PSA 1:1 Lomomo rinedi di raba rulu levelinga loklok tooro at limixin kapmek la dixo mumu asu lampoovo at limixin di lok laxakapmek, kopla dinak lok esogo minedi di paase aksaksa ri ne Moroa.
PSA 1:2 Ketla, di suma ka lomomo atla di mumu asu Laulis Linga at Leeme Silok, la dim doma mumu amisix i at levenaleng kangking la at levenaleng kanimin bok.
PSA 1:3 Di lok ngan larauna di suusu ro at lisigege dan, la di pisix akmokso levempeven at levengaaling pipisik at laxampeeve, la levenang atdi kopmen nak mada si, la na mamang. Mo limixin di ngasang kobot at levempanga axap di lox i.
PSA 1:4 Ketla limixin kapmek dixok lok kuren. Di lok ngan mun levempusuvus at levenbeo, lamanman it mas kepe i.
PSA 1:5 At laaleng ne Moroa na viila mumu loklok at limixin axap, ni naba lok li lumumuat mavana at limixin kapmek, la naba solasu xepe di basinge limixin akmokso ren.
PSA 1:6 Limixin manmanton dit pas keneng at loklok tatao at Leeme Silok, ne Moroa, ketla nedi di mumu asu langas kapmek, dinaba seeve.
PSA 2:1 Tila ba, limixin at levenabung mixin petpes di sevut li leventaangas kapmek kusu dinoxok lok maxopok at ne Moroa? Tila ba limixin di mumu asu lodoxoma gamasa xerepmo?
PSA 2:2 Lavaorong at na lavatbung menemen, di gagas ti esep eburu mi ne Moroa. La luvuttadi amgomgo dit kis buru ri puse ngas ti lox asi Leeme Silok, eburu mi Lanarong no neni ga soxolik ka i.
PSA 2:3 La di lok, “Ata lox asepmus dik basinge lamgomgonga atnedu, la ataba ke xepe levelinga atnedu.”
PSA 2:4 To vana at loxonin orong teren at lebelen laxalibet, Leeme Silok ing longon mumu mo lodoxoma atdi, la i paase kalise ba ridi.
PSA 2:5 La melemu neni i belengatngas tinotno, la i paase sok di la lumukmusak silok teren ing long amarat aleng tinotno di.
PSA 2:6 Ni i lok tidi, “To Saion at lakaana xaala rak, ara vaxaxis aulis li vam loorong tarax e.”
PSA 2:7 Loorong i lok, “Nia anaba vaase asu bok levempanga Leeme Silok i tong atkatla li i. La ni ga lok tia, ‘Nenu ne Nuruk. Ningina nia a lok ngan ne Tamam.
PSA 2:8 Una sing ia, la nia anaba raba u mi larabung mixin axap. Unaba ruuna ka axap lavatbung menemen.
PSA 2:9 La unabam gomgonga di mi lakdak aen i lolos, la unaba sep povorok nedi ngan lengkong sosopen kangka i reporok.’”
PSA 2:10 Kuren la nemi lavaorong, mina xasep at levelinga rak la nemi lubung amgomgo at na lavatbung menemen, mina ronga avukat na levempapaase aronga.
PSA 2:11 Mina lotu saparap ne Moroa mi loklok ngangao, la mina pavanga i mi lanmarat.
PSA 2:12 Minat kis tintiding to melamgo ren. Naba lok kapmek do ni na musak la soso mun nemi axap mina uu. Nedi axap dik sixit uto saparap ne Moroa kusu ne Moroa na lok see atdi, dinaba momo.
PSA 3:1 Leeme Silok, limixin solo di munepen minia. La buaang bok limixin di vas taba rulu xepe nga ia, dira munepen minia.
PSA 3:2 La di paase mumu ia la dik lok keretna, “Moroa noxo lok tooro i.”
PSA 3:3 Ketla nenu, Leeme Silok, amisik nenu Lenban tia at levenaniu. Nenu mene u raba ia mi lolos ti sak tup mi limixin dit kis munepen minia. La nenu mun u lox alolos ia ngan laabelemes.
PSA 3:4 A sing lolos Leeme Silok mo ik lok tovana at lakaana kaala ren Saion la ing tonga ka lanteng tarak kusu ti loklok tooro.
PSA 3:5 A subu midi xopok la a unga, la a nemen avukat at laxanimin axap atla Leeme Silok ik lok see rak.
PSA 3:6 Nia axo marat at legesa sangaun larabin sangaun kobot limixin munepen minia di tu xangkan ia at levengkot axap.
PSA 3:7 Ude u, Leeme Silok! Lox asepsu ia, Moroa rak! Unaba lox i atla uk lox asongot limixin munepen minia, la uk lok kepe lolos basinge di kusu di noxo lox asongor ia.
PSA 3:8 Leeme Silok ik lok tooro limixin teren la di sak tup mi limixin munepen midi. La a sing i xusu neni naba lox anarong limixin teren.
PSA 4:1 O Moroa, nenu Lentupe ria! Una vaase porang ia do ana sing u. Dola nia aga ekip tangarang mi levenmumuat, nenu ga lok tooro ia. Monga una lox asuusu lebelen tuntun taram tia la una ronga lising tarak.
PSA 4:2 Lingisa ba nemi limixin kapmek miba xap ti paase aksaksa ria? Lingisa ba uba xap ti vavara solo ri levempanga xopmen turuturun teren, la ti mumu asu levempanga xaxarang?
PSA 4:3 Ketla mina xasep do Leeme Silok ira soxolik ka vam limixin manmanton kusu tin, la ing tonga ia do a toro rin.
PSA 4:4 Mi guta ke gat lebelemamao na sat arup nimi at laxapmek, la mina ke xepe libilinga. Do minak midi at laraora atnimi, minak midi pilo la minam doma mumu avukat na levelinga.
PSA 4:5 Minaplavang ti Leeme Silok mi levempanga naba lox epovo at lodoxoma ren, la minat kis la mina nunu saga ren.
PSA 4:6 Buaang nedi di ngising keretna, “O Leeme Silok, una raba nema mi laxaloklox anarong solo. Una lox asuusu amisik lebelemulus tinama.”
PSA 4:7 Ketla mo lomomo rak tu, ne Moroa, i volo mo lomomo nedi dinaba ruuna i, ap mo laaleng levempipisik at leventaamang piao eburu mi laxadan vaen na umsu aleng.
PSA 4:8 Dola a subu midi, a unga xeneng at lenmila. O Leeme Silok nenu xusuk, u xok nunuan ia.
PSA 5:1 O Leeme Silok. Una ronga levelinga rak. Una ronga ia, at mes silok.
PSA 5:2 Una ronga res at lerengteng tarak ti loklok tooro. Nu ne Moroa rak la Loorong Silok tarak! Nia a sing tu. O Leeme Silok,
PSA 5:3 ung tonga laxaka rak maxantamak suubu. At laxangking i soo su, a tong asu levesingising tarak, la at kis ngangais ti lovoporang taram tia.
PSA 5:4 Nenu xopmen lomoroa no uk lok momo ri libilinga. Uxo esuuxun mi libilinga.
PSA 5:5 Nenu uxo tu ebelen tinotno minedi limixin loklox aaso. U belengatngas tino rinedi axap limixin kapmek.
PSA 5:6 U sesele utut kepe limixin kaxarang. La u bulunga xepe rino nedi limixin sesep, la nedi di babala vukpuk limixin petpes.
PSA 5:7 Ketla mumu mene labalamu silok taram, u ke avolo ia xusu ana vubeles at loogu laplavang taram i melemelengan. La ana lotu saparav u go, la ana xis tintiding saparav u mi loklok ngangao.
PSA 5:8 O Leeme Silok, buaang limixin di munepen minia! Unamgonga ia xusu ana mumu asu lavavara xa ram. Una lox axasep langas taram kusu nia ana mumu asu i.
PSA 5:9 Levempanga salai limixin munepen minia dina tong i, anoxo mu asu i. Nedi mun limixin sepsep tadi. Levelinga atnedi ik sixit nunuan ketla ni levelinga loklox atdan mun la i umsu mi laxaxarang arup kusu dina sev amet limixin.
PSA 5:10 O Moroa, una vaase asi di la una lox asongot di. Naba lox avukat do mo leveloklok kakapmek atnedi naba lox asuusu levenmumuat silok tidi. Una xala xepe di basinge u, mumu loklok kakapmek mi lorongtonga xepe atnedi saparav u.
PSA 5:11 Ketla nedi dik lok keneng at loklok tatao ram, dina momo la dinak pixan momo amisik. Una lok see atnedi di vavara aleng u. Nedi di momo aleng mumu mun u.
PSA 5:12 O Leeme Silok, uk lox anarong nedi di mumu asu levelinga ram. Labalamu ram i tupe di ngan lenban.
PSA 6:1 O Leeme Silok, nemen uta musak la uta vaase sox ia. Nemen uta lox asongor ia keneng mun at lebelemamao ram.
PSA 6:2 O Leeme Silok, lengkot tarak i molo axap; una lox asuusu lebelen tuntun tia! Una lox alolos ia, nia na ara molos axap.
PSA 6:3 O Leeme Silok, labalak i reng aleng. Lingisa ba unaba lok tooro ia?
PSA 6:4 O Leeme Silok, ude u, la una lox asepsu ia. At lebelen tuntun taram una lox asepsu ia basinge lanmet,
PSA 6:5 atla to at lemenemen at labarongan, limixin kopmen dinam doma su ram, la kopmen tara na emi asu minu go.
PSA 6:6 Lanbulu silok i suxuna ia la lolos tarak i auret na xap. At laxangkanimin axap loora rak mi lavatlingun imlumlu at levengkamkabili dan at lamarak.
PSA 6:7 Axo epovo do ana reven avukat ta. Luxatli rak ira dang pe axap, atla ang teng amisik at limixin munepen minia ding long areng amisix ia.
PSA 6:8 Nemi limixin kapmek, uto nimi basinge ia. Leeme Silok ing tonga lerengteng tarak.
PSA 6:9 I ronga bok lerengteng tarak ti loklok tooro la ni naba sep siam at levesingising tarak.
PSA 6:10 Limixin munepen minia dinaba ekip tangarang mi lainmangan la langsangan lumumuat atla Leeme Silok naba sak tup midi. Soso mun dinaba lok tangtangku la ni naba xala oo di.
PSA 7:1 O Leeme Silok, nu ne Moroa rak. Anaa nia a vot saparav u kusu una lok see rak. Una lok tooro ia la una lox asepsu box ia basinge nedi di xala mu rak.
PSA 7:2 Naba lok kapmek do dina lok ngan lavatlaion la dina xip kepe ia uto vaxalom la kopmen tara go ri lok tooro ia, la dinaba lais axakalik labantuxu rak.
PSA 7:3 O Leeme Silok, la nu ne Moroa rak, dola aga lok pam tibilinga ri tara, la dola aga bala vukpuk tara tarapentangas tarak, kopla aga lok tavanga i lok kapmek tino ti laradi munepen minia la kopmen tavasuun teren, kopla aga xarang taba tara. Dola nia agara lok pam tevempanga at na i,
PSA 7:5 i lox avukat do una ke avolo limixin munepen minia dina mamat mu ia la dina rebeng alis kaka ia la dina sev asi ia la dina sev amer ia, la dina ke xepe labantuxu rak nak midi gamasa go at laxangka!
PSA 7:6 O Leeme Silok, una lox asuusu lebelemamao ram. Una beleku kaxat, la una tupe lumukmusak silok at limixin munepen minia, la una lok tooro ia. Nenu u vavara mene limixin dina rooro ngan limixin manmanton.
PSA 7:7 Kuren la unak lok bubua ka axap limixin saparav u, la unam gomgonga di boro vana at lixitkis orong taram.
PSA 7:8 Nenu laradi rongtonga linga at limixin axap. O Leeme Silok, una ru ria, uklen i do nia laradi sepse.
PSA 7:9 Nenu ne Moroa manmanton la u viila mumu levendoxoma atnema, la lavavara bok atnema. Una lox axap loklok kakapmek at limixin kapmek. La una raba luunun ti limixin nunuan.
PSA 7:10 Moroa ni Lurutu See Pe rak. Neni ik lox asepsu nedi di mumu asu levelinga ren.
PSA 7:11 Moroa ni lagale laradi rongtonga linga la levelinga ren ik mokso. Amisik ni i paase asi limixin kapmek.
PSA 7:12 Dola kopmen dinak lox ekun loklok atdi, Moroa naba sua ka lavarise esep teren la naba rep tong pen labanara ren la na lox agagas li i.
PSA 7:13 Ni naba lok kaka levempanga esep teren, la na lok dola na so asu mi levesoso xao ren.
PSA 7:14 Moroa, una ven ba limixin kapmek di doxoma gagas li leventaangas ti laxakapmek. Dik soxovo li levenmumuat la di xaxarang arup limixin.
PSA 7:15 Ketla nedi xa di onon at larapelixo di lili i ri leventaba vetpes.
PSA 7:16 Kuren la di ruuna ka losongsongot mumu xa laxakapmek atnedi. La lemusak mi leesep di gagas min ti leventaba vetpes i lok kapmek axa di.
PSA 7:17 A tong aorong ti Leeme Silok atla i tong asu lavapaase ramtaba ina mi lodoxoma mokmokso. Ak pixan emi asu ri Leeme Silok, ni Leeme Avolo.
PSA 8:1 Leeme Silok, nenu xusuk mun Leeme Silok atnema. Limixin axap at na lavatbung menemen di ven lempanga uga rudum li i, la kerepmo di ven kibis i do nu u silok aleng. Leemi asu saparav u di ronga i rovana at lebelen laxalibet.
PSA 8:2 Laxamdak mi laxaalik kakalik dik pixan emi asu minu la lubungkadede bok. Uga bos loroboro ri lok pe lebelemamao at limixin dit kis munepen minu la atnedi dik sok tixirixes kepe levelinga ram.
PSA 8:3 Dola a ven laxalibet nu ga rudum li i, lagaaling mi laxampenti uga vaxaxis di at levengkot atnedi la am doma xeretna.
PSA 8:4 Limixin nedi lempanga salai, la uram doma mu solo di. Nedi lempanga gamasa mun, ketla uk lok tatao avukat tino di.
PSA 8:5 Nenu uga raba di mi lolos pana at lempanga axap, ketla lolos atdi i lixilik mun ti lolos taram ne Moroa. La uga lox asilok di mi levenasen silok la lisisinang nunuan.
PSA 8:6 Uga lok katling di xusu dinam gomgonga levempanga axap nu ga rudum li i. Uga lox asilox di mavana at levempanga axap,
PSA 8:7 i ngan levesipsip, laxanbulumaxao, la laxampanga sio axap bok at laxairing,
PSA 8:8 la lavapixa mi levenmat, la levempanga axap at lebelen laras.
PSA 8:9 O Leeme Silok, nenu xusuk mun Leeme Silok atnema. Limixin axap at na lavatbung menemen di ven lempanga uga rudum li i, la kerepmo di ven kibis i do nu u silok aleng.
PSA 9:1 Leeme Silok, nia ana emi asu minu mi labalak axap. Anaba tong asu axap nom levempanga nunuan nu ga lox i.
PSA 9:2 Anabak pixan mi lomomo, lavasuun teren ataram. Anabak pixan emi asu minu, ne Moroa, nu Lanaraavuk.
PSA 9:3 Limixin munepen minia dik sixiro do di ven u, dik sak subu epopolo ri lanmet.
PSA 9:4 Ut kis at loxot tongtonga linga ram, la u tong asu lavapaase mi lodoxoma mokmokso. Uga ronga linga rak la uga ru ria.
PSA 9:5 Uga paase asi lavamolon, la uga sele utut kepe limixin kapmek. La kopmen tara noxo doma asu bok ba atdi.
PSA 9:6 Lavamunepen minema ma noxo ven bok ba di. Ura sele utut kepe vam laramenemen silok atnedi, la limixin axap dira domampe axap pam di.
PSA 9:7 Ketla Leeme Silok, neni Loorong Avolo la naba nemen amisik kuren, la kopmen tekavaxap teren. Ira lox agagas li vam loxonin orong teren ti viila mumu loklok at limixin.
PSA 9:8 Ni im gomgonga lavatbung menemen mi lavapaase mokmokso. Mi lodoxoma mokmokso i viila mumu loklok at limixin boro at larabung mixin.
PSA 9:9 Leeme Silok i tu ngan Loxot Loklox Alipe, la limixin baava di epovo dina vubeles ap mo Loxot Loklox Alipe ren, la dina nemen nunuan e at levenaleng kakapmek.
PSA 9:10 Leeme Silok, nedi dikleklen u, dinaba nunu saga ram. La uxo raba rulu tara do lebelen i ngaongao ru.
PSA 9:11 Minak pixan emi asu ri Leeme Silok, mo it kis ngan Lamgomgo rovana Saion. Mina tong axasev i ri limixin at larabung mixin axap mumu levempanga ni gak lox i.
PSA 9:12 Moroa im doma su amisik atnedi ding songot mi laxanmumuat. Neni ixong tonga xepe lerengteng atnedi, ketla ik lox asongot nedi di lox abaava di.
PSA 9:13 O Leeme Silok, una lox asuusu lebelen tuntun tia! Una ven na levesongsongot limixin munepen minia dik lox i ria! O Leeme Silok. Lox asepsu ia basinge lanmet,
PSA 9:14 kusu anaba tu ro melamgo at limixin to Jerusalem, la ana tong asu i ridi ri levempanga nia a emi asu minu min. La ana lox asuusu lomomo rak atla uga lox asepsu ia.
PSA 9:15 Lavamolon diga xe lemet kusu ti sep limixin taram. Ketla nedi xa diga subu tup teren, nedi xa diga onon at larapelixo atdi.
PSA 9:16 Leeme Silok ira lox asuvos pam i keneng at lorongtonga linga at langas ik mokso, la limixin kakapmek dinaba tu at lavapaase mumu leveloklok atnedi.
PSA 9:17 Lanmet ni langas at limixin axap dik lok laxakapmek, la tinedi axap bok dik sok sisixe ne Moroa.
PSA 9:18 Moroa noxo domampe rino amisik limixin dik pakes. Moroa noxo ke xepe amisik levendoxoma voovo at limixin banbalo ti loklok tooro la ni noxo lox abulubun kepe amisik di.
PSA 9:19 Leeme Silok, ude u! Nemen uta ke xepe limixin dina lox abulubun kepe levelinga ram! Una lam kaka lavamolon uto melamgo ram la una vaxaru di at lavapaase.
PSA 9:20 O Leeme Silok. Una lox amarat di, la una lox asuma xibis di do nedi luvuttadi mun kuren la dina ekip tangarang mi lanmet.
PSA 10:1 Leeme Silok, tila ba u nemen paxalom basinge nama? Tila u lipe basinge nema, dola nema ma ekip tangarang mi lumumuat?
PSA 10:2 Laradi xapmek it las i la ik lox asongot limixin banbalo. Una rebeng alis ka i at larapelixo i lili i xusu ti lox asubu limixin taram.
PSA 10:3 Laradi xapmek it las i mi levendoxoma xakapmek teren. Laradi mokmorong i paase aksaksa ri Leeme Silok la im taba sinta i.
PSA 10:4 Laradi xapmek kopmen nak lok ngangao at Leeme Silok. Ik lox aaso, kuren la at lodoxoma ren i lox abulubun ne Moroa.
PSA 10:5 Laradi xapmek ipnovos at levempanga axap ni ik lox i. Ketla ni ixo epovo na xasep avukat at lavapaase ramtaba ina at ne Moroa. Neni i paase aksaksa ri limixin munepen min.
PSA 10:6 Neni ik lok tin axa xeretna, “Kopmen tepanga naba lox abulu ia la ana ekip tangarang mi levenmumuat at lorooro axap tarak.”
PSA 10:7 Levempapaase ren i umsu mi lavapaase aksaksa, laxaxarang la levelinga xikiilu, la i paase asu soso mun levelinga bilinga.
PSA 10:8 Neni it kis alipe ro at laramenemen, la i gagas kusu nap sev amet limixin nunuan. La neni i kuxut tangais luvuttadi mokmokso,
PSA 10:9 la neni it kis alipe ro at loxot kukuxut teren ngan lavatlaion. Ik midi tangais limixin banbalo, la im tebeng alis kaka di at lelixo ren, la i sasat pes kaka di.
PSA 10:10 Kopmen tara go ti lok tooro di, kuren la ip sev asi di la di subu uto xopok, la lolos silok teren ik lok kakapmek tino di.
PSA 10:11 Laradi xapmek im doma i do, “Moroa xopmen nam doma solo limixin! Ira vamet pam la kopmen na epovo ri ven ia!”
PSA 10:12 O Leeme Silok, una lox asongot mo limixin kakapmek la una doma nedi limixin ua dim suma mo losongsongot!
PSA 10:13 Kereva lodoxoma at limixin kakapmek? Dim taba sinta ne Moroa, la dim doma i do, “Neni noxo lox asongot dik.”
PSA 10:14 Ketla nenu, Leeme Silok, u ven lenget ka mo levenmumuat la levesongsongot dik lox i ri limixin baava, la u gagas amisik kusu una lok tooro di. Limixin pakpakes di vot pasa u xusu una lok tooro di atla nenu laradi loklok tooro at limixin pakpakes.
PSA 10:15 Una lox axap lolos at luvuttadi xapmek, unak lox asongot di mumu levempanga xapmek dira lok pam i, kusu di noxo lok bok ba i.
PSA 10:16 Leeme Silok, neni Loorong Avolo la kopmen tekavaxap teren. Nedi di lotu saparap lomoroa vetpes, dinaba sonao rino basinge lenep kangka ren.
PSA 10:17 O Leeme Silok, unabang tonga levesing at limixin di lox alixilik di maxopok taram. La unaba lox abelemes nedi.
PSA 10:18 Unabang tonga levesing at lubungkarun la atnedi limixin baava. Unaba ru ridi, kusu limixin at lavatkangka di noxo lox amarat bok ba di.
PSA 11:1 Nia a nunu saga at Leeme Silok, ni laradi xumkubak pe ria. Kuren la anoxo ronga res at limixin tangtangku di tong i ria dola, “Una rava oo ngan lapka uto vana at lempatkaana,
PSA 11:2 atla limixin kapmek di gagas kusu dina so u mi levesoso atdi. Di kuxut tangais luvuttadi avukat to at levengkot buxumin kusu do dina soso di.
PSA 11:3 Laradi avukat naba lok lavanga salai, dola limixin axap ding tonga xepe levelinga at lubung amgomgo la kerepmo lorooro at limixin ik lok kapmek aleng?”
PSA 11:4 Leeme Silok, mo it kis at loogu laplavang teren i melemelengan. Loxonin orong teren ik lok toxun pana at lebelen laxalibet. I reven tatao limixin axap at lavatbung menemen la ikleklen levempanga axap dik lox i.
PSA 11:5 I viila mumu loklok at limixin avukat la limixin kapmek bok. Neni i belengatngas tino ti limixin di los polo Laulis Linga ren.
PSA 11:6 Neni naba soli asi laxao bokbolot la nabak bolot limixin kapmek mi la salpa (sulfur). La naba lox asongot di mi lamanman kapmek iplivi aleng.
PSA 11:7 Loklok at Leeme Silok in manton la i vara mun leven gugu nunuan. Laradi ik lok lempanga avukat nabat kis esogo eburu min to at lemenemen teren.
PSA 12:1 O Leeme Silok. Lok tooro nema. Kopmen bok ba taradi avukat go i nemen. U noxo ven kaka bok ba taradi ruturun go ik lok kantubu at limixin axap.
PSA 12:2 Nedi axap di vekarang taba, la di velox atdan ka la kerepmo dira xaxarang arup bok di.
PSA 12:3 O Leeme Silok. Una vamngus nedi limixin di velox atdan ka, la una vamngus bok nedi limixin dim simi aurut di la dik lok keretna,
PSA 12:4 “Mi levelinga atdik dik ta lok kaka levempanga dik ta vara rin. La dik ta tong levempanga nedik ta vara i do ata tong i, la ixo epovo tara na sep pepe dik.”
PSA 12:5 Ketla Leeme Silok i vaase xeretna, “Na nia anaba vot, atla di lox abaava limixin dik pakes. La nedi di sev asongot labantuxu atdi mo dit mes silok mi losongsongot. Anaba raba nedi limixin baava mi nom lixitkis avukat ding kongkat tin.”
PSA 12:6 I epovo rinotno do ata nunu at leveng kakaape at Leeme Silok atla leveng kakaape ren i lok ngan loxon siliva uat gamgames din tin i at laxao bokbolot ise at lavanuti rintin axap la i nunuan axap.
PSA 12:7 Limixin kakapmek di umsu at lengkot axap la nedi axap di emi asu mi laxakapmek. O Leeme Silok. Una lok tatao avukat nema basinge di. La una lok tooro nema xusu limixin kerepmo di noxo lok kapmek nema.
PSA 13:1 O Leeme Silok, ningisa ba unaba doma su rak? Kereva, u domampe rino nga ia? Tila rinotno la u lipe lamaram basinge ia?
PSA 13:2 Ningisa ba unaba lox axap na levenmumuat nia arap kip tutu min? Lavanisa aleng kangking la kanimin lanbulu silok i nemen keneng at lorooro rak? Ningisa ba unaba lok tooro ia xusu anoxok lok bok ba at loklok tatao at limixin munepen minia?
PSA 13:3 O Leeme Silok, nu ne Moroa rak. Doma su rak. Una sep siam at lising tarak. Una raba amlong ia mi lolos tarak. La nemen uta ke xepe ia xusu ana met.
PSA 13:4 Nemen uta ke avolo limixin munepen minia dina tong i do, “Nedik tara sev asubu vam i.” Nemen uta ke avolo di kusu dina lok momo aksaksa ria mumu i nom.
PSA 13:5 Ketla a nunu saga ram, atla labalamu lexen taram tia naba nemen amisik. Anaba momo dola una lox asepsu box ia basinge limixin munepen minia.
PSA 13:6 O Leeme Silok. Anabak pixan tu, atla ugara lox anarong pam ia.
PSA 14:1 Mo limixin di doma i do, “Kopmen tomoroa go.” Nedi limixin tangtangku. Lodoxoma atnedi i bilingot axap tino mi laxakapmek. La dira lok pam levempanga ik lok kapmek aleng tinotno, kopmen tara atdi i lok levempanga i lox avukat.
PSA 14:2 Leeme Silok ik milik si boro vana at lebelen laxalibet, la i reven limixin axap, do ni naba epovo ri ven kaka taradi leklen la tara bok i lotu saparav i.
PSA 14:3 Ketla nedi axap digara oon soogong pam, lorooro atnedi axap ira mau axap pam. Kopmen tinotno tara atdi ik lok lempanga i lox avukat, kopmen tinotno tegesara.
PSA 14:4 Leeme Silok i sue xeretna, “Kopmen dinaklen leventaangas nunuan? Kereva, nedi axap na dik lok laxakapmek, kopmen takleklen atdi? Dip kip pilo amisik limixin tarak, la kopmen tinotno dina ngising tia.”
PSA 14:5 Ketla melemu dinaba lingun aleng, atla ne Moroa i nemen eburu minedi limixin di mumu asu levelinga ren.
PSA 14:6 Nedi dik lox aekarakat levempanga luvuttadi banbalo di vara i do dina lox i. Ketla Leeme Silok nabak lok see atdi.
PSA 14:7 Nia a vara aleng tinotno i do ne Moroa na sak tiki tara boro Saion kusu na lox asepsu limixin me Israel basinge limixin munepen midi. Melemu limixin me Israel dinaba lok momo dola Leeme Silok na lox asang kobot amu manga di.
PSA 15:1 Leeme Silok, nege i epovo na vubeles at loogu xaala ram? Nege i epovo na nemen eburu minu ro Saion at lakaana xaala ram?
PSA 15:2 Neni laradi i mumu asu lavavara at ne Moroa at leventaangas axap, la ik lox amisik leveloklok in manton la levelinga ren i ruturun amisik.
PSA 15:3 La kopmen ni na paase asi taasen at tara ukopok. Kopmen na lok tibilinga ri larapen tangas teren, kopla na paase mumu nedi dik lox auret tin.
PSA 15:4 Neni i rexes nedi no ne Moroa i raba rulu nedi. Ketla neni ip kiv aurut levenasen atnedi di mumu asu levelinga at Leeme Silok. Ik lox epovo amisik leveng kakaape ren, keke i do i lolos aleng tin, ni ixo epovo na ke xepe i.
PSA 15:5 Im taba levendinau, ketla kopmen dina porang i mi luunun i volo. Ixo epovo do tara na un i mi tevempilas kusu na vaxaru taradi manmanton at tavapaase. Laradi i mumu asu na leveloklok, lixitkis teren naba nemen matmatkun.
PSA 16:1 O Moroa, una lok see rak, a nunu saga ram kusu una kubak pe ia basinge limixin munepen minia.
PSA 16:2 A tong i ri Leeme Silok, “Nenu Leeme Silok tarak. Levempanga nunuan axap tarak, nenia a ruuna i, nenu axa um taba ia min.”
PSA 16:3 Limixin tuturun at Leeme Silok, nedi limixin nunuan. Ak lok momo amisik ti nemen eburu midi.
PSA 16:4 Limixin dit pas uto at levenmoroa vetpes, dinaba ekip tangarang mi laxanmumuat solo. Nia noxo nemen eburu midi at levelaplavang atnedi. La nia noxo lotu saparap levenmoroa atnedi.
PSA 16:5 Leeme Silok, nenu mun tarak la kopmen tomoroa bok. Ang sang kobot mumu mun u, la kopmen bok ba tepanga vetpes nia anak pakes tin. Lorooro axap tarak i nemen at lukngam.
PSA 16:6 A ruuna ka leventamtaba nunuan mun taram la di lox avukat tinotno.
PSA 16:7 A emi asu mi Leeme Silok, atla neni im lam lorooro rak, la at leveng kanimin lodoxoma rak i anasa ia mi loklox avukat.
PSA 16:8 Nia a xasep amisik ti Leeme Silok i nemen to melamgo rak. Mi mo i tu saparap lakngak tino la kopmen tavanga noxo sev asubu ia.
PSA 16:9 Kuren la lorooro rak i umsu mi lomomo, la levelinga rak i paase asu mun lososoro. La kopmen tinotno nia na marat tangarang ka tepanga,
PSA 16:10 atla nenu u noxo raba rulu ia xusu anat pas uto at lemenemen at labarongan, la u noxo ke xepe Laradi Melemelengan taram la labantuxu ren napso.
PSA 16:11 Unaba lox ase ia mi langas it pas uto at loxot ti lorooro. Ut kis esogo minia, la a momo amisik. Uk lox aumsu ia mi lososoro mo naba nemen amisik la kopmen tekavaxap teren.
PSA 17:1 O Leeme Silok, una ronga lorotoro rak la una ru ria mi levelinga ruturun. Una ronga res at lerengteng tarak saparav u ri loklok tooro. Una ronga na lising tuturun tarak saparav u.
PSA 17:2 Nenu uklen leveloklok in manton, kuren la unaba ronga linga rak la unaba ru ria.
PSA 17:3 Uklen lorooro rak. Uga vot pasa ia at laxanimin la uga viila mumu axap lorooro rak, u goxo vuse kaka tibilinga rak. Nenia axo paase kapmek,
PSA 17:4 ngan leventaba vetpes di lox i. A mumu asu amisik levelinga ram, la kopmen ana mu asu langas at lemusak la leesep.
PSA 17:5 At pas amisik at langas taram, la kovisi nia ana vas aase ren.
PSA 17:6 O Moroa, a sing saparav u atla uk lox epovo levesingising tarak. Una xa roolong tia la una ronga levelinga rak.
PSA 17:7 Una lox asuusu nom labalamu avukat taram la una lox asepsu ia. Nia at kis esogo minu la kopmen nia ana marat at limixin munepen minia.
PSA 17:8 Una lok see rak ngan uk lok tatao luxatli ram. Una lipe ia at lamamau at luvapa ram,
PSA 17:9 kusu limixin kapmek di noxo sev asi ia. Limixin munepen minia di tu kangkan ia kusu dina sev amer ia.
PSA 17:10 Kopmen dina balamu leventaba vetpes. Dit las amisik di.
PSA 17:11 Nanga ding kan ia, at levengkot nia a tepukus taba ve, di mamat mu amisix ia kusu dina sev asubu ia.
PSA 17:12 Di lok ngan lubunglaion, di kuxut tangais ia, di vara i xusu dina lais koxorop axakalik labantuxu rak.
PSA 17:13 O Leeme Silok, ude u. Una esep tangarang limixin di munepen minia, la una sak tup midi. Una lox asepsu ia basinge limixin kapmek mi lavarise esep taram.
PSA 17:14 O Leeme Silok, una lox asepsu ia mi lolos taram basinge nedi limixin at na lorooro di ruuna ka levempanga axap nedi xa di vara i. Una lox asongot di mi levesongsongot nu ga gagas li i ridi, teventaba bok ti laxamdak mi laxaalik atdi, la teventaba naba volo bok ti luvuttubuno avolo atdi.
PSA 17:15 Ketla nia anaba ven lamaram atla nia goxo lok tibilinga. Dola ana aus, anaba umsu mi lososoro atla anaba nemen eburu minu.
PSA 18:1 O Leeme Silok. A vavara aleng tu! Nenu Lentupe ria.
PSA 18:2 Leeme Silok ik lok see rak basinge limixin munepen, atla neni Loogu Matmatkun tarak. Moroa rak, neni Lurutu See Pe rak, la keneng mun teren nia a nemen matmatkun. I tupe ia ngan Lenban. I tu tooro ia, la i kubak pe ia basinge limixin munepen minia.
PSA 18:3 A toro ri Leeme Silok, la i lox asepsu ia basinge limixin munepen minia. Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 18:4 Loxoxo uu ga suxuna ia ngan ta lovo paxanao sesele utut ga vuulus labaaxin tarak.
PSA 18:5 Loxoxo uu ga suxuna ia ngan ta loos ga itis ia. Lamaaut ga lok do na xonom ia.
PSA 18:6 At lumumuat keneng at lorooro rak, aga ro ke at Leeme Silok. Aga ro ke at ne Moroa rak ti loklok tooro ro xeneng at loogu laplavang teren la ni ga ronga laxaka rak. La ga ronga bok lerengteng tarak ti loklok tooro basinge limixin munepen minia.
PSA 18:7 La ne Moroa ga musak di la ga lox angne lavatkangka la lempar abuxumkun at lempatkaana gang nengne.
PSA 18:8 Lusuxa ga ravasu at lisna ren la langangao at laxao bokbolot tintin asonao vanga eburu mi laxali kao bokbolot ga ravasu at lungusno.
PSA 18:9 Ni ga vaxat kuang laxalibet la ni ga vas si ude xopok, mi loxontakabu bibi maxopok at luxangkedek teren.
PSA 18:10 Ni ga xis pana at lavanga raptava ren (cherubim) la ga rava si soso min ude xopok ngan lamanman silok.
PSA 18:11 Ni ga xua pe i mi lubuxumin. Lengkon takabu lolos ga umsu mi laxadan gak lok kangkan i.
PSA 18:12 Laxampengkos uat gan bun aleng ga subu la laxao mi lavanga ga mam gamgomgo rin, la ga soosoo das su at loxon takabu bibi.
PSA 18:13 To vana at laxalibet, Leeme Silok gap kup butbutki ngan lerepaavat. La limixin axap diga ronga laxaka at Leeme Avolo.
PSA 18:14 Ni ga so limixin munepen mi laxasoso ren, la diga oo epeseves, la diga sixiro basinge laxasep at lavanga ga mam etitit.
PSA 18:15 To maxopok at lebelen laras gamdi saxaven, la lavara buxumkun at lavatkangka bok gamdi saxaven, at loxonaleng nu Leeme Silok uga musak limixin munepen minu, la uga vaase lolos aleng tidi.
PSA 18:16 Leeme Silok ga song asi boroxun pana la ga rebeng tu rak. La ni ga rev asu ka ia boro xeneng at lamaxat.
PSA 18:17 Ni ga lox asepsu ia basinge limixin lolos diga munepen minia, la basinge bok di, di belengatngas tia. Nedi diga lolos polo ia.
PSA 18:18 Nia ga nemen keneng at lumumuat, diga esep minia, ketla Leeme Silok ga lok see rak.
PSA 18:19 Ni ga lok tooro ia basinge laniu, la ga lox asepsu ia atla ni ga lok momo minia.
PSA 18:20 Leeme Silok im taba ia mi luunun atla nia laradi manmanton la ni ik lox anarong ia atla nia laradi sepsen.
PSA 18:21 Agara mumu asu Laulis Linga at Leeme Silok. A goxo raba sinta ne Moroa rak.
PSA 18:22 Agara mumu asu amisik leventaangas axap teren. Nia goxo ronga xepe at levempapaase ali ren.
PSA 18:23 Iklen i do kopmen tibilinga rak, la aga lok tatao avukar axa ia la nia goxo lok taxakapmek.
PSA 18:24 Kuren la im taba ia mi luunun atla nia aga lok mun leveloklok manmanton la iklen i do nenia laradi sepsen.
PSA 18:25 O Leeme Silok, nenu u ruturun tinedi di ruturun saparav u. La uk lox avukat tinotno rinedi din manton tino.
PSA 18:26 La uk lok lempanga i dadat tinedi loklok atdi i dadat. Ketla do tentaba dik lok laxakapmek, nenu u lok ngan laradi munepen midi.
PSA 18:27 Uk lox asepsu nedi di lox asi di ukopok, la uk lox asi nedi dim simi aurut di.
PSA 18:28 O Leeme Silok, um taba ia mi laxasep, la uk lok kepe ia basinge loklok at lamain.
PSA 18:29 Um taba box ia mi lolos ti vesep mi limixin munepen minia, la lolos tip sev asi di.
PSA 18:30 Na ne Moroa, loklok teren in manton tino. Dola ni na xaape mi tavanga, ni naba lox i. La neni Lenban tinedi di vot pasa i xusu na lok see atdi.
PSA 18:31 Leeme Silok, neni xusuk ne Moroa. Moroa xusuk i lok ngan Lentupe ridik.
PSA 18:32 Neni mun ne Moroa ik lox alolos ia, la neni mun ik lok tatao lavatpas tarak.
PSA 18:33 Neni mun i su auru ia at lavatpas tarak ngan lavanga mi lavanuet kangkedek it pas matmatkun. Ik lok tatao box ia rovana at lempatkaana.
PSA 18:34 Ik lox ase ia ri vesep, kusu anaba soso avukat mi lososo lolos.
PSA 18:35 O Leeme Silok, uk lok see rak la uk lox asepsu ia. Loklok tooro ram ira lox asilok pam ia, la lolos bok taram ga kubak pe ia basinge limixin munepen minia.
PSA 18:36 Ugak lok tatao avukar ia basinge di la di goxo xoxo ka ia. La nia goxo subu bok.
PSA 18:37 Nia ga xala limixin munepen la aga rebeng alis kaka di. Nia goxo lok mamas se aga sev amet axap di.
PSA 18:38 Aga bobo amet di, la digoxo epovo na xatu kaxar amlong. Digak midi etaba ro melamgo rak.
PSA 18:39 Uga raba ia mi lolos ti nom leesep, la nia aga sak tup mi limixin diga munepen minia.
PSA 18:40 Uga lox aoo limixin munepen minia la diga sixiro rak. Agap sep kakapmek tino nedi diga belengatngas tia.
PSA 18:41 Digang teng ti loklok tooro, ketla tara goxo lox asepsu di. Diga toro ri Leeme Silok, ketla ni goxo ronga res atdi.
PSA 18:42 Aga long povorok tino di la di lok ngan ta lakbus kao no lamanman it mas kepe i. Aga vas asi di, ngan ta at pas at lapke ro at langas.
PSA 18:43 Uga lox asepsu ia basinge limixin tongtonga xepe la uga lox asilox ia ngan loorong at levenabung mixin axap. Limixin nia goxoklen di, nanga nia am gomgonga di.
PSA 18:44 Limixin boro xadiong dit kis tintiding mi levempatgulom atnedi saparav ia. Dola di ronga ia, di ronga res at levelinga rak.
PSA 18:45 Dixo abelemes bok ba, la di dede aleng, mo do di on basinge laraogu matmatkun atdi.
PSA 18:46 Leeme Silok ni Luntoo Avolo rak. A emi asu min, ni Lentupe ria. Ana tong asu i ri limixin do ne Moroa i silok aleng la ik lox asepsu ia basinge limixin munepen minia.
PSA 18:47 Im taba ia mi lolos ti sak tup mi limixin munepen minia, la i tupe ia at limixin kapmek. La neni mun ik lox asi at larabung mixin axap kusu diba nemen maxopok tarak,
PSA 18:48 la ik lox asepsu ia basinge limixin munepen minia. O Leeme Silok, u raba vam ia mi lolos kusu ti sak tup mi limixin munepen minia, la u lok see rak kusu limixin sepsep di noxo sev asi ia.
PSA 18:49 Ni lavasuun teren la nia ana emi asu minu kantubu at limixin at levenabung mixin petpes. Anak pixan emi asu mi laasen taram.
PSA 18:50 Moroa im taba lolos silok ti loorong teren kusu nak sak tup mi limixin munepen min. Ik lox asuusu labalamu lexen teren ti no lara neni xa ga soxolik kaka i, ti ne Devit la ri luvuttubuno avolo umelemu.
PSA 19:1 Laxalibet ik lox asuusu lisisixam at ne Moroa. La levempanga axap go ik lox asuusu lugugu silok neni ga lox i.
PSA 19:2 At levenaleng kangking axap mo levempanga dik lox asuusu i. La levenaleng kanimin axap bok, dik lox asuusu i.
PSA 19:3 Kopmen dina vaase asu tevelinga la kopmen bok ata ronga asu i.
PSA 19:4 Levempapaase atdi i ravasu ri limixin at lavatbung menemen axap. La levelinga atdi it pas ti latnese at na lavatkangka. Moroa ga lok loxot kitkis to vana at lamavangkap ti laxangking.
PSA 19:5 Ip tavasu maxantamak suubu ngan laradi i epot maxat la i lok momo ri vas su, i ngan bok laradi lolos i lok momo ti sixit at lekampoovo.
PSA 19:6 Laxangking i ravasu ro at lenep kavaxap at lavatbung menemen la ik sixit korop uto at lara lenep kavaxap bok. Kopmen tempanga i epovo na lipe basinge liplivi ren.
PSA 19:7 Laulis Linga at Leeme Silok ik mokso axap. Im taba lolos maxat ti limixin di mu asu i. Levempapaase ali at Leeme Silok, i epovo do dik ata nunu saga ren. La im taba lodoxoma avukat tinedi xopmen todoxoma avukat atnedi.
PSA 19:8 Laulis Linga at Leeme Silok ik mokso aleng, la nedi di mumu asu i di momo. Levempapaase ali at ne Moroa i nunuan, la im taba lodoxoma avukat ti limixin.
PSA 19:9 I lox avukat do laradi na lok ngangao at Leeme Silok, la limixin dinaba lok ngangao epasum amisik. Levelinga loklox akmokso at Leeme Silok in manton la i lox avukat amisik.
PSA 19:10 I lox avukat do limixin dina vara aleng i polo logol. La i so avukat tino ri limisiu.
PSA 19:11 Leeme Silok, leventaangas taram im taba ia mi lakleklen, nia lasaxaruki ram. Anabak lok kaka luunun teren, mo do nia ana mumu asu levelinga ram.
PSA 19:12 Leeme Silok, kopmen tara i epovo xusu ni na ven lenget ka axa libilinga ren, kuren la una doxoma xepe mo libilinga nia xopmen na xasep teren.
PSA 19:13 Una lok tooro ia xusu nia noxo lok laxapmek ua nenia a vara i. Nemen uta ke xepe i na sak pavaa ia xusu nia anaban manton la anaba sepmus basinge lolos at libilinga.
PSA 19:14 Nia a vara i do levempapaase rak mi lodoxoma rak nan manton at lamaram. O Leeme Silok, nenu Loxot Loklox Alipe rak, la nenu Lentu Korop Pe rak.
PSA 20:1 Ma sing Leeme Silok, ni ne Moroa at ne Jakop, do ni naba ronga ram dola una ekip tangarang mi lumumuat, la naba lok see ram!
PSA 20:2 Ma sing box i do loklok tooro ru naba laa boro xeneng at loogu laplavang teren, la loklok tooro bok tu naba vot boro Saion at lakaana ren.
PSA 20:3 Ma sing box i do ni naba siam ka ampana letaba ram, la ni naba momo rino bok mi levelaplavang taram.
PSA 20:4 Ma sing box i do ni naba raba box u mi lempanga ung kongkat tin, la ni naba lox asoxos levendoxoma gagas taram.
PSA 20:5 Do Leeme Silok na lox epovo na levesingising la una sak tup mi limixin munepen minu, manabap kup mi lomomo, la manaba lok katling i mi leemi asu ri ne Moroa. Ma sing Leeme Silok naba lox asoxos axap levesingising taram.
PSA 20:6 Na nia aklen i do Leeme Silok im taba lolos ti loorong soksoxolik teren kusu ti sak tup mi limixin munepen min. Neni i paase porang levelinga ro at loxot melemelengan teren keneng at lebelen laxalibet at ne Moroa. At lolos axa ren neni im taba i mi lolos avolo aleng ti sev asi limixin munepen.
PSA 20:7 Leventaba di nunu saga at leveng karis esep atnedi, la leventaba di nunu saga laxanos atdi. Ketla nedik ta nunu saga at lolos at Leeme Silok, ni ne Moroa atdik.
PSA 20:8 Limixin kerepmo dinaba vas kais la dina subu, ketla nedik tanaba xatu upana la manaba tu tuxuruxun.
PSA 20:9 O Leeme Silok, una raba lolos ti loorong kusu na sak tup mi limixin munepen min. La una ronga atnema do mana toro ke ram.
PSA 21:1 O Leeme Silok. Loorong i lok momo, atla nenu ugam taba i mi lolos. I sosoro atla nenu ugam taba i mi lolos tik sak tup mi limixin munepen min.
PSA 21:2 Uga raba vam i mi levempanga axap lebelen ga tu i. Uga raba box i mi mo lavanga neni ga ngising tin.
PSA 21:3 Uga raba i mi leveloklox anarong silok, la ugara vaxasiga i mi lavatbungorong gol at lavatlak teren.
PSA 21:4 Ni ga sing u ri lorooro, la nu ga raba vam i min, lorooro abao naba baalom aleng.
PSA 21:5 Lisisilok teren i volo, atla nenu uk lok tooro i. Laasen silok mi lisisinang teren, nenu xa uga raba i min.
PSA 21:6 Um taba amisix i mi leveloklox anarong, la ik lok momo atla ut kis esogo amisik min.
PSA 21:7 Loorong i nunu saga at Leeme Silok, ni Lanaraavuk. Nom labalamu lexen at Leeme Silok naba tu amisik, kuren la lixitkis orong teren nabak lox amisik.
PSA 21:8 Loorong naba xoxo alis ka limixin axap di munepen min, la ni naba xoxo alis axap nedi di belengatngas tin.
PSA 21:9 La ni naba sele utut kepe axap di ngan laxao, imsum at laxairing, dola ni na ru asuvos. Leeme Silok naba lox asi axap di mi lebelemamao ren, la laxao naba rin asonao di.
PSA 21:10 La kopmen tara at livipisik li atnedi noxo sepsu at lanmet. Loorong naba sep kepe axap di.
PSA 21:11 Di epaase li la di sevut li leventaangas kusu dinaba lok kapmek loorong, ketla di noxo lox epovo i.
PSA 21:12 Ni naba xala di mi levesoso ren, la dinaba repukus la dinaba sixiro.
PSA 21:13 Leeme Silok, ma emi asu minu, ti mo langsangan lolos taram! Manabak pixan la mana emi asu mi leveloklok taram i lolos aleng.
PSA 22:1 Moroa rak, Moroa rak, tila u raba rulu ia? Arang teng pupuse aleng ti loklok tooro ram, ketla uxo lok tooro ia.
PSA 22:2 Moroa rak, a toro ru at laxanaleng kangking, la uxo vorang lisingising tarak. La at levengkanimin bok a toro ru, ketla uxok lox amamana labalak.
PSA 22:3 Ketla nenu ut kis at loxonin orong taram ngan Laradi Melemelengan. Nenu mun limixin me Israel di emi asu minu.
PSA 22:4 Lavalabat atnema diga nunu saga ram. Diga nunu at levelinga ram, la uga lox asepsu di.
PSA 22:5 Diga ro ke ram la di goxo ekip tangarang mi levenaniu. Diga nunu saga ram la uga lox epovo levendoxoma atdi.
PSA 22:6 Ketla nia xopmen bok ba ana ngan laradi, a lok ngan ta laxalon. Limixin axap di lele abulubun ia!
PSA 22:7 Limixin di ven ia, la di paase aksaksa ria. Dim lem gam tia la dira piripat patlak.
PSA 22:8 Dik lok tia xeretna, “Nenu ga nunu saga at Leeme Silok, tila neni xopmen na mulus ti lox asepsu u? Dola Leeme Silok i vavara ru, tila ni xopmen na lok tooro u?”
PSA 22:9 Nenu mene, ne Moroa, uga lox asu avukar ia at lebelen ne naga at laaleng pipisik tarak. Nenia nove aga xadede, uga lok tatao avukar ia.
PSA 22:10 Agam doma saga ram, ga ru xaka i at laaleng ne naga ga visix ia ren, la at levenaleng axap tarak, nenu mun ne Moroa rak.
PSA 22:11 Nemen uta nemen paxalom basinge ia! Levenmumuat mo i auret, la kopmen tara ri lok tooro ia.
PSA 22:12 Limixin solo di munepen minia, la di tu xangkan ia ngan ta laxanbulumaxao temes, ngan ta laxanbulumaxao mukmusak boro Basan.
PSA 22:13 Di vavangangba la di booro ngan ta lubunglaion, di gagas ti atat lalais ka ia ngan levempanga anan.
PSA 22:14 Lolos tarak ira xap pam, i xap ngan laxadan i soli su ri laxangka. Levennin etudum at levesi rak ira rem kida vam. Labalak i umsu mi lainmarat i silok aleng.
PSA 22:15 Luxukung tarak ira vatmang axap ngan laxakup, la lagam tarak i xis pe langsuk. Nenu xa u ke xepe ia la ak midi ro at laxangka xusu ana met.
PSA 22:16 Libinam tadi at limixin kakapmek nanga di ru xangkan pam ia. Di lok ngan ta lubung man di xala sa rak, di atat lais koxorop luxangkedek tarak mi lukngak.
PSA 22:17 Ara gelegen axap. Limixin munepen minia di reven tooro ia la di paase aksaksa ria.
PSA 22:18 Diga lu buru mi lengkon uat kusu ti lok kisip ka nege ba lok ka levempanga singsiga rak.
PSA 22:19 O Leeme Silok, nemen uta on basinge ia! Ude, una lox asepsu soso mun ia!
PSA 22:20 Lox asepsu ia basinge lemparise at limixin esep. Lox asepsu ia basinge na lubung man.
PSA 22:21 Lox asepsu ia basinge na lubunglaion. Axo epovo kusu ti sixiro basinge na laxanbulumaxao sio.
PSA 22:22 Nenia anaba tong asu laasen taram ti luvutnetak. Anaba emi asu minu ro at lovotpot buru atnedi.
PSA 22:23 Nemi livisik li at ne Jakop me Israel, mi lok ngan lavasaxaruki at Leeme Silok, mina vemi asu amisik min. Mina raba asinorong i la mina lotu saparap amisix i!
PSA 22:24 Leeme Silok ixo raba sinta limixin baava dip kip levesongsongot. La ixo raba rulu bok di, ketla ing tonga di do di toro ri loklok tooro.
PSA 22:25 Anaba emi asu mi laasen taram to at lovotpot buru silok, ti levempanga ugara lok pam i. Anaba tu ro melamgo atnedi di lotu saparav u la anabaplavang tu mi levempanga nia aga xaape min.
PSA 22:26 Limixin banbalo dinaba an mais at leveluxa di vavara rin. Nedi di repukus taba Leeme Silok, dinaba emi asu min. A sing ne Moroa na lox anarong di xusu dina ngasang kobot amisik at levenaleng axap i tu melamgo!
PSA 22:27 Limixin boro at larabung mixin axap dinabam domasu amisik at Leeme Silok. Boro at lengkot axap at lavatbung menemen, dinaba repukus taba i, la levenasen bantuxu axap dinaba lotu saparav i.
PSA 22:28 Leeme Silok neni Loorong Silok mavana at limixin axap. La neni im gomgonga limixin at levenabung mixin axap.
PSA 22:29 Limixin dit las nedi, dinaba xis tiktikbu saparav i. Limixin at lavatbung menemen axap dinaba xis tiktikbu saparav i.
PSA 22:30 Lavaola melemu dinaba gugu taba amisix i. Limixin dinaba tere avolo na loklok at Leeme Silok ti lavaola mo dinabat pot melemu.
PSA 22:31 Limixin kovisi dina visik nedi, dinabaklen i do, “Leeme Silok ga lox asepsu limixin teren basinge limixin munepen midi.”
PSA 23:1 Leeme Silok, ni laradi ik lok tatao ia ngan laradi ik lok tatao levesipsip teren. Kuren la a ruuna ka axap levempanga ak pakes tin.
PSA 23:2 I lox amdi ia ro at lenep kangka i ruuna levempivilis avukat kusu ana lok mamana ren, la i lam kaka box ia uto at laradan i sesen atnaasan kusu ana inin.
PSA 23:3 Neni im taba ia mi lolos maxat. La im lam ase ia keneng at larangas mokmokso, ngan ni gara vaase ali vam i.
PSA 23:4 Keke i do ana vas beles keneng at langsangan lamain bonot, nia noxo marat. Leeme Silok, u nemen eburu amisik minia, luvuukup mi lakdak taram ik lox amenemen amisix ia.
PSA 23:5 U lok gagas li leluxa silok tia, kuren la limixin munepen minia, dinaba ven ia, dola una seega rangarang ia ngan laradi silok. La unantu aumsu aleng lavanga inin tarak.
PSA 23:6 Aklen i do loklok nunuan mi labalamu ram naba kuxun amisik keneng at lorooro axap tarak, la loogu ram naba lok ngan loogu aulis tarak at levenaleng axap nia anaba rooro ren.
PSA 24:1 Lavatbung menemen la levempanga axap di nemen keneng teren, ni at Leeme Silok. Lavatkangka mi levempanga axap di rooro, ateren mun.
PSA 24:2 At lurutu kaxat, neni ga lok li laxangka ro mavana at lamaxat. La ni ga lok li bok levenamkumkun to xa maxopok at lisimaramain.
PSA 24:3 Loklok atnege i lox avukat kusu neni ba epovo na vas urut uto vana at lakaana at Leeme Silok ti lotu saparav i? Loklok atnege i lox avukat kusu neni ba epovo na vubeles uto xeneng at loogu laplavang teren i xaala?
PSA 24:4 Nedi mene di dadat at loklok atnedi la lodoxoma atnedi, la kopmen dina lotu saparap laxampoovo moroa la kopmen dina tong asu leveng kakaape xaxarang.
PSA 24:5 Leeme Silok naba lox anarong di. Moroa ni Luntoo Avolo atdi la naba tong atkatla li i ridi do nedi limixin sepse.
PSA 24:6 Limixin kerepmo di ngaongao ri ne Moroa, la dit pas amisik ti lotu saparap ne Moroa at ne Jakop.
PSA 24:7 Mina suang soso mene lempatban at langas uat, mina suang axap lempatban diga lox i ganoxa kusu Loorong Silok na vubeles.
PSA 24:8 Nege na Loorong i silok solo? Ni Leeme Silok la Lanaraavuk. Lolos teren i volo la ik sak tup mi limixin munepen min at levenaleng at leesep. Neni Leeme Silok.
PSA 24:9 Mina suang soso mene lempatban at langas uat, mina suang axap lempatban diga lox i ganoxa, kusu Loorong Silok na vubeles.
PSA 24:10 Nege na Loorong i silok solo? Neni Leeme Silok, la Lanaraavuk. Neni Loorong Silok.
PSA 25:1 O Leeme Silok, a lok lisingising tu mi lorooro axap tarak.
PSA 25:2 O Moroa rak, a nunu mene ram. Una lok tooro ia kusu ana sak tup mi limixin munepen minia la nia anoxo ruuna ka lainmangan at leesep. Nemen uta ke xepe di xusu dina sev asubu ia la dina lok momo aksaksa ria.
PSA 25:3 Limixin di nunu saga ram, limixin munepen midi noxo epovo na sak tup minedi, ketla nedi mene ding tonga viribang at levelinga ram, dinaba subu at leesep.
PSA 25:4 O Leeme Silok, una anasa ia mi leventaangas taram. Una lox axasev i ria.
PSA 25:5 Una anasa ia xusu ana rooro mu asu levelinga ruturun taram, atla nenu ne Moroa rak, la uk lox asepsu ia. A nunu saga amisik taram.
PSA 25:6 O Leeme Silok, una doma amlong ti lebelemulus taram mi labalamu lexen taram, ugara lox asuusu vam i, ga ruka i ganoxa at lereot.
PSA 25:7 Una doxoma xepe axap leveng kakapmek la levesoogong tarak, aga lok pam i, ganoxa ga laau mun be ia. O Leeme Silok, una domasu rak mumu labalamu lexen taram mi loklox avukat!
PSA 25:8 Loklok at Leeme Silok in manton tino la i lox avukat. Kuren la i lox ase limixin kakapmek mi langas i epovo dina mumu asu i.
PSA 25:9 Nedi dik lox axakalik di, neni im gomgonga di at langas ik mokso. La i lox ase bok di mi lavavara ren.
PSA 25:10 Nedi di mumu asu lekabus teren eburu mi levempapaase ali ren, neni im gomgonga nedi mi loklok tuturun la labalamu.
PSA 25:11 Leeme Silok, una lox epovo laxakaape ram la kerepmo una doxoma xepe laxaloklok kakapmek axap tarak, atla a ruuna laxaloklok kakapmek solo.
PSA 25:12 Nedi ding tonga res at Leeme Silok, ni naba anasa di mi langas dina mumu asu i.
PSA 25:13 Limixin kerepmo dinaba ngasang kobot amisik la laxamdak mi laxaalik atnedi dinaba ruuna ka mo lenep kangka aulis atdi.
PSA 25:14 Leeme Silok neni lentangas atnedi ding tonga res teren, la neni i lox amuat levelinga at lekabus teren eburu minedi.
PSA 25:15 Am tem saga amisik ti Leeme Silok ti loklok tooro, la ik lox asepsu amisix ia basinge levenaniu.
PSA 25:16 O Leeme Silok, una doma amlong tia, la una lox asuusu lebelen tuntun tia, atla ak lok tuntun la kopmen tololos tarak.
PSA 25:17 Una lox asooloo ia basinge lodoxoma saasaa, la una lox asepsu ia at laxanmumuat tarak.
PSA 25:18 Una doma loklok tuntun mi laxaloklox asongot tarak, la una doxoma xepe laxangkakapmek axap tarak.
PSA 25:19 Una doma mumu i do buaang nedi limixin di munepen minia la di belengatngas tia.
PSA 25:20 Una lok see rak, la una lox asepsu ia, kusu limixin di munepen minia di noxo sak tup minia. A vot pasa u kusu una xubak pe ia basinge di.
PSA 25:21 Nia a sing u xusu unaba lok tatao amisix ia atla a nunu saga ram, la loklok tarak i nunuan la i ruturun.
PSA 25:22 O Moroa, una lox asepsu leme Israel basinge levenmumuat axap atdi. Una lox asepsu leme Israel, nedi limixin tinotno ram.
PSA 26:1 O Leeme Silok, una tong atkatla li i ria do, nenia laradi sepsen, atla nia a nunu saga mun taram la ak lox amisik levempanga ik mokso.
PSA 26:2 Una lok tong pen axap na lorooro rak, la una ven mumu avukar ia. La una viila mumu lavavara axap keneng at labalak eburu mi lodoxoma rak.
PSA 26:3 Una lox i na atla um gomgo ria mi labalamu lexen taram, la um lam amisix ia at lavatpas tarak la kopmen tinotno una ke aie xepe ia at tengkon aleng.
PSA 26:4 Nia xopmen ana vemu eburu mi luvuttadi ekarakat. Nia axot kis esogo mi luvuttadi sosolo arup.
PSA 26:5 Nia axo vesum mi limixin kakapmek, la a tu asepsu basinge di.
PSA 26:6 O Leeme Silok, na a gos lukngak ti lox asuusu i do nia laradi sepsen. La at pas emi asu kangkan loxonin laplavang taram.
PSA 26:7 A vixan loxompixan ti tong avukat tu la a tong asu levempanga nunuan ugak lox i.
PSA 26:8 O Leeme Silok. A vara rinotno na loogu laplavang, ua nenu u nemen teren. Ni na loxot lisisixam taram i nemen e.
PSA 26:9 Nemen uta sele utut kepe ia eburu mi limixin kapmek, la una ke ia basinge levenmumuat uba raba limixin sepsev amet min.
PSA 26:10 Nedi limixin dik lox amisik laxakapmek la di gagas amisik ti siam ka lempilas ti lox alolos lenngitngit atdi.
PSA 26:11 Ketla nenia, ak lox amisik leveloklok in manton. Una lox asuusu lebelen tuntun tia la una lox asepsu ia basinge di!
PSA 26:12 La xerepmo nia ana nemen avukat basinge levenaniu. La anaba emi asu mi Leeme Silok to at lovotpot buru at limixin teren.
PSA 27:1 Leeme Silok ni Laxasep la Laradi Loklox Asepsu rak. Nia anoxo marat tangarang ka teta. Leeme Silok neni Loogu Matmatkun tarak ti pe levenaniu. Kuren la nia noxo marat bok ba.
PSA 27:2 Dola limixin kakapmek dina esep tangarang minia xusu dina sev amer ia, dinaba sak kikixin la dinaba subu.
PSA 27:3 Keke i do buaang atnedi limixin esep dina ru xangkan ia, nenia noxo marat. Dola limixin munepen dina lox agagas do dina sev asi ia, nenia move anaba nunu saga at ne Moroa.
PSA 27:4 Nia ara sing pam Leeme Silok mi legesa vanga. Legesa vanga mene nia a vara rin, do at lorooro axap tarak ana nemen ia ro xeneng at loogu ren, la anaba pavanga at leveloklok nunuan teren la nia anaba ngising i kusu nam lam lorooro rak.
PSA 27:5 At levenaleng kakapmek neni naba lox alipe ia ro xeneng at loogu ren. Neni naba xubak pe ia ro xeneng at loogu laplavang, la ni naba vaxaxis aurur ia uto vana at langsangan luuat kis silok kusu anaba nemen matmatkun teren.
PSA 27:6 La kerepmo anaba sak tup mi limixin munepen minia do dina ru xangkan ia. Anabaplavang saparap Leeme Silok mi luxupkup momo ro xeneng at loogu laplavang teren. Anabak pixan, la ana emi asu min.
PSA 27:7 O Leeme Silok, una ronga ia, dola ana toro ru! Una lox asuusu lebelen tuntun tia la una siam mu ia!
PSA 27:8 Uga lok tia, “Ude u, una lotu saparav ia.” Aga vorang i do, “Leeme Silok, anaba vot pasa u.”
PSA 27:9 Kuren la nemen gat uta lipe rak! Nemen uta belemamao ia. Nemen uta musak kepe ia, lasaxaruki ram, atla nenu Laradi Loklok Tooro rak. Nemen uta on basinge ia! Nemen uta raba rulu ia atla nenu ne Moroa, Laradi Loklox Asepsu rak.
PSA 27:10 Keke i do ne tamak mi ne naga duna raba rulu ia, ketla nenu, Leeme Silok, unabak lok tatao ia.
PSA 27:11 O Leeme Silok, una lox ase ia mi langas sala u vara i do nia ana mumu asu i. La unam lam ia at langas nunuan, atla a ruuna buaang limixin munepen.
PSA 27:12 Nemen gat uta on taba rulu xepe ia ri levengkikngen limixin di munepen minia. Di xaxarang taba amisix ia, la di lok momo aleng ti vaaban ia.
PSA 27:13 Nia akleklen i do anaba ven luvukat at Leeme Silok at na lorooro.
PSA 27:14 Kuren la minam doma ngangais ti Leeme Silok, la mina lolos. Nemen gat mita doma abulubun kepe i, mina nunu saga at Leeme Silok.
PSA 28:1 O Leeme Silok, nenu Lentupe ria, na nia a ro ke ram! Una ronga lanteng tarak! Dola u noxo ronga ia, nenia anaba lok ngan nedi diba si uto xopok at lemenemen at labarongan.
PSA 28:2 Una ronga ia at loxonaleng nia anang teng saparav u ri loklok tooro, la at loxonaleng ana xip aurut lukngak ti loogu laplavang taram i xaala aleng.
PSA 28:3 Nemen gat uta lii lumumuat tarak at loxonaleng u vaase asi limixin kakapmek, la eburu minedi dik lok libilinga. Nedi limixin levelinga atnedi ik sixit nunuan, ketla lodoxoma atdi i umsu mi loklok kakapmek.
PSA 28:4 Una lox asongot nedi mumu leveloklok kakapmek atnedi eburu mi lempanga bilinga digara lok pam i. Una lox asongot nedi mumu xa leveloklok atnedi, la una raba bok nedi mi luunun i epovo at loklok atdi.
PSA 28:5 Kopmen dina ven kisip levempanga Leeme Silok gara lok pam i, kopla at levempanga neni ga rudum li i. Kuren la ni naba lox asongot di la naba sele utut kepe axap tino di.
PSA 28:6 Leemi asu ri Leeme Silok, atla ni ira ronga ka vam lanteng tarak ti loklok tooro.
PSA 28:7 Leeme Silok ik lok see rak, la i tupe ia. Labalak it kis saga ren, neni im taba ia mi loklok tooro, la ik lox amomo box ia. A tong avukat tin mi livikpixan momo.
PSA 28:8 Leeme Silok ik lok see at limixin teren la neni i lok ngan lenban tidi, la ik lox asepsu mo loorong ni ga soxolik ka i.
PSA 28:9 Leeme Silok, una lox asepsu limixin taram, la una lox anarong nedi limixin manmanton taram. Una nemen ngan laradi loklok tatao sipsip tinedi, la mo loklok tatao ram noxo xap.
PSA 29:1 Nemi limixin lolos toxun pana at laxalibet, mina emi asu mi Leeme Silok, mina emi asu min mumu lisisixam la lolos teren.
PSA 29:2 Mina emi asu mi laasen silok at Leeme Silok. Mina xis tintiding to melamgo at Laradi Melemelengan do ni na ru asuvos.
PSA 29:3 Limixin di ronga laxaka at Leeme Silok to at levengkot axap at laras la lagale lo Moroa silok ik lox asuusu leretepaavat. Laxaka at Leeme Silok i onon to mavana at laras aaxa.
PSA 29:4 Limixin di ronga i atla laxaka ren i silok la i lolos aleng.
PSA 29:5 Laxaka at Leeme Silok ik sak pirivit larauna Seda (Cedar), keke i do ni larauna i silok aleng to Lebanon.
PSA 29:6 Neni inglong angne larakaana ro Lebanon kusu dinat los ngan laxannatnat bulumaxao, la lakaana Emon nat los ngan lanat bulumaxao temes.
PSA 29:7 Laxaka at Leeme Silok ik lox asuusu lavanga i mam.
PSA 29:8 Laxaka ren i lox angne lamatbin, la ingnengne bok lamatbin to Kades.
PSA 29:9 Laxaka at Leeme Silok ingne larauna Ok la it mas kepe larapavaxan una, at loxonaleng limixin axap to xeneng at loogu laplavang teren dinabap kup silok keretna, “Leemi asu ri ne Moroa.”
PSA 29:10 Leeme Silok ni Loorong mavana at lisimaramain. Ni im gomgonga amisik limixin ngan Loorong Avolo la kopmen tekavaxap teren.
PSA 29:11 Leeme Silok im taba lolos limixin teren la ik lox anarong nedi mi limila.
PSA 30:1 Leeme Silok, nenia a emi asu minu, atla nu uga lox asepsu ia. La uga rupe limixin munepen minia di goxo lok momo aksaksa ria.
PSA 30:2 O Leeme Silok, nia agang teng saparav u ri loklok tooro. Nenu ne Moroa rak, la uga lox aroo ia basinge lanmeres.
PSA 30:3 La uga lox asepsu ia basinge lamaaut atla ga auret kusu ana met. Nia aga mumu langas uto xa xopok at lemenemen at labarongan, ketla nenu uga lox asepsu ia basinge lanmet.
PSA 30:4 Nemi luvuttadi ruturun teren, minak pixan emi asu ri Leeme Silok! Mina doma lempanga silok Laradi Melemelengan gara lok pam i, la mina tong loklox avukat tin.
PSA 30:5 Lumukmusak teren kopmen nak lox abao, ketla loklok nunuan teren i nemen at levenaleng axap at lorooro rak. Kuren la levengkamkabili dan ba sesen su at luxatli rak at laxanimin, ketla lomomo naba ravasu maxantamak suubu.
PSA 30:6 Nia aga nemen avukat, la aga doma i do, tepanga noxo sev asi ia.
PSA 30:7 Leeme Silok, ugak lok lempanga nunuan tia. Uga rupe ia ngan loogu matmatkun to at lempatkaana silok. Ketla melemu uga lox alipe manga rak la nia aga marat.
PSA 30:8 Leeme Silok, gano aga ro ke ram. Aga ngising aleng u ri loklok tooro keretna.
PSA 30:9 O Leeme Silok, uba ruuna ka lavanga salai at lanmet tarak? Luunun salai uba ruuna ka i do nia ana si uto at lamaaut? Kereva, i epovo limixin diga met pam dina emi asu minu? I epovo bok dina tong asu lebelen tuntun lexen taram?
PSA 30:10 Leeme Silok, una ronga ia, la una lox asuusu lebelen tuntun tia! Lok tooro ia, Leeme Silok!
PSA 30:11 Ketla monga lingina ura lok kun pam lanbulu rak mi liriti momo. Ura lok kepe vam lumumuat at labalak, la ura lox aumsu ia mi lososoro.
PSA 30:12 Kuren la nia noxo vamngus, anak pixan emi asu minu. Leeme Silok, nenu ne Moroa rak. Anaba tong avukat amisik tu.
PSA 31:1 Leeme Silok, na a vot parav u xusu unak lok see rak. Nemen uta ke avolo limixin munepen minia dina sep kapmex ia la ana lok mamangan. Loklok taram in manton tino, na a sing u do una lox asepsu ia basinge di.
PSA 31:2 Una ronga ia, na! Una lox asepsu ia basinge di! Nenu una nemen ngan Loxot Loklox Alipe rak, kusu una lok see rak. La una rupe avukar ia, kusu anaba nemen avukat, la limixin munepen minia di noxo sep kapmex ia.
PSA 31:3 Nenu mun Loxot Loklox Alipe rak la Lentupe ria. Unam gomgonga ia, la unam lam ia at nom langas nenu ga xaape min.
PSA 31:4 Una kubak pe ia basinge lelixo no diga lok li ngais ia min. Una xua pe ia mi lolos taram basinge laniu.
PSA 31:5 A lok li loroonan tarak at lukngam. Leeme Silok, nenu ne Moroa u ruturun amisik ti limixin tarak, la unaba lox asepsu ia.
PSA 31:6 U belengatngas tinedi di lotu saparap leven moroa xaxarang. Ketla nia a nunu saga ram.
PSA 31:7 Anaba momo la ana sosoro mumu nom labalamu lexen taram. Ura ven pam laxasongsongot nia a ruuna i. La uklen bok levenmumuat tarak.
PSA 31:8 Nenu u goxo ke xepe limixin munepen minia, gita xoxo ka ia. Nu uga lok tooro ia la nia aga nemen avukat, la nia agat pas tangtagap at lavavara axa rak.
PSA 31:9 Leeme Silok, una lox asuusu lebelen tuntun tia, na nia a ruuna langsangan lumumuat. Luxatli rak ira ung axap at lerengteng. Lengkot tarak ira molo axap.
PSA 31:10 Lanbulu rak at laxanmumuat i lox atmut lorooro rak. Ara molos axap at na laxanmumuat tarak, labantuxu rak ira meramun axap.
PSA 31:11 Limixin munepen minia, la nedi di nemen aurer ia, di ven ia la di paase aksaksa ria mumu lanmeres tarak. Nedi dikleklen ia, dik marat tarak. Dola di ven ia at pas to at langas, dik sixiro rak.
PSA 31:12 Limixin axap dira domampe vam ia, ngan ta dola agara met pam. Nia a lok ngan ta lavanga no digara lu xepe vam min.
PSA 31:13 A ronga buaang limixin munepen di paase siksikma mu ia. Lanmarat silok i suxuna ia. Di seput li leventaangas kusu dina rebeng alis ia la dina sev amer ia.
PSA 31:14 O Leeme Silok, lununu rak i tu mun taram, la nenu ne Moroa rak.
PSA 31:15 Nia a nemen amisik keneng at loklok tatao ram. Una lox asepsu ia basinge limixin munepen minia, la basinge bok nedi di lox asongor ia.
PSA 31:16 Nia lasaxaruki ram, la unak lok tatao ia mi lebelemulus taram. Una lox asepsu ia atla u ruuna labalamu lexen.
PSA 31:17 Leeme Silok, na nia a ro ke ram. Nemen gat uta ke avolo limixin munepen minia dina lox amangan ia. Keke nedi limixin bilinga dina lok mamangan. La dina rakdu aleng kusu dina lok pilo mun at loxonaleng dina si uto xopok at lemenemen at labarongan.
PSA 31:18 Una vamngus limixin di xaxarang, nedi dit las di la dim simi aurut di, di paase aksaksa mumu limixin manmanton, la di paase asi di.
PSA 31:19 Nenu u umsu mi lempanga avukat, mo ura gagas li vam i kusu na lox asuusu i rinedi dim taba asinorong u! Uk lok see atnedi di nunu saga ram, la limixin axap di ven kibis i.
PSA 31:20 Uk lox alipe nedi maxopok at loklok tatao ram basinge lodoxoma ali at limixin kapmek la uk lox amaau di basinge levelinga aksaksa at limixin munepen minedi.
PSA 31:21 Leemi asu ri Leeme Silok! Ni ga lox asuusu nom labalamu nunuan teren tia at laaleng limixin munepen minia diga ru xangkan ia ri leesep!
PSA 31:22 Nia aga marat la nia aga nua i do ni ga lok kepe ia basinge loklok tatao ren. Ketla ni ga ronga lanteng tarak, at levenaleng nia aga sing i ri loklok tooro.
PSA 31:23 Nemi luvuttadi mi nunu saga at levelinga at Leeme Silok. Lebelen nimi na ngaongao rin. Leeme Silok ik lok see atnedi luvuttadi ruturun teren. Ketla ni ik lox asongot nedi dit las di, mo losongsongot i epovo rinedi limixin kerepmo.
PSA 31:24 Nemi axap limixin mina doxoma ngangais ti Leeme Silok. Mina tu tuxuruxun la minam doma abelemes.
PSA 32:1 Nedi, dira sepmus pam basinge laxakapmek atnedi, dina momo. Laxakapmek atnedi ne Moroa ira doxoma xepe vam i.
PSA 32:2 Do taradi go la Leeme Silok kopmen na vuse ka taxapmek teren la kopmen bok taxaxarang teren, ni na lok momo.
PSA 32:3 Ga ruka i nia goxo vaase asu laxakapmek tarak, agang teng amisik at levenaleng kangking la kanimin, kuren la labantuxu rak ira xat molos.
PSA 32:4 At levenaleng kangking la kanimin, nenu Leeme Silok ugap sev aleeng ia. Kuren la lolos tarak gara ravasu axap pam. Ik lok ngan laxangking at lamaares ik lox avatmang laxangka.
PSA 32:5 La na nia aga vaase asu laxakapmek tarak tu, kopmen a goxo lipe toxot teren basinge u. Aga vara i do ana soxomus laxakapmek axap tarak tu, la uga doxoma xepe axav i.
PSA 32:6 Kuren la i lox avukat do limixin tuturun taram dinaba sing saparav u at levenaleng at levenmumuat. Dola langsangan lekarakat i rava beles mu nedi ngan ladanut, kopmen noxo lox abaava di.
PSA 32:7 Nenu Loxot Loklox Alipe rak, la unaba lox asepsu ia basinge levenmumuat. Ak pixan momo at loklok tooro ram, atla nenu uk lok see rak.
PSA 32:8 Leeme Silok i lok keretna, “Nia anaba lox ase u mi langas unabat pas teren. Nia anaba anasa u, la anaba vaase aronga box u.
PSA 32:9 Nemen gat nu tangtangku ngan la os kopla dongki. Limixin di lok li loxonaen at lungusno at lavaros la di xoxo alu labanoos to melemu at lavatlak teren, kusu na ronga res atdi.”
PSA 32:10 Limixin kakapmek dinaba ekip tangarang mi laxasongsongot, ketla nedi di nunu saga at Leeme Silok, di nemen ma xeneng at loxokok at labalamu lexen teren.
PSA 32:11 Nemi limixin manmanton, mina momo la mina sosoro at levempanga Leeme Silok gak lox i. Nemi ming tonga res teren, minap kup momo.
PSA 33:1 Nemi axap limixin manmanton, minap kup mi lomomo mumu levempanga Leeme Silok gak lox i. Nemi axap ming tonga res teren, mina emi asu min!
PSA 33:2 Mina tong loklox avukat ti Leeme Silok mi lempat taaleng. Mina vixan tin mi leven gita.
PSA 33:3 Mina vixan loxompixan maxat saparav i. Mina sep maraanu lerengteng at ligita, kusu naba reng nunuan, la minap kup mi lomomo!
PSA 33:4 Levelinga at Leeme Silok i ruturun, la i epovo do ata nunu saga at leven gugu ren.
PSA 33:5 Leeme Silok i vavara mo leveloklok in manton la i ruturun. Labalamu lexen teren i umsu at lavatbung menemen.
PSA 33:6 Leeme Silok ga rudum li laxalibet mi lavapaase mun teren. Laxangking, lagaaling mi laxampenti ga ravasu mun at levelinga ni ga tong asu i.
PSA 33:7 Ni ga lok bubua laras at lara loxot, la ni ga lok li lisimaramain utou xa xopok at loxot teren.
PSA 33:8 Limixin at lavatkangka axap, mina lotu saparap Leeme Silok! Nemi axap limixin at lavatbung menemen minam taba asinorong i.
PSA 33:9 Ni ga vaase mene, la lavatbung menemen ga raut. At lavapaase mun teren levempanga axap ga ravasu.
PSA 33:10 Leeme Silok ik lox amun lodoxoma ali at limixin amgomgo at levenabung mixin petpes la kopmen dinak lox epovo levendoxoma belemamao atnedi.
PSA 33:11 Ketla leven doxoma gagas teren i nemen amisik, la mo do ni i doma i xusu na lok tavanga, ni nabak lox epovo amisik axa i.
PSA 33:12 Nedi lubung mixin ne Moroa it kis ngan Leeme Silok atnedi, dina momo, atla Moroa ga soxolik ka di ngan teren axa, dina momo.
PSA 33:13 Leeme Silok ik milix asi boro vana laxalibet, la i reven limixin axap.
PSA 33:14 Ni it kis tovana at loxot kitkis orong teren, la ik milik asi ri limixin axap di nemen at na lavatbung menemen.
PSA 33:15 Neni xa ga lox araut lodoxoma atnedi la ikleklen axap levempanga dik lox i.
PSA 33:16 Loorong at lavatbung menemen ixo epovo na sep kepe axap limixin munepen min mumu i do i ruuna buaang limixin esep la di lolos aleng. La laradi esep ixo sak tup mi limixin munepen min mumu lolos axa ren.
PSA 33:17 Laxan os ti leesep ixo epovo ri sev asi limixin munepen mi lolos axa atdi. Lolos silok atnedi ixo epovo na lox asepsu tara.
PSA 33:18 Ketla Leeme Silok i reven tatao nedi dik lok ngangao aleng teren, la nedi di nunu saga at labalamu lexen teren.
PSA 33:19 Neni ik lox asepsu di basinge lanmet, la ni ik lok tatao nedi at levenaleng at loroxo.
PSA 33:20 Ata nunu saga at Leeme Silok. Neni Lurutu See Pe la Laradi Loklok Tooro atdik.
PSA 33:21 Ata momo saga ren, la ata nunu at laasen teren i melemelengan.
PSA 33:22 O Leeme Silok, ma sing u do labalamu lexen taram na nemen eburu amisik minema. La ma doxoma ngangais tu.
PSA 34:1 Nia anaba tong loklox avukat amisik ti Leeme Silok, la anoxo xap mun at leges aleng ti emi asu min.
PSA 34:2 Nia anaba emi asu min ti levempanga ni gak lox i. Nedi limixin baava dina ronga i la dinak lek.
PSA 34:3 Nedik eburu ata tong asuusu i ri limixin do Leeme Silok i silok aleng. Nedik eburu axap ata emi asu mi laasen teren!
PSA 34:4 Nia aga sing saparap Leeme Silok la ni ga ronga ia. Ga lox asepmus ia basinge levenanmarat axap tarak.
PSA 34:5 Limixin baava diba ven tu ren la dinabak lek, la di noxo doma abulubun.
PSA 34:6 Luvuttadi baava di toro ke ren, la ni ing tonga nedi, la ik lox asepmus di basinge laxanmumuat axap atnedi.
PSA 34:7 Laangelo at leeme Silok ik lok tatao nedi dim taba asinorong i, la ik lox asepsu nedi basinge levenaniu.
PSA 34:8 Nemi xa mina ven terek luvukat at Leeme Silok. Laradi ik soxolik ka loxokok at Leeme Silok, ni na sosoro.
PSA 34:9 Nemi axap limixin teren, minam taba asinorong Leeme Silok. La nedi ding tonga res teren, di ruuna xobot kaka levempanga axap dik pakes tin.
PSA 34:10 At lepenaleng lubunglaion dik toxo la dik pakes ti levempanga anan, ketla nedi ding tonga res at Leeme Silok kopmen dinak pakes ti levempanga avukat, atla Leeme Silok im taba amisik di.
PSA 34:11 Ude nimi, laxamdak loklox ase, la mina ronga rak, la ana anasa nimi kusu minaba raba asinorong Leeme Silok.
PSA 34:12 Do nemi mi vara i xusu mina ruuna lorooro nunuan, la mi vara i xusu mina ven levenaleng avukat,
PSA 34:13 mina ke xepe lavapaase kapmek, la mina axav i at laxaxarang.
PSA 34:14 La nemi mina ke xepe laxakapmek la minak lok luvukat, la mina lolos ti lok ka lenmila keneng axap at lorooro axap atnimi.
PSA 34:15 Atla Leeme Silok i reven tatao limixin manmanton la ing tonga res at levesingising atnedi.
PSA 34:16 Ketla ik sok tixirixes kepe nedi dik lok laxakapmek, kusu dola dina met, limixin axap dinaba domampe soso mun nedi.
PSA 34:17 Limixin manmanton di toro ke at Leeme Silok, la ni ing tonga res atnedi. Neni ik lox asepsu di basinge levenmumuat atnedi.
PSA 34:18 Leeme Silok i gagas amisik ti lok tooro nedi dik lok tuntun, la i lox asepsu nedi ua lodoxoma abulubun i suxuna rinotno di.
PSA 34:19 Do laradi nunuan na ekip tangarang mi laxanmumuat solo, Leeme Silok naba lox asepmus i basinge axap mo lempanga.
PSA 34:20 Leeme Silok naba lok tatao axav i, la kopmen toxosi ren naba repit.
PSA 34:21 Limixin kakapmek dinaba met nop loklok kakapmek atdi. Nedi di belengatngas ti limixin manmanton, dinabap kip ka losongsongot.
PSA 34:22 Leeme Silok naba lox asepsu limixin teren. Nedi dinaba repukus taba i ri loklok tooro ren, di noxo ruuna ka lumumuat mavana atdi.
PSA 35:1 Leeme Silok, una tupe nedi di tu tangarang ia, la una esep eburu minedi di vara esep minia!
PSA 35:2 Una lok kaka lenban taram la una siga lisingsiga esep taram la una lox asepsu ia basinge di.
PSA 35:3 Una rebeng aurut lososo mi laasop taram ti esep eburu minedi nom di xaxala mu rak do dina sev ia. Una xaape do unaba lox asepsu ia basinge di.
PSA 35:4 Nedi nom di lok do, dina sev amer ia, una sev asi axap di kusu dinaba lok mamangan. Nedi nom di vengir ia, una sax amlong di la una lox ekarakat lodoxoma atnedi,
PSA 35:5 la dina lok ngan levempavagam mang, lamanman it mas kepe i, at loxonaleng laangelo at Leeme Silok i xaxala mu di!
PSA 35:6 Keke langas atnedi na main pe la na gagai, ap mo loxonaleng laangelo at Leeme Silok na sev asubu di!
PSA 35:7 Gano goxopmen tavasuun teren, la diga lok li pe ia mi lelixo, la diga xe lemeroon kusu anaba subu tup teren la dina rebeng alis kaka ia.
PSA 35:8 Ketla langsangan lumumuat naba vor asangu nedi, la nedi xa dinaba on at lara pelixo atnedi, la dinaba subu tup at langsangan leeteke!
PSA 35:9 Kuren la nia anaba momo ri Leeme Silok. Nia anabak lek atla neni ga lox asepsu ia basinge di.
PSA 35:10 Anaba tong i ri Leeme Silok mi lodoxoma axap tarak keretna, “Kopmen teta i lok ngan u. Uk lok see amisik at limixin kopmen tololos atnedi basinge limixin lolos, la limixin banbalo basinge limixin loklok papavas.”
PSA 35:11 Limixin kakapmek di vaxaru ia at lavapaase la dik sok taba ia mi leveloklok kakapmek mo nenia xopmen anaklen i.
PSA 35:12 Dip sepo loklox avukat tarak mi laxakapmek, kuren la lodoxoma abulubun i suxuna ia.
PSA 35:13 At levenaleng nedi digak meres, aga siga leventamon ti lox asuusu lanbulu rak la agan mun anan. Agat kis tintiding aleng ukopok la agang sing tinedi.
PSA 35:14 Ga ngan ta dola nia aga ngising ti lentangas tarak kopla netak. Nia agat pas tangtagap eburu mi langsangan lanbulu, ga ngan ta do a bulu mu ne naga.
PSA 35:15 Ketla do nia aga ekip tangarang mi levenmumuat, diga lok momo. Diga tu xangkan ia, la diga paase aksaksa ria. Limixin kadiong bok digak lox asongor ia, amisik digap sev ia.
PSA 35:16 Diga lok ngan limixin di lok sese laradi luxangkedek teren i molo, la diga reven angtungun bok tia mi lebelengatngas.
PSA 35:17 Leeme Silok. Kereva ura reven kepe amisik di? Una lox asepsu ia basinge leveloklox asongot atdi. Lox asepsu ia basinge na lubunglaion!
PSA 35:18 Do kuren, nia anaba tong loklox avukat tu ro melamgo at lovotpot buru at limixin taram. Nia anaba emi asu minu ro melamgo atnedi axap.
PSA 35:19 Mo limixin di munepen minia, nedi limixin kaxarang. Nemen gat uta ke avolo di, dina lok momo aksaksa ria mumu lumumuat tarak. Nemen gat uta ke avolo nedi dina lok sese ia. La nemen gat uta ke avolo nedi di belengatngas parang gamasa ria la dina momo mu lanbulu rak.
PSA 35:20 Kopmen dina paase atnaasan, dim doma xaka levelinga xaxarang kusu dina bala raba limixin loklok mulus min.
PSA 35:21 Dik sok taba ia mi levelinga, la dip kup keretna, “Maga ven u, uga lok nom levempanga xapmek!”
PSA 35:22 Ketla nenu, Leeme Silok, ugara ven pam i do nenia ap sepsen. O Leeme Silok, nemen bok ba uta vamngus. Nemen uta nemen paxalom!
PSA 35:23 O Leeme Silok, una xatu la una paase tooro ia. O Moroa rak, una xatu kaxat upana la una ru ria at na levelinga.
PSA 35:24 O Leeme Silok, loklok taram in manton tino. Kuren la una tong atkatla li i ria do nia ap sepse. Nemen uta ke avolo limixin munepen minia dina lok momo aksaksa ria mumu mo lumumuat tarak.
PSA 35:25 Nemen gat uta ke avolo di, dina lok keretna, “I lox avukat tinotno, dik tara lok pes pam i la ta lox epovo ba lavavara atnedik kuren.”
PSA 35:26 Nedi nom di lok momo at levenmumuat i vot saparav ia, una lox ekarakat levelinga atdi la una lox amangan di. Nedi nom di lok do dik mokso polo ia, una lox abaava di la una lox amangan di.
PSA 35:27 Naba lox avukat do nedi nom di vara i do ana sepse, dinap kup momo atla nenia a sepmus pam. La dina tong amu amgo ba i do, “Leeme Silok i silok aleng. Neni ik lok momo mi lasaxaruki ren na nemen avukat.”
PSA 35:28 La kerepmo nia anaba tong asu loklok manmanton taram, la anaba emi asu minu at levenaleng axap.
PSA 36:1 Laxakapmek ik lox atdan laradi xapmek keneng at lebelen. Ik sok sisixe ne Moroa, la kopmen naklen loklok tik lox asuusu loklok ngangao ri ne Moroa.
PSA 36:2 Im doma asilox axa i, kuren la i doma i do ne Moroa ixo epovo na ven lenget ka libilinga ren la noxo vaase asi rino i.
PSA 36:3 Lavapaase ren i lok kapmek la i umsu mi laxaxarang. Ik sok tixirixes kepe lodoxoma avukat la leveloklok i nunuan.
PSA 36:4 Im doma agagas li levempanga xakapmek do ik midi ro at loora ren. Kopmen nak lok tevempanga avukat, la kopmen tinotno nak sok sisixe lempanga xapmek.
PSA 36:5 O Leeme Silok, labalamu lexen taram i silok aleng tinotno la i urut se rovana at laxalibet. La uk lox epovo amisik leveng kakaape ram nade xopok la i se tu at lamavangkap.
PSA 36:6 Loklok manmanton taram i tu tuxuruxun ngan lempatkaana. Lempapaase ramtaba ina ram i lolos aleng ngan laras i ekapus. Limixin axap mi levempanga mi lavanuet kangkedek di nemen maxopok at loklok tatao ram.
PSA 36:7 O Moroa, labalamu lexen taram i lox avukat tinotno! Ma ven kaka loxokok taram tinema maxopok at luvapa ram.
PSA 36:8 Ma anan mais avukat mi laxaluxa solo um taba nema min, la u ke nema ma ruuna ka lorooro nunuan i sesen su ram ngan ladan sen.
PSA 36:9 Nenu lavasuun at lorooro at lempanga axap, la mumu mun lodoxoma xasep taram, nema ma ruuna ka laxakasep.
PSA 36:10 Labalamu ram na tu epasum tinedi dikleklen u. La una lok luvukat tinedi di ruuna loklok in manton tino.
PSA 36:11 Nemen uta ke avolo limixin loklox aaso dina esep minia, kopla limixin kapmek dina lox amarar ia la ana sixiro.
PSA 36:12 Nema ma ven ba no loxot limixin kakapmek di saksubu e. Mo dik midi, la ixo epovo do dina xatu kaxat.
PSA 37:1 Nemen gat mita doma mu solo loklok at limixin kapmek, la nemen mita ngaongao ri loklok atnedi di lok libilinga.
PSA 37:2 La ma lixilik mun dinaba sonao axap ngan levempivilis i mamang, dinabap sopso ngan larauna.
PSA 37:3 Ketla nemi mina nunu saga at Leeme Silok la mina lok luvukat mun, kusu minaba nemen at lenep kangka aulis atnimi la minaba rooro avukat.
PSA 37:4 Mina puse ri lomomo rinimi keneng at Leeme Silok, kusu ni naba raba nimi mi levempanga no lebelen nimi i tu solo i.
PSA 37:5 Mina ke raba Leeme Silok mi lorooro ram. Mina nunu saga ren la ni naba lok tooro nimi,
PSA 37:6 la ni naba lox asaxaven loklok sepse atnimi ri limixin la naba xasep ngan labaranan. La loklok manmanton atnimi naba tu asaxaven ngan laxangking tubu.
PSA 37:7 Mina mulus mun, la mina nemen tangais Leeme Silok na lok tooro nimi. Nemen mita doma mu solo nedi di ngasang kobot, kopla nedi di lox asoorun leventaangas kakapmek atnedi diga vit li i.
PSA 37:8 Nemen gat mita musak, la mina ke xepe lebelemamao atla i sasat ka limixin ukeneng at laxakapmek.
PSA 37:9 Nedi di nunu saga at Leeme Silok, dinaba ruuna ka lenep kangka aulis atdi, ketla Leeme Silok naba sak su limixin bilinga.
PSA 37:10 Soso mun limixin bilinga dinaba xav asonao. Minaba reven tidi, ketla mi noxo vuse ka di.
PSA 37:11 Ketla nedi di lox alixilik nedi, dinaba ruuna ka lenep kangka aulis atdi, la dinaba ngasang kobot la dinaba momo rino mi limila.
PSA 37:12 Limixin kapmek di sevut li levelinga ti sev asi limixin avukat la dik milix angtungun tino rinedi.
PSA 37:13 Ketla Leeme Silok ing longon arup limixin kapmek, atla ni iklen i do ni naba sele utut kepe di.
PSA 37:14 Limixin kakapmek di gagas li levenise esep atnedi mi levesoso, ti sev asi limixin banbalo eburu mi limixin dik pakes, ti sev amet nedi di lok leveloklok in manton.
PSA 37:15 Ketla nedi xa dinaba uu at levenise esep atnedi xa, la levesoso atnedi naba repirivit.
PSA 37:16 I lox avukat do laradi nunuan i ruuna lempanga xakalik mene. Ketla i lok kapmek do laradi i ruuna lapnovos silok la ik lok keneng at laxakapmek.
PSA 37:17 Atla Leeme Silok naba lok kepe lolos at limixin kapmek, la ni naba lok see atnedi loklok atdi i lox avukat.
PSA 37:18 Leeme Silok ik lok tatao nedi ding tonga res teren la at levenaleng axap i tu melamgo dinaba ruuna lenep kangka aulis atdi.
PSA 37:19 Di noxo suma losongsongot at levenaleng kapmek. Dinaba ruuna epovo leveluxa at levenaleng at loroxo.
PSA 37:20 Ketla limixin kapmek dinaba seeve, limixin munepen mi Leeme Silok dinaba xap ngan levempusuvus to laxairing, dinaba sonao ngan lusuxa.
PSA 37:21 Laradi xapmek i ngising panga ketla kopmen na porang amlong i. Ketla laradi avukat ik lok momo rim taba mi leventamtaba ren.
PSA 37:22 Nedi nom Leeme Silok ik lox anarong di, dinaba ruuna ka lenep kangka aulis atdi. Ketla nedi nom Leeme Silok ira lok li vam lasaxaek mavana atdi, ni naba saksu di basinge mo lenep kangka.
PSA 37:23 Leeme Silok im gomgonga laradi at langas i lox avukat kusu ni nat pas teren. La ik lok see atnedi dik lox amomo i.
PSA 37:24 Dola dina subu, di noxok midi ro xopok, atla Leeme Silok naba rebeng axatu di upana.
PSA 37:25 Nia lasioxo nga na, nia gara rooro aba vam, ketla nia agoxovisi na ven taradi avukat Leeme Silok gita raba rulu i, kopla laxamdak mi laxaalik teren gita ngising panga anan.
PSA 37:26 At levenaleng axap laradi avukat im taba gamasa la i sisiam taba limixin mi levempanga ren. Laxamdak mi laxaalik teren di lok ngan leveloklox anarong ti limixin axap.
PSA 37:27 Mina repukus basinge laxapmek la minak lok lununuan. La kerepmo livipisik li atnimi dinaba nemen amisik at lenep kangka aulis atdi.
PSA 37:28 Atla Leeme Silok, i vavara ri loklok i lox avukat, la kopmen ni na raba rulu luvuttadi di nemen tuturun teren. At levenaleng axap ik lok see atdi. Ketla livipisik li at limixin kakapmek ni naba saksu di basinge mo lenep kangka aulis atdi.
PSA 37:29 Limixin manmanton dinaba ruuna xaka lenep kangka aulis atdi la dinaba nemen teren at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 37:30 Levelinga at laradi avukat i ngan levelinga at laradi dokdoxoma, la amisik levelinga ren ik mokso.
PSA 37:31 Laulis Linga at ne Moroa i nemen keneng at lebelen la i mumu asu amisix i, la kopmen na on basinge i.
PSA 37:32 Laradi xapmek i kuxut tangais ti laradi avukat kusu na sev amer i.
PSA 37:33 Ketla Leeme Silok noxo raba rulu taradi manmanton ti limixin munepen min kusu ni na subu tup at levengkikngen di, kopla ni noxo ke avolo i xusu ni na subu at loxonaleng at lavapaase.
PSA 37:34 Mina doma lolos ngangais ti Leeme Silok la minang tonga res at levempapaase ali ren. Dola mina lox i xuren, ni naba raba asinorong nimi mi laramtaba, neni lenep kangka aulis atnimi. La minaba ven limixin kakapmek, Leeme Silok naba saksu di basinge lenep kangka aulis atdi.
PSA 37:35 Nia agaklen laradi xapmek, ni laradi vapavas. Ni ga ru polo limixin axap ngan ta luuna Seda (Cedar) boro Lebanon i ru polo larauna axap.
PSA 37:36 Ketla melemu nia aga volo go, la kopmen ta i go, nia aga reven tin, ketla agoxo vuse xaka i.
PSA 37:37 Mina ven mu asu loklok at laradi nunuan eburu mi laradi manmanton. Laradi lorooro ren i umsu mi limila naba ruuna luvuttubuno avolo,
PSA 37:38 ketla limixin kapmek dinaba ekip tangarang mi leeteke. La Leeme Silok naba xobo pes axap livipisik li atdi.
PSA 37:39 Leeme Silok ik lox asepsu limixin manmanton, la ik lok see atdi at levenaleng kapmek.
PSA 37:40 Ik lok tooro di la ik lox asepsu di basinge limixin kakapmek, atla di vot pasa i xusu ni nak lok see atdi.
PSA 38:1 O Leeme Silok, nemen uta lox asongor ia mi lebelemamao ram!
PSA 38:2 Ura so abi vam ia mi levesoso ram, la ura sev asubu vam ia ukopok.
PSA 38:3 Nia a xip tutu mi langsangan losongsongot mumu lebelemamao ram tia. La labantuxu axap tarak iram suma lanmeres mumu libilinga rak.
PSA 38:4 Laxakapmek tarak i umsu ngan ladan kam la i epovo ana xong keneng teren. I lok ngan laknixip silok i mumuat aleng tia rip kiv i.
PSA 38:5 Nia lavanga rangtangku mun mumu laxakapmek tarak la kerepmo nia a meres la levenabi rak i so mau, la ip sopso.
PSA 38:6 Lantuk iran baloolo, la laxakapmek tarak ik sak palaga rino ia, arang teng tuntun at levenaleng axap.
PSA 38:7 Lanmeres to xeneng at labantuxu rak i lok ngan laxao la i auret kusu ana met.
PSA 38:8 Labantuxu rak ira molos axap, i lok ngan ta lavatpanga mumuat mo ik sak palaga ia. Labalak i lok kapmek tino, la at mes mi labaava at losongsongot.
PSA 38:9 O Leeme Silok, uklen lavanga sala nia a vara aleng tin, nenu uklen losongsongot tarak. U ronga ia at mes silok.
PSA 38:10 Leveve rak itlos etitit, lolos tarak ira xap pam, luxatli rak kopmen bok ba na reven avukat.
PSA 38:11 Larapentangas tarak mi leventaba aurer ia di noxot pas saparav ia, atla a ruuna laxanabi solo, la leventaba bok tarak di noxo nemen eburu minia.
PSA 38:12 Mo limixin di vara na sev amer ia di lili larapelixo ria, la nedi di vara na lox asongor ia, di lok do dina lok kakapmek axav ia. Dixo vaxap ti vengit ia, kusu dina lok kapmex ia.
PSA 38:13 Nia a lok ngan laradi baulang, kopmen nang tonga, la kopmen na paase.
PSA 38:14 Nia xopmen ana paase porang, atla a lok ngan laradi lubaalung teren i rebonot.
PSA 38:15 Ketla a nunu saga ram, Leeme Silok. La nenu Leeme Silok, unaba vaase porang ia.
PSA 38:16 Nemen uta ke avolo limixin munepen minia dina lok momo aksaksa ria mumu lusumsubu rak la dina lok momo mumu lumumuat tarak.
PSA 38:17 Nia na ana subu nga, la a suma amisik langsangan losongsongot silok.
PSA 38:18 Nia a tong asu laxakapmek tarak, atla mo laxakapmek ik lox abulu amisix ia.
PSA 38:19 Limixin di munepen minia di ruuna lorooro avukat mi lolos. Buaang nedi di belengatngas parang gamasa mun tia.
PSA 38:20 Nedi di sepo lununuan mi laxakapmek. Kopmen dina etaba belen minia atla nia a mumu asu langas mokmokso.
PSA 38:21 O Leeme Silok, nemen uta raba rulu ia. Moroa rak, nemen uta nemen paxalom basinge ia!
PSA 38:22 O Leeme Silok, nu Laradi Loklox Asepsu rak! Soso mun! Una lox tooro ia.
PSA 39:1 Nia ara tong pam i, “Nia anaba lok tatao avukat langsuk mi levempanga anaba lox i, kusu noxo sar asoogong ia. Nia anoxo tong tepanga xerepmo mo do luvuttadi xapmek dik lok auret.”
PSA 39:2 Nia agak lox atnaasan, la agoxo tong toxolinga. I ruturun tinotno, nia agoxo tong tepanga mumu levempanga nunuan! Ketla lumumuat tarak ga sisilox amisik,
PSA 39:3 la lodoxoma saasaa ga suxuna lorooro axap tarak. Nia agam doma solo i, la kerepmo labalak gan tun aleng. La nia agoxo epovo na lok pilo mun. La aga ruka i xusu ana sing keretna,
PSA 39:4 “Leeme Silok, lavanisa levenmaares nia ana rooro amisik teren? Ningisa ba ia anaba met? Una tong i ria, do ningisa lorooro rak naba xap.”
PSA 39:5 Nu uga lok lorooro rak kopmen na baalom solo! At levereven taram levenaleng ti lorooro rak ni i lok ngan lavanga gamasa. I ruturun tinotno do, limixin axap di rooro, di lok ngan mene legesa mamas silok,
PSA 39:6 di lok ngan mun lamamau. Levempanga axap, limixin dik lox i, naba ravasu gamasa mun. Dipnovos li lempanga, ketla di xoklen i do nege naba ruuna ka i.
PSA 39:7 Lavanga sala bok ba i mo xusu nia anam doma ngangais tin, Leeme Silok? Nia a nunu saga ram.
PSA 39:8 Una lox asepsu ia basinge laxaloklok kakapmek axap tarak, la nemen gat nu uta ke xepe limixin baulang dina vaase aksaksa ria.
PSA 39:9 Nia anaba lok pilo la anoxo tong toxolinga, atla nenu mun uga raba ia mi na levesongsongot.
PSA 39:10 Nemen bok ba uta sev aleeng solo ia! La ma lixilik kusu ana met at leven akpiksa mun taram.
PSA 39:11 Uk lox asongot laradi mumu laxakapmek teren mi lavapaase kuxurung taram, la u lox asonao axap levempanga neni ing kongkat min ngan levempide ip sep larauna. Laradi i lok ngan mene legesa mamas ip tava su at lungusno!
PSA 39:12 Leeme Silok, una ronga lising tarak. Una ronga ri lanteng tarak. Una lok tooro ia do nia anang teng tuntun. Nia a lok ngan lavalabat tarak diga nemen ngan lavaose ram nade xopok at na lavatbung menemen atla di goxo rooro abao.
PSA 39:13 Una ke xepe mulus ia kusu anaba momo avot ti loonon tarak la di noxo ven tu bok ba rak.
PSA 40:1 Nia aga ngangais atnaasan ti loklok tooro at Leeme Silok tia. La ni ga ronga bok lanteng tarak la ga ronga res tarak.
PSA 40:2 Ni ga sar asu ka ia at lemeroon kapmek, la ga sar asu xaka box ia at lububura. Ni ga vaxaru li avukar ia ro vana at luuat kis silok kusu anat pas avukat la anoxo marat at tempanga.
PSA 40:3 Ga lox ase ia rik pixan loxompixan maxat, loxompixan emi asu ri ne Moroa atnedik. Buaang nedi limixin dinaba ven kibis lolos teren, dina sangu aleng la dina ii doxoma la dinaba nunu saga at Leeme Silok.
PSA 40:4 Lomomo rinedi di nunu saga at Leeme Silok, la rinedi bok kopmen dina repukus mu laxampoovo moroa, kopla dina nemen eburu minedi di lotu saparap laxanmoroa xaxarang.
PSA 40:5 O Leeme Silok, nenu ne Moroa atnema. Buaang laxampanga avukat ugara lok pam i rinema. Kopmen tara i nunuan polo u! Ugara lox asuusu vam buaang lempanga sangsangu nunuan tinema. Ixo epovo xusu nia ana tong ampana leexes atdi atla mo levempanga i umsu aleng!
PSA 40:6 Nenu uxo vavara solo ri levelaplavang mi leventamtaba, nenu uxo ngising ti levempanga mi lavanuet kangkedek kusu mana kotos asonao i ro vana at loxonin laplavang, kopla ri levelaplavang ti ves kepe laxakapmek. Ketla uga raba ia mi lubaalung ting tonga res taram.
PSA 40:7 Kuren la nia aga lok tu xeretna, “Nenia nga na, levelinga mumu ia i nemen keneng at Laulis Linga.”
PSA 40:8 Moroa rak, a vavara mene i xusu ana gugu mu asu mun lavavara ram! Levempanga axap uga lox ase ia min, i nemen keneng at labalak.
PSA 40:9 O Leeme Silok, to melamgo at lovotpot buru at limixin axap taram, nia aga vaase asu lagale lavavang dola uk lox asepsu nema limixin taram. Nu uklen i do nia anoxo vamngus ti tong asu i.
PSA 40:10 Agoxo vam luxun kaka lagale lavavang ti loklok tooro ria xusuk. Nia a tong asu amisik pam i do uk lok tooro limixin la uk lox asoorun levelinga ram tidi. Kopmen agoxo vamngus ti tong asu lixitkis esogo mi labalamu lexen taram to melamgo at lovotpot buru at limixin taram.
PSA 40:11 Leeme Silok, nia aklen i do lebelen tuntun taram tia noxo xap. Labalamu mi loklok tatao tuturun taram naba kok avukat amisix ia.
PSA 40:12 Laxanmumuat solo i tu xangkan ia la nia xo epovo xusu ana exes ampana di! Laxaloklok kakapmek tarak i sak pavaa rino ia, la axo epovo nga ri milik kadas. Di volo aleng ti leexes at levengkabinim at lavatlak tarak, la labalak i doma abulubun.
PSA 40:13 Leeme Silok, una lox asepsu ia! Lok tooro nga ia na!
PSA 40:14 Nedi nom di lok do dina sev amer ia, nia a vara i do una sak tup midi, la una lox ekarakat tinotno di. Nedi nom di momo atla laxanmumuat i sak pavaa ia. A vara i do una xala xepe di la una lox amangan di.
PSA 40:15 Nedi nom di lok kalise ia, una lox amangan tino di mumu loklok di lox i ria.
PSA 40:16 Nia a vara i do nedi di repukus taba u, dina momo la dina sosoro. La nedi nom di tong loklox avukat ti loklok tooro amisik, dina tong i do, “Leeme Silok i nunuan aleng pologat.”
PSA 40:17 O Leeme Silok, labantuxu rak ira xat molos axap la arat kis banbalo nga, ketla kopmen una doxomampe ia. Nenu Laradi Loklox Asepsu rak, la nenu ne Moroa rak. Una lok tooro soso mun ia!
PSA 41:1 Nedi di doma mu solo limixin banbalo, dina momo. Leeme Silok naba lok tooro di mo do dina ekip tangarang mi levenmumuat.
PSA 41:2 Leeme Silok naba lok see atdi la naba xok avukat lorooro atnedi. La ni naba sinang di mi lorooro avukat at lenep kangka me Israel. La ni noxo raba rulu di kusu limixin munepen minedi dina lok kapmek di.
PSA 41:3 Dola dina meres, Leeme Silok naba lok tooro di. La ni naba lok kepe levenanmeres basinge di, la na lox alolos manga nedi.
PSA 41:4 Nia aga tong i do, “Nia ara lok pam libilinga ru, Leeme Silok ne Moroa. Una lox asuusu lebelen tuntun tia la una lox asepsu ia.”
PSA 41:5 Limixin munepen minia di vaase kuxurung mumu ia. Di vara i do nia ana met kusu limixin axap dinaba domampe ia.
PSA 41:6 Nedi dit pot pasa ia, di sosolo asu linga rak. La ding senge ka levelinga xapmek mumu ia la dira tere mumu ia at levengkot axap.
PSA 41:7 Nedi di belengatngas tia, di epaase nemnem mu ia, di nunua i do levempanga xakapmek mo na lok kapmek tino nga ia.
PSA 41:8 Di lok do, “Lanmeres lolos mo ira sogo xaka vam i la ixo epovo do naba roo xat basinge loora mekmeres teren.”
PSA 41:9 Lentangas tino bok tarak, aga nunu saga ren. Neni mo lara ga anan eburu minia, la neni bok ira raba rulu ia.
PSA 41:10 Leeme Silok, una lox asuusu lebelen tuntun tia, kusu ana ruuna ka amlong lorooro nunuan, la ana sepo amlong loklok atnedi di munepen minia.
PSA 41:11 Di noxo epovo ri sak tup minia, la kerepmo nia anabaklen i do uk lok momo minia.
PSA 41:12 Unaba lok tooro ia, atla nia ak lox amisik levempanga ik mokso. Unabat kis esogo eburu minia at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 41:13 Leemi asu ri Leeme Silok, ne Moroa me Israel! Leemi asu rin na, la kopmen tekavaxap teren! Tuturun. Tuturun.
PSA 42:1 Nia ang kongkat mu u, O Moroa, kerekngan lavanga mi lavanuet kangkedek (deer) i minu aleng la ik sixit pupuse dan mumudut ti inin.
PSA 42:2 Nu ne Moroa Luntoo Avolo, labalak i ngaongao amisik tu. Ningisa ba, uba siam ka ia xusu anat pas uto at loogu ram la ana lotu saparav u ro melamgo ram?
PSA 42:3 Levenaleng kangking la kanimin nia ang teng, la kopmen ana anan. Amisik limixin munepen minia di susue ia do, “Ne Moroa ram ua?”
PSA 42:4 Lainbulu i suxuna ia at loxonaleng am doma su at levenaleng migomgo. At nom levenaleng nia aga emu mi limixin solo uto at loogu at ne Moroa. La nia agam gomgonga di at nom lavatpas. Buaang limixin digat pas mi lomomo, livikpixan mi luxupkup mi leemi asu saparap ne Moroa.
PSA 42:5 Tila nia ak bulu amisik? Tila nia am doma saasaa? Nia anam doma ngangais ti ne Moroa, kusu anaba emi asu amu bok min, ni Laradi Loklox Asepsu la ne Moroa rak.
PSA 42:6 Lanbulu i suxuna ia nade at loxokoxo xeneng at lemenemen xadiong. Kuren la lodoxoma rak i repukus tin. Im taba ia mi lanbulu silok ngan leretepit paxanao i tepit pavaa ia. Lentaba ik sak pavaa ia ngan ladanut, la ngan ladan i tem soobang su ro at ladan Joridan mo i sesen boro vana at lukaana Emon la Misar.
PSA 42:8 Leeme Silok na lox asuusu labalamu lexen teren at laaleng kangking, kusu nia anabak pixan at laxanimin, ni lisingising tarak ti ne Moroa mo im gomgonga lorooro rak.
PSA 42:9 Ti ne Moroa, Lentupe ria, nia a vaase xeretna, “Tila u domampe ia? Tila nia anap kip tutu amisik mi losongsongot at na laxanmumuat at longlong kuxurung at limixin di munepen minia?”
PSA 42:10 Labantuxu rak ira meleexot axap at loklok kalise atnedi di susue ulu amisix ia dola, “Moroa nga ua ram?”
PSA 42:11 Tila nia ak bulu amisik? Tila nia am doma saasaa? Nia anam doma ngangais ti ne Moroa, kusu anaba emi asu amu bok min, ni Laradi Loklox Asepsu rak la ne Moroa rak.
PSA 43:1 O Moroa, una tong atkatla li i ria do nia ap sepse, la una ru at lenep tarak tinedi limixin dixo nunu ram. Una lox asepsu ia basinge limixin kaxarang la limixin kapmek.
PSA 43:2 Nenu Lurutu See Pe rak, tila u on taba rulu ia? Tila nia a ekip tangarang amisik mi laxaloklox asongot limixin munepen minia dik lok kuxurung ia min?
PSA 43:3 Una lox asuusu laxasep taram eburu mi levelinga ruturun tia. Dunam gomgonga ia la duna lam ka amlong ia uto Saion, lakaana xaala ram, la uto bok at loogu laplavang taram nenu u nemen teren.
PSA 43:4 Melemu nia anabat pas uto at loxonin laplavang taram, O Moroa. Nenu mun lavasuun at lomomo rak. Nia anabak pixan eburu mi loxontaaleng ti emi asu minu. O Moroa, nenu ne Moroa rak.
PSA 43:5 Tila nia ak bulu amisik? Tila nia amdoma saasaa? Nia anam doma ngangais ti ne Moroa, kusu anaba emi asu amu bok min. Ni Laradi Loklox Asepsu rak la ne Moroa rak.
PSA 44:1 O Moroa, nema maga ronga rinotno mo lempanga matmatkun. Lavalabat atnama diga ga ven i nom levempanga sangsangu ugak lox i at levenaleng atdi gano migomgo.
PSA 44:2 Maga ronga i do nenu xa uga saksu mi lavamolon, la uga vaxaxis limixin taram at lenep kangka atnedi. Uga lox asongot bok limixin at levenabung mixin petpes la uga lox anarong lubung mixin taram la diga ngasang kobot.
PSA 44:3 Lubung mixin taram di goxo ruuna xaka nom lenep kangka at teesep. Kopmen di goxo ruuna xaka box i mi lolos atnedi. Diga ruuna ka i mi lolos mun taram, la digaklen i do uga nemen eburu minedi. Nom i ga lox asuusu i do uga balamu di.
PSA 44:4 Nenu Loorong Silok tarak la ne Moroa rak, uk lok tooro limixin taram la dik sak tup mi limixin munepen midi.
PSA 44:5 La mi lolos mun taram, nema ma sak tup mi limixin munepen minema. Keneng at laasen taram ma sev asi di.
PSA 44:6 Nia xopmen ana nunu at lososo, kopla at lavarise esep tarak ba lok tooro ia xusu na lox asepsu ia.
PSA 44:7 Ketla nenu, ne Moroa, uga lox asepsu nema basinge limixin munepen minema, la uga sak tup minedi diga belengatngas tinema.
PSA 44:8 Nema manaba emi asu amisik minu la manaba tong loklox avukat amisik tu la kopmen tekavaxap teren.
PSA 44:9 Ketla nanga ura sok sisixe nema, kuren la limixin munepen minema diga sak tup minema. Kopmen bok ba una emu buru mi limixin esep atnema.
PSA 44:10 Uga lok nema la maga sixiro at limixin munepen minema, la diga lok kaka levempanga atnema.
PSA 44:11 Uga siam taba di minema xusu dina sev amet nema ngan lubung sipsip, la uga lox epeseves nema uto ri levenabung mixin petpes.
PSA 44:12 I lok ngan ta do uga sesep mi limixin taram ti luunun lixilik mene. Maga lok ngan lempanga gamasa mun.
PSA 44:13 Levenabung mixin petpes dik lok saparap nama, diga ven lavanga uga lox i rinema, di paase kalise la ding longon atnema.
PSA 44:14 Uga ke aie xepe nema la limixin boro at lengkot petpes ding longon arup nema, di piripat patlak la ding longon sese nema at levempanga it pot saparap nema.
PSA 44:15 Lainmangan i umsu at lorooro rak mumu mo levelinga atnedi
PSA 44:16 dit kis munepen minia la atnedi bok di belengatngas tia. Di tong asu lavapaase aksaksa la levelinga kapmek mumu nama.
PSA 44:17 Na lempanga axap ga vot saparap nama ketla ma goxo domampe u kopla nema gita los polo lekabus taram uga lox i rinema.
PSA 44:18 Ma goxo raba sinta u, la kopmen ma goxo ronga xepe bok at levempapaase ali ram.
PSA 44:19 Ketla uga ke aie xepe nema kantubu at na limixin di lok ngan laxampanga sio. Uga raba rulu nema keneng at lamain bonot.
PSA 44:20 Mo dola nema gita xap ti lotu saparav u, ne Moroa atnema, la do nema gita sing saparap lomoroa vetpes,
PSA 44:21 nenu gitabaklen i, atla nenu ukleklen levendoxoma nemnem atnema.
PSA 44:22 Nema limixin taram, kuren la amisik dip sev amet nema. Amisik dip sev amet etaba nema ngan ta lubung sipsip, mo kopmen tara ri tupe di.
PSA 44:23 Leeme Silok, una aus! Una beleku kaxat! Una xatu upana! Nemen uta raba rulu rino axap ta nema!
PSA 44:24 Tila u lipe avolo nema? Nemen uta domampe levesongsongot mi levenmumuat atnema.
PSA 44:25 Diga vas amdamda nama, la maga subu midi xopok at laxangka. Mak midi ngan ta luvuttadi met!
PSA 44:26 Ude, una lok tooro nema! U ruuna labalamu lexen tinama, kuren la una lox asepsu nema!
PSA 45:1 Levelinga nunuan i umsu at lodoxoma rak, la nia ara rivit na loxompixan ti loorong at leme Israel. Nenia a gagas ti tong asu i ngan laradi akleklen ti malagan avukat mo i gagas lavanga mamalagan teren.
PSA 45:2 Loorong, nenu lampeneves, kopmen tara na lok ngan u. Levelinga ram ik sixit nunuan amisik. Moroa ik lox anarong amisix u.
PSA 45:3 Loorong lolos, una lox agagas lavarise esep taram. Lisisinang taram i umsu la laasen bok taram i silok aleng.
PSA 45:4 Nenu loorong mi laasen silok, ut kis pana at la os ti esep. La uk sak tup mi limixin munepen minu ti lox alolos loklok manmanton la levelinga ruturun.
PSA 45:5 Levesoso ram i kasum, di soso beles at larapeve at limixin munepen minu. Limixin at levenabung mixin petpes di subu mi loklok ngangao ro saparap luxangkedek taram.
PSA 45:6 Mo lixitkis amgomgo ne Moroa ga raba u min, naba nemen amisik la kopmen noxo xap. Nu um gomgonga limixin taram mi levelinga manmanton.
PSA 45:7 Uk lok momo mun mi leveloklok in manton la u belengatngas ti leveloklok ik lok kapmek. Ni lavasuun teren la ne Moroa, ni ne Moroa ram, ga soxolik ka u ngan loorong la ga raba u mi langsangan lomomo i volo lomomo atnedi lentaba lavaorong.
PSA 45:8 Levempanga singsiga ram i so mavak ngan la mea (myrrh) la alos (aloes). Limixin diga sinang laraogu at loorong mi levempanga nunuan (ivory), la di lox amomo u go mi leveng kompixan nunuan.
PSA 45:9 Kantubu at lavakin di ruuna levenasen silok, laxaalik at lavaorong mo di tu. La at lenep tino at loxonin orong taram, loorong tixin mo i tu, diga sinang i mi levempanga diga lox i mi logol i nunuan aleng.
PSA 45:10 Nenu loono ri loorong, una ronga na levelinga ana tong i ru. La uguta doma solo limixin taram mi libibinat taram.
PSA 45:11 Loorong naba veneves at levereven nunuan taram. Neni laradi silok taram, la una mumu asu levelinga ren.
PSA 45:12 Limixin boro Taia dinaba raba u mi leventamtaba. Limixin nopnovos bok dinaba lok tong i xusu dina sat lodoxoma ram, kusu una lok tooro di.
PSA 45:13 Loono ri loorong no i nemen keneng at loogu at loorong, neni loono maraanu rino! Ni i sigaara mi lisingsiga diga sokgatga i mi leteret gol.
PSA 45:14 Ni i sigaara mi lisingsiga gigiliton teren, la di lam kaka i uto at loorong. Ni i emu eburu mi lavakin pentangas teren, la di lam kaka bok di uto at loorong.
PSA 45:15 Di vubeles at loogu at loorong mi lomomo la lososoro.
PSA 45:16 Nenu loorong tarak, unaba ruuna laxanmadak temes solo, dinaba tu kun u eburu mi lavalabat taram ngan lavaorong. La unaba lok katling di kusu dina gomgonga mavana at limixin axap at na lavatbung menemen.
PSA 45:17 Na loxompixan tarak naba tong asu laasen silok taram kusu nedi lavaola melemu dinaba tere avolo laasen taram, la limixin axap dinaba emi asu amisik minu la kopmen tekavaxap teren.
PSA 46:1 Moroa ni Loxot Loklox Alipe atnedik la lolos atnedik. I gagas amisik tik lok tooro dik at levenaleng nedik ta ekip tangarang mi levenmumuat.
PSA 46:2 Kuren la dik ta noxo marat, keke i do lavatkangka axap nangne, la lempattaavut na subu tup utou xopok at lebelen laras.
PSA 46:3 Keke i do laras na luulung aleng mi leretepit la lempattaavut nangne mumu leretepit at lara paxanao.
PSA 46:4 Lara ladan mo i nemen, im taba lomomo ri limixin at lemenemen silok at ne Moroa, ti loogu xaala at Leeme Avolo.
PSA 46:5 Moroa mo i nemen ap mo lemenemen silok la kopmen tempanga noxo sele utut kepe i. Atla ni naba rupot ti lok tooro mo limixin at larangubo, maxantamak suubu.
PSA 46:6 Limixin boro at levenabung mixin petpes dinaba rakdu mi lanmarat, levengkot silok nabangne. Moroa naba vaase butbutki, la lavatbung menemen naba sonao.
PSA 46:7 Leeme Silok, ni Lanaraavuk la i nemen eburu midik. Moroa at ne Jakop ni Loxot Loklox Alipe atnedik.
PSA 46:8 Nemi limixin axap. Ude nimi la mina ven leveloklok Leeme Silok irak lok pam i. Mina ven levempanga sangsangu ira lok pam i nade xopok at lavatbung menemen.
PSA 46:9 I lox axap levenesep to at levengkot axap at lavatbung menemen. Im bapit levenbanara eburu mi levesoso, la i xotos asonao axap larapenban at laxao.
PSA 46:10 Moroa i lok keretna, “Lumulum! Na xap ta leesep, la mina xasep do nia ne Moroa. Nia Loorong Avolo mavana at larabung mixin axap, nia Loorong Avolo mavana at lavatbung menemen axap.”
PSA 46:11 Leeme Silok ni Lanaraavuk la i nemen eburu midik. Moroa at ne Jakop ni loogu matmatkun atdik.
PSA 47:1 Nemi limixin axap at na lavatbung menemen, mina pasa tingen mi lomomo! Mina emi asu mi ne Moroa mi livikpixan lolos!
PSA 47:2 Leeme Silok, ni Leeme Avolo. Dik atana lok ngangao aleng teren. Neni Loorong Silok, im gomgonga na lavatbung menemen axap.
PSA 47:3 Ni ga raba dik mi lolos ti sak tup mi limixin munepen minedik. Ga lox asilok nedik kusu atam gomgonga levenabung mixin petpes.
PSA 47:4 Neni ga lok katling ka na lenep kangka atnedik livipisik li at ne Jakop ua tana nemen teren. Ni i balamu limixin teren mo di lok momo mi lenep kangka atnedi.
PSA 47:5 Moroa i urut utoxun pana at loxonin orong teren. Limixin di ven i la dip kup silok aleng mi lomomo la lerengteng silok at laratu.
PSA 47:6 Mina vixan emi asu ri ne Moroa, mina vixan emi asu ri Loorong Silok atnedik!
PSA 47:7 Moroa ni Loorong Silok ti limixin axap at na lavatbung menemen. Mina emi asu min mi livikpixan!
PSA 47:8 Moroa it kis to at loxonin orong teren i melemelengan, la im gomgonga larabung mixin axap.
PSA 47:9 Luvuttadi amgomgo atdi di vot eburu mi limixin at lo Moroa at ne Abaram. Lolos teren i volo lolos atnedi axap limixin esep at na lavatbung menemen. Ni Loorong i silok aleng ti lavaorong axap.
PSA 48:1 Leeme Silok i silok aleng. Ni ne Moroa atdik la i lox avukat aleng do ata emi asu amisik min to xeneng at lemenemen silok la at loxongkaana kaala ren.
PSA 48:2 Saion neni mo lakaana at ne Moroa, no xa it kis kasep pana la i maraanu aleng. Ni lemenemen silok at Loorong Silok, ik lox amomo limixin axap at na lavatbung menemen.
PSA 48:3 Moroa gara lox ase limixin do dinaba nemen avukat mene ro xeneng at laraogu matmatkun at na lemenemen silok.
PSA 48:4 Lavaorong silok eburu mi limixin esep atdi diga vot buru la diga lok do dina esep polo limixin boro at lakaana Saion.
PSA 48:5 Ketla diga ven mo lakaana la diga sangu aleng, diga marat la diga sixiro.
PSA 48:6 Diga dede xapmek tino mi lanmarat, la diga lingun, ngan ta latkin i gagas kusu na visik.
PSA 48:7 Lodoxoma atdi gak sixit saasaa ngan lempatmon dik sixit ekarakat to at laras keneng at langsangan lamanman.
PSA 48:8 Nema magara ronga vam levelinga at levempanga sangsangu ne Moroa gak lox i, la mara ven pam i ro at lemenemen silok at ne Moroa atnema. Ni Leeme Silok la Lanaraavuk, naba lok tatao amisik mo lemenemen silok at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 48:9 O Moroa, to xeneng at loogu laplavang taram ma doma asu at langsangan labalamu lexen taram.
PSA 48:10 Limixin at levengkot axap di emi asu aleng minu, la limixin at levengkot axap at na lavatbung menemen dira ronga levelinga mumu u. Nenu um gomgonga limixin mi levelinga manmanton.
PSA 48:11 Kuren la limixin axap di nemen to at lakaana Saion dina momo! Nu ung tonga linga mi lodoxoma mokmokso. Kuren la limixin axap boro at levengkot silok Juda dina momo.
PSA 48:12 Nemi limixin at ne Moroa, mina vas kangkan lemenemen Saion, la mina exes laraogu likling i baalom upana.
PSA 48:13 Mina ven katling axap larangas uat la mina reven anga bok laraogu matmatkun, kusu minaba tong avolo i rinedi lavaola melemu.
PSA 48:14 Mina tong i ridi do na ne Moroa, neni ne Moroa atnedik at levenaleng axap i tu melamgo. Ni nabam gomgonga dik at levenaleng axap naba vot melemu.
PSA 49:1 Nemi axap, mina ronga ka i na! Limixin at levengkot axap, mina ronga xaka i na.
PSA 49:2 Nemi limixin amgomgo mi limixin gamasa, limixin apnovos eburu mi limixin banbalo, mina ronga xaka i na.
PSA 49:3 Lodoxoma rak naba xasep tinimi, la nia anaba vaase asu levelinga ri raba nimi mi lodoxoma avukat.
PSA 49:4 Nia anaba vaase asu levelinga voovo, la anaba soxomus bok lavasuun teren do anak pixan eburu mi loxontaaleng. Lavapaase rak i lok keretna.
PSA 49:5 Nia xopmen anak marat ti ekip tangarang mi levenmumuat, at loxonaleng limixin munepen minia di ru kangkan ia.
PSA 49:6 Mo limixin kakapmek di nunua i do dinaba ruuna ka lorooro nunuan mumu laxampanga solo atdi la dim simi xaka di at leven apnovos atdi la dik lox aru ka bok di.
PSA 49:7 Ketla laradi ixo epovo ri ru korop ti lorooro axa ren, ixo epovo ri ru korop tin mi tuunun ti ne Moroa.
PSA 49:8 Atla luunun ti lorooro at laradi i silok aleng. Lavanga salai i vara na unun i min noxo epovo rinotno,
PSA 49:9 ri lox aase i basinge lamaaut, la ni naba roo avolo.
PSA 49:10 Limixin axap di reven i do luvuttadi akleklen bok di remet, ngan bok luvuttadi rangtangku mi luvuttadi baulang. Nedi axap dinaba met basinge levenapnovos atdi la levempipisik li atdi dinaba ruuna xaka i.
PSA 49:11 Levenmaaut atdi naba lok ngan levenmenemen avolo atnedi. At levenaleng axap i tu melamgo dinaba nemen di e, keke i do diga ruuna lengkongkangka.
PSA 49:12 Lixitkis silok at laradi noxo lox asepsu i basinge lanmet. Ni naba met bok ngan levempanga mi lavanuet kangkedek.
PSA 49:13 Limixin di nunu saga atnedi xa, diba ekip tangarang mi lavanga salai mo? Lanmet ni laxavaxap atnedi. Di momo gamasa mene mi leven apnovos atdi.
PSA 49:14 Lanmet naba mumu asu di, la dinaba met ngan lubung sipsip. Limixin manmanton dinabat kis silok polo di, atla nedi limixin kapmek dinaba nemen to at lemenemen at labarongan. La levenbaaxin tadi atnedi nabap sopso soso ro vaxalom basinge lara menemen aulis atnedi.
PSA 49:15 Ketla ne Moroa naba lox asepsu ia, ni naba lox asepsu ia basinge lolos at lanmet.
PSA 49:16 Nemen gat uta doxoma mu solo i do tara napnovos, la dola lapnovos teren na sisilok.
PSA 49:17 Neni noxo xip kaka mo lapnovos eburu min dola ni na met. Lapnovos teren noxo emu min ti lorooro melemu.
PSA 49:18 Keke i do tara i ruuna lomomo at na lorooro. La keke i do limixin di emi asu min dola ni laradi nopnovos.
PSA 49:19 Ni naba vot pasa lavalabat teren at lanmet, ap mo loxot lamain bonot kopmen noxo xap, ketla naba nemen amisik.
PSA 49:20 Lixitkis silok at taradi noxo lox asepsu i basinge lanmet. Neni naba met bok ngan levempanga mi lavanuet kangkedek.
PSA 50:1 Lanaraavuk, neni Leeme Silok ne Moroa i paase. Ni i toro ri limixin axap at na lavatbung menemen i ruka i at loxot laxangking it losu e la i se ro at loxot laxangking it los tuv e.
PSA 50:2 Lisisixam at ne Moroa i soosoo su boro Saion, lemenemen silok i nunuan axap la i milik maraanu rino.
PSA 50:3 Moroa atnedik nom boro naba vot, ketla ni noxo vot atnaasan. Laxao bokbolot nabam gomgo rin, eburu mi langsangan lamanman bet nabak lok kangkan i.
PSA 50:4 Ni naba ro ka laxalibet mi lavatbung menemen kusu dunaba ru rin la duna reven i na ila mumu loklok at limixin teren.
PSA 50:5 Moroa i lok, “Muna lok bubua raba ia mi limixin tuturun tarak. Nedi nom diga lok lekabus eburu minia at loxonaleng digaplavang tia.”
PSA 50:6 Laxalibet i tong asuusu i do ne Moroa neni Laradi Manmanton, la neni xa laradi rongtonga linga.
PSA 50:7 Moroa i lok keretna, “Limixin tarak, mina ronga ia ana vaase. Nia anaba ruuna tevelinga rinemi, limixin tarak me Israel. Nia ne Moroa, la Moroa atnemi.
PSA 50:8 Nia anoxo vaase sok nimi mumu levelaplavang atnemi la leventamtaba bok mi kotos asonao amisix i ria.
PSA 50:9 Axok pakes bok ti mo leven bulumaxao temes boro at laraogu bulumaxao atnemi kopla mo levenme boro at levenmenemen atnemi.
PSA 50:10 Atla levempanga axap di ruuna lavanuet kangkedek di nemen at laxairing, atarak axap, eburu mi laxan bulumaxao at lasangaun larabin sangsangaun kobot (1000) kaana.
PSA 50:11 Lavapixa eburu mi levempanga axap di rooro ro xolonu, ni atarak kusuk.
PSA 50:12 Dola nia gita roxo, nia gitoxo sing nimi ri toxompanga anan, atla lavatbung menemen mi levempanga axap keneng teren, ni atarak kusuk.
PSA 50:13 Nia xopmen ana anan levenuut bulumaxao temes kopla ana inin levenda meme.
PSA 50:14 Loklok ti tong avukat, ni lagale laramtaba atnemi ria, ne Moroa. La mina raba nenia Lanaraavuk mi levempanga migara xaape vam i.
PSA 50:15 Naba lox avukat do mina ro ke rak mo do mina ekip tangarang mi levenmumuat, la anaba lox asepsu nemi, la minaba raba asinorong ia.”
PSA 50:16 Ketla ne Moroa i tong i ri limixin kakapmek keretna, “Kopmen tavasuun teren la nemi mi utus empampana axap Laulis Linga rak. La kopmen tavasuun teren la nemi mi vepaase mumu lekabus tarak,
PSA 50:17 atla mi ven abulubun kepe lavapaase sok tarak la mik sok sisixe bok leventaangas tarak.
PSA 50:18 Mi etangas mi luvuttadi xipkip pilo, la mi vemu eburu mi limixin longlongka.
PSA 50:19 Amisik mi vavara na paase xapmek, la soso mun mi tong asu levelinga xaxarang.
PSA 50:20 Amisik mi gagas tik lok li luvutneton nimi at lavapapaase, la mira lele asu bok atdi.
PSA 50:21 Miga lok na levempanga axap, ketla nia a goxo tong toxolinga, la miga doma i do nia a lok ngan nimi. Ketla nanga ana paase sok nimi la ana lox asuvos nemi at lavapaase.
PSA 50:22 Nemi mim taba sinta ia, mina ronga i na. Naba lok kapmek do nia ana vaxat lalais nemi, la kopmen bok ba tara go naba lox asepsu nemi.
PSA 50:23 Loklok ti tong avukat, ni lagale laramtaba ip kip aurut laasen tarak, la nia anaba lox asepsu rinotno nedi di ronga res tarak.”
PSA 51:1 O Moroa, una lox asuusu lebelen tuntun taram tia, mumu nom labalamu lexen taram. Una ves kepe leveloklok kakapmek tarak atla nenu u umsu mi langsangan lebelemulus.
PSA 51:2 Una gos kepe axap libilinga rak la una lox amaxar ia basinge leveloklok kakapmek tarak!
PSA 51:3 Nia ara ven kisip pam i do lavasuun teren atarak. La aklen amisix i do nenia lavanga bilinga.
PSA 51:4 Nia agara lok pam libilinga ru, tu xusuk mun la aga lok lempanga ua nenu u tong i mi laxakapmek. Kuren la ik mokso do una ila mumu lorooro rak, la ik mokso bok do una tong i do nenia laradi xapmek.
PSA 51:5 Nia aga xapmek, tuka xa i at laaleng diga visix ia ren. Kovisi ne naga ga visix ia nia agara xapmek pam.
PSA 51:6 Nenu u vavara limixin kusu dina umsu mi lununuan mi levelinga ruturun taram. Una suxa aumsu lodoxoma rak mi lodoxoma avukat taram.
PSA 51:7 Una ves kepe libilinga rak, kusu nia ana dadat. Una gos amaxar ia, kusu nia anaba dadat ngan labantamon bunbun tino.
PSA 51:8 Nia a vara i xusu ana ronga limixin dina lok momo mi leklek. Keke i do ugara lox asi aleng pam ia, uga lox amenemen pam lodoxoma rak, nia anaba momo manga.
PSA 51:9 Una vampe luxatli ram kusu unoxo ven libilinga rak, la una ves kepe axap laxakapmek tarak.
PSA 51:10 O Moroa, una lox amaxat labalak, la una lox aumsu lorooro rak mi lodoxoma maxat mo ik mokso la i ruturun tu.
PSA 51:11 Nemen gat uta sok gingin kepe ia, lavanga ana nemen paxalom basinge u. Nemen bok uta lok kepe Loroonan Kaala ram basinge ia.
PSA 51:12 Una raba amlong manga ia mi nom lomomo at loklok tooro ram, la una lok lodoxoma rak kusu ana vavara ri ronga res taram.
PSA 51:13 Melemu nia anaba lox ase limixin kapmek mi leventaangas taram, la dinaba rem gili bilong mu u.
PSA 51:14 O Moroa, una lok tooro ia xusu nia anoxo met atla nenu Laradi Loklox Asepsu rak. La nia anaba tong asu ba loklok manmanton taram mi lomomo.
PSA 51:15 Una siam do ana vaase asu lavapaase emi asu ru, la nia anaba emi asu minu.
PSA 51:16 Nenu xopmen una vavara ri leventaba lempanga mabap lavang min. La kopmen bok una lok momo mi levempanga ma kotos asonao i ru. Kuren la anoxo raba u mi levelaplavang.
PSA 51:17 O Moroa, a lox akalix ia la a nemen maxopok taram. Nom i ni laramtaba rak tu. Nia aklen i do, nenu uxo epovo una sok sisixe laradi i lox akalix i maxopok taram la i ven kibis libilinga ren.
PSA 51:18 O Moroa, una balamu limixin me Saion la una lok tooro di. Una ii aurut amu levenngas uat to Jerusalem.
PSA 51:19 Kuren la unaba lok momo mi levelaplavang atnema manaba xotos axav i ru kerekngan uga tong i. La leven bulumaxao temes manabap lavang min tu rovana at loxonin laplavang taram.
PSA 52:1 Nu laradi silok, ixo lox avukat do um simi u at laxapmek taram, la mumu bok mo lempanga xapmek uk lox i ri limixin at ne Moroa.
PSA 52:2 U gagas li leventaangas ti lok kapmek leventaba vetpes. Levelinga ram ing sengsen ngan loxonise. Nenu u puse ngas amisik ti xaxarang.
PSA 52:3 Nenu u vavara aleng ti laxakapmek la u ke xepe luvukat. U vavara aleng ti levelinga xaxarang la u ke xepe levelinga ruturun.
PSA 52:4 Nenu laradi xaxarang, u vavara aleng do unak lox asongot mene limixin mi laxalinga xaxarang taram!
PSA 52:5 Kuren la ne Moroa noxo xap ti lok kapmek amisik tino u. Ni ba ranga alis ka u la ni naba saksu minu basinge loogu ram. La ni naba lox axap tino lorooro ram la unoxo nemen bok ba at lemenemen at limixin di rooro.
PSA 52:6 Limixin manmanton dinaba ven i na la dinaba lingun. La dinabang longon arup u la diba lok do,
PSA 52:7 “Mina ven ba na laradi goxo vara i do ne Moroa na lok see ren. Ketla ni ga nunu saga at lapnovos silok teren, la ga nunua i do loklok kakapmek naba lox aulis i.”
PSA 52:8 Ketla nenia a lok ngan luuna Olip i suusu avukat to xeneng at loogu at ne Moroa. Nia a nunu saga at labalamu lexen teren naba nemen amisik la noxo xap.
PSA 52:9 Nia anaba tong loklox avukat amisik tu, ne Moroa, ti lempanga axap ugara lok pam i. Nia anaba tong asu i do nenu u lox avukat to melamgo at limixin taram.
PSA 53:1 Mo limixin di doma i do, “Kopmen tomoroa go i rooro.” Nedi limixin tangtangku. Lodoxoma atnedi i bilingot axap tino mi laxakapmek. La dira lok pam levempanga ik lok kapmek aleng tinotno, kopmen tara atdi na lok levempanga i nunuan.
PSA 53:2 Leeme Silok ik milik si boro vana at lebelen laxalibet, la i reven limixin axap, do ni naba epovo ri ven kaka taradi leklen la tara bok i lotu saparav i.
PSA 53:3 Ketla nedi axap digara oon soogong pam, lorooro atnedi axap ira mau axap pam. Kopmen tinotno tara atdi ik lok lempanga i lox avukat, kopmen tinotno tegesara.
PSA 53:4 Moroa i sue xeretna, “Kereva, kopmen dinaklen leventaangas nunuan? Kereva, nedi axap na dik lok laxakapmek, kopmen takleklen atdi? Dip kip pilo amisik limixin tarak, la kopmen tinotno dina ngising tia.”
PSA 53:5 Ketla melemu dinaba lingun aleng tino, at nom lanmarat kovisi di goxo suma i gano, atla ne Moroa naba sax epeseves levesi at limixin di munepen mi limixin teren. Moroa ira sok sisixe kepe vam di. Kuren la limixin me Israel dinaba sak tup tino midi.
PSA 53:6 Nia a vara aleng tinotno i do ne Moroa naba sak tiki tara boro Saion, kusu na lox asepsu limixin me Israel basinge limixin munepen midi. Melemu limixin me Israel dinaba lok momo do ne Moroa naba lox asang kobot amu manga di!
PSA 54:1 O Moroa, una lox asepsu ia mi lolos taram, una lox asepmus ia basinge limixin munepen minia.
PSA 54:2 O Moroa, una ronga lising tarak, una ronga ka levelinga rak.
PSA 54:3 Limixin loklox aaso di lok do dina esep minia. La limixin sepsep di lok tong pen i do dina sev amer ia. Nedi mo limixin, kopmen dina doma solo ne Moroa.
PSA 54:4 Ketla i ruturun tinotno do ne Moroa ni Laradi Loklok Tooro rak. Leeme silok, ni Lentupe ria.
PSA 54:5 Nia a vara aleng i do ne Moroa na vorang taba amlong di mi laxakapmek diga lox i ria. La ni naba sele utut kepe axap di. Atla neni laradi ik lox asoorun leveng kakaape ren.
PSA 54:6 O Leeme Silok, nia anaba lok letaba ru mi lomomo. Nia anaba tong loklox avukat tu atla nenu u lox avukat tinotno.
PSA 54:7 Uga lox asepsu ia basinge laxanmumuat axap tarak. La nia aga reven u, ugak sak tup tino mi limixin munepen minia.
PSA 55:1 O Moroa, una ronga na levelinga rak. Nemen uta ronga aie xepe lisingising tarak.
PSA 55:2 Una ronga lising tarak la una vaase porang ia. Levenmumuat i lok kapmek tino lorooro rak.
PSA 55:3 Labantuxu rak i marat aleng atla limixin munepen minia di kiilu ia. Na limixin kapmek di lok do dina sev amdamda ia mi levenmumuat. Di musax ia la di belengatngas bok tia.
PSA 55:4 Kuren la nia a marat kapmek tinotno, la lanmarat at lanmet i suxuna ia la lavarampen abulubun ta ia na.
PSA 55:5 Nia a suma rino langsangan lanmarat la a dede. Lanmarat i suxa aumsu lorooro rak.
PSA 55:6 A vara rino i do nia di ruuna tuvapa ngan at lamno. Nia giba rava kaxat uto at loxot petpes, la lodoxoma rak dira lok mamana.
PSA 55:7 Nia diba rava uto vaxalom kusu ana nemen mimila ro at lamatbin.
PSA 55:8 Nia diba lok soso ri vuse ka toxot ti lipe, at langsangan lasaii mi lamanman bet.
PSA 55:9 O Leeme Silok, una lox ekarakat levelinga axa atnedi limixin munepen minia. Nia a reven limixin di esep keneng at lemenemen silok, la di lok kapmek tino limixin.
PSA 55:10 At levenaleng kangking la kanimin nia a reven di, dit pas saasaa ro at lengkot axap la dik lok leveloklok mamangan la dik paxaru kaxat buaang laxan ekarakat.
PSA 55:11 Leeteke ik lok at levengkot axap. Larangas axap i umsu mi loklok papavas mi laxaxarang ka levempanga at leventaba vetpes.
PSA 55:12 Dola tara at limixin munepen minia na lok kalise kapmex ia, i epovo do nia noxo doxoma solo i. Dola ni natlas i mavana rak, nia giba tu asepsu basinge i.
PSA 55:13 Ketla nenu mun, lentangas tarak, nenu xa uga lok na leveloklok kakapmek tia. Gano neda tagat kis esogo amisik la taga emu eburu, ketla uga lok na lavanga ria.
PSA 55:14 Amisik neda taga etangas mi lavapaase la taga lotu buru vam to at loogu laplavang.
PSA 55:15 Nia a vara aleng i do limixin munepen minia dinaba mer avot ti loxonaleng meremet, no ne Moroa ga vit li i ridi. Nia a vara i do dinat pas uto at lemenemen at labarongan ngan limixin move di rooro, atla laxakapmek i umsu rino xeneng at lebelen di la keneng bok at laraogu atnedi.
PSA 55:16 Ketla nenia a ro ke at Leeme Silok ne Moroa ri loklok tooro, la ni naba lox asepsu ia.
PSA 55:17 At lenmaxantamak suubu, at levenaleng kangking la at levenaleng kanimin, nia a velevanga mi levesingising lolos tarak mo i turut saparav i, la ni naba ronga ia.
PSA 55:18 Ni naba lox amlong avukar ia ap mo levenesep nia a vesep teren, la kopmen tepanga naba sep kapmex ia, kantubu atnedi buaang limixin munepen minia.
PSA 55:19 Moroa im gomgonga na lavatbung menemen, ga ruka axa i ganoxa at lereot, la ni naba ronga ia la ni naba sak tup midi. Atla di xopara na repukus, la kopmen dina marat teren.
PSA 55:20 Mo laradi nia aga vemu min, ga esep eburu mi larapentangas teren, ga los polo leveng kakaape ren.
PSA 55:21 Levelinga ren ga nunuan aleng, ketla lebelengatngas ga umsu at lebelen. Levelinga ren gang sengsen ngan lavarise esep, keke levelinga ren ga reng nunuan mun.
PSA 55:22 Una ke raba Leeme Silok mi laxanmumuat taram, ni naba tupe u. Ni xopmen na ke xepe limixin manmanton kusu limixin petpes dina sak tup midi.
PSA 55:23 Ketla nenu, O Moroa, unaba lam bubua ka limixin sepsev amet mi limixin kaxarang uto xopok at levenmaaut atnedi at loxonaleng move di aau, la kovisi na epovo rinedi ri met. Ketla nenia, ana nunu saga ram.
PSA 56:1 O Moroa, una lox asuusu lebelen tuntun tia, atla nia na a nemen at leesep. Limixin munepen minia dik lox asongot amisix ia.
PSA 56:2 At levenaleng kudun axap limixin munepen minia di esep tangarang minia. Buaang nedi di vesep eburu minia.
PSA 56:3 Nu Leeme Silok, nu Lanaraavuk. Dola nia ana marat, ana nunu saga mun taram.
PSA 56:4 Nia a nunu saga at ne Moroa la axo marat. Nia a emi asu min atla ni naba lox epovo mo levempanga ni ga xaape min. Ixo epovo rinotno xusu limixin mun diba lok tavanga xapmek tia.
PSA 56:5 Limixin munepen minia dip sev ia mi levenmumuat at levenaleng kudun axap. Dim doma agagas li amisik leventaangas kusu dina lox asongor ia.
PSA 56:6 Dit pot buru ri kuxut tangais ia at levengkot lipe, la di reven levempanga axap nia ak lox i, la dit kis tangais ia do dina sev amer ia.
PSA 56:7 O Moroa, una lox asongot di, mumu loklok kakapmek atnedi. Una lox asuusu lebelemamao ram la una sak tup midi mi lolos taram.
PSA 56:8 Ukleklen i do nia a xip tutu mi levenmumuat. Nenu ugak lok katling leveng kamkabili dan ga sesen su at luxatli rak. A doma i do uga malagan li i at lubuk taram.
PSA 56:9 At laaleng nia ana xup tu, limixin munepen minia dinaba oo bilong. Legesa vanga mun nia akleklen i, Moroa i tu tooro ia.
PSA 56:10 Nia a emi asu mi Leeme Silok mumu leveng kakaape ren.
PSA 56:11 Nia a nunu saga mun teren, la nia anoxo marat at tempanga. Ixo epovo rinotno xusu limixin mun at na lavatbung menemen diba lok tavanga xapmek tia.
PSA 56:12 O Moroa, nia anabam taba u mi levempanga aga xaape min tu. Nia anaba raba u mi laramtaba ti lox asuusu lorotong avukat tu.
PSA 56:13 Atla uga lox asepsu ia basinge lanmet, la uga lok tooro ia la limixin munepen minia di goxo sak tup minia. Kuren la nia anabat pas maxopok at loklok tatao at ne Moroa. Neni ik lox axasep lodoxoma at limixin kusu dina rooro.
PSA 57:1 O Moroa, una lox asuusu lebelen tuntun tia. Una lox asuusu lebelen tuntun tia, atla nia a vot pasa u xusu unak lok see rak basinge limixin munepen minia. Una kok avukar ia maxopok at lamamau at luvapa ram. Una lok ngan Lenban tia, se at nom laaleng na levenmumuat axap na on basinge ia.
PSA 57:2 Nia a toro ri ne Moroa, ni Leeme Avolo, mo im taba ia mi lempanga axap nia ak pakes tin.
PSA 57:3 Ni naba vaase porang ia boro vana at laxalibet la naba lox asepsu ia. Ni naba sev asi axap limixin loklok papavas. Moroa naba lox asuusu mo labalamu lexen la loklok tuturun teren tia.
PSA 57:4 Nia ak lok kantubu at limixin munepen minia di lok ngan lubunglaion. Di lok gagas kusu dina sev amet limixin la dina anan di. Leven gisangsa atnedi i anan ngan ta lempatsoso, la leven gam atnedi i anan ngan ta lemparise esep.
PSA 57:5 O Moroa, una lox asuusu lolos silok taram to vana at lamavangkap, la una lox asuusu lisisixam taram at levengkot axap at na lavatbung menemen.
PSA 57:6 Limixin munepen minia dira sat pam laxatkat kusu dina rebeng alis kaka ia. Lorooro rak i umsu mi levenmumuat i sak pavaa ia. Diga sep pe langas patpas tarak mi lavatmet i si aleng, ketla nedi xa diga subu tup teren.
PSA 57:7 O Moroa, nia a nunu saga rinotno ram, nia anabak pixan emi asu minu.
PSA 57:8 Lodoxoma rak, una xapsik. Nia ana gagas li loxontaaleng tarak mi ligita. Nia anaba sak aus laxangking at labara kooxot mi loxompixan.
PSA 57:9 O Leeme Silok, nia anaba tong loklox avukat tu ro melamgo at larabung mixin axap. Nia anabak pixan emi asu minu ro melamgo at limixin axap.
PSA 57:10 Labalamu lexen taram i umsu aleng upana i se axa ro at laxalibet. Loklok tuturun taram tinama i se tu at lamavangkap.
PSA 57:11 O Moroa, una lox asuusu lolos silok taram to vana at lamavangkap, la una lox asuusu lisisixam taram at levengkot axap at na lavatbung menemen.
PSA 58:1 Nemi luvuttadi amgomgo. Kereva, mi lox akmokso levelinga at limixin mi loklok i nunuan? Kereva, mi ronga avukat levelinga atnedi la mi tu xantubu?
PSA 58:2 Kopmen tino. Mi doxoma mene ri leveloklok kakapmek mi lok do mina lox i, la mik lox asongot aleng limixin mede Israel.
PSA 58:3 Limixin kakapmek dik lok laxakapmek at levenaleng axap at lorooro atdi. Di paase asu amisik levelinga xaxarang, ga ruka axa i at levenaleng diga visik di ren.
PSA 58:4 Di lok ngan laxasii angkang atla mo levelinga xaxarang atnedi i umsu mi losomamao. La di lok ngan bok lisii xapmek di so asen i mi la Kobra, ua kopmen na ronga levelinga
PSA 58:5 la ing tonga xepe laxaka at laradi leklen at laxasii ik pixan kusu lisii naba tii, kopla at laradi ikleklen aleng levesangsanga.
PSA 58:6 O Moroa, una sak pirivit kepe leven gisangsa atnedi di lok ngan lubunglaion.
PSA 58:7 Naba lox avukat do dina sonao ngan laxadan i sesen su axap, la dina lok ngan levempivilis dit pas amling i ro at langas.
PSA 58:8 Naba lox avukat dina lok ngan levendemdem i remet la i rap sopso. La di lok ngan bok lamdak mumulum nenen i visix amer i la kopmen bok ba na ven laxasep at laxangking.
PSA 58:9 Kovisi dinaklen i, la una lok kepe di ngan lempivilis di vixis asi i. Moroa, una mas kepe di mi lolos at lebelemamao ram do nedi move dina rooro.
PSA 58:10 Limixin manmanton dinaba momo dola dina ven ne Moroa na lox asongot limixin kakapmek. La dinabat pas beles mi leveng kangkedek atdi ro xeneng at lada at limixin kakapmek, mo ne Moroa naba sev amet di.
PSA 58:11 La melemu limixin dinaba tong i do, “I ruturun do limixin manmanton dik lok kaka leveloklox anarong boro at ne Moroa. La i ruturun tinotno do ne Moroa mo i nemen la i viila mumu loklok at limixin at na lavatbung menemen.”
PSA 59:1 O Moroa, nenu ne Moroa rak. Una lox asepsu ia basinge limixin di esep tangarang minia. Una lok see rak ap mo limixin di lok do na sev amer ia.
PSA 59:2 Una lox asepsu ia basinge di nom limixin kakapmek, la una lok kaka amlong ia at leven tikngen di nom limixin sepsev amet.
PSA 59:3 Pen ba i, di kuxut ngais ia kusu dina sev amer ia. Na limixin sepsep di vot buru kusu dina esep eburu minia. Kopmen dola nia aga lok taxakapmek kopla aga lok tavanga goxo nunuan,
PSA 59:4 la kopmen bok do at tosoogong tarak. O Leeme Silok, di gagas kusu dina sev amer ia.
PSA 59:5 Leeme Silok, nu Lanaraavuk. Una ronga ia. Ude u la una lok tooro ia. Moroa at limixin me Israel, nenu xa una ven ba loklok at lavamolon. Una beleku kaxat la una lox asongot di. Nemen gat uta lox asuusu lebelen tuntun tinedi di raba rulu limixin axa atdi.
PSA 59:6 Dimlomlong at levengkantinao bungbung main uto at lemenemen silok, la dip kup saasaa ngan lubung man, do dit pas saasaa go.
PSA 59:7 Una ronga ba lavapaase aksaksa la levelinga xikiilu atdi. Leven gam atnedi i lok ngan lemparise esep keneng at levenngusno atnedi. Ketla dim doma i do kopmen tara nang tonga di.
PSA 59:8 Ketla Leeme Silok, nenu ung longon atnedi, u lok kalise mun di lavamolon.
PSA 59:9 O Moroa, nu Lanaraavuk tarak. Nia a nunu saga at lolos taram. Nenu mun Loxot Loklox Alipe rak.
PSA 59:10 Moroa rak i balamu ia, la naba lox asepsu ia basinge limixin munepen minia. La ni naba keke ia kusu anaba ven i na sak tup midi.
PSA 59:11 O Moroa, nemen gat uta sev amet soso limixin munepen minia, kusu limixin tarak dina ven mo levesongsongot dinap kiv i. Kuren la limixin tarak di noxo domampe nom lolos taram. Una sak epeseves limixin munepen mi lolos taram la una sak tup midi. O Leeme Silok, nenu Lurutu See Pe atnema.
PSA 59:12 Laxakapmek i nemen mene at levenngusno di. Levelinga axap atnedi i lok kapmek. I lox avukat do dina onon at larapelixo mumu latlas atnedi, la levelinga atdi i umsu mi lasaxaek la di xaxarang.
PSA 59:13 Kuren la una sele utut kepe di mi lebelemamao ram. Una sele utut kepe axap di, kusu limixin axap dinabaklen i do ne Moroa ni Lamgomgo at leme Israel. La im gomgonga limixin axap at na lavatbung menemen.
PSA 59:14 Limixin munepen minia dimlomlong at levengkantinao bungbung main la dip kup saasaa ngan lubung man. La dit pas saasaa ro at lemenemen silok.
PSA 59:15 Di lok ngan lubung man dik sixit pupuse panga anan, la di booro do kopmen dina anan mais.
PSA 59:16 Ketla nia anaba vixan loxompixan i tong asu lolos taram. Amisik at leven maxantamak suubu anabak pixan asu labalamu lexen taram. Nenu Loxot Loklox Alipe rak, la u kua pe ia at levenaleng mo do nia a ekip tangarang mi levenmumuat.
PSA 59:17 Nia anaba emi asu minu, nenu Lentupe ria. Ne Moroa, nenu Loxot Loklox Alipe rak, nu ne Moroa u balamu ia.
PSA 60:1 Moroa, ugara sox sisixe xepe vam nama, la uga sev asubu vam nama. Ugara musak kepe vam nama, ketla na manga una repukus bilong mu nama.
PSA 60:2 Kuren la nanga ura lox angnengne vam na lenep kangka atnema la ugara lox arem bang pam i. Una i axatu na levenmenemen atnema atla i lok do na subu epeseves.
PSA 60:3 Ura lok pam nema limixin taram kusu mana ekip tangarang mi laxanmumuat solo la laxaloklox asongot silok. Ma saaban ngan ta do ma inin laxangkadan lolos.
PSA 60:4 Nu ugara vaase aronga vam nedi nom di lok ngangao ram, kusu dinaba sepsu basinge leeteke.
PSA 60:5 Una lox asepsu nama mi lolos taram. Una siam at levesingising atnema, kusu una lox asepsu su nema limixin atla u balamu nema.
PSA 60:6 To at loogu xaala ren Moroa ga tong i xeretna, “Nia anaba sak tup mi limixin munepen minia la ana sak epeseves di basinge lenep kangka rak. Nia anabapdo epes nom lemenemen Sekem ti limixin tarak, la anapdo episa mo lasa ro Sukot.
PSA 60:7 Nia a ruuna mo lunep Gileat, la Manase. La lenep Epraem bok ni lavatkiam tarak i tupe ia at leesep. La lenep Juda ik lox asuusu lubung amgomgo ri limixin tarak.
PSA 60:8 Ketla lenep Moap naba lok ngan lavattingtigon gosogos panga. Nia anaba lu mi luxompanga vatpas tarak uto at leme Edom, ngan loklok katling do nenia Lamgomgo atdi. Limixin me Pilistia diga lok do dinaba sak tup minia, ketla digoxo epovo.”
PSA 60:9 O Moroa, nege bamgo ria ti lok tooro ia keneng at leesep eburu mi leme Edom? Nege ba lok tooro ia xusu ana sak tup midi ro at lemenemen silok atdi, mo diga bos kangkan i mi larangas uat i baalom upana.
PSA 60:10 Kereva, ura sok sisixe xepe rino vam nema? Kereva, ixo epovo bok ba xusu una vas su eburu bok ba mi limixin esep atnema?
PSA 60:11 Una lok tooro nama kusu mana sep limixin munepen, atla lolos at limixin noxo lox epovo tavanga.
PSA 60:12 Do ne Moroa na ru eburu minedik, tanaba sak tup mi limixin munepen, neni naba sev asubu di.
PSA 61:1 O Moroa, una ronga ri lanteng tarak, una ronga lising tarak.
PSA 61:2 Lodoxoma abulubun i suxuna ia la ak lok to vaxalom basinge lemenemen tarak, la a ngising tu. Una lok kaka ia uto at Loxot Loklox Alipe,
PSA 61:3 atla nenu Lurutu See Pe rak. Nenu u tu lolos pe ia at limixin munepen minia.
PSA 61:4 Una ke avolo ia kusu ana nemen amisik to at loogu kaala ram at lorooro axap tarak. Una kubak pe ia maxopok at luvapa ram, kusu ana nemen matmatkun.
PSA 61:5 O Moroa, uga ronga vam leveng kakaape rak, la uga raba ia mi mo leveloklox anarong mo u gagas min tinedi dim taba asinorong u.
PSA 61:6 Nia a sing u do una lox epasum levenmaares at loorong. Una ke avolo i xusu ni na rooro bok be at taxanmaares solo.
PSA 61:7 O Moroa, lixitkis amgomgo ren na nemen maxopok at loklok tatao ram at levenaleng axap i tu melamgo. Una suxuna i mi labalamu lexen la luruturun taram.
PSA 61:8 Kuren la anabak pixan emi asu amisik tu, do at levenaleng getgesara anam taba u mi leventamtaba nia aga xaape min.
PSA 62:1 Nia a tu atnaasan to melamgo at ne Moroa, la a ngangais i xusu na lox asepsu ia, atla nenia a nunu saga ren, la kopmen tara bok.
PSA 62:2 Neni xusuk ik lok see rak la ik lox asepsu ia. Neni Lentupe ria, la kopmen tara naba sev asubu ia.
PSA 62:3 Lavanisa aleng nemi limixin munepen mi vara i do mina esep eburu minia, atla nenia laradi kopmen tololos tarak ngan loroboro i rem tereve si?
PSA 62:4 Mi vara mene i do mina lox asi ia basinge nom loxot kitkis silok tarak. Mi lok momo rik lox asuusu levelinga xaxarang. Mi paase asu levelinga loklox anarong, ketla keneng at lebelen nimi mim doma ali nemnem lasaxaek tia.
PSA 62:5 Nia ak lok sogo xusuk mun at ne Moroa la nia amdoma ngangais tin.
PSA 62:6 Neni xusuk ik lok see rak la ik lox asepsu ia. Neni Lentupe ria la kopmen tinotno tara noxo sev asubu ia.
PSA 62:7 Nia a nunu saga mun at ne Moroa, atla ik lox asepsu ia la i lox asilox ia. Neni i ruuna lolos ngan Lurutu See Pe rak. Neni i lok ngan loogu matmatkun i kubak pe ia.
PSA 62:8 Nemi limixin tarak. At levenaleng axap mina nunu saga at ne Moroa. Mina tong asu levenmumuat atnemi rin, atla neni Loxot Loklox Alipe atnedik.
PSA 62:9 Ketla nemen gat mita nunu saga at limixin atla di lok ngan mene legesa mamas silok laradi i mas abeles ka i. Limixin silok la lixilik di lok ngan levempanga gamasa mun. Do mina lok li di at lisikel, kopmen tumumuat atnedi. Di balalak ngan mene lamamas gamasa.
PSA 62:10 Nemen gat mita doma i do mina sak paxat ka tempanga, la nemen gat mita doma i do mina ruuna ka tavanga at loklok tip kip pilo. Keke i dola lapnovos atnemi na sisilok. Nemen mita doma saga solo ren.
PSA 62:11 Buaang levenaleng nia agara ronga vam ne Moroa ga tong i do, lolos axap, ateren mene,
PSA 62:12 la labalamu ren i tu amisik. O Leeme Silok, nenu naba raba unun ti legetgesara mumu xa levempanga ni ga lox i.
PSA 63:1 O Moroa, nenu ne Moroa rak. Labalak i ngaongao ru. Lorooro axap tarak i vavara ru, atla i ngan laxangka i vat dexes, la i soso vavagam ngan lasa mes. Labalak ik minu ru.
PSA 63:2 A vara i do anaba ven u ro at loogu xaala, a vara i do ana ven lolos la lisisixam taram.
PSA 63:3 Labalamu lexen taram i lox avukat ti lorooro rak, kuren la anaba emi asu minu.
PSA 63:4 Nia anaba tong loklox avukat tu at levenmaares axap nia ana rooro ren, la anaba xip aurut lukngak do ana sing u.
PSA 63:5 Nia anaba lok momo, i ngan nia a lok leluxa la a an mais. La anaba vixan leveng kompixan momo ri leemi asu ru.
PSA 63:6 Dola nia ak midi ro at loora rak, am doma su ram. At laxanimin axap nia am doma u,
PSA 63:7 atla nenu uga lok tooro amisix ia, kuren la nia ak pixan mi lomomo ro maxopok at luvapa ram.
PSA 63:8 Nia at kis pepeve ram la lakngam tino i kubak pe ia basinge limixin munepen minia.
PSA 63:9 Nedi mo dik lok tong pen i do dina sev amer ia, dinaba rava si axap uto xopok at lemenemen at labarongan.
PSA 63:10 Dinaba met keneng at leesep, la lubung man sio dinaba anan levenbaaxin tadi atnedi.
PSA 63:11 Loorong naba momo mi ne Moroa atla ne Moroa naba raba i mi lolos kusu na sak tup mi limixin munepen min. Nedi nom dik lok leveng kakaape mi laasen at ne Moroa, dinaba emi asu min, ketla ne Moroa naba vamngus luvuttadi xaxarang.
PSA 64:1 Nia na a nemen keneng at lumumuat. Moroa una ronga lising tarak! Nia a marat at limixin munepen minia, una lox asepsu lorooro rak basinge di.
PSA 64:2 Una rupe ia at lenngitngit at limixin kakapmek, basinge bok nedi buaang limixin bilinga.
PSA 64:3 Levelinga atnedi ip sep ngan ta lemparise esep ing sengsen, la levelinga xakapmek atnedi ik sixit mokmokso ngan levesoso.
PSA 64:4 Kopmen di marat kusu dina paase palas asu soso laxalinga xaxarang atnedi. Kuren la dik lok kapmek tinotno lorooro at limixin avukat mi levelinga xaxarang la di paase asi levenasen at limixin.
PSA 64:5 Nedi xa di epang aru kusu dina lok laxakapmek. Di epaase do dinaba li lara pelixo atnedi ua. La di tong i do, “Kopmen tara naba ven dik.”
PSA 64:6 Di seput li leventaangas kakapmek la di tong i do, “Dik tara gagas li vam langas i nunuan aleng.” Lebelen mi lodoxoma at limixin kerepmo ing tangku axap.
PSA 64:7 Ketla ne Moroa naba soso di mi levesoso ren, la soso mun dinaba ruuna ka levennin kooxing.
PSA 64:8 Ni naba sele utut kepe di mumu mo levelinga xapmek atdi. La limixin petpes diba ven di, diba piripat lempatlak atnedi kusu ti lok kalise di.
PSA 64:9 La nedi axap dinaba marat, atla dinaba domasu at levempanga ne Moroa gara lok pam i, la dinaba tong asu mo leveloklok silok teren.
PSA 64:10 Nedi axap limixin manmanton dinaba momo ap mo levempanga Leeme Silok gara lok pam i. Dinaba nemen matmatkun maxopok at loklok tatao ren. Limixin axap di nunuan, dinaba emi asu min.
PSA 65:1 O Moroa, ik mokso xusu mana emi asu minu ro Saion, la mana doma xatling leveng kakaape atnema ru,
PSA 65:2 atla up sep siam at levesing atnema. Limixin at levengkot axap dinaba vot pasa u.
PSA 65:3 Loklok kakapmek atnema i sev asubu nema, ketla nenu u doxoma xepe i.
PSA 65:4 Nedi nom una soxolik ka di, dina momo. U lok kaka nedi xusu dina nemen to at loogu xaala ram. Manabat kis mimila at levempanga nunuan keneng at loogu ram eburu mi leveloklox anarong at loogu laplavang taram i xaala. Mo naba lox epovo lavavara atnema.
PSA 65:5 Up sep siam at levesingising atnama mo do um taba nema mi lolos ti sak tup mi limixin munepen minema. La uk lok bok levempanga nunuan ti lox asepsu nema. Limixin at levengkot axap at na lavatbung menemen la at levennep tas paxalom bok di nunu saga ram.
PSA 65:6 Uga vaxaxis lempattaavut mi lolos taram, la kerepmo uga lox asuusu lolos silok taram.
PSA 65:7 Uk lox amila leretepit at laras mi lulung at levempo paxanao, la uk lox axap bok levenekarakat at limixin.
PSA 65:8 Limixin at lavatbung menemen axap ding sangu aleng mumu levempanga ugak lox i. Leven gugu ram i lox asu luxupkup momo boro at lara lenep kavaxap at lavatbung menemen uto at lara lenep.
PSA 65:9 Nenu uk lox asuusu loklok tatao ram ti laxangka, uk lox asi larabet tik lox ababaum laxangka kusu larauna na pisik avukat. Nenu uk suxa aumsu laradan sen mi levengkadan la um taba lavatbung menemen mi levempanga anan. Uk lox i xeretna.
PSA 65:10 Up sep bet avukat ti leventaamang, la uk lox amlu laxangka mi levendan bet. U lox amumulum laxangka mi limisimisi bet la i lox asuusu larauna maxat.
PSA 65:11 Loklok taram i nunuan kuren la um taba aleng levempanga anan mukun avukat. At levengkot axap ut pas teren, i umsu mi laxampanga anan.
PSA 65:12 Ap mo levengkot laxampanga mi lavanuet kangkedek, di umsu ro at levengkot anan atdi, la limixin di nemen at laxasigege kaana di umsu mi lososoro.
PSA 65:13 Levengkot loklok tatao levempanga mi lavanuet kangkedek i umsu mi laxasipsip. To at larasa i umsu mi laxam piao. Levempanga axap i nunuan aleng la limixin dip kup la dik pixan momo.
PSA 66:1 Nemi axap limixin, mina emi asu mi ne Moroa mi luxupkup momo!
PSA 66:2 Minak pixan ti lox aurut laasen teren la mina tong asu leemi asu i nunuan aleng tin!
PSA 66:3 Mina tong i ri ne Moroa xeretna, “Levempanga uk lox i, i nunuan aleng! Lolos taram i silok aleng, kuren la limixin munepen minu di xis tintiding to melamgo ram mi lanmarat.
PSA 66:4 Limixin axap at lavatbung menemen di lotu saparav u. Dik pixan emi asu saparav u, dik pixan emi asu ri laasen taram.”
PSA 66:5 Nemi limixin, ude nimi, la mina ven levempanga ne Moroa gak lox i. Ni gak lok leveloklok sangsangu ren kantubu at limixin.
PSA 66:6 Ni ga lox arepukus Loxontas Memele ga ngan ta laxangka mesemes. Melemu lavalabat atnedik diga vas korop lavatdan sen silok mi lengkangkedek mene. Ap mo loxot diga lok momo mi mo lavanga ni ga lox i.
PSA 66:7 Lixitkis amgomgo ren naba nemen amisik mi lolos teren, la ni i reven tatao larabung mixin axap. La neni noxo ke xepe limixin tongtonga xepe dina lox asilok di mavana ren.
PSA 66:8 Nemi limixin at larabung mixin axap, mina emi asu mi ne Moroa atnedik, mina emi asu silok min.
PSA 66:9 Neni ga lok tatao lorooro atdik basinge laniu, la ni xopmen goxo ke limixin munepen midik gita sak tup midik.
PSA 66:10 Moroa, uga lok li nema at loklok tong pen, i ngan lisiliva laxao i aan adatdar i. Kerepmo ura lok tong pen pam nema.
PSA 66:11 Uga ke nema la maga subu tup at lemet diga sep li rangais nama min la uga lok li levenaknixip mumuat pana at levenantuno nama.
PSA 66:12 Uga ke xepe limixin munepen minema diga vas asi nama. Magat pas keneng at laxao silok mi ladanut. Ketla nanga ura lok kaka nema uto at loxot ua manaba nemen matmatkun maxopok at loklok tatao ram.
PSA 66:13 Nia anaba lok kaka levelaplavang ti kotos uto at loogu ram. Anabam taba u mi leven tamtaba nia aga xaape min tu.
PSA 66:14 Nia anaba raba u mi levempanga nia aga tong i do anaba raba u min, at levenaleng nia aga nemen keneng at lumumuat.
PSA 66:15 Anabam taba u mi levesipsip, kusu ti xotos i ro at loxonin laplavang. Anabaplavang mi levenbulumaxao remes la levenme, la losobu ren naba urut uto vana at lamavangkap.
PSA 66:16 Nemi mim taba asinorong ne Moroa, ude nimi, la mina ronga i na. Nia ana tong asu axap nom levempanga ni gak lox i ria.
PSA 66:17 Agang teng tin ti loklok tooro, nia agak pixan emi asu min.
PSA 66:18 Dola lorooro rak gi umsu mi laxakapmek, Leeme Silok gixo ronga rak.
PSA 66:19 Ketla i ruturun tinotno do ne Moroa ira ronga vam ia, ira ronga res pam at lisingising tarak.
PSA 66:20 Nia a emi asu mi ne Moroa, atla ni xopmen nak sox sisixe lisingising tarak, kopla ni na rebeng alis labalamu lexen teren tia.
PSA 67:1 Moroa, una lox asuusu lebelen tuntun tinema la una lox anarong bok nema. Una lox asuusu lebelemulus taram tinema,
PSA 67:2 kusu limixin at lavatbung menemen axap dinabaklen lodoxoma ram, la kusu limixin at larabung mixin axap dinabaklen i do u lox avukat la uk lox asepsu limixin taram.
PSA 67:3 O Moroa, naba lox avukat do limixin at levengkot axap dina emi asu minu. La naba lox avukat tinotno do larabung mixin axap dina emi asu minu!
PSA 67:4 Naba lox avukat do limixin axap boro at levenabung mixin petpes dina sosoro la dinak pixan mi lomomo, atla nu u viila mumu loklok at limixin mi lodoxoma mokmokso la levelinga ruturun, la um gomgonga limixin at larabung mixin axap at lavatbung menemen.
PSA 67:5 O Moroa, naba lox avukat bok do limixin dina emi asu minu. I epovo rinotno do limixin axap dina emi asu minu!
PSA 67:6 Laxangka ira lox asu vam leventaamang mukun teren. Moroa, ni ne Moroa atnedik ira lox anarong pam dik.
PSA 67:7 Moroa ira lox anarong pam dik, la naba lox avukat do limixin at levengkot axap dinam taba asinorong i.
PSA 68:1 Moroa i beleku kaxat la ik sak epeseves limixin munepen min. Nedi di belengatngas tin, dik sixiro atla ik sak tup midi.
PSA 68:2 I lok ngan lamanman it mas kepe lusuxa, la i xala xepe di. I lok ngan levelumlut misiu i sonao at liplivi kao. Kerepmo la limixin kapmek di seeve ro melamgo at ne Moroa.
PSA 68:3 Ketla limixin manmanton dik lek la di momo at lemeren ne Moroa. Dik lok momo la dip kup mi lososoro.
PSA 68:4 Minak pixan ti ne Moroa, minak pixan emi asu mi laasen teren. Mina gagas li langas tin mo it kis pana at loxontakabu. Laasen teren ne Leeme Silok. Mina lok momo ro melamgo ren!
PSA 68:5 Moroa i nemen to xeneng at loogu laplavang teren i xaala. Ni i kok lubungkarun la ik lok tatao lubung naa rixin, lavatlok atdi diga met pam.
PSA 68:6 Ni im taba lavanat mamangan mi limixin kusu dina nemen eburu midi, la i sasar asepmus asu nedi limixin di nemen at loxokoxo xusu dina momo. Ketla nedi dixo etu ebelen min, dinaba nemen at lenep kangka i vat dexes.
PSA 68:7 O Moroa, at levenaleng ugam gomgo ri limixin taram, la ugat pas korop lamatbin midi,
PSA 68:8 lavatbung menemen axap gangnengne, la lamavangkap ga soobang asu lebet, mumu lovotpot at ne Moroa boro at lakaana Sinai, lovotpot at ne Moroa me Israel.
PSA 68:9 Nenu uga lox asu larabet nunuan ti lox amonok amu laxangka i vat dexes.
PSA 68:10 Limixin taram diga vaxaru li levenmenemen atnedi go, la keneng at luvukat taram uga lox epovo lavakpakes at limixin banbalo.
PSA 68:11 Leeme Silok ga raba asu levelinga, la buaang lavakin diga etong aonon na levelinga ren keretna,
PSA 68:12 “Lavaorong mi limixin esep atnedi dira sixiro!” Lavakin to xolonu diga episa levempanga, limixin esep diga esep kaka i.
PSA 68:13 Mo levempanga ga ngan ta levempoovo amno, diga vop di mi lisiliva, lempapa atdi gam games aleng mi leven gol avukat. (Tila leventaba atnemi diga lipe ro xeneng at loroboro at lubungsipsip at laaleng esep?)
PSA 68:14 Ap mo laaleng, Lanaraavuk ne Moroa ga sak epeseves lavaorong to at lavattaavut Salmon, ni ga lox asi lusugao mumudut (snow) ri subu ap mo loxot.
PSA 68:15 Nu lavattaavut Basan u silok aleng tino, nu lavattaavut mi laxampatlak solo ram!
PSA 68:16 Nu lavattaavut mi laxampatlak solo, tila uk milik angtungun lavattaavut ne Moroa ga lok katling i do rin ti nemen, la u doma i do ni lavanga gamasa? Leeme Silok naba nemen amisik ap mo lavattaavut.
PSA 68:17 Leeme Silok ga rupot boro Sinai eburu mi laxanabin sangsangaun kobot laxang karis esep lolos teren, la ni ga vubeles at loxot kaala ren.
PSA 68:18 Ap mo laaleng ni gat pas uto vana, ni ga emu ka buaang limixin kokoxo eburu min. Ni ga ruuna ka leventamtaba atdi mo limixin tongtonga xepe. Leeme Silok ne Moroa naba nemen go.
PSA 68:19 Leemi asu ri Leeme Silok, neni ip kip levenmumuat atnedik at levenaleng getgesara. Neni ne Moroa ik lox asepsu dik.
PSA 68:20 Moroa atnedik ni ne Moroa ik lox asepsu limixin. Ni Loorong Avolo la ik lox asepsu dik basinge lanmet.
PSA 68:21 Moroa naba rit povorok tuturun tinotno levempatlak at limixin munepen min. Lempatlak atnedi di xopara na xap at leveloklok i bilinga.
PSA 68:22 Leeme Silok ga tong i xeretna, “Nia anaba lok kaka amlong limixin munepen minemi boro at lengkot axap. Keke i do di nemen to at lempat kaana Basan kopla to xa maxopok at lisimaramain, nia anaba lok kaka amlong nedi,
PSA 68:23 kusu minabat pas keneng at lada atnedi la lubung man atnemi dinaba dem ka solo laxanda ri lox axap lavavara atdi.”
PSA 68:24 O Moroa, limixin axap di reven u, ut pas to melamgo at limixin taram melemu at loxonaleng u sak tup mi limixin munepen minu ap mo leesep. O Moroa, nenu Loorong Silok tarak ut pas beles uto xeneng at loogu xaala ram.
PSA 68:25 Nedi dik pixan, dit pas to melamgo. Nedi dik sak gita, dit pas to melemu. La laxaalik dit pas to xantubu, dik sak leven tambarin.
PSA 68:26 La digak pixan, “Ata emi asu mi ne Moroa ro xeneng at lovotpot buru at limixin teren. Nemi axap livipisik li at ne Jakop, mina emi asu mi Leeme Silok!”
PSA 68:27 Loxonabung mixin at ne Beniamin dimgomgo, nedi di xakalik ti levenabung mixin axap. Melemu ren lubung amgomgo at leme Juda eburu mi loxon binam tadi atnedi, la lubung amgomgo me Sebulon la Napitali di mumupit to melemu.
PSA 68:28 O Moroa, una lox asuusu lolos taram, nom lolos uga ru min tinema.
PSA 68:29 Una lox asuusu lolos taram boro xa at loogu laplavang taram to Jerusalem, ap mo loxot lavaorong silok dim taba u mi leventamtaba ve.
PSA 68:30 Una vaase sok leme Isip. Nedi di lok ngan lavatpanga sio mi lavanuet kangkedek i nemen to at lisigege dan. Una vaase sok limixin at levenabung mixin petpes. Nedi limixin tongtonga xepe, di lok ngan laxanbulumaxao remes mi laxannat bulumaxao. Una paase lolos tidi se dinaba xis tiktikbu ro melamgo ram la dina lok letaba ru mi levesiliva. Una sak epeseves mo limixin di vavara esep amisik!
PSA 68:31 Luvuttadi rutu katling dinaba vot boro Isip. Leme Itiopia dinaba xip aurut tikngen mi levesingising atnedi ri ne Moroa.
PSA 68:32 Nemi larabung mixin at lavatbung menemen, mina vixan mi leemi asu saparap ne Moroa. Mina vixan emi asu saparap Leeme Silok,
PSA 68:33 mo it pas tangtagap de vana at lamavangkap, mo lamavangkap me ganoxa at lereot. Mina ronga levelinga ren i lulung silok boro vana at laxalibet.
PSA 68:34 Tong asu lolos at ne Moroa i silok aleng, la im gomgonga mavana leme Israel. I lox asuusu lolos teren tovana at lamavangkap.
PSA 68:35 Moroa me Israel i vas su boro xeneng at loogu xaala ren, la limixin dinaba lingun teren! Neni im taba lolos ti limixin teren. Leemi asu ri ne Moroa!
PSA 69:1 O Moroa, una lox asepsu ia! Ladan na ira urut pam ti laxaka rak.
PSA 69:2 Nia na ara dong tup silatla nga at lapke, la kopmen toxongkangka lolos ti tu ren. Nia nga na xeneng at ladan i si aleng, la lara paxanao i lok do nak mir axong ia.
PSA 69:3 Laxaka rak ira xo axap mi luxupkup ti loklok tooro, luxukung tarak ira songot. Luxatli rak ira ung mi lerengteng, nia a ngangais ti loklok tooro ram.
PSA 69:4 Nedi limixin munepen minia, kopmen tavasuun at lebelengatngas atdi saparav ia, la di umsu aleng tino polo leexes at levengkabinim at lavatlak tarak. Di xaxarang taba ia. Di lolos aleng la di lok do dina sev amer ia. Di xaxarang taba ia do aga xip pilo xaka lempanga nia agoxo xip pilo xaka i. La di tong i ria do ana raba amlong i.
PSA 69:5 O Moroa, libilinga rak kopmen na nemen alipe ram, nu uklen larangtangku rak.
PSA 69:6 O Leeme Silok, nenu Loorong Avolo la Lanaraavuk. Nemen gat uta ke xepe limixin nunu ram dina mangan mu loklok tarak. Moroa me Israel, nemen gat uta ke mo loklok tarak na sox asu lainmangan tinedi di lotu ruturun saparav u.
PSA 69:7 Limixin munepen minia di paase aksaksa ria mumu mun u la ara umsu mi lainmangan.
PSA 69:8 Luvutnetak di reven ia ngan laradi votpot mun, la a lok ngan laradi me xadiong keneng at lixitkis koetemen atnema.
PSA 69:9 Lodoxoma rak i tu at loogu laplavang taram. I anan tos keneng tarak ngan ta laxao. Levempapaase aksaksa dik lox i ru, im subu mavana rak.
PSA 69:10 Ak lox asi mun ia mi loklok ti mun anan, la limixin dirak lox aksaksa ria.
PSA 69:11 Ang sigaara mi levesingsiga ri duudu, la ding longon tarak.
PSA 69:12 Di paase mumu ia ro xeneng at larangas silok, la limixin inin tangtangku di voovo lengkompixan mumu ia.
PSA 69:13 Leeme Silok, nenia anaba ngising parav u. Moroa, unaba sep siam mu ia at loxonaleng axa nenu una lok katling i. Una vaase porang ia atla labalamu lexen taram i silok aleng la unaba lox epovo laxakaape ram tik lox asepsu limixin taram.
PSA 69:14 Una lox asepsu ia kusu anoxo dong si rino ukopok at lapke. Una kubak pe ia basinge limixin munepen minia, la una lox asepsu ia basinge lisimaramain.
PSA 69:15 Uguta ke xepe gat ladanut na vaxat ka ia. Uguta ke xepe ia la ana xong to xeneng at lisimaramain, kopla ana dong tup to xeneng at lamaaut.
PSA 69:16 Leeme Silok, una ronga res tarak mumu luvukat at labalamu lexen taram. Una repukus mu ia mi lebelemulus silok taram!
PSA 69:17 Uguta lipe axa u basinge ia lasaxaruki ram. Nia na ak lok at langsangan lumumuat, la una ronga res tarak!
PSA 69:18 Una vot parav ia la una lox asepsu ia. Una lox asepmus ia basinge limixin munepen minia.
PSA 69:19 Uklen i do di paase aksaksa ria, la dixo lok ngangao rak la dirak lox abaava ia. U ven axap di na limixin munepen minia.
PSA 69:20 Levempapaase aksaksa atnedi ira ba koxorop pam leveve rak. Lavarampen abulubun ta ia na. Aga vara tara xusu ti lox amenemen ia, ketla goxopmen tara go ga lox amenemen ia.
PSA 69:21 At loxonaleng aga roxo, diga raba ia mi laxanbasa. At loxonaleng aga minu, diga raba ia mi laxadan mamao.
PSA 69:22 Keke levenanan atdi nabak paxaru kaxat lasaxaek. La keke levempeluxa kaala atnedi naba lox ekarakat di kusu dina subu tup at leeteke.
PSA 69:23 Una sep di mi lemeramain! Unak lox amolos amisik lempat sintun atdi!
PSA 69:24 Una soobang asu lebelemamao ram mavana atnedi. Keke lebelemamao mokmokso ram na sak pavaa di.
PSA 69:25 Keke lara menemen atnedi nak midi kixinak tino, la teta noxo roo su go xeneng at laraogu kadis atdi.
PSA 69:26 Dik lox asongot nedi no nenu uga lox aleeng nedi. La di paase mumu nedi no nenu uga sev abi nedi.
PSA 69:27 Una malagan li xatling leveloklok kakapmek axap atnedi la uguta ke avolo di xusu dina ruuna xaka toxot at loklok tooro ram.
PSA 69:28 Una lok pes levenasen atnedi ro at lubuk at lorooro. Uguta malagan li gat levenasen atdi eburu mi levenasen at limixin taram.
PSA 69:29 Ketla nia lampen abulubun, ak lok keneng at losongsongot. O Moroa, una lox aurur ia la una lox asepsu ia basinge na levenmumuat!
PSA 69:30 Anaba emi asu mi ne Moroa mi loxompixan. Anaba paase asu laasen silok teren at loxonaleng ana tong avukat tin.
PSA 69:31 Neni na, naba lox amomo rinotno Leeme Silok la naba volo mo loklok tim taba mi levenbulumaxao, la naba volo bok laplavang tin mi lavat bulumaxao temes.
PSA 69:32 At loxonaleng limixin baava dina ven i na, dinabak lek aleng. La nedi di ngising parap ne Moroa, dinaba lok momo aleng.
PSA 69:33 Leeme Silok ing tonga res atnedi dik pakes la ixom domampe limixin teren dik lok at loogu xokoxo.
PSA 69:34 O laxalibet mi lavatkangka, muna emi asu mi ne Moroa. Laras bok mi lempanga xeneng teren, mina emi asu min.
PSA 69:35 Neni naba lox asepsu leme Jerusalem basinge limixin munepen midi la na vaxaru amlong levenmenemen silok at lenep Juda. Limixin teren dinaba ruuna ka mo lenep kangka la dinaba nemen amisik go.
PSA 69:36 Livipisik li at limixin axa ren dinaba ruuna ka i. La nedi ua di vavara aleng i, dinaba nemen amisik go.
PSA 70:1 O Moroa, lox asepsu ia! Leeme Silok, lok tooro soso nga ia!
PSA 70:2 Keke lodoxoma ekarakat na suxuna nedi di lok do dina sev amer ia. La una sak tup midi. Keke leklek atnedi dik lek mumu levenmumuat tarak, na repukus ti lainmangan.
PSA 70:3 Una xala xepe nedi di lok kalise xapmex ia, kusu dinaba mangan.
PSA 70:4 Naba lox avukat do nedi di vot parav u, dina momo la dinak lek. Naba lox avukat do nedi di tong avukat ti loklok tooro ram, dina paase amisik keretna, “Moroa i silok aleng!”
PSA 70:5 O Moroa, nenia na ara molos ta la arat kis banbalo de. Soso mun, una vot pasa ia. Nenu Laradi Loklox Asepsu la Leeme Silok tarak. Lox asepsu soso ia!
PSA 71:1 Leeme Silok, a vot parav u mi lisingising kusu una lok see rak basinge limixin munepen minia. Uguta ke xepe di, dina sak tup minia!
PSA 71:2 Nenu Laradi Manmanton, kuren la una lok tooro ia la una lox asu ia at na lumumuat. Una ronga ia la una lox asepsu ia basinge di!
PSA 71:3 Una lok ngan lomoo vungpung tia, la loogu lolos la matmatkun ti lok see rak. Nenu Lentupe ria la Loroboro rak. La nenia ak lok alipe ro xeneng taram.
PSA 71:4 Lomoroa rak, una lox asepsu ia basinge limixin kapmek, la basinge lolos at limixin kapmek ding long kuxurung.
PSA 71:5 Leeme Silok, nenu Loorong Avolo. Una ronga res tarak atla a doma sogo nga na ram. Ga ruka i at laau rak, agara nunu saga vam taram.
PSA 71:6 Agara sep sogo vam taram ap mo axap laxanmaares nia aga rooro ren. La tuka i at laaleng ne naga ga visix ia, uga lok see rak. Anaba emi asu amisik minu.
PSA 71:7 Lorooro rak ga lok ngan lampoovo avukat ti buaang nedi limixin diga mu asu i, atla nenu uga lok ngan loroboro lolos ga tu xangkan ia.
PSA 71:8 Kuren la a emi asu amisik minu at levenaleng axap, la a paase asu lununuan taram.
PSA 71:9 Uguta raba rulu ia at na loxonaleng nenia a sioxo nga. La uguta doxoma xepe ia mumu i do ara ventaae nga.
PSA 71:10 Lavamunepen minia di vara i do dina sev amer ia. Di vepaase nemnem levendoxoma ri levempanga diba lox i ria.
PSA 71:11 Di paase xeretna do, “Moroa ira raba rulu vam i. Ata mu arup ta i la ata lox epovo lodoxoma atnedik. Kopmen bok ba teta go xusu naba lok tooro i.”
PSA 71:12 O Moroa. Uguta nemen paxalom basinge ia. Lomoroa rak, una lok kepe soso na lumumuat tarak!
PSA 71:13 Una lox asi nedi di sox ia mi levelinga xaxarang, una sev asubu di. La keke nedi di lok do dina lox asongor ia, dina mangan la dina baava.
PSA 71:14 Anabam doma saga amisik taram. Anaba emi asu amisik minu la leemi asu rak tu naba nemen epasum.
PSA 71:15 Anaba tong asu luvukat taram. La at levenaleng axap, anaba paase mumu loklok tooro ram, la keke i do axoklen ausuv i.
PSA 71:16 Anabat pas keneng at lolos at Loorong Avolo. Anaba paase asu kusuk mun mo luvukat taram to at lemeren limixin axap.
PSA 71:17 Ugarak lox ase vam ia, tuka axa i at levenmaares nia aga aau ren, la nia move a paase mumu leveloklok maraanu ram.
PSA 71:18 Ananga ara sioxo la levengkabinim at lavatlak tarak irak sokso. O Moroa, uguta raba rulu ia. Una su auru ia at levenaleng ana paase asu lolos silok taram tinedi lavaola axap mo dibap tavasu.
PSA 71:19 Moroa, lempanga axap at na lavatbung menemen kopok la lempanga axap toxun pana at laxalibet, ik lox asuusu loklok taram in manton tino. Ugara lok pam levempanga silok. Kuren la kopmen teta go na lok ngan u.
PSA 71:20 Ugara li vam levenmumuat mi levesongsongot mavana rak. Ketla unaba suxa kun ia mi lorooro nunuan la unaba lox asepsu ia basinge lamaaut.
PSA 71:21 Unaba lox asilox ia polo mo levenmaares avot tarak la unaba lox amamana bok ba lodoxoma rak.
PSA 71:22 Nia anaba emi asu ruturun minu mi loxontaaleng. Moroa rak, anaba emi asu mi loklok tuturun tia. Anabap sep levengkom pixan tu ro at ligita rak. Nenu Laradi Melemelengan at limixin me Israel.
PSA 71:23 Anabap kup mi lososoro ru at loxonaleng anak sak loxontaaleng. Anabak pixan mi lorooro axap tarak, atla ugara lox asepsu vam ia.
PSA 71:24 At levenaleng kudun axap anaba paase asu loklok manmanton taram, atla ugara sev asi vam nedi ua diga vara i do dina lok kapmex ia. Uga sak tup midi la nanga dira baava.
PSA 72:1 O Moroa, una anasa loorong kusu ni naba viila mumu loklok at limixin mi lodoxoma mokmokso i ngan mun taram. Una lox ase i mi levelinga loklox akmokso ram,
PSA 72:2 kusu neni naba viila mumu avukat limixin taram at levenaleng neni naba nemen ngan lamgomgo atnedi. La neni nabam gomgonga nedi luvuttadi ua di baava. Neni naba lox i na mi levelinga manmanton.
PSA 72:3 Nia a sing bok do limixin at na lenep kangka ren dina ngasang kobot, la na lenep na umsu mi loklok manmanton.
PSA 72:4 La loorong na ila leveloklok at luvuttadi banbalo mi lodoxoma ruturun. La neni na lok tooro luvuttadi vakpakes la nat pas asi luvuttadi loklok papavas.
PSA 72:5 La a sing bok do limixin taram dina lotu saparap amisix u at levenaleng laxangking i soosoo, la at levenmaares lagaaling im taba asu losoosoo ren ti na loola la ti mo bok lavaola dibap tavasu.
PSA 72:6 La loorong na lok ngan larakabu ri leventaamang la naba ngan bok levengkaramis dan im subu ro vana at laxangka.
PSA 72:7 La loklok manmanton na sisilok lolos kantubu at limixin at ne Moroa keneng at levenaleng axap at lorooro ren. La dina ngasang kobot amisik kerekngan lagaaling im taba amisik laxasep.
PSA 72:8 La a sing bok do lixitkis orong teren na vung kimit mo levennep kangka ik lok saparap laras, la na sisilok, ruka i ro at ladan sen Iupretis la na se at latnese at lavatbung menemen.
PSA 72:9 La limixin boro at lamatbin dina tu tiktikbu mi lempatgulom atdi ro melamgo ren. La limixin munepen min dina subu midi gamasa mi lenbantuxu atnedi uto xopok at laxangka ri lok ngangao ren.
PSA 72:10 La lavaorong me Spein la boro at levesoxan bok, dinak lok leventamtaba rin. Lavaorong me Sheba la Seba dinabam taba i mi leventamtaba.
PSA 72:11 La lavaorong axap dinat kis tiktikbu ro melamgo ren. Limixin at larabung mixin axap dina gugu taba i.
PSA 72:12 La a sing bok do loorong na lox asepsu luvuttadi banbalo ua di toro rin basinge lorooro etaba, la nedi bok ua dik pakes la lavapen abulubun.
PSA 72:13 Neni na lox asuusu lebelen tuntun tinedi dixo ruuna lolos la di banbalo. Neni na lox asepsu limixin pakpakes basinge lanmet.
PSA 72:14 Neni na lox asepsu di basinge limixin loklok papavas, limixin mukmusak, la limixin sepsep tadi, atla lorooro atnedi i lok ngan lavanga matmatkun tin.
PSA 72:15 Naba lox avukat do loorong na rooro amisik! La limixin dinam taba i mi levengol boro Sheba. La keneng at levesingising at limixin, dina tong ke amisik teren at levenaleng axap. La loklox anarong at ne Moroa na nemen amisik pana ren!
PSA 72:16 La na lenep kangka na umsu mi laxam piao. La lengkong kaana nam tebonot pe mi levempeeve anan, la dina pisik solo ngan leventauna ro Lebanon. Keke mo laramenemen silok teren na umsu mi limixin, la na lok ngan laxangka i umsu mi levempivilis.
PSA 72:17 Naba lox avukat do limixin di noxo domampe laasen at loorong at levenaleng axap i tu melamgo. La keke mo lakleklen at limixin mumu i, na nemen amisik ngan laxangking. La limixin at larabung mixin petpes bok dina ngising ne Moroa ri lox anarong nedi ngan ni gara lox anarong pam loorong.
PSA 72:18 Leemi asu ri Leeme Silok ne Moroa me Israel! Neni xusuk mun ik lok mo levempanga maraanu.
PSA 72:19 Leemi asu amisik la kopmen tekavaxap teren ti laasen melemelengan teren! Keke lisisinang teren na suxuna axap lavatbung menemen. Tuturun! Tuturun!
PSA 72:20 Neni na laxavaxap at levesingising at ne Devit, lamdak at ne Jesi.
PSA 73:1 Moroa ga vukat tuturun tinotno ri leme Israel, la tinedi ua levempeve atnedi i kasep.
PSA 73:2 Ketla nenia, aga auret tinotno xusu lesepsep sogo rak at ne Moroa gita xap. La lununu rak gita subu,
PSA 73:3 atla nenia ga bele mumuat tinedi digak lox aaso, la at levenaleng aga reven levempanga gak sixit avukat tinedi limixin kapmek.
PSA 73:4 Dixo ekip tangarang mi levesongsongot, la di lolos la dixok meres.
PSA 73:5 Dixong songot ngan lentaba luvuttadi ding songot kuren. Dixon tuuna bok tevenekarakat ngan leventaba vetpes din tuuna i.
PSA 73:6 Kuren la ding sigaara mi loklox aaso i ngan levenonga di vonga i at lengkaka atdi, la ding siga bok lemusak mi leesep i ngan lengkontamon babaalom di vitis korop di min.
PSA 73:7 Lempatpeve atnedi ip kip soobang asu laxapmek, la levendoxoma atnedi ik lox angtang tinotno mi levendoxoma alipe xapmek.
PSA 73:8 Ding longon aksaksa ri limixin la di paase mumu levempanga xapmek. Dik lox aaso la dik lox agagas li leventaangas kusu tik lox abaava lentaba vetpes.
PSA 73:9 Di paase vupu ri ne Moroa mo ik lok toxun pana at laxalibet, la di paase asu avut lemet ti limixin at lavatbung menemen.
PSA 73:10 Kuren la mo limixin at ne Moroa di repukus ti mu asu di la di nunu lolos tinotno at lempanga di paase i.
PSA 73:11 Mo limixin kapmek di tong i do, “Ne Moroa noxoklen i. Leeme Avolo noxo long terek nedik.”
PSA 73:12 Limixin kapmek di paase kerepmo. Di ruuna laxampanga solo la move dirak lok ka panga bok.
PSA 73:13 Kereva ba nenia, aga kok avukat gamasa mene lorooro rak, la agoxo lok laxapmek?
PSA 73:14 O Moroa, uga lox asongot solo ia at laxanaleng axap. At leven maxantamak amisik ugap sev asongor ia.
PSA 73:15 Do nia agita paase asu tevelinga vetpes kerekngan mo limixin kapmek, agitaba lox asuusu i do nenia xopmen lara atnedi limixin taram.
PSA 73:16 Aga lok tong pen i do ana doxoma mumu na lumumuat, ketla ga lolos tinotno ria ri lox akmokso i,
PSA 73:17 ga se at loxonaleng aga beles uto at loogu laplavang taram. Go ba i, aga long lenget ka ba i do lavanga salai mo naba vot atnedi limixin kapmek.
PSA 73:18 Unaba lok li di ro at lenep i gagai, la unaba lok nedi diba subu tup at leeteke!
PSA 73:19 Di naba pubeles soso mun at lesoxoreles. La laxavaxap atnedi, dinabap tava si rinotno uto xopok at loxot pis.
PSA 73:20 Dinabak lok ngan lapnobo i xap basinge lodoxoma at laradi at len maxantamak. La kerepmo bok at loxonaleng nenu, Leeme Silok, una beleku kaxat, dinaba sonao.
PSA 73:21 At levenaleng levendoxoma rak ga soogong tu la labalak ga mamao ru.
PSA 73:22 Agang tangku ngan lavanga mi lavanuet kangkedek. A goxo xasep at lodoxoma ram.
PSA 73:23 Ketla nanga a nemen saparap amisix u, la um tebeng lakngak tino.
PSA 73:24 Um lam ase ia mi levenanasa ram la at laxavaxap teren, unaba siam ka ia mi leemi asu ram tia.
PSA 73:25 Nege bok ba nia a ruuna ka i ro at laxalibet? Nenu xusuk mun. At na levenaleng nenia a ruuna u, a vara bok ba tavanga sala i de at lavatbung menemen?
PSA 73:26 Do lodoxoma rak la labantuxu rak na molos, nu ne Moroa, nenu lolos tarak. Nenu xusuk mun nia ak pakes tu.
PSA 73:27 Nedi di raba rulu u, ne Moroa, dinaba seeve. Unaba sele utut nedi di babala vukpux u mi lorooro atnedi.
PSA 73:28 Ketla i lox avukat tinotno do nenia a nemen saparap ne Moroa, nu Lurutu See Pe rak. Nenu Leme Silok, Loorong Avolo. La i lox avukat tinotno bok mo do a paase asu lempanga axap nenu gara lok pam i!
PSA 74:1 O Moroa. Ua lavasuun teren la u raba rulu nema xeretna? Kereva, lebelemamao ram ti limixin akmokso ram naba nemen amisik ta, la noxo xap?
PSA 74:2 Una doma limixin taram mo nenu uga soxolik ka axa di gano xusu nedi ataram. La nedi ua uga lam asu ka di at loxokoxo kusu diba ravasu ngan lubung mixin akmokso ram. Una doxoma lakaana Saion, no nenu uga nemen bok be ve kantubu atnema.
PSA 74:3 Una vas mavana at loogu laplavang taram ga rem utut. Lavamunepen minema digara sele utut axap pam lempanga ro xeneng teren.
PSA 74:4 Lavamunepen minu digap kup silok tinotno mi lomomo ro xeneng at loogu laplavang taram. Diga lox aurut leventamon i ru katling lenep silok atnedi, i ngan lampoovo do, nedi diga sak tup minema la diga ruuna ka loogu laplavang.
PSA 74:5 Diga esep ngan luvuttadi ratara una diga tara asi laxanuna mi levenmatao atdi.
PSA 74:6 Diga tit povorok levengkon una diga xovox i at levengkot kitkis, levenora anan, la at laramusmaragu mi levenasop la lempatmatao silok atdi.
PSA 74:7 Diga ut tereve xepe loogu laplavang taram la diga song arup laxao ren. Diga lox amexexe rinotno Loxot Kaala ua limixin diga lotu saparav u.
PSA 74:8 Diga vara i do dina vas amdamda axap nema. La diga kotos asi laraogu axap i xaala at na lenep kangka.
PSA 74:9 Ma xopmen na ven bok ba tempanga abis. Kopmen ta teputadi vapaase ali go dik lok, la kopmen teta naklen i do na lumumuat naba nemen at lavanisa maares axap.
PSA 74:10 O Moroa, naba vanisa maares mo na limixin munepen minema dibang longon sese u? Kereva, diba paase vupu amisik ta ri laasen taram la kopmen tekavaxap teren?
PSA 74:11 Ua lavasuun teren la u ronga xepe ri lok tooro nema? Tila ba uk lok li lukngam to melemu ram?
PSA 74:12 O Moroa, ugarat kis orong silok pam tinema, tuka axa i at lurutu kaxat at lubung mixin me Israel, la buaang laxanaleng ugak lox asepsu vam nema at levenmumuat.
PSA 74:13 Uga lok langas to at laras mi lolos silok taram, la uga tit povorok lempatlak at laxampanga silok boro xeneng at laras.
PSA 74:14 Uga rit povorok lempatlak at lavatpanga silok ne Levietan, la uga raba lempanga mi lavanuet kangkedek no at lamatbin mi labantuxu ren, tidi ri anan.
PSA 74:15 Uga lok levempuuvut dan mi levendan lixilik digara sen bok ba. La uga lox ames lempatdan sen silok.
PSA 74:16 Uga rudum li laaleng kangking, la laxanimin. Uga vaxaxis li laxangking mi lagaaling at luxot atdu.
PSA 74:17 Uga lok li latnese at na lavatbung menemen. Uga lok lamaares mi laavat.
PSA 74:18 Ketla, Leeme Silok tarak, unaklen i do limixin munepen minu ding longon sese u, atla diplavang ti levenmoroa xaxarang, kuren la dik sok tixirixes u.
PSA 74:19 Uguta raba rulu limixin axap taram. Di lok ngan mun limixin pentaae. La uguta ke xepe di kusu dina vubeles at longlong kuxurung at limixin munepen midi. Uguta domampe limixin taram mo dim suma leveloklox asongot.
PSA 74:20 Una doma laxakaape uga lox i eburu minema kusu una lok tatao nama. Levenekarakat mo ik lok at lengkon mesuluk main axap at na lenep kangka.
PSA 74:21 Uguta ke xepe luvuttadi baava kusu dina mangan. Una lok tooro mo luvuttadi banbalo mi lavamun panga xusu diba emi asu minu.
PSA 74:22 O Moroa, una beleku kaxat, la una tu xa at lenep taram mumu na levenmumuat atnema. Una doxoma box i do limixin tongtonga xepe ding longon sese amisix u at laxanaleng axap.
PSA 74:23 La uguta domampe leven aknuxup belemamao at limixin munepen minu, mo di gagang linga amisik taram.
PSA 75:1 O Moroa, ma tong avukat tu, ma tong avukat tu! Ma tong aonon lisisilok taram atla u silok aleng, la ma tong aonon bok levempanga maraanu ugara lok pam i.
PSA 75:2 Moroa ga vaase xeretna, “Nia ara vit li vam laaleng ti leete, kusu anaba ila loklok at limixin la anoxo tong asu levelinga xaxarang.
PSA 75:3 Keke i do levempanga axap di ruuna lorooro, dina dede mi lanmarat, la lavatbung menemen nang nengne, ketla nenia anabak lox aru lolos laamkumkun at na lavatkangka.
PSA 75:4 A paase ri limixin tongtonga xepe xusu dinak lok ngangao la di noxo simi aurut di.
PSA 75:5 La dina xap ta di rik lox aru axa di la na xap bok tit las di.”
PSA 75:6 Mo laradi rim gonga leete, noxo ravasu do boronak kopla borois, la noxo ravasu do borou xopla boroxun.
PSA 75:7 Neni axa ne Moroa naba ila loklok at limixin la ni naba riki xepe lentaba la na vuxaxis avukat lentaba.
PSA 75:8 Leeme Silok im tebeng lavanga runtu dan to at lekngen, la i umsu mi laxadan vaen lolos mo i ru katling lebelemamao ren. Neni i soobang asu i, la limixin kapmek di inin i. Di inin asi rinotno i se at lengkootu avit.
PSA 75:9 Ketla nenia noxo xap at lavapaase asu levelinga mumu Lomoroa at ne Jakop kopla anak pixan emi asu rin.
PSA 75:10 Neni naba ba koxorop lolos at limixin kapmek, ketla lolos atnedi di ruuna loklok manmanton naba sisilok.
PSA 76:1 Limixin to Juda dikleklen ne Moroa, la dim taba asinorong laasen teren to Israel.
PSA 76:2 I ruuna langkolonu ro Jerusalem. Loogu ren i nemen to at loxongkaana Saion.
PSA 76:3 Ap mo loxot neni ga sak pirivit levesoso at laradi munepen min, la ga sak pirivit bok larapenban mi lemparise esep atdi, la lempanga esep axap bok atdi. Na levelinga i ruturun tinotno.
PSA 76:4 O Moroa, u silok aleng. Laasen silok, neni ataram kusuk mun, at loxonaleng ugamlong boro vana at levengkaana, ap mo loxot ua uga sev asi limixin munepen minu.
PSA 76:5 Limixin taram diga sak paxat ka axap lempanga atnedi mo limixin esep lolos, la monga dira vunga ngan luvuttadi met. Levelolos atnedi mi lakleklen atdi ri vesep ga ravasu ngan lempanga gamasa.
PSA 76:6 O Moroa at ne Jakop, at loxonaleng uga paase lolos tinedi, lempaaros eburu mi luvuttadi ro vana ren digam subu ri lanmet.
PSA 76:7 Ketla nenu Leeme Silok, limixin axap dik marat taram. Teta ixo epovo xusu na ru tangarang u at loxonaleng u belemamao.
PSA 76:8 To vana at laxalibet uga tong axasep limixin axap mi levelinga loklox akmokso ram. La limixin at lavatbung menemen diga marat, kuren la mo digat kis sixim mun.
PSA 76:9 Atla uga ru kaxat kusu ti vaase asu lempapaase ramtaba ina ram, la kusu ti lox asepsu limixin baava de at lavatbung menemen.
PSA 76:10 Lebelemamao at limixin at lavatbung menemen ik lox asuusu mun leemi asu silok tu. Nedi di roo su at levenesep silok, dinabak lok katling amisik levenaleng silok taram.
PSA 76:11 Nemi levenabung mixin petpes, mina raba Leeme Silok, neni ne Moroa atnemi mi levempanga no migapliplis i min. Mik lok auret leme Israel, minabam taba i mi leventamtaba atnemi. Moroa ik lok limixin axap kusu dinak marat teren.
PSA 76:12 Neni ik lox asi laxamdak at lavaorong silok dit las di, la lavaorong dik marat aleng tinotno teren.
PSA 77:1 Nia ang teng silok ti ne Moroa, ang teng silok la ing tonga ia.
PSA 77:2 Angising ti Leeme Silok keneng at levenaleng at levenmumuat. La at levenaleng kanimin axap, angosong aurut mi lukngak keneng at levesingising tarak, ketla lodoxoma rak kopmen nat kis bus.
PSA 77:3 At lengkonaleng amdoma mumu ne Moroa, lamamas tarak ixot lottu saga la arat mas gaaga. La mo do anam doma mumu levelinga ren, arak lox abulubun bok tarak.
PSA 77:4 Neni ik lox ia ara tuang aan at lengkanimin. Lodoxoma saasaa i suxuna lorooro rak, kuren la axo epovo ri vaase tekolinga.
PSA 77:5 Am doma levenaleng ira vovolo vam la aram doma su bok at levenmaares me gano axa.
PSA 77:6 At laaleng kanimin axap, a pubeles at levendoxoma lolos aleng. Am doma mumu u ne Moroa, la ara susue bok axa ia xeretna.
PSA 77:7 “Kereva, Leeme Silok naba lox abulubun kepe amisik nedik limixin me Israel? Kopla neni noxo momo bok ba minedik?
PSA 77:8 Kereva, labalamu ren tinedik ira xap ta kopla ira los polo vam laxakaape ren ti kok avukat dik?
PSA 77:9 Kereva, Moroa ira domampe vam i xusu neni na lox asuusu lebelen tuntun ti limixin teren? Kopla lebelemamao ren na ira soxun asu vam lebelen tuntun teren?”
PSA 77:10 Melemu aga vaase xeretna, “Lara lavanga i lox abulu ia xeretna, neni na ne Moroa ixo lok tatao bok ba nedik.”
PSA 77:11 Ketla nenia anabam doma amisik leven gugu silok taram ugak lox i, Leeme Silok. Anabam doma su la ana paase asu lempanga sangsangu no nenu ugarak lok pam i ga migomgo.
PSA 77:12 Anabam doma mumu mo levempanga axap nenu ugarak lok pam i. Anaba paase eburu minu mumu na levempanga lolos nenu uga lox i.
PSA 77:13 O Moroa, leven gugu axap nenu uk lox i, ik mokso aleng tinotno. Kopmen bok ba temoroa go i silok ngan u.
PSA 77:14 Nenu vam nom ne Moroa uk lok lempanga sangsangu. La ugak lox asuusu lolos silok taram kusu levenabung mixin petpes dina ven i.
PSA 77:15 La mumu mun mo lolos taram, uga lox epovo i xusu una lox asepmus limixin taram, nedi livipisik li at ne Jakop la at ne Josep.
PSA 77:16 O Moroa. At loxonaleng laradan mi laras diga reven u, digak marat. La lisimaramain at laras ga dede.
PSA 77:17 Lempat main bet ga soobang asu larakabu. La leretepaavat boro vana at laxalibet, la lavanga ga mam su boro at laramera manman axap.
PSA 77:18 Leretepaavat at lengkon takabu ram ga teposok su, la losoosoo at lavanga ga mam ga soosoo axasep lavatbung menemen. La lavatbung menemen ga dede la gangne.
PSA 77:19 Ugat pas kantubu at loxontas, la uga xoxorop loxontas main. Ketla maxo epovo ri ven kaka lenain at luxangkedek taram.
PSA 77:20 Ugam lam limixin taram ga ngan laradi loklok tatao sipsip, la uga lok li ne Moses mi ne Aron kusu dunam gomgonga di.
PSA 78:1 Limixin tarak, minang tonga ka i na levenanasa rak, la minam doma mumu lempanga nia ana paase i.
PSA 78:2 Nia anaba tong asu levempapaase poovo ridi la ana re musumus levempanga megano ua gak lox alipe.
PSA 78:3 Mo levelinga ua tagara ronga vam i la tagaklen ka i, mo levelinga ua lavalabat atdik diga tere avolo i ridik.
PSA 78:4 Ata xo lok pepe i na at laxamdak mi laxaalik atnedik. Ataba tere i ri mo lavaola dibap tavasu melemu mumu mo lolos at Leeme Silok, la leven gugu silok teren la levempanga maraanu ua neni gara lok pam i.
PSA 78:5 Neni ga raba leventaangas manmanton mi Laulis Linga ren ti limixin me Israel, nedi livipisik li at ne Jakop. Neni ga paase alolos i ri lavalabat atnedik kusu dinaba anasa laxamdak mi laxaalik atnedi mi Laulis Linga,
PSA 78:6 kusu mo lavaola melemu dinabakleklen i la dinaba tere avolo box i ri luvutnitna di.
PSA 78:7 La mumu mun na langas, dinaba nunu saga rinotno at ne Moroa la dinoxom domampe lempanga neni garak lok pam i, ketla diba mumu asu amisik Laulis Linga ren.
PSA 78:8 Di noxok lok ngan lavalabat atnedi ua diga gagang linga, la digang tonga xepe amisik levelinga at ne Moroa. La lesepsep sogo atnedi rin goxo lolos la di goxo ruturun amisik tin.
PSA 78:9 Leme Epraem, diga ruuna laxanbanara eburu mi levesoso, diga sixiro at laaleng at leesep.
PSA 78:10 Diga los polo lekabus atnedi mi ne Moroa. La di goxopara na ronga res at Laulis Linga ren.
PSA 78:11 Diga domampe lempanga neni ga lok pam i, i ngan mo lempanga sangsangu ni ga lox i ro melamgo atdi.
PSA 78:12 Ap mo levenaleng lavalabat atnedi diga reven tinotno ne Moroa gak lok lempanga sangsangu ro at lemelubu ro Soan ua ik lok keneng at lenep silok Isip.
PSA 78:13 Neni ga lox epeseves loxontas la ga lam avolo di ren. La ni ga lok mo lunep tas ga tu ngan luvat kapkapla.
PSA 78:14 At levenaleng kangking, neni gam lam di mi lovotakabu la at lengkanimin ni gam lam di mi langangao at laxao.
PSA 78:15 Neni gak lok pagam lemparuat to at lamatbin la gam taba di mi levendan boro xa xopok at lebelen laxangka.
PSA 78:16 Neni ga lok ladan kusu na sen su boro xeneng at lavaruat la ga lok mo ladan ga sesen ngan lavatdan silok.
PSA 78:17 Ketla nedi leme Israel di goxo xap tik lok leveloklok kakapmek ti ne Moroa, la digang tonga viribang at Leeme Avolo ro at lamatbin.
PSA 78:18 Diga lox asuusu rinotno i xusu dina lok tong ne Moroa keneng at levempapaase lolos atnedi ri leveluxa salai diga vavara rin.
PSA 78:19 Diga tere asu at ne Moroa xeretna, “Kereva, i epovo ne Moroa naba raba dik mi teveluxa de at na lamatbin?
PSA 78:20 I ruturun do neni ga viksa lavaruat, la ladan ga rem soobang su ngan ladanut. Ketla kereva, i epovo bok do neni na raba bok nema mi lengkongkide eburu mi tempanga lomlomon?”
PSA 78:21 Kuren la Leeme Silok ga ronga di la ga belemamao aleng di. La neni ga lox asongot di mi laxao, la lebelemamao ren tinedi ga sisilok.
PSA 78:22 Atla di goxo nunu saga ren la di goxo nunu bok do neni naba lok tatao di ro at lamatbin.
PSA 78:23 Ketla neni ga vaase ri laxalibet no vana la ga tong i ri laramusmaragu ren kusu na rem suang.
PSA 78:24 Ap mo levenaleng neni ga raba di mi lamaana boro vana at laxalibet. At na mun langas ni ga lox asu lempanga anan tinedi ri anan.
PSA 78:25 Kuren la diga anan leveluxa at lubung angelo, la ne Moroa ga lox epovo axap lavavara atnedi.
PSA 78:26 Mi lolos teren neni ga lok bok lemere manman boronak kusu nat mas. Ni ga lox araut lamatmas at lemere manman boroxun,
PSA 78:27 la ga raba asu laxampixa ukopok ti limixin la diga buaang aleng ngan laxanit kapulang nou loxon.
PSA 78:28 La digam subu ro xantubu ap mo lemenemen la kangkan laraogu kadis.
PSA 78:29 Kuren la limixin diga vanan la diga anan mais. Ne Moroa ga raba nedi mi leveluxa ua nedi diga vavara i.
PSA 78:30 Ketla di goxok lox axap ba langaongao anan atnedi, keke i do move digara vanan.
PSA 78:31 Kuren la ne Moroa ga belemamao di la ga sev amet nedi luvuraau lolos avukat at leme Israel.
PSA 78:32 Ketla limixin di goxo doma mu i na levempanga la move digak lok leveloklok kakapmek. Lempanga sangsangu bok di goxo doxoma mu i la diga ke xepe lununu saga ren.
PSA 78:33 Kuren la ne Moroa ga lox axap soso mun leventooro atnedi mi langsangan lumumuat la levenaleng at lorooro atdi ga xap kot.
PSA 78:34 At lengkonaleng neni gap sev amet lentaba atnedi, nedi mo lentaba diga ba tepukus taba i. Diga ngaleeng la diga ngising tin mi lorooro axap atnedi.
PSA 78:35 Diga doma ka i do ne Moroa neni Lurutu See Pe at lorooro atnedi, la do mo Lanaraavuk ga vot ngan Laradi Loklok Tooro atdi.
PSA 78:36 Ketla levelinga atnedi ga umsu mi laxaxarang la goxopmen teruturun at levelinga atdi.
PSA 78:37 Di goxo ruturun tin, la di goxo mumu asu lekabus diga lox i eburu min.
PSA 78:38 Ketla ne Moroa ga lox asuusu lebelen tuntun tidi atla nedi limixin teren. Neni ga doxoma xepe leveng kakapmek atnedi la ni goxo sev amet nedi. Buaang laxanaleng neni gam tebeng amlong lumukmusak teren la gak lox asi mo lolos ap mo lebelemamao silok teren.
PSA 78:39 Neni gakleklen i do nedi limixin mun ua neni ga rudum nedi mi laxangka, la lorooro atnedi goxo babaalom. Diga lok ngan mun lamanman it mas polo la ira onon tino nga.
PSA 78:40 Digang tonga viribang solo ren to at lamatbin. La buaang mene nga laxanaleng digak lox antun i.
PSA 78:41 La digak lok tong pen amu amgo ne Moroa la digak lox abulu i, keke i do neni ne Moroa la Laradi Melemelengan me Israel.
PSA 78:42 Diga doma aie i do lolos teren i silok aleng, la mo bok laaleng ua neni ga lox asepsu di basinge limixin munepen minedi,
PSA 78:43 la ga lok bok levempanga sangsangu silok to at lemelubu ro Soan keneng at lenep silok Isip.
PSA 78:44 Neni ga vuk gili laradan ti lok ngan lada, la leme Isip di goxo ruuna tevendan ti inin.
PSA 78:45 Neni ga riki abeles laxanulang ukeneng tidi ua ga raba nedi mi losongsongot silok, la laxangkoak ua ga lok kapmek levenmenemen atdi.
PSA 78:46 Neni ga riki asu laxasixu ri anan levempeeve atnedi la ga lok kapmek axap leventaamang atnedi.
PSA 78:47 Neni ga sev amet larauna vaen mi lavatbet uat, la ga sev amet bok larauna angnu mi langsangan lumudut.
PSA 78:48 Neni ga sev amet laxanbulumaxao atnedi, mi lavatbet uat, la ga sev amet laxasipsip atnedi mi lavanga ga mam.
PSA 78:49 Ni ga lox abaava rinotno di at loxonaleng ni ga soobang asu lebelemamao sepsep teren, mo gat pot ngan ta laradi sepsev amet tadi.
PSA 78:50 Neni goxo ranga alis lebelemamao ren kopla gita lox asepsu nedi leme Isip, ketla ga sev amet di mi levenanmeres sepsev amet.
PSA 78:51 Neni ga sev amet laxamdak avot at lara koenasun axap me Isip.
PSA 78:52 Melemu neni ga lam asu limixin teren me Israel ngan laradi loklok tatao sipsip la ga lam avolo di ro lamatbin.
PSA 78:53 Neni gam lam aratao avukat di la di goxok marat. Ketla laras ga repit pavaa limixin munepen minedi la diga met axap pam.
PSA 78:54 Neni ga lam li di ro at lenep kangka xaala ren la uto at levengkaana no neni ga los kaka i.
PSA 78:55 Neni ga saksu mi limixin mego at levenaleng limixin teren diga pubeles. La ga vesinga laxangka atnedi xantubu at levenabung mixin me Israel, la gam taba limixin teren mi laramenemen atnedi limixin mego.
PSA 78:56 Ketla leme Israel diga ronga viribang at Lanaraavuk ne Moroa, la diga lok tong pen i mi leveloklok atnedi. Digoxo ronga res at Laulis Linga ren,
PSA 78:57 ketla diga ronga viribang la di goxo ruturun tin ngan lavalabat atdi di goxo ruturun tin. Digak lok ngan lososo xakauk ixo sixit akmokso.
PSA 78:58 Digak lox abelemamao i atla diga lotu saparap levenmoroa xaxarang. Digak lox abelengatngas tinotno i mi laxampoovo moroa atnedi.
PSA 78:59 Moroa ga belemamao at loxonaleng ni ga ven mo lempanga. Kuren la ni ga sok sisixe axap tino limixin teren.
PSA 78:60 Neni ga on basinge rino loogu kadis teren to Silo, ni lanemen ua neni gak lok kantubu at limixin teren.
PSA 78:61 Neni ga siam avolo limixin munepen minedi xusu dina sak paxat ka lobokis at lekabus, neni mo loklok poovo at lolos la lisisixam teren.
PSA 78:62 Neni ga belemamao limixin akmokso ren la ga ke xepe di xusu limixin munepen midi nabap sev amet di.
PSA 78:63 Luvuraau atlok diga remet at levenesep, la luvuraau rixin di goxo ruuna bok ba tavatlok kusu tidi ri vepot atdi.
PSA 78:64 Lavamaasa diga remet keneng at levenesep, la limixin munepen digap sep pepe lavakin atnedi lavamaasa xusu dinoxok saxaanu.
PSA 78:65 La soso mun, Leeme Silok ga beleku kaxat, ga lok ngan ta do ni ga rakdu tuang ngan boro at lanunga. Neni ga lox agagas lodoxoma ren ngan leeme lolos i inin laxadan vaen kusu ti gagas ti esep.
PSA 78:66 La neni ga sak tup tinotno mi limixin munepen min la digak lok mamangan aleng amisik.
PSA 78:67 Ketla neni ga lox abulubun kepe livipisik li at ne Josep, nedi lubung mixin me Epraem. Ni goxo soxolik ka di.
PSA 78:68 Ketla ni ga soxolik ka manga lubung mixin me Juda mi lakaana Saion, mo loxot ua lebelen ga tu rinotno i.
PSA 78:69 La neni ga vaxaru loogu laplavang tin go, i lok ngan lemenemen aulis teren noxun pana at laxalibet. Neni ga lox atmatkun tinotno i ngan at na xa lavatkangka axap, la gak lox alolos i kusu naba nemen avukat amisik kuren.
PSA 78:70 Neni ga soxolik ka lasaxaruki ren ne Devit ngan loorong. Ni ga lam asu xaka i ro at loxot anan at laxasipsip,
PSA 78:71 ap mo loxot ua neni ne Devit gak lok tatao laxasipsip teren. La ne Moroa ga vaxaxis li i ngan loorong me Israel, ga neni laradi loklox aratao at limixin at ne Moroa.
PSA 78:72 Devit gak lok tatao nedi la goxo reven kepe tepentaba la neni gam gomgonga nedi mi lodoxoma avukat teren.
PSA 79:1 O Moroa, lavamolon digara buxup beles pam at lenep kangka ram. Digara lox amexexe vam loogu laplavang taram i xaala la ira lok kapmek axap. La diga sele utut kepe lemenemen silok Jerusalem.
PSA 79:2 Diga ke xepe lenbantuxu at limixin taram kusu ti lempatpixa silok. Diga ke xepe lenbantuxu at limixin akmokso ram kusu ti laxampanga sio mi lavanuet kangkedek atdi ri anan.
PSA 79:3 Digap sev asu ladaada at limixin taram ngan ta ladan, la ladaada ga sesen ngan ladan to at lengkot axap keneng Jerusalem. Goxopmen tara ga roo su xusu tik mikmit avukat limixin diga remet.
PSA 79:4 Limixin at lubung mixin petpes ua dik lok saparap nema, di paase mumu parang nama. Ding longon sese nama la di paase aksaksa rinama.
PSA 79:5 Leeme Silok. Kereva, lebelemamao ram tinema noxo xap ta? Kereva, mo lebelemamao ram nabak lox amisik ta la naba lox asongot nama ngan laxao?
PSA 79:6 Una lok pukus mo lebelemamao ram kusu na subu mavana ap mo limixin petpes no dixo lotu saparav u, la pana atnedi no dixo ngising saparav u.
PSA 79:7 Atla diga sev amet pam limixin taram. Digara lok kapmek lengkot axap at lenep Israel, ni lenep kangka ram.
PSA 79:8 Uguta lox asongot nema mumu laxakapmek at lavalabat atnema. Una lox asuusu nga lebelen tuntun tinema mo, atla lodoxoma abulubun na i suxuna rinotno nga nama.
PSA 79:9 O Moroa, una lok tooro nema la una lox aroo nema. Una lox asepsu nema basinge na lumumuat la una doma xepe laxapmek atnema xusu levenabung mixin petpes diba raba asinorong u.
PSA 79:10 I lok kapmek do limixin at levenabung mixin petpes diba lok tinema dola, “Ne Moroa nga ua atnemi?” Ma vara i do una lox asongot levenabung mixin petpes atla digap sev amet buaang atnema limixin axa ram.
PSA 79:11 Una ronga lerengteng at limixin dik lok at loogu xokoxo, la mi mo lolos taram una lox asepmus nedi mo limixin munepen di gagas kusu dina sev amet di.
PSA 79:12 Leeme Silok, una vorang i ridi levenabung mixin petpes, mi tavanuti teveloklox asongot axap, mumu mo laxaloklox aksaksa digak lox i ru.
PSA 79:13 Kuren la nema limixin taram, ma ngan laxasipsip taram, manaba tong avukat amisik tu la manaba emi asu amisik minu at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 80:1 O laradi loklok tatao sipsip me Israel. Nenu Lamgomgo at limixin taram, una ronga atnema. Ut kis at loxonin orong taram ik lok mavana at lempanga raptava (cherubim).
PSA 80:2 Una ru asuvos ti levenabung mixin taram me Epraem, Beniamin, la Manase. Una lox ase nema mi lolos taram. Ude u la una lox asepsu nema!
PSA 80:3 O Moroa, una siam ka amlong nema! Una lox asuusu lebelen tuntun taram tinema, kusu manaba roo su.
PSA 80:4 Leeme Silok, nu Lanaraavuk ne Moroa. Naba se ba ua mo lebelemamao ram ti levesingising at limixin taram?
PSA 80:5 Ugara raba vam nema mi levenanbulu ua ga lok an mais nema ngan lempanga anan, la i lok ngan ta do magara inin pam lempatbuxom kamkabili dan at lengkatli atnema.
PSA 80:6 Uga lox avolo limixin at levenabung mixin petpes dik lok saparap nema xusu dina vesep eburu ti lok kaka mo lenep kangka atnama. La monga limixin munepen minema di paase aksaksa rinema.
PSA 80:7 Lanaraavuk ne Moroa, una lok ka amlong nema basinge na lumumuat. Una lox asuusu lebelen tuntun taram tinama, kusu manaba roo su.
PSA 80:8 Uga xip ka nema limixin taram boro Isip ngan labanoos vaen. La uga saksu mi limixin at levenabung mixin petpes la ugatlo mo labanoos vaen to at lenep kangka atnedi.
PSA 80:9 Uga lox axasep lenep kusu tin ti suusu. La levenixe ren ga si rinotno uto xopok tubu, la levenoos teren gat las to mavana ap mo lenep kangka axap.
PSA 80:10 Ni gang pung kimit lengkong kaana mi lamamau ren la levengkakan teren ga engeng urut at lemparuna Seda (Cedar) la ga kua abuxumin axav i.
PSA 80:11 Ni ga lox asu levengkakan teren utois axa saparap loxontas Mediterenian la utonak axa bok at ladan sen Iupretis.
PSA 80:12 Tila ba la uga ut asi loroboro no gak lok kangkan i? La monga limixin munepen dit pas polo go, i epovo mene dinam nem kaka lempeven teren.
PSA 80:13 La laxanbo sio dirat pas axangka i, la laxampanga vetpes bok mi lavanuet kangkedek atdi boro laxairing, dira vanan levempeven teren.
PSA 80:14 Lanaraavuk ne Moroa, una repukus tinema! Una ven asi boroxun pana at laxalibet tinema. Ude u la una lox asepsu limixin taram!
PSA 80:15 Ude u la una lox asepsu na labanoos vaen no nenu ugatlo li i. Na labanoos vaen tamaxat ba mo, nu uga lox asuusu dangdangun la alolos box i.
PSA 80:16 Lavamunepen minema digara ra koxorop asi vam i la digara song arup laxao ren. Una sep di mi lebelemamao ram la una sev amet asonao rino di!
PSA 80:17 Una lok see atnema limixin no nenu uga soxolik ka vam nama. Nema lubung mixin ua nenu uga lox alolos nema.
PSA 80:18 Ma noxo repukus basinge bok ba u. Una kox arooro nema, kusu manaba vemi asu minu.
PSA 80:19 Leeme Silok, Lanaraavuk ne Moroa. Una siam ka amlong nema, una lox asuusu lebelen tuntun taram tinema, kusu manaba roo su.
PSA 81:1 Nemi minap kup mi leklek ti ne Moroa, neni Lentupe rinedik. Minak pixan emi asu ri ne Moroa at ne Jakop!
PSA 81:2 Mina vaxaru kaxat laxaka at livixan la minak sak leven tambarin. Minak sak lengkaka pixan avukat to at lempat taaleng mi lempat gita.
PSA 81:3 Minat mas lempat tu ap mo levenaleng silok, at laaleng at lagaaling maxat la at laaleng at lagaaling i re kobot.
PSA 81:4 Neni na Laulis Linga at leme Israel, la neni langas ne Moroa at ne Jakop ga tong taba di min.
PSA 81:5 Neni ga raba i ri limixin me Israel melemu at loxonaleng neni ga lox asongot limixin at lenep kangka me Isip. Nenia aga ronga laxaka at laradi ua nia a goxo ronga xibis i, ga lok keretna,
PSA 81:6 “Nia aga lok kepe levenmumuat boro at levenantuno atnemi. Aga lok nemi xusu miba soxope asi lempat aknixip uat (birikis).
PSA 81:7 At levenaleng migak lok keneng at levenmumuat to Isip, miga toro ria, la nia aga lox asepsu nemi. Aga lox epovo leventotoro atnemi at loxonaleng agak lok to xeneng at loxot alipe rak no xeneng at lamanman takabu. Aga lok tong pen nemi ro at levem puuvut dan to Meriba.
PSA 81:8 Limixin tarak, mina ronga i na levempapaase aronga rak. Leme Israel, a vara rinotno i xusu minang tonga res tarak!
PSA 81:9 Nemen tinotno nemi guta lotu saparap teven moroa vetpes.
PSA 81:10 Nenia mun Leeme Silok ne Moroa atnemi, la nenia mun aga lam asu nemi boro Isip. Mina vangangba, la anaba raba luxa nemi.
PSA 81:11 Ketla nemi limixin tarak me Israel mi goxo ronga ia, migita goxo ronga res tarak.
PSA 81:12 Kuren la aga ke aie nimi mila lodoxoma atnimi ga vatken mi lorongtonga rubu linga. La miga mumu asu lavavara atnemi keneng at leveloklok miga vavara i.
PSA 81:13 Nia a vavara rinotno i xusu nemi limixin tarak minang tonga ia. La a vara rinotno i xusu minang tonga res tarak!
PSA 81:14 Mo do kuren, nia gitaba sak tup soso mun mi limixin munepen minemi la gira vas asi nedi diga tu tangarang nimi.
PSA 81:15 Nedi ua di belengatngas tia, dinabak milik tiding mi lanmarat to melamgo rak. La mo loklox asongot tinedi naba nemen amisik noxo xap.
PSA 81:16 Ketla anabak lox anan nemi mi levempiao i so misigisigis la anabak lox axap lavavara atnimi mi levendan misiu boro xanubuan.”
PSA 82:1 Moroa it kis silok keneng at lixitkis buru roxun at laxalibet. Neni i sevut li levendoxoma avit keneng at lixitkis buru at leven moroa. Mo levelinga ren i lok keretna,
PSA 82:2 “Mina xap tinotno nga at liila gesenep at levenaleng mik lok levenete. Mi gutak tu taba limixin kapmek!
PSA 82:3 Mina viila mumu avukat loklok atnedi limixin banbalo la lubungkarun mi lodoxoma mokmokso. Mina paase mi luruturun tinedi dik pakes la dixo ruuna tevenasen silok.
PSA 82:4 Minak lox asepmus di boro at lolos at limixin kapmek.
PSA 82:5 Laxampanga vereven aie nimi! Langas panga rangtangku! Loklok atnimi ipsopso aleng tinotno! La kopmen tara atnimi at na lavatbung menemen i tong asu levelinga manmanton ting tong ina.”
PSA 82:6 La nenia aga lok bok tidi, “Nemi lavaanat moroa. Nemi axap luvutnitna Leeme Avolo.
PSA 82:7 Ketla minaba remet ngan luvuttadi at na laxangka. Lorooro atnemi naba vaxap ngan bok lorooro at luvutnitna lavaorong.”
PSA 82:8 O Moroa, ude u la unam gomgonga lavatbung menemen. Larabung mixin axap, ni ataram.
PSA 83:1 O Moroa, ugutak lok sixim, ugatang longivilo, la ugatam pamngus!
PSA 83:2 Una ven ba limixin munepen minu di lolos kusu diba remkaa su, la nedi no di belengatngas tu dirang tonga viribang.
PSA 83:3 Di vetong li leven taangas alipe xusu dibak lok mo laxakapmek ti limixin taram. Dik lok leven taangas kusu ti sosolo arup nedi ua uk lok see atdi.
PSA 83:4 Di paase xeretna, “Ude nimi, ata sele utut lenep silok Israel eburu mi limixin di nemen go, kusu limixin axap diba domampe axap tino di.”
PSA 83:5 Di sisiam mu mo levempapaase li atdi la dik lok momo ri tu buru xusu ti vekini minu, ne Moroa.
PSA 83:6 Nedi limixin me Edom la me Ismael, leme Moap mi leme Agirit;
PSA 83:7 limixin me Gebal mi leme Amon; limixin me Amalek, leme Pilistia la leme Taia.
PSA 83:8 Leme Asiria di ru buru bok midi atla di vara i xusu dina lok tooro leme Amon la Moap, nedi livipisik li at ne Lot.
PSA 83:9 Unap sep kapmek bok di ngan ugap sep kapmek leme Midien, Sisera, la Jabin to at ladan Kison.
PSA 83:10 Uga sak tup midi ro Endo, la lenbantuxu atnedi garap sopso ro at laxangka.
PSA 83:11 Una sev asi bok lubung amgomgo atnedi ngan uga lox i ri ne Orep mi ne Seep, la una sak tup mi lavaeme silok atnedi ngan i mo uga lox i ri ne Zeba mi ne Salmona xuren.
PSA 83:12 Atla nedi diga vaase xeretna, “Ataba lok kaka amlong mo lenep kangka at ne Moroa ridik.”
PSA 83:13 O Moroa, una sak epeseves di ngan laxakup, la ngan leventuxu piao no lamanman it mas kepe i.
PSA 83:14 Naba lok ngan laxao i kavat lavatbuan, la ngan langangao at laxao i kavat lengkong kaana.
PSA 83:15 Una xala xepe di mi lamanman takabu ram la una lox amarat aleng di mi lavatmanman silok taram.
PSA 83:16 O Leeme Silok, una suxuna di mi lainmangan, la una lok nedi xusu dinaba ven kibis lolos taram.
PSA 83:17 Naba lox avukat do una sak tup midi la lainmarat atnedi nabak lox amisik la noxo xap. Keke di dina remet eburu mi lainmangan i silok aleng.
PSA 83:18 Naba lox avukat do dina xasep do nenu xusuk mun Leeme Silok, la Lamgomgo silok tinotno. Nenu u lolos aleng pana axap at lavatbung menemen.
PSA 84:1 Leeme Silok, nu Lanaraavuk. Nia angkongkat mu loogu laplavang taram!
PSA 84:2 A vavara aleng i xusu ana lotu saparav u go! Am doma onon amisik uto at loogu laplavang taram. La anabak pixan momo mi lorooro axap tarak tu, Luntoo Avolo.
PSA 84:3 Leveng kamkabilin bok dip kip levempotpos atdi ro xeneng at loogu laplavang, la larapixa lixilik (sparrow) bok din tuuna laraogu axa atdi go. La dik lok tatao luvutnitna di ro saparap loxonin laplavang taram. Nenia bok a vara i xusu nak lok saparav u, nu Leeme Silok la Lanaraavuk. Nu Loorong Silok la ne Moroa rak.
PSA 84:4 Lomomo silok atnedi dik lox amisik to at loogu laplavang taram dim suma i, la dik pixan emi asu amisik tu.
PSA 84:5 Lomomo silok atnedi ua nenu um taba di mi lolos dim suma i, la nedi di vavara rinotno i xusu dinat pas ngan lavaose uto lakaana Saion at loogu laplavang.
PSA 84:6 Kuren la at loxonaleng dit pas polo lemelubu vatmang no at lasa Baka, di reven mo lenep na ravasu ngan lenep at levempuuvut dan, la leventakabu avot ik suxa i mi levempat tibung dan.
PSA 84:7 Ap mo lavatpas di ruuna ka lolos maxat. La dinaba rupot to vana at loxongkaana Saion la nedi getgesara dinaba tu ro melamgo at ne Moroa, mo i silok ti levenmoroa axap.
PSA 84:8 O Leeme Silok nu Lanaraavuk ne Moroa, una ronga res at lisingising tarak. O Moroa at ne Jakop, tonga ia!
PSA 84:9 O Moroa, una lox anarong loorong atnema, mo loorong ua nenu ugara soxolik ka vam i.
PSA 84:10 Mo legesa aleng mak lok teren to xeneng at loogu laplavang taram, i silok aleng ti mo legesa abin sangaun kobot aleng mak lok teren to vetpes. Naba lox avukat do ana tu mun amisik to maxamang saparap lumusmaragu at loogu at ne Moroa rak la nemen gat ana nemen avukat amisik to at laraogu at luvuttadi dik lok laxapmek.
PSA 84:11 Leeme Silok, nenu Lurutu See Pe atnema la nu Loorong Silok i ruuna lisisinang, la uk lox asuusu lebelemulus tinama la uk lox asilok nama kusu limixin dina raba asinorong nama. Nenu uxom tebeng alis lempanga avukat basinge nedi dik lok luvukat.
PSA 84:12 Leeme Silok nu Lanaraavuk. Nedi di nunu saga ram din tuuna xaka i lomomo silok!
PSA 85:1 Leeme Silok, ugara lox asuusu vam lebelen tuntun tinema limixin taram me Israel. Ugara lok pam nema la uga lox asang kobot amu manga nama.
PSA 85:2 Ugara doxoma xepe vam lengkakapmek atnema limixin taram la ugara gos kepe vam levesoogong atnama.
PSA 85:3 Lebelemamao ram tinama ga xap tino la uga rebeng alis amlong mo lebelemamao sesele utut taram.
PSA 85:4 O Moroa, nenu Laradi Loklox Asepsu atnema, monga una rebeng ka amlong manga nema basinge levenmumuat, la na xap ta u ri belengatngas amisik tinema!
PSA 85:5 Kereva, unabak belemamao amisik ta nema la noxo xap? Kereva, mo lebelemamao ram noxo xap ta?
PSA 85:6 Una lox alolos amu manga nema, kusu nema limixin taram manaba emi asu minu.
PSA 85:7 O Leeme Silok, una lox asuusu mo labalamu lexen taram, la una lok tooro nema xusu manaba sepmus.
PSA 85:8 Nenia ang tonga lempanga Leeme Silok ne Moroa i paase i. Neni i xaape mi lenmila ridik limixin akmokso ren, mo do ata xomlong ti loklok tangtangku atnedik.
PSA 85:9 Tuturun tinotno do neni i gagas kusu tik lox asepsu nedi dim taba asen silok tin, la mo loklok tooro ren naba nemen amisik eburu minedik at na lenep kangka atnedik.
PSA 85:10 Labalamu eburu mi luruturun at ne Moroa dunaba vot eburu kantubu atnedik. La loklok manmanton eburu mi lenmila ren dunabak lok bok.
PSA 85:11 Limixin mede xopok dinaba ruturun ti ne Moroa, la ne Moroa naba lox asuusu loklok manmanton teren boro vana at laxalibet ti limixin mede xopok.
PSA 85:12 Leeme Silok naba lox asang kobot amu manga dik, la lenep kangka atnedik naba lox asuusu leveluxa dangdangun avukat.
PSA 85:13 At lengkot axap Leeme Silok it pas teren, loklok manmanton naba umsu la kerepmo langas i gagas tin.
PSA 86:1 Leeme Silok, una ronga ia. Una sep siam mu ia, atla ara molos axap la axo epovo ri lok tooro axa ia.
PSA 86:2 Una lox asepsu ia basinge lanmet, atla nia a ruturun amisik tu. Una lox aroo ia, atla nia lasaxaruki ram la a nunu saga ram.
PSA 86:3 Nenu ne Moroa rak, kuren la una lox asuusu lebelen tuntun tia. At levenaleng axap, a ngising tu.
PSA 86:4 O Leeme Silok, una lox aklek ia, lasaxaruki ram, mila levesingising tarak i ruturun amisik tu.
PSA 86:5 Uk lok luvukat tinema limixin taram la um doxoma xepe laxakapmek atnema, la u umsu mi labalamu lexen tinedi axap no di ngising parav u.
PSA 86:6 Leeme Silok, una ronga i na levesingising tarak. Una ronga na lerengteng tarak ti loklok tooro.
PSA 86:7 A toro ru xeneng at levenaleng at levenmumuat, atla up sep siam at levesingising tarak.
PSA 86:8 O Leeme Silok, kopmen bok ba temoroa go i lok ngan u, la xopmen tino teta go ga lok tavanga silok ngan mo lempanga nenu ga lox i.
PSA 86:9 Mo levenabung mixin petpes ua nenu uga rudum li di, dinaba vot pasa u la dina xis tintiding to melamgo ram. La dinaba emi asu minu atla nenu u silok aleng.
PSA 86:10 Nenu Lanaraavuk la uk lok lempanga maraanu. Nenu xusuk mun ne Moroa.
PSA 86:11 Leeme Silok, una anasa ia mi lempanga u vara i xusu ana lox i, la anaba ronga res amisik taram. Una anasa ia xusu anaba gugu taba u mi lorooro axap tarak.
PSA 86:12 O Leeme Silok ne Moroa rak, anaba emi asu minu mi labalak axap. Anaba vavang asu lisisilok taram at levenaleng amisik la noxo xap.
PSA 86:13 Labalamu lexen taram tia i silok aleng! Ugara lox asepsu vam ia basinge lamaaut.
PSA 86:14 O Moroa, limixin loklox aaso nga mo dit pas tangarang ia. La libinam tadi longlong kuxurung mo di lok do dina sev amer ia. Nedi limixin ua dik lox abulubun kepe levelinga ram.
PSA 86:15 Ketla nenu ne Moroa la Leeme Silok tarak, u ruuna lebelen tuntun la labalamu lexen. Uk lox atnaasan, uk belen tuntun, la u ruturun amisik ti limixin taram.
PSA 86:16 Una repukus mu ia la una lox asuusu lebelen tuntun tia. Lox alolos ia la una lox asepsu ia, atla nia a gugu taba u ngan lasaxaruki rinotno ram.
PSA 86:17 Leeme Silok, una lox asuusu mo luvukat taram tia, kusu nedi ua di belengatngas tia, dinaba mangan at loxonaleng dina ven i do ura kok avukar ia la ura lok tooro ia.
PSA 87:1 Leeme Silok ga vaxaru lemenemen silok teren to vana at loxongkaana Saion, mo loxongkaana i xaala.
PSA 87:2 La lavavara ren ti mo lemenemen silok Jerusalem i volo axap mo levenmenemen petpes bok keneng at lenep silok Israel.
PSA 87:3 Nemi limixin boro at lemenemen silok at ne Moroa, mina ronga i mo levempanga maraanu neni i tong asu nom lemenemen mumu u xeretna,
PSA 87:4 “At loxonaleng ana siam ka nedi limixin at levenabung mixin no ding tonga res tarak, anaba lox abeles bok leme Isip mi leme Babilon. Anaba siam abeles ka bok nedi leme Pilistia, Taia, la Itiopia ukeneng la dinaba nemen go ngan limixin bus tinotno me Jerusalem.”
PSA 87:5 Melemu limixin petpes dinaba epaase mumu mo loxot Saion, la diba tong i do larabung mixin axap, nedi mego di. La mo Lanaraavuk naba vaxaxis atmatkun mo loxot.
PSA 87:6 Leeme Silok naba malagan levenasen ap mo limixin me xadiong la naba lox abeles axap di kusu dina ravasu ngan leme Jerusalem tino nga.
PSA 87:7 Dinabak pixan la dinaba tii. Mo loxompixan atdi naba lok keretna, “Lemenemen Saion neni xusuk mun laamkumkun at leveloklox anarong atnedik.”
PSA 88:1 Leeme Silok ne Moroa, nu Laradi Loklox Asepsu rak, ang teng tu at levenaleng kangking la at lengkanimin at pas parav u mi lisingising.
PSA 88:2 Lox epovo lisingising tarak. Tonga ia na ang teng kusu una lok tooro ia!
PSA 88:3 Laxanmumuat solo na ira subu vam mavana rak la i auret kusu ana met.
PSA 88:4 A lok ngan mun nedi ua di auret kusu dina met. Levelolos axap tarak ira xap pam.
PSA 88:5 Ak lok ngan laradi diga ke xepe i ro at lanmet eburu mi labarongan. A lok ngan lau ik midi ro xeneng at lamaaut at labarongan. La nenu ugara domampe axap pam nedi, la ixo epovo bok ba xusu una lok tooro nedi.
PSA 88:6 Ugara lu arup pam minia uto xopok tubu at lamaaut, uto rinotno at lemeroon ua i si aleng.
PSA 88:7 Lebelemamao ram ik midi mavana rak la i lolos aleng. I lok ngan ta do ara dong si axap pam uto at larapo paxanao.
PSA 88:8 Uga lok larapentangas tarak la digara raba rulu ia. Uga lox ia la limixin di milingot tarak. Ak lok keneng at loxokoxo at lanmeres, la axo epovo na sepsu.
PSA 88:9 Luxatli rak na ira molos ta mumu laxasongsongot. Leeme Silok, a toro amisik tu at levenaleng axap, la ara ngosong aurut mi lukngak keneng at levesingising tarak.
PSA 88:10 Kereva, uk lok lempanga sangsangu ri labarongan? Kopla di rooro xat la dira vemi asu minu?
PSA 88:11 Kereva, di paase asu labalamu lexen taram to xeneng at lamaaut kopla di paase asu luruturun taram to at lenep i umsu mi leeteke?
PSA 88:12 Kereva, di ven levempanga sangsangu ram to xeneng at lenep i main bonot kopla di ven luvukat taram to lemenemen at labarongan, ua limixin diga domampe di? Kopmen tinotno.
PSA 88:13 Leeme Silok, a toro ru xusu una lok tooro ia. A ngising amisik tu at levenmaxantamak, kusu una lox asepsu ia basinge lanmet.
PSA 88:14 Leeme Silok, tila la u sok tixirixes kepe ia? Ua lavasuun teren la u raba rulu ia?
PSA 88:15 Ga ruka axa i at levenmaares nia aga aau, agam suma levesongsongot la aga auret kusu ana met. Nia na ara soklu axap at laxanmumuat at leveloklox asongot taram.
PSA 88:16 Laxan belemamao silok taram ik lox amdamda ia. La lesepsep taram ik lox abaava rino ia.
PSA 88:17 At levenaleng amisik duk lok kangkan ia ngan ladanut. La dura si etang amisik tarak to at lengkot axap.
PSA 88:18 Ugara lok pam larapentangas tinotno rak la digara raba rulu vam ia, la lubuxumin ta mo i lok ngan laradi i vemu minia la kopmen tara bok.
PSA 89:1 O Leeme Silok, anabak pixan amisik mumu mo labalamu lexen taram. Anaba vavang amisik do nenu u ruturun tinema limixin taram at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 89:2 Aklen i do labalamu la loklok tatao ram tidi naba tu tuxuruxun amisik, la na nemen tino ngan laxalibet.
PSA 89:3 Uga vaase xeretna, “Nia agara lok pam lekabus mi mo laradi nia aga soxolik kaka i. Neni lasaxaruki rak ne Devit la a agara xaape vam tin, keretna,
PSA 89:4 ‘Lavaorong nabap tavasu amisik keneng at livipisik li ram la mo lugugu ti lavaorong nabak lok at livipisik li ram amisik la noxo xap basinge nedi.’”
PSA 89:5 Leeme Silok. Lempixan ip tavasu boro vana laxalibet mumu mo lempanga maraanu uk lox i. Luvuttadi melemelengan dik pixan do u ruturun amisik ti limixin taram.
PSA 89:6 Leeme Silok, kopmen teta roxun pana at laxalibet i lok ngan u. Kopmen teta at lempanga rooro no vana at laxalibet i epovo eburu minu.
PSA 89:7 Keneng at lixitkis buru at limixin kaala, dik marat aleng taram. La nedi axap ding sangu aleng taram.
PSA 89:8 Leeme Silok ne Moroa nu Lanaraavuk, kopmen teta go, lolos teren i volo aleng ngan u. O Leeme Silok, nenu u ruturun at lempanga axap.
PSA 89:9 Um gomgonga mavana ap mo laras lolos, la uk lox amila lolos lempat popaxanao.
PSA 89:10 Uga rit amdamda mo lavatpanga sio ne Raap la uga sev amer i. Uga sak tup mi limixin munepen mi mo lolos silok taram.
PSA 89:11 Laxalibet neni ataram, la lavatbung menemen bok. Uga rudum lavatbung menemen la lempanga axap bok di nemen keneng teren.
PSA 89:12 Uga rudum li lunep borou la boroxun. Lakaana Tabor mi lakaana Eremon dik pixan mi lomomo ru.
PSA 89:13 U lolos pologat! Lolos taram i silok la i volo aleng!
PSA 89:14 Lixitkis amgomgo ram it kis mavana at levelinga manmanton mi lodoxoma avukat. Labalamu eburu mi luruturun dip tavasu asaxaven keneng at lempanga nenu uk lox i.
PSA 89:15 Nedi di lotu saparav u mi levempixan la dik lok maxopok at lebelemulus taram, dinabak lok momo aleng!
PSA 89:16 La di momo amisik at levenaleng axap mumu mun u, la di vemi asu minu mumu luvukat taram.
PSA 89:17 Uk lok nema la mak sak tup mi limixin munepen minema. Uk lok nema xusu mana sak tup midi atla, mumu mun labalamu ram tinama.
PSA 89:18 O Leeme Silok, nenu xa uga soxolik ka lurutu see pe rinema. Nenu xa ne Moroa Melemelengan me Israel. Uga raba nema mi loorong ti lok see atnema.
PSA 89:19 Keneng at lara lisilimet gano, uga paase ri lavaeme vapaase ali ram ua diga ruturun amisik tu. Uga lok keretna, “Nia ara raba vam loklok tooro ri mo laasesep doxodok. Ara raba vam lugugu at loorong tin, neni mo lara nia a soxolik kaka i ro xeneng at limixin.
PSA 89:20 Neni lasaxaruki rak ne Devit ara vaxaxis pam i ngan loorong at loxonaleng aga lox anarong i mi ladan momonok i xaala.
PSA 89:21 Lolos tarak nabak lox amisik eburu min, lolos tarak naba lox alolos i.
PSA 89:22 Lavamunepen min di noxo epovo ri vas asi i. Limixin kapmek di noxo epovo ri sak tup min.
PSA 89:23 Anaba sax amdamda nedi di esep tangarang min, la anaba sev amet nedi axap ua di belengatngas tin.
PSA 89:24 Anaba balamu i la ana lok tatao amisix i. Anaba lox i xusu limixin munepen min di noxo sak tup min.
PSA 89:25 Anaba lox epasum lixitkis orong teren, tuka i ro at laras Mediterenian la uto epopolo at ladan Iupretis.
PSA 89:26 La neni naba vaase ria xeretna, ‘Nenu ne Tamak la ne Moroa rak. Nenu Lurutu See Pe rak la Laradi Loklox Asepsu rak.’
PSA 89:27 Anaba lox asilox i ngan lamdak avot tarak, la neni naba silok axap ti lavaorong axap at na lavatbung menemen.
PSA 89:28 Anaba lox epovo amisik laxakaape rak tin, la lekabus tarak eburu min naba nemen amisik la noxo xap.
PSA 89:29 La mo leesooxun ngan lubung amgomgo keneng at livipisik li ren, naba nemen amisik ngan laxalibet. Tavaorong nabap tavasu amisik boro at livipisik li ren.
PSA 89:30 Ketla do livipisik li ren dina ronga xepe at Laulis Linga rak la di noxo rooro mu asu leventaangas tarak,
PSA 89:31 la do di noxo doxoma mu levempapaase axasep tarak, la dixo mu asu levempapaase ali rak,
PSA 89:32 anaba lox asongot di mumu laxakapmek atnedi. Anaba lok nedi dina baava mu mo laxapmek atdi.
PSA 89:33 Ketla labalamu rak ti ne Devit noxo xap kopla ana subu kot ap mo laxakaape rak tin.
PSA 89:34 Anoxo los polo lekabus tarak eburu min kopla ana ke xepe tara taxakaape go agara lox pam i eburu min.
PSA 89:35 Aga xaape gesara mene nga keneng at laasen kaala rak la noxo lox ekun bok ba i. La mo laxakaape naba nemen amisik. Anoxo xarang tinotno ne Devit.
PSA 89:36 Neni naban tuuna amisik taxampipisik li, la anaba reven aratao lixitkis orong teren at levenaleng axap laxangking mo ik lok.
PSA 89:37 Na loklok tatao rak naba nemen amisik ngan lagaaling, ua neni i soosoo axasep amisik to vana at lamavangkap.”
PSA 89:38 Ketla nenu ne Moroa, u belemamao mo loorong nenu uga soxolik ka i. Ugara raba rulu vam i la uga sok sisixe i.
PSA 89:39 Ugara los polo vam lekabus taram eburu mi ne Devit, lasaxaruki ram, la ura lox asi aleng i basinge lixitkis teren ngan loorong.
PSA 89:40 Ura ut tereve asi vam larangas uat ik lok kangkan lemenemen silok teren, la ura lok kapmek pam laraogu esep matmatkun teren.
PSA 89:41 La nedi limixin ua dit pas polo go, dim nem kaka lempanga ren. La nedi dik lok saparav i, ding longon sese i.
PSA 89:42 Ura lok tooro vam limixin munepen min kusu dina sak tup mi limixin taram. Ura lok pam limixin munepen la dira momo aleng.
PSA 89:43 U lok lempanga esep teren i lok ngan lempanga gamasa nga la limixin munepen minu dirak sak tup etaba nga midi keneng at levenesep.
PSA 89:44 Ura lok kepe vam laasen silok teren la ura lok pes pam i basinge lixitkis orong teren.
PSA 89:45 Ura lox asioxo vemput ta i la ura vung kimir i mi lainmangan.
PSA 89:46 Leeme Silok, kereva, unak lox alipe rino nga basinge nema? Mo lebelemamao ram na babao ngan laxao la naba se ba ua?
PSA 89:47 Una doma mumu be na lorooro rak it mut tinotno. La unaklen box i do nenu uga rudum li nema mi lenbantuxu gamasa mun!
PSA 89:48 Nege ba naba rooro amisik la noxo met? Taradi naba lok ba xereva xusu ni noxo beles at lamaaut?
PSA 89:49 Leeme Silok, ua nga no lempanga nenu uga lox asuusu i ri lox asaxaven mo labalamu ram? Ua nga no leveng kakaape nenu uga lox i ri ne Devit?
PSA 89:50 Uguta domampe i do ram, la aga vekip mi mo lempapaase vupu at lavamolon.
PSA 89:51 O Leeme Silok. Limixin munepen minu diga paase xapmek ti loorong soksoxolik taram. Di paase aksaksa rin ap mo axap lengkot neni it pas teren.
PSA 89:52 Leemi asu amisik ti Leeme Silok la kopmen tekavaxap teren! Tuturun! Tuturun tinotno!
PSA 90:1 O Leeme Silok, nenu ugak lok ngan amisik loogu aulis atnema lavaola axap.
PSA 90:2 Avot ti laaleng uga rudum li levengkaana la lempanga di rooro xeneng at lavatbung menemen, nenu ugak lox axa ngan ne Moroa i rooro lexen, la unabat kis Moroa amisik la kopmen tekavaxap taram.
PSA 90:3 U tong i ri luvuttadi axap kusu dinaba vee kangka ngan diga ravasu ren. U baba gili amlong di xusu dina repukus ti laxakup.
PSA 90:4 Nenu u ven legesa abin sangaun kobot maares di lok ngan mun legesa aleng. Di lok ngan mun laaleng itinongo, ira onon pam, i lok ngan mun legesa xonatat aleng at laxanimin.
PSA 90:5 Up kip pes kaka nema ngan ladanut. Maxo rooro abao bok, ma ngan lapnobo i sonao. Ma lok ngan levenang i suu valas maxantamak suubu,
PSA 90:6 di suu la di repalas asu lamaraanu, la melemu dira molos la dira met manga ukantinao.
PSA 90:7 U sesele utut nema mi mo lebelemamao ram. Ma emilik sak mumu lebelemamao ram.
PSA 90:8 U saali leveloklok kakapmek atnema ro melamgo ram, mo leveloklox alipe atnema ik lok go ap mo loxot nenu u epovo ri reven kaka di.
PSA 90:9 La lorooro atnema, nenu u tara korop atmur i mi mo lebelemamao ram. La i sonao ngan lavapaase siksikma.
PSA 90:10 Lorooro atnema it pot mun at lavanuti sangaun maares la do ma lolos, maba se ka lavanuan sangaun maares. Ketla ana levenmaares move im taba nema mi leven ekarakat la lainbulu. La soso mun lorooro atnema i vaxap kot, la mara onon tino nga.
PSA 90:11 Kopmen tara go gata suma vam lolos silok at lebelemamao ram. Kopmen bok teta iklen ka ba lanmarat silok, mo lebelemamao silok taram i epovo ri lox asuusu i xeneng atnema.
PSA 90:12 Una anasa nema do lorooro atnema it mut mun kusu manaba ruuna ka lodoxoma avukat.
PSA 90:13 O Leeme Silok, lebelemamao ram naba xap ba lingisa? Una belen tuntun mu nema, limixin me Israel, atla nema limixin tinotno ram!
PSA 90:14 Una suxa amisik nema at leven maxantamak mi labalamu lexen taram, kusu manabak pixan la mana sosoro keneng at lorooro axap atnema at na lavatbung menemen.
PSA 90:15 Una raba nema mi lomomo silok ngan bok pam mo lanbulu silok uga raba nema min ap mo levenmaares magak lok keneng at laxanmumuat solo.
PSA 90:16 Una lox avolo nema lavasaxaruki ram kusu mana ven leven gugu lolos taram. Una lok bok livipisik li atnema xusu dina ven mo lolos silok taram.
PSA 90:17 Leeme Silok ne Moroa atnema, una ke mo loklox anarong taram nak lok keneng atnema. Una lox epovo levendoxoma atnema keneng at leven gugu axap nema ma lox i!
PSA 91:1 Nege it kis esogo eburu mi Leeme Silok, la ik lok maxopok at loklox aratao at Lanaraavuk,
PSA 91:2 i epovo xusu dina tong i rin keretna, “Nenu Lentupe ria la Lurutu See Pe rak. Nenu ne Moroa rak, la nia a nunu saga ram.”
PSA 91:3 Neni naba lox asepsu u basinge levempanga sepsep mo ik lox alipe la basinge bok levenanmeres sepsev amet.
PSA 91:4 Neni naba kok u mi luvapa ren, la unabak lox avukat keneng at loklok tatao ren. Neni i ruturun ti limixin teren, kuren la ni naba lok tatao la na tu banpe u.
PSA 91:5 Unoxo marat at tepanga sepsep at laxanimin kopla limixin sepsep diba vot soso mun at laxangking,
PSA 91:6 kopla tevenanmeres kapmek na lutpot at laxanimin kopla mo lubung gas kapmek dip sep at lengkangking.
PSA 91:7 Tegesa abin sangaun kobot giba met mun go saparav u, la legesa sangaun larabin sangaun kobot go xangkan u, ketla dixo epovo ba ri lok kapmek tekot taram.
PSA 91:8 Unabak milik kaxat la una reven ba i mo limixin kapmek dik lok ka levesongsongot kuren.
PSA 91:9 Ura siam ka vam Leeme Silok i ngan Lentupe ru. Ni Leeme Avolo i ngan Lurutu See Pe ru.
PSA 91:10 Kuren la ba xopmen bok ba tumumuat naba sak pavaa u, la tempanga loklox asongot nat pot saparap laraogu aulis taram.
PSA 91:11 Moroa naba lok li lubung angelo ren kusu dinabak lok tatao u, la kusu dinabak lok see ram at levengkot axap unat pas teren.
PSA 91:12 Dinaba rebeng aurur u mi lengkikngen di xusu tuuat noxo lox asongot tekot at luxangkedek taram.
PSA 91:13 Unabat pas povorok asi lempatlaion mi lempat sii, mo lempatlaion atat la lempat sii mamao.
PSA 91:14 Moroa i vaase xeretna, “Nia anaba lox asepsu mo lara i vavara aleng ia la anaba lok see ap mo lara ua i ven kibis ia do nenia Leeme Silok.
PSA 91:15 At loxonaleng ni na ro ke rak, anaba sep siam at levesingising teren. Do ni na ekip tangarang mi levenmumuat, anabak lok eburu min kusu ti lok tooro i. Anaba lox asepmus i basinge mo levenmumuat la ana xip aurut laasen atdi.
PSA 91:16 Anaba lox anarong i mi lorooro abao, la anabak lox asepmus i at levenmumuat.”
PSA 92:1 O Leeme Silok, loklox avukat tinotno mo do mana tong avukat tu, la manak pixan tim taba asinorong u, O Moroa Avolo.
PSA 92:2 La i lox avukat bok do at lenmaxantamak axap, mana vavang asu mo labalamu lexen taram. La mana vavang asu loklok tuturun tinama at lengkanimin axap.
PSA 92:3 Mana lox i na mi lerengteng at leven gita la lenaon at lengkon taaleng.
PSA 92:4 O Leeme Silok, leven gugu lolos taram ik lox aklek ia. La ak pixan momo mumu mun mo lempanga ugara lok pam i.
PSA 92:5 Leeme Silok, mo leven gugu uga lox asuusu i, i silok aleng! La levendoxoma ram i si aleng!
PSA 92:6 La ixo epovo xusu taradi baulang naklen mo lempanga. Taradi rangtangku bok ixo epovo ri xasep teren.
PSA 92:7 Keke i do limixin kapmek dina posok aleng ngan levempivilis, la nedi dik lok leveloklok bilinga diba ngasang kobot. Ketla ne Moroa naba sele utut axap tino bok di,
PSA 92:8 atla nenu Leeme Silok u silok aleng mavana at lempanga axap la unaba nemen amisik kuren la kopmen tekavaxap teren.
PSA 92:9 Makleklen i do limixin munepen minu dinaba remet kot, la unaba sak tup minedi axap limixin dik lok laxapmek.
PSA 92:10 Ugara lox alolos pam ia ngan lavatbulumaxao aaxa. Ugara lox anarong pam ia mi lomomo.
PSA 92:11 Agara ven pam u, uga sak tup mi limixin munepen minia la aga ronga lerengteng at limixin dik lok laxapmek.
PSA 92:12 Limixin manmanton dinaba ngasang kobot ngan lempar iivin ua i pisik aleng. Dinaba lolos ngan levenuna Seda (Cedar) boro Lebanon.
PSA 92:13 Dinaba lok ngan larauna i suusu ro xeneng at loogu at Leeme Silok, i suusu dangdangun to xeneng at loogu laplavang at ne Moroa atnedik.
PSA 92:14 Mo larauna me gaxatdo nga la ira mukun ta, ketla move ira pisik peeve la lempavaxan move ren i mamaxa la i lolos.
PSA 92:15 Anai, i lox asuusu i do levelinga at Leeme Silok in manton tino amisik, la kopmen tesoogong keneng at Lurutu See Pe rak.
PSA 93:1 Leeme Silok ni Loorong Silok. Laasen teren i volo aleng la neni Lanaraavuk. Kuren la lavatbung menemen mo it kis atmatkun at loxot teren la ixo epovo ri repes meeve.
PSA 93:2 O Leeme Silok, lixitkis taram ngan Loorong Silok ga tu tuxuruxun ka axa at lurutu kaxat, la nenu uga rooro avot ti levenaleng ga ru kaxat.
PSA 93:3 O Leeme Silok, laaknuxup silok ip tava su boro xopok tubu at laras main. Dik lox areng silok lengkaka atnedi mi laaknuxup silok.
PSA 93:4 Leeme Silok it kis amgomgo toxun pana at laxalibet, la lolos teren i volo aleng. I silok ti mo laaknuxup silok boro at laras main, la i lolos polo larapo paxanao at laras.
PSA 93:5 Leeme Silok, Laulis Linga ram i nemen amisik, la loogu laplavang taram i xaala rinotno amisik la kopmen tekavaxap teren.
PSA 94:1 Leeme Silok, nenu ne Moroa uk lox asongot limixin kapmek. Una lox asuusu lebelemamao ram tidi!
PSA 94:2 Nenu laradi ila mumu lorooro at limixin axap. Una beleku kaxat la una raba nedi luvuttadi loklox aaso mi luunun ti laxakapmek atdi!
PSA 94:3 Mo leklek ap mo limixin dik lok laxapmek naba se ba ua? Naba se ba ua, Leeme Silok?
PSA 94:4 Mo loklox aaso at luvuttadi dit los polo Laulis Linga la dirak lox aru di mumu leveloklok kakapmek atnedi. Mo loklok atdi naba xap ba lingisa?
PSA 94:5 Leeme Silok, di rubut puuvus limixin taram, la dik lox abaava nedi no nenu u ruuna di.
PSA 94:6 Dip sev amet lempatnaa mi lubungkarun, la dip sev amet bok lavaose mo dik lok at na lenep kangka atnema.
PSA 94:7 La di paase xeretna do, “Leeme Silok ni kopmen na reven nedik. Moroa me Israel ixo ven lenget ka na loklok tak lox i.”
PSA 94:8 Limixin tarak, kereva rinotno la mik lok sorova baulang gamasa? Minabaklen ba lingisa?
PSA 94:9 Moroa ga lok levenbaalung atnedik. Kereva, neni ixo epovo na ronga nimi? Neni ga lok lengkatli atdik, kopla ni noxo reven nimi?
PSA 94:10 Neni i metlaat ti levenabung mixin petpes, kereva ni noxo lox asongot bok nemi? Neni Laradi Anasa at limixin axap, kereva, kopmen takleklen teren?
PSA 94:11 Leeme Silok iklen axap levendoxoma at limixin. La iklen latnese at levendoxoma etaba atdi.
PSA 94:12 Leeme Silok, lomomo silok mene i mo ik lok ap mo laradi ua nenu u paase aru amisix i, mo laradi ua nenu u anasa amisix i mi Laulis Linga ram!
PSA 94:13 Uk lox amamana i basinge levenaleng at levenmumuat, ise at laaleng di xe lavatmet tik lixo ka luvuttadi dik lok laxapmek.
PSA 94:14 Leeme Silok noxo raba rulu limixin teren. Neni noxo lox abulubun nedi ua neni i ruuna di.
PSA 94:15 Levendoxoma mokmokso nabamlong keneng at levenaleng dina tu at lavapaase. La nedi axap limixin manmanton dinaba su auru rino mo levendoxoma.
PSA 94:16 Nege ga ru katling ia ri ru tangarang mo limixin kapmek? Nege ga lok ka loxot tarak kusu ti ru tangarang mo limixin bilinga?
PSA 94:17 Mo do Leeme Silok gitoxo lok tooro ia, nia ro agita onon soso vam uto at lemenemen at labarongan, ni lemenemen at lavaanat pamngus.
PSA 94:18 Aga vaase xeretna, “Am subu si na ukopok.” Ketla, labalamu lexen taram, Leeme Silok, gam tebeng ama aurur ia.
PSA 94:19 At levenaleng nia a suma levenmumuat la lodoxoma saasaa i suxuna lorooro rak, nenu uk lox amenemen ia la urak lox aklek ia.
PSA 94:20 Nenu kopmen nak lok momo mi luvuttadi rongtonga linga gesenep ua di xaxarang pepe lolos tinotno luvukat at levenaleng ete, la di sisiam ka laxakapmek.
PSA 94:21 Dik lok li levenmumuat mavana at luvuttadi avukat, la di tong aurut liina ti luvuttadi sepsen la kerepmo di sev amet nedi.
PSA 94:22 Ketla Leeme Silok ik lok ngan Lentupe ria. Ne Moroa rak ni Lurutu See Pe.
PSA 94:23 Neni naba lox asongot di mumu mo leveloklok kakapmek atnedi. La ni naba sele utut di mumu mo libilinga atnedi. Leeme Silok ne Moroa atnedik naba lok pes axap tino di.
PSA 95:1 Ude nimi, ata emi asu mi Leeme Silok! Atak pixan mi leklek ti ne Moroa, neni ua ik lok see atnedik!
PSA 95:2 Ata vot saparav i mi levelinga rotong avukat la atak pixan lengkompixan leklek la emi asu rin.
PSA 95:3 Atla Leeme Silok neni Lanaraavuk ne Moroa. Neni Loorong Silok i lolos kimit axap levenmoroa xaxarang.
PSA 95:4 Neni im gomgonga mavana axap at lavatbung menemen, tuka i ro xeneng tubu at lempatbuang i si aleng, la uto xa vana at lempatkaana babaalom.
PSA 95:5 Neni im gomgonga mavana at laras no neni ga lox i. La laxangka bok no neni axa ga rudum i.
PSA 95:6 Ude nimi, la ata xis tintiding la ata ngising tin. Ata xis mi lempatgulom atdik at lemeren Leeme Silok, neni Laradi Runtudum Li atdik!
PSA 95:7 Neni ne Moroa atnedik. La neni ik lok tatao nedik limixin, ta ngan levesipsip no neni im taba luxa di. Mo do mina ronga laxaka at ne Moroa lingina,
PSA 95:8 “Mi gutak lox ametarauat lebelen nimi, ngan lavalabat atnemi digak lox i ro Meriba, la kerekngan bok mo laaleng digak lok to at lamatbin Masa.
PSA 95:9 Diga edak minia go, la diga lok tong ia, keke i do digara ven pam lempanga silok agak lox i ridi.
PSA 95:10 At lavanuet sangaun maares axap, aga bele songsongot tinotno mi limixin ap mo loola. Aga lok keretna, ‘Lebelendi i onon petpes amisik basinge ia la diga ronga xepe levempapaase ali rak.’
PSA 95:11 Kuren la aga belemamao nedi la aga lok laxakaape matmatkun tinotno xeretna, ‘Dixo epovo rinotno xusu dina beles ap mo loxot loklox amas tarak.’”
PSA 96:1 Mina vixan toxompixan maxat ti Leeme Silok! Limixin at na lavatbung menemen axap, minak pixan ti Leeme Silok!
PSA 96:2 Minak pixan ti Leeme Silok, la mina emi asu min! At levenaleng axap mina vavang mi lagale lavavang do neni ga lox asepmus nedik.
PSA 96:3 Mina vavang asu lisisixam teren uto at larabung mixin petpes, la mina tere limixin axap mi mo lempanga lolos neni gak lox i.
PSA 96:4 Leeme Silok, neni i silok aleng. Kuren la i epovo rinotno do leemi asu atdik tin na silok aleng. Loklox asinorong atnedik tin naba volo axap levenmoroa xaxarang at na lavatbung menemen.
PSA 96:5 Leven moroa ap mo levenabung mixin petpes, nedi levempoovo vanga mun. Ketla mo Leeme Silok, neni ga rudum li lempanga axap tovana at lamavangkap.
PSA 96:6 Lisisixam mi lisisinang duk lok kangkan i. Lolos eburu mi lempanga maraanu du umsu xeneng at loogu laplavang teren.
PSA 96:7 Nemi limixin axap at lavatbung menemen, mina emi asu mi Leeme Silok. Mina emi asu mi lisisinang la lolos teren.
PSA 96:8 Leemi asu ri laasen melemelengan at Leeme Silok. Mina emu eburu mi leventamtaba atnimi la mina beles de at loogu laplavang teren.
PSA 96:9 At loxonaleng mo Laradi Melemelengan na vor asuvos, mina xis tintiding to melamgo ren. Lavatbung menemen axap, mina lok ngangao aleng mi lanmarat to melamgo ren.
PSA 96:10 Mina paase i ri larabung mixin axap do, “Leeme Silok, neni Loorong Silok!” Ni lavasuun teren la lavatbung menemen it kis tuxuruxun to at loxot teren la teta noxo vuk gili i. Neni naba ila mumu limixin mi lodoxoma mokmokso.
PSA 96:11 Limixin at lavatkangka eburu mi laxalibet, minak lek! Laras, una luulung mi lomomo! Lempanga dik lok keneng taram, dinap kup momo.
PSA 96:12 Levennep kangka eburu mi levempanga dik lok keneng atnimi, minak lek! La larauna ro xeneng at laxairing, dinabap kup mi leklek,
PSA 96:13 at loxonaleng Leeme Silok na vot kusu tim gomgonga lavatbung menemen. Neni nabam gomgonga limixin at lavatbung menemen mi lodoxoma mokmokso la levelinga ruturun.
PSA 97:1 Leeme Silok neni Loorong Silok! Lavatkangka, unak lek! Nemi levesoxan kantubu at laras, mina sosoro!
PSA 97:2 Lengkon takabu mi lubuxumin dung kan i. Neni im gomgonga limixin mi levelinga manmanton la lodoxoma avukat.
PSA 97:3 Laxao im gomgonga i la i kotos kepe limixin munepen min mo dik lok kangkan i.
PSA 97:4 Neni ik lox asu lavanga i mam la i soosoo axasep lavatbung menemen. La lavatkangka i reven i la ira dede.
PSA 97:5 Lengkong kaana di xadan ngan levelumlut misiu ro melamgo at Leeme Silok, go melamgo at Leeme Silok at lavatbung menemen axap.
PSA 97:6 La laxalibet i lox asuusu i do Leeme Silok ni laradi manmanton la larabung mixin axap di reven lisisinang teren.
PSA 97:7 Ik lox amangan nedi axap no di lotu saparap laxampoovo vanga. Laxanmoroa xaxarang axap dit kis tintiding to melamgo at Leeme Silok.
PSA 97:8 O Leeme Silok, limixin me Saion dik lek, la laramenemen silok at leme Juda di sosoro atla u tong asu lavapaase ramtaba ina ram mi lodoxoma mokmokso.
PSA 97:9 Leeme Silok Lanaraavuk, nenu lamgomgo at lavatbung menemen axap. Nenu u silok tinotno rinedi axap levenmoroa xaxarang.
PSA 97:10 Leeme Silok i balamu nedi di belengatngas ti laxapmek. Neni ik lok tatao lorooro at limixin teren. Neni ik lox asepmus di basinge lolos at limixin dik lok lengkakapmek.
PSA 97:11 Leveloklox anarong i ngan laxasep i soosoo mavana atnedi limixin manmanton. La leklek ik lok atnedi luvuttadi avukat.
PSA 97:12 Nemi limixin manmanton minak lek ap mo lempanga Leeme Silok gara lok pam i! Mina doxoma aklen ti mo lempanga ne Moroa Melemelengan gara lok pam i rinimi, la mina tong avukat tin.
PSA 98:1 Mina vixan toxompixan maxat ti Leeme Silok. Neni gara lok pam lempanga maraanu! Neni gara sak tup mi limixin munepen mi lolos kaala axa ren.
PSA 98:2 Leeme Silok ga vaase asu i do ni ga sak tup mi limixin munepen min. La neni ga vaase aronga larabung mixin axap mi mo lolos teren ti lox asepmus limixin.
PSA 98:3 Neni ga lox epovo laxakaape ren ti limixin me Israel la i ruturun amisik tidi la ik lox asuusu labalamu lexen tidi. Limixin at lengkot axap digara ven pam ne Moroa atnedi ga sak tup mi limixin munepen min.
PSA 98:4 Nemi axap limixin at na lavatbung menemen, minak pixan sosoro ri Leeme Silok. Mina emi asu rin mi lempixan la luxupkup sosoro!
PSA 98:5 Minak pixan mi lengkompixan emi asu ri Leeme Silok! Minak sak lerengteng maraanu ro at lempat taaleng!
PSA 98:6 Minat mas lempat tu mi lengkongkidi, la minap kup mi lososoro ri Leeme Silok, ni Loorong Silok atdik.
PSA 98:7 Laras eburu mi lempanga dik lok keneng taram, mina vaas mi luxupkup. Lavatbung menemen mi lempanga axap dik lok mavana ram, minak pixan!
PSA 98:8 Laradan sen, mina pasa leventingen nimi. Lengkong kaana, minak pixan eburu mi lososoro at lemeren Leeme Silok,
PSA 98:9 atla i vot kusu nam gomgonga lavatbung menemen. Neni nabam gomgonga limixin at lavatbung menemen mi lodoxoma mokmokso la levelinga ruturun.
PSA 99:1 Leeme Silok, neni Loorong Silok. Larabung mixin dina dede mi lanmarat. Neni it kis at loxonin orong teren mavana at lempanga raptava (cherubim) la lavatbung menemen ing nengne.
PSA 99:2 Leeme Silok neni Lanaraavuk to xeneng Saion, neni ik lok mavana xasep tinotno ri larabung mixin axap.
PSA 99:3 Limixin axap dinaba emi asu mi mo laasen silok doxodok teren la dinaba tong i do, neni i melemelengan!
PSA 99:4 Loorong Silok nenu Lanaraavuk, u vavara aleng leveloklok in manton. Ugara vaxaru vam leventaangas manmanton kusu limixin diba mumu asu i ro xeneng Israel. Ugara xip pot pam mi loklok manmanton la levelinga ruturun.
PSA 99:5 Leemi asu ri Leeme Silok ne Moroa atnedik. Mina lotu saparav i ro melamgo at loxonin orong teren! Neni i melemelengan!
PSA 99:6 Moses mi ne Aron duga gugu ngan lumaasa ren, la ne Samuel neni ga ngising tin. Diga ngising ti Leeme Silok la neni ga lox epovo levesingising atnedi.
PSA 99:7 Neni ga paase ridi boro xeneng at lovotakabu ga baalom upana. Digang tonga res at leventaangas la levelinga neni gam taba nedi min.
PSA 99:8 O Leeme Silok, nenu ne Moroa atnema, uga lox epovo lodoxoma at limixin taram. Uga lox asuusu i ridi do nenu ne Moroa umdoma xepe lengkakapmek, la uga lox asongot nedi mumu levengkakapmek atdi. Ketla melemu uga doxoma xepe laxakapmek atnedi.
PSA 99:9 Leemi asu ri Leeme Silok ne Moroa atnedik, la ata ngising tin to at loxongkaana xaala Saion! Leeme Silok ne Moroa atnedik i melemelengan.
PSA 100:1 Nemi limixin at lavatbung menemen axap, minak pixan ti Leeme Silok!
PSA 100:2 Mina lotu saparap Leeme Silok mi lososoro. Minat pot parav i mi lempixan loklok momo!
PSA 100:3 La mina ven kibis i do Leeme Silok neni ne Moroa. Neni ga rudum dik, la nedik ateren akmokso. Nedik limixin teren, nedik laxasipsip teren.
PSA 100:4 Minak beles at langas povolo ukeneng at loogu laplavang mi leventamtaba ri tong avukat tin. Minak beles eburu mi leemi asu rin uto xeneng at lenep tongtonga linga ren. Mina tong avukat tin la mina vemi asu min.
PSA 100:5 Leeme Silok, neni i lox avukat. Labalamu ren ik lox amisik la luruturun teren ti limixin naba nemen amisik la noxo xap.
PSA 101:1 O Leeme Silok. Loxompixan tarak i paase mumu labalamu ram la um gomgonga limixin at langas in manton. La nia anak pixan emi asu minu.
PSA 101:2 Loklok tarak nabap sepse. Ningisa ba unaba vot pasa ia? Lorooro rak naba dadat to xeneng at loogu rak,
PSA 101:3 la anoxo esuuxun mi laxapmek. Nia ak lox angtungun ti leveloklok atnedi limixin tongtonga xepe. Nia a noxot kis esogo rinotno bok ba eburu minedi.
PSA 101:4 Anoxo babala vukpuk, la anoxo emu mi limixin kapmek.
PSA 101:5 Anaba riki xepe nege di, di vepaase siksikma xapmek mumu lentaba vetpes. A belengatngas ti taradi loklox aaso la im simi aurur i.
PSA 101:6 Anaba siam kaka nedi di ruturun tu la anaba siam abeles nedi xusu dinabak lok eburu minia ro xeneng at loogu rak. La nedi ua dixo babala vukpuk, anaba siam ka di xusu dina gugu ria.
PSA 101:7 Naba xopmen tetadi xaxarang naba nemen eburu minia ro xeneng at loogu rak. La xopmen tinotno tetadi sosolom naba nemen saparav ia.
PSA 101:8 At levenaleng amisik anaba sesele utut limixin ua dik lok leveloklok kapmek keneng at lenep kangka atnema. Anaba saksu minedi lorooro atdi i bilinga rino uto xamang basinge lemenemen silok taram.
PSA 102:1 O Leeme Silok, una ronga lerengteng tarak la una lox epovo lisingising tarak ti loklok tooro ram tia.
PSA 102:2 Uguta raba rulu ia at loxonaleng ak lok at lumumuat. At loxonaleng ana ro ke ram, una ronga res tarak la una lox epovo soso levesingising tarak!
PSA 102:3 Lorooro rak na i sonao ngan lusuxa. La lanmet tarak i anan labantuxu rak ngan laxao.
PSA 102:4 Limixin munepen minia dip sev asi ia ngan levempivilis mang, la lavavara anan tarak ira xap pam.
PSA 102:5 Nia at mes silok tinotno. Labaaxin tarak ira gelegen axap la labantuxu rak na ira vaa nga at laxasi.
PSA 102:6 A lok ngan lavatpixa aaxa no xeneng at lamatbin, a lok ngan bok lavatdudu i nemen kusuk to at lemenemen ira bin pam.
PSA 102:7 Axo vunga at lengkanimin. Ak lok ngan tinotno lapka ik lok tutulu kap to vana at loogu.
PSA 102:8 At laxanaleng axap limixin munepen minia di paase vupu ria. La nedi ua di paase aksaksa ria, di tong laasen tarak at loxonaleng di paase asi lentaba vetpes.
PSA 102:9 La mumu i mo lebelemamao silok taram, laxakup i lok ngan ta leveluxa rak, la a inin elong levendan inin mi levengkabili dan at luxatli rak. Uga rebeng kaka ia la uga lu xepe minia.
PSA 102:11 Lorooro rak i lok ngan ta lamamau ukantinao noxo nemen abao. A lok ngan tinotno levempivilis mang.
PSA 102:12 Ketla nenu Leeme Silok, unaba nemen amisik ngan Loorong Avolo. Lavaola axap dinabam domasu ram.
PSA 102:13 Unaba ravasu la una lox aru amu lemenemen Saion. Loxonaleng ira vot pam kusu tu ri lox asuusu lebelen tuntun tin, loxonaleng mokmokso nga na ren.
PSA 102:14 Lavasaxaruki ram di vavara aleng i, keke i do limixin petpes diga sele utur i la ira bin ta. La keke i do mo lemenemen ira lok kapmek axap pam, ketla move lebelendi i tu aleng i.
PSA 102:15 Larabung mixin axap dinaba marat taram, Leeme Silok. La lavaorong axap at lavatbung menemen dinaba marat at lolos taram.
PSA 102:16 Nenu Leeme Silok, unaba vaxaru amlong lemenemen Saion, kerepmo nenu unaba lox asaxaven lolos taram.
PSA 102:17 Nenu unaba ronga res atnedi limixin taram di baava, la unaba lox epovo levesingising atnedi.
PSA 102:18 I epovo do tara na malagan li mo lempanga nenu, Leeme Silok, uga lox i xusu mo lavaola melemu diba utus i, la dinaba emi asu minu.
PSA 102:19 Nenu, Leeme Silok, uga reven su boro vana at lenep kaala ram. Uga reven su boro vana at lemenemen taram ude xopok at lavatbung menemen.
PSA 102:20 Uga ronga lanteng atdi digak lok at loogu xokoxo la uga lox asepmus nedi ua limixin petpes diga lok do dina sev amet nedi.
PSA 102:21 Kuren la limixin dinabap kip aurut laasen taram to Saion, la dinaba emi asu minu ro xeneng Jerusalem.
PSA 102:22 Ap mo loxonaleng levenabung mixin axap eburu mi limixin at levengkitkis orong dinaba etu buru la dina lotu saparav u, Leeme Silok.
PSA 102:23 Kovisi nia ana sioxo la ura lox amolos pam ia. Ura lox atmut pam lorooro rak.
PSA 102:24 O Moroa, kovisi nia ana sioxo la uguta lok kepe soso ia. O Leeme Silok, nenu u rooro amisik.
PSA 102:25 Uga rudum li lavatbung menemen ganoxa, la uga lok laxalibet mi lukngam akmokso.
PSA 102:26 Mo lempanga naba sonao, ketla nenu unaba nemen amisik. Dinaba maut ngan lenbantamon. Unaba lu asu midi ngan lenbantamon, la dina sonao.
PSA 102:27 Ketla levelinga ram kopmen nak lox ekun, la lorooro ram noxo xap.
PSA 102:28 Laxamdak mi laxaalik atnema dinaba nemen avukat atla unabak lok see atdi. Levempipisik li atnedi dinaba rooro avukat mun.
PSA 103:1 Labalak, una emi asu mi Leeme Silok! Lorooro axap tarak, una emi asu mi laasen kaala ren!
PSA 103:2 Labalak, una emi asu mi Leeme Silok, la uguta domampe na leveloklox anarong ik lox asuusu i.
PSA 103:3 Neni i doxoma xepe lengkakapmek axap tarak la ni i lok kepe levenanmeres axap tarak.
PSA 103:4 Ik lox asepsu ia basinge lamaaut la ik lox anarong ia mi labalamu la lebelen tuntun.
PSA 103:5 Ik suxa lorooro rak mi lempanga avukat, kusu anaba nemen ngan laau la ana lolos ngan lamaalom.
PSA 103:6 Leeme Silok i tu at lenep at limixin baava la ik lox asepmus nedi ua limixin di lox asi di.
PSA 103:7 Neni ga lox asuusu leven doxoma ali ren ti ne Moses la ni ga lok leme Israel kusu dina ven leven gugu lolos teren.
PSA 103:8 Leeme Silok neni laradi at lebelen tuntun la labalamu, la ixok belemamao soso ketla i umsu mi labalamu lexen.
PSA 103:9 Ni noxo paase lolos amisik, la lebelemamao ren noxo nemen amisik.
PSA 103:10 I epovo xusu atap kip ka leveloklox asongot teren, ketla neni xopmen nak lox asongot nedik na epovo mi levengkakapmek atnedik. La ixo porang leveng kakapmek la leveloklok bilinga atdik.
PSA 103:11 La labalamu ren i urut aleng upana at lamavangkap mavana at lavatbung menemen la kerepmo labalamu ren i silok aleng tinedi ua dit kis esogo min.
PSA 103:12 La ik lok kepe leveloklok bilinga atdik uto vaxalom tino, i ngan utonak at lemeren laxangking la utois kopok tino.
PSA 103:13 I ngan ne temen laxamdak mi laxaalik i lox asuusu lebelen tuntun tidi. I lok ngan bok Leeme Silok i lox asuusu lebelen tuntun tinedi ua dit kis esogo min.
PSA 103:14 Neni iklen i do ga rudum dik mi lavanga salai. Iklen i do nedik laxakup mene nga.
PSA 103:15 Kuren la nedik, lorooro atnedik i lok ngan mun lempivilis. Nedik ta suusu la ta tepoposok ngan levempusuvus aaxa.
PSA 103:16 La lamanman it mas i la ira vaxap manga, la ata noxo ven ka bok ba i.
PSA 103:17 Ketla nedi di mumu asu Leeme Silok, labalamu ren ik lox amisik mavana atnedi. La luvukat teren ik lox amisik tinedi lavaola axap,
PSA 103:18 la tinedi bok di ruturun ti lekabus teren la ding tonga res tuturun amisik at levempapaase ali ren.
PSA 103:19 Leeme Silok ga vuxaxis li loxot kitkis teren to vana at laxalibet. La neni i ngan Loorong Silok mavana at lempanga axap.
PSA 103:20 Nemi lubung angelo lolos, mina emi asu mi Leeme Silok. La nemi bok ua ming tonga res at levempapaase ali ren, la ming tonga lempanga neni i tong i.
PSA 103:21 Nemi limixin lolos axap to vana at laxalibet, mina emi asu mi Leeme Silok. La nemi bok lavasaxaruki ren no mik lok leven gugu mu asu lavavara ren.
PSA 103:22 Nemi lempanga vipis axap teren at lengkot axap neni ik lok gomgo ren, mina emi asu mi Leeme Silok. Labalak, una emi asu mi Leeme Silok!
PSA 104:1 Labalak, una emi asu mi Leeme Silok! O Leeme Silok, Moroa rak, u nunuan aleng pologat! Ung sigaara mi lisixam la lisisinang.
PSA 104:2 U bom u mi laxasep. Uga rep asala laxalibet ngan ta loogu kadis
PSA 104:3 la uga vaxaru loogu silok tu ro mavana at ladan ik lok tovana. La ut kis to mavana at lengkon takabu ngan lagengen taram la lamanman it mas aonon u.
PSA 104:4 Uk lok luvuttadi loklok ka linga ram di lok ngan laramera manman la lavasaxaruki ram di lok ngan laxao at lavanga i mam.
PSA 104:5 Ugara vaxaxis li atmatkun pam lavatkangka to vana at laamkumkun teren, la ixo epovo do tara na ut asi bok ba i.
PSA 104:6 Uga lok li laras to mavana ren ngan labantamon, la ladan gak mit lempat kaana.
PSA 104:7 At loxonaleng uga vaase sok laradan, diga sixiro. Diga ekakala oo at loxonaleng diga ronga levelinga lolos taram.
PSA 104:8 Digam tem soobang su boro vana at lempat kaana la uto xopok at larasa, ugo ap mo loxot nenu uga lok li i xusu tidi.
PSA 104:9 Uga lok li lapdopdo mo nedi di noxo los polo i, tik lok pe di xusu di noxo sak pavaa bok ba lavatkangka.
PSA 104:10 Uga lok levempuuvut dan i sesen to at larasa, la lempat dan silok i sesen kantubu at levengkaana.
PSA 104:11 Dik lox asuusu levendan ti levempanga sio mi lavanuet kangkedek atdi. Laxan dongki sio dik lox axap lanminu atdi go.
PSA 104:12 La lavapixa dip kip levempotpos atdi, go at larauna at larasigege dan la dirak pixan.
PSA 104:13 La uk lox asu larakabu boro vana at laxalibet uto vana at lengkong kaana, la lavatkangka i unumsu mi leveloklox anarong taram.
PSA 104:14 Uk lox asuusu levempivilis ti laxan bulumaxao la levempanga suusu ri limixin, la kusu dibat lotlo bok leveluxa ridi,
PSA 104:15 la dinak lox asuusu leven vaen tik lox amomo di, la levenmonok dan olip nabak lox aklek di, la leng kongkide nabam taba di mi lolos.
PSA 104:16 Laxanbet it pot solo at lempar una Seda (Cedar) ro Lebanon, mo laxanuna at Leeme Silok axa gatlo li di.
PSA 104:17 La lavapixa dik lok laraogu atnedi go. La lempatboxon dip kip levempotpos atdi ro at larauna kaao (fir tree).
PSA 104:18 Laxanme sio dik lok to vana rubu at lempatkaana, la lempat pusi sio di lipe ro xeneng at lempat buang.
PSA 104:19 Uga rudum li lagaaling kusu tik lok katling leven gaaling. La laxangking ikleklen loxonaleng teren ti lotup.
PSA 104:20 Uga lok laxanimin, la keneng ap mo lamain, laxampanga sio axap dip tavasu.
PSA 104:21 Levelaion maxat di booro lolos at loxonaleng di puse luxa. Di puse ri mo levempanga anan no ne Moroa im taba i.
PSA 104:22 La do laxangking na rip su, dimlomlong la dirak midi ro at lempatmamara atdi.
PSA 104:23 Melemu limixin dip tavasu xusu tik lok leven gugu atdi la dira gugu abung tino.
PSA 104:24 O Leeme Silok. Ugara rudum li vam laxampanga solo. Mi lakleklen silok taram uga lok di. Lavatbung menemen i umsu mi laxampanga vipis axap taram.
PSA 104:25 Pen ba mo laras, i silok tinotno la ip teplas, la i umsu mi mo lara met panga vipis silok la lixilik ua ata xo epovo ri exes i, di nemen teren.
PSA 104:26 La lempatmon di sesen to vana ren, la mo lavatpanga sio boro at laras, ne Levietan no nenu uga lox i, i gosogos go xeneng ap mo laras.
PSA 104:27 Nedi axap na di nunu li ram kusu unabam taba luxa di mo do dinak toxo.
PSA 104:28 Nu um taba luxa di la di vanan i. Nenu um taba leveluxa xusu tik lox axap lavavara atdi.
PSA 104:29 Mo do u raba rulu di, dik marat. Mo do una lok pes lamamas taram atdi, di remet la diramlomlong ti laxakup no nedi diga ravasu ren.
PSA 104:30 At loxonaleng u rudum di, u raba di mi lamamas taram, la di ruuna ka lorooro. La lempanga axap di ravasu at na lavatbung menemen, um taba di mi lorooro maxat.
PSA 104:31 Naba lox avukat do lisisixam at Leeme Silok naba nemen amisik la kopmen tekavaxap teren! Naba lox avukat do Leeme Silok na momo mi lempanga neni ga rudum pam i!
PSA 104:32 Neni i reven tooro lavatbung menemen la lavatbung menemen ing nengne. Neni inglong tu at lempat kaana, la dirap kip soobang asu lusuxa.
PSA 104:33 Anabak pixan ti Leeme Silok keneng at lorooro axap tarak. At levenaleng nia ana rooro ren, anabak pixan emi asu ri ne Moroa rak.
PSA 104:34 A vara i do ni naba momo at lengkom pixan tarak, atla leklek tarak i laala boro ren.
PSA 104:35 A vara i xusu limixin kapmek dina sonao basinge na lavatbung menemen, la noxopmen bok ba timixin kapmek. Labalak, una emi asu mi Leeme Silok! Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 105:1 Nedik ata tong avukat ti Leeme Silok, ata tong asu laasen silok teren. Ata tong axasev i ri levenabung mixin buaang, mumu lempanga sangsangu neni ira lok pam i.
PSA 105:2 Atak pixan emi asu ri Leeme Silok. Ata tong asu lempanga nunuan neni ira lok pam i.
PSA 105:3 Ata momo mila nedik ateren. La nedi di lotu parav i mi lebelendi axap dina sosoro.
PSA 105:4 Atat pas parap Leeme Silok atdik kusu ti lok ka leveloklok tooro, la ata lotu parap amisix i.
PSA 105:5 Nemi livipisik li at ne Abaram, laradi gugu at ne Moroa, la nemi livipisik li at ne Jakop, mo laradi ne Moroa ga soxolik ka i. Minam doma aklen ti lempanga sangsangu ne Moroa ga lox i, la mo levenmumuat neni ga raba limixin munepen min.
PSA 105:7 Leeme Silok neni ne Moroa atdik. La mo levempapaase ali ren ti limixin axap at na lavatbung menemen.
PSA 105:8 At levenaleng axap i tu melamgo neni naba tu at lekabus teren, la naba lox epovo mo leveng kakaape ren tinedi larabin sangaun kobot laraola, mo naba vot melemu.
PSA 105:9 Neni naba doma amisik livirivit li ni ga lox i mi ne Abaram la mo laxakaape ren ti ne Isak.
PSA 105:10 Leeme Silok ga lok lekabus mi ne Jakop, mo lekabus ua naba nemen amisik la noxo xap.
PSA 105:11 Ni ga lok ti ne Jakop keretna, “Nia anaba raba u mi na lenep silok Kanan, la na lenep kangka naba nemen ngan ataram axa.”
PSA 105:12 Limixin at ne Moroa di goxo buaang, la diga nemen kadiong ngan lavaose to at lenep silok Kanan.
PSA 105:13 Diga vovo saasaa onon mun at levennep silok uto at levennep silok petpes, la at lara kitkis orong silok uto at lara kitkis orong silok petpes.
PSA 105:14 Ketla ne Moroa goxo ke xepe ba tara gita lox abaava nedi. Neni ga lok see atnedi, la ga sak pinak lavaorong silok mi levelinga i lok keretna,
PSA 105:15 “Nemen gat mita lox asongot limixin soksoxolik tarak. La nemen gat bok mita lox asongot lavaeme vapaase ali rak.”
PSA 105:16 Leeme Silok ga riki asi lean kangking ti mo lenep kangka at limixin teren, la leveluxa atdi gara xap pam.
PSA 105:17 Ketla neni ga riki amgo lara laradi uto Isip, laasen teren ne Josep, mo diga sesep min kusu naba ravasu ngan lasaxaruki go.
PSA 105:18 Diga xoxo alis luxangkedek teren mi lemparoos sen, la diga vaxa onga i mi loxon aen.
PSA 105:19 Josep ga nemen ngan laradi xokoxo, ga se ap mo laaleng lavapaase ali ren ga soorun. Levelinga at Leeme Silok ti ne Josep ga lox asuusu i do neni goxo raba rulu i.
PSA 105:20 Loorong me Isip ga soxomus asu i, ni lamgomgo at levenabung mixin buaang la ga lox asepmus i.
PSA 105:21 Neni ga lok li ne Josep kusu nam gomgonga lagavaman teren. La ga lok li box i ri lok tatao mavana ap mo lenep silok Isip.
PSA 105:22 Ni ga ruuna lolos mavana atdi lentaba luvuttadi amgomgo at loorong la gak lok ka bok levelinga ren kusu ti anasa luvuttadi vapaase at loorong.
PSA 105:23 Melemu ne Jakop eburu mi limixin teren diga beles ukeneng Isip, la digara nemen ta go ap mo lenep silok.
PSA 105:24 La Leeme Silok ga lox avosok aleng nedi go, la ga lok nedi diga lolos aleng tinotno ri limixin munepen midi.
PSA 105:25 Neni ga lok limixin me Isip diga bele mumuat ti limixin teren, nedi lavasaxaruki ren. La leme Isip diga xarang arup amisik di.
PSA 105:26 Melemu Leeme Silok ga riki ne Moses, lasaxaruki ren uto ri limixin teren, la ga riki bok ne Aron, mo neni ga soxolik ka i.
PSA 105:27 Duga lok leveloklok katling at ne Moroa kantubu atdi, la lempanga sangsangu bok teren keneng at lenep silok Isip.
PSA 105:28 Neni ga riki lamain bonot la ga lox amain axap mo lenep kangka. Ketla leme Isip move diga ronga xepe levelinga ren.
PSA 105:29 Neni ga vuk gili laradan atdi ri lada, la laxanmat axap digara met.
PSA 105:30 La lenep kangka atdi ga umsu mi laxangkoak, mo digat los beles bok uto xeneng at lengkot mikmidi at lubung amgomgo.
PSA 105:31 La ne Moroa ga tong i, la laxanulang mi laxan ngirobo diga umsu aleng ap mo lenep silok axap.
PSA 105:32 La ni ga lok pe larakabu ketla ga riki lavatbet uat eburu mi lavanga ga mam, ukeneng ap mo lenep silok atdi.
PSA 105:33 La ni gak paksa asi larauna vaen atdi, eburu mi larauna pik (fig) bok la ga lox asubu bok larauna axap.
PSA 105:34 Neni ga tong mun i la, laxasixu diga vot, ga buaang aleng la di goxo epovo rinotno kusu ti exes di,
PSA 105:35 diga van axap lempanga ga suusu at laxangka. La diga van axap bok lempanga digat lotlo i.
PSA 105:36 Neni ga sev amet axap laxamdak temes avot keneng at lara kitkis koetemen to Isip.
PSA 105:37 Melemu neni ga lam asu limixin me Israel, digap kip ka laxa siliva la gol at leme Isip, la nedi axap diga rooro nunuan la diga lolos.
PSA 105:38 Limixin me Isip diga momo aleng at limixin me Israel diga vas kaxat basinge di, mila diga marat aleng atdi.
PSA 105:39 Moroa ga vung pavaa nedi mi loxontakabu kusu ti lok tatao di, la lababao at laxao ti raba nedi mi laxasep at lengkanimin.
PSA 105:40 Diga sing ne Moroa, la neni ga raba nedi mi levempixa (quail) kusu tidi ri anan, la ga raba avan mais nedi mi lengkide boro vana at laxalibet.
PSA 105:41 Neni ga lox arem suang lara lavaruat, la ladan ga rem soobang su ukamang. Ga ngan lavatdan sen la ga sesen go xeneng at lamatbin.
PSA 105:42 Mila neni gam doma mo laxakaape xaala ren, ga raba i ri ne Abaram, laradi gugu ren.
PSA 105:43 Kerepmo neni ga lam asu limixin soksoxolik teren basinge lenep silok Isip, mi langsangan lososoro, la digak pixan la digap kup momo.
PSA 105:44 Neni ga raba nedi mi lenep kangka at lentaba levenabung mixin petpes, la digara ruuna ka nga leventaamang atdi,
PSA 105:45 kusu limixin teren diba ronga res at levempapaase ali ren, la dina mumu asu Laulis Linga la leventaangas axap teren. Leemi asu ri Leeme Silok.
PSA 106:1 Leemi asu ri Leeme Silok. Ata tong avukat ti Leeme Silok, mila neni mun i lox avukat, la labalamu ren naba nemen amisik.
PSA 106:2 Kopmen tara i epovo na tong axap leven angsangan lempanga silok neni gara lok pam i. Kopmen tara i epovo xusu naba lox epovo lodoxoma ren mi leemi asu rin.
PSA 106:3 Nedi dinang tonga res at levempapaase ali at ne Moroa la dinak lox amisik lempanga ik mokso, Moroa naba lox anarong di.
PSA 106:4 O Leeme Silok. Uguta domampe ia, mo do una lok tooro limixin taram. Una us abeles box ia ukeneng at limixin taram, mo do una lox asepsu di.
PSA 106:5 Una ke ia aba ven limixin taram dinaba ngasang kobot, la ana ruuna bok tomomo eburu minedi la anak lok eburu bok midi xusu ti emi asu minu.
PSA 106:6 Nema marak lok pam laxakapmek kerekngan lavalabat atnama diga lox i. Mara soogong pam la mara bixurun.
PSA 106:7 Lavalabat atnama di goxo xasep nunuan at lempanga sangsangu neni ga lox i ro Isip. Diga domampe mo levenaleng buaang neni ga lox asuusu labalamu ren tidi. La digang tonga viribang tin, Lanaraavuk to at Loxontas Memele.
PSA 106:8 Ketla Leeme Silok ga lox asepsu di go kusu ti lox asilok laasen teren, la ni ga lox asuusu mo langsangan lolos teren.
PSA 106:9 Neni ga tong mun i ri Loxontas Memele, la laras gara mes ta, la neni ga lam avolo limixin teren at laxangka mesemes.
PSA 106:10 Neni ga lok tooro di basinge limixin munepen midi, la ga lox asepsu di basinge limixin esep boro Isip.
PSA 106:11 Laras ga vula pe axap di, la kopmen tinotno tara ga roo su basinge laniu.
PSA 106:12 Kuren la limixin teren diga nunu at leveng kakaape ren, la digak pixan emi asu min.
PSA 106:13 Ketla diga domampe soso mun lempanga silok ne Moroa ga lox i, la di goxo ngangais ba ri tevelinga axasep teren.
PSA 106:14 To at lamatbin diga umsu aleng mi langaongao anan, la diga lok tong pen ne Moroa.
PSA 106:15 Kuren la neni ga raba nedi mi levempanga nedi diga sing tin, ketla neni ga sep bok nedi mi lanmeres kapmek.
PSA 106:16 La to bok at lamatbin diga tere mumu aleng ne Moses, la ne Aron, ni lamaasa kaala at Leeme Silok.
PSA 106:17 Melemu lavatkangka ga rem suang la ga xonom ne Datan, la garak mit bok ne Abiram midi loxoetemen.
PSA 106:18 La laxao ga si boro vana la ukopok tinedi diga mumu asu du, la ga rin asonao axap mo luvuttadi.
PSA 106:19 Melemu leme Israel diga lok lovovo at lubulumaxao maxat to Sinai, la digara lotu parav i ngan mo lomoroa xaxarang.
PSA 106:20 Diga sok sisixe ne Moroa mo i silok aleng la diga xap ti lotu saparav i, la diga lotu parap mo lovovo at lubulumaxao, mo i anan pivilis.
PSA 106:21 Diga domampe rinotno ne Moroa mo ga lox asu di, mi levempanga silok teren to Isip.
PSA 106:22 Diga domampe mo lempanga nunuan, neni ga lox i go, la lempanga sangsangu neni ga lox i ro at Loxontas Memele.
PSA 106:23 Melemu ne Moroa ga lok do naba sele utut kepe limixin teren. Ketla laradi gugu ren ne Moses, mo ni ga soxolik ka i, ga vaase pe ne Moroa xusu noxo lox asuusu lebelemamao ren tidi.
PSA 106:24 Melemu diga sok tixirixes kepe mo lenep kangka avukat, mila di goxo nunu at laxakaape at ne Moroa.
PSA 106:25 Digak lok to xeneng at laraogu kadis atdi la digara gagalinga amisik la di goxo ronga ba levelinga at Leeme Silok.
PSA 106:26 Kuren la neni ga xaape rinedi mi luruturun do ni naba lok nedi dina remet to at lamatbin.
PSA 106:27 La na lok livipisik li atdi, dina epeseves ti levenabung mixin petpes la na ke xepe nedi, dina remet etaba onon to at levennep silok petpes.
PSA 106:28 Melemu nedi limixin at ne Moroa digak lok to Pior, diga lotu saparap lomoroa xaxarang ne Baal la digara anan leventamtaba digap lavang min ti lenmoroa kopmen torooro atdi.
PSA 106:29 Kuren la diga lox axatu lebelemamao at Leeme Silok mi leventuptuvuk kapmek atdi, la langsangan lanmeres kapmek ga vot kantubu atdi.
PSA 106:30 Ketla ne Penias ga ru upana la ga sev amet mo luradi xapmek la mo lanmeres ga xap ta.
PSA 106:31 Na lavanga avukat, ne Penias ga lox i, move limixin at ne Moroa dim doma i. La dinabam doma su bok teren at na levenaleng i tu umelamgo.
PSA 106:32 Melemu diga lox amusak Leeme Silok to Meriba at levempuuvut dan. La ne Moses ga xip tutu mi mo lumumuat mumu laxakapmek atdi.
PSA 106:33 Diga lox abelemamao aleng i, kuren la ni ga paase solo la ga paase tupgat ta.
PSA 106:34 Leme Israel di goxo sev amet lavamolon ap lenep kangka ramtaba kerekngan Leeme Silok ga tong taba di min ti lox i.
PSA 106:35 Ketla diga epot ka di, la diga reven seo ka loklok benben atdi.
PSA 106:36 Limixin at ne Moroa diga lotu parap laxampoovo vanga, kuren la diga oon at levesin mumu mo loklok atdi.
PSA 106:37 Digam taba mi laxamdak mi laxaalik atdi, ngan laplavang atdi ri levenmoroa xaxarang me Kanan.
PSA 106:38 Diga sev amet mo laxamdak mi laxaalik ua kopmen taxakapmek atdi, la mumu mun mo langas diga lox abilinga mo lenep kangka ramtaba.
PSA 106:39 La kerepmo bok diga lox abilinga nedi xa. Digoxo ruturun ti ne Moroa.
PSA 106:40 Kuren la Leeme Silok ga belemamao aleng limixin teren, neni ga bulunga xepe rino di.
PSA 106:41 La neni ga raba rulu kepe di kusu lavamolon, limixin munepen minedi limixin me Israel dinabam gomgonga di.
PSA 106:42 Diga baava aleng mi levenaknixip, mo limixin munepen midi diga raba nedi min. La diga nemen aleng maxopok at lolos at levendoxoma atnedi limixin munepen.
PSA 106:43 Buaang levenaleng Leeme Silok ga rebeng asu ka limixin teren basinge di. Ketla move digang tonga xepe levelinga ren, la digam subu tup tino ukeneng at laxakapmek silok.
PSA 106:44 Ketla Leeme Silok ga ronga nedi, at loxonaleng digang teng tin, la neni ga ronga xibis lumumuat atdi.
PSA 106:45 Mumu mo lumumuat atdi, neni ga doma mo lekabus teren. La mumu langsangan labalamu ren, neni ga lox ekun lodoxoma ren.
PSA 106:46 La neni ga lok limixin munepen midi, diga suma xapmek mumu loklok diga lox i ridi.
PSA 106:47 O Leeme Silok ne Moroa atnama. Lox asepsu nama, la una lam asu nama boro xantubu at na larabung mixin, kusu maba tong avukat tu la mana emi asu mi laasen kaala ram.
PSA 106:48 Leemi asu ri Leeme Silok, Moroa me Israel. Leemi asu rin monga la at levenaleng axap. La limixin axap dina vaase xeretna, “Tuturun!” Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 107:1 Nedik ata tong avukat ti Leeme Silok mila neni axa i lok nunuan. Labalamu ren naba tu lexen!
PSA 107:2 Nemi axap ua neni ga lox asepsu nimi, mina tong amisik na levelinga ti emi asu mi Leeme Silok i lok keretna, “Labalamu ren naba tu lexen!” Neni ga lox asu ka nimi basinge limixin munepen minimi,
PSA 107:3 la gara lam amlong nimi ude boro at levenabung mixin petpes, at lenep meso la mesi la boro bok at lenep mero la mexun.
PSA 107:4 Lentaba diga soronga ro at lamatbin aaxa la di goxo epovo xusu dina vuse ka tangas tidi uto at temenemen silok kusu diba nemen e.
PSA 107:5 Nedi digak toxo la digak minu, la diga doma i do, di mo dina seeve nga.
PSA 107:6 Melemu diga ro ke at Leeme Silok mumu lumumuat atdi, la neni ga lox asu di basinge lixitkis etaba.
PSA 107:7 La neni ga lam nedi at langas manmanton uto at lemenemen silok, la diga nemen e.
PSA 107:8 Kuren la ik mokso do dina tong avukat ti Leeme Silok mumu mo labalamu lexen teren, la ri lempanga nunuan neni gara lok pam i ridi.
PSA 107:9 Atla Leeme Silok im taba dan limixin dik minu, la im taba nedi dik toxo mi lempanga anan avukat.
PSA 107:10 Lentaba vetpes digang songot keneng at lamain bonot ngan luvuttadi xokoxo, mo diga xoxo nedi mi levenoos sen.
PSA 107:11 Digak lok go mila diga ronga viribang at levempapaase ali at ne Moroa, ni Lanaraavuk. La diga sok tixirixes xepe levenanasa ren.
PSA 107:12 Kuren la ni ga lox abaava rinotno di mi laxan gugu solo, la digak sak saaban, la goxopmen tara go ri lok tooro di.
PSA 107:13 La melemu diga ro ke at Leeme Silok at levenaleng at levenmumuat la neni ga lox asepmus di basinge mo labaava.
PSA 107:14 Neni ga lam asu nedi basinge lamain la loxokoxo, la ga ba koxorop pes levenoos sen basinge di.
PSA 107:15 Kuren la ik mokso do dina tong avukat ti Leeme Silok mumu mo labalamu lexen teren, la lempanga nunuan neni gara lok pam i ridi.
PSA 107:16 Neni i tit dadas asi lempatban silok limixin dik lox i mi loborons (bronze), la i tit amdamda lengkompanga soksoxoba matmatkun dik lox i mi la aen.
PSA 107:17 Lentaba vetpes diga lok ngan ta luvuttadi baulang, la diga xip levesongsongot mumu leveloklok kakapmek la leventaangas kapmek atdi.
PSA 107:18 Digak bulunga levempanga anan, la ma lixilik diga lok do dina met.
PSA 107:19 Melemu diga ro ke at Leeme Silok mumu levenmumuat digap kiv i, la neni ga lox asepmus di basinge mo levenaknixip.
PSA 107:20 Neni ga tong asu levelinga ren ti lok pes leven anmeres atdi, la neni ga lox asepsu di basinge lanmet.
PSA 107:21 Ik mokso do nedi dina tong avukat ti Leeme Silok, mumu mo labalamu lexen teren, la mo lempanga nunuan neni gara lox pam i ridi.
PSA 107:22 Ik mokso do dina tong avukat ti Leeme Silok la dina raba i mi leventamtaba eburu mi livikpixan momo, mo naba tong asu mo lempanga neni ga lok pam i.
PSA 107:23 Lentaba vetpes diga sen tangtagap mi lempatmon to at laras aaxa, kusu dina ruuna kaka lempilas ap mo lugugu atdi rovana at lempatmon.
PSA 107:24 Diga ven lempanga sangsangu Leeme Silok ga lox i mi mo lolos teren to at laras. Mo lempanga ga nunuan aleng.
PSA 107:25 Neni ga vaase, la ga lok kaxat mo langsangan lamanman silok, mo ga lox axatu kaxat lempo paxanao.
PSA 107:26 Lempopaxanao ga xip kaxat mo lempatmon upana xasep la ukopok tino. La mumu mo laniu di goxo doma abelemes bok ba do diba roo.
PSA 107:27 Diga saaban onon la digat pas tangtangku ngan diga inin lengkadan lolos. Di goxo epovo na lok tavanga, keke i do lakleklen solo mo atdi.
PSA 107:28 Melemu diga ro ke at Leeme Silok mumu mo levenmumuat atdi, la neni ga lox asu nedi basinge mo laniu.
PSA 107:29 Neni ga lox amila lamanman bet la garak lox atnaasan ta, la lempotas at laras bok digak midi mila.
PSA 107:30 Diga momo aleng at lavanga ga mila, la neni ga mu asu lavavara atdi diga oso avukat to at losoolom.
PSA 107:31 Ik mokso do dina emi asu mi Leeme Silok, mumu labalamu lexen teren la lempanga nunuan neni ga lok pam i ridi.
PSA 107:32 Ik mokso do dina tong asu laasen silok teren keneng at lovotpot buru at limixin, la dina emi asu min kantubu at lovotpot buru at luvuttadi amgomgo.
PSA 107:33 Leeme Silok ga vuk gili leven menemen dan ga ngan ta lamatbin patmang. La lengkondan i puuvut su, neni ga lox amesemes i,
PSA 107:34 la laxangka liliun neni ga lox i ga ngan ta lomontep. Neni ga lok na lempanga mumu laxapmek atnedi diga nemen go ap mo leven menemen dan.
PSA 107:35 Melemu neni ga ba gili lamatbin patmang, ga ngan manga lengkodan i puuvut su, la neni ga lox asen amu laradan sen go ap mo lenep.
PSA 107:36 Neni ga siam avolo limixin digak pakes ti lempanga anan kusu dina nemen go, la diga xip lemenemen silok tidi ri nemen e.
PSA 107:37 Digat lotlo leventaamang la laxanoos vaen, la digap sepkin aleng.
PSA 107:38 Neni ga lox anarong nedi limixin teren, la diga vosok aleng. Neni goxo ke xepe ba levesipsip mi levenbulumaxao atdi gita mun pipisik.
PSA 107:39 Melemu limixin munepen diga sak tup mi mo limixin at ne Moroa la diga lox amangan nedi, la diga lox abaava aleng nedi mi leven aknixip la levesongsongot silok.
PSA 107:40 Ketla ne Moroa ga lox asongot nedi limixin munepen. Ni ga riki di uto at lamatbin aaxa kusu dina soronga go.
PSA 107:41 Ketla neni ga lam aase mo limixin pakpakes teren, basinge levenmumuat atdi. La ga lox anarong di kusu dina vosok aleng ngan laxasipsip.
PSA 107:42 Do limixin manmanton dina ven i na, dina momo, ketla nedi limixin kapmek dinaba vamus levenngusno atdi.
PSA 107:43 Do nege lodoxoma ren i xasep nunuan, ni na doma mumu i na lempanga, la na doma mumu avukat bok labalamu lexen at Leeme Silok.
PSA 108:1 O Moroa, labalak it kis saga ram. Anak pixan tu, la ana emi asu minu. Labalak, una aus!
PSA 108:2 Loxontaaleng tarak mi ligita, muna gagas. Nia anaba sak aus laxangking at labara kooxot mi loxompixan.
PSA 108:3 O Leeme Silok. Ana tong avukat tu kantubu at larabung mixin axap, la anabak pixan emi asu minu kantubu at limixin axap.
PSA 108:4 Mila labalamu lexen taram i silok aleng tinotno, la i umsu bok to mavana at laxalibet. La luruturun taram i suxuna axap lamavangkap.
PSA 108:5 O Moroa, una lox asuusu lolos taram tovana at lamavangkap, la una lox asuusu bok lisisixam taram to at lengkot axap at na lavatbung menemen.
PSA 108:6 Una rebeng nama mi lolos taram la una lox asepsu nama basinge limixin munepen minama. La una sep siam at lisingising tarak, kusu una lox asu ka nema limixin taram, mo u balamu nama, basinge limixin munepen minama.
PSA 108:7 To at loogu xaala ren Moroa ga tong i xeretna, “Nia anaba sak tup mi limixin munepen minia la ana sak epeseves di basinge lenep kangka rak. Nia anabapdo epes nom lemenemen Sekem ti limixin tarak, la anapdo episa mo lasa ro Sukot tidi.
PSA 108:8 Nia a ruuna mo lunep Gileat la Manase, la lenep Epraem bok ni lavatkiam tarak i tu katling ia at leesep. La lenep Juda ik lox asuusu lubung amgomgo ri limixin tarak.
PSA 108:9 Ketla lenep Moap naba lok ngan lavattingtigon gosogos panga. Nia anaba lu mi luxompanga vatpas tarak uto at lenep Edom, ngan loklok katling do nia a ruuna i. At laaleng nia anaba sak tup mi limixin me Pilistia, anabap kup mi lomomo.”
PSA 108:10 O Moroa, nege bamgo ria uto at lenep silok Edom? Nege ba lok tooro ia xusu ana sak tup midi ro at lemenemen silok atdi, mo diga bos kangkan i mi larangas uat?
PSA 108:11 Kereva, ura sok sisixe xepe rino vam nema, limixin taram? Kereva, ixo epovo bok ba xusu una vas su eburu bok ba mi limixin esep atnema?
PSA 108:12 Una lok tooro nema kusu mana sep limixin munepen, atla lolos at limixin noxo lox epovo tavanga.
PSA 108:13 Do ne Moroa na ru eburu minedik, tanaba sak tup mi limixin munepen, neni naba sev asubu di.
PSA 109:1 Moroa, nenu xusuk mun, nia a emi asu minu. Nemen gat utam pamngus,
PSA 109:2 mila limixin kapmek la limixin sosolo arup, monga di paase sox ia, la dira li laxaxarang mavana rak.
PSA 109:3 Di xarang taba ia, mi laxalinga belengatngas atdi. Dik sok taba parang mun ia mi levelinga la kopmen tavasuun teren.
PSA 109:4 Nia agat kis etangas eburu midi la aga ngising tidi, ketla dixo tu tooro ba ia.
PSA 109:5 Di vorang amlong lununuan tarak tidi mi laxakapmek, la lixitkis etangas tarak tidi di vorang i mi lebele ngatngas atdi.
PSA 109:6 O Moroa, una lok katling ka taradi sosolo arup, kusu ti lok li laradi munepen minia at lavapaase, la mo laradi sosolo arup na sok taba i mi levelinga.
PSA 109:7 La do dina ronga linga ren, a vara i xusu diba vuse ka laxapmek teren. La i epovo do limixin dina ronga levesingising teren la dinaba ronga xibis i do ni laradi xapmek.
PSA 109:8 A vara i xusu levenaleng at lorooro ren na xap kot. A vara i do tara vetpes na lok ka lixitkis amgomgo ren.
PSA 109:9 A vara i do laxamdak mi laxaalik teren dina ravasu ngan lubungkarun, la latkin teren nak lok naa.
PSA 109:10 A vara i do laxamdak mi laxaalik teren dina lok ngan luvuttadi singising panga. A vara i xusu dina sakala su midi boro at loogu tem dadas atdi.
PSA 109:11 A vara i do na laradi xapmek, do tevendinau go ren, mo luvuttadi na laradi xapmek ga dinau atdi, dina vot la dina lok ka axap lempanga ren. A vara i do limixin petpes bok dina lok ka mo lempanga ni ga gugu ka i.
PSA 109:12 A xopara tara na lox asu loklox anare rin, kopla na balamu mo laxamdak mi laxaalik teren melemu at lanmet at ne temen di.
PSA 109:13 A vara mo livipisik li ren dina met ut, la laasen teren dina sakpun kepe i ap mo laraola melemu.
PSA 109:14 A vara i do laxakapmek at lavalabat teren nak lox amisik at lodoxoma at Leeme Silok, la mo laxapmek at nenen, na nemen amisik la nemen gat di guta lok pes kepe i.
PSA 109:15 A vara mo laxapmek atdi nak lox amisik to melamgo at Leeme Silok la neni naba ra korop asu xepe levenasen atnedi basinge lodoxoma at limixin.
PSA 109:16 Mo laradi xapmek goxom doma i do nak lok toloklox anare, ketla gak lox asongot limixin banbalo la gap sev amet di eburu mi limixin pakpakes la baava.
PSA 109:17 Neni ga vavara solo i xusu na lili lasaxaek, a vara i do mo laxasaxaek namlong mu i. Neni goxopara i xusu nak lox anarong limixin, a vara i do teta noxo lox anarong i.
PSA 109:18 Neni gak lok momo rik lox asaxaek limixin, ngan lasakula ren. La a vara i do mo loklox asaxaek teren na suxuna amlong i ngan ladan la ngan bok ladan momonok i beles ukeneng at levesi ren.
PSA 109:19 A vara i do lasaxaek na nemen amisik eburu min ngan lavanga singsiga ren, la na ngan labanbaane diga sevut li i ren.
PSA 109:20 O Leeme Silok. A vara i do una mu asu mo langas la una lox asongot nedi limixin munepen minia, atla di xaxarang taba ia do nia laradi xapmek.
PSA 109:21 Ketla nenu Leeme Silok la Loorong Avolo. Una lok tooro ia kerekngan uga xaape min, la una lox asu ka ia basinge di mumu labalamu nunuan taram.
PSA 109:22 Nenia mun laradi banbalo la pakpakes, la no xeneng at lavatpeve rak ing songot aleng tinotno.
PSA 109:23 La i auret do ana sonao mun ngan lovovo at laradi laxangking i soosoo rin ukantinao, la a lok ngan mun lasku lamanman i mas kepe i.
PSA 109:24 Luvatgulom tarak i meramun axap mila anmun anan. La labantuxu rak ira gelegen ta la ira molobe nga.
PSA 109:25 Do limixin di ven ia, dik lok kalise ia. La do di ven kora ia, dira piripat patlak ta.
PSA 109:26 Leeme Silok ne Moroa rak. U ruuna labalamu lexen, kuren la una lok tooro ia la una lox asepsu ia basinge limixin munepen minia.
PSA 109:27 Una lok di dinaklen i do nenu Leeme Silok, uga lox asepsu ia basinge di.
PSA 109:28 Diba li lasaxaek tarak, ketla nenu unaba lox anarong ia. A vara i do una lox amangan nedi limixin loklox asongot kusu nenia, lasaxaruki ram anaba lok momo.
PSA 109:29 A vara i do limixin munepen minia dinaba ruuna ka lainmangan silok, la mo lainmangan naba suxuna di ngan lavanga singsiga atdi.
PSA 109:30 Nia anaba tong avukat aleng ti Leeme Silok la ana emi asu min kantubu at lovotpot buru at limixin.
PSA 109:31 Mila Leeme Silok i tu at lenep at limixin banbalo, la ik lox asepsu nedi basinge limixin sepsev amet.
PSA 110:1 Leeme Silok ga vaase ri leeme silok tarak keretna, “Unat kis de saparap lakngak tino, se nenia ana lok li limixin munepen minu na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.”
PSA 110:2 Leeme Silok naba lox asilok mo lixitkis amgomgo ram naba ruka i ro Saion. La unabam gomgonga nedi limixin munepen minu.
PSA 110:3 At levenaleng at leesep limixin esep taram diba xulubi aleng kusu ti esep. La no mun at lenmaxantamak suubu, luvuraau radi ram dibat pot pasa u ro vana at lempatkaana i xaala.
PSA 110:4 La Leeme Silok gara xaape vam la kopmen noxo lox ekun bok ba lodoxoma ren. Neni ga lok keretna, “At levenaleng axap i tu melamgo nenu unaba nemen amisik ngan lamaasa kerekngan ne Melkisedek.”
PSA 110:5 Leeme Silok mo i tu at lenep taram ti lok see ram, la neni naba vas adamda lavaorong silok ap mo laaleng neni naba lox asuusu lebelemamao ren.
PSA 110:6 Neni naba viila mumu loklok at larabung mixin axap, la naba lili bubua lenbantuxu at limixin ni ga sev amet pam di, la na sak tup mi limixin amgomgo at lavatbung menemen axap.
PSA 110:7 Loorong naba in dan to at ladan sen saparap langas ti lox alolos amu i. Kuren la neni naba sak tup mi limixin munepen axap teren.
PSA 111:1 Leeme asu ri Leeme Silok. Anaba tong avukat ti Leeme Silok mi labalak axap kantubu at lovotpot buru at limixin manmanton teren.
PSA 111:2 Leven gugu at Leeme Silok i nunuan aleng, la limixin axap di lok momo min, dim doma solo i.
PSA 111:3 La lempanga neni i lox i, i lox aurut laasen kaala ren la i lox asuusu lolos silok teren. La loklok manmanton teren naba nemen lexen.
PSA 111:4 Neni ira lok pam nedik kusu atabam doma amisik mo lempanga nunuan neni ik lox i. Leeme Silok neni ik lox anare ka limixin la i umsu mi lebelen tuntun tidi.
PSA 111:5 Neni mun im taba leveluxa, tinedi dim taba asinorong i. La neni im doma amisik lekabus neni ga lok pam i eburu mi limixin teren.
PSA 111:6 Neni ira vaxase vam limixin teren mi lolos at leven gugu ren keretna. Ni ga raba nedi limixin teren mi levennep kangka at levenabung mixin petpes.
PSA 111:7 Leven gugu axap at lukngen i nunuan la ik mokso. La kopmen taxaxarang keneng at Laulis Linga ren.
PSA 111:8 Laulis Linga naba nemen lexen, mila mo levelinga ga laa boro at Leeme Silok la i ruturun la in manton tino.
PSA 111:9 Neni xusuk mun Laradi Loklox Asepmus ti limixin teren, la ga vaxaxis aulis mo lekabus teren kusu naba nemen amisik. La laasen mun teren i melemelengan la i silok aleng.
PSA 111:10 Loklox asinorong ti Leeme Silok, neni lurutu kaxat ti levendomdoma nunuan. La im taba lodoxoma mokmokso rinedi ding tonga res at levempapaase ali ren. Leemi asu rin naba nemen amisik la kopmen tekavaxap teren.
PSA 112:1 Leemi asu ri Leeme Silok. Luvukat ti mo laradi im taba asinorong Leeme Silok, la i lok momo aleng ting tonga res at levempapaase ali at ne Moroa.
PSA 112:2 Laxamdak mi laxaalik teren dinaba ruuna levenasen silok go at lenep kangka ramtaba la Leeme Silok naba lox anarong livipisik li ren.
PSA 112:3 Nedi loxoetemen dinaba ngasang kobot at laxampanga solo la dinap novos aleng. La at levenaleng axap i tu melamgo di noxok pakes bok ba ti tempanga.
PSA 112:4 Do lamain na vot, laxasep mo ik lok ti laradi manmanton. La ik lox asuusu lebelen tuntun, loklox anare, la loklok ik mokso rin.
PSA 112:5 Luvukat nabat pot ti mo lara im taba gamasa, la ik lok mo lugugu pilas teren mi lomokmokso.
PSA 112:6 Lugugu ap mo laradi avukat noxo subu, la limixin bok di noxo domampe i.
PSA 112:7 Neni noxo marat ba at tevelinga mumu tumumuat boro vetpes neni i ronga i, mila lununu ren i lolos la i nunu saga at Leeme Silok.
PSA 112:8 Leveve ren ira xus pam, la neni kopmen na marat at tempanga. I nunu do ne Moroa naba sak tup mi limixin munepen min.
PSA 112:9 Neni im taba leventamtaba solo mi lebelemulus ti limixin banbalo. La amisik ik lox asuusu labalamu ren ti limixin. La naba ruuna laasen silok la limixin dina lok ngangao aleng teren.
PSA 112:10 La limixin kapmek dinaba ven i la dina musak, la dinabak milik angtungun tin. Ketla levenasen silok atdi ba si aleng tino la mo levendoxoma agagas atdi kopmen noxo soorun tinotno.
PSA 113:1 Leemi asu ri Leeme Silok. Nemi luvuttadi gugu at Leeme Silok, mina emi asu mi laasen teren.
PSA 113:2 I lox avukat do limixin dina emi asu mi laasen teren mo, la at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 113:3 Limixin axap boro at lavanuet mera manman at na lavatbung menemen, mina emi asu mi Leeme Silok.
PSA 113:4 Leeme Silok mun im gomgonga larabung mixin axap, la lisisixam teren i lox avukat aleng ti lempanga rovana at lamavangkap.
PSA 113:5 Kopmen tara i lok ngan Leeme Silok ne Moroa atdik, neni mo it kis tovana at loxonin orong teren pana.
PSA 113:6 La mo ik milik si ukopok ti reven lamavangkap mi lavatkangka.
PSA 113:7 Neni ik lox axatu nedi luvuttadi banbalo basinge laxakup la iram tebeng luvuttadi pakpakes basinge laxakup at lempat balangkao.
PSA 113:8 La irak lox asilok nedi kusu dina etangas eburu mi lavanarong at loorong, nedi di silok kantubu at limixin teren.
PSA 113:9 Neni ik lox amenemen lodoxoma at lavakin kopmen dina pisik, la im taba nedi mi laxamdak mi laxaalik. Leemi asu ri Leeme Silok.
PSA 114:1 At laaleng limixin me Israel, nedi livipisik li at ne Jakop, diga vas kaxat boro Isip. Diga on basinge lara lubung mixin at lavapaase vetpes.
PSA 114:2 Nedi leme Juda diga ravasu ngan limixin kaala at ne Moroa, la nedi leme Israel diga ravasu bok ngan limixin tinotno ren.
PSA 114:3 At lavatpas atdi boro Isip, Loxontas Memele ga ven tangarang di la ga sonao, la ladan sen Joridan ga mes korop,
PSA 114:4 la lempattaavut digat los ngan lempatme, la lengkong kaana digat los ngan lempatnat sipsip.
PSA 114:5 Tila ba la nenu loxontas uga sonao, la tila ba la nenu ladan sen Joridan uga mes korop?
PSA 114:6 La tila nemi bok lempattaavut migat los ngan laxanme, la nemi lengkong kaana migat los ngan lempatnat sipsip?
PSA 114:7 Lavatkangka axap, una dede at lovotpot at Leeme Silok, atla ne Moroa at ne Jakop naba ru asaxaven.
PSA 114:8 Ni ga lok das asu ladan sen boro xeneng at lavaruat, la lengkodan ga puuvut das su at lempat buang uat.
PSA 115:1 O Leeme Silok, ik mokso do limixin dina xip aurut laasen taram, la ixok mokso do dina xip aurut levenasen atnama. Ketla nenu xusuk mun u epovo ri lok ka leemi asu, mumu labalamu lexen taram la uk lox epovo amisik levelinga ram.
PSA 115:2 Tila ba la larabung mixin di sue nedik do, “Ua nga no ne Moroa atnimi?”
PSA 115:3 Moroa atdik ik lok toxun pana at laxalibet, la neni ik lok lempanga salai neni i momo min.
PSA 115:4 Levenmoroa atdi di lox i mi lisiliva la gol, la di lok mun i mi levengkikngen di.
PSA 115:5 Levenngusno mo atdi, ketla dixo epovo na paase. Lengkatli mo atdi, ketla dixo epovo ti reven.
PSA 115:6 Levenbaalung mo atdi, ketla dixo epovo nang tonga. Levenisna mo atdi, ketla dixo epovo nam sumak.
PSA 115:7 Levengkikngen mo atdi, ketla dixo epovo na suma xisip. Lengkangkedek mo atdi, ketla dixo epovo nat pas. La dixo epovo na tong toxolinga.
PSA 115:8 Naba lox avukat do nedi di vop na lempat poovo moroa eburu bok minedi di nunu saga atdi, dinaba vee voovo vanga bok.
PSA 115:9 Nemi limixin me Israel, mina nunu saga mun at Leeme Silok. Neni mun Laradi Loklok Tooro la Lenban bok atnimi.
PSA 115:10 Nemi bok lavamaasa at ne Moroa, mina nunu saga at Leeme Silok. Neni mun Laradi Loklok Tooro la Lenban bok atnimi.
PSA 115:11 La nemi axap mi lotu saparap Leeme Silok, mina nunu saga ren. Neni mun Laradi Loklok Tooro la Lenban bok atnimi.
PSA 115:12 Leeme Silok im doma dik, la neni xa naba lox anarong dik. Neni naba lox anarong nedik limixin me Israel, la naba lox anarong bok nedi lavamaasa at ne Moroa.
PSA 115:13 Neni naba lox anarong bok nedi dik lok ngangao ren, nedi limixin amgomgo la nedi bok limixin gamasa.
PSA 115:14 A sing Leeme Silok do na raba nemi mi taxamdak mi taxaalik, tinemi eburu bok mi livipisik li atnimi.
PSA 115:15 A sing Leeme Silok kusu na lox anarong nemi. Neni Laradi Runtudum Li at laxalibet mi lavatkangka.
PSA 115:16 Laxalibet, neni at Leeme Silok kusuk mun, ketla neni ga raba lavatkangka ri limixin.
PSA 115:17 Luvuttadi dira met pam, dixo epovo kusu dina emi asu mi Leeme Silok, kopla nedi dirat pas pam uto at lemenemen at labarongan.
PSA 115:18 Ketla nedik limixin, move ata rooro, ata tong aorong ti Leeme Silok, monga la amisik, kopmen taxavaxap teren. Leemi asu ri Leeme Silok.
PSA 116:1 Labalak i tu aleng Leeme Silok, mila neni ing tonga ia, neni i ronga res at lisingising tarak.
PSA 116:2 Neni ing tonga ia at lorooro axap tarak.
PSA 116:3 Loxoxo uu ga suxuna ia, la lainmarat at lamaaut ga suxa aumsu ia, la lodoxoma saasaa ga suxuna axap lorooro rak.
PSA 116:4 Melemu aga ro ke at Leeme Silok, “O Leeme Silok, lox asepsu ia.”
PSA 116:5 Leeme Silok i umsu mi lebelen tuntun la luvukat. Moroa atdik neni Laradi Balamu.
PSA 116:6 Leeme Silok ik lok see at limixin banbalo. At laaleng nenia aga ekip tangarang mi laniu, neni ga lox asepsu ia.
PSA 116:7 Labalak, una nunu saga at Leeme Silok, mila Leeme Silok irak lok pam lempanga nunuan tia.
PSA 116:8 La neni ga lox asepsu ia basinge lanmet, la ga lok kepe lainbulu rak, la ga lok tooro ia xusu nia anoxo sak saaban.
PSA 116:9 Kuren la nia at pas eburu mi Leeme Silok at na lorooro nade xopok.
PSA 116:10 Nia aga nunu saga at Leeme Silok kuren la aga vaase, keke i do aga lox abulubun mumu levenmumuat ga lok do na sev amer ia.
PSA 116:11 La keke i do aga marat aleng, la aga lok keretna, “Nia axo epovo kusu ana nunu saga at teta atla limixin axap di luvuttadi xaxarang.”
PSA 116:12 Anaba vorang amlong lununuan at Leeme Silok ik lox i ria xereva?
PSA 116:13 Anaba raba Leeme Silok mi lisinta dan vaen ngan laramtaba, kusu ti tong avukat tin mumu neni ga lox asepsu ia.
PSA 116:14 Anaba lox epovo mo laxakaape rak ti Leeme Silok, to melamgo at lovotpot buru at limixin teren.
PSA 116:15 Leeme Silok ik bulu aleng mo do tara at limixin axa ren i met.
PSA 116:16 O Leeme Silok, nenia laradi gugu ram. Nenia anaba lok lugugu ram kerekngan ne naga ga lok lugugu ram. Ugara lox asepsu vam ia basinge lanmet.
PSA 116:17 Anaba lok tetaba ti tong avukat tu la ana ro ke at laasen taram.
PSA 116:18 Anaba lox epovo laxakaape rak tu ro melamgo at lovotpot buru at limixin axap taram.
PSA 116:19 Anaba lox i na ro at lemelua saparap loogu xaala ram, keneng tinotno at lemenemen Jerusalem. Leemi asu ri Leeme Silok.
PSA 117:1 Nemi axap limixin kopmen nemi me Juda, mina emi asu mi Leeme Silok. Limixin at lengkot axap, mina xip aurut laasen teren.
PSA 117:2 Mila mo labalamu ren tidik i silok aleng, la luruturun teren tidik naba tu amisik la kopmen taxavaxap teren. Leemi asu ri Leeme Silok.
PSA 118:1 Ata tong avukat ti Leeme Silok, mila neni mun i lox avukat la labalamu ren i tu lexen.
PSA 118:2 Limixin me Israel, mina tong i do, labalamu ren i tu lexen.
PSA 118:3 Nemi lavamaasa, livipisik li at ne Aron, mina tong box i do, labalamu ren i tu lexen.
PSA 118:4 Nedi bok limixin di lotu saparap Leeme Silok, dina tong i do, labalamu ren i tu lexen.
PSA 118:5 Keneng at levenaleng at levenmumuat, aga toro ke at Leeme Silok la ni ga ronga ia la ga lox asepsu ia basinge mo levenmumuat.
PSA 118:6 Leeme Silok ik lok eburu minia, la nia xopmen anoxo marat at lempanga limixin kapmek diba lox i ria.
PSA 118:7 Leeme Silok ik lok eburu minia. Neni mun Laradi Loklok Tooro rak. La nenia anaba ven Leeme Silok na sak tup mi limixin munepen minia.
PSA 118:8 Naba lox avukat do nedik ata nunu saga at Leeme Silok, la nemen gat dik guta nunu saga at limixin.
PSA 118:9 Naba lox avukat do ata doxoma saga at Leeme Silok, la nemen gat dik guta doxoma saga at lubung amgomgo at limixin.
PSA 118:10 Lavamunepen buaang diga tu kangkan ia, ketla aga sele utut kepe axap di mi lolos at Leeme Silok.
PSA 118:11 Diga tu kangkan ia at lengkot axap, ketla aga sele utut kepe axap di mi lolos at Leeme Silok.
PSA 118:12 Diga tu kangkan mu ia ngan laxampo masum, ketla soso mun diga met axap ngan ta laxao i anan levempivilis mang. Ara sele utut kepe axap di mi lolos at Leeme Silok.
PSA 118:13 Diga esep tangarang minia la ga auret do dina sev amer ia, ketla Leeme Silok ga lok tooro ia.
PSA 118:14 Leeme Silok ik lox alolos ia la neni ga lox asepsu ia basinge di.
PSA 118:15 Limixin mo dip kup mi lomomo keneng at laraogu kadis at limixin manmanton, mila dira sak tup pam mi limixin munepen midi. La lolos mun at Leeme Silok ga lox i na lempanga.
PSA 118:16 Lolos at Leeme Silok ga lok tooro dik kusu ti sak tup mi limixin munepen midik. Lolos teren ga lok tooro dik keneng at leesep.
PSA 118:17 Nenia anoxo met, ketla anaba rooro, la anaba paase asu lempanga Leeme Silok ga lok pam i.
PSA 118:18 Leeme Silok ira sep aleeng kapmek tinotno vam ia, ketla neni ixo ke xepe ba ia xusu ana met.
PSA 118:19 Mina suang lempatban at loogu laplavang, kusu aba beles la ana tong avukat ti Leeme Silok.
PSA 118:20 Anai ni lumusmaragu at Leeme Silok. Limixin manmanton kusuk mun di epovo kusu dina beles teren.
PSA 118:21 Leeme Silok, nia a emi asu minu, mila uga ronga lisingising tarak. La uga lok tooro ia xusu ana sak tup mi limixin munepen minia.
PSA 118:22 Mo luuat limixin kipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng.
PSA 118:23 Leeme Silok axa ga lox i na, la i lox avukat aleng at levereven atdik.
PSA 118:24 Na xa laaleng ni laaleng ti lok katling loklok tooro at Leeme Silok. Ata sosoro la ata momo aleng min.
PSA 118:25 Leeme Silok, una lox asepsu nama basinge limixin munepen minama. O Leeme Silok, una lok tooro nama xusu mana ngasang kobot at lempanga nunuan mak pakes tin.
PSA 118:26 Luvukat ti na laradi it pas mi laasen at Leeme Silok. Manaba lox anarong nemi axap mira vubeles pam to xeneng at loogu laplavang at Leeme Silok.
PSA 118:27 Leeme Silok, neni ne Moroa, la neni ira lox anarong pam dik. Ataba tu eburu mi lengkakan bisi at lentingen dik at na laaleng momo la atap tii ben kangkan mo loxonin laplavang.
PSA 118:28 Nenu mun ne Moroa rak, la a tong aorong tu. La a xip aurut laasen taram mumu lolos silok taram.
PSA 118:29 Ata tong avukat ti ne Moroa, mila neni mun i lok nunuan. Mo labalamu ren naba nemen lexen.
PSA 119:1 Leveloklox anarong mo ik lok tinedi lorooro atdi kopmen tosoogong teren, la di rooro mumu asu Laulis Linga at Leeme Silok.
PSA 119:2 Lomomo mo ik lok tinedi di mumu asu lempapaase matmatkun at Leeme Silok la ding tonga res teren mi lebelendi axap.
PSA 119:3 Dixo lok tempanga i bilinga, ketla dit pas mu asu leveloklok at Leeme Silok.
PSA 119:4 Leeme Silok, nenu ura li vam levempapaase auru ram, kusu nema manang tonga res mu nunuan tino i.
PSA 119:5 Naba lox avukat aleng mo do nenia a ruturun tim tebeng atmatkun leventetere avolo ram.
PSA 119:6 Do nia anam doma aklen amisik ti mo levempapaase ali ram, nia noxo ruuna ka lainmangan.
PSA 119:7 Aba emi asu minu mi labalak i xasep, dola nenia anaklen avukat ka leventaangas mokmokso ram.
PSA 119:8 Aba ronga res mu axap leventetere avolo ram, kuren la nemen uta rexes kepe ia.
PSA 119:9 Tamdak aau naba lok lorooro ren kereva xusu na nemen manmanton? Neni na rooro mu mun levelinga ram.
PSA 119:10 Nia a lolos kusu ana gugu taba u mi labalak axap, la una lok tooro ia xusu nia anoxo ronga xepe mo levempapaase ali ram.
PSA 119:11 Ara xonom ka axap pam levelinga ram mi labalak, kusu nenia anoxo lok taxakapmek tu.
PSA 119:12 O Leeme Silok, leemi asu mun tu. Una anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:13 Nenia anaba paase asu amisik mo leventaangas nenu uga raba nema min.
PSA 119:14 A momo ri mumu asu levempapaase matmatkun taram. Mo lomomo i volo lomomo at laradi i lok momo mumu langsangan lapnovos teren.
PSA 119:15 A viila mumu levempapaase auru ram la aram doma mumu avukat levenanasa ram.
PSA 119:16 A momo aleng at leventetere avolo ram, kuren la anoxo doma aie xepe ba levelinga ram.
PSA 119:17 Una lok lununuan tia, laradi gugu ram, kusu nia aba rooro, la abang tonga res at levelinga ram.
PSA 119:18 Una valas luxatli rak kusu aba ven kibis levenanasa nunuan keneng at Laulis Linga ram.
PSA 119:19 A nemen ngan loose at na lavatkangka, la nemen gat uta lipe levempapaase ali ram basinge ia.
PSA 119:20 Lorooro axap tarak, mo i ngaongao mu leventaangas taram. A vara i xusu ana xasep avukat teren at levenaleng amisik.
PSA 119:21 U paase sok luvuttadi loklox aru, la lasaxaek ik lok mavana atnedi dit pas taba rulu mo levempapaase ali ram.
PSA 119:22 Una sep pinak di kusu di noxo paase aksaksa ria la dinoxo paase kapmek bok tia, mila nenia a mumu asu lempapaase matmatkun taram.
PSA 119:23 Keke i do luvuttadi amgomgo dina xis buru, la dina puse ngas ti sev amer ia. Ketla nenia abam doma mumu amisik leventetere avolo ram.
PSA 119:24 Lempapaase matmatkun taram i so misigisigis, ni mun ik lok tooro ia xusu ana ruuna ka lodoxoma avukat.
PSA 119:25 Nia mo ak midi rinotno ro xeneng at laxakup la i auret kusu ana met. Una lox aroo ia kerekngan levelinga ram.
PSA 119:26 Aga tong asu axap lorooro rak, la uga ronga ia. Una anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:27 Una lok tooro ia xusu ana xasep at levenanasa at levempapaase auru ram, kusu abam doma mumu mo leven gugu nunuan taram.
PSA 119:28 Lorooro rak mo i umsu mi lainbulu, kuren la una lox alolos ia kerekngan levelinga ram.
PSA 119:29 Una tupe ia xusu anoxo beles at leveloklok i lok kapmek. La una lox ase ia mi Laulis Linga ram atla u balamu ia.
PSA 119:30 Ara soxolik ka vam langas ti mumu asu levelinga ruturun taram. Ara ronga avukat pam leventaangas linga ram.
PSA 119:31 O Leeme Silok, am tebeng lolos lempapaase matmatkun taram. Nemen uta ke xepe ia la limixin dina lox amangan ia.
PSA 119:32 A lolos aleng kusu ana mumu asu mo levempapaase ali ram, mila uba suxa amu manga ia mi lodoxoma avukat.
PSA 119:33 O Leeme Silok, una lox ase ia kusu ana xasep at leventetere avolo ram, la anabang tonga res teren at levenaleng axap.
PSA 119:34 Una soxomus asu Laulis Linga ram tia la abam tebeng atmatkun teren. La anang tonga res teren mi labalak axap.
PSA 119:35 Una lam ia xusu ana mumu asu mo levempapaase ali ram, mila ik lox asuusu lomomo ria.
PSA 119:36 Una lok labalak kusu ana mumu asu lempapaase matmatkun taram, la kopmen nia anoxo vara solo lapnovos silok mede xopok.
PSA 119:37 Una lok luxatli rak kusu anoxo veneves at laxampanga gamasa la una lox anunuan lorooro rak kerekngan levelinga ram.
PSA 119:38 Una lox epovo laxakaape ram tia, laradi gugu ram, i ngan uk lox epovo i rinedi ding tonga res taram.
PSA 119:39 Una ru pepe mo lempapaase aksaksa, ua ik lox amarar ia. Leventaangas taram i lox avukat.
PSA 119:40 A vara rinotno i xusu ana mumu asu levempapaase auru ram. Una lox amaxat lorooro rak mila loklok taram in manton tino.
PSA 119:41 Leeme Silok, una lox asuusu labalamu ram tia, la una lox asepsu ia kerekngan laxakaape ram tia,
PSA 119:42 kuren la aba epovo na vaase porang levelinga ap mo luvuttadi di paase aksaksa ria, mila nia a nunu saga at levelinga ram.
PSA 119:43 Nemen uta lok pes mo levelinga ruturun taram basinge ia, mila nia aga lok li lodomdoma voovo rak at leventaangas taram.
PSA 119:44 Anabang tonga res amisik at Laulis Linga ram at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 119:45 Anaba nemen asepmus basinge levenmumuat, mila nia a mumu asu levempapaase auru ram.
PSA 119:46 Anaba paase asu levempapaase matmatkun taram ti lavaorong silok, la nia anoxo mangan.
PSA 119:47 Levempapaase ali ram ik lox asuusu lomomo ria, la labalak i tu i.
PSA 119:48 A lok ngangao aleng ap mo levempapaase ali ram la labalak i tu mun i, la abam doma mumu amisik mo leventetere avolo ram.
PSA 119:49 Leeme Silok, una doxoma mo laxakaape ram tia, laradi gugu ram, mila i lox alolos ia xusu ana nunu saga ram.
PSA 119:50 Uga lox amenemen ia at laaleng aga nemen keneng at losongsongot, mila uga lox epovo laxakaape ram tia la uga lox asepsu ia.
PSA 119:51 Limixin loklok keexee dik lok kalise amisix ia, ketla nia axo vas basinge ba Laulis Linga ram.
PSA 119:52 O Leeme Silok, a doma mo leventaangas taram me gaxatnak, la im taba ia mi loklox amenemen.
PSA 119:53 Dola nia a ven limixin kapmek di los polo Laulis Linga ram, lebelemamao i suxuna lorooro rak.
PSA 119:54 At lorooro rak at na lavatkangka, a vo lengkompixan mi leventetere avolo ram.
PSA 119:55 Leeme Silok, am doma u at lengkanimin, la am doma mumu bok Laulis Linga ram.
PSA 119:56 Lomomo it pot tarak mumu mun levempapaase auru ram, la nia ang tonga res mu i.
PSA 119:57 O Leeme Silok, labalak i tu xusuk mun u. Nia a xaape do anabang tonga res mu amisik levelinga ram.
PSA 119:58 A sing u mi labalak axap do una lox asuusu lebelen tuntun taram tia, ngan ugara xaape vam min.
PSA 119:59 Ara ila mumu vam lorooro rak, la ara ba gili lorooro rak kusu ana mumu asu levempapaase matmatkun taram.
PSA 119:60 Aba lok soso mun la anoxok lok sila kusu ti mumu asu mo levempapaase ali ram.
PSA 119:61 Keke i do limixin kapmek dinam kobot ia mi laxalinga xaxarang, anoxo ke xepe ba Laulis Linga ram.
PSA 119:62 At lengkanimin tubu a katu kaxat kusu ana tong avukat tu ri nom leventaangas mokmokso ram.
PSA 119:63 Nenia lentangas atnedi axap limixin dik lok ngangao ram la atnedi axap bok di mumu asu levempapaase auru ram.
PSA 119:64 O Leeme Silok, lavatbung menemen i umsu aleng mi labalamu lexen taram. Una anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:65 O Leeme Silok, urak lox anarong pam ia, laradi gugu ram, kerekngan levelinga ram.
PSA 119:66 Una anasa ia mi levendoxoma nunuan la lakleklen, mila nia a nunu saga at levempapaase ali ram.
PSA 119:67 Nia aga vas soogong, la uga sev asongor ia. Ketla ananga nia ang tonga res at levelinga ram.
PSA 119:68 Nenu u umsu mi lununuan, la uk lox asuusu loklox anare ri limixin. Una anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:69 Limixin loklox aaru di paase xaxarang mumu ia, ketla mi labalak axap ang tonga res at levempapaase auru ram.
PSA 119:70 Mo luvuttadi kopmen tevendoxoma nunuan atdi ti levelinga ram, ketla nia an tuuna ka lomomo boro at Laulis Linga ram.
PSA 119:71 Mo levesongsongot uga raba ia min ga lok tooro ia, kuren la agaklen ka avukat leventetere avolo ram.
PSA 119:72 Mo Laulis Linga nenu uga raba ia min, ni i lok nunuan aleng ti lempilas axap at na lavatbung menemen.
PSA 119:73 Uga rudum ia mi lukngam la uk lox alipe ia basinge laniu. Una raba ia mi levendoxoma nunuan kusu ti lox ase at levempapaase ali ram.
PSA 119:74 Nedi dim taba asinorong u, dik lok momo do dina reven tarak. Mila nia a nunu saga at levelinga ram.
PSA 119:75 O Leeme Silok, aklen i do leventaangas taram ik mokso aleng, la ugak lox aleeng ia mila nenu u ruturun at laxakaape ram.
PSA 119:76 Una lox asuusu mo labalamu lexen taram kusu na lox amenemen ia, kerekngan uga xaape vam min tia, laradi gugu ram.
PSA 119:77 Una lox asuusu lebelen tuntun taram tia xusu lorooro rak naba nemen avukat mila an tuuna ka lomomo boro at Laulis Linga ram.
PSA 119:78 Naba lox avukat do una lox amangan nedi limixin loklox aaru, mila di lili laxalinga xaxarang mumu ia. Ketla nenia, anabam doma mumu levempapaase auru ram.
PSA 119:79 Naba lox avukat do nedi dim taba asinorong u, dina vot pasa ia kusu dina etaba belen minia. Nedi bok di xasep at lempapaase matmatkun taram.
PSA 119:80 Naba lox avukat do labalak nang tonga res mu avukat leventetere avolo ram, kusu naba lox asepsu ia basinge lainmangan atdi mo dik lox asi ia.
PSA 119:81 O Leeme Silok, lengkot axap tarak ira meleexot axap la a ngangais tu xusu una lox asepsu ia. Nia a nunu saga at levelinga ram.
PSA 119:82 Luxatli rak ira molo nga ri reven pupuke ri leveng kakaape ram. La ara lok, “Lingisa ba uba lok tooro ia?”
PSA 119:83 Nenia a lok ngan mun labantamon tem dadas. Ketla axo ke xepe ba leventetere avolo ram.
PSA 119:84 Nenia laradi gugu ram, anaba ngais alika ba? Lingisa ba uba sev asongot nedi dik lox asongor ia?
PSA 119:85 Limixin loklox aaru di ke xepe Laulis Linga ram, dira lok pam lenngitngit tia.
PSA 119:86 Levempapaase ali ram i epovo rinotno xusu limixin dina nunu saga ren. Una lok tooro ia, mila limixin dik lox asongot gamasa mun ia la kopmen tavasuun teren.
PSA 119:87 Ga auret kusu dina sev amer ia. Ketla nia axo raba rulu ba levempapaase auru ram.
PSA 119:88 Mumu labalamu lexen taram, una lok lempanga nunuan tia, kusu abang tonga res at levempapaase matmatkun taram.
PSA 119:89 O Leeme silok, levelinga ram nabak lok at levenaleng axap i tu melamgo, la mo levelinga i tu tuxuruxun kerekngan laxalibet.
PSA 119:90 Nenu unaba ruturun amisik ti limixin la kantubu bok at lavaola axap mo dibap tavasu melemu. Uga vaxaxis aulis na lavatkangka la mo it kis tuxuruxun kuren.
PSA 119:91 Laulis Linga ram mo i nemen tuxuruxun se at na levenaleng, mila lempanga axap i lok ngan lavasaxaruki ram.
PSA 119:92 Mo do Laulis Linga gixo lox amomo ia, nia ro gira met pam mumu laxasongsongot tarak.
PSA 119:93 Anoxo ronga xepe levempapaase auru ram, mila mumu mun i na levelinga loklok tooro ram, nenu urak lok tatao lorooro rak basinge lanmet.
PSA 119:94 Una lox asepsu ia mila nenia ataram. La nia ara lolos amisik kusu ana mumu asu levempapaase auru ram.
PSA 119:95 Limixin kapmek mo di kuxut tangais ia xusu dina sev amer ia. Ketla nenia abam doma mumu levempapaase matmatkun taram.
PSA 119:96 Araklen ba i do lempanga axap noxo nemen abao, ketla mo levempapaase ali ram kopmen taxavaxap teren.
PSA 119:97 Labalak i tu mun Laulis Linga ram, la am doma mumu amisix i at levenaleng kangking la kanimin.
PSA 119:98 Mo levempapaase ali ram, ik lox amisik keneng at lodoxoma rak, la i lox ia, a xasep nunuan aleng polo nedi limixin munepen minia.
PSA 119:99 Aklen aleng polo nedi axap luvuttadi loklox ase rak, mila am doma mumu amisik levempapaase matmatkun taram.
PSA 119:100 Aklen aleng polo nedi loxongkulao mukun, mila ang tonga res at levempapaase auru ram.
PSA 119:101 Aga lok tatao alabat lavatpas tarak basinge lempatpas ua ga xapmek, kusu aba ronga res mu levelinga ram.
PSA 119:102 Axo ke xepe leventaangas taram, mila nenu axa uga anasa ia min.
PSA 119:103 Levelinga ram i so misigisigis aleng, la i volo loso at ladan misiu.
PSA 119:104 Lempapaase auru mun taram im taba ia mi levendoxoma nunuan. Kuren la nia a xopara aleng mo langas kapmek limixin dit pas teren.
PSA 119:105 Levelinga ram i lok ngan lababao rim lam ia, la i lok ngan bok laxasep ti langas tarak.
PSA 119:106 Anaba lox epovo laxakaape lolos tarak do, anaba mumu asu amisik mo leventaangas mokmokso ram.
PSA 119:107 Leeme Silok, levesongsongot tarak i silok aleng tinotno. Una lok tatao nunuan lorooro rak, kerekngan levelinga ram.
PSA 119:108 O Leeme Silok, una mulus ka lisingising emi asu rak, la una anasa ia mi leventaangas taram.
PSA 119:109 Laniu i tu saparap amisix ia xusu na lok korop kepe lorooro rak, ketla nia axo ke xepe gamasa ba Laulis Linga ram.
PSA 119:110 Limixin kapmek di lili larapelixo ria, ketla nia axo ronga xepe lempapaase auru ram.
PSA 119:111 Lempapaase matmatkun taram i lok ngan loxom pulus nunuan naba nemen amisik eburu minia, la i lox aumsu labalak mi lomomo.
PSA 119:112 Nia a doma vam i do anabang tonga res at leventetere avolo ram, naba se at laaleng lorooro rak naba xap.
PSA 119:113 A belengatngas tinedi dixo ruturun tinotno ru. Ketla labalak i tu mun Laulis Linga ram.
PSA 119:114 Nenu Lentupe la Lurutu See Pe rak, a nunu saga at levelinga ram.
PSA 119:115 Nemi luvuttadi loklok kakapmek, uto nimi basinge ia, nenia anaba mumu asu levempapaase ali at ne Moroa rak.
PSA 119:116 Nenu una lox alolos ia kerekngan laxakaape ram, kusu nenia aba rooro. La nemen uta ke xepe ia ketla una lox asepsu ia kerekngan lavavara rak.
PSA 119:117 Unam tebeng ia mi lukngam, kusu nia anoxo ekip tangarang mi lumumuat. La abam doma mumu amisik leventetere avolo ram.
PSA 119:118 Uk sok tixirixes nedi luvuttadi di ronga xepe leventetere avolo ram. Mo levendoxoma xaxarang atdi naba xet polo.
PSA 119:119 Nenu u ven limixin kapmek ngan laxanboobong, ketla labalak i tu lempapaase matmatkun taram.
PSA 119:120 Nenia a dede aleng atla a marat taram, la a lingun aleng mumu leventaangas taram.
PSA 119:121 Ara lok pam lempanga in manton la i nunuan, kuren la nemen uta ke avolo ia ri limixin munepen minia.
PSA 119:122 Una xaape ria, laradi gugu ram do, unaba lok tooro ia, la nemen uta ke xepe luvuttadi loklox aaru dina lox abaava ia.
PSA 119:123 Luxatli rak ira molo nga ri reven tangarang ti nom loklok tooro la kusu ti lox asepsu ia basinge di kerekngan ugara xaape vam min.
PSA 119:124 Una reven tatao ia, laradi gugu ram, kusu naba epovo rinotno mi labalamu lexen taram, la una anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:125 Nenia laradi gugu ram. Una lox axasep lodoxoma rak, kusu aba xasep at lempapaase matmatkun taram.
PSA 119:126 Leeme Silok, limixin dirat los polo amisik pam Laulis Linga ram. Kuren la levenaleng ira vot pam, kusu una lox asongot di.
PSA 119:127 Labalak i tu aleng levempapaase ali ram i volo lavavara ri leven gol, la mo leven gol i nunuan aleng.
PSA 119:128 Kuren la ara mumu asu lempapaase auru ram. La ak sok sisixe leveloklox axap i lok kapmek.
PSA 119:129 Lempapaase matmatkun taram i lok nunuan aleng, kuren la nia arang tonga res mu i mi labalak axap.
PSA 119:130 Losoksoxomus at levelinga ram im taba ia mi laxasep, la im taba bok lakleklen avukat tinedi kopmen takleklen atdi.
PSA 119:131 La nia a belengaongao rinotno ri levempapaase ali ram.
PSA 119:132 Una repukus mu ia la una lox asuusu lebelen tuntun tia, kerekngan pam uk lox i rinedi axap di vavara aleng u.
PSA 119:133 Unam lam aratao ia at lavatpas tarak, kerekngan levelinga ram. Nemen uta ke xepe laxakapmek nak sak tup minia.
PSA 119:134 Una rebeng asu ia basinge levenmumuat at luvuttadi xapmek dim taba ia min, kusu nenia anabang tonga res at levempapaase auru ram.
PSA 119:135 Unak lox amisik eburu minia ngan loklox anarong tia, la una anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:136 Lengkabili dan ing pengkos su aleng at lamarak, mila limixin dixong tonga res at Laulis Linga ram.
PSA 119:137 Leeme Silok, loklok taram in manton tino, la leventaangas bok taram ik mokso.
PSA 119:138 La mo lempapaase matmatkun uga li i, ik mokso la i epovo rinotno do nema manat mas saga ren.
PSA 119:139 Mo lebelemamao keneng tarak i lok ngan laxao, mila limixin munepen minia dik lox abulubun levelinga ram.
PSA 119:140 Mo leveng kakaape ram agara lok tong pen pam i, kuren la nenia a vara aleng i.
PSA 119:141 Nenia mun laradi gamasa la limixin di lele abulubun ia, ketla axo ke xepe ba levempapaase auru ram.
PSA 119:142 At levenaleng axap i tu melamgo loklok taram naba nemen manmanton tino, la Laulis Linga ram i ruturun amisik.
PSA 119:143 Levenmumuat mi lodoxoma saasaa mo ira ebosa mavana rak, ketla levempapaase ali ram ik lox amomo ia.
PSA 119:144 Mo lempapaase matmatkun taram ik mokso aleng tino. Una raba ia mi lodoxoma avukat kusu nia aba rooro.
PSA 119:145 O Leeme Silok, nia a ro ke ram mi labalak axap. Una ronga res tarak la anabang tonga res at leventetere avolo ram.
PSA 119:146 A ro ke ram kusu una lox asepsu ia basinge laniu. La nia anabam tebeng avarang at lempapaase matmatkun taram.
PSA 119:147 A aus kaxat no mene maxantamak suubu la ang teng tu xusu una lok tooro ia. Atla a nunu saga at levelinga ram.
PSA 119:148 A tuuang aan amisik at lengkanimin, kusu ana i doxoma mu leveng kakaape ram.
PSA 119:149 O Leeme Silok, labalamu ram i nemen lexen. Kuren la una ronga ia. Una lox asuusu lebelen tuntun taram la una lok tatao lorooro rak kerekngan levelinga ram.
PSA 119:150 Nedi mo dik lox asongot kapmex ia monga dit pas aurer ia, la dik lok paxalom tinotno basinge Laulis Linga ram.
PSA 119:151 Ketla nenu Leeme Silok uk lok auret mun ia, la nom axap levempapaase ali ram i ruturun amisik.
PSA 119:152 Ga ruka xa i gano, aga lox ase boro at lempapaase matmatkun taram, ua nenu uga vaxaxis i la naba nemen lexen.
PSA 119:153 Una ven mumu laxasongsongot tarak la una lox asepsu ia basinge i, mila xovisi toxonaleng go nia ara ke xepe vam Laulis Linga ram.
PSA 119:154 Una ru at lenep tarak la una lox asepmus ia. Una lok tatao lorooro rak kerekngan leveng kakaape ram.
PSA 119:155 Nenu u noxo lox asepsu limixin kapmek, mila dixo mumu asu leventetere avolo ram.
PSA 119:156 Leeme Silok, labalamu ram i silok aleng. Una lok tatao lorooro rak kerekngan leventaangas taram.
PSA 119:157 Buaang nedi limixin munepen dik lox asongor ia, ketla nia axo raba rulu ba lempapaase matmatkun taram.
PSA 119:158 A ven tinedi limixin tongtonga viribang, la a bele mumuat mila dixo mumu asu levelinga ram.
PSA 119:159 Leeme Silok. Pen ba ia, a vara aleng levempapaase auru ram. Una lok tatao lorooro rak mila nenu Laradi Balamu.
PSA 119:160 Levelinga axap taram i ruturun la nom axap leventaangas taram ik mokso la naba nemen amisik la kopmen tekavaxap teren.
PSA 119:161 Limixin silok dik lox asongot parang ia, la kopmen tavasuun teren. Ketla leveve rak it kat tava mu levelinga ram.
PSA 119:162 Levengkakaape ram ik lox amomo ia, kerekngan laradi i ruuna laplus i silok aleng.
PSA 119:163 A xopara rino laxaxarang axap la labalak i xapmek tin, ketla labalak i tu aleng Laulis Linga ram.
PSA 119:164 Keneng at leges aleng, a tong avukat tu i vanuti mumu leventaangas taram ik mokso.
PSA 119:165 Nedi di vavara aleng Laulis Linga ram, dinaba ruuna ka limila silok keneng at lorooro atdi la kopmen ba tavanga naba lox angtang nedi kusu dinak sak saaban.
PSA 119:166 Leeme Silok, a ngangais ti loklok tooro ram, la a mumu asu levempapaase ali ram.
PSA 119:167 Ang tonga res at lempapaase matmatkun taram, mila a vara aleng tinotno i.
PSA 119:168 Ang tonga res at levempapaase auru ram la nom lempapaase matmatkun bok taram, atla ukleklen axap leveloklok tarak.
PSA 119:169 Leeme Silok, una ronga lanteng tarak saparav u ri loklok tooro. Una lox asuusu lodoxoma aklen taram tia kerekngan laxakaape ram.
PSA 119:170 Una ronga res at lisingising tarak, la una lox asepsu ia kerekngan laxakaape ram.
PSA 119:171 Ana emi asu amisik minu, mila nenu u anasa ia mi leventetere avolo ram.
PSA 119:172 Anabak pixan mumu levelinga ram, mila levempapaase ali ram ik mokso.
PSA 119:173 Una gagas amisik ti lok tooro ia, mila nia a mumu asu levempapaase auru ram.
PSA 119:174 O Leeme Silok, labalak ing teng aleng ti loklok tooro ram. La Laulis Linga ram ik lox amomo ia.
PSA 119:175 Una lok tatao lorooro rak kusu aba emi asu minu. La una ke mo leventaangas taram na su auru ia.
PSA 119:176 Ara vas soronga nga ngan lisipsip i soronga. Una puse ria, laradi gugu ram, mila nia axok lox aie xepe levempapaase ali ram.
PSA 120:1 Nia aga ngising ti Leeme Silok keneng at levenmumuat tarak, la neni ga sep siam at lisingising tarak.
PSA 120:2 Leeme Silok, una lox asepsu ia basinge luvuttadi xaxarang la sosolo arup.
PSA 120:3 Nemi limixin kaxarang, lavanga salai mo ne Moroa naba lox i rinimi? La neni naba lox asongot nimi xereva?
PSA 120:4 Neni naba lox asongot nimi mi levesoso ing sengsen at luvuttadi esep la mi laxangkali kao iplivi aleng.
PSA 120:5 Axot kis avukat kantubu atnemi limixin kapmek. Nemi mi lok ngan limixin tongtonga viribang di nemen to Mesek la to Kedar.
PSA 120:6 A molo tik lok eburu minedi limixin ua dixo sisiam ka limila.
PSA 120:7 La do a paase rinedi mi limila, di vavara na vesep mun.
PSA 121:1 A milik aurut at lengkong kaana, la a lok keretna, “Loklok tooro ria naba laa meava?”
PSA 121:2 Loklok tooro naba suusu xusuk boro at Leeme Silok, neni ga rudum li laxalibet mi lavatkangka.
PSA 121:3 Neni noxo ke xepe ba u la una subu. Atla neni mo Lurutu See Pe ram kopmen na vunga.
PSA 121:4 Mo Lurutu See Pe at leme Israel neni xopmen na vunga xis kopla na vunga met.
PSA 121:5 Leeme Silok naba reven tatao u. Neni naba nemen saparav u kusu nak lok see ram.
PSA 121:6 Laxangking noxo sev asongot ba u at levenaleng kangking la lagaaling noxo sev asongor u at lengkanimin.
PSA 121:7 Leeme Silok axa nabak lox asepsu amisix u basinge levenaniu, la ni naba kubak pe u.
PSA 121:8 Ni nabak lok see ram at levempatpas taram at nai levenaleng la ap mo bok levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 122:1 Aga momo aleng atla diga lok tia, “Uto dik at loogu at Leeme Silok.”
PSA 122:2 La ananga nedik tara vubeles pam at langas povolo la tara tu nga ro xeneng at lemenemen silok Jerusalem.
PSA 122:3 Diga vaxaru li amu na lemenemen ngan lemenemen silok la diga penbixa avukat tinotno i.
PSA 122:4 La nedi larabibinat me Israel dit pas pot de. Nedi dit pas kusu dina tong avukat ti Leeme Silok, kerekngan mo levempapaase ali Leeme Silok ga raba di min.
PSA 122:5 Nade lavaorong boro Israel digat kis at lengkonin orong atdi xusu dinang tonga linga at limixin.
PSA 122:6 Nemi mina sing kusu limila nak lok to lemenemen Jerusalem keretna, “Nedi di vavara aleng na lemenemen, dina ngasang kobot.
PSA 122:7 I epovo bok do limila nak lok keneng at na lemenemen la Leeme Silok na lok tatao avukat limixin keneng at laraogu silok atdi.”
PSA 122:8 Nia a lok lisingising mumu lemenemen Jerusalem keretna, “Limila nak lok keneng teren.” Ak lox i xerepmo kusu lentaba rak la larapentangas tarak dinaban tuuna lorooro nunuan.
PSA 122:9 Nia a sing bok Leeme Silok kusu nemi limixin mego mina sang kobot avukat atla loogu at Leeme Silok ne Moroa atdik ik lok go.
PSA 123:1 O Leeme Silok, a milik aurut tu, toxun pana at laxalibet at loxot nenu ut kis teren la um gomgonga limixin nade xopok.
PSA 123:2 O Leeme Silok, nenu ne Moroa atnama. Lavasaxaruki di nunu saga at lubung amgomgo atdi, la lavasaxaruki rixin di nunu saga at lavakin amgomgo atdi. La kerepmo bok nema manaba nunu saga amisik taram, se at loxonaleng una lox asuusu lebelen tuntun taram tinama.
PSA 123:3 O Leeme Silok, una lox asuusu lebelen tuntun tinema. Una lox asuusu lebelen tuntun tinema, mila mara baava nga na mi laxanmumuat dik lok li i mavana atnama.
PSA 123:4 Mara baava nga na mumu laxalinga sese limixin loklox aaru dik lox i rinama. La limixin apnovos bok di lele abulubun nama.
PSA 124:1 Mo do Leeme Silok gixo tu at lenep atdik, nedik limixin axap me Israel giba ekip tangarang mi lempanga salai?
PSA 124:2 Mo do Leeme Silok gixo tu at lenep atdik, limixin munepen midik giba esep tangarang midik.
PSA 124:3 La lebelemamao atdi giba lok kapmek aleng tidik, la nedi giba linge bintoo nedik
PSA 124:4 la di lok ngan ladanut giba vula pe nedik, la na vaxat ka nedik uto vetpes,
PSA 124:5 la nedi di lok bok ngan laraan silok gibak mir axong nedik.
PSA 124:6 Ata tong avukat ti Leeme Silok atla goxo ke kepe limixin munepen midik kusu dina sele utut dik.
PSA 124:7 Nedik tara sixiro vam kerekngan lapka i sixiro basinge lelixo, nai lelixo ira rexorop pam, la nedik na tara sepmus ta.
PSA 124:8 Loklok tooro atdik ip tavasu boro at Leeme Silok, neni ga rudum li laxalibet mi lavatbung menemen.
PSA 125:1 Nedi di nunu saga at Leeme Silok, di lok ngan Lakaana Saion ua ixo epovo do tara nakma asubu i, ketla naba tu atmatkun lexen tino.
PSA 125:2 Larakaana dit kis kangkan lemenemen Jerusalem, la kerepmo bok Leeme Silok nabang kan pe axap limixin teren monga la at levenaleng axap i tu melamgo.
PSA 125:3 Limixin kapmek di noxom gomgonga amisik lenep kangka atnedik limixin manmanton teren. Mo do dina lox i xuren, limixin manmanton bok giba vubeles at laxakapmek.
PSA 125:4 Leeme Silok, una lok lununuan tinedi dik lok nunuan, la tinedi bok ding tonga res at levempapaase ali ram.
PSA 125:5 Ketla una lox asongot nedi dit pas at leventaangas i xakauk, la una lox asongot nedi bok di sok tixirixes kepe leventaangas taram. Limila nak lok to Israel.
PSA 126:1 Gase Leeme Silok ga lam asu amlong nema limixin kokoxo uto Saion, maga nunua i do magam tobo mun.
PSA 126:2 Kuren la magang longon aleng mi leklek, la magak pixan momo aleng. La levenabung mixin petpes diga lok keretna, “Leeme Silok ga lox anarong solo vam nedi.”
PSA 126:3 I ruturun do Leeme Silok ga lok lempanga silok tinama, kuren la maga umsu mi lomomo.
PSA 126:4 Leeme Silok, una lox asang kobot amu manga nama kerekngan larakabu ik lox aumsu amu laradan to at lamatbin Negev.
PSA 126:5 Ma vara i xusu mana lok ngan mun nedi digat pas titlotlo la digang teng. Ketla uga lok tooro di kusu dinak lok momo at levenaleng dina sepkin.
PSA 126:6 Nedi digat pas la digap kip levennit piao titlotlo i la digang teng. Melemu diga laa boro at leventaamang la digak pixan momo mi lempanga anan atnedi.
PSA 127:1 Mo do Leeme Silok noxo vaxaru loogu, limixin kipkip gu di noxo lox adak toxot. La do Leeme Silok noxo lok see bok at temenemen silok, luvuttadi pereven tatao di noxo lox adak toxot.
PSA 127:2 Kopmen tavasuun teren kusu limixin dina gugu lolos to at leventaamang atdi at laxanaleng axap, tuka i at lenmaxantamak suubu la naba se ukantinao bungbung main, mila Leeme Silok nabam taba nedi mo neni i balamu di. La i gagas li i at lengkanimin, keke i do nedi mo di unga.
PSA 127:3 Laxamdak temes di lok ngan leventamtaba boro at Leeme Silok. Laxamdak mi laxaalik di lok ngan loklox anarong ti limixin.
PSA 127:4 Laxamdak temes at latlok maxat, di lok ngan levesoso ro at lekngen laasesep.
PSA 127:5 Luvukat ti mo laradi i visik buaang atdi. Limixin munepen min di noxo vas asi ba mo laradi mo do neni na ekip tangarang midi ro at loxot tongtonga linga.
PSA 128:1 Lomomo mo ik lok tinedi ding tonga res at Leeme Silok, la lavatpas atdi i mumu asu leventaangas teren.
PSA 128:2 Do nemi bok mina ronga res teren, mo lugugu atnimi naba lox asuusu lempanga ri lox epovo lavakpakes atnimi, la minabak lok momo la minaba ngasang kobot at lempanga axap.
PSA 128:3 La lavakin atnimi dinaba lok ngan loos vaen to xolonu ua i pisik aleng. Laxamdak mi laxaalik atnimi dinaba rooro avukat ngan larauna olip maxat to xeneng at levenang kolonu atnimi.
PSA 128:4 Do laradi nang tonga res at Leeme Silok, neni naba lok kaka ruturun leveloklox anarong kerepmo.
PSA 128:5 Naba lox avukat do Leeme Silok boro Saion, naba lox anarong nimi. Naba lox avukat bok do at levenaleng axap at lorooro atnimi minaba ven lemenemen Jerusalem na vosok.
PSA 128:6 La naba lox avukat bok do mi noxo met se minaba ven luvuttubuno nimi. Limila nak lok to Israel.
PSA 129:1 Limixin me Israel, mina tong asu mo levenngas ua limixin munepen minemi diga lox asongot nemi min, ga ruka i at lurutu kaxat at lubung mixin atnedik.
PSA 129:2 Ap mo levenmaares limixin munepen minema digak lox asongot kapmek tinotno nema, ketla di goxo epovo ri vas asi nema.
PSA 129:3 Ga lok ngan ta do diga tara lempat nin kooxing at leven antuno atnema, la gak milik ngan ta laxangka ding kin li i ritlotlo vanga anan.
PSA 129:4 Ketla Leeme Silok, ni Laradi Manmanton, gara lox asepmus pam nema basinge lasaksaxango at limixin munepen.
PSA 129:5 A vara Leeme Silok do, neni naba sep aoo nedi limixin ua di belengatngas ti limixin me Saion.
PSA 129:6 A vara i do dinaba lok ngan levempivilis i suu xat ro vana at lavatlak gu, ua naba mang soso mun.
PSA 129:7 La teta noxo dik kaka tempanga ren kopla nap kos eburu i la na xip kaka i uto at loogu ren.
PSA 129:8 La do tentaba na ekip tangarang midi ro at langa nedi noxo tong i ridi do, “Ma sing Leeme Silok kusu na lox anarong nimi. Ma lox anarong nimi mi laasen at Leeme Silok.”
PSA 130:1 I lok ngan ta do nenia at kis keneng tubu at lamain bonot, atla lodoxoma abulubun i suxuna ia, la a ro ke ram, Leeme Silok.
PSA 130:2 O Leeme Silok, una ronga lanteng tarak. Una ronga res at lorotoro rak la una lox asuusu lebelen tuntun taram tia.
PSA 130:3 Nege giba sixiro at loklox asongot taram mo do nenu gitak lok katling leveloklok kakapmek atnema? Kopmen tinotno tara giba sixiro.
PSA 130:4 Ketla u doxoma xepe laxapmek atnema limixin taram, kuren la ma pavanga u mi loklok ngangao.
PSA 130:5 Nia a xulubi aleng ti loklok tooro at Leeme Silok, la a nunu saga at levelinga ren.
PSA 130:6 A xulubi aleng ti loklok tooro at Leeme Silok, la axo lok ngan luvuttadi xukuxut di xulubi ri labara kooxot. Lavavara rak ti xulubi ri Leeme Silok i volo mo lavavara at luvuttadi xukuxut di ngangais ti labara kooxot.
PSA 130:7 Leme Israel, mina nunu saga at Leeme Silok atla, labalamu ren naba nemen lexen, la neni i vavara amisix i xusu nak lox asepsu limixin basinge leveloklok kakapmek.
PSA 130:8 Neni naba lox asepsu limixin teren me Israel basinge leveloklok kakapmek atnedi.
PSA 131:1 Leeme Silok, nenia xopmen laradi loklox aaso, la nia xopmen na vavanga xa ia. Axo doma mumu bok ba mo leveloklok ua i silok aleng tia. La nia xopmen na xasep avukat teren.
PSA 131:2 Ketla at kis atnaasan mi limila xeneng tarak. Ak lok ngan laxadede ik midi pilo ro at lukngen nenen, la no xeneng at labalak i xis saga.
PSA 131:3 Leme Israel, mina nunu saga at Leeme Silok, monga la amisik, kopmen tekavaxap teren!
PSA 132:1 Leeme Silok, nemen uta domampe ne Devit mumu mo levenmumuat neni ga vekini min.
PSA 132:2 Leeme Silok, una doxoma aklen ti mo laxakaape ren gara lok pam i ru. Nenu Lanaraavuk ne Moroa at ne Jakop. Devit ga lok keretna,
PSA 132:3 “Nia anoxo onon uto xolonu xopla ana midi ro at loora rak.
PSA 132:4 Anoxo lok mamana xopla ana unga,
PSA 132:5 naba se rinotno at loxonaleng anaba lok katling tenep kangka ri Leeme Silok ngan ta lang kolonu ri lok loogu ri Lanaraavuk ne Moroa at ne Jakop.”
PSA 132:6 Nema maga ronga levelinga ro Betilem mumu lobokis at lekabus la maga long lenget kaka i ro at laraamang gak lok saparap lemenemen Jaar.
PSA 132:7 La maga lok keretna, “Atat pas uto loogu at Leeme Silok, la ata lotu saparav i ro melamgo at loxonin orong teren.”
PSA 132:8 Leeme Silok, una beles eburu mi lobokis at lekabus uto xeneng at loogu laplavang, neni lampoovo at lolos taram.
PSA 132:9 A vara i do lavamaasa ram dina siga loklok in manton. La a vara i do limixin taram dinap kup mi lomomo!
PSA 132:10 Uga lok laxakaape ri lasaxaruki ram ne Devit. Kuren la Leeme Silok, uguta sok sisixe loorong soksoxolik taram.
PSA 132:11 Uga lok laxakaape lolos ti ne Devit la ni laxakaape ua u noxo lok ka amlong i, la i lok keretna, “Nenia anaba soxolik tara tamdak taram kusu naba ravasu ngan loorong, la naba rukun u rim gomgonga limixin tarak.
PSA 132:12 La mo do luvutnurum dina ruturun ti lekabus tarak, la ti levelinga nia anam taba di min, luvutnitna di bok dinaba tu kun u ngan lavaorong ap mo bok leven maares melemu.”
PSA 132:13 Leeme Silok ira soxolik ka vam lemenemen Saion. La i vara i xusu na lox i ngan langkolonu aulis teren, i lok keretna,
PSA 132:14 “Nia anaba nemen amisik ba ia de. La nia a vara i xusu anabat kis ngan Loorong Silok de at na loxot.
PSA 132:15 Anaba lox apnovos lemenemen Saion mi mo lempanga neni ik pakes tin. La anaba lox epovo lavakpakes at luvuttadi banbalo mego mi lempanga anan tidi.
PSA 132:16 Anaba lox anarong lavamaasa mego keneng at leven gugu axap nedi dinak lox i. La limixin dik lok keneng teren, dinabak pixan la dinabap kup mi lomomo.
PSA 132:17 Nade anaba soxolik kaka tara at livisik li at ne Devit go xeneng kusu nabat kis ngan loorong mi laasen silok teren. La anaba lok tatao avukat lixitkis orong at loorong soxolik tarak.
PSA 132:18 Anaba sak tup mi limixin munepen min kusu dina suma ka lainmangan. Ketla limixin at lixitkis orong teren dinaba ngasang kobot la dinap novos.”
PSA 133:1 I milik maraanu la i nunuan aleng at loxonaleng limixin at ne Moroa di nemen buru xeneng at lenmila oon.
PSA 133:2 I nunuan ngan ta loxodan momonok maraanu gano diga lox anarong lamaasa ne Aron min. Diga soli asu mo loxodan to mavana at lavatlak teren la mo loxodan ga sesen su boro at laraes teren, la ga sesen si uto at laxaka at lavanga singsiga ren.
PSA 133:3 I lox avukat ngan bok ledemi boro at lakaana Eremon it pot at lengkong kaana lixilik to Saion. La ap mo loxot ne Moroa ga xaape kusu naba lox anarong limixin mi lorooro lexen.
PSA 134:1 Nemi axap lavaanat saxaruki at Leeme Silok, ude nimi la mina emi asu min. Nemi ua mi gugu ro xeneng at loogu laplavang at lengkanimin, mina emi asu min.
PSA 134:2 Mina xip aurut kikngen keneng at lisingising to xeneng at loogu laplavang, la mina emi asu mi Leeme Silok.
PSA 134:3 A sing Leeme Silok i nemen de Saion la ga rudum li laxalibet mi lavatbung menemen naba lox anarong nemi!
PSA 135:1 Leemi asu ri Leeme Silok. Nemi lavasaxaruki at Leeme Silok, mina emi asu mi laasen teren.
PSA 135:2 La nemi bok mo mi gugu ro at loogu laplavang at Leeme Silok, ni loogu at ne Moroa atnedik, mina emi asu mi laasen teren.
PSA 135:3 Mina emi asu mi Leeme Silok atla neni i vukat. Minak pixan emi asu ri laasen teren, atla mo loklok i nunuan aleng.
PSA 135:4 Neni ga soxolik kaka limixin at ne Jakop kusu tin. Neni ga soxolik ka limixin me Israel kusu ateren akmokso.
PSA 135:5 Aklen i do Leeme Silok atnedik i nunuan aleng pologat, la i silok polo mo leven moroa vetpes.
PSA 135:6 Neni i epovo na lok lempanga salai neni i vara i to vana at laxalibet, la de at lavatbung menemen, to xeneng at laras la to xopok tubu at lisimaramain.
PSA 135:7 Neni ik lox asuusu lamanman takabu boro axa at latnese at lavatbung menemen. La ik lok lavanga i mam su boro at lamanman takabu, la i susuang asu lamanman boro at loogu lili ren.
PSA 135:8 Neni ga sev amet laxamdak temes avot at limixin me Isip, la lempanga bok mi lavanuet kangkedek atdi.
PSA 135:9 Neni ga lox asuusu bok lempanga lolos la sangsangu xusu ti lox asongot loorong eburu mi luvuttadi silok ua diga gugu maxopok teren.
PSA 135:10 Neni ga sele utut buaang levenabung mixin, la ga sev amet lavaorong lolos.
PSA 135:11 Nedi ne Sion loorong at leme Amor, Ok loorong at leme Basan, la nedi lavaorong axap me Kanan.
PSA 135:12 Neni ga lok ka levennep kangka atnedi na lavaorong la ga raba limixin teren min. Neni ga raba leme Israel min.
PSA 135:13 Leeme Silok, limixin dinaba tong asuusu amisix i do nenu ne Moroa. La lavaola axap melemu dinabam domasu ram.
PSA 135:14 Leeme Silok naba tupe limixin teren. Neni naba lox asuusu lebelen tuntun ti lavaanat soxolik teren.
PSA 135:15 Limixin boro at levenabung mixin petpes dik lok levenmoroa atdi mi la siliva la gol. Luvuttadi mun mede xopok di vop di mi leventingen di.
PSA 135:16 Di ruuna leven ngusno ketla dixo epovo ri paase. La levengkatli bok mo, ketla dixo epovo ri reven.
PSA 135:17 Levenbaalung mo atdi, ketla dixo epovo ring tonga. La dixo epovo rinotno bok tik lok ka lamamas.
PSA 135:18 A vara i do mo luvuttadi diga vop mo lempoovo vanga la dira nunu saga atdi, dinaba vee voovo vanga ngan mo lentaba diga vop di!
PSA 135:19 Limixin me Israel, mina emi asu mi Leeme Silok. Nemi lavamaasa at ne Moroa, mina emi asu min.
PSA 135:20 Nemi lubung mixin me Levi, mina emi asu mi Leeme Silok, la nemi axap mo mi lotu saparav i, mina emi asu min.
PSA 135:21 Mina emi asu mi Leeme Silok to xeneng Saion, neni ik lok to xeneng at langkolonu aulis teren Jerusalem. Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 136:1 Ata tong avukat ti Leeme Silok, atla neni i lox avukat; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:2 Ata tong avukat ti ne Moroa mo i silok ti leven moroa axap; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:3 Ata tong avukat ti Lanaraavuk i lolos silok polo nedi lavaeme silok axap; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:4 Neni xusuk mun ik lok lempanga sangsangu i silok aleng; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:5 Neni ga rudum li laxalibet mi mo lakleklen teren; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:6 Neni ga vaxaxis li laxangka to mavana at laras; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:7 Neni ga rudum laxangking mi lagaaling; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:8 La mo laxangking ti lok tatao levenaleng kangking; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:9 La lagaaling mi laxam penti rik lok tatao levenaleng kanimin; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:10 Neni ga sev amet laxamdak temes avot at leme Isip; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:11 Neni ga lam asu limixin me Israel basinge lenep silok Isip; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:12 Neni ga lox i mo mi lolos silok teren atla lekngen i lolos aleng; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:13 Neni ga lok langas to xantubu at loxontas memele; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:14 Neni ga lam avolo limixin teren go xantubu at laras; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:15 Ketla ni gak mit axong loorong mi luvuttadi esep me Isip; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:16 Neni ga lam avolo limixin teren to at lamatbin; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:17 Neni ga sev amet lavaorong mi levenasen silok atdi; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:18 Neni ga sev amet bok mo lavaorong mi levenasen silok; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:19 Sion loorong at leme Amor ga met at lekngen Leeme Silok; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:20 Ok loorong me Basan ga met at lekngen Leeme Silok; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:21 Neni ga raba limixin akmokso ren mi levennep kangka atnedi na lavaorong; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:22 Neni ga raba levennep kangka ri limixin me Israel, nedi lavaanat saxaruki ren; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:23 Neni goxo domampe nedik at levenaleng limixin munepen diga sak tup midik; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:24 Neni ga lox asepmus dik basinge limixin munepen minama; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:25 Im taba luxa lempanga axap di rooro; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 136:26 Ata tong avukat amisik ti ne Moroa boro vana at laxalibet; kopmen tekavaxap at labalamu ren.
PSA 137:1 Nema magat kis saparap levendan sen to Babilon. La maga duudu go at loxonaleng magam doma lemenemen Saion.
PSA 137:2 La magak paxa suke lempat taaleng atnema ro at levenuna vilou (willow) mo ga tu auret laradan sen.
PSA 137:3 Nedi mo diga vaxat kaka nema, diga tong i rinema do manak pixan. Diga tong i rinema do manak pixan kusu tik lox amomo nedi. Digak lok keretna, “Minak pixan tinema mi toxompixan mumu lemenemen Saion.”
PSA 137:4 Ga lolos aleng tinama xusu mana vixan toxompixan ti Leeme Silok nade at na lenep at limixin petpes.
PSA 137:5 Do ana domampe lemenemen aulis tarak Jerusalem, ba lox avukat anoxo epovo xusu ana sak bok ba ligita rak mo!
PSA 137:6 Do ana domampe lemenemen Jerusalem la anoxo doma bok ba i ngan neni lavanga loklox amomo rinotno rak, ba lox avukat do anoxo epovo xusu ana vixan bok ba.
PSA 137:7 Leeme Silok, una vorang mo levelinga xapmek leme Edom diga lox i gano. Ap mo laaleng leme Babilon diga sele utut lemenemen Jerusalem la digara vaxat kaka nema. Una vorang mo levelinga atnedi leme Edom diga tong amisik i do, “Mina sele utut asi Jerusalem ukopok at laxangka!”
PSA 137:8 Nemi leme Babilon. Melemu limixin esep dinaba sele utut lemenemen silok Babilon mumu mo loklok kakapmek miga lox i rinema. La mo limixin ua dinaba vorang mo loklok ti leme Babilon, lomomo ridi.
PSA 137:9 La dinaba lok kaka levengkadede atnemi leme Babilon la na saava amdamda di ro at lavaruat.
PSA 138:1 Nenia a tong avukat tu Leeme Silok mi labalak axap tarak. A vixan emi asu ru ro melamgo at leven moroa axap.
PSA 138:2 A ru gili ri loogu laplavang taram i xaala. La a rikbu emi asu mi laasen taram mumu labalamu lexen la loklok tuturun taram tia. La a emi asu minu atla uga lox asuusu i do laasen taram i silok pologat la levelinga ram i silok aleng la duk lok mavana at lempanga axap at na lavatbung menemen.
PSA 138:3 Uga ronga res tarak at loxonaleng aga ro ke ram, la uga lox alolos ia mi lolos taram.
PSA 138:4 Leeme Silok, lavaorong axap at lavatbung menemen dinaba emi asu minu, atla digara ronga vam leveng kakaape ram.
PSA 138:5 Dinabak pixan mumu lempanga ugara lok pam i la mumu laasen silok taram.
PSA 138:6 Keke i do nenu u silok polo lempanga axap, ketla uk lok tatao luvuttadi gamasa de xopok. Ketla limixin loklox aaso nenu u nemen paxalom basinge di.
PSA 138:7 At levenaleng levenmumuat i tu kangkan ia, nenu uk lok tatao lorooro rak. Nenu up sep tangarang limixin munepen minia, di belemamao ia, la uk lox asepsu ia mi lolos taram.
PSA 138:8 Nenu naba lox epovo lempanga uga xaape min tia. Leeme Silok, labalamu ram naba nemen lexen. Una lox epovo axap ta mo lugugu ua ugara vaxaru kaxat pam i.
PSA 139:1 Leeme Silok, ugara ila mumu avukat pam ia, kuren la uklen avukat tinotno ia.
PSA 139:2 Ukleklen axap mo lempanga nia ak lox i. Uk lok paxalom tino, ketla ukleklen axap levendoxoma rak.
PSA 139:3 U reven ia at levenaleng nia a gugu xopla ak lok mamana. Nenu uklen axap leveloklok tarak.
PSA 139:4 Keke i do a xovisi ana vaase, uraklen pam levelinga salai anaba vaase i.
PSA 139:5 U turu too rak at lengkot axap. La u reven aratao ia mi lolos silok taram.
PSA 139:6 Lakleklen taram tia i si aleng. La mo lakleklen taram mumu ia, a sangu aleng teren.
PSA 139:7 Anaba sixiro ua basinge u? Anaba vas taba ia ua basinge levereven taram?
PSA 139:8 Mo do anat pas uto vana at laxalibet, nenu uk lok go. La do ana midi ro at lemenemen at labarongan, nenu uk lok go.
PSA 139:9 La mo do ana rava kaxat uto at lenep, laxangking i losu ve xopla anak lok to vaxalom at lenep laxangking i lotup e,
PSA 139:10 nenu mo unabak lok go xusu tim gomgonga ia la unaba nemen go rik lok tooro ia.
PSA 139:11 Mo do nia giba epovo ri tong i ri lamain kusu na lipe ia, kopla laxasep mo ik lok kangkan ia na repukus ngan laxanimin, nenu naba epovo na ven ia.
PSA 139:12 Ketla lamain bok kopmen na lok ngan lamain at levereven taram, la laxanimin i kasep ngan ta laaleng kangking. Lamain eburu mi laxasep, nedu du epovo mun at levereven taram.
PSA 139:13 Uga rudum lengkot axap at labantuxu rak. Uga vop etang ia ro xeneng at latnenat at ne naga.
PSA 139:14 A emi asu minu atla nenu uk lok lempanga sangsangu. Leven gugu ram i lok petpes la i nunuan aleng. Akleklen tino i mi lodoxoma axap tarak.
PSA 139:15 At levenaleng levesi rak ga taut etang avukat tinotno ro xeneng at latnenat at ne naga. La ap mo levenaleng nia aga sisilok nemnem go xeneng, nenu ugaraklen pam i do nenia mo agak lok,
PSA 139:16 la uga reven ia avot ti laaleng ne naga ga visix ia. Leexes at levenaleng at lorooro rak uga rivit li i ria, ugara malagan li xatling pam i at lubuk taram, avot ti mo levenaleng nat pot saparav ia.
PSA 139:17 O Moroa, i lolos aleng tia xusu ana xasep at leven doxoma ram. La lavanisa axap mo levendoxoma ram ik lok!
PSA 139:18 La amo do ana us mo levendoxoma ram, diba buaang polo laxanit kangkaneng. At loxonaleng nia a rakdu tuang, nenu move uk lok buru minia.
PSA 139:19 O Moroa, a vara i do una sev amet luvuttadi sepsev amet tadi! A vara i do luvuttadi sepsev amet dinaba ke xepe mulus ia!
PSA 139:20 Di paase leveloklok kakapmek mumu u. La di paase asu loklok bilinga rik lok kapmek laasen taram.
PSA 139:21 O Leeme Silok, a belengatngas tino rinedi mo di belengatngas tu! A rexes tinotno nedi ua ding tonga viribang u!
PSA 139:22 A belengatngas tinedi mi langsangan lebelemamao. A tong di do limixin munepen minia.
PSA 139:23 O Moroa, una ila mumu ia la unaklen labalak. Una lok tong pen ia, la unaba long terek ka leven doxoma rak.
PSA 139:24 Una ila mumu ia do teveloklok kakapmek tarak, la unam gomgonga amisix ia at langas at lorooro avolo.
PSA 140:1 Leeme Silok, una lox asepsu ia basinge limixin kapmek. Una lok tatao avukar ia basinge limixin sepsep.
PSA 140:2 Nedi di rivit li nemnem amisik leveloklok kakapmek, la dik paxaru kaxat amisik leegang.
PSA 140:3 Lorooro atdi i umsu mi laxakapmek ngan lempatmaaut. Leven gam atdi ik lok ngan lempat sii angkang la levelinga atdi ik lok ngan lasak at lavatmoora.
PSA 140:4 Leeme Silok, una lok see rak basinge lolos at limixin kapmek. Una lok tatao ia basinge limixin sepsep ua digam nem mu ia xusu dina sev asubu ia.
PSA 140:5 Limixin loklox aaso dira li vam lelixo ria, dira saga vam lengkutkut atdi, la dira li laxam pelixo ro at langas kusu ti lixo xaka ia.
PSA 140:6 Na a vaase ru Leeme Silok keretna, “Nenu ne Moroa rak.” Leeme Silok, una ronga lerengteng tarak kusu ti loklok tooro ram!
PSA 140:7 Leeme Silok, nenu Loorong Avolo, la nenu Lentupe lolos tia. Ugarak lok see rak keneng at leven esep.
PSA 140:8 Leeme Silok, nemen gat utam taba nedi limixin kapmek mi mo lempanga ua nedi di vavara rin. La nemen uta ke avolo mo leven doxoma nemnem atnedi xusu na soorun.
PSA 140:9 Uguta ke mo limixin munepen minia dinak sak tup minia. Ketla una see antan mo loklok dik lox i ria, nabamlong mu di.
PSA 140:10 A vara i do una lox asu laxali kao bokbolot na subu mavana atdi. La una lu arup midi ro xeneng at lemeroon kusu dinoxo eng su bok ba.
PSA 140:11 A vara i do nedi mo dik sok taba lentaba vetpes mi levelinga xaxarang, di noxo lox epovo tekot. La a vara i do laxapmek na suxuna limixin sepsep, la na lok kapmek tino di.
PSA 140:12 Leeme Silok, aklen i do nenu u tu see at limixin banbalo, la u tu at lenep atnedi dik pakes.
PSA 140:13 I ruturun tinotno do limixin manmanton dinaba emi asu minu, la dinaba nemen maxopok at loklok tatao ram.
PSA 141:1 Leeme Silok, a ro ke ram at na loxonaleng. Soso mun una lok tooro nga ia! Una ronga ia at loxonaleng a ro ke ram.
PSA 141:2 Una siam ka lisingising tarak ngan ta lusuxa i so mavak, la una siam ka lukngak angosong aurut min naba lok ngan ta laramtaba ru ukantinao.
PSA 141:3 Leeme Silok, una lok li taradi rutu mu ram nade at lungusno rak, la naba reven tatao bok levelinga rak.
PSA 141:4 Una beng ia basinge lavavara rik lok laxapmek, la basinge lixitkis etangas eburu mi luvuttadi loklok kakapmek. Axopara i do ana anan eburu midi at lara peluxa atdi atla mo leveluxa atdi naba lox abilinga ia.
PSA 141:5 I lox avukat do laradi nunuan na vaase sox ia mumu laxakapmek kopla na sep aleeng ia. Ketla anoxo siam kaka lasinorong at luvuttadi xapmek. A ngising amisik kusu di noxo lok bok ba leveloklok kakapmek.
PSA 141:6 La amo do dina so gingin suu mi lubung amgomgo atnedi boro vana at labarabaras buang uat, limixin diba tong asu ba i dola lavapaase aronga rak ga ruturun.
PSA 141:7 Naba ngan loxonuna di vagam i, la dira ra koxorop axakalix i. Kerepmo laxan si atdi bak midi ekarakat go at lisigege at lamaaut.
PSA 141:8 Ketla nia move a nunu saga ram, Leeme Silok, Loorong Avolo rak. A vara i do unak lok see rak, la uguta ke xepe ia ana met!
PSA 141:9 Una lox asepsu ia basinge laxampelixo mo di lili pe ia min, la basinge mo lempanga kutkut at luvuttadi xapmek.
PSA 141:10 A vara i do limixin kapmek dinaba oon tubun axa at lara pelixo atdi kusu nia nabat pas sepsu la anoxo ruuna ka taniu.
PSA 142:1 Nenia a ro ke at Leeme Silok ti loklok tooro ren, la a sing lolos tinotno i.
PSA 142:2 A tong taba i mi levenmumuat tarak. La a tong axasep axav i mi lempanga lolos keneng at lorooro rak.
PSA 142:3 At loxonaleng a lok do ana doma abulubun, neni iraklen pam lodomdoma salai ana mumu asu i, kusu ana sepsu basinge mo lara pelixo, limixin munepen minia dira li pe vam ia min ap mo langas nia at pas teren.
PSA 142:4 Amo do a reven tangtagap kangkan ia, axo ven tara go xusu naba lok tooro ia. Kopmen teta go nak lok see rak.
PSA 142:5 Leeme Silok, a reng taba u xusu una lok tooro ia. Leeme Silok, nenu Lurutu See Pe rak, la a vavara xusuk mun u keneng at na lorooro.
PSA 142:6 Una ronga ia, ang teng ti loklok tooro ram atla lodoxoma abulubun i suxuna axav ia. Una lox asepsu ia basinge limixin munepen minia atla di lolos aleng polo lolos tarak.
PSA 142:7 Una lox asepmus ia basinge levenmumuat tarak, kusu anaba emi asu minu ro at lovotpot buru at limixin taram, atla uga lok luvukat tia.
PSA 143:1 Leeme Silok, una ronga lisingising tarak! Una ronga i na lisingising lolos tinotno rak atla loklok taram in manton aleng. Uk lox epovo leveng kakaape ram, kuren la una ronga ia!
PSA 143:2 Nenia lasaxaruki ram, kuren la uguta lok li ia at loklok tong pen, atla kopmen teta ip sepsen at lamaram.
PSA 143:3 Lavamunepen minia digara vuse ka vam ia la dira sep kapmek tinotno ia. Dira lok li vam ia at loogu xokoxo i main bonot, la a lok ngan tino nga nedi ua diga met axa gano at lereot.
PSA 143:4 Kuren la a gagas kusu ana raba xepe nga lorooro rak, atla lodoxoma abulubun na i suxuna rinotno nga ia.
PSA 143:5 A doxoma su ap mo levenaleng gara oon pam. La a doma mo lempanga nenu ugara lok pam i, la mo leven gugu ram i vot manga at lodoxoma rak.
PSA 143:6 A song aurut mi lukngak tu keneng at lisingising tarak. La labalak ik minu ru ngan ta loxongkangka vatmang.
PSA 143:7 Leeme Silok, soso mun una ronga res tarak! Nia ara doma abulubun tino. Uguta lok alipe u basinge ia, lavanga ana emu buru minedi ua di si uto xopok at lemenemen at labarongan.
PSA 143:8 Unak lox adoxoma ia at leven maxantamak axap mi mo labalamu lexen taram, atla lununu rak i tu saga ram. Leve singising tarak i uturut upana ru, kusu una lox ase ia mi langas nia anaba mumu asu i.
PSA 143:9 Leeme Silok, a vot saparav u xusu unak lok see rak. La una vaxat asu ia basinge limixin munepen minia.
PSA 143:10 Nenu ne Moroa rak. Una lox ase ia mi langas ti mumu asu lavavara ram. Una ke Loroonan Avukat taram na lam ia at langas nunuan.
PSA 143:11 Leeme Silok, una sat asu ia basinge limixin munepen minia ngan uga xaape vam min. Nenu uk lox avukat, kuren la una lox asepmus ia basinge na leven mumuat tarak!
PSA 143:12 Una sev amet limixin munepen minia, atla nenu u balamu ia. La una lox abaava tino di mo dik lox asongor ia, atla nenia lasaxaruki ram.
PSA 144:1 Nia a emi asu mi Leeme Silok, ni Lurutu See Pe rak! Neni i arala ia mi loklok ti esep, la ik lox agagas ia ri leesep silok.
PSA 144:2 Neni Lurutu See Pe la Lentupe ria, la Loogu Matmatkun la Laradi Loklox Asepsu rak. Neni laradi ua a nunu saga ren kusu naba kubak pe ia. La neni ik sak tup mi levenabung mixin petpes la ik lok li di maxopok at loklok tatao rak.
PSA 144:3 Leeme Silok, limixin nedi lempanga salai, la uram doma mu solo di. Nedi lempanga gamasa mun ketla ung tonga levelinga atdi?
PSA 144:4 Nedi di lok ngan mun lamanman i rava polo. La levenaleng atdi i lok ngan mun lamamau i sonao.
PSA 144:5 O Leeme Silok, una vaxat das laxalibet la una vas si ude xopok. Una long tu at lempatkaana la dinaba soobang asu lusuxa.
PSA 144:6 Una riki asu lamam (lavanga i mam) la una sak epeseves limixin munepen minia. Una so asu mi levesoso ram kusu naba lox amarat di la dina sixiro.
PSA 144:7 Una song asi boro vana, la una sat asu ka ia boro xeneng tubu at lamaxat dan, la una lok li asepsu ia basinge mo limixin munepen. Una lox asepsu ia basinge lolos at limixin me xadiong,
PSA 144:8 ua kopmen tinotno dina tong asu rinotno luruturun. Ketla di xaxarang mun, keke i do diga xaape do diba tong asu levelinga ruturun.
PSA 144:9 O Moroa, anaba vixan loxompixan maxat tu. Anabak sak ligita rak la anak pixan tu.
PSA 144:10 Uk lox alolos lavaorong kusu dinak sak tup mi limixin munepen midi, la uk lox asepsu ia, lasaxaruki ram ne Devit.
PSA 144:11 Una lox asepmus ia basinge lebelemamao at limixin munepen minia. La una lox asepsu ia basinge lolos at limixin boro vetpes ua dixo tong asu luruturun. Ketla di xaxarang mun, keke i do diga xaape do diba tong asu levelinga ruturun.
PSA 144:12 Nema ma sing u do laxamdak puraau atnema dinaba lok ngan larauna i suusu urut, la i lolos. La ma sing bok do laxamposono maxat atnema dinaba milik maraanu ngan levempos diga xovox i, mo i nganang levenmesuluk axap at loogu at loorong.
PSA 144:13 La ma sing bok do laraogu lili atnema naba unumsu mi lara met luxa axap. La ma sing bok do leve sipsip to at levenang kolonu atnema, dina pisik aleng ngan lasangaun larabin sangsangaun kobot.
PSA 144:14 Ma sing bok do laxan bulumaxao atnema, dina pisik aleng la di noxo pisik amet kopla dina seeve. Ma sing bok do xopmen tanbulu xopla tanteng kopla toxokoxo mumu levenesep eburu mi limixin munepen nak lok to at levenang kolonu atnema.
PSA 144:15 La lomomo naba vot parap mo lubung mixin mo do na lempanga na ravasu ruturun tidi. La lomomo naba vot parap nedi ua Leeme Silok, neni ne Moroa atnedi!
PSA 145:1 Moroa, nenu Loorong Silok tarak. Anaba tong asuusu laasen silok taram. Anaba tong avukat amisik tu la anoxo xap tinotno ri tong avukat.
PSA 145:2 Anaba tong avukat tu at levenaleng axap. Anaba emi asu amisik minu la anoxo xap ti emi asu minu.
PSA 145:3 Leeme Silok neni i nunuan aleng pologat, la i epovo rinotno do limixin dina emi asu min. Atla ixo epovo xusu anaba re sa at lununuan teren ua i volo lakleklen tarak.
PSA 145:4 Limixin dinaba emi asu minu ri levempanga ugara lok pam i, tuka i at lara loola vetpes la ti lara loola melemu. Dinaba tong asuusu levempanga lolos ugarak lok pam i.
PSA 145:5 Dinaba paase asu lixitkis orong taram i silok aleng tinotno la i volo lempanga axap. La nia anabam doma mumu leven gugu maraanu nenu ugak lox i.
PSA 145:6 Limixin dinaba paase mumu leven gugu lolos nenu ugak lox i, la nia anaba paase asu laasen silok taram.
PSA 145:7 Dinaba tere mo luvukat silok taram la dinak pixan mumu labalamu ram.
PSA 145:8 Leeme Silok i ruuna labalamu mi lebelen tuntun, la kopmen nak belemamao soso ketla i umsu mi labalamu lexen.
PSA 145:9 Neni i vukat ti limixin axap la i ruuna labalamu tinedi limixin axap ni ga rudum di.
PSA 145:10 Leeme Silok, lempanga rooro axap nenu uga rudum li di, dinaba emi asu minu, la limixin axap taram dinaba tong avukat tu.
PSA 145:11 Dinaba paase mumu lisisixam la lolos at lixitkis orong taram, la dina tong axasep limixin mi lolos taram,
PSA 145:12 kusu limixin axap dinabak leklen leven gugu lolos taram la lisisixam maraanu at lixitkis orong taram.
PSA 145:13 Lixitkis orong taram naba nemen lexen, la nenu Loorong Avolo, kopmen tekavaxap taram. Leeme Silok ik lox asoorun amisik leveng kakaape ren. La ik lox asuusu labalamu ren keneng at leven gugu axap teren.
PSA 145:14 Ik lok tooro nedi di vekip tangarang mi levenmumuat, la im tebeng aonon nedi ua diga subu.
PSA 145:15 Leeme Silok, levempanga rooro axap di reven tu mi leven doxoma voovo atdi, la um taba nedi mi leveluxa ua dik pakes tin.
PSA 145:16 Um taba epovo rinotno nedi, la uk lox epovo rinotno levem pakpakes atnedi axap.
PSA 145:17 Loklok at Leeme Silok in manton tinotno keneng at levempanga axap neni ik lox i, leven gugu ren ik lox i, ik lox i eburu mi lebelen tuntun teren.
PSA 145:18 Neni ik lok saparap nedi mo di ngising tin, nedi mo di ngising tin mi luruturun.
PSA 145:19 Neni im taba epovo ri levem pakpakes atnedi ua dim taba asinorong i. Ing tonga leven anteng atnedi la irak lox asepsu nedi.
PSA 145:20 Neni ik lok see atnedi ua di vavara aleng tin, ketla neni naba sev amet nedi limixin dixo mumu asu i.
PSA 145:21 Anaba emi asu amisik mi Leeme Silok. La mo lempanga axap ua neni ga rudum i, dina emi asu amisik mi laasen kaala ren la kopmen tekavaxap at leemi asu rin.
PSA 146:1 Leemi asu ri Leeme Silok! Labalak, una emi asu mi Leeme Silok!
PSA 146:2 Anaba emi asu min at levenaleng axap, nenia ana rooro ren. La anabak pixan ti ne Moroa rak keneng at lorooro axap tarak.
PSA 146:3 Mi guta nunu saga at lubung amgomgo mede at lavatbung menemen ti loklok tooro, atla kopmen teta mede xopok i epovo na lox asepsu nemi.
PSA 146:4 Mo do dina met, dinabam long ti laxangka. La ap mo laaleng, leven doxoma ali atdi naba xap.
PSA 146:5 Laradi naba ruuna xaka lomomo mo do neni na siam kaka ne Moroa at ne Jakop kusu tik lok tooro i, la neni i nunu saga at Leeme Silok ne Moroa ren,
PSA 146:6 atla neni Laradi Runtudum Li at laxalibet mi lavatkangka la laras, la mo lempanga axap bok di nemen keneng at na lengkot axap. Neni ik lox epovo amisik leveng kakaape ren.
PSA 146:7 Ing tonga linga avukat at lava baava, la im taba luxa nedi dik toxo. Leeme Silok ik lox asepmus luvuttadi xokoxo,
PSA 146:8 la irak lox arepalas lengkatli atnedi ua dixo reven. Neni im tebeng aonon nedi ua diga subu mi levenmumuat. Neni i balamu aleng tinotno nedi limixin manmanton teren.
PSA 146:9 Neni ik lok see atnedi limixin me xadiong ua di nemen keneng at lenep kangka atnedik. Ik lok tooro lempat naa rixin eburu mi lubung karun, ketla ik lox asaxaek tino nedi luvuttadi loklok kakapmek.
PSA 146:10 Leeme Silok neni Loorong Avolo la kopmen tekavaxap teren. O leme Saion, ne Moroa atnimi nabat kis amgomgo lexen tinotno. Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 147:1 Leemi asu ri Leeme Silok! I lox avukat kusu atak pixan emi asu ri ne Moroa atnedik. Ik mokso rinotno la ik lox asuusu lomomo tinedi dina emi asu mi Leeme Silok.
PSA 147:2 Leeme Silok ira vaxaru li amu lemenemen Jerusalem. Neni ira lam kaka amlong limixin kokoxo.
PSA 147:3 Neni ik lox aroo nedi ua lempeve atnedi ga tepovorok la ga koxo pe levennin kooxing atdi.
PSA 147:4 Neni gara doma vam i do naba rudum lavanisa laxampenti, la ikleklen leven asen atnedi getgesara.
PSA 147:5 Leeme Silok atnedik i silok la i lolos aleng. La ixo epovo xusu ataba us sa mo lakleklen teren mi tepanga.
PSA 147:6 Neni ip kip aurut nedi ua dik lox asi di, ketla it pas puuvus nedi luvuttadi loklok kakapmek uto xopok at laxangka.
PSA 147:7 Atak pixan lengkom pixan emi asu ri Leeme Silok. Atak sak lerengteng avukat mi lempat taaleng ti ne Moroa atdik.
PSA 147:8 Neni ik lok li lengkon takabu ro vana at laxalibet. Neni ik lox asuusu larakabu ude ri laxangka, la irak lox asuusu levem pivilis to vana at lengkong kaana.
PSA 147:9 Neni im taba luxa lempanga mi lavanuet kangkedek atdi, la im taba bok leven natnat kooxo mo do dina sing panga ri anan.
PSA 147:10 Lomomo ren kopmen na tu at lempat paaros lolos, la ixo momo solo mi luvuttadi esep lolos.
PSA 147:11 Ketla in tuuna xaka lomomo boro atnedi limixin dim taba asinorong i la di nunu saga at labalamu lexen teren.
PSA 147:12 O leme Jerusalem, mina emi asu mi Leeme Silok! O leme Saion, mina emi asu mi ne Moroa atnimi!
PSA 147:13 Neni ik lox aru lolos lempatban at larangas uat atnimi la ik lox anarong limixin go.
PSA 147:14 Neni ik lok tatao leven apdopdo atnimi basinge limixin munepen minimi, la irak lox aan mais nimi mi leven uit maraanu.
PSA 147:15 Neni i paase levelinga ri lempanga at na lavatkangka, la ik lox epovo soso mun mo levelinga neni i tong i.
PSA 147:16 Neni i vavaxat palas asu lusugao mumudut (snow) ngan ta lavat tamon bukburu, la ira tereve ledemi mumudut (frost) ngan ta laxakup.
PSA 147:17 Neni ik lox asu lempat betlom ngan ta laxariri uat. La ixo epovo xusu tara na ekini mi mo lumudut silok ua neni ik lox asuusu i!
PSA 147:18 Melemu neni i paase asu levelinga ren, la mo ladan uat (ice) ira kadan amu. Neni im taba asu lamanman la mo ladan ira sesen ta.
PSA 147:19 Neni ga raba limixin teren me Israel mi mo levelinga ren, ni leventaangas la Laulis Linga ren.
PSA 147:20 Neni goxovisi na raba i ri lubung mixin petpes. Kuren la dixok leklen levelinga ren. Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 148:1 Leemi asu ri Leeme Silok. Nemi mi nemen to vana rubu rino, mina emi asu mi Leeme Silok ik lok to vana at laxalibet.
PSA 148:2 Nemi lubung angelo eburu mi limixin esep teren, mina emi asu min.
PSA 148:3 Laxangking mi lagaaling, muna emi asu min, la laxampenti soosoo, mina emi asu min.
PSA 148:4 Laxalibet pana xasep la ladan ik lok ma vana at laxalibet, mina emi asu min.
PSA 148:5 Nedi axap mina emi asu mi laasen at Leeme Silok! Neni ga tong mun i la nedi na lempanga ga raut.
PSA 148:6 Neni ga tong mun i la mo lempanga ga xis bus ap mo lengkot atdi la dinaba nemen lexen go la di noxo ronga xepe levelinga ren.
PSA 148:7 At na lavatbung menemen, laras main tubu, la lempat konomus, mina emi asu min.
PSA 148:8 La lamam mi lebetlom uat, lusugao mumudut (snow) mi lengkon takabu, la lara manman lolos ua ding tonga res at levelinga ren, mina emi asu min.
PSA 148:9 Nemi lengkong kaana mi lempattaavut, la larauna vipisik peeve eburu mi lempatbuan, mina emi asu min.
PSA 148:10 Nemi bok lempanga mi lavanuet kangkedek, lentaba sio la lentaba roonu, la laxa siisi mi lavapixa, mina emi asu min.
PSA 148:11 Nemi axap lavaorong mi limixin axap, lavanarong eburu mi lubung amgomgo vetpes bok, mina emi asu min.
PSA 148:12 Nemi bok laxamposono mi luvuraau atlok, la limixin asioxo mi laxaalik kakalik bok, mina emi asu min.
PSA 148:13 Naba lox avukat do nedi axap dina emi asu mi laasen at Leeme Silok! Laasen teren i silok ti limixin axap. La lolos teren i volo lolos at lempanga axap at lavatbung menemen eburu mi laxalibet.
PSA 148:14 Neni ga lox alolos lubung mixin teren, kusu limixin axap teren dinaba emi asu min. Limixin me Israel di silok tinotno at lodoxoma ren. Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 149:1 Leemi asu ri Leeme Silok! Mina vixan loxom pixan maxat ti emi asu mi Leeme Silok. Mina emi asu min to at lovotpot buru atnedi limixin ua di ruturun tin!
PSA 149:2 Nemi leme Israel, minak lek mumu Laradi Runtudum Li atnemi. Nemi limixin me Saion mina momo mumu mo Loorong Silok atnemi!
PSA 149:3 Mina tii momo ri emi asu mi laasen teren. Mina pasa levengkuvu eburu mi lempat taaleng ti emi asu min.
PSA 149:4 Leeme Silok in tuuna ka lomomo mumu limixin teren. Im taba asinorong nedi ua dik lok atnaasan la im taba di mi lolos ti sak tup mi limixin munepen midi.
PSA 149:5 Naba lox avukat do limixin at ne Moroa dina momo mi leepang silok atla diga sev asi nedi, la dinak pixan momo maraanu rinotno at lengkanimin axap.
PSA 149:6 Naba lox avukat do dinap kup silok at loxonaleng dina emi asu mi ne Moroa, la dinam tebeng levenise esep sengsen atnedi,
PSA 149:7 kusu tik sak tup mi levenabung mixin petpes, la rik lox asongot di,
PSA 149:8 la kusu ti koxo lavaorong atnedi mi lempat sen, la mo lubung amgomgo atnedi bok mi lempat sen aen.
PSA 149:9 Na lempanga naba ravasu kusu ti lok li liina mavana at levenabung mixin petpes ngan ne Moroa gara vit li vam i. Nai i ngan lasinorong at limixin at ne Moroa. Kuren la dinaba lok kaka laasen silok teren. Leemi asu ri Leeme Silok!
PSA 150:1 Leemi asu ri Leeme Silok! Mina emi asu mi Leeme Silok to xeneng at loogu laplavang teren! Mina emi asu mi lolos teren toxun pana at laxalibet!
PSA 150:2 Mina emi asu min mumu levempanga lolos neni gara lok pam i. Mina emi asu min atla neni i silok solo mavana at lempanga axap.
PSA 150:3 Mina emi asu min mi lara tu. Mina emi asu min mi lempat taaleng la leven gita.
PSA 150:4 Mina tii momo la minak sak gaamit ti emi asu min. Mina emi asu min mi lempat gita la leveng kaatu.
PSA 150:5 Mina emi asu min mi lasaksak lempat tingtigon aen (simbol). Minak sak silok lempat tingtigon aen (simbol) ti emi asu min.
PSA 150:6 Levempanga rooro axap, mina emi asu min. Leemi asu ri Leeme Silok!
MAT 1:1 Anai ni leretere ri levenasen at lavalabat at ne Iesu Karisito, neni livisik li at ne Devit, la ne Devit neni livisik li at ne Abaram.
MAT 1:2 Abaram neni temen ne Aisak; Aisak neni temen ne Jakop; Jakop neni temen ne Juda eburu mi luvutneton;
MAT 1:3 Juda neni temen ne Peres mi ne Sara. (Nenen du laasen teren ne Tema); Peres neni temen ne Esron; Esron neni temen ne Ram;
MAT 1:4 Ram neni temen ne Aminadap; Aminadap neni temen ne Nason; Nason neni temen ne Salmon;
MAT 1:5 Salmon neni temen ne Boas (Raap neni nenen); Boas neni temen ne Obet (Rut neni nenen); Obet neni temen ne Jesi.
MAT 1:6 Jesi neni temen ne Devit, loorong. Devit neni temen ne Solomon (nenen ni latkin at ne Uraia);
MAT 1:7 Solomon neni temen ne Roboam; Roboam neni temen ne Abaisa; Abaisa neni temen ne Asa;
MAT 1:8 Asa neni temen ne Josepat; Josepat neni temen ne Joram; Joram neni temen ne Usaia;
MAT 1:9 Usaia neni temen ne Jotam; Jotam neni temen ne Eas; Eas neni temen ne Esekia;
MAT 1:10 Esekia neni temen ne Manase; Manase neni temen ne Amon; Amon neni temen ne Josaia;
MAT 1:11 Josaia neni temen ne Jekonia eburu mi luvutneton. Ap mo levenaleng limixin esep boro Babilon diga lok ka limixin me Israel uto Babilon ti loxokoxo.
MAT 1:12 Melemu at nai, ne Jekonia neni temen ne Salatiel; Salatiel neni temen ne Serababel;
MAT 1:13 Serababel neni temen ne Abiut; Abiut neni temen ne Eliakim; Eliakim neni temen ne Aso;
MAT 1:14 Aso neni temen ne Sadok; Sadok neni temen ne Akim; Akim neni temen ne Eliuda.
MAT 1:15 Eliuda neni temen ne Eliasa; Eliasa neni temen ne Matan; Matan neni temen ne Jakop;
MAT 1:16 Jakop neni temen ne Josep, latlok at ne Maria, nenen ne Iesu, ga ruuna ka laasen do Lanarong.
MAT 1:17 Kuren la ga ruka i at ne Abaram la uto at ne Devit ga epovo at lasangaun mi lavanuet lavaola. La ga ruka i at ne Devit ga se leme Babilon diga lok ka limixin me Israel uto Babilon ga epovo at lasangaun mi lavanuet lavaola. La ga ruka i melemu at loxokoxo at limixin me Israel uto Babilon la ga se at livipisik at Lanarong ga epovo at lasangaun mi lavanuet lavaola.
MAT 1:18 Anai ni leretere ri livipisik at ne Iesu Karisito. Maria, nenen ne Iesu diga ora ka i xusu latkin ti ne Josep, ketla kovisi du goxo epot, Maria ga long lenget ka i do neni mo ga balan madak mi lolos at Loroonan Kaala.
MAT 1:19 Ne Josep, latlok teren, neni lagale laradi la ga mumu asu avukat Laulis Linga at ne Moses. Ga lok lodoxoma ren kusu na ke xepe ne Maria. Ketla neni goxo vara i xusu na lox amangan i ro at lemeren limixin axap. Neni ga lok do na lok kepe nemnem mene i.
MAT 1:20 Josep gam doma mumu i na la at lara laxanimin laangelo at ne Moroa ga vot saparav i at loromtobo la ga lok, “Josep. Livisik li at ne Devit. Nemen gat uta marat kusu una lok ka ne Maria ngan latkin tu, mila mo labalan madak neni i ruuna i, neni at Loroonan Kaala.
MAT 1:21 Neni naba visik lamdak temes la una so asen i mi ne Iesu, (Lavasuun teren do laradi loklox arooro) mila neni naba lox arooro limixin teren basinge laxakapmek atdi.”
MAT 1:22 Ana lempanga axap ga vot kusu ti lox asoorun levelinga at ne Moroa ga ravasu at lungusno at leeme vapaase ali ren, ga lok keretna,
MAT 1:23 “Tatkin maxat naba balan madak la naba visik tamdak temes la dinaba so asen i mi ne Emanuel.” Lavasuun teren do, “Moroa eburu midik.”
MAT 1:24 La ne Josep ga xatu kaxat ap mo laaleng petpes la ga mu asu levelinga at laangelo at Leeme Silok ne Moroa, la ni ga epot ka ne Maria.
MAT 1:25 Ketla neni goxo midi eburu mi ne Maria, se neni ga visik lamdak teren. La ne Josep ga so asen i mi ne Iesu.
MAT 2:1 Maria ga visik ne Iesu ro Betilem, at lenep silok Judaia. Ap mo levenaleng ne Erodes ga nemen ngan loorong. Melemu lentaba luvuttadi leklen at larapenti digat pas boro at lenep laxangking it losu e uto Jerusalem
MAT 2:2 la diga sue limixin me go, “Lumumulum ua diga visix i kusu neni Loorong Silok ti limixin me Judaia? Maga ven lenti ren to at lenep laxangking it losu e, la marat pas ude xusu mana lotu saparav i.”
MAT 2:3 Erodes ga ronga i na, la lebelen ga xatu, la limixin axap go Jerusalem lebelendi ga xatu bok.
MAT 2:4 Erodes ga ro bubua ka nedi axap luvuttadi amgomgo at lubungmaasa la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la ga sue di xeretna, “Lanarong diba visix i ua?”
MAT 2:5 La diga vorang i rin keretna, “To at lemenemen Betilem at lenep Judaia, mila leeme vapaase ali ga malagan i xeretna,
MAT 2:6 ‘Lemenemen Betilem at lenep Juda, neni i silok aleng ti levenmenemen petpes to Juda. Tara me dom naba vot ngan laradi gomgo la naba lok tatao limixin tarak mede Israel kerekngan laradi loklok tatao sipsip.’”
MAT 2:7 La ne Erodes ga ro nemnem ka mo luvuttadi leklen la ga sue di mi laaleng salai mo lenti ga so su ren.
MAT 2:8 Melemu neni ga riki di uto Betilem mi levelinga xeretna, “Minat pas la mina puse avukat ti mo lamdak. La do mina vuse sa ren, minaba tong axasep box ia min, kusu nenia bok anaba vot pasa i la ana lotu saparav i.”
MAT 2:9 Melemu at na levelinga at loorong ne Erodes, diga vas kaxat, la at lavatpas atdi ro at langas diga ven manga mo lenti, no diga ven avot pam i ro at lenep laxangking it losu e. At loxonaleng diga ven i, lomomo atdi ga silok aleng. Mo lenti gam gomgo ridi se ga ru ro mavana ap mo loogu ne Iesu gak midi ren.
MAT 2:11 Diga beles ukeneng la diga ven lamdak eburu mi ne Maria, nenen. Diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga milik tiding si ukopok la diga lotu saparav i. La diga suang lengkontonom ka atdi la diga lok letaba rin mi logol (gold), perengkinsen (frankincense), la mea (myrrh).
MAT 2:12 Melemu at nai Moroa ga vaase di xeneng at loromtobo do nemen gat ditamlong uto saparap ne Erodes. Kuren la diga vas bilong uto at lenep kangka atdi at lara langas petpes.
MAT 2:13 Se mo luvuttadi leklen diga vas kaxat pam, laangelo at Leeme Silok ne Moroa ga vot parap ne Josep keneng at loromtobo. La ga lok, “Una xatu kaxat la una lok kaka lamdak eburu mi nenen la mina sixiro uto Isip. Mina nemen go se nenia anaba tong i rinimi do mina on basinge mo lenep, mila ne Erodes mo naba reven pupuke ri lamdak kusu na sev amer i.”
MAT 2:14 Kuren la ne Josep ga xatu kaxat, la ga lok kaka lamdak eburu mi nenen, la ap mo mene laxanimin diga vas kaxat basinge mo lemenemen Betilem la uto Isip.
MAT 2:15 La diga nemen go se ne Erodes ga met. Nai lempanga ga vot kusu ti lox asoorun levelinga at ne Moroa ga vaase asu i at lungusno leeme vapaase ali ren keretna, “Aga xup kaka lamdak tarak boro Isip.”
MAT 2:16 Se ne Erodes gaklen ka i do luvuttadi leklen diga bala vukpux i, neni ga musak aleng. Neni ga raba linga limixin esep teren kusu dina sev amet laxamdak temes, levenmaares atdi ga epovo at legepura la maxopok, to Betilem la at levenmenemen bok gak lox auret, mumu levelinga neni gara ronga vam i boro at luvuttadi leklen, mumu laaleng lenti ga soo su.
MAT 2:17 La mo levelinga, ne Moroa ga vaase i at lungusno at leeme vapaase ali ren ne Jeremaia ga soorun, la ga lok keretna,
MAT 2:18 “Lerengteng at lara mo diga ronga i ro Rama, ni lanteng silok. Rakel mo i duudu mumu laxamdak teren. La kopmen tara ga epovo do na lox amenemen i mila laxamdak axap teren mo dira met pam.”
MAT 2:19 Melemu at lanmet at ne Erodes, laangelo at Leeme Silok ne Moroa ga vot saparap ne Josep keneng at loromtobo to Isip.
MAT 2:20 La ga lok, “Una xatu kaxat, la una lok ka lamdak eburu mi nenen, la minamlong uto at lenep silok Israel. Mila mo luvuttadi diga lok do dina sev amet nom lamdak, dira met pam.”
MAT 2:21 Kuren la ne Josep ga xatu kaxat, la ga lok ka lamdak eburu mi nenen la digamlong uto Israel.
MAT 2:22 Se ne Josep ga ronga i do ne Akeleas mo ga lok ka lixitkis at ne temen, ne Erodes, ngan loorong boro Judaia, neni ga marat kusu ti nemen go. La laangelo ga raba linga manga i xeneng at loromtobo, kuren la digat pas uto at lenep silok Galili.
MAT 2:23 La diga nemen to Nasaret. La levelinga at lavaeme vapaase ali ga soorun. Mo levelinga ga lok keretna, “Dinaba so asen i do neni lanat me Nasaret.”
MAT 3:1 Buaang levenmaares gara volo, la ne Jon, laradi sep susu ga ru asuvos to at lamatbin at lenep silok Judaia la ga ruka lugugu ren.
MAT 3:2 Neni ga vavang keretna, “Mina leeng basinge leveloklok kakapmek atnimi, mila langas ti Linintoo no vana at laxalibet monga ira auret!”
MAT 3:3 Leeme vapaase ali ne Aisaia ga paase mumu ne Jon mi levelinga i lok keretna, “Lara mo ip kup to at lamatbin keretna, mina lox agagas li langas ti Leeme Silok. Mina lox akmokso langas tin!”
MAT 3:4 Jon ga siga labantamon diga lox i mi lengkabinim at lakamel. Neni ga dodos i mi labanbaane diga lox i mi labantuxu at lavanga mi lavanuet kangkedek teren. La neni ga anan levenasku mi laxanmisiu boro at laxairing.
MAT 3:5 Limixin digat pot saparav i boro Jerusalem, boro at levennep axap Judaia, la boro bok at levennep saparap ladan sen Joridan kusu dinang tonga levelinga ren.
MAT 3:6 Diga tong asu leveloklok kakapmek atdi la ne Jon ga sep susu nedi ro at ladan sen Joridan.
MAT 3:7 At loxonaleng ne Jon ga ven buaang nedi lubung Parisi mi lubung Sadiusi diga vot pasa i kusu neni na sep susu nedi, neni ga lok tidi xeretna, “Nemi laxamdak at lempasii. Kereva, mi lok do mina sixiro at lebelemamao at ne Moroa mo naba vot saparap limixin kakapmek?
MAT 3:8 Minak lok lempanga i nunuan kusu naba lox asuusu i do mira leeng basinge vam leveloklok kakapmek atnimi.
MAT 3:9 Ketla mi guta nua i do miba sixiro at lebelemamao at ne Moroa mumu nga i do ne Abaram, neni lurubuno avolo atnimi. A tong i rinimi do Moroa i epovo na ba gili na laxanuat la dina vee ngan livipisik li avolo ri ne Abaram.
MAT 3:10 Moroa mo i gagas kusu ti tara asi larauna ro xa at laraixe atdi. Larauna do kopmen dina pisik asu lempeven una nunuan, neni naba ra asi di la na lu arup midi ro at laxao.”
MAT 3:11 La ne Jon ga lok bok, “A sep susu nemi mi ladan kusu na lox asuusu i do mira leeng pam basinge leveloklok kakapmek atnimi. Ketla lara mo naba mumu bok ba rak. Neni naba sep susu nimi mi Loroonan Kaala la laxao ri limixin tongtonga xepe. Lolos teren i volo lolos tarak. Axo epovo kusu anap kip luvanga vatpas teren mila i silok aleng tia.
MAT 3:12 Neni naba ronga linga at limixin axap, la naba lok pes mun limixin avukat basinge limixin kakapmek, kerekngan laradi loklok tatao laraamang i epes lenbolo avukat basinge lenbolo i gu. Limixin avukat, neni naba lox arooro di uto vana at laxalibet. La limixin kakapmek, neni naba lok li di at lemenemen songsongot, i ngan lenbolo gu di tara kutkut di.”
MAT 3:13 Goxo lox abao la ne Iesu ga vas kaxat boro Galili la uto Joridan, la ga vot pasa ne Jon kusu neni na sep susu i.
MAT 3:14 Ketla ne Jon ga lok tin, “Ixo epovo xusu una mu asu i na. I epovo do nenu una sep susu ia. La tila xa la ura sing ia do ana sep susu u?”
MAT 3:15 Ketla ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Una lok lavanga salai nia ara tong pam i, mila at na mun i langas la neda ata naba lox asoorun lempanga salai ik mokso kerekngan ne Moroa i vara i.” Kuren la ne Jon ga mu asu lodoxoma at ne Iesu.
MAT 3:16 Melemu at ne Jon ga sep susu ne Iesu, neni ga vas urut basinge ladan la uto at lisigege dan. La ne Moroa ga suang laxalibet ti ne Iesu, la neni ga ven Loroonan at ne Moroa ga si boro vana la ukopok. Ga ven ngan ta lamno la ga nemen at ne Iesu.
MAT 3:17 La laxaka at ne Moroa boro vana at laxalibet ga lok, “Neni na ne Nuruk. Nia a balamu i la a momo aleng min.”
MAT 4:1 Melemu Loroonan Kaala ga lam ka ne Iesu uto at lamatbin kusu ne Satan na lok tong i.
MAT 4:2 Melemu at lumun anan teren at lavanuet sangaun aleng kangking la kanimin, neni ga roxo ba.
MAT 4:3 Satan ga vot pasa i la ga lok tin, “Mo do nenu ne Nitna ne Moroa, una tong i ri na laxanuat la dina vee xongkide.”
MAT 4:4 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Lovoang Kaala i tong i do, ‘Laradi kopmen na rooro xusuk mun at loxongkide, ketla neni i rooro at levelinga axap at ne Moroa ik lok keneng at Lovoang Kaala.’”
MAT 4:5 Melemu ne Satan ga lok ka ne Iesu uto at lemenemen kaala, Jerusalem la ga vaxaru li i ro vana at langkut at loogu laplavang.
MAT 4:6 La ga lok tin, “Mo do nenu ne Nitna ne Moroa, una los si ukopok, mila Lovoang Kaala i tong i do, ‘Moroa naba lok li lubung angelo ren, la dinaba rebeng aurur u mi lengkikngen di, kusu tuuat noxo sev asongot tekot at luxangkedek taram.’”
MAT 4:7 Iesu ga lok tin keretna, “Lovoang Kaala i tong box i do, ‘Nemen uta lok li ne Moroa, Leeme Silok taram at loklok tong.’”
MAT 4:8 Melemu ne Satan ga lok ka ne Iesu uto vana at lakaana ga nemen kasep pana la ga lox ase i mi laramenemen axap at na lavatbung menemen la lisisinang atdi.
MAT 4:9 La ne Satan ga lok tin, “Anaa axap lempanga anaba raba u min mo do una xis tiktikbu mi luvatgulom taram de melamgo rak la una lotu saparav ia.”
MAT 4:10 La ne Iesu ga lok tin, “Satan! Pas kaxat basinge ia. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Una lotu saparap ne Moroa, Leeme Silok taram la neni xusuk mun una mumu asu i.’”
MAT 4:11 La ne Satan ga on basinge i, la lubung angelo diga vot la diga lox alolos ne Iesu.
MAT 4:12 Se ne Iesu ga ronga i do ne Jon mo diga lok li i at loogu xokoxo, neni ga vas kaxat bilong uto Galili.
MAT 4:13 Neni goxo nemen to Nasaret, ketla gat pas la ga nemen to Kaprenaum. Na lemenemen gak lok saparap lavatdan kis Galili at lapdopdo at lunep kangka Sebulon la Napitali.
MAT 4:14 Neni ga nemen to Kaprenaum kusu ti lox asoorun levelinga ne Moroa ga vaase asu i at leeme vapaase ali ne Aisaia ga tong i do,
MAT 4:15 “At lenep kangka Sebulon, la lenep kangka Napitali, langas uto at laras mo ik lok, la neni bok lenep kangka saparap Joridan, la lenep silok Galili, na ik lok la limixin kopmen di me Judaia di nemen go.
MAT 4:16 La limixin at na levennep mo dik lok at lamain, dinaba ven langsangan laxasep at ne Moroa. La tinedi limixin labaroonan atdi gara met pam laxasep naba soosoo ridi.”
MAT 4:17 Ga ruka i ap mo levenaleng ne Iesu ga vavang ti limixin keretna, “Mina leeng basinge leveloklok kakapmek atnimi, mila langas ti Linintoo no vana at laxalibet monga ira auret!”
MAT 4:18 At lara laaleng Iesu gat pas saparap lavatdan kis Galili, neni ga ven lueton. Nedu luradi sepsep mat, Saimon (laasen bok teren ne Pita) la neton laasen teren ne Endru. Duga loloa mi laxatkat to at lavatdan kis.
MAT 4:19 La ne Iesu ga lok tidu, “Ude numu, muna emu minia la nia anaba lox ase numu mi langas ti sat kaka limixin i ngan tai mo, nemu mu loloa ka lenmat.”
MAT 4:20 La soso mun duga on basinge laxatkat la duga emu mi ne Iesu.
MAT 4:21 Neni ga vas mu manga loloxon la ga ven manga lara lueton petpes, Jems mi ne Jon, lunitna ne Sebedi. Dugak lok go at lesepang eburu mi ne temen du ne Sebedi. Digak lox agagas li levengkatkat atdi. La ne Iesu ga ro xaka du.
MAT 4:22 La soso mun duga on basinge lesepang eburu mi ne temen du, la duga emu mi ne Iesu.
MAT 4:23 Iesu gat pas at lengkot axap Galili, ga anasa limixin mi levenanasa at ne Moroa ro xeneng at laraogu singising atdi. La ga vavang mi Lagale Lavavang mumu Linintoo, la gak lox aroo limixin basinge laxanasen anmeres axap.
MAT 4:24 Levelinga mumu ne Iesu ga epeseves keneng at lenep silok axap Siria. Kuren la limixin diga lok kaka nedi luvuttadi digak meres mi levenasen anmeres axap, la nedi bok diga suma levesongsongot silok, la nedi luvuttadi mi lubunggas ga suxuna di, la nedi diga ruuna lanmeres diga so asen i do lobomet, la nedi labantuxu atdi ga molo axap. La ne Iesu ga lox aroo nedi axap.
MAT 4:25 Buaang nedi limixin diga mumu asu i, nedi boro Galili la boro bok Dekapolis, la boro Jerusalem, la Judaia, la boro bok at lenep silok Perea.
MAT 5:1 Iesu ga ven nedi buaang limixin la ni ga urut upana at lakaana, ni ga xis kopok, la diga xis to melamgo ren,
MAT 5:2 la neni ga ruka i do na anasa di.
MAT 5:3 Iesu ga lok keretna, “Nedi dikleklen i do labaroonan atdi ik pakes ti ne Moroa, dina momo, mila limixin kerepmo dinaba vubeles at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 5:4 Nedi mo dik lok bukbulu, mila laxakapmek i umsu at na lavatbung menemen, dina momo, mila ne Moroa naba lox amenemen nedi!
MAT 5:5 Nedi dik lox asi di, dina momo, mila ne Moroa naba raba di mi lixitkis to xeneng at Linintoo ren.
MAT 5:6 Nedi di ngaongao ri loklok manmanton, dina momo, mila ne Moroa naba lox epovo mo lavavara atdi.
MAT 5:7 Nedi di lox asuusu lebelen tuntun ti limixin, dina momo, mila ne Moroa naba lox asuusu lebelen tuntun tinedi.
MAT 5:8 Nedi lebelen nedi i dadat aleng, dina momo, mila dinaba ven ne Moroa.
MAT 5:9 Nedi, di lok lumulum kantubu atnedi dit kis munepen, dina momo, mila ne Moroa naba so asen nedi do luvutnitna.
MAT 5:10 Nedi dip kip levesongsongot mumu loklok manmanton at ne Moroa, dina momo, mila dinaba ruuna ka lixitkis to xeneng at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 5:11 Do limixin diba vaase aksaksa rinimi la diba sev asongot nimi la diba paase mumu nimi mi levelinga xaxarang, mina momo, mila nemi limixin tarak.
MAT 5:12 Do dina lox i xuren, mina momo la mina sosoro, mila langsangan luunun minaba ruuna ka i ro vana at laxalibet. Limixin kakapmek megano diga lox asongot lavaeme vapaase ali no diga rooro gano. La kerepmo limixin kakapmek dinaba lox asongot bok nimi.”
MAT 5:13 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nemi mi ngan laxakures ti limixin axap. Ket do lolos at laxakures na xap, kopmen bok ba tangas kusu naba so kakures manga. Kopmen bok ba na epovo xusu dina lok li i at teveluxa, kuren la diba lu xepe mun min la limixin dibat pas abilinga i.
MAT 5:14 Nemi mi ngan laxasep ti limixin at na lavatbung menemen. Lemenemen silok do it kis to mavana at lakaana kopmen na epovo do na lipe.
MAT 5:15 Kopmen teta na sox aros lababao xusu na lok li i ro maxopok at lavatbaaket. Ketla neni i lok li i ro at lenep kasep, kusu laxasep teren naba so epeseves tinedi axap go xeneng at loogu.
MAT 5:16 La kerepmo bok laxasep atnemi na soosoo ro melamgo at limixin, kusu diba reven leveloklok nunuan mik lox i, la diba emi asu mi ne Moroa ne Temen nimi boro vana at laxalibet.”
MAT 5:17 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nemen gat mita nua i do aga vot kusu ana lok pes Laulis Linga at ne Moses la levenanasa at lavaeme vapaase ali. A goxo vot kusu ana lok pes i, ketla aga vot ti lox epovo levelinga ren.
MAT 5:18 A tong tuturun i rinimi. Laxalibet mi lavatbung menemen naba nemen at laxanaleng solo, la ap mo levenaleng kopmen tamangkot lixilik at levelinga keneng at Laulis Linga naba xap asonao, ba se ap mo laaleng levelinga ren naba soorun.
MAT 5:19 Kuren la, do tara i los polo tamangkot lixilik at Laulis Linga, la ia lox ase lentaba vetpes do dina los polo box i, neni naba lixilik tinotno at Linintoo no vana at laxalibet. Do tara i ronga res at Laulis Linga, la ira lox ase bok lentaba vetpes kusu dina ronga res teren, neni naba silok to at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 5:20 A tong i rinimi. Mo do luruptuvuk atnimi noxo lox avukat ti luruptuvuk at luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la lubung Parisi, kopmen mi noxo vubeles at Linintoo, no vana at laxalibet.”
MAT 5:21 La ne Iesu ga lok bok, “Miga ronga i do lavalabat atdik gano migomgo diga tong i do, ‘Nemen gat mitap sev amet tadi. La do nege i sev amet taradi, neni naba tu at lavapaase ro melamgo at laradi rongtonga linga.’
MAT 5:22 Ketla monga ana tong i rinimi do, nege i musak mi neton, neni naba tu at lavapaase ro melamgo at laradi rongtonga linga. La do nege i tong i ri neton do ‘Nenu laradi pis,’ neni naba tu at lavapaase ro melamgo at lixitkis buru at lavanuti sangaun nedi loxongkulao silok at limixin me Israel. La do nege i lok ti neton do ‘Nenu lavanga baulang’, i auret do ne Moroa naba riki i uto xeneng at laxao at lemenemen songsongot.
MAT 5:23 Kuren la, do unat pas kusu una raba letaba ram ti ne Moroa ro at loxonin laplavang, la go ura doma su at netam i emusak minu,
MAT 5:24 una ke xepe be letaba ram go melamgo at loxonin laplavang, la unat pas avot be xusu una lok lumulum eburu mi netam. La melemu ba unamlong la una raba letaba ram ti ne Moroa.
MAT 5:25 Mo do tara na lok ka u ri lavapaase kusu na lok li lumumuat taram, una etangas nunuan min at langa kusu una lok lumulum eburu min. Do kopmen, neni naba lok ka u uto at laradi rongtonga linga, la laradi rongtonga linga naba lok li u at laradi rutu mu, la ni naba lok li u at loogu xokoxo.
MAT 5:26 Nia a tong tuturun i do unabak lok go, naba se rinotno do una un axap lempilas at nom lavapaase.”
MAT 5:27 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Miga ronga vam lavapaase diga tong i do, ‘Nemen gat mita elongka mi lavakin at lentaba vetpes.’
MAT 5:28 Ketla monga ana tong i rinimi, do tara na ven peves at tatkin petpes, i lok ngan neni ia longka vam mi nom latkin to xeneng at lebelen.
MAT 5:29 Do laxatli tino ram na lox u la una subu, una lik gogo su min. I lox avukat tu do una lok pes tenep at labantuxu ram. Lavanga labantuxu axap taram nat pas ti lemenemen songsongot.
MAT 5:30 Mo do lakngam tino na lox u la una lok laxakapmek, una ra korop pes i la una lu min! I lox avukat tu do una lok pes lara lakngam. Lavanga labantuxu axap taram nat pas ti lemenemen songsongot.”
MAT 5:31 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Gano diga lox ase bok limixin keretna. Taradi do na soxope latkin teren, ni na malagan taba i mi tevelinga axasep do neni mo na ba korop ta leepot atdu.
MAT 5:32 Ketla monga ana tong i rinimi. Mo do taradi na soxope latkin teren, ketla mo latkin goxo longka, mo laradi i lok latkin teren ira longka, mo do neni ira epot manga at taradi vetpes. La mo laradi bok i epot ka mo latkin, i longka vam mila ik midi eburu mi latkin at laradi vetpes.”
MAT 5:33 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Miga ronga bok pam i do diga tong i ri limixin gano do, ‘Nemen mita los polo lavangpangpe atnemi saparap ne Moroa, ketla mina lox epovo lempanga salai mira xaape vam min.’
MAT 5:34 Ketla monga ana tong i rinimi xeretna. Nemen gat mita lok lavangpangpe mi laasen at ne Moroa. Nemen mita lox amuat tevelinga mi lavangpangpe atnimi la mina tong laxalibet, mila neni loxonin orong at ne Moroa.
MAT 5:35 La nemen mita lox amuat tevelinga atnimi mi lavangpangpe mi lavatbung menemen, mila neni loxot burubut ti luxangkedek teren. La nemen mita lox amuat tevelinga mi lavangpangpe mi ne Jerusalem, mila neni lemenemen silok at ne Moroa.
MAT 5:36 Nemen mita lox amuat tevelinga vangpangpe mi lengkabinim at lempatlak atnimi mila nemi xa mixo epovo xusu miba lok tamang kabinim at lempatlak atnimi nan bun kopla na bibi.
MAT 5:37 Mina tong mene i do, ‘I ruturun!’ kopla ‘Kopmen!’ Toxolinga bok tara na tong i mavana at nai, i laa boro at ne Satan.”
MAT 5:38 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Miga ronga bok pam i diga tong i do, ‘Mo do una lik su mi laxatli at tara, laxatli bok taram dina lik su min. La do una sep pit tasangsa at tara, lasangsa bok taram dina rit pir i.’
MAT 5:39 Ketla monga ana tong i rinimi xeretna. Nemen mita vorang amlong laxakapmek at tara do i lox i ru. Mo do tara na vasa lavapaales tino ram, una ke box i na vasa lavapaales piang taram.
MAT 5:40 La do tara na lok ka u ri lavapaase kusu na li levelinga mumuat mavana ram mumu lavanga singsiga ram, una ke raba box i mi lavanga singsiga silok taram.
MAT 5:41 La do tara at limixin esep na pu soso u do una xip laknixip teren uto vaxalom, unap kiv i uto vaxalom axa.
MAT 5:42 Mo do tara na sing u mi tavanga, una raba i min. La mo do tara i vara i do na lok ka be tavanga ram kusu na gugu min, una siam taba i min.”
MAT 5:43 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Miga ronga bok pam i, diga tong i do, ‘Mina balamu larapen tangas atnimi, la mina belengatngas tinedi di munepen minimi.’
MAT 5:44 Ketla monga ana tong i rinimi xeretna. Mina balamu nedi di munepen minimi, la mina ngising tinedi dik lox asongot nimi,
MAT 5:45 kusu minaba ravasu ngan luvutnitna rinotno at ne Temen nemi ne Moroa no vana at laxalibet, mila neni ga lok laxangking kusu na soosoo mavana at limixin kakapmek i ngan mun tinedi bok limixin nunuan. La im taba bok larakabu ridi dik lok lununuan la tidi bok dik lok laxakapmek.
MAT 5:46 Mo do nemi xa mi balamu xusuk mun nedi di balamu nimi, ne Moroa xopmen noxo raba nimi mi luunun. Limixin kapmek kerekngan luvuttadi loklok ka pilas bok dik lox i na.
MAT 5:47 La mo do mi paase momo mun ti luvutneton nimi, na loklok kopmen lavanga silok, mila limixin dixo nunu at ne Moroa di mumu asu box i na.
MAT 5:48 Kuren la mina nemen manmanton tino kerekngan mun ne Temen nemi no vana at laxalibet in manton tino.”
MAT 6:1 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Mina lok tatao alabat nemi, la nemen mita lok leveloklok nunuan to melamgo at limixin kusu dina ven i la diba emi asu minimi. Mo do mina mu asu na loklok, mi noxo lok ka luunun tinimi boro at ne Temen nimi no vana at laxalibet.
MAT 6:2 Kuren la, do mina raba tavanga ri taradi banbalo, nemen mita tong asu i na ro melamgo at limixin axap kerekngan luvuttadi loklok sosolom, dik lox i ro xeneng at laraogu singising la to at larangas. Dik lox i xusu limixin diba emi asu midi. A tong tuturun i rinimi do luunun atdi dira lok ka axap pam i.
MAT 6:3 Ket do mina lok tooro taradi banbalo, mina lox i at langas, nemi xusuk mun miklen i, la nedi dik lox auret nimi di noxoklen i.
MAT 6:4 La kerepmo kopmen tara noxoklen i, ketla ne Temen nimi mene, mo i reven mo leveloklok ik lox alipe, naba raba nimi mi luunun.
MAT 6:5 Do mina ngising, nemen mitak lok ngan luvuttadi loklok sosolom. Di vavara aleng i do dina tu la dina ngising to xeneng at laraogu lotu la to bok at larangas etang kusu limixin diba reven di. A tong tuturun i rinimi do dira lok ka axap pam luunun atdi.
MAT 6:6 Ket do mina vara sing, mina beles uto at leventaogu atnimi la mina sat pe lempatban la mina sing ti ne Temen nimi, mixo epovo mina ven i. La ne Temen nimi i reven lempanga salai i nemen alipe at lemeren limixin, naba raba nimi mi luunun.
MAT 6:7 Keneng at levesingising atnimi, nemen mita tong lengkolinga xopmen tempasuun teren, kerekngan lavamolon di mumu asu i. Di doxoma i do ne Moroa mo naba ronga di mumu levesingising babaalom atdi.
MAT 6:8 Nemen mita mu asu na loklok atdi mila ne Temen nimi ne Moroa iraklen avot pam levenai mik pakes tin, avot ti levesingising atnimi.
MAT 6:9 Do mina sing, mina mu asu i xeretna, ‘Temen nama no vana at laxalibet, mana lok ngangao at laasen taram.
MAT 6:10 Linintoo ram na vot, lavavara ram limixin dina mu asu i nade xopok at na lavatbung menemen, i ngan mun di mu asu i ro vana at laxalibet.
MAT 6:11 Una raba nema mi leveluxa lingina.
MAT 6:12 Doxoma xepe laxakapmek atnema, kerekngan nema ma doxoma xepe laxakapmek atnedi di lox i rinema.
MAT 6:13 Nemen uta lok li nema ri leveloklok tong pen i lolos, ketla unang tanga amlong ka nema basinge ne Satan.’
MAT 6:14 Mo do mina doxoma xepe laxakapmek limixin di lox i rinimi, ne Temen nimi no vana at laxalibet naba doxoma xepe bok laxakapmek atnimi.
MAT 6:15 Ket do mixo doxoma xepe laxakapmek at limixin petpes, ne Temen nimi ro vana at laxalibet noxo doxoma xepe laxakapmek atnimi.”
MAT 6:16 La ne Iesu ga lok bok tidi, “La do mina mun anan, nemen gat mita ven bukbulu, i ngan luvuttadi loklok sosolom di mumu asu i. Dit pas saasaa ro xantubu at limixin kusu limixin diba reven lemeren di do nedi mo di mun anan. A tong tuturun i rinimi do luunun atdi, dira lok ka axap pam i.
MAT 6:17 Do mina mun anan, mina saba nunuan lempatlak atnimi mi ladan momonok at la olip la mina gos avukat lenmeren nimi,
MAT 6:18 kusu nedi vetpes di noxoklen i do nemi mo mi mun anan. Ketla ne Temen nimi, kopmen mina epovo na ven i, neni xusuk mun nabaklen i. La ne Temen nimi, mo i reven lempanga salai i nemen alipe at lemeren limixin, naba raba nimi mi luunun.”
MAT 6:19 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nemen mita lili gat lapnovos tinemi nade xopok at na lavatkangka, mila i epovo do laxanuvis naba an asonao mun i, la lamamao tas na long i la ba lok kapmek, la luvuttadi xipkip pilo dinaba das beles ukeneng at leventaogu atnimi la dina xip pilo ka i.
MAT 6:20 Ketla mina lok leveloklok nunuan naba lok ngan lapnovos tinimi ro vana at laxalibet, mo go laxanuvis mi lamamao tas noxo lok kapmex i, la luvuttadi xipkip pilo di noxo das beles ukeneng la dina xip pilo xaka i.
MAT 6:21 Mina lox i xuren mila lebelen nimi nabaplivi mu mo lapnovos atnimi.”
MAT 6:22 La ne Iesu ga lok bok keretna, “Lengkatli atnimi i ngan laxasep ti lorooro atnimi. Dola lengkatli atnimi na reven pupuse ri lempanga avukat, lorooro atnimi naba umsu mi laxasep.
MAT 6:23 Ket do lengkatli atnimi na reven pupuse ri lempanga xapmek, lorooro atnimi naba umsu mi lamain. Kuren la, mo do laxasep kopmen nak lok keneng at lorooro atnimi, lamain i silok aleng nabak lok keneng teren.
MAT 6:24 Kopmen tara i epovo na nemen ngan lasaxaruki at legepu radi. Neni naba belengatngas ti lara la na vavara mo lara. Neni naba ruturun ti lara, la ni na sok tixirixes mo lara. Kopmen na epovo do tara na nemen ngan lasaxaruki at ne Moroa la lebelen na ngaongao mu lempilas.
MAT 6:25 Kuren la a tong i rinimi do nemen gat mita doma solo mu lempanga anan mi lengkadan mik pakes tin, kopla lempanga singsiga kusu ti labantuxu atnimi. Kereva, lempanga anan i silok ti lorooro la lempanga singsiga i silok ti labantuxu?
MAT 6:26 Mina ven lavapixa dip tava saasaa, dixotlotlo tevenit panga, la dixo lili buru levempeven una do ik mukun, la dixo lili i ro at levempovos pixa atdi. Ketla ne Temen nemi no vana at laxalibet i reven tatao nedi. La nemi mi silok aleng ti lavapixa.
MAT 6:27 Kopmen tara na epovo do na lox epasum toxot ti lorooro ren mo do neni na bulu mu i.
MAT 6:28 La tila mik bulu mu amisik lempanga singsiga? Mina ven be lempusuvus aaxa di suusu. Kopmen dina gugu la dinak sok etang lempanga singsiga ridi.
MAT 6:29 Ketla a tong i do loorong ne Solomon mi langsangan lapnovos teren ga ruuna lempanga singsiga kopmen goxo nunuan aleng ti nom lempusuvus.
MAT 6:30 Ne Moroa xa ik paxasiga lempivilis aaxa, mo lempivilis i rooro mun lingina la kantamak manga ira mada si, la dira kotos i ro at laxao. Ketla neni naba lox angtang mu aleng nimi kusu na vaxasiga nimi. Lununu atnemi saparap ne Moroa i lixilik mun.
MAT 6:31 Kuren la nemen mita bulu la mina lok do, ‘Leveluxa ridik naba laa meva?’ kopla ‘Lengkadan tidik naba laa meva?’ kopla ‘Lempanga singsiga ridik naba laa meva?’
MAT 6:32 Nedi xopmen dina nunu at ne Moroa dik bulu mu lempanga xeretna. Ne Temen nemi no vana at laxalibet ikleklen i do mik pakes ti na lempanga.
MAT 6:33 Ketla mavana at lempanga axap, mina lolos avot be ri puse ka Linintoo at ne Moroa la leveloklok manmanton teren, la neni naba raba bok nemi mi nom lempanga mik pakes tin.
MAT 6:34 Kuren la nemen mita bulu mu mo lempanga ba ravasu ap mo laaleng kantamak, mila levenainbulu mo bak lok ti laaleng kantamak. La levenainbulu at leges aleng i epovo ri mo laaleng.”
MAT 7:1 La ne Iesu ga lok bok keretna, “Nemen mita ila mumu loklok at tentaba vetpes, kusu ne Moroa noxo ila mumu loklok atnimi.
MAT 7:2 Mo do mina ila mumu loklok at tentaba vetpes, ne Moroa naba ila mumu nimi ap mo mun langas. La lumumuat mi lok li mavana atnedi lentaba vetpes, neni mun i nom ne Moroa naba raba nimi min.”
MAT 7:3 La ne Iesu ga paase poovo bok keretna, “Nemen mita reven ti nom levendon i nemen at laxatli at neton nimi, la nemi xa kopmen mina doma mu levengkonuna ik lok pe lengkatli atnimi.
MAT 7:4 Mi tong i ri neton nimi keretna, ‘Netak, una mulus tia kusu ana lok pes nom levendon at laxatli ram,’ ketla nemi xa xopmen mina ven kibis levengkonuna ik lok pe lengkatli atnemi getgesara.
MAT 7:5 Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mina lok pes avot nom levengkonuna ik lok pe lengkatli atnimi, la melemu ba minaba ven avukat ba i xusu mina lok pes ba levendon no at laxatli at neton nimi.
MAT 7:6 Nemen gat mita raba lubungman mi lempanga i xaala. Mo do mina lox i xuren, dinaba rem gili mu nimi la diba at koxorop nimi. La nemen mita lu raba lababo mi leven peal (pearl) atnimi. Mo do mina lox i xuren, dinaba but axangka i mi lengkangkedek atdi.”
MAT 7:7 La ne Iesu ga lok bok keretna, “Mina ngising, la minaba ruuna xaka i. Mina puse, la minaba vuse xaka i. Minap dipdi, la lumusmaragu naba rem suang tinimi.
MAT 7:8 Mila do mina ngising ne Moroa, minaba lok kaka i. La do nemi mina puse, minaba vuse ka i, la lumusmaragu naba rem suang tinemi mi dipdi.
MAT 7:9 Kereva, i epovo do ne temen tamdak na raba ne nitna mi toxonuat, modo neni na sing ti toxongkide?
MAT 7:10 Kopla i epovo kusu neni na raba i mi tisii mo do neni na sing ti temat?
MAT 7:11 Keke i do nemi limixin bilinga, ketla mikleklen i do mim taba laxamdak mi laxaalik atnimi mi lempanga nunuan. La kerepmo i epovo rinotno do ne Temen nimi ro vana at laxalibet naba lok momo aleng ti raba bok lempanga nunuan tinedi di ngising tin.
MAT 7:12 Leveloklox axap mina lox i ri lentaba vetpes, na lok ngan mun leveloklok mi vara i do dina lox i rinimi. Anai ni lavasuun tinotno at Laulis Linga at ne Moses la levelinga at lavaeme vapaase ali.”
MAT 7:13 La ne Iesu ga lok bok, “Mina beles keneng at lumusmaragu i veleot kusu ti lok ka lorooro, mila lumusmaragu uto at lemenemen songsongot i repalas la langas ugo at lemenemen songsongot kopmen na lolos ti mumu asu i, la buaang nedi limixin di pubeles teren.
MAT 7:14 Lumusmaragu uto at lorooro ni i veleot mun la langas tin i lolos aleng tino la ixo buaang nedi limixin di pubeles teren.”
MAT 7:15 La ne Iesu ga lok bok, “Mina lok tatao nemi mumu loklok atnedi lavaeme vapaase ali xaxarang. Diba vot pasa nimi mi levelinga xaxarang la diba tong i do nedi luvuttadi at ne Moroa. Ketla di lok ngan lempatman atat, di siga lempanga singsiga diga lox i mi lengkabinim at levesipsip kusu dina xarang limixin.
MAT 7:16 Miba ven kibis nedi mi levempipisik at lorooro atnedi. Ixo epovo do mina dik ka tempeven una nunuan boro at taban gagas, la ixo epovo do miba dik ka tempeven una at loxoon boro at tabaniles.
MAT 7:17 La kerepmo luuna nunuan i pisik lempeven una nunuan, ketla luuna mamao i pisik lempeven una mamao.
MAT 7:18 Luuna nunuan ixo epovo do na visik tempeven una mamao, la luuna mamao ixo epovo do na visik tempeven una nunuan.
MAT 7:19 Larauna axap do dixo pisik nunuan, di tara korop asi nedi la di lulu arup midi ro at laxao.
MAT 7:20 Kuren la miba ven kisip lavaeme vapaase ali xaxarang mi levempipisik at lorooro atdi.”
MAT 7:21 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Limixin dinaba tong ia do Leeme Silok, Leeme Silok. Ketla kopmen nedi axap diba beles at Linintoo no vana at laxalibet. Nedi xusuk mun di mumu asu lavavara at ne Tamak, dinaba vubeles teren.
MAT 7:22 At laaleng ete buaang nedi limixin dinaba lok tia, ‘Leeme Silok, Leeme Silok, maga paase ali ri limixin mi laasen taram, la maga riki asu lubunggas basinge limixin mi laasen taram, la maga lok buaang laxampanga sangsangu mi laasen taram.’
MAT 7:23 Melemu anaba vaase ridi xeretna, ‘Nia xopmen tinotno anaklen nimi. Uto nimi basinge ia, nemi limixin kakapmek.’”
MAT 7:24 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Kuren la, do tara i ronga na lempapaase rak la i ronga res mu i, neni i lok ngan laradi leklen ga xip loogu ren la ga sev asi lemet ukopok tinotno la ga lok nom loogu ren pana at laxanuat.
MAT 7:25 Larakabu ga vot, la ladanut ga sen, la lamanman gat mas lolos mo loogu, ketla loogu goxo rem sup, mila ni gasbo i mi laxanuat.
MAT 7:26 Ket do lara i ronga na levelinga rak la kopmen ni na mu asu i, neni i lok ngan laradi tangtangku, ga xip loogu ren la gasbo pe i mi laxapulang.
MAT 7:27 Larakabu ga vot, la ladanut ga sen at laradan, la lamanman ga vot lolos at nom loogu, la loogu ga rem sup la ga rem utut axap.”
MAT 7:28 Se ne Iesu ga vaase axap na lempapaase, buaang nedi limixin diga sangu aleng at levenanasa ren,
MAT 7:29 mila neni ga anasa di, la levelinga ren ga mumuat, neni xopmen goxo anasa ngan luvuttadi loklox ase at Laulis Linga.
MAT 8:1 Iesu ga si boro vana at lakaana la buaang limixin diga emu min.
MAT 8:2 La lara laradi ga meres mi lanmeres gu (leprosy) ga vot pasa ne Iesu la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing i, “Leeme Silok. Mo do u vara i, una lox aroo ia.”
MAT 8:3 Iesu ga song asu mi lekngen la ga long tu ren, la ga lok tin, “A vara i. Lanmeres taram na xap ta.” La soso mun mo lanmeres ga xap basinge mo laradi.
MAT 8:4 La ne Iesu ga lok tin, “Nemen uta tong box i na ri tara, ketla unat pas uto at lamaasa, la neni na ven mumu u. Melemu una lok laramtaba ram ti ne Moroa ngan ne Moses ga tong i, kusu ti lox asuusu i ri limixin axap do nenu mo ura lox avukat ta.”
MAT 8:5 Iesu ga vubeles at lemenemen Kaprenaum, la lara laasesep at limixin esep boro Rom ga vot pasa i la ga sing i ri loklok tooro xeretna,
MAT 8:6 “Leeme Silok. Lasaxaruki rak no ik midi ro at loogu rak. Lengkot axap teren i molo la ing songot aleng.”
MAT 8:7 La ne Iesu ga lok tin, “Nia anat pas ti lox aroo i.”
MAT 8:8 La mo laasesep ga lok tin keretna, “Leeme Silok, nenu Leeme Silok la ixo lox avukat do una beles at loogu rak. Ketla una tong mun i la lasaxaruki rak naba lox avukat.
MAT 8:9 Nenia aklen i do nenu u epovo ri lox i na mila nenia bok a nemen maxopok at lentaba amgomgo rak la lentaba bok di nemen maxopok tarak. La mo do a lok ti tara, ‘Unat pas,’ neni nabat pas. Do a lok ti tara, ‘Ude u,’ neni nabat pas saparav ia. La do a lok ti lasaxaruki rak, ‘Una lox i na,’ la neni naba lox i.”
MAT 8:10 Se ne Iesu ga ronga i na, ni ga sangu aleng la ga lok tinedi diga emu min, “Nia a tong tuturun i. Keneng at lengkot axap Israel, a goxo ven tara, lununu ren i silok ngan i na.
MAT 8:11 Nia a tong i rinimi do buaang limixin dinaba laa boro at lengkot axap at na lavatbung menemen la dinaba xis kopok eburu mi ne Abaram, Aisak la ne Jakop at laanan tarak to xeneng at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 8:12 Ketla limixin me Judaia, avot be diga nemen ngan lavaanat at Linintoo, ketla ne Moroa naba lu asu midi uto at lamain bonot la mo go dinabang teng aleng la dinaba rungur igisa.”
MAT 8:13 La ne Iesu ga lok ti mo laasesep, “Unamlong uto xolonu ram. Lasaxaruki ram naba lox avukat kerekngan lununu ram.” La lasaxaruki ren ga lox avukat ap mo mun loxonaleng.
MAT 8:14 Iesu ga rupot to at loogu at ne Pita, la ni ga ven luvutulom at ne Pita gak midi at loora, ga meres mi liplivi.
MAT 8:15 Neni ga long tu at lekngen la liplivi ga on basinge i, la ni ga xatu kaxat upana la ga lox agagas leveluxa rin.
MAT 8:16 Ga ukantinao, limixin diga lam ka larapen tangas atdi uto at ne Iesu, nedi lubunggas ga suxuna di. La ne Iesu ga paase lengkolinga, la ni ga riki asu lubunggas basinge di. La neni ga lox aroo limixin axap digak meres.
MAT 8:17 Kerepmo ne Iesu ga lox asoorun levelinga at leeme vapaase ali ne Aisaia, i lok keretna; “Neni ga lox alolos nama basinge levenainmolo la ga lox aroo nama basinge levenanmeres.”
MAT 8:18 Se ne Iesu ga ven buaang limixin digak lok saparav i, ni ga tong i ri lavaun pinivu ren do dina sen polo lavatdan kis uto at lenep meo.
MAT 8:19 La lara laradi loklox ase at Laulis Linga ga vot pasa i la ga lok tin, “Leeme loklox ase, nia ana emu minu uto at lengkot axap ut pas uve.”
MAT 8:20 La ne Iesu ga lok tin, “Lubungman sio di ruuna lengkot mikmidi atdi, la lavapixa di ruuna levempotpos atdi, ketla nenia, Laradi Mevana, axo ruuna temenemen kusu tia rik midi la na lok mamana ren.”
MAT 8:21 La lara laradi vetpes, lara at lavaun pinivu ren ga lok tin, “Leeme Silok. Una ke xepe be ia, kusu anat pas la anak mit ne tamak.”
MAT 8:22 Ketla ne Iesu ga lok tin, “Una mumu asu ia, la una ke laxampanga met dinak mikmit luvuttadi met.”
MAT 8:23 La ne Iesu ga los kas at lesepang eburu mi lavaun pinivu ren la diga sen kaxat.
MAT 8:24 La soso mun langsangan lamanman ga mas lolos mo lavatdan kis, la ga auret do lesepang gita dong si. Ketla ne Iesu mo ga unga.
MAT 8:25 La lavaun pinivu diga vot pasa ne Iesu la diga lox aus i la diga lok, “Leeme Silok, una lox aroo dik, ata seeve nga na.”
MAT 8:26 La ni ga lok tidi, “Kereva, kopmen tununu atnimi? Mi marat tila?” La ni ga xatu kaxat la ga vaase lolos pe lamanman mi lavatdan kis la duga lox atnaasan la langsangan lenmila ga nemen ta.
MAT 8:27 La diga sangu aleng la diga lok, “Laradi salai na? I vaase sok lamanman mi lavatdan kis la dura ronga res teren.”
MAT 8:28 Se ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vot to at lenep meo, diga oso ro at lenep silok Gadarin, la legepu radi duga laa boro at larabuang, limixin me go digak mikmit labarongan e, lubunggas ga nemen atdu. La duga ekip tangarang mi ne Iesu. Nedu luradi sepsep la limixin ap mo lenep silok di goxot pas ti mo lenep.
MAT 8:29 La duga xup ti ne Iesu xeretna, “Nitna ne Moroa. Lavanga salai u vara na lox i rinama? Kereva, u vot de xusu una lox asongot nama avot ti laaleng ete?”
MAT 8:30 Buaang laxanbo mo diga nemen to vaxalom lixilik, diga anan.
MAT 8:31 La lubunggas diga sing ne Iesu, “Do una riki asu nama basinge na luradi, una riki abeles nama ri nom laxanbo.”
MAT 8:32 La ni ga lok tidi, “Mina vas su uto.” La diga sixisu ap mo luradi la diga vubeles ap mo laxanbo la nedi axap nom laxanbo diga sixisi at lakaana la diga los tup ukopok at lavatdan kis la diga xong axap.
MAT 8:33 La nedi mo luvuttadi digak lok tatao laxanbo, diga ven i na. La diga sixit kaxat uto ap mo lemenemen. La diga tong na lavanga ri mo limixin, la diga tong bok mo lavanga ne Iesu ga lox i ri mo luradi.
MAT 8:34 La limixin axap ap mo lemenemen diga vas su la diga vot pasa ne Iesu. Se diga ven i, diga sing i do ni na on basinge mo lenep silok atdi.
MAT 9:1 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga los kas at lesepang la diga sen kaxat la diga rupot to at lemenemen at ne Iesu.
MAT 9:2 Lentaba luvuttadi digap kip lara laradi mi loora, labantuxu ren ga molo axap la diga vot pasa ne Iesu. Se ne Iesu ga ven kibis lununu atdi, ni ga lok ti mo laradi mekmeres keretna, “Nuruk, una lolos. Leveloklok kakapmek axap taram, a doxoma xepe i.”
MAT 9:3 Lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga ronga i na la diga epaase xantubu atdi xeretna, “Na laradi i paase vupu ri ne Moroa.”
MAT 9:4 Iesu gaklen levendoxoma atdi la ga lok tidi xeretna, “Tila levendoxoma atnimi i umsu mi laxapmek mumu na lavanga?
MAT 9:5 Ua levelinga kopmen na lolos ti tong i? Leveloklok kakapmek taram ara doxoma xepe vam i, kopla ana tong i do, katu kaxat la unat pas?
MAT 9:6 Ketla a vara minaklen i do nenia, Laradi Mevana, a ruuna lolos at na lavatbung menemen kusu ti doxoma xepe leveloklok kakapmek.” La ne Iesu ga vaase bok ti mo laradi xeretna, “A tong i ru, una xatu upana la una xip kaka loora ram la una vas kaxat uto xolonu.”
MAT 9:7 La mo laradi ga xatu kaxat la gat pas uto xolonu.
MAT 9:8 Se mo limixin axap diga ven i na, diga lingun, la diga emi asu mi ne Moroa, mo ga raba lolos kerepmo ti limixin.
MAT 9:9 Iesu ga vas kaxat basinge mo lenep la ni ga ven lara laradi, laasen teren ne Metiu, mo gat kis at loogu xekepe pilas. La ne Iesu ga lok tin, “Una mumu asu ia.” La ne Metiu ga xatu upana la ga mumu asu i.
MAT 9:10 La ne Iesu gat kis at laanan to xeneng at loogu at ne Metiu la buaang atnedi luvuttadi loklok ka pilas, la lentaba limixin kakapmek bok diga rupot. La diga anan eburu mi ne Iesu la lavaun pinivu ren.
MAT 9:11 Se lubung Parisi diga ven i na, diga sue lavaun pinivu ren keretna, “Tila leeme loklox ase atnimi i anan eburu mi limixin loklok ka pilas la limixin kakapmek?”
MAT 9:12 Iesu ga ronga i nom la ga lok tidi xeretna, “Limixin di lox avukat, kopmen dinak pakes ti loklok tooro, ketla nedi xusuk mun dik meres.
MAT 9:13 La minat pas la minaklen ka lavasuun at na levelinga keneng at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Nia axopara levelaplavang, a vara i xusu mina lox asuusu lebelen tuntun.’ Nia aga rupot kusu ti ro xaka limixin bilinga kusu dina leeng, la kopmen nia a goxo rupot kusu tinedi limixin manmanton.”
MAT 9:14 Lavaun pinivu at ne Jon, laradi sep susu, diga vot pasa ne Iesu la diga sue i, “Nema mi lubung Parisi ma mun anan amisik, ketla lavaun pinivu ram kopmen dina mun anan. Ua lavasuun teren?”
MAT 9:15 Iesu ga vorang i ridi mi lavapaase poovo xeretna, “At loklox anarong at leepot, lentaba at laradi epot di noxo bulu mila laradi epot move ik lok eburu midi. Ketla laaleng mo naba rupot la limixin petpes dinaba lam ka laradi epot basinge lentaba ren, la dina mun anan ba ap mo levenaleng.”
MAT 9:16 La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo xeretna, “Kopmen teta na balais ka loxontamon maxat kusu na sok gatgat pe lamamara at labantamon maut min. Mo do neni na lox i xuren, labantamon maxat ira lok kapmek pam la kopmen na epovo bok ba kusu na lok tavanga min. La nom loxontamon maxat noxo epovo xusu na lok pe avukat lamamara at loxontamon maut.”
MAT 9:17 La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo. Ni ga lok keretna, “Kopmen tara na soli li laxadan vaen maxat uto xeneng ti labantuxu at lavatme i maut pam. Mo do neni na lox i xuren, mo labantuxu ba remdas la laxadan vaen naba soli su axap, la labantuxu maut naba lok kapmek. Laxadan vaen maxat mina soli li i at labantuxu maxat, la kopmen tempanga ba lok kapmek.”
MAT 9:18 Ap mo mun loxonaleng ne Iesu ga tong i na, lara laradi ga vot, neni lara atnedi luvuttadi amgomgo at loogu singising ap mo lemenemen. Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu la ga lok tin, “Anaa vam, loolik tarak i met. Ketla una ven be i la una long tu ren la ni naba roo.”
MAT 9:19 La ne Iesu ga xatu kaxat la ga emu min, la lavaun pinivu bok teren.
MAT 9:20 La lara latkin mo ga nemen. Lanmeres gaaling gak lok teren at levenaleng amisik. Ni ga ruuna nom lanmeres at lasangaun mi legepu maares. Ni ga vas mu ne Iesu ro melemu la ga long tu at lungusungus at lavanga singsiga ren.
MAT 9:21 Ni ga doma i do neni na long tu at lavanga singsiga ren, neni ba lox avukat.
MAT 9:22 La ne Iesu ga rem gili la ga ven kora ka i. La ga lok tin, “Latkin. Una lolos. Lununu ram ira lox avukat pam u.” La ap mo mun loxonaleng mo latkin ga lox avukat ta.
MAT 9:23 Se ne Iesu ga vubeles at loogu ap mo laradi gomgo, ni ga ven buaang limixin, lentaba diga mas lengkaatu atdi, la lentaba digang teng la diga saxaanu ap mo loolik.
MAT 9:24 Ni ga lok tidi, “Uto nimi. Loolik kopmen na met, neni i unga mun.” Ketla diga lok sese i.
MAT 9:25 La diga vas su ukamang, la ne Iesu ga vubeles la ga ranga at lekngen loolik la ga lox axatu kaxar i.
MAT 9:26 La levelinga mumu i na ga epeseves at lengkot axap ap mo lenep silok.
MAT 9:27 La ne Iesu ga vas kaxat la at lavatpas teren, legepu radi levengkatli atdu ga main, duga mumu i la duga toro keretna, “Livisik li at ne Devit. Una lox asuusu lebelen tuntun tinama.”
MAT 9:28 La ne Iesu ga vubeles at lara loogu la mo luradi ga vot pasa i, la ni ga lok tidu xeretna, “Kereva, mu nunu do nenia a epovo na lox avukat levengkatli atnumu?” Duga vorang i rin keretna, “Laaba, Leeme Silok.”
MAT 9:29 La ne Iesu ga long tu at levengkatli atdu la ga lok tidu, “Nemu mu nunu rak la kerepmo levengkatli atnumu na lox avukat.”
MAT 9:30 La levengkatli atdu ga lox avukat ta. La ne Iesu ga paase lolos tidu xeretna, “Nemen muta tong i na ri teta.”
MAT 9:31 Ketla duga vas kaxat basinge mo loogu la duga tong i ri limixin at lengkot axap ap mo lenep silok.
MAT 9:32 Melemu atnedu duga on basinge ne Iesu, limixin diga lam ka lara laradi uto saparap ne Iesu. Lagas kapmek ga nemen ap mo laradi la goxo epovo na paase.
MAT 9:33 Se ne Iesu ga riki asu mo lagas, mo laradi ga epovo ba xusu na paase. Mo limixin diga sangu la diga lok, “Kopmen tempanga kerepmo maga ven i nade Israel.”
MAT 9:34 Ketla lubung Parisi diga lok keretna, “Neni i riki asu lubunggas mi lolos at laradi gomgo at lubunggas.”
MAT 9:35 Iesu gat pas kantubu at levenmenemen silok axap, eburu mi lengkon menemen kakalik, ga anasa limixin to at laraogu singising atdi la ga vavang mi Lagale Lavavang mumu Linintoo at ne Moroa. La ne Iesu ga lox avukat limixin basinge levenasen anmeres axap.
MAT 9:36 Kuren la ne Iesu ga ven nedi buaang limixin la ga balamu di mila diga baava mi levenaknixip la digak pakes aleng, kerekngan levesipsip kopmen taradi loklok tatao atdi.
MAT 9:37 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Laraamang mo ira mukun pam, ketla ixo buaang nedi limixin kusu ti lox abeles leveluxa ukeneng at laraogu.
MAT 9:38 Kuren la mina sing ti laradi loklok tatao at laraamang kusu neni naba riki asu tuvuttadi kusu ti lox abeles leveluxa.”
MAT 10:1 Iesu ga xup buru ka nedi lasangaun legepura lavaun pinivu ren saparav i la ni ga raba di mi lolos kusu dina riki asu lubunggas basinge limixin la dina lox aroo luvuttadi mi levenanmeres ga lox abinis labantuxu atdi, la levenasen anmeres bok basinge limixin.
MAT 10:2 Ni levenasen atnedi na lasangaun legepura luvuttadi vavang. Avot tinotno ne Simon (laasen bok teren ne Pita), la ne Endru neni neton; la ne Jems eburu mi neton laasen teren ne Jon, nedu lumdak at ne Sebedi.
MAT 10:3 Pilip la ne Batolomiu; Tomas la ne Metiu, neni laradi loklok ka pilas; Jems, nitna ne Alpias, la ne Tadias.
MAT 10:4 Simon, neni at libinam tadi me Selot, la ne Judas Iskariot, neni mo laradi ga song araba ne Iesu ri limixin kakapmek.
MAT 10:5 Iesu ga riki asu na lasangaun legepura luvuttadi mi levelinga xeretna, “Nemen gat nimi gutat pas uto at tenep at limixin kopmen di me Judaia kopla uto at temenemen at leme Samaria.
MAT 10:6 Mina vot pasa mene limixin boro Israel, di lok ngan laxasipsip di soogong.
MAT 10:7 At lavatpas atnimi, mina vavang ti limixin do Linintoo boro vana at laxalibet monga ira auret!
MAT 10:8 Mina lox avukat levenanmeres, la mina lox arooro amlong luvuttadi met, la mina lox avukat nedi lanmeres gu (leprosy) ik lok atdi, la mina riki asu lubunggas basinge limixin. Nia ara raba gamasa vam nimi mi lolos ti lok na leven gugu. Kuren la mina gugu min la nemen gat mita ro unun tin.
MAT 10:9 Nemen gat mita xip ka tempilas eburu minimi.
MAT 10:10 Nemen mita xip kaka teventat eburu minimi at lavatpas atnimi, kopla tavanga singsiga ri vetara xun, kopla tuvanga vatpas, kopla takdak tit pas, mila laradi gugu at ne Moroa i epovo na lok ka lempanga anan tin boro at limixin neni i vavang tidi.”
MAT 10:11 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “La do mina vas pot at temenemen silok kopla temenemen lixilik, mina puse ri taradi avukat la mina nemen eburu min se mina vas kaxat basinge mo lemenemen.
MAT 10:12 Do mina vubeles ukeneng at tara toogu, mina lok tidi xeretna, ‘Limila nak lok eburu minimi.’
MAT 10:13 Do limixin ap mo loogu di siam ka nimi, mina ke limila atnimi nak lok eburu midi. Ket do dixo siam ka nimi, mina ke limila namlong mu nimi.
MAT 10:14 La do tara ixo siam ka nimi kusu na ronga ka levelinga atnimi, mina semla xepe laxakup basinge lengkangkedek atnimi at loxonaleng mina vas kaxat basinge mo loogu kopla mo lemenemen silok.
MAT 10:15 A tong tuturun i rinimi do at laaleng ete, ne Moroa naba lox asuusu lumumuat ti limixin boro Sodom la Gomora, ketla neni naba lox asuusu lumumuat silok tinotno ri limixin ap mo lemenemen tongtonga xepe!”
MAT 10:16 La ne Iesu ga lok tidi, “Mina ronga i na! Ana riki aonon nimi ngan laxasipsip kantubu at laxanman sio. Mina lok tatao avukat nimi i ngan lisii neni ikleklen solo la minak lox atnaasan ngan levenamno.
MAT 10:17 Mina reven avukat, mila lentaba luvuttadi mo dinaba ranga alis nimi la dina lok ka nimi ri lavapaase. La dinabak pixis nimi ro xeneng at laraogu singising atdi.
MAT 10:18 Dinaba vaxaru nimi ro melamgo at luvuttadi amgomgo la to bok melamgo at lavaorong, mila mi mumu asu ia, la minaba tong asu Lagale Lavavang tidi la ti limixin kopmen di me Judaia.
MAT 10:19 Do dina lok li nimi at lavapaase, nemen gat mita bulu do miba tong lavanga salai la mina vaase xereva. Se at loxonaleng na vot tinimi do ri vaase, ne Moroa axa naba raba nimi mi levelinga kusu mina vaase asu i,
MAT 10:20 mila levelinga mina vaase i, kopmen atnimi xa. Ketla Loroonan Kaala at ne Moroa, ne Temen nimi naba paase asuusu i at levenngusno atnimi.
MAT 10:21 Lara koeton axa dinaba etaba tuntuna mi luvutneton di ri lanmet. La luvuttemen laxamdak dinaba etaba tuntuna mi laxamdak la laxaalik atdi. La laxamdak mi laxaalik dinabang tonga xepe levelinga at luvuttemen di mi luvutnen di la dinaba lok li di at lanmet.
MAT 10:22 Limixin axap dinaba belengatngas tinimi mila mi mumu asu ia. Ketla lara do i tu atmatkun keneng at levesongsongot ise at laxavaxap ap mo levenaleng, ne Moroa naba lox arooro i.
MAT 10:23 Do dina lox asongot nimi at tara temenemen, mina sixiro uto at tara temenemen petpes. A tong tuturun i rinimi do nenia, Laradi Mevana, anaba vot la kovisi mi noxo lok axap lugugu atnimi ap mo laramenemen at lenep silok Israel.
MAT 10:24 Kopmen tamdak loklox ase na silok ti leeme loklox ase ren, kopla tasaxaruki na silok ti laradi gomgo ren.
MAT 10:25 I epovo do lamdak loklox ase na ngan mun leeme loklox ase ren. La lasaxaruki na ngan mun laradi gomgo ren. Mo do limixin dina so asen lamgomgo at lixitkis koetemen mi ne Belsebul, diba so asen gilipu levenasen atdi axap di nemen keneng ap mo loogu mi levenasen kapmek!”
MAT 10:26 La ne Iesu ga lok bok keretna, “Nemen gat mita marat at limixin di munepen minimi. Mila levenai monga di se bopbop li i, naba nemen at lasaxaven, la lempanga sai mo dik lox alipe, naba ravasu at lasaxaven la limixin axap dinabaklen i at laaleng ete.
MAT 10:27 Levenai nia a paase xusuk nimi min at lamain, mina vaase i at lemeren limixin axap. La levenai miga ronga i, aga vaase nemnem i rinimi, mina tu ro vana at lempatlak gu la mina tong asu i ri limixin axap.
MAT 10:28 Nemen mita marat atnedi dip sev amet labantuxu, ketla kopmen dina epovo ri sev amet loroonan. Kusuk mun minak marat at ne Moroa, neni i ruuna lolos kusu ti sev amet labantuxu la na riki loroonan at laradi uto at lemenemen songsongot.
MAT 10:29 I epovo do mina un kaka tegepu natdik mi tegesu xuven pilas mene. Ketla kopmen tara atdu noxo met gamasa la ne Moroa xopmen naklen i.
MAT 10:30 La tinimi, lengkabinim at lempatlak atnimi ne Moroa iraklen axap pam i.
MAT 10:31 Kuren la nemen gat nemi mita marat. Nemi mi nunuan aleng at lemeren ne Moroa!”
MAT 10:32 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nege do i tong asu i do neni laradi mumu asu ia, ro melamgo at limixin axap. At laaleng ete, anaba tong asu bok neni ro melamgo at lemeren ne Moroa to vana at laxalibet do neni laradi rak.
MAT 10:33 Ket do tara na sok tixirixes ia ro melamgo at limixin axap, anaba sok tixirixes kepe box i ro melamgo at ne Tamak to vana at laxalibet.”
MAT 10:34 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nemen mita nua i do nia aga vot kusu ana raba limila ri na lavatbung menemen. Kopmen, a goxo vot kusu ana raba limila, ketla aga vot kusu ti lox aepeseves limixin.
MAT 10:35 Aga vot kusu ana lok, ‘Laxamdak temes di noxo epen mi luvuttemen di, la laxaalik di noxo epen mi luvutnen di. La loxoenen di noxo epen eburu.
MAT 10:36 La laradi noxo epen tinotno minedi di nemen at loogu ren.’
MAT 10:37 Do nege i balamu aleng ne temen kopla nenen la ixo vavara aleng ia, neni xopmen na epovo do na ravasu ngan laradi rak. Do nege i balamu aleng ne nitna xopla ne nitnono, la ixo vavara aleng ia, neni xopmen na epovo do na lok ngan laradi rak.
MAT 10:38 Do nege i xopara na xip ka levenmumuat, i lok ngan laradi na solok ka laxaba ren la ira mumu asu ia, neni xopmen na epovo do na nemen ngan laradi rak.
MAT 10:39 Do nege i vara i do na ranga alis lorooro ren, neni naba sang apkav i. Ket do nege i soxope lorooro ren ti lok luvukat tarak, neni naba lok kaka lorooro avolo.”
MAT 10:40 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Do nege i seega rangarang nemi, neni i seega rangarang ia. La do nege i seega rangarang ia, neni i seega rangarang ne Moroa mo ga riki ia ude at na lavatbung menemen.
MAT 10:41 Do nege i seega rangarang leeme vapaase ali mila neni leeme vapaase at ne Moroa, neni naba lok ka luunun ngan at leeme vapaase ali. La do nege i seega rangarang ka laradi nunuan, neni naba lok ka luunun ngan at laradi nunuan.
MAT 10:42 A tong tuturun i rinimi. Do nege i raba loxodan mumudut ti tara atdi na limixin tarak, mila neni lun pinivu rak, neni naba lok kaka kobot luunun teren.”
MAT 11:1 Se ne Iesu ga raba linga axap ti lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren, neni ga vas basinge mo loxot la gat pas uto Galili kusu na lox ase limixin la na vavang to at laramenemen atdi.
MAT 11:2 Ap mo levenaleng ne Jon laradi sep susu ga nemen at loogu xokoxo, neni ga ronga lempanga ne Karisito ga lox i, la neni ga riki lentaba lavaun pinivu ren uto saparap ne Iesu mi levelinga xeretna,
MAT 11:3 “Tong axasev i rinama do xereva, nenu vam Lanarong, kopla tara gove manaba ngangais i?”
MAT 11:4 La ne Iesu ga vorang i ridi, “Minamlong la mina tong i ri ne Jon mumu lempanga mi ronga i la mi ven i.
MAT 11:5 Nedi limixin mi lengkatli main, mo di reven manga. Nedi lengkangkedek atdi ga lok kapmek, mo dit pas avukat. La nedi dik meres mi lanmeres gu (leprosy), di lox avukat pam. La nedi levenbaalung atdi i repe, ding tonga manga. La nedi diga met pam mo di roo xat amlong pam. La limixin banbalo, mo ding tonga Lagale Lavavang.
MAT 11:6 Luvukat ti neni laradi kopmen noxo subu basinge ia la lebelen ixo lok kapmek ti na lugugu rak.”
MAT 11:7 Se lavaun pinivu at ne Jon diga vas kaxat pam, Iesu ga tong levelinga mumu ne Jon tinedi limixin keretna, “At levenaleng migat pas do mina ronga linga at ne Jon to at lamatbin, laradi salai nemi miga lok do miba ven i? Kereva, miga nua i do miba ven taradi naba lok ngan lovobeo, lamanman it mas amdi i?
MAT 11:8 Lavanga salai migat pas do mina ven i? Kereva, miga ven laradi ga siga lavanga singsiga avukat? Kopmen. Limixin di siga lempanga singsiga avukat la di ruuna lapnovos silok, nedi dina nemen keneng at laraogu ngan loogu nunuan at loorong.
MAT 11:9 Mina tong i ria, laradi salai migat pas do mina ven i? Taradi vapaase ali? I ruturun tinotno. A tong i rinimi, do nemi miga ven laradi ga silok aleng ti lavaeme vapaase ali.
MAT 11:10 Jon neni laradi mo Lovoang Kaala ga paase mumu i. Moroa ga lok keretna, ‘Laradi vapaase rak, anaba riki amgo i ru kusu na lox agagas li langas tu.’”
MAT 11:11 La ne Iesu ga lok bok, “Nia a tong tuturun i rinimi, Jon laradi sep susu, neni i silok aleng tinedi limixin axap at na lavatbung menemen. Ketla do tara i lok ngan laradi gamasa la neni lanat at Linintoo no vana at laxalibet, ni i silok ti ne Jon.
MAT 11:12 Ga ruka i at laaleng ne Jon ga vavang kaxat, la i se at na laaleng lingina, Linintoo no vana at laxalibet gat pot mi lolos, ketla i ekip tangarang mi limixin kakapmek di lolos kusu dina rupe i.
MAT 11:13 Levelinga at lavaeme vapaase ali, la Laulis Linga, limixin diga mumu asu i, se at lovotpot at ne Jon.
MAT 11:14 La mo do mi epovo do mina siam ka lempapaase atdi, mina nunu do neni ne Elaisa, mo diga tong i do neni nabamlong.
MAT 11:15 Do mi ruuna levenbaalung, mina ronga avukat na levelinga.”
MAT 11:16 La ne Iesu ga lok bok keretna, “Limixin at na levenaleng, ana vaase poovo midi mi levelinga salai? Nedi di lok ngan laxamdak mi laxaalik kakalik dit kis to at lengkot etang. Lara libinam atdi dip kup ti mo lara libinam atdi,
MAT 11:17 ‘Magak pixan lengkompixan epot tinimi, ketla mi goxopara na tii momo. Magak pixan lengkompixan bukbulu, ketla mi goxopara nang teng.’
MAT 11:18 Jon ga vot, la ni ga mun anan la goxo inin vaen, la limixin diga lok do, ‘Lagas i nemen teren!’
MAT 11:19 Ketla nenia, Laradi Mevana, aga vot, la nia axo mun anan la a inin vaen, la limixin di lok, ‘Mina ven ba i na laradi! Neni laradi xoxo anan la laradi inin vaen, la i etangas mi luvuttadi loklok ka pilas eburu mi limixin kakapmek!’ Ketla lugugu at ne Moroa i pisik avukat la kerepmo i lox asuusu i do lodomdoma ali at ne Moroa i lox avukat.”
MAT 11:20 Melemu Iesu ga ruka i xusu na vaase mukmusak ti limixin ap mo laramenemen ua neni ga lok buaang lempanga sangsangu e, mila limixin ap mo laramenemen kopmen di goxo leeng basinge laxakapmek atdi.
MAT 11:21 Iesu ga lok keretna, “Naba lok kapmek aleng tinemi limixin me Korasin. La naba lok kapmek aleng bok tinemi limixin me Betsaida. Mo levempanga sangsangu nia aga lox i ro xantubu atnimi, mo do nia gita lox i ro Taia la Sidon, soso mun limixin me go, nedi gita leeng pam la gita etara mun lengkontamon kapmek, la gita reeve vam laxakup at lengkot atdi.
MAT 11:22 Ketla ana tong i rinimi do at laaleng ete, ne Moroa naba lox asuusu lumumuat uto ri limixin at lumenemen Taia la Sidon, ketla langsangan lumumuat naba nemen mavana atnimi.
MAT 11:23 La nemi limixin me Kaprenaum. Mi vavara i do mina silok ti limixin axap, ketla ne Moroa naba sok gingin asi minimi uto at lemenemen songsongot. Mo lempanga sangsangu, aga lox i dom kantubu atnimi, mo do nia gita lox i ro Sodom, nedi gitaba leeng basinge laxakapmek atdi la ne Moroa gitoxo sele utut kepe mo lemenemen.
MAT 11:24 A tong i rinimi do at laaleng ete, Moroa naba lox asu lumumuat ti limixin kakapmek to Sodom, ketla tinemi limixin, lumumuat naba silok aleng tinimi.”
MAT 11:25 Ap mo laaleng ne Iesu ga lok ti ne Moroa, “Nia a emi asu minu, Tamak. Nenu Leeme Silok at laxalibet mi lavatkangka. Nia a emi asu minu mila ugara lox ase vam nedi limixin kopmen tevenasen silok atdi mi levelinga mumu Linintoo. La uga lipe i basinge limixin leklen la limixin loklox ase.
MAT 11:26 I ruturun, Tamak. Anai uga lox i mi lodoxoma la lomomo ram.”
MAT 11:27 La ne Iesu ga lok ti mo limixin, “Tamak ira raba vam ia mi lempanga axap. Kopmen teta naklen ia, ketla ne Tamak kusuk mun. La kopmen teta naklen ne Tamak, ketla nenia ne Nitna xusuk mun, la tinedi mun nenia a vara i kusu ana lox ase di min.
MAT 11:28 Nemi axap mik sak saaban mi laxanaknixip keneng at lorooro atnimi, mina vot pasa ia, la ana raba nimi mi loklox amas.
MAT 11:29 Mina siam ka loklok tarak la mina ronga ka levenanasa rak. Mila lorooro rak i umsu mi loklok mulus mene, kuren la minaba lok ka loklox amas ti labaroonan atnimi.
MAT 11:30 Mina siam ka ia mila levenanasa rak kopmen na lolos la loklok tarak noxo lok ngan lavanga mumuat tinimi.”
MAT 12:1 Ap mo levenaleng, ne Iesu gat pas kantubu at leventaamang at laaleng kaala. La lavaun pinivu ren diga roxo la diga xidik kaka lempeven at lempiao, la diga anan i.
MAT 12:2 Lubung Parisi diga ven di, la diga lok ti ne Iesu, “Pen ba i. Lavaun pinivu ram dira los polo vam Laulis Linga, i tong i do nemen mitak lok lempanga xeretnom at laaleng kaala.”
MAT 12:3 La ne Iesu ga sue di xeretna, “Mi doma bok levelinga at Lovoang Kaala mumu ne Devit? At lara laaleng neni eburu mi limixin teren diga roxo.
MAT 12:4 Neni ga vubeles at loogu at ne Moroa la ga lok ka lengkongkide digam taba min ti ne Moroa, la neni eburu mi limixin teren diga anan i. La kerepmo diga los polo vam Laulis Linga mila lavamaasa xusuk mun diga anan mo lengkongkide.
MAT 12:5 Mina domangke at levelinga at Laulis Linga i tong i do at laaleng kaala lavamaasa di los polo Laulis Linga mila di gugu ro xeneng at loogu laplavang ap mo laaleng. Ketla kopmen taxapmek atdi mumu i nom.
MAT 12:6 Nia a tong i rinimi do lara i silok ti loogu laplavang ira vot pam.
MAT 12:7 Nemi xopmen mina xasep at levelinga at Lovoang Kaala mo i lok keretna, ‘A vara i do lebelen tuntun na umsu atnimi, a xopara loklok tiplavang.’ Do nemi gitaklen lavasuun at nai, nemi gitoxo lok li lumumuat atnedi kopmen taxakapmek atdi.”
MAT 12:8 La ne Iesu ga lok bok, “Nenia Laradi Mevana. La nenia Lamgomgo at laaleng kaala la ak lok tatao mo laaleng.”
MAT 12:9 Iesu ga vas kaxat basinge mo loxot la ga vubeles uto at loogu singising atdi.
MAT 12:10 Lara laradi mo ga nemen lekngen ga molo. La lubung Parisi diga doma i do dina bala raba ne Iesu, kuren la diga sue i, “Ik mokso do tara na lox aroo taradi at laaleng kaala?”
MAT 12:11 Iesu ga lok tidi, “Do tara atnimi i ruuna lisipsip, la mo lisipsip na subu uto at tamamara silok at laaleng kaala, neni ba rebeng ka i la ba xiv asu ka i.
MAT 12:12 La laradi i silok aleng ti lisipsip. Kuren la ik mokso do ata lok lempanga avukat at laaleng kaala.”
MAT 12:13 La ni ga lok ti mo laradi, “Una song asu mi lakngam.” La mo laradi ga song asu mi lekngen, la lekngen ga lox avukat axap ta kerekngan mo lara lekngen.
MAT 12:14 Ketla lubung Parisi diga sixisu la diga puse ngas kusu dina sev amet ne Iesu.
MAT 12:15 Iesu gaklen mo levendoxoma atdi la ga vas kaxat basinge mo lemenemen. Buaang limixin diga mumu asu i la neni ga lox aroo nedi digak meres.
MAT 12:16 Neni ga tong alolos i ridi do di noxo tong asu i do neni nege.
MAT 12:17 Iesu ga lox i na kusu na lox asoorun levelinga at leeme vapaase ali ne Aisaia keneng at Lovoang Kaala, i lok keretna,
MAT 12:18 “Neni na lasaxaruki rak, mo nia aga soxolik ka i. Nenia a balamu i la a lok momo aleng min. Nenia anaba suxa aumsu i mi Loroonan tarak. La neni naba paase axasep loklok manmanton ti limixin axap.
MAT 12:19 Neni noxo etep mi levelinga kopla nap kup mukmusak. Neni noxo ru asuvos i ro melamgo at limixin axap.
MAT 12:20 Neni noxo ru mi loboat tinedi limixin molobe kopla na lok kapmek nedi limixin pakpakes. Neni naba gugu se limixin diba siam kaka leveloklok in manton.
MAT 12:21 La levenabung mixin axap dinaba nunu at laasen teren.”
MAT 12:22 La limixin diga lam ka lara laradi uto at ne Iesu. Lagas kapmek ga suxuna i la goxo epovo na paase la luxatli ren ga main. La ne Iesu ga riki asu lagas basinge mo laradi la ni ga lox epovo i xusu na paase la na reven.
MAT 12:23 La limixin axap diga sangu la diga esue, “Kereva, na laradi neni Lanarong, la livisik li at ne Devit?”
MAT 12:24 La lubung Parisi diga ronga i na la diga lok ti mo limixin, “Neni i riki asu lubunggas mi lolos at ne Belsebul, laradi gomgo at lubunggas.”
MAT 12:25 Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma atdi la ni ga tong lavapaase poovo ridi xeretna, “Dola tubung mixin di epes di ri lengkon binam tadi, la dia esep eburu minedi xa, letuna atdi kopmen noxo lok nunuan. La limixin at legese menemen kopla loxoetemen do di epes di kusu ti esep, dinabat kis epeseves.
MAT 12:26 Kuren la mo do ne Satan eburu mi limixin teren dina epeseves ti legepu binam tadi la dina esep, lolos teren naba nemen atmatkun kereva?
MAT 12:27 Mo do nia a lox asu di mi lolos at ne Belsebul, limixin atnimi di lox asu di xereva? Nedi di lox asuusu i do levelinga atnimi kopmen nak mokso.
MAT 12:28 Ket do a lox asu di mi lolos at Loroonan Kaala at ne Moroa, Linintoo at ne Moroa monga ira vot pam saparap nimi.
MAT 12:29 Do tara i vara na xip pilo xaka lempanga at loogu at taradi lolos, neni na xoxo alis be mo laradi la melemu na xip kaka ba mo lempanga ren.
MAT 12:30 Do taradi kopmen na xis esogo eburu minia, neni i munepen minia. La do tara kopmen nak lok tooro ia tip kup bubua ka laxasipsip, neni mo laradi ik sak teteles laxasipsip.
MAT 12:31 La a tong i rinimi xeretna. Moroa naba doxoma xepe laxakapmek axap la lavapaase vupu. Ket do tara na vaase vupu ri Loroonan Kaala, ne Moroa noxo doxoma xepe mo laxakapmek.
MAT 12:32 La ne Moroa naba doxoma xepe tara i paase kapmek mumu ia, Laradi Mevana. Ketla neni noxo doxoma xepe tara i paase kapmek mumu Loroonan Kaala, at na levenaleng la at lorooro melemu bok.
MAT 12:33 Luuna avukat, ni i pisik larapeven una avukat. Luuna xapmek, ni i pisik mun larapeven una kapmek. Limixin di ven kibis luuna at larapeven teren i pisik asu i.
MAT 12:34 Nemi laxamdak at lempasii. Nemi xopmen mina epovo na tong asu levelinga avukat mila nemi mi umsu mi laxakapmek. Levenngusno nimi i paase asuusu lempanga lebelen nimi i umsu min.
MAT 12:35 Laradi avukat ik lox asuusu lempanga nunuan ik lok at lorooro ren, ketla laradi xapmek ik lox asuusu mun lempanga xapmek ik lok at lorooro ren.
MAT 12:36 Nia a tong i rinimi. Limixin dinaba tu at lavapaase ro melamgo at ne Moroa at laaleng ete mumu levelinga xapmek axap diga tong pam i.
MAT 12:37 Mo do levelinga at tara ga lox avukat, Moroa naba lox asepmus i. Mo do levelinga at tara ga lok kapmek, Moroa naba lok li lumumuat silok teren.”
MAT 12:38 Melemu lentaba at lubung Parisi la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase. Ma vara i do una lok tavanga sangsangu.”
MAT 12:39 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Limixin at na levenaleng nedi limixin kakapmek tinotno. Di sue ri tavanga sangsangu, ketla kopmen a noxo lok tara ridi. Ketla i epovo do dina doma mumu mun leretere at leeme vapaase ali, ne Jona.
MAT 12:40 Jona ga nemen to xeneng at lebelen lavatmat silok at lavantun aleng kangking la lavantun aleng kanimin. La kerepmo nenia, Laradi Mevana, anaba nemen to xeneng tubu at lavatkangka at lavantun aleng kangking la lavantun aleng kanimin.
MAT 12:41 At laaleng ete limixin boro Nineve dinaba xatu kaxat upana la dina tong asu laxakapmek atnimi, mila diga leeng basinge laxakapmek atdi at nom laaleng diga ronga ne Jona ga vavang tidi. La lara laradi ik lok kantubu atnimi, neni i silok ti ne Jona.
MAT 12:42 At laaleng ete latkin gomgo boro Sheba naba xatu kaxat la na tong asu laxakapmek atnimi limixin at na levenaleng, mila neni gat pas at lavatpas babaalom aleng kusu na ronga lakleklen at ne Solomon. La lara laradi ik lok pam kantubu atnimi, neni i silok ti ne Solomon.”
MAT 12:43 La ne Iesu ga lok bok, “Do lagas kapmek na oo su basinge laradi, bat pas saasaa at lengkot kopmen tadan teren, la ba reven ti toxot kusu tin ti lok mamana. Mo do noxo vuse ka toxot,
MAT 12:44 naba doma i xeretna, ‘Anamlong uto at no laradi, nenia aga on basinge i.’ La neni bamlong la na long lenget ka i do mo loxot imgames la ira lox avukat pam la kopmen tara ro xeneng teren.
MAT 12:45 La neni bat pas la na lok ka bok lavanuti lubunggas, laxakapmek atdi i volo aleng i, la dibat pas la diba vubeles ap mo laradi. Kuren la mo laradi ba nemen kakapmek tino. Limixin kakapmek at na levenaleng dinabak lok kuren.”
MAT 12:46 Iesu move ga paase ri limixin la nenen mi luvutneton diga tu ro xamang, diga vara i do dina epaase min.
MAT 12:47 [Lara laradi ga lok ti ne Iesu, “Nenam eburu mi luvutnetam no di tu xamang la di vara i do dina ven u.”]
MAT 12:48 La ne Iesu ga lok, “Nege ne naga, la nege di luvutnetak?”
MAT 12:49 La ne Iesu ga song ti lavaun pinivu ren la ga lok, “Na luvuttadi nedi di lok ngan ne naga mi luvutnetak.
MAT 12:50 Neni mun i mu asu lavavara at ne Tamak no vana at laxalibet, neni netak, kopla neinuk, kopla ne naga.”
MAT 13:1 Ap mo mun laaleng Iesu ga vas kaxat basinge mo loogu la gat pas uto at lisigege at lavatdan kis, la ni ga xis kopok la ga anasa limixin.
MAT 13:2 Ketla limixin diga umsu xangkan i, diga buaang aleng. Kuren la ni ga los kas at lesepang la ni ga xis teren, la limixin diga tu ro loxon.
MAT 13:3 Neni ga paase poovo ridi mi lempanga buaang. Ni ga lok keretna, “Lara laradi lotlo ga vas su kusu natlotlo piao.
MAT 13:4 Se neni gatlotlo levenit piao ro at laraamang, lentaba levenit ga subu ro at langas la lavapixa diga vot la diga rok axav i.
MAT 13:5 Lentaba atdi ga subu ro at laxanuat la lengkongkangka lixilik mene gak lok teren. Levenit piao ga suu xat soso mun mila goxopmen taxangka solo.
MAT 13:6 Ga se laxangking ga losu upana, ga sev amolos axap nom lempiao, mila levenixe atdi goxo si aleng ukopok la nom lempiao suusu diga met axap.
MAT 13:7 Lentaba at nom levenit piao ga subu ro at livin gagas la livin gagas ga suu xat la ga is nom lempiao la di goxo epovo bok ba ri suu.
MAT 13:8 Ketla lentaba levenit piao ga subu ro at loxongkangka nunuan, la ga visik. Lentaba ga visik legesa sangaun kobot (100), lentaba lavanna sangaun, la lentaba lavantun sangaun.”
MAT 13:9 La ne Iesu ga lok, “Mo do levenbaalung go atnimi, mina ronga avukat na levelinga.”
MAT 13:10 Melemu lavaun pinivu ren diga vot pasa ne Iesu la diga sue i xeretna, “Tila u tong asu lempapaase poovo ri limixin mo do u paase ridi?”
MAT 13:11 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Moroa ira raba vam nimi mi lakleklen at Linintoo no vana at laxalibet, gano ga nemen alipe. Ketla tinedi limixin petpes kopmen.
MAT 13:12 La mo do taradi i ruuna lakleklen kerepmo, Moroa naba raba box i kusu neni naba ruuna lakleklen solo. Ketla ti laradi, kopmen takleklen solo ren, Moroa naba lox asu axap mo lakleklen basinge i, keke i do neni i ruuna laman akleklen lixilik mun.
MAT 13:13 Lavasuun teren do nenia a paase ridi mi lempapaase poovo i lok keretna, ‘Nedi di reven lugugu, ketla di noxo ven kibis i. Ding tonga mo levelinga, ketla di noxo xasep teren.’
MAT 13:14 Kuren la na lavapaase ali at ne Aisaia ira soorun pam. Moroa ga lok keretna, ‘Minabang tonga amisik, ketla mi noxo xasep. Minaba reven amisik, ketla mi noxo ven kibis.
MAT 13:15 Lavasuun teren do levendoxoma at na limixin ira rebonot pam, la dira bong pe vam lenbaalung atdi la dira vam pe bok pam lengkatli atdi. Do kopmen, lengkatli atdi naba reven la lenbaalung atdi nang tonga la levendoxoma atdi na xasep la dina leeng la ana lox avukat nedi.’
MAT 13:16 Ketla Moroa ik lox anarong nemi lavaun pinivu mila lengkatli atnimi i reven la lenbaalung atnimi ing tonga.
MAT 13:17 A tong tuturun i rinimi! Buaang nedi lavaeme vapaase ali la buaang bok nedi limixin at ne Moroa diga vavara aleng i do dina reven na lugugu rak mi reven i, ketla di goxo epovo. La diga vavara box i do dina ronga levelinga rak ming tonga i, ketla di goxo epovo.”
MAT 13:18 La ne Iesu ga lok bok keretna, “Mina ronga avukar i na, la mina xasep avukat at lavasuun at na lavapaase poovo at laradi gatlotlo levenit piao.
MAT 13:19 Tinedi di ronga lempapaase mumu Linintoo, ketla dixo xasep teren, nedi di lok ngan levenit piao ga subu ro mun at langas. Satan i vot la i lok pes nom levelinga basinge lorooro atdi.
MAT 13:20 Ti levenit piao ga subu ro at laxanuat, lengkongkangka lixilik gak lok teren, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga la soso mun di siam ka i mi lomomo.
MAT 13:21 Ketla ixo vubeles ukeneng at lorooro atdi, la lununu atdi ixo nemen abao solo. Kuren la ise do levenmumuat i vot eburu mi levesongsongot mumu levelinga at ne Moroa, lununu atnedi i subu soso mun.
MAT 13:22 Ti levenit piao ga subu ro at livin gagas, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga, ketla dik bulu mu solo laxampanga at na lorooro, la nom lavavara atnedi ri lapnovos i itis nom levelinga la dixo pisik tempeven una.
MAT 13:23 La ti levenit piao ga subu at laxangka nunuan, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga at ne Moroa la di xasep teren, la di pisik lempeven una. Lentaba di visik lempeven una i epovo at legesa sangaun kobot (100) la lentaba lavanna sangaun la lentaba lavantun sangaun.”
MAT 13:24 Iesu ga tong bok lara lavapaase poovo ridi, ni ga lok, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan laradi gatlotlo levenit piao avukat to at laraamang teren.
MAT 13:25 At laxanimin limixin axap diga unga, la lara lumunepen ga vot la gatlo lempivilis kapmek to xeneng at nom laraamang piao, la no nga i gara onon.
MAT 13:26 Ise levenit ga suu xat la ga lok do na visik, lempivilis kapmek bok ga suu xat.
MAT 13:27 Lavasaxaruki ap mo laradi at laraamang diga vot pasa i la diga lok, ‘Leeme silok. Levenit piao avukat ugatlotlo i. I lok kereva la lempivilis kapmek ta mo ira suu kantubu at lempiao?’
MAT 13:28 La ni ga vorang i ridi, ‘Taradi i munepen minia ga lox i nom.’ La diga lok tin, ‘Kereva, u vara i do manat pas la mana xat kepe i?’
MAT 13:29 La ni ga lok, ‘Kopmen, mila lavanga mina xat kepe lempiao eburu mi lempivilis kapmek.
MAT 13:30 Keke lempiao eburu mi levempivilis kapmek dina suusu eburu se at laaleng ti sep kin. Ap mo laaleng anaba tong i ri limixin gugu rak keretna. Mina rep asu ka avot levempivilis kapmek la minap kos ka di la mina lu arup midi ro at laxao. La mina lok bubua ka lempiao la mina lok li di ro at loogu lili rak.’”
MAT 13:31 Iesu ga vaase bok tidi mi lara lavapaase poovo xeretna, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan lara laradi ga lok ka levenit mastet la gatlotlo i ro xataamang teren.
MAT 13:32 Nom levenit i lixilik aleng ti levenit axap, ketla do ira suu xat, neni i silok aleng ti lempanga axap i suusu ro xataamang. La ira lok ngan ta luuna, la lavapixa dit pot, la dirap kip gu go at lengkakan una ren.”
MAT 13:33 Melemu ne Iesu ga vaase bok di mi lara lavapaase poovo xeretna, “Linintoo no vana at laxalibet i ngan liis (yeast). Latkin i lok ka i la i lok eburu i mi loxompalava solo kusu na lok lengkongkide min. Liis (yeast) i vubeles axap uto xeneng at loxompalava xusu na so xat.”
MAT 13:34 Iesu gak lok lempapaase poovo ri tong i na lempanga ri limixin. Ni goxo tong tavanga ridi la kopmen tavapaase poovo.
MAT 13:35 La kerepmo ne Iesu ga lox asoorun levelinga at leeme vapaase ali ga vaase i xeretna, “Nia anaba tong asu lempapaase poovo ridi. La ana re musumus levempanga megano ua gak lox alipe, ga ruka i at luruntudum li at na lavatbung menemen.”
MAT 13:36 Iesu ga on basinge limixin la ga beles ukeneng at lara loogu, la lavaun pinivu ren diga vot pasa i la diga lok tin, “Una tong asu lavasuun at lavapaase poovo mumu lempivilis kapmek ga su ro xataamang.”
MAT 13:37 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nom laradi itlotlo levenit piao avukat, nenia vam, Laradi Mevana.
MAT 13:38 Nom laraamang i ru katling na lavatbung menemen. Levenit piao avukat, ni limixin dinaba vubeles ti Linintoo. La lempivilis kapmek, ni limixin di mumu asu ne Satan.
MAT 13:39 La laradi munepen itlotlo lempivilis kapmek, neni ne Satan. Laaleng ti lok bubua limixin, i ru katling laaleng kavaxap at na lavatbung menemen. La limixin gugu, nedi lubungangelo.
MAT 13:40 Lempivilis kapmek di lok bubua di la dira xotos di ro at laxao, naba lok mun kuren tinedi limixin kakapmek at laaleng kavaxap at na lavatbung menemen.
MAT 13:41 Nenia, Laradi Mevana, anaba riki asu lubungangelo rak ti lok ka nedi di lox asubu limixin eburu mi limixin kakapmek uto basinge limixin nunu.
MAT 13:42 La lubungangelo dinaba lu arup midi ro at lemenemen songsongot. Ap mo loxot dibang teng la dina rungur igisa.
MAT 13:43 La limixin manmanton dinaba soosoo ngan laxangking to at Linintoo at ne Temen di. Do lenbaalung mo atnimi, minang tonga avukat!”
MAT 13:44 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan lapnovos di lipe i ro at laxangka. La lara laradi i ven terek ka i la ni ia lipe manga i, la ni i lok momo aleng la ni ia sesep mi lempanga axap teren la neni imlong la ia un kaka mo lenep kangka axap la ia ruuna ka mo lapnovos.”
MAT 13:45 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan laradi sesep i puse ri laxanuat gamgames.
MAT 13:46 La do ira vuse ka lara, langsangan luunun teren, neni it pas la ira sesep mi lempanga axap teren, la ni iramlong ba la ira un ka ba mo luuat.”
MAT 13:47 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan laxatkat. Limixin sepsep mat di loloa min to at laras la dira sao ka laxanasen mat solo min.
MAT 13:48 Se mo laxatkat i umsu mi laxanmat, di rep ka i uto loxon la dira xis be xusu dina episa lenmat. Lentaba nunuan di lok li di ro at lengkaxi atdi la lentaba xapmek di lu xepe midi.
MAT 13:49 Naba lok mun kuren at laaleng kavaxap at na lavatbung menemen. Lubungangelo dinaba vot la dina lok ka limixin kakapmek basinge limixin avukat,
MAT 13:50 la dinaba lu arup midi ro at lemenemen songsongot. Mo go dinabang teng la dina rungur igisa.”
MAT 13:51 Iesu ga sue di xeretna, “Mi xasep at na lempapaase poovo?” La diga vorang i rin keretna, “Laaba.”
MAT 13:52 La ni ga lok, “Kuren la nedi axap luvuttadi loklox ase at Laulis Linga do dina mumu asu levelinga at Linintoo no vana at laxalibet, nedi di lok ngan laradi at loogu i xip asu lempanga maxat mi lempanga maut boro xeneng at loogu lili ren kusu na raba limixin min.”
MAT 13:53 Ise ne Iesu ga vaase axap na lempapaase poovo, neni ga on basinge mo lenep,
MAT 13:54 la gamlong uto at lemenemen aulis teren. Ni ga anasa ro at loogu singising atdi. La limixin diga ronga i la diga sangu. Diga esue xeretna, “Ni ga lok ka na lakleklen solo meva? La ga lok ka lolos meva xusu ti lok na lempanga sangsangu?
MAT 13:55 Neni mun lamdak at ne Josep laradi xipkip gu! La ne Maria neni nenen, la ne Jems, la ne Josep, la ne Simon, la ne Judas di mun luvutneton,
MAT 13:56 la luvurinen dik lok bok de. Ni ga lok ka na lakleklen meva?”
MAT 13:57 Kuren la diga sok tixirixes kepe i. La ne Iesu ga lok tidi, “Leeme vapaase ali, limixin di lok ngangao ren at lengkot axap, ketla to at lemenemen teren, limixin eburu mi libibinat teren, kopmen dina lok ngangao ren.”
MAT 13:58 Iesu goxo lok solo tempanga sangsangu go mila di goxo ruuna epovo lununu.
MAT 14:1 Ap mo levenaleng Erodes laradi gomgo boro Galili ga ronga lempanga ne Iesu ga lox i.
MAT 14:2 La ni ga lok ti luvuttadi gugu ren, “Agut neni ne Jon to ga roo xat amlong, kuren la neni ira lok nom lempanga sangsangu mi mo lolos teren.”
MAT 14:3 Avot at na ne Erodes ga sak paxat ka latkin at neton, laasen teren ne Pilip. Laasen ap mo latkin ne Erodias. La ne Jon laradi sep susu ga vaase sok ne Erodes mumu na loklok. La neni ga lok ti ne Erodes, “Ixok mokso do uga epot ka ne Erodias.” Kuren la ne Erodes ga riki luvuttadi gugu ren kusu dina ranga alis ne Jon la diga xoxo i la diga lok li i at loogu xokoxo.
MAT 14:5 Erodes ga lok do na sev amer i, ketla neni ga marat bok at limixin me Judaia. Mila diga lok do ne Jon leeme vapaase ali.
MAT 14:6 At laaleng loklok katling at livipisik at ne Erodes, ne nitnono ne Erodias ga tii ro melamgo at limixin. La ne Erodes ga lok momo aleng min,
MAT 14:7 la ga lok laxakaape do neni naba raba mo loono mi tavanga neni na sing tin.
MAT 14:8 Neni ga mu asu lodoxoma xa at nenen la ga lok, “Una raba nga ia mo mi lavatlak at ne Jon, laradi sep susu, to at tavattingtigon silok.”
MAT 14:9 Loorong ga ronga i la ga bulu aleng. Ketla neni goxo epovo na los polo mo laxakaape neni ga lok pam i ro melamgo at limixin. Kuren la neni ga raba linga luvuttadi gugu ren kusu dina sev amet ne Jon kerekngan mo loono ga sing tin.
MAT 14:10 Kuren la diga ra korop ka lavatlak at ne Jon to at loogu xokoxo.
MAT 14:11 La diga lok li mo lavatlak to at lavattingtigon silok la diga raba loono min, la ga raba nenen min.
MAT 14:12 La lavaun pinivu at ne Jon digat pas la diga lok ka labantuxu ren la digak mir i. Melemu digat pas la diga tong i na ri ne Iesu.
MAT 14:13 Iesu ga ronga lanmet at ne Jon la neni xusuk mun ga mu lesepang uto at loxot mimila. La buaang limixin diga ronga levelinga mumu i na la diga mumu asu i uto loxon boro at levenmenemen atdi.
MAT 14:14 Se ne Iesu ga oso la ga ven nedi buaang limixin, ni ga balamu aleng di la ga lox aroo nedi, diga meres.
MAT 14:15 Ga ukantinao nga, lavaun pinivu ren diga vot pasa i la diga lok tin, “Ukantinao nga na la na loxot, ni loxot mimila rino, la loxonaleng ti anan ira volo vam. Una riki aonon limixin kusu dibat pas uto at levenmenemen la dina un ka tempanga anan tidi.”
MAT 14:16 La ne Iesu ga lok tidi, “Ixo epovo do dina on basinge na loxot. Nemi xa mina raba di mi teveluxa kusu dina anan.”
MAT 14:17 La diga lok tin keretna, “Ma ruuna mun lavalimo lengkongkide la legepu venmat.”
MAT 14:18 La ne Iesu ga lok tidi, “Mina raba ia mi nom leveluxa.”
MAT 14:19 La neni ga tong i ri mo limixin kusu dina xis kopok ap mo levempivilis avukat. La ni ga lok ka mo levengkongkide la legepu venmat, la ga milik aurut uto vana at laxalibet, la ga tong avukat ti ne Moroa. La neni ga sebek mo lengkongkide la ga raba i ri lavaun pinivu ren, la diga raba limixin min.
MAT 14:20 La limixin axap diga anan la diga an mais. La lavaun pinivu diga luxa lasangaun mi legepura leventat silok mi leveluxa mo limixin diga an ake ren.
MAT 14:21 La nedi luvuttadi remes diga anan, diga epovo at lavalimo larabin sangsangaun kobot. (5000) La lentaba lavakin la laxamdak mi laxaalik kakalik bok diga anan.
MAT 14:22 La soso mun ne Iesu ga tong i ri lavaun pinivu ren kusu dina los kas at lesepang, la dinamgo rin uto at lenep meo. La neni ga riki aonon limixin.
MAT 14:23 Se neni ga riki aonon kepe vam di, neni xusuk ga vas urut uto vana at loxongkaana kusu na ngising. Neni gak lok go se at laxanimin.
MAT 14:24 La ap mo loxonaleng lesepang no garak lox atbutbu nga. La lempopaxanao gak paksa ekakat lesepang mila lamanman gat mas lolos tangarang i.
MAT 14:25 Kantubu at lavantun mi lavanna konaleng at laxanimin, Iesu ga vot pasa lavaun pinivu ren to kantubu at lavatdan kis, neni gat pas mun to mavana at lavatdan kis.
MAT 14:26 Se diga ven i gat pas to mavana at ladan, diga marat aleng tinotno la diga lok, “Loroonan panga nom!” La digap kup aleng mi lainmarat.
MAT 14:27 La soso mun ne Iesu ga lok tidi, “Nemen gat mita marat, mina lolos. Nenia mun na.”
MAT 14:28 La ne Pita ga lok, “Leeme Silok. Do nenu ruturun pam nom, una tong box i ria kusu anat pas mavana at ladan la u dom saparav u.”
MAT 14:29 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Ude u.” Kuren la ne Pita ga xatu kaxat boro at lesepang la gat pas to mavana at lavatdan kis uto at ne Iesu.
MAT 14:30 Ketla se neni ga ven lamanman, neni ga marat la gara dong si silatla nga ukopok at ladan. La neni ga xup keretna, “Leeme Silok, una lox aroo ia!”
MAT 14:31 Soso mun Iesu ga song asu mi lekngen la ga ranga ka i la ga lok, “Nenu u ruuna lununu i xakalik mun. Tila uxo nunu do nenia a epovo ana lox u xusu unat pas to mavana at ladan ude saparav ia?”
MAT 14:32 La nedu eburu duga los kas at lesepang, la lamanman gara xap matmas nga.
MAT 14:33 La lavaun pinivu ro xeneng at lesepang diga lok, “I ruturun aleng do nenu ne Nitna ne Moroa.” La diga lotu saparav i la diga emi asu min.
MAT 14:34 Diga xan polo lavatdan kis la diga oso ro Genesaret.
MAT 14:35 Limixin go diga ven kisip ne Iesu, la diga lox aonon levelinga ri limixin diga ruuna levenanmeres ap mo lengkot axap do ne Iesu mo ga vot. La limixin diga lok ka di uto saparap ne Iesu.
MAT 14:36 La diga sing i xusu na ke limixin mekmeres dina long tu at lungusungus at lavanga singsiga ren. La nedi axap diga long tu ren, diga lox avukat ta.
MAT 15:1 Lentaba lubung Parisi mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga vas kaxat boro Jerusalem la diga vot pasa ne Iesu la diga sue i,
MAT 15:2 “Tila ba lavaun pinivu ram di ronga xepe leveloklox ase at lavalabat atdik? Dixo sogos avot be levengkikngen di la melemu dina anan.”
MAT 15:3 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “La tila ba ming tonga xepe levelinga at ne Moroa xusu mi epovo do mina mumu asu xa levenanasa atnimi?
MAT 15:4 Levelinga at ne Moroa i lok keretna, ‘Mina lok ngangao at luvuttemen nimi mi luvutnen nimi, la do tara i paase kapmek ti ne temen mi nenen, limixin dina sev amer i.’
MAT 15:5 Ketla nemi mi lok keretna. Mo do tara na ruuna tempanga do ri lox epovo lavakpakes at ne temen kopla nenen, nemi mi tong i rin do neni na mumu asu leveloklok at lavalabat la na raba ne Moroa min la neni na ke loklok ti lok tooro du. At na mun langas nemi ming tonga xepe levenanasa at ne Moroa la mira mumu asu nga leveloklok atnimi.
MAT 15:7 Nemi luvuttadi loklok sosolom. Aisaia ga paase ali nunuan mumu nimi. Ni ga tong asu levelinga at ne Moroa keretna,
MAT 15:8 ‘Na limixin di lok ngangao rak mi levelinga mun atdi, ketla lebelen di i vaxalom tino basinge ia.
MAT 15:9 Dixo lotu saparav ia mi luruturun, la dik lox ase mi levelinga at limixin mun!’”
MAT 15:10 Melemu Iesu ga ro xaka limixin saparav i la ga lok tidi, “Mina ronga ka nunuan lempapaase rak la mina xasep teren.
MAT 15:11 Lempanga i vubeles keneng at lungusno laradi, anai xopmen na lox abilinga i. Ketla levelinga laradi i vaase asu i at lungusno, anaa i lox abilinga i.”
MAT 15:12 Melemu lavaun pinivu diga vot pasa i la diga lok, “Uklen pam i do lubung Parisi di suma xapmek ti levelinga ram?”
MAT 15:13 La ni ga lok tidi, “Larauna axap ne Tamak goxotlo li di, neni naba xat pes di.
MAT 15:14 Mina ke xepe di mi levenanasa atdi. Nedi di lok ngan lengkatli main la di lok do nedi luvuttadi loklok tooro at limixin. Do laxatli main im lam lara laxatli main, nedu buru dunaba subu tup at lemet.”
MAT 15:15 Pita ga lok ti ne Iesu, “Una soxomus be lavasuun at nom lavapaase poovo rinama.”
MAT 15:16 La ne Iesu ga sue di, “Kereva mo? Nemi bok kovisi mina xasep?
MAT 15:17 Mina xasep do lempanga anan laradi i anan i la i beles keneng at lebelen, nom i neni i lox asu box i.
MAT 15:18 Ketla lempapaase laradi i vaase asu i at lungusno ren, nom i, i ravasu boro xeneng at lorooro ren. La na mun levelinga, ni i epovo na lox abilinga i.
MAT 15:19 Na levempanga xapmek i ravasu boro at lorooro at laradi i lok keretna. Levendoxoma xapmek, la loklok tip sev amet tadi, loklok ting longka, la leveloklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, loklok tip kip pilo, la lavapaase xaxarang mu tara, la loklok ti lox asi tara.
MAT 15:20 La nai lempanga i lox abilinga laradi. Ketla do tara na anan la kopmen na gos avot be lukngen, nom kopmen na lox abilinga i.”
MAT 15:21 Iesu ga on basinge mo lemenemen la gat pas uto at lengkot saparap Taia la Sidon.
MAT 15:22 Lara latkin me Kanan mo ga nemen ap mo lenep ga vot pasa ne Iesu, la ga xup silok tin keretna, “Leeme Silok! Livisik li at ne Devit. Una lox asuusu lebelen tuntun tia la una lok mumu be loolik tarak. Lagas i suxuna i la i lox atpospa rino i.”
MAT 15:23 Ketla Iesu goxo tong tekolinga rin. La lavaun pinivu ren diga vot pasa ne Iesu la diga lok tin, “Una riki aonon mo latkin! Ia mumu asu dik la irak lox avurupit amisik dik.”
MAT 15:24 La ne Iesu ga lok ti mo latkin keretna, “Moroa ga riki ia xusu tinedi mene limixin me Israel diga on soogong.”
MAT 15:25 Nom latkin ga ronga i na la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga lok, “Leeme Silok. Una lok tooro ia.”
MAT 15:26 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Ixok mokso do ana lok ka lempanga anan at laxamdak la ana lu raba lubungman min.”
MAT 15:27 Ketla nom latkin ga lok, “Leeme Silok. I ruturun, ketla lubungman di anan bok lengkon mumus luxa im subu su boro vana at loxonin anan at luvuttadi atdi.”
MAT 15:28 La ne Iesu ga lok tin, “Latkin. Lununu ram i silok aleng. Ana lox epovo lisingising taram.” La ap mo mun loxonaleng loolik teren ga lox avukat ta.
MAT 15:29 La ne Iesu ga vas kaxat me go la gat pas to loxon at lavatdan kis Galili. La ni ga vas urut at lakaana la gat kis go.
MAT 15:30 La buaang nedi limixin, diga vot pasa i la diga lam ka limixin, lengkot atdi ga molo, la lengkatli main, la lentaba levengkikngen di la lengkangkedek atdi ga lok kapmek. La lenbaalung baa la buaang bok nedi luvuttadi mi levenanmeres kerepmo, la diga lok ka di uto saparap ne Iesu la ni ga lox aroo di.
MAT 15:31 Limixin diga sangu aleng atla diga ven lenbaalung baa diga paase, la luvuttadi mi levengkikngen di mi lengkangkedek ga lok kapmek, diga lox avukat. La nedi di goxot pas gano, digat pas ta. La lengkatli main, diga reven. La diga emi asu aleng mi ne Moroa me Israel.
MAT 15:32 Iesu ga ro xaka lavaun pinivu ren saparav i la ga lok, “A balamu aleng na limixin, mila ira vantun ta levenaleng nedi dik lok eburu minia, la kopmen ta tempanga anan kusu tidi ri anan. Axo para i do ana riki aonon gamasa nedi mi lantoxo atdi. Lavanga dina meroxon mu langas uto at laramenemen atnedi.”
MAT 15:33 La lavaun pinivu diga sue i, “Ata ba lok ka tempanga anan ua at na lenep gamasa kusu naba epovo at na limixin solo?”
MAT 15:34 La ne Iesu ga sue di xeretna, “Lavanisa lengkongkide nemi mi ruuna i?” La diga vorang i, “Lavanuti lengkongkide la lutpen mat lixilik bok.”
MAT 15:35 La ne Iesu ga tong i ri limixin kusu dina xis kopok at laxangka.
MAT 15:36 La ni ga lok ka lavanuti lengkongkide la lutpen mat la ni ga tong aorong ti ne Moroa, la ga sebex i, la ga raba lavaun pinivu ren min, la diga raba limixin min.
MAT 15:37 La limixin axap diga anan la diga an mais. La melemu lavaun pinivu diga lok ka lavanuti leventat silok la diga suxa aumsu di mi lempanga anan limixin diga an ake ren.
MAT 15:38 Luutus atdi na lavatlok ga epovo at lavanuet larabin sangsangaun kobot (4000). Lavakin mi laxamdak la laxaalik lixilik kopmen di goxo nemen at na luutus.
MAT 15:39 Melemu Iesu ga riki aonon limixin uto at laramenemen atdi la ga los kas at lesepang la ga sen uto at lenep Magadan.
MAT 16:1 Lubung Parisi mi lubung Sadiusi diga vot pasa ne Iesu la diga vara i do neni na lok tavanga sangsangu xusu dina lok tong pen i.
MAT 16:2 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Do mi ven laxalibet i memele ukantinao, la mi lok, ‘Laaleng naba lox avukat kantamak.’
MAT 16:3 La do maxantamak, mira lok, ‘Larakabu mo naba vot mila laxalibet i memele la lengkontakabu bok mo.’ Mi reven lavatbung menemen la laxalibet, la mi epovo ri tong asu lavasuun at na lempanga. Ketla xopmen mina xasep at leveloklok katling ne Moroa im taba nimi min at na levenaleng.
MAT 16:4 Limixin kapmek mo dira on basinge vam ne Moroa, di vara tavanga sangsangu, ketla nia noxo lox ase di mi tara. Ketla mina doma mumu loklok katling at ne Jona, no ga nemen at lavantun aleng kangking la lavantun aleng kanimin to xeneng at lebelen leemat.” La ne Iesu ga vas kaxat basinge di.
MAT 16:5 Iesu mi lavaun pinivu ren, diga los kas at lesepang la diga sen kaxat uto at lenep meo ap mo lavatdan kis. La lavaun pinivu diga domampe i xusu dina lok ka tengkongkide eburu midi.
MAT 16:6 La ne Iesu ga lok tidi, “Mina lok tatao avukat nimi mumu liis (Yeast) at lubung Parisi mi lubung Sadiusi.”
MAT 16:7 La lavaun pinivu ren diga epaase kantubu atdi xeretna, “I vaase mo levelinga mila nedik kopmen ta lok ka tengkongkide.”
MAT 16:8 Iesu ga xasep pam at levelinga atdi, kuren la ni ga sue di, “Tila mi emaangun pilo min kantubu atnimi, mumu lengkongkide xopmen mina lok ka i? Lununu atnimi i lixilik.
MAT 16:9 Kovisi mina xasep. Kereva, mira domampe vam lavalimo lengkongkide aga sebex i ri lavalimo larabin sangsangaun kobot (5000) limixin? La lavanisa leventat nemi miga suxa i?
MAT 16:10 Kereva, mira domampe vam lavanuet larabin sangsangaun kobot (4000) limixin aga raba di mi lavanuti lengkongkide? La lavanisa leventat miga suxa i?
MAT 16:11 Tila la mixo xasep do nenia xopmen ana paase rinimi mumu lengkongkide? Mina lok tatao avukat nimi mumu liis (yeast) at lubung Parisi mi lubung Sadiusi.”
MAT 16:12 Melemu levendoxoma atdi ga xasep ba do, Iesu xopmen goxo paase ridi mumu liis (yeast) dik lok eburu i mi lengkongkide. Ketla mumu levenanasa at lubung Parisi la lubung Sadiusi.
MAT 16:13 Ap mo laaleng ne Iesu ga vot to at lenep kangka saparap lemenemen, Sisaria Pilipai, la ni ga sue lavaun pinivu ren, “Limixin di lok do nenia, Laradi Mevana, nege?”
MAT 16:14 La diga vorang i rin keretna, “Lentaba di lok do nenu ne Jon laradi sep susu. Lentaba di tong i do nenu ne Elaisa, la lentaba di tong i do nenu ne Jeremaia kopla lara leeme vapaase ali megano.”
MAT 16:15 La ne Iesu ga sue di, “Kereva ba nimi? Nemi mi lok do nenia nege?”
MAT 16:16 Simon Pita ga vorang i xeretna, “Nenu Lanarong, Nitna ne Moroa, Luntoo Avolo.”
MAT 16:17 Iesu ga lok tin, “Loklok anarong tu, ne Simon lamdak at ne Jona, mila kopmen taradi ga tong asu i na ru, ketla ne Tamak no vana at laxalibet.
MAT 16:18 Nia a tong i ru do, nenu ne Pita la nenu luuat kis la nia aba vaxaru ka lotu rak to mavana ram, la limixin lolos at ne Satan diba lok tong i kusu dina sele utut kepe i, ketla di noxo epovo.
MAT 16:19 Nia anaba raba u mi lengki ri suang lumusmaragu at Linintoo no vana at laxalibet. La mo leveloklok nenu u siam min kopla u sep pepe i nade xopok at na lavatbung menemen, ne Moroa naba siam min to vana at laxalibet.”
MAT 16:20 La neni ga vaase lolos ti lavaun pinivu ren do di noxo tong asu i na ri teta.
MAT 16:21 Ga se ap mo laaleng ne Iesu ga ruka i xusu na tong i ri lavaun pinivu ren do neni na onon uto Jerusalem. La mo go loxongkulao silok, lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga dinaba lox asongot aleng i la dina sev amer i. La at laaleng sepsev avantun neni naba roo xat amlong.
MAT 16:22 Pita ga lam ka ne Iesu basinge lavaun pinivu la ga vaase sox i xeretna, “Leeme Silok. Nemen uta paase xeretnom. Na lempanga xapmek kopmen noxo vot saparav u.”
MAT 16:23 Iesu ga rem gili ri ne Pita la ga lok tin, “Uto u basinge ia. Nenu u lok ngan ne Satan. U vara i do una lok pe ia. U xopara na mu asu lavavara at ne Moroa, ketla u vara mun levendoxoma at limixin.”
MAT 16:24 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Mo do tara i vara i do na emu eburu minia, neni na domampe lorooro axap teren, la na gagas li i xusu nap kip losongsongot solo, la neni na mumu asu ba ia.
MAT 16:25 Do nege i vara i do na ranga alis lorooro ren, neni naba sang apkav i. Ket do nege i soxope lorooro ren ti mumu asu ia, neni naba lok kaka lorooro avolo.
MAT 16:26 I lok kapmek do taradi na ruuna ka lempanga axap at na lavatbung menemen, ketla neni ira subu vam basinge lorooro at ne Moroa. Laradi ixo epovo na un ka lorooro avolo.
MAT 16:27 Nenia, Laradi Mevana, mo anaba vot mi lisisixam silok at ne Tamak la eburu mi lubungangelo. La ap mo laaleng limixin axap dinaba lok kaka luunun i epovo mi leveloklok diga lox i.
MAT 16:28 La a tong tuturun i rinimi do lentaba atdi di tu de, di noxo met avot ti lovotpot tarak at laaleng nenia, Laradi Mevana, anaba vot ngan Loorong Silok.”
MAT 17:1 Melemu at lavanna levenaleng Iesu ga sat kaka ne Pita, Jems du lueton mi ne Jon, la diga urut uto vana xasep at lakaana. Nedi lavanuet kusuk mun digak lok.
MAT 17:2 Ap mo loxot Moroa ga lox arepukus ne Iesu to melamgo at lavantun lavaun pinivu ren. Lemeren ga soosoo ngan laxangking la lempanga singsiga ren gan bun kerekngan lovotas i sovosok.
MAT 17:3 La soso mun ne Moses la ne Elaisa duga rupot to melamgo atdi la duga epaase eburu mi ne Iesu.
MAT 17:4 La ne Pita ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok. I lox avukat tinotno do nema mak lok de. Do u vara i, nia anaba xip tavantun taraogu kukuxut, tara ru, tara ri ne Moses la tara ri ne Elaisa.”
MAT 17:5 Pita move ga paase la lusugao gamgames ga ravasi la ga vaa di. La diga ronga laxaka at lara boro at lusugao ga lok, “Anaa ne Nuruk, mo a balamu i la a lok momo aleng min. Mina mumu asu levelinga ren.”
MAT 17:6 Ga se lavaun pinivu diga ronga i na, diga subu rintiding ti laxangka, la diga marat aleng.
MAT 17:7 Ketla ne Iesu ga vot pasa di la ga long tu atdi la ga lok tidi, “Mina xatu upana. Nemen mita marat.”
MAT 17:8 La diga milik aurut upana la di goxo ven tara, Iesu xusuk mun mo gak lok.
MAT 17:9 Diga si at lakaana la ne Iesu ga tong lolos i ridi do, “Nemen mita tong i na ri teta, naba se nenia, Laradi Mevana, anaba roo xat amlong basinge lanmet.”
MAT 17:10 La lavaun pinivu ren diga sue i, “Ua lavasuun teren la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga di tong i do ne Elaisa naba rupot avot ti Lanarong?”
MAT 17:11 La ne Iesu ga vorang i ridi, “I ruturun tinotno. Elaisa naba rupot avot la na lox amokso lempanga axap.
MAT 17:12 Ketla a tong i rinimi do ne Elaisa ga vot pam la limixin di goxo ven kibis i, la diga lok lempanga xapmek tin kerekngan diga vara i. La kuren mun dinaba lox asongor ia, Laradi Mevana.”
MAT 17:13 La lavaun pinivu diga xasep ba do ne Iesu ga paase mumu ne Jon, laradi sep susu.
MAT 17:14 Iesu mi lavaun pinivu ren digat pas la diga ekip tangarang mi buaang limixin, la lara laradi ga vot pasa ne Iesu la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren.
MAT 17:15 La ni ga lok, “Leeme Silok. Una balamu lamdak tarak. Ing kanovot amisik mi lobomet la i ekip tangarang aleng mi laxasongsongot. La im subu tup amisik at laxao la at ladan.
MAT 17:16 Nia a lam ka i saparap lavaun pinivu ram kusu dina lox aroo i, ketla dixo epovo.”
MAT 17:17 La ne Iesu ga lok, “Limixin at na levenaleng kopmen tununu atnimi la levendoxoma atnimi i onon soogong. Lavanisa aleng tinotno nenia aba xip tutu mi levenmumuat atnimi? Nemi mi lox amolo ia. Una lam ka lamdak ude.”
MAT 17:18 La ne Iesu ga vaase lolos ti mo lagas, la lagas ga sixisu basinge nom lamdak. La ap mo mun loxonaleng lamdak ga lox avukat ta.
MAT 17:19 Melemu lavaun pinivu xusuk mun diga vot pasa ne Iesu la diga sue i, “Ua lavasuun teren la nema ma xo epovo xusu mana riki kepe nom lagas?”
MAT 17:20 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Lununu atnimi i lixilik aleng. Do mi ruuna lununu i xakalik kerekngan liit mastet, nemi minaba epovo na lok ti na lakaana, ‘Una vas kaxat mede la uto at toxot petpes,’ la ni naba ronga res. La minaba epovo na lok lempanga axap bok.
MAT 17:21 [Lisingising kusuk mene i epovo ri riki xepe lagas kapmek keretnom.”]
MAT 17:22 Gase ne Iesu eburu mi lavaun pinivu diga vot eburu ro Galili, Iesu ga lok tidi, “I auret kusu limixin dinaba ranga alis ia, Laradi Mevana la dinaba song araba ia ri limixin esep.
MAT 17:23 La dinaba sev amer ia, ketla melemu nenia anaba roo xat amlong bok at laaleng sepsev avantun.” La lavaun pinivu diga bulu aleng.
MAT 17:24 Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga rupot to Kaprenaum, la luvuttadi loklok ka pilas diga vot pasa ne Pita la diga sue i, “Kereva, laradi loklox ase ram i kepe pilas bok ti loogu laplavang?”
MAT 17:25 La ne Pita ga vorang i, “Laaba.” Pita ga vot to at loogu ne Iesu gak lok teren, la ne Iesu ga vaase avot tin, la ga lok, “Simon. Kereva lodoxoma ram? Lavaorong at na lavatbung menemen di lok ka pilas meva? At limixin at lenep silok atdi kopla at limixin boro vetpes?”
MAT 17:26 Pita ga lok, “At limixin boro vetpes.” La ne Iesu ga lok, “I ven ngan ta do limixin mede kopmen di noxo kepe pilas. Kuren la ixo epovo do neda ta kepe pilas.
MAT 17:27 Ketla ta noxo lox amusak nedi na limixin. Kuren la unat pas uto at lavatdan kis la una axanom. La leemat avot una rep ka i, unaba long lenget ka legesa derakma silok to xeneng at lungusno la mo legesa derakma silok naba epovo rida kusu ti kepe pilas ti loogu laplavang.”
MAT 18:1 Ap mo mene loxonaleng lavaun pinivu at ne Iesu diga vot pasa i la diga sue i, “Nege i silok at Linintoo boro vana at laxalibet?”
MAT 18:2 La ne Iesu ga ro ka lara lamdak, la ga vaxaru i ro melamgo atdi,
MAT 18:3 la ga lok, “A tong tuturun i rinimi, tara do ixo leeng basinge laxakapmek teren la ixo lok ka luruptuvuk at laxamdak kakalik, neni xopmen na epovo do na vubeles at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 18:4 Laradi do i lox asi luruptuvuk teren i lok ngan luruptuvuk at lamdak lixilik, mo laradi naba ruuna ka laasen i silok aleng at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 18:5 La do nege i seega rangarang tamdak keretna at laasen tarak, i lok ngan ta do neni i seega rangarang ia.”
MAT 18:6 La ne Iesu ga lok bok, “Naba lok kapmek aleng ti tara do na lox asubu tara atdi na laxamdak kakalik di nunu rak. Naba lox avukat tin do dina xoxo li tangsangan tuuat to at laxaka ren la dina dong asi i min uto xopok at lisimaramain.
MAT 18:7 I lok kapmek aleng ti limixin do lentaba lempanga mo i lox asubu lununu atdi basinge ia. Lempanga xerepmo naba vot, ketla naba lok kapmek ti lara i lok kaxar i!
MAT 18:8 Mo do lakngam mi laxangkedek taram na lox asubu lununu ram, una ra korop pes i la una lu xepe min. I lox avukat do una beles at lorooro avolo mi tenep mene at luxangkedek mi lukngam. Lavanga ne Moroa na lu arup minu at laxao at lemenemen songsongot i nemen amisik.
MAT 18:9 La do laxatli ram na lox u la lununu ram na subu, una lik gogo asu min la una lu xepe min. I lox avukat do una beles at Linintoo mi tegesa xatli mun. Lavanga ne Moroa na lu arup minu ro at laxao mo do u ruuna legepu xatli.”
MAT 18:10 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nemen mita sok tixirixes kepe tara at na laxamdak kakalik mila lubung angelo atdi dit pot pasa amisik ne Tamak to vana at laxalibet. Nia a tong tuturun i.
MAT 18:11 [La nenia, Laradi Mevana, aga vot kusu ana puse rinedi diga soogong la ana lox arooro di.”]
MAT 18:12 La ne Iesu ga tong lavapaase poovo ridi, “Dola tara atnimi i ruuna legesa sangaun kobot (100) laxasipsip la legesara atdi na soogong, neni ba lok lavanga salai? Neni ba on basinge lavasik sangaun mi lavasik laxasipsip to at lenep avukat, la ni nabat pas kusu na ven ti mo legesara no ga on soogong, i se ni naba long lenget ka i.
MAT 18:13 Nia a tong tuturun i do, mo neni na vuse ka i, neni naba lok momo aleng. Lomomo ren naba volo lomomo ri mo lavasik sangaun mi lavasik di goxo soogong.
MAT 18:14 La kuren mun ne Temen nimi no vana at laxalibet i xopara i do legesara atdi na laxamdak lixilik na soogong basinge i.”
MAT 18:15 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Mo do netam i lok tavanga i lok kapmek tu, una vot pasa i la una vaxase i mi mo losoogong teren, ketla mo lavanga nak lok kantubu xusuk mene atnumu. Mo do ni ba ronga res at levelinga ram, ura lok kaka amlong pam i ri langas in manton.
MAT 18:16 Ket do ixo ronga res at levelinga ram, una lok ka bok tegesara xopla tegepu radi eburu minu xusu miba epen mi levelinga atnimi lavantun, kerekngan lovoang kaala i tong i do, ‘Levenekarakat nabak mokso mo do tegepura xopla tavantun dina epen mi levelinga.’
MAT 18:17 Ket do ixo ronga di, una tong i ri limixin axap di nunu. La do ixo ronga res at limixin nunu, mina sok tixirixes kepe i ngan lavamolon kopla laradi loklok ka pilas.”
MAT 18:18 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nia tong i rinimi xeretna. Mo levelinga u siam min kopla u sep pepe i nade xopok at na lavatbung menemen, Moroa naba siam min to vana at laxalibet.
MAT 18:19 Ana tong box i rinimi do tegepura du mulus do duna sing ti tavanga du vara rin, ne Tamak no vana at laxalibet naba raba du min.
MAT 18:20 Mila do legepura xopla lavantun di vot buru xusu dina sing ia xeneng at laasen tarak, nenia mo ak lok eburu midi.”
MAT 18:21 Melemu Pita ga vot pasa ne Iesu la ga sue i, “Leeme Silok. Nenia aba doxoma xepe laxakapmek at netak i lox i ria naba vanisa? Ba vanuti?”
MAT 18:22 La ne Iesu ga vorang i xeretna, “Nia a tong i ru. Kopmen do una doxoma xepe laxakapmek teren na vanuti mene, ketla lavanuti sangaun mi lavanuti.
MAT 18:23 Ana vaase u mi na, mila Linintoo no vana at laxalibet i lok keretna. Lara loorong mo ga doxoma i do nakling lugugu pilas ap mo luvuttadi gugu ren.
MAT 18:24 Se neni ga vaxaru kaxat ka lugugu ren, lara ap mo luvuttadi gugu ren diga lox abeles i, ga lok ka legesa sangaun larabin sangsangaun kobot talen.
MAT 18:25 Ketla neni goxo epovo na vorang mo lempilas. Kuren la loorong ga tong lolos i ri mo laradi gugu kusu neni mo diba sesep min eburu mi latkin teren la laxamdak kakalik atdu, la lempanga axap neni ga ruuna i kusu ti vorang mo lempilas.
MAT 18:26 Laradi gugu ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga lok ngangao ro melamgo at loorong la ga sing aleng i, ‘Una balamu ia, la anaba sepo axap ba lempilas taram melemu.’
MAT 18:27 Loorong ga balamu i, kuren la neni ga doma xepe axap mo langsangan lempilas na laradi gugu ga lok ka i la loorong ga soxomus asu i.
MAT 18:28 Melemu mo laradi gugu ga vas su la ga ekip tangarang mi lara laradi gugu bok mo neni ga raba vam i mi legesa sangaun kobot denarias. Neni ga ranga alis i la ga long kukung kaka i la ga lok, ‘Una sepo lempilas tarak.’
MAT 18:29 La mo laradi ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing i xeretna, ‘Una balamu ia la melemu aba vorang i!’
MAT 18:30 Ketla neni goxopara, la ga lok ka mo laradi la ga lox abeles i ro at loogu xokoxo kusu na nemen go se at laaleng neni naba vorang amlong mo lempilas teren.
MAT 18:31 Se lentaba luvuttadi gugu diga ven na lavanga, diga bulu aleng. La digat pas uto at loorong la diga tong asu mo lempanga axap tin.
MAT 18:32 La neni ga ro xaka mo laradi gugu ukeneng la ga lok tin, ‘Nenu laradi xapmek. Aga doma xepe axap lempilas nenu uga lok ka i rak, mila uga sing ia.
MAT 18:33 Kereva, uxo epovo na balamu mo laradi xerekngan nia aga balamu u?’
MAT 18:34 Loorong ga musak, la ga lox abeles mo laradi gugu uto at loogu xokoxo, kusu na nemen at losongsongot naba se at laaleng neni naba vorang axap mo lempilas.”
MAT 18:35 La ne Iesu ga lok, “Ne Tamak no vana at laxalibet naba lok mun nimi xuren do nemi mi noxo doxoma xepe laxakapmek tara i lox i rinimi.”
MAT 19:1 Iesu ga vaase axap mo levelinga, la ni ga vas kaxat me go Galili la gat pas uto at lenep Judaia at lenep dan meso at ladan sen Joridan.
MAT 19:2 La buaang nedi limixin diga mumu asu i la neni ga lok aroo nedi go.
MAT 19:3 Lentaba lubung Parisi diga vot pasa ne Iesu la diga lok tong i mi lara lususue xeretna, “Kereva, Laulis Linga atdik i mulus bok kusu tara na soxope latkin teren mumu mene tepanga gamasa mun?”
MAT 19:4 La ne Iesu ga vorang di xeretna, “Nemi mina xasep do Lovoang Kaala i tong i do ganoxa at lurutu kaxat Moroa ga rudum li lavatlok la lavakin.
MAT 19:5 La ni mun lavasuun at nai la ne Moroa ga lok do laradi remes naba on basinge ne temen mi nenen la nak lok eburu mi latkin teren la nedu dunak lok eburu ngan mun legesara keneng at labantuxu atdu.
MAT 19:6 La nedu du noxo lok ngan bok ba legepura, ketla legesara mun. Kuren la kopmen tara noxo ra korop leepot at leremes mi latkin teren, mila ne Moroa axa ga ven etang du.”
MAT 19:7 La lubung Parisi diga sue i, “Tila ba ne Moses ga raba nama mi levelinga xeretna, do tara na malagan tevelinga axasep ti latkin teren do neni mo i xopara na epot ta ren la na riki xepe i?”
MAT 19:8 La ne Iesu ga lok, “Moses ga raba nemi mi nom mila lebelen at lavalabat atnimi ga vatken, ketla at lurutu kaxat kopmen goxo lok kuren.
MAT 19:9 A tong tuturun i rinimi. Do laradi i soxope latkin teren la kopmen goxo lok loklok ti longka, mo laradi ira longka vam mo do i epot at lara latkin petpes manga.”
MAT 19:10 La lavaun pinivu ren diga lok tin, “Mo do i lok kuren kantubu at leremes mi latkin, i lox avukat do keke leepot.”
MAT 19:11 La ne Iesu ga lok, “Na laanasa rik lok naa kopmen na vung pavaa limixin axap, ketla tinedi xusuk mun ne Moroa i raba nedi min.
MAT 19:12 Buaang levempasuun mo ik lok, tila la lavatlok kopmen dina epot. Lentaba mumu i do diga visik axa di xuren. Lentaba mumu nga i do limixin diga lok di xuren kusu di noxo epot. La lentaba dixo epot mila, di raba lorooro atdi kusu dina gugu ngan nedi lavaanat at ne Moroa. Nege do i epovo na siam ka na laanasa ti ke leepot, i vukat do neni na mumu asu i.”
MAT 19:13 Lentaba limixin diga lok kaka laxamdak mi laxaalik kakalik atdi uto at ne Iesu kusu neni na lok li lukngen mavana atdi la na lox anarong di. Ketla lavaun pinivu ren diga ven di la diga sep pepe di.
MAT 19:14 La ne Iesu ga lok, “Mina ke laxamdak mi laxaalik kakalik dina vot pasa ia. La nemen mita sep pepe di, mila Linintoo no vana at laxalibet i epovo ridi na.”
MAT 19:15 Iesu ga lok li vam lukngen mavana atdi, la ni ga vas kaxat ta.
MAT 19:16 Lara laradi ga vot pasa ne Iesu la ga sue i, “Laradi loklox ase. Anaba lok lavanga avukat salai kusu anaba lok ka lorooro avolo?”
MAT 19:17 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Ua lavasuun teren la u sue ia mi lavanga salai i lox avukat? Legesara mun i lok avukat la neni ne Moroa. Do u vara na vubeles ti lorooro, una ronga res at Lasangaun Levenaulis Linga.”
MAT 19:18 La nom laradi ga sue, “Ua lentaba?” La ne Iesu ga lok, “Nemen uta sev amet tara, nemen utang longka tixin, nemen uta xip pilo, nemen uta xarang taba mumu tara mi levelinga xaxarang,
MAT 19:19 una lok ngangao at ne tamam mi nenam, la una balamu nedi di nemen saparav u xerekngan u balamu xa u.”
MAT 19:20 La nom laradi ga lok, “Nia aga mumu asu na levelinga axap. Lavanga salai bok move nia ak pakes tin?”
MAT 19:21 Iesu ga vorang i rin keretna, “Do u vara loklok taram nan manton tino, una sesep mi lempanga axap taram, la una raba lempilas at nom lempanga ri limixin banbalo la unaba ruuna ka lapnovos silok to vana at laxalibet. La una mumu asu ba ia.”
MAT 19:22 Nom laradi ga ronga i na, la ni ga vas kaxat mi lainbulu silok mila neni gapnovos aleng.
MAT 19:23 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “A tong tuturun i rinimi. I lolos aleng do laradi nopnovos na vubeles at Linintoo no vana at laxalibet.
MAT 19:24 Ana tong box i xeretna. I lolos aleng do lavatkamel na vubeles at lamamara at linil, la kerepmo i lolos aleng bok ti laradi nopnovos kusu ti beles at Linintoo at ne Moroa.”
MAT 19:25 Lavaun pinivu diga ronga i na, la diga sangu aleng la diga sue ne Iesu, “Nege ba naba lok kaka lorooro avolo?”
MAT 19:26 La ne Iesu ga ven tooro di la ga lok, “Kopmen na epovo do taradi na lox i na, ketla i epovo do ne Moroa na lok lempanga axap.”
MAT 19:27 La ne Pita ga lok tin, “Kereva ba nama, maga on basinge vam lempanga axap atnama kusu mana mumu asu u. Lempanga salai mo ne Moroa ba raba nama min?”
MAT 19:28 La ne Iesu ga vorang i ridi, “Nia a tong tuturun i rinimi. At laaleng ne Moroa na lox amaxat lempanga axap, ap mo laaleng nenia, Laradi Mevana, anabat kis at loxonin orong tarak mi lisisixam silok tarak, la nemi mi mumu asu ia, minabat kis bok at lasangaun mi legepura lengkot kitkis orong la minabang tonga linga at lasangaun mi legepura levenbibinat at limixin me Israel.
MAT 19:29 La nedi axap diga on basinge laraogu atdi, luvutneton di, luvurinen di, luvuttemen di, luvutnen di, laxamdak mi laxaalik kakalik atdi, la leventaamang atdi kusu dina lok lugugu rak, nedi dinaba ruuna ka laxampanga solo la dinaba rooro amisik at lorooro melemu.
MAT 19:30 Ketla buaang limixin di ruuna levenasen silok at na lorooro, di noxo silok at lorooro melemu. La nedi kopmen dina silok at na lorooro, dinaba silok at lorooro melemu.”
MAT 20:1 La ne Iesu ga lok bok ti lavaun pinivu ren, “Linintoo no vana at laxalibet i lok keretna. Lara laradi mo ga suubu suu maxantamak, kusu na lok ka tuvuttadi kusu dina gugu ro at laraamang vaen teren.
MAT 20:2 Mo laradi ga mulus kusu na un nedi mi legesa denarias at leges aleng, la neni ga riki aonon ta di uto at laraamang vaen.
MAT 20:3 At lavasik konaleng neni gat pas manga uto at loxot etang, la ga ven manga lentaba luvuttadi mo diga tu gamasa mun go.
MAT 20:4 La neni ga lok tidi, ‘Nemi bok minat pas la mina gugu ro at laraamang vaen tarak, la nia aba un nimi mi luunun i epovo at lugugu.’
MAT 20:5 La diga vas kaxat. At lasangaun mi legepu xonaleng la at lavantun konaleng neni ga lok ka lentaba bok ti gugu.
MAT 20:6 Ga auret kusu na valimo xonaleng la ni gat pas manga uto at loxot etang la neni ga ven manga lentaba luvuttadi mo diga tu go, la ni ga sue di, ‘Kereva, mia tu gamasa mun nade at na laaleng axap la kopmen mina lok tepanga?’
MAT 20:7 La diga lok tin, ‘Kopmen tara na lok kaka nama ri gugu.’ La ni ga lok, ‘Minat pas la mina gugu bok to at laraamang vaen tarak.’
MAT 20:8 Ukantinao at lavanna konaleng temen laraamang vaen ga lok ti laradi loklok tatao at luvuttadi gugu, ‘Una xup kaka luvuttadi gugu la una un nedi mi luunun atnedi. Una ruka i atnedi nia a lok ka nedi ri lugugu na ukantinao at lavalimo konaleng la naba xap atnedi, nia a xup ka avot di maxantamak suubu.’
MAT 20:9 Luvuttadi diga gugu kaxat at lavalimo konaleng diga lok ka legesa denarias ti legetgesa radi.
MAT 20:10 La nedi mo laradi gomgo ga xup kaka avot nedi, diga vot la diga nua i do dinaba xip ka mavana lixilik ap mo luunun, ketla nedi getgesara diga lok ka bok legesa denarias.
MAT 20:11 Diga lok ka mo lempilas la diga ruka i xusu dina paase mukmusak ti ne temen mo laraamang.
MAT 20:12 Diga lok, ‘Na luvuttadi nenu ua xup kaka amupit di, la di gugu at loxonaleng lixilik mun. La nema ma gugu at na laaleng axap maxopok at na liplivi at laxangking, ketla luunun atdi i lok ngan bok atnama.’
MAT 20:13 Ketla temen laraamang ga lok ti legesara atdi, ‘Lentangas tarak, axo bala vukpux u. Nenu xa u siam do aba un u mi legesa denarias at leges aleng.
MAT 20:14 Una lok ka lempilas taram la una onon uto xolonu. A vara i do ana un na luvuttadi di mupit mi lempilas buaang kerekngan mun a un u min.
MAT 20:15 Ik mokso ria do ana lok lavanga salai mi lempilas tarak. La nenu u paase mumu parang ia mila nenia laradi ramtaba.’”
MAT 20:16 La ne Iesu ga lok, “La kerepmo bok nedi di mumupit at na lorooro, dinabam gomgo at lorooro melemu la nedi dim gomgo, dinaba mumupit.”
MAT 20:17 At lavatpas at ne Iesu uto Jerusalem, ni ga lam ka lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren to basinge limixin la ga lok tidi,
MAT 20:18 “Nedik atanaba onon uto Jerusalem la lara laradi naba song araba ia, Laradi Mevana, ri lavamaasa silok eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga. Nedi dinaba lok li ia at lavapaase la dinaba lok li lumumuat tarak do nenia ana met.
MAT 20:19 La dinaba song araba ia ri limixin esep boro Rom kusu dina paase aksaksa ria la dinabak pixis ia la dinaba vaxarem ia at laxaba. Melemu at laaleng sepsev avantun nenia anaba roo xat amlong.”
MAT 20:20 Melemu latkin at ne Sebedi ga vot parap ne Iesu mi lumdak teren. Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo at ne Iesu, la ga vara sing i mi tara tavanga.
MAT 20:21 La ne Iesu ga sue i, “U vara lavanga salai?” La ni ga lok, “Una siam do na lumdak tarak dubat kis saparav u at Linintoo ram, lara ro at latno la lara at liviang taram.”
MAT 20:22 Ketla ne Iesu ga lok, “Mixoklen laai nemi mi sing tin.” La ni ga lok ti mo luun pinivu ren, “Kereva, mu epovo do muna suma losongsongot silok eburu minia mo a gagas kusu anaba xip tutu min?” La duga vorang i rin keretna, “Ma epovo.”
MAT 20:23 La ne Iesu ga lok, “I ruturun do nemu munaba suma levesongsongot silok. Ketla kopmen lugugu rak do nia aba tong i do nege nabat kis saparap lakngak tino la saparap lakngak kia. Mo luxot ik lok mun tinedi ne Tamak gara soxolik ka vam di.”
MAT 20:24 Se lasangaun lavaun pinivu diga ronga i na, diga edak du.
MAT 20:25 La ne Iesu ga ro bubua ka di la ga lok, “Miklen i do luvuttadi amgomgo at limixin kopmen di me Judaia, di ruuna lolos mavana at limixin atdi.
MAT 20:26 Ketla nemen gat na loklok nak lok kantubu atnimi. Mo do tara atnimi i vara i do na silok, neni na lok ngan lasaxaruki atnemi axap.
MAT 20:27 La do tara atnimi i vara i do nam gomgo, neni na lok ngan lasaxaruki gamasa atnimi.
MAT 20:28 Nenia Laradi Mevana, la loklok tarak ik lok bok kuren. Nia xopmen a goxo vot kusu limixin dinaba lok ngan lavasaxaruki rak. Ketla nia aga vot kusu ana lok ngan lasaxaruki ridi, la kusu ana raba lorooro rak ngan laxaavuk tidi buaang limixin.”
MAT 20:29 Iesu eburu mi lavaun pinivu ren, diga vas kaxat basinge lemenemen Jeriko, la buaang limixin diga emu eburu midi.
MAT 20:30 La legepu radi, lengkatli atdu ga main, mo dugat kis at lisigege ngas. Se duga ronga i do ne Iesu ga vas polo du, duga xup keretna, “Leeme Silok. Livisik li at ne Devit. Una balamu nama.”
MAT 20:31 La mo limixin diga tong i ridu do duna lok pilo, ketla dugap kup aleng, “Leeme Silok. Livisik li at ne Devit. Una balamu nama.”
MAT 20:32 La ne Iesu ga ru la ga ro xaka du la ga sue du, “Lavanga salai mu vara i do ana lox i rinumu?”
MAT 20:33 Duga vorang i xeretna, “Leeme Silok. Ma vara i do lengkatli atnama na xasep.”
MAT 20:34 Iesu ga balamu du la ga long tu at lengkatli atdu. La soso mun lengkatli atdu ga xasep la duga emu mi ne Iesu.
MAT 21:1 Iesu mi mo limixin buaang diga vas auret lemenemen silok Jerusalem, la diga rupot to at lemenemen Betpage gak lok at Lakaana Olip. La ne Iesu ga riki amgo legepu radi pinivu ren.
MAT 21:2 Avot be ni ga lok tidu xeretna, “Munat pas uto at nom lemenemen ik lok to melamgo atnumu. La soso mun munaba long lenget ka lodongki eburu mi lodongki maxat teren, mo diga xoxo li du go. Muna soxomus ka du la muna lok ka du ude.
MAT 21:3 Mo do tara na sue numu do, ‘Tila nemu mu soxomus ka i nom ludongki,’ muba lok tin do Leeme Silok i vara du la soso mun neni ba raba numu midu.”
MAT 21:4 Anai ga ravasu xusu na lox asoorun levelinga at ne Moroa lara leeme vapaase ali ga tong asu i,
MAT 21:5 “Una tong i ri limixin to Jerusalem do, ‘Pen ba i. Loorong Silok atnimi it pas saparap nimi, neni laradi loklok mulus mene la it kis at lodongki, ni lodongki maxat.’”
MAT 21:6 La mo luun pinivu duga mumu asu levelinga at ne Iesu.
MAT 21:7 Dugat pas la duga lok ka nom lodongki eburu mi lodongki maxat teren. Duga lok li levempanga singsiga atdu teren la ne Iesu ga xis teren.
MAT 21:8 La buaang limixin diga sa li levempanga singsiga atdi ro at langas. La lentaba vetpes diga ra ka lengkakan bisi la diga lok li mu langas min.
MAT 21:9 La nedi buaang limixin digat pas to melamgo la nedi axap digat pas melemu digap kup momo xeretna, “Leemi asu ri livisik li at ne Devit. Luvukat ti na laradi it pas mi laasen at Leeme Silok. Leemi asu silok tin.”
MAT 21:10 Se ne Iesu ga beles at lemenemen silok Jerusalem, limixin axap diga sangu la diga esue xeretna, “Nege mo?”
MAT 21:11 La mo limixin diga emu mi ne Iesu la diga vorang i ridi xeretna, “Na ne Iesu, leeme vapaase ali boro Galili at lemenemen Nasaret.”
MAT 21:12 La ne Iesu ga beles ukeneng at loogu laplavang la ga xala su mi limixin diga unun panga la limixin diga sesep mi lempanga atdi. La ni ga ba gili levenora lili atnedi digak lox ekun lempilas la ga ba gili levengkonin kitkis atnedi diga sesep mi levenamno.
MAT 21:13 La ni ga lok tidi, “Levelinga at ne Moroa ik lok keneng at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Loogu rak dinaba so asen i mi loogu singising.’ Ketla nemi mira lok kapmek pam i, i ngan loogu loklox alipe at luvuttadi dip sep paxat ka panga.”
MAT 21:14 Limixin mi lengkatli atdi ga main digat pot pasa i la nedi bok lengkangkedek atdi ga lok kapmek digat pot pasa i la ni ga lox aroo di.
MAT 21:15 Ket lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga ven mo lagale lempanga sangsangu ren, la diga ronga levelinga at laxamdak mi laxaalik kakalik digap kup keretna, “Ata emi asu mi livisik li at ne Devit.” La nedi diga musak.
MAT 21:16 La diga lok tin, “Kopmen nak mokso na levelinga at na laxamdak mi laxaalik.” La ne Iesu ga lok tidi, “Mina domangke at na levelinga ik lok at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Nenu ne Moroa ura lox ase vam laxamdak mi laxaalik kakalik eburu mi lengkadede kusu dina emi asu minu.’”
MAT 21:17 La ne Iesu ga vas kaxat basinge di la ga vas su at lemenemen silok Jerusalem la uto Beteni, la ga midi go at laxanimin.
MAT 21:18 Ga maxantamak suubu at lomlong teren uto at lemenemen silok, Iesu ga roxo.
MAT 21:19 La ni ga ven luuna pik go at lisigege ap mo langas la ni ga vas li ren kusu na dik ka teveven una. Ketla ni goxo ven lenget ka tempeven teren, ga vavaxan gamasa mene. La ni ga lok ti mo luuna pik, “U noxo visik bok ba tempeven una!” La soso mun luuna pik ga mang ta.
MAT 21:20 Lavaun pinivu diga ven i na la diga rakdu aleng, la diga sue i, “I lok kereva na la ira mang soso?”
MAT 21:21 La ne Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi. Mo do mina nunu ruturun at ne Moroa la kopmen lodoxoma atnimi na sixit ekarakat at levelinga ren, minaba epovo do mina lok mun lempanga xerekngan nia a lox i ri na luuna pik. La kopmen na xusuk mun i, ketla minaba epovo bok do minaba vaase lolos ti na lakaana, la ni na xatu kaxat la na subu tup ti laras.
MAT 21:22 Do mi ruuna lununu ruturun, ne Moroa naba raba lovoporang ti mo lempanga mi sing tin.”
MAT 21:23 Iesu ga vubeles uto at loogu laplavang, la neni ga anasa limixin, la lavamaasa silok mi loxongkulao silok at lubung mixin me Judaia diga vot pasa i la diga lok, “Lavapaase axasep salai nenu u ruuna i xusu ti lox i na lempanga? La nege ga raba u mi nom lavapaase axasep?”
MAT 21:24 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Ana sue bok nimi mi lara lususue, la do mina vorang avukat taba ia min, aba vaase axasep ba nimi, do nenia a lok na lempanga mi lavapaase axasep salai nom.
MAT 21:25 Lesep susu at ne Jon ga laa meva, boro at ne Moroa kopla boro mun at limixin?” La diga epaase xantubu atdi, la diga lok, “Mo do ata lok ‘Boro at ne Moroa,’ neni naba lok tidik keretna, ‘Tila ba mi goxo nunu at levelinga at ne Jon?’
MAT 21:26 La mo do ata lok, ‘Boro at limixin,’ ata marat bok at limixin, mila nedi axap di nunu do ne Jon neni leeme vapaase ali.”
MAT 21:27 Kuren la diga lok ti ne Iesu, “Maxoklen i.” La ne Iesu ga lok tidi, “Nia bok a noxo tong i rinimi do, nenia a lox i na lempanga mi lavapaase axasep atnege.”
MAT 21:28 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Mina doxoma avukat i na. Lara laradi ga ruuna lumdak, la ni ga vot pasa mo lamdak avot la ga lok, ‘Nuruk, a vara i do unat pas uto at laraamang vaen mo lingina la una gugu.’
MAT 21:29 La ne nitna ga lok, ‘Nia a noxot pas.’ Ketla melemu neni ga lox ekun lodoxoma ren la gat pas.
MAT 21:30 La ne temendu ga vot pasa manga lamdak sepsev agepura la ga vaase manga rin mi lempapaase kerekngan neni ga vaase avot pam min ti lamdak avot. La mo lamdak ga lok, ‘Tamak, nia anaba lox i.’ Ketla neni goxot pas.
MAT 21:31 Ua lara atdu na ga lok lugugu ne temendu ga tong i?” La diga lok, “Mo lara avot.” Kuren la ne Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi xeretna. Luvuttadi loklok ka pilas la lavakin ngarangat mo dinabam gomgo avot tinimi uto at Linintoo at ne Moroa.
MAT 21:32 Lavasuun teren keretna. Jon, laradi sep susu, ga vot pasa nimi la ga vavang tinimi mi langas ti loklok manmanton, ketla mi goxo nunu ren. Ketla luvuttadi loklok ka pilas mi lavakin ngarangat diga nunu ren. Miga ven nedi diga leeng, ketla nemi mi goxo leeng la mi gita nunu ren.”
MAT 21:33 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Mina ronga bok na lara lavapaase poovo. Lara laradi ga ruuna loxongkangka la gatlo laraamang vaen teren. La ni ga bos kangkan i la ga xe lamamara kusu ti loplok li levendan vaen teren. La melemu ga lok loogu xukuxut. La ni ga raba lentaba luvuttadi min kusu dina lok tatao i la neni ga vas kaxat uto at lenep petpes.
MAT 21:34 Laaleng ga vot kusu dina dik ka lempeven una at nom laraamang, laradi at laraamang ga riki lentaba lavasaxaruki ren kusu dina lok ka mo levempeven una.
MAT 21:35 Ketla nom luvuttadi loklok tatao at laraamang diga ranga alis di la diga tit pupu lara, diga sev amet lara la diga lu amet lara sepsev avantun.
MAT 21:36 La neni ga riki lavasaxaruki vetpes bok uto saparap di, buaang atdi digat pas ugo. Ketla luvuttadi loklok tatao diga lok kapmek di kerekngan nedi no avot.
MAT 21:37 La at laxavaxap neni ga riki ne nitna. Neni ga lok, ‘Nedi diba lok ngangao at lamdak tarak.’
MAT 21:38 Ketla luvuttadi loklok tatao diga ven ne nitna gat pas go boro, la diga lok, ‘Lamdak akmokso at laradi at na laraamang nom it pas boro. Ata sev amer i, la ataba ruuna ka na laraamang.’
MAT 21:39 La diga ranga alis i la diga lu asu min ukamang ap mo laraamang la diga sev amer i.”
MAT 21:40 La ne Iesu ga sue di, “At laaleng laradi at nom laraamang naba vot pasa nom luvuttadi loklok tatao, neni naba lok lavanga salai ridi?”
MAT 21:41 Diga vorang i rin keretna, “Neni naba sev amet di la naba raba nom laraamang ti luvuttadi vetpes kusu dina lok tatao i la at laaleng ti sep kin dinaba raba i mi loxot teren at lempeven una at nom laraamang.”
MAT 21:42 La ne Iesu ga lok tidi, “Mina domangke at levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Mo luuat luvuttadi xipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng. Leeme Silok axa ga lox i na la i lox avukat aleng at levereven atdik.’
MAT 21:43 Kuren la a tong i rinimi. Moroa naba lok kepe Linintoo basinge nemi limixin me Judaia la naba raba i ri limixin mo diba lox asuusu levempeven una nunuan.
MAT 21:44 [Do tara na subu at nom luuat, neni naba rekoxorop axakalik. La do, mo luuat na subu ro mavana at tara, neni naba remumus axap.”]
MAT 21:45 Lavamaasa silok la lubung Parisi diga ronga na lempapaase poovo at ne Iesu la digaklen i do neni ga paase poovo mumu di.
MAT 21:46 La diga puse ngas kusu dina ranga alis i, ketla di goxo epovo mila diga marat at limixin mo diga lok do ne Iesu neni leeme vapaase ali at ne Moroa.
MAT 22:1 Iesu ga paase manga ridi mi lavapaase poovo, ni ga lok,
MAT 22:2 “Linintoo no vana at laxalibet i lok ngan loorong ga gagas li leluxa ri loklox epot at lamdak teren.
MAT 22:3 Neni ga riki lavasaxaruki ren ti mo limixin ni gara tong li vam atdi ri mo leluxa kusu dina tong i ridi do laaleng ti leluxa ga vot pam, ketla diga ronga xepe mo levelinga.
MAT 22:4 La ni ga riki manga lentaba lavasaxaruki mi levelinga xeretna, ‘Mina tong i rinedi no nenia aga tong li vam atdi do ara gagas li vam leluxa. Nia ara sep pam laxanbulumaxao, la lempanga axap ara gagas li vam i. Mina tong i ridi do dina vas kaxat ta ri leluxa at loklox epot.’
MAT 22:5 Ketla nedi diga ronga xepe mo levelinga la digak lox angtang mene at leven gugu atdi xa. Lara avot ga vas kaxat uto at laraamang teren. Lara bok ga lok lugugu ti sesep mi lempanga.
MAT 22:6 La nedi lentaba vetpes diga ranga alis lavasaxaruki la diga lox asongot di la diga sev amet di.
MAT 22:7 La mo loorong ga musak teng. Ni ga riki limixin esep teren la diga sev amet di la diga xotos axap lemenemen silok atdi.
MAT 22:8 La neni ga lok ti lavasaxaruki ren, ‘Leluxa i gagas pam, ketla mo luvuttadi nia aga ro ka di ti na leluxa nedi limixin kakapmek mun la ixo epovo do limixin kakapmek dinat kis at na laanan.
MAT 22:9 Minat pas uto at larangas la mina ro xaka limixin, mi ekip etangarang midi go kusu dina rupot ti leluxa rak.’
MAT 22:10 La lavasaxaruki ren diga epeseves uto at larangas la diga ro xaka limixin axap diga ekip tangarang midi, nedi limixin avukat eburu mi limixin kakapmek. La loogu ri loklok epot ga umsu mi mo limixin.
MAT 22:11 Ketla loorong ga vubeles ti ven mo limixin, la ni ga ven lara laradi goxopmen tevempanga singsiga ren ti loklox epot.
MAT 22:12 La ni ga sue nom laradi, ‘Lentangas tarak. Nenu u beles ude xereva la kopmen tevempanga singsiga ram ti loklox epot?’ Ketla mo laradi goxo tong toxolinga.
MAT 22:13 La loorong ga tong i ri luvuttadi gugu ren keretna, ‘Mina xoxo lukngen mi luxangkedek teren la mina lu asu min uto xamang kusu neni na vubeles at lamain bonot no limixin dinabang teng boron la dinaba rungur ivivilis.’”
MAT 22:14 La ne Iesu ga lok bok, “Limixin dinaba lok kuren mila ne Moroa i toro rinedi buaang limixin, ketla lentaba mene atdi ne Moroa ba soxolik ka di.”
MAT 22:15 La lubung Parisi diga vas kaxat basinge mo lenep la diga gagas kusu dina bala arup ne Iesu mi levelinga.
MAT 22:16 La diga riki lavaun pinivu atdi eburu mi limixin diga mumu asu ne Erodes uto saparap ne Iesu. Diga lok tin keretna, “Leeme loklox ase. Maklen i do nenu laradi ruturun la u anasa limixin mi leveloklok at ne Moroa la mo levelinga ram ik mokso. Uxo lok tooro legesa binam tadi xusuk mun mila uxo doxoma solo i do tara i ruuna levenasen silok kopla kopmen.
MAT 22:17 Una tong i rinama do ua lusumsuma ram. Kereva, ik mokso do mana xepe pilas ti ne Kaisar kopla kopmen?”
MAT 22:18 Iesu ga ven kibis laxaxarang atdi la ga lok tidi, “Nemi luvuttadi loklok sosolom. Tila mi lok do mina lixo ia?
MAT 22:19 Mina lox ase ia mi tuxuven denarias mo mi kepe min.” La diga raba i mi legesa denarias.
MAT 22:20 La ni ga sue di, “Lamang la laasen atnege i nemen teren?”
MAT 22:21 La diga vorang i, “At ne Kaisar.” La ni ga lok tidi, “Mina raba ne Kaisar mi lempanga i epovo at ne Kaisar, la mina raba ne Moroa mi lempanga i epovo at ne Moroa.”
MAT 22:22 Diga ronga lovoporang teren, la diga sangu, la diga on basinge i.
MAT 22:23 Ap mo mun laaleng lentaba at lubung Sadiusi diga vot pasa ne Iesu, diga lok do limixin diga met pam, di noxo roo xat amlong. Diga lok tong pen ne Iesu xeretna,
MAT 22:24 “Leeme loklox ase. Moses ga tong i rinama do taradi na met la kopmen tamdak teren, neton nom laradi naba epot ap mo lanaa rixin, kusu duba visik tamdak ti ruuna ka lempanga ap mo laradi ga met.
MAT 22:25 Ga lavanuti loxoeton diga nemen kantubu atnama. Lara gomgo ga epot la ga met, kopmen ni goxo visik taxamdak, kuren la lara sepsev agepura ga epot manga at nom latkin.
MAT 22:26 La lara sepsev agepura ga met bok la lara sepsev avantun bok ga met. La nedi loxoeton axap diga epot at nom latkin diga met.
MAT 22:27 La melemu nom latkin ga met.
MAT 22:28 At laaleng dola limixin dina xatu kaxat amlong, ti nege rinotno nom latkin, mila nedi axap diga epot teren?”
MAT 22:29 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nemi mi soogong at na lavanga mila nemi xopmen mina xasep at levelinga at Lovoang Kaala la lolos at ne Moroa.
MAT 22:30 Ap mo laaleng limixin dinaba xatu kaxat amlong, di noxo epot. Dinaba nemen naa ngan lubungangelo ro vana at laxalibet.
MAT 22:31 Ketla a vara i do ana lox axasep nimi mumu laxakatu kaxat amlong at limixin basinge lanmet. Nemi mixo xasep at levelinga at ne Moroa ga raba nimi min.
MAT 22:32 Mo levelinga i lok keretna, ‘Nia ne Moroa at ne Abaram, Moroa at ne Aisak, la Moroa at ne Jakop.’ Ap mo laaleng ne Moroa ga tong i na, nedi lavantun diga met pam. La neni ne Moroa atnedi limixin di rooro, la kopmen atnedi luvuttadi met.”
MAT 22:33 Limixin diga ronga i na, la diga sangu aleng at levenanasa at ne Iesu.
MAT 22:34 Lubung Parisi diga ronga i do ne Iesu ga vaase pe lubung Sadiusi, la nedi diga vot eburu la diga vot pasa ne Iesu.
MAT 22:35 Legesara atdi, neni gaklen avukat Laulis Linga, ga lok tong pen ne Iesu. Ni ga sue i,
MAT 22:36 “Leeme loklox ase. Ua levelinga at Laulis Linga i silok ti levelinga axap teren?”
MAT 22:37 La ne Iesu ga vorang i rin, “‘Mina vavara aleng Leeme Silok, ne Moroa atnimi mi lebelen nimi axap, la mi loroonan axap atnimi, la mi levendoxoma axap atnimi.’
MAT 22:38 Na loxot neni imgomgo la i silok ti levelinga axap teren.
MAT 22:39 La lara bok sepsev agepura i lok ngan lara gomgo, i lok keretna. ‘Mina balamu mo limixin di nemen saparap nimi kerekngan pam mi balamu nimi.’
MAT 22:40 Laulis Linga eburu mi levenmamalagan at lavaeme vapaase ali i nemen maxopok at na levelinga.”
MAT 22:41 Lubung Parisi digak lok eburu la ne Iesu ga sue di,
MAT 22:42 “Lanarong, neni lurubuno avolo atnege mo?” La diga vorang i xeretna, “Neni lurubuno avolo at ne Devit.”
MAT 22:43 La ni ga lok tidi, “Do kuren, tila ba ne Devit mi lodoxoma at Loroonan Kaala ga soxor i do Leeme Silok teren? Mila levelinga ren at Lovoang Kaala i lok keretna,
MAT 22:44 ‘Leeme Silok ne Moroa ga lok ti Leeme Silok tarak. Una xis de saparap lakngak tino se nenia ana lok li limixin munepen minu na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.’
MAT 22:45 Mo do ne Devit ga so asen i do Leeme Silok, i lok kereva la Lanarong neni lurubuno avolo at ne Devit?”
MAT 22:46 Kopmen teta atdi gita epovo na vorang levelinga ren, la ga ruka i ap mo laaleng, kopmen tara gita sue i mi tususue.
MAT 23:1 Melemu ne Iesu ga vaase ri limixin eburu mi lavaun pinivu ren. Ni ga lok keretna,
MAT 23:2 “Luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la lubung Parisi di ruuna lixitkis silok ngan ne Moses, mo gam gomgonga ri leme Israel.
MAT 23:3 Kuren la mina ronga res axap at lempanga di tong i rinimi la mina mumu asu rinotno i. Ketla nemen gat mita mu asu luruptuvuk atdi, mila dixok lok lempanga nedi di vavang min.
MAT 23:4 Dim taba limixin mi laxantaangas solo, i lok ngan di koxo li lara aknixip doxodok at limixin, la i mumuat aleng kusu dinap kiv i. Ketla nedi xa kopmen dinak lok tooro limixin kusu tip kip mo levenaknixip.
MAT 23:5 Lempanga axap dik lox i xusu limixin diba reven di la dina emi asu midi. Ni lavasuun teren la dik lok lengkonbokis lixilik tik lok li levelinga at ne Moroa ro xeneng teren. La mo lengkonbokis i silok ti mo lengkonbokis at limixin. La ding siga levempanga singsiga ri loxonaleng singising la dik lox asuusu i do di baalom aleng kusu limixin dina nunua i do nedi limixin tuturun.
MAT 23:6 Di vavara aleng lengkot kitkis nunuan to at lara peluxa, la dik lok ka lengkot avukat tit kis to xeneng at laraogu singising.
MAT 23:7 La di vavara aleng box i do limixin dinak lok ngangao atdi ro at lengkot etang, la dinap kup tidi do ‘Rabai’.”
MAT 23:8 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Ixo lox avukat do tara na soxot nimi do Rabai, mila mi ruuna leges ‘Eme Silok’ la nemi mina epovo ngan mun loxoeton.
MAT 23:9 La nemen gat nimi guta tong tara at na lavatbung menemen do ne temen nimi, mila legesara mun neni ne Temen nimi mo ik lok to vana at laxalibet.
MAT 23:10 La nemen gat limixin dina so asen nimi do ‘luvuttadi amgomgo’ mila legesa radi gomgo atnimi la neni Lanarong.
MAT 23:11 Neni do i silok kantubu atnimi neni na ngan mun lasaxaruki atnimi.
MAT 23:12 La do nege i lox asilox i, ne Moroa naba lox alixilix i. La nege do i lox alixilix i, ne Moroa naba lox asilox i.”
MAT 23:13 La ne Iesu ga lok bok, “Naba lok kapmek aleng tinimi, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi. Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mik soxoba pe lumusmaragu ri Linintoo no vana at laxalibet kusu limixin kopmen dina epovo dina beles teren. Ketla nemi xa xopmen mi noxo beles teren la mi tupe mo lumusmaragu ri limixin dik lok tong i xusu dina beles.
MAT 23:14 [Naba lok kapmek aleng tinimi, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi. Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mip kip pilo lempanga at lempatnaa rixin, la melemu at na mik lok levesingising to melamgo at limixin kusu tik lox ase di do loklok atnimi i nunuan axap. Kuren la ne Moroa naba lok li lumumuat silok atnimi.]
MAT 23:15 Naba lok kapmek aleng tinemi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi. Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mit pas tangtagap at laxangka la miang kan bok at laras kusu minak lok ka tara xusu ni na ruuna ka lununu kerekngan lununu atnimi. La do tara ira ruuna ka vam mo lununu, mi gagas li i xusu neni naba epovo rinotno kusu nat pas epopolo uto at lemenemen songsongot.
MAT 23:16 Naba lok kapmek aleng mun tinimi, mila nemi limixin lengkatli atnimi i main la nemi xa xopmen mina epovo kusu mina lok tooro limixin. Mi tong i do lavangpangpe at tara i ngan lavanga gamasa, mo do i vangpe mi loogu laplavang. Ket do ni i vangpe mi logol i nemen keneng at loogu laplavang, nemi miba doxoma atmatkun mo laxakaape ren.
MAT 23:17 Nemi luvuttadi rangtangku la lengkatli at labaroonan atnimi i main. Loogu laplavang neni i lox axaala mo logol. La loogu laplavang i silok ti logol la i xaala aleng, kopmen logol.
MAT 23:18 Mi tong box i do lavangpangpe at tara ni lavanga gamasa mun, mo do i vangpe mi loxonin laplavang to at loogu laplavang. Ket do ni na vangpe mavana at leventamtaba mo ik lok pana at nom loxonin laplavang, nemi mi lox amuat mo lavangpangpe ren.
MAT 23:19 Nemi laxangkatli main. Loxonin laplavang i silok ti mo leventamtaba la i lox axaala mo leventamtaba.
MAT 23:20 Kuren la do tara na vangpe mi loxonin laplavang, neni i lok lavangpangpe min eburu mi leventamtaba mo ik lok teren.
MAT 23:21 La do i vangpe mi loogu laplavang, neni i vangpe min eburu mi ne Moroa mo ik lok keneng teren.
MAT 23:22 La do i vangpe mi laxalibet, neni i vangpe mi loxonin orong at ne Moroa eburu mi ne Moroa mo it kis teren.
MAT 23:23 Naba lok kapmek aleng tinimi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi. Nemi luvuttadi loklok sosolom! Mim taba ne Moroa mi loxot i sev asangaun ap mo levempanga ik lok at laraamang, ketla mixo mumu asu leveloklok silok at Laulis Linga, i ngan loklok manmanton, lebelen tuntun, loklok nunuan ti lentaba vetpes, la loklok tuturun ti lentaba vetpes. Na leveloklok i epovo do mina lox asuusu i eburu mi mo loklok ti raba ne Moroa mi loxot i sev asangaun.
MAT 23:24 Nemi laxangkatli main. Mi mumu asu lengkot at Laulis Linga kopmen na mumuat, ketla mixo mumu asu solo mo leveloklok i mumuat. I ngan ta do mi lox asu levenulang kakalik basinge lengkadan vaen atnimi la mi ke lavatkamel nak lok teren.
MAT 23:25 Naba lok kapmek aleng tinimi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi! Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mi sogos anunuan i no maxamang at leveng kap la leventingtigon, ketla no ma xeneng i umsu aleng mi loklok ti sak paxat ka panga la loklok ti belegaao.
MAT 23:26 Nemi lubung Parisi. Nemi lengkatli main. Mina gos anunuan avot be i no ma xeneng at lakap, la melemu no maxamang ba lok nunuan ba.
MAT 23:27 Naba lok kapmek aleng tinimi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi. Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mi ven ngan tinotno lempat maaut diga mo anbun i, i ven avukat to maxamang, ketla no ma xeneng i umsu mi laxasi tongan la laxanorang.
MAT 23:28 Nemi bok mi lok ngan i nom, maxamang atnimi, limixin di ven nimi ngan luvuttadi manmanton la mi mumu asu Laulis Linga, ketla ma xeneng at lebelen nimi mi umsu mi loklok sosolom la loklok kakapmek aleng tino bok.
MAT 23:29 Naba lok kapmek aleng tinimi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu minemi lubung Parisi. Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mira vaxaru ka vam levenmaaut avukat ti lavaeme vapaase ali, la mi sisinang avukat levenmaaut at limixin manmanton.
MAT 23:30 La mi lok keretna, ‘Mo do nedik gita nemen ap mo levenaleng lavalabat atdik diga rooro ren, nedik gitoxo sev amet lavaeme vapaase ali.’
MAT 23:31 La kerepmo mi tong asu i do nemi livipisik li ap mo limixin sepsep tadi, diga sev amet lavaeme vapaase ali.
MAT 23:32 Nemi bok limixin sepsep tadi, mi epovo do mina lox epasum na laxakapmek ti laxakapmek atnedi.
MAT 23:33 Nemi laxasii xapmek. Nemi laxamdak at lempasii. Ixo epovo do mina sixiro basinge lebelemamao at ne Moroa mo naba riki nimi uto at lemenemen songsongot.
MAT 23:34 Kuren la anaba riki lavaeme vapaase ali eburu mi luvuttadi leklen la luvuttadi loklox ase saparap nimi. Lentaba atdi minaba vaxarem di at larakaba la minabap sev amet di. La lentaba atdi minabak pixis di ro xeneng at laraogu singising la minaba xala su mi lentaba atdi basinge levenmenemen atdi la uto at levenmenemen petpes.
MAT 23:35 Kuren la minaba xip tutu mi lanmet at limixin manmanton at na lavatbung menemen. Ga ruka i mi lanmet at ne Abel ga se at lanmet at ne Sakaria, nitna ne Berakaia, mo lavalabat atnimi diga sev amer i ro xantubu at loogu laplavang la loxonin laplavang.
MAT 23:36 Nia a tong tuturun i dola na loola di rooro lingina dinaba xip tutu mi na laxakapmek axap atnedi luvuttadi sepsep tadi.”
MAT 23:37 La ne Iesu ga bulu aleng la ga lok, “Nemi limixin me Jerusalem. Lavalabat atnimi digap sev amet lavaeme vapaase ali at ne Moroa la diga lu amet nedi ne Moroa ga riki di. Buaang levenaleng a lok do ana kok nimi mi lukngak, i ngan lavatpalak kaxak i kok laxan natnat kaxak teren, ketla mixo siam ka ia.
MAT 23:38 I ruturun. Monga Moroa i lox axap loklok tatao ren tinimi.
MAT 23:39 A tong tuturun i rinimi do mi noxo ven bok ba ia, se at nom laaleng naba vot la minaba lok keretna, ‘Luvukat ti mo laradi it pas mi laasen at Leeme Silok.’”
MAT 24:1 Iesu ga vas kaxat basinge loogu laplavang la at lavatpas teren, lavaun pinivu ren diga vot pasa i la diga paase mumu loogu laplavang la laraogu at ne Moroa ga tu saparav i.
MAT 24:2 La ni ga lok tidi, “Mina ven avukat nom laraogu. A tong tuturun i rinimi. Taaleng naba vot la kopmen toxonuat at nom laraogu naba nemen at loxot teren. Limixin esep dinaba vot la dinaba ut tereve axav i ukopok.”
MAT 24:3 Melemu ne Iesu gat kis to at Lakaana Olip la lavaun pinivu xusuk teren diga vot pasa i la diga sue i xeretna, “Una tong i rinama. Lingisa nom lempanga naba vot la loklok katling salai naba lok katling lovotpot taram eburu mi laxavaxap at na levenaleng?”
MAT 24:4 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mina lok tatao avukat nimi kusu tara noxo xarang arup nimi mumu i na lempanga.
MAT 24:5 Mila buaang luvuttadi dinaba rupot mi laasen tarak la dina lok, ‘Nenia Lanarong!’ La dinaba sar asoogong buaang limixin mi laxalinga xaxarang atdi.
MAT 24:6 Minaba ronga i do lara esep mo ik lok la lara esep bok naba vot, ketla nemen mita marat teren. Lempanga xerepmo naba vot ketla laxavaxap at na lavatbung menemen noxo vot ap mo levenaleng.
MAT 24:7 Limixin at lentaba levenabung mixin dinaba esep eburu mi limixin at levenabung mixin petpes. Lavaorong at lentaba levengkitkis orong dinaba esep mi lavaorong at levengkitkis orong petpes. Lean kangking la levenangne naba vot at tengkot.
MAT 24:8 Anaa axav i naba ru katling lavakpaxaru kaxat ap mo levenmaares at levenmumuat.
MAT 24:9 Melemu limixin dinaba ranga alis nimi la dina lox asongot nimi la lentaba atnimi dinaba sev amet di la limixin at lengkot axap dinaba belengatngas tinimi mila nemi limixin tarak.
MAT 24:10 Ap mo laaleng buaang limixin dinaba ke xepe lununu atdi la di noxo ebalamu ela la dinaba song araba di ri limixin kakapmek.
MAT 24:11 La buaang lavaeme vapaase ali xaxarang dinaba vot la dinaba sar asoogong buaang limixin.
MAT 24:12 Laxakapmek naba umsu, kuren la labalamu noxo nemen kantubu at limixin.
MAT 24:13 Ketla do tara na tu tuxuruxun at lununu ren se at laxavaxap ap mo levenmaares, Moroa naba lox arooro i.
MAT 24:14 La dinaba tong asu Lagale Lavavang mumu Linintoo ngan lavapaase asu ri limixin at lengkot axap, la melemu ba ren laxavaxap at na lavatbung menemen naba vot.”
MAT 24:15 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Minaba ven lavanga naba lok kapmek aleng, kerekngan leeme vapaase ali ne Daniel ga paase mumu i. Na lavanga xapmek naba tu ro xeneng at Loxot Kaala aleng at loogu laplavang la kerepmo naba lox amulao mo loxot.” Nege do na us i na, neni na xasep avukat at lavasuun at na levelinga.
MAT 24:16 La ne Iesu ga lok bok, “Ap mo laaleng nedi limixin do dina nemen to Judaia, dinaba sixiro uto at lempatkaana.
MAT 24:17 Laradi do nak lok to mavana at loogu ren, ni noxo si kusu na lok ka lempanga ren boro xeneng ap mo loogu ren.
MAT 24:18 La laradi do nak lok to xataamang, ni noxomlong bok ba uto at loogu ren kusu na lok ka lavanga singsiga ren.
MAT 24:19 Mo laaleng naba lok kapmek aleng ti lavakin teenan eburu mi lavakin mi levengkadede atdi!
MAT 24:20 Mina ngising ne Moroa do mo laaleng noxo vot saparap nimi edompo mi taaleng kabu kopla taaleng kaala.
MAT 24:21 Levenmumuat ap mo levenaleng naba lok kapmek aleng tinotno. Ga ruka i at lurutu kaxat at na lavatbung menemen ise nga na lingina, kovisi taaleng kerepmo ga vot, la kopmen bok tara tumumuat kerepmo naba vot melemu.
MAT 24:22 La mo levenaleng ti mo levenmumuat do ne Moroa noxo lox atmur i, kopmen teta naba roo su. Ketla ne Moroa naba lox asuusu labalamu ren ti mo limixin neni gara soxolik ka vam di, la ni naba lox atmut mo levenaleng.
MAT 24:23 Ap mo levenaleng nemen gat mita nunu at levelinga at tara na lok tinimi xeretna, ‘Mina ven ba i, neni nga na Lanarong!’ Kopla na lok, ‘Neni nga no!’ Nemen mita nunu at nom levelinga atdi.
MAT 24:24 Mila buaang nedi limixin babala dinaba lok do nedi mo lavanarong at ne Moroa la lavaeme vapaase ali ren. Dinaba lok tempanga sangsangu kusu dinaba sar asoogong lavaanat soxolik at ne Moroa, mo do di epovo.
MAT 24:25 Mina ronga avukar i na. A tong ali avot ta i rinimi.
MAT 24:26 La mo do tentaba dina lok tinimi, ‘Mina ven ba Lanarong, no nga i at lamatbin!’ Nemen gat nimi guta vas kaxat ugo. La do dina lok tinimi, ‘Mina ven ba i, nanga i lipe de at na loogu!’ Nemen gat nimi guta nunu atdi,
MAT 24:27 mila nenia, Laradi Mevana, anaba vot soso ngan lavanga i mam to at levengkot axap, i tara koxorop lara takabu de vana at lamavangkap.
MAT 24:28 Ap mo loxot limixin dinaba met teren, lempatmaalom dinaba vot buru ve kusu ti anan levenbaaxin tadi.”
MAT 24:29 La ne Iesu ga lok bok, “La soso mun melemu at levenmumuat ap mo levenmaares, leveloklok katling naba vot, ‘Losoosoo at laxangking naba xap, la lagaaling noxo soosoo. Larapenti naba subu si boro vana at lamavangkap eburu mi lempanga axap meve dinaba sixit ekarakat la kopmen di noxo sixit mu larangas atdi.’
MAT 24:30 Ap mo laaleng loklok katling tarak, Laradi Mevana naba vor asuvos to vana at lamavangkap, la limixin at larabung mixin axap dinabang teng. Dinaba ven ia, Laradi Mevana, anaba vot at loxontakabu mi langsangan lolos la lisisixam silok.
MAT 24:31 La lubung angelo dinaba ronga lerengteng at luru la nia anaba riki di uto at lengkot axap kusu dina lam kaka lavaanat soxolik at ne Moroa boro at lavanuet laramesuluk at lavanuet laramera manman at na lavatbung menemen.”
MAT 24:32 La ne Iesu ga tong lara lavapaase poovo ridi xeretna, “Mina ronga na laanasa mumu luuna pik. Dola levesisilik at larauna pik di mumulum la levenang i suu xat, nemi miklen i do lamaares i auret ta.
MAT 24:33 La kerepmo do mina ven na lempanga loklok katling na vot, mina xasep do lovotpot tarak, Laradi Mevana i auret. I ngan laradi i tu at lumusmaragu at loogu la i gagas kusu na beles teren.
MAT 24:34 Nia a tong tuturun i rinimi. Limixin at na loola di rooro lingina di noxo met se na lempanga na ravasu.
MAT 24:35 Laxalibet mi lavatbung menemen naba sonao, ketla levelinga rak noxo xap.”
MAT 24:36 La ne Iesu ga lok bok, “Kopmen tara naklen laaleng at lovotpot tarak. Lubung angelo bok kopmen dinaklen i la nenia, ne Nitna bok kopmen anaklen i. Tamak kusuk mun iklen i.
MAT 24:37 At lovotpot at Laradi Mevana, loklok at limixin naba lok ngan loklok at limixin ap mo levenaleng at ne Noa.
MAT 24:38 Ap mo levenaleng avot ti mo laraan limixin diga anan la diga inin, lavatlok la lavakin diga vepot ga se at nom laaleng ne Noa ga beles ti lavatmon.
MAT 24:39 Mo limixin kopmen di goxoklen i do laraan mo naba vot, ketla ga rupot la ga sev amet axap nedi. Laaleng at lovotpot tarak, Laradi Mevana naba lok kuren.
MAT 24:40 Ap mo laaleng tegepu radi dunaba gugu ro xataamang. Lubung angelo dinaba lok ka legesara la lara naba nemen alu.
MAT 24:41 Tegeputkin dunaba sep povorok levempiao. Lubung angelo dinaba lok ka legesara la lara naba nemen alu.
MAT 24:42 Kuren la mina lok tatao avukat nimi mila kopmen minaklen i do at ua laaleng nenia, Leeme Silok atnimi, anabamlong teren.
MAT 24:43 Ketla mina xasep at na lavapaase poovo. Mo do laradi at loogu iklen i do at ua loxonaleng laradi xipkip pilo ba vot teren, neni ba kuxut avukat la laradi xipkip pilo noxo das beles at loogu ren.
MAT 24:44 Kuren la mina gagas avukat mila nenia, Laradi Mevana, anaba vot ap mo laaleng limixin di doxoma i do nenia a noxo vot teren.
MAT 24:45 Mo laradi ruturun la lasaxaruki avukat, neni mo, leeme silok teren ba lok katling i xusu na lok tatao lavasaxaruki ren la nam taba di mi levempanga anan at levengkonaleng mokmokso.
MAT 24:46 Naba lox avukat ti mo laradi mo do leeme silok teren nabamlong la na long lenget ka i do i lox epovo lugugu ren.
MAT 24:47 Nia a tong tuturun i do mo leeme silok naba lok li mo laradi kusu na lok tatao levempanga axap teren.
MAT 24:48 Ket do nom laradi neni laradi xapmek la i lok, ‘Leeme silok tarak noxomlong soso.’
MAT 24:49 La ip sev asongot lentaba lavasaxaruki la i anan la ira inin tangtangku eburu mi limixin di inin tangtangku amisik.
MAT 24:50 Leeme silok teren nabamlong at tara taaleng lasaxaruki ren ixo doxoma i do ni naba vot teren la at loxonaleng neni kopmen naklen i.
MAT 24:51 Nom leeme silok naba sev asongot aleng nom lasaxaruki ren la ni naba riki i uto at lemenemen songsongot kusu na nemen eburu minedi luvuttadi loklok sosolom. Mo go dinabang teng la dina rungur ivivilis.”
MAT 25:1 La ne Iesu ga tong bok lavapaase poovo. Ni ga lok keretna, “At laaleng at lovotpot tarak, Linintoo no vana at laxalibet ba lok ngan lasangaun lovosono maxat diga lok ka levenbabao atdi la digat pas kusu dina ekip tangarang mi laradi ga gagas kusu na epot.
MAT 25:2 Lavalimo atdi diga baulang, la lavalimo atdi digakleklen.
MAT 25:3 Lovosono rangtangku diga lok ka levenbabao atdi, ketla di goxo lok ka tengkondan loklox antos ti mo levenbabao atdi.
MAT 25:4 Ketla lavalimo lovosono leklen diga lok ka levengkondan loklox antos babao eburu mi levenbabao atdi.
MAT 25:5 Nedi axap lovosono maxat diga ngangais abao rino, ketla mo laradi ga gagas ti epot kopmen goxo vot soso. Kuren la lemerendi ga unga la nedi axap diga unga nga.
MAT 25:6 At laxanimin tubu limixin diga xup aoon min keretna, ‘Laradi i gagas ti epot nom ta i boro! Minat pas la mina ekip tangarang min!’
MAT 25:7 La nedi lasangaun lovosono maxat diga aus kaxat la diga lox agagas levenbabao atdi.
MAT 25:8 La lavalimo lovosono rangtangku diga lok ti mo lovosono leklen, ‘Mina raba nama mi tengkondan soksox antos babao, mila levenbabao atnama i xapkap tino.’
MAT 25:9 Ketla lavalimo lovosono leklen diga vorang i ridi xeretna, ‘Kopmen. Agut lengkondan soksok antos babao xopmen na epovo do ridik axap. Minat pas uto at luvuttadi sesep la mina un kaka tengkot tinimi.’
MAT 25:10 La lovosono rangtangku digat pas kusu ti un kaka tengkondan soksox antos babao. Ise diga onon, laradi ga gagas ti epot ga vot, la nedi lavalimo lovosono leklen diga vubeles eburu min ukeneng at leluxa at loklox epot, la lumusmaragu ga repe nga.
MAT 25:11 Melemu lavalimo lovosono rangtangku diga vot la diga lok, ‘Leeme silok. Leeme silok. Una suang abeles nama.’
MAT 25:12 Ketla ni ga vorang i ridi xeretna, ‘Nia a tong tuturun i. Axoklen nimi!’”
MAT 25:13 La ne Iesu ga lok tidi, “Mina gagas avukat, mila mi xoklen laaleng kopla loxonatat aleng at lovotpot tarak, Leeme Silok atnimi.”
MAT 25:14 La ne Iesu ga tong bok lavapaase poovo. Ni ga lok, “Ap mo laaleng Linintoo no vana at laxalibet naba lok keretna. Lara leeme silok gat pas uto vaxalom. Avot ti lavatpas kaxat teren, neni ga xup kaka lavasaxaruki ren la ga lok taba di mi levempanga ren kusu dinak lok tatao i.
MAT 25:15 Ti lasaxaruki avot teren neni ga raba i mi lavalimo talen. Ti lara sepsev agepura neni ga raba i mi legepu talen. La ti lara sepsev avantun neni ga raba i mi legesa talen. Neni ga raba di min kuren, ga epovo mi lakleklen atdi. La ni ga vas kaxat basinge di.
MAT 25:16 Mo lara ga lok ka lavalimo talen, soso mun neni gat pas la ga gugu mi mo leventalen la ga ruuna ka bok lavalimo talen.
MAT 25:17 La mo bok lara ga lok ka legepu talen, neni bok ga gugu min la ga ruuna ka bok legepu talen.
MAT 25:18 Ketla mo lara ga lok ka legesa talen, neni gat pas, ga xe lamamara la ga lox alipe mo legesa talen at leeme silok teren.
MAT 25:19 Melemu at lentaba leven gaaling ga volo, leeme silok ap mo lavasaxaruki gamlong la ga xup kaka di kusu dina paase mumu lempilas digara lok ka vam i.
MAT 25:20 Mo lasaxaruki avot ga lok ka vam lavalimo talen, ga vot pasa mo leeme silok la ga lok tin, ‘Leeme silok. Nenu ga raba ia mi lavalimo talen la nia agara gu asu vam lara lavalimo talen bok.’
MAT 25:21 La mo leeme silok ga lok tin, ‘I lox avukat aleng. Nenu lagale lasaxaruki rak. Nenu ga lok tatao avukat levempanga lixilik. Kuren la nia anaba raba u mi laxampanga solo kusu una lok tatao i. Ude u ri leluxa rak. Ata lok momo eburu.’
MAT 25:22 La mo lasaxaruki ga lok ka legepu talen, ga vot pasa nom leeme silok la ga lok tin, ‘Leeme silok. Nenu ga raba ia mi legepu talen la nia agara gu asu vam legepu talen bok.’
MAT 25:23 Leeme silok ga lok tin, ‘I lox avukat aleng. Nenu lagale lasaxaruki rak. Nenu ga lok tatao avukat levempanga lixilik. Kuren la nia anaba raba u mi laxampanga solo kusu una lok tatao i. Ude u ri leluxa rak. Ata lok momo eburu.’
MAT 25:24 La mo lasaxaruki ga lok ka legesa talen, ga vot pasa nom leeme silok la ga lok tin, ‘Leeme silok. Nia agaklen i do nenu laradi lolos. Uk lok kaka levempanga kopmen ataram, la u kaxat ka levempanga anan at leventaamang, nenu goxotlotlo i.
MAT 25:25 Kuren la nia ga marat taram la agat pas la aga lox alipe na legesa talen taram to xopok at laxangka. Legesa talen taram na.’
MAT 25:26 La leeme silok ga lok tin, ‘Nenu lasaxaruki kapmek la laradi molo. Nenu ugaklen i do ak lok kaka levempanga kopmen atarak, la a kaxat ka levempanga anan, nenia goxotlotlo i.
MAT 25:27 Tila ba nenu u goxo lok li latalen tarak to at loogu loklok li pilas kusu dina gugu min ti lox asilox i.’
MAT 25:28 La leeme silok ga lok ti lasaxaruki vetpes teren, ‘Una lok ka latalen teren la una raba i ri mo lasaxaruki ira ruuna ka vam lasangaun talen.
MAT 25:29 A tong i rinimi do nedi di ruuna levempanga la di lok lugugu at ne Moroa min, anaba raba bok di mi laxampanga solo. Ket do tara na ruuna levempanga lixilik la kopmen na lok lugugu min, nia anaba lok kaka amlong mo levempanga ren.
MAT 25:30 La nia anaba lu asu mi mo lasaxaruki molos uto at lamain bonot. Limixin go dinabang teng boron la dinaba rungur ivivilis.’”
MAT 25:31 La ne Iesu ga lok bok, “Do nenia, Laradi Mevana, ana vot mi lisisixam, eburu mi lubung angelo, nenia anabat kis at loxonin orong tarak mi lisisixam silok boro vana at laxalibet.
MAT 25:32 La limixin axap at na lavatbung menemen dinaba tu ro melamgo rak. La nenia anaba epes di ri legepu binam tadi, kerekngan laradi loklok tatao sipsip ik lox epeseves laxasipsip basinge laxanme.
MAT 25:33 Nenia anaba lok li laxasipsip uto saparap lakngak tino la laxanme uto saparap lakngak kia.
MAT 25:34 La nenia, Loorong Silok, anaba lok ti limixin to saparap lakngak tino xeretna, ‘Ude nimi, limixin ne Tamak ira lox anarong pam nimi. Minat pas ude la mina ruuna ka leveloklox anarong at Linintoo, ne Moroa ga gagas pam min tinimi at lurutu kaxat at lavatbung menemen,
MAT 25:35 mila agak toxo la migam taba luxa ia. Agak minu la migam taba dan ia. Aga nemen ngan laradi xadiong la migak lok maraose minia.
MAT 25:36 Agak pakes ti levempanga singsiga la migam taba ia mi levempanga singsiga. Agak meres la migak lok tatao avukar ia. Agak lok at loogu xokoxo la migat pot pasa ia xusu minak lok tooro ia.’
MAT 25:37 La melemu mo limixin manmanton dinaba sue ia, ‘Leeme Silok. Lingisa nema maga ven u, ugak toxo la magam taba luxa u, la ugak minu la maga vaxain u?
MAT 25:38 Lingisa nema maga ven u ngan laradi xadiong la magak lok maraose minu, kopla uga nemen goxopmen tempanga singsiga ram, la magam taba u mi levempanga singsiga?
MAT 25:39 Lingisa nema maga ven u, ugak meres, kopla uga nemen at loogu xokoxo la magat pot pasa u xusu manak lok tooro u?’
MAT 25:40 La nenia, Loorong Silok, anaba vorang i ridi xeretna, ‘A tong tuturun i rinimi. Do miga lox i na ri tara atdi limixin banbalo rak, i lok ngan mun miga lox i ria!’
MAT 25:41 Melemu nenia anaba lok tidi limixin to saparap lakngak kia, ‘Uto nimi basinge ia, nemi limixin, lasaxaek naba suxuna nimi. Uto nimi at laxao i anan tos amisik, ne Moroa ga gagas min ti ne Satan la lubung angelo ren!
MAT 25:42 Agak toxo ketla mi goxo raba luxa ia. Agak minu ketla mi goxo vaxain ia.
MAT 25:43 Aga nemen ngan laradi xadiong, ketla mi goxo lok maraose minia. Agak lok goxopmen tempanga singsiga rak, ketla mi goxo raba ia mi tempanga singsiga. Agak meres la agak lok bok at loogu xokoxo ketla mi goxo vot pasa ia xusu migita lok tooro ia.’
MAT 25:44 La dinaba lok bok tia xeretna, ‘Leeme Silok. Lingisa maga ven u, uga roxo, la uga minu, la uga nemen ngan laradi xadiong la ugak lok goxopmen tempanga singsiga ram la ugak meres la ugak lok at loogu xokoxo, la ma goxo lok tooro u?’
MAT 25:45 La nenia anaba vorang i ridi xeretna, ‘A tong tuturun i rinimi. Do mi goxo lox i na ri tara atdi limixin banbalo, mi goxo lox i ria.’”
MAT 25:46 La ne Iesu ga lok bok, “Na limixin Moroa naba riki aonon di ri losongsongot i nemen amisik, ketla limixin manmanton dinaba lok ka lorooro avolo.”
MAT 26:1 Se ne Iesu ga vaase axap na levempapaase, neni ga lok ti lavaun pinivu ren keretna,
MAT 26:2 “Miklen i do legepu aleng move ik lok ti leluxa at Lovovolo Pe. Laaleng i auret do limixin dinaba song araba ia, Laradi Mevana, ri limixin esep kusu dina vaxarem ia at laxaba.”
MAT 26:3 Ap mo mun laaleng lavamaasa silok, la loxongkulao silok at limixin me Israel diga vot eburu to at loogu nunuan at lamaasa gomgo, laasen teren ne Kaiapas.
MAT 26:4 La diga sevut li levelinga xusu ti ranga alis ka nemnem ne Iesu la dina sev amer i.
MAT 26:5 Diga lok, “Ata noxo lox i na at laaleng at leluxa. Lavanga limixin dina lok kaxat turube.”
MAT 26:6 Iesu gak lok to Beteni at loogu at ne Simon. Gano lanmeres gu (leprosy) gak lok teren.
MAT 26:7 La ne Iesu gat kis la gagas ti anan, la lara latkin ga vot pasa i, gap kip lubuxom avukat ga umsu mi laxadan mavak, luunun teren ga urut aleng, la ni ga soli i ro at lavatlak at ne Iesu.
MAT 26:8 La lavaun pinivu ren diga ven i na, la diga musak, diga lok, “Tila i soli xepe gamasa i na?
MAT 26:9 Ni i epovo ri sesep mi na laxadan mavak kusu ni naba lok ka tuunun silok teren, la na lok tooro limixin banbalo min.”
MAT 26:10 Iesu gaklen pam levendoxoma atdi, kuren la ni ga lok tidi, “Nemen mita lox angtang na latkin, mila neni i lok lavanga nunuan tia.
MAT 26:11 Limixin banbalo mo dinabat pot pasa amisik nimi xusu minak lok tooro di, ketla nenia noxo nemen eburu amisik minimi.
MAT 26:12 Ni i soli na laxadan mavak at labantuxu rak kusu ti lox agagas li labantuxu rak ti lamaaut.
MAT 26:13 Nia a tong tuturun i rinimi do, at ua loxot at na lavatbung menemen axap limixin dinaba tong asu Lagale Lavavang, na lavanga neni i lox i, dinaba tong box i xusu limixin dinaklen i.”
MAT 26:14 Lara atnedi lasangaun mi legepura lavaun pinivu, laasen teren ne Judas Iskariot ga vot pasa lavamaasa silok.
MAT 26:15 La ni ga sue di, “Do nenia ana song araba ne Iesu rinimi, miba raba ia mi tavanga salai?” La diga siam do dina raba i mi lavantun sangaun siliva.
MAT 26:16 Ga ruka i ap mo laaleng ne Judas ga reven ti taaleng kusu na song araba ne Iesu ridi.
MAT 26:17 At laaleng avot at leluxa ua diga ove vetpes lengkongkide, lavaun pinivu at ne Iesu diga vot pasa i la diga sue i, “U vara i do mana lox agagas li laanan tidik ua?”
MAT 26:18 La ni ga vorang i ridi xeretna, “Mina vubeles at lemenemen silok la mina vot pasa lara laradi, la mina lok tin keretna, ‘Leeme loklox ase atnama i tong i do laaleng meremet teren i auret la neni eburu mi lavaun pinivu ren diba lok katling Lovovolo Pe ro at loogu ram.’”
MAT 26:19 La lavaun pinivu ren diga mumu asu levelinga at ne Iesu la diga lox agagas li leveluxa ri Lovovolo Pe.
MAT 26:20 Ga ukantinao Iesu gat kis kusu ti anan eburu mi lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren.
MAT 26:21 Nedi diga anan la ni ga lok tidi, “Nia a tong tuturun i na rinimi. Legesara mo atnimi naba song araba ia ri limixin kakapmek.”
MAT 26:22 La diga bulu aleng la nedi getgesara diga sue i, “Leeme Silok. Kopmen nenia, do?”
MAT 26:23 La ne Iesu ga vorang i ridi, “Mo lara na song asu mi lekngen eburu minia ri levempanga anan, neni naba song araba ia ri limixin kakapmek.
MAT 26:24 Nenia, Laradi Mevana, anaba met kerekngan Lovoang Kaala i tong i, ketla naba lok kapmek aleng ti mo laradi naba song araba ia ri limixin kakapmek. Giba lox avukat do nenen gitoxo visik ka i.”
MAT 26:25 La ne Judas, mo ga gagas kusu na song araba i, ga lok, “Rabai. Kopmen nenia, do?” La ne Iesu ga vorang i, “Nenu vam.”
MAT 26:26 Move diga anan la ne Iesu ga lok kaka loxongkide, ga tong avukat ti ne Moroa, ga sebex i la ga raba lavaun pinivu ren min la ga lok, “Mina lok kaka i na la mina anan i. Labantuxu rak na.”
MAT 26:27 La neni ga lok kaka lakap inin, ga tong aorong ti ne Moroa, la ga raba di min la ga lok, “Nemi axap mina in at na.
MAT 26:28 Lada rak na. I lok katling lekabus maxat. Lada rak naba sen su xusu ti limixin buaang, ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atdi.
MAT 26:29 Nia a tong i rinimi do nia noxo in at lavaen i ruka i lingina se ap mo laaleng nia anaba in lavaen maxat eburu minimi ro xeneng at Linintoo at ne Tamak.”
MAT 26:30 Digak pixan mi loxompixan, la diga vas su la diga vas kaxat uto at Lakaana Olip.
MAT 26:31 Melemu ne Iesu ga lok tidi, “Lingina at laxanimin, nemi axap minaba subu basinge ia. I lok ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, ‘Nia ne Moroa, anaba sep laradi loklok tatao at levesipsip la levesipsip dinaba epeseves.’
MAT 26:32 Ketla melemu at laxakatu kaxat amlong tarak, nia anabamgo rinimi uto Galili.”
MAT 26:33 La ne Pita ga lok tin, “Keke i do nedi axap dina subu basinge u, nenia xopmen tinotno noxo subu.”
MAT 26:34 La ne Iesu ga lok tin, “Nia a tong tuturun i ru. Lingina at laxanimin laxaxak noxovisi na reng, la nenu unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”
MAT 26:35 La ne Pita ga vaase lolos tin keretna, “Do dina lok do dina sev amer ia, nenia noxo sok tixirixes kepe u.” La lavaun pinivu axap diga tong box i xuren.
MAT 26:36 Melemu ne Iesu gat pas uto at lara loxot, laasen teren Getesemane. Lavaun pinivu ren diga emu min, diga rupot la ni ga lok tidi, “Mina xis de. Anat pas lixilik uto xusu ana lok lising.”
MAT 26:37 La ni ga lam ka ne Pita mi lumdak at ne Sebedi, la lainbulu silok ga suxuna lorooro ren.
MAT 26:38 La ni ga lok tidi, “Lorooro rak i umsu mi lainbulu silok mo na lox amer ia. Minak lok de la mina kuxut tooro ia.”
MAT 26:39 La ne Iesu ga vas uto vaxalom lixilik, la ni ga subu midi mi lemeren uto xopok at laxangka la ga sing ne Moroa xeretna, “Tamak. Kereva, i epovo do una lok pes na lumumuat basinge ia? Ketla nemen gat uta mumu asu lavavara rak, una mu asu lavavara ram.”
MAT 26:40 La ne Iesu gamlong saparap lavaun pinivu ren la ga long lenget ka di, diga unga. La ni ga lok ti ne Pita, “Kereva, mixo epovo minap kip na lumumuat eburu minia at loxonaleng lixilik mun?
MAT 26:41 Mina reven tatao la mina ngising kusu mi noxo subu at loklok tong pen. Loroonan at laradi i epovo ri ronga res, ketla labantuxu ren i molos.”
MAT 26:42 La ne Iesu ga vas uto lixilik ga sev agepura la ga sing, “Tamak. Do ixo epovo una lok pes na lumumuat basinge ia se nia ana lox epovo i, i lox avukat. Ana mu asu mun lavavara ram.”
MAT 26:43 Iesu gamlong uto at lavaun pinivu ren la ga long lenget ka di, diga unga manga, mila lemerendi ga unga.
MAT 26:44 La ni ga ke di la ga vas kaxat basinge di ga sev avantun kusu na sing. La ga sing amu mi nom levelinga ni ga ngising pam min.
MAT 26:45 Melemu ni gamlong uto at lavaun pinivu ren la ga lok tidi, “Kereva, move mi unga? Pen ba i nom. Loxonaleng i auret do lara laradi na song araba ia, Laradi Mevana, ri limixin bilinga.
MAT 26:46 Mina xatu. Ata vas tangarang nom laradi boro it pas kusu nam taba minia ri limixin kakapmek.”
MAT 26:47 Iesu move ga paase la ne Judas ga rupot. Neni lara at lasangaun mi legepura lavaun pinivu at ne Iesu. Buaang limixin diga emu min, digap kip levemparise sepsep la levempukup sepsep. Lavamaasa silok la loxongkulao silok at limixin me Israel diga riki di.
MAT 26:48 Avot ti na, ne Judas ga tong li loklok katling kusu diba ven kibis ne Iesu. Judas ga lok tidi, “Mo lara, nia aba nes i, neni vam ne Iesu. Mina ranga alis i.”
MAT 26:49 La soso mun ne Judas ga vas saparap ne Iesu la ga lok, “Laxanimin avukat, Rabai.” La ni ga nes i.
MAT 26:50 La ne Iesu ga lok tin, “Lentangas tarak. Una lok soso nom lavanga u vara i do una lox i.” La mo limixin diga vot pasa ne Iesu la diga ranga alis i.
MAT 26:51 Lara at lavaun pinivu ren ga ven i na la ga rev asu lavarise sepsep teren la ga sep korop kepe labaalung at lasaxaruki at lamaasa gomgo.
MAT 26:52 La ne Iesu ga lok tin, “Lok li amlong lavarise sepsep taram mila nedi di sep limixin mi lemparise, diba met kuren.
MAT 26:53 Nenia a epovo ana ro ri ne Tamak la neni naba raba ia mi lubung angelo, luutus atdi ba volo lavanuti sangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (72,000) lubung angelo.
MAT 26:54 Ketla keke nga di mila nia anaba lox asoorun mo levengkot at Lovoang Kaala i tong asu i do na lavanga naba vot.”
MAT 26:55 Ap mo loxonaleng ne Iesu ga lok ti mo limixin, “Tila mi vot de mi levemparise sepsep la levempukup sepsep kusu mina ranga alis ia? Nenia xopmen ana vaxaru kaxat ka teesep. Buaang levenaleng nia agat kis to xeneng at loogu laplavang kusu ana anasa limixin, ketla nemi xopmen mi goxo ranga alis ka be ia go.
MAT 26:56 Na levempanga i ravasu keretna xusu na lox asoorun levenmamalagan at lavaeme vapaase ali.” La lavaun pinivu ren diga sixiro axap.
MAT 26:57 Nedi diga ranga alis ne Iesu, diga lam ka i uto at ne Kaiapas, lamaasa gomgo. Go luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la loxongkulao silok diga rupot pam.
MAT 26:58 Pita ga mumu asu ne Iesu ro xa vaxalom la ga rupot saparap loogu at lamaasa gomgo la ga vubeles at lemelua. Ni ga xis kopok eburu mi luvuttadi rutu mu xusu na ven lavanga salai naba vot saparap ne Iesu.
MAT 26:59 Nedi axap luvuttadi amgomgo eburu mi lavamaasa silok ap mo lixitkis buru diga puse ri tevelinga xaxarang kusu dina so raba ne Iesu min la diba epovo na sev amer i.
MAT 26:60 Ketla di goxo epovo, keke do buaang luvuttadi diga vot kusu dina tong asu tevelinga xaxarang. At laxavaxap, legepu radi duga vot,
MAT 26:61 la duga lok, “Na laradi ga lok keretna, ‘Nenia a epovo na sele utut kepe na loogu laplavang at ne Moroa la anaba vaxaru amu box i xeneng at lavantun aleng.’”
MAT 26:62 La lamaasa gomgo ga xatu la ga lok ti ne Iesu, “Ua lavasuun teren la uxo vaase? Kereva, u xopara na vorang na levelinga di sok taba u min.”
MAT 26:63 Ketla ne Iesu kopmen goxo tong toxolinga. La lamaasa gomgo ga lok tin, “At laasen at ne Moroa, Luntoo Avolo, una tong i rinama. Kereva, nenu Lanarong, Nitna ne Moroa?”
MAT 26:64 La ne Iesu ga lok, “I ruturun, nenia vam. Ketla nia a tong i rinimi. Melemu minaba ven ia, Laradi Mevana, anabat kis saparap lekngen tino ne Moroa ni Lanaraavuk, la anaba vot at loxontakabu boro vana at laxalibet.”
MAT 26:65 La lamaasa gomgo ga lais korop lavanga singsiga ren la ga lok, “I paase vupu ri ne Moroa. I xap ta lavapaase. Mira ronga vam levelinga ren.
MAT 26:66 Kereva levendoxoma atnimi?” La diga vorang i xeretna, “I epovo do neni na met.”
MAT 26:67 La diga vubis abuxumin lemeren la diga tit pupu i, la lentaba diga pasa i mi levengkikngen di.
MAT 26:68 Digak lok, “Do nenu Lanarong, una tong kisip ka i do nege i sev u.”
MAT 26:69 Pita gat kis to xamang at lemelua la lara loolik, neni lasaxaruki ga vot pasa ne Pita la ga lok, “Nenu bok gak lok eburu mi ne Iesu boro Galili.”
MAT 26:70 Ketla neni ga sev apkap to melamgo atnedi axap, ni ga lok, “Nia xopmen naklen lavanga salai u paase min.”
MAT 26:71 La ni gat pas uto at langas povolo la lara loolik bok ga ven i la ga vaase ri limixin diga tu go. Neni ga lok keretna, “Na laradi gak lok eburu mi ne Iesu boro Nasaret.”
MAT 26:72 La ne Pita ga sev apkap manga la ga vangpe, ni ga lok, “Nia xopmen anaklen nom laradi.”
MAT 26:73 Melemu lixilik mo limixin diga tu go, diga vot pasa ne Pita la diga lok, “I ruturun do nenu lara atdi mila lavapaase ram i lok ngan laradi boro Galili.”
MAT 26:74 La ni ga vangpe mi levelinga vangpangpe xeretna, “Levelinga rak i ruturun. Do xopmen, ne Moroa naba lox asongor ia. Nia axoklen mo laradi.” La soso mun laxaxak ga reng.
MAT 26:75 La ne Pita ga doma su at levelinga at ne Iesu ga lok keretna, “Laxaxak kovisi noxo reng, la nenu unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.” La neni ga vas su ukamang la gang teng silok aleng.
MAT 27:1 Ga maxantamak suubu nedi axap lavamaasa silok eburu mi loxongkulao silok at lubung mixin me Judaia diga li levendoxoma atdi mumu ne Iesu do dina sev amer i.
MAT 27:2 Diga xoxo alis lukngen la diga sat ka i uto at ne Paelat, ni laradi gomgo boro Rom.
MAT 27:3 La ne Judas, laradi ga song araba ne Iesu, ga ven i do diga gagas kusu dina sev amet ne Iesu, la neni ga umsu mi lainbulu silok la ga lox ekun lodoxoma ren la ga raba amlong lavantun sangaun siliva ti lavamaasa eburu mi loxongkulao silok.
MAT 27:4 Ni ga lok, “Nia ara lok pam laxakapmek silok, la ara raba vam limixin esep mi laradi xopmen taxakapmek teren, la i auret ta loxonaleng kusu dina sev amer i.” La diga lok tin, “Kopmen tekot at nom atnama. Lavanga nga nom taram!”
MAT 27:5 Kuren la ne Judas ga lu abeles mi mo levempilas gamgames to at loogu laplavang la ga onon. Melemu neni gat pas la ga xut amer i.
MAT 27:6 Lavamaasa silok diga lok ka mo levempilas gamgames la diga lok, “Anai levempilas i ru katling luunun ti lorooro at laradi. La Laulis Linga i tong i do ixo epovo bok ba xusu ataba lok li i ro at loxot lili pilas.”
MAT 27:7 La diga epaase mumu i la diga un kaka loxongkangka, laasen teren Laraamang Pota, kusu tik mikmit limixin kadiong.
MAT 27:8 Kuren la diga so asen mo loxot do “Loxongkangka at Lada,” ise at na levenaleng mo laasen ik lok.
MAT 27:9 At na mun levempanga la levelinga at leeme vapaase ali ne Jeremaia ga soorun, ni ga lok, “Diga lok ka lavantun sangaun levempilas gamgames, ni luutus limixin me Israel diga siam min do ri un i,
MAT 27:10 la diga lok ka mo levempilas kusu ti un Laraamang Pota kerekngan ne Moroa ga tong i ria.”
MAT 27:11 Ap mo mun loxonaleng ne Iesu ga tu ro melamgo at laradi gomgo ne Paelat la ne Paelat ga sue i, “Kereva, nenu loorong at limixin me Judaia?” La ne Iesu ga vorang i, “I ruturun. Nenu xa ura tong pam i.”
MAT 27:12 Lavamaasa silok eburu mi loxongkulao silok diga sok taba i mi levelinga, ketla neni xopmen goxo vaase porang di.
MAT 27:13 La ne Paelat ga sue i, “Kereva, u xopara na vorang levelinga atdi?”
MAT 27:14 Ketla ne Iesu xopmen goxo vorang mo levelinga. Ni goxo vaase asu tekolinga kusu ti vorang mo levelinga atdi. Laradi gomgo ga sangu aleng.
MAT 27:15 At levenmaares axap laradi gomgo boro Rom ga mu asu lara loklok keneng at leluxa silok, laasen teren Lovovolo Pe. Neni gak soxomus asu lara laradi xokoxo do limixin diga lok katling i.
MAT 27:16 Ap mo laaleng lara laradi, laasen teren ne Barabas gak lok at loogu xokoxo, neni laradi xapmek tinotno.
MAT 27:17 Buaang limixin diga vot eburu xusu ti lok katling laradi xokoxo la ne Paelat ga sue di, “Ua lara mi vara i do nia ana soxomus asu raba nimi min, Barabas kopla ne Iesu di tong i do neni Lanarong?”
MAT 27:18 Paelat gaklen i do lavamaasa silok la loxongkulao silok diga reven peves at ne Iesu la ni lavasuun teren la diga vara i do dina sev amer i.
MAT 27:19 Ap mo loxonaleng Paelat gat kis at loxot kitkis at laradi rongtonga linga. La latkin teren ga lox aonon na levelinga rin, ga lok keretna, “Nemen gat uta lok tavanga ri na laradi kopmen taxakapmek teren, mila itinongo at laxanimin nia ata robo i la labalak ixo xis aulis tino.”
MAT 27:20 Ketla lavamaasa silok eburu mi loxongkulao silok diga vaase lolos ti limixin do dina lok katling ne Barabas la dina sev amet ne Iesu.
MAT 27:21 Paelat ga sue di, “Ua lara atdu nia ana soxomus asu raba nimi min?” La diga vorang i rin, “Barabas.”
MAT 27:22 La ne Paelat ga sue di, “La nenia aba lok lavanga sala ri ne Iesu, di tong i do Lanarong?” La nedi axap diga vorang i xeretna, “Una vaxarem i at laxaba!”
MAT 27:23 La ne Paelat ga sue di, “Tila mo? Neni ixo lok tavanga xapmek.” Ketla digap kup silok keretna, “Paxarem i at laxaba.”
MAT 27:24 Paelat ga ven kibis i do limixin di goxopara na ronga levelinga ren, la diga lok do dina ru kaxat ka leesep. Kuren la neni ga lok ka loxodan la ga gos lukngen to melamgo at limixin la ga lok tidi, “Kopmen tekot tarak at na. Lavanga mun atnimi.”
MAT 27:25 La mo limixin diga lok, “Keke lumumuat at lanmet teren naba nemen pana atnema eburu mi laxamdak mi laxaalik atnama.”
MAT 27:26 La ne Paelat ga soxomus asu ne Barabas tidi. Ketla neni ga raba ne Iesu ri luvuttadi esep kusu dinak pixis i la dina vaxarem i at laxaba.
MAT 27:27 Melemu limixin esep at ne Paelat diga lok ka ne Iesu uto at loogu silok at laradi gomgo, la limixin esep axap go diga ru xangkan i.
MAT 27:28 Diga lok kepe levesingsiga ren la diga vaxasiga i mi lavanga singsigaara at loorong.
MAT 27:29 La diga lok lixiam tin mi livin gagas la diga vaxaxua lavatlak teren min, la diga vaxarebeng i mi lakdak at loorong to at lekngen tino. Melemu diga xis tiktikbu ro melamgo ren la diga paase xapmek tin. Diga lok, “Ma lok ngangao aleng taram, loorong at limixin me Judaia.”
MAT 27:30 La diga kalaubis sax i, la diga lok ka mo lakdak la digak pixis patlax i min.
MAT 27:31 Diga saba xangka axav i, la diga lok pes manga nom lavanga singsigaara basinge i la diga vaxasiga manga i mi lavanga singsiga ren. La diga sat ka nga i basinge loogu silok kusu dina vaxarem i at laxaba.
MAT 27:32 Luvuttadi esep mi ne Iesu diga sixisu ap mo loogu la diga ekip tangarang mi lara laradi boro Sairini, laasen teren ne Simon, la luvuttadi esep diga sox aruru parang i xusu na xip ka laxaba at ne Iesu.
MAT 27:33 Diga rupot to at loxot, loxonasen kot go do Golgata. Lavasuun at na loxolinga do “Lavatlak Tongan.”
MAT 27:34 Diga raba ne Iesu mi ladan vaen kusu neni na inin i. Diga lok li vam lara lamarasin teren kusu na lok kepe losongsongot teren. Iesu ga in tong pen i, ketla goxopara i.
MAT 27:35 Diga vaxarem i at laxaba la melemu diga lu buru mi lengkonuat kusu ti lok kisip ka nege ba lok ka levempanga singsiga ren.
MAT 27:36 Melemu at nom, digat kis la diga reven ne Iesu.
MAT 27:37 To mavana at lavatlak teren diga lok li levelinga, mo ga tong asu lavasuun at lumumuat teren. Nom levelinga ga lok keretna, Neni ne Iesu, loorong at limixin me Judaia.
MAT 27:38 La limixin esep diga vaxarem bok legepu radi xapmek saparap ne Iesu, lara saparap lekngen tino la lara saparap lekngen kia.
MAT 27:39 Limixin digat pas polo go la diga piripat lempatlak atdi la diga paase aksaksa ri ne Iesu.
MAT 27:40 La diga lok keretna, “Nenu uga lok do unaba sele utut kepe loogu laplavang la unaba vaxaru amu box i at lavantun aleng. Una lox aroo nga u, mo do nenu ne nitna ne Moroa la una eng si basinge nom laxaba.”
MAT 27:41 La kerepmo bok lavamaasa silok eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la loxongkulao silok diga paase aksaksa rin mi levelinga lolos. Diga lok,
MAT 27:42 “Neni ga lox aroo lentaba vetpes, ketla neni ixo epovo do na lox aroo axa i. Kereva, neni loorong tuturun pam me Israel? Do neni na eng si basinge laxaba, dik ataba nunu ba ren.
MAT 27:43 Ni i nunu at ne Moroa la i lok do neni ne nitna ne Moroa. Teren, ata ven be i do ne Moroa go naba lox aroo su ba i.”
MAT 27:44 La kerepmo bok luradi xapmek duga merem saparav i, nedu bok duga lok kalise xapmex i.
MAT 27:45 At lasangaun mi legepu xonaleng, lamain ga vung pavaa mo lenep silok axap, la gak lok se at lavantun konaleng.
MAT 27:46 At lavantun konaleng ne Iesu ga xup silok keretna, “Eloi, Eloi lama sabaktani?” Lavasuun at na levelinga xeretna, “Moroa rak, Moroa rak, tila u raba rulu ia?”
MAT 27:47 Lentaba luvuttadi diga tu go, diga ronga i la diga lok, “I toro ri ne Elaisa.”
MAT 27:48 La lara laradi ga sixit la ga lok ka loxontamon la ga lox amlu xaka i ro xeneng at lavaen mamao la ga xoxo li i ro at loxonuna la ga lok do na vaxain ne Iesu min.
MAT 27:49 Ketla lentaba luvuttadi diga lok, “Una tu be, ata ven be i do ne Elaisa go naba rupot ti lok tooro i.”
MAT 27:50 La ne Iesu ga xup kaxat silok manga la lamamas teren ga rekorop, la ni ga met ta.
MAT 27:51 Ap mo loxonaleng lavattamon silok ga merem to xeneng at loogu laplavang ga rem lais ka ro vana, ga su ro xopok la ga ra ngan ta legepu ban, la laxangka gangne la lemparuat ga tepavagam.
MAT 27:52 Laramaaut ga rem bang la buaang limixin at ne Moroa, no diga met ganoxa, diga roo xat amlong.
MAT 27:53 Diga onon basinge laramaaut atdi la melemu at laaleng ne Iesu ga roo xat amlong, nedi diga vubeles to xeneng at lemenemen kaala la buaang limixin diga ven di.
MAT 27:54 Ap mo loxonaleng laasesep eburu mi limixin esep teren diga tu la diga suma langne la levempanga axap ga vot ap mo loxonaleng, diga marat aleng la diga lok, “Neni lamdak tuturun pam at ne Moroa.”
MAT 27:55 Buaang lavakin bok mo diga tu vaxalom lixilik la diga reven mo levempanga ga vot. Nedi nom lavakin diga mumu asu ne Iesu boro Galili la digak lok tooro box i.
MAT 27:56 Ne Maria Magdalene eburu mi ne Maria, nenen ne Jems mi ne Josep. La nenen bok at lumdak at ne Sebedi.
MAT 27:57 Taba nga ukantinao lara laradi nopnovos boro Arimatia, laasen teren ne Josep, ga vot la neni bok lara atnedi lavaun pinivu at ne Iesu.
MAT 27:58 Neni ga vot parap ne Paelat la ga sing i do neni na raba i mi labantuxu at ne Iesu. La ne Paelat ga siam dola na raba ne Josep min.
MAT 27:59 La ne Josep ga lok ka i la ga bom i mi labantamon maxat,
MAT 27:60 la ga lok li i ro xeneng at lamaaut maxat teren, limixin diga ke i ro xeneng at lavaruat. La melemu neni ga xavun pe lumusmaragu at lamaaut mi lavaruat la ga onon.
MAT 27:61 Maria Magdalene eburu mi lara ne Maria vetpes bok mo dugat kis to melamgo at lamaaut.
MAT 27:62 Ap mo laaleng melemu, ni laaleng kaala, lavamaasa eburu mi lubung Parisi diga vot pasa ne Paelat.
MAT 27:63 La diga lok tin keretna, “Leeme Silok, nema ma doma mumu levelinga ap mo laradi xaxarang at laaleng neni move ga rooro la ga lok keretna, ‘Anaba roo xat amlong basinge lanmet melemu at lavantun aleng.’
MAT 27:64 Kuren la, nema ma vara i do una tong i ri luvuttadi rutu mu la dinaba kuxut mi lamaaut teren naba se at laaleng sev avantun kusu lavaun pinivu ren di noxo epovo rit pas ti nem kaka labantuxu ren. La melemu dina tong i ri limixin dola neni ira roo xat amlong pam basinge lanmet. La na laxaxarang melemu, ni naba lok kapmek tinotno ri mo lara avot.”
MAT 27:65 La ne Paelat ga tong i ridi xeretna, “Mina lam kaka tuvuttadi rutu mu la minat pas la mina soxoba avukat lamaaut kerekngan miklen i.”
MAT 27:66 Kuren la diga vas kaxat la diga soxoba avukat lamaaut mi levempanga soksoxoba ren, la diga on basinge luvuttadi rutu mu e ri reven tatao lamaaut.
MAT 28:1 Melemu at laaleng kaala, taba umaxantamak at laaleng avot ap mo luik, ne Maria Magdalene nedu mi lara ne Maria vetpes bok dugat pas ti ven lamaaut.
MAT 28:2 La soso mene nga langne lolos ga vot, la laangelo at Leeme Silok ga vas si boro vana at laxalibet, gat pas ti lamaaut, la ga xavun kepe lavaruat at lamaaut la garat kis to mavana ren.
MAT 28:3 Levereven teren ga lok ngan lavanga i mam, la levesingsigaara ren gan bun aleng ngan lusugao.
MAT 28:4 Luvuttadi rutu mu diga marat aleng la diga dede la diga met aroo.
MAT 28:5 La laangelo ga vaase ri lutkin keretna, “Nemen gat muta marat, aklen i dola nemu mu reven pupuse ri ne Iesu, no diga vaxarem i ro at laxaba.
MAT 28:6 Ketla kopmen ta i de, no ira roo xat pam kerekngan levelinga ni ga tong i. Ude numu la muna ven loxot diga vaxamdi i ren.
MAT 28:7 Muna vas kaxat soso la muna tong i ri lavaun pinivu ren dola neni ira roo xat amlong pam basinge lanmet la no nga iramgo vam tidi uto Galili la dinaba ven ba i ve. La monga nia a tong pam i rinumu.”
MAT 28:8 Kuren la duga vas kaxat soso basinge lamaaut la duga umsu mi lanmarat, ketla duga umsu bok mi lomomo. Duga sixit soso ri tong i ri lavaun pinivu at ne Iesu.
MAT 28:9 La soso mun ne Iesu ga ru tangarang du la ga lok tidu, “Lenmila nak lok buru minumu.” La nedu duga vas li ren la duga rebeng tu at luxangkedek teren la duga lotu saparav i.
MAT 28:10 La ne Iesu ga lok tidu xeretna, “Nemen gat muta marat. Munat pas la muna tong i ri lavaun pinivu rak dola dinat pas uto Galili la dinaba ven ia ve.”
MAT 28:11 At loxonaleng lutkin duga vas kaxat basinge lamaaut, mo luvuttadi rutu mu diga reven tatao lamaaut, digamlong uto at lemenemen silok Jerusalem la diga tong asu levempanga axap diga ven i ri lavamaasa silok.
MAT 28:12 Lavamaasa silok diga vot buru mi loxongkulao silok la diga vit li lodoxoma la diga raba laxampilas solo ri nom luvuttadi rutu mu.
MAT 28:13 La diga lok tidi, “Minaba tong i dola lavaun pinivu ren diga vot at laxanimin la diga nem kaka labantuxu ren at loxonaleng nemi miga unga.
MAT 28:14 Dola laradi gomgo, ne Paelat na ronga i na, nema maba vaase arepukus lodoxoma ren dola nemi mixo lok taxapmek at nai, la nemi guta doxoma mu solo i nom.”
MAT 28:15 Kuren la luvuttadi rutu mu diga lok ka nom levempilas la diga lox epovo levelinga diga tong taba di min. Kuren la anaa lavapaase asu ira epeseves keneng at leme Judaia i se at na levenaleng.
MAT 28:16 Melemu lasangaun mi legesara lavaun pinivu ren digat pas uto at loxongkaana ro Galili no ne Iesu ga tong li i ridi.
MAT 28:17 La at loxonaleng diga ven i, diga lotu saparav i, ketla lentaba atdi levendoxoma atdi ga sixit ekarakat.
MAT 28:18 La ne Iesu ga vas saparap nedi la ga lok tidi xeretna, “Moroa gara raba vam ia mi lolos axap to vana laxalibet la de xopok at lavatbung menemen.
MAT 28:19 Kuren la mina onon la mina lox ase limixin at lengkot axap kusu dina ravasu ngan lavaun pinivu rak. La mina sep susu di mi laasen at ne Temen dik la ne Nitna eburu bok mi Loroonan Kaala.
MAT 28:20 La mina lox ase di xusu dinang tonga res at levelinga axap nenia agara tong pam i rinimi. La nenia anabak lok eburu amisik minemi naba se at laxavaxap at na lavatbung menemen.”
MAR 1:1 Na Lagale Lavavang mumu ne Iesu Karisito, Nitna ne Moroa.
MAR 1:2 Ga ruka i kerekngan ne Aisaia leeme vapaase ali at ne Moroa ga malagan ali i at Lovoang Kaala xeretna, “Nenia naba riki laradi vapaase rak nabamgo ru la na gagas li langas tu.
MAR 1:3 Lara mo ip kup to at lamatbin keretna, mina gagas li langas ti Leeme Silok kusu tin tit pas. Mina lox akmokso larangas tin.”
MAR 1:4 La ne Jon, laradi sep susu ga rupot to at lamatbin la ga sep susu limixin la ga vavang keretna, “Mina leeng basinge laxakapmek atnimi la mina lok ka lesep susu, kusu ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atnimi.”
MAR 1:5 La buaang limixin digat pot pasa amisik ne Jon to at lamatbin. Digat pas boro at lemenemen silok Jerusalem la levengkot axap at lenep silok Judaia. La diga tong asu leveloklok kakapmek atdi la ne Jon ga sep susu ba di ro at ladan sen Joridan.
MAR 1:6 Jon ga siga lavanga singsiga diga lox i mi laxabinim at lakamel. Neni ga etara avarang lavanga singsiga ren mi labanbaane diga lox i mi labantuxu at lavanga mi lavanuet kangkedek teren. La neni ga anan levenasku mi laxanmisiu boro at laxairing.
MAR 1:7 La neni ga vavang bok keretna, “Melemu rak lara naba rupot. Lolos teren i volo lolos tarak. Axo epovo xusu ana soxomus luvanga vatpas teren mila neni i silok aleng tia.
MAR 1:8 Nenia a sep susu nimi mi ladan mene nga, ketla neni naba sep susu nimi mi Loroonan Kaala.”
MAR 1:9 Ap mo levenaleng, ne Iesu ga laa boro at lenep Galili at lemenemen teren Nasaret la ga vot pasa ne Jon. La ne Jon ga sep susu i ro ladan sen Joridan.
MAR 1:10 La ne Iesu ga vas basinge ladan la soso mun neni ga ven laxalibet ga rem suang, ga ven bok Loroonan Kaala ga lok ngan lamno ga rava si, la ga nemen teren.
MAR 1:11 La laxaka at lara ga laa boro vana at laxalibet ga lok keretna, “Nena ne nuruk. A balamu i la a lok momo min.”
MAR 1:12 La soso mun Loroonan Kaala ga riki ne Iesu uto at lamatbin.
MAR 1:13 La neni ga nemen e at lavanuet sangaun aleng. La ne Satan gak lok tong pen i. La ap mo lenep lempanga sio mi lavanuet kangkedek atdi diga nemen box e la lubungangelo digak lok tatao ne Iesu.
MAR 1:14 At lara laaleng diga ranga alis ne Jon la diga lok li i ro at loogu xokoxo, la melemu ren ne Iesu gamlong uto at lenep Galili la ga tong asu Lagale Lavavang at ne Moroa.
MAR 1:15 Neni ga vavang keretna, “Levenaleng ngangais ira xap ta. Langas ti Linintoo at ne Moroa monga i auret. Mina leeng basinge leveloklok kakapmek atnimi la mina nunu at Lagale Lavavang.”
MAR 1:16 La ne Iesu gat pas saparap lavatdan kis Galili la ni ga ven legepu radi sepsep mat, ne Simon mi ne Endru. Nedu leeton duga loloa mi laxatkat to at lavatdan kis.
MAR 1:17 La ne Iesu ga lok tidu xeretna, “Ude numu, muna mumu asu ia. Nenia anaba lox ase numu mi langas ti sat kaka limixin i ngan tai mo, nemu mu loloa ka lenmat.”
MAR 1:18 La soso mun nedu duga on basinge laxatkat atdu la duga emu min.
MAR 1:19 La ne Iesu gat pas uto lixilik la ga ven ne Jems, nitna ne Sebedi la ga ven bok neton, ne Jon. Nedi digat kis at lesepang la diga lox agagas li lengkatkat.
MAR 1:20 La soso mun ni ga ro xaka du la duga vas kaxat, duga on basinge ne temen du mi luvuttadi gugu ro at lesepang la duga emu min.
MAR 1:21 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga onon uto at lemenemen Kaprenaum la at laaleng kaala diga vubeles at loogu singising la ne Iesu ga anasa limixin.
MAR 1:22 La nom limixin diga sangu mila levelinga ren ga mumuat, neni xopmen goxo anasa ngan luvuttadi loklox ase at Laulis Linga.
MAR 1:23 La soso mun lara laradi ga xatu upana ro xeneng at loogu singising, lagas ga suxuna i la ni gap kup keretna,
MAR 1:24 “Iesu me Nasaret, unaba lok lavanga salai rinama? Uga rupot kusu unaba sep kepe axap nema, do? Aklen u. Nenu ne Nitna ne Moroa.”
MAR 1:25 La ne Iesu ga vaase lolos tin, “Una lok pilo. Una sixisu basinge na laradi.”
MAR 1:26 La nom lagas ga lox adede lolos nom laradi, la gap kup silok, la ga sixisu basinge ba i.
MAR 1:27 La limixin axap diga sangu aleng la diga epaase xeretna, “Loklok salai mo? Laanasa maxat mo, do? Lolos teren i silok. I tong asu levelinga ti lubunggas la di mu asu i.”
MAR 1:28 La nom limixin diga onon la diga tong nom lavanga ne Iesu ga lox i la limixin axap to at lenep Galili diga ronga i.
MAR 1:29 La ne Iesu ga vas su at loogu singising la soso mun nedi mi ne Jems la ne Jon diga vubeles at loogu at ne Simon la ne Endru.
MAR 1:30 La luvutulom at ne Simon ga meres mi liplivi la gak midi ro at loora ren. Diga tong i nom ti ne Iesu,
MAR 1:31 la soso mun ne Iesu ga vot pasa i, ga rebeng axatu i la liplivi ga xap basinge i. La ni ga lox agagas lempanga anan tinedi.
MAR 1:32 Ga ukantinao laxangking ga lotup, limixin me go diga vot pasa ne Iesu, diga lam kaka limixin mi laxanasen anmeres la limixin lubunggas ga suxuna di.
MAR 1:33 Buaang limixin ap mo lemenemen diga vot saparap ne Iesu ap mo loogu.
MAR 1:34 La ne Iesu ga lox aroo limixin mekmeres la ga riki xepe lubunggas basinge limixin. Lubunggas digaklen i do ne Iesu nitna ne Moroa, ketla ne Iesu goxo siam do dina tong asu i ri limixin.
MAR 1:35 Taba umaxantamak suubu gak lok main kakalik move, Iesu ga aus la ga vas su la gat pas uto at lenep mimila la neni ga lok lising.
MAR 1:36 La ne Simon eburu mi larapen tangas teren diga puse rin
MAR 1:37 se diga vuse ka i, la diga lok tin keretna, “Limixin axap di puse ru.”
MAR 1:38 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Ata onon uto at levenmenemen petpes kusu ana vavang bok go. Ni lavasuun teren la nenia aga si ude xopok at lavatbung menemen.”
MAR 1:39 La ne Iesu gat pas tangtagap at levengkot axap at lenep Galili. La ni ga vavang to at laraogu singising atdi la ni ga riki xepe lubunggas basinge limixin.
MAR 1:40 At lara laaleng lara laradi ga vot pasa ne Iesu. Lanmeres gak lok teren, diga tong i mila lanmeres gu (leprosy). La neni ga sing ne Iesu kusu ne Iesu na lox aroo i. La neni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren ti lok ngangao at ne Iesu la ga lok tin, “Do u vara i, una lox aroo ia.”
MAR 1:41 La ne Iesu ga balamu i la ga song asu mi lekngen la ga long tu ren la ga lok tin keretna, “A vara i, lanmeres taram na xap ta.”
MAR 1:42 La soso mun nom lanmeres ga xap la nom laradi ga lox avukat.
MAR 1:43 La ne Iesu ga paase lolos tin la ga riki aonon i,
MAR 1:44 ni ga vaase rin keretna, “Nemen uta tong asu i na ri teta, ketla unat pas uto at lamaasa la neni na ven mumu u. Melemu una lok laramtaba ram ti ne Moroa ngan ne Moses ga tong i xusu ti lox asuusu i ri limixin axap do nenu mo ura lox avukat ta.”
MAR 1:45 Ketla nom laradi ga vas kaxat la ga tong asu i ri limixin axap. Kuren la ne Iesu gat pas lipe mene ro at levenmenemen, mila buaang limixin diga lox angtang amisix i. La ni ga nemen to at lamatbin, ketla buaang limixin move diga tupot pasa i, diga laala boro at levengkot axap.
MAR 2:1 Lentaba levenaleng ga xap la ne Iesu gamlong uto Kaprenaum la limixin diga ronga levelinga do ne Iesu ga rupot to at loogu ren.
MAR 2:2 La buaang limixin diga vot eburu go la nom loogu ga umsu la no maxamang bok saparap lumusmaragu ga umsu bok. La ne Iesu ga vavang tidi.
MAR 2:3 La lentaba limixin diga rupot to at nom loogu la lavanuet atdi digap kip lara laradi mi loora ren. Nom laradi ga meres, labantuxu ren ga molo axap.
MAR 2:4 La nedi di goxo epovo dina vot saparap ne Iesu min mila buaang limixin diga rupe lumusmaragu. Kuren la nedi diga eng urut at nom loogu la diga ut avolo loxot to mavana saparap ne Iesu la diga lox asi nom laradi mekmeres mi loora ren.
MAR 2:5 La ne Iesu ga ven kibis lununu atdi la ga lok ti laradi mekmeres keretna, “Lentangas tarak. Leveloklok kakapmek axap taram, a doxoma xepe i.”
MAR 2:6 La lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga digat kis go, diga ronga nom levelinga at ne Iesu la diga esue at levendoxoma atdi xeretna,
MAR 2:7 “Na laradi i paase kereva? I paase vupu ri ne Moroa. Nege i epovo ti doxoma xepe leveloklok kakapmek? Moroa xusuk i epovo.”
MAR 2:8 La soso mun ne Iesu ga doxoma xisip nom levendoxoma atdi la ga lok tidi xeretna, “Tila nemi mi doxoma ekarakat mumu i na levelinga rak?
MAR 2:9 Ua levelinga xopmen na lolos ti tong i? Leveloklok taram ara doxoma xepe vam i, kopla ana tong i do, katu kaxat la unat pas?
MAR 2:10 Ketla a vara i do minaklen i do, nenia, Laradi Mevana, a ruuna lolos at na lavatbung menemen ti doxoma xepe leveloklok kakapmek.” La ni ga lok ti mo laradi mekmeres keretna,
MAR 2:11 “A tong i ru, una xatu upana, la una xip kaka loora ram, la una vas kaxat ukolonu.”
MAR 2:12 La nom laradi ga xatu kaxat, la ga xip kaka loora ren la ga vas kaxat. La nedi axap diga ven i, diga sangu aleng la diga emi asu mi ne Moroa la diga epaase xeretna, “Nedik goxovisi na ven tempanga xeretnom.”
MAR 2:13 La melemu ne Iesu ga on basinge manga lemenemen Kaprenaum la gat pas saparap lavatdan kis Galili. La buaang limixin diga vot pasa i la neni ga anasa di.
MAR 2:14 La melemu ni gat pas uto lixilik la ga ven ne Levi nitna ne Alpias, gat kis to at loogu xekepe pilas. La ne Iesu ga lok tin keretna, “Una mumu asu ia.” La ne Levi ga xatu la ga mumu asu i.
MAR 2:15 Melemu ne Iesu gat kis la ga anan to at loogu at ne Levi. Luvuttadi xekepe pilas la limixin kakapmek diga anan eburu mi ne Iesu. Buaang limixin kakapmek diga mumu asu ne Iesu.
MAR 2:16 La luvuttadi loklox ase at Laulis Linga mi lubung Parisi diga ven i do ne Iesu ga anan eburu mi nom limixin kakapmek la diga lok ti lavaun pinivu at ne Iesu xeretna, “Tila ne Iesu i anan eburu mi nom luvuttadi loklok ka pilas la limixin kakapmek?”
MAR 2:17 La ne Iesu ga ronga i nom la ga lok tidi xeretna, “Limixin di lox avukat, kopmen dinak pakes ti loklok tooro, ketla nedi xusuk mun dik meres. Aga rupot kusu ti ro xaka limixin kakapmek dikpakes kusu dina leeng, la nia goxo rupot kusu tinedi limixin manmanton.”
MAR 2:18 At lara laaleng lavaun pinivu at ne Jon, laradi sep susu limixin, diga mun anan la lubung Parisi bok diga mun anan. La lentaba limixin diga vot pasa ne Iesu la diga sue i xeretna, “Lavaun pinivu at ne Jon di mun anan la lubung Parisi bok di mun anan. Tila ba lavaun pinivu ram kopmen dina mun anan?”
MAR 2:19 La ne Iesu ga vorang i ridi mi lavapaase poovo xeretna, “At loklox anarong ti leepot, lentaba at laradi epot di noxo mun anan mila laradi epot ik lok eburu midi.
MAR 2:20 Ketla laaleng move naba rupot la limixin petpes dinaba lam ka laradi epot basinge lentaba ren la dina mun anan ba ap mo laaleng.”
MAR 2:21 La ne Iesu ga tong asu lavapaase poovo ridi xeretna, “Kopmen teta na balais ka loxontamon maxat kusu na sok gatgat pe lamamara at labantamon maut. Mo do neni na lox i xuren, loxontamon maxat ira lok kapmek pam la kopmen na epovo bok ba kusu ata ba lok tavanga min. La nom loxontamon maxat noxo epovo kusu na lok pe avukat lamamara at loxontamon maut.”
MAR 2:22 La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo. Ni ga lok keretna, “Kopmen tara na soli li laxadan vaen maxat uto xeneng ti labantuxu at lavatme i maut pam. Mo do neni na lox i xuren, mo labantuxu maut ba repagam la laxadan vaen naba soli su ukamang, la labantuxu maut naba lok kapmek. Laxadan vaen maxat mina soli li i at labantuxu maxat.”
MAR 2:23 At lara laaleng kaala Iesu mi lavaun pinivu ren diga vas polo lentaamang piao la lavaun pinivu ren diga dik ka levempeven piao la diga anan i.
MAR 2:24 La lubung Parisi diga ven i nom la diga lok ti ne Iesu xeretna, “Pen ba i nom. Dira los polo vam Laulis Linga, i tong i do nemen mitak lok lempanga keretnom at laaleng kaala.”
MAR 2:25 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mina doma su ap mo lempanga ne Devit, ga lox i at laaleng neni eburu mi limixin teren digak pakes la diga roxo.
MAR 2:26 Neni ga vubeles at loogu at ne Moroa ap mo lamaares ne Abaita neni laradi gomgo at lavamaasa. La ne Devit ga lok ka mo lengkongkide digam taba min ti ne Moroa, la ni ga anan teren la ga raba bok lengkot teren ti limixin teren. La kerepmo diga los polo Laulis Linga, mila lavamaasa kusuk mun diga anan mo lengkongkide.”
MAR 2:27 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Moroa ga lok li laaleng kaala ri lok tooro limixin. Neni goxo rudum li limixin kusu ti lok tooro laaleng kaala.
MAR 2:28 Nenia Laradi Mevana. La nenia Lamgomgo at laaleng kaala la ak lok tatao mo laaleng.”
MAR 3:1 La melemu ne Iesu ga vubeles manga to at loogu singising. Lara laradi mi lekngen ga molo gat kis go.
MAR 3:2 Lubung Parisi diga reven pilo ne Iesu do neni naba lox aroo nom laradi at laaleng kaala. Diga vara i do nedi dina sok taba ne Iesu mi tevelinga.
MAR 3:3 La ne Iesu ga tong i ri nom laradi mi lekngen ga molo keretna, “Una xatu kaxat ude melamgo at limixin axap.”
MAR 3:4 La ne Iesu ga sue lubung Parisi xeretna, “Lavanga salai Laulis Linga i siam min kusu ata lox i at laaleng kaala? Ti lok tooro laradi kopla ti lox asongor i? Ti lox arooro laradi kopla ti sev amer i?” Ketla di goxo vorang i.
MAR 3:5 La ni ga ven tangtagap tinedi la ga musak di la ga lok bukbulu aleng bok atla lebelendi ga lolos aleng. La ni ga lok ti nom laradi xeretna, “Una song asu mi lakngam.” La nom laradi ga song asu mi lekngen la lekngen ga lox avukat.
MAR 3:6 La lubung Parisi diga on basinge loogu singising la soso mun diga vot pasa luvuttadi diga etangas mi ne Erodes. La nedi diga puse ngas kusu dina sev amet ne Iesu.
MAR 3:7 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga on basinge loogu singising la diga vas si uto at lavatdan kis Galili. La buaang limixin diga mumu asu i. Nedi limixin diga laa boro at lengkot axap, lentaba boro at lenep silok Galili,
MAR 3:8 lentaba boro at lenep silok Judaia, lentaba boro at lemenemen silok Jerusalem, lentaba boro at lenep silok Idumia, lentaba boro Joridan at lenep dan meso, lentaba boro at lenep silok at lumenemen Taia la Sidon. Nedi axap diga vot pasa ne Iesu mila diga ronga nom lempanga neni ga lox i.
MAR 3:9 La ne Iesu ga tong i ri lavaun pinivu ren dola dina lok ka lesepang lixilik tin ti ru ren. La neni ga vavang ti limixin to at nom lesepang mila buaang limixin diga vot saparav i la diga umsu aleng.
MAR 3:10 Diga vot saparav i mila neni ga lox aroo buaang limixin. La limixin mi levenasen anmeres diga esi xakape ti long tu ren kusu levenanmeres atdi na xap.
MAR 3:11 La lentaba limixin lubunggas ga suxuna di, diga rupot saparap ne Iesu la diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi. Ga se diga ven i, digap kup silok keretna, “Nenu Nitna ne Moroa.”
MAR 3:12 La ne Iesu ga vaase pe lubunggas dola di noxo tong asu i ri limixin dola neni Nitna ne Moroa.
MAR 3:13 La melemu ne Iesu ga urut at lavatkaana la ga ro xaka mo luvuttadi neni ga vara i do dina gugu eburu min. La nedi diga vot pasa i.
MAR 3:14 La ni ga lok katling lasangaun mi legepu radi la ga so asen di mi luvuttadi vavang. Ni ga soxolik kaka di xusu dina nemen eburu min la kusu neni naba riki di ti vavang
MAR 3:15 la ti riki xepe lubunggas basinge limixin.
MAR 3:16 Levenasen at nom luvuttadi, ne Simon, Iesu ga raba box i mi lara laasen, ne Pita.
MAR 3:17 La ne Jems du lueton mi ne Jon, lumdak at ne Sebedi. Iesu ga raba bok du mi lara laasen, ne Boaneges, lavasuun at nom loxolinga xeretna, di paase mukmusak ngan lavanga i mam.
MAR 3:18 La bok ne Endru la ne Pilip, la ne Batolomiu, la ne Metiu, la ne Tomas, la ne Jems nitna ne Alpias, la ne Tadias, la ne Simon, neni lara at libinam tadi me Selot,
MAR 3:19 la ne Judas Iskariot, neni nom laradi ga song araba ne Iesu ri limixin kakapmek.
MAR 3:20 Melemu ne Iesu midi diga vubeles uto at loogu la buaang limixin diga vot pasa manga di. La ne Iesu mi lavaun pinivu ren di goxo epovo na anan mila buaang limixin digak lox angtang di.
MAR 3:21 Se lentaba at ne Iesu diga ronga i nom, diga lok do dina rupot ti lam kaka i mila diga lok do ne Iesu gang tangku.
MAR 3:22 La luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga laa boro Jerusalem la diga lok keretna, “Belsebul i suxuna i mi lolos teren la neni leeme gomgo at lubunggas la neni ira riki xepe lubunggas.”
MAR 3:23 La ne Iesu ga ro xaka luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la ga lok tidi xeretna, “Lavapaase atnimi xopmen nak mokso mila ne Satan noxo riki xepe lubunggas teren.”
MAR 3:24 La ne Iesu ga paase poovo ridi xeretna, “Dola tubung mixin di epes di ri lengkon binam tadi, la dia esep eburu minedi xa, kopmen noxo lok nunuan letuna atdi.
MAR 3:25 Loxoetemen do di epes ti esep, dinaba xis epeseves.
MAR 3:26 La kerepmo bok do ne Satan mi lubunggas dina esep, dinaba epeseves la lolos at ne Satan naba xap.
MAR 3:27 Do tara i vara na xip pilo xaka lempanga at loogu at taradi lolos, neni na xoxo alis be mo laradi la melemu na xip kaka ba lempanga ren.
MAR 3:28 Nia a tong tuturun i rinimi. Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek at limixin axap la neni naba doxoma xepe levelinga kapmek limixin dina paase mumu i min.
MAR 3:29 Ket do tara na vaase vupu ri Loroonan Kaala, ne Moroa noxo doxoma xepe rinotno i. Neni i bixurun mi laxakapmek ua ixo epovo do ne Moroa na doxoma xepe i.”
MAR 3:30 Iesu ga tong i na atla luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga lok do lagas ga suxuna ne Iesu.
MAR 3:31 La nenen mi luvutneton ne Iesu diga rupot. Diga tu ro xamang la diga riki lara ri ro xaka i.
MAR 3:32 Buaang limixin digat kis kangkan i la diga tong i rin dola nenen mi luvutneton di puse i.
MAR 3:33 La ne Iesu ga lok, “Nege mo ne naga la nege di luvutnetak?”
MAR 3:34 La ne Iesu ga ven tinedi digat kis kangkan i la neni ga lok ti limixin axap keretna, “Na luvuttadi nedi di lok ngan ne naga mi luvutnetak.
MAR 3:35 Neni mun i mu asu lavavara at ne Moroa, neni netak kopla neinuk kopla ne naga.”
MAR 4:1 La melemu ne Iesu ga anasa manga limixin saparap lavatdan kis Galili. Buaang limixin diga umsu la diga esi aleng. Kuren la ne Iesu ga vubeles to xeneng at lesepang la gat kis teren to at lavatdan kis la limixin axap digat kis to loxon la digang tonga i ga paase.
MAR 4:2 La ne Iesu ga tong asu laxampanga solo mi lempapaase poovo, la neni ga tong lavapaase poovo xeretna,
MAR 4:3 “Mina ronga avukar i na. Lara laradi gat pas uto xataamang, la gatlotlo levennit piao, ga lulu reve min.
MAR 4:4 La lentaba levennit piao ga subu at langa. Lavapixa diga vot la diga rok axav i.
MAR 4:5 La lentaba levennit piao ga subu ro at laxanuat la lengkongkangka lixilik mene gak lok teren. Levenit piao ga suu xat soso mun, mila goxopmen taxangka solo.
MAR 4:6 Ise laxangking ga losu upana, ga sev amolos axap nom lempiao, mila levenixe atdi goxo si aleng ukopok la nom lempiao suusu diga met axap.
MAR 4:7 La lentaba ga subu ro at livin gagas. La nom livin gagas ga suu xat la ga is nom lempiao la levempiao goxo visik.
MAR 4:8 La lentaba ga subu ro at loxongkangka avukat la ga suu xat, la ga suusu avukat, la melemu ga visik laxampeven teren. Lentaba ga visik lavantun sangaun, lentaba ga visik lavanna sangaun, lentaba ga visik legesa sangaun kobot (100).”
MAR 4:9 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Mina doxoma avukat nom levelinga rak kusu mina xasep teren.”
MAR 4:10 Melemu ne Iesu gak lok mi lavaun pinivu ren la lentaba petpes bok la nedi xusuk digak lok eburu min la diga sue i mi lempapaase poovo.
MAR 4:11 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Moroa ira raba vam nimi mi lakleklen at Linintoo at ne Moroa, gano ga nemen alipe. Ketla tinedi maxamang, di ronga mene lempapaase poovo.
MAR 4:12 Ni ik lox i xuren kusu, ‘Nedi di reven lugugu, ketla di noxo ven kibis i. Ding tonga mo levelinga, ketla di noxo xasep teren. Do dina xasep, diba leeng la ne Moroa na doxoma xepe leveloklok kakapmek atdi.’”
MAR 4:13 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Kereva, kopmen mina xasep at na lavapaase poovo? Do mixo xasep at na lavapaase poovo, i lolos do mina xasep at lempapaase poovo vetpes bok, ketla ana tong axasev i nom tinimi.
MAR 4:14 At na lavapaase poovo mo laradi lotlo i ru katling laradi i tong asu levelinga at ne Moroa.
MAR 4:15 Lentaba levennit piao ga subu ro at langa i ru katling limixin di ronga levelinga at ne Moroa, ketla ne Satan i tupot soso la ik lok pes i.
MAR 4:16 Ti levenit piao ga subu ro at laxanuat, lengkongkangka lixilik gak lok teren, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga la soso mun di siam ka i mi lomomo.
MAR 4:17 Ketla ixo vubeles ukeneng at lorooro atdi, la lununu atdi ixo nemen abao solo. Kuren la ise do levenmumuat i vot eburu mi levesongsongot mumu levelinga at ne Moroa, lununu atnedi i subu soso mun.
MAR 4:18 Ti levenit piao ga subu ro at livin gagas, ni i ru katling nedi limixin di ronga levelinga,
MAR 4:19 ketla di bulu mu solo laxampanga at na lorooro la nom lavavara atnedi ri lapnovos, la levereven peves ti lempanga at na lavatkangka i vubeles at lorooro atdi la di itis nom levelinga la dixo visik tempeven una.
MAR 4:20 La ti levennit piao ga subu at laxangka nunuan, ni i ru katling limixin di ronga levelinga at ne Moroa la di siam kaka i la lempanga avukat i ravasu at lorooro atdi. Lentaba di visik lempeven una i epovo at lavantun sangaun la lentaba lavanna sangaun la lentaba legesa sangaun kobot (100).”
MAR 4:21 La ne Iesu ga tong bok lavapaase poovo ridi xeretna, “Kereva, mi sox aros lababao la mi vung pavaa i mi lavatbaaket kopla mina lok li maxopok at loora? Kopmen. Mi lok li i ro at loxot kasep.
MAR 4:22 Lempanga no ga nemen alipe rinotno, naba ravasu ri lasaxaven. La levelinga, lavasuun teren no i nemen alipe, melemu naba xasep.
MAR 4:23 Do tara i ruuna lubaalung ting tonga, neni na ronga avukat na levelinga.”
MAR 4:24 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Minang tonga avukat na levelinga. La lempanga mi lox i rinedi vetpes, neni mun i nom ne Moroa naba raba nimi min, la loxot bok mavana ren.
MAR 4:25 Do tara na siam ka mo levelinga ne Moroa i raba i min, Moroa naba raba box i mi laxasep avukat at levelinga ren. Dola tara noxo siam ka levelinga at ne Moroa, Moroa naba lok pes bok laxasep kakalik teren, keke i do neni i doxoma i do im tebeng i.”
MAR 4:26 La ne Iesu ga tong asu bok lavapaase poovo ridi xeretna, “Linintoo at ne Moroa i lok keretna. Lara laradi gatlotlo levennit piao ro xataamang,
MAR 4:27 la ni gak midi la ga aus at levenaleng axap. Mo levennit piao ga raut la ga suusu la nom laradi goxoklen i do mo levempiao ga suu kereva.
MAR 4:28 La laxangka axa ga lox asuusu mo levempiao. Levempiao ga raut avot, melemu ren levempavaxan teren ga suu xat la melemu nom levennit piao ga visik.
MAR 4:29 Se mo lempeven teren ga mukun, mo laradi ga riki luvuttadi gugu ren mi lemparise atdi ti sep kin ap mo lempeven piao.”
MAR 4:30 La ne Iesu ga tong asu bok lavapaase poovo ridi xeretna, “Nenia ana tong asu lavapaase poovo rinimi xusu mina xasep at Linintoo at ne Moroa i lok kereva.
MAR 4:31 Linintoo at ne Moroa i lok ngan lara laradi ga lok ka levennit mastet la gatlotlo i ro xataamang teren. Nom levennit i xakalik tinotno ti levenit axap at na lavatbung menemen.
MAR 4:32 Do tara natlotlo i, nom levennit ba suu xat silok, la ba silok polo levenuna axap to xataamang. Lengkakan teren ba silok kusu lavapixa bat kis to xeneng at lamamau ren.”
MAR 4:33 Laxampapaase poovo keretnom ni ga vaase asu i ri limixin axap at nom laaleng. Se diga epovo kusu dinaklen ka levelinga ren, ni ga vaase asu i ridi.
MAR 4:34 Neni ga vavang mi lempapaase poovo xusuk la ni ga tong asu lavasuun at nai ri lavaun pinivu xusuk mene ren.
MAR 4:35 Ap mo laaleng ga ukantinao ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Ata sen polo lavatdan kis uto at lenep meo.”
MAR 4:36 La lavaun pinivu diga on basinge buaang limixin la diga los kas at lesepang Iesu gat kis teren la diga sen kaxat. Lentaba bok diga sen kaxat mi levesepang atdi.
MAR 4:37 La mo langsangan lamanman ga mas lolos la lavatdan kis ga repit aleng la ladan ga vubeles uto xeneng at lesepang, la ma lixilik lesepang ga lok do na dong si.
MAR 4:38 La ne Iesu gak midi ro melemu at lesepang la ga liingun at lavatliingun. La diga ro aus i la diga lok tin keretna, “Leeme loklox ase. Tila u unga? I auret kusu ata seeve.”
MAR 4:39 La ne Iesu ga xatu kaxat la ga vaase lolos pe lamanman la ga lok ti lavatdan kis keretna, “Unak lok pilo. Una mila.” La lamanman ga xap la lavatdan kis ga mila.
MAR 4:40 La ni ga lok tidi xeretna, “Tila nemi mi marat? Kereva, kopmen tununu atnimi?”
MAR 4:41 La nedi diga sangu aleng la diga epaase xeretna, “Laradi salai na? Lamanman la lavatdan kis dura ronga res at levelinga ren.”
MAR 5:1 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga rupot to loxon ap mo lavatdan kis to at lenep Gerasa.
MAR 5:2 La ne Iesu ga vas su at lesepang la soso mun lara laradi ga vot pasa i. Neni ga laa boro at lenep at larabuang digak mikmit labarongan to xeneng teren. Lagas ga suxuna nom laradi.
MAR 5:3 Neni ga nemen to ap mo larabuang la limixin at nom lenep di goxo epovo ri xoxo alis i mi lavaroos sen.
MAR 5:4 Gano digak lok tong pen i do dina xoxo alis i mi lavaroos sen. Ketla neni ga ba korop nom lavaroos sen diga lok li i at lukngen la luxangkedek teren. La tara goxo epovo lolos kusu na ranga alis i.
MAR 5:5 At levenaleng axap at levenaleng kangking la at lengkanimin neni gat pas tangtagap to xeneng at larabuang la to at lengkong kaana la ni gap kup silok la ga rivit koxorop labantuxu ren mi lengkonuat.
MAR 5:6 Se ni ga ven ne Iesu ro vaxalom, ni ga sixit pasa i la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu.
MAR 5:7 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Una on basinge na laradi, nenu lagas kapmek.” La nom laradi gap kup silok ti ne Iesu xeretna, “Iesu, Nitna ne Moroa, Leeme Avolo. U rupot de ri lok lavanga sala ria? Una xaape ri ne Moroa dola u noxo sev asongor ia.”
MAR 5:9 La ne Iesu ga sue i, “Nege laasen taram?” Lagas ga vorang i xeretna, “Laasen tarak ne Limixin Buaang, mila nema buaang lubunggas ma suxuna na laradi.”
MAR 5:10 La ni ga sing lolos ne Iesu xusu neni noxo riki xepe di uto at lenep kangka vetpes.
MAR 5:11 Buaang laxanbo mo diga nemen auret, diga anan to at lakaana.
MAR 5:12 La lubunggas diga sing ne Iesu xeretna, “Una riki nama uto ap mo laxanbo la una siam do mana vubeles atdi.”
MAR 5:13 La ne Iesu ga ke aonon di la lubunggas diga sixisu basinge mo laradi la diga vubeles at laxanbo. La mo laxanbo diga sixit kaxat la diga sixisi ukopok at lakaana la diga los tup to at lavatdan kis la laxanbo diga xong axap. Nom laxanbo ga epovo at legepu abin sangsangaun kobot (2000).
MAR 5:14 La nedi diga lok tatao laxanbo diga sixit kaxat uto at lemenemen atdi la diga tong i na lavanga ri limixin me go la to bok at lengkot petpes. La nom limixin diga laa boro at levenmenemen atdi xusu dina ven mo lavanga ne Iesu ga lok pam i.
MAR 5:15 Diga vot pasa ne Iesu la diga ven laradi, laxan gas ga suxuna i gano, mo gat kis, la ga siga lempanga singsiga la lodoxoma ren ga lox avukat axap la nedi limixin diga marat.
MAR 5:16 La mo limixin diga vaase asu nom lavanga ne Iesu ga lox i ri nom laradi mi laxanbo.
MAR 5:17 La nom limixin diga sing lolos ne Iesu dola neni na on basinge mo lenep kangka.
MAR 5:18 La ne Iesu ga los kas at lesepang la mo laradi ga sing ne Iesu xeretna, “I epovo do ana emu minu?”
MAR 5:19 Ketla ne Iesu goxo siam la ga lok tin keretna, “Una onon uto xolonu ram la una tong lavanga salai Leeme Silok i lox i ru, la i lox asuusu lebelen tuntun tu.”
MAR 5:20 La nom laradi ga on basinge ne Iesu la gat pas tangtagap to at lenep silok Sangaun Menemen la ga tong nom lavanga ri limixin axap. La nedi limixin diga sangu aleng ap mo lavanga ne Iesu ga lox i ri nom laradi.
MAR 5:21 La ne Iesu gamlong bok polo ro at lavatdan kis mi lesepang. La buaang limixin diga vot pasa ne Iesu to loxon.
MAR 5:22 Lara laradi ga rupot, neni laradi gomgo at loogu singising, laasen at nom laradi ne Jairas. Ni ga ven ne Iesu la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu.
MAR 5:23 La ni ga sing lolos ne Iesu xeretna, “Loolik tarak i auret do na met. A vara i dola una vot pasa i la una lok li lukngam teren kusu una lox aroo i la neni noxo met.”
MAR 5:24 La ne Iesu ga emu min. La buaang limixin bok diga emu min la digat pas esi xakape.
MAR 5:25 La lara latkin mo ga nemen. Lanmeres gaaling gak lox amisik teren at levenaleng axap, ga epovo at lasangaun mi legepu maares.
MAR 5:26 Ni gat pot pasa amisik luvuttadi sangsanga ketla diga raba mene i mi levesongsongot la di goxo lok tooro i. Lempilas teren ga xap la mo lanmeres ga sisilok.
MAR 5:27 La ni ga ronga i dola ne Iesu ga lox aroo limixin la neni ga vas mu ne Iesu ro melemu eburu mi limixin la ga rebeng tu at lavanga singsiga ren.
MAR 5:28 Mila ni ga lok do na long tu at lavanga singsiga ren, la ni ba lox avukat ba.
MAR 5:29 La soso mun lanmeres teren ga xap la ni ga suma i do ga lox avukat ta.
MAR 5:30 La soso mun Iesu ga suma i do lolos ga ravasu. La neni ga rem gili la ga sue, “Nege i long tu at lavanga singsiga rak?”
MAR 5:31 La lara at lavaun pinivu ren ga vorang i xeretna, “Buaang limixin dit pas eburu minu. Tila u sue do, ‘Nege i long tu at lavanga singsiga rak’, mila a lok do buaang limixin di long tu at lavanga singsiga ram.”
MAR 5:32 La ne Iesu ga milik tangtagap la ga ven pupuse ti nom lara ga long tu at lavanga singsiga ren.
MAR 5:33 La nom latkin ga umsu mi lanmarat silok, ni ga xasep do lanmeres teren ga xap la ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu la ga tong asu lorooro ren tin.
MAR 5:34 Ketla ne Iesu ga lok tin, “Latkin, lununu ram i lox avukar u. Unat pas at lenmila la lanmeres ira xap tinotno nga.”
MAR 5:35 La ne Iesu move ga paase mi nom latkin la lentaba luvuttadi diga rupot pasa ne Jairas, laradi gomgo at loogu singising. La diga lok ti ne Jairas keretna, “Loolik taram ira met pam, la nemen uta lox angtang bok ba laradi loklox ase.”
MAR 5:36 Ketla ne Iesu goxo ronga res at levelinga atdi la ga lok ti laradi gomgo at loogu singising keretna, “Nemen uta marat. Una nunu mun tarak.”
MAR 5:37 La ni goxo ke tara xusu na emu min, kusuk mun ne Pita, ne Jems, du leeton mi ne Jon diga emu min uto at loogu at ne Jairas.
MAR 5:38 La diga rupot to at loogu ren la ne Iesu ga ronga limixin diga velas solo, lentaba digang teng silok, lentaba diga saxaanu aleng.
MAR 5:39 La ne Iesu ga vubeles at nom loogu la ga lok tidi, “Nemen mitang teng. Loolik kopmen na met, neni i unga mene nga.”
MAR 5:40 La diga lok kalise i. La ne Iesu ga riki asu di basinge loogu la ni ga lam ka ne temen mi nenen nom loolik eburu mi lavantun lavaun pinivu ren la diga vubeles uto at loxot loolik gak midi ren.
MAR 5:41 La ni ga ranga axatu i mi lekngen la ga lok tin keretna, “Talita kumi.” Lavasuun teren keretna. Loolik, a tong i ru, una xatu upana.
MAR 5:42 La soso mun mo loolik ga xatu upana la gat pas tangtagap ap mo lenep. Levenmaares teren ga epovo at lasangaun mi legepura. La nedi digak lok go, diga sangu aleng tinotno.
MAR 5:43 La ne Iesu ga tong lolos i ridi dola di noxo tong asu nom lavanga ri teta, la ni ga tong i ri ne temen mi ne nenen loolik dola duna raba i mi lempanga anan. La ne Iesu gat pas tangtagap ti levenmenemen kusu na anasa limixin.
MAR 6:1 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat basinge mo lemenemen la diga rupot to at lemenemen aulis teren, Nasaret.
MAR 6:2 At laaleng kaala Iesu ga anasa ro at loogu singising la buaang limixin diga ronga i la diga sangu. La diga esue xeretna, “Na laradi ga lok ka na lakleklen solo meva? La neni ga lok ka lodoxoma nunuan meva xusu neni i epovo na lok lempanga sangsangu?
MAR 6:3 Neni laradi gugu gu mene la neni ne nitna ne Maria la neni neton ne Jems, ne Joses, ne Judas, la ne Simon, nedi di nemen de la luvurinen bok di nemen de at na lemenemen.” La kerepmo limixin diga raba rulu ne Iesu.
MAR 6:4 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Leeme vapaase ali, limixin di lok ngangao ren at lengkot axap, ket to at lemenemen teren, la kantubu at limixin teren la libibinat teren, kopmen dina lok ngangao ren.”
MAR 6:5 La ne Iesu goxo epovo na lok lempanga sangsangu go, ketla neni ga lok li lukngen mavana at lentaba mun kusu na lox aroo di.
MAR 6:6 La neni ga sangu aleng mila di goxo nunu.
MAR 6:7 La ne Iesu ga ro xaka lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren la neni ga riki gepgepura di uto at levenmenemen petpes. La neni ga raba di mi lolos kusu dina riki xepe lubunggas basinge limixin.
MAR 6:8 La neni ga vaase pe di xeretna, “Mina lok kaka levengkidak atnimi, ketla nemen mita xip kaka tempanga vetpes bok. Nemen teveluxa, nemen teventat, nemen tevempilas at lempanga lukluxa.
MAR 6:9 Mina siga luvanga vatpas, ketla nemen mita xip kaka tempanga singsiga ri etara xun.”
MAR 6:10 La neni ga lok bok tidi, “Do mina vubeles at tara temenemen miba nemen at legesa gu, se miba on basinge mo lemenemen.
MAR 6:11 Do limixin di noxo siam ka nemi la di noxo ronga levelinga atnimi, mina on basinge mo lemenemen la mina semla xepe lengkakup at lengkangkedek atnimi, i ngan loklok katling tidi xusu ti lox asuusu levenmukmusak at ne Moroa.”
MAR 6:12 La lavaun pinivu ren diga vas kaxat uto at levenmenemen la diga vavang do limixin dina leeng.
MAR 6:13 La diga riki xepe lubunggas basinge limixin la diga so li ladan avukat at limixin mekmeres ngan loklok at lubung mixin me Judaia la diga lox aroo di.
MAR 6:14 La ne Erodes, loorong at lenep silok Galili ga ronga levelinga at lugugu at ne Iesu, mila laasen at ne Iesu ga onon at levengkot axap. Lentaba diga lok do ne Iesu neni ne Jon, laradi sep susu limixin. Diga lok bok dola ne Jon ga roo xat amlong at lanmet, kuren la neni i epovo na lok lempanga sangsangu.
MAR 6:15 Lentaba vetpes diga lok keretna, “Neni ne Elaisa leeme vapaase ali.” Lentaba diga lok keretna, “Neni laradi vapaase ali kerekngan lavaeme vapaase ali megano.”
MAR 6:16 Ketla ne Erodes ga lok keretna, “Neni ne Jon. Nia agara ra korop pam laxaka ren la ni ga roo xat manga.”
MAR 6:17 Leretere at lanmet at ne Jon keretna. Erodes ga tong i ri luvuttadi esep teren ti ranga alis ne Jon la diga xoxo i la diga lok li i ro at loogu xokoxo. Erodes ga lox i na mila latkin teren ne Erodias ga musak ne Jon.
MAR 6:18 Lavasuun at lumukmusak at nom latkin keretna. Ganoxa ne Jon ga vaase sok ne Erodes mila neni ga sak paxat ka ne Erodias, latkin at neton ne Pilip la ga epot teren.
MAR 6:19 Kuren la ne Erodias ga musak ne Jon la ga vara na sev amer i ketla neni goxo epovo,
MAR 6:20 mila ne Erodes ga marat at ne Jon la ga lok tatao i. Erodes gaklen i do ne Jon lagale laradi manmanton la gang tonga levelinga ren. Neni ga rangku mumu i nom levelinga at ne Jon, ketla ni ga lok momo ring tonga i.
MAR 6:21 Ketla ne Erodias ga vuse ka langas ti sev amet ne Jon keretna. At lara laaleng ne Erodes ga lok laanan ti lok katling mo laaleng nenen ga visix i ren. Lavaeme silok at lugugu at ne Erodes mi luvuttadi esep amgomgo ren mi loxongkulao amgomgo bok at lenep Galili digak lok at nom laanan.
MAR 6:22 La lara loono maxat, neni loolik at ne Erodias ga tii, la ne Erodes eburu minedi diga anan diga lok momo ren la ne Erodes ga lok ti nom loono keretna, “Una tong asu lavavara ram ti tavanga la nia aba raba u min.”
MAR 6:23 La neni ga lok lavangpangpe rin keretna, “A paase ruturun at lemeren ne Moroa. Nia aba raba u mi tevempanga u vara i, i epovo at loxonatat at lempanga axap tarak.”
MAR 6:24 La mo loono ga sixisu la ga sue nenen keretna, “Lavanga sala nia ba sing ka i ren?” La ne Erodias ga vorang i xeretna, “Una sing ti lavatlak at ne Jon.”
MAR 6:25 La soso mun nom loono gamlong parap ne Erodes la ga lok, “Una raba ia mi lavatlak at ne Jon laradi sep susu limixin. Una lok li i at tavattingtigon silok.”
MAR 6:26 La ne Erodes ga lok bukbulu aleng mila neni goxopara i do ne Jon na met. Ketla neni goxo epovo xusu ti lox ekun levelinga ren mila nom luvuttadi silok diga ronga vam nom lavangpangpe.
MAR 6:27 La soso mun Erodes ga lox aonon lavapaase ri laradi esep teren do neni na sep korop laxaka at ne Jon la na xip kaka lavatlak teren uto saparav i. La nom laradi ga vas kaxat la ga sep korop laxaka at ne Jon to at loogu xokoxo.
MAR 6:28 La neni ga lok li nom lavatlak to at lavattingtigon silok la ga rupot min la ga raba mo loono min la loono ga raba nenen min.
MAR 6:29 La lavaun pinivu at ne Jon diga ronga i dola ne Jon ga uu la diga rupot la diga lok ka labantuxu ren la digak mir i ro at lubuang mikmit tongan.
MAR 6:30 La luvuttadi vavang at ne Iesu digamlong ta la diga tong asu lempanga axap diga lox i la levelinga diga anasa limixin min.
MAR 6:31 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Ude nimi, nedik kusuk ata onon uto at lamatbin kusu mina lok mamana lixilik be.” Mila buaang limixin diga rupot pasa amisik ne Iesu mi lavaun pinivu ren la di goxo epovo kusu dina anan.
MAR 6:32 La diga sen kaxat mi lesepang uto at loxot petpes, ua limixin di goxo nemen teren.
MAR 6:33 Ketla buaang limixin diga ven nedi diga sen mi lesepang la diga ven kibis di. Digat pas basinge levenmenemen atdi la diga mumu loxon la diga rupot avot to ap mo loxot ti ne Iesu mi lavaun pinivu ren.
MAR 6:34 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga oso mi lesepang la ni ga ven buaang limixin solo. Neni ga balamu di mila diga lok ngan laxasipsip kopmen taradi loklok tatao atnedi. Kuren la ni ga anasa di mi laxampapaase solo.
MAR 6:35 Ga ukantinao lavaun pinivu at ne Iesu diga rupot pasa ne Iesu la diga lok tin keretna, “Ukantinao nga na la na loxot, ni loxot mimila rino.
MAR 6:36 Una riki aonon limixin kusu dibat pas uto at levenmenemen la dina un ka tempanga anan tidi.”
MAR 6:37 Ketla ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nemi xa mina raba nedi mi teveluxa xusu dina anan i.” La diga lok tin keretna, “Kereva, u vara i dola manat pas ti un kaka tevengkongkide mi legepu sangaun kobot (200) denarias atdik la mana un panga anan min tidi?” Mo lempilas ga epovo dola tara na gugu at lavanuti gaaling ti lok kaka i nom.
MAR 6:38 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Minat pas la mina ven lavanisa lengkongkide mo ik lok.” La digaklen ka i la diga lok tin keretna, “Lavalimo lengkongkide la legepu venmat kakalik na.”
MAR 6:39 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mina lox axis limixin axap at levenbinam tadi at levennep mi lempivilis avukat teren.”
MAR 6:40 La nedi diga xis kopok ap mo lenep, lepentaba legesa sangaun kobot (100) diga xis eburu, lentaba lavalimo sangaun limixin diga xis eburu, nedi axap digat kis kerepmo.
MAR 6:41 La ne Iesu ga lok kaka levengkongkide mi luemat, la ga milik aurut uto at laxalibet la ga tong avukat ti ne Moroa. Ga sebek nom levengkongkide la ga raba lavaun pinivu ren min la diga raba limixin min. La ni ga raba bok luemat tidi.
MAR 6:42 La limixin axap diga anan la diga an mais.
MAR 6:43 La lavaun pinivu diga luxa lasangaun mi legepura leventat mi leveluxa mo diga an ake i ren.
MAR 6:44 La nedi luvuttadi remes diga anan, diga epovo at lavalimo larabin sangsangaun kobot (5000).
MAR 6:45 La soso mun ne Iesu ga tong i ri lavaun pinivu ren do dina los kas at lesepang la dinamgo rin uto at lemenemen Betsaida. La ne Iesu ga riki aonon limixin.
MAR 6:46 La neni ga vas kaxat basinge di la ga urut uto vana at lakaana xusu na ngising.
MAR 6:47 At laxanimin lesepang at lavaun pinivu gak sixit kantubu at lavatdan kis la ne Iesu xusuk gak lok to loxon.
MAR 6:48 La ne Iesu ga ven di, digatlatla lolos mila lamanman gat mas lolos tangarang di. Kantubu at lavantun konaleng la lavanna konaleng at laxanimin ne Iesu ga vas kaxat to mavana mun at lavatdan kis. La ni ga rupot saparap di la ga doma i do na vas polo di.
MAR 6:49 Ketla at loxonaleng diga ven ne Iesu gat pas to mavana at lavatdan kis, diga lok do neni loroonan panga la digap kup silok,
MAR 6:50 mila diga ven i la diga marat aleng. La soso mun ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nemen gat mita marat. Mina lolos. Nenia mun na.”
MAR 6:51 La neni ga los kas at lesepang la lamanman gara xap matmas ta. La lavaun pinivu ren diga sangu aleng.
MAR 6:52 Levendoxoma atdi ga repe. Di goxoklen lavasuun at lempanga sangsangu ne Iesu ga lox i mi mo lempanga anan.
MAR 6:53 La diga xan polo lavatdan kis la diga oso to at lenep kangka Genesaret.
MAR 6:54 La diga vas su at lesepang, la limixin ap mo loxot diga ven kibis ne Iesu.
MAR 6:55 La digak sixit uto at lengkot axap ap mo lenep la digamlong mi luvuttadi mekmeres, lentaba atdi diga xip di mi levenora uto at lengkot no ne Iesu gat pas ue.
MAR 6:56 La ne Iesu gat pas tangtagap at lengkot axap, levenmenemen kakalik, levenmenemen silok, laxairing bok la diga lok li limixin mekmeres to at lengkot etang. La diga sing ne Iesu do dina long tu at lavanga singsiga ren. La nedi axap diga long tu ren, diga lox avukat axap.
MAR 7:1 Lentaba lubung Parisi mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga vot eburu boro Jerusalem la diga vot pasa ne Iesu.
MAR 7:2 La diga ven lentaba at lavaun pinivu at ne Iesu diga anan mi levengkikngen di, ua di goxo gos avot mun be lengkikngen di. La kerepmo lubung Parisi diga lok do lavaun pinivu diga lox abilinga lorooro atdi.
MAR 7:3 Lubung Parisi mi limixin axap me Judaia diga sogos avot be levengkikngen di la melemu diga anan ba, la kerepmo diga mumu asu loklok at lavalabat atdi.
MAR 7:4 Loklok bok at lavalabat atdi xeretna. Se digamlong boro at leetang, kopmen di goxo anan se digak lox adadat avot be di. Leveloklok petpes bok diga mumu asu i xeretna. Diga sogos amisik levengkap inin atdi, leventingtigon, la levesosopen.
MAR 7:5 La lubung Parisi mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga sue ne Iesu xeretna, “Ua lavasuun teren la lavaun pinivu ram kopmen dina mumu asu leveloklok at lavalabat atdik, di anan lempanga anan mi levengkikngen di xopmen na dadat?”
MAR 7:6 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Leeme vapaase ali at ne Moroa, ne Aisaia ga paase ali mi nom. Neni ga paase ruturun dola nemi luvuttadi loklok sosolom. Ni ga tong li levelinga xeretna, ‘Na limixin di lok ngangao rak mi levelinga mun atdi, ketla lebelen di i vaxalom tino basinge ia.
MAR 7:7 Dixo lotu saparav ia mi luruturun la di lox ase mi levelinga at limixin mun.’”
MAR 7:8 La ne Iesu ga vaase sok di xeretna, “Mi onon basinge levelinga mumuat at ne Moroa, ketla mim tebeng lolos leveloklok at limixin.
MAR 7:9 Mi gugu lolos ti vuse ka tangas ting tonga xepe levelinga at ne Moroa xusu mina mumu asu leveloklok at lavalabat atnimi.
MAR 7:10 Gano ne Moses ga lok bok keretna, ‘Mina lok ngangao at luvuttemen nimi mi luvutnen nimi. Do tara na paase xapmek ti ne temen kopla nenen, limixin dinaba sev amer i.’
MAR 7:11 Ketla nemi xopmen mina mumu asu mo levelinga at ne Moses, mi mumu asu na levelinga. Mo do tara i ruuna lempanga do ri lok tooro ne temen kopla nenen, nemi mi tong i rin kusu neni na mumu asu leveloklok at lavalabat la na raba ne Moroa min la na ke loklok tooro ridu.
MAR 7:12 Kuren la mi lok pe i xusu neni ixo epovo na lok tooro lavakpakes at ne temen mi nenen.
MAR 7:13 La kerepmo mi mumu asu loklok miga lok ka i at lavalabat atnimi la mi lox abulubun kepe levelinga at ne Moroa. La nemi mik lox amisik laxampanga xapmek keretnom.”
MAR 7:14 La ne Iesu ga ro xaka limixin uto saparav i la ga lok lavapaase poovo ridi xeretna, “Nemi axap mina ronga na levelinga rak la mina xasep teren.
MAR 7:15 Kopmen tavanga ik lok to maxamang at laradi na lox abilinga i. Ketla levempanga, lorooro ren i lox asuusu i, naba lox abilinga i.
MAR 7:16 [Do mi ruuna levenbaalung, mina ronga avukat na levelinga.”]
MAR 7:17 La melemu ne Iesu ga on basinge nom limixin la ga vubeles at lara loogu la lavaun pinivu ren diga sue mu i mi mo lavapaase poovo.
MAR 7:18 La ni ga sue di xeretna, “Kereva, kopmen mina xasep avukat teren? Mina ronga avukar i na. Lempanga anan laradi i anan i, noxo lox abilinga i.
MAR 7:19 Nom lempanga noxo vubeles at lorooro ren, ketla i vubeles at leventine ren la melemu neni ba lok kepe ba i ukamang at labantuxu ren.” La kerepmo ne Iesu ga tong i do leveluxa axap i lox avukat kusu laradi na anan i.
MAR 7:20 La ni ga lok bok keretna, “Lentaba lempanga, laradi i lox asuusu i boro xeneng at lorooro ren, nom i epovo na lox abilinga lorooro ren.
MAR 7:21 Mo lempanga xeretna. Levendoxoma kapmek, leveloklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, loklok tip kip pilo, loklok tip sev amet tara, loklok ti longka,
MAR 7:22 loklok ti belegaao, leveloklok kakapmek petpes bok, loklok kaxarang, loklok mun mamangan, loklok ngaongao at lempanga at tara vetpes, loklok ti lox asi tara mi levelinga, loklox asilok, la loklok tangtangku.
MAR 7:23 Anaa axap lempanga xapmek i ravasu boro xeneng at lebelen laradi la i lox abilinga i.”
MAR 7:24 La ne Iesu ga vas kaxat basinge mo lemenemen la ga onon uto at lenep kangka saparap lemenemen Taia. La ni ga vubeles at loogu la ga xopara i do tara naklen i dola neni ira rupot pam. Ketla neni goxo epovo xusu ti nemen lipe.
MAR 7:25 La lara latkin ga ronga levelinga dola ne Iesu ga rupot la soso mun neni ga vot pasa i la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu. Lagas ga suxuna loolik at nom latkin.
MAR 7:26 Mo latkin, neni me Grik ketla diga visix i ro at lenep Siroponisia. La neni ga sing ne Iesu dola neni na riki kepe lagas basinge loolik teren.
MAR 7:27 La ne Iesu ga tong lavapaase poovo rin keretna, “Nia ana raba panga anan avot mun be ri laxamdak mi laxaalik mila kopmen nak mokso ri lu raba lubungman mi lempanga anan at laxamdak.”
MAR 7:28 La nom latkin ga lok ti ne Iesu xeretna, “I ruturun pam, Leeme Silok. Ketla lubungman di anan levenmumus panga anan im subu uto maxopok at loxot anan at laxamdak mi laxaalik.”
MAR 7:29 La ne Iesu ga lok tin, “Lavapaase ram i nunuan, kuren la nenia ara lok kepe vam lagas basinge loolik taram. Unamlong ta uto at loogu ram.”
MAR 7:30 La nom latkin gamlong uto xolonu ren la ga vot pasa loolik teren gak midi at loora ren la lagas ga on basinge vam i.
MAR 7:31 La melemu ne Iesu ga vas kaxat basinge lenep kangka Taia, la ga vas polo lenep kangka Sidon uto at lavatdan kis Galili, la ga vubeles at lenep kangka Sangaun Menemen.
MAR 7:32 La lentaba luvuttadi diga lam kaka laradi lubaalung teren ga ba uto saparap ne Iesu. Neni xopmen goxo paase avukat, la diga sing ne Iesu xusu na lok li lekngen teren la na lox avukar i.
MAR 7:33 La ne Iesu ga lam ka i la nedu xusuk duga vas basinge nom limixin la ne Iesu ga lok li lusivisip teren at lubaalung at nom laradi la ga xalaubis, la ga long tu at lagam teren,
MAR 7:34 la ga mas asu lamamas teren la ga lok tin keretna, “Epata.” Lavasuun teren keretna, una rem suang.
MAR 7:35 La lubaalung ap mo laradi ga xasep ba. La mo lavanga ga lok pe lagam teren ga repes la neni ga vaase alabat ba.
MAR 7:36 La ne Iesu ga tong alolos i ridi dola di noxo tong asu nom lavanga ri teta ketla di goxo ronga res teren, diga vaase asu i ri limixin axap. Amisik ne Iesu gap sep pepe limixin kerepmo, ketla amisik limixin diga tong asu lempanga sangsangu ne Iesu ga lox i.
MAR 7:37 La nom limixin diga sangu aleng la diga lok keretna, “Lempanga axap ne Iesu ik lox i, i nunuan aleng. Ni i lox axasep levenbaalung at luvuttadi ba la i lox aroo luvuttadi kopmen dina paase.”
MAR 8:1 Ap mo levenaleng, buaang limixin diga vot eburu saparap ne Iesu la goxopmen tempanga anan atdi. La ne Iesu ga ro kaka lavaun pinivu ren la ga lok tidi xeretna,
MAR 8:2 “Nenia a balamu na limixin atla digak lok saparav ia at lavantun aleng ta la kopmen tempanga anan atdi.
MAR 8:3 Do ana riki aonon di uto at laramenemen atdi, tentaba diba meroxon to at langa e mi lantoxo atla lentaba diga rupot boro vaxalom.”
MAR 8:4 La lavaun pinivu diga lok tin keretna, “Kopmen tempanga anan nade at na lenep gamasa, ataba lok ka tempanga anan ua ridi?”
MAR 8:5 La ne Iesu ga sue di, “Lavanisa lengkongkide mi ruuna i?” Diga vorang i, “Lavanuti na lengkongkide.”
MAR 8:6 La ne Iesu ga tong i ri mo limixin do dina xis kopok at laxangka la neni ga lok ka mo lengkongkide, ga tong avukat ti ne Moroa la ga sebex i. Ni ga raba lavaun pinivu min kusu dina raba mo limixin min, la diga lox i xuren.
MAR 8:7 Lavaun pinivu diga ruuna bok lutpen mat lixilik. Iesu ga lok ka i la ga tong avukat ti ne Moroa la ga tong i ri lavaun pinivu do dina raba limixin min.
MAR 8:8 La limixin diga anan la nedi axap diga an mais. La lavaun pinivu diga lok ka lavanuti leventat silok la diga suxa aumsu di mi lempanga anan limixin diga an ake ren.
MAR 8:9 La mo luvuttadi remes ga epovo at lavanuet larabin sangsangaun kobot (4000), la ne Iesu ga riki aonon di.
MAR 8:10 La soso mun ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga los kas at lesepang la diga sen kaxat uto at lenep kangka Dalmanuta.
MAR 8:11 La lubung Parisi diga vot pasa ne Iesu la diga etep mi levelinga. Diga vara i dola ne Iesu na lok tempanga sangsangu ngan loklok katling boro vana at laxalibet ti lox asu ba i dola ne Moroa ga riki i.
MAR 8:12 La ne Iesu ga lok bukbulu la ga lok tidi xeretna, “Ua lavasuun teren la limixin at na loola di vara lavanga sangsangu? Nenia a noxo lox ase nimi mi tempanga sangsangu.”
MAR 8:13 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga on basinge di la diga los kas manga at lesepang la diga sen polo lavatdan kis.
MAR 8:14 La lavaun pinivu diga domampe lempanga anan atdi, ketla legeso xongkide mene mo gak lok tidi xeneng at lesepang.
MAR 8:15 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mina lok tatao avukat nimi basinge liis (yeast) at lubung Parisi mi ne Erodes.”
MAR 8:16 La lavaun pinivu diga epaase kantubu atdi xeretna, “I vaase mo levelinga mila nedik kopmen ata lok ka tengkongkide.”
MAR 8:17 La ne Iesu ga xasep at levelinga atdi la ga lok tidi xeretna, “Move mi paase mumu lengkongkide, mixoklen lavasuun at levelinga rak. Levendoxoma atnimi ira rebonot pam.
MAR 8:18 Miga ven pam lugugu rak la miga ronga vam levelinga rak, ketla mixoklen lavasuun teren. Mina domangke at levempanga sangsangu rak.
MAR 8:19 Nenia aga raba buaang limixin ga epovo at lavalimo larabin sangsangaun kobot (5000) mi lavalimo lengkongkide. Melemu lavanisa leventat miga suxa i mi levengkonatat panga anan?” La diga vorang i, “Sangaun mi legepura axap.”
MAR 8:20 La neni ga sue bok di, “Nenia aga raba buaang limixin ga epovo at lavanuet larabin sangsangaun kobot (4000) mi lavanuti xongkide la melemu lavanisa leventat silok miga suxa i mi levenmumus panga anan?” La diga lok, “Lavanuti axap.”
MAR 8:21 La neni ga lok tidi, “Kereva, nemi move mixo xasep at levelinga rak?”
MAR 8:22 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga rupot to at lemenemen Betsaida. La limixin meve diga lam ka lara laradi luxatli ren ga main uto saparap ne Iesu, la diga sing i xusu neni na long tu ren kusu na lox avukar i.
MAR 8:23 La ne Iesu ga rebeng tu at lekngen la ga lam ka i ukamang basinge nom lemenemen. La ni ga xalaubis luxatli ren, la ga lok li lukngen teren la ga sue i xeretna, “U ven tempanga?”
MAR 8:24 La nom laradi ga milik urut la ga lok keretna, “A ven luvuttadi, ketla a ven di ngan larauna dit pas.”
MAR 8:25 La ne Iesu ga lok li amu lukngen at luxatli ap mo laradi. La ni ga milik lolos la luxatli ren ga lox avukat la ga ven axasep ba.
MAR 8:26 La ne Iesu ga riki aonon i uto at loogu ren la ga lok tin, “Nemen uta vubeles at na lemenemen.”
MAR 8:27 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat uto at levenmenemen at lenep kangka Sisaria Pilipai. To at langa neni ga sue di xeretna, “Limixin di lok do nenia nege?”
MAR 8:28 La diga vorang i xeretna, “Lentaba di lok do nenu ne Jon laradi sep susu. Lentaba di lok do nenu ne Elaisa. Lentaba di lok do nenu lara leeme vapaase ali megano.”
MAR 8:29 La ni ga lok tidi, “Kereva ba nimi? Nemi mi lok do nenia nege?” La ne Pita ga vorang i xeretna, “Nenu Lanarong at ne Moroa.”
MAR 8:30 La ne Iesu ga vaase lolos tidi dola di noxo tong asu i na ri teta.
MAR 8:31 Melemu ne Iesu ga ru xaka levelinga ren keretna, “Nenia, Laradi Mevana, anaba xip levesongsongot silok. La loxongkulao silok at limixin me Judaia, lavamaasa silok, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga dinaba sok tixirixes kepe ia la dinaba sep amer ia la melemu at lavantun aleng nenia anaba roo xat amlong.”
MAR 8:32 La ne Iesu ga vaase axasep nom lavanga ridi la ne Pita ga lam kaka ne Iesu basinge lavaun pinivu la ga vaase sok ne Iesu.
MAR 8:33 La ne Iesu ga ru pukus la ga ven ti lavaun pinivu ren la ga vaase sok ne Pita. Neni ga lok keretna, “Satan, uto basinge ia. U xopara na mu asu lodoxoma at ne Moroa, ketla u vara mun levendoxoma at limixin.”
MAR 8:34 La ni ga ro xaka limixin mi lavaun pinivu ren la ga lok tidi, “Mo do tara i vara na emu eburu minia, neni na domampe lorooro axap teren la na gagas li i xusu nap kip losongsongot at levenaleng axap la na mumu asu ba ia.
MAR 8:35 Do nege i vara na ranga alis lorooro ren, neni naba sang apkav i. Ket do nege i soxope lorooro ren ti mumu asu ia la ti tong asu Lagale Lavavang, neni naba lok kaka lorooro avolo.
MAR 8:36 I lok kapmek do taradi na ruuna ka lempanga axap at na lavatbung menemen, la neni i subu basinge lorooro at ne Moroa.
MAR 8:37 Laradi xopmen na epovo na un ka lorooro avolo.
MAR 8:38 Mo do taradi na lok mamangan kepe ia eburu mi levelinga rak kantubu at limixin at na loola, nenia, Laradi Mevana, anaba sok tixirixes i ap mo laaleng nenia ana si ukopok mi lisisixam silok at ne Tamak la at lubungangelo ren.”
MAR 9:1 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nenia a tong tuturun i rinemi, lentaba di tu de, di noxo met avot ti lovotpot at laaleng Linintoo at ne Moroa na vot mi lolos teren.”
MAR 9:2 La melemu at lavanna levenaleng ne Iesu ga lam kaka ne Pita, ne Jems, la ne Jon la diga urut uto vana at lavatkaana silok, nedi lavanuet mun digat pas. Ap mo loxot ne Moroa ga lox arepukus ne Iesu to melamgo at lavaun pinivu ren,
MAR 9:3 la lempanga singsiga ren gan bun tinotno. Limixin mede at lavatbung menemen kopmen na epovo ri lox abunbun tempanga singsiga xerepmo.
MAR 9:4 La soso mun ne Elaisa mi ne Moses duga rupot to melamgo atdi la duga epaase eburu mi ne Iesu.
MAR 9:5 La ne Pita ga lok ti ne Iesu xeretna, “Rabai, i lox avukat tinotno do mak lok de. Mana lok tavantun taraogu xukuxut, tara ru, tara ri ne Moses la tara ri ne Elaisa.”
MAR 9:6 Mo levelinga at ne Pita goxo sixit avukat mila neni la ne Jems la ne Jon diga marat aleng.
MAR 9:7 La lusugao ga ravasi la ga vung pavaa di la diga ronga laxaka boro at lusugao ga lok keretna, “Neni na ne nuruk, nenia a balamu i. Mina mumu asu levelinga ren.”
MAR 9:8 La soso mun diga ven ekula midi la di goxo ven ta ne Moses mi ne Elaisa, nedi mene nga lavantun diga nemen mi ne Iesu.
MAR 9:9 La diga si ukopok at lavatkaana la ne Iesu ga sep pepe di do di noxo tong asu na lavanga ri teta se at laaleng Laradi Mevana naba roo xat amlong.
MAR 9:10 La di goxo tong asu i nom, ketla diga esue amisik mi ua lavasuun at levelinga at lorooro amlong.
MAR 9:11 La diga sue ne Iesu xeretna, “Ua lavasuun teren la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga di tong i dola ne Elaisa naba rupot avot ti Lanarong?”
MAR 9:12 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “I ruturun, levelinga at ne Moroa i tong i do ne Elaisa naba rupot avot tin la na lox amokso amlong lempanga axap. Ketla mina doma na levelinga ik lok at Lovoang Kaala, i lok dola Laradi Mevana naba xip laxasongsongot la limixin dinaba sok tixirixes i.
MAR 9:13 Ketla a tong i rinemi, Elaisa ga rupot pam. Ketla limixin diga lok lempanga xapmek tin, kerekngan diga vara i, la Lovoang Kaala i tong asu i na.”
MAR 9:14 La ne Iesu eburu minedi lavantun diga si la diga vot pasa lavaun pinivu la diga ven buaang limixin diga tu kangkan di mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga vetep mi levelinga eburu minedi.
MAR 9:15 La soso mun nom limixin axap diga ven ne Iesu la diga sangu aleng la digak sixit la diga seega rangarang i.
MAR 9:16 La ne Iesu ga sue di, “Mi epaase mu lavanga salai?”
MAR 9:17 La lara laradi xantubu at nom limixin ga vorang i rin keretna, “Leeme loklox ase, ma paase mumu ne nuruk. Nia a lok do ana lam kaka i saparav u atla lagas i suxuna i la nuruk kopmen na paase.
MAR 9:18 I se mo lagas ip sev i, neni i sasava gamasa labantuxu ren at laxangka la lemeseng ip tavasu at lungusno, i rungur igisa, la labantuxu ren i tu todoslo. La a sing lavaun pinivu ram dola dina riki xepe lagas basinge i, ketla dixo epovo.”
MAR 9:19 La ne Iesu ga ronga nom levelinga la ni ga tong i ridi xeretna, “Nemi limixin at na levenaleng, kopmen tununu atnemi. Lavanisa aleng tinotno nenia aba xip tutu minemi? Nemi mi lox amolo ia. Mina lam ka lamdak ude.”
MAR 9:20 La diga lam ka nom lamdak saparap ne Iesu. At loxonaleng lagas ga ven ne Iesu, soso mun lagas ga lox adede nom lamdak la nom lamdak ga subu ukopok at laxangka la gap kuvun la lemeseng ga ravasu at lungusno ren.
MAR 9:21 La ne Iesu ga sue ne temen keretna, “Lavanisa maares ni gak lok keretna?” La ne temen ga vorang i, “Ga lamdak lixilik axa i min.
MAR 9:22 Amisik axa lagas i soso aruv i at laxao la at laradan la ik lok dola nap sev amer i. Dola u epovo, una balamu nama la una lok tooro nama.”
MAR 9:23 La ne Iesu ga lok tin, “Nemen uta vaase mi na levelinga dola u epovo xeretnom. Moroa naba lok lempanga axap tu, mo do u nunu ren.”
MAR 9:24 La soso mun temen mo lamdak ga xup keretna, “A nunu ram, ketla lununu rak ixo epovo, una lok tooro lununu rak.”
MAR 9:25 La ne Iesu ga ven i dola buaang limixin digak sixit pot, la ni ga vaase lolos ti nom lagas keretna, “Nenu lagas, ugak lox angtangku na lamdak la uga lox aba i. Nia a tong i ru, una ravasu basinge na lamdak la nemen bok ba utamlong mu i.”
MAR 9:26 La mo lagas ga xup silok la ga lox adede lamdak la ga sixisu basinge i. La lamdak ga lok ngan ta do ga met la buaang limixin diga lok do ira met pam.
MAR 9:27 Ketla ne Iesu ga ranga ka lekngen la ga rebeng axatu i, la lamdak ga xatu upana.
MAR 9:28 La melemu Iesu mi lavaun pinivu diga vubeles at loogu la nedi xusuk digak lok to xeneng. La nedi diga sue i xeretna, “Ua lavasuun teren la nema maxo epovo xusu mana riki kepe mo lagas?”
MAR 9:29 La ni ga lok tidi, “Lisingising kusuk mene impana ri riki xepe lagas kapmek keretnom.”
MAR 9:30 Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat basinge mo lenep la digat pas polo lenep silok Galili. La neni goxopara i xusu tara naklen i do neni ua,
MAR 9:31 mila neni ga anasa lavaun pinivu ren. La neni ga lok tidi xeretna, “Nenia Laradi Mevana la lara laradi naba song araba ia ri limixin kakapmek kusu dinaba sev amer ia. La melemu at lavantun aleng anaba roo xat amlong.”
MAR 9:32 Ketla lavaun pinivu ren di goxo xasep at levelinga ren la diga mangan kusu dina sue i mi lavasuun teren.
MAR 9:33 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga rupot to Kaprenaum la diga vubeles at loogu la ne Iesu ga sue di, “To at langa mi epaase mi la?”
MAR 9:34 Ketla digoxo vorang i mila diga epaase xantubu atdi do, nege lara i silok atdi.
MAR 9:35 La ni ga xis kopok, la ga ro ka di lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren la ga lok tidi xeretna, “Dola tara i vara i xusu neni na silok, neni ba mumu pit la na lok ngan lasaxaruki at limixin axap.”
MAR 9:36 La neni ga lam ka lara lamdak kakalik, la ga vaxaru i kantubu atdi, la ga ot kongkodan ka i la ga lok tidi xeretna,
MAR 9:37 “Do nege i seega rangarang tamdak keretna at laasen tarak, i lok ngan ta do neni i seega rangarang ia. La do nege i seega rangarang ia, i lok ngan ta do i seega rangarang mo lara ga riki ia ude.”
MAR 9:38 La ne Jon ga lok tin, “Leeme loklox ase, nema maga ven laradi ga riki xepe lubunggas basinge limixin mi laasen taram. La neni kopmen na mumu asu nedik, la kerepmo nema maga sep pepe i.”
MAR 9:39 La ne Iesu ga lok tin, “Nemen mi guta sep pepe i. Do tara taradi i lok tavanga sangsangu mi laasen tarak, neni noxompana ti paase xapmek soso mumu ia.
MAR 9:40 Do taradi i ru ebelen minedik, neni lentangas atdik.
MAR 9:41 Nia a tong tuturun i rinimi. Do tara na raba nimi mi toxodan ti inin mila nemi at ne Karisito, neni noxo sang apkap luunun teren.”
MAR 9:42 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Naba lok kapmek ti tara do na lox asubu tara atdi na laxamdak kakalik di nunu rak. Naba lox avukat tin do dina xoxo li tangsangan tuuat to at laxaka ren la dina dong asi i min uto xopok at lisimaramain.
MAR 9:43 Mo do lakngam na lox asubu lununu ram, una ra korop pes i. I lox avukat do una beles at lorooro avolo mi legesakngam mene nga. Lavanga ne Moroa na lu arup minu eburu mi lukngam uto at laxao at lemenemen songsongot, mo laxao i nemen amisik.
MAR 9:44 [Ap mo lenep leven got naba nemen amisik at labantuxu la noxo remet la laxao bok noxo xap.]
MAR 9:45 Mo do laxangkedek taram na lox asubu lununu ram, una ra korop pes i. I lox avukat do una beles at lorooro avolo mi legesa xangkedek mene nga. Lavanga ne Moroa na lu arup minu eburu mi luxangkedek taram uto xeneng at lemenemen songsongot.
MAR 9:46 [Ap mo lenep leven got naba nemen amisik at labantuxu la noxo remet la laxao bok noxo xap.]
MAR 9:47 Mo do legesa xatli ram na lox asubu lununu ram, una lik gogo su min la una lu xepe min. I lox avukat una vubeles to at Linintoo at ne Moroa mi legesa xatli mene nga. Lavanga ne Moroa na lu arup minu eburu mi luxatli ram uto xeneng at lemenemen songsongot.
MAR 9:48 ‘Ap mo lenep leven got naba nemen amisik at labantuxu la noxo remet la laxao bok noxo xap.’”
MAR 9:49 La ne Iesu ga lok lavapaase poovo ridi xeretna, “Limixin axap dinaba suma losongsongot ti lox alolos lununu atdi. I lok ngan laxakures di lok li i xusu leveluxa na so avukat.
MAR 9:50 Laxakures neni lavanga avukat. Ket do lolos teren na xap, kopmen bok ba tangas kusu diba lox i la na so xakures manga. Kuren la lorooro atnimi na umsu mi leven gugu nunuan kusu minaba tu buru at limila.”
MAR 10:1 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga on basinge nom lemenemen la digat pas uto at lenep silok Judaia la diga vas korop ladan sen Joridan. La buaang limixin diga vot pasa manga i la ni ga anasa di ngan loklok teren.
MAR 10:2 La lentaba lubung Parisi diga rupot la diga lok tong pen i mi lususue xeretna, “Kereva, Laulis Linga atdik i mulus bok kusu tara na soxope latkin teren?”
MAR 10:3 La ne Iesu ga vorang i ridi mi lususue xeretna, “Mo lavapaase at ne Moses ga paase xereva at lababa korop epot?”
MAR 10:4 La diga vorang i xeretna, “Moses ga raba nama mi levelinga do tara na malagan tevelinga axasep ti latkin teren do neni mo i xopara na epot ta ren la na riki xepe i.”
MAR 10:5 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Moses ga raba nimi mi nom, mila lebelen at lavalabat atnimi ga metarauat.
MAR 10:6 Ketla ganoxa at lurutu kaxat Moroa ga rudum lavatlok la lavakin,
MAR 10:7 la ne Moroa ga lok keretna, ‘Lavasuun mun at nai la laradi remes naba on basinge ne temen mi nenen la nak lok eburu mi latkin teren.
MAR 10:8 La nedu dunak lok eburu ngan mun legesara keneng at labantuxu atdu, la du noxo lok ngan bok ba legepura, ketla legesara mun.’
MAR 10:9 Kuren la tara noxo ba korop leepot at leremes mi latkin teren, mila ne Moroa axa ga ven etang du.”
MAR 10:10 Melemu ne Iesu mi lavaun pinivu ren digak lok to at loogu, la diga sue i mi mo levelinga ren at loklok at leepot.
MAR 10:11 La ni ga lok tidi xeretna, “Do laradi i soxope latkin teren, la i epot manga at lara latkin petpes, neni ira longka vam la i lok laxapmek ti latkin avot teren.
MAR 10:12 Do tatkin na soxope latlok teren la na epot ka taradi vetpes, neni ira longka vam mi nom laradi.”
MAR 10:13 At lara laaleng lentaba limixin diga lam kaka laxamdak mi laxaalik kakalik atdi uto saparap ne Iesu xusu ni na lok li lukngen mavana atdi la na lox anarong di. Ketla lavaun pinivu ren diga sep pepe di.
MAR 10:14 La ne Iesu ga ven i nom la ga vaase sok lavaun pinivu ren, ga lok tidi xeretna, “Mina ke laxamdak mi laxaalik kakalik dina vot pasa ia, la nemen mita sep pepe di, mila Linintoo at ne Moroa i epovo ridi na.
MAR 10:15 A tong tuturun i rinimi. Do nege xopmen na siam kaka Linintoo at ne Moroa xerekngan lamdak kakalik, neni noxo beles teren.”
MAR 10:16 La ne Iesu ga rebeng kaka nom laxamdak mi laxaalik getgesara la ga lok li lukngen mavana atdi la ga lox anarong di.
MAR 10:17 La ne Iesu ga vas kaxat uto at lenep petpes la lara laradi ga sixit pot, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo at ne Iesu la ga lok tin keretna, “Leeme loklox ase avukat. Nenia ba lok lavanga sala, kusu anaba lok kaka lorooro avolo?”
MAR 10:18 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Tila u tong ia do a lox avukat? Kopmen tara na lox avukat ketla ne Moroa xusuk mun.
MAR 10:19 Uklen pam lasangaun Levenaulis Linga i lok keretna. ‘Nemen uta sev amet tara, nemen utang longka tixin, nemen uta xip pilo, nemen uta vaase xaxarang mumu tara, nemen uta xarang kaka tempanga at tara vetpes, una lok ngangao at ne tamam mi ne nenam.’”
MAR 10:20 La mo laradi ga lok ti ne Iesu xeretna, “Leeme loklox ase, ga ruka i, laau ia, aga mumu asu vam na levelinga.”
MAR 10:21 La ne Iesu ga ven tooro i la ga balamu i la ga lok tin keretna, “Nenu move uk pakes ti tegesa vanga. Una sesep mi lempanga axap taram la una raba lempilas at nai ri limixin banbalo la unaba ruuna ka lapnovos silok to vana at laxalibet. La melemu una mumu asu ba ia.”
MAR 10:22 La nom laradi ga milik angtungun la ni ga vas kaxat mi lainbulu silok mila neni gap novos aleng.
MAR 10:23 La ne Iesu ga ven tangtagap la ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Naba lolos aleng ti luvuttadi dip novos kusu dina vubeles at Linintoo at ne Moroa.”
MAR 10:24 La lavaun pinivu ren diga sangu at na levelinga ren. La ne Iesu ga lok bok tidi, “Loxongkulao, i lolos aleng do tara na vubeles at Linintoo at ne Moroa.
MAR 10:25 I lolos aleng ti lakamel kusu na beles at lamamara at linil, la kerepmo i lolos aleng bok ti laradi nopnovos kusu ti beles at Linintoo at ne Moroa.”
MAR 10:26 La lavaun pinivu ren diga sangu aleng at nom levelinga la diga epaase xeretna, “Nege i epovo ba do na lok ka lorooro avolo?”
MAR 10:27 La ne Iesu ga ven tooro di la ga lok tidi xeretna, “Kopmen na epovo do laradi na lox i na, ketla i epovo do ne Moroa na lok lempanga axap.”
MAR 10:28 La ne Pita ga lok tin, “Kereva ba nema, maga on basinge vam lempanga axap atnama kusu mana mumu asu u.”
MAR 10:29 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “A tong tuturun i rinimi. Do tara na on basinge lemenemen teren kopla luvutneton kopla luvurinen kopla nenen kopla temen kopla laxamdak mi laxaalik teren kopla leventaamang teren ti lok tooro ia la ri tong asu Lagale Lavavang at ne Moroa.
MAR 10:30 Neni naba ruuna xaka luunun silok at na lorooro, i ngan buaang laraogu, buaang luvutneton, buaang luvurinen, buaang luvutnen, buaang laxamdak mi laxaalik, laxantaamang solo. La neni naba lok kaka bok levesongsongot mumu Lagale Lavavang la neni naba rooro amisik at lorooro melemu.
MAR 10:31 Ketla buaang limixin di ruuna levenasen silok at na lorooro, di noxo silok at lorooro melemu. La nedi kopmen dina silok at na lorooro, dinaba silok at lorooro melemu.”
MAR 10:32 La melemu ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat uto Jerusalem. Iesu gam gomgo ridi la diga sangu aleng mumu lavatpas teren. Limixin petpes bok diga mumu asu i, la nedi axap diga marat. La ne Iesu ga lam kaka lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren uto vetpes la ga tong i ridi xeretna,
MAR 10:33 “Nedik ta onon uto Jerusalem la lara laradi naba song araba ia, Laradi Mevana, ri lavamaasa silok eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga. La nedi dinaba lok li ia at lavapaase la dinaba lok li lumumuat tarak kusu nenia ana met. La dinaba song araba ia ri limixin esep boro Rom.
MAR 10:34 La dinaba paase aksaksa ria la dinaba vubis sanga ia la dinabak pixis ia la dinaba sev amer ia. Ketla melemu at lavantun aleng anaba roo xat amlong.”
MAR 10:35 La ne Jems mi ne Jon, lumdak at ne Sebedi, duga vot pasa ne Iesu la duga lok tin keretna, “Leeme loklox ase, lara lavanga mo ma lok do mana sue u min, la ma vara i do una vorang i rinama.”
MAR 10:36 La ne Iesu ga sue du xeretna, “Lavanga salai muna sing ia min?”
MAR 10:37 La duga vorang i xeretna, “Una siam do nema manat kis at luxot silok, lara saparap lakngam tino la lara saparap lakngam kia ap mo levenaleng unabat kis kantubu at lisisixam taram.”
MAR 10:38 La ne Iesu ga lok tidu, “Nemu muxoklen lavanga nemu mu sing tin. Kereva, mu epovo munap kip levenmumuat ngan nenia anabap kiv i? La mu epovo xusu muna vubeles at langsangan losongsongot nenia anaba vubeles teren?”
MAR 10:39 La duga vorang i xeretna, “Ma epovo.” La ne Iesu ga lok tidu xeretna, “Munabap kip levenmumuat tarak la munaba vubeles at losongsongot tarak,
MAR 10:40 ketla kopmen lugugu rak do nia aba tong i do nege bat kis saparap lakngak tino la saparap lakngak kia. Mo luxot ik lok mun tinedi no ne Tamak gara soxolik ka vam di.”
MAR 10:41 La lasangaun lavaun pinivu ren diga ronga nom levelinga la diga musak ne Jems mi ne Jon.
MAR 10:42 La ne Iesu ga ro bubua ka nedi axap la ga lok tidi xeretna, “Miklen pam i dola luvuttadi amgomgo at limixin kopmen di me Judaia di ruuna lolos mavana at limixin atdi.
MAR 10:43 Ketla nemen gat na loklok nak lok kantubu atnimi. Mo do tara atnimi i vara i do na silok, neni na lok ngan lasaxaruki atnemi axap.
MAR 10:44 La do tara atnimi i vara i do nam gomgo, neni na lok ngan lasaxaruki gamasa atnimi.
MAR 10:45 Nenia Laradi Mevana la loklok tarak ik lok bok kuren. Nia xopmen a goxo vot kusu limixin dinaba lok ngan lavasaxaruki rak. Ketla nia aga vot kusu ana lok ngan lasaxaruki ridi, la kusu ana raba lorooro rak ngan laxaavuk ti buaang limixin.”
MAR 10:46 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga rupot to at lemenemen Jeriko. La diga vas kaxat basinge nom lemenemen la buaang limixin diga emu midi. La lara laradi laasen teren ne Batimias, nitna ne Timias, gat kis to at lisigege ngas la ga ngising panga mila luxatli ren ga main axap.
MAR 10:47 La neni ga ronga i dola ne Iesu me Nasaret gat pas at nom langa, neni gap kup keretna, “Livisik li at ne Devit. Una balamu ia.”
MAR 10:48 La buaang limixin diga tong i rin do na lok pilo, ketla neni gap kup silok keretna, “Livisik li at ne Devit. Una balamu ia.”
MAR 10:49 La ne Iesu ga ru la ga lok, “Mina ro xaka i ude.” La diga ro ka mo laradi la diga lok tin keretna, “Una lok momo la una xatu upana. Iesu no i toro ru.”
MAR 10:50 La neni ga lok kepe lavanga singsiga me maxamang teren la ga xatu soso la ga vot pasa ne Iesu.
MAR 10:51 La ne Iesu ga sue i xeretna, “U vara i do nenia na lok lavanga salai ru?” La nom laradi ga vorang i xeretna, “Rabai. A vara i do luxatli rak na xasep.”
MAR 10:52 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Una vas kaxat. Lununu ram ira lox avukat pam u.” La soso mun luxatli ren ga xasep la neni ga emu mi ne Iesu ro at langa.
MAR 11:1 La ne Iesu mi mo limixin solo digat pas uto auret ta lemenemen Jerusalem, diga rupot to at lumenemen Betpage la Beteni at Lakaana Olip. Iesu ga riki amgo legepura at lavaun pinivu ren.
MAR 11:2 Avot be ni ga lok tidu xeretna, “Munat pas uto at nom lemenemen ik lok to melamgo atnumu. La soso mun munaba long lenget ka lodongki maxat, kovisi tara goxo xis teren. La muna soxomus ka i ude.
MAR 11:3 Dola tara na sue numu do, ‘Tila nemu mu soxomus ka nom lodongki?’ muba lok tin keretna, ‘Leeme Silok i vara i la manaba lok li amlong soso bok ba i.’”
MAR 11:4 La nedu duga vas kaxat la duga ven lenget ka lodongki at loogu gak lok saparap langa, diga xoxo li i go la duga soxomus ka i.
MAR 11:5 Lentaba diga tu go diga sue du xeretna, “Mu lok lavanga salai, tila mu soxomus ka nom lodongki?”
MAR 11:6 La duga vorang i ngan ne Iesu ga tong pam i ridu la nom limixin diga mulus taba du mi lodongki.
MAR 11:7 La duga lok kaka lodongki uto saparap ne Iesu la duga lok li levempanga singsiga to vana ren la ne Iesu ga xis teren.
MAR 11:8 La nedi axap diga vas kaxat uto Jerusalem. Buaang limixin diga lok li levempanga singsiga atdi ro at langa la lentaba diga ra ka lengkakan bisi boro at leventaamang atdi la diga lok li i at langa.
MAR 11:9 Lentaba digat pas to melamgo at ne Iesu la lentaba digat pas to melemu ren. Nedi axap digap kup momo xeretna, “Leemi asu ri ne Moroa. Luvukat ti mo laradi it pas mi laasen at Leeme Silok.
MAR 11:10 I lox avukat ti lovotpot at Linintoo at lurubuno avolo atdik ne Devit. Leemi asu aleng ti ne Moroa.”
MAR 11:11 La ne Iesu ga vubeles to Jerusalem la gat pas uto at loogu laplavang. Ni ga ven tangtagap at lempanga axap. Ketla ukantinao ren neni eburu mi lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren diga sixisu la digat pas uto Beteni.
MAR 11:12 Ap mo lara laaleng melemu ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat basinge lemenemen Beteni, la ne Iesu ga roxo.
MAR 11:13 La ni ga ven lara luuna pik to vaxalom la mo luuna ga xo vavaxan mene nga. La ne Iesu gat pas kusu na dik ka tevempeven una ren. Ketla goxopmen tevempeven una ren, ga xo vavaxan mene nga, mila goxovisi lagaaling tin ti visik.
MAR 11:14 La ne Iesu ga vaase lolos ti nom luuna xeretna, “Nenu u noxo visik bok ba tevempeven una.” La lavaun pinivu ren diga ronga nom levelinga ren.
MAR 11:15 La diga rupot to Jerusalem la ne Iesu ga vubeles to at loogu laplavang la ni ga xala su mi limixin diga sesep mi lempanga ro xeneng la nedi bok diga unun panga. La ni ga ba gili levenora lili atnedi no digak lox ekun lempilas la ga ba gili levengkonin kitkis atnedi diga sesep mi levenamno.
MAR 11:16 La neni ga sep pepe bok lentaba vetpes kusu nedi di noxo vas polo ro xeneng at loogu laplavang mi lempanga atdi.
MAR 11:17 La ne Iesu ga anasa di xeretna, “Levelinga at ne Moroa ik lok at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Loogu rak dinaba so asen i mi loogu singising ti limixin at levengkot axap.’ Ketla nemi mira lok kapmek pam i, i ngan loogu loklox alipe at luvuttadi dip sep paxat ka panga.”
MAR 11:18 La lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga ronga nom levelinga ne Iesu ga tong i. Kuren la diga puse ngas ti sev amer i. Diga marat teren mila limixin axap diga sangu at levenanasa ren.
MAR 11:19 Ga ukantinao nga la ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga on basinge lemenemen silok Jerusalem.
MAR 11:20 Ga maxantamak manga diga vas kaxat la diga ven nom luuna ga mang axap, levenixe bok teren ga mang axap.
MAR 11:21 La ne Pita ga doma su at levelinga at ne Iesu la ga lok tin keretna, “Leeme Silok, una ven be nom luuna. Uta paase lolos tin itinongo la na i mang axap pam.”
MAR 11:22 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mina nunu at ne Moroa.
MAR 11:23 A tong tuturun i rinimi. Do tara na tong i ri na lavatkaana xeretna, ‘Una onon la una subu tup tou at laras,’ la do neni i nunu ruturun keneng at lebelen la lodoxoma ren kopmen na sixit ekarakat, Moroa naba lox i xerepmo.
MAR 11:24 Kuren la a tong i rinimi. Dola una sing ne Moroa ri tempanga u vara rin, una nunu do ne Moroa na raba u min la neni naba lox i xuren.
MAR 11:25 At loxonaleng una sing, una doxoma xepe leveloklok kakapmek limixin diga lox i ru, kusu ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek taram.
MAR 11:26 [Do u noxo domampe leveloklok kakapmek at tara, Moroa noxo doxoma xepe leveloklok kakapmek taram.”]
MAR 11:27 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga rupot to Jerusalem. La ne Iesu ga vubeles to xeneng at loogu laplavang la lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga mi loxongkulao silok at lubung mixin me Judaia diga vot pasa i.
MAR 11:28 La diga sue i xeretna, “Lavapaase axasep atnege nenu u ruuna i xusu ti lox i na lempanga? La nege ga raba u mi nom lolos?”
MAR 11:29 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Ana sue bok nimi mi lara lususue la do mina vorang avukat taba ia min, aba vaase axasep ba nimi, do nenia a lok na lempanga mi lavapaase axasep salai.
MAR 11:30 Leesep susu at ne Jon ga laa meva, boro at ne Moroa xopla boro mun at limixin?”
MAR 11:31 La diga epaase xantubu atdi xeretna, “Mo do ata lok do, ‘Boro at ne Moroa,’ neni naba lok tidik keretna, ‘Tila ba mi goxo nunu at levelinga at ne Jon?’
MAR 11:32 La mo do ata lok, ‘Boro at limixin,’ ata marat bok at limixin, mila di nunu do ne Jon neni leeme vapaase ali.”
MAR 11:33 Kuren la diga vorang i ri ne Iesu xeretna, “Maxoklen i.” La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nia bok a noxo tong i rinimi do, nenia a lox i na lempanga mi lavapaase axasep salai.”
MAR 12:1 La melemu ne Iesu ga tong lavapaase poovo ridi xeretna, “Lara laradi gatlotlo laraamang vaen, la neni ga bos kangkan i la ga xe lamamara xusu ti loplok li levendan vaen teren, la melemu ga lok loogu xukuxut. La neni ga raba lentaba luvuttadi min kusu dina lok tatao i la neni gat pas uto at lenep petpes.
MAR 12:2 Laaleng ga vot kusu dina dik ka lempeven una at nom laraamang la laradi at laraamang ga riki lasaxaruki ren uto at nom laraamang ti lok kaka lenep at levempeven una.
MAR 12:3 Ketla nom luvuttadi loklok tatao at laraamang diga ranga alis nom lasaxaruki la diga rit pupu i la diga riki amlong kixinax i.
MAR 12:4 La nom laradi ga riki manga lara lasaxaruki, ketla diga sep patlak ka i la diga lox amamangan tinotno i.
MAR 12:5 La ni ga riki manga lara lasaxaruki la diga sev amer i. La ni ga riki buaang lavasaxaruki vetpes teren. Ketla diga tit pupu lentaba la diga sev amet lentaba.
MAR 12:6 La kopmen bok ba tavasaxaruki ren, ketla nitna xusuk ta mo gak lok, ni ga vavara aleng i. La ni ga nua i dola nom luvuttadi dinaba lok ngangao at ne nitna la ni ga riki ba i.
MAR 12:7 Ketla nom luvuttadi loklok tatao diga ven i la diga etong i xeretna, ‘Lamdak akmokso at laradi at na laraamang nom it pas boro. Ata sev amer i, la ataba ruuna ka na laraamang.’
MAR 12:8 La diga ranga alis i la diga sev amer i la diga lu asu min uto maxamang at nom laraamang.”
MAR 12:9 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “La nom laradi i ruuna nom laraamang, neni ba lok lavanga salai ridi? Neni naba rupot la na sev amet nom luvuttadi, la na raba nom laraamang vaen ti tentaba tuvuttadi vetpes.
MAR 12:10 Nemi mi xasep at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Nom luuat luvuttadi xipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng.
MAR 12:11 Leeme Silok axa ga lox i na la i lox avukat aleng at lemeren dik.’”
MAR 12:12 Lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga puse ngas ti ranga alis i mila digaklen i dola ne Iesu ga paase poovo mumu di. Ketla diga marat at limixin la diga ke ne Iesu la diga vas kaxat basinge i.
MAR 12:13 Melemu nedi lubung amgomgo diga riki lubung Parisi mi larapen tangas at ne Erodes kusu dina lok tong pen ne Iesu mi levelinga.
MAR 12:14 La diga rupot la diga lok tin keretna, “Leeme loklox ase, maklen i do nenu laradi ruturun la u anasa limixin mi leventaangas at ne Moroa la mo levelinga ram ik mokso. Uxo lok tooro legesa binam tadi xusuk mun mila uxo doxoma solo do tara i ruuna laasen silok kopla kopmen. Una tong i rinama do ua lusumsuma ram. Kereva, ik mokso do mana xepe pilas ti ne Kaisar kopla kopmen?
MAR 12:15 Maba un i xopla xopmen?” Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma xapmek atnedi la ga lok tidi xeretna, “Nemi mi lok tong ia mi levelinga, do? Kaka tuxuven denarias ude. Ana ven be i.”
MAR 12:16 La diga raba i mi luxuven denarias la ne Iesu ga sue di xeretna, “Lamang la laasen atnege i nemen teren?” La diga vorang i xeretna, “At ne Kaisar.”
MAR 12:17 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mina raba ne Kaisar mi levempanga i epovo at ne Kaisar la mina raba ne Moroa mi levempanga i epovo at ne Moroa.” La diga sangu aleng at levelinga ren.
MAR 12:18 La lubung Sadiusi diga vot pasa ne Iesu. Diga lok do limixin diga met pam, di noxo roo xat amlong. Di ga lok tong pen ne Iesu xeretna,
MAR 12:19 “Leeme loklox ase, Moses ga malagan na langas linga rinama. Mo do taradi na met la latkin teren mo i rooro, ketla kopmen taxamdak atdu, neton nom laradi naba epot ap mo lanaa rixin kusu duba visik tamdak ti ruuna ka lempanga ap mo laradi ga met.
MAR 12:20 Ga lavanuti loxoeton. Lara gomgo ga epot, la ga met gamasa kopmen ni goxo visik taxamdak.
MAR 12:21 Lara sepsep agepura ga epot manga at nom latkin la neni ga met bok la goxo visik tamdak. La neton sepsep avantun ga lok box i xuren.
MAR 12:22 La nedi loxoeton axap diga epot at nom latkin la nedi axap diga met la di goxo visik tamdak la melemu mo latkin bok ga met.”
MAR 12:23 La diga sue ne Iesu xeretna, “At laaleng dola limixin dina xatu kaxat amlong, ti nege rinotno nom latkin, mila nedi axap diga epot teren?”
MAR 12:24 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nemi mi soogong at na lavanga mila mixo xasep at levelinga xeneng at Lovoang Kaala la mixo xasep at lolos at ne Moroa.
MAR 12:25 Ap mo laaleng limixin dinaba xatu kaxat amlong, di noxo epot. Dinaba nemen naa ngan lubung angelo boro vana at laxalibet.
MAR 12:26 Mumu laxakatu kaxat amlong ne Moses ga vaase axasep tuturun i do luvuttadi met dinaba rooro xat amlong. Ni ga lox asuusu i at levelinga mumu luuna laxao gak lok teren. Moroa ga lok tin keretna, ‘Nenia ne Moroa at ne Abaram, Moroa at ne Aisak, la Moroa at ne Jakop.’
MAR 12:27 Ap mo laaleng ne Moroa ga tong i na, nedi lavantun diga met pam. La neni ne Moroa atnedi limixin di rooro, la kopmen atnedi luvuttadi met. Levendoxoma atnimi xopmen nak mokso.”
MAR 12:28 Lara at luvuttadi loklox ase at Laulis Linga ga rupot la ga ronga lavapaase atdi. Neni gaklen i do ne Iesu ga vorang avukat lususue atdi la neni bok ga sue ne Iesu xeretna, “Ua levelinga at Laulis Linga i silok ti levelinga axap teren?”
MAR 12:29 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Levelinga i silok i lok keretna. ‘Lubung mixin me Israel, mina ronga i na. Moroa neni Leeme Silok atnimi la legesa Moroa mene nga.
MAR 12:30 Mina vavara aleng Leeme Silok, ne Moroa atnimi mi lebelen nimi axap, mi loroonan axap atnimi, mi levendoxoma axap atnimi, la levelolos axap atnimi.’
MAR 12:31 La lara bok sepsev agepura i lok ngan lara gomgo, i lok keretna, ‘Mina balamu mo limixin di nemen saparap nimi xerekngan pam mi balamu nimi.’ Kopmen tevelinga ro xeneng at Lovoang Kaala i silok ti na luxot.”
MAR 12:32 La nom laradi ga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase, lavapaase ram ik mokso. U paase ruturun do legesa Moroa mene nga la kopmen tomoroa bok.
MAR 12:33 La i ruturun bok do na levelinga i silok. Mina vavara aleng ne Moroa mi lebelen nimi axap, mi levendoxoma atnimi axap, mi levelolos atnimi axap la mina balamu limixin di nemen saparap nimi ngan mi balamu nemi. Na loklok i silok ti mo loklok tim taba ne Moroa mi leventamtaba la levempanga laplavang.”
MAR 12:34 La ne Iesu ga ronga xisiv i do mo laradi ga paase mi lakleklen la ga lok tin keretna, “I auret kusu una vubeles at Linintoo at ne Moroa.” La melemu at na lubung amgomgo diga xopara i xusu dina sue ne Iesu mi tevesusue.
MAR 12:35 La ne Iesu ga anasa ro at loogu laplavang. Ni ga sue xeretna, “Luvuttadi loklox ase at Laulis Linga dik lox ase limixin do Lanarong neni lurubuno ne Devit. I lok kereva na?
MAR 12:36 Mila ne Devit ga tong asu levelinga mi lodoxoma at Loroonan Kaala la nom levelinga ik lok to xeneng at Lovoang Kaala xeretna, ‘Leeme Silok ne Moroa ga lok ti Leeme Silok tarak keretna, una xis de saparap lakngak tino se nenia ana lok li limixin munepen minu na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.’
MAR 12:37 Mo do ne Devit ga so asen i do Leeme Silok, i lok kereva la Lanarong neni lurubuno at ne Devit?” La buaang limixin diga lok momo ri ronga levelinga at ne Iesu.
MAR 12:38 La ne Iesu ga anasa bok keretna, “Mina lok tatao avukat nemi basinge loklok at luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, mo di vavara i xusu dinat pas tangtagap mi levesingsigaara babaalom atdi la di vavara i xusu limixin dina seega rangarang di mi loklok ngangao ro at lengkot etang.
MAR 12:39 La di vavara aleng i do dinat kis at lengkot kitkis avukat to at laraogu singising la lengkot avukat to at lara peluxa.
MAR 12:40 La dik lok kaka gamasa lempanga at lubungnaa rixin, la di ngising babaalom kusu limixin dibak lok ngangao atdi. Losongsongot tidi naba lok kapmek aleng tinotno!”
MAR 12:41 La ne Iesu gat kis to xeneng at loogu laplavang la ga reven limixin diga kepe lempilas atdi ro at loxot lili pilas. Buaang luvuttadi nopnovos diga kepe laxampilas solo.
MAR 12:42 Ketla ni ga ven lara labannaa rixin banbalo ga xepe legepu xonatat pilas lixilik. Ni lempilas lixilik tinotno.
MAR 12:43 La ne Iesu ga ro xaka lavaun pinivu ren la ga lok tidi xeretna, “A tong tuturun i rinimi do at lemeren ne Moroa, na labannaa rixin banbalo i lok li lempilas i silok ti lempilas atnedi axap di xepe lempilas atdi.
MAR 12:44 Mila nedi di raba ne Moroa mi loxot lixilik mun at lapnovos silok atdi, ketla neni i raba ne Moroa mi lempilas axap teren.”
MAR 13:1 La melemu ne Iesu ga on basinge loogu laplavang, lara at lavaun pinivu ren ga lok tin keretna, “Leeme loklox ase, pen ba lemparuat silok at loogu laplavang la laraogu avukat bok i tu saparav i.”
MAR 13:2 La ne Iesu ga vorang i xeretna, “Una ven avukat na laraogu nunuan. Taaleng naba vot la kopmen toxonuat at nom laraogu naba nemen at loxot teren. Limixin munepen dinaba vot la dina ut tereve axav i ukopok.”
MAR 13:3 La melemu ni gat kis eburu mi lavaun pinivu ren to at Lakaana Olip. Diga reven loogu laplavang ga tu ro at lakaana vetpes. Pita la ne Jems la ne Jon la ne Endru, nedi xusuk digak lok mi ne Iesu la diga sue ne Iesu xeretna,
MAR 13:4 “Una tong i rinama. Lingisa nom lempanga naba vot la loklok katling salai naba lok katling lovotpot ap mo levenaleng do mo lempanga na ravasu?”
MAR 13:5 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mina lok tatao avukat nimi xusu tara noxo xarang arup nimi mumu i na lempanga,
MAR 13:6 mila buaang luvuttadi dinaba rupot mi laasen tarak la dinaba lok, ‘Nenia Lanarong!’ La dinaba sar asoogong buaang limixin mi laxalinga xaxarang atdi.
MAR 13:7 La minaba ronga i do laraesep mo ik lok la laraesep bok naba vot, ketla laxavaxap at na lavatbung menemen noxo vot ap mo levenaleng.
MAR 13:8 Limixin at lentaba levenabung mixin dinaba esep eburu mi limixin at levenabung mixin petpes. Lavaorong at lentaba levengkitkis orong dinaba esep mi lavaorong at levengkitkis orong petpes. Levenangne naba rupot to at tevengkot axap eburu mi leean kangking. Nom levempanga naba ru katling lavakpaxaru kaxat ap mo levenaleng, naba lok ngan losongsongot i rupot at latkin mo i auret kusu na visik.
MAR 13:9 Ketla mina lok tatao avukat nimi. Tentaba dinaba ranga alis nimi la minaba tu at lavapaase ro melamgo at lavaeme silok la dinabak pixis nimi ro at laraogu singising. La minaba tu at lavapaase ro melamgo at lavaeme amgomgo mi lavaorong mila nemi mi nunu rak, ketla minaba tong asu Lagale Lavavang tidi.
MAR 13:10 La limixin boro at levennep axap dinaba ronga be Lagale Lavavang tarak la melemu ren laaleng silok naba rupot.
MAR 13:11 Do dina ranga alis nimi la dina lam kaka nimi uto at lavapaase, nemen mita marat at levelinga salai miba tong asu i ridi. Mina tong asu mene mo levelinga nak lok at levendoxoma atnimi ap mo loxonaleng mila Loroonan Kaala naba raba nimi mi levelinga.
MAR 13:12 Lara koeton axa dinaba etaba tuntuna mi luvutneton di ri lanmet. La luvuttemen laxamdak dinaba etaba tuntuna mi laxamdak la laxaalik atdi. La laxamdak mi laxaalik dinabang tonga xepe levelinga at luvuttemen di mi luvutnen di la dinaba lok li di ri lanmet.
MAR 13:13 La limixin axap dinaba belengatngas tinimi mila mi mumu asu ia. Ketla lara do i tu atmatkun keneng at levesongsongot ise at laxavaxap ap mo levenaleng, ne Moroa naba lox arooro i.”
MAR 13:14 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Do mina ven lavanga i lok kapmek aleng na tu ro at loxot i xaala aleng to xeneng at loogu laplavang, nemi minaba nemen to at lenep Judaia, mina sixiro uto at lempatkaana. Mina xasep avukat at na.
MAR 13:15 Laradi do ik lok to mavana at loogu ren, ni noxo si kusu na lok ka lempanga ren boro xeneng ap mo loogu ren.
MAR 13:16 La laradi do nak lok to xataamang, noxomlong bok ba uto at loogu ren kusu na lok ka lavanga singsiga ren.
MAR 13:17 Mo laaleng naba lok kapmek aleng ti lavakin teenan eburu mi lavakin mi levengkadede atdi!
MAR 13:18 Mina ngising ne Moroa do mo laaleng noxo vot saparap nimi edompo mi taaleng kabu.
MAR 13:19 Mila levenmumuat ap mo levenaleng naba lok kapmek tinotno. Ga ruka i at lurutu kaxat at na lavatbung menemen mo ne Moroa ga rudum li i, ise nga na lingina. La kopmen bok tara tumumuat kerepmo naba vot melemu.
MAR 13:20 La mo levenaleng ti mo levenmumuat do ne Moroa noxo lox atmur i, kopmen teta naba roo su. Ketla ne Moroa naba lox asuusu lebelen tuntun teren ti mo limixin neni gara soxolik ka vam di, la ni naba lox atmut mo levenaleng.
MAR 13:21 Ap mo levenaleng nemen gat mita nunu at levelinga at tara na lok tinimi xeretna, ‘Mina ven ba i, neni nga na Lanarong!’ Kopla na lok, ‘Neni nga no!’ Nemen mita nunu at nom levelinga atdi.
MAR 13:22 Mila buaang nedi limixin babala dinaba lok do nedi mo lavanarong at ne Moroa la lavaeme vapaase ali ren. Dinaba lok tempanga sangsangu xusu dina sar asoogong lavaanat soksoxolik at ne Moroa, mo do di epovo.
MAR 13:23 Kuren la mina doma mumu avukat na levelinga rak. A tong ali avot ta i rinimi.”
MAR 13:24 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Ketla ap mo levenaleng melemu at na levenmumuat leveloklok katling naba vot, ‘Losoosoo at laxangking naba xap, la lagaaling noxo soosoo.
MAR 13:25 La larapenti naba subu si boro vana at lamavangkap la lempanga mevana dinaba sixit ekarakat la kopmen di noxo sixit mu larangas atdi.’
MAR 13:26 La ap mo levenaleng limixin dinaba ven ia, Laradi Mevana, to vana at loxontakabu. Nenia anaba rupot mi langsangan lolos la lisisixam silok.
MAR 13:27 La nenia anaba riki lubung angelo uto at levengkot axap la dinaba lam kaka lavaanat soksoxolik tarak boro at lavanuet laramesuluk at lavanuet laramera manman at na lavatbung menemen.”
MAR 13:28 La ne Iesu ga tong lara lavapaase poovo ridi xeretna, “Mina ronga na laanasa mumu luuna pik. Dola levesisilik at larauna pik di mumulum la levenang i suu xat, nemi miklen i do lamaares i auret ta.
MAR 13:29 La kerepmo do mina ven i na lempanga loklok katling na vot, mina xasep do lovotpot tarak, Laradi Mevana i auret, i ngan laradi i tu at lumusmaragu at loogu la i gagas kusu na beles teren.
MAR 13:30 Nia a tong tuturun i rinimi. Limixin at na loola di rooro lingina di noxo met se na lempanga na ravasu.
MAR 13:31 Laxalibet mi lavatbung menemen naba sonao, ketla levelinga rak noxo xap.”
MAR 13:32 La ne Iesu ga lok bok, “Kopmen tara naklen laaleng at lovotpot tarak. Lubung angelo bok kopmen dinaklen i la nenia, ne Nitna bok kopmen anaklen i. Tamak kusuk mun iklen i.
MAR 13:33 Kuren la nemi mina reven avukat mila mixoklen i do lingisa mo laaleng naba rupot.
MAR 13:34 I lok ngan lara leeme silok gat pas uto vaxalom la lavasaxaruki ren diga lok tatao loogu ren. Neni ga tong li leven gugu ridi getgesara la neni ga tong i ri legesara atdi dola neni na lok tatao lumusmaragu la na reven ti lomlong teren.
MAR 13:35 La nemi mi lok ngan nom lasaxaruki ga lok tatao lumusmaragu. Mina reven avukat amisik mila mixoklen mo laaleng Leeme Silok nabamlong teren. I epovo na rupot ukantinao kopla at laxanimin tubu kopla at nom loxonaleng lengkaxak ing teng kaxat teren, kopla at loxonaleng laxangking it losu ren.
MAR 13:36 Mina reven avukat, naba lok kapmek do mina unga ap mo loxonaleng neni na rupot teren.
MAR 13:37 Nom levelinga ara tong pam i rinimi, la anaba tong box i ri limixin axap, mina reven avukat.”
MAR 14:1 At legepu aleng avot ti mo laaleng leluxa silok at Lovovolo Pe ga auret. La ap mo leluxa diga anan lengkongkide diga ove vetpes i. La lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga puse ngas kusu dina ranga alis nemnem ne Iesu la dina lok li i at lavapaase xusu dina sev amer i.
MAR 14:2 Ketla diga epaase xeretna, “Ata noxo lox i na at laaleng at leluxa. Lavanga limixin dina lok kaxat turube.”
MAR 14:3 Iesu gak lok to Beteni at loogu at ne Simon, gano lanmeres gu (leprosy) gak lok teren. La ne Iesu gat kis ti anan, la lara latkin ga vot pasa i, gap kip lubuxom avukat ga umsu mi laxadan mavak. Mo loxodan laasen teren naat, i nunuan aleng la luunun teren ga urut aleng. La neni ga ba pit kepe laxatli ap mo lubuxom dan mavak la ga soli i ro at lavatlak at ne Iesu.
MAR 14:4 La lentaba digak lok go diga ven i, la diga musak aleng la diga epaase xeretna, “Tila i soli xepe gamasa i na?
MAR 14:5 Ni i epovo ri sesep mi na laxadan mavak kusu na lok ka lavantun sangaun kobot (300) denarias teren ti lok tooro limixin banbalo.” La diga paase mukmusak ti mo latkin.
MAR 14:6 Ketla ne Iesu ga lok tidi, “Keke i. Nemen mita lox angtang na latkin, mila neni i lok lavanga nunuan tia.
MAR 14:7 Limixin banbalo mo dinabat pot pasa amisik nimi xusu minak lok tooro di, ketla nenia noxo nemen eburu amisik minimi.
MAR 14:8 La na latkin i lok lavanga avukat tia. Ni i soli na laxadan mavak at labantuxu rak kusu ti lox agagas li labantuxu rak ti lamaaut.
MAR 14:9 A tong tuturun i rinimi. At ua lengkot axap at na lavatbung menemen, limixin dinaba tong asu Lagale Lavavang, la na lavanga neni i lox i, dinaba tong box i xusu limixin dinaklen i.”
MAR 14:10 La ne Judas Iskariot, lara at lasangaun mi legepura lavaun pinivu at ne Iesu ga vot pasa lavamaasa silok kusu neni na song araba ne Iesu ridi.
MAR 14:11 La nedi diga lok momo aleng la diga tong i ri ne Judas do nedi diba raba i mi lempilas. La ne Judas ga ngangais ti toxonaleng kusu naba epovo rin ti song araba ne Iesu ridi.
MAR 14:12 At laaleng avot ap mo leluxa limixin me Judaia diga gagas li lengkongkide. Ap mo laaleng diga sep laxanat sipsip la diga ove i la diga anan i. Lavaun pinivu at ne Iesu diga sue i xeretna, “U vara i do mana lox agagas li laanan tidik ua?”
MAR 14:13 La ne Iesu ga lok katling legepura atdi la ga lok tidu xeretna, “Mo do muna beles ukeneng at lemenemen silok, lara laradi nabap kip lubuxom dan naba xip tangarang ka numu.
MAR 14:14 Muna mumu asu i uto at loogu ni na beles teren. La muna lok ti laradi at loogu xeretna, ‘Leeme loklox ase i sue u do, loxot ua at na loogu ram, neni eburu mi lavaun pinivu ren diba lok katling leluxa at Lovovolo Pe ve?’
MAR 14:15 La neni naba lox ase numu mi loxot silok, diga gagas li vam i no i nemen to vana ap mo loogu. Muna gagas li lempanga anan tidik go.”
MAR 14:16 La nedu duga vas kaxat la dugat pas uto at nom lemenemen, la duga long lenget ka lempanga xerekngan ne Iesu gara tong pam i ridu, la duga lox agagas li leveluxa ri Lovovolo Pe.
MAR 14:17 Ga ukantinao ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga rupot.
MAR 14:18 La diga xis la digara anan, la ne Iesu ga lok tidi xeretna, “A tong tuturun i rinimi, lara atnimi naba song araba ia ri lavamaasa silok. Mo it kis de la i anan eburu minia.”
MAR 14:19 La diga lok bukbulu la nedi getgesara diga sue i xeretna, “Kopmen nenia, do?”
MAR 14:20 La neni ga vorang i ridi xeretna, “Neni lara atnemi lasangaun mi legepura. Mo lara i lok kaka lengkompanga anan eburu minia at loxot lili panga anan.
MAR 14:21 Nenia, Laradi Mevana, anaba met kerekngan Lovoang Kaala i tong i, ketla naba lok kapmek aleng ti mo laradi naba song araba ia ri lavamaasa silok. Gitaba lox avukat do nenen gitoxo visik ka i.”
MAR 14:22 Move diga anan, la ne Iesu ga lok kaka loxongkide, ga tong avukat ti ne Moroa la ga sebex i la ga raba lavaun pinivu ren min la ga lok, “Mina lok kaka i na. Labantuxu rak na.”
MAR 14:23 La neni ga lok kaka lakap inin, la ga tong avukat ti ne Moroa, la ga raba di min la nedi axap diga inin teren.
MAR 14:24 La ni ga lok, “Lada rak na. I lok katling lekabus maxat. Lada rak naba sen su kusu ti limixin buaang, ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atnedi.
MAR 14:25 A tong tuturun i rinimi, nenia noxo in at lavaen i ru xaka i lingina se ap mo laaleng nia anaba in lavaen maxat to xeneng at Linintoo at ne Moroa.”
MAR 14:26 La digak pixan mi loxompixan la diga vas kaxat uto at Lakaana Olip.
MAR 14:27 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nemi axap minaba subu basinge ia. I lok ngan Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Nenia ne Moroa, anaba sep laradi loklok tatao at laxasipsip, la lubung sipsip dinaba epeseves.’”
MAR 14:28 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Ketla melemu at laxakatu kaxat amlong tarak anabamgo rinimi uto Galili.”
MAR 14:29 La ne Pita ga lok tin, “Keke i do nedi axap dina subu basinge u, nenia xopmen tinotno a noxo subu.”
MAR 14:30 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Nia a tong tuturun i ru. Lingina at laxanimin laxaxak kovisi noxo reng gepura la nenu unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”
MAR 14:31 Ketla ne Pita ga paase lolos tin, “Do di lok do dina sev amer ia, nenia noxo sok tixirixes u.” La lavaun pinivu axap diga tong box i xuren.
MAR 14:32 La diga rupot to at lara laraamang laasen teren Getesemane, la ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Mina xis de la ana lok be lising.”
MAR 14:33 La ni ga lam ka ne Pita, ne Jems la ne Jon, la lainbulu silok ga suxuna lorooro ren.
MAR 14:34 La ni ga lok tidi, “Lorooro rak i umsu mi lainbulu silok la i auret kusu na lox amer ia. Minak lok de la mina kuxut tangais ia.”
MAR 14:35 La ni ga vas uto vaxalom lixilik la ni ga subu midi mi lemeren uto xopok at laxangka la ga sing ne Moroa do i epovo na lok kepe mo lumumuat naba rupot saparav i ap mo laaleng.
MAR 14:36 Ni ga lok keretna, “Tamak, u epovo una lok lempanga axap. Kereva, i epovo do una lok pes na lumumuat basinge ia. Ketla nemen gat uta mumu asu lavavara rak, una mu asu mun lavavara ram.”
MAR 14:37 La ni gamlong saparap lavaun pinivu ren la ga ven lenget ka di, diga unga la ni ga lok ti ne Pita, “Simon, tila u unga? Kereva, uxo epovo unap kip na lumumuat eburu minia at loxonaleng lixilik mun?
MAR 14:38 Mina reven tatao la mina ngising kusu mi noxo subu at loklok tong pen. Loroonan at laradi i epovo na ronga res, ketla labantuxu ixo lolos.”
MAR 14:39 La ne Iesu ga vas xakalik manga la ga sing ngan no avot.
MAR 14:40 La ne Iesu gamlong saparap di, la ga ven lenget ka di, diga unga manga, mila lemerendi ga muat. La di goxoklen i do dina tong toxolinga salai rin.
MAR 14:41 La ne Iesu gat pas, la ga lok lising la gamlong sepsev avantun la ga lok tidi, “Kereva, move mi unga? I epovo vam. Loxonaleng ira rupot pam do dina song araba ia, Laradi Mevana, ti limixin kakapmek.
MAR 14:42 Mina xatu. Ata vas tangarang mo laradi na song araba ia, nom boro it pas.”
MAR 14:43 La ne Iesu move ga paase la soso mun ne Judas, lara at lavaun pinivu at ne Iesu ga rupot la buaang nedi luvuttadi diga emu min. Digap kip lemparise sepsep la levempukup sepsep. Lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, la loxongkulao silok diga riki di.
MAR 14:44 Avot ti na, ne Judas ga tong li loklok katling kusu diba ven kibis ne Iesu. Judas ga lok tidi, “Mo lara, nia aba nes i, neni vam ne Iesu. Mina ranga alis i.”
MAR 14:45 La soso mun ne Judas ga vot pasa ne Iesu la ga lok tin, “Rabai.” La neni ga nes ne Iesu.
MAR 14:46 La diga vas kaxat la diga ranga alis ka ne Iesu.
MAR 14:47 La lara at lavaun pinivu ga tu auret la ga rev asu lavarise sepsep teren la ga sep korop kepe labaalung at lasaxaruki at lamaasa gomgo.
MAR 14:48 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Tila nimi mi vot de mi levemparise sepsep la levengkonbom sepsep kusu mina ranga alis ia? Nenia xopmen ana vaxaru kaxat ka leesep.
MAR 14:49 Buaang levenaleng nia agat kis to xeneng at loogu laplavang kusu ana anasa limixin, ketla nemi mi goxo ranga alis ka be ia go. Ketla mi ranga alis ia xerekngan lavapaase at Lovoang Kaala i tong i.”
MAR 14:50 La lavaun pinivu ren diga sixiro axap.
MAR 14:51 La lara laau maxat ga mumu asu ne Iesu, neni ga siga mene lavanga singsiga nunuan. Diga ranga alis i,
MAR 14:52 ketla neni ga sixiro beleben, ga ke lavanga singsiga ren mila diga rebeng alis ka i.
MAR 14:53 La diga lam ka ne Iesu uto at lamaasa gomgo. La lavamaasa silok mi loxongkulao silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga rupot bok.
MAR 14:54 La ne Pita ga mumu asu ne Iesu ro xa vaxalom lixilik la ga vubeles at lemelua saparap loogu at lamaasa gomgo. La neni gat kis mamain eburu mi luvuttadi rutu mu.
MAR 14:55 La lavamaasa silok la luvuttadi amgomgo axap diga puse ri tevelinga xaxarang kusu dina xarang taba ne Iesu min la dinaba epovo xusu dina sev amer i, ketla digoxo epovo.
MAR 14:56 La buaang limixin diga bala raba i, ketla lavapaase atdi goxo sixit eburu.
MAR 14:57 La melemu lentaba diga xatu kaxat la diga bala raba i xeretna,
MAR 14:58 “Maga ronga levelinga ren keretna, ‘Nenia anaba sele utut kepe na loogu laplavang, no luvuttadi diga vaxaru i. La keneng at lavantun aleng nenia anaba vaxaru kaxat bok tara, luvuttadi di noxo gugu i.’”
MAR 14:59 La levempapaase atdi move goxo sixit emu.
MAR 14:60 La lamaasa gomgo ga lok li ne Iesu to kantubu atdi la ga sue i, “Ua lavasuun teren la uxo vaase? U xopara na vorang na levelinga di sok taba u min?”
MAR 14:61 Ketla ne Iesu goxo vaase la goxo vorang i rin la lamaasa gomgo ga sue i, “Kereva, nenu Lanarong, Nitna ne Moroa, Leeme Avolo?”
MAR 14:62 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Nenia vam. La nemi minaba ven ia, Laradi Mevana, anabat kis saparap lekngen tino at Lanaraavuk la anaba vot eburu mi lenbantakabu boro vana at laxalibet.”
MAR 14:63 La lamaasa gomgo ga lais korop lavanga singsiga ren, la ga lok, “I paase vupu ri ne Moroa. Keke tevelinga bok ba.
MAR 14:64 Mira ronga vam levelinga ren. Nemi mi doma xereva?” La diga vorang i do i epovo ne Iesu na met.
MAR 14:65 La diga xalaubis lemeren la diga lok pe luxatli ren la diga tir i, la diga lok tin keretna, “Una tong kibis i do nege ip sev u?” La luvuttadi esep diga lam kaka i la diga pasa box i.
MAR 14:66 La ne Pita gak lok to xamang at lemelua la lara loono maxat ga rupot, neni lasaxaruki at lamaasa gomgo.
MAR 14:67 Neni ga ven ne Pita gat kis mamain la ga ven tooro i la ga lok, “Nenu bok ugak lok eburu mi ne Iesu me Nasaret.”
MAR 14:68 Ketla ne Pita ga lok, “Nia axoklen lavanga salai u paase min.” La ni gat pas uto at loxot povolo at lemelua.
MAR 14:69 La melemu nom loono ga ven manga ne Pita la ga lok ti luvuttadi diga tu go, “Neni nom, lara at lavaun pinivu at ne Iesu.”
MAR 14:70 La ne Pita ga sev apkap manga. La melemu lentaba diga tu saparap ne Pita, diga lok tin keretna, “I ruturun, nenu lara atdi mila nenu bok boro Galili.”
MAR 14:71 La ne Pita ga vangpe mi levelinga vangpangpe xeretna, “Levelinga rak i ruturun. Do xopmen, ne Moroa na lox asongor ia. Nia axoklen mo laradi.”
MAR 14:72 La soso mun laxaxak ga reng sepsev agepura. La ne Pita ga doma asu at lavapaase at ne Iesu ga lok keretna, “Laxaxak kovisi noxo reng gepura, la nenu unaba sev apkap naba sev avantun do uxoklen ia.” La ne Pita gang teng.
MAR 15:1 Ga maxantamak suubu lavamaasa silok mi loxongkulao silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, nedi lavaeme silok axap diga rupot eburu la diga epaase mumu ne Iesu. La diga xoxo alis lukngen la diga lam taba ne Paelat min.
MAR 15:2 La ne Paelat ga sue ne Iesu xeretna, “Nenu loorong at limixin me Judaia?” La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “I ruturun. Nenu xa ura tong pam i.”
MAR 15:3 La lavamaasa silok diga sok taba i mi laxalinga buaang.
MAR 15:4 La ne Paelat ga sue box i xeretna, “Kereva, u xopara na vorang levelinga atdi? Una ronga ba di, di sok taba u mi laxalinga solo.”
MAR 15:5 Ketla ne Iesu xopmen goxo vorang levelinga atdi la ne Paelat ga sangu aleng.
MAR 15:6 At levenmaares axap laradi gomgo boro Rom ga mu asu lara loklok. At leluxa silok at Lovovolo Pe, neni gak soxomus asu lara laradi xokoxo do limixin diga lok katling i.
MAR 15:7 La lara laradi, laasen teren ne Barabas gak lok to at loogu xokoxo. Ganoxa neni mi luvuttadi vetpes diga esep eburu mi luvuttadi esep kusu dina lok kepe lagavaman, la neni ga sev amet lentaba.
MAR 15:8 La limixin ap mo leluxa diga rupot pasa ne Paelat kusu neni na lox asu tara taradi gak lok to at loogu xokoxo.
MAR 15:9 La ne Paelat ga sue di, “Mi vara i do nenia na lox asu loorong atnemi limixin me Judaia?”
MAR 15:10 Paelat gaklen i do lavamaasa silok diga reven peves at ne Iesu la ni lavasuun teren la diga vara i do dina sev amer i.
MAR 15:11 Ketla lavamaasa silok diga lox axatu levendoxoma at limixin kusu dina sing ne Paelat do neni na lox asu ne Barabas.
MAR 15:12 La ne Paelat ga sue di, “La nia ana lok lavanga salai mi na laradi mi so asen i mi loorong at limixin me Judaia?”
MAR 15:13 La digap kup silok tin xeretna, “Paxarem i at laxaba.”
MAR 15:14 La ne Paelat ga sue bok, “Tila? Neni ga lok laxakapmek salai?” Ketla digap kup silok aleng keretna, “Paxarem i at laxaba.”
MAR 15:15 Kuren la ne Paelat ga mu asu lavavara atdi la ga lox asu raba di mi ne Barabas. Ketla neni ga raba ne Iesu ti luvuttadi esep kusu dinak pixis i la dina vaxarem i at laxaba.
MAR 15:16 La luvuttadi esep diga lam ka ne Iesu uto at loogu nunuan at laradi gomgo la diga ro bubua ka nedi axap luvuttadi esep.
MAR 15:17 La diga vaxasiga i mi lavanga singsigaara at loorong la diga lok lixiam tin mi laban gagas la diga vaxaxua lavatlak teren min. Diga lok mo lempanga xusu ti saba xangka i.
MAR 15:18 La diga lok keretna, “Ma lok ngangao ram loorong at limixin me Judaia.”
MAR 15:19 La digak pixis patlak aleng i mi lakdak la diga vubis sanga i. La diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga emi asu sese min.
MAR 15:20 Diga lok kalise axav i la diga lok pes lavanga singsigaara basinge i la diga vaxasiga manga i mi lavanga singsiga xa ren. La diga sat ka i basinge mo loogu silok kusu dina vaxarem i at laxaba.
MAR 15:21 La lara laradi, laasen teren ne Simon me Sairini, neni temen ne Aleksanda mi ne Rupas, la neni gat pas boro at lemenemen petpes la luvuttadi esep diga sox aruru parang i xusu na xip ka laxaba at ne Iesu.
MAR 15:22 La diga lam ka ne Iesu uto at lenep, loxonasen kot go do Golgata. Lavasuun at na loxolinga do, “Lavatlak Tongan.”
MAR 15:23 La diga lok do dina raba i mi lavaen diga lok eburu mi lara laxadan mamao di tong i do mur, ketla ne Iesu goxopara i.
MAR 15:24 La diga vaxarem i ro vana at laxaba la melemu diga lu buru mi lengkonuat kusu ti lok kisip ka nege ba lok ka lempanga singsiga ren.
MAR 15:25 Diga vaxarem ne Iesu ga maxantamak at lavasik konaleng.
MAR 15:26 To mavana at lavatlak teren diga lok li levelinga, mo ga tong asu lavasuun at lumumuat teren. Nom levelinga ga lok keretna, Loorong At Limixin Me Judaia.
MAR 15:27 La diga vaxarem bok legepu radi xipkip pilo saparap ne Iesu, lara saparap lekngen tino la lara saparap lekngen kia.
MAR 15:28 [Levelinga at ne Aisaia, leeme vapaase ali at ne Moroa ga ravasu ruturun keretna, “Limixin diga doma i do neni bok laradi xapmek.”]
MAR 15:29 La limixin digat pas polo go la diga piripat lempatlak atdi la diga paase aksaksa ri ne Iesu xeretna, “Nenu ga lok do unaba sele utut kepe loogu laplavang la unaba vaxaru amu box i at lavantun aleng,
MAR 15:30 una eng si ukopok la una lox aroo axa u.”
MAR 15:31 La kerepmo bok lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga paase aksaksa. Diga lok keretna, “Neni ga lox aroo lentaba vetpes, ketla neni ixo epovo do na lox aroo axa i.
MAR 15:32 Mo do neni Lanarong at ne Moroa la loorong at limixin me Israel, neni na eng si ukopok la nedik ataba nunu ba ren.” Luradi duga merem saparav i, nedu bok duga paase rin mi laxalinga xapmek.
MAR 15:33 At lasangaun mi legepu xonaleng, laxangking ga xis tubu la lamain ga vung pavaa mo lenep silok axap la gak lok se at lavantun konaleng.
MAR 15:34 La at lavantun konaleng ne Iesu ga xup silok keretna, “Eloi, Eloi, lama sabaktani!” Lavasuun at na levelinga xeretna, “Moroa rak, Moroa rak, tila u raba rulu ia?”
MAR 15:35 Lentaba luvuttadi diga tu go, diga ronga i la diga lok, “Ata ronga i, neni i toro ri ne Elaisa.”
MAR 15:36 La lara laradi ga sixit, la ga lok ka loxontamon la ga lox amlu xaka i ro xeneng at lavaen mamao la ga xoxo li i ro at loxonuna la ga lok do na vaxain ne Iesu min, la ga lok keretna, “Ata ven be i do ne Elaisa go naba rupot ti lok tooro i.”
MAR 15:37 La ne Iesu ga xup silok la ga met.
MAR 15:38 La ap mo loxonaleng lavattamon silok ga merem to xeneng at loogu laplavang ga rem lais ka ro vana, ga su ro xopok la ga ra ngan ta legepu ban.
MAR 15:39 La laasesep ga tu go xopok to melamgo at ne Iesu ga ronga luxupkup teren la ga ven lanmet teren. Kuren la neni ga lok, “Neni lamdak tuturun pam at ne Moroa.”
MAR 15:40 Lentaba lavakin mo diga tu ro vaxalom diga reven lanmet at ne Iesu. Levenasen atdi, Maria Magdalene, Maria nenen ne Jems kakalik mi ne Joses la ne Salomi.
MAR 15:41 Ganoxa nedi diga mumu asu ne Iesu ap mo levenaleng neni ga nemen to Galili la diga lok tooro i. Lavakin petpes bok mo diga mumu asu ne Iesu uto Jerusalem.
MAR 15:42 Mo laaleng Iesu ga met teren, ni laaleng gagas, la laaleng avot ti laaleng kaala.
MAR 15:43 Ga ukantinao Josep me Arimatia neni lara at lavaeme silok at limixin me Judaia la neni ga ngangais ti Linintoo at ne Moroa. Neni goxo marat la ga vot pasa ne Paelat la ga sing i do neni na raba i mi labantuxu at ne Iesu.
MAR 15:44 La ne Paelat ga sangu do ne Iesu gara met pam. La neni ga ro ka laasesep teren la ga sue i dola ne Iesu ira met pam kopla kopmen.
MAR 15:45 La mo laasesep ga tong i rin do mo levelinga i ruturun. La ne Paelat ga siam ta do ne Josep na lok ka labantuxu at ne Iesu.
MAR 15:46 La ne Josep ga lok ka labantamon maxat la ga lox asi labantuxu at ne Iesu ukopok, la ga bom i mi nom labantamon. La diga lok li i ro xeneng at lamaaut, no diga xe i ro xeneng at lavaruat silok. La ne Josep ga xavun pe lumusmaragu at lamaaut mi lavaruat.
MAR 15:47 La ne Maria Magdalene mi ne Maria nenen ne Joses duga ven katling mo loxot, lamaaut at ne Iesu gak lok teren.
MAR 16:1 Se laaleng kaala ga xap, Maria Magdalene, Maria nenen ne Jems la ne Salomi diga un kaka laxadan somavak kusu dina lok li i at labantuxu at ne Iesu.
MAR 16:2 Ga maxantamak suubu at laaleng avot ap mo luik, laxangking ga losu la nedi lavakin digat pas uto at lamaaut at ne Iesu.
MAR 16:3 Diga esue xeretna, “Nege naba xavun kepe lavaruat mo ik lok pe lungusungus ap mo lamaaut?”
MAR 16:4 Se diga rupot go, diga milik upana la diga ven i do lara ga xavun kepe vam mo lavaruat silok basinge lamaaut.
MAR 16:5 Diga vubeles at lamaaut, la diga ven lara laradi maxat, levesingsigaara ren ganbun aleng la neni gat kis at lenep tino la diga lingun teren.
MAR 16:6 La neni ga lok tidi xeretna, “Nemen gat mita marat. Mi puse ri ne Iesu me Nasaret no ga rem at laxaba. Ketla neni ira roo xat pam. Mina ven loxot diga vaxamdi i ren, neni xopmen nak lok bok ba de.
MAR 16:7 Mina onon la mina vot pasa ne Pita mi lavaun pinivu at ne Iesu la mina tong i ridi do ne Iesu iramgo vam tidi uto Galili. La dina mumu asu i la dinaba ven i ngan neni ga tong pam i ridi.”
MAR 16:8 La nom lavakin diga dede la diga rangku mi lanmarat la diga sixisu boro xeneng at lamaaut la diga sixiro. La di goxo tong na lavanga ti tara mila diga marat.
MAR 16:9 [La ne Iesu ga roo xat amlong at laaleng avot ap mo luik. La ne Maria Magdalene ga ven avor i, ganoxa ne Iesu ga riki xepe lavanuti lubunggas basinge i.
MAR 16:10 La ne Maria gamlong la ga vot pasa nedi diga mumu asu ne Iesu. Diga duudu la digang teng mumu ne Iesu la ne Maria ga tong i ridi do neni ga ven pam ne Iesu.
MAR 16:11 At loxonaleng diga ronga i nom, di goxo nunu do ne Iesu mo ga roo xat pam la ne Maria ga ven i.
MAR 16:12 La melemu legepura at lavaun pinivu at ne Iesu dugat pas uto at lara lemenemen la duga ven ne Iesu ga ruuna levereven petpes.
MAR 16:13 La melemu dugamlong la duga tong i ri lavaun pinivu ren, ketla di goxo nunu atdu.
MAR 16:14 La melemu ne Iesu ga vot pasa lasangaun mi legesara lavaun pinivu ren at loxonaleng diga anan. La neni ga vaase sok di mila lununu atdi goxo lolos la di goxo nunu atnedi diga ven pam i.
MAR 16:15 La neni ga lok tidi xeretna, “Mina onon uto at levengkot axap at na lavatbung menemen la mina tong asu Lagale Lavavang tarak ti limixin axap.
MAR 16:16 Dola tara na nunu at Lagale Lavavang tarak la na lok ka lesep susu, neni naba roo su. Dola tara noxo nunu at Lagale Lavavang tarak, neni naba seeve.
MAR 16:17 Nedi di nunu at Lagale Lavavang tarak, Moroa naba raba di mi leveloklok katling keretna. At laasen tarak dinaba riki xepe lubunggas basinge limixin. La dinaba paase mi levempapaase vetpes.
MAR 16:18 La dinaba rebeng kaka levesii xapmek la limixin dinaba sep sak di, ketla di noxo meres la di noxo met, la dinaba lok li levengkikngen di at limixin mekmeres la nom limixin dinaba lox avukat.”
MAR 16:19 Se Leeme Silok ne Iesu ga vaase axap, Moroa ga lam ka i uto vana at laxalibet la neni ga xis saparap lekngen tino at ne Moroa.
MAR 16:20 La lavaun pinivu ren diga vas kaxat la diga tong asu Lagale Lavavang to at levengkot axap la Leeme Silok ga gugu eburu midi la ga lox aruturun lavapaase atdi mi lempanga sangsangu.]
LUK 1:1 Saparap leeme silok, ne Tiopilas. Buaang nedi limixin diga lok tong i do dina malagan levelinga at lempanga ne Moroa ga lox i xantubu atnama at lukngen ne Iesu.
LUK 1:2 Diga malagan ali lugugu at ne Iesu, mo maga ronga i boro atnedi diga ven na lempanga at lavakpaxaru kaxat teren, la diga tong asu na Lagale Lavavang.
LUK 1:3 La nenia bok agara sue avukat ka vam levelinga mumu lorooro axap at ne Iesu. Kuren la a doma i do i lox avukat kusu ana malagan akmokso lempanga ne Iesu ga lox i.
LUK 1:4 Ak lox i na kusu unaba xasep avukat ap mo levelinga uga ronga vam i mumu ne Iesu.
LUK 1:5 Ap mo levenaleng loorong ne Erodes gam gomgonga ro at lenep silok Judaia. Lara lamaasa, laasen teren ne Sakaria, neni lara atnedi lavamaasa diga nemen keneng at lara loxonbinam tadi, laasen ap mo loxonbinam tadi ne Abaisa. Latkin teren, laasen teren ne Elisabet. Neni eburu mi ne Sakaria boro at livisik li at lamaasa megano ne Aron.
LUK 1:6 Nedu buru duga nemen manmanton at lemeren ne Moroa, la duga mumu asu amisik levelinga at ne Moroa, la leventaangas bok teren.
LUK 1:7 Ketla du goxo ruuna taxamdak, mila ne Elisabet goxo pisik, la nedu lenasun dugak sokso nga.
LUK 1:8 At lara laaleng libinam tadi at ne Sakaria digak lok to at loogu laplavang kusu dina lok lugugu atdi at lemeren ne Moroa, la ne Sakaria bok ga gugu.
LUK 1:9 La diga soxolik ka i xusu na xotos levempavaxan una i so mavak to xeneng at Loxot Kaala at loogu laplavang. Diga soxolik ka i mi lara loklok at leme Judaia. Lavamaasa diga lu buru mi levenuat, la luuat at ne Sakaria ga subu avot at laxangka.
LUK 1:10 At loxonaleng ti xotos levempavaxan una i so mavak, neni ga beles uto xeneng at Loxot Kaala at loogu laplavang at ne Moroa ti lok mo lavanga to at loxonin laplavang. Limixin lotu diga nemen to maxamang, diga ngising.
LUK 1:11 La lara laangelo at ne Moroa ga rupot saparav i, ga tu ro at lenep tino ap mo loxonin laplavang, Sakaria ga xotos levempavaxan una mavak e.
LUK 1:12 Ni ga ven laangelo la ni ga lingun la ga umsu mi lanmarat.
LUK 1:13 Ketla laangelo ga lok tin, “Sakaria, nemen uta marat, Moroa ira ronga vam levesingising taram, la latkin taram ne Elisabet naba visik tamdak tu. Unaba so asen i mi ne Jon.
LUK 1:14 Nenu unaba momo la una sosoro aleng, la buaang bok nedi dinaba momo aleng mo do latkin taram na visik tamdak,
LUK 1:15 mila neni naba silok tinotno at lemeren ne Moroa. Nemen mo lamdak guta inin taxadan vaen la taxadan lolos. Ap mo laaleng nenen na visix i, neni naba umsu mi Loroonan Kaala.
LUK 1:16 Neni naba sat ka amlong buaang nedi limixin me Israel saparap ne Moroa, Leeme Silok atdi.
LUK 1:17 Neni nabamgo ri Leeme Silok, mi Loroonan Kaala la lolos, i ngan leeme vapaase ali ne Elaisa. Neni naba vaxaxis etangas avukat lavatlok eburu mi laxamdak atdi kusu lavatlok dinaba balamu laxamdak atdi. Neni naba ba gili levendoxoma at limixin tongtonga xepe kusu dina rebeng kaka lodoxoma manmanton. Neni naba lox agagas limixin at ne Moroa kusu dinaba gagas tangais Leeme Silok.”
LUK 1:18 Sakaria ga lok ti laangelo, “Abaklen i xereva do levelinga ram i ruturun? Mila nia laradi asioxo la latkin bok tarak neni iak sokso vam.”
LUK 1:19 Laangelo ga lok tin, “Nenia ne Gabriel. A tu amisik to saparap ne Moroa, mo i sak tiki ia xusu ana vaase tu, la ana tong asu i na levelinga nunuan tu.
LUK 1:20 Ketla uxo nunu at levelinga rak, mo naba soorun at loxonaleng ne Moroa ga vaase ali vam i ren. Kuren la na u noxo epovo una paase, se ap mo laaleng na lavapaase ali rak naba soorun.”
LUK 1:21 Ap mo mene loxonaleng mo limixin diga ngangais ti ne Sakaria, digam doma mumu i do laai mo ni ga lox angtang min to xeneng at Loxot Kaala at loogu laplavang.
LUK 1:22 Se neni ga vas su ukamang, ni goxo epovo na vaase rinedi. Kuren la digaklen i do, ni mo ga ven pam lisilimet to xeneng at Loxot Kaala. Ni ga lok mun leveloklok poovo rinedi mi lukngen. Move ni goxo epovo kusu na vaase.
LUK 1:23 Se neni ga lox axap mo lugugu ren to at loogu laplavang, neni gamlong uto xolonu.
LUK 1:24 Melemu latkin teren ne Elisabet ga renan, la ni ga nemen tino go at loogu ren at lavalimo gaaling.
LUK 1:25 Ni ga lok, “At na bai la ne Moroa ira balamu ba ia at na langas. Nia aga lok mamangan mila a goxo pisik, ketla a renan ta la lainmangan tarak ira xap pam.”
LUK 1:26 At lagaaling sepsev avanna at lereterenan at ne Elisabet, Moroa ga sak tiki laangelo ren, ne Gabriel uto Nasaret, lara lemenemen to at lenep silok Galili.
LUK 1:27 Ni gat pas mi levelinga ti lara loono maxat laasen teren ne Maria, mo diga lok katling i xusu naba epot at lara laradi laasen teren ne Josep, at livisik li at ne Devit, loorong megano.
LUK 1:28 Laangelo ga rupot saparap ne Maria la ga lok tin, “Lenmila na nemen eburu minu! Moroa i nemen eburu minu, la i vara aleng u la ni naba lox anarong u.”
LUK 1:29 Maria ga lingun ap mo levelinga at laangelo, la gam doma mumu lavasuun ap mo levelinga.
LUK 1:30 Ketla laangelo ga lok tin, “Maria, nemen uta marat, mila ne Moroa ira lok momo vam minu.
LUK 1:31 Unaba renan la unaba visik tamdak, la unaba so asen i mi ne Iesu.
LUK 1:32 Neni naba silok aleng la neni naba ruuna na laasen do lamdak at Leeme Avolo ne Moroa. Moroa naba vaxaxis i ngan loorong, i ngan lara ren ne Devit, neni loorong megano.
LUK 1:33 Neni naba nemen amisik ngan loorong at livipisik li at ne Jakop la lixitkis orong teren noxo xap!”
LUK 1:34 Maria ga lok ti laangelo, “Nenia kopmen ana epot! Naba lok kereva na?”
LUK 1:35 Laangelo ga lok tin, “Loroonan Kaala naba vot saparav u, la lolos at Leeme Avolo ne Moroa naba los kis taram. Kuren la nom Lamdak Melemelengan dinaba so asen i do Nitna ne Moroa.
LUK 1:36 Una doxoma lara ram ne Elisabet. Diga tong i do ni noxo visik, ketla neni xa i vanna nga leven gaaling teren, keke i do neni ira sioxo vam.
LUK 1:37 Kopmen tempanga na lolos saparap ne Moroa kusu ni na lox i.”
LUK 1:38 Maria ga lok, “Nia mun lasaxaruki at Leeme Silok ne Moroa, i epovo do na lavanga na rupot saparav ia, i ngan ura tong pam i.” La laangelo ga on basinge i.
LUK 1:39 Melemu at lentaba levenaleng Maria ga lox agagas, la ni gat pas soso uto at lengkong kaana at lara lemenemen gak lok to at lenep kangka Judaia.
LUK 1:40 Ni ga vubeles uto xeneng at loogu at ne Sakaria la ga vaase momo ri ne Elisabet.
LUK 1:41 Ga se ne Elisabet ga ronga mo levelinga at ne Maria, lamdak ga xuluxut to xeneng at lebelen. La ne Elisabet ga umsu mi Loroonan Kaala,
LUK 1:42 la ni ga vaase silok keretna, “Nenu loono u umsu mi loklox anarong tinedi lavakin axap, la nom lamdak nenu uba visix i, Moroa naba lox anarong i!
LUK 1:43 Tila ba la nenen Leeme Silok tarak ira vot pasa ia, nenia latkin gamasa mene?
LUK 1:44 Ap mo loxonaleng u paase ria, la lamdak na xeneng at labalak i xuluxut mi lososoro.
LUK 1:45 Moroa naba lox anarong u mila uga nunu do levelinga at ne Moroa naba soorun!”
LUK 1:46 Maria ga lok, “Nenia a emi asu mi Leeme Silok ne Moroa.
LUK 1:47 Lorooro axap tarak i umsu mi lomomo mila ne Moroa neni Laradi Loklox Arooro rak,
LUK 1:48 la neni ira doxoma su vam tarak, latkin gamasa mun. La nenia lasaxaruki ren. Limixin axap dinaba rupot melemu dinaba tong i do ne Moroa ga lox anarong ia,
LUK 1:49 mila Lanaraavuk ne Moroa ira lok pam na lavanga silok tia. Laasen teren i melemelengan.
LUK 1:50 I lox asuusu labalamu ren tinedi di lok ngangao ren at laraola axap.
LUK 1:51 Neni ik lok lempanga silok, la i utut tereve levendoxoma at limixin di lox asilok nedi.
LUK 1:52 Ni ik lox asi lavaorong basinge lixitkis orong atdi, la ik lox asilok limixin etaba.
LUK 1:53 I suxa umsu limixin dik pakes mi lempanga nunuan, la ik tiki limixin dip novos la dit pas la kopmen bok ba tempanga dina ruuna i.
LUK 1:54 Ni ga doxoma lavapaase ali ren ga lox i rinedi lavalabat atdik, la ira lok tooro lubung mixin teren me Israel, nedi lavasaxaruki ren.
LUK 1:55 La i lox asuusu amisik labalamu ren kerekngan ni ga lok lavapaase ali ren ti lavalabat atdik la ti ne Abaram, la ti livipisik li bok teren.”
LUK 1:56 Maria ga nemen eburu mi ne Elisabet at lavantun gaaling axap la melemu neni gamlong bok ba uto xolonu ren.
LUK 1:57 Laaleng ga vot nga kusu ti ne Elisabet na ranga madak, la ni ga visik lamdak temes.
LUK 1:58 Lentaba no diga nemen saparav i la libibinat teren diga ronga i do ne Moroa ga lok loklox avukat aleng tin. Kuren la diga lok momo aleng eburu mi ne Elisabet.
LUK 1:59 Ga at laaleng sepsev avanuan digat pas kusu dina ven ne Sakaria na vit kepe loxontuxu at lamdak teren. Diga lok do dina so asen i mi ne Sakaria, laasen at ne temen.
LUK 1:60 Ketla nenen ga lok, “Kopmen! Laasen tin ne Jon.”
LUK 1:61 La diga lok tin, “Ketla kopmen tara at libibinat atnumu i ruuna nom laasen!”
LUK 1:62 Kuren la diga lok loklok poovo ti ne Sakaria, kusu dina sue i do ua laasen mo lamdak naba ruuna i.
LUK 1:63 Sakaria ga sing ti tovoang mamalagan la ni ga malagan keretna, “Laasen teren ne Jon.” La nedi axap diga sangu.
LUK 1:64 Ap mo mene loxonaleng Sakaria ga lox epovo manga i kusu na paase, la ni ga emi asu mi ne Moroa.
LUK 1:65 La mo limixin diga nemen saparav i diga sangu aleng, la lavapaase mumu i na lavanga ga epeseves keneng at lengkot axap at lengkong kaana at lenep silok Judaia.
LUK 1:66 Nedi axap getgesara diga ronga i na, la digam doma mumu i la diga esue xeretna, “Anaa lamdak naba lok kereva?” Diga paase xerepmo mila digaklen i do lolos at ne Moroa ga nemen eburu min.
LUK 1:67 Temen ne Jon ga umsu mi Loroonan Kaala, la ni ga vaase mi levelinga at ne Moroa,
LUK 1:68 “Ata emi asu mi ne Moroa, Leeme Silok me Israel! Ga vot ti soxomus asu limixin me Israel at loxokoxo at ne Satan.
LUK 1:69 Ni ga gagas li laradi lolos i ngan Laradi Loklox Arooro ridik, neni livisik li at ne Devit, laradi gugu ren.
LUK 1:70 Gano migomgo at lavaeme vapaase ali ren, neni ga tong i na.
LUK 1:71 Ga paase ali xusu na lox arooro dik basinge nedi dik lok munepen midik la basinge di, di belengatngas tidik.
LUK 1:72 Ni ga lox empana lavapaase ali ren ni ga lox i ri lavalabat atdik la kerepmo ga lox asuusu labalamu ren tidi.
LUK 1:73 Ni ga lok lavapaase ali ruturun ti ne Abaram, lamgomgo at lavalabat atdik,
LUK 1:74 la ga xaape do ni naba lox asepsu dik basinge limixin dik lok munepen midik, la na lok tooro dik kusu ataba epovo, la tanap kip mo lugugu ren la kopmen dik taxo marat.
LUK 1:75 At levenaleng axap at lorooro atdik, atap kip lugugu ren mi loklok i nunuan aleng la in manton tino.
LUK 1:76 La nenu lamdak tarak, unaba ruuna na laasen, laradi vapaase ali at Leeme Avolo. Mila unabam gomgo ri Leeme Silok kusu unaba gagas li langas tin.
LUK 1:77 La unaba tong i ri limixin teren do neni naba lox arooro di la neni naba doxoma xepe laxakapmek atdi.
LUK 1:78 Neni naba lox i na mila ne Moroa atdik i umsu mi lebelen tuntun la loklox anare. Kuren la ni naba riki asi Lanarong teren kusu na ravasu ude ri na lavatbung menemen ti lox arooro limixin.
LUK 1:79 La ni naba lok ngan laxasep tinedi limixin di nemen keneng at lamain la tinedi bok dik lok maxopok at lamamau at lanmet. Neni naba sat lavatpas atdik ti langas at lumulum.”
LUK 1:80 Jon ga sisilok la luruptuvuk teren ga nunuan aleng. Ni ga nemen to at lamatbin se at laaleng neni ga vor asuvos tinedi limixin me Israel.
LUK 2:1 Ap mo levenaleng ne Kaisar Ogastas ga lox aonon lavapaase axasep tinedi limixin digak lok maxopok at lagavaman boro Rom kusu dina malagan amaxat ka levenasen atdi.
LUK 2:2 Kuirinias ga neni laradi gomgo ri lenep silok Siria, ap mo laaleng na lugugu ti lok ka asen ga vot.
LUK 2:3 Nedi limixin getgesara digat pas ti levenmenemen axa atdi kusu dina lok li levenasen atdi.
LUK 2:4 La ne Josep ga nemen at lemenemen Nasaret at lenep silok Galili. Ni ga ronga na levelinga la at lara laaleng ni ga vas kaxat uto at lemenemen, laasen teren, Betilem, mo gak lok at lenep silok Judaia; mo lemenemen at loorong ne Devit. Josep gat pas ugo, mila neni livisik li at ne Devit,
LUK 2:5 la kusu ni na lok li laasen teren eburu mi ne Maria, mo diga lok katling i xusu naba epot at ne Josep. Neni ga balan madak.
LUK 2:6 La nedu duga rupot to Betilem, la laaleng ga vot nga kusu ne Maria na visik lamdak teren.
LUK 2:7 La ni ga visik lamdak temes avot teren, la ga bom i mi leventamon la ga vaxamdi i ro at loxot anan at laxanbulumaxao, mila goxopmen toxot tidu ri nemen to at loogu mikmidi.
LUK 2:8 Ap mo laxanimin lentaba luvuttadi loklok tatao sipsip diga nemen ap mo lenep, digak lok tatao levesipsip atdi.
LUK 2:9 La laangelo at Leeme Silok ne Moroa ga vot saparap di, la lisisixam at ne Moroa ga so axasep nedi la ga vung kamit mo loxot axap. La diga marat aleng tinotno.
LUK 2:10 Ketla laangelo ga lok tidi, “Nemen mita marat! Nenia ana tong lagale lavavang tinimi, mo naba lox amomo limixin axap.
LUK 2:11 Lingina at na laaleng to at lemenemen at ne Devit, Laradi Loklox Arooro atnimi dira visik pam i. Neni Lanarong la Leeme Silok!
LUK 2:12 Loklok katling at na lavanga i lok keretna. Minaba long lenget ka lumumulum di bom i mi leventamon la ik midi ro at loxot anan at laxanbulumaxao.”
LUK 2:13 La soso mun, buaang nedi lubung angelo boro vana at laxalibet diga vot eburu mi mo laangelo, diga emi asu saparap ne Moroa. Diga lok keretna,
LUK 2:14 “Leemi asu ri ne Moroa ik lok to vana at laxalibet, la lumulum at ne Moroa nak lok at na lavatbung menemen tinedi ne Moroa i momo midi.”
LUK 2:15 La lubung angelo diga on basinge di, la digamlong manga uto vana at laxalibet, la luvuttadi loklok tatao sipsip diga epaase minedi getgesara xeretna, “Atat pas uto Betilem la ata ven lumumulum, mo ne Moroa ira tong pam i ridik.”
LUK 2:16 La diga vas kaxat soso mun, diga vot pasa ne Maria la ne Josep, la diga long lenget ka lumumulum gak midi ro at loxot anan at laxanbulumaxao.
LUK 2:17 Ga se mo luvuttadi loklok tatao sipsip diga ven lumumulum, diga on basinge i, la diga paase asu levelinga at laangelo ri limixin axap.
LUK 2:18 La nedi mo diga ronga mo levelinga, diga sangu ren.
LUK 2:19 Ketla ne Maria ga doxoma na levelinga, la gam doma mumu amisix i.
LUK 2:20 Luvuttadi loklok tatao sipsip digamlong, diga emi asu mi ne Moroa ti nom lempanga diga ronga i la diga ven pam i, kerekngan laangelo ga vaase di min.
LUK 2:21 At laaleng sepsev avanuan melemu at livipisik at ne Iesu, nedu lenasun duga lok ka ne Iesu xusu dina vit kepe loxontuxu ren. La diga so asen i mi ne Iesu, no laasen laangelo gara so asen avot pam i min ap mo loxonaleng nenen goxovisi na renan min.
LUK 2:22 Laaleng ga vot nga kusu ne Josep mi ne Maria duna lok axap mo loklok ti lox adadat du kerekngan Laulis Linga at ne Moses ga tong i. La duga lok ka lamdak uto Jerusalem kusu duna raba ne Moroa min,
LUK 2:23 kerekngan levelinga gak lok to xeneng at Laulis Linga at ne Moroa i lok keretna, “Laxamdak temes avot, mina song araba di ri ne Moroa.”
LUK 2:24 Dugat pas bok kusu duna raba leventamtaba atdu. Laulis Linga at ne Moroa ga tong i do limixin dinaba raba i mi legepu bino, kopla legepu bilis.
LUK 2:25 Lara laradi ga nemen to Jerusalem laasen teren ne Simion. Neni lagale laradi, la ga lok ngangao bok at ne Moroa la ni ga lotu ruturun saparav i. Ni ga ngangais ti taradi kusu naba lox arooro limixin me Israel. Loroonan Kaala ga nemen teren.
LUK 2:26 La Loroonan Kaala ga tong pam i rin do ni noxo met se ni naba ven Lanarong at ne Moroa.
LUK 2:27 Ap mo laaleng Loroonan Kaala ga lam ka ne Simion uto at loogu laplavang. Ne temen mi nenen ne Iesu duga lox abeles lamdak ukeneng kusu dina lox epovo loklok at leme Judaia i ngan Laulis Linga ga tong i.
LUK 2:28 La ne Simion ga lok kaka lamdak mi lukngen, la ga emi asu mi ne Moroa xeretna.
LUK 2:29 “O, Leeme Silok! Lavapaase ali ram ira soorun pam, la nanga una ke ia, lasaxaruki ram kusu ana met basinge lugugu ram la ana nemen at lenmila.
LUK 2:30 Ara ven pam langas ti lorooro mi luxatli axa rak,
LUK 2:31 mo uga gagas min kusu limixin axap dinaba ven i.
LUK 2:32 I ngan laxasep kusu naba lox axasep langas taram ti limixin kopmen di me Judaia, la na raba lasinorong ti limixin taram boro Israel.”
LUK 2:33 Temen mi nenen lamdak duga sangu aleng ap mo levelinga at ne Simion.
LUK 2:34 Simion ga lox anarong di la ga lok ti ne Maria xeretna, “Anaa lamdak ne Moroa ga soxolik ka i xusu naba lok nedi limixin buaang me Israel dinaba subu la buaang bok nedi dinaba xatu at levelinga ren. Neni naba lok ngan loklok katling boro vana at ne Moroa la buaang nedi dinaba sok tixirixes i.
LUK 2:35 La ni naba lox asuvos levendoxoma nemnem at limixin. La lorooro ram naba umsu mi lainbulu.”
LUK 2:36 Lara latkin papaase ali laasen teren ne Ana loolik at ne Panuel, at libibinat at ne Asa. Neni lasioxo rixin, la ni ga epot mun at lavanuti maares.
LUK 2:37 La latlok teren ga met la melemu neni ga nemen naa. La levenmaares teren ga epovo at lavanuan sangaun mi lavanuet. Neni xopmen goxo onon basinge loogu laplavang. At lengkangking la lengkanimin, ni ga lotu saparap ne Moroa la ni gan mun anan la ga ngising.
LUK 2:38 Ap mo mun loxonaleng neni ga vot pasa di la ga tong loklox avukat saparap ne Moroa, la ga vaase ali mumu ne Iesu tinedi mo limixin diga ngangais ne Moroa kusu naba lox arooro limixin me Israel.
LUK 2:39 Se ne Josep mi ne Maria duga lox axav i mo lempanga kerekngan Laulis Linga at ne Moroa ga tong i, digamlong uto Nasaret lemenemen atdi gak lok at lenep silok Galili.
LUK 2:40 Lamdak ga sisilok la ga lolos. Ga umsu mi lakleklen, la letaba nabalamu at ne Moroa ga umsu at lorooro ren.
LUK 2:41 At levenmaares axap ne Josep eburu mi nenen ne Iesu dugat pas uto Jerusalem ti leluxa, laasen ap mo leluxa, Lovovolo Pe.
LUK 2:42 Se ne Iesu ga lasangaun legepura laramaares teren, nedi loxoetemen digat pas uto ap mo leluxa kerekngan loklok at limixin me Israel.
LUK 2:43 La levenaleng ap mo leluxa ga xap ta, la nedu lenasun duga vas kaxat uto xolonu, la ne Iesu ga nemen go Jerusalem, ketla du goxoklen i.
LUK 2:44 Duga nua i do neni mo gat pas eburu mi lentaba ren boro Nasaret. Kuren la dugat pas ap mo laaleng se ukantinao, la melemu duga long lenget ka i do neni goxo emu mi limixin la duga vuse kaxat ba rin kantubu at lempat atdi la larapen tangas bok atdi.
LUK 2:45 Du goxo vuse ka i, la dugamlong uto Jerusalem kusu duna ven tin.
LUK 2:46 Melemu at laaleng sepsev avantun duga vuse ka i ro xeneng at loogu laplavang, gat kis eburu mi luvuttadi loklox ase at leme Judaia. Ni gang tonga di la ga susue bok di mi levesusue.
LUK 2:47 Nedi mo digang tonga i, diga sangu aleng at lakleklen teren la levempoporang teren.
LUK 2:48 Nedu lenasun duga vuse ka i, duga sangu aleng la nenen ga lok tin, “Nuruk, tila u lok nom loklok tinama? Nema lenasun mara bulu aleng mu u.”
LUK 2:49 Ni ga vorang i ridu keretna, “Tila mu lok do muna puse ria? Kereva, muxoklen i do nia aba nemen to at loogu at ne Tamak?”
LUK 2:50 Ketla du goxo xasep at na levelinga ne Iesu ga tong i ridu.
LUK 2:51 La ne Iesu gamlong eburu midu uto Nasaret, la neni gang tonga res amisik atdu. La nenen gam doma amisik na levelinga at ne Iesu la goxo domampe i.
LUK 2:52 La ne Iesu ga sisilok at labantuxu la at lakleklen bok. La loklok teren ga nunuan axap at lemeren ne Moroa la limixin.
LUK 3:1 At lamaares lasangaun mi lavalimo at lixitkis migomgo at ne Kaisar Taibirias. Pontias Paelat ga nemen ngan laradi gomgo to Judaia, la ne Erodes gam gomgonga limixin to lenep silok Galili, la neton, laasen teren ne Pilip gam gomgonga limixin to lunep silok Ituria la Tarakanitis. Lasinias gam gomgonga limixin to lenep silok Abilini.
LUK 3:2 La ne Anas mi ne Kaiapas duga nemen ngan lumaasa gomgo. Ap mo levenaleng levelinga at ne Moroa ga rupot saparap ne Jon lamdak at ne Sakaria to at lamatbin.
LUK 3:3 La ni gat pas at lengkot axap saparap ladan sen Joridan la ga vavang tinedi diga vot pasa i. Ni ga lok keretna, “Mina leeng basinge laxakapmek atnimi la mina lok ka lesep susu, la ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek atnemi.”
LUK 3:4 Ga lok ngan laradi vapaase ali ne Aisaia ga malagan i at lubuk teren keretna. “Lara mo ip kup to at lamatbin keretna, ‘Mina lox agagas li langas ti Leeme Silok kusu tin tit pas. Mina lox akmokso larangas tin!
LUK 3:5 Minas bosbo pe larasa upana, lempatkaana mi lengkong kaana xakalik mina lox amamana i. Larangas kakauk mina lox akmokso i la larangas i garasan mina lox amamasa i.
LUK 3:6 La limixin axap dinaba ven ba lugugu loklox arooro at ne Moroa.’”
LUK 3:7 Buaang nedi limixin diga vot pasa ne Jon kusu na sep susu di. La ni ga paase lolos tidi xeretna, “Nemi mi lok ngan laxamdak at laxasii, mila loklok atnimi i lok kapmek aleng. Mi lok do mina lok kaka lesep susu kusu mina sepsu at lebelemamao at ne Moroa mo naba vot melemu, ketla xopmen mi noxo epovo.
LUK 3:8 Ketla mina lok leveloklok nunuan kusu naba lox asuusu i do mira leeng basinge vam laxakapmek atnimi. La nemen nemi mita etong i kantubu atnimi do, ‘Taba nemen avukat mila nedik luvuttubuno avolo at ne Abaram.’ A tong i rinimi do Moroa i epovo xusu na lok ka na laxanuat la na lok di laxamdak ti ne Abaram!
LUK 3:9 Lamatao mo i nemen gagas kusu na tara asubu larauna. Do larauna axap dixo pisik larapeven una avukat, Moroa naba ra asi di ukopok la na lu midi uto at laxao.”
LUK 3:10 Limixin diga sue i, “Maba lok lavanga salai?”
LUK 3:11 La ne Jon ga vorang i ridi xeretna, “Do nege i ruuna tegepu vanga singsiga, neni na raba tara ti mo laradi kopmen tara ren. La do nege i ruuna leveluxa, neni na raba box i ri mo laradi kopmen teveluxa ren.”
LUK 3:12 Lentaba luvuttadi loklok ka pilas diga vot kusu ne Jon na sep susu di, la diga sue i, “Laradi loklox ase, manaba lok lavanga salai?”
LUK 3:13 Ni ga lok tidi, “Nemen mita lok ka gamasa tempilas at limixin i volo lampoovo, luvuttadi amgomgo diga tong taba nedi min.”
LUK 3:14 La lentaba luvuttadi esep bok diga sue i, “Kereva ba nama? Lavanga salai manaba lox i?” La ni ga lok tidi, “Nemen mita pu soso ka tempilas at taradi la mina lox amarar i xopla mina bala raba tara. Levendoxoma atnimi na lox avukat ti luunun mik lok ka i.”
LUK 3:15 Levendoxoma at limixin ga xatu kaxat la diga doxoma mumu ne Jon, diga nua i do neni mo Lanarong.
LUK 3:16 Kuren la ne Jon ga lok tinedi axap, “Nenia a sep susu nimi mi ladan, ketla lara laradi naba vot. Lolos teren i volo lolos tarak. Axo epovo xusu ana soxomus luvanga vatpas teren mila neni i silok aleng tia. Neni naba sep susu nimi mi Loroonan Kaala la naba lok kepe laxakapmek atnimi kerekngan laxao i rin kepe levenboobong.
LUK 3:17 Neni i gagas pam kusu ti lok pes larapeven piao basinge labantuxu ren la na lok li bubua larapeven piao uto xeneng at loogu ren. Ketla neni naba xotos leventuxu at levempiao ro at laxao kopmen noxo remet.”
LUK 3:18 Buaang leventaangas axap Jon ga vavang min ti limixin kusu na tong asu Lagale Lavavang tinedi.
LUK 3:19 Ketla ne Jon ga sok katli ka laradi gomgo ne Erodes mila neni ga vaxat ka ne Erodias latkin at neton, la ga lok bok buaang lempanga xapmek.
LUK 3:20 Kuren la ne Erodes ga lok bok lara lavanga ga lok kapmek aleng. Ni ga ranga alis ne Jon la ga lok li i at loogu xokoxo.
LUK 3:21 Avot ti loxokoxo at ne Jon, ni ga sep susu limixin. At lara laaleng ni ga sep susu bok ne Iesu. Laxalibet ga rem suang ap mo loxonaleng ne Iesu ga lok lising.
LUK 3:22 La Loroonan Kaala ga rava si ukopok, diga ven lovoovo ren ga ngan lamno la ga nemen at ne Iesu. La laxaka at lara ga laa boro vana at laxalibet ga lok keretna, “Nenu ne nuruk. La nia a balamu u la a momo minu.”
LUK 3:23 Se ne Iesu ga vaxaru kaxat leven gugu ren, lenmaares teren ga epovo at lavantun sangaun. Limixin diga doma i do neni nitna ne Josep. La ne Josep neni nitna ne Eli,
LUK 3:24 Eli neni nitna ne Matat, Matat neni nitna ne Levi. Levi neni nitna ne Melkai, Melkai neni nitna ne Janai, Janai neni nitna ne Josep;
LUK 3:25 Josep neni nitna ne Matatias, Matatias neni nitna ne Amos, Amos neni nitna ne Naum, Naum neni nitna ne Esli, Esli neni nitna ne Nagae;
LUK 3:26 Nagae neni nitna ne Maat, Maat neni nitna ne Matatias, Matatias neni nitna ne Semen, Semen neni nitna ne Josek, Josek neni nitna ne Joda;
LUK 3:27 Joda neni nitna ne Jonan, Jonan neni nitna ne Resa, Resa neni nitna ne Serababel, Serababel neni nitna ne Salatiel, Salatiel neni nitna ne Neri;
LUK 3:28 Neri neni nitna ne Melkai, Melkai neni nitna ne Adai, Adai neni nitna ne Kosam, Kosam neni nitna ne Elmadam, Elmadam neni nitna ne Era;
LUK 3:29 Era neni nitna ne Josua, Josua neni nitna ne Eliser, Eliser neni nitna ne Jorim, Jorim neni nitna ne Matat, Matat neni nitna ne Levi;
LUK 3:30 Levi neni nitna ne Simion, Simion neni nitna ne Juda, Juda neni nitna ne Josep, Josep neni nitna ne Jonam, Jonam neni nitna ne Eliakim;
LUK 3:31 Eliakim neni nitna ne Melia, Melia neni nitna ne Mena, Mena neni nitna ne Matata, Matata neni nitna ne Natan, Natan neni nitna ne Devit;
LUK 3:32 Devit neni nitna ne Jesi, Jesi neni nitna ne Obet, Obet neni nitna ne Boas, Boas neni nitna ne Salmon, Salmon neni nitna ne Nason;
LUK 3:33 Nason neni nitna ne Aminadap, Aminadap neni nitna ne Amin, Amin neni nitna ne Aanai, Aanai neni nitna ne Esron, Esron neni nitna ne Peres, Peres neni nitna ne Juda;
LUK 3:34 Juda neni nitna ne Jakop, Jakop neni nitna ne Aisak, Aisak neni nitna ne Abaram, Abaram neni nitna ne Tera, Tera neni nitna ne Nao;
LUK 3:35 Nao neni nitna ne Serak, Serak neni nitna ne Reu, Reu neni nitna ne Pelek, Pelek neni nitna ne Iba, Iba neni nitna ne Sila;
LUK 3:36 Sila neni nitna ne Kenan, Kenan neni nitna ne Apaksat, Apaksat neni nitna ne Sem, Sem neni nitna ne Noa, Noa neni nitna ne Lamek;
LUK 3:37 Lamek neni nitna ne Matusala, Matusala neni nitna ne Enok, Enok neni nitna ne Jare, Jare neni nitna ne Malalil, Malalil neni nitna ne Kenan;
LUK 3:38 Kenan neni nitna ne Enos, Enos neni nitna ne Set, Set neni nitna ne Adam, la Adam neni nitna ne Moroa.
LUK 4:1 Iesu gamlong boro at ladan sen Joridan, neni ga umsu mi Loroonan Kaala. La Loroonan Kaala ga lam ka i uto at lamatbin.
LUK 4:2 Ap mo levenaleng ne Iesu gan mun anan, la melemu ni ga roxo. La ne Satan ga vot pasa i la ni gak lok tong pen i at lavanuet sangaun aleng.
LUK 4:3 Satan ga lok tin, “Do nenu nitna ne Moroa, una tong i ri na luuat kusu na vee xongkide.”
LUK 4:4 Iesu ga vorang i rin keretna, “Kopmen. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Laradi ixo rooro xusuk mun at lakde.’”
LUK 4:5 La ne Satan ga lok ka i upana at lavatkaana la soso mene nga ga lox ase i mi levengkot axap at na lavatbung menemen.
LUK 4:6 La ne Satan ga lok, “Anaba raba u mi na levengkot axap la lapnovos teren kusu unam gomgo ren. La na lempanga axap nia aga lok kaka i, la nia xa anaba raba nege tara, do nia ana soxolik ka i.
LUK 4:7 Anaa axav i, anaba raba u min, mo do una xis tiktikbu mi luvatgulom taram de melamgo rak la una lotu saparav ia.”
LUK 4:8 Iesu ga vorang i rin keretna, “Kopmen. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Una lotu saparap ne Moroa, Leeme Silok taram, la una gugu taba xusux i.’”
LUK 4:9 La ne Satan ga lok ka i uto Jerusalem la ga vaxaru i ro vana at lavatlak gu at loogu laplavang, la ga lok tin, “Mo do nenu ne nitna ne Moroa, una los si basinge na loxot.
LUK 4:10 Mila Lovoang Kaala i tong i do, ‘Moroa naba tong i ri lubung angelo ren kusu dinaba lok tatao avukar u.’
LUK 4:11 La i tong box i do, ‘Dinaba rebeng aurur u mi lengkikngen di, kusu tuuat noxo sev asongot tekot at luxangkedek taram.’”
LUK 4:12 Iesu ga vorang i rin keretna, “Kopmen. Lovoang Kaala i tong i do, ‘Nemen uta lok li gat ne Moroa, Leeme Silok taram ti loklok tong pen.’”
LUK 4:13 At leventaangas axap ne Satan ga lok tong pen ne Iesu ren, la melemu ne Satan ga on basinge i la ga ngangais manga i kusu ti tara taaleng melemu.
LUK 4:14 Melemu, Iesu gamlong uto Galili, la lolos at Loroonan Kaala ga nemen teren la ga lok tooro i mi lugugu ren. Levelinga mumu ne Iesu, ga rem teles ap mo lengkot ga nemen saparap Galili.
LUK 4:15 Neni ga anasa limixin to xeneng at laraogu singising la limixin axap diga emi asu aleng min.
LUK 4:16 At lara laaleng Iesu gat pas uto Nasaret, mo lemenemen ni ga silok e. La at laaleng kaala neni gat pas uto at loogu singising i ngan neni gak lok amisix i. Ni ga xatu upana kusu na us Lovoang Kaala.
LUK 4:17 La laradi gomgo ap mo loogu singising ga song araba i mi lugun linga at leeme vapaase ali, ne Aisaia. Ni ga valas i la ni ga long lenget ka loxot ga lok keretna.
LUK 4:18 “Loroonan Kaala at ne Moroa i nemen tarak, mila ira soxolik ka vam ia xusu ana vavang mi Lagale Lavavang tinedi limixin banbalo. Ira sak tiki vam ia xusu ana tong asu langas ti soxomus asu limixin di nemen at loogu xokoxo, la ana lox arepalas lengkatli atnedi luvuttadi mi lengkatli atdi i main. La ana soxomus asu limixin di baava mi laxanmumuat at na lavatkangka,
LUK 4:19 la ana tong asu levenaleng ne Moroa na vaxaru kaxat lugugu ti lox arooro limixin teren.”
LUK 4:20 La ne Iesu ga vegun ka lugun linga, la ga raba i ri laradi gak lok tatao loogu, la ni ga xis kopok. Limixin axap go xeneng at loogu singising diga ven tooro ne Iesu.
LUK 4:21 La ni ga lok tidi xeretna, “Anaa levelinga at Lovoang Kaala ira soorun ta ningina, kerekngan tai mo mi ronga i.”
LUK 4:22 Diga ronga ka levelinga ren la diga sangu mila levelinga ren ga sixit nunuan mun. Diga lok, “Neni nitna ne Josep mun, la kereva neni i epovo na tong i na levelinga?”
LUK 4:23 Ni ga lok tidi, “A lok do minaba tong asu i na lavapaase poovo ria, ‘Laradi sangsanga, una lox aroo xa u.’ La minaba lok bok tia, ‘Una lok mo lempanga sangsangu nade at lemenemen taram i ngan ta ugak lox i ro Kaprenaum.’”
LUK 4:24 La ne Iesu ga lok bok tidi, “A tong tuturun i na rinimi. Leeme vapaase ali, limixin di noxo siam ka i ro at lemenemen axa ren.
LUK 4:25 Mina ronga i na levelinga. At levenaleng at ne Elaisa, la goxopmen tara takabu at lavantun mi loxonatat maares la langsangan loroxo ga rupot ap mo lenep axap. I ruturun do buaang lempatnaa to Israel,
LUK 4:26 ketla ne Moroa goxo riki ne Elaisa uto at teta atdi, ketla uto xusuk at lavatnaa boro Sarepat, at lenep silok Sidon.
LUK 4:27 La buaang nedi luvuttadi mi lanmeres gu (leprosy) diga nemen go Israel at levenaleng at leeme vapaase ali ne Elaisa. Ketla ne Moroa goxo lox aroo tara atdi, ni ga lox aroo ne Naiman kusuk mun boro at lenep silok Siria.”
LUK 4:28 Se limixin to xeneng at loogu singising diga ronga i na, diga musak aleng.
LUK 4:29 Diga xatu upana, la diga sar asu ne Iesu ukamang basinge mo lemenemen, la diga lok ka i uto lisigege at lakaana mo lemenemen atdi gat kis e, kusu dina lu asi min ukopok.
LUK 4:30 Ketla neni ga vas polo mene ro xantubu at limixin la ga onon ta.
LUK 4:31 Iesu gat pas uto Kaprenaum, lara lemenemen to Galili, la ga anasa limixin at laaleng kaala.
LUK 4:32 Diga sangu aleng at levenanasa ren mila levelinga ren ga mumuat.
LUK 4:33 Lara laradi go xeneng at loogu singising, lagas ga suxuna i, ga xup silok aleng la ga lok,
LUK 4:34 “Aa! Iesu boro Nasaret, lavanga salai u vara i atnama? Kereva, u vot de xusu una lok kapmek nama? Aklen i do nenu nege. Nenu Laradi Melemelengan at ne Moroa!”
LUK 4:35 La ne Iesu ga vaase lolos ti mo lagas keretna, “Una lok pilo, la una vas su basinge na laradi!” La mo lagas ga lu asi mi nom laradi ro melamgo atdi, la ga sixisu basinge i la kopmen goxo lok kapmek toxot at labantuxu ren.
LUK 4:36 La limixin diga sangu, la diga lok tinedi getgesara, “Kereva nom levelinga? Na laradi i vaase ri lagas, la lagas i ronga res teren. Levelinga ren i lolos la i mumuat aleng.”
LUK 4:37 La levelinga mumu ne Iesu ga onon at lengkot axap ap mo lenep.
LUK 4:38 Iesu ga on basinge loogu singising la gat pas uto at loogu at ne Simon la ga vubeles teren. Luvutulom at ne Simon ga meres aleng mi liplivi, la diga tong i na ri ne Iesu.
LUK 4:39 Ni gat pas la ga ru puvung i, la ga vaase lolos ti nom liplivi, la liplivi ga on basinge mo latkin. La soso mun ni ga xatu kaxat upana la ga lox agagas leveluxa ridi.
LUK 4:40 Ga ukantinao laxangking ga lok do na lotup, mo limixin diga vas kaxat eburu mi larapen tangas atdi, digak meres mi levenasen anmeres axap, diga lam ka di uto at ne Iesu. La ni ga lok li lukngen to mavana atnedi getgesara, la ga lox aroo nedi axap.
LUK 4:41 Iesu ga paase ri lubunggas la mo lubunggas bok diga vas su basinge buaang nedi limixin. La lubunggas digap kup keretna, “Nenu nitna ne Moroa!” La ne Iesu ga vaase lolos tidi la ni xopmen goxo ke xepe tara atdi gita vaase, mila digaklen i do neni Lanarong.
LUK 4:42 Ga maxantamak suubu, Iesu ga on basinge mo lemenemen la gat pas uto at lenep mimila. Limixin diga puse rin, la se diga vuse ka i, diga lolos do nemen ni guta vas kaxat basinge di.
LUK 4:43 Ketla neni ga lok tidi, “Anaba vavang bok mi Lagale Lavavang at Linintoo at ne Moroa to bok at levenmenemen petpes, mila ne Moroa ga riki ia xusu ana lox i.”
LUK 4:44 La neni ga vavang to at laraogu singising at lengkot axap at leme Judaia.
LUK 5:1 At lara laaleng Iesu ga tu ro loxon at lavatdan kis Genesaret. Limixin diga esi kakape kusu uto saparav i, kusu dina ronga levelinga at ne Moroa.
LUK 5:2 Ni ga ven legepu sepang to loxon, la luvuttadi sepsep mat no diga lok li vam du la digat gos laxatkat atdi.
LUK 5:3 Iesu ga los kas at lara lesepang (neni lesepang at ne Simon) la ga tong i ri ne Simon kusu na so asu lesepang uto vaxalom lixilik basinge loloxon. Simon ga lox i kuren, la ne Iesu ga xis ap mo lesepang la ga anasa limixin.
LUK 5:4 Se neni ga vaase axap, ni ga lok ti ne Simon, “So asu lesepang taram uto vaxalom lixilik at lisimaramain, la nenu eburu mi larapen tangas taram mina lox asi laxatkat atnimi ukopok kusu mina loloa.”
LUK 5:5 Simon ga lok tin, “Leeme silok, ma gugu lolos at na laaleng kanimin axap la maxo sep ka tenmat. Ketla, mo do u tong pam i, nema maba lox asi laxatkat.”
LUK 5:6 Diga lox asi laxatkat, la laxatkat ga umsu mi laxanmat solo, la laxatkat ga lok do na rekoxorop ta.
LUK 5:7 La diga xalim ka larapen tangas atdi to at lara lesepang petpes kusu dina vot pasa di la dina lok tooro di. Diga vot la diga suxa buru nom legepu sepang mi laxanmat la ma lixilik diga lok do dina dong si.
LUK 5:8 Simon Pita eburu mi larapen tangas teren, diga sangu aleng at laxanmat diga loloa xaka i. Lumdak bok at ne Sebedi, Jems mi ne Jon duga sangu aleng. Se ne Simon Pita ga ven na lavanga ga vot, neni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo at ne Iesu la ga lok, “Leeme Silok, uto u basinge ia! Nia laradi xapmek!” Iesu ga lok ti ne Simon, “Nemen uta marat. I ruka i lingina una loloa ka limixin!”
LUK 5:11 Digatla oso mi levesepang uto loxon, la diga on basinge lempanga axap, la diga mumu asu ne Iesu.
LUK 5:12 At lara laaleng Iesu ga nemen to at lara lemenemen. La ni ga ekip tangarang mi laradi ga meres mi lanmeres gu (leprosy), mo ga umsu at labantuxu ren. Se neni ga ven ne Iesu, ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing ne Iesu, “Leeme Silok. Mo do u vara i, una lox aroo ia!”
LUK 5:13 Iesu ga song asu mi lekngen la ga long tu ren, la ga lok tin, “A vara i. Lanmeres taram na xap ta.” La soso mun mo lanmeres ga xap basinge mo laradi.
LUK 5:14 Iesu ga vaase lolos tin, “Nemen uta tong box i na ri tara, ketla unat pas uto at lamaasa, la neni na ven mumu u. Melemu una lok laramtaba ram ti ne Moroa ngan ne Moses ga tong i, kusu ti lox asuusu i ri limixin axap do nenu mo ura lox avukat ta.”
LUK 5:15 Ketla levelinga mumu ne Iesu ga epeseves ampana uto at lengkot axap, la buaang limixin diga vot kusu dina ronga i la kusu neni na lox aroo nedi basinge levenanmeres atdi.
LUK 5:16 Ketla amisik neni gat pas uto at lengkot mimila, kusu na ngising.
LUK 5:17 At lara laaleng ne Iesu ga anasa. Lentaba lubung Parisi la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga mo digat kis, diga laa boro at laramenemen axap to Galili la boro bok Judaia, la boro bok Jerusalem. Lolos at ne Moroa ga umsu ren kusu na lox aroo levenanmeres.
LUK 5:18 Lentaba luvuttadi digap kip lara laradi mi loora, labantuxu ren ga molo axap la diga lok tong i do, dina xip ka i uto xeneng at loogu la dina vaxamdi i ro melamgo at ne Iesu.
LUK 5:19 Ketla buaang nedi limixin diga umsu, la di goxo epovo kusu dina lox abeles lanmeres ukeneng. Kuren la diga xip kaka i upana at lavatlak gu, la diga lok das lenep teren, la diga lox asi lanmeres mi loora ren ukopok la diga lok li i ro melamgo at ne Iesu, kantubu at limixin.
LUK 5:20 Se ne Iesu ga ven kisip lununu atdi, neni ga lok ti nom laradi, “Lentangas tarak, leveloklok kakapmek axap taram, a doxoma xepe i.”
LUK 5:21 Luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu mi lubung Parisi diga epaase kantubu atdi xeretna, “Nege i na laradi i paase vupu ri ne Moroa xeretna? Kopmen teta i epovo kusu na doxoma xepe laxapmek at tara. Moroa xusuk mun i epovo!”
LUK 5:22 Iesu gaklen levendoxoma atdi la ga lok tidi, “Tila lodoxoma atnimi i ekarakat mumu na lavanga?
LUK 5:23 Ua levelinga kopmen na lolos ti tong i. Leveloklok kakapmek taram ara doxoma xepe vam i, kopla ana tong i do, katu kaxat la unat pas?
LUK 5:24 Ketla a vara i do minaklen i do, nenia, Laradi Mevana, a ruuna lolos at na lavatbung menemen kusu ti doxoma xepe leveloklok kakapmek!” La ne Iesu ga lok bok ti mo laradi xeretna, “A tong i ru, una xatu upana la una xip kaka loora ram la una vas kaxat ukolonu.”
LUK 5:25 La soso mun mo laradi ga xatu kaxat to melamgo atdi axap, la ga xip ka loora mikmidi ren, la gat pas ukolonu, ga emi asu mi ne Moroa.
LUK 5:26 Nedi axap diga sangu. La diga emi asu mi ne Moroa, la diga lok, “Lavanga vetpes dik dira ven i lingina!”
LUK 5:27 Melemu at nai, Iesu ga vas kaxat basinge mo lenep la neni ga ven laradi loklok ka pilas laasen teren ne Levi, gat kis to at loogu xekepe pilas. La ne Iesu ga lok tin, “Una mumu asu ia.”
LUK 5:28 La ne Levi ga xatu kaxat, ga ke xepe lempanga axap teren, la ga mumu asu ne Iesu.
LUK 5:29 La ne Levi ga lok leluxa silok to at loogu ren do ri ne Iesu, la buaang nedi luvuttadi loklok ka pilas eburu mi lentaba luvuttadi bok, mo digat kis eburu min kusu ti anan.
LUK 5:30 Lentaba atnedi lubung Parisi la lentaba bok atdi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, diga vaase kuxurung ti lavaun pinivu at ne Iesu. Diga sue xeretna, “Tila mi anan la mi inin eburu mi luvuttadi loklok ka pilas la limixin kakapmek bok?”
LUK 5:31 Iesu ga ronga i nom la ga lok tidi xeretna, “Limixin di lox avukat, kopmen dinak pakes ti loklok tooro, ketla nedi xusuk mun dik meres.
LUK 5:32 Aga rupot kusu ti ro xaka limixin bilinga kusu dina leeng, la kopmen nia a goxo rupot kusu tinedi limixin manmanton.”
LUK 5:33 Lentaba luvuttadi diga lok ti ne Iesu xeretna, “Lavaun pinivu at ne Jon din mun anan amisik, la di ngising amisik, la lavaun pinivu bok at lubung Parisi din mun anan. Ketla lavaun pinivu ram kopmen dina mun anan.”
LUK 5:34 La ne Iesu ga vorang i ridi mi lavapaase poovo xeretna, “At loklox anarong ti leepot, lentaba at laradi epot di noxo mun anan mila laradi epot move ik lok eburu midi.
LUK 5:35 Ketla laaleng move naba rupot la limixin petpes dinaba lam ka laradi epot basinge lentaba ren la dinan mun anan ba ap mo levenaleng.”
LUK 5:36 La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo xeretna, “Kopmen teta na balais ka loxontamon maxat kusu na sok gatgat pe lamamara at labantamon maut. Mo do neni na lox i xuren, labantamon maxat ira lok kapmek pam la kopmen na epovo bok ba xusu ata ba lok tavanga min. La nom loxontamon maxat noxo epovo xusu na lok pe avukat lamamara at loxontamon maut.”
LUK 5:37 La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo. Ni ga lok keretna, “Kopmen tara na soli li laxadan vaen maxat uto xeneng ti labantuxu at lavatme i maut pam. Mo do neni na lox i xuren, mo labantuxu maut naba repagam la laxadan vaen naba soli su ukamang, la labantuxu maut naba lok kapmek.
LUK 5:38 Laxadan vaen maxat mina soli li i at labantuxu maxat!
LUK 5:39 Kopmen tara i vara laxadan vaen maxat melemu do ni ira in pam laxadan vaen maut, neni ba lok, laxadan vaen maut i lox avukat tin.”
LUK 6:1 At lara laaleng kaala Iesu gat pas kantubu at leventaamang piao. La lavaun pinivu ren diga xidik kaka lempeven piao, la diga sigis i mi levengkikngen di ti lok pes labantuxu at lempiao la diga anan ba i.
LUK 6:2 La lentaba lubung Parisi diga lok, “Laai nom mik lox i, la mira los polo Laulis Linga, i tong i do nemen mitak lok panga keretnom at laaleng kaala?”
LUK 6:3 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mina doma su at lempanga ne Devit ga lox i at laaleng neni eburu mi limixin teren diga roxo.
LUK 6:4 Neni ga vubeles uto at loogu at ne Moroa, la ga lok ka lengkongkide digam taba min ti ne Moroa, la ni ga anan i la ga raba bok lengkot ti limixin teren. La kerepmo diga los polo Laulis Linga, mila lavamaasa xusuk mun diga anan nom lengkongkide.”
LUK 6:5 La ne Iesu ga lok bok, “Nenia Laradi Mevana. La nenia Lamgomgo at laaleng kaala la ak lok tatao mo laaleng.”
LUK 6:6 At lara laaleng kaala manga, Iesu ga beles to xeneng at loogu singising la ga anasa. Lara laradi mo ga nemen lekngen tino ga molo.
LUK 6:7 Lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la lubung Parisi digam doma i do dina lok li ne Iesu at lavapaase, la diga reven mumu i do neni naba lox aroo mo laradi at laaleng kaala.
LUK 6:8 Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma atdi, la ni ga lok ti mo laradi lekngen ga molo, “Katu kaxat la unat pas ude melamgo.” Nom laradi ga xatu kaxat la ga ru ro melamgo.
LUK 6:9 La ne Iesu ga lok tidi, “Ana sue nimi. Lavanga salai Laulis Linga i siam min kusu ata lox i at laaleng kaala? Ti lok tooro laradi kopla ti lox asongor i? Ti lox arooro laradi kopla ti lok kapmex i?”
LUK 6:10 Ni ga ven tangtagap tinedi axap, la ga lok ti mo laradi, “Song asu mi lakngam.” Ni ga lox i xuren, la lekngen ga lox avukat ta.
LUK 6:11 Ketla diga umsu mi lumukmusak la diga epaase mumu lavanga salai diba lox i ri ne Iesu.
LUK 6:12 At lara laaleng Iesu gat pas uto vana at lakaana kusu na lok lising, la ap mo laxanimin axap, neni gak lok lising teren ti ne Moroa go.
LUK 6:13 Se at laxangking ga losu ga maxantamak suubu, neni ga ro bubua ka lavaun pinivu ren saparav i la ga soxolik ka lasangaun legepura atnedi, mo ni ga so asen di do luvuttadi vavang.
LUK 6:14 Simon (ni ga so asen i do ne Pita) la neton laasen teren ne Endru; Jems, la ne Jon, Pilip la ne Batolomiu,
LUK 6:15 Metiu la ne Tomas, lara ne Jems bok nitna ne Alpias, la ne Simon (neni lara at libinam tadi Selot),
LUK 6:16 Judas, nitna ne Jems mi ne piken ne Judas Iskariot. Neni mo laradi ga song araba ne Iesu ri limixin munepen kusu dina sev amer i.
LUK 6:17 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga si boro vana at lakaana, la ne Iesu ga ru ro at loxot mamana eburu minedi buaang limixin diga mumu asu i. Buaang nedi limixin bok mo digak lok go, boro at lengkot axap Judaia, la boro bok Jerusalem, la boro loxon bok saparap lumenemen Taia la Sidon.
LUK 6:18 Diga vot kusu dina ronga i la ni na lox aroo nedi basinge levenanmeres atdi. Nedi bok limixin, lubunggas ga lox asongot nedi, diga vot la ni ga riki asu lubunggas basinge di.
LUK 6:19 La limixin diga lok tong pen i do dina long tu ren, mila lolos ga ravasu basinge i la ga lox avukat nedi axap.
LUK 6:20 Iesu ga ven ti lavaun pinivu ren la ga lok, “Nemi limixin banbalo, mina momo, mila minaba vubeles at Linintoo no vana at laxalibet.
LUK 6:21 Nemi limixin mo mik toxo, mina momo mila minaba ruuna epovo leveluxa. Nemi limixin monga ming teng, mina lok momo mila melemu minabang longon mi lomomo.
LUK 6:22 Mo do limixin kakapmek dina ven nimi mina mumu asu ia, Laradi Mevana, la dina belengatngas tinimi, la dina sok tixirixes nimi, la dina vaase kapmek tinimi, la dina lok tinimi do nemi limixin kakapmek, mina lok momo.
LUK 6:23 Mina momo aleng do na lempanga na vot, la minat los mi lososoro, mila langsangan luunun tinimi mo i nemen tangais nimi no vana at laxalibet. Do na lempanga na vot, nemen mita lok bukbulu. Lavalabat atnedi mo limixin kakapmek diga lok bok lempanga xapmek kerepmo tinedi lavaeme vapaase ali at ne Moroa.
LUK 6:24 Ketla naba lok kapmek tinemi, mo mip novos. Mila mirap novos avukat pam at na lorooro.
LUK 6:25 Naba lok kapmek tinimi monga mi umsu mi laxampanga solo, atla minabak toxo! Naba lok kapmek tinimi monga mik lok momo, mila minabak lok tuntun la minang teng!
LUK 6:26 Naba lok kapmek tinimi, do limixin axap dina paase avukat mumu nimi, mila lavalabat atnedi mo limixin kakapmek diga paase avukat mumu nedi lavaeme vapaase ali xaxarang.”
LUK 6:27 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “A tong i rinimi mo ming tonga ia. Mina balamu nedi dit kis munepen minimi, la mina lok luvukat tinedi di belengatngas tinimi.
LUK 6:28 Mina lox anarong nedi di vaase kapmek tinimi la mina sing tinedi di metlaat minimi.
LUK 6:29 Mo do tara na vasa lavapaales at tara atnimi, ni na ke box i do neni na vasa bok mo lenep meo. Mo do tara na lok kaka tavanga singsiga at tara atnimi, ni na ke box i do neni na lok ka tavanga singsiga silok bok.
LUK 6:30 Mina raba nedi di ngising nimi ri tempanga. La do tara na lok ka tavanga do atnimi, nemen mita sing amlong tin.
LUK 6:31 Loklok mina lox i rinedi, i ngan mun loklok mi vara i do dina lox i rinimi.
LUK 6:32 Mo do mi balamu xusuk mun nedi di balamu nimi, mi noxo ruuna ka loklox anarong at nom. Mila limixin kakapmek bok dik lox i xuren.
LUK 6:33 La mo do mina lok luvukat kusuk mun tinedi di lok luvukat tinimi, mi noxo ruuna ka loklox anarong at nom. Mila limixin bilinga bok dik lox i xuren.
LUK 6:34 La mo do mina raba xusuk nedi mo mi doxoma i do diba vorang i rinimi, mi noxo ruuna ka loklox anarong at nom. Mila limixin kakapmek bok pam, dim taba nedi limixin kakapmek kusu diba lok ka amlong bok lempanga ba epovo mi mo lempanga diga raba i.
LUK 6:35 Mina balamu limixin dit kis munepen minimi, la mina lok luvukat tidi. Mina raba di mi lempanga la nemen gat mita sing amlong tin. Do mina lok na lempanga avukat, minaba ruuna ka langsangan luunun, la nemi minaba ngan laxamdak at Leeme Avolo. Mila Moroa ik lox avukat tinedi limixin kopmen dinak lox avukat tin la tinedi bok dik lok laxakapmek.
LUK 6:36 Mina balamu limixin axap, kerekngan mun ne Temen nimi ne Moroa i balamu limixin axap.”
LUK 6:37 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Nemen mita ila mumu loklok at tara kusu ne Moroa noxo ila mumu loklok atnimi. Nemen mita lok li tavapaase mavana at tara, kusu ne Moroa noxo lok li tavapaase mavana atnimi. Mina doxoma xepe laxakapmek atnedi di lox i rinimi, la kerepmo ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek atnimi.
LUK 6:38 Mina raba limixin petpes mi lempanga, kusu ne Moroa naba raba nimi mi lempanga. Minaba ruuna ka langsangan luunun i umsu aleng, i ngan lempanga avukat di soli li i at levengkikngen nimi la mo axap lempanga mina sang kobot teren. Lempanga mi lox i rinedi vetpes, neni mun i nom ne Moroa naba raba i rinimi.”
LUK 6:39 La ne Iesu ga tong asu lara lavapaase poovo tidi xeretna, “Taradi mi luxatli main teren ixo epovo kusu na sat kaka taradi bok mi luxatli main teren. Mo do neni na lox i xuren, nedu buru duba subu tup ti lamamara.
LUK 6:40 Laxamdak loklox ase kopmen dina silok ti laradi loklox ase atdi. Ketla ise do nedi axap laxamdak loklox ase dira lox axap loklox ase atdi, nedi diba epovo ba mi laradi loklox ase atdi.”
LUK 6:41 La ne Iesu ga paase poovo bok keretna, “Nemen mita reven ti nom levendon i nemen at laxatli at neton nimi, la nemi xa kopmen mina long lenget ka loxonuna ik lok pe lengkatli atnimi.
LUK 6:42 Miba tong i ri neton nimi xeretna, ‘Neton nama, una mulus tinama xusu mana lok pes nom levendon at laxatli ram.’ Ketla nemi xa kopmen mina ven kibis lengkonuna ik lok pe lengkatli atnimi. Nemi luvuttadi loklok sosolom. Mina lok pes avot nom lengkonuna ik lok pe lengkatli atnimi la melemu ba, miba lok epovo ba i xusu mina lok pes ba levendon no at laxatli at neton nimi.”
LUK 6:43 La ne Iesu ga paase poovo bok keretna, “Luuna nunuan kopmen na pisik larapeven una xapmek. La luuna xapmek kopmen na pisik tarapeven una avukat.
LUK 6:44 Larauna axap, limixin di ven kibis di mi larapeven una atdi di pisix i. Kopmen mina lok ka larapeven at laban arakap to at laban gagas, kopla larapeven una at luuna vaen to at tuuna gamasa mun.
LUK 6:45 Laradi avukat ik lox asu lununuan boro at lempanga avukat i nemen keneng at lebelen. Laradi xapmek ik lox asu laxakapmek boro at lempanga xapmek i nemen keneng at lebelen. La kerepmo lungusno at laradi i vaase asu lempanga salai i umsu at lebelen.”
LUK 6:46 La ne Iesu ga tong bok lavapaase poovo ridi xeretna, “Tila mi tong ia do, ‘Leeme Silok, Leeme Silok,’ ketla kopmen mina mumu asu levelinga rak?
LUK 6:47 Ana lox ase nimi mi tara neni ing tonga levelinga rak la ira mumu asu i.
LUK 6:48 Neni i ngan laradi ga vaxaru loogu. Ga sev asi lemet ukopok tinotno la gara lok li ba laraexem at nom loogu uto at laxanuat. Ladanut ga xip pot la gak ma nom loogu, ketla loogu kopmen goxo subu. Mila ni ga xip avukat tinotno i.
LUK 6:49 Ketla mo laradi i ronga levelinga rak la kopmen na mu asu i, neni i ngan laradi ga vaxaru loogu to at laxangka, la kopmen ni goxo vaxaru i at laxanuat. Ise ladanut gak ma nom loogu, la soso mun ga subu, la ga rem utut axap.”
LUK 7:1 Iesu ga vaase axap mo levelinga rinedi limixin, la neni gat pas uto Kaprenaum.
LUK 7:2 Lara laasesep at limixin esep boro Rom mo gak lok, neni ga ruuna lasaxaruki, la neni ga vavara aleng tinotno i. Mo lasaxaruki gak meres la ma lixilik neni ga lok do na met.
LUK 7:3 Se nom laasesep ga ronga levelinga mumu ne Iesu, neni ga riki lentaba luvuttadi silok at leme Judaia saparap ne Iesu, kusu dina sing i do ni nat pas la na lox aroo mo lasaxaruki ren.
LUK 7:4 Diga vot parap ne Iesu la diga sing aleng i xeretna, “I lox avukat tinotno do una lok tooro mo laasesep,
LUK 7:5 mila neni i balamu aleng limixin me Judaia la neni ga raba pilas kusu na xip loogu singising atnama.”
LUK 7:6 Kuren la ne Iesu ga emu eburu minedi. Goxo vaxalom boro ap mo loogu, la mo laasesep ga riki lentaba larapen tangas teren kusu dina vot pasa ne Iesu. Diga tong asu levelinga at laasesep ga lok keretna, “Leeme Silok, nemen uta rupot saparav ia. Nenu u silok solo la ixo lox avukat do una beles at loogu rak,
LUK 7:7 la nenia axo lox avukat kusu ana vot parav u. Ketla una tong mun i la lasaxaruki rak naba lox avukat.
LUK 7:8 Nenia aklen i do nenu u epovo ri lox i na mila nenia a nemen maxopok at lentaba gomgo rak la lentaba bok di nemen maxopok tarak. A lok ti lara, ‘Unat pas!’ la ni it pas. A lok ti lara, ‘Ude u!’ la ni it pas saparav ia. La a lok ti lasaxaruki rak, ‘Una lox i na!’ la ni i lox i.”
LUK 7:9 Iesu ga ronga i na levelinga, la ga sangu aleng. Neni ga ru gili la ga lok ti limixin diga mumu asu i, “A tong i rinimi do, keneng at lengkot axap Israel, a goxo long lenget tara lununu ren i silok ngan na laradi!”
LUK 7:10 Mo luvuttadi, laasesep ga riki nedi, digamlong uto at loogu ap mo laasesep la diga long lenget ka lasaxaruki ren mo ga lox avukat ta.
LUK 7:11 Melemu lixilik Iesu ga vas kaxat uto at lara lemenemen laasen teren Nain, la lavaun pinivu ren eburu minedi buaang limixin diga emu min.
LUK 7:12 Diga rupot go at langas povolo ap mo lemenemen. La limixin mo digap kip lara lorongan, neni leges amdak mun at labannaa, la buaang nedi limixin ap mo lemenemen digat pas eburu min.
LUK 7:13 Se Leeme Silok ga ven i, lebelen ga lok bukbulu aleng tin la ni ga lok ti mo labannaa, “Nemen utang teng.”
LUK 7:14 La neni ga vas saparap mo lorongan la ga long tu at loora ren la mo luvuttadi digap kiv i, diga ru. Iesu ga lok, “Laau radi! A tong i ru do, una xatu kaxat!”
LUK 7:15 Laradi no ga met ga xis upana la ni ga vaase la ne Iesu ga lok ka i la ga raba amlong nenen min.
LUK 7:16 Limixin axap diga lingun la diga emi asu mi ne Moroa, la diga lok, “Langsangan leeme vapaase ali ira vot pam kantubu atdik! La ne Moroa ira vot pam kusu na lox arooro limixin teren!”
LUK 7:17 La na levelinga mumu ne Iesu ga epeseves ap mo lenep silok axap la at levennep petpes bok saparap Judaia.
LUK 7:18 Lavaun pinivu at ne Jon diga tong mo levelinga mumu ne Iesu ri ne Jon. Neni ga ro xaka lura atdi saparav i,
LUK 7:19 la ga riki du saparap Leeme Silok kusu duna sue i mi levelinga xeretna, “Kereva, nenu vam Lanarong, kopla tara gove manaba ngangais i?”
LUK 7:20 Duga rupot saparap ne Iesu la duga lok, “Jon laradi sep susu, i sak tiki nema kusu mana sue u, ‘Kereva, nenu vam Lanarong, kopla tara gove manaba ngangais i?’”
LUK 7:21 Ap mo laaleng Iesu ga lox aroo buaang nedi limixin basinge levenanmeres la ga riki asu lubunggas basinge limixin la ni ga lox arepalas bok levengkatli atnedi buaang limixin, levengkatli atdi ga main.
LUK 7:22 Neni ga vorang luradi vapaase at ne Jon mi levelinga keretna, “Munamlong la muna tong i ri ne Jon mumu lempanga mu ven i la mu ronga i. Nedi limixin mi lengkatli main, mo di reven manga. Nedi lengkangkedek atdi ga lok kapmek, mo dit pas avukat. La nedi dik meres mi lanmeres gu (leprosy), mo di lox avukat. Nedi levenbaalung i repe, ding tonga manga. La nedi diga met pam, mo di roo xat amlong. La Lagale Lavavang mo a vavang min ti limixin banbalo.
LUK 7:23 Naba lox avukat ti neni laradi noxo subu basinge ia, la lebelen ixo lok kapmek ti na lugugu rak.”
LUK 7:24 La luradi ne Jon ga riki du, dugamlong, la ne Iesu ga paase ri limixin mumu ne Jon. Ni ga lok, “Nemi migat pas uto saparap ne Jon to at lamatbin, laradi salai miga doxoma i xusu miba ven i? Kereva, miga lok do miba ven laradi i lok ngan lovobeo, lamanman it mas aonen i?
LUK 7:25 Laradi salai migat pas la miga ven i? Kereva, miga ven laradi ga siga lavanga singsiga avukat? Kopmen. Limixin ding siga lempanga singsiga avukat la di ruuna lapnovos silok, nedi kopmen di nemen at lamatbin kerekngan ne Jon. Di nemen to at laraogu nunuan.
LUK 7:26 Mina tong i ria, lavanga salai migat pas kusu mina ven i? Taradi vapaase ali? I ruturun. A tong i rinimi do nemi miga ven laradi i silok ti lavaeme vapaase ali at ne Moroa.
LUK 7:27 Ne Jon neni laradi, Lovoang Kaala ga vaase min keretna, ‘Laradi vapaase rak, anaba riki amgo i ru xusu na lox agagas li langas tu.’”
LUK 7:28 La ne Iesu ga lok bok, “A tong i rinimi do ne Jon neni i silok aleng tinedi limixin axap at na lavatbung menemen. Ketla do tara i lok ngan laradi gamasa la neni lanat at Linintoo at ne Moroa, neni i silok aleng ti ne Jon.”
LUK 7:29 Limixin axap eburu mi luvuttadi loklok ka pilas diga ronga levelinga at ne Iesu. Nedi mun na limixin diga lok kaka lesep susu at ne Jon la kerepmo diga siam ka leventaangas at ne Moroa.
LUK 7:30 Ketla lubung Parisi eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga ronga xepe lesep susu at ne Jon, la kerepmo diga sok tixirixes losoxovo at ne Moroa ridi.
LUK 7:31 La ne Iesu ga lok bok, “Limixin at na levenaleng ana vaase poovo midi mi lavanga salai?
LUK 7:32 Di lok ngan laxamdak mi laxaalik kakalik dit kis to at loxot etang. Lara libinam atdi dip kup ti mo libinam, ‘Magak pixan lengkompixan epot tinimi, ketla nemi mi goxopara na tii momo. Magak pixan lengkompixan bukbulu, ketla mi goxopara i do minang teng!’
LUK 7:33 La ne Jon laradi sep susu ga vot, la ni ga mun anan la kopmen goxo inin laxadan vaen, la nemi miga lok do, ‘Lagas mo i nemen teren!’
LUK 7:34 Ketla nenia, Laradi Mevana, aga vot, la nia aga anan la aga inin la miga lok, ‘Mina ven ba na laradi! Neni lavatpanga xoxo anan, la laradi inin, la i etangas mi luvuttadi loklok ka pilas eburu mi limixin kakapmek!’
LUK 7:35 Ketla lugugu at ne Moroa i pisik avukat la kerepmo i lox asuusu i do losoxovo at ne Moroa i lox avukat.”
LUK 7:36 Lara atnedi lubung Parisi ga lam kaka ne Iesu kusu na anan eburu min. Iesu ga beles to xeneng at loogu ren la ga xis kusu ti anan.
LUK 7:37 Lara latkin mo ga nemen ap mo lemenemen, lorooro ren gat pospa aleng. Neni ga ronga i do ne Iesu mo ga anan to at loogu ap mo laradi. Kuren la ni ga lok ka lubuxom tuntu dan teren ga umsu mi laxadan mavak.
LUK 7:38 La ni ga vot pasa ne Iesu la ga ru to melemu saparap luxangkedek teren, gang teng la gak lox amlu luxangkedek at ne Iesu mi levengkabilidan at luxatli ren. La ni ga ves amesemes luxangkedek at ne Iesu mi lavatkabinim at lavatlak teren, la ga nes luxangkedek teren la ga soli laxadan mavak to at nom luxangkedek teren.
LUK 7:39 Nom laradi no ga sat kaka ne Iesu ga ven i na, la neni ga doma i xeretna, “Mo do na laradi neni leeme vapaase ali ruturun, neni gi baklen i do latkin salai mo i long tu ren la lorooro bilinga mo i nemen teren!”
LUK 7:40 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Simon, a ruuna lara lavanga kusu ana tong i ru.” Simon ga lok tin, “Laradi loklox ase, una tong i ria.”
LUK 7:41 La ne Iesu ga tong lavapaase poovo mumu labalamu ap mo latkin. Ni ga lok keretna, “Lura luradi duga lok ka lempilas boro at laradi nopnovos. Lara ga lok ka lavalimo sangaun kobot (500) denarias, la mo lara lavalimo sangaun denarias.
LUK 7:42 Nedu eburu du goxo epovo kusu duna vorang amlong mo lempilas teren. Kuren la ni ga lok tidu do nemen duta vorang i. Ua lara atdu na, ba balamu aleng mo laradi?”
LUK 7:43 Simon ga vorang i rin keretna, “Nia a lok do mo lara, laradi nopnovos ga doxomampe lavalimo sangaun kobot (500) denarias teren.” Iesu ga lok, “Lovoporang taram ik mokso.”
LUK 7:44 Melemu Iesu ga rem gili uto at latkin la ga lok ti ne Simon, “Una ven i na latkin. At pas ude at loogu ram, la uxo raba ia mi taxadan kusu ti gos luxangkedek tarak. Ketla neni i gos luxangkedek tarak mi lengkabilidan at luxatli teren la neni i ves mesemes i mi lavatkabinim at lavatlak teren.
LUK 7:45 Nenu xopmen una nes ia, ketla se nenia a beles de xeneng, neni xopmen na molo ti nes luxangkedek tarak.
LUK 7:46 Uxo lok li laxadan mavak at lavatlak tarak, ketla neni i soli laxadan mavak at luxangkedek tarak.
LUK 7:47 Kuren la monga a tong i ru, do langsangan labalamu ren mo ira lox asuusu vam i do a doxoma xepe buaang leveloklok kakapmek teren. Mo do nege, i ruuna lamanbalamu lixilik mun i lox asuusu i do laxakapmek lixilik mun, ara doxoma xepe vam i.”
LUK 7:48 La ne Iesu ga lok ti mo latkin, “Leveloklok kakapmek taram, a doxoma xepe i.”
LUK 7:49 Lentaba luvuttadi digat kis go, diga epaase kantubu atdi xeretna, “Nege i na laradi, la neni xa i doxoma xepe laxakapmek?”
LUK 7:50 Ketla Iesu ga lok ti mo latkin, “Lununu ram ira lok arooro vam u. Unat pas mi limila.”
LUK 8:1 Melemu at lentaba levenaleng manga, Iesu gat pas kantubu at levenmenemen silok la lengkon menemen kakalik, ga vavang mi Lagale Lavavang at Linintoo at ne Moroa. Lasangaun legepura lavaun pinivu diga emu min,
LUK 8:2 la lentaba lavakin bok, gano ne Iesu ga lox avukat nedi basinge levenanmeres atdi la ga riki asu lubunggas basinge di. Ne Maria (laasen bok teren ne Magdalene) gano lavanuti lubunggas ga ravasu basinge i.
LUK 8:3 Joana, latkin at ne Kusa, laradi gomgo gak lok tatao at loogu at ne Erodes. La ne Susana, la nedi buaang bok lavakin diga lok tooro ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren mi levempilas nedi digak pakes tin.
LUK 8:4 Buaang limixin digat pot saparap ne Iesu boro at levenmenemen axap. Se diga vot eburu, Iesu ga tong lavapaase poovo ridi xeretna.
LUK 8:5 “Lara laradi lotlo gat pas uto xataamang kusu natlotlo piao. Lentaba levenit piao ga subu ro at langa, la limixin digat pas teren, la lavapixa diga rava pot la diga rok axav i.
LUK 8:6 Lentaba levenit piao ga subu ro at loxongkangka laxanuat ga nemen teren. La se diga suu kaxat, diga met ta mila mo loxongkangka goxopmen tadan teren.
LUK 8:7 Lentaba levenit piao ga subu ro at livin gagas, la diga suu xat eburu mi nom livin gagas. Ketla livin gagas ga itis di.
LUK 8:8 La lentaba levenit piao ga subu ro at loxongkangka avukat. La na levenit piao ga suu xat la ga visik laxampeven piao solo.” La ne Iesu ga lox axap mo lavapaase poovo la ga lok tidi xeretna, “Do mi ruuna levenbaalung, mina ronga avukat na levelinga.”
LUK 8:9 Lavaun pinivu diga sue ne Iesu do ua lavasuun ap mo lavapaase poovo.
LUK 8:10 La ne Iesu ga lok tidi, “Moroa ira raba vam nimi mi lakleklen at Linintoo ren, gano ga nemen alipe. Ketla tinedi limixin petpes levelinga mumu Linintoo i lok ngan mun lavapaase poovo xusu limixin di noxo xasep teren. I ngan levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Nedi di reven lugugu, ketla di noxo ven kibis i. Ding tonga mo levelinga, ketla di noxo xasep teren.’”
LUK 8:11 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Lavasuun at na lavapaase poovo i lok keretna. Levenit neni levelinga at ne Moroa.
LUK 8:12 Ti levenit ga subu ro at langas, i ru katling nedi ding tonga mo levelinga. Ketla ne Satan i tupot la ik lok kepe nom levelinga basinge lebelen di, kusu ti lok pes lununu atdi la di noxo lok kaka lorooro.
LUK 8:13 Ti levenit no ga subu ro at loxot uat, i ru katling nedi di ronga levelinga la di momo xaka i, ketla kopmen na si aleng ukeneng at lorooro atdi. Di nunu mun at loxonatat aleng la do loklok tong pen i vot, dira subu manga.
LUK 8:14 Ti levenit ga subu to at loxongkangka mi laxan gagas, i ru katling nedi di ronga mo levelinga. Ketla levenainbulu la lapnovos la lomomo at na lorooro i umsu xeneng atdi la ira itis lorooro atdi. La kerepmo kopmen dina visik levempanga nunuan at lorooro atdi.
LUK 8:15 Ti levenit no ga subu ro at loxongkangka avukat, i ru katling nedi di ronga mo levelinga la di lok li avukar i xeneng at lebelen di, mo i nunuan axap. La nedi di nemen lolos se di visik levempeven avukat.”
LUK 8:16 La ne Iesu ga tong lavapaase poovo ridi keretna, “Kopmen teta na sox aros lababao la na vung pavaa i mi lavatbaaket kopla na lok li i maxopok at loora. Ketla neni ik lok li i ro at lenep kasep, kusu limixin diba ven losoosoo ren mo do dina beles to xeneng ap mo loogu.
LUK 8:17 Lempanga mumu Linintoo no ga nemen alipe rinotno, naba ravasu ti lasaxaven. La levelinga, lavasuun teren no i nemen alipe, melemu naba xasep.
LUK 8:18 Kuren la mina lok tatao avukat nimi, kusu ting tonga avukat levelinga at ne Moroa. Do tara na siam ka mo levelinga Moroa i raba i min, Moroa naba raba box i mi laxasep avukat at levelinga ren. Dola tara noxo siam ka levelinga at ne Moroa, Moroa naba lok pes bok laxasep kakalik teren, keke i do neni i doxoma i do im tebeng i.”
LUK 8:19 Nenen ne Iesu mi luvutneton diga vot pasa i, ketla di goxo epovo kusu dinat pas saparav i mila limixin diga umsu.
LUK 8:20 Lara laradi ga lok ti ne Iesu, “Nenam eburu mi luvutnetam no di tu kamang la di vara i do dina epaase eburu minu.”
LUK 8:21 Ketla ne Iesu ga lok tidi axap keretna, “Nedi mun ding tonga levelinga at ne Moroa la di mumu asu i, nedi mun luvutnaga mi luvutnetak.”
LUK 8:22 At lara laaleng Iesu ga emu eburu mi lavaun pinivu ren la ni ga lok tidi, “Ata sen polo na lavatdan kis uto at lenep meo.” La diga los kas at lesepang la diga sen kaxat.
LUK 8:23 Se diga sen, Iesu ga unga. La mo langsangan lamanman ga mas lolos mo lavatdan kis, la larapotas ga luxa lesepang la ga auret do lesepang na rem gili la nedi axap dina seeve.
LUK 8:24 Lavaun pinivu diga vot pasa ne Iesu la diga sox aus i la diga lok, “Leeme Silok, Leeme Silok! Ata seeve nga na!” Iesu ga xatu kaxat la ga vaase lolos pe lamanman mi laras ga ekapus. La duga lox atnaasan la langsangan lenmila nga ga nemen.
LUK 8:25 La neni ga sue lavaun pinivu ren, “Kereva, kopmen tununu atnimi?” Ketla diga sangu aleng la diga lingun la diga sue nedi getgesara, “Laradi salai na? I vaase sok lamanman la lavatdan kis la dura ronga res teren!”
LUK 8:26 La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga rupot to loxon ap mo lavatdan kis to at lenep Gerasa, na lemenemen ga nemen saparap lavatdan kis Galili.
LUK 8:27 La ne Iesu ga vas su uloxon la ni ga ekip tangarang mi lara laradi me go ap mo lemenemen, lubunggas ga nemen teren. Buaang levenmaares neni gak lok beleben mene, la ni goxo nemen to xolonu. Ketla neni ga nemen amisik to at levenbuang digak mikmit labarongan e.
LUK 8:28 Se neni ga ven ne Iesu, ni ga xup silok la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo ren, la gap kup silok ti ne Iesu, “Iesu, Nitna Leeme Avolo, ne Moroa! Lavanga salai u vara i do una lox i ria? A sing u do nemen uta lox asongot aleng ia!”
LUK 8:29 Ni ga tong i na mila ne Iesu ga tong pam i ri lagas kusu na vas su basinge i. Buaang laxanaleng na lagas ga sep kapmex i la ap mo levenaleng neni ga nemen maxopok at loklok tatao at limixin, diga xoxo lukngen la luxangkedek teren mi lemparoos sen. Ketla neni ga baba koxorop nom lemparoos sen la lagas ga sasat ka i uto at lenep goxopmen tempanga ren.
LUK 8:30 Iesu ga sue i, “Nege laasen taram?” La ni ga lok, “Laasen tarak ne Buaang.” Mila buaang lubunggas diga beles pam teren.
LUK 8:31 La mo lubunggas diga ngising ne Iesu do nemen neni guta sak tiki di uto at lemeroon.
LUK 8:32 Buaang laxanbo mo diga nemen auret, diga anan to at lakaana. Lubunggas diga sing ne Iesu kusu na riki asu di uto at nom laxanbo. La ni ga ke aonon di.
LUK 8:33 La lubunggas diga sixisu basinge nom laradi la diga vubeles uto xeneng at nom lababo. La nedi axap nom laxanbo diga sixisi at lakaana la diga los tup ukopok at lavatdan kis la diga xong axap.
LUK 8:34 Luvuttadi digak lok tatao mo laxanbo diga ven i na, la diga sixit kaxat la diga tong aonon na levelinga ri mo limixin to at lemenemen atdi la ri limixin to at lentaba lengkot petpes bok.
LUK 8:35 La limixin digat pas kusu dina ven mo lavanga ga vot. Diga vot pasa ne Iesu la diga long lenget mo laradi, lubunggas ga vas su basinge vam i, mo gat kis saparap luxangkedek at ne Iesu, ga siga lempanga singsiga la lodoxoma ren ga xasep ta, la diga marat.
LUK 8:36 Nedi diga ven i na diga tong ri limixin do mo laradi ga lox avukat kereva.
LUK 8:37 La nom limixin ap mo lenep Gerasa diga sing ne Iesu kusu na onon ta, mila diga marat aleng. La ne Iesu ga los kas at lesepang la ga sen kaxat nga.
LUK 8:38 La mo laradi lubunggas ga vas su basinge i, ga sing ne Iesu, “A vara i do ana emu eburu minu.” Ketla ne Iesu ga riki aonon i, ga lok,
LUK 8:39 “Unamlong uto xolonu la una tong na lavanga ne Moroa i lok pam i ru.” La mo laradi gat pas maxeneng at nom lemenemen axap ga tong mo lavanga ne Iesu ga lok pam i rin.
LUK 8:40 Se ne Iesu gamlong uto at lavatdan kis at lenep menak, buaang limixin diga paase momo min, mila nedi axap diga ngangais i.
LUK 8:41 Ap mo mun loxonaleng lara laradi, laasen teren ne Jairas ga vot. Neni laradi gomgo at loogu singising me go. Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu la ga sing i xusu nat pas uto at loogu ren.
LUK 8:42 Mila legesolik mun teren ga lasangaun mi legepu maares teren mo ga auret kusu na met. Se ne Iesu gat pas uto at loogu at ne Jairas, buaang nedi limixin diga umsu saparav i at lengkot axap.
LUK 8:43 La lara latkin mo ga nemen. Lanmeres gaaling gak lox amisik teren at levenaleng axap, ga epovo at lasangaun mi legepu maares. La buaang laxampilas teren ga xap gamasa mun ti luvuttadi sangsanga, ketla kopmen teta goxo epovo kusu na lox avukar i.
LUK 8:44 Neni gat pas eburu mi limixin to melemu at ne Iesu la ga long tu at lungusungus at lavanga singsiga at ne Iesu la soso mun nom lanmeres ga xap ta.
LUK 8:45 La ne Iesu ga sue di xeretna, “Nege i long tu rak?” La nedi axap diga sev apkap la ne Pita ga lok, “Leeme Silok, buaang limixin mo dit pas saparav u la mo di mumu u.”
LUK 8:46 Ketla ne Iesu ga lok, “Lara mo i long tu rak, a suma i do lolos i sixisu basinge ia.”
LUK 8:47 La mo latkin ga ven i do diga long lenget ka i. Kuren la ni ga vot pasa ne Iesu, ga dede la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparav i. Mo go melamgo at limixin axap, neni ga tong asu ua lavasuun teren la ni ga long tu at ne Iesu la kereva neni ga lox avukat soso mun.
LUK 8:48 La ne Iesu ga lok tin, “Latkin, lununu ram i lox avukar u. Unat pas at lenmila.”
LUK 8:49 Iesu move ga paase na levelinga la lara laradi gat pas boro at loogu at laradi gomgo, ne Jairas. La ni ga lok ti ne Jairas, “Loolik taram ira met pam, la nemen uta lox angtang bok ba laradi loklox ase.”
LUK 8:50 Ketla ne Iesu ga ronga i la ga lok ti ne Jairas, “Nemen uta marat, una nunu mun la neni naba rooro.”
LUK 8:51 Se neni ga vot to at loogu, neni goxo siam abeles tara ukeneng at loogu xusu dita vubeles eburu min, ketla ne Pita, Jon la ne Jems la ne temen mi nenen nom loolik kusuk mun.
LUK 8:52 Limixin axap go digang teng la digak saxaanu ap mo loolik. La ne Iesu ga lok, “Nemen mitang teng. Loolik kopmen na met, neni mo i unga mun!”
LUK 8:53 Diga lok kalise i mila digaklen i do loolik mo gara met pam.
LUK 8:54 Ketla ne Iesu ga ranga axatu i mi lekngen la ga vaase lolos keretna, “Loolik, una xatu kaxat!”
LUK 8:55 Loroonan teren gamlong la ni ga xatu kaxat soso mun upana. La ne Iesu ga tong i ridi xusu dina raba i mi toxompanga anan.
LUK 8:56 Temen mi nenen duga sangu aleng, ketla ne Iesu ga vaase lolos di do nemen di guta tong i na lavanga ri teta.
LUK 9:1 At lara laaleng Iesu ga ro bubua ka lasangaun legepura lavaun pinivu saparav i la ga raba nedi mi lolos kusu ti lox asu lubunggas la dina lox aroo limixin mekmeres.
LUK 9:2 La neni ga lok do na riki asu di xusu dina vavang mi Linintoo at ne Moroa la dina lox aroo limixin mekmeres.
LUK 9:3 La neni ga lok tidi, “Nemen mita xip kaka tempanga eburu minimi ri mo lavatpas. Nemen takdak, la nemen mita lok kaka teventat, la nemen teveluxa, la nemen tevempilas, la nemen bok tevempanga singsiga etara xun.
LUK 9:4 Mo do mina beles at tara toogu la limixin dina siam ka nimi, mina nemen eburu midi se minaba vas kaxat basinge mo lemenemen.
LUK 9:5 Mo do limixin di noxo siam ka nimi, mina on basinge nom lemenemen la mina semla xepe laxakup basinge levengkangkedek atnimi, i ngan loklok katling tidi kusu ti lox asuusu lebelemamao at ne Moroa.”
LUK 9:6 La lavaun pinivu diga vas kaxat, la digat pas kantubu at lara menemen, diga vavang mi Lagale Lavavang, la diga lox aroo limixin at lengkot axap.
LUK 9:7 Erodes, laradi gomgo boro Galili, ga ronga mo lempanga ga vot. La ni ga rangku aleng, mila lentaba luvuttadi mo digak lok do, “Jon, laradi sep susu mo ga roo xat amlong bok!”
LUK 9:8 Lentaba diga lok do ne Elaisa mo ga vot, la lentaba diga lok do lara leeme vapaase ali megano mo ga roo xat amlong ti lorooro.
LUK 9:9 Erodes ga lok, “Agara ra korop pam laxaka at ne Jon. Ketla nege i na laradi, mo nia a ronga i do na lok na lempanga?” La ni gak lok tong pen i do na ven ti ne Iesu.
LUK 9:10 Luvuttadi vavang digamlong la diga tong i ri ne Iesu do leven gugu axap diga lox i. Neni ga sat kaka di eburu min la nedi xusuk mun diga vas kaxat uto at lara lemenemen, laasen teren Betsaida.
LUK 9:11 Se limixin diga ronga i na, diga mumu asu i. La neni ga siam ka di mi lomomo, la ga paase ridi mumu Linintoo at ne Moroa, la neni ga lox aroo nedi, diga meres.
LUK 9:12 Ga ukantinao lavaun pinivu diga vot pasa i la diga lok, “Una riki aonon limixin uto xusu dibat pas uto at levenmenemen la at lengkot petpes bok la dina puse ka tempanga anan la tengkot mikmidi bok tidi, mila na loxot i mimila rino.”
LUK 9:13 Ketla ne Iesu ga lok tidi, “Nemi xa mina raba nedi mi teveluxa kusu ti anan.” La diga vorang i xeretna, “Ma ruuna mun lavalimo lengkongkide la legepu venmat. Kereva, u vara i do manat pas la mana un kaka teveluxa rinedi na buaang limixin?”
LUK 9:14 Luvuttadi remes go diga epovo at lavalimo larabin sangsangaun kobot. (5000) Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Mina tong i ri limixin kusu dina xis kopok at lengkonbinam tadi i epovo at lavalimo sangaun.”
LUK 9:15 Lavaun pinivu diga lox i xuren, la diga tong i ridi do dina xis kopok.
LUK 9:16 Iesu ga lok kaka mo lavalimo lengkongkide la legepu venmat, la ga milik aurut uto vana at laxalibet, la ga tong avukat ti ne Moroa la ga sebex i, la ga raba lavaun pinivu min kusu dina epes i xantubu at limixin.
LUK 9:17 La nedi axap diga anan la diga an mais. La lavaun pinivu diga luxa lasangaun legepura leventat mi leveluxa mo diga an ake ren.
LUK 9:18 At lara laaleng ne Iesu xusuk mun gat pas kusu nang sing, la lavaun pinivu diga vot pasa i. La neni ga sue di, “Limixin di lok do nenia nege?”
LUK 9:19 Diga vorang i rin keretna, “Lentaba di lok do nenu ne Jon laradi sep susu. Lentaba di tong i do nenu ne Elaisa. La lentaba di tong i do nenu lara leeme vapaase ali megano mo i roo xat amlong.”
LUK 9:20 La ne Iesu ga sue di, “Kereva ba nimi? Nemi mi lok do nenia nege?” Pita ga lok, “Nenu Lanarong at ne Moroa.”
LUK 9:21 La ne Iesu ga vaase pe lolos di, do nemen di guta tong i ri tara do neni Lanarong.
LUK 9:22 La ne Iesu ga lok tidi, “Nenia Laradi Mevana, anaba xip losongsongot solo, la loxongkulao silok at limixin me Judaia, la lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga dinaba sok tixirixes kepe ia. Dinaba sev amer ia, la nenia anaba roo xat amlong at laaleng sepsev avantun.”
LUK 9:23 La neni ga lok ti mo limixin axap, “Mo do tara i vara i do na emu minia, neni na domampe lorooro axap teren, la na gagas li i xusu nap kip losongsongot at levenaleng axap, la na mumu asu ba ia.
LUK 9:24 Do nege i vara i do na ranga alis lorooro ren, neni naba sang apkav i. Ket do nege i soxope lorooro ren ti lok luvukat tarak, neni naba lok kaka lorooro avolo.
LUK 9:25 I lok kapmek do taradi na ruuna ka lempanga axap at na lavatbung menemen, la neni i subu basinge lorooro at ne Moroa.
LUK 9:26 Mo do taradi na lok mamangan kepe ia eburu mi levelinga rak, nenia, Laradi Mevana, anaba sok tixirixes xepe i ap mo laaleng nenia ana si ukopok mi lisisixam silok tarak la lisisixam silok at ne Tamak la lubung angelo melemelengan teren.
LUK 9:27 Mina doxoma i na! I ruturun tinotno, a tong i rinimi do lentaba atnimi na, di noxo met se at nom laaleng dinaba ven livipisik at levelinga mumu Linintoo at ne Moroa.”
LUK 9:28 Iesu ga vaase axap na levelinga, la melemu at lavanuan levenaleng gara volo, Iesu ga lam kaka ne Pita, ne Jon, la ne Jems eburu min. La diga urut uto vana at lakaana kusu dina ngising.
LUK 9:29 Ga se neni ga lok lising, lemeren axap teren ga milik gamgames, la lavanga singsiga bok teren gam games aleng!
LUK 9:30 La ne Moses mi ne Elaisa duga rupot boro vana at laxalibet eburu mi lisisixam silok ga vung pavaa du.
LUK 9:31 La duga vot pasa ne Iesu la duga epaase eburu min do neni naba lox asoorun lavapaase ali at ne Moroa do neni naba met to Jerusalem.
LUK 9:32 La ne Pita eburu mi larapen tangas teren diga unga met. Ketla diga aus kaxat la diga ven lisisixam silok at ne Iesu la luradi mo duga tu eburu min.
LUK 9:33 Se luradi duga lok do duna on basinge ne Iesu, Pita ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok, i lox avukat tinotno at loklok atnama nade. Mana lok tavantun taraogu xukuxut, tara ru, tara ri ne Moses, la tara ri ne Elaisa.” Ni goxoklen tinotno i do laai mo ni ga paase min.
LUK 9:34 Pita move ga paase, la lusugao ga ravasi la ga vung pavaa di. La lavaun pinivu diga marat aleng.
LUK 9:35 La levelinga ga ravasu boro xeneng at lusugao ga lok keretna, “Anaa ne Nuruk. Aga soxolik ka vam i. Minang tonga levelinga ren.”
LUK 9:36 Ga se na levelinga ga xap, Iesu xusuk mun mo ga nemen eburu mi lavaun pinivu ren. Lavaun pinivu digak lok pilo mumu na lempanga, la di goxo tong asu i na ri teta ap mo levenaleng.
LUK 9:37 Ap mo manga laaleng petpes Iesu mi lavaun pinivu ren diga vas si boro vana at lakaana, la buaang limixin diga ekip tangarang mi ne Iesu.
LUK 9:38 La lara laradi ga xup silok to xantubu atdi nom limixin, ga lok keretna, “Leeme loklox ase! Pen i na, a sing u do una ven mumu na lamdak. Neni legesamdak mun tarak!
LUK 9:39 Lara lagas ing tanga tu ren la soso mun ip kup kaxat lolos la i lulu asi min uto ri laxangka. La lamdak i dede la lemeseng it kis pe lungusno ren! La na lagas ip sep amisix i la ma lixilik do na sev amer i!
LUK 9:40 A sing lavaun pinivu ram kusu dina riki xepe lagas uto, ketla kopmen dina epovo.”
LUK 9:41 Iesu ga vorang i rin keretna, “Nemi limixin eburu mi lavaun pinivu, kopmen tununu atnimi! Lavanisa aleng tinotno nenia anaba xip tutu minimi? Nemi mi lox amolo ia.” La neni ga lok ti mo laradi, “Ude mi nom lamdak.”
LUK 9:42 Se nom lamdak ga vas saparap ne Iesu, mo lagas ga sev asi i uto xopok at laxangka la ga sev adede lolos i. La ne Iesu ga vaase lolos ti nom lagas la lagas ga on basinge mo lamdak la lamdak ga lox avukat ta, la ne Iesu ga raba amlong nom lamdak ti ne temen.
LUK 9:43 Nom axap limixin diga sangu aleng at nom lolos silok at ne Moroa. Limixin move diga paase mumu lempanga axap ne Iesu gak lox i, la neni ga lok ti lavaun pinivu ren,
LUK 9:44 “Nemen mita domampe na levelinga ana tong i rinimi! Nenia Laradi Mevana, mo dinaba song araba ia uto ri lekngen di limixin kakapmek.”
LUK 9:45 Ketla lavaun pinivu di goxoklen ua lavasuun at levelinga ren. Lavasuun at nai levelinga ga lipe atdi. Kuren la di goxo xasep, la diga marat ti sue i mumu i na lavanga.
LUK 9:46 La leedak ga ravasu xantubu at lavaun pinivu mumu i do nege atdi ga silok.
LUK 9:47 La ne Iesu gaklen lavanga salai lavaun pinivu diga doxoma mumu i. Kuren la neni ga lok kaka lara lamdak kakalik, la ga vaxaru saparav i min,
LUK 9:48 la ga lok tidi “Do nege i lok loklok nunuan keneng at laasen tarak ti na lamdak kakalik, neni i lok loklok nunuan tia. La do nege i lok loklok nunuan tia, neni i lok loklok nunuan ti ne Moroa, neni ga riki ia. Mila do nege i lixilik tinotno xantubu atnemi axap, neni i silok tinotno.”
LUK 9:49 Jon ga lok, “Leeme Silok, maga ven lara laradi ga riki kepe lubunggas mi laasen taram, la maga tong i rin do na xap ta i, mila neni xopmen at libinam tadi atdik.”
LUK 9:50 Iesu ga lok tin la tinedi bok lavaun pinivu, “Nemen mita ru vepe i, mila do nege i sep tangarang mi ne Satan, neni lentangas atdik.”
LUK 9:51 Levenaleng ga sixit auret ta xusu ne Moroa naba lok kaka ne Iesu upana at laxalibet, la neni ga lox agagas lodoxoma ren la ni ga vas kaxat uto Jerusalem.
LUK 9:52 Ni ga riki amgo lentaba luvuttadi mi lavapaase axasep. Diga on basinge i la digat pas uto at lara lemenemen to Samaria xusu diba lox agagas li lempanga axap tin kusu ba midi e.
LUK 9:53 Ketla limixin me go di goxo siam kaka i, mila digaklen i do neni mo gat pas uto Jerusalem.
LUK 9:54 Se ne Jems mi ne Jon luun pinivu duga ronga i na, duga lok, “Leeme Silok, u vara i do mana ro xaka laxao boro vana at laxalibet la na xotos axap na limixin?”
LUK 9:55 Iesu ga rem gili amlong la ga vaase sok du,
LUK 9:56 la digat pas manga uto at lara lemenemen petpes.
LUK 9:57 Digat pas ap mo langa, la lara laradi ga lok ti ne Iesu, “Anaba mumu asu u at lengkot axap unat pas teren.”
LUK 9:58 Iesu ga lok tin, “Lubungman sio di ruuna lengkot mikmidi atdi, la lavapixa di ruuna levemposovos atdi, ketla nenia, Laradi Mevana, axo ruuna toogu kusu tia rimdi la na lok mamana ren.”
LUK 9:59 La ne Iesu ga lok bok ti mo lara laradi vetpes, “Una mumu asu ia.” Ketla mo laradi ga lok tin, “Leeme Silok, una ke xepe be ia, kusu anat pas la anak mit ne tamak.”
LUK 9:60 Ketla ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Una ke nedi limixin kopmen toxot tidi xeneng at Linintoo, dinak mit limixin nedi di met pam. Unat pas at laramenemen la una vavang mi Linintoo at ne Moroa.”
LUK 9:61 Lara laradi bok ga lok tin, “Leeme Silok, aba mumu asu u, ketla una ke xepe be ia xusu ana lox abeese be lentaba rak.”
LUK 9:62 Iesu ga lok tin, “Do tara i ru kaxat ka i xusu na gugu ria, la amisik neni ik milik amlong ti lempanga ren, neni xopmen na epovo ti lok lugugu at Linintoo at ne Moroa.”
LUK 10:1 Melemu at nai Leeme Silok ga soxolik ka bok lavanuti sangaun mi legepura luvuttadi la ga riki aonon di, legepura, legepura, kusu dinamgo rin la dina vavang mi Lagale Lavavang uto at lengkot axap, la at levenmenemen, neni ga lok do nabat pas ue.
LUK 10:2 Neni ga paase poovo mi limixin di goxo nunu ren. Ni ga lok, “Langsangan laraamang mo ira mukun pam, ketla ixo buaang nedi luvuttadi gugu xusu ti lox abeles leveluxa ukeneng at laraogu. Kuren la mina sing laradi loklok tatao at laraamang kusu neni naba riki asu tuvuttadi xusu ti lox abeles leveluxa.
LUK 10:3 Minat pas uto at laramenemen! Nenia ana sak tiki nemi ngan lubungsipsip uto xantubu at lubungman atat.
LUK 10:4 Nemen mita xip kaka tengkon tonomka, kopla teventat, kopla tempanga vatpas. Nemen gat mita ru at langas kusu mina paase aleng mi tara.
LUK 10:5 Dola mina beles ukeneng at toogu, levelinga avot mina tong i xeretna, ‘Lenmila na nemen at na loogu.’
LUK 10:6 Mo do laradi at lenmila i nemen go ap mo loogu, mina ke nom lenmila atnimi na nemen eburu min. Mo do xopmen, mina lok kaka amlong nom lenmila basinge di.
LUK 10:7 Mina nemen at nom leges ogu mene nga. I lox avukat do mina anan la mina inin lempanga salai dina raba nimi min, mila laradi gugu i epovo xusu na lok kaka luunun teren. Nemi mina nemen at leges ogu mene nga ap mo lemenemen.
LUK 10:8 Mo do mina beles at temenemen silok la dina vaase momo rangarang nimi, mina anan lempanga anan dina lox agagas li i rinimi.
LUK 10:9 Mina lox aroo levenanmeres ap mo lemenemen, la mina lok tinedi limixin me go do, ‘Langas ti Linintoo at ne Moroa monga i auret.’
LUK 10:10 Ket do nemi mina beles at temenemen, la kopmen dina vaase momo rangarang nimi mi lomomo go, mina vas su uto at langas, la mina lok tidi xeretna,
LUK 10:11 ‘Laxakup at na lemenemen atnimi no ma vas kaka i mi lengkangkedek atnama, ma semla xepe raba nimi min, kusu ti lox asuusu lebelemamao at ne Moroa rinimi. Ketla mina doxoma i na, langas ti Linintoo at ne Moroa monga i auret!’
LUK 10:12 A tong i rinimi do at laaleng ete, Moroa naba lox asu lumumuat ti mo limixin kakapmek to Sodom, ketla ti mo limixin tongtonga xepe, lumumuat naba silok aleng tidi.”
LUK 10:13 La ne Iesu ga lok bok, “Naba lok kapmek aleng tinemi limixin to Korasin! La naba lok kapmek aleng bok tinemi limixin to Betsaida! Mo do na levempanga sangsangu nia ga lox i ro atnimi, dita lox i ro Taia la Sidon, gano migomgo limixin me go, nedi gita leeng pam la gita etara mun lengkontamon kapmek, la gita reevi vam laxakup at lengkot atdi kusu ti lox asuusu i do dira leeng basinge vam laxakapmek atdi!
LUK 10:14 At laaleng ete Moroa naba lox asuusu lumumuat ti limixin at lumenemen Taia la Sidon, ketla langsangan lumumuat naba nemen atnimi.
LUK 10:15 La nemi limixin to Kaprenaum! Mi vavara i do mina silok ti limixin axap, ketla ne Moroa naba sok gingin asi minimi uto at lemenemen songsongot!”
LUK 10:16 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Do nege ing tonga nimi, neni ing tonga ia. La do nege i sok tixirixes nimi, i sok tixirixes ia. La do nege i sok tixirixes ia, i sok tixirixes ne Moroa ga riki ia ude.”
LUK 10:17 Lavanuti sangaun mi legepura luvuttadi digamlong, diga umsu mi langsangan lomomo la diga lok, “Leeme Silok, lubunggas diga ronga res atnama mo do maga vaase lolos tidi mi laasen taram!”
LUK 10:18 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nia aga ven lixitkis orong at ne Satan ga xap la ni ga subu soso boro vana at laxalibet ngan lavanga i mam.
LUK 10:19 Mina ronga i na. Ara raba vam nimi mi lolos, kusu minat pas mavana at laxasii la at laxan aksoxomet, la mavana bok at lolos at ne Satan la kopmen tepanga naba lox asongot nimi.
LUK 10:20 Ketla nemen mita momo mumu i do lubunggas di ronga res atnimi. Ketla mina momo mila levenasen atnimi, Moroa ira malagan pam i ro at laxalibet.”
LUK 10:21 Ap mo mun loxonaleng Loroonan Kaala ga suxuna ne Iesu mi lomomo, la ni ga lok, “Tamak, nenu Leeme Silok at laxalibet mi lavatbung menemen! A tong avukat tu mila ugara lox ase vam nedi limixin kopmen tevenasen silok atdi mi na lempanga. La uga lipe i basinge limixin leklen la limixin dokdoxoma. I ruturun, Tamak. Anai uga lox i mi lodoxoma la lomomo ram.
LUK 10:22 Tamak. Ura raba vam ia mi lempanga axap. Kopmen teta naklen nege lamdak taram, ketla nenu xusuk. La kopmen teta naklen nege ne Tamak, ketla nenia xusuk mun, la tinedi mun nenia a vara i xusu ana lox asuvos i ridi.”
LUK 10:23 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga nemen kusuk la neni ga milik alu rinedi la ga lok tinedi, “I lox avukat aleng mun tinimi mi ven na lempanga!
LUK 10:24 A tong i rinimi do buaang lavaeme vapaase ali la lavaorong diga vara i do dina ven mo lempanga nemi mira ven pam i, ketla di goxo epovo. La diga vara i do dina ronga i mo levelinga mira ronga vam i, ketla di goxo epovo.”
LUK 10:25 At lara laaleng lara laradi loklox ase at Laulis Linga ga xatu kaxat la ga doma i do na lok tong ne Iesu. Ni ga lok, “Laradi loklox ase. Nia anaba lok lavanga salai xusu ti lok kaka lorooro avolo.”
LUK 10:26 Iesu ga lok tin, “Laulis Linga i tong i do xereva? U doma i do ua lavasuun teren?”
LUK 10:27 La mo laradi ga vorang i rin keretna, “Mina vavara aleng Leeme Silok ne Moroa atnimi mi lebelen nimi axap, mi loroonan axap atnimi, mi lolos axap atnimi, la mi levendoxoma axap atnimi. La mina balamu mo limixin di nemen saparap nimi kerekngan pam mi balamu nimi.”
LUK 10:28 Iesu ga vorang i rin keretna, “Lesepsepo ram ik mokso. Una lox i xuren la unaba rooro.”
LUK 10:29 Ketla laradi loklox ase at Laulis Linga ga vara i xusu na lok li i ri lomokmokso, kuren la ni ga lok ti ne Iesu “Nege mo lara i nemen saparav ia?”
LUK 10:30 Iesu ga vorang i rin, “Lara laradi ga vas kaxat boro Jerusalem uto Jeriko, la limixin kakapmek diga xala i. La diga sak mus pes levesingsiga ren, la digap sev i la diga on basinge i ga met aroo.
LUK 10:31 Ap mo mene loxonaleng lara lamaasa gat pas mu mo langas. Se neni ga ven i nom laradi, neni ga vas sengseng polo i uto at lisigege ngas.
LUK 10:32 La lara laradi gugu at loogu laplavang, neni bok ga vas polo go, la ga ven nom laradi, la ga vas polo manga i uto at lisigege ngas.
LUK 10:33 Ketla leeme boro Samaria mo ga mumu ngas ga rupot saparav i, la se neni ga ven i nom laradi, lebelen ga lok mu i.
LUK 10:34 Ni gat pas saparav i, la ga soli laxadan momonok at lo olip eburu mi lavaen to at levenin kooxing teren, la ga is pe mo levenin kooxing mi labantamon. La neni ga xip kaka nom laradi uto at lodongki ren la ga lok kaka i uto at loogu mikmidi, la neni gak lok tatao i.
LUK 10:35 Ap mo laaleng petpes ni ga lok kaka legepu denarias la ga raba mo laradi gak lok tatao mo loogu min, la ni ga lok ti mo laradi gak lok tatao loogu. ‘Unak lok tatao na laradi, mo do nia anamlong bok at na langas, anaba un amlong bok lempanga ram uga lok tooro na laradi min.’”
LUK 10:36 La ne Iesu ga lok, “At lodoxoma ram ua lara atdi na lavantun ga balamu aleng mo laradi limixin kipkip pilo diga sev i?”
LUK 10:37 Laradi loklox ase at Laulis Linga ga vorang i rin keretna, “Mo laradi ga lok tooro i.” Iesu ga lok tin, “Una lok mun i xuren.”
LUK 10:38 Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga mumu mo langas la digat pas uto at lara lemenemen. La lara latkin, laasen teren ne Mata, ga xup kaka di uto at loogu ren.
LUK 10:39 Neni ga ruuna lara neton, laasen teren ne Maria, mo gat kis saparap luxangkedek at Leeme Silok la gang tonga leveloklox ase ren.
LUK 10:40 Ketla ne Mata gak lox angtang solo mi leven gugu neni ga lok do na lox i. Kuren la neni ga vas saparap ne Iesu la ga lok, “Leeme Silok, uxo doxoma ia do netak i ke xusux ia xusu anak lox angtang mi na lempanga? Tong i rin kusu nat pas ude la neni na lok tooro box ia!”
LUK 10:41 Leeme Silok ga lok tin, “Mata, Mata! Lodoxoma ram ingtang solo la urak lox angtang mi laxampanga solo.
LUK 10:42 Ketla legesa vanga mun uk pakes tin. Maria i vara i do nang tonga leveloklox ase rak, la tara noxo lok pes i na basinge i.”
LUK 11:1 At lara laaleng Iesu ga ngising to at lara lenep. La melemu at lisingising teren, lara lun pinivu ren ga lok tin, “Leeme Silok, una lox ase nema mi lisingising, kerekngan ne Jon ga lox ase lavaun pinivu ren.”
LUK 11:2 Iesu ga lok tinedi, “Mo do mina sing, miba vaase xeretna, ‘Temen nema, mana lok ngangao at laasen taram. Linintoo ram na vot.
LUK 11:3 Unam taba nema mi leveluxa at levenaleng axap.
LUK 11:4 Doxoma xepe laxakapmek atnema, kerekngan nema ma doxoma xepe laxakapmek atnedi di lox i rinema. La nemen uta lok li nema ri leveloklok tong pen i lolos.’”
LUK 11:5 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Dola tara atnimi nat pas uto at loogu at lentangas teren at laxanimin tubu la na lok tin, ‘Lentangas tarak, una raba ia mi tavantun tengkongkide.
LUK 11:6 Lentangas tarak it pas at langas babaalom, mo vam i rupot to at loogu rak, la axo ruuna teveluxa kusu ti raba i min.’
LUK 11:7 La do lentangas taram na vorang levelinga ram to xeneng at loogu ren keretna, ‘Nemen uta lox angtang ia! Lumusmaragu dira vipe vam i, la nema loxoetemen na mara unga vam. A noxo xatu kaxat bok ba la ana raba u mi tempanga anan.’
LUK 11:8 A tong i rinimi, keke i do ixo xatu kaxat la ixo raba u mi lengkongkide mila neni lentangas taram. Ketla neni naba xatu kaxat la na raba u mi lempanga axap nenu uk pakes tin mila nenu xa uxo mangan kusu una ngising aptaptang i.
LUK 11:9 Kuren la a tong i rinimi do, mina ngising, la minaba ruuna xaka i. Mina puse, la minaba vuse xaka i. Mina dipdi, la lumusmaragu naba rem suang tinimi.
LUK 11:10 Mila, do mina ngising ne Moroa, minaba lok kaka i. La do nemi mina puse, minaba vuse ka i, la lumusmaragu naba rem suang tinemi mi dipdi.
LUK 11:11 Kereva, i epovo do temen lamdak na raba ne nitna mi tisii mo do neni na sing ti temat?
LUK 11:12 Kopla i epovo kusu neni na raba i mi laksoxomet mo do neni na sing ti taxabili kaxak? Kopmen.
LUK 11:13 Keke i do mi bilinga, ketla miklen i do mim taba lempanga nunuan ti laxamdak atnimi. La kerepmo ne Moroa i nemen to vana at laxalibet naba raba Loroonan Kaala tinedi di ngising i!”
LUK 11:14 Iesu ga riki xepe lagas gak lok at laradi kopmen goxo paase. Se nom lagas ga sixisu, laradi ga lox epovo xusu na paase. Buaang limixin diga sangu.
LUK 11:15 Ketla lentaba luvuttadi diga lok, “Neni i riki asu lubunggas mi lolos at ne Belsebul, leeme gomgo at lubunggas.”
LUK 11:16 Lentaba diga vara i xusu dina lok tong pen i, kuren la diga sue i xusu na lok tavanga sangsangu xusu ti lox asuusu i do ne Moroa ga riki i.
LUK 11:17 Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma atdi la ni ga tong lavapaase poovo ridi xeretna, “Dola tubung mixin di epes di ti lengkon binam tadi, la dia esep eburu minedi xa, kopmen noxo lok nunuan letuna atdi. Loxoetemen do di epes di xusu ti esep, dinaba xis epeseves.
LUK 11:18 Kuren la mo do ne Satan eburu mi limixin teren dina epeseves ti legepu binam tadi la dina esep, lolos teren naba nemen babaalom kereva? Mi tong i do a lox asu lubunggas mila ne Belsebul i raba ia mi lolos kusu ti lox i.
LUK 11:19 Mo do nia a lox asu di mi lolos at ne Belsebul, kereva ba limixin sangsanga atnimi di lox asu di? Nedi di lox asuusu i do levelinga atnimi kopmen nak mokso!
LUK 11:20 Ket do a lox asu di mi lolos at ne Moroa, Linintoo at ne Moroa monga ira vot pam parap nimi.
LUK 11:21 Mo do laradi lolos na lox agagas li lempanga esep teren, la na lok tatao loogu lolos teren, mo lempanga axap teren naba nemen avukat.
LUK 11:22 Ket do tara taradi, lolos teren i volo i, na esep eburu min la na sev asi i, neni naba lok ka lempanga esep at nom laradi gak lok tatao loogu ren min, la na epes lempanga salai neni ga xip pilo xaka i.
LUK 11:23 Taradi do kopmen neni atarak, neni i munepen minia. La do tara kopmen nak lok tooro ia ti xup bubua ka laxasipsip, neni i sak epeseves laxasipsip.”
LUK 11:24 Iesu ga lok keretna, “Dola lagas na sixisu basinge laradi, bat pas saasaa at lengkot, ba reven ti toxot kusu tin ti lok mamana. Mo do noxo vuse ka toxot, naba doma i xeretna, ‘Anamlong uto at no laradi, nenia aga on basinge i.’
LUK 11:25 La neni bamlong la na long lenget ka i do mo loxot im games la ira lox avukat pam.
LUK 11:26 La neni bat pas la na lok ka bok lavanuti lubunggas, lolos atdi i volo i, la dibat pas la diba vubeles ap mo laradi. Kuren la mo laradi naba nemen kakapmek tino.”
LUK 11:27 Se ne Iesu ga vaase axap na levelinga, lara latkin to xantubu at limixin ga lok ti ne Iesu keretna, “Moroa na lox anarong latkin ga visix u la ga lox asilox u!”
LUK 11:28 Ketla ne Iesu ga vorang i rin keretna, “I ruturun, ketla nedi mun di ronga levelinga at ne Moroa la di mumu asu i, Moroa naba lox anarong di.”
LUK 11:29 Se limixin diga umsu saparap ne Iesu, neni ga lok tidi xeretna, “Limixin at na levenaleng nedi limixin kakapmek tinotno! Di ngising ti tavanga sangsangu, ketla kopmen a noxo lok tara ridi. Ketla dina doma mumu mun leretere at ne Jona.
LUK 11:30 Lorooro at ne Jona neni lampoovo rinedi limixin boro Nineve. La kerepmo lugugu at Laradi Mevana neni lampoovo rinedi limixin at na levenaleng.
LUK 11:31 At laaleng ete latkin gomgo boro Seba naba xatu kaxat la na tong asu laxakapmek atnimi limixin at na levenaleng, mila neni ga vas kaxat boro vaxalom tinotno xusu na ronga levenanasa at ne Solomon. Ketla a tong i rinimi do lara laradi ik lok pam kantubu atnimi, neni i silok ti ne Solomon.
LUK 11:32 At laaleng ete limixin boro Nineve dinaba ru kaxat la dina bala raba nimi, mila diga leeng basinge laxakapmek atdi at nom laaleng diga ronga ne Jona ga vavang tidi. La a tong i rinimi do lara laradi ik lok kantubu atnimi neni i silok ti ne Jona.”
LUK 11:33 La ne Iesu ga lok keretna, “Kopmen taradi na sox aros lababao la na lok li alipe i xopla na lok li i ro maxopok at lavatbaaket. Ketla neni i lok li i ro at loxot lababao i tu e, kusu limixin diba reven at laxasep teren do dina beles.
LUK 11:34 Lengkatli atnimi i ngan laxasep ti lorooro atnimi. Dola lengkatli i reven ti lempanga avukat, lorooro atnimi mo naba umsu mi laxasep. Ket do lengkatli atnimi i reven ti lempanga xapmek, lorooro atnimi naba nemen at lamain.
LUK 11:35 Mina lok tatao avukat nimi, kusu lorooro axap atnimi noxo umsu mi lamain.
LUK 11:36 Do lorooro axap atnimi naba umsu mi laxasep, la kopmen tekot main go xeneng teren, nom lorooro axap taram nabam games, kerekngan mun lababao i lox axasep labantuxu mi losoosoo ren.”
LUK 11:37 Se ne Iesu ga vaase axap, lara atdi lubung Parisi ga lam ka i xusu na anan eburu min. La neni ga vubeles ukeneng at loogu la ga xis kopok kusu dina anan.
LUK 11:38 Mo la Parisi ga rakdu aleng mila neni ga ven ne Iesu kopmen goxo gos avot be lukngen kusu ti anan.
LUK 11:39 La Leeme Silok ga lok tin, “Nemi lubung Parisi mi gos anunuan no maxamang at lakap inin mi lavanga tingtigon, ketla no maxeneng atnimi, nemi mi umsu mi loklok ti belegaao la loklok kakapmek petpes bok.
LUK 11:40 Nemi limixin tangtangku! Kereva, kopmen ne Moroa goxo rudum i no maxamang la no bok maxeneng?
LUK 11:41 Ketla mina raba lempanga salai no i nemen at lengkap mi levempelet atnimi tinedi limixin banbalo, la lorooro atnimi naban manton.
LUK 11:42 Naba lok kapmek tinotno rinimi, lubung Parisi! Mim taba ne Moroa mi loxot i sev asangaun at lempanga atnimi, i ngan levengkuma mi leveloombo la lempanga vetpes bok. Ketla nemi mi sok tixirixes loklok manmanton la lavavara ri ne Moroa. Anai nemi mina lox i, la nemen mita sok tixirixes nom loklok ti raba ne Moroa mi lenep avot at lasangaun at lempanga.
LUK 11:43 Naba lok kapmek tinotno tinimi lubung Parisi, mila mi vavara aleng lengkot kitkis to melamgo at limixin keneng at laraogu singising. La mi vavara i do limixin dina seega rangarang nemi mi loklok ngangao ro at lengkot etang.
LUK 11:44 Naba lok kapmek tinotno rinimi! Nemi mi lok ngan lara maaut kopmen di goxo lok katling di, la limixin dit pas teren la kopmen dinaklen laxakapmek ik lok teren.”
LUK 11:45 Lara laradi loklox ase at Laulis Linga ga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase, ise nenu u tong i na, nenu u vaase sok bok nama.”
LUK 11:46 Iesu ga vorang i rin keretna, “Naba lok kapmek tinotno bok tinimi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga. Mila mi lok li levenaknixip melemu at levenantuno atdi limixin, la i lolos aleng kusu dinap kiv i. Ketla nemi xa kopmen mina song asu lixilik mi tanatsivisip atnimi xusu mina lok tooro di tip kip mo levenaknixip.
LUK 11:47 Naba lok kapmek tinotno rinimi! Mila miga lok lara maaut nunuan kusu ti lavaeme vapaase ali megano, ua lavalabat atnimi diga sev amet di.
LUK 11:48 La kerepmo nemi mi lox asuusu i do, nemi xa miga siam ap mo laxakapmek lavalabat atnimi diga lox i. Mila diga sev amet lavaeme vapaase ali, la nemi miga lok li simen to mavana at lara maaut tidi.
LUK 11:49 Kuren la ne Moroa mi lakleklen silok teren ga lok, ‘Nia anaba riki lavaeme vapaase ali la luvuttadi vavang, la lentaba atdi dinaba sev amet di la lentaba dinaba lox asongot di.’
LUK 11:50 Kuren la limixin at nai levenaleng dinabap kip langsangan lumumuat mumu laniu at lavaeme vapaase ali axap. Ga ruka i at laaleng at ne Moroa ga rudum li na lavatbung menemen,
LUK 11:51 at laniu at ne Abel ga se at laniu at ne Sakaria. No lavalabat atnimi diga sev amer i ro xantubu at loxonin laplavang la loxot i xaala. I ruturun tinotno. A tong i rinimi do limixin at na levenaleng dinabap kip langsangan lumumuat mumu nedi axap!
LUK 11:52 Naba lok kapmek tinotno rinimi, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga! Nemi xa mi rebeng alis lolos levelinga at ne Moroa i tong asu langas ti ruuna ka lorooro. Ketla nemi xa kopmen mina xasep teren, la mi lok pe nedi di lok do dina lok kaka i.”
LUK 11:53 Se ne Iesu ga vas kaxat basinge mo loxot, luvuttadi loklox ase at Laulis Linga la lubung Parisi diga ruka i xusu dina ven i ngan laradi munepen la dina sue i mi laxasusue.
LUK 11:54 La kerepmo diga puse ngas kusu dina lok li ne Iesu at lavapaase silok mo do ni na tong kapmek toxolinga.
LUK 12:1 Ap mo laaleng buaang nedi limixin diga vot buru, la diga umsu aleng, la diga epas gat. La ne Iesu ga vaase avot ti lavaun pinivu ren keretna, “Mina lok tatao avukat nimi basinge liis (yeast) at lubung Parisi. Nedi luvuttadi loklok sosolom.
LUK 12:2 Do lavanga salai limixin dina sibo pe i, nom i naba xis asuvos. La levendoxoma alipe, nom i limixin dinabaklen axav i.
LUK 12:3 Mo levelinga mina tong i at lamain, limixin dinaba ronga i at laxangking tubu. Mo levelinga nemi mi vaase nemnem min to at lenbaalung at luvuttadi to xeneng at laraogu vipi pe, nom dinaba xup aonon min to mavana at lavatlak gu.”
LUK 12:4 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Larapen tangas tarak! A tong i rinimi, nemen mita marat atnedi di sev amet labantuxu, ketla melemu ren kopmen di noxo epovo ti lok tavanga i lok kapmek tinimi.
LUK 12:5 Ana tong i rinimi do legesa radi mun minak marat teren. Minak marat at ne Moroa, melemu do ira sev amet tara, neni i ruuna bok lolos kusu na lu abeles min uto at lemenemen songsongot. I ruturun tinotno. A tong i rinimi do minak marat kusuk mun at ne Moroa.
LUK 12:6 Luunun at lavalimo pixa i epovo at legepu peni, ketla kopmen teta atdi ne Moroa naba domampe i.
LUK 12:7 La kerepmo ne Moroa im doma mumu amisik nimi, ikleklen bok leexes at lengkabinim at lempatlak atnimi. Nemen mita marat mila luunun atnimi at lemeren ne Moroa i silok ti luunun at lavapixa.
LUK 12:8 A tong tuturun i rinimi. Do nege i tong asu i do neni atarak to melamgo at limixin axap, nenia, Laradi Mevana, anaba tong box i do neni atarak to melamgo at lubung angelo at ne Moroa.
LUK 12:9 Ket do nege i tong i do i xopara ia ro melamgo at limixin la i lok do neni kopmen atarak, nenia, Laradi Mevana, anaba sok tixirixes box i ro melamgo at lubung angelo at ne Moroa.
LUK 12:10 Do tara na tong toxolinga bilinga mumu ia, Laradi Mevana, i epovo do ne Moroa naba doxoma xepe nom laxakapmek teren. Ketla do nege i tong levelinga i lok kapmek mumu Loroonan Kaala, ne Moroa noxo doxoma xepe nom laxakapmek teren.
LUK 12:11 Do dina song araba nimi uto at laraogu singising kusu dina lok li nimi at lavapaase, kopla to melamgo at luvuttadi silok kopla to melamgo at luvuttadi amgomgo, nemen mita doxoma solo do minaba vaase pe nimi xereva xopla lavanga salai mina tong i.
LUK 12:12 Mila Loroonan Kaala naba lox ase nimi mi levelinga ap mo mene loxonaleng la mina vaase asu i.”
LUK 12:13 Lara laradi ro xantubu atnedi nom limixin ga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase, una tong i ri netak kusu na episa lapnovos at ne temen nama ga met basinge i xantubu atnama.”
LUK 12:14 Iesu ga vorang i rin keretna, “Leeme, kopmen tara ga raba ia mi levelinga mumuat kusu ana ronga linga, kopla ana epes lempanga kantubu atnumu.”
LUK 12:15 La ni ga vaase rinedi axap, “Mina reven avukat, la mina lok tatao avukat nimi basinge lempanga at na lorooro. Mila lorooro ruturun ti laradi kopmen dina lok ka i at na lavatkangka, keke i do neni ip novos aleng.”
LUK 12:16 Melemu ne Iesu ga tong asu lara lavapaase poovo ridi xeretna, “Lara laradi gap novos, ga ruuna loxongkangka mi laraamang gak lok teren. La nom lempanga neni gatlo li i ga visik levempeven una avukat.
LUK 12:17 La ni ga doma i xeretna, ‘Axo ruuna toxot kusu ti lok li na lempanga. Aba lok lavanga salai?’
LUK 12:18 La ni ga lok, ‘Anaba lox i xeretna. Anaba ut asi laraogu lili luxa rak la ana lok taraogu silok, la anaba lok li lempeven una rak go la lentaba lempanga vetpes bok.
LUK 12:19 La melemu aba lok keretna. Ara ruuna vam lempanga nunuan, i epovo ria at laxanmaares solo. A ruuna ka vam lorooro nunuan, ana anan, ana inin, la ana momo!’
LUK 12:20 Ketla ne Moroa ga lok tin, ‘Nu laradi baulang! Lingina mun at laxanimin unaba met. La nenu noxo lok kaka nom lempanga uga gagas li i ru.’”
LUK 12:21 La ne Iesu ga lok bok, “Anai i lok ngan nedi di lili laxampanga solo kusu tidi, ketla to at lemeren ne Moroa kopmen di, dinap novos.”
LUK 12:22 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “La kerepmo a tong i rinimi do nemen mita bulu mu leveluxa mik pakes tin kusu mina rooro, kopla mumu levesingsiga mik pakes tin kusu ti etara.
LUK 12:23 Lorooro i silok aleng ti leveluxa, la labantuxu i silok aleng ti levesingsiga.
LUK 12:24 Mina ven lavapixa. Dixotlotlo tevempeven una, la dina lili buru leveluxa. Dixo ruuna taraogu kopla tengkot lili. Ketla ne Moroa im taba di! Moroa im doma i do nemi mi silok aleng ti lavapixa.
LUK 12:25 Ua lara atnimi i epovo xusu na nemen at tentaba tenmaares bok do ni na doma mu solo i?
LUK 12:26 Mo do mixo epovo kusu mina lok na lavanga lixilik, nemen mita doma mu solo i, kusu mina ruuna ka lempanga at na lorooro.
LUK 12:27 Mina ven lempatko i suusu, ixo gugu la kopmen nak lok tevesingsiga. Ketla a tong i rinimi do ne Solomon, gap novos aleng, ketla levesingsiga ren goxopmen goxom games ngan i na lempatko.
LUK 12:28 Ne Moroa axa ik paxasiga na lempatko, i ngan lempivilis mo i nemen de lingina, la kantamak dina rin asonao i ro at laxao. Kereva, Moroa ixo epovo xusu na raba nimi mi levesingsiga? Nemi limixin, lununu atnemi i lixilik aleng!
LUK 12:29 Kuren la nemen nimi mita doma solo i do miba an lavanga salai la mina in lavanga salai.
LUK 12:30 Limixin axap at na lavatbung menemen kopok di doma mu amisix i na lempanga. Ketla ne Temen nimi iklen i do nemi mik pakes ti na lempanga.
LUK 12:31 Nemen mita doma solo ri na, ketla mina ruuna ka avot be Linintoo at ne Moroa, la ne Moroa naba raba epovo ba nimi mi lempanga anan la lempanga singsiga.”
LUK 12:32 La ne Iesu ga lok bok, “Limixin tarak, nemen mita marat, mila ne Temen nemi, i momo xusu naba raba nemi mi Linintoo ren.
LUK 12:33 Mina sesep mi lempanga atnimi la mina raba lempilas at nom lempanga rinedi limixin banbalo. La kerepmo mi noxo doma solo lengkontonom ka atnimi mo ba lok kapmek la lempilas atnimi na sonao. Ketla minaba ruuna ka lapnovos tinimi ro vana at laxalibet.
LUK 12:34 Mina lox i xuren mila lorooro axap atnimi naba lok mu lapnovos atnimi.”
LUK 12:35 La ne Iesu ga lok bok, “Mina gagas ti lomlong tarak i ngan laradi i etara avarang lisingsiga la lababao ren i ngangao,
LUK 12:36 kerekngan luvuttadi gugu di ngangais ti leeme silok atdi mo naba vot boro at loklox epot. Do neni na vot la nap dipdi, dinaba suang soso mun lumusmaragu rin.
LUK 12:37 Naba lox avukat tinedi na luvuttadi gugu do leeme silok atnedi i long lenget ka di do di tuang, la dia gagas mo do neni imlong! A tong i rinimi, do neni xa naba vaxasiga i mi labantamon maut kusu na gugu ridi, la na lox axis di ukopok la na raba panga anan di.
LUK 12:38 Naba lox avukat tinedi luvuttadi gugu mo do leeme silok atnedi i long lenget ka di, di gagas, mo do neni gi rupot at laxanimin tubu kopla at lerengteng kaxak!
LUK 12:39 La mina xasep at nai! Mo do laradi at loogu iklen loxonaleng laradi xipkip pilo naba vot, neni noxo ke nom laradi xipkip pilo na das beles uto xeneng at loogu ren.
LUK 12:40 La nemi bok mina gagas mila Laradi Mevana naba vot at loxonaleng mi noxo doxoma i do ni naba vot teren.”
LUK 12:41 Pita ga sue ne Iesu xeretna, “Leeme Silok. Kereva, u tong i na lavapaase poovo rinema xusuk mun, kopla u doxoma i do ri limixin axap?”
LUK 12:42 Leeme Silok ga vorang i rin keretna, “Nege mo laradi ruturun la lasaxaruki avukat? Neni mo laradi, leeme silok teren naba lok li i xusu nak lok tatao loogu ren la na raba lavasaxaruki mi lempanga anan tidi at lengkonaleng mokmokso.
LUK 12:43 Naba lox avukat ti mo lasaxaruki, mo do leeme silok teren nabamlong la na long lenget ka i do i lox epovo lugugu ren.
LUK 12:44 A tong tuturun i rinimi do mo leeme silok naba lok li lasaxaruki ren kusu na lok tatao lempanga vipis axap teren.
LUK 12:45 Ket do nom lasaxaruki na doma i do, ‘Leeme silok tarak mo noxomlong soso.’ La nap sep lentaba lavasaxaruki, lavatlok eburu mi lavakin, la ira anan la ira inin la ira inin tangtangku.
LUK 12:46 Melemu leeme silok teren nabamlong at tara taaleng lasaxaruki ren ixo doxoma i do ni naba vot teren la at loxonaleng neni xopmen naklen i. Nom leeme silok naba sev asongot aleng nom lasaxaruki, la na lox aonon i uto at lemenemen kusu na nemen eburu minedi limixin kopmen tununu atdi.
LUK 12:47 Lasaxaruki iklen laai leeme silok teren i vara i do ni na lox i, ketla kopmen na lox agagas li i, la kopmen na lok epovo lavavara ren, neni naba lok kaka langsangan losongsongot.
LUK 12:48 Ket lasaxaruki do xopmen naklen laai leeme silok teren i vara i, la i lok lempanga i epovo xusu dina vixis i, leeme silok teren naba sev asongot lixilik mun i. Laradi do ne Moroa i raba i mi lempanga solo, ne Moroa naba sing i xusu na raba amlong bok tempanga solo. La ti laradi ne Moroa i raba solo i mi laxampanga, ne Moroa naba sing i mi taxampanga solo bok.”
LUK 12:49 Iesu ga lok bok, “Aga vot kusu ana lok li na lavatkangka at laxao, la nia a vara i do nom laxao na bao soso!
LUK 12:50 A ruuna lara lumumuat kusu anap kiv i, la labalak i muat aleng kusu ana lok kaka i se ana lox epovo i!
LUK 12:51 Kereva, mi doxoma i do aga vot kusu ana lok li lumulum at na lavatbung menemen? A tong i rinimi do a goxo vot mi lumulum, ketla mi lixitkis epeseves.
LUK 12:52 I ruka i lingina loxoetemen do lavalimo nedi dina epeseves, lavantun dinaba munepen mi legepura, la legepura dinaba munepen mi lavantun.
LUK 12:53 Luvuttemen laxamdak dinaba munepen mi laxamdak atdi, la laxamdak dinaba munepen mi luvuttemen di, la lavakin dinaba munepen mi laxaalik atdi, la laxaalik dinaba munepen mi luvutnen di. La loxoenenen, dinaba emunepen eburu minedi xa.”
LUK 12:54 Iesu ga lok bok ti limixin, “Do nemi mi ven loxontakabu i ru kaxat to at loxot laxangking it lotup e, soso mun mi lok do, larakabu mo naba vot. La i ruturun.
LUK 12:55 La do mi suma lamanman i laa boroxun at lamatbin, nemi mi lok, ‘A lok do nabaplivi mo.’ La i lok kuren.
LUK 12:56 Nemi luvuttadi loklok sosolom! Mi reven lavatbung menemen mi laxalibet la mi epovo mina tong asu na lempanga. Tila ba, mixo doxoma xibis lovotpot at Laradi Mevana?”
LUK 12:57 Iesu ga lok bok, “Tila mi xopara i do mina mumu asu loklok nunuan la mirak lok li amisik limixin at lavapaase?
LUK 12:58 Mo do taradi na lok li lumumuat mavana atnimi la na lok kaka nimi ri lavapaase, mina lolos kusu mina lox akmokso nom lavapaase eburu min. Mina lox i at loxonaleng mit pas mu langas, kusu neni noxo vaxaru li nimi ro melamgo at laradi rongtonga linga. La laradi rongtonga linga na song araba nimi uto at laradi rutu mu, la laradi rutu mu na lok li nimi at loogu xokoxo.
LUK 12:59 A tong tuturun i rinimi do mi noxo epovo xusu miba vas su basinge loogu xokoxo se do mina un axap pam luunun at nom lavapaase.”
LUK 13:1 Ap mo mun loxonaleng lentaba luvuttadi mo diga nemen go, diga vaase ri ne Iesu mumu lentaba luvuttadi boro Galili, ne Paelat ga sev amet di at loxonaleng digaplavang saparap ne Moroa.
LUK 13:2 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mi doxoma i do mo luvuttadi boro Galili diga xapmek tinotno rinedi leme Galili, kuren la diga met kerepmo.
LUK 13:3 Kopmen tinotno! Ketla a tong i rinimi xeretna. Mo do mi noxo leeng basinge laxakapmek atnimi, nemi bok minaba seeve.
LUK 13:4 La kereva ba di nom lasangaun mi lavanuan luvuttadi to Siloam diga met at loxonaleng loogu babaalom ga subu kimit di? Mi doxoma i do nom luvuttadi diga xapmek tinotno rinedi limixin avukat diga nemen to Jerusalem?
LUK 13:5 Kopmen tinotno! Ketla a tong i rinimi xeretna. Mo do mi noxo leeng basinge laxakapmek atnimi, nemi bok minaba seeve.”
LUK 13:6 Melemu ne Iesu ga vaase ridi mi lavapaase poovo xeretna, “Lara laradi ga ruuna luuna pik ga suusu ro at laraamang vaen teren. Ni gat pas kusu na ven ti tevempeven una go ap mo luuna pik, ketla ni goxo long lenget ka tara.
LUK 13:7 Kuren la ni ga lok ti laradi loklok tatao at laraamang, ‘At lavantun maares axap ta, nia agat pas ude xusu ana ven ti tempeven una at na luuna pik, la axo vuse ka leveven una. Tara asi i ukopok! Tila i tu amisik la ira vaaxap lomonok at laxangka?’
LUK 13:8 Ketla laradi loklok tatao laraamang ga lok tin, ‘Leeme silok, una ke bok be i at na mun legesa maares. La ana xe xangkan i la ana suxa i mi taxannorang una.
LUK 13:9 La mo do na luuna na visik tevempeven una pik at na lamaares mavana, naba lox avukat. Mo do kopmen, i epovo do dina ra asi ba i!’”
LUK 13:10 At lara laaleng kaala ne Iesu ga anasa limixin to xeneng at loogu singising.
LUK 13:11 La lara latkin mo gak lok, lagas ga nemen teren la ga lox i la gak meres at lasangaun mi lavanuan maares. Lantuno ga kauk la ni goxo epovo xusu na tu akmokso.
LUK 13:12 Se ne Iesu ga ven i, neni ga ro ka i uto melamgo atdi la ga lok tin keretna, “Latkin, u lox avukat pam basinge nom lanmeres taram!”
LUK 13:13 Iesu ga lok li lukngen to at nom latkin la soso mun latkin ga lox akmokso lengkot teren upana la ga emi asu mi ne Moroa.
LUK 13:14 Laradi gomgo at loogu singising ga belemamao aleng ne Iesu do ga lox aroo mo latkin at laaleng kaala. La ni ga lok ti limixin, “Lavanna aleng kusu tidik ti lok leven gugu. Kuren la minat pas ude at nom levenaleng kusu miba lok avukat basinge levenanmeres atnimi, ketla kopmen at laaleng kaala!”
LUK 13:15 La Leeme Silok ga vorang i rin keretna, “Nemi luvuttadi loklok sosolom. At levenaleng kaala axap mi sepmus levendongki mi levenbulumaxao ro at levengkot mikmidi la mim lam kaka di xusu dina inin.
LUK 13:16 La kereva ba, ixo lox avukat ti lok tooro na latkin me Judaia at laaleng kaala, Satan ga lok kapmex i xerepmo at lasangaun mi lavanuan levenmaares?”
LUK 13:17 Anaa lovoporang teren ga lox amangan nedi diga munepen min, la nedi nom limixin diga lok momo aleng at nom lavanga sangsangu ne Iesu ga lox i ap mo loxonaleng.
LUK 13:18 Iesu ga sue di xeretna, “Linintoo at ne Moroa i lok ngan laai? La ana tong poovo i atla?
LUK 13:19 I lok ngan liit mastet, laradi ga lok kaka i la gatlo li i ro at loxongkangka ren. Liit mastet ga suu la ga vee una, la lavapixa diga xip lempotpos pixa atdi ro at lengkakan teren.”
LUK 13:20 Melemu manga Iesu ga sue di, “Linintoo at ne Moroa ana tong poovo i atla?
LUK 13:21 I lok ngan liis (yeast) latkin i lok kaka i la ia lok eburu i mi loxompalava ise nom axap loxompalava i xip kaxat.”
LUK 13:22 Iesu ga vas kaxat uto Jerusalem la at na lavatpas teren ni gat pas kantubu at levenmenemen silok la lengkon menemen kakalik, la ga anasa limixin.
LUK 13:23 La lara laradi ga sue i, “Leeme Silok. Kereva, tentaba tuvuttadi mene diba lok kaka lorooro avolo?” Iesu ga vorang i ridi xeretna,
LUK 13:24 “Mina lolos kusu miba beles at lumusmaragu lixilik at Linintoo at ne Moroa, mila buaang limixin diba lok tong i do dina beles ukeneng, ketla di noxo epovo.
LUK 13:25 Leeme gomgo at nom loogu naba xatu kaxat la na vi pe lumusmaragu. La do nemi mina tu ro maxamang la minap dipdi la minak lok, ‘Leeme Silok. Suang lumusmaragu rinama!’ Ketla neni naba lok tinimi, ‘Axoklen nimi, la axoklen i do meva nemi.’
LUK 13:26 La miba vorang amlong i rin keretna, ‘Maga anan la maga inin eburu minu, la uga anasa nama ro at levenmenemen atnama!’
LUK 13:27 Ketla neni naba lok manga, ‘Axoklen nimi la axoklen i do meva nemi. Uto nimi basinge ia, nemi limixin bilinga!’
LUK 13:28 Minaba lok lerengteng silok la minaba rungur ivivilis ap mo laaleng minaba ven ne Abaram, la ne Aisak, la ne Jakop la nedi lavaeme vapaase ali ro at Linintoo at ne Moroa, ketla nemi xa dinaba lu asu minimi.
LUK 13:29 Limixin dinabat pas boro at lengkot axap at lavatbung menemen la dinat kis eburu mi ne Moroa at Linintoo ren.
LUK 13:30 I ruturun do nege nedi monga di lok ngan lempanga gamasa, dinaba ruuna ka levenasen silok. La nedi monga di ruuna levenasen silok, dinaba lok ngan lempanga gamasa.”
LUK 13:31 Ap mo laaleng lentaba atnedi lubung Parisi diga vot pasa ne Iesu la diga lok tin, “Una vas su basinge na lenep la unat pas uto at tengkot petpes, mila ne Erodes i lok do na sev amer u de.”
LUK 13:32 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mina vot pasa nom lavatman sio la mina tong asu levelinga rak tin do, ‘Nenia anak tiki asu lubunggas basinge limixin la anak lox avukat limixin lingina la kantamak bok, la at laaleng sepsev avantun anaba lox axap lugugu rak.’
LUK 13:33 Ketla nenia move anat pas at langas lingina, kantamak, la uatno. Kopmen nak mokso ri leeme vapaase ali kusu dina sev amer i ro at toxot petpes, ketla to Jerusalem mene nga.”
LUK 13:34 La ne Iesu ga bulu aleng la ga lok bok, “Limixin me Jerusalem. Lavalabat atnimi digap sev amet lavaeme vapaase ali, la diga lulu vat nedi limixin papaase asu levelinga, ne Moroa ga riki nedi ude. Buaang levenaleng a lok do ana kok nemi mi lukngak, i ngan lavatpalak kaxak i kok laxannatnat kaxak teren, ketla mixo siam ka ia.
LUK 13:35 Monga Moroa i lox axap loklok tatao ren tinimi. A tong i rinimi do mi noxo ven bok ba ia, se at nom laaleng naba vot la minaba lok keretna, ‘Moroa i lox anarong mo laradi it pas mi laasen at Leeme Silok.’”
LUK 14:1 At lara laaleng kaala Iesu gat pas kusu na anan at leluxa ro at loogu at lara lamgomgo at lubung Parisi. La luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga reven pilo ne Iesu. Mo do neni na lox aroo taradi at laaleng kaala, diba lok li i at lavapaase.
LUK 14:2 Lara laradi luxangkedek teren mi lukngen ga dang, ga vot pasa ne Iesu.
LUK 14:3 La ne Iesu ga sue di eburu mi lubung Parisi xeretna, “Kereva, Laulis Linga atdik i tong i do ik mokso ri lox aroo limixin at laaleng kaala kopla xopmen?”
LUK 14:4 Ketla di goxo vorang levelinga at ne Iesu. Iesu ga lok ka mo laradi ga meres, la ga lox aroo i, la ga riki aonon i.
LUK 14:5 La ne Iesu ga lok tidi, “Mo do tara atnimi i ruuna tamdak kopla tavatbulumaxao la i subu tup uto at lamamara at laaleng kaala. Kereva, ixo epovo xusu mina rep aurut ka i at laaleng kaala?”
LUK 14:6 Ketla di goxo epovo xusu dina vorang levelinga ren.
LUK 14:7 Iesu ga long lenger i do lentaba lavaose diga xis at lengkot nunuan. Kuren la neni ga vaase poovo mu i na loklok tinedi axap. Iesu ga lok keretna,
LUK 14:8 “Dola taradi na lam kaka u uto at loklox epot, nemen utat kis to at lengkot nunuan. Lavanga tara gove i silok tu digara lam kaka vam i,
LUK 14:9 la laradi gomgo at leluxa naba vot la na lok tu, ‘Nemen utat kis at na loxot.’ La kerepmo uba mangan, la diba lok kaka u la una xis to at lisigege.
LUK 14:10 Dola tara na xup ka u uto at leluxa, unat pas la una xis to at lisigege, kusu nom laradi at leluxa naba vot la na lok tu xeretna, ‘Ude u, lentangas tarak, uto u at loxot kitkis avukat.’ Anai ba lox u la dina lok ngangao ram to melamgo atnedi lavaose.
LUK 14:11 Lavasuun at na lavapaase poovo i lok keretna. Do nege i lox asilox i, ne Moroa naba lox alixilix i, la do nege i lox alixilix i, ne Moroa naba lox asilox i.”
LUK 14:12 La ne Iesu ga lok ti mo laradi ga lam kaka i uto ap mo leluxa, “Mo do una lok teluxa kanangking kopla ukantinao, nemen uta lam kaka larapen tangas taram, kopla luvutnetam kopla lentaba at libibinat taram, kopla nedi dipnovos di nemen saparav u, mila diba vorang amlong i ru, la at na langas mun uba xip kaka luunun taram ti mo lavanga uga lox i.
LUK 14:13 Mo do una lok leluxa, una lam kaka limixin banbalo, limixin levenantuno di i kauk, limixin labantuxu atdi i molo, la limixin katli main.
LUK 14:14 La ne Moroa naba lox anarong u, mila kopmen dina epovo xusu dina vorang lempanga ram. Ketla ne Moroa axa naba raba u mi luunun at laaleng limixin manmanton dinaba xatu kaxat basinge lanmet.”
LUK 14:15 Lara laradi gat kis to at laanan ga ronga i na la ga lok ti ne Iesu, “Luvukat tinedi no dinabat kis at leluxa silok to xeneng at Linintoo at ne Moroa.”
LUK 14:16 Iesu ga tong lavapaase poovo rin, “Lara laradi ga lok leluxa silok, la ni ga xup kaka buaang limixin.
LUK 14:17 Ap mo laaleng ti leluxa, neni ga riki lasaxaruki ren kusu na tong i ri limixin do, ‘Ude nimi, lempanga axap ira gagas pam!’
LUK 14:18 Ketla nedi axap diga tong i rin do kopmen di noxot pas ti mo leluxa. Lara avot ga lok ti nom lasaxaruki, ‘Nia a un ka loxongkangka, la anat pas kusu ana ven be i. Una ke be ia.’
LUK 14:19 Lara bok ga lok, ‘Nia a un ka lasangaun lempat bulumaxao la anat pas na xusu ana lok tong pen di ri lok lugugu. A sing u xusu una ke be ia.’
LUK 14:20 Leta vetpes bok ga lok, ‘Anaa vam nia epot, la at na mun lavasuun teren la nia noxot pas ti leluxa.’
LUK 14:21 Lasaxaruki gamlong la ga tong axap na lempanga ti leeme gomgo ren. La leeme gomgo ap mo loogu ga musak teng tinotno la ga lok ti nom lasaxaruki ren, ‘Soso mene nga u, unat pas uto at larangas silok la uto at lengkonnga lixilik bok, la una lok kaka limixin banbalo, limixin levenantuno atdi i kauk la lengkatli main, la luvuttadi labantuxu atdi i molo.’
LUK 14:22 La lasaxaruki ga lox i xuren la ga lok ti leeme gomgo xeretna, ‘Levelinga ram ara lox epovo vam i, ketla lengkonnin angavang nave ri teventaba.’
LUK 14:23 La leeme gomgo ga lok ti lasaxaruki, ‘Unat pas uto at larangas silok la at levenngas lixilik to at laxairing la una lok kaka limixin ude xeneng, kusu loogu rak naba umsu.
LUK 14:24 A tong i rinimi axap do kopmen teta atdi nom limixin, nia aga xup kaka avot di ri leluxa, diba anan at leluxa rak.’”
LUK 14:25 Buaang nedi limixin diga emu eburu mi ne Iesu. La neni ga rem gili la ga lok tinedi,
LUK 14:26 “Dola tara i vara i xusu na mumu asu ia la ni xopmen na doma asilox ia at ne temen la nenen la latkin teren la laxamdak mi luvutneton la luvurinen, la lorooro axa ren, neni xopmen na epovo xusu neni lun pinivu rak.
LUK 14:27 Do nege xopmen na mulus kusu nap kip levenmumuat silok aleng la na mumu asu ia, neni xopmen na epovo xusu neni lun pinivu rak.
LUK 14:28 Mo do tara atnimi i doxoma i do na xip toogu, neni na xis la na lox asu be luunun, do i epovo ri lox axap mo loogu.
LUK 14:29 Mo do ixo lox asu avukat luunun at loogu, la neni xopmen na epovo ri lox axap mo loogu, neni ia vaxaru vam laraxem teren, limixin petpes diba ven i la dibak lok kalise i.
LUK 14:30 Diba lok, ‘Na laradi ga vaxaru kaxat na loogu, ketla neni xopmen na epovo ri lox axav i!’
LUK 14:31 Mo do toorong silok i gagas mi legesa sangaun larabin sangsangaun kobot (10,000) limixin teren kusu diba esep mi lara loorong, neni i ruuna legepu sangaun larabin sangsangaun kobot (20,000), neni na xis be la na doma mu i do kereva neni i epovo lolos kusu na esep mi mo lara loorong kopla xopmen.
LUK 14:32 Mo do xopmen, neni naba riki taradi kusu na ekip tangarang mi nom loorong, dola neni move i nemen paxalom, kusu ba sing ti lok lumulum.”
LUK 14:33 La ne Iesu ga lok bok, “Lavasuun at nai lempapaase poovo keretna. Dola tara xopmen na ke xepe lempanga axap teren, neni kopmen na epovo xusu neni lun pinivu rak.”
LUK 14:34 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Laxakures neni lavanga avukat, ket do loso xakures teren na xap, kopmen bok ba tangas kusu diba lox i la na so xakures manga.
LUK 14:35 Laxakures i lok kapmek pam, kopmen na epovo ri laxangka kopla na lok eburu i mi levente bulumaxao. Limixin diba lok kaka mene i la dina lu xepe nga min. Laradi do i ruuna lubaalung ting tonga na levelinga, i lox avukat kusu neni nang tonga i.”
LUK 15:1 At lara laaleng buaang nedi luvuttadi loklok ka pilas mi luvuttadi xapmek diga vot kusu dinang tonga ne Iesu.
LUK 15:2 La lubung Parisi eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga paase ngunungun mu ne Iesu. Diga lok, “Anaa laradi ik lox avukat ti limixin kakapmek la neni i anan eburu bok midi!”
LUK 15:3 La ne Iesu ga vaase ridi mi lara lavapaase poovo xeretna.
LUK 15:4 “Dola tara atnimi i ruuna legesa sangaun kobot (100) sipsip la legesara atdi na soogong, neni naba lok lavanga salai? Neni naba on basinge lavasik sangaun mi lavasik laxasipsip to at laxampivilis atdi, la nat pas kusu na ven ti nom legesara no ga vas soogong, se rinotno neni ira long lenget ka i.
LUK 15:5 La neni naba lok momo aleng la na xip kaka i upana at laxaka ren,
LUK 15:6 la na xip kaka amlong i uto xolonu. Melemu neni ba xup bubua ka larapen tangas teren la nedi lentaba di nemen aurer i, la na lok tidi, ‘Ata momo aleng mila ara vuse ka vam lisipsip tarak ga vas soogong.’
LUK 15:7 Kuren mun, la a tong i rinimi, do langsangan lomomo aleng kantubu atnedi di nemen to vana at laxalibet mila tegesa radi xapmek neni i leeng basinge laxakapmek teren. Ketla ti lavasik sangaun mi lavasik, lomomo lixilik mun tinedi ro vana at laxalibet. Mila nedi diran manton pam la dixok pakes ti leeng.”
LUK 15:8 La ne Iesu ga lok bok, “Dola tatkin na ruuna lasangaun denarias la na xip kepe tegesu xuven atdi, lavanga salai neni naba lox i? Neni naba sox aros lababao, la na suxu loogu ren, la ba reven avukat at lengkot axap se neni na vuse ka i.
LUK 15:9 Dola neni na vuse ka i, neni naba xup bubua ka larapen tangas teren la nedi di nemen aurer i, la na lok tidi, ‘Nia a momo aleng mila ara vuse ka vam legesu xuven denarias tarak, no aga xip kepe i. Ata lok leluxa silok!’
LUK 15:10 A tong i rinimi do, lubung angelo at ne Moroa dinaba momo aleng do tegesa radi xapmek neni i leeng basinge laxakapmek teren.”
LUK 15:11 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Lara laradi ga ruuna legepu madak.
LUK 15:12 Lara mumu ga lok ti ne temen, ‘Tamak, una raba nga ia mi lenep tarak keneng at laplus taram.’ Kuren la temen nom lamdak ga epes nom lempanga kantubu at lumdak teren.
LUK 15:13 Melemu at lentaba levenaleng lamdak aau ga xip kaka lempanga ren la ga vas kaxat uto vaxalom at lara lenep petpes, la mo go neni ga gosogos gamasa mun mi nom lapnovos teren ti laxaloklok kapmek.
LUK 15:14 Neni ga soxope axap nom lempanga neni ga ruuna i. La langsangan loroxo ga vot ap mo lenep silok axap, la neni ga nemen gamasa nga la goxopmen ta tempanga neni ga ruuna i.
LUK 15:15 Kuren la neni gat pas kusu na gugu at lara laradi ap mo lenep silok, la mo laradi ga riki i uto at lang kolonu bo ren kusu na lok tatao lababo.
LUK 15:16 Ni ga vara aleng i do neni naba anan levenbasa at lababo diga anan i. La kopmen teta goxom taba i mi teveluxa kusu tin ti anan.
LUK 15:17 At lara laaleng neni ga ven kibis lorooro salai neni ga ruuna i, la ga lok, ‘Limixin gugu at ne tamak di ruuna laxampanga anan solo xusu tidi ri anan, la nenia na a lok do ana sala nga!
LUK 15:18 Ana vas kaxat la anamlong uto at ne tamak la ana lok tin, “Tamak, agara lok pam laxakapmek ti ne Moroa la tu bok.
LUK 15:19 Ixo epovo bok ba xusu una tong ia do lamdak taram, una lox ia ngan lasaxaruki ram.” ’
LUK 15:20 Kuren la ga vas kaxat uto at ne temen. Neni move gat pas to vaxalom la ne temen ga ven kibis ka i. La lebelen ga umsu mi labalamu la ni ga sixit kaxat, la ga ot kongkodan ka lamdak teren, la ga nes i.
LUK 15:21 La lamdak ga lok, ‘Tamak, agara lok pam laxakapmek ti ne Moroa la tu bok. Ixo epovo bok ba xusu una tong ia do lamdak taram.’
LUK 15:22 Ketla ne temen ga ro ka lavasaxaruki ren la ga lok, ‘Soso mun! Mina lok kaka lisingsiga nunuan tarak, la mina vaxasiga i min. Mina lok li lurung molot at lekngen la luvanga vatpas to at luxangkedek teren.
LUK 15:23 La minat pas la mina lok ka lubulumaxao maxat, la mina sev amer i. Ata lok laanan la ata momo!
LUK 15:24 Mila anaa lamdak tarak ga met, ketla ira roo xat amlong pam. Ga soogong, ketla ananga ara lok ka amlong pam i.’ La diga ruka leluxa.
LUK 15:25 Lamdak avot, ga nemen to at laraamang ga xanangking tubu. At lomlong teren boro xataamang, neni ga ronga lagaamit gang teng at loxonaleng neni ga vas auret loogu.
LUK 15:26 La ni ga ro ka lara lasaxaruki la ga sue i, ‘Lavanga salai mo?’
LUK 15:27 La lasaxaruki ga lok tin, ‘Netam iramlong pam ukolonu, la ne tamam i sep ka lubulumaxao maxat, mila neni ira lok ka amlong pam lamdak teren mi lorooro avukat at labantuxu ren.’
LUK 15:28 Lamdak avot ga musak la ni goxo vara i xusu na beles uto xeneng at loogu. Kuren la ne temen ga vas su ukamang la ga sing lolos i xusu na beles ukeneng.
LUK 15:29 La lamdak ga lok ti ne temen, ‘At na laxanmaares aga gugu lolos aleng tu la a goxong tonga xepe levelinga ram. La lavanga salai ugara raba vam ia min? Kopmen tinotno tanatme nenu gita raba ia min kusu tia ri lok leluxa eburu mi larapen tangas tarak!
LUK 15:30 Ketla anaa lamdak taram ga gosogos gamasa mi lapnovos taram at loklok ting longka lavakin. Se neni iamlong ukolonu, nenu ura sep ka ba lubulumaxao maxat tin!’
LUK 15:31 Temen ga vorang amlong i rin keretna, ‘Nuruk, amisik nenu uga nemen eburu minia la lempanga axap nia a ruuna i ataram.
LUK 15:32 Ketla ata lok leluxa la ata momo, mila netam ga met, ketla ira roo xat amlong pam. Neni ga vuktanga, ketla ara vuse ka amlong pam i.’”
LUK 16:1 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Lara laradi gap novos aleng, ga ruuna laradi ri lok tatao leven gugu ren. La lentaba luvuttadi diga tong i rin do mo laradi gugu ga gosogos gamasa mi lempilas teren.
LUK 16:2 Ni ga ro ka i ukeneng la ga lok tin, ‘Levelinga salai na a ronga limixin di paase mumu u min? Una malagan asu axap luunun at lempanga rak nenu ugak lok tatao i, mila xopmen una epovo xusu nenu laradi gugu rak.’
LUK 16:3 Melemu laradi gugu ga doma i xeretna, ‘Anaba lok lavanga salai? Leeme gomgo rak mo i lok do na lok pes ia at na lugugu. La nia axo epovo lolos kusu ti ke povorok laxangka, la a mamangan bok kusu ti ngising panga.
LUK 16:4 Anaaba nia aklen lavanga salai nia aba lox i! La do ana xap at na lugugu, aba etangas minedi limixin kusu dibap kup kaka ia uto at laraogu atdi.’
LUK 16:5 Kuren la ni ga xup kaka nedi limixin diga sing ka lempanga at leeme gomgo ren. La ni ga lok ti laradi avot, ‘Lavanisa lempanga nenu una vorang i at leeme gomgo rak?’
LUK 16:6 La mo laradi avot ga lok, ‘Lavanuan sangaun kobot (800) buxom at la olip.’ La laradi gugu ga lok tin, ‘Lok kaka na lovoang ti vaase axasev u mi lempanga nenu una vorang i la una xis kopok la una malagan asu lavanuet sangaun kobot (400).’
LUK 16:7 La ni ga lok ti mo lara laradi mumu, ‘La nenu, lavanisa nenu una vorang i?’ La laradi mumu ga lok, ‘Leges abin sangaun kobot (1000) laxan lutlut piao.’ La laradi gugu ga lok tin, ‘Lok kaka i na lovoang papaase axasep la una malagan lavanuan sangaun kobot (800).’
LUK 16:8 La leeme gomgo at nom laradi babala ga long lenget lodoxoma at laradi gugu ren la ga lok tin keretna, ‘Lakleklen taram i silok aleng.’” La ne Iesu ga lok keretna, “I ruturun aleng. Limixin at na lavatbung menemen dikleklen aleng ti lok leven gugu kantubu atdi. Ketla limixin at ne Moroa kopmen dina gugu avukat mi lugugu at ne Moroa.”
LUK 16:9 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “A tong i rinimi do mina lok kaka lempilas la minam taba limixin min kusu diba etangas avukat minimi. Do lempilas na xap asonao, Moroa naba lam kaka nimi uto at loogu ren i nemen amisik.
LUK 16:10 Do nege i ruturun at lempanga lixilik, neni naba ruturun bok at lempanga silok. La do nege i xaxarang at lempanga lixilik, neni naba xaxarang bok at lempanga silok.
LUK 16:11 Mo do kopmen mi goxo ruturun tik lok tatao lempanga at na lavatbung menemen, kopmen tara naba raba nimi mi nom lapnovos tuturun at ne Moroa.
LUK 16:12 La mo do mi goxo ruturun at lempanga at lara vetpes, Moroa noxo raba nimi mi lempanga atnimi, ik lok no vana at laxalibet.
LUK 16:13 Lasaxaruki kopmen na epovo xusu na gugu ri tegepu radi silok. Neni naba belengatngas ti lara la na vavara mo lara. Neni naba ruturun ti lara la na sok tixirixes kepe tara. La kerepmo kopmen mina epovo xusu mina lotu ruturun saparap ne Moroa la mina doxoma mumu amisik lapnovos at na lavatkangka.”
LUK 16:14 Lubung Parisi diga ronga i na la diga lok kalise xapmek ne Iesu, mila diga vavara aleng lempilas.
LUK 16:15 La ne Iesu ga lok tidi, “Nemi vam nom mik lok do minak mokso at lemeren limixin, ketla ne Moroa ikleklen i do keneng at lebelen nimi i umsu mi laxakapmek. Do lavanga salai limixin di doxoma i do i silok aleng, nom i ngan lavanga gamasa at lemeren ne Moroa.
LUK 16:16 Laulis Linga at ne Moses la levenmamalagan at lavaeme vapaase ali ga nemen se at levenaleng at ne Jon laradi sep susu. Ga ruka i go Lagale Lavavang mumu Linintoo at ne Moroa ga lok kun i min, la buaang nedi limixin di lolos do ukeneng di.
LUK 16:17 I lolos do laxalibet mi na lavatkangka naba xap, ketla i lolos aleng ti tamangkot lixilik keneng at levelinga at Laulis Linga xusu naba sonao.
LUK 16:18 Do taradi na soxope latkin teren, la na epot ka tatkin petpes, neni ira longka vam. La do taradi i epot at tatkin, latlok teren ga soxope i, neni bok ira longka vam.”
LUK 16:19 La ne Iesu ga lok bok, “Laradi gapnovos gang siga levesingsiga ga lok nunuan aleng, la at levenaleng axap gan tuuna laxampanga solo.
LUK 16:20 Lara laradi banbalo bok ga nemen, laasen teren ne Lasaro, labantuxu ren ga umsu mi laxanabi, la amisik digak lok kaka i uto at lumusmaragu at loogu at nom laradi nopnovos.
LUK 16:21 Neni ga doxoma i do naba anan lengkonmumus luxa mo gam subu su boro at loxonin anan at nom laradi nopnovos. Lubungman bok digam dem laxanabi ren.
LUK 16:22 At lara laaleng laradi banbalo ga met la lubung angelo diga xip kaka i uto saparap ne Abaram, to vana at laxalibet. La nom laradi nopnovos bok ga met la digak mir i.
LUK 16:23 Neni ga suma aleng langsangan losongsongot to Edesa, la ni ga milik aurut la ga ven ne Abaram gak lok paxalom tinotno, eburu mi ne Lasaro go saparav i.
LUK 16:24 La neni ga xup silok keretna, ‘Tamak ne Abaram, una balamu ia. Una riki ne Lasaro xusu na song arup lisivisip teren uto at taxadan, la na lox amumudut lagam tarak min. Nia na a nemen at langsangan losongsongot keneng at na laxao!’
LUK 16:25 Ketla ne Abaram ga lok, ‘Nuruk, una doxoma i na. At lorooro ram uga ruuna laxampanga solo, la ne Lasaro ga lok kaka lempanga xapmek. Ketla nanga neni mo i momo aleng nade, la nenu nga mo ura nemen keneng at langsangan losongsongot.
LUK 16:26 La lavanga bok na, langsangan lavagam i si aleng ik midi kantubu atda, kusu do nege na vas kaxat mede la udom, kopmen noxo epovo. La tara medom ixo epovo xusu na volo ude.’
LUK 16:27 Laradi nopnovos ga lok, ‘I lox avukat mene nga. A sing u do una riki ne Lasaro uto at loogu at ne tamak,
LUK 16:28 kusu neni nabat pas la na vaase aronga bok lavalimo luvutnetak la di noxot pas bok ti na lemenemen songsongot.’
LUK 16:29 Abaram ga lok tin keretna, ‘Luvutnetam di ruuna levelinga keneng at Laulis Linga at ne Moses eburu mi levelinga at lavaeme vapaase ali xusu ti vaase aronga di. I epovo do luvutnetam dina ronga mo levelinga’.
LUK 16:30 Laradi nopnovos ga lok, ‘Tamak ne Abaram. Kopmen na epovo! Ket do tara na xatu kaxat amlong basinge lanmet la nat pas uto saparap di, agut diba leeng ba basinge laxakapmek atdi.’
LUK 16:31 Ketla ne Abaram ga lok, ‘Mo do di noxo ronga res at Laulis Linga at ne Moses mi levelinga at lavaeme vapaase ali, di noxo leeng basinge laxakapmek atdi. La do tara na xatu kaxat amlong basinge lanmet la na vaase ridi, move di noxo leeng.’”
LUK 17:1 Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Leveloklok tong pen mo naba vot ti lox asubu limixin ti laxakapmek. Ketla naba lok kapmek tinotno ri tara do na lox asubu di.
LUK 17:2 I epovo do diba sevut li tangsangan tavatkinem to at laxaka ren la diba dong asi i uto xopok at laras. Lavanga na lok tara at laxamdak kakalik dina beles at laxakapmek la na suma lebelemamao at ne Moroa.
LUK 17:3 Kuren la mina lok tatao avukat nemi! Mo do netam na lok laxakapmek, una vaase sox i, la mo do neni na leeng, una doxoma xepe mo laxakapmek teren.
LUK 17:4 La mo do neni na lok tavanuti teveng kakapmek keneng at leges aleng tu, la na vot pasa amisix u la na lok, ‘Nia a leeng basinge laxakapmek tarak’, una doxoma xepe laxakapmek teren.”
LUK 17:5 Luvuttadi vavang diga lok ti Leeme Silok keretna, “Una lox asilok lununu atnama.”
LUK 17:6 La Leeme Silok ga vorang i ridi xeretna, “Mo do mina ruuna lununu i xakalik ngan liit at lamastet, minaba epovo xusu mina tong i ri na luuna do, ‘Una remsup eburu mi levenixe ram la una tu tou at laras!’ La ni naba ronga res atnimi.”
LUK 17:7 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Mo dola nenu u ruuna lasaxaruki i gugu to xataamang kopla ik lok tatao laxasipsip la do neni namlong uto xolonu, kereva uba tong i rin do, ‘Soso ude la una anan?’
LUK 17:8 Kopmen tinotno! Ketla uba tong i rin do, ‘Una lox agagas li leveluxa rak, la una siga loxontamon avukat taram la una raba panga anan ia ana anan la ana inin. Melemu ba una anan la una inin.’
LUK 17:9 Kereva, nom laradi ba tong loklox avukat bok ti lasaxaruki mila neni ga lox epovo laai laradi gomgo ga tong i rin? Kopmen tinotno.
LUK 17:10 Nemi bok kuren. Mo do mira lok pam lempanga nenia a tong i rinimi, i epovo do mina lok, ‘Nema lavasaxaruki gamasa mene, ma lok pam leven gugu atnama.’”
LUK 17:11 At lavatpas teren to Jerusalem, Iesu gat pas at lapdopdo xantubu at lunep Samaria la Galili.
LUK 17:12 Neni gat pas uto at lara lemenemen la neni ga ekip tangarang mi lasangaun luvuttadi, lanmeres gu (leprosy) ga nemen atdi. Diga ru ro vaxalom,
LUK 17:13 la diga xup keretna, “Iesu, Leeme Silok! Una balamu nama!”
LUK 17:14 Iesu ga ven di la ga lok tidi, “Minat pas la mina lox ase labantuxu atnimi ro at lavamaasa.” Diga vas kaxat la to at langas nedi axap diga lox avukat.
LUK 17:15 Legesara atdi ga ven i do ga lox avukat, gamlong, la gap kup silok mi leemi asu ri ne Moroa.
LUK 17:16 Neni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap ne Iesu, la ga tong aorong tin. Mo laradi neni boro Samaria.
LUK 17:17 La ne Iesu ga sue i xeretna, “Lasangaun nedi luvuttadi di lox avukat, lavasik bok ua?
LUK 17:18 Tila ba la na laradi boro Samaria, neni xusuk mun legesara imlong kusu na tong loklox avukat ti ne Moroa?”
LUK 17:19 La ne Iesu ga lok bok tin, “Katu kaxat la una onon. Lununu ram ira lox avukat pam u.”
LUK 17:20 At lara laaleng lentaba lubung Parisi diga sue ne Iesu do at laaleng salai Linintoo at ne Moroa naba vot. La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Linintoo at ne Moroa kopmen na vot mi toloklok katling kusu miba ven i,
LUK 17:21 kopla tara noxo lok tinimi do, ‘Mina ven ba i, ananga i!’ kopla na tong i do, ‘Ano nga i!’ mila Linintoo at ne Moroa i nemen keneng at lebelen limixin.”
LUK 17:22 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Laaleng naba vot la miba vara i do mina ven manga ia, Laradi Mevana, ketla mi noxo ven ia.
LUK 17:23 La lentaba diba lok tinimi, ‘Mina ven ba i no!’ Kopla, ‘Mina ven i nade!’ Ketla nemen mita vas su xusu mina ven tia,
LUK 17:24 mila lovotpot tarak naba lok petpes. Lavanga na mam la na soo gamgames to vana at lamavangkap la na soo xat boro at tenep la uto at tara tenep. La naba lok mun kuren ti Laradi Mevana ap mo laaleng teren.
LUK 17:25 Ketla avot be nenia anaba xip losongsongot aleng la limixin at nai levenaleng dinaba sok tixirixes aleng ia.
LUK 17:26 At lovotpot tarak limixin dinaba lok ngan mo limixin gano at levenaleng at ne Noa.
LUK 17:27 Limixin axap diga anan la diga inin, la lavatlok la lavakin diga epot, se at nom laaleng ne Noa ga beles ti lavatmon la laraan ga vot la ga sev amet nedi axap.
LUK 17:28 Naba lok ngan bok levenaleng at ne Lot. Limixin axap diga anan la diga inin, diga unun panga la diga sesep bok mi lempanga, digatlotlo taamang la digak paxaru laraogu.
LUK 17:29 At nom laaleng ne Lot ga on basinge lemenemen Sodom, laxao silok ga vot boro vana at laxalibet la ga sev amet nedi axap.
LUK 17:30 Naba lok mun kuren at nom laaleng, nenia, Laradi Mevana, ana ru asuvos.
LUK 17:31 Ap mo laaleng laradi do na nemen to mavana at langkut at loogu ren, nemen gat neni na vubeles bok ba ro at loogu ren kusu na lok kaka lempanga ren mo i nemen go. Kuren mun do laradi nak lok to xataamang, neni noxomlong uto at loogu ren.
LUK 17:32 Mina doxoma latkin at ne Lot!
LUK 17:33 Do nege i lok do na ranga alis lorooro ren, neni naba sang apkav i. La do nege na soxope lorooro ren, neni naba ranga alis i.
LUK 17:34 A tong i rinimi do, ap mo laxanimin tegepura dunabak midi at teges ora. Lubung angelo dinaba lok ka tara, la tegesara naba nemen alu.
LUK 17:35 Tegeputkin dunaba sep povovorok levempeven piao. Lubung angelo dinaba lok ka lara la tara naba nemen alu.
LUK 17:36 [Tegepu radi dunaba gugu to xataamang. Lubung angelo dinaba lok ka legesara, la tara naba nemen alu.”]
LUK 17:37 La lavaun pinivu diga sue i, “Leeme Silok, na lempanga ba ravasu ua?” La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Ap mo loxot lempatmaalom dinaba vot buru e, kusu dina anan labantuxu at laradi ga met.”
LUK 18:1 Melemu ne Iesu ga tong na lavapaase poovo ridi kusu ti lox ase di do diba ngising amisik la nemen gat dita molo.
LUK 18:2 Ni ga lok keretna, “Lara laradi rongtonga linga ga nemen to at lara lemenemen la ni xopmen goxo lok ngangao at ne Moroa la kopmen goxo lok ngangao at limixin.
LUK 18:3 La lara labannaa rixin bok mo ga nemen ap mo lemenemen, la amisik neni gat pot pasa mo laradi rongtonga linga la ga ngising i xusu neni na lok tooro i, ga lok tin keretna, ‘Una lok tooro ia ri ronga linga rak mi laradi i munepen minia.’
LUK 18:4 Ga lox abao la laradi rongtonga linga goxo mulus. Ketla melemu neni ga doma i xeretna, ‘I ruturun tinotno, nenia axo lok ngangao at ne Moroa la axo lok ngangao bok at limixin.
LUK 18:5 Ketla na latkin ik lox angtang amisix ia. Kuren la nenia aba ronga linga ren. Lavanga neni nat pot pasa amisix ia la na lox amolo rinotno ia!’”
LUK 18:6 La Leeme Silok ga lok, “Mina doxoma levelinga, nom laradi rongtonga linga xapmek ga tong i.
LUK 18:7 La kereva, ne Moroa? Neni naba ronga linga at limixin axa ren, mo di ngising amisik tin kusu ti loklok tooro at lengkangking la at lengkanimin. La neni noxo lok sila bok kusu ti lok tooro di.
LUK 18:8 A tong i rinimi do, neni naba ronga linga atdi la soso mun na lox epovo i. Ket do Laradi Mevana nabamlong ude at lavatbung menemen, kereva, neni naba long lenget ka limixin di nunu?”
LUK 18:9 La ne Iesu ga tong bok na lavapaase poovo ri limixin mo digak lok do nedi mo din manton aleng ketla digak lox abulubun kepe limixin petpes.
LUK 18:10 Ni ga lok keretna, “Legepu radi dugat pas uto vana at loogu laplavang kusu duna sing. Lara neni la Parisi, la lara neni laradi loklok ka pilas.
LUK 18:11 La mo la Parisi ga ru kaxat upana la ga sing mi lodoxoma keretna, ‘Moroa, nenia a emi asu minu, mila nia xopmen anak morong, la ana xaxarang, la anang longka tixin, kerekngan limixin petpes. A tong avukat tu mila nia xopmen ana lok ngan na laradi loklok ka pilas.
LUK 18:12 An mun anan at legepu aleng at legese uik, la am taba u mi loxot i sev asangaun at lempanga rak’.
LUK 18:13 Ketla laradi loklok ka pilas ga ru paxalom lixilik la neni xopmen goxo lox aurut lemeren uto vana at laxalibet, ketla neni ga sogotu at lobongobong teren la ga lok, ‘Moroa, una balamu ia, laradi xapmek.’”
LUK 18:14 La ne Iesu ga lok, “A tong i rinimi do, anaa laradi, kopmen mo la Parisi, gan manton at lemeren ne Moroa se neni gamlong ukolonu. Do nege i lox asilox i, Moroa naba lok alixilix i. La do nege i lox alixilix i, Moroa naba lox asilox i.”
LUK 18:15 Lentaba limixin diga lok kaka laxamdak mi laxaalik kakalik atdi uto saparap ne Iesu xusu neni naba lox anarong di. Ketla lavaun pinivu ren diga ven di la diga sep pepe di.
LUK 18:16 Ketla ne Iesu ga ro bubua ka laxamdak mi laxaalik kakalik saparav i, la ga lok ti lavaun pinivu ren, “Mina ke laxamdak mi laxaalik kakalik dibat pas saparav ia. La nemen mita sep pepe di, mila Linintoo at ne Moroa i epovo ridi na.
LUK 18:17 Nia a tong tuturun i rinimi! Do nege xopmen na siam kaka Linintoo at ne Moroa kerekngan lamdak kakalik, neni noxo beles teren.”
LUK 18:18 Lara lamgomgo at leme Judaia ga sue ne Iesu, “Laradi loklox ase avukat, anaba lok lavanga salai xusu anaba lok kaka lorooro avolo?”
LUK 18:19 La ne Iesu ga sue i, “Tila u tong ia do a lox avukat? Kopmen tara na lox avukat ketla ne Moroa xusuk.
LUK 18:20 Uklen Laulis Linga i lok keretna, ‘Nemen utang longka tixin, nemen uta sev amet tara, nemen uta xip pilo, nemen uta xarang taba tara, la una lok ngangao at ne tamam mi nenam.’”
LUK 18:21 Mo laradi ga vorang i rin keretna, “Ga ruka i, laau ia, aga mumu asu vam na levelinga axap.”
LUK 18:22 Se ne Iesu ga ronga i na, neni ga lok tin, “Uk pakes bok kusu una lok legesa vanga. Una sesep mi lempanga axap taram la una raba lempilas ti luvuttadi banbalo, la unaba ruuna ka lapnovos to vana at laxalibet. La ude u la una mumu asu ia.”
LUK 18:23 Ketla na laradi ga ronga i na, ga lok bukbulu aleng, mila neni gap novos aleng.
LUK 18:24 Iesu ga ven mo laradi ga bulu aleng la ni ga lok, “Naba lolos aleng ti luvuttadi dip novos kusu dina beles at Linintoo at ne Moroa!
LUK 18:25 I lolos aleng ti lakamel kusu na beles at lamamara at linil, la kerepmo i lolos aleng bok ti laradi nopnovos kusu ti beles at Linintoo at ne Moroa.”
LUK 18:26 Mo limixin diga ronga i na, diga sue, “Nege ba naba lok kaka lorooro i nemen amisik?”
LUK 18:27 La ne Iesu ga vorang di xeretna, “I lolos aleng do laradi nopnovos na vubeles at Linintoo at ne Moroa, ketla kopmen na lolos do ne Moroa na lox arooro i.”
LUK 18:28 La ne Pita ga lok, “Kereva ba nama? Maga on basinge vam lempanga axap atnama kusu manaba mumu asu u.”
LUK 18:29 La ne Iesu ga lok, “Nia a tong tuturun i rinimi, mo do tara na on basinge loogu ren kopla latkin teren, kopla neton, kopla temen mi nenen kopla laxamdak teren kusu ti tong asu levelinga at Linintoo at ne Moroa,
LUK 18:30 neni naba ruuna aleng laxampanga solo at na lorooro kopok, la at lorooro melemu ni naba rooro amisik.”
LUK 18:31 Iesu ga lam kaka lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren uto vetpes basinge limixin la ga lok tidi, “Mina ronga i na! Atat pas uto Jerusalem la lempanga axap lavaeme vapaase ali diga malagan i mumu Laradi Mevana naba soorun.
LUK 18:32 Limixin kapmek dinaba song araba i ri limixin kopmen di me Judaia la dinabak lok kalise xapmex i, la dina paase aksaksa rin, la dinaba xalaubis i.
LUK 18:33 Dinabak pixis i la dinaba sev amer i, ketla at laaleng sepsev avantun, neni naba roo xat amlong bok.”
LUK 18:34 Lavaun pinivu ren di goxo xasep at na levelinga. Lempasuun at na levelinga ga lipe aleng tidi, la di goxo xasep teren.
LUK 18:35 Iesu gat pas auret lemenemen Jeriko la lara laradi luxatli ren ga main, gat kis go at lisigege ngas, ga ngising panga.
LUK 18:36 Se neni ga ronga limixin digat pas polo la neni ga sue di, “Lavanga salai mo?”
LUK 18:37 La diga lok tin, “Iesu boro Nasaret na it pas polo.”
LUK 18:38 La ni ga xup silok keretna, “Iesu! Livisik li at ne Devit! Una balamu ia!”
LUK 18:39 Mo limixin digam gomgo, diga musax i la diga lok tin kusu nak lok pilo. Ketla neni gap kup silok tinotno, “Livisik li at ne Devit! Una balamu ia!”
LUK 18:40 La ne Iesu ga ru la ga tong i ridi do dina lam kaka i saparav i. Se neni ga vas auret, Iesu ga sue i,
LUK 18:41 “Lavanga salai u vara i do ana lox i ru?” La ni ga lok, “Leeme Silok, a vara i do luxatli rak na xasep.”
LUK 18:42 La ne Iesu ga lok tin, “Luxatli ram na xasep. Lununu ram ira lox avukat pam u.”
LUK 18:43 La soso mun neni ga lox epovo i xusu na reven, la ni ga mumu asu ne Iesu, la ga emi asu mi ne Moroa. Se limixin diga ven i na, nedi axap diga emi asu mi ne Moroa.
LUK 19:1 La ne Iesu ga vas polo xeneng at lemenemen Jeriko.
LUK 19:2 La lara laradi gomgo at limixin loklok kaka pilas mo ga nemen, laasen teren ne Sakias, neni laradi gap novos.
LUK 19:3 Neni gak lok tong pen i kusu ni na ven ne Iesu, do neni nege. Ketla neni laradi mutmut mun la ni goxo epovo kusu na ven ne Iesu mila buaang nedi limixin diga rupe i.
LUK 19:4 Kuren la neni ga sixit migo ri limixin la ga eng urut at lara luuna pik kusu ti ven ne Iesu, do naba vas polo ap mo langas.
LUK 19:5 Se ne Iesu ga vas pot ap mo loxot, neni ga milik aurut upana la ga lok ti ne Sakias, “Soso ukopok Sakias, mila lingina aba xis eburu minu to xeneng at loogu ram.”
LUK 19:6 Sakias ga eng si soso la ga siam ka ne Iesu mi lomomo uto at loogu ren.
LUK 19:7 Mo limixin diga ven i na, diga epaase ngunungun keretna, “Leeme Silok it pas ngan loose uto at loogu at laradi xapmek!”
LUK 19:8 Sakias ga ru ro melamgo at limixin la ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok. Nia anaba raba loxot atat at lempanga rak ti limixin banbalo. La do nenia agara xarang kaka vam tempilas, anaba un amlong i rin na vanuet.”
LUK 19:9 Iesu ga lok ti limixin axap, “Lingina Moroa ira lox arooro vam limixin at na loogu. Nia a lok tooro na laradi mila neni livisik li at ne Abaram.
LUK 19:10 La kerepmo, nenia, Laradi Mevana, aga vot kusu ana puse rinedi diga soogong la ana lox arooro di.”
LUK 19:11 Limixin diga ronga vam na levelinga, la ne Iesu ga tong bok lara lavapaase poovo ridi, mila neni mo gat pas auret ta lemenemen Jerusalem, la nedi diga nua i do, Linintoo at ne Moroa mo naba vor asuvos ap mo loxonaleng.
LUK 19:12 Neni ga lok, “Lara leeme silok gat pas uto vaxalom at lara lenep silok kusu diba lox i ngan loorong la melemu neni nabamlong ukolonu.
LUK 19:13 Avot at lavatpas kaxat teren neni ga xup kaka lasangaun lavasaxaruki ren la ga raba nedi getgesara mi legetgesu xuven minas, la ga lok tidi, ‘Mina gugu mi na lempilas, se nenia anabamlong.’
LUK 19:14 Ketla limixin teren ap mo lenep silok diga belengatngas tin, kuren la diga riki luvuttadi mi levelinga kusu dina mumu ren la diba lok, ‘Ma xopara na laradi kusu na lok ngan loorong atnama.’
LUK 19:15 Ketla neni ga ruuna ka i nom lolos at loorong, la gamlong. La ni ga xup kaka lavasaxaruki ren, no neni ga raba vam di mi lempilas. La nedi diga ru ro melamgo ren, la neni ga sue di do lavanisa levempilas diga lok kaka i.
LUK 19:16 Lara avot ga vot pasa i la ga lok, ‘Leeme silok, aga gugu mi mo lempilas uga raba ia min, la ara ruuna ka vam lasangaun minas.’
LUK 19:17 Neni ga lok, ‘I lox avukat aleng. Nenu lagale lasaxaruki. Nenu uga gugu avukat mi lempanga lixilik, kuren la ana lok li u, kusu unak lok tatao lasangaun levenmenemen silok.’
LUK 19:18 Lasaxaruki sepsev agepura ga vas beles ukeneng la ga lok, ‘Leeme silok, aga gugu mi mo lempilas uga raba ia min, la ara ruuna ka vam lavalimo minas.’
LUK 19:19 Neni ga lok ti na laradi, ‘Nenu unaba lok tatao lavalimo levenmenemen silok.’
LUK 19:20 La lara lasaxaruki ga vot pasa i la ga lok, ‘Leeme silok, lempilas taram na. Aga bom alipe i ro xeneng at loxontamon.
LUK 19:21 Aga marat taram, mila nenu laradi lolos. Uk lok kaka lempanga kopmen ataram, la u kaxat ka lempanga anan, nenu xopmen u goxotlotlo i.’
LUK 19:22 La ni ga lok tin, ‘Nenu lasaxaruki xapmek! Anaba lok li u at lavapaase mumu levelinga axa ram. Uklen i do nia laradi lolos, ak lok kaka lempanga kopmen atarak la a kaxat ka lempanga anan kopmen nia agatlotlo i.
LUK 19:23 Tila ba nenu u goxo lok li lempilas tarak to at loogu loklok li pilas? La i se mo nia aramlong nia giba lok kaka amlong ta i mi lentaba bok mavana ren.’
LUK 19:24 La neni ga lok tidi mo diga tu go, ‘Mina lok kaka amlong mo legesu xuven minas basinge i la mina raba i ti lasaxaruki i ruuna lasangaun minas.’
LUK 19:25 Ketla diga lok tin, ‘Leeme silok! Neni i ruuna vam lasangaun minas!’
LUK 19:26 La mo leeme silok ga lok, ‘A tong i rinimi do nedi di ruuna lempanga la di lok lugugu at ne Moroa min, dinaba lok kaka bok laxampanga solo. Ket do lara na ruuna lempanga lixilik, la kopmen na lok lugugu min, neni naba lok pes i basinge di.
LUK 19:27 Ketla tinedi na limixin di munepen minia, la di goxopara i xusu nenia loorong atdi, mina lam kaka di ude la mina sev amet di de melamgo rak!’”
LUK 19:28 Iesu ga vaase axap na levelinga la neni ga vas migo ridi uto Jerusalem.
LUK 19:29 Se neni ga vas auret lumenemen Betpage la Beteni dugak lok at Lakaana Olip, neni ga riki amgo luradi pinivu ren.
LUK 19:30 Avot be ni ga lok tidu xeretna, “Munat pas uto at nom lemenemen ik lok to melamgo atnumu. La do muna vas beles ukeneng, muba long lenget ka lodongki diga xoxo li i la goxovisi dina xis teren. Muna soxomus ka i la muna lok kaka i ude.
LUK 19:31 Mo do tara na sue numu do, ‘Tila nemu mu soxomus ka i nom lodongki?’ Muba lok tin do, ‘Leeme Silok i vara rin.’”
LUK 19:32 Dugat pas at langas la duga long lenget ka lempanga axap kerekngan ne Iesu ga tong pam i ridu.
LUK 19:33 Se duga soxomus kaka i nom lodongki, luvuttadi loklok tatao at lodongki diga lok tidu, “Tila nemu mu soxomus ka i nom lodongki?”
LUK 19:34 Duga lok tidi, “Leeme Silok i vara rin.”
LUK 19:35 La duga lok kaka lodongki uto saparap ne Iesu. La duga lok kaka levesingsiga atdu la duga lok li i mavana at lodongki la duga rebeng ama urut ne Iesu uto vana at lodongki.
LUK 19:36 Se neni ga xis at nom lodongki la gat pas, limixin diga sa li levesingsiga atdi ro at langas.
LUK 19:37 Se neni ga vas auret Jerusalem, at loxot langas ga si ukopok at Lakaana Olip, buaang nedi limixin teren diga mumu asu i, diga xup kaxat mi lomomo la diga emi asu mi ne Moroa mi luxupkup silok mumu lempanga sangsangu nedi diga ven pam i.
LUK 19:38 Digap kup keretna, “Luvukat ti Loorong Silok mo i vot mi laasen at Leeme Silok ne Moroa! Lumulum na nemen to vana at laxalibet, la leemi asu ri ne Moroa!”
LUK 19:39 Lentaba lubung Parisi diga vaase kaxat to xantubu at limixin diga mumu asu ne Iesu. Diga lok tin, “Laradi loklox ase, tong i ri limixin atnimi kusu dina lok pilo!”
LUK 19:40 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “A tong tuturun i rinimi. Mo do dina lok pilo, laxanuat dinabap kup mi leemi asu saparap ne Moroa.”
LUK 19:41 Ni ga vas auret lemenemen silok Jerusalem la se neni ga ven i, neni gang teng mumu limixin teren,
LUK 19:42 la ga lok keretna, “Lingina nemi limixin kopmen minaklen lavanga salai xusu naba lok lumulum. Ketla monga i nemen alipe vam.
LUK 19:43 Levenaleng naba vot, la limixin esep dinaba rit kangkan nimi mi larangas uat, la dina ru xangkan nimi, la dinabam tu xobot ka nimi at lengkot axap.
LUK 19:44 Dinaba sele utut kepe nimi eburu mi laxamdak mi laxaalik atnimi dik lok maxeneng at langas uat. La kopmen tinotno tegesa xonuat dinaba ke i at toxot teren, mila mi goxo ven kibis i do ne Moroa ga vot kusu na lox arooro nimi!”
LUK 19:45 La ne Iesu ga beles ukeneng at loogu laplavang la ga xala su mi limixin diga sesep mi lempanga atdi,
LUK 19:46 la ga lok tidi, “Levelinga at ne Moroa i nemen keneng at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Loogu rak dinaba so asen i mi loogu singising.’ Ketla mira lok kapmek pam i, i ngan loogu loklox alipe at luvuttadi dip sep paxat ka panga!”
LUK 19:47 At levenaleng axap Iesu ga anasa limixin to at loogu laplavang. La lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, la luvuttadi amgomgo at limixin diga vara i xusu dina sev amer i.
LUK 19:48 Ketla di goxo lox epovo i mila diga marat at limixin la limixin axap digang tonga amisix i, mila diga vara aleng levelinga ren.
LUK 20:1 At lara laaleng ne Iesu ga nemen to xeneng at loogu laplavang, ga anasa limixin la ga vavang bok tidi mi Lagale Lavavang. La lavamaasa silok eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, la loxongkulao silok diga vot pasa i,
LUK 20:2 la diga sue i, “Una tong i rinama, nege ga lok li u xusu una lok na lempanga? La nege ga siam avolo u xusu una lox i na?”
LUK 20:3 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nia bok ana sue nimi mi lususue. Mina tong i ria,
LUK 20:4 lesep susu at ne Jon ga laa meva? Boro at ne Moroa kopla boro mun at limixin?”
LUK 20:5 La diga esue min kantubu atdi, la diga lok, “Ataba tong lavanga salai? Mo do ata lok keretna, ‘Boro at ne Moroa,’ neni naba lok, ‘Tila ba mi goxo nunu at ne Jon?’
LUK 20:6 Do ata lok keretna, ‘Boro at limixin,’ anaa axap limixin diba lu amet dik mi laxanuat, mila di nunu do ne Jon neni leeme vapaase ali.”
LUK 20:7 Kuren la diga lok ti ne Iesu, “Maxoklen i do ga laa meva.”
LUK 20:8 La ne Iesu ga lok tidi, “Nenia bok a noxo tong i rinimi do nia a lok na lempanga mi lavapaase axasep meva.”
LUK 20:9 La ne Iesu ga vaase manga mi lara lavapaase poovo ri limixin, ni ga lok, “Lara laradi gatlo laraamang vaen, la ni ga raba luvuttadi min kusu dinak lok tatao laraamang. La ni ga vas kaxat uto at lara lenep silok at lentaba levenmaares.
LUK 20:10 Se at laaleng ga vot kusu dina dik kaka lempeven una, neni ga riki lara lasaxaruki uto at luvuttadi loklok tatao at laraamang kusu na lok ka toxot at lempeven una xusu tin. Ketla luvuttadi loklok tatao at laraamang digap sep nom lasaxaruki la diga riki amlong kixinax i.
LUK 20:11 Kuren la ni ga riki manga lara lasaxaruki. Ketla luvuttadi loklok tatao at laraamang digap sep box i, la diga lox amangan tinotno i, la diga riki amlong kixinax i.
LUK 20:12 Melemu neni ga riki lasaxaruki sepsev avantun, la luvuttadi loklok tatao at laraamang digap sep kapmex i, la diga lu asu min ukamang.
LUK 20:13 La mo laradi at nom laraamang vaen ga lok, ‘Anaba lok lavanga salai? Ana riki lamdak akmokso rak, la kerepmo nedi dinaba lok ngangao ren!’
LUK 20:14 Ketla nom luvuttadi diga ven i, diga lok tidi xa, ‘Lamdak akmokso at laradi at na laraamang. Ata sev amer i, la ataba ruuna ka na laraamang!’
LUK 20:15 Kuren la diga lu asu min ukamang at laraamang vaen la diga sev amer i.” La ne Iesu ga sue di, “Lavanga salai laradi at nom laraamang naba lox i ridi nom luvuttadi loklok tatao?
LUK 20:16 Neni nabat pas la na sev amet nom luvuttadi, la na raba nom laraamang vaen ti tentaba tuvuttadi vetpes.” Se mo limixin diga ronga i na, diga lok, “Kopmen tinotno!”
LUK 20:17 La ne Iesu ga ven tidi la ga sue di xeretna, “Laai lavasuun at na levelinga boro at ne Moroa? ‘Nom luuat luvuttadi xipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng.’
LUK 20:18 Dola tara na subu at nom luuat, neni naba rekoxorop axakalik. La do, mo luuat na subu ro mavana at tara, neni naba remumus ngan laxakup.”
LUK 20:19 Luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu mi lavamaasa silok diga lok tong i xusu dina ranga alis ne Iesu ap mo loxonaleng, mila digaklen i do ne Iesu ga tong na lavapaase poovo mumu mun di. Ketla di goxo ranga alis i mila diga marat at limixin.
LUK 20:20 Diga ngangais ti toxonaleng petpes kusu ti ranga alis i. Diga un ka lentaba luvuttadi xusu dina lok poovo i do nedi luvuttadi vapaase ruturun. La diga riki nedi xusu dina bala arup ne Iesu mi lususue, kusu dina ranga ka i la dina lok li i at lavapaase ro melamgo at laradi gomgo.
LUK 20:21 Nom larapentu sixim diga lok ti ne Iesu, “Leeme loklox ase, maklen i do levelinga axap taram ik mokso. Maklen i do uxo doxoma solo i do tara i ruuna laasen silok kopla xopmen. Ketla u lox ase luruturun mumu lavavara at ne Moroa ri limixin.
LUK 20:22 Tong i rinama, kereva i epovo xusu mana kepe levempilas ti ne Kaisar, kopla xopmen?”
LUK 20:23 Ketla ne Iesu ga ven kibis pam laxaxarang atdi la ga lok tidi,
LUK 20:24 “Mina lox ase ia mi tuxuven denarias. Lemeren mi laasen atnege mo i nemen teren?”
LUK 20:25 Diga lok, “At ne Kaisar na.” La ne Iesu ga lok, “I lox avukat mun, mina raba ne Kaisar mi lempanga i epovo at ne Kaisar, la mina raba ne Moroa mi lempanga i epovo at ne Moroa.”
LUK 20:26 La di goxo epovo xusu nedi gita ranga alis i ro melamgo at limixin. Kuren la digak lok pilo mun, mila diga sangu at lovoporang teren.
LUK 20:27 Lentaba at lubung Sadiusi diga vot pasa ne Iesu. (Nedi na luvuttadi diga lok do limixin di met pam, di noxo rooro xat amlong.) Diga sue ne Iesu,
LUK 20:28 “Laradi loklox ase, Moses ga malagan na langas linga rinedik. Mo do taradi na met la latkin teren move i rooro, ketla kopmen taxamdak atdu, neton nom laradi naba epot ap mo lanaa rixin, kusu diba visik tamdak ti ruuna ka lempanga ap mo laradi ga met.
LUK 20:29 Ga lavanuti loxoeton. Lara gomgo ga epot, la ga met gamasa, kopmen ni goxo visik taxamdak.
LUK 20:30 Lara sepsev agepura ga epot manga at nom latkin. Neni ga met bok la goxo visik taxamdak.
LUK 20:31 La melemu lara sepsev avantun ga epot ka mo latkin la neni ga met bok la goxo visik taxamdak. Nedi axap loxoeton diga epot ap mo latkin la nedi axap diga met la di goxo visik taxamdak.
LUK 20:32 Melemu mo latkin ga met.”
LUK 20:33 La diga sue ne Iesu xeretna, “At laaleng dola limixin diga met, dina xatu kaxat amlong, ti nege rinotno nom latkin? Nedi axap nom lavanuti loxoeton diga epot teren.”
LUK 20:34 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Lavatlok mi lavakin at na levenmaares di epot.
LUK 20:35 Ketla lavatlok mi lavakin mo di epovo xusu dina rooro xat amlong at lanmet la dina nemen at lorooro melemu, kopmen di noxo epot.
LUK 20:36 Nedi dinaba lok ngan lubung angelo la kopmen di noxo met. Nedi laxamdak at ne Moroa, mila ne Moroa gara lox arooro amlong pam di basinge lanmet.
LUK 20:37 La ne Moses ga vaase axasep tuturun i do luvuttadi met dinaba rooro xat amlong. Ni ga lox asuusu i at levelinga mumu luuna laxao gak lok teren. Ni ga paase mumu ne Moroa do, ‘Nenia ne Moroa at ne Abaram, la Moroa at ne Aisak, la Moroa at ne Jakop.’
LUK 20:38 Lavasuun at na i do neni ne Moroa at luvuttadi di rooro, la kopmen at lanmet, mila keneng at lodoxoma ren, limixin axap di rooro.”
LUK 20:39 La lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga lok, “Laradi loklox ase, lagale lovoporang taram!”
LUK 20:40 La di goxopara bok ba xusu dina sue i mi tevesusue.
LUK 20:41 La ne Iesu ga lok tidi, “Nemi mi tong i do Lanarong neni lurubuno avolo at ne Devit. Kereva, anai ik mokso kopla kopmen?
LUK 20:42 Mila ne Devit axa ga tong i ro at lempikpixan (Sam) teren do, ‘Moroa ga lok ti Leeme Silok tarak. Unat kis de saparap lakngak tino,
LUK 20:43 se nenia ana lok li limixin munepen minu na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.’
LUK 20:44 Devit axa ga so asen i do Leeme Silok. Ga lok kereva la Lanarong neni manga lurubuno avolo ren?”
LUK 20:45 Nom limixin axap digang tonga i, la ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna,
LUK 20:46 “Minak lok tatao avukat nimi basinge loklok at luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, mo di vavara i xusu dinat pas tangtagap mi laxasingsigaara babaalom atdi. La di vavara i xusu limixin diba seega rangarang di mi loklok ngangao ro at lengkot etang. La di vavara aleng i do dinat kis at lengkot kitkis avukat to at laraogu singising la lengkot avukat to at lara peluxa.
LUK 20:47 La di lok kaka gamasa lempanga at lubungnaa rixin, la di ngising babaalom kusu limixin dina lok ngangao atdi. Losongsongot tidi naba lok kapmek aleng tinotno!”
LUK 21:1 La ne Iesu gat kis to xeneng at loogu laplavang la ga reven luvuttadi nopnovos diga kepe lempilas atdi ro at loxot lili pilas,
LUK 21:2 la ni ga ven lara labannaa rixin banbalo ga xepe legepu xonatat peni.
LUK 21:3 La ne Iesu ga lok, “A tong tuturun i rinimi do, at lemeren ne Moroa, na labannaa rixin banbalo i lok li lempilas i silok ti lempilas atdi nom axap.
LUK 21:4 Nedi di raba loxot lixilik mun at lapnovos silok atdi. Ketla neni, na labantixin banbalo i raba axap lempilas ni ga ruuna i.”
LUK 21:5 Lentaba at lavaun pinivu ren diga paase mumu loogu laplavang, la lisisinang teren, la lemparuat avukat la leventamtaba limixin digam taba ne Moroa min. La ne Iesu ga lok,
LUK 21:6 “Anaa axav i na lempanga mi ven i, laaleng naba vot la kopmen toxonuat at nai naba nemen to at loxot teren. Dinaba ut tereve axav i ukopok.”
LUK 21:7 La diga sue ne Iesu xeretna, “Leeme loklox ase, lingisa nom lempanga naba vot? La loklok katling salai naba ravasu do na lempanga na vot?”
LUK 21:8 La ne Iesu ga lok, “Mina lok tatao avukat nimi. Lavanga tara na xarang nimi mumu na lempanga. Mila buaang nedi luvuttadi dinabat pas mi laasen tarak la dinaba lok, ‘Nenia Lanarong!’ La dinaba lok bok, ‘Laaleng at lovotpot at Leeme Silok mo ia vot auret ta.’ Ketla nemen mita mumu asu di.
LUK 21:9 Nemen mita marat mo do mina ronga laraesep. Lempanga xerepmo naba vot avot, ketla laxavaxap at na lavatbung menemen kopmen noxo vot soso.”
LUK 21:10 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Limixin at lentaba levenabung mixin dinaba esep eburu mi limixin at levenabung mixin petpes. Lavaorong at lentaba levengkitkis orong dinaba esep eburu mi lavaorong at levengkitkis orong petpes.
LUK 21:11 La langsangan levenangne naba vot at tengkot eburu mi leean kangking la levenanmeres silok, la leven angsangan lempanga loklox amarat naba vot eburu mi teveloklok katling boro vana at laxalibet.
LUK 21:12 Avot ti na lempanga naba vot, dinaba ranga alis nimi la dina lox asongot nimi. Dinaba song araba nimi ri lavapaase ro xeneng at laraogu singising la dina lok li nimi at laraogu xokoxo. La dinaba lok kaka nimi uto melamgo at lavaorong la luvuttadi amgomgo xusu dina lok li nimi at lavapaase mila nemi mi nunu rak.
LUK 21:13 Ap mo loxonaleng minaba epovo xusu mina vaase asu Lagale Lavavang.
LUK 21:14 Mina lox agagas li levendoxoma atnimi avot ti lavapaase la nemen mita bulu mumu levelinga sala minaba vaase pe nimi min.
LUK 21:15 Mila nenia anaba raba nimi mi levelinga la laxasep at lakleklen kusu kopmen teta atdi di munepen minimi naba epovo xusu na vorang levelinga atnimi.
LUK 21:16 Luvuttemen nimi, la luvutneton nimi, la lempat atnimi la larapen tangas atnimi dinaba song araba nimi uto atdi nom limixin di munepen minimi la dinaba sev amet lentaba atnimi.
LUK 21:17 Limixin axap dinaba belengatngas tinimi mila nemi mi nunu rak.
LUK 21:18 Ketla ne Moroa naba lok tatao avukat nimi.
LUK 21:19 Do mina tu atmatkun, minaba ruuna ka lorooro avolo.”
LUK 21:20 La ne Iesu ga lok bok, “Mo do mina ven limixin esep dina ru xangkan lemenemen silok Jerusalem, minaklen ta i dola ma lixilik la dina ut tereve i.
LUK 21:21 La nedi no di nemen to Judaia dinaba sixiro uto at lempatkaana. La nedi no di nemen to at lemenemen silok, dinaba vas kaxat basinge i. La nedi no di nemen to maxamang at lemenemen silok, nemen di guta beles uto xeneng teren.
LUK 21:22 Mila ap mo levenaleng Moroa naba vorang laxakapmek at limixin me Israel la kerepmo ni naba lox asoorun levelinga, Lovoang Kaala ga vaase i.
LUK 21:23 Ap mo levenaleng naba lok kapmek aleng ti lavakin di renan, la ti lavakin mi lengkadede atdi! Langsangan losongsongot naba vot at na lenep silok Israel, la lumukmusak silok at ne Moroa naba vot saparap na limixin.
LUK 21:24 Luvuttadi esep dinaba sev amet tentaba mi lemparise sepsep, la dinaba lam kaka tentaba ngan luvuttadi xokoxo uto at lengkot petpes. La limixin kopmen di me Judaia dinaba lok kapmek na lemenemen Jerusalem se ap mo levenaleng ne Moroa naba riki xepe di.”
LUK 21:25 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Leveloklok katling naba vot at laxangking, mi lagaaling la larapenti. La at na lavatbung menemen, limixin at lentaba levengkot dinaba lok bukbulu aleng la dinabak lok tangtangku la dinaba marat mila laras na lulung aleng mi lempopaxanao.
LUK 21:26 Lodoxoma abulubun naba suxuna nedi di ngangais mo lempanga naba vot at na lavatbung menemen. Mila lempanga ro vana at laxalibet dinaba sixit ekarakat la kopmen di noxo sixit mu larangas atdi.
LUK 21:27 Ap mo levenaleng limixin dinaba ven ia, Laradi Mevana, anaba vot at loxontakabu mi langsangan lolos mi lisisixam.
LUK 21:28 Dola na lempanga na ruka i xusu na vot, mina xatu kaxat upana la mina milik aurut, mila laaleng loklox arooro atnimi mo i auret ta.”
LUK 21:29 La ne Iesu ga tong lara lavapaase poovo ridi xeretna, “Mina doxoma luuna pik la lentaba larauna vetpes bok.
LUK 21:30 Dola mi ven lempavaxan una atdi i lok do na suu xat, miklen i do levenaleng at lamaares monga i auret ta.
LUK 21:31 Mo do mina ven mo lempanga xapmek na vot, minabaklen i do Linintoo at ne Moroa i auret na vot.
LUK 21:32 Na levelinga rak i ruturun. Na limixin di rooro lingina di noxo met se na lempanga na ravasu.
LUK 21:33 Laxalibet mi lavatbung menemen naba sonao, ketla levelinga rak noxo xap.”
LUK 21:34 La ne Iesu ga lok keretna, “Mina lok tatao avukat nimi! Nemen mita esu solo mi loklok at lara peluxa la liinin lara kadan lolos, la nemen mita doma mu solo na lorooro. Lavanga nom laaleng na vot asangu nimi.
LUK 21:35 Mila mo laaleng naba vot at loxonaleng limixin di noxo gagas teren.
LUK 21:36 Mina reven avukat ti na lempanga xapmek la mina ngising amisik kusu mina ruuna ka lolos la mi noxo subu ap mo levenmumuat naba vot, la kusu mina epovo do mina ru ro melamgo rak, Laradi Mevana.”
LUK 21:37 Ap mo levenaleng ne Iesu ga anasa limixin to xeneng at loogu laplavang. At levenaleng kantinao neni gat pas su me go la gat pas uto at Lakaana Olip, la at lengkanimin neni ga nemen go.
LUK 21:38 La limixin axap digat pas no mene at lenmaxantamak uto at loogu laplavang kusu dinang tonga i.
LUK 22:1 Laaleng ga sixit auret ta xusu ti leluxa at loxongkide diga ove vetpes i, laasen ap mo leluxa do Lovovolo Pe.
LUK 22:2 La lavamaasa silok eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga puse ngas xusu ti sev amet ne Iesu la limixin di noxoklen i, mila mo lubung amgomgo diga marat atdi.
LUK 22:3 Satan ga vubeles ukeneng at ne Judas, laasen bok teren ne Iskariot. Neni lara atdi lasangaun mi legepura lavaun pinivu.
LUK 22:4 La ne Judas ga vot pasa lavamaasa silok la luvuttadi amgomgo atnedi luvuttadi esep diga lok tatao loogu laplavang. Ni ga epaase eburu midi mumu teventaangas kusu neni naba song araba ne Iesu ridi.
LUK 22:5 Diga lok momo aleng la diga siam do diba un i mi tempilas.
LUK 22:6 La ne Judas ga siam ap mo levelinga la ni ga puse ri tangas kusu neni naba song araba ne Iesu rinedi xusu limixin noxoklen i.
LUK 22:7 Laaleng ga vot kusu ni leluxa at loxongkide diga ove vetpes i. Ap mo laaleng diga sev amet lempatnat sipsip ti lok katling leluxa at Lovovolo Pe.
LUK 22:8 La ne Iesu ga riki ne Pita mi ne Jon mi levelinga xeretna, “Munat pas la muna lox agagas li leveluxa ri Lovovolo Pe xusu tidik ti anan.”
LUK 22:9 La duga sue i, “U vara i do mana lox agagas li i at ua loxot?”
LUK 22:10 La ne Iesu ga lok, “Muna ronga i na! Mo do muna beles ukeneng at lemenemen silok, lara laradi nabap kip lubuxom dan naba xip tangarang numu. Muna mumu asu i uto at loogu ni na beles teren.
LUK 22:11 La muna lok ti laradi ap mo loogu xeretna, ‘Laradi loklox ase i sue u do, loxot ua at na loogu ram, nema eburu mi lavaun pinivu rak maba lok katling leluxa at Lovovolo Pe ren?’
LUK 22:12 Neni naba lox ase numu mi loxot silok diga gagas li vam i no i nemen to vana at loogu, la muba lox agagas li lempanga anan go.”
LUK 22:13 Duga vas kaxat la duga long lenget ka lempanga axap kerekngan ne Iesu gara tong pam i ridu, la duga lox agagas li leveluxa ri Lovovolo Pe.
LUK 22:14 Se at loxonaleng ti anan, Iesu ga xis eburu mi luvuttadi vavang teren saparap loxonin anan.
LUK 22:15 La ni ga lok tidi, “A vara aleng i xusu ana lok katling na leluxa eburu minimi, avot at losongsongot mo anabap kiv i.
LUK 22:16 A tong i rinimi do, a noxo lok katling bok ba na leluxa, se at loxonaleng anaba lox asoorun i ro at Linintoo at ne Moroa.”
LUK 22:17 La ne Iesu ga lok kaka lakap inin, la ga tong avukat ti ne Moroa, la ga lok, “Mina lok kaka i na la mina in teren.
LUK 22:18 A tong i rinimi do a noxo in bok ba at lavaen se at loxonaleng Linintoo at ne Moroa na vot.”
LUK 22:19 La neni ga lok kaka loxongkide, la ga tong avukat ti ne Moroa, la ga sebex i, la ga raba di min, la ga lok, “Labantuxu rak na, a raba nimi min. Mina lox amisik na loklok kusu mina doma mumu ia.”
LUK 22:20 Ap mo mun langas, neni ga lok kaka bok lakap inin la ga raba nedi min la ga lok, “Anaa lavaen i ngan lada rak la i lok katling lekabus maxat, la nenia anaba lox epovo i xusu ti lox arooro buaang limixin.
LUK 22:21 Ketla lara laradi naba song araba ia ri luvuttadi munepen it kis de eburu midik.
LUK 22:22 Nenia, Laradi Mevana, anaba met kerekngan lodoxoma at ne Moroa. Ketla naba lok kapmek aleng ti mo laradi na song araba ia uto at luvuttadi xapmek.”
LUK 22:23 La diga esue min kantubu atdi do ua lara atdi naba lox i mo.
LUK 22:24 La leedak ga ravasu xantubu at lavaun pinivu, mumu ua lara atdi neni ga silok tidi.
LUK 22:25 La ne Iesu ga lok tidi, “Lavaorong at na lavatbung menemen di ruuna lolos mavana at limixin atdi, la limixin di so asen di do, ‘Larapen tangas at limixin.’
LUK 22:26 Ketla nemen mita mu asu mo langas atdi. Lara silok kantubu atnimi neni na lok ngan laradi maxat, la lara gomgo neni na lok ngan lasaxaruki.
LUK 22:27 Nege i silok atdu na? Lara it kis to vana xusu na anan kopla lara i gugu rin? Mo lara it kis to vana. Ketla nenia a nemen kantubu atnimi ngan lasaxaruki.
LUK 22:28 At levenaleng levesongsongot ga vot saparap dik, nemi goxo sixiro basinge ia.
LUK 22:29 Ne Tamak ga lok li ia xusu tim gomgonga limixin, la ana lok li nimi xusu tim gomgonga limixin.
LUK 22:30 Kuren la minaba anan la mina inin to at loxot kitkis tarak to xeneng at Linintoo rak. La minabat kis at lengkot kitkis orong la minam gomgonga lasangaun legepura larabibinat boro Israel.”
LUK 22:31 La ne Iesu ga lok ti ne Simon, “Simon, Simon! Satan ira lok kaka vam lisisiam at ne Moroa xusu naba lok tong pen nemi axap. Kerekngan laradi loklok tatao at laraamang i mangma asu levennit piao boro at lengkakan teren la i lok kepe leventuxu piao.
LUK 22:32 Ketla ara sing pam tu, ne Simon, kusu lununu ram noxo subu. La do una leeng basinge laxapmek taram, una lox alolos luvutnetam.”
LUK 22:33 La ne Pita ga vorang i rin keretna, “Leeme Silok, a gagas kusu anat pas eburu minu uto at loogu xokoxo la anaba met bok eburu minu!”
LUK 22:34 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Pita, a tong i ru do laxaxak kovisi noxo reng lingina, la nenu unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”
LUK 22:35 La ne Iesu ga lok bok tidi, “At nom laaleng nia aga riki aonon nimi xusu na lok lugugu rak la mi goxop kip tengkontonom ka, la lentat lukluxa, la tempanga vatpas. Kereva, migak pakes bok ti tempanga?” La diga vorang i rin keretna, “Ma goxok pakes ti tempanga.”
LUK 22:36 La ne Iesu ga lok, “Ketla monga, do nege i ruuna toxontonom ka kopla tarat lukluxa, neni nap kiv i. La do nege xopmen na ruuna tavarise sepsep, neni na sesep mi lavanga singsiga ren kusu ti un ka tara.
LUK 22:37 A tong i rinimi do Lovoang Kaala i lok do, ‘Neni ga nemen eburu mi limixin bilinga.’ Anai naba soorun mumu ia. Lavanga salai diga malagan i at Lovoang Kaala mumu ia, monga na soorun.”
LUK 22:38 La diga lok, “Leeme Silok, legepu varise sepsep na.” La ni ga lok tidi, “I epovo!”
LUK 22:39 La ne Iesu ga vas su basinge mo lemenemen, la gat pas uto at Lakaana Olip, i ngan ni ga lox amisix i. Lavaun pinivu ren diga mumu asu i.
LUK 22:40 Se diga rupot ap mo loxot, neni ga lok tidi, “Mina sing kusu mi noxo subu at loklok tong.”
LUK 22:41 La neni ga vas uto vaxalom lixilik basinge lavaun pinivu, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing.
LUK 22:42 “Tamak, mo do u vara i, una lok pes na lumumuat basinge ia. Ketla nemen gat uta mumu asu lavavara rak, ketla una mu asu mun lavavara ram.”
LUK 22:43 La laangelo ga vot saparav i, ga si boro vana at laxalibet kusu na raba i mi lolos.
LUK 22:44 La neni ga bulu aleng la ga sing lolos tinotno, la lantentelep teren ga sen su ukopok ti laxangka ga ngan lempatkaarum da.
LUK 22:45 Se neni ga xatu kaxat, neni ga vot pasa lavaun pinivu ren la ni ga long lenget di, diga unga mila diga bulu aleng.
LUK 22:46 La ne Iesu ga lok tidi, “Tila nemi mi unga? Mina xatu la mina ngising kusu mi noxo subu at loklok tong pen.”
LUK 22:47 Iesu move ga paase la buaang nedi limixin diga vot, la lara laradi laasen teren ne Judas gat pas to melamgo atdi. Neni legesara atnedi lasangaun legepura lavaun pinivu, la neni ga vas auret ne Iesu la ga nes i.
LUK 22:48 La ne Iesu ga lok tin, “Judas, kereva, u song araba ia, Laradi Mevana, uto at limixin kakapmek mi lenetnes?”
LUK 22:49 La nom lavaun pinivu mo diga nemen eburu mi ne Iesu diga ven laai mo ga lok do na vot, la diga lok, “Leeme Silok, u vara i do mana esep bok mi luvarise sepsep atnama?”
LUK 22:50 La lara atdi ga ra korop kepe labaalung tino at lasaxaruki at lamaasa gomgo.
LUK 22:51 Ketla ne Iesu ga lok, “I epovo nga.” La ni ga long tu at labaalung at nom laradi la ni ga lox avukar i.
LUK 22:52 La ne Iesu ga ven lavamaasa silok la luvuttadi amgomgo at loogu laplavang la loxongkulao silok at leme Judaia mo digat pas ugo xusu diba ranga alis i. La ni ga lok tidi xeretna, “Mit pas ude mi lemparise sepsep la levenasop, i ngan ta do nia lavanga xipkip pilo.
LUK 22:53 At levenaleng axap aga nemen eburu minimi ro xeneng at loogu laplavang, la mi goxo lok tong pen i xusu mina ranga alis ia. Ketla monga at laxanimin tubu, neni loxonaleng at ne Satan. Kuren la nemi mi lok na lavanga xapmek at lamain.”
LUK 22:54 Diga ranga alis ne Iesu la diga lam kaka i uto at loogu at lamaasa gomgo. La ne Pita ga mumu asu di ro vaxalom.
LUK 22:55 Limixin mo diga mas laxao go xantubu at lemelua, la ne Pita ga xis eburu minedi digat kis mamain.
LUK 22:56 La lara loolik, neni lasaxaruki, ga ven ne Pita gat kis go saparap laxao, neni ga ven avukar i la ga lok, “Na laradi bok ga nemen eburu mi ne Iesu.”
LUK 22:57 Ketla ne Pita ga sev apkap, ga lok keretna, “Axoklen mo laradi!”
LUK 22:58 Melemu lixilik, lara laradi ga ven kibis ne Pita la ga lok, “Nenu bok lara atnedi lavaun pinivu ren.” Ketla ne Pita ga vorang i rin keretna, “Nia xopmen!”
LUK 22:59 La melemu at legesa xonaleng lara laradi vetpes manga ga vaase lolos keretna, “I ruturun tinotno, na laradi ga nemen eburu min, mila neni bok boro Galili.”
LUK 22:60 Ketla ne Pita ga vorang i rin keretna, “Axoklen lavanga salai u paase min!” La soso mun ap mo loxonaleng, neni move ga paase, la laxaxak ga reng.
LUK 22:61 La Leeme Silok ga rem gili la ga ven mokmokso ri ne Pita, la ne Pita ga doma amlong ti levelinga at Leeme Silok, ga tong avor i rin keretna, “Avot ti laxaxak na reng lingina, unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”
LUK 22:62 La ne Pita ga vas su ukamang la gang teng silok aleng.
LUK 22:63 Mo luvuttadi esep diga lok tatao ne Iesu diga saba xangka i la digap sev i.
LUK 22:64 Diga is pe luxatli ren mi loxontamon la diga sue i, “Una tong kisip ka i do, nege mo i sev u?”
LUK 22:65 La diga vaase buaang bok laxalinga xapmek tin.
LUK 22:66 Laxangking ga losu, la loxongkulao silok at leme Judaia, la lavamaasa silok, la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga vot buru, la diga lok li ne Iesu uto melamgo atdi.
LUK 22:67 La diga lok, “Una tong i rinama. Kereva, nenu Lanarong?” La ni ga vorang i ridi xeretna, “Mo do nia ana tong i rinimi, mi noxo nunu at levelinga rak.
LUK 22:68 La do nia ana sue nimi mi lususue, mi noxo vorang i.
LUK 22:69 Ketla i ruka nga i mo lingina, nenia, Laradi Mevana, anabat kis to saparap lekngen tino at Lanaraavuk ne Moroa.”
LUK 22:70 La diga lok, “Kereva ba, nenu ne Nitna ne Moroa?” La ni ga vorang i ridi xeretna, “Levelinga atnimi ik mokso. Nenia vam.”
LUK 22:71 La diga lok, “Keke bok ba tevelinga! Nedik axa tara ronga vam levelinga ren la i epovo dik ta lok li lumumuat teren!”
LUK 23:1 Luvuttadi amgomgo axap diga xatu kaxat la diga lam kaka ne Iesu uto melamgo at ne Paelat.
LUK 23:2 La diga bala raba i, diga lok, “Ma ranga alis na laradi, neni i sasar asoogong amisik limixin atnama. I tong i ridi do, nemen dita kepe pilas ti ne Kaisar, la ik lok bok do neni mo ne Karisito, loorong.”
LUK 23:3 La ne Paelat ga sue i, “Kereva, nenu loorong at limixin me Judaia?” La ne Iesu ga lok, “I ruturun. Nenu xa u tong i.”
LUK 23:4 Melemu ne Paelat ga lok ti lavamaasa silok la limixin keretna, “Axo vuse ka tevelinga xusu ti sev amet na laradi.”
LUK 23:5 Ketla digap kup aleng keretna, “Neni ik paxaru kaxat levenesep kantubu at limixin at lengkot axap Judaia mi leveloklox ase ren. Neni ga ruka i ro Galili la monga neni garat pas ude.”
LUK 23:6 Se ne Paelat ga ronga i na, neni ga sue, “Kereva na laradi, neni boro Galili?”
LUK 23:7 Se ne Paelat gaklen ba i do ne Iesu boro Galili, mo lenep ne Erodes gak lok tatao i, neni ga riki ne Iesu uto at ne Erodes, mo ga nemen go Jerusalem ap mo levenaleng.
LUK 23:8 Se ne Erodes ga ven ne Iesu, neni ga lok momo aleng. Neni gang tonga mene levelinga mumu i, la buaang levenaleng neni ga vara i xusu na ven be ne Iesu. Ni ga vara aleng i xusu naba ven ne Iesu na lok tempanga sangsangu.
LUK 23:9 Kuren la ne Erodes ga sue ne Iesu mi laxasusue solo, ketla ne Iesu goxo vorang i mi tekolinga.
LUK 23:10 Lavamaasa silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga digak lok bok go, la diga vaase babala raba aleng ne Iesu.
LUK 23:11 La ne Erodes eburu mi limixin esep teren diga saba xangka rino ne Iesu la diga vaxasiga i mi lavanga singsigaara at loorong kusu dina lok kalise i, la diga riki amlong i uto at ne Paelat.
LUK 23:12 Ap mo mun laaleng Erodes mi ne Paelat duga etangas. Duga munepen avot mun be.
LUK 23:13 Paelat ga xup bubua ka lavamaasa silok la luvuttadi amgomgo at limixin.
LUK 23:14 La ni ga lok tidi, “Mi raba vam ia mi na laradi la mi lok do neni i sasar asoogong limixin. Monga nia a ven axasep teren de melamgo atnimi axap, la axo long lenget tavanga do neni ga bixurun at tavanga xapmek mi sok taba i min.
LUK 23:15 Kopla ne Erodes gita long lenger i ga bixurun, mila neni i riki amlong i ude saparap dik. La kopmen tempanga na laradi ga lox i xusu neni na met teren.
LUK 23:16 Ketla anak pixis mun i, la ana soxomus asu manga i.”
LUK 23:17 Amisik at leluxa at Lovovolo Pe, laradi gomgo gak soxomus asu raba limixin mi taradi xokoxo.
LUK 23:18 Ketla limixin axap diga xup silok la diga lok, “Sev amer i! Una soxomus asu raba nama mi ne Barabas!”
LUK 23:19 Diga lok li ne Barabas at loogu xokoxo mila leesep ga ru kaxat go at lemenemen silok, la ni ga sev amet lara laradi.
LUK 23:20 Paelat ga vara i xusu na soxomus asu ne Iesu uto, kuren la ni ga xup manga ti limixin.
LUK 23:21 Ketla diga vaase amlong tin, la diga lok, “Paxarem i. Paxarem i at laxaba!”
LUK 23:22 Paelat ga vaase manga ridi ga sev avantun, “Ketla laxapmek salai neni ga lox i? Axo vuse ka tevelinga xusu neni naba met teren! Anak pixis mene i la ana soxomus asu manga i.”
LUK 23:23 Ketla digap kup silox amisik do ne Paelat na vaxarem ne Iesu at laxaba. La ne Paelat goxo epovo na ba gili levendoxoma atdi.
LUK 23:24 Kuren la ne Paelat ga mu asu lavavara at limixin mumu ne Iesu.
LUK 23:25 Neni ga soxomus asu mo laradi diga lok li i ro at loogu xokoxo mumu lesepsev amet tadi, la ni ga raba nedi mi ne Iesu xusu dina lok lavanga salai nedi diga vara i do dina lox i rin.
LUK 23:26 Limixin esep diga lam kaka ne Iesu boro at loogu at ne Paelat la diga vas kaxat min uto at loxot diba sev amer i ren. At lavatpas atdi diga ekip tangarang mi lara laradi laasen teren ne Simon, boro Sairini, mo gat pas uto xeneng at lemenemen silok, ga laa boro at loxot petpes. Diga ranga alis i, la diga sox aruru parang i xusu nap kip laxaba la na mu asu ne Iesu at langas.
LUK 23:27 Buaang nedi limixin diga mumu asu ne Iesu. Kantubu atdi lentaba lavakin digang teng la diga duudu mumu i.
LUK 23:28 Iesu ga milik amlong tidi la ga lok, “Nemi lavakin boro Jerusalem! Nemen mitang tingis ia, ketla minang tingis laxamdak mi laxaalik kakalik atnimi,
LUK 23:29 mila levenaleng songsongot naba vot la limixin dina lok, ‘Luvukat ti lavakin kopmen dixo ruuna laxamdak mi laxaalik kakalik, la kopmen dina visik tengkadede.’
LUK 23:30 Ap mo levenaleng limixin dinaba lok ti lempattaavut keretna, ‘Mina subu pavaa nama!’ La ri lengkong kaana, ‘Mina sak pavaa nama!’
LUK 23:31 Do nedi di lok na lempanga xapmek tia, laradi avukat, Moroa naba vorang i ridi mi langsangan lumumuat silok.”
LUK 23:32 Limixin esep diga lok kaka bok legepu radi, nedu buru luradi xapmek, kusu dina vaxarem du saparap ne Iesu.
LUK 23:33 Diga rupot to at loxot laasen teren, “Lavatlak Tongan,” la diga vaxarem ne Iesu ro at laxaba, la luradi xapmek bok, lara ga merem saparap lekngen tino at ne Iesu la lara ro saparap lekngen kia.
LUK 23:34 La ne Iesu ga lok, “Tamak, una doxoma xepe na laxakapmek atdi. Dixoklen lavanga salai mo di lox i.” La luvuttadi esep diga epes levempanga singsiga ren kantubu atdi, diga lu buru mi lengkonuat, kusu ti lok kisip ka nege ba lok ka i.
LUK 23:35 Limixin diga tu go diga reven lempanga diga lox i ri ne Iesu. La luvuttadi amgomgo at leme Judaia diga saba xangka i, diga lok keretna, “Neni gak lox arooro lentaba vetpes. Mo do neni Lanarong at ne Moroa ga soxolik ka i, neni na lox arooro xa i.”
LUK 23:36 Luvuttadi esep bok diga saba xangka i, diga ru auret ne Iesu la diga raba i mi laxadan vaen.
LUK 23:37 La diga lok, “Una lox arooro xa u, mo do nenu loorong at limixin me Judaia!”
LUK 23:38 La na levelinga diga malagan i ro mavana ren keretna, Na laradi neni loorong at limixin me Judaia.
LUK 23:39 La lara laradi xapmek ga merem go, ga vaase aksaksa rin, “Kereva, nenu Lanarong? Mo do nenu Lanarong, una lox arooro u eburu minama.”
LUK 23:40 La mo lara ga vaase sox i, la ga lok, “Kereva, uxo lok ngangao at ne Moroa? Neda na ta lok ka loklox aleeng mumu laxakapmek atda.
LUK 23:41 La lumumuat tida ik mokso mila taga lok laxakapmek, i epovo ri na lumumuat. Ketla na laradi goxo lok taxakapmek.”
LUK 23:42 La ni ga lok ti ne Iesu xeretna, “Iesu, una doxoma ia, do unamlong ngan Loorong Silok!”
LUK 23:43 La ne Iesu ga lok tin, “A tong tuturun i na ru, lingina unaba nemen eburu minia ro at lagale lemenemen at ne Moroa.”
LUK 23:44 Ga auret ti lasangaun legepu xonaleng, lamain ga lok pe laxangking la ga vung pe mo lenep silok axap se at lavantun konaleng.
LUK 23:45 La lavattamon ga merem to xeneng at loogu laplavang ga rem lais ti legepu xot.
LUK 23:46 La ne Iesu ga xup silok, ni ga lok, “Tamak, a lok li loroonan tarak at lukngam!” Ni ga tong i na la ga met ta.
LUK 23:47 La laasesep ga ven i na la ni ga emi asu mi ne Moroa la ga lok, “I ruturun tinotno, neni laradi manmanton.”
LUK 23:48 La limixin mo diga tu go xusu dina ven i na, diga vas kaxat uto xolonu, diga tit lenbongobong atnedi mi lainbulu.
LUK 23:49 Mo limixin digakleklen ne Iesu, eburu mi lavakin no diga mumu ne Iesu boro Galili, diga tu paxalom lixilik kusu dina reven na lempanga.
LUK 23:50 Lara laradi laasen teren ne Josep boro at lara lemenemen at leme Judaia laasen teren Arimatia. Ga neni lagale laradi, la limixin diga lok ngangao aleng teren, la ni ga ngangais lovotpot at Linintoo at ne Moroa.
LUK 23:51 Neni lara atnedi at lixitkis buru diga bala raba ne Iesu, ketla neni goxo siam mu levendoxoma la loklok diga lox i.
LUK 23:52 Neni ga vot pasa ne Paelat la ga sing kaka labantuxu at ne Iesu.
LUK 23:53 Melemu neni ga lox asi labantuxu at ne Iesu ukopok, la ga bom i mi labantamon nunuan. Ni ga lok li i ro at lamaaut, diga xe i ro at lavaruat silok, limixin di goxovisi na li rongan go.
LUK 23:54 Mo laaleng ni laaleng gagas la laaleng kaala mo ga auret.
LUK 23:55 Lavakin no diga mumu ne Iesu boro Galili diga emu mi ne Josep la diga ven lamaaut la labantuxu at ne Iesu ne Josep ga li i.
LUK 23:56 Melemu digamlong ukolonu la diga lox agagas li levendan mavak mi levendan momonok ti soli i at labantuxu at ne Iesu. At laaleng kaala diga lox amas, kerekngan Laulis Linga ga tong i.
LUK 24:1 No mene maxantamak suubu at laaleng avot ap mo luik, lavakin digat pas uto at lamaaut, digap kip levendan somavak diga lox agagas li vam i.
LUK 24:2 Diga ven lagalii uat lentaba vetpes diga xavun pes pam i boro at lungusungus at nom lamaaut.
LUK 24:3 Diga beles ukeneng, ketla di goxo ven lenget ka labantuxu at Leeme Silok ne Iesu.
LUK 24:4 Diga tu go la diga rakdu aleng mumu i na, la soso mun legepu radi mi leventamon atdu gam games aleng, duga ru saparap di.
LUK 24:5 La diga umsu mi lanmarat, la diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi to xopok at laxangka, la luradi duga lok tidi, “Tila mi puse ri laradi mo i rooro nade at loxot at labarongan?
LUK 24:6 Neni xopmen i de, neni ira roo xat pam. Mina doxomangke at levelinga neni ga vaase nimi min ap mo levenaleng neni ga nemen to Galili.
LUK 24:7 Ni ga lok keretna, ‘Dinaba song araba ia, Laradi Mevana ri limixin kakapmek, la dinaba vaxarem ia ro at laxaba, la anaba roo xat amlong at laaleng sepsev avantun.’”
LUK 24:8 La lavakin diga domangke at levelinga at ne Iesu.
LUK 24:9 La digamlong boro at lamaaut la diga tong na lempanga axap tinedi lasangaun legesara lavaun pinivu ren la tidi bok lentaba luvuttadi.
LUK 24:10 Mo lavakin diga tong na lempanga ri lavaun pinivu. Levenasen atnedi, ne Maria Magdalene, Joana, la ne Maria nenen ne Jems la lentaba bok.
LUK 24:11 Ketla lavaun pinivu diga nua i do levelinga at lavakin, ga levelinga gamasa mun, la di goxo nunu atdi.
LUK 24:12 Ketla ne Pita ga xatu kaxat la ga sixit kaxat uto at lamaaut. Ni ga beles at lamaaut la ga ven lenbantamon mikmit tongan diga bom ne Iesu min la kopmen bok tempanga. La neni gamlong ukolonu la gam doma mumu na lavanga.
LUK 24:13 Ap mo mun laaleng lura atdi lavaun pinivu at ne Iesu dugat pas uto at lara lemenemen laasen teren Emaus. Lababaalom ti lavatpas boro Emaus uto Jerusalem i epovo at lasangaun mi legesa kilomita.
LUK 24:14 La duga epaase xantubu atdu mumu mo lempanga gat pot go.
LUK 24:15 Duga epaase la ne Iesu xa ga vot saparap du la ni ga emu eburu midu.
LUK 24:16 Duga ven i, ketla du goxo ven kisiv i.
LUK 24:17 La ne Iesu ga lok tidu, “Laai mo numu mu paase mumu i at na lavatpas atnumu?” Duga ru pilo mi lainbulu.
LUK 24:18 La lara atdu, laasen teren ne Kliopas, ga lok, “Nia a doma i do nenu xusuk mun u nemen kantubu at leme Jerusalem uxoklen lempanga salai mo gat pot go at na levenaleng gara xap.”
LUK 24:19 La ne Iesu ga sue du xeretna, “Lempanga salai?” La duga vorang i rin keretna, “Mo lempanga ga rupot saparap ne Iesu boro Nasaret, anai laradi neni leeme vapaase ali la neni ga lok lempanga sangsangu la levelinga bok teren ga mumuat aleng at lemeren ne Moroa la limixin.
LUK 24:20 Lavamaasa silok atnama la luvuttadi amgomgo diga song araba i xusu na met, la diga vaxarem i at laxaba.
LUK 24:21 La maga doma ruturun i do neni laradi ne Moroa ga riki i xusu naba lox arooro limixin me Israel. Maxeneng bok at nom, monga lingina ni laaleng sepsev avantun pe i nom lempanga ga vot,
LUK 24:22 la lentaba lavakin at libinam tadi atnama di lox arakdu nema. Dit pas maxantamak suubu uto at lamaaut.
LUK 24:23 Ketla kopmen dina long lenget ka labantuxu ren. Dimlong la di lok do nedi mo di ven lisilimet at luangelo la du tong i ridi do ne Iesu mo ia roo xat pam.
LUK 24:24 Lentaba at libinam tadi atnama dit pas uto at lamaaut la di ven i do levelinga at lavakin i ruturun. Ketla kopmen dina ven ne Iesu.”
LUK 24:25 La ne Iesu ga lok tidu, “Nemu luradi rangtangku. Kereva, lodoxoma atnumu i repe vam la mu domampe levelinga at lavaeme vapaase ali?
LUK 24:26 Kereva, muxoklen i do Lanarong naba xip losongsongot at na lempanga la na beles at lixitkis orong teren?”
LUK 24:27 La ne Iesu ga soxomus levelinga at Lovoang Kaala ridu mumu i, ga ruka i at levenbuk at ne Moses la levenmamalagan atnedi axap lavaeme vapaase ali.
LUK 24:28 Diga vas saparap lemenemen mo duga lok do dunat pas tin. La ne Iesu ga lok do ni na vas basinge du.
LUK 24:29 Ketla duga vaase lolos alis i, la duga lok, “Una nemen be minama at na loxonaleng mila laaleng na, ira xantinao nga na la lemenemen na ira buxumin ta.” Kuren la ni ga vas beles ukeneng la ga nemen eburu midu.
LUK 24:30 La ni ga xis to at loxot kitkis eburu midu, la ga lok kaka loxongkide, la ga lox anarong i. Melemu neni ga sebek loxongkide, la ga raba du min.
LUK 24:31 La lodoxoma atdu ga rem suang la duga ven kibis ba ne Iesu, ketla neni ga sonao basinge du.
LUK 24:32 La duga lok tidu xa, “Lebelen da iplivi aleng at loxonaleng neda ta ronga levelinga ren to at langas la ira soxomus Lovoang Kaala rida.”
LUK 24:33 La soso mun duga vas kaxat bilong uto Jerusalem, la duga vot pasa nedi lasangaun legesara lavaun pinivu digak lok eburu bok mi lentaba.
LUK 24:34 Ketla lavaun pinivu diga lok tidu, “Leeme Silok ira xatu kaxat tuturun pam! Neni ira ru asuvos pam ti ne Simon!”
LUK 24:35 La nedu duga tong ba i ridi mi mo lavanga salai ga vot parap nedu ro at langas, la lemeren du ga xasep la duga ven kisip ba ne Iesu at loxonaleng neni ga sebek loxongkide.
LUK 24:36 Nedu move duga tong na lempanga ri lavaun pinivu, la soso mun ne Iesu ga ru go xantubu atdi la ga lok tidi, “Lenmila na nemen eburu minimi.”
LUK 24:37 Ketla diga umsu mi lainmarat aleng, diga nua i do nedi mo diga ven loroonan panga.
LUK 24:38 Ketla neni ga lok tidi, “Tila nemi mik marat? La tila levendoxoma atnimi ik sixit ekarakat?
LUK 24:39 Mina ven lukngak la luxangkedek tarak bok la mina ven i do nenia mun. Mina long tu rak, la miba ven kibis ia, mila loroonan panga kopmen tabantuxu la tevesi ren, ketla nenia a ruuna labantuxu mi levesi.”
LUK 24:40 [Ni ga tong i na la ni ga lox ase di mi lukngen la luxangkedek teren.]
LUK 24:41 Ketla kovisi di goxo nunu, diga sangu la diga umsu mi lomomo. Kuren la ni ga sue di, “Mi ruuna bok tempanga anan nade kusu tia ri anan?”
LUK 24:42 La diga raba i mi leemat tintin,
LUK 24:43 la ne Iesu ga lok ka i la ga anan i ro at lemeren di.
LUK 24:44 La neni ga lok tidi, “Anai lempanga nia aga tong i rinimi ap mo levenaleng nenia aga nemen eburu minimi. Lempanga axap diga malagan i mumu ia keneng at Laulis Linga at ne Moses, la levenmamalagan at lavaeme vapaase ali, la levempikpixan (Sam) mo ira soorun pam.”
LUK 24:45 La neni ga lox arepalas levendoxoma atdi kusu dina xasep nunuan at Lovoang Kaala.
LUK 24:46 La ni ga lok tidi, “Diga malagan i at Lovoang Kaala xeretna. Lanarong naba xip losongsongot la at laaleng sepsev avantun neni naba roo xat amlong.
LUK 24:47 La keneng at laasen teren dinaba tong asu Lagale Lavavang mumu loklok ti leeng la loklok ti doxoma xepe laxakapmek. Dinaba vavang min ti limixin axap at lavatbung menemen, naba ruka i de Jerusalem.
LUK 24:48 La nemi minaba tong asu na lempanga.
LUK 24:49 La nenia xa anaba riki mo laramtaba rinimi, mo ne Tamak gara xaape vam min do tinimi. Ketla mina nemen ngangais i ro Jerusalem se at loxonaleng mo lolos teren boro vana naba suxuna nimi.”
LUK 24:50 La ne Iesu ga lam ka nga di boro Jerusalem la uto Beteni, la ni ga song aurut mi lukngen la ga lox anarong di.
LUK 24:51 Se neni ga lox anarong pam di, neni ga on basinge di la ne Moroa ga lok kaka nga i uto vana at laxalibet.
LUK 24:52 Diga lotu saparav i la digamlong uto Jerusalem, diga umsu mi langsangan lomomo.
LUK 24:53 La at levenaleng axap diga nemen to at loogu laplavang diga vemi asu mi ne Moroa.
JOH 1:1 Ganoxa at lereot Lenavolo mo gara nemen pam. La neni gak lok eburu mi ne Moroa, la neni ga epovo mun mi ne Moroa.
JOH 1:2 Boro xa at lereot, Lenavolo gak lok eburu mi ne Moroa.
JOH 1:3 Keneng teren ne Moroa ga rudum li levempanga axap. La kopmen tepanga at nai luruntudum li, gita ravasu boro at tara vetpes.
JOH 1:4 Ga Lenavolo neni lavasuun at lorooro, la na lorooro ga raba laxasep ti limixin.
JOH 1:5 La laxasep i soosoo ri limixin at lamain la mo limixin kopmen di goxo lox epovo i do gita lox asi i.
JOH 1:6 Moroa ga riki laradi vapaase ren, laasen teren ne Jon.
JOH 1:7 Ga vot kusu na paase ri limixin mumu nom laxasep, kusu nedi diba ronga i la dina nunu at laxasep.
JOH 1:8 Neni xa xopmen mo laxasep. Neni ga vot mun kusu na tong asu levelinga ap mo laxasep.
JOH 1:9 Anai ni laxasep tuturun, laxasep ga si ude at na lavatbung menemen la ik lox asuusu laxasep ti limixin axap.
JOH 1:10 Lenavolo ga nemen at na lavatbung menemen, ketla limixin di goxo ven kibis i, keke do neni ga rudum li lempanga axap.
JOH 1:11 Neni gat pas uto at lubung mixin teren, ketla limixin axa ren di goxo siam ka i.
JOH 1:12 Ketla nedi diga siam ka i la diga nunu ren, ni ga lok li nedi ngan tinotno luvutnitna ne Moroa.
JOH 1:13 Di goxo ravasu ngan luvutnitna ne Moroa at loklok at na lavatbung menemen, i ngan ta do laxamdak mi laxaalik at lenasun, kopla at lavavara at latlok, kopmen. Ne Moroa xa, neni ne Temen di.
JOH 1:14 Lenavolo ga vee radi la ga nemen kantubu atnama. Maga ven lisisixam teren, la ni ga umsu mi letaba nabalamu la levelinga ruturun at ne Moroa. La mo lisisixam neni ga lok ka i ngan legesamdak at ne Temen.
JOH 1:15 Jon ga vavang min la ga xup silok ti limixin keretna, “Neni na laradi nenia aga paase ali mumu i. Aga vaase xeretna, ‘Laradi mo naba vot melemu rak, neni i silok aleng tia, mila neni ga rooro avot tia.’”
JOH 1:16 Letaba nabalamu ren i silok aleng tidik, la kerepmo neni ira lox anarong nedik, la iram taba amisik dik mi nom leveloklox anarong.
JOH 1:17 Moroa ga raba avolo ne Moses mi Laulis Linga. Ketla letaba nabalamu at ne Moroa mi levelinga ruturun ga ravasu at ne Iesu Karisito.
JOH 1:18 Tara goxovisi na ven ne Moroa. Ne Nitna xusuk mun, neni i epovo mi ne Moroa, neni it kis esogo mi ne Temen la neni xa ga paase axasep dik mi ne Moroa.
JOH 1:19 Limixin amgomgo ro Jerusalem diga riki aonon lentaba lavamaasa la lentaba luvuttadi gugu at loogu laplavang uto ri ne Jon la diga sue i do, “Nenu nege?”
JOH 1:20 Jon goxo ronga xepe di xusu neni gi toxo vorang lususue atdi, ketla neni ga vaase axasep di xusu dina xasep. Ni ga vaase xeretna, “Nenia xopmen Lanarong.”
JOH 1:21 La diga sue manga i, “Nenu nege? Kereva, nenu mo leeme vapaase ali megano, ne Elaisa?” Jon ga vorang i ridi xeretna, “Nenia xopmen.” La diga sue manga i xeretna, “Kereva, nenu leeme vapaase ali, ne Moroa ga xaape min at levelinga at ne Moses?” La ni ga vorang i ridi xeretna, “Kopmen.”
JOH 1:22 Melemu rinotno diga sue i, “Una tong i rinama do nenu nege. Ma vara i do maba lok ka tovoporang at na lususue uto atnedi limixin amgomgo diga riki nama. Una tong i do nenu nege.”
JOH 1:23 Jon ga vorang i ridi mi levelinga at leeme vapaase ali ne Aisaia, ni ga lok keretna, “Nenia mo lara ip kup to at lamatbin keretna, ‘Mina lox akmokso langas ti Leeme Silok.’”
JOH 1:24 La lentaba lubung Parisi, luvuttadi amgomgo diga riki di, diga vot pasa ne Jon.
JOH 1:25 Diga sue i xeretna, “Do nenu xopmen Lanarong, kopla ne Elaisa, kopla mo leeme vapaase ali, la tila u sep susu limixin?”
JOH 1:26 Jon ga vorang i ridi xeretna, “A sep susu limixin mi ladan mun. Kantubu atnimi laradi mo i tu, nemi xopmen minaklen i.
JOH 1:27 Neni mo naba vot melemu rak, ketla nenia axo epovo xusu ana soxomus luvanga vatpas teren mila i silok aleng tia.”
JOH 1:28 Anaa levempanga ga ravasu ro Beteni, to at lara lenep dan Joridan, ne Jon ga sep susu limixin e.
JOH 1:29 Ap mo manga lara laaleng Jon ga ven ne Iesu gat pas go boro, la ni ga vaase xeretna, “Pen ba i, ni nom Lanasip at ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek at limixin at na lavatbung menemen kopok.
JOH 1:30 Neni na laradi nenia aga paase min tinemi, la aga vaase do, ‘Laradi mo naba vot melemu rak, neni i silok aleng tia, mila neni ga rooro avot tia.’
JOH 1:31 Gano a goxoklen i do neni nege, ketla nenia aga vot de ngan laradi sep susu mene mi ladan kusu ti lox asuvos i ri leme Israel.”
JOH 1:32 La ne Jon ga tong asu lavapaase axasep keretna, “Aga ven Loroonan Kaala ga rava si boro vana at laxalibet la ga nemen teren, ga lok ngan lamno.
JOH 1:33 Nia xovisi goxoklen i, ketla ne Moroa ga riki ia xusu anap sep susu limixin mi ladan la neni ga lok tia xeretna, ‘Unaba ven Loroonan Kaala naba si boro vana la na nemen at tara taradi. Neni mo laradi naba sep susu limixin mi Loroonan Kaala.’
JOH 1:34 Agara ven pam i la a tong i rinimi do neni ne Nitna ne Moroa.”
JOH 1:35 Ap mo manga lara laaleng melemu Jon ga nemen manga ro saparap ladan sen Joridan eburu mi legepu radi at lavaun pinivu ren.
JOH 1:36 At loxonaleng neni ga ven ne Iesu gat pas aurer i, la neni ga lok keretna, “Pen ba i. Neni na, Lanasip at ne Moroa.”
JOH 1:37 Mo luun pinivu ren duga ronga na levelinga la duga emu eburu nga mi ne Iesu.
JOH 1:38 Iesu ga rem gili la ga ven du, duga mumu asu i, la ga sue du, “Kereva mo?” Duga vorang i rin keretna, “Rabai. Loogu ram ua?” (Lavasuun at loxolinga Rabai do, leeme loklox ase.)
JOH 1:39 La ne Iesu ga lok, “Uto dik ata ven i.” Kuren la duga emu min la duga ven lenep neni gak lok teren. La duga nemen go ap mo laaleng axap eburu min, ga se at lavanuet konaleng ga ukantinao.
JOH 1:40 Endru, neton ne Simon Pita, neni lara atdu ga ronga mo levelinga at ne Jon la ga emu mi ne Iesu.
JOH 1:41 La soso mun ne Endru ga vot pasa neton, ne Simon la ga lok tin, “Mara long lenget ka vam Lanarong.” Lavasuun at loxolinga Lanarong do, Karisito.
JOH 1:42 Melemu neni ga lam ka ne Simon uto saparap ne Iesu. Iesu ga ven tin la ga lok tin keretna, “Nenu, ne Simon, nitna ne Jon. Laasen ta ru ne Kepas.” Na laasen i lok ngan mun ne Pita la lavasuun teren do luuat kis.
JOH 1:43 Ap mo manga lara laaleng Iesu ga vara i do nat pas uto Galili. Ni ga vot pasa ne Pilip la ga lok tin keretna, “Ude u, la una mumu asu ia.”
JOH 1:44 Pilip neni boro Betsaida, lemenemen at ne Endru mi ne Pita.
JOH 1:45 Pilip ga vot pasa ne Natanael la ga lok tin, “Mara long lenget ka vam laradi ne Moses ga malagan axasep mumu i ro xeneng at levenbuk at Laulis Linga. La lavaeme vapaase ali bok diga malagan mumu i. Neni ne Iesu, lamdak at ne Josep, boro Nasaret.”
JOH 1:46 La ne Natanael ga sue i, “I epovo xusu tempanga avukat naba vot boro Nasaret?” Pilip ga lok, “Ata onon la una ven ba i.”
JOH 1:47 At loxonaleng ne Iesu ga ven ne Natanael ga vas auret, la ni ga vaase mumu i xeretna, “Neni laradi ruturun boro Israel, kopmen tempanga xaxarang nak lok at lorooro ren.”
JOH 1:48 La ne Natanael ga sue i. “Uklen ba ia xereva?” Iesu ga vorang i rin keretna, “At loxonaleng ne Pilip kovisi na lam kaka u, ara ven pam u, ut kis to maxopok at luuna pik.”
JOH 1:49 Natanael ga lok, “Rabai. Nenu ne Nitna ne Moroa. Nenu Loorong Silok mede Israel.”
JOH 1:50 Iesu ga lok tin, “U nunu mene rak mila nenia a tong i ru do a ven u ro maxopok at luuna pik. Unaba ven levempanga silok aleng ti na lavanga.”
JOH 1:51 La ni ga lok bok tidu, “A tong tuturun i rinumu do munaba ven laxalibet na rem suang la munaba ven lubung angelo at ne Moroa dinat pas si la dinat pas urut uto saparav ia Laradi Mevana.”
JOH 2:1 Melemu at lavantun levenaleng, limixin diga lok leluxa loklox epot to Kena at lenep silok Galili. Nenen ne Iesu bok mo gak lok,
JOH 2:2 la ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren bok mo diga sing nedi do diba vot go at loklox epot.
JOH 2:3 Se limixin diga in axap levendan vaen, nenen ne Iesu ga lok tin, “Levendan vaen atdi ira xap pam.”
JOH 2:4 Iesu ga lok tin, “Naga, u noxo tong ase ia mi tavanga xusu ana lox i. Laaleng ti vaxaru kaxat lugugu rak kovisi na vot.”
JOH 2:5 Nenen ne Iesu ga lok ti mo luvuttadi gugu, “Mina mumu asu levempanga salai do neni na tong i rinimi.”
JOH 2:6 Limixin me Judaia diga ruuna leretere at loklok at lotu atdi mumu logosogos panga, ni lavasuun mun teren la lavanna lempat buxom tuntu mo ga nemen. Nedi getgesara diga epovo rin tuntu ka tegepu sangaun kopla tavantun sangaun lenbuxak kidi.
JOH 2:7 Iesu ga lok ti lavasaxaruki, “Minantu i na lempat buxom mi laxadan.” La digantu aumsu di mi laxadan.
JOH 2:8 La melemu neni ga lok tidi, “Monga minantu ka toxongkadan at nom la mina lok ka i uto at laradi i lok tatao leluxa.” Diga lok ka i uto saparap mo laradi,
JOH 2:9 la ni ga in tong pen mo loxongkadan, mo ga vee vaen pam. Ni goxoklen i do na lavaen ga laa meva, ketla lavasaxaruki ren digaklen i. Kuren la neni ga ro ka mo laradi diga lox aepor i,
JOH 2:10 la ga lok tin, “Limixin axap di in lagale lavaen avot la melemu do dira in aleng, nedi dira in ba lavaen i so gamasa, ketla nenu ura lili vam lavaen avukat ise nga mo.”
JOH 2:11 Nai lavanga sangsangu avot tinotno ne Iesu ga lox i. Ni ga lox i na ro Kena at lenep silok Galili. Neni ga lox asuusu lolos teren go, la lavaun pinivu ren diga nunu ren.
JOH 2:12 Melemu at nai, Iesu eburu mi nenen la luvutneton la lavaun pinivu ren digat pas uto Kaprenaum, la diga nemen lixilik go at lentaba levenaleng.
JOH 2:13 Laaleng ga auret ti leluxa at Lovovolo Pe at leme Judaia, kuren la ne Iesu ga urut uto Jerusalem.
JOH 2:14 To xeneng at loogu laplavang neni ga long lenget ka luvuttadi diga sesep mi laxanbulumaxao, laxasipsip, la levenamno atdi. La luvuttadi loklox ekun pilas bok mo digat kis saparap levengkot lili atdi.
JOH 2:15 Iesu ga lok lakpiksa mi luxua, la ga xala su mi nom levempanga mi lavanuet kangkedek atdi boro xeneng basinge loogu laplavang, laxasipsip eburu mi laxanbulumaxao. La ni ga sogo pupukus levengkot lili la ga reeve laxampilas atdi.
JOH 2:16 La ni ga lok ti luvuttadi diga sesep mi levenamno xeretna, “Mina lok kepe nom lavapixa uto xamang basinge na loogu. Nemen mita lok loogu at ne Tamak na lok ngan ta loogu sesep.”
JOH 2:17 Lavaun pinivu ren diga doxoma ka i do Lovoang Kaala ga lok, “Lavavara rak ti na loogu ram ne Moroa i lolos aleng la ni lavasuun teren limixin bilinga dinaba sev amer ia.”
JOH 2:18 Luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia diga paase lolos tin keretna, “Una lok tavanga sangsangu xusu ti lox asuusu i rinama do nenu u ruuna lavapaase axasep kusu ti lox i na.”
JOH 2:19 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Do mina ut asi na loogu laplavang, anaba vaxaru amlong manga i xeneng at lavantun aleng.”
JOH 2:20 Diga sue i, “Uba vaxaru amlong i at lavantun aleng mene kereva? Diga lok na loogu laplavang at lavanuet sangaun mi lavanna maares axap.”
JOH 2:21 Ketla ne Iesu xopmen goxo paase mi loogu laplavang, ketla neni ga paase mumu labantuxu ren.
JOH 2:22 Melemu at laaleng neni ga roo xat amlong at lanmet, lavaun pinivu ren diga doma amlong ti na levelinga ren. La diga nunu at Lovoang Kaala la diga nunu bok ap mo levelinga ne Iesu ga tong i.
JOH 2:23 At laaleng ne Iesu ga nemen to Jerusalem at leluxa at Lovovolo Pe, buaang nedi limixin diga nunu at laasen teren atla diga ven mo levempanga sangsangu ren.
JOH 2:24 Ketla Iesu goxo nunu atdi mila neni gaklen avukat limixin axap.
JOH 2:25 Goxo epovo bok do teta gita re ri ne Iesu mumu loklok at limixin mila neni gaklen levempanga axap ga nemen keneng at lorooro atnedi.
JOH 3:1 Lara laradi laasen teren ne Nikodimas, neni lara atdi luvuttadi amgomgo at leme Judaia la neni lara atnedi libinam tadi at lubung Parisi.
JOH 3:2 At lara laxanimin neni ga mu bung ti ne Iesu la ga lok tin, “Rabai. Maklen i do nenu laradi loklox ase, la ne Moroa ga riki u. Kopmen tara na epovo xusu na lok nom lempanga sangsangu, mo do ne Moroa noxo lok tooro i.”
JOH 3:3 Iesu ga vorang i rin keretna, “A tong tuturun i na ru. Do tara noxo lok kaka livipisik amaxat, neni noxo vubeles at Linintoo at ne Moroa.”
JOH 3:4 Nikodimas ga sue i, “Naba lok kereva la laradi mukun dina visik amu box i? Neni xopmen na epovo xusu na beles at lavatpaasa at nenen la nenen na visik amu manga i.”
JOH 3:5 La ne Iesu ga vorang i rin, “A tong tuturun i na ru. Do tara noxo lok kaka lesep susu la noxo lok kaka livipisik amaxat boro at Loroonan Kaala, neni noxo beles at Linintoo at ne Moroa.
JOH 3:6 La laradi, nenen i visix i at loklok at ne temen mi nenen, neni at na lorooro xopok. Ket dola Loroonan Kaala i visik amaxar i, neni i ruuna lorooro maxat at Loroonan Kaala.
JOH 3:7 Nemen uta sangu atla nia a tong i ru do, ‘Una lok ka livipisik amaxat.’
JOH 3:8 Lamanman it mas mu lavavara ren. Ung tonga i, ketla uxoklen i do i laa meva la it mas ua. I lok ngan mun nedi limixin Loroonan Kaala i visik amaxat di.”
JOH 3:9 Nikodimas ga sue i, “Naba lok kereva na?”
JOH 3:10 Iesu ga vorang i rin, “Kereva, nenu laradi loklox ase silok at leme Israel la nenu xa uxoklen i na?
JOH 3:11 A tong tuturun i ru, nema ma paase mi lempanga makleklen i, la ma tong lempanga maga ven i, ketla kopmen tinotno tara atnimi limixin amgomgo, na lok do na siam ka levelinga atnama.
JOH 3:12 Nenia ara vaase vam tu mi lempanga at na lavatbung menemen la uxo nunu at na levelinga rak. Uba nunu at levelinga rak kereva do nia ana paase ru mi lempanga boro vana at laxalibet?
JOH 3:13 La kovisi tara goxo urut uto vana at laxalibet, ketla legesa radi mene ga si boro vana at laxalibet la neni nenia, Laradi Mevana.
JOH 3:14 Moses ga rebeng aurut lovoovo sii ro at lamatbin kusu limixin dina ven i la dinaba roo. La kerepmo nenia, Laradi Mevana, limixin dinaba lox aurut box ia at laxaba,
JOH 3:15 kusu nege do i nunu rak, neni naba ruuna ka lorooro avolo.
JOH 3:16 Moroa ga balamu rinotno limixin axap at na lavatbung menemen, kuren la ni ga raba mi legesa madak mun teren, kusu do nege i nunu ren, neni noxo seeve, ketla neni naba ruuna ka lorooro avolo.
JOH 3:17 Moroa ga riki ne Nitna ude at na lavatbung menemen kopmen do neni na lok li loxokoxo ri limixin. Ketla Moroa ga riki ne Nitna xusu neni Laradi Loklox Arooro ridi.
JOH 3:18 Do nege i nunu at ne Nitna, neni noxo lok kaka loxokoxo. Do nege xopmen na nunu, neni ira sok ka vam loxot tin, mila neni xopmen na nunu at legesa madak mun at ne Moroa.
JOH 3:19 Limixin dinaba lok kaka lumumuat atla, laxasep gara vot pam at lavatbung menemen, la diga lox abulubun i. Diga vavara aleng loklok at lubuxumin, mila leveloklok atdi ga lok kapmek.
JOH 3:20 Do nege i lok lempanga i lok kapmek, neni i xopara aleng tinotno laxasep la ni noxot pas uto at laxasep, mila neni ixo vara i do mo laxakapmek teren na nemen at lasaxaven.
JOH 3:21 Ket do nege luruptuvuk teren in manton tino ngan luruptuvuk at ne Moroa, neni i nemen at laxasep la kerepmo limixin di ven kisip lorooro ren la diklen i do ne Moroa i nemen eburu min.”
JOH 3:22 Melemu at nai Iesu eburu mi lavaun pinivu ren digat pas tangtagap maxeneng at lenep silok Judaia. Ni ga nemen eburu midi go at lentaba leven gaaling, la neni gap sep susu limixin.
JOH 3:23 Jon bok gap sep susu limixin to Inon, goxo vaxalom solo boro Salim, mila levendan silok mo ga nemen go. Limixin digat pas parav i la ni gap sep susu nedi.
JOH 3:24 Ap mo levenaleng Jon kovisi goxo nemen at loogu xokoxo.
JOH 3:25 Lentaba lavaun pinivu at ne Jon eburu mi lara laradi boro Judaia diga etep mi levelinga mumu lususu rik lox adadat laradi at lemeren ne Moroa.
JOH 3:26 Kuren la diga vot pasa ne Jon la diga lok tin keretna, “Rabai. Nenu una doma bilong ti mo laradi ga nemen eburu minu ro auret ladan sen Joridan, laradi nenu ga paase mumu i. Neni mo ip sep susu limixin, la limixin axap mo di mumu asu i.”
JOH 3:27 Jon ga vorang i ridi xeretna, “Kopmen teta naba ruuna ka tavanga do ne Moroa noxo raba i min.
JOH 3:28 Nemi xa miga ronga mo levelinga nia aga tong i xeretna, ‘Nia xopmen Lanarong, ketla ne Moroa ga riki amgo ia rin.’
JOH 3:29 At loklox epot laradi i lok ka latkin tin, ketla lentangas teren i tu saparav i la ing tonga i. I lok momo xusu ti ronga levelinga ap mo laradi. La kerepmo nia a lok momo la lomomo rak i silok.
JOH 3:30 Neni naba silok aleng tia la nia anaba lixilik tin.”
JOH 3:31 La ne Jon ga lok bok, “Do tara na si boro vana at laxalibet, neni i silok aleng tinotno ri limixin axap. Laradi mede xopok, neni at na lavatkangka mun la neni i paase ngan laradi mede at na lavatkangka. Ketla do tara na si boro vana at laxalibet, neni i volo aleng ti limixin axap.
JOH 3:32 Neni i paase mi levempanga neni ga ven i la gang tonga i, ketla kopmen teta i siam ka levelinga ren.
JOH 3:33 Do tara na siam ka levelinga ren, neni i lox asuusu i do ne Moroa neni Luruturun.
JOH 3:34 Mo laradi ne Moroa ga riki i, i paase mi levelinga at ne Moroa mila ne Moroa ga raba i mi Loroonan Kaala kopmen tatnese ren.
JOH 3:35 Moroa i balamu aleng ne Nitna la ira lok li vam levempanga axap maxopok at loklok tatao ren.
JOH 3:36 Do nege i nunu at ne Nitna ne Moroa, neni naba ruuna ka lorooro avolo. La nege do i ronga xepe ne Nitna ne Moroa, neni noxo ruuna ka lorooro avolo la lebelemamao at ne Moroa ik lok mu amisix i.”
JOH 4:1 Lubung Parisi diga ronga i do limixin solo diga mumu asu ne Iesu la ni ga sep susu di la kopmen bok ba timixin solo diga mumu asu ne Jon.
JOH 4:2 Ne Iesu xa xopmen goxo sep susu tara. Ketla lavaun pinivu mun teren digap sep susu limixin.
JOH 4:3 Ne Iesu ga ronga i na levelinga la neni ga vas kaxat basinge nom lenep Judaia la gamlong manga uto Galili.
JOH 4:4 At lavatpas teren ugo, ga epovo do neni nat pas keneng at lenep silok Samaria.
JOH 4:5 Ni gat pas go Samaria la ga rupot to at lemenemen laasen teren Saikar. Goxo vaxalom solo boro at lenep kangka ne Jakop ga raba lamdak teren ne Josep min.
JOH 4:6 Lamamara dan at ne Jakop ga nemen e. La ne Iesu, ga molo ap mo lavatpas la ni ga xis go saparap lamamara dan. Taba ga xanangking.
JOH 4:7 Lara latkin boro Samaria ga vas pot go xusu tintu dan. La ne Iesu ga lok tin, “Una raba ia mi toxondan ti inin.”
JOH 4:8 Lavaun pinivu ren no nga di at lemenemen silok diga un panga anan.
JOH 4:9 La nom latkin ga lok tin keretna, “Nenu laradi boro Judaia la nenia mede Samaria, tila u sing ia do anantu ka toxondan tu la una in?” Leme Judaia dixo inin at leventingtigon dan leme Samaria ding long tu ren.
JOH 4:10 La ne Iesu ga vorang i rin, “Do nenu giklen laramtaba at ne Moroa la mo laradi i sing u ri toxondan, i epovo do una sing i ri laxadan too, la ni naba raba u min.”
JOH 4:11 La nom latkin ga lok tin, “Leeme Silok, uxo ruuna tavat buxom silok kusu tintu dan la ladan no xa ik lok kopok. Uba lok ka rinotno nom laxadan too ua?
JOH 4:12 Lurubuno atnema ne Jakop ga xe na lamamara dan tinama, la neni eburu mi laxamdak teren, la lempanga mi lavanuet kangkedek atdi, diga inin de. La kereva u lok do nenu mo u silok ti ne Jakop?”
JOH 4:13 La ne Iesu ga vorang i ri latkin keretna, “Do tara na in at nom laxadan, neni naba minu amu bok.
JOH 4:14 Ket do tara na inin at laxadan nenia ana raba i min, neni noxo minu bok ba. I ruturun do laxadan nia ana raba i min naba lok ngan loxodan i puuvut su xeneng at lorooro ren, la naba raba i mi lorooro avolo.”
JOH 4:15 La nom latkin ga lok tin, “Leeme silok, una raba ia mi nom ladan, kusu a noxok minu bok ba la a noxot pot amisik de kusu tin tuntu dan.”
JOH 4:16 La ne Iesu ga lok tin, “Una onon be la una lam kaka latlok taram. La munamlong ba ude.”
JOH 4:17 Latkin ga lok tin, “Axo ruuna tatlok.” La ne Iesu ga lok tin, “Ik mokso levelinga ram do kopmen tatlok taram.
JOH 4:18 Ugara epot pam at lavalimo lavatlok la ti latlok monga nenu u epot teren, kopmen neni latlok tinotno ram. Lavapaase ram tia i ruturun.”
JOH 4:19 Latkin ga lok, “Leeme Silok, a ven kisip ba i do nenu leeme vapaase ali.
JOH 4:20 Lavalabat atnama mede Samaria diga lotu parap ne Moroa at nai lakaana, ketla nemi leme Judaia mi tong i do lemenemen Jerusalem neni lenep ti lotu parap ne Moroa e.”
JOH 4:21 Iesu ga lok tin, “Latkin, una nunu at na levelinga rak. Laaleng naba vot la limixin axap di noxo lotu parap ne Moroa at na lakaana kopla to Jerusalem.
JOH 4:22 Nemi limixin boro Samaria mixoklen tinotno ne Moroa mi lotu parav i. Nema limixin me Judaia maklen ne Moroa mila Laradi Loklox Arooro neni at lubung mixin me Judaia.
JOH 4:23 Ketla mo laaleng naba vot, nanga ira vot pam, la limixin lotu ruturun dinaba lotu parap ne Temen di mi Loroonan Kaala la mi luruturun. Nedi mo limixin lotu ruturun, ne Temen di i vara di do dina lotu saparav i.
JOH 4:24 Moroa neni loroonan. La nedi di lotu parav i, dina lotu saparav i mi Loroonan Kaala la mi luruturun.”
JOH 4:25 Latkin ga lok tin, “Aklen i do Lanarong, ne Karisito, naba vot. Do neni na vot, ni naba re axasep axap dik mi lempanga axap.”
JOH 4:26 Melemu ne Iesu ga lok tin, “Nenia vam na, mo nenu u epaase eburu min.”
JOH 4:27 Ap mo mun loxonaleng lavaun pinivu ren digamlong. La diga rakdu mila ne Iesu ga epaase eburu mi nom latkin. Ketla kopmen tara atdi ga sue latkin do, “U vara lavanga salai?” Kopla gita sue ne Iesu do, “Tila u epaase eburu mi nom latkin?”
JOH 4:28 Latkin ga vas kaxat basinge lavatbuxom dan teren, la gamlong uto at lemenemen silok, la ga vaase ri limixin me go,
JOH 4:29 “Ude nimi la mina ven lara laradi. Neni i vaase axasev ia mi lempanga axap nenia agak lox i gano. Agut neni vam Lanarong.”
JOH 4:30 Kuren la diga on basinge mo lemenemen la diga vas kaxat uto ri ne Iesu.
JOH 4:31 Ap mo mun loxonaleng lavaun pinivu at ne Iesu, diga lok tin, “Rabai, una anan be.”
JOH 4:32 Ketla neni ga lok tidi xeretna, “Leveluxa mo rak ik lok ti anan la nemi mixoklen i.”
JOH 4:33 La lavaun pinivu ren diga esue xantubu atdi xeretna, “Kereva, tentaba go di raba i mi teveluxa?”
JOH 4:34 Ketla Iesu ga lok lavapaase poovo ridi, “Leveluxa rak keretna, ana ronga res at lavavara at ne Moroa ga riki ia la ana lox axap lugugu neni ga raba ia min.
JOH 4:35 Nemi mik lok do, ‘Lavanuet gaaling bok mo la melemu ba mina sep kin at laraamang.’ Ketla a tong i rinimi do mina ven avukat at laraamang. Levempeven panga monga ia mukun pam la monga i gagas.
JOH 4:36 Mo laradi ik lok kaka bubua levempipisik at laraamang, i gu kaxat pam la ira lok kaka luunun tin, la mo levempipisik teren i lok ngan lorooro avolo. La kerepmo mo laradi itlotlo la mo laradi ik lok kaka bubua levempipisik at laraamang, du buru duba momo.
JOH 4:37 I lox asoorun na levelinga i lok keretna, ‘Lara itlotlo la lara vetpes ik lok kaka bubua levempipisik at laraamang.’
JOH 4:38 La kerepmo aga riki vam nimi xusu ti lok ka lempanga anan at laraamang, nemi xa xopmen mi goxotlotlo li i. Lentaba vetpes digatlotlo li i go la nemi mik lok kaka levempipisik teren.”
JOH 4:39 Buaang atnedi limixin me Samaria ap mo lemenemen diga nunu at ne Iesu mila latkin ga lok do, “Neni ira tong axasep pam ia mi lempanga axap nenia agak lox i.”
JOH 4:40 Kuren la ap mo loxonaleng mo limixin diga vot pasa i, diga sing i xusu na nemen eburu be midi. La ne Iesu ga nemen eburu midi go at legepu aleng.
JOH 4:41 Buaang bok atnedi diga nunu at ne Iesu, mumu levelinga ren,
JOH 4:42 la diga lok ti mo latkin keretna, “Ma nunu ba, kopmen do at levelinga uga tong i, ketla nema axa mara ronga ba i, la maklen ba i do neni Laradi Loklox Arooro ruturun ti limixin at na lavatbung menemen.”
JOH 4:43 Melemu at legepu aleng Iesu ga nemen go Saikar, neni ga vas kaxat basinge di la gat pas uto Galili.
JOH 4:44 Ganoxa ne Iesu ga lok, “Laradi vapaase ali, kopmen di noxo lok ngangao ren to at lemenemen axa ren.”
JOH 4:45 Se neni ga vot go Galili, limixin me go diga lok momo aleng min, mila at loxonaleng nedi digat pas uto Jerusalem ti leluxa at Lovovolo Pe, diga ven lempanga axap ne Iesu ga lox i ap mo leluxa.
JOH 4:46 Iesu gamlong uto Kena at lenep Galili, lemenemen neni ga ba gili laxadan ti lavaen e. La lara laradi gomgo at la gavaman ga nemen to Kaprenaum la lamdak teren ga meres.
JOH 4:47 Se neni ga ronga i do ne Iesu ga vot boro Judaia la uto Galili, ni ga vot pasa i la ga sing i xusu nat pas uto Kaprenaum la na lox aroo lamdak teren, monga gak midi ameremet.
JOH 4:48 Iesu ga lok tin, “Kopmen tara atnimi noxo nunu se do mina ven lempanga sangsangu.”
JOH 4:49 Laradi gomgo ga lok tin, “Leeme Silok, una emu eburu minia. Dola kopmen, lamdak tarak naba met.”
JOH 4:50 Iesu ga lok tin, “Una onon, lamdak taram naba roo.” Laradi gomgo ga nunu at levelinga at ne Iesu la ga vas kaxat.
JOH 4:51 At lavatpas teren uto xolonu lavasaxaruki ren diga xip tangarang kaka i la diga lok tin keretna, “Lamdak taram mo naba roo.”
JOH 4:52 La neni ga sue di mi loxonaleng salai lamdak teren ga lox avukat, la diga lok, “At legesa xonaleng itinongo xanangking mo liplivi ita repes basinge i.”
JOH 4:53 La temen lamdak ga doxoma bilong ti levelinga at ne Iesu ga vaase i rin at loxonaleng kerepmo do, “Lamdak taram naba roo.” Kuren la neni eburu minedi axap limixin diga nemen at loogu ren diga nunu at ne Iesu.
JOH 4:54 Na lavanga sangsangu, ni lugugu sepsev agepura at lempanga sangsangu ne Iesu ga lox i melemu at laaleng ni ga vas kaxat boro Judaia la uto Galili.
JOH 5:1 Melemu at nai, limixin me Judaia diga lok leluxa silok to Jerusalem la ne Iesu gat pas tin.
JOH 5:2 Ap mo lemenemen silok langas povolo silok gak lok, laasen teren “Langas Sipsip.” Ladan kis gak lok saparav i, laasen teren at lavapaase Ibru do Betsaida. Lavalimo lengkon gu mo gak lok.
JOH 5:3 Buaang atnedi limixin digak meres la mo digak midi ap mo lavalimo lengkon gu. Levengkatli main, la nedi bok di goxo epovo rit pas, la nedi bok lengkot atdi ga molo axap. [Digat kis ngais ladan kusu na vonen kaxat.
JOH 5:4 Mila at leventaba levenaleng laangelo at ne Moroa ga putup ap mo ladan la gak lox avonen i. La do laradi mekmeres ga los tup avot ap mo ladan do ga onen kaxat, neni naba lox avukat basinge lanmeres teren.]
JOH 5:5 Lara laradi mo ga nemen, lanmeres gak lok teren at lavantun sangaun mi lavanuan maares axap.
JOH 5:6 Iesu ga ven i gak midi go, la gaklen pam i do mo laradi gak meres at buaang laxanmaares. Kuren la ne Iesu ga sue i, “Kereva, u vara box i do una lox avukat?”
JOH 5:7 Laradi mekmeres ga vorang i rin, “Leeme Silok. Axo ruuna tara nade xusu naba lok li ia ro at ladan kis, do ladan i vonen kaxat. Nia ak lok tong i do anat los tup teren, ketla leventaba vetpes ta giat los tup avot ta ria.”
JOH 5:8 Melemu ne Iesu ga lok tin, “Katu kaxat, kip kaka lempanga mikmidi ram la una onon.”
JOH 5:9 Soso mun mo laradi ga lox avukat ta, la ga xip kaka lempanga mikmidi ren la ga vas kaxat. Na lavanga sangsangu ga vot at laaleng kaala.
JOH 5:10 Kuren la luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia diga lok ti mo laradi ga lox avukat, “Lingina ni laaleng kaala, la ixok mokso at Laulis Linga atdik kusu unap kip lempanga mikmidi ram at na laaleng.”
JOH 5:11 La ni ga lok, “Laradi no i lox avukar ia, i tong i ria do ana xip ka lempanga mikmidi rak la ana onon.”
JOH 5:12 La diga sue i, “Nege nom laradi?”
JOH 5:13 Ketla laradi no ga lox avukat goxoklen i do nege i mo laradi, mila buaang nedi limixin diga umsu ap mo loxot la ne Iesu no ga vas ekula kaxat pam.
JOH 5:14 Melemu ba, Iesu ga vas panga ka i ro xeneng at loogu laplavang la ga lok, “Una ronga i na. Monga u lox avukat pam. Una xap ta rik lok laxakapmek. Ixo lox avukat do tavanga i lok kapmek aleng na vot parav u.”
JOH 5:15 Melemu mo laradi ga vas kaxat la ga tong i ri luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia, do ne Iesu vam mo ga lox avukar i.
JOH 5:16 Kuren la luvuttadi amgomgo diga ruka i xusu dina munepen mi ne Iesu, mila neni ga lox aroo mo laradi at laaleng kaala.
JOH 5:17 Iesu ga lok tidi, “Ne Tamak i gugu at levenaleng amisik se lingina, la nenia bok a gugu.”
JOH 5:18 Na levelinga at ne Iesu ga lox axatu levendoxoma at luvuttadi amgomgo la diga puke ngas kusu dina sev amer i. Lavasuun teren do ne Iesu ga lox aroo laradi at laaleng kaala, la neni ga tong i do ne Moroa ni ne Temen, la at na mun i neni ga tong i do neni i epovo mun mi ne Moroa.
JOH 5:19 La ne Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi, nenia ne Nitna xopmen anak lok tevempanga mi lolos axa rak. Nenia ak lok mun levempanga salai nenia a ven i at ne Tamak. Levempanga salai ne Tamak ik lox i, nenia ne Nitna bok ak lox i.
JOH 5:20 Tamak i balamu ia, ne Nitna la ik lox ase ia mi levempanga salai neni axa ik lox i. Neni naba lox ase ia mi levempanga i silok aleng ti mo lempanga sangsangu, la nemi minaba sangu aleng.
JOH 5:21 Tamak ik lox axatu kaxat amlong nedi limixin diga met la im taba nedi mi lorooro. Kuren mun la nenia ne Nitna am taba lorooro rinedi, nenia a vara i do ana raba di min.
JOH 5:22 Tamak ga ke xepe lugugu ri ronga linga. Ketla neni ga raba vam ia, ne Nitna mi lolos kusu ti ronga linga,
JOH 5:23 kusu limixin axap diba lok ngangao rak ne Nitna kerekngan mun di lok ngangao at ne Tamak. Do tara noxo lok ngangao rak ne Nitna, i lok ngan ta do ixo lok ngangao at ne Tamak, mo ga riki ia, ne Nitna ude.
JOH 5:24 A tong tuturun i rinimi. Do tara na ronga ka levelinga rak, la i nunu ap mo lara ga riki ia, neni ira lok ka vam lorooro avolo. Neni xopmen noxo tu at lavapaase at laaleng ete, ketla ira roo su vam basinge lanmet la ira ruuna ka vam lorooro avolo.
JOH 5:25 A tong tuturun i rinimi. Laaleng mo i auret la nangai ira vot pam la limixin diga met pam dinaba ronga linga rak, ne Nitna ne Moroa. La do nedi dina ronga res tarak, dinaba roo.
JOH 5:26 Tamak, neni Luntoo Avolo, kuren mun la neni ga lox ia, ne Nitna xusu nenia bok Luntoo Avolo.
JOH 5:27 La neni ira siam avolo vam ia, ne Nitna xusu anaba ronga linga at laaleng ete, mila nenia Laradi Mevana.
JOH 5:28 Nemen mita sangu at nai mila laaleng naba vot la limixin diga met pam dinaba ronga laxaka rak,
JOH 5:29 la dinaba ru su boro at lara maaut atdi. La nedi, diga lok loklok nunuan, dinaba xatu la dina rooro. La nedi digak lok laxakapmek, dinaba xatu la dinat pas uto at lemenemen songsongot.
JOH 5:30 Nenia axo epovo do ana lok lempanga mi lodoxoma axa rak. A ronga res mun at levelinga ne Moroa i tong i ria. Kuren la mo do nia ana ronga linga, a lox i mi langas i ruturun, mila axo lok tong i do ana lok lugugu xerekngan nia a vara i, ketla a gugu mun mi lodoxoma ap mo lara ga riki ia ude.”
JOH 5:31 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Do nenia xusuk ana paase aru axa ia, levelinga nia a vaase i, noxo mumuat.
JOH 5:32 Ketla ne Moroa i paase aru ia, la aklen i do mo levelinga ni i paase mu ia min, i ruturun.
JOH 5:33 Miga riki luvuttadi vapaase atnimi uto at ne Jon, la ni ga tong asu levelinga ruturun mumu ia.
JOH 5:34 Axok pakes ti levelinga at tentaba vetpes kusu ti lox axasev i do nia nege. Ketla a tong na levelinga at ne Jon kusu nemi mina siam ka i la ne Moroa naba lox arooro nimi.
JOH 5:35 Jon ga tong asu levelinga at ne Moroa la kerepmo ni ga lok ngan lababao i lox asu laxasep, la at leventaba leven gaaling miga lok momo ren.
JOH 5:36 Ketla a ruuna levelinga mumu ia la i silok aleng ti levelinga ne Jon ga tong asu i. Leven gugu nia a lox i, ni leven gugu ne Tamak ga raba ia min. Anai levempanga nia a lox i, i lox asuusu i do ne Tamak ga riki ia.
JOH 5:37 La ne Tamak, mo ga riki ia, neni bok i paase aru ia. Nemi mi goxo ronga xibis tinotno laxaka ren, kopla mi gita ven labantuxu ren.
JOH 5:38 La nemi mi goxom tebeng tu avarang at levelinga ren keneng at lorooro atnemi, mila nemi mi goxo nunu rak, do neni ga riki ia ude.
JOH 5:39 Mi reven mumu amisik Lovoang Kaala mila mi doxoma i do keneng teren miba vuse ka lorooro avolo. La mo levelinga i paase mumu ia.
JOH 5:40 Ketla nemi xa mi xopara na nunu rak kusu mina lok ka lorooro.
JOH 5:41 Nia a goxo vot de xusu ti lok ka leemi asu.
JOH 5:42 Ketla akleklen lebelen nimi. Aklen i do lavavara ri ne Moroa xopmen na nemen keneng at lebelen nimi.
JOH 5:43 Agara vot eburu vam mi lolos at ne Tamak, ketla kopmen mina siam ka ia. Do tara na paase mi lolos axa ren, nemi minaba siam ka i.
JOH 5:44 Mi vavara i xusu mina lok ka leemi asu boro atnemi xa, ketla mi xopara i do mina ruuna ka leemi asu boro at ne Moroa. La neni legesa Moroa xusuk mun, kusu neni naba emi asu minimi. Kuren la i lolos aleng kusu mina nunu.
JOH 5:45 Nemen mita doma i do nia anaba sok taba nimi mi levelinga ro melamgo at ne Tamak. Ne Moses axa neni naba sok taba nemi mi levelinga, mila nemi mi nunua i do ne Moses naba lok tooro nemi.
JOH 5:46 Do nemi mi nunu ruturun at levelinga at ne Moses, mina nunu ruturun tarak, mila neni ga malagan mo levelinga mumu ia.
JOH 5:47 Ketla mo do mixo nunu at levelinga ren, miba nunu ba xereva at levelinga rak?”
JOH 6:1 Melemu at nai Iesu ga volo korop manga at lavatdan kis Galili. (Laasen bok teren Tiberias.)
JOH 6:2 La buaang nedi limixin diga mumu asu i, mila digara ven pam levempanga sangsangu neni ga lox i ri lox avukat nedi digak meres.
JOH 6:3 Melemu ne Iesu ga vas urut uto vana at loxongkaana la ga xis eburu mi lavaun pinivu ren.
JOH 6:4 Leluxa silok at limixin me Judaia diga so asen i do Lovovolo Pe monga ga auret.
JOH 6:5 Iesu ga milik tangtagap la ga ven i do, buaang nedi limixin mo digat pas kusu dina vot pasa i. Kuren la ni ga sue ne Pilip, “Ataba un kaka teveluxa ua xusu ba epovo ri na limixin?”
JOH 6:6 Ni ga tong i na xusu ti lok tong pen ne Pilip. Neni gaklen pam laai neni naba lox i.
JOH 6:7 Pilip ga vorang i rin, “Ixo epovo xusu ata un kaka tevengkongkide mi tegepu sangaun kobot (200) denarias kusu tidi ri anan.”
JOH 6:8 Lara lun pinivu at ne Iesu, laasen teren ne Endru, neton ne Simon Pita ga lok,
JOH 6:9 “Lara lamdak na, i ruuna lavalimo lengkongkide xakalik at levempiao bali la luemat kakalik. Ketla noxo epovo ri na limixin solo.”
JOH 6:10 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Mina tong i ri limixin kusu dina xis kopok.” Mo lenep ga umsu mi laxampivilis. Kuren la limixin diga xis kopok. Nedi luvuttadi remes diga epovo at lavalimo larabin sangsangaun kobot (5000).
JOH 6:11 Iesu ga lok ka loxongkide, la ga tong loklox avukat, la digam taba mo limixin min digat kis. Ni ga tong avukat bok ti ne Moroa mi luemat la ga raba bok limixin min, la nedi axap diga an mais ga epovo at lavavara atnedi.
JOH 6:12 Se diga an mais axap, Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Mina lok ka bubua lengkon atat luxa. Nemen dik ata ke xepe tengkot.”
JOH 6:13 Kuren la diga lok kaka bubua axap nom lengkon atat luxa, la diga suxa aumsu lasangaun mi legepura leventat min boro at nom lavalimo lengkongkide at lempiao bali, mo limixin diga anan i.
JOH 6:14 Mo limixin go diga ven mo lavanga sangsangu ne Iesu ga lox i, la diga lok, “I ruturun aleng. Neni mo leeme vapaase ali diga tong i do naba vot at na lavatbung menemen!”
JOH 6:15 Iesu gaklen pam i do limixin mo dinaba vot pasa i la dina lok kaka i, kusu dina pu soso i ngan loorong tidi. Kuren la neni xusuk ga vas kaxat uto at lengkong kaana vetpes.
JOH 6:16 Ga ukantinao bukbuxumin, lavaun pinivu at ne Iesu diga vas si uto xopok at lavatdan kis,
JOH 6:17 la diga los kas at lesepang la diga sen bilong at lavatdan kis uto Kaprenaum. Lavanga mo garang bungmain ta, la ne Iesu goxovisi na vot pasa di.
JOH 6:18 Langsangan lamanman lolos gat mas la ga lok lavatdan kis ga re ekapus.
JOH 6:19 Lavaun pinivu digatla uto vaxalom la diga ven ne Iesu gat pas to mavana at lavatdan kis uto saparap di. La diga marat aleng.
JOH 6:20 Iesu ga lok tidi, “Nemen mita marat. Nenia mun na!”
JOH 6:21 La diga mulus ka i uto at lesepang. La soso mun lesepang ga oso uto loxon ap mo loxot nedi diga sesen tin.
JOH 6:22 Ap mo manga lara laaleng petpes, limixin no diga nemen to ap mo lenep ne Iesu ga raba nedi mi leveluxa e, diga ven i do legesa sepang mun mo ga nemen. Digaklen i do ne Iesu goxo emu eburu mi lavaun pinivu ren ap mo lesepang, la lavaun pinivu xusuk mun diga sesen.
JOH 6:23 Melemu leventaba levesepang boro Tiberias diga oso go saparap mo lenep limixin diga anan lengkongkide e, melemu at Leeme Silok ga tong avukat ti ne Moroa.
JOH 6:24 Se limixin diga ven i do Iesu goxok lox e, la lavaun pinivu ren bok, diga los kas at levesepang la diga sen uto Kaprenaum, kusu dina reven tin.
JOH 6:25 Se limixin diga long lenget ne Iesu to Kaprenaum, diga lok tin, “Leeme loklox ase, u vot de lingisa?”
JOH 6:26 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “A tong tuturun i rinimi. Mi reven pupuse ria mila miga anan levengkongkide la nemi axap miga an mais teren, ketla kopmen do miga xasep avukat at lavasuun at levempanga sangsangu nenia aga lox i.
JOH 6:27 Nemen mita gugu ri leveluxa ua naba sonao soso. Ketla mina gugu lolos ti leveluxa i nemen amisik ti lorooro avolo. Na leveluxa, nenia, Laradi Mevana, anaba raba nemi min, mila ne Moroa ne Temen dik ira soxolik ka vam ia.”
JOH 6:28 Kuren la diga sue i, “Maba lok lavanga salai xusu manaba lox epovo lavanga ne Moroa i vara i do maba lox i?”
JOH 6:29 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Lavanga ne Moroa i vara i xusu mina lox i, i lok keretna. Mina nunu ap mo lara ne Moroa ga riki i.”
JOH 6:30 La diga sue rin keretna, “Lavanga sangsangu sala uba lox i xusu maba ven i la mana nunu ba ram? Uba lok lavanga salai?
JOH 6:31 Lavalabat atnama diga anan leveluxa at ne Moroa ro at lamatbin laasen teren lamaana, kerekngan Lovoang Kaala i tong i do, ‘Ni ga raba nedi mi levengkide boro vana at laxalibet.’”
JOH 6:32 Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi. Ne Moses goxo raba nemi mi lakde boro vana at laxalibet, ketla ne Tamak axa im taba nemi mi lakde ruturun boro vana at laxalibet.
JOH 6:33 Mo lakde ne Moroa im taba i, neni i ngan mo lara ga si boro vana at laxalibet la im taba lorooro ri limixin at na lavatbung menemen.”
JOH 6:34 Diga lok, “Leeme Silok. I ruka nga i mo lingina la melemu una raba amisik nema mi nom lakde.”
JOH 6:35 Iesu ga lok tidi, “Nenia Lakde At Lorooro. Mo do tara na vot pasa ia, neni noxo roxo bok ba. La neni do i nunu rak, neni noxo minu bok ba.
JOH 6:36 A tong i rinimi do mira ven pam ia, ketla kopmen mina nunu rak, kerekngan a tong pam i rinimi.
JOH 6:37 Nedi axap ne Tamak i raba ia midi, dinaba vot pasa ia. La do tara na vot pasa ia, nenia noxo sok tixirixes i.
JOH 6:38 Nenia agoxo si boro vana at laxalibet do ti mu asu lavavara rak, ketla ti lox epovo lavavara ap mo lara ga riki ia ude.
JOH 6:39 Lavavara ap mo lara ga riki ia, i lok keretna. Nenia noxo ke asoogong tegesara atdi limixin neni ga raba vam ia midi, la anaba lox aroo xat di at laaleng ete.
JOH 6:40 Mila lavavara at ne Tamak i lok keretna, nedi do di ven kisip ne Nitna ne Moroa la di nunu ren, dinaba lok ka lorooro avolo, la nia anaba lox aroo xat di at laaleng ete.”
JOH 6:41 Limixin amgomgo diga epaase xuxurung mumu ne Iesu, mila neni ga lok do, “Nenia Lakde aga si boro vana at laxalibet.”
JOH 6:42 Diga lok, “Neni mun ne Iesu, nitna ne Josep la ne Maria. Nedik taklen ne temen mi nenen. I lok kereva la neni i tong i do ni ga si boro vana at laxalibet?”
JOH 6:43 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Na xap ta nimi at lavapaase xuxurung kantubu atnimi.
JOH 6:44 Kopmen tara i epovo na vot pasa ia, se do ne Tamak na sat ka i ude saparav ia. La nia anaba lox aroo xar i at laaleng ete.
JOH 6:45 Lavaeme vapaase ali diga malagan li levelinga xeretna, ‘Limixin axap, ne Moroa naba anasa di.’ Nedi axap do di ronga ne Tamak la dia lok kaka laanasa ren, nedi dinaba vot pasa ia.
JOH 6:46 Kovisi tara na ven ne Tamak. Nenia aga laa boro at ne Moroa, nenia xusuk mun agara ven pam ne Tamak.
JOH 6:47 A tong tuturun i rinimi. Do tara na nunu rak, neni naba ruuna ka lorooro avolo.
JOH 6:48 Nenia Lakde At Lorooro.
JOH 6:49 Lavalabat atnimi diga anan leveluxa at ne Moroa ro at lamatbin, la diga met.
JOH 6:50 Ketla na Lakde ga si boro vana at laxalibet, ni i lok petpes. La do tara na anan teren, neni noxo met.
JOH 6:51 Nenia Lakde At Lorooro la aga si boro vana at laxalibet. Do tara na anan at na Lakde, neni naba rooro amisik. Na Lakde, ni levenuut tarak. Anaba raba i ri limixin axap kusu dina rooro.”
JOH 6:52 Anai levelinga ga vaxaru kaxat ka lavapaase mukmusak kantubu at luvuttadi amgomgo la diga esue xeretna, “Na laradi ba raba dik mi levenuut teren kereva xusu ti anan?”
JOH 6:53 Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi. Do mi noxo anan at levenuut tarak, Laradi Mevana, la mi noxo inin at lada rak, mi noxo ruuna ka lorooro avolo.
JOH 6:54 Do tara na anan at levenuut tarak la na inin at lada rak, neni ira ruuna ka vam lorooro avolo, la nia anaba lox aroo xar i at laaleng ete.
JOH 6:55 Levenuut tarak ni leveluxa ruturun, lada rak ni laxadan tuturun ti inin.
JOH 6:56 Do tara na anan at levenuut tarak la na in at lada rak, neni i nemen tarak la nia a nemen teren.
JOH 6:57 Ne Tamak neni im taba lorooro, neni ga riki ia, la keneng mun teren, la nenia bok a rooro. Kuren la, do tara na anan at levenuut tarak, neni naba ruuna ka lorooro xeneng mun tarak.
JOH 6:58 Anai ni Lakde ga si boro vana at laxalibet. Ixo lok ngan lakde, lavalabat atdik diga anan i, la melemu diga met. Do tara na anan at na Lakde, neni naba rooro amisik.”
JOH 6:59 Iesu ga tong asu mo levelinga at laaleng neni ga anasa ro at loogu singising to Kaprenaum.
JOH 6:60 Buaang atnedi lavaun pinivu at ne Iesu diga ronga i na la diga lok, “Anai levenanasa i lolos tinotno. Nege i epovo na siam ka i?”
JOH 6:61 Iesu gaklen pam i do lavaun pinivu ren diga paase kuxurung mumu na levelinga ren. La ni ga sue di, “Kereva, na levelinga i lok kapmek lebelen nimi?
JOH 6:62 Kereva, dola mina ven ia, Laradi Mevana, ana urut uto vana at laxalibet, minaba siam ka ba levenanasa rak?
JOH 6:63 Loroonan Kaala im taba limixin mi lorooro. Limixin kusuk mun kopmen dina epovo na lok tooro di. Levelinga nenia a vaase vam nimi min, neni levelinga at Loroonan Kaala la at lorooro.
JOH 6:64 Ketla leventaba atnimi move xopmen dina nunu rak mi lununu atdi.” At lavakpaxaru kaxat at lugugu ren, Iesu gaklen pam nege nedi leventaba di goxo nunu ren, la nege mo lara naba song araba i ri limixin kakapmek.
JOH 6:65 La ni ga lok bok keretna, “Ni na levelinga neni lavasuun teren la nia ara tong i rinimi do tara noxo vot pasa ia se ne Tamak na lox avolo i xusu neni na nunu rak.”
JOH 6:66 Melemu at nai, buaang atnedi lavaun pinivu ren digamlong basinge i la kopmen bok ba di goxo emu eburu min.
JOH 6:67 La ne Iesu ga sue lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren keretna, “La nemi bok mi vara i do minamlong?”
JOH 6:68 Simon Pita ga vorang i rin keretna, “Leeme Silok, kopmen bok ba tara mabat kis esogo min. Nenu xusuk mun u ruuna levelinga im taba lorooro avolo.
JOH 6:69 La monga ma nunu la maklen i do nenu Laradi Melemelengan boro at ne Moroa.”
JOH 6:70 Iesu ga lok tidi, “Nia aga soxolik ka nemi lasangaun mi legepura ngan lavaun pinivu rak. Ketla legesara atnimi ni lamdak at ne Satan.”
JOH 6:71 Iesu ga tong asu i na mumu ne Judas, lamdak at ne Simon Iskariot. Judas neni lara atnedi lasangaun mi legepura lavaun pinivu, la ga song araba ne Iesu ri limixin kakapmek.
JOH 7:1 Melemu at nai, Iesu gat pas at levenmenemen to Galili. Ni goxo vara i xusu nat pas to Judaia, mila luvuttadi amgomgo diga vara i xusu dina sev amer i.
JOH 7:2 Lara leluxa at leme Judaia mo ga sixit auret ta. Laasen at na leluxa do, “Leluxa at Laraogu Xukuxut.”
JOH 7:3 Luvutneton ne Iesu diga lok tin, “Una vas kaxat basinge na loxot, la unat pas uto Judaia ti mo leluxa, kusu lavaun pinivu ram diba ven levempanga sangsangu uba lox i.
JOH 7:4 Do u vara i do limixin dinaklen u, nemen uta nemen alipe. Nenu uk lok levempanga sangsangu, kuren la una lox asuvos u ri limixin axap.”
JOH 7:5 Diga tong asu i na mila kopmen tara atdi luvutneton ne Iesu ga nunu ren.
JOH 7:6 La ne Iesu ga lok tidi, “Loxonaleng ti lox asuvos ia xovisi na vot. I epovo do nemi minat pas avot be ti mo leluxa at toxonaleng mi vara i,
JOH 7:7 mila limixin at lavatkangka di noxo belengatngas tinimi. Ketla dinaba belengatngas tia, mila nia a tong amisix i do loklok atdi i lok kapmek.
JOH 7:8 Minat pas ti mo leluxa. Nenia noxot pas soso rin, mila loxonaleng ti lox asuvos ia xovisi na vot.”
JOH 7:9 Ni ga tong i na, la neni ga nemen go Galili.
JOH 7:10 Melemu at luvutneton digat pas uto at leluxa, Iesu bok gat pas. Kusuk mun neni goxot pas asuvos, ni gat pas epep mun kusu limixin di noxoklen i do neni mo gak lok ap mo leluxa.
JOH 7:11 Luvuttadi amgomgo diga reven tin go at leluxa, la diga susue mo limixin diga vot go at leluxa, “Ua nga i no?”
JOH 7:12 Buaang atnedi limixin diga paase siksikma mu ne Iesu. La leventaba luvuttadi diga lok, “Neni lagale laradi.” Leventaba diga lok, “Kopmen, neni i sasar asoogong buaang limixin.”
JOH 7:13 Ketla kopmen teta goxo paase mumu i at lasaxaven, mila diga marat at luvuttadi amgomgo.
JOH 7:14 At laaleng sev avanuet ap mo leluxa, Iesu ga beles to xeneng at loogu laplavang la ga ruka i xusu na anasa limixin.
JOH 7:15 Luvuttadi amgomgo diga sangu aleng la diga esue, “Na laradi goxot pas ti loklox ase la ga lok ka na lakleklen meva?”
JOH 7:16 Iesu ga vorang i ridi, “Lavanga salai nia a anasa min kopmen at lakleklen tarak, ketla boro ap mo laradi ga riki ia ude.
JOH 7:17 Do tara i vara i do na lok levempanga ne Moroa i vara i, neni nabaklen kibis ka i do nenia a anasa mi levelinga boro at ne Moroa, kopla a paase aru mene nga ia mi lolos tarak.
JOH 7:18 Laradi do i paase aru xa i, neni i ngan do i lox asilok axa i. Do tara i vara i do na lox asilok mo lara ga riki i, neni i paase ruturun la kopmen taxaxarang na nemen teren.
JOH 7:19 Moses ga raba nemi mi Laulis Linga. Ketla kopmen teta atnimi i an amet at na Laulis Linga. La tila ba mik lok tong pen i do mina sev amer ia?”
JOH 7:20 La limixin diga lok, “Lagas kapmek i nemen keneng taram! Nege nga mo ik lok do nap sev amer u?”
JOH 7:21 La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Aga lok legesa vanga sangsangu la nemi axap miga sangu.
JOH 7:22 Moses ga tong i rinimi do mina rivit kepe levengkontuxu at laxamdak atnimi. Kopmen ne Moses ketla lempareme avolo atnimi mo diga vaxaru ka i. Kuren la miba vit kepe levengkontuxu at laxamdak lixilik atnimi at laaleng kaala.
JOH 7:23 Mo do mina vit tamdak at laaleng kaala xusu mi noxo los polo Laulis Linga, tila mi musak mila nia ga lox aroo laradi at laaleng kaala?
JOH 7:24 Nemen mita ila mumu ia mi lodoxoma at na lavatkangka, ketla mina ila mumu ia mi lodoxoma avukat boro at ne Moroa.”
JOH 7:25 Ap mo loxonaleng leventaba luvuttadi go Jerusalem diga lok, “Agut neni vam na laradi, luvuttadi amgomgo di lok do dina sev amer i.
JOH 7:26 Mina ven ba i neni i anasa at lemeren limixin axap. La kopmen tara na paase tangarang i. Agut limixin amgomgo diklen i do neni Lanarong.
JOH 7:27 Ketla do Lanarong na vot, teta noxoklen i do neni meva. La nedik ataklen na laradi do neni ga laa meva.”
JOH 7:28 La at loxonaleng ne Iesu ga anasa ro at loogu laplavang, neni ga vaase silok keretna, “I ruturun do nemi miklen ia, la miklen i do nia aga laa meva. Ketla agoxot pas ude at lavavara axa rak. Mo lara ga riki ia, neni Luruturun. La nemi mixoklen i.
JOH 7:29 Ketla nenia aklen i, mila nenia agat pas boro ren la neni ga riki ia ude.”
JOH 7:30 Melemu diga lok tong i do dina ranga alis i, ketla kopmen teta goxo long tu ren, mila loxonaleng teren goxovisi na epovo.
JOH 7:31 Ketla buaang atnedi limixin diga nunu ren diga lok keretna, “Na laradi i lok lempanga sangsangu i silok aleng, kuren la ixo epovo do tara vetpes na vot ngan Lanarong la na lok lempanga i silok tin.”
JOH 7:32 Lubung Parisi diga ronga limixin diga paase siksikma mu ne Iesu la levelinga ni ga tong i. Kuren la nedi eburu mi lavamaasa silok diga riki leventaba luvuttadi rutu mu at loogu laplavang uto at ne Iesu xusu dina ranga alis ka i.
JOH 7:33 Iesu ga lok, “A noxo nemen abao eburu minimi la melemu ba anabat pas ba uto saparap mo lara ga riki ia.
JOH 7:34 Minaba reven tia, ketla mi noxo vuse ka ia, mila mo lemenemen nia anaba nemen teren, nemi mixo epovo do minat pas uve.”
JOH 7:35 Luvuttadi amgomgo diga epaase xantubu atdi xeretna, “I lok do ni mo nat pas ua xusu nedik noxo vuse ka i. Agut neni nabat pas uto at tara temenemen silok at limixin boro Grik. No limixin me Judaia dik lox e la neni naba anasa limixin boro Grik.
JOH 7:36 Neni i lok do, ‘Minaba reven tia, ketla mi noxo vuse ka ia.’ La i lok bok do, ‘Nemi mixo epovo do minat pas ti mo lemenemen nenia anaba nemen e.’ Ua lavasuun at na levelinga?”
JOH 7:37 At laaleng kavaxap ap mo leluxa ni laaleng silok. Ap mo laaleng, ne Iesu ga ru upana la ga xup silok keretna, “Do tara go i minu, neni na vot pasa ia la na inin.
JOH 7:38 I ngan Lovoang Kaala i lok, ‘Do tara na nunu rak, laxadan im taba lorooro naba sesen su boro xeneng at lorooro ren.’”
JOH 7:39 Iesu ga vaase i na mumu Loroonan Kaala. Nedi diga nunu at ne Iesu, dinaba ruuna ka i melemu. Ap mo levenaleng ne Moroa goxovisi na raba Loroonan Kaala, mila ne Iesu goxovisi na urut uto vana ri lixitkis orong teren.
JOH 7:40 Buaang atnedi limixin diga ronga ne Iesu ga tong na levelinga la diga lok, “I ruturun aleng do na laradi, neni mo leeme vapaase ali, ne Moses ga paase ali min.”
JOH 7:41 La leventaba diga lok keretna, “Neni Lanarong.” Ketla leventaba vetpes diga lok, “Lanarong neni xopmen me Galili.
JOH 7:42 Lovoang Kaala i tong i do Lanarong naba vot boro at libibinat at ne Devit, la neni laanat me Betilem, lemenemen ne Devit gak lox e.”
JOH 7:43 Kuren la limixin diga epeseves mumu ne Iesu.
JOH 7:44 Leventaba diga lok do dina ranga alis i, ketla kopmen teta goxo rebeng tu ren.
JOH 7:45 Luvuttadi rutu mu at loogu laplavang digamlong uto saparap lavamaasa silok mi lubung Parisi, la lavamaasa silok mi lubung Parisi diga lok, “Tila mixo lok ka i ude?”
JOH 7:46 La luvuttadi rutu mu at loogu laplavang diga lok, “Kopmen tara i paase asu levelinga mumuat kerekngan mo laradi.”
JOH 7:47 La lubung Parisi diga lok, “Kereva, i bala vukpuk bok nemi?
JOH 7:48 Kereva, tara at luvuttadi amgomgo kopla tara at lubung Parisi go i nunu ren?
JOH 7:49 Kopmen tinotno! Mo limixin di ronga i, kopmen dinaklen tempanga xeneng at Laulis Linga at ne Moses, kuren la lasaxaek i mumu di.”
JOH 7:50 Nikodimas neni lara atdi, no migo neni ga vot pasa ne Iesu at lara laxanimin. Neni ga lok tidi,
JOH 7:51 “At Laulis Linga atdik ata xo lok li lumumuat mavana at tara, se do dia ronga linga vam teren kusu ti vuse ka laai neni ga lox i.”
JOH 7:52 Diga vorang levelinga ren mi levelinga mukmusak, diga lok keretna, “Agut nenu bok laradi gamasa boro Galili? Una ven avukat Lovoang Kaala la uba xasep do kopmen teeme vapaase ali naba vot boro Galili.”
JOH 7:53 [Melemu nedi axap diga epeseves la digat pas ukolonu.
JOH 8:1 La nedi getgesara digat pas uto xolonu atdi, ketla ne Iesu gat pas uto at Lakaana Olip.
JOH 8:2 Ga maxantamak suubu ap mo lara laaleng petpes, neni gat pas uto at loogu laplavang. La nedi limixin axap diga tu bubua kangkan i, la ni ga xis kopok la ga anasa di.
JOH 8:3 La luvuttadi loklox ase at Laulis Linga eburu mi lubung Parisi diga lam abeles lara latkin, diga long lenget ka i ga longka. La diga vaxaru li i ro melamgo atdi axap.
JOH 8:4 Diga lok ti ne Iesu, “Laradi loklox ase. Na latkin neni i epot la ma long lenget ka i, i longka lara latlok kopmen ateren.
JOH 8:5 At Laulis Linga, ne Moses ga raba lara lavapaase lolos do tara tatkin na lok na loklok, taba lu amer i mi laxanuat. Ua levelinga ram ti na loklok?”
JOH 8:6 Diga tong i na xusu ti lok tong ne Iesu mila diga vara i xusu dina bala raba i. Ketla ne Iesu ga rikbu si la ga malagan to xopok at laxangka mi lisivisip teren.
JOH 8:7 Diga tu go la diga susue ne Iesu mi levesusue, la neni ga ru urut akmokso upana la ga lok tidi, “Do tara atnimi goxovisi na lok taxapmek, neni na lok ka tuuat la na lu avot na latkin.”
JOH 8:8 La neni ga rikbu manga la ga malagan manga ro xopok at laxangka.
JOH 8:9 Se diga ronga i na, digat pas kaxat sisi basinge mo loxot, luvuttadi mukun avot. La melemu ne Iesu xusuk mun ga nemen eburu mi latkin move ga tu go.
JOH 8:10 Iesu ga ru urut la ga lok tin, “Latkin. Ua nga di no? Kereva, tara gove i nemen kusu na vaxaru u at lavapaase?”
JOH 8:11 La mo latkin ga lok tin, “Kopmen teta, Leeme Silok.” Iesu ga lok tin, “Nenia bok kopmen ana vaxaru u at lavapaase. Una onon, ketla nemen uta lok bok ba taxakapmek.”]
JOH 8:12 La ne Iesu ga vaase manga ri limixin keretna, “Nia Laxasep ti limixin at na lavatbung menemen. Do tara na nunu rak, neni naba ruuna ka laxasep at lorooro, la kopmen noxot pas at lamain.”
JOH 8:13 La lubung Parisi diga lok tin, “Nenu u lox amuat axa u, kuren la levelinga ram kopmen nak mokso.”
JOH 8:14 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Keke i do nia a paase aru axa ia, ketla levelinga rak i ruturun, mila nenia aklen lemenemen nenia aga vas kaxat meve la anabat pas bok uve. Kopmen minaklen lemenemen nenia aga vas kaxat teren la ti lenep nenia anabat pas tin.
JOH 8:15 Nemi mi ila mumu limixin mi lodoxoma at na lavatkangka, ketla nia a noxo ila mumu loklok at tara.
JOH 8:16 Ket do nia ana ila mumu loklok at tara, levelinga rak naba ruturun. Mila kopmen nenia xusuk a tong mo levelinga, ketla ne Tamak ga riki ia, neni ik lox amumuat levelinga rak.
JOH 8:17 Levelinga ro xeneng at Laulis Linga atnimi i lok keretna. Do legepu radi duna siam at tevelinga, du lox amuat mo levelinga do i ruturun.
JOH 8:18 Nenia a lox amuat axa ia, la ne Tamak bok ga riki ia, i lox amuat box ia.”
JOH 8:19 Diga sue i, “Ne Tamam ua?” La ne Iesu ga lok, “Mixoklen ia la ne Tamak. Mo do minaklen ia, minabaklen bok ne Tamak.”
JOH 8:20 Iesu ga tong na levelinga at loxonaleng neni ga anasa limixin to xeneng at loogu laplavang, to at loxot, levempanga lili pilas ga nemen e. Ketla kopmen tara goxo ranga alis i, mila loxonaleng tin goxovisi na epovo.
JOH 8:21 Iesu ga lok manga ridi xeretna, “Anaba onon basinge nimi, la miba reven tia. Ketla minaba seeve nop laxakapmek atnimi, la mixo epovo do minat pas ti mo lemenemen nenia anabat pas uve.”
JOH 8:22 Luvuttadi amgomgo diga lok tidi xa xeretna, “Neni i lok do, ‘Nedik dixo epovo rit pas ti mo lenep neni nabat pas uve.’ Ua lavasuun at na levelinga? Agut i lok do neni naba sev amet axa i.”
JOH 8:23 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nemi limixin mede xopok, nenia boro vana. Nemi limixin at na lavatkangka, ketla nenia xopmen mede xopox ia.
JOH 8:24 Kuren la a tong i rinimi do nemi minaba seeve mumu laxakapmek atnimi. Do mixo nunu do nenia mo lara a tong pam i rinimi, minaba seeve mumu laxakapmek atnimi.”
JOH 8:25 La diga sue i, “Nenu nege?” Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Nia ara tong pam i rinimi.
JOH 8:26 At laaleng ete nenia anaba ruuna laxampapaase solo mumu laxakapmek atnimi. Mo lara ga riki ia ude, neni Luruturun, la mo levelinga ni ga raba ia min, nia a tong asu i ri limixin axap at na lavatbung menemen.”
JOH 8:27 Di goxo xasep do ne Iesu ga paase ridi mumu ne Temen.
JOH 8:28 Kuren la ne Iesu ga lok tidi, “Se do mina xip aurur ia, Laradi Mevana, ro vana at laxaba, minabaklen ba i do nenia nege la minabaklen ba i do nenia axo lok levempanga mi lavavara axa rak. Ketla a vaase mun mo levelinga ne Tamak ga lox ase ia min.
JOH 8:29 La mo laradi ga riki ia ude, mo ik lok eburu minia, ixo ke xepe xusux ia, mila nenia ak lox amisik levempanga i lox amomo i.”
JOH 8:30 Buaang atnedi limixin diga ronga ne Iesu ga tong asu na levelinga, diga nunu ren.
JOH 8:31 Kuren la ne Iesu ga lok ti leme Judaia mo diga nunu vam teren, “Dola minam tebeng levenanasa rak, ba ruturun do nemi lavaun pinivu rak.
JOH 8:32 La kerepmo mibaklen levelinga ruturun at lorooro, la mo levelinga naba lox asepmus nemi.”
JOH 8:33 La diga lok, “Nema livipisik li at ne Abaram, la kovisi toxonaleng ma nemen ngan lavaanat saxaruki at teta. Ua lavasuun at nom levelinga ram u tong i do, maba sepmus?”
JOH 8:34 Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi. Do tara i lok laxapmek, neni ik lok maxopok at lolos at laxakapmek, la i lok ngan lasaxaruki at laxakapmek.
JOH 8:35 Lasaxaruki neni noxo epovo xusu neni lara xeneng ap mo lixitkis koetemen, ketla neni i gugu mene ridi. Ketla lamdak ap mo loxoetemen, neni i nemen amisik keneng at lixitkis koetemen.
JOH 8:36 Do nenia, ne Nitna na lox asepmus nemi, nemi minaba sepmus tuturun.
JOH 8:37 Aklen i do nemi livipisik li at ne Abaram. Ketla nemi move mi doma i do mina sev amer ia, mila mi noxo siam ka levelinga rak.
JOH 8:38 A paase mumu levempanga ne Tamak ga lox ase ia min, ketla nemi mik lok levempanga ne temen nimi ik lox ase nimi min.”
JOH 8:39 Diga lok tin keretna, “Temen nema ne Abaram.” Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Do nemi laxamdak tuturun at ne Abaram, minaba lok leven gugu nunuan kerekngan ne Abaram ga lox i.
JOH 8:40 Nenia a tong asu mun levelinga ruturun aga ronga i boro at ne Moroa la mi vara aleng i do mina sev amer ia. Ne Abaram goxo lok tevempanga xerepmo.
JOH 8:41 Nemi mik lok levempanga ngan ne temen nimi ik lox i.” Diga lok, “Ne Moroa xusuk mun neni ne temen nama. La nema laxamdak tuturun teren.”
JOH 8:42 Iesu ga lok tidi xeretna, “Dola ne Moroa ne Temen nimi, lebelen nimi naba tu mun tia mila nenia aga laa boro at ne Moroa la monga nenia ak lok de. A goxo vas kaxat mi lodoxoma axa rak, ketla ne Moroa ga riki ia.
JOH 8:43 Tila mixo xasep at levelinga rak? Lavasuun teren keretna, nemi mixo epovo do mina siam ka levelinga rak.
JOH 8:44 Nemi laxamdak at ne temen nimi, ne Satan. La mi vavara aleng i do mina mumu asu lavavara at ne temen nimi. Ga ruka i at lurutu kaxat neni laradi sepsev amet tadi. La neni xopmen na tu at luruturun, mila kopmen turuturun keneng teren. Do neni i vaase laxaxarang, neni ik lok mene levempanga i epovo rin, mila neni laradi xaxarang, la neni lavasuun at laxaxarang.
JOH 8:45 A paase ruturun, kuren la mixo nunu at levelinga rak.
JOH 8:46 Kopmen tara atnimi i epovo na lox asuusu i do nenia aga bixurun mi laxakapmek. Dola a paase ruturun, tila ba mi xopara na nunu at levelinga rak?
JOH 8:47 Laradi i laa boro at ne Moroa, neni nang tonga levelinga at ne Moroa. Nemi xopmen boro at ne Moroa, kuren la kopmen minang tonga levelinga ren.”
JOH 8:48 Luvuttadi amgomgo diga lok ti ne Iesu xeretna, “Nenu laradi boro Samaria la lagas i nemen taram.”
JOH 8:49 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Lagas kopmen na nemen tarak. Nia a raba asinorong ne Tamak, ketla nemi mixo raba asinorong ia.
JOH 8:50 Axo vara i do ana lox asilox ia xusu limixin dina raba asinorong ia. Ketla ne Moroa i vara i do limixin na raba asinorong ia la neni leeme rongtonga linga.
JOH 8:51 A tong tuturun i rinimi. Do tara na ronga res at levelinga rak, neni noxo seeve.”
JOH 8:52 Luvuttadi amgomgo diga lok tin, “Anaa maklen ba i do lagas i nemen taram. Abaram ga met, la lavaeme vapaase ali bok diga met, la u lok keretna, do tara na ronga res at levelinga ram, kopmen noxo met.
JOH 8:53 Temen nema ne Abaram ga met, la nenu u tong i do u silok ti ne Abaram, la lavaeme vapaase ali bok diga met. U doxoma ba i do nenu nege?”
JOH 8:54 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Dola nenia ana lox asilox ia, levelinga rak naba lok ngan lavanga gamasa. Ketla ne Tamak ik lox asilox ia. Nemi mi tong i do neni ne Moroa atnimi.
JOH 8:55 Nemi xa xopmen minat kis ekilen mi ne Moroa, ketla nenia at kis ekilen min. Dola nia gita tong i do nia xopmen anat kis ekilen min, nenia a lok ngan laradi xaxarang, kerekngan nimi. Ketla nenia at kis ekilen min, la ang tonga res at levelinga ren.
JOH 8:56 Temen nemi ne Abaram ga lok momo aleng do neni naba ven lovotpot tarak, neni ga ven i la ga lok momo.”
JOH 8:57 Luvuttadi amgomgo diga lok tin, “Nenu xovisi lavalimo sangaun maares taram. La tila u tong i do uga ven pam ne Abaram?”
JOH 8:58 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “A tong tuturun i rinimi. Gano ne Abaram, goxovisi na visix i, nenia mo aga nemen pam.”
JOH 8:59 Diga ranga ka laxanuat do ri lu ne Iesu. Ketla neni ga vas ekula kaxat la ga on basinge loogu laplavang.
JOH 9:1 At lara laaleng Iesu gat pas at langa, la ni ga ven lara laradi luxatli ren ga main, nenen ga visik axa i min kuren.
JOH 9:2 La lavaun pinivu at ne Iesu diga sue i, “Rabai, laxakapmek atnege ga lox i la luxatli ren ga main? Ateren kopla at nenen mi ne temen?”
JOH 9:3 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Luxatli ren ga main kopmen toxot at laxapmek teren kopla at nenen mi ne temen. Luxatli ren i main kusu ti lox asuusu lolos at ne Moroa at lorooro ren.
JOH 9:4 Levenaleng na ik lok kusu atak lok lugugu ap mo lara ga riki ia ude. Ketla laaleng naba vot la ata noxo epovo xusu ata gugu. I lok ngan laxangking move i soosoo la ata lok leven gugu, ketla dola lamain na vot, ata noxo gugu bok ba.
JOH 9:5 Nenia move a nemen nade at lavatbung menemen la nenia laxasep ti limixin at na lavatbung menemen axap.”
JOH 9:6 Melemu at na levelinga ren, neni ga xalaubis uto at laxangka, la ga gis nom loxongkangka. Ni ga lox amulum i la ni ga lok li i ro at luxatli at nom laradi.
JOH 9:7 La neni ga lok tin, “Unat pas la una gos lamaram to at lavatdan kis Siloam.” Lavasuun at na laasen do, “Gariki.” La mo laradi ga vas kaxat, la ga gos lemeren la gamlong uto xolonu, luxatli ren monga ga repalas pam, ga reven ta.
JOH 9:8 Nedi digak lox aurer i, la nedi bok limixin diga reven i ga ngising panga, avot be ri na lavanga sangsangu, la diga esue xeretna, “Kereva, neni vam na laradi no gat kis la ga ngising panga?”
JOH 9:9 Leventaba diga lok, “Neni vam.” Ketla leventaba vetpes diga lok, “Kopmen, ketla neni i ven ngan i.” Ketla mo laradi xa ga lok, “Nenia vam mo laradi.”
JOH 9:10 La diga sue lolos i, “Luxatli ram i lox avukat kereva?”
JOH 9:11 La ni ga vorang i ridi xeretna, “Lara laradi, laasen teren ne Iesu i xalaubis amumulum loxongkangka, la ia gis i de at luxatli rak, la ia lok tia do anat pas uto Siloam la ana gos lamarak. La nia a vas kaxat la ise do nia a gos lamarak, ara ven bok ba.”
JOH 9:12 La diga sue i, “Ua nga mo laradi?” La ni ga lok, “Axoklen i.”
JOH 9:13 Melemu mo limixin diga lok ka na laradi, luxatli ren ga main uto at lubung Parisi.
JOH 9:14 Mo laaleng ne Iesu ga xalaubis loxongkangka la ga lox avukat luxatli ren, ni laaleng kaala.
JOH 9:15 Kuren la lubung Parisi diga sue mo laradi do luxatli ren ga lox avukat kereva. La ni ga lok tidi, “Mo laradi i lok li loxongkangka mumulum at luxatli rak, la a gos lamarak la monga a epovo xusu ana reven.”
JOH 9:16 Leventaba lubung Parisi diga lok, “Laradi i lox i na, kopmen boro at ne Moroa mila i los polo Laulis Linga.” Ketla leventaba vetpes diga lok, “Neni xopmen laradi xapmek mila laradi kapmek ixo epovo xusu na lok tevempanga sangsangu ngan i na.” La lekarakat ga ravasu xantubu atdi.
JOH 9:17 La lubung Parisi diga sue amu manga mo laradi, “U lok do neni i lox avukat luxatli ram. Kereva lodoxoma ram tin?” La neni ga vorang i ridi xeretna, “Neni leeme vapaase ali.”
JOH 9:18 La luvuttadi amgomgo di goxo nunu do luxatli ren ga main la monga neni ga epovo do na reven. Kuren la diga riki lara laradi xusu na lam ka ne temen mi nenen.
JOH 9:19 La diga sue du, “Lamdak atnumu na? La kereva, at laaleng nenen ga visix i, luxatli ren ga main? I lok kereva la neni i reven manga?”
JOH 9:20 Temen mi ne nenen duga vorang i ridi xeretna, “Maklen i do neni lamdak atnama, la maklen box i do maga visix i, luxatli ren ga main.
JOH 9:21 Ketla monga maxoklen i do i lok kereva la i epovo xusu na reven. La maxoklen box i do nege ga lox avukat luxatli ren. Mina sue i, neni laradi silok ta la neni xa ba vorang levesusue atnimi.”
JOH 9:22 Temen mi nenen duga tong i na mila duga marat at luvuttadi amgomgo. Luvuttadi amgomgo diga tong li vam levelinga do tara na tong i do ne Iesu neni Lanarong, diba sep pepe i xusu neni noxo vubeles bok ba uto at loogu singising.
JOH 9:23 Na lavasuun teren la ne temen mi nenen mo laradi duga lok, “Neni laradi silok ta. Mina sue i.”
JOH 9:24 Diga ro ka amu manga mo laradi, luxatli ren ga main la diga lok tin, “Una xaape de melamgo at ne Moroa do nenu una vaase ruturun. Maklen i do na laradi ga lox avukar u, ni laradi xapmek.”
JOH 9:25 Mo laradi ga vorang i ridi xeretna, “Axoklen i do neni laradi xapmek kopla kopmen. Ketla legesa vanga mene aklen i xeretna, luxatli rak ga main, ketla monga a reven avukat.”
JOH 9:26 Diga sue i, “I lok lavanga salai ru? La i lok arepalas luxatli ram kereva?”
JOH 9:27 La mo laradi ga lok tidi, “Ara tong pam i rinimi, la nemi mixo ronga i. Tila mik lok do mina ronga amu manga i? Agut nemi bok, mi vara i do, mina lok ngan lavaun pinivu ren.”
JOH 9:28 Diga vaase kapmek tin la diga lok tin keretna, “Nenu lun pinivu ren, nema lavaun pinivu at ne Moses.
JOH 9:29 Maklen i do ne Moroa ga paase ri ne Moses. Ketla ti nom laradi maxoklen tinotno i do neni ga laa meva.”
JOH 9:30 Mo laradi ga vorang i ridi xeretna, “Lavanga vetpes na. Mo laradi i lox avukat luxatli rak la mixoklen i do neni i laa meva.
JOH 9:31 Ataklen i do ne Moroa kopmen nang tonga nedi limixin kakapmek. Ketla ing tonga mun nedi luvuttadi di lotu saparav i la nedi luvuttadi di mu asu lavavara ren.
JOH 9:32 Ga ruka i at lurutu kaxat at na lavatbung menemen, goxovisi tara ga lox arepalas tuxatli at taradi, nenen ga visik axa i, la luxatli ren ga main.
JOH 9:33 Do mo laradi, xopmen ne Moroa nak lok eburu min, neni gita xo epovo na lox arepalas luxatli rak ngan tai na.”
JOH 9:34 La diga lok tin keretna, “Nenu u umsu mi laxakapmek ga ruka i at nenam ga visix u, la kereva ba uk lok tong i do una lox ase nama?” Kuren la diga sep pepe i xusu neni noxo vubeles bok ba uto at loogu singising.
JOH 9:35 Iesu ga ronga i do diga sep pepe mo laradi. La ni ga vot pasa i la ga sue i, “Kereva, u nunu at Laradi Mevana?”
JOH 9:36 Mo laradi ga lok, “Leeme silok, una tong i ria do neni nege, kusu anaba nunu ren.”
JOH 9:37 Iesu ga lok tin, “Ura ven pam i, la neni monga i epaase eburu minu.”
JOH 9:38 Mo laradi ga lok, “Leeme Silok, a nunu ram.” La ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo at ne Iesu la ga lotu saparav i.
JOH 9:39 Iesu ga lok tin, “Aga vot nade at lavatbung menemen kusu ti ila mu loklok at limixin, la nedi lengkatli main dinaba reven avukat, la nedi di reven, levengkatli atdi naba main.”
JOH 9:40 Leventaba lubung Parisi digak lok go eburu min, diga ronga na levelinga, la diga sue i, “U doxoma i do nema bok lengkatli atnama i main?”
JOH 9:41 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Dola lengkatli atnimi i main, i lox asuusu i do kopmen taxakapmek nak lok atnimi. Ketla mi tong i do, ‘Ma epovo ri reven.’ La lavasuun at nom levelinga do nemi move mi bixurun mi laxakapmek.”
JOH 10:1 La ne Iesu ga lok bok tidi, “A tong tuturun i rinimi. Laradi do ixok beles at lumusmarakom at loroboro at laxasipsip, ketla i xot lixa at lengkot petpes, neni laradi xipkip pilo la laradi saksak paxat panga.
JOH 10:2 Laradi do ik lixa akmokso ro at lumusmarakom, neni laradi loklok tatao at laxasipsip.
JOH 10:3 Laradi loklok tatao at lumusmarakom i susuang lumusmarakom tin. La laxasipsip diang tonga xisip laxaka ren do neni i toro ri levesipsip axa ren mi levenasen atdi, la i ram lam asu di ukamang.
JOH 10:4 Do ira lam asu axap di ukamang, neni im gomgonga di, la laxasipsip dia mumu asu i, mila laxasipsip ding tonga xisip laxaka ren.
JOH 10:5 Di noxo mu asu gamasa tara vetpes. Kopmen, dinaba epeseves basinge i, mila dixo ronga xisip laxaka ren.”
JOH 10:6 Iesu ga tong na lavapaase poovo ridi, ketla di goxo xasep at na levelinga ren.
JOH 10:7 Kuren la ne Iesu ga lok manga, “A tong tuturun i rinimi. Nenia lumusmarakom ti laxasipsip.
JOH 10:8 Nedi luvuttadi vetpes digamgo ria, nedi luvuttadi saksak paxat panga la luvuttadi xipkip pilo, ketla laxasipsip digoxo ronga res atdi.
JOH 10:9 Nenia lumusmarakom. Do tara na beles keneng at na lumusmarakom, neni naba ruuna ka lorooro avolo. Neni nabat pas beles la nat pas su la na puse xaka lempivilis nunuan.
JOH 10:10 Laradi xipkip pilo ik beles mene rip kip pilo, tip sev amet, la rik lok kapmek laxasipsip. Nenia agara vot pam kusu ti raba lorooro nunuan ti limixin, la mo lorooro naba umsu atdi.
JOH 10:11 Nenia laradi nunuan ti lok tatao laxasipsip la a gagas bok kusu ana met nop laxasipsip.
JOH 10:12 Laradi do di un kaka mene i xusu ti lok tatao laxasipsip, la laxasipsip kopmen ateren. Neni ik sixiro do neni i ven tangarang ka lavatman sio it pas kusu ti sev amet laxasipsip. Do kuren, laman naba lox epeseves laxasipsip la naba atat alis ka tentaba atdi.
JOH 10:13 Mo laradi naba sixiro mila neni laradi diga un kaka mene i la neni ixo doxoma solo laxasipsip.
JOH 10:14 Nenia laradi nunuan ti lok tatao laxasipsip, la nenia akleklen mo laxasipsip do atarak, la nedi dikleklen ia,
JOH 10:15 kerekngan mun ne Tamak ikleklen ia, la nenia akleklen ne Tamak. La a gagas kusu ti met nop di.
JOH 10:16 Leventaba laxasipsip bok mo rak la dixok lok keneng at na loroboro. Anaba lok ka bok di ukeneng. La nedi bok dinaba ronga laxaka rak la dinaba ngan legesi binam sipsip mene eburu minedi leventaba laxasipsip no dira nemen pam keneng at loroboro la legesa radi loklok tatao sipsip naba gomgonga di.
JOH 10:17 Tamak i balamu ia mila a momo xusu ti raba lorooro rak, la anaba lok ka amlong box i.
JOH 10:18 Kopmen teta naba lok pes lorooro rak basinge ia. Nenia anaba raba gamasa mun i at lavavara axa rak. La a epovo xusu ti raba lorooro rak la a epovo bok kusu ti roo xat amlong. Ne Tamak ga raba ia mi lolos ti lox i xuren.”
JOH 10:19 Na levelinga at ne Iesu ga lox epeseves manga nedi leme Judaia ri legepu binam tadi mi levendoxoma vetpes.
JOH 10:20 Buaang atnedi diga lok, “Lagas i nemen teren. Neni ing tangku. Tila ming tonga i?”
JOH 10:21 Ketla leventaba diga lok, “Laradi do lagas i nemen teren, kopmen na epovo ri paase xerepmo. Lagas kopmen na epovo naba lox arepalas lengkatli main.”
JOH 10:22 Laaleng ga vot nga xusu ti limixin me Judaia ri lok leluxa ro Jerusalem ti lok katling laaleng diga lox anarong loogu laplavang to Jerusalem. Ga ravasu ap mo leven gaaling at lamdut.
JOH 10:23 La ne Iesu gat pas to xeneng at loogu laplavang at lara loxot, laasen teren do “Lavatkon gu at ne Solomon.”
JOH 10:24 La luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia diga vot pasa i la diga lok, “Lavanisa aleng ta unak lok nama la mana i doxoma? Tong axasep avukat nema do kereva nenu Lanarong?”
JOH 10:25 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Aga tong pam i rinimi, ketla kopmen mina nunu rak. Levempanga sangsangu ak lox i mi lolos at ne Tamak di lox asuusu ia.
JOH 10:26 Ketla kopmen mina nunu rak mila nemi xopmen laxasipsip tarak.
JOH 10:27 Laxasipsip tarak ding tonga laxaka rak. Akleklen di, la di mumu asu levelinga rak.
JOH 10:28 Am taba nedi mi lorooro avolo la di noxo seeve rinotno. La kopmen tara i epovo na lok kepe di basinge ia.
JOH 10:29 Ne Tamak ga raba ia mi nom laxasipsip la neni i silok ti levempanga vipis axap, la kopmen tara i epovo na lok kepe nedi laxasipsip basinge loklok tatao ren.
JOH 10:30 Nema mi ne Tamak ma lok ngan legesara.”
JOH 10:31 La diga ranga ka manga laxanuat kusu dina lu amer i.
JOH 10:32 Iesu ga lok tidi, “Agara lok pam laxampanga sangsangu ne Tamak ga raba ia min kusu ana lox i ro melamgo atnimi. Ti ua lara at nai nemi mi lok do mina luvar ia xusu nen?”
JOH 10:33 Diga vorang i rin keretna, “Maxo lok do mana luvar u mumu mo levempanga sangsangu, ketla u tong i do nenu ne Moroa. Nenu mun laradi, ketla uk lok tong pen i do una lox axa u xerekngan ne Moroa la kerepmo u paase vupu rin.”
JOH 10:34 Iesu ga lok tidi xeretna, “Levelinga xeneng at Laulis Linga atnimi i lok keretna, ‘Nenia aga tong i do nemi xa levenmoroa.’
JOH 10:35 Ataklen i do levelinga at Laulis Linga i ruturun tinotno. La ne Moroa ga tong di do levenmoroa, ti mo luvuttadi levelinga ren ga vot tidi.
JOH 10:36 La ne Tamak ga soxolik ka ia la ga riki ia ude at na lavatbung menemen. Tila ba la, mia tong i do nenia a paase vupu ri ne Moroa mila a tong i do nenia Nitna ne Moroa?
JOH 10:37 Dola nenia xopmen ana lok leven gugu at ne Tamak, nemen mita nunu bok ba rak.
JOH 10:38 Ket do anak lok leven gugu ren, la mixo nunu rak, mina nunu at leven gugu rak, kusu miba doxoma i, la minaklen i do ne Tamak i nemen keneng tarak, la nenia xeneng teren.”
JOH 10:39 Diga lok do dina ranga alis i, ketla neni ga vas su mulus mene at lengkikngen di.
JOH 10:40 Iesu ga vas korop amu manga ladan sen Joridan uto at lenep ne Jon gap sep susu limixin e gano, la neni gak lok go.
JOH 10:41 Buaang nedi limixin diga vot pasa i, la diga lok, “Jon goxo lok tevempanga sangsangu xeretna, ketla levelinga axap, ne Jon ga paase mumu na laradi min ga ruturun.”
JOH 10:42 La buaang limixin go diga nunu at ne Iesu.
JOH 11:1 Lara laradi laasen teren ne Lasaro, ga nemen to Beteni, ga meres. Beteni ni lemenemen ua ne Maria mi ne Mata nedu lueton duga nemen go.
JOH 11:2 La ne Maria neni lara no ga sobili laxadan mavak to at luxangkedek at Leeme Silok la ga ves amesemes i mi lavatkabinim at lavatlak teren. Ne Lasaro neni neinen du, mo gak meres.
JOH 11:3 La na lueton duga lox aonon levelinga ri ne Iesu keretna, “Leeme Silok. Lentangas orong taram i meres.”
JOH 11:4 Se ne Iesu ga ronga i na, neni ga lok, “Lanmet kopmen neni laxavaxap at nai ri ne Lasaro. Na lavanga i vot kusu ti emi asu mi ne Moroa, la kusu Nitna ne Moroa naba ruuna ka leemi asu.”
JOH 11:5 Iesu ga balamu aleng ne Mata du lueton, la ne Lasaro.
JOH 11:6 Se ne Iesu ga lok ka levelinga do Lasaro ga meres, neni ga nemen avolo bok go ap mo lenep, neni gak lox e at legepu aleng bok.
JOH 11:7 Melemu neni ga lok ti lavaun pinivu ren, “Atamlong uto Judaia.”
JOH 11:8 Ketla diga lok tin, “Rabai. Gamerena luvuttadi amgomgo diga lok do dina lu amer u, tila u lok do unamlong?”
JOH 11:9 Iesu ga vorang i ridi, “Laaleng kangking i ruuna lasangaun mi legepu xonatat aleng. Kuren la, mo do taradi nat pas at laxangking tubu, neni xopmen nak sak kikixin, mila neni i ven laxasep at na lavatbung menemen.
JOH 11:10 Ket do taradi nat pas at laxanimin, neni nak sak kikixin, mila kopmen taxasep na nemen keneng teren.”
JOH 11:11 Iesu ga tong i na, la melemu ni ga lok bok, “Lentangas atdik ne Lasaro mo i unga, ketla anabat pas la ana lox aus i.”
JOH 11:12 La lavaun pinivu ren diga lok tin keretna, “Leeme Silok. Mo do neni go i unga, neni naba lox avukat.”
JOH 11:13 Ketla lavasuun at levelinga at ne Iesu do Lasaro ga met. La lavaun pinivu diga nua i do Lasaro ga unga mene.
JOH 11:14 Kuren la ne Iesu ga tong axasev i ridi do, “Lasaro mo ira met pam.
JOH 11:15 Ketla a momo do nia goxok lok eburu min. La mumu mun i na, minaba nunu ba rak. Atat pas uto xusu tana vot pasa i.”
JOH 11:16 Tomas lara laasen bok teren ne Didimas ga lok ti mo lavaun pinivu xeretna, “Ata emu eburu min, kusu ataba met eburu min.”
JOH 11:17 Iesu ga vot, la neni ga long lenget ka i do limixin diga li vam ne Lasaro ro at lamaaut la lavanuet aleng gara volo vam i.
JOH 11:18 Beteni goxo vaxalom boro Jerusalem,
JOH 11:19 la buaang luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia diga vot kusu dina ven ti ne Mata mi ne Maria la ti vaase amenemen du mumu lanmet at neinen du.
JOH 11:20 Se ne Mata ga ronga i do ne Iesu mo ga vot, neni ga vas su xusu ti ekip tangarang min. Ketla ne Maria ga men alu go xolonu.
JOH 11:21 Mata ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok. Mo do nu gitak lok de, neinuk gi toxo met.
JOH 11:22 Ketla akleklen i do monga ne Moroa naba raba u mi lavanga salai do una sing i min.”
JOH 11:23 Iesu ga lok tin, “Neinum naba rooro xat amlong.”
JOH 11:24 La ne Mata ga lok, “Aklen i do neni naba rooro xat amlong at laaleng kavaxap.”
JOH 11:25 Iesu ga lok tin, “Nenia Laxakatu Kaxat Amlong mi Lorooro. Do tara i nunu rak, neni naba rooro amlong do neni na met.
JOH 11:26 La do tara i rooro la i nunu rak, neni noxo met. Kereva, u nunu at na levelinga?”
JOH 11:27 La ne Mata ga lok, “I ruturun, Leeme Silok. A nunu do nenu Lanarong, Nitna ne Moroa, la ne Moroa ga tong i do nenu unaba si ude xopok at lavatbung menemen.”
JOH 11:28 Melemu at na levelinga at ne Mata, neni gamlong la ga vaase nemnem ti ne Maria, la ni ga lok, “Leeme loklox ase nga mo i auret la i susue ru do una vot pasa i.”
JOH 11:29 Se ne Maria ga ronga i na, neni ga xatu kaxat la ga vas soso mun kusu ti vas tangarang ka i.
JOH 11:30 Iesu goxovisi na vot to xolonu, ketla neni move ga nemen ap mo lenep ne Mata ga xip tangarang ka i ve.
JOH 11:31 Luvuttadi amgomgo mo digak lok go at loogu eburu mi ne Maria diga paase amenemen i. Se diga ven i ga xatu kaxat la ga vas su soso ukamang, diga mumu asu i. Diga nua i do neni mo gat pas uto at lamaaut, kusu nang teng go.
JOH 11:32 Se ne Maria ga vot to at lenep ne Iesu ga nemen e la ga ven i, neni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga lok, “Leeme Silok, mo do nu gitak lok nade, neinuk gi toxo met.”
JOH 11:33 Iesu ga ven i gang teng, la luvuttadi amgomgo bok mo diga emu min digang teng, la lebelen ga lok tuntun aleng.
JOH 11:34 La ni ga sue di xeretna, “Miga li i ua?” La diga lok, “Atat pas la una ven i.”
JOH 11:35 La ne Iesu gang teng.
JOH 11:36 La luvuttadi amgomgo diga lok, “Mi ven ba i, neni i lok tuntun aleng ne Lasaro.”
JOH 11:37 Ketla leventaba atdi diga lok, “Neni ga lox arepalas luxatli at laradi luxatli ren ga main. La kereva, ni goxo epovo do na lox aroo ne Lasaro xusu ni noxo met?”
JOH 11:38 Lebelen ne Iesu ga lok tuntun amu bok, la neni gat pas uto at lamaaut. Mo lamaaut gak lok to at lubuang la lavaruat gak lok pe lungusungus ap mo lubuang.
JOH 11:39 La ne Iesu ga lok tinedi xeretna, “Mina lok pes lavaruat basinge lubuang.” La ne Mata, neinen ne Lasaro ga lok, “Leeme Silok, lorongan naba somau mila at lavanuet aleng ta, neni gak midi ro xeneng at lamaaut.”
JOH 11:40 Iesu ga lok tin, “Kereva, nenia agoxo tong box i ru do unaba ven lolos at ne Moroa mo do una nunu?”
JOH 11:41 Diga lok pes lavaruat, la ne Iesu ga milik urut upana la ga lok, “A tong aorong tu Tamak, do u ronga ia.
JOH 11:42 Aklen i do amisik ung tonga ia, ketla a tong i na xusu na limixin dina nunu do uga riki ia.”
JOH 11:43 Melemu at na levelinga ren, neni ga xup silok keretna, “Lasaro. Pas su.”
JOH 11:44 La ne Lasaro ga vas su nga, la lukngen mi luxangkedek teren diga is i mi lentamon itis tongan. La labantamon bok diga is pe lavatlak teren min. La ne Iesu ga lok, “Mina soxomus asu i, la mina soxope i uto na onon.”
JOH 11:45 Buaang atnedi luvuttadi amgomgo mo diga vot kusu ti ven ne Maria, kuren la diga ven na lavanga ne Iesu ga lox i la diga nunu ren.
JOH 11:46 Ketla leventaba atdi digamlong uto at lubung Parisi la diga tong i ridi mumu mo lavanga sangsangu ne Iesu ga lox i.
JOH 11:47 Kuren la lubung Parisi la lavamaasa silok diga vot buru la diga epaase, “Ataba lok lavanga salai? Na laradi ik lok buaang laxampanga sangsangu.
JOH 11:48 Mo do ata ke xepe i nak lok na levempanga, limixin axap diba nunu ren, la limixin boro Rom dinaba musak la dina sele utut kepe loogu laplavang eburu mi limixin atdik.”
JOH 11:49 Lara atdi laasen teren ne Kaiapas, neni lamaasa gomgo ap mo lamaares ga lok, “Mixoklen tevempanga.
JOH 11:50 Mina xasep do i lox avukat ti tegesa radi na met nop limixin kusu limixin axap me Judaia di noxo seeve.”
JOH 11:51 Ni goxo tong i na mi lodoxoma axa ren, ketla neni ga lamaasa gomgo ap mo lamaares, la neni ga paase ali do Iesu mo naba met nop limixin me Judaia,
JOH 11:52 la kopmen tinedi xusuk, ketla tinedi bok limixin kopmen di me Judaia no diga epeseves la neni naba lox etang du ngan legesabung mixin.
JOH 11:53 Ga ruka i ap mo laaleng luvuttadi amgomgo me Judaia diga puse ngas do ri sev amet ne Iesu.
JOH 11:54 Kuren la ne Iesu goxot pas saxaven go Judaia. Ketla neni ga on basinge mo lenep la gat pas uto at loxot gak lok saparap lamatbin, uto at lemenemen laasen teren Epraem la gak lox eburu mi lavaun pinivu ren go.
JOH 11:55 Leluxa at leme Judaia laasen teren Lovovolo Pe mo ga auret ta, la buaang limixin at lengkot axap at levennep Judaia digat pas uto Jerusalem, kusu ti lox adadat nedi at lemeren ne Moroa ri mo leluxa.
JOH 11:56 Diga reven ti ne Iesu, la se diga vot go at loogu laplavang diga esue xa minedi getgesara, “Kereva, mi doxoma i do neni naba vot bok ti na leluxa?”
JOH 11:57 Lubung Parisi mi lavamaasa silok diga raba linga vam di. Do tara na ven lenget ne Iesu go at toxot, neni naba tong i ridi xusu diba ranga alis i.
JOH 12:1 At lavanna aleng avot ti leluxa at Lovovolo Pe, Iesu gat pas uto Beteni, mo lemenemen ne Lasaro gak lox e. Ni laradi ne Iesu ga lox arooro amlong i basinge lanmet.
JOH 12:2 Limixin at ne Lasaro diga lox agagas li leveluxa rin go, la ne Mata ga raba luxa di, la ne Lasaro la leventaba luvuttadi bok diga anan eburu mi ne Iesu.
JOH 12:3 La ne Maria ga lok ka lubuxom ga umsu mi laxadan mavak, laasen teren naat. Mo laxadan somavak luunun teren ga silok aleng. La neni ga soli i ro at luxangkedek at ne Iesu, la ga ves amesemes i mi lavatkabinim at lavatlak teren. Losomavak at na laxadan ga umsu go xeneng ap mo loogu.
JOH 12:4 La lara lun pinivu at ne Iesu, ne Judas Iskariot, neni mo lara ga song araba ne Iesu ri limixin kakapmek, ga lok keretna,
JOH 12:5 “Kereva, ixo epovo dina sesep mi na laxadan mavak la naba epovo at lavantun sangaun kobot (300) denarias kusu dina raba limixin banbalo min?”
JOH 12:6 Ni ga tong i na, mila neni laradi xipkip pilo la kopmen do ni ga doxoma limixin banbalo, ketla neni ga vara i do neni nam nem kaka i. Neni gak lok tatao lempilas atdi la amisik ni gam nem teren.
JOH 12:7 Ketla ne Iesu ga lok, “Keke mulus na latkin. Na ladan neni ga gagas li i xusu tik mir ia.
JOH 12:8 Limixin banbalo dinabat pot pasa amisik nimi xusu minabak lok tooro di, ketla nenia noxo nemen eburu amisik minimi.”
JOH 12:9 Buaang limixin me Judaia diga ronga i do ne Iesu gak lok to Beteni, kuren la digat pas ugo. Digat pas mila diga vara i do dina ven ne Iesu mi ne Lasaro, mo ne Iesu ga lox arooro amlong i basinge lanmet.
JOH 12:10 Kuren la lavamaasa silok diga tong li levelinga do dinaba sev amet bok ne Lasaro,
JOH 12:11 mila buaang nedi limixin me Judaia diga sok tixirixes lavamaasa la diga nunu nga at ne Iesu.
JOH 12:12 Ap mo laaleng petpes buaang nedi limixin mo diga vot ti leluxa at Lovovolo Pe la diga ronga i do ne Iesu mo gat pas uto Jerusalem.
JOH 12:13 Kuren la diga ra ka laxangkakan bisi la diga vas su xusu ti ekip tangarang min. La diga lok, “Leemi asu ri ne Moroa. Luvukat ti mo laradi it pas mi laasen at Leeme Silok. Luvukat ti Loorong Silok boro Israel.”
JOH 12:14 Iesu ga lok ka lodongki maxat la ga xis teren, kerekngan Lovoang Kaala ga tong i xeretna,
JOH 12:15 “Limixin me Saion. Nemen mita marat. Loorong Silok atnimi nom it pas saparap nimi, it kis at lodongki maxat.”
JOH 12:16 Ap mo laaleng na lavanga ga ravasu, lavaun pinivu di goxo xasep at lavasuun ap mo levelinga. Ketla se at laaleng ne Iesu ga rooro xat amlong digaklen ba i do Lovoang Kaala ga tong asu na lavanga, la mo limixin diga lox i na ri ne Iesu.
JOH 12:17 La mo limixin diga nemen eburu mi ne Iesu ap mo laaleng neni ga ro asu ka ne Lasaro boro at lamaaut, la ga lox aroo amlong i basinge lanmet. Diga tong asu na lavanga ro Jerusalem.
JOH 12:18 La buaang nedi limixin digat pas kusu ti ekip tangarang min, mila diga ronga i do neni ga lox aroo amlong ne Lasaro.
JOH 12:19 Kuren la lubung Parisi diga lok tinedi getgesara, “Mina ven ba i. Ata noxo lox asoxos toxot at levendoxoma atdik. Limixin axap mo dia mumu asu nga ne Iesu.”
JOH 12:20 Ap mo laaleng at leluxa, leventaba limixin me Grik diga nemen kantubu ap mo limixin mo digat pas uto Jerusalem kusu ti lotu.
JOH 12:21 Diga vot pasa ne Pilip, neni boro Betsaida at lenep Galili la diga lok tin, “Leeme silok. Ma vara i do mana vot pasa ne Iesu.”
JOH 12:22 Pilip gat pas la ga tong i ri ne Endru, la nedu buru dugat pas la duga tong i ri ne Iesu.
JOH 12:23 La ne Iesu ga lok tidu xeretna, “Loxonaleng mo ia epovo vam kusu ne Moroa na lox asilox ia, Laradi Mevana.
JOH 12:24 A tong tuturun i rinumu. Luxuvenit piao, do limixin di noxotlo i, noxo visik. Do i mang la ditlo li i at laxangka, melemu naba visik buaang levempeven piao.
JOH 12:25 Do tara i vavara aleng lorooro ren, neni naba sang apkav i. La do tara ixo vara aleng lorooro ren at na lavatbung menemen kopok, neni nabam tebeng amisix i ri lorooro avolo.
JOH 12:26 Do tara i vara i do na lok lugugu rak, neni na lok kaka be loklok tarak, kusu neni naba lok ngan lasaxaruki rak la na nemen ap mo lenep nenia anak lox e. Ne Tamak naba lox asilox i do neni na lok lugugu rak.”
JOH 12:27 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Monga labalak ixo xis saga la aba tong ka lavanga salai? Agut aba lok do, ‘Tamak, i epovo do una lok kepe na lumumuat basinge ia?’ Kopmen. Nia aga si ude xusu ti beles at na loxonaleng at losongsongot.”
JOH 12:28 La ne Iesu ga sing ne Temen keretna, “Tamak. Una lox asilok laasen taram.” Melemu laxaka at lara ga si boro vana at laxalibet, ga lok, “Nia ara lox asilok pam i la anaba lox amu box i.”
JOH 12:29 La limixin diga tu go diga ronga na levelinga la diga lok, “I mumuat ngan leretepaavat.” La leventaba diga lok, “Laangelo i paase rin.”
JOH 12:30 La ne Iesu ga lok tidi, “Na levelinga mi ronga vam i, kopmen ti lok tooro ia, ketla ti lok tooro nimi.
JOH 12:31 Monga loxonaleng kusu ne Moroa na ila mumu loklok at limixin at lavatbung menemen. La ne Moroa naba lox axap lolos at ne Satan, neni lamgomgo at na lavatbung menemen.
JOH 12:32 Do dina vaxarem ia uto vana at laxaba la nia ana urut upana basinge na lavatbung menemen, nenia anaba sat tomtom ka limixin axap saparav ia.”
JOH 12:33 Ni ga vaase i na mumu lanmet neni naba ekip tangarang min.
JOH 12:34 La limixin diga lok, “Laulis Linga atdik i tong i do Lanarong na rooro amisik. Kereva u tong i do Laradi Mevana diba vaxarem i upana? La nege mo Laradi Mevana?”
JOH 12:35 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Laxasep at ne Moroa noxo nemen abao eburu minimi. At lavatpas atnimi at na lavatbung menemen, mina nemen at laxasep mila laxasep move i nemen eburu minimi, kusu laxakapmek noxo los kis pavaa nimi ngan lamain. Mila lara do it pas at lamain ixokleklen i do neni it pas ua.
JOH 12:36 Laxasep at ne Moroa move i nemen eburu minimi. Kuren la mina nunu ren, kusu nemi minaba nemen ngan limixin at laxasep.” Melemu at na levelinga ne Iesu ga tong i, neni ga vas kaxat la ga lox alipe i basinge di.
JOH 12:37 Iesu ga lok buaang levempanga sangsangu ro melamgo at leme Judaia, ketla move di goxo nunu ren.
JOH 12:38 La kerepmo diga lox aruturun levelinga at leeme vapaase ali ne Aisaia, ni ga lok, “Leeme Silok, nege ga nunu at levelinga nema maga tong i? Kopmen tara. Leeme Silok ga lox asuusu lolos teren ti nege? La kopmen tara atdi goxo ven kibis i.”
JOH 12:39 Na mun i lavasuun teren la di goxo epovo do dina nunu. Ne Moroa ga paase ali at lungusno ne Aisaia, neni ga lok,
JOH 12:40 “Moroa ira lox amain pam lengkatli atdi, la ira vipe vam levendoxoma atdi xusu lengkatli atdi noxo reven la levendoxoma atdi noxokleklen. La di noxo vot pasa ia xusu nenia anaba lox arooro di.”
JOH 12:41 Aisaia ga tong i na mila neni ga ven lisisixam silok at ne Iesu la ni ga paase ali min.
JOH 12:42 La buaang luvuttadi amgomgo bok diga nunu at ne Iesu, ketla diga e amarat at lubung Parisi. Kuren la di goxo paase asu lununu atdi ri tentaba vetpes, mila lavanga lubung Parisi dina sep pepe di xusu di noxo pubeles bok ba at loogu singising.
JOH 12:43 Diga vavara aleng i xusu limixin dina emi asu midi, la di goxo doma solo mumu leemi asu boro at ne Moroa.
JOH 12:44 Iesu ga vaase silok ti limixin keretna, “Do tara na nunu rak, i nunu bok ap mo lara ga riki ia ude.
JOH 12:45 Do neni i ven ia, i ngan do i ven mo lara ga riki ia ude.
JOH 12:46 Nia aga rupot ti na lavatbung menemen ngan laxasep kusu tara na nunu rak, neni noxo nemen at lamain.
JOH 12:47 Do tara na ronga levelinga rak la kopmen na ronga res teren, nenia noxo lok li i at lavapaase, mila aga vot ti lox arooro limixin, la kopmen do ti lok li di at lavapaase.
JOH 12:48 La do tara i raba rulu ia la kopmen na sisiam ka levelinga rak, neni ira sok ka vam lenep tin, mila levelinga mun tarak naba lok li mo lara at lavapaase at laaleng ete.
JOH 12:49 Anai i ruturun aleng, mila kopmen nenia xusuk mo a paase mi lolos axa rak. Ketla ne Tamak neni ga riki ia, ni ga tong lolos mo levelinga ria do nia anaba tong i, la langas salai nia anaba mu i ri vaase axasev i.
JOH 12:50 La aklen i do levelinga lolos teren naba lok li limixin at lorooro avolo. Levelinga axap tarak, ni levelinga ne Tamak ga tong i ria xusu ana paase asu i.”
JOH 13:1 At laaleng avot ti leluxa at Lovovolo Pe, Iesu gaklen pam i do loxonaleng ga epovo vam kusu tin ti on basinge na lavatbung menemen la nat pas uto saparap ne Temen. Amisik ne Iesu ga balamu limixin axa ren. La ni ga lox asuusu labalamu ren tidi at laaleng neni ga met teren.
JOH 13:2 Iesu eburu mi lavaun pinivu ren digat kis eburu at laanan ga ukantinao. La ne Satan ga li vam lodoxoma ro xeneng at ne Judas Iskariot, lamdak at ne Simon do neni naba song araba ne Iesu ri limixin kakapmek.
JOH 13:3 Iesu gaklen pam i do ne Temen ga lok li levempanga axap maxopok at loklok tatao ren, la gaklen box i do neni ga si boro vana at ne Moroa la nabamlong bok tin.
JOH 13:4 Kuren la ne Iesu ga xatu kaxat, la ga soxomus pes lavanga singsiga ren boro maxamang, la ga dos korov i mi lavattamon.
JOH 13:5 Melemu neni ga lok ka laxadan la ga soli aruv i ro xeneng at lavatbaaket, la ga ruka i xusu na gos lengkangkedek at lavaun pinivu ren. La melemu ga ves amesemes lengkangkedek atdi mi lavattamon no neni ga dos korov i min.
JOH 13:6 Iesu ga vas saparap ne Simon Pita, la ne Simon Pita ga sue ne Iesu xeretna, “Leeme Silok. Kereva, una gos bok luxangkedek tarak?”
JOH 13:7 Iesu ga vorang i rin keretna, “Uxoklen laai, monga nia ak lox i. Ketla melemu ba, unaba xasep teren.”
JOH 13:8 Ketla ne Pita ga lok, “A noxo ke xepe u xusu una gos luxangkedek tarak at toxonaleng.” La ne Iesu ga lok tin keretna, “Dola nia a noxo gos luxangkedek taram, kopmen toxot taram kantubu at limixin tarak.”
JOH 13:9 Simon Pita ga lok, “Leeme Silok, nemen uta gos kusuk mun luxangkedek tarak. Una gos bok lukngak mi lavatlak tarak.”
JOH 13:10 Ketla ne Iesu ga lok, “Do nege ira susu vam, neni ira dadat pam. La ixo epovo xusu ni na susu amu bok, i epovo mun na gos luxangkedek teren. Nemi axap mira dadat pam, ketla legesara mun atnimi, kopmen.”
JOH 13:11 Iesu garaklen pam i do mo lara atdi na song araba limixin kakapmek min. Kuren la neni ga lok, “Nemi axap mi dadat. Ketla legesara mun atnimi, kopmen.”
JOH 13:12 Iesu ga gos axap lengkangkedek at lavaun pinivu ren, la melemu neni ga etara amlong manga lavanga singsiga ren. La ni gamlong ti loxot kitkis teren to at laxangkaaning. La ga sue di xeretna, “Kereva, mi xasep at lavanga salai mo vam nia a lox i rinimi?
JOH 13:13 Mi tong ia do leeme loklox ase la Leeme Silok, la ik mokso xuren, mila nenia leeme loklox ase la Leeme Silok.
JOH 13:14 La mo vam nia a gos lengkangkedek atnimi. Nemi bok, mina mu asu na loklok kantubu atnimi.
JOH 13:15 Ara lok pam na loklok poovo xusu minaba lox i xerekngan nia ara lok pam i rinimi.
JOH 13:16 A tong tuturun i rinimi, kopmen tasaxaruki na silok ti laradi gomgo ren, kopla laradi xipkip linga na silok ti lara ga riki i.
JOH 13:17 Do mina xasep at na levelinga, la mina lox epovo i, Moroa naba lox anarong nimi.”
JOH 13:18 La ne Iesu ga lok tidi, “Ketla kopmen nemi axap ta minaba lok ka loklox anarong. Aklen nedi leventaba agara lok katling pam nedi ngan luvuttadi vavang tarak, ketla legesara mun atnimi, kopmen. Neni ik lok ti lox asoorun levelinga xeneng at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘Neni mo lara i an eburu minia at loxongkide, ira raba rulu ia.’
JOH 13:19 A tong ta i mo rinimi avot ti mo lavanga naba rupot. La do na vot, minaba nunu ba do nenia Lanarong.
JOH 13:20 A tong tuturun i rinimi, do nege na siam ka tara nia ana riki i, neni i ngan i siam ka ia. La do tara na siam ka ia, i siam ka mo lara ga riki ia ude.”
JOH 13:21 Iesu ga vaase axav i na la lebelen goxo xis saga avukat. La ga lok keretna, “A tong tuturun i rinimi, do lara mo xantubu atnimi naba song araba ia ri limixin kakapmek.”
JOH 13:22 Lavaun pinivu ren diga epen etang, di goxoklen i do, Iesu ga paase mumu nege.
JOH 13:23 La lara atdi, no ne Iesu ga vavara aleng tino i, gat kis saparap tinotno ne Iesu.
JOH 13:24 Simon Pita ga lok loklok katling tin la ga lok, “Una sue i do, nege mo lara?”
JOH 13:25 Kuren la ni ga sep sogo at lobongobong at ne Iesu, la ga sue i, “Leeme Silok, nege mo?”
JOH 13:26 Iesu ga vorang i rin keretna, “Dola nia ana gos amlu xaka na loxongkide xeneng at laxadan sos, la ana raba mo laradi min, neni mo laradi.” Melemu neni ga lok ka loxongkide la ga gos amlu ka i, la ga raba ne Judas Iskariot min, lamdak at ne Simon.
JOH 13:27 Se ne Judas ga ranga ka loxongkide, Satan ga beles ukeneng teren. La ne Iesu ga lok tin, “Mo lavanga u vara i do una lox i, una lok soso nga i.”
JOH 13:28 Ketla kopmen teta maxeneng at nom laanan ga xasep at lavasuun at levelinga ne Iesu ga tong i rin.
JOH 13:29 Judas neni gak lok tatao lempilas, la leventaba atdi diga nua i do Iesu ga paase ri ne Judas kusu na un ka tevempanga anan ti leluxa kopla na raba tevempanga ri limixin banbalo.
JOH 13:30 Melemu at ne Judas ga lok ka mo loxongkide, ni ga vas su nga ukamang. Lemenemen mo gara main ta.
JOH 13:31 Judas ga onon pam, la ne Iesu ga lok, “Monga lisisixam tarak, Laradi Mevana, naba ravasu asuvos, la maxeneng teren limixin dinaba ven axasep avukat lisisixam at ne Moroa keneng tarak, ne Nitna.
JOH 13:32 Do nenia ana lox asuvos lisisixam at ne Moroa, Moroa naba lox asuvos lisisixam teren keneng tarak, ne Nitna la naba lok soso mene nga i.
JOH 13:33 Luvutnuruk. Anaba nemen eburu minimi at loxonaleng kakalik mun. La melemu minaba reven tia, kerekngan nia aga tong pam i ri leme Judaia. Kuren la a tong box i mo rinimi, mo loxot nia anat pas tin, ixo epovo do minat pas uve.
JOH 13:34 Leretere maxat na ana raba nimi min. Mina ebalamu ela xeneng atnemi xerekngan nia aga balamu nimi.
JOH 13:35 Limixin axap dinabaklen i do nemi lavaun pinivu rak, mo do mina ebalamu ela minimi xa.”
JOH 13:36 Simon Pita ga sue i, “Leeme Silok, ubat pas ua?” Iesu ga vorang i rin, “Loxot nia anat pas uve, nenu u noxot pas tin monga, ketla melemu nenu unaba mumu ba ia.”
JOH 13:37 Pita ga sue box i, “Ua lavasuun teren la monga nia axo epovo na mumu asu u? Nia anaba met nov u.”
JOH 13:38 La ne Iesu ga vorang i rin, “Kereva, u epovo ri raba ruturun lorooro ram tia? A tong tuturun i ru, avot ti laxaxak naba reng ningina nubung la unaba sev apkap naba vantun do uxoklen ia.”
JOH 14:1 Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Nemen gat lebelen nimi na bulu. Mina nunu at ne Moroa, la mina nunu bok tarak.
JOH 14:2 Buaang lengkontaogu lixilik mo i nemen at loogu at ne Tamak. Mo dola kopmen, nia gita ba tong i rinimi. Anat pas ugo xusu ana lox agagas li lengkot tinimi.
JOH 14:3 Dola anat pas ugo, ana lox agagas tengkot tinimi, la anabamlong bok la ana lam ka nimi ri mo lemenemen nenia ana nemen teren kusu nemi bok minaba nemen eburu minia.
JOH 14:4 Nemi miklen langas ti mo lemenemen nenia anat pas uve.”
JOH 14:5 Tomas ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok, maxoklen i do unat pas ua, kuren la mabaklen langas kereva?”
JOH 14:6 Iesu ga vorang i rin, “Nenia Langas, Luruturun mi Lorooro. Kopmen teta naba vot pasa ne Tamak at tangas petpes, ketla atarak kusuk mun.
JOH 14:7 Dola miklen avukar ia, minabaklen avukat bok ne Tamak. I ruka i mo lingina, miklen ba i la mira ven ba i.”
JOH 14:8 Pilip ga lok, “Leeme Silok, una lox ase nama mi ne Tamam la ni naba epovo atnama.”
JOH 14:9 Iesu ga lok tin keretna, “Pilip, aga nemen amisik eburu minu la nu xovisi unaklen ia do? Do lara ira ven pam ia, neni ira ven pam ne Tamak. Ixo epovo do una tong i do, una lox ase nama mi ne Tamam.
JOH 14:10 Kereva, uxo nunu do nia a nemen at ne Tamak, la ne Tamak i nemen tarak? Levelinga a paase i rinimi kopmen atarak axa. Ketla at ne Tamak axa, i nemen tarak neni gak lok mo leven gugu.
JOH 14:11 Mina nunu at levelinga a tong i do, nenia a nemen at ne Tamak la neni i nemen tarak. Dola kopmen, mina nunu rak mumu levempanga sangsangu nia agak lox i.
JOH 14:12 A tong tuturun i rinimi do nege i nunu rak, neni naba lok levempanga i ngan nia agak lox i. Neni naba lok levempanga i silok aleng ti mo levempanga nia agak lox i, mila nia anat pas uto vana at ne Tamak.
JOH 14:13 La do mina sing ti tevempanga xeneng at laasen tarak, anaba lox epovo i, xusu nenia Nitna ne Moroa, anaba lox asilok laasen at ne Tamak.
JOH 14:14 Minaba ngising ti levempanga nemi mi vara rin keneng at laasen tarak, la nia anaba lox i.
JOH 14:15 Do mina vavara aleng ia, minaba lok levempanga nia a tong i.”
JOH 14:16 La ne Iesu ga lok bok, “Nia anaba sing ne Tamak, la neni naba raba bok nemi mi lara laradi loklok tooro, la neni naba nemen eburu amisik minimi.
JOH 14:17 Neni Loroonan Kaala at luruturun. Limixin at na lavatbung menemen dixo epovo na siam ka i, mila kopmen dina ven kibis i xopla dinaklen i. Ketla nemi miklen i mila neni i nemen eburu minimi la neni naba nemen keneng atnemi.
JOH 14:18 Dola ana onon, a noxo ke xepe nimi ngan lubungkarun, ketla anabamlong bok ude saparap nimi.
JOH 14:19 Noxo lox abao la limixin at na lavatbung menemen di noxo ven bok ba ia, ketla nemi minaba ven ia. Nenia anaba roo xat amlong, kuren la nemi bok minaba rooro avolo.
JOH 14:20 Dola mo laaleng na vot, minabaklen ka i do nenia a nemen eburu mi ne Tamak la nemi mi nemen tarak, kerekngan mun nenia a nemen keneng atnimi.
JOH 14:21 Do nege na siam ka levelinga rak la na ronga res teren, neni laradi i vavara aleng ia. La ne Tamak naba vavara aleng nege tara do na vavara aleng ia. La nenia bok anaba vavara aleng i la ana lox asuvos ia rin.”
JOH 14:22 Judas (kopmen ne Judas Iskariot) ga sue i, “Leeme Silok, naba lok kereva la una lok nama xusu mana ven u, la kopmen limixin at na lavatbung menemen?”
JOH 14:23 Iesu ga vorang i rin keretna, “Do nege i vavara aleng ia, neni naba ronga res at levenanasa rak. Ne Tamak naba vavara aleng i, la nema mi ne Tamak, manaba esuuxun min la mana nemen eburu min.
JOH 14:24 Do nege xopmen na vara ia, neni noxo ronga res at levenanasa rak. La mo levenanasa miga ronga vam i, kopmen atarak, ketla boro at ne Tamak ni ga riki ia.
JOH 14:25 Agara tong pam na levelinga rinimi at na levenaleng nenia a nemen eburu minimi.
JOH 14:26 Ketla laradi loklok tooro, ni Loroonan Kaala ne Tamak naba riki i xeneng at laasen tarak. Neni naba anasa nimi mi levempanga vipis axap la naba vaase aronga nemi ri levempanga agara tong pam i rinimi.
JOH 14:27 Lenmila rak na nemen maxeneng atnimi. Limila rak ana raba nimi min. Axo raba i na i ngan limixin at na lavatbung menemen dim taba i xuren. Nemen mita bulu la mina marat.
JOH 14:28 Mia ronga vam levelinga rak keretna. ‘Ana on basinge nimi, ketla anabamlong bok ude saparap nimi.’ Do mina vavara aleng ia, minaba momo aleng do nenia anat pas uto at ne Tamak, mila neni i silok aleng tia.
JOH 14:29 Agara tong avot pam na levempanga rinimi. Do na levempanga na vot, minaba nunu ba at na lempapaase rak.
JOH 14:30 A noxo vaase babaalom eburu bok minimi mila laradi gomgo at na lavatbung menemen monga na vot. Kopmen tololos teren mavana rak.
JOH 14:31 Ketla limixin at na lavatbung menemen dinabaklen ka i do a vavara aleng ne Tamak, la nia ak lok levempanga axap kerekngan neni ga tong i ria. Dik ta mo, ata vas kaxat basinge na lenep.”
JOH 15:1 Iesu ga lok bok ti lavaun pinivu ren, “Nenia luuna vaen tuturun, la ne Tamak neni laradi loklok tatao at laraamang.
JOH 15:2 Neni i tara xepe mo lengkakan una rak, do kopmen dina pisik. La ip sep susudun mo lengkakan una do di pisik avukat, kusu dinaba pisik aleng.
JOH 15:3 Mo levelinga aga vaase i rinimi gara sep susudun pam nimi.
JOH 15:4 Mina sep sogo atmatkun tarak, la nia anaba sep sogo atmatkun atnimi. Laxakan una xopmen na epovo na visik do ni xopmen na nemen sogo at luuna. Nemi xopmen mina epovo ri visik lempeven una se do nemi mina sep sogo atmatkun tarak.
JOH 15:5 Nenia luuna vaen, la nemi mi ngan lengkakan una. Do nege i sep sogo atmatkun tarak, la nenia a sep sogo atmatkun teren, neni naba visik buaang tempeven una. Kopmen mina epovo do mina visik tempeven una do nemi mixo sep sogo atmatkun tarak.
JOH 15:6 Do nege xopmen na sep sogo atmatkun tarak, neni i lok ngan laxakan una dinaba ra korop pes i la dina lu asu min kusu na mang, la dina sigi bubua li i la dina xotos kepe i at laxao.
JOH 15:7 Do mina sep sogo atmatkun tarak, la do minam tebeng lolos levelinga rak, mina sing ti levempanga salai mi vara rin, la minaba ruuna ka i.
JOH 15:8 Do mina visik aleng, minaba lox asuusu ba i do nemi lavaun pinivu rak, la mina lox asilok laasen at ne Tamak.
JOH 15:9 A balamu nimi xerekngan mun ne Tamak i balamu ia. Mina nemen keneng at labalamu rak.
JOH 15:10 Do mina ronga res at levelinga rak, minaba nemen keneng at labalamu rak, kerekngan mun nia agang tonga res at levelinga at ne Tamak la aga nemen keneng at labalamu ren.
JOH 15:11 A tong na levempanga rinimi xusu lomomo rak naba nemen keneng at lorooro atnimi, la nom lomomo atnimi naba silok.
JOH 15:12 Lavapaase rak keretna, mina ebalamu ela minimi xerekngan nia a balamu nimi.
JOH 15:13 Do tara na soxope lorooro ren ti lok tooro larapen tangas teren, nom i lox asuusu i do labalamu ren i silok aleng.
JOH 15:14 Do mina lok levempanga nia aga tong i rinimi, nemi larapen tangas tarak.
JOH 15:15 Axo tong bok ba nimi do lavasaxaruki, mila lasaxaruki xopmen naklen levempanga, lamgomgo ren ik lox i. Ketla, a tong nimi do larapen tangas tarak, mila agara vaase vam nimi mi levempanga axap ne Tamak ga tong i ria.
JOH 15:16 Nemi xopmen mi goxo soxolik ka ia. Nenia xa aga soxolik ka nimi xusu mina lok lugugu rak la mina visik asu tevempeven una nunuan, nom lempeven una nunuan kopmen noxop sopso, ketla naba nemen amisik. Kuren la ne Tamak naba raba nimi mi tevempanga salai mina sing tin keneng at laasen tarak.
JOH 15:17 Lavapaase rak tinimi xeretna. Mina ebalamu ela amisik minimi xa.
JOH 15:18 Do limixin at na lavatbung menemen dina belengatngas tinimi, minaklen i do nedi ga belengatngas avot tia.
JOH 15:19 Ketla nia aga soxolik ka nimi basinge na lavatbung menemen. Do nemi mede at na lavatbung menemen, limixin dinaba vara aleng nimi. Ketla kopmen nemi mede. Kuren la limixin at na lavatbung menemen dinaba belengatngas tinimi.
JOH 15:20 Mina doxoma levelinga nia aga tong i rinimi i lok keretna, kopmen tasaxaruki na silok ti laradi gomgo ren. Do dina lox asongor ia, dinaba lox asongot bok nimi. Do dina ronga res at levelinga rak, dinaba ronga res bok at levelinga atnimi.
JOH 15:21 Dinaba lok na levempanga rinimi mila mi nunu rak la dixoklen mo lara ga riki ia.
JOH 15:22 Do nia gita vot la gita vaase ridi, nedi xa gitoxo bixurun mu laxakapmek atdi. Ketla monga, dixo epovo na tong i do xopmen dina ven kibis laxakapmek.
JOH 15:23 Do nege taradi i belengatngas tia, neni i belengatngas bok ti ne Tamak.
JOH 15:24 Do nia gi toxo lok teven gugu silok kantubu atdi, ua kopmen tara ga lok teven gugu xuren, ixo epovo xusu nedi gita bixurun mi laxakapmek. Ketla monga digara ven pam levempanga sangsangu nia aga lox i, la nedi move di belengatngas tia la ti ne Tamak.
JOH 15:25 Ketla anai i lox asoorun levelinga ik lok keneng at Laulis Linga atdi i lok keretna. ‘Nedi nom kopmen tavasuun at lebele ngatngas atdi saparav ia.’”
JOH 15:26 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Laradi loklok tooro naba vot. Neni Loroonan at luruturun, la ni naba si boro vana at ne Tamak. Anaba sak tiki i saparap nimi boro at ne Tamak, la neni naba tong asu levelinga mumu ia.
JOH 15:27 La nemi bok, minaba paase asuusu minia, mila nemi migara nemen eburu vam minia, ga ruka i at laaleng nenia aga ruka lugugu rak.”
JOH 16:1 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Nenia agara tong axasep pam nimi mi na levempanga xusu mi noxo subu kot kantubu.
JOH 16:2 Luvuttadi amgomgo dinaba sep pepe nimi xusu mi noxo vubeles bok ba uto at laraogu singising. La laaleng move naba vot, la do tara na sev amet tara atnimi, ni naba nua i do i lox i mo ri lox amomo ne Moroa.
JOH 16:3 Dinaba lok na levempanga rinimi mila nedi xa xopmen dinaklen nema mi ne Tamak.
JOH 16:4 La a tong pam i na rinimi, do levenaleng na vot kusu dina lok na levempanga, minaba doxoma bilong ti na levelinga rak.” La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Agoxo vaase i na levempanga at lavakpaxaru kaxat at levenanasa rak tinimi, mila aga nemen eburu minimi.
JOH 16:5 Ketla monga anat pas uto ap mo lara, neni ga riki ia ude, ketla kopmen tara dom kantubu atnimi gita sue ia do, unat pas ua?
JOH 16:6 La monga nia a tong na levempanga rinimi, kuren la lainbulu mo ira umsu nga at lorooro atnimi.
JOH 16:7 Ketla a tong tuturun i rinimi. I lox avukat do nenia ana on basinge nimi. Do nenia a noxo onon, laradi loklok tooro noxo vot pasa nimi. Ketla do ana onon, nenia anaba riki aonon i ude saparap nimi.
JOH 16:8 La do neni na vot, neni naba lox ase limixin at na lavatbung menemen do nedi di umsu mi laxakapmek la kopmen toloklok manmanton na nemen keneng atdi. La at laaleng ete, ne Moroa naba ronga linga at limixin axap.
JOH 16:9 Neni naba lox ase di do di bixurun mi laxakapmek, mila kopmen dina nunu rak.
JOH 16:10 Neni naba lox ase di mi loklok manmanton, mila nenia anabat pas uto at ne Tamak la mi noxo ven bok ba ia.
JOH 16:11 Neni naba lox ase di do laaleng ete at ne Moroa naba vot, mila laradi gomgo at na lavatbung menemen, ne Moroa ira lok li vam i at lavapaase la ira li lumumuat mavana ren.
JOH 16:12 A ruuna bok laxalinga solo xusu ana vaase nimi min, ketla naba lolos aleng tinimi xusu mina doxoma xaka i.
JOH 16:13 Ketla Loroonan Kaala naba vot, ni naba paase asu luruturun at levelinga at ne Moroa, la ni naba anasa nga nimi mi mo levelinga axap i ruturun. Ni noxo anasa nimi mi lodoxoma axa ren, ketla neni naba paase asu levempanga neni naba ronga i boro at ne Moroa la neni naba paase nimi mi levempanga move naba vot.
JOH 16:14 Neni naba lox asilok laasen tarak mi lugugu ren, mila neni naba lok kaka levelinga rak la na anasa nimi min.
JOH 16:15 Levempanga ne Tamak i ruuna i, mo axav i atarak. Kuren la a lok do Loroonan Kaala naba lok ka levelinga rak la ni na anasa nimi min.”
JOH 16:16 La ne Iesu ga lok bok, “Noxo lox abao la mi noxo ven ia la noxo lox abao la minaba ven bok ba ia.”
JOH 16:17 Leventaba atdi lavaun pinivu ren diga esue min kantubu atdi xeretna, “Ua lavasuun at na levelinga neni i tong i ridik? I lok do, ‘Noxo lox abao la mi noxo ven ia, la noxo lox abao bok la minaba ven ia.’ La i lok bok do, ‘Mila nenia anat pas uto at ne Tamak.’”
JOH 16:18 La diga esue manga, “Ua lavasuun at na levelinga, ‘Noxo lox abao?’ Dik dixo xasep ap mo levelinga ren.”
JOH 16:19 Iesu gaklen pam i do lavaun pinivu ren diga vara i do dina sue i mumu i na. Kuren la neni ga lok tidi, “A tong i do, noxo lox abao la mi noxo ven ia, la noxo lox abao bok la minaba ven bok ba ia. La mi esue mi na xantubu atnimi, do?
JOH 16:20 A tong tuturun i rinimi do, minabang teng la mina duudu. Ketla limixin at na lavatbung menemen dinaba momo. Minaba bulu, ketla lainbulu atnimi naba rem gili ri lomomo.
JOH 16:21 Se do latkin i suma madak, neni i bulu, mila loxonaleng tin ti songot, ia vot pam. Ketla do neni ira ranga madak, neni xopmen na doxoma bok ba losongsongot teren, mila neni i momo mi lumumulum ira visik pam i.
JOH 16:22 I lok kuren mun tinimi. Monga nemi mi bulu, ketla anaba ven bok ba nimi la minaba umsu mi lomomo, la kopmen tara naba lok pes mo lomomo basinge nimi.
JOH 16:23 Do mo laaleng na vot, nemi noxo sue bok ba ia ri tavanga. A tong tuturun i rinimi, ne Tamak naba raba nimi mi levempanga salai nemi mina sing tin keneng at laasen tarak.
JOH 16:24 Ga ruka i gano la ia se nga mo, mi goxo sing ti tevempanga xeneng at laasen tarak. Mina ngising ti tevempanga la minaba ruuna ka i, kusu lomomo atnimi naba umsu.”
JOH 16:25 La ne Iesu ga lok bok tidi, “Aga vaase na levelinga rinimi mi lempapaase poovo. Ketla laaleng move naba vot la nenia xopmen a noxo tong asu bok ba lempapaase poovo. Ketla anaba vaase axasep ba i rinimi mumu ne Tamak la minaba xasep nunuan teren.
JOH 16:26 Do mo laaleng na vot, minaba sing ne Moroa xeneng at laasen tarak. La axo tong i do nenia aba sing kusu ne Moroa naba lok tooro nimi.
JOH 16:27 Nemi xa mina sing ne Tamak mila ne Tamak axa i balamu aleng nimi. I balamu nemi mila nemi mi balamu ia la mira nunu do nenia aga vas kaxat boro at ne Moroa.
JOH 16:28 Agat pas boro at ne Tamak la aga vot nade at na lavatbung menemen. La monga ana on basinge na lavatbung menemen la anamlong manga uto at ne Tamak.”
JOH 16:29 La lavaun pinivu ren diga lok tin, “I lox avukat, nenu mo u paase asaxaven ba, la kopmen bok ba una paase poovo.
JOH 16:30 Monga maklen ba i do nenu uklen levempanga axap. Ixo epovo do tara naba sue u mi tevesusue. Anai i lok nema la ma nunu do nenu uga laa boro at ne Moroa.”
JOH 16:31 La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Mi nunu ba mo, do?
JOH 16:32 Laaleng move naba vot, la nanga ia nemen pam, la minaba epeseves basinge ia la nemi getgesara minabat pas uto laraogu atnimi. La nenia xusuk anabak lok. Ketla kopmen nenia xusuk, ne Tamak naba nemen eburu minia.
JOH 16:33 Agara tong pam i na rinimi xusu minaba ruuna ka limila. Nemi minaba suma losongsongot boro at limixin at na lavatbung menemen. Ketla mina tu tuxuruxun. Ara los kimit pam laxakapmek at na lavatbung menemen.”
JOH 17:1 Melemu at na levelinga Iesu ga milik aurut uto vana at laxalibet la ni ga sing keretna, “Tamak. Laaleng ira vot pam kusu una lox asilok laasen tarak, ne Nurum, la kusu nenia, ne Nurum, anaba lox asilok laasen taram.
JOH 17:2 Nenu ga raba ia mi lolos tim gomgo ri limixin axap kusu ana raba lorooro avolo rinedi, uga raba ia midi.
JOH 17:3 Lorooro avolo i lok keretna. Do dinakleklen u, legesa Moroa ruturun kusuk mun la dinakleklen ia, ne Iesu Karisito, nenu ga riki ia ude.
JOH 17:4 Nia agara lox asilok pam laasen taram nade xopok at lavatbung menemen keretna, agara lox epovo vam lugugu uga raba ia min.
JOH 17:5 La monga, Tamak, una lox asilok laasen tarak to melamgo ram, la kerepmo una lox asuusu lisisixam tarak aga ruuna avor i ri luruntudum li at na lavatbung menemen, at levenaleng aga nemen eburu minu.”
JOH 17:6 La ne Iesu ga sing bok keretna, “Nia aga lox asuvos laasen taram tinedi uga raba ia midi nade at na lavatbung menemen. Nedi limixin taram, la nenu uga raba ia midi la diga siam ka vam levelinga ram.
JOH 17:7 Monga diklen i do loklok tarak mi levelinga rak, nenu ga raba ia min la di nunu do nenia agat pas boro vana.
JOH 17:8 Nia aga raba avolo levelinga ram la diga siam ka i. Di xasep avukat do aga rupot boro vana la di nunu do nenu ga riki ia ude.
JOH 17:9 Nia a sing tidi. Nia xopmen na sing ti limixin at na lavatbung menemen ketla a sing tinedi uga raba ia midi, mila nedi ataram.
JOH 17:10 Levempanga axap tarak ik lok at lakngam, la levempanga axap taram ik lok at lakngak. La maxeneng teren uga lox asilok laasen tarak.
JOH 17:11 Nia noxo nemen nade at na lavatbung menemen, ketla nedi dinaba nemen de, la nia anaba vot pasa u. Tamak, nenu Laradi Melemelengan. Una lok tatao di mi lolos at laasen taram, neni mo laasen uga raba ia min, kusu nedi dinaba lok ngan legesara kerekngan neda ta lok ngan legesara.
JOH 17:12 At levenaleng aga nemen eburu midi, aga lok tatao di mi nom laasen uga raba ia min. Kopmen tara atdi ga seeve, ketla legesara mun atdi naba seeve xusu na lox asoorun levelinga at Lovoang Kaala.
JOH 17:13 Monga ana vot pasa u, ketla a tong na levelinga ru at na lavatbung menemen kusu nedi na dinaba ruuna ka lomomo xerekngan lomomo rak.
JOH 17:14 Nia aga raba vam di mi levelinga ram ketla limixin at na lavatbung menemen diga belengatngas tidi. Mila nedi xopmen di mede at na lavatbung menemen, kerekngan nenia xopmen ia mede.
JOH 17:15 Lisingising tarak kopmen do una lam ka di basinge na lavatbung menemen, ketla una lok tatao di basinge mo Laradi Xapmek.
JOH 17:16 Nedi xopmen di mede at na lavatbung menemen kerekngan nenia kopmen mede at na lavatbung menemen.
JOH 17:17 Una suxuna di mi levelinga ram, mila levelinga ram i ruturun.
JOH 17:18 Aga riki nedi mi levelinga ram ti limixin at lavatbung menemen kerekngan mun uga riki ia ude at na lavatbung menemen.
JOH 17:19 La ana raba lorooro rak kusu ti lok tooro di la kusu nedi bok dinaba raba ruturun lorooro atnedi ri lugugu rak.”
JOH 17:20 La ne Iesu ga sing bok ne Moroa keretna, “Kopmen ana sing kusuk tidi, ketla a sing bok tinedi vetpes dinaba nunu rak mumu levelinga atdi.
JOH 17:21 A sing u do nedi dina lok ngan mun legesara, Tamak, kerekngan mun nenu uk lok keneng tarak la nia ak lok keneng taram. Una lok li di xusu dinak lok keneng atda, la limixin mun at lavatbung menemen dinaba nunu do nenu uga riki ia ude.
JOH 17:22 Aga raba nedi mi lisisixam, kerekngan uga raba ia min, kusu nedi dinaba ngan legesara, kerekngan neda di ngan legesara.
JOH 17:23 Nenia xeneng atdi la nenu xeneng tarak, kusu nedi dinaba tu buru rinotno, la limixin at na lavatbung menemen dinabaklen i do nenu ga riki ia la uga balamu di ngan mun u balamu ia.
JOH 17:24 Tamak. Uga raba vam ia midi, la a vara i xusu dina nemen eburu minia ap mo lenep nenia ana nemen e, kusu dina ven lisisixam tarak. Mo lisisixam nenu ga raba ia min, mila uga balamu ia avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen.
JOH 17:25 Tamak. Luruptuvuk taram in manton, la limixin at na lavatbung menemen kopmen dinaklen u, ketla nenia aklen u, la nedi na diklen i do uga riki ia ude.
JOH 17:26 Aga lox asuvos u ridi, la anaba lox amisik box i, kusu labalamu u ruuna i ria naba nemen atdi, la nenia bok anaba nemen keneng atdi.”
JOH 18:1 Melemu at na lisingising, Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat la diga volo korop lasa dan Kidron. Lara laraamang olip ga nemen ap mo lenep, la ne Iesu ga vas beles go xeneng eburu mi lavaun pinivu ren.
JOH 18:2 La ne Judas, mo laradi ga song araba ne Iesu, gaklen mo lenep laraamang gak lox e, mila buaang levenaleng ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren digat pot buru go.
JOH 18:3 Lavamaasa silok mi lubung Parisi diga riki luvuttadi gugu atdi xusu dina emu mi ne Judas. Leventaba luvuttadi esep bok mo. La ne Judas gamgonga di uto at laraamang. Digap kip levenapti mi lenbabao, la levempanga esep atdi.
JOH 18:4 Iesu garaklen pam levempanga axap mo ga lok do na vot parav i. Kuren la ni ga vas tangarang di la ga lok tidi, “Nege mo nemi mi reven tin?”
JOH 18:5 La diga vorang i, “Iesu boro Nasaret.” La ne Iesu ga lok, “Nenia vam na.” La ne Judas, laradi sosolo arup mo ga tu eburu midi.
JOH 18:6 Se ne Iesu ga lok tidi do, “Nenia vam na,” digasko lili bilong la diga subu si ukopok at laxangka.
JOH 18:7 La ne Iesu ga sue manga di, “Nege i mo nemi mi reven tin?” La diga lok, “Iesu boro Nasaret.”
JOH 18:8 La ne Iesu ga lok tidi, “Ara tong pam i do nenia vam na. Mo do nemi mi reven tia, mina ke aonon di na leventaba.”
JOH 18:9 Ni ga tong i na xusu levelinga ren ni ga tong avot pam i na soxos, “Tamak, aga lok tatao avukat nedi na uga raba ia midi.”
JOH 18:10 Simon Pita ga ruuna lavarise sepsep. Neni ga rev asu i la ga sep korop labaalung tino at lasaxaruki at lamaasa gomgo min. Laasen ap mo lasaxaruki ne Malkas.
JOH 18:11 Iesu ga lok ti ne Pita, “Una ke xepe lavarise sepsep taram. Kereva, u doxoma i do nenia xopmen a noxo songot at langas ne Tamak gara raba vam ia min?”
JOH 18:12 Luvuttadi esep eburu mi laradi gomgo atdi la lavaeme silok me Judaia diga ranga alis ne Iesu, la diga xoxo i.
JOH 18:13 La diga lam ka avor i uto at ne Anas. Neni ne nimino ne Kaiapas, la ne Kaiapas neni lamaasa gomgo ap mo lamaares.
JOH 18:14 La neni mun na ne Kaiapas mo ga tong i ri luvuttadi amgomgo do i lox avukat do tegesa radi mun naba met nop limixin axap.
JOH 18:15 Simon Pita mi lara lun pinivu bok duga mumu ne Iesu. Lamaasa gomgo gakleklen avukat mo laau, kuren la neni ga emu eburu mi ne Iesu uto xeneng at lemelua saparap loogu at lamaasa gomgo.
JOH 18:16 La ne Pita ga nemen to maxamang at lumusmaragu. La mo laau ne Kaiapas gaklen avukar i, ga vas su ukamang, la ga tong i ri lara loolik go at lumusmaragu xusu ti siam abeles ne Pita ukeneng.
JOH 18:17 La mo loolik go at lumusmaragu ga lok ti ne Pita, “Kereva, nenu bok pam lara atdi mo lavaun pinivu at nom laradi?” Pita ga vorang i, “Nenia xopmen.”
JOH 18:18 Ga lamdut aleng, kuren la lavasaxaruki la lavaeme silok diga lox antos laxao la diga tu kangkan i xusu dina mamain. Kuren la ne Pita bok gat pas ugo la ga tu mamain eburu minedi.
JOH 18:19 Ap mo mun loxonaleng lamaasa gomgo ga sue ne Iesu mumu lavaun pinivu ren la levenanasa bok teren.
JOH 18:20 La ne Iesu ga lok, “Aga paase at lasaxaven ti limixin axap, la levenanasa rak aga lox i ro xeneng at laraogu singising la loogu laplavang. La limixin me Judaia digat pot buru amisik. A goxo vaase alipe tepanga.
JOH 18:21 La tila ba u susue ia? Una sue limixin digang tonga ia. Diklen tinotno levelinga rak.”
JOH 18:22 Se ne Iesu ga tong i na, lara laradi rutu mu mo ga tu, ga vasa lavapaales at ne Iesu la ga lok, “I lok kapmek do u paase keretnom ti lamaasa gomgo.”
JOH 18:23 La ne Iesu ga vorang i rin keretna, “Dola nia go a vaase kapmek toxot, una tong i ri na limixin axap do levelinga salai mo i lok kapmek. Ket do nia a tong asu levelinga ruturun, tila u vasa ia?”
JOH 18:24 La ne Anas ga riki aonon i uto at ne Kaiapas, mi lavaroos move at lukngen. Kaiapas neni lamaasa gomgo.
JOH 18:25 Pita move ga tu go gak lok mamain. La diga lok tin, “Nenu bok lun pinivu at nom laradi.” Ketla ne Pita ga sok tixirixes i, la ga lok, “Nenia xopmen.”
JOH 18:26 Lara lasaxaruki at lamaasa gomgo, neni at libibinat ap mo laradi ne Pita ga ra korop pes labaalung teren, ga lok, “Nenia a ven box u ro at laraamang olip.”
JOH 18:27 La ne Pita ga lok bok, “Kopmen.” La ap mo mun loxonaleng laxaxak ga reng.
JOH 18:28 Ga maxantamak suubu at labarakoxot lavamaasa silok diga lok ka ne Iesu boro at loogu at ne Kaiapas la uto at loogu nunuan at laradi gomgo boro Rom, laasen teren ne Pontias Paelat. Limixin me Judaia di goxo pubeles go xeneng at loogu nunuan mila diga xopara i xusu dina lox abilinga lorooro atdi at lemeren ne Moroa, la di noxo epovo do dina anan at leluxa at Lovovolo Pe.
JOH 18:29 Kuren la ne Paelat ga vas su vot pasa di ro xamang la ga sue di xeretna, “Lavanga salai mo nemi mi vaase mumu na laradi min?”
JOH 18:30 La diga vorang i xeretna, “Mo do neni xopmen laradi xapmek, ixo epovo xusu nema giba lok ka i ude saparav u.”
JOH 18:31 Paelat ga lok tidi, “Nemi xa mina lok ka i la mina ronga linga ren kerekngan Laulis Linga atnimi i tong i.” La diga lok, “Nemi boro Rom kopmen mina mulus tinama do mana sev amet taradi.”
JOH 18:32 Anai levelinga atdi ga soxos ti levelinga ne Iesu ga tong i mumu lanmet salai naba vot tin.
JOH 18:33 Paelat gamlong ukeneng at loogu nunuan la ga ro ka ne Iesu la ga lok tin, “Kereva, nenu loorong at limixin me Judaia?”
JOH 18:34 Iesu ga vorang i rin keretna, “Na lususue u sue ia min ataram axa, kopla teventaba vetpes di tong i ru?”
JOH 18:35 Paelat ga vorang amlong i rin keretna, “Kereva, u doxoma i do nenia boro Judaia? Limixin axa ram la lavamaasa silok atdi, nedi di song araba ia minu. Lavanga salai uga lox i?”
JOH 18:36 Iesu ga lok, “Nenia xopmen ana lok ngan lavaorong mede at na lavatbung menemen. Mo do nenia gi lok ngan di, luvuttadi di mumu asu ia giba esep eburu mi luvuttadi amgomgo xusu di noxo ranga alis ia. Lixitkis orong tarak kopmen mede xopok at na lavatbung menemen.”
JOH 18:37 La ne Paelat ga sue, “Kereva, nenu loorong?” Iesu ga vorang i rin keretna, “I ruturun do nenia loorong. Lavasuun at lovotpot tarak ti na lavatbung menemen i lok keretna, ana tong asu luruturun. Do luruturun ik lok at tara, neni ing tonga ia.”
JOH 18:38 Paelat ga sue i, “Lavanga salai nom luruturun?” La ne Paelat gamlong amu manga uto xamang ti luvuttadi amgomgo la ga lok tidi, “Kopmen nia ana vuse ka tavasuun kusu ti sev amet na laradi.
JOH 18:39 Ketla lara loklok atnimi do amisik ak soxomus asu laradi xokoxo at leluxa at Lovovolo Pe. Kereva, i epovo do ana soxomus asu loorong at limixin me Judaia rinimi?”
JOH 18:40 La diga vorang ne Paelat mi luxupkup silok keretna, “Kopmen tinotno. Una soxomus asu ne Barabas.” Barabas neni laradi sepsev amet tadi la laradi sep paxat panga.
JOH 19:1 La ne Paelat ga lox aonon ne Iesu xusu luvuttadi esep dinak pixis i.
JOH 19:2 La luvuttadi esep diga vele lavatkiam tin mi livin gagas la diga lok li i ro at lavatlak teren. Diga lok ka labantamon memele at loorong la di ga lok li box i at ne Iesu.
JOH 19:3 La digat pas li ren la diga saba xangka i, diga lok keretna, “Ma emi asu minu, loorong me Judaia.” La melemu diga pasa lemeren.
JOH 19:4 Paelat ga vas su amu manga uto xamang la ga lok ti limixin, “Mina ronga i na. Ana lok ka i ude xamang tinimi, xusu miba xasep do axo ka tavasuun kusu ti lok li lumumuat teren.”
JOH 19:5 La ne Iesu ga vas su ukamang mi lavatkiam diga vele i mi laban gagas la labantamon memele. La ne Paelat ga lok tidi, “Mina ven i. Neni nga na laradi.”
JOH 19:6 Se lavamaasa silok la luvuttadi silok at loogu laplavang diga ven ne Iesu, diga xup keretna, “Paxarem i ro at laxaba! Paxarem i ro at laxaba!” Paelat ga lok tidi, “Nemi xa mina lok ka i, la mina vaxarem i ro at laxaba. Nenia axo vuse ka tavasuun kusu ti lok li lumumuat teren.”
JOH 19:7 Luvuttadi amgomgo diga lok tin keretna, “I epovo do neni na met mila ni ga los polo Laulis Linga atnama, i lok do neni ne Nitna ne Moroa.”
JOH 19:8 Se ne Paelat ga ronga mo levelinga, neni ga marat aleng.
JOH 19:9 Neni gamlong uto xeneng at loogu nunuan la ga sue ne Iesu xeretna, “Nenu uga laa meva?” Ketla ne Iesu goxo vorang lususue ren.
JOH 19:10 La ne Paelat ga lok tin, “U xopara una vaase ria? Una xasep do a ruuna lolos kusu ti soxomus asu u, la ri vaxarem box u at laxaba.”
JOH 19:11 Iesu ga lok tin keretna, “U ruuna lolos mavana rak mila ne Moroa mun ga raba u min. Na lavanga u lox i ria i lok kapmek, ketla mo laradi ga song araba ia ru, laxakapmek teren i silok aleng.”
JOH 19:12 Se ne Paelat ga ronga i na, neni ga lok tong pen i do na vuse ka tangas kusu ti soxomus asu ne Iesu. Ketla luvuttadi amgomgo diga xup silok keretna, “Mo do una soxomus asu i, i ven ngan ta do nenu xopmen lentangas at ne Kaisar. Nom laradi ga lox asilox i ngan loorong, kuren la neni laradi munepen mi ne Kaisar.”
JOH 19:13 Se ne Paelat ga ronga na levelinga, neni ga lam asu ne Iesu ukamang la ni ga xis kopok to at loxot kitkis ting tonga linga, laasen teren do, “Langas Uat.” At lavapaase Ibru diga tong i do Gabata.
JOH 19:14 Na levempanga ga ravasu at lasangaun mi legepu xonaleng at laaleng gagas ti mo laaleng at leluxa at Lovovolo Pe. La ne Paelat ga lok ti mo limixin, “Loorong atnimi na.”
JOH 19:15 Diga xup silok keretna, “Sev amer i. Sev amer i. Paxarem i ro at laxaba.” Paelat ga sue di xeretna, “Kereva, mi vara i do ana vaxarem loorong atnimi ro at laxaba?” La lavamaasa silok diga vorang i rin keretna, “Loorong mun atnema ma ruuna i, neni ne Kaisar.”
JOH 19:16 La ne Paelat ga song araba ne Iesu ridi xusu dina vaxarem i ro at laxaba. La luvuttadi esep diga lok ka ne Iesu.
JOH 19:17 La ne Iesu ga vas su la ga sosolok laxaba ren la gat pas uto at loxot, laasen teren, “Lavatlak Tongan.” At lavapaase Ibru, laasen teren do Golgata.
JOH 19:18 Mo go diga vaxarem ne Iesu ro at laxaba. La diga vaxarem bok legepu radi at luxaba, lara saparap lekngen tino ne Iesu la lara saparap lekngen kia. La ne Iesu ga merem kantubu atdu.
JOH 19:19 La ne Paelat ga malagan langas linga la diga lok li i ro vana at laxaba. Mo levelinga ga lok keretna, Iesu boro Nasaret, loorong at limixin me Judaia.
JOH 19:20 La buaang atnedi limixin me Judaia diga us i na, mila mo loxot diga vaxarem ne Iesu ren, kopmen goxo vaxalom boro at lemenemen silok, Jerusalem. Na langas linga diga malagan i at lempapaase Ibru, Latin la Grik.
JOH 19:21 La lavamaasa silok diga lok ti ne Paelat, “Nemen uta malagan i do, ‘Loorong at limixin me Judaia.’ Ketla una malagan i do, ‘Na laradi ga lok do neni loorong at limixin me Judaia.’”
JOH 19:22 La ne Paelat ga lok, “Lavanga salai ara malagan pam i, keke i xuren.”
JOH 19:23 Melemu at luvuttadi esep diga vaxarem ne Iesu ro at laxaba, diga lok ka levempanga singsiga ren la diga epes i ri lavanuet beleben, i epovo ri lavanuet luvuttadi esep. Ketla diga ke be lavanga singsiga ren boro maxeneng, mo lavanga singsiga di goxo sok gatga li toxot teren. Limixin diga lox i ngan legesa bantamon, ga ruka i ro vana la ukopok epopolo.
JOH 19:24 La luvuttadi esep diga lok tinedi getgesara, “Nemen gat dik guta ba koxorov i, ata lu buru mi lengkonuat kusu ti lok kisip ka nege ba lok ka i.” Anai ga vot kusu ti lox asoorun levelinga xeneng at Lovoang Kaala. I lok keretna, “Diga epes levempanga singsiga rak kantubu atdi, la diga lu buru mi lengkonuat kusu ti lok kisip ka nege ba lok ka labantamon tarak.” La luvuttadi esep diga lox i xerepmo.
JOH 19:25 Leventaba lavakin diga tu auret saparap laxaba at ne Iesu. Nenen, la neton ne Maria, la ne Maria ni latkin at ne Klopas, la ne Maria Magdalene.
JOH 19:26 Iesu ga ven nenen eburu mi lun pinivu ren, neni ga vavara aleng i, duga tu go. Kuren la neni ga lok ti nenen keretna, “Neni lamdak taram.”
JOH 19:27 La neni ga lok ti lun pinivu ren keretna, “Neni nenam.” Ga ruka i ap mo loxonaleng mo lun pinivu ga lok ka i xusu na lok tatao i ro xolonu ren.
JOH 19:28 Melemu ne Iesu gaklen i do levempanga axap mo diga lok axap pam i ri lox asoorun levelinga xeneng at Lovoang Kaala mumu i. Neni ga lok, “Nia a minu.”
JOH 19:29 Lara lavatbuxom tuntu mo ga nemen go, ga umsu mi lavaen mamao. Diga lox abeles loxonbantamon teren la diga lok li i at loxonuna isop, la diga lox aurur i saparap lungusno at ne Iesu.
JOH 19:30 Iesu ga in mo lavaen la melemu ga lok keretna, “I xap ta.” La lavatlak teren ga riding si la neni ga met.
JOH 19:31 Mo laaleng ni laaleng gagas, la laaleng melemu ren ni laaleng kaala, la luvuttadi amgomgo di goxopara i do labarongan nak lok at larakaba at laaleng kaala, mila ti mo laaleng kaala, ni laaleng silok tinotno. Kuren la diga sue ne Paelat do luvuttadi esep dina sep pit lengkangkedek at luvuttadi diga vaxarem di at larakaba xusu dinaba remet soso la dina lox asi nedi basinge larakaba.
JOH 19:32 Kuren la luvuttadi esep digat pas la diga sep pit lengkangkedek ap mo luradi duga merem at luxaba saparap ne Iesu.
JOH 19:33 Ketla se diga vot go saparap ne Iesu, diga ven i do neni ga met pam. Kuren la di goxo sep pit luxangkedek teren.
JOH 19:34 Ketla lara laradi esep ga bo rup mi lososo ro at labangbaangis at ne Iesu la soso mun lada eburu mi ladan ga sen su.
JOH 19:35 Lara laradi ga ven na levempanga, neni i paase asu i ri limixin la levelinga ren i ruturun. La iklen i do levelinga ren i ruturun la i tong asu i xusu nemi bok mina nunu at ne Iesu.
JOH 19:36 Na levempanga ga ravasu xusu ti lox asoorun levelinga at Lovoang Kaala, i lok keretna, “Kopmen tekosi ren naba repit.”
JOH 19:37 La lara lenep at Lovoang Kaala i lok bok keretna, “Limixin dinaba ven ti mo laradi diga bo i mi lososo.”
JOH 19:38 Melemu at nai, Josep boro at lemenemen Arimatia, ga sing ne Paelat do ni na lok ka labantuxu at ne Iesu. Josep neni lun pinivu at ne Iesu. Ketla neni goxo mumu i at lasaxaven mila neni ga marat at luvuttadi amgomgo. Paelat ga tong i rin do i epovo do ni na lok ka labantuxu at ne Iesu. Kuren la ne Josep gamlong la ga lox asi labantuxu ren.
JOH 19:39 Nikodimas, gano ga mu bung kusu na vaase mi ne Iesu, neni ga emu mi ne Josep, gap kip laxadan somavak ti lok li at labantuxu at ne Iesu. Mo ladan ga mumuat aleng.
JOH 19:40 Nedu duga lok kaka labantuxu at ne Iesu la duga vaxais i mi labantamon di bom tongan min la duga lok li laxadan somavak teren. Kerepmo limixin me Judaia diga mumu asu i na ngan leretere atdi.
JOH 19:41 Lara laraamang mo ga nemen saparap mo loxot diga vaxarem li ne Iesu ren, la keneng teren lara lamaaut maxat mo gak lok, la limixin di goxovisi na li rongan go.
JOH 19:42 Mo lamaaut ga nemen auret, kuren la diga lok li soso mun ne Iesu mila mo laaleng ni laaleng gagas at limixin me Judaia ri laaleng kaala.
JOH 20:1 No mene maxantamak suubu at laaleng avot ap mo luik, lavanga move gak lok main. Ne Maria Magdalene gat pas uto at lamaaut la ga ven i do leventaba diga xuvun pes pam luuat boro at lungusungus at lamaaut.
JOH 20:2 Ni ga sixit kaxat la ga vot pasa ne Simon Pita la lara lun pinivu bok, ne Iesu ga vavara aleng tin, la ga lok tidu xeretna, “Dira lok ka vam Leeme Silok boro at lamaaut la nema maxoklen i do di lok li i ua.”
JOH 20:3 La ne Pita mi mo lara lun pinivu duga vas kaxat uto at lamaaut.
JOH 20:4 La dugak sixit, ketla mo lara lun pinivu ga sixit polo ne Pita la ga vot avot to at lamaaut.
JOH 20:5 Ni ga rikbu si ukopok la ga ven lenbantamon mikmit tongan, ketla ni goxo vubeles ukeneng.
JOH 20:6 Ga melemu ren ne Simon Pita, la ni ga vubeles epolo ukeneng at lamaaut. Ni ga ven lenbantamon mikmit tongan gak midi go,
JOH 20:7 la mo loxontamon diga vaxais kangkan lavatlak at ne Iesu min, goxok midi eburu mi lenbantamon mikmit tongan, ketla ga repes pam la gak midi at lenep petpes.
JOH 20:8 Melemu mo lara lun pinivu, mo ga rupot avot to at lamaaut, neni bok ga vubeles ukeneng la ni ga ven i la ga nunu do ne Iesu ga roo xat pam.
JOH 20:9 Du goxovisi na xasep at levelinga at Lovoang Kaala, ga tong i do neni naba roo xat amlong bok basinge lanmet.
JOH 20:10 Melemu dugamlong uto xolonu.
JOH 20:11 Maria mo ga tu go maxamang at lamaaut. Neni gang teng, la ga rikbu beles ukeneng at lamaaut,
JOH 20:12 la ga ven luangelo go, duga siga levempanga bunbun, la dugat kis at lenep labantuxu at ne Iesu gak midi e. Lara ro at lavatlak la lara ro at luxangkedek.
JOH 20:13 La duga sue i, “Latkin, ung teng atla?” La ni ga lok, “Di lok ka vam Leeme Silok tarak uto, la axoklen i do di lok li i ua.”
JOH 20:14 Se neni ga vaase axav i na, neni ga rem gili la ga ven ne Iesu ga tu go. Ketla neni goxoklen i do neni ne Iesu.
JOH 20:15 Iesu ga sue i, “Latkin, ung tingis laai? La nege mo nu u reven pupuke rin?” Maria ga nua i do, neni laradi loklok tatao ap mo laraamang. Kuren la neni ga lok tin, “Mo do ura lok ka vam i uto, tong axasev ia do u lok li i ua, la abat pas la ana lok ka i.”
JOH 20:16 Iesu ga lok tin, “Maria.” La ne Maria ga rem gili la ga vaase mi lavapaase Ibru, “Raboni.” Lavasuun teren keretna, leeme loklox ase.
JOH 20:17 Iesu ga lok tin, “Nemen uta ranga tu rak, mila a xovisi ana onon uto vana at ne Tamak. Ketla una vot pasa luvutnetak la una tong i ridi do anamlong be uto at ne Tamak, neni ne Temen nimi bok, Moroa rak, neni ne Moroa bok atnimi.”
JOH 20:18 La ne Maria Magdalene ga onon la ga tong i ri lavaun pinivu do neni ga ven pam Leeme Silok la ga tong levelinga at ne Iesu ridi.
JOH 20:19 Ga ukantinao at laaleng avot ap mo luik lavaun pinivu digak lok eburu ro xeneng at lara loogu la diga soxoba pe axap levenmusmaragu mila diga e amarat at luvuttadi amgomgo. La ne Iesu ga vot la ga ru go xantubu atdi, la ga lok, “Limila nak lok eburu minimi.”
JOH 20:20 Melemu at levelinga ren, neni ga vaxase lavaun pinivu ren mi lukngen la labangbaangis teren. La diga umsu mi lomomo ap mo loxonaleng diga ven Leeme Silok.
JOH 20:21 La ne Iesu ga lox amu manga ridi, “Limila nak lok eburu minimi. Ne Tamak ga riki ia, kuren la nenia bok, ana riki nimi.”
JOH 20:22 La ni ga mas asu lamamas teren tidi la ga lok tidi, “Mina lok kaka Loroonan Kaala.
JOH 20:23 Do mina doxoma xepe leveloklok kakapmek at tara, i lok ngan ne Moroa i doxoma xepe i. Do mixo doxoma xepe leveloklok kakapmek at tara, i lok ngan ne Moroa xopmen na doxoma xepe i.”
JOH 20:24 Tomas, laasen bok teren ne Didimas, neni lara at lasangaun mi legepura lavaun pinivu at ne Iesu. Neni goxok lok eburu mi lavaun pinivu ap mo laaleng ne Iesu ga vot pasa di.
JOH 20:25 Diga tong i rin do diga ven Leeme Silok la ni ga lok tidi keretna, “Do a noxo ven levenin kooxing at lukngen la ana long tu ren la na long tu bok at labangbaangis teren, nenia a noxo nunu do neni ga roo xat amlong basinge lanmet.”
JOH 20:26 Melemu at lavanuti aleng, lavaun pinivu diga nemen manga ap mo loogu, Tomas bok mo gak lok. La diga soxoba pe axap levenmusmaragu, ketla ne Iesu ga vot la ga ru xantubu atdi la ga lok tidi xeretna, “Limila na nemen eburu minimi.”
JOH 20:27 La ni ga lok ti ne Tomas, “Una long tu de, una ven lukngak. Una song asu mi lakngam la una long tu at labangbaangis tarak. Nemen lodoxoma ram na sixit ekarakat, ketla una nunu rak.”
JOH 20:28 La ne Tomas ga lok tin, “Nenu Leeme Silok tarak la lo Moroa rak.”
JOH 20:29 La ne Iesu ga lok tin, “Ura ven pam ia, kuren la u nunu rak. Luvukat nabak lok tinedi di xovisi na ven ia, ketla di nunu rak.”
JOH 20:30 Iesu ga lok buaang levempanga sangsangu ro melamgo at lavaun pinivu ren, la levelinga ren kopmen nak lok at na lubuk.
JOH 20:31 Ketla leventaba levempanga sangsangu ik lok at na lubuk kusu mina nunu do ne Iesu neni Lanarong la Nitna ne Moroa. La do mina nunu ren, minaba ruuna ka lorooro avolo at laasen teren.
JOH 21:1 Melemu ne Iesu ga ru asuvos ti lavaun pinivu ren to saparap lavatdan kis, Tiberias. Ga ravasu xeretna.
JOH 21:2 At lara laaleng ne Simon Pita, la ne Tomas, laasen bok teren ne Didimas, la ne Natanael boro Kena at lenep silok Galili, la lumdak at ne Sebedi, la lara lun pinivu bok digak lox eburu.
JOH 21:3 La ne Pita ga lok tidi, “Nenia anat pas kusu ti sep mat.” La diga lok tin, “Nema bok mana emu minu.” La nedi axap diga vas kaxat la diga los kas at lesepang la digatla xat. Ketla ap mo laxanimin di goxo sep ka tepenmat.
JOH 21:4 Maxantamak suubu ne Iesu ga ru ro loxon, ketla lavaun pinivu di goxo ven kibis i.
JOH 21:5 Neni ga toro ridi xeretna, “Loxongkulao. Kereva, mi sep ka tevenmat?” La diga vorang i rin keretna, “Kopmen.”
JOH 21:6 La ni ga lok tidi xeretna, “Mina lu mi laxatkat atnimi ro at lenep tino at lesepang la mina sep ka tevenmat.” Diga lox i xuren la di goxo epovo na sat amlong laxatkat mila ga umsu mi laxanmat solo.
JOH 21:7 La mo lun pinivu ne Iesu ga vavara aleng i, ga lok ti ne Pita, “Leeme Silok mo.” Pita ga ronga i nom la soso mun ni ga etara lavanga singsiga ren, no ni ga lok kepe i, la ga los si uto at ladan la ga xobok uto loxon.
JOH 21:8 Lavaun pinivu diga mumu mi lesepang, diga sasat laxatkat ga umsu mi laxanmat, mila digak lox auret mun loloxon. (100 meters)
JOH 21:9 Se diga oso, diga ven laxao mi levenmat gak lok teren la diga ven bok lengkongkide ga nemen saparap laxao.
JOH 21:10 La ne Iesu ga lok tidi, “Mina lok ka tevenmat at nom ude.”
JOH 21:11 La ne Simon Pita ga los kas at lesepang la ga oso mi laxatkat, ga umsu mi laxanmat silok ga epovo at legesa sangaun kobot mi lavalimo sangaun mi lavantun (153). Laxanmat solo ketla laxatkat kopmen goxo rem das.
JOH 21:12 La ne Iesu ga lok tidi, “Ude nimi la mina anan be.” Kopmen tara atdi lavaun pinivu gita sue i do neni nege mila digaklen i do neni Leeme Silok.
JOH 21:13 La ne Iesu gat pas la ga lok kaka lengkongkide la ga raba di min la ga raba bok di mi levenmat.
JOH 21:14 Na lovotpot sev avantun at ne Iesu saparap lavaun pinivu ren melemu at laxakatu kaxat amlong teren at lanmet.
JOH 21:15 Se diga an axap pam, Iesu ga sue ne Simon Pita, “Simon, lamdak at ne Jon. Kereva, labalamu ram tia i silok aleng ti labalamu ram ti na luvuttadi?” Ni ga vorang i rin keretna, “Laaba, Leeme Silok. Uklen i do a balamu u.” La ne Iesu ga lok tin, “Una raba luxa laxannat sipsip tarak.”
JOH 21:16 La ne Iesu ga sue manga i, “Simon, lamdak at ne Jon. Kereva, u balamu ruturun ia?” La ni ga vorang i, “Laaba, Leeme Silok. Uklen i do a balamu u.” La ne Iesu ga lok tin, “Una lok tatao levesipsip tarak.”
JOH 21:17 La ne Iesu ga sue sev avantun box i xeretna, “Simon, lamdak at ne Jon. Kereva, u balamu ia?” La ne Pita ga lok tuntun mila ne Iesu ga sue sev avantun box i, “Kereva, u balamu ia?” La ni ga lok ti ne Iesu, “Leeme Silok, ukleklen lempanga axap, uklen i do nia a balamu u.” La ne Iesu ga lok tin, “Una raba luxa levesipsip tarak.
JOH 21:18 A tong tuturun i. Ga se nenu laau maxat mene, uga siga lempanga singsiga ram la ugat pas mu lavavara ram. Ketla do una sioxo, unabang song asu mi lukngam la tara vetpes nabak paxasiga u la dinabam lam ka u uto at lengkot u noxopara unat pas uve.”
JOH 21:19 Iesu ga tong i na xusu na lox ase ne Pita mi lanmet salai ni naba met teren kusu na lox aurut laasen at ne Moroa. La ni ga lok ti ne Pita, “Una mumu asu ia.”
JOH 21:20 Pita ga rem gili la ga ven i do mo lun pinivu ne Iesu ga vavara aleng i, ga mumu asu du. Neni mo lara ga sep sogo at lobongobong at ne Iesu at laanan kaala la ga lok tin, “Leeme Silok, nege ba song araba u ri limixin kakapmek?”
JOH 21:21 Pita ga ven i la ga sue ne Iesu, “Leeme Silok, lempanga salai mo ba vot saparap na laradi?”
JOH 21:22 Iesu ga vorang i rin keretna, “Do nenia a vara i do neni na rooro se at lomlong tarak, nemen uta doma solo i nom. Nenu una mumu asu ia.”
JOH 21:23 Lavaun pinivu diga ronga na levelinga la diga tong i ri limixin nunu do mo lun pinivu noxo met. Ketla ne Iesu goxo tong i xuren, neni ga lok mun keretna, “Do nenia a vara i do neni na rooro se at lomlong tarak, nemen uta doma solo i nom.”
JOH 21:24 Mo lun pinivu ga ven na lempanga la ga malagan levelinga at na lubuk, la maklen i do levelinga ren i ruturun.
JOH 21:25 Iesu ga lok lempanga vetpes bok i buaang aleng. Do tara na malagan ali na lempanga axap, agut laxanbuk naba umsu aleng la na lavatbung menemen axap noxo epovo rin.
ACT 1:1 Saparap leeme silok ne Tiopilas. At lovoang avot tarak aga malagan axasev u mi lempanga ne Iesu ga lox i la ga anasa min, ga ruka i ap mo laaleng ni ga vaxaru kaxat leven gugu ren,
ACT 1:2 se at laaleng ne Moroa ga lam kaka i uto vana at laxalibet. Goxovisi ni goxo urut uto vana la ni ga vaase mi levelinga at Loroonan Kaala rinedi luvuttadi ni ga soxolik ka nedi do luvuttadi vavang teren.
ACT 1:3 At lavanuet sangaun aleng melemu at lanmet teren, ni ga ru asuvos tinedi luvuttadi vavang teren ti lox asuusu i do ni i ruturun mo gara roo xat amlong pam basinge lanmet, la nedi axap diga ven i. La ni ga paase axasep limixin mumu Linintoo at ne Moroa.
ACT 1:4 At lara laaleng diga vot pasa i la ni ga raba nedi mi lavapaase ali la ga tong lolos i ridi xeretna, “Nemen mita vas kaxat basinge lemenemen Jerusalem. Ketla mina nemen tangais laramtaba ne Tamak ga vaase ali min tinimi, i ngan nia aga tong pam i rinimi xeretna.
ACT 1:5 Jon ga sep susu nimi mi ladan, ketla noxo lox abao bok ba la minaba lok kaka lesep susu at Loroonan Kaala.”
ACT 1:6 At lara laaleng luvuttadi vavang digak lok eburu mi ne Iesu la diga sue i, “Leeme Silok. Kereva, uba riki xepe bok leme Rom, kusu nedik axa mede Israel ataba lok tatao nedik at na levenaleng?”
ACT 1:7 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Ne Tamak axa ga lok katling pam mo laaleng mo lavanga naba rupot teren, la ixo epovo xusu minaklen i do at ua laaleng.
ACT 1:8 Ketla nemi minaba umsu mi lolos at laaleng Loroonan Kaala na vubeles atnimi. La minaba paase katling mi lorooro rak tinedi limixin to at lemenemen silok Jerusalem, la to bok at lengkot axap at lunep silok Judaia la Samaria, la to at lengkot axap bok at na lavatbung menemen kopok.”
ACT 1:9 Melemu at na levelinga ren, Moroa ga lam kaka i upana la loxontakabu ga lok pe i basinge levereven atnedi.
ACT 1:10 Nedi move diga reven lolos mu at ne Iesu upana at lamavangkap la soso mun lura luradi duga siga levesingsiga bunbun duga ru saparap nedi.
ACT 1:11 La duga lok, “Luvuttadi me Galili, laai mo mi tu mu i la mia reven upana at lamavangkap? Na ne Iesu, ne Moroa i lam kaka i basinge nimi uto vana, ni nabamlong bok kerekngan tai mo nemi mi ven i, i urut uto vana at laxalibet.”
ACT 1:12 Melemu luvuttadi vavang digamlong uto Jerusalem boro at loxongkaana, laasen teren, Lakaana Olip, ik lok saparap lemenemen silok Jerusalem.
ACT 1:13 Diga rupot to at lemenemen silok Jerusalem la diga vubeles uto vana at loogu diga nemen teren. Pita, Jon, Jems la ne Endru, Pilip la ne Tomas, Batolomiu la ne Metiu, Jems nitna ne Alpias, Simon neni at lubung mixin me Selot. La ne Judas nitna ne Jems.
ACT 1:14 Digat pot eburu amisik mi lentaba lavakin la ne Maria nenen ne Iesu mi luvutneton ngan loxonbinam tadi xusu dina ngising.
ACT 1:15 At lara laaleng Pita ga xatu kaxat kantubu atnedi legesa sangaun kobot mi legepu sangaun (120) luvuttadi nunu.
ACT 1:16 La ga lok tidi, “Luvutnetak mi luvurinuk, levelinga keneng at Lovoang Kaala migomgo na ira soorun, kerekngan Loroonan Kaala ga tong asu i at lengkompixan at ne Devit, mu ne Judas. Neni laradi gam gomgo rinedi luvuttadi xusu dina ranga alis ka ne Iesu.
ACT 1:17 Judas neni mo lara atnedik ga gugu eburu minedik.”
ACT 1:18 Ni ga lok ka luunun ti mo laxakapmek teren, la neni ga un kaka loxongkangka min. Ni ga subu go la lorongtong teren gara repagam la labantine ren ga sixisu nga ukamang.
ACT 1:19 La nedi limixin axap diga nemen go Jerusalem, diga ronga mo lavanga, la diga so asen mo loxongkangka at lavapaase axa atdi, do Akeldama, lavasuun teren keretna, “Loxongkangka at Lada.”
ACT 1:20 La ne Pita ga lok bok, “Keneng at levempikpixan (Sam) i lok keretna, ‘Mo loogu ren na nemen gamasa. La tara noxo nemen bok ba ren.’ Melemu bok, ‘Mo lugugu ren tara naba xip kaka i ren.’
ACT 1:21 Kuren la ata soxolik ka tara, kusu na gugu eburu midik la na tong asu laxakatu kaxat amlong at Leeme Silok ne Iesu. Ata soxolik ka tara atnedi luvuttadi diga nemen eburu midik ap mo levenaleng Leeme Silok ne Iesu ga emu eburu midik. Ga vaxaru ka i ap mo laaleng ne Jon ga sep susu ne Iesu se at laaleng ne Moroa ga lam ka i uto vana at laxalibet. La neni naba xip ka mo lugugu at ne Judas.”
ACT 1:23 Kuren la diga soxolik ka legepu radi. Josep, laasen bok teren ne Basabas, la lara laasen bok ne Jastas. La ne Matatias.
ACT 1:24 La diga sing keretna, “Leeme Silok, nenu ukleklen lodoxoma at limixin. Una lox ase nama mi tara atdu na luradi nu ura soxolik ka vam i,
ACT 1:25 kusu na xip ka mo lugugu at ne Judas ngan luvuttadi vavang la ni gat pas uto at lemenemen songsongot i epovo rin.”
ACT 1:26 La diga lu buru mi lengkonuat la mo loxonuat at ne Matatias ga subu avot to at laxangka, kuren la ni ga vubeles eburu minedi lasangaun legesara xusu tip kip mo lugugu.
ACT 2:1 At lara laaleng limixin me Judaia diga lok laanan silok, diga tong i do Pentikos. Nedi limixin axap diga nunu, diga vot eburu ro at lara loogu.
ACT 2:2 La soso mun diga ronga lavanga ga rupot ngan lamanman silok boro vana at laxalibet, la ga lox aumsu mo loogu digat kis to xeneng teren.
ACT 2:3 La diga ven lavanga ngan laxao ga rem epeseves ap mo loxot diga nemen teren la gat los kis atnedi getgesara.
ACT 2:4 Loroonan Kaala ga vubeles atnedi axap la diga lox epovo i do dina paase mi lempapaase petpes, i ngan Loroonan Kaala ga raba di min.
ACT 2:5 Ap mo loxonaleng limixin at ne Moroa boro at lengkot axap at na lavatbung menemen digak lok go Jerusalem ti lotu saparap ne Moroa. Nedi at lubung mixin me Judaia.
ACT 2:6 Diga ronga mo lavanga la buaang mun limixin diga rupot eburu ro ap mo loogu. Diga sangu mila nedi getgesara diga ronga i do luvuttadi vavang diga tong asu levelinga at ne Moroa mi lempapaase atdi xa.
ACT 2:7 Diga sangu aleng la diga lok, “Na luvuttadi di paase xeretna nedi boro Galili.
ACT 2:8 I lok kereva la nedik axap dia ronga nedi di epaase mi lempapaase axa atdik.
ACT 2:9 Nedik na boro Patia, Midia, la Ilam. Boro bok Mesopotemia, Judaia la Kapadosia, Pontas la Asia.
ACT 2:10 Pirigia la Pampilia la boro Isip la at lengkot bok Libia saparap Sairini. La lentaba bok atdik na boro Rom.
ACT 2:11 Lentaba bok at lubung mixin me Judaia, la lentaba atdik boro vetpes, di lok kaka mun lununu at limixin me Judaia. La lentaba bok atdik boro Krit la Arabia ketla nedik axap di ronga di, di paase mi lempapaase axa atdik mumu lempanga sangsangu ne Moroa ga lox i.”
ACT 2:12 Diga lingun la diga esue minedi getgesara, “Ua lavasuun at na?”
ACT 2:13 Ketla lentaba diga lok kalise luvuttadi vavang, la diga lok keretna, “Na luvuttadi dia vinin solo laxangkadan lolos.”
ACT 2:14 La ne Pita eburu mi luvuttadi vavang diga tu kantubu at limixin axap la ni ga lok tidi xeretna, “Limixin me Judaia la nemi mo mik lok de Jerusalem, mina ronga levelinga rak. Nia ana soxomus lavasuun at na lavanga rinimi.
ACT 2:15 Na luvuttadi xopmen dina in kerekngan nemi mi doma i, mo vam i vasik konaleng maxantamak suubu.
ACT 2:16 Ketla nai ne Moroa ga vaase asu i at levelinga at leeme vapaase ali, ne Joel.
ACT 2:17 Moroa ga lok keretna, ‘Auret ti laaleng kavaxap at lavatbung menemen nia anaba lox i na. Anaba riki asi Loroonan Kaala rak uto xantubu at limixin axap. Laxamdak mi laxaalik atnimi dinaba paase ali tempanga. Luvuraau maxat atnimi dinaba silimet tangarang ka tempanga. La luvuttadi asioxo atnimi dinabam tobo teventomtobo.
ACT 2:18 Ap mo levenaleng anaba riki asi Loroonan Kaala rak uto xantubu at lavasaxaruki rak bok, lavatlok mi lavakin. La nedi dinaba paase ali tempanga.
ACT 2:19 Anaba lok tempanga loklok katling to vana at laxalibet la tempanga sangsangu ro xopok at lavatkangka. Lada, laxao la lakbus at lusuxa naba rupot.
ACT 2:20 Laxangking naba rem gili na ngan lamain la lagaaling naba memele ngan lada. La melemu mo laaleng silok at Leeme Silok naba rupot.
ACT 2:21 La do tara na sing keneng at laasen tarak kusu ti loklok tooro, ni naba roo.’”
ACT 2:22 La ne Pita ga lok bok, “Leme Israel. Mina ronga na levelinga. Na ne Iesu me Nasaret ni laradi ne Moroa ga lox asilox i mi lempanga sangsangu kantubu atnimi la nemi axa miga ven pam mo lempanga ni ga lox i at lekngen ne Moroa.
ACT 2:23 Moroa xa ga lox agagas i la gaklen pam lavanga naba ravasu, kerekngan lodoxoma axa ren. La nemi miga sev amer i xeretna, miga siam taba luvuttadi xapmek do dina vaxarem i ro vana at laxaba.
ACT 2:24 Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lolos at lanmet mila kopmen goxo epovo kusu lanmet na ranga alis i.
ACT 2:25 I lok ngan ne Devit ga paase mumu i xeretna, ‘Nia a reven Leeme Silok to melamgo rak at levenaleng axap. Ni mo i tu saparap lakngak tino, la kopmen tavanga noxo sev asubu ia.
ACT 2:26 Kuren la lorooro rak i umsu mi lomomo, la levelinga rak i paase asu mun lososoro. Keke i do nenia laradi mun, a ruuna lodoxoma voovo,
ACT 2:27 atla nenu u noxo raba rulu ia xusu anat pas uto at lemenemen at labarongan, la u noxo ke xepe Laradi Melemelengan taram la labantuxu ren napso.
ACT 2:28 Uga lox ase ia mi langas it pas uto at loxot ti lorooro. Ut kis esogo minia, la a momo amisik.’”
ACT 2:29 La ne Pita ga lok bok, “Luvutnetak mi luvurinuk, ana vaase axasep nimi mumu lurubuno avolo atdik, ne Devit. Ni ga met pam la digak mir i, la lamaaut teren mo i nemen de, ise at na laaleng.
ACT 2:30 Neni ga leeme vapaase ali at ne Moroa, la ni gaklen pam laxakaape ali at ne Moroa rin. Moroa ga vangpe do ni naba lok ka tara at livipisik li at ne Devit kusu ni naba lox asilox i, ngan loorong.
ACT 2:31 Devit ga ven pam umelamgo ri lavanga salai ne Moroa naba lox i. Kuren la ni ga paase mumu laxakatu kaxat amlong at Lanarong. Ni ga lok, ‘Loroonan teren noxo nemen to at lemenemen at labarongan, la labantuxu ren noxopso.’
ACT 2:32 Moroa ga lox aroo amlong ne Iesu basinge lanmet, la nema axap na maga ven lorooro amlong teren.
ACT 2:33 Ni ga lam kaka i uto vana at laxalibet la ga vaxaxis li i ro at lixitkis orong la ne Moroa xa ga raba i mi lolos kusu ni na riki Loroonan Kaala ren tinama, kerekngan tai mo nemi mi ven i la mi ronga i.
ACT 2:34 Mo levelinga ro vana xopmen na paase mumu ne Devit do ni ga urut uto vana at laxalibet. Ketla ne Devit ga lok keretna, ‘Moroa ga tong i ri Leeme Silok tarak. Unat kis de saparap lakngak tino,
ACT 2:35 se nenia ana lok li limixin munepen minu, na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.’
ACT 2:36 Kuren la limixin axap me Israel dinaklen avukar i do na ne Iesu, no miga vaxarem i ro at laxaba, ne Moroa ga lok li i xusu neni Leeme Silok la Lanarong.”
ACT 2:37 Mo limixin diga ronga i na, diga bulu aleng la diga lok ti ne Pita eburu mi luvuttadi vavang, “Luvutneton nama, maba lok lavanga salai?”
ACT 2:38 Pita ga lok tidi, “Nemi getgesara mina leeng basinge leveloklok kakapmek atnimi, la mina lok kaka lesep susu at laasen at ne Iesu Karisito kusu ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atnimi la minaba ruuna ka na laramtaba at Loroonan Kaala.
ACT 2:39 Moroa ga lok na lavapaase ali rinimi la livipisik li bok atnimi la tidi bok no di nemen paxalom, la tinedi axap ne Moroa naba ro xaka nedi.”
ACT 2:40 Pita ga paase aronga di mi laxalinga solo la ni ga sing tinotno bok di xeretna, “Mina lok tatao avukat nemi xusu mi noxo suma langsangan losongsongot mo naba rupot saparap limixin kakapmek at na levenaleng.”
ACT 2:41 Buaang atnedi diga nunu ap mo levelinga la luvuttadi vavang diga sep susu di. Lavantun larabin sangsangaun kobot (3000) limixin diga beles saparap nedi luvuttadi nunu ap mo laaleng.
ACT 2:42 Diga tupot eburu amisik mi luvuttadi vavang kusu tik lok ka levenanasa at ne Moroa. Digak lok levengkitkis buru la levenanan buru la levesingising atdi.
ACT 2:43 Buaang lempanga sangsangu luvuttadi vavang diga lox i la ga lok buaang limixin diga sangu.
ACT 2:44 Mo luvuttadi nunu diga vot eburu amisik la diga vepes bok lempanga axap atdi xantubu atnedi.
ACT 2:45 Diga sesep bok mi lempanga atdi la mo levempilas teren diga epes i xantubu atnedi ga epovo at levempakpakes atnedi getgesara.
ACT 2:46 At levenaleng axap digat pot eburu amisik ngan loxonbinam tadi ro xeneng at loogu laplavang la diga anan buru leveluxa atdi ro xolonu. Diga anan mo leveluxa eburu mi lumulus la lomomo keneng at lebelen di.
ACT 2:47 Diga emi asu mi ne Moroa la limixin axap diga lok ngangao atdi. At levenaleng axap Leeme Silok gam lam abeles bok luvuttadi diga lok kaka lununu at laasen at ne Iesu ukeneng ap mo luutus atdi.
ACT 3:1 At lara laaleng Pita mi ne Jon dugat pas uto vana at loogu laplavang kusu duna lok lising at lavantun konaleng ukantinao, i ngan leme Judaia digak lox amisix i.
ACT 3:2 At lara langas povolo, laasen teren do Lumusmaragu Maraanu, lara laradi mo gat kis, luxangkedek teren ga molo axap. Nenen ga visik axa i xuren. At levenaleng axap limixin digap kip kaka i uto ap mo langas povolo xusu na ngising panga rin ap mo limixin digat pas uto at loogu laplavang.
ACT 3:3 Ni ga ven ne Pita mi ne Jon duga beles to ap mo loogu, la ni ga sing du xusu duna raba i mi tempanga.
ACT 3:4 Duga ru la duga ven tooro i la ne Pita ga lok tin, “Una ven tinama.”
ACT 3:5 Mo laradi ga milik tidu, ga nua i do ni mo naba lok ka tempanga atdu.
ACT 3:6 Ketla ne Pita ga lok tin, “Nia xopmen tevempilas gamgames kopla leven gol tarak, ketla ana raba u mi lavanga nia a ruuna i. Keneng at laasen at ne Iesu Karisito me Nasaret, a tong i ru do, una ru upana la una vas kaxat.”
ACT 3:7 La ne Pita ga ranga axatu i mi lekngen tino la ga lok aurur i upana. Ap mo mene loxonaleng luxangkedek teren ga lolos ta.
ACT 3:8 Ni ga los kaxat mi luxangkedek teren la ga vas kaxat. La ni ga beles buru midu ukeneng at loogu laplavang gat pas la gat los momo la ga emi asu mi ne Moroa.
ACT 3:9 Mo limixin diga ven mo laradi gat pas la ga emi asu mi ne Moroa,
ACT 3:10 diga ven kibis i do ni laradi singising panga no gat kis to at Lumusmaragu Maraanu at loogu laplavang, diga sangu aleng ap mo lavanga ga rupot saparav i.
ACT 3:11 Mo laradi move gam tebeng tu at ne Pita mi ne Jon la limixin axap mo diga rakdu aleng la diga sixit la diga vot pasa nedi ro at loxot silok saparap loogu laplavang diga tong i do “Lavatkon gu at ne Solomon”.
ACT 3:12 Pita ga ven mo limixin la ga lok tidi, “Leme Israel! Laai mo mi sangu ren mumu i na lavanga? La laai mo nemi mi tu la mia reven tooro nama min? Kereva, mi doxoma i do ma lox avukat na laradi mi lolos axa atnama xopla at loklok nunuan atnama xusu neni i lox epovo i rit pas? Kopmen!
ACT 3:13 Moroa at ne Abaram, Aisak, la ne Jakop, Moroa at lavalabat atdik, neni ga lox asilok laasen at ne Iesu, lasaxaruki ren. Nemi miga song araba limixin kakapmek min kusu dina sev amer i. La miga sok tixirixes i ro melamgo at ne Paelat, ap mo loxonaleng ne Paelat ga lok do na soxomus asu i.
ACT 3:14 Neni Laradi Melemelengan la Manmanton. Ketla nemi miga lok abulubun kepe i, la miga sing ne Paelat kusu na soxomus asu laradi sepsev amet tadi.
ACT 3:15 La nemi miga sev amet ne Iesu, neni lavasuun at lorooro avolo. Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lanmet, la nema na ma paase katling i mi mo lavanga mila nema maga ven i.
ACT 3:16 At lununu mun at laasen at ne Iesu la na laradi mi ven i la miklen i, ira lok ka lolos maxat keneng at luxangkedek teren. Lununu keneng at laasen at ne Iesu na, i lox aroo na laradi de melamgo atnimi axap.
ACT 3:17 La na, luvutnetak mi luvurinuk, nia aklen i do nemi eburu mi luvuttadi amgomgo atnimi miga lox i ri ne Iesu. Miga lox i mila mi goxo xasep at levelinga at ne Moroa.
ACT 3:18 Gano migomgo ne Moroa ga vaase asu levelinga at lavaeme vapaase ali ren do Lanarong teren naba xip losongsongot silok. La ne Iesu ga lox asoorun mo levelinga.
ACT 3:19 Kuren la mina leeng basinge laxakapmek atnimi xusu ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek atnimi,
ACT 3:20 la naba raba nimi mi levenaleng avukat at nai lavatbung menemen kopok la ni naba riki asi amlong ne Iesu, neni Lanarong. Moroa gara soxolik ka vam i do rinimi.
ACT 3:21 Ni naba nemen to vana at laxalibet se at laaleng ne Moroa naba lox amaxat lempanga axap, kerekngan neni ga tong asu i mi levelinga at lavaeme vapaase ali ren megano.
ACT 3:22 Kerepmo ne Moses ga lok, ‘Moroa, neni Leeme Silok atnimi naba sak tiki leeme vapaase ali naba vot kantubu atnimi lubung mixin me Judaia, i ngan ni ga sak tiki ia. Mina ronga levelinga axap neni naba tong i rinimi.
ACT 3:23 Do tara i xopara na ronga levelinga ren, neni naba nemen petpes basinge mo limixin ne Moroa ga soxolik ka vam nedi do ateren to at lorooro melemu. La ne Moroa naba sev amet nedi axap ding tonga xepe levelinga ren.’”
ACT 3:24 La ne Pita ga lok bok, “Lavaeme vapaase ali ga vaxaru ka i at ne Samuel la nedi bok lentaba diga rupot melemu ren, nedi axap diga paase ali mumu lorooro at Leeme Silok.
ACT 3:25 Nemi mi ruuna leveng kakaape at ne Moroa keneng at lavaeme vapaase ali ren. La nemi mi nemen keneng at nom lekabus no ne Moroa ga lox i eburu mi lavalabat atnimi, kerekngan ni ga tong i ri ne Abaram keretna. ‘Keneng at livipisik li ram, nia anaba lox anarong limixin axap at lavatbung menemen.’
ACT 3:26 La kerepmo ne Moroa ga soxolik ka lasaxaruki ren la ga sak tiki i saparap nemi avot kusu na lox anarong nimi xeretna. Ni na lok nimi xusu mina ven kibis laxakapmek atnimi la mina leeng basinge laxakapmek atnimi.”
ACT 4:1 Pita mi ne Jon move duga paase ri limixin la ap mo loxonaleng lavamaasa, mi laradi gomgo at limixin esep diga lok tatao loogu laplavang, la lubung Sadiusi diga vot pasa du.
ACT 4:2 Diga musak mila nedu duga tong i ri limixin do ne Iesu mo ga roo xat amlong pam basinge lanmet, ti lox asuusu i do limixin di met, dinaba roo xat amlong bok.
ACT 4:3 Kuren la diga ranga alis du, la diga lok li du at loogu xokoxo se ap mo laaleng melemu, mila laxangking mo ga lok do na lotup ta.
ACT 4:4 Ketla buaang atnedi diga ronga i mo lavapaase at ne Pita, diga nunu. La luutus atnedi luvuttadi remes ga urut ti lavalimo larabin sangsangaun kobot. (5000)
ACT 4:5 Ap mo laaleng melemu luvuttadi amgomgo at lubung mixin me Judaia, loxongkulao silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga rupot to Jerusalem.
ACT 4:6 Diga rupot eburu mi ne Anas neni lamgomgo at lubungmaasa, la ne Kaiapas, ne Jon, ne Aleksanda la nedi bok lentaba at libibinat at ne Anas.
ACT 4:7 Diga vaxaru ne Pita mi ne Jon to melamgo atdi la diga sue du, “Lolos atnege nemu mu ruuna ka i xusu muna lox i na? La laasen atnege nemu mu gugu min?”
ACT 4:8 Pita ga umsu mi Loroonan Kaala la ni ga lok tidi, “Luvuttadi amgomgo at limixin, la nemi loxongkulao silok.
ACT 4:9 Mi sue nama lingina ri lempanga avukat mata lox i itinongo ri na laradi, luxangkedek teren ga molo, la kereva neni i lox avukat.
ACT 4:10 Minaklen i la limixin axap bok me Israel minaklen i do na laradi na i tu melamgo atnimi, ni ita lox avukat at lolos at laasen at ne Iesu Karisito me Nasaret, no nemi miga vaxarem i at laxaba. Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lanmet.
ACT 4:11 Iesu neni laradi Lovoang Kaala ga paase mumu i xeretna, ‘Mo luuat nemi luvuttadi xipkip gu miga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng.’
ACT 4:12 Keneng mun at laasen teren nedik ataba lok ka lorooro avolo. Mila kopmen bok ba teta at na lavatbung menemen kopok, laasen teren ne Moroa ga raba limixin min kusu nedik ataba rooro mu i at lorooro avolo.”
ACT 4:13 Luvuttadi amgomgo diga sangu aleng at ne Pita mi ne Jon duga paase lolos la kopmen du goxo marat. Diga ven kibis box i do nedu dugat pas amisik eburu mi ne Iesu. La nedu luradi mene xuren, la kopmen du goxok lok at toloklox ase.
ACT 4:14 Di goxo vorang tempanga mila diga ven mo laradi no duga lox avukar i mo ga tu eburu mi ne Pita la ne Jon.
ACT 4:15 Kuren la diga tong i ridu kusu duna vas su basinge mo loxot tongtonga linga. La diga epaase mumu mo lavanga kantubu atdi.
ACT 4:16 Diga esue xeretna, “Ataba lok lavanga salai ridu na luradi? Limixin axap na di nemen de Jerusalem diaklen pam na lavanga sangsangu nedu na luradi duta lox i itinongo, la nedik kopmen ta epovo bok ba do ataba tong i do du toxo lox i.
ACT 4:17 Ketla ata rupe na lavanga xusu noxo epeseves kantubu at limixin. Ata tong i ridu do nemen bok ba duta vaase asu mo laasen ti tara.”
ACT 4:18 La diga ro abeles du ukeneng la diga tong alolos i ridu do nedu noxo tong bok ba mo laasen at ne Iesu la du noxo anasa mi mo laasen teren.
ACT 4:19 Ketla ne Pita mi ne Jon duga vorang i ridi keretna, “Nemi xa mina doxoma mumu i na, do ua i lox avukat at lemeren ne Moroa. Mana ronga res atnimi xopla mana ronga res at ne Moroa.
ACT 4:20 Kuren la nema ma noxo xap ti vaase asu mo lempanga nema maga ven i la maga ronga i.”
ACT 4:21 Luvuttadi amgomgo diga vaase lolos aleng tidu, la melemu diga soxomus asu du. Di goxo epovo do dina sev amarat du, mila buaang limixin diga emi asu mi ne Moroa ri mo lavanga sangsangu ga rupot kantubu atdi.
ACT 4:22 Mo laradi duga lok mo lavanga sangsangu rin, levenmaares teren ga volo lavanuet sangaun.
ACT 4:23 Melemu at losoksoxomus asu atdu, Pita mi ne Jon dugamlong saparap lentaba atdu, la duga tong mo levelinga, lavamaasa silok mi loxongkulao silok diga tong i.
ACT 4:24 Diga ronga i mo, la diga lok legesa doxoma mi lisingising saparap ne Moroa, diga lok keretna, “Leeme Silok, nenu luruntudum li at laxalibet, lavatbung menemen, laras la lempanga axap mo di rooro xeneng teren.
ACT 4:25 Uga vaase asu na levelinga mi Loroonan Kaala at lungusno at ne Devit, lurubuno nama. Neni lasaxaruki ram, ni ga lok, ‘Tila ba limixin at levenabung mixin petpes di musak la di sevut li leventaangas kapmek kusu dinoxo lok maxopok at ne Moroa.
ACT 4:26 Lavaorong at na lavatbung menemen di gagas ti esep eburu mi ne Moroa. La luvuttadi amgomgo dit kis buru ti puse ngas ti lox asi Leeme Silok eburu mi Lanarong, no neni ga soxolik ka i.’
ACT 4:27 Kerepmo ne Erodes mi ne Pontias Paelat diga rupot eburu at na lemenemen silok eburu minedi limixin me Judaia la limixin kopmen di me Judaia, kusu dina lox abulubun kepe ne Iesu. Neni Lasaxaruki Melemelengan taram, mo nu ga lok li i do Lanarong.
ACT 4:28 Diga rupot buru ri lok lempanga no nenu ugara gagas li vam i mi lolos taram la lodoxoma ram do naba vot.
ACT 4:29 Monga Leeme Silok, u ronga vam mo levelinga lolos di tong i. La una lox abelemes nema lavasaxaruki ram kusu mana vaase asu Lagale Lavavang.
ACT 4:30 Una song asu mi lakngam ti lox aroo levenanmeres la una lok bok tempanga sangsangu xeneng at laasen at Lasaxaruki Melemelengan taram, ne Iesu.”
ACT 4:31 Melemu at lisingising atdi, mo loxot nedi diga vot eburu ren gang nengne. Diga umsu mi lolos at Loroonan Kaala la diga vaxaru ka i xusu dina paase asu levelinga at ne Moroa la kopmen bok ba teanmarat.
ACT 4:32 Mo luvuttadi nunu diga nemen mun keneng at legeso doxoma la legese belen. Kopmen teta atnedi ga lok do mo lempanga ren, ateren axa. Ketla diga epes di getgesara mi lempanga axap diga ruuna i.
ACT 4:33 Luvuttadi vavang diga ruuna ka lolos la diga paase asu Lagale Lavavang at laxakatu kaxat amlong at Leeme Silok ne Iesu. La ne Moroa ga suxa umsu di mi leveloklox anarong.
ACT 4:34 Kopmen teta xantubu atdi gat kis pakpakes. Lentaba diga ruuna lengkongkangka la lentaba diga ruuna laraogu, diga sesep min la diga lok kaka levempilas at nom,
ACT 4:35 la diga raba luvuttadi vavang min. La mo levempilas diga epes ba i xantubu atnedi ga epovo at lavakpakes atnedi getgesara.
ACT 4:36 La ne Josep neni at libibinat at ne Levi, neni boro Saipras, mo luvuttadi vavang diga tong box i do Banabas. Lavasuun at laasen Banabas do, “Laradi loklox alolos.”
ACT 4:37 Neni ga sesep mi loxongkangka ren, ga lok ka levempilas, la ga song araba luvuttadi vavang min.
ACT 5:1 Ketla lara laradi laasen teren ne Ananias eburu mi latkin teren ne Sapira. Ni ga sesep mi loxongkangka atdu,
ACT 5:2 ketla ni ga ranga alis lenep unun ap mo levempilas do tin. Latkin teren gakleklen i, la ni ga raba lenep uto ri luvuttadi vavang.
ACT 5:3 Pita ga lok tin, “Ananias, tila u siam abeles ne Satan ia umsu at lodoxoma ram? La ia lox u, ura xarang Loroonan Kaala, la ura ranga alis bok lenep pilas ap mo luunun uga lok ka i ap mo loxongkangka.
ACT 5:4 Avot nu goxovisi na sesep min, ga taram axa. La melemu nu ga sesep min, levempilas bok ataram. Tila ba nenu u doxoma i do una lok na loklok? Nu xopmen una xarang limixin, nenu u xarang ne Moroa!”
ACT 5:5 Ananias ga ronga i na la ga subu si ukopok la ga met. La nedi axap diga ronga i na, la diga marat aleng.
ACT 5:6 La luvuraau maxat diga beles ukeneng la diga bom labantuxu ren, diga xip asu i ukamang la digak mir i.
ACT 5:7 Lavantun lengkon aleng ga volo la latkin teren ga vubeles, ketla ni goxoklen i do latlok teren ga met pam.
ACT 5:8 Pita ga lok tin, “Una tong i ria. Kereva nai luunun axap nemu mi latlok taram muga ranga ka i ap mo loxongkangka?” La ni ga siam la ga lok, “I ruturun, luunun axap.”
ACT 5:9 La ne Pita ga lok tin, “Tila nemu mi latlok taram mu doma i do muna lok tong pen Loroonan Kaala at Leeme Silok? Limixin no dik mit latlok taram no di tu at lumusmaragu monga, la diba xip kaka box u ukamang.”
ACT 5:10 Ap mo mene loxonaleng ni ga subu saparap luxangkedek at ne Pita la ni ga met ta. Mo luvuraau diga beles ukeneng la diga ven i do latkin mo ga met, diga xip kaka i ukamang la digak mir i saparap latlok teren.
ACT 5:11 Langsangan lanmarat ga ravasu xantubu atnedi axap limixin nunu la nedi bok mo diga ronga mo lavanga.
ACT 5:12 Buaang lempanga sangsangu Leeme Silok ga lox i at levengkikngen di luvuttadi vavang teren kusu dina lox i xantubu at limixin. Nedi axap mo luvuttadi nunu digat pot eburu amisik ngan loxonbinam tadi to at loxot laasen teren “Lavatkon gu at ne Solomon.”
ACT 5:13 Mo limixin kopmen tununu atdi diga marat tik lok eburu minedi, keke i do buaang limixin diga lok ngangao aleng atdi.
ACT 5:14 Ketla buaang nedi limixin, lavatlok mi lavakin diga lok kaka lununu at Leeme Silok la diga beles ap mo loxonbinam atdi.
ACT 5:15 Kuren la limixin diga lok kaka luvuttadi mekmeres mi levenora atdi uto at levengkonngas kusu do, ne Pita na vas polo, mo lamamau at lovoovo ren naba lok pavaa di.
ACT 5:16 La buaang nedi limixin diga vas kaxat boro at leven menemen saparap Jerusalem, diga lok kaka levenanmeres atdi, la nedi bok lubunggas ga suxuna nedi. La nedi axap diga lok avukat.
ACT 5:17 Ketla lamaasa gomgo at lavamaasa ga xatu kaxat eburu minedi limixin teren. Mo limixin diga tong nedi do lubung Sadiusi, diga umsu mi levereven peves ti luvuttadi vavang.
ACT 5:18 Diga ranga alis ka luvuttadi vavang la diga lok li nedi at loogu xokoxo.
ACT 5:19 Ap mo laxanimin laangelo at ne Moroa ga suang lumusmaragu ap mo loogu xokoxo la ni ga sat asu di ukamang la ga lok tidi,
ACT 5:20 “Uto nimi at loogu laplavang la mina tong asu Lagale Lavavang mumu lorooro maxat.”
ACT 5:21 Luvuttadi vavang diga ronga res la ga maxantamak suubu diga beles to at loogu laplavang la diga vaxaru ka i xusu dina anasa limixin. Lamaasa gomgo eburu mi limixin teren, diga ro bubua ka lubung amgomgo at lubung mixin me Judaia kusu nedi axap dina lok lavapaase silok. La diga lox aonon levelinga uto at loogu xokoxo xusu dina lok taba nedi mi luvuttadi vavang.
ACT 5:22 Ketla at loxonaleng diga rupot di goxo ven luvuttadi vavang to at loogu xokoxo. Kuren la digamlong uto at luvuttadi amgomgo xusu dina tong axasep nedi min.
ACT 5:23 Diga lok keretna, “At loxonaleng ma rupot to at loogu xokoxo, ma ven i do i tu pipe rinotno, la nedi mo luvuttadi rutu mu mo bok di tu at lumusmaragu. La ma suang mo lumusmaragu la nema maxo ven tara go xeneng.”
ACT 5:24 La mo lavamaasa silok la laradi gomgo at luvuttadi rutu mu diga ronga i na la diga rangku do laai mo ga rupot saparap mo luvuttadi vavang.
ACT 5:25 La lara laradi ga rupot la ga lok tidi, “Mina ronga i na. Luvuttadi mita lok li di itinongo ro at loogu xokoxo no di tu at loogu laplavang la dia anasa limixin.”
ACT 5:26 Kuren la laradi gomgo ga vas kaxat eburu mi luvuttadi rutu mu la diga lam ka amlong luvuttadi vavang. Kopmen di goxo sep nedi mila diga marat do limixin dina lu amet di mi laxanuat.
ACT 5:27 Nedi diga lam kaka luvuttadi vavang ukeneng, la diga vaxaru nedi ro melamgo at luvuttadi amgomgo at loxot tongtonga linga. La lamaasa gomgo ga lok tinedi xeretna,
ACT 5:28 “Maga raba nemi mi levelinga lolos do nemen gat nemi mita anasa mi mo laasen ap mo laradi. Ketla ming tonga xepe i. Mira vaase asu vam nom levenanasa at lengkot axap de xeneng Jerusalem, la nemi mi lox i xuren kusu do nema maba xip tutu mi lanmet teren.”
ACT 5:29 Pita eburu minedi luvuttadi vavang diga vorang i ridi xeretna, “Mana ronga res kusuk mun at ne Moroa la ma noxo ronga res at limixin mun.
ACT 5:30 Moroa, neni lomoroa at lavalabat atnedik, neni ga lox axatu ne Iesu basinge lanmet, melemu atnemi miga vaxarem i ro at laxaba.
ACT 5:31 Moroa ga xiv aurur i upana la ga vaxaxis i saparap lekngen tino mila neni Lamgomgo la Laradi Loklox Arooro xusu na raba limixin me Israel mi langas ti leeng basinge laxakapmek atdi la ne Moroa naba doxoma xepe i.
ACT 5:32 Nema na ma vaase asu na levelinga. Loroonan Kaala bok i vaase asu i, neni nom laramtaba ne Moroa ga raba i rinedi ding tonga res at levelinga ren.”
ACT 5:33 Diga ronga i mo la diga musak aleng, la diga lok do dina sev amet di.
ACT 5:34 Ketla legesara atdi, neni la Parisi laasen teren ne Gamaliel. Neni laradi loklox ase at Laulis Linga la limixin axap diga lok ngangao aleng teren. Ni ga xatu kaxat kantubu at luvuttadi amgomgo la neni ga sing nedi xusu dina riki asu be mo luvuttadi vavang ukamang at toxonaleng mutmut mun.
ACT 5:35 La neni ga lok tinedi luvuttadi amgomgo xeretna, “Leme Israel, mina doxoma avukat mumu lavanga salai mi lok do mina lox i ridi na.
ACT 5:36 Gano ne Tiudas ga vot, ga lok do neni mo i silok aleng. La mo limixin diga mumu asu i ga epovo at lavanuet sangaun kobot (400). Ketla neni ga uu la mo limixin teren diga epeseves la mo lugugu atdi ga met gamasa nga.
ACT 5:37 Melemu at na, ne Judas boro Galili ga rupot ap mo levenaleng at loklok ka asen. Neni bok ga sat ka buaang limixin saparav i. Ketla neni bok ga uu la mo limixin diga mumu asu i, diga epeseves.
ACT 5:38 Kuren la at na lempanga nanga, nia ana tong asu i rinimi. Nemen mita sev amet di. Mina ke mulus di xuren. Mila do na lugugu di lox i mi lodoxoma axa atdi, to gira xap gamasa vam.
ACT 5:39 Ketla do lugugu atdi boro vana at ne Moroa, nemi xopmen mina epovo xusu minaba rupe i. Miba ven i do nemi mi esep mi ne Moroa!”
ACT 5:40 Luvuttadi amgomgo diga mu asu na lavapaase at ne Gamaliel. Diga ro abeles luvuttadi vavang ukeneng, la digak pixis nedi. La diga tong alolos i ridi do nemen gat nedi ta tong asu laasen at ne Iesu, la diga soxomus asu di.
ACT 5:41 Luvuttadi vavang diga vas kaxat basinge luvuttadi amgomgo, diga umsu mi lomomo mila ne Moroa ga siam do diga epovo rip kip lainmangan at laasen at ne Iesu.
ACT 5:42 La at levenaleng axap to xeneng at loogu laplavang la to at leventaogu at limixin, diga anasa la diga vavang mi Lagale Lavavang at ne Iesu, neni Lanarong.
ACT 6:1 Ap mo levenaleng leexes at luvuttadi nunu ga uturut amisik upana. La leedak ga ravasu xantubu atnedi limixin me Judaia mo diga paase Grik la nedi limixin me Judaia diga paase Judaia. Limixin mo diga paase Grik, diga lok do lempat naa atdi, di goxop kip ka epovo levempanga loklok tooro ridi at levenaleng axap.
ACT 6:2 Kuren la nedi na lasangaun mi legepura luvuttadi vavang diga ro bubua ka nedi axap lavaun pinivu la diga lok, “Kopmen nak mokso rinama xusu mana ke xepe na Lagale Lavavang at ne Moroa la mana raba panga nimi.
ACT 6:3 Luvutnetak mi luvurinuk, mina soxolik ka tavanuti tuvuttadi xantubu atnemi xa, mo nemi mikleklen di do di umsu mi Loroonan Kaala la lodoxoma avukat. La nema maba lok li di, kusu dina lok tatao na lugugu.
ACT 6:4 La nema xa maba raba lorooro axap atnema ri lugugu at lisingising la lugugu at lavapaase asu Lagale Lavavang.”
ACT 6:5 Nedi axap diga lok momo ap mo levelinga at luvuttadi vavang. Kuren la diga soxolik ka ne Stiven, laradi ga umsu mi lununu la Loroonan Kaala. La ne Pilip, Porokaras, Nakano, Timon, Pamenas. La ne Nikolaus neni boro Antiok, la goxopmen neni laradi me Judaia, ketla neni gam tebeng lununu ngan leme Judaia.
ACT 6:6 Nedi na diga raba nedi ri luvuttadi vavang la diga lok lising la diga lok li levengkikngen di ro mavana atdi, kusu dina lox anarong di.
ACT 6:7 La levelinga at ne Moroa ga epeseves. Leexes at limixin nunu ro Jerusalem ga uturut amisik mene la buaang atnedi lavamaasa diga lok kaka lununu maxat ap mo Lagale Lavavang.
ACT 6:8 Stiven neni laradi ga umsu mi letaba nabalamu at ne Moroa. La ni ga umsu bok mi lolos la ga lok lempanga sangsangu kantubu at limixin.
ACT 6:9 Ketla lentaba luvuttadi di goxopara rin, nedi luvuttadi boro at lumenemen Sairini la Aleksandria. Diga lotu at lara loogu singising, laasen teren, “Loogu Singising at Luvuttadi Sepsen.” La lentaba leme Judaia boro Silisia la Asia di goxopara ne Stiven. Nedi axap eburu mi ne Stiven diga etep mi levelinga.
ACT 6:10 Ketla Loroonan Kaala ga raba ne Stiven mi lakleklen silok. Kuren la ni ga vaase mi lolos la di goxo epovo xusu dina vorang i.
ACT 6:11 La diga lok li lentaba xusu dina bala raba i, diga lok keretna, “Nema maga ronga ne Stiven, neni ga paase vupu ri ne Moses la ne Moroa.”
ACT 6:12 Kerepmo diga lox axatu lodoxoma at limixin, loxongkulao silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga. Diga vot pasa ne Stiven, la diga ranga alis i. La diga lam kaka i uto melamgo at luvuttadi amgomgo.
ACT 6:13 La diga lox abeles lentaba luvuttadi xusu ti xarang taba i. Diga lok, “Na laradi i paase vupu ri na loogu laplavang at ne Moroa la Laulis Linga at ne Moses.
ACT 6:14 Maga ronga i do ga lok do ne Iesu me Nasaret ba ut asi na loogu laplavang la naba ba gili bok leretere ne Moses ga raba avolo dik min.”
ACT 6:15 Nedi axap digat kis go, diga ven tooro ne Stiven la diga ven lemeren ga ngan ta lemeren laangelo at ne Moroa.
ACT 7:1 La lamaasa gomgo ga sue ne Stiven, “Kereva na levelinga di lox i ru, i ruturun?”
ACT 7:2 La ne Stiven ga vorang i ridi xeretna, “Luvutnetak la luvuttamak. Mina ronga be levelinga rak. Moroa at laxasep ga rupot saparap ne Abaram ne temen dik ap mo laaleng neni ga nemen to Mesopotemia, la avot ti laaleng neni gat pas uto Aran.
ACT 7:3 La ne Moroa ga lok tin, ‘Una on basinge lemenemen taram eburu mi libibinat taram, la unat pas ti mo lemenemen nia anaba lox ase u min.’
ACT 7:4 Kuren la ni ga vas kaxat basinge lenep silok, laasen teren Kaldia, la ni gat pas kusu ti nemen to Aran. Melemu at lanmet at ne temen ne Abaram, Moroa ga ro ka i xusu na on basinge mo lemenemen la na vubeles at na lenep silok, monga nemi mi nemen teren.
ACT 7:5 Moroa xopmen goxo raba ne Abaram mi tenep at nai laxangka do tin axa, kopmen tinotno tekot go at na laxangka. Ketla ne Moroa ga xaape min tin do ni naba raba i min la ateren axa, la mo livipisik li bok teren melemu. Ap mo laaleng ne Moroa ga lok na laxakaape ri ne Abaram, Abaram goxovisi na ruuna taxamdak.
ACT 7:6 Ketla ne Moroa ga lok tin, ‘Livipisik li ram dinaba nemen to at lenep petpes, ap mo lenep dinaba lok ngan lavasaxaruki la dinaba xip buaang laxanmumuat at lavanuet sangaun kobot (400) levenmaares.
ACT 7:7 Ketla melemu anaba song araba langsangan levengkokoxo rinedi limixin do dina lox asongot limixin tarak. Melemu bok dinaba vas kaxat basinge mo lenep la dinaba lotu saparav ia at na lenep.’
ACT 7:8 La ne Moroa ga raba ne Abaram mi leretere ri rivit kepe lengkontuxu, i ngan loklok katling ti limixin me Israel. Kuren la ne Abaram ga vit kepe loxontuxu at ne Aisak, melemu at lavanuan aleng latkin at ne Abaram ga visik asu i. Aisak ga vit kepe loxontuxu at ne Jakop, la ne Jakop ga vit kepe lengkontuxu at lasangaun legepura nedi lempareme avolo atdik.
ACT 7:9 Nedi na laxamdak at ne Jakop, diga reven peves at neton di, ne Josep. La diga sesep min ngan lasaxaruki uto Isip. Ketla ne Moroa ga nemen eburu min,
ACT 7:10 la ni ga lox asepsu i basinge mo laxanmumuat gat pot saparav i. Ap mo loxonaleng ne Josep ga ru ro melamgo at ne Parao, loorong me Isip, Moroa ga raba ne Josep mi lodoxoma avukat la loklok nunuan. Parao ga ven kibis i la ga lok li ne Josep kusu neni lamgomgo ap mo lenep silok la keneng bok at loogu nunuan teren.
ACT 7:11 Ketla loroxo silok ga vot ap mo lunep silok, Isip la Kanan, la ga lox asu buaang laxanmumuat. Goxopmen bok tempanga anan ti lavalabat atdik.
ACT 7:12 La ne Jakop ga ronga i do leveluxa mo gak lok to Isip, la ni ga sak tiki mo laxamdak teren uto. Ni lavatpas avot atdi ugo.
ACT 7:13 At lavatpas sepsev agepura atdi, ne Josep ga tong asu i ri luvutneton dola neni neton di. La ne Parao gaklen ba limixin at ne Josep ap mo laaleng.
ACT 7:14 La ne Josep ga lox aonon lavapaase uto ri ne temen, ne Jakop, la ga tong i rin eburu mi libibinat teren kusu dinat pas uto Isip. Nedi axap diga epovo at lavanuti sangaun mi lavalimo.
ACT 7:15 La ne Jakop ga vas kaxat eburu mi limixin teren uto Isip. Ap mo lenep neni eburu mi lavalabat atnedik diga nemen e, se diga met.
ACT 7:16 Diga xip kaka amlong labarongan atnedi uto Sekem la digak mit di at loxot ne Abaram ga un kaka i at libibinat at ne Emo mi levempilas.
ACT 7:17 Mo laaleng ga sixit auret kusu ne Moroa na lox epovo laxakaape ren ga lox i ri ne Abaram. Luutus at lubung mixin me Judaia ga uturut aleng upana.
ACT 7:18 Melemu lara loorong petpes, kopmen goxokleklen ne Josep, neni gam gomgonga limixin me Isip.
ACT 7:19 Ni ga bala vukpuk lavalabat atdik la ni ga musak di, ga lok nedi xusu dina lok pes laxamdak atdi uto kusu mo laxamdak lixilik atdi dinaba met.
ACT 7:20 Ap mo levenaleng lavalabat atdik digap kip levenmumuat, la lara latkin ga visik ne Moses, neni lagale lamdak la ga lox avukat at lemeren ne Moroa. Ni ga nemen maxopok at loklok tatao at ne temen at lavantun gaaling.
ACT 7:21 Ketla ne temen mi nenen duga lok li i ro xamang la loolik at ne Parao ga lok ka i xusu ni na lox asilox i ngan lamdak tin.
ACT 7:22 Ni ga lox ase ro Isip la ga umsu mi lakleklen at leveloklok atdi, la ni ga silok aleng at levempapaase la at lempanga axap ni gak lox i.
ACT 7:23 Moses ga lavanuet sangaun maares teren la ni ga vara i do na ven limixin teren me Israel.
ACT 7:24 Ni ga ven lara atnedi, lara me Isip gap sev i. Kuren la ni gat pas la ga lok do na lok tooro mo laradi me Israel, la ni ga sev amer i xusu ti sepo i.
ACT 7:25 Ni ga nua i do limixin teren mo digaklen pam i do ne Moroa ga soxolik ka i xusu ni naba soxomus asu di at loxokoxo. Ketla nedi xopmen di goxo xasep teren.
ACT 7:26 Ap mo lara laaleng melemu ni ga ven manga legepu radi me Israel duga esep, la ni ga lok do na lok lumulum kantubu atnedu. Ni ga lok, ‘Muna ronga i na. Nemu vam nom leton. Tila nemu mu esep?’
ACT 7:27 Ketla mo lara ga vaxaru kaxat mo leesep ga so asu ne Moses la ni ga lok, ‘Nege ga lok li u xusu nenu lamgomgo atnama la unang tonga linga atnama?
ACT 7:28 U vara manga i do una sev amer ia xerekngan nenu uta sev amet mo laradi me Isip itinongo?’
ACT 7:29 Moses ga ronga i na la ga sixiro boro Isip la ni gara nemen to Midien ngan laradi xadiong. Mo go neni ga ruuna legepu madak.
ACT 7:30 Ni ga nemen go Midien at lavanuet sangaun maares la melemu at na, laangelo at ne Moroa ga rupot saparav i ro at lamatbin, gak lok at lakaana, laasen teren Sinai. Mo laangelo gak lok to at lara luuna lixilik. Laxao gak lok ap mo luuna, ketla kopmen goxo rin kotos levempavaxan una ren.
ACT 7:31 Moses ga sangu aleng teren, la ni ga vas saparap mo luuna xusu na ven avukar i. La ni ga ronga laxaka at Leeme Silok ne Moroa ga lok keretna.
ACT 7:32 ‘Nenia ne Moroa at lavalabat atnemi, Moroa at ne Abaram, Aisak la ne Jakop.’ Moses ga dede mi lanmarat la ni goxo lok do na ven bok ba i.
ACT 7:33 Moroa ga lok tin, ‘Una lok pes luvanga vatpas taram, mila na loxot nenu u tu ren, ni i xaala aleng.
ACT 7:34 Nia ara ven pam levenmumuat limixin tarak di suma i ro Isip. Nia ara ronga vam lerengteng atnedi la nia ara si xusu ana lok tooro di. Ude nga u la nia aba sak tiki u uto Isip.’
ACT 7:35 Moses neni laradi limixin me Israel di goxopara rin. Diga sue i, ‘Nege ga lok li u do nenu lamgomgo atnama la laradi rongtonga linga atnama.’ Ketla ni laradi ne Moroa ga sak tiki i ngan lamgomgo la laradi loklox asu, kerekngan laangelo ga tong i ro ap mo luuna, laxao gak lok teren.
ACT 7:36 Neni ga lam asu ka limixin basinge lenep Isip, ga lok lempanga sangsangu ro Isip, la to bok at loxontas laasen teren, Laras Memele, la to bok at lamatbin at lavanuet sangaun maares.
ACT 7:37 Moses neni laradi ga paase ri limixin me Israel do ‘Moroa naba riki taradi vapaase ali rinimi xerekngan neni ga riki ia. La neni at tara xa atnimi.’
ACT 7:38 Neni mo laradi ga nemen eburu mi limixin me Israel to at lamatbin, neni ga nemen eburu mi lavalabat atdik la laangelo bok mo ga paase rin to at lakaana Sinai. Neni ga lok ka Laulis Linga at ne Moroa xusu na raba i rinedik limixin me Israel.
ACT 7:39 Ketla lavalabat atdik goxopara na ronga res teren, diga sok tixirixes xepe i la diga lok do dinamlong uto Isip.
ACT 7:40 Diga tong i ri ne Aron, ‘Una lok tevempoovo moroa rinama xusu namgo rinama at langas. Nema xopmen manaklen i do lavanga salai ga rupot saparap mo laradi, ne Moses mo ga lam asu nama boro Isip.’
ACT 7:41 Ap mo loxonaleng mun diga lok lovoovo bulumaxao mi levengkikngen di la digaplavang saparav i mi leventamtaba la diga lok leluxa silok ti lok katling i.
ACT 7:42 La ne Moroa ga lox abulubun kepe nedi, la ga ke xepe nedi xusu dina lotu saparap lempanga i nemen to vana at laxalibet. I lok ngan levelinga i nemen keneng at lubuk at lavaeme vapaase ali i lok keretna, ‘Limixin me Israel! Kopmen mi goxoplavang mi lempanga mi lavanuet kangkedek tia la miga lok letaba min ti lara vetpes ap mo lavanuet sangaun maares to at lamatbin.
ACT 7:43 Ketla miga lok tatao loogu at lomoroa ne Molok, la lovoovo at lenti, ne Repan. Nedi axap nom laxampoovo vanga nom nemi miga lox i do ri lotu ren. Kuren la anaba riki xepe nimi uto melemu at lenep silok Babilon.’
ACT 7:44 Lavalabat atnedik diga lok tatao loogu kadis at ne Moroa ro at lamatbin. Diga gugu i ngan ne Moroa ga lox ase ne Moses min to at lakaana Sinai.
ACT 7:45 Melemu lavalabat atnedik no diga lok kaka mo loogu boro at luvuttemen nedi la diga xip kaka i eburu minedi at laaleng diga emu mi ne Josua. La diga lok kaka lara lenep kangka basinge lara libibinat petpes no ne Moroa ga lok kepe di ve, avot ti lovotpot atdi. La mo loogu ga nemen go se at levenaleng at ne Devit.
ACT 7:46 Moroa ga vara aleng ne Devit la ne Devit ga sue ne Moroa kusu na siam avolo i ri xip toogu laplavang ti ne Moroa at ne Jakop.
ACT 7:47 Ketla ne Solomon axa ga xip mo loogu ri ne Moroa.
ACT 7:48 Ketla Leeme Avolo kopmen na nemen at leven gu limixin dip kiv i. I lok ngan leeme vapaase ali ga tong i xeretna,
ACT 7:49 ‘Moroa ga lok keretna, laxalibet neni loxonin orong tarak, la laxangka ni loxot burubut at luxangkedek tarak. Toogu xereva nemi miba xiv i ria? Ua ba toxot tia ri lox amas?
ACT 7:50 Nenia xa aga rudum li na lempanga axap.’”
ACT 7:51 La ne Stiven ga lok bok tidi, “Miba baulang alika? Lingisa ba minaba siam ka levelinga at ne Moroa ukeneng at lebelen nimi? La lingisa ba nemi minaba ronga res at levelinga at ne Moroa? Nemi mi lok ngan pam lavalabat atnimi. Nemi bok na mi xopara ri Loroonan Kaala!
ACT 7:52 Lavalabat atnimi diga lox asongot lavaeme vapaase ali axap. Digap sev amet luvuttadi at ne Moroa, no gano migomgo diga paase asu lovotpot at Laradi Manmanton. Ketla nanga nemi miga song araba i ri limixin esep la miga sev amer i.
ACT 7:53 Nemi vam na miga lok ka Laulis Linga at ne Moroa no lubung angelo diga song araba nemi min. Ketla nemi xopmen mina mumu asu i.”
ACT 7:54 Mo luvuttadi amgomgo at loogu laplavang diga ronga i nom la diga musak aleng la diga atat etang levesangsa atdi ri ne Stiven mi lumukmusak.
ACT 7:55 Ketla ne Stiven ga umsu mi Loroonan Kaala, neni ga milik aurut upana at laxalibet la ni ga ven lisisixam at ne Moroa, la ne Iesu ga tu saparap lekngen tino.
ACT 7:56 Ni ga lok, “Mina ven i! Nia a ven laxalibet i rem suang. La Laradi Mevana i tu saparap lekngen tino at ne Moroa.”
ACT 7:57 Digap kup silok la diga lok pe levenbaalung atnedi mi levengkikngen di. La diga sixit eburu uto saparap ne Stiven,
ACT 7:58 diga sar asu i basinge mo lemenemen silok, la diga luvar i. La mo luvuttadi diga luvat ne Stiven diga lok li levempanga singsiga atdi ro at lara laradi, laasen teren ne Sol.
ACT 7:59 Nedi move diga lulu uat ne Stiven mi laxanuat la ni ga sing keretna, “Iesu, Leeme Silok, una lok ka loroonan tarak!”
ACT 7:60 Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ni ga sing silok keretna, “Leeme Silok. Nemen uta doxoma na laxakapmek atnedi di lox i ria.” Ni ga tong i mo la ni ga met ta.
ACT 8:1 La ne Sol ga siam ap mo laniu at ne Stiven. Ap mo mun laaleng luvuttadi nunu ro Jerusalem diga vaxaru ka i xusu dina suma ka laxasongsongot silok. Luvuttadi nunu diga epeseves at lengkot axap Judaia la Samaria, ketla luvuttadi vavang diga nemen to Jerusalem.
ACT 8:2 Ket lentaba luvuttadi diga lotu saparap ne Moroa digak mit ne Stiven, diga lok tuntun mu i.
ACT 8:3 Ketla ne Sol ga lok tong pen i do na sev amet limixin axap diga nunu. La limixin esep digat pas uto at laraogu atnedi xusu dina ranga alis ka di, lavatlok eburu mi lavakin, la diga lok li di at loogu xokoxo.
ACT 8:4 Luvuttadi nunu no diga epeseves, digat pas ti lengkot axap, la diga vavang mi Lagale Lavavang.
ACT 8:5 Pilip gat pas uto at lara lemenemen at lenep Samaria la ni ga vavang mi Lagale Lavavang at Lanarong tinedi limixin me go.
ACT 8:6 Buaang limixin diga ru pilo la diga ronga avukat mo levelinga at ne Pilip. Digang tonga i mo la diga ven bok lempanga sangsangu neni ga lox i.
ACT 8:7 Laxan gas diga ravasu basinge buaang limixin mi langsangan lerengteng. Buaang atnedi limixin mo lengkot atnedi ga molo la nedi bok lentaba di goxo epovo rit pas, diga lox avukat.
ACT 8:8 Kuren la langsangan lomomo ga rupot saparap limixin ap mo lemenemen.
ACT 8:9 Keneng ap mo lemenemen lara laradi laasen teren ne Simon. Neni at leventaba levenaleng neni gak lox asangu limixin me Samaria mi mo lempanga sangsangu ren. Ni ga lok do neni mo i silok tinotno.
ACT 8:10 La buaang nedi ap mo lemenemen, nedi limixin mun kuren la nedi lentaba silok diga lok ngangao aleng teren. Diga lok, “Neni nom lara i ruuna lolos at ne Moroa la lolos teren i silok.”
ACT 8:11 At levenaleng buaang neni gak lox asangu nedi mi mo lengkot at lemenemen (magic). Kuren la diga mumu asu levelinga ren.
ACT 8:12 La nedi diga nunu at lavapaase at ne Pilip mumu Lagale Lavavang at Linintoo at ne Moroa la at laasen at ne Iesu me Nasaret, Pilip ga sep susu di, lavatlok la lavakin bok.
ACT 8:13 Simon bok neni ga nunu, la melemu at lesep susu ren ni ga nemen auret ne Pilip, la ni ga sangu aleng at lempanga sangsangu ni ga ven ne Pilip gak lox i.
ACT 8:14 Luvuttadi vavang to Jerusalem diga ronga i do limixin to Samaria diga nunu at levelinga at ne Moroa. Kuren la diga riki ne Pita mi ne Jon saparap nedi.
ACT 8:15 Duga rupot la duga sing ne Moroa xusu nedi bok dina lok ka Loroonan Kaala.
ACT 8:16 Loroonan Kaala goxovisi na vubeles at tara atdi, diga lok kaka mene lesep susu at laasen at ne Iesu neni Leeme Silok.
ACT 8:17 La ne Pita mi ne Jon duga lok li levengkikngen du at lempatlak atdi, la nedi diga lok ka Loroonan Kaala.
ACT 8:18 Simon ga ven i do ne Moroa ga suxa nedi mi Loroonan Kaala ap mo loxonaleng ne Pita mi ne Jon duga lok li levengkikngen du at lempatlak atdi. La ni ga lok do na raba ne Pita mi ne Jon mi levempilas
ACT 8:19 la ni ga lok, “Muna raba ia mi nom lolos, kusu do nia ana lok li lukngak at tara, ni na umsu mi Loroonan Kaala.”
ACT 8:20 Ketla ne Pita ga vorang i rin, “Nenu eburu mi lempilas taram unat pas uto at lemenemen songsongot mila nu u doxoma i do nenu mo una un ka laramtaba at ne Moroa mi lempilas!
ACT 8:21 Nenu xopmen tekot taram at na lugugu atnama, mila labalam kopmen nak mokso at lemeren ne Moroa.
ACT 8:22 Una lox ekun lorooro ram la una sing saparap Leeme Silok, kusu neni ba doxoma xepe na laxakapmek ik lok at labalam.
ACT 8:23 Nia a ven i do nenu u umsu mi levereven peves, la lorooro ram i umsu mi laxakapmek la kopmen na epovo xusu una sixiro basinge i.”
ACT 8:24 La ne Simon ga lok ti ne Pita mi ne Jon, “A vara i do muna sing ti Leeme Silok, kusu kopmen tara at na lempanga mu tong pam i, naba rupot saparav ia.”
ACT 8:25 Melemu at lavapaase asu atnedu la levelinga at Leeme Silok, Pita mi ne Jon duga vas bilong uto Jerusalem. Ap mo lomlong atnedu duga vavang mi Lagale Lavavang to at laxanmenemen solo me go Samaria.
ACT 8:26 Laangelo at ne Moroa ga vaase ri ne Pilip keretna, “Una lok agagas li u la una vas kaxat uto at langa i laa boro Jerusalem la uto Gasa.” (Na langa kopmen bok ba dinat pas teren.)
ACT 8:27 La ne Pilip ga gagas la ga vas kaxat. La lara laradi boro Itiopia, neni la iunak. Ni leeme silok me go la ga lok tatao lempilas at latkin gomgo ne Kades boro Itiopia. Ni gat pas uto Jerusalem kusu naplavang saparap ne Moroa, la ni ga vas bilong mi lavatkaris teren.
ACT 8:28 Ni gat kis la ga utus at lubuk at leeme vapaase ali ne Aisaia.
ACT 8:29 Loroonan Kaala ga tong i ri ne Pilip, “Una vas tangarang mo lavatkaris la unat pas saparav i.”
ACT 8:30 Pilip ga sixit soso mun uto at lavatkaris la ni ga ronga mo laradi ga utus lubuk at leeme vapaase ali ne Aisaia. La ni ga sue i, “U xasep at levelinga mo nu u utus i?”
ACT 8:31 Mo laradi ga vorang i rin, “Nia aba xasep teren kereva? Kopmen tara vetpes kusu naba tong axasev ia min.” La ni ga sing ne Pilip do na eng urut la na xis to at lavatkaris eburu min.
ACT 8:32 Mo levelinga at ne Moroa xeneng ap mo lubuk ni ga utus i, ga lok keretna, “Neni ga lok ngan ta lisipsip no diga lok ka i xusu dina sev i. Neni ga lok ngan lisipsip maxat no xopmen nak lok gusugus do di sep korop levengkabinim teren, ni goxo tong tekolinga.
ACT 8:33 Neni ga lox alixilix i la ni goxo vorang i mi tekolinga. Kopmen teta noxo lox epovo do na paase mumu livipisik teren, mila lorooro ren nade at lavatbung menemen ira vot pam at laxavaxap teren.”
ACT 8:34 Mo leeme silok ga lok ti ne Pilip, “Tong i ria, do nege mo na leeme vapaase ali ga paase mu i? Tin kopla ti tara vetpes?”
ACT 8:35 Pilip ga vaase rin, ga vaxaru ka i ap mo loxot, neni ga utus i, Pilip ga tong Lagale Lavavang at ne Iesu rin.
ACT 8:36 Nedu dugat pas ap mo langa la duga rupot to at lara loxot ladan ga nemen teren. La mo laradi gomgo ga lok, “Ladan na ik lok. Laai mo ik lok pe ia do ana lok kaka lesep susu?”
ACT 8:37 [Pilip ga lok tin, “Nenu u epovo do una lok ka lesep susu, mo do u nunu ruturun mi lorooro axap taram.” Ni ga vorang i rin, “A nunu do Iesu Karisito neni Nitna ne Moroa.”]
ACT 8:38 Mo leeme silok ga lox alis mo lavatkaris la lakaris ga ru. La Pilip eburu mi mo laradi duga vas si uto xopok at ladan la diga ru ro xeneng teren, la ne Pilip ga sep susu i.
ACT 8:39 Diga vas su boro at ladan la Loroonan Kaala at ne Moroa ga lok ka ne Pilip uto vetpes. La mo laradi goxo ven bok ba i, ketla ni gat pas epolo mun at langa, la ga umsu mi lomomo.
ACT 8:40 Pilip ga ven kibis i do ni mo ga nemen ta ro Asotas, la ni ga vas kaxat la gat pas keneng ap mo levenmenemen, la ni ga vavang mi Lagale Lavavang se neni ga rupot to Sisaria.
ACT 9:1 Ap mo levenaleng Sol move ga lolos do nap sev amet limixin nunu at Leeme Silok. Ni gat pas uto at lamaasa gomgo,
ACT 9:2 la ga sue i do ni na lok ka lavapaase axasep ti lox ase nedi limixin me Judaia diga nemen to Damasko. Neni ga vara i xusu na vuse ka nedi diga mumu asu langas at Leeme Silok go, la ni naba ranga alis di, lavatlok eburu mi lavakin la na sat ka di uto Jerusalem.
ACT 9:3 At lavatpas teren uto Damasko, ga auret ti mo lemenemen silok, soso mun langsangan laxasep boro vana at laxalibet ga soo pavaa i.
ACT 9:4 Ni ga subu si ukopok at laxangka la ni ga ronga laxaka at lara ga lok tin, “Sol, Sol. Tila uk lox asongor ia?”
ACT 9:5 Ni ga sue i, “Leeme Silok, nenu nege?” Mo laxaka at lara ga lok tin keretna, “Nenia ne Iesu, mo nu uk lox asongor ia.
ACT 9:6 Ketla una xatu la unat pas uto at lemenemen silok la mo go tara ba tong tempanga salai nenu uba lox i.”
ACT 9:7 Mo luvuttadi diga emu mi ne Sol, diga ru pilo, la di goxo tong tekolinga. Diga ronga laxaka at lara ketla di goxo ven teta.
ACT 9:8 Sol ga xatu kaxat boro xopok at laxangka la ga valas luxatli ren, ketla ni goxo ven tempanga. Kuren la diga ranga ka i ro at lekngen la diga lam ka i uto Damasko.
ACT 9:9 At lavantun aleng ni goxo epovo do na ven tempanga, la ap mo bok levenaleng ni goxo anan la goxo inin.
ACT 9:10 Lara lun pinivu ga nemen to Damasko, laasen teren ne Ananias. Ni ga ven lisilimet, la keneng teren Leeme Silok ga lok tin, “Ananias.” La ni ga vorang i, “Leeme Silok, nenia na.”
ACT 9:11 Leeme Silok ga lok tin, “Una gagas la unat pas uto at langas, laasen teren, Langas Mokmokso, la mo go at loogu at ne Judas, una sue ri laradi me Tasas laasen teren ne Sol, neni mo i ngising.
ACT 9:12 La at lisilimet teren ni i ven lara laradi, laasen teren ne Ananias i beles ukeneng la i lok li lukngen at lavatlak teren kusu ni na ven bok ba.”
ACT 9:13 Ananias ga vorang i rin keretna, “Leeme Silok, buaang limixin diga tong lempanga ria mumu nom laradi, la mumu bok lempanga xakapmek ni ga lox i ri limixin taram to Jerusalem.
ACT 9:14 La ni gat pas ude Damasko mi levelinga lolos at lavamaasa silok, kusu na xoxo ka nedi di mumu asu laasen taram.”
ACT 9:15 Leeme Silok ga lok tin, “Una vot pasa i, mila nia ara soxolik ka vam i xusu ni na mumu asu ia, la ni naba lox axasep laasen tarak tinedi limixin kopmen di me Judaia la ti lavaorong la ti limixin me Israel.
ACT 9:16 La nia anaba lox ase i mi mo lempanga ni naba songot teren mumu lununu ren saparav ia.”
ACT 9:17 La ne Ananias ga vas kaxat la ga rupot to at loogu at ne Judas la ga beles ukeneng la ga lok li lukngen to at ne Sol la ni ga lok, “Netak ne Sol, Leeme Silok i riki ia, Iesu axa, no ga rupot saparav u ro at langas at lavatpas taram ude. Ni i riki ia xusu una reven bok ba la una lok ka Loroonan Kaala.”
ACT 9:18 Ap mo mene loxonaleng, lavanga ga lok ngan lengkexeleng mat ga subu su boro at luxatli at ne Sol la ni ga epovo manga xusu ni na reven bok ba. Ni ga xatu kaxat la ga lok ka lesep susu.
ACT 9:19 La melemu at laanan teren, lolos teren garamlong bok ba. Sol ga nemen to Damasko eburu mi limixin nunu at lentaba levenaleng.
ACT 9:20 Sol ga beles to xeneng at laraogu singising la soso mun ni ga vaxaru ka i xusu na vavang mi laasen at ne Iesu. Ni ga lok, “Iesu neni Nitna ne Moroa.”
ACT 9:21 La nedi diga ronga i, diga rakdu la diga esue, “Kereva na? Na laradi ga nemen to Jerusalem la ni gap sev amet limixin diga nunu at ne Iesu. La ni gat pas ude xusu na ranga alis nedi la na lok kaka nedi uto at lavamaasa silok.”
ACT 9:22 Ketla lavavang at ne Sol ga mumuat amisik, la ni ga lox asuusu i do ne Iesu mo neni Lanarong. La levelinga ren ga mumuat aleng la buaang atnedi limixin me Judaia mo diga nemen to Damasko di goxo epovo do dina vorang i.
ACT 9:23 Buaang levenaleng gara volo, la limixin me Judaia diga vot buru la diga lok li lara langas linga ri sev amet ne Sol.
ACT 9:24 Ketla ne Sol ga ronga ka levelinga atdi. At levenaleng kangking la levenaleng kanimin diga reven tin to at levenngas povolo ap mo lemenemen kusu dina sev amer i.
ACT 9:25 Ketla ga at lara laxanimin luvuttadi no diga mumu asu ne Sol, diga lok ka i la diga suxa abeles i at laxaxi buso la diga lox asi i uto xopok at loxon musmaragu lixilik ga nemen to at lenep at langas uat diga rit kangkan mo lemenemen min.
ACT 9:26 Sol ga vas bilong uto Jerusalem la ni gak lok tong pen i do ni na gugu eburu mi limixin nunu. Di goxo nunu do neni mo laradi nunu la diga e amarat teren.
ACT 9:27 Melemu ne Banabas ga lok tooro i la ga lam ka i uto saparap luvuttadi vavang. Ni ga soxomus ba i ridi do ne Sol ga ven Leeme Silok to at langa la Leeme Silok ga paase rin. Ni ga tong box i ridi do ne Sol ga vavang mi laasen at ne Iesu ro Damasko la kopmen goxo marat.
ACT 9:28 Kuren la ne Sol ga nemen eburu minedi la gat pas uto at lengkot axap Jerusalem, la ni ga vavang lolos mi laasen at Leeme Silok la kopmen goxo marat. Goxopmen tara ga rupe lugugu ren.
ACT 9:29 Ni eburu minedi limixin me Judaia mo diga paase Grik diga etep mi levelinga, ketla diga lok tong pen i do dina sev amer i.
ACT 9:30 Ketla limixin nunu diga ronga i mo la diga lam ka ne Sol uto loxon at lemenemen Sisaria la diga lox aonon i uto Tasas.
ACT 9:31 Kuren la luvuttadi nunu at lengkot axap Judaia, Galili, la Samaria, diga ruuna limila la kopmen bok ba di goxo marat. La leexes at limixin nunu ga urut. Mila Loroonan Kaala ga gugu kantubu atdi, la diga lok ngangao aleng Leeme Silok.
ACT 9:32 Pita ga vas tangtagap at lengkot axap saparap Jerusalem, la at lara laaleng ni gat pas kusu na ven limixin at ne Iesu no diga nemen to Lida.
ACT 9:33 Mo go ni ga ekip tangarang mi lara laradi, laasen teren ne Inias, labantuxu axap teren ga molo la ni goxo lox epovo i do na xatu kaxat at loora mikmidi ren at lavanuan maares axap.
ACT 9:34 Pita ga lok tin, “Inias. Iesu Karisito i lox aroo u. Katu kaxat la una sa avukat loora ram.” Ap mo mene loxonaleng Inias ga xatu kaxat upana.
ACT 9:35 Mo limixin diga nemen go Lida la Seron diga ven mo laradi ga lox avukat nga la buaang atnedi diga nunu at Leeme Silok.
ACT 9:36 To Jopa lara latkin ga nemen, laasen teren ne Tabita, neni latkin nunu. (Laasen bok teren at lavapaase Grik do ne Dokas). Ni ga raba axap lorooro ren kusu na lok tooro limixin pakpakes mi leven gugu nunuan.
ACT 9:37 At lara laaleng ni ga meres la ni ga met. Labantuxu ren diga gos i la diga vaxamdi li i ro xeneng at lara loogu ga nemen to vana.
ACT 9:38 Jopa xopmen goxo vaxalom boro Lida. La mo luvuttadi nunu ro Jopa diga ronga i do ne Pita mo gak lok to Lida. Kuren la diga riki legepu radi saparav i mi lavapaase keretna, “Soso mene u la unat pas uto Jopa.”
ACT 9:39 La ne Pita ga xatu kaxat la ga vas kaxat eburu midu. At loxonaleng neni ga rupot diga lam kaka i uto ap mo loogu mevana. Mo lempat naa diga ru bubua saparav i, digang teng la diga lox ase i mi lempanga singsiga la lenbantamon ne Dokas gak sox i ap mo levenaleng ni ga rooro ren.
ACT 9:40 Pita ga lox asu axap di ukamang ap mo loogu, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing. Melemu ren, neni ga rem gili mu ne Tabita la ga lok, “Tabita, katu kaxat.” La ni ga valas luxatli ren la ga ven ne Pita la ga xis upana.
ACT 9:41 Pita ga ranga axatu i mi lekngen. La ni ga ro bubua ka luvuttadi nunu la lempat naa, la ga lox ase di mi ne Tabita mo gara roo xat pam.
ACT 9:42 Levelinga at na lavanga sangsangu ga rem epeseves at lengkot axap Jopa, la buaang limixin diga nunu at Leeme Silok.
ACT 9:43 Pita ga nemen go Jopa at levenaleng buaang eburu mi laradi ga gugu lenbantuxu at levenbulumaxao laasen teren ne Simon.
ACT 10:1 Lara laradi ga nemen to Sisaria laasen teren ne Konilias, neni laasesep at limixin esep boro Rom diga tong nedi do, “Limixin esep me Itali.”
ACT 10:2 Konilias laradi ga lotu saparap ne Moroa. Nedi axap diga nemen ap mo loogu ren diga lok ngangao at ne Moroa. Buaang lempanga neni ga lox i xusu ti lok tooro limixin pakpakes boro Judaia, la ni ga ngising amisik ne Moroa.
ACT 10:3 At lara laaleng at lavantun konaleng ga ukantinao, neni ga ven lisilimet la keneng ap mo lisilimet teren neni ga ven axasep avukat laangelo at ne Moroa ga vubeles ukeneng at loogu ren la ga lok tin, “Konilias!”
ACT 10:4 La ni ga ven tooro laangelo mi lanmarat la ni ga lok, “Kereva mo, Leeme Silok?” Laangelo ga lok, “Moroa ira siam ka vam levesingising taram la leven gugu nunuan taram, la ni ira doxoma vam u.
ACT 10:5 La nanga una riki tuvuttadi uto Jopa kusu dina lam ka lara laradi, laasen tinotno ren ne Simon Pita.
ACT 10:6 Neni loose i nemen to at loogu at laradi i gugu lempanga singsiga mi lenbantuxu at levenbulumaxao, laasen teren ne Simon no i nemen saparap laras.”
ACT 10:7 La nom laangelo at ne Moroa ga vas kaxat ta, la ne Konilias ga ro xaka luradi saksaxaruki ren eburu mi laradi esep, neni laradi ga mumu asu ne Moroa la neni bok ap mo limixin esep diga gugu tooro ne Konilias.
ACT 10:8 La ne Konilias ga tong axasep di mi lavanga salai mo ga vot saparav i la ni ga riki di uto Jopa.
ACT 10:9 Ap mo lara laaleng melemu at lavatpas atnedi diga vas auret to Jopa, la ga xanangking ne Pita ga eng urut uto vana at lavatlak gu xusu na lok lising.
ACT 10:10 La ni ga roxo la ga vara i do na anan. Luvuttadi ap mo loogu diga lox agagas li vam mo leveluxa ketla neni ga ven lara lisilimet.
ACT 10:11 Neni ga ven laxalibet ga rem suang la lara lavanga ga si boro vana at laxalibet ga lok ngan lavattamon silok, mo lavanga ga ruuna lavanuet mesuluk la diga lox asi i uto xopok saparap ne Pita.
ACT 10:12 Ma xeneng at nom labantamon silok buaang levenasen panga mi lavanuet kangkedek ga nemen eburu mi lempanga axap diga vokaxao mi lebelen di la levenasen pixa axap.
ACT 10:13 La ni ga ronga laxaka at ne Moroa ga lok tin, “Pita, una xatu kaxat, la una sep ka na leveluxa la una anan i.”
ACT 10:14 Ketla ne Pita ga lok, “Kopmen tinotno, Leeme Silok. Nia xovisi a goxo anan tempanga xeretna mila i bilinga.”
ACT 10:15 La ne Moroa ga lok bok tin keretna, “Nemen uta tong tempanga do i bilinga mila nenia ara lox adadat pam i.”
ACT 10:16 La na lavatamon ga vot ga vantun la soso mun gamlong uto vana at laxalibet.
ACT 10:17 Pita gam doma mu lavasuun ap mo lisilimet. La ap mo mun loxonaleng mo luvuttadi ne Konilias ga riki di, diga sue axasep ka loogu at ne Simon ga nemen ua. Monga diga tu ro melamgo at lumusmaragu ap mo loogu.
ACT 10:18 Diga seega la diga sue, “Tara nade laasen teren ne Simon Pita?”
ACT 10:19 Pita move gam doma i do ni naklen tinotno lavasuun ap mo lisilimet, la Loroonan Kaala ga lok tin, “Una ronga i na. Lavantun luvuttadi no di vara epaase minu.
ACT 10:20 Una xatu la una vas si ukopok, la nemen uta doma solo ri emu minedi, mila nenia a riki nedi ude.”
ACT 10:21 La ne Pita ga vas si ukopok kusu na ven mo luvuttadi. La neni ga lok tidi, “Nenia laradi nemi mi reven tin. Tila nemi mi vot de?”
ACT 10:22 Diga lok tin, “Laasesep at luvuttadi esep, ne Konilias i riki nema. Neni lagale laradi la ni i lotu saparap ne Moroa la limixin me Judaia di lok ngangao aleng teren. Laangelo at ne Moroa ga tong i rin do ni ba lam ka u uto at loogu ren, kusu neni naba ronga levelinga nu na vaase i min.”
ACT 10:23 Pita ga xup abeles di ukeneng la ga tong i rinedi do dina nemen be go ap mo laxanimin. Ap mo laaleng melemu Pita ga gagas, la ni ga emu minedi. La lentaba luvuttadi nunu bok boro Jopa diga emu eburu min.
ACT 10:24 Ap mo laaleng melemu ni ga rupot to Sisaria. La ne Konilias ga nemen tangais i eburu mi lentaba ren la larapen tangas avukat teren no ni ga xup kaka nedi.
ACT 10:25 At loxonaleng ne Pita ga lok do na beles ukeneng at loogu at ne Konilias, Konilias ga vas tangarang i, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo at ne Pita.
ACT 10:26 Ketla ne Pita ga ranga axatu i la ga lok, “Una xatu kaxat upana, mila nenia mun laradi xuren.”
ACT 10:27 Pita ga epaase mi ne Konilias at loxonaleng ni ga beles la ni ga vot pasa buaang nedi limixin go xeneng.
ACT 10:28 Ni ga lok tidi, “Nemi xa mi xasep do lotu me Judaia kopmen dina mulus do tara atnama na etangas minedi limixin kopmen di me Judaia. Ketla ne Moroa ga lox ase ia do nia a noxo tong taradi do i bilinga at lemeren ne Moroa.
ACT 10:29 Kuren la ap mo laaleng uga xup mu ria la nia nga na ara rupot, la nia a goxo ronga xepe u. A sue nga u na, tila nenu uga xup mu ria?”
ACT 10:30 Konilias ga lok, “At lavanuet aleng gara xap pam at lavantun konaleng ga ukantinao i epovo mi loxonaleng keretna, nia aga ngising to xeneng at loogu rak. La soso mun lara laradi ga siga labantamon gamgames ga ru ro melamgo rak.
ACT 10:31 La ni ga lok, ‘Konilias! Moroa ira ronga vam levesingising taram, la ni ira doxoma vam leven gugu loklok tooro ram.
ACT 10:32 Una riki tentaba uto Jopa ri lam kaka lara laradi laasen teren ne Simon Pita. Neni loose i nemen eburu mi laradi i gugu lempanga singsiga mi lenbantuxu at lenbulumaxao, laasen teren ne Simon, no i nemen saparap laras.’
ACT 10:33 Kuren la nenia aga riki soso luvuttadi gugu rak ap mo mun loxonaleng kusu dina lam kaka u, la i lox avukat dola ura vot pasa ia. Nanga nema mak lok at lemeren ne Moroa, ma ngangais kusu mana ronga levelinga mo ne Moroa ga tong pam i ru do unaba vaase i rinama.”
ACT 10:34 Pita ga vaase kaxat la ga lok, “Naaba, nia a ven kibis i do i ruturun tinotno do ne Moroa kopmen na ven kepe lentaba vetpes, i ven limixin axap ngan legesara mun.
ACT 10:35 Do tara i lok ngangao ren la ik lok lempanga ik mokso, ne Moroa naba siam kaka i, keke i do neni at lubung mixin petpes.
ACT 10:36 Nemi miklen Lagale Lavavang neni ga song araba limixin me Israel min. Na Lagale Lavavang i lok lumulum kantubu at ne Moroa la limixin mumu lanmet at ne Iesu Karisito. Neni Leeme Silok at limixin axap at na lavatbung menemen kopok.
ACT 10:37 Nemi miklen leretere ri lempanga silok ne Iesu ga lox i at lengkot axap at na lenep silok Judaia. Ni ga ruka i ro Galili, melemu at ne Jon ga vavang mi lesep susu ren.
ACT 10:38 Nemi miklen i do ne Iesu me Nasaret, ne Moroa ga lox anarong i mi Loroonan Kaala la ga raba box i mi lolos teren. Ni gat pas at lengkot axap la ga lok lempanga nunuan la ga lox aroo nedi bok ne Satan ga xoxo di, mila ne Moroa ga nemen eburu min.
ACT 10:39 Nema na maga reven mo lempanga neni ga lox i ro at lenep Judaia la Jerusalem. Diga vaxarem i at laxaba la ni ga met.
ACT 10:40 Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lanmet at laaleng sepsev avantun, la ga lox i xusu na ru asuvos,
ACT 10:41 kopmen do ti limixin axap, ketla tinama xusuk mun, luvuttadi ne Moroa ga soxolik ka vam nama kusu ti vaase asu levelinga ren. Maga anan la maga inin eburu min melemu at laxakatu kaxat amlong teren.
ACT 10:42 La ni ga tong alolos i rinama do mana paase asu Lagale Lavavang ti limixin la mana tong asu i do neni mun laradi ne Moroa ga soxolik ka i xusu neni naba ronga linga atnedi di rooro la nedi digara met pam.
ACT 10:43 Nedi axap, lavaeme vapaase ali diga paase mumu vam i, diga tong ali i do tara i nunu ren, nom laxakapmek teren, ne Moroa naba doxoma xepe i xeneng at laasen teren.”
ACT 10:44 Pita move ga paase la Loroonan Kaala ga vubeles atnedi nom, mo digat kis la digang tonga levelinga ren.
ACT 10:45 Luvuttadi nunu at limixin me Judaia, no diga vas kaxat eburu mi ne Pita boro Jopa, diga rakdu aleng mila ne Moroa ga riki asi Loroonan Kaala ren saparap nedi limixin kopmen di me Judaia.
ACT 10:46 Diga ronga nedi diga epaase mi lempapaase vetpes la diga emi asu mi ne Moroa. Pita ga lok,
ACT 10:47 “Na limixin dia ruuna ka vam Loroonan Kaala kerekngan pam nedik taga ruuna ka i. Ixo epovo do tara na sep pepe di, do di noxo lok ka lesep susu mi ladan.”
ACT 10:48 Kuren la ni ga tong i ridi xusu dina lok ka lesep susu xeneng at laasen at ne Iesu Karisito. Melemu diga sue i do ni na nemen eburu minedi at tentaba tevenaleng.
ACT 11:1 Luvuttadi vavang eburu mi luvuttadi nunu at lengkot axap Judaia diga ronga i do limixin kopmen di me Judaia bok mo diga siam ka vam levelinga at ne Moroa.
ACT 11:2 La ne Pita gamlong uto Jerusalem. La nedi limixin nunu diga lok do ik mokso ri rivit kepe lengkontuxu, diga musak aleng ne Pita.
ACT 11:3 Diga lok, “Nenu loose mun keneng at loogu atnedi limixin kopmen di me Judaia, kopmen dina rivit kepe lengkontuxu atnedi. La nenu uga anan eburu minedi.”
ACT 11:4 La ne Pita ga tong axasep nedi mi mo lempanga ga ravasu.
ACT 11:5 Ni ga lok keretna, “Nia aga ngising to Jopa la nia aga ven lisilimet. La aga ven lavanga ga si boro vana la ukopok, ga lok ngan lavattamon silok diga lox asi i boro vana at laxalibet ga ruuna lavanuet mesuluk, la ni ga los kis saparav ia.
ACT 11:6 Nia aga ven avukat keneng teren la nia aga ven lempanga mi lavanuet kangkedek, limixin di lok tatao nedi la lentaba kopmen limixin dina lok tatao nedi, la lempanga axap di vokaxao mi lebelen di la levenasen pixa axap.
ACT 11:7 La nia aga ronga laxaka at ne Moroa ga lok tia xeretna, ‘Pita, una xatu upana, una sep di la una anan i.’
ACT 11:8 Ketla nia aga lok, ‘Kopmen tinotno, Moroa. Nenia a goxovisi na an tepempanga i bilinga.’
ACT 11:9 La ne Moroa ga vaase manga ria boro vana at laxalibet keretna, ‘Nemen uta tong tavanga do i bilinga, mila nenia ara lok pam do i lox avukat.’
ACT 11:10 Na lavanga ga ravasi ga vantun, la melemu nom lempanga axap garamlong bok nga uto vana at laxalibet.
ACT 11:11 Ap mo mene loxonaleng lavantun luvuttadi diga rupot boro Sisaria. Nedi diga rupot ap mo loogu nenia aga nemen teren.
ACT 11:12 La Loroonan Kaala ga tong i ria xusu anat pas eburu midi uto Sisaria la nemen nia ta doma solo i. La nedi na lavanna luvuttadi nunu boro Jopa, nedi diga emu eburu minia uto Sisaria. La nema axap maga beles ukeneng at loogu at ne Konilias.
ACT 11:13 Ni ga tong i rinama do ni ga ven laangelo ga tu ro xeneng at loogu ren la ga lok tin keretna, ‘Una riki tentaba uto Jopa kusu dina lam kaka lara laradi, laasen tinotno ren ne Simon Pita.
ACT 11:14 Ni naba vaase tevelinga ru la nenu minedi axap na di nemen at loogu ram mina lok ka lorooro avolo.’
ACT 11:15 La nia aga vaxaru xaka i do ana vaase, la Loroonan Kaala ga vubeles atnedi getgesara kerekngan ap mo laaleng Loroonan Kaala ga beles atdik.
ACT 11:16 La nia aga doxomangke at levelinga at Leeme Silok ga lok keretna, ‘Jon ga sep susu limixin mi ladan mene, ketla nemi minaba lok ka lesep susu at Loroonan Kaala.’
ACT 11:17 I xasep do ne Moroa ga raba limixin kopmen di me Judaia mi Loroonan Kaala, kerekngan ni ga raba nedik min. Nedik taga lok ka lorooro maxat at ne Iesu Karisito. Nenia nege la ana lok tong pen i do ana lok pe lugugu at ne Moroa.”
ACT 11:18 Diga ronga i na la lodoxoma atdi ga lok mulus la diga emi asu mi ne Moroa. Diga lok, “Moroa ira suang pam langas ti lorooro xusu limixin kopmen di me Judaia, dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina ruuna ka lorooro maxat.”
ACT 11:19 Buaang nedi luvuttadi nunu diga epeseves uto at levengkot Judaia la at lengkot petpes bok mumu levesongsongot limixin kakapmek diga ruka i at loxonaleng diga sev amet ne Stiven. Lentaba atnedi digat pas upaxalom uto Ponisia la Saipras la Antiok, diga tong asu Lagale Lavavang at ne Iesu ti leme Judaia kusuk la kopmen ti levenabung mixin petpes.
ACT 11:20 Ketla lentaba luvuttadi nunu boro Saipras la Sairini, digat pas uto Antiok la diga vavang go ri limixin kopmen di me Judaia. Diga tong asu Lagale Lavavang at Leeme Silok ne Iesu.
ACT 11:21 La Leeme Silok ga lox alolos nedi la buaang nedi limixin diga nunu la diga leeng basinge laxakapmek atdi la diga raba lorooro atdi ri Leeme Silok.
ACT 11:22 Levelinga mumu i na lavanga ga rupot ti limixin nunu ro Jerusalem; kuren la diga riki ne Banabas uto Antiok.
ACT 11:23 Ni ga rupot la ni ga ven i do ne Moroa ga lox aumsu mo limixin mi letaba nabalamu ren. Ni ga lok momo la ga vaase alolos nedi axap kusu dina tu atmatkun mi lununu la luruturun atnedi saparap Leeme Silok mi lodoxoma atdi axap.
ACT 11:24 Banabas ga lok tooro di mila neni lagale laradi ga umsu mi Loroonan Kaala la lununu ren ga lolos. La buaang nedi limixin me Antiok diga raba lorooro atnedi ri Leeme Silok.
ACT 11:25 Melemu ne Banabas gat pas uto Tasas kusu na ven ti ne Sol.
ACT 11:26 La ne Banabas ga vot pasa i la ni ga lam kaka i uto Antiok. At legesa maares kudun nedu dugat pot eburu minedi buaang limixin ap mo loxot la duga anasa di. Mo go mun Antiok limixin nunu diga lok ka avot na laasen Kristien.
ACT 11:27 Ap mo levenaleng lentaba lavaeme vapaase ali diga vas kaxat boro Jerusalem la diga rupot to Antiok.
ACT 11:28 Lara atnedi ne Agabas ga xatu upana la at lolos at Loroonan Kaala ga vaase ali do lean kangking naba rupot at lavatbung menemen axap. Ga vot ap mo levenaleng ne Kolodias gam gomgo ri limixin me Rom.
ACT 11:29 Limixin nunu boro Antiok diga vaase i do dina lok tooro limixin nunu ro Judaia. Nedi diga ruuna lempilas buaang, diga raba i.
ACT 11:30 Diga lox i xuren la diga lox aonon lempilas at lukngen ne Banabas mi ne Sol, kusu duna raba luvuttadi amgomgo at lotu min, go Jerusalem.
ACT 12:1 Ap mo levenaleng loorong, ne Erodes ga ranga alis lentaba atnedi luvuttadi diga nunu at ne Iesu la ga lok li di at loogu xokoxo.
ACT 12:2 Neni ga ra korop laxaka at ne Jems, neton ne Jon mi lavarise sepsep.
ACT 12:3 La ni ga ven i do na laniu ga lox amomo luvuttadi amgomgo at leme Judaia, kuren la ni ga ranga alis bok ne Pita la ga lok li i at loogu xokoxo. Anai ga ravasu at levenaleng limixin me Judaia diga lok laanan at loxongkide diga ove vetpes i.
ACT 12:4 Melemu at larangtanga alis at ne Pita, diga lok li i ro at loogu xokoxo, mo go diga song araba lavanuet lara binam tadi esep, lavanuet at legesa binam kusu na lok tatao i. Erodes ga doxoma i do ni naba lok li i at lavapaase melemu ap mo laanan, laasen teren, Lovovolo Pe.
ACT 12:5 Kuren la ne Pita ga nemen to xeneng at loogu xokoxo, ketla luvuttadi nunu diga ngising amisik ne Moroa mi lorooro axap atnedi xusu ne Moroa na lok tooro i.
ACT 12:6 At laxanimin avot ap mo laaleng kusu ne Erodes na lok li ne Pita at lavapaase ro melamgo at limixin, Pita ga unga xantubu at luradi rutu mu. Ni goxo epovo na sixiro mila diga xoxo i mi luvaroos sen, la luvuttadi rutu mu mo digak lok at lumusmaragu ap mo loogu xokoxo.
ACT 12:7 Soso mun laangelo at ne Moroa ga ru go, la laxasep ga soo to xeneng ap mo loxot. La laangelo ga sox aus ne Pita ro at laxavis teren la ga lok tin, “Soso mun! Katu kaxat!” La mo luvaroos sen ga subu basinge lukngen ne Pita.
ACT 12:8 La laangelo ga lok, “Una sevut atmatkun labaane ram, la una xoxo li luvanga vatpas taram.” Pita ga lox i xuren la laangelo ga lok tin, “Una siga lavanga singsiga ram, la una mumu asu ia.”
ACT 12:9 Pita ga mumu asu i uto xamang. Ni goxo xasep at levelinga ap mo laangelo. Ni ga nua i do ni mo ga reven mun lapnobo.
ACT 12:10 Duga vas polo lara loxot avot, mo luvuttadi rutu mu diga lok tatao i. La melemu duga volo loxot sepsev agepura. La melemu duga vot to at lumusmaragu mi lemparoos sen teren no ga tu raba uto at lemenemen silok. Mo lumusmaragu ga rem suang ka parang axa ridu, la duga vas su ukamang. Duga mu asu mo langas ap mo lemenemen la soso mun laangelo ga on basinge ne Pita.
ACT 12:11 La ne Pita ga ven kibis mo lavanga ga rupot saparav i la ga lok, “Na nia aklen ba i do i ruturun tinotno! Moroa i riki laangelo ren la ni ira lox asepsu ia at lolos at ne Erodes la basinge lempanga xakapmek leme Judaia di lok do dina lox i ria.”
ACT 12:12 Se ni ga ven kibis pam mo lavanga ga vot saparav i, la ni gat pas uto at loogu at ne Maria, nenen ne Jon Mak. Buaang limixin diga nemen go la diga ngising.
ACT 12:13 Pita gapdipdi ro maxamang at lumusmaragu la lara loolik asaxaruki, laasen teren ne Rodi ga vas kaxat kusu na vorang linga ren.
ACT 12:14 Ni ga ronga xibis laxaka at ne Pita la ni ga lok momo aleng la ni ga sixit beles manga ukeneng. Ketla ni xopmen goxo suang lumusmaragu. Ni ga vaase axasev i do ne Pita mo ga tu xamang.
ACT 12:15 La diga lok tin, “U baulang!” Ketla ni ga tong amisix i do mo levelinga ren i ruturun. Kuren la diga lok, “Laangelo ren mo.”
ACT 12:16 Nedi move diga epaase la ne Pita garapdi amu bok. La diga suang mo lumusmaragu la diga ven i la diga rakdu aleng.
ACT 12:17 Ni ga sep makmak nedi xusu dinak lok pilo, la ni ga soxomus ba i ridi do ne Moroa ga lox asu i boro at loogu xokoxo kereva. Ni ga lok, “Mina tong i na ri ne Jems la luvuttadi nunu. La ni ga on basinge nedi la gat pas uto at lemenemen petpes.”
ACT 12:18 Ga maxantamak luvuttadi rutu mu diga rangku aleng at lavanga salai mo ga rupot saparap ne Pita.
ACT 12:19 Erodes ga raba linga di xusu dina ven tin, ketla di goxo long lenget kaka i. Kuren la ni ga lok li luvuttadi rutu mu at lavapaase la ni ga tong i ri luvuttadi esep do dina sev amet di. Melemu at na, Erodes ga on basinge lenep Judaia la ga nemen at lentaba levenaleng to Sisaria.
ACT 12:20 Erodes ga musak aleng mi limixin boro Taia la Sidon. Ketla mo limixin diga lok ka ne Balastas ti lok tooro nedi. Neni laradi ga lok tatao loogu at ne Erodes. Kuren la digat pas saparap ne Erodes keneng at legesa binam tadi. La diga vara aleng do na lok luburadong. Mila ap mo loxot atnedi, digak lok kaka leveluxa atnedi boro at lenep teren.
ACT 12:21 Diga lok katling pam lara laaleng at lixitkis buru atnedi, la ap mo laaleng ne Erodes ga sigaara mi lempanga singsiga nunuan teren. Ni gat kis to at loxonin orong teren, la ga lok lavapaase ri mo limixin.
ACT 12:22 Diga xup silok keretna, “Kopmen laradi nom i paase, ketla lomoroa nom.”
ACT 12:23 Ap mo mene loxonaleng laangelo at ne Moroa ga sep ne Erodes mi lanmeres, atla neni goxo lok ngangao at ne Moroa. Laxangkolon ga anan labantuxu ren la ga met ta.
ACT 12:24 Ketla levelinga at ne Moroa ga epeseves uto at lengkot axap la buaang limixin diga nunu ren.
ACT 12:25 Banabas mi ne Sol duga lox axap lugugu atdu, la dugamlong boro Jerusalem. Duga lok kaka ne Jon Mak eburu midu.
ACT 13:1 At loogu lotu go Antiok lentaba lavaeme vapaase ali la lentaba luvuttadi loklox ase mo gak lok. Banabas, Simion (diga tong box i do laradi bibi), Lusias (boro Sairini), Manaen (mo nedu mi laradi gomgo ne Erodes duga etangas eburu), la ne Sol.
ACT 13:2 At lara laaleng nedi diga lotu saparap Leeme Silok la diga mun anan, Loroonan Kaala ga lok tinedi, “Mina raba ia mi ne Banabas la ne Sol, kusu ti lok lugugu i ngan nia aga soxolik ka vam du rin.”
ACT 13:3 La digan mun anan la diga ngising, la diga lok li levengkikngen di mavana atdu, la diga riki aonon ba du.
ACT 13:4 Loroonan Kaala ga riki ne Banabas mi ne Sol, la dugat pas uto Selusia la mo go duga los urut at lavatmon la duga mumu i uto at losoxan Saipras.
ACT 13:5 Duga rupot go Salamis, la duga tong asu levelinga at ne Moroa go at laraogu singising at limixin me Judaia. Jon Mak gak lok eburu minedu kusu ti lok tooro du at lugugu.
ACT 13:6 Diga vas kaxat basinge mo lemenemen la digat pas tangtagap ap mo losoxan axap, se diga rupot to Papos. Mo go diga ekip tangarang mi lara laradi laasen teren ne Ba-Iesu, ni laradi me Judaia la gakleklen lengkot at lemenemen (magic). Ni ga xarang limixin do neni leeme vapaase ali at ne Moroa.
ACT 13:7 Neni ga gugu ri laradi gomgo ap mo losoxan laasen teren ne Segias Paulus, ni laradi ga umsu mi lakleklen. Laradi gomgo ga ro xaka ne Banabas mi ne Sol uto saparav i, mila neni ga vara i do na ronga levelinga at ne Moroa.
ACT 13:8 Ketla ne Ba-Iesu ga lolos kusu na rupe levelinga atdu. Laasen bok teren ne Elimas (na laasen at lavapaase Grik). Ni ga lok tong pen i do na rupe laradi gomgo xusu noxo nunu at ne Iesu.
ACT 13:9 La ne Sol, laasen bok teren ne Pol, ga umsu mi Loroonan Kaala, ni ga saga xatli at ne Ba-Iesu,
ACT 13:10 la ga lok tin, “Nu lamdak at ne Satan! Nenu u xopara ri leveloklox axap i lox avukat. Buaang lempanga xaxarang la laxakapmek i umsu at lorooro ram. Nenu uk lox amisik do una baba gili levenanasa ruturun at Leeme Silok ne Moroa ri laxaxarang!
ACT 13:11 Monga lolos at Leeme Silok ne Moroa na rupot saparav u, la luxatli ram na main. La nenu u noxo ven laxasep at laaleng kangking at lentaba levenaleng.” Ap mo mun loxonaleng Elimas ga suma lamain ga lok pe luxatli ren, la ni gat pas tangtagap, gak lok tong pen i do na vuse ka tara xusu na ranga tu at lekngen la nam lam i.
ACT 13:12 Laradi gomgo ga ven mo lavanga la ga nunu. Ni ga sangu ap mo levenanasa ni ga ronga i mumu Leeme Silok.
ACT 13:13 Pol eburu mi larapen tangas teren diga mu lavatmon boro Papos la diga rupot to Pega at lenep silok Pampilia. Ketla ne Jon Mak ga on basinge du go, la gamlong uto Jerusalem.
ACT 13:14 Duga vas kaxat boro Pega la duga rupot to Antiok at lenep silok Pisidia. La at laaleng kaala duga beles uto at loogu singising la duga xis kopok.
ACT 13:15 Melemu at leexes at Laulis Linga at ne Moses la levelinga at lavaeme vapaase ali, luvuttadi amgomgo at loogu singising diga lok tidu, “Lunetak, ma vara i do muna vaase ri limixin do nemu mu ruuna tevelinga loklox alolos tinedi.”
ACT 13:16 Pol ga xatu kaxat upana, la ga sep makmak di, la ga lok keretna, “Luvuttadi me Israel la nemi bok kopmen me Judaia mi lotu saparap ne Moroa. Mina ronga ia.
ACT 13:17 Moroa at lubung mixin me Israel ga soxolik ka lavalabat atdik, la ga lox asilok lubung mixin atdik at levenmaares nedi diga nemen ngan limixin kadiong to at lenep silok Isip. Moroa ga lox asu di mi lolos silok teren basinge mo lenep silok.
ACT 13:18 La ga at lavanuet sangaun maares ni gak lok tatao di ro at lamatbin.
ACT 13:19 La ni ga nemen eburu minedi la diga sak tup mi lavanuti larabung mixin go ap mo lenep silok Kanan, la ni ga raba di mi mo lenep silok ngan laramtaba tidi.
ACT 13:20 Mo lempanga ga ravasu at levenmaares ga epovo at lavanuet sangaun kobot mi lavalimo sangaun (450). Melemu at na, Moroa ga lok katling li luvuttadi ngan luvuttadi rongtonga linga kusu dinabam gomgonga di, se at lovotpot at leeme vapaase ali ne Samuel.
ACT 13:21 La melemu diga sing ti toorong la ne Moroa ga lok taba di mi ne Sol, lamdak at ne Kis, at libibinat at ne Beniamin, kusu neni loorong tinedi at lavanuet sangaun maares.
ACT 13:22 Melemu at loklok pes teren, Moroa ga soxolik ka ne Devit kusu nam gomgonga di. Anaa levelinga at ne Moroa ga paase mumu na ne Devit min, ‘Nia ara ven i do ne Devit nitna ne Jesi, neni laradi ik lox amomo ia. Neni laradi naba lok lempanga axap do nia ana vara i do ni na lox i.’
ACT 13:23 Keneng at lurubuno avolo mun at ne Devit, Moroa ga riki ne Iesu saparap leme Israel ngan Laradi Loklox Arooro ridi la kerepmo ne Moroa ga lox epovo laxakaape ren.
ACT 13:24 Avot ti lovotpot at ne Iesu, Jon ga vavang ti limixin solo xusu dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina lok ka lesep susu.
ACT 13:25 La ga auret do ne Jon na lox axap mo lugugu ren, la ni ga lok ti limixin keretna, ‘Nemi mi doma i do nia nege? Nia xopmen mo laradi mi nemen tangais i. Ketla neni mo naba vot melemu rak, i silok aleng la axo epovo xusu ana soxomus asu luvanga vatpas at luxangkedek teren.’
ACT 13:26 Luvutnetak mi luvurinuk. Nia ana tong na levelinga rinemi. Moroa ga riki ne Iesu ri livipisik li at ne Abaram, la tinemi bok kopmen me Judaia mi nemen de, mo mi lotu saparap ne Moroa. Ni ga raba nedik mi na Lagale Lavavang ti lorooro avolo!
ACT 13:27 Mo limixin diga nemen to Jerusalem, la luvuttadi amgomgo atdi, di goxo ven kibis ne Iesu. La di goxo xasep at levelinga ro xeneng at levenbuk at lavaeme vapaase ali no diga vutus i at levenaleng kaala. Ketla diga lox asoorun levelinga at lavaeme vapaase ali, mila diga sok tixirixes ne Iesu.
ACT 13:28 La nedi xopmen di goxo vuse ka tavasuun kusu dina sev amet ne Iesu, diga sing mun ne Paelat kusu na sev amer i.
ACT 13:29 La melemu at lempanga axap diga lox i rin, kerekngan Lovoang Kaala i tong i, diga lox asi i ukopok basinge laxaba, la diga li i ro at lamaaut.
ACT 13:30 Ketla ne Moroa ga lox aroo kaxat amlong i basinge lanmet,
ACT 13:31 la buaang levenaleng neni ga ru asuvos tinedi digat pas eburu min boro Galili la uto Jerusalem. La nedi nom di tong asu levelinga ren ti limixin me Israel.
ACT 13:32 La nema na, ma tong na levelinga rinimi do ne Moroa ga lox epovo vam laxakaape ren ti lavalabat atdik.
ACT 13:33 La mo laxakaape ira soorun pam tinedik luvuttubuno avolo atnedi limixin me Israel keretna. Moroa ga lox aroo amlong ne Iesu basinge lanmet. I lok ngan mo levelinga ik lok at levempikpixan (Sam) sepsev agepura. Moroa ga lok keretna, ‘Nenu ne Nuruk. Lingina nia a lok ngan ne Tamam.’
ACT 13:34 La ne Moroa ga paase mumu laxakatu kaxat amlong at ne Iesu basinge lanmet, la kopmen bok ba noxo met. Ni ga lok keretna, ‘Nia anaba raba ruturun u mi leveloklox anarong tarak kerekngan nia aga xaape min ti ne Devit.’
ACT 13:35 La kerepmo bok levelinga at ne Devit saparap ne Moroa i lok keretna, ‘U noxo ke xepe Laradi Melemelengan taram la labantuxu ren napso!’
ACT 13:36 Devit gam tebeng lugugu at ne Moroa ap mo levenaleng teren, la melemu ni ga met, la digak mir i saparap lavalabat teren, la ni gap sopso.
ACT 13:37 Ketla nom laradi ne Moroa ga lox aroo amlong i basinge lanmet, ni goxopso.
ACT 13:38 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi axap, minaklen avukar i do, keneng mun at ne Iesu, langas i rem suang kusu ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek at limixin. Monga ma tong asu na levelinga rinimi.
ACT 13:39 Minaklen box i do nedi axap di nunu ren, Moroa ira lox asepmus pam di basinge leveloklok kakapmek atdi. Laulis Linga at ne Moses kopmen na epovo na lox i xuren.
ACT 13:40 Mina lok tatao avukat nimi, mumu levelinga at lavaeme vapaase ali, i lok keretna,
ACT 13:41 ‘Nemi limixin mik lok kalise levelinga at ne Moroa, mina ronga i na. Minaba sangu la mina met! Nia anaba lok lara lugugu at levenaleng atnimi, ketla nemi xopmen mi noxo nunu ren. La do tara na soxomus box i rinimi, move mi noxo nunu ren.’”
ACT 13:42 La ne Pol mi ne Banabas duga vas su basinge loogu singising, la limixin diga sing bok du do dubamlong ap mo lara laaleng kaala melemu, la duna vaase bok mo levelinga rinedi.
ACT 13:43 Melemu at limixin diga on basinge loogu singising, buaang atnedi limixin me Judaia la nedi bok kopmen di me Judaia, mo diga lok ka vam lotu at limixin me Judaia, diga mumu asu ne Pol mi ne Banabas. Duga paase ridi la duga lox alolos di xusu dina nemen keneng at letaba nabalamu at ne Moroa.
ACT 13:44 Ap mo laaleng kaala melemu nedi axap ap mo lemenemen digat pas kusu dina ronga levelinga at ne Moroa.
ACT 13:45 Ketla lentaba limixin me Judaia diga ven i, la diga umsu mi levereven peves. Diga paase tangarang mo levelinga ne Pol ga tong i, la diga paase xapmek tin.
ACT 13:46 Ketla ne Pol mi ne Banabas duga paase lolos aleng la kopmen du goxo marat. Duga lok keretna, “Ik mokso at lemeren ne Moroa do mana tong avot be levelinga at ne Moroa rinemi limixin me Judaia. Ketla nemi mi xopara rin, la kerepmo xopmen mina epovo ri ruuna ka lorooro avolo. Mana ke xepe nimi la mana tong asu levelinga at ne Moroa ri limixin kopmen di me Judaia.
ACT 13:47 I lok ngan levelinga at ne Moroa ga raba dik min. I lok keretna, ‘La nia ara soxolik ka vam nimi, kusu nemi minaba lok ngan laxasep la mina tong asu levelinga rak tinedi limixin kopmen di me Judaia, la minaba lok ngan langas ti lorooro ri limixin to at lengkot axap at na lavatbung menemen.’”
ACT 13:48 Mo limixin kopmen di me Judaia diga ronga i na la diga lok momo aleng, la diga emi asu mi Leeme Silok ne Moroa, mumu levelinga ren. La nedi ne Moroa ga soxolik ka vam di ri lorooro avolo, diga nunu at ne Iesu.
ACT 13:49 Levelinga at ne Moroa ga epeseves at lengkot axap ap mo lenep silok.
ACT 13:50 Ketla limixin me Judaia diga lox axatu kaxat lodoxoma at luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen silok. Diga lox axatu bok lodoxoma at lavakin diga ruuna levenasen silok la diga lotu saparap ne Moroa. Diga vaxaru kaxat leedak ti ne Pol mi ne Banabas, la diga lok kepe du basinge lenep silok atdi.
ACT 13:51 La luradi vavang duga pes kepe laxakup basinge lengkangkedek atdu saparap nedi xusu duna lox asu lebelemamao at ne Moroa ridi. La dugat pas uto Aikoniam.
ACT 13:52 Luvuttadi nunu me go Antiok diga umsu mi Loroonan Kaala la lomomo bok.
ACT 14:1 Pol mi ne Banabas duga lok mun lugugu ro Aikoniam kerekngan diga lox i ro Antiok. Duga beles to at loogu singising at limixin me Judaia la duga vavang avukat tinotno. Kuren la buaang nedi limixin me Judaia eburu mi limixin bok kopmen di me Judaia diga nunu.
ACT 14:2 Ketla lentaba limixin me Judaia no di goxo nunu, diga lox axatu lodoxoma at lentaba limixin kopmen di me Judaia la diga vaase pe lusumsuma atnedi basinge nedu na luradi nunu.
ACT 14:3 Pol mi ne Banabas duga nemen go at lentaba leven gaaling. Du goxo marat la duga paase asu Lagale Lavavang atla Leeme Silok ga lok tooro levelinga atdu mumu letaba nabalamu mila ni ga lok lempanga sangsangu at levengkikngen du.
ACT 14:4 Nedi mo limixin ap mo lemenemen diga epes nedi, lentaba ri leme Judaia la lentaba ri luradi vavang.
ACT 14:5 Melemu mo limixin kopmen di me Judaia la limixin me Judaia eburu mi luvuttadi amgomgo atdi, diga vaxaru kaxat kaka i xusu dina lok kapmek luradi vavang la dina lu amet du mi laxanuat.
ACT 14:6 Ketla luradi vavang duga ronga i na la duga sixiro uto at lenep Likonia. Mo go duga vavang mi Lagale Lavavang to at lumenemen Listra la Debi, la to at lengkot petpes bok ap mo lenep.
ACT 14:8 Lara laradi ga nemen to Listra, luxangkedek teren ga molo axap. Mo lanmeres gak lok teren at laaleng nenen ga visix i la ni goxo epovo do nat pas.
ACT 14:9 Gat kis go la gang tonga levelinga at ne Pol. Pol ga saga xatli ren la ga ven kibis i do mo laradi ga nunu do ne Moroa ga epovo ri lox aroo i.
ACT 14:10 La ni ga vaase silok tin keretna, “Katu kaxat upana mi luxangkedek taram.” La soso mun mo laradi ga xatu kaxat upana la gat pas tangtagap.
ACT 14:11 Nedi mo limixin diga ven i, la di ga vaxaru kaka i do dina xup at lavapaase Likonia xeretna, “Na legepu radi du lok ngan ta levenmoroa, duga si ude xopok saparap nedik!”
ACT 14:12 Diga raba ne Banabas mi lara laasen Sius, la ne Pol laasen Eemes, mila neni laradi vapaase.
ACT 14:13 Lamaasa at lomoroa Sius, loogu laplavang teren ga nemen go maxamang ap mo lemenemen, ni ga lok ka leven bulumaxao eburu mi levesisinang uto at langas povolo ap mo lemenemen. Ni eburu mi nom limixin diga vara i do dinaplavang mi mo leven bulumaxao saparap luradi vavang.
ACT 14:14 Ketla Banabas mi ne Pol duga ronga i nom, la duga lolos kusu duna lok pe di. Kuren la duga ba koxorop lempanga singsiga atdu la duga sixit uto xantubu at limixin la duga xup keretna,
ACT 14:15 “Nemi limixin, tila mi lox i na? Nema mun luradi, luradi xerekngan nimi! Nema na ma nemen de xusu mana tong asu Lagale Lavavang la mina ba gili lorooro atnimi basinge lempanga gamasa xeretnom. La mina mumu asu ne Moroa, Luntoo Avolo, ga rudum li laxalibet, laxangka, laras la lempanga axap mo di nemen maxeneng atdi.
ACT 14:16 Ganoxa ni ga mulus do limixin axap dina mumu xa lavavara atdi.
ACT 14:17 Ketla neni i lox asuvos amisix i ap mo lempanga ni ga rudum li i. La im taba nimi mi larakabu boro vana at laxalibet, la ga lok katling levenaleng tik lok li bubua leveluxa at levenaleng axa ren. Ni im taba nemi mi leveluxa solo la ik suxa umsu lorooro atnimi mi lomomo.”
ACT 14:18 Limixin diga lok do dinaplavang saparap du, la ga lolos aleng kusu luradi vavang duna lok pe di mi na levelinga.
ACT 14:19 Lentaba limixin me Judaia diga laa boro Antiok at lenep Pisidia la boro bok Aikoniam. La diga lox axatu kaxat lodoxoma at limixin me go Listra la diga lu ne Pol mi laxanuat, la diga sar asu i basinge mo lemenemen. Diga nua i do ni mo ga met.
ACT 14:20 Ketla luvuttadi nunu diga ru kangkan i, la ni ga xatu kaxat, la gamlong bok uto ap mo lemenemen. Ap mo laaleng melemu nedu mi ne Banabas dugat pas uto Debi.
ACT 14:21 Pol mi ne Banabas duga tong asu Lagale Lavavang to Debi, la duga lok ka buaang luvuttadi diga lok ka lununu maxat. Dugamlong bok uto Listra, la uto bok Aikoniam, la melemu dugat pas uto Antiok at lenep Pisidia.
ACT 14:22 Duga lox alolos lununu at luvuttadi nunu, la duga vaase alolos di xusu dina tu tuxuruxun at lununu atnedi. Duga lok, “Nedik ataba ekip tangarang mi laxanmumuat solo, la kerepmo ataba beles at Linintoo at ne Moroa.”
ACT 14:23 At laraogu lotu getgesara luradi vavang duga sok katling loxongkulao silok ti lok tatao limixin. Duga ngising la duga mun anan la duga lok li di maxopok at loklok tatao at Leeme Silok, mo diga nunu ren.
ACT 14:24 La nedu duga vas kaxat la dugat pas kantubu at lenep silok Pisidia, duga rupot to at lenep silok Pampilia.
ACT 14:25 Duga vavang mi Lagale Lavavang to at lemenemen Pega, la melemu duga vas kaxat uto Atalia.
ACT 14:26 La duga los kas at lavatmon go Atalia la duga sen uto Antiok. Ap mo lemenemen no limixin nunu diga raba nedu maxopok at letaba nabalamu at ne Moroa ri lugugu mo duga lox axap pam i.
ACT 14:27 Duga rupot to Antiok la duga ro bubua limixin axap at lotu, la duga tong asu lempanga ne Moroa ga lox i at levengkikngen du. La duga tong i do ne Moroa ga suang langas ti limixin kopmen di me Judaia xusu dina nunu.
ACT 14:28 La buaang leven gaaling duga nemen go eburu mi limixin nunu.
ACT 15:1 Lentaba luvuttadi nunu diga laa boro Judaia uto Antiok la diga lok ti luvuttadi nunu me go keretna, “Nemi xopmen mi noxo lok ka lorooro do xopmen mi noxo vit kepe lengkontuxu atnimi xerekngan Laulis Linga at ne Moses i tong i.”
ACT 15:2 Pol mi ne Banabas duga ronga i na la duga vaase mukmusak aleng la duga etep mi levelinga minedi. Kuren la limixin nunu ro Antiok diga lok katling ne Pol mi ne Banabas la lentaba bok kusu dibat pas uto Jerusalem la dina vot pasa luvuttadi vavang la loxongkulao silok la dina paase mumu na lavanga.
ACT 15:3 Luvuttadi lotu me go Antiok diga sak tiki nedi uto Jerusalem, la digat pas maxeneng at lengkot Ponisia la Samaria. Diga tong asu i ri limixin nunu go, do limixin kopmen di me Judaia, mo diga leeng la diga nunu at ne Iesu. Lavavang at na ga lox amomo buaang nedi luvuttadi nunu.
ACT 15:4 Se diga rupot to Jerusalem, limixin at lotu me go la luvuttadi vavang la loxongkulao silok diga seega rangarang di, la ne Pol mi ne Banabas duga tong mo lempanga ne Moroa ga lox i xantubu at lugugu atnedu.
ACT 15:5 Ketla lentaba luvuttadi nunu, nedi lubung Parisi diga xatu kaxat la diga vaase lolos keretna, “Nedi mo limixin kopmen di me Judaia dina rivit kepe lengkontuxu atnedi la ata tong box i ridi do dina mumu asu Laulis Linga at ne Moses.”
ACT 15:6 Luvuttadi vavang eburu mi loxongkulao silok diga vot eburu xusu dina paase mumu loklok ti rivit kepe lengkontuxu.
ACT 15:7 Melemu at laxampapaase solo atdi ga xap, Pita ga xatu kaxat upana la ga lok, “Luvutnetak, mikleklen i do gano migomgo Moroa ga soxolik ka ia xantubu atnimi xusu ana tong asu Lagale Lavavang tinedi limixin kopmen di me Judaia kusu dina ronga i la dina nunu ren.
ACT 15:8 La ne Moroa no ikleklen luruptuvuk at limixin, ga lox asuusu i do ni ga siam ka limixin kopmen di me Judaia keretna. Ni ga raba di mi Loroonan Kaala xerekngan ni ga raba dik min.
ACT 15:9 Moroa ga lok legesa ngas mun ti lorooro rinedik limixin me Judaia la tinedi limixin kopmen di me Judaia. Ni ga gos amaxat lebelen di mila diga nunu ren.
ACT 15:10 Kuren la nemen dik ta lok tong pen ne Moroa la nemen dik ta raba limixin nunu mi na lumumuat ti rivit kepe lengkontuxu kusu dina lox epovo Laulis Linga at ne Moses. Mila no migo lavalabat atdik la nedik ta goxo epovo ri lox epovo na Laulis Linga.
ACT 15:11 Nedik taga lok ka lorooro maxat keneng mun at letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu, kerekngan bok nedi.”
ACT 15:12 Nedi axap mo diga xis pilo at loxonaleng ne Banabas mi ne Pol duga tong asu lempanga sangsangu ne Moroa ga lox i at levengkikngen du kantubu atnedi limixin kopmen di me Judaia.
ACT 15:13 Melemu at lavapaase atdu, Jems ga lok keretna, “Luvutnetak, mina ronga ia!
ACT 15:14 Anaa vam ne Simon ira soxomus pam i do ganoxa ne Moroa ga lox asu labalamu ren saparap limixin kopmen di me Judaia la ga lok kaka lentaba atnedi xusu tin.
ACT 15:15 Na levelinga rak i sixit epovo mi levelinga at lavaeme vapaase ali, i ngan lara atdi ga lok keretna,
ACT 15:16 ‘Leeme Silok ga lok keretna. Melemu at na, anabamlong, la nia anaba vaxaru amlong bok loogu at ne Devit no ga subu. Anaba lok li amlong lengkot to ap mo loogu ga lok kapmek la ana vaxaru amlong box i.
ACT 15:17 Nia anaba lox i na xusu limixin kopmen di me Judaia bok dinaba puse ria. Nedi mo, nia ara ro ka vam di do atarak.
ACT 15:18 Nenia, Leeme Silok atnimi, a tong i na la anaba lok epovo na levelinga kerekngan aga tong li i gano migomgo.’”
ACT 15:19 Jems ga lok bok keretna, “At lodoxoma rak do nemen dik ta lox asoogong nedi limixin kopmen di me Judaia mo dit pas saparap ne Moroa.
ACT 15:20 Ketla ata malagan tevelinga ri vaase axasep nedi do kopmen di noxo anan leveluxa no diaplavang pam min ti laxampoovo moroa. La dina ke loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la di noxo anan lempanga mi lavanuet kangkedek no diga xur amer i la lada ren goxo sen su ukamang, la lempanga vetpes bok mi lada atnedi.
ACT 15:21 La kerepmo dinaba lok ngangao at leme Judaia, no di utus Laulis Linga at ne Moses to xeneng at laraogu singising at levenaleng kaala ga ruka i gano migomgo i se lingina. La mo levelinga ren dira vavang pam min at levenmenemen axap.”
ACT 15:22 La luvuttadi vavang la loxongkulao silok eburu mi limixin axap at lotu, diga doma i do dina soxolik ka lentaba luvuttadi ap mo libinam tadi la dina sak tiki nedi uto Antiok eburu mi ne Pol la ne Banabas. Diga soxolik ka ne Judas, laasen bok teren ne Basabas, la ne Sailas. Nedu luradi silok kantubu at limixin nunu.
ACT 15:23 Diga raba nedu mi na lovoang ga lok keretna, “Nema na luvuttadi vavang la loxongkulao silok, luvutneton nimi. Ma lox aonon lomomo atnama rinemi limixin kopmen nemi me Judaia mo mi nemen to Antiok, Siria, la Silisia.
ACT 15:24 Maga ronga i do lentaba atnama digat pas udo saparap nimi, la diga lox ekarakat nimi la diga lox abulu nimi mumu loklok ti rivit kepe lengkontuxu. Di xopmen di goxo lok ka tevelinga atnama xusu ti lox i mo.
ACT 15:25 Kuren la nema ma vot eburu la ma siam do mana soxolik ka teventaba tuvuttadi vapaase la mana riki nedi udom tinemi. Dinabat pas eburu mi larapen tangas atnama, ne Banabas mi ne Pol,
ACT 15:26 no duga raba lorooro atdu ri lugugu at Leeme Silok, ne Iesu Karisito. La kopmen du goxo marat at laniu.
ACT 15:27 Ma riki bok nedu lura rinimi, ne Judas mi ne Sailas kusu duna vaase asu levelinga at lungusno atdu xerekngan nema ma malagan i.
ACT 15:28 Loroonan Kaala la nema mara siam pam do ma noxo lok li bok ba teventaangas mavana atnimi, ketla mina ronga res at na levelinga.
ACT 15:29 Mi noxo anan teveluxa no diraplavang pam min ti lempatpoovo moroa. Mi noxo anan lempanga mi lada atnedi. Mi noxo anan tempanga mi lavanuet kangkedek no diga xur amer i la lada ren kopmen goxo sen su. La mina ke loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot. Naba lox avukat tinotno rinimi do mina ke xepe na lempanga. Atnimi bok be.”
ACT 15:30 Limixin lotu diga riki mo luvuttadi vapaase asu levelinga uto Antiok. Diga rupot la diga ro bubua ka mo axap limixin nunu la diga raba nedi mi levelinga loklox axasep keneng ap mo lovoang.
ACT 15:31 Limixin diga utus i mo levelinga, la diga umsu mi lomomo ti mo levelinga loklox alolos.
ACT 15:32 Judas la ne Sailas, nedu vam luradi vapaase ali, duga vaase abao aleng eburu mi luvuttadi nunu, la duga lox alolos nedi.
ACT 15:33 Melemu at lentaba levenaleng mo go, diga lox aonon du mi lenmila atnedi mo luvuttadi nunu. La dugamlong uto saparap nedi mo limixin no diga sak tiki avot be du.
ACT 15:34 Ketla Sailas ga doxoma i do na nemen go.
ACT 15:35 La ne Pol mi ne Banabas duga nemen go Antiok. Nedu eburu mi lentaba buaang diga anasa limixin la diga vavang mi levelinga at Leeme Silok.
ACT 15:36 Lentaba levenaleng ga volo la ne Pol ga lok ti ne Banabas, “Atamlong la ata ven luvuttadi nunu ro at levenmenemen axap no neda taga vavang mi levelinga at Leeme Silok e, la ataba ven i do nedi mo diak lok ta xereva.”
ACT 15:37 Banabas ga vara i do na lok ka ne Jon Mak eburu midu.
ACT 15:38 Ketla ne Pol ga doma i do goxo lox avukat do neni na emu eburu midu. Mila gano ne Jon Mak goxo nemen eburu minedu ap mo lugugu, ketla ni gamlong kot mene atdu ro Pampilia.
ACT 15:39 Duga vaase lolos aleng mumu i na xantubu atnedu, la duga epeseves. Banabas ga lam kaka ne Mak la duga mu lavatmon uto Saipras.
ACT 15:40 Ketla ne Pol ga soxolik ka ne Sailas. La luvuttadi nunu diga song araba ne Pol mi ne Sailas ti loklok tatao at Leeme Silok la duga vas kaxat.
ACT 15:41 Dugat pas maxeneng at lunep silok Siria la Silisia, la duga lox alolos luvuttadi nunu.
ACT 16:1 Pol ga vas kaxat basinge mo lunep silok, la gat pas uto Debi la Listra. Lara laradi nunu laasen teren ne Timoti ga nemen go Listra. Nenen bok, ni latkin nunu at lubung mixin me Judaia, ketla ne temen neni at lubung mixin me Grik.
ACT 16:2 Luvuttadi nunu ro Listra la Aikoniam diga tong i do ne Timoti neni lagale laradi.
ACT 16:3 Pol ga vara i do ni na lok ka ne Timoti min, kuren la ni ga vit kepe loxontuxu ren. Ni ga lox i na mila lentaba limixin me Judaia digak lok ap mo lemenemen, digaklen i do ne temen ne Timoti at limixin kopmen di me Judaia.
ACT 16:4 Pol, la ne Sailas eburu mi ne Timoti digat pas kantubu ap mo laramenemen la diga tong asu mo leventaangas, luvuttadi vavang la loxongkulao silok diga tong li vam i ro Jerusalem. La ne Pol midi diga tong i ri limixin nunu do dina mumu asu i.
ACT 16:5 Kuren la limixin nunu ap mo lengkot ga suu lolos at lununu atdi la leexes atnedi limixin nunu ga uturut amisik keneng at levenaleng getgesara.
ACT 16:6 Pol mi larapen tangas teren digat pas epolo maxeneng at lunep silok Pirigia la Galesia, mila Loroonan Kaala goxo siam do dina vaase asu Lagale Lavavang ap mo lenep Asia.
ACT 16:7 Diga rupot to at lapdopdo at lenep Misia, la diga lok tong pen i do dina beles at lenep mo go Bitinia, ketla Loroonan at ne Iesu goxo siam do dina beles.
ACT 16:8 Kuren la digat pas kantubu at lengkot Misia la diga rupot to Troas.
ACT 16:9 Ap mo laxanimin Pol ga ven lisilimet la ni ga ven laradi boro Masadonia ga tu, la ga sing i, “Unat pas ude Masadonia la una lok tooro nama!”
ACT 16:10 Melemu at ne Pol ga ven na lisilimet, soso mun nema maga gagas kusu manat pas uto Masadonia, mila magaklen i do Moroa ga ro ka vam nama kusu mana vaase asu Lagale Lavavang ti limixin me go.
ACT 16:11 Maga los kas at lavatmon la maga on basinge mo lemenemen Troas, la maga sen akmokso epolo uto Samoteres. La ap mo lara laaleng petpes melemu maga sen uto Neopolis.
ACT 16:12 Maga vas kaxat me go uto Pilipai, lemenemen silok avot at lenep silok Masadonia. Ni lemenemen buaang limixin boro Rom diga nemen go. Maga nemen ap mo lemenemen silok at lentaba levenaleng.
ACT 16:13 At laaleng kaala maga vas kaxat basinge lemenemen silok uto at lisigege at ladan. Maga nua i do toxot mo go at limixin me Judaia digat pot buru e la diga ngising. Maga xis kopok la maga paase ri lavakin mo diga rupot eburu go.
ACT 16:14 Lara atdi mo gang tonga nama, laasen teren ne Lidia, neni boro Taiataira. Neni ga sesep mi lempanga singsiga nunuan. Ni latkin ga lotu saparap ne Moroa, la Leeme Silok ga suang lebelen kusu ni na siam kaka mo lavapaase at ne Pol.
ACT 16:15 Neni eburu minedi diga nemen min ap mo loogu ren diga lok ka lesep susu. Melemu ni ga xup kaka nama, “Ude nimi la mina nemen to at loogu rak, mo do nemi mi doxoma i do nenia latkin nunu ruturun at Leeme Silok.” La ni ga sing lolos tinama la maga beles.
ACT 16:16 At lara laaleng magat pas uto at loxot singising, maga ekip tangarang mi lara loolik, ni lasaxaruki la lagas ga nemen teren la ga lox epovo i do na paase ali umelamgo. La kerepmo ni ga lox asuusu laxampilas solo ri lamgomgo ren, mila ni ga tong levempanga salai naba rupot at levenaleng mo i tu migo ridi.
ACT 16:17 Ni ga mumu asu nema mi ne Pol, la gap kup keretna, “Na luvuttadi nedi luvuttadi gugu at Leeme Avolo ne Moroa! Di tong asu langas at lorooro rinimi!”
ACT 16:18 La buaang levenaleng, ni ga lox i na. Se ne Pol gara molo nga, la ni ga rem gili la ga lok ti mo lagas, “At laasen at ne Iesu Karisito, a tong i ru do una vas su basinge i!” Ap mo mene loxonaleng lagas ga on basinge i.
ACT 16:19 Mo limixin digak lok tatao mo loolik diga ven i do langas atnedi rik lok ka pilas ga xap ta. Kuren la diga ranga alis ne Pol mi ne Sailas la diga sat kaka du uto at luvuttadi amgomgo at loxot tongtonga linga.
ACT 16:20 Nedu duga ru ro melamgo at luvuttadi silok boro Rom. La nom limixin digak lok tatao mo loolik diga lok, “Na luradi nedu boro Judaia, la nedu du lok kaxat lekarakat de at lemenemen silok atdik.
ACT 16:21 Nedu duk lox ase limixin mi leveloklok no xopmen na epovo at loklok atdik. Nedik at lubung mixin me Rom la ixo epovo do tana siam ka i la tana lok tong pen i.”
ACT 16:22 Buaang limixin diga beles ap mo leedak silok la diga ru buru mi limixin amgomgo diga lok kepe lempanga singsiga at ne Pol mi ne Sailas, la diga tong i ri limixin esep do dinabak pixis du mi lubuso.
ACT 16:23 Digak pixis aleng nedu mi lubuso la diga lok ka du uto at loogu xokoxo, la diga tong i ri mo laradi loklok tatao loogu xokoxo, kusu na lok pe avarang du la kopmen du noxo sixiro.
ACT 16:24 Laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga ronga na levelinga, la ni ga xoxo palaga lengkangkedek atdu kantubu at lempatkonuna mumuat.
ACT 16:25 At laxanimin tubu Pol mi ne Sailas duga lok lising la dugak pixan momo saparap ne Moroa, la lentaba luvuttadi bok mo at loogu xokoxo, digang tonga du.
ACT 16:26 La soso mun langsangan langne silok ga vot la gak ma mo loogu xokoxo axap. Ap mo mene loxonaleng lumusmaragu ga rem suang la lemparoos sen ga remus basinge nedi axap go xeneng at loogu xokoxo.
ACT 16:27 Laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga rakdu tuang la ni ga ven i do laramusmaragu ap mo loogu xokoxo ga rem suang axap pam, la ni ga nua i do limixin kokoxo digara sixiro vam. Kuren la ni ga rev asu ka lavarise sepsep teren la ni ga lok do na bo bang amer i min.
ACT 16:28 Ketla ne Pol ga xup silok keretna, “Nemen uta sev u! Nema axap na ma nemen.”
ACT 16:29 Laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga xup ti tababao, ni ga sixit beles ukeneng, la ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga dede saparap lengkangkedek at ne Pol mi ne Sailas.
ACT 16:30 Ni ga lam asu du ukamang la ga lok, “Luave, ana lok lavanga salai xusu anaba ruuna ka lorooro maxat?”
ACT 16:31 Duga lok, “Una nunu at Leeme Silok ne Iesu, la nenu naba ruuna ka lorooro maxat, la nedi axap nom di nemen at loogu ram dinaba ruuna ka lorooro maxat.”
ACT 16:32 La duga tong Lagale Lavavang at Leeme Silok tin la tinedi bok mo diga nemen ap mo loogu ren.
ACT 16:33 Ap mo mene laaleng at laxanimin laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga sat kaka du la ga gos levenin kooxing atdu. La neni eburu minedi diga nemen at loogu ren diga lok ka lesep susu ap mo mene loxonaleng.
ACT 16:34 Ni ga lok ka ne Pol mi ne Sailas uto at loogu ren la ga raba nedu mi leveluxa ri anan. Nedi axap diga nemen at loogu ren diga umsu mi lomomo, mila diga nunu ba at ne Moroa.
ACT 16:35 Ga maxantamak luvuttadi amgomgo diga sak tiki lavasaxaruki mi levelinga xeretna, “Mina soxomus asu du nom luradi uto.”
ACT 16:36 Kuren la laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga tong i ri ne Pol, “Luvuttadi amgomgo di lox aonon levelinga rinumu mi ne Sailas kusu mana soxomus asu numu. Muna onon ta, la munat pas keneng at lenmila.”
ACT 16:37 Ketla Pol ga lok ti mo lavasaxaruki xeretna, “Di goxo vuse ka taxakapmek maxeneng atnama. Diga vixis nema at lemeren limixin, la kopmen nak mokso, mila nema na lunat boro Rom. Melemu diga lok li nama at loogu xokoxo. La at na di lok do dina lox aonon nemnem nama. Kopmen tinotno! I epovo do luvuttadi amgomgo axa dinabat pas ude la dina soxomus asu nama.”
ACT 16:38 Diga tong i na levelinga ri luvuttadi amgomgo. La diga ronga i do ne Pol mi ne Sailas nedu lunat boro Rom la kopmen luradi gamasa, la diga marat aleng.
ACT 16:39 Kuren la digat pas la diga vaase loklok bukbulu ridu. La diga lam asu du basinge loogu xokoxo la diga sing du do duna vas kaxat basinge mo lemenemen.
ACT 16:40 Pol mi ne Sailas duga on basinge loogu xokoxo, la dugat pas uto at loogu at ne Lidia. Mo go duga ekip tangarang mi limixin nunu, la duga lox alolos di mi levelinga la duga onon ta.
ACT 17:1 Pol mi ne Sailas dugat pas kantubu at lunep silok Ampipolis la Apolonia, la duga vas pot to Tesalonia. Ap mo lemenemen loogu singising at lubung mixin me Judaia ga nemen e.
ACT 17:2 Pol ga beles at loogu singising kerekngan ni gak lok amisix i. Mo go ni ga paase eburu mi limixin, la ga tong asu levelinga at Lovoang Kaala, at lavantun levenaleng kaala.
ACT 17:3 Ni ga soxomus mo levelinga la ga lox asuusu i rinedi do ga epovo Lanarong na met, la na xatu kaxat amlong bok basinge lanmet. La ne Pol ga lok, “Na ne Iesu mo nia a tong asu i rinemi, neni Lanarong.”
ACT 17:4 Lentaba atnedi leme Judaia diga nunu la diga mu asu ne Pol la ne Sailas. La buaang nedi bok limixin me Grik no diga lotu saparap ne Moroa, la buaang bok atnedi lavakin doxodok diga nunu.
ACT 17:5 Ketla lentaba at lubung mixin me Judaia diga reven peves aleng atdu la diga xup bubua ka limixin gamasa to at lengkot etang. La diga lox axatu lodoxoma atdi kusu dina esep. Diga lok li nom lemenemen axap at langsangan lekarakat la diga ut das lumusmaragu at loogu at ne Jeson. Diga lok tong pen i do dina vuse ka ne Pol mi ne Sailas la dina lok ka du kusu duna ru at lavapaase.
ACT 17:6 Ketla di goxo vuse ka du, kuren la diga sat kaka ne Jeson la lentaba luvuttadi nunu uto at limixin amgomgo ap mo lemenemen. Digap kup keretna, “Na luvuttadi di lok lekarakat silok at lengkot axap! La na dira beles pam at lemenemen atdik.
ACT 17:7 La ne Jeson ira lam ka di uto at loogu ren. Nedi dira los polo vam leventaangas at laradi gomgo ne Kaisar. Di lok do lara loorong petpes mo, laasen teren ne Iesu.”
ACT 17:8 Neni na levelinga diga lox axatu lodoxoma at limixin mi luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen ti langsangan leedak.
ACT 17:9 Luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen diga tong i ri ne Jeson la nedi luvuttadi nunu xusu dina lok li tempilas ti un asu di, la melemu diga lox aonon nedi.
ACT 17:10 Ap mo mene laxanimin luvuttadi nunu diga riki ne Pol mi ne Sailas uto Beria. Duga rupot, la at laaleng kaala dugat pas uto at loogu singising at lubung mixin me Judaia.
ACT 17:11 Limixin me go diga lox avukat aleng mila diga siam ka levelinga atdu. Di goxo ronga xepe levelinga at ne Moroa kerekngan limixin to Tesalonia. Digang tonga mo levelinga mi langsangan lomomo. At levenaleng axap diga utus avukat levelinga at Lovoang Kaala, kusu dina ven i do levelinga at ne Pol ga ruturun.
ACT 17:12 Buaang atnedi diga nunu, la buaang nedi lavakin silok boro Grik la buaang atnedi lavatlok boro Grik diga nunu bok.
ACT 17:13 Ketla lentaba limixin me Judaia boro Tesalonia diga ronga i do ne Pol mo ga vavang mi levelinga at ne Moroa ro Beria. Diga vas kaxat ugo la diga lox axatu lodoxoma at limixin.
ACT 17:14 La soso mun luvuttadi nunu diga sak tiki ne Pol uto loxon, kusu na mu lavatmon. Ketla Sailas mi ne Timoti duga nemen go Beria.
ACT 17:15 La nedi diga emu mi ne Pol, digat pas eburu min uto Atens. Melemu digamlong uto Beria mi levelinga loklox axasep boro at ne Pol do ne Sailas mi ne Timoti dunaba vot pasa soso i.
ACT 17:16 Pol ga nemen tangais ne Sailas mi ne Timoti ro Atens, ni ga bulu aleng mila ni ga ven i do mo lemenemen ga umsu mi laxampoovo moroa.
ACT 17:17 Kuren la ni ga paase ro at loogu singising eburu mi leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia bok no diga lotu saparap ne Moroa. La at levenaleng axap ni ga vavang bok ti limixin mo digat pot amisik to at loxot potpot buru.
ACT 17:18 Lentaba luvuttadi loklox ase diga tong nedi do Epikurian la Stoik diga etep mi levelinga eburu mi ne Pol. Lentaba diga sue, “Lavanga salai na laradi baulang i lok do na tong asu i?” Lentaba vetpes diga lok, “Ni i paase mumu levenmoroa at lengkot petpes.” Diga tong i na mila Pol ga vavang mumu ne Iesu la laxakatu kaxat amlong teren.
ACT 17:19 Kuren la diga lam ka ne Pol, la diga vaxaru i ro melamgo at lixitkis buru at la Ariapagas la diga lok, “Nema ma vara i do mana ronga na loklox ase maxat, nenu u paase mumu i.
ACT 17:20 Lentaba levelinga ram i reng petpes at lodoxoma atnema, la ma vara i do manaklen i do ua lavasuun teren.”
ACT 17:21 (Limixin me go Atens la limixin petpes bok mo diga nemen go, diga vavara amisix i do dina tere la dinang tonga tevelinga mumu lempanga maxat).
ACT 17:22 Pol ga xatu kaxat upana ro melamgo atdi ro at la Ariapagas la ga lok, “Limixin mede Atens! A ven i do at lorooro axap atnimi mi lotu saparap buaang levenmoroa,
ACT 17:23 mila nia at pas tangtagap at levengkot at lemenemen silok atnemi la a ven lengkot nemi mi lotu ren. A long lenger i do loxonin laplavang mo, miga malagan i do ‘Ti lomoroa kopmen dinakleklen i.’ Nemi mi lotu saparav i, ketla nemi xopmen minakleklen i la nenia na ana tong asu i rinimi.
ACT 17:24 Moroa ga rudum li lavatbung menemen axap la lempanga axap maxeneng teren. Ni Lamgomgo at laxalibet la laxangka, la ni xopmen na nemen at laraogu lotu limixin di lox i.
ACT 17:25 La ni xopmen nak pakes ti tavanga do tara na raba i min, mila neni xa im taba lorooro la lamamas la lempanga axap ti limixin.
ACT 17:26 Moroa ga rudum li legesa radi la limixin axap livipisik li ren. Ni ga lok li nedi xusu dina nemen at lengkot axap at na lavatbung menemen. La neni xa ga sok katling levenaleng ti limixin la levenmenemen atdi.
ACT 17:27 Moroa ga lox i na kusu dinaba ven tin, la dina vot pasa i mo do di vara i. Neni xopmen na nemen paxalom basinge dik.
ACT 17:28 I lok ngan lentaba diga tong i xeretna. ‘Moroa im taba dik mi lorooro la lolos.’ I ngan bok lentaba luvuttadi vapaase atnimi diga tong i do. ‘Nedik laxamdak teren.’
ACT 17:29 Nedik laxamdak at ne Moroa, kuren la nemen dik ta doxoma i do lampoovo ren i lok ngan lampoovo at logol kopla lisiliva xopla levenuat limixin di lox i mi lakleklen la lolos atdi.
ACT 17:30 Gano ne Moroa goxo doma solo laxakapmek at limixin ap mo levenaleng limixin kopmen di goxokleklen i. Ketla lingina i tong lolos i ri limixin at lengkot axap do dina leeng basinge laxakapmek atdi.
ACT 17:31 Mila neni ira lok katling pam lara laaleng neni naba lok li limixin axap at lavapaase, la mo lavapaase ren nabak mokso aleng. La ni ga soxolik ka vam lara laradi xusu na ronga linga at laaleng ete. Ni ga lox asuvos pam mo laradi ri limixin axap mi loklok katling keretna, ni ga lox aroo amlong i basinge lanmet.”
ACT 17:32 Diga ronga ne Pol ga vaase mumu laxakatu kaxat amlong at lanmet la lentaba atnedi diga lok kalise i. Ketla lentaba diga lok, “Ma vara i do mana ronga box u, una vaase amu box i.”
ACT 17:33 Kuren la ne Pol ga on basinge loxot papaase.
ACT 17:34 La lentaba luvuttadi mene diga mumu i la diga nunu. Kantubu atnedi ne Dionisias lara atnedi boro at la Ariapagas, la lara latkin, laasen teren ne Damaris, la lentaba vetpes bok.
ACT 18:1 Melemu at na, Pol ga on basinge lemenemen Atens la gat pas uto Korin.
ACT 18:2 Mo go ni ga ekip tangarang mi laradi me Judaia laasen teren ne Akuila. Lemenemen aulis teren Pontas. Ni ga nemen to Itali at lemenemen Rom eburu mi latkin teren ne Pirikila. Ketla diga on basinge mo lemenemen, mila lakaisar ne Kolodias ga tong i ri limixin me Judaia xusu nedi axap dina vas kaxat basinge lemenemen Rom. Pol gat pas kusu na ven tidu,
ACT 18:3 la ni ga nemen midu la ga gugu eburu midu, mila neni gakleklen lugugu gu mi levengkadis, kerekngan du. La kerepmo diga lok kaka lempilas tidi.
ACT 18:4 Ni ga vavang amisik to at loogu singising at levenaleng kaala, gak lok tong pen i do na lok limixin me Judaia la me Grik dina nunu.
ACT 18:5 At lara laaleng ne Sailas mi ne Timoti duga rupot boro Masadonia, la melemu ne Pol ga raba levenaleng axap teren ti vavang mi Lagale Lavavang la ga tong i ri limixin me Judaia do ne Iesu, neni Lanarong.
ACT 18:6 Ketla limixin me Judaia diga lox abulubun i la diga vaase levelinga xapmek mumu i, la ni ga vaase lolos tidi la ga semla xepe laxakup at lavanga singsiga ren. La ni ga lok tidi, “Do nemi mi xopara levelinga at ne Moroa, nemi xa minabap kip lumumuat teren. Kopmen bok ba toxot tarak ap mo i. Nia anat pas kusu ana vavang ti limixin kopmen di me Judaia.”
ACT 18:7 La ni ga on basinge di la ni gat pas kusu na nemen to at loogu at laradi xopmen neni me Judaia, laasen teren ne Tisias Jastas, neni ga lotu saparap ne Moroa. La loogu ren ga nemen saparap loogu singising.
ACT 18:8 Krispas, neni laradi gomgo ap mo loogu singising ga nunu at Leeme Silok, nedi axap diga nemen at loogu ren diga nunu. La buaang bok atnedi go Korin diga ronga Lagale Lavavang, la diga nunu la diga lok ka lesep susu.
ACT 18:9 At lara laxanimin Pol ga ven lisilimet, la Leeme Silok ga lok tin, “Nemen utak marat, ketla una vavang amisik la nemen uta doxoma abulubun la una ke xepe na lugugu rak.
ACT 18:10 Mila nenia ak lok eburu minu, kopmen tara noxo lok empana i do na sev u, mila buaang nedi at na lemenemen, nedi limixin tarak.”
ACT 18:11 Kuren la ne Pol ga nemen go at legesa maares mi lavanna gaaling, ga vanasa limixin mi levelinga at ne Moroa.
ACT 18:12 At lara laaleng ne Galio ga nemen ngan lamgomgo at limixin to Grik. Limixin me Judaia, diga vot eburu la diga ranga alis ne Pol la diga lok ka i uto at lavapaase.
ACT 18:13 Diga lok, “Na laradi i lok tong pen i do na lok pes lununu at limixin di lotu saparap ne Moroa la i anasa di mi lara langas petpes kopmen na sixit emu mi Laulis Linga.”
ACT 18:14 Pol ga lok do na vaase, la ne Galio ga lok ti limixin me Judaia, “Do ni ga lok laxakapmek, i epovo do nia ana ronga levelinga atnemi limixin me Judaia.
ACT 18:15 Ketla nemi mi paase mumu mene levelinga la levenasen at Laulis Linga atnimi. Nia xopmen laradi rongtonga ri lempanga xerepmo. Nemi xa mina epaase mumu i nom.”
ACT 18:16 La ni ga lox asu di ukamang basinge lavapaase.
ACT 18:17 Ketla diga ranga alis ne Sositenes, laradi gomgo at loogu singising, la digap sev i ro melamgo at loxot tongtonga linga. Galio ga ven i na, ketla ni ga ven kepe mun i.
ACT 18:18 Pol ga nemen to Korin at levenaleng buaang. Melemu ni ga on basinge luvuttadi nunu la ni ga los kas at lavatmon la ni eburu mi ne Pirikila la ne Akuila diga sen uto Siria. Avot ti mo lavatpas, Pol ga lok laxakaape saparap ne Moroa to Senkiria, la ni ga gan pes levengkabinim at lavatlak teren.
ACT 18:19 Diga rupot to Epesas, la ne Pol ga on basinge ne Pirikila mi ne Akuila. Ni gat pas uto at loogu singising la neni eburu mi limixin me Judaia diga etep mi levelinga.
ACT 18:20 Diga sing i xusu neni na nemen eburu minedi at tevenaleng, ketla ni goxo siam.
ACT 18:21 La ni ga lok tidi, “Mo do lavavara at ne Moroa, anabamlong bok ude rinimi.” La ni ga los kas at lavatmon la ga sen kaxat boro at lemenemen Epesas.
ACT 18:22 La ni ga rupot to Sisaria la gat pas uto Jerusalem la ga vot pasa mene limixin nunu me go. Melemu ni gat pas uto Antiok.
ACT 18:23 Melemu at leventaba levenaleng at loklok teren go, ni ga vas kaxat, la gat pas maxeneng at lengkot axap, Galesia, la Pirigia, neni ga paase alolos limixin nunu me go.
ACT 18:24 Lara laradi me Judaia laasen teren ne Apolos, neni boro Aleksandria, gat pas uto Epesas. Ni laradi levelinga ren ga lok nunuan amisik la ni gakleklen avukat levelinga at Lovoang Kaala.
ACT 18:25 Ni ga lok ka levelinga mumu langas at Leeme Silok. Ni ga ruuna langsangan lomomo xusu ni na anasa limixin mi levelinga mumu ne Iesu, la levelinga ren gak mokso. Ketla neni gaklen kusuk mun lesep susu at ne Jon.
ACT 18:26 Ni ga vavang to xeneng at loogu singising la goxopmen lanmarat. La ne Pirikila mi ne Akuila duga ronga i la duga lam ka i uto at loogu atdu. La duga soxomus avukat box i rin, mi langas nunuan at Leeme Silok.
ACT 18:27 Apolos ga doxoma i do ni nat pas uto at lenep silok Grik. Kuren la luvuttadi nunu ro Epesas diga paase tooro i la diga malagan lovoang ti luvuttadi nunu ro Grik. Diga tong i ridi do dina siam ka i ugo. Ni ga rupot, la ni ga lok tooro avukat nedi mo diga nunu at ne Iesu mi loklok tooro at ne Moroa.
ACT 18:28 At lemeren limixin axap ni ga volo aleng limixin me Judaia at loxonaleng diga etep mi levelinga. Ni ga lox asuusu i at Lovoang Kaala do ne Iesu, neni Lanarong.
ACT 19:1 Ap mo levenaleng ne Apolos ga nemen to Grik at lemenemen Korin, la ne Pol gat pas at langas babaalom maxeneng ap mo lunep silok Galesia la Pirigia la ni ga rupot to Epesas. Mo go ni ga vot pasa lentaba luvuttadi nunu.
ACT 19:2 La ni ga sue di, “Kereva, miga lok kaka bok Loroonan Kaala at loxonaleng nemi miga nunu?” Diga vorang i xeretna, “Nema xovisi mana ronga i do Loroonan Kaala mo i nemen.”
ACT 19:3 Pol ga sue di, “Lesep susu salai nemi miga lok ka i?” Diga vorang i xeretna, “Maga lok ka lesep susu at ne Jon.”
ACT 19:4 Pol ga lok, “Lesep susu at ne Jon tinedi diga on basinge laxakapmek atdi. La ne Jon ga tong i ri limixin do dina nunu at lara mo ga mumu asu i, neni ne Iesu.”
ACT 19:5 Diga ronga i na la diga lok ka lesep susu at laasen at Leeme Silok ne Iesu.
ACT 19:6 Pol ga lok li lukngen to mavana atdi, la Loroonan Kaala ga vubeles atdi la diga paase mi lempapaase vetpes la diga tong asu levelinga at ne Moroa.
ACT 19:7 Nedi axap diga epovo at lasangaun mi legepura.
ACT 19:8 Maxeneng at lavantun gaaling Pol ga pubeles at loogu singising, la ni ga vavang ti limixin la goxopmen lanmarat. Ni ga vetep mi levelinga eburu minedi la ga lok tong pen i do na sat ka lununu atnedi ri Linintoo at ne Moroa.
ACT 19:9 Ketla lentaba atdi di goxopara levelinga ren la di goxo nunu, la diga vaase kapmek ti langas at Leeme Silok to melamgo at limixin axap. Kuren la ne Pol ga on basinge di la ga lam ka luvuttadi nunu eburu min. La at levenaleng axap ni ga paase ro at loogu vapaase at ne Tirinas.
ACT 19:10 Pol ga nemen go la ga anasa limixin at legepu maares. Kuren la limixin no diga nemen taba ro at lengkot Asia, nedi leme Judaia la leme Grik bok diga ronga levelinga at ne Moroa.
ACT 19:11 Moroa ga lok buaang lempanga sangsangu ga lok petpes aleng at lekngen ne Pol.
ACT 19:12 La limixin diga soe ka lengkontamon at labantuxu ren, la diga lok li at labantuxu at limixin mekmeres la levenanmeres atdi gara xap, la lubunggas diga ravasu basinge di.
ACT 19:13 Lentaba at leme Judaia mo digat pas tangtagap la digak lok pes lubunggas basinge limixin. Diga lok tong pen i do dina gugu mi laasen at Leeme Silok ne Iesu. Diga lok ti lubunggas keretna, “Nia a tong i rinimi do mina sixisu at laasen at ne Iesu, mo ne Pol i vavang min.”
ACT 19:14 Nedi lavanuti laxamdak at laradi boro Judaia, ni laradi gomgo at lubungmaasa, laasen teren ne Siva, mo digak lox i na.
ACT 19:15 Ketla lara lagas ga lok tidi, “Aklen ne Iesu la aklen bok ne Pol, ketla axoklen nimi.”
ACT 19:16 Laradi mi nom lagas ga nemen teren ga xala di mi langsangan lolos teren ga volo axap di, la gap sep kakapmek di. Diga sixiro basinge mo loogu ren la lengkot atdi ga lok kakapmek tinotno, la diga sixiro beleben nga.
ACT 19:17 La nedi axap limixin me Judaia la boro Grik bok, no diga nemen to Epesas diga ronga i na. Diga lingun, la limixin axap diga lok ngangao aleng at laasen at ne Iesu.
ACT 19:18 Buaang atnedi luvuttadi nunu mi lavakin nunu diga vot eburu la diga tong asu lempanga xakapmek digak lox i gano.
ACT 19:19 Buaang atnedi mo digakleklen lengkot at lemenemen (magic), diga lok buru levenbuk kakapmek atnedi la diga xotos i ro melamgo at limixin axap. Diga exes luunun ap mo levenbuk diga un i min, ga volo lavalimo sangaun larabin sangsangaun kobot (50,000) levempilas siliva.
ACT 19:20 La kerepmo levelinga at Leeme Silok ga epeseves la ga lox alolos bok limixin nunu.
ACT 19:21 Melemu at na lempanga ga ravasu, Pol ga doma li be i do ni nat pas uto Jerusalem la na mu langas keneng at lenep silok Masadonia la at lenep silok Grik. Ni ga lok, “Melemu at lavatpas tarak uto Jerusalem, anabat pas uto Rom.”
ACT 19:22 Kuren la ni ga riki ne Timoti mi ne Erastas, nedu luradi loklok tooro ren uto Masadonia, la ni ga nemen to Asia at lentaba levenaleng.
ACT 19:23 Ap mo levenaleng langsangan lekarakat ga nemen go Epesas mumu langas at Leeme Silok.
ACT 19:24 Lara laradi ga nemen go, laasen teren ne Demitrius. Ni ga gugu lempoovo moroa mi lisiliva, la gak lok bok lempoovo vanga at loogu laplavang at lomoroa rixin ne Atemis. Nedi luvuttadi diga gugu lugugu xerepmo diga xip kaka langsangan luunun ap mo lugugu.
ACT 19:25 Kuren la ni ga xup bubua ka nedi digak lok mo lugugu la ga lok tidi, “Nemi limixin, miklen i do luunun atdik ip tavasu mun at na leven gugu.
ACT 19:26 Nemi xa mira ven pam i la mira ronga vam mo levelinga ne Pol i tong i. Ni lok do levenmoroa limixin di lox i mi levengkikngen di, kopmen levenmoroa ruturun. La ni ira sat ka vam buaang nedi limixin mi levelinga ren, la ira lox asubu di basinge lomoroa rixin nade Epesas la at lengkot axap bok at na lenep Asia.
ACT 19:27 I lok kapmek do na ne Pol ira vot de la na lok limixin kusu dina lox abulubun kepe lempoovo vanga nedik tak lox i. I lok kapmek bok do limixin dina lox abulubun kepe loogu laplavang at lomoroa rixin ne Atemis la dina lok abulubun kepe bok ne Atemis. Limixin axap nade Asia la at na lemenemen axap di lotu saparav i.”
ACT 19:28 Mo limixin diga ronga na levelinga la diga musak aleng la diga xup silok kaxat, “Atemis me Epesas neni i silok aleng.”
ACT 19:29 Mo luxupkup ga epeseves ap mo lemenemen axap. Mo limixin diga ranga alis ne Gaius mi ne Aristakas, nedu boro Masadonia dugat pas amisik eburu mi ne Pol, la diga sixit eburu minedu uto at loxot papaase buru.
ACT 19:30 Pol ga vara i do nat pas uto melamgo at limixin axap, ketla luvuttadi nunu di goxo siam do ni nat pas.
ACT 19:31 Lentaba luvuttadi amgomgo at lenep silok Asia, nedi larapen tangas at ne Pol diga lox aonon bok lavapaase rin. Diga sing tin do ni noxo vas uto at loxot papaase buru, kuren la ne Pol goxot pas tin.
ACT 19:32 La nedi limixin axap ap mo loxot papaase buru diga lok langsangan luxupkup. Ketla buaang atdi digap kup gamasa mene mila di goxoklen lavasuun ap mo lovotpot buru.
ACT 19:33 Lentaba atdi diga lok do ne Aleksanda neni lavasuun at nai, mila leme Judaia diga lok li i do ni na ru ro melamgo at limixin. Kuren la ne Aleksanda ga sep makmak di mi lekngen kusu na lok lavapaase axasep tinedi limixin do neni eburu mi larapen tangas teren kopmen toxot atdi ap mo leedak.
ACT 19:34 Ketla diga ven kibis i do neni laradi me Judaia, la digap kup amisik aleng ngan legesa radi xeretna, “Atemis me Epesas neni i silok aleng!”
ACT 19:35 La melemu at nai leeme gomgo at limixin ga lox amila di. Ni ga lok, “Limixin me Epesas! Nemi axap miklen i do nedik mede Epesas tak lok tatao loogu laplavang at lomoroa silok ne Atemis la lovoovo ren, no ga subu boro vana at laxalibet.
ACT 19:36 Ixok mokso do tara na tong i do na levelinga kopmen na ruturun. Kuren la minak lox atnaasan la nemen mita lok tempanga xapmek.
ACT 19:37 Mi lam ka vam na luradi ude, ketla kopmen du goxo xip pilo tavanga ro at laraogu laplavang la du goxo vaase xapmek ti lomoroa rixin atdik.
ACT 19:38 Dola ne Demitrius la nedi luvuttadi gugu bok eburu min di ruuna tekarakat eburu mi tentaba, levengkonaleng move ri lavapaase la luvuttadi amgomgo mo di nemen. Di epovo ri lok li tara at lavapaase ren.
ACT 19:39 Ket do tavanga gove nemi mi vara rin, minaba epaase mu ba i ro at lovotpot buru atnimi xa.
ACT 19:40 I epovo do dina lok li dik at lavapaase mumu na leedak i ngan mo lingina. Kopmen tavasuun at na leedak, la nedik ta noxo lox epovo i do ataba tong tavasuun nunuan ti nai.”
ACT 19:41 Melemu at lavapaase ren ni ga lox aepeseves nedi.
ACT 20:1 Melemu at leedak gara xap pam, Pol ga xup bubua ka luvuttadi nunu, la ni ga vaase loklok tooro rinedi la diga xaduk aonon i. La ni ga on basinge nedi la gat pas uto Masadonia.
ACT 20:2 Ni gat pas to xeneng ap mo loxot la ni ga vaase loklok tooro ri limixin nunu mi levelinga buaang. La melemu ni gat pas uto Grik.
ACT 20:3 Ni ga nemen go at lavantun gaaling. Ga se ni ga gagas kusu ti mu lavatmon uto Siria, ni ga long lenger i do leme Judaia mo diga paase ali ri sev amer i. Kuren la ni ga doma li i xusu namlong kantubu at lenep silok Masadonia.
ACT 20:4 Sopata, nitna ne Pairas boro Beria, gat pas eburu min. Lentaba bok digat pas, ne Aristakas la ne Sekandas boro Tesalonia, Gaius boro Debi, Timoti, Tikikas la ne Tropimas boro at lenep silok Asia.
ACT 20:5 Digamgo rinama la diga ngangais tinama ro Troas.
ACT 20:6 Maga sen kaxat boro Pilipai melemu at lara leluxa laasen teren Lovovolo Pe. La melemu at lavalimo aleng maga vot pasa di ro Troas, mo go maga nemen eburu midi at lavanuti aleng.
ACT 20:7 At laaleng avot ap mo luik ga ukantinao maga vot buru ri lok katling laanan kaala at ne Iesu. Pol ga vaase ri limixin, la ni ga vavang babaalom se at laxanimin tubu mila ni ga lok do naba onon ap mo laaleng melemu.
ACT 20:8 Buaang levenbabao ga nemen to vana ap mo loogu nema magak lok teren.
ACT 20:9 Lara laau radi laasen teren ne Iutikas, gat kis to at loxon musmaragu lixilik. Pol ga vaase aleng la lemeren ne Iutikas ga unga aleng tinotno, se ni ga unga met, ni ga subu si boro vana xa ap mo loogu babaalom upana, la ukopok ti laxangka. Diga ranga axatu i, ga lavanga met ta.
ACT 20:10 Ketla ne Pol ga vas si ukopok la ga subu pavaa i la ga ot kongkodan ka i la ni ga lok tidi, “Nemen mita bulu, neni mo i rooro mene la kopmen na met!”
ACT 20:11 Melemu digamlong upana ap mo loogu la diga lok laanan kaala. La ne Pol ga vaase babaalom tidi se at laxangking ga losu maxantamak suubu, la ni ga on basinge di.
ACT 20:12 Diga lok ka mo laau radi uto xolonu, la lebelendi gak lox atnaasan aleng mila ni goxo met.
ACT 20:13 La nema maga vas kaxat me go uto at lavatmon la maga sen kaxat uto Asos kusu manaba xas ka ne Pol upana ri lavatmon. Ni ga tong i rinama do manabak lok ngais i go, mila ni gat pas mene ugo.
ACT 20:14 La ni ga ekip tangarang minama ro Asos, la maga xas ka i upana at lavatmon la maga sen kaxat uto Matilini.
ACT 20:15 Maga sen kaxat me go la maga rupot to saparap losoxan Kios ap mo laaleng petpes. Melemu at lara laaleng bok nga, maga sesen uto saparap losoxan Samos, la ap mo manga lara laaleng petpes maga rupot to Mailitas.
ACT 20:16 Pol ga doxoma i do ni naba sen polo go Epesas, kusu ni noxo nemen abao ro at loxot Asia. Ni gak lok soso xusu ni naba rupot to Jerusalem, edompo mi laaleng ti lok katling la Pentikos.
ACT 20:17 Pol ga riki lara laradi mi levelinga boro Mailitas uto Epesas, ga sing loxongkulao silok at lotu xusu dina ekip tangarang min.
ACT 20:18 Diga vot pasa i la ni ga lok tinedi, “Miklen i do luruptuvuk tarak ga lox avukat ap mo levenaleng nia aga nemen eburu minemi, ga vaxaru ka i at laaleng nia aga rupot de at lenep Asia.
ACT 20:19 Mi langsangan loklok ngangao la lanteng, aga lok leven gugu rak kerekngan lasaxaruki at ne Moroa, la aga ekip tangarang mi levenmumuat at leme Judaia diga lok li i rak.
ACT 20:20 Mikleklen i do nia a goxo lipe tekolinga ri lok tooro nemi limixin. Ketla nia agak lox ase nimi ro at lengkot potpot buru la to at leventaogu atnimi.
ACT 20:21 Ti leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia bok aga vaase lolos tinedi do dina leeng basinge laxakapmek atnedi, la dina vot parap ne Moroa, la dina nunu at Leeme Silok ne Iesu.
ACT 20:22 La ananga nia a ronga res at Loroonan Kaala, kusu anat pas uto Jerusalem. La nia axoklen i do lavanga salai naba rupot saparav ia go.
ACT 20:23 Nia akleklen i do at laramenemen axap Loroonan Kaala ik lok tia dola limixin dinaba lok li ia at loogu xokoxo la ana xip laxanmumuat aleng.
ACT 20:24 Ketla nia a lok do lorooro rak i lok ngan ta do lavanga gamasa mun tia. Nia a vara mun i do ana lox axap lavatpas tarak la ana lox axap lugugu at Leeme Silok ne Iesu ga raba ia min. Mo lugugu ri tong asu Lagale Lavavang mumu letaba nabalamu at ne Moroa.
ACT 20:25 Agarat pas tangtagap pam kantubu atnimi, aga tong asu langas ti Linintoo at ne Moroa. La na a tong tuturun i rinimi. Aklen i do kopmen tara atnimi noxo ven bok ba ia.
ACT 20:26 Kuren la a tong tuturun i rinimi na lingina. Mo do tara atnimi na ronga abulubun levelinga at ne Moroa, ni nabap kip lumumuat teren. Nia xopmen lavasuun teren,
ACT 20:27 mila nia a goxo lipe tevelinga. Ketla aga tong asu levelinga axap ne Moroa ga vara i xusu na gugu keneng at lorooro atnimi.
ACT 20:28 Mina lok tatao avukat nemi la mina lok tatao nedi bok limixin, Loroonan Kaala gara lok li vam nedi maxopok at loklok tatao atnimi. Mina lok ngan luvuttadi loklok tatao sipsip kantubu at limixin at ne Moroa, no ni ga lok li di do ateren axa mumu lanmet at ne nitna.
ACT 20:29 Aklen i do melemu at loxonaleng nia ana onon, limixin kakapmek dinaba rupot kantubu atnimi, dina lok ngan lubungman atat la dinaba lok kapmek lununu at lentaba atnimi.
ACT 20:30 Laaleng move naba rupot la lentaba atnimi dinaba ba gili levelinga ruturun kusu ti sat ka limixin nunu basinge ne Moroa.
ACT 20:31 Mina lok tatao avukat nemi. Mina doma bilong ti mo lavantun maares nenia aga paase aleng tinemi axap at levenaleng kangking la kanimin, la agang teng mu nimi.
ACT 20:32 La ananga nia a lok li nimi maxopok at loklok tatao at ne Moroa la levelinga mumu letaba nabalamu ren naba lok tooro nimi. Neni xa i epovo ri lox alolos lununu atnimi la na raba nemi mi lapnovos no ni i gagas li i ri limixin teren.
ACT 20:33 Nia a goxom doma mu tempilas kopla tempanga singsiga atnimi.
ACT 20:34 Nemi xa miklen i do aga gugu mi na lukngak la aga lox epovo ka lempanga, nema mi larapen tangas tarak magak pakes tin.
ACT 20:35 At lempanga axap nia aga lox i, aga lox ase nimi do mina lolos kusu mina lok tooro mo limixin banbalo. Mina lox i xuren mila ne Iesu ga lok keretna, ‘I lox avukat do tara i lok kaka levempanga, ketla i lox avukat aleng do tara na raba levempanga ri limixin petpes.’”
ACT 20:36 Pol ga vaase axap la ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren eburu minedi axap limixin la ni ga sing.
ACT 20:37 Nedi axap digang teng aleng la diga votor i la digat nes i.
ACT 20:38 Diga lok bukbulu aleng at levelinga ni ga tong i do di noxo ven bok ba i. La diga emu min uto at lavatmon.
ACT 21:1 Limixin me Epesas diga lox abeese nama mi lainbulu silok la maga on basinge di. Maga sen kaxat la maga sen epopolo uto Kos. Ap mo laaleng melemu maga rupot to Rodes, la maga sen kaxat me go uto at lemenemen Patara.
ACT 21:2 Mo go maga long lenget lara lavatmon, mo ga lok do na sen kaxat uto Ponisia. Kuren la maga los kas ap mo lavatmon la maga sen kaxat.
ACT 21:3 Maga vot at lara loxot la maga ven losoxan Saipras, la maga sen polo i at lenep kia ap mo losoxan uto at lenep silok Siria. Maga oso ro Taia, mo go lavatmon ga oso xusu dina xip asu lentaba lempanga.
ACT 21:4 Maga long lenger i do lentaba luvuttadi nunu mo diga nemen go, la maga nemen eburu minedi at lavanuti aleng. Mi lolos at Loroonan Kaala diga tong i ri ne Pol do ni noxot pas uto Jerusalem.
ACT 21:5 Ketla levenaleng atnama ri nemen go ga xap, la maga on basinge mo lemenemen silok. Nedi axap, eburu mi lavakin atnedi la laxaalik kakalik atdi, diga vas kaxat eburu minema uto loxon. Maga xis tiktikbu mi lempatgulom atnama ro loxon la maga lok lising.
ACT 21:6 Melemu diga xaduk aonon nema, la maga los kas at lavatmon la nedi digamlong ukolonu.
ACT 21:7 Maga sen kaxat boro Taia la uto Potolemas, mo go maga vot pasa luvuttadi nunu la maga nemen eburu minedi at leges aleng.
ACT 21:8 Ap mo lara laaleng melemu maga on basinge di la maga rupot to Sisaria. Mo go magat pas uto at loogu at laradi vapaase asu Lagale Lavavang, laasen teren ne Pilip, la maga nemen eburu min. Neni lara atnedi lavanuti luvuttadi no diga soxolik ka di ro Jerusalem.
ACT 21:9 Neni ga ruuna lavanuet laxaalik kovisi di goxo epot, mo diga vavang mi levelinga at ne Moroa.
ACT 21:10 Maga nemen go at lentaba levenaleng, la lara leeme vapaase ali, laasen teren ne Agabas ga rupot boro Judaia.
ACT 21:11 Ni ga vot pasa nama, la ga lok ka labaane at ne Pol, la ni ga xoxo ka lukngen ne Pol mi luxangkedek teren la ga lok, “Loroonan Kaala i tong i do laradi at na labaane, limixin me Judaia dinaba xoxo i. Dinaba lox i na ro Jerusalem, la dinaba song araba i ri limixin kopmen di me Judaia.”
ACT 21:12 Maga ronga i na la nema eburu mi lentaba me go maga ngising tinotno ne Pol do ni noxot pas uto Jerusalem.
ACT 21:13 Ketla ni ga lok, “Laai nom nemi mik lox i, ming teng keretnom la mirak lox abulu lorooro rak? Nia a gagas pam kusu dinaba xoxo ia. La nia a gagas bok kusu ti met mo go Jerusalem kusu ti xip aurut laasen at Leeme Silok ne Iesu.”
ACT 21:14 Ma goxo lox epovo i xusu ti ba gili lodoxoma ren, kuren la maga ke xepe i la maga lok, “Lavavara at ne Moroa do ni na lox i xuren.”
ACT 21:15 Melemu at lentaba levenaleng maga nemen go, maga lok agagas li lempanga atnama la maga vas kaxat uto Jerusalem.
ACT 21:16 Lentaba luvuttadi nunu boro Sisaria bok mo digat pas eburu minema, la diga lok ka nama uto at loogu at lara laradi, laasen teren ne Nason boro Saipras, neni lara atnedi diga lok ka avot lununu saparap Leeme Silok.
ACT 21:17 At lovotpot atnama go Jerusalem luvuttadi nunu diga lok momo aleng minama.
ACT 21:18 Ap mo lara laaleng melemu nema mi ne Pol magat pas kusu mana ven ti ne Jems. Nedi axap luvuttadi amgomgo at lotu go Jerusalem diga rupot to ap mo lovotpot buru.
ACT 21:19 Pol ga paase momo rinedi la ga tong asu lempanga axap no ne Moroa ga lox i at lekngen kantubu at limixin kopmen di me Judaia.
ACT 21:20 Melemu at levelinga at ne Pol, limixin diga emi asu mi ne Moroa. La diga lok ti ne Pol, “Neton nama. U ven i do, buaang limixin me Judaia di nunu, la nedi dim tebeng lolos Laulis Linga.
ACT 21:21 La lentaba vetpes di tong i do, nenu mo uk lox ase leme Judaia mo dik lok at laramenemen at limixin kopmen di me Judaia, la u tong i ridi do dina ke xepe Laulis Linga at ne Moses, la nemen nedi guta vit kepe lengkontuxu at laxamdak atdi la nemen diguta mumu asu leveloklok atnedik leme Judaia.
ACT 21:22 Dibaklen i do nenu mo u rupot pam. Ataba lok lavanga salai?
ACT 21:23 Una lok lempanga keretna. Lavanuet luvuttadi mo diga xaape saparap ne Moroa.
ACT 21:24 Una lam ka di la una mu asu mo loklok eburu minedi xusu una dadat at lemeren ne Moroa, la una lok bok luunun ap mo loklok tinedi. Kuren la diba epovo do dina gan kepe lempat kabinim at lempatlak atdi xusu dina lox epovo mo laxakaape atdi saparap ne Moroa. Kerepmo la limixin axap dibaklen i do mo levelinga mumu u xopmen na ruturun. La diba xasep do nenu ung tonga res at Laulis Linga at ne Moses.
ACT 21:25 Ketla mara lox aonon pam levelinga ri limixin kopmen di me Judaia no diga nunu. Mo levelinga i tong i ridi do di noxo anan teveluxa no diplavang min ti lempatpoovo moroa, la di noxo anan tavanga mi lada ren, la di noxo anan lempanga mi lavanuet kangkedek no diga xut amer i, la dina ke loklok ting longka tixin.”
ACT 21:26 Kuren la ne Pol ga lam ka di mo lavanuet luvuttadi la ga emu minedi la ap mo lara laaleng melemu ni ga lox epovo luunun tidi la diga gan kepe levengkabinim at lempatlak atdi. La ni ga beles to xeneng at loogu laplavang la ga vaase axasep lavanisa levenaleng ti laxavaxap ap mo loklok la at ua laaleng diba raba laramtaba atdi.
ACT 21:27 Levenaleng ap mo loklok ga lok do na xap ta, lentaba leme Judaia boro at lenep Asia diga ven ne Pol to xeneng at loogu laplavang. Diga lox axatu kaxat levendoxoma at limixin axap me go, la diga ranga alis i.
ACT 21:28 Digap kup keretna, “Nemi limixin me Israel. Ude nimi la mina lok tooro nama. Anai laradi na it pas tangtagap at lengkot axap la ik lox ase limixin do dina lox abulubun kepe limixin me Judaia la dina ke xepe Laulis Linga atdik la na loogu laplavang. La ananga ira lok ka laradi xopmen me Judaia ukeneng at loogu laplavang la kerepmo i lok puvula na loogu xaala!”
ACT 21:29 Diga tong i na mila diga ven ne Tropimas boro Epesas eburu mi ne Pol to xeneng ap mo lemenemen silok, la diga nua i do ne Pol ga lam ka i uto xeneng ap mo loogu laplavang.
ACT 21:30 Mo lemenemen silok axap ga umsu mi langsangan leedak, la limixin digak sixit eburu, la diga ranga alis ne Pol la diga sat ka i ukamang basinge loogu laplavang. La soso mun diga vipe lumusmaragu ap mo loogu laplavang.
ACT 21:31 Mo limixin diga lok tong i do dina sep ne Pol la soso mun lara laradi ga lox aonon levelinga ri leeme gomgo at limixin esep boro Rom do limixin axap go Jerusalem mo diga lok lekarakat.
ACT 21:32 La soso mun mo leeme gomgo ga lok ka lentaba digak lok mu ren la lentaba limixin esep la diga sixit uto saparap mo limixin. Mo limixin diga ven mo leeme gomgo eburu mi limixin esep, la diga xap ta lesepsep ne Pol.
ACT 21:33 Leeme gomgo ga vas saparap ne Pol, la ga ranga alis i, la ga tong i ri limixin esep do dina xoxo i mi luvaroos sen. La ni ga sue, “Nege i na laradi, la lavanga salai mo ni i lox i?”
ACT 21:34 Lentaba xeneng atdi mo limixin diga tong lara levelinga vetpes. La lentaba diga tong leta lepelinga vetpes bok. Langsangan lekarakat silok ga vot, la mo leeme gomgo goxo lox empana i do naklen ka lavasuun at na leedak. Kuren la ni ga tong i ri limixin teren kusu dina lam ka ne Pol uto at loogu matmatkun atdi.
ACT 21:35 Diga emu min uto at laata at loogu, la limixin esep diga xip ka i mila limixin diga musak aleng.
ACT 21:36 Diga mumu asu i la digap kup keretna, “Sev amer i!”
ACT 21:37 Mo limixin esep diga lok do na lok ka ne Pol uto at loogu matmatkun la ni ga vaase ri leeme gomgo mi lavapaase Grik, “I epovo bok do ana tong tevelinga ru?” Mo leeme gomgo ga rakdu la ga sue i,
ACT 21:38 “Kereva. Nenu xopmen mo laradi boro Isip? At lentaba levenaleng ga xap pam, neni ga lok kaxat leesep eburu mi lagavaman la gam gomgo rinedi lavanuet larabin sangsangaun kobot (4000) limixin esep uto at lamatbin.”
ACT 21:39 Pol ga lok keretna, “Nenia lara at limixin me Judaia, boro at lemenemen Tasas at lenep Silisia. Nenia me go ap mo lemenemen doxodok. A sing u do i epovo ana vaase ri limixin.”
ACT 21:40 Leeme gomgo ga siam do ni na vaase. Kuren la ne Pol ga xatu kaxat to at laata ap mo loogu la ga sep makmak di. Diga lok pilo, la ne Pol ga vaase ridi mi lavapaase Ibru.
ACT 22:1 “Luvutnetak mi luvuttamak, mina ronga ia. Ana paase de melamgo atnimi!”
ACT 22:2 Diga ronga ne Pol ga vaase ridi mi lavapaase Ibru, la diga ru atnaasan, la ne Pol ga paase ridi.
ACT 22:3 “Nenia lara at limixin me Judaia, boro at lemenemen Tasas at lenep Silisia, ketla ganoxa diga lok ka ia ude Jerusalem i ngan lun pinivu at ne Gamaliel. Aga lox ase avukat keneng at Laulis Linga at lavalabat atdik, la aga lolos tinotno ri mumu asu ne Moroa kerekngan nemi axap na lingina.
ACT 22:4 Aga ranga alis buaang nedi limixin diga mumu asu ne Iesu la agap sev amet di. Agang tanga alis lavatlok mi lavakin la agak lok li di at loogu xokoxo.
ACT 22:5 Lamaasa gomgo at luvuttadi laplavang la nedi bok luvuttadi amgomgo dikleklen i do nia a paase ruturun. Aga lok ka levelinga loklox axasep boro atdi luvuttadi amgomgo rinedi leme Judaia ro Damasko. Kuren la nia agat pas ugo xusu ana xoxo ka mo limixin la ana lok ka amlong di uto Jerusalem kusu dina xip levenmumuat.
ACT 22:6 Nia agat pas mu langa la aga vas saparap lemenemen Damasko. Ap mo loxonaleng laxangking ga xis tubu la aga ven langsangan laxasep boro vana at laxalibet ga ngao pavaa ia.
ACT 22:7 Aga subu ukopok ti laxangka la aga ronga laxaka at lara ga sue ia, ‘Sol, Sol. Tila uk lox asongor ia?’
ACT 22:8 Aga sue i, ‘Leeme Silok, nenu nege?’ Ni ga lok tia, ‘Nenia ne Iesu boro Nasaret mo nu uk lox asongor ia.’
ACT 22:9 Nedi luvuttadi diga emu minia diga ven mo laxasep, ketla di goxo ronga laxaka ap mo laradi ga paase ria.
ACT 22:10 Aga sue i, ‘Leeme Silok, aba lok lavanga salai?’ La Leeme Silok ga lok tia, ‘Una xatu kaxat la unat pas uto Damasko, la mo go tara ba tong lugugu no ne Moroa ira lok katling pam i ru.’
ACT 22:11 Luxatli rak ga main mila mo laxasep ga lolos aleng. Kuren la nedi diga emu minia diga ranga tu at lakngak la diga lam ka ia uto Damasko.
ACT 22:12 Lara laradi, laasen teren ne Ananias, laradi lotu la gang tonga res at Laulis Linga atdik la limixin me Judaia go Damasko diga lok ngangao aleng teren.
ACT 22:13 Ni ga vot pasa ia la ga ru saparav ia la ga lok, ‘Netak ne Sol, una ven mi luxatli ram.’ Ap mo mene loxonaleng nia ga valas luxatli rak la aga reven bok ba min, la aga ven mo laradi.
ACT 22:14 Ni ga lok, ‘Moroa at lavalabat atdik ga soxolik ka vam u do unaklen lodoxoma ren, la unaba ven kibis Lanarong teren, luruptuvuk teren in manton. La unang tonga levelinga ren.
ACT 22:15 La nenu unaba tong asu levelinga ri limixin axap mumu mo lempanga nenu uga ven i la ugang tonga i.
ACT 22:16 La nemen utat kis gamasa. Katu kaxat la una lok ka lesep susu la ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek taram, mo do una sing ti loklok tooro at Leeme Silok.’”
ACT 22:17 La ne Pol ga lok bok keretna, “Agamlong uto Jerusalem, la aga ngising to xeneng at loogu laplavang la aga ven lara lisilimet.
ACT 22:18 Keneng at na lisilimet nia aga ven Leeme Silok ga lok tia, ‘Soso u la una vas kaxat basinge lemenemen Jerusalem, mila limixin me de di noxo siam ka levelinga ram mumu ia.’
ACT 22:19 Aga lok, ‘Leeme Silok, diklen avukat tinotno i do nia agat pas uto at laraogu singising la agap sep mo limixin diga nunu ram.
ACT 22:20 La at laaleng diga sev amet laradi vapaase ram ne Stiven, nenia mo aga tu saparap di, la nia aga siam ti mo laniu ren la agak lok tatao levempanga singsiga ap mo limixin diga sev i.’
ACT 22:21 Moroa ga lok tia, ‘Una vas kaxat basinge na lemenemen. Nia anaba riki u uto vaxalom tinedi limixin kopmen di me Judaia.’”
ACT 22:22 Leme Judaia diga ronga levelinga at ne Pol at loxonaleng ni ga tong i na levelinga. Diga xup kaxat lolos keretna, “Tiki pes i! Sev amer i! Neni xopmen na epovo ri rooro at na lavatkangka!”
ACT 22:23 Digap kup silok la diga ba koxorop levempanga singsiga atdi la diga lulu mi laxakup upana.
ACT 22:24 Ketla leeme gomgo at limixin esep ga sak tiki limixin teren do dina lok ka ne Pol uto at loogu matmatkun, la ga tong i ridi do dinak pixis i xusu ti vuse ka ua lavasuun teren la leme Judaia diga vaase lolos tangarang i.
ACT 22:25 Se diga xoxo ka i do dinak pixis i, Pol ga lok ti laasesep mo ga tu go, “Kereva, ik mokso at leventaangas atnimi do minap sep lanat boro Rom, no xopmen di goxo ronga levelinga ren at lavapaase?”
ACT 22:26 Mo laasesep ga ronga i na la ni gat pas uto at leeme gomgo la ga sue i xeretna, “U lok do una lok lavanga salai? Anaa laradi neni lanat boro Rom!”
ACT 22:27 Kuren la leeme gomgo ga vot pasa ne Pol la ga sue i, “Una tong i ria. Kereva, nenu lanat boro Rom?” Pol ga vorang i xeretna, “I ruturun.”
ACT 22:28 Leeme gomgo ga lok, “Nia bok lara xuren, mila nia aga xepe buaang laxampilas.” Pol ga lok, “Ketla nenia lanat boro Rom mila ne tamak gak lok bok kuren.”
ACT 22:29 La soso mun mo limixin esep diga lok do dina sue i mi levesusue, digasko bilong basinge i. La mo leeme gomgo ga marat mila ni gaklen ba i do ne Pol neni lanat boro Rom, la diga xoxo aru i.
ACT 22:30 Leeme gomgo ga vara i do naklen ua lavasuun teren la leme Judaia diga lok li ne Pol at lavapaase. Kuren la ap mo lara laaleng melemu, ni ga soxomus asu ne Pol, la ga tong i ri lavamaasa silok la nedi luvuttadi amgomgo at leme Israel kusu dina rupot buru min. La ni ga lam ka ne Pol, la ga vaxaru i ro melamgo atdi.
ACT 23:1 Pol ga sok katli ka luvuttadi silok la ga lok tidi, “Luvutnetak. Luruptuvuk tarak i lox avukat axap at lemeren ne Moroa, ise at na laaleng lingina.”
ACT 23:2 Ketla lamaasa gomgo ne Ananias ga tong i ridi luvuttadi diga tu auret ne Pol do dina vasa lungusno ren.
ACT 23:3 Pol ga lok tin, “Moroa naba vasa u, nenu u ngan ta laxapla ro maxamang i nunuan la to xeneng it pospa xapmek tinotno! Ut kis de xusu una mumu asu Laulis Linga at ne Moroa la una ronga linga rak. Ketla nenu xa u los polo Laulis Linga at ne Moroa la ura tong i ridi do dina vasa ia!”
ACT 23:4 Mo luvuttadi diga tu saparap ne Pol diga lok tin, “Nenu u paase kapmek ti lamaasa gomgo at ne Moroa!”
ACT 23:5 Pol ga vorang i ridi, “Luvutnetak, nia axoklen i do neni lamaasa gomgo. Levelinga ik lok to xeneng at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘U noxo vaase kapmek ti laradi gomgo at limixin.’”
ACT 23:6 La ne Pol ga ven i do lentaba atdi na limixin nedi lubung Sadiusi la lentaba bok atdi nedi lubung Parisi, la ni ga vaase silok tinedi luvuttadi, “Luvutnetak, nenia la Parisi, la ne tamak bok, neni la Parisi. A tu at lavapaase mila nia aklen i do ne Moroa naba lox arooro amlong nedi diga met pam.”
ACT 23:7 Diga ronga i na, la lubung Parisi mi lubung Sadiusi diga edak kaxat, la diga epeseves ti legepu binam tadi.
ACT 23:8 Mila lubung Sadiusi dik lok do limixin di noxo roo xat amlong basinge lanmet, la do kopmen tubung angelo mi labaroonan. Ketla lubung Parisi di nunu at na lavantun lempanga.
ACT 23:9 Luxupkup go ga silok la lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, nedi at lenep at lubung Parisi diga xatu kaxat la diga vaase lolos, “Maxo vuse ka tavanga i lok kapmek at na laradi. Agut loroonan at na lorooro xopla laangelo mo ga paase rin!”
ACT 23:10 Mo leedak ga lolos tinotno la leeme gomgo at limixin esep ga marat do limixin dina etep mi ne Pol la dina sev amer i. Kuren la ni ga tong i ri luvuttadi esep do dinat pas uto saparap mo limixin la dina lam ka ne Pol basinge di, la dina lok li i ro at loogu matmatkun.
ACT 23:11 Ap mo laxanimin Leeme Silok ga ru saparap ne Pol la ga lok, “Una lolos! Ura tong asu vam levelinga rak nade Jerusalem, la unaba tong asu box i ro Rom.”
ACT 23:12 Ga maxantamak suubu ap mo lara laaleng melemu, lentaba at leme Judaia diga rupot buru la diga tong li levempapaase. Diga xaape ri ne Moroa do di noxo an tempanga anan la di noxo in taxadan se dina sev amet ne Pol.
ACT 23:13 Nedi axap diga epovo at lavanuet sangaun mo diga lok na lavapaase ri sev amet ne Pol.
ACT 23:14 Kuren la diga vot pasa lavamaasa silok la loxongkulao silok la diga lok tidi, “Mara lok pam laxakaape saparap ne Moroa do nema axap ma noxo anan tempanga anan la ma noxo in taxadan se manaba sev amet ne Pol.
ACT 23:15 Monga nemi eburu mi luvuttadi amgomgo mina lox aonon tevelinga ri leeme gomgo at limixin esep boro Rom kusu na lok taba nimi mi ne Pol. Mina xarang i dola mi vara i xusu mina ronga levelinga ruturun mumu i. Ketla nema manaba nemen gagas go mun auret ti sev amer i, mo neni xovisi noxo rupot nade.”
ACT 23:16 Ketla lisixilik at ne Pol ga ronga mo lodoxoma gagas atdi. Kuren la ni gat pas la ga beles to xeneng ap mo loogu matmatkun la ga tong na levelinga ri ne Pol.
ACT 23:17 Kuren la ne Pol ga ro xaka lara laasesep la ga lok tin, “Una lok ka na laau radi uto at leeme gomgo. Neni i ruuna levelinga xusu na tong i rin.”
ACT 23:18 Mo laasesep ga lam ka i uto at leeme gomgo at la ga lok, “Laradi xokoxo ne Pol i xup kaka ia la i sing ia xusu ana lam ka na laau radi ude saparav u, mila neni i ruuna levelinga xusu na tong i ru.”
ACT 23:19 Leeme gomgo ga ranga tu at lekngen la ga lam ka i uto at loxot mimila la ga sue i, “Laai mo nu u lok do una tong i ria?”
ACT 23:20 La ni ga lok, “Leme Judaia di siam do dinaba sue u kantamak kusu una lok ka ne Pol uto saparap nedi axap luvuttadi amgomgo. Dinaba xarang i dola luvuttadi amgomgo di vara i do dina ronga levelinga ruturun mumu i.
ACT 23:21 Ketla nemen uta ronga res atdi, mila i vanuet sangaun la i soxope asu lenep bok mo dinaba lipe tangais i. Dira lok pam laxakaape saparap ne Moroa do di noxo anan tempanga anan la di noxo in taxadan, se dinaba sev amet ne Pol. Monga di gagas ti lox i, la di ngangais linga mun taram.”
ACT 23:22 Leeme gomgo ga lok, “Nemen uta tong i na ri tara do nenu ura tong pam i ria.” La ni ga sak tiki aonon i uto.
ACT 23:23 Leeme gomgo at luvuttadi esep ga ro xaka luasesep teren la ga lok tidu, “Muna lox agagas li tegepu sangaun kobot (200) luvuttadi esep la minat pas uto Sisaria, eburu mi lavanuti sangaun luvuttadi esep no dit kis at lemparos, la legepu sangaun kobot (200) luvuttadi esep mi levesoso. Mina gagas ti vas kaxat at lavasik konaleng at laxanimin.
ACT 23:24 Mina lox agagas li bok temparos tip kip ne Pol la lempanga ren, la mina lok ka atnaasan i uto saparap laradi gomgo ne Pelik.”
ACT 23:25 Kuren la leeme gomgo at luvuttadi esep ga malagan levelinga ga lok keretna,
ACT 23:26 “Nenia ne Kolodias Lisias. Nia a malagan na levelinga ru laradi gomgo ne Pelik ma lok ngangao rino ram. Nia a lox aonon lavapaase momo ru.
ACT 23:27 Leme Judaia diga ranga alis na laradi la diga lok do dina sev amer i. Agaklen ka ba i do na laradi neni lanat boro Rom. Kuren la nenia atat pas itinongo eburu mi luvuttadi esep tarak la mata lox aroo su i basinge di.
ACT 23:28 Ata vara i do anaklen tinotno ua lavasuun at lumukmusak atdi rin. Kuren la nia ata lam ka i uto saparap luvuttadi amgomgo axap atdi.
ACT 23:29 Nia ata long lenger i do ni xopmen toxo lok tepanga xapmek kusu ni naba met nov i xopla ana lok li i at loogu xokoxo. Lelinga dita lok li rin mumu mene Laulis Linga atdi.
ACT 23:30 La lelinga i rupot tia do lentaba me Judaia mo di tong li leventaangas do ri sev amer i. Kuren la mo a lox aonon soso i udom saparav u. Aba tong i ridi do dina lok li i at lavapaase ro melamgo ram.”
ACT 23:31 Luvuttadi esep diga lox epovo levelinga at leeme gomgo. Diga lam ka ne Pol la diga emu eburu min ap mo laxanimin uto vaxalom at lemenemen Antipatris.
ACT 23:32 Ap mo lara laaleng melemu, nedi luvuttadi esep mo digat pas at laxangka, digamlong uto at loogu matmatkun. Diga on basinge no limixin mi lemparos kusu dina emu mi ne Pol.
ACT 23:33 Diga lam ka i uto Sisaria la diga raba lovoang mi levelinga loklox axasep ti laradi gomgo ne Pelik, la diga lok li ne Pol saparav i.
ACT 23:34 Laradi gomgo ga exes mo levelinga la ga sue ne Pol do ni meva. La ni ga ronga i do neni boro Silisia.
ACT 23:35 La ni ga lok tin, “Nia aba ronga linga ram at laaleng mo luvuttadi di lok li u at lavapaase dina rupot.” Kuren la ni ga tong i ri limixin loklok tatao do dina lok tatao ne Pol to at loogu nunuan at ne Erodes.
ACT 24:1 Melemu at lavalimo aleng lamaasa gomgo, ne Ananias gat pas uto Sisaria eburu mi lentaba at loxongkulao silok at limixin me Judaia, la lara leeme vapaase bok, laasen teren ne Tetalas. Diga ru ro melamgo at laradi gomgo ne Pelik la diga lok li lavapaase atdi ri ne Pol.
ACT 24:2 Diga xup kaka ne Pol ukeneng ap mo loogu la ne Tetalas ga lok keretna, “Laradi silok ne Pelik! Loklok tatao ram tinama i lok li nama at langsangan lumulum, la buaang lempanga loklok tooro mo nenu uga lox i ri limixin at lenep silok atnama.
ACT 24:3 Ma lok momo aleng at na ro at lengkot axap at levenaleng getgesara, la ma tong avukat tinotno ru.
ACT 24:4 Axo vara i do ana lox amolo u mi lempapaase rak, ketla a vara i do una ronga avukat na levelinga lixilik atnama.
ACT 24:5 Maga long lenget ka i do na laradi i lox araut lekarakat. Ni ik paxaru kaxat levenesep to xantubu at leme Judaia no di nemen at lengkot axap at na lavatbung menemen. Neni lamgomgo at loxonbinam tadi laasen teren Nasarin.
ACT 24:6 Neni ga lok bok pam do na lok puvula loogu laplavang, la maga xoxo xaka i. [Maga lok do mana lok li i at lavapaase kerekngan Laulis Linga atnama i tong i.
ACT 24:7 Ketla leeme gomgo ne Lisias eburu mi buaang limixin esep teren diga rupot pasa nama la diga lam ka i basinge nama.
ACT 24:8 Kuren la ne Lisias ga lok tinama do maba sok taba ne Pol mi levelinga ro melamgo ram. Mo do una susue na laradi, nenu uba ronga i do levelinga rak i ruturun.”]
ACT 24:9 La nedi axap leme Judaia diga lok tooro ne Tetalas ap mo lavapaase la diga tong lolos i do mo levelinga ga ruturun.
ACT 24:10 La ne Pelik ga lok loklok katling ti ne Pol kusu na vaase, la ne Pol ga lok, “Aklen i do nenu ugang tonga linga at na lenep silok at levenmaares buaang. Kuren la nia a momo ri vorang levelinga atdi de melamgo ram.
ACT 24:11 Nenu xa uba long lenget ka i atdi do una sue di, do gat lasangaun mi legepura levenaleng ga xap pam, nia agat pas uto Jerusalem ti lotu saparap ne Moroa.
ACT 24:12 Leme Judaia di goxo ven ia mi tara, do ma gita epaase musak to xeneng at loogu laplavang, kopla a gita lox axatu lodoxoma at limixin to xeneng at laraogu singising kopla to ap mo lemenemen silok.
ACT 24:13 Ketla dixo epovo do dina lox asuusu i do na levelinga atdi i ruturun.
ACT 24:14 Ana tong i na ru. Nia a lotu saparap ne Moroa at lavalabat atnama keretna. A mumu asu mo langas di tong i do i xaxarang. Ketla a nunu at levelinga diga malagan i at Laulis Linga at ne Moses, la levenmamalagan at lavaeme vapaase ali.
ACT 24:15 Nia a doxoma voovo ri ne Moroa xerekngan bok di, di nunu do limixin axap, limixin avukat la limixin kakapmek, dinaba roo xat amlong basinge lanmet.
ACT 24:16 Kuren la a lolos amisik ti ke laxakapmek la ana nemen manmanton at lemeren ne Moroa la limixin.
ACT 24:17 Melemu at lentaba levenmaares aga nemen petpes basinge lemenemen Jerusalem, agat pas ugo ri xip ka lempilas tinedi limixin tarak mo dik pakes, la aga vara i do anaplavang saparap ne Moroa.
ACT 24:18 Aga lox i na la aga lox epovo loklok tik lox adadat. Nedi na diga vot pasa ia ro at loogu laplavang. Goxopmen bok timixin solo diga nemen eburu minia la goxopmen bok tekarakat ap mo loxot.
ACT 24:19 Ketla leme Judaia boro at lenep Asia mo diga nemen go. Ba lox avukat do nedi axa dina ru de melamgo ram la dina lok lavapaase, mo do di ruuna tevelinga xusu dina lok li i mavana rak.
ACT 24:20 Kopla i epovo do na limixin na di tu de, dina tong lavanga salai diga ven i rak, aga bilinga ren ap mo laaleng nia aga tu ro melamgo at luvuttadi amgomgo.
ACT 24:21 Nia aga tu mun at legesa vanga. Nia aga xup silok ap mo laaleng nia aga tu ro melamgo atdi xeretna, ‘Mi vaxaru ia at lavapaase mo lingina mila a nunu do limixin no diga met pam dinaba roo xat amlong ti lorooro.’”
ACT 24:22 Kuren la ne Pelik, gakleklen tinotno mo langas at Leeme Silok ga lox axap mo lavapaase. Ni ga lok tidi, “Aba ronga bok ba na levelinga melemu, la aba lok axav i, mo do leeme gomgo at limixin esep ne Lisias na rupot.”
ACT 24:23 Ni ga tong i ri laradi loklok tatao at ne Pol do ni nak lok maxopok at loklok tatao at luvuttadi rutu mu. Ketla dina raba i mi tevengkonaleng tin kusu na vas tangtagap la dina siam abeles larapen tangas teren kusu dina raba i mi tempanga i epovo at lavakpakes teren.
ACT 24:24 Melemu at lentaba levenaleng Pelik ga rupot mi latkin teren ne Darusila, neni latkin me Judaia. Pelik ga tong mu ri ne Pol do neni na vubeles la ni ga ronga ne Pol ga paase mumu lununu at ne Iesu Karisito.
ACT 24:25 Ketla ne Pol ga paase mumu luruptuvuk avukat, la loklok ti lok tatao avukat lodoxoma, la laaleng at ne Moroa naba lok li limixin at lavapaase. La ne Pelik ga marat aleng tinotno la ga lok, “I epovo nga. Aba ro xaka bok ba u do nia ana ruuna bok ba taaleng.”
ACT 24:26 Pelik ga vara ri tempilas boro at ne Pol la ni ga tong i rin do ni naba soxomus asu ne Pol mo do neni na raba i mi tempilas. Kuren la ni gap kup kaka amisik ne Pol la ga paase mumu mo lempilas ti un asu i.
ACT 24:27 Melemu at legepu maares gara volo, Pokias Pestas ga lok ka loxot at ne Pelik ngan laradi gomgo ap mo lenep silok. Pelik ga vara i do na lox atdan lodoxoma at leme Judaia, kuren la ni ga ke xepe ne Pol to at loogu xokoxo.
ACT 25:1 Pestas ga rupot go Sisaria, la melemu at lavantun aleng ga volo i, neni ga vas kaxat me go Sisaria la ga rupot to Jerusalem.
ACT 25:2 Mo go lavaeme silok la luvuttadi amgomgo at leme Judaia diga lok li levelinga atdi mumu ne Pol.
ACT 25:3 Diga sing lolos ne Pestas kusu na lok tavanga avukat tidi la na lox aonon ne Pol uto Jerusalem, mila diga lok li vam levelinga do dina sev amer i at loxonaleng neni na vas polo go at langa.
ACT 25:4 Pestas ga vorang i xeretna, “Pol mo i nemen at loogu xokoxo to Sisaria, la nenia axa abamlong soso bok ugo.
ACT 25:5 Mina riki tentaba at luvuttadi amgomgo atnimi xusu dinat pas uto Sisaria eburu minia la dina lok li lavapaase mumu mo laradi go, mo do neni gara lok pam tavanga xapmek.”
ACT 25:6 Pestas ga nemen eburu minedi at lavanuan aleng kopla i sangaun aleng, la neni gamlong uto Sisaria. Ap mo lara laaleng melemu ni gat kis to at loxot tongtonga linga, la ga tong mu ri ne Pol kusu na beles uto xeneng saparav i.
ACT 25:7 Pol ga rupot, la leme Judaia no diga vas kaxat boro Jerusalem diga ru xangkan i la diga lok li laxampapaase lolos mumu i. Ketla kopmen di goxo lox asuusu i do levelinga atdi ga ruturun.
ACT 25:8 La ne Pol ga lok keretna, “Axo lok kapmek tempanga mumu Laulis Linga at leme Judaia, kopla loogu laplavang kopla at ne Kaisar.”
ACT 25:9 Pestas ga vara i do na lox amomo leme Judaia, kuren la ni ga sue ne Pol, “U vara box i do unat pas uto Jerusalem la una ru ro melamgo rak e la nia ana ronga na levelinga di lok li i ram?”
ACT 25:10 Pol ga lok, “A tu nade melamgo at loxot tongtonga linga at ne Kaisar. At na loxot mun minaba ronga linga rak. A goxo lok kapmek tempanga at leme Judaia, kerekngan nenu ukleklen avukat tinotno i.
ACT 25:11 Dola nia agara los polo vam Laulis Linga la agara lok pam tavanga xusu nia anaba met nov i, i lox avukat mene. A noxo sing do ana sixiro basinge i. Ket do na levelinga di lok li i rak kopmen na ruturun, ixo epovo do tara na song araba ia uto atdi. A vara i do una lox aonon ia uto at ne Kaisar.”
ACT 25:12 Pestas ga epaase eburu mi limixin papaase ren la ni ga lok, “Ura sing pam do unat pas uto at ne Kaisar, kuren la nenu unaba vot pasa i.”
ACT 25:13 Melemu at lentaba levenaleng gara volo la loorong, ne Agripa eburu mi neinen, laasen teren ne Benis duga rupot to Sisaria xusu duna ven ti ne Pestas la kusu duna vaase momo rin.
ACT 25:14 Duga nemen go Sisaria at levenaleng buaang, la ne Pestas ga paase mumu ne Pol ti mo loorong keretna, “Lara laradi i nemen at loogu xokoxo, no ne Pelik ga on basinge i.
ACT 25:15 Nia agat pas uto Jerusalem, la lavamaasa silok la loxongkulao silok at leme Judaia diga lok li levempapaase rin la diga sing ia xusu ana lok li lumumuat teren.
ACT 25:16 Ketla nia aga tong i ridi do nedik limixin boro Rom kopmen dik tana song araba gamasa taradi uto ri lanmet. Neni naba epen etang mi mo laradi nedu gi edak, kusu neni bok naba ronga levelinga ren la na vorang i.
ACT 25:17 Mo luvuttadi silok diga rupot de, la nia xopmen a goxok lok sila. Ap mo mun lara laaleng melemu aga xis to at loxot tongtonga linga la aga tong i ri laradi esep kusu na lox abeles ne Pol ukeneng.
ACT 25:18 La nedi mo limixin diga lok li i at lavapaase, diga xatu upana, kusu dina vaase. La nia aga nua i do diba sok taba i levelinga mumu taxapmek. Ketla di goxo lox i.
ACT 25:19 Diga ruuna mun levesusue eburu min mumu leventaangas at lotu atnedi la mumu bok lara laradi laasen teren ne Iesu, no gara met pam. Pol ga lok do neni mo i rooro.
ACT 25:20 A goxo epovo do anaba lok ka tevelinga mumu na lavanga. Kuren la aga sing ne Pol kusu ni nat pas uto Jerusalem, la ana ronga mo lavapaase ren go.
ACT 25:21 Ketla ne Pol ga sing do ni na nemen maxopok at loklok tatao rak nade Sisaria, la ne Kaisar axa naba ronga linga ren. Kuren la aga tong i ri luvuttadi esep kusu dina lok tatao avukar i se nia aba lox aonon i uto at ne Kaisar.”
ACT 25:22 Agripa ga lok ti ne Pestas, “A vara i do nenia xa aba ronga linga bok ap mo laradi.” Pestas ga vorang i xeretna, “Uba ronga linga ren kantamak.”
ACT 25:23 Kuren la ap mo laaleng melemu Agripa la ne Benis duga rupot mi lisisinang avukat atdu, la limixin diga lok ngangao aleng atdu. La duga beles to xeneng at loxot tongtonga linga ua luvuttadi amgomgo at limixin esep la limixin silok ap mo lemenemen digat kis tangais i ve. La ne Pestas ga tong mu ri ne Pol la limixin esep diga lox abeles i ukeneng.
ACT 25:24 Pestas ga lok, “Loorong ne Agripa, la nemi axap mik lok eburu minama. Mina ven na laradi ne Pol! Limixin me Judaia nade la boro bok Jerusalem diga raba linga ia mumu i. Diga paase lolos do ni naba met.
ACT 25:25 Ketla a goxo vuse ka tempanga do ni ga lok kapmex i xusu ni ba met nov i. Ketla neni xa ga sing ti ne Kaisar. Kuren la nia a doma li vam i xusu ana sak tiki ne Pol uto saparav i.
ACT 25:26 Ketla axo vuse ka tevelinga loklox axasep teren kusu ana malagan i uto ri leeme gomgo atdik ne Kaisar. Kuren la ana lok li i uto melamgo atnimi la to melamgo ram, ne Agripa! Kuren la, melemu at na lavapaase, aba malagan tevelinga.
ACT 25:27 Mila ixok mokso do ana riki gamasa taradi xokoxo la xopmen tavapaase axasep ti levelinga diga lok li i ren.”
ACT 26:1 La ne Agripa ga lok ti ne Pol, “I lox avukat do una lok lavapaase ram.” Pol ga sep makmak di, la ga lok keretna,
ACT 26:2 “Laradi silok ne Agripa, a vara na tong i do a lok momo mila ana lok bok lavapaase rak de melamgo ram na lingina, la ana vorang levelinga at leme Judaia diga lok li i rak.
ACT 26:3 Anaa i ruturun mila nenu ukleklen tinotno leretere la levenekarakat ik lok kantubu atnedi leme Judaia. A sing u, do una xis atnaasan la una ronga ia.
ACT 26:4 Buaang atnedi leme Judaia diklen avukat lorooro rak ga vaxaru xaka i at laau rak. Diklen avukat luruptuvuk tarak ga lok kereva to at lemenemen tarak la to bok Jerusalem.
ACT 26:5 Buaang levenmaares digakleklen ia. La nanga dikleklen i do aga nemen keneng at lara libinam tadi at lotu atnama mo di mumu asu aleng Laulis Linga. Di tong nedi do lubung Parisi. Di epovo do dina tong i do na levelinga rak i ruturun, mo do di vara i.
ACT 26:6 La na a tu nade at lavapaase atla a ngangais ne Moroa do ni naba lox empana laxakaape ren ga lox i ri lavalabat atdik. Na laxakaape ri lox axatu limixin basinge lanmet la dinaba vubeles at Linintoo at ne Moroa.
ACT 26:7 La lasangaun mi legepura levenabung mixin atnama di ngangais ne Moroa xusu naba lox epovo na laxakaape ren tidi la dina lotu saparap amisix i at levenaleng axap. La mumu vam i na laxakaape, la leme Judaia, limixin tino rak, dia lok li ia at lavapaase!
ACT 26:8 Tila ba, i lolos aleng tinimi xusu nemi mina nunu do ne Moroa i epovo naba lox arooro amlong limixin diga met pam?
ACT 26:9 Ganoxa nenia bok aga doxoma i do ana lok lempanga axap kusu ti rupe lugugu at ne Iesu boro Nasaret.
ACT 26:10 Aga lok na lempanga ro Jerusalem la aga lok ka levelinga axasep boro at lavamaasa silok kusu ana lok li limixin buaang at ne Moroa ro at loogu xokoxo. Se diga lok do dina sev amet di, la nenia bok aga sisiam do dinap sev amet di.
ACT 26:11 Buaang laxanaleng agak lox asongot di ro xeneng at laraogu singising, la agak lok di xusu dina sok tixirixes ne Iesu. Agak musak aleng tinotno di, kuren la agat pas bok uto vaxalom at lara menemen petpes kusu anak lox asongot nedi.
ACT 26:12 La kerepmo agat pas uto Damasko mi lavapaase axasep boro at lavamaasa silok, diga raba ia mi lisisiam.
ACT 26:13 Mo go mun ap mo langas ga xanangking tubu, aga ven lababao gamgames aleng, ga soosoo boro vana at laxalibet. Laxasep teren ga volo laxasep at laxangking la ga ngao pavaa ia eburu minedi luvuttadi diga emu minia.
ACT 26:14 Nema axap maga subu ukopok at laxangka, la aga ronga laxaka at lara ga vaase Ibru ria, ga lok keretna, ‘Sol, Sol! Tila uk lox asongor ia? Uk lox asongor axa u xerekngan lodongki i rubut alu mi laxangkedek teren la kerepmo i lox asongor i at loxonuna at laradi loklok tatao ren!’
ACT 26:15 Aga sue, ‘Leeme Silok, nenu nege?’ La Leeme Silok ga lok, ‘Nia ne Iesu, mo nenu uk lox asongor ia.
ACT 26:16 Ketla una xatu kaxat la una ru mi luxangkedek taram. Anaa, ara vot asaxaven pam tu xusu ti soxolik ka u, i ngan lasaxaruki rak. Nenu uba tong asu na lavanga nenu u ven i rak lingina ri lentaba vetpes la lempanga bok anaba lox ase u min melemu.
ACT 26:17 Anaba lox asepsu u basinge limixin me Judaia la basinge bok limixin kopmen di me Judaia, nia anaba riki u saparap di.
ACT 26:18 Nenu uba suang lodoxoma atnedi la uba sat kaka nedi basinge lamain at ne Satan uto at laxasep at ne Moroa, la basinge lolos at ne Satan uto saparap ne Moroa, kusu dina nunu rak. La kerepmo ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atnedi la dinaba ruuna ka loxot tidi xantubu ap mo limixin soksoxolik at ne Moroa.’”
ACT 26:19 Pol ga lok bok tidi, “Kuren la laradi silok ne Agripa, a goxo ronga xepe mo lisilimet aga ven i boro vana at laxalibet.
ACT 26:20 Aga vavang avot to Damasko la to bok Jerusalem, la melemu bok to at lengkot axap Judaia, la kantubu bok at limixin kopmen di me Judaia. Aga vavang do dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina mumu asu ne Moroa la dina lok lempanga ri lox asuusu i do dira leeng pam.
ACT 26:21 Lavasuun mun at nai la leme Judaia diga ranga alis ia ro at loogu laplavang, la diga lok do dina sev amer ia.
ACT 26:22 Moroa ga lok tooro aleng ia ise at na laaleng lingina. Kuren la nia a ru nade, a tong asu levelinga ruturun tinemi axap, limixin silok la limixin kopmen tevenasen silok atdi. La na levelinga rak nia a tong asu i, i epovo mi levelinga at lavaeme vapaase ali la ne Moses, nedi diga tong i do na lempanga naba vot.
ACT 26:23 Diga tong i do Lanarong naba xip losongsongot la neni lara avot naba roo xat amlong basinge lanmet, kusu ti vaase asu langas ti lok ka lorooro ri leme Judaia la ti limixin kopmen di me Judaia.”
ACT 26:24 Pol move ga paase la ne Pestas ga xup tin keretna, “U baulang nom, ne Pol! Langsangan lakleklen taram i lox u la ura baulang!”
ACT 26:25 Pol ga vorang i rin keretna, “Leeme silok! Nia xopmen ana baulang. Na levelinga rak i ruturun la ik mokso.
ACT 26:26 Loorong ne Agripa! Ana vaase ru mi lolos la kopmen a noxo marat, mila nenu u xasep at na lempanga mumu ne Iesu. Nia a lok do nenu u xasep at na lempanga axap, mila na lempanga xopmen goxo ravasu ro at toxot lipe.
ACT 26:27 Kereva, u nunu at levelinga at lavaeme vapaase ali? Aklen i do nenu u nunu xuren!”
ACT 26:28 Agripa ga lok ti ne Pol, “Kereva, at na mun loxonaleng u lok do una lox ia ngan laradi nunu?”
ACT 26:29 Pol ga lok, “At na loxonaleng kopla loxonaleng melemu, lisingising tarak ti ne Moroa do nenu la nedi axap nom ding tonga ia mo lingina, dinaba nunu at ne Iesu xerekngan ia, ketla di noxo nemen ngan laradi xokoxo ngan ia.”
ACT 26:30 La ne Agripa, la laradi gomgo ne Pestas, la ne Benis, la nedi bok lentaba vetpes diga xatu kaxat.
ACT 26:31 La diga vas su la diga lok tinedi getgesara xeretna, “Na laradi ixo lok kapmek tepanga xusu ni naba met nov i xopla na nemen at loogu xokoxo.”
ACT 26:32 La ne Agripa ga lok ti ne Pestas, “I epovo xusu ata lox asu na laradi mo do ni xopmen goxo sing ti ne Kaisar kusu na ronga linga ren.”
ACT 27:1 Lavaeme silok diga tong li levelinga rinama xusu mana sen kaxat mi lavatmon uto Itali at lemenemen silok Rom. Diga lok ka ne Pol la lentaba limixin kokoxo bok uto saparap ne Julias, neni laasesep at limixin esep boro Rom. Diga tong nedi do, “Limixin esep at ne Kaisar.”
ACT 27:2 Nema mi ne Pol maga los kas at lavatmon boro Adramatiam, mo ga gagas kusu na sen kaxat uto at levesoolom at lenep silok Asia, la maga sixit kaxat. Aristakas, neni boro Masadonia at lemenemen Tesalonia, neni ga emu eburu minema.
ACT 27:3 Ap mo lara laaleng melemu maga rupot to Sidon. Julias gak lok loklox avukat aleng ti ne Pol la ni ga siam ti ne Pol kusu ni nat pas la na ven larapen tangas teren, kusu dina raba i mi levempanga salai neni gak pakes tin.
ACT 27:4 Maga sen kaxat basinge mo lenep, la maga sesen uto melemu ap mo losoxan Saipras kusu lamanman noxo mas tangarang lavatmon.
ACT 27:5 Maga volo laras saparap lenep Silisia la Pampilia, la maga vot to Mira at lenep Lisia.
ACT 27:6 Mo go laasesep ga ronga i do lara lavatmon boro Aleksandria mo ga lok do na sen kaxat uto Itali. Kuren la ni ga lox aurut nema uto vana ren.
ACT 27:7 Maga sesen sila at laxanaleng buaang, ga lolos aleng tinama xusu mana sesen saparap lemenemen Kinidas. La ma goxo lox epovo i xusu mana mu mo lenep tas mumu langsangan lamanman. Kuren la maga sesen epopolo uto melemu at losoxan Krit, maga volo lungusungus laasen teren Salmoni.
ACT 27:8 Maga sesen auret tinotno ro loxon, la lavatpas ga lolos aleng. Ketla maga vot to at lara loxot diga tong i do Losoolom Avukat. Goxo vaxalom bok boro at lemenemen silok Lasia.
ACT 27:9 Maga nemen at lentaba levenaleng mo go, ga lolos tinotno rinama ri sen mi lavatmon, mila leven gaaling at lamanman ga rupot pam la laras ga tepit aleng. Laaleng at ne Moroa ti mun anan no gara volo vam, neni laaleng ga lok katling laxakatu kaxat at leven gaaling at lamanman. Kuren la ne Pol ga vaase aronga di. Ni ga lok keretna,
ACT 27:10 “Nemi limixin, a ven i do lavatpas atdik mede la uto, naba lok kapmek tinotno. Langsangan lumumuat naba vot saparap lempanga atdik la ti lavatmon bok, la ti lorooro bok atdik.”
ACT 27:11 Ketla laasesep ga mumu asu levelinga at laradi gang tanga lisitia ap mo lavatmon la at laradi gam gomgo ap mo lavatmon, la kopmen ni goxo nunu at levelinga at ne Pol.
ACT 27:12 Mo losoolom kopmen goxo lox avukat tinama xusu mana nemen teren ap mo leven gaaling at lamanman. Kuren la buaang atnedi diga lok do dina sen kaxat mi lavatmon la dina sen epopolo uto Pinisia mo do dina epovo. Ni lara losoolom to Krit ga nemen alipe at lamanman la diba nemen go at leven gaaling at lamanman.
ACT 27:13 Lamanman kakalik borou ga mas kaxat, la limixin diga lok do naba lox avukat mun mo lavatpas atnedi. Kuren la diga rep aurut laaga la diga sen auret tinotno ro loxon at losoxan Krit.
ACT 27:14 Ketla soso mun mo lamanman lolos ga mas kaxat boro at losoxan. Limixin diga so asen mo lamanman mi lamanman silok borois mero xopok.
ACT 27:15 Ga mas lolos mo lavatmon la lavatmon goxo epovo xusu na sixit tangarang mo lamanman. Maga molo ri lok tong pen i la maga ke xepe i la lamanman gat mas aonon lavatmon atnama.
ACT 27:16 Maga sesen alipe ro melemu ap mo losoxan kakalik, laasen teren Koda. Ga lolos aleng kusu mana lok li avukat lesepang kakalik mo maga sasar i go melemu at lavatmon.
ACT 27:17 Maga xip aurur i la maga dos alis lavatmon mi lempatkua. Diga marat aleng mila lavanga dina sixit mavana at laxangkaneng to at lenep Libia la lavatmon na reporok. Kuren la diga lox asi laaga ap mo lavatmon la maga ke lavatmon, lamanman gat mas aonon gamasa i.
ACT 27:18 Mo langsangan lamanman ga lolos aleng tinotno. Kuren la ap mo lara laaleng melemu diga lok kaxar i xusu dina lu asi mi lempanga go vana ap mo lavatmon ukopok ti laras.
ACT 27:19 La ap mo manga lara laaleng melemu diga lu asi mi lempanga gugu ap mo lavatmon.
ACT 27:20 Buaang laxanaleng ma goxo ven laxangking mi laxampenti. La lamanman mo gat mas lolos aleng, maga nua i do nema axap ma noxo roo su.
ACT 27:21 La buaang laxanaleng mo limixin di goxo anan la ne Pol ga ru ro melamgo atdi la ga lok, “Nemi loxongkulao, nemi mi goxo mumu asu levelinga rak la taga sen kaxat boro Krit. Do mi gita ronga res tarak, dik gixo ekip tangarang mi na lumumuat.
ACT 27:22 Ketla na a sing nimi do mina lolos! Kopmen teta atnimi naba met. Ketla lavatmon kusuk mun naba lok kapmek.
ACT 27:23 Nia aklen i na mila at laxanimin laangelo boro at ne Moroa no nenia ateren la a lotu saparav i, i vot pasa ia.
ACT 27:24 La i lok tia xeretna, ‘Pol! Nemen uta marat gat. Unaba tu ro melamgo at ne Kaisar, la ne Moroa i balamu nimi la i siam pam do nedi axap at lavatmon dinaba roo su.’
ACT 27:25 Kuren la nemi limixin mina lolos mila nia a nunu at ne Moroa do ni naba lox epovo lempanga xerekngan ni i tong pam i ria.
ACT 27:26 Ketla lamanman naba rev aoso lavatmon uto loxon at lara losoxan.”
ACT 27:27 At laxanimin at laaleng sev asangaun mi lavanuet at lamanman gap kiv aonon nema ro at laras Adaria. At laxanimin tubu luvuttadi loklok tatao ap mo lavatmon diga nua i do nema mo maga sesen auret ta uto loxon.
ACT 27:28 Kuren la diga lu asi mi luxua, losoxovo ga nemen teren la maga long lenger i do mo laras ga epovo at legesa sangaun kobot mi legepu sangaun (120) lababaalom teren ukopok. Melemu xakalik diga soxovo manga i la diga long lenger i do ga vasik sangaun (90) lababaalom teren ukopok.
ACT 27:29 Diga marat aleng mila lavatmon naba ebaa ro at laxanuat. Kuren la diga lox asu lavanuet lemparaga ro melemu at lavatmon la maga sing kusu laxangking na losu.
ACT 27:30 Luvuttadi loklok tatao ap mo lavatmon diga lok do dina sixiro basinge lavatmon. Diga lox asi lesepang kakalik uto xopok at laras la diga lok poovo i do dina lok li laxanaga ro melamgo ap mo lavatmon.
ACT 27:31 Ketla ne Pol ga lok ti laasesep eburu mi limixin esep keretna, “Mo do na luvuttadi loklok tatao di noxo nemen de vana at lavatmon, nemi xopmen mi noxo roo su.”
ACT 27:32 Kuren la limixin esep diga ra korop luxua no gang tanga mo lesepang lixilik la ni ga sen su basinge di la uto nga.
ACT 27:33 Laxangking mo ga lok do na losu nga, la ne Pol ga sing nedi axap kusu dina an tempanga anan. “Migak lok bukbulu la miga nemen gamasa at lasangaun mi lavanuet aleng ta, la at na axap levenaleng mi goxo anan tempanga anan.
ACT 27:34 A sing nimi, do monga mina an tempanga anan. Mik pakes tin kusu kopmen tara atnimi noxo met la kopmen tara atnimi noxo seeve.”
ACT 27:35 Melemu at na lavapaase ren, Pol ga lok ka lengkongkide, la ga tong avukat ti ne Moroa ro melamgo atnedi axap, la ga sebex i la ni ga an kaxat.
ACT 27:36 Diga lok ka lolos at levelinga at ne Pol, la nedi getgesara bok diga an bok lempanga anan.
ACT 27:37 Leexes atnama ga epovo at legepu sangaun kobot mi lavanuti sangaun mi lavanna (276) mo maga nemen go vana at lavatmon.
ACT 27:38 Melemu atnedi diga an mais, diga lu asu mi laxampiao uto xopok ti laras kusu lavatmon naba balalak.
ACT 27:39 Laxangking ga losu la luvuttadi loklok tatao ap mo lavatmon di goxo ven kibis mo losoxan. Ketla diga ven lara losoolom mi laxangkaneng teren la diga doxoma i do, mo i epovo, diba sen oso mi lavatmon atdi uto at laxangkaneng.
ACT 27:40 Kuren la diga ra korop asu lemparaga la diga ke nedi diga dong si ukopok at laras. La ap mo mene loxonaleng diga soxomus lara kua no diga xoxo alis mo lisitia min. Diga lox aurut labantamon to melamgo at lavatmon kusu lamanman naba mas aonon lavatmon, la na sen epopolo uto loxon.
ACT 27:41 Ketla lavatmon ga so ru ro mavana at laxangkaneng, la ga xis tino nga, no melamgo at lavatmon ga ebaa la goxo epovo ri sen bilong uto melemu la lara paxanao ga saava vovorok axakalik mo lavatmon.
ACT 27:42 Limixin esep diga lok lodoxoma xusu ti sev amet luvuttadi xokoxo, kusu di noxo box oso uto loxon la dina sixiro.
ACT 27:43 Ketla laasesep ga vara i xusu na lox arooro ne Pol, kuren la ni ga vaase vepe di do nemen di guta lox i mo. Ni ga tong i rinedi digakleklen ti xobok kusu dina losu boro at lavatmon la ukopok la dina box oso uto loxon.
ACT 27:44 La nedi di goxo epovo ri xobok, diba mumu mi lengkonuna ga tepovorok ap mo lavatmon. La kerepmo nema axap maga rupot avukat to loxon.
ACT 28:1 Maga rupot avukat go loxon, la maga long lenger i do mo losoxan laasen teren Malta.
ACT 28:2 Limixin me go diga lok tooro avukat nama. Larakabu mo ga vot kaxat la maga mudut aleng tinotno. La diga xip kaka lengkumut la diga mas antos laxao la diga lox avukat tinotno nama.
ACT 28:3 Pol ga lok ka lengkonuna la ga lok li i ro at laxao la lara lisii ga sixisu ukamang, basinge lengkonuna mumu liplivi ap mo laxao la ga at avarang at lekngen ne Pol.
ACT 28:4 Limixin ap mo losoxan diga ven mo lisii ga merem to at lekngen ne Pol la diga lok tinedi getgesara xeretna, “Na laradi neni laradi sepsev amet tadi, kuren la ne Moroa noxo lox arooro i, keke i do ni goxo seeve ro at laras.”
ACT 28:5 Ketla ne Pol ga semla xepe mo lisii uto at laxao la tavanga xapmek goxo rupot saparav i.
ACT 28:6 Diga ngangais mo lekngen ne Pol do naba dang kaxat kopla neni na subu la na met. Ketla melemu diga ngais babaalom aleng la kopmen di goxo ven tepanga xakapmek ga vot saparav i. Kuren la diga ba gili lodoxoma atdi la diga lok, “Neni lomoroa.”
ACT 28:7 Goxo vaxalom at langkolonu at laradi silok ne Pabilias, neni laradi gomgo ap mo losoxan. Ni ga lok tooro aleng nama, la at lavantun aleng maga nemen ngan lavaose ro at loogu ren.
ACT 28:8 Temen ne Pabilias mo gak midi at loora, ni gak meres aleng mi liplivi la lebelen dedele. Pol ga beles uto xeneng at loogu ren, ga sing, la ga lok li lukngen to mavana ren, la ni ga lox avukat ta.
ACT 28:9 Mo limixin diga ven i na la diga lok ka bok nedi limixin mekmeres me go ap mo losoxan uto saparap ne Pol la ni ga lox aroo nedi.
ACT 28:10 Diga lok ngangao aleng atnema la diga raba nema mi buaang leventamtaba. Melemu at lavantun gaaling ga auret do mana sixit kaxat mi lavatmon la diga lok li lempanga rinama ro vana at lavatmon, diga raba nama mi lempanga ri mo lavatpas atnema.
ACT 28:11 Maga nemen go at lavantun gaaling la maga sen kaxat mi lavatmon boro Aleksandria, laasen teren, “Luxalaisang Moroa.” Mo lavatmon ga nemen go ap mo losoxan at leven gaaling at lamanman.
ACT 28:12 Maga rupot to at lemenemen silok Sirakus la maga nemen go at lavantun aleng.
ACT 28:13 Maga sen kaxat manga me go la maga rupot to at lemenemen Regiam. Ap mo laaleng melemu lamanman avukat ga vot, la ap mo manga lara laaleng melemu maga rupot to at lemenemen Putioli.
ACT 28:14 Maga long lenget lentaba luvuttadi nunu mo go la diga sue nama xusu mana nemen eburu minedi at lavanuti aleng. La magak lox amisix i xuren at lavatpas atnama uto Rom.
ACT 28:15 Luvuttadi nunu ro Rom diga ronga i do nema maga vot la digat pas epolo uto at lenep etang at ne Apias la uto at lemenemen laasen teren Lavantun Laraogu kusu ti ekip tangarang minama. Pol ga ven di la ga tong avukat ti ne Moroa la lodoxoma ren ga lolos ba.
ACT 28:16 Maga rupot to Rom, la diga siam do ne Pol na nemen kusuk la lara laradi esep na lok tatao i.
ACT 28:17 Melemu at lavantun aleng Pol ga xup bubua ka luvuttadi amgomgo at leme Judaia. Diga rupot buru, la ne Pol ga lok tinedi, “Luvutnetak! A goxo lok tepanga xapmek mumu limixin atdik kopla leretere at lavalabat atdik. Ketla diga lok li ia at loogu xokoxo ro Jerusalem la diga song araba ia uto at limixin me Rom.
ACT 28:18 Diga susue ia la diga lok do dina soxomus asu ia, mila diga long lenger i do nia xopmen a goxo lok kapmek tepanga xusu nia aba met nov i.
ACT 28:19 Ketla leme Judaia di goxopara i do dina soxomus asu ia la nia aga sing kusu uto ia at ne Kaisar kusu na ronga linga rak. Nia aga lox i nom ketla nia a goxo lok li tevempapaase mumu rinedi mo limixin me Judaia.
ACT 28:20 Kuren la aga sing kusu ana ven nimi la ana epaase eburu minimi. Nia a nemen at loogu xokoxo mila a nunu at Lanarong, mo nedik limixin me Judaia ta nemen tangais i.”
ACT 28:21 Diga lok tin, “Maxo ruuna tevelinga loklox axasep boro Judaia mumu u, kopla tara atnema me Judaia ga laa me go mi tevelinga, kopla gita tong tevelinga xapmek mumu u.
ACT 28:22 Ketla ma vara i do mana ronga levelinga ram, mila ma ronga i do at lengkot axap limixin di paase mumu nom libinam tadi nenu uk lok teren.”
ACT 28:23 Kuren la diga lok katling lara laaleng eburu mi ne Pol, la buaang limixin diga vot ap mo laaleng to ap mo loogu ne Pol ga nemen teren. Ga maxantamak suubu se at laxanimin neni ga soxomus lavasuun at levelinga at Linintoo at ne Moroa rinedi. Ni ga lok tong pen i do na sat ka lodoxoma atdi mi levelinga ma xeneng at Laulis Linga at ne Moses la levenmamalagan at lavaeme vapaase ali xusu dina nunu at ne Iesu.
ACT 28:24 Lentaba atnedi diga nunu at levelinga ren, ketla lentaba xopmen di goxo nunu.
ACT 28:25 Kuren la diga vas kaxat basinge i mila levendoxoma atnedi ga ekarakat melemu at levelinga at ne Pol. Ni ga tong i ridi xeretna, “Loroonan Kaala ga vaase ruturun at lungusno at leeme vapaase ali ne Aisaia tinedi lavalabat atnemi.
ACT 28:26 Ni ga lok, ‘Una vot pasa nom limixin la una lok tinedi keretna, Mibang tonga, ketla mi noxo xasep teren. Miba reven, ketla mi noxo ven kisiv i.
ACT 28:27 Mila levendoxoma atnedi na limixin ira rebonot pam, dira lok pe vam levenbaalung atnedi. La dira vampe vam levengkatli atdi. Do dina ven mi levengkatli atdi, la dina ronga mi levenbaalung atdi, la levendoxoma atdi nakleklen, la dina rem gili saparav ia, la nia ana lox avukat nedi.’”
ACT 28:28 La ne Pol ga lok bok, “Minaklen avukar i do, levelinga loklox arooro at ne Moroa diga lox aonon pam i uto at limixin kopmen di me Judaia. Dinabang tonga i.”
ACT 28:29 [Melemu at ne Pol ga tong i na, leme Judaia diga on basinge i, la diga epaase mukmusak aleng kantubu atdi.]
ACT 28:30 Ga legepu maares Pol ga nemen mo go ap mo loogu neni ga unun amisix i, la gak lok momo aleng tinedi digat pot pasa i.
ACT 28:31 Ni ga vavang mi Linintoo at ne Moroa la ga vanasa bok mi laasen at Leeme Silok, ne Iesu Karisito la kopmen tara goxo ru pe lugugu ren. Ni ga paase mi lolos la kopmen gita marat.
ROM 1:1 Nenia ne Pol, lasaxaruki at ne Iesu Karisito, la nia lun pavang. Moroa ga soxolik ka ia la ga ro ka ia xusu ana vavang mi Lagale Lavavang teren.
ROM 1:2 Na Lagale Lavavang ne Moroa ga vaase ali min ganoxa at levenngusno atdi lavaeme vapaase ali ren, la diga malagan li i xeneng at Lovoang Kaala,
ROM 1:3 mumu ne Nitna ni Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito. Ni ga nemen ngan laradi mede at na lavatbung menemen, diga visik ka i at livipisik li at ne Devit.
ROM 1:4 Ti loklok teren gan manton tino, ne Iesu ga lok kaka laasen do Nitna ne Moroa at loxonaleng ni ga roo xat amlong basinge lanmet mi langsangan lolos teren.
ROM 1:5 Keneng mun at ne Iesu la ti lox aurut laasen teren, Moroa ga raba ia mi letaba nabalamu ren kusu nia ana ru katling i ri lok lugugu ngan laradi vavang at ne Karisito. La ana sasar asu ka limixin boro xamang at limixin kopmen di me Judaia, kusu dinaba nunu ren la dinang tonga res teren.
ROM 1:6 La nemi bok limixin dom Rom, ne Moroa gara ro xaka vam nimi ri ne Iesu Karisito.
ROM 1:7 Nia a malagan na levelinga rinemi axap mi nemen dom Rom. Moroa i balamu nimi la ga ro xaka nimi do nemi limixin axa ren. Letaba nabalamu la lenmila rinimi boro at ne Moroa ne Temen nedik, la Leeme Silok ne Iesu Karisito.
ROM 1:8 Avot be, nia a tong loklox avukat ti ne Moroa rak keneng at ne Iesu Karisito rinemi axap, atla limixin at lengkot axap at na lavatbung menemen di ronga levelinga mumu nom lununu atnemi.
ROM 1:9 Moroa nia a gugu rin mi lorooro axap tarak, la nia a vavang mi Lagale Lavavang at ne Nitna. Neni iklen i do na levelinga rak i ruturun aleng do nia am doma amisik nimi,
ROM 1:10 keneng at levesingising tarak at levenaleng axap. Nia a ngising ne Moroa dola lodoxoma ren kuren, neni naba suang langas tia xusu anaba vot saparap tinotno ba nimi dom.
ROM 1:11 Nia a vara aleng i do nia anaba ven nimi la ana raba nimi mi leveloklok tooro at Loroonan at ne Moroa ri lox alolos nimi.
ROM 1:12 Nia a doma i do dik atanaba elok tooro ela. Nemi minaba lox alolos ia mumu lununu atnemi la nenia anaba lox alolos nemi mumu lununu rak.
ROM 1:13 Luvutnetak mi luvurinuk. Nia a vara i do mina xasep nunuan. Buaang laxanaleng nia agam doma i do anat pot pasa nimi, ketla lentaba lempanga ga tupe ia. Nia a vara i xusu ana vavang dom atnemi xusu teventaba dinaba nunu bok, kerekngan ia aga lox i ro at lengkot petpes kantubu at limixin kopmen di me Judaia.
ROM 1:14 Nia a ruuna lugugu silok anaba lox i ri limixin axap, ti leme Grik la tinedi bok limixin petpes, ti limixin akleklen la tinedi bok kopmen takleklen solo atnedi.
ROM 1:15 Kuren la lodoxoma rak iplivi aleng, kusu ana vavang tinemi bok limixin mi nemen dom Rom.
ROM 1:16 Nia xopmen ana lok mamangan ti vavang mi Lagale Lavavang, atla ni lolos at ne Moroa ri lox arooro nedi axap di nunu, leme Judaia avot la melemu rinedi limixin kopmen di me Judaia.
ROM 1:17 Atla Lagale Lavavang i lox asuusu i do ne Moroa ik lox anmanton limixin mi legesa ngas mene nga, neni lununu la kopmen tangas petpes bok ba, kerekngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Laradi ip sep sogo at ne Moroa mi lununu ren, ni naba roo su.”
ROM 1:18 Moroa ira lox axasep pam i ri limixin axap dola neni ixot kis epen mi leveloklok kakapmek at limixin, atla nom loklok kakapmek atnedi i sasar angtang kaka di basinge luruturun at ne Moroa. Kuren la ni naba lox asi nom lebelemamao ren ti sev asongot di.
ROM 1:19 Moroa i lox asongot di atla di xasep nunuan pam ap mo leveloklok teren ni i lox axasep di min. Moroa xa i lox axasep di min,
ROM 1:20 ga ru xaka i gano ne Moroa ga rudum li na lavatbung menemen, mo loklok eburu mi lolos lexen teren i nemen amisik. Limixin kopmen dina epovo na ven mo lolos eburu mi loklok teren, ketla di ven kakasep kaka i at levempanga ne Moroa ga rudum li i. Kuren la kopmen tevelinga atdi ri lox asepsu di basinge lebelemamao at ne Moroa.
ROM 1:21 Digaklen ne Moroa, ketla digoxo emi asu min kopla digita tong loklox avukat tin. Levendoxoma atnedi ga rebonot axap, la levendoxoma rangtangku atnedi ga umsu mi lubuxumin.
ROM 1:22 Diga lok do nedi luvuttadi leklen. Ketla xopmen, nedi luvuttadi baulang mene.
ROM 1:23 Kopmen di goxo lotu saparap ne Moroa ruturun i rooro amisik. Ketla diga lotu saparap laxampoovo at luvuttadi mede xopok, la lavapixa eburu mi levempanga dit pas mi lavanuet kangkedek, kopla lempanga ngan laxangkavu.
ROM 1:24 Mo limixin digang tangku xerepmo, kuren la ne Moroa ga ke xepe di ri lok leveloklok kakapmek maxamang at lixitkis epot ngan diga vavara rin. La i lok ngan bok pam nedi eburu diga lok lengkot mamangan la diga lox abilinga labantuxu atdi.
ROM 1:25 Diga lox ekun luruturun at ne Moroa mi laxaxarang. Diga lotu saparap levempanga ne Moroa ga rudum li i, la diga domampe laradi runtudum kusu dina lotu saparav i. Leemi asu amisik tin la kopmen tekavaxap teren. Tuturun.
ROM 1:26 Limixin diga lox asu i mo loklok, kuren la ne Moroa ga ke xepe di ri mo leveloklok i lox asuusu langsangan lainmangan. Lavakin bok diga velongka, na ixo epovo do dina lox i.
ROM 1:27 La lavatlok bok kuren di goxopara nak midi eburu mi lavakin, la levendoxoma atnedi ga ngaongao xa ridi. Lavatlok diga lok levempanga mun mamangan, kuren la livipisik teren do diga ruuna ka levesongsongot ga epovo mi nom loklok kakapmek atnedi.
ROM 1:28 La limixin di goxopara i do dinam tebeng lakleklen tuturun mumu ne Moroa. Kuren la ni ga ke xepe di ri mumu asu levendoxoma atdi xa i ekarakat, kerepmo la dik lok levempanga ixo epovo do dina lox i.
ROM 1:29 Di umsu mi laxanasen kakapmek axap, i ngan lodoxoma xapmek, loklok ti belegaao, la loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot. Lorooro atdi i umsu mi loklok ngaongao ri lempanga at lentaba vetpes, di esev amet, di esep, di lok levenekarakat, di babala vukpuk, di doma xakapmek amisik ti leventaba vetpes, la di tere mumu.
ROM 1:30 Di lox asi limixin mi levelinga, di belengatngas ti ne Moroa, di ekilu, dim simi di la dit las di, la di doma xaka bok leventaangas petpes ti lok laxakapmek, kopmen dina ronga res at luvuttemen di mi luvutnen di.
ROM 1:31 Kopmen dina ruuna tevendoxoma avukat, kopmen dina doma xatling levelinga atnedi, la kopmen dina lox asuusu labalamu ela, la loxokok ti lemet atdi.
ROM 1:32 Diklen i do Laulis Linga at ne Moroa i tong i do limixin di mumu asu na leventaangas, dinaba seeve. Ketla move dik lok na leventaangas la di momo mun midi limixin petpes ua di lok mo langas.
ROM 2:1 Nemi limixin, ixo epovo do mina viila mumu loklok at leventaba vetpes mila nemi mixo sepsu ap mo leveloklok kakapmek kerekngan nedi di lox i. Dola mi ila mumu loklok atnedi, la do mi lok bok nom levempanga di lox i, mi lok li xa lumumuat atnimi.
ROM 2:2 Nema maklen i do ne Moroa in manton tino dola ni i ila mumu loklok at limixin di lok na leventaangas kapmek.
ROM 2:3 Ketla nemi bok mi lok nom levempanga, no nemi mi viila mumu di min. Kereva, mi doma i do nemi limixin mun minaba sepsu at loklox asongot at ne Moroa?
ROM 2:4 Kopla mi doma abalalak mene nom langsangan labalamu ren, mi loklok mulus teren la kopmen ni noxo ila mumu soso loklok atnimi. Tuturun miklen i do ne Moroa i lox avukat, atla ni i vara i do mina ven kisiv i nom la mina leeng.
ROM 2:5 Ketla levendoxoma atnemi i rebonot la mi xopara na leeng. Kuren la mi lox asilok nom loklox asongot tinemi ap mo laaleng ne Moroa naba ila mumu loklok at limixin la na lox asu lebelemamao ren ti lasaxaven.
ROM 2:6 “Moroa naba raba unun ti legetgesara mumu xa levempanga ni ga lox i.”
ROM 2:7 Leventaba at limixin dik lox amisik leveloklok i nunuan, kerepmo di puse ri lisisixam mi lisinorong la lorooro nunuan. Ne Moroa naba raba di mi lorooro avolo.
ROM 2:8 Ketla leventaba atnemi limixin di doxoma mene di, la di sok tixirixes levelinga ruturun at ne Moroa, di vavara i do dina mumu asu levempanga i lok kapmek. Nedi na dinaba ekip tangarang mi lebelemamao la lumukmusak at ne Moroa.
ROM 2:9 Limixin dinaba ruuna ka loklox asongot mi levenmumuat atla dik lok levempanga kopmen na lok nunuan, leme Judaia avot la melemu rinedi limixin kopmen di me Judaia.
ROM 2:10 Ketla ne Moroa naba raba lisisixam mi lasinorong, la limila rinedi axap di lok levempanga nunuan, ti leme Judaia avot la melemu rinedi bok limixin kopmen di me Judaia.
ROM 2:11 Moroa i viila mumu loklok at limixin mi legesampoovo mene.
ROM 2:12 Limixin kopmen di me Judaia dixo ruuna Laulis Linga at ne Moses, dik lok laxakapmek la dinaba seeve. Limixin me Judaia di ruuna na Laulis Linga, di lok laxakapmek la ne Moroa naba ila mumu loklok atnedi atla dixo mu asu Laulis Linga.
ROM 2:13 Kopmen dina tong atkatla li limixin do din manton tino atla ding tonga mun Laulis Linga. Ketla nedi di mumu asu levelinga at Laulis Linga din manton tino at lemeren ne Moroa.
ROM 2:14 Limixin kopmen di me Judaia, dixo ruuna Laulis Linga. Ketla levendoxoma nunuan atdi i lok di xusu dina mu asu leventaangas teren, keke i do dixoklen i. Kuren la i lok ngan ta do di ruuna Laulis Linga keneng at lebelen di.
ROM 2:15 Loklok atnedi i lox asuusu i do levempanga Laulis Linga i paase min, Moroa ga malagan i keneng at lebelen di. Levendoxoma nunuan atdi i lox asuusu box i dola na i ruturun. Mila at leventaba levenaleng levendoxoma atnedi i sok taba di, la at lentaba levenaleng i su auru loklok atdi.
ROM 2:16 Lagale Lavavang nia a vavang min, i tong asu i do ne Moroa naba ila mumu loklok at limixin at laaleng ete la keneng at ne Iesu Karisito neni naba ila mumu bok levendoxoma alipe xapmek at limixin.
ROM 2:17 La kereva nimi? Mi tong i do nemi luvuttadi me Judaia la mi nunu at Laulis Linga, la mit las nimi do mit kis esogo mi ne Moroa.
ROM 2:18 La miklen bok levempanga ne Moroa i vara i xusu minak lox i. La mira lok ka vam lakleklen keneng at Laulis Linga xusu mina ila xaka levempanga ik mokso.
ROM 2:19 La mi tong lolos i do mim lam limixin kopmen dinaklen ne Moroa ngan lengkatli main, la nemi laxasep tinedi di nemen at lamain bonot.
ROM 2:20 La mi tong i do nemi luvuttadi loklox ase rinedi limixin loklok atdi i bilinga, la nemi luvuttadi loklox ase rinedi limixin kopmen takleklen atdi, mila keneng at Laulis Linga mi ruuna levelinga axap i ruturun.
ROM 2:21 Mik lox ase leventaba vetpes kuren, la tila ba xopmen mina lox ase xa nimi? Mi vavang keretna, “Nemen mitap kip pilo.” Ketla nemi xa luvuttadi xipkip pilo.
ROM 2:22 Mi tong i xeretna, “Nemen mita velongka.” Ketla nemi luvuttadi longlongka. Mi paase vupu ri laxampoovo moroa, ketla nemi mip kip pilo ro xeneng at laraogu lotu at laxampoovo moroa.
ROM 2:23 Mit las nimi mi Laulis Linga at ne Moroa, ketla mik lox amangan ne Moroa atla mixo mu asu Laulis Linga ren.
ROM 2:24 Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Limixin kopmen di me Judaia di vaase xapmek ti laasen at ne Moroa mumu loklok atnemi leme Judaia.”
ROM 2:25 Loklok ti rivit kepe lengkontuxu naba lok tooro mun taradi mo do i mumu asu Laulis Linga. Ketla do laradi na los polo Laulis Linga, ni naba lok ngan mun mo laradi xopmen di goxo vit kepe loxontuxu ren.
ROM 2:26 Dola laradi xopmen me Judaia la kopmen di goxo vit kepe loxontuxu ren, ketla i mumu asu levelinga at Laulis Linga, Moroa naba ven i ngan laradi diga vit kepe loxontuxu ren.
ROM 2:27 Nedi limixin kopmen di me Judaia di mu asu Laulis Linga, keke i do kopmen dina vit kepe levengkontuxu atnedi. Dinaba sok taba nemi leme Judaia at laaleng ete, atla mixo mu asu levelinga at Laulis Linga, keke i do ne Moroa ga raba nemi min, la miga vit kepe bok levengkontuxu atnemi.
ROM 2:28 Nege rinotno ni laradi me Judaia? Kopmen nom laradi i ruuna mene laasen do laradi me Judaia, la livirivit katling at labantuxu ren na lok ngan lavanga gamasa mene.
ROM 2:29 Ketla laradi ruturun me Judaia ni i ruuna lorooro maxat keneng teren, la diga vit katling loroonan teren, la nai ni lugugu at Loroonan Kaala at ne Moroa, kopmen at Laulis Linga diga malagan i. Laradi xerepmo i lok kaka leemi asu ren boro at ne Moroa, la kopmen at limixin.
ROM 3:1 Kereva ba, limixin me Judaia di ruuna levenasen silok i volo limixin kopmen di me Judaia? Kopla di ruuna lisisilok mila diga rivit kepe lengkontuxu atnedi?
ROM 3:2 Laaba, limixin me Judaia dik lox avot keneng at lodoxoma at ne Moroa, la ne Moroa ga doxoma rinotno i do ni na raba levelinga ren tidi kusu dina lok tatao i.
ROM 3:3 Naba lok ba xereva do teventaba atnedi di goxo ruturun at levendoxoma atnedi ri ne Moroa? I milik ngan ta do ne Moroa noxo ruturun ta, do?
ROM 3:4 Kopmen tinotno! Moroa neni naba ruturun amisik la keke i do limixin axap laxampanga xaxarang. I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Una lox asuusu i do nenu laradi manmanton at loxonaleng una paase, la unaba vas asi levelinga i ru ram at loxonaleng di sok taba u min.”
ROM 3:5 La kereva ba, do laxakapmek atnedik na ravasu silok tinotno xusu limixin axap dina ven i do ne Moroa in manton tino, ataba tong ka lavanga sala? Ataba tong ka nga i do ne Moroa kopmen nan manton atla neni i lox asongot nedik? (Na levelinga i ngan levelinga at limixin at na lavatkangka.)
ROM 3:6 Kopmen tinotno! Do ne Moroa xopmen nan manton tino, neni ixo epovo do na vaxaru limixin at lavatbung menemen at lavapaase.
ROM 3:7 La kereva ba, do losoogong tarak na lok lisisixam la luruturun at ne Moroa na ravasu ri laxasep, ua lavasuun teren la neni naba lox asongor ia ngan laradi xapmek?
ROM 3:8 Do laxapmek na lox asuusu lempanga avukat, kereva, i lox avukat ti tong asu levelinga xeretna, “Atak lok laxakapmek, kusu luvukat naba vot?” Lentaba luvuttadi diga lox asi ia la diga sok taba ia mi na levelinga! Luvuttadi di ruuna na lodoxoma, dinaba ru at lavapaase la dinaba lok ka losongsongot nop loklok atnedi.
ROM 3:9 Kereva, nedik limixin me Judaia taba sepsu basinge lebelemamao at ne Moroa mila nedik limixin tino ren? Kopmen tinotno! Ara malagan ase vam nemi min at levelinga avot tarak do, limixin me Judaia la nedi xopmen di me Judaia, nedi axap dik lok maxopok at lolos at laxakapmek.
ROM 3:10 I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Kopmen teta nan manton tino. Kopmen tinotno tegesara go.
ROM 3:11 La kopmen teta ikleklen loklok manmanton, kopla i puse ri ne Moroa.
ROM 3:12 Limixin axap digara raba rulu vam ne Moroa. Digara on pam at laxakapmek la kopmen tinotno tara atdi ik lok lempanga i lox avukat, kopmen tinotno tegesara.”
ROM 3:13 “Lorooro atdi i umsu mi laxakapmek ngan lempatmaaut. La laxaxarang ip tavasu at levenngusno atnedi.” “La levengkolinga sepsev amet ngan lasak at lavatmoora, ip tavasu at levenbulubun atnedi.”
ROM 3:14 “Levempapaase ren i umsu mi lavapaase aksaksa i so mamao.”
ROM 3:15 “Soso mene nga nedi di vavara loklox asongot la dinap sev amet luvuttadi,
ROM 3:16 la dik paxaru levesongsongot mi lainbulu at levengkot axap nedi dit pas teren.
ROM 3:17 Kopmen dinaklen langas at limila.”
ROM 3:18 “La kopmen dinaklen loklok tik lox asuusu loklok ngangao ri ne Moroa.”
ROM 3:19 Anaaba nedik taklen i do, levempanga axap keneng at Laulis Linga, ik lok mu asu nedi dik lok maxopok at Laulis Linga, kusu ti lok pepe levempapaase vepe at limixin, la na lok kaka limixin at lavatbung menemen axap kusu dinak lok maxopok at lavapaase ro melamgo at ne Moroa.
ROM 3:20 Kuren la kopmen tinotno taradi go, neni na mumu asu rinotno leventaangas at Laulis Linga kusu ni na vee ngan laradi manmanton tino at lemeren ne Moroa. La mo levempanga Laulis Linga ik lox i, ik lok laradi xusu neni nabaklen i do neni ira lok pam laxapmek.
ROM 3:21 Ketla amonga, langas ti lok limixin ngan limixin manmanton tino at lemeren ne Moroa ira ravasu vam, la kopmen tekot at Laulis Linga nak lok teren. Laulis Linga eburu mi levelinga at lavaeme vapaase ali di su auru i na.
ROM 3:22 Ketla ne Moroa ik lox anmanton tino limixin mumu lununu atnedi saparap ne Iesu Karisito. La ne Moroa ik lox i na rinedi axap di nunu at ne Karisito. Kopmen tevereven petpes atnedi leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia.
ROM 3:23 Atla limixin axap digara lok pam laxakapmek la digara subu kot basinge loklok manmanton at ne Moroa.
ROM 3:24 Ketla ne Moroa ik lox asepmus di mumu letaba nabalamu ren at lekngen ne Iesu Karisito, mo ga un ka amlong di.
ROM 3:25 Moroa ga raba ne Iesu ngan laxaavuk tinedi limixin dina nunu do neni ga lox asu lada ren at laxaba xusu ti uu nop loklok atdi. Moroa ga lox i na xusu ti lox asuusu i do neni laradi manmanton tino, mila gano migomgo neni gak lok atnaasan, la goxo reven ti laxakapmek at limixin.
ROM 3:26 Ketla ananga at na levenaleng, neni i doxoma lolos laxakapmek at limixin, kusu ti lox asaxaven loklok manmanton tino ren. At na mun langas, la ne Moroa i lox asuusu i do neni xa in manton tino la ik lox asepmus limixin axap di nunu at ne Iesu.
ROM 3:27 Kereva, i epovo dik taba simi dik mi lorongtonga res at Laulis Linga? Kopmen tinotno. Ixo epovo do dik ta simi dik min mila nedik di nunu.
ROM 3:28 La ata vaase box i xeretna do, laradi i sepmus basinge laxakapmek teren, mumu mun lununu la kopmen do mumu leventaangas at Laulis Linga.
ROM 3:29 Kereva, ne Moroa neni lomoroa xusuk mun at leme Judaia? La neni xopmen lomoroa atnedi xopmen me Judaia? Laaba, neni xuren.
ROM 3:30 Moroa neni legesara, la neni naba lox asepmus leme Judaia mumu lununu atnedi, la nedi bok kopmen di me Judaia xuren, mumu bok lununu atnedi.
ROM 3:31 Kereva ba Laulis Linga? Kereva, ata lok kepe nga i mila ata nunu xusuk ta? Kopmen la kopmen tinotno, ketla ata su auru Laulis Linga.
ROM 4:1 Ataba tong ka nga i do kereva mumu ne Abaram lavareme avolo at lavalabat atnedik? La neni gakleklen lavanga sala na loklok ti lox amanton laradi?
ROM 4:2 Do neni ga sepmus basinge laxakapmek at leven gugu neni gak lox i, neni gitaba ruuna tavanga neni gibam simi i ren. Ketla neni goxo epovo xusu na simi aurur i at lemeren ne Moroa.
ROM 4:3 Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Abaram ga nunu at ne Moroa, la at lununu mun teren la ne Moroa ga siam kaka i ngan laradi manmanton.”
ROM 4:4 Laradi do i gugu, ik lok kaka luunun, luunun teren kopmen na lok ngan laramtaba, ketla ik mokso do neni na lok ka i.
ROM 4:5 Do laradi xopmen na nunu saga at leven gugu neni ik lox i, ketla i nunu at ne Moroa mo i lox asepmus limixin dik lok laxakapmek, lununu mun teren i lox i la ne Moroa i siam kaka i ngan laradi manmanton tino.
ROM 4:6 Neni na lavasuun at levelinga at ne Devit at loxonaleng neni ga paase mumu luvukat ti mo laradi ne Moroa i siam kaka i ngan laradi manmanton tino, la kopmen mumu leveloklok teren ik lox i.
ROM 4:7 “Luvukat tinedi ne Moroa ga doxoma xepe laxaloklok kakapmek atnedi, la neni gara sibo pe vam laxakapmek atnedi!
ROM 4:8 La luvukat ti mo laradi, Leeme Silok noxo doma rinotno bok ba laxakapmek teren.”
ROM 4:9 Kereva, na luvukat ne Devit ga paase min, atnedi xusuk mun di rivit kepe lengkontuxu atnedi? Kopmen. Tinedi bok kopmen dina vit kepe lengkontuxu atnedi. I ngan loxot at Lovoang Kaala i lok keretna, “Abaram ga nunu at ne Moroa, la mumu mun lununu ren, ne Moroa ga siam kaka i ngan laradi manmanton tino.”
ROM 4:10 Na luvukat ga vot tinotno at ua loxonaleng? Ga vor avot kopla, ga vot ba melemu at laaleng diga vit kepe loxontuxu at ne Abaram? Taklen i do ga vor avot, la kopmen do melemu ba.
ROM 4:11 Diga vit kepe loxontuxu ren ga melemu ba, la mo loklok diga lox i rin, ga lok ngan loklok katling ti lox asoorun i do at lununu mun at ne Abaram, ne Moroa ga siam kaka i ngan laradi manmanton tino, avot tinotno ri livirivit kepe loxontuxu ren. Kuren la ne Abaram i lok ngan ne temen nedik axap di nunu at ne Moroa la dik lok keneng at lisisiam ngan luvuttadi manmanton tino ren, nedi bok di goxovisi na vit kepe lengkontuxu atnedi.
ROM 4:12 Neni ne temen nedi bok mo diga vit kepe vam lengkontuxu atnedi la diga lok ka lununu ngan lununu at ne temen nedik ne Abaram ga ruuna i, avot tinotno ri laaleng diga vit kepe loxontuxu ren.
ROM 4:13 Ne Moroa ga lok laxakaape eburu mi ne Abaram do lavatbung menemen axap, ateren eburu mi livipisik li ren. Na laxakaape goxo vot mumu i do ne Abaram gang tonga res at Laulis Linga, ketla atla neni ga nunu. Kuren la ne Moroa ga siam kaka i ngan laradi manmanton tino.
ROM 4:14 Do levelinga ne Moroa ira xaape vam min kusu naba raba i rinedi ding tonga res at Laulis Linga, naba lok ngan do kopmen tavasuun at lununu at laradi la laxakaape bok at ne Moroa neni lavanga gamasa.
ROM 4:15 Laulis Linga ik lox asuusu lebelemamao at ne Moroa, ketla do xopmen Taulis Linga, kopmen bok torongtonga xepe at Laulis Linga.
ROM 4:16 Kuren la laxakaape at ne Moroa naba soorun mun mumu lununu, kusu ne Moroa na lox asuusu letaba nabalamu ren la laxakaape ren naba soorun ti livipisik li axap at ne Abaram kerekngan levelinga at ne Moroa ga tong i. Kopmen do tinedi xusuk di mumu asu Laulis Linga, ketla tinedi bok di nunu ngan ne Abaram, neni ne temen nedik axap di ruuna lununu.
ROM 4:17 I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Ara lok li vam u ngan ne temen limixin keneng at laxanabung mixin solo.” Kuren la na laxakaape naba soorun ngan ne Moroa ga tong ali i la ne Abaram ga nunu ren. Neni ne Moroa ik lox arooro limixin basinge lanmet la mi levelinga mun teren neni ga rudum li levempanga goxovisi na vot.
ROM 4:18 Ga lolos aleng ti ne Abaram kusu na nunu ap mo laxakaape at ne Moroa rin, ketla neni ga nunu ren la gam doma voovo rin. Kuren la neni ga ravasu ngan ne temen limixin at laxanabung mixin solo. I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Livipisik li ram naba umsu.”
ROM 4:19 Ga auret kusu levenmaares teren na lok ka lasangaun kobot (100) maares axap. Ketla lununu ren goxo molo at levenaleng neni gam doma mumu labantuxu ren, ua gak milik ngan laradi met, kopla mumu ne Sera ga sioxo nga la ni goxo ruuna taxaalik.
ROM 4:20 Lununu ren goxo on basinge i, la neni bok goxo lox abulubun laxakaape at ne Moroa. Ketla lununu ren ga suxa aumsu i mi lolos, la neni ga xip aurut laasen at ne Moroa.
ROM 4:21 Neni ga doxoma rinotno i do ne Moroa ga epovo ri lok levempanga neni ga xaape min.
ROM 4:22 Neni ba na lavasuun teren la ne Moroa ga siam abeles kaka i ngan laradi manmanton tino mumu mun lununu ren saparap ne Moroa.
ROM 4:23 Na levelinga i vaase xeretna do, “Moroa ga siam ka i ngan laradi manmanton tino.” Di goxo malagan i xusu tin kusuk mun.
ROM 4:24 Diga malagan box i rinedik do ne Moroa naba siam ka nedik ngan limixin manmanton tino, la di nunu at neni ga lox aroo amlong ne Iesu, Leeme Silok atnedik basinge lanmet.
ROM 4:25 Moroa ga song araba i xusu naba met mumu laxakapmek atnedik, la ni ga roo xat amlong kusu ti lox asepmus dik.
ROM 5:1 Amonga mumu lununu atnedik, Moroa ga lox asepmus pam dik basinge laxakapmek. Kuren la nedik di ruuna ka lumulum eburu mi ne Moroa mumu Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
ROM 5:2 La neni gara siam ka vam nedik mumu lununu atnedik, la levereven kibis atnedik ti letaba nabalamu at ne Moroa, monga nedik di rooro ren. Nedik di momo mumu levendoxoma voovo atnedik do neni naba lox asuusu lisisixam teren tidik.
ROM 5:3 La dik ta xip aurut bok laasen teren keneng at levenmumuat atnedik, atla dik taklen i do levenmumuat im taba dik mi lolos kusu ata tu atmatkun keneng at leveloklok tong pen.
ROM 5:4 La mo lolos ik lox asuusu lorooro mukun keneng atnedik, la na lorooro mukun ik lox asuusu levendoxoma voovo xeneng atnedik.
ROM 5:5 Na lodoxoma voovo xopmen na lox abulu nedik, atla ne Moroa gara soli asu vam labalamu ren ukeneng at lorooro atnedik mi Loroonan Kaala, ni laramtaba at ne Moroa rinedik.
ROM 5:6 La at levenaleng nedik move digoxo ruuna tololos, ne Karisito ga met nop limixin kakapmek, at loxonaleng ne Moroa ga vit li i.
ROM 5:7 I lolos aleng ti tara xusu neni na met ti taradi manmanton. Nia a lok do agut tepenaleng ba go, tara naba mulus ti met ti laradi avukat.
ROM 5:8 Ketla ne Moroa gara lox asuusu vam labalamu rinotno ren tinedik keretna. At loxonaleng nedik move diga nemen at laxakapmek, neni ga riki ne Nitna kusu ti met nop loklok atdik.
ROM 5:9 Moroa ga lox asepmus dik mi lada at ne Karisito, kuren la keneng teren i epovo rinotno do nedik taba roo su basinge lebelemamao at ne Moroa.
ROM 5:10 Nedik diga munepen mi ne Moroa, ketla neni ga vaxat ka buru nedik saparav i mumu lanmet at ne Nitna. La amonga Moroa ga lok lumulum eburu minedik, i epovo rinotno do nedik atanaba roo su mumu lorooro at ne Karisito.
ROM 5:11 Ketla kopmen laxavaxap ta mo at na levelinga. Nedik ata xip aurut laasen at ne Moroa mumu Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito atla neni ga lok lumulum tinedik eburu mi ne Moroa.
ROM 5:12 Laxakapmek ga vubeles at lavatbung menemen mumu mun legesa radi, la laxapmek teren ga raba lanmet bok eburu min. La livipisik at na, lanmet ga epeseves ti limixin axap, atla limixin axap dik lok laxakapmek.
ROM 5:13 Laulis Linga gaba vot mene melemu, ketla laxakapmek garak lok pam. At levenaleng Laulis Linga goxovisi na vot, ne Moroa kopmen goxom doma mu solo laxakapmek at limixin.
ROM 5:14 Ketla ga ruka i at levenaleng at ne Adam i se at levenaleng at ne Moses, lanmet ga ru pavaa limixin axap, la ga ru pavaa bok nedi di goxo lok laxakapmek ngan mo laxapmek ne Adam ga lox i, ni ga ronga xepe levelinga at ne Moroa. Ne Adam ga ru katling lara laradi mo ga vot melemu.
ROM 5:15 Ketla nedu xopmen duna epovo atla letaba nabalamu at ne Moroa kopmen na lok ngan laxapmek at ne Adam. I ruturun do buaang limixin diga met mumu mun laxapmek at legesa radi. Ketla labalamu at ne Moroa i silok tinotno, la ga lox asuusu letaba nabalamu mene bok teren ti limixin axap mumu labalamu at legesa radi ne Iesu Karisito.
ROM 5:16 La laramtaba at ne Moroa la laxakapmek at legesa radi, nedu xopmen duna epovo. Melemu at legesa xakapmek at ne Adam, loxokoxo ga vot ti limixin. Ketla melemu at laxang kakapmek solo ga vot, laramtaba at labalamu ga lox asuusu lesepsepmus basinge laxakapmek.
ROM 5:17 I ruturun mila at laxakapmek at legesa radi mene nga, la laxakapmek ga ru pavaa limixin axap, mumu mun legesa radi. Ketla i epovo rinotno do nedi dinaba lok kaka letaba nabalamu i umsu aleng la loklok manmanton boro at ne Moroa, la dinabat kis orong at lorooro avolo mumu mun legesa radi, ne Iesu Karisito.
ROM 5:18 Kuren la legesa xapmek mene ga lok loxokoxo ri limixin axap. I ngan bok legeso loklok at laradi manmanton mene ga lox asepmus la ga raba lorooro ri limixin axap.
ROM 5:19 Lorongtonga xepe at legesa radi mun ga sat ka limixin axap ti laxakapmek. La kerepmo bok lorongtonga res at legesa radi naba lox anmanton tino limixin basinge laxakapmek atdi.
ROM 5:20 Laulis Linga ga ravasu kusu limixin dina ven kisiv i do loklok kakapmek atdi i lok kapmek aleng. Ketla at lengkot ua laxakapmek ga ravasu solo ren, letaba nabalamu bok at ne Moroa ga ravasu silok tinotno.
ROM 5:21 Kuren la at loxonaleng laxakapmek i tu ri sat ka limixin ti lanmet, letaba nabalamu bok at ne Moroa i tu xusu ti sat anmanton di, la na lam kaka di ri lorooro avolo mumu ne Iesu Karisito, Leeme Silok atnedik.
ROM 6:1 Ataba tong i xereva? Ataba lok do atak lox amisik laxakapmek kusu ne Moroa naba lox asilok letaba nabalamu ren tinedik?
ROM 6:2 Kopmen tinotno! I lok ngan do nedik digara met pam basinge laxakapmek, kuren la nedik ataba rooro bok ba xeneng at laxakapmek kereva?
ROM 6:3 Nemi mikleklen tinotno i na. At loxonaleng nedik diga lok kaka lesep susu keneng at laasen at ne Iesu Karisito, i lok ngan do nedik diga lok ka loxot at lanmet teren.
ROM 6:4 La mumu bok lesep susu atnedik, i lok ngan digak mit nedik eburu min la digak lok eburu min at lanmet teren kusu nedik bok ataba roo xat mi lorooro maxat, kerekngan ne Iesu ga roo xat amlong at lanmet mi lolos at ne Temen.
ROM 6:5 Do nedik gitak lok eburu min keneng at lanmet teren, nedik gitaba roo xat bok eburu min, ngan neni ga lok kuren.
ROM 6:6 La nedik taklen i na, lorooro maut atnedik gara met pam eburu mi ne Karisito ro vana at laxaba, kusu ti sele utut lolos at laxakapmek atnedik getgesara, la kusu nedik ata xok lok at loxokoxo at laxakapmek,
ROM 6:7 atla do taradi na met, neni naba sepsu basinge lolos at laxakapmek.
ROM 6:8 Do nedik taga met pam eburu mi ne Karisito, nedik ta nunu do atanaba rooro bok eburu min.
ROM 6:9 Dik taklen i do ne Karisito gara roo xat pam at lanmet, la neni noxo met bok ba, atla lanmet kopmen na ruuna tololos ti lox asi i.
ROM 6:10 La mo lanmet ne Iesu ga suma i, ni lanmet ti laxakapmek atnedik, la neni ga met gesara mene nga. La lorooro monga neni i rooro ren, ni lorooro i esogo rinotno eburu mi ne Moroa.
ROM 6:11 At na mun langas mina doma mu i na do nemi miga met basinge laxakapmek. Ketla miga roo xat la mit kis esogo eburu mi ne Moroa xeneng at lixitkis eburu atnemi mi ne Iesu Karisito.
ROM 6:12 Kuren la nemen mita ke laxakapmek na lok tatao labantuxu gamasa atnemi mo naba met. La nemen mita ronga res at lavavara mun at labantuxu atnimi.
ROM 6:13 La nemen gat miguta raba tamangkot at labantuxu atnemi ri laxakapmek, kusu mina lok levempanga xapmek. Ketla mina raba axa nemi ri ne Moroa, na ngan laradi ga ravasu at lanmet ti lorooro. La mina raba lorooro axap atnemi rin kusu tik lok lugugu i nunuan la ik mokso.
ROM 6:14 Nemen gat miguta ke xepe laxakapmek nam lam nemi, atla nemi xopmen minak lok maxopok at loklok tatao at Laulis Linga. Ketla mik lok maxopok at letaba nabalamu at ne Moroa.
ROM 6:15 Nedik dixok lok maxopok at Laulis Linga, ketla dik lok maxopok at letaba nabalamu at ne Moroa. Kuren la ataba lok ba lavanga salai? Kereva, nedik atanak lok laxakapmek? Kopmen tinotno!
ROM 6:16 Mikleklen tinotno i na. Mo do mina raba nemi ngan lavaanat saxaruki ring tonga res at tara vetpes, nemi mi lok ngan lavaanat saxaruki at laradi ming tonga res teren. Kuren la nemi lavaanat saxaruki at laxakapmek no im taba lanmet, kopla nemi lavaanat saxaruki at lorongtonga res no naba lam ka nemi ri lesepsepmus.
ROM 6:17 Ketla a tong loklox avukat tinotno ri ne Moroa. Gano nemi migak lok ngan lavaanat saxaruki at laxakapmek. Ketla melemu ren mi lorooro axap atnemi, miga ronga res at levelinga ruturun miga ronga i.
ROM 6:18 La miga sepmus basinge laxakapmek, la miga lok ngan lavaanat saxaruki at loklok manmanton.
ROM 6:19 A paase poovo mi lavaanat saxaruki la luvuttadi amgomgo atdi kusu minaba ronga xibis kaka na levelinga mila lununu atnemi kopmen na lolos. Gano nemi miga raba lorooro axap atnemi ri lugugu ngan lavaanat saxaruki at laxakapmek la laxanbilinga ga sisilok solo. Kuren pam, la mina raba bok lorooro axap atnemi ngan lavaanat saxaruki ri lok leveloklok manmanton kusu lorooro atnimi nan manton tino.
ROM 6:20 At levenaleng migak lok ngan lavaanat saxaruki at laxakapmek, miga sepsu basinge leventaangas at loklok manmanton.
ROM 6:21 Miga ven livipisik sala at laxaloklok nemi migak lox i, la mo ba mira mamangan teren? Livipisik ap mo levempanga, ni lanmet!
ROM 6:22 Ketla, amonga migara sepmus pam basinge laxakapmek, la monga mi lok ngan lavaanat saxaruki at ne Moroa. Mo lavanga nemi minaba lok kaka i, neni lorooro in manton tino, la livipisik teren neni lorooro avolo.
ROM 6:23 Luunun at laxapmek, ni lanmet. Ketla laramtaba at ne Moroa, ni lorooro avolo keneng at ne Iesu Karisito, Leeme Silok atnedik.
ROM 7:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi miklen lavanga salai na nenia a lok do ana vaase min, atla nemi axap miklen Laulis Linga. La Laulis Linga im gomgonga mun laradi at levenaleng mun neni i rooro ren.
ROM 7:2 I ngan bok keretna. Latkin epot ik lok maxopok at loklok tatao at latlok teren. Ketla do latlok teren na met, neni xopmen bok ba nak lok at loklok tatao ren.
ROM 7:3 Kuren la do neni ik lok eburu mi tatlok petpes at loxonaleng, latlok teren nove i rooro, dinaba tong mo latkin do neni latkin longlongka. Ketla do latlok teren na met, neni ira sepsu basinge loklok tatao ren, la mo do neni na epot kaka tatlok petpes, neni xopmen na lok laxakapmek.
ROM 7:4 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi bok migak lok kuren. Nemi bok migara met pam eburu mi ne Karisito basinge Laulis Linga, atla nemi lengkot at labantuxu at ne Karisito, la amonga nemi mun teren. Neni ga roo xat amlong at lanmet kusu nedik atanaba pisik asu levempipisik nunuan ti ne Moroa.
ROM 7:5 At levenaleng nedik diga rooro mu asu lavavara at labantuxu atnedik, laxandoxoma xapmek ga umsu keneng at labantuxu atnedik, la Laulis Linga at ne Moroa ga lox aplivi mo lodoxoma. Kuren la nedik digak lok levempanga ga epovo ri lanmet.
ROM 7:6 Ketla amonga, nedik diga met basinge lorooro maut, mo ga otot tutu minedik, nedik dira sepsu ba basinge Laulis Linga, la ata gugu at langas maxat at Loroonan, la kopmen bok ba Laulis Linga migomgo.
ROM 7:7 Ataba tong kaka ba la? Kereva, ataba tong i do Laulis Linga neni ik lox asuusu laxakapmek? Kopmen tinotno. Ketla neni ba na Laulis Linga ga lox aklen dik do laxakapmek ni lavanga xapmek at lemeren ne Moroa, la ga lox ase bok dik mi laxakapmek atdik. La nedik gi toxoklen bok loklok ti ngaongao ri lempanga at tara vetpes, do Laulis Linga gi toxo vaase do, “Nemen gat u guta ngaongao ri lempanga at tara vetpes.”
ROM 7:8 La mumu mun Laulis Linga, laxapmek ga ru kaxat keneng atdik la ga visik li solo mo laxakapmek keneng atdik. Ketla do kopmen Taulis Linga, laxakapmek bok noxo ruuna tololos ti lox asoogong dik.
ROM 7:9 Nenia bok, agak lok petpes basinge Laulis Linga. Ketla at loxonaleng Laulis Linga ga vot, laxakapmek ga roo xat keneng tarak.
ROM 7:10 Kuren la i lok ngan ta do loroonan tarak ga met. Aga ven i xeretna do, Laulis Linga ua ga vot kusu ti raba lorooro, ga raba ia mi lanmet.
ROM 7:11 Laxakapmek ga lox epovo i xusu na xarang aruv ia mumu mun Laulis Linga. La mumu Laulis Linga, laxakapmek ga sev amer ia.
ROM 7:12 Ketla Laulis Linga neni i nunuan axap, la leventaangas linga xeneng teren bok i nunuan axap, la ik mokso la i lox avukat.
ROM 7:13 Kereva, lavasuun at na do luvukat at Laulis Linga ga raba ia mi lanmet? Kopmen tinotno. Laxakapmek axa ga raba ia mi lanmet keneng mun at Laulis Linga, mo i lox avukat. Laulis Linga ga vot kusu anaba ven kibis i do laxapmek ni lavanga salai. La mumu mun levempapaase at Laulis Linga, laxapmek i ravasu ngan lavanga i lok kapmek tinotno.
ROM 7:14 Nedik diklen i do Laulis Linga neni boro at Loroonan Kaala. Ketla nenia laradi mene nga la aga ravasu ngan lasaxaruki at laxakapmek.
ROM 7:15 Nia xopmen anakleklen levempanga nenia ak lox i. La axok lok levempanga avukat nenia a vavara xusu anak lox i, ketla arak lok manga levempanga xapmek nenia a xopara rin.
ROM 7:16 At loxonaleng nenia ak lok levempanga nenia a xopara xusu anak lox i, na loklok i lox asuusu i do nenia a siam do Laulis Linga neni ik lox avukat.
ROM 7:17 Kuren la kopmen nenia rinotno mo ak lok mo levempanga xapmek. Ketla laxakapmek i nemen keneng tarak, neni ik lox i.
ROM 7:18 Aklen i do luvukat kopmen na silok keneng at lorooro at labantuxu rak. I ruturun do lodoxoma rik lok luvukat ik lok keneng tarak, ketla nenia axo epovo xusu ana lox i.
ROM 7:19 Kopmen anak lok loklox avukat no nenia a vavara xusu anak lox i, ketla arak lok laxakapmek no nenia axopavara xusu anak lox i.
ROM 7:20 Do nenia ana lok levempanga no nia a xopara xusu ana lox i, i lok ngan do kopmen nenia mo ak lox i mo, ketla laxakapmek no ik lok keneng tarak, neni ik lox i.
ROM 7:21 Kuren la a long terex i do lara loklok mo ik lok lugugu ren keretna, at loxonaleng ak lok do anak lok luvukat, ketla kopmen, ak soxolik ka manga laxapmek.
ROM 7:22 La to xeneng tinotno rak, a vavara rinotno ri Laulis Linga at ne Moroa.
ROM 7:23 Ketla a reven lodoxoma vetpes i gugu xeneng at labantuxu rak la mo i vesep eburu mi lodoxoma avukat ik lok keneng tarak. La mo lodoxoma i lok li ia xeneng at loxokoxo at laxakapmek la i gugu keneng at labantuxu rak.
ROM 7:24 Lainbulu silok ik lok tarak, atla nege naba lox aroo su ia basinge na labantuxu im lam kaka ia ri lanmet?
ROM 7:25 A tong loklox avukat tinotno ri ne Moroa mumu ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik, atla neni naba lox arooro dik. Kuren la lorooro rak ik lok keretna. Keneng at lodoxoma rinotno rak, nenia a lok ngan lasaxaruki at Laulis Linga at ne Moroa. Ketla keneng at labantuxu rak, i ngan nenia a gugu ngan lasaxaruki at laxakapmek.
ROM 8:1 Kopmen bok ba toxokoxo tinedi di nemen keneng at ne Iesu Karisito.
ROM 8:2 Atla keneng at ne Iesu Karisito, Loroonan Kaala ga raba dik mi lorooro la gara lox asepmus pam dik basinge lolos at laxakapmek eburu mi lanmet.
ROM 8:3 Laulis Linga goxo epovo ri lox arooro limixin atla limixin diga ruuna laxakapmek keneng at lorooro atdi. Ketla ne Moroa ga lox arooro dik, neni ga riki asi lamdak tinotno ren, la neni ga lok kepe laxakapmek keneng at limixin. La ni ga ruuna ka labantuxu ngan labantuxu at limixin kusu na raba lorooro ren ngan laxaavuk.
ROM 8:4 Moroa ga lox i na xusu neni naba lox epovo leventaangas avukat at Laulis Linga tinedik, kopmen ata mumu asu lavavara at labantuxu, ketla di mumu asu lodoxoma at Loroonan Kaala.
ROM 8:5 Nedi di rooro mun keneng at labantuxu atnedi, levendoxoma atnedi i mumu asu mun lavavara at labantuxu. La nedi di rooro mu asu Loroonan Kaala im lam di xuren, levendoxoma atnedi i mumu asu mun lavavara at Loroonan Kaala.
ROM 8:6 Do levendoxoma atnedi na mumu asu mun lavavara at labantuxu, laxavaxap teren, lanmet. Ket do levendoxoma atdi na mumu asu lavavara at Loroonan Kaala, laxavaxap teren, lorooro eburu mi lenmila.
ROM 8:7 Limixin dinaba ravasu ngan lavamunepen mi ne Moroa do, levendoxoma atdi na mumu asu mun lavavara at labantuxu atdi. Kopmen dina ronga res at levelinga at ne Moroa, la ixo epovo rinotno do dina ronga res teren.
ROM 8:8 La ixo epovo rinotno do nedi di ronga res at lavavara at labantuxu, dina lox amomo ne Moroa.
ROM 8:9 Ketla nemi xopmen mina rooro at lavavara at labantuxu. Mi rooro mu mun lavavara at Loroonan Kaala, mo do Loroonan Kaala at ne Moroa i nemen keneng atnimi. La do nege di, dixo ruuna Loroonan Kaala at ne Karisito, nedi xopmen limixin at ne Karisito.
ROM 8:10 Ketla do ne Karisito nak lok keneng atnemi, labantuxu atnemi naba met mumu laxakapmek. Ketla loroonan atnemi naba rooro atla ne Moroa naba siam kaka nimi ngan limixin manmanton.
ROM 8:11 Mo do Loroonan at ne Moroa, mo ga lox aroo ne Iesu basinge lanmet, nak lok keneng atnemi, ne Moroa, mo ga lox aroo ne Karisito basinge lanmet, neni naba raba bok labantuxu atnemi mi lorooro, atla Loroonan teren ik lok keneng atnemi.
ROM 8:12 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk, nedik ta ruuna lugugu xusu tanaba lox i xeneng at lorooro atnedik. Ketla kopmen do nedik atap tuvuk gamasa mene nga mi lorooro at labantuxu.
ROM 8:13 Do mina rooro mu asu mene nga lavavara at labantuxu, nemi minaba met. Ket do mina lok kaka Loroonan Kaala la mina sev amet leveloklok kakapmek atnimi min, minaba roo.
ROM 8:14 Nedi no Loroonan at ne Moroa i sasat nedi, nedi luvutnitna ne Moroa,
ROM 8:15 atla Loroonan no ne Moroa gara raba vam nimi min ik lok nimi xusu mi noxo marat ngan lasaxaruki. Ketla i lok nimi xusu nemi luvutnitna ne Moroa, la nedik di toro ri ne Moroa mi lolos at Loroonan Kaala keretna, “Tamak! Tamak!”
ROM 8:16 Loroonan at ne Moroa i tu buru mi leventoonan atnedik, kusu ti lox asuusu i do nedik luvutnitna ne Moroa.
ROM 8:17 La nedik luvutnitna, kuren la atanaba ruuna xaka leveloklox anarong ne Moroa ga lok li i ri limixin teren, la nedik eburu mi ne Karisito atanaba ruuna ka bok leveloklox anarong no ne Moroa ga lok li i rin. Atla do nedik ata xip tooro ne Karisito mi losongsongot teren, nedik tanaba ruuna ka bok loxot at lasinorong teren.
ROM 8:18 Nenia a doma i do nedik di suma losongsongot at na levenaleng, ixo epovo rinotno xusu ata lox epovo du mi lasinorong avolo mo ne Moroa naba raba dik min.
ROM 8:19 Lempanga axap at ne Moroa ga rudum li di, di ngangais tinotno kusu ne Moroa na lox asuvos tinotno luvutnitna.
ROM 8:20 Moroa ga lok li lasaxaek mavana at luruntudum li ren. Anai kopmen at lavavara at luruntudum li ketla at lavavara at ne Moroa ga lok li i xuren. Ketla lodoxoma voovo at luruntudum li i lok keretna,
ROM 8:21 na luruntudum li naba sepmus basinge mo lasaxaek at tara taaleng la noxopso bok ba, ketla nabak lox asepmus la naba lok kaka lasinorong avolo ngan luvutnitna ne Moroa.
ROM 8:22 La dik takleklen i do i se nga at na levenaleng, na luruntudum li axap it mes mi losongsongot i ngan latkin i visik.
ROM 8:23 Ketla xopmen neni xusuk mun. Nedik bok di ruuna Loroonan Kaala ngan laramtaba avot at ne Moroa, nedik bok dit mes keneng axa atnedik at levenaleng dik di ngangais tinotno ne Moroa xusu neni na lok li nedik ngan luvutnitna, la na lox amaxat labantuxu atnedik.
ROM 8:24 Nedik diga roo su mene i ngan nedik diga doxoma voovo xuren. Ketla do ata ven luruturun na vot at lodoxoma voovo atnedik, ataba tong i xeretna do, neni xopmen lodoxoma voovo mo, atla ixo epovo do di doma voovo ri tavanga di ven tu vam teren.
ROM 8:25 Ket do nedik ata doma voovo ri tavanga dik dixo ven i, atanaba ngais atnaasan i.
ROM 8:26 Keneng at na lodoxoma voovo, Loroonan Kaala naba lok tooro nedik do nedik taxo ru lolos, atla dik taxoklen i do ataba sing kereva. La Loroonan axa i ngising tinedik saparap ne Moroa mi levelinga metmes nia axo epovo xusu ana mii poovo i mi tekolinga.
ROM 8:27 La ne Moroa neni i reven kibis lorooro at luvuttadi, la iklen lodoxoma at Loroonan atla Loroonan i tu katling limixin at ne Moroa ukeneng eburu mi lodoxoma at ne Moroa.
ROM 8:28 Nedik ataklen i do ne Moroa i gugu mi luvukat at levempanga axap, keneng at lorooro atnedi di vavara aleng i, la nedi no neni gara ro xaka vam nedi xerekngan lodoxoma ren kuren.
ROM 8:29 Avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen ne Moroa gakleklen limixin teren la ga soxolik ka di kusu dina ravasu ngan ne Nitna ne Moroa, la neni naba lok ngan lamgomgo ri laxanneton solo.
ROM 8:30 La ne Moroa ga ro xaka nedi neni ga soxolik ka nedi. La nedi bok neni gara ro xaka vam di, neni ga lox asepmus bok nedi. La nedi nom neni ga lox asepmus di, neni ga epes di mi lasinorong teren.
ROM 8:31 Melemu at na ataba tong kaka lavanga salai? Do ne Moroa na tu eburu minedik, nege i epovo xusu na vas asi nedik?
ROM 8:32 Neni xopmen tinotno goxo rebeng alis ne Nitna rinotno, ketla ga raba i ngan laxaavuk tinedik axap. Neni ga raba nedik mi ne Nitna. Kereva, neni naba raba gamasa bok nedik mi levempanga axap?
ROM 8:33 Nege i epovo na lok li limixin soksoxolik ka at ne Moroa ro at loxokoxo at laxakapmek? Kopmen tara atla ne Moroa axa ga lox asepmus dik.
ROM 8:34 Nege naba epovo xusu na lok li dik at lavapaase? Kopmen tara, atla ne Iesu Karisito, mo neni ga met la ga roo xat amlong bok, monga it kis saparap lekngen tino at ne Moroa. La i ngising amisik ne Moroa xusu na lok tooro nedik!
ROM 8:35 Nege rinotno ba, i epovo xusu na lox epeseves nedik basinge labalamu at ne Karisito? Kopmen tepanga. Ixo epovo do levenmumuat na lox i, kopla levenaleng lolos, kopla levesongsongot mumu lununu atdik, kopla loroxo, kopla loklok banbalo, kopla lempanga sepsev amet, kopla lanmet.
ROM 8:36 I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Nema limixin taram, kuren la amisik dip sep amet nema. Amisik dip sep amet etaba nema ngan ta lubung sipsip, mo kopmen tara ri tupe di.”
ROM 8:37 Keneng at na levempanga axap, dik digara lok ka vam lixitkis nunuan mumu langas at laradi ua i balamu nedik!
ROM 8:38 La nenia aklen tinotno i do kopmen tempanga naba lox epeseves nedik basinge labalamu ren; lanmet kopla lorooro, kopla taangelo, kopla tagas, kopla tepe lolos salai, kopla lorooro ningina, kopla lorooro melamgo atnedik;
ROM 8:39 kopla lempanga ro mavana at lavatbung menemen, kopla lempanga ro maxopok teren, la kopmen tinotno tepanga de at luruntudum li at ne Moroa i epovo xusu ti lox epeseves nedik basinge labalamu at ne Moroa, mo ga lox asuusu i rinedik keneng at ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik.
ROM 9:1 Nenia at ne Karisito la nenia axo xaxarang. Loroonan Kaala ik lok tatao lodoxoma avukat tarak la ik lox axasep box ia do nenia axo xaxarang.
ROM 9:2 A paase ruturun i na dola lainbulu la lebelen tuntun tarak ti lubung mixin tarak i silok aleng.
ROM 9:3 La i epovo dola nenia gita xip tutu mi lebelemamao at ne Moroa la gita lox epeseves ia basinge ne Karisito, kusu ti lok tooro luvutnetak, nedi limixin axa rak me Judaia.
ROM 9:4 Nedi limixin soksoxolik ka at ne Moroa, la ni ga lok li nedi ngan luvutnitna. Ni ga lok levenekabus eburu minedi la lisisixam teren ga nemen kantubu atdi, la ga raba nedi mi Laulis Linga. Diklen langas kusu dina lotu saparav i mi luruturun, la dira ruuna ka vam leveng kakaape ren.
ROM 9:5 Nedi lubung mixin diga ravasu at lempareme avolo megano. La ne Karisito, neni ga vot ngan laradi, neni atnedi na lubung mixin. Leemi asu ri ne Moroa neni ik lok tatao lempanga axap la kopmen taxavaxap teren! Tuturun.
ROM 9:6 Nia axo vaase dola, ne Moroa goxo lox epovo laxakaape ren. Atla kopmen limixin axap me Israel nedi limixin soksoxolik ka at ne Moroa.
ROM 9:7 Nedi livipisik li at ne Abaram, ketla kopmen nedi axap luvutnitna ne Moroa. Ne Moroa ga vaase ri ne Abaram keretna, “Lubung mixin at ne Aisak kusuk mun dinabak lok ngan livipisik li ram.”
ROM 9:8 Lavasuun at na xeretna, kopmen nedi axap livipisik li at ne Abaram di lok ngan lubung mixin tuturun, ketla nedi mun ne Moroa ga xaape midi ri ne Abaram di lok ngan lubung mixin tuturun at ne Abaram.
ROM 9:9 La ne Moroa ga lok mo laxakaape mi na levelinga. “Ap mo laaleng mokmokso nia anabamlong la ne Sera naba ruuna ka tamdak temes.”
ROM 9:10 Ketla kopmen neni xusuk mun na. Lumdak at ne Rabeka duga ruuna legese temen du, la neni lurubuno avolo atnedik ne Aisak.
ROM 9:11 Ketla avot at livipisik at na lumdak kopla du gita lok tempanga avukat kopla tempanga xapmek, ne Moroa ga lox avot be losoksoxolik teren kusu mo losoksoxolik teren naba tu at lodoxoma ren.
ROM 9:12 Losoksoxolik teren keretna, neni goxo ven ti lugugu atdu, ketla neni ga doma mu lorotoro ren. Kuren la ne Moroa ga lok ti nenen du xeretna, “Lara avot naba gugu taba lara mumu.”
ROM 9:13 I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “A vara aleng ne Jakop, ketla axo mulus ka ne Esao.”
ROM 9:14 Ataba tong ka la? Taba tong ka i do na levelinga at ne Moroa ixok mokso? Kopmen tinotno.
ROM 9:15 I ngan mo levelinga ne Moroa ga vaase i ri ne Moses keretna, “Anaba lox asuusu lebelen tuntun tarak ti nege a doma i, la anaba lox asuusu labalamu rak ti nege a doma i.”
ROM 9:16 Loklok at laradi noxo lox i xusu ne Moroa naba soxolik ka i, ketla lebelen tuntun kusuk mun at ne Moroa.
ROM 9:17 I ngan Lovoang Kaala i vaase mumu ne Parao xeretna, “Nenia aga lok li u ngan loorong. Lavasuun teren keretna, kusu anaba lox asuusu lolos tarak keneng at lorongtonga xepe ram, la keneng at nai limixin at lavatbung menemen axap dinabaklen laasen tarak.”
ROM 9:18 Kuren la ne Moroa i lox asuusu lebelen tuntun tinedi do neni i doma di, la i lox amer avavarang levendoxoma atnedi do neni i doma box i xuren.
ROM 9:19 Tara atnemi naba sue ia xeretna, “Dola kuren, Moroa naba sok taba taradi xereva? La nege i epovo xusu na esev eburu mi lodoxoma at ne Moroa?”
ROM 9:20 Ketla nege nenu, laradi gamasa, u gagang linga ne Moroa? Ixo epovo do lavat sosopen kangka na susue laradi ik lox i do, “Tila u lox ia xeretna?”
ROM 9:21 Laradi ga lok mo lososopen kangka, neni xa i epovo xusu neni na lok mo loxompong kangka at langas ua i doma i xuren, la na lok bok tegepu sosopen mi mo mun legese xompong kangka, tara nunuan ti ove at levenaleng silok la tara diba vove min at levenaleng axap.
ROM 9:22 La ne Moroa i lok bok losoksoxolik teren kuren. Neni ga vara i xusu na lox asu lumukmusak teren la na lox ase lolos teren. Ketla neni move naba ke amulus nedi limixin dik lox abelemamao i, keke i dola nedi limixin kakapmek la i epovo xusu neni na sele utut nedi.
ROM 9:23 La ni ga vara box i xusu neni na lox asu lagale lisisixam teren, no ni ga soli asu i rinedik limixin ua neni ga belen tuntun tinedik. La ti nege atdik no neni gara gagas pam di xusu dinaba lok kaka lisisixam teren,
ROM 9:24 mo nabak lok tinedik na, neni gara ro ka vam nedik, kopmen do at limixin me Judaia xusuk mun, ketla boro bok at limixin kopmen di me Judaia.
ROM 9:25 I ngan neni ga vaase i ro xeneng at lubuk at ne Osea xeretna, “Limixin di goxo ruuna ka ia ngan Lamgomgo atdi, nia anaba tong di do nedi limixin tarak. Lara lubung mixin no nenia a goxopara di, anaba tong di do nedi at laxat tinotno rak.”
ROM 9:26 La neni ga lok bok, “La to ap mo loxot tino neni ga tong i do, nemi xopmen limixin tarak, mo go neni naba tong di do nedi luvutnitna ne Moroa, Luntoo Avolo.”
ROM 9:27 La ne Aisaia ga vaase mumu bok leme Israel keretna, “Limixin bok me Israel di buaang aleng ngan levenit kangkaneng nou saparap laras, ketla teventaba mun atdi naba roo su.
ROM 9:28 Leeme Silok naba lok soso mun ti vorang laxakapmek at limixin at lavatbung menemen axap.”
ROM 9:29 I ngan ne Aisaia gara tong pam i gano, ni ga lok keretna, “Amo dola Leeme Silok, Lanaraavuk gi toxo ke xepe lavalabat atnedik, nedik na gitaba lok kapmek ngan limixin me Sodom, nedik gitaba uu ngan bok limixin me Gomora.”
ROM 9:30 Ataba tong ka toxolinga salai? Limixin kopmen di me Israel, nedi di goxok lok tong i xusu dinan manton at lemeren ne Moroa, ketla digan manton tino mumu lununu atnedi.
ROM 9:31 Ketla leme Judaia, nedi lavaanat soksoxolik ka at ne Moroa diga puse ri teventaangas kusu dina nemen manmanton at lemeren ne Moroa, la di goxo epovo.
ROM 9:32 Tila ba la di goxo epovo? Atla levempanga diga lox i goxo ru rinotno at lununu atdi, ketla at leven gugu mun atdi. Digak sak kikixin at Luuat Kis,
ROM 9:33 no Lovoang Kaala i paase min keretna, “Mina ven ba i, a lok li Luuat Kis to xeneng at lemenemen Saion ti lok limixin dinaba sak kikixin teren. Mo Luuat Kis naba lok nedi dina subu. Ketla nege do i nunu ren, neni noxo doma saasaa.”
ROM 10:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Lodoxoma rinotno ro xeneng at laxat tarak do limixin tinotno rak dinaba roo su. La a ngising amisik ne Moroa rinedi.
ROM 10:2 Nenia a epovo xusu ana tong i do nedi di lolos kusu ti lok lugugu ri ne Moroa. Ketla mo lavavara atnedi ri ne Moroa, kopmen na ru rinotno at lakleklen tuturun.
ROM 10:3 Nedi di goxoklen langas ne Moroa ga lok li i xusu tik lox asepmus di basinge laxakapmek, ketla diga puse ngas axa at levendoxoma atnedi. Kuren la di goxo raba axa di ri ne Moroa la langas ne Moroa ga lox i rik lox anmanton tino limixin.
ROM 10:4 La ne Karisito gara lox epovo vam Laulis Linga, kusu nege i nunu, neni laradi manmanton tino.
ROM 10:5 Moses ga malagan levelinga mumu langas ti lox anmanton limixin keneng at lorongtonga res at Laulis Linga, ni ga lok keretna, “Nege do i mumu asu levempanga Laulis Linga i tong i, neni naba lox epovo axav i ri roo su ren.”
ROM 10:6 Ketla anaa levelinga i paase mumu langas ti lox anmanton tino limixin at lemeren at ne Moroa mi lununu. “Nemen gat uguta doma raba u mi lususue do, ‘Nege naba urut uto vana at laxalibet?’” (kusu ti lok ka ne Karisito ude xopok.)
ROM 10:7 La i paase bok keretna, “Nemen gat uguta lok bok do, ‘Nege naba si uto xopok at lemenemen at labarongan?’” (kusu ti lox asu ne Karisito basinge limixin diga met pam.)
ROM 10:8 Ketla Lovoang Kaala i lok keretna, “Levelinga at ne Moroa mo ik lok saparap nimi, nom ik lok at levenbulubun atnimi la no xeneng bok at levempeve atnimi.” Neni na, levelinga at lununu nema ma vavang min.
ROM 10:9 Do mina vaase asu mi levenbulubun atnimi do ne Iesu ni Leeme Silok, la mina nunu mi lebelen nimi axap do ne Moroa ga lox aroo amlong ne Iesu at lanmet, nemi minaba roo su.
ROM 10:10 Kuren la nemi do mina nunu mi lebelen nimi axap, nemi minaba sepmus. La do mina vaase asu i mi levenbulubun atnimi, minaba roo su.
ROM 10:11 Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Do nege do i nunu ren, neni noxo doma saasaa.”
ROM 10:12 Anaa levelinga i vung kimit limixin axap, atla kopmen tevereven petpes kantubu at limixin me Judaia la limixin kopmen di me Judaia. Moroa xusuk mun legese Eme Silok atnedik axap, la ik lox anarong aleng nedi di ngising ti loklok tooro boro ren.
ROM 10:13 I ngan levelinga at Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Limixin axap di toro ke at laasen at Leeme Silok, dinaba roo su.”
ROM 10:14 Ketla dinaba sing kereva do nedi xovisi dina nunu? La dinaba nunu xereva do nedi xovisi dina ronga xaka levelinga? La dinaba ronga ka tavanga salai do kovisi tara na vaase asu tevelinga ridi?
ROM 10:15 La tevelinga naba ravasu xereva mo do dixo riki asu taradi ri vavang min? I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “I lox avukat tinotno lavatpas atnedi di vot mi Lagale Lavavang.”
ROM 10:16 Ketla limixin axap di goxo siam kaka Lagale Lavavang. I ngan bok ne Aisaia ga lok keretna, “Leeme Silok. Goxo buaang nedi diga nunu at levelinga maga vaase asu i.”
ROM 10:17 Kuren la lununu it pot do laradi ing tonga levelinga, la levelinga i laala boro at Lagale Lavavang at ne Karisito.
ROM 10:18 Ketla a sue xeretna, i ruturun do di goxo ronga levelinga? Laaba, diga ronga i, i ngan pam Lovoang Kaala i vaase i xeretna. “Levempapaase atdi ga ravasu ri limixin at lavatbung menemen axap. La levelinga atdi gat pas ti latnese at na lavatkangka.”
ROM 10:19 Nia ana sue bok lususue xeretna. Kereva, limixin me Israel di goxo xasep ap mo levelinga? Laaba, diga xasep teren. La ne Moroa ga lok tong i do na sar amlong di. Moses neni lara avot ga tong mo lodoxoma at ne Moroa xeretna, “Anaba lok nemi xusu minaba reven peves at limixin kopmen dina ruuna toxot keneng at losoksoxolik at ne Moroa. La anaba lok bok nemi xusu mina belemamao mumu lara lubung mixin kopmen dinaklen ne Moroa.”
ROM 10:20 La ne Aisaia ga vaase axasep tinotno xeretna, “Lara lubung mixin di goxo puse ria ketla diga vuse ka ia, la nia aga vot saparap nedi di goxo susue vupuse ria.”
ROM 10:21 Ketla ti limixin me Israel, Moroa ga vaase xeretna, “At levenaleng axap agara gagas pam kusu ti siam kaka amlong nedi luvuttadi rongtonga xepe la luvuttadi gagang linga.”
ROM 11:1 A sue bok keretna. Kereva, ne Moroa ga sok tixirixes kepe limixin tinotno ren? Kopmen tinotno! Nenia rinotno vam lara me Israel la nenia at livipisik li at ne Abaram la nenia at libibinat me Beniamin.
ROM 11:2 Moroa goxo sok tixirixes limixin teren, neni gara soxolik ka vam nedi ganoxa at lurutu kaxat. Mina doxoma bok loxot ik lok at Lovoang Kaala i paase mumu ne Elaisa la at loxonaleng neni ga vaase ri ne Moroa mumu luruptuvuk at leme Israel? Ni ga lok keretna,
ROM 11:3 “Leeme Silok, digara sev amet pam lavaeme vapaase ali ram la digara ut asi levengkonin laplavang taram. Kuren la nenia xusuk ta na legesara ak lok, la mo manga diak lok tong i do dina sev amer ia.”
ROM 11:4 Lovoporang sala ne Moroa ga raba i min? Ni ga vorang i rin keretna, “Nenia move a ruuna lavanuti larabin sangsangaun kobot (7000) limixin di ruturun tia la kovisi dina lotu saparap lomoroa xaxarang ne Baal.”
ROM 11:5 Mo levenaleng i lok ngan pam na levenaleng it pot ningina, lentaba mun ne Moroa ga soxolik ka vam nedi keneng at letaba nabalamu ren.
ROM 11:6 Losoksoxolik teren i tu at letaba nabalamu ren, la kopmen do at levempanga nedi diga lox i. Do losoksoxolik at ne Moroa gita ru at levempanga luvuttadi dik lox i, giba lok ngan do letaba nabalamu ren, kopmen tugugu ren.
ROM 11:7 Kuren la limixin me Israel di goxo vuse ka lorooro nunuan no nedi diga puse rin. Lenep binam tadi lixilik mene nga no ne Moroa ga soxolik ka nedi, nedi diga vuse ka i. La nedi axap nom, levenbaalung atnedi ga repe ri lorotoro at ne Moroa.
ROM 11:8 I ngan Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Moroa ga lox angtangku levempeve atnedi eburu mi levendoxoma atdi. Di noxo reven mi levengkatli atdi xopla dinang tonga mi levenbaalung atdi i se nga mo lingina.”
ROM 11:9 La ne Devit ga vaase bok keretna, “Keke levenanan atdi nabak paxaru kaxat lasaxaek! Keke levempeluxa kaala atnedi naba lox ekarakat di kusu dina subu tup at leeteke!
ROM 11:10 Una sep di mi lemeramain! Unak lox amolos amisik lempat sintun atdi!”
ROM 11:11 Nia ana sue bok mi lara lususue. Kereva, limixin me Judaia digak sak kikixin mene nga xopla diga subu epopolo? Digak sak kikixin mene nga. Nedi diga lok laxakapmek, kuren la loklox arooro gat pas tinedi limixin kopmen di me Judaia, kusu ti lok leme Judaia dina puse ri ne Moroa.
ROM 11:12 Kerepmo laxakapmek at leme Judaia ga lox asuusu leveloklox anarong ti limixin at na lavatbung menemen axap. Labaava atnedi ga lox asuusu leveloklox anarong ti limixin kopmen di me Judaia. Ketla laxaloklox anarong naba umsu aleng ap mo laaleng do leme Judaia dina nunu la dina beles keneng at leexes at ne Moroa.
ROM 11:13 Nia a paase nga na rinemi limixin kopmen nemi me Judaia. I ngan ta do nenia laradi vavang ti limixin kopmen di me Judaia la a momo ri lok na lugugu rak.
ROM 11:14 Nia a lok do mo lugugu rak naba lok bok limixin tinotno rak dinaba ven peves tia. Kuren la anaba lox epovo i xusu ana lok ka amlong teventaba atdi.
ROM 11:15 At levenaleng ne Moroa ga lok kepe nedi, neni ga vaxat ka limixin at na lavatbung menemen saparav i. Naba lox avukat tinotno do ne Moroa na lox amlong ka leme Judaia. Naba lok ngan ta do luvuttadi met di roo xat amlong ti lorooro.
ROM 11:16 Do di raba toxongkide avot ti ne Moroa, mo axap bok lakde, ateren. La do di raba box i mi levenixe una, levengkakan bok at luuna ni at ne Moroa.
ROM 11:17 Lentaba levengkakan at luuna olip toonu ga repit su basinge luuna ren, la levengkakan at luuna olip aaxa boro at laxairing gara ru kun ta i. Nemi limixin kopmen nemi me Judaia mi lok ngan na levengkakan una aaxa, la nanga mi lolos la mipnovos at lorooro at loroonan atnemi kerekngan leme Judaia.
ROM 11:18 Kuren la nemen gat mita simi aurut nimi mavana ap mo lentaba lengkakan diga subu, atla nemi lengkakan mene nga. La nemi xopmen levenixe una, atla levenixe una ik lox alolos nimi.
ROM 11:19 La nemi minaba lok keretna, “I ruturun, ketla levengkakan ga repit pes la di lox avolo loxot tinama.”
ROM 11:20 I ruturun. Diga repit pes atla di goxo nunu, la nemi miga ru kun nedi atla nemi miga nunu. Ketla nemen gat miguta doma i do mi silok. Mina lok tatao nimi kusu nemi bok mi noxo subu.
ROM 11:21 Ne Moroa goxo ke atnaasan bok leme Judaia do lengkakan tinotno ba ren. Kereva, mi lok do ni naba ke atnaasan bok nimi? Kopmen tinotno.
ROM 11:22 Kuren la mina ven kisip ba i do ne Moroa i belen tuntun la i tu bok mi loboat. Neni i tu mi loboat tinedi diga subu vam, ketla i belen tuntun tinimi do nemi move mik lok keneng at lebelen tuntun teren. Ketla do mixok lok bok keneng teren, minaba repit pes bok.
ROM 11:23 La do leme Judaia dina lok kepe lumun nunu atdi, dinaba ru amlong to at levengkot nunuan nedi diga tu ve gano, atla ne Moroa i epovo ri lok li amlong bok nedi.
ROM 11:24 Nemi limixin kopmen nemi me Judaia mi lok ngan lengkakan at luuna olip aaxa no ga repit pes la ira ru manga rovana at luuna olip toonu. Ga lolos aleng ti lok mo langas. Limixin me Judaia di lok ngan lengkakan at luuna olip toonu. Kuren la ne Moroa i epovo rinotno do na vaxaru amlong lengkakan no ga repit su, atla ni na lok li amlong di ro at luuna akmokso atdi.
ROM 11:25 Luvutnetak mi luvurinuk. Levelinga ruturun mo ik lox alipe, la a vara i do minaklen i. La ni naba rupe levendoxoma atnemi la mina doma i do lakleklen atnimi i volo lentaba vetpes. Mo levelinga i lok keretna. Loonon taba rulu at limixin me Israel basinge ne Moroa noxok lox abao, naba se mun do buaang timixin kopmen di me Judaia dina rem gili saparap ne Moroa.
ROM 11:26 La melemu at na, limixin axap me Israel dinaba roo su basinge loklok nedi digak lok teren. I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Laradi Loklox Arooro naba laa boro Saion, la na lok kepe laxaloklok kakapmek at livipisik li at ne Jakop.
ROM 11:27 Anaba lok na lekabus eburu minedi at loxonaleng nia ana doxoma kepe laxakapmek atnedi.”
ROM 11:28 La limixin me Judaia diga xopara Lagale Lavavang, kuren la di lok ngan lavamunepen at ne Moroa la di ru kun tinemi limixin kopmen nemi me Judaia. Ketla mumu mun losoksoxolik axa at ne Moroa, nedi di lok ngan axa larapen tangas teren mumu lempareme avolo atnedi megano.
ROM 11:29 Moroa kopmen na baba pukus lodoxoma ren tinedi. Kuren la neni noxo lok kepe limixin soksoxolik ka ren la leveloklox anarong ni ga raba di min.
ROM 11:30 Nemi limixin kopmen nemi me Judaia, nemi miga ronga xepe avot ne Moroa. Ketla anaa mira ruuna ka vam lebelen tuntun teren atla leme Judaia diga ronga xepe i.
ROM 11:31 I sixit emu mene nga xeretna. Nemi mira ruuna ka vam lebelen tuntun at ne Moroa. Limixin bok me Judaia monga ding tonga xepe ne Moroa, nedi bok dinaba ruuna ka lebelen tuntun teren.
ROM 11:32 La ne Moroa gara lok li vam limixin axap at loxokoxo at lorongtonga xepe, kusu neni naba lox asuusu lebelen tuntun teren tinedi axap.
ROM 11:33 “Lapnovos at ne Moroa i silok aleng. Lodoxoma ren la lakleklen teren i si aleng. Nege i epovo xusu na soxomus lavasuun at lodoxoma ren? Nege i epovo xusu naklen avukat leventaangas teren?
ROM 11:34 Nege iklen lodoxoma at Leeme Silok? Nege i epovo xusu na vaase aklen i?”
ROM 11:35 “Nege gara raba vam i mi tepanga, xusu neni giba vorang amlong i rin?”
ROM 11:36 Levempanga axap neni xa ga rudum li di, la levempanga axap ga ravasu mumu xa i la ateren axa. Leemi asu ri ne Moroa amisik la kopmen taxavaxap teren. Tuturun.
ROM 12:1 Luvutnetak mi luvurinuk. I vasuun mun at lebelen tuntun silok at ne Moroa rinedik, kuren la a sing nemi xeretna. Mina raba axap nemi ngan laramtaba i rooro ri ne Moroa ri lok lugugu ren la ti lox amomo i. Neni na langas i lox asuusu lotu ruturun, mina raba i min.
ROM 12:2 Nemen gat mita reven seo at laxaloklok at na lavatbung menemen. Ketla mina ke ne Moroa na lox ekun levendoxoma atnemi mi lodoxoma ren kusu minaba ravasu ngan luvuttadi maxat at levempanga mik lox i. La minaba epovo ba xusu mina long lenget ka lodoxoma at ne Moroa ri levempanga i lox avukat la ik lox amomo i la ik mokso.
ROM 12:3 La mumu mun letaba nabalamu at ne Moroa ria, a vaase i na rinemi axap keretna. Nemen gat nemi miguta mi aurut nemi do mi silok ti mo lentaba vetpes. Ketla mina viila mumu avukat lorooro atnimi la mina ven nimi do lununu atnimi i epovo mun mi lodoxoma at ne Moroa tinemi xuren.
ROM 12:4 Nedik di ruuna levenasen kot axap at labantuxu atnedik, la mo levenasen kot axap di ruuna levenasen gugu vetpes.
ROM 12:5 I lok ngan pam nedik axap na nedik di buaang, ketla nedik di lok ngan legesa bantuxu mene xeneng at ne Karisito. La nedik dik lok eburu ngan levenasen kot axap at legesa bantuxu mun.
ROM 12:6 Nedik di ruuna leventamtaba vetpes. Kuren la nedik atana gugu mi leventamtaba vetpes atnedik i ngan letaba nabalamu ne Moroa ga raba nedik min. Do laramtaba atnedik ti paase levelinga at ne Moroa, ata lox epovo i ngan lununu atnedik di ruuna i xuren.
ROM 12:7 Do laramtaba atnedik tik lok tooro, atak lok tooro. Dola ti lox ase, atak lox ase.
ROM 12:8 Mo dola ti paase tooro lentaba vetpes, ata lox epovo box i xuren. Mo dola tim taba, ata raba solo mi lempanga atdik. Mo dola ti lok tatao limixin ngan lamgomgo atdi, ata lok tatao avukat di. Mo dola ti lox asuusu lebelen tuntun ti leventaba vetpes, ata lox epovo i mi lomomo.
ROM 12:9 Nemen gat miguta voovo mene i do mi ruuna labalamu, ketla mina balamu rinotno limixin axap. La mina sok tixirixes kepe leveloklok kakapmek, la minam tebeng alolos at leveloklok i lox avukat.
ROM 12:10 Mina balamu rinotno leventaba vetpes i ngan loxoeton tinotno xeneng at ne Karisito, la mina lolos amisik kusu ti lox asuusu loklok ngangao atnimi ri leventaba vetpes.
ROM 12:11 Mina gugu lolos, la nemen gat migutak molo. Mina gugu taba Leeme Silok mi lebelen nimi la lodoxoma axap atnimi.
ROM 12:12 Lodoxoma voovo atnemi na umsu mi lomomo. Minak lok atnaasan at levenaleng mi ekip tangarang mi levenmumuat, la mina ngising amisik.
ROM 12:13 Mina lox epovo lavakpakes at limixin at ne Moroa, la mina lok maraose mi limixin petpes.
ROM 12:14 Mina ngising ne Moroa xusu neni naba lox anarong nedi di raba nemi mi losongsongot la nemen gat mita tong taba di mi lasaxaek.
ROM 12:15 Mina lok momo minedi di momo la minang teng buru minedi ding teng.
ROM 12:16 Mina nemen eburu mi limixin axap at limila. La nemen gat mita xip aurut axa nemi, ketla mina siam kaka leven gugu ik lok kopok. Nemen gat miguta doma i do lakleklen atnimi i volo aleng.
ROM 12:17 Do tara na lok laxakapmek tinemi, nemen gat miguta vorang i mi laxakapmek. Mina lok tong pen tinotno i xusu mina lok levempanga ik mokso ro melamgo at limixin axap.
ROM 12:18 Mina lok lempanga avukat i epovo atnimi, kusu minabak lok at lenmila eburu mi limixin axap.
ROM 12:19 Larapen tangas tarak, nemen gat miguta belemamao kaxat kusu ti vorang tavanga. Ketla mina ke xepe ne Moroa na lox asuusu lebelemamao ren, atla Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Leeme Silok ne Moroa i vaase xeretna, ‘Nenia anaba ru kun la ana lok lugugu rak, la nenia anaba lok lovoporang at levempanga.’”
ROM 12:20 Ketla nemi mina lox i ngan Lovoang Kaala i tong box i xeretna, “Dola taradi munepen minemi na roxo, mina raba luxa i. Do neni na minu, mina raba i mi taxadan tin. La mo do mina lox i na loklok, i ngan ta do mim subunga li laxao liplivi ro at lavatlak teren.”
ROM 12:21 Nemen gat miguta ke xepe laxakapmek na sev asi nemi. Ketla mina sev asi laxakapmek mi loklox avukat.
ROM 13:1 Limixin axap dinak lok maxopok at lubung amgomgo at lagavaman atnedik, atla kopmen taasen silok goxo vot gamasa, Moroa xa ga lok li nedi. La lagavaman atdik, ne Moroa ga lok li di.
ROM 13:2 Kuren la, nege do kopmen na ronga res at lubung amgomgo, i lok ngan do neni i lox abulubun ne Moroa. La laradi do i lox i na, neni naba ru at lavapaase nop mo loklok teren.
ROM 13:3 Limixin di lok luvukat, di noxo marat at luvuttadi amgomgo, ketla nedi di lok laxakapmek dinaba marat atdi. Kereva, mi vara i do mi noxo marat at luvuttadi di ruuna levenasen silok? Do mi vara i xuren, minak lok luvukat kusu dinaba emi asu minimi.
ROM 13:4 Atla nedi luvuttadi gugu at ne Moroa la di gugu ri luvukat atnimi. Ketla do mina lok laxapmek, mina marat atdi, atla nedi di ruuna lolos ti lok li nimi at loogu xokoxo. Nedi lavasaxaruki at ne Moroa la dik lok na lugugu at ne Moroa xeneng atnedi dik lok laxapmek.
ROM 13:5 Kuren la i epovo rinotno do minang tonga res at luvuttadi di ruuna levenasen silok, kopmen dola mina doma xusuk mun lumukmusak at ne Moroa, ketla mumu bok lodoxoma avukat atnimi i tong box i do minang tonga res.
ROM 13:6 Ni lavasuun bok at na la nemi mi kepe vempilas atla nedi na luvuttadi amgomgo di gugu ri ne Moroa at loxonaleng di lox epovo lugugu atnedi xeneng atnedik.
ROM 13:7 Mina raba di mi levempanga di ngising tin. Do nedi dina sing pilas, mina kepe pilas. Dola ri loklok ngangao, mina lox asu bok loklok ngangao atnimi rinedi.
ROM 13:8 Nemen gat miguta sing kaka tavanga at tara vetpes, kusu miba vorang bok ba i rin. Ketla mina lolos kusu mina raba labalamu ri leventaba vetpes. Nege do i balamu leventaba vetpes, na i lox asuusu i do neni ing tonga res at Laulis Linga.
ROM 13:9 Lasangaun Levenaulis Linga i lok keretna, “Nemen gat uguta longka. Nemen ugutap sev amet tadi. Nemen gat utam nem panga. Nemen gat lodoxoma ram na ngaongao mu levempanga at tara vetpes.” La leventaba levempanga bok ik lok keneng at Laulis Linga. La lavasuun atnedi axap na levenngas linga i lok keretna, “Una balamu leventaba vetpes ngan u balamu axa u.”
ROM 13:10 Nege do i balamu lara vetpes, neni xopmen tinotno noxo lok laxapmek tin. Do mina balamu, i ngan do mi ronga res at lasangaun axap Levenaulis Linga.
ROM 13:11 Mina lox epovo loklok at labalamu, atla nemi miklen loxonatat aleng sala nga i mo. Loxonaleng ira vot pam tinimi ri aus kaxat at lanunga, atla loxonaleng tidik ti roo su, mo ira auret ta. Gano at laaleng nedik diga nunu kaxat avot teren ga vaxalom.
ROM 13:12 Noxo lox abao la lamain na xap, la laaleng kangking na vot ta. Mina xap ta at loklok laxampanga at lamain, la mina lok kaka levempanga esep ti esep at laaleng kangking.
ROM 13:13 Mina lok kaka luruptuvuk nunuan, na ngan do limixin dik lok keneng at laxasep at laaleng kangking. Nemen gat miguta raba gamasa lorooro atnemi ri levempanga ik lok kapmek lorooro, ngan liinin tangtangku laxangkadan lolos, loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, lengkot mamangan, lekarakat, la levereven peves.
ROM 13:14 Ketla mina lok ka levempanga esep at Leeme Silok ne Iesu Karisito, la mina doxoma xepe leveloklok kakapmek ngan lavavara at labantuxu mun.
ROM 14:1 Mina siam abeles kaka mo laradi keneng at lotu atnimi, lununu ren kopmen na lolos. Ketla nemen gat miguta etep mi levelinga eburu min mumu mo leveloklok ik paxaru kaxat lekarakat.
ROM 14:2 Lununu at laradi ik lox i xusu neni i epovo ri anan at levenasen luxa axap. Ketla laradi lununu ren kopmen na lolos, neni i anan mun levempanga boro xataamang.
ROM 14:3 Laradi do i anan gamasa guta lox abulubun gat lara do i anan mun levenbi. La neni do i anan levenbi, guta lox abulubun gat mo laradi ga siam kaka i ri anan levenasen luxa axap, atla ne Moroa gara siam kaka vam i.
ROM 14:4 Kopmen lugugu atnimi kusu mina viila mumu loklok at laradi gugu at lara vetpes. Keke mulus i, do neni na ru lolos kopla na subu, ketla anai lavanga xusuk mun atdu mi lamgomgo ren. Ketla neni naba ru lolos, atla Leeme Silok mun i epovo ri lox alolos i.
ROM 14:5 Tara taradi naba doma i do lara laaleng move neni laaleng silok tinotno la tara vetpes naba doma i do levenaleng axap i epovo mene nga. La nedu getgesara xa dunak lox alolos levendoxoma atnedu xuren.
ROM 14:6 Nege i doxoma alolos i do lara laaleng move i silok, neni i lox i mi loklok ngangao ren ti Leeme Silok. Nege do i anan gamasa levempanga axap, i lok box i mi loklok ngangao ren ti Leeme Silok, atla neni i tong loklox avukat ti ne Moroa ri levempanga anan. Nege do kopmen na anan teventaba teveluxa, neni i lok box i mi loklok ngangao ren ti Leeme Silok, la i tong loklox avukat bok ti ne Moroa rin.
ROM 14:7 Kopmen teta atdik na ruuna torooro xusu tin kusuk mun, la kopmen bok teta atdik na see ka lanmet do tin kusuk mun.
ROM 14:8 Nedik di rooro, di rooro ri Leeme Silok la nedik di remet nop bok laasen at Leeme Silok. Keke i do ata met kopla ata rooro, ketla nedik move at Leeme Silok.
ROM 14:9 Ni lavasuun teren la ne Karisito ga met la ga roo xat amlong kusu neni naba lok ngan Leeme Silok tinedi di rooro la tinedi bok diga met pam.
ROM 14:10 Tila ba mi viila mumu leveloklok at luvutneton nimi? Tila la mi lox abulubun di? Nedik axap na tanaba ru ro melamgo at ne Moroa, la neni naba reven mumu loklok atnedik axap.
ROM 14:11 I ngan Lovoang Kaala i vaase levelinga at Leeme Silok keretna, “Leeme Silok ne Moroa i lok keretna. I ruturun do nenia Luntoo Avolo, la i ruturun bok do limixin axap dinaba xis mi lempatgulom atdi ro melamgo rak, la limixin axap dinaba tong asu i do nenia ne Moroa.”
ROM 14:12 Kuren la nedik axap ataba raba lavapaase axasep ti ne Moroa mumu lorooro atdik.
ROM 14:13 Kuren la mina xap ta at liviila mumu leveloklok at luvutneton nimi. La mina doma i do nemen gat miguta lok tavanga ri lok luvutneton nimi na sak kikixin kopla na subu beles ti laxapmek.
ROM 14:14 Loklok tarak eburu mi Leeme Silok ne Iesu i lox ia la nia aklen tuturun i do kopmen tempanga anan na bilinga varang gamasa mene nga. Ketla do taradi xa na nunu do lempanga anan mo i bilinga, mo lempanga anan naba bilinga rin.
ROM 14:15 Mo do mina lox abulu luvutneton nimi at leveluxa nemi mi anan i, nemi mixo lox asuusu labalamu. Nemen gat miguta lok leveluxa no nemi mi anan i na lox asubu rinotno laradi no ne Karisito ga uu xorop tin.
ROM 14:16 Nemen miguta lok tavanga no nemi mi doma i do i lox avukat la na lok kapmek levenasen atnimi.
ROM 14:17 Linintoo at ne Moroa neni xopmen loklok ti anan la ti inin. Ketla neni lorooro manmanton, la limila, la lomomo at Loroonan Kaala im taba i.
ROM 14:18 La dola nege i lox epovo lugugu ri ne Karisito at na langas, neni i lox amomo ne Moroa la limixin dinaba lok momo mi na loklok teren.
ROM 14:19 Kuren la minak paxaru li levendoxoma atnemi at levempanga naba raba nimi mi limila, la naba lok tooro bok ti lox alolos lununu at limixin axap.
ROM 14:20 Nemen gat miguta sele utut lugugu ne Moroa gara lok pam i, mumu mun leveluxa mi anan i. Leveluxa axap, i epovo do mina anan i. Ketla i lok kapmek do mina an tavanga naba lox asubu luvutneton nimi uto xeneng at laxapmek.
ROM 14:21 Langas avukat mene minaba lox i xeretna, mina xap ta at laanan levempanga lolos la liinin kadan lolos la teveloklok sala bok naba lok luvutneton nimi dina subu.
ROM 14:22 Mina rebeng alis lununu atnimi at na levempanga xantubu atnemi mi ne Moroa. Luvukat ti mo laradi kopmen na suma xapmek at loxonaleng ni i lok lempanga ua neni i doma i do ik mokso.
ROM 14:23 Ketla do tara na anan aptaptang gamasa tavanga ua ixo anan i, ne Moroa naba lox abaava i at loxonaleng do neni na anan i, atla neni xopmen na anan i mi lununu ren. Kuren la, levempanga salai do kopmen na tu at lununu atnimi la do mi lox i, neni laxapmek.
ROM 15:1 Nedik lununu atnedik i lolos, ata xip tooro nedi dixo lolos mi levenaknixip atnedi. La nemen gat dik guta doma xusuk mene nedik la ata lox amomo dik.
ROM 15:2 Ketla ata lox amomo luvutneton nedik la ata lok tooro di, kusu ti lox aru alolos lununu atnedi.
ROM 15:3 I ngan ne Karisito goxo momo axa min. Ketla loklok teren i lok ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Levelinga xapmek atnedi diga tong asu i ru, ga subu mavana rak.”
ROM 15:4 Levempanga axap ik lok at Lovoang Kaala, diga malagan i gano xusu ti lox ase nedik, kusu nedik atanaba lok kaka lodoxoma voovo xeneng at Lovoang Kaala mo im taba dik mi loklox atnaasan la lavapaase tooro.
ROM 15:5 La a vara i do ne Moroa at loklox atnaasan la at lavapaase tooro na raba bok nemi mi luruburu xantubu atnemi xa na ngan langas ne Iesu Karisito gara lok pam i,
ROM 15:6 kusu minaba ruuna mun legesa doxoma. La nemi eburu minaba emi asu mi laasen at ne Moroa la neni ne Temen Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito.
ROM 15:7 Kuren la mina esiam ela xaka atnaasan nemi getgesara, i ngan bok ne Karisito gara siam kaka vam nemi kusu mina lox asuusu leemi asu ri ne Moroa.
ROM 15:8 Nenia a tong i rinemi do ne Karisito i lok ngan lasaxaruki at leme Judaia kusu ti lox asuusu i do ne Moroa neni i ruturun mi levelinga ren la ti lox asoorun bok leveng kakaape at ne Moroa eburu mi lempareme avolo megano.
ROM 15:9 La ti lox avolo limixin kopmen nedi me Judaia xusu dina epovo ri emi asu mi ne Moroa mumu lebelen tuntun teren. I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Ni lavasuun teren la nia ana emi asu minu kantubu at limixin kopmen di me Judaia, la anak pixan emi asu mi laasen taram.”
ROM 15:10 La i vaase bok keretna, “Nemi limixin kopmen nemi me Judaia mina momo eburu mi limixin at ne Moroa.”
ROM 15:11 La i vaase bok keretna, “Nemi axap limixin kopmen nemi me Judaia, mina emi asu mi Leeme Silok. Limixin at lengkot axap mina xip aurut laasen teren.”
ROM 15:12 La ne Aisaia i vaase bok keretna, “Lara at livipisik li at ne Jesi naba vot, la neni naba ravasu xusu ti lok tatao limixin kopmen nedi me Judaia, la dinaba lok li levendoxoma atnedi ren.”
ROM 15:13 A ngising do ne Moroa at levendoxoma voovo axap, na suxa aumsu nemi mi lomomo la limila mumu lununu atnemi saparav i, kusu levendoxoma voovo atnemi naba suu silok eburu mi lolos at Loroonan Kaala.
ROM 15:14 Luvutnetak mi luvurinuk. Nenia a suma rinotno i dola nemi mi umsu mi luvukat, la mi umsu bok mi lakleklen, la mi epovo xusu mina elox ase ela.
ROM 15:15 Ketla keneng at na lovoang a malagan levelinga lolos kusu ti lox axasep levendoxoma atnemi ri levempanga nenia agara vaase vam nemi min. Nenia a epovo ri paase lolos tinimi mila gano ne Moroa ga raba ia mi na lugugu,
ROM 15:16 i ngan laradi gugu at ne Iesu Karisito ti gugu ri limixin kopmen nedi me Judaia. A vavang mi Lagale Lavavang boro at ne Moroa ngan lamaasa, kusu ne Moroa naba siam kaka limixin kopmen di me Judaia ngan laramtaba at Loroonan Kaala ga gagas min tin.
ROM 15:17 Nenia at kis esogo eburu mi ne Iesu Karisito, kuren la nia a epovo xusu ana momo at lugugu rak ti ne Moroa.
ROM 15:18 Anaba paase xusuk mun at levempanga ne Karisito gara lok tooro vam ia min la ti lam kaka limixin kopmen di me Judaia xusu dina ronga res at ne Moroa xeneng at levelinga rak la leven gugu rak.
ROM 15:19 La keneng bok at lolos at leveloklok katling la levempanga sangsangu, la at lolos at Loroonan Kaala. La at lempatpas tarak boro Jerusalem uto Ilirikam la mo levenmenemen kantubu, agara vaase asu avukat pam Lagale Lavavang at ne Karisito.
ROM 15:20 Lodoxoma amisik tarak kusu ana paase asu Lagale Lavavang to at levenmenemen di goxovisi gita ronga ka na Lagale Lavavang, kusu a noxo ru mun pana at lugugu laradi vetpes gara lok pam i.
ROM 15:21 I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Nedi di goxo tong i ridi, dinaba ven kibis i, la nedi di goxovisi gita ronga i, dinabaklen i.”
ROM 15:22 Neni lavasuun teren la buaang levenaleng nenia goxo epovo agita vot saparap nemi.
ROM 15:23 Ketla amo ba ara lox axap ba lugugu rak at na levenmenemen, la agara vavara amisik at laxanmaares kusu anabat pas la ana ven nemi.
ROM 15:24 La a doma i do anaba lox epovo ba i mo. A vara i do anaba ven nemi at loxonaleng nenia ana lok lavatpas tarak uto Spein, la minaba lok tooro box ia rit pas ugo melemu at loklok tarak eburu minemi at lentaba levenaleng.
ROM 15:25 Ketla amonga, anat pas be uto Jerusalem kusu ti lok lugugu at ne Moroa xeneng at limixin teren go. Nia anabat pas ugo,
ROM 15:26 atla limixin at ne Moroa boro Masadonia la boro Grik di vara i xusu dina raba leventamtaba loklok tooro atnedi ri limixin banbalo dik lok kantubu at limixin at ne Moroa ro Jerusalem.
ROM 15:27 Nedi xa diga doma i do dina lox i, atla di suma i do diga lok kaka laxaloklox anarong solo xeneng at Lagale Lavavang ga ravasu at levenngusno at limixin nunu boro Jerusalem. Kuren la limixin kopmen nedi me Judaia di doma i do di gugu porang ti leme Judaia mi leveloklox anarong at labantuxu.
ROM 15:28 Do ana lox epovo axav i na la ana raba axap levempilas diga gagas li i xusu tinedi, ana gagas ba rit pas uto Spein, la ap mo lavatpas tarak uto, anaba ven ba nemi.
ROM 15:29 Do nenia ana vot pasa nemi, aklen tinotno i do anabat pas eburu mi loklox anarong silok tinotno at ne Karisito.
ROM 15:30 Luvutnetak mi luvurinuk, a sing nemi xeneng at laasen at Leeme Silok ne Iesu Karisito la labalamu at Loroonan Kaala im taba i. A vara i xusu mina lok tooro ia mi levesingising ti ne Moroa ri loklok tatao ren tia.
ROM 15:31 Mina ngising ti ne Moroa xusu neni nabak lok tatao ia at lavatpas tarak kantubu at limixin dixo nunu dik lok keneng at lenep Judaia, la lugugu bok tarak keneng at lemenemen silok Jerusalem kusu limixin at ne Moroa me go dinaba siam kaka i.
ROM 15:32 Kuren la nenia anaba vot pasa nemi mi lomomo, do lavavara at ne Moroa xuren, la anaba lok kaka lolos eburu bok minemi.
ROM 15:33 A vara i do ne Moroa at limila nak lok eburu minemi axap. I ruturun.
ROM 16:1 Na levelinga ti vaase axasep nemi mi lara neinen dik laasen teren ne Poebe, la neni ga lok lugugu silok keneng at lotu at lemenemen Senkiria.
ROM 16:2 Mina seega rangarang i keneng at laasen at Leeme Silok, i epovo mi loklok at limixin at ne Moroa, la minabak lok tooro i at levempanga neni bak pakes tin. Atla neni garak lok tooro vam buaang limixin, la nenia bok.
ROM 16:3 A lox aonon lavapaase momo rak ti ne Pirikila mi ne Akuila, nedu lenasun duga gugu eburu minia xeneng at lugugu at ne Iesu Karisito,
ROM 16:4 la duga abelemes tinotno bok mi lorooro atdu ri lok tooro ia. La kopmen do nenia xusuk, ketla limixin axap bok at laraogu lotu atnedi kopmen di me Judaia.
ROM 16:5 Lavapaase momo bok tinedi dit pot buru ro at loogu atdu. Lavapaase momo bok ti lentangas orong tarak ne Epinitas, neni laradi avot at lenep Asia ga nunu at ne Karisito.
ROM 16:6 Lavapaase momo bok ti ne Maria ga gugu lolos ti lok tooro nemi.
ROM 16:7 Lavapaase momo bok ti ne Endronikas mi ne Junias luradi me Judaia no dugak lok eburu minia ro at loogu xokoxo. La luvuttadi vavang diklen avukat nedu la nedu duga lok ngan luradi mumu asu ne Karisito avot tia.
ROM 16:8 Lavapaase momo bok tarak ti ne Apilietas lentangas tarak keneng at lurutu buru at Leeme Silok.
ROM 16:9 Lavapaase momo bok ti ne Eban laradi gugu bok tarak keneng at lugugu at ne Karisito la ti lentangas orong tarak ne Sitakis.
ROM 16:10 Lavapaase momo bok ti ne Apelis, ga lox asuusu i do luruburu ren mi ne Karisito i tu atmatkun. Lavapaase momo bok ti ne Aristabalas midi loxoetemen.
ROM 16:11 Lavapaase momo bok ti ne Erodian leeme me Judaia la ti luvutnetak at laasen at Leeme Silok dik lok at loogu at ne Nakiso.
ROM 16:12 Lavapaase momo bok tarak ti ne Taraipina mi ne Taraiposa nedu lutkin du gugu lugugu at ne Moroa la ti lentangas orong bok tarak ne Pesis neni latkin gak lok lugugu silok at Leeme Silok.
ROM 16:13 Lavapaase momo bok ti ne Rupas laradi i gugu avukat lugugu at Leeme Silok, la ti nenen bok no gak lok tatao ia ngan ta do ne nitna.
ROM 16:14 Lavapaase momo bok tarak ti ne Asinkritas, la ne Peligon, la ne Eramas, la ne Patrobas la ne Eemes, la nedi bok luvutnetak keneng at laasen at ne Karisito mo dik lok eburu minedi.
ROM 16:15 Lavapaase momo bok ti ne Pilologas mi ne Julia, ti ne Nerius bok mi neinen, la ti ne Olimpas bok eburu mi limixin axap at ne Moroa mo dik lok eburu minedi.
ROM 16:16 Mina eseega rangarang mi lenetnes i xaala. Limixin axap bok at laraogu lotu at ne Karisito di lox aonon lavapaase momo atnedi rinemi.
ROM 16:17 Luvutnetak mi luvurinuk, monga a sing nemi xeretna. Minak lok tatao nemi basinge luvuttadi no dik lok do dinak lok levenekarakat, la dik lox antun lununu at limixin la nedi no dik lox abulubun leveloklox ase nemi migara lok kaka vam i. Minak lok petpes basinge nedi.
ROM 16:18 Leventaba dik lok mo leveloklok, kopmen dina gugu ri Leeme Silok atnedik, ne Karisito, ketla di gugu mun tinedi xa. Levempapaase atnedi ik lox avukat tinotno eburu mi levendoxoma atnedi. Kerepmo dik lox atdan kaka limixin, lununu atdi xopmen na lolos, kusu dina sar asoogong di.
ROM 16:19 Limixin axap digara ronga vam lorongtonga res atnimi saparap Lagale Lavavang, kuren la a momo aleng minemi. Ketla a vara i do minaklen leveloklox avukat, la mina ven kepe lavanga i lok kapmek.
ROM 16:20 La ne Moroa laradi at lenmila, mo ma lixilik na but povorok ne Satan to maxopok at lengkangkedek atnimi. Letaba nabalamu at Leeme Silok atdik ne Iesu nak lox eburu minemi.
ROM 16:21 Ne Timoti bok laradi gugu rak i lox aonon lavapaase momo ren tinemi. Nedi mi ne Lusias, la ne Jeson, la ne Sosipata bok kuren. Nedi legesa vapaase rak boro Judaia.
ROM 16:22 Nenia bok na ne Tetias, a ru katling ne Pol ti malagan na lovoang; a lox aonon lavapaase momo xeneng at laasen at Leeme Silok.
ROM 16:23 Ne Gaius laradi no nema mak lok lotu ro at loogu ren i lox aonon lavapaase momo bok teren tinemi. La ne Erastas bok laradi ik lok tatao lempilas at lemenemen silok eburu mi neton nedik ne Kuatas nedu du lox aonon bok lavapaase momo atnedu.
ROM 16:24 Letaba nabalamu at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito nabak lok eburu minemi axap. Tuturun.
ROM 16:25 Ata emi asu mi laasen at ne Moroa. Neni i epovo ri lox aru lolos lununu atnemi, mumu Lagale Lavavang nenia a vavang min. Ni Lagale Lavavang at ne Iesu Karisito, mo lavapaase asu at luruturun gak lok lipe at laxanmaares buaang.
ROM 16:26 Ketla amonga, mo levelinga ruturun gara ru asuvos pam ti laxasep, keneng at levenmamalagan at luvuttadi vapaase ali. Ne Moroa laradi xopmen taxavaxap teren ga vaase asu i xusu limixin at larabung mixin axap dinabaklen i, la nedi axap dinaba nunu ren la dinang tonga res teren.
ROM 16:27 Ata emi asu kusuk mun mi laasen at ne Moroa neni Laradi Akleklen la leemi asu bok tin amisik mumu lugugu at ne Iesu Karisito la kopmen taxavaxap teren. I ruturun.
1CO 1:1 Nenia ne Pol. Nema mi ne Sositenes, neni neton dik at laasen at ne Karisito, ma vaase momo rinimi. Moroa ga ro ka ia kusu ana paase asu Lagale Lavavang at ne Iesu Karisito ngan lun pavang teren.
1CO 1:2 A malagan i na lovoang tinemi limixin at ne Moroa dom Korin. Moroa ga lox anmanton luruptuvuk atnimi at lekngen ne Iesu Karisito xusu nemi limixin manmanton teren. Moroa ga ro xaka vam nimi do ateren. La nemi mit kis esogo amisik mi ne Iesu Karisito, kerekngan limixin to at lengkot axap di lotu parap Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito, neni Leeme Silok atdi la Leeme Silok bok atdik.
1CO 1:3 Letaba nabalamu mi lenmila rinimi boro at ne Temen nedik la Leeme Silok ne Iesu Karisito.
1CO 1:4 Do nia a ngising, a tong loklox avukat amisik ti ne Moroa mumu nimi, mila ni ga raba nemi mi letaba nabalamu ren keneng at laasen at ne Iesu Karisito.
1CO 1:5 La kantubu at nom mirapnovos pam at leveloklox anarong at ne Moroa, i ngan laramtaba ri tong asu levelinga at ne Moroa la lakleklen nunuan at levelinga at Lovoang Kaala.
1CO 1:6 La kerepmo neni ga lox asuusu i rinimi do lavavang mumu ne Karisito maga tong asu i rinimi ga ruturun.
1CO 1:7 La livipisik teren keretna, ne Moroa ira raba vam nimi mi leveloklox anarong axap la mi noxot kis pakpakes bok ba se at nom laaleng Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito naba vor asaxaven, i ngan tai mo mi nemen tangais i mi lomomo.
1CO 1:8 Neni bok naba lox alolos lununu atnimi se at laaleng kavaxap la kerepmo at laaleng ete at Leeme Silok ne Iesu Karisito neni noxo ven terek kaka laxakapmek atnimi.
1CO 1:9 Moroa ga ro xaka vam nimi xusu minat kis esogo mi ne Iesu Karisito, Nitna ne Moroa, neni Leeme Silok atdik. Moroa neni naba ruturun ti limixin teren la naba lox asoorun levelinga neni ga tong li i.
1CO 1:10 Luvutnetak mi luvurinuk. At laasen at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito, a sing nimi do nemi axap mina etaba belen, kusu lixitkis epeseves noxo nemen kantubu atnimi. Nemi axap mina ru buru mi legeso doxoma la mi lumulus at lebelen nimi.
1CO 1:11 Luvutnetak mi luvurinuk. Nia a tong i na rinimi mila lentaba di nemen at loogu at ne Koloii digara tong asu vam i ria do lekarakat mo i nemen kantubu atnimi.
1CO 1:12 Lekarakat atnimi i lok keretna. Nemi getgesara mi epaase mi levempapaase xopmen nak mokso. Lentaba di lok, “Nema at ne Pol.” La lentaba di lok, “Nema at ne Apolos.” La lentaba di lok, “Nema at ne Pita.” La lentaba di lok do, “Nema at ne Iesu Karisito.”
1CO 1:13 Kereva, i lox avukat do limixin at ne Karisito dina epeseves? Kereva, nenia ne Pol aga uu nop loklok atnimi rovana at laxaba? Kereva, miga lok ka lesep susu at laasen at ne Pol? Kopmen tinotno.
1CO 1:14 Nia a tong loklox avukat ti ne Moroa do nenia xopmen a goxo sep susu buaang tentaba atnimi, kusuk mun ne Krispas la ne Gaius.
1CO 1:15 Kuren la kopmen tara i epovo na tong i do miga lok ka lesep susu at laasen tarak la kerepmo nemi at ne Pol.
1CO 1:16 Aga sep susu bok ne Stepanas eburu minedi diga nemen at loogu ren, ketla axo xasep do aga sep susu bok tentaba vetpes.
1CO 1:17 Karisito goxo riki ia xusu ana sep susu limixin. Ni ga riki ia xusu ana tong asu Lagale Lavavang. La nenia xopmen goxo tong asu i mi lakleklen at limixin mun. Do kuren, a lok laniu at ne Karisito ngan lavanga gamasa la kopmen tololos teren.
1CO 1:18 Lagale Lavavang mumu laniu at ne Iesu rovana at laxaba i lok ngan lavanga gamasa rinedi dinaba seeve. Ketla tinedik, limixin atanaba roo su, Lagale Lavavang i lok ngan lolos at ne Moroa rinedik.
1CO 1:19 At Lovoang Kaala Moroa ga lok keretna, “Anaba sele utut kepe levendoxoma atnedi limixin dokdoxoma, la ana sok tixirixes kepe lakleklen atnedi limixin akleklen.”
1CO 1:20 La kereva ba levelinga at limixin dokdoxoma? La kereva ba levelinga at limixin akleklen? La kereva ba levelinga at limixin di etep mi levelinga at na lavatbung menemen? Moroa ira lox asuusu vam i do levelinga at na lavatbung menemen ni lavanga gamasa.
1CO 1:21 Moroa i ruuna lakleklen solo la ni ga lok pe limixin akleklen kusu kopmen di noxo epovo na vuse sa ren mi lakleklen atdi xa. Ketla ne Moroa ga lok losoxovo do ni naba lox arooro nedi dina nunu at Lagale Lavavang, keke i do limixin di tong i do Lagale Lavavang ni lavanga gamasa.
1CO 1:22 Limixin me Judaia di vara tempanga sangsangu ri lox amuat Lagale Lavavang. La limixin me Grik di vara mene levendoxoma nunuan.
1CO 1:23 Ketla nema ma vavang mene mi laniu at ne Karisito ga uu rovana at laxaba. I lolos aleng do leme Judaia dina nunu do Lanarong ga uu xerepmo, kuren la di noxo nunu at ne Karisito. La mo laniu i ngan lavanga rangtangku ri limixin me Grik.
1CO 1:24 Ketla ne Moroa ga soxolik ka lentaba atnedi leme Judaia la leme Grik. Ma vavang mi laasen at ne Karisito, neni i lox asuusu lolos la lakleklen at ne Moroa rinedi.
1CO 1:25 Lagale Lavavang mumu laniu at ne Iesu, nedi di tong i do lavanga gamasa. Ketla ni i volo aleng lakleklen at limixin. La nedi di tong box i do laniu at ne Karisito i lox asuusu i do ne Moroa neni ixo ruuna tololos, ketla lolos teren i volo lolos atnedi.
1CO 1:26 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina doma bilong ti lorooro atnimi ap mo laaleng ne Moroa ga ro xaka nimi. Kopmen goxo buaang atnimi digakleklen solo at lemeren limixin la kopmen goxo buaang bok atnimi diga ruuna levenasen silok la kopmen goxo buaang bok atnimi diga lox avukat at lemeren limixin.
1CO 1:27 Ketla ne Moroa ga soxolik ka nedi limixin kopmen takleklen atdi xusu ti lox asi limixin akleklen at na lavatbung menemen. La ne Moroa ga soxolik ka vam nedi xopmen tevenasen silok kusu ti lox asi limixin silok at na lavatbung menemen.
1CO 1:28 Moroa ga soxolik ka nedi, limixin diga ven asi ridi ngan levempanga gamasa la diga lox abulubun kepe di. Ne Moroa ga lox i nom kusu na lox alixilik mo lempanga i silok at lodoxoma at limixin,
1CO 1:29 la kusu tara noxo xip aurut laasen teren to melamgo at ne Moroa.
1CO 1:30 Ketla ne Moroa gara ro ka vam nimi ri lixitkis ekilen eburu mi ne Iesu Karisito. La ne Moroa ga soxolik ka vam ne Karisito ngan laxasep tidik. Keneng mun at ne Iesu Karisito, ne Moroa ga vaxaxis buru dik min, la ga lok dik ngan limixin melemelengan teren, la gara lox asepmus nedik basinge laxakapmek atdik.
1CO 1:31 Kuren la i ngan Lovoang Kaala i tong i do, “Do tara i vara na xip aurut laasen at tara, neni na xiv aurut laasen at Leeme Silok.”
1CO 2:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Nenia agat pas udo saparap nimi xusu ana vavang tinimi mi levelinga at ne Moroa. Kopmen lavapaase rak goxo sixit nunuan ngan laradi vapaase, la lavavang tarak goxo umsu mi lakleklen at na lavatbung menemen.
1CO 2:2 At levenaleng nenia aga nemen eburu minimi, aga doxoma i do ana ke xepe be levelinga axap la ana vavang kusuk be mi laniu at ne Iesu Karisito ga uu at laxaba.
1CO 2:3 Nenia aga rupot avot dom atnimi, la lengkot tarak goxo lolos avukat la aga dede aleng mi lanmarat.
1CO 2:4 La leveloklox ase rak mi lavavang tarak kopmen goxo ravasu mi tengkolinga nunuan mi lakleklen at na lorooro. Ketla levelinga rak ga lox asuusu lolos at Loroonan Kaala at ne Moroa.
1CO 2:5 Nia aga lox i xuren kusu lununu atnimi saparap ne Iesu Karisito noxo mumu levendoxoma at limixin at na lavatbung menemen, ketla na nemen kusuk at lolos at ne Moroa.
1CO 2:6 Tinedi mo dira mukun pam keneng at lununu, nema luvuttadi vavang, ma paase ridi mi lakleklen at ne Moroa. Ketla kopmen lakleklen at na lavatbung menemen, kopla levendoxoma at luvuttadi amgomgo at na levenaleng. Mo lolos atnedi naba sonao kot.
1CO 2:7 Maga tong asu Lagale Lavavang at ne Moroa rinimi, mo ga nemen alipe. Moroa gara tong li vam i xusu naba lox aurut levenasen atdik, avot ti loklok li at na lavatbung menemen.
1CO 2:8 Kopmen teta at luvuttadi amgomgo at na lavatbung menemen ga xasep at na levelinga nunuan at ne Moroa. Mo do nedi gitaklen i, di gitoxo vaxarem Leeme Silok to vana at laxaba. Neni i ruuna lisisixam silok.
1CO 2:9 Ketla levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna, “Buaang leveloklox anarong, ne Moroa ga gagas min tinedi di vavara aleng i. Tara goxo ven mo leveloklox anarong kopla gita ronga i, la tara goxo doma ka i do naba vot.”
1CO 2:10 Ketla ne Moroa ga lox axasep pam na levempanga ridik keneng at lolos at Loroonan Kaala. Loroonan Kaala i sin axasep lempanga axap, eburu mi levendoxoma alipe at ne Moroa.
1CO 2:11 At lorooro at laradi, loroonan axa ren ikleklen lempanga i nemen keneng at lorooro ren. La kerepmo Loroonan Kaala mun at ne Moroa ikleklen avukat ne Moroa.
1CO 2:12 La nedik, kopmen dik ta goxo ruuna ka mo lodoxoma at limixin mede xopok at na lavatbung menemen. Ketla nedik taga ruuna ka Loroonan Kaala ne Moroa ga riki i ri lox ase dik, kusu atanabaklen leveloklox anarong, ne Moroa ga raba gamasa vam dik min.
1CO 2:13 Na lavavang atnama luvuttadi vavang ma vavang min, kopmen at limixin akleklen at na lavatbung menemen. Ketla lavavang atnama boro xa at Loroonan Kaala mo ga anasa nama min. La kerepmo mak soxomus levelinga mumu ne Moroa rinedi di ruuna Loroonan Kaala.
1CO 2:14 Ketla laradi do kopmen na ruuna Loroonan Kaala xeneng at lorooro ren, neni ixo epovo ri siam ka levelinga at Loroonan Kaala at ne Moroa. Neni xopmen na xasep nunuan teren. I lok ngan lempanga gamasa rin, mila Loroonan Kaala xopmen na nemen keneng at lorooro ren kusu ti lok axasev i rin.
1CO 2:15 Ketla laradi mun Loroonan Kaala i nemen keneng at lorooro ren, neni i epovo xusu na ila mumu lempanga axap. Do taradi xopmen na ruuna Loroonan Kaala, ixo epovo xusu na ila mumu laradi i nunu.
1CO 2:16 I ngan levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna, “Nege iklen lodoxoma at ne Moroa? Nege i epovo xusu naba anasa i?” Ketla nedik mun ta xasep pam at lodoxoma at ne Karisito.
1CO 3:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Gano nia aga vot pasa nemi, miga lok ngan mun lengkadede, lununu atnemi dom Korin goxovisi na ru matmatkun. Kuren la levelinga rak tinimi xopmen goxo lok ngan lempapaase rinedi digara siam ka vam Loroonan Kaala kusu nam gomgonga di. Kopmen, nia aga paase rinimi ngan ta nemi limixin mede at na lavatbung menemen, atla lununu atnimi xovisi goxo lolos, ga lok ngan mun lununu at lengkadede.
1CO 3:2 Lengkadede di inin mene levendan tus la kopmen dina anan levempanga anan i lolos. La nemi migak lok bok kuren, mila mi goxot kis gagas ti levelinga mumuat tarak. La ise nga mo kovisi mina gagas tin,
1CO 3:3 mila nemi move mi rooro ngan limixin mede at na lavatbung menemen. Levereven peves mi levenekarakat move i nemen kantubu atnimi, la nai i lox asuusu i do nemi move mi rooro eburu mi loklok at na lavatbung menemen. La kerepmo loklok atnimi i lok ngan loklok at limixin at na lavatbung menemen.
1CO 3:4 Mi vetep amisik mi levelinga xantubu atnimi, lentaba di lok do, “Nema at ne Pol,” la lentaba di lok do, “Nema at ne Apolos.” Mi lok ngan tinotno limixin at na lavatkangka.
1CO 3:5 Ua lavasuun teren la nemi mi epaxara nema mi ne Apolos? Nema mun luasaxaruki at ne Moroa. Maga tong asu Lagale Lavavang tinimi la miga nunu ren. Nema buru ma lok mun leven gugu Leeme Silok ga raba nama min.
1CO 3:6 Nenia agatlotlo li levelinga at ne Moroa xeneng at lorooro atnimi. La ne Apolos ga soli dan at nom levelinga, ketla ne Moroa axa ga lox asuusu nom levelinga xeneng at lorooro atnimi.
1CO 3:7 Laradi itlotlo la laradi i soli dan, nedu xopmen duna silok. Ne Moroa xusuk mun i silok, mila neni i lox asuusu nom levelinga xeneng at lorooro atnimi.
1CO 3:8 Mo lara itlotlo la mo lara i soli dan, nedu du epovo mun, la nedu getgesara dunaba lok ka luunun naba epovo at lugugu atdu,
1CO 3:9 mila nema eburu mun luradi gugu at ne Moroa la nemi mi lok ngan laraamang teren. La nemi bok mi lok ngan loogu, ne Moroa ga vaxaru i.
1CO 3:10 Moroa ga raba ia mi lakleklen kusu ana lok lugugu avukat. La kerepmo aga lok lugugu xantubu atnimi, i lok ngan laradi akleklen at lixipkip gu, la aga vaxaru li laabuxumpio at loogu, la lentaba vetpes dip kip gu mavana ren. Ketla nedi xa dina lok tatao avukat di xusu dina lok lugugu avukat.
1CO 3:11 Ne Moroa gara lok li vam ne Iesu Karisito xusuk mun, neni laabuxumpio, la kopmen bok ba taabuxumpio vetpes tara naba lok li i.
1CO 3:12 Mavana at na laabuxumpio lentaba luvuttadi diba xip gu mi lempanga ngan logol, lisiliva kopla levenuat mi luunun teren i silok. La lentaba diba xip gu mavana at na laabuxumpio mi levenuna gamasa, la lempivilis kopla levenbeo mun.
1CO 3:13 At laaleng ete, ne Moroa naba lox asuvos ba luruturun at leven gugu at limixin getgesara. I lok ngan ta di lok tong pen leven gol keneng at laxao. La kerepmo ne Moroa naba lok tong pen bok lugugu at limixin getgesara, do kereva i lox avukat kopla xopmen.
1CO 3:14 Do nege laradi ga xip gu mavana at na laabuxumpio la do laxao noxo rin asonao i, neni naba lok ka luunun tin.
1CO 3:15 Ketla lugugu at laradi do laxao na rin asonao i, neni noxo lok kaka tuunun. Ketla neni xa naba roo ngan laradi ma lixilik mo na uu at laxao.
1CO 3:16 Miklen avukat pam i do, nemi xa laraogu laplavang at ne Moroa la Loroonan Kaala at ne Moroa i nemen keneng atnimi.
1CO 3:17 Dola tara na sele utut kepe loogu laplavang at ne Moroa, Moroa naba sele utut box i, mila loogu laplavang at ne Moroa, i melemelengan la nemi vam nom laraogu laplavang teren.
1CO 3:18 Nemen gat tara guta xarang axa i. Mo do tara xantubu atnimi i doxoma i do neni mo laradi akleklen ngan limixin at na lavatbung menemen. I epovo do neni na lox asi mo lakleklen teren la na lok kaka lakleklen tuturun at ne Moroa.
1CO 3:19 Limixin at na lavatbung menemen di lok do lakleklen atnedi i silok aleng tinotno. Ketla nom lakleklen atnedi i lok ngan mun lavanga gamasa at lemeren ne Moroa. I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Moroa i vuulu lugugu at limixin akleklen.”
1CO 3:20 La at lara lenep bok keneng at Lovoang Kaala i lok keretna, “Leeme Silok iklen axap levendoxoma at limixin akleklen, la iklen latnese at levendoxoma etaba atdi.”
1CO 3:21 Kuren la nemen tara na lox aurut laasen at laradi gomgo at lotu mila nedi axap di lok tooro nimi ngan lavasaxaruki.
1CO 3:22 Pol mi ne Apolos la ne Pita, la lempanga at na lavatbung menemen, la lorooro, la lanmet, la mo lempanga ik lok ningina la mo lempanga axap naba ravasu melemu. Na axap ne Moroa ga lok li i xusu ti lok tooro nimi.
1CO 3:23 Ketla na i ruturun dola nemi at ne Karisito, la ne Karisito at ne Moroa.
1CO 4:1 Kuren la mina doxoma mumu nema luvuttadi vavang, ma lok ngan lavasaxaruki at ne Iesu Karisito, la nema mak lok tatao losoxovo at ne Moroa mo ga nemen alipe, kusu mana paase axasep limixin min.
1CO 4:2 Lara lavanga i silok aleng ti laradi loklok tatao at levelinga at ne Moroa i lok keretna. Neni na lox amisik lugugu ruturun ti laradi gomgo ren.
1CO 4:3 Nenia, axo doxoma solo i do nemi kopla limixin at na lavatbung menemen mina ila mumu ia, atla nia axo ila mumu lorooro rak.
1CO 4:4 Nenia axa aklen i do kopmen taxakapmek i nemen at lorooro rak, ketla anai xopmen na lox asuusu i do nenia laradi sepmus at ne Moroa. Ketla Leeme Silok naba viila mumu lugugu rak.
1CO 4:5 Kuren la nemen mita ila mumu avot tara ri mo laaleng do naba vot. Laaleng ti ila mumu loklok at limixin noxo vot se Leeme Silok nabamlong. La neni naba lok li lempanga monga ik lok at lamain bonot ti laxasep, la naba lox asaxaven levendoxoma i nemen alipe ro xeneng at lorooro at limixin. Ap mo laaleng Moroa naba lox asuusu leemi asu ri limixin.
1CO 4:6 Luvutnetak mi luvurinuk. Ara vaase poovo vam minema mi ne Apolos, i ngan nema luampoovo ri nom axav i levelinga nenia a malagan i. La maxeneng at nom i, minaba xasep ap mo levelinga i lok keretna, “Mina ila mumu avukat levelinga at luvuttadi amgomgo, kerekngan Lovoang Kaala i tong i.” La kerepmo mi noxo xip aurut taasen at tara taradi gomgo atnimi la mi noxo lox asi taradi gomgo vetpes.
1CO 4:7 Kopmen tara ga lok li nimi xusu mina silok ti mo lentaba vetpes. Moroa ga raba nimi mi nom lempanga axap mi ruuna i. Kuren la nemen mita xip aurut levenasen atnimi min, mila nom lempanga mi ruuna i, ne Moroa ga raba nimi min.
1CO 4:8 Kereva, mi doxoma i do mira mukun pam at lorooro atnimi at ne Iesu Karisito? La kerepmo mira doxoma i do nemi mi lok kaka vam leveloklox anarong axap. La mira doxoma i do mi silok ngan lavaorong, la mi silok tinema luvuttadi vavang. Do nemi mina silok kerepmo, nenia a doma i do naba lox avukat tinotno, atla nema bok mabat kis eburu minimi ngan lavaorong. Ketla nema xopmen mana silok kerepmo,
1CO 4:9 mila nia a doma i do ne Moroa ira lok li vam nama, luvuttadi vavang, kusu mana ruuna levenasen gamasa at lemeren limixin. Ma lok ngan luvuttadi xokoxo, luvuttadi amgomgo di sev amer i ro at lemeren limixin axap at na lavatbung menemen la melamgo at lubung angelo.
1CO 4:10 Limixin at na lavatbung menemen di tong i do nema luvuttadi baulang mun, mila ma gugu mi laasen at ne Karisito. Ketla nemi mi lok do mi nemen avukat keneng at ne Karisito. Limixin at na lavatbung menemen di lok do nema luvuttadi gamasa la nemi mi doma i do nemi limixin silok at lorooro at ne Iesu. Limixin at na lavatbung menemen dik lox abulubun nama, ketla dik lok ngangao atnimi.
1CO 4:11 Ga ruka i gano se at na laaleng lingina, nema luvuttadi vavang, maga roxo la maga minu. Maga etara lenbantamon tekoxorop. La kopmen nom mene i, limixin digap sep bok nama la goxopmen temenemen aulis atnama rik lox amas teren.
1CO 4:12 La maga gugu lolos kusu mana lok kaka levempanga ri lok tooro lixitkis atnema. Diga vaase xakapmek tinama, ketla maga sing ne Moroa xusu na lox anarong nedi. Diga lox asongot nema, ketla maga momo ri xip tutu min.
1CO 4:13 Diga vaase xapmek tinema, ketla maga vorang mun i mi levelinga nunuan. Di tong i do nema ma lok ngan mun luvuttadi baava la ma lok ngan ta laxanbibiong dip kupku xepe i at na lavatbung menemen ise at na levenaleng.
1CO 4:14 A malagan i na levelinga rinimi, kopmen do ri lox amangan nimi. A malagan i xusu ti vaase aronga nimi. Nia a balamu nimi ngan nemi luvutnuruk tinotno.
1CO 4:15 Keke i do mi ruuna buaang luvuttadi loklok tatao, ketla mi ruuna mun legesara ngan ne temen nimi. At lorooro atnimi at ne Iesu Karisito, nenia a lok ngan ne temen nimi, atla nia aga vavang tinemi mi Lagale Lavavang.
1CO 4:16 Kuren la a sing lolos nemi do mina mumu asu loklok tarak.
1CO 4:17 Lavasuun mun at nai la nia ara riki aonon pam ne Timoti udom saparap nimi. Neni ne nuruk tinotno at laasen at Leeme Silok, la a vavara aleng i. Neni laradi ruturun at lorooro ren keneng at Leeme Silok. Neni naba vaase axasep manga nimi mi loklok tarak keneng at lorooro at ne Iesu Karisito. La loklox ase ren i epovo mi loklox ase rak kerekngan aga lox ase limixin min at laraogu lotu at lengkot axap.
1CO 4:18 Lentaba atnimi mo di doma i do nedi di silok aleng, la di doxoma i do nenia noxo vot pasa bok ba nimi xusu ti vaase sok di.
1CO 4:19 Mo do Leeme Silok na vara i, anaba vot pasa soso nimi xusu nia anaba xasep at lempanga salai luvuttadi loklox asilok di tong i, la nia anabaklen i do di ruuna ruturun pam lolos at Leeme Silok.
1CO 4:20 Nia anaba ven kibis di mila lanat at Linintoo at ne Moroa i ruuna lolos at ne Moroa maxeneng at lorooro ren, la xopmen lavapaase gamasa mun.
1CO 4:21 Kereva, mira lox anmanton pam lorooro atnimi? Do xopmen, nenia aba vaase lolos tinimi. Do mina ronga res tarak, nenia aba vot mi labalamu la loklox atnaasan.
1CO 5:1 Aga ronga i do loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot mo i nemen kantubu atnimi, la na loklok it pospa aleng. La kopmen tavanga xerepmo na nemen kantubu at lavamolon. Aga ronga i do lara laradi mo i nemen eburu mi latkin sev agepura at ne temen.
1CO 5:2 Ua lavasuun teren la mi lok do mi silok, la kopmen mina doma mumu na laxakapmek silok i nemen kantubu atnimi? I epovo do nemi mina bulu la mina riki pes nom laradi bilinga basinge luruburu at lotu atnimi.
1CO 5:3 Nenia a nemen paxalom basinge nimi, ketla a doxoma asu amisik atnimi at loroonan tarak. La kerepmo i lok ngan ta do nenia a nemen eburu minimi dom Korin. La keneng at laasen at Leeme Silok atdik ne Iesu, nenia ara lok li vam lumumuat at nom laradi ga lok mo lavanga bilinga. I lok ngan ta do nenia mo a nemen eburu minimi.
1CO 5:4 Do mina vot eburu at laasen at Leeme Silok ne Iesu, naba lok ngan ta do a nemen eburu minimi, la lolos at Leeme Silok atdik ne Iesu mo naba nemen bok.
1CO 5:5 Ap mo laaleng mina song araba ne Satan mi nom laradi xusu ni na suma ka losongsongot ap mo loklok kakapmek teren la kerepmo neni naba roo su ap mo laaleng Leeme Silok namlong teren.
1CO 5:6 Nemi mi lok do loklok atnimi i lox avukat la mi silok aleng, ketla kopmen. Ixok mokso rinimi xusu mina ke xepe nom laradi i lok nom loklok. Miklen levelinga i lok keretna, “Laxapmek kakalik at legesa radi naba lok kapmek limixin axap.”
1CO 5:7 Mina lok pes nom loklox asilok basinge lotu atnimi xusu minaba nemen avukat tinotno ngan lavavara at ne Moroa. I lok ngan gano leme Judaia diga nemen to Isip, diga sep ka levempatnat sipsip atdi xusu ti lok pe lebelemamao at ne Moroa la nedi limixin di goxo met. La kerepmo ne Karisito i ngan lavatnat sipsip ga uu nop loklok atdik ngan laxaavuk tidik.
1CO 5:8 Kuren la limixin me Judaia dik lok katling amisik mo laaleng ne Moroa ga lam asu di basinge lenep silok Isip. La kerepmo dik ata doxoma amisik mo loklox arooro atdik, la ata lok kepe laxakapmek la ata lok kaka luruptuvuk i dadat aleng la in manton.
1CO 5:9 Ap mo lavapaase aga lox aonon pam i rinimi, aga tong i rinimi do nemen gat mita etangas eburu mi limixin at lotu di lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot.
1CO 5:10 Axo tong limixin maxamang at lotu di nemen kuren kopla limixin dik lok mokmorong, kopla limixin sepsep paxat panga, kopla nedi di lotu saparap laxampoovo moroa. Ixo epovo do mina nemen petpes basinge limixin kerepmo, mila limixin kakapmek di umsu at na lavatbung menemen.
1CO 5:11 Lavasuun at levelinga rak i lok keretna, nemen mita etangas eburu mi laradi lotu, neni laradi i lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot, kopla ik lok loklok ti belegaao la i lotu saparap laxampoovo moroa, ik lox asi lentaba vetpes mi levelinga, la i inin tangtangku, kopla ip sep paxat panga. Nemen mita etangas eburu mi laradi ik lok kerepmo la nemen gat mitat kis eburu min kusu ti anan.
1CO 5:12 Kopmen lugugu rak kusu ana ila mumu loklok atnedi lavamolon, ketla lugugu atdik kusu ata ila mumu loklok atnedi di nemen keneng at lotu la di lok laxakapmek kerepmo.
1CO 5:13 Ne Moroa xusuk mun naba ila mumu nedi lavamolon. I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Nemi mina ila mumu loklok ap mo laradi xapmek la mina lok pes i basinge lotu atnimi.”
1CO 6:1 Mo do tara atnimi i ruuna tekarakat eburu mi tara taradi vetpes at lotu, nemen gat ni nat pas uto at lubung amgomgo at lavamolon kusu dina lox akmokso mo lekarakat. Ketla neni nat pas min uto at limixin di nunu at ne Moroa xusu dinaba lox akmokso du.
1CO 6:2 Mi xasep avukat pam do limixin di nunu at ne Moroa dinaba ila mumu loklok at limixin axap at laaleng ete. La do melemu nemi xa minaba ila mumu loklok at limixin axap, tila ba la mixo epovo xusu mina ila mumu loklok at na lempanga lixilik mun.
1CO 6:3 Miklen i do nedik luvuttadi nunu at ne Iesu atanaba ila mumu bok loklok at lubung angelo. La kerepmo dik ta epovo do tana ila mumu leveloklok at na lorooro.
1CO 6:4 Kuren la mina lok katling tentaba at lotu xusu dina ila mumu loklok atnimi mo do teven ekarakat na vot kantubu atnimi. I epovo do nedi luvuttadi mene xuren at lotu dina xip ka mo lugugu mila maxeneng at na dinaba lox avukat ti laradi maxamang at lotu.
1CO 6:5 A tong i na rinimi ri lox amamangan nimi. Kereva, kopmen taradi dom kantubu atnimi i epovo ri ila mumu loklok atnemi limixin at lotu?
1CO 6:6 Ketla nemi mi mumu na loklok kakapmek. Taradi nunu na lok li bok taradi nunu at lavapaase ro melamgo at taradi xopmen tununu ren saparap ne Iesu Karisito.
1CO 6:7 Anai levenekarakat kantubu atnemi limixin nunu mik lok ka i uto at lavapaase, i lox asuusu i do nemi mira subu rino vam at lununu atnimi. Kuren la nemen mita vot pasa laradi maxamang at lotu ri lox amokso lumumuat mo do limixin dina vaxaxip nemi mi laxakapmek. La nemen mita vot pasa laradi maxamang at lotu ti lox amokso tumumuat mo do tentaba vetpes dina xip pilo ka levempanga atnimi.
1CO 6:8 Atla nemi xa mi lok laxakapmek tinemi getgesara, la mi xip pilo bok lempanga atnemi, ketla mira domampe vam i do nemi loxoeton mun keneng at laasen at ne Iesu Karisito.
1CO 6:9 Mi xasep pam do limixin kakapmek di noxo ruuna ka toxot to xeneng at Linintoo at ne Moroa. La mina xasep nunuan at na levelinga. Limixin di lok loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la di lotu saparap laxampoovo moroa, la di elongka, kopla lavatlok axa di velongka.
1CO 6:10 La nedi dip kip pilo, dik lok loklok ti belegaao, kopla di inin tangtangku, la dik lox asi lentaba mi levelinga, kopla dip sep paxat ka lempanga. Kopmen tara atdi noxo ruuna ka toxot to xeneng at Linintoo at ne Moroa.
1CO 6:11 Lentaba atnimi digak lok kerepmo. Ketla ne Moroa ga gos nemi axap basinge laxakapmek atnimi, la nemi xa ga ravasu ngan limixin melemelengan at ne Moroa. La at laasen mun at Leeme Silok ne Iesu Karisito la mi Loroonan mun at ne Moroa, neni ga lox asepmus nimi basinge loklok kakapmek.
1CO 6:12 Lentaba atnimi dinaba tong i do, “I epovo do nia ana lok levempanga axap.” I ruturun, ketla kopmen levempanga axap naba lok tooro nimi. La nenia ana tong i do, “I epovo do ana lok lempanga axap.” Ketla anaba ke xepe levempanga xapmek mo i epovo na xoxo ia.
1CO 6:13 La lentaba diba lok keretna, “Moroa ga lok levenbelen dik ti leveluxa la ga lok leveluxa ri lox aumsu levenbelen dik.” I ruturun, ketla ne Moroa naba lox asonao buru labantuxu mi lengkot teren. I ruturun bok do labantuxu atdik kopmen tik lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot. Ketla ne Moroa ga rudum li dik kusu ata emi asu mi Leeme Silok, la Leeme Silok axa ik lok tatao labantuxu atdik.
1CO 6:14 Moroa ga lox axatu Leeme Silok basinge lanmet, la neni bok naba lox aroo amlong nedik mi lolos teren basinge lanmet.
1CO 6:15 Miklen i do labantuxu atnimi neni i lok ngan levengkot at labantuxu at ne Karisito. Kereva, i lox avukat kusu ana lok pes tenep at labantuxu at ne Karisito la ana lox etang i mi labantuxu at latkin ngarangat? Kopmen tinotno.
1CO 6:16 Mi xasep pam do laradi i lox etang labantuxu ren mi latkin ngarangat, nedu du lok ngan legesara mun keneng at labantuxu atdu. Levelinga ro xeneng at Lovoang Kaala i tong axasep avukar i do, “Nedu du lok ngan legesara mun keneng at labantuxu atdu.”
1CO 6:17 Ketla laradi na xis etangas mi Leeme Silok, loroonan teren i lok ngan legesara eburu mi Leeme Silok.
1CO 6:18 Mina ke xepe rinotno loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot. Laxakapmek petpes do lara i lox i, kopmen na lok kapmek labantuxu ren. Ketla laradi do i lok na loklok ti lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot, neni i lox abilinga rinotno labantuxu ren.
1CO 6:19 Mi xasep pam do labantuxu atnimi, i lok ngan loogu laplavang at Loroonan Kaala, mo i nemen keneng atnimi, la ne Moroa axa ga raba nemi min. Nemi xopmen atnimi xa, ketla nemi at ne Moroa.
1CO 6:20 Neni ga xuruse ka vam nemi mi luunun. Kuren la mina ke xepe loklok kakapmek keneng at labantuxu atnimi la kerepmo mina lox asuusu loklok ngangao ri ne Moroa.
1CO 7:1 A vara i do ana vorang levempapaase miga malagan i ria. Lara avot mumu leepot. I lox avukat do lubungnaa dina nemen gamasa la nemen dita epot.
1CO 7:2 Ketla mumu mene loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot mo i umsu. Kuren la i lox avukat do lavatlok dina epot ka tavakin getgesara ridi, la lavakin dina epot ka tavatlok getgesara bok tidi.
1CO 7:3 I epovo do latlok na lox asoorun axap lugugu ren ngan latlok epot, la latkin na lox asoorun axap lugugu ren ngan latkin epot. La nedu xa duna lox epovo lavakpakes atnedu xeneng at loklok at leepot.
1CO 7:4 Latkin epot noxo lok ngan lara loklok tatao xusuk ti labantuxu ren, ketla latlok teren bok na lok tatao i. La kerepmo bok latlok epot kusuk noxo lok ngan lara loklok tatao ri labantuxu ren, ketla latkin bok teren na lok tatao i.
1CO 7:5 Nemen duna emorong mi lubantuxu atnedu, ketla do duna epaase mumu i, la dola dura siam teren, i lox avukat do duna ke be mo loklok at tentaba tevenaleng ti lok levesingising atnedu saparap ne Moroa. Ketla melemu at nai duna nemen eburu manga. Mo do duna lox i na, Satan noxo lox epovo i xusu na lok li du at loklok tong pen. A tong i na rinimi mila nemi xopmen mina nemen lolos at loklok at leepot.
1CO 7:6 Na a vaase i na rinimi xopmen do nemi axap mina mu asu i la mina epot, ketla a vaase i na, i ngan lisisiam tarak tinimi.
1CO 7:7 I lox avukat do nemi axap minak lok naa kerekngan ia. Moroa ga lox ia xusu a epovo anak lok naa i ngan laramtaba ren tia. Ketla lentaba vetpes kopmen na epovo rik lok naa la ne Moroa im taba di mi leventamtaba vetpes.
1CO 7:8 Tinemi lavatlok mi nemen naa, la tinemi lavakin lavatlok atnimi diga met pam, a vara i do ana vaase rinimi xeretna. I lox avukat do minak lok naa kerekngan ia.
1CO 7:9 Ketla do mixo epovo xusu mina lok tatao avukat luruptuvuk atnimi, la levendoxoma atnimi move i ngaongao mumu loklok at leepot, i lox avukat mene do mina epot. I lox avukat do mina epot mila i lok kapmek do nom lavavara atnimi na lok nimi la levendoxoma atnimi na xalibi amisik ti mo loklok.
1CO 7:10 Lara lavanga bok, kopmen atarak ketla at Leeme Silok. Tinemi limixin epot a ruuna lara lavapaase lolos tinimi xeretna, latkin epot noxo soxope latlok teren.
1CO 7:11 Mo do neni na lox i xuren, neni nak lok naa la nemen bok ba na epot, kopla neni namlong mu latlok teren. La kerepmo bok latlok kopmen noxo ba korop leepot mi latkin teren.
1CO 7:12 La tinemi limixin axap, a tong i do na levelinga ana vaase i, kopmen at Leeme Silok ketla atarak mun. Mo do latlok i lok kaka lununu maxat keneng at ne Karisito, ketla latkin teren kopmen na nunu at ne Karisito, la mo latkin i momo do nedu nak lok buru xeneng at leepot atdu, latlok kopmen noxo soxope i.
1CO 7:13 La mo do latkin i lok kaka lununu maxat keneng at ne Karisito, la latlok teren kopmen na nunu at ne Karisito, la mo latlok i momo do nedu dunak lok eburu xeneng at leepot atdu, latkin noxo soxope i.
1CO 7:14 Mila latlok kopmen na nunu, neni i lok ngan laradi dadat at ne Moroa mila neni i epot at latkin i nunu at ne Karisito. La latkin kopmen na nunu, neni i lok ngan latkin i nemen dadat at lemeren ne Moroa mila neni i epot at latlok i nunu at ne Karisito. La kerepmo laxamdak mi laxaalik kakalik atdu dixo lok ngan levempanga bilinga. Ketla di dadat at lemeren ne Moroa.
1CO 7:15 Ketla do tara atdu xopmen na nunu at ne Karisito la i vara i do na soxope mo lara i nunu at ne Karisito, i lox avukat mene do mina ke xepe i na mu asu lodoxoma ren. La i lox avukat do lara i nunu, latlok kopla latkin, na siam do mo latlok kopla latkin na on basinge i. Moroa ga soxolik ka dik limixin nunu at ne Karisito kusu ata nemen at lumulum.
1CO 7:16 La nemi lavakin nunu, mina ke xepe di do dina on basinge nimi, mila kopmen minaklen i do i epovo mina lok tooro di kusu dina ven kisip ne Karisito. La nemi bok lavatlok nunu, mina ke xepe di do dina on basinge nimi mila kopmen minaklen i do i epovo mina lok tooro di xusu dina ven kisip ne Iesu. La kerepmo i epovo do nedi dina ba korop leepot.
1CO 7:17 Ketla nemi getgesara mina nemen at lixitkis migak lok teren ap mo laaleng ne Moroa ga ro xaka nimi. Mo lixitkis atnimi i ngan laramtaba Leeme Silok gara raba vam nemi min. Anai lavapaase a lox ase limixin min at laraogu lotu at lengkot axap.
1CO 7:18 I ngan ta do tara, digara vit kepe vam loxontuxu ren, la gara siam ka vam lorotoro at ne Moroa rin, nemen ni ta lok tong pen bok ba i do neni na lok pes nom liinin pirivit. Mo do tara di goxo vit kepe loxontuxu ren, la ni ga siam kaka lorotoro at ne Moroa rin, nemen bok ba i guta vit kepe loxontuxu ren.
1CO 7:19 La kerepmo loklok ti rivit kepe loxontuxu kopla loklok ti ke xepe i, ni lavanga gamasa mun. Lavanga mun i mumuat ni laradi ing tonga res at levelinga at ne Moroa.
1CO 7:20 Nemi getgesara mina nemen lolos ap mo lixitkis migak lok teren ap mo laaleng miga siam ka lorotoro at ne Moroa rinimi.
1CO 7:21 Kereva, uga nemen ngan lasaxaruki se ne Moroa ga ro kaka u? Nemen gat uta bulu mu i, ketla mo do taaleng na vot tu xusu una nemen ngan laradi sepmus, una momo min.
1CO 7:22 Lasaxaruki, Leeme Silok gara ro xaka vam i, neni i lok ngan laradi sepmus at Leeme Silok. La kerepmo bok laradi sepmus, ne Karisito gara ro xaka vam i, neni i lok ngan lasaxaruki at ne Karisito.
1CO 7:23 Moroa gara xuruse ka vam nimi mi luunun. Kuren la nemen mita mumu asu levelinga at tara vetpes.
1CO 7:24 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi getgesara minat kis esogo nunuan mi ne Moroa at nom lixitkis nemi migak lok teren ap mo laaleng ne Moroa ga ro xaka nimi.
1CO 7:25 Monga a vara i do ana paase rinimi mumu lususue miga sue ia min mumu nedi dik lok naa. Agoxo lok ka lavapaase mumuat boro at Leeme Silok mumu na lavanga, ketla ana vaase nimi mi lodoxoma axa rak. Nia a epovo do ana tong i na rinimi mila Leeme Silok ga lox asuusu vam lebelen tuntun teren tia la iklen i do nenia laradi ruturun tin.
1CO 7:26 Levenmumuat naba vot saparap limixin di nunu. Kuren la a doxoma i do i lox avukat do taradi na nemen ngan ta i mo neni ik lok kuren.
1CO 7:27 Dola tara i epot pam, nemen ni guta ba korop leepot teren. Dola tara ik lok naa, nemen ni guta epot bok ba.
1CO 7:28 Mo do taradi i epot, kopla latkin maxat i epot, kopmen taxakapmek teren. Ketla mo do tara i epot, i epovo do buaang laxanmumuat naba vot parav i. A xopara i do mina solok laxanmumuat solo at na lorooro.
1CO 7:29 Luvutnetak mi luvurinuk. Lavasuun at na levelinga rak i lok keretna. Ixo lox abao bok ba levenaleng mo i nemen ti lomlong at ne Karisito. La i ruka i mo ningina, lavatlok epot dina nemen ngan ta luvuttadi at ne Moroa.
1CO 7:30 La nedi dik bulu at levenmumuat atdi, dina xasep do nom lainbulu naba xap. La nedi dik lok momo, dina xasep do nom lomomo noxo nemen amisik. La nedi di unun panga, dina xasep do nom lempanga noxo nemen abao.
1CO 7:31 La nedi dik lox arangtang mi lempanga at na lorooro, dina xasep do nom loklok kopmen lavanga i silok aleng. Lavasuun at na levelinga rak keretna. Leveloklok at na lavatbung menemen ik lok ningina naba xap asonao.
1CO 7:32 A vara i do mi noxo ekip tangarang mi levenmumuat at na lorooro. Latlok naa ik lox angtang amisik mi leven gugu at Leeme Silok, mila neni ik lok tong i do ni nak lox amomo Leeme Silok.
1CO 7:33 Ketla latlok epot ik lox angtang amisik mi lempanga at na lorooro, mila neni i vavara i do nak lox amomo amisik latkin teren.
1CO 7:34 Kuren la lodoxoma ren i ekakan. La latkin naa bok mi latkin maxat duk lox angtang amisik mi leven gugu at Leeme Silok, mila du vara i do nedu duna nemen dadat at lorooro atdu la loroonan bok atdu. Ketla latkin epot ik lox angtang amisik mi lempanga at na lorooro mila i vavara i do ni nak lox amomo mun latlok teren.
1CO 7:35 A paase i na mila a vara rino i do ana lok tooro nemi. Axo lok do ana lok li teventaangas mumuat kusu miba mu asu i. Ketla kusuk mun, a vara i xusu mina lok lempanga salai ik mokso la i lox avukat. La mina raba lorooro axap atnimi ri lugugu at Leeme Silok la nemen mita ranga alis toxot teren.
1CO 7:36 Mo do tara i doxoma i do neni kopmen nap tuvuk avukat mun ti latkin diga ora i do tin, la i vara na epot kaka i, i lox avukat duna epot. Kopmen na lok kapmek.
1CO 7:37 Ketla do mo laradi no di goxo pu soso i xusu na epot ap mo latkin diga ora i do tin, la neni i lok lodoxoma ren do neni noxo epot ap mo latkin. La do, mo lodoxoma ren i lox i mi lorooro axap teren, la lodoxoma ren ira doma vam lavanga salai neni naba lox i, i lox avukat mene do neni noxo epot ap mo latkin.
1CO 7:38 Kuren la laradi i epot at latkin diga ora i do tin, neni i lok loklok i nunuan. Ketla, mo laradi kopmen na epot at latkin, diga ora ka i do tin, neni i lok loklok i nunuan aleng.
1CO 7:39 Ixo epovo dola latkin epot na soxope latlok teren, ketla do latlok teren na met, i epovo do neni na epot kaka tatlok petpes do neni i vara rin. Ketla nemen gat ni na epot at laradi xopmen na nunu at Leeme Silok.
1CO 7:40 Kuren la mo latkin naba momo aleng, do neni na nemen ngan lanaa. Anai lodoxoma rak la aklen i do Loroonan Kaala at ne Moroa ik lok tarak. Kuren la ara tong i na levendoxoma rak tinimi.
1CO 8:1 A vara i do ana vorang lususue atnimi mumu lempanga lomlomon limixin diplavang min ti laxampoovo moroa. I ruturun aleng do, “Nedik axap ta ruuna levenakleklen,” kerekngan limixin di tong i. Do laradi i ruuna lakleklen solo, neni ba xip aurut laasen teren. Ketla mo laradi i umsu mi labalamu, ik lox aru lolos lorooro nunuan kantubu at limixin nunu.
1CO 8:2 Do laradi i doxoma i do neni mo i silok ti luvutneton mumu lempanga salai neni ikleklen i, neni xopmen na ruuna lakleklen avukat.
1CO 8:3 Ketla do laradi i vavara aleng ne Moroa, ne Moroa ikleklen avukat mo laradi.
1CO 8:4 Kuren la ana paase mumu lempanga lomlomon limixin diplavang min saparap laxampoovo moroa. Lentaba at limixin nunu di anan leveluxa, lentaba vetpes diplavang min ti laxampoovo moroa. Ata xasep do lovoovo vanga ni loklok katling ti lavanga kopmen na rooro la ataklen i do legeso Moroa mene nga i nemen.
1CO 8:5 Limixin di tong i do tevenasen moroa go i nemen to vana at laxalibet kopla at na lavatkangka. La buaang atdi na laxan moroa la lempanga xerepmo limixin di lotu saparap di.
1CO 8:6 Ketla legeso Moroa mun tinedik axap. Neni ne Temen nedik la neni laradi loklok li at lempanga axap, la nedik ata rooro rin. La legesa Eme Silok atnedik mun ne Iesu Karisito, la keneng mun teren ne Moroa ga rudum li lempanga axap la keneng mun teren nedik di rooro.
1CO 8:7 Ketla kopmen limixin axap at lotu dinaklen avukar i do laxampoovo moroa ni lavanga gamasa. Lentaba atdi di arala nga di ri na laxampoovo moroa, ise nga at na levenaleng. Do di anan leveluxa limixin petpes diplavang min ti laxampoovo moroa, nedi move di doxoma i do di lotu saparap laxampoovo moroa. Ketla kopmen na ruturun. Lununu atdi xopmen na lolos, kuren la di doxoma i do nedi mo dira bilinga vam ap mo leveluxa di anan i.
1CO 8:8 Leveluxa axap limixin nunu di anan i, kopmen noxo lox axis buru di mi ne Moroa. Do nedik ata anan mo leveluxa limixin diplavang min saparap laxampoovo moroa, lixitkis etangas atdik mi ne Moroa noxo rekorop, la luruburu atdik mi ne Moroa noxo xap.
1CO 8:9 Ketla nemi limixin sepmus mina lok tatao avukat nemi, kusu mo loklok atnemi mumu mo lempanga anan noxo lox asubu lununu atnedi xopmen dina lolos.
1CO 8:10 Dola taradi, lununu ren kopmen na lolos, na ven nimi limixin akleklen mina anan tempanga anan limixin petpes digaplavang min to xeneng at loogu laplavang at tavatpoovo moroa, la neni naba mulus kusu ti anan mo lempanga anan.
1CO 8:11 Kuren la na laradi, lununu ren kopmen na lolos, ne Iesu Karisito ga uu nop bok loklok teren, neni naba subu atla nemi limixin akleklen mi anan mo leveluxa diplavang min ti laxampoovo moroa.
1CO 8:12 La kerepmo nemi mira lok pam laxakapmek ti luvutneton nimi atla mira lok kapmek tinotno vam lodoxoma avukat atdi la ira ekakan. La kerepmo mira lok pam laxakapmek ti ne Karisito.
1CO 8:13 Kuren la, do mo leveluxa nia a anan i, i lox asubu lununu at tara, nia a noxo epovo bok ba ri anan teveluxa xerepmo, kusu nia noxo lox asubu bok ba taradi ri laxakapmek.
1CO 9:1 Kereva, nenia laradi sepmus la nenia laradi vavang at ne Moroa? Kereva, nenia aga ven ne Iesu, Leeme Silok atdik? La kereva, nemi livipisik at lugugu rak ngan laradi vavang at Leeme Silok?
1CO 9:2 Lentaba dixo ven kisiv ia do laradi vavang, ketla nemi miga ven kisiv ia. Nemi mit kis etangas mi ne Iesu, la kerepmo i lox asuusu i do nemi loklok katling at lugugu rak ngan laradi vavang at Leeme Silok.
1CO 9:3 Tinedi di paase mumu ia atla nia axop kip unun at lugugu rak, nia a vaase pe ia xeretna.
1CO 9:4 Kereva, ixok mokso xusu mina raba luxa la kadan ia ri lok tooro ia at lugugu rak?
1CO 9:5 La kereva, i epovo do ana lok kaka tatkin nunu eburu minia at levempatpas tarak, kerekngan mun lentaba luvuttadi vavang, la luvutneton ne Iesu, la ne Pita dik lox i?
1CO 9:6 Kopla nema xusuk mi ne Banabas mana gugu lolos ti lixitkis atnema?
1CO 9:7 Mina xasep at na levempapaase poovo. Ixok mokso do taradi esep na gugu at lugugu vetpes ti lok ka luunun tin. La i epovo do laradi lotlo, neni na anan akmokso livipisik at levempanga ni gatlotlo i. La i epovo bok do laradi loklok tatao sipsip na ruuna ka levendan tus at levesipsip teren.
1CO 9:8 Anaa levelinga nia a tong i kopmen mede xopok at na lavatbung menemen. Kereva, Laulis Linga xopmen na tong bok na lavapaase?
1CO 9:9 Levelinga keneng at Laulis Linga at ne Moses i tong i do, “Nemen mita velegum pe lungusno at lubulumaxao do i rubur asu levempeven piao.” Kereva, ne Moroa im doma mumu solo mo lubulumaxao?
1CO 9:10 Kopla neni ga tong i na mumu mun luvuttadi gugu ren? I ruturun tinotno do diga malagan i na levelinga rinama luvuttadi vavang. I lok ngan ta legepu radi duga lok laxantaamang la legesara atdu ga but povorok laxangka la gatlotlo levempanga at nom laraamang la melemu mo laradi vetpes ga vit kaka laxampiao. Nedu eburu duga gugu atla duga doxoma i do duba lok ka tevempipisik avukat ap mo laxantaamang atdu.
1CO 9:11 La kerepmo nema luvuttadi vavang, magatlo li vam levelinga at ne Moroa keneng at lebelen nimi la migara visik pam lempeven una nunuan. Kuren la i lox avukat do nema mana lok ka teveloklok tooro medom atnimi.
1CO 9:12 Lentaba luvuttadi vavang petpes diga lok ka levempilas la levempanga anan dom atnimi la i lox avukat kuren. Ga epovo bok do nemi gita lok tooro nama kerepmo, atla maga rupot avot tidi la maga tong asu levelinga at ne Moroa rinimi. Ketla ma goxo sing panga nimi. Maga gugu lolos aleng ti lok tooro lixitkis atnama. Lavasuun teren keretna. Maga xopara i do tentaba atnimi dina lox abulubun kepe Lagale Lavavang at ne Iesu Karisito mumu levempilas ti luvuttadi vavang.
1CO 9:13 Ketla miklen i do luvuttadi di gugu ro xeneng at loogu laplavang at ne Moroa, di lok ka levempanga anan tidi boro ap mo levempanga limixin dim taba min ti ne Moroa. La do limixin diplavang mi leveluxa lomlomon to at loxonin laplavang, luvuttadi gugu di lok ka bok levengkot ap mo leveluxa diplavang min tidi ri anan.
1CO 9:14 La kerepmo bok Leeme Silok ga tong i rinama do nedi di vavang mi Lagale Lavavang, dinaba lok ka luunun tidi at Lagale Lavavang kusu naba epovo at lixitkis atnedi.
1CO 9:15 Ketla nia a goxo mu asu i na langas kusu ana sing panga nimi. La kopmen ana malagan i na xusu minaba mu asu na langas la mina lok tooro ia. Kopmen teta goxo lok tooro ia la a doxoma i do anak lok mun kuren la keke leveloklok tooro. La kopmen tara noxo lok kun na lodoxoma rak do nia noxop kip unun at lugugu rak, se nia anaba met.
1CO 9:16 Nia a vavang mi Lagale Lavavang, ketla ixok mokso ria xusu ana xip aurut laasen tarak, mila Leeme Silok gara vaxaxip pam ia mi lugugu ren kusu ana lox i. Dola nia a noxo vavang mi Lagale Lavavang, naba lok kapmek aleng tino ria.
1CO 9:17 Dola nia gita lox i na lugugu mi lodoxoma axa rak, i epovo ba do nia ana lok ka luunun. Ketla nenia axa goxo lok katling ia ri na lugugu, ne Moroa axa ga xiv ia min.
1CO 9:18 Lavanga sala nia anaba lok ka i at na lugugu? I lok keretna. Dola nia ana vavang mi Lagale Lavavang, nia noxo ro unun at limixin. La kerepmo nenia a noxo siam ka luunun ti na lugugu, keke i do ik mokso do ana lok ka i.
1CO 9:19 Nenia laradi sepmus mun, ketla nenia a lox ia ngan lasaxaruki at limixin axap kusu anaba lok ka buaang nedi limixin ukeneng, kusu dina nunu at Lagale Lavavang at ne Iesu.
1CO 9:20 Do ana vavang ti limixin me Judaia, loklok tarak na ngan mun loklok atdi, kusu loklok axa rak noxo lok pe lugugu at ne Moroa xeneng at lorooro atnedi. Nenia xopmen anak lok maxopok at Laulis Linga at ne Moses, ketla a lok li ia xuren ap mo levenaleng a tong asu Lagale Lavavang tinedi dik lok maxopok at Laulis Linga. Lavasuun teren keretna, diba nunu at Lagale Lavavang.
1CO 9:21 La kerepmo bok do ana nemen eburu mi limixin kopmen di me Judaia, la di nemen maxamang at Laulis Linga, loklok tarak na ngan loklok atnedi xusu dina nunu at ne Karisito. Anai, kopmen lavasuun teren do a ronga xepe Laulis Linga at ne Moroa, ketla a nemen tinotno maxopok at lavavara at ne Karisito.
1CO 9:22 Kantubu atnedi lununu atdi ixo lolos, ana nemen ngan bok di, kusu aba lok ka bok di la ana lox alolos lununu atdi. La kerepmo a lox ia ngan limixin axap, kusu ana sat ka bok tentaba atnedi uto xeneng at Linintoo at ne Moroa.
1CO 9:23 Na levempanga axap a lox i ri lok ka buaang limixin kusu dina nunu at Lagale Lavavang la kerepmo anaba lok ka bok tenep at leveloklox anarong boro at ne Moroa.
1CO 9:24 Miklen i do keneng at lekampoovo at limixin siksixit, dik sixit kusu ti lok ka luunun, ketla legesara mun atnedi i lok ka luunun. La kerepmo nemi mina lolos at lisiksixit kerepmo xusu mina lok ka luunun.
1CO 9:25 Do limixin di nemen keneng at lekampoovo, di mumu asu leventaangas linga axap. Di mu asu i xusu dina lok ka lavatbungorong kopmen na nemen amisik. Ketla nema ma mumu asu leventaangas kusu manaba lok kaka lavatbungorong, i ngan luunun naba nemen amisik.
1CO 9:26 Kuren la a lolos ti lox amomo ne Moroa, i ngan laradi siksixit ik sixit epopolo uto at latnese at loxot siksixit. Nenia a lok ngan bok laradi sepsep, kopmen ni na ke xepe gamasa lukngen kusu nat ket polo.
1CO 9:27 Nenia a gugu lolos ti lok kaka limixin uto xeneng at Linintoo la ba lok kapmek do nenia noxo vubeles teren. Kuren la a lok tatao amisik luruptuvuk tarak kusu ana mumu asu leventaangas linga la kerepmo nenia aba epovo bok ti nom luunun mo ne Moroa naba raba limixin nunu min.
1CO 10:1 Luvutnetak mi luvurinuk. A vara i do mina doma su at levempanga ga vot saparap lavalabat atdik gano migomgo, at levenmaares diga mumu asu ne Moses. Diga nemen maxopok at loklok tatao at ne Moroa, ni gam gomgo ridi at loxontakabu, la diga vas polo tubu at loxontas, laasen teren Laras Memele.
1CO 10:2 Keneng at loxontakabu la keneng ap mo loxontas, i lok ngan ta diga lok ka lesep susu atdi ngan loklok katling at lixitkis esogo atdi mi ne Moses.
1CO 10:3 Nedi axap diga anan at levempanga anan at ne Moroa,
1CO 10:4 la diga inin at legesa dan, ne Moroa ga raba di min at langas petpes. Diga inin at ladan boro ap mo luuat na roonan mo ga emu midi. La mo luuat neni ne Iesu Karisito.
1CO 10:5 Ne Moroa ga nemen eburu midi ketla buaang atdi diga lox amusax i, kuren la diga remet eteke mene ro at lengkot axap at lamatbin.
1CO 10:6 Na axap levempanga ni lampoovo ridik, ti lox aronga dik do nemen gat dik guta vavara solo ri levempanga xakapmek, i ngan limixin me Israel diga lox i.
1CO 10:7 Nemen gat mita lotu saparap lempatpoovo moroa i ngan lentaba atnedi digak lok kuren. I lok ngan levelinga at Lovoang Kaala i tong i do, “Limixin digat pot buru ri leveluxa la melemu diga tii mi leventinii xapmek la diga pubeles at laxapmek.”
1CO 10:8 Nemen gat dik guta lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot ngan buaang atnedi diga mumu asu i xuren. La keneng at leges aleng, ga legepu sangaun mi lavantun larabin sangsangaun kobot (23,000) nedi limixin diga uu.
1CO 10:9 Nemen gat dik guta lok tong pen Leeme Silok ne Moroa i ngan lentaba atnedi diga lox i, la laxasii gap sev amet di.
1CO 10:10 Nemen mita paase ngunungun amisik ti ne Moroa i ngan lentaba atdi limixin me Israel digak lox i, la ne Moroa ga riki laangelo sepsep teren la ga sev amet di.
1CO 10:11 Anai levempanga ga vot saparap di i ngan lampoovo ridik ik lok at Lovoang Kaala, la i lok ngan levempapaase aronga ri nedik na, dik ta nemen ta at levenaleng i auret ti laxavaxap at na lavatbung menemen.
1CO 10:12 Dola nege go i doxoma i do lununu ren mo i tu atmatkun at lemeren ne Moroa, i lox avukat do ni na lok tatao nunuan i kusu neni noxo subu kot.
1CO 10:13 Leveloklok tong pen axap it pot saparap nimi, ni i lok ngan mun mo leveloklok tong pen it pot saparap limixin axap. La ne Moroa i ruturun, la ni noxo ke xepe nimi ri loklok tong pen, nemi xopmen mina epovo xusu miba xip tutu min. Se at nom laaleng do loklok tong pen na vot saparap nimi, neni naba lox alolos nimi xusu minaba tu atmatkun la minaba vas su basinge mo loklok tong pen kusu mi noxo subu.
1CO 10:14 Kuren la, luvutnetak mi luvurinuk, mina ru asepsu basinge loklok ti lotu saparap laxampoovo moroa.
1CO 10:15 A paase rinimi i ngan luvuttadi akleklen. Nemi xa mina ila avukat at na levelinga rak.
1CO 10:16 At leluxa at Leeme Silok nedik di tong loklox avukat ti ne Moroa mumu lakap orong i ngan lada at ne Karisito. La nedik di inin teren, i ngan ta do dik ta lok katling luruburu atdik maxeneng at ne Karisito. La do dik di anan at lakde, i ngan labantuxu at ne Karisito naba lox asuusu i do dik ta lok katling luruburu atdik maxeneng at ne Karisito.
1CO 10:17 Leges akde mene nedik ta anan teren, kuren la nedik ta lok ngan legesabung mixin, keke i do nedik di buaang.
1CO 10:18 Mina doma mumu limixin me Israel, mo limixin digak lok ka lempanga anan atdi riplavang ti ne Moroa, la kerepmo diga xis esogo min.
1CO 10:19 Kereva, mo lovoovo moroa neni lomoroa ruturun? Kopla leveluxa limixin diplavang min ti lovoovo moroa ni laramtaba ruturun?
1CO 10:20 Kopmen tinotno! A tong i rinimi do lavamolon diplavang ti laxan moroa xaxarang, i lok ngan diplavang ti lubunggas la xopmen ti ne Moroa, la a xopara i do mina lox esogo mi lubunggas.
1CO 10:21 La kerepmo ixo epovo do mina inin at lakap at Leeme Silok, la at lakap bok at lubunggas. La kopmen tinotno na epovo do mina anan at leveluxa at Leeme Silok la minam tebeng alis bok loklok at lotu saparap lubunggas.
1CO 10:22 Do nemi mina mu asu i na, nemi minaba lox amusak ne Moroa. La mikleklen i do, kopmen mina lolos ngan ne Moroa.
1CO 10:23 I epovo do dik ata lok levempanga axap, ketla kopmen levempanga axap i lox avukat. I epovo do dik ata lok levempanga axap, ketla kopmen nom levempanga axap naba lok tooro dik kusu atabaklen avukat ne Moroa la ata mumu asu leventaangas teren.
1CO 10:24 Ixo lox avukat do tara na lok tavanga xusu naba epovo xusuk mun at lixitkis teren, ketla neni na lok leveloklok nunuan kusu na lok tooro lentaba vetpes min.
1CO 10:25 I epovo do mina anan leveluxa lomlomon di sesep min to at levengkot etang la nemen mita doma mumu solo i do digaplavang pam min ti laxampoovo moroa,
1CO 10:26 mila Lovoang Kaala i tong i do, “Lavatbung menemen la levempanga axap di nemen keneng teren, ni at Leeme Silok.”
1CO 10:27 Mo do luvuttadi xopmen dina nunu, la dina povot tinimi uto at larapeluxa atnedi, la mi doxoma i do minat pas, i lox avukat do mina anan levempanga anan axap di raba nimi min, la nemen mita doma mumu solo i do digaplavang pam min ti laxampoovo moroa.
1CO 10:28 Ketla do tara vetpes na lok tinimi xeretna, “Anai leveluxa digaplavang min ti laxampoovo moroa.” Nemen gat mita an at nom leveluxa. I lox avukat do mina ronga res teren kusu mi noxo lok kapmek lodoxoma at nom laradi i tong i na rinimi.
1CO 10:29 Do mina anan mo leveluxa, noxo lok kapmek lodoxoma atnimi, ketla ap mo mun laradi vetpes. Ketla tara ba lok keretna, “Kopmen nak mokso do lodoxoma at tara vetpes na lok pe ia xusu nia a noxo anan mo leveluxa.
1CO 10:30 La mo do ana tong loklox avukat ti ne Moroa ri mo leveluxa, ixo epovo do tara vetpes na mi abulubun taba ia min, atla nia ara tong avukat pam min ti ne Moroa.”
1CO 10:31 I lox avukat mene, ketla levempanga salai do mi lox i, mina anan kopla mina inin, mina lox i xusu ti lox asu lisisixam at ne Moroa.
1CO 10:32 La mina rooro mi luruptuvuk nunuan kusu limixin me Judaia la limixin kopmen di me Judaia la limixin nunu di noxo sak kikixin at lununu atdi.
1CO 10:33 Minak lok levempanga i ngan nia ak lox i. A lok tong pen i do ana lox amomo limixin axap at levempanga nenia ak lox i. Nia xopmen ana lolos kusu ti lok lempanga ria, ketla a doma mumu loklok tooro ri limixin axap kusu dinaba lok kaka lorooro avolo.
1CO 11:1 Mina mumu asu loklok tarak, kerekngan nia a mumu asu loklok at ne Karisito.
1CO 11:2 Nenia a emi asu minimi mila mi doxoma amisix ia la mi mumu asu mo levelinga, agara anasa vam nimi min.
1CO 11:3 Ketla a vara i do minaklen avukar i do ne Karisito neni i nemen mavana at lavatlok axap, la latlok neni i nemen mavana at latkin teren. La ne Moroa neni i nemen mavana at ne Karisito.
1CO 11:4 Kuren la latlok do i ngising kopla i tong asu levelinga at ne Moroa la i kua pe lavatlak teren, neni xopmen na lok ngangao at ne Iesu Karisito.
1CO 11:5 La nege tatkin do i ngising kopla i tong asu levelinga at ne Moroa la kopmen na xua pe lavatlak teren, neni xopmen na lok ngangao at latlok teren. I lok ngan mun latkin in gan pes axap levengkabinim at lavatlak teren.
1CO 11:6 Mo dola tatkin kopmen na xua pe lavatlak teren, i lox avukat do neni na sep korop atmut lavatkabinim teren. Ketla ni lavanga loklok mamangan do tatkin na gan kepe levengkabinim at lavatlak teren kopla na sep korop lavatkabinim teren. Kuren la neni na kua pe amisik lavatlak teren to at lotu.
1CO 11:7 Ixo epovo do latlok na xua pe lavatlak teren, mila neni i lox asuusu lampoovo mi lisisixam at ne Moroa la kerepmo ni i emi asu mi ne Moroa. Ketla latkin na xua pe lavatlak teren at lotu mila neni i lox asuusu lampoovo at loklok ngangao ren ti latlok teren.
1CO 11:8 Na i ruturun mila ne Moroa goxo rudum li latlok mi loxosi at latkin, ketla ne Moroa ga rudum li latkin mi loxosi at latlok.
1CO 11:9 La ne Moroa goxo rudum li latlok ti lok tooro latkin teren, ketla ne Moroa ga rudum li latkin ti lok tooro latlok teren.
1CO 11:10 Kuren la latkin na kua pe lavatlak teren. I ngan ta loklok katling ti latlok teren, i silok tin. Ni na lox i xuren mila lubung angelo dinaba ven i do latkin i lok ngangao at latlok teren.
1CO 11:11 At lixitkis etangas atdik eburu mi Leeme Silok atdik, i lox avukat do latlok na nunu saga at latkin teren, la latkin na nunu saga at latlok teren.
1CO 11:12 Mina lox i xuren mila ne Moroa ga rudum li latkin mi loxosi at latlok la lavakin di pisik lavatlok. Ketla levempanga axap ga ravasu at lodoxoma at ne Moroa.
1CO 11:13 Nemi xa mina ila mumu i na do kereva, ik mokso ri tatkin do na sing ti ne Moroa at lemeren limixin at lotu la kopmen na xua pe lavatlak teren? Kopmen.
1CO 11:14 Leretere atdik i tong i do latlok do i ruuna lavatkabinim silok, mo lavatkabinim silok teren i sat ka lainmangan tin.
1CO 11:15 Ketla lavatkabinim silok at latkin ni lampeneves ti limixin. Ne Moroa axa ga raba i mi lavatkabinim silok kusu ti xua pe lavatlak teren.
1CO 11:16 Ketla do tara i vara i do na etep mi na levelinga rak, a tong i do kopmen teretere vetpes bok ba go i nemen mumu na loklok ti kua vatlak to xeneng at lotu, ik lok kantubu atnema luvuttadi vavang kopla limixin at lotu at ne Moroa.
1CO 11:17 Mumu na levenanasa, nia xopmen ana emi asu minimi, atla levempotpot buru atnimi ri lotu xopmen na lox asu tevempanga nunuan, i lox asuusu mene levempanga i lok kakapmek.
1CO 11:18 Lavanga avot i lok keretna. Nia aga ronga i do lixitkis epeseves mo ik lok kantubu at levempotpot buru atnimi. La a lok do nai i ruturun.
1CO 11:19 Lixitkis epeseves ik lok kantubu atnimi, la kerepmo i lox asuusu i do lentaba mene atnimi di mumu asu ruturun ne Moroa.
1CO 11:20 Do mit pot buru ap mo levempotpot buru atnimi, xusu ti anan leluxa at Leeme Silok, nemi xopmen mina mumu asu loklok at nom leluxa.
1CO 11:21 Legetgesara xa mo i anan avot ta, la kopmen dina ngangais be ri lentaba xopmen tevempanga anan atnedi, la nedi dit pot la dirak toxo mila leveluxa ira xap pam. La lentaba mo dira an mais la dira inin tangtangku nga. I lok kapmek tinotno.
1CO 11:22 Kereva, kopmen taraogu atnimi getgesara ri anan la mina inin e? Nom loklok i lox asuusu i do mi lox abulubun lotu at ne Moroa la mira lox amangan bok limixin at lotu mo xopmen tempanga anan atdi. La kereva levelinga rak mumu i na? Mi nua i do nia anaba emi asu minimi? Kopmen tinotno.
1CO 11:23 Na levenanasa Leeme Silok ga raba ia min, nia aga raba avolo vam nimi min. Ap mo laxanimin diga ranga alis kaka Leeme Silok ne Iesu ren, neni ga lok ka loxongkide.
1CO 11:24 La ni ga tong orong ti ne Moroa, ni ga sebex i la ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Labantuxu rak na, a raba i rinimi. Minak lox amisix i na xusu ti doxoma ia.”
1CO 11:25 Ap mo mun langas neni ga lok kaka lakap vaen melemu at laanan, la ni ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Anaa lakap vaen ni lekabus maxat at ne Moroa ga lox amuar i mi lada rak eburu minimi. Mina lox amisix i na xusu ti doxoma ia, mo do mina in i.”
1CO 11:26 Lavasuun at na xeretna, dola mina anan at na lakde la mina inin at nai lakap vaen, mi lok katling i do Leeme Silok ga uu nop loklok atdik. La ata mumu asu na loklok se neni nabamlong.
1CO 11:27 Do nege i anan at lakde kopla i inin at lakap at Leeme Silok la ixo lox i mi loklok ngangao, neni i lok pam laxapmek ti labantuxu mi lada at Leeme Silok.
1CO 11:28 Kuren la nemi getgesara mina ila mu avot be lorooro atnimi. Do mira leeng basinge vam laxakapmek atnimi, i epovo ba mina anan at lakde la mina inin ba at nom lakap.
1CO 11:29 Do tara xopmen na ven kibis lavasuun at lakde mi lakap, neni ira sok ka vam loxot tin do neni i anan la i inin at nom leluxa at Leeme Silok.
1CO 11:30 Nom mene i lavasuun teren la buaang atnemi dik meres la labantuxu atdi i molo, la lentaba dira remet.
1CO 11:31 Ketla ne Moroa noxo lox asongot dik kerepmo, do nedik axa ata ila mumu avot be luruptuvuk atnedik la melemu ba ata anan ba at leluxa at Leeme Silok.
1CO 11:32 Ketla ne Moroa ip sev amarat dik kerepmo, kusu nedik ta noxo seeve eburu minedi limixin at na lavatbung menemen dixo nunu at Leeme Silok.
1CO 11:33 Kuren la, luvutnetak mi luvurinuk, a tong i rinimi xeretna. Dola mina vot buru kusu mina anan at leluxa at Leeme Silok, mina ngais ka be nedi kovisi dina rupot.
1CO 11:34 La do tara i roxo, neni na anan avot be ro at loogu ren, la kerepmo mi noxo ekip tangarang mi lebelemamao at ne Moroa. La ti mo levelinga vetpes bok miga sue ia mumu i, ana vaase bok ba nimi min do nia ana vot pasa nimi.
1CO 12:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Ana anasa nimi mi leventamtaba boro at Loroonan Kaala, xusu mina xasep teren.
1CO 12:2 Mikleklen i do ganoxa miga nemen ngan lavamolon kopmen tununu atdi. Lempatpoovo moroa gam gomgonga rinimi la ga sasar asoogong nimi.
1CO 12:3 Kuren la mina ila mumu loklok at limixin do di nunu ruturun kopla xopmen. Kuren la mina xasep do mo laradi, Loroonan Kaala at ne Moroa i suxuna i, kopmen noxo tong i do “Lasaxaek naba mu ne Iesu!” Ketla laradi do Loroonan Kaala at ne Moroa na suxuna i, neni xusuk mun i epovo na tong i do “Iesu, neni Leeme Silok.”
1CO 12:4 Buaang laxantamtaba at Loroonan Kaala, ketla na axav i leventamtaba i laala mun boro at Legeso Roonan Kaala im taba i.
1CO 12:5 Buaang leventaangas ti lok tooro lugugu at ne Moroa, ketla nedik axap ta gugu ri legesa Eme Silok.
1CO 12:6 Buaang leventaangas axap ti lok lugugu at ne Moroa, ketla legesa Moroa mun im taba levelolos ti limixin axap ti lok leven gugu ren.
1CO 12:7 Moroa im taba legetgesa radi mi leventamtaba at Loroonan Kaala kusu tin ti lok tooro limixin axap di nunu.
1CO 12:8 Loroonan Kaala i lox epovo i xusu na raba laradi mi laramtaba ri tong asu Lagale Lavavang. La ti lara vetpes na mun legeso Roonan Kaala i raba i mi laramtaba ri tong axasep levelinga at ne Moroa.
1CO 12:9 La ti lara manga na Loroonan Kaala mun i raba i mi lununu i lolos aleng. La ti lara manga i raba i mi lolos kusu ti lox avukat limixin mekmeres.
1CO 12:10 La Loroonan Kaala i raba lara mi lolos ti lok levempanga sangsangu. La ti lara vetpes manga i raba i mi laramtaba ri paase ali. La ti lara manga laramtaba xusu na ila leventamtaba dola i laa meva, boro at Loroonan Kaala xopla xopmen. La ti lara manga Loroonan Kaala i raba i mi laramtaba ri paase mi levempapaase vetpes. La ti lara i raba i mi laramtaba xusu tik soxomus lavasuun ap mo levempapaase vetpes.
1CO 12:11 Ketla neni mun legeso Roonan Kaala ik lox i na. La im taba leventamtaba ri legetgesa radi ngan Loroonan Kaala i vara i.
1CO 12:12 Labantuxu at laradi i ruuna buaang laxangkot. Ketla neni mun legesa bantuxu mi levengkot axap ik lok teren. Karisito ik lok mun kuren.
1CO 12:13 Nedik axap limixin, ne Moroa gara suxuna vam dik mi mo legeso Roonan Kaala ren, kuren mun la nedik at legesa bantuxu. Mila nedik axap ataga lok ka vam legeso Roonan Kaala ne Moroa ga raba nedik min. Keke i do buaang atnedik limixin, la nedik at levengkot petpes, lentaba at leme Judaia, la lentaba xopmen di me Judaia, la lentaba nedi levenasaxaruki, la lentaba nedi luvuttadi kopmen di lavasaxaruki.
1CO 12:14 Kopmen tegesoxot mene xeneng at labantuxu, ketla buaang levengkot teren.
1CO 12:15 Mo luxangkedek i nemen ngan axa luxot at labantuxu. Ixo epovo do luxangkedek na lok, “Nema xopmen lukngen, la kerepmo nema xopmen at labantuxu.”
1CO 12:16 La lubaalung naba nemen ngan axa luxot at labantuxu. Ixo epovo do duna lok, “Nema xopmen luxatli, kuren la nema xopmen lenep at labantuxu.”
1CO 12:17 Dola labantuxu axap ni luxatli, ni naba ronga levelinga xereva? La do ni mun lubaalung, neni naba sumak kereva?
1CO 12:18 Ketla ne Moroa goxo lok labantuxu atdik kuren. Moroa ga lok li levengkot axap at labantuxu atdik kerekngan lavavara ren kusu naba lok kuren.
1CO 12:19 Mo do levengkot axap at labantuxu ni legesoxot mun, kopmen bok ba tabantuxu.
1CO 12:20 Ketla i ngan ta i do buaang levengkot ik lok at labantuxu, ketla nedi at legesa bantuxu mun.
1CO 12:21 Kuren la luxatli du noxo tong i ri lukngen do, “Maxok pakes tinumu!” La lavatlak noxo tong i ri luxangkedek do, “Axok pakes tinumu!”
1CO 12:22 Ketla ti levengkot at labantuxu, kopmen tugugu silok atdi, nedi di lok tooro aleng.
1CO 12:23 La ti mo levengkot at labantuxu atdik, ixo lox avukat do limixin dina ven i, dik di etara pe nunuan tinotno i. La ri levengkot bok at labantuxu atdik ixo lox avukat do dik ata paase mumu i, nedik di ke xepe i.
1CO 12:24 Ketla ti levengkot at labantuxu atdik i lox avukat, kerekngan lemeren dik, nedik dixo etara pe i. Moroa axa ga rudum li axap levengkot at labantuxu atdik kerepmo, kusu limixin dina lok ngangao ap mo levengkot at labantuxu limixin di lox abulubun i.
1CO 12:25 Kuren la kopmen tekarakat nak lok at labantuxu, ketla levengkot axap di elok tooro ela.
1CO 12:26 Mo do toxot at labantuxu na songot, nedi bok lentaba levengkot petpes at labantuxu diba songot eburu min. Mo do tenep at labantuxu na ruuna ka lomomo, mo bok levengkot petpes diba lok momo eburu min.
1CO 12:27 La kerepmo nemi axap mi lok ngan labantuxu at ne Karisito, la nemi getgesara mi lok ngan levengkot ap mo labantuxu ren.
1CO 12:28 Keneng at lotu Moroa gara soxolik ka vam limixin ti lok leven gugu. Neni ga lok katling ka luvuttadi vavang ngan neni lugugu avot la i silok ti lentaba vetpes, la lara mumu ren luvuttadi vapaase ali. La lara mumu luvuttadi ri anasa limixin mi levelinga at ne Moroa. La lara mumu manga ren nedi di lok levempanga sangsangu. Lara melemu manga nedi ne Moroa ga raba di mi lolos kusu ti lox avukat limixin mekmeres. Lentaba ri lok tooro limixin, lentaba ri gomgonga di la lara mumu rinotno lentaba ri paase mi levempapaase vetpes.
1CO 12:29 Kopmen nedi axap luvuttadi vavang, kopla luvuttadi vapaase ali, kopla luvuttadi loklox ase. Kopmen nedi axap di ruuna lolos kusu ti lok levempanga sangsangu,
1CO 12:30 kopla ri lox avukat levenanmeres, kopla ri paase mi levempapaase vetpes, kopla ri soxomus lavasuun at levempapaase vetpes.
1CO 12:31 Ketla lebelen nimi na ngaongao aleng kusu mina ruuna ka mo leventamtaba i silok aleng. Lara lavanga i lox avukat tinotno ri na leventamtaba, i lok keretna.
1CO 13:1 I epovo do ana paase mi levempapaase axap limixin di paase min at na lavatbung menemen kopok, la ana paase bok mi levempapaase at lubung angelo. Ketla mo do axo ruuna labalamu, levempapaase rak naba lok ngan mun lanteng at laxavu mi lanteng at lagaamit kopmen tavasuun teren.
1CO 13:2 La do a ruuna laramtaba at ne Moroa xusu ti vavang ali, la anaklen pipis levempanga axap, la anaklen avukat bok levendoxoma alipe at ne Moroa. La lununu rak saparap ne Moroa i lolos aleng la a epovo xusu ana riki pes levempatkaana. Ketla mo do kopmen tabalamu na nemen tarak, nenia mun lavanga gamasa.
1CO 13:3 La do ana raba xepe axap levempanga rak kusu ti lok tooro limixin banbalo, la ana siam kepe mi labantuxu rak kusu dina xotos i ro at laxao, ketla kopmen tabalamu na nemen tarak, nom axav i, noxo lok tooro ia.
1CO 13:4 Laradi balamu ik lok mulus mene, la ik lok tooro luvutneton. Neni xopmen na ngaongao ri lempanga at lentaba vetpes la kopmen nap kip aurut laasen axa ren.
1CO 13:5 Laradi balamu i ruuna luruptuvuk nunuan la kopmen nak morong, la kopmen nak musak soso, la kopmen na doxoma amisik laxakapmek lara vetpes i lox i rin.
1CO 13:6 Laradi balamu xopmen nak lok momo at laxakapmek limixin dik lox i, ketla ik lok momo at lununuan limixin dik lox i.
1CO 13:7 Laradi balamu xopmen na porang laxakapmek lara vetpes ik lox i rin, la i nunua i do limixin dinaba lok lununuan la i doxoma aie xepe levenmumuat it pot saparav i.
1CO 13:8 Anai leventamtaba at Loroonan Kaala, laramtaba ri paase ali, la laramtaba ri paase mi levempapaase vetpes, la laramtaba ri tong asu levelinga at ne Moroa. Di axap na lavantun di noxo nemen abao la dina sonao manga. Ketla labalamu naba nemen amisik la kopmen taxavaxap teren.
1CO 13:9 Leventamtaba atdik boro at Loroonan Kaala i raba dik min, i ngan laramtaba ri tong asu levelinga at ne Moroa la laramtaba ri paase ali, nedik taxoklen avukat lugugu ren.
1CO 13:10 Ketla melemu Laradi Manmanton nabamlong la mo leventamtaba kopmen ataklen avukar i, naba xap asonao.
1CO 13:11 Ga lamdak kakalix ia, levempapaase rak mi lusumsuma rak la lodoxoma rak ga lok ngan mun at lamdak lixilik. Ketla nanga ara vee radi, ara lok kepe axap pam loklok at laxamdak lixilik.
1CO 13:12 La nanga nedik kopmen ata xasep at levempanga nunuan ne Moroa i lox i ridik, i ngan laradi i reven lemeren at liriong kopmen na xasep. Ketla melemu at lomlong at ne Iesu Karisito, dik taba epen etang mi ne Moroa. Nanga lakleklen atdik mumu ne Moroa i lixilik mene, ketla melemu tanabaklen axav i, kerekngan ne Moroa ikleklen axap dik.
1CO 13:13 Kuren la anaa lavantun levempanga naba nemen amisik, lununu saparap ne Moroa, lodoxoma voovo ti lomlong at ne Karisito, la labalamu. La lara i silok aleng at nai lavantun, ni labalamu.
1CO 14:1 Mina lolos kusu lorooro atnimi na mumu asu loklok at labalamu. La lebelen nimi na ngaongao xusu mina lok kaka leventamtaba at Loroonan Kaala. Ketla mo laramtaba ri paase asu levelinga at ne Moroa, mina lolos ti lok ka i.
1CO 14:2 Lara do i paase mi levempapaase vetpes, neni xopmen na paase ri limixin, ketla i paase ri ne Moroa, la kopmen tara na xasep nunuan at levempapaase neni i paase min. Neni i ngan ta do i paase mi levelinga lipe boro at loroonan teren la levempapaase ren ixo xasep at levendoxoma at limixin.
1CO 14:3 Ketla mo laradi i paase asu levelinga at ne Moroa, ni i paase ri limixin, la kerepmo bok i lok tooro di, la i lox alolos di, la i lox aulis levendoxoma atdi.
1CO 14:4 Laradi i paase mi levempapaase vetpes, neni i lok tooro xusuk mene i. Ketla lara i paase asu levelinga at ne Moroa, ni i lok tooro limixin axap kusu lununu atdi naba lolos.
1CO 14:5 I lox avukat do nemi axap mina paase mi levempapaase vetpes, ketla lavanga i silok ti na. A vara i do nemi axap mina lok ka laramtaba ri paase asu levelinga at ne Moroa. Laradi do i paase asu levelinga at ne Moroa, mo levelinga ren i mumuat aleng ti lara i paase mi levempapaase vetpes, la mo levelinga ren i epovo na xasep ti limixin. Ketla i lox avukat mene do tara go i nemen la i ruuna bok laramtaba boro at Loroonan Kaala xusu ti soxomus avukat lavasuun ap mo levempapaase vetpes, kusu na lok tooro limixin at lotu.
1CO 14:6 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk, do nenia ana vot pasa nimi la ana paase rinimi mi levempapaase vetpes, mo lavapaase rak naba lok tooro nimi xereva? Kopmen tinotno. Ketla do ana tong asu levelinga boro at ne Moroa rinimi kopla ana raba nemi mi tavapaase axasep at Lovoang Kaala, kopla ana vavang tinimi mi levempapaase ali, kopla ana anasa nimi, nom i naba lok tooro aleng nimi.
1CO 14:7 Lavapaase poovo mumu i na, i lok keretna. Mina doxoma mumu be levempanga rengteng i ngan laxaatu dit mas i la loxontaaleng dip sev i. Do laradi xopmen nat mas avukat laxaatu, ataba ronga xibis mo loxompixan kereva? La do lara ip sep loxontaaleng, la kopmen nap sep avukar i, ataba ronga xibis mo loxompixan kereva?
1CO 14:8 La mo do laradi it mas luru ri leesep la kopmen na mas aonon avukat lerengteng teren, limixin esep di noxo gagas avukat ti leesep.
1CO 14:9 La i lok mun kuren tinimi. Do mina tong asu levelinga at ne Moroa mi levempapaase vetpes, kopmen tara naba xasep nunuan teren. Levelinga atnimi naba ngan lamamas gamasa.
1CO 14:10 Buaang laxampapaase axap at na lavatbung menemen, la na levempapaase axap, levempasuun mo ren i nemen.
1CO 14:11 Ketla mo do nia xopmen anaklen lavapaase lara i vaase asu i, mo laradi i paase na levelinga, naba lok ngan laradi xadiong tia la nenia bok aba lok ngan laradi xadiong tin.
1CO 14:12 La i lok bok kuren tinimi. Nia aklen i do nemi mi vara aleng i xusu mina ruuna ka leventamtaba at Loroonan Kaala. Kuren la mina lolos kusu mina lok kaka leventamtaba i epovo xusu ti su auru lotu.
1CO 14:13 Ni lavasuun teren la do laradi i paase mi levempapaase vetpes, neni na sing bok ne Moroa ri laramtaba xusu ti soxomus avukat lavasuun ap mo levempapaase vetpes.
1CO 14:14 Dola nia ana sing mi levempapaase vetpes, mo levelinga i ravasu at loroonan tarak, ketla mo levelinga xopmen na xasep at lodoxoma rak.
1CO 14:15 Kuren la nia aba lok ba lavanga salai? Do nenia a sing saparap ne Moroa, a vara i xusu lisingising tarak na ravasu at loroonan tarak la naba ravasu bok at lodoxoma rak. La a vara box i xusu mo levengkompixan abak pixan i, naba ravasu at loroonan la at lodoxoma bok tarak.
1CO 14:16 Do mina emi asu mi ne Moroa mi levempapaase vetpes boro xeneng at loroonan kusuk mun atnimi, la do taradi go xopmen na lotu i nemen eburu minimi ap mo lixitkis buru, la neni ixo xasep at levempanga salai mo mi paase asu i. La ni naba tong i do “I ruturun!” kereva, do mina lox axap lisingising loklox avukat atnimi?
1CO 14:17 Keke i do lisingising loklox avukat atnimi ri ne Moroa mo i lox avukat, ketla nom lisingising atnimi xopmen noxo lok tooro mo laradi vetpes.
1CO 14:18 Nenia a tong avukat ti ne Moroa mila a paase aleng mi levempapaase vetpes, la nemi kopmen.
1CO 14:19 Ketla to at levempotpot buru at limixin keneng at lotu, i lox avukat do ana tong mene tavalimo tengkolinga i xasep kusu ti lox ase limixin. Ixo lox avukat do ana paase mi taxalinga solo at levempapaase vetpes la kopmen na lok tooro limixin.
1CO 14:20 Luvutnetak mi luvurinuk, nemen levendoxoma atnemi na lok ngan loklok at laxamdak lixilik, ketla mina ke xepe laxakapmek kerekngan laxamdak lixilik. La mina doma mumu avukat na leventamtaba ngan limixin mukun.
1CO 14:21 Keneng at Laulis Linga i lok keretna, “Moroa ga lok, ‘Nia anaba paase ridi na limixin tarak mi levempapaase vetpes at limixin kadiong, la anaba paase ridi mi levelinga at limixin kadiong, ketla di noxo ronga res tarak.’”
1CO 14:22 Kuren la laramtaba ri paase mi levempapaase vetpes ni i lox asuvos ne Moroa ridi limixin kopmen dina nunu la kopmen tidi limixin di nunu. La laramtaba ri tong asu levelinga at ne Moroa i nemen ti limixin teren, la kopmen tidi limixin kopmen dina nunu.
1CO 14:23 Mo do limixin lotu axap dina vot buru la nedi axap dina ruka i do dina paase mi levempapaase vetpes la do tentaba tuvuttadi gamasa go kopla tuvuttadi xopmen dina nunu, dina vubeles, nedi diba nua i do nemi mo mi baulang.
1CO 14:24 Ketla mo do mina paase mi levelinga at ne Moroa la do luvuttadi gamasa xopla tuvuttadi kopmen dina nunu, dina vubeles ukeneng, nedi dinaba ronga xibis mo levelinga nedi di ronga i. La mo levelinga nedi di ronga i, naba vuk gili lodoxoma atdi,
1CO 14:25 la dinaba ven kibis levempanga xakapmek i nemen keneng at lorooro atnedi. At na mun i loklok dinaba xis tiktikbu la dina lok ngangao ri lotu saparap ne Moroa. La dina tong asu i do, “I ruturun tinotno, Moroa i nemen eburu minimi.”
1CO 14:26 Luvutnetak mi luvurinuk. Ti lox axap na levelinga rak a vara i xusu ana tong axasep nimi keretna. Do minat pot buru ri lotu, lara na ruuna loxompixan. Lara ri loklox ase mi levelinga at ne Moroa. La lara mi levelinga loklox axasep boro at ne Moroa, la lara ri levempapaase vetpes, la lara ri soxomus mo levempapaase vetpes. Na levempanga axap mina lox i xusu ti lox alolos limixin at lotu.
1CO 14:27 Do tentaba di lok do dina vaase mi levempapaase vetpes, nemen dita epaase at legeso xonaleng, ketla dina epangan asu. I lox avukat do tegepura xopla tavantun mene dina vaase. La tara vetpes bok naba ba gili mo levempapaase vetpes.
1CO 14:28 Ketla do xopmen tara go i nemen kusu ti soxomus lavasuun ap mo levelinga, i lox avukat do, mo laradi i paase mi levempapaase vetpes, nat kis atnaasan la ni na emaangun pilo mene mi ne Moroa.
1CO 14:29 Legepura xopla lavantun mo dira gagas pam kusu dina vaase asu levelinga at ne Moroa, la lentaba vetpes dinat kis atnaasan la dina ila mumu mo levelinga do ni levelinga ruturun pam at ne Moroa xopla xopmen.
1CO 14:30 Ketla do tara go it kis ap mo lixitkis buru i lok ka tevelinga boro at ne Moroa, mo lara i paase, neni na vamngus be.
1CO 14:31 Ixo epovo do nemi axap mina vaase asu levelinga at ne Moroa at legeso xonaleng. Mina epangan asu xusu nemi axap mina elox ase la mina elok tooro ela.
1CO 14:32 La nedi di ruuna laramtaba ri paase asu levelinga at ne Moroa dina lok tatao avukar i,
1CO 14:33 la kerepmo lotu atnimi nabak sixit nunuan. Mina lox i xuren mila ne Moroa ga xuruse kaka dik kopmen do rik lox angtang gamasa. Ketla ni ga xuruse kaka dik kusu lotu atdik nabak sixit nunuan, atla neni ne Moroa at limila. To at laraogu lotu at limixin at ne Moroa,
1CO 14:34 lavakin dinat kis pilo ro xeneng at levempotpot buru at lotu. Kopmen nak mokso ridi do dina paase. La di noxo gomgonga, kerekngan Laulis Linga at ne Moses i tong i.
1CO 14:35 Mo do lavakin di vara i xusu dinaklen ka tavanga, i lox avukat do dina sue be lavatlok atdi min to at laraogu atdi. Lavanga mamangan aleng do latkin na vaase kaxat to xeneng at lovotpot buru at lotu.
1CO 14:36 Kereva, levelinga at ne Moroa ga vas kaxat medom atnimi? Kopmen. Kereva, nemi xusuk miga lok kaka levelinga at ne Moroa? Kopmen.
1CO 14:37 Mo do tara i doxoma i do neni laradi vavang at ne Moroa xopla i ruuna laramtaba at Loroonan Kaala, neni na ven kisiv i do na levelinga rak nia a malagan i, ni levelinga lolos at Leeme Silok.
1CO 14:38 Ketla do xopmen dina ven kisiv i do na levelinga rak boro at ne Moroa, nemen mita ronga res at levelinga ren.
1CO 14:39 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk, lebelen nimi na ngaongao xusu mina paase asu levelinga at ne Moroa, ketla nemen mita rupe tara i ruuna laramtaba xusu ti paase mi levempapaase vetpes.
1CO 14:40 Ketla levempanga axap minak lox i mi lomokmokso xusu lotu nak sixit nunuan.
1CO 15:1 Luvutnetak mi luvurinuk. A vara i do mina doma amlong ti nom Lagale Lavavang, nenia aga vavang min tinimi. Miga siam ka i la lununu atnimi ga ru alolos teren.
1CO 15:2 Mo do lununu atnimi natmatkun teren, minaba lok ka lorooro ren. Ket do kopmen mina nunu at levelinga xerekngan nia aga vavang min, lununu atnimi naba lok ngan lavanga gamasa.
1CO 15:3 Nia aga raba nemi mi levelinga nia aga lok kaka i boro at ne Karisito. Mo levelinga ga lok keretna. Karisito ga uu xorop ti loklok kakapmek atdik ngan Lovoang Kaala i tong i.
1CO 15:4 La digak mir i, la at laaleng sepsev avantun ni ga roo xat amlong manga, kerekngan Lovoang Kaala i tong i.
1CO 15:5 La ni ga ru asuvos ti ne Pita la melemu rinedi lasangaun mi legepura luvuttadi vavang.
1CO 15:6 La melemu bok neni ga ru asuvos tinedi lavalimo sangaun kobot (500) mi lenep mixin diga nunu ren. Lentaba atdi digara met pam ketla buaang atnedi move di rooro.
1CO 15:7 La melemu neni ga ru asuvos ti ne Jems la tinedi bok luvuttadi vavang axap.
1CO 15:8 Melemu rinotno ni ga vor asuvos ba ria ngan ta laxadede nenen i visik kubun i.
1CO 15:9 La nenia a lok ngan laradi mumupit maxopok atnedi luvuttadi vavang. Kopmen ana epovo xusu limixin dina tong ia do laradi vavang, mila nia agap sev asongot limixin nunu at ne Moroa.
1CO 15:10 Ketla ne Moroa ga lox asuusu langsangan letaba nabalamu ren tia la ni ga lox amaxar ia, i ngan ta laradi vavang. La maxeneng at na letaba nabalamu ni ga raba ia min, laxampanga nunuan gara ravasu at lorooro rak, i ngan aga gugu lolos tinotno rinedi lentaba luvuttadi vavang. Ketla xopmen lolos tarak na nia aga gugu min, ketla letaba nabalamu at ne Moroa mo ga lox ia xusu a epovo ana gugu lolos.
1CO 15:11 Kuren la kopmen na lok petpes, dola nia aga vavang kopla luvuttadi vavang diga vavang tinimi. Nema axap maga vavang mene mi legesa vavang la na Lagale Lavavang pam nemi miga siam kaka i.
1CO 15:12 Lagale Lavavang maga vavang min tinimi dola, Moroa gara lox arooro xat amlong pam ne Karisito ri lorooro. Kuren la kopmen na ruturun i ngan ta i mo lentaba atnimi di tong i do limixin digara met pam, di noxo roo xat amlong.
1CO 15:13 Mo do i ruturun do limixin di met la di noxo xatu kaxat amlong ti lorooro, i ven ngan tai do ne Moroa goxo lox arooro amlong ne Karisito.
1CO 15:14 La mo do ne Karisito goxo roo xat amlong at lanmet, kopmen tavasuun tinotno ren kusu mana vavang tinimi la lununu bok atnimi ba lok ngan lavanga gamasa.
1CO 15:15 La mavana at nai, i ven ngan ta i do maga xarang taba ne Moroa do neni ga lox arooro amlong ne Karisito basinge lanmet. Mila do i ruturun do limixin diga met pam di noxo roo xat amlong ti lorooro, i lox asuusu i do ne Moroa bok goxo lox arooro xat amlong ne Karisito.
1CO 15:16 Do xopmen taxakatu kaxat amlong, ne Karisito bok kopmen gi toxo roo amlong.
1CO 15:17 La do ne Karisito xopmen goxo roo amlong, lununu atnimi keneng at ne Karisito xopmen na ruturun. La laxakapmek atnimi move ik lok, ne Moroa xovisi na doxoma xepe i.
1CO 15:18 La tinedi bok diga met mi lununu atnedi at ne Karisito, nedi bok diba seeve, do laxakatu amlong at ne Karisito xopmen na ruturun.
1CO 15:19 La mo do lodoxoma voovo atdik ti ne Karisito at na mun lorooro la kopmen ti lorooro melemu, i epovo do limixin dina lox asuusu langsangan lebelen tuntun tinedik.
1CO 15:20 Ketla at na levenaleng, na levelinga i ruturun tinotno, Karisito gara roo xat amlong pam at lanmet ngan livipisik avot tinedi dinaba roo xat amlong. La kerepmo maklen tinotno i do mo limixin nunu diga met pam, dinaba roo xat amlong bok.
1CO 15:21 Lanmet ga vot ti nai lavatbung menemen mumu mene legesa radi. Kuren la lorooro xat amlong bok atnedi digara met pam i vasuun mun at ne Karisito,
1CO 15:22 mila keneng mun at laxakapmek at ne Adam ga raba avolo dik min. Kuren la lanmet ga vubeles mu limixin axap. La keneng at lixitkis esogo atdik mi ne Karisito, limixin axap di nunu, do dina met, dinaba roo xat amlong.
1CO 15:23 Ketla nedi getgesara dinaba roo xat amlong at levengkonaleng axa atdi. Avot tinotno ne Karisito ga xatu kaxat amlong, la at laaleng neni namlong ude xopok, nedi ba mo limixin digara met pam mi lununu atdi xeneng at ne Karisito, dinaba roo xat amlong.
1CO 15:24 La melemu ba, laxavaxap at na lavatbung menemen naba vot. Karisito naba ruuna lolos mavana at levelolos atnedi luvuttadi amgomgo, labaroonan kapmek, la lavaeme silok axap diga sok tixirixes ne Moroa. La neni naba raba avolo ba Linintoo ren ti ne Moroa ne temen.
1CO 15:25 Karisito naba nemen ngan Lamgomgo se ne Moroa naba sev asi axap nedi dit kis munepen min la na lok li di maxopok at luxangkedek at ne Karisito.
1CO 15:26 Moroa naba lok kepe be nedi axap la melemu ni na lok kepe axap ba lanmet.
1CO 15:27 I ngan Lovoang Kaala i tong i do, “Moroa ga lok katling di xusu dinam gomgonga levempanga axap neni ga rudum li i.” Kopmen na ruturun do ne Moroa i nemen maxopok at ne Karisito, ketla ne Moroa ga lok li levempanga axap maxopok at ne Karisito. Na i xasep tinotno.
1CO 15:28 Do levempanga axap ne Moroa na lok li i maxopok at loklok tatao at ne Karisito, melemu ne Karisito, nitna naba lok li i maxopok at ne Moroa. Karisito ga lok li levempanga axap maxopok teren la ne Moroa nabak lok tatao axap mavana atdi.
1CO 15:29 Dola xopmen taxakatu kaxat amlong, kopmen tavasuun teren kusu nemi mik lok ka lesep susu ridi limixin digara met pam. Do labarongan di noxo roo xat amlong, na loklok atnimi noxo lok tooro di.
1CO 15:30 La kereva ba nema. Do xopmen taxakatu kaxat amlong, tila ba nema ma nemen keneng at losongsongot mumu lugugu at ne Moroa at levenaleng axap?
1CO 15:31 Luvutnetak mi luvurinuk. At levenaleng axap nia a vekip tangarang mi limixin dik lok do dinap sev amer ia. La a lok momo rinotno atla nemi mi nunu saparap ne Iesu Karisito, Leeme Silok atnedik. La na lomomo i sok lodoxoma rak kusu ana tong asu i na levelinga rinemi.
1CO 15:32 La do xopmen taxakatu kaxat amlong, kopmen tavasuun teren do agara esep eburu vam mi levempanga esep mi lavanuet kangkedek atdi ro Epesas. La do labarongan di noxo roo xat amlong, nenia aba ke xepe lugugu at ne Moroa la aba mumu asu loklok di tong i xeretna, “Ata anan la ata inin mila dik ataba met soso mun.”
1CO 15:33 Mina lok tatao nimi xusu tara noxo sar asoogong nimi ri laxakapmek kerepmo. La mina xasep do limixin kakapmek diba lok kapmek luruptuvuk nunuan atnimi.
1CO 15:34 Minamlong ti levendoxoma nunuan atnimi la mina xap basinge leveloklok kakapmek atnimi, mila lentaba atnimi xopmen dina xasep nunuan at loklok at ne Moroa. A vaase i na xusu minaba mangan.
1CO 15:35 Ketla tentaba diba sue, “Labarongan dinaba roo xat ti lorooro xereva? Labantuxu salai dinaba ruuna xaka i?”
1CO 15:36 Nemi laxampanga rangtangku. Do tara itlo liit panga ro at laxangka, noxo suu xat soso do xovisi na mang.
1CO 15:37 La lavanga utlo li i at laxangka, ni liit panga gamasa mene nga, at lavatpiao, kopla tevempanga vetpes. Kopmen unatlo axap nom luuna xusu naba suu xat.
1CO 15:38 La ne Moroa xa ik lok katling mo liit kusu na suu ngan lodoxoma ren ti mo liit panga. La neni xa ik lox asuusu mo liit naba suu ngan luuna axa ap mo liit.
1CO 15:39 Labantuxu at levempanga axap di rooro xopmen dina epovo. Laradi i ruuna labantuxu vetpes, la levempanga mi lavanuet kangkedek i lok petpes la ti lavapixa i lok petpes la ti lenmat i lok petpes.
1CO 15:40 La levempanga di nemen to vana at laxalibet, di lok petpes ti levempanga mede xopok. Levereven ap mo levempanga boro vana at laxalibet i lok petpes ti levereven at levempanga at na lavatkangka.
1CO 15:41 Levereven at laxangking i lok petpes, la lagaaling levereven petpes teren, larapenti levereven petpes la kantubu at nom larapenti, lentaba i lok petpes bok.
1CO 15:42 Naba lok mun kuren do nedi digara met pam, dina roo xat amlong ti lorooro. Do dik mit lorongan, neni i mau. Do i roo xat, neni xopmen na mau bok ba.
1CO 15:43 Do dik mir i, neni i ven kapmek. La do neni i roo xat, neni naba ven avukat tinotno la na lolos.
1CO 15:44 Do dik mir i, neni labantuxu mene. La do na roo xat, ni labantuxu maxat boro at Loroonan Kaala. Nedik di ruuna labantuxu at na lavatbung menemen, kuren la i epovo bok do ata ruuna ka labantuxu maxat boro at Loroonan Kaala.
1CO 15:45 I lok ngan Lovoang Kaala i tong i do, “Laradi avot ne Adam, ne Moroa ga rudum li i ngan laradi rooro.” Ketla ne Adam mumu pit, neni ne Karisito, im taba lorooro at loroonan kusu tidik.
1CO 15:46 Kopmen loroonan nam gomgo avot, ketla labantuxu avot la melemu ba loroonan.
1CO 15:47 La ne Adam, ne Moroa ga rudum li i mi laxakup at laxangka, ketla ne Karisito, neni ga si boro vana at laxalibet.
1CO 15:48 Nedik diga ruuna ka labantuxu ne Moroa ga rudum i mi laxangka ngan laradi avot ne Adam. La dik atanaba ruuna ka bok labantuxu ngan at ne Karisito, ni ga si min boro vana at laxalibet.
1CO 15:49 La dik ataga ruuna ka labantuxu at laradi at na lavatkangka. La melemu levereven at labantuxu maxat atdik naba lok ngan levereven at labantuxu at laradi ga si boro vana at laxalibet.
1CO 15:50 Luvutnetak mi luvurinuk. Nia a tong tuturun i do labantuxu atdik at na lorooro xopok, kopmen na epovo ri vubeles at Linintoo at ne Moroa. La levempanga i mau, kopmen na epovo xusu na lok ka tenep at lorooro avolo.
1CO 15:51 Mina ronga avukat na levelinga ga nemen alipe. Buaang atnedik kovisi di noxo met, ketla do laangelo na mas luru xusu ti lok katling laxavaxap at na lavatbung menemen, soso ap mo mun loxonaleng nedik atanaba unus. Naba lok soso mun ngan ta do laradi i vamsi, mila do dina mas luru, labarongan axap dinaba roo xat la kopmen di noxo met bok ba la nedik axap atanaba unus.
1CO 15:53 Labantuxu do i mau, ni naba ngan ta labantuxu xopmen na mau. La labantuxu i epovo na met, ni naba milik ngan ta labantuxu ixo epovo na met.
1CO 15:54 La mo do levempanga na ravasu xerepmo, la lolos at lorooro na sev asi lolos at lanmet, neni na lavanga naba lox asoorun levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna, “Dira vas asi axap tinotno vam lanmet.” La i lok bok,
1CO 15:55 “Moroa ga lox axap pam lanmet la ga lok kepe lolos teren tik lox asongot la ti lok lainbulu.”
1CO 15:56 Lanmet i lok ka lolos tik lox asongot limixin boro at laxakapmek, la laxakapmek i lok ka lolos boro at Laulis Linga.
1CO 15:57 Ketla ata emi asu mi ne Moroa mila neni ga raba dik mi lorooro la ga lok pes lanmarat at lanmet basinge dik. Ni ga lox i na xeneng at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
1CO 15:58 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk orong, mina tu atmatkun at levelinga at ne Moroa la nemen tara ta sar asoogong ka nimi basinge luruturun teren. Minak lox angtang amisik at leven gugu atnimi ri Leeme Silok, atla mikleklen i do leven gugu atnimi ri Leeme Silok, ni naba pisik avukat.
1CO 16:1 Nanga a vara i do ana vaase rinimi mumu levempilas miga malagan axasep min tia xusu ti lok tooro limixin at ne Moroa di nemen to Judaia. Mina lox i ngan nia agara vaase vam i ri limixin at laraogu lotu ro at lenep silok Galesia xusu dibak lox i.
1CO 16:2 Amisik at levenaleng kaala nemi getgesara mina lili levempilas i epovo mina xape i. La mina gagas li i xuren, kusu nenia a noxo sing pilas atnimi ap mo laaleng nenia aba vot pasa nimi.
1CO 16:3 Melemu do nia ana vot, nenia aba riki tuvuttadi uto Jerusalem. La anaba malagan taba mo luvuttadi migara siam pam midi mi levelinga loklox axasep kusu tidi rip kip laramtaba atnimi.
1CO 16:4 Mo do nenia ana lok mulus tit pas ugo, nedi bok diba emu eburu minia.
1CO 16:5 Nia aba vot pasa nimi melemu do nenia anat pas keneng at lenep silok Masadonia ketla a noxo nemen abao go.
1CO 16:6 Agut aba nemen eburu minimi go at tentaba teven gaaling, kopla at leven gaaling axap at lamdut kusu nemi miba lok tooro ia at lavatpas tarak dom at levengkot salai nia anat pas teren.
1CO 16:7 Axo vara i do ana vot pasa nimi monga la ana nemen eburu minimi at tentaba tevenaleng mene. A doxoma i do aba nemen eburu minimi at tentaba teven gaaling abao, mo do Leeme Silok na siam.
1CO 16:8 Ketla nia anaba nemen nade Epesas se at laaleng at la Pentikos,
1CO 16:9 mila langas ira rem suang pam tia ri lok leven gugu silok ketla buaang bok limixin di rupe lugugu rak.
1CO 16:10 Mo do ne Timoti na vot pasa nimi, i lox avukat do mina seega rangarang i, mila neni mo ik lok lugugu at Leeme Silok, kerekngan mun ia.
1CO 16:11 Nemen gat tara na lox abulubun kepe i, ketla mina lok tooro i xusu ti lok mo lavatpas teren keneng at lenmila, kusu neni nabamlong bok ude saparav ia. La a doxoma i do neni nabamlong eburu midi luvuttadi nunu.
1CO 16:12 Ti neton nedik ne Apolos. A sing alolos i xusu naba vot pasa nimi eburu midi lentaba luvuttadi nunu. Ketla neni i xopara rinotno xusu ni mo nat pas ta. Do tevenaleng na sepmus tin, neni nabat pas.
1CO 16:13 Mina lok tatao avukat amisik lorooro atnimi. Mina tu tuxuruxun at lununu atnimi la nemen mita marat.
1CO 16:14 At lorooro axap atnimi mina lox asuusu labalamu.
1CO 16:15 Miklen ne Stiven midi loxoetemen, nedi avot diga lok ka lorooro maxat to Grik, la nedi xa diga raba axap pam di ri lugugu at ne Moroa xantubu at limixin teren. La a sing nimi, luvutnetak mi luvurinuk,
1CO 16:16 kusu mina mumu asu levelinga at luvuttadi xerepmo, la atnedi bok di gugu eburu midi.
1CO 16:17 A momo ri lovotpot at ne Stiven la ne Potunatas, la ne Akaikas boro atnimi e, mila dira ru katling pam nimi.
1CO 16:18 La dira lox axis saga labalak kerekngan ta diga lox axis saga lebelen nimi. Luvuttadi xeretna mina lok ngangao aleng atdi.
1CO 16:19 Limixin nunu at laraogu lotu xeneng at lenep silok Asia, di lox aonon lomomo atdi saparap nimi. Akuila la ne Pirikila la limixin nunu dit pot buru amisik to at loogu atdu, di lox aonon bok lomomo atdi.
1CO 16:20 La nedi axap bok luvutnetak nade at laasen at ne Karisito di lox aonon bok lomomo atdi. Mina eseega rangarang mi lenetnes i xaala.
1CO 16:21 Nenia axa ne Pol a malagan i na mi lakngak akmokso. Lavapaase momo rinimi.
1CO 16:22 Do nege xopmen na vavara aleng Leeme Silok atdik, lasaxaek na mu asu i. Leeme Silok atnema, ude u.
1CO 16:23 Letaba nabalamu at Leeme Silok atdik ne Iesu na nemen eburu minimi.
1CO 16:24 Labalamu rak nak lok eburu minemi axap keneng at laasen at ne Iesu Karisito. I ruturun.
2CO 1:1 Nenia ne Pol, lun pavang at ne Iesu Karisito. Moroa xa ga soxolik ka ia ri mo lugugu. Ne Timoti, neton dik i paase aru box ia at na lovoang. Nia a sok na lovoang tinemi limixin mi nunu at ne Moroa dom Korin, la tinemi bok limixin nunu mik lok to at lengkot axap at lenep silok Grik.
2CO 1:2 Letaba nabalamu mi lenmila rinemi boro at ne Moroa ne Temen nedik la Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
2CO 1:3 Ata emi asu mi ne Moroa ne Temen Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito. Temen dik kusuk mun lavasuun at labalamu, la neni lo Moroa at loklox amenemen.
2CO 1:4 Neni xusuk mun i lox amenemen nama at levenmumuat it pot parap nama. Kuren la nema bok maba epovo xusu mana lox amenemen nedi di ruuna levenmumuat kerepmo mi na lavapaase amenemen, nema maga ruuna ka i boro at ne Moroa.
2CO 1:5 Nema map kip buaang laxasongsongot keneng at lununu atnama saparap ne Karisito. Kuren la keneng at ne Karisito nema ma ruuna xaka bok loklox amenemen silok at ne Moroa.
2CO 1:6 Mo do mana songot at lorooro axap atnama mumu nimi, naba lox avukat aleng mila losongsongot atnama naba lox asuusu loklox amenemen eburu mi lorooro rinimi. Mo do mana lok kaka loklox amenemen ukeneng ti lorooro atnama, na bok naba ravasu ngan loklox amenemen ti lok tooro nimi. Mo loklox amenemen i su auru nimi xusu mina tu atmatkun tip kip mo levesongsongot ngan nema map kiv i.
2CO 1:7 Nema maklen tinotno i do nemi minaba tu atmatkun at lununu atnimi, atla mi vekip tangarang mi mo levesongsongot eburu minama la mira ruuna xaka bok loklox amenemen ngan nama.
2CO 1:8 Luvutnetak mi luvurinuk. Ma vara i xusu mina xasep ti levenmumuat maga ekip tangarang min to Asia. Mo levenmumuat maga xip tutu min ga silok aleng la ga mumuat aleng, la ma lixilik maga lok do mana doma abulubun ta at lorooro atnama.
2CO 1:9 I ruturun tinotno do maga nua i do nema mo mana met ta. Ketla anaa lumumuat ga vot ti lox alolos nama xusu ma noxo nunu at lolos axa atnama, ketla at ne Moroa xusuk mun, mo ik lox arooro limixin basinge lanmet.
2CO 1:10 Neni ga ranga asepsu nema basinge mo langas ti lanmet la neni nabak lox amisik box i. La ma lok li lodoxoma voovo mavana ren do neni mo nabang tanga axatu bok nema at levenmumuat i nemen tangais nama at na levenaleng i tu umelamgo atnama.
2CO 1:11 Nemi bok minaba lok tooro nama mi levesingising. Kuren la buaang bok atnemi dinaba tong aorong ti ne Moroa do neni ga vorang levesingising atnimi la ga lox aroo nama basinge lanmet.
2CO 1:12 Nema ma lok momo aleng, mila lodoxoma nunuan atnema i lox ase nema do, loklok atnema at na lavatbung menemen ngan maga ebibinat ka minemi. Ga lok nunuan mene nga la kopmen taxakapmek teren ngan ne Moroa ga lok tooro nama min. Kuren mun maga mumu asu letaba nabalamu at ne Moroa la kopmen do at lakleklen maut at laradi at na laxangka.
2CO 1:13 Ma malagan na lovoang tinimi mi levelinga i xasep aleng la kopmen tevelinga ren go ik lox alipe. La nia am domam poovo i do mibaklen axasep nunuan ba mo levelinga,
2CO 1:14 nemi mi goxo xasep nunuan teren. Kuren la nemi minaba lok momo aleng mumu nama kerekngan nema manaba lok momo mumu nimi ap mo laaleng Leeme Silok ne Iesu namlong teren.
2CO 1:15 Nia agaraklen tinotno vam i na. Kuren la nia aga doxoma i do anat pas avot be udom atnimi xusu minaba lok ka amu manga leveloklox anarong.
2CO 1:16 Aga doma gagas i xusu at lavatpas tarak uto Masadonia la lomlong bok tarak, aba vot pasa be nimi xusu anaba lok ka teveloklok tooro me dom atnimi ti lavatpas tarak uto Judaia.
2CO 1:17 Ise nenia aga soxovo li i na, aga soxovo li i mi luruturun. Nia xopmen agoxo soxovo li mene i mi loklok at na lavatbung menemen la ana sisiam gamasa mene do tuturun la kopmen.
2CO 1:18 Levelinga at ne Moroa i paase asu i, i ruturun la kerepmo levelinga rak tinimi xopmen loxolinga mene do tuturun kopla kopmen.
2CO 1:19 I lok ngan ne Iesu Karisito, Nitna ne Moroa, mo nema mi ne Sailas la ne Timoti maga vavang min kantubu atnimi. Neni xopmen na voovo ela mi levelinga ren, ketla kusuk mun neni i paase ruturun.
2CO 1:20 I ngan do buaang laxampapaase ali at ne Moroa, ne Iesu ga lox asoorun i. Kuren la ne Iesu Karisito ni luruturun la ma vaase asu i ri lox asuusu lisisixam at ne Moroa.
2CO 1:21 Moroa xa ik lox alolos nema eburu minimi xusu dik ataba tu atmatkun keneng at ne Iesu Karisito. Neni ga soxolik ka dik,
2CO 1:22 la neni ga lok katling dik do ateren akmokso la ga lok li Loroonan Kaala ren keneng atdik ngan lampinebeng.
2CO 1:23 A sing ne Moroa xusu na vaase aru ia at na levelinga ana vaase i, la neni ikleklen axap keneng at lorooro rak. Nia a goxopara na lok li lumumuat atnimi. Ni lavasuun teren la nia goxot pas udom Korin.
2CO 1:24 Ma xopara i do mana pu soso nimi ri levelinga salai miba nunu ren, mila mi tu atmatkun pam at lununu atnimi. Ketla ma gugu xantubu atnimi xusu miba ruuna ka lomomo.
2CO 2:1 Nia aga doma i do nia noxo vot pasa bok ba nimi at tara tavatpas melemu, kusu a noxo lox abulu nimi.
2CO 2:2 Mo do ana lox abulu nemi, nege bok ba naba lox amomo ia? La ixo epovo do nia aba lok ka tomomo boro at tara vetpes.
2CO 2:3 Ni lavasuun teren la nia aga malagan mo lovoang petpes tinimi. Agoxopara i do ana vot pasa nimi la ana ruuna ka lainbulu mila nemi vam nom limixin do ri lox amomo ia. Aga nunu do mina momo eburu minia.
2CO 2:4 Aga malagan mo lovoang tinimi mi langsangan lumumuat la lanteng keneng at lorooro rak la lengkabilidan bok gara sixisu at luxatli rak, la mo levelinga xopmen do ri lox abulu nemi. Ketla nia aga malagan i ti lox axasep nemi xusu mina ven kisip labalamu silok tarak tinimi.
2CO 2:5 Mo laradi xantubu atnimi goxo lox abulu solo ia, ketla neni ga lox abulu aleng lentaba atnemi limixin lotu. La nia axopara i do lumumuat teren na silok solo.
2CO 2:6 Buaang atnemi miga siam mi mo lumumuat neni ga ruuna ka i, la na xap ta go.
2CO 2:7 Ketla monga mina doxoma xepe laxapmek teren, la mina su auru i mi levelinga xusu ti lox axatu kaxat bok lodoxoma ren basinge lainbulu la loklox abulubun.
2CO 2:8 Kuren la a sing alolos nemi do mina lox asuusu amu bok mo labalamu atnemi rin.
2CO 2:9 Aga malagan mo lovoang tinemi mumu mun i na. Aga vara i do ana long lenget ka i do mina ronga res ap mo levelinga rak keneng at nom lumumuat la minabang tonga res amisik at levelinga rak.
2CO 2:10 Do nemi mina doxoma xepe laxapmek teren, nenia bok anaba doxoma xepe i. Ketla axok pakes ti doxoma xepe laxakapmek teren. Ketla i epovo do nia ana lox i xuren kusu ana ru tooro nimi at lemeren ne Karisito.
2CO 2:11 Kerepmo la ne Satan noxo epovo na sar asoogong nedik, mila nedik diklen levendomdoma la leven gugu ren.
2CO 2:12 Gase aga vot to Troas kusu ana vavang mi Lagale Lavavang mumu ne Karisito, aga long lenger i do Leeme Silok ga suang langas tia ri lok lugugu go.
2CO 2:13 Ketla aga bulu aleng mila nia agoxo ven kora ka netak ne Taitas go. Kuren la aga on basinge di, la agat pas uto Masadonia.
2CO 2:14 Ketla ata tong avukat ti ne Moroa, mo im gomgonga amisik nama at lugugu atnama. Anai i lok ngan at lavatpas momo atnema xeneng at ne Karisito ik sak tup mi lavamunepen minama. La at lekngen nama neni i paase asu Lagale Lavavang at lengkot axap la neni i so misigisigis tinedi dikleklen i.
2CO 2:15 Nedik di ru katling ne Karisito ngan lavanga i so misigisigis ti ne Moroa. La nedi dik lok ka lorooro maxat, la nedi bok dinaba seeve, dim somax i.
2CO 2:16 Tinedi dinaba seeve, di ven kibis lanmet. La tinedi di roo su vam, di ven kibis lorooro. Kuren la nege i epovo nap kip lugugu at Lagale Lavavang atla i silok aleng?
2CO 2:17 Nema maxo lok ngan nedi mo buaang lentaba di tong asu levelinga at ne Moroa xusu dina lok kaka lempilas. Ketla ma paase asu levelinga at ne Moroa mi luruturun, ma gugu at lemeren ne Moroa ngan lavaanat saxaruki at ne Karisito.
2CO 3:1 Kereva, nia ana vaxaru ka manga i do ana lox aru manga ia? Kopla mak pakes ti tovoang loklox axasep udom tinimi xopla me dom atnimi xerekngan lentaba luvuttadi di lox i.
2CO 3:2 Keneng at lorooro axap atnama, aklen i do nemi xa mi lok ngan lovoang loklox axasep atnama xusu limixin axap dinaba us i la dina ven kisiv i do nema luvuttadi vavang tuturun at ne Moroa.
2CO 3:3 I xasep do ne Karisito xa ga malagan na lovoang mumu nimi, la nai levempipisik at lugugu atnama. Kopmen goxo malagan i mi loxodan mamalagan to at tuuat. Ketla ni ga malagan li i mi Loroonan at ne Moroa, Luntoo Avolo, ga malagan i ro at levempeve at limixin.
2CO 3:4 Ma vaase i na mila ma nunu saga at ne Moroa keneng mun at ne Karisito.
2CO 3:5 Nema maxo epovo xusu mana vaase ka gamasa na lugugu at ne Moroa do ma epovo ri lox i. Lakleklen atnama, la lolos atnama, anaa axav i, ne Moroa im taba i.
2CO 3:6 La ne Moroa axa ga lox aepovo nama xusu mana tong asu Lagale Lavavang mumu lekabus maxat. Anaa lekabus kopmen boro at Laulis Linga, ketla boro at Loroonan Kaala. Laulis Linga i lox asuusu lanmet, ketla Loroonan im taba lorooro.
2CO 3:7 Laulis Linga, Moroa ga malagan i mi lengkonin mamalagan to at luuat mamasao, la lisisixam at ne Moroa ga vot at loxonaleng neni ga raba ne Moses min. Keke i do lisisixam to at lemeren ne Moses goxo lolos bok ba. Ketla limixin me Israel di goxo ven tooro i, mila lemeren gan tanan aleng. Na Laulis Linga, lugugu ren ti raba lanmet, ga vot mi lisisixam.
2CO 3:8 I ruturun tinotno do lugugu at Loroonan naba lox asuusu lisisixam silok aleng.
2CO 3:9 Lagale Lavavang, neni i nunuan aleng ti Laulis Linga mila lugugu at loklox arooro neni in tanan aleng ti lugugu at Laulis Linga ik lox asuusu loxokoxo.
2CO 3:10 La Laulis Linga mo gan tanan, ketla lisisixam teren kopmen na soosoo lolos mila lisisixam at lekabus maxat i lolos aleng tin.
2CO 3:11 Laulis Linga goxok lox abao la ga ruuna lisisixam silok. Ketla lisisixam at Lagale Lavavang i silok aleng tin mila ni naba nemen amisik.
2CO 3:12 Nedik tam doma voovo ri mo lisisixam at Lagale Lavavang. Kuren la nedik di abelemes aleng.
2CO 3:13 Nedik taxo lok ngan ne Moses, mo ga lok li loxontata at lemeren, kusu limixin me Israel di noxo ven mo lisisixam goxo nemen abao.
2CO 3:14 Levendoxoma atdi ga rebonot pe aleng, la ise at na levenaleng levendoxoma atdi move i repe mi levengkontata i kubak pe i, at loxonaleng di utus levenbuk at lekabus migomgo. Na loxontata i repes mun basinge laradi at loxonaleng neni i lok ka ne Karisito.
2CO 3:15 Mo at na levenaleng dola di utus Laulis Linga at ne Moses, mo loxontata move i tupe levendoxoma atdi.
2CO 3:16 Ket do laradi i repukus uto saparap Leeme Silok, loxontata i repes.
2CO 3:17 Loroonan, neni nom Leeme Silok la nedi limixin ua Loroonan at ne Moroa ik lok atnedi, dinaba sepmus basinge lolos at laxakapmek.
2CO 3:18 La nedik axap di lox asuusu lisisixam at ne Moroa, mila kopmen bok ba tengkontata nak lok pe lemeren dik. La na mun lisisixam i laala boro at Leeme Silok, neni Loroonan, la ik lox ekun dik ngan lampoovo ren la ti mo langsangan lisisixam silok teren.
2CO 4:1 Keneng at lebelen tuntun at ne Moroa, neni ga raba nama mi na lugugu, kuren la nema ma noxo lox abulubun bok ba.
2CO 4:2 La keneng at na lugugu ma lok kepe leventaangas kakapmek la leveloklok kaxarang. La maxo bala vukpuk bok limixin mi lakleklen atnama, la kopmen mana lox ekun levelinga at ne Moroa. Ketla ma tong asu axasep aleng levelinga ruturun at ne Moroa la kerepmo ma lox aru nama ti limixin axap to at lemeren ne Moroa.
2CO 4:3 La do Lagale Lavavang ma tong asu i, i lipe la kopmen na xasep, ni xopmen na xasep mene rinedi limixin dinaba seeve.
2CO 4:4 Dixo nunu mila levendomdoma atdi, lomoroa at na lavatbung menemen iram tu kobot pe vam i. La neni i tu kobot pe mo laxasep at Lagale Lavavang kusu noxo soosoo axasep di. Mo laxasep i suusu boro at lisisixam at ne Karisito, neni Lampenaxa at ne Moroa.
2CO 4:5 Nema maxo vavang minama xa, ketla ma vavang mi ne Iesu Karisito ngan Leeme Silok. La nema ma lok ngan lavasaxaruki atnimi mumu lugugu at ne Iesu.
2CO 4:6 Moroa axa ga lok keretna, “Laxasep na soosoo su at lamain.” Neni mun ne Moroa mo ga lok laxasep teren i soosoo xeneng at lorooro atdik kusu tim taba dik mi laxasep at lakleklen mumu lisisixam at ne Moroa mo ga soosoo at lemeren ne Karisito.
2CO 4:7 Ketla nema ma ruuna nom lakleklen i ngan lapnovos silok keneng at labantuxu gamasa atnama ti lox asuusu i do mo langsangan lolos, ni at ne Moroa mun la kopmen atnama.
2CO 4:8 Mang songot at levenaleng axap, ketla na levesongsongot kopmen na rubur asi nama. Ma baava mi levenmumuat, ketla kopmen man tun mu i.
2CO 4:9 Limixin di lox asongot nama, ketla ne Moroa kopmen na domampe nama. Lavamunepen midik di sev asi nama, ketla kopmen dina sele utut nama.
2CO 4:10 Amisik mat pas ti lengkot axap map kip levenmumuat, kerekngan ne Iesu ga suma i, kusu mo lorooro ren limixin dinaba ven kibis box i at labantuxu atnama.
2CO 4:11 At lorooro axap atnema, ma nemen amisik keneng at levenmumuat at lanmet mumu laasen at ne Iesu, kusu mo lorooro ren limixin dina ven box i at labantuxu atnama, mo noxo nemen abao.
2CO 4:12 Kuren la levesongsongot i auret kusu na sev amet nama mumu Lagale Lavavang, ketla nemi mira ruuna ka vam lorooro avolo.
2CO 4:13 Lovoang Kaala i tong i do, “Nia aga nunu saga at Leeme Silok, kuren la aga vaase.” La kerepmo bok nema ma nunu kuren la ma paase asu Lagale Lavavang.
2CO 4:14 Ataklen i do ne Moroa ga lox axatu kaxat amlong Leeme Silok ne Iesu ri lorooro, la neni naba lox axatu kaxat amlong bok dik keneng at ne Iesu, la na lok li nemi eburu minema ro melamgo at ne Moroa.
2CO 4:15 Ma suma levesongsongot nop nimi. Kuren la do letaba nabalamu at ne Moroa na vot saparap bok teventaba tuvuttadi, nedi dinaba umsu aleng mi levelinga loklox avukat la dina lox asuusu leemi asu ri ne Moroa.
2CO 4:16 Neni mo lavasuun teren la ma noxo lox abulubun. Keke i do labantuxu atnama mo irak lok si nga. Ketla labaroonan atnama i suusu amaxat amisik at levenaleng getgesara.
2CO 4:17 La na levesongsongot lixilik i lox asuusu i do langsangan luunun avolo i umsu aleng mi lisisixam at ne Moroa mo i gagas kusu tinama. La i silok aleng ti levesongsongot man tuuna xaka i.
2CO 4:18 La amisik ma reven ti ne Iesu, maxo reven ti levempanga at na lavatbung menemen mo noxo nemen abao, ketla ma reven ti levempanga nedik dixo reven i la i nemen amisik.
2CO 5:1 Dik atakleklen i do lorooro atdik at na labantuxu noxo nemen abao, ba lok ngan mun loogu xukuxut. Mo do ira rem utut pam, nedik di ruuna lara loogu ro vana at laxalibet ne Moroa ga gagas li vam i ridik la naba tu amisik. Mo loogu limixin di goxo lox i mi levengkikngen di.
2CO 5:2 Nade at na lavatbung menemen nedik tap kup sae mi levesongsongot la ata vara nga i do ata siga ka mo lorooro boro vana at laxalibet.
2CO 5:3 Do nedik ata siga i, ne Moroa noxo long lenget ka dik atak lok beleben.
2CO 5:4 Nedik nave tak lok at na lorooro, atap kup sae mi levesongsongot la tap kip levenaknixip. La kopmen do dik dira vara nga i do dina lok kepe labantuxu atdik, ketla ata vara i do ata siga ka nga lorooro boro vana at laxalibet, kusu lorooro at na labantuxu, lorooro avolo naba sumkonom ka i.
2CO 5:5 Moroa xa neni ga gagas pam nedik ti na lorooro avolo, la neni ga raba nedik mi Loroonan teren ngan lampinebeng ti mo levempanga neni i ruuna i do ridik.
2CO 5:6 Kuren la amisik nedik di abelemes. Atakleklen i do nedik nave dik lok at na lorooro at na labantuxu, di nemen to vetpes basinge Leeme Silok.
2CO 5:7 La nedik dit pas mi lununu, keke i do nedik taxo reven mo lempanga dik di nunu ren.
2CO 5:8 Nedik di abelemes la ta vavara aleng i do ata on basinge na lorooro at na labantuxu la atana lok ka lorooro avolo ro at lemenemen aulis atdik eburu mi Leeme Silok.
2CO 5:9 Kuren la do nedik tak lok at na lorooro kopla ata met, ata lolos kusu atak lox amomo Leeme Silok.
2CO 5:10 Mila nedik getgesara atanaba ru asuvos to melamgo at lenep tongtonga linga at ne Karisito, kusu nedik getgesara atanaba lok ka luunun, i nunuan kopla i lok kapmek. La neni naba raba i na i epovo at loklok atnedik at na lorooro at labantuxu.
2CO 5:11 La nema luvuttadi vavang makleklen ua lavasuun teren kusu ata marat at lebelemamao at Leeme Silok, kuren la ma gugu lolos kusu ti lok ka buaang nedi limixin. Ne Moroa ikleklen avukat lorooro atnama, la a doma box i do keneng at lorooro atnimi miklen avukat bok lorooro atnama.
2CO 5:12 Nema maxo lok do mana lox aru lorooro atnema rinimi. Ketla ma vara i xusu mana lok nimi xusu mina mumu lorooro atnama. Kerepmo la miba epovo ri vorang nedi luvuttadi dik lox asilok di mumu lixitkis silok atdi la dixo ila mumu luruptuvuk atdi.
2CO 5:13 Mo do mana vaase, la lodoxoma atnema na ngan ta do i baulang, ma lox i xusu ti lox aurut lugugu at ne Moroa. Do lodoxoma atnema na xasep, ma lox i ri lok tooro nimi.
2CO 5:14 Labalamu at ne Karisito i sasat dik, la atakleklen tuturun i do legesara mun ga uu nop loklok at limixin axap. I lok ngan ta do limixin axap diga met.
2CO 5:15 Neni ga uu nop loklok at limixin axap kusu do nege nedi di rooro at na lavatbung menemen, di noxo rooro rinedi xa. Ketla dina rooro ri ne Karisito mo ga doxoma di la ga met la ga roo xat amlong.
2CO 5:16 Kuren la i ruka nga i mo, nema maxo doma mumu bok ba lodoxoma at na lavatbung menemen ti ila mumu loklok at limixin. I ngan no nema maga ila mumu bok loklok at ne Karisito xerepmo, ketla monga maxo lok bok ba i xuren.
2CO 5:17 Do tara i nunu at ne Karisito, neni i ngan laradi maxat at loroonan teren. Levempanga xapmek at lorooro maut ira xap pam, la lorooro maxat mo ira vot ta.
2CO 5:18 Anaa axav i boro at ne Moroa, la keneng at ne Karisito neni ga vaxat buru dik at lixitkis munepen midik eburu min kusu nedik ateren. La ni ga raba nema mi lugugu ri vaxat buru limixin uto saparap ne Moroa.
2CO 5:19 Moroa gak lok mo lugugu ren keneng at ne Karisito. Ni ga vaxat buru ka limixin at na lavatbung menemen do tin. La ni goxo doma mu laxakapmek digak lox i. La ni ga raba nema mi levelinga mumu na lugugu ri vaxat buru limixin uto saparap ne Moroa.
2CO 5:20 Kuren la nema ma paase katling ne Karisito, la ne Moroa i toro rinimi xeneng at levempapaase atnama. Ma sing nemi at laasen at ne Karisito do mina ke ne Moroa na vaxat ka nimi uto saparav i.
2CO 5:21 Karisito neni xopmen taxakapmek teren, ketla ti lununuan tidik, Moroa ga lox i ga xip tutu mi laxakapmek atdik. La keneng teren ataba ravasu ngan limixin manmanton at ne Moroa.
2CO 6:1 At leven gugu atnema eburu mi ne Moroa, ma sing nemi do nemen mita siam ka mo letaba nabalamu at ne Moroa mi lumun pipisik mun.
2CO 6:2 Mina ronga na levelinga ne Moroa ga tong i. “Aga ronga nemi at loxonaleng mokmokso kusu ana lox asuusu letaba nabalamu rak. Aga lok tooro nimi at laaleng ti lox arooro limixin.” Mina ronga i na. Anaa ni laaleng kusu mina siam ka mo letaba nabalamu at ne Moroa. Anaa ni laaleng kusu mina lok ka loklox arooro.
2CO 6:3 Ma xopara i do tara na ven lenget ka tosoogong at lugugu atnema mila ma xovara i do mana lok pe langas ti lorooro.
2CO 6:4 Ketla keneng at levempanga axap ma lox i, ma lox asuusu loklok at lavasaxaruki at ne Moroa. La map kip levenmumuat, la levesongsongot, la levenaknixip mi lumulus.
2CO 6:5 Limixin dip sep nama, la di lok li nema at loogu xokoxo, la di soso antiriban nema. La di lok nema ma gugu lolos aleng la kopmen manak lok ka tevenanunga avukat la kopmen tevempanga anan atnema.
2CO 6:6 At loklok dadat atnema, la lakleklen, la loklok mumulus, la loklok nunuan, maga lox asuusu i do nema lavasaxaruki at ne Moroa, la at Loroonan Kaala bok mi labalamu ruturun.
2CO 6:7 La maga lox asuusu box i at levempapaase ruturun atnema, la mi lolos at ne Moroa. Ma ruuna lorooro manmanton ngan lavanga esep atnama, ti esep la ti see pe bok atnama.
2CO 6:8 Lentaba di lok ngangao atnama la lentaba di paase asi bok tinama. Lentaba di paase aksaksa rinama la lentaba di emi asu bok minama. Dik lok tinama do nema luvuttadi xaxarang, ketla ma paase mi luruturun.
2CO 6:9 Limixin at na lavatbung menemen di lox abulubun nama, ketla limixin at ne Moroa diklen nama. Ma vekip tangarang amisik mi lanmet, ketla mina ven ba nema move ma rooro. Di raba songsongot nema, ketla kopmen dina sev amet nama.
2CO 6:10 Keke i do ma suma lainbulu, ketla ma momo amisik mun teren. Mat kis banbalo, ketla ma lox apnovos nedi limixin buaang keneng at labaroonan atnedi. Mat kis apkap, ketla ma rebeng kobot ka levempanga axap.
2CO 6:11 Larapen tangas atnama dom Korin. Mara paase palas avukat pam levelinga rinimi, la lebelen nama i rem suang tinimi.
2CO 6:12 Kopmen mana rebeng alis lebelen nama rinimi. Ketla nemi xa mi vipe lolos lebelen nimi rinama.
2CO 6:13 A paase nga na rinimi ngan nemi laxamdak tarak. Lusumsuma salai ma raba nemi min, nom i mina lox ase nama min. Mina suang levempeve atnimi.
2CO 6:14 Nemen mita etangas eburu minedi limixin kopmen dina nunu, mila ixok mokso xuren. Lorooro manmanton mi laxapmek duba ru buru xereva? Laxasep mi lamain duba nemen eburu xereva?
2CO 6:15 Karisito mi ne Satan duba mulus kereva at tara todoxoma? Laradi nunu mi laradi xopmen na nunu duba mulus kereva?
2CO 6:16 Lumukmulus naba vot kereva at loogu laplavang at ne Moroa eburu mi laxampoovo vanga? Mila nedik axa laraogu laplavang at ne Moroa, Luntoo Avolo. La ne Moroa xa ga tong i xeretna, “Anabak lok eburu midi la anat pas kantubu atdi, la nenia anaba ngan ne Moroa atdi la dinaba lok ngan limixin tarak.”
2CO 6:17 Moroa ga tong box i xeretna, “Kuren la mina vas su basinge limixin kakapmek la mina nemen petpes basinge di. Nenia Leeme Silok ne Moroa a tong i na. La nemen mita vubeles at laxakapmek. Lavanga nia noxo siam ka nimi.”
2CO 6:18 “La nia anaba ngan ne Temen nimi, la nemi minaba lok ngan luvutnuruk. Nenia Leeme Silok Lanaraavuk la a tong na levelinga.”
2CO 7:1 Larapen tangas orong tarak. Na levelinga a tong pam i, ni leveng kakaape ne Moroa ga lox i ridik. Kuren la ata lox adadat dik basinge leveloklok kakapmek axap, mo i lox abilinga labantuxu la labaroonan atdik, la ata lok ka luruptuvuk i melemelengan, mi loklok ngangao atdik ti ne Moroa.
2CO 7:2 Lebelen nimi na mulus ka nama. Ma goxo lok tavanga xapmek ti tara, la ma goxo lox asongot tara, kopla ma gita xip paxat ka tavanga at teta.
2CO 7:3 Axo tong i na xusu ri lox amangan nimi, mila agara tong avot pam i rinimi do nemi mi nemen keneng at lempeve atnama, dola mana met kopla mana rooro.
2CO 7:4 Lununu rak i rem saga atnimi, a ruuna lusumsuma momo i umsu aleng mumu nimi. Kuren la a umsu mi lolos la keneng at na laxanmumuat a lok momo aleng.
2CO 7:5 Se magat pas uto Masadonia, lorooro atnama goxo lok mamana. Ketla limixin diga lox asongot nama at lengkot axap, la levenekarakat ga pubeles mu nama. Lainmarat ga vot saparap nama mumu nedi limixin diga lok ka lununu maxat.
2CO 7:6 Ketla ne Moroa mo ik lox amenemen limixin bukbulu, ga lox amenemen nama mi lovotpot at ne Taitas saparap nema.
2CO 7:7 Kopmen at lovotpot mene ren, ketla at levempapaase axasep bok teren mumu levempapaase loklox alolos atnimi rin. Ga tong i rinama do mi vara aleng i do mina ven ia, la mi bulu mu box ia. La mi gagas kusu mina su auru ia. Kuren la a momo aleng tinotno.
2CO 7:8 Lovoang tarak aga malagan i rinimi ga lox abulu nimi, nia axo bulu mu box i. Avot be nia aga bulu mu i, ketla aklen i do mo lovoang ga lox abulu nimi at lentaba levenaleng mene nga.
2CO 7:9 Ketla monga nia a momo aleng, kopmen do mumu nga i mo nia aga lox abulu nimi, ketla a lok momo mila lainbulu atnimi ga vaxat pukus lorooro atnimi. La ne Moroa xa ga siam mi mo lainbulu xeneng atnimi, kuren la nema ma goxo lok tavanga xapmek tinimi.
2CO 7:10 Lainbulu ne Moroa i lok kaxar i, ni ik lok leretepukus keneng at leveve at laradi la im gomgonga i at langas ti lorooro, la neni noxo bulu mu mo lainbulu. Ketla lainbulu mede at lavatbung menemen im taba lanmet.
2CO 7:11 Mina ven lempanga ne Moroa ga lox asuusu i mi na lainbulu atnimi ngan levereven kibis eburu mi lodoxoma ri vaase pe nimi. La loklox aronga mumu laxakapmek kantubu atnimi la lusumsuma avukat tinama la lurutu eburu minema. La mi gagas ti raba songsongot nedi dik lok leveloklok kakapmek. Keneng at nai leveloklok, miga lox asuusu axa nemi do mi goxo ruuna tosoogong keneng at na lekarakat.
2CO 7:12 Kerepmo la mo lovoang nia aga malagan i rinimi, a goxo malagan i mumu mo laradi ga lok laxapmek, kopla mo lara ga suma mo laxapmek. Ketla aga malagan i ri lox axasev i rinimi, at lemeren ne Moroa, do lodoxoma liplivi atnimi mumu nama i lolos aleng.
2CO 7:13 Kuren la mo lovoang aga malagan i rinimi ga lok nemi miga repukus, la maga lok momo at nai. La ma goxo momo xusuk mun at nai, ketla maga lok momo bok at lovotpot at ne Taitas saparap nama la mumu bok leveloklok nunuan miga lox amomo i min.
2CO 7:14 Gano aga tong i rin do nemi limixin avukat la miga lox asoorun levelinga rak, la mi goxo lox amangan ia. Maga paase luruturun tinimi, la at na mun langas levempapaase loklox aurut atnama maga lox i ri ne Taitas, ira ravasu ruturun ta.
2CO 7:15 La mo labalamu ren tinimi i lolos aleng tinotno at levenaleng neni im doma su at lorongtonga res atnimi rin, la miga siam ka atnaasan tinotno i mi loklok ngangao i silok.
2CO 7:16 A momo aleng mila i epovo do ana nunu saga rinotno atnimi.
2CO 8:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Ma vara i do minaklen avukat letaba nabalamu at ne Moroa ga lox asuusu i ri limixin at lotu ro Masadonia.
2CO 8:2 Digak lok keneng at levenmumuat ga lolos aleng, ketla lomomo atdi ga silok aleng tinotno. Kuren la digak lik kat asu rinotno mo leventamtaba atdi, keke i do nedi limixin pakpakes mun.
2CO 8:3 A tong tuturun i rinimi do diga raba silok mavana at levempanga atdi diga ruuna i. At lodoxoma xusuk mun,
2CO 8:4 diga sing lolos nama xusu mana siam kusu nedi bok dina raba teventamtaba ri limixin at ne Moroa to Judaia,
2CO 8:5 la kopmen anaa xusuk mun i. Avot diga raba lorooro atnedi ri Leeme Silok, la at lavavara bok at ne Moroa diga raba bok lorooro atnedi ri ronga res atnama.
2CO 8:6 Kuren la maga sing ne Taitas, mo ga vaxaru ka lugugu ti gagas mo laramtaba xantubu atnimi, kusu na lox epasum na lugugu la na lok tooro nemi ri lox axap na lugugu at labalamu.
2CO 8:7 Mip novos aleng at levempanga nemi mi ruuna i, ngan lununu la laramtaba ti paase asu levelinga at ne Moroa. La at lakleklen bok atnimi, la keneng at lomomo atnimi ri lok tooro, la keneng bok at labalamu atnimi rinama. Kuren la mina lolos kusu minak lox aplivi na lugugu tik lox agagas li mo laramtaba.
2CO 8:8 A noxo lok li teventaangas linga xusu miba mu asu i. Ketla a paase mumu leventamtaba limixin petpes diba raba i. Kerepmo ana lok tong mun labalamu atnimi do i silok aleng ti labalamu at limixin petpes kopla xopmen.
2CO 8:9 Nemi mikleklen letaba nabalamu at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito. Neni gap novos aleng, ketla ti luvukat tinedik neni ga ravasu ngan laradi banbalo, kusu mibap novos.
2CO 8:10 Lodoxoma rak at nai lavanga xeretna. I lox avukat tinimi do mina lox axap lugugu mumu letaba miga vaxaru ka i at no lamaares ga xap. Nemi avot tinotno migamgo, la kopmen do miga lok poovo mene i, ketla lebelen nimi ga vara aleng kusu mina lox i.
2CO 8:11 Kuren la mina lox angtang mi mo lugugu, la mina lok axap avukar i. Lebelen nimi na xatu xusu mina lox axav i, kerekngan levendoxoma atnimi, la mina lox i mi nom levempilas mi ruuna i.
2CO 8:12 Mo do lebelen nimi naplivi ri raba, ne Moroa ba siam ka laramtaba atnimi i epovo at levempilas mi ruuna i la kopmen at levempilas mixo ruuna i.
2CO 8:13 Nia axo vara i do ana ke atnaasan teventaba la nemi xusuk mun mina xip mo lugugu at laramtaba pilas ngan laknixip silok. Ketla a vara i do nemi eburu midi mina epovo ela mun.
2CO 8:14 At na levenaleng mo lapnovos atnimi, i epovo xusu mina lok tooro di min. La do melemu mina xis pakpakes manga, dinaba lok tooro nimi mi lapnovos atdi. Mo do mina mu asu i na, loklok tooro ela naba epovo mun kantubu atnimi limixin at nom lumenemen.
2CO 8:15 I ngan Lovoang Kaala i tong i do, “Laradi gap naba solo, ni goxo ruuna ka tempanga ga volo aleng. La mo laradi ga lili lixilik, ni goxok pakes ti tempanga.”
2CO 8:16 Ma tong avukat ti ne Moroa mila neni ga lox epovo box i do na lok li mo lebelen angtang keneng at ne Taitas kerekngan nema maga ruuna i xusu ti lok tooro nimi.
2CO 8:17 La kopmen ap mo xusuk mun do neni ga siam ka lisingising atnama, kusu ri vot pasa nimi la na lok tooro nimi. Ketla at lavavara rinotno xa ren la neni nabat pas kusu na vot pasa nimi.
2CO 8:18 Maba riki ne Taitas eburu bok mi lara neton nedik, mo limixin di lok ngangao aleng teren to at laraogu lotu axap mumu lugugu ren ti tong asu Lagale Lavavang.
2CO 8:19 La kopmen anaa xusuk mun i, limixin at laraogu lotu diga soxolik ka i xusu na emu eburu minama uto Judaia la nap kip laramtaba. Na laramtaba naba xip aurut laasen at Leeme Silok, la naba lox asuusu box i do ma vara aleng i do mana lok tooro.
2CO 8:20 Maba lok tatao avukat laramtaba xusu tara noxo vaase mumu nama mumu na laramtaba silok nema mabap kiv i.
2CO 8:21 Lodoxoma atnama xeretna, ma vara aleng i do mana nemen manmanton, la kopmen to at lemeren Leeme Silok kusuk, ketla to bok at lemeren limixin.
2CO 8:22 La maba riki aonon bok neton nedik petpes eburu midu. Buaang levenaleng neni gara lox asuusu vam i rinama do i gagas amisik kusu na lok tooro. La monga i lolos aleng ti lok tooro mila lununu ren i rem saga atnimi.
2CO 8:23 La ti ne Taitas, neni lara bok atarak la i gugu eburu minia xusu ti lok tooro nimi. La tinedu luneton dik, nedu duba emu eburu min saparap nimi. Nedu du ru katling laraogu lotu, la loklok atdu i lox asuusu loklok ngangao ri ne Karisito.
2CO 8:24 Kuren la mina lox asuusu labalamu atnimi ridi, kusu laraogu lotu axap dinaba xasep do levelinga atnama ti emi asu minimi i ruturun.
2CO 9:1 Ixok pakes tia xusu ana malagan tinimi mumu loklok tooro minaba lox aonon i uto ri limixin at ne Moroa di nemen to Judaia.
2CO 9:2 Akleklen i do nemi mi gagas amisik kusu ti lok tooro, kuren la a lox aru amisik nimi ri limixin Masadonia. Aga tong i ridi do nemi limixin to Grik mi gagas kusu ti lok tooro, ga ruka i at no lamaares ga xap. Mo lavavara atnemi ga lox axatu buaang levendoxoma xeneng atdi xusu nedi bok dina lok tooro.
2CO 9:3 Monga nia ana riki aonon na luvutneton dik, kusu lavapaase aru atnama mumu nimi xeneng at laramtaba atnimi noxo ravasu ngan lavanga gamasa mun. Ketla i ngan nia ara tong pam i do, minaba gagas li mo loklok tooro atnemi.
2CO 9:4 Panga tentaba me Masadonia na emu minia udom saparap nimi la dina long lenger i do nemi mixo gagas. Maba mangan aleng mumu nimi, la maba tong ka lavanga sala atla maga nunu abos do miba lox epovo i. La ni lavanga mamangan tinimi.
2CO 9:5 Kuren la a doma i do i epovo do ana sing na luvutneton dik kusu dinamgo ria udom atnimi xusu dina gagas li avot be nimi ri laramtaba nemi miga vaase ali min. Minaba gagas at loxonaleng do nia ana vot, la na laramtaba naba lox asuusu i do mi etaba mila miga vara i xuren, la kopmen do miga morong min.
2CO 9:6 Mina doma i na, neni do itlotlo tevempanga lixilik mun naba ruuna tevempanga lixilik bok. La laradi do itlotlo taxanit panga solo, neni naba ruuna teveluxa solo.
2CO 9:7 Nedi getgesara dina raba kerekngan lodoxoma atdi la nemen gat loklox angtungun kopla tara na pu soso di. Mila ne Moroa i momo mi laradi i raba mi lomomo xeneng teren.
2CO 9:8 La ne Moroa xa i epovo na raba nimi mi leveloklox anarong axap naba umsu aleng, kusu at levenaleng axap minaba ruuna epovo amisik at levempanga axap. La ne Moroa xa naba lok levempanga atnimi mitlotlo i na pisik nunuan kusu minaba epovo rinotno do mina lok leven gugu nunuan.
2CO 9:9 Kerekngan Lovoang Kaala i tong i do, “Neni im taba leventamtaba solo mi lebelemulus ti limixin banbalo. La amisik ik lox asuusu labalamu ren ti limixin.”
2CO 9:10 Moroa im taba levenit panga ritlotlo mi levengkongkide ri anan. La kerepmo neni naba raba bok nimi mi levenit axap nemi mik pakes tin la na lox asuusu i xusu mina pisik asu leven gugu nunuan i buaang aleng.
2CO 9:11 Neni nabak lok nimi minap novos aleng at levempanga axap, kusu mina lok tooro amisik limixin petpes. La buaang bok atnedi limixin dinaba tong aorong ti ne Moroa ri laramtaba atnimi ridi, no minaba raba mu nama min.
2CO 9:12 Mo loklok tooro ap mo laramtaba atnimi naba ven ti lavakpakes at limixin at ne Moroa, la naba lox asuusu bok buaang lorotong avukat keneng at lorooro atdi ri ne Moroa.
2CO 9:13 Mo laramtaba atnimi naba lox asuusu i do nemi limixin tuturun. La limixin petpes dinaba emi asu mi ne Moroa mumu lorongtonga res mi lurutu lolos atnimi ri Lagale Lavavang at ne Karisito, la mumu bok mo lomomo atnimi ri lok tooro mi leventamtaba ridi la ti limixin petpes bok.
2CO 9:14 La dinaba sing lolos bok tinimi mi labalamu rinotno xeneng at lorooro atdi, mumu lugugu asuusu atnimi ri lagale letaba nabalamu at ne Moroa, mo neni ga raba nimi min.
2CO 9:15 Ata tong avukat tinotno ri ne Moroa ri mo laramtaba ren tidik i silok aleng tinotno.
2CO 10:1 Nenia ne Pol. A sing nimi, mi mo loklok mumulus la loklox atnaasan at ne Iesu Karisito. Do nia a nemen eburu minimi, mi lok do nenia ne Pol ak lok mumulus mene. Ket do a nemen paxalom basinge nimi, mi lok do nia a paase lolos tinimi.
2CO 10:2 A sing nemi do luruptuvuk atnimi na lox avukat mun kusu at laaleng nenia ana vot pasa nimi, noxo epovo bok ba xusu ana vaase lolos tinimi mi lolos axa rak. I ngan nia a doma i do ana lox asuusu i rinedi leventaba luvuttadi di doma i do nema map tuvuk ngan luvuttadi at na lavatbung menemen.
2CO 10:3 I ruturun do mat pas at na lavatbung menemen, ketla maxo vesep mi levendoxoma mun at limixin at na lavatbung menemen.
2CO 10:4 Levempanga esep atnama ri esep at na lavatbung menemen kopmen mede at na lavatkangka. Ketla ni i ruuna lolos boro at ne Moroa la i epovo xusu ti sele utut kepe lengkot kitkis at laradi munepen midik min.
2CO 10:5 Ma sesele utut kepe leventetere xaxarang la levendoxoma silok i lok petpes ti lakleklen at ne Moroa, la ma baba gili levendoxoma axap at limixin kusu dina ronga res at ne Karisito.
2CO 10:6 La melemu at loxonaleng mira ronga res nunuan axap, maba gagas ba xusu mana lok li tevenmumuat atnedi dik lok kantubu atnemi la ding tonga xepe.
2CO 10:7 Nemi mi ven mumu levereven at labantuxu at laradi la kopmen mina reven lorooro axap teren. La do tara i doma ruturun i do neni at ne Karisito, i lox avukat do neni na xasep do nema bok at ne Karisito xerekngan i.
2CO 10:8 Nia axo mangan do nia ana lox aru ia mumu lugugu rak ti tong asu Lagale Lavavang, Leeme Silok ga raba nama min. Mo Lagale Lavavang, no Leeme Silok ga raba i xusu ti lox alolos labaroonan atnimi la kopmen ti lok kapmek nimi.
2CO 10:9 Nia a xopara i do mo lodoxoma na ravasu atnimi do nenia aba lox amarat nimi mi lempoang tarak.
2CO 10:10 Mila leventaba di lok do, “Levempoang at ne Pol i lolos la i mumuat aleng. Ket do neni na nemen eburu midik, neni nabasko la levempapaase ren noxo mumuat solo.”
2CO 10:11 Luvuttadi xerepmo dina xasep nunuan do levempanga salai ma vaase i xeneng at lovoang, kopmen na lok petpes ti levempanga maba lox i at loxonaleng mabak lok eburu minimi.
2CO 10:12 Maxo lok do mana mii poovo nema ri leventaba la mana ila mumu nema rinedi leventaba di lok do di silok aleng. Ketla di soxovo lorooro atnedi mi leventaba atdi xa, la dira ila mumu nedi ri leventaba atdi xa, nedi xopmen dinaklen tempanga.
2CO 10:13 Ketla nema ma noxo paase asilok nema mumu levempanga vetpes, naba epovo mun mi lugugu ne Moroa ga raba nema min, la mo lugugu i vung kimit bok nimi.
2CO 10:14 Nema ma epovo na lox aru nema mumu nimi, mila nema maga vot dom atnimi xusu mana tong asu Lagale Lavavang at ne Karisito rinimi.
2CO 10:15 La kopmen mana lox aru nema mumu leven gugu at leventaba vetpes. Ketla lavavara atnema do mo lununu atnemi na sisilok, la manaba lok bok buaang teven gugu xantubu atnimi.
2CO 10:16 La melemu ren nema maba vavang mi Lagale Lavavang to at levennep kangka vetpes i nemen paxalom basinge nemi. Mila ma xopara na gugu at lengkot ua lentaba vetpes diga gugu vam go la mana lox aru nema mumu leven gugu leventaba vetpes digara lok pam i.
2CO 10:17 I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Do tara neni laradi loklox aru, neni nak lox aru Leeme Silok ne Moroa.”
2CO 10:18 Moroa xopmen na siam ka mo laradi ik lox aru axa i, ketla neni i siam ka mo laradi, Leeme Silok ne Moroa ik lox aru i.
2CO 11:1 A vara aleng i do mina xip tooro ia at na lodoxoma rangtangku rak. A sing nimi do mina xip tooro ia ren.
2CO 11:2 A suma i do lodoxoma rak iplivi aleng mumu nimi mi mo liplivi at ne Moroa xa. Mila aga ora ka nimi do ri ne Karisito xusu ana raba nimi ngan loono dadat ti leges atlok teren.
2CO 11:3 Ketla a marat do lavanga tara na sasar asoogong levendoxoma atnimi la mina ke xepe lununu lolos la lotu ruturun atnimi ri ne Karisito, kerekngan ne Iva. Lisii ga xarang i mi lakleklen kapmek teren.
2CO 11:4 A marat do tara na vot la na vavang mi ne Iesu vetpes ti na ne Iesu nema ma vavang min. La mina lok ka loroonan kopmen at ne Moroa, eburu mi lavavang i lok petpes aleng tinotno ri Loroonan Kaala at ne Moroa eburu mi lavavang nemi miga ronga ka i la miga siam kaka i.
2CO 11:5 Ketla a doma i do nia xopmen ana lixilik tinotno rinedi luvuttadi vavang kaxarang, di lok do di silok aleng.
2CO 11:6 Keke i do nia axoklen avukat lavavang, ketla a lok nunuan at lakleklen nia a ruuna i, la magara lox ase axasep tinotno vam nimi min.
2CO 11:7 Nia goxo ro unun tinimi at levenaleng nia aga vavang mi Lagale Lavavang at ne Moroa rinimi. Aga lox asi ia kantubu atnimi kusu ana lox aurut nimi mi Lagale Lavavang. Kereva, nenia aga lok laxapmek mi na loklok?
2CO 11:8 Aga lok kaka levempilas boro at laraogu lotu vetpes ngan luunun tia. Kuren la aga lox epovo i xusu ana vavang ti lok tooro nemi.
2CO 11:9 La at levenaleng nia aga nemen eburu minimi la agak pakes ti tempanga. Ketla a goxo lox angtang solo nimi, mila levempakpakes tarak limixin nunu boro Masadonia diga lok tooro ia min. Kuren la nia goxo ngising panga nimi la melemu bok nia noxo sing panga nimi. A xopara na raba nimi mi laknixip.
2CO 11:10 Luruturun at ne Karisito ik lok tarak, la kerepmo kopmen tara medo Grik naba rupe ia at na levelinga loklox aru do nenia axo lok kaka levempilas ti lugugu rak do.
2CO 11:11 La tila ba nia a vaase i na? Ti lox asu i do axo balamu nimi? Kopmen. Moroa iklen i do a balamu nimi.
2CO 11:12 La move nenia a noxo lok kaka lempilas boro atnedi limixin ding tonga levelinga rak. Kerepmo aba lox asuvos laxaxarang atnedi dik lox aru di do nedi mo luvuttadi vavang la di gugu ngan nema.
2CO 11:13 Limixin kerepmo kopmen di luvuttadi vavang tuturun. Nedi luvuttadi vavang kaxarang la di xaxarang mi leven gugu atdi la dik lok poovo i xusu dina ven ngan luvuttadi vavang at ne Karisito.
2CO 11:14 Nia axo rakdu bok, mila ne Satan ik lok poovo box i ngan laangelo at laxasep.
2CO 11:15 Kuren la ixo lolos ti luvuttadi gugu ren kusu dinak lok poovo nedi ngan luvuttadi gugu at levelinga mokmokso. At laxavaxap at lorooro atdi dinaba lok ka akmokso luunun i epovo mi leveloklok nedi diga lox i.
2CO 11:16 A vara na tong amu box i do, nemen tara ta nua i do nia a baulang. Ket do mi doma i xuren, mina siam ka ia do laradi baulang kusu aba lox aru lixilix ia.
2CO 11:17 Na levelinga nia a vaase i ri lox aru ia, axo vaase i mi lavavara at Leeme Silok, ketla a vaase i ngan laradi baulang.
2CO 11:18 Buaang nedi luvuttadi di lox aru di ngan limixin at na lavatkangka, kuren la nenia bok aba lox aru ia.
2CO 11:19 Mi momo rip kip tutu mi mo luvuttadi xaxarang la mo loklok baulang atdi mila mi lok ngan luvuttadi akleklen.
2CO 11:20 I ruturun mi xip tutu mi nege i lok nemi ngan lavasaxaruki ren, kopla ip kip pilo levempanga atnimi, la i ven asi rinimi, kopla i vasa bobonot levenmeren nimi.
2CO 11:21 A vara na tong i do a lok mamangan aleng, mila maga marat ti lox i na rinimi. Ketla do di vara i do dina lox aru di at tavanga, a vara box i do ana lox aru ia xerekngan di. (Na levelinga rak i lok ngan levelinga at laradi baulang.)
2CO 11:22 Kereva, nedi limixin me Ibru? Nenia bok pam kuren. Kereva, nedi limixin me Israel? Nenia bok pam kuren. Kereva, nedi livisik li at ne Abaram? Nenia bok pam kuren.
2CO 11:23 Kereva, nedi lavasaxaruki at ne Karisito? Nenia bok lasaxaruki at ne Karisito la a lok nunuan aleng tidi. (A paase ngan laradi baulang tinotno.) Agara lok pam laxan gugu buaang. Buaang levenaleng agara nemen pam at loogu xokoxo, la digak pixis aleng ia, la nia axo epovo xusu ana exes i, la agak lox auret ti lanmet. Nia a lok do nedi dixo ekip tangarang mi levempanga xerepmo.
2CO 11:24 I valimo levenaleng limixin me Judaia digak pixis ia ga se at lavantun sangaun mi lavasik.
2CO 11:25 I vantun levenaleng limixin boro Rom digak pixis ia mi levenakpiksa. La at leges aleng diga lu ia mi laxanuat. I vantun levenaleng lavatmon ga lok kapmek minama la at leges aleng kangking la kanimin agam kobok mun to at laras.
2CO 11:26 Buaang levempatpas tarak aga nemen keneng at levenmumuat to at laradanut la boro bok at luvuttadi xipkip pilo. La aga nemen bok keneng at levenmumuat boro atnedi limixin axa rak me Judaia la boro bok atnedi limixin kopmen di me Judaia. Aga nemen bok keneng at levenmumuat to at laramenemen silok, la aga nemen bok at levenmumuat to at lamatbin, la to bok at laras, la boro bok atnedi diga voovo ngan limixin nunu.
2CO 11:27 Aga nemen bok keneng at leven gugu ga lolos aleng, la a goxo lok ka tevenanunga avukat la agak toxo la agak minu la goxopmen tempanga anan tia la agak mudut aleng la goxopmen tevesingsiga avukat tia.
2CO 11:28 La mavana at nai levempanga, lara lumumuat mo it pot parav ia at levenaleng getgesara la ni lodoxoma liplivi mumu limixin lotu.
2CO 11:29 Do tara na lok molo at lununu ren, nia a doma mumu aleng lununu ren. Dola tara i los beles at laxapmek, nia a umsu aleng mi lainbulu.
2CO 11:30 Dola ana lox aru ia, ana lox asilox ia mi na levempanga ga vot parav ia ua di lox asuusu lomolo rak.
2CO 11:31 Moroa ne Temen Leeme Silok ne Iesu, limixin axap dina emi asu min at levenaleng axap la iklen i do nia axo babala mi na levelinga.
2CO 11:32 To Damasko laradi gomgo maxopok at loorong ne Aretas ga tong lolos i xusu dina rupe levenngas povolo ap mo lemenemen Damasko xusu dina ranga alis ia.
2CO 11:33 Ketla larapen tangas tarak diga suxa abeles ia at laxaxi buso la diga lox asi ia ukopok boro at loxon musmaragu lixilik gak lok at laxapla at loogu la aga roo su at lukngen.
2CO 12:1 A vara na lox aru ia, keke i do kopmen na lok tooro tara. Ketla monga a vara i xusu ana vaase levesilimet la levempapaase asuusu bok boro at Leeme Silok.
2CO 12:2 Aklen lara laradi nunu at ne Karisito at lasangaun mi lavanuet maares gara xap pam, Loroonan Kaala ga lok ka i uto vana at laxalibet i sev avantun. Nia axoklen i do nai ga vot tuturun kopla ni ga ven mene lisilimet, Moroa xusuk mun iklen i.
2CO 12:3 La aklen i do na laradi Moroa ga lok ka i uto at lagale lemenemen teren. Ketla nia axoklen i do labantuxu ren ga urut kopla loroonan mun teren, Moroa xusuk iklen i.
2CO 12:4 La go ni ga ronga levelinga i xaala aleng la ixo epovo do tara na tong asu i.
2CO 12:5 Aba lox aru mo laradi, a noxo lox aru ia. Ketla kusuk mun nia ba lox aru ia at levempanga i lox asuusu lomolo rak.
2CO 12:6 Dola a vara i xusu ana lox aru ia, nia noxo lok ngan laradi baulang, mila a paase mi luruturun. Ketla axo xip tutu min, atla ixo lox avukat do tara i doxoma mumu solo ia ri levempanga salai neni i ven i rak la i ronga ia min.
2CO 12:7 Ketla mumu mo levempanga nunuan aga ven i, nia aga ruuna ka losongsongot de at labantuxu rak, la na losongsongot i lok ngan lasaxaruki at ne Satan kusu na sev asongot tinotno ia la ti rupe ia basinge loklox asilok.
2CO 12:8 I vantun levenaleng aga sing ne Moroa mumu i na lavanga, la aga sing i xusu na lok pes i.
2CO 12:9 Ketla ni ga vorang i ria xeretna, “Letaba nabalamu rak tu i epovo xuren, mila lolos tarak naba gugu lolos aleng mo do a lox asuusu i ri limixin, at levenaleng di molobe.” Kuren la anaba lok momo aleng tinotno ri mo leveloklok molo rak, kusu mo lolos at ne Karisito naba nemen keneng tarak.
2CO 12:10 Ti lox aru ne Karisito, a lok momo aleng kusu labantuxu rak na molobe la ana xip tutu mi levempapaase vupu la levenmumuat la levesongsongot la levenmumuat i lolos aleng. Mila anaba suma xaka lolos silok, keke i do labantuxu rak na molobe.
2CO 12:11 A lok ngan tinotno laradi baulang mumu mo levelinga a tong pam i, ketla nemi xa miga pu soso ia rin. I epovo do nemi mina lox aru ia, mila nia xopmen ana lixilik tino ti nom luvuttadi vavang kaxarang mi lok do di silok aleng, keke i do nenia laradi lixilik mun.
2CO 12:12 Nia aga lolos kusu ana lok levempanga i lox asuusu i do nenia laradi vavang aga lox i xantubu atnimi. I ngan leveloklok katling at ne Moroa la levempanga sangsangu.
2CO 12:13 Nia aga gugu xantubu atnimi xerekngan aga gugu xantubu at limixin at laraogu lotu vetpes. Ketla nia goxo lox angtang nemi do ri toloklok tooro ria. Mina doxoma xepe na laxapmek tarak.
2CO 12:14 A gagas tana xusu ana vot pasa nimi la ni lavatpas sepsev avantun tarak tinimi. La nia noxo lox angtang nimi mila nia axo vara levempilas atnimi, ketla a vara lorooro atnimi ri Leeme Silok. Laxamdak lixilik dixo lili bubua lapnovos ti luvuttemen di mi luvutnen di, ketla luvuttemen di mi luvutnen di, di lili lapnovos ti laxamdak atdi.
2CO 12:15 Kerepmo aba lok momo aleng do ana raba axap lorooro rak, mi levenaleng tarak, la lolos tarak kusu ti lok tooro nimi. Kereva, ixo epovo do mina balamu lixilix ia xerekngan nia a balamu aleng tinotno nimi?
2CO 12:16 Nemi axap miba siam do nia goxo lok ngan laknixip tinimi axap. Ketla leventaba diba lok do nia a babala vukpuk nimi mi levelinga xaxarang.
2CO 12:17 Kereva, agut nia aga sing panga nimi at loxonaleng aga riki leventaba luvuttadi gugu rak udom?
2CO 12:18 Aga sing ne Taitas do nat pas udom, la aga riki aonon bok lara laradi nunu eburu min. Kereva, Taitas ga babala vukpuk nimi? Kopmen tinotno. Kereva, neni la nenia, nema magap tuvuk at legeso doxoma la ma ruuna legesu ruptuvuk mene?
2CO 12:19 Agut mi doxoma i do nema mo mak lok tong i do mana paase see atnama ro melamgo atnimi? Kopmen tinotno. Ma paase ngan limixin at ne Karisito to melamgo at lemeren ne Moroa. Larapen tangas orong tarak. Levempanga axap ma lox i xusu ti lok tooro nimi.
2CO 12:20 A marat do at loxonaleng nia ana vot dom, aba long lenget nemi do mira lok petpes aleng pam ti lodoxoma nia a vara i do mibap tuvuk kuren. La nemi bok miba long lenger i do nenia bok aba lok petpes ti lodoxoma nemi miga vara i do nia aba lok kuren. A marat do aba ven lenget levenedak la levereven peves la levenmukmusak la levenekarakat la lavapaase nemnem la loklox asilok patlak la levempanga xopmen na sixit nunuan keneng at lotu.
2CO 12:21 A marat do mo nia ana vot manga, ne Moroa rak naba lox abulu ia dom melamgo atnimi. La aba lok mamangan aleng mu buaang atnedi digara lok pam laxakapmek gano, la kovisi di goxo leeng basinge laxakapmek atdi diga lox i, ngan loklok ti elongka la loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot la lengkot mamangan kerepmo.
2CO 13:1 Na lavatpas, neni ba lok ngan lavatpas sepsev avantun tarak saparap nimi. Lovoang Kaala i tong i do, “Do tara na lok li tara at lavapaase, i lox avukat do tegepura kopla tavantun tuvuttadi dina paase be.”
2CO 13:2 At lavatpas sepsev agepura rak saparap nimi, agara vaase aronga vam nedi mo luvuttadi diga lok mo leveloklok kakapmek, la ti mo luvuttadi vetpes bok. La monga a nemen paxalom, ketla ana vaase aronga bok nemi xeretna. Dola melemu nia ana vot, a noxo maraanga tara atnimi,
2CO 13:3 la minaba ven kisip avukat ba i do ne Karisito i paase keneng tarak. Neni kopmen lavanga mokmolo, ketla neni naba lox asuusu lolos teren kantubu atnimi.
2CO 13:4 I ruturun do neni ga merem at laxaba, la ap mo loxonaleng goxopmen tololos teren. Ketla monga i rooro amisik mi lolos at ne Moroa. Kerepmo nema luvuttadi gugu ren, kopmen tololos atnama. Ketla at lugugu atnema xantubu atnimi, nema manaba ruuna lolos at ne Moroa, mila nema mat kis ekilen eburu mi ne Karisito.
2CO 13:5 Mina ila mumu lorooro atnimi kusu mina ven kibis i do nemi mi ruuna lununu ruturun. Kereva, mixokleklen i do ne Iesu Karisito i nemen keneng atnimi? Do xopmen, i lox asuusu i do mira subu vam at loklok tong pen.
2CO 13:6 A nunu do nemi mina ven kisiv i do nema ma goxo subu at loklok tong pen at luvuttadi vavang.
2CO 13:7 Ketla monga ma sing ne Moroa do nemi mi noxo lok taxapmek, kopmen ti lox asuusu i do nema maga volo vam ap mo loklok tong pen. Ketla ma sing tinemi xusu mina ravasu ngan limixin nunuan at ne Moroa la keke i do nema mana subu kot.
2CO 13:8 Nema maxo epovo do maba lok tavanga ri rupe levelinga ruturun at ne Moroa, ketla ma gugu mene xusu ti su auru i.
2CO 13:9 Ma lok momo do nemi mi tu atmatkun. Keke i do nema maxo ruuna lolos. La ma sing bok kusu mina ravasu nunuan axap keneng at lorooro atnimi.
2CO 13:10 Ni lavasuun teren la nia a malagan i na at loxonaleng nia ak lok paxalom basinge nimi, kusu do nia ana vot, a noxo lok li lumumuat mavana atnimi mi mo lolos Leeme Silok ga raba ia min. Lugugu at na lolos i lok keretna, ti lox alolos lununu atnimi la kopmen do ri lox asi lununu atnimi.
2CO 13:11 Atnimi bok be luvutnetak mi luvurinuk. Mina lolos ti ruuna ka luruptuvuk i nunuan aleng mene nga la minang tonga res at levesingising tarak tinimi, la levendoxoma atnimi na ngan legesara mun. La mina nemen keneng at limila. La ne Moroa ni lavasuun at labalamu la limila, neni naba nemen eburu minimi.
2CO 13:12 Mina eseega rangarang mi lenetnes i xaala.
2CO 13:13 La limixin nunu axap mede di lox aonon lomomo atdi rinimi.
2CO 13:14 Letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu Karisito la labalamu at ne Moroa la loklok mukmulus at Loroonan Kaala nak lox eburu amisik minemi axap. I ruturun.
GAL 1:1 Nenia ne Pol, la nenia laradi ga lok ka lorotoro ngan lun pavang la mo lorotoro goxo ravasu at taradi gamasa. Ketla ga ravasu boro at ne Iesu Karisito eburu mi ne Moroa, ne Temen, no ga lox arooro amlong i at lanmet.
GAL 1:2 Nema axap loxoeton nade ma lox aonon lomomo atnema rinemi limixin lotu at laramenemen do at lenep silok Galesia.
GAL 1:3 Letaba nabalamu la lenmila rinemi boro at ne Moroa ne Temen nedik la Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito.
GAL 1:4 Iesu ga raba lorooro ren ti ru korop ti laxakapmek atnedik kusu neni naba lox asepmus nedik basinge leveng kakapmek at na levenaleng lolos. Anaa ga ravasu ngan lavavara at ne Moroa ne Temen nedik.
GAL 1:5 Ata xip aurut laasen at ne Moroa, la leemi asu rin amisik la kopmen taxavaxap teren. I ruturun.
GAL 1:6 Nia a sangu aleng atnemi, atla goxo lox abao bok la mira ke xepe nga ne Moroa, mo ga ro xaka nemi mi letaba nabalamu ren keneng at ne Karisito, la monga mira sisiam kaka nga lavavang petpes.
GAL 1:7 La i ruturun tinotno do kopmen bok ba tepavang avukat petpes. Ketla a vaase i na atla lentaba luvuttadi mo dik lox ekarakat lodoxoma atnemi la dirak lok tong i xusu dinaba ba gili Lagale Lavavang at ne Karisito ti langas petpes.
GAL 1:8 Ketla do nema luvuttadi vavang kopla taangelo boro vana at laxalibet na vavang mi tevelinga xopmen na sixit emu mi Lagale Lavavang at ne Moroa, anaa nema maga vavang min tinemi, lasaxaek na mu asu di.
GAL 1:9 Nema magara paase vam i na gano la amo manga ara vaase amu manga ren. Dola tara na vavang tinemi mi tavavang na lok petpes ti lara nemi migara ruuna xaka vam i, lasaxaek na mu asu mo laradi.
GAL 1:10 Nenia xopmen ana vaase i na xusu do ti lok limixin diba lok momo minia, kopmen tinotno. Nenia a vaase i na xusu ti lox amomo ne Moroa. La nenia kopmen ana vaase i na xusu limixin dinaba emi asu minia. Kopmen. Do nenia gita lox i xuren, ixo epovo bok do nenia giba lok ngan lasaxaruki at ne Karisito.
GAL 1:11 Luvutnetak mi luvurinuk. A vara do ana tong i rinemi xeretna do, Lagale Lavavang nenia a vavang min, goxo ravasu at lodoxoma at taradi at na lavatkangka.
GAL 1:12 La a goxoklen kaka i at taradi, xopla taradi ga lox ase ia min. Ne Iesu Karisito axa ga lox asuvos taba ia min.
GAL 1:13 Limixin digara tong axasep pam lorooro rak tinemi at levenaleng nenia aga rooro rinotno xeneng at loklok at leme Judaia. Nenia agak lox asongot aleng limixin at lotu at ne Moroa, la aga lolos tinotno xusu ana sev asi rino lununu atnedi.
GAL 1:14 La loklok tarak keneng at lotu Judaia ga volo rinotno leventaba diga visik emu nema keneng at lenep Judaia. La nenia aga lolos tinotno xusu ana mumu asu leveloklok at lavalabat atnema.
GAL 1:15 Ketla avot ti livipisik tarak, ne Moroa gara soxolik kaka avot pam ia. La keneng at letaba nabalamu ren, neni ga ro xaka ia do ateren.
GAL 1:16 La at loxonaleng neni ga doma i xusu na lox asuvos ne Nitna ria, la kusu anaba vavang mi Lagale Lavavang teren ti limixin kopmen di me Judaia, nenia a goxo vot pasa bok ba teta xusu neni gita re ase ia.
GAL 1:17 Kopla agitat pas bok be uto Jerusalem kusu ti ven nedi lavaun pavang avot tia. Ketla agat pas epopolo uto Arabia, la melemu agamlong uto Damasko.
GAL 1:18 Ga melemu ba at lavantun maares la nenia agarat pas ba uto Jerusalem ti vot pasa ne Pita, la agak lok eburu min at lasangaun mi lavalimo levenaleng.
GAL 1:19 La nenia a goxo ven tu ap mo lentaba lavaun pavang bok, ketla ne Jems kusuk mene nga, neni neton Leeme Silok.
GAL 1:20 La na levempanga nenia a malagan i, i ruturun tinotno, la ne Moroa iklen i do nenia a xopmen ana xaxarang.
GAL 1:21 La melemu agat pas uto at lunep silok, Siria la Silisia.
GAL 1:22 Ga ap mo levenaleng limixin at ne Karisito ro Judaia di goxokleklen ia.
GAL 1:23 Digakleklen mun levempanga, leventaba vetpes diga paase di min keretna do, “No laradi gak lox asongot limixin nunu, neni na i vavang mi mo lununu, neni gak lok tong i do na sele utur i.”
GAL 1:24 Kuren la diga xip aurut laasen at ne Moroa la diga emi asu min mumu mo levempanga ga ravasu at lorooro rak.
GAL 2:1 Ga melemu at lasangaun mi lavanuet maares, agamlong manga uto Jerusalem eburu mi ne Banabas, la ne Taitas bok ga emu minema.
GAL 2:2 Agat pas ugo atla, ne Moroa xa ga vaase i ria xusu anat pas ugo. La keneng at lara lixitkis buru atnama mi lubung amgomgo kusuk mun, nenia aga soxomus Lagale Lavavang a vavang min ti limixin kopmen di me Judaia. Nia aga lox i na xusu dina siam mu mo lugugu rak. Lavanga no lugugu avot tarak la anaa lugugu at na levenaleng na subu.
GAL 2:3 Ketla diga siam mu levelinga atnama mi ne Taitas, laradi loklok tooro rak. Neni laradi xopmen i me Judaia, la di goxo tong i do ni na vit kepe toxontuxu ren.
GAL 2:4 Ketla leventaba diga vara i xusu dina vit kepe lengkontuxu at luvuttadi nunu xopmen di me Judaia. Digak lok labala ngan nedi luvuttadi nunu la nedi na lemet tadi digak beles mun at libinam atnema ngan luvuttadi vereven ali. La diga vavara mun i xusu dinang long terek lesepsepmus tinotno basinge Laulis Linga, nema magak lok kaka i xeneng at ne Iesu Karisito. Diga vara mun i xusu dinak lok ka nema ukeneng at leveloklok atnedi, la manak lok maxopok at leventaangas at Laulis Linga.
GAL 2:5 Ketla nema ma goxo ronga res atnedi at tekonaleng, atla ma goxopara i xusu mana lok lodoxoma atnemi na xipgas la mina doma xepe Lagale Lavavang i ruturun.
GAL 2:6 Tinedi no limixin di tong di do lubung amgomgo at lotu, nenia axo doma solo i do nedi di silok kopla xopmen. Atla ne Moroa xopmen na viila mumu leveloklok at tara mi levereven teren. Nedi di goxo vaase bok ba tekolinga mavana at lavavang tarak.
GAL 2:7 Ketla nedi diga ven kibis i do ne Moroa ga raba ia mi lugugu silok ti paase asu Lagale Lavavang ti limixin kopmen nedi me Judaia, ga lok ngan pam neni ga raba bok pam ne Pita mi lugugu silok ti vavang mi Lagale Lavavang ti limixin me Judaia.
GAL 2:8 Moroa ga lox alolos ne Pita xusu neni laradi vavang ti limixin me Judaia la kerepmo bok neni ga lox alolos ia xusu nenia laradi vavang ti limixin kopmen di me Judaia.
GAL 2:9 La ne Jems, ne Pita la ne Jon, nedi na lubung angkipkip at lotu, diga ven kibis i do ne Moroa ga raba nema mi ne Banabas mi na lugugu i lok petpes tinotno. Kuren la diga etep tikngen minama mi ne Banabas, ga lok ngan loklok katling do nema axap ma ruuna legesa gugu mene nga. La diga lok lisisiam do nema mi ne Banabas, manaba gugu xantubu at limixin kopmen di me Judaia, la nedi dinaba gugu ro at leme Judaia.
GAL 2:10 La nedi diga vara i xusu nema mana doxoma bok levempakpakes at limixin banbalo kantubu atnedi, nenia aga ruuna lodoxoma liplivi rinotno ri lok na lavanga.
GAL 2:11 Ketla at loxonaleng ne Pita gat pas uto Antiok, nenia aga vaase tangarang tinotno i at lemeren e, atla ga xasep tinotno do neni ga soogong.
GAL 2:12 At lara laaleng ne Jems ga riki lentaba luvuttadi nunu me Judaia ugo. Avot ti lovotpot atdi, ne Pita nga no garak lok pam la gara vaanan eburu mi limixin kopmen di me Judaia. La melemu at loxonaleng na luvuttadi me Judaia diga vot, neni goxo an eburu bok ba minedi. Atla neni ga marat at Laulis Linga at leme Judaia mumu loklok ti ke laanan eburu mi limixin kopmen di me Judaia, la neni ga anan eburu mi luvuttadi no di goxo vit kepe lengkontuxu atdi.
GAL 2:13 La nedi bok mo leme Judaia me go Antiok, digara lok ngan bok laxampanga makmarat ngan bok ne Pita. La ne Banabas bok gara mu asu bok nedi la nedi axap diga soogong.
GAL 2:14 Kuren la at loxonaleng nia aga ven i do nedi di goxo mu asu langas mokmokso mi luruturun at Lagale Lavavang, aga vaase ri ne Pita ro melamgo rinotno atnedi axap keretna, “Nenu laradi me Judaia, ketla nenu nom e, u mumu asu leveloklok at limixin kopmen di me Judaia, la uxop tuvuk ngan laradi me Judaia. Kuren la ua lavasuun teren la u sat ka limixin kopmen di me Judaia xusu dina mumu asu leveloklok at leme Judaia?”
GAL 2:15 Limixin me Judaia di tong i xeretna, “Nema limixin me Judaia, la nema xopmen mana ngan nedi limixin kopmen di me Judaia dixo mumu asu Laulis Linga.”
GAL 2:16 Ketla nema leme Judaia maklen i do, laradi mun i nunu at ne Iesu Karisito, neni mun i sepmus basinge loklok kakapmek, la kopmen do i mumu asu Laulis Linga. La kerepmo bok ma nunu at ne Iesu Karisito xusu manaba sepmus basinge loklok kakapmek, kopmen do ti mumu asu Laulis Linga. Anaa kopmen noxo ravasu at loklok ti mumu asu Laulis Linga, atla kopmen teta naba sepmus basinge loklok kakapmek do neni na mumu asu mun Laulis Linga.
GAL 2:17 La amo do nema ma doma i do mana lok kepe Laulis Linga la mana sepmus basinge loklok kakapmek keneng at lununu atnema saparap ne Karisito, anai naba lox asuusu i do nema limixin ma ruuna laxakapmek mila ma lok kepe vam Laulis Linga. Kereva ba, lununu saparap ne Karisito i lok nema ngan luvuttadi xapmek, kuren la ne Karisito i lox asu laxakapmek? Kopmen tinotno.
GAL 2:18 Do nenia anamlong ti loklok at Laulis Linga no nenia aga lok kepe i, anaba lox asuusu i xeretna do nenia laradi rongtonga xepe at Laulis Linga.
GAL 2:19 Lavasuun at na xeretna. Laulis Linga ga lox ase ia do nenia laradi xapmek, kuren la aga lok ka lununu maxat la aga sepmus ba basinge Laulis Linga. La monga nia a epovo na rooro ti lok lugugu at ne Moroa.
GAL 2:20 I lok ngan ta do diga vaxarem ia eburu mi ne Karisito ro at laxaba. La kopmen nenia xa na a rooro, ketla ne Karisito axa na i rooro xeneng tarak. La lorooro nenia ak lok keneng teren, ni lorooro mi lununu keneng at ne Nitna ne Moroa, la neni ga balamu ia la ga raba lorooro ren kusu na uu nop loklok tarak.
GAL 2:21 Nenia a xopara i xusu ana sok tixirixes letaba nabalamu at ne Moroa. Do taradi na doma i do neni naba sepmus basinge loklok kakapmek mumu lumumu asu ren at Laulis Linga, i milik ngan ta keretna do, goxopmen tavasuun ti lanmet at ne Karisito.
GAL 3:1 Laxampanga rangtangku nemi leme Galesia. Nege rinotno ga sar asoogong lodoxoma atnemi basinge lununu ruturun, kusu mina mumu asu Laulis Linga? Gano migara ven axasep pam lavasuun at lanmet at ne Iesu Karisito ro vana at laxaba.
GAL 3:2 La mina tong be i ria. Kereva, nemi miga ruuna xaka bok Loroonan at ne Moroa mumu lumumu asu atnemi at Laulis Linga? Kopla, miga ruuna xaka Loroonan at ne Moroa mumu lorongtonga atnemi ri Lagale Lavavang la lununu atnemi saparav i?
GAL 3:3 Ming tangku solo xereva? Miga ru kaxat avot lununu atnimi mi Loroonan at ne Moroa. La monga mi lok do mina ruuna ka lununu ngan limixin mukun mi lolos axa atnimi. Ketla kopmen mina epovo.
GAL 3:4 Migarap kip levesongsongot mumu lununu atnemi. Kereva, migang songot gamasa mun?
GAL 3:5 Kereva, Moroa im taba nemi mi Loroonan Kaala la ik lok levempanga sangsangu xeneng atnemi, atla mik lok levempanga Laulis Linga i paase i, kopla at levereven kibis atnemi ri Lagale Lavavang?
GAL 3:6 Mina doma mu be lorooro at ne Abaram, ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Neni ga nunu at ne Moroa, la mumu mun lununu ren saparap ne Moroa, Moroa ga siam kaka i ngan laradi manmanton tino.”
GAL 3:7 Kuren la mina ven kibis i do nedi limixin di ruuna lununu, dinaba ravasu ngan livipisik li rinotno at ne Abaram.
GAL 3:8 Lovoang Kaala ga vaase avot be i xeretna do ne Moroa naba lok li limixin kopmen di me Judaia ngan nedi limixin manmanton mumu mun lununu atnedi. La avot ti lovotpot at Lagale Lavavang keneng at ne Iesu, Lovoang Kaala ga vaase asu i ri ne Abaram keretna, “Mumu mun lununu ram, nenia anaba lox anarong limixin axap at na lavatbung menemen.”
GAL 3:9 Ne Abaram ga nunu, kuren la neni ga lok ka leveloklox anarong, la nedi di nunu, dinaba lok kaka bok leveloklox anarong ngan i.
GAL 3:10 La nedi axap ding tonga res kusuk mun at Laulis Linga at leme Judaia xusu dina lok kaka lorooro, nedi dik lok maxopok at lasaxaek ne Moroa im taba i. I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Do nege do ixong tonga res amisik at levengkot axap keneng at Laulis Linga, neni ik lok maxopok at lasaxaek ne Moroa im taba i.”
GAL 3:11 Amonga, i xasep tinotno do, kopmen teta naba sepmus basinge loklok kakapmek mumu mun lumumu asu ren at Laulis Linga. I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Laradi xusuk mun ua neni i sepmus keneng at lununu ren, neni naba ruuna ka lorooro avolo.”
GAL 3:12 La Laulis Linga ixo ruuna tekot keneng at lununu, ketla Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Do nege i lox epovo levempanga axap Laulis Linga i paase i, neni naba ruuna ka lorooro avolo.”
GAL 3:13 Ketla ne Karisito ga ruuna ka lasaxaek at loxonaleng neni ga ru korop ka lasaxaek, no ne Moroa im taba nedi di mumu asu Laulis Linga min. Kerepmo neni ga un ka amlong nema basinge nom lasaxaek. I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Do nege na rem to vana at laxaba, neni i ruuna xaka lasaxaek boro at lebelemamao at ne Moroa.”
GAL 3:14 Ne Karisito ga un ka amlong nama kusu no loklox anarong ne Moroa ga xaape min ti ne Abaram naba volo bok ti limixin kopmen di me Judaia. Ne Iesu Karisito ga lox epovo i na rinama, kusu mumu mun lununu atnama maba ruuna xaka Loroonan no ne Moroa ga xaape min.
GAL 3:15 Luvutnetak mi luvurinuk. Ana vaase poovo mi legepu radi do nedu du paase mi tavanga at laxanaleng axap la du siam teren la du malagan tovoang ti lox axasep livirivit li atdu. Ixo epovo bok ba xusu teta naba ba gili i xopla na soxurung arup tepempanga ukeneng teren.
GAL 3:16 La i ngan pam ne Moroa ga lok laxakaape ren ti ne Abaram eburu mi legesi visik li ren. Lovoang Kaala kopmen na vaase mi loxolinga ri limixin solo, ngan loxolinga “Livipisik li ren.” Lavasuun teren do buaang limixin, kopmen. Legesara mene nga, ngan loxolinga, “Legesi visik li ren,” la neni ne Karisito.
GAL 3:17 Lavasuun at levelinga rak keretna. Ne Moroa ga lok laxakaape eburu mi ne Abaram la neni ga vit li i xusu neni noxo doma xepe i. La Laulis Linga no ga vot ba melemu at lavanuet sangaun kobot mi lavantun sangaun maares (430) la ixo epovo xusu na los polo xopla na lok kepe mo laxakaape at ne Moroa ri ne Abaram.
GAL 3:18 Do laramtaba at ne Moroa ri ne Abaram ga vot mumu mene nga Laulis Linga, naba milik ngan ta do, mo laramtaba ren kopmen nak lok at laxakaape ren. Ketla mumu mun laxakaape ren, neni ga lox asuusu letaba nabalamu ren la ga raba laramtaba ren ti ne Abaram.
GAL 3:19 Lavanga sala ba i neni lugugu at Laulis Linga? Laulis Linga ga vot kusu ti lox aven kibis limixin mi lavanga sala rinotno laxakapmek, la gak lok mun se at lovotpot at livisik li at ne Abaram, la neni ne Moroa ga xaape min. La ne Moroa xa ga raba lubung angelo ren mi Laulis Linga xusu dina raba ne Moses min ngan laradi me xantubu, la ne Moses ga raba limixin min.
GAL 3:20 Ketla at laaleng ne Moroa ga raba ne Abaram mi laxakaape ren, neni axa ga lox i, kopmen teangelo xopla laradi me xantubu gita raba ne Abaram min.
GAL 3:21 Kereva ba, Laulis Linga i ra korop leveng kakaape at ne Moroa? Kopmen tinotno. Amo dola neni gita raba bok Taulis Linga rim taba lorooro, i lok ngan do limixin axap ding tonga res at Laulis Linga, nedi dinaban manton tino basinge loklok kakapmek. Ketla kopmen na ruturun.
GAL 3:22 Ketla Lovoang Kaala i vaase i xeretna do, limixin axap at na lavatbung menemen, dik lok maxopok at lolos at laxakapmek. Kuren la na laramtaba ne Moroa ga xaape min ti limixin, it pot mumu mun lununu saparap ne Iesu Karisito, la ne Moroa im taba i rinedi di nunu.
GAL 3:23 Ketla, avot ti langas at lununu ga vot, Laulis Linga gak soxoba pe nedik ngan luvuttadi dik lok at loxokoxo se rinotno at laaleng lununu saparap ne Karisito ga ravasu.
GAL 3:24 Kuren la Laulis Linga gak lok tatao luruptuvuk atnedik la ga gagas li dik ti mo laaleng ne Karisito ga vot teren. Neni ga vot kusu tana sepmus basinge loklok kakapmek keneng at lununu atnedik.
GAL 3:25 Kuren la amonga, lununu ik lok atnedik, la Laulis Linga ixo lok tatao bok ba nedik.
GAL 3:26 Nemi axap luvutnitna ne Moroa mumu mene lununu atnemi saparap ne Iesu Karisito.
GAL 3:27 Nemi miga sep susu keneng at laasen at ne Karisito, la amonga Moroa ga lok nimi xusu mina vee ngan ne Karisito.
GAL 3:28 Kuren la limixin me Judaia eburu minedi xopmen di me Judaia, di epovo axap mun, kuren bok pam at luvuttadi asaxaruki la luvuttadi dik lok gamasa, la nedi bok lavatlok la lavakin. Nemi axap mi lok ngan mun legesara keneng at lurutu eburu mi ne Iesu Karisito.
GAL 3:29 Do nemi at ne Karisito, mi lok ngan pam do nemi livipisik li at ne Abaram, la minaba ruuna xaka mo loklox anarong ne Moroa ga xaape min ti ne Abaram.
GAL 4:1 La ti lox epasum levelinga rak, keretna. No lamdak naba ruuna xaka lempanga apnovos at ne temen, neni i lok ngan laradi saksaxaruki at levenmaares neni i aau la i mumu asu levelinga at ne temen. Ketla melemu neni naba silok la naba ruuna ka levempanga axap at ne temen.
GAL 4:2 La neni nabak lok levempanga, luvuttadi loklok tatao ren na tong i rin kusu neni nak lox i, naba se rinotno at loxonaleng ne temen ga vit li i, xusu na lox asilox i.
GAL 4:3 I lok ngan pam gano nedik ta goxo xasep nunuan at luruturun la dik taga nemen maxopok at Laulis Linga eburu mi leventaangas teren nade xopok at na lavatbung menemen.
GAL 4:4 Ketla loxonaleng ga vot ne Moroa ga vit li i, neni ga riki ne Nitna rinotno. La neni ga ravasu ngan lamdak at latkin at na lavatkangka, la neni gak lok maxopok at Laulis Linga at leme Judaia,
GAL 4:5 kusu ti un ka amlong nedi digak lok maxopok at Laulis Linga, la kusu nedik ataba ravasu ngan luvutnitna ne Moroa.
GAL 4:6 Nedik luvutnitna ne Moroa, kuren la neni ga riki asu Loroonan i nemen keneng at ne Nitna ukeneng ti lorooro atnedik. Neni mo Loroonan ik lok nedik la diram doma su at ne Temen nedik la dira toro rin keretna, “Tamak, Tamak!”
GAL 4:7 Kuren la nemi mixo lok ngan bok ba lavaanat saxaruki, ketla nemi luvutnitna. Kuren la ne Moroa naba raba nemi mi leveloklox anarong neni ga gagas li i xusu ti luvutnitna.
GAL 4:8 Gano, nemi mi goxoklen ne Moroa, kuren la miga lok ngan lavaanat saxaruki at laxampoovo moroa.
GAL 4:9 Ketla amo manga miraklen ne Moroa, i ruturun aleng do ne Moroa iklen nemi. Ira lok bok ba mo xereva la miramlong mu manga mo leveloklok la leventaangas gamasa at Laulis Linga la mira lok li nimi maxopok teren? Tila la mira vara manga i xusu mina lok ngan lavaanat saxaruki at na laxaloklok?
GAL 4:10 La mi mumu asu manga mo leveloklok ti lok katling levenaleng la leven gaaling la levenaleng at laavat la lamaares.
GAL 4:11 Nenia am doma solo mumu nemi. Kereva, leven gugu rak aga lox i xantubu atnemi, neni naba ngan lugugu asen kepe mun?
GAL 4:12 Luvutnetak mi luvurinuk, a sing tinotno nemi xusu mina ke xepe mo leveloklok la leventaangas at Laulis Linga kerekngan nenia aga ke xepe i. La kerepmo nia axok lok maxopok teren kerekngan nemi bok mi goxok lok maxopok teren. Ap mo levenaleng nenia aga nemen eburu minimi, nemi mi goxo lok tepanga xapmek tia.
GAL 4:13 Miklen bok ua lavasuun teren la nenia aga vavang avot mi Lagale Lavavang tinemi. Lavasuun teren atla nenia aga lok mekmeres.
GAL 4:14 Keke i do mo lanmeres tarak megano ga lox angtang nemi. Ketla nemi mi goxo sok tixirixes ia la mi goxo raba rulu ia. Ketla miga seega rangarang kaka ia ngan nemi giba lox i ri laangelo boro vana at laxalibet kopla ne Iesu Karisito axa.
GAL 4:15 Lomomo ga umsu atnemi, ketla ananga, ira on ta ua? Do nemi gita epovo xuren, la nemi ro mi gita lik gogo su vam mi levengkatli atnemi la mi gita raba ia min.
GAL 4:16 Kereva, nemi mi munepen minia, atla aga paase nemi mi luruturun?
GAL 4:17 Limixin petpes mo di tong asu lavavang petpes di doma solo nimi la di lok tong i xusu dina sat kaka nimi. Ketla na loklok atdi i lok kapmek tinotno, atla di vara mun i xusu dinak lox epeseves nemi basinge ia, kusu nemi minaba etangas eburu minedi.
GAL 4:18 I lox avukat do limixin dina doma solo mumu tentaba vetpes, mo do loklok nedi dik lox i, i lox avukat. La i lox avukat do mina doma mumu solo amisik tentaba vetpes la kopmen do ap mo mun levenaleng nenia ak lok eburu minemi.
GAL 4:19 Luvutnuruk orong! Nenia a suma losongsongot mumu nemi ngan latkin ing songot at laaleng pipisik teren, la anaba suma na losongsongot se at laaleng lorooro at ne Karisito naba suxuna axap nemi.
GAL 4:20 Aram doma matai do nenia mo a dirak lok eburu bok minemi, kusu agiba xasep at loklok atnimi la agiba lok kun lavapaase rak la agira paase atnaasan tinimi. A lok bukbulu mu aleng nemi.
GAL 4:21 A vara i xusu ana sue be nemi lentaba do ua lavasuun teren la mi vara i do minak lok maxopok at Laulis Linga? Kereva, ming tonga xaka bok lempanga Laulis Linga i paase i?
GAL 4:22 I paase xeretna do, ne Abaram, ga ruuna legepu madak, ga lara lamdak at latkin asaxaruki ren, la lara at latkin tinotno ren.
GAL 4:23 La lamdak neni ga ruuna xaka i at latkin asaxaruki ren, ga ravasu at loklox araut madak. Ketla lamdak ua neni ga ruuna xaka i at latkin tinotno ren, diga visix i mumu laxakaape at ne Moroa.
GAL 4:24 Mo lempanga ga vot kantubu ap mo legeputkin, neni lampoovo at legepu ekabus. I ngan lara at ne Agar, i ru katling limixin ua diga visik abeles di at loxokoxo, eburu mi lekabus mumu Laulis Linga ua diga lok ka i ro at lakaana Sinai.
GAL 4:25 La ne Agar, neni i ru katling bok lakaana Sinai, keneng at lenep taba Arabia. Neni lampoovo ri lemenemen silok Jerusalem ik lok keneng at loxokoxo eburu mi limixin axap me Judaia.
GAL 4:26 Ketla Jerusalem ua ik lok to vana at laxalibet, neni xopmen nak lok at loxokoxo, la neni, nenen dik.
GAL 4:27 I ngan Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Nenu latkin uxo ruuna laxamdak, una momo. La nenu latkin ua u xovisi una suma losongsongot ngan lavakin dim suma i at loxonaleng di pisik laxamdak, unap kup la una momo mi lososoro. La latkin latlok teren ga on basinge i, neni naba ruuna taxannitna solo polo mo lara ua latlok teren kopmen na vonon basinge i.”
GAL 4:28 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi luvutnitna ne Moroa, mumu lusuusu at laxakaape ren, ngan laxakaape ren ti ne Abaram mi lamdak ne Aisak.
GAL 4:29 Ap mo levenaleng mo lamdak ua diga visix i at langas tik lox araut madak, neni ga lox asongot mo lamdak diga visix i mumu Loroonan at ne Moroa. La at na levenaleng, ik lok bok kuren.
GAL 4:30 Ketla Lovoang Kaala i vaase lavanga salai? I vaase xeretna, “Una riki aonon latkin asaxaruki eburu mi ne nitna, mila nitna noxo ruuna xaka toxot at levempanga at ne temen, kerekngan lamdak at latkin tinotno ram.”
GAL 4:31 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk, nedik kopmen luvutnitna mo latkin asaxaruki, ketla nedik luvutnitna at latkin sepsepmus at ne Abaram.
GAL 5:1 Nedik di sepmus tinotno, mila ne Karisito gara lox asepmus pam nedik basinge leveloklok la leventaangas at Laulis Linga. Kuren la mina tu tuxuruxun at lununu atnimi, la mi guta ke bok ba lorooro atnemi la nak lok ngan manga lavaanat saxaruki at Laulis Linga.
GAL 5:2 Mina ronga avukar i na. Nenia ne Pol a tong tinotno i rinemi do, amo do mina doma i do mina vit kepe lengkontuxu atnemi, naba milik ngan keretna do, lugugu at ne Karisito ixo epovo na lok tooro nimi.
GAL 5:3 Nia ana vaase aronga amu bok nemi xeretna. Do taradi na siam min kusu dina vit kepe toxontuxu ren, i epovo rinotno do mo laradi na mumu asu axap Laulis Linga.
GAL 5:4 La nemi mi lolos tinotno xusu mina sepmus basinge laxakapmek atla mi mumu asu Laulis Linga. Nemi mi lok ngan ta do, mi ra korop pes axa nemi basinge ne Karisito. La nemi mik lok ta maxamang at letaba nabalamu at ne Moroa.
GAL 5:5 Ketla nema na ma ruuna lugugu at lolos at Loroonan keneng at lununu atnema ma ngangais mi lomomo ri mo laaleng lorooro atnema naban manton tino.
GAL 5:6 Do nema mak lok eburu mi ne Iesu Karisito, mo loklok ti rivit kepe lengkontuxu kopmen lavanga silok. Ixo lok petpes tinotno xantubu at taradi diga vit kepe toxontuxu ren la tara di goxo vit kepe toxontuxu ren. Ketla legesa vanga mene nga i silok aleng, neni lununu la labalamu i ravasu ren.
GAL 5:7 Gano nemi miga mumu asu avukat tinotno levelinga at ne Moroa. Ketla lavanga sala gara sep pepe bok ba nemi xeneng at lorongtonga res at luruturun? Nege gara sat amlong bok ba lodoxoma atnemi?
GAL 5:8 Ixo epovo rinotno xusu ne Moroa na lox i na rinemi, neni xa ga ro xaka nemi ri langas sepmus.
GAL 5:9 La lere avolo i lok keretna, “Tegesa radi mene atnemi naba lok nemi la mina ekip kaxat ti langas petpes.”
GAL 5:10 Keneng at Leeme Silok nia a nunu rinotno do nemi mi noxo mu bok ba langas petpes. Neni no nege ga lok ekarakat lodoxoma atnemi, ne Moroa naba lok li lumumuat teren.
GAL 5:11 Luvutnetak mi luvurinuk. Lentaba di tong i do nenia move a vavang do loklok ti rivit kepe levengkontuxu i lox avukat. Do kuren, tila ba la leme Judaia move di lox asongor ia? Dola amo langas ti rivit kepe lengkontuxu i ruturun, naba milik ngan ta do levempavang tarak mumu laxaba at ne Karisito, noxo vaxaru kaxat tepenekarakat.
GAL 5:12 Nia a lok do mo limixin dik lox ekarakat lodoxoma atnemi, di noxo repes basinge mo loklok. I lox avukat do dina mumu asu mo loklok la dina vit kepe axap ta i.
GAL 5:13 Luvutnetak mi luvurinuk. Lorotoro gak lok tinemi xusu minaba sepmus basinge leveloklok la leventaangas at Laulis Linga. Ketla nemen gat mi guta ke na loklok at lesepsepmus basinge Laulis Linga na lok ngan mun lavanga ri sisiam avolo nemi xusu lorooro at labantuxu atnemi na sasat nemi. Ketla mina ke labalamu ri lok tooro nemi xusu minaba elok tooro ela.
GAL 5:14 Mila lengkot axap at Laulis Linga ik lok mene nga at legesa ngas linga xeretna, “Una balamu limixin ngan pam do u balamu axa u.”
GAL 5:15 Ketla do minap tuvuk ngan lempanga mi lavanuet kangkedek atdi la minak lox asongot ela axa nemi, mina memek avukat, atla lavanga mina eso reles.
GAL 5:16 Na levelinga nenia a vaase i, i lok keretna. Mina lok ka loklok at Loroonan Kaala la mi noxo vavara solo levendoxoma at labantuxu atnemi.
GAL 5:17 Atla levempanga labantuxu atnedik i vavara i, neni i lok petpes ti levempanga Loroonan i vavara i. La levempanga Loroonan i vavara i, i lok petpes ti levempanga labantuxu atnedik i vavara i. Nedu na dixo vepen, la Loroonan Kaala i lok nemi xusu mi noxo lok lempanga, labantuxu atnemi i vavara i.
GAL 5:18 La amo do Loroonan im lam nemi, nemi mixok lok bok ba at loxokoxo at Laulis Linga.
GAL 5:19 La levendoxoma xapmek i ravasu at labantuxu, i xasep tinotno at lemeren limixin. La i lox asuusu rinotno loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la lengkot mamangan la leveloklok kerepmo it pospa aleng.
GAL 5:20 La i lox asuusu bok loklok ti lotu saparap laxampoovo vanga la ik lok lengkot at lemenemen (magic). La limixin ua di munepen la dira vesep, la levereven peves eburu mi lebelemamao la laradi itlasi polo limixin axap. La levenekarakat la loklok ti vepeseves ti lara nep binam axap.
GAL 5:21 La loklok ti ngaongao ri levempanga at leventaba vetpes, la di vavara inin kadan lolos amisik la di lok levenanan ua i umsu mi levenasen kapmek, la mo bok lekampanga vetpes bok keretnom. Amonga a vaase aronga nemi ngan aga vaase aronga vam nimi gano do nedi dik lok na levempanga, di noxo ravasu ngan lavaanat at Linintoo at ne Moroa.
GAL 5:22 Ketla mo lara i ruuna Loroonan Kaala at lorooro ren i pisik asu labalamu, lomomo, lenmila, loklox atnaasan, loklox anare, luvukat, loklok tuturun,
GAL 5:23 loklok mulus, la lodoxoma avukat ti sasar i. Kopmen bok ba tevelinga go i ru pepe nedi na levempanga.
GAL 5:24 La nedi limixin at ne Iesu Karisito, digara ke xepe vam lorooro maut la levendoxoma xapmek eburu mi lavavara at labantuxu atnedi.
GAL 5:25 Loroonan Kaala gara raba vam nedik mi lorooro. Kuren la ata ke i namgo nga lorooro atnedik.
GAL 5:26 Nemen gat nedik guta simi aurut nedik kopla ata velox abelemamao ela minedik kopla ata reven peves mumu lempanga vetpes at lentaba atnedik.
GAL 6:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Amo dola limixin nunu dina long terek tara xantubu atdi do neni i lok tavanga i lok kapmek, nemi limixin tongtonga res at Loroonan Kaala, mina lox akmokso mo laradi. Ketla mina lox i mi lumulus. La mina lok tatao avukat lorooro atnemi axa, kusu mo laxakapmek teren noxo lok tong pen nemi.
GAL 6:2 Mina ekip tooro ela mi levenmumuat atnemi. Do mina lox i xuren, i lok ngan pam do ming tonga res at levelinga at ne Karisito.
GAL 6:3 Do tara na doma i do neni mo laasen teren i volo rinotno ketla neni laradi gamasa mene, neni mo laradi i xarang axa i.
GAL 6:4 Nemi getgesara mina viila avukat luruptuvuk atnemi. Dola luruptuvuk at tara atnemi na lox avukat, i epovo ba do neni na momo at levempanga neni ga lox i. Ketla ixok mokso do neni na mii poovo i mi luruptuvuk at leventaba vetpes.
GAL 6:5 La nedik axap ata lok tatao avukat luruptuvuk atnedik getgesara.
GAL 6:6 Do lara i lok kaka levenanasa ti mumu asu ne Karisito, i epovo do neni na raba mo leeme loklox ase mi levempanga avukat ti lok tooro i.
GAL 6:7 Nemen gat mi guta ke tara na xarang arup nimi xusu mina lok laxakapmek. Ixo epovo do tara na xarang arup ne Moroa, atla lavanga sala laradi itlo li i, neni axa naba lok kaka levempipisik teren.
GAL 6:8 Do neni natlo li lavavara mun at labantuxu ren, neni naba dik kaka levempeven teren, neni lanmet. La do neni natlo li levempanga at Loroonan, neni naba dik kaka lorooro avolo.
GAL 6:9 Nemen gat nedik guta molo basinge leven gugu i lox avukat. Do nedik ata xo molo basinge i, mo laaleng tinotno naba vot la nedik ataba dik kaka levempeven teren.
GAL 6:10 Kuren la amonga nedik move di ruuna levenaleng, i lox avukat do atanak lok loklok i lox avukat ti limixin axap, i ngan tinedi rinotno bok dik lok eburu minedik keneng at lununu atnedik.
GAL 6:11 Mina ven i do nenia a malagan lempatkolinga silok tinotno la nenia xa a malagan i mi lakngak.
GAL 6:12 Nedi limixin dik lok tong pen i xusu dinak sok aruru parang nemi do ri rivit kepe lengkontuxu atnemi. Nedi luvuttadi dim simi aurut nedi mumu lavatpas atdi keneng at Laulis Linga. La dik lok mene nga i xusu di naba sepsu basinge losongsongot mumu laxaba at ne Karisito.
GAL 6:13 La nedi bok no dik lox arala xaka di mi livirivit kepe lengkontuxu atdi, nedi dixong tonga res at Laulis Linga. Di vara i do dina rivit kepe lengkontuxu atnemi xusu dina lox aurut levenasen atdi mila mi ronga res atdi la mi rivit kepe lengkontuxu atnemi.
GAL 6:14 Ketla nenia anaba lolos kusuk mun ti paase aurut laxaba at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito. Mumu mun mo laxaba ren, levendoxoma momo rak ti loklok at na lavatbung menemen ga met axa gano, la levempanga bok gak lox angtang ia at na lavatbung menemen ga met axa gano.
GAL 6:15 Ixo lok petpes tinotno xantubu at taradi diga vit kepe toxontuxu ren, la tara di goxo vit kepe toxontuxu ren. Mo loklok kopmen lavanga silok. Ketla lavanga mene nga i silok keretna, laradi i ba gili lorooro ren kusu na lok ka lorooro maxat.
GAL 6:16 Lenmila eburu mi lebelen tuntun nabak lok eburu minedi di mumu asu na levelinga xeneng at lorooro atnedi, la nedi axap bok limixin tuturun at ne Moroa.
GAL 6:17 Ti lox axap na levelinga rak keretna, a xopara i xusu teta me go na raba ia mi tekarakat, atla labantuxu rak ira umsu vam mi laxanbuluo at laxanandas i lox asuusu i do nenia laradi saksaxaruki at ne Iesu.
GAL 6:18 Luvutnetak mi luvurinuk. Letaba nabalamu at Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito nabak lok eburu axap minemi.
EPH 1:1 Nenia ne Pol, lun pavang at ne Iesu Karisito. Moroa ga soxolik ka ia ri na lugugu. Nia a malagan na levelinga rinemi limixin nunu boro Epesas, mi nunu ruturun keneng at ne Iesu Karisito.
EPH 1:2 Letaba nabalamu mi lenmila rinemi boro at ne Temen dik la Leeme Silok ne Iesu Karisito.
EPH 1:3 Nedik ata emi asu mi ne Moroa, Temen ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik. Neni gara lox anarong pam nedik mi leveloklox anarong axap boro vana at laxalibet tinedik limixin at ne Karisito.
EPH 1:4 Ni ga soxolik ka nedik mumu ne Karisito, avot ti luruntudum li at lavatbung menemen, kusu dik tana dadat basinge laxakapmek la tanan manton tino at lemeren. Neni i umsu mi labalamu la kerepmo,
EPH 1:5 ga paase ali do ne Iesu Karisito naba lok tomtom buru ka nedik axap ngan luvutnitna, i ngan lomomo la lodoxoma ren kuren.
EPH 1:6 Kuren la nedik axap ata emi asu mi ne Moroa ri letaba nabalamu ren i nunuan aleng. Ni ga raba gamasa dik min, maxeneng at lugugu at ne Nitna, mo ne Moroa i balamu i.
EPH 1:7 Ni ga met la lada ren ga sen su kusu ti un ka amlong dik, la kusu ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atdik. Kerepmo ne Moroa ga lox asuusu letaba nabalamu ren i silok aleng,
EPH 1:8 mo ni ga lox aumsu dik min eburu mi lodoxoma avukat la lakleklen teren.
EPH 1:9 La at lavavara ren ni ga tong axasep dik mi lodomdoma ali ren, mo ga nemen alipe la ni ga doma ali i do ne Karisito ni lavasuun teren.
EPH 1:10 La at laaleng mokmokso ne Moroa naba lox epovo nom lodomdoma ali la naba sat tomtom buru ka lempanga axap, mo ik lok to vana at laxalibet la ik lok bok nade xopok at lavatbung menemen, kusu ne Karisito naba nemen ngan Lamgomgo atdi.
EPH 1:11 Maxeneng at ne Karisito, Moroa ga soxolik ka dik do ateren. Ganoxa ni ga tong li i xuren, la na i epovo mi lodomdoma ali at ne Moroa, mo ik lok lempanga i ngan lodoxoma la lavavara ren.
EPH 1:12 Ni ga lox i xuren kusu nema avot leme Judaia maga nunu at ne Karisito, manaba emi asu mi ne Moroa la mana lox aurut laasen teren.
EPH 1:13 La nemi bok miga ravasu ngan limixin at ne Karisito at loxonaleng miga ronga xisip levelinga ruturun teren. Ni Lagale Lavavang i vaase axasep loklox arooro ri limixin. Ap mo loxonaleng miga ruka lununu saparap ne Karisito, Moroa ga lok li nimi ngan limixin teren la ga raba nimi mi loklok katling teren. Ni Loroonan Kaala, mo ne Moroa ga paase ali min ti limixin teren.
EPH 1:14 Na Loroonan Kaala i lok ngan lampinebeng ti loklox arooro atdik kusu nedik tanaba lok ka mo leventamtaba ne Moroa gara vaase ali vam min ti limixin teren. La nabak lok kuren se at laaleng ne Moroa naba lox epovo loklox arooro ridik. Ata emi asu mi ne Moroa i silok aleng.
EPH 1:15 Nia aga ronga levelinga mumu lununu atnemi maxeneng at Leeme Silok, ne Iesu, la labalamu atnemi ri limixin axap at ne Moroa.
EPH 1:16 Kuren la, nia xopmen na xap korop ti tong loklox avukat ti ne Moroa mumu nimi. La at levesingising tarak a doma mumu nimi,
EPH 1:17 la a sing amisik lagale lo Moroa, ne Temen Leeme Silok atdik, Iesu Karisito, ti song araba nimi mi Loroonan teren, mo naba suxa nimi mi lodoxoma nunuan la laxasep kusu nemi minakleklen avukat ne Moroa.
EPH 1:18 Nia a sing bok ne Moroa do lodoxoma atnemi na rem suang kusu mina xasep ap mo leveloklox anarong, neni ga ro ka nimi ri lok ka i. Mo leveloklox anarong i ngan lapnovos silok i lox avukat aleng la i nemen tangais limixin axa ren.
EPH 1:19 La minaba xasep ap mo lolos teren i silok aleng, mo i lok tooro nedik limixin nunu. Mo lolos i ravasu at lolos silok at ne Moroa,
EPH 1:20 mo ni ga lox asu i ap mo laaleng neni ga lox axatu ne Karisito basinge lanmet la ga vaxaxis i saparap lekngen tino ro vana at laxalibet.
EPH 1:21 Neni ga lok li ne Karisito tim gomgonga leventoonan eburu mi lubungangelo la luvuttadi amgomgo atdi la limixin lolos kerepmo. Laasen teren i silok ti levenasen atdi, la ik lok kuren at na levenaleng la nabak lok bok kuren ap mo levenaleng mo naba vot.
EPH 1:22 Moroa ga lok li lempanga axap maxopok at luxangkedek at ne Karisito la ga lok li i ngan Lamgomgo at lempanga axap at lotu.
EPH 1:23 Limixin at lotu nedi di lok ngan labantuxu at ne Karisito, mo i nemen ampana atnedi axap la i nemen ampana bok at lengkot axap at na lavatbung menemen.
EPH 2:1 Ganoxa nemi miga lok ngan laxampanga met mene, mumu laxakapmek,
EPH 2:2 mo ga umsu at lorooro atnimi ap mo levenaleng miga mumu asu leveloklok at na lavatkangka la levelinga at ne Satan. Ni laradi gomgo la lixitkis orong teren ik lok to vana at lamavangkap. La na loroonan kapmek i gugu keneng at limixin tongtonga xepe.
EPH 2:3 Nedik axap taga nemen kuren. Taga lok lempanga kusu ti lox amomo mun lodoxoma la labantuxu atdik, mo ga umsu mi lavavara kapmek at lorooro maut. La nedik taga nemen maxopok at lebelemamao at ne Moroa kerekngan nedi.
EPH 2:4 Ketla ne Moroa i umsu mi lebelen tuntun, ga lox asu langsangan labalamu ren tidik,
EPH 2:5 la ga lox arooro nedik mumu laxakatu kaxat amlong at ne Karisito, keke i do nedik taga lok ngan laxampanga met la taga umsu mi laxakapmek. Neni ga lox arooro nedik keneng mun at letaba nabalamu ren.
EPH 2:6 I lok ngan ta do ne Moroa ga lox axatu amlong dik eburu mi ne Karisito la ga lox axis dik eburu min to vana at laxalibet. Na i ravasu boro at lugugu at ne Iesu Karisito.
EPH 2:7 Neni ga lox i na xusu at levenaleng i tu melamgo, neni naba lox asuusu i do letaba nabalamu ren i nunuan axap. Mo letaba nabalamu ga ravasu at labalamu ren tidik maxeneng at lugugu at ne Iesu Karisito.
EPH 2:8 Moroa ga lox arooro nedik maxeneng at letaba nabalamu ren, mo letaba nabalamu ik lok tinedi di nunu at ne Iesu Karisito. Limixin kopmen dina epovo kusu dina lox arooro nedi xa. Ketla mo letaba nabalamu, ni laramtaba boro at ne Moroa.
EPH 2:9 Kopmen tara i epovo na lok kaka loklox arooro mumu leven gugu nunuan teren, mila mo do xuren, limixin diba simi aurut di.
EPH 2:10 Nedik ta lok ngan loogu ne Moroa ga vaxaru i, mila neni ga rudum li nedik at lekngen ne Iesu Karisito, kusu nedik tanaba lok leven gugu nunuan, mo ne Moroa ga gagas li avot pam i xusu dik tanaba lox i.
EPH 2:11 Nemi limixin kopmen me Judaia. Leme Judaia di so asen nimi do, “Limixin kopmen toloklok katling.” Nedi di vit kepe lengkontuxu atdi i ngan loklok katling at ne Moroa.
EPH 2:12 Nemen mita domampe i do miga lok kereva ganoxa. Ap mo levenaleng nemi goxoklen ne Karisito. Nemi miga lok ngan limixin kadiong ti leme Judaia la goxopmen tenep atnimi keneng at levenekabus no ne Moroa ga lox i eburu mi limixin me Judaia. La goxopmen todoxoma voovo rinotno atnemi, la at na lavatbung menemen mi goxoklen ne Moroa.
EPH 2:13 Miga nemen paxalom basinge i, ketla nanga, keneng at lada at ne Iesu Karisito, Moroa ga lox axis bus nimi eburu min.
EPH 2:14 Iesu, neni lavasuun at lumulum atdik la ga lox axis eburu leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia. Ni ga das asi laxapla no gak lox epeseves di la neni ga lok kepe lekarakat kantubu atdi.
EPH 2:15 At lanmet teren neni ga sep korop kepe loklok ti mumu asu Laulis Linga at leme Judaia eburu mi levelinga lolos la leventaangas teren. Ni ga vara i do na lok kaka nom luabung mixin la na lok legesabung mixin tin, la na langas mun naba lok kaxat lumulum.
EPH 2:16 At lanmet teren ni ga lok lumulum kantubu atdi. La at nom laxaba ni ga lox etang nom legepu bung mixin ngan legesa bantuxu la ga lam ka di kusu dina xis etaba belen.
EPH 2:17 Karisito ga rupot la ga vavang mi Lagale Lavavang mumu lumulum tinemi limixin kopmen me Judaia miga nemen paxalom basinge ne Moroa la tinedi leme Judaia diga nemen saparav i.
EPH 2:18 Maxeneng at ne Iesu nema leme Judaia eburu minemi limixin kopmen me Judaia dik ta epovo na vot pasa ne Temen dik mi legesa doxoma la legesa Roonan Kaala.
EPH 2:19 Kuren la nemi limixin kopmen me Judaia kopmen mina lok ngan bok ba limixin kadiong. Nemi lavaanat at Linintoo ren eburu mi limixin teren la i lok ngan ta do mi nemen at loogu at ne Moroa.
EPH 2:20 Nom loogu luvuttadi vavang mi lavaeme vapaase ali diga vaxaru i, la keneng ap mo loogu, ne Iesu Karisito ni lubuxumpio ren.
EPH 2:21 La mo loogu it kis atmatkun pana ren la neni i lox asilox i la i vee ngan loogu xaala ri Leeme Silok ne Moroa.
EPH 2:22 La ne Karisito i lox abeles bok nimi kusu miba lok ngan lengkot ap mo loogu, la Loroonan Kaala at ne Moroa i nemen pam e.
EPH 3:1 Nenia ne Pol, a ruuna mo lugugu ri lox axis saga nemi, limixin kopmen nemi me Judaia eburu mi ne Iesu Karisito, la ni lavasuun bok teren la nenia ak lok de at loogu xokoxo.
EPH 3:2 Nia a doxoma i dola nemi miga ronga vam ne Moroa ga raba ia mi lugugu ti paase asu mo levelinga mumu letaba nabalamu ren tinimi.
EPH 3:3 Mo levelinga ganoxa ga nemen lipe, ni ne Moroa ga lox asuvos i ria, la nia aga malagan i rinimi at lovoang mutmut gano.
EPH 3:4 La mo dola nemi mina us i, minaba xasep at lodoxoma rak mumu mo levelinga lipe at ne Karisito.
EPH 3:5 At levenaleng axap gano, Moroa xopmen goxo lox asuvos mo levelinga lipe tinedi lavaola. Ketla na mun Loroonan Kaala at ne Moroa ga lox asuvos i rinema luvuttadi vavang eburu mi lavaeme vapaase ali ren ngan nema lavaanat soxolik at ne Moroa.
EPH 3:6 Mo levelinga lipe i lok keretna. At Lagale Lavavang limixin kopmen di me Judaia di epovo na lok kaka leveloklox anarong at ne Moroa kerekngan limixin me Judaia. La nedi legepu bung mixin dinaba lok ngan lengkot at legesa bantuxu mun la nedi eburu dinaba lok kaka mo lempanga ne Moroa ga xaape min tinedi di nunu at ne Iesu Karisito.
EPH 3:7 Moroa ga lok li ia ngan lasaxaruki ren ti paase asu Lagale Lavavang. Na lugugu i ngan letaba nabalamu ria, mo ga ravasu at lolos teren, la i lox alolos ia at na lugugu.
EPH 3:8 Nenia laradi lixilik tinedi axap limixin at ne Moroa, ketla neni ga lox asu letaba nabalamu ren tia kusu nenia ana vavang mi ne Karisito. Ni i lok ngan lapnovos i silok aleng la kopmen tara i epovo na vuse ka tempanga silok kerekngan neni. La a vavang ti limixin kopmen di me Judaia,
EPH 3:9 kusu nedi eburu mi limixin axap dina xasep ap mo levelinga lipe. Ni mo levelinga ne Moroa ga raba ia min kusu ana tong asu i. Nom levelinga Moroa ga lipe i gano la ga nemen kuren at laxanmaares buaang, ga ruka i at levenaleng ne Moroa ga rudum li lempanga axap.
EPH 3:10 Lavavara ren ga lok keretna, neni na lox asuvos lagale lodoxoma ren la monga limixin lotu dinap kip ka mo lugugu ti lox asuusu mo lodoxoma ren ti lubung angelo la leventoonan to vana at laxalibet.
EPH 3:11 Nom lodoxoma ren i epovo mi lodomdoma ali avolo ren, neni ga lox epovo i mi lugugu at ne Iesu Karisito, Leeme Silok atnedik.
EPH 3:12 Maxeneng teren nedik ta epovo na vot pasa ne Moroa, kopmen tavanga i rupe dik la kopmen tainmarat, mo do dik ta nunu at ne Iesu Karisito.
EPH 3:13 Kuren la nia a sing nimi do mina lolos la nemen mita subu kot kantubu at lununu atnimi mumu levesongsongot nia ap kiv i. Na levesongsongot ga vot mila agak lok tooro nimi, ketla mina lok momo mun teren.
EPH 3:14 Do nenia a doxoma na lodomdoma ali ren, nia a xis tintiding to melamgo at ne Tamak.
EPH 3:15 Neni ne Temen limixin axap teren, nedi boro vana at laxalibet la nedi bok at na lavatbung menemen. Nedik axap di lok ngan legesi xitkis koetemen.
EPH 3:16 Nenia a sing ne Moroa do maxeneng at langsangan lapnovos teren, neni naba lox alolos lorooro axap atnimi mi lolos boro at Loroonan Kaala.
EPH 3:17 La at lununu atnemi, ne Karisito naba nemen to at lebelen nimi. La a sing ne Moroa do mina umsu mi labalamu kusu lununu atnimi na tu atmatkun, kerekngan levenixe at luuna ing tanga alis laxangka la luuna ira tu atmatkun.
EPH 3:18 La kusu mina umsu mi lolos eburu minedi limixin at ne Moroa kusu mina xasep do labalamu at ne Karisito i babaalom, ip teplas, i urut, la i si aleng tino,
EPH 3:19 la mina xasep do nom labalamu ren i silok polo lakleklen at limixin la kerepmo minaba umsu mi leveloklok nunuan axap at ne Moroa xa.
EPH 3:20 Ata emi asu mi ne Moroa, i epovo na lok laxampanga solo, mo i volo axap mo lempanga nedik di ngising tin la di doxoma i, la mo levempanga i ravasu at lolos teren, mo i gugu xeneng at lorooro atdik.
EPH 3:21 La limixin lotu dinap kip aurut laasen at ne Moroa to at lotu, la keneng at laasen at ne Iesu Karisito, la lavaola move i tu umelamgo dinap kip aurut laasen teren amisik la kopmen taxavaxap teren. I ruturun.
EPH 4:1 Nenia ak lok at loogu xokoxo mumu lugugu at Leeme Silok. Kuren la nia a sing nimi do lorooro atnimi naba lok nunuan axap, i epovo mi lorotoro at ne Moroa tinimi la i epovo bok mi lavavara ren.
EPH 4:2 Lorooro axap atnimi na umsu mi langsangan loklok ngangao la loklox anare. Mina nemen mulus mene la mina lox asuusu labalamu rinedi di lok laxakapmek.
EPH 4:3 La mina lolos kusu mina tu buru mi legesa doxoma at Loroonan Kaala, la lorooro atnimi nat kis atnaasan mi limila.
EPH 4:4 Legesa bantuxu mene nga la legesa Roonan Kaala, kerekngan mun ne Moroa gara ro xaka vam nimi ti legesa doxoma voovo,
EPH 4:5 la leges Eme Silok, legesa nunu la legesa sep susu,
EPH 4:6 legesa Moroa la neni ne Temen nedik axap. Neni Lamgomgo at limixin axap teren, ni ik lok at lengkot axap la i nemen keneng atnedik limixin axap teren.
EPH 4:7 Karisito ga lox epes letaba nabalamu ren tinedik getgesara.
EPH 4:8 I ngan Lovoang Kaala i tong i, “Ap mo laaleng ni gat pas uto vana, ni ga emu ka buaang limixin kokoxo eburu min, la ni ga raba levenasen tamtaba ri limixin teren.”
EPH 4:9 Anai, i tong i do neni gat pas uto vana at laxalibet, kuren la avot ti nom neni ga si ukopok ti na lavatbung menemen.
EPH 4:10 Neni ga si ukopok, la melemu gat pas uto mavana xa at laxalibet kusu laasen teren na epeseves ti lengkot axap.
EPH 4:11 Neni vam ga raba leventamtaba ri limixin teren. Ni ga soxolik ka lentaba ri gugu ngan luvuttadi vavang la lentaba ri gugu ngan luvuttadi vapaase ali. Lentaba diga lok ka lugugu ngan luvuttadi vapaase asu levelinga at ne Moroa, la lentaba ri gugu ngan luvuttadi loklok tatao lotu la lentaba ti lox ase limixin mi levelinga at ne Moroa.
EPH 4:12 Karisito ga raba leventamtaba kerepmo ri lox agagas limixin teren ti lok lugugu ren kusu dinaba epovo na elok tooro ela la dina lox alolos labantuxu at ne Karisito.
EPH 4:13 La na loklok naba gugu xeneng atnedik axap se tanaba lok ngan legesara rinotno at lununu saparap ne Nitna ne Moroa la tanaba ruuna ka nom lakleklen mumu ne Nitna ne Moroa. Kerepmo la nedik tanaba vee ngan limixin mukun ap mo lununu la lorooro atdik naba nunuan axap kerekngan ne Karisito.
EPH 4:14 Do lorooro atdik nak lok kuren, lununu atdik noxo lok ngan lununu at laxamdak lixilik, it los ekat ngan laras i repit la iap sep tang at lisim la ira onon taba ugo la ude to at lamaxat. Kerepmo lavaeme loklox ase xaxarang di lok tong i xusu dina sar asoogong lununu atdik basinge ne Karisito mi leveloklox ase xaxarang la levelinga babala arup.
EPH 4:15 Ketla nedik ta paase asu levelinga ruturun at ne Moroa, la lorooro atdik na umsu mi labalamu. La at lorooro axap atdik, tanaba ravasu lolos la tana sep sogo ri Lamgomgo atdik ne Karisito.
EPH 4:16 Nedik axap tak lok ngan labantuxu ren la maxeneng teren dik tat kis buru. La lengkot axap at labantuxu ren na elok tooro ela, la kerepmo labantuxu ren naba suu lolos la naba lox aru axa i mi labalamu, mo do lengkot axap na gugu nunuan.
EPH 4:17 Nia a sing lolos nemi keneng at laasen at Leeme Silok do mina ronga res at na levelinga. Mina xap ti mu asu leveloklok kakapmek at lavamolon. Mo levendoxoma atdi noxo lok tooro di.
EPH 4:18 Levendoxoma atnedi i nemen keneng at lamain. Nedi xopmen dina ruuna ka toxot keneng at na lorooro ne Moroa im taba i, mila kopmen takleklen tinotno atnedi la lebelen atnedi i rebonot pe.
EPH 4:19 Nedi xopmen dina suma lainmangan mumu leveloklok kakapmek dik lox i. La dira xap kusu dina lok leveloklok nunuan la dia vubeles at leveloklox axap i bilingot. La levendoxoma atdi i vekip kaxat ti lok laxakapmek.
EPH 4:20 Levenanasa mumu ne Karisito xopmen na lok kuren.
EPH 4:21 Nemi migara ronga xaka vam levelinga ren la diga lox ase nimi min, ik sixit emu mi levenanasa ruturun at ne Iesu.
EPH 4:22 Miga lox ase kusu mina lok kepe lorooro maut mo gak lok at lorooro atnimi ganoxa, la lodomdoma ri laxakapmek gara lok kapmex i.
EPH 4:23 La miga lox ase kusu levendoxoma atnemi na maxat.
EPH 4:24 La miga lox ase kusu mina lox ekun nom lorooro maut mi lorooro maxat, mo i lok ngan lampoovo at ne Moroa la i umsu mi loklok manmanton i ruturun la loklok i dadat.
EPH 4:25 Kuren la nemi getgesara mina lok pes kepe levelinga xaxarang la mina paase mi luruturun ti limixin at ne Moroa, mila nedik axap lengkot at labantuxu at ne Karisito.
EPH 4:26 Mi guta ke gat lebelemamao na sat arup nimi at laxapmek. Lumukmusak atnimi na xap avot ti laxangking na lotup.
EPH 4:27 Nemen mita raba ne Satan mi toxonin angavang.
EPH 4:28 Mo laradi xipkip pilo gutap kip pilo bok ba. Ketla neni na lok lugugu mi lukngen la na lok leven gugu nunuan kusu neni na epovo na lok tooro nedi limixin pakpakes.
EPH 4:29 La lavapaase kapmek noxo ravasu at levenngusno atnemi. Levelinga avukat mene nga mina paase asu i, kusu na lox alolos nedi limixin dik pakes ti levelinga avukat la kusu na lok tooro limixin di ronga nimi.
EPH 4:30 Nemen mita lox abulu Loroonan Kaala at ne Moroa. Loroonan Kaala neni loklok katling ne Moroa ga raba vam nimi min, i ngan lampinebeng kusu minaba lok kaka lorooro avolo at laaleng loklox arooro.
EPH 4:31 Nemi mina lok kepe axap loklok ti lebelen kapmek, lebelemamao, lumukmusak, loxoxo xaka, lavapaase mumu, la mo axap leveloklok kakapmek.
EPH 4:32 La mina suxa lorooro atnimi mi lebelen tuntun la labalamu kantubu atnemi limixin nunu. La mina doxoma xepe laxakapmek atnimi getgesara kerekngan ne Moroa ga lok pes laxakapmek atnimi at laasen at ne Karisito.
EPH 5:1 Nemi luvutnitna ne Moroa, mo i balamu aleng nimi. Kuren la mina mu asu lampoovo ren.
EPH 5:2 La lorooro atnimi na umsu mi labalamu kerekngan ne Karisito ga lox asuusu labalamu ren tidik la ga raba lorooro ren. Mo loklok at ne Karisito i lok ngan laramtaba i so misigisigis la lavanga laplavang saparap ne Moroa.
EPH 5:3 Ketla nemen tara atnimi guta lok laxakapmek i lok keretna, loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, lengkot mamangan, loklok ti belegaao. Na lempanga xopmen nak mokso ri limixin dadat at ne Moroa kusu dina lox i.
EPH 5:4 La mina ke xepe lavapaase kapmek, levelinga rangtangku, la lavapaase sese i lok kapmek. Na lempanga kopmen na lox avukat. Ketla mina umsu mi levelinga ti tong avukat saparap ne Moroa.
EPH 5:5 Nemi mina xasep at na. Do tara na lok loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, kopla na lok lengkot mamangan, kopla loklok ti belegaao (na loklok i ngan loklok ti lotu saparap lempoovo moroa), kopmen toxot tin to xeneng at Linintoo at ne Karisito la ne Moroa.
EPH 5:6 Nemen tara na bala arup nimi ri laxakapmek mi levelinga gamasa mila, do tara na lok nom lempanga la na ronga xepe levelinga at ne Moroa, lebelemamao ren naba vot saparap nom laradi.
EPH 5:7 Kuren la nemen mitat kis etangas eburu mi mo limixin tongtonga xepe.
EPH 5:8 Gano nemi miga nemen at lamain. Ketla nanga Leeme Silok ga lok li nemi at laxasep. Nemi minat pas ngan luvuttadi at laxasep.
EPH 5:9 Mo laradi i ruuna laxasep at lorooro ren i lox asuusu luvukat, loklok manmanton la loklok at lavapaase i ruturun.
EPH 5:10 La mina lok tong pen i kusu mina xasep ap mo leveloklok, i lox amomo Leeme Silok.
EPH 5:11 Nemen mita etangas eburu minedi luvuttadi dik lok leveloklok at lamain. Mo leveloklok i ngan lavanga gamasa la noxo visik asu lempanga avukat, ketla mina vaase sok nedi limixin di lox i.
EPH 5:12 Mila lavanga mamangan do tara na vaase asu mo levengkakapmek i lipe ro at lemeren limixin.
EPH 5:13 Ketla laxasep i lox asuvos leveloklok kakapmek la limixin dira xasep ba do mo lempanga i lok kapmek,
EPH 5:14 mila lamain kopmen na epovo nak lok eburu mi laxasep. I lok ngan na levelinga, “Nenu laradi mo u vunga, soso una aus. Nenu una aus basinge lanmet kusu ne Karisito naba raba u mi laxasep.”
EPH 5:15 Nemi mina lok tatao avukat lavatpas atnimi. Nemen mitat pas ngan laradi kopmen takleklen teren. Minat pas ngan laradi i ruuna lakleklen.
EPH 5:16 Amisik mina gagas kusu mina lok leven gugu at ne Moroa, mila na levenaleng i umsu mi laxakapmek.
EPH 5:17 Kuren la nemen nimi mita lok lempanga rangtangku, ketla mina xasep at lavavara at Leeme Silok.
EPH 5:18 La nemen mita inin tangtangku mi laxadan lolos, mo loklok naba lok kapmek nimi. Ketla mina umsu mi Loroonan Kaala,
EPH 5:19 la mina paase kantubu atnimi mi levengkompixan at ne Devit la lengkompixan at lotu la lengkompixan emi asu. Minak pixan la mina lok levempanga kerepmo mi lorooro axap atnimi saparap Leeme Silok.
EPH 5:20 At levenaleng axap mina tong avukat ti ne Moroa ne Temen dik at lempanga axap neni i lox i at laasen at Leeme Silok atnedik, ne Iesu Karisito.
EPH 5:21 Mina lox asi nimi maxopok at luvutneton nemi kusu mina lox asuusu loklok ngangao atnemi ri ne Karisito.
EPH 5:22 Nemi lavakin. Minang tonga res at levendoxoma at lavatlok atnemi, kerekngan ming tonga res at levelinga at Leeme Silok.
EPH 5:23 Mila latlok ni lamgomgo at latkin teren, kerekngan ne Karisito ni Lamgomgo at lotu. Lotu ni labantuxu at ne Karisito, la ne Karisito neni Laradi Loklox Arooro atdik.
EPH 5:24 Lotu i nemen maxopok at ne Karisito, la kerepmo bok lavakin dinang tonga res at lavatlok atdi at leveloklox axap.
EPH 5:25 Nemi lavatlok. Mina balamu lavakin atnemi, kerekngan ne Karisito ga balamu limixin lotu la ni ga raba lorooro ren tidi.
EPH 5:26 Neni ga lox i xuren kusu ti lox adadat di basinge laxakapmek. Ni ga lox adadat di mi levelinga ren i ngan ladan.
EPH 5:27 Neni ga vara i do na lox agagas li di kusu dina ven nunuan tinotno at lemeren. La nedi di noxo ruuna taxakapmek, toxot kapmek la tevenasen panga xerepmo, dinaba nemen manmanton la kopmen taxapmek atdi.
EPH 5:28 At na mun langas lavatlok, mina balamu lavakin atnimi, kerekngan mi balamu axa labantuxu atnemi. Mo laradi i balamu latkin teren, i lox asuusu i do i balamu axa i.
EPH 5:29 La kopmen taradi na munepen mi labantuxu axa ren, ketla neni i raba luxa i la ik lok tatao avukar i, kerekngan ne Karisito ik lok tatao limixin at lotu.
EPH 5:30 Mila nedik lengkot at labantuxu at ne Karisito.
EPH 5:31 I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Ni lavasuun teren la laradi remes i onon basinge ne temen mi nenen kusu neni na nemen eburu mi latkin teren, la nedu duna lok ngan legesara mun keneng at labantuxu atdu.”
EPH 5:32 Na levelinga ni lavanga i silok aleng la i lolos kusu dik tana xasep teren. Ketla nia a doxoma i do i ru katling ne Iesu eburu mi lotu ren.
EPH 5:33 Ketla nemi getgesara mina balamu lavakin atnimi, kerekngan mi balamu axa nimi. La lavakin dina lok ngangao at lavatlok atdi.
EPH 6:1 Nemi laxamdak mi laxaalik. Minang tonga res at levelinga at luvuttemen nimi mi luvutnen nimi at laasen at Leeme Silok, mila na loklok ik mokso ti mu asu i.
EPH 6:2 Lovoang Kaala i tong i, “Mina lok ngangao at luvuttemen nimi mi luvutnen nimi.” Na loxot at Lasangaun Levenaulis Linga, ni lara avot i tong asu loklox anarong tinedi di ronga res teren.
EPH 6:3 Nom loxot i lok keretna, “Mina lok ngangao at luvuttemen nimi mi luvutnen nimi kusu lorooro atnimi naba lox avukat mun la naba nemen babaalom at na lavatkangka.”
EPH 6:4 Nemi luvuttemen laxamdak mi laxaalik. Nemen mita lok kapmek lebelen laxamdak mi laxaalik atnimi la dina musak. Ketla mina lok tatao di mi loklok tik lox akmokso di at luruptuvuk atdi la mina anasa di mi levenanasa at Leeme Silok.
EPH 6:5 Lavasaxaruki. Minang tonga res at luvuttadi amgomgo atnimi la mina umsu mi loklok ngangao la lanmarat. La lebelen nimi nak lox avukat tidi. Minang tonga res atdi kerekngan nemi ming tonga res at ne Karisito.
EPH 6:6 Minang tonga res atdi kopmen do ap mo mene nga loxonaleng di reven tatao nemi. Ketla mina gugu amisik ngan lavasaxaruki at ne Karisito la mina lox epovo lavavara at ne Moroa mi lorooro axap atnimi.
EPH 6:7 Mina lok leven gugu atnemi mi lorooro axap atnimi. I lok ngan ta do mi gugu ri Leeme Silok, la kopmen ti limixin mun.
EPH 6:8 Mila miklen i do Leeme Silok naba raba luunun tinedi axap dik lok luvukat, keke i do nedi lavasaxaruki xopla xopmen.
EPH 6:9 Nemi lubung amgomgo. Luruptuvuk atnemi na lok mun kuren parap lavasaxaruki atnimi la mina xap at loklok ti paase mukmusak tidi. Mina doxoma i do ne Karisito laradi gomgo atnimi la atnedi bok. Ik lok to vana at laxalibet la i viila mumu nedik axap mi leges ampoovo mene nga.
EPH 6:10 Ti lox axap na lovoang. Mina lox alolos lorooro atnimi keneng at Leeme Silok la mina lok kaka lolos teren i silok pologat.
EPH 6:11 Mina siga levempanga singsiga no ne Moroa ga raba nemi min kusu mina epovo ri esep la mina tu atmatkun tangarang laxanbabala at ne Satan.
EPH 6:12 Nedik na kopmen ta esep tangarang mi limixin ketla nedik di esep tangarang mi laxampanga lolos at lamain at na lavatbung menemen. Nedi lubungangelo xapmek, lubunggas, la luvuttadi amgomgo atdi. La dik ta esep tangarang mi lubung mixin kapmek at ne Satan dik lok to vana at lamavangkap.
EPH 6:13 Kuren la mina siga axap levempanga singsiga at ne Moroa i raba i ri leesep kusu mina gagas avukat ti mo laaleng kapmek at leesep, la minaba epovo na tu atmatkun. La do mi gagas avukat pam, minaba tu tuxuruxun at nom leesep.
EPH 6:14 Kuren la mina tu tuxuruxun. Mina rebeng ka levelinga ruturun, i ngan labanbaane di sevut li i at labangbaangis atnimi. La mina suxa lorooro atnimi mi loklok manmanton, i ngan labantaape at lobongobong.
EPH 6:15 La mina gagas ti paase asu Lagale Lavavang at lumulum i ngan labantaape at lengkangkedek tit pas avukat at nom leesep.
EPH 6:16 La mina sosolok bok nom lununu i ngan lenban kusu ti sep banpe nom axap levesoso xao at ne Satan i soso min.
EPH 6:17 La mina lok ka loklox arooro i ngan lavatkiam tik lok pe lesepsep la minaklen ka levelinga at ne Moroa i ngan lavarise sepsep at Loroonan Kaala.
EPH 6:18 Mina lox i na levempanga xeneng at levesingising atnemi, kusu minaba sing ka loklok tooro at ne Moroa. At levenaleng axap mina ngising at leventaangas axap no Loroonan i sasat ase nemi min. La mumu mun na langas, minaba tu atmatkun la mi noxo subu kot. Mina ngising amisik ti limixin at ne Moroa.
EPH 6:19 La mina ngising bok tia, kusu ne Moroa naba raba ia mi levenngas linga at levenaleng nia a lok gagas ti paase, kusu nia noxo marat la anaba lox axasep Lagale Lavavang mo ga nemen alipe.
EPH 6:20 Ni lavasuun teren la nenia, laradi xipkip levelinga at ne Moroa, ak lok de at loogu xokoxo. Mina ngising bok do nenia noxo marat ti tong asu Lagale Lavavang kerekngan ne Moroa i vara i.
EPH 6:21 Tikikas, neni neton orong atdik la lasaxaruki ruturun at Leeme Silok. Neni naba vot pasa nimi la naba raba nimi mi lavapaase axasep mumu lorooro rak la lugugu rak nade.
EPH 6:22 Ni lavasuun teren la nenia anaba riki i udom saparap nimi xusu mina xasep do lorooro atnema ik lok kereva, la kusu neni naba lox alolos nimi.
EPH 6:23 Moroa ne Temen dik la Leeme Silok ne Iesu Karisito duna raba nemi luvutneton nama mi lenmila, la labalamu eburu mi lununu,
EPH 6:24 la letaba nabalamu naba nemen eburu minedi axap di balamu Leeme Silok atnedik, ne Iesu Karisito la mo labalamu noxo xap.
PHI 1:1 Nenia ne Pol. Nema mi ne Timoti, luasaxaruki at ne Iesu Karisito. Ma sok na lovoang tinemi limixin at ne Moroa mi nemen keneng at lemenemen silok Pilipai, la ti luvuttadi amgomgo bok at lotu la luvuttadi loklok tooro, mo miga siam kaka ne Iesu Karisito ukeneng at lorooro atnimi.
PHI 1:2 Letaba nabalamu la lenmila rinemi boro at ne Moroa ne Temen nedik la ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik.
PHI 1:3 Nenia a tong avukat ti ne Moroa ap mo levenaleng axap do nenia a doxoma su atnimi.
PHI 1:4 La at levesingising axap tarak tinemi axap, a ngising mi lomomo.
PHI 1:5 Mila miga lok tooro ia mi lugugu at Lagale Lavavang ga ruka i at laaleng nia aga vaxaru xat ka lugugu dom kantubu atnimi la ise ningina.
PHI 1:6 Kuren la aklen tinotno i do ne Moroa, ni ga vaxaru ka i na lugugu nunuan keneng atnimi, neni naba lox epovo i at na levenaleng la naba se at laxavaxap at lugugu atdik at laaleng ete at ne Iesu Karisito.
PHI 1:7 Am doma su amisik atnimi mi lomomo. La at lusumsuma rak ik mokso do ana doma mumu nemi. Nemi miga gugu eburu minia ap mo lugugu ne Moroa ga raba ia min la ni ga raba nimi mi lolos kusu minap kiv i, i se nga na nenia ak lok at loogu xokoxo. La ap mo bok levenaleng nenia agat pas tangtagap kusu ana lox asuusu i do Lagale Lavavang i ruturun, la kusu ana lok limixin nunu kusu dina ru lolos teren.
PHI 1:8 La ne Moroa iklen i do nom nabalamu rak saparap nimi, i laa boro at labalamu at ne Iesu Karisito.
PHI 1:9 Lisingising tarak saparap ne Moroa i lok keretna. Nenia a ngising do labalamu atnimi na sisilok, eburu mi lakleklen tuturun, la lodoxoma nunuan.
PHI 1:10 Kuren la minaba epovo do mina soxolik ka lempanga sala i nunuan la kerepmo lorooro axap atnimi naba dadat, la kopmen teveloklok kakapmek noxo nemen teren se at laaleng ete at ne Karisito.
PHI 1:11 La lorooro atnimi naban manton xusu minaba visik asu levempipisik nunuan, ne Iesu Karisito naba lox asuusu i at lorooro atnimi. Kerepmo lisisixam eburu mi leemi asu nabat pas ti ne Moroa.
PHI 1:12 Luvutnetak mi luvurinuk. A vara i xusu minaklen nunuan i do mo levesongsongot gat pot saparav ia, ga lok tooro aleng tinotno lusuusu at Lagale Lavavang.
PHI 1:13 Kuren la na luvuttadi esep at loorong eburu mi luvuttadi di nemen de, diklen i do nia ak lok at loogu xokoxo mila nenia lasaxaruki at ne Karisito.
PHI 1:14 Mo lemenemen tarak nade xeneng at loogu xokoxo i lox alolos bok buaang nedi limixin nunu kusu dina vavang abelemes mi levelinga at ne Moroa la kopmen tanmarat atdi.
PHI 1:15 I ruturun leventaba di vavang mi ne Karisito kusu ti lox asilok levenasen atdi. Di umsu mi loklok ti ngaongao ri lempanga at lentaba vetpes la loklok tik lox asilok di. Ketla leventaba di vavang mi luruptuvuk atdi i nunuan.
PHI 1:16 Di lox i mi labalamu, atla diklen i do ne Moroa ga raba ia mi lugugu ri vaase pe Lagale Lavavang.
PHI 1:17 Nedi nom luvuttadi di paase asu ne Karisito, di vara i do dina lox asilok levenasen atdi. Di doxoma i do dina lox aurut gamasa levesongsongot mavana rak atla nia a nemen at loogu xokoxo.
PHI 1:18 Nia xopmen ana doxoma solo i nom. A momo mun dola at leventaangas axap dina vavang mi ne Karisito, keke i do lavavara atdi xopmen nak mokso.
PHI 1:19 La a lok momo bok mila aklen i do at levesingising atnimi la loklok tooro at Loroonan Kaala at ne Iesu Karisito, dinaba soxomus asu ia basinge na loogu xokoxo.
PHI 1:20 Lavavara axap at labalak do nenia a noxo subu basinge lugugu rak la ana lok mamangan. Ketla at levenaleng axap nia a noxo marat tangarang kaka tara xusu limixin dinaba ven kisip ne Karisito keneng at lorooro rak do nenia move ana rooro xopla at loxonaleng do nenia ara met pam.
PHI 1:21 Lavanga salai lorooro? Tia, ne Karisito mun. Do nia ana met, naba lox avukat aleng.
PHI 1:22 Dola lorooro rak nak lox abao, nenia ba lok teven gugu nunuan. Kerepmo la nia axoklen i dola ua langas nenia aba soxolik ka i.
PHI 1:23 Lodoxoma rak i ekarakat ti legepu nep. A vara aleng i do ana on basinge na lorooro la ana nemen buru mi ne Karisito, nom i lox avukat tinotno.
PHI 1:24 Ketla i epovo rinotno bok do nenia aba nemen kusu ti lok tooro nimi.
PHI 1:25 Aklen tinotno i la a xasep do anaba nemen. Nenia anaba nemen eburu minemi axap, ti lox asilok lusuusu at lununu atnimi, la kusu lomomo na silok keneng at lorooro atnimi.
PHI 1:26 Kuren la do nia ana nemen buru bok minemi, anaba lok nimi xusu lomomo atnimi naba suusu aleng keneng at laasen at ne Iesu Karisito.
PHI 1:27 Nemen mita doxoma solo ri lavanga salai mo naba vot saparav ia, ketla luruptuvuk atnemi na epovo mi Lagale Lavavang at ne Karisito. Kuren la do nia ana vot pasa bok nimi kopla a noxo vot, anaba ronga i do mi tu atmatkun mi legese belen la legese doxoma. La mit kis eburu ngan legesara kusu mina esep lolos ti lununu mumu Lagale Lavavang.
PHI 1:28 Nemen mita marat atnedi di munepen minimi. Amisik mina belemes, la nom lurutu lolos atnimi naba lok ngan loklok katling tidi do nedi dinaba seeve. Ketla nemi minaba ruuna ka lorooro avolo, mo ne Moroa xa naba raba nimi min.
PHI 1:29 Moroa ga raba nimi mi lugugu at ne Karisito, kopmen do at lununu xusuk ketla minaba ekip tangarang bok mi losongsongot.
PHI 1:30 Nedik ta nemen ap mo leesep. Nom mun leesep miga reven ia aga esep teren migomgo, la miga ronga i do nia move a vesep tin at lorooro rak.
PHI 2:1 Lorooro atnimi keneng at ne Karisito i lox alolos nimi la labalamu ren i lox amenemen bok nimi. Nemi mit kis esogo mi Loroonan Kaala la mira ruuna ka vam lebelen tuntun.
PHI 2:2 Kuren la a sing alolos nimi xusu mina lox epampana lomomo rak mi leveloklox avukat keretna. Mina ruuna ka legesa doxoma, labalamu ela, mi legese belen.
PHI 2:3 Nemen mita doma i do mina lox asilok nimi, ketla mina lox asi nimi maxopok at limixin. Amisik mina doxoma mumu nunuan nedi avot la melemu ba nemi, la mina umsu mi langsangan loklok ngangao.
PHI 2:4 Nemi getgesara nemen gat mita reven mun ti levempanga nemi mikpakes tin. Ketla i lox avukat do mina reven bok ti levempanga luvuttadi vetpes dik pakes tin.
PHI 2:5 Levendoxoma atnimi na mumu asu mene lodoxoma at ne Iesu Karisito.
PHI 2:6 Neni gat pas mi lamakmaran at ne Moroa, ketla neni goxo doma i do mi lolos axa ren la neni naba silok ngan ne Moroa.
PHI 2:7 Ketla ti na, at lavavara xa ren, ni ga on basinge nom lixitkis silok teren, la ga lok ka lorooro at lasaxaruki. Neni ga vee radi,
PHI 2:8 la ga vas su ngan laradi mun. Neni ga lox axakalix i la gat pas at langas tongtonga res uto epopolo at lanmet teren to at laxaba.
PHI 2:9 Na mun i lavasuun teren la ne Moroa ga lox aurur i uto vana xa la ga lox asilox i mi laasen i silok ti laxanasen axap.
PHI 2:10 Kuren la limixin axap dina lok ngangao at laasen at ne Iesu. Nedi limixin no vana at laxalibet la nedi bok at na lavatbung menemen la nedi bok diga met pam, nedi axap dinaba xis tiktikbu mi lempatgulom atdi.
PHI 2:11 La nedi axap dinaba tong asu i dola ne Iesu Karisito neni Leeme Silok la kerepmo dina emi asu mi ne Moroa, ne Temen dik.
PHI 2:12 Larapen tangas orong tarak. Migang tonga res amisik tarak ap mo levenaleng, nenia aga nemen eburu minemi. La nemi move mirang tonga res bok tarak at na levenaleng nia a nemen paxalom basinge nemi. Kuren la mina gugu lolos kusu lorooro atnimi nabak lok nunuan at lemeren ne Moroa, eburu mi loklok ngangao.
PHI 2:13 Mila ne Moroa i gugu amisik keneng at lorooro atnimi ri lox amisik nemi xusu mina vara lodoxoma ren la minaba epovo xusu mina mu asu i.
PHI 2:14 At levempanga axap mi lox i, nemen mita gagalinga la mita etep mi levelinga,
PHI 2:15 kusu luruptuvuk atnimi na nunuan la minaba dadat basinge laxakapmek atnimi la nemi minaba lok ngan laxamdak at ne Moroa ap mo levenaleng mi nemen kantubu at limixin kakapmek at na lavatbung menemen, mo di umsu mi laxakapmek. Do lorooro atnimi na nemen kuren, minaba babao ngan laxampenti i soosoo axasep bok lamavangkap.
PHI 2:16 Minam tebeng alis levelinga at lorooro at levenaleng mi tong asu i rinedi. Dola mina lox i kuren, nenia bok anaba xip aurut nimi at laaleng ete at ne Karisito, mo naba lox asuusu i do lugugu rak la lolos tarak goxo xap gamasa at lugugu ren.
PHI 2:17 Ketla i lox avukat mun do dina sev amer ia, kusu labantuxu rak naba lok ngan laplavang atnimi saparap ne Moroa la na laramtaba naba lox asuusu lununu atnimi. Mo do kuren a lok momo eburu minimi.
PHI 2:18 La kerepmo bok mina lok momo la mina sosoro eburu minia.
PHI 2:19 Dola lavavara at Leeme Silok ne Iesu, a doxoma i do aba riki soso ne Timoti udom saparap nemi, kusu nenia aba ronga tevelinga mumu nimi, kusu naba lox alolos ia.
PHI 2:20 Kopmen tara i lok ngan ne Timoti, im doma amisik lorooro atnimi.
PHI 2:21 Buaang limixin dik lox angtang axa mi levempanga atdi, ketla kopmen dinam doma solo lugugu at ne Iesu Karisito.
PHI 2:22 La nemi miklen pam i do neni gara lox asuusu vam lugugu avukat teren, atla neni ga gugu eburu minia ri tong asu Lagale Lavavang, kerekngan lamdak i gugu eburu mi ne temen.
PHI 2:23 Kuren la a gagas ti riki soso i udom saparap nemi dola anaklen i do dina lok lavanga salai ria.
PHI 2:24 La a nunu at Leeme Silok dola nenia xa aba vot soso saparap nemi.
PHI 2:25 A doxoma i do i lox avukat bok do ana riki amlong neton dik ne Epaprodaitas udom saparap nemi. Neni ga gugu la ga gugu lolos at lenep tarak, la ni ga lok ngan lasaxaruki atnemi atla neni gap kip leveloklok tooro atnemi ria.
PHI 2:26 Neni i vara aleng i do na ven nemi axap ketla i lok bukbulu atla miga ronga i do neni ga meres.
PHI 2:27 I ruturun neni ga meres la ma lixilik ga lok do na met. Ketla ne Moroa ga balamu i, kopmen do neni xusuk, Moroa ga balamu box ia la ga lox asepsu ia basinge lainbulu silok atla ni ga lox aroo ne Epaprodaitas. Kuren la nenia agoxo suma manga lainbulu silok.
PHI 2:28 La a vara rino i do ana riki i saparap nimi, kusu nemi ba lok momo dola mina ven tu ren. Kuren la lodoxoma rak naba xis aulis.
PHI 2:29 Mina seega rangarang i mi lomomo silok ngan neton nimi at Leeme Silok. Mina lok ngangao at luvuttadi ngan i,
PHI 2:30 mila neni ga raba lorooro ren la ma lixilik gita met mumu lugugu at ne Karisito, kusu ti lok tooro ia mi mo lugugu nemi xa xopmen mi goxo epovo na lox i.
PHI 3:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Ti lox axap levelinga rak, mina momo at Leeme Silok. I lox avukat mene do nia ana sox amu bok mo levelinga nia aga malagan pam i rinimi, mo naba lok tooro nimi xusu mi noxo subu.
PHI 3:2 Mina lok tatao avukat nimi basinge nedi di lok leveloklok kakapmek. Di pu soso limixin kusu dina vit kepe levengkontuxu atnedi. Loklok atnedi i lok ngan lubungman.
PHI 3:3 Nedik na digara ruuna ka vam loklok katling tuturun at ne Moroa la nedik di lotu saparap ne Moroa keneng at Loroonan Kaala la nedik di momo xeneng at lixitkis atdik eburu mi ne Iesu Karisito. Nedik kopmen tana nunu do mo loklok ti rivit kepe lengkontuxu la leveloklok kerepmo at leme Judaia ba lok tooro dik.
PHI 3:4 Nenia xa a ruuna lempasuun kusu ti nunu ap mo leveloklok at leme Judaia. Dola tara na doxoma i dola neni i epovo xusu na mu asu mo leveloklok, nenia a epovo rinotno. Lempasuun i lok keretna.
PHI 3:5 Diga vit kepe loxontuxu rak melemu at lavanuti aleng ne naga ga visix ia. Nenia lanat me Israel at libibinat at ne Beniamin, la nia laradi ruturun me Ibru. Nenia aga nemen eburu lubung Parisi, la aga mumu asu Laulis Linga at leme Judaia kerekngan la Parisi.
PHI 3:6 Ganoxa nenia agak lox asongot limixin at lotu, atla nia aga lok do mo loklok nia agak lox i naba lox amomo ne Moroa la mo ga lox asuusu i do lusumsuma rak ti ne Moroa ga lolos. Nenia aga doma i do laradi naban manton tino mun at lemeren ne Moroa, do neni na mu asu rinotno Laulis Linga, kuren la agoxo subu at toxot teren.
PHI 3:7 Nia aga nua i do na levempanga ba lok tooro ia ro melamgo at ne Moroa, ketla xopmen. Ara ke xepe vam i na la aga lok kun i mi ne Karisito.
PHI 3:8 Kopmen mo levempanga xusuk mun, ketla levempanga axap at lorooro rak i ngan lavanga gamasa la lorooro rak keneng at ne Iesu Karisito, Leeme Silok tarak, ni lavanga i silok aleng tinotno. La mo leveloklok at leme Judaia ara lu xepe axap pam min kusu ana mumu asu mene ne Karisito. A doxoma i do mo leveloklok i ngan lavanga kakapmek mun la aga lok kepe i xusu ana ruuna ka ne Karisito,
PHI 3:9 la anat kis esogo min. Nenia a goxo lok ka lorooro manmanton tino at lemeren ne Moroa mumu i do agang tonga res at Laulis Linga. Kopmen. Nenia na a nemen manmanton at lemeren ne Moroa mumu lununu rak keneng at ne Karisito. La ne Moroa axa ga lok li ia xusu ana sepmus basinge loklok kakapmek.
PHI 3:10 A vara i xusu anaklen ne Karisito la ana lok kaka lolos i ngan mo lolos at laxakatu kaxat amlong teren basinge lanmet, la a vara i do ana vubeles at losongsongot teren kusu anap kiv i la ana lok kepe lorooro xapmek, i ngan ta do ana met basinge i kerekngan ne Karisito ga met basinge na lorooro.
PHI 3:11 La nia am doma voovo do anaba roo xat bok basinge lanmet la ana rooro.
PHI 3:12 Nenia axo doma i do ara rebeng ka vam mo lorooro la ara ravasu ngan laradi xopmen taxapmek teren. Nenia move a lolos kusu ana rebeng atmatkun ka mo loklok i nunuan, mila ne Iesu Karisito ga un ka ia do tin.
PHI 3:13 Luvutnetak mi luvurinuk, nia a doxoma ruturun i do nia xovisi ana lox epovo i. Ketla legesa vanga mun, a lox i. Nia a domampe mo levempanga ga vot saparav ia gano la nia a lolos kusu ana rebeng kaka mo levempanga ne Karisito i gagas li i ria, mo naba vot melemu.
PHI 3:14 Kuren la ak sixit mokmokso ri ruuna ka mo levempanga, mo ne Moroa ga ro ka ia rin keneng at ne Iesu Karisito ri lorooro no vana.
PHI 3:15 Tinedik axap dira mukun pam, lodoxoma atdik naba lok kuren. Ketla do leventaba di ruuna lodoxoma vetpes, Moroa naba lox axasev i ridi.
PHI 3:16 Ketla lavatpas atdik at na lorooro naba epovo mi lorooro maxat miga lok ka vam i.
PHI 3:17 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi axap mina mumu asu lampoovo rak, la mina ven mumu nedi di mumu asu mo levelinga nema maga lox ase nimi min.
PHI 3:18 Agara tong amisik pam i rinemi ganoxa, la nanga ana tong amu box i mi lainbulu silok, do buaang atnedi diga sok tixirixes kepe levelinga at lanmet at ne Karisito ro vana at laxaba ngan nedi lavamunepen min.
PHI 3:19 Nedi dinabat pas uto at lemenemen songsongot, dim doma mun levempanga anan la lavavara mun at labantuxu. Di momo mun ti levempanga i lox asuusu lainmangan silok, la dim doma mun levempanga at na lavatbung menemen.
PHI 3:20 Ketla nedik lavaanat boro vana at laxalibet, la di ngangais mi lomomo ti Laradi Loklox Arooro, Leeme Silok ne Iesu Karisito, naba si boro vana at laxalibet.
PHI 3:21 Neni naba lox asuusu lolos silok teren kusu levempanga axap naba mu asu mun lavavara ren la neni naba lox ekun labantuxu gamasa atnedik kusu naba lok ngan labantuxu ren imgames la i lolos.
PHI 4:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Mi ronga vam na levelinga rak. Kuren la mina tu atmatkun at lorooro atnimi keneng at Leeme Silok. Larapen tangas orong tarak. A balamu aleng nimi la a sosoro aleng ti tong asuusu nimi ri limixin, mila labalak i lok momo aleng mumu nimi.
PHI 4:2 Iuodia la ne Sintike, nia a sing lolos numu, xusu muna mulus ti lok ngan leton keneng at Leeme Silok.
PHI 4:3 La a vaase bok tu, lagale laradi. Uga gugu nunuan eburu minia. Una lok tooro na lutkin, la una lok lumulum kantubu atdu kusu duba xis eburu, atla gano nedu duga gugu lolos ti tong asu Lagale Lavavang, eburu bok mi ne Klemen. Nedi vetpes bok digara gugu vam eburu minia, nom levenasen atnedi ira nemen pam at lubuk at lorooro at ne Moroa.
PHI 4:4 Lomomo atnimi keneng at Leeme Silok na nemen amisik. A tong amu box i do mina momo.
PHI 4:5 Mina lox ase limixin axap mi loklok mulus mo i umsu at lorooro atnimi. Noxo lox abao la Leeme Silok naba vot.
PHI 4:6 Nemen mita bulu mu tempanga, ketla mina sing ne Moroa ri levempanga axap mik pakes tin, la at lorooro axap atnimi mina tong loklox avukat tin.
PHI 4:7 La lenmila at ne Moroa i volo lakleklen at luvuttadi, mo lenmila naba xubak pe lorooro axap atnimi xusu mina tu tuxuruxun keneng at ne Iesu Karisito.
PHI 4:8 Ti lox axap levelinga rak, luvutnetak mi luvurinuk. Mina suxa umsu lodoxoma atnimi mi levempanga nunuan la nom i lox asuusu leemi asu, levempanga mo i ruturun, loklok manmanton la loklok i dadat, la loklok ti balamu, la loklok ti lok ngangao at leventaba vetpes.
PHI 4:9 Mina lok mo levempanga nia aga lox ase vam nimi min la miga lok ka box i rak, at levempapaase la at loklok la at lugugu bok tarak. La ne Moroa nom im taba dik mi lenmila naba nemen eburu minimi.
PHI 4:10 Nia a lok momo aleng keneng at lorooro rak eburu mi Leeme Silok mumu mo laramtaba miga raba ia min. Gano loklok tooro atnimi ria ga xap ketla miga lok kaxat manga i. Aklen i do labalamu atnimi saparav ia goxo xap, ketla mi goxo lok epovo mene i, atla goxopmen tangas tinimi.
PHI 4:11 Nenia a tong i na, kopmen do nia anak pakes ti tevempanga. Ketla nia a lok momo mun ti levempanga salai nia a ruuna i. Mo do i buaang kopla ixo buaang, i lox avukat mun.
PHI 4:12 At leventaba levenaleng agak pakes la at leventaba levenaleng aga ruuna epovo. A xasep eburu at na luxonaleng. Nenia axo doxoma solo i do a nemen at lavakpakes kopla a ruuna laxampanga solo. Keke i do a roxo xopla a an mais, ketla nia a lok momo mun at levenaleng axap.
PHI 4:13 Nenia a epovo xusu ana lok levempanga axap mi lolos mun, ne Karisito im taba ia min.
PHI 4:14 Ketla i lox avukat do miga lok tooro ia ap mo levenaleng mumuat ga vot saparav ia.
PHI 4:15 Nemi limixin boro Pilipai miklen avukar i dola nia aga on basinge lenep silok Masadonia ap mo levenaleng nia aga vavang avot mi Lagale Lavavang, la kopmen teventaba vetpes di goxo lok tooro ia, nemi xusuk migam taba ia.
PHI 4:16 Ap mo levenaleng nenia aga nemen pakpakes to Tesalonia, la miga lox aonon leveloklok tooro ria, kopmen at teges aleng mun, ketla amisik migak lox i.
PHI 4:17 At lorooro rak nia axo doma solo ri ruuna ka leventamtaba, ketla a vara i do ana ven bok tuunun tinimi mavana ap mo luunun mo i ngangais nimi ro vana.
PHI 4:18 Nia ara lok ka vam leventamtaba atnimi, no ne Epaprodaitas gap kiv i ria ude boro atnimi, la i volo mo levempanga agak pakes tin. Na leventamtaba i lok ngan leventamtaba somavak limixin di xotos i ri ne Moroa, la ni i sisiam kaka i la i sosoro rin.
PHI 4:19 Moroa rak naba raba nemi mi levempanga axap mik pakes tin, i epovo mi langsangan lapnovos keneng at ne Iesu Karisito.
PHI 4:20 Leemi asu amisik ti ne Moroa ne Temen dik la kopmen taxavaxap teren. I ruturun.
PHI 4:21 Nia a lox aonon lavapaase momo rinemi limixin axap mi nunu at ne Iesu Karisito. Luvutnetak mi luvurinuk, dik lok eburu minia de, di lox aonon bok lavapaase momo rinemi.
PHI 4:22 Nedi axap limixin at ne Moroa nade, di lox aonon lavapaase momo rinemi. Nedi rinotno limixin gugu at loogu at ne Kaisar di lox aonon lavapaase momo rinimi. I ruturun.
PHI 4:23 Letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu Karisito na nemen keneng at lorooro atnemi.
COL 1:1 Nenia ne Pol, lun pavang at ne Iesu Karisito, Moroa ga soxolik ka ia xuren, la ne Timoti bok, neton dik.
COL 1:2 Nema ma malagan na lovoang tinemi limixin nunu dom Kolosi. Nemi limixin at ne Moroa la mi nunu ruturun at ne Karisito. Letaba nabalamu la lenmila tinemi boro at ne Moroa ne Temen dik.
COL 1:3 At levesingising atnama ma tong loklox avukat amisik ti ne Moroa, ne Temen Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
COL 1:4 Mila maga ronga i do lununu atnimi saparap ne Iesu Karisito i tu tuxuruxun, la lorooro atnimi i umsu mi labalamu saparap limixin nunu.
COL 1:5 Na lununu la labalamu atnimi i nemen lolos at lorooro atnimi, mila mi ngangais mi lomomo ri mo leveloklox anarong i nemen tangais nimi ro vana at laxalibet. Mo leveloklox anarong miga ronga vam i ap mo levenaleng diga vavang mi levelinga ruturun tinimi, mo levelinga ni Lagale Lavavang.
COL 1:6 Na Lagale Lavavang i ruuna laxampipisik solo la i sat kaka limixin at na lavatbung menemen axap kusu dina nunu at ne Iesu Karisito la dina lok leveloklok i nunuan. La kerepmo bok Lagale Lavavang i pisik kantubu atnimi, ga ruka i ap mo laaleng miga ronga i la miga ven kibis letaba nabalamu at ne Moroa, mo letaba nabalamu i ruturun tinotno.
COL 1:7 Epapras ga anasa nimi mi nom letaba nabalamu. Neni lagale laradi i gugu eburu minema la ni laradi ruturun i lok lugugu at ne Karisito ti lok tooro nimi.
COL 1:8 Neni ga tong i rinama do lorooro atnimi i umsu mi labalamu, Loroonan Kaala ga suxa aumsu nimi min.
COL 1:9 Maga ronga i nom, kuren la kopmen mana xap mi lisingising tinimi. Ma sing ne Moroa, kusu na suxa aumsu nimi mi lakleklen at lavavara ren, la kerepmo minaba ruuna ka lodoxoma avukat keneng at lorooro atnimi. Mo lodoxoma i ravasu boro at Loroonan Kaala.
COL 1:10 Ma lok levesingising kerepmo kusu lorooro atnimi na epovo mi lavavara at Leeme Silok la kusu mina lok lempanga naba lox amomo i. Nom lempanga i lok keretna, lorooro atnimi naba pisik asu leveloklok nunuan solo, la nemi minaba lok kaka lakleklen at ne Moroa.
COL 1:11 La minaba ruuna ka bok lolos, mo i laa boro vana at lolos silok at ne Moroa kusu mina tu tuxuruxun at lununu atnimi la mi noxo subu kot kantubu. Minaba umsu mi lomomo,
COL 1:12 la minaba tong loklox avukat ti ne Temen dik, ni ga lok nimi xusu mina epovo rinotno ri ruuna ka loxot atnimi ap mo luunun ni ga lox agagas li vam i ri limixin teren to xeneng at Linintoo i umsu mi laxasep.
COL 1:13 Neni naba raba nimi mi nom, mila ni ga lox aroo su dik basinge lamain lolos at ne Satan, la neni ga lox arooro dik kusu tana vubeles at Linintoo at ne Nitna, mo ne Moroa i balamu i.
COL 1:14 Keneng at ne Iesu, Moroa ga un ka amlong dik, la ni ga doxoma xepe bok leveloklok kakapmek atdik.
COL 1:15 Karisito neni lampoovo at ne Moroa nedik kopmen tana reven tu ren. Neni lanat meren avot, la i silok tinedi levempanga ne Moroa ga rudum li di.
COL 1:16 Moroa ga rudum li levempanga xeneng at lolos at lekngen ne Nitna. Levempanga axap to vana at laxalibet la de xopok at lavatbung menemen, lempanga dik ta reven di la lempanga dik dixo epovo ta reven di. Ni ga rudum li bok leventoonan eburu mi lubungangelo, la luvuttadi amgomgo atdi la limixin lolos kerepmo dik lok to vana. Moroa ga rudum li nom lempanga axap keneng at lolos at lekngen ne Nitna kusu dina lox aurut laasen at ne Nitna.
COL 1:17 Karisito ga rooro avot ti nom lempanga axap, la neni lusu auru atdi.
COL 1:18 Neni Lamgomgo at lotu ren kerekngan lavatlak at laradi, ni Lamgomgo at labantuxu ren. Neni lavasuun at lorooro maxat, la neni lara avot ga roo xat amlong basinge lanmet. Ni ga lox i xuren kusu neni xusuk naba ruuna ka lixitkis silok ti levempanga axap.
COL 1:19 At lodoxoma axa at ne Moroa do ne Nitna, naba venaxa ka ren.
COL 1:20 La at lodoxoma bok at ne Moroa do, ne Nitna naba lok lumulum kantubu at ne Moroa la limixin axap, nedi limixin mede xopok at na lavatbung menemen la nedi limixin to vana at laxalibet. Karisito ga lok lumulum mi lada ren, mo ga sen su ro vana at laxaba.
COL 1:21 Gano migomgo miga nemen paxalom basinge ne Moroa, leveloklok atnimi la lodoxoma atnimi ga lok kapmek la kerepmo migak lok ngan limixin munepen min.
COL 1:22 Ketla monga, Moroa ga lok lumulum eburu minimi mumu mun lanmet at labantuxu at lamdak teren, kusu lorooro atnimi nan manton tino ap mo laaleng minaba tu saxaven to melamgo ren. La taxakapmek noxok lok bok ba atnimi la tara noxo lok li bok ba nimi at lavapaase mumu loklok kakapmek.
COL 1:23 Naba lok kuren mo do mina tu tuxuruxun at lununu atnimi la kopmen tara naba sat kaka nimi basinge lununu atnimi saparap Lagale Lavavang. At nom mun Lagale Lavavang la nia ne Pol a tong asu i ngan lasaxaruki at ne Moroa. La na Lagale Lavavang mo di vavang min ti limixin axap at na lavatbung menemen, ni levelinga nemi miga ronga i.
COL 1:24 La nanga nia a lok momo mumu levesongsongot tarak nia ap kiv i ti lok tooro nimi. La kerepmo a lox epovo levesongsongot no ne Moroa ga lok katling i ria kusu na lok tooro limixin at lotu min, mo i lok ngan labantuxu at ne Karisito.
COL 1:25 La aga lok ka na lugugu ngan lasaxaruki ti limixin at lotu. La ne Moroa axa ga soxolik ka ia rin kusu ana paase asu levelinga at ne Moroa rinimi, la a noxo ke xepe toxot teren.
COL 1:26 Moroa ga lox alipe mo levelinga basinge lavaola axap diga nemen gano, ketla melemu ga lox asuvos i ri limixin teren.
COL 1:27 Moroa ga soxovo li i do na lox asuvos Lagale Lavavang ti limixin teren. Mo levelinga i lok ngan lapnovos silok la i lox asuusu lisisixam at ne Moroa. Mo levelinga i lok keretna, Karisito nabat kis esogo eburu mi limixin kopmen di me Judaia la nedi bok dinaba ruuna ka loxot at lasinorong teren.
COL 1:28 Nema ma vavang mi ne Karisito ri limixin. Ma vaase aronga di la ma anasa di mi lakleklen at ne Moroa kusu nedi axap dinaba ruuna ka luruptuvuk manmanton kerekngan ne Karisito la kopmen taxakapmek atdi. La dinaba nemen kuren se ap mo laaleng dinaba tu ro melamgo at ne Moroa.
COL 1:29 Ti lox empana na lugugu, nenia a gugu lolos, mi nom lolos ne Karisito i vetaba min tia la i gugu keneng tarak.
COL 2:1 Ana tong axasep nimi do nia a gugu lolos ti lok tooro nimi eburu mi limixin nunu boro Lodisia eburu minedi bok kovisi dina epen etang minia.
COL 2:2 Lavavara rak i lok keretna. Lununu atnemi axap na nemen lolos la mina tu eburu mi labalamu ela kusu lorooro atnimi na umsu mi laxasep silok, mo i lok ngan lapnovos silok tinimi. Ap mo mun langas nemi minabaklen lodomdoma lipe at ne Moroa, la mo lodomdoma lipe neni ne Karisito.
COL 2:3 Neni mun lengki ti suang mo lodomdoma lipe, kusu limixin dina epovo dinaklen ka mo lodoxoma la lakleklen silok at ne Moroa.
COL 2:4 A malagan na levelinga rinimi, kusu tara noxo xarang arup nimi mi tevelinga xaxarang, keke i do i reng nunuan mene nga.
COL 2:5 Nia a tong i na rinimi mila nenia xopmen anak lok eburu minimi. Ketla a nemen eburu minemi keneng at lodoxoma rak, la a momo do mi tu buru la mi tu tuxuruxun at lununu atnimi keneng at ne Karisito.
COL 2:6 Nemi miga siam kaka ne Iesu Karisito ngan Leeme Silok atnimi, kuren la minat kis esogo eburu min.
COL 2:7 Minam tebeng lolos teren la lununu atnimi na tu tuxuruxun teren kerekngan mo diga lox ase nimi min kuren. La mina umsu mi loklok ti tong loklox avukat ti ne Moroa.
COL 2:8 Mina lok tatao avukat nimi kusu teta noxo lox asoogong nimi mi leventetere xaxarang, kopmen tavasuun teren. Mo lakleklen i laa boro at leveloklox ase at limixin mun la boro bok at leveloklok mede xopok at na lavatkangka, kopmen boro at ne Karisito.
COL 2:9 Lampenaxa at ne Karisito i lok ngan mun ne Moroa. Neni ga lox asuusu nom leveloklok de xopok at na lavatbung menemen ngan laradi.
COL 2:10 La nemi bok miga lok ka vam nom leveloklok at ne Karisito, neni Lamgomgo ri lubung angelo eburu mi limixin lolos atdi.
COL 2:11 Nemi miga lok ka loklok katling at ne Karisito, kopmen mo loklok katling ua limixin di rivit kepe lengkontuxu at laxamdak lixilik atdi. Ketla mo loklok katling at ne Karisito i ngan mira lok kepe vam lorooro maut mumu mun lugugu at ne Karisito.
COL 2:12 Se nemi miga lok ka lesep susu, i lok ngan ta do miga vutup at lamaaut eburu mi ne Karisito la ap mo lesep susu bok nemi miga xatu kaxat amlong eburu mi ne Karisito keneng at lununu atnimi la lolos at ne Moroa, mo ga lox aroo xat ne Karisito basinge lanmet.
COL 2:13 Ganoxa nemi miga lok ngan laxampanga met mene, atla migak lok leveloklok kakapmek la mi goxovisi na lok kepe lorooro maut. Ketla ne Moroa ga sar asu nemi ri lorooro eburu mi ne Karisito. Moroa ga doxoma xepe leveloklok kakapmek axap atdik.
COL 2:14 Neni ga lok kepe vam mo lovoang lolos eburu mi leventaangas linga ren mo ga paase axasep laxakapmek atdik. Mo lovoang ga lok ngan lavanga loklok pe kantubu atnedik mi ne Moroa. Moroa ga lok kepe i at loxonaleng ne Iesu ga uu ro vana at laxaba.
COL 2:15 La ne Moroa ga volo kepe laxalolos at laxantoonan kapmek la laxanamgomgo xaxarang keneng at lanmet at ne Karisito to at laxaba. Neni ga lox asuusu i do dinaba lok kaka lainmangan silok.
COL 2:16 Kuren la ixok mokso do tara na ila mumu loklok atnimi mumu mo leveluxa mi anan i la levengkadan mi inin i, kopla mumu larapeluxa at ne Moroa kopla mumu larapeluxa loklok katling ti lagaaling i vot maxat kopla ti laaleng kaala.
COL 2:17 Nom lempanga axap i ngan lamamau mun at lempanga mo naba vot melemu. Ketla ne Karisito ni luruturun teren.
COL 2:18 Ixok mokso do tara na tong i rinimi do mixo epovo kusu mina lok kaka leveloklox anarong at ne Moroa. Laradi xerepmo i lok poovo i do i lox asi aleng lorooro ren. I nua i do i ruuna laasen silok mila i lotu saparap lubungangelo la mumu bok levesilimet teren. Ketla i ruuna loklok papavas la i mumu asu mene lodoxoma kopmen tavasuun teren boro at na lavatkangka.
COL 2:19 La ira xap tim tebeng lolos ne Karisito, neni lavatlak at labantuxu. Karisito xa neni imgomgonga na labantuxu, la labantuxu im tem saga mun at lavatlak. La mo do labantuxu na repes boro at lavatlak, neni ixo epovo rinotno na suu maraanu.
COL 2:20 I lok ngan ta do nemi miga met eburu mi ne Karisito la miga sepmus basinge mo leventaangas at na lavatkangka. Tila ba nemi mi mumu asu i nom kerekngan limixin mede xopok? Mi mumu asu na levelinga keretna,
COL 2:21 “Nemen mita long tu at na. Nemen mita dem pinga i na. Nemen mita rebeng ka i na.”
COL 2:22 Na levenngas linga i tu katling levempanga gamasa mun la naba xap gamasa mene mila kopmen na laa boro at ne Moroa. Nedi boro at lodoxoma at limixin mun.
COL 2:23 Di ven tai mo leventaangas do i ruturun mila nedi di mumu asu i, di lotu amisik, la dik lok poovo i do di lox asi aleng lorooro atdi la dik lox asi aleng labantuxu atdi. Ketla mo leventaangas kopmen na lok tooro di kusu dina ke xepe leveloklok kakapmek at labantuxu.
COL 3:1 Nemi miga lok kaka lorooro maxat, i lok ngan ta do miga roo xat amlong basinge lanmet eburu mi ne Karisito. Kuren la lebelen nimi na ngaongao ri mo lempanga boro vana at laxalibet, no ne Karisito it kis ap mo loxonin orong teren saparap lekngen tino at ne Moroa.
COL 3:2 Mina lok li alolos lodoxoma atnemi ap mo lempanga la mina ke nom leveloklok mede xopok at lavatkangka.
COL 3:3 Mila lorooro maut atnimi gara met pam, la lorooro maxat atnemi i nemen avukat mi ne Karisito saparap ne Moroa.
COL 3:4 Karisito, ni lavasuun at lorooro ruturun atnemi, la do neni naba ru asuvos, kerepmo nemi bok miba ru asuvos eburu min la minaba ruuna ka lagale lisisinang teren.
COL 3:5 Kuren la mina lok kepe leveloklok kakapmek i nemen atnemi, kerekngan loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, loklok kakapmek at labantuxu, lodoxoma liplivi tik lok laxakapmek, lavavara rik lok laxakapmek, la loklok ti belegaao, mo i lok ngan nom loklok ti lotu parap levempoovo moroa.
COL 3:6 Na leveloklok naba lox asuusu lebelemamao at ne Moroa mo naba vot.
COL 3:7 Gano lorooro atnimi ga umsu mi nom lempanga, la migak lox amisix i.
COL 3:8 Ketla monga nemi mina lu xepe mi na leveloklox axap, lumukmusak, lebelemamao, lodoxoma xapmek, loklok ti lox asi tara mi levelinga, la lavapaase xapmek.
COL 3:9 Nemen mita ekarang ela kantubu atnimi, mila nemi miga lok kepe vam mo lorooro maut eburu mi leveloklok teren.
COL 3:10 La miga sang ka lorooro maxat, mo ne Moroa ik lox amaxat amisix i mi lakleklen teren kusu miba lok ngan lampoovo at ne Moroa, Lanat Tuntudum Li.
COL 3:11 La ti lusuusu ba ren keretna, kopmen bok ba leme Grik dina lok petpes ti leme Judaia, leme Judaia la nedi kopmen di me Judaia, limixin etaba, limixin at lamain, limixin saksaxaruki la limixin di nemen gamasa mun. Legesa Karisito mun ik lok la i suxuna lorooro atnedi axap.
COL 3:12 Nemi lavaanat soksoxolik at ne Moroa la neni i balamu nimi. Kuren la, mina siga ka lebelen tuntun, labalamu, langsangan loklok ngangao, loklox anare la loklox atnaasan.
COL 3:13 Mina mulus kaka nedi limixin di vamigis nimi la mina doxoma xepe laxakapmek atnedi di lok laxakapmek tinimi. Mina doxoma xepe laxakapmek atnedi kerekngan Leeme Silok i doxoma xepe laxakapmek atnimi.
COL 3:14 La lara lavanga bok mo i silok ti nom levempipisik nunuan at lorooro, ni labalamu. La mina lox aumsu nimi mi labalamu mo naba lok eburu avukat limixin axap.
COL 3:15 Mina ke limila na suxuna lorooro atnimi, mo limila ne Karisito im taba i. Mila ne Moroa ga ro xaka nemi kusu mina nemen keneng at limila ngan legesa bantuxu. La amisik mina tong loklox avukat ti ne Moroa.
COL 3:16 La mina ke levelinga at ne Karisito na nemen atmatkun keneng at lorooro atnimi. Mina umsu min mo do mina lox ase la mina vaase axasep ela nimi mi lakleklen at ne Moroa. La minak pixan ti ne Moroa mi lengkompixan at ne Devit la lengkompixan at lotu la lengkompixan emi asu. La lorooro atnimi na umsu mi loklok ti tong avukat saparap ne Moroa.
COL 3:17 Levempanga axap mi lox i la mi vaase i, mina lox i at laasen at Leeme Silok ne Iesu. La mina tong loklox avukat ti ne Moroa, ne Temen nedik mumu leveloklox anarong at ne Karisito.
COL 3:18 Nemi lavakin. Minang tonga res at levendoxoma at lavatlok atnimi mila na loklok, ni loklok at lavakin di nunu at Leeme Silok.
COL 3:19 Nemi lavatlok. Mina balamu lavakin atnimi, la nemen mita metlaat tidi.
COL 3:20 Nemi laxamdak mi laxaalik. At lorooro axap atnemi, minang tonga res at luvuttemen nimi mi luvutnen nimi. Do mina lox i xuren, nom loklok naba lox amomo Leeme Silok.
COL 3:21 Nemi luvuttemen laxamdak mi laxaalik. Nemen gat mita lox abulu laxamdak mi laxaalik atnimi. Lavanga dina lok tuntun aleng.
COL 3:22 Nemi lavasaxaruki. Minang tonga res at luvuttadi amgomgo atnemi at levempanga axap. Kopmen do ap mo mene nga loxonaleng di reven tatao nemi kusu mi vara i do dinaba ven lenget luruptuvuk nunuan atnimi. Ketla mina lok lugugu atnimi mi lomomo at lebelen nimi la loklok ngangao saparap Leeme Silok.
COL 3:23 Mo do lavanga salai mi lox i, mina gugu ren mi lorooro axap atnimi, kerekngan tai do mi gugu at Leeme Silok la kopmen ti laradi mun at na lavatbung menemen.
COL 3:24 Mina xasep do Leeme Silok naba raba nimi mi leventamtaba, i ngan luunun tinimi, mila nemi mi gugu ri ne Karisito, neni Leeme Silok atnimi.
COL 3:25 La limixin bilinga axap naba lok ka luunun naba epovo mi leveloklok kakapmek dik lox i, mila ne Moroa i viila limixin axap mi legesampoovo mene nga.
COL 4:1 Lavaeme amgomgo, minak lok tatao nunuan lavasaxaruki atnimi la loklok nemi minak lox i rinedi na lox avukat. Mina lox i xuren mila nemi bok mi ruuna Leeme Silok no vana at laxalibet.
COL 4:2 Mina ngising amisik, la levesingising atnimi na ruturun mene nga, la mina tong loklox avukat ti ne Moroa.
COL 4:3 La mina ngising bok tinema kusu ne Moroa naba suang lumusmaragu nade rinama ti paase asu Lagale Lavavang mumu ne Karisito, gano mo Lagale Lavavang ga nemen alipe. La nenia a nemen at loogu xokoxo mumu mun i mo Lagale Lavavang.
COL 4:4 Mina ngising ne Moroa do nia ana valas axasep nunuan levelinga ren kusu limixin dina xasep teren. La levelinga at ne Moroa naba xasep kerekngan ne Moroa i vara i.
COL 4:5 Mina ruuna ka loklok nunuan at lorooro atnimi rip tuvuk avukat saparap nedi nom kopmen dina nunu. La mina gagas at levenaleng axap ti tong asu Lagale Lavavang tidi.
COL 4:6 Levempapaase atnimi nap tavasu nunuan amisik kusu tik lox amomo limixin. La mina gagas do minaba vorang avukat limixin mi levelinga at ne Moroa.
COL 4:7 Netak orong ne Tikikas, ni laradi i ruturun at lugugu ren la lasaxaruki eburu minema at lugugu at Leeme Silok. Neni naba raba nemi mi lavapaase axasep mumu ia.
COL 4:8 La nenia aga lox aonon i udom saparap nemi, kusu ti lok kaxat lomomo atnemi la na tong i do nema mo map tuvuk kereva.
COL 4:9 Neni ba emu eburu bok mi ne Onesimas, neni laradi ruturun la netak orong. Neni at libinam tadi atnemi. Nedu dunaba tong asu lempanga salai mo it pot nade.
COL 4:10 Aristakas, mo i nemen eburu minia at loogu xokoxo, i lox aonon bok lavapaase momo ren. La ne Mak, lovopno at ne Banabas bok kuren. Nemi migara lok ka vam lavapaase axasep ti siam abeles ne Mak dola ni na mu langas uto atnemi.
COL 4:11 Josua, laasen bok teren ne Jastas, i lox aonon bok lavapaase momo rinimi. Nedi na lavantun mene boro Judaia kantubu atnedi di gugu eburu minia rik lok ka limixin uto at Linintoo at ne Moroa, la dik lox amenemen ia.
COL 4:12 Lavapaase momo rinimi boro at ne Epapras, lara at libinam tadi atnemi. Neni lasaxaruki at ne Iesu Karisito. Neni i ngising lolos amisik tinemi, i ngising ne Moroa ri lox alolos nemi kusu mina tu tuxuruxun keneng at lununu atnemi kerekngan limixin mukun la minaba xasep aleng at lodoxoma at ne Moroa.
COL 4:13 Na nenia a tong asu langsangan lugugu ren tinimi la ti limixin bok to Lodisia la to Irapolis.
COL 4:14 Lentangas orong atdik ne Luk, leeme loklok tatao anmeres, nedu mi ne Demas du lox aonon lavapaase momo rinemi.
COL 4:15 Mina lox aonon lavapaase momo rak ti luvutneton dik mo di nemen to Lodisia la ti mo latkin ne Nimpas, la tinedi limixin lotu mo dit pot etang amisik to at loogu ren.
COL 4:16 Melemu do mina us axap na levelinga i nemen keneng at na lovoang, mina xasep bok do mina us box i ro xeneng at loogu lotu to Lodisia. La mina us bok mo lovoang, luvutneton dik me Lodisia dinaba raba nimi min.
COL 4:17 La mina vaase bok ti ne Akipas keretna, “Una lolos kusu una lox epovo mo lugugu Leeme Silok ga raba u min.”
COL 4:18 A malagan i na lavapaase momo mi lakngak akmokso. Lavapaase momo rinimi boro at ne Pol. Nemen mita domampe i do nenia ak lok de at loogu xokoxo. Mo letaba nabalamu at ne Moroa na nemen amisik eburu minemi.
1TH 1:1 Nenia ne Pol. Nema mi ne Sailas la ne Timoti, ma malagan na lovoang tinemi limixin nunu dom Tesalonia. Nemi limixin at ne Moroa, ne Temen dik la Leeme Silok, ne Iesu Karisito. Letaba nabalamu la lenmila rinemi boro at ne Moroa.
1TH 1:2 Ma tong avukat amisik ti ne Moroa mila nemi mi tu atmatkun at lununu atnimi. La ma ngising amisik tinemi at levesingising atnama.
1TH 1:3 Mam doma su amisik atnimi at lemeren ne Moroa mumu leven gugu nunuan miga lox i, mila mi nunu at ne Iesu Karisito, la mi balamu box i. La mi tu atmatkun mila mim doma voovo ri lovotpot at Leeme Silok, ne Iesu Karisito.
1TH 1:4 Luvutnetak mi luvurinuk. Moroa i balamu nimi la ma ven kibis i do gano neni ga soxolik ka nimi xusu mina nunu ren.
1TH 1:5 Maklen i na mila ap mo levenaleng nema maga tong asu Lagale Lavavang tinimi, goxopmen levelinga mene nga. Ketla levelinga ga lolos la maga lok bok levempanga sangsangu mi lolos at Loroonan Kaala. La miga ven i do nema maga nunu ruturun at Lagale Lavavang. La luruptuvuk atnama ga lox avukat kusu mana lok tooro nimi.
1TH 1:6 Miga siam kaka Lagale Lavavang mi lomomo. La limixin diga lox asongot nimi, ketla nemi move miga umsu mi lomomo, mo Loroonan Kaala ga raba nimi min. La kerepmo miga mumu asu loklok at Leeme Silok la atnema bok.
1TH 1:7 La limixin nunu boro at lunep silok Masadonia la Grik diga ronga levelinga ap mo loklok atnimi, la diga mumu asu i.
1TH 1:8 Buaang limixin ap mo lunep silok la ap mo levennep petpes bok diga ronga i do miga nunu at levelinga at Leeme Silok. Kuren la nema ma noxo tong asu bok ba mo levelinga do nemi miga siam kaka vam Lagale Lavavang.
1TH 1:9 Nedi xa diga tong i rinama do miga siam abeles kaka nama mi lomomo, la miga lok kepe laxampoovo moroa la miga lok kaka lununu maxat saparap ne Moroa, neni ne Moroa ruturun la Luntoo Avolo.
1TH 1:10 La di tong box i do nemi mit kis tangais ne Nitna, mo naba vot boro vana at laxalibet. Moroa ga lox arooro amlong ne Iesu basinge lanmet, la ni ik lox arooro bok dik kusu ta noxo ekip tangarang mi lebelemamao ren, mo naba rupot.
1TH 2:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi mikleklen i do lovotpot atnama saparap nimi ga visik asu levempipisik nunuan.
1TH 2:2 Miklen i do maga vavang avot to Pilipai la limixin me go diga lox asongot nama, la diga paase sese kapmek tinama. Melemu magat pas uto at lemenemen atnimi dom Tesalonia, la buaang atnedi diga xopara nama. Ketla ne Moroa ga lok kepe lanmarat basinge nama, la maga tong asu Lagale Lavavang tinimi.
1TH 2:3 Se maga vavang tinimi, maga paase mokmokso, la luruptuvuk atnama ga lox avukat aleng la ma goxo xarang nimi.
1TH 2:4 Ganoxa ne Moroa ga ven i do lorooro atnama ga lox avukat la ga raba nama mi Lagale Lavavang teren kusu mana tong asu i. Maga xopara na emi asu minama, ketla maga vavang kusu ne Moroa na lok momo minama. Neni iklen lodoxoma atnama do i lox avukat kopla kopmen.
1TH 2:5 Ap mo levenaleng maga vavang tinimi, ma goxo lox atdan kaka tevempanga atnimi la ma goxo ruuna loklok belegaao. Nemi miklen i na la ne Moroa bok iklen i do loklok atnama ga lox avukat mun.
1TH 2:6 La maga xopara limixin petpes eburu minemi mina emi asu minema.
1TH 2:7 Ketla nema luvuttadi vavang at ne Iesu Karisito. La keneng at na maga epovo ri sing panga nimi, ketla ma goxo lox i xuren. La ma goxo paase lolos tinimi. Ketla loklok atnama gak lok mulus atnaasan mun kerekngan latkin i lok tatao laxamdak mi laxaalik kakalik teren.
1TH 2:8 La maga lolos aleng kusu mana tong asu Lagale Lavavang tinimi la magap kip levenmumuat. Kerepmo maga balamu nimi.
1TH 2:9 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina doma bilong ti mo lugugu lolos atnama. Maga tong asu Lagale Lavavang at ne Moroa rinimi, la maga gugu at lengkangking la at lengkanimin. Maga gugu pilas kusu nemi mi noxo kepe tevempilas atnimi xusu ti lok tooro nama.
1TH 2:10 Miga reven loklok atnama, la ne Moroa bok ga reven i, dola luruptuvuk atnama gan manton la ga lox avukat aleng kantubu atnemi limixin nunu la goxopmen taxakapmek gak lok atnama.
1TH 2:11 Miklen i do maga anasa nimi getgesara ngan laradi i anasa lamdak teren.
1TH 2:12 Maga paase tooro nimi, la maga paase amenemen nimi. Maga paase aronga nimi xusu lorooro atnimi na lox avukat kerekngan ne Moroa i vara i. Moroa ga ro ka nimi xusu minaba nemen eburu min to xeneng at Linintoo ren la minaba lok kaka loxot at lasinorong teren.
1TH 2:13 La nema ma tong avukat amisik ti ne Moroa mumu nimi. Ap mo laaleng miga siam kaka levelinga at ne Moroa maga tong asu i rinimi, miga doma i do mo levelinga boro at ne Moroa, la goxopmen levelinga at limixin mun. Mo levelinga i gugu xeneng at lorooro atnemi limixin mi nunu.
1TH 2:14 Luvutnetak mi luvurinuk. Lorooro atnemi ga vee ngan lorooro at limixin nunu at ne Moroa to Judaia, mo di nunu at ne Iesu Karisito. Nedi digap kip levesongsongot mumu lununu atdi, mila limixin me Judaia axa diga lox asongot di. La kerepmo nemi bok migap kip levesongsongot, mila limixin mi legesa vapaase atnimi diga lox asongot nimi.
1TH 2:15 La mo limixin me Judaia diga sev amet Leeme Silok ne Iesu. Ganoxa lavalabat atdi diga sev amet lavaeme vapaase ali at ne Moroa. La nedi diga riki xepe nama boro at lenep silok Judaia. Moroa i xopara ri mo loklok atdi. La dik lok kapmek lixitkis at limixin axap keretna.
1TH 2:16 Digak lok pe nama xusu ma noxo tong asu bok Lagale Lavavang tinedi limixin kopmen di me Judaia, kusu di noxo vubeles at Linintoo at ne Moroa. Laxakapmek atnedi limixin me Judaia i silok la mo laxakapmek ti lok pe limixin kopmen di me Judaia i lox asilok laxakapmek atdi. Kuren la lebelemamao at ne Moroa ira rupot pam saparap di.
1TH 2:17 Luvutnetak mi luvurinuk. Leventaba limixin dom Tesalonia diga riki xepe nama basinge nimi, la maga nemen to Atens at leventaba leven gaaling. Ketla maga doxoma amisik nimi, la maga lok bukbulu aleng la maga lolos kusu mana vot pasa nimi.
1TH 2:18 Maga lok do mana vot pasa nimi. Nenia xa, ne Pol, amisik aga lok tong pen i xusu ana vot pasa nimi, ketla ne Satan ga tupe nama.
1TH 2:19 Maga lolos do mana vot pasa nimi mila lununu atnimi i lox alolos lorooro atnama, la mi lox amomo nama. La manaba lok momo aleng ap mo laaleng Leeme Silok, ne Iesu nabamlong teren, mila mi tu atmatkun at lununu atnimi.
1TH 2:20 I ruturun tinotno. Mi lox amomo aleng nama.
1TH 3:1 La ma goxo epovo do mana ngangais gamasa ro Atens. Kuren la maga siam do nema mi ne Sailas manak lok be ro Atens,
1TH 3:2 la maga riki ne Timoti kusu na vot pasa nimi. Neni i lok ngan neton dik la neni bok ik lok lugugu at ne Moroa, la i vavang mi Lagale Lavavang at ne Iesu Karisito. Maga riki i xusu neni na lox alolos lununu atnimi la na paase tooro nimi.
1TH 3:3 Mila nemi mip kip levesongsongot la ma xopara i do tara atnimi na subu at lununu ren. Miklen i do ne Moroa ga soxolik ka nedik, kusu atap kip levesongsongot.
1TH 3:4 Maga nemen eburu minemi, la maga tong i rinimi do nedik atanabap kip levesongsongot. La nemi mi xasep do mo levelinga atnama ga vot tuturun, levesongsongot ga rupot saparap dik.
1TH 3:5 Kuren la nenia a goxo epovo do ana ngangais gamasa, la aga riki ne Timoti saparap nimi xusu neni naklen ka be lununu atnimi, do i ruturun ne Satan ga lok tong pen nimi la miga subu vam. La mo lugugu maga lox i xantubu atnimi ga ravasu ngan lavanga gamasa.
1TH 3:6 Ketla nanga ne Timoti gamlong basinge nimi ude la neni ga tong asu levelinga avukat tinama. Neni ga tong i rinama do lununu mi labalamu atnimi move i lolos la lodoxoma atnimi i lok momo minema. La mi vara aleng i do mina ven nama ngan nema ma vara aleng i do mana ven nimi.
1TH 3:7 Luvutnetak mi luvurinuk, map kip levesongsongot mi levenmumuat, ketla ma lok momo mila lununu atnimi i tu atmatkun.
1TH 3:8 La ma rooro avukat mila lununu atnimi i tu atmatkun at Leeme Silok.
1TH 3:9 Nema ma emi asu mi ne Moroa mumu nimi. Nemi mi lox amomo aleng nama at lemeren ne Moroa.
1TH 3:10 At levenaleng kanimin la levenaleng kangking ma ngising amisik ne Moroa do mana vot pasa nimi la mana lok tooro nimi, kusu mana lox epovo lavakpakes at lununu atnimi.
1TH 3:11 Lisingising atnama keretna. Moroa ne Temen dik eburu mi ne Iesu, Leeme Silok atdik duna lok tangas tinama xusu manaba vot pasa nimi.
1TH 3:12 La Leeme Silok na lox asilok labalamu atnimi xusu mina ebalamu ela la mina balamu aleng limixin petpes bok, kerekngan nema ma balamu nimi.
1TH 3:13 La kerepmo neni na lox alolos lorooro atnimi xusu lorooro atnimi nan manton tino at lemeren ne Moroa ne Temen dik, ap mo laaleng ne Iesu, Leeme Silok atdik nabamlong eburu mi limixin melemelengan teren.
1TH 4:1 Nia ana lox axap levelinga rak. Luvutnetak mi luvurinuk. Maga lox ase vam nimi mi lavatpas at limixin di nunu xusu mina rooro avukat la mina lok mo levempanga avukat ne Moroa i vara i. Mik lox i xerepmo, ketla ma sing nimi at lemeren Leeme Silok, ne Iesu keretna. Mina lolos kusu lorooro atnimi naba lok nunuan axap.
1TH 4:2 Mi xasep pam at levelinga at Leeme Silok, ne Iesu, maga tong i rinimi.
1TH 4:3 Moroa i vara i do lorooro atnimi nan manton tino. Mina ke xepe loklok ti elongka la loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot.
1TH 4:4 Nemi getgesara mina xasep at loklox avukat ti epot kaka tatkin la mina lox i nom mi loklok nunuan.
1TH 4:5 La kerepmo nemen mita mumu asu mo loklok kakapmek at labantuxu kerekngan nedi dixoklen ne Moroa.
1TH 4:6 La kerepmo bok nemen mita lok kapmek lixitkis at luvutneton nimi di nunu at ne Iesu. Maga tong axasep pam i do Leeme Silok ne Moroa naba lox asongot nedi di lok kapmek lixitkis epot.
1TH 4:7 Moroa ga ro ka nimi xusu mina nemen manmanton tino, kopmen do ri lox abilinga lorooro atnimi.
1TH 4:8 Kuren la nedi mo di noxo ronga res at na levelinga atnama, dixo lox abulubun kepe nama, ketla di lox abulubun kepe levelinga at ne Moroa, mo ga raba nemi mi Loroonan Kaala ren.
1TH 4:9 Nema noxo malagan tevelinga mumu labalamu atnimi saparap limixin nunu. Mila ne Moroa ga lox ase vam nimi do mina ebalamu ela.
1TH 4:10 Luvutnetak mi luvurinuk. I ruturun do mi balamu nedi axap luvutneton dik to at lenep silok Masadonia. Ketla ma tong alolos i rinimi do mina balamu aleng di.
1TH 4:11 La mina lolos kusu minat kis mulus at lorooro atnimi la mina lok tatao avukat levempanga atnimi. Mina gugu xusu mina lok kaka levempanga mik pakes tin at na lorooro. Mina lox i na xerekngan magara tong pam i rinimi gano.
1TH 4:12 Kerepmo lavamolon dinaba lok ngangao atnimi la mi noxok pakes ti loklok tooro at limixin petpes.
1TH 4:13 Luvutnetak mi luvurinuk. Ma vara i do mina xasep mumu nedi digara met pam. La ma xopara i do minak lok bukbulu xerekngan nedi limixin kopmen dina nunu at ne Iesu Karisito. Do tara atdi na met, di lok bukbulu aleng mila dixo doxoma voovo ri lorooro melemu.
1TH 4:14 Ketla nedik ta nunu do ne Iesu ga met la ga roo xat bok. Kuren la ata nunu do ne Moroa naba ro xaka nedi limixin nunu diga met pam. La dinabat pas eburu mi ne Iesu uto vana at laxalibet.
1TH 4:15 Na lavapaase axasep boro at Leeme Silok. Nedi limixin nunu move di rooro at lomlong at Leeme Silok, di noxomgo avot upana rinedi diga met pam.
1TH 4:16 Ap mo laaleng limixin dinaba ronga luxupkup silok la laangelo gomgo naba toro. Luru at ne Moroa nabang teng, la Leeme Silok naba si ukopok boro vana at laxalibet. La nedi limixin nunu diga met pam, dinaba roo xat amlong la dinaba urut avot.
1TH 4:17 La nedi limixin nunu move di rooro ap mo laaleng, dinaba urut la dinaba vot pasa nedi digamgo vam at labantakabu. La dinaba ekip tangarang mi Leeme Silok to at lamavangkap la nedik tanaba nemen amisik eburu min.
1TH 4:18 Kuren la mina elok tooro ela mi na levelinga xeneng atnemi.
1TH 5:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Nema ma noxo tong i rinimi at ua laaleng ne Iesu nabamlong teren.
1TH 5:2 Mila mi xasep tinotno do mo laaleng naba rupot ngan laradi xipkip pilo i rupot at laxanimin.
1TH 5:3 Limixin dinaba lok keretna, “Limila ik lok at na lavatbung menemen. Lanmarat kopmen nak lok de.” Ketla leeteke silok naba vot saparap limixin at na lavatbung menemen. Mo laaleng naba rupot soso mun. Naba lok ngan mo losongsongot it pot at latkin i suma lamdak. La kopmen tara noxo epovo na sixiro basinge i.
1TH 5:4 Ketla nemi luvutnetak mi luvurinuk, mi noxo rakdu ap mo laaleng ngan laradi xipkip pilo i lox arakdu limixin, atla kopmen minak lok at lamain.
1TH 5:5 Nemi axap mik lok at laxasep at ne Moroa. I lok ngan ta do mi nemen at laaleng kangking la levempanga i xasep.
1TH 5:6 Kuren la nemen dik guta vunga xerekngan limixin kopmen dina nunu at ne Iesu. Ketla ata gagas avukat la nemen dik guta nemen tangtangku.
1TH 5:7 Mila nedi di vunga la di inin tangtangku, di nemen at lamain.
1TH 5:8 Ketla nedik limixin at laxasep, atam tebeng lodoxoma nunuan la ata umsu mi lununu mi labalamu, i lok ngan lenban tik lok pe laxakapmek. La ata lok ka lodoxoma voovo ri loklox arooro at ne Moroa. Na lodoxoma i lok ngan lavatkiam ti lok tooro nedik at lorooro atdik.
1TH 5:9 Moroa xopmen goxo soxolik ka nedik kusu tana ekip tangarang mi lebelemamao ren. Ketla neni ga soxolik ka dik kusu taba lok kaka loklox arooro at Leeme Silok, ne Iesu Karisito.
1TH 5:10 Ni ga met kusu dik tanaba nemen eburu min. Do nedik taga met pam kopla move taba rooro se at lomlong teren, tanaba nemen amisik eburu min.
1TH 5:11 Kuren la mina elok tooro ela mi na levelinga la mina lox alolos lorooro atnimi ngan migara lok pam i.
1TH 5:12 Luvutnetak mi luvurinuk. Ma sing nimi dola mina lok ngangao atnedi limixin, Leeme Silok gara soxolik ka vam di xusu dinam gomgonga rinimi at lotu. Nedi dik lok tatao lorooro atnimi la dik lox ase nimi mi levelinga at Leeme Silok.
1TH 5:13 La mina balamu aleng di mila di gugu at lugugu at ne Moroa. La mina umsu mi limila at lixitkis atnimi.
1TH 5:14 Luvutnetak mi luvurinuk. Ma tong i rinimi do mina paase aronga nedi dik molo. La mina paase tooro nedi dik marat soso. La mina lok tooro nedi lununu atdi xopmen na lolos, la minat kis mulus mi limixin axap.
1TH 5:15 Nemen gat tara guta vorang laxakapmek mi laxakapmek. Ketla mina lolos amisik kusu mina lox asuusu loklox anare kantubu atnimi la ti limixin petpes bok.
1TH 5:16 Minak lok momo amisik.
1TH 5:17 Mina ngising amisik saparap ne Moroa.
1TH 5:18 Mina tong avukat ti ne Moroa at levenaleng axap. At lorooro atnemi mi nunu at ne Iesu Karisito, mina lok na leveloklok mila ne Moroa i vara i.
1TH 5:19 Nemen mita rupe lugugu at Loroonan Kaala.
1TH 5:20 Nemen mitang tonga xepe levelinga atnedi di vavang tinimi.
1TH 5:21 La mina lok tong pen levempapaase maxat. Minam tebeng lolos mo levelinga i lox avukat
1TH 5:22 la mina ke xepe mo levelinga i lok kapmek.
1TH 5:23 A sing ne Moroa i umsu mi limila, do neni na lox adadat lorooro atnimi la neni na lox alolos lodoxoma eburu mi lorooro la labantuxu atnimi, kusu minaba nemen manmanton at lemeren ne Moroa ap mo laaleng Leeme Silok, ne Iesu Karisito nabamlong teren.
1TH 5:24 Moroa ga ro xaka nimi xusu neni na lox arooro nimi la levelinga ren i ruturun. Neni xa naba lok mo levempanga at lorooro atnimi ngan ni ga tong ali vam i.
1TH 5:25 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina sing ne Moroa xusu ni naba lok tooro nama.
1TH 5:26 Mina seega rangarang limixin nunu mi lenetnes i xaala.
1TH 5:27 A tong i rinimi at lemeren Leeme Silok do mina exes na lovoang ti limixin axap at lotu.
1TH 5:28 Letaba nabalamu rinemi boro at Leeme Silok atdik, ne Iesu Karisito.
2TH 1:1 Nenia ne Pol. Nema mi ne Sailas la ne Timoti, ma malagan na lovoang tinemi limixin nunu dom Tesalonia. Nemi limixin at ne Moroa ne Temen dik la Leeme Silok, ne Iesu Karisito.
2TH 1:2 Letaba nabalamu la lenmila boro at ne Moroa ne Temen dik la Leeme Silok, ne Iesu Karisito na nemen eburu minemi.
2TH 1:3 Luvutnetak mi luvurinuk. I lox avukat do nema ma tong avukat amisik ti ne Moroa mumu nimi. I lox avukat mila lununu atnimi ira suusu silok la labalamu ela xantubu atnimi ira sisilok bok.
2TH 1:4 Kuren la nema ma xip aurut nimi ri limixin at lotu at ne Moroa, mila nemi mi tu atmatkun at lununu atnimi kantubu at levesongsongot mi levenmumuat, mo mip kiv i.
2TH 1:5 Lununu atnimi i tu atmatkun, la na i lox asuusu i do lodoxoma at ne Moroa ik mokso aleng la at laaleng ete neni naba ila mumu loklok atnimi la minaba epovo xusu mina vubeles uto xeneng at Linintoo ren. Ni lavasuun at levesongsongot atnimi.
2TH 1:6 Moroa in manton tino la neni naba vorang levesongsongot atnedi dim taba nimi min.
2TH 1:7 La neni naba lok kepe levesongsongot basinge nimi la atnema bok ap mo laaleng Leeme Silok, ne Iesu naba si ukopok boro vana at laxalibet. Neni naba vot eburu mi lubungangelo lolos teren la lisisixam silok, naba soosoo ngan laxao bokbolot.
2TH 1:8 La ne Moroa naba lox asongot nedi, dixokleklen i la nedi bok kopmen dinang tonga res at Lagale Lavavang at Leeme Silok atdik ne Iesu.
2TH 1:9 La Leeme Silok naba sev asongot di mi langsangan leeteke mo naba nemen amisik. Dinaba nemen amisik to vetpes basinge lemeren Leeme Silok la di noxo suma lolos nunuan at ne Moroa.
2TH 1:10 Dinaba lok ka na lumumuat ap mo laaleng ne Iesu naba si ukopok. La limixin axap teren dinaba emi asu min la dinaba raba i mi lasinorong. La nemi bok minaba emi asu min, mila miga siam kaka Lagale Lavavang maga tong asu i rinimi.
2TH 1:11 Kuren la ma ngising amisik ne Moroa do neni na lox epovo nimi ri mo lorooro melemu, mo ne Moroa atdik ga ro ka nimi rin. La neni na lok tooro nimi mi lolos teren kusu mina epovo do minaba lok leven gugu nunuan kerekngan limixin nunu di vara na lox i.
2TH 1:12 La kerepmo limixin dinaba ven leven gugu nunuan atnimi la dinaba emi asu mi ne Iesu Karisito la dinaba emi asu bok minimi. Naba ravasu xuren mila ne Moroa atdik mi Leeme Silok ne Iesu Karisito du lox asuusu letaba nabalamu rinimi.
2TH 2:1 Mumu lomlong at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito, la lovotpot atdik ti nemen eburu min. Luvutnetak mi luvurinuk, ma sing nimi
2TH 2:2 do nemen mita lok bukbulu soso kopla mina rakdu at levelinga leventaba di tong i do mo laaleng at lovotpot at Leeme Silok ga rupot pam. Leventaba diga xarang nimi do na levelinga ni lavapaase ali boro atnama kopla maga lox aonon i saparap nimi ro xeneng at lovoang maga malagan i rinimi.
2TH 2:3 Mi guta ke avolo tara na xarang nimi kerepmo, mila lekarakat silok naba rupot avot ti lovotpot at Leeme Silok. Ap mo levenaleng mumuat, buaang limixin dinaba lox abulubun kepe ne Moroa. La lara laradi rongtonga xepe naba ru asuvos. Ketla ni naba ekip tangarang mi leeteke.
2TH 2:4 Avot be mo laradi rongtonga xepe naba sok tixirixes ne Moroa la levelotu axap. La neni naba tong i do neni i silok aleng la nabat kis to at loogu laplavang at ne Moroa la neni naba lok ti limixin keretna, “Nenia ne Moroa.”
2TH 2:5 Mina doma su ap mo levelinga, nenia aga tong i rinimi ap mo levenaleng agak lok eburu minimi.
2TH 2:6 La mi xasep pam do lara lavanga ik lok pe nom laradi rongtonga xepe kusu neni noxo ru asuvos naba se ap mo laaleng ne Moroa ga lok katling pam i.
2TH 2:7 La ne Satan ga lox aonon pam lodoxoma ting tonga xepe ude at na lavatbung menemen la mo lodoxoma i gugu nemnem to xeneng at lorooro at limixin. Ketla buaang limixin kopmen dina xasep teren. Mo lavanga loklok pe nabak lok pe mo loklok kakapmek at ne Satan se ne Moroa naba lok kepe mo lavanga loklok pe la
2TH 2:8 ap mo laaleng laradi rongtonga xepe naba suvos ba. Ketla at lovotpot at Leeme Silok ne Iesu, neni naba lok kepe mo laradi rongtonga xepe mi lamamas teren la naba sev amer i mi lovotpot nunuan teren.
2TH 2:9 At lovotpot at nom laradi rongtonga xepe, Satan naba lok tooro i. Neni naba ruuna lolos silok la ni naba lok levempanga sangsangu la leveloklok katling kusu na xarang arup limixin min.
2TH 2:10 La neni naba lok leveloklok i lok kapmek kusu na xarang arup limixin mo dinaba seeve. Dinaba onon uto at lemenemen songsongot mila dinaba ronga xepe levelinga ruturun mo im taba limixin mi loklox arooro.
2TH 2:11 Kuren la ne Moroa naba lox angtangku lodoxoma atdi xusu dina nunu ap mo levelinga xaxarang,
2TH 2:12 la dinaba lok kaka lumumuat silok, ni lemenemen songsongot. Mila di noxo nunu at levelinga ruturun teren la dinabak lok momo mene mi levempanga kopmen nak mokso.
2TH 2:13 Luvutnetak mi luvurinuk. Leeme Silok i balamu nimi. La ik mokso do mana tong avukat amisik ti ne Moroa mumu nimi, mila ne Moroa gara soxolik ka vam nimi ganoxa at lereot kusu neni na lox arooro nimi. Na loklox arooro ga ravasu keretna. Miga nunu at levelinga ruturun at ne Moroa, la Loroonan Kaala ga lox amaxat lorooro atnimi.
2TH 2:14 Moroa ga ro ka nimi ri lorooro avolo xeneng at Lagale Lavavang, maga tong i rinimi. Neni ga ro xaka nimi xusu mina ruuna xaka loxot at lasinorong at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
2TH 2:15 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk, mina tu atmatkun la minam tebeng lolos mo levenanasa maga lox ase vam nimi min. Maga tong asu i nom tinimi gano la maga lox aonon bok mo levelinga at levempoang.
2TH 2:16 Lisingising atnama i lok keretna. Leeme Silok atdik, ne Iesu Karisito la ne Moroa ne Temen nedik duga balamu nedik, la duga raba dik mi levelinga loklok tooro, naba nemen amisik la duga raba dik mi lodoxoma voovo ti lorooro avolo.
2TH 2:17 Ma sing du do duna lox alolos lorooro atnimi xusu mina lok leven gugu nunuan la mina tong asu levelinga i nunuan.
2TH 3:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Na laxavaxap at na lovoang. Mina ngising ne Moroa do neni na lok tooro nama xusu levelinga at Leeme Silok na epeseves soso la limixin dina siam kaka i mi leemi asu kerekngan nemi miga siam kaka i.
2TH 3:2 La mina sing bok dola limixin kakapmek di noxo rupe lugugu atnama, mila buaang limixin mo, kopmen tununu atdi.
2TH 3:3 Ketla Leeme Silok ik lok tooro ruturun amisik limixin teren la neni naba lox alolos lorooro atnimi la naba lok tatao nimi basinge ne Satan.
2TH 3:4 La nema ma nunu ruturun do Leeme Silok naba lok tooro nimi la nanga mi mumu asu levelinga atnama la melemu bok minaba mumu asu i.
2TH 3:5 La ma sing Leeme Silok do neni na lok tooro nimi xusu mina xasep avukat ti labalamu at ne Moroa, la mina tu atmatkun kerekngan ne Iesu Karisito ga tu atmatkun at lorooro ren.
2TH 3:6 Luvutnetak mi luvurinuk. Ma sing nimi at laasen at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito, do mina ru asepsu basinge di nom limixin nunu dik molo at lugugu, la kopmen dina mumu asu mo levenanasa nia aga anasa nimi min.
2TH 3:7 Nemi mi xasep do ik mokso rinimi xusu mina mumu asu mo loklok atnama, maga ruuna i ap mo levenaleng maga nemen kantubu atnimi. Maga gugu lolos, la ma goxok molo.
2TH 3:8 Ma goxo lok kaka gamasa tevempanga atnimi, maga un kaka leveluxa la levempanga vetpes bok magak pakes tin. Maga gugu lolos at levenaleng kangking la at levenaleng kanimin kusu mi noxo xepe pilas ti lok tooro nama.
2TH 3:9 Gak mokso do mana sing kaka tevempanga atnimi, ketla ma goxo lox i xuren. Mila maga vara i do mana lok lampoovo xerepmo rinimi.
2TH 3:10 Maga nemen kantubu atnemi, la maga tong i rinimi xeretna, “Do tara i xopara na gugu, nemen gat ni ta anan eburu minimi.”
2TH 3:11 Ma tong i na rinimi mila magang tonga i do leventaba atnimi dik molo mene la dit pas tangtagap mi lavapaase mumu la kopmen dina gugu.
2TH 3:12 At laasen at Leeme Silok ne Iesu Karisito ma tong lolos i ridi do dina nemen atnaasan la dina gugu ri levempanga dik pakes tin.
2TH 3:13 Luvutnetak mi luvurinuk, nemen mitak molo rik lok leven gugu i nunuan.
2TH 3:14 Do tara noxo ronga res at na levelinga, mina malagan katling i, la mina ke xepe i xusu neni na lok mamangan.
2TH 3:15 Nemen mita edax i, ketla mina paase aronga i ngan neton nimi.
2TH 3:16 A sing Leeme Silok at limila do neni xa na raba nimi mi limila ren at levenaleng axap la at leventaangas axap. Leeme Silok na nemen eburu amisik minemi axap.
2TH 3:17 Nenia ne Pol, a malagan na levengkolinga mi lakngak akmokso. Lavapaase momo rak tinimi. A malagan na levelinga keretna.
2TH 3:18 Letaba nabalamu at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito na nemen eburu minemi axap. I ruturun.
1TI 1:1 Nenia ne Pol, lun pavang at ne Iesu Karisito, mo nedik ta doxoma voovo rin. Nedu mi ne Moroa, Laradi Loklox Arooro atdik, duga soxolik ka ia ri na lugugu.
1TI 1:2 Nia a malagan na lovoang ti ne Timoti, lamdak tinotno rak maxeneng at legesa nunu. Letaba nabalamu, lebelen tuntun, la lenmila bok tu boro at ne Temen dik la ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik.
1TI 1:3 Nia a vara i do una nemen go Epesas, kerekngan aga tong i ru ap mo laaleng nia aga vas kaxat uto Masadonia. Leventaba luvuttadi me go Epesas di vanasa limixin mi levenanasa xaxarang. Kuren la una tong i ridi do dina xap ta ap mo loklok.
1TI 1:4 La una tong i ridi do dina xap ta ap mo laxampapaase solo mumu leventetere, la levenasen at lavalabat, mila nai ik lox asu mun levenedak. La ik lox asi lugugu at ne Moroa, mo lugugu i lox alolos lununu at limixin.
1TI 1:5 Lavasuun at nai levelinga rak, ti lox axatu labalamu xantubu at limixin nunu. Nom labalamu i ravasu boro xeneng at lorooro kopmen taxakapmek teren la boro bok at lodoxoma, kopmen tusumsuma mamangan teren la boro bok at lununu ruturun.
1TI 1:6 Leventaba luvuttadi digara rem gili su vam basinge i na la dira domampe vam langas at lununu la di tong asu mun levelinga kopmen tavasuun teren.
1TI 1:7 Di vara i do dina anasa limixin mi Laulis Linga at ne Moroa, ketla dixo xasep teren la dixo xasep bok ap mo levelinga di anasa limixin min.
1TI 1:8 Nedik ataklen i do Laulis Linga i lox avukat, mo do tara im tebeng avukar i.
1TI 1:9 Ataklen box i do Laulis Linga at ne Moroa, kopmen tinedi limixin avukat. Ketla tinedi limixin di los polo Laulis Linga, la tinedi limixin tongtonga xepe, la tinedi limixin kopmen dina lotu saparap ne Moroa, la ti luvuttadi xapmek, la tinedi bok kopmen dina lok ngangao at ne Moroa la levempanga at lotu, la tinedi dip sev amet luvuttemen di mi luvutnen di, la tinedi dip sev amet limixin petpes,
1TI 1:10 la tinedi bok di lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot, la tinedi lavatlok di velongka, la tinedi bok di babala ka limixin kusu dina gugu taba di. La tinedi bok di xaxarang la di tong asu levelinga xaxarang mumu laradi i tu at lavapaase. Tinedi bok di lok levempanga xerepmo xopmen na epovo mi levelinga ruturun at ne Moroa.
1TI 1:11 Na levelinga ik lok to xeneng at Lagale Lavavang, mo ne Moroa ga raba ia min, kusu ana tong asu i. Lagale Lavavang boro at ne Moroa, ni lagale lo Moroa la i epovo rinotno do limixin dina emi asu min.
1TI 1:12 A tong avukat ti ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik, ni gara raba vam ia mi lolos ti lok lugugu rak. A tong avukat tinotno rin mila ni ga ven ia do nenia laradi ruturun tin, la ni ga soxolik ka ia xusu ana gugu rin.
1TI 1:13 Keke i do gano migomgo aga paase vupu rin, la agap sep limixin teren, la agak lox asongot di. Ketla ne Moroa ga lox asuusu lebelen tuntun teren tia, mila nenia agoxoklen levempanga salai gak mokso la goxopmen tununu rak.
1TI 1:14 La Leeme Silok atdik ga sobang asi mo letaba nabalamu ren mavana rak la ga raba box ia mi lununu la labalamu, no i ravasu at ne Iesu Karisito.
1TI 1:15 Anai levelinga ruturun tidik, ata siam ka i la ata nunu bok teren. Iesu Karisito ga si ude xopok at na lavatbung menemen kusu ti lox arooro limixin kakapmek. Loklok kakapmek tarak ga silok aleng ti loklok kakapmek atnedi.
1TI 1:16 Ketla ni lavasuun mun teren la ne Moroa ga lox asuusu lebelen tuntun teren tia, kusu ne Iesu Karisito na ngangais aleng tia ri leeng basinge leveloklok kakapmek tarak, keke i do nenia laradi aga lok kapmek aleng ti limixin axap. La nai loklok at ne Iesu Karisito, ni lampoovo rinedi limixin axap diba nunu ren melemu la dina lok ka lorooro avolo.
1TI 1:17 Kuren la ata emi asu mi Loorong Silok naba rooro amisik, la kopmen noxo met la dik taxo epovo ri ven i. Neni xusuk mun ne Moroa. Ata lox asuusu amisik lasinorong la leemi asu rin la kopmen taxavaxap teren! Tuturun.
1TI 1:18 Timoti, nenu lamdak tarak. Ana raba u mi na levelinga ik sixit emu mi levelinga vapaase ali at lugugu ram saparap ne Moroa gano migomgo. Do una mumu asu i, naba lox alolos u xusu unaba esep avukat ap mo leesep nunuan,
1TI 1:19 la unabam tebeng lolos lununu la u noxo suma loklok mamangan at lorooro ram. Leventaba luvuttadi diga ronga xepe na levelinga, la diga lok kapmek pam lununu atdi.
1TI 1:20 Kantubu atdi, ne Aimenias la ne Aleksanda, aga song araba vam du ri lekngen ne Satan, kusu dubaklen ka i do du noxo paase vupu ri ne Moroa.
1TI 2:1 Lavanga avot keretna. Nia a sing lolos u do limixin at lotu dina tong asu amisik levesingising la levelinga loklox avukat kusu ti lok tooro limixin axap.
1TI 2:2 La levesingising bok ti lok tooro lavaorong la tinedi limixin amgomgo, kusu ataba nemen atnaasan at lorooro nunuan eburu mi limila. La lorooro atdik na umsu mi loklok ngangao saparap ne Moroa la kopmen taxakapmek teren.
1TI 2:3 Anaa i lox avukat la i lox amomo aleng ne Moroa, Laradi Loklox Arooro atdik.
1TI 2:4 Neni i vara i do limixin axap dinaba ruuna ka lorooro avolo, la dinabaklen avukat levelinga ruturun teren.
1TI 2:5 Mila legesa Moroa mun, la legesa radi mun ik lok lumulum kantubu at ne Moroa mi limixin, neni ne Iesu Karisito.
1TI 2:6 Ni ga raba xa i ngan laxaavuk ti lox arooro limixin axap basinge laxakapmek atdi. Ni ga vor asuvos at loxonaleng mokmokso ren.
1TI 2:7 La nai lavasuun teren la ni ga sak tiki ia ngan laradi vavang la laradi loklox ase ti limixin kopmen di me Judaia, kusu ti tong asu levelinga ruturun at lununu ridi. Nia xopmen ana xaxarang, nia a tong asu levelinga ruturun.
1TI 2:8 A vara i do lavatlok at levengkot axap dina ngising amisik, la dina song aurut mi levengkikngen di upana keneng at levesingising atdi la kopmen teven mukmusak la levenedak noxo nemen at lorooro atnedi.
1TI 2:9 A vara box i do lavakin dina lok tatao avukat luruptuvuk atnedi la dina ven mumu avukat levesingsiga atdi la dina sinang avukat di. Nemen dita meva lempatkabinim atnedi la nemen bok dita sinang mi leven gol la levenpeal, la levempanga singsiga, luunun teren i silok.
1TI 2:10 Ketla dina lox asu leven gugu nunuan, mo ik mokso ri lavakin di lotu ruturun saparap ne Moroa.
1TI 2:11 I lox avukat do at loxonaleng lavakin dinang tonga levelinga at ne Moroa, dinat kis atnaasan la dina lox axakalik di.
1TI 2:12 Axo vara i do lavakin dina lox ase lavatlok to xeneng at lotu la di noxomgomgo ri lavatlok. Dinak lox atnaasan mun.
1TI 2:13 Lavasuun at nom keretna. Moroa ga rudum li avot ne Adam la melemu ba ne Iva.
1TI 2:14 Lara lavasuun bok teren i lok keretna. Kopmen ne Adam ga mu asu laxaxarang at ne Satan. Nom latkin ga mu asu i la ga los polo levelinga at ne Moroa la ga lok laxakapmek.
1TI 2:15 Ketla lavakin di pisik laxamdak lixilik. Kuren la dinaba lok ka lorooro, mo do dina nemen lolos at lununu la labalamu la lixitkis dadat mi loklok mulus.
1TI 3:1 Anai ni levelinga ruturun. Mo do tara i vara i do na xip ka lugugu at laradi gomgo at lotu, neni i vara lavanga avukat.
1TI 3:2 Laradi gomgo at lotu neni laradi kopmen tosoogong teren at lemeren limixin. Neni latlok at leges atkin mun la it kis atnaasan. La ik lok tatao avukat luruptuvuk teren, loklok teren i lok nunuan mene nga. Neni ik lok maraose minedi limixin boro vetpes, la neni i epovo ri lox ase limixin.
1TI 3:3 Neni ixo inin tangtangku mi levengkadan lolos la kopmen neni laradi sepsep. Ketla neni it kis atnaasan la lorooro ren i umsu mi lumumulus la limila. Neni ixo vara solo ri levempilas.
1TI 3:4 Neni i epovo ri vaxaxis avukat lixitkis atdi loxoetemen, la i lox ase avukat laxamdak mi laxaalik teren kusu dinang tonga res la dina lok ngangao bok teren.
1TI 3:5 Do tara xopmen naklen ti vaxaxis avukat lixitkis koetemen teren, naba lok ba kereva la ni na lok tatao avukat limixin at ne Moroa?
1TI 3:6 Laradi gomgo neni laradi mi lununu ren i xus pam. Mila i lok kapmek do neni na lox asilox i la ni na subu beles at lebelemamao at ne Moroa, kerekngan ne Satan.
1TI 3:7 Neni laradi limixin di nemen maxamang at lotu, di lok ngangao ren, kusu neni noxo ruuna ka tevelinga xakapmek at limixin dina lox i rin la ni na subu tup ti lelixo at ne Satan.
1TI 3:8 Luvuttadi loklok tooro xeneng at lotu dina umsu mi luruptuvuk avukat at lemeren limixin, la levelinga atdi na nunuan. Di noxo inin tangtangku levengkadan lolos, la di noxok lok kaka levempilas at langas kopmen nak mokso.
1TI 3:9 Dinam tebeng amisik luruturun at leveloklox ase at lununu atdik. La lodoxoma atdi di noxo suma loklok mamangan keneng at lorooro atdi.
1TI 3:10 Una lok tong pen avot be di, la dola dina gugu avukat, dina lok ka ba nom lugugu loklok tooro.
1TI 3:11 Lavakin bok atdi dinap tuvuk nunuan la di noxo tere mumu, ketla dinat kis atnaasan mun la dina ruturun at levempanga axap.
1TI 3:12 Na laradi loklok tooro, neni latlok at leges atkin mun, la neni i epovo na vaxaxis avukat laxamdak mi laxaalik teren la nedi axap bok to at loogu ren.
1TI 3:13 Do na luvuttadi loklok tooro dina lok leven gugu avukat, dinaba lok ka levenasen silok la dina vaase basabas mi lununu atdi xeneng at ne Iesu Karisito.
1TI 3:14 Nia a malagan na levelinga ru ketla a doxoma i do aba vot pasa soso box u.
1TI 3:15 Do nia a noxo vot soso, nenu u epovo na lox ase limixin kusu dina lok tatao avukat di keneng at lixitkis koetemen atdi mi ne Moroa. Na loklok, ni lavasuun at lotu ruturun at ne Moroa, Luntoo Avolo, neni luxus una la lusu auru at levelinga ruturun.
1TI 3:16 I ruturun aleng do lotu atdik, ni lavanga i silok aleng mumu Leeme Silok atdik. “Neni ga rupot ngan laradi. Loroonan Kaala ga lox asuusu i do lorooro ren ga nemen manmanton, la lubungangelo diga ven i. Limixin diga vavang min to at lengkot axap la limixin diga nunu ren nade at na lavatbung menemen. La ne Moroa ga lok ka i uto vana at laxalibet.”
1TI 4:1 Loroonan Kaala i vaase axasev i do leventaba dinaba soxope lununu atnedi at na levenaleng i tu melamgo. Dinaba ronga res at labaroonan kaxarang la dina mumu asu leveloklox ase at lubunggas.
1TI 4:2 Na levenanasa xerepmo luvuttadi xaxarang dinaba lox ase limixin min. No levendoxoma avukat atdi gara sonao vam, i lok ngan din boo i mi lavaruat liplivi la kopmen dina suma i.
1TI 4:3 Luvuttadi xerepmo di anasa limixin do i lok kapmek ti epot la ti anan bok leventaba levenasen luxa. Ketla ne Moroa ga rudum li nom leveluxa axap kusu ti limixin nunu, mo diklen levelinga ruturun. La dina lok lisingising ti tong loklox avukat ti mo leveluxa.
1TI 4:4 Levempanga axap ne Moroa ga rudum i, i lox avukat. Kopmen tevempanga ataba sok tixirixes i, ketla ata lok ka levempanga axap mi lisingising ti tong loklox avukat.
1TI 4:5 Mila levelinga at ne Moroa la nom lisingising, i lox avukat mo leveluxa xusu ne Moroa na siam teren.
1TI 4:6 Dola una vaase asu na levenngas linga tinedi luvutnetam, unaba lok ngan lasaxaruki avukat at ne Iesu Karisito. Mila loroonan taram i anan mais at lununu la at levenanasa avukat, nu ugara mumu asu vam i.
1TI 4:7 Ketla una ru asepsu basinge nom leventetere xaxarang mo ixo lox avukat ti paase asu i. Ketla una lolos amisik kusu una ruuna ka luruptuvuk avukat at ne Moroa.
1TI 4:8 Lugugu at labantuxu i lox asuusu loklok tooro ri labantuxu. Ketla leveloklok at Loroonan at ne Moroa, naba lox asuusu leventaangas axap i nunuan, la uba ruuna ka lorooro avukat at na lorooro xopok la at lorooro melemu bok.
1TI 4:9 Na levelinga i ruturun, ata siam ka i la ata nunu ren.
1TI 4:10 Ni lavasuun teren la dik ata gugu lolos la atam tabaavat, mila dik ta lok li vam lodoxoma voovo atdik at ne Moroa, Luntoo Avolo. Neni Laradi Loklox Arooro at limixin axap la atnedi rinotno bok di nunu.
1TI 4:11 Una paase na levempanga ri limixin at lotu la una vanasa bok di min.
1TI 4:12 Nemen uta ke xepe tara na vas asi u ukopok atla nenu laradi maxat mun. Ketla una lok ngan lampoovo ri limixin nunu, at levempapaase ram, luruptuvuk taram, labalamu ram, lununu la loklok i dadat.
1TI 4:13 Avot ti lovotpot tarak, una raba axap lorooro ram ti utus levelinga keneng at Lovoang Kaala ti mo limixin, la una vavang la una vanasa bok di.
1TI 4:14 Nemen uta lox abulubun kepe laramtaba at Loroonan nom i nemen keneng taram. Uga lok ka i ap mo laaleng luvuttadi vapaase ali diga paase ali i la luvuttadi mukun diga sa li levengkikngen di mavana ram.
1TI 4:15 Una mumu asu amisik na levempanga la una raba lorooro axap taram tin, kusu limixin axap dinaba ven lusuusu at lugugu ram.
1TI 4:16 Una lok tatao avukat lorooro ram eburu mi nom levenanasa uga anasa limixin min. Unak lox amisix i na levempanga. Dola una lox i xuren, unaba lox arooro u eburu minedi nom ding tonga levelinga ram.
1TI 5:1 Do taradi mukun na lok laxakapmek, nemen uta paase lolos tin, ketla una vaase amulus tin ngan neni ne tamam. Una lox anares ka luvuraau maxat ngan ta luvutnetam,
1TI 5:2 la lavakin mukun ngan luvutnenam, la lovosono maxat ngan ta luvurinum, mi loklok i dadat aleng.
1TI 5:3 Limixin at lotu dina lok tatao lempatnaa rixin, kopmen teventaba na lok tatao di.
1TI 5:4 Do lanaa rixin i ruuna laxamdak mi laxaalik kopla luvuttubuno di, i lox avukat do dina lox amuat lununu atdi keretna. Dina vorang ba loklok tatao at luvuttemen di mi luvutnen di la luvuttubuno di, atla ne Moroa i lok momo mi mo loklok.
1TI 5:5 Latkin do neni lanaa, la kopmen tara ri lok tatao i, neni nak lok li lodoxoma ren ti loklok tatao at ne Moroa rin, la na ngising amisix i at levenaleng kanimin la at levenaleng kangking.
1TI 5:6 Ketla lanaa no im taba amisik labantuxu ren ti loklok kakapmek, neni ira met pam, keke i do neni move i rooro.
1TI 5:7 Una tong axasep limixin mi na levelinga, kusu kopmen tara noxo ven kaka tosoogong atnedi.
1TI 5:8 Ketla do tara xopmen na lok tatao avukat leventaba akmokso ren, neni ira sev apkap pam at lununu la neni i lok kakapmek tinotno ri laradi kopmen na nunu.
1TI 5:9 Nemen uta exes abeles tanaa ukeneng ti leexes at lubungnaa, do kovisi levenmaares teren na volo lavanna sangaun, la ni ga epot mene at leges atlok,
1TI 5:10 la lorooro ren i umsu mi leven gugu nunuan la lorooro ren ga lok keretna. Neni latkin loklok tatao avukat laxamdak mi laxaalik teren, la ni ga lok maraose mi limixin kadiong diga vot to at loogu ren. La ni ga lok levempanga nunuan tinedi limixin nunu la ni ga lok tooro nedi diga xip tutu mi levenmumuat, la ga raba axap lorooro ren ti lok leven gugu nunuan.
1TI 5:11 Ketla nemen uta lox abeles lavakin maxat, lavatlok atdi diga met pam, ukeneng ti leexes at lubungnaa, mila do levendoxoma atdi na ngaongao ri epot, dinaba repukus basinge ne Karisito.
1TI 5:12 La kerepmo dinaba ekip tangarang mi losongsongot mila di los polo nom laxakaape atdi diga lox avor i.
1TI 5:13 La di lox arala ka box i xusu dina gosogos gamasa, la dinam simgu. Ketla i lok kapmek tino bok atla di lox arala ka bok leretere mumu ri leventaba vetpes, la di lox angtang di mi larangtagap gamasa, la di tong levempanga xopmen na lox avukat.
1TI 5:14 Kuren la a vara i do nedi lavakin maxat, lavatlok atdi diga met pam, dina epot la dina ruuna madak, la dina lok tatao avukat levempanga ro xeneng at laraogu atnedi, kusu limixin munepen minedik, di noxo epovo xusu dina vaase xapmek mumu dik.
1TI 5:15 Mila leventaba lubungnaa dira rem gili su vam kusu dina mumu asu ne Satan.
1TI 5:16 Ketla do tara tatkin, neni latkin nunu la i ruuna tubungnaa ro at libibinat teren, neni na lok tatao avukat di la neni noxo lok li lumumuat mavana at lotu. Atla lotu naba lok tatao mene nedi lubungnaa no dik pakes aleng tinotno.
1TI 5:17 Luvuttadi amgomgo at lotu mo di lok leven gugu avukat ngan lubung amgomgo, i epovo do dina lok ka bok luunun mavana at luunun atnedi. Nedi mene di gugu lolos mi lavavang la di anasa.
1TI 5:18 Atla Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Nemen uta velegum lungusno at lubulumaxao, mo i rubut asu levempevem piao.” La i lok bok keretna, “Laradi gugu i epovo na lok ka luunun teren.”
1TI 5:19 Nemen uta ronga res at levelinga at legesa radi i vaase asu i mumu laxakapmek at laradi mukun at lotu. Ket do legepura kopla lavantun di vaase asu i, una ronga res atdi.
1TI 5:20 Do tara atdi na lok taxakapmek, una vaase sox i ro melamgo at limixin, kusu dinaba marat.
1TI 5:21 At lemeren ne Moroa la at ne Iesu Karisito la at lubung angelo melemelengan, a sing alolos u xusu una mumu asu na levelinga. Nemen uta lox asilok taradi mavana at limixin axap la nemen uta lox asi tara at levempanga axap nenu u lox i.
1TI 5:22 Nemen gat uta takas kusu una sa li lukngam to mavana at taradi ri lok lugugu at Leeme Silok, la nemen uta vubeles at laxakapmek at tara vetpes. La lorooro ram na nemen manmanton amisik basinge laxakapmek.
1TI 5:23 Nemen uta inin dan kusuk mun, ketla una inin levengkondan kakalik at lavaen kusu ti lok tooro lorongtong taram mila uk meres amisik.
1TI 5:24 Laxakapmek at leventaba i nemen saxaven mene, i epovo dik ataba ven kaka i. La nom laxakapmek atnedi i solo arup nedi uto at loxot papaase. Ketla laxakapmek at leventaba, nedik taba ven ba ren melemu.
1TI 5:25 La kerepmo mun lentaba leven gugu nunuan i nemen saxaven. Ketla leven gugu nunuan bok mo limixin kopmen dina ven i, la naba nemen at lasaxaven melemu.
1TI 6:1 Nedi lavasaxaruki di nunu at ne Iesu, dina lok ngangao at luvuttadi amgomgo atdi, kusu kopmen teta noxo vaase xapmek ti laasen at ne Moroa la at levenanasa bok atnama.
1TI 6:2 Lavasaxaruki at luvuttadi nunu, nemen di guta lox amangan luvuttadi amgomgo atdi, mila nedi vam loxoeton di. Ketla i lox avukat do dina lok lugugu avukat tidi, mila nedi di ru orong mumu lugugu atnedi nom luvuttadi amgomgo atdi. Una lox ase limixin mi na levelinga.
1TI 6:3 Do nege na anasa limixin mi levelinga vetpes, la kopmen na sixit eburu mi levelinga ruturun at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito, la eburu bok mi levenanasa atdik,
1TI 6:4 neni i umsu mi loklox aaso la kopmen naklen tevempanga. Lorooro ren kopmen na lox avukat. Ni i vavara mun i xusu ni na etep mi levelinga la ik musak amisik. La na, i lox asuusu mun levereven peves, lekarakat, la lavapaase xapmek, la lodoxoma xapmek.
1TI 6:5 La levenedak ik lox amisik kantubu at limixin kerepmo. Lodoxoma atdi kopmen na xasep la di kopmen naklen luruturun. La di doxoma i do lotu saparap ne Moroa ni langas tip novos.
1TI 6:6 Ketla do laradi i ruuna ka vam lorooro at ne Iesu la i lok momo mun mi mo lempanga i ruuna i, i lok ngan ta do neni ip novos aleng.
1TI 6:7 Levempanga salai dik taga rupot eburu min ti na lavatbung menemen? Kopmen! La levempanga salai dik ataba xip kaka i basinge na lavatbung menemen? Kopmen!
1TI 6:8 Kuren la, mo do nedik ata ruuna levempanga anan mi levempanga singsiga, nom i epovo atdik.
1TI 6:9 Ketla nedi di vara i do dinap novos aleng, dinaba ekip tangarang mi leveloklok tong pen la dina vonon axa at lara pelixo ngan leveloklok baulang. Levempanga xapmek naba lox asubu di ukopok ti losongsongot la labaava.
1TI 6:10 Lavavara pilas ni lavasuun tinotno at laxaloklok kakapmek. Leventaba diga vara aleng kusu dina ruuna ka i la dira vas basinge vam lununu atdi la dira ekip tangarang mi loklok tuntun at lorooro atnedi.
1TI 6:11 Ketla nenu, laradi at ne Moroa, una ru asepsu at nai levempanga. La una lolos ti ruuna ka loklok manmanton at ne Moroa, lununu, labalamu, la loklok ti tu atmatkun kantubu at levenmumuat, la lixitkis atnaasan.
1TI 6:12 Unak sixit lolos at lekampoovo at lununu, kusu unaba ruuna ka mo lorooro i nemen amisik. Ti mo mene lorooro ne Moroa ga ro ka u rin ap mo laaleng nenu ga vaase asu lununu ram to melamgo at limixin buaang.
1TI 6:13 At lemeren ne Moroa, neni im taba lorooro ri levempanga axap, la at lemeren ne Iesu Karisito, mo ga vaase mi luruturun to melamgo at ne Pontias Paelat. A sing lolos u do
1TI 6:14 una mu asu ruturun na levelinga la nemen uta ke taxakapmek na vubeles at lorooro ram, se at lovotpot at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
1TI 6:15 Mo lovotpot teren naba vot akmokso at loxonaleng ne Moroa gara lok katling pam i. Neni i umsu mi leveloklox anarong la neni xusuk mun Lamgomgo atdik, Loorong Silok mavana at lavaorong axap, la Leeme Silok mavana at lavaeme silok axap.
1TI 6:16 Neni xusuk mun noxo met bok ba la i nemen keneng at langsangan laxasep la kovisi tara goxo ven tu ren, la tara noxo ven box i. Lasinorong kusuk tin eburu mi lolos amisik! Tuturun.
1TI 6:17 Una vaase axasep di dip novos aleng mi laxampanga at na lorooro xeretna. Nemen ditak lox asilok di, la di noxo lok li lodoxoma atdi keneng at levenapnovos at na lorooro, mila lapnovos noxo nemen amisik. Ketla dina lok li levendoxoma atdi at ne Moroa xusuk mun, mo im taba amisik dik mi levempanga axap ti lox amomo dik.
1TI 6:18 Una tong i ridi xusu dina lok mun luvukat, la dinap novos mi leven gugu nunuan, kusu dina episa levempanga atdi mi limixin petpes.
1TI 6:19 At na mun langas dinaba lok li bubua lapnovos silok, mo naba nemen tangais di, ngan loogu avukat at lorooro melemu, la dina ruuna ka nom lorooro, ni lorooro ruturun.
1TI 6:20 Timoti, una lok tatao avukat nom leven gugu ne Moroa gara raba vam u min. Una ke xepe levelinga kopmen at ne Moroa, la levelinga rangtangku. Leventaba di so asen mo levelinga do “Levelinga at lakleklen.” Ketla kopmen nak mokso.
1TI 6:21 Leventaba di lok do di lok ka vam mo lakleklen la kerepmo dira lok kepe vam lununu atdi. Letaba nabalamu at ne Moroa na nemen amisik eburu minu.
2TI 1:1 Nenia ne Pol, lun pavang at ne Iesu Karisito. Moroa ga soxolik ka ia xusu ana tong asu levelinga at lorooro keneng at ne Iesu Karisito.
2TI 1:2 A malagan na levelinga ru ne Timoti, nenu lamdak orong tarak. Letaba nabalamu, lebelen tuntun, la lenmila bok tu boro at ne Moroa ne Temen dik la ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik.
2TI 1:3 Nenia a tong avukat ti ne Moroa. Nia a gugu rin ngan lavalabat tarak diga gugu rin la kopmen taxapmek i nemen keneng tarak. Nia a emi asu amisik mi ne Moroa at levenaleng kangking la levenaleng kanimin keneng at levesingising tarak.
2TI 1:4 A doma su bok ap mo laaleng aga on basinge u la ugang teng. La monga a vara i do ana ven box u xusu lorooro rak naba umsu mi lomomo.
2TI 1:5 A doma su bok at lununu ram. Lununu lolos bok ga nemen at lorooro at ne tubum tixin ne Lois la at lorooro bok at nenam ne Iunis. La nenia aklen i do lununu lolos kerepmo ik lok bok at lorooro ram.
2TI 1:6 Na mun i lavasuun teren la nia a vaase alolos u xusu unam tebeng alolos nom laramtaba ne Moroa gara raba vam u min ap mo loxonaleng nenia aga sa li lukngak mavana ram.
2TI 1:7 Atla Loroonan ne Moroa ga raba dik min kopmen nak lox araut lanmarat keneng atdik. Ketla mo Loroonan teren ik suxa aumsu dik mi lolos, labalamu la lodoxoma avukat.
2TI 1:8 Kuren la nemen uta lok mamangan ti paase asu levelinga at Leeme Silok atnedik. La nemen uta lok mamangan mu box ia atla nenia a nemen at loogu xokoxo mumu ne Karisito. Ketla atap kip levesongsongot mumu Lagale Lavavang mi lolos ne Moroa im taba dik min.
2TI 1:9 Neni ga lox arooro dik la ga xuruse ka dik kusu ataba lok ngan limixin teren. Kopmen mumu levempanga dik gara lok pam i. Ketla at lavavara ren, i lok ngan letaba nabalamu ren tidik keneng at ne Iesu Karisito. Ni ga raba dik mi na letaba nabalamu avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen.
2TI 1:10 Ketla ne Iesu Karisito ga rupot pam de at na lavatbung menemen, la ga lox asuusu vam nom letaba nabalamu ren ngan Laradi Loklox Arooro atdik la ni ga lox axap lolos at lanmet. La at na levelinga at Lagale Lavavang ni ira lox asuusu vam lorooro avolo.
2TI 1:11 Ne Moroa gara soxolik ka vam ia ngan lun pavang la laradi loklox ase ri paase asu Lagale Lavavang.
2TI 1:12 Ni lavasuun teren la nia arap kip levesongsongot. Ketla nia move a tu atmatkun mila nia a nunu at ne Iesu Karisito. La akleklen tinotno i do neni i epovo na lok tatao ia la na lok tatao bok mo lugugu ne Moroa ga raba ia min, se ap mo laaleng neni nabamlong teren.
2TI 1:13 Unam tebeng alolos nom levelinga ruturun at ne Moroa, nia aga anasa u min gano. Ni lampoovo una mumu asu i, la una nemen alolos at lununu ram. La labalamu ram saparap ne Iesu Karisito na nemen lolos.
2TI 1:14 At lolos at Loroonan Kaala nom i nemen keneng at lorooro atnedik, una lok tatao avukat nom levelinga ruturun uga lok ka i.
2TI 1:15 Uklen i do nedi axap limixin nunu boro at lenep silok Asia eburu mi ne Pigalas la ne Eremogenes diga on basinge vam ia.
2TI 1:16 Ketla a sing Leeme Silok do ni naba lox asuusu lebelen tuntun teren ti ne Onisiparas midi loxoetemen. Atla neni gak lox alolos amisix ia la neni goxo lok mamangan do nia aga nemen at loogu xokoxo.
2TI 1:17 Se neni ga rupot de Rom, neni ga puse ria se ni ga vuse ka ia.
2TI 1:18 A sing Leeme Silok atdik dola neni na lox asuusu lebelen tuntun teren ti ne Onisiparas ap mo laaleng at Leeme Silok. Nenu u xasep nunuan do ne Onisiparas gak lok tooro aleng ia ro Epesas.
2TI 2:1 Timoti, nenu lamdak tarak. Nia a tong i na ru do una lolos at letaba nabalamu nedik tan tuuna ka i at ne Iesu Karisito.
2TI 2:2 Unam tebeng alolos levenanasa nu uga ronga ia aga paase asu i at lemeren nedi buaang limixin. Una raba nedi limixin min no di epovo nam tebeng avukar i, la di epovo na lox ase limixin petpes bok min.
2TI 2:3 Do levesongsongot na vot saparav u, una tu atmatkun at lununu ram kerekngan laradi esep at ne Iesu Karisito.
2TI 2:4 Laradi esep i gugu lolos kusu laradi gomgo ren na lok momo min, la neni noxo gugu at teven gugu vetpes.
2TI 2:5 Una lok ngan bok laradi ik sixit at lekampoovo. Do neni i vara na sixit polo nedi dik sixit eburu min, neni na mu asu avukat levelinga at luvuttadi di lok tatao mo lekampoovo.
2TI 2:6 Una lok ngan bok laradi gugu taamang. Neni i gugu lolos kusu neni avot na lok kaka loxot at levempipisik at laraamang.
2TI 2:7 Una doxoma na levelinga nia a paase i, mila Leeme Silok naba lox axasev u mi lavasuun teren.
2TI 2:8 Una doxoma ne Iesu Karisito, neni ga roo xat amlong basinge lanmet, neni livisik li at ne Devit. Anai levelinga ni Lagale Lavavang nia a vavang min.
2TI 2:9 La nenia aga ekip tangarang mi levesongsongot atla nia aga vavang mi Lagale Lavavang, la diga xoxo alis ia ngan laradi xapmek mi lavaroos sen. Ketla levelinga at ne Moroa xopmen na nemen at lavaroos sen.
2TI 2:10 Kuren la nia a tu atmatkun keneng at levesongsongot kusu ti lok tooro mo lavaanat soxolik at ne Moroa la kusu nedi bok dinaba lok kaka loklox arooro at ne Iesu Karisito la ri lox asuusu bok lisisixam avolo ren.
2TI 2:11 Na levelinga i ruturun. “Do dik taga met buru vam min, dik atanaba roo xat eburu bok min.
2TI 2:12 Do dik tana tu atmatkun keneng at levesongsongot, dik tanabam gomgonga limixin eburu min. Do dik ata sev apkap kepe i, neni bok naba sev apkap kepe dik.
2TI 2:13 Do dik kopmen ata ruturun tin, neni move na ruturun tidik, mila neni noxo los polo levelinga ren.”
2TI 2:14 Una tong aronga amisik limixin at lotu mi na levelinga la una paase lolos tidi at lemeren ne Moroa do nemen dita etep mi levelinga. Na loklok ixo lok tooro di la naba lok kapmek lodoxoma at limixin tongtonga.
2TI 2:15 Nenu xa una lolos kusu luruptuvuk taram naba lox avukat at lemeren ne Moroa ngan laradi xopmen na lok mamangan mi lugugu ren, la neni i anasa avukat mi levelinga ruturun at ne Moroa.
2TI 2:16 Nemen uta paase eburu mi limixin di paase rangtangku la di paase ngan ta xopmen dina lok ngangao at ne Moroa. La mo loklok atdi i sat kaka limixin basinge ne Moroa.
2TI 2:17 Levelinga xerepmo i lok ngan laxanabi silok, mo i anan labantuxu at laradi. Legepu radi du anasa xerepmo, ne Aimenias mi ne Pilatas.
2TI 2:18 Nedu duga soogong basinge levelinga ruturun at ne Moroa. La duga lok kapmek lununu at leventaba limixin, duga xarang di keretna, “Moroa ga lox arooro vam limixin at na lorooro la noxo lox axatu amlong bok ba limixin basinge lanmet.”
2TI 2:19 Ketla levelinga at ne Moroa i tu atmatkun ngan luuat kis la kopmen tara i epovo na ba gili i. La levelinga i lox amuar i keretna, “Leeme Silok ikleklen nedi ateren axa.” La i lok bok, “Nedi di tong asu i do nedi limixin at Leeme Silok, dina lok kepe laxakapmek at lorooro atdi.”
2TI 2:20 At loogu silok at lara leeme silok leventingtigon mo ik lok. Diga lox i mi levempanga i nunuan ngan leven gol la levenuat gamgames. La leventaba leventingtigon bok diga lox i mi levengkonuna la lentaba vetpes diga vov i mi lengkongkangka mila leventaba di ove min at levenaleng silok, la mo leventaba vetpes di ove min at levenaleng gamasa.
2TI 2:21 Lavasuun at nom keretna. Do tara i lok kepe leveloklok kakapmek teren, neni naba lok ngan nom leventingtigon avukat di anan min at levenaleng silok, atla ni i lok lugugu avukat ti leeme silok teren la ni i gagas kusu na lok leven gugu nunuan.
2TI 2:22 Kuren la una ke xepe leveloklok kakapmek, kerekngan loklok at luvuraau. La una lolos kusu una mu asu leveloklok keretna, loklok manmanton, lununu, labalamu, la limila. Una lok na levempanga eburu minedi limixin di nunu at Leeme Silok la nedi lorooro atdi i lok nunuan.
2TI 2:23 Ketla una nemen petpes basinge limixin tangtangku la di etep mi levelinga rangtangku. Limixin dik lok kerepmo, di lox asuusu levenekarakat.
2TI 2:24 Lasaxaruki at Leeme Silok, kopmen noxo lok levenekarakat, neni na etaba belen mi limixin axap, la neni lagale laradi loklox ase.
2TI 2:25 Neni na lok ngan laradi mulus do ni nak lox akmokso nedi xopmen dina etaba belen min, kusu ne Moroa naba siam ka amlong di la ni na doxoma xepe laxakapmek atnedi la dinabaklen luruturun.
2TI 2:26 La melemu levendoxoma atnedi naba xasep, la dina sixiro basinge lelixo at ne Satan, ga ranga alis kaka di xusu dina mumu asu i.
2TI 3:1 Una xasep avukat at na levelinga. Ap mo levenaleng i auret ti laxavaxap at na lavatbung menemen, laxanmumuat solo naba rupot saparap limixin nunu.
2TI 3:2 Buaang limixin dinaba doxoma xa di, di noxo ruuna bok ba labalamu ri limixin petpes, dinaba vavara solo lempilas, dinaba lox asilok axa di, dinaba emi asu xa midi, dinaba paase kapmek ti limixin petpes. Di noxo ronga res at luvuttemen di mi luvutnen di, di noxo paase avukat ti tara, di noxo lok ngangao at ne Moroa.
2TI 3:3 Labalamu noxok lok atdi, di noxo doxoma xepe laxakapmek leventaba vetpes di lox i ridi, dinaba lox asi tentaba mi levelinga, di noxo mumu asu loklox avukat, dinaba esep amisik, la dinaba ke xepe ri leveloklok nunuan.
2TI 3:4 Dinaba song araba limixin avukat ti limixin kakapmek tip sep di, dinaba lok levempanga rangtangku, di noxo ruuna loklok ngangao, dinaba ngaongao aleng ti levempanga at na lavatbung menemen, la di noxo vara ne Moroa.
2TI 3:5 Dinaba voovo ngan limixin lotu ketla dinaba tong i do kopmen tololos at lotu. Una nemen petpes basinge limixin kerepmo.
2TI 3:6 Leventaba atnedi dit pas tangtagap ti lox ase limixin, la di etangas mi leventaba larakoenasun la di sat ka xapmek lodoxoma at lavakin, lununu atdi kopmen na lolos. Mo lavakin dip kip levenmumuat mumu leveloklok kakapmek atdi la soso mun di mumu asu lodoxoma kapmek atdi xa.
2TI 3:7 Ding tonga res at nom luvuttadi xaxarang la dixo epovo naklen ka levelinga ruturun at ne Moroa.
2TI 3:8 Gano ne Janes mi ne Jambris dugang tonga xepe levelinga at ne Moses la kerepmo bok nom luvuttadi xaxarang ding tonga xepe levelinga ruturun. Nedi na limixin, lodoxoma atdi xopmen na sixit nunuan la lununu atdi ira subu vam.
2TI 3:9 Ketla mo lugugu xakapmek atdi naba xap soso, mila limixin axap dinaba xasep ap mo loklok tangtangku atdi, kerekngan mo loklok at ne Janes mi ne Jambris.
2TI 3:10 Ketla nenu u mumu asu avukat levenanasa rak la loklok tarak. Ura lok kaka vam lorooro rak, la ura ven kibis lununu rak, la leveloklok tarak ngan loklok mulus, labalamu la a tu atmatkun bok at lununu rak.
2TI 3:11 Nenu ukleklen i do limixin diga lox asongor ia mumu lununu rak, la agap kip levesongsongot kerepmo ro Antiok, Aikoniam, la to bok Listra. Mo levesongsongot ga lolos aleng, ketla nia aga tu atmatkun. La Leeme Silok ga lox asepsu ia basinge limixin kakapmek ap mo levenmenemen.
2TI 3:12 Nedi axap di vara i xusu dina nemen manmanton at lununu atdi saparap ne Iesu Karisito, dinabap kip levesongsongot.
2TI 3:13 Ketla nedi limixin kakapmek mi limixin pereven ka dinaba lok kapmek aleng, la dinaba xarang limixin la limixin petpes dinaba xarang nedi.
2TI 3:14 Ketla nenu ne Timoti, unam tebeng lolos mo levelinga ruturun nia agara anasa vam u min la ura nunu lolos teren. Ukleklen di luvuttadi loklox ase ram.
2TI 3:15 Ga vaxaru ka i ga lamdak kakalix u, ugaraklen pam levelinga at Lovoang Kaala, la u xasep teren. Na levelinga i epovo na lox axasev u mi langas ti lorooro mo do una nunu at ne Iesu Karisito.
2TI 3:16 Levelinga axap keneng at Lovoang Kaala, ne Moroa ni lavasuun teren. La mo levelinga ik lok tooro aleng nedi di anasa limixin. Di paase aronga limixin di lok laxakapmek. La di lox akmokso lorooro at limixin la di lox ase limixin mi loklok manmanton,
2TI 3:17 kusu limixin at ne Moroa naba gagas kusu dina epovo ri lok leven gugu nunuan.
2TI 4:1 At lemeren ne Moroa la at lemeren ne Iesu Karisito, mo naba ila mumu lorooro at limixin di rooro la at limixin diga met pam. Neni nabamlong la naba nemen ngan Loorong Silok. Kuren la a sing alolos u xeretna.
2TI 4:2 Una vavang mi levelinga at ne Moroa. Una gagas at levenaleng axap ti tong asu i. Una lox anmanton lorooro at limixin, una paase aronga di, la una paase tooro di. Lorooro ram na umsu mi loklok mulus, ketla una lox ase nunuan limixin.
2TI 4:3 Laaleng naba vot la limixin di noxo ronga xaka na levenanasa ruturun at ne Moroa. Ketla dinaba mu asu lavavara atdi xa. Dinaba ro xaka buaang lavaeme loklox ase xaxarang, kusu dina lox ase nedi mi levelinga di vavara nang tonga i.
2TI 4:4 Dinaba ke xepe levelinga ruturun at ne Moroa la dinaba mu asu leventetere xaxarang.
2TI 4:5 Ketla nenu ne Timoti, una lok tatao avukat lorooro ram at levenaleng axap. Una tu atmatkun at lixipkip levesongsongot. Una lok lugugu at laradi i vavang mi Lagale Lavavang, la una lox epovo leven gugu axap taram.
2TI 4:6 Loxonaleng mo i auret ta do nenia ana met. Lanmet tarak naba lok ngan laramtaba saparap ne Moroa.
2TI 4:7 Nenia aga lolos kusu ana sixit avukat at lekampoovo, la arak sixit pam at loxot i vaxalom, ketla am tebeng avarang lununu.
2TI 4:8 Lavatbungorong tia i ngan luunun ti luvuttadi manmanton mo i nemen tangais ia. Leeme Silok ni laradi rongtonga linga la loklok teren in manton tino, ni naba raba ia mi nom luunun ap mo laaleng neni nabamlong teren. La kopmen tia xusuk ketla tinedi bok di ngangais mi lodoxoma liplivi ri lomlong teren.
2TI 4:9 Una lolos kusu una rupot soso de,
2TI 4:10 mila ne Demas, ga vara lorooro at na lavatkangka la neni ga on basinge ia la gat pas uto Tesalonia. Kresen gat pas uto Galesia, Taitas ga onon uto Dalmatia.
2TI 4:11 Luk kusuk mene na i nemen eburu minia. Una lam ka bok ne Mak ude eburu minu atla neni i epovo na lok tooro ia mi lugugu.
2TI 4:12 Nenia aga riki ne Tikikas uto Epesas.
2TI 4:13 At lavatpas taram ude, uba lok kaka bok lavanga singsiga rak aga lok li i ro Troas at loogu at ne Sipas. Unaba lok kaka bok leven gun linga rak, a vara aleng mo leventaba, diga lox i mi labantuxu at levesipsip.
2TI 4:14 Aleksanda, neni nom laradi i gugu aen, ni ga lok kapmek aleng lugugu rak. La Leeme Silok naba vorang mo laxakapmek teren mumu mo lavanga neni ga lox i ria.
2TI 4:15 Una lok tatao avukar u mila ne Aleksanda i tupe alolos na Lagale Lavavang nedik ata paase asu i.
2TI 4:16 Ap mo laaleng avot nenia aga tu at lavapaase, goxopmen tara ga rupot ti lok tooro ia. Limixin axap tarak diga sixiro basinge ia. A sing ne Moroa do neni noxo vorang nom laxakapmek atdi.
2TI 4:17 Ketla Leeme Silok ga nemen eburu minia la ni ga lox alolos ia, kusu nia aga epovo xusu ana tong asu Lagale Lavavang tinedi limixin kopmen di me Judaia la diga ronga i. La Leeme Silok ga lox asepsu ia basinge lanmet.
2TI 4:18 La neni naba lox asepsu ia basinge leveloklok kakapmek axap, la neni naba lam abeles ia uto vana at laxalibet at Linintoo ren. Leemi asu amisik tin la kopmen taxavaxap teren. I ruturun.
2TI 4:19 A lox aonon lavapaase momo ri ne Pirikila mi ne Akuila la tinedi axap di nemen to at loogu at ne Onisiparas.
2TI 4:20 Erastas ga nemen to Korin, la nenia aga on basinge ne Tropimas to Mailitas, atla neni ga meres.
2TI 4:21 Una lolos kusu una rupot soso de avot ti leven gaaling at lamdut. Iubulas, ne Puden, Lainas, mi ne Kolodia di lox aonon lavapaase momo bok tu. Nedi axap bok luvutneton dik di lox aonon levelinga momo ru.
2TI 4:22 Leeme Silok na nemen eburu mi loroonan taram. Letaba nabalamu at ne Moroa na nemen eburu minu. I ruturun.
TIT 1:1 Nenia ne Pol, lasaxaruki at ne Moroa la lun pavang at ne Iesu Karisito. Nenia a gugu rik lox alolos lununu at lavaanat soxolik at ne Moroa. Nia a vanasa nom limixin mi levelinga ruturun at ne Moroa xusu lorooro atdi nan manton tino,
TIT 1:2 la dinam doma voovo ri lorooro avolo. Na lorooro avolo ne Moroa ga tong ali i ganoxa at lereot. La levelinga ren i ruturun tinotno, neni xopmen laradi xaxarang.
TIT 1:3 La neni ga lok katling na levenaleng kusu neni na lox asuvos na levelinga mumu lorooro avolo ri limixin. La neni ga soxolik ka ia xusu nenia ana tong asu nom levelinga ren. Neni ne Moroa la neni Laradi Loklox Arooro atnedik.
TIT 1:4 Nenia a malagan na levelinga ru ne Taitas. Nenu u lok ngan ne nuruk tino, mila nenu u nunu at ne Iesu Karisito xerekngan ia. Letaba nabalamu mi lenmila tu boro at ne Moroa ne Temen dik eburu mi ne Iesu Karisito, Laradi Loklox Arooro atnedik.
TIT 1:5 Nenia aga lok li u, ne Taitas, to Krit la aga on basinge u. Lavasuun teren keretna. Leventaba leven gugu at lotu to Krit kovisi na sixit avukat. La a vara i do una gugu axap nom levempanga nenia goxo epovo na gu axav i. Una soxolik ka tuvuttadi mukun ti lox ase limixin at laraogu lotu keneng at levenmenemen getgesara. Una lox i na, kerekngan nia aga tong i ru gano.
TIT 1:6 Loklok ap mo luvuttadi mukun na lok nunuan la nedi getgesara dina epot ka leges atkin mun, la laxamdak mi laxaalik atdi dina nunu at ne Iesu, la loklok atdi nan manton kusu limixin petpes noxo epovo na tong i do nom laxamdak mi laxaalik di lox amisik laxakapmek, la kopmen dinang tonga res.
TIT 1:7 Nedi nom luvuttadi amgomgo dina lok tatao lugugu at ne Moroa maxeneng at lotu ren. Kuren la lorooro atdi nan manton at lemeren limixin. Di noxo paase xuxurung. Nemen ditak musak soso, di noxo inin tangtangku mi lengkadan lolos. Nemen dita vesep. Nemen dita vavara pilas solo.
TIT 1:8 Ketla nedi dina lok maraose mi limixin boro vetpes. Dina mumu asu loklok i nunuan ti lok tooro limixin. Lodoxoma atdi na lox avukat mun. Dina mumu asu loklok i nunuan. Loklok atdi xopmen taxakapmek teren. La di epovo ri lok tatao avukat luruptuvuk atdi basinge lempanga ua xopmen na lox avukat.
TIT 1:9 Nedi dinam tebeng lolos levelinga ruturun at ne Iesu, kerekngan nia aga lox ase vam di min. Dina nemen kuren kusu dina lox alolos lununu at limixin mi levelinga ik mokso, la kusu dina lox akmokso lodoxoma atnedi limixin di xopara na mumu asu levelinga at ne Iesu.
TIT 1:10 Una soxolik ka nedi, loklok atnedi in manton kerepmo, kusu dina sep pepe buaang nedi limixin nunu ro Krit ding tonga xepe levelinga ruturun. Mo limixin di paase gamasa mun la di babala arup limixin. Nedi limixin me Judaia, mo dim tebeng alolos levelinga at ne Moses.
TIT 1:11 Una sep pepe di xusu di noxo vaase bok ba ro xeneng at laraogu lotu, mila dik lox ase limixin mi levelinga xopmen nak mokso la kerepmo dik lok kapmek lununu at limixin la dik lok kapmek bok lixitkis koetemen. Di lok na lavanga xusu dina lok kaka levempilas la na loklok atdi i lok kapmek tinotno.
TIT 1:12 Lara leeme vapaase me go Krit ga lok keretna, “Limixin me Krit nedi limixin kaxarang, loklok atdi i lok kapmek ngan lababo sio la nedi dik molo at lugugu la di xoxo anan amisik.”
TIT 1:13 Na levelinga ren i ruturun. Kuren la una vaase sok di, kusu dina tu atmatkun at lununu atdi.
TIT 1:14 Una paase lolos bok tidi xusu di noxo mumu asu leventetere at lubung mixin me Judaia, la kusu di noxo mu asu levelinga atnedi ding tonga aie levelinga at ne Moroa.
TIT 1:15 Di lok do leventaba leveluxa i xaala. Ketla i lox avukat do limixin nunu dina anan leveluxa axap. Nedi limixin kakapmek kopmen dina nunu at ne Iesu Karisito la di ke xepe leventaba leveluxa mila lodoxoma atdi xopmen na lox avukat la loklok atdi i lok bilinga.
TIT 1:16 Di tong i do di nunu at ne Moroa, ketla kopmen na ruturun. Mila levempanga nunuan kopmen na ravasu at lorooro atdi. Loklok atdi i lok kapmek at lemeren ne Moroa la at lemeren limixin. Nedi limixin tongtonga xepe mun, la dixo epovo na lok tevempanga i nunuan.
TIT 2:1 Ketla nenu ne Taitas, una lox ase limixin nunu mi loklok nunuan ik sixit eburu mi levelinga at ne Moroa.
TIT 2:2 Una lox ase luvuttadi mukun keretna. Di noxo inin tangtangku mi laxadan lolos. Dinam tebeng loklox avukat kusu limixin dina lok ngangao atdi. Levempanga axap dina lox i, na lox avukat mun la lununu atnedi nat kis aulis. Dina umsu mi labalamu. Dola teventaba dina lok tong pen di, di noxo subu, ketla dinaba tu atmatkun at lununu atdi.
TIT 2:3 La kerepmo bok una tong i ri lavakin mukun keretna. Luruptuvuk atnedi na dadat la nan manton. Di noxo tere mumu tara. Di noxo inin amisik lengkadan lolos. Ketla loklok nunuan na ravasu at lorooro atdi, kusu limixin dina ven di la dina mumu asu nom loklok nunuan atdi.
TIT 2:4 Loklok atdi na lox avukat, kusu dinaba epovo na tong asu levelinga ri lavakin maxat keretna. Dina balamu lavatlok atdi la dina balamu laxamdak mi laxaalik atdi.
TIT 2:5 Dina mumu asu loklox avukat. Luruptuvuk atdi na dadat. Dina gugu avukat to xolonu atdi. Dina lok tooro limixin axap. Dinang tonga res at levelinga at lavatlok atdi. Dina mumu asu luruptuvuk nunuan, kusu limixin maxamang at lotu di noxo epovo na tong i do levelinga at ne Moroa i lok kapmek.
TIT 2:6 La kerepmo bok una tong i ri luvuraau maxat do dina mumu asu loklox avukat.
TIT 2:7 At levempanga axap nenu una lok leveloklok i nunuan ngan lampoovo ridi xusu nedi bok dina lok levempanga nunuan. Dola una lox ase limixin, una paase ruturun tidi la levelinga ram nak sixit nunuan.
TIT 2:8 Una vavang bok mi levelinga nunuan, kusu nedi di munepen midik, di noxo epovo na vaase mumu dik, ketla dinaba lok mamangan.
TIT 2:9 La una tong i ri lavasaxaruki do nedi dinang tonga res at luvuttadi amgomgo atdi at levempanga axap. La dina gugu avukat kusu luvuttadi amgomgo atdi dina lok momo mi lugugu atdi. La nemen di guta vorang linga mi levelinga xapmek tinedi.
TIT 2:10 Nemen ditap kip pilo xaka levempanga at luvuttadi amgomgo atdi. Ketla dina mumu asu loklok nunuan kusu luvuttadi amgomgo atdi dinaba ven i, do di epovo na gugu avukat at levempanga axap. Dina mumu asu na leveloklok kusu limixin kopmen dina nunu at ne Iesu dinaba ven kibis i do levelinga at ne Moroa, Laradi Loklox Arooro atdik, i lox avukat tinotno.
TIT 2:11 Nom limixin nunu dina mumu asu avukat levelinga at ne Moroa, mila ne Moroa ga lox asuusu letaba nabalamu ri limixin axap. Neni ga riki ne Iesu Karisito xusu na lox arooro di.
TIT 2:12 Kuren la ata ke xepe leveloklok kakapmek keretna. Ata ke xepe lorooro xapmek. Nemen dik ta ngaongao ri levempanga at na lavatbung menemen. Nemen dik gutak lok tangtangku, ketla lorooro atdik na dadat. La ata lok mo levempanga ne Moroa i vara i at na lavatbung menemen kopok.
TIT 2:13 La kerepmo atam tebeng loklox avukat ap mo levenaleng atat kis tangais ti mo langsangan laaleng avukat, la lovotpot nunuan at ne Iesu Karisito, neni ne Moroa silok atdik la neni Laradi Loklox Arooro atdik. Neni naba rupot mi lisisixam silok at ne Temen.
TIT 2:14 Neni ga raba i xusu neni na un kaka amlong nedik basinge laxakapmek atdik ngan limixin melemelengan la kusu tana nemen ngan limixin teren kusuk mun la tana lolos ti lok leven gugu nunuan.
TIT 2:15 Na levelinga a tong pam i ru, ne Taitas, una anasa limixin me Krit min, kusu una lox alolos lorooro atdi mi na levelinga. La kerepmo bok una vaase sok di, atla kopmen torooro avukat atdi. La tara atdi guta lox abulubun kepe u, mila nenu leeme vapaase at ne Moroa.
TIT 3:1 La ne Taitas, una tong box i ri nom limixin nunu do dina doxoma mumu lixitkis atdi maxopok at lagavaman mi lavaeme silok. La dinang tonga res at levelinga atdi la dina gagas kusu dina lok leven gugu nunuan,
TIT 3:2 la di noxo paase xapmek mumu tara. Ketla limila na nemen at lebelen di, dina balamu limixin, la dina lok ngangao ruturun at limixin axap, limixin nunu la limixin bok maxamang at lotu.
TIT 3:3 Gano nedik limixin ta goxoklen lorooro avukat, ta goxo ronga res at levelinga at ne Moroa la levelinga bok at lavaeme silok. Satan ga xarang dik la tagara ngaongao ri levempanga at na lavatbung menemen. La taga mumu mene nga lavavara atnedik. Lorooro atdik ga umsu mi laxakapmek mi levereven peves at lempanga at limixin petpes. La limixin diga musak dik la ta goxo epen avukat.
TIT 3:4 Ketla lebelen tuntun la labalamu at ne Moroa, Laradi Loklox Arooro atdik ga rupot,
TIT 3:5 la neni ga lox arooro dik. Neni goxo lox arooro dik mumu leven gugu nunuan atdik. Lebelen tuntun teren ni lavasuun at loklox arooro ren. Moroa ga lox arooro dik keretna. Loroonan Kaala ren ga gos kepe vam leveloklok kakapmek atdik la ga raba dik mi livipisik amaxat la lorooro maxat.
TIT 3:6 Moroa ga sak tiki Loroonan Kaala ren saparap dik kusu na lok tooro dik. I epovo xuren, mila ne Iesu Karisito, Laradi Loklox Arooro atdik, ga uu nop loklok atdik.
TIT 3:7 Kerepmo ne Moroa ga lox asepmus dik mumu letaba nabalamu ren la kerepmo ga tong atkatla li i do nedik limixin manmanton tino. La nedik tanaba ruuna ka lorooro avolo, mo dik tat kis tangais i.
TIT 3:8 Na levelinga mumu loklox arooro at ne Moroa i ruturun. Una lolos ti tong asu amisix i na ri limixin nunu me Krit, kusu dina lolos ti lok leven gugu nunuan. Na leven gugu nunuan i lox avukat la ik lok tooro limixin axap.
TIT 3:9 Ketla nemen uta vetep mi levelinga at levempanga gamasa. Na levelinga i lok ngan ta levenasen at lavalabat at lubung mixin me Judaia. La i lok ngan bok levelinga ik lok to xeneng at Laulis Linga at ne Moses. Una ke xepe na levempanga, mila na levempanga noxo lok tooro limixin nunu.
TIT 3:10 Una vaase sok nege taradi i lok leven ekarakat. Do neni move na lox axis epeseves limixin, una vaase sok amu box i. Dola neni noxo ronga res at levelinga ram, nemen utat kis etangas eburu min.
TIT 3:11 Una lox i xuren mila limixin kerepmo lodoxoma atdi i xaxarang arup di la lorooro atdi i umsu mi laxakapmek. La mo laxakapmek teren i lox asuusu i do levelinga bok teren i lok kapmek.
TIT 3:12 Leventaba levelinga bok na, nenia ana tong i ru. Ana sak tiki ne Atemas kopla ne Tikikas saparav u. Dola neni na rupot, neni na lok kun u la una lolos ti vot pasa ia ro at lemenemen Nikopolis. Nenia anaba nemen go at leven gaaling at laavat.
TIT 3:13 La una lok tooro avukat ne Sinas, laradi likling at levelinga, eburu mi ne Apolos at lavatpas atdu. Una lok taba du mi levempanga duk pakes tin ti mo lavatpas.
TIT 3:14 La limixin axap atnedik, dina lolos amisik ti lok leven gugu nunuan kusu dinaba lox epovo lavakpakes atdi la dina lok tooro limixin petpes.
TIT 3:15 Nema eburu mi limixin nunu dik lok de, ma lox aonon lavapaase momo ru. Una raba bok lavapaase momo atnema rinedi limixin di etangas minema xeneng at lununu atnedi. Letaba nabalamu na nemen eburu minemi axap. I ruturun.
PHM 1:1 Nenia ne Pol, nia a nemen de at loogu xokoxo mila nenia a tong asu Lagale Lavavang at ne Iesu Karisito. Timoti, neton dik, ik lok eburu minia. Nema mi ne Timoti ma malagan na lovoang tu, ne Pilimon. Nenu lentangas avukat atnama la nu laradi gugu at ne Moroa ngan nema.
PHM 1:2 Na lovoang bok ti ne Apia, neni i lok ngan neinen nama, la ti ne Akipas, neni bok laradi gugu at ne Moroa ngan nema, la tinedi limixin nunu di lotu amisik to at loogu ram.
PHM 1:3 Letaba nabalamu eburu mi lenmila tu boro at ne Moroa ne Temen dik la Leeme Silok, ne Iesu Karisito.
PHM 1:4 Do nenia a ngising ne Moroa, a tong avukat amisik tin mumu u, ne Pilimon.
PHM 1:5 Mila ang tonga i do lununu ram saparap Leeme Silok, ne Iesu i lolos, la u balamu bok limixin teren.
PHM 1:6 A sing ne Moroa do lixitkis ekilen atnema eburu minemi limixin nunu naba lox asuusu leveloklox anarong ne Karisito im taba dik min.
PHM 1:7 Netak orong. Nenia a lok momo aleng la lorooro rak i lolos atla nom labalamu silok taram saparap limixin nunu i umsu aleng. La kerepmo bok uga lox alolos lorooro at limixin axap di nunu.
PHM 1:8 Nenia a epovo ana vaase basabas tu mila nenia laradi gugu at ne Karisito,
PHM 1:9 ketla nia noxo vaase lolos, ana paase mi labalamu. Nenia a tu katling ne Iesu Karisito la at na loxonaleng nia a nemen to at loogu xokoxo.
PHM 1:10 La nia a sing u mumu ne Onesimas, neni i lok ngan lamdak tarak mila neni ga ru kaxat lununu maxat nade at loogu xokoxo.
PHM 1:11 Ganoxa neni ga gugu ru, neni goxo gugu avukat, ketla nanga lingina i epovo na lok tooro avukar u, la na lok tooro box ia.
PHM 1:12 Ana riki amlong i udom saparav u, a balamu aleng i.
PHM 1:13 I lox avukat do neni na nemen eburu minia xusu neni na lok tooro ia mi Lagale Lavavang de at loogu xokoxo. Nenu xopmen unak lok de xusu unaba lok tooro ia, ketla ne Onesimas, i lok ngan ta do i lok kun u.
PHM 1:14 Nenia aga vara i do neni na nemen be de eburu minia, ketla neni lasaxaruki ram, kuren la nenia a noxo lox alis gamasa i. I lox avukat do una sep siam be.
PHM 1:15 A lok do neni ga sixiro basinge u at leventaba leven gaaling mene, ketla neni naba nemen amisik eburu minu ngan netam tinotno xeneng at ne Karisito.
PHM 1:16 Neni noxopmen lasaxaruki mene nga, neni naba lok ngan netam orong la ba lok lempanga avukat tu. Neni ik lok tooro aleng ia ketla neni naba lok tooro aleng tinotno u ngan lasaxaruki la neni netam tinotno keneng at Leeme Silok.
PHM 1:17 Dola u doma i do nenia lentangas avukat taram, una seega rangarang i ngan u seega rangarang ia.
PHM 1:18 Do neni ga lok kapmek tevempanga ram kopla neni ga nem kaka tevempanga, nenia anaba vorang i ru.
PHM 1:19 Nenia ne Pol, a malagan na levelinga ru. Na levelinga rak i ruturun la nenia anaba vorang levempanga ram. Ketla una doma i do nenia aga lok tooro u xusu una lok ka lorooro.
PHM 1:20 Netak. Una siam ka ne Onesimas kusu naba lok ngan lavanga avukat tia at laasen at Leeme Silok la unaba lox amomo aleng ia.
PHM 1:21 A malagan na levelinga la aklen tinotno i do nenu unaba ronga res tarak la unaba lok levempanga vetpes bok tia.
PHM 1:22 La lara lavanga bok. Una gagas li toxot mikmidi ria. A lok do ne Moroa naba vorang levesingising atnemi xusu nenia aba vot pasa bok nimi.
PHM 1:23 Epapras neni i lox aonon lavapaase momo ren tu. Neni bok na ik lok at loogu xokoxo atla neni ga tong asu Lagale Lavavang at ne Iesu Karisito.
PHM 1:24 La nedi bok di gugu eburu minia di lox aonon lavapaase momo ru. Mak, ne Aristakas, ne Demas, ne Luk, la nedi axap di gugu eburu minia.
PHM 1:25 Letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu Karisito na nemen eburu minemi.
HEB 1:1 Ganoxa ne Moroa ga vaase ri lavalabat atdik at levenngusno atnedi lavaeme vapaase ali, at levengkonaleng getgesara la at leventaangas axap.
HEB 1:2 Ketla at na levenaleng melemu at lovotpot at ne Iesu, Moroa ira paase nga ridik limixin nunu at lungusno ne Nitna. Neni ga soxolik ka i xusu naba ruuna ka levempanga axap, la keneng at ne Iesu, ne Moroa ga rudum li levempanga axap.
HEB 1:3 Ne Nitna i lox asuusu lisisixam at ne Moroa la ni lampenaxa rinotno ren. Ne Nitna ik lok tatao levempanga axap at na lavatbung menemen la mo levempanga i mumu asu levelinga ren i lolos aleng. Neni ga lok langas ti limixin kusu dina dadat basinge laxakapmek. Melemu at na, neni ga xis saparap lekngen tino at Loorong Silok ne Moroa to vana at laxalibet.
HEB 1:4 Kuren la neni ga ruuna ka lixitkis silok mavana at lubung angelo, kerekngan mo laasen neni ga ruuna ka vam i, ni laasen i silok tidi.
HEB 1:5 Moroa goxo vaase ri tara ta angelo do, “Nenu ne Nuruk. Ningina nia a lok ngan ne Tamam.” La ni goxo vaase mumu taangelo xeretna, “Nenia ana lok ngan ne Temen, la neni na lok ngan ne Nuruk.”
HEB 1:6 La at loxonaleng ne Moroa ga riki asi lamdak avot teren ude xopok ti na lavatbung menemen, neni ga lok, “Lubung angelo axap tarak dina lotu saparav i.”
HEB 1:7 Moroa ga vaase mumu lubung angelo la neni ga lok, “Neni i lok lubung angelo ren di lok ngan laramera manman, la lavasaxaruki ren di lok ngan laxao at lavanga i mam.”
HEB 1:8 Ketla neni ga lok ti ne Nitna xeretna, “Nenu ne Moroa, lixitkis orong taram naba nemen amisik la kopmen texavaxap teren. Nenu unabam gomgonga limixin taram mi lodoxoma manmanton la levelinga ruturun.
HEB 1:9 Nenu u vavara aleng ti loklok manmanton la u xopara ri laxakapmek. Kuren la Moroa, ne Moroa ram ira suxa aumsu vam u mi lomomo i silok aleng, mo i volo lomomo atnedi larapen tangas taram.”
HEB 1:10 Neni ga lok bok ti ne Nitna xeretna, “Nenu Leeme Silok, ganoxa at lereot uga rudum li lavatbung menemen mi laxalibet mi lukngam.
HEB 1:11 Na levempanga uga rudum li di, naba sonao la dina lok ngan lempanga gamasa, ketla nenu unaba rooro amisik. La dinaba rem teterek ngan labantamon.
HEB 1:12 Unaba vegun pes di ngan labanmo mikmidi, la ngan lavanga singsiga unaba soxun kepe i, ketla nenu xopmen unak lox ekun lodoxoma ram, la kopmen bok taxavaxap at lorooro ram.”
HEB 1:13 Moroa goxo vaase ri tara atnedi lubung angelo xeretna do, “Unat kis de saparap lakngak tino, se nenia ana lok limixin munepen minu, na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.”
HEB 1:14 Lubung angelo nedi leventoonan avukat mun, dik lok tooro ne Moroa. La neni ik sak tiki di rik lok tooro nedi limixin ne Moroa ga soxolik ka vam di xusu dinaba lok kaka loklox arooro.
HEB 2:1 Nitna ne Moroa ga raba dik mi loklox arooro, kuren la minam tebeng lolos lununu atnimi mumu mo levenanasa miga ronga ka vam i, kusu mi noxo soronga basinge mo lununu.
HEB 2:2 Lubung angelo diga raba ne Moses mi Laulis Linga la ixo epovo do tara na los polo i. Do nege ga ronga xepe i xopla goxo mu asu i, neni ga ba lok ka losongsongot ga epovo at loklok teren.
HEB 2:3 La kerepmo bok do nedik ata ronga xepe Lagale Lavavang, ixo epovo do nedik tana sepsu basinge lebelemamao at ne Moroa. Leeme Silok neni avot ga ruka lavavang at langas ti loklox arooro, la nedi luvuttadi vavang diga ronga xaka mo levelinga ren, la diga lox amuar i ridik.
HEB 2:4 Moroa ga lox asuusu box i do mo levelinga ren i ruturun mi leveloklok katling la levempanga sangsangu la leventamtaba at Loroonan Kaala, ne Moroa gara epes pam limixin teren min, ga epovo at lavavara ren.
HEB 2:5 Moroa goxo lok li lubung angelo xusu dinam gomgonga limixin ap mo lemenemen move naba vot melemu, na nema ma paase mumu i.
HEB 2:6 Ketla limixin at ne Moroa dinabam gomgonga limixin axap kerekngan lara ga tong i keneng at Lovoang Kaala. I lok keretna, “Limixin nedi lempanga salai, la uram doma mu solo di? Nedi lempanga gamasa mun, ketla uk lok tatao avukat tino di.
HEB 2:7 Nenu uga raba di mi lolos pana at lempanga axap. Ketla lolos atdi i lixilik mun ti lolos taram ne Moroa, la uga lox anarong di mi levenasen silok la lisisinang nunuan.
HEB 2:8 Uga lok katling di xusu dinam gomgonga levempanga axap nu ga rudum li i.” Ne Moroa ga lok li levempanga axap maxopok at loklok tatao atdik, kopmen goxo ke xepe tavanga. Na lingina kovisi nedik ata ven i do levempanga ik lok maxopok at loklok tatao at limixin.
HEB 2:9 Ketla nedik ata ven kibis i do ne Iesu neni ga ruuna lixitkis silok tinedi lubung angelo. Ne Moroa ga lox asi lixilik mun i maxopok atdi xusu na xip lumumuat at lanmet ti lox asuusu lodoxoma at ne Moroa do limixin axap diba lok ka lorooro avolo. Kuren la lingina Iesu ira lok ka vam lixitkis silok la limixin dim taba asinorong i.
HEB 2:10 Gak mokso do ne Moroa, neni ga rudum li levempanga axap la ik lok tatao bok di, do neni na ke xepe ne Iesu xusu neni na xip laxasongsongot kusu na lox agagas avukat ti lugugu ren. Kuren la neni ga ruuna ka laasen do Luntoo Avolo la ga lok ka bok buaang limixin kusu dina ruuna ka loklox arooro.
HEB 2:11 Ne Iesu eburu minedi limixin ni ga lox adadat di, nedi dik lok keneng at legesa xitkis koetemen. Kerepmo la ne Iesu neni i lok momo aleng ti tong di do luvutneton.
HEB 2:12 Neni ga lok ti ne Moroa, “Nenia anaba tong asu laasen taram ti luvutnetak la anabak pixan emi asu minu ro melamgo at lovotpot buru atdi.”
HEB 2:13 La ne Iesu ga lok bok, “Anaba nunu saga at ne Moroa kerekngan di.” La ga lok bok, “Nenia na, ak lok eburu mi limixin ne Moroa ga raba ia midi.”
HEB 2:14 I ruturun do nedi luvuttadi mun, la kerepmo ne Iesu ga vee radi xusu at lanmet teren neni naba sele utut kepe lolos at ne Satan, mo ik lok limixin kusu dinak marat at lanmet.
HEB 2:15 Ketla ne Iesu ga lox asepmus di basinge loxokoxo at ne Satan, mila at lorooro axap atdi xeneng ap mo loxokoxo, digak marat at lanmet.
HEB 2:16 La na nedik ta ven kibis i do neni goxo vot ti lok tooro lubung angelo, ketla neni ik lok tooro nedi di ruuna lununu ngan ne Abaram.
HEB 2:17 Kuren la na lavasuun teren la neni ga vee radi at lorooro axap teren ngan luvutneton kusu neni na ravasu ngan laradi ga umsu mi lebelen tuntun. La neni ga ravasu bok ngan laradi ruturun at lugugu at lamaasa gomgo ri ne Moroa, la ga ravasu ngan laxaavuk kusu ne Moroa na doxoma xepe laxakapmek at limixin.
HEB 2:18 Neni xa ga xip lumumuat at loxonaleng ne Satan ga lok tong pen i, ketla ne Iesu goxo subu. Kuren la neni i epovo na lok tooro nedi di ekip tangarang mi leveloklok tong pen.
HEB 3:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi bok lavaanat soxolik at ne Moroa mo ga ro ka vam nimi ngan limixin teren. Kuren la mina doxoma mumu ne Iesu, neni Lun Pavang la Lamaasa Avolo. La na nedik dira nunu ren.
HEB 3:2 Neni ga ruturun ti ne Moroa mo ga soxolik ka i ri lugugu ren, kerekngan ne Moses ga ruturun ap mo levenaleng neni gak lok tatao limixin at ne Moroa.
HEB 3:3 La ne Iesu ga ruuna ka laasen i silok ti ne Moses, kerekngan mun laradi gugu gu, neni i ruuna laasen silok ti mo loogu neni i lox i.
HEB 3:4 Na i ruturun mila levenabung mixin getgesara di ruuna lara laradi ga lok li di. Ketla ne Moroa ga lok li levempanga axap.
HEB 3:5 Moses ga ruturun ngan laradi gugu ri lok tatao limixin at ne Moroa la neni ga paase asu levempanga mo naba vot melemu.
HEB 3:6 Ketla ne Karisito i ruturun at lugugu ri lok tatao limixin at ne Moroa xerekngan lanarong i lok tatao libibinat teren. Do atam tebeng lolos lununu atdik la tana ngangais mi lomomo ri lomlong teren, i lox asuusu i do nedik limixin at ne Karisito.
HEB 3:7 Nedik limixin at ne Karisito, kuren la nemen mita ronga xepe levelinga ren. I ngan levelinga at Lovoang Kaala, Loroonan Kaala ga vaase i xeretna, “Mo do mina ronga laxaka at ne Moroa lingina,
HEB 3:8 mi gutak lox ametarauat lebelen nimi ngan lavalabat atnimi diga ronga xepe ne Moroa ap mo levenaleng ne Moroa ga lok tong pen lununu atdi ro at lamatbin.”
HEB 3:9 La ne Moroa ga lok keretna, “Lavalabat atnimi diga edak minia go la diga lok tong ia, keke i do diga ven levempanga silok nenia aga lox i ridi at lavanuet sangaun maares.
HEB 3:10 Anai lavasuun teren la nia aga bele songsongot tinotno mi limixin ap mo loola. Aga lok keretna, ‘Lebelen di i onon petpes amisik basinge ia, la diga ronga xepe levempapaase ali rak.’
HEB 3:11 Kuren la aga belemamao nedi la ga lok laxakaape matmatkun tinotno xeretna, ‘Dixo epovo rinotno xusu dina beles ap mo loxot loklox amas tarak.’”
HEB 3:12 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina lok tatao avukat nimi xusu xopmen tara atnimi noxo ruuna taxakapmek la loklok ting tonga xepe levelinga at ne Moroa keneng at lorooro ren, la kerepmo na sok tixirixes kepe ne Moroa, Luntoo Avolo.
HEB 3:13 Ketla at na levenaleng nemi move mi rooro ren, mina epang aru xusu laxakapmek noxo solo arup tara atnimi la lebelen nimi na repe ri levelinga at ne Moroa.
HEB 3:14 Nedik tat kis esogo mi ne Karisito mo do nedik tam tebeng lolos lununu se at laxavaxap at lorooro atdik, kerekngan nedik taga nunu ruturun ap mo levenaleng taga lok kaka lununu maxat.
HEB 3:15 I lok ngan Lovoang Kaala i tong i do, “Mo do mina ronga laxaka at ne Moroa lingina, mi gutak lox ametarauat lebelen nimi ngan lavalabat atnimi diga ronga xepe ne Moroa.”
HEB 3:16 Nege di nom diga ronga laxaka at ne Moroa la melemu diga ronga xepe i? Nedi mo limixin me Israel, ne Moses ga lam asu ka di boro Isip.
HEB 3:17 At lavanuet sangaun maares diga lok laxakapmek la diga raba rulu ne Moroa. Kuren la ne Moroa ga musak di la buaang atnedi diga remet eteke mun to at lamatbin.
HEB 3:18 La ne Moroa ga vangpe do di noxo vubeles tinotno ri mo loxot loklox amas teren, mila diga ronga xepe levelinga ren.
HEB 3:19 Kuren la nedik di ven i do buaang atnedi di goxo lox epovo i xusu dina vubeles mila di goxo nunu at ne Moroa.
HEB 4:1 Lumusmaragu move i rem suang kusu ti pubeles ti mo loxot loklox amas teren. Kuren la mina lok tatao avukat nimi xusu teventaba atnimi di noxo subu kot ti mo loklox amas.
HEB 4:2 Nemi bok miga ronga Lagale Lavavang kerekngan nedi diga ronga i. Ketla mo lavavang diga ronga i, goxo lok tooro di mila di goxo nunu ren.
HEB 4:3 Monga nedik dira nunu vam, i lok ngan ta do tara vubeles pam ap mo loxot loklox amas kerekngan ne Moroa ga tong i do, “Kuren la aga belemamao nedi la ga lok laxakaape matmatkun tinotno xeretna, ‘Dixo epovo rinotno xusu dina beles ap mo loxot loklox amas tarak.’” Ketla lugugu ren gara xap pam ga ruka i at luruntudum li at na lavatbung menemen.
HEB 4:4 To xeneng at Lovoang Kaala ne Moroa ga vaase mumu laaleng sepsev avanuti mi na levelinga, “At laaleng sepsev avanuti, Moroa ga lox amas basinge leven gugu axap teren.”
HEB 4:5 La ap mo levelinga a tong pam i, ga lok bok keretna, “Dixo epovo rinotno xusu dina beles ap mo loxot loklox amas tarak.”
HEB 4:6 I ruturun do leventaba move dinaba vubeles ap mo loxot loklox amas. La nedi gano diga ronga Lagale Lavavang, di goxo vubeles teren mila diga ronga xepe levelinga at ne Moroa.
HEB 4:7 Kuren la ne Moroa ga lok katling bok lara laaleng, ga tong i do ningina. La at leventaba levenmaares melemu at lavatpasu at leeme Israel boro Isip, neni ga vaase at lungusno ne Devit kerekngan levelinga neni ga tong i gano, ga lok keretna, “Mo do mina ronga laxaka at ne Moroa lingina, mi gutak lox ametarauat lebelen nimi.”
HEB 4:8 Do ne Josua gita raba di mi loklox amas ap mo levenaleng neni ga lam abeles limixin uto Kanan, Moroa xopmen gixo vaase bok ba melemu mumu taaleng petpes, kusu nedik taba lok ka loklox amas teren.
HEB 4:9 Loxonaleng ti vubeles to xeneng at loxot loklox amas at ne Moroa move i rem suang ti limixin teren.
HEB 4:10 Do tara i ruuna loklox amas at lorooro ren, neni ira on basinge vam lugugu axa ren at na lavatbung menemen. I lok ngan ne Moroa ga lox amas basinge lugugu ren.
HEB 4:11 Kuren la mina raba axap lodoxoma atnimi xusu mina vubeles ap mo loklox amas la kopmen tara noxo subu kot la na mu asu lampoovo atnedi leme Israel, diga raba rulu ne Moroa.
HEB 4:12 Lenavolo at ne Moroa i ruuna lorooro la i lolos aleng. I lok ngan lavarise ing sengsen evan, mo i tara xoxorop laranin etudum la laramomodong atdik. La kerepmo bok levelinga at ne Moroa i pubeles uto xa xeneng at lodoxoma la lorooro atdik kusu na lox asu leveloklok kakapmek. Kuren la nedik toxo epovo xusu ata lipe at lemeren ne Moroa, neni ikleklen levendoxoma atdik la levesumsuma at lebelen dik.
HEB 4:13 Kopmen tevempanga at na lavatbung menemen axap i epovo na nemen alipe at lemeren ne Moroa. Neni ne Pen Axasep la i reven leveloklox axap at limixin dim doma i xopla dim suma i. La neni naba lok li limixin at lavapaase mumu mo leveloklok.
HEB 4:14 Nedik di ruuna Lamaasa Avolo, neni ga urut pam uto vana at laxalibet, la monga it kis saparap lekngen tino at ne Temen. Neni ne Iesu, Nitna ne Moroa. Kuren la nedik atam tebeng lolos mo lununu atnedik tagara ruuna ka vam i.
HEB 4:15 Mo Lamaasa Avolo atdik, neni i epovo na suma rooro dik at leveloklok tong pen mila neni ga suma bok laxaloklok tong pen ngan dik. Ketla neni xopmen goxo lok taxakapmek.
HEB 4:16 Kuren la nemen dik guta marat kusu tana vot pasa ne Moroa mi levendoxoma atdik mila neni i umsu mi lebelen tuntun la nedik tanaba ruuna ka letaba nabalamu ren la loklok tooro do nedik atak pakes tin.
HEB 5:1 Lavamaasa amgomgo axap Moroa i soxolik ka di xantubu at limixin kusu dina ru katling di at lugugu at ne Moroa. Dim taba leventamtaba ri tong loklox avukat ti ne Moroa la diplavang bok mi levempanga mi lavanuet kangkedek ti vung kimit laxakapmek at limixin.
HEB 5:2 Lamaasa gomgo im suma leveloklok tong pen, kuren la i epovo do ni na suma rooro nedi di lok laxakapmek mila kopmen dinaklen i do mo levempanga i lok kapmek.
HEB 5:3 Ni lavasuun teren la lamaasa gomgo naba lok laplavang mi levempanga ri laxakapmek axa ren, la ri laxakapmek bok at limixin.
HEB 5:4 Kopmen na epovo do tara na lok ka mo lugugu mi lavavara mun teren, ketla ne Moroa xa naba soxolik ka i ngan neni ga soxolik ka ne Aron.
HEB 5:5 La ne Karisito bok kopmen goxo xip ka mo lugugu silok at lamaasa gomgo mi lavavara ren. Ketla ne Moroa ga lok tin keretna, “Nenu Nuruk, ningina nia a lok ngan ne Tamam.”
HEB 5:6 La at loxot petpes at Lovoang Kaala Moroa ga lok bok tin keretna, “Nenu Lamaasa Avolo ngan ne Melkisedek, la kopmen taxavaxap at lugugu ram.”
HEB 5:7 Ap mo levenaleng ne Iesu ga rooro ren at na lavatbung menemen, neni ga sing eburu mi lerengteng silok ti ne Moroa do na lox arooro i basinge lanmet. La ne Moroa ga sepo lisingising teren mila neni ga lox asi i maxopok at lavavara at ne Moroa.
HEB 5:8 I ruturun do neni ne Nitna ne Moroa, ketla mo losongsongot neni gap kiv i, ga lox epovo i xusu na mu asu lavavara at ne Temen.
HEB 5:9 Kerepmo la ne Moroa ga lox agagas li i, la neni ga vot ngan ta lavasuun at lorooro avolo rinedi ding tonga res teren.
HEB 5:10 La ne Moroa ga lok li i ngan Lamaasa Avolo ngan ne Melkisedek.
HEB 5:11 Ma ruuna laxalinga solo mumu ne Iesu atla neni Lamaasa Avolo. Ketla naba lolos ti soxomus asu na levelinga rinimi mila lodoxoma atnimi kopmen na gagas ti lok ka na levenanasa.
HEB 5:12 At na levenaleng i epovo do mina lok ka lugugu ri anasa limixin mi levelinga at ne Moroa. Ketla kopmen mina epovo mila move mik pakes kusu tara na lox ase amu manga nimi mi levenanasa avot at levelinga at ne Moroa. I lok ngan ta do nemi move mi lok ngan lubung kadede, di tus at luvutnen di. Kovisi mina epovo kusu mina anan leveluxa lolos.
HEB 5:13 Lara do i rooro mi ladan tus at nenen, i ngan laxadede. I lok ngan ta do nemi xovisi mina ven kibis levempanga i lox avukat la levempanga i lok kapmek.
HEB 5:14 Ketla tinedi dira mukun pam at lununu atdi, di epovo dina ven kibis levempanga i lox avukat la levempanga i lok kapmek, mila di xoxonom kaka amisik levelinga at ne Moroa.
HEB 6:1 Kuren la nemen mitam tebeng mun mo levenanasa miga lok ka avor i. Ketla mina lolos ti lok kaka levenanasa at ne Karisito kusu mina lok ngan limixin mukun. Mina ke be mo levenanasa avot, i lok keretna. Laanasa mumu loklok ti leeng basinge laxakapmek kusu mo laxakapmek noxo lox asuusu lanmet. Laanasa mumu lununu ri ne Moroa.
HEB 6:2 Laanasa ri lesep susu. Laanasa ri loklok ti sa li levengkikngen mavana at teventaba rik lox anarong di; laanasa ri laxakatu kaxat basinge lanmet. La laanasa ri lugugu at ne Moroa ngan laradi rongtonga linga at laaleng ete.
HEB 6:3 Do ne Moroa na mulus, mina ke be na levenanasa la mina lok kaka be mo levenanasa mumu.
HEB 6:4 Nedi limixin diga ronga Lagale Lavavang la diga nunu ren la digara suma vam lomomo at lorooro avolo la digara lok ka vam Loroonan Kaala, la digaraklen pam lorooro nunuan ne Moroa ga vaase ali min ti limixin, la digara ven pam ne Moroa ga lok levempanga sangsangu. Do mo limixin dina raba rulu ne Moroa, ixo epovo xusu dina leeng basinge mo laxakapmek mila ap mo mun loklok i lok ngan ta do nedi xa dira vaxarem amu manga ne Nitna ne Moroa ro at laxaba, la kerepmo dira lok li manga i at lainmangan to at lemeren limixin.
HEB 6:7 Lavapaase poovo mumu i na loklok i lok keretna. Laxantaamang do larakabu it pot amisik teren la i lox asuusu levempipisik nunuan naba lok tooro nedi di gugu i, la mo laxantaamang naba ruuna ka loklox anarong at ne Moroa.
HEB 6:8 Ketla do livin gagas mi laxampivilis kapmek kusuk mun na suu ap mo laxantaamang, mo laxantaamang i lok kapmek axap, la i nemen maxopok at lebelemamao at ne Moroa, la kopmen bok ba tara noxotlo tevempanga go.
HEB 6:9 Larapen tangas tarak. Ma paase lolos tinimi ketla nemen mita doma solo i nom, mila ma nunu ruturun do leveloklok i nunuan naba ravasu atnimi, mo levempanga naba lox asuusu i do mira lok ka vam loklox arooro.
HEB 6:10 Moroa neni Laradi Manmanton la neni noxo domampe leveloklok nunuan nemi miga lox i, la mo labalamu nemi miga lox asuusu i at laasen teren ap mo levenaleng miga lok tooro limixin teren la move mik lok tooro di.
HEB 6:11 Nema ma vara i do nemi getgesara mina lox asuusu leveloklok kerepmo se at laxavaxap at lorooro atnimi, la kerepmo minaba ruuna ka ruturun mo leveloklox anarong mim doma ngangais tin.
HEB 6:12 Ma xopara i do mina molo at lununu atnimi ketla mina mu asu loklok atnedi lavalabat atnimi diga tu atmatkun amisik at lununu atdi la digat kis tangais mo leveloklox anarong ne Moroa ga paase ali min tidi.
HEB 6:13 Ap mo laaleng ne Moroa ga lok lavapaase ali ren ti ne Abaram, neni ga vara i do na lox amumuat levelinga ren. Ketla goxopmen tara ga silok tin kusu neni naba vangpe min. Kuren la neni ga vangpe xa mi laasen teren.
HEB 6:14 Mo lavapaase ali ren ga lok keretna, “At laasen tarak nia anaba lox anarong u, la livipisik li ram dinaba umsu aleng.”
HEB 6:15 La ne Abaram gat kis atnaasan mun la ga ngangais ne Moroa, se ni ga lox asoorun mo lavapaase ali rin.
HEB 6:16 Do tara i vara na vangpe, neni na vangpe mi laasen at laradi i silok tin, la mo lavangpangpe naba lox amuat levelinga ren. Lavangpangpe i epovo ri lox axap leven ekarakat.
HEB 6:17 La ne Moroa ga vara i do limixin teren dinaklen tuturun i do neni naba lox epovo levelinga ren tinedi la dinaba ruuna ka leveloklox anarong neni ga vaase ali min tidi. Kuren la neni ga lox amuar i mi lavangpangpe.
HEB 6:18 Legepu vanga mo ik lok kusu na lox amuat levelinga ren, i lok keretna. Lavapaase ali ren la lavangpangpe ren, la ixo epovo do ne Moroa na xarang limixin. Kuren la ne Moroa ga lox i na xusu na lox alolos lununu atnedi diga on basinge laxakapmek kusu dina rebeng kaka mo levempanga nunuan ne Moroa ga vaase ali min.
HEB 6:19 Nedik takleklen i do ne Moroa naba lox asoorun levempapaase ali ren. Kuren la lebelen dik nat kis aulis ngan lesepang it kis aulis do di sepkaa alis i ro xopok at lavaruat. La kerepmo bok i epovo do nedik tana xis esogo mi ne Moroa no vana at laxalibet. I lok ngan gano lamaasa gomgo ga vubeles at loxot i xaala aleng, mo loxot gak lok to melemu at lavatbantamon silok to xeneng at loogu laplavang.
HEB 6:20 La kerepmo bok ne Iesu gamgo ridik uto vana xusu na lok lugugu ngan Lamaasa Avolo kerekngan ne Melkisedek, la lugugu at Lamaasa Avolo noxo xap.
HEB 7:1 Na leeme ne Melkisedek, gano neni loorong to Salem la neni lamaasa at Leeme Avolo ne Moroa. Neni ga ekip tangarang mi ne Abaram at laaleng ne Abaram eburu mi limixin teren digamlong boro at leesep no diga sep kepe leventaba lavaorong la limixin atdi. La ne Melkisedek ga lox anarong i.
HEB 7:2 La ne Abaram ga raba ne Melkisedek mi loxot i sev asangaun ap mo levempanga neni ga lok kaka i ap mo lavaorong. Avot, lavasuun at laasen ne Melkisedek do, “Loorong at loklok manmanton.” La laasen bok do loorong boro Salem i epovo mi levelinga xeretna, “Loorong at lenmila.”
HEB 7:3 Nedik kopmen ataklen leretere at ne temen mi nenen la leretere at lavalabat teren, la dik taxoklen i do diga visix i la ni ga met lingisa. La kerepmo Nitna ne Moroa i lok ngan ne Melkisedek, mo i nemen amisik ngan lamaasa.
HEB 7:4 Mina doma i do ne Melkisedek ga silok aleng. Ataklen i do neni ga silok mila ne Abaram, temen nedi lubung mixin me Israel ga raba i mi loxot i sev asangaun ap mo levempanga ni ga lok kaka i at laaleng neni ga esep eburu mi lavaorong. Mo loxot ga lox avukat aleng.
HEB 7:5 Laulis Linga i tong i do livipisik li at ne Levi mo digap kip lugugu ngan lavamaasa, dinak lok ka loxot i sev asangaun boro xa at limixin atdi, keke i do nedi axap mun livipisik li at ne Abaram.
HEB 7:6 Na laradi ne Melkisedek, neni goxopmen livisik li at ne Levi, ketla neni ga lok ka loxot i sev asangaun boro ap mo lempanga ne Abaram ga lok ka i ap mo lavaorong. Ni mo lara ga ruuna ka lavapaase ali boro at ne Moroa. Ni lavasuun teren la ne Melkisedek ga lox anarong i.
HEB 7:7 La i ruturun aleng do lara i silok, neni na lox anarong mo lara i lixilik tin. La kerepmo ne Melkisedek ga silok ti ne Abaram.
HEB 7:8 La nedi limixin me Israel diga raba loxot i sev asangaun ti lavamaasa. Mo lavamaasa di goxo rooro amisik, ketla ne Melkisedek nedik kopmen ataklen i do neni ga met, limixin di lok do move i rooro.
HEB 7:9 I epovo na tong i do ne Levi la lavamaasa melemu ren, dik lok kaka loxot i sev asangaun boro at limixin me Israel. Nedi xopmen na silok ti ne Melkisedek, mila lurubuno di ne Abaram ga raba ne Melkisedek mi loxot i sev asangaun.
HEB 7:10 I epovo ana tong i xuren mila ap mo laaleng ne Abaram ga raba ne Melkisedek mi loxot i sev asangaun, i lok ngan ta do ne Levi mi lavamaasa melemu ren diga raba ne Melkisedek mi loxot i sev asangaun, keke i do luvutnen di goxovisi na visik di.
HEB 7:11 Limixin me Israel di goxo epovo do dinan manton tino basinge laxakapmek mila xopmen di goxo epovo xusu dina mu asu rinotno leventaangas la levelinga at lavamaasa mo digak lok at libibinat at ne Levi. Mo leventaangas, ni lavasuun at Laulis Linga, ne Moroa ga raba limixin me Israel min. Kuren la limixin digak pakes ti lamaasa vetpes kusu na vot, la giba lok ngan ne Melkisedek. Neni gitoxo lok ngan ne Aron mi lavamaasa at libibinat at ne Levi.
HEB 7:12 La ne Moroa ga soxolik ka Lamaasa vetpes kusu na lox adadat limixin basinge laxakapmek. Kuren la neni ga lox ekun Laulis Linga mi lekabus maxat, mila do tara na lox ekun leventaangas at lavamaasa, neni na lox ekun bok Laulis Linga.
HEB 7:13 La mo Lamaasa vetpes, neni ne Iesu la neni at libibinat petpes la goxopmen tara ap mo libibinat ga ruuna ka lugugu ngan lamaasa.
HEB 7:14 I xasep do Leeme Silok atdik, neni at libibinat at ne Juda, la ne Moses kopmen goxo tong i do teventaba at na libibinat naba ravasu ngan lavamaasa.
HEB 7:15 La levelinga atnama mumu lekabus maxat i xasep aleng mila lamaasa vetpes kerekngan ne Melkisedek gara vot pam.
HEB 7:16 Laulis Linga i tong i do, nedi mun at libibinat at ne Levi, di epovo xusu dina xip ka lugugu ngan lavamaasa. Ketla ne Iesu ga lok ka mo lugugu at langas petpes. Neni ga lok ka i mila neni ga ruuna lolos silok la kopmen taxavaxap at lorooro ren.
HEB 7:17 I lok ngan ne Moroa ga tong i at Lovoang Kaala, levelinga ren i lok keretna, “Nenu unaba nemen amisik ngan lamaasa kerekngan ne Melkisedek.”
HEB 7:18 Moroa ga vaxaxis ase Laulis Linga at ne Moses mila goxopmen ta tololos teren la kopmen ta goxo epovo ri lok tooro limixin.
HEB 7:19 Laulis Linga xopmen goxo epovo na lox adadat limixin basinge laxakapmek. La ne Moroa ga lok li langas maxat, i lox avukat ti Laulis Linga la maxeneng ap mo langas maxat, i epovo do tana xis esogo mi ne Moroa.
HEB 7:20 La ne Moroa ga vangpe do ne Iesu na xip ka lugugu at lamaasa, ketla ne Aron la lavamaasa melemu ren diga xip ka mo lugugu. Ketla goxopmen tavangpangpe at ne Moroa ridi.
HEB 7:21 Ketla ne Moroa ga vangpe do ne Iesu na lok ka lugugu ngan lamaasa at laaleng ne Moroa ga lok tin keretna, “‘Nenu unaba nemen amisik ngan Lamaasa.’ Leeme Silok ne Moroa ga vangpe vam kuren, la neni noxo lox ekun lodoxoma ren.”
HEB 7:22 Moroa ga vangpe xerepmo, kuren la ne Iesu neni i lok ngan losoksoxoba pe ri lekabus maxat, mo i nunuan aleng ti Laulis Linga.
HEB 7:23 Buaang atnedi lavamaasa amgomgo diga lok lugugu mila diga vekukun mi lugugu do lara ga met.
HEB 7:24 Ketla ne Iesu, kopmen taxavaxap at lorooro ren la kerepmo neni nabak lox amisik lugugu at lamaasa.
HEB 7:25 Kuren la neni i epovo na lox arooro rinotno nedi di vot pasa ne Moroa, mo do dina sep sogo at ne Iesu mi lununu. Mila ne Iesu i nemen amisik saparap ne Moroa la i ngising i xusu na lok tooro di.
HEB 7:26 Lamaasa gomgo xerepmo i lox epovo lavakpakes atdik. Luruptuvuk teren in manton tino, neni xopmen goxo ronga xepe levelinga at ne Moroa, goxopmen taxakapmek gak lok teren. Ap mo levenaleng neni ga nemen de at na lavatbung menemen, neni goxo vubeles ti laxakapmek eburu mi limixin kakapmek. Melemu ne Moroa ga lox anarong i ro vana at laxalibet.
HEB 7:27 Neni xopmen goxo lok ngan mo leventaba lavamaasa amgomgo, nedi xa digaplavang amisik ti laxakapmek atdi, la ti laxakapmek bok at limixin. Ketla ne Iesu ga lok laplavang ti laxakapmek at limixin axap, ni ga lok legesa laplavang mun, at laaleng ni ga raba lorooro ren kusu na uu nop loklok atdik.
HEB 7:28 Maxeneng at Laulis Linga luvuttadi diga lok lugugu ngan lavamaasa amgomgo, la lorooro atdi goxo manton tino xerekngan ne Iesu. Ketla ne Moroa ga raba limixin mi Laulis Linga, la melemu ni ga vangpe do ne Nitna na lok kaka lugugu at lamaasa gomgo, luruptuvuk teren naban manton tino amisik.
HEB 8:1 Lavasuun at na levelinga atnama i lok keretna. Nedik ta ruuna lamaasa gomgo xerepmo, mo it kis at lenep tino at loxonin orong at Loorong Silok ne Moroa, to vana at laxalibet.
HEB 8:2 Neni ik lok lugugu at ne Moroa ro xeneng at loxot i xaala aleng mo ik lok at loogu i xaala la i ruturun, kopmen limixin di goxo lox i, ketla ne Moroa xa ga lox i.
HEB 8:3 Nedi axap, lavamaasa amgomgo dip kip lugugu xusu dina raba ne Moroa mi leventamtaba la levempanga laplavang, la kerepmo bok i epovo do Lamaasa gomgo ne Iesu na ruuna tavanga xusu ni na raba ne Moroa min.
HEB 8:4 Do neni gik lok nade at na lavatbung menemen, neni gi toxo ruuna ka lugugu ngan lamaasa mila leventaba luvuttadi mo gik lok pam kusu tim taba leventamtaba ngan Laulis Linga i tong i.
HEB 8:5 Nedi di gugu ro at loxot kaala nade xopok at na lavatbung menemen, na loxot kaala neni lampoovo mun ap mo loxot kaala no vana at laxalibet. Ni lavasuun teren la ne Moroa ga vaase aronga ne Moses at laaleng neni ga lok do na xip loogu kadis at ne Moroa. Ne Moroa ga lok tin keretna, “A vara i do una xip avukat na loogu ngan lampoovo nia aga lox ase u min to at lakaana Sinai.”
HEB 8:6 Ketla mo lugugu ne Iesu ga lok ka i, i lox avukat ti lugugu at lavamaasa mede xopok, i ngan bok lekabus maxat i lox avukat ti lekabus migomgo. La leveloklox anarong at lekabus maxat i lox avukat ti leveloklox anarong at lekabus migomgo. La ne Iesu neni lavasuun at lekabus maxat, ni ga lok lumulum kantubu at limixin mi ne Moroa.
HEB 8:7 Lekabus migomgo goxo epovo na lox axis eburu ne Moroa mi limixin, kuren la ne Moroa ga lok lekabus maxat.
HEB 8:8 Moroa ga ven kibis i do lekabus migomgo goxo epovo mila limixin diga soogong aleng. Ni ga lok, “Mina ronga i na. Laaleng mo naba vot la nia anaba lok lekabus maxat mi limixin tarak to Israel la limixin tarak at libibinat me Juda.
HEB 8:9 Mo lekabus maxat ba lok petpes ti lekabus migomgo, mo nia aga lox i eburu mi lavalabat atdi ap mo levenaleng nia aga lam asu di boro Isip. Nia anaba lok lekabus maxat mila di goxo ruturun ti lekabus migomgo, la nia aga raba rulu di.
HEB 8:10 Nenia ne Moroa, mina ronga na levelinga. Melemu nia anaba lok lekabus maxat mi limixin me Israel. Mo lekabus naba lok keretna. Nia anaba lox adoxoma di mi Lenavolo rak, la anaba malagan i keneng at lebelen di. Nia anabat kis esogo midi la anabak lok tatao di ngan limixin tarak.
HEB 8:11 Kopmen bok ba tara naba anasa lentangas teren kopla neton mi levelinga keretna, ‘Unaklen ne Moroa.’ Mila nedi axap dinaba xis ekilen eburu minia. Nedi limixin silok la nedi bok limixin kopmen tevenasen silok atdi.
HEB 8:12 Nia anaba doxoma xepe laxakapmek atdi la nia noxo domangke rinotno bok ba at laxakapmek atdi.”
HEB 8:13 Moroa ga soxot na lekabus do lekabus maxat, kuren la Moroa ga ke xepe lekabus migomgo mila kopmen bok ba tugugu ren la i auret do na sonao axap.
HEB 9:1 At lekabus migomgo Moroa ga raba leme Israel mi leventaangas kusu dina mu asu i ri lok leven gugu xeneng at lotu, la diga bak kangkan loxot silok ti lotu saparap ne Moroa.
HEB 9:2 To xeneng teren diga xip lara loogu kadis. La keneng ap mo loogu kadis diga lok legepu xonnep gu. At loxonnep gu avot diga lok li loxot kusu lababao nak lok teren, la loxonin eburu mi levengkongkide gak lok bok teren, mo levengkongkide di etaba min ti ne Moroa. Na loxot diga soxor i do Loxot Kaala.
HEB 9:3 To melemu at na loxonnep gu, ni lenep gu i sev agepura. Diga soxor i do loxot i xaala aleng tino. Lara lavattamon ga merem to xantubu ri lox epeseves mo lunep gu.
HEB 9:4 To melamgo at lavattamon lara loxonin laplavang mo gak lok, diga lox i mi logol la digaplavang go mi levempavaxan una ga so mavak. La to xeneng at loxot i xaala aleng tinotno, lara lobokis bok mo gak lok, diga vop pe i ro maxeneng la maxamang teren mi logol. Mo lobokis ga lok katling lekabus ne Moroa ga lox i eburu mi limixin teren. To xeneng ap mo lobokis lara lavanga lukluxa mo gak lok, diga lox i mi logol, la keneng teren diga lok li levengkoluxa ap mo leveluxa limixin me Israel diga anan i ro at lamatbin. Diga so asen i mi lamaana. Lakdak bok at ne Aron no ga suudun, gak lok go xeneng eburu mi legepuxon uat no ne Moroa ga malagan li lasangaun Levenaulis Linga ren.
HEB 9:5 To mavana at na lobokis luvanga raptava (cherubim) at ne Moroa mo dugak lox asuusu lisisixam silok boro vana at laxalibet. Duga tu puvung mo loxot, ua lavamaasa diga sep susu i mi lada at levempanga mi lavanuet kangkedek atdi xusu ne Moroa na doxoma xepe laxakapmek at limixin. Ketla monga nia xopmen na epovo kusu ana re axap na levempanga.
HEB 9:6 Melemu at na, do digara lox agagas li vam na loogu kadis, lavamaasa diga ruka ba i kusu dina lok leven gugu atdi. Diga pubeles uto xeneng mun at lenep gu avot at levenaleng axap ti lok lugugu atdi ngan lavamaasa.
HEB 9:7 Ketla lamaasa gomgo xusuk mun neni ga pubeles ti mo loxonnep gu maxeneng tino, mo loxot ga xaala aleng tinotno. Neni ga vubeles go at leges aleng mun keneng at legesa maares. Neni goxo pubeles gamasa, ni ga ba pubeles axa eburu mi lada at levempanga mi lavanuet kangkedek. La neni ga lok letaba mi mo lada ti laxakapmek teren la laxakapmek bok at limixin do digara soogong pam, ketla di goxoklen i do mo levempanga ga lok kapmek.
HEB 9:8 Loroonan Kaala i lox ase dik, mumu na lavanga do langas povolo uto saparap ne Moroa goxovisi na rem suang, ap mo levenaleng loogu kadis move ga tu.
HEB 9:9 Anaa lavanga ni lampoovo mun ti na levenaleng ti lox asuusu i do leventamtaba la levelaplavang diga etaba min kopmen goxo epovo na lok kepe loklok mamangan at laxakapmek atnedi diga etaba mi mo levempanga.
HEB 9:10 Mo leveloklok ti laanan la liinin la leventaangas ti sogos panga, mo leventaangas ga nemen mun kusu mo limixin dina mumu asu i se at laaleng lekabus maxat ga vot.
HEB 9:11 Ketla ne Karisito ga vot ngan Lamaasa Avolo xusu na lox agagas leveloklox anarong at lekabus maxat, ne Moroa im taba limixin teren min. Neni xopmen goxo vubeles at loogu kadis mede xopok. Ketla neni ga vubeles uto xeneng at loxot i xaala aleng la i lox avukat aleng no vana at laxalibet. Mo loxot limixin kopmen di goxo lox i mi levengkikngen di. Lavasuun at na do mo loxot kopmen nak lok de at na lavatbung menemen la ixo epovo nedik ataba ven i mi levengkatli atdik.
HEB 9:12 Karisito xopmen goxo lok kaka lada at lubulumaxao la at lavatme la ga vubeles min. Ketla neni ga vubeles mi lada axa ren ti mo loxot ga xaala aleng no vana at laxalibet, la ga lok letaba min at legesa xonaleng mun. Ga lox i xuren kusu na un avolo dik mi lada ren la dik atanaba ruuna ka lorooro avolo.
HEB 9:13 Lada at laxanme la laxanbulumaxao la laxakup at lanatpalak bulumaxao diga kotos i, lamaasa gomgo ga sep susu limixin min, nedi nom diga lok laxakapmek kusu dina dadat to maxamang mun.
HEB 9:14 Ketla na loklok at lekabus migomgo kopmen na epovo mi mo loklok ne Karisito ga lox i. At loklok tooro at Loroonan at ne Moroa Iesu ga raba xa i ri ne Moroa ngan laplavang avolo, goxopmen taxakapmek teren, kusu na lox adadat dik basinge laxakapmek mo naba lox asuusu lanmet. Kerepmo i epovo do ata mu asu lavavara at ne Moroa, Luntoo Avolo.
HEB 9:15 Kuren la Karisito, neni laradi ga lok lumulum kantubu at limixin mi ne Moroa, la at na langas neni ga lok lekabus maxat. La nedi ne Moroa gara soxolik ka vam di, dinaba ruuna ka leveloklox anarong neni ga vaase ali min tidik, la mo leveloklox anarong naba nemen amisik. Karisito ga met ngan laxaavuk kusu na lox asepmus limixin teren basinge laxakapmek diga lox i ap mo levenaleng diga mumu lekabus migomgo.
HEB 9:16 Do temen lara i auret na met, neni i epes laxamdak teren mi levempanga ren. Ketla nedi noxo ruuna ka soso mo levempanga do neni move i rooro. Se do ne temendi na met, i epovo ba do mo laxamdak dina ruuna ka mo levempanga at ne temen di.
HEB 9:18 Ni lavasuun teren la lada at lavanga mi lavanuet kangkedek do ga met pam, ga lox amuat lekabus migomgo.
HEB 9:19 Ne Moses ga tong asu vam levenngas linga at Laulis Linga ri limixin axap, neni ga lok ka lada at levempatnat bulumaxao, la ga lok eburu i mi ladan. La neni ga lok lavanga sep susu mi lavatkabinim sipsip diga lox amemele i la mi levengkakan una at luuna isop. Neni ga lok ka lada min la gap sep susu lugun linga at Laulis Linga la limixin bok.
HEB 9:20 Moses ga lok keretna, “Na lada neni loklok katling at lekabus no ne Moroa ga tong i do ata mumu asu i.”
HEB 9:21 La at nom langas neni ga sep susu loogu kadis la levempanga axap diga lok mo lugugu at ne Moroa min.
HEB 9:22 I ruturun aleng do levempanga axap diga lok mo lugugu min, diga lox amaxat di mi lada xerekngan Laulis Linga i tong i. La do lada noxo sen, Moroa noxo doxoma xepe laxakapmek at limixin.
HEB 9:23 Kuren la ga epovo do limixin dina lox adadat mo levempanga at loogu kadis mi lada at levempanga digaplavang min. Ketla mo levempanga at loogu kadis ni lampoovo mun ap mo levempanga no vana at laxalibet. Ketla mo levempanga ruturun no vana at laxalibet gak pakes ti lada at ne Karisito. La mo lada ren i lolos aleng ti lada at lavat bulumaxao, la mo lada ren ik lox agagas li mo loxot tidik.
HEB 9:24 Karisito goxo lok lugugu ren to xeneng at loxot kaala limixin diga lox i. Mo loxot ni lampoovo mun ap mo loxot tuturun no vana at laxalibet. Ketla neni ga vubeles to vana at laxalibet kusu na tu ro at lemeren ne Moroa la na ngising i ri lok tooro dik.
HEB 9:25 Neni ga vubeles uto vana at laxalibet, kopmen tim taba amisik lorooro ren ngan lamaasa gomgo ga pubeles amisik mi lada uto xeneng at loxot i xaala aleng at levenmaares axap, ketla mo lada xopmen lada axa ren.
HEB 9:26 Do ne Karisito gita mumu mo loklok, neni gitaba suma amisik losongsongot, ga ruka i at lavakpaxaru kaxat at na lavatbung menemen. Ketla at na levenaleng kavaxap, ne Karisito ga vot gesara mun kusu na raba lorooro ren ngan laplavang ti lok kepe laxakapmek la ti lox arooro dik basinge lolos at laxakapmek.
HEB 9:27 Limixin axap dinaba met la melemu at na, Moroa naba lok li di at lavapaase.
HEB 9:28 La kerepmo ne Karisito ga met gesara mun ngan laplavang kusu na lox adadat buaang limixin basinge laxakapmek atdi. La neni nabamlong bok sev agepura, kopmen ti met nop bok ba loklok atdik. Ketla, neni naba lox arooro rino nedi dit kis tangais i.
HEB 10:1 Laulis Linga at leme Judaia ni lampoovo mun ti mo leveloklox anarong at ne Moroa mo naba vot. Laulis Linga ni xopmen mo leveloklox anarong. Kuren la mo leveloklok tiplavang diga lox amisix i at levenmaares axap, goxo epovo rinotno xusu na lox adadat nedi diga vot pasa ne Moroa kusu dina lotu saparav i.
HEB 10:2 Do gita epovo na lox adadat di, na loklok tiplavang to gita xap pam. Mila mo langas i epovo giba lox adadat tinotno limixin, la kerepmo di gitoxo epovo na suma lainmangan bok ba mumu laxakapmek atdi.
HEB 10:3 Ketla mo levelaplavang ga lox adoxoma mun limixin mi laxakapmek atdi la kerepmo digam suma lainmangan.
HEB 10:4 Mila ixo epovo do lada at laxanbulumaxao la laxanme na lox amaxat limixin basinge leveloklok kakapmek atdi.
HEB 10:5 Kuren la ap mo loxonaleng ne Karisito ga lok do na si ude at lavatbung menemen, neni ga lok ti ne Moroa xeretna, “Nenu u xovara solo ri levelaplavang la leventamtaba, ketla ugam doma gagas kusu una riki asi ia la anaba vee radi ngan limixin kusu anaba raba u minia ngan laplavang.
HEB 10:6 Nenu uxo ngising ti levempanga mi lavanuet kangkedek kusu limixin dina kotos asonao i ro vana at loxonin laplavang, kopla ri levelaplavang ti ves kepe laxakapmek.
HEB 10:7 Kuren la aga lok tu keretna, ‘Moroa rak. Nenia nga na. Levelinga mumu ia i nemen keneng at Laulis Linga. O Moroa, nia a vot pam kusu ana gugu mu asu mun lavavara ram.’”
HEB 10:8 Avot be ne Iesu ga lok keretna, “Nenu u xovara solo ri levelaplavang la leventamtaba, la levempanga mi lavanuet kangkedek kusu mana kotos asonao i ro vana at loxonin laplavang, kopla ri levelaplavang ti ves kepe laxakapmek. La u goxo lok momo mi na loklok.” Keke i do Laulis Linga at ne Moses ga tong i do limixin dina mu asu mo loklok.
HEB 10:9 La neni ga lok bok, “Nenia nga na. Nia a vot pam kusu ana gugu mu asu mun lavavara ram.” Kerepmo la ne Moroa ga lok kepe mo leveloklok tiplavang megano la ga lox ekun i mi mo laplavang i sev agepura, ne Karisito xa ga lox i mi lada ren.
HEB 10:10 Ne Karisito ga mu asu lavavara at ne Moroa, la neni ga raba lorooro ren ngan laplavang at legesa xonaleng mun kusu na lox adadat limixin basinge laxakapmek atdi.
HEB 10:11 At levenaleng axap lavamaasa diga tu ro xeneng at loogu kadis la digak lok lugugu at lotu. At levenaleng axap diga etaba mi leges asen panga laplavang mun. Mo levempanga goxopmen tinotno na epovo xusu ti lox adadat limixin basinge laxakapmek atdi.
HEB 10:12 Ketla Lamaasa Avolo ga etaba mi legesa laplavang mun ti laxakapmek, u ningina la amisik bok. La melemu neni ga xis to saparap lekngen tino at ne Moroa.
HEB 10:13 Ga ruka i ap mo laaleng neni ga ngangais ne Moroa na lok li limixin munepen min na ngan loxot burubut ti luxangkedek teren.
HEB 10:14 Karisito ga raba lorooro ren ngan laplavang. Kuren la ni ga lok langas kusu limixin dina dadat amisik la nanga ne Moroa ik lok kepe laxakapmek at limixin di nunu ren.
HEB 10:15 Loroonan Kaala bok i tong asuusu i na. I lok keretna,
HEB 10:16 “Melemu nia anaba lok lekabus maxat mi limixin tarak. Anaba buradong levelinga rak keneng at lebelen di la nia anaba lox adoxoma di mi levelinga rak.”
HEB 10:17 La i lok bok, “Nia a noxo domangke rinotno bok ba at laxakapmek atdi.”
HEB 10:18 La do ne Moroa ira doxoma xepe vam laxakapmek at limixin, kopmen dinak pakes bok ba ri lok laplavang kusu ti lok kepe laxakapmek.
HEB 10:19 Luvutnetak mi luvurinuk. I epovo do ata vot pasa ne Moroa ap mo loxot i xaala aleng, mila ne Iesu gara suang pam mo langas mi lada ren.
HEB 10:20 Mo langas neni langas maxat im taba lorooro, Iesu ga suang pam i ridik ap mo laaleng neni ga raba labantuxu ren kusu na uu at laxaba. Lavattamon silok to xeneng at loogu kadis ga ru katling labantuxu at ne Iesu la mo lavattamon ga rem lais tubu, i ngan ta do ga suang mo langas tidik.
HEB 10:21 La nedik ta ruuna Lamaasa Avolo, neni Lamgomgo ri limixin at ne Moroa.
HEB 10:22 Kuren la mina vot pasa ne Moroa do lebelen nimi iran manton pam la lununu atnimi irat matkun pam la lebelen nimi xopmen tusumsuma xapmek teren mila ne Moroa ga lox adadat pam nimi kerekngan di gos labantuxu atdik mi ladan i nunuan.
HEB 10:23 Minam tebeng lolos lununu atnimi ri mo leveloklox anarong mo naba vot mila ne Moroa naba lox asoorun levempapaase ali ren.
HEB 10:24 La mina doxoma ka teventaangas kusu mina lox axatu lebelen nimi ri elok tooro ela la lorooro atnimi na umsu mi labalamu la leveloklok i nunuan.
HEB 10:25 Nemen mita ke xepe mo leveloklok tit pot buru ri lotu, kerekngan leventaba atnimi dira ke xepe vam i. Ketla nemi xa mina epang aru xusu lununu atnimi naba lolos. La mina lox amisix i na, mila laaleng ete i auret na vot.
HEB 10:26 Do tara atnimi ga siam ka vam luruturun at Lagale Lavavang, ketla iramlong ti laxakapmek, i lok ngan ta do i raba rulu ne Moroa la kopmen tavanga laplavang bok ba kusu ba lox arooro i.
HEB 10:27 Ketla neni naba suma mun lanmarat silok at lebelemamao at ne Moroa at laaleng ete mila laxao bokbolot mo naba anan limixin di munepen mi ne Moroa.
HEB 10:28 Do tara ga los polo Laulis Linga at ne Moses, la do tegepu radi xopla tavantun tuvuttadi diga venemet mo laradi ga lok laxapmek, neni gaba met etaba mun.
HEB 10:29 Kerepmo la do tara na sok kepe lununu ren at ne Iesu, i lok ngan ta dola i vas axangka ne Nitna ne Moroa, la neni i lok lada at ne Iesu ngan ta lavanga gamasa. Mo lada at lekabus maxat ga sen kusu na lok kepe laxakapmek teren. La ira vaase vupu vam ti Loroonan Kaala, mo i lox asuusu letaba nabalamu at ne Moroa ridik. Do tara na lok na leveloklok kakapmek, neni naba lok ka loklox asongot silok.
HEB 10:30 Ataklen i do ne Moroa xa ga lok keretna, “Nenia xa anaba sepo laxakapmek at limixin.” La ga lok bok, “Moroa naba vaxaru limixin teren at lavapaase, mo do dina soogong basinge levelinga ren.”
HEB 10:31 Naba lok kapmek aleng do tara na ekip tangarang mi lebelemamao at ne Moroa, Luntoo Avolo.
HEB 10:32 Mina doma amlong ti mo levenaleng miga lok ka avot lununu. Ap mo levenaleng miga ekip tangarang mi levenmumuat la leveloklox asongot mumu lununu atnimi. Ketla miga tu atmatkun la mi goxo subu.
HEB 10:33 At lentaba levenaleng diga sok taba nimi mi laxalinga xapmek la diga lox asongot nimi ro melamgo at limixin axap. At leventaba levenaleng bok miga ru eburu mi nedi diga xip mo levesongsongot.
HEB 10:34 Miga balamu nedi digak lok at loogu xokoxo la miga lok momo mene nga do limixin diga sak paxat ka levempanga atnimi mila migaklen i do nemi xa minaba ruuna ka lapnovos i lox avukat aleng no vana at laxalibet, mo lapnovos naba nemen amisik.
HEB 10:35 Kuren la nemen mita soxope lununu atnimi. Do minam tebeng lolos teren, Moroa naba raba nimi mi leveloklox anarong i nunuan aleng.
HEB 10:36 Do mina suma levenmumuat at lorooro atnimi, mina tu atmatkun at lununu atnimi xusu minaba ruuna ka mo leveloklox anarong ne Moroa ga vaase ali min tidik, mo do mina mu asu lavavara ren.
HEB 10:37 Kopmen noxo lox abao la Lanarong nabamlong kerekngan ne Moroa ga tong i xeretna, “Mo laradi diga tong i do naba vot, neni naba vot tuturun, neni noxok lok sila.
HEB 10:38 Ket do nege laradi do luruptuvuk teren in manton tino, neni naba ruuna ka lorooro avolo, mo do neni nat pas eburu mi lununu. La do neni na raba rulu ia, labalak noxo lox avukat tin.”
HEB 10:39 Ketla nedik kopmen na lok ngan nedi di raba rulu ne Moroa la dira seeve. Ketla nedik ta lok ngan nedi di nunu at ne Moroa la dira ruuna ka vam lorooro avolo.
HEB 11:1 Lununu neni loklok tim doma ngangais ti leveloklox anarong ne Moroa naba raba limixin teren min. La lununu ik lox aklen dik ti mo levempanga nedik kopmen ta reven tu ren.
HEB 11:2 Kerepmo la ne Moroa ga emi asu minedi lavalabat atdik gano, mila diga ruuna lununu.
HEB 11:3 Nedik ta ruuna lununu, kuren la ataklen i do ne Moroa ga rudum li levempanga axap mi levelinga ren, la ataklen i do levempanga nedik di ven i mi levengkatli atdik ga ravasu at levempanga nedik goxo ven i.
HEB 11:4 Abel ga ruuna lununu, kuren la neni ga raba ne Moroa mi laplavang ga lox avukat ti laramtaba at ne Kaen. Abel ga ruuna lununu, kuren la ne Moroa ga emi asu min la ga raba i mi laasen do laradi manmanton, ap mo laaleng ne Moroa ga siam ka leventamtaba ren. Lununu ren move i ngan lampoovo ridik kusu ata mumu asu i, keke i do neni ga met pam.
HEB 11:5 Enok ga ruuna lununu, kuren la neni goxo met, ketla ne Moroa ga lok ka i uto vana at laxalibet. Limixin diga puse rin la di goxo vuse ka i, mila ne Moroa ga lam ka vam i uto vana. Avot at na, Moroa ga emi asu min, mila loklok teren ga lox amomo i.
HEB 11:6 La mo do tara xopmen tununu ren, ixo epovo ni na lox amomo ne Moroa, mila do tara i vara na vot pasa ne Moroa, neni na nunu do ne Moroa mo i rooro la neni i epovo naba lox anarong nedi lebelen di i ngaongao xusu dinaklen ne Moroa.
HEB 11:7 Noa ga ruuna lununu, kuren la at laaleng ne Moroa ga tong i rin do laraan naba vot, ni ga ronga res la ga lok lavatmon silok kusu na lox arooro nedi loxoetemen. Neni ga ruuna lununu la kerepmo ga lox asuusu i do loklok at limixin ap mo levenaleng ga lok kapmek. La neni ga ravasu ngan laradi manmanton at lemeren ne Moroa mila neni ga ruuna lununu saparap ne Moroa.
HEB 11:8 Abaram ga ruuna lununu. Kuren la at lara laaleng ne Moroa ga tong i rin do na on basinge lemenemen teren kusu nat pas ti lara lemenemen to vaxalom. Moroa ga vaase ali rin do neni naba raba i min melemu ngan lemenemen tino rin. La ne Abaram ga ronga res teren la ga vas kaxat, neni goxoklen i do mo lemenemen gak lok ua.
HEB 11:9 Neni ga ruuna lununu la ga lox araut lemenemen tin ap mo loxot ne Moroa ga vaase ali min tin. Ketla ap mo lenep neni ga nemen ngan laradi xadiong, gak lok mun at loogu kadis. La melemu ne Aisak, nitna ne Abaram, la ne Jakop, tubuno ne Abaram dugak lok bok at laraogu kadis. Nedu bok duga ruuna mo lavapaase ali boro at ne Moroa ngan ne Abaram.
HEB 11:10 Neni ga ronga res mila neni gam doma ngangais ti mo lemenemen silok, bak lox amisik la ne Moroa ga lox agagas mo lemenemen silok ti limixin teren.
HEB 11:11 Abaram ga ruuna lununu, keke i do gara sioxo vam, la latkin bok teren ne Sera goxo epovo do na visik, ketla nedu duga visik lara lamdak. Kuren la ne Abaram ga ravasu ngan ne temen mo lamdak, mila ne Abaram ga nunu do ne Moroa naba lox asoorun lavapaase ali ren.
HEB 11:12 La ne Abaram, neni lasioxo rinotno nga, ketla ga buaang aleng livipisik li ren, ga umsu aleng ngan laxampenti mede vana la laxangkaneng to loxon, nedik taxo epovo ri exes di, na livipisik li ga ravasu at na legesa radi mun.
HEB 11:13 Nedi axap luvuttadi diga ruuna lununu at lorooro axap atdi se at loxonaleng diga met. Nedi goxo ruuna ka mo levempanga ne Moroa ga vaase ali min tidi. Ketla diga ven avaxalom ka mo levempanga la diga momo ka i, keke i do di goxovisi na ruuna ka i. La diga siam ka mun lorooro alua at na lavatbung menemen.
HEB 11:14 Limixin di paase xerepmo, i lox asuusu i do temenemen aulis gove di puse rin.
HEB 11:15 Do nedi gove gitam doma amlong ti mo lemenemen no nedi diga on basinge i, nedi ro gitamlong pam ti mo lemenemen atdi.
HEB 11:16 Ketla lodoxoma atdi move ga vara ri temenemen avukat tinotno, mo lemenemen ik lok to vana at laxalibet. Kuren la ne Moroa i lok momo xusu dina soxor i do ne Moroa atdi mila neni ga lox agagas lemenemen tidi.
HEB 11:17 Abaram ga ruuna lununu, kuren la ap mo laaleng ne Moroa ga lok tong pen i, neni ga ronga res la ga raba ne Aisak ngan laplavang. Abaram neni mo laradi ne Moroa ga vaase ali rin do livipisik li ren naba umsu aleng. Ketla melemu manga ni ga gagas kusu naplavang mi mo legesa nitna.
HEB 11:18 Ne Moroa gara tong pam i rin do, “Aisak neni laradi naba lox asilok livisik li ram.”
HEB 11:19 Abaram gaklen i do ne Moroa i epovo na lox arooro luvuttadi met. Ketla ne Moroa ga sep pepe i la ni goxo sev amet ne Aisak. I lok ngan ta do ne Moroa ga lox arooro ne Aisak basinge lanmet.
HEB 11:20 Aisak ga ruuna lununu, kuren la neni ga lox anarong ne Jakop mi ne Esao mi levelinga mumuat mumu mo levempanga naba ravasu at lorooro atdu la at livipisik li bok atdu melemu at levenaleng at lanmet teren.
HEB 11:21 Jakop ga ruuna lununu, kuren la neni ga lox anarong lumdak at ne Josep la ga lotu saparap ne Moroa, ap mo loxonaleng neni ga sox auru i mi lakdak teren, mila neni gara sioxo vam la ga auret levenaleng kusu neni na met.
HEB 11:22 Josep ga ruuna lununu, kuren la ga auret ti lanmet teren, neni ga vaase ali do at tara taaleng limixin me Israel dinaba vas kaxat basinge lemenemen Isip. Neni ga vaase ali bok at limixin teren kusu dinaba xip ka levesi ren do dina vas kaxat uto Kanan.
HEB 11:23 Temen ne Moses mi nenen duga ruuna lununu, kuren la duga lipe ne Moses at lavantun gaaling melemu at livipisik teren. Mila duga ven i do mo lamdak goxopmen lamdak gamasa, ketla lamdak ga lok petpes tino. La du goxo marat at lavapaase lolos at loorong, ga tong i do dina sev amet axap levengkadede remes at limixin me Israel do dina visik asu di.
HEB 11:24 Moses ga ruuna lununu, kuren la neni ga silok, la ni ga xopara i xusu limixin dina soxor i do lamdak at loolik at ne Parao.
HEB 11:25 Ketla neni ga vara i xusu na xip laxasongsongot eburu mi limixin at ne Moroa la neni ga xopara i xusu na lox amomo lorooro ren mi laxakapmek, mo naba xap asonao mun.
HEB 11:26 Moses ga doma i do ik mokso do neni na lok ka lainmangan eburu mi limixin teren at lugugu at Lanarong. Mo lainmangan ga lox avukat aleng ti lapnovos boro Isip, mila neni ga reven ti mo luunun move ne Moroa naba raba i min.
HEB 11:27 Neni ga ruuna lununu, kuren la neni ga vas kaxat basinge lemenemen Isip la goxo marat at lumukmusak at loorong me go. Ketla neni ga tu atmatkun at lununu ren, mila neni ga ven kibis ne Moroa, mo limixin di goxo epovo na ven i.
HEB 11:28 Moses ga ruuna lununu, kuren la neni ga tong i ri limixin me Israel kusu dina sep ka tevempatnat sipsip la dina saba li lada ap mo laxasipsip to at laramusmaragu at laraogu atdi. Na loklok ga lok kaxat mo leluxa diga soxor i do Lovovolo Pe. Diga lox i na xusu mo laangelo sepsep noxo sev amet lavaanat meren at limixin me Israel. Ketla Moroa ga riki i do na sev amet lavaanat meren at limixin me Isip.
HEB 11:29 Limixin me Israel diga ruuna lununu, kuren la diga vas korop Laras Memele, digat pas mun at laxangka mesemes. Ketla at loxonaleng limixin esep boro Isip diga lok tong pen i xusu dina vas polo, laras gak mit di la diga xong axap.
HEB 11:30 Limixin me Israel diga ruuna lununu, kuren la lara langas uat lolos mo ga tu xangkan lemenemen silok Jeriko ga rebubuxup si ukopok. Mo lavanga ga vot melemu at lavanuti aleng limixin me Israel digat pas kangkan mo lemenemen.
HEB 11:31 Raap, latkin ngarangat ga ruuna lununu, kuren la neni goxo uu eburu minedi limixin boro Jeriko diga ronga viribang. Mila neni ga lok tooro luradi esep at leme Israel mo dugakling lemenemen at laaleng ne Josua ga riki du xusu dunakling mo lemenemen Jeriko.
HEB 11:32 Aba tong ka bok ba lavanga salai? Nia xopmen ana epovo xusu ana vaase bok ba mila loxonaleng kopmen na epovo kusu aba tong asu axap lorooro atnedi loxongkulao nunu kerekngan ne Gidion, Barak, Samison, Jepita, Devit, Samuel, la leventaba vetpes bok eburu mi lavaeme vapaase ali.
HEB 11:33 Diga ruuna lununu, kuren la leventaba atdi diga sep kepe levenabung mixin, leventaba atdi diga lok tatao limixin atdi mi loklok manmanton, la kerepmo ne Moroa ga lok tooro di xerekngan neni ga vaase ali min tidi. La leventaba atdi, lavamolon diga lu arup midi uto at laramet laion la lubunglaion di goxo epovo na anan di, mila ne Moroa ga vamngus lubunglaion.
HEB 11:34 Leventaba atdi lavamolon diga lu arup midi uto xeneng at laxao ketla laxao goxo epovo na rin di. Leventaba atdi diga ves avolo levemparise sepsep at limixin esep. La leventaba atdi levengkot atdi ga molo ketla ne Moroa ga lox alolos di. La leventaba diga ravasu ngan luvuttadi lolos tino, kuren la diga xala xepe limixin esep boro at levengkot petpes.
HEB 11:35 Leventaba lavakin diga ruuna lununu kuren la leventaba atnedi digara met pam, ketla ne Moroa ga lox arooro amlong bok di. Leventaba atnedi luvuttadi nunu, diga lok ka losongsongot kapmek tinotno. Lavamolon diga lok mo leveloklok ti lok kepe lununu atdi, ketla diga tu atmatkun la diga siam ka mo laxanmumuat. Mila diga nunu do melemu dinaba lok ka lorooro avolo.
HEB 11:36 Lavamolon diga lok kalise xapmek leventaba atdi la digak pixis kapmek tino di, la diga koxo alis leventaba bok la diga lox abeles di at laraogu xokoxo.
HEB 11:37 Diga lu amet leventaba atdi mi laxanuat, la diga soo xorop avu leventaba atdi mi lempasoo, la diga sev amet leventaba atdi mi lemparise. Leventaba atdi luvuttadi nunu diga siga mun levenbantuxu sipsip la levenbantuxu me. Mila kopmen tevempanga singsiga avukat atdi la di goxo ruuna tevempanga at lorooro atdi. Diga xip laxasongsongot la lavamolon diga lok kapmek tinotno di.
HEB 11:38 Lavamolon diga doma i do mo limixin nunu diga lok kapmek aleng. Ketla at lemeren ne Moroa nedi limixin manmanton, la ixo epovo do dina nemen at na lavatbung menemen. Digat pas tangtagap to at lamatbin la to at levempatkaana la diga nemen to xeneng at laxantabuang la at laramamara ro xeneng at laxangka, mila goxopmen taramenemen atdi.
HEB 11:39 Diga ruuna lununu, kuren la ne Moroa ga emi asu midi. Ketla tara atdi goxo lok ka mo leveloklox anarong at lekabus maxat ap mo levenaleng diga rooro ren. Mo leveloklox anarong ne Moroa ga vaase ali min ti limixin teren.
HEB 11:40 Moroa ga lox agagas lekabus maxat kusu neni na lox adadat dik. La kerepmo bok neni ga lox adadat nedik eburu minedi na limixin digap kip laxasongsongot.
HEB 12:1 Buaang nedi lavalabat atdik no vana at laxalibet mo di reven dik ngan laneelen di reven lekampoovo. Kuren la mina ke xepe levempanga axap mo ik lox angtang lununu atnimi la mina ke xepe bok laxakapmek mo nemi mik sak kikixin teren. La minak sixit eburu mi lolos ap mo lekampoovo ne Moroa ga lox agagas i rinimi.
HEB 12:2 Lodoxoma atnimi na tu atkatla at ne Iesu, neni lavasuun la lurutu kaxat at lununu atdik. Neni ga siam ka laxasongsongot la lainmangan at laxaba mila ni ga doma mun mo lomomo neni naba ruuna ka i. La nanga neni it kis at lenep tino at loxonin orong at ne Moroa.
HEB 12:3 Mina doma mumu mo laxasongsongot limixin kakapmek diga lox i rin. At na loklok neni lampoovo rinimi, xusu nemi mi noxo molo la mina noxo doma abulubun.
HEB 12:4 At na levenaleng mira raba rulu vam laxakapmek la mira tu atmatkun, ketla limixin kakapmek kovisi dina sev amet teventaba atnimi.
HEB 12:5 Nemen gat mita domampe mo levelinga loklox alolos, i ngan laradi i anasa ne nitna min. Mo levelinga i lok keretna, “Nuruk, nemen gat uta doxoma abulubun do ne Moroa, Leeme Silok na lox aleeng u do u lok laxapmek. La nemen gat uta bulu ap mo loklok,
HEB 12:6 mila Leeme Silok ik lox aleeng nedi, neni i vavara aleng di. La do neni na lox asongot nimi, anaa i lox asuusu i do nemi mi lok ngan laxamdak tinotno ren.”
HEB 12:7 Mina tu atmatkun tip kip levesongsongot mi lomomo mila ne Moroa i ke xepe mo levenmumuat kusu na vot saparap nimi ri lox aleeng nimi. I lok ngan bok nade xopok at na lavatbung menemen, luvuttemen laxamdak di lox aleeng laxamdak atdi, do di lok tavanga i lok kapmek.
HEB 12:8 Limixin axap di lok leveloklox aleeng. Do ne Moroa ixo lox aleeng nimi, anaa i lox asuusu i do nemi xopmen laxamdak tuturun teren, ketla nemi mi lok ngan mun laxamdak mexalanga.
HEB 12:9 Lara lavanga bok, nedik axap di ruuna luvuttemen dik, mo diga lox aleeng dik la nedik ga lok ngangao atdi mumu mo loklok. Kuren la i lox avukat aleng do mina siam ka mo leveloklok at ne Moroa, ne Temen nimi. Neni ga rudum li dik la leventoonan atdik la kerepmo atanaba ruuna ka lorooro avolo.
HEB 12:10 Luvuttemen dik diga lox aleeng dik at leventaba levenmaares mun mumu lodoxoma atdi. Ketla ne Moroa i lox aleeng dik kusu ataba vee radi avukat la ataba lok ka mo loklok teren in manton tino.
HEB 12:11 Na leveloklok kopmen na lox amomo dik ketla i lox asongot dik. Melemu at na leveloklok, lorooro atnimi naba lox asuusu loklok manmanton la lenmila do mina siam ka mo loklox aleeng.
HEB 12:12 Kuren la mina raba axap levendoxoma atnimi xusu mina mumu lavavara at ne Moroa. La minaba lok ka levempanga neni ga vaase ali vam min tinimi, kerekngan laradi i lox alolos labantuxu ren kusu tik sixit at lekampoovo.
HEB 12:13 Mina lok tatao avukat lavatpas atnimi, xusu do teventaba atnimi mo lununu atdi xopmen na lolos, di noxo soxope axap lununu atdi at ne Karisito. Ketla dinaba ven mo leveloklox avukat atnimi, la dina mu asu i la kerepmo lununu atdi naba lolos.
HEB 12:14 Mina lolos kusu mina nemen at lumulum eburu mi limixin axap, la mina nemen manmanton, mila do tara noxo ruuna loklok in manton tino, neni noxo ven ne Moroa at lorooro melemu.
HEB 12:15 Mina lok tatao avukat nimi xusu tara atnimi noxo sok tixirixes kepe letaba nabalamu at ne Moroa la na seeve. La nemen nimi guta ke xepe teventaba atnimi dina lok lekarakat la dina lox asubu lununu at limixin, kerekngan lara laradi i sev amet limixin.
HEB 12:16 Mina lok tatao avukat nimi xusu tara atnimi noxo vubeles ti loklok i lok kapmek maxamang at lixitkis epot la kerepmo na lok kapmek lara kitkis epot atnimi. Kopla na lok ngan ne Esao, neni goxo lok ngangao at ne Moroa. Neni ga xip kepe laasen silok do lanarong, mila lavaanat meren digak lok ka loklox anarong at luvuttemen di. Ketla neni ga xip kepe mo loklox anarong kusu ni na lok ka levempanga anan mun ti labantuxu ren.
HEB 12:17 Nemi miklen i do melemu bok ba neni ga lok do na lok ka amlong mo loklox anarong, ketla ne temen ga sok tixirixes kepe i. Neni goxo epovo na lox ekun lodoxoma at ne temen, keke i do neni ga reng mu mo loklox anarong.
HEB 12:18 Do mina vot pasa ne Moroa, mi noxo ven mo levempanga limixin me Israel diga ekip tangarang min at lavatpas atdi boro Isip. Diga vot to at lakaana Sinai la ne Moroa ga sep pepe di do di noxo long tu ren. La diga ven mo lakaana, laxao silok ga anan teren, la lamain silok mi lusugao ga vung kimir i. Langsangan lamanman eburu mi leretepaavat la lavanga ga mam to ap mo lakaana.
HEB 12:19 La diga ronga lerengteng at luru la diga ronga laxaka at ne Moroa. Diga ronga i na, la diga marat aleng la diga sing i xusu noxo vaase bok ba tevelinga ridi.
HEB 12:20 Di goxo epovo na ronga ne Moroa mila diga marat aleng at levelinga ren, ni ga lok keretna, “Limixin axap gi noxo long tu at na lakaana, la do tavanga mi lavanuet kangkedek teren na los polo na levelinga rak, limixin dina lu amer i.”
HEB 12:21 Diga ven i mo lavanga la diga umsu mi lanmarat, kuren la ne Moses ga lok, “Nia a marat aleng, kuren la a dede.”
HEB 12:22 Ketla nemi mi goxo ekip tangarang mi tevempanga xeretna at lovotpot atnimi saparap ne Moroa. I lok ngan ta do mira vot pam to saparap lakaana Saion la lemenemen Jerusalem, neni lemenemen at ne Moroa, Luntoo Avolo. Mira vot pam ap mo lemenemen i umsu aleng mi lubung angelo, kopmen tara i epovo ri exes di, mo dik lok buru la dik pixan emi asu saparap ne Moroa.
HEB 12:23 La mira vot eburu vam mi limixin nunu nedi lavanarong at ne Moroa, mo ga malagan li vam levenasen atdi ro vana at laxalibet. Mira vot pasa bok pam ne Moroa, neni laradi rongtonga linga at limixin axap. La mira vot pam saparap labaroonan atnedi limixin mokmokso no digara met pam la ne Moroa ga lox adadat pam di. La nanga dik lok to vana at laxalibet.
HEB 12:24 Mira vot pasa vam ne Iesu, neni ga lok lumulum ti lekabus maxat kantubu at ne Moroa eburu mi limixin, la mira vot pam ap mo loxot ne Iesu ga semla li lada ren to melamgo at ne Moroa ngan luunun ti laxakapmek at limixin. Mo lada ren i lox avukat ti lada at ne Abel, mila lada at ne Abel ga lox asuusu lebelemamao at ne Moroa ketla lada at ne Iesu i lox asuusu lumulum.
HEB 12:25 Mina lok tatao avukat nimi xusu mi noxo ronga xepe ne Moroa, mo i paase rinimi. Moroa ga paase ri lavalabat atdik to Sinai, ketla buaang atnedi diga ronga xepe levelinga ren la diga ekip tangarang mi lebelemamao ren. La kerepmo bok, do nemi mina ronga xepe levelinga at ne Moroa no vana at laxalibet, ixo epovo do mina sepsu at lebelemamao ren. Mila levelinga ren tidik i mumuat aleng ti mo levelinga neni ga raba di min.
HEB 12:26 Ap mo levenaleng Moroa ga paase ri lavalabat atdik to Sinai, la lavatbung menemen axap gang nengne. Ketla melemu neni ga vaase do, “Abangma gesara bok na lavatbung menemen eburu mi laxalibet.”
HEB 12:27 Na levelinga do “gesara bok,” i lox asuusu i do ne Moroa naba sele utut kepe axap levempanga neni ga rudum li di at na lavatbung menemen la laxalibet bok, kusu mo levempanga neni i vara i do nak lok, naba nemen amisik.
HEB 12:28 Nedik ata lok ka lixitkis at Linintoo ren mo noxo xap. Kuren la ata tong avukat ti ne Moroa la ata lotu ruturun saparav i. La lorooro atdik na umsu mi langsangan loklok ngangao saparav i,
HEB 12:29 mila ne Moroa atdik neni laxao sesele utut.
HEB 13:1 Mina balamu ela nimi mila nemi limixin at ne Moroa.
HEB 13:2 Nemen mita ke xepe loklok ti lok maraose mi luvuttadi xadiong. Leventaba diga mu asu na loklok, ketla di goxoklen i do diga lok maraose mi lubung angelo at ne Moroa.
HEB 13:3 Mina lox asuusu labalamu atnimi rinedi limixin nunu di nemen at loogu xokoxo, i lok ngan ta do nemi bok mik lok eburu midi at loogu xokoxo. La mina lok tooro limixin nunu mo dip kip losongsongot mumu lununu atdi, mila nemi bok migap kip levenmumuat kerepmo.
HEB 13:4 Nemi axap mina mu asu avukat loklok keneng at leepot la mina ke loklok ti elongka mila nedi di mu asu loklok ti elongka, Moroa naba lok li di at lavapaase, eburu minedi bok limixin di los polo levelinga at ne Moroa mumu loklok keneng at leepot.
HEB 13:5 Mina ke xepe loklok ti vavara solo levempilas la mina lok momo mi mo levempanga mi ruuna i, mila ne Moroa ga lok keretna, “Nia noxo on basinge rinotno nimi la loklok tatao rak kopmen tinotno noxo xap.”
HEB 13:6 Kuren la i epovo do ata tong tuturun mo levelinga kerekngan Lovoang Kaala i tong i, “Leeme Silok neni Laradi Loklok Tooro rak, la nia xopmen a noxo marat at lempanga limixin kapmek diba lox i ria.”
HEB 13:7 Mina doma loklok at luvuttadi amgomgo atnimi gano, mo diga vaase nimi mi Lagale Lavavang at ne Moroa. Mina doma lununu diga ruuna i at lorooro atdi se diga met, la mina lok ka lununu xerepmo.
HEB 13:8 Diga nunu do ne Iesu Karisito ixok lox ekun levelinga ren. Levelinga ren ga soorun gano la i soorun lingina la naba soorun bok melemu.
HEB 13:9 Nemen gat mitang tonga nedi di lox ase nimi mi levenanasa vetpes, mo ba sar asoogong nimi basinge lununu atnimi at ne Iesu. I lox avukat do mina lok ka letaba nabalamu eburu mi loklok tooro at ne Moroa xusu mina lox alolos lebelen nimi. La mina ke xepe mo leveloklok at Laulis Linga mumu leveluxa salai ri anan la leveluxa salai kopmen ti anan. Na loklok noxo lok tooro lorooro atnedi di mumu asu i.
HEB 13:10 Ketla nedik ta ruuna Laradi Loklox Arooro. Ni ga lox epovo luunun ti laxakapmek atdik la kopmen toxot at na rinedi di mumu asu lekabus migomgo.
HEB 13:11 At leventaangas at lekabus migomgo lamaasa gomgo ga lok ka lada at levempanga mi lavanuet kangkedek la ga vubeles min uto xeneng at loxot ga xaala aleng. Mo lada ga lok ngan laplavang ti laxakapmek at limixin. Ketla diga lok ka mo levempanga mi lavanuet kangkedek la diga rin asonao i ro maxamang at lemenemen.
HEB 13:12 La kerepmo ne Iesu bok ga xip losongsongot to maxamang at lemenemen silok Jerusalem kusu na lox adadat limixin basinge laxakapmek mi lada xa ren.
HEB 13:13 Kuren la mina xis esogo mi ne Iesu, la minap kip lainmangan kerekngan ne Iesu gap kiv i ap mo laaleng neni ga merem at laxaba ro maxamang ap mo lemenemen.
HEB 13:14 Mila kopmen temenemen tino ridik nade xopok at lavatbung menemen. Ketla nedik ta ngangais ti mo lemenemen ne Moroa ga lox agagas li i ridik.
HEB 13:15 Iesu ga uu ngan laxaavuk tidik, kuren la ata emi asu amisik mi ne Moroa, i lok ngan laplavang atdik tin la i lok ngan bok livipisik atnedi di nunu at laasen teren.
HEB 13:16 La nemen mita domampe loklok tik lok lununuan la loklok tim taba panga nedi dik pakes, mila anaa leveloklok i lok ngan laramtaba atdik ti ne Moroa la neni i momo ren.
HEB 13:17 Mina ronga res at luvuttadi amgomgo at lotu la mina mu asu levelinga atdi mila nedi di lok tatao nimi la ne Moroa nabakling lugugu atdi, mo do diga lok tatao avukat nimi. Mina ronga res atdi xusu diba lok momo mun at lugugu atdi. Do mina ronga xepe levelinga atdi, na loklok ting tonga xepe naba lok li lumumuat mavana atdi la naba lok kapmek lununu atnimi.
HEB 13:18 Mina ngising amisik ne Moroa do neni na lok tooro nama. Nema xopmen mana ruuna tusumsuma xapmek mila maklen i do lebelen nama ip sepsen tino, la ma vara aleng i do mana ruuna luruptuvuk i nunuan axap.
HEB 13:19 A vara i xusu anamlong soso uto atnimi, kuren la at langsangan lavavara rak, do mina sing ne Moroa ri na lavanga.
HEB 13:20 Moroa at lumulum ga lox arooro amlong Leeme Silok atdik ne Iesu basinge lanmet. La at lada ren neni ga vaxaru kaxat lekabus maxat mo naba nemen amisik. Neni laradi loklok tatao atdik ngan laradi i lok tatao lubungsipsip teren.
HEB 13:21 A sing ne Moroa do na lox agagas li avukat nimi xusu minaba mu asu lavavara ren la neni na gugu at lebelen nimi xeneng at loklok tooro at ne Iesu Karisito. Ata lok mo levempanga neni naba momo ren la ata emi asu min la na leemi asu rin noxo xap. Tuturun.
HEB 13:22 Luvutnetak mi luvurinuk. Nia a sing nimi do mina siam ka levelinga rak keneng at na lovoang. Na levelinga kopmen na baalom solo, i xubulik mene nga.
HEB 13:23 A vara i xusu minaklen i do neton dik ne Timoti diga soxomus asu vam i boro xeneng at loogu xokoxo. Do neni na vot pasa soso ia, nema eburu manaba vot pasa nimi.
HEB 13:24 A lox aonon lavapaase momo rak ti luvuttadi amgomgo atnimi la ti limixin axap at ne Moroa. La nedi bok limixin nunu boro Itali di lox aonon lavapaase momo rinimi.
HEB 13:25 Letaba nabalamu at ne Moroa na nemen amisik eburu minemi axap. I ruturun.
JAM 1:1 Nenia ne Jems, lasaxaruki at ne Moroa la at Leeme Silok ne Iesu Karisito. Nia a malagan na levelinga ri lasangaun mi legepura larabibinat me Judaia di epeseves at na lavatbung menemen axap. Nia a malagan lavapaase momo rinemi.
JAM 1:2 Luvutnetak mi luvurinuk. Do levenasen panga mumuat na vot parap nimi, i lox avukat do mina momo mene,
JAM 1:3 atla miklen i do nom levenmumuat i tupot parap nimi kusu ti lox alolos lununu atnimi la melemu minaba tu tuxuruxun keneng at lununu atnimi.
JAM 1:4 Mina tu atmatkun amisik maxeneng at levenmumuat, la nemen mita subu kot. La kerepmo minaba vee ngan limixin mukun at lununu atnimi la kopmen tempanga xapmek nak lok at lorooro atnimi mo naba umsu aleng mi leveloklok nunuan.
JAM 1:5 Ketla do tara atnimi ik pakes ti lodoxoma avukat, ni na sing ne Moroa, atla ne Moroa naba raba aleng i min. Moroa im taba buaang lempanga ri limixin getgesara la neni xopmen noxo rebeng alis toxot teren mumu loklok atdik.
JAM 1:6 Ketla mina nunu lolos at lengkonaleng mi ngising parap ne Moroa, la nemen lodoxoma atnimi na sixit ekarakat. Laradi xopmen na nunu lolos, i ngan lovotas i repit to at laras la ik sixit la lamanman i mas ekapus i uto la uto at lengkot axap.
JAM 1:7 Laradi xerepmo noxo nua i do naba lok ka levenasen panga boro at Leeme Silok.
JAM 1:8 Neni xopmen na epovo ri lox ali lodoxoma at lorooro axap teren la ni xopmen na epovo ri lox aulis lununu ren parap ne Moroa.
JAM 1:9 Do laradi banbalo ik lok kantubu atnemi limixin nunu, neni na lok momo mun, keke i do kopmen tevempanga ren. Laaleng move ne Moroa naba xip aurur i.
JAM 1:10 Ketla do laradi nunu i ruuna buaang levempanga, neni naba lok momo mo do ne Moroa na lox asi i. Neni i lok ngan mun lempusuvus aaxa i nemen lixilik mun la ia met ta.
JAM 1:11 Laxangking i urut la iplivi aleng la i lox amolos axap nom lempusuvus aaxa la i subu uto xopok at laxangka. Lampeneves teren ira xap. At nom mun langas laradi i ruuna levempanga solo naba met basinge leven gugu axap teren ap mo levenaleng i lok lugugu ren.
JAM 1:12 I lox avukat aleng do laradi nunu na tu tuxuruxun maxopok at leveloklok tong pen. Mo do laradi ira sak tup pam mi leveloklok tong pen, i lox avukat mila ne Moroa naba raba i mi lavatbungorong, ni lorooro avolo. Ganoxa ne Moroa ga paase ali i do ni naba raba i ri mo limixin di vavara aleng i.
JAM 1:13 Do loklok tong pen i vot parap tara la i lok laxakapmek, ni noxo lok do ne Moroa i raba na loklok tong pen tin. Kopmen tara i epovo ri lok tong pen ne Moroa ti lok laxapmek, la neni xa noxo lok tong taradi.
JAM 1:14 Ketla laradi i suma loklok tong pen at loxonaleng lavavara xapmek axa ren i sar asoogong i.
JAM 1:15 La mo lavavara xapmek teren naba sisilok la na lox asuusu laxakapmek. Melemu at na, laxakapmek na sisilok la na lox asu lanmet.
JAM 1:16 Luvutnetak mi luvurinuk orong. Nemen tara na xarang nimi mumu i na.
JAM 1:17 Leventamtaba mo i lox avukat aleng, ni axap nom boro vana at laxalibet. I si boro vana at ne Temen dik, mo ga rudum li laxangking, lagaaling, la laxampenti. Kopmen teretepukus at loklok teren la kopmen toxot at lamain ik lok keneng teren.
JAM 1:18 Neni ga mumu asu lavavara ren la ga raba nedik mi lorooro maxat, mo ga laa boro at levelinga ruturun teren, kusu nedik taba lok ngan levempipisik avot, la kerepmo ga lox asilok dik to mavana at lempanga axap, ni ga rudum li i.
JAM 1:19 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina doxoma na lavanga. Nemi axap mina lok soso ri ronga res, ketla nemen mita vaase porang soso levelinga, la mita musak soso.
JAM 1:20 Mila lumukmusak at laradi kopmen na lox asuusu luruptuvuk avukat, kerekngan ne Moroa i vara i.
JAM 1:21 Kuren la, leveloklox axap i bilingot la laxakapmek i umsu aleng at na lavatbung menemen, ni nom mina lok pes kepe i. La mina lox asi nimi la mina xonom ka levelinga at ne Moroa, ni gatlo li i ro xeneng at lorooro atnimi. Ni mun nom levelinga i epovo na lox arooro nimi.
JAM 1:22 Nemen mita lok ngan luvuttadi rongtonga xepe mun. Di ronga levelinga at ne Moroa, la kopmen dina mumu asu i.
JAM 1:23 Do laradi i ronga mo levelinga, ketla kopmen na gu mu asu i, ni i ngan laradi i ven loroonan teren at liriong.
JAM 1:24 La i reven avukat lemeren la melemu i vas kaxat, la soso mun i domampe mo lemeren i lok kereva.
JAM 1:25 Ketla do tara i ven kibis mo Lenavolo ik mokso rinotno, mo levelinga naba lox asepmus i basinge loxokoxo at laxakapmek. Do neni nang tonga amisix i la noxo domampe i, ketla na gu mu asu i, Moroa naba lox anarong i at lempanga ni i lox i.
JAM 1:26 Lentaba dik lok keretna, “Nenia laradi nunu la loklok tarak i lox avukat at lemeren ne Moroa.” Ketla do ni xopmen na lok tatao avukat lavapaase ren, ni i xaxarang axa lebelen, la lununu ren i ngan lavanga gamasa.
JAM 1:27 Leveloklok mo i nemen, ne Moroa i vara i do limixin dina lox i. Do dina lox epovo i, i lox asuusu i do di nunu ruturun. Nom leveloklok i lox avukat aleng la i lok keretna. Limixin dina lok tatao avukat lubungkarun la lavakin, lavatlok atdi diga met pam. La dina lok tooro di at levenmumuat atdi. La lara lavanga bok, nedik ata lok tatao avukat lavatpas atnedik, la loklok at na lavatkangka noxo lox abilingot lorooro atnedik.
JAM 2:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi mi nunu parap Leeme Silok ne Iesu Karisito, mo i umsu mi lisisixam. Kuren la nemen mita lox asi laradi kopmen taasen silok teren la nemen mita lox aurut tara vetpes. Ketla mina ven limixin axap ngan legesara.
JAM 2:2 Mo dola laradi nopnovos i ruuna laarung molot at lekngen la i siga lempanga singsiga nunuan la ia vubeles at loogu lotu atnimi, i lox avukat mene. La do laradi kopmen tempanga ren i siga lempanga maut mun, la neni i beles bok at loogu lotu, loklok atnimi ridu na epovo mun.
JAM 2:3 Ixo lox avukat do nemi mi lox asuusu loklok ngangao aleng ti nom laradi i siga lempanga singsiga nunuan la mi tong i rin do ni na lok ka loxot kitkis avukat. Ketla ti laradi banbalo mi tong i rin, do ni na tu mun kopla na xis to vetpes kopla na xis kopok at laxangka parap lengkangkedek at limixin.
JAM 2:4 Mo do nemi mi lok na loklok, nemi mi lok laxakapmek, atla mi lox abulubun kepe limixin banbalo keneng at lotu atnimi. Na lodoxoma i lok kapmek aleng.
JAM 2:5 Luvutnetak mi luvurinuk orong. Nemi axap mina ronga ia. Luvuttadi mo di lok ngan luvuttadi gamasa at lemeren limixin at na lavatkangka, Moroa ga soxolik ka vam di kusu dina umsu mi lununu la dina nemen ngan lavaanat too at Linintoo ren. Neni ga paase ali i do nedi limixin di vavara aleng i, dinaba lok ka loxot at Linintoo ren.
JAM 2:6 Ketla nemi mi lox abulubun kepe limixin banbalo. Nemi miklen i do, limixin nopnovos di lox abulu nimi la di lok kaka lempilas atnimi. Nedi vam nom di lok li nimi at lavapaase.
JAM 2:7 La di paase kapmek ti laasen avukat at ne Iesu, mo ne Moroa ga lox anarong nimi min.
JAM 2:8 Nemi minaba lok levempanga ik mokso, mo do mina mu asu mo levelinga i silok aleng la ik lok keneng at Lovoang Kaala, mo i lok keretna, “Mina balamu limixin petpes ngan mi balamu nimi.”
JAM 2:9 Ketla do mi lox asi tara la mi lox aurut tara vetpes, nemi mi lok laxakapmek, la mira los polo vam Laulis Linga at ne Moroa. La kerepmo mi lok ngan limixin tongtonga viribang.
JAM 2:10 Do taradi i mumu asu avukat Laulis Linga at ne Moroa, ketla i ronga xepe loxot lixilik teren, i lok ngan neni ia los polo axap pam i.
JAM 2:11 I lok ngan i na. Moroa ga vaase levelinga keretna, “Nemen gat lelongka.” La ga vaase bok, “Nemen gat uta sev amet taradi.” Mo do mixo lok loklok ti elongka, ketla mi sev amet taradi, nemi mi los polo vam levelinga axap at ne Moroa la mi lok ngan limixin tongtonga viribang.
JAM 2:12 Lavapaase la loklok atnimi na lox avukat axap mila ne Moroa naba lok li nimi at lavapaase mo do loklok atnimi kopmen na epovo mi levelinga ren, mo ik lox asepmus nedik.
JAM 2:13 At lorooro atnimi do kopmen mina ruuna lebelen tuntun, Moroa naba vaxaru nimi at lavapaase la ni noxo lox asuusu lebelen tuntun teren tinimi. Loklok ti vaxaru tara at lavapaase ixo lox avukat solo, ketla loklok ti lox asuusu lebelen tuntun i lox avukat aleng.
JAM 2:14 Luvutnetak mi luvurinuk. Do taradi i tong i do i ruuna lununu, ketla kopmen teveloklok nunuan at lorooro ren, lununu ren i lok ngan lavanga gamasa la ixo epovo do lununu kerepmo na lox arooro i.
JAM 2:15 Dola luvutneton nimi xopla luvurinen nimi dik pakes ti levempanga singsiga, la kopmen dina lok ka epovo teveluxa anan.
JAM 2:16 La do tara atnimi na vot pasa di la na lok tidi keretna, “Moroa na lox anarong nimi, mina nemen avukat la mina anan avukat.” Ketla kopmen na lok tooro di mi lempanga singsiga la lempanga anan, mo levelinga ren kopmen na lok tooro di.
JAM 2:17 La at na langas bok, mo do lununu xusuk ik lok la kopmen teven gugu nunuan nak lok eburu min, mo lununu i ngan lavanga gamasa.
JAM 2:18 Taradi na lok keretna, “I lox avukat mun do lara i ruuna lununu la lara vetpes i lok leven gugu nunuan.” Ketla nia a tong i rin keretna, “Do tara xopmen na lok teven gugu nunuan, neni xopmen na ruuna lununu. Nia a lok leven gugu nunuan, mo i lox asuusu lununu rak.”
JAM 2:19 I lox avukat do una nunu do legesa Moroa xusuk mun. I ruturun, ketla lubunggas bok di nunu xuren la dik marat aleng.
JAM 2:20 Mo laradi, neni lavanga baulang. Lununu ren i ngan lavanga gamasa mo do i ruuna lununu xusuk la kopmen teven gugu nunuan i nemen at lorooro ren.
JAM 2:21 Nenia ana lox asuusu i do na levelinga rak i ruturun mi lorooro at ne Abaram. Lurubuno atdik ne Abaram ga ronga res at ne Moroa. Ni ga raba lamdak teren ne Aisak ngan laplavang. La kerepmo ne Moroa ga tong i do ne Abaram ni laradi manmanton.
JAM 2:22 I xasep do mo loklok at ne Abaram ga lox asuusu lununu ren la ga lox amuat lununu ren.
JAM 2:23 Loxot at Lovoang Kaala ga soorun keretna, “Abaram ga nunu at ne Moroa la Moroa ga siam ka ba i ngan laradi manmanton.” La ne Moroa ga so asen ba i do lentangas teren.
JAM 2:24 Kuren la nemi axap mina ven avukar i do ne Moroa na lox asepmus laradi mo do i ruuna leven gugu nunuan eburu mi lununu. Do i ruuna lununu xusuk mun, ixo epovo.
JAM 2:25 La at na langas mun ne Raap, latkin ngarangat, gan manton tino at lemeren ne Moroa. Neni ga lok tooro luradi likling boro Israel la ga riki du uto vetpes kusu limixin esep di noxo ranga alis du.
JAM 2:26 Kuren la mina xasep keretna, labantuxu kopmen toroonan teren, ni ira met pam. La kerepmo bok lununu kopmen teven gugu nunuan teren, ni ira met pam.
JAM 3:1 Luvutnetak mi luvurinuk. Kopmen na lox avukat do buaang atnimi na lok ka lugugu ngan luvuttadi loklox ase at levelinga at ne Moroa, mila ne Moroa naba ila mumu aleng lugugu at luvuttadi loklox ase. Mira xasep pam at na.
JAM 3:2 Nedik axap tak sak kikixin at leventaangas buaang. Ket do laradi kopmen nak lok laxakapmek at lavapaase ren, neni laradi manmanton tinotno la ni iklen bok ti lok tatao lorooro axap teren.
JAM 3:3 Nedik ta lok li loxonaen lixilik at lungusno at lavaros ti lox i xusu naba ronga res atdik, la nedik ta epovo na sixit min uto at lengkot ta vara i.
JAM 3:4 Kopla mina doxoma mumu lavatmon i silok aleng la lamanman lolos ik lox asen i at laras. Lisitia at lavatmon i lixilik mun, ket do laradi gomgo ren na vara i do na sen min ti toxot, ni naba vaxar akmokso lisitia la lavatmon ira sen ti mo lenep i vara i.
JAM 3:5 Na lisitia i lok ngan lagam at laradi. Ni loxot lixilik mun at labantuxu ren, ketla lagam i epovo do na tong asu levelinga loklox asilok. Nemi minam doma mumu i na. Laxao lixilik i epovo ri an kaka axap laxairing silok.
JAM 3:6 La lagam i lok ngan mo laxao. Ni i ngan lavanga xapmek ti lengkot axap at labantuxu, la ik lox axatu kaxat leveloklok kakapmek at labantuxu, la ik lox axatu kaxat bok leveloklok i bilingot at lorooro axap at laradi. La laxao xerepmo ip tavasu at lemenemen songsongot.
JAM 3:7 Limixin di epovo na lox amenemen levenasen panga rooro axap at na lavatbung menemen, ngan levempanga mi lavanuet kangkedek boro at laxairing, levempixa, lempat sii la lempanga di kaxao mi lebelen di, la levenmat at laras.
JAM 3:8 Ketla kopmen taradi i epovo ri lox amenemen lagam. Amisik lagam ik lox axatu kaxat laxakapmek. Neni i epovo na sev amet tara kerekngan mun luxuasep.
JAM 3:9 Mi leven gam atdik nedik di xip aurut laasen at ne Moroa, ne temen dik. La nedik di paase kapmek bok min ti limixin petpes no ne Moroa ga rudum li di kerekngan lampoovo ren.
JAM 3:10 Levelinga ri xip aurut laasen at ne Moroa la levelinga xapmek bok ip tavasu at legesa gam mene nga. Luvutnetak mi luvurinuk, na loklok kopmen nak mokso.
JAM 3:11 I lok ngan na lempapaase poovo. Ladan mumudut eburu mi ladan i so mamao noxo sen su at legesa xatli dan.
JAM 3:12 Luvutnetak mi luvurinuk. Luuna pik ixo epovo ri visik levempeven olip. La luuna vaen ixo epovo ri visik levempeven pik. La ixo epovo bok do tara na lok ka ladan mumudut boro at ladan i so mamao.
JAM 3:13 Do tara xantubu atnemi i ruuna lodoxoma avukat mi lakleklen solo, neni na lox asuusu i mi lavatpas teren i lox avukat axap la i umsu mi leveloklok nunuan. Neni i lox i na mi langsangan loklok ngangao la lodoxoma avukat.
JAM 3:14 Ket dola tara i ruuna levereven peves ti lempanga at tara vetpes la loklox asilok, ixo epovo do neni na lox aurur i do neni laradi avukat. La ixo epovo na sev apkap do neni laradi rongtonga xepe at levelinga ruturun.
JAM 3:15 Lodoxoma kerepmo kopmen na laa boro vana at ne Moroa. Ni loklok at na lavatkangka mun at ne Satan.
JAM 3:16 Do limixin at lara lemenemen di ruuna levereven peves ti lempanga at tara vetpes la loklox asilok, lixitkis atnedi naba ekarakat la buaang leveloklok kakapmek nabap tavasu kantubu atdi.
JAM 3:17 Ketla nedi limixin di ruuna lodoxoma at ne Moroa, di ruuna leveloklok keretna. Lara avot, luruptuvuk atdi i dadat, limila i nemen kantubu atdi, loklok mulus bok mo, la ding tonga res at lentaba vetpes. Di umsu mi lebelen tuntun la dik lox amisik leveloklok nunuan. La di ke xepe loklok tik lox asi tara, la loklok kaxarang.
JAM 3:18 Nedi dik lok lumulum kantubu at limixin, mo lugugu atdi ba pisik asu lorooro nunuan kantubu at limixin axap.
JAM 4:1 Nom levenekarakat la levenedak kantubu atnimi i laa meva? Ni nom ik sixisu boro at lebelen nimi. Lavavara ri laxakapmek i nemen atnimi la na loklok ik paxaru kaxat levenesep keneng at lorooro atnimi.
JAM 4:2 Nemi mi vara levempanga, ketla kopmen mina epovo ri lok kaka i. Nemi mi sev amet limixin la mi ngaongao ri lempanga at lentaba vetpes, ketla kopmen mina epovo ri lok kaka nom levempanga mi vara rin. Mi vetep mi levelinga la mi vesep. La kopmen mina lok kaka tempanga avukat mila kopmen mina ngising ne Moroa rin.
JAM 4:3 Do nemi mi ngising ne Moroa ri levempanga mi vavara rin, kopmen minak lok kaka i, atla lodoxoma atnimi kopmen nak mokso. La mi vavara mun i xusu tik lox amomo labantuxu atnimi.
JAM 4:4 Loklok atnimi i lok ngan loklok at laradi ing longka tixin. Do laradi i vara mu loklok at na lavatkangka, neni i sok tixirixes kepe ne Moroa. Kerepmo la laradi i vara na etangas mi loklok at na lavatkangka, neni i munepen mi ne Moroa.
JAM 4:5 Nemen mita doma i do Lovoang Kaala i tong i do Loroonan Kaala, mo ik lok atdik, i sasat limixin ti levereven peves.
JAM 4:6 Ketla ne Moroa i raba dik mi letaba nabalamu i lolos aleng ti nom laxapmek, kerekngan Lovoang Kaala i tong i, “Moroa ixo ru ebelen minedi di lox aurut levenasen atdi. Ketla neni i lox asuusu letaba nabalamu ren tinedi di lox asi lorooro atnedi maxopok teren.”
JAM 4:7 Kuren la nemi mina lox asi lorooro atnimi la mina nemen maxopok at ne Moroa. Nemi mina sok tixirixes kepe levelinga at ne Satan la ni naba ke xepe nimi la naba sixiro.
JAM 4:8 Nemi mina nemen auret ne Moroa la ni naba nemen tino eburu minimi. Nemi luvuttadi at laxakapmek, lorooro atnimi na maxat bilong, i ngan laradi i gos lukngen la ira maxat manga. Nemi mi ruuna legepu doxoma, mina lok pes nom levendoxoma xapmek basinge lorooro atnimi.
JAM 4:9 Mina bulu, la minang teng. Nemi ming longon, mina soxun loklok ting longon la minang teng. Nemi mi sosoro, mina soxun nom loklok ti sosoro la mina bulu.
JAM 4:10 Nemi mina lox asi xa nimi at lemeren ne Moroa. Do mina lox i xuren, Moroa naba xip aurut nemi.
JAM 4:11 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemen mita vaase asi tara kantubu atnimi mi tevelinga. Do taradi na vaase asi neton mi levelinga, kopla na ila mumu loklok teren, i lok ngan ta do i ronga xepe Laulis Linga at ne Moroa la i lox asi i. Do mina vaase asi levelinga at ne Moroa, kopmen mina ronga res teren, la mi lox aurut nimi mavana ren.
JAM 4:12 Moroa xusuk mun im taba levelinga ngan Laulis Linga kusu limixin dina mumu asu i. La ni xusuk mun i viila mumu loklok atdik. Ni xusuk mun i epovo ri lox arooro laradi kopla na riki i uto at lemenemen songsongot. Ketla kopmen nak mokso do mina viila mumu loklok at limixin di nemen saparap nimi.
JAM 4:13 Na mina ronga ia. Nemi lentaba luvuttadi mi paase xeretna, “Lingina kopla kantamak nedik tabat pas uto at lemenemen silok, la taba nemen go at legesa maares la taba lok leven gugu rip novos ka buaang levempilas.”
JAM 4:14 Ketla levelinga keretnom kopmen na mokso, mila nemi mixoklen i do lorooro atnimi naba lok kereva kantamak. Nemi mi lok ngan mene lamantakabu, ik lok lixilik mun la ira sonao gamasa manga.
JAM 4:15 Ketla nemi mina tong i keretna, “Mo do ne Moroa i vara i, nedik ata rooro, la ataba lok lempanga.”
JAM 4:16 Ketla nemi xa mi xip aurut levenasen atnimi la mi tong asu levelinga loklox asilok. Mo axap leveloklox asilok patlak kerepmo, ni i lok kapmek.
JAM 4:17 Kuren la do laradi iklen luruptuvuk nunuan, ketla neni kopmen na mu asu i, na laradi i lok laxakapmek.
JAM 5:1 Nemi limixin nopnovos mina ronga ia. Minang teng la mina bulu mila levenmumuat naba vot saparap nimi.
JAM 5:2 Lapnovos atnimi ira xap pam, la levesingsiga atnemi, laxampide ira ngas koxorop pam i.
JAM 5:3 Leven gol atnimi la levesiliva ira lok kapmek pam mi libilinga, la na libilinga naba lox asuusu laxakapmek atnimi at laaleng ete la neni naba rin labantuxu atnimi ngan laxao. Nemi migak lok li bubua laxampilas solo at na levenaleng kavaxap.
JAM 5:4 Nemi xovisi mina raba luunun at luvuttadi di kaxat panga ro xataamang. Mina lox empana levesingising atdi! Levenanteng atdi, ne Moroa ira ronga vam i. Neni Leeme Silok la Lanaraavuk.
JAM 5:5 Lorooro atnimi at na lavatkangka i umsu mi laxampanga avukat la nemi mik lok momo. Nemi mira anan avukat la mirang pong solo, ketla laaleng at ne Moroa rip sep kutkut limixin kakapmek mo naba vot.
JAM 5:6 Nemi mi lok li limixin avukat at lavapaase la mip sev amet nedi di goxo lok taxakapmek, la kopmen digoxo esep tangarang minimi.
JAM 5:7 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina ngangais mi lomomo se Leeme Silok nabamlong. Mina doma mumu laradi loklok tatao at laraamang. I tu tuxuruxun, la ia ngangais se laxangka na lox asuusu lempanga. Neni i nemen kangais bok ti larakabu mo na vot at leven gaaling teren.
JAM 5:8 Nemi bok mina tu tuxuruxun la mina ngangais mi lomomo, mila lovotpot at Leeme Silok i auret.
JAM 5:9 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemen nemi mita gagalinga mu luvutneton nimi, mila ne Moroa naba vaxaru nimi at lavapaase. Lovotpot at laradi rongtonga linga i auret.
JAM 5:10 Luvutnetak mi luvurinuk. Mina doma bilong ti lavaeme vapaase ali. Nedi diga vavang mi laasen at Leeme Silok la limixin diga lox asongot di, ketla diga tu tuxuruxun. La nedi di lok ngan lampoovo rinimi kusu mina tu tuxuruxun, mo do levenmumuat na vot saparap nimi.
JAM 5:11 Nedik di so asen nedi lavaeme vapaase ali do limixin nunuan mila diga tu atmatkun. Nemi miga ronga vam leretere at ne Jop. Neni ga tu tuxuruxun la ga sosolok laxanmumuat gat pot parav i, la melemu Leeme Silok ga lox anarong i. Leeme Silok i umsu mi labalamu la lebelen tuntun.
JAM 5:12 Luvutnetak mi luvurinuk. Lara lavanga i silok aleng, i lok keretna. Nemen mita vangpe mi laxalibet kopla laxangka kopla levempanga vetpes bok. Dola nemi mina tong i do, “tuturun,” kopla “kopmen,” Moroa naba lok momo. Do mina lok lavangpangpe xerepmo, Moroa naba raba luunun kapmek tinimi.
JAM 5:13 Kereva, tara go atnimi ip kip tevenmumuat? Neni nak lok lising. Tara bok go i lok momo? Neni nak pixan emi asu.
JAM 5:14 Tara bok go atnimi i meres? Neni na ro ka loxongkulao silok at lotu la dina lok levesingising tin la dina saba i mi loxodan momonok at la olip at laasen at Leeme Silok.
JAM 5:15 Mo do nedi di nunu ruturun do Leeme Silok naba lox aroo mo laradi, Leeme Silok naba lox aroo i. La do neni ga lok laxakapmek, Leeme Silok naba doxoma xepe laxakapmek teren.
JAM 5:16 Kuren la mina soxomus ela laxakapmek atnimi, la mina sing tinemi getgesara, kusu Leeme Silok naba lox aroo limixin basinge levenanmeres. Do laradi nunu loklok teren in manton, levesingising teren naba lolos aleng la naba epovo rinotno ri lok tooro limixin.
JAM 5:17 I lok ngan levesingising at ne Elaisa. Ni laradi ga lok ngan dik. Neni ga ngising lolos ne Moroa ri larakabu noxo vot la larakabu goxo vot ti laxangka at lavantun maares la lavanna gaaling.
JAM 5:18 La melemu ni ga lok bok lising la ne Moroa ga lox asi larakabu ri lavatkangka la leveluxa ro at lentaamang ga suu avukat.
JAM 5:19 Luvutnetak mi luvurinuk. Mo do tara atnimi i vas tabaara basinge langas tuturun, mina sar amlong ka i.
JAM 5:20 Nemi mina ven kisip na lavanga. Do taradi i lok tooro laradi xapmek, la laradi xapmek i on basinge langas at lanmet la iamlong parap ne Moroa, neni ira lox arooro vam mo laradi basinge lanmet lexen la ne Moroa naba doxoma xepe buaang laxaloklok kakapmek teren. I ruturun.
1PE 1:1 Nenia ne Pita lun pavang at ne Iesu Karisito. Nia a malagan na lovoang tinemi limixin soksoxolik at ne Moroa. Mi lok ngan limixin kadiong ti na lavatbung menemen la mik lox epeseves to at levennep taba ro Pontas, Galesia, Kapadosia, Asia, la Bitinia.
1PE 1:2 Ganoxa, Moroa ne Temen dik ga doxoma ali i do ni na soxolik ka nimi ngan limixin teren la na lox adadat nemi mi Loroonan Kaala ren, kusu minaba ronga res at ne Iesu Karisito, la neni naba lox adadat nemi mi lada ren. Letaba nabalamu ren la lenmila na umsu xeneng at lorooro atnemi.
1PE 1:3 Leemi asu ri ne Moroa neni ne Temen Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito, mumu mun lebelen tuntun silok teren tinedik. Neni ga lox arooro xaka amlong ne Iesu Karisito basinge lanmet kusu ti raba nedik mi lorooro maxat. La nai, ik suxa nedik mi lodoxoma voovo ri lorooro avolo.
1PE 1:4 La nedik ta epovo xusu tana ven tu at laaleng ua tanaba lok kaka levenapnovos at leveloklox anarong no ne Moroa i gagas li i ri limixin teren to vana at laxalibet, kusu mo leveloklox anarong noxo lok kapmek la na xap gamasa.
1PE 1:5 La ne Moroa i gagas li i rinemi limixin nunu la neni ik lok tatao nemi mi lolos teren kusu ti loklox arooro, mo ne Moroa naba lox asuvos i at laxavaxap at na lavatbung menemen.
1PE 1:6 La mik lok momo aleng at na lavanga, keke i do mi ekip tangarang lixilik bok be mi tavanga i lox abulu nemi mumu buaang leveloklok tong pen ik lox asongot nemi.
1PE 1:7 Ketla anaa levempanga it pot ti lox asuusu mun i do lununu atnemi i lolos. I ngan bok leven gol ni i epovo xusu dina lok kapmex i, din tin tong pen box i ro at laxao. La lununu atnemi, neni lavanga i silok aleng ti logol, neni dinaba lok tong pen i xusu ti long lenget ka i do i lolos kopla kopmen. Melemu minaba ruuna ka leemi asu, la lasinorong eburu mi loklok ngangao at laaleng ne Iesu Karisito naba ru asuvos.
1PE 1:8 Nemi xovisi mina ven tu ren, ketla mi vara aleng i. La monga mixo ven tu ren, ketla mi nunu ren. La mi umsu mi lomomo i silok aleng, la neni mo lomomo nenia axo epovo xusu ana mii poovo i mi tepanga, mila i silok aleng tinotno.
1PE 1:9 Lavasuun teren keretna, nemi min tuuna xaka loklox arooro xeneng at labaroonan atnemi, mumu mun lununu atnemi saparav i.
1PE 1:10 La luvuttadi vapaase ali diga terea mumu avukat tinotno levelinga mumu mun i na loklox arooro. Nedi diga vaase ali mi letaba nabalamu no ne Moroa im taba nemi min.
1PE 1:11 Diga puse i xusu dinaklen kaka rinotno loxonaleng at lovotpot at ne Karisito la naba vot kereva. La digam doma vupuse do Loroonan at ne Karisito no gak lok keneng atnedi, ga paase ali mi levesongsongot ne Karisito naba ekip tangarang min. Neni naba ru pavaa mo levesongsongot, la melemu ren neni naba lok kaka langsangan lisisixam.
1PE 1:12 Ne Moroa ga raba asu na levelinga rinedi na luvuttadi vapaase ali xusu nedi di noxo gugu xusuk tik lok tooro nedi xa, ketla ti lok tooro nemi, at loxonaleng diga vaase mumu mo levelinga. Anaa nemi mira ronga xaka vam i at luvuttadi xipkip linga di vaase asu Lagale Lavavang mi lolos at Loroonan Kaala boro vana at laxalibet. Neni na Lagale Lavavang lubung angelo bok di vara aleng i xusu dinaklen i.
1PE 1:13 Kuren la mina lox agagas levendoxoma atnemi ri lok mo levempanga ne Moroa i vara i. Mina lok tatao avukat luruptuvuk atnimi la mina lok li axap levendoxoma atnemi pana at lorooro avolo, no minaba lok ka i at laaleng ne Iesu Karisito na ru asuvos.
1PE 1:14 Minang tonga res at ne Moroa, la nemen gat mi gutam lomlong ti mo lavavara xapmek miga ruuna i gano at levenaleng migak lok at larangtangku.
1PE 1:15 La levempanga minak lox i, minak lox i eburu mi lorooro axap atnemi nan manton tino. Atla ne Moroa neni ga ro xaka nemi, neni in manton tino.
1PE 1:16 I ngan Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Mina lok ka loklok in manton tino mila nenia an manton tino.”
1PE 1:17 La minaklen i do ne Temen nemi no vana at laxalibet, no nemi mi ngising tin, neni i viila mumu luruptuvuk at limixin la i viila mumu loklok atdi mi legesampoovo mun. Kuren la mina raba axap lorooro atnemi at na lavatbung menemen eburu mi loklok ngangao saparav i.
1PE 1:18 La nemi miklen luunun, ne Moroa ga un kaka amlong nemi min basinge lorooro etaba ga ravasu at lavalabat atnemi. La mo luunun ixo epovo xusu tara na lok kapmex i, ngan lisiliva xopla logol.
1PE 1:19 Ketla ne Moroa ga un ka nemi mi lada, ni luunun silok at ne Karisito kopmen taxakapmek teren la kopmen bok tibira at Lanasip at ne Moroa.
1PE 1:20 Avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen, Moroa ga soxolik ka i xusu ti lok lugugu ren la neni ga ravasu at na levenaleng kavaxap kusu ti lok tooro nemi.
1PE 1:21 La at na mun langas neni ga lox i la nemi mira nunu at ne Moroa, no ga lox arooro amlong i at lanmet la ga raba box i mi laasen silok. Kuren la lununu atnemi la levendoxoma voovo atnemi i tu rinotno at ne Moroa.
1PE 1:22 La monga, mira ronga ka vam levelinga ruturun la kerepmo lorooro atnemi ira dadat pam la labalamu ruturun i ravasu at lorooro atnimi ti luvutneton nimi. Kuren la mina ebalamu ela mi lorooro axap atnemi.
1PE 1:23 Mila miga ruuna xaka livipisik amaxat la na lorooro maxat noxo xap ngan laradi at na lavatkangka, ketla naba nemen amisik. Na lorooro ga ravasu at levelinga at ne Moroa la na levelinga i rooro la naba nemen amisik.
1PE 1:24 I ngan Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Limixin axap di noxo nemen abao ngan levempivilis. La lampeneves atnedi na xap ngan levempusuvus aaxa. Levempivilis naba mang, la levempusuvus naba subu su.
1PE 1:25 Ketla levelinga at Leeme Silok, ne Moroa ik lox amisik la kopmen taxavaxap teren.” Na levelinga neni Lagale Lavavang nemi miga ronga xaka i.
1PE 2:1 Kuren la mina lok pes laxaloklok kakapmek basinge nemi. La nemen bok ba mita xaxarang, kopla mina lili aage levelinga, la mina reven peves, kopla mina lox asi tara mi levelinga.
1PE 2:2 Ketla minak lok ngan laxamdak mumulum, no di vavara inin amisik levendan tus at loroonan. Do mina inin amisix i, minaba mukun at lununu atnimi la minaba lok kaka lorooro avolo.
1PE 2:3 I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna, “Nemi xa miga long terex i do lebelen tuntun at Leeme Silok i lox avukat.”
1PE 2:4 Mina vot parap Leeme Silok, neni Luuat Too no limixin diga lu xepe min do goxo epovo ri lok tugugu. Ketla ne Moroa ga soxolik kaka i ngan luuat, luunun teren i silok aleng la i epovo ri lok tugugu.
1PE 2:5 Nemi bok mira lok ngan pam larauat too rip kip gu, la ne Moroa xa i xip loogu laplavang minemi, kusu nemi minaba gugu ngan lavamaasa at ne Moroa. La minam taba i mi leventamtaba at loroonan mo ne Moroa naba siam kaka i xeneng at ne Iesu Karisito.
1PE 2:6 I ngan Lovoang Kaala i tong asu levelinga at ne Moroa xeretna, “A soxolik kaka luuat i ruuna luunun i silok aleng la anaba lok li i ngan luuat ti lemesuluk at lemenemen Saion la do nege na nunu ren, neni kopmen tinotno noxo ruuna ka lainmangan.”
1PE 2:7 Mo luuat neni i silok at levendoxoma atnemi limixin mi nunu ren. Ketla tinedi dixo nunu ren, i lok ngan Lovoang Kaala i lok keretna, “Mo luuat luvuttadi xipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng.”
1PE 2:8 La loxot bok at Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Na Luuat Kis naba lok limixin kusu dina sak kikixin la naba lox asubu nedi.” Dik sak kikixin atla xopmen dina nunu at levelinga at ne Moroa. Anai i epovo mi lavavara at ne Moroa rinedi.
1PE 2:9 Ketla nemi lavaanat soxolik ka. Nemi lavamaasa at Loorong Silok, la nemi lubung mixin melemelengan la nemi limixin at ne Moroa akmokso. Neni ga soxolik ka nemi xusu minaba lox asuusu leven gugu nunuan teren. Neni ga ro xaka nemi boro xeneng at lamain bonot la uto xeneng at laxasep maraanu ren.
1PE 2:10 Ketla avot at na, nemi goxo ngan limixin at ne Moroa, ketla amonga nemi mi lok ngan limixin teren. I ngan bok gano nemi mi goxoklen lebelen tuntun at ne Moroa, ketla amonga, mira ruuna ka vam lebelen tuntun teren.
1PE 2:11 Larapen tangas orong tarak. A sing nemi mi lodoxoma axap tarak. Nemi mi lok ngan mun limixin kadiong de at na lavatbung menemen. Kuren la mina ru asepsu basinge leveloklok kakapmek at labantuxu, atla neni na leveloklok i vesep eburu mi labaroonan atnemi.
1PE 2:12 La minap tuvuk avukat at lemeren nedi lavamolon. Mo do dina sok taba parang nemi mi toloklok kakapmek, nedi dinaba ven kibis ba leveloklok nunuan atnemi la dinaba emi asu mi ne Moroa at laaleng potpot teren.
1PE 2:13 Minang tonga res atnedi axap luvuttadi amgomgo, limixin di lok katling di, mila Leeme Silok i vara i xuren. Minang tonga res at loorong at lenep kangka atnimi, neni lamgomgo at limixin axap.
1PE 2:14 La minang tonga res bok atnedi luvuttadi amgomgo at levennep silok, loorong ik sak tiki nedi xusu dina lox asongot nedi dik lok laxakapmek la dina emi asu minedi dik lok luvukat.
1PE 2:15 Mila ne Moroa i vara i do minak lok leven gugu nunuan kusu minaba sep pepe levelinga gamasa at luvuttadi rangtangku.
1PE 2:16 Minap tuvuk avukat ngan limixin sepsepmus at ne Moroa. La nemen gat mita se bopbop pe laxakapmek atnemi mi leveloklok sepse at lemeren mun at limixin. Ketla minap tuvuk ngan lavaanat saxaruki at ne Moroa.
1PE 2:17 Mina lok ngangao bok at limixin axap, la mina balamu limixin nunu. La mina lok ngangao at ne Moroa la at loorong bok.
1PE 2:18 Nemi lavasaxaruki. Minak lok mu asu levendoxoma at lubung amgomgo atnemi la mina lox asu rinotno loklok ngangao atnemi rinedi, kopmen do mina lok ngangao xusuk atnedi di lox asuusu lebelen tuntun tinemi, ketla tinedi bok do di tu mi loboat.
1PE 2:19 Moroa naba lox anarong nemi do dina lox asongot nemi mumu mun loklox avukat atnemi na mu asu lodoxoma ren.
1PE 2:20 Ketla mi noxo lok kaka loklox anarong do dina sep nemi xusu laxakapmek nemi miga lox i. Ketla do mina lok ka mun i at loxonaleng mina lok loklox avukat la dina lox asongot nemi xusu nen, Moroa naba lox anarong ba nemi do mina tu tuxuruxun at na levenaleng di lox asongot nimi.
1PE 2:21 La ne Moroa ga ro xaka nemi mumu i na langas at losongsongot, mila ne Karisito axa ga suma losongsongot tinemi la ga lok taba nemi mi na langas, kusu minaba mumu asu lenaim teren.
1PE 2:22 “Neni goxo lok bok tekakapmek, la teta goxo ronga asu bok tekaxarang ga ravasu at lungusno ren.”
1PE 2:23 At loxonaleng diga paase aksaksa rin, neni goxo vorang di mi teloklok bok kuren. La at laaleng neni ga lok kaka loklox asongot, neni goxo lok tepanga. Ketla neni ga lok li levendoxoma axap teren at ne Moroa neni Laradi Rongtonga Linga la na lugugu ren in manton tino.
1PE 2:24 Ne Karisito axa neni ga xip leveng kakapmek atnedik keneng at labantuxu ren uto at laxaba kusu nedik tanaba sepmus basinge loklok kakapmek atnedik la ata rooro tik lok leveloklok ik mokso. La nemi mi lox avukat pam mumu mun laranin kooxing teren.
1PE 2:25 Nemi miga lok ngan laxasipsip diga soronga. Ketla ananga, migaramlong pam kusu mina mumu asu Lamgomgo atnemi la neni Laradi Loklok Tatao bok at lorooro at loroonan atnemi.
1PE 3:1 At na mun langas bok la nemi lavakin minang tonga res at levendoxoma at lavatlok atnemi, kusu do tentaba atnedi do dixo nunu at levelinga at ne Moroa, loklok mun atnemi naba lok nedi la dina nunu. La ixo epovo bok do minaba vaase axa toxolinga ri lok kun levendoxoma atnedi.
1PE 3:2 Dinaba ba gili mun lorooro atnedi mumu mun loklox avukat la loklok ngangao atnemi rinedi.
1PE 3:3 Nemen gat migutak lok kaka leveloklok tooro me maxamang kusu ti lok nemi mina milik maraanu, ngan langas mik lox i at levengkabinim at lempatlak atnemi, kopla levenpun mi vonga i la levesingsiga ming siga i.
1PE 3:4 Ketla lorooro atnemi nak milik maraanu la mina umsu mi loklox atnaasan i lok nunuan aleng. Neni mo loklok i silok aleng ti ne Moroa.
1PE 3:5 Naba lok ngan lavakin manmanton megano digak lok li levendoxoma atnedi at ne Moroa la diga sisinang amaraanu nedi mila diga mumu asu levendoxoma at lavatlok atnedi.
1PE 3:6 Ne Sera gak lok kerepmo. Neni gang tonga res at ne Abaram, la neni ga toro rin do leeme silok teren. Nemi miba lok ngan laxaalik teren do minak lok luvukat la mi noxok marat at tepempanga.
1PE 3:7 Kuren pam la nemi bok lavatlok, mina ekilen ela mi levempakpakes at lavakin atnemi la minaklen avukat box i do nedi dixo ruuna tololos solo la mina lok tooro nedi. Mina raba nedi mi loklok ngangao mila nemi buru axap minaba ruuna xaka lorooro, ni laramtaba boro at ne Moroa. Mina mu asu i na levelinga xusu, kopmen tekarakat naba lok pe levesingising kantubu atnemi lara koenasun eburu mi ne Moroa.
1PE 3:8 Ti lox axap na levelinga xeretna, nemi axap mina ruuna legesa doxoma eburu mi legesa sumsuma xeretna. Mina doma mumu nedi di ruuna levenmumuat. La mina ebalamu ela ngan nemi loxoeton la mina lox asuusu lebelen tuntun tinedi la mina lox asi nemi.
1PE 3:9 Nemen gat miguta vorang laxapmek mi laxapmek kopla mina vorang lavapaase kapmek mi lavapaase kapmek bok. Ketla mina vorang i na leveloklok mi loklox anarong, atla loklox anarong neni lavanga ne Moroa ga xaape xusu neni naba raba nemi min at laaleng neni ga ro xaka nemi.
1PE 3:10 I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “Do nege i vara i xusu na ruuna lorooro nunuan, la i vara i xusu neni na ven levenaleng avukat, neni na ke xepe lavapaase kapmek, la na axav i at laxaxarang.
1PE 3:11 La neni na ke xepe laxakapmek la nak lok luvukat, la neni na lolos ti lok ka lenmila keneng axap at lorooro axap teren.
1PE 3:12 Leeme Silok i reven tatao limixin manmanton la ing tonga res at levesingising atnedi. Ketla ik sok tixirixes kepe nedi dik lok laxakapmek.”
1PE 3:13 Nege naba lox asongot parang nemi do levendoxoma atnemi naplivi rik lok luvukat?
1PE 3:14 Ketla do mina lok kaka loklox asongot mumu loklox avukat mi lox i, minaba ruuna xaka bok leveloklox anarong. Kuren la nemen gat miguta marat at teta, kopla mina bulu.
1PE 3:15 Ketla keneng at lorooro atnemi mina lok ngangao at ne Karisito, atla neni Leeme Silok. Mina gagas at levenaleng axap ti porang levesusue at limixin at levenaleng dina susue nemi mi levendoxoma lolos atnimi saparap ne Karisito.
1PE 3:16 Ketla mina vaase ridi mi lumulus la loklok ngangao, la lorooro atnimi nak lok nunuan. Do dina paase xapmek mumu lorooro avukat atnemi keneng at ne Karisito, dinaba mangan at levelinga kapmek nedi di paase i.
1PE 3:17 I lox avukat kusu mina xip kaka losongsongot at leveloklox avukat, do neni lavavara at ne Moroa xuren, la kopmen do at leveloklok kakapmek.
1PE 3:18 Karisito ga met gesara mene nga ri ru korop ti laxakapmek axap atnimi. Neni laradi manmanton tino ga met ti rukun levesongsongot ti limixin di lok laxakapmek, kusu ti lam kaka di uto saparap ne Moroa. Diga sev amet labantuxu ren, ketla Loroonan Kaala ga lox aroo xat amlong i.
1PE 3:19 La at lorooro xat at loroonan teren, neni ga vavang ti limixin, labaroonan atnedi gak lok at loxokoxo.
1PE 3:20 Nedi labaroonan at na limixin digang tonga xepe ne Moroa at levenaleng neni ga ngangais atnaasan nedi at levenaleng ne Noa ga gugu lavatmon teren. Keneng teren ga lavanuan mun nedi diga roo su basinge laraan,
1PE 3:21 la ga lok ngan neni lampoovo at lesep susu, ananga nemi bok mi roo su ren. Ni xopmen do rit gos kepe laxakapmek at labantuxu, ketla neni laxakaape mi lox i ri ne Moroa mi lodoxoma avukat. La neni na i lox arooro nemi mumu mun lorooro xat amlong at ne Iesu Karisito,
1PE 3:22 la neni gara urut pam uto vana at laxalibet, la amonga it kis saparap lekngen tino at ne Moroa. Neni Lamgomgo at lubung angelo axap eburu mi luvuttadi loklok tatao la limixin lolos boro vana at laxalibet.
1PE 4:1 Karisito ga suma losongsongot at labantuxu ren, kuren la nemi bok mina ru lolos ngan mo levendoxoma neni ga ruuna i. Mo do nege i ekip tangarang mi losongsongot at labantuxu ren mumu lununu ren saparap ne Karisito, i lox asuusu i do neni ixok lok bok ba xeneng at laxakapmek.
1PE 4:2 Kuren la mina ke axap lorooro atnemi at na lavatbung menemen kusu mina mu asu lodoxoma at ne Moroa, la kopmen lavavara kapmek mun at limixin at na lavatkangka.
1PE 4:3 Levenaleng mo gara xap pam migak lok laxaloklok kakapmek mo kerekngan luvuttadi at lamain di vavara nak lox i. I ngan loklok kakapmek at labantuxu, loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la levereven peves, liinin kadan lolos, lengkot mamangan, la laplavang ti laxampoovo vanga, ni laxapmek bok no i bilingot tinotno.
1PE 4:4 Limixin no dik lox amisik at na laxakapmek, di sangu rinotno at loxonaleng nemi mixo emu minedi rik lok mo leveloklok i lok kapmek. Kuren la di paase aksaksa mumu nemi.
1PE 4:5 Ketla nedi dinaba raba levelinga loklox axasep atnedi ri ne Moroa mumu laxakapmek diga lox i. Neni laradi i gagas kusu na viila limixin axap di rooro la nedi bok diga met pam.
1PE 4:6 Neni ba na lavasuun teren la ne Iesu ga vavang bok mi Lagale Lavavang ti limixin diga met pam, atla neni naba viila axap limixin mumu mo leveloklok diga lox i at lorooro atdi. Ketla Lagale Lavavang gat pas tinedi xusu labaroonan atnedi naba roo la dinaba epovo ri rooro avolo ngan ne Moroa.
1PE 4:7 Laxavaxap at levempanga axap, monga i auret. Kuren la levendoxoma atnemi na xasep nunuan la mina lok tatao avukat levempatpas atnemi, kusu miba epovo na lok levesingising.
1PE 4:8 Mavana at levempanga axap, mina ebalamu ela nemi mi lorooro axap atnemi atla labalamu at limixin naba rupe laxangkakapmek solo.
1PE 4:9 Mina lok maraose kaka leventaba vetpes uto xeneng at laraogu atnemi la nemen gat mita gagalinga.
1PE 4:10 Nemi getgesara mi ruuna lugugu at loklok tatao levenasen tamtaba at ne Moroa. Kuren la mina gugu avukat mi nom leventamtaba axap no ne Moroa ga raba nemi min, ti lok tooro leventaba vetpes.
1PE 4:11 I ngan nege do neni laradi vavang, neni na vavang akmokso mi levelinga at ne Moroa. La do nege i gugu taba, neni na gugu taba mi lolos ne Moroa im taba i min, kusu keneng mun at na leventamtaba axap, leemi asu nabat pas ti ne Moroa mumu mun ne Iesu Karisito. Leemi asu la lolos tin amisik la kopmen taxavaxap teren. Tuturun.
1PE 4:12 Larapen tangas orong tarak. Nemen gat miguta sangu at leveloklox asongot lolos ik lok tong pen nemi, la na ngan ta lavanga maxat petpes i vot parap nemi.
1PE 4:13 Ketla mina sosoro atla nemi mi ru buru mi ne Karisito at losongsongot teren, kusu minaba umsu mi lomomo at laaleng lisisilok teren na ru asuvos.
1PE 4:14 La do limixin di paase aksaksa rinimi mumu laasen at ne Karisito, luvukat nabat pas tinemi. Lavasuun at nai keretna, mo loroonan i lox asuusu lisisixam, ni Loroonan at ne Moroa la ik lok keneng atnemi.
1PE 4:15 La do teventaba atnemi na lok kaka loklox asongot, ixo lox avukat do dina lok ka i ngan luvuttadi sepsep tadi, kopla luvuttadi xipkip pilo xopla luvuttadi xapmek, kopla nemi mik lox angtang lorooro at leventaba vetpes.
1PE 4:16 Ketla do mina lok ka loklox asongot mumu mun i do nemi luvuttadi mumu asu at ne Karisito, nemen gat nemi guta mangan at loklok di lox i rinimi. Ketla mina tong avukat ti ne Moroa atla nemi mip kip laasen at ne Karisito.
1PE 4:17 Laaleng ira auret pam ti laaleng ete na ru kaxat, la ne Moroa naba viila mumu avot be loklok at limixin tinotno ren. Do na ru kaxat avot minedik, naba lok kapmek tinotno rinedi, dixo ronga res at Lagale Lavavang at ne Moroa.
1PE 4:18 I ngan Lovoang Kaala i vaase i xeretna, “I lolos aleng do luvuttadi manmanton dina roo su, ketla naba lok ba xereva rinedi luvuttadi xopmen dinaklen ne Moroa la dik lok laxakapmek?”
1PE 4:19 Kuren la nedi dik lok kaka losongsongot mila dik lok mu asu lavavara at ne Moroa, dina tu atmatkun at leveloklok nunuan, la lununu atnedi na tu tuxuruxun at ne Moroa, Laradi Runtudum Li, la neni kopmen na domampe leveng kakaape ren.
1PE 5:1 Nenia lamgomgo at lotu ngan lubung amgomgo dik lok kantubu atnimi. Nenia aga ven levesongsongot ne Karisito gap kiv i, la nenia anaba ruuna ka lisisixam eburu minemi mo naba ru asuvos. La a sing nemi lubung amgomgo xeretna,
1PE 5:2 mina lok tatao avukat laxasipsip ne Moroa gara raba vam nemi min. La minak lok tatao nedi mi lavavara axap atnimi, ngan ne Moroa i vara i xuren. Nemen gat miguta lok lugugu atnemi mi lodoxoma rip kip unun teren, ketla mina lox i mi lodoxoma rinotno ri gugu.
1PE 5:3 Nemen gat miguta ru polo nedi dik lok maxopok at loklok tatao atnemi, ketla minap tuvuk ase nedi.
1PE 5:4 La do Lamgomgo Rinotno at Lubungsipsip na vot, minaba ruuna xaka luunun, ni lempatbungorong i ruuna lisisixam, la mo lisisixam teren noxo repes.
1PE 5:5 La nemi bok luvuraau minang tonga ka levelinga at limixin mukun la mina mumu asu i. La nemi axap mina lok kaka langsangan loklok ngangao kusu na umsu kantubu atnemi. I ngan Lovoang Kaala i vaase xeretna, “Moroa naba vaase asi luvuttadi di simi aurut nedi, ketla i lox asu letaba nabalamu ren tinedi dik lox asi di.”
1PE 5:6 Kuren la mina lox asi nimi maxopok at lukngen lolos at ne Moroa, kusu neni naba xip aurut nemi at laaleng ni ga lok katling i.
1PE 5:7 Mina ke raba i mi levenanbulu atnemi, atla neni im doma loxokok tinemi.
1PE 5:8 Mina lok tatao avukat lavatpas atnimi la mina reven avukat, atla laradi munepen minemi neni ne Satan im booro saasaa ngan lavatlaion mukmusak, la i puse ri tuvuttadi xusu neni na lok kapmek di.
1PE 5:9 Ketla mina tu atmatkun at lununu atnemi la mina tu munepen min, atla mikleklen i do luvuttadi axap at na lavatbung menemen di nunu, dip kip na legesemet songsongot mun.
1PE 5:10 Noxo lox abao la levesongsongot atnimi naba xap, la ne Moroa i umsu mi letaba nabalamu la ni ga ro xaka nimi kusu mina ruuna ka lisisixam avolo ren keneng at ne Karisito. Neni naba lox axatu nimi, la neni naba lox alolos nimi la na lok li nemi ro at lixitkis avukat.
1PE 5:11 La ateren kusuk mun lolos amisik la kopmen taxavaxap teren. Tuturun.
1PE 5:12 Sailas ga lok tooro ia xusu ti malagan na lovoang mutmut tinemi, la neni netak at laasen at ne Karisito. A vara i xusu ana lox alolos nemi mi levelinga at na lovoang, anai neni letaba nabalamu rinotno at ne Moroa. Kuren la mina tu atmatkun keneng teren.
1PE 5:13 Luvutneton nemi at lotu keneng at lemenemen Babilon, nedi limixin soksoxolik ka, di lox aonon lavapaase momo atnedi rinemi, la ne nuruk bok ne Mak i lox aonon lavapaase momo rinemi.
1PE 5:14 Mina eseega rangarang nimi mi lenetnes ti lok katling lixitkis etangas atnimi. Lenmila nak lok eburu axap minemi limixin at ne Karisito. I ruturun.
2PE 1:1 Nenia ne Simon Pita, lasaxaruki la lun pavang at ne Iesu Karisito. Nia a malagan i na levelinga rinemi limixin miga ruuna xaka lununu xeneng at loklok manmanton at ne Moroa atnedik, neni ne Iesu Karisito, Laradi Loklox Arooro. La mo lununu atnimi i nunuan ngan lununu atnama.
2PE 1:2 La mumu mun lakleklen atnemi xeneng at ne Moroa la ne Iesu Leeme Silok atnedik, a sing do letaba nabalamu eburu mi lenmila na suu silok keneng at lorooro atnemi.
2PE 1:3 Lolos at ne Moroa gara raba vam nedik mi levempanga axap nedik dik pakes tin ti lok kaka lorooro avolo la ti ruuna ka luruptuvuk nunuan mumu lakleklen atnedik ti ne Iesu Karisito. Ni ga ro xaka nedik kusu atak lok eburu min keneng at lisisixam la luvukat teren.
2PE 1:4 Keneng at na lempanga, neni gara raba vam nedik mi leventamtaba i nunuan aleng. Neni ga xaape min tinedik, kusu na leventamtaba naba beng pe nemi basinge levendoxoma xapmek at na lavatkangka la lepneves kapmek, la kusu na leventamtaba naba lam kaka nemi la minaba ruuna xaka luruptuvuk nunuan la minan manton tino xerekngan neni.
2PE 1:5 Neni lavasuun ba ren la mina lolos tinotno xusu minak lox epasum luvukat ukeneng ti lununu atnemi. La minak lok epasum lakleklen ukeneng at luvukat atnemi.
2PE 1:6 La minak lox epasum lavatpas adoxoma at luruptuvuk atnemi ukeneng at lakleklen atnemi. La minak lox epasum lurutu lolos ukeneng at lavatpas adoxoma atnemi. La minak lok epasum loklok manmanton ukeneng at lurutu lolos atnemi.
2PE 1:7 La minak lox epasum luvukat ti luvutneton nemi ukeneng ti loklok manmanton. La minak lox epasum labalamu ukeneng at luvukat ti luvutneton nemi.
2PE 1:8 Do mina ruuna xaka i na levempanga la dina umsu xeneng at lorooro atnemi, dinaba lok nemi la mina lox asuusu leveloklok nunuan mumu lakleklen atnemi keneng at Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito.
2PE 1:9 Ketla nege do ixo ruuna i na leveloklok nunuan, neni i lok ngan laxatli main no ixo epovo xusu neni na reven la ira domampe nga i do Moroa gara gos adadat pam i basinge laxakapmek teren megano.
2PE 1:10 Kuren la luvutnetak mi luvurinuk, mina lolos kusu mina doma amuat lorotoro la losoksoxolik at ne Moroa rinemi. Do mina lox i na, kopmen tinotno mi noxo subu basinge lununu atnemi.
2PE 1:11 Do mina mu asu i na langas, lumusmaragu naba rem suang tinotno xusu mina vubeles ukeneng at Linintoo ik lox amisik. Neni Linintoo at Laradi Loklox Arooro atnedik, Leeme Silok ne Iesu Karisito.
2PE 1:12 Kuren la nenia anabak lox adoxoma amisik nemi ri na langas, keke i do miraklen pam i la mira tu atmatkun keneng at luruturun miga ruuna xaka i.
2PE 1:13 Nia a lok do, ik mokso mun tia xusu anak lox axatu levendoxoma atnemi mi na levempanga at na levenaleng nenia move a rooro.
2PE 1:14 Atla aklen i do, noxo lox abao la ana on basinge labantuxu at na lavatbung menemen, ngan levelinga at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito ga tong taba ia min.
2PE 1:15 Anaba lolos tinotno xusu ana vuse xaka tangas ti lok nemi xusu minabam doma aklen ti na levempanga at levenaleng melemu at lanmet tarak.
2PE 1:16 Nema ma goxo mumu asu mun leventetere gamasa boro at levendoxoma at limixin at levenaleng maga tong asu Lagale Lavavang tinimi mumu lolos la lovotpot at Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito. Ketla nema maga ven tinotno lisisilok teren mi levengkatli atnema.
2PE 1:17 At loxonaleng ne Moroa ne Temen ga raba i mi lasinorong la lisisixam, nema mo magak lok, la maga ronga laxaka tadi ga laa boro at lisisixam silok ga vaase xeretna, “Neni na ne Nuruk, a balamu i la a momo min!”
2PE 1:18 La nema xa maga ronga mo laxaka tadi ga ravasu boro vana at laxalibet at loxonaleng nema magak lok eburu min to vana at lakaana xaala.
2PE 1:19 La nema ma nunu rinotno at levelinga at lavaeme vapaase ali diga paase i. I lox avukat mina ronga ka avukat na levelinga, atla neni naba lok ngan lababao i soosoo at laxanimin la ira se at labarakoxot, la naba lok ngan lavatpentian i soosoo ro xeneng at lorooro atnemi.
2PE 1:20 La pana axap at levempanga axap, minakleklen box i do ixo epovo rinotno xusu tara naba lox asuusu lavasuun at levempapaase ali no xeneng at Lovoang Kaala mi lodoxoma axa ren atla,
2PE 1:21 kopmen tepempapaase ali ga ravasu mun at lodoxoma mene nga at taradi at na lavatkangka. Ketla lavaeme vapaase ali, diga vonon mumu mene nga Loroonan Kaala at levenaleng diga paase asu levelinga ga laala boro at ne Moroa.
2PE 2:1 Luvuttadi vapaase ali xaxarang diga ravasu gano xeneng at limixin me Israel. La lavaeme loklox ase xaxarang bok, dinaba ravasu xa maxeneng atnemi. La dinaba lox abeles nemnem levenanasa xaxarang kusu ti lox asubu lununu atnimi. Dinaba sok tixirixes Leeme Silok mo ga un kaka amlong nedi. Kuren la nedi xa dinaba ekip tangarang soso mi leeteke.
2PE 2:2 La buaang atnimi minaba mu asu leveloklox ase xaxarang atdi, la laxakapmek atnedi maxamang at lixitkis epot. Kuren la mumu mun mo leveloklok atnedi, limixin maxamang at lotu dinaba vaase kapmek ti langas at luruturun.
2PE 2:3 La loklok ti belegaao bok at na lavaeme loklox ase xaxarang naba silok la dinaba lok ka lempilas atnimi mi leventetere xaxarang diga doxoma xaka i. La buaang laxanaleng, Laradi Rongtonga Linga ira gagas pam kusu na lok li lumumuat atdi la naba sele utut kepe nedi.
2PE 2:4 Kerepmo ne Moroa goxo ke xepe lubungangelo diga lok laxakapmek, ketla neni ga lu arup midi uto at lemenemen songsongot. Dik lok keneng at loogu xokoxo at lamain, la dinaba nemen go se at laaleng ete.
2PE 2:5 La kerepmo bok ne Moroa goxo ke atnaasan bok lavatbung menemen gano. Neni ga lox asu laraan ti limixin di goxo mu asu lodoxoma ren. La neni ga lox aroo asu xusuk mun ne Noa, neni laradi ga vavang mumu loklok manmanton, la eburu bok mi lavanuti leventaba luvuttadi.
2PE 2:6 I lok ngan bok pam ne Moroa ga sele utut bok lumenemen silok to Sodom la Gomora mi laxao. La neni ga lox i na ngan ni lampoovo ri lavanga salai naba vot atnedi dixo mumu asu lodoxoma ren.
2PE 2:7 Neni ga lox aroo su ne Lot laradi manmanton. Neni laradi gak bulu aleng mumu lorooro bilinga at limixin to Sodom la Gomora di goxo mumu asu levelinga at ne Moroa.
2PE 2:8 Mo laradi avukat gak lok eburu minedi, at laxanaleng axap. La neni gang songot mi lanbulu at levenaleng neni ga reven i la gang tonga leveloklok kakapmek atnedi.
2PE 2:9 Kuren la Leeme Silok ne Moroa i epovo ri lox asepsu limixin avukat basinge levesongsongot. La i epovo bok kusu na lok li limixin tongtonga xepe ro xeneng at loxokoxo la na lox asongot nedi se at laaleng ete.
2PE 2:10 Naba lok tinotno xuren tinedi di mumu asu levendoxoma xapmek at labantuxu la ding tonga xepe levelinga at ne Moroa. La nedi na lavaeme loklox ase xaxarang, di abelemes tinotno la dik lox asilok di. Dixok lox asu loklok ngangao atnedi ri lagale limixin di nemen to vana at laxalibet, ketla di paase xapmek mumu di.
2PE 2:11 Ketla lubung angelo di ruuna lolos silok mavana atnedi na lavaeme loklox ase xaxarang, dixo babala raba na lavaeme loklox ase xaxarang at lemeren Leeme Silok.
2PE 2:12 Ketla anaa limixin kaxarang, di tu eburu xusu ti paase xapmek mumu limixin keneng at levempanga nedi dixokleklen i. La dip tuvuk baulang ngan levempanga aaxa mi lavanuet kangkedek atnedi. Lugugu mun atnedi keretna, diga visik mun di xusu dinabak lox alis kaka di la dinap sev amet nedi. La dinaba seeve ngan laxampanga aaxa mi lavanuet kangkedek atnedi.
2PE 2:13 La ne Moroa naba vorang nedi mi losongsongot mumu levesongsongot nedi diga raba limixin min. La dik lox amomo nedi xeretna, dik lok levempanga xakapmek at laxasep at laaleng kangking kusu tik lox epovo lavavara xapmek at labantuxu atnedi. La loklok atdi ik token kantubu atnemi la di mumu asu loklok kakapmek at levenaleng di anan eburu minemi.
2PE 2:14 Di vavara xusuk mene nga i xusu dinak lok mu lavakin dik lok lengkot kapmek. La lavavara atnedi rik lok leveloklok kakapmek, kopmen na vaxap. La di sasat kaka limixin, lununu atdi xopmen na lolos, kusu dina lok laxakapmek. La dik lok arala levempeve atnedi mi loklok ti belegaao. Kuren la nedi dik lok maxopok at lasaxaek ne Moroa naba raba di min!
2PE 2:15 Kerepmo diga on basinge langas mokmokso la dirat pas soogong gamasa nga. Dira mumu asu nga langas no ne Balam ne nitna ne Beo ga mumu i. Neni ga vavara solo i xusu neni nak lok laxakapmek la nabak lok kaka levempilas.
2PE 2:16 Ketla ne Moroa ga musax i mumu laxapmek teren. Kuren la lodongki goxo epovo ri paase, ketla ga ba gili laxaka ren ngan laradi la ga vaase rin kusu na xav i at loklok tangtangku.
2PE 2:17 Nedi na limixin di lok ngan larasa mes, la di lok ngan bok lengkon takabu, lamanman takabu it mas kepe i. Ne Moroa gara lok li agagas pam loxot tidi ro xeneng tinotno at lamain bonot.
2PE 2:18 Dim simi aurut nedi mi levendoxoma rangtangku la levelinga gamasa. La dik lok lengkot mamangan kusu dinang kan kaka nedi dik lok do dinak sixiro basinge limixin di mumu asu langas kapmek.
2PE 2:19 Di tong taba limixin do dinaba sepmus basinge Laulis Linga. Ketla nedi xa, di nemen at loxokoxo at laxakapmek mila limixin kerepmo di nemen ngan lavasaxaruki maxopok at laxapmek salai imgomgo ridi.
2PE 2:20 Amo dola limixin digara sixiro vam at laxakapmek at lavatbung menemen mumu lakleklen atnedi xeneng at Leeme Silok atnedik, la Laradi Loklox Arooro ne Iesu Karisito, la melemu, nedi diramlong mu manga loklok megano. Nedi na limixin dik lok keretna, dik lok tinotno xeneng at loxot kapmek aleng la i lok kapmek tinotno ri no lorooro xapmek avot nedi digak lok teren.
2PE 2:21 Gitaba lox avukat tinotno rinedi xusu di gitoxoklen langas at lorooro nunuan. La i lok kapmek tinotno mila di garaklen pam i la melemu diga repukus basinge manga mo levelinga melemelengan ne Moroa ga raba nedi min.
2PE 2:22 La lavanga nedi dik lox i, i lox asoorun leventetere avolo, i lok keretna, “Laman imlomlong kusu na anan laxan biromto ren.” La i lok bok keretna, “Lobo do ira susu avukat pam, irat pas bok la ira soe i ro xeneng at lapke.”
2PE 3:1 Larapen tangas orong tarak. Neni na lovoang sepsev agepura nenia a malagan i rinemi. La keneng atdu buru na luvoang, aga malagan levelinga xusu ti lox aus levendoxoma atnemi la ti lox adoxoma manga nemi mi levelinga i nunuan.
2PE 3:2 A vara i xusu anak lox adoxoma nimi mi levelinga megano at luvuttadi vapaase ali at ne Moroa la levelinga at Leeme Silok atnedik la Laradi Loklox Arooro. La ni na levelinga, luvuttadi vavang diga paase nemi min.
2PE 3:3 Avot be, minaklen avukar i do, at levenaleng kavaxap teventaba tuvuttadi rongtonga xepe dinaba rupot, la dinaba mumu asu mun levendoxoma xapmek atdi xa. La nedi na luvuttadi, dinaba paase aksaksa rinemi.
2PE 3:4 La dinaba susue sese xeretna, “Neni ga tong li i rinemi do neni nabamlong, do? Ua nga i no? Luvuttemen nema no digara met axap pam, ketla levempanga move ik lok at lengkot atdi, ga ru kaxat ka i at luruntudum li at lavatbung menemen!”
2PE 3:5 Nedi na dinaba doxoma abulubun i do ganoxa ne Moroa ga rudum li laxalibet mi lavatkangka. Moroa ga tong levelinga mun la laxalibet ga vot la laxangka ga ravasu mun at ladan.
2PE 3:6 La neni vam na ladan, neni ga vee danut la ga sele utut lavatbung menemen gano.
2PE 3:7 Ketla, laxalibet eburu mi lavatkangka move duk lok mumu asu levelinga at ne Moroa, la duk lox agagas kusu laxao naba sele utut nedu. La nedu dunabak lok se ap mo laaleng limixin ua dixo mumu asu ne Moroa dinaba ru at lavapaase la ne Moroa naba sele utut nedi.
2PE 3:8 Ketla larapen tangas orong tarak, nemen mi guta domampe lara lavanga keretna. Leeme Silok kopmen na ven leges aleng, la legesa abin sangaun kobot (1000) maares do nedu du ruuna levenampoovo vetpes. Kopmen, at levereven teren keretna, nedu na, du epovo mun.
2PE 3:9 Leeme Silok kopmen nak lok sila rik lok levempanga neni gara tong li vam i xuren, na ngan tepentaba go dim doma i xuren. Ketla neni ik lox atnaasan nemi, mila neni i xopara i xusu teta na seeve. Neni i vara i xusu limixin axap dina leeng basinge laxakapmek atnedi.
2PE 3:10 Ketla laaleng at Leeme Silok naba vot ngan laradi xipkip pilo. Ap mo laaleng, laxalibet naba sonao eburu mi leretepaavat lolos, la levempanga axap to vana at lamavangkap naba aan la na lok kapmek axap. La lavatkangka eburu mi levempanga dik lok keneng teren naba sonao axap at laxao.
2PE 3:11 Kuren la nemi minaba lok ngan limixin sala rinotno, do minaklen i do na lavatbung menemen naba rem utut axap kerepmo? Lorooro axa atnemi na ruturun la kopmen taxapmek noxok lok teren.
2PE 3:12 Ap mo levenaleng mina ngangais mi lomomo ti laaleng at ne Moroa, mina lox alolos mo laaleng kusu na vot soso mun. Ap mo laaleng laxalibet naba aan, la na rem utut, la levempanga axap naba releus at liplivi.
2PE 3:13 Ketla nedik ata ngangais mi lomomo ri lempanga ne Moroa ga tong li i rinedik. Neni laxalibet maxat la lavatkangka maxat, la lorooro nunuan la loklok manmanton nabak lok go.
2PE 3:14 Kuren la, larapen tangas orong tarak, at na levenaleng mi ngangais mi lomomo ri mo laaleng, a vara i do, mina tu atmatkun kusu noxopmen toxot kakapmek kopla toxot ik token nak lok at lorooro atnimi. La minak lok eburu mi ne Moroa keneng at lenmila ren.
2PE 3:15 Mina doxoma avukat do Leeme Silok atnedik i ngangais mi lumulus, kusu limixin dina roo su. I ngan pam neton orong atnedik ne Pol ga malagan tinemi mi lakleklen, ne Moroa ga raba i min.
2PE 3:16 Neni i paase amisik keneng at lempoang teren mumu na levempanga. Leventaba levempanga lolos mo ik lok keneng at lempoang teren la i lolos kusu ata xasep teren. La limixin dixo tu atmatkun at lununu atnedi, di ba gili xapmek lempasuun ap mo levelinga ren, la di ba gili xapmek bok levelinga xeneng at Lenavolo. Kuren la mumu mun mo langas dik lox i, dinaba seeve.
2PE 3:17 Larapen tangas orong tarak, miraklen pam i do lavaeme loklox ase xaxarang mo naba vot. Kuren la mina lok tatao avukat nimi, kusu mi noxo mu asu laxakapmek at limixin dixo mumu asu levelinga at ne Moroa la mina subu bilong basinge lengkot avukat nemi mi tu ren.
2PE 3:18 Ketla minak lox epasum i xusu mina suusu silok keneng at letaba nabalamu la lakleklen at Leeme Silok atnedik la Laradi Loklox Arooro ne Iesu Karisito. La leemi asu xusuk tin, ningina la amisik! I ruturun.
1JO 1:1 Nema lavaun pavang ma malagan li na levelinga mumu mo laradi ga rooro avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen. Nema maga ronga levelinga ren la maga ven i mi levengkatli atnema. Maga reven kisip lugugu ren la maga long tu ren. Neni Lenavolo im taba lorooro la ma vavang min tinimi.
1JO 1:2 Mo laradi im taba lorooro ga vor asuvos, nema maga reven i la ma tong asu i rinimi. La ma vavang bok min tinimi, neni Luntoo Avolo, la neni gat kis esogo eburu mi ne Temen dik la melemu ga vor asuvos tinama.
1JO 1:3 Lempanga axap mo laradi ga lox i, maga ven pam i, la maga ronga vam levelinga ren. Ma vavang bok min tinemi, kusu nemi minat kis esogo eburu minema kerekngan nema mat kis esogo mi ne Temen dik la mi ne Nitna bok ne Iesu Karisito.
1JO 1:4 Nema ma malagan na levelinga nunuan tinimi kusu lomomo atdik naba umsu aleng.
1JO 1:5 Na levelinga nema mara ronga vam i boro at ne Nitna la ma vavang min tinemi keretna, Moroa neni Laxasep la kopmen lamain nak lok teren.
1JO 1:6 La mo do tara atdik na lok do it kis esogo mi ne Moroa, ketla lamain i umsu keneng at lorooro ren, neni laradi xaxarang la lorooro ren kopmen nak mokso la kopmen na sixit emu mi levelinga ruturun.
1JO 1:7 Ketla mo do nedik ta nemen at laxasep, kerekngan ne Moroa i nemen at laxasep, nedik atat kis esogo eburu. La lada at ne Iesu, nitna ne Moroa i lox adadat nedik basinge levengkakapmek axap.
1JO 1:8 Dola tara na lok keretna, “Kopmen taxapmek tarak,” neni i xarang axa i, la levelinga ruturun kopmen nak lok teren.
1JO 1:9 Ketla mo do nedik ta soxomus asu laxakapmek atnedik ti ne Moroa, ni naba doxoma xepe i la ni naba lox adadat nedik basinge leveloklok kapmek axap atdik, mila neni Laradi Ruturun la Laradi Manmanton.
1JO 1:10 Dola tara na lok keretna, “Nenia a goxo lok taxapmek,” neni mo laradi i lox asuusu i do ne Moroa i ngan leeme xaxarang, mila ne Moroa ga tong i do limixin axap di lok laxakapmek. La do mo laradi i paase kerepmo, levelinga at ne Moroa kopmen na nemen keneng teren.
1JO 2:1 Luvutnuruk orong. Nia a malagan na levelinga rinemi kusu mi noxo lok taxapmek. Ketla do tara na lok laxakapmek, ne Iesu Karisito neni Laradi Manmanton naba lok tooro i. Iesu naba sing saparap ne Moroa ne Temen dik, kusu ne Moroa naba doxoma xepe mo laxakapmek ap mo laradi.
1JO 2:2 Iesu neni laxaavuk tidik la ni ga lok langas kusu ne Moroa na doxoma xepe laxakapmek atdik. La ni noxo doxoma xepe laxakapmek atnedik kusuk mun. Ketla neni naba doxoma xepe bok laxakapmek at limixin axap at na lavatbung menemen.
1JO 2:3 Dola nedik ta mu asu levelinga at ne Moroa, i ngan nedik taklen tinotno i do nedik limixin teren.
1JO 2:4 Mo do tara na lok dola neni at ne Moroa, ketla neni kopmen na mu asu levelinga ren, neni laradi xaxarang, la levelinga ruturun at ne Moroa xopmen nak lok keneng at lorooro ren.
1JO 2:5 Ketla mo do tara na mu asu levelinga at ne Moroa, i lox asuusu i do labalamu at ne Moroa ik lox ampana keneng at lorooro ren. Neni na langas nedik ataba ven asuusu ba i do nedik dit kis esogo mi ne Moroa.
1JO 2:6 Do taradi na doma i do lorooro ren ik lok keneng at ne Moroa, loklok teren na lok ngan tinotno ne Iesu Karisito.
1JO 2:7 Larapen tangas orong tarak. Na levelinga a malagan li vam i, kopmen leretere maxat. Levelinga ganoxa min, la miga ruuna ka i at lurutu kaxat at lununu atnimi saparap ne Iesu Karisito, la mo levelinga migara ronga vam i ni levelinga me migomgo.
1JO 2:8 Ketla nia ana malagan li leretere maxat, ne Iesu ga lox asuusu i at lorooro ren la ik lok bok keneng at lorooro atnimi. Do tara na mu asu na levelinga, i lox asuusu i do lamain ira xap la laxasep i vubeles pam at lorooro ren.
1JO 2:9 Do tara na tong i do neni i nemen at laxasep, ketla neni i belengatngas ti neton, ni move i nemen keneng at lamain.
1JO 2:10 Do tara na balamu neton, neni i nemen keneng at laxasep la kopmen taxapmek nabak lok teren kusu na lox asak kikixin i.
1JO 2:11 Ketla do tara na belengatngas ti neton, neni i nemen keneng at lamain. La lavatpas teren at na lorooro xopok ik lok bok at lamain kerekngan laradi luxatli ren i main, la it pas tangtagap gamasa mila laxakapmek ik lok pe luxatli ren.
1JO 2:12 Nenia a malagan na lovoang tinemi luvutnuruk orong. Lavasuun teren keretna, Moroa ira doxoma xepe vam laxakapmek atnimi maxeneng at laasen at ne Iesu Karisito.
1JO 2:13 Nenia a malagan na lovoang tinemi limixin mukun. Lavasuun teren keretna, nemi miklen ne Iesu Karisito mo gak lok ganoxa at lereot. Nenia a malagan na lovoang tinemi limixin maxat. Lavasuun teren keretna, nemi mira on basinge vam loklok kakapmek at ne Satan. Nia a malagan na lovoang tinemi luvutnuruk orong. Lavasuun teren keretna, miklen ne Moroa, ne Temen dik.
1JO 2:14 Nia a malagan na lovoang tinemi limixin mukun. Lavasuun teren keretna, nemi miklen ne Iesu Karisito mo gak lok ganoxa at lereot. Nia a malagan na lovoang tinemi limixin maxat. Lavasuun teren keretna, nemi mi tu tuxuruxun at lununu atnimi la levelinga at ne Moroa i lox asuusu lempanga nunuan at lorooro atnemi. La mira on basinge vam loklok kakapmek at ne Satan.
1JO 2:15 Nemen mita ngaongao mu loklok at na lavatkangka eburu mi lapnovos teren. Mo do tara na ngaongao mu i, naba lox asuusu i do labalamu at ne Moroa, ne Temen dik kopmen nak lok keneng teren.
1JO 2:16 Leveloklox axap at na lavatkangka ngan levempavara kapmek at labantuxu, levereven peves, la loklox asilok, nedi na leveloklok kopmen na laa boro at ne Temen dik. Mo leveloklok i suusu at loklok at lavatkangka.
1JO 2:17 La na lavatkangka eburu mi leveloklok kakapmek teren, naba xap. Ketla laradi do i mumu asu lavavara at ne Moroa, neni naba rooro avolo.
1JO 2:18 Luvutnuruk orong. Levenaleng kavaxap at na lavatbung menemen ira rupot pam. Gano nemi miga ronga levelinga do laradi munepen naba rupot, la buaang limixin munepen dira rupot pam. Kuren la nedik diraklen i do levenaleng kavaxap i rupot pam.
1JO 2:19 Gano diga nemen eburu minedik ngan limixin at ne Iesu Karisito. Ketla nedi goxopmen limixin teren, kuren la diga on basinge dik. Nedi do gita nunu at ne Iesu Karisito, nedi gitoxo on basinge dik. Ketla diga on basinge vam dik, kuren la dik ta xasep do nedi xopmen at ne Iesu Karisito.
1JO 2:20 Ketla ne Iesu Karisito, Laradi Melemelengan, ga raba vam nimi mi Loroonan Kaala at ne Moroa. Kuren la nemi axap miga ruuna ka vam levelinga ruturun teren.
1JO 2:21 Nia a malagan na lovoang tinimi kopmen do mixoklen levelinga ruturun teren. Ketla a malagan i na mila mikleklen levelinga ruturun la kopmen taxaxarang i nemen atnedi di ruuna levelinga ruturun at ne Moroa.
1JO 2:22 Nege neni laradi vapaase xaxarang? Ni laradi i paase keretna, “Iesu neni kopmen Lanarong at ne Moroa.” Ni na laradi ik sok tixirixes kepe ne Temen dik eburu mi ne Nitna, kuren la neni laradi munepen mi ne Moroa.
1JO 2:23 Do taradi i sok tixirixes kepe ne Nitna ne Moroa, i ngan do neni i sok tixirixes kepe bok ne Temen. Do taradi i nunu at ne Nitna ne Moroa, neni i nunu bok at ne Moroa, ne Temen nedik.
1JO 2:24 Minam tebeng lolos amisik mo levelinga miga ronga i, ap mo levenaleng miga ruuna ka lununu maxat. Do kuren, minabat kis esogo amisik mi ne Nitna, la ne Temen.
1JO 2:25 La neni naba lox epovo lavapaase ali ren, no ni ga xaape min tinedik keretna, neni naba raba nedik mi lorooro avolo.
1JO 2:26 Nia a malagan na levelinga rinemi ri lox axasep nimi mi loklok at limixin di lok tong i xusu dina sar asoogong nimi.
1JO 2:27 Ketla nemi miga ruuna ka vam Loroonan Kaala, ne Iesu Karisito ga raba nimi min, la mo Loroonan Kaala ik lok keneng atnemi. La ixo epovo do tara na anasa nimi, ketla Loroonan Kaala i lox axasep nimi mi lempanga axap. La mo Loroonan Kaala xopmen laxaxarang mun, ketla ni i ruturun. La nemi minat kis esogo mi ne Iesu kerekngan Loroonan Kaala ira lox ase vam nemi min.
1JO 2:28 Luvutnuruk orong. Minat kis esogo amisik mi ne Iesu kusu at lovotpot teren mi noxo marat la mi noxo mangan.
1JO 2:29 Nemi mi xasep do ne Iesu neni Laradi Manmanton, la kerepmo nemi mi xasep bok do laradi ik lok leveloklok nunuan, i lox asuusu i do neni i ruuna ka vam livipisik amaxat.
1JO 3:1 Labalamu at ne Temen dik i silok aleng, ni gara lox asuusu vam i ridik keretna. Neni ga soxot nedik do luvutnitna ne Moroa. La i ruturun tinotno, nedik luvutnitna ne Moroa. Limixin at na lavatkangka dixokleklen ne Moroa, kuren la nedi xopmen dinaklen bok dik.
1JO 3:2 Larapen tangas orong tarak. Monga nedik luvutnitna ne Moroa, ketla kovisi bok ata xasep do nedik taba unus tinotno xereva. Ketla nedik takleklen i do at laaleng ne Iesu na ru asuvos, nedik tanaba lok ngan i mila tana epen etang tinotno ba min.
1JO 3:3 Nedi axap di ngangais mi lomomo ti mo laaleng, amisik di lok kepe laxakapmek at lorooro atdi kusu dina dadat basinge laxakapmek la lorooro atnedi naba dadat axap kerekngan ne Iesu.
1JO 3:4 Do tara na lok laxakapmek, i los polo levelinga at ne Moroa, mila laxakapmek ni loklok ti los polo levelinga at ne Moroa.
1JO 3:5 La nemi mikleklen i do ne Iesu ga rupot kusu ti lox asepmus limixin basinge laxakapmek atdi. La kopmen taxapmek nak lok at ne Iesu.
1JO 3:6 La nedi dit kis esogo mi ne Iesu, di noxo lox amisik laxakapmek. Ketla do tara i lox amisik laxakapmek, i lox asuusu i do neni xovisi na ven kibis ne Iesu la kopmen naklen i.
1JO 3:7 Luvutnuruk orong. Mina lok tatao avukat nemi kusu tara noxo sar asoogong nimi. Do tara ik lox amisik lempanga in manton, neni laradi manmanton, kerekngan ne Karisito in manton tino.
1JO 3:8 Do tara ik lox amisik laxakapmek, neni at ne Satan, mila ne Satan ga lok laxakapmek, ga ruka i ganoxa at lereot. Lavasuun at lovotpot at ne Nitna ne Moroa do neni na sele utut kepe lugugu at ne Satan.
1JO 3:9 Do tara i ruuna livipisik amaxat at lorooro ren keneng at ne Moroa, ni noxok lox amisik laxakapmek, atla lorooro maxat at ne Moroa i nemen keneng teren. Do tara i ruuna ka vam livipisik amaxat at ne Moroa, neni ixo epovo ri lox amisik laxakapmek.
1JO 3:10 Anai i lox axasep dik do nege di luvutnitna ne Moroa, la nege bok di luvutnitna ne Satan. Lara do i lok tavanga kopmen nak mokso, kopla kopmen na balamu neton, neni xopmen ne nitna ne Moroa, ketla neni ne nitna ne Satan.
1JO 3:11 Mo levelinga miga ronga i, ga ruka i at lurutu kaxat at lununu maxat atnimi saparap ne Iesu Karisito, la mo levelinga i lok keretna. Nedik ata ebalamu ela.
1JO 3:12 Nemen dik ta lok ka loklok at ne Kaen. Neni laradi at ne Satan la neni ga sev amet neton, laasen teren ne Abel. Tila ba ne Kaen ga sev amet ne Abel? Lavasuun teren do ne Kaen ga ven kibis i do luruptuvuk teren ga lok kapmek la luruptuvuk at ne Abel ga lox avukat.
1JO 3:13 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemen mita sangu dola limixin at na lavatkangka dina belengatngas tinemi.
1JO 3:14 Nedik ataklen i do nedik gara on basinge vam lolos at lanmet, la nedik dira beles pam ti lorooro. Nedik takleklen i na mila nedik ta ebalamu ela. Do tara kopmen tabalamu ren, neni move i nemen maxopok at lolos at lanmet.
1JO 3:15 Do tara i belengatngas ti neton, neni i lok ngan laradi sepsev amet tadi, la atakleklen i do laradi sepsev amet tadi kopmen torooro avolo rin.
1JO 3:16 At na loklok at ne Iesu Karisito nedik ta xasep at lavasuun at labalamu. I lok keretna, Iesu Karisito ga met nop loklok atdik. Kuren la nedik bok ata raba lorooro atnedik ti lok tooro limixin at ne Moroa.
1JO 3:17 La kerepmo, do taradi apnovos i ven ti neton ik pakes aleng, ketla kopmen na raba i mi tempanga, kereva, i vara ne Moroa? Kopmen tinotno.
1JO 3:18 Luvutnuruk orong. Labalamu atnedik kopmen noxo lok ngan levelinga la lempapaase gamasa mene nga. Ketla ata ruuna ka labalamu ruturun, kusu leveloklok atdik naba lox asuusu i do labalamu ruturun mo ik lok keneng atdik.
1JO 3:19 Do nedik ta ruuna labalamu xerepmo, i lox asuusu i do nedik luvuttadi at ne Moroa, mo i ruturun. La kerepmo nedik ta noxo suma lanmarat ap mo laaleng dik taba ru ro melamgo at ne Moroa.
1JO 3:20 Do nedik ata suma xapmek ap mo laaleng mumu laxakapmek nedik ga lok pam i gano, ata xasep do nedik limixin at ne Moroa, la neni noxo lok li lumumuat atdik, mila ne Moroa noxo doma solo mo lusumsuma atdik la ikleklen lempanga axap la naba doxoma xepe laxakapmek atdik.
1JO 3:21 Larapen tangas orong tarak. Nedik ta noxo ruuna ka lumumuat mumu lusumsuma atdik, kuren la nedik ta noxo suma lanmarat to melamgo at ne Moroa,
1JO 3:22 la i epovo do ata sue ne Moroa ri lempanga ta vara rin. La neni naba raba dik min mila nedik ta mumu asu levelinga ren la tak lok lempanga ik lox amomo i.
1JO 3:23 La levelinga ren tidik i lok keretna, nedik tana nunu at laasen at ne Nitna, neni ne Iesu Karisito la atana ebalamu ela kerekngan ne Iesu ga tong i ridik.
1JO 3:24 Do tara i mumu asu levelinga at ne Moroa, neni it kis esogo mi ne Moroa la ne Moroa it kis esogo min. La nedik takleklen i do ne Moroa it kis esogo midik mila neni ga raba dik mi Loroonan Kaala ren.
1JO 4:1 Larapen tangas orong tarak. Nemen gat mita rebeng alis soso levenanasa atnedi di tong i do di ruuna Loroonan Kaala. Ketla mina viila mumu avot be levenanasa atdi do i sixit epovo mi levenanasa at ne Moroa. Mina lox i xuren atla buaang lavaeme vapaase xaxarang dit pas tangtagap at lengkot axap.
1JO 4:2 I epovo do mina ven kibis mo laradi i ruuna levenanasa at Loroonan Kaala at ne Moroa. Do neni i tong asu i do ne Iesu, neni Lanarong at ne Moroa la ga vee radi ngan nedik, la neni i ruuna Loroonan Kaala at ne Moroa.
1JO 4:3 Ketla do tara kopmen na tong i do ne Iesu ga rupot boro at ne Moroa, neni kopmen at ne Moroa. Limixin kerepmo nedi luvuttadi munepen mi ne Iesu. Nemi miga ronga i do dinaba rupot la monga dira nemen pam at na lavatbung menemen.
1JO 4:4 Luvutnuruk orong. Nemi limixin at ne Moroa. Mira ke xepe vam lavaeme vapaase xaxarang atla ne Moroa i nemen keneng atnemi la lolos teren i volo lolos at ne Satan, neni lamgomgo at limixin at na lavatbung menemen.
1JO 4:5 Nedi mede at na lavatbung menemen mun, kuren la di anasa mi levempanga at na lavatbung menemen, la limixin at na lavatbung menemen ding tonga res atdi.
1JO 4:6 Ketla nedik limixin at ne Moroa, la mo do laradi ikleklen ne Moroa, neni nabang tonga res atdik. La mo laradi do kopmen neni at ne Moroa, neni noxong tonga res atdik. La kerepmo i epovo ta ven kibis i do nege i ruuna Loroonan Tuturun, la nege i ruuna loroonan kaxarang.
1JO 4:7 Larapen tangas orong tarak. Ata ebalamu ela mila ne Moroa ni lavasuun at labalamu. Mo lara do i umsu mi labalamu, ni ne nitna ne Moroa la ikleklen ne Moroa.
1JO 4:8 Mo lara do kopmen tabalamu ren, neni kopmen naklen ne Moroa atla ne Moroa neni Laradi Balamu.
1JO 4:9 La ne Moroa ga lox asuusu labalamu ren tinedik keretna, neni ga riki legesamdak teren ude at na lavatbung menemen, kusu nedik taba ruuna ka lorooro avolo ma xeneng at lugugu ren.
1JO 4:10 Labalamu i lok keretna. Kopmen dola nedik diga vavara solo ne Moroa, ketla neni ga balamu dik la ga riki ne Nitna ngan laxaavuk ti ru korop ti laxakapmek atnedik.
1JO 4:11 Larapen tangas orong tarak. Do ne Moroa i balamu nedik kerepmo, nedik bok ata ebalamu ela.
1JO 4:12 Kopmen tara goxo ven tu at ne Moroa. Ketla do nedik ta ebalamu ela, i lox asuusu i do ne Moroa i nemen keneng atdik, la labalamu ren i lox ampana keneng at lorooro atdik.
1JO 4:13 Nedik di xasep dola nedik di rooro at ne Moroa la ne Moroa i rooro atdik, atla ni ga raba vam dik mi Loroonan Kaala ren.
1JO 4:14 La nema magara ven pam ne Nitna la ma tong asu i dola ne Temen dik ga riki ne Nitna ngan Laradi Loklox Arooro ri limixin at na lavatbung menemen.
1JO 4:15 Do tara i tong asu i do ne Iesu Nitna ne Moroa, ne Moroa i nemen keneng teren la neni i nemen keneng at ne Moroa.
1JO 4:16 La nedik axa takleklen i do ne Moroa i balamu dik la kerepmo ta xasep do ik lok tatao dik. Moroa neni Laradi Balamu la do tara i rooro keneng at labalamu, ni i nemen keneng at ne Moroa la ne Moroa i nemen keneng teren.
1JO 4:17 At na mun langas labalamu at ne Moroa ik lox ampana keneng at lorooro atdik kusu at laaleng ete ata noxo ruuna lanmarat, mila lorooro atnedik at na lavatbung menemen i lok ngan mun lorooro at ne Iesu.
1JO 4:18 Do tara i ruuna labalamu, ixo epovo do lanmarat na nemen keneng at lorooro ren. La mo labalamu ruturun teren naba lok kepe mo lanmarat i nemen at lorooro ren. Lanmarat ik lok at laradi i lok laxakapmek la naba xip lumumuat. Do tara i ruuna lanmarat, kovisi labalamu na epampana at lorooro ren.
1JO 4:19 Nedik ta umsu mi labalamu atla ne Moroa ga balamu avot dik.
1JO 4:20 Do tara i lok dola i vavara ne Moroa ketla i belengatngas ti neton, ni laradi xaxarang. Atla neni ixo epovo xusu ni na vavara ne Moroa no neni goxovisi na ven tu ren do neni noxo balamu avot be neton ua neni ira ven tu vam teren.
1JO 4:21 Mo lavapaase ne Karisito gara raba vam dik min i lok keretna. Do tara i vavara aleng ne Moroa, neni na balamu bok neton.
1JO 5:1 Do tara i nunu do ne Iesu neni Lanarong at ne Moroa, i lox asuusu i do i ruuna ka vam livipisik amaxat at lorooro ren keneng at ne Moroa. La do tara i balamu ne temen, i balamu bok laxamdak mi laxaalik teren.
1JO 5:2 Do tara i vavara aleng ne Moroa la i ronga res at levelinga ren, i lox asuusu i do neni i balamu limixin at ne Moroa.
1JO 5:3 Do nedik ta ronga res at levelinga ren, i lox asuusu i do dik ta vavara aleng ne Moroa. La noxo lolos tinedik kusu tana mumu asu levelinga ren.
1JO 5:4 Do tara i ruuna ka vam livipisik amaxat at lorooro ren keneng at ne Moroa, i lox asuusu i do neni ira on basinge vam leveloklok at na lavatbung menemen. Do tara i nunu at ne Iesu, na i lox asuusu i do neni ira on basinge vam loklok at na lavatbung menemen.
1JO 5:5 Nege i epovo kusu na los kimit loklok at na lavatbung menemen? Neni xusuk mun laradi i nunu dola ne Iesu neni Nitna ne Moroa.
1JO 5:6 Iesu Karisito ga si boro vana at laxalibet la lempanga loklok katling ga rupot ti lox asuusu i do neni ne Nitna ne Moroa. Ladan ga ru katling lesep susu at ne Iesu la lada ga ru katling lanmet teren. Ni goxo lok ka mun lesep susu, ketla neni ga met bok. La Loroonan Kaala i tong asu i do ne Iesu neni ne Nitna ne Moroa la i epovo do ata siam ka levelinga ren atla levelinga ren i ruturun.
1JO 5:7 Kerepmo na lavantun lempanga i lox asuusu i.
1JO 5:8 Ni Loroonan Kaala, ladan, la lada. La na lavantun axap di lox asuusu legesa vanga mun.
1JO 5:9 I epovo dik ta nunu at levelinga at taradi, ketla levelinga at ne Moroa i mumuat aleng ti mo levelinga, mila neni levelinga mumu ne Nitna.
1JO 5:10 Do tara i nunu at ne Nitna ne Moroa, neni i ruuna ka vam mo levelinga keneng at lorooro ren. Do tara kopmen na nunu at ne Moroa, i lok ne Moroa ngan laradi xaxarang, atla ni kopmen na nunu ap mo levelinga ne Moroa ga vaase i mumu ne Nitna.
1JO 5:11 Mo levelinga i lok keretna, Moroa ga raba vam dik mi lorooro avolo, la ne Nitna, ni Luntoo Avolo.
1JO 5:12 Dola tara i nunu at ne Iesu, i ruuna ka vam nom lorooro. Do tara kopmen na nunu at ne Iesu, ne Nitna ne Moroa, neni noxo ruuna ka nom lorooro.
1JO 5:13 Nia a malagan na lempanga rinemi mi nunu at laasen at ne Nitna ne Moroa kusu mina xasep do mira ruuna ka vam lorooro avolo.
1JO 5:14 Nedik taklen tuturun i do dik ta epovo na vot pasa ne Moroa, neni i ronga dik mo do dik ta sing ti lempanga i epovo at lavavara ren.
1JO 5:15 Nedik ta xasep pam do ne Moroa ing tonga levesingising atdik, kuren la nedik ta xasep bok do neni im taba dik mi mo lempanga ta ngising tin.
1JO 5:16 Do tara na ven neton na lok laxapmek, la mo laxapmek kopmen na lolos kusu tara naba seeve ren, neni na sing ti ne Moroa, la ne Moroa naba raba i mi lorooro avolo. Nia a paase mumu nom limixin di lok laxakapmek la di noxo seeve ren. Ketla lara laxakapmek mo, do limixin dina lox i, dinaba seeve mu i. Nia xopmen na paase mi nom.
1JO 5:17 Do tara na lok lempanga kopmen na mokso, ni i lok laxakapmek. La leveloklok kakapmek mo, do tara na lox i, neni noxo seeve ren.
1JO 5:18 Nedik takleklen i do tara i ruuna ka vam livipisik amaxat at lorooro ren keneng at ne Moroa, neni noxo nemen at laxakapmek. La ne Nitna ne Moroa i lok tatao i xusu laradi kapmek ne Satan noxo lok kapmex i.
1JO 5:19 Nedik takleklen i do nedik limixin at ne Moroa, la limixin at na lavatbung menemen kopmen dina nunu at ne Iesu Karisito, di nemen maxopok at lolos at laradi xapmek, ne Satan.
1JO 5:20 Nedik ta xasep bok pam keretna, ne Nitna ne Moroa ga rupot la ga raba vam dik mi laxasep, kusu nedik tabakleklen ne Moroa, neni Laradi Ruturun. Nedik dik lok at ne Moroa i ruturun la at ne Nitna, Iesu Karisito. La ne Moroa neni Luntoo Avolo.
1JO 5:21 Luvutnuruk orong, mina lok tatao nimi basinge lempoovo moroa.
2JO 1:1 Nenia lamgomgo at lotu. A malagan na levelinga ru, latkin soksoxolik at ne Moroa la ti laxaalik mi laxamdak taram. Nia a balamu ruturun nimi. Kopmen nenia xusuk mun, ketla nedi axap diklen levelinga ruturun at ne Moroa di balamu bok nimi,
2JO 1:2 mila levelinga ruturun at ne Moroa i nemen keneng at lorooro atdik la naba nemen amisik eburu midik.
2JO 1:3 Letaba nabalamu, lebelen tuntun, la lenmila rinedik boro at ne Temen dik, la ne Iesu Karisito, Nitna ne Moroa. La lorooro atdik naba lox asuusu levelinga ruturun la labalamu.
2JO 1:4 Nenia a lok momo aleng mila nia aga ronga i do lentaba at laxamdak mi laxaalik taram di mumu asu levelinga at ne Moroa, kerekngan ne Temen dik ga tong taba dik min.
2JO 1:5 La monga a sing u, latkin orong, do dik tana ebalamu ela. Na xopmen leretere maxat a malagan i ru. Na leretere dik taga ronga ka i ap mo laaleng nedik taga lok ka lorooro maxat at ne Iesu Karisito.
2JO 1:6 Lavasuun at na labalamu i lok keretna. At lorooro axap atdik ata ronga res at levelinga at ne Moroa. Mo leretere, nemi miga ronga i ap mo laaleng miga lok ka lorooro maxat i lok keretna. Lorooro atnimi na umsu mi labalamu.
2JO 1:7 Buaang nedi luvuttadi sosolo arup diga vas epeseves su uto at na lavatbung menemen. Mo limixin kopmen na tong asu i dola Iesu Karisito ga vot ngan laradi ruturun. Luvuttadi xerepmo nedi lavaanat sosolo arup, la di munepen mi ne Karisito.
2JO 1:8 Mina lolos kusu mina lok tatao avukat luruptuvuk atnimi, la kopmen mi noxo ke aie mo lununu atnimi, la miba ruuna xobot luunun.
2JO 1:9 Do tara ixo mumu asu levenanasa at ne Karisito, la i lox epasum i mi levenanasa vetpes, neni xopmen nat kis esogo mi ne Moroa. Ketla do tara i mumu asu levenanasa at ne Karisito, neni it kis esogo mi ne Temen dik la ne Nitna.
2JO 1:10 Do tara i vot pasa nimi la i vaase asu levenanasa kopmen at ne Karisito, keket mita mulus ka i. La keket mita lok maraose min la mina seega rangarang i.
2JO 1:11 Do tara i mulus ka i, naba lok ngan dola neni i tu eburu min keneng at lempanga xakapmek teren.
2JO 1:12 A ruuna buaang lempapaase xusu ana tong i rinimi. Ketla axo vara i xusu ana malagan i at lovoang mi lavanga mamalagan. Kusuk mun a doxoma i do anaba vot pasa nimi, la ana epaase eburu minimi kusu nedik tanaba lok momo aleng.
2JO 1:13 Laxamdak mi laxaalik at netam orong di lox aonon lomomo rinimi.
3JO 1:1 Nenia lamgomgo at lotu. A malagan na lovoang ti lentangas orong tarak, ne Gaius. Nenia a balamu ruturun u.
3JO 1:2 Lentangas tinotno rak. Nia a sing ne Moroa do una momo mi lorooro avukat u ruuna ka i at labantuxu ram kerekngan loroonan taram i ruuna lorooro avukat.
3JO 1:3 Nenia aga lok momo aleng at loxonaleng leventaba at luvutneton dik diga rupot la diga vaase asuusu lorooro ram, do u ruturun amisik, i ngan do lorooro ram ik sixit emu mi levelinga ruturun at ne Moroa.
3JO 1:4 Ise nenia a ronga i do luvutnuruk di mumu asu luruturun, nenia a lok momo aleng.
3JO 1:5 Lentangas orong tarak. At lugugu ram ti lok tooro luvutneton dik, uk lox ampana avukar i, keke i do nenu uxoklen di.
3JO 1:6 Diga vaase asuusu labalamu ram to melamgo at limixin at lotu nade. La naba lox avukat do una lok tooro nedi at lavatpas atdi, mila loklok kerepmo i epovo at lavavara at ne Moroa.
3JO 1:7 Diga on basinge lara menemen atdi ri vaase asu laasen at ne Karisito la di goxo lok kaka tevempanga anan kopla tevempilas boro at lavamolon.
3JO 1:8 Kuren la i epovo rinotno do nedik limixin nunu ata lok maraose mi nom luvuttadi kusu nedik axap ata gugu eburu ti tong asu levelinga ruturun.
3JO 1:9 Aga malagan pam lovoang tinemi limixin at lotu mumu i na lavanga. Diotrepes neni laradi i vavara aleng i do na lok ngan lamgomgo atnimi, ketla neni ixo mu asu levelinga atnama.
3JO 1:10 Kuren la do nenia ana vot saparap nimi, anaba tong asu axap lempanga neni ira lok pam i, mo i lok kapmek. Ik lok levempapaase ren mumu nama ua i lok kapmek aleng. Neni xopmen nak lok mene nga mo loklok, ketla neni ixok lok tooro bok luvuttadi vavang do dit pot to at lemenemen teren la neni ip sep pepe limixin at lotu mo di vavara nak lok tooro mo luvuttadi vavang. La ik lok kepe bok mo limixin basinge lixitkis keneng at lotu.
3JO 1:11 Lentangas tinotno rak. Nemen gat uguta mu asu loklok at luvuttadi xapmek. Ketla una mu asu leveloklox avukat. Do nege i lok leveloklox avukat, neni at ne Moroa. La do nege i lok laxakapmek, neni kovisi na ven kibis ne Moroa.
3JO 1:12 Limixin axap di paase levelinga avukat mumu ne Demitrius la lorooro ren ik sixit epovo mi levelinga ruturun. Nema bok ma paase levelinga avukat mumu i, la nemi miklen i do na levelinga atnama i ruturun.
3JO 1:13 A ruuna laxalinga solo xusu ana tong i ru, ketla a xopara i xusu ana malagan i mi lempanga mamalagan.
3JO 1:14 Am doma ali i do aba ven ba u melemu la ataba epentu la ata epaase.
3JO 1:15 Lenmila na nemen eburu minu. Nedi larapen tangas axap taram nade di lox aonon levelinga momo ru. Nenu xa una raba levelinga momo ri larapen tangas atnama medo.
JUD 1:1 Nenia ne Jut, lasaxaruki at ne Iesu Karisito, la neton ne Jems. Nia a malagan na lovoang tinemi limixin, mo ne Moroa gara ro xaka vam nimi do tin. Nemi rooro xeneng at labalamu at ne Moroa ne Temen dik, la mik lok keneng at loklok tatao at ne Iesu Karisito.
JUD 1:2 Lebelen tuntun, lenmila, la labalamu at ne Moroa na umsu xeneng at lorooro atnimi.
JUD 1:3 Larapen tangas orong tarak. Nia a vara aleng i xusu ana sok levelinga rinimi mumu mo langas ti lorooro avolo, ne Moroa im taba dik min. Ketla lara lavanga silok ira vot pam la a tong i rinimi do minam tebeng lolos levelinga at ne Moroa, mo ni ga raba avolo gesara mun i ri limixin teren.
JUD 1:4 Nia a tong i na rinimi mila lentaba limixin kopmen dina nunu at ne Moroa, dira vubeles nemnem pam keneng at lotu atnimi. Nedi di ba gili xapmek levelinga mumu letaba nabalamu at ne Moroa atdik, kusu dinaba mu arup levelinga atdi ri lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot. La di sok tixirixes ne Iesu Karisito, ni Leges Orong Silok kusuk mun atnedik axap la Leeme Silok atnedik. Ganoxa levelinga xeneng at Lovoang Kaala ga tong li i do nedi dinaba ruuna ka levesongsongot silok.
JUD 1:5 Nemi mira xasep pam at na, ketla a vara i do ana vaase adoxoma manga nimi xeretna. Moroa ga sar asu limixin teren basinge lenep silok Isip. Ketla melemu ni ga sev amet nedi di goxo nunu ren.
JUD 1:6 Mina doma avukat box i na. Gano lentaba at lubungangelo diga ke xepe lixitkis silok atdi la diga onon tino basinge lemenemen atdi ro vana at laxalibet. Kuren la ne Moroa ga lok li di ro at lamain bonot la ga xoxo di mi lemparoos sen, mo naba nemen amisik atdi. La dinaba nemen go se at laaleng silok ne Moroa naba ronga linga at limixin axap. Ap mo laaleng ne Moroa naba lok li lumumuat atdi.
JUD 1:7 La kerepmo bok limixin diga nemen to at lumenemen Sodom la Gomora la to bok at levenmenemen gak lox auret ti mo lumenemen. Diga lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot la lengkot mamangan kerepmo. Moroa ga sele utut kepe mo limixin la levenmenemen atdi mi laxao bokbolot. Anai neni lavapaase aronga ri limixin axap, do limixin kapmek dinaba vubeles at lemenemen songsongot ua laxao sesele utut naba nemen amisik.
JUD 1:8 La kerepmo bok mo luvuttadi loklox ase xaxarang dira vubeles pam at lotu atnimi. Dim tobo mun la levenapnobo atdi i sasat nedi ri laxakapmek la dik lok laxakapmek mi lenbantuxu atdi. Ding tonga xepe levelinga at ne Moroa, la di paase vupu ri lagale limixin silok no vana at laxalibet.
JUD 1:9 I ngan ganoxa laangelo gomgo ne Mikael ga etep mi levelinga eburu mi ne Satan. Nedu ga etep mi levelinga do nege naba lok ka labantuxu at ne Moses. Mikael goxo sok taba ne Satan mi levelinga xapmek. Ni ga lok mene xeretna, “Satan. Moroa axa i vaase sox u.”
JUD 1:10 Ketla nom limixin di paase xapmek mumu lempanga salai nedi xopmen dina xasep teren. Nedi di lok ngan mun lempanga mi lavanuet kangkedek atdi la di mumu asu mun lodoxoma atdi xa, la mo loklok naba lok kapmek axap lorooro atdi.
JUD 1:11 Naba lok kapmek aleng tidi. Nedi di mu asu loklok at ne Kaen. La di ke lodoxoma avukat tik lok ka lempilas kerekngan ne Balam. Nedi limixin tongtonga xepe xerekngan ne Kora la dinaba uu bok kuren.
JUD 1:12 Nedi dit kis eburu minimi mo do mi anan leveluxa at Leeme Silok. Ketla nedi di lok ngan lempanga ik token kantubu atnemi la kopmen dinak lok mamangan mumu laxakapmek atdi. Nedi dixo doma bok ba teta, ketla di doma xusuk mun di. Nedi di lok ngan lempotakabu, lamanman it mas aonon di, ketla kopmen tarakabu atdi. Nedi di lok ngan levenuna kopmen na pisik at laaleng pipisik teren la di xe su min la ira met tino.
JUD 1:13 Nedi di lok ngan lovopaxanao silok boro at laras. La loklok mamangan atdi ik lox asuvos ngan lovopaxanao i repoposok. Nedi di lok ngan laxampenti ik sixit ekarakat to vana at laxalibet. Moroa ga lox agagas lamain bonot aleng tidi, la dinaba nemen amisik go.
JUD 1:14 Enok ni laradi sepsev avanna melemu at ne Adam, la neni ga paase ali mumu nom luvuttadi kapmek. Ni ga lok keretna, “Mina reven avukat. Leeme Silok naba rupot eburu minedi buaang limixin melemelengan teren,
JUD 1:15 la ni naba lok li limixin axap at lavapaase la nedi di goxo nunu ren la nedi diga lok lempanga xapmek, la nedi diga tong asu levelinga xapmek mumu i, neni naba lok li lumumuat atdi.”
JUD 1:16 Nedi na limixin di paase xuxurung amisik, la dik sok taba xusuk mun limixin petpes mi laxakapmek atdi. Di mumu asu mun lavavara xapmek atdi xa, la di lox asilok levenasen atdi. La dik lox atdan limixin petpes kusu dinap kip paxat ka lempanga atnedi.
JUD 1:17 Larapen tangas orong tarak. Nemi mina doxoma lavapaase at luvuttadi vavang at Leeme Silok atdik ne Iesu Karisito.
JUD 1:18 Diga paase rinimi xeretna, “At levenaleng kavaxap at na lavatbung menemen, limixin mo dinaba rupot la dina paase sese xapmek leventaangas nunuan at limixin nunu. La dinaba mumu lavavara xapmek atdi mo xopmen na sixit emu mi lavavara at ne Moroa.”
JUD 1:19 Nedi dinaba lok kaxat ka levenekarakat kantubu at limixin at lotu. Dinaba mu asu xusuk loklok at limixin at na lavatkangka la Loroonan Kaala noxok lok keneng at lorooro atdi.
JUD 1:20 Ketla larapen tangas orong tarak, mina lox alolos amisik lorooro atnimi mi lununu i nunuan aleng. La mina ngising lolos amisik mi loklok tooro at Loroonan Kaala.
JUD 1:21 La minam tebeng alis amisik labalamu at ne Moroa kusu labalamu atnimi na umsu ap mo levenaleng mit kis tangais Leeme Silok atnedik ne Iesu Karisito, la ni naba raba nimi mi lorooro avolo mumu lebelen tuntun teren.
JUD 1:22 Nemi mina lox asuusu lebelen tuntun tinedi limixin, lununu atnedi xopmen na lolos la mina lok tooro di.
JUD 1:23 La mina sat kaka amlong limixin di subu vam at lununu atdi, la kerepmo minaba lox arooro di basinge laxao at lemenemen songsongot. La mina lox asuusu lebelen tuntun tinedi limixin petpes, la mina lok tatao bok nimi kusu mo laxakapmek atdi noxo lox asubu nimi. La mina ke xepe bok leveloklok i bira at limixin kakapmek di ruuna i.
JUD 1:24 Leemi asu ri ne Moroa i epovo ri xubak pe avukat nimi la nemi noxo subu ri laxakapmek. La neni i epovo ri lox axis nimi ro melamgo ren keneng at lisisixam silok la kopmen taxakapmek atnimi ketla minaba umsu mi lomomo i silok aleng.
JUD 1:25 Leemi asu ri ne Moroa, neni Laradi Loklox Arooro atdik. Neni legesa Moroa xusuk mun. La lolos axap la loklok ngangao gat pas tin ganoxa at lereot, it pas bok tin at na levenaleng lingina, la nabat pas bok tin ap mo levenaleng axap i tu melamgo. At laasen at ne Iesu Karisito, Leeme Silok atdik. I ruturun.
REV 1:1 Anaa lovoang, ni lisilimet boro at ne Iesu Karisito, ne Moroa ga raba i min, kusu na lox ase lavasaxaruki ren mi lempanga salai mo naba vot soso mun. La ne Iesu ga riki laangelo ren kusu na vaase axasev i ri ne Jon, lasaxaruki ren,
REV 1:2 la neni naba tong asu mo lempanga axap ni ga ven i. La anai, ni levelinga boro at ne Moroa, la mumu bok mo levelinga ruturun ne Iesu Karisito ga vaase i.
REV 1:3 Luvukat ti mo laradi do na us na levempapaase ali, la luvukat bok tinedi di ronga na levelinga, la di mu asu levelinga ik lok keneng at na lovoang. Mila levenaleng ira auret pam ti na lempanga naba vot.
REV 1:4 Nenia ne Jon, a malagan na levelinga tinemi lavanuti leventaogu lotu mik lok at lenep silok Asia. Letaba nabalamu la lenmila at ne Moroa nak lok eburu minimi. Neni ga nemen gano, i nemen lingina la naba vot bok melemu. La lavapaase momo bok tinemi boro at lavanuti leventoonan, mo di tu ro melamgo at loxonin orong at ne Moroa.
REV 1:5 La lavapaase momo bok boro at ne Iesu Karisito, neni laradi ruturun at lavapaase ruturun la neni lara avot mo ne Moroa ga lox axatu kaxat amlong i basinge lanmet. La ni Lamgomgo at lavaorong at na lavatbung menemen. Ne Iesu ga balamu nedik la ga lox asepmus dik basinge laxakapmek mi mo lada ren.
REV 1:6 La ga lok li nedik ngan lavamaasa at Linintoo ren, kusu dik tana lok lugugu at ne Moroa, ne Temen. Ata emi asu mi ne Iesu, lisisixam mi lolos axap teren. Neni naba nemen amisik. I ruturun.
REV 1:7 Mina reven avukat tin. Neni mo naba vot eburu mi loxontakabu, la larabung mixin axap eburu minedi diga vaxarem i at laxaba, dinaba ven lovotpot teren. La limixin axap at na lavatbung menemen dinabang teng mumu i. La nai naba ravasu ruturun kuren. I ruturun.
REV 1:8 Moroa, Leeme Silok ga lok keretna, “Nenia mun Lurutu Kaxat la Lumumupit at lempanga axap. Nia aga nemen gano, a nemen lingina, la anaba vot bok melemu. Nenia Lanaraavuk.”
REV 1:9 Nenia ne Jon, neton nemi limixin mi nunu at ne Iesu. La nenia na ap kip levesongsongot eburu minimi. Nedik eburu lavaanat at Linintoo ren. Ata tu tuxuruxun at lununu atdik, do nedik ata ekip tangarang mi levesongsongot. Nenia agak lok at losoxan to Patimos, nia aga nemen go ngan laradi xokoxo mila nia aga tong asu Lagale Lavavang at ne Moroa mi levelinga ruturun at ne Iesu.
REV 1:10 At lara laaleng, ni laaleng at Leeme Silok, Loroonan at ne Moroa ga suxuna ia, la aga silimet tang ka ne Iesu. La keneng at na lisilimet, aga ronga laxaka linga silok to melemu rak, gang teng ngan luru.
REV 1:11 La mo laxaka linga ga lok, “Una lok kaka lugun la una malagan asu na lempanga nenu unaba ven i. La una lox aonon i uto at lavanuti leventaogu lotu, tara uto Epesas, la tara uto Smena, la tara uto Pegamam, la tara uto Taiataira, la tara uto Sadis, la tara uto Piladelpia, la tara bok uto Lodisia.”
REV 1:12 Aga rem gili kusu ana ven i do nege mo laradi ga paase ria, la aga ven lavanuti levenbabao gol gak lok.
REV 1:13 La kantubu at nom levenbabao lara laradi ga tu go, neni ga lok ngan Laradi Mevana, ga sigaara mi lavanga singsiga baalom, la loxontamon tantanan ga is korop lobongobong teren min.
REV 1:14 La lavatlak teren eburu mi levengkabinim teren gan bun aleng tinotno, ga ngan lovopaxanao i sovosok. La luxatli ren ga babao ngan laxao bokbolot.
REV 1:15 La luxangkedek teren ga ngangao ngan loxonuat, no laxao i an amemeles i. La laxaka linga ren ga reng ngan lenaonkaka at lavatdan silok it los ukopok.
REV 1:16 At lekngen tino, neni gam tebeng lavanuti larapenti, la to at lungusno lavarise sepsep ga anan evan gak lok teren. La lemeren ga lok ngan laxangking i soosoo bobonot mi lolos teren.
REV 1:17 Se nia aga ven i, aga subu midi saparap luxangkedek teren la nia aga met aroo. Ketla ni ga sogo tu rak mi lekngen tino, la ga lok tia, “Nemen gat uta marat. Nenia mun Lurutu Kaxat la Lumumupit.
REV 1:18 Nenia mun Luntoo Avolo. Aga met pam, ketla nanga a ruuna ka lorooro kopmen taxavaxap teren. La a ruuna bok lolos mavana at lanmet kusu ana suang lumusmaragu at lanmet, la a ruuna lolos mavana at lanmet la a lok tatao lumusmaragu ro Edesa.
REV 1:19 Kuren la una malagan asu lempanga salai u ven pam i la lempanga salai mo naba vot melemu.
REV 1:20 Levelinga alipe at lavasuun at lavanuti larapenti nenu u ven i de saparap lakngak tino, di lok katling lavanuti nedi lubung angelo dik lok tatao mo lavanuti leventaogu lotu. La lavanuti levenbabao gol, di ru katling nom lavanuti leventaogu lotu.”
REV 2:1 Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ti laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Epesas. Na levelinga boro ap mo lara im tebeng lavanuti larapenti at lekngen tino la neni it pas kantubu at lavanuti levenbabao gol.
REV 2:2 Akleklen lorooro atnimi, la aklen bok leven gugu lolos atnimi la aklen i do mi tu atmatkun kantubu at levesongsongot mo nemi mip kiv i. Aklen box i do mixo esuuxun mi limixin kakapmek, la mira lok tong pen pam nedi di lok do nedi mo luvuttadi vavang. Ketla mira long lenget ka i do nedi limixin kaxarang.
REV 2:3 Aklen i do nemi mira tu tuxuruxun pam at lununu atnimi, la migap kip levesongsongot mi lomomo, mo levesongsongot mumu laasen tarak, la mixo molo xepe lununu atnimi.
REV 2:4 Ketla a ruuna na lempapaase mumu nimi at levempanga miga lox i, kopmen na lox avukat. Lavavara atnimi ria kopmen na lolos kerekngan miga vavara avor ia at laaleng miga ravasu ngan limixin nunu.
REV 2:5 Mina doma bilong ti mo lavavara avot atnimi ria, kusu mina ven kibis i do mira subu vam basinge ia. La mina leeng tinotno la minamlong ti mo leveloklok nunuan nemi miga lox avor i. Mo do mi noxo leeng, anaba vot saparap nimi la ana lok kepe nom lababao atnimi.
REV 2:6 Ketla lara lavanga mo, nia a lok momo minimi ren, mila mi xopara aleng mo leveloklok kakapmek atnedi limixin di mumu asu ne Nikolaus. La nenia bok axo vara rino mo loklok.
REV 2:7 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu. Do tara i tu tuxuruxun la it pas asi lolos at laxakapmek, anaba lox epovo i rin kusu ni na anan at levempeven at luuna at lorooro, mo ik lok to at lagale lemenemen at ne Moroa.”
REV 2:8 Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu to Smena. Anai ni levelinga ap mo Lara neni Lurutu Kaxat la Lumumupit, mo ga met ketla gara roo xat amlong pam.
REV 2:9 Aklen levesongsongot nemi mip kiv i, la aklen i do mit kis pakpakes. Ketla nemi mip novos aleng mi lempanga boro vana at laxalibet. Aklen levelinga xaxarang atnedi limixin di tong i rinimi do nedi me Judaia. Ketla kopmen, nedi mun limixin di lotu saparap ne Satan.
REV 2:10 Nemen mita marat ap mo levenmumuat minabap kiv i. Mina ronga i na, Satan naba lok li teventaba atnemi ri loklok tong, la naba lok li teventaba atnimi at loogu xokoxo. La minabap kip mo levesongsongot at lasangaun aleng mun. Mina tu atmatkun mi lununu atnimi saparav ia, keke i do miba met mumu i, la anaba raba nemi mi lorooro avolo ngan lavatbungorong tinimi.
REV 2:11 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu. Do tara i tu tuxuruxun keneng at levenmumuat, neni noxo suma rinotno lanmet sepsev agepura.”
REV 2:12 La Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Pegamam. Anai levelinga boro ap mo laradi i ruuna lavarise sepsep i anan evan.
REV 2:13 Akleklen i do mik lok at lemenemen, ne Satan i nemen keneng teren ngan lamgomgo. Ketla mim tebeng alolos laasen tarak. La nemi xopmen mi goxo soxope lununu atnimi ap mo levenaleng ne Antipas ga uu ren. Neni ga nemen ngan laradi ruturun la laradi vapaase asu levelinga rak. Limixin at ne Satan diga sev i dom kantubu at lemenemen silok atnimi, nom ne Satan i nemen teren.
REV 2:14 Ketla a ruuna lempapaase lixilik mun mumu nimi at lempanga mi lox i kopmen na lox avukat. Lentaba atnimi dom dim tebeng alolos levenanasa at ne Balam, mo ga lox ase ne Balak kusu na sar asoogong limixin me Israel ti laxakapmek. Ni ga tong i ridi do dina anan leveluxa laplavang ri lempoovo moroa la ni ga sar asoogong di kusu dina lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot.
REV 2:15 La lentaba luvuttadi bok kantubu atnimi di mumu asu levenanasa at ne Nikolaus.
REV 2:16 Kuren la mina leeng tinotno. Mo do mi noxo leeng, anaba vot soso mun la ana esep eburu midi mi lavarise sepsep naba sixisu mede at langsuk.
REV 2:17 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat kusu neni na ronga na levelinga Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu. Ti mo lara do i tu tuxuruxun la it pas asi amisik laxakapmek, anaba raba i mi leveluxa boro vana at laxalibet, laasen teren lamaana, no i nemen alipe. La anaba raba box i mi luuat bunbun, eburu mi laasen maxat, mo nabak lok at luuat bunbun. Kopmen teta naklen mo laasen, ketla mo laradi xusuk mun naba ruuna ka mo luuat nabaklen i.”
REV 2:18 La Leeme Silok ga lok bok, “Una malagan bok na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu to Taiataira. Anai levelinga boro at ne Nitna ne Moroa, luxatli ren i babao ngan laxao bokbolot, la luxangkedek teren i ngangao ngan loxonuat, laxao i an amemeles i.
REV 2:19 Akleklen lorooro atnimi, la aklen bok labalamu atnimi la lununu atnimi, la leveloklok nunuan atnimi. Aklen levesongsongot nemi mip kiv i, la mo leveloklok nunuan atnimi at na levenaleng i buaang aleng ti mo leveloklok nunuan nemi miga lox i ap mo levenaleng miga ravasu ngan limixin nunu.
REV 2:20 Ketla axo lok momo minimi mumu i na. Mira siam kaka nom latkin ne Jesebel, i tong i do neni latkin papaase ali at ne Moroa. Ketla neni i sar asoogong limixin tarak ti lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot la i lok nedi kusu dina anan leveluxa diplavang min ti lempoovo moroa.
REV 2:21 Ara tong taba vam nom latkin mi levenaleng kusu ni na leeng basinge nom loklok kakapmek, ketla i xopara.
REV 2:22 Kuren la anaba sev i mi levesongsongot silok, la nedi digang longka i, anaba lok li nedi at losongsongot silok do nedi di noxo leeng basinge leveloklok kakapmek ap mo latkin.
REV 2:23 La anaba sev amet bok laxamdak teren. La limixin axap di nunu dinabaklen i do nenia ne Penasiak, aklen lorooro at limixin axap la anaba vorang laxakapmek atnemi mi levesongsongot i epovo at loklok at legetgesa radi.
REV 2:24 Ketla lentaba limixin nunu atnimi dom Taiataira mixo lok momo at nom laanasa at ne Jesebel. Mixo siam ka laanasa ren la miga ke xepe bok mo levenanasa mumuat di tong i do levendomdoma alipe at ne Satan. Nenia a noxo tong bok tevelinga lolos tinimi xusu mina mu asu i.
REV 2:25 Ketla na legesa vanga xusuk mun, minam tebeng lolos mo lorooro nunuan atnimi, se at lomlong tarak.
REV 2:26 Do tara i tu atmatkun la it pas asi lolos at laxakapmek la i lox epovo lavavara rak se at laxavaxap at na lavatbung menemen, anaba raba i mi lolos kusu tim gomgonga ridi buaang limixin at na lavatbung menemen.
REV 2:27 I lok ngan ne Tamak ne Moroa ga raba ia mi lolos kusu nia anam gomgonga limixin. Anai i lok ngan nom levelinga at Lovoang Kaala, i lok keretna, ‘La neni nabam gomgonga di mi lakdak aen i lolos, la neni naba sep povorok nedi ngan lengkong sosopen kangka i reporok.’
REV 2:28 La nia anaba raba bok nedi limixin tarak mi lentian.
REV 2:29 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at levelinga Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.”
REV 3:1 La Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan i na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Sadis. Anai levelinga boro ap mo laradi i ruuna lavanuti leventoonan dik lok to melamgo at ne Moroa, la im tebeng lavanuti larapenti. Akleklen leveloklok atnimi. Limixin di lok do mi ruuna lorooro, ketla kopmen, mi ruuna mun lanmet.
REV 3:2 Araklen pam i do lorooro atnimi xopmen na mu asu lavavara at ne Moroa rak. Kuren la mina xatu kaxat basinge mo lanmet la mina lox alolos mo lorooro. Lavanga mina met epopolo.
REV 3:3 Mina doxoma bilong ti mo levenanasa miga ronga ka vam i, la mina mu asu i. La mina leeng tinotno basinge mo leveloklok kakapmek atnimi. Mo do mi noxo xatu kaxat basinge mo laxakapmek, anaba vot pasa nimi ngan laradi xipkip pilo, la nemi xa mi noxoklen loxonaleng potpot tarak.
REV 3:4 Ketla lentaba mun atnimi ro Sadis kopmen di goxo lok laxakapmek. Nedi mo dinaba sigaara mi levesingsiga bunbun la dinaba emu minia mila nedi mo di epovo rinotno.
REV 3:5 La nedi di tu atmatkun at lununu atdi, nedi bok dinaba sigaara mi levesingsiga bunbun. Nia xopmen tinotno a noxo lok kepe levenasen atdi ro at lubuk at lorooro, ketla nia anaba tong i ri ne Tamak eburu mi lubung angelo ren do nedi limixin tarak.
REV 3:6 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.”
REV 3:7 Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu dik lok to Piladelpia. Anaa levelinga neni boro at laradi i melemelengan la i ruturun. La neni im tebeng lengki at ne Devit, loorong megano. Mo lengki i susuang lumusmaragu at Linintoo at ne Moroa. Mo lumusmaragu neni i susuang i, kopmen tara na epovo xusu na vi pe i, la mo lumusmaragu neni i vi pe i, ixo epovo do tara na suang i.
REV 3:8 Akleklen leveloklok atnimi. Ketla mina ronga i na, ara suang taba vam nimi mi lumusmaragu, la ixo epovo do tara na sat pe i. Aklen i do nemi mi ruuna lolos lixilik mene la aklen box i do nemi migang tonga res at levelinga rak, la kopmen migoxo sok tixirixes laasen tarak.
REV 3:9 Lentaba limixin mo di tong i do nedi me Judaia, ketla kopmen, nedi lavaanat babala la nedi limixin di lotu saparap ne Satan. Anaba lok nedi la dina vot pasa nimi la dina xis tiktikbu mi lempatgulom atdi dom melamgo atnimi la dinaba tong asu i do nenia a balamu aleng tinotno nimi.
REV 3:10 Nemi miga momo ri mumu asu levelinga rak, ga lok keretna, ‘Mina tu atmatkun kantubu at levenmumuat.’ Kuren la anaba lok kepe nimi basinge nom levenmaares mumuat mo naba vot at na lavatbung menemen, kusu na lok tong pen limixin axap.
REV 3:11 Anaba vot soso mun. Minam tebeng alolos mo lununu atnimi kusu tara noxo xip pilo ka mo lempatbungorong atnimi.
REV 3:12 Do tara na tu tuxuruxun, anaba lox i ngan luxus una at loogu laplavang at ne Moroa rak, la ixo epovo rinotno do neni naba vas su basinge i. Anaba malagan li laasen at ne Moroa rak teren la laasen orong bok at lemenemen silok at ne Moroa rak. Mo lemenemen silok, ni Jerusalem maxat mo naba ravasi boro vana at laxalibet basinge ne Moroa rak. La anaba malagan bok laasen maxat tarak go ren.
REV 3:13 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.”
REV 3:14 La Leeme Silok ga lok bok tia xeretna, “Una malagan na levelinga ti laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Lodisia. Anaa levelinga boro at ne Luruturun, ni Laradi Ruturun i tong asu levelinga at ne Moroa la ni Lamgomgo at luruntudum li at ne Moroa.
REV 3:15 Aklen leveloklok atnimi la aklen i do lodomdoma atnimi xopmen naplivi ri lok lugugu at ne Moroa. A vara i do lotu atnimi naplivi aleng kopla na mumudut tinotno.
REV 3:16 Kuren la nenia anaba riki xepe nimi basinge ia mila nemi mik lok kantubu, lotu atnimi kopmen naplivi la kopmen na mumudut tinotno.
REV 3:17 Nemi mi tong i do, ‘Nema mo map novos aleng la ma ruuna lempanga axap la maxok pakes bok ti tempanga.’ Ketla mixoklen i do nemi limixin etaba la mi baava. Nemi mi lok ngan limixin pakpakes, lengkatli atdi i main, la dik lok beleben.
REV 3:18 Kuren la a tong lolos i na rinimi do mina un ka logol nunuan mede rak. Ni logol laxao in tin pes levenmexexe basinge i la imgames aleng. La kerepmo minabap novos aleng. Mina un ka bok levesingsigaara bunbun kusu minaba etara pe lengkot mamangan atnimi min, kusu mi noxok lok beleben. Mina un ka bok levendan momonok kusu minaba saba li i dom at lengkatli atnimi, kusu mina reven.
REV 3:19 Nedi nia a balamu di, a vaase aronga di la a lox aleeng di. Kuren la nemi bok mina doma avukat la mina leeng.
REV 3:20 Mina ronga i na. A tu ro at lumusmaragu la ap dipdi. Do tara i ronga xibis laxaka rak la na suang lumusmaragu, anaba vubeles ukeneng at loogu ren la mana anan eburu.
REV 3:21 Do tara na tu atmatkun at lununu ren la it pas asi lolos at laxakapmek, anaba mulus ka i xusu ni nabat kis eburu minia ro at loxonin orong tarak, kerekngan ia aga sak tup mi lavamunepen minia la nanga nia at kis eburu mi ne Tamak to at loxonin orong teren.
REV 3:22 Do lubaalung mo at tara, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.”
REV 4:1 Melemu at na, aga ven manga lara lisilimet. Maxeneng teren aga ven lara lumusmaragu ga rem suang to vana at laxalibet. La aga ronga laxaka at Lara xerekngan no avot nia aga ronga i, gang teng ngan luru. Ga lok tia, “Ude vana u, la ana lox ase u mi lempanga naba rupot melemu at nai.”
REV 4:2 La soso mun Loroonan at ne Moroa ga suxuna ia, la to at laxalibet loxonin orong mo gak lok mi Lara gat kis teren.
REV 4:3 La mo laradi gat kis teren, neni ga milik ngan tinotno limikmilik at la jespa, loxonuat gamgames i memele la ga milik bok ngan lakanilian, loxonuat gamgames i memele aleng ngan lada. La laxaburi gak lok kangkan mo loxonin orong ga milik ngan la emeral, loxonuat gamgames i mamaxa.
REV 4:4 La legepu sangaun mi lavanuet bok lengkot kitkis orong gak lok kangkan mo loxonin orong la legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo digat kis teren. Diga sigaara mi levesingsiga bunbun la lempatbungorong i gol gak lok to at lempatlak atnedi.
REV 4:5 Boro at nom loxonin orong, langangao at lavanga i mam ga ravasu. La nia aga ronga leretepaavat ga oon, la to melamgo at nom loxonin lavanuti levenbabao mo ga babao. Nedi lavanuti leventoonan at ne Moroa.
REV 4:6 La to melamgo ap mo loxonin orong, lara lavanga bok mo ga milik ngan ta langsangan liriong silok ga xasep aleng la ga silok ngan lavatdan kis. La lavanuet levempanga rooro diga tu kangkan amisik loxonin orong, diga umsu mi laxangkatli to melamgo la to melemu bok.
REV 4:7 Lara avot ga lok ngan la laion, lara sepsev agepura ga lok ngan lubulumaxao, lara sepsev avantun ga ruuna lamakmaran at lavatlak at laradi, la lara sepsev avanuet ga ven ngan lamaalom taptava.
REV 4:8 Ti nom lavanuet levempanga rooro dik lox amisik, nedi getgesara diga ruuna lavanna levempapa, diga umsu mi levengkatli digak lok at lengkot axap la to bok maxopok at levempapa atdi. La at levenaleng kangking la kanimin kopmen dina xap ti tong na levelinga, “I melemelengan, i melemelengan, i melemelengan. Neni Leeme Silok ne Moroa la Lanaraavuk. Ni ga nemen ganoxa la i nemen mo, la naba vot bok melemu.”
REV 4:9 La mo lavanuet levempanga rooro di tong asu amisik leemi asu la lasinorong la levelinga rotong avukat ti mo Lara it kis amisik to at loxonin orong teren. La ni naba rooro amisik. Do dina tong i nom,
REV 4:10 mo legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo dit kis tiktikbu mi lempatgulom atdi to melamgo at ne Moroa mo it kis at loxonin orong teren la di lotu parap ne Moroa naba rooro amisik la kopmen taxavaxap teren. La di lok li lempatbungorong atdi ro melamgo at loxonin la di lok keretna,
REV 4:11 “Moroa, Leeme Silok atnama, nenu xusuk mun u epovo na lok kaka leemi asu, lasinorong mi lolos, mila nenu uga rudum li lempanga axap. La at lavavara mun taram uga rudum li di la uga lok li di xusu dina rooro.”
REV 5:1 Melemu nia aga ven lugun linga ro at lekngen tino ap mo Lara gat kis to at loxonin orong. Mo lugun linga ga umsu mi levenmamalagan to melamgo la to bok melemu ren, digam lut avarang i mi lavanuti levelumlut.
REV 5:2 La nia aga ven laangelo lolos gap kup silok mi lususue xeretna, “Nege i epovo do na ba kaxat na levelumlut la na obes na lugun linga?”
REV 5:3 Ketla goxopmen teta ro vana at laxalibet kopla de xopok at lavatbung menemen kopla ro maxopok at lavatkangka gita epovo xusu na obes mo lugun linga la gita us mo levelinga ga nemen keneng teren.
REV 5:4 La nia agang teng aleng mila kopmen teta gita epovo xusu gita obes i nom lugun linga la ri us mo levelinga.
REV 5:5 Melemu lara atdi luvuttadi amgomgo ga lok tia, “Nemen utang teng. Mo laion, ni at libibinat at ne Juda, la livisik li at ne Devit, neni ira but asi vam lavamunepen min, la neni mun i epovo ri sak korop mo lavanuti levelumlut la na obes mo lugun linga.”
REV 5:6 La aga ven lara Lanasip ga tu kantubu rinotno at nom loxonin orong, la mo lavanuet levempanga rooro eburu mi loxongkulao amgomgo diga tu kangkan i. Lanasip ga tu, ga ven ngan ta do limixin diga sev amet pam i. Neni ga ruuna lavanuti levengkom la lavanuti levengkatli, nedi leventoonan mo ne Moroa ga riki asi di ri lengkot axap at na lavatbung menemen.
REV 5:7 La mo Lanasip gat pas la ga lok ka mo lugun linga boro at lekngen tino at ne Moroa, mo gat kis at loxonin orong.
REV 5:8 Neni ga lok ka mo lugun linga, la nom lavanuet levempanga rooro eburu mi nom legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi ro melamgo at Lanasip. Nedi getgesara digam tebeng lengkon taaleng eburu mi leventingtigon gol mo ga umsu mi levempavaxan una so mavak. Ni ga ru katling levesingising atnedi limixin at ne Moroa.
REV 5:9 La nom lavanuet levempanga rooro eburu minedi loxongkulao amgomgo diga vixan lara loxompixan maxat, i lok keretna, “Nenu u epovo rinotno xusu una lok ka lugun linga la una ba kaxat kepe mo levelumlut teren mila limixin diga sev amer u. Ketla uga roo xat amlong la at nom mun lada ram uga un ka amlong limixin ti ne Moroa. Nedi at levenabung mixin axap la boro bok at levempapaase vetpes, la boro bok at lenbantuxu vetpes, la boro bok at larabibinat petpes.
REV 5:10 La uga lok katling di ngan lavamaasa at Linintoo ram kusu dina lok lugugu at ne Moroa, la dinabam gomgonga limixin axap at na lavatbung menemen ngan limixin amgomgo atdi.”
REV 5:11 Melemu aga milik la aga ronga buaang nedi laxanangelo, diga umsu aleng la a goxo epovo xusu ana us di. Diga tu kangkan mo loxonin orong eburu mi lavanuet levempanga rooro la loxongkulao amgomgo.
REV 5:12 La diga vixan silok keretna, “Lanasip, no limixin diga sev amer i. Neni i epovo rinotno xusu na ruuna ka lolos, lapnovos, lakleklen, lasinorong, leemi asu la leveloklox anarong.”
REV 5:13 Melemu aga ronga leemi asu boro at lempanga axap ne Moroa ga rudum li di, nedi limixin eburu mi levempanga mi lavanuet kangkedek atdi, la nedi bok lempanga at laxalibet la lempanga nade xopok at lavatbung menemen la lempanga bok dik lok keneng at lebelen laxangka la lempanga dik lok at lebelen laras. Diga vixan, “Ti mo Lara it kis at loxonin orong la ti Lanasip bok, ma raba numu mi leveloklox anarong, lasinorong, leemi asu la lolos na nemen amisik la kopmen taxavaxap teren.”
REV 5:14 La mo lavanuet levempanga rooro diga lok, “I ruturun.” La mo loxongkulao amgomgo diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga lotu parap ne Moroa eburu mi Lanasip.
REV 6:1 Melemu aga ven Lanasip ga ba kaxat kepe lumlut avot at nom lavanuti levelumlut. La aga ronga lara atnedi lavanuet levempanga rooro ga vaase silok ngan leretepaavat ga lok ti lara, “Ude u.”
REV 6:2 La nia aga milik kaxat la aga ven lavaros bunbun, la mo laradi gat kis teren, neni gam tebeng labanara. La ni ga lok ka lavatbungorong, la ni ga sixit kaxat uto at lengkot axap at na lavatbung menemen ngan ta laradi esep kusu na sev asi limixin munepen min.
REV 6:3 La melemu Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev agepura. La aga ronga lavanga rooro sepsev agepura ga lok ti lara, “Ude u.”
REV 6:4 La lara lavaros manga ga vas su, ga memele aleng. La mo laradi gat kis teren, ga lok ka lolos kusu na lok kepe lumulum kantubu at limixin at na lavatbung menemen, kusu limixin dinaba esev amet. La neni ga lok ka bok lavarise sepsep i baalom aleng.
REV 6:5 La melemu Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev avantun. La aga ronga lavanga rooro sepsev avantun ga lok ti lara, “Ude u!” La aga ven lara lavaros ga bibi aleng, la mo laradi gat kis teren gam tebeng lisikel to at lekngen.
REV 6:6 La aga ronga lavanga ga lok ngan laxaka linga boro xantubu ap mo lavanuet levempanga rooro, ga lok, “I epovo do una lox aurut luunun at lempanga anan. Legesa buxom piao ni luunun lixilik ti laradi i gugu at leges aleng. La lavantun buxom balirais ni luunun lixilik ti laradi i gugu at leges aleng. Ketla nemen uta lok kapmek ladan momonok la laxadan vaen.”
REV 6:7 La Lanasip ga ba kaxat kepe levelumlut sepsev avanuet. La aga ronga laxaka linga at lavanga rooro sepsev avanuet ga lok ti lara, “Ude u.”
REV 6:8 La nia aga milik kaxat, la aga ven lara lavaros ga ngangan la mo laradi gat kis teren, laasen teren ne Lanmet. La lara ga mumu ro melemu, laasen teren ne Edesa. La duga lok ka lolos mavana at lenep i sepsev avanuet at limixin axap at na lavatbung menemen, kusu duna sev amet di keneng at levenesep silok. La loroxo la levenanmeres silok la levempanga mi lavanuet kangkedek atdi dinaba sev amet bok limixin.
REV 6:9 La Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev avalimo. La aga ven uto saparap loxonin laplavang la maxopok teren aga ven labaroonan at limixin nunu diga met gano. Limixin diga sev amet di mila diga tong asu levelinga at ne Moroa la levelinga ruturun at ne Iesu Karisito.
REV 6:10 Digap kup silok mi laxaka linga xeretna, “Moroa, nenu Lanaraavuk la u melemelengan la u ruturun aleng. Lingisa ba uba vaxaru li limixin at lavapaase la una sev amet di ri vorang laniu nema maga ekip tangarang min?”
REV 6:11 La nedi getgesara diga lok kaka levesingsigaara bunbun la diga lok ka levelinga do dina ngangais be la dina lox amas, se limixin dina sep bok tentaba at luvutneton di eburu mi lavasaxaruki xerekngan nedi diga uu. Do luutus at nom limixin na epovo, Moroa naba vorang laniu atnedi axap.
REV 6:12 La aga ven Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev avanna. La langne silok ga vot, la laxangking gak maxat ngan lavanga singsiga limixin di lox i mi laxabinim bibi at lavatme. La lagaaling axap kopmen goxo soosoo axasep bok ba, ketla ga soosoo memeles ngan ta lada.
REV 6:13 La laxampenti boro vana at laxalibet diga subu si ukopok ti lavatbung menemen kerekngan lempeven at luuna pik mo i mada vam, im subu si do lamanman silok it mas i.
REV 6:14 La lamavangkap ga sonao ngan lugun diga vegun i, la lempatkaana axap eburu mi levesoxan diga vas kaxat uto vetpes.
REV 6:15 Melemu lavaorong at lavatbung menemen la limixin amgomgo la luvuttadi amgomgo at limixin esep, la limixin dip novos la limixin lolos, la nedi bok lavasaxaruki la limixin bok kopmen di lavasaxaruki, diga lipe ro at laratabuang la ro xantubu at lempattaavut silok to at larakaana.
REV 6:16 Digap kup ti lempatkaana mi lemparuat keretna, “Mina subu pavaa nama la mina lox alipe nama basinge mo laradi it kis to at loxonin orong la basinge bok lebelemamao, Lanasip naba lox asu i rinama.
REV 6:17 Mila mo laaleng silok at lebelemamao atdu nanga ira vot pam la ixo epovo xusu tara naba ekini min.”
REV 7:1 Melemu at nai nia aga ven lavanuet lubungangelo diga tu ro at lavanuet mesuluk at na lavatbung menemen, digam tebeng alis lavanuet laramera manman at lavatbung menemen kusu lamanman noxot mas lavatbung menemen kopla laras kopla larauna.
REV 7:2 La nia aga ven manga lara laangelo ga vas su boro at loxot, laxangking it losu e. Neni gap kip lavanga loklok katling at ne Moroa, Luntoo Avolo. La ni gap kup mi laxaka silok ti mo lavanuet lubungangelo diga lok ka lolos kusu ti lok kapmek lavatkangka eburu mi laras.
REV 7:3 La ni ga lok, “Nemen mita lok kapmek lavatkangka kopla laras kopla larauna, ise do mana lok li loklok katling to at levenmang at lavasaxaruki at ne Moroa.”
REV 7:4 La diga tong i ria do leexes atdi axap mo limixin diga ruuna loklok katling at ne Moroa ro at levenmang atdi ga epovo at legesa sangaun kobot mi lavanuet sangaun mi lavanuet larabin sangsangaun kobot (144,000). Nedi at lasangaun mi legepura larabibinat me Israel.
REV 7:5 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) diga lok katling di at libibinat at ne Juda; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Ruben; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Gat.
REV 7:6 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Asa; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Napitali; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Manase.
REV 7:7 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Simion; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Levi; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Isaka.
REV 7:8 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Sebulon, lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Josep, la lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Beniamin.
REV 7:9 Melemu at nai aga ven buaang nedi limixin, ixo epovo do tara na us nedi. Nedi boro at lengkot axap at na lavatbung menemen, la at larabibinat axap la at levenasen bantuxu axap la boro at lempapaase axap, diga tu ro melamgo at loxonin orong la to melamgo bok at Lanasip. Diga sigaara mi levempanga singsiga bunbun. La digam tebeng lempavaxan bisi at levengkikngen di.
REV 7:10 La digap kup silok keretna, “Loklox arooro boro at ne Moroa, mo it kis at loxonin orong teren la boro bok at Lanasip.”
REV 7:11 La mo lubungangelo axap diga tu kangkan loxonin orong la nedi legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo eburu mi lavanuet levempanga rooro, diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi ro melamgo at loxonin orong la diga lotu parap ne Moroa.
REV 7:12 Diga lok keretna, “Tuturun pam. Loklox anarong, la leemi asu, lakleklen, luvukat, la lasinorong, mi lolos ti ne Moroa atdik amisik la kopmen taxavaxap teren. Tuturun tinotno.”
REV 7:13 La lara atnedi loxongkulao amgomgo ga sue ia, “Nege di na limixin di sigaara mi levesingsiga bunbun, la di laa rinotno meva?”
REV 7:14 La aga lok tin keretna, “Leeme silok. Axoklen i, nenu uklen i.” La ni ga lok tia, “Nedi na limixin digap tavasu basinge mo levenmaares, laxanmumuat solo ga vot teren. La dira gos pam levesingsigaara atdi mi lada at Lanasip la dira lox anbun axap pam i.
REV 7:15 Kuren la di tu amisik to melamgo at loxonin orong at ne Moroa la di gugu amisik tin at lengkangking mi lengkanimin keneng ap mo loogu laplavang teren. La ne Moroa, mo it kis at nom loxonin orong, neni naba lok tatao avukat di ro xeneng at loogu ren.
REV 7:16 Di noxo roxo bok ba, la di noxo minu bok ba. La laxangking noxo soosoo lolos bok ba mavana atdi la liplivi at laxangking noxo sep polo ridi.
REV 7:17 Mila Lanasip mo ik lok kantubu at loxonin orong, neni naba lok tatao di kerekngan laradi ik lok tatao levesipsip teren. La neni naba sat kaka nedi uto at levendan tooro i puuvut su la ne Moroa naba lok kepe axap levengkamkabili dan basinge lengkatli atnedi.”
REV 8:1 La Lanasip ga ba kaxat kepe levelumlut sepsev avanuti, la lenmila aoon ga nemen to vana at laxalibet at lavantun sangaun minit.
REV 8:2 La aga ven lavanuti lubungangelo mo di tu amisik to melamgo at ne Moroa, la diga lok ka lavanuti leventu.
REV 8:3 La lara laangelo vetpes, mo gam tebeng logol tingtigon kusu ti xotos levempavaxan una mavak, neni ga vot la ga tu saparap loxonin laplavang to melamgo at ne Moroa. La ni ga lok ka laxampavaxan una kusu na xotos i ri ne Moroa la ga raba bok ne Moroa mi levesingising at limixin teren. Neni ga lox i na ap mo loxonin i gol aleng, ga tu ro melamgo at loxonin orong at ne Moroa.
REV 8:4 La lusuxa at nom levempavaxan una mavak ga urut boro at lekngen mo laangelo uto vana saparap ne Moroa eburu mi mo levesingising atnedi limixin at ne Moroa.
REV 8:5 La laangelo ga lok ka lavattingtigon la ga suxa i mi laxao boro at loxonin laplavang la ga lu asi min uto at laxangka, la leretepaavat ga repat aoon mi lavanga ga mam eburu mi langne silok.
REV 8:6 Melemu mo lavanuti lubungangelo diga gagas mi lavanuti laratu atnedi kusu dina mas di.
REV 8:7 Laangelo avot ga mas mo luru ren. La lengkos uat gan bun aleng eburu mi laxao ga subu ukopok ti laxangka eburu mi lada. La lenep sepsev avantun at laxangka ga aan axap mi laxao la lenep sepsev avantun bok at larauna ga aan axap mi laxao la lempivilis avukat ga an axap.
REV 8:8 La laangelo sepsev agepura ga mas luru ren, la mo lara lavanga ga lok ngan lavattaavut silok, laxao gak lok teren, lara ga lu asi min uto xopok at laras. La lenep sepsev avantun at laras ga vee da.
REV 8:9 La lenep sepsev avantun at lempanga axap di rooro at lebelen laras diga met. La lenep sepsev avantun at levempatmon diga lok kapmek.
REV 8:10 La laangelo sepsev avantun ga mas luru ren la langsangan lavatpenti ga subu si boro vana at laxalibet ga ngangao lolos ngan loxonaros kao silok, la ga subu at lenep sepsev avantun at larataadan.
REV 8:11 Laasen ap mo lenti ne Laksoxobi. Lenep sepsev avantun at laradan axap ga so mamao. Buaang nedi limixin diga in ap mo laradan diga met, mila mo levendan ga rem gili la ga so mamao.
REV 8:12 La laangelo sepsev avanuet ga mas luru ren la laxangking la lagaaling la larapenti, lara ga sep di la lenep sepsev avantun at laxangking ga buxumin, la lenep sepsev avantun bok at lagaaling ga buxumin, la lenep sepsev avantun at larapenti goxo soosoo. Lenep sepsev avantun at levenaleng kangking, laxangking kopmen goxo soosoo. La lenep sepsev avantun at levenaleng kanimin, lagaaling kopmen goxo soosoo bok.
REV 8:13 Nia aga reven i na, la aga ronga lamaalom, gang teng lolos to vana at lamavangkap la ni gang teng keretna, “Naba lok kapmek aleng, naba lok kapmek aleng tinedi limixin di rooro at na lavatbung menemen, mila levenmumuat lolos naba vot at loxonaleng mo lavantun lubungangelo dina mas laratu atdi la mo loxonaleng ira auret ta.”
REV 9:1 La laangelo sepsev avalimo ga mas mo luru ren la aga ven lenti no xopok at laxangka ga subu si vam boro vana lamavangkap. La mo lenti ga lok ka lengki ri suang lumusmaragu at lemeroon.
REV 9:2 La ni ga suang lumusmaragu at lemeroon la lusuxa ga ravasu ngan lusuxa at langsangan laxao. La mo lusuxa ga vula pe laxangking eburu mi lamavangkap la laxangking goxo epovo ri soosoo.
REV 9:3 La laxanasku ga ravasu boro at lusuxa uto at laxangka, la diga lok ka lolos ngan lolos at laksoxomet at na lavatkangka.
REV 9:4 La diga lok ka levelinga do nemen gat di guta lok kapmek lempivilis at na lavatkangka kopla levenasen ang bok, kopla levenuna. Ketla dina lox asongot mene limixin, kopmen di goxo ruuna loklok katling at ne Moroa ro at levenmang atdi.
REV 9:5 La diga lok ka lolos kusu ti lox asongot nedi at lavalimo gaaling mun, ketla nemen gat di guta sev amet di. Mo losongsongot nedi diga suma i, ga lok ngan losongsongot at laksoxomet do i bi asongot laradi.
REV 9:6 La keneng ap mo lavalimo gaaling limixin dinabam suma mo losongsongot silok la dinaba vara ri lanmet, ketla di noxo suma ka i. Dinaba vara meremet ketla lanmet naba oo basinge di.
REV 9:7 Mo laxanasku diga ven ngan laxanos diga gagas kusu ti leesep. La to at lempatlak atdi diga siga lempatbungorong, ga lok ngan logol. La levenmeren diga lok ngan levenmeren at luvuttadi.
REV 9:8 Lengkabinim atdi ga baalom ngan lengkabinim at lavakin la levesangsa atdi ga lok ngan levesangsa at laion.
REV 9:9 Diga siga pe lenbongobong atdi mi levempanga singsiga aen. La lasasang at levempapa atdi ga lok ngan lasasang at laxanos eburu mi laxangkaris digak sixit uto at leesep.
REV 9:10 La diga ruuna bok levenatketke la ga soxobi ngan at levenaksoxomet. La mo lolos ti sev asongot gak lok at levenatketke atdi la diga epovo na lox asongot limixin keneng ap mo lavalimo gaaling.
REV 9:11 Diga ruuna loorong, neni laangelo ik lok tatao lemeroon. Laasen teren keneng at lavapaase Ibru do ne Abadon la at lavapaase Grik do ne Apolion. Lavasuun at na laasen do “Laradi sesele utut kepe.”
REV 9:12 Lumumuat avot mo gara xap pam, ketla legepu mumuat move gara vot bok.
REV 9:13 La laangelo sepsev avanna ga mas luru ren, la aga ronga laxaka linga boro at lavanuet mesuluk ap mo loxonin laplavang i gol la i tu ro melamgo at ne Moroa.
REV 9:14 La ni ga lok ti mo laangelo sepsev avanna xeretna, “Una soxomus asu lavanuet lubungangelo mo dik lok at loogu xokoxo to at ladan silok Iupretis.”
REV 9:15 Ni ga soxomus asu mo lavanuet lubungangelo la mo diga gagas ti mo loxonatat aleng ap mo laaleng ap mo lagaaling la ap mo lamaares kusu dina sev amet lenep sepsev avantun at limixin axap.
REV 9:16 La aga ronga luutus at limixin esep ga buaang aleng, digat kis at laxanos atdi ga epovo at legepu sangaun kobot milion. (200,000,000)
REV 9:17 La keneng at na lisilimet tarak aga ven mo laxanos la mo luvuttadi digat kis atdi diga siga pe lenbongobong atdi, mi levempanga singsiga aen mo ga memele aleng, la ga mamaxa ngan la sapai, ni loxonuat gamgames i mamaxa. La nom lempanga singsiga ga ngangan bok ngan salpa, mo i lok ngan laxakup ngangan. La lempatlak ap mo laxanos ga lok ngan lempatlak at laxan laion, la laxao eburu mi lusuxa la lasalpa ga ravasu boro at levenngusno atdi.
REV 9:18 La na lavantun levempanga, laxao, lusuxa, la lasalpa ga sev amet lenep sepsev avantun at limixin axap.
REV 9:19 Lolos ap mo laxanos gak lok to at levenngusno atdi, la to at levenatketke atdi. Mo levenatketke atdi ga lok ngan lempasii la diga ruuna lempatlak atdi kusu dina sev asongot limixin min.
REV 9:20 La nedi limixin di goxo met ap mo levesongsongot, kopmen di goxo leeng basinge leveloklok kakapmek atdi. La move di goxo xap ti lotu saparap lubunggas la lempoovo moroa diga xovox i mi levenuat ngan logol, la siliva la borons la levenuat petpes bok la levengkonuna, mo lempanga dixo epovo do dina reven la dinang tonga la dinat pas.
REV 9:21 La kopmen bok nedi limixin di goxo leeng basinge loklok ti sev amet tadi, la lengkot at lemenemen (magic) la loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot la loklok kipkip pilo.
REV 10:1 Melemu aga ven manga lara laangelo lolos ga si boro vana at laxalibet. La loxontakabu ga itis i ngan lavanga singsigaara, la laxaburi gak lok to mavana at lavatlak teren. La lemeren ga soosoo ngan laxangking la luxangkedek teren ga lok ngan legepu xus una, laxao gak lok teren.
REV 10:2 To at lekngen neni gam tebeng loxon gun linga lixilik mo ga repalas pam. La laxangkedek tino ren ni ga vaxaru i ro at laras la laxangkedek kia ren ni ga vaxaru i ro at laxangka.
REV 10:3 La ni ga xup mi laxaka linga silok ga lok ngan lavatlaion im booro lolos. Neni ga xup kerepmo la lavanuti levempanga tepaavat diga vaase porang i.
REV 10:4 Aga gagas kusu ana malagan mo levelinga diga tong i. Ketla aga ronga laxaka linga at Lara ro vana at laxalibet ga lok tia, “Nemen uta malagan mo levelinga atdi, ni na nemen alipe mun.”
REV 10:5 La mo laangelo aga ven i, ga tu ro at laras la to at laxangka, ga song urut mi lekngen tino upana ri laxalibet,
REV 10:6 la ga vangpe mi laasen at ne Moroa mo i rooro amisik la kopmen taxavaxap teren, la ga rudum li laxalibet la lempanga dik lok teren, la lavatkangka la lempanga dik lok teren, la laras la lempanga dik lok keneng teren. Ni ga lok keretna, “Moroa kopmen noxo ngais abao.”
REV 10:7 Ketla laangelo sepsev avanuti naba mas luru ren, la ne Moroa naba lox asoorun mo lodoxoma alipe ren, kerekngan neni gara tong axasep pam i ri lavaeme vapaase ali ren, nedi lavaanat saxaruki ren.
REV 10:8 La mo laxaka linga nia aga ronga avor i, ga paase ria boro vana at laxalibet, ga lok manga ria, “Unat pas la una lok ka lugun linga mo i repalas pam la mo ik lok at lekngen laangelo mo i tu ro at laras la laxangka.”
REV 10:9 La aga vot pasa mo laangelo la aga sue i mi lugun linga kusu na raba ia min. La ni ga lok tia, “Una lok ka na lugun linga la una anan i. Naba so mamao to at labalam ketla ro at langsum ni naba so avukat ngan limisiu.”
REV 10:10 Aga lok ka mo lugun linga lixilik boro at lekngen laangelo la aga an i, la ni ga lok ngan tinotno ladan misiu ro at langsuk. Se aga linge i, ni ga so mamao ro at labalak.
REV 10:11 La laangelo ga lok tia, “Mo manga una tong asu levelinga at ne Moroa mumu laxanabung mixin solo, levennep silok i buaang, la levempapaase la lavaorong.”
REV 11:1 La mo laangelo ga raba ia mi lakdak soksoxovo, la ni ga lok tia, “Unat pas la una soxovo loogu laplavang at ne Moroa la loxonin laplavang keneng teren, la una us bok nedi di lotu go.
REV 11:2 Ketla nemen uta soxovo lemelua ik lok kangkan mo loogu laplavang, mila nom lemelua ik lok ti limixin kopmen di me Judaia. La nedi dinabat pas axangka lemenemen kaala Jerusalem at lavanuet sangaun mi legepu gaaling.
REV 11:3 La nia anaba riki aonon luradi vapaase rak mi lolos kusu duna vavang mi levelinga rak ap mo legesa abin sangsangaun kobot mi legepu sangaun kobot mi lavanna sangaun aleng (1,260). La dunaba siga mun lengkontamon gurusek at limixin di duudu.”
REV 11:4 Mo luradi vapaase, nedu legepu una olip la nedu bok lubabao di tu gagas to melamgo at ne Moroa, ni lo Moroa at na lavatbung menemen.
REV 11:5 La do tara na lok tong i xusu na sep du, laxao naba soli su boro at lungusno du, la naba rin asonao lavamunepen midu. La at na mun langas do tara na lok tong i xusu na sep du, neni naba met kerepmo.
REV 11:6 Dunaba ruuna lolos kusu ti rupe larakabu la noxo vot ap mo levenaleng do nedu dunaba vavang teren, la dunaba ruuna bok lolos kusu duna ba gili levendan ti lada. La dunaba ruuna bok lolos tip sep amisik limixin at na lavatbung menemen mi levenasen songsongot axap, mo do duba vara i do duna lox amisix i.
REV 11:7 Do duna lox axap mo lugugu ri vaase asu levelinga at ne Moroa, lara lavatpanga sio mi lavanuet kangkedek teren naba vasu ap mo lemeroon la naba esep mi mo luradi at ne Moroa la naba ranga alis du la na sev amet du.
REV 11:8 La lubantuxu atdu nabak midi ro at langas ap mo lemenemen silok, ap mo mun loxot Leeme Silok atdu ga met at laxaba ve. Luasen poovo ap mo lemenemen ne Sodom la ne Isip.
REV 11:9 La limixin boro at levengkot axap, la larabibinat, la levempapaase, la levenbantuxu dinaba reven lubantuxu atdu at lavantun mi loxon atat aleng la di noxo mulus kusu dina lok li lubantuxu atdu at lamaaut.
REV 11:10 La limixin axap at lavatbung menemen dinaba momo aleng mumu lanmet atdu. Dinaba lok larapeluxa silok la dinaba etaba ela mi leventamtaba atdi. Lavasuun teren do na luradi vapaase dunaba lok buaang levempanga songsongot mavana at limixin.
REV 11:11 Ketla melemu at lavantun mi loxon atat levenaleng, Moroa naba raba mamas du, la dunaba xatu kaxat. La nedi limixin dinaba ven du, dinaba marat aleng.
REV 11:12 La na luradi vapaase dunaba ronga Lara na vaase ridu boro vana at laxalibet la na lok, “Ude numu vana.” La dunaba urut uto vana at laxalibet keneng at loxontakabu, la limixin munepen midu mo dinaba tu la dina reven du.
REV 11:13 La ap mo mun loxonaleng langsangan langne naba vot, la lenep i sepsev asangaun ap mo laraogu xeneng ap mo lemenemen silok naba rem tereve axap. La lavanuti larabin sangsangaun kobot (7000) limixin dinaba met at nom langne. La nedi limixin dinaba roo su ap mo langne dinaba marat aleng tinotno la dina emi asu mi ne Moroa no vana at laxalibet.
REV 11:14 La mo lumumuat sepsev agepura nanga ira xap, ketla lumumuat sepsev avantun move la i auret do na vot.
REV 11:15 La laangelo sepsev avanuti ga mas luru ren, la aga ronga laxaka linga silok at lentaba to vana at laxalibet ga lok keretna, “Amonga Leeme Silok atdik eburu mi Lanarong teren du ruka i xusu dunabam gomgonga na lavatbung menemen. La nedu dunabam gomgonga amisix i la kopmen taxavaxap teren.”
REV 11:16 La nedi legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo mo digat kis at levengkonin orong atdi to melamgo at ne Moroa, diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga lotu parap ne Moroa.
REV 11:17 Diga lok keretna, “Ma tong avukat tu, Leeme Silok, ne Moroa nu Lanaraavuk. Mo uga nemen gano la u nemen bok lingina, mila ura gu asu vam mi langsangan lolos taram la ura ruka vam lamgomgonga ram at na lavatbung menemen.
REV 11:18 Nedi lavamolon diga musak teng tino, ketla laaleng ira vot pam kusu una lox asuusu lebelemamao ram, la unaba lok li limixin digara met pam at lavapaase. Ni laaleng bok kusu unaba raba luunun avukat ti lavaeme vapaase ali ram. Nedi lavasaxaruki ram la tinedi limixin nunu la nedi bok dik lok ngangao at laasen taram. Nedi limixin kopmen tevenasen silok atdi la nedi bok di ruuna levenasen silok. La laaleng ira vot pam kusu una sele utut kepe nedi limixin diga lok kapmek lixitkis nunuan at na lavatbung menemen.”
REV 11:19 Melemu at na, loogu laplavang at ne Moroa ga rem suang to vana at laxalibet, la limixin diga ven lobokis kaala, mo ga lok katling lekabus maxat at ne Moroa. La limixin diga ven lavanga ga mam etitit, la diga ronga leretepaavat gak lox epasum la diga suma lavarangne silok la lengkos uat gan bun aleng ga subu.
REV 12:1 Lara loklok katling silok ga ravasu to vana at lamavangkap. Lara latkin ga rupot, laxangking ga itis i ngan lisingsigaara ren, la lagaaling gak lok to maxopok at luxangkedek teren, la ni ga siga lasangaun mi legepura larapenti ro at lavatlak teren ngan lavatbungorong.
REV 12:2 Neni ga balan madak, la ga auret ta do na visik, la losongsongot teren ga lolos la neni ga reng.
REV 12:3 La lara loklok katling bok ga ravasu to vana at lamavangkap. Lara langsangan lavattulaava memele ga rupot. Ni ga ruuna lavanuti lempatlak la lasangaun lempatkom, la lavanuti lempatbungorong gak lok at nom lavanuti lempatlak teren.
REV 12:4 Latketke ren ga rev asi lenep sepsev avantun at larapenti boro vana at laxalibet la ga lu asi midi ude xopok at lavatkangka. La na lavattulaava ga tu ro melamgo at nom latkin kusu neni na anan lamdak teren do ni na visik asu i.
REV 12:5 La neni ga visik lamdak temes, mo nabam gomgonga limixin axap at na lavatbung menemen la lamgomgonga ren naba lolos aleng. Ketla ne Moroa ga lok ka mo lamdak uto vana at loxonin orong teren.
REV 12:6 La mo latkin ga sixiro uto at lamatbin at lara loxot ne Moroa ga lox agagas li i. La neni naba lok tatao i go at legesa abin sangsangaun kobot mi legepu sangaun kobot mi lavanna sangaun (1,260) aleng.
REV 12:7 La lara leesep ga xatu kaxat to vana at laxalibet. Mikael, ni laangelo gomgo eburu mi lubungangelo ren diga esep eburu mi nom lavattulaava. La nom lavattulaava eburu mi lubungangelo ren diga esep tangarang midi.
REV 12:8 Ketla ne Mikael eburu mi lubungangelo ren diga sak tup mi mo lavattulaava, la neni eburu mi lubungangelo ren goxopmen bok ba toxot tidi xusu tik lok to vana at laxalibet.
REV 12:9 La ne Mikael eburu mi lubungangelo ren diga lu asi mi mo lavattulaava eburu mi lubungangelo ren. Neni lavattulaava me gaxatnak, luasen teren ne Devel la ne Satan, mo i sasar asoogong limixin axap ti laxakapmek. Nedi diga lu asi midi ude xopok at na lavatbung menemen.
REV 12:10 La aga ronga laxaka linga silok to vana at laxalibet ga lok keretna, “Monga loklox arooro at ne Moroa la lolos teren eburu mi Linintoo ren naba ru asaxaven. La nanga Lanarong teren naba lox asuusu lolos teren to xopok at lavatbung menemen. Mila ne Satan mo ga tu ro melamgo at ne Moroa xusu neni na babala raba luvutneton dik at levenaleng kangking la kanimin. La lubungangelo at ne Moroa digara lu asi vam min uto xopok.
REV 12:11 La luvutneton nedik dira sak tup pam mi ne Satan mila diga nunu at lada at Lanasip la at lempapaase ruturun at ne Moroa, mo levelinga diga tong asu i. Ap mo leesep di goxo marat mi lorooro atdi, diga gagas kusu dina met.
REV 12:12 Kuren la mina momo, nemi limixin mik lok de vana at laxalibet. Ketla naba lolos aleng tinedi limixin di nemen to xopok at lavatbung menemen la to saparap laras. Mila ne Satan ira si vam saparap nimi. I musak aleng tinotno, mila ikleklen i do neni noxo nemen abao ro xopok.”
REV 12:13 Nom lavattulaava ga ven kibis i do lubungangelo diga lu asi min ude xopok at lavatbung menemen, la neni ga xala mu mo latkin, no ga visik mo lamdak temes.
REV 12:14 Ketla ne Moroa ga raba nom latkin mi legepu vapa at lamaalom silok kusu tin ti rava basinge mo lavattulaava la uto at lamatbin. Mo go ne Moroa ga lox agagas li vam loxot tin, kusu ni nabak lok tatao i go at lavantun mi loxonatat levenmaares.
REV 12:15 La ladan sen silok ga rem sobang su boro at lungusno at lavattulaava, kusu ladanut naba suxu xepe nom latkin la na sev amer i.
REV 12:16 Ketla lavatkangka ga lok tooro nom latkin, la lara lamamara ga rem suang la lavatkangka ga xanom mo ladan silok ga sixisu boro at lungusno at nom lavattulaava.
REV 12:17 La melemu mo lavattulaava ga musak teng aleng mumu nom latkin, la ni ga vas kaxat basinge i, la ga onon uto at lenep petpes kusu na esep eburu mi livipisik li at nom latkin. Nedi mo ding tonga res at levelinga at ne Moroa la di nunu at levempapaase ruturun at ne Iesu.
REV 12:18 La mo lavattulaava ga tu ro loxon at lisigege at laras.
REV 13:1 La nia aga ven lara lavatpanga sio mi lavanuet kangkedek teren ga ravasu boro at laras, ni ga ruuna lasangaun kom la lavanuti lempatlak, la lasangaun lempatbungorong gak lok ap mo lasangaun kom. La at nom lavanuti lempatlak, lavanuti levenasen aksaksa gak lok ti vaase vupu ri ne Moroa.
REV 13:2 La mo lavatpanga sio ga lok ngan lavatlepat, la lengkangkedek teren ga lok ngan at lavatbea, la lungusno ga lok ngan at lavatlaion. La mo lavattulaava ga raba i mi lolos teren la lixitkis teren tim gomgonga limixin la lisisilok teren mavana at lempanga axap.
REV 13:3 La ga milik ngan lara at nom lempatlak at nom lavatpanga sio ga ruuna lining kooxing, lara ga sev aroogo i, ketla neni ga lox avukat manga. La limixin axap at na lavatbung menemen diga sangu aleng at nom lavatpanga sio la diga mumu asu i.
REV 13:4 La diga lotu parap nom lavattulaava mila neni ga raba lolos teren ti lavatpanga sio. La mo limixin diga lotu parap bok lavatpanga sio, diga lok keretna, “Kopmen tara i epovo mi na lavatpanga sio, la kopmen tara i epovo na sak tup min.”
REV 13:5 La lavatpanga sio ga lok ka lolos kusu na vaase vupu la aksaksa ri ne Moroa. La ni ga epovo bok ti lok lempanga salai i vara rin at lavanuet sangaun mi legepu gaaling.
REV 13:6 La ni ga ruka i xusu na paase vupu ri ne Moroa, la ri laasen teren, la loxot kitkis teren, la tinedi bok dik lok to vana at laxalibet.
REV 13:7 La ni ga lok ka lolos kusu na esep mi limixin at ne Moroa la na sak tup midi. La ni ga lok ka bok lolos mavana at limixin boro at larabung mixin axap la boro bok at levenasen bantuxu la boro bok at lempapaase axap la boro bok at levennep silok axap.
REV 13:8 La limixin axap at na lavatbung menemen dinaba lotu parav i. Nedi limixin kopmen levenasen atdi ik lok at lubuk at lorooro, mo lubuk ga nemen avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen, la ni lubuk at Lanasip, mo ga uu at laxaba.
REV 13:9 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga ka na levelinga.
REV 13:10 “Do ne Moroa gara tong li vam i do tara nabat pas ti loxokoxo, neni naba vubeles ti loxokoxo. La do ne Moroa gara tong li vam i do dina sep tara mi lavarise sepsep, neni naba uu at leesep mi lavarise sepsep.” Kuren la limixin at ne Moroa dina tu tuxuruxun at lununu atdi la dina ngangais mi lomomo keneng ap mo levenmumuat.
REV 13:11 La nia aga ven bok lara lavatpanga sio vetpes ga vasu boro maxopok at laxangka. Neni ga ruuna legepu kom, ga lok ngan luvatkom at lanat sipsip. La mo lavatpanga sio ga paase aksaksa ngan mo lavattulaava silok.
REV 13:12 Neni ga ruuna ka lolos ap mo lavatpanga sio avot la ga pu soso limixin kusu dina lotu parap mo lavatpanga sio avot, no diga sev aroogo i, ketla neni ga lox avukat manga.
REV 13:13 La mo lavatpanga sio sepsev agepura ga lok buaang lempanga sangsangu. Ni ga lok laxao ga si boro vana at lamavangkap la ukopok ti laxangka. Ni ga lox i na ro melamgo at limixin axap kusu dina ven i.
REV 13:14 La neni ga ruuna lolos ti lok levempanga sangsangu kusu na lox asilok lavatpanga sio avot. La kerepmo neni ga xarang arup limixin at na lavatbung menemen. Ni ga tong i ridi xusu dina lok lovoovo vanga ap mo lavatpanga sio avot, mo ga ruuna linin kooxing at lavarise sepsep, ketla kopmen goxo met teren.
REV 13:15 La mo lavatpanga sio sepsev agepura ga ruuna ka lolos tin kusu na mas arup lamamas tooro uto xeneng at nom lovoovo vanga at lavatpanga sio avot, kusu neni na epovo ri paase la na sev amet nedi di xopara na lotu parav i.
REV 13:16 La na lavatpanga sio sepsev agepura ga pu soso limixin axap. Nedi limixin kopmen tevenasen atdi la nedi bok limixin silok, nedi limixin nopnovos la limixin banbalo, la nedi limixin sepmus la limixin saksaxaruki. Ni ga pu soso di xusu dina lok li loklok katling ap mo lavatpanga sio to at levengkikngen tino di xopla to at levenmang atdi.
REV 13:17 La do tara i vara na un ka tempanga kopla na sesep mi lempanga, neni na ruuna be mo loklok katling. Nom loklok katling ni laasen at nom lavatpanga sio xopla leexes at laasen teren.
REV 13:18 Mina lok ka lodoxoma avukat ti na. Do tara ikleklen aleng, neni na gu asu na leexes at lavatpanga sio. Na leexes i lok katling lara laradi, la leexes teren i epovo at lavanna sangaun kobot mi lavanna sangaun mi lavanna. (666)
REV 14:1 La nia aga milik kaxat la aga ven Lanasip ga tu ro at lakaana Saion. La aga ven bok buaang limixin eburu min, mo diga epovo at legesa sangaun kobot mi lavanuet sangaun mi lavanuet larabin sangsangaun kobot (144,000). Diga ruuna laasen at ne Iesu eburu mi laasen at ne Temen to at levenmang atdi.
REV 14:2 La aga ronga laxaka linga boro vana at laxalibet ga ninni ngan ladan silok i sesen lolos la ga ninni ngan bok lavanga i repaavat. Mo laxaka linga aga ronga i ga lok ngan bok luvuttadi diga sep lengkon taaleng.
REV 14:3 La mo digak pixan mi loxompixan maxat to melamgo at loxonin orong at ne Moroa, la to melamgo at lavanuet levempanga rooro la to melamgo at loxongkulao amgomgo. Kopmen teta goxo epovo nak lok kaka mo loxompixan, ketla nedi na limixin kusuk mun, Moroa gara un ka amlong nedi kantubu at limixin at lavatbung menemen.
REV 14:4 Nedi mun na limixin di goxo lok taxakapmek maxamang at lixitkis epot, mila diga tu asepsu basinge loklok ti elong ka. Nedi na limixin di mumu amisik Lanasip. Moroa ga un ka amlong di xantubu at limixin la diga lok ngan levempipisik avot ti ne Moroa la Lanasip.
REV 14:5 La kopmen di goxo tong asu toxolinga xaxarang at lorooro axap atdi. La kopmen tavanga xapmek ik lok atdi.
REV 14:6 La nia aga ven manga lara laangelo gap tava to vana at lamavangkap, la ni gap kip Lagale Lavavang i nemen amisik kusu na tong asu i ri limixin axap at na lavatbung menemen. Nedi boro at levennep silok axap, la boro bok at larabung mixin axap, la boro bok at levempapaase axap, la boro bok at levenasen bantuxu axap.
REV 14:7 Ni ga vaase silok keretna, “Mina lok ngangao aleng at ne Moroa la mina emi asu min, mila loxonaleng i auret kusu neni na ronga linga at limixin axap. Mina lotu parap ne Moroa, mo ga rudum li laxalibet, lavatkangka, laras, la laradan axap.”
REV 14:8 La na laangelo avot ga onon la laangelo sepsev agepura ga rupot manga la ga lok, “Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam, mo ga pu soso limixin at levengkot axap kusu dina vubeles at laxakapmek silok teren.”
REV 14:9 Melemu atdu, laangelo sepsev avantun ga rupot manga la ga xup silok keretna, “Mo do tara na lotu saparap mo lavatpanga sio la lavatpoovo vanga ren, la na ruuna ka loklok katling ap mo lavatpanga sio to at lamang teren, kopla to at lekngen,
REV 14:10 neni bok naba suma ka lebelemamao at ne Moroa i lolos aleng. La neni nabang songot aleng to xeneng at laxao at lasalpa to melamgo at lubungangelo at ne Moroa la to melamgo bok at Lanasip.
REV 14:11 La mo losongsongot naba lok ngan lusuxa i urut amisik la kopmen noxo xap at levenaleng kangking la kanimin bok. Tara naba ekip tangarang mi na losongsongot do neni ga lotu saparap lavatpanga sio la lavatpoovo ren, kopla neni ga ruuna loklok katling at laasen at lavatpanga sio.”
REV 14:12 Na lavanga naba rupot, kuren la nedi limixin nunu at ne Moroa mo ding tonga res at levelinga ren la di tu tuxuruxun at lununu atdi saparap ne Iesu, i epovo xusu dina nemen mulus ap mo laaleng levenmumuat naba rupot.
REV 14:13 La nia aga ronga levelinga ga si boro vana at laxalibet ga lok tia, “Una malagan i na. Luvukat tinedi dinaba met mi lununu atdi keneng at Leeme Silok ne Iesu, i ruka nga i mo.” La Loroonan Kaala ga lok bok keretna, “I ruturun aleng. At lorooro melemu dinaba ruuna ka loklox amas basinge levenmumuat la levesongsongot atdi, mumu mo leveloklok nunuan digara lok pam i.”
REV 14:14 La nia aga milik kaxat, la aga ven loxontakabu bunbun, la to mavana ap mo loxontakabu aga ven Lara gat kis teren, ga milik ngan Laradi Mevana, la lavatbungorong gol gak lok at lavatlak teren, la neni gam tebeng lavarise sengsen.
REV 14:15 La lara laangelo vetpes manga ga vas su boro xeneng at loogu laplavang, la gap kup silok ti mo laradi gat kis at loxontakabu la ga lok, “Una ruka lugugu mi nom lavarise ram, mila laaleng mo ira vot ta, kusu una sep korop ka levempiao at na lavatbung menemen mo ira mukun pam.”
REV 14:16 La mo laradi gat kis ap mo loxontakabu ga gu xat mi mo lavarise ren at lavatbung menemen la ni ga lok bubua ka limixin axap at ne Moroa.
REV 14:17 La lara laangelo vetpes manga ga vasu at loogu laplavang to vana at laxalibet, la neni bok gam tebeng lavarise sengsen.
REV 14:18 La lara laangelo vetpes mo gak lok tatao laxao, ga laa boro at loxonin laplavang. La ni ga xup silok ti mo laangelo gam tebeng lavarise sengsen. Ni ga lok keretna, “Una gugu mi nom lavarise sengsen taram la una lok bubua ka levempipisik at lavaen at na lavatbung menemen, mila lempeven teren ira mukun pam.”
REV 14:19 Kuren la laangelo ga gu xat mi lavarise ren at na lavatbung menemen la ga lok bubua ka lempeven at lavaen, la ga lu abeles midi ro xeneng at loxot lili at levempeven vaen, mo i ru katling lebelemamao at ne Moroa.
REV 14:20 La mo lempeven vaen limixin digat pas puuvus asu ladan teren to maxamang ap mo lemenemen silok, la lada ga sixisu boro xeneng ap mo loxot lili at levempeven vaen. Mo lada ga umsu aleng ngan ladanut la lamaxat ap mo ladan ga si aleng ngan lababaalom at laradi la ga sesen uto vaxalom, ga epovo at lavantun sangaun kobot (300) leveng kilomita.
REV 15:1 La nia aga ven manga lara loklok katling to vana at laxalibet, ga silok aleng la ga ven nunuan. Lavanuti lubungangelo mi lavanuti levesongsongot mo, nedi lumumupit ti leveloklox asongot axap, la di ru katling laxavaxap at lebelemamao at ne Moroa, mo ni naba lox asuusu i.
REV 15:2 La aga ven lara lavanga ga milik ngan loxontas gan tanan eburu mi laxao. La aga ven bok nedi limixin diga sak tup mi mo lavatpanga sio la lavatpoovo vanga ren, la leexes at laasen teren. Diga tu saparap mo loxontas gan tanan la digam tebeng lengkon taaleng to at levengkikngen di, ne Moroa ga raba di min.
REV 15:3 La digak pixan mi loxompixan at ne Moses, lasaxaruki at ne Moroa la digak pixan bok mi loxompixan at Lanasip. Diga lok keretna, “Moroa Leeme Silok, nenu Lanaraavuk. Lempanga axap nenu uk lox i, i silok la i lox avukat aleng. Leventaangas taram la leveloklok taram in manton tino la i ruturun aleng. Nenu Loorong Silok mavana at limixin axap at na lavatbung menemen.
REV 15:4 Leeme Silok. Limixin axap dinaba lok ngangao ram la dinaba emi asu mi laasen taram, mila nenu xusuk mun u melemelengan. Limixin axap at na lavatbung menemen dinaba vot pasa u la dinaba lotu parav u, mila levendomdoma manmanton taram ga ravasu vam at lasaxaven.”
REV 15:5 Melemu at na nia aga ven loogu laplavang ga rem suang to vana at laxalibet la aga ven mo lenep i xaala aleng to xeneng teren.
REV 15:6 La lavanuti lubungangelo eburu mi lavanuti leveloklox asongot diga vas su boro xeneng ap mo loogu laplavang. Diga sinang mi levesingsigaara gamgames, gan tanan aleng la levengkontamon gol ga itis korop lenbongobong atdi.
REV 15:7 La lara ap mo lavanuet levempanga rooro ga raba na lavanuti lubungangelo mi lavanuti leventingtigon gol ga umsu mi langsangan lebelemamao at ne Moroa, mo naba nemen amisik, la kopmen taxavaxap teren.
REV 15:8 La loogu laplavang ga umsu mi lusuxa boro at lisisixam la lolos at ne Moroa la goxo epovo do tara gita beles ukeneng at loogu laplavang ise at laxavaxap ap mo lavanuti leveloklox asongot at lavanuti lubungangelo.
REV 16:1 La nia aga ronga laxaka linga silok ga vaase su boro xeneng at loogu laplavang, la ga lok ti mo lavanuti lubungangelo xeretna, “Minat pas la mina soli asu lebelemamao at ne Moroa i nemen keneng at nom lavanuti leventingtigon to at lavatbung menemen.”
REV 16:2 La laangelo avot gat pas la ga soli asu mo lebelemamao ri limixin at na lavatbung menemen. La lemparabi silok gang songot aleng, ga vot saparap mo limixin diga ruuna loklok katling ap mo lavatpanga sio la diga lotu parap lavatpoovo vanga ren.
REV 16:3 La laangelo sepsev agepura ga soli asu lebelemamao at ne Moroa ti laras la laras ga ravasu ngan ta lada at laradi i met, la lempanga axap at lebelen laras ga met.
REV 16:4 La laangelo sepsev avantun ga soli asu mo lebelemamao at ne Moroa ti laradan silok la levempuuvut dan bok, la diga ravasu ngan lada.
REV 16:5 La aga ronga laangelo ik lok tatao laradan ga lok ti ne Moroa, “Lodoxoma ram ti lok li na losongsongot ura lok li vam i at lavatbung menemen ik mokso aleng. Kuren la ne Moroa, nenu u melemelengan lingina la gano bok.
REV 16:6 Mila nedi limixin kakapmek diga sev amet limixin nunu eburu mi lavaeme vapaase ali ram. Kuren la ura raba nedi limixin kakapmek mi lada kusu nedi dina in i, la ik mokso aleng do nedi limixin kakapmek dina in mo lada.”
REV 16:7 La melemu aga ronga lempapaase boro at loxonin laplavang ga lok keretna, “I ruturun aleng. Nenu ne Moroa, Leeme Silok, nenu Lanaraavuk. La lodoxoma ram ti lox asuusu mo levesongsongot, ik mokso la i epovo rinotno at loklok, mo limixin diga lox i.”
REV 16:8 La laangelo sepsev avanuet ga soli asu lebelemamao at ne Moroa ro at laxangking. La laxangking ga lok kaka lolos kusu nan bonbo limixin mi liplivi silok teren.
REV 16:9 La laxangking gan bonbo nedi, la diga paase aksaksa ri laasen at ne Moroa, mo i ruuna lolos mavana at nom levesongsongot. Ketla nom limixin di goxopara rinotno xusu dina leeng basinge laxapmek atdi la dina emi asu mi ne Moroa.
REV 16:10 La laangelo sepsev avalimo ga soli asu manga lebelemamao at ne Moroa ro at loxot kitkis at lavatpanga sio, la mo lixitkis teren ga nemen at lamain bonot. La limixin diga atat aleng leven gam atdi mumu losongsongot silok atdi.
REV 16:11 La diga paase aksaksa ri ne Moroa no vana at laxalibet mumu losongsongot la laxanabi atdi. Ketla di goxopara rinotno xusu dina leeng basinge mo laxakapmek diga lox i.
REV 16:12 La laangelo sepsev avanna ga soli asu lebelemamao at ne Moroa to at ladan silok Iupretis. La mo ladan ga mes axap, kusu ti lox agagas li langas ti lavaorong boro at lenep laxangking it losu e.
REV 16:13 La nia aga ven lavantun lubunggas ga milik ngan laxarokrok. Lara ga sixisu boro at lungusno at lavattulaava, la lara boro at lungusno at lavatpanga sio, la lara boro at lungusno at laradi vapaase ali xaxarang.
REV 16:14 Nedi na leventoonan at lubunggas di ruuna lolos kusu dinak lok lempanga sangsangu. La diga epeseves ti lavatbung menemen axap, kusu dina lok bubua ka lavaorong eburu mi limixin esep atdi ri mo leesep naba vot ap mo langsangan laaleng silok at ne Moroa ni Lanaraavuk.
REV 16:15 La ne Iesu ga lok keretna, “Nia anaba vot ngan laradi xipkip pilo. Luvukat ti mo lara i gagas amisik la ik lok gagas nunuan lisingsigaara ren kusu neni noxo lok beleben la noxo lok mamangan.”
REV 16:16 La mo leventoonan kapmek diga lok bubua ka lavaorong to at lemenemen laasen teren at lavapaase Ibru do “Amagedon.”
REV 16:17 La laangelo sepsev avanuti ga soli asu lebelemamao at ne Moroa ti lamavangkap. La langsangan lavapaase silok ga ravasu boro at loxonin orong, mo ik lok keneng at loogu laplavang. Ga lok keretna, “Ira xap ta.”
REV 16:18 La lavanga ga mam etitit ga vot, la leretepaavat boro vana at laxalibet ga tit la langsangan langne silok ga vot. La goxovisi tangne silok kerepmo ga vot, ga ruka i at luruntudum li at limixin, la mo langne ni ga lok kapmek aleng.
REV 16:19 La mo lemenemen silok ga epeseves ti lavantun levengkot la mo levenmenemen silok at na lavatbung menemen ga rem utut axap. La ne Moroa ga doma asu laxakapmek at limixin to at lemenemen silok, Babilon, la neni ga lox asuusu lebelemamao silok teren ti mo limixin.
REV 16:20 La levesoxan axap mi lempattaavut diga sonao.
REV 16:21 La langsangan larakabu ga vot la lengkos teren ga lok ngan lemparuat. Lumumuat teren ga epovo at lavanuet sangaun mi lavalimo leven kilogerem. Ga subu at limixin, la diga paase aksaksa ri ne Moroa mila losongsongot at na lavatakabu ga lok kapmek aleng.
REV 17:1 La lara atdi na lavanuti lubungangelo, mo digam tebeng mo lavanuti leventingtigon, ga vot pasa ia la ga lok, “Pen ba i na, la ana lox ase u mi losongsongot silok, ne Moroa naba sep mo latkin ngarangat min, mo it kis saparap laxan taadan solo.
REV 17:2 Lavaorong axap at na lavatbung menemen digang longka i la limixin at na lavatbung menemen diga lok laxakapmek min, i lok ngan ta do diga inin tangtangku mi lavaen.”
REV 17:3 La Loroonan Kaala ga vubeles tarak la nom laangelo ga xip kaka ia uto at lamatbin. La nia aga ven lara latkin gat kis to vana at lara lavatpanga sio ga memele aleng la ga ruuna lavanuti lempatlak la lasangaun lempatkom. La laxanasen kapmek, ni levelinga vupu ri ne Moroa ga umsu at labantuxu ren.
REV 17:4 Na latkin ga sigaara mi lisingsiga ga memele aleng la ga umsu mi logol eburu mi lengkonuat gamgames, luunun silok ap mo lengkonuat. Leven peal inbun gak lok bok ap mo lisingsigaara ren. Ni gam tebeng lavattingtigon gol ga umsu mi laxangkakapmek teren eburu mi libilinga at loklok teren.
REV 17:5 La levelinga ga nemen to at lamang teren ketla lavasuun teren goxo xasep. Mo levelinga ga lok keretna, “Lemenemen silok Babilon, ni lavasuun at loklok ngarangat la neni bok lavatturunen at leveloklok kakapmek axap at na lavatbung menemen.”
REV 17:6 La nia aga ven mo latkin ga inin tangtangku mi lada at limixin at ne Moroa, la atnedi bok limixin diga met mila diga nunu at ne Iesu. Se nia aga ven i, aga sangu aleng.
REV 17:7 Ketla laangelo ga lok tia, “Tila u sangu? Ana soxomus lavasuun at nom latkin eburu mi lavatpanga sio, neni it kis pana ren, la i ruuna lavanuti lempatlak teren la lasangaun lempatkom.
REV 17:8 Mo lavatpanga sio ga rooro gano, kopmen na rooro lingina. Ketla melemu naba vasu boro at lemeroon la naba seeve ro at lemenemen songsongot. La nedi limixin at na lavatbung menemen, kopmen levenasen atnedi goxok lok keneng at lubuk at lorooro, ga ruka i at lurutu kaxat at na lavatbung menemen, dinaba sangu aleng do dina ven na lavatpanga sio. Neni ga rooro be, ketla monga neni kopmen na rooro, ketla naba rupot melemu.
REV 17:9 Do tara i vara na xasep at na, neni na doma mumu avukar i. Mo lavanuti lempatlak i ru katling lavanuti lengkong kaana la latkin ngarangat it kis to mavana atdi. La mo lavanuti levempatlak i ru katling bok lavanuti lavaorong.
REV 17:10 La lavalimo atdi diga met pam, la legesara atdi monga it kis ngan loorong. La legesara bok naba vot ketla naba nemen at lentaba levenaleng mun.
REV 17:11 La lavatpanga sio, mo ga rooro la nanga i met pam, neni loorong sepsev avanuan. La neni bok lara atnedi lavanuti lavaorong la ni naba seeve.
REV 17:12 La mo lasangaun lempatkom nenu ura ven pam i, di ru katling lasangaun lavaorong kovisi dina lok ka lixitkis atdi kusu dinam gomgonga limixin. Ketla nedi eburu mi lavatpanga sio dinaba lok ka lolos ngan lavaorong at lavanna sangaun minit mene.
REV 17:13 La nedi dinaba ruuna legesa doxoma mun la dinaba raba lavatpanga sio mi lolos atdi la dinaba mumu asu i.
REV 17:14 La na lavatpanga sio eburu mi lasangaun lavaorong dinaba esep eburu mi Lanasip. La Lanasip eburu minedi neni ga ro xaka di, la nedi bok neni ga soxolik ka di la nedi bok di mumu asu ruturun i, dinaba sak tup mi na lavatpanga sio eburu mi lasangaun lavaorong. Mila Lanasip neni Leeme Silok mavana at lavaeme silok axap la neni Loorong Silok mavana at lavaorong.”
REV 17:15 La nom laangelo ga lok bok tia, “Mo laxantaadan nenu ura ven pam i, la latkin ngarangat it kis saparav i, ni i ru katling limixin boro at levenasen bantuxu, la boro at larabung mixin axap, la boro at levennep silok axap, la boro at levempapaase axap.
REV 17:16 La mo lavatpanga sio eburu mi lasangaun levempatkom nenu ura ven pam i, nedi dinaba munepen mi latkin ngarangat. Dinaba lok kapmek tinotno i la dinaba ke i nak lok beleben. La dinaba anan levenbaaxin teren la dinaba xotos labantuxu ren mi laxao.
REV 17:17 Dinaba lox i na mila ne Moroa ira lok pam di xusu dina mumu asu lodoxoma at ne Moroa. Kuren la dinaba mulus kusu dina raba axap lolos atdi ri lavatpanga sio la neni naba lok lugugu ren min, naba se at levelinga at ne Moroa mumu na levesongsongot naba soorun.
REV 17:18 La mo latkin ngarangat ura ven i, i ru katling mo lemenemen silok, ni im gomgonga laramenemen silok at lavaorong at na lavatbung menemen.”
REV 18:1 Melemu at nai nia aga ven lara laangelo vetpes manga ga si boro vana at laxalibet, mi langsangan lolos teren. La na lavatbung menemen axap ga xasep mi losoosoo ap mo laangelo.
REV 18:2 La ni ga xup silok keretna, “Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam. La nanga ira lok ngan pam lemenemen aulis ti lubunggas mi laxantoonan kapmek. La lavapixa axap di bilingot la di lok kapmek, dik lok teren.
REV 18:3 La limixin boro at levennep silok axap dira in pam laxandan vaen teren, mo i ru katling loklok ti elongka. La lavaorong axap at na lavatbung menemen diga elongka min, la nedi limixin diga sesep mi lempanga atdi digap novos aleng mila mo latkin, lebelen ga ngaongao aleng ti mo lempanga diga sesep min.”
REV 18:4 La aga ronga laxaka linga vetpes ga si boro vana at laxalibet ga lok, “Limixin tarak. Mina vas kaxat basinge lemenemen Babilon. Lavanga mina sok ka toxot tinimi at laxakapmek at limixin at nom lemenemen. La lavanga minang songot eburu minedi mi mo losongsongot nenia anaba raba nedi min.
REV 18:5 Laxakapmek at nom latkin ira ekovana upana at laxalibet i ngan ta lavatkaana, la ne Moroa ira doma asu vam laxakapmek teren.
REV 18:6 Mina vorang amlong taba i mi laxakapmek ngan neni ga lox i rinimi. La mo laxakapmek neni ga lox i rinimi, mina vorang i rin na gepura. La mina raba i mi laxadan vaen no i so bobo aleng ti lara neni ga raba nemi min.
REV 18:7 Mina raba i mi langsangan losongsongot aleng la lainbulu silok mo naba silok kerekngan ni ga simi aurut axa i mi leemi asu axa rin la lapnovos. La keneng at lebelen ni i lox asilox i xeretna, ‘Nenia latkin gomgo. Nenia kopmen lavatnaa, la nia xopmen noxo suma lainbulu at lorooro axap tarak.’
REV 18:8 Kuren la at legesa aleng mene, ne Moroa naba sev i mi tangsangan tevesongsongot. Lemeremet, la lainbulu silok la langsangan loroxo silok naba vot parav i. La laxao naba rin asonao i mila Leeme Silok ne Moroa i lolos la neni naba ila mumu loklok teren.”
REV 18:9 La lavaorong at na lavatbung menemen, mo digang longka mo latkin la digak lok laxakapmek eburu min, dinabang teng la dina duudu, mo do dina ven lusuxa ap mo laxao na xotos asonao lemenemen Babilon.
REV 18:10 Dinaba tu ro vaxalom mi lainmarat mumu mo losongsongot, la dina lok, “I lok kapmek aleng. Babilon ira xapmek pam. Ni lemenemen silok la i lolos aleng. Ketla at lavanna sangaun minit mene ira lok kapmek pam.”
REV 18:11 La limixin sesep at na lavatbung menemen dinabang teng la dinaba duudu mumu i, mila kopmen teta noxo un kaka bok ba lempanga atdi.
REV 18:12 I lok ngan leven gol, levesiliva, levenasen uat gamgames, leven peal, levenasen bantamon avukat, lenbantamon memele, levenasen una avukat, levempanga axap limixin di lox i mi la ivori, levenuna mi luunun silok teren, borons, aen, lemparuat nunuan.
REV 18:13 La sinomon, spais, levempavaxan so mavak, la laxadan i so mavak, la laxadan vaen, la laxadan monok at la olip, la palava avukat eburu mi levempiao, laxanbulumaxao, la laxasipsip, laxanos, lempatkaris, lavasaxaruki, la i ruturun do diga sesep bok mi limixin. La na lempanga axap no xopmen bok ba teta ba un kaka i.
REV 18:14 La mo limixin sesep dinaba lok ti mo lemenemen, “Lempanga nunuan taram uga xovox i, ira sonao vam, la lapnovos taram eburu mi lempanga nunuan taram ira xap pam, la u noxo lok ka amlong bok ba i.”
REV 18:15 La limixin sesep digap novos aleng ap mo lemenemen, dinaba tu ro vaxalom la dinaba marat aleng mumu mo losongsongot la dinabang teng.
REV 18:16 La dinaba lok, “I lok kapmek aleng. Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam. Ni ga umsu mi levesingsigaara ga lok nunuan aleng la ga memele aleng, la ga vonga logol eburu mi levenuat gamgames la leven peal.
REV 18:17 La keneng mun at lavanna sangaun minit mo lapnovos silok teren ira sonao la ira xap pam.” La nedi limixin amgomgo at lempatmon la nedi di gugu go xeneng, la nedi bok limixin dik lok ka luunun at lugugu ro saparap laras, dinaba tu ro vaxalom,
REV 18:18 la dinaba ven lusuxa silok ap mo lemenemen, la dinabap kup keretna, “Goxopmen temenemen at na lavatbung menemen kerekngan na lemenemen silok.”
REV 18:19 La dinaba revi laxakup to mavana at lempatlak atdi la dinabang teng, la dinabang teng gagalinga xeretna, “I lok kapmek aleng. Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam. Laxanmon ga oso go kusu na lox asu lapnovos silok ti limixin ap mo lemenemen silok. La keneng mun at lavanna sangaun minit la lempanga axap teren ira rem utut axap pam.”
REV 18:20 La lara laxaka linga ga lok bok, “Nemi axap mik lok to vana at laxalibet, mina momo. Nemi limixin at ne Moroa, la luvuttadi vavang la lavaeme vapaase ali, mina sosoro aleng. Mila ne Moroa ira vorang taba vam mo lemenemen silok mi langsangan losongsongot mumu lempanga xapmek neni ga lox i rinimi.”
REV 18:21 La lara laangelo lolos ga ranga ka lara langsangan lavaruat la ga lu arup min to at laras la ga lok keretna, “Lemenemen silok Babilon. At na mun langas dinaba lu asi mi na lemenemen kerekngan na lavaruat, la kopmen tara noxo vuse ka bok ba i.
REV 18:22 La teta noxo ronga ka bok ba lerengteng at lengkon taaleng, lerengteng kaka tadi, lerengteng kaatu eburu mi lerengteng at luru keneng teren. La taradi gugu noxo lok bok ba lugugu ren go, la kopmen bok ba tavaruat noxo sax amumus levempiao.
REV 18:23 Di noxo ven kaka bok ba losoosoo at lababao do xeneng at nom lemenemen, la di noxo ronga bok ba teepang amomo at teloklox epot maxat. La luvuttadi apnovos me go nedi diga lolos aleng keneng at lavatbung menemen axap, la diga sak tup mi limixin at lara menemen axap mumu mun lengkot at lemenemen (magic) digak lox i.
REV 18:24 La na lemenemen Babilon i ruuna ka losongsongot mila diga sev amet lavaeme vapaase ali eburu mi limixin at ne Moroa ro xeneng ap mo lemenemen silok. Laaba, nedi axap no limixin diga sep amet nedi at na lavatbung menemen.”
REV 19:1 Melemu at nai, aga ronga laxaka linga atnedi buaang limixin to vana at laxalibet, digap kup silok keretna, “Leeme asu ri ne Moroa, neni Laradi Loklox Arooro atdik, la i ruuna lisisixam la lolos teren i silok aleng.
REV 19:2 Mila lodoxoma ren ti raba limixin mi levesongsongot ik mokso aleng la i ruturun. Moroa ira lok li vam lumumuat at latkin ngarangat, mo ga lox abilinga limixin at na lavatbung menemen mi loklok ti elongka. La ne Moroa ira vorang pam laxakapmek ap mo latkin ga sev amet lavasaxaruki at ne Moroa.”
REV 19:3 La digap kup bok, “Leemi asu ri ne Moroa. Neni ga sele utut lemenemen Babilon la lusuxa ren i urut uto vana la mo laxao noxo xap.”
REV 19:4 La mo legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo la lavanuet levempanga rooro diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga lotu parap ne Moroa. Diga lok, “I ruturun, leemi asu ri ne Moroa.”
REV 19:5 La nia aga ronga laxaka linga ga laa boro at loxonin orong at ne Moroa la ga lok keretna, “Leemi asu ri ne Moroa. Nemi lavasaxaruki ren, la nemi mi lok ngangao ren la nemi limixin kopmen tevenasen silok atnimi la nemi limixin silok, mina emi asu mi ne Moroa.”
REV 19:6 La aga ronga laxaka linga at limixin buaang ga ninni ngan ladan silok i sesen lolos la ga lok ngan bok leretepaavat boro vana at laxalibet i tit. La mo laxaka linga ga ravasu xeretna, “Leemi asu ri ne Moroa, mila Leeme Silok atdik ne Moroa, neni i silok aleng la naba nemen amisik ngan Lamgomgo at lempanga axap.
REV 19:7 Ata momo la ata sosoro la ata emi asu min, mila laaleng loklox epot at Lanasip mo ia vot ta la loono maxat tin monga ira gagas li vam i.
REV 19:8 La ni ira lok ka vam labantamon avukat in bun aleng, in tanan la im games aleng.” Na labantamon bunbun i ru katling leveloklok nunuan at limixin at ne Moroa.
REV 19:9 La mo laangelo ga lok tia, “Una malagan i na, ‘Luvukat tinedi limixin ne Moroa ba xup ka di ri leluxa at loklox epot at Lanasip.’” La ni ga lok bok tia, “Anai, ni levelinga ruturun boro at ne Moroa.”
REV 19:10 Nia aga ronga i na la aga xis tiktikbu mi luvatgulom tarak to saparap luxangkedek teren kusu ana lotu parav i, ketla ni ga lok tia, “Nemen gat uta lotu parav ia. Nenia lasaxaruki mun at ne Moroa kerekngan nenu eburu mi luvutnetam, mo mim tebeng levelinga ruturun at ne Iesu. Una lotu parap ne Moroa. Mo levelinga ruturun ne Iesu ga tong asu i, ni lavasuun at levempavang at luvuttadi vapaase asu levelinga.”
REV 19:11 La nia aga ven laxalibet ga rem suang la aga ven lara lavaros bunbun. La mo laradi gat kis go mavana ren, laasen teren, ne Luruturun. Lodoxoma ren in manton tino la kerepmo neni laradi ing tonga linga la ik paxaru kaxat levenesep.
REV 19:12 Luxatli ren i soosoo ngan laxao i ngangao, la ni ga xua buaang lempatbungorong to at lavatlak teren. La lara laasen ik lok teren la kopmen teta naklen lavasuun teren, ketla neni xusuk mun iklen i.
REV 19:13 La mo lavanga singsigaara ren i umsu mi lada la laasen ap mo laradi “Lenavolo at ne Moroa.”
REV 19:14 La limixin esep boro vana at laxalibet di mumu asu i, dit kis at lemparos bunbun la di sigaara mi levesingsiga i nunuan la in bun aleng la i dadat.
REV 19:15 Lavarise sengsen i sixisu boro at lungusno ren kusu ti sak tup mi levenabung mixin di munepen min. La neni nabam gomgonga di ngan lamgomgo atnedi, la lamgomgonga ren naba lolos aleng. Neni naba lox asuusu lebelemamao silok at ne Moroa, ni Lanaraavuk.
REV 19:16 La lara langas linga ik lok to at lisingsigaara ren la to bok at laaon teren. Nom langas linga i lok keretna, “Loorong Silok mavana at lavaorong la Leeme Silok mavana at lavaeme silok.”
REV 19:17 La nia aga ven lara laangelo ga tu ro mavana at laxangking. La ni ga xup silok ti lavapixa axap dip tava de vana at lamavangkap keretna, “Ude nimi la mina vot buru ri langsangan leluxa at ne Moroa.
REV 19:18 Ude nimi la mina anan levenbaaxin at lavaorong la luvuttadi amgomgo at limixin esep, la levenbaaxin at luvuttadi lolos, la levenbaaxin at lemparos eburu minedi limixin dit kis teren, la levenbaaxin atnedi limixin sepmus eburu mi limixin saksaxaruki, la atnedi bok limixin kopmen tevenasen silok atdi la nedi limixin mi levenasen silok.”
REV 19:19 La aga ven bok lavatpanga sio eburu mi lavaorong at na lavatbung menemen eburu mi limixin esep atdi. Diga vot eburu xusu dina esep eburu mi nom laradi gat kis at lavaros bunbun la limixin esep teren.
REV 19:20 La nedi diga ranga alis lavatpanga sio eburu mi leeme vapaase ali xaxarang, mo gak lok lempanga sangsangu ri sar asoogong limixin kusu dina lox asilok laasen at lavatpanga sio. Ni ga lok mo lempanga sangsangu xusu na bala arup buaang nedi limixin la diga ruuna ka loklok katling at lavatpanga sio la diga lotu parap lavatpoovo vanga ren. La Laradi Ruturun eburu mi limixin esep teren diga lu arup mi lavatpanga sio la leeme vapaase ali xaxarang, move duga rooro, ro at lemet kao, mo i tos amisik mi lasalpa.
REV 19:21 La mo lavarise sepsep ga sixisu boro at lungusno ap mo Lara gat kis at lavaros bunbun, la ga sep kutkut axap limixin esep at lavatpanga sio. La lavapixa axap diga anan tino at levenbaaxin atdi.
REV 20:1 La nia aga ven lara laangelo ga si boro vana at laxalibet, neni gam tebeng lengki at lemeroon la gam tebeng bok lavaroos sen silok.
REV 20:2 La mo laangelo ga ranga alis lavattulaava la ga xoxo i kusu na nemen kuren at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares. Mo lavattulaava ga nemen ganoxa, neni ne Devel la laasen bok teren ne Satan.
REV 20:3 La mo laangelo ga lu arup min ukopok at lemeroon, la ni ga vipe lavatban la gam lut pe avarang lumusmaragu ap mo lemeroon. La ne Satan nabak lok go at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares la ap mo levenaleng neni noxo bala arup bok ba limixin at lavatbung menemen ba se at laxavaxap ap mo levenmaares. Melemu at nom neni naba sepmus at lentaba levenaleng mene.
REV 20:4 La nia aga ven lengkonin at lavaorong, la nedi limixin digat kis teren, diga ruuna lolos kusu dina ila mumu loklok at limixin. La aga ven bok leventoonan atnedi limixin la limixin petpes diga ra korop lengkaka atdi mila diga tong asu lununu atdi keneng at ne Iesu, la diga nunu bok at levelinga at ne Moroa. At lorooro atdi di goxo lotu parap lavatpanga sio la lavatpoovo vanga ren la di goxo lok ka loklok katling at lavatpanga sio to at lenmang atdi kopla levengkikngen di. Diga roo xat amlong la nedi eburu mi ne Karisito digam gomgonga limixin at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares.
REV 20:5 La nedi limixin petpes diga met pam, kopmen di goxo roo xat amlong se at laxavaxap ap mo legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares. Anai, ni laxakatu kaxat amlong avot at labarongan.
REV 20:6 Naba lox avukat aleng tinedi na lavaanat soxolik at ne Moroa, dinaba nemen ap mo laxakatu kaxat amlong avot. Di noxo suma lanmet sepsev agepura ketla dinaba lok ka lugugu ngan lavamaasa ri ne Moroa la ri ne Karisito. La nedi eburu mi ne Karisito dinabam gomgonga limixin at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares.
REV 20:7 Melemu ap mo legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares na xap, Moroa naba soxomus asu ne Satan boro at loogu xokoxo.
REV 20:8 La ni naba vasu ri bala limixin at lengkot axap at na lavatbung menemen. La nedi lubung mixin me Gok la Magok, Satan naba lok bubua ka di kusu ti leesep. Luutus atdi naba umsu aleng kerekngan laxangkaneng to loxon.
REV 20:9 Dinabat pas boro at lengkot axap la dinaba rupot to ap mo lemenemen silok at ne Moroa i vavara aleng tin, la dinaba ru xangkan i. Ketla laxao naba si boro vana at laxalibet la naba xotos axap di.
REV 20:10 La mo laradi babala arup, ne Satan, Moroa naba lu arup min uto at lemet kao at lasalpa. Mo lemet kao lavatpanga sio eburu mi laradi vapaase ali xaxarang dunabak lox e, la ap mo lenep nedi lavantun dinaba ruuna ka losongsongot silok at levenaleng kangking la kanimin la kopmen taxavaxap teren.
REV 20:11 La nia aga ven langsangan loxonin orong bunbun la mo Laradi gat kis teren. La lavatkangka eburu mi laxalibet duga sixiro basinge i la duga sonao nga.
REV 20:12 La aga ven nedi diga met pam, limixin silok la limixin kopmen tevenasen silok atdi, diga tu ro melamgo at loxonin orong at ne Moroa. Lentaba lempatbuk mo ga repalas. La lara lubuk ap mo levenbuk diga suang i, ni lubuk at lorooro. La ne Moroa ga ila mumu loklok atnedi limixin, la mo leveloklok atdi gak lok ap mo levenbuk.
REV 20:13 La nedi limixin diga met to at laras la nedi bok limixin diga met la diga nemen to Edesa, la limixin axap diga met, diga tu ro melamgo at ne Moroa la neni ga ila mumu loklok atdi la diga lok ka luunun ga epovo mi leveloklok digara lok pam i.
REV 20:14 La ne Moroa ga lu arup axap tino nga mi lanmet eburu mi lenep Edesa uto at lemet kao. Mo lemet kao, ni lanmet sepsev agepura.
REV 20:15 La nedi limixin levenasen atdi goxok lok at lubuk at lorooro, Moroa ga lu arup bok midi uto at lemet kao.
REV 21:1 La nia aga ven laxalibet maxat la lavatkangka maxat, mila laxalibet avot mi lavatkangka avot ga xap la laras ga sonao.
REV 21:2 La aga ven lemenemen melemelengan, ni lemenemen maxat Jerusalem, ga si boro vana at laxalibet boro at ne Moroa. Ni ga nganang ngan latkin i gagas kusu na epot maxat at latlok teren.
REV 21:3 La aga ronga luxupkup silok boro at loxonin orong at ne Moroa ga lok, “Mina ven ba i, lemenemen aulis at ne Moroa monga ira si vam la neni nak lok eburu mi limixin. La ne Moroa naba nemen eburu minedi, la nedi dinaba ravasu ngan limixin teren, la ni naba nemen ngan ne Moroa atdi.
REV 21:4 Neni naba ves kepe lengkabili dan basinge lengkatli atnedi. La limixin kopmen di noxo met bok ba, la di noxo duudu bok ba kopla dinang teng la di noxo songot bok ba. Mila lavatkangka avot ga sonao vam eburu mi lempanga axap gak lok keneng teren.”
REV 21:5 La mo Laradi gat kis to at loxonin orong teren ga lok, “Monga ana lox amaxat lempanga axap.” La ni ga lok bok tia xeretna, “Una malagan i na mila na levelinga i ruturun la i epovo do limixin dina nunu ren.”
REV 21:6 La ni ga lok bok, “Nia ara lox empampana vam lugugu rak. Nenia Lurutu Kaxat la Lumumupit. Anaba vaxain nedi limixin do di minu mi mo ladan i puuvut su boro at lavatturunen at ladan at lorooro la kopmen di noxo un i.
REV 21:7 Dola nege na vas asi lolos at laxakapmek, neni naba ruuna na leveloklox anarong keretna. Nenia anaba nemen ngan ne Moroa ren la neni naba nemen ngan ne nuruk.
REV 21:8 Ketla nedi limixin makmarat la nedi dina sok tixirixes lununu atdi, la nedi dina lok laxakapmek silok la nedi dina sev amet parang limixin, la nedi dina lok loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la nedi dina lok lengkot at lemenemen (magic), la nedi dina lotu parap levempoovo moroa, nedi limixin babala. Nedi axap na, nenia anaba lu arup midi uto xeneng at lemet kao i ngangao mi lasalpa. Na losongsongot, ni lanmet sepsev agepura.”
REV 21:9 La lara at nom lavanuti lubungangelo mo gam tebeng lavanuti lempattingtigon ga umsu mi lavanuti levesongsongot. Ni ga lok tia, “Ude u, la ana lox ase u mi mo loono maxat, neni latkin ti Lanasip.”
REV 21:10 La Loroonan Kaala ga vubeles tarak, la nom laangelo ga xip kaka ia uto at lakaana silok la ga lox ase ia mi lemenemen melemelengan Jerusalem, mo ga si boro vana at laxalibet la boro at ne Moroa.
REV 21:11 La mo lemenemen gan tanan aleng mi lisisixam at ne Moroa. Mo lemenemen ga soosoo aleng ngan lengkonuat gamgames, luunun teren i urut aleng, i ngan jespa, i gamgames la i xasep aleng.
REV 21:12 La langsangan larangas uat matmatkun ga baalom aleng upana la ga tu xangkan mo lemenemen silok Jerusalem. La lasangaun mi legepura laramusmaragu gak lok ap mo larangas uat. Lasangaun mi legepura lubung angelo ga lok tatao mo laramusmaragu, legesa angelo at legesa musmaragu. La ap mo laramusmaragu levenasen atnedi lasangaun mi legepura larabibinat at limixin boro Israel gak lok atdi, leges asen at legesa musmaragu.
REV 21:13 Lavantun laramusmaragu gak lok to meso, lavantun levenmusmaragu gak lok to mero, lavantun laramusmaragu gak lok to mexun, la lavantun laramusmaragu gak lok to mesi.
REV 21:14 La mo langas uat gat kis mavana ap mo lasangaun legepura larauat kis, la levenasen atnedi lasangaun mi legepura luvuttadi vavang at Lanasip gak lok teren.
REV 21:15 La mo laangelo ga paase tia, ni ga ruuna losoxovo i gol, kusu na soxovo mo lemenemen silok eburu mi laramusmaragu ren la larangas uat teren.
REV 21:16 Lababaalom at larangas uat ap mo lemenemen silok mi lerepteplas teren la lababaalom upana ukopok ga epovo mun. La nom lababaalom teren ga epovo at legepu abin sangsangaun kobot mi lavalimo sangaun kobot (2500) kilomita.
REV 21:17 La ni ga soxovo bok lerepteplas ap mo larangas uat la ga epovo at lavantun sangaun mi legepu asongo. Laangelo ga soxovo mo lemenemen kerekngan limixin di soxovo lemenemen.
REV 21:18 Langas uat ap mo lemenemen diga lox i mi la Jespa, la mo lemenemen silok diga lox i mi logol tinotno, la ga xasep ngan lagalas.
REV 21:19 La mo larauat kis at larangas uat diga xovox i mi laxanasen uat axap i gamgames. Lara avot neni la Jespa; lara mumu neni la Sapai; lara sev avantun neni la Aget; la lara sev avanuet neni la Emeral.
REV 21:20 Lara sev avalimo neni la Onikis; lara sev avanna neni la Kanelien; lara sev avanuti neni la Krisolait; lara sev avanuan neni la Beril; la lara sev avasik neni la Topas; la lara sev asangaun, neni la Kirisoperes; la lara sev asangaun mi legesara, neni la Jasin, la lara sev asangaun mi legepura, neni la Emetis.
REV 21:21 La mo lasangaun mi legepura laramusmaragu, nedi lasangaun legepura leven peal la at legetgesa musmaragu diga lox i mi legesa peal mun, la langas lom ap mo lemenemen ga gol tinotno la ga xasep ngan lagalas.
REV 21:22 La nia a goxo ven toogu laplavang go xeneng at nom lemenemen silok, mila ne Moroa xa Leeme Silok neni Lanaraavuk eburu mi Lanasip duk lox amisik ap mo lemenemen silok. Kuren la limixin dixok pakes ti toogu kusu dina lotu parap ne Moroa mi Lanasip go.
REV 21:23 La mo lemenemen silok ixok pakes ti laxangking mi lagaaling kusu duna soosoo axasev i. Lisisixam at ne Moroa im taba amisik losoosoo at levenaleng axap, la Lanasip ni lababao ren.
REV 21:24 La limixin axap at na lavatbung menemen dinaba nemen at nom losoosoo, mo i soosoo su boro ap mo lemenemen silok. La lavaorong axap at na lavatbung menemen dinaba xip beles levenapnovos atdi ukeneng teren.
REV 21:25 La laramusmaragu ap mo lemenemen silok noxo tu vipipe, la noxopmen bok ba taxanimin go.
REV 21:26 La limixin at lavatbung menemen diba xip beles mi levenapnovos atdi uto xeneng ap mo lemenemen silok.
REV 21:27 Ketla kopmen tinotno taxakapmek naba beles keneng teren, nedi dik lok lengkot mamangan kopla di xaxarang, di noxo vubeles teren. Nedi xusuk mene levenasen atdi ik lok to at lubuk at lorooro at Lanasip dinaba beles keneng teren.
REV 22:1 La laangelo ga lox ase ia mi ladan at lorooro ga xasep aleng. La ga puuvut su boro at loxonin orong at ne Moroa la Lanasip,
REV 22:2 la ga sesen to xantubu at langas lom at lemenemen silok. La to meo la meo at na ladan, luuna at lorooro i tu go la keneng at legesa maares mo luuna i pisik, i epovo at lasangaun mi legepu aleng, la i pisik gesara at legetgesa gaaling. Lempavaxan una ren dik lok ka i ri lox aroo limixin at lavatbung menemen.
REV 22:3 La mo lasaxaek ik lok mavana at na lavatbung menemen noxok lok ap moi lemenemen silok. Loxonin orong at ne Moroa eburu mi Lanasip naba nemen go la lavasaxaruki ren dina lotu parav i.
REV 22:4 La dinaba epen etang mi ne Moroa, la laasen teren nabak lok to at lenmang atdi.
REV 22:5 La noxopmen bok ba taxanimin, la limixin di noxok pakes bok ba ri taxasep at lababao xopla laxangking. Mila Leeme Silok ne Moroa neni naba lok ngan laxasep tidi, la dinaba ruuna lixitkis silok ti lok tatao limixin la dinaba nemen amisik kuren, la kopmen taxavaxap teren.
REV 22:6 La laangelo ga lok tia, “Na levelinga i ruturun amet la i epovo do limixin dina nunu ren. La Leeme Silok, ne Moroa im taba Loroonan Kaala ren ti lavaeme vapaase ali ren la ni ga riki laangelo ren kusu na lox ase lavasaxaruki ren mi lempanga salai naba vot soso.”
REV 22:7 Iesu ga lok keretna, “Mina ronga i na, anaba vot soso mun. Luvukat tinedi di mumu asu levempapaase ali at na lubuk.”
REV 22:8 Nenia ne Jon. Aga ronga na levelinga la aga ven na lempanga, la aga xis tiktikbu mi luvatgulom tarak ti lotu parap laangelo mo ga lox ase ia mi na lempanga.
REV 22:9 Ketla neni ga lok tia, “Nemen uta lotu parav ia. Nenia mun lasaxaruki at ne Moroa kerekngan u la luvutnetam, nedi lavaeme vapaase ali la nedi bok ding tonga res at levelinga at na lubuk. Una lotu parap kusuk ne Moroa.”
REV 22:10 La ni ga lok tia, “Nemen uta lipe levelinga vapaase ali at na lubuk, mila loxonaleng monga i auret kusu na levelinga na soorun.
REV 22:11 La nedi dik lok laxakapmek, una ke nedi dinak lok laxakapmek. La nedi loklok atdi i bilinga, dina nemen kuren. La nedi dik lok leveloklok i nunuan, dina lox epasum i mi leveloklok i nunuan. La nedi di ruuna loklok i melemelengan, dina nemen kuren.”
REV 22:12 La ne Iesu ga lok, “Mina ronga ia. Nenia anabamlong soso mun! Nia anaba xip ka luunun eburu minia, kusu anaba raba limixin getgesara mi luunun naba epovo mi lempanga salai diga lox i.
REV 22:13 Nenia Lamgomgo la Laxavaxap, Lurutu Kaxat mi Lumumupit.
REV 22:14 Luvukat tinedi dira gos adadat pam levesingsiga atdi, kusu lorooro atdi naba epovo xusu dina anan at lempeven una boro at luuna at lorooro, la dina beles keneng at levenngas povolo uto at lemenemen silok.
REV 22:15 Ketla limixin kakapmek la nedi di lok lengkot at lemenemen (magic), la nedi limixin diga lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot la limixin sepsev amet tadi, la nedi di lotu parap lempoovo vanga, la nedi bok di vavara aleng i xusu dina paase babala la dik lox amisix i. Nedi axap na di noxo vubeles to xeneng ap mo lemenemen silok.
REV 22:16 Nenia ne Iesu. Ara riki vam laangelo rak tinemi limixin at lotu xusu ni na vaase axasep nimi mi na levelinga. Nenia lavatturunen la livisik li at ne Devit. La nenia lentian i soosoo aleng.
REV 22:17 Loroonan Kaala eburu mi latkin epot maxat du lok keretna, ‘Ude nimi.’ La nedi di ronga i na, dina lok bok keretna, ‘Ude nimi.’ Do nege i minu, i epovo do neni na rupot, la nege i vara ladan tooro, neni na lok ka i, mila kopmen tuunun teren.”
REV 22:18 Nenia ne Jon. A vaase aronga nemi axap mira ronga vam na lempapaase ali at na lubuk. Do tara na tong abeles parang tengkot ukeneng at na lubuk, Moroa naba raba i mi nom levesongsongot ik lok keneng at na lubuk.
REV 22:19 La do tara na lok pes tempanga basinge na lempapaase ali at na lubuk, Moroa naba lok kepe levempeven una ren to at luuna at lorooro la neni noxo nemen bok ba ro xeneng at lemenemen melemelengan at ne Moroa. Mo luuna la mo lemenemen, ik lok at na lubuk.
REV 22:20 La neni mo i paase aru i na, i lok keretna, “I ruturun aleng. Nenia mo anaba vot soso nga.” I ruturun. Ude u, Leeme Silok ne Iesu!
REV 22:21 Letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu nak lok eburu mi limixin at ne Moroa. I ruturun.
