge ngingine i sangsangapatad.’ ”
MAT 22:14 Habeto Yeisu i nga, “Si hoyowate Helak i gonanid, agegene topadine ege te i haseid.”
MAT 22:15 Bwen Farisi si seyok Yeisu si la si nuwotu luweni mwatan bwele si ginawi pagan ge si palohe Yeisu iloke he wana lihulihu heine hana pwapwatim si ginawi.
MAT 22:16 Habeto si patileid wedi bobode topadine si la Yeisu heine, he-bwaidiye ge bobode papaine hebwaden nunuwadiye kin Herodi wana logugui. Si liwo heine si nga, “Topapalapu, ha lapu huwo tolihulihu tolosuwokine ge lam papalapu Helak kaiwane i sapu suwok. Taine u dematokan tolomo hotiya, kaiwane taine u degorugoru bobode wedi sibe hana misai heine.
MAT 22:17 Iyete gen u liwo ha longe. Moses i liwo ha giyau mwani Helak heine. Age mwatan lam nuwotu? I dohob ege ha pamaise takis Sisa heine o age tab?”
MAT 22:18 Yeisu hobak i lapu wedi nuwotu ngakngakine, bwen i liwo heidiye i nga, “Toyoyokapis suwok humiu! Sahe kaiwane hu hamnohonau tage hu epaloheyau?
MAT 22:19 Hu patoheyau mwani hotiya, gane tage takis hu epamaise hei.” Habe si howo mwani silba hotiya si giyau heine i paidi,
MAT 22:20 bwen i tayakid i nga, “Sega kankanunune ti ya? Ge sega hidane si leli he mwani ya tuwane?”
MAT 22:21 Si golase halingane si nga, “Sisa.” Bwen Yeisu i liwo heidiye i nga, “Gane Sisa kaiwane hu giyau Sisa heine, ge gane Helak kaiwane hu giyau Helak heine.”
MAT 22:22 Si longe wana lihulihu ya bwen nuwadiye si hape, habe si seyok Yeisu ge si yogo.
MAT 22:23 He yanine ga yake, Sadiusi si luwom Yeisu heine. Sadiusi taine wedi goru tage tomate si suwoyuk, iyete si tayak Yeisu si nga,
MAT 22:24 “Topapalapu, Moses i liwo hebe tolomo hotiya i haduwe, taine he-nanatune ge i mate, gen havane i hadaenge hagabwiine ge hebe he-nanatudiye i gan, sidiye si tabwa tolomo gane i mate he-nanatune.
MAT 22:25 Sauge hotiya tolomo hotiya he-bwaine he-hauhavane, hedi hohoyowate si he-pik (7). Gamahun i haduwe, taine he-nanatune, habe i mate, bwen havane i hadaenge hagabwiine.
MAT 22:26 Page hotaege yake i gan hedi ho-iwoine heine, sohode hedi ho-tuwonine, ge sohode hedi hana had bwabwaligadiye si sepale.
MAT 22:27 Bwen mwaomwaoine, habe vaini yake hedi i mate.
MAT 22:28 Hebe tolosuwok tomate bwele si suwoyuk, ilok suwoyuk he muine si he-pik (7) yake he gamwadiye, sega iye vaini yake mwaniyene suwok? Kaiwane bwabwaligadiye si hadaenge.”
MAT 22:29 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Humiu hu bole suwok, kaiwane taine hu delapu Buk Bwabwalene hana lihu ge Helak wana gaisi.
MAT 22:30 Sauge hebe tomate bwele si suwoyuk, sidiye sohode anelose-yan he bulubulu, taine si dehaduwe.
MAT 22:31 Agegene tomate wedi suwoyuk lihuine—taine hu depahone heto sahe Helak i lihuyan heimiu he Buk Bwabwalene, ine?
MAT 22:32 I nga, ‘Sauge ya nau Eibraham, Aisak ge Jeikob wedi Helak.’ Helak i liwo sohode ti yake, iloke ta lapu bobode ya yawedidiye taine i demate suwok. Helak iye taine tomate suwok wedi Helak sohode, age hebwaden yawedidiye ganganine wedi Helak.”
MAT 22:33 Boda si longe Yeisu wana lihulihu ya, bwen nuwadiye si hape wana papalapu kaiwane.
MAT 22:34 Farisi si longe hobak Yeisu i gopamipahabid Sadiusi, bwen Farisi si mipase.
MAT 22:35 Habe bwaidiye hotiya, Logugui hana tosibe, i hamnohon Yeisu ge i tayak i nga,
MAT 22:36 “Topapalapu, se logugui i kai Moses he wana Logugui?”
MAT 22:37 Yeisu i golase halingane i nga, “‘U nunuwane-yan Guyau lam Helak bwaine hatiyem bwabwaligane, yawedim bwabwaligane ge lam nuwotu bwabwaligane.’
MAT 22:38 Logugui ya i midei ge iye logugui lahine.
MAT 22:39 Ge logugui ho-iwoine sohode hedi ti yo, i nga, ‘U nunuwane-yan bwaim sohode totom u nunuwane-yaniwo.’
MAT 22:40 Moses wana Logugui bwabwaligane ge profet-yan wedi papalapu, pakediye i talmidi he logugui ho-iwo ya hei.”
MAT 22:41 Farisi mwage si mimibayavin-an Yeisu, bwen i tayakid i nga,
MAT 22:42 “Mwatan lemi nuwatu Mesaiya kaiwane? Iye sega tubune?” Habe si nga, “Iye Deivid tubune.”
MAT 22:43 Bwen Yeisu i tayakid hedi i nga, “Mwatan ge Deivid i lihulihu he Yayaluwo Gagabubine wana nuwotu ge i hawa guyau-yan Mesaiya? Deivid i nga,
MAT 22:44 ‘Helak i liwo lo Guyau heine i nga: U tuwodau he lo hinone hana had a ho dongeid ham siviye he hehem gabulane.’
MAT 22:45 Hebe Deivid i hawa guyau-yan Mesaiya, mwatan ge tage iye Deivid tubune?”
MAT 22:46 Taine bosowaidiye hotiya i degolase Yeisu halingane, bwen taine sauge hotiya hedi bosowaidiye si dehamnohon ge tayak hotiya si degotayak Yeisu heine.
MAT 23:1 Habeto Yeisu i liwo boda heidiye ge wana topadavae heidiye i nga,
MAT 23:2 “Logugui hana topapalapu ge Farisi-yan sidiye Moses wana Logugui hana tolapu ge hana totalisi.
MAT 23:3 Iyete gen hu longe halingadiye ge wedi lihulihu bwabwaligane gen hu sebelen. Agegene tab hu eginawi sohode sahe si ginginawi, kaiwane gane si papalapu-yan, taine si edeginginawi-yan sohode.
MAT 23:4 Wedi logugui i hoyowate iyete hemi hiyewo pupuyowane si ho giyau, age sidiye taine si edeginawi bigi hotiya tage puyowoine hotiya si edehiyewo.
MAT 23:5 Bigi bwabwaligane hebwaden si pamaliid, si ginawiid kaiwane nuwadiye bobode si paidiid ge si lapuid tage sidiye todohob. Si ginawi pakai nabo hebwaden Buk Bwabwalene pakene si dohe he gamwane ge si lokin hasik he yamwadiye. Sohode hedi, si pamwalao kevale gane hedi kaliko busune hana kevale.
MAT 23:6 He sagae hei nunuwadiye si tuwodau he yaho gane bobode lalahine wedi yaho, ge he guwole tapwalolo hei nunuwadiye si tuwodei bobode he matadiye.
MAT 23:7 Hebe si paidi bobode he bagamwaket, nuwadiye te bobode bwaidiye wedi hawatau si pata ago heidiye ge si hawa guyau-yanid.
MAT 23:8 Tab hene-bwaimiu si ehawa guyau-yanmiu, kaiwane lemi Guyau i totiya ege ge bwabwaligamiu hu hawa he-hauhavamiu ege.
MAT 23:9 Tab hu ehawa tamamiu-yan panayawi tolomoine hotiya, kaiwane Tamamiu i totiya ege, iye mwage he bulubulu.
MAT 23:10 Tab bobode si ehawa todedei-yanmiu, kaiwane lemi todedei i totiya ege, iye Mesaiya.
MAT 23:11 Sega hebe hidane i kai he gamwamiu, iye gen i tabwa lemi tokaiwo.
MAT 23:12 Sega hebe i ho senge totone, Helak bwele i hotei donge, ge sega hebe i ho donge totone, Helak bwele i hotei senge.
MAT 23:13 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak! Hu tagabulim Helak wana bagalogugui hana dowa bobode he matadiye. Humiu taine hu desetuk Helak he wana bagalogugui, ge hebwaden nuwadiye si setuk wedi hiyede hu tagabulim.
MAT 23:14 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak! Hu ho haghagabwi wedi guwole ge wedi gogomwau ge hu loglogugui bwage-yan. Sohode hedi, hu papamwalao lemi hawanun-yan bobode he batidiye tage si elongemiu. Lemi page yake kaiwane, bwele hemi pepelase i kai suwok.
MAT 23:15 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak! Hu hamnohon mwao hiyede bwabwaligane iloke hu godohedohe tolomo hotiya nuwane, hu goho ge i sebelenmiu. Humiu hel hana bobode, age sauge tolomo ya hu howo, hu palapu bwen i tabwa hel hana tolomo suwok.
MAT 23:16 Eeu geb! Humiu todedei ngakngakidiye matamiu si gin, benan hu ngak! Humiu hu liwo hu nga, ‘Hebe tolomo hotiya i siloyan Guwole Gagabubine, bosowaine ege i lake yok wana liwo tuwoi; age hebe tolomo hotiya i siloyan Guwole Gagabubine hana gold, taine bosowaine i delake yok wana liwo tuwoi.’
MAT 23:17 Boliboli humiu, matamiu si gin. Sewalake i kai, gold i kai o Guwole Gagabubine i kai? Agegene Guwole Gagabubine gabubine kaiwane bwen gold i gabub.
MAT 23:18 Humiu hu liwo hedi, ‘Hebe tolomo hotiya i siloyan pak hebwaden si vate bagapowo, bosowaine ege i lake yok wana liwo tuwoi; age hebe tolomo hotiya i siloyan man gane si epowon-an he pwatane, taine bosowaine i delake yok wana liwo tuwoi.’
MAT 23:19 Tomatagin humiu! Sewalake i kai, man i kai o hebe bagapowo i kai? Agegene bagapowo gabubine kaiwane bwen man i gabub.
MAT 23:20 Iyete sauge hebe tolomo hotiya i siloyan bagapowo, hobak i siloyan bagapowo bwaine ge man gane si epowon-an he pwatane.
MAT 23:21 Sohode hedi, sauge hebe tolomo hotiya i siloyan Guwole Gagabubine, i siloyan Guwole Gagabubine bwaine ge Helak, iye i miyemiye hei.
MAT 23:22 Ge sauge hebe tolomo hotiya i siloyan bulubulu, i siloyan Helak wana bagatuwodau wasewaseine bwaine ge iye.
MAT 23:23 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak. Haga hana hepabwalai sohode seiyale, sili ge giwogiwo hu dukan duk-yawate (10), bwen duk-tiya hu giyau Helak heine lemi mulolu, sohode hana logugui. Hu sebelen nabiyan logugui yake, agegene hu minuwodonid Helak wana logugui hana nuwotu lalahine-yanid ge taine hu deginginawi, logugui-yan sohode wada ginawi i sapu, ta nuwalolu-yan hene-bwaide ge ta egotolosuwok. Akum hu senapuyan logugui hebwaden ya ge hu senapuyan hedi haga hana hepabwalai hedi logugui.
MAT 23:24 Humiu todedei ngakngakidiye matamiu si gin! Hu sebelen vetahe logugui hebwaden taine hedi nunuwotu i dekai, agegene hu minuwodonid logugui lalahine-yanid. Humiu hu hudu yok langolango he lemi bwai, age taine hu depaidi kamel bwabwaligane bwen hu tinon bwaine bwai.
MAT 23:25 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak! Humiu sohode bobode si sawi ege kom ge nohe putetediye, age taine si desawi gamwadiye. Hu bagavetahe ege dedelawi, agegene tomemek ge ngakngak pageine i susuwoku he hatiyemiu.
MAT 23:26 Humiu Farisi, matamiu si gin! Dedei gen hu sawi vetahe kom ge nohe gamwadiye, iloke dedelawi bwele i kanekane.
MAT 23:27 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak! Humiu sohode haliwage gane si bagavetahe ge si paisele. Dedelawi hana hao i dohob, agegene he gamwane tomate sinsinagaleine ge buwongeine i susuwoku.
MAT 23:28 Sohode hedi, dedelawi bobode si paidimiu tage humiu todohob, agegene loyoyokapis ge ngak pageine i susuwoku he hatiyemiu.
MAT 23:29 Eeu, Logugui hana topapalapu ge Farisi geb! Toyoyokapis humiu, benan hu ngak! Hu ginawi profet hedi haliwage ge hu paisele tonuwakau dedei hebwaden wedi page i sapu hedi haliwage.
MAT 23:30 Bwen hu liwo hu nga, “Akum hamai mwage he-tutubumai dedei he wedi sauge, taine ha deginawi sohode sidiye si ginawi, taine ha detagapamateid profet-yan.”
MAT 23:31 Hu liwo sohode ti yake, iyete hobak hu gopayoumatemiu age humiu totaurol he-tutubudiye, hebwaden si tagapampamateid profet-yan.
MAT 23:32 Gen hu ginawi bebelen ege! Page gane he-tutubumiu si telipune-yan gen hu pwamwao!
MAT 23:33 Humiu sohode mwate! Mwate he-nanatune humiu! Taine bosowaine hu demwad, agegene humiu bwele pepelase habe hu paidi hel.
MAT 23:34 Iyete a epatileid profet ge tosibe lalahine-yanid ge topapalapu heimiu. Bwele hu tagapamateid topadine, hu tagakorosid topadine, hu rabrabik-anid topadine he lami guwole tapwalolo gamwane, ge topadine hu belen dodogan-anid si lok he hiyebe tomase ge tomase heidiye.
MAT 23:35 Iyete humiu bwele habe hu paidi bobode wedi page sapusapuine hedi taurol bwabwaligane lasene, i telipune Eibol hei, havane Kein iye i taurolan, hana had Sekaraiya, Berekaiya natune, gane humiu Judiya hu taurolan he Guwole Gagabubine ge bagapowo hedi hauhawal.
MAT 23:36 Tolosuwok a liwo heimiu, bwele si pate papalahe taurol hohoyawate yake lasene humiu sai ya heimiu.
MAT 23:37 Eeu geb Jerusalem hana tomiye! Humiu hu tagapamateid profet ge hu lemeid hebwaden Helak i patileid heimiu he pak. Sauge i hoyowate nuwau a yomo paseid lemi bobode, sohode pwaol vainiine i yomo paseid he-nanatune he pagagane gabulane, agegene taine nuwamiu sohode.
MAT 23:38 Iye te heine Helak bwele habe i galayok lemi Guwole Gagabubine ge taine hinone.
MAT 23:39 A liwo heimiu, taine hedi bwele hu depaidiyau hana had a sehavileim hedi, bwen he sauge yake bwele hu tobalanau hu nga, ‘Helak gen i gomulolu-yan, iye i luwom Guyau he hidane heine!’ ”
MAT 24:1 Sauge Yeisu i seyok Guwole Gagabubine i setagi nuwane i yogo, bwen wana topadavae si luwom heine ge si nga, “Gen matam i lok u paidi Guwole Gagabubine hana hao dodohobine!”
MAT 24:2 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Guwole ya bwabwaligane mwage hu paipaidi. Tolosuwok a liwo heimiu, pak hebwaden si yomo ge si ginawi guwole ya hei, taine hotiya bwele i demiyemiye he habane, bwele bwabwaligane habe si mwanalakelake.”
MAT 24:3 Yeisu i la i tihe sai he Bobokun Oliv ge i tuwodau, habeto wana topadavae hohowane ege si luwom heine si nga, “Gen u giyau lama wase, se sauge habe bigi gane lihuine u lihulihu-yan i youmate? Sohode hedi, lam luwom ge sauge mwaomwaoine hetutuhiine mwatan?”
MAT 24:4 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Hu yehemiu, tab tolomo hotiya i egoyokapisimiu.
MAT 24:5 Kaiwane bobode si hoyowate bwele si luwom he hidau heine ge si nga, ‘Nau Mesaiya!’ iloke si yokapisiid bobode hoyowate.
MAT 24:6 Benan hu longe helolomaleke butudiye he hadidimiu ge hu longeik maleke wasane he hiyebe bwagebwage, age tab hatiyemiu i ebwalebwale. Bigi sohode-yan yake bwele si gangan, age sauge mwaomwaoine habe taine i deluwom.
MAT 24:7 Boda ge boda bwele si pelolomaleke-yanid, sohode hedi bagalogugui ge bagalogugui bwele si pelolomaleke-yanid. Buwota lahine ge mwaniknik bwele si youmate wabene tomase ge tomase heidiye.
MAT 24:8 Ngak hebwaden ya gen si youmate dei, sohode hab tilaoine gen i telipune muyai habe memai i youmate.
MAT 24:9 Bwele si bwangemiu, si hoteimiu he bagalase ge si tagapampamatemiu. Nau kaiwau bwen bobode bwabwaligadiye bwele si hata mamaliye-yanmiu.
MAT 24:10 He sauge yake heine, bobode si hoyowate bwele putetediye si giyau tapwalolo hana goru heine, iloke si waseyanid he-bwaidiye tologugui heidiye ge si hata mamaliye-yanid.
MAT 24:11 Profet yoyokapisidiye si hoyowate bwele si youmate bwen bobode hoyowate bwele si yokapisiid.
MAT 24:12 Page ngakngakine bwele i ekaikai la ege, bwen bobode si hoyowate wedi nunuwane he-bwaidiye heidiye bwele i tankai,
MAT 24:13 agegene sega hebe i talmidi gaigaisi hana had he bagapamwao hei, bwele mwad i paidi.
MAT 24:14 Bwele si papalapu-yan Helak wana bagalogugui wasane dodohobine he panayawi malemaleine ge bobode he wabene bwabwaligane si lapu, habeto sauge mwaomwaoine i sevin.
MAT 24:15 ‘Tobagapangek bwebwehihiine’ gane veto Daniyel i lihuyan habe hu paidi i talmidi he Guwole Gagabubine—humiu hebwaden buk ya hana topahuwone gen nuwamiu i sapu lihulihu ya kaiwane.
MAT 24:16 Bwen he sauge yake hebwaden si miyemiye he Judiya gen si iwowo si la si sesai he bobokun.
MAT 24:17 Hebe tolomo hotiya mwage i miyemiye he wana guwole pwatane gane si gino pamalemale, tab i esedau ge i esetuk he wana guwole ge i ehowo bigi hotiya, i iwowo ege.
MAT 24:18 Hebe tolomo hotiya mwage i kaikaiwo he baguye, tab i esehavile he hiyebe ge i ehowo hana kaliko hotiya.
MAT 24:19 He sauge yake hei bwele i puyowo suwok venakau tomatabuwon ge topapasui heidiye. Eeu, heto ngak geb ti yake!
MAT 24:20 Gen hu hawanun Helak heine tab tuitui he hana sauge o hebe Sabat ge hu eiwowo.
MAT 24:21 Kaiwane he sauge yake dogobole lahine suwok bwele i youmate, sosohode yake taine sauge hotiya i edeyoumate he panayawi hana bagatelipune hana had sauge ya. Sohode hedi taine bwele i edegan sauge muyai.
MAT 24:22 Akum Helak taine i depahubo ngak yake hana sauge, bwen taine tolomo hotiya bwele i demwad. Age bobode hebwaden hobak i haseid kaiwadiye te sauge hana mwalao habe i pahubo.
MAT 24:23 He sauge yake hebe tolomo hotiya i liwo heimiu i nga, ‘Hu paidi, Keriso tage iyeya,’ o hebe hotiya hedi i nga, ‘Iye tage iyeyake,’ tab hu egoru heine.
MAT 24:24 Kaiwane keriso yoyokapisidiye ge profet yoyokapisidiye habe bwele si youmate ge si ginawiid pamali yauyawate bobode wedi baganuwo hape, nuwadiye si yokapisiid Helak wana hasehase bobodeidiye, age taine bosowaidiye.
MAT 24:25 Iyete hu nuwahasik! A giyau pasuwae lemi wase ti ya.
MAT 24:26 Hebe tolomo hotiya i liwo heimiu i nga, ‘Iye mwage te he huyahai yake,’ tab hu elok, o hebe hotiya i nga, ‘Iye mwage te he guwole ya gamwane,’ tab hu egoru heine.
MAT 24:27 Kaiwane Tolomo Natune wana luwom bwele sohode pilame, i piklame natek ge wayayane i la i sevin pok.
MAT 24:28 Sohode hedi, hebe buwonge i miye igohoi, bwen habekik kovak si lok ge si segin pase.
MAT 24:29 Dogobole yake he hana bagapamwao hei, bwele parae i gogou, wahiyene taine hedi i detale, sinanane bwele si mamapup he bulubulu si sopiyele, ge togaisi hebwaden he hauhawal si lutulutu.
MAT 24:30 He sauge yake Tolomo Natune wana luwom hetutuhine bwele i youmate he bulubulu. Tomipanayawi bwabwaligadiye bwele si tantan, ge si paidi Tolomo Natune i eluwom he yaluyalu pwatane, bwaine wana gaisi ge wana wasewase.
MAT 24:31 Habeto bwagigi halingane lahine si wi bwen i patileid wana anelose-yan si la he panayawi bebene ho-pak ge si yomo paseid wana hasehase bobodeidiye, si telipune he panayawi busune hotiya ge si la si pwamwao he busune hotiya.
MAT 24:32 Hu ho bagalapu he hibwahi fig hei. Sauge hebe ta paidi damwane i titi, bwen ta lapu dayave hana sauge hobak i sepasepase.
MAT 24:33 Sohode hedi, sauge hebe hu paidi bigi bwabwaligane gane a lihuyanid si youmate, bwen hu lapu Tolomo Natune wana sauge luwom hobak i sepasepase suwok.
MAT 24:34 Tolosuwok a liwo heimiu, sai hebwaden ya taine bwele si demate mwao, bwen bigi bwabwaligane hebwaden ya si youmate.
MAT 24:35 Bulubulu ge panayawi bwele si mwao, agegene nau lo lihulihu taine bwele i edemwao.
MAT 24:36 Taine tolomo hotiya i delapu se yan o hebe se sauge. Bwagane anelose-yan he bulubulu, taine si delapu, ge nau hedi Natune taine a delapu, Tamau ege i lapu.
MAT 24:37 Sohode veto Nowa he wana sauge, bwele sohode hedi Tolomo Natune wana luwom he hana sauge hei.
MAT 24:38 Saugeine habe taine gungun i desai, bobode si hagahaga, si lolomunmun ge si lolohadhaduwe, si pagan sohode ti yake hana had Nowa i la i setuk he wage gamwane.
MAT 24:39 Taine hotiya i denunuwotu heto sahe habe bwele i gan, hana had gungun i sai, bwabwaligadiye si matadau ge si mate. Bwele sohode hedi ti yo Tolomo Natune he wana luwom hei.
MAT 24:40 He sauge yake, bobode si he-iwo si kaikaiwo he baguye, hotiya si ho yogoyan, hotiya i miye.
MAT 24:41 Venakau si yuhun-iwo si kaikaiwo si hoho wit hinone nahadiye kaiwane, hotiya si ho yogoyan, hotiya i miye.
MAT 24:42 Iyete hu yehemiu, kaiwane taine hu delapu se yan bwele lemi Guyau i luwom.
MAT 24:43 Hu nuwohasik ti ya: akum hebe guwole tonuwagane i lapu se sauge he gogou bwele tobwahiyewo i luwom, iloke i matalale ge i topahad tab tobwahiyewo i elake wana guwole ge i esetuk.
MAT 24:44 Hu lovivine-yanmiu, kaiwane Tolomo Natune wana luwom bwele hatiyemiu i pahan, sauge gane taine hu delapu te bwele i sevin.
MAT 24:45 Akum humiu sohode tokaiwo sensenapuine ge wana nuwotu i sapu, gane wana guyau i hotei i matahasikid tokaiwo bwabwaligadiye ge i giyau nahadiye he hana sauge suwok.
MAT 24:46 Sauge hebe wana guyau i sehavileim ge i paidi i ginginawi kaiwo ya, bwele i hawa dohoban.
MAT 24:47 Tolosuwok a liwo heimiu, bwele wana guyau i hotei i matahasikid wana bigi bwabwaligane.
MAT 24:48 Agegene mwatan hebe tokaiwo yake i boliboli ge i nunuwotu he hatiyene i nga, ‘Lo gamalak taine bwele habekik i desehavileim,’
MAT 24:49 bwen i telipune i rabrabik-anid wana pan tokaiwo ge he-bwaine tomunmun si hanhan ge si lomunmun?
MAT 24:50 Bwele wana guyau i sehavileim ge i pahan hatiyene, kaiwane taine i delapu wana sehavileim hana yan ge hana sauge.
MAT 24:51 Bwele i tagapangpangek-an tokaiwo ya, ge i ho tukan he toyoyokapis hedi bagalase, bwele i mitantan ge ngingine i sangsangapatad.”
MAT 25:1 Habeto Yeisu i liwo heidiye i nga, “He sauge yake Helak wana bagalogugui sohode ti ya. Hohoen si yuhun-yawate (10) si howo wedi lampwa, si setagi si la si matemate tokaukawaroru tolomoine bwele i hudi vaini he wana guwole ge i sehavileim, bwen si pagotuk-anid bwaine ge vaini.
MAT 25:2 Si yuhun-lime boliboliidiye ge si yuhun-lime sensenapuidiye.
MAT 25:3 Hebwaden boliboliidiye si howo wedi lampwa, age taine si delohowo lampwa hana bwai topadine hedi.
MAT 25:4 Hebwaden sensenapuidiye si vedin dohe lampwa hana bwai topadine he pwatum-yan, bwen si losehowo bwaine ge wedi lampwa.
MAT 25:5 Tolomo wana luwom i puyowo, bwen hohoen bwabwaligadiye matadiye si won suwok ge si hiyene.
MAT 25:6 He gogou luwane tolomo hotiya i luwom i gon i nga, ‘Tokaukawaroru tolomoine i eluwom. Hu lok hu la hu paidi.’
MAT 25:7 Habe hohoen bwabwaligadiye si suwoyuk ge si bagavetahe wedi lampwa.
MAT 25:8 Hebwaden boliboliidiye si liwo hebwaden sensenapuidiye heidiye si nga, ‘Hu hom bwai hawesine, lama lampwa hobak i ebuwode.’
MAT 25:9 Si golase halingadiye si nga, ‘Taine. Humiu ge hamai tan bosowaide. Gen hu lok hu la he stowa ge hu pamaise lemi lampwa hana bwai topadine.’
MAT 25:10 Agegene sauge si ela bwai pampamaise kaiwane, bwen tokaukawaroru tolomoine i sevin. Hohoen hebwaden si lovivine bwaidiye si setuk he haduwe hana sagae, bwen dowa si tagabulim.
MAT 25:11 Muyai habe hohoen boliboliidiye si luwom ge si nga, ‘Guyau, guyau, gen u tate dowa ge ha setuk.’
MAT 25:12 Agegene i golase halingadiye i nga, ‘Tolosuwok a liwo heimiu, taine a delapumiu.’ ”
MAT 25:13 Bwen Yeisu i nga, “Hu yehemiu, kaiwane taine hu delapu se yan o hebe se sauge lemi Guyau bwele i luwom.”
MAT 25:14 Habeto Yeisu i liwo heidiye i nga, “He sauge yake Helak wana bagalogugui sohode ti ya. Tolomo hotiya nuwane i yogo i la mwage he wabene hotiya, habe i gon wana tokaiwo heidiye ge i giyau wana bigibigi bwabwaligane ge si matahasik.
MAT 25:15 I giyau silba hana hohoyowate tausan ho-lime tokaiwo hotiya heine, i giyau tausan ho-iwo tolomo ho-iwoine heine ge i giyau tausan hotiya ho-tuwonine heine. I gorugoru hotiya ge hotiya wana lapu hana kaikai heine, bwen i giyau sohode. I giyau heidiye habeto i yogo i la mwage he wabene hotiya.
MAT 25:16 Tolomo gane i howo silba hana hohoyowate tausan ho-lime, habekik i la i pakaiwo bwen i paidi tausan ho-lime hedi.
MAT 25:17 Ge tolomo gane i howo tausan ho-iwo, i la i ginawi sohode hedi bwen i paidi tausan ho-iwo hedi.
MAT 25:18 Age tolomo gane i howo tausan hotiya i lok i la i hen kelekele ge i holem wana gamalak wana mwani.
MAT 25:19 Sauge i mwalao habe wedi gamalak i sehavileim, bwen i gon wana tokaiwo heidiye, nuwane i lapu mwatan si pakaiwo pagan wana mwani.
MAT 25:20 Tolomo gane i howo silba hana hohoyowate tausan ho-lime, i luwom ge i giyau wana gamalak heine, bwaine ge tausan ho-lime hedi. Habe i nga, ‘Guyau, veto u giyau heyau tausan ho-lime. U paidi, tausan ho-lime hedi a paidi.’
MAT 25:21 Wana gamalak i liwo heine i nga, ‘Huwo tokaiwo dodohobine ge sensenapuine. U ginawi vetahe. U matahasikid vetahe bigibigi hebwaden taine si dehoyowate, bwele a hoteiiwo u matahasikid bigibigi si hoyowate. U luwom bwalu huwo ta yariyae toyao.’
MAT 25:22 Tolomo gane i howo tausan ho-iwo, i luwom hedi i nga, ‘Guyau, veto u giyau heyau tausan ho-iwo. U paidi, tausan ho-iwo hedi a paidi.’
MAT 25:23 Wana gamalak i liwo heine i nga, ‘Huwo tokaiwo dodohobine ge sensenapuine. U ginawi vetahe. U matahasikid vetahe bigibigi hebwaden taine si dehoyowate, bwele a hoteiiwo u matahasikid bigibigi si hoyowate. U luwom bwalu huwo ta yariyae toyao.’
MAT 25:24 Tolomo gane i howo tausan hotiya, i luwom heine ge i nga, ‘Guyau, a lapu huwo lam logugui i gaisi, kaiwane haga gane taine u devahi, u ehen ge u epase senge he lam guwole. Mwage bobode papaine si kaiwoyan hinone i youyoumate, bwen huwo nonowane u eyomo.
MAT 25:25 Iyete heine a matokaniwo, a la a hen kelekele ge a holem sumwan lam mwani. U paidi, lam mwani ti ya a ho pahavile heim.’
MAT 25:26 Habeto wana gamalak i liwo heine i nga, ‘Huwo tokaiwo ngakngakine ge tokaiwo pwapwayateine. U lapu ege te haga gane taine a devahi a ehen ge a epase senge he lo guwole. Ge u lapu mwage bobode papaine si kaiwoyan hinone i youyoumate, bwen nau nonowane a eyomo.
MAT 25:27 Akum u la u hotei lo mwani he benk si pakaiwo, ilok sauge a sehavileim bwen a ho pahavile, bwaine hana hetubo, gane si pakaiwo hana hinone.
MAT 25:28 ‘Mwani hu ho hwae hei ge hu giyau tolomo gane wana mwani hana hohoyowate tausan hwawate (10,000) heine.
MAT 25:29 Kaiwane sega i gan heine, habe Helak i giyau pakai hedi bwen i madi. Age sega tan degan heine, bwagane gane tankai i miye heine, Helak bwele i ho yok.
MAT 25:30 Hu bili tagan tokaiwo ngakngakine ya dedelawi he gogou, iloke i mitantan ge ngingine i sangsangapatad.’
MAT 25:31 Sauge Tolomo Natune i luwom he-bwaine anelose-yan bwabwaligadiye ge iye i tabwa kin, bwele i tuwodau he wana bagatuwodau wasewaseine ge i logugui.
MAT 25:32 Tomipanayawi bwabwaligadiye bwele si bigipaseid he matane bwen i haseid i yomoteiid he boda ho-iwo, sohode sip hana tomatahasik i haseid sip ge gout ge i hotei vevekanid.
MAT 25:33 Sip i yomoteiid he wana hinone ge gout i yomoteiid he wana gegebe.
MAT 25:34 Habe kin i liwo hebwaden si miye he wana hinone heidiye i nga, ‘Humiu hebwaden Tamau i muloluyanmiu, hu luwom hu setuk he bagalogugui, gane Helak i lovivine-yan kaiwamiu saugeine i ginawi panayawi.
MAT 25:35 Kaiwane a buwota bwen hu pahanau, a mwaiwom bwen hu pamunau, a mibwabwali bwen hu gon paseyau,
MAT 25:36 a bukebuke bwen hu pasipoyau, a bole bwen hu matahasikau, a miyemiye he dibula bwen hu luwom hu paidiyau.’
MAT 25:37 Todohob si golase halingane si nga, ‘Guyau, se sauge ha paidiiwo u buwota ge ha pahaniwo, o hebe u mwaiwom ge ha pamuniwo?
MAT 25:38 Se sauge ha paidiiwo u mibwabwali ge ha gon paseiwo, o hebe u bukebuke ge ha pasipoiwo?
MAT 25:39 Se sauge ha paidiiwo u bole o hebe u miyemiye he dibula ge ha lowo ha paidiiwo?’
MAT 25:40 Habeto kin i golase halingadiye i nga, ‘Tolosuwok a liwo heimiu, heto sahe hebe hu ginawi he-hauhavau ya totankainane hotiya heine, sohode hu ginawi heyau.’
MAT 25:41 Bwele i liwo hebwaden si miye he wana gegebe heidiye i nga, ‘Humiu hebwaden Helak hobak i lihuyan hemi pepelase, hu leke hu la he hiwo mimisuwokine hei, gane Helak i lovivine-yan Seitan he-bwaine ge wana anelose-yan kaiwadiye.
MAT 25:42 Kaiwane a buwota taine hu edepahanau, a mwaiwom taine hu edepamunau,
MAT 25:43 a mibwabwali taine hu edegon paseyau, a bukebuke taine hu edepasipoyau, a bole ge a miyemiye he dibula taine hu edematahasikau.’
MAT 25:44 Sidiye hedi bwele si golase halingane si nga, ‘Guyau, se sauge ha paidiiwo u buwota o hebe u mwaiwom, u mibwabwali o hebe u bukebuke, u bole o hebe u miyemiye he dibula, ge taine ha delabeiwo?’
MAT 25:45 Habeto i golase halingadiye i nga, ‘Tolosuwok a liwo heimiu, heto sahe hebe taine hu deginawi bobode ya totankainane hotiya heine, sohode taine hu deginawi heyau.’
MAT 25:46 Iye te kaiwane bwele si la he pepelase mimisuwokine hei, agegene todohob bwele si la he yawed mimisuwokine hei.”
MAT 26:1 Saugeine Yeisu i gomwao lihulihu ya bwabwaligane, habeto i liwo wana topadavae heidiye i nga,
MAT 26:2 “Hu lapu ege te yan ho-iwo ege i miyemiye muyai habe Seyok Sagaeine hana sauge, bwen si bwange Tolomo Natune ge si taeman si tagakoros-yan.”
MAT 26:3 He sauge yake topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si mipase topowo lalahine wedi todedei Kaiyapas he wana guwole.
MAT 26:4 Habeto si nuwotu luluweni mwatan bwele si pagan iloke si bwange sumwan Yeisu ge si lopamate.
MAT 26:5 Si nga, “Tab ta eginawi he sagae hana sauge hei, hebe habe ta pahugeid boda ge si maleke.”
MAT 26:6 Yeisu iye mwage Beteni Saimon gane toraupoga he wana guwole,
MAT 26:7 habe vaini hotiya i luwom heine i loseho poteli hana hao dodohobine, he gamwane enunu bwabwalaiine ge maisane lahine. Sauge Yeisu i tuwodau ge i hanhan, habe enunu yake i ligin Yeisu he hulune.
MAT 26:8 Topadavae si paidi, hoge si hata mamaliye-yan ge si nga, “I bwe te i ligi pasibaleno-yan enunu yake?
MAT 26:9 Akum ta paliyan iloke ta howo mwaniine lahine ge ta giyau togulegule heidiye.”
MAT 26:10 Yeisu hobak i lapu wedi nuwotu, bwen i liwo heidiye i nga, “Sahe kaiwane ge vaini ya hu tabadiyeye-yan? Ginawi dodohobine suwok te i ginawi heyau ya.
MAT 26:11 Togulegule hene-bwaimiu ege sauge hohoyowate, agegene nau taine sauge hohoyowate bwaimiu sohode.
MAT 26:12 Sauge hawesine ege habe a mate. Vaini ya enunu bwabwalaiine i ligin he tuwau, iloke hana hao sohode hobak i bagavetahe mwao tuwau nau ho hotei pado kaiwane.
MAT 26:13 Tolosuwok a liwo heimiu, he panayawi malemaleine, se wabene heine hebe si papalapu-yan wase dodohobine ya, page gane vaini ya i ginawi benan si lihuyan, iye hana baganuwohasik.”
MAT 26:14 Bwen topadavae si he-yawate si he-iwo (12) bwaidiye hotiya hidane Judas Iskariyot, i lok i la topowo lalahine heidiye
MAT 26:15 ge i nga, “Heto sahe bwele hu egiyau heyau hebe Yeisu a waseyan heimiu ge hu bwange?” Habeto mwani silba hana hohoyowate teti (30) si pahone ge si liwo tei te habe si giyau heine.
MAT 26:16 He sauge yake Judas i telipune i hayaoyan Yeisu wana dodogan, i luweni hiyede iloke i hotei Yeisu he nimadiye ge bwele si bwange.
MAT 26:17 Pwalawa Bwabwalagimo Sagaeine hana yan dedei, topadavae si luwom Yeisu heine ge si tayak si nga, “Nuwam ha lovivine-yan haga kaiwam igohoi, iloke ta han sohode Seyok Sagaeine hana logugui?”
MAT 26:18 I golase halingadiye i nga, “Hu lok hu la Jerusalem, tolomo hotiya hei, ge hu liwo heine hu nga, ‘Topapalapu i nga: Lo sauge hobak i sepasepase. He-bwalu lo topadavae tage Seyok Sagaeine hinone ha eginawi he lam guwole.’ ”
MAT 26:19 Bwen topadavae si ginawi sohode Yeisu wana lihu heidiye ge si lovivine-yan haga Seyok Sagaeine kaiwane.
MAT 26:20 Sauge i gogou, Yeisu he-bwaine wana topadavae si he-yawate si he-iwo (12) si tuwodau si yabwahanhan.
MAT 26:21 He hanhan gamwane, habe i liwo heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, he gamwamiu ya bwaimiu hotiya bwele i waseyanau.”
MAT 26:22 Bwen si hatatilao suwok, hoge hotiya ge hotiya i gotayak Yeisu heine i nga, “Guyau, nau tan sohode, age?”
MAT 26:23 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Tolomo hotiya iye bwalu nimamai i dau he nohe hotaege gamwane, bwele i waseyanau.
MAT 26:24 Nau Tolomo Natune bwele habe a mate sohode Buk Bwabwalene hana lihu. Eu geb! Tolomo gane i waseyanau, benan hana pepelase i kai! Akum veto tolomo yake tab tinane i ehab, iloke lase lahine taine bwele i depaidi.”
MAT 26:25 Bwen Judas, gane bwele i ewaseyan Yeisu, i nga, “Topapalapu, nau tan sohode, age?” Bwen Yeisu i liwo heine i nga, “Taine, iye te huwo.”
MAT 26:26 Sauge si hanhan, Yeisu i howo bred, i gomulolu Helak heine habe i pieneene-yan ge i giyau wana topadavae heidiye i nga, “Hu howo ge hu han. Ga yeya iye tuwau.”
MAT 26:27 Habeto waen hana kom i howo, i gomulolu Helak heine ge i giyau heidiye i nga, “Gen bwabwaligamiu hu mun.
MAT 26:28 Ga yeya madibau, iye lihu tuwoi tovevai i patolosuwok. Madibau i dau iloke bobode si hoyowate wedi gegi bwele Helak i sawi yok.
MAT 26:29 A liwo heimiu, waen ga yeya taine hedi a demun, hana had he-bwalu humiu habe waen tovevai ta mun Tamau he wana bagalogugui heine.”
MAT 26:30 Habeto wok hotiya si wokan ge si setagi si la he Bobokun Oliv.
MAT 26:31 Yeisu i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Gogou ga ya bwele bwabwaligamiu hu iwowo yokau, kaiwane Buk Bwabwalene i nga, ‘Sip hedi tomatahasik a leme iloke sip si pelekeyan tomase ge tomase wedi hiyede.’
MAT 26:32 Agegene lo suwoyuk hedi he muine, gen a dedei a la Galili, habeto muyai habe hu luwom.”
MAT 26:33 Bwen Pita i golase Yeisu halingane i nga, “Bwagane bwele he-bwalu bwabwaligadiye si iwowo, agegene nau tanhebe a deiwowo yokiwo.”
MAT 26:34 Yeisu i liwo Pita heine i nga, “Tolosuwok a liwo heim, gogou ga ya pwaol tolomoine habe taine i detan, bwele u yahakanau pape-tuwon.”
MAT 26:35 Age Pita i liwo heine i nga, “Bwagane hebe bwalu huwo ta mate, tanhebe a deyahakaniwo.” Ge topadavae bwabwaligadiye si liwo sohode hedi Pita wana lihu.
MAT 26:36 Sauge Yeisu he-bwaine wana topadavae si lok si la he malahao hidane Getsemeni, bwen i liwo heidiye i nga, “Hu miye te he ya, nau gen a la he yake ge a hawanun.”
MAT 26:37 I sehapeid Pita ge Sebedi he-nanatune si he-iwo he-bwaine si lok, ge he sauge yake hatiyene i tilao suwok.
MAT 26:38 Hoge i liwo heidiye i nga, “Hatiyeu i tilao suwok, tilao ya hawesine ege bwen i lopamateyau. Hu miye te he ya ge he-bwalu humiu gen ta matalale.”
MAT 26:39 I piliyokid taine hana bwage i degan, bwen i tiyepwahem he kelekele ge i hawanun i nga, “Tamau, hebe bosowaine, bwen tilao hana kom ya tab i eluwom heyau. Agegene tab nau lo nuwotu heine, huwo ege lam nuwotu.”
MAT 26:40 Habe i sehavile topadavae si he-tuwon heidiye ge i paidiid si hinhiyene. I liwo Pita heine i nga, “Mwatan ge taine bosowaimiu gen awa hotiya he-bwalu humiu ta dematalale?
MAT 26:41 Hu matalale ge hu hawanun, iloke tab hamnohon kaiwane ge hu esopiyele. Yayaluwamiu nuwane dohob i ginawi, agegene tuwamiu i pwayate.”
MAT 26:42 Pe-iwoine hedi i la i hawanun i nga, “Tamau, hebe lam nuwotu sohode a mun mwao te tilao hana kom ya ge taine bosowaine u deho yok, gen sohode lam nuwotu.”
MAT 26:43 Sauge i sehavile, i paidiid hedi si hinhiyene, kaiwane matadiye i won suwok.
MAT 26:44 Habeto i seyokid, ge i la hedi i hawanun pe-tuwonine, wana hawanun lihuine hotiya ege.
MAT 26:45 Habe i sehavile hedi topadavae heidiye ge i nga, “Age humiu mwage hu hinhiyene? Hu paidi, hana sauge hobak i sevin ge Tolomo Natune si taeman bobode ngakngakidiye he nimadiye.
MAT 26:46 Hu suwoyuk ta lowo heidiye. Tolomo gane i etaemanau, sauge ya hobak i sevin!”
MAT 26:47 Sauge Yeisu mwage i lihulihu, bwen Judas i sevin, iye Yeisu wana topadavae hebwaden si he-yawate si he-iwo (12) bwaidiye hotiya. He-bwaine boda lahine, hebwaden topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si patileid. Si loseyomo maleke kilepeine ge hubwahi gane hehunik.
MAT 26:48 Yeisu hana towase hobak i lihuyan mwao hetutuhi hotiya boda heidiye i nga, “Tolomo gane a nado, iye te hu bwange ge hu yawan.”
MAT 26:49 Iyete sauge Judas i sevin, i sesuwok i la Yeisu heine ge i nga “Ago, topapalapu!” bwen i nado.
MAT 26:50 Yeisu i liwo heine i nga, “Heliya, bigi gane kaiwane ge u luwom, gen u ginawi.” Bwen bobode si pilisai Yeisu heine ge si bwange.
MAT 26:51 Hebwaden gane Yeisu he-bwaine, hotiya wana maleke kilepeine i warol tagan he habane, bwen i gotem yok topowo lalahine wedi todedei wana tokaiwo hotiya batine.
MAT 26:52 Yeisu i liwo heine i nga, “Lam maleke kilepeine gen u hotei pahavile he habane, kaiwane sega hebe i lomaleke he kilepe, bwele si leme hedi he kilepe hei.
MAT 26:53 Age taine hu delapu te bosowaiu ege a gon Tamau heine labe kaiwane, ine? Iloke petaege bwele i patileid anelose-yan hedi boda lahine si luwom ge si lomaleke kaiwau.
MAT 26:54 Age hebe a ginawi sohode, taine bosowaine Buk Bwabwalene hana lihu i detabwa tolosuwok, gane i nga tage gen i youmate sohode te sauge ya.”
MAT 26:55 He sauge yake Yeisu i liwo boda heidiye i nga, “Age nau tohawatautau ge hemi siviye? Iyete hu loseyomo maleke kilepeine ge hehunik ge hu luwom tage hu ebwangeyau, ine? Yan hoyowate a miyemiye ge a papalapu he Guwole Gagabubine hana bakubaku, agegene taine hu debwangeyau.
MAT 26:56 Bigi bwabwaligane yake hobak i youmate, iloke Buk Bwabwalene gane profet si luluweli-yan i tabwa tolosuwok.” Ge he sauge yake wana topadavae bwabwaligadiye si leke ge si iwowo yok.
MAT 26:57 Bobode gane si bwange Yeisu, si sehape lok Kaiyapas he wana guwole, iye topowo lalahine wedi todedei. Logugui hana topapalapu ge Judiya wedi todedei hobak si mipase te he yake.
MAT 26:58 Pita i sedumuyai-yan Yeisu agegene hana bwage i gan, hana had si sevin topowo lalahine wedi todedei he wana bakubaku. Pita i setuk he bakubaku gamwane, bwen i tuwodau he-bwaine tokaiwo, nuwane i paidi sahe bwele si ginawi Yeisu heine.
MAT 26:59 Topowo lalahine he-bwaidiye Judiya wedi tologugui bwabwaligadiye, si luweni Yeisu hana pwapwatim yoyokapisine iloke bosowaine si liwo gen i mate.
MAT 26:60 Agegene bwagane bobode si hoyowate si luwom ge wedi lihu yoyokapisine si lihuyan, taine hana pwapwatim hotiya si depaidi. Mwaomwaoine habe bobode si he-iwo si luwom
MAT 26:61 ge si nga, “Tolomo ya i liwo, ‘Nau bosowau Helak wana Guwole Gagabubine a mwanalake ge he yan ho-tuwon gamwane a pamidi hedi.’ ”
MAT 26:62 Habe topowo lalahine wedi todedei i suwomidi ge i liwo Yeisu heine i nga, “Mwatan ge taine u degolase halingadiye? Nuwotu gane si lihuyan kaiwam, hana sapu mwatan?”
MAT 26:63 Agegene Yeisu i mipahab. Habeto topowo lalahine wedi todedei i liwo heine i nga, “Helak yawedine ganganine he hidane hei gen u lihu tolosuwok, ge lama wase u giyau hebe huwo Mesaiya Helak Natune, o taine.”
MAT 26:64 Yeisu i golase halingane i nga, “Sohode te lam lihu tei. Agegene a liwo heimiu, nau Tolomo Natune benan habe hu paidiyau a tuwodau Helak Togaisi he wana hinone ge a sehudiim he yaluyalu pwatane.”
MAT 26:65 Iyete topowo lalahine wedi todedei i huge, hoge totone hana kaliko i mwanasase ge i nga, “Tolomo ya i gosenge totone ge i hotei donge Helak hidane. Sowane ti yo. Taine ta deluweni hedi bobode tage si luwom ge si lihu tolomo ya kaiwane. Hobak hu longe i gopalongani Helak.
MAT 26:66 Mwatan hu nuwotu pagan?” Si golase halingane si nga, “I bosowaine suwok gen i mate.”
MAT 26:67 Bwen si luwo punpun-an mangingine ge si lemeleme-yan he nimadiye. Topadine si tagalepelepe-yan
MAT 26:68 ge si nga, “Age huwo Mesaiya? Gen u liwo heyai sega i lemeiwo.”
MAT 26:69 Pita i tutuwodau he bakubaku, bwen topowo lalahine wedi todedei wana tokaiwo venakau bwaidiye hotiya i luwom heine ge i nga, “Huwo hedi Yeisu gagama Galili bwaine hotiya.”
MAT 26:70 Bobode bwabwaligadiye he matadiye bwen i yahak i nga, “Taine a delapu sahe te u lihuyan tei.”
MAT 26:71 Bwen i la i setagi he bagasetuk hei, habe vaini hotiya hedi i paidi Pita, hoge i liwo bobode hebwaden si miyemiye he yake heidiye i nga, “Tolomo ya iye Yeisu gagama Nasaret bwaine hotiya.”
MAT 26:72 Bwen Pita i yahak-an pe-iwoine, i silosilo ge i nga, “Tolomo tei taine a delapu.”
MAT 26:73 Sauge hawesine, bwen bobode hebwaden si midimidi he yake si luwom Pita heine ge si nga, “Tolosuwok huwo Yeisu wana boda bwaidiye hotiya, kaiwane halingam hana gun i payoumateiwo te huwo gagama Galili.”
MAT 26:74 Bwen Pita i silosilo ge i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, tolomo tei taine a delapu. Akum taine a delihu tolosuwok, Helak gen i laseyau.” He sauge yake pwaol tolomoine i tan,
MAT 26:75 bwen Pita i nuwopik Yeisu wana lihulihu gane i nga: “Pwaol tolomoine habe taine i detan, bwele u yahakanau pape-tuwon.” Habe i la i setagi dedelawi ge i tan nabi.
MAT 27:1 Henenai suwok topowo lalahine bwabwaligadiye he-bwaidiye ge Judiya wedi todedei si ginawi Yeisu hana logugui te gen i mate.
MAT 27:2 Habeto si yawan ge si sehape si la si pagotei Pilato he nimane, iye Roum wedi gavana.
MAT 27:3 Yeisu hana towase Judas, sauge i paidi Judiya si liwo Yeisu gen i mate, bwen i nuwo ngakan wana ginawi, hoge i ho pahavile mwani silba hana hohoyowate teti (30) topowo lalahine ge todedei heidiye.
MAT 27:4 I nga, “A gegi suwok, kaiwane Yeisu taine wana ngak i degan, bwen a waseyan heimiu ge bwele hu lopamate.” Si liwo heine si nga, “Lama sanahane tei! Totom ham puyowo tei.”
MAT 27:5 Habeto Judas i yok tei mwani yake he Guwole Gagabubine gamwane, bwen i yogo ge i la i gadisowa.
MAT 27:6 Topowo lalahine si howo mwani yake ge si nga, “Mwani ya i madibe, Logugui taine i detaeman te ta howo ge ta hotei he Guwole Gagabubine hana mwani he hana pase hei.”
MAT 27:7 Habeto si ginawi mwani yake hana logugui, bwen si howo ge si pamaise kelekele hotiya tomibwabwali hedi heliwage. Si pamaise tolomo hotiya heine iye huye hana tohab.
MAT 27:8 Iyete hana had yan ya kelekele yake hidane si hune Panamamadibe.
MAT 27:9 Iloke profet Jeremaiya wana lihu i tabwa tolosuwok gane i nga, “Si howo mwani hana kaikai silba teti, gane Isrel bobodeidiye si taeman tage gen si pamaise tolomo yake hei.
MAT 27:10 Bwen si pamaise huye hana tohab wana kelekele, sohode Helak wana lihu heyau.”
MAT 27:11 Yeisu i talmidi Pilato he matane, iye Roum wedi gavana, hoge i tayak i nga, “Huwo Judiya wedi kin?” Yeisu i nga, “Sohode te lam lihu tei.”
MAT 27:12 Topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si pwatim Yeisu. Bwagane taine wana ngak i degan, agegene taine i degolase halingadiye hotiya.
MAT 27:13 Pilato i liwo heine i nga, “Tab u longe bigi ho-piye kaiwane ge si pwatimiwo?”
MAT 27:14 Agegene Yeisu taine i degolase halingadiye tankai hotiya, iyete Pilato nuwane i hape.
MAT 27:15 Bwaime hotiya ge hotiya, he Seyok Sagaeine hana sauge hei, Pilato i epagotagan hebwaden todibula gane hebe Judiya si ehase.
MAT 27:16 He sauge yake tolomo hotiya i miye he dibula, hidane Barabas, iye wana ginawi ngak kaiwane bwen wasane i kai.
MAT 27:17 Iyete sauge boda si mipase, Pilato i tayakid i nga, “Nunuwamiu sega a pagotagan kaiwamiu, Barabas o Yeisu gane si nga Mesaiya?”
MAT 27:18 I liwo sohode ti yake, kaiwane i lapu vetahe Judiya wedi todedei si yamwa puyowoyan Yeisu iyete si howo ge si hotei he nimane.
MAT 27:19 Pilato mwage he bagakot bwen poniyene i patile lihu heine i nga, “Tolomo tei taine wana ngak, tab bigi hotiya u eginawi heine. A heneluluwo he gogou iye kaiwane ge a matok suwok.”
MAT 27:20 Agegene topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si hotei boda hedi pei gen si liwo Pilato i pagotagan Barabas ge Yeisu gen i mate.
MAT 27:21 Habe Pilato i tayakid boda i nga, “Si he-iwo ya, nunuwamiu sega a pagotagan?” Si nga, “Barabas.”
MAT 27:22 Bwen i tayakid i nga, “Sahe a ginawi Yeisu kaiwane gane si nga Mesaiya?” Bwabwaligadiye si nga, “U tagakoros-yan!”
MAT 27:23 Pilato i tayakid i nga, “Sahe kaiwane ge a tagakoros-yan? Heto ngak i ginawi?” Agegene si gon gaigaisi suwok si nga, “U tagakoros-yan!”
MAT 27:24 Pilato i lapu taine bosowaine i deginawi hiyede hotiya hedi, ge hawesine ege bwen boda si ginawi maleke. Iyete i howo bwai, i sawi nimane boda he matadiye ge i nga, “Tolomo ya tab wana mate hana pwapwatim hotiya i eluwom heyau. Hana logugui i miyeiwo heimiu.”
MAT 27:25 Bobode bwabwaligadiye si nga, “Wana mate hana pwapwatim gen i miyeim hamai heyai ge he-nanatumai heidiye.”
MAT 27:26 Iyete i pagotagan Barabas kaiwadiye, ge i liwo tosasagiyao si howo siyo veveroroine ge si rabrabik-an Yeisu, habe i hotei tosasagiyao he nimadiye iloke gen si tagakoros-yan.
MAT 27:27 Pilato wana tosasagiyao si pagolok Yeisu he logugui hana guwole lahine gamwane, habe si liwo wedi pan tosasagiyao-yan bwabwaligadiye si mipase ge si mipainan Yeisu.
MAT 27:28 Si lake yok hana kaliko, bwen kaliko mwalao matane pepol sohode kin hedi kaliko, si howo ge si pasipo heine.
MAT 27:29 Habeto si howo pipisare ge si ginawi hana dapwapwau iloke si hotei he kahulune. Bwen si howo hepotihe hotiya ge si hotei he nimane wana hinone sohode kin wedi page, habe si lipwakoko he matane, hoge si doteti-yan si nga, “Ago, Judiya wedi kin!”
MAT 27:30 Si luwo punpun-an tuwane ge si howo hepotihe si lodongedonge-yan kahulune.
MAT 27:31 Sauge si doteti-yan mwao, bwen si lake yok kaliko mwalao ge si pasipo totone hana kaliko. Habeto si pagotagan si ela bwele si tagakoros-yan.
MAT 27:32 Sauge Yeisu si pagotagan si ela tagakoros kaiwane, si paidi tolomo hotiya gagama Sairin, hidane Saimon, bwen si padowakik iloke i hiyewo Yeisu hana koros.
MAT 27:33 Si sevin he hiyebe hotiya hidane Golgota. (Golgota hana sapu iye te “Pana Kaun Pwatumine.”)
MAT 27:34 Habe si ngongoehuk-an waen bwaine yei hotiya hamnane mamaliyeine ge si giyau heine, age sauge i mun nohon, bwen i boleu tan nuwane sohode i demun.
MAT 27:35 Sauge si tagakoros-yan i mwao, bwen tosasagiyao si wari hana kaliko, habe si yomo pak ge si yoyoun-an yoyoun hotiya, iye te heine si talaotan kaliko hana pase tomase ge tomase heidiye.
MAT 27:36 Bwen si tuwodau te he yake ge si hite kiki-yan.
MAT 27:37 Hana pwapwatim si leli ge si tagapatad he kahulune dedenateine, i nga, “Ga yeya Yeisu, Judiya wedi Kin.”
MAT 27:38 Tobwahiyewo si he-iwo he-bwaine si tagakorosid. Hotiya hana koros si pamidi he wana hinone ge hotiya he wana gegebe.
MAT 27:39 Bobode hebwaden si sehadidi-yan Yeisu matadiye i lok si paidi, bwen huludiye si eloniknik-an ge si yamwa tunetune-yan
MAT 27:40 si nga, “Veto u liwo tage bwele Guwole Gagabubine u mwanalake ge he yan ho-tuwon gamwane habe u pamidi hedi. Iyete sauge ya totom u pamwadiwo. Hebe huwo Helak natune, u sedau u seyok koros.”
MAT 27:41 Topowo lalahine, he-bwaidiye Logugui hana topapalapu ge Judiya wedi todedei, si yamwa tunetune-yan sohode hedi ti yo.
MAT 27:42 Si nga, “I pwamwadid mwage bobode papaine, agegene taine bosowaine i depwamwad totone. Tage iye Isrel wedi kin! Hebe totone i sedau i seyok koros, habeto ha goru heine.
MAT 27:43 I hotei Helak hana med. Gen ta hayao-yan tab Helak nuwane bwele i pamwad, kaiwane i nga, ‘Nau Helak Natune.’ ”
MAT 27:44 Ge tobwahiyewo hebwaden si tagakorosid he-bwaine, sidiye si sinari-yan Yeisu sohode hedi ti yo.
MAT 27:45 Parae luwane, hiyebe bwabwaligane i gogou hana had tri oklok.
MAT 27:46 He tri oklok he hadidine, Yeisu i gon pakai he halingadiye heine i nga, “Eloi, eloi, lama sabaktani?” Lihu yake hana sapu iye te, “Lo Helak, lo Helak, sahe kaiwane ge u miyokau?”
MAT 27:47 Bobode topadine hebwaden si taltalmidi he yake, si longe halingane hoge si nga, “I gonan Ilaija ti yo.”
MAT 27:48 Sauge yake tolomo hotiya i patadei i la i howo pune, i pabile he waen mwimwiheine hei ge i momos, bwen i hotei he hubwahi matane ge i pamwalao senge Yeisu i mun.
MAT 27:49 Habe he-bwaine si nga, “Gen ta matemate iloke ta paidi tab bwele Ilaija i luwom ge i pamwad.”
MAT 27:50 Yeisu i gon pakai hedi, habe yawedine i taeman mwao.
MAT 27:51 Kaliko malemaleine gane si pakole ge si libe tem Guwole Gagabubine gamwane hei, sauge yake i masase telipuneik nate hana had i la i dau pa. Mwaniknik i youmate bwen kelekele si lutulutu ge pakpak si mamaene.
MAT 27:52 Haliwage-yan si mwapwe, habeto Helak wana bobode hebwaden si mate dei, si hoyowate si suwoyuk.
MAT 27:53 Si suwoyuk yok hedi haliwage, ge Yeisu wana suwoyuk hedi he muine si la si setuk Jerusalem ge si youmate bobode si hoyowate heidiye.
MAT 27:54 Tosasagiyao hebwaden si miyemiye he yake bwaidiye wedi todedei si mimitahasik Yeisu, si hamnohon mwaniknik hamnane ge bigi bwabwaligane gane i gan si paidi, hoge si matok suwok ge si nga, “Tolosuwok iye Helak Natune!”
MAT 27:55 Venakau si hoyowate si midimidi lawi, bwen matadiye i lok ge si hayaoyan Yeisu. Venakau hebwaden ya veto si sebelen Yeisu, bwaidiye si sehudiim Galili ge si matahasik.
MAT 27:56 He gamwadiye, Meri Magdala vainiine, wana valese Meri gane Jems ge Josep tinadiye, ge hotiya hedi Sebedi he-nanatune tinadiye.
MAT 27:57 Sauge i kokoyavi suwok, towasewase hotiya gagama Arimatiya, hidane Josep, i luwom, iye hedi Yeisu wana topadavae hotiya.
MAT 27:58 I la Pilato heine ge i hawanun-an Yeisu tuwane nuwane i ehowo, habeto Pilato i liwo gen si giyau heine.
MAT 27:59 Josep i howo Yeisu tuwane, i hapo he kaliko tovevai,
MAT 27:60 ge i la i hotei totone he wana haliwage tovevai gamwane, gane veto i hen tukan he pak. Bwen i pulim lok pak lahine hotiya ge i pulim gane haliwage hawane, habe i seyok.
MAT 27:61 Meri, Magdala vainiine, bwaine wana valese si tuwodau te he yake, hedi hao i loklok he haliwage.
MAT 27:62 Sabat hana yan lovivine i mwao, i yan hedi, habeto topowo lalahine ge Farisi si lok Pilato heine.
MAT 27:63 Habe si liwo heine si nga, “Gamalak, ha nuwohasik toyoyokapis ga yake, sauge habe taine i demate i nga, ‘Bwele yan ho-tuwon i mwao, habe a suwoyuk hedi.’
MAT 27:64 Iyete u liwo tosasagiyao si la he haliwage ge si matahasik hana had yan ho-tuwonine i mwao. Hebe taine ta deginawi sohode ti yake, anamate wana topadavae bwele si lok ge si howo tuwane, habe si liwo bobode heidiye si nga, ‘Hobak i suwoyuk hedi.’ Iloke yokapisi ga yeya bwele i kai suwok, taine sohode gane dedei.”
MAT 27:65 Pilato i liwo topowo lalahine ge Farisi heidiye i nga, “I dohob, gen hu sehapeid lo tosasagiyao topadine ge hu la hu yomoteiid iloke si matahasik haliwage. Hu lok, bigi bwabwaligane gen hu ginawi gane bosowaimiu hu ginawi iloke haliwage hana matahasik i dohob.”
MAT 27:66 Habeto si la si pap hasik siyo hotiya he haliwage gegedine ge he pak yake wedi bagayeune, bwen si yomoteiid tosasagiyao ilok si matahasik haliwage.
MAT 28:1 Yan Sabat i mwao, he wik hana yan dedei hei henanai suwok, Meri Magdala vainiine bwaine wana valese si la si kenani haliwage.
MAT 28:2 Habeto mwaniknik lahine i youmate. Guyau wana anelose hotiya i sehudi he bulubulu i la he haliwage, i pulim yok pak ge i tuwodau he pwatane.
MAT 28:3 Mangingine i piklame sohode pilame ge hana kaliko i kanekane sohode kepwalipwali.
MAT 28:4 Tosasagiyao hebwaden si mimitahasik haliwage si matok suwok ge si ginu, bwen si sopiyele he kelekele, taine si denipinipi, sidiye sohode tomate.
MAT 28:5 Anelose i liwo venakau yake heidiye i nga, “Tab hu ematok! A lapu Yeisu gane si tagakoros-yan hu luluweni.
MAT 28:6 Agegene tan i degan te he ya, hobak i suwoyuk, sohode wana lihu. Hu luwom hu paidi habane, gane i hinhiyene hei.
MAT 28:7 Habekik hu lok ge hu la hu giyau wana topadavae wedi wase hu nga, ‘Hobak i suwoyuk he mate ge bwele i dedei he matamiu i la Galili. Habe hu paidi hei.’ Lemi wase te hobak a giyau tei.”
MAT 28:8 Bwen venakau yake habekik si seyok haliwage, si matok, agegene yariyae hedi i susuwoku he hatiyediye, ge si patadei si ela tage si egiyau wana topadavae wedi wase.
MAT 28:9 Sauge si edodogan la he hiyede, habe Yeisu i sepaleid ge i nga, “A gomulolu heimiu!” Si luwom heine si lipwakoko, hehene si pihasik ge si kululu heine.
MAT 28:10 Habeto Yeisu i liwo heidiye i nga, “Tab matok! Hu la hu giyau he-hauhavau wedi wase gen si la Galili, habe bwele si paidiyau te he yake.”
MAT 28:11 Saugeine venakau si edodogan la he hiyede, bwen tosasagiyao topadine hebwaden haliwage hana tomatahasik si sehavile si la Jerusalem, ge bigi bwabwaligane gane i youmate si waseyan topowo lalahine heidiye.
MAT 28:12 Habeto topowo lalahine he-bwaidiye Judiya wedi todedei si mipase ge si ginawi wedi logugui hotiya, bwen si giyau mwani lahine tosasagiyao heidiye.
MAT 28:13 Si liwo heidiye si nga, “Hu liwo bobode heidiye hu nga, ‘Ha hene saole he gogou, hoge wana topadavae si luwom ge si howo tuwane.’
MAT 28:14 Hebe Pilato i longe wase ya, hamai habe bwele ha gopasapu heine, iyete taine bwele hu depaidi ngakine hotiya.”
MAT 28:15 Bwen tosasagiyao si howo mwani ge si ginawi sohode topowo lalahine wedi lihulihu heidiye. Iyete Judiya bobodeidiye si pareru wase yake hana had yan ya, tage Yeisu wana topadavae si la si howo tuwane.
MAT 28:16 Topadavae hebwaden si he-yawate si he-tiya (11) si la Galili, he bobokun gane veto Yeisu i lihuyan heidiye.
MAT 28:17 Saugeine si paidi, bwen si kululu heine, agegene topadine si nuwo veveiwo.
MAT 28:18 Yeisu i pililok heidiye bwen i nga, “Logugui ge gaisi bwabwaligane he bulubulu ge he panayawi, hobak Tamau i giyau heyau.
MAT 28:19 Iyete hu la hu wase wabene bwabwaligane heidiye gen si tabwa lo topadavae, hu pabaptaisid Tamade, Natune ge Yayaluwo Gagabubine he hidane heine,
MAT 28:20 ge logugui bwabwaligane gane a lihuyan heimiu hu palapuid gen si sebelen. Tolosuwok nau bwele bwaimiu ege sauge bwabwaligane hana had panayawi hana bagapamwao.”
EPH 1:1 Nau Pol, Helak wana nuwotu heine a tabwa Keriso Yeisu wana apostol. A leli leta ya ge a patile i lowo Helak wana bobode hebwaden hu miye Efeso heimiu, humiu togoru suwok Keriso Yeisu heine.
EPH 1:2 Helak Tamade ge wada Guyau Yeisu Keriso gen si muloluyanmiu ge wedi mimalum gen i pasusuwoku hatiyemiu.
EPH 1:3 Ta tobalan Helak, iye wada Guyau Yeisu Keriso wana Helak ge Tamane. I bosowaine suwok ta tobalan, kaiwane Keriso hei hobak i giyau heide mulolu bwabwaligane i hudi he bulubulu yayaluwade wana dohob kaiwane.
EPH 1:4 Sohode tagi ya. Muyai habe i ginawi panayawi, Keriso heine hobak i haseide wana bobode gen ta bwabwalene ge tab hada pwapwatim i egan he matane.
EPH 1:5 Sauge veto dedei i nunuwane-yanide, iyete i nuwotu pasuwae te Yeisu Keriso wana kaiwo hei habe i hawa he-nanatune-yanide. Iye totone he wana yariyae ge wana nuwotu te i ginawi sohode ti yake.
EPH 1:6 Iyete ta tobalan wana mulolu madimadiine kaiwane, mulolu yake hobak i giyo bwage-yan heide he Natune nunuwaneine suwok.
EPH 1:7 Helak wana mulolu i kai suwok, iyete Keriso wana mate hei Helak hobak i pamaise pahavileide ge i nuwoyok wada gegi.
EPH 1:8 Helak i ligin nabiyan wana mulolu heide bwaine sibe bwabwaligane ge lapu dodohobine.
EPH 1:9 Wana nuwotu sumosumoine hobak i payoumate heide, kaiwane i yariyae-yan te Keriso hei i ginawi sohode.
EPH 1:10 Hana sauge suwok hei benan i ginawi wana nuwotu yake, iye te bwele bigi bwabwaligane he bulubulu ge he panayawi i pipatoyao ge Keriso iye i kaun-an.
EPH 1:11 Hamai Keriso hei Helak i yomoyai wana bobode, kaiwane sauge veto dedei i nuwotu sohode. (Bigi bwabwaligane Helak i ginawiid sohode iye wana nuwotu.)
EPH 1:12 Iyete hamai hebwaden ha hotei deiyan Keriso hana med, Helak i yomoyai wana bobode iloke gen ha hosenge Helak hidane ge ha tobalan.
EPH 1:13 Humiu hedi, hu longe wase tolosuwokine, iye Yeisu Wasane Dodohobine hemi pwamwad kaiwane, iyete hobak hu goru Keriso heine ge hu tabwa wana bobode-yan. Iyete Helak hobak i hotei hetutuhine heimiu sohode bagayeune, iye te Yayaluwo Gagabubine i giyau heimiu sohode wana liwo tuwoi.
EPH 1:14 Hobak ta ho mwao Yayaluwo Gagabubine, iloke ta lapu dohob bwabwaligane hebwaden Helak i gotei kaiwade benan habe ta howo hedi. Ta matemate hana had Helak i sohe suwokanide ge i yomoide bwaide ta miye. Ta hosenge hidane ge ta tobalan!
EPH 1:15 Hobak a longe lemi goru Guyau Yeisu heine ge lemi nunuwane Helak wana bobode heidiye wasane.
EPH 1:16 Ga yake kaiwane taine a edemanao gomulolu Helak heine kaiwamiu, ge sauge hoyowate a ehauhawanun kaiwamiu.
EPH 1:17 A hawanun wada Guyau Yeisu Keriso wana Helak, iye Tamade Towasewase, gen i giyau Yayaluwane heimiu, iloke iye i pasibemiu ge i payoumate Helak heimiu, bwen hana lapu i kai heimiu.
EPH 1:18 A hawanun Helak gen i pawayae lemi nuwotu, iloke gen hu lapu te iye hobak i gon heimiu ge bosowaine bwaimiu lemi hatamatuwo hu mimihuvave wasewase lahine gane Helak habe i giyau hide wana bobode heide.
EPH 1:19 Sohode hedi gen hu lapu Helak wana gaisi i kai suwok mwage i kaikaiwo hide togoru-yan heide. Gaisiine hotaege hei te
EPH 1:20 Helak i pasuwoyukim Keriso he mate ge i hotei i tuwodau he nimane wana hinone he bulubulu.
EPH 1:21 Iyete Keriso iye i kai lakeid todedei bwabwaligadiye, gaisi denan bwabwaligadiye, anelose-yan bwabwaligadiye, tologugui bwabwaligadiye, ge ide bwabwaligane hebwaden si gan sauge ya ge hebwaden habe si gan sauge eluwom.
EPH 1:22 Helak i hotei Keriso i logugui-yanid bigi bwabwaligadiye si miye he hehene gabulane, ge i hotei i kaunan ekelesiya hana duwohe bwabwaligane.
EPH 1:23 Ekelesiya iye Keriso tuwane, ge Keriso iye i pabwasowo ekelesiya ge i pasusuwoku hana dohob bwabwaligane.
EPH 2:1 Veto lemi hawatautau ge lemi gegi kaiwane yayaluwamiu hobak i mate.
EPH 2:2 He saugeine yake hu edodoganan panayawi hana nuwotu gogogouine, ge hu esebelen yayaluwo bikbikine wedi todedei Seitan wana hiyede. Iye taine ta depaidi, agegene i logugui-yanid bobode hebwaden taine si dehawatau-yan Helak.
EPH 2:3 Veto hide bwabwaligade ta emiye bobode hebwaden yake he wedi boda, bwen ta esebelen tuwade yawedine ge ta eginginawi page hebwaden tuwade ge wada nuwotu nuwane. Sauge hide ta emimisohode yake, bosowaine te Helak bwaine wana huge i pelaseide hene-bwaide ge bobode hoyowate.
EPH 2:4 Hide wada hawatautau kaiwane yayaluwade hobak i mate. Agegene Helak i susuwoku-yan nuwalolu, ge wana nunuwane heide i kai suwok, iyete i pasuwoyukide bwaide Keriso ta paidi yawed tovevai. Helak wana mulolu bwage hei te hu paidi mwad.
EPH 2:6 Hide ta miye Keriso Yeisu heine, ilok Helak i pasuwoyukide bwaide Keriso he mate, ge i hoteide bwaide Keriso ta miye he bagatuwodau wasewaseine he bulubulu.
EPH 2:7 Iyete hide ta tabwa bagahahayao sauge i eluwom bobodeidiye kaiwadiye iloke si lapu Helak wana mulolu bwage i kai suwok, kaiwane Keriso Yeisu heine i nunuwane-yanide.
EPH 2:8 Sauge hu goru, Helak wana mulolu bwage hei te hu paidi mwad. Taine lemi logaisi hinone sohode, agegene Helak wana giyo bwage heimiu.
EPH 2:9 Taine lemi kaiwo maisane sohode, iyete taine bosowaine humiu hotiya i degotabwaraha.
EPH 2:10 Keriso Yeisu hei Helak i ginawi patovevaiide, nuwane te ta eginawiid kaiwo dodohobidiye, hebwaden i lovivine-yan pasuwae ge habe ta emiyemiye-yan.
EPH 2:11 Humiu si habmiu taine Judiya bobodeidiye sohode-yan. Judiya si godongedongemiu si nga, “Humiu taine hu deho gogotem yok pageine sohode hamai hobak ha howo, iyete humiu taine Helak wana bobode-yan sohode, hamai ege te Helak wana bobode-yan.” (Agegene page yake bobode totodiye si ginawi, ge hana nunuwotu i selok ege te tutuwo hei.) Iyete gen hu nuwopik te mwatan veto lemi miyemiye.
EPH 2:12 Saugeine yake hu mivevek Keriso heine. Humiu sohode bwabwali, taine hidamiu i degan boda Isrel Helak wana bobode heidiye, sohode hedi lihu tuwoi hebwaden Helak he-bwaine Isrel si ginawi, humiu taine kaiwamiu sohode. Lemi miyemiye he panayawi, taine dohob hotiya i degan kaiwamiu ge tage bwaimiu lemi hatamatuwo hu mimihuvave dohob yake kaiwane, ge taine hu delapu Helak.
EPH 2:13 Agegene sauge ya humiu hebwaden veto hemi bwage i mwalao hu miye Keriso Yeisu hei, iyete madibane hobak i mwanapasemiu Helak heine.
EPH 2:14 Keriso iye i pamalum hatiyede iloke hene-bwaide ge hene-bwaide ta mivetahe. Veto hamai Judiya ge humiu hebwaden taine Judiya sohode ta pehugehuge-yanide, bwen pehugehuge yake sohode libegane i wari-yanide boda ho-iwo. Agegene Keriso iye tuwane hei i lake yok libegane yake, bwen i hotei papetaege boda ho-iwo ta tabwa boda hotiya.
EPH 2:15 Judiya lama Logugui loguguiine i hoyowate, age Keriso hobak i pamwao Logugui yake. I ginawi sohode, iloke i hotei papetaege boda ho-iwo yake, bwen i ginawi boda tovevai hotiya ge ta mivetahe.
EPH 2:16 Keriso wana mate he koros i pamwao boda ho-iwo wada pehugehuge, i tubwenide hide sohode tutuwo hotaege ge i ho pahavileide Helak heine.
EPH 2:17 Iye i luwom ge mimalum wasane i papalapu-yan, humiu heimiu hebwaden veto hemi bwage i mwalao Helak heine, ge hamai heyai hebwaden ha mipahubo Helak heine.
EPH 2:18 Hobak ta mivetahe, kaiwane Keriso heine hide boda ho-iwo wada sapu i gan ge bosowaide Yayaluwo Gagabubine wana labe hei ta lok Tamade heine.
EPH 2:19 Iyete sauge ya humiu taine hedi sohode bwabwali ge tosesevin, agegene hene-bwaimiu Helak wana bobode humiu tonhiyebe ge humiu Helak hana hun bobodeidiye.
EPH 2:20 Sohode hedi, humiu guwole gane Helak i pamidi hana ginawi topadine-yan. Hamai apostol he-bwaimai profet hamai sohode pak hebwaden si vateid dedepao guwole hana mwalu kaiwane, ge Keriso Yeisu iye pak rurumwaruine gane si hotei he kona suwok.
EPH 2:21 Guwole hana ginawi bwabwaligane si tubwen Keriso heine bwen guwole i ekaikai la ge i tabwa guwole gagabubine Guyau heine.
EPH 2:22 Hu miye Keriso heine, iloke humiu hedi Helak i tubwen toyaomiu he-bwaimiu wana bobode bwabwaligadiye, bwen hu tabwa Helak bwaine Yayaluwane wedi bagamiye.
EPH 3:1 Helak i ginawi sohode ti yake kaiwamiu, iyete ga yake kaiwane a hauhawanun kaiwamiu. Nau Pol mwage he dibula, kaiwane a ginawi Keriso Yeisu wana kaiwo humiu hebwaden taine Judiya-yan sohode kaiwamiu.
EPH 3:2 Anamate hobak hu longe te Helak i giyau ho mulolu ge a kaiwo kaiwamiu.
EPH 3:3 Ho mulolu gane i giyau iye te i patoheyau wana nuwotu sumosumoine ge a lapu. (Hobak hawesine a lihuyan mwao Helak wana nuwotu sumosumoine lihuine.
EPH 3:4 Iyete hebe hu pahone sahe a luluweli-yan, bwele hu paidi tolosuwok a lapu wana nuwotu sumosumoine, gane i ginawi Keriso hei.)
EPH 3:5 Sauge veto dedei bobodeidiye taine si delapu Helak wana nuwotu sumosumoine, agegene sauge ga ya Yayaluwo Gagabubine wana gaisi heine hobak i payoumate hamai wana apostol-yan ge wana profet-yan gagabubidiye heyai.
EPH 3:6 Wana nuwotu sumosumoine yake sohode ti ya. Humiu hebwaden taine Judiya-yan sohode hu goru he Wase Dodohobine, iloke hamai Judiya hene-bwaimai humiu ta ho toyao wana mulolu gane i lovivine-yan, he-bwaimai humiu hide sohode tutuwo hotaege giniteine, ge Keriso Yeisu heine ta ho toyao Helak wana lihu tuwoi.
EPH 3:7 I giyau ho mulolu a tabwa Wase Dodohobine yake hana tokaiwo. Ge i giyau wana gaisi heyau ge hei a ginginawi wana kaiwo.
EPH 3:8 Bwagane nau Helak wana bobode bwabwaligadiye wedi totankainane, i giyau ho mulolu te dohob malemaleine gane ta paidi Keriso heine, wasane a papalapu-yan hebwaden taine Judiya-yan sohode heimiu.
EPH 3:9 Helak i giyau lo kaiwo a gopawayae bobode bwabwaligadiye heidiye wana nuwotu sumosumoine gane nuwane i ginawi. Helak, iye bigi bwabwaligadiye hedi toginawi, sauge veto dedei heine wana nuwotu yake i ho sumwan.
EPH 3:10 Nuwane te sauge ya todedei ge gaisi denan he bulubulu, he ekelesiya hei iye wana sibe yauyawate si lapu.
EPH 3:11 Sauge veto dedei suwok Helak i nuwotu bwele i ginawi sohode ti yake, iyete sauge ga ya Keriso Yeisu wada Guyau wana kaiwo heine hobak i ginawi mwao.
EPH 3:12 Ge hide ta miye Keriso hei ge ta goru heine, iloke taine ta dematok te ta lok Helak he hana hao bwaide wada hatamatuwo.
EPH 3:13 Iyete a liwo heimiu, tab nuwamiu i engak ge yayaluwamiu i epwayate kaiwane nau a paidi tilao kaiwamiu. Nau lo tilao hinone te humiu hu paidi dohobine, iyete gen hu yariyae-an.
EPH 3:14 Helak i ginawi sohode ti yake kaiwamiu, iyete a lopwakoko Tamade he matane,
EPH 3:15 iye hun bwabwaligadiye he bulubulu ge he panayawi hedi topayoumate.
EPH 3:16 Tamade i susuwoku-yan bigi dodohobidiye hohoyowate nuwane i yomo giyau heimiu, iyete a hawanun Yayaluwo Gagabubine wana kaiwo heine gen i pagaisi yayaluwamiu,
EPH 3:17 ge lemi goru kaiwane Keriso gen i solavi he hatiyemiu. A hawanun gen hewasiimiu i sedau he nunuwane pageine ge yawedimiu i matuwo, sohode hubwahi hewasiine i sedau ge i kukuhasik kelekele.
EPH 3:18 A hawanun he-bwaimiu ge Helak wana bobode bwabwaligadiye bosowaimiu hu lapu Keriso wana nunuwane hana malemale, hana mwalao, hana misai, ge hana midau.
EPH 3:19 Hide bobode taine bosowaine ta delapu Keriso wana nunuwane hana kaikai, age a hawanun gen hu lapu vetahe wana nunuwane yake ge hu hamnohon hamnane. Ilok Helak, iye i susuwoku-yan dohob bwabwaligane, gen i miye heimiu ge i pasusuwokumiu.
EPH 3:20 Helak wana gaisi mwage i kaikaiwo heide, iyete heto sahe ta hawanunan o hebe heto sahe ta nuwotuyan, iye bosowaine i ginawi lake.
EPH 3:21 Iyete hide hebwaden ta miye he ekelesiya gamwane ge Keriso Yeisu heine, sai ge sai ta hawa wasewase-yan Helak, sauge hohoyowate taine i edemwao. Bam, sohode.
EPH 4:1 Nau mwage he dibula kaiwane a kaiwo Guyau kaiwane, iyete a gopagaisimiu yawedimiu hana miyemiye gen sohode Helak wana nuwotu ge habe i gon heimiu.
EPH 4:2 Sauge hoyowate gen hu hotei donge totomiu ge lemi page gen hu pameimei. Tab egene habekik hu ehuge, age bwaimiu lemi nunuwane gen hu palahasik hene-bwaimiu wedi ginawi heimiu.
EPH 4:3 Yayaluwo Gagabubine i pamalumide, ge mimalum yake i tubwenide ta tabwa boda hotaege. Iyete gen hu logaisi ge mitoyao yake pageine tab i emwao.
EPH 4:4 Bwabwaligade hide sohode tutuwo hotaege, ge Yayaluwo Gagabubine gane ta howo iyege te hotiya. Sohode hedi, bwaide wada hatamatuwo bwabwaligade ta mimihuvave dohob hotiya ege te kaiwane, gane Helak i lovivine-yan kaiwade ge habe i gon heide.
EPH 4:5 Wada Guyau iyege te hotiya, bwabwaligade wada goru iyege te hotiya, ge hada baptais iyege te hotiya.
EPH 4:6 Wada Helak iyege te hotiya, iye hide bwabwaligade Tamade. Iye i logugui-yanid bobode bwabwaligadiye, iye i kaiwo bwabwaligadiye heidiye, ge i miye bwabwaligadiye he gamwadiye.
EPH 4:7 Hide hotiya ge hotiya Keriso i talaotan hada mulolu, i giyau heide sohode iye wana nuwotu.
EPH 4:8 Sohode Buk Bwabwalene hana lihulihu, i nga, “Saugeine i sesai nate he hiyebe mimisaiine suwok, he-bwaine ge hebwaden hobak i pakokoveid ge i yawanid, bwen i talaotan bobode hedi mulolu heidiye.”
EPH 4:9 (Lihu gane i nga, “i sesai” i patoheide te dedei gen i luwom i sedau dedepao suwok he panayawi.
EPH 4:10 Gane i sedau, tolomoine hotaege te i sesai nate. Taine tage i dela i desesai ege te he bulubulu, agegene i sek hedi i misai nate suwok, iloke pihalae bwabwaligadiye bwele i yabom ge i pasusuwoku.)
EPH 4:11 Iloke iye i talaotan bobode hedi mulolu heidiye sohode ti ya. Topadine hedi biyebe i giyau si tabwa apostol, topadine profet, topadine Wase Dodohobine hana towase, ge topadine toekelesiya hedi tomatahasik ge hedi topapalapu.
EPH 4:12 I giyau bobode hedi biyebe sohode ti yo, nuwane i lovivine-yanid Helak wana bobode si ginawiid kaiwo dodohobidiye, bwen ekelesiya, iye Keriso tuwane, bwele i ekaikai la ge i egaigaisi la.
EPH 4:13 Hana bagapamwao hide sohode boda hotiya suwok kaiwane ta goru Helak Natune heine ge ta lapu vetahe, hide sohode bobode mamatuwoidiye, ge wada page sohode page gane Keriso i susuwoku-yan.
EPH 4:14 Bwen taine hedi hide sohode gamagai, taine hedi hide sohode wage gane bagod i tagaluwomlowo-yan, ge taine hedi bosowaine bobode sibesibeidiye wedi papalapu i dewi liyeliye-yanide sohode yangak wana ginginawi. Sidiye si ginawiid yoyokapis hana hiyede i hoyowate ge hei si pagegiid bobode.
EPH 4:15 Bwele hide taine hedi sohode ti yo, agegene bwaide wada nunuwane lihu tolosuwokine ta lihulihu-yan ge ta siwi gaigaisi hana had ta tubwen suwok Keriso hei, iye ekelesiya hulune.
EPH 4:16 Iye i logugui-yan tutuwo bwabwaligane, bwen giniteine tomase ge tomase si tubwen papetaege. Ginite hotiya ge hotiya totone wana kaiwo i ginginawi, iyete tutuwo bwabwaligane i siwisiwi ge i egaigaisi lok he nunuwane pageine.
EPH 4:17 Guyau he hidane heine a gopagaisimiu sohode ti ya. Tab hedi lemi miyemiye sohode bobode hebwaden taine si delapu Helak. Sidiye wedi nuwotu bwabwaligane taine hinone i degan,
EPH 4:18 ge hatiyediye i gogou. Taine wedi lapu suwok i degan ge hatiyediye i kakasiye sohode pak, iyete sidiye taine hidadiye i degan he yawed gane i hudi Helak heine.
EPH 4:19 Taine hedi si demwadine-yan wedi ginawi, age si taemanid he ginawi ngakngakine hei ge page mwadmwadineine si gino bebelen ege.
EPH 4:20 Agegene humiu lemi lapu Keriso kaiwane taine sohode ti yake.
EPH 4:21 Hobak hu longe mwao Keriso wasane, ge lihu tolosuwokine gane Yeisu heine hobak si palapumiu humiu hana tosedumuyai-yan.
EPH 4:22 Iyete gen hu ho yok yawedimiu toyaune gane pageine veto hu emiyemiye-yan, kaiwane yawed yake hamnaneine i huli pagegimiu bwen i bagapangekmiu.
EPH 4:23 Hatiyemiu ge lemi nuwotu gen i tovevai,
EPH 4:24 ge gen hu ho tukan yawedimiu tovevai, yawed yake pageine sohode Helak wana page, i sapu ge i bwabwalene suwok.
EPH 4:25 Iyete tab hedi hu eyoyokapis! Humiu hotiya ge hotiya gen i egotolosuwok wana pan togoru heine, kaiwane hide bwabwaligade tutuwo hotaege giniteine denan.
EPH 4:26 Hebe hu huge, tab lemi huge i eyouhomiu ge hu eginawi gegi. Ge tab lemi huge hana sauge i emwalao i ela parae i edobiyek,
EPH 4:27 ge tab Seitan wana hauhawal hotiya hu egiyau.
EPH 4:28 Tolomo gane i bwabwahiyewo, tab i ebwahiyewo hedi, agegene gen i pakaiwo nimane kaiwo dodohobine i ginawi. Iloke bwele i paidiid wana bigi i hoyowate ge bosowaine gen i labeid togulegule.
EPH 4:29 Tab lihu ngakngakine hu elihuyan, age lihu dodohobine egene hu elihuyan gane bosowaine i labeid bobode hebwaden hedi puyowo ganganine ge si gaisi. Iloke bobode hebwaden si papadavae-yan lemi lihu, wedi dohob bwele si paidi hei.
EPH 4:30 Tab hu ebagapangek Helak Yayaluwane Gagabubine nuwane, iye Helak wana yeune heimiu i payoumate te humiu iye wana bobode, iloke hu lapu benan habe i sohe suwokanmiu.
EPH 4:31 Hata mamaliye hamnane bwabwaligane hu ho yok heimiu, bwaine huge. Tab hu egoyamwarare-yanid hene-bwaimiu ge tab hu egopanpangek-anid. Tab pehugehuge pageine i egan heimiu.
EPH 4:32 Age lemi page gen hu pameimei hene-bwaimiu heidiye ge hu hatatilao-yanid. Hu nuwoyok he-bwaimiu wedi gegi heimiu, sohode Keriso hei Helak hobak i nuwoyok lemi gegi.
EPH 5:1 Humiu Helak he-nanatune nunuwaneine, iyete hu hamnohon humiu gen sohode iye.
EPH 5:2 Nunuwane pageine gen hu edodogan-an, sohode Keriso i nunuwane-yanide. Iye i taeman yawedine hide kaiwade sohode powo bwabwalaiine gane Helak i yariyae-yan.
EPH 5:3 Ganawal pageine ge page mwadmwadineine, ge tomemek pageine, tab tankai hotiya i egan heimiu. Page henebwaden yake humiu Helak wana bobode gagabubidiye taine bosowaimiu sohode.
EPH 5:4 Sohode hedi, tab papabek, tab gogobwage suwok, ge tab ganawal dotetiine hu elihuyan, kaiwane taine i dedohob-anmiu. Age hu lihuyan gomulolu egene Helak heine.
EPH 5:5 Nuwamiu i sapu te hebwaden si eginginawi ganawal pageine ge page mwadmwadineine ge hebwaden si tomemek, taine habadiye i degan Keriso ge Helak he wedi bagalogugui hei. (Tomemek pageine te sohode ta kukululu lok helak yoyokapisine heine.)
EPH 5:6 Iyete tab tolomo hotiya wana lihu yoyokapisine hei ge i egohowo nuwamiu. Page denan yake kaiwadiye Helak wana huge bwele i luwom bobode hebwaden taine si delonge halingane heidiye.
EPH 5:7 Iyete tab hene-bwaimiu bobode sosohode-yan yake hu epebwange.
EPH 5:8 Veto hu emiye he gogou, age sauge ya Guyau heine hu miye he wayae. Iyete yawedimiu hana dodogan gen sohode humiu wayae he-nanatune,
EPH 5:9 ge hu luweni sahe gane Guyau i yariyae-an iloke gen hu lapu. Kaiwane wayae hinone iye te page dodohobine, page sapusapuine ge gotolosuwok.
EPH 5:11 Tab hu eselok gogou pageine hana ginginawi hei, kaiwane taine hinone i degan, age hu payoumateid he wayae ge bobode si lapu gegi ti yake.
EPH 5:12 (Gane bobode si ginawi sumwan taine bosowaiu a degotagan, a mwadine-yan hana lihulihu.)
EPH 5:13 Bigi bwabwaligadiye hebwaden ta payoumateid he wayae, hobak ta paidiid vetahe,
EPH 5:14 kaiwane wayae iye i hotei taganid bigi bwabwaligane ge ta paidi vetahe. Iye te kaiwane wada lihu hotiya i nga: U suwoyuk, huwo tohiyene, u suwoyukim he mate, iloke Keriso wayayane i pawayaeiwo.
EPH 5:15 Yawedimiu hana dodogan hu matahasik vetahe. Gen humiu sohode hebwaden tonuwosapu, tab humiu sohode hebwaden taine nuwadiye i desapu.
EPH 5:16 Tab lemi sauge dodohobine hotiya hu epasibaleno-yan, kaiwane sauge ya ngak hana ginginawi hobak i gaisi.
EPH 5:17 Tab hu eboliboli, agegene gen nuwamiu i sapu-yan Guyau wana nuwotu kaiwamiu.
EPH 5:18 Tab hu emun kabaleya-yan bwai gaigaisiine, hebe hoge i bagapangekmiu. Agegene hu susuwoku-yan Yayaluwo Gagabubine.
EPH 5:19 Gen hu lihu-yan sam, wok tapwalolo ge wok hebwaden Yayaluwo Gagabubine wana giyau hedi lihulihu hene-bwaimiu heidiye. Gen hu wok tobal Guyau heine he hawamiu ge he hatiyemiu hedi,
EPH 5:20 ge wada Guyau Yeisu Keriso he hidane hei, sauge hohoyowate hu egomulolu Helak Tamade heine bigi bwabwaligane kaiwadiye.
EPH 5:21 Gen hu senapuyan he-bwaimiu wedi logugui Keriso hana hawatau kaiwane.
EPH 5:22 Humiu mehaduwe venakau, gen hu senapuyan he-mwamwaniyemiu wedi logugui sohode hu senapuyan Guyau wana logugui.
EPH 5:23 Kaiwane tolomo iye poniyene hulune sohode te Keriso iye ekelesiya hulune. Ekelesiya iye Keriso tuwane, ge Keriso iye ekelesiya hana Topamwad.
EPH 5:24 Ekelesiya i senapuyan Keriso wana logugui, sohode hedi mehaduwe venakau gen si senapuyan he-mwamwaniyediye wedi logugui sauge hoyowate.
EPH 5:25 Humiu mehaduwe bobode, gen hu nunuwane-yanid he-ponponiyemiu sohode Keriso i nunuwane-yan ekelesiya ge i taeman yawedine kaiwane.
EPH 5:26 Yawedine i taeman nuwane i sawi pakanekane-id togoru-yan he bwai sohode Wase Dodohobine hana lihu. Keriso nuwane i pagabub ekelesiya,
EPH 5:27 ge i pamidi he matane sohode ekelesiya gane hana hao dodohobine suwok, taine hana pupuwok, taine tuwane i debaluli, ge taine ngakine hotiya hedi, agegene i sapusapu ge taine wana ngak i degan.
EPH 5:28 Sohode hedi ti yo, bobode gen si nunuwane-yanid he-ponponiyediye sohode si nunuwane-yan totodiye tuwadiye giniteine denan. Hebe tolomo i nunuwane-yan poniyene, sohode hedi i nunuwane-yan totone.
EPH 5:29 Taine sauge hotiya tolomo hotiya i edehuge-yan totone tuwane. Agegene i pahan ge i matahasik vetahe, sohode Keriso i ginawi hide ekelesiya heide,
EPH 5:30 kaiwane hide iye tuwane giniteine denan.
EPH 5:31 Buk Bwabwalene i liwo, “Iye te kaiwane tolomo gen i miyokid tamane ge tinane i la bwaine ge poniyene si mipase iloke si toiwo si tabwa tutuwo hotaege.”
EPH 5:32 Buk yake hana nunuwotu i malemale suwok. Nau a lihu lok Keriso bwaine ekelesiya heidiye.
EPH 5:33 Age hana lihulihu i lowo hedi humiu heimiu. Iloke tolomo hotiya ge hotiya gen i nunuwane-yan poniyene sohode i nunuwane-yan totone, ge vaini gen i hawatau-yan mwaniyene.
EPH 6:1 Humiu gamagai, he-tintinamiu ge he-tamtamamiu hawadiye gen hu hab kaiwane humiu hu miye Guyau heine. I sapu te hu ginawi sohode ti yake.
EPH 6:2 Buk Bwabwalene i nga, “Tinam ge tamam gen u hawatau-yanid.” Logugui ga yake iye logugui dedei gane bwaine hana liwo tuwoi,
EPH 6:3 ge liwo tuwoi yake i nga, “iyete bwele i dohob heim ge yawedim hana miyemiye i mwalao he panayawi.”
EPH 6:4 Humiu tametame, tab hu epahugeid he-nanatumiu, age hu panuboid vetahe, hu pasenapuid ge hu palupuid Guyau kaiwane.
EPH 6:5 Humiu tokaiwo yayawanidiye, gen hu hab lemi tonuwakau he panayawi hawadiye bwaine lemi hawatau ge lemi matok, ge bwaine hatiyemiu wana taem, sohode Keriso hawane hu hab.
EPH 6:6 Tab tage hebe si ehite hasikmiu ge habe hu ekaiwo vetahe, iloke si yariyae-yanmiu. Age hu kaiwo sohode humiu Keriso wana tokaiwo yayawanidiye ge hu ginginawi Helak wana nuwotu bwaine hatiyemiu bwabwaligane.
EPH 6:7 Hu kaiwo bwaine lemi yariyae, sohode hu kaikaiwo Guyau heine, taine tage bobode heidiye.
EPH 6:8 Kaiwane hu lapu Guyau bwele i giyau tolomo hotiya ge hotiya wana kaiwo dodohobine maisane heine, bwagane iye tokaiwo yayawanine o hebe tolomo susuwoheine.
EPH 6:9 Humiu hedi tonuwakau, gen lemi ginawi i dohob lemi tokaiwo yayawanidiye heidiye. Tab hedi hu epamatokid, kaiwane hu lapu sidiye ge humiu lemi Gamalak Lahine mwage he bulubulu, ge iye i ginawi pabwasowo bobode bwabwaligade heide.
EPH 6:10 A pwamwao lo lihu sohode ti ya: humiu hobak hu miye Guyau heine, iyete wana gaisi lahine gen i pagaisimiu.
EPH 6:11 Gen hu sipo helolomaleke bwabwaligane hebwaden Helak i giyau heimiu, iloke bosowaimiu hu talmidi gaigaisi ge tab Seitan wana nuwotu i eyokapisimiu.
EPH 6:12 Hide taine tage he-bwaide wada pan bobode ta delomaleke, age he-bwaide yayaluwo bikbikine nate he hauhawal he-bwaidiye wedi todedei-yan ge wedi gaisi denan, henebwaden si logugui-yan panayawi gogogouine ya.
EPH 6:13 Helolomaleke hebwaden Helak i giyau heimiu bwabwaligane gen hu sipo, iloke bosowaimiu he sauge ngakngakine hei hu talmidi gaigaisi he maleke, ge sauge hu lomaleke mwao, humiu bwele mwage hu taltalmidi he habamiu.
EPH 6:14 Gen hu talmidi ge lemi siposipo sohode ti ya. Lihu tolosuwok hu lokin vetahe he luwamiu sohode hemi pan, ge page sapusapuine sohode wagwagamiu hana hehogane.
EPH 6:15 Lemi lovivine mimalum Wasane Dodohobine gen hu waseyan, gen sohode hu ho tukan hehemiu hana pase.
EPH 6:16 Sohedi hedi, hu howo goru sohode hemi yagove, ge hei hu hogane Seitan wana wamewame tautauidiye bwabwaligane ge hu pabode wedi dab.
EPH 6:17 Helak wana pwamwad hu howo sohode hemi pwapwahem gaigaisiine, ge Helak wana lihu hu howo sohode maleke kilepeine gane Yayaluwo Gagabubine i giyau heimiu.
EPH 6:18 Ge sauge hohoyowate Yayaluwo Gagabubine he wana gaisi hu ehauhawanun. Hu giyau lemi hawanun Helak heine puyowo bwabwaligadiye kaiwadiye ge hu liwo gen i labemiu. Iloke hu matalale ge hu mimi hauhawanun Helak wana bobode bwabwaligadiye kaiwadiye.
EPH 6:19 Nau hedi gen hu hawanun kaiwau. Hu hawanun te sauge hebe a lihulihu, Helak gen i giyauim lihu iloke hatiyeu i matuwo ge a gotagan Wase Dodohobine, iye Helak wana nuwotu gane veto i misumo.
EPH 6:20 Helak i patileyau Wase Dodohobine yake hana towase, ge ga yake kaiwane nau mwage he dibula. Iyete hu hawanun gen hatiyeu i matuwo ge a waseyan Wase Dodohobine sohode ho logugui.
EPH 6:21 Tisikus, iye havade nunuwaneine ge tokaiwo dodohobine Guyau kaiwane, wasau bwabwaligane habe i lihuyan heimiu, iloke hu lapu mwatan lo miyemiye.
EPH 6:22 Ga yake kaiwane iyete a patile i lowo heimiu iloke hu lapu lama miyemiye wasane ge i pahatamatuwo-miu.
EPH 6:23 Helak Tamade ge wada Guyau Yeisu Keriso gen si pamalum humiu togoru-yan hatiyemiu, ge lemi goru gen si pagaisi ge si labemiu hu nunuwane-yanid hene-bwaimiu.
EPH 6:24 Helak gen i muloluyanid bobode bwabwaligadiye hebwaden si nunuwane-yan wada Guyau Yeisu Keriso sauge hohoyowate taine i edemwao.
