MAT 1:1 Yesu Kristore apa ŋaso yoŋore tina buru oi iŋi: Abrahamde osigida mo Deiwid. Deiwidre osigida mo Yesu.
MAT 1:2 Abrahamde made Aisak. Aisakre made Jeikob. Jeikobre madepu Juda eru iŋore kakagbopu.
MAT 1:3 Judare madeyoka Peres eru Zera, maŋgoyakuŋ Tamar. Peresre made Hesron. Hesronde made Ram.
MAT 1:4 Ramde made Aminadab. Aminadabre made Nason. Nasonde made Salmon.
MAT 1:5 Salmonde made Boas, maŋgoine kantri more ŋigo Rahab. Boasre made Obed, maŋgoine kantri more ŋigo Rut. Obedre made Jesi.
MAT 1:6 Jesire made kiŋ Deiwid. Deiwidre made Solomon, maŋgoine rone Uriare ŋonuŋ goya. Juda kiŋ sosowo oi Deiwidre osigidapu fukeru gobuŋ.
MAT 1:7 Solomonde made Rehoboam. Rehoboamde made Abija. Abijare made Asa.
MAT 1:8 Asare made Jehosafat. Jehosafatre made Jehoram. Jehoramde made Usia.
MAT 1:9 Usiare made Jotam. Jotamde made Ahas. Ahasre made Hezekia.
MAT 1:10 Hezekiare made Manase. Manasere made Amon. Amonde made Josia.
MAT 1:11 Josiare madepu Jekonia eru iŋore kakagbopu. Damaŋ oo Babilon yoŋoji Israel kufufuŋ oga yabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine kinaŋqoqoyaŋuŋ gobuŋ.
MAT 1:12 Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine goku oo Jekoniare made Sealtiel fukeya. Sealtielre made Jerubabel.
MAT 1:13 Jerubabelre made Abiud. Abiudre made Eliakim. Eliakimde made Azor.
MAT 1:14 Azore made Jadok. Jadokre made Akim. Akimde made Eliud.
MAT 1:15 Eliudre made Eleasar. Eleasare made Matan. Matande made Jeikob.
MAT 1:16 Jeikobre made Josef, Mariare ŋoe. Mariaji Yesu roya. Tinaine Kristo Munaŋqoqo Rauine miegobeneŋ.
MAT 1:17 Damaŋ Abrahamdeone fuŋgaru go wapebi kiŋ Deiwid fukeya, mimiŋine yoŋore jare buru oi 14. Moke kiŋ Deiwidreone fuŋgaru go wapebi Israel kufufuŋ oga yabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ, mimiŋine yoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14. Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru go wapebi Kristo fukeya, mimiŋine yoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14.
MAT 1:18 Yesu Kristo fukeya ore sundu oi iŋi: Iŋore maŋgo Maria iŋo Josefre biŋe goku so qodureru gobire damaŋ oo Moro Tiriineji qowirie teko kuake goko fuŋine oŋu bofukebuŋ.
MAT 1:19 Oŋu bofukebi ŋi biŋeine Josef iŋoji gogo poretiŋ goya ore Mariare fuŋneji totogo fukeko mimiineke fukeiŋ ore takigaya. Oŋu takigame maŋineji oi sumuŋgaru bokeiŋgo mamane buruine ruaya.
MAT 1:20 Oŋu manesuku eko Ofonde mimerereŋ moji kubaŋgo fuke teru iŋi ojiya, “Josef Deiwidre osigida, Moro Tiriineji Maria qowirie teko kuaineke goga. Ore eru go oi ogagaru pigoo wareru ŋonuŋgo fukeinde kokoi so maneigoŋ.
MAT 1:21 Mariaji koko made roiŋ. Ŋi iŋoji kufufuŋine agiburaŋyaŋuŋgone munaŋ qa yareko posikenimiŋ. Ore eru goji tinaine Yesu miigoŋ.” Oŋu ojiya.
MAT 1:22 Ofonji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke fukeiŋgo ore ya sosowo oi fukeya. Kajeqouŋ buŋo oi iŋi,
MAT 1:23 “Ŋigo jeŋoŋ jumuine moji kuake eru made mo rome tinaine Imanuel minimiŋ.” Tina ore fuŋine oi iŋi, “Anutuji noŋuŋke goga.”
MAT 1:24 Josefji maŋine gboreme pakereru Ofonde mimererenji mitiga teko, ore so eku Maria ŋonuŋine fukeiŋ ore ogagaru piineo rabu.
MAT 1:25 Raru gobuyoŋ, damaŋ botuineo oo moko so pebire raru madeine rome Josefji tinaine Yesu miya. Made roko iŋore ŋadio ŋoe ŋonuŋ gobu. Oŋu.
MAT 2:1 Yesuji ŋi koito Herod iŋore damaŋgo Judia prowinsre taoŋ mo tinaine Betlehem oo fukeya. Fukeya, damaŋ oo bobunde mamane ŋi wegi wawapeineone Jerusalem sitio warebuŋ.
MAT 2:2 Wareru iŋi weubuŋ, “Juda ŋoŋore ŋi koito fukeiŋ, made oi fukeru uro pega? Niŋo wegi wawapeineo goku iŋore ginja fukeme ŋoneru fuŋine oŋu maneru ohoweine baku miteŋ gakimiŋ ore waregobeneŋ.”
MAT 2:3 Oŋu weubi ŋi koito Herod eru Jerusalem kufufuŋ iŋoke gobuŋ, yoŋo sosowo buŋo oi maneru popurebuŋ.
MAT 2:4 Popurebi kiŋ Herodji buŋo ruaru kufufunde soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru Kadi buŋore qaqaji sosowo kepore yabeme warebuŋ. Wareru tumaŋgabi iŋi weu yareya, “Munaŋqoqo Rauine Kristoji uro fukeiŋgo mibi pega?”
MAT 2:5 Weu yareme iŋi bokirie tebuŋ, “Iŋoji Judia prowinsre taoŋ tinaine Betlehem oo fukeiŋ. Ore buŋo oi kajeqouŋ ŋi Maikaji iŋi quraŋgame pega,
MAT 2:6 ‘O Betlehem kufufuŋ Juda moreŋgo gogobi, ŋoŋore botugone koito sogo fukeru nakene Israel kufufuŋ botiŋgaru siŋaŋ nobeiŋ. Ore eru ŋoŋo Juda morende minebobo yoŋore botugo gobi tinabiŋeŋaŋunji wakiqoqoine so yobu fukeiŋ.’”
MAT 2:7 Oŋu bokirie tebi maŋgboroŋ ŋi oi kamiine oŋga yareme warebi iŋi weu yareya, “Ginja oi wamo damaŋgo fukeme fuŋgaru ŋonebuŋ?” Ore fuŋine poretiŋ maneiŋgo maneru oŋu weu yareya.
MAT 2:8 Ore buŋo maneru sore yaberu iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Betlehem raru made oi poretiŋ weuku bofukeru oo akoŋ biŋe buŋo ruabi nondeo wareiŋ. Nonji oi maneru oŋuakoŋ raru iŋo ohowe baku miteŋ gabemiŋ.”
MAT 2:9 Kiŋ koitoji oŋu eadu eku mitiga yareko maneru kadio rabuŋ. Raru ginja wegi wawapeineo goku ŋonebuŋ, oiji qoruyaŋuŋgo bonieru rako boyoberu Betlehem raru pi koko made peya, oo dimaya.
MAT 2:10 Ginja oi dimako ŋoneru jeribari soguine yobu manebuŋ.
MAT 2:11 Jeribari maneru pi maŋineo roperu made eru maŋgoine Maria ŋone yapebuŋ. Oi ŋone yaperu dikanji keru daberu ohowe baku miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu kopu kekereyaŋuŋ basiru oone goul, jinaŋ paora eru toki tinaine mor oi uduru yauŋ otebuŋ.
MAT 2:12 Ubu mo pebi Anutuji kubaŋgo fukeru kiŋ Herodreo moke so ranimiŋ ore qomuku yareya. Ore eru kadi mogo yoŋoyaŋunde kae moreŋyaŋuŋgo kirieru rabuŋ. Oŋu.
MAT 2:13 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji rabi Josefji kubaŋ ŋoneko Ofonde mimerereŋ moji fuke teru iŋi ojiya, “Herodji made qame komeiŋgo ore baaiŋ. Ore eru bio pakereru made eru maŋgoine oga yaperu sumuŋgaru Ijipt moreŋgo raniŋ. Oo raru gobi jiki nonji wareniminde damaŋ mibemiŋ, oo kirieru wareinebi.”
MAT 2:14 Oŋu ojime pakereru ubu oo akoŋ koko made eru maŋgoine oga yaperu Ijipt rabuŋ.
MAT 2:15 Ijipt raru gobi kiŋ Herodji komeko damaŋ oo akoŋ kirieru warebuŋ. Rone Ofonji kajeqouŋ ŋi Hosea boburogame buŋo iŋi miya pega, “Nonji madene oŋga tebe Ijipt moreŋ bokeru wareya.” Kajeqouŋ buŋo oiji oŋu fukeko foriineke fukeya. Oŋu.
MAT 2:16 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji Juda moreŋ kamiine bokeru rabi Herodji ore fuŋine ŋoneru “Eadu nubuŋ,” miku maŋine kokoine rigaŋgame mimiti iŋi ruaya, “Mamari ŋi, ŋoŋo Betlehem eru moreŋ sosowo oi roregaru pega, oo raru made gosayaŋuŋ yoyoka eru ore yukuineo fukegobi, yoŋo sosowo yabebi komenimiŋ.” Maŋgboroŋ ŋi ginja fukeya ore damaŋine ore poretiŋ weu yareme ojibuŋ, ore so made gosayaŋunde mimiti oi ruaya.
MAT 2:17 Kajeqouŋ ŋi Jeremaiaji buŋo mo miya pega, oiji oŋu fukeko foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,
MAT 2:18 “Betlehem bembeŋgo kae mo tinaine Rama oone ku oyowoyaŋuŋ manebi oŋga jojoraku soguŋ soguine bagobi. Reizel ŋigore osigidapu yoŋoji osigidapuyaŋuŋ mataebi kuyobi. Ore eru kuyobi bobomiriŋ eyareiŋgo ebi maŋmoki akoŋ maneegobi.” Oŋu.
MAT 2:19 Josefji Ijipt gokame kiŋ Herodji komeko oo akoŋ Ofonde mimerereŋ moji kubaŋgo fuke teru
MAT 2:20 iŋi ojiya, “Made qabi komeiŋ ore rubabuŋ, yoŋoji kome forebuŋ. Ore eru pakereru made maŋgoineke oga yaperu kirieru Israel moreŋgo rainebi.”
MAT 2:21 Oŋu ojime Josefji pakereru made maŋgoineke oga yaperu kirieru Israel moreŋgo rabuŋ.
MAT 2:22 Kadio raru buŋo iŋi maneya, “Herod iŋore made Arkelaus iŋoji mamainere tifeo Judia prowins siŋaŋ yaberu goga.” Oŋu maneru oo rainde kokoi maneya. Maneru gome Anutuji kubaŋgo Galili prowinsgo raniminde mitiga teme pakereru oo rabuŋ.
MAT 2:23 Galili prowinsgo roperu taoŋ tinaine Nazaret oo gobuŋ. Oŋu gobi kajeqouŋ ŋi yoŋoji Munaŋqoqo Rauinere buŋo mibuŋ, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, “Iŋore tina oi Nazaret ŋi miku gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 3:1 Gosa goine tariko Jon Mitimeso ŋiji wareru Judia prowinsre moreŋ buroineo roregaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Biŋe buŋoji bapakareru iŋi yajiru goya,
MAT 3:2 “Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damanji wareru fukega. Ore eru ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru oo ropeniŋ.”
MAT 3:3 Jonde kajeqouŋ ŋi Aisaiaji buŋo mo iŋi miku quraŋgaya, “Kiŋaŋ mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gome raru buŋo fonuŋine iŋi manenimiŋ, ‘Ofonji warei-iiŋ! Ore eru bio jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ botiŋgaru kadiine reuinebi.’”
MAT 3:4 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru botuineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqoine oi putogisi burugisi eru gomende moruŋ obu. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so.
MAT 3:5 Jonji gioine bako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goine sosowo yoŋoreone iŋoreo kekogaru warebuŋ. Oŋuakoŋ Jordan obu mobemobe moreŋ sosowo pe rabuŋ, oone warebuŋ.
MAT 3:6 Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya.
MAT 3:7 Rau yareyayoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji miti meso rau yareiŋ ore warebi ŋone yaberu iŋi yajiya, “O qoti kobende osigidapu, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisiebi Anuture manji rigaŋgame geoine bokirie ŋareiŋgo ega. Oi sumuŋganiminde uŋsowoŋ buŋo oi moji ŋajime sombuŋaŋuŋ maneru yo waregobi?
MAT 3:8 Ore eru fofori maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Sembeneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi foriine fukeko oi eeboboŋaŋunji totogo yaduru goinebi.
MAT 3:9 “Maŋ-ŋaŋunji gbegbedi buŋo iŋi miiŋgo so manesuinebi, ‘Niŋoji Abrahamde osigida gobeneŋ Anutuji so sibiri nobeiŋ.’ Oŋu miku omoŋaŋuŋgo qaegobiyoŋ, foriine oi so fukeega. Nonji ore eru iŋi ŋajibemiŋ, Anutuji ko yo soine mitiga yareko qowirieru Abrahamde osigidapu fukeru Anutu miteŋ gaenimiŋyoŋ, ŋoŋo uruŋu?
MAT 3:10 “Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, Anutuji ŋoŋo yo oŋuine keti ŋabeme wakiiŋgo egobi. Yo sosowo foriyaŋuŋ fiine so fukeegobi, oi ketigame wakibi misigo bokeme rakanimiŋ. Yo oŋuine ketigainde ome oi miine jomuru yo fuŋineo ruame jaueru pega. Anutuji sembeneŋaŋunde geo bokirie ŋareiŋ.
MAT 3:11 “Nonji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore obu omaineji rau ŋaregoyoŋ, nonde ŋadio ŋi sanaŋ qaŋqaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ soguine oi nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komoŋ bapi garu kekereo nikeru rubeiŋgo embimbiŋgabemiŋ. Iŋoji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame jo boruŋineji keririke ŋabeku oo miti meso oŋuine rau ŋareiŋ.
MAT 3:12 “Iŋoji foriine eru yauine boroiŋ yapeinde sara roru waperu pioru ketikieru osoeiŋ. Osoeru wit koruŋ roru qojugaru rouŋineo ruaiŋyoŋ, yau rasaine oi ofaŋgako misigo rakaru misi tatariine tomiri oo jaiŋ.” Oŋu.
MAT 3:13 Damaŋ oo Yesuji Galili prowins bokeru Jordan obu rendaineo Jondeo wareru miti meso rau teiŋgo weu teya.
MAT 3:14 Weu teyayoŋ, Jonji qomuku teku iŋi ojiya, “Goji soine noŋ miti meso rau narenoŋyoŋ, goji agiburaŋ so eru uruŋu eru nondeo warege?”
MAT 3:15 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo oi soine eigoŋ. Oŋu egobere, oo Anutuji eebobo poretiŋ boyobekiminde buŋo miya, ore foriine fukeko sagaiŋ.” Oŋu bokirieme Jonji maneme sagako maŋmoakoŋ eya.
MAT 3:16 Maŋmoakoŋ eru miti meso rau teme tariko oo akoŋ obuone wapeme iŋi fukeya: Qonikinji aŋgame Yesuji piku ŋoneme Anuture Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋuine fukeru Yesure qorugo wakiya.
MAT 3:17 Waki roko Sombuŋgone maru mo iŋi fukeya, “Iŋoji nakene yoro made fukega ore eru beune fiame ŋoneru aŋiine manego.” Oŋu.
MAT 4:1 Ore ŋadiineo Moro Tiriineji Yesu bapakareru soreme moreŋ buroineo Sembene Rauineji esoigaiŋgo ore eru raya.
MAT 4:2 Oo raru ubu una 40 Anuture eru uqo sowo gogu uqore komeya.
MAT 4:3 Uqore komeko gemokaku qoruyaŋuŋ tinaine Eesoi Rauine iŋoji fukeru iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, go usuŋgo naduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeme noigoŋ.”
MAT 4:4 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqoji akoŋ ŋiŋigo gogo so noreegayoŋ, Anuture mione buŋo wareega, oi sosowo reŋgabeneŋ oiji gume nobeko sanaŋgaru gokimiŋ’.”
MAT 4:5 Oŋu ojime Sembene Rauineji Yesu ogagaru Jerusalem siti tiriine oo raru boji sorinde bubuo paibe roperu ruame dimaya.
MAT 4:6 Oŋu dimako iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, bio yoone tariru yuku rakaigoŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Anutuji gore eru mimerereŋpuine mitiga yareko soine romaiŋga gubi rakaru koji kufugo so keku sibiri guiŋ.’ Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.”
MAT 4:7 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo oŋuakoŋ iŋi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo so esoigaigoŋ.’”
MAT 4:8 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji moke ogagaru tuku ropekiine yobu mogo roperu moreŋ sosowo yoŋore kantri jokoroŋine jokoroŋine eru yoŋore mebo konu yayaŋuŋ qembibiyaŋuŋke sosowo oduya.
MAT 4:9 Oduru iŋi ojiya, “Goji dikanji kenareru ohowene baku miteŋ numiŋ ine, nonji yareya sosowo yo mitari garebe raugaru siŋaŋ yabemiŋ.”
MAT 4:10 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Mata! Satan go bio use. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo, iŋo moakoŋ dikanji keteru ohowe baku miteŋ gaigoŋ.’”
MAT 4:11 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji oo akoŋ Yesu bokeru useya. Oŋu fukeko mimerereŋ yoŋo wareru Yesu bapi gabuŋ. Oŋu.
MAT 4:12 Ore ŋadiineo Jon Mitimeso ŋi witi pigo ruabi ŋeko Yesuji oi maneru Judia prowins bokeru Galili raya.
MAT 4:13 Raku prowins oo roperu kaeine Nazaret bokeru Kaperneam raru goya. Kaperneam taoŋ oi Zebulun eru Naftali moreŋgo Galili obu joguŋ keririŋineo pega.
MAT 4:14 Oo goku gioine bako Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,
MAT 4:15 “Ŋiŋigo Zebulun eru Naftali moreŋgo Jordan mobeineo gobi botuyaŋuŋgo kadi soguine koe oobe raru dimaga, oi Juda tomiriyoŋ, kubu goineji Galili prowinsgo gobuŋ,
MAT 4:16 kufufuŋ yoŋoji qisirigo goku tatama soguine ŋonenimiŋ. Komeji ŋiŋigo oi sabare yabeme qisiri moreŋgo gobuŋ, yoŋoreo kaere wegi jiriŋ qosoiŋ.”
MAT 4:17 Yesuji Kaperneam goku damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Biŋe buŋo mitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miku goya, “Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damaŋ oi ware fukega. Ore eru ŋoŋo agiburaŋ gogoŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.” Oŋu.
MAT 4:18 Oŋu miku roregaru goku Galili obu joguŋ keririŋineo boyoberu raru kakagbo yoyoka Saimon tinaine mo Pita eru gboine Andru ŋone yapeya. Yokoji jembaeŋ fufuru ŋi goku simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu.
MAT 4:19 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋuine pore yabenimi.”
MAT 4:20 Oŋu yasime oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu.
MAT 4:21 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raru moke kakagbo yoyoka Zebedire madeyoka Jeims eru Jon ŋone yapeya. Yokoji mamayakuŋ Zebedike ogâo ŋeku simemeŋyaŋuŋ bobiaŋgaru kipeku gokabi ŋone yaberu oŋga yateya.
MAT 4:22 Oŋu ŋone yaberu oŋga yateme oo akoŋ pakereru ogâ eru mamayakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.
MAT 4:23 Yesuji raru Galili prowins maŋineo kae sosowo roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakareru qaji yareru goya. Oŋu eru botuyaŋuŋgo ŋiŋigo jibe eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yaberu goya.
MAT 4:24 Oŋu baku gome Yesure Biŋeji saueru Siria kantri maŋineo sagaru raya. Oŋu rako oi maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Goineji jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ. Goineji gemokakuji maŋyaŋuŋgo rakame biriqepoŋ me bapeboriŋke gobuŋ. Goineji rondiŋgaru wakiru yabeko yoyowo baku isiŋbiriŋ qaku gobuŋ. Goineji sakiyaŋunde mobe komekiine gobuŋ. Oŋuine oŋuine yoŋoji Yesureo warebi bobiaŋ yabeya.
MAT 4:25 Oŋu eyareme ŋonebuŋ ore ŋiŋigo kufufuŋ sogo yoŋo Yesure ŋadio boyoberu warebuŋ. Kubu sogo oi Galili prowins eru Ten-taoŋ distrikgone warebuŋ. Kubu goineji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goineone warebuŋ. Kubu goineji Jordan obu mobeone warebuŋ. Oŋu.
MAT 5:1 Yesuji ŋiŋigo kubu yasogo ŋone yaberu tukuo roperu ŋeko kiŋariŋpuineji waperu roregabuŋ.
MAT 5:2 Roregabi fuŋgaru ŋiŋigo kubuine kubuine qaji yareru iŋi miya:
MAT 5:3 “Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maneru Anuture jiŋoo wakiqoqoine gogobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi rauganimiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:4 “Uri yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyogobi, Anutuji yoŋo bomiriŋ yabeiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:5 “Uri yoŋoji denaŋdenaŋ boyobeegobi, Anutuji moreŋ yo oi yoŋore biŋe qa yareiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:6 “Uri yoŋoji Anuture jiŋoo posikekiminde yameŋ keku oi uqo obure kokome oŋu komeru qapeqawaki eku gogobi, Anutuji aŋiyaŋuŋ oi gume yabeiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:7 “Uri yoŋoji goine ŋonemaiŋ eyareegobi, Anutuji yoŋo ŋonemaiŋ eyareiŋ ore yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:8 “Uri yoŋore maŋyaŋunji gbagbataeŋine fukega, yoŋoji soine Anutu ŋonenimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:9 “Uri yoŋo womo eegobi, yoŋore tina oi Anuture odumadepu minimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:10 “Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikegobi ore eru kekesuesue eyareegobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:11 “Ŋiŋigoji ŋoŋo nonde eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru kekesuesue eku buŋo sembene fuŋne fuŋne sakiŋaŋuŋgo ruaku iko eegobi, ŋoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 5:12 “Maneniŋ, Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega ore bio kokoriaŋ keru jeribari paio goinebi. Oi iŋi ore migo: Kajeqouŋ ŋiŋigo rone gobuŋ, oi kekesuesue kamasi oŋuine akoŋ eyarebi ŋoŋoji yoŋore ŋadiyaŋuŋgo fukeru yoŋoke sogokoŋ gogobi.” Oŋu.
MAT 5:13 Yesuji miya, “Ŋoŋo moreŋ ŋiŋigo yoŋore seki kamasi fukegobiyoŋ, seki aŋiine tomiri fukeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? Ore fuŋine mo mata. Jikigaru ya mo ruabeneŋ so sagaiŋyoŋ, oi yau oŋuine bokebi rakame ŋiŋigoji oi kufuyaŋunji odepereganimiŋ.
MAT 5:14 “Ŋoŋo moreŋine moreŋine yoŋore doi oŋuine fukeru gogobi. Siti mo tukuo roperu babuŋ ŋega, oo soŋsoŋgo ŋeiŋgo embimbiŋgaega.
MAT 5:15 Moji doi qureru dero rurumaŋgo so ruaiŋyoŋ, doire ŋeŋeo ruame ŋeiŋ. Oŋu ŋeku tamaeko ŋiŋigo pi maŋineo ŋegobi, sosowo yoŋo jiŋo piku tatama ŋoneenimiŋ.
MAT 5:16 “Oŋuakoŋ ŋoŋore tatama yadubi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo tamaeko ŋoneegobi. Ŋiŋigoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru ore eru Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, oi miteŋ garu gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 5:17 “Nonji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi kepiebemiŋ ore eru so wareru gogo. Oŋu kosa so manesuinebi. Nonji kepiebemiŋ ore matayoŋ, buŋo oi reŋga forebe ore foriineji damaŋ so fukeiŋ ore eru wareru gogo.
MAT 5:18 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Mosesre Kadi buŋoo quraŋ mendaine yobu mo me kirifi ququrande sipa moakoŋ oi so yobu mataeiŋyoŋ, buŋo sosowo oi rone foriineke fukeme Sombuŋ moreŋ yokoji niniŋganimi.
MAT 5:19 “Ore eru moji Kadi buŋore mimiti mendaine oone buŋo mo ketaru ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋgo ropeme tinaine mendainemeŋ minimiŋ. Oŋu oŋganimiŋyoŋ, moji oi reŋgaru boyoberu ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropeme tinaine Sogunenoŋuŋ minimiŋ.
MAT 5:20 “Nonji ore so iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋore eebobo posiine oiji Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore mosi oŋuine sogokoŋ egu fukeiŋ. Mosiyaŋunji yoŋore mosi oi kokoine so odureiŋ ine, ŋoŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.” Oŋu.
MAT 5:21 Yesuji jikigaru miya, “Ŋoŋoji ronekoŋ buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo mo so qabi komeine,’ eru ‘Moji rosiine qame komeiŋ, oi distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ.’
MAT 5:22 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji ogoineke kekepari eru maŋine rigaŋgame kakane rosi ega, iŋo oŋuakoŋ distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Oŋuakoŋ moji ogoine mipemiriŋ buŋoji misembearu ‘Go biriine maŋgo tomiri fukege,’ miga, iŋo kantrire soriŋ kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Moji ogoine buŋo simbiŋineji misembearu ‘Go jukuwigoke fukege,’ miga, iŋoji misi korugo rakaiŋ ore so fukeiŋ.
MAT 5:23 “Ore eru goji yauŋ pesiŋgo roru wareru alatao ruaiŋgo ege oo buŋo yo iŋiineji mamanegoo wapena: Ogogore maŋgo buŋo peko iŋoji rosi egareiŋgo manega. Buŋo oŋuine manesumiŋ ine,
MAT 5:24 yauŋgo oi bio koro alata yukuineo ruaru rone ogogoreo raru iŋoke buŋoŋakuŋ miposikeru maŋmoakoŋ eru ore ŋadio moke wareru yauŋ pesiŋgo Anuture ruaigoŋ.
MAT 5:25 “Rosigoji sakigoo ruaku buŋo koroineo pore guiŋgo eme komitireo raru kadi yasogoo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eru buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine furu guko (jas, majistreit) mimitari rauinere jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo rande witi pigo egu rua guiŋ.
MAT 5:26 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Go oo tifego sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego ruaku wakimiŋ.” Oŋu.
MAT 5:27 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Boesau so eigoŋ.’
MAT 5:28 Oŋu yajibu gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji saure aŋi sanaŋinere paio ŋigo piku ŋonega, iŋoji maŋineo iŋoke boesau ega.
MAT 5:29 “Jiŋo furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame oŋuineji Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke gokande igogabi misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.
MAT 5:30 Me furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke goku misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.” Oŋu.
MAT 5:31 “Buŋo mo iŋi mibi pega, ‘Moji ŋonuŋine bokeiŋ, iŋoji bobokere papia quraŋgaru ŋonuŋine oteiŋ.’
MAT 5:32 Oŋu mibi pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji ŋonuŋine jikiboti eko bokenayoŋ, fuŋine more ŋonuŋine bokeiŋ, oŋuine oo ŋonuŋineji jikiboti eiŋ ore kesosoeru agiburande buŋoke fukena. Oŋu fukeko ŋi moke roko ŋi gariine oiji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu.
MAT 5:33 “Buŋo mo oi oŋuakoŋ ronekoŋ iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji misanaŋgabuŋ, oi so odureinebi. Ofonde ya ekiminde buŋo mimipaŋ buŋoji mikipebuŋ, oi boyobebi foriineke fukeiŋ.’
MAT 5:34 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so yobu misanaŋgainebi. Sombuŋ oi Anuture morumboŋ ŋeŋe fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Sombuŋ Rauineji soine geoine bokirieme paineo ropeiŋ.’
MAT 5:35 “Moreŋ oi Anuture kufure koji fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, morenji soine kefa nuine.’ Jerusalem oi Kiŋ Tiriinere siti fukega ore eru buŋo yo oŋuine oi oŋuakoŋ so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Kiŋ Soguine iŋoji soine qaqosoriinere geo bokirieme paineo ropeine.’
MAT 5:36 Go qoru sikigo gogobu bande yagaŋine fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ eru qoru sikigo yagaŋine bande gogobu fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ. Ore eru buŋo iŋi so miigoŋ, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Anutuji soine qorunere siki yoweji eme qopieiŋ.’
MAT 5:37 Mimipaŋ buŋo so miinebiyoŋ, oŋ-buŋore ‘Oŋ!’ miinebi eru mata ore ‘Mata!’ miinebi. Buŋo poretiŋ oiji buŋo ya jigiganimiŋ, oi Sembene Rauineji boburo ŋabeko fukeiŋ.” Oŋu.
MAT 5:38 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Moji jiŋogo igokobeiŋ, go geoine bokirieru iŋore jiŋo igokobeigoŋ. Moji migo qomuruŋgaiŋ, go geoine bokirieru iŋore miqomuruŋgaigoŋ.’
MAT 5:39 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji sembene eŋareiŋ, oi so qomukuru kiso eteinebi. Oŋu matayoŋ, maugo forego qotiŋbeiŋ ine, maugo mobeine oŋuakoŋ qotiŋbeiŋ ore kerisieigoŋ.
MAT 5:40 Moji ‘Sakikomoŋgo robemiŋ,’ miku buŋo korogo rua guiŋgo manega ine, oi bokeru marikugo paiine oŋuakoŋ otende raugaiŋ.
MAT 5:41 “Oŋuakoŋ moji kekereine kilomita moakonde so deru ramiŋ ore bapakare gareiŋ ine, go soine reŋgaru kilomita yoyokare so deru iŋoke raigoŋ.
MAT 5:42 Moji gore ya more weu gareiŋ, oi oteigoŋ. Moji ‘Ya narende mobeine jiki bokiriebemiŋ,’ miku weu gareiŋ, oi so ŋadi gaigoŋ.” Oŋu.
MAT 5:43 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo goku ogopuŋaŋuŋ fukegobi, oi manji jojoko eyareeinebiyoŋ, rosipuŋaŋuŋ kerisieru rosi eyareku goinebi.’
MAT 5:44 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru dimaku kekesuesue eŋareegobi, yoŋore eru oŋga wosiru goinebi.
MAT 5:45 Oŋu eenimiŋ ine, oŋuine oo Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋore fuŋne yaduru odumadepuine fukeru gonimiŋ. Iŋore fuŋne oi iŋi: Iŋoji wegiine so sabereme waperu ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ batamae yabeega eru kue ruame ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine yoŋore uqo gio oŋuakoŋ bogunu baega.
MAT 5:46 “Ŋoŋoji narende garebe kamasiine odureru Anuture fuŋne naduŋgaduŋ eeinebi. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋ-ŋaŋuŋ baegobi, yoŋoji ogopuyaŋunji manjoko eyarebi oi kerisieru manji jojoko eyareegobi. Oi maŋkekerisiere mosi mata. Ŋoŋo yoŋore mosi oŋuakoŋ boyoberu eenimiŋ ine, Anuture tife mo so fukeko iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi mo so rauganimiŋ. Ore eru ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goinebi.
MAT 5:47 “Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo mijeriyaŋuŋ mi nareŋgareŋ eku gogobiyoŋ, oi maŋkekerisiere moge mata. Ŋoŋo yoŋore so ogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugone mijeriŋaŋuŋ mi nareŋgareŋ eenimiŋ ine, oo yaura ŋiŋigo oŋuine fukegobi. Yaura ŋiŋigo yoŋore mosi odureru fiine yobu fukeru goinebi?
MAT 5:48 Ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji kuriri yobu fukega, ŋoŋoji ore so kuriri yobuyaŋuŋke fukeru goinebi.” Oŋu.
MAT 6:1 Yesuji iŋi qaji yareya, “Ŋoŋo iŋi ore sisiŋaŋ eru goinebi: Eeboboŋaŋuŋ posiine poretiŋ oi ŋiŋigoji ŋoneru ŋoŋore manekabi ropeiŋ ore eru so eku goinebi. Oŋu eenimiŋ ine, ŋoŋore Mama Sombuŋgo goga, iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi so biŋe ganimiŋ.
MAT 6:2 “Ore eru ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku oi tumoqoqoo oguŋ qeŋke puteru kiŋaŋ enimiŋ ore so eigoŋ. Maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋo ŋiŋigoji borope ŋabeniminde maneru oŋgawowosi pigo eru kadi yasogoo raru ŋiŋigo ŋone yaberu oŋu eegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
MAT 6:3 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku me furogoji uruŋu ega, oi me kijogoji so maneine.
MAT 6:4 Yauŋgo oiji soŋsoŋgo peko Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.” Oŋu.
MAT 6:5 “Ore eru Anuture oŋga wosinimiŋ, oi maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋore so, so einebi. Yoŋo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋgo maneru aŋiyaŋuŋgo oŋgawowosi pigo eru kadi sosokogo dimaku oŋga wosiegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ. Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
MAT 6:6 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Anuture oŋga wosibemiŋ,’ miku gogakunde pi maŋine mendaineo roperu mendi keku Mamago soŋsoŋgo goga, iŋo oŋga wosi eteigoŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.
MAT 6:7 “Oŋga wosinimiŋ, oo maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore kamasi ore so buŋo mitomi oi so miku goinebi. Yoŋoji mibuŋo boakoŋ mibi Anutuji ore eru kaje ruaru mane yareiŋgo manesuegobi.
MAT 6:8 Ŋoŋo iŋi ore yoŋore so, so fukeru goinebi: Ŋoŋo wamo yare embimbiŋgaru basiqasi egobi, Mamaŋaŋunji oi so oŋga wosibi ronekoŋ mane foreega.
MAT 6:9 Ŋoŋo iŋi oŋga wosieinebi: Niŋore Mama, go Sombuŋgo goge. Gore tina tiriine peine.
MAT 6:10 “Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine. Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, ore so moreŋgo oŋuakoŋ fukeine.
MAT 6:11 “Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ.
MAT 6:12 “Goine yoŋore tife niŋoreo pega, niŋo oi boke yaregobeneŋ ine, go ore so niŋore tife jure noreigoŋ.
MAT 6:13 “Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ. (Go gake qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go waperu gomeŋ eru tatariine tomiri go ropemiŋ. Oi foriine.)
MAT 6:14 “Ŋoŋo ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ bokenimiŋ ine, Sombuŋ Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ bokeiŋ.
MAT 6:15 Bokeiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine, Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ oi so bokeiŋ. Oŋu.
MAT 6:16 “Uqo sowo gonimiŋ, oo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋu mamaguine so eru goinebi. Yoŋoji Anuture uqo sowo goegobi, ŋiŋigoji oi ŋonenimiŋ ore eru tataki eru jiŋo maiyaŋunji kuyobekuyobe fukeega. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
MAT 6:17 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, Anuture uqore sowo goku oo tinogunji me saifeji jiŋo maigo jureru qoru sikigo qaku goigoŋ.
MAT 6:18 Oŋu eru uqore sowo gokande ŋiŋigoji matayoŋ, Mamago soŋsoŋgo goga, iŋoji oi ŋoneiŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ. Oŋu.
MAT 6:19 “Moneŋ mebo ya oi moreŋgo pe ŋareiŋ ore so ro qojugainebi. Oŋu ro qojugakabi oo wofu kakaraji oi kitikabi gugu kufeŋ bosembeako suroŋqoqo yoŋoji pi qajaŋgaru roperu kiaŋ roegobi.
MAT 6:20 “Moreŋgo matayoŋ, Anuture maŋ aŋi reŋgabi tinabiŋeŋaŋunji sogueiŋ ore yameŋ keeinebi. Oŋu ebi juŋe boreŋ-ŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo peko wofu qujajanji so kitikabi gugu kufenji so bosembeanimiŋ. Suroŋqoqo yoŋoji paibe roperu pi qajaŋgaru ya kiaŋ so ronimiŋ.
MAT 6:21 Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogo peko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ. Oŋu.
MAT 6:22 “Gore jiŋoji oi maŋ sakigore doi ega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji pinde tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamago gomiŋ.
MAT 6:23 “Tatamago gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama sakogaga ine, oiji sakire gogogo sosowo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ. Oŋu fukeko qisiriji maŋgore tatama sakogako kobega ine, gogakere qisiriji ‘Yei!’ bibitatariineke fukega. Oŋu.
MAT 6:24 “Moji siŋaŋ yoyoka kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru mo manji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ. Ore eru yoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu.
MAT 6:25 “Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so maneinebi, ‘Niŋo wamo ya gugume enobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’ Mojiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega. Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ sokiji ore wawakiine fukega. Ŋoŋo oi manesuinebi.
MAT 6:26 “Sowoo webo yoŋo ŋone yabeinebi. Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine oi so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so ro qojugaegobi. Oi mata yobu eme ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji jibu oi gume yabeega. Ŋoŋo webo yoŋore so matayoŋ, ŋoŋore furiji webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine fukega me mata? Ŋoŋo oi manesuku goinebi.
MAT 6:27 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo moreŋgo goinde damaŋ oi una moakonde so bojoroiŋ me mata? Oi mata yobu!
MAT 6:28 Kambaŋ sokiŋaŋunde ŋoŋo uruŋu manebu egobi? Oi so sagaga. Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sogueegobi, oi piku ŋone yabeniŋ. Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde saka so yomueegobi eru gio goine so baegobi.
MAT 6:29 “Oi jibu nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru bugeqonikiŋke goyayoŋ, iŋore marikuine oi saka firindua me iru more so ŋoneaŋike so fukeya.
MAT 6:30 Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sowo muŋambe maŋfuŋnoŋuŋgo peko yogo ketebi wakiko ro qodureru bokeru rigabi jaiŋyoŋ, oi jibu Anutuji oi fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋoji juŋ jariŋ iruinere so mata. Anutuji maŋgo eŋareiŋgo maneru ore eru aŋiine ropekiine maneega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore omaine yobu mendaine fukega?
MAT 6:31 “Oŋu fukeko ŋoŋo gogoŋaŋunde manebu eru manetiqoti so maneru goinebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ eru ‘Wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’
MAT 6:32 “Oi iŋi ore: Maŋkekerisiere yauraine yoŋo ya sosowo oi raugakimiŋgo yameŋ keku manjo maneegobi. Ŋoŋoji ya kokoinere basiqasi eku quŋgaegobi, ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji oi mane forega.
MAT 6:33 Ore manjo so maneinebiyoŋ, rone Anuture qorumaŋgo roperu iŋore jiŋoo posikekimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine sosowo oi oŋuakoŋ ŋareiŋ.
MAT 6:34 “Oŋu eru ŋoŋo yogo goniminde manebu oi so eru goinebi. Yogore manemeja oi yogore. Una moakoŋ moakonde manebuyaŋuŋ bubu osigabi soŋaŋuŋgo fukeiŋ.” Oŋu.
MAT 7:1 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoŋaŋuŋ osoeru mitarime egu wakinimiŋ ore goine yoŋore buŋo oi so osoeru mitariinebi.
MAT 7:2 ore fuŋine oi iŋi: Ŋoŋoji goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji kiriri oŋuineji akoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. Ŋoŋoji goine yoŋore mimiti eba eku roperu wakiru osoe yareegobi, Anutuji ore so ŋoŋo-ŋaŋe eŋareme rope wakienimiŋ.
MAT 7:3 “Go ogogore jiŋoo go mendaine ŋonegeyoŋ, gakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi wamore so ŋone mukuge?
MAT 7:4 Me uruŋu eru afagaru ogogo iŋi ojige, ‘Ogone mane, noŋ soine jiŋogoone go kepiabe wakiiŋ?’ Oŋu afagaru migeyoŋ, yo diŋiŋine soguine oi gogakere jiŋoo pega.
MAT 7:5 “O go maŋkekerisiere sasaki ŋi, go rone gakere jiŋoone yo diŋiŋine soguine roru bokeigoŋ. Oi roru bokeru poretiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoone go mendaine oi soine kepiende wakiiŋ.
MAT 7:6 Yare manebi tiriine gbagbataiŋine fukega, oi qoro so yareinebi. Juŋe gopiŋ qoqoine oi kaneŋ maŋfuŋyaŋuŋgo so bokebi raine. Oŋu enimiŋ ine, yoŋoji oi kufuyaŋunji ode udu yaberu moke kerisieru ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaberu kitiqoti egu eŋarenimiŋ. Oŋu.
MAT 7:7 “Ŋoŋo Anutu oŋga wosieinebi. Oŋga wosibi osoeru ya ŋareiŋ. Ŋoŋo ya Anuture jambae baku baaeinebi. Oi baabi ŋaduko ya bofukenimiŋ. Ŋoŋo dimaku mendigo keeinebi. Kebi mendi ro ŋareiŋ.
MAT 7:8 Moji Anutu oŋga wosiega, Anutuji iŋore mobe bokirieme biŋe gaiŋ. Yare baaega, iŋoji ya bofukeiŋ. Mendigo keega ore iŋo mendi ro teiŋ.
MAT 7:9 “Maneniŋ, ŋiŋigo ŋoŋoreone moji iŋi ena: Madeineji bisketre weuko ko oteiŋ?
MAT 7:10 Me madeineji jembaende weuko qoti oteiŋ?
MAT 7:11 “Oŋu fukeko ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukeru jibu yauŋ fiine fiine odumadepuŋaŋuŋ yarekimiŋ ore so fukegobi ine, ŋoŋore Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji yauŋine uruŋu sabarena? Iŋore mande eebobo oi nodureru fuŋine mo fukega. Ore eru ŋoŋo ya oroinere oŋga wosiru weu tenimiŋ ine, iŋoji aŋiinere oi ŋareiŋ.
MAT 7:12 “Ore eru ŋiŋigoji ŋoŋo ya sosowo eŋareniminde maneegobi, ore so oi oŋuakoŋ eyareeinebi. Oŋu ebi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ buŋo oiji foriineke fukeko qoqodure fuŋineji totogo fukeiŋ. Oŋu.
MAT 7:13 “Misi korugo rakakiminde kadi oi afaine eru mendiine oi yasogo. Ŋiŋigo boakonji mendi oi petigaru kadi oo boyobegaru ranimiŋ. Ore eru ŋoŋo sa mendi kokiine petigaru ore maŋineo rainebi.
MAT 7:14 “Gogo sanaŋineo roropere fuŋine oi goŋgoŋine embiŋqombiŋineke eru mendiine oi kokiine. Ŋiŋigo afaineji mendi oi bofukenimiŋ. Oŋu.
MAT 7:15 “Kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine yoŋo lamare saki komoŋ keru ŋoŋoreo wareegobiyoŋ, maŋyaŋunji qoro rigaŋine ore so gogobi. Ore eru ŋoŋo yoŋore eru ruŋaŋuŋ baru sisiŋaŋ eru goinebi.
MAT 7:16 Gioyaŋunde foriine ŋonebi fuŋneyaŋuŋ ŋaduko soine mane mukunimiŋ. Yojuŋ foriine oi fandoŋgo fukeega me mata? Waroŋ foriine oi fobuo fukeko ro qojugaegobeneŋ me mata? Mata!
MAT 7:17 “Ore so yo fiine sosowo yoŋo foriyaŋuŋ fiine fukeegayoŋ, yo sembeneji foriyaŋuŋ sembene fukeega.
MAT 7:18 Yo fiineji foriine sembene fukeiŋgo embimbiŋgaega eru yo sembeneji foriine fiine fukeiŋgo embimbiŋgaega.
MAT 7:19 “Yo sosowo foriine fiine so fukeegobi, oi siŋaŋineji ketigaru roru misigo bokeme rakanimiŋ.
MAT 7:20 Ore so ŋiŋigo yoŋore giore fori ŋonebi fuŋneyaŋuŋ ŋaduko soine mane mukunimiŋ. Oŋu.
MAT 7:21 “Nonde Sombuŋ mamanere maŋ aŋi reŋgaega, iŋoji iŋore qorumaŋgo ropeiŋ. Kokoine yoŋoji nonde ‘Ofoŋ, Ofoŋ!’ omaine oŋgaku miegobiyoŋ, sosowo yoŋoji Sombunde qorumaŋgo so ropenimiŋ.
MAT 7:22 “Mimitarire damaŋ yasogo oo kokoine yoŋoji wareru noŋ iŋi najinimiŋ, ‘O Ofoŋ Ofoŋ, niŋoji gore tina miku ya fukeinde kajeqouŋ buŋo ronekoŋ miku gobeŋ. Niŋo gore tinare usunji gemoine gemoine yobe yaberu gobeŋ. Gore tinaji maŋgo enoreko mosi qoqowirie usuŋ suŋsuŋyaŋuŋke kokoine eku gobeŋ. Oi niga guga me?’
MAT 7:23 Oŋu najibi damaŋ oo fuŋneyaŋuŋ totogo iŋi yajibe manenimiŋ, ‘Nonji damaŋ mogo ŋoŋo so mane ŋabebe. Ŋiŋigo jaubaŋaŋuŋke, ŋoŋo bio boke nuru useniŋ.’ Oŋu.
MAT 7:24 “Oŋu fukega ore uri yoŋo nonde buŋo mine migo, oi maneru ore so reŋga eegobi, nonji sosowo yoŋore fuŋneyaŋuŋ ŋaduru mamane-muku ŋire so keru iŋi mibemiŋ: Iŋoji piine ko oŋgiŋ paiineo baya.
MAT 7:25 Oŋu bako kueyoiko damaŋgo kue misogo keseru wakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguine pakereru pi dobuineo igogayayoŋ, pi oi ko oŋgiŋ paiineo bame dimaya ore eru so bajiya.
MAT 7:26 “Uri yoŋoji nonde buŋo mine migo, oi maneru ore so oŋu so reŋga eegobi, nonji sosowo yoŋore fuŋne ŋaduru ŋi mutuinere so keru iŋi mibemiŋ: Iŋoji piine mageŋ paio baya.
MAT 7:27 Oŋu bako kueyoiko damaŋgo kue misogo keseru wakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguine pakereru pi dobuineo igogame ŋeririkeru wakiya.” Oŋu.
MAT 7:28 Yesuji buŋo oi miforeko ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋoji manebi qaji yareya, kamasi ore popureru waragabuŋ.
MAT 7:29 Iŋoji yoŋore Kadi buŋore qaqajipuyaŋunde kamasi so qaji yareyayoŋ, usuŋ Rauine fukega ore so ŋiŋigo qaji yareme maneru kamasi ore waragabi meayaŋuŋ tariya. Oŋu.
MAT 8:1 Yesuji tuku oi bokeru wakiko kufufuŋ kubu sogo yasogoji ŋadiineo boyobebuŋ.
MAT 8:2 Oŋu warekabi oo ŋi wakoineke moji wareru dikanji keru Yesure beufuŋineo rakaru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, goji aŋigore bobiaŋ nuiŋgo manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.”
MAT 8:3 Oŋu ojime meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi eiŋgo manego. Go bio posikeigoŋ.” Oŋu ojime wakoine oi oo akoŋ posikeko fiine fukeya.
MAT 8:4 Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so minde maneinebi. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneku ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.” Oŋu.
MAT 8:5 Yesuji Kaperneam taoŋgo wapeko Rom mamari siŋaŋ moji iŋoreo wareru oŋga wosiru iŋi ojiya,
MAT 8:6 “O Ofoŋ, nonde gio ŋire saki mobeineji komeine fukeko joiserereŋ mokiine maneru pigo pega.”
MAT 8:7 Oŋu ojime iŋi mime maneya, “Nonji raru iŋo bobiaŋgabemiŋ.”
MAT 8:8 Oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ oŋunemeŋ gobe nonde pigo waremiŋ ore mimine manego. Ore eru buŋo migoji akoŋ minde kiŋaŋ ŋineji fiaiŋ.
MAT 8:9 “Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ rurumaŋgo rua nubi gogo. Nonde rurumaŋgo mamari ŋi gobi yoŋo mitiga yareego. Yoŋoreone more ‘Raigoŋ,’ mitigabe iŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ,’ mitigabe iŋoji wareiŋ eru kiŋaŋ ŋine more ‘Gio yo baigoŋ,’ mibe iŋoji oi baiŋ.”
MAT 8:10 Yesuji buŋo oi maneru waragaru ŋiŋigo boyoberu warebuŋ, yoŋoreo kerisieru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel kufufuŋ botuyaŋuŋgo oŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo so bofukebe.
MAT 8:11 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kubu sogo sogoji wegi wawapeineone eru wegi rarakaineone wareru Sombunde qorumaŋ maŋgo waperu Abraham, Aisak eru Jeikob yoŋoke uqo munjaŋ noku jeribari eku gonimiŋ.
MAT 8:12 Yoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, qorumande odumade oi boke yaberu igo yabebi qisirigo sakibe rakanimiŋ. Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.”
MAT 8:13 Oŋu yajiru mamari siŋaŋ iŋi ojiya, “Go pigoo raigoŋ. Mamanesiŋgore foriji fuke gareine.” Oŋu ojime kiŋaŋ ŋiineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu.
MAT 8:14 Yesuji Pitare pigo raru Pitare safanji sakijo jibe bame peko ŋoneya.
MAT 8:15 Oi ŋoneru meineji yoŋoko sakijoine bokeme pakereru fuŋgaru Yesu uqo rigaru gumeya.
MAT 8:16 Oŋu gobi kae ubu eko oo ŋiŋigoji ogopuyaŋuŋ gemoyaŋuŋke oi kokoine oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Warebi gemo oi buŋoineji miyobe yabeko waperu rabuŋ eru jibe ŋiŋigo sosowo oi bobiaŋ yabeya.
MAT 8:17 Oŋu eme Anutuji buŋoine kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo ruame mime pega, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, “Iŋoji noŋunde jibe winoŋuŋ rome paiineo ropeko osigaya.” Oŋu.
MAT 8:18 Yesu ŋiŋigo kubu sogoji oruŋgabi ŋone yaberu damaŋ oo kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe ropekiminde mitigaya.
MAT 8:19 Kadi buŋore qaqaji moji Yesureo wareru iŋi ojiya, “Qaqaji, go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobe guru warebemiŋ.”
MAT 8:20 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko kouŋyaŋuŋgo pebi sowo webo yoŋoji saraŋyaŋuŋgo goegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro raru qoruine wamo roŋguŋgo qaku roegaru ŋema nena?”
MAT 8:21 Oŋu ojime kiŋariŋ yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Oi soineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega ore minde rone raru siŋaŋ gabe komeko yaŋgabe tariko warebemiŋ.”
MAT 8:22 Oŋu miyayoŋ, Yesuji bokirieru ojiya, “Oi boke, komiine yoŋoji qoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋganimiŋyoŋ, goji bio wareru boyobe nuigoŋ.” Oŋu.
MAT 8:23 Yesuji raru ogâ maŋineo ropeko kiŋariŋpuine yoŋo boyoberu iŋoke moko rabuŋ.
MAT 8:24 Rakabi siritemboŋ sogoji ututuŋ obu joguŋgo fukeru bokeya. Bokeko siriji ogâ maŋineo rakaru puseiŋgo eyayoŋ, Yesuji kubaŋ peya.
MAT 8:25 Kubaŋ peko kiŋariŋpuine yoŋo raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei Ofoŋ, bio bapi nobe. Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.”
MAT 8:26 Oŋu ojibi bokirieru iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋyaŋuŋ mendaine, wamore kokoi mamane ŋi fukegobi?” Oŋu yajiru pakereru gbiŋ eru siri mitiga yateme siriji benoŋgaya.
MAT 8:27 Oŋu fukeme waragaku weweu eku mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Ŋi yo wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu.” Oŋu.
MAT 8:28 Oŋu fukeme obu joguŋ petigaru aribe Gadara yoŋore moreŋgo ropeya. Oo roperu ŋi gemoyakuŋke yoyoka yokoji jiŋoruŋgone wareru Yesu bofukebu. Yokoji maŋjibu ŋi manjoyakuŋke fukebire sosowoji kadi oo raiŋgo embimbiŋgabuŋ.
MAT 8:29 Yokoji Yesu bofukeru jojoraku iŋi oŋga jorabu, “Ae! Go Anuture Made fukege. Go uruŋu enoreiŋgo warege? Joiserereŋ mamane damaŋineji so ware fukeko ronekoŋ oi joineke enoremiŋ ore yo warege me?”
MAT 8:30 Oo akoŋ jorigo matayoŋ, maŋfuŋyaŋuŋgo oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo qojugaru gobuŋ.
MAT 8:31 Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieru weu tebuŋ, “Goji niŋo yobe nobemiŋ ine, bio sore nobende soine kaneŋ kubu yoŋore maŋgo rakakimiŋ.”
MAT 8:32 Karieru weu tebi Yesuji “Bio raru rakaniŋ,” miku mitiga yareya. Oŋu mitiga yareme oo akoŋ ŋi maŋyakuŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu jumuine yoŋoji riŋaru pagaŋineo (aboŋineo) raru sururueru obu joguŋgo rakaru noru kome forebuŋ.
MAT 8:33 Kome forebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji perorieru kamieru taoŋgo raru buŋo biŋeyaŋuŋ sosowo mibuŋ. Ŋi gemoyakuŋke yokoreo ya fukeya, ore biŋeine oŋuakoŋ yajibuŋ.
MAT 8:34 Yajibi maneru taoŋ ŋiŋigo jiŋoguru yoŋoji bokeru Yesu bofukeru ŋoneiŋgo warebuŋ. Wareru ŋoneru Yesuji yoŋore qoqodure sa moreŋ bokeru raiŋgo karie tebuŋ. Oŋu.
MAT 9:1 Yesuji ogâ maŋineo roperu moke obu joguŋ petigaru aribe roperu iŋoyoŋunde taoŋgo raya.
MAT 9:2 Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiine ramegaripepego peya, oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Oŋu wareru Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji gore agiburaŋ bokego. Ore eru go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.”
MAT 9:3 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji dimaku maŋyaŋuŋgo iŋi manesubuŋ, “Ŋi iŋoji Anutu igosisi etega.”
MAT 9:4 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo sembene maŋyaŋuŋgo manesugobi?
MAT 9:5 Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’ migo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru buŋo oi afainere so. Nonji buŋo mo iŋi ojibemiŋgo manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeko ŋonenimiŋ.
MAT 9:6 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋoneniŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Go pakereru ramegaripepego roru pigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu omaine fukena?”
MAT 9:7 Oŋu ojime oo akoŋ pakereru piineo raya.
MAT 9:8 Oŋu fukeme ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru Anutu miteŋ gabuŋ. Moreŋ ŋire usuŋ oŋuine oteya ore Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu.
MAT 9:9 Yesuji oo akoŋ raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Matyu ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadineo ware.” Oŋu ojime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadio raya.
MAT 9:10 Raru Matyure pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoineji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoke ŋeku uqo moko nobuŋ.
MAT 9:11 Oŋu nobi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi ŋoneru Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋore qaqajiji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo noga? Oi so sagaga.”
MAT 9:12 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi.
MAT 9:13 Nonji agiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata. Ore eru buŋo yoore fuŋne raru qaqaji eku maneniŋ, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eiŋ ore aŋi manego.’” Oŋu.
MAT 9:14 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu yoŋoji Yesureo wareru iŋi weubuŋ, “Niŋoji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Anuture uqo sowo kokoine goegobeneŋ. Gakere kiŋariŋpuji wamore uqo sowo so gogobi?”
MAT 9:15 Oŋu weubi iŋi bokirieya, “Fofori, niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo bobo damaŋineo ŋire wijepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore eru aŋibaŋi jerieru ŋeku uqo sowo gonimiŋgo embimbiŋgaegobi. Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagako komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.
MAT 9:16 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine mo iŋi ŋajibemiŋ:) Ninike raŋgbaŋine pougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeine so ruaru gbodueega. Kambaŋ mobeine gariine oŋuineji mujugaru ninike raŋgbaŋine furugame moke tiŋame kimbonji sogueme egu sembeqombeaiŋ.
MAT 9:17 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so piome rakaega. Oŋu ruana ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiru jibugame toruineji egu sembeqambeanimiŋ. Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. Oŋu ebeneŋ yokoji fiine fukegobire. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋ raŋgbaŋineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru sisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋgo ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.”
MAT 9:18 Yesuji buŋo oi yajime buŋo siŋaŋ moji waperu Yesure maŋfuŋgo raru dikanji keru iŋi oŋga wosi teya, “Nonde odu muŋambe yo komegayoŋ, go wareru megoji sakiineo yoŋonde gboreru jikigaru goiŋ.”
MAT 9:19 Oŋga wosi teme pakereru kiŋariŋpuine yoŋoke iŋo boyoberu rabuŋ.
MAT 9:20 Rabi damaŋ oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12:re so ŋoneku jibe bame goya. Ŋigo oiji Yesure ŋadio wareru marikuinere tife sisi bouaya.
MAT 9:21 Oi bouaru iŋoyoŋunde iŋi miya, “Nonji iŋo bouaiŋgo maneru yobiŋgaru marikuine akoŋ kokiine mo yoŋonobo ine, noŋ soine fiabemiŋ.”
MAT 9:22 Oŋu miku bouako Yesuji oo akoŋ kerisieru iŋo ŋoneru iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.” Oŋu ojime maneru aua oo akoŋ fiaya.
MAT 9:23 Jikigaru rabi Yesuji buŋo siŋande pigo roperu ŋiŋigo jiŋgeŋ keku mimi putebuŋ eru ŋiŋigo kubu fonuŋ ebuŋ, yoŋo ŋone yaberu iŋi mitiga yareya,
MAT 9:24 “Ŋoŋo sakibe rakaniŋ. Odu mendaineji so komegayoŋ, kubaŋ pega.” Oŋu mitiga yareme manebi jere oŋuine fukeko goue tebuŋ.
MAT 9:25 Goue tebiyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋo yajiko sakibe rakabi ŋigo mendaine iŋore pepe pi maŋgo roperu meineo roko pakereya.
MAT 9:26 Pakereme ore biŋe buŋoji saueru qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu.
MAT 9:27 Yesuji kae moreŋ oi bokeru raiŋgo rako ŋi jiŋokombi yoyokaji boyoberu ŋadiineo wareru iŋi oŋgabu, “Deiwidre osigida, go bio ŋonemaiŋ enote.”
MAT 9:28 Oŋu oŋgabu pi more maŋgo ropeko jiŋokombi ŋi yokoji Yesureo warebire iŋi weu yateya, “Jiŋoŋakuŋ botigabeminde usuŋ nondeo pega, oi manesiŋ gagobire me mata?” Weu yateme iŋi bokirie tebu, “Ofoŋnokuŋ, oi soine manesiŋ gagobere.”
MAT 9:29 Oŋu bokirie tebire jiŋo kobiyakuŋgo bouaru yasiya, “Mamanesiŋ-ŋakunde so bio fukeiŋ.”
MAT 9:30 Oŋu yasiko jiŋoyakunji pibu. Oŋu fukeko sowoŋ buŋo sanaŋine yateru iŋi yasiya, “Maneni, ore biŋe oi mo so mibire maneinebi.”
MAT 9:31 Oŋu yasiyayoŋ, yokoji bokeru raru ore biŋeine misauebire qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu.
MAT 9:32 Jiŋoyakuŋ tiŋame rabire biriqepoŋ ŋi mo iŋo ogaru Yesureo warebuŋ.
MAT 9:33 Warebi Yesuji gemoine yobeko ŋi biriqepoŋ iŋoji buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru mibuŋ, “Kamasi yo oŋuine oi Israel maŋineo ronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebuŋ. Mata. Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegobeneŋ.”
MAT 9:34 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji mibuŋ, “Iŋo gemokaku yoŋore koitore usunji gemo yobe yabeega.” Oŋu.
MAT 9:35 Yesuji raru kae fureme taoŋ so roregaru ŋiŋigo oŋgawowosi piyaŋuŋgo qaji yareru qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne bobiaŋ yaberu goya.
MAT 9:36 Oŋu goku ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yabeme lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋuine roiŋgaru basiqasi eku siŋsaŋ gobi yoŋore beusembe maneya.
MAT 9:37 Oŋu ŋone yaberu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Anuture gioo uqo foriine kokoine oze gumuŋgaru pegayoŋ, oi roqoqodurere gio bobo ŋiŋigoji afaine gogobi.
MAT 9:38 Ore eru uqo foriine gumuŋinere Ofonji gio bobo ŋiŋigo sore yabeiŋgo oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosi tebi gio ŋiŋigo fukeru foriine oi roqojuganimiŋ.” Oŋu.
MAT 10:1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oŋga yareme iŋoreo warebi gemokaku yobe yabeniminde usuŋ yareya. Oŋuakoŋ jibe wi qapeqawaki fuŋne fuŋne bobiaŋganiminde usuŋ yareya.
MAT 10:2 Sosore ŋi aposol 12 yoŋore tina oi iŋi: Fuŋfuŋgaine oi Saimon, tinaine mo Pita mibuŋ eru iŋore gbo Andru. Iŋore ŋadio Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi.
MAT 10:3 Filip eru Bartolomyu, Tomas eru Matyu takis roro ŋi, Jeims Alfiusre made eru Lebeus tinaine mo Tadius,
MAT 10:4 Saimon Zelot-politik ŋi eru Judas Iskariot. Kariot ŋi iŋoji jiki Yesu babae ba teya.
MAT 10:5 Yesuji ŋi 12 yoŋo sore yaberu iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo kotu kantrire ŋiŋigo yoŋoreo so rainebi. Oŋuakoŋ Samaria prowins yoŋore taoŋ mogo so rainebi.
MAT 10:6 Oo so rainebiyoŋ, Israel kufufunde lama jibugabuŋ, ŋoŋo yoŋoreo rainebi. Oi gioyaŋuŋ fuŋfuŋgaine.
MAT 10:7 Uro uro ranimiŋ, oo Biŋe buŋo iŋi yajiru mitaniŋgainebi, ‘Sombunde qorumanji bembeŋgo warega. Ŋoŋo ore maŋineo ropeniŋ.’
MAT 10:8 “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋke bobiaŋ yaberu komekiine yoŋo bogbore yaberu goinebi. Ŋiŋigo waeyaŋuŋke oi boposike yaberu gemokaku oi yobe yaberu goinebi. Anutuji ya yauŋ ŋareya, oi jikigaru yauŋ yareru goinebi.
MAT 10:9 “Kadi ranimiŋ ore siqojiŋo goul me silwa me aeŋ kopaji babaine oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi.
MAT 10:10 Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo ŋoŋore gogo kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru kadi ranimiŋgo, ya yo so roru rainebi: kekere mata, mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi, kadi komoŋ mata eru toku so roinebi.
MAT 10:11 “Raru taoŋ me kae uro ropenimiŋ, oo moji ŋi yoine tinabiŋeineke fukega, iŋore weu tebi pi ŋarenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi.
MAT 10:12 Pi mogo roperu womoji yoŋoke peiŋ ore miinebi.
MAT 10:13 Oŋu mibi womoŋaŋuŋ sabarenimiŋ ore so fukegobi ine, womoŋaŋunji yoŋore paio ropeiŋyoŋ, oi sabarenimiŋ ore so, so fukegobi ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋundeo wareiŋ.
MAT 10:14 “Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduniŋ, ‘Niŋo ŋoŋore kaeo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu miku soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.
MAT 10:15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ yasogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, someda oiji Sodom eru Gomora kae yoŋore someda odureru jikigaru yareiŋ. (Sodom Gomora yoŋoji sembene mimiine eku maŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.) Oŋu.
MAT 10:16 “Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe rainebi. Ore eru kobeŋ oŋuine mamane-muku paio sisiŋaŋ eru goku kabu oŋuine ŋiŋigo waigo bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri goinebi.
MAT 10:17 Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioyaŋuŋ baku kobiŋ joruinekeji ŋabenimiŋ. Ore eru ŋiŋigo oŋuine yoŋore ore sisiŋaŋ eru goinebi.
MAT 10:18 “Goineji nonde eru oga yabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mibi ŋi yoine oi eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji oi manenimiŋ.
MAT 10:19 Oi manenimiŋ, buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo wamo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manebu so einebi. Buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ ŋareiŋ.
MAT 10:20 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so minimiŋyoŋ, Mamaŋaŋunde Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ.
MAT 10:21 “Maŋkekerisiere yauraine mo kakagboineji maŋine kerisieya ore eru oi babae bako buŋo koroineo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama mo odu madeine babae bako komeiŋ eru odumade yoŋo maŋgomamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ.
MAT 10:22 Nonde tinare eru kantriine kantriine yoŋoji sosowo rosi eŋarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku damaŋ tariiŋ ore so sanaŋgaru qiŋ keru dimaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ.
MAT 10:23 “Taoŋ moji kekesuesue eŋarenimiŋ, oi useru taoŋ mogo rainebi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Israel taoŋine taoŋine so rorega forebi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareiŋ.
MAT 10:24 Kiŋariŋ moji qaqajiine odureru mamaneineke so fukega eru kiŋaŋqoqo moji soguine odureru giore mamane so baru goga.
MAT 10:25 “Kiŋarinji qaqajiine oŋuine mamaneineke fukeko sagaiŋ eru kiŋaŋqoqoji soguine oŋuine giore mamane baru goko sagaiŋ. Pi maŋine more ŋi misembearu tinaine Gibio migobi ine, iŋore ŋigo madepu yoŋore tina afaine akoŋ oŋu mienimiŋ. Oŋu.
MAT 10:26 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo soŋsoŋine pega, oi sosowo barariŋga yarebi mane mukunimiŋ. Ore eru ŋiŋigo yoŋore kokoi so maneru goinebi.
MAT 10:27 Nonji buŋo qisirigo kamiine mibemiŋ, oi tatamago minimiŋ. Buŋo saŋu ebi kajeŋaŋuŋgo rakame manenimiŋ, oi kae jiŋoo totogo miinebi. Ore eru buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi.
MAT 10:28 “Goineji sakiŋaŋuŋ qaku komenobuŋyoŋ, iiruŋaŋuŋ qaku komeiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneru goinebi. Oi matayoŋ, ya miine yo: Moji usuŋ roku iiru eru saki oŋuakoŋ sibiri yapeko misi korugo rakanimi, iŋore kokoi maneru goinebi.
MAT 10:29 Goineji wirioŋ (me wiwisu) yoyoka moneŋ koruŋ moakomenji furiine banimiŋ ore eegobiyoŋ, muru yapebi Mamaŋaŋunji ‘Oŋ!’ so miko yokoreone moakonji moreŋgo so wakiiŋ.
MAT 10:30 “Anutuji siŋaŋ ŋaberu qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega.
MAT 10:31 Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wirioŋ wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi. Oŋu.
MAT 10:32 “Oŋu fukeko moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mifukebemiŋ.
MAT 10:33 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mugabemiŋ.” Oŋu.
MAT 10:34 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Iŋi so manesuinebi: Yesuji womo eiŋgo eru moreŋgo wakiya. Nonji womo eiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi jigore siqo yasogoji qoqo enimiŋ.
MAT 10:35 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareme kerisiebuŋ ore eru iŋi fukeiŋ: ‘Mama made yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋgamini.
MAT 10:36 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋunji rosipuyaŋuŋ fukenimiŋ.’
MAT 10:37 “Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku maŋgoine me mamaine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku madeine me oduine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ.
MAT 10:38 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, oi nondeo so sagaiŋ.
MAT 10:39 “Moji iŋoyoŋunde gogo batiqatiine tomiri oi bofukeiŋ, iŋore gogoji jibugaiŋ. Moji nonde eru gogoine kisiŋgako jibugaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo bofukeiŋ.” Oŋu.
MAT 10:40 Yesuji miya, “Moji ŋoŋo piineo keporeru siŋaŋ ŋabeiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, iŋo piineo keporeiŋ.
MAT 10:41 Moji kajeqouŋ ŋiŋigo mo kajeqouŋ gioinere eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigore furi raugaiŋ. Moji ŋiŋigo posiine mo posiine fukega ore eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji ŋiŋigo posiinere furi raugaiŋ.
MAT 10:42 “Moji odumade yo yoŋoreone mo nonde kiŋariŋ fukega ore eru obu munaŋine popuineke noinde oteiŋ, Anutuji ore furiine bokirieru oteiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furi ronimiŋ.” Oŋu.
MAT 11:1 Yesuji mimiti buŋoine oŋu kiŋariŋpuine 12 yareme tarime kae oi bokeru jikigaru Galili prowinsre taoŋ goineo raru Biŋe buŋo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru goya.
MAT 11:2 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋiji witi pigo ŋeku Kristoji gio oŋu baya, oi maneru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeme Yesureo rabu.
MAT 11:3 Iŋi weu teiŋgo ore sore yapeme raru mibu, “Bobobiaŋ ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji iŋo fukege me ŋi mo jiki wareinde odigakimiŋ?”
MAT 11:4 Oŋu weu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋoneru manegobire, ore sunduine oi raru Jon iŋi ojibire maneiŋ:
MAT 11:5 Jiŋokombi yoŋo jiŋoyaŋuŋ piku ŋonegobi demba yoŋo kadi ra warebi waeyaŋuŋke yoŋoji posikegobi kajegi yoŋo buŋo manegobi komebuŋ yoŋo gboreru pakeregobi wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgabe maneegobi.
MAT 11:6 Oŋu fukeko ŋonebi more manji so sembeako ŋadi nuiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega.”
MAT 11:7 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋgaru Jonde fuŋne ŋiŋigo kubu yoŋoreo iŋi mitaniŋgaya, “Ŋoŋo moreŋ buroineo wamo ya ŋoneiŋgo ore rabuŋ? Gbinji sabara yoyowogaru romaeŋgame gburugburu eega, ŋoŋo ŋi oŋuine iŋo ŋoneiŋgo rabuŋ me?
MAT 11:8 Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keku goya, oi ŋoneiŋgo ore me? Maneniŋ, ŋiŋigo marikuyaŋuŋ ŋone aŋiineke keegobi, yoŋoji kiŋ yoŋore morumboŋ pigo gogobi. Oi moreŋ buroineo mata.
MAT 11:9 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi mo ŋoneiŋgo me? Fofori, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋi ŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo goine yadureru fuŋine mo fukega.
MAT 11:10 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega, ‘Mane, nonji kiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo yuku rakamiŋ.’
MAT 11:11 “Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoone odumade fukebuŋ, sosowo yoŋore botugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeineke dimaga. Dimagayoŋ, Sombunde qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tinabiŋe bofukeegobi, yoŋore botugo wawakiine tatariine iŋoji Jon odureega.
MAT 11:12 “Jon Mitimeso ŋiji Biŋe buŋo miko damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Sombunde qorumaŋ oi joineke kiso eku jigo qaegobiyoŋ, jibu pipa raru sogueega. Jigo joyaŋuŋke qaegobi, yoŋoji qorumaŋ oi yoŋoyaŋunde furugaru biŋe gaegobi.
MAT 11:13 Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi oseru go wapebeneŋ Jonji fukeru foriine totogo barariŋgaya.
MAT 11:14 Buŋo yo maneru roru sabarenimiŋgo manegobi ine, Elaija fukeiŋ ore so eya, Jonji iŋo fukega.
MAT 11:15 Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine.
MAT 11:16 “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, oi wamo yake so ke yarenobo? Yoŋoji memenda oŋuine fukegobi. Yoŋoji nareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku mi goue eku kosa oŋgaku iŋi miegobi,
MAT 11:17 “‘Niŋo kiki kiraŋ keku mimi putebeneŋ ŋoŋo so wobuŋ. Niŋo kimagu kebeneŋ ŋoŋo so kuyobuŋ.’
MAT 11:18 “Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqo sowo goku wain obu so noko iŋore miegobi, ‘Gemo moji maŋineo rakame goga.’
MAT 11:19 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo munjaŋ noku jeri eko iŋore iŋi miegobi, ‘Maneniŋ, iŋoji kanenji nonoine uqo gaba tomiri noku wain obu jijiki noku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋore ogo goga.’ Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋore eeboboyaŋunde foriji mamane-mukuyaŋunji sagaga, oi ŋaduega.” Oŋu.
MAT 11:20 Ore ŋadio Yesuji fuŋgaru taoŋ goine kane yabeya. Taoŋ goine oo mosi qoqowirie usuŋineke boakoŋ bame fukeyayoŋ, jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Ore eru oi kane yaberu iŋi yajiya,
MAT 11:21 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji ŋoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisieniminde kegoi noduru gijeŋ eru kome rauku kuyonobuŋ.
MAT 11:22 “Kuyonobuŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋoyaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo oo oi Taia eru Saidon yoŋore joiserereŋ soine odureru manenimiŋ.
MAT 11:23 “Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeme Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere misoŋ kaeo rakanimiŋ. Nonji yoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke babe fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi Sodom taoŋgo fukena ine, taoŋ oiji damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru dimana.
MAT 11:24 “Dimanayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Kaperneam ŋoŋore buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo oo Sodom yoŋoji joiserereŋ ore soine odureru manenimiŋ.” Oŋu.
MAT 11:25 Damaŋ oo Yesuji buŋo iŋi miya, “O Mamane, goji Biŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde maneru wakiru odumade oŋuine mo gogobi, oi yoŋoreo barariŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋ gugo.
MAT 11:26 O Mamane, go gogake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya.
MAT 11:27 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji Madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ Madeineji Mamainere fuŋne mane mukuko moji oi so manega. Madeineji akoŋ oi manega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi barariŋga yareiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ.
MAT 11:28 “Gio baku maŋyobiŋyaŋuŋke gogobi, ŋoŋo sosowo nondeo warebi maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋema nainebi.
MAT 11:29 Nonde begi oi fagaŋaŋuŋgo ruaru koboinebi eru nonji eebobone qaji ŋarebe oi mane sarigaru goinebi. Nonji maŋne bawakiru eru womo ŋi fukego ore soine maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋeŋemane bofukenimiŋ.
MAT 11:30 Nonde begi roru kobobi soŋaŋuŋgo fukega eru yobiŋ ŋarebe osiganimiŋ, oiji afaine fukega.” Oŋu.
MAT 12:1 Ore ŋadio Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋine soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bajiru nobuŋ.
MAT 12:2 Nobuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, gore kiŋariŋpugoji Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?”
MAT 12:3 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata?
MAT 12:4 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu noniminde agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ.
MAT 12:5 Oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Sabat kombaŋgo boji soriŋgo dimaku gio baku gio baniminde agi odureru jibu buŋoyaŋuŋke so fukeegobi. Buŋo oi Kadi buŋoo osebuŋ me mata?
MAT 12:6 “Oi osebuŋ, oŋu manegoyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Yoo dimaga, iŋo boji soriŋ odureru ropekiine fukega.
MAT 12:7 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ enimiŋgo manego.’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine manenobuŋ ine, ŋiŋigo bakare buŋonoŋuŋ tomiri niŋore buŋo kosa so mitarinobuŋ.
MAT 12:8 “Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ goga.” Oŋu.
MAT 12:9 Yesuji moreŋ oi bokeru oŋgawowosi piyaŋuŋgo ropeya.
MAT 12:10 Oo ŋi meine gbagbaŋiine mo ŋeya. Ŋiŋigoji Yesu buŋo korogo ruaiŋgo ore iŋi weu tebuŋ, “Ŋi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaru Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”
MAT 12:11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Ŋi more lama moakonji Sabat kombaŋgo yoŋgo kaiŋ ine, iŋoji oi so furugame wapeiŋ me mata?
MAT 12:12 Ŋire furiji lamare furi kokoine odurega, oi manesuinebi. Ore eru Sabat kombaŋgo gio fiine baku oŋuineji Kadi buŋo so odurekimiŋ.”
MAT 12:13 Oŋu bokirieru ŋi oi ojiya, “Go mego poretiŋga.” Oŋu ojime poretiŋgame rone eya, ore so fiine fukeru meine ogoine ore so eya.
MAT 12:14 Ore so eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo sakibe raru tutumaŋ eru Yesu uruŋu eru qabeneŋ komenonde buŋo miku baabuŋ. Oŋu.
MAT 12:15 Yesuji buŋoyaŋuŋ oi ŋone mukuru oo akoŋ kae oi bokeru mogobe raya. Rako kokoineji iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ yoŋore botugo jibe ŋiŋigo sosowo bobiaŋ yabeya.
MAT 12:16 Bobiaŋ yaberu fuŋne totogo egu minimiŋ ore sanaŋ qaŋqaŋine qomuku yareya.
MAT 12:17 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke eya. Buŋo oi iŋi miko pega,
MAT 12:18 “Ŋoneniŋ, yo nonde gio ŋi fukeko iŋo roosoeboŋ. Nonji yoro ogone iŋore manebe beune fiame maŋneji iŋore jerieego. Nonji Morone Tiriine iŋore maŋgo sagaiŋ ore sorebe kame iŋoji buŋo poretiŋ akoŋ mitariego ore Biŋe buŋo barariŋga ŋareru misaueko kantriine kantriine yoŋoreo raiŋ.
MAT 12:19 Iŋoji kekepari so eru buŋo fofoine so oŋgaeiŋ. Ŋiŋigo moji iŋore buŋo fonuŋ oi tumaqoqo kadio so maneiŋ.
MAT 12:20 Sabara kasigabi, iŋoji oi so qopogaiŋ. Lambere wikji jotigaru mosiine fukeko boruŋineji ja kobe eega, iŋoji oi so qokobeiŋ. Gioine oŋu baku ŋiŋigoji buŋo poretiŋ boyobenimiŋ ore jigo qaku gome buŋo oiji gbiŋ eme kokoriaŋ enimiŋ.
MAT 12:21 Kantriine kantriine yoŋo iŋoji bapi yabeiŋgo odigaru ooriyaŋuŋ iŋore tinao ruaru gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 12:22 Gemoji ŋi mo biriqepoŋ eteme jiŋoine kobeme mutu goya, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Yesuji iŋo bobiaŋgako gemoine waperu rame namaŋine wirieme moke buŋo miku piku ŋoneya.
MAT 12:23 Piku ŋoneko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji oi ŋoneru popureru mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji Deiwidre osigida ega me?”
MAT 12:24 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji more usunji matayoŋ, gemokaku yoŋore Koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.”
MAT 12:25 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri eebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ fukeru siŋsaŋ qaru peiŋ. Oŋuakoŋ siti me kae more kufufuŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eru pouganimiŋ, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baru dimaiŋgo embimbiŋganimiŋ.
MAT 12:26 “Maneniŋ, Satanji ogoine Satan mo yobena ine, yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganobuŋ. Oŋu fukeko siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baiŋgo embimbiŋgabi gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana?
MAT 12:27 “Maneniŋ, nonji Gibiore usunji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopu yoŋo more tobiriji oi yobe yarenobuŋ? Ore yoŋo buŋoyaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ.
MAT 12:28 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisi boburogame gemokaku yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo ware fukega.
MAT 12:29 Moji ŋi sanaŋine Gibiore me kufu bonieru so kipeiŋ ine, iŋoji uruŋu piineo roperu meboine qojigaru rona? Bonieru iŋo kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo yao roru raiŋ. (Ore so nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.)
MAT 12:30 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganiminde so kepore yabeega, iŋoji boroiŋ yabeega.
MAT 12:31 Ore nonji buŋo mo iŋi ŋajibe: Ŋiŋigo agiburaŋ eru igosisi sosowo eegobi, yoŋo Anutuji soine bokeegayoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋ Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu!
MAT 12:32 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine igosisi eteru buŋo oŋuine miiŋ ine, Anutuji oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteku buŋo ya miiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji moreŋgo goiŋ ore so me kome ŋadiineo so bokeiŋ.
MAT 12:33 “Yore fuŋne oi foriine ŋone osoeru manegobeneŋ. Ore eru yo siŋaŋ gabi fiine fukeko foriine fiine fukeeiŋ me yo bosembeabi foriine sembene fukeeiŋ.
MAT 12:34 Ŋi maŋineo ya puseru pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe qotire madepu fukegobi. Sembene oŋuine fukeru uruŋu buŋo fiine minobuŋ?
MAT 12:35 Ŋi fiinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembenere moriri pega, iŋoji sembene oi totogo miega.
MAT 12:36 “Oŋu miegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo agi kigaru buŋo omaine omaine minimiŋ, yoŋo buŋoyaŋuŋ sosowore fuŋne oi mimitarire damaŋ yasogoo Anutureo mitaniŋgabi osoeiŋ.
MAT 12:37 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji buŋogo osoeru ore so buŋogo mitarime posikemiŋ me buŋogoke fukeru yobiŋ bofukemiŋ. Oŋu.”
MAT 12:38 Damaŋ oo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Yesure iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, go soine mosi qoqowirie mo bande oi ŋoneiŋgo manesugobeneŋ.”
MAT 12:39 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kubu sembene fukeru boesau eegobi. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so bayareiŋ.
MAT 12:40 Jonaji gio bobo yokaomo koe jomare (gajugaju) beu maŋgo goya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ gio bobo yokaomo ore so moreŋ maŋineo peiŋ.
MAT 12:41 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareme maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. Ore eru Niniwe ŋiŋigo yoŋo mimitarire damaŋ yasogoo ŋiŋigo kubu yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋo oŋu mibi eeboboyaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga yarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.
MAT 12:42 “Fuŋneŋaŋunde kegoi mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine oi kiŋ Solomon oteko Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneiŋgo aŋi maneya. Aŋi maneru moreŋ qaŋaŋineone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamane foriine maneya. “Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mo gobi so sagaga. Ore eru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yaberu buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore jiŋo maiineo ropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubu soguine yoo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋoji oŋu mime yoŋoji mosiŋaŋuŋ osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. Oŋu.
MAT 12:43 “Gemoji ŋi maŋineone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeiŋ.
MAT 12:44 Oi so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru wareboŋ, oo moke kiriebemiŋ.’ Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi taine peko bofukeiŋ.
MAT 12:45 “Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 yoŋo iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋgo gonimiŋ. Oŋu fukeme ŋi iŋore fuŋne rone sosoine fukeyayoŋ, jiki sembeqambeaiŋ. Ŋiŋigo kubu sembene yo muŋambe moreŋgo gogobi, ŋoŋore oŋuakoŋ oŋu fukeiŋ.” Oŋu.
MAT 12:46 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu buŋo yajiru gome maŋgo gboine yoŋoji wareru sakibe dimaku iŋoke buŋo mininde manebuŋ.
MAT 12:47 Manebi moji iŋi ojiya, “Mane, gore maŋgo gbogoji sakibe dimaku goke buŋo mininde manegobi.”
MAT 12:48 Buŋo oi ojiyayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi miya, “Nonde maŋgo oi moji? Nonde gbopu oi moji?”
MAT 12:49 Oŋu miku meine kiŋariŋpuine yoŋore oobe bofeŋgaru miya, “Ŋoneniŋ, nonde maŋgo eru gbopu foriine yo.
MAT 12:50 Uri yoŋoji nonde Sombuŋ Mamare maŋ aŋi reŋgaegobi, sosowo yoŋo nonde maŋgo eru seŋgbopune egobi.” Oŋu.
MAT 13:1 Una oo akoŋ Yesuji pi oi bokeru obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru ŋeya.
MAT 13:2 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋo joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ.
MAT 13:3 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku iŋi miya, “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo gioo raya.
MAT 13:4 Raru qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ.
MAT 13:5 “Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikiine tomiri peya ore qioyaŋunji pipa wapebuŋ.
MAT 13:6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu tamaeru ja yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
MAT 13:7 “Koruŋ goineji komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oiji waperu kefagaru mumu qa yarebuŋ.
MAT 13:8 Oŋu jaŋgaru mataeyayoŋ, koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku goine koruŋyaŋuŋ 100 fukebuŋ. Goine koruŋyaŋuŋ 60, goine 30 ore so fukeru sauebuŋ.
MAT 13:9 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
MAT 13:10 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋo wareru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Go wamore ŋiŋigo yoŋore buŋo miiŋgo miku oo soso buŋoji eru miege?”
MAT 13:11 Weu tebi iŋi bokirieru yajiya, “Oi iŋi ore: Sombunde qorumaŋgo rope gokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, yoŋore oi oŋu mata.
MAT 13:12 “Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme kegboreru moririke goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ yao ro teiŋ.
MAT 13:13 “Ŋiŋigo yoŋore buŋo mibemiŋgo miku oo iŋi ore soso buŋoji ruaru miego: Yoŋoji yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.
MAT 13:14 Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ronekoŋ buŋo mo miku quraŋgaya, oiji ŋiŋigo oŋuine yoŋoreo foriineke fukeega. Buŋo oi iŋi, ‘Buŋo mane esegaru fuŋine jibu so mane taniŋganimiŋ. Ya ŋone esegaru fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ.
MAT 13:15 Ŋiŋigo kubu sogo yo yoŋore manji sanaŋine kebojigaru pega. Kajeyaŋunji buŋo mane esegaru jiŋoyaŋuŋ kobeme gogobi. Oŋu so enobuŋ ine, jiŋoyaŋunji ya ŋone mukuru kajeyaŋunji buŋo maneru maŋyaŋunji fuŋine mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji oi soine bobiaŋ yabenobo.’
MAT 13:16 “Buŋo oŋu pegayoŋ, ŋoŋo jiŋoŋaŋunji ya ŋone mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi. Kajeŋaŋunji buŋo mane mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi.
MAT 13:17 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo posiine kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi bonieru manenimiŋ ore beufi soguine maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ. Oŋu.
MAT 13:18 “Qopogarutitie ŋire soso buŋo migo, ore fuŋine oi kaje ruaru maneniŋ.
MAT 13:19 Uqo koruŋ qopogaru tieme kadi qaŋaŋineo rakaru ŋeya, oi iŋi: Moji qorumande Biŋe buŋo maneru fuŋine so mane taniŋgako Sembene Rauineji wareru maŋineo koruŋ saribuŋ, oi yao roiŋ.
MAT 13:20 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋeya, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi.
MAT 13:21 “Oŋu eegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo godu so pe yareiŋyoŋ, damaŋ pompoŋine akoŋ dimaku sanaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki yabeiŋ.
MAT 13:22 Uqo koruŋ qopogame komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋo Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakagayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo bobore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋgo sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo mumu qa teega. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ.
MAT 13:23 “Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋo Biŋe buŋo kaje ruaru maneru mane taniŋgaru damaŋ so dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ yoŋore fori 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu.
MAT 13:24 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Sombuŋ qorumande fuŋne oi ŋi yo oŋuinere so eru mibemiŋ. Iŋoji gioineo raru uqo koruŋ fiine qopogaru tieya.
MAT 13:25 Qopogaru tieyayoŋ, kae ubu eme pekabi oo rosi ŋiji wareru wit kurumbu botuyaŋuŋgo oo borurare koruŋ qopogaru tieru bokeru raya.
MAT 13:26 Wit kurumbu korunji pougaru pakereru roperu foriine fukeya, damaŋ oo boruraji oŋuakoŋ totogo fukeya.
MAT 13:27 “Totogo fukeko kiŋaŋqoqopuineji oi ŋoneru gio rauinere wareru iŋi ojibuŋ, ‘Sogunenoŋuŋ, giogoo uqo koruŋ fiine qopogaru tiemeŋ me mata? Borurare koruŋ oi urone oo fukega?’
MAT 13:28 “Oŋu ojibi iŋi yajiya, ‘Rosi ŋiji oi qopogaru tieya.’ Oŋu yajime kiŋaŋqoqo yoŋo iŋi mibuŋ, ‘Niŋo soine raru borura oi unugaru roru qojugakimiŋgo manege me mata?’
MAT 13:29 Oŋu mibiyoŋ, iŋi yajiya, ‘Mata! Ŋoŋo borura unugaru qojugaru oo kurumbu goine oi oŋuakoŋ egu unuganimiŋ.
MAT 13:30 “Oi bokebi moko sogueru foriine rorore damaŋ ware fukeme nonji damaŋ oo kurumbu babaji ŋiŋigo oi iŋi yajibemiŋ: Ŋoŋo rone borura qojugaru ruabi jaiŋgore dodugaru niginji kipeinebi. Oi kiperu ŋadiineo wit kurumbu foriine oi qojugaru roru wareru nonde rouŋ pigo ruainebi.’” Oŋu.
MAT 13:31 Yesuji soso buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Sombunde qorumaŋ oi iŋi: Ŋi moji yojuŋ koruŋ roru iŋoyoŋere gio moreŋgo raru sariya.
MAT 13:32 Koruŋ oi mendaine mademeŋ. Oi uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiineyaŋuŋ fukegayoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru yo fukeiŋ. Oŋu fukeme dimako sowo webo yoŋo waperu youyaŋuŋ yo ore tieŋineo baegobi.” Oŋu.
MAT 13:33 Yesuji ŋeŋeineo moke soso buŋo mo iŋi miya: “Sombunde qorumaŋ oi yist me flaua bosogueinde so iŋi fukega: Ŋigo moji Poroŋ rigabemiŋ miku yist roru flaua jambe yokaomo oo qodureru babokiri eru raru ŋeko sosowo sogueya.” Oŋu.
MAT 13:34 Yesuji buŋo sosowo oi kufufuŋ yoŋore soso buŋoji miya. Soso buŋo tomiri buŋo mo so yajiya.
MAT 13:35 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi mime pega, “Nonde mi bibiji afagako soso buŋoine buŋoine mibemiŋ. Anutuji moreŋ bofukeme fukeya, damaŋ oone akoŋ buŋo soŋsoŋgo peko go wapebeŋ, nonji buŋo oi totogo miku barariŋga ŋarebemiŋ.” Oŋu.
MAT 13:36 Yesuji soso buŋo oi miforeru ŋiŋigo kubu sogo boke yaberu pi maŋgo ropeya. Ropeko kiŋariŋpuine yoŋo iŋoreo wareru iŋi weu teru ojibuŋ, “Borura uqo gioo fukeya, go soso buŋo ore fuŋine mitaniŋga noreigoŋ.”
MAT 13:37 Oŋu ojibi iŋi bokirieru yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uqo koruŋ fiine fiine qopogaru tieega.
MAT 13:38 Uqo gio oi morende kantri sosowo. Uqo koruŋ fiine oi qorumande odumadepu ŋoŋore migo eru borura oi ŋi sembenere odumadepu yoŋore migo.
MAT 13:39 Rosiji oi qopogaru tieya, oi Sembene Rauine iŋore migo. Kurumbu babaji damaŋ oi morende damaŋ tariiŋ ore damaŋ sogo oi. Kurumbu babaji ŋiŋigo oi Sombuŋ mimerereŋ yoŋore migo.
MAT 13:40 “Borura qojugaru misigo ruabi jaiŋ, ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ.
MAT 13:41 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji mimerereŋpuine sore yabeme wareru buŋo buru sembene Kristore qorumaŋ maŋgo agiburaŋ eiŋgo kesosoega, oi kepieru botiŋganimiŋ eru ŋiŋigo jaubaineke sosowo yoŋo qodure yabenimiŋ.
MAT 13:42 “Oŋu botiŋqotiŋ eru ŋiŋigo oi igo yabebi misi saqo joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ.
MAT 13:43 Damaŋ oo ŋiŋigo posiine yoŋo wegi oŋuine fukeru Mamayaŋunde qorumaŋ maŋineo tamaeru go ropenimiŋ. Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine. Oŋu.
MAT 13:44 “Sombunde qorumaŋ oi juŋe gopiŋ furiine ropekiine ore so iŋi fukega: Oi gioo sumuŋgabi peko ŋi moji oi bofukeru roru sabareku moke moreŋgo sumuŋgaya. Sumuŋgaru ore eru jerieru raru meboine sosowo furiine banimiŋ ore ruame moneŋ wareme oiji gio moreŋ oi furiine baya.” Oŋu.
MAT 13:45 “Sombunde qorumaŋ oi stua ŋire so eru soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Iŋoji bote koruŋ baaku goya.
MAT 13:46 Baaru goku bote koruŋ moakoŋ furi sogo oi bofukeru raru meboine sosowo furiine banimiŋgo ore ruame moneŋ wareme oiji bote koruŋ oi furiine baya.” Oŋu.
MAT 13:47 “Sombunde qorumaŋ oi simemende so ruaru soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Oi obu joguŋgo bokebi rakame jembaeŋ kamasiyaŋuŋ fuŋne fuŋne rakabi ro yaberu qojugaya.
MAT 13:48 Qojugako puseme ŋiŋigo yoŋo oi porebi qaŋaŋineo wapeme waki ŋeku jembaeŋ fiine osoeru jambeo qojugabuŋyoŋ, jembaeŋ sembene oi bokebi raya.
MAT 13:49 Buŋo ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ. Sombuŋ mimerereŋ yoŋo wareru ŋiŋigo sembene oi posiine yoŋoreone osoe yabenimiŋ.
MAT 13:50 Osoe yaberu ŋiŋigo sembene oi boke yabebi saqo misi joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 13:51 Yesuji soso buŋo oi miforeru iŋi weu yareya, “Buŋo sosowo migo, oi mane taniŋgagobi me mata?” Weu yareme bokirieru “Oŋ!” mibuŋ.
MAT 13:52 “Oŋ!” mibi iŋi yajiya, “Pi rauineji pire rouŋgone mebo ya raŋgbaŋine eru gariine uduru ruaega. Ore so Kadi buŋore qaqaji sosowo Sombuŋ qorumande kiŋariŋpu fukebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋunde rouŋgone buŋo kuririyaŋuŋke gariine eru buŋo fiine yobu raŋgbaŋine uduru miegobi.” Oŋu.
MAT 13:53 Yesuji soso buŋo oi miforeru kae moreŋ oi bokeru raya.
MAT 13:54 Raru sosogue taoŋineo roperu oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajeboji! Iŋoji maŋgboroŋ yo eru mosi qoqowirie usuŋineke oi urone baga?
MAT 13:55 Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋire made. Maŋgoinere tina Maria eru gbopuine Jeims, Josef, Saimon eru Juda. Oi soine manegobeneŋ.
MAT 13:56 Seŋpuineji sosowo botunoŋuŋgo yoo gogobi. Ore eru ya sosowo yo urone ba wareru ega?”
MAT 13:57 Nazaret yoŋo oŋu mibi maŋyaŋunji sembeame oo quŋgabuŋ. Quŋgabuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi iŋoyoŋunde taoŋgo eru iŋoyoŋunde pigo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goineo oŋu mata.”
MAT 13:58 Oŋu yajime mamanesiŋyaŋunji so fukeme qoqomukuyaŋunde eru mosi qoqowirie usuŋineke oi oo kokoine so baya. Oŋu.
MAT 14:1 Damaŋ oo moreŋ mobeine, Galili prowinsre kiŋ Herod iŋoji Yesure biŋe maneya.
MAT 14:2 Oi maneru kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, “Oi Jon Mitimeso ŋi. Iŋoji komegone pakereru gio bame mosi qoqowirie usuŋineke fukeegobi.” Manebu eru oŋu yajiya.
MAT 14:3 Oi yoore eru miya: Herodji gboine Filipre ŋonuŋ Herodias kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji kiŋ buŋo miteme kambanti sore yabeme raru Jon roru nigiŋgaru witi pigo ruabuŋ.
MAT 14:4 Jonji Herodre buŋo iŋi miya, “Go simogo roru goku Kadi buŋo odurege.”
MAT 14:5 Oŋu miko Herodji Jon qabi komeiŋgo maneyayoŋ, kufufuŋ yoŋoji Jonde manebi kajeqouŋ ŋi goya, ore eru kufufuŋ yoŋore kokoi maneya.
MAT 14:6 Kokoi maneyayoŋ, Herodre fufuke damanji wareme sogunepuine yoŋo tumaŋgaru ŋekabi Herodias oduineji yoŋore jiŋoyaŋuŋgo boji bame Herodji iŋore ŋoneaŋi kokoine eteya.
MAT 14:7 Ore eru ŋigo jeŋoŋ iŋo wamo yare weuna, kiŋ koitoji oi oteinde buŋo kiperu buŋoine oi mimipaŋ buŋoji misanaŋgaya.
MAT 14:8 Oŋu misanaŋgako maŋgoineji ŋigo jeŋoŋ oi bapakareru iŋi ojiya, “Go weu teinde Jon Mitimeso ŋire ube ketigaru qoruine jambeo ruaru roru wareru nareine.”
MAT 14:9 Oŋu ojiko kiŋ koitore manji jajabame beusembe maneyayoŋ, mimipaŋ buŋoine miko sogunepuine yoŋo oi manebuŋ, yoŋore jiŋoo egu waki qaiŋ ore eru Jonde qoru oteniminde mitigaya.
MAT 14:10 Oŋu mitigaru kambantiine mo soreru miya, “Go witi pigo raru Jonde ube ketigaru qoruine roru ware.”
MAT 14:11 Oŋu mime Jonde qoru jambeo ruaru roru wareru ŋigo jeŋoŋ oi oteme roru raru maŋgoine oteya.
MAT 14:12 Jonde kiŋariŋpuji ore biŋe maneru raru qoŋgbuŋine roru jiŋorunde ko kouŋgo ruaru yaŋgabuŋ. Yaŋgaru raru buŋo oi Yesu ojibi maneya. Oŋu.
MAT 14:13 Yesuji Jonde sundu maneru moreŋ oi bokeru ogâo roperu moreŋ taine mogo yoŋoyoŋe akoŋ gokimiŋgo ore rabuŋ. Ŋiŋigo kubu yoŋo ore sunduine maneru taoŋ eru kaeyaŋuŋ bokeru Yesure ŋadio boyoberu moreŋ kadi rabuŋ.
MAT 14:14 Rabi Yesuji ogâone wakiru ŋiŋigo kubu sogo ŋone yaberu yoŋore beusembe maneya. Beusembe maneru botuyaŋuŋgo jibe bayabeme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yabeya.
MAT 14:15 Oŋu eku gome ubu eme kiŋariŋpuine yoŋo Yesureo wareru iŋi mibuŋ, “Qaqaji, niŋo moreŋ taine yoo gobeneŋ wegi jiriŋine ŋe mukuru rakaiŋ ega. Ore eru go soine ŋiŋigo kubu yo sore yabende kaeine kaeine oo raru uqo munjaŋyaŋuŋ furiine baku nonimiŋ.”
MAT 14:16 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Yoŋo soine yoo ŋenimiŋ. Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe uqo gume yabeniŋ.”
MAT 14:17 Oŋu yajime mibuŋ, “Niŋo poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oŋu baru gogobeneŋ.”
MAT 14:18 Oŋu mibi yajiya, “Oi roru wareru nareniŋ.”
MAT 14:19 Oŋu yajiru ŋiŋigo kubu sogo yoŋo kegbaŋgo wakiru ŋeninde mitiga yareko ŋebuŋ. Ŋebi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeko mifiagaru poroŋ bajiru kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo kubu so boroiŋ yabebuŋ.
MAT 14:20 Boroiŋ yabebi ŋiŋigo sosowo noku no gaba ebuŋ. No gaba eku uqo mobeine kuŋgaŋine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya.
MAT 14:21 Ŋi poroŋ nobuŋ, yoŋore jare oi 5,000. Ŋigo odumade yoŋore jare oi so robuŋ. Oŋu.
MAT 14:22 Nobi tariko Yesuji oo akoŋ kiŋariŋpuine mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo ogâo roperu bonieru obu joguŋ petigaru aribe raniŋ. Nonji soine damaŋ botuineo ŋiŋigo kubu yo sore yabebe rabi fobemiŋ.”
MAT 14:23 Oŋu miku ŋiŋigo sore yabeme rabi tukuo roperu iŋoyoŋe akoŋ goku oŋga wosiya. Oŋga wosiru gome ubu eme tukuo yoŋekoŋ ŋeya.
MAT 14:24 Ŋeko ogâyaŋunji obu joguŋ botuineo joroineo rako gbinji rabuŋ, oŋubene qaru wareme siriji ogâ igogaru bokeme rorisi raru wareya.
MAT 14:25 Oŋu eko kae kekeineo (3-6 kilok) oo akoŋ Yesuji obu joguŋ paio ode ode kiŋariŋpuine yoŋoreo raya.
MAT 14:26 Raru obu joguŋ paio ode ode rako kiŋariŋpuineji iŋo ŋoneru popureru kokoi maneru gburugburu yabeme “Koe Dabodanji warega,” miku sombuyaŋuŋ maneru oŋgaku oŋga jojorabuŋ.
MAT 14:27 Oŋga jojorakabuŋyoŋ, Yesuji oo akoŋ buŋo miku iŋi yajiya, “Ogopune, ŋoŋo kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Nake warego. Kokoi so maneniŋ.”
MAT 14:28 Oŋu yajiko maneru Pitaji bokirieru iŋi ojiya, “Goji Ofoŋ fukege ine, soine minde nonji obu paio ode ode goreo warebemiŋ.”
MAT 14:29 Yesuji oi maneru “Soine ware,” miya. Oŋu mime Pitaji ogâ bokeru obu joguŋ paio ode ode fuŋgaru Yesureo raya.
MAT 14:30 Fuŋgaru rayayoŋ, gbiŋ kokoine qako siri wareme ŋoneru kokoi maneru gburugburu qame fuŋgaru obu maŋgo rakaru iŋi oŋgaya, “Ofoŋ, go bapi nu!”
MAT 14:31 Oŋgame Yesuji oo akoŋ meine sineru Pitare meineo roru iŋi ojiya, “Mamanesiŋgo oi wawakiine. Go wamore maŋyoka ege?”
MAT 14:32 Oŋu ojiru bapi gako ogâo ropebire gbinji niniŋgame siriji benoŋ baya.
MAT 14:33 Benoŋ bame ŋi ogâo ŋebuŋ, yoŋo ohoweine baku miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Fofori, go Anuture made.” Oŋu.
MAT 14:34 Obu joguŋ petigaru aribe Genesaret kaeo roperu ogâ bokeru mageŋgo rakabuŋ.
MAT 14:35 Maŋgeŋgo rakabi kae ore ŋiŋigo yoŋo Yesu mane mukubuŋ. Mane mukubi buŋo ruabi kae sosowo bembeŋgo ŋebuŋ, oo rame biŋeine maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ.
MAT 14:36 Wareru dimaku Yesure mariku sisiineo bouaninde karieru gobuŋ. Bouabuŋ, sosowo yoŋoji fia forebuŋ. Oŋu.
MAT 15:1 Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Jerusalem sitione Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ,
MAT 15:2 “Gore kiŋariŋpu yoŋo wamore kadi odureru apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore mosi so boyobegobi? Yoŋo meyaŋuŋ so jureru munaŋ so qaku jibu fuŋgaru uqo munjaŋ nogobi?”
MAT 15:3 Oŋu weu tebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo-ŋaŋe wamore apa ŋasonoŋuŋ yoŋore mosi boyobekimiŋ ore kadi odureru Anuture mimipaŋ buŋo qaegobi?
MAT 15:4 Ore buŋo mo oi iŋi: Anutuji iŋi mitigaya, ‘Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Mo iŋo mamaine me maŋgoine qaisogaiŋ, iŋo qabi komeine.’
MAT 15:5 “Oŋu mitigayayoŋ, ŋoŋo buŋo oi odureru iŋi miegobi, ‘Mo iŋo mamaine me maŋgoine iŋi ojiiŋ: O beusembe manego. Nonde kikitiŋ yane rauganoŋ, oi Anuture daŋge yauŋ pesiŋ ore osoeru ruabe pega. Moji oŋu miku mamaine me maŋgoine araŋ bateiŋ ore so oŋu so fukega.’
MAT 15:6 “Oŋu miku mosiŋaŋuŋ raŋgbaŋinere eru Anuture mimipaŋ buŋo kepiabi omaine fukeru mataeega. Oi so sagaga.
MAT 15:7 O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ŋoŋore fuŋne poretiŋ ronekoŋ barariŋgaru iŋi miya pega,
MAT 15:8 ‘Ŋiŋigo kubu yo yoŋo mi bibiyaŋunji fiine akoŋ araŋ ba nareegobiyoŋ, maŋyaŋunji keta enareku mogo jorigo ruabi pega.’
MAT 15:9 “Oŋu peko nonde ohowe omaine yobu baku miteŋ nuegobi. ‘Kadi buŋo qaji yarekimiŋ,’ miku tifeo ŋiŋigo yoŋore mimitiyaŋuŋ oi edobodo eru bobojibu eegobi.” Oŋu bokirie yareya.
MAT 15:10 Yesuji ŋiŋigo kubu moke oŋga yareme warebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo yo kaje ruaru mane mukuinebi.
MAT 15:11 Ŋiji ya nome maŋineo rakaega, oiji so kejiga teegayoŋ, iŋoyoŋunde maŋ wombuŋgone buŋo waperu wakiega, oiji iŋo kejiga teega.”
MAT 15:12 Oŋu yajime kiŋariŋpuine yoŋo wareru iŋi weubuŋ, “Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo buŋo oi manebi yabeko maŋyaŋuŋ sembeaga, oi manege me mata?”
MAT 15:13 Weubi iŋi bokirieya, “Nonji wiki sosowo nonde Sombuŋ Mamaji so sariya, oi goduineke unugabemiŋ.
MAT 15:14 Jibu, oi boke yabeinebi. Yoŋo ‘Ŋiŋigo jiŋokombi oga yabekimiŋ,’ miegobiyoŋ, yoŋoyaŋunde jiŋoji kobega. Jiŋokombi moji jiŋokombi ogoine mo meineo roru ogagaiŋ ine, yokoji moko yoŋgo rakaru yapeiŋ.”
MAT 15:15 Oŋu bokirieme Pitaji ojiya, “Soso buŋo ore fuŋine soine mitaniŋgande manekimiŋ.”
MAT 15:16 Oŋu ojime Yesuji miya, “O ogopune, ŋoŋo oŋuakoŋ jikigaru mamaneŋaŋuŋ fiine so fukega me?
MAT 15:17 Ŋiji ya sosowo nome maŋineo rakaega, oi beuineo rakaru sakibe wakiega. Oi mane mukugobi me mata?
MAT 15:18 “Oi wakiegayoŋ, buŋo maŋ wombuŋineone waperu miineo wakiega, oiji kejiga teega.
MAT 15:19 Ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone ya yo iŋiine fukeru wapeega: Buŋo sembene manesuku kipe seroŋ baku ŋiŋigo yabebi komeinde maneegobi. Bobojibu eru boesau eninde maneegobi. Ya kiaŋ roiŋgo maneegobi. Migoiga buŋo ikoine miiŋgo maneegobi. Ŋadiqoqo buŋo miku Anutu igosisi eninde maneegobi.
MAT 15:20 Ya oŋuineji ŋiŋigo kejiga yareegayoŋ, meyaŋuŋ so jureru uqo munjaŋ noegobi, oiji ŋi mo so kejigaega.” Oŋu.
MAT 15:21 Yesuji Genesaret moreŋ bokeru siti tinayakuŋ Taia Tiro eru Saidon yokore distrik tinaine Fonisia ore maŋineo raya.
MAT 15:22 Rako Keinan ŋigo, moreŋ ore rauine moji wareru Yesu karieru iŋi oŋgaku ojiya, “Ofoŋ, Deiwidre osigida, ŋonemaiŋ enareigoŋ! Gemoji odune bapeboriŋ eteko joiserereŋ soguine maneega.”
MAT 15:23 Oŋgaku ojiyayoŋ, Yesuji buŋo mo so bokirieya. Oŋu fukeko kiŋariŋpuineji wareru iŋi bapakareru ojibuŋ, “Ŋigo oi oŋga kuyo eku ŋadinoŋuŋgo warega ore iŋo bapigande raine.”
MAT 15:24 Oŋu ojibi bokirieya, “Mamaneji Israel kufufunde lama jibugakiine yoŋo akoŋ munaŋ qa yarebemiŋ ore eru sore nume warego.”
MAT 15:25 Oŋu bokirieme ŋigo iŋoji maŋfuŋgo wareru pedaberu ojiya, “Ofoŋ, go bapi nuigoŋ!”
MAT 15:26 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “Mata, odumade yoŋore pigone poroŋ roru qoro yarebeneŋ so sagaiŋ. Juda niŋo kotupunoŋuŋ ŋoŋore tina qoro miegobeneŋ. Nonji rone Juda ŋiŋigo bapi yabebe kantri goine ŋoŋoji qoro oŋuine odigaru goinebi.”
MAT 15:27 Bokirie teyayoŋ, ŋigoji miya, “Ofoŋ, oi soine manegoyoŋ, qoro mendaine yoŋo oŋuakoŋ rauyaŋunde uqo ŋeŋeone uqo kuŋgaŋine wakiko noegobi.”
MAT 15:28 Oŋu mime Yesuji iŋi ojiya, “O ŋigo, gore mamanesiŋ oi soguine. Ore eru karie narege ore fori bio fukeiŋ.” Oŋu ojime maneko oduineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu.
MAT 15:29 Yesuji moreŋ oi bokeru wareru Galili obu jogunde qaŋaŋineo waperu tukuo roperu waki ŋeya.
MAT 15:30 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo wareru ŋiŋigo yo iŋiine oga yabebuŋ: Puriŋ eru ŋiŋigo jiŋokombi, goine mekufuyaŋuŋ poporiine, goine noŋguŋ eru goine jibe kokoine bayabeme gobuŋ, yoŋo oga yaberu Yesure kufu fuŋgo rua yabebi bobiaŋ yabeya.
MAT 15:31 Bobiaŋ yabeme noŋguŋ ŋiŋigo yoŋo buŋo mibi mekufuyaŋuŋ poporiine yoŋo fiaru poretiŋgabi puriŋ yoŋo kufu oderu ra warebi jiŋoyaŋuŋ kobekiine yoŋo jiŋo piku ŋonebi ŋiŋigo kubu yoŋo oi ŋone wara eku Israel noŋunde Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu.
MAT 15:32 Yesuji kiŋariŋpuine oŋga yareme iŋoreo warebi iŋi yajiya, “Nonji ŋiŋigo kubu sogo yo yoŋore beusembe manego. Yoŋoji nondeo wareru una yokaomo go wapebi uqoyaŋuŋ matae foreme ŋonego. Kadio raku gogu botuineo jiŋoyaŋuŋ putarieme sisibiri egu bofukenimiŋ ore yoŋo mo sore yabeiŋgo so manego. Ore eru yoŋo uqo gume yabeiŋgo manego.”
MAT 15:33 Oŋu yajime kiŋariŋpuine yoŋo bokirieru iŋi ojibuŋ, “Moreŋ buroineo yoo niŋo uroone uqo munjaŋ soguine bofukeru ŋiŋigo kubu sogo yo gume yabenobeŋ?”
MAT 15:34 Oi maneru Yesuji iŋi weu yareya, “Ŋoŋoreo poroŋ wojimu pega?” Weu yareme “Poroŋ 7 eru jembaeŋ kokiine goine pega,” miku ojibuŋ.
MAT 15:35 Ojibi Yesuji ŋiŋigo kubu sogo oi moreŋgo waki ŋeninde mitiga yareme waki ŋebuŋ.
MAT 15:36 Waki ŋebi poroŋ 7 eru jembaeŋ oi roru Anutu oŋga wosiru daŋge miku bajiru kiŋariŋpuine yareme yoŋoji oi ŋiŋigo kubu so boroiŋga yarebuŋ.
MAT 15:37 Boroiŋga yarebi noku no gaba ebuŋ. No gaba eku uqo mobeine bokebi ŋeya, oi jambe 7 oo qojugabi rakaru puseya.
MAT 15:38 Ŋi uqo nobuŋ, yoŋore jare oi 4,000. Ŋigo odumade yoŋore jare oi so robuŋ.
MAT 15:39 Yesuji ŋiŋigo kubu sogo sore yabeme rabi iŋoyaŋune ogâo roperu Magadan moreŋgo raya. Oŋu.
MAT 16:1 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) goineji Yesureo wareru buŋore budunji poreiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”
MAT 16:2 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋo wegi rakaiŋ eme oo iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgaga ore yogo wegi fiine fukeiŋ.’
MAT 16:3 “Oŋuakoŋ kae fufurere akoŋ iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgame kuanji goburega ore kue gbiŋ qaiŋ.’ Oŋu oŋu miku qonikinde kamasi ŋoneru kue wegire fuŋne soine osoeegobiyoŋ, damaŋ gogobeneŋ, ore mogeine osoeninde so manegobi. Oi so sagaga.
MAT 16:4 Ŋiŋigo kubu sembene moreŋgo goku jikiboti eegobi, yoŋo Anuture moge fukeiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Anutuji kajeqouŋ ŋi Jonare moge yare foreme moge goine so jikigaru ŋaduiŋ.” Oŋu bokirieru boke yaberu mogobe raya. Oŋu.
MAT 16:5 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe roperu tebu roninde niga yabeya, oi ŋonebuŋ.
MAT 16:6 Oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo Farisi eru Sadusi pati kubu yoyoka yoŋore momoki eru jama saboiyaŋuŋ ore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi gabi yoŋoji yist oŋuine sogueru bosembea ŋabenimiŋ.”
MAT 16:7 Yajime buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “Niŋo poroŋ so roku waregobeneŋ. Ore eru miga me uruŋu?”
MAT 16:8 Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ mendaine, wamore ‘Poroŋ so rogobeneŋ,’ miku ŋoŋo-ŋaŋe mimane egobi?
MAT 16:9 Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Nonji poroŋ 5 oi 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata?
MAT 16:10 “Oŋuakoŋ poroŋ 7 oi 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata?
MAT 16:11 Noŋ poronde buŋo so migo, oi uruŋu eru so mane mukugobi? Nonji poroŋ ore matayoŋ, Farisi eru Sadusi pati kubu yoŋore momoki eru jama saboi osoeru ŋadi ganinde ore migo.”
MAT 16:12 Oŋu yajime oo akoŋ buŋore fuŋne iŋi mane taniŋgabuŋ, “Aha! Flaua bobosogue yistre sisiŋaŋ ekimiŋ ore so migayoŋ, Farisi pati eru Sadusi pati yoŋore buŋo bobojibu ŋadi ganimiŋ ore miga.” Oŋu.
MAT 16:13 Yesuji Sisaria Filipai taonde bembeŋgo raru oo kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?”
MAT 16:14 Weu yareme bokirieru iŋi ojibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go Jeremaia me kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’”
MAT 16:15 Oŋu ojibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?”
MAT 16:16 Weu yareme Saimon Pitaji bokirieru ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo eru gogo Rauine Anuture Made fukege.”
MAT 16:17 Oŋu ojime Yesuji bokirieru iŋi ojiya, “O Saimon Jonare made, moreŋ ŋi dari fuineke moji matayoŋ, nonde Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji buŋo oi go barariŋga guya. Ore eru goji kiwaqawaineke fukege.
MAT 16:18 Noŋ iŋi gajibe mane: Go Pita (noŋunde buŋoo oŋgiŋ) fukende nonji oŋgiŋ ore paio maŋkekerisie kufufuŋnere otuŋ ruabe kitiŋ yabende maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru sanaŋgaru dimanimiŋ. Goji oi siŋaŋ yabende kome Rauineji oi misoŋ kaere sa mendigo pore yabeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Gemokaku goine yoŋore usunji oŋuakoŋ oi ketotieru gbiŋ eyarenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
MAT 16:19 “Nonji Sombuŋ qorumaŋinere ki mendaine yoyoka garebemiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ kipende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ kipekiine peiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ bokeru piruende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ piruekiine peiŋ.”
MAT 16:20 Oŋu miku Munaŋqoqo Rauine Kristo fukeya, oi totogo mibi moji egu manenimiŋ ore kiŋariŋpuine yoŋore agi sanaŋine ba yareya. Oŋu.
MAT 16:21 Damaŋ oone Yesuji fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi barariŋga yareru miya, “Nonji Jerusalem raru joiserereŋ afaine mata manebemiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji nubi komebemiŋ. Komebe una yokaomo fukeko komegone pakerebemiŋ.”
MAT 16:22 Yesuji oŋu mime Pitaji keporeme qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, oi damaŋ mogo egu fuke gareiŋ ore Anutuji dobu kipe gareine.”
MAT 16:23 Qomuku teme kirieru Pita iŋi miteya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Go nonde kadi kejigaiŋgo manende maŋneji sembeaga. Ore eru Satan, go bio muŋambe yoo nonde jiŋo maione use!” Oŋu.
MAT 16:24 Damaŋ oo Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi game ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ babi joiserereŋ oi osigaeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine.
MAT 16:25 Moji gogoine iŋoyoŋunde roru sabareku iŋoyoŋere aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru nareiŋ, iŋoji gogo foriinere kadi bofukeru sanaŋgaru goiŋ.
MAT 16:26 “Moji kaeine kaeine yoŋore yareya sosowo poreko biŋeine ra foreme mande gogoine bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitarime iruineji sibirigako so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu! Sosowo noŋuŋ qodunoŋuŋ kipekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ.
MAT 16:27 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo moakoŋ moakoŋ noŋunde eebobo osoeru geoine me furiine ore so noreiŋ.
MAT 16:28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kiŋ ofoŋ fuke taniŋgaiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu.
MAT 17:1 Una 6 tarime Yesuji Pita, Jeims eru Jeims gboine Jon oga yaberu yoŋoyoŋe akoŋ tuku joroine mogo roperu taineo gobuŋ.
MAT 17:2 Gokabi jiŋo maiyaŋuŋgo dimako Yesure saki kamasiji qowirieru fuŋine mo fukeya. Jiŋo maiineji wegi jiŋoine oŋuine tamaeko marikuineji gbagbataeŋine fukeru tatamake fukeya.
MAT 17:3 Oŋu fukeko ŋonebi Moses eru Elaija yokoji fuke yareru Yesuke buŋo buŋo mimane ebuŋ.
MAT 17:4 Mimane ebi Pitaji fuŋgaru buŋo miku Yesu iŋi ojiya, “Ofoŋ, niŋo yoo manjeri manegobeneŋ. Ore eru aŋigo manege ine, nonji soine ako yokaomo babemiŋ. Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.”
MAT 17:5 Oŋu ojiru dimako kuaŋ gbagbataeŋine kuririquraŋineke moji wakiru konuineo komoŋ yabeko ore maŋineone buŋo maru mo iŋi wakime manebuŋ, “Ŋi yo nakene yoro made. Nonde maŋ aŋi soguineji iŋoreo pega. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”
MAT 17:6 Kiŋariŋ yoŋo buŋo oi maneru gburugburu yabeko daberu moreŋgo wakiru kokoiyaŋuŋ afaine mata manebuŋ.
MAT 17:7 Oŋu manebi Yesuji yoŋoreo wareru sakiyaŋuŋ bouaku iŋi yajiya, “Ŋoŋo pakereniŋ. Kokoiŋaŋuŋ so maneinebi.”
MAT 17:8 Buŋo oi maneru piku pakereru yoyoka oi so ŋone yapebuŋyoŋ, Yesuji akoŋ dimako ŋonebuŋ. Oŋu.
MAT 17:9 Tukuone pagaŋgo wakiru Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo ya ŋonegobi, ore biŋeine oi ŋiŋigo mo so yajiinebi. Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji komegone pakereko ore ŋadiineo oi soine mitaniŋgaru gonimiŋ.”
MAT 17:10 Oŋu mitiga yareko kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji Yesu iŋi weu tebuŋ, “Kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo iŋi oi wamore miegobi, ‘Ŋi Elaijaji bonieru Sombuŋgone wakiko Munaŋqoqo Rauineji iŋore ŋadio fukeiŋ?’”
MAT 17:11 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Elaijaji bonieru wakiru fukeru gogo sosowo bobiaŋgaiŋ. Buŋo oi foriineyoŋ,
MAT 17:12 nonji iŋi ŋajibemiŋ: Elaijaji wakiru fukeyayoŋ, oi ŋoneru fuŋine so mane mukubuŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋo oi yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu kosa etebuŋ. Oŋuakoŋ Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuakoŋ kosa etebi Juda minebobo kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo rakaru joiserereŋ maneiŋ.”
MAT 17:13 Elaijare oŋu miku foriine Jon Mitimeso ŋire buŋo yajiya, kiŋariŋ yoŋoji oi oŋu mane taniŋgabuŋ. Oŋu.
MAT 17:14 Yesu eru kiŋariŋ yokaomo yoŋoji tukuone wakiru ŋiŋigo kubu yoŋoreo warebi ŋi moji Yesure maŋfuŋgo wareru dikanji keteru iŋi ojiya,
MAT 17:15 “Ofoŋ, goji madene ŋonemaiŋ eteigoŋ. Jibe bako rondiŋgaru wakiru qame isiŋbiriŋ qaku joiserereŋ kokoine maneega. Damaŋ kokoine rondiŋgaru misigo me obuo rakaega.
MAT 17:16 Nonji iŋo ogagaru kiŋariŋpugo yoŋoreo waregoyoŋ, yoŋoji iŋo bobiaŋganimiŋgo embimbiŋgagobi.”
MAT 17:17 Oŋu ojiko bokirie teru miya, “Yei! Morende ŋiŋigo qoqomuku eru iŋgoŋmaŋgoŋineke, damaŋ wojimu ŋoŋoke goku qataŋ ŋabebe Anutu so manesiŋ gabi joiserereŋ maneebemiŋ? Iŋo ogaru nondeo yoo wareniŋ.”
MAT 17:18 Oga garu warebi Yesuji gemo oi miteko bokeru rame madeji damaŋ oo akoŋ fiaya.
MAT 17:19 Fiame kiŋariŋpuine yoŋo oi ŋoneru yoŋoyaŋekoŋ Yesureo wareru ŋeku iŋi weu tebuŋ, “Niŋoji wamore oi niŋonoŋe akoŋ yobeiŋgo embimbiŋgagobeneŋ?”
MAT 17:20 Weu tebi iŋi yajiya, “Mamanesiŋ-ŋaŋuŋ mendaine fukega ore eru oi yobeiŋgo embimbiŋgagobi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mamanesiŋ-ŋaŋunde fori oi yojuŋ korunde so ena ine, ŋoŋoji soine tuku yoore Rau iŋi mitiganobuŋ, ‘Go tuku oi bomukuru pakereru raru aribe aroo rua.’ Oŋu miku manesiŋ gabi ore so fukeko aroo raiŋ. Anutu manesiŋ gabi dobe ŋabeko ya more so embimbiŋganimiŋ.”
MAT 17:21 (Gemo kamasiine oŋuine oi oŋga wosiru uqo sowo goku yobekimiŋ. Ya furuine mo ebeneŋ iŋoji so waperu raiŋ. Oŋu.)
MAT 17:22 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke moko Galili prowins maŋineo roregaru kadio rabi Yesuji buŋo koruŋ iŋi yajiya, “Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore meo rua teko rakaiŋ.
MAT 17:23 Rakame iŋo qabi komeiŋ. Komeme una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Kiŋariŋpuineji oi maneru maŋyaŋunji yobiŋgame beusembe manebuŋ. Oŋu.
MAT 17:24 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Kaperneam taoŋgo wapebi boji sorinde takis roro ŋi yoŋoji Pitareo wareru iŋi weu tebuŋ, “Ŋoŋore qaqajiji boji sorinde takis ruaiŋ me mata?”
MAT 17:25 Weu tebi “Oŋ!” miya. Ore ŋadio Pitaji pi maŋineo ropeko Yesuji buŋo fuŋfuŋgaine iŋi weu teya, “Saimon, go uruŋu manesuge? Uri yoŋo rojiki-bajikire takis eru takis goine (custom, revenue) oi morende kiŋ ŋi koito yoŋore ruaegobi? Kantri rauine noŋuŋ me kotuine yoŋoji oi ruabi qojugaegobi?”
MAT 17:26 Oŋu weu teme bokirieru “Kotuine yoŋoji,” miya. Oŋu miko Yesuji iŋi ojiya, “Oŋu ruaegobi ore eru kantri rauine noŋuŋ oi ruakimiŋ ore so, so fukegobeneŋ.
MAT 17:27 Oŋu fukegobeneŋyoŋ, takis so ruabeneŋ ŋi yoŋore manji egu sembeaiŋ ore go raru nigiŋ hawigo obu joguŋgo bokeigoŋ. Bokeru jembaeŋ fuŋfuŋgaine poreru romiŋ, ore mauine boindaŋgaru moneŋ koruŋ oo bofukemiŋ. Moneŋ koruŋ oi ŋi yoyoka nokunde takisre so. Go oi roru yareru oiji nonde eru gakere takis ruaigoŋ.” Oŋu.
MAT 18:1 Damaŋ oo kiŋariŋ yoŋoji Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Sombunde qorumaŋ maŋgo moji ropekiine ega?”
MAT 18:2 Oŋu ojibi odumade mendaine mo oŋga teme wareme botuyaŋuŋgo ruame dimaya.
MAT 18:3 Dimame iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisieru odumade oŋuine so fukenimiŋ ine, ŋoŋo damaŋ mogo Sombunde qorumaŋgo so ropenimiŋ.
MAT 18:4 “Ore eru moji iŋoyaŋune ba wawaki eku odumade oŋuine fukeiŋ, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropekiine fukega.
MAT 18:5 Moji odumade yo iŋiine mo nonde tinao keporeru maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ.” Oŋu.
MAT 18:6 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Odumade yo iŋiineji manesiŋ nugobi, moji yoŋoreone mo suruyoiŋ eteko agiburaŋ eiŋ, ŋi oiji yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteko soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi rakana, oiji afaine fukena.
MAT 18:7 “Agiburande babotikiji afaine akoŋ fukeega. Ore eru moreŋ ŋiŋigo ŋoŋore ‘Yei!’ beusembe manego. Moji babotiki sabareiŋgo embimbiŋgaegayoŋ, mo moji goine suruyoiŋ eyareko agiburaŋ enimiŋ, iŋore ‘Yei!’ oŋga joroku kuyogo. Joiserereŋ ropekiineji iŋore paio ropeiŋ.
MAT 18:8 “Megoji me kufugoji agiburaŋ einde suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokeigoŋ. Ketigaru bokeru meti me kufuti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, kufu mego yoyokake gokande jiki misi korugo bokebi egu rakamiŋ. Koru misiine oi tatariine tomiri jaiŋ.
MAT 18:9 “Oŋuakoŋ jiŋogoji agiburaŋ einde suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokeigoŋ. Unugaru bokeru jiŋogo moakoŋke goku gogo sanaŋineo roperu igoriŋ bofukemiŋyoŋ, jiŋogo yoyokake gokande misi korure misigo bokegubi egu rakamiŋ. Oŋu.
MAT 18:10 “Ŋiŋigo mendaine yo yoŋoreone mo egu ba wakinimiŋgo ŋoŋo sisiŋaŋ einebi. Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoŋore rubobo mimerereŋpuji Sombuŋ kae oo nonde Sombuŋ Mamare maŋfuŋgo goku jiŋo maiine jijiki ŋoneegobi. Ore eru mipemiriŋ so eyareinebi.
MAT 18:11 (Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji ŋiŋigo jibugabuŋ, yoŋo qowirie yabeme seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore wakiya.)
MAT 18:12 “Ŋoŋo buŋo yoore uruŋu manesugobi? Ŋi more lamapu 100 gobi yoŋoreone moji jibugaru tiŋtuŋ rako rauineji uruŋu eiŋ? Iŋoji 99 oi tukuo boke yaberu raru moakoŋ tiŋtuŋ raya, iŋore baaru raiŋ.
MAT 18:13 Baaru raru goku bofukeiŋ ine, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji 99 tiŋtuŋ so rabuŋ, yoŋore damaŋ oo kokoine so jerieiŋyoŋ, moakoŋ ore mokemoke yobu jerieru goiŋ.
MAT 18:14 Ore so ŋoŋore Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji ŋiŋigo mendaine yo yoŋoreone moji jibugaru misi korugo so rakaiŋgo maneega.” Oŋu.
MAT 18:15 “Maŋkekerisie ogogoji agiburaŋ egareiŋ ine, go iŋoreo raru jiŋo maiineo maigaku kadi tiriya, oi oduigoŋ. Oŋu ende buŋogo maneru rurumaŋgo raiŋ ine, goji ogogo gbiŋ etende moke maŋmoakoŋ eru gonimi.
MAT 18:16 Oŋu ende buŋogo maneru ore rurumaŋgo so raiŋ ine, goji jikigaru ogo moakoŋ me yoyoka oga yaperu iŋoreo rainebi. Biŋe Qurande buŋo yoore so oŋu eigoŋ, ‘Buŋo sosowo oi ŋiŋigo yoyoka me yokaomoji kitiŋgaku mibi sanaŋgaiŋ.’
MAT 18:17 “Oŋu ebi buŋoyaŋuŋ maneru ore rurumaŋgo so raiŋ ine, goji maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋo yajinde iŋoke mimane einebi. Mimane einebiyoŋ, yoŋore buŋo rurumaŋgo oŋuakoŋ so raiŋ ine, oi totogo mibi ruge fukeme maŋkekerisiere yauraine oŋuine eteru goigoŋ. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋyaŋuŋ baegobi, ore kamasi oŋuine oi bokende sakibe goine.
MAT 18:18 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoji agiburaŋ moreŋgo kipenimiŋ, oi sosowo Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ kipekiine peiŋ eru agiburaŋ moreŋgo bokeru piruenimiŋ, oi sosowo Anutuji bokeko Sombuŋ kaeo oŋuine akoŋ peiŋ.
MAT 18:19 “Jikigaru buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moreŋgo ŋoŋoreone yoyokaji buŋo oi me oi ore maŋmoakoŋ eru oŋga wosinimire buŋo kipenimi, nonde Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji oi bokirie yateme rauganimi.
MAT 18:20 Oi yoore eru: Ŋiŋigo yoyoka me yokaomoji nonde tinao oo me oo tumaŋganimiŋ, nonji oo yoŋore botugo gobemiŋ.” Oŋu.
MAT 18:21 Damaŋ oo Pitaji Yesureo wareru buŋo iŋi ojiya, “Ofoŋ, ogoneji agiburaŋ enareega, nonji oi ate wojimure so bokebe sagaiŋ? Ateine 7 oi kokoine. Ore so bokebe sagaiŋ me mata?”
MAT 18:22 Yesuji oi maneru iŋi bokirie teya, “Ateine 7 matayoŋ, 70 taims 7 oi bokende sagaiŋ. Nonji oŋu gajigo.
MAT 18:23 Ore fuŋine oi iŋi mitaniŋgabemiŋ. Sombunde qorumaŋ oi kiŋ ŋi koitore so ruabe iŋi fukega: Kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko moneŋyaŋuŋ siŋaŋ gabuŋ, ore buru papia odubi botiŋgaiŋgo yameŋ keya.
MAT 18:24 “Oŋu fuŋgaru moneŋine ore sunduine osoeru botiŋgabi oo ŋi mo ogaru warebi iŋore jiŋoo dimaya. Tifeine oi 10 milyon Kina iŋoreo peya.
MAT 18:25 Oi peyayoŋ, tifeine oi bajiiŋ ore moneŋine so sagako embimbiŋgaya ore eru soguineji dimaku iŋi mitigaya, ‘Meboine pega, oi sosowo furiine banimiŋ ore ruainebi. Oi eru ŋigo madeine oi oŋuakoŋ furiyaŋuŋ banimiŋ ore ruabi moneŋ wareko oiji tifeine oi bajiinebi.’
MAT 18:26 “Oŋu mitigako kiŋaŋqoqoineji maŋfuŋgo wakiru dikanji keru daberu iŋi weu teya, ‘Go manjo so eru maneku karieru odi nunde gore tife sosowo oi soine baji garebemiŋ.’
MAT 18:27 Oŋu weu teko soguineji kiŋaŋqoqoinere beusembe maneru tifeine oi mukuru bokeru pirueko wakiya.
MAT 18:28 Wakiyayoŋ, sakibe raru oo kiŋaŋqoqo ogoine mo bofukeru ŋoneya. Iŋore tife oi giobobo 100:re furi (Kina 2,000) ore so iŋoreo peya. Oi ŋoneru ubeine sanaŋine roru bopogaru iŋi ojiya, ‘Nonde tife goreo pega, oi baji naremiŋ me?’
MAT 18:29 “Oŋu ojime kiŋaŋqoqo ogoineji maŋfuŋineo wakiru dikanji keru daberu iŋi weu teya, ‘Go manjo so eru maneku karieru odi nunde gore tife oi soine baji garebemiŋ.’
MAT 18:30 “Oŋu ojiyayoŋ, iŋoji oi takigame raru mimitari ŋi majistreit ojime roru kiperu witi pigo ruabi ŋeko tifeine baji forebi wakiiŋ.
MAT 18:31 Ya oi fukeko kiŋaŋqoqo ogopuineji kamasi oi ŋoneru maŋyaŋuŋ jajabame beusembe maneru raru ore sunduine sosowo oi soguneyaŋuŋ ojibi maneya.
MAT 18:32 “Oi maneru soguneyaŋunji kiŋaŋqoqo fuŋfuŋgaine iŋo oŋga teme jiŋoineo wareme iŋi ojiya, ‘Go gio bobo ŋi sembene! Go tifego mukuru bokemiŋgo weu narende nonji oi sosowo boke garego.
MAT 18:33 Nonji ŋone guru emboŋ eru ŋonemaiŋ garebe goji oŋuakoŋ ore so kiŋaŋqoqo ogogo ŋonemaiŋ etende sagana.’
MAT 18:34 “Soguneineji oŋu ojime maŋine rigaŋgame kiŋaŋqoqo iŋore buŋo mitariku nigiŋ pire siŋaŋ yoŋore meo rua teko joiserereŋ kokoine maneru ŋeiŋ. Oo ŋeku tifeine kiŋ koitore peya, oi sosowo baji foreko wakiiŋ.
MAT 18:35 Soso buŋo yoore foriine oi iŋi: Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ ogoŋaŋunde agiburaŋ maŋ-ŋaŋuŋgo so bokenimiŋ ine, nonde Sombuŋ Mamaji oŋuakoŋ buŋo ore so eŋareiŋ.” Oŋu.
MAT 19:1 Yesuji buŋo oi miforeku Galili prowins bokeru Jordan obu petigaru aribe raru boyoberu wakiru moke obu oi petigaru Judia prowinsgo wareya.
MAT 19:2 Wareme ŋiŋigo kubu sogoji boyoberu warebi oo bobiaŋ yabeya.
MAT 19:3 Bobiaŋ yabeko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji iŋoreo wareru buŋore budunji poreinde eesoi eteku iŋi weu tebuŋ, “Ŋiji fuŋine oi me oi ore eru ŋonuŋine bokeiŋ, oi Kadi buŋo odureiŋ me mata?”
MAT 19:4 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Bobofuke Rauineji fuŋfuŋgaineone oi ‘Ŋi eru ŋigo gonimiŋ ore bofuke yabeya.’ Biŋe buŋo oi osebuŋ me mata?
MAT 19:5 Bofukeru iŋi miya, ‘Ore eru ŋiji maŋgomamaine boke yaperu ŋonuŋineo raru qakotame yokoji saki moakoŋ fukeru gonimi.’ Buŋo oi osebuŋ me mata?
MAT 19:6 Oŋu eru jikigaru yoyoka so fukegobireyoŋ, saki moakoŋ fukeru gonimi. Anutuji ŋi eru ŋigo qodure yapeya, ŋiŋigo moji yoko so boroiŋ yapeine.”
MAT 19:7 Oŋu yajiko iŋi ojibuŋ, “Ŋiji bokeru boboke roroinde papia quraŋgaru ŋonuŋine soine bokeiŋ. Mosesji wamore buŋo oŋu mitiga noreya pega?”
MAT 19:8 Oŋu ojibi iŋi miyareya, “Mosesji maŋyaŋuŋ sanaŋine fukeya ore eru ŋonuŋine bokeinde buŋo oŋu mitigayayoŋ, fuŋfuŋgaineo oŋu so peya.
MAT 19:9 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoji jikiboti so eme jibu yoberu ŋigo mo roiŋ, iŋoji boesau eiŋ. Moji ŋigo bobokeine roiŋ, iŋoji boesau eiŋ.”
MAT 19:10 Yesuji oŋu yajiko kiŋariŋ yoŋo ojibuŋ, “Ŋoe ŋonuŋ botuyakuŋgo boboke roroinde agi oŋu pega ine, ŋoe ŋonuŋ so fukebeneŋ sagaiŋ.”
MAT 19:11 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Ore buŋoine qaji ŋarego, ŋiŋigo sosowoji oi yoŋoyaŋunde sabareku ore so soine so einebiyoŋ, Anutuji buŋo oi ŋiŋigo goine yoŋore yareya, yoŋoji akoŋ ore so einebi.
MAT 19:12 Ore fuŋine oi iŋi: Goineji maŋgo beu maŋineo fukeru oone fuŋgaru ŋoe ŋonuŋ fukekiminde so manegobi. Goineji ŋiŋigo yoŋo sakiyaŋuŋ ketigaru kesosoe yarebi ŋoe ŋonuŋ fukekimiŋ ore so, so fukegobi. Goineji Sombuŋ qorumaŋinere eru ŋoe ŋonuŋ so fukekiminde buŋo mikiperu buŋoyaŋuŋ oi boyobeegobi. Moji buŋo oi me oi mane sabareku boyobeiŋ ore so fukega, iŋoji ore so eine.” Oŋu.
MAT 19:13 Damaŋ oo goineji odumade memenda oga yaberu Yesuji meine qoruyaŋuŋgo ruaru oŋga wosiiŋ ore iŋoreo warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji ŋiŋigo oi miqomuku eyarebuŋ.
MAT 19:14 Oŋu ebi Yesuji iŋi miya, “Odumade mendaine yoŋo soine boke yabebi nondeo wareniŋ. Sombunde Rauji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine yareme biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋo so kipe yabeinebi.”
MAT 19:15 Oŋu miku meine qoruyaŋuŋgo ruaru boke yaberu mogobe raya. Oŋu.
MAT 19:16 Damaŋ mogo ŋi moji Yesureo wareru iŋi weu teya, “Qaqaji, nonji eebobo fiine uruŋu eru gogo sanaŋinere biŋe fukenobo?”
MAT 19:17 Weu teko iŋi ojiya, “Eebobo fiine uruŋu, wamore oŋu weu narege? Moakonji fiine fukega. Gogo sanaŋineo ropemiŋgo manemiŋ ine, go mimipaŋ buŋo reŋgaru goigoŋ.”
MAT 19:18 Oŋu ojiko maneru iŋi miya, “Wamo mimipaŋ buŋore mige?” Mime Yesuji oi maneru ojiya, “Buŋo yoore: ‘Mo so qande komeine. Boesau so eigoŋ. Ya mo kiaŋ so roigoŋ. Migoiga so eteigoŋ.
MAT 19:19 Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo sosowo manjoko eyareeigoŋ.’”
MAT 19:20 Oŋu ojiko ŋi jeŋonji iŋi miya, “Oi sosowo reŋgaru go wapeboŋ. Wamore moke embimbiŋgago?”
MAT 19:21 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Go kuririke gomiŋgo manemiŋ ine, go raru mebo yago furiine banimiŋ ore ruande moneŋ wareko ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ende mebo yago yasogo (juŋe boreŋ, milyon Kina oŋuine) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eru noŋ boyobe nuru wareigoŋ.”
MAT 19:22 Oŋu miyayoŋ, jeŋonji buŋo oi maneru meboine kokoine peya ore eru beusembe maneru jiŋo maiine posoeru mo bokeru raya.
MAT 19:23 Bokeru rako Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: ‘Yei!’ Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji Sombunde qorumaŋgo ropenimiŋgo yobiŋgaru qiqu enimiŋ.
MAT 19:24 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: joma soguine kamel oi buŋi kimboŋgo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋgo ropenimiŋgo yobiŋgaru quŋganimiŋ.”
MAT 19:25 Oŋu yajime kiŋariŋ yoŋoji popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?”
MAT 19:26 Oŋu mibi Yesuji piki ŋone yaberu iŋi miya, “Ŋiŋigoji oi esoigaru embimbiŋgaru quŋgaegobiyoŋ, Anutuji ya sosowo soine eega. Iŋoji ya mo eku baiŋgo so embimbiŋgaru quŋgaega.” Oŋu.
MAT 19:27 Pitaji buŋo oi maneru bokirieru iŋi ojiya, “Mane, niŋoji yanoŋuŋ sosowo bokeru go boyobe guru warebeŋ. Ore furiine wamo ya rokimiŋ?”
MAT 19:28 Oŋu ojime Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ya sosowo gariine fukeko Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji morumboŋ ŋeŋeineo ŋeko kuririquraŋineji tamaeiŋ, damaŋ fuŋine mo oo noŋ boyobe nuru warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ morumboŋ ŋeŋe 12 oo ŋeku Israel kubu 12 yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ.
MAT 19:29 “Moji nonde tinare eru ya mo bokeya, soriŋ piine, kaka gboine, seŋ baŋaine, maŋgo mamaine, odu madepuine me gio teniŋine oi boke yabeko Anutuji ore geoine odureru bokirie teko saueiŋ. Oŋu saueko gogo sanaŋine tatariine tomiri raugaiŋ.
MAT 19:30 Oŋu fukeiŋyoŋ, fuŋfuŋgaine ŋoŋoreone kokoineji jikiine fukebi jikiine yoŋoreone kokoineji fuŋfuŋgaine fukenimiŋ.” Oŋu.
MAT 20:1 Yesuji miya, “Sombunde qorumaŋ oi iŋi: Moreŋ rauine moji kae fufurere akoŋ pakereru sakibe raru ŋi goine ŋone yaberu wain gioineo moneŋ gio baninde weu yareya.
MAT 20:2 Weu yareme ‘Soine,’ mibi giobobo moakonde furi (Kina 20) yareiŋ ore maŋmoakoŋ ebi sore yabeme wain gioineo rabuŋ.
MAT 20:3 “Rabi 9 kilok ore so fukeko moke jikigaru raru ŋi goine nareŋgareŋ kae jiŋoineo mo dimabi ŋone yabeya.
MAT 20:4 Ŋone yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo oŋuakoŋ nonde wain gioo raru gio babi furiŋaŋuŋ soineo akoŋ ŋarebemiŋ.’
MAT 20:5 “Oŋu yajiko wain gioo rabuŋ. Rabi 12 kilok eko moke raya eru iŋande 3 kilok ore so ŋeŋeineo moke sakibe raru oŋuakoŋ eya.
MAT 20:6 Oŋu eru iŋande 5 kilok ore so sakibe rako ŋi goine ŋeŋeineo moke mo kosa dimabi ŋone yabeya. Ŋone yaberu iŋi weu yareya, ‘Ŋoŋo wamore una joroine yo mo gogobi?’
MAT 20:7 “Oŋu weu yareme iŋi bokiriebuŋ, ‘Moji moneŋ gio bakimiŋ ore so weu norega. Ore eru mo yoo dimagobeneŋ.’ Bokiriebi iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo oŋuakoŋ nonde wain gioo raru gio baniŋ.’
MAT 20:8 Gio babi kae iŋaŋgako wain gio rauineji gio siŋaŋine keporeru iŋi ojiya, ‘Go gio bobo ŋi oŋga yarende warebi furiyaŋuŋ yare. Tatariine kae iŋaŋgako waregobi, yoŋoreone fuŋgaru furiyaŋuŋ yareraku rande kaere akoŋ waregobi, yoŋoreo tariine.’
MAT 20:9 “Oŋu ojime iŋande 5 kilok gioo warebuŋ, yoŋoji wapebi giobobo moakonde furi (Kina 20) oi moakoŋ moakoŋ yareya.
MAT 20:10 Rone gioo warebuŋ, yoŋoji waperu furiyaŋuŋ odureru roniminde manesubuŋyoŋ, oi moakoŋ moakoŋ oŋuakoŋ una moakonde furi yareya.
MAT 20:11 Furi moakoŋ oi akoŋ roru fuŋgaru moreŋ rauinere maŋyaŋuŋgo ŋunuŋ-ŋunuŋ miku miteru iŋi mibuŋ,
MAT 20:12 ‘Niŋo wegi joinekeo suŋoŋ rauku giore yobiŋ osigagobeneŋyoŋ, ŋi yoŋo muŋambemeŋ wareru gio baninde weu yarege. Yoŋoji aua moakonde so gio bagobiyoŋ, goji jibu yoŋore mane yarende niŋoke sogokoŋ fukegobi. Oi so sagaga.’
MAT 20:13 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoreone more iŋi bokirieru ojiya, ‘Ogone, noŋ goke buŋo miku giobobo moakonde furi (Kina 20) garebemiŋ ore maŋmoakoŋ egobere. Ore so furi oi akoŋ garebe sagaga. Go oi manesuigoŋ.
MAT 20:14 Maŋgo ore eru sembeaiŋ ine, go gakere furi roru raigoŋ. Ŋi muŋambemeŋ gio baninde weu yareba, yoŋore oŋuakoŋ furi garego, oi akoŋ yarebeminde manego.
MAT 20:15 ‘Nakene monenji nake aŋire so ebe sagaga me mata? Nonji wiriine akoŋ ŋarego ore maŋgoji anda eru jiŋogo posoega me?’”
MAT 20:16 Yesuji buŋo oi miforeru iŋi miya, “Ore so tatariine yoŋoji fuŋfuŋgaine fukebi fuŋfuŋgaine yoŋoji tatariine fukenimiŋ.” Oŋu.
MAT 20:17 Yesuji Jerusalem sitio ropeiŋgo ore moreŋ kadi rakabi kiŋariŋpuine 12 oi kepore yaberu qaŋaŋineo raru iŋi yajiya,
MAT 20:18 “Maneniŋ, noŋuŋ Jerusalem ropekimiŋ. Oo moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae ba teme soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore meo raiŋ. Yoŋo komeinde buŋoine miforeru
MAT 20:19 kotu gawman yoŋore meo ruanimiŋ. Ruabi igosisi eteku ŋoŋoru joruinekeji qotimberu qotibotiganimiŋ. Qotimberu qotibotigaru maripoŋgo qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Oŋu.
MAT 20:20 Damaŋ oo Zebedire madeyoka yokore maŋgoji madeyokaine yokoke Yesureo wareru dikanji keteru ya fuŋine more karieiŋgo miya.
MAT 20:21 Oŋu miko weu teya, “Go wamo yare eru egarega?” Weu teko iŋi ojiya, “Goji soine mitigande nonde madeyoka yo yokoji gore qorumaŋgo paibe roperu moji me furogoo eru moji me kijoo ŋeku ya sosowo siŋaŋ ganobu.”
MAT 20:22 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji bokirieru iŋi miya, “Ŋoŋo ore fuŋine so mane mukuku kariegobi. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋoko oi soine noku joiserereŋ manenimi me mata?” Oŋu miko maneru “Soine nonimi,” ojibu.
MAT 20:23 Ojibire iŋi yasiya, “Oi fofori! Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋoko oi oŋuine akoŋ nonimiyoŋ, nonde me furoneo me kijoneo moji ŋeiŋ, nonji buŋo oi mitigabemiŋ ore so mata. Nonde Mamaji ŋeŋe yoyoka oi uri yokore bomogaya, oi yokore yateme noke ŋeku ya sosowo siŋaŋ gaekimiŋ.” Oŋu.
MAT 20:24 Kakagbo yoyoka yokoji oŋu karie tebire ogopuyakuŋ 10 yoŋoji oi maneru maŋyaŋuŋ sembeaya.
MAT 20:25 Oŋu sembeayayoŋ, Yesuji oŋga yareko warebi iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore muraŋpuji ŋi koito oŋu eyareegobi. Yoŋore soguneji buŋo mitigaru ŋiŋigo botiŋ yabeku usuŋyaŋuŋ yaduegobi. Ŋoŋo yoŋore fuŋne oi soine manegobi.
MAT 20:26 Ŋoŋore botugo mosi oŋuine egu peineyoŋ, moji ŋoŋore botugo soguneŋaŋuŋ fukeiŋgo manega, iŋoji kiŋaŋ qa ŋareku goine.
MAT 20:27 “Oŋuakoŋ moji ŋoŋore botugo minebobo fuŋfuŋgaine goiŋgo manega, iŋoji ŋoŋore mea yukuo goku kiŋaŋqoqoŋaŋuŋ omaine fukeine.
MAT 20:28 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ mosi oŋuine ŋaduru iŋoyoŋe kiŋaŋ qa tenimiŋ ore eru so wareyayoŋ, kiŋaŋ qa ŋareku ŋiŋigo sosowo yoŋore due baiŋ ore eru wakiru gogoine kisiŋgaru bokeiŋ.” Oŋu.
MAT 20:29 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jeriko siti bokeiŋgo ebi ŋiŋigo kubu sogoji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ.
MAT 20:30 Oŋu warebi ŋi jiŋokombi yoyoka kadi qaŋaŋineo ŋebu. Ŋebire “Yesuji ŋatureiŋgo ega,” mibi maneru iŋi oŋgabu, “Ofoŋ Deiwidre osigida, go ŋonemaiŋ enote!”
MAT 20:31 Oŋu oŋgakabire ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji “Mo ŋenimi!” miki qomuku yatebuŋyoŋ, yokoji yameŋ keku iŋi oŋgabu, “Ofoŋ Deiwidre osigida, go ŋonemaiŋ enote!”
MAT 20:32 Oŋu oŋgakabire Yesuji ode niniŋgaru “Nondeo wareni!” miku oŋgame warebire iŋi weu yateya, “Ogoyokane, nonji wamo ya eŋateiŋgo manegobire?”
MAT 20:33 Oŋu weu yateko iŋi ojibu, “Ofoŋ, niko jiŋonokuŋ moke piiŋgo manegobere.”
MAT 20:34 Oŋu ojibire Yesuji yokore beusembe maneru jiŋoyakuŋ yoŋoko oo akoŋ untoko piku Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.
MAT 21:1 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem siti bombeŋgaru Oliwe yo tukuo Betfage kaeo warebuŋ. Wareru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yabeiŋgo eku
MAT 21:2 iŋi yasiya, “Kae jiŋo maiŋakuŋgo ŋega, ŋoko oo rani. Raru oo roperu doŋgi ŋigoine niginji kipebi dimaga eru doŋgi mendaine oi oo akoŋ bofuke yapenimi. Oi pirue yaperu ro yaperu nondeo wareni.
MAT 21:3 “Piruebire moji buŋo mo miko iŋi ojinimi, ‘Ofoŋnokunji ore embimbiŋgaga.’ Oŋu ojibire doŋgi oi pipa ŋateme yoo wareni.”
MAT 21:4 Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi more maŋgo ruame miya, oiji foriineke fukeiŋ ore oŋu fukeya. Buŋo oi iŋi,
MAT 21:5 “O Jerusalem ŋiŋigo Zaion tuku roregaru gogobi, yoŋore iŋi yajibi maneniŋ, ‘Maneniŋ, ŋoŋore kiŋ koitoji ŋoŋoreo fukeiŋ. Iŋoji mosi waigo eru doŋgi paiineo ŋeru wareiŋ. Doŋgi yobiŋ kukuogaega ore madeinere paio ŋeru wareiŋ.’”
MAT 21:6 Yesuji kiŋariŋyokaine sore yapeko raru buŋo yasiya ore so ebu.
MAT 21:7 Yoko doŋgi maŋgo made oga yaperu warebu. Warebire marikuyaŋuŋ kemukuru doŋgi paiyakuŋgo ruabi Yesuji madeinere paio roperu ŋeya.
MAT 21:8 Oŋu ŋeku rame ŋiŋigo kubu sogoji araŋ ba teku marikuyaŋuŋ kemukuru kadi sogoo ramegabi goineji yo maŋineo raru tieŋine bajiru kadi sogoo ramegabuŋ.
MAT 21:9 Ramegabi ŋiŋigo kubu sogo bonieru keporeru rabuŋ eru ŋadiineo boyoberu warebuŋ, yoŋoji iŋi miku oŋgabuŋ, “Hosana! Anutu miteŋ gagobeneŋ. Deiwidre osigida ohowe ohowe! Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifiaine. Hosana! Tinabiŋego miteŋ gagobeneŋ paibe ropega! Ohowe ohowe!”
MAT 21:10 Oŋu oŋgabi Jerusalem sitio roperu sitire ŋiŋigo sosowoji popureru oyowoqojibu fonuŋ eru iŋi weubuŋ, “Ŋi yo moji?”
MAT 21:11 Weubi ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Iŋoji kajeqouŋ ŋi Yesu, Galili prowinsre kae Nazaret oone.” Oŋu.
MAT 21:12 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raya. Oo ŋiŋigo ŋone yabeme mebo furiine banimiŋ ore ruabi furiine babuŋ, iŋoji yoŋo sosowo yobe yabeme wakibuŋ. Moneŋ nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore koro romaeŋgaru bokirieme rabuŋ. Oŋuakoŋ kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ruabuŋ, yoŋore ŋeŋe oi oŋuakoŋ ketuŋgame rabuŋ.
MAT 21:13 Oŋu eru iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji oŋgawowosi pi fukeiŋgo miinebi.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋo oi igokogabi suroŋqoqo yoŋore kouŋ oŋuine fukega.”
MAT 21:14 Oŋu fukeko jiŋokombi eru puriŋ ŋiŋigo yoŋo boji soriŋgo iŋoreo warebi bobiaŋ yabeya.
MAT 21:15 Oŋu fukeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji mosi qoqowirie baya, oi ŋonebuŋ eru odumade boji soriŋgo oŋgaku “Hosana! Deiwidre osigida ohowe ohowe!” mibuŋ, yoŋo ŋone yaberu maŋsembe manebuŋ.
MAT 21:16 Maŋ sembene maneru iŋi mitebuŋ, “Odumade buŋo oŋgagobi, oi manege me mata?” mitebi iŋi bokirie yareya, “Soine manego. Ŋoŋo damaŋ mogo Biŋe buŋo yo osebuŋ me mata, ‘Goji odumade eru koko gorubeine moŋ noegobi, oi qaji yarende gogake poretiŋ miteŋ guegobi.’”
MAT 21:17 Oŋu bokirie yareru boke yaberu kae iŋaŋgako siti bokeru Betani raru peya. Oŋu.
MAT 21:18 Peku kae fufurere akoŋ pakereru moke sitio raru uqore komeya.
MAT 21:19 Uqore komeru kadi qaŋaŋineo fig yo mo ŋoneru ore fuŋineo raya. Rayayoŋ, foriine so bofukeyayoŋ, rekaineke akoŋ ŋoneya. Oŋu ŋoneru yo oi iŋi miteya, “Goji damaŋ mogo forigo moke so peine.” Oŋu mitari teko fig yo oiji oo akoŋ gbaŋiya.
MAT 21:20 Gbaŋiko kiŋariŋpuineji oi ŋoneru popureru iŋi mibuŋ, “Fig yoji uruŋu eru fofoakoŋ gbaŋiga?”
MAT 21:21 Mibi Yesuji iŋi bokirieya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mamanesiŋ damaŋ so sabareku maŋyoka so enobuŋ ine, fig yogo ya fukega, ŋoŋoji oŋuakoŋ so enimiŋyoŋ, ya yo oŋuakoŋ soine enobuŋ: Tuku yoore raure iŋi mitiganobuŋ, ‘Go tuku yo qomukuru ogaru pakereru raru koego rua.’ Oŋu mitigaku Anutu manesiŋ gako ore so fukeiŋ.
MAT 21:22 Wamo yare weu oŋga wosinimiŋ, oi sosowo rauganiminde manesiŋ gabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ.” Oŋu.
MAT 21:23 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru ŋiŋigo qaji yareme soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo goine yoŋoji iŋoreo wapebuŋ. Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yoo ya ege, oi moji mitiga gareme eege? Ore usuŋ oi moji gareya?”
MAT 21:24 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ buŋo mo weu ŋarebemiŋ. Oi bokirie narenimiŋ ine, nonji oŋuakoŋ moji usuŋ nareko ya yo eego, oi ŋajibemiŋ.
MAT 21:25 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareku goya, iŋoji ore usuŋ oi uroone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ?” Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ, ‘Ŋoŋo wamore Jon so manesiŋ gabuŋ?’ Oi so sagaga.
MAT 21:26 “Me ‘Moreŋ ŋiŋigone fukeya,’ mikimiŋ ine, niŋoji ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi maneru embimbiŋgakimiŋ. Kufufuŋ sosowo yoŋoji Jonde ‘Kajeqouŋ ŋi fukega,’ miku gogobi.”
MAT 21:27 Buŋo oŋu osoeru Yesure iŋi bokiriebuŋ, “Oi so manegobeneŋ.” Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu fukeko nonji oŋuakoŋ ya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu.
MAT 21:28 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Ŋoŋo buŋo yoore eru uruŋu manesugobi? Ŋi mo madeyokaine yoyoka gobuŋ. Damaŋ mogo mamayakunji madeine moreo raru iŋi ojiya, ‘Madene, go soine muŋambe nonde wain nigiŋ gioo raru gio baigoŋ.’
MAT 21:29 “Oŋu ojime iŋi bokirieya, ‘Noŋ taki nuga.’ Oŋu ojiyayoŋ, jiki buŋoine ore eru mane sembeaku kirieru raru gio baya.
MAT 21:30 Ore ŋadiineo mamayakunji madeine moreo raru rone madeine ojiya, buŋo oi akoŋ ojiya. Oi ojime buŋo iŋi bokirieru miya, ‘Sogunene, soine rabemiŋ.’ Oŋu miyayoŋ, jibu so raya.”
MAT 21:31 Yesuji oŋu miku weu yareya, “Yoyoka yokoreone moji mamayakunde mi reŋgaya?” Oŋu weu yareme iŋi bokiriebuŋ, “Moru madeine iŋoji.” Oŋu bokiriebi iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Takis roro ŋiŋigo eaduyaŋuŋke eru kadi sogore ŋigo yoŋoji ŋoŋo ŋadureru rone Anuture qorumaŋ maŋgo ropenimiŋ.
MAT 21:32 “Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji ŋoŋoreo wareru Anuture jiŋoo posikeniminde fuŋne ŋaduko ŋoŋo iŋore buŋo oi so manesiŋ gabuŋyoŋ, takis roro ŋiŋigo eaduyaŋuŋke eru kadi sogore ŋigo yoŋoji oi manesiŋ gabuŋ. Yoŋoji oi manesiŋ gabuŋ, ŋoŋo oi ŋoneru jibu jiki oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋe so mane sembeaku kirieru oi so manesiŋ gabuŋ.” Oŋu.
MAT 21:33 Yesuji miya, “Soso buŋo mo oi iŋi maneinebi: Moreŋ rauine moji wain nigiŋ gio mo keru sariya. Keru sariru saine baku roregaya. Baku roregaru wain jua sogo koji baya. Oo wainde fori ruaru kufuji odeyagabi obuineji roruŋgo rakaya. Wain jua sogo oi koji baku wain kiaŋ egu ronimiŋ ore siŋaŋ bobo koro joroine rouŋineke baya. Ya sosowo ba foreru wain gio siŋaŋ goine bofuke yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo gio baku foriinere mobe ŋoŋo-ŋaŋunde roru mobeine rauine noŋ nareinebi.’ Oŋu miku gio oi meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru goya.
MAT 21:34 “Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine gosa 5 bembeŋgako oo kiŋaŋqoqopuine goine sore yabeme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobe oteniminde miya.
MAT 21:35 Miyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji oi oga yaberu kiperu goine kobinji darijombuŋ yaberu goine yabebi komebi goine koji bokeru yabebi komebuŋ.
MAT 21:36 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi goine jikigaru sore yabeme kokoine fukebuŋyoŋ, yoŋo oŋuine akoŋ pore imo kane eyarebuŋ.
MAT 21:37 “Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Nakene made araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ Oŋu miku tatariine oi iŋoyoŋunde made soreme yoŋoreo raya.
MAT 21:38 Rayayoŋ, wain gio siŋaŋ yoŋo madeine ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mimane eku mibuŋ, ‘Iŋoji merufuinere rau fukega. Ayo, niŋo iŋo roru qabeneŋ komeko wain nigiŋ gioineji noŋunde biŋe fukeiŋ.’
MAT 21:39 “Oŋu miku qafagaru roru kiperu bokebi gio sakibe rakako qabi komeya.
MAT 21:40 Wain gio rauineji oi maneru wareru gio siŋaŋ oi uruŋu eyareiŋ?”
MAT 21:41 Yesuji oŋu weu yareme iŋi ojibuŋ, “Siŋaŋ sembene yoŋo ketotie yaberu boserereŋ eyareiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine yoŋore meo ruaiŋ. Yoŋoji foriine gumuŋgainde damaŋgo mobeine poretiŋ oteenimiŋ.”
MAT 21:42 Yesuji oi maneru iŋi yajiya, “Biŋe Qurande buŋo yo damaŋ mogo osebuŋ me mata, ‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku mo bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeko bofukebuŋ. Oiji kerigako piji ŋeririkeru wakiru keiŋ. Ofonji otuŋ oi igodoŋgako jiŋonoŋunji ŋonebeneŋ bibiineke fukeko waragaegobeneŋ?’
MAT 21:43 “Ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ, Anutuji qorumaŋine oi oga ŋaberu ŋiŋigo kubu mo yareme yoŋoji ore gioine babi foriine soine fukeeiŋ.
MAT 21:44 Moji otuŋ qoruine oo odetataŋgaru wakiru qaiŋ, oi sakiine ketiqotigaiŋyoŋ, aeŋ otuŋ oiji pariru rondiŋgaru more paio wakiru qaiŋ, oi sosowo qanjaŋbanjaŋgaiŋ.”
MAT 21:45 Yesuji oŋu miko maneru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji soso buŋoine oi maneru fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Oi niŋore miga.”
MAT 21:46 Ore eru oi roru kipenimiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋore kokoi maneru embimbiŋgabuŋ. Ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji Yesure manebi kajeqouŋ ŋi fukeya. Oŋu.
MAT 22:1 Yesuji moke fuŋgaru soso buŋoo buŋo iŋi miya,
MAT 22:2 “Sombunde qorumaŋ oi yoore so fukega: Kiŋ ŋi koitoji madeinere suanjeŋ (bobotumaŋ) jebe burugaru bomogaya.
MAT 22:3 Bomogaru kiŋaŋqoqopuine sore yaberu iŋi miya, ‘Nonji ŋiŋigo goine suanjeŋ jebego wareniminde manego. Ŋoŋo yoŋoreo kiŋaŋ raru warenimiŋ ore yajiinebi.’ Oŋu miko raru yajibuŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoji oi maneru wareiŋgo taki yabeme keoma ebuŋ.
MAT 22:4 “Ore ŋadiineo kiŋaŋqoqopuine goine moke sore yaberu iŋi miya, ‘Ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoreo raru iŋi yajiinebi: Maneniŋ, nonji jebere uqone bomoga forebe ŋega. Nonde bulmakao ŋiine eru bulmakao goine gume yabebeneŋ jijiyaŋuŋke fukebuŋ, oi yaberu rigaru qamagabeneŋ ya sosowo jaueru pega. Ŋoŋo suanjeŋ jebego wareniŋ.’
MAT 22:5 “Oŋu miko rabi ŋiŋigo yoŋoji buŋo ore kaje so ruabuŋyoŋ, qaqouma kosa rabuŋ. Goineji uqo gioyaŋuŋgo rabi goineji rojiki-bajiki gioyaŋuŋgo rabuŋ.
MAT 22:6 Goineji kiŋ koitore kiŋaŋqoqopu qafagaru oga yaberu poreru yobe imo eru yabebi komebuŋ.
MAT 22:7 Komebi kiŋ koitoji maŋine rigaŋgame mamari kubuine sore yabeko raru dimaku ŋiŋigo yayabe ŋi yoŋo ketotie yaberu taoŋ piyaŋuŋ oi rigabi jaya.
MAT 22:8 “Ore ŋadiineo kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine oi iŋi yajiya, ‘Suanjeŋ jebe bomogabeneŋ jaueru ŋegayoŋ, ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoji jeri jebeo warenimiŋ ore so, so fukegobi.
MAT 22:9 Ore eru ŋoŋo kadi sosoyakuŋgo eru pi kae jiŋoine jiŋoine oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabenimiŋ, oi suanjeŋ jebego warenimiŋ ore miku yameŋ keku bapakare yabeinebi.’
MAT 22:10 “Oŋu yajiko kiŋaŋqoqopuineji bokeru kadi pe rabuŋ, oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabebuŋ, oi sosowo keporeru qodure yaberu warebuŋ. So osoe yabebi ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ wareru suanjeŋ jebe pi puseru uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ.
MAT 22:11 Uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋyoŋ, kiŋ koitoji oi ŋone yabeiŋgo wareru oo ŋi mo suanjeŋ jebere mariku yagaŋine so keya, oi ŋoneya.
MAT 22:12 Ŋi oi ŋoneru iŋi ojiya, ‘Ogone, go suanjeŋ jebere mariku so keru jibu uruŋu eru pi yoore maŋgo warege?’ Oŋu ojime ŋi oiji buŋoine mataeme kamiine ŋeya.
MAT 22:13 “Oŋu ŋeko kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine iŋi mitiga yareya, ‘Ŋi oi roru me kufuine kiperu sakibe bokebi qisirigo rakaine.’ Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.
MAT 22:14 Buŋo ore so Anutu ŋiŋigo boakonji warenimiŋ ore miyayoŋ, afaine yoŋoji buŋo oi roru mane sabareku wareru Anutuji kubu soguine roosoe yabeya, yoŋore botugo wapenimiŋ.” Oŋu.
MAT 22:15 Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji raru mimane eku Yesu weu teru buŋore budunji furugame nigiŋganiminde buru ruabuŋ.
MAT 22:16 Buru oŋu ruaru kiŋariŋpuine eru gawana Herodre pati ogopu goine sore yabebi Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ, “Qaqaji, goji ŋi foriine fukege, niŋo oi manegobeneŋ. Goji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yaberu goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Ore eru bapakare gubi so kasigaru sogune oi so komoŋ yabeegeyoŋ, Anuture kadi oi buŋo foriinere so qaji noreege. Goji Anuture buŋo poretiŋ oiji ropekiine eru wakiqoqoine sogokoŋ sosowo mi botiŋ enoreega.
MAT 22:17 Ore eru buŋo yoore uruŋu manesuge, oi minde manekimiŋ. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oiji Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?”
MAT 22:18 Oŋu weu tebi buruyaŋuŋ ikoine mane mukuru iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋi sasakiine, ŋoŋo wamore buŋore buduŋgo rua nunimiŋ ore esoi nugobi?
MAT 22:19 Soine takis ruruare moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ.” Oŋu yajiko silwa moneŋ mo roru warebuŋ.
MAT 22:20 Warebi iŋi weu yareya, “More sasako eru tina oi yoo quraŋgabi pega?”
MAT 22:21 “O oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ. Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kiŋ koitore sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke pega, oi Anuture biŋe oteinebi.”
MAT 22:22 Oŋu yajiko iŋore kokoine waragaru bokeru sakibe rabuŋ. Oŋu.
MAT 22:23 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Damaŋ oo yoŋoreone goineji Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ,
MAT 22:24 “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku odumade bofuke teko kakainere tina roru goiŋ.’
MAT 22:25 Mane, damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ fuŋfuŋgaineji ŋigo roru goku odumadeine tomiri mo goku komeya. Komeko gboineji kojeine oi roya.
MAT 22:26 “Roru goku komeko gboine moji kojeine oi roya. Roko ore ŋadiineo gboine moji ŋigo oi akoŋ roya. Oŋuakoŋ oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ oi akoŋ roru odumadeine tomiri goku kome forebuŋ.
MAT 22:27 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ oi oŋuakoŋ komeya.
MAT 22:28 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo oi moko pakerenobuŋ ine, ŋigo moakoŋ oi ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?”
MAT 22:29 Oŋu weu tebi Yesuji bokirieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo mijibugagobi. Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ eru Anuture usuŋ so mane mukugobi ore tiŋtuŋ eegobi.
MAT 22:30 Fofori, komegone pakereru damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ so fukenimiŋyoŋ, mimerereŋ yoŋoji Sombuŋ kaeo gogobi oŋuine fukeru gonimiŋ.
MAT 22:31 “Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋo Anutuji ŋoŋore miya, ŋoŋo oi osebuŋ me mata? Buŋo oi iŋi,
MAT 22:32 ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’ Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ goga.”
MAT 22:33 Yesuji ŋiŋigo kubu soguine oŋu qaji yareko maneru waragabuŋ. Oŋu.
MAT 22:34 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu weu tebi bokirieru misarigako buŋoyaŋuŋ mata eya, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji maneru wareru tumaŋgabuŋ.
MAT 22:35 Yoŋoreone qaqaji mo Kadi buŋo poretiŋ mane mukuya, iŋoji wareru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teya,
MAT 22:36 “Qaqaji, Mosesre Kadi buŋo maŋgo wamo mimipaŋ buŋo oi yasogo yobu fukega?”
MAT 22:37 Weu teko bokirieya, “Qoruine soguine oi iŋi, ‘Go maŋgo, iirugo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ.’
MAT 22:38 Oiji mimipaŋ buŋo qoruine eru ropekiine fukega.
MAT 22:39 Mimipaŋ buŋo ore ogoine oi iŋi, ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goigoŋ.’
MAT 22:40 Mimipaŋ buŋo yoyoka oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ sosowo ore qoruine fukega.” Oŋu.
MAT 22:41 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji wareru tumaŋgabi Yesuji iŋi weu yareya,
MAT 22:42 “Ŋoŋo Kristore uruŋu manegobi? Iŋoji more made fukega?” Oŋu weu yareme bokirieru mibuŋ, “Oi kiŋ Deiwidre osigida fukega.”
MAT 22:43 Yesuji mibi maneru yajiya, “Oŋu fukegayoŋ, uruŋu eru Moro Tiriineji Deiwid boburo teme iŋore ‘Nakene Ofoŋne,’ oŋgaku iŋi miya,
MAT 22:44 ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji yoo wareru nonde me furoneo ŋende nonji damaŋ botuineo rosipugo ode rondiŋ yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ. Damaŋ oi wareru fukeiŋ ore so kuririquraŋgo yoo ŋeigoŋ.’
MAT 22:45 Deiwidji iŋoyoŋe oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. Ofoŋne miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?”
MAT 22:46 Oŋu yajiko ore tifeine moji mo bokirieiŋgo embimbiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Una oone akoŋ sosowo yoŋoji Yesu moke buŋo more weu tenimiŋ ore fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu.
MAT 23:1 Damaŋ oo Yesuji ŋiŋigo kubu sogo eru kiŋariŋpuine oi iŋi yajiya,
MAT 23:2 “Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Mosesre morumboŋ ŋeŋeo ŋeku Kadi buŋore fuŋne usuŋ paio qaji ŋareegobi.
MAT 23:3 Ore eru buŋo sosowo mitiga ŋareegobi, oi reŋgainebiyoŋ, eeboboyaŋuŋ oi so boyobeinebi. Yoŋoji buŋo miyaŋunji mitaniŋgaegobiyoŋ, yoŋoyoŋe oi so boyobeegobi. Ore eru yoŋo oŋuine so eku goinebi.
MAT 23:4 “Yoŋoji buŋoine buŋoine mitigaru ore begi yobiŋineke oi ŋiŋigo fagayaŋuŋgo ruaru rua ebi oi koboninde yobiŋgaru miqomuku eegobiyoŋ, yoŋoyoŋe oi me sisiyaŋuŋ mendaine moji bapi yabenimiŋ ore beusembeyaŋuŋ mo so peega.
MAT 23:5 “Yoŋo eeboboyaŋuŋ sosowo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋ ore eru eegobi. Miti buŋo koruŋ (memori ruge) bifuŋ nigiŋ katapayaŋuŋ bo sogueru totogo noduru Biŋe mamaneyaŋunde erioŋbarioŋ eegobi. Marikuyaŋunde sisio kuririre kegobiri soguine soguine roru gbedigaegobi.
MAT 23:6 Yoŋoji jebego ŋeŋe fuŋfuŋgaineo minemine ŋeniminde maneegobi eru oŋgawowosi pigo miineo paibe ŋeninde aŋi maneegobi.
MAT 23:7 Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyarenimiŋgo maneru ‘O sogunenoŋuŋ,’ tinayaŋuŋ oŋu miniminde aŋi maneegobi.
MAT 23:8 “Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, moakoŋ iŋoji ŋoŋore Qaqaji fukeko ŋoŋo sosowoji iŋore maŋkekerisie ogopu fukegobi. Ore eru ŋoŋore tina qaqajinoŋuŋ minimiŋ ore so maneinebi.
MAT 23:9 Moakoŋ iŋoji Mamaŋaŋuŋ fukega. Iŋoji Sombuŋ kaeo goga ore eru moreŋ ŋi more niŋore Mamanoŋuŋ tina oŋu so miinebi.
MAT 23:10 Kristo moakoŋ nonji ŋoŋore sogune fukego. Ore eru ŋoŋore tina ‘Sogunenoŋuŋ,’ minimiŋgo so maneinebi.
MAT 23:11 “Oŋu matayoŋ, ŋoŋore botugo moji qoruine fukega, iŋoji kiŋaŋ qa ŋareku goine.
MAT 23:12 Oŋu goineyoŋ, moji iŋoyoŋunde maŋ ba ropeiŋ, Anutuji oi ba wakiiŋ. Moji iŋoyoŋunde maŋ ba wakiiŋ, Anutuji oi ba ropeiŋ.
MAT 23:13 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋiŋigo Sombunde qorumaŋ maŋgo egu ropenimiŋ ore mendiine keku kipeegobi. Ŋoŋo-ŋaŋe ore maŋineo so ropegobi eru goineji ore maŋineo ropenimiŋgo egobi, ŋoŋo oi kiperu sabare yareegobi.
MAT 23:14 O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo koje yoŋore pi ya qoroeku anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeŋaŋuŋ fukeiŋ ore eru oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoŋaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine ropekiine bokirieme ŋoŋore paio ropeiŋ.
MAT 23:15 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo moji Juda ŋiŋigo mo fukeiŋgo yameŋ keku koeya koeya petigaru moreŋine moreŋine roregaegobi. Oŋu ebi moji Juda noŋunde eeboboo qakatoiŋ, oi jijibu qaji tebi misi korure biŋe fukeiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋe oŋuine matayoŋ, ateine yoyoka ŋoŋo-ŋaŋe ŋadureru sembeqombeaiŋ.
MAT 23:16 “Jiŋoŋaŋunji kobeme ŋiŋigo meyaŋuŋgo roru oga yabeegobi, yobiŋ ŋoŋore paio ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo buŋo iŋi miegobi, ‘Moji boji sorinde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ ine, oiji so sanaŋgaiŋyoŋ, moji boji sorinde ya goulji bakine ore tinao mimipaŋ buŋoine miiŋ ine, mimipaŋ buŋo oiji kipeiŋ.’
MAT 23:17 “O jiŋokombi ŋiŋigo biriine! Ya goulji bakine eru boji soriŋ yoyoka yokoreone wamo yaji ropekiine ega? Goul oi kubaine so fukegayoŋ, boji soriŋgo ruabi oiji oi bako kubaine fukeiŋ.
MAT 23:18 “Buŋo mo iŋi miegobi, ‘Moji alatare tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ ine, oiji so sanaŋgaiŋyoŋ, moji pesiŋ daŋge yauŋ alatao pega, ore tina miku mimipaŋ buŋo miiŋ ine, mimipaŋ buŋo oiji kikipe eiŋ.’
MAT 23:19 “O jiŋokombi ŋiŋigo! Pesiŋ daŋge yauŋ eru koro alata yokoreone wamo yaji ropekiine ega? Pesiŋ oi wawakiine egayoŋ, alatao ruabi oiji pesiŋ rambuŋgako kubaiine fukeiŋ.
MAT 23:20 Ore eru moji alatare tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji koro alata eru ya sosowo alatao pega, ore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ.
MAT 23:21 “Moji boji sorinde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji soriŋ ore eru oo sanaŋgaru goga, iŋore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ.
MAT 23:22 Oŋuakoŋ moji Sombunde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji Anuture morumboŋ ŋeŋe eru oo ŋega, iŋore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ.
MAT 23:23 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo uqo munjaŋ sosowo boroiŋgaru mobeine 10 oone moakoŋ Anuture biŋe ruaegobi. Jama, raki eru supe oi oŋuakoŋ boroiŋgaru teŋgone moakoŋ oi Anuture biŋe ruaegobi. Pesiŋ oi poretiŋ ruaegobiyoŋ, Kadi buŋore koruŋ qoruine yo odureru bokeegobi: Go ŋiŋigo botuyaŋuŋgo eebobo poretiŋ boyoberu ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eku buŋo damaŋ so boyoberu goigoŋ. Buŋo qoruine oi yameŋ keku boyoberu goinebi eru buŋo memenda oi oŋuakoŋ so odureru bokeinebi.
MAT 23:24 Jiŋoŋaŋuŋ kobeme ŋiŋigo meyaŋuŋgo roru oga yabeegobi, ŋoŋo nomoruru obuke egu nonimiŋ ore obuŋaŋuŋ saiyaji osoeegobiyoŋ, joma yasogo kamel oi jibu gbagaegobi.
MAT 23:25 O Kadi buŋore qaqaji eru kadi buŋore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo munaŋqoqo ee eiŋgo ore popu eru gombare saki jure mukuegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde suroŋ ebu so siŋaŋ garu ya kosa dukuŋ eku taki tomiri ebi oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseme gogobi.
MAT 23:26 “O jiŋokombi ŋi Kadi buŋore yameŋ keege, go bonieru popure maŋ jurende sakiineji oŋuakoŋ qaŋkisiekiine fukeiŋ.
MAT 23:27 O Kadi buŋore qaqaji eru yoore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo jiŋorunde maripoŋ jurebi yagaŋine fukegobi, ore so fukegobi. Sakiŋaŋunji ŋone-aŋiŋaŋuŋke oŋuine fukegobiyoŋ, jiŋorunde maŋgo qoŋgbuŋ sia eru ya mamagiineke pega, oŋuine oiji ŋoŋore maŋ puseru pega.
MAT 23:28 “Ore so ŋoŋo oŋuakoŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo fofori poretiŋ kamasi fukeegobiyoŋ, maŋkekerisiere sasaki kamasi oi eru penaronji maŋ-ŋaŋuŋ puseko gogobi.
MAT 23:29 “O Kadi buŋore qaqaji eru yoore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋgo simeŋ ruaru baegobi eru ŋiŋigo posiine yoŋore ko kouŋ basarigaegobi.
MAT 23:30 Oŋu eru iŋi miegobi, ‘Niŋoji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore damaŋgo gonobeŋ ine, yoŋoke so jikigabeneŋ kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore dariji niŋore paio so ropena.’
MAT 23:31 “Oŋu miku oiji ŋoŋo-ŋaŋe kajeqouŋ ŋiŋigo yabebuŋ, yoŋore ŋasopu fukegobi, buŋo oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi.
MAT 23:32 Ore eru apa ŋasopuŋaŋunji agiburaŋ fuŋgaru ebuŋ, ore so ŋoŋo jikigaru sosowo eforeinebi.
MAT 23:33 “O Farisi, ŋoŋo qoti mendaine oŋuine fukegobi. Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariko misi korugo egu rakanimiŋ ore uruŋu roiŋgaru useru ranobuŋ? Oi embimbiŋganimiŋ.
MAT 23:34 Ore eru maneniŋ, nonji kajeqouŋ eru maŋgboroŋ ŋiŋigo eru Kadi buŋore qaqaji sore yabebe ŋoŋoreo warenimiŋ. Warebi yoŋoreone goine oi yabebi komenimiŋ eru goine maripoŋgo yabenimiŋ. Goine oŋgawowosi piŋaŋuŋgo furu yaberu buŋoyaŋuŋ mitariku ŋoŋoruji yaberu yobe yabebi taoŋine taoŋine oo raenimiŋ.
MAT 23:35 “Ŋi posiine Abelre dariji wakiko oone fuŋgaru yaberu waperu goku Zekaraia boji soriŋ mokiine eru boji koro alata yokore botugo qabi dariine wakiko oo tariya. Ŋiŋigo posiine yoŋore dari moreŋgo keseru gobuŋ, dari sosowo ore geoine oi ŋoŋore paio ropeiŋ.
MAT 23:36 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dariyaŋunde geo sosowo oi ŋiŋigo muŋambe gogobi, ŋoŋore paio ropeko Anutuji geoine bokirie ŋareko manenimiŋ.”
MAT 23:37 Yesuji miya, “O Jerusalem Jerusalem, ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Anutuji ŋiŋigo sore yabeko ŋoŋoreo wareegobi, yoŋo koji yabebi komeegobi. Qoqu maŋgoineji odumadepuine toinere rurumaŋgo ruaru kenusu yabeega, nonji ore so damaŋine damaŋine gore kufufuŋpu kenusuku qoju ŋabemiŋgo maneru goboŋyoŋ, ŋoŋo oi taki ŋabeme go wapebuŋ.
MAT 23:38 Maneniŋ, Anutuji soriŋ piŋaŋuŋ ŋadi gako sesuine akoŋ peiŋ.
MAT 23:39 “Oŋu peiŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋ. Jiki damaŋ mo ware fukeko oo ŋone nuru iŋi minimiŋ, ‘Ofonde tinao ware norega, Anutuji iŋo mifia teine.’ Oŋu.”
MAT 24:1 Yesuji boji soriŋ bokeru wakiko kiŋariŋpuineji iŋoreo wareru boji sorinde jokoroŋ maŋgo pi ŋebuŋ, oi Yesu odubuŋ.
MAT 24:2 Odubi bokirieru iŋi yajiya, “Pi sosowo oi soine ŋonegobiyoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paio so peiŋyoŋ, siŋsaŋ sesuine akoŋ peiŋ.” Oŋu.
MAT 24:3 Yesuji Oliwe yo tukuo raru ŋeko kiŋariŋpuine yoŋoyoŋe akoŋ iŋoreo wareru iŋi weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine mo damaŋgo fukeiŋ eru goji warende morende damaŋ tariiŋgo eiŋ, ore moge oi uruŋu fukeiŋ? Oi soine noji.”
MAT 24:4 Oŋu weu tebi bokirieru iŋi miya: “Moji sinefuru eko tiŋtuŋ egu enimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi.
MAT 24:5 Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinao iŋi minimiŋ, ‘Nonji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukego.’ Oŋu miku ŋiŋigo kokoine eadu yabenimiŋ.
MAT 24:6 Ŋoŋo jigore biŋe eru fonuŋ fukeru raru wareko maneenimiŋ. Oi maneru gburugburu egu qanimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ einebi. Ya oŋuine oi ronekoŋ fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ.
MAT 24:7 “Kantri moji kantri mo yabenimiŋ ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo ee eiŋgo ore pakerenimiŋ. Moreŋine moreŋine oo roroine roroine fukeiŋ eru komeŋ sogo sogo oi unugaru baku moreŋ bokirieme rakaeiŋ.
MAT 24:8 Ya sosowo oi ŋigo kuakeji goji fuŋgaru ki yabeega ore sogo. Morende damanji ore so fuŋgaru tariiŋgo eiŋ.
MAT 24:9 “Oŋu eiŋyoŋ, damaŋ oo goineji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore eru gawman yoŋore meo rua ŋabebi joiserereŋ eŋareku ŋabebi komenimiŋ. Kantri sosowo yoŋoji nonde eru rosi eŋareenimiŋ.
MAT 24:10 Damaŋ oo kokoineji mamanesiŋyaŋuŋ bokeru soŋsoŋburu baku rosi eru qoqo enimiŋ.
MAT 24:11 Kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine kokoineji fukeru ŋiŋigo kokoine kunuŋkunuŋ eyarebi tiŋtuŋ qaku raenimiŋ.
MAT 24:12 “Jauba Rauineji saueru ŋiŋigo siŋaŋ yabeiŋ ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo boakoŋ yoŋore manji munaŋgako manjokoyaŋunji gbaŋiru jimigaeiŋ.
MAT 24:13 Moji yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku goko morende damanji tariiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ.
MAT 24:14 Anuture qorumande Bobiaŋ Biŋe yo bonieru morende kantriine kantriine sosowo oo misauebi kufufuŋ so kikitiŋ buŋo mane forebi morende damanji ore ŋadiineo tariiŋ. Oŋu.”
MAT 24:15 “Kajeqouŋ ŋi Danielji ketoqototie aariineke ore buŋoine mime pega. Buŋo ore so goineji wareru ketoqototie eru ya aŋgiŋineke oi boji soriŋ tiriineo ruabi dimako ŋonenimiŋ, buŋo yo osemiŋ, goji soine kaje ruaru mane mukuigoŋ.
MAT 24:16 Damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, yoŋoji use poreru tukuo rainebi.
MAT 24:17 Pi bembeŋgo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji wakiru kekere yaine roiŋ ore pi maŋgo so ropeine.
MAT 24:18 Gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ marikuine roiŋ ore kirieru pigo so raine.
MAT 24:19 “Yei! Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ?
MAT 24:20 Ore eru ya oi kueyoiko me Sabat kombande damaŋgo so fukeiŋ ore oŋga wosieinebi.
MAT 24:21 “Oi iŋi ore: Damaŋ oo sisikoŋkoŋ qembibiineke fukeiŋ. Sisikoŋkoŋ soine oŋuine oi ronekoŋ damaŋ mogo so fukeru peya. Anutuji ya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru damaŋ yoo go waperu damaŋ botuineo mo so fukeya. Ronekoŋ so fukeya eru jiki damaŋ mogo moke so fukeiŋ. Ore eru ŋoŋo oŋga wosiru goinebi.
MAT 24:22 Ofonji bapeboriŋ damaŋ oi so qondiŋgana ine, ŋiŋigo sosowoji sibiriga forenobuŋyoŋ, ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore eru una ore jare oi qondiŋgaiŋ.
MAT 24:23 “Damaŋ oo iŋi minimiŋ, ‘Maneniŋ! Kristoji yoo goga,’ me ‘Ŋoneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo dimaga.’ Moji oŋu miiŋ ine, oi so manesiŋ gainebi.
MAT 24:24 Oi iŋi ore migo: Munaŋqoqo rauine ikoine eru kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine fukeru mosi qoqowirie eru soi sogo sogo babi qowirienimiŋ. Oŋu qowiriebi Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi oŋuakoŋ bojiqojibu eyarenimiŋgo esoigaru yameŋ kebi tiŋtuŋ egu enimiŋ. Ŋoŋo sisiŋaŋ fiine akoŋ eku gobi oi embimbiŋganimiŋ.
MAT 24:25 Maneniŋ! Nonji ya sosowo oi so fukeko ronekoŋ ŋajibe mane foregobi.
MAT 24:26 “Ore eru ‘Munaŋqoqo Rauineji moreŋ buroineo goga,’ oŋu mibi manenimiŋ ine, oo so rainebi. Me ‘Maneniŋ! Kristoji pi ore maŋgo fukeru ŋega,’ oŋu ŋajibi oi so manesiŋ gainebi.
MAT 24:27 Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oo boborire so iŋi fukeiŋ: Oi wegi wawapeineone pipa borigaru aribe wegi rarakaineo sagaru tamaeru rako ŋonegobeneŋ, iŋoji ore so fukeiŋ.
MAT 24:28 “Joma komekiineji mogobe peiŋ, sonomeŋ yoŋoji oo poreru tumaŋgaegobi, ore so fukeiŋ.” Oŋu.
MAT 24:29 “Koŋkoŋ damaŋ oiji tariko oo akoŋ wegi jiŋoji gobureko ayonji dabueiŋ. Bobuŋ yoŋoji qonikiŋgone mukuru wakinimiŋ eru qonikinji itiriŋgako ore yareya oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bojiqojibu ebi jibugaiŋ.
MAT 24:30 Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere mogeji qonikiŋgo fukeko ŋonenimiŋ. Damaŋ oo morende kufufuŋ sosowo yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyonimiŋ. Kuyoru Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji qonikinde kuaŋ paio wareko ŋonenimiŋ. Usuŋine soguineji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.
MAT 24:31 Wareme ŋonebi qeŋ fuŋine mo putebi fonuŋine sanaŋine manebi Sombuŋ mimerereŋpuine sore yabeko yoŋoji ŋiŋigo Anutu iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi moreŋ qaŋaŋine mobemobe paibe yukube oone qoju yaberu oga yabenimiŋ. Oŋu.”
MAT 24:32 “Ŋoŋo oguŋ yo ŋoneru kamasiine manesuku soso buŋo yo maneinebi. Tieŋineji obuineke fukeko rekaine posebi oi ŋoneru maneru iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋine bembeŋgaga.’
MAT 24:33 Ŋoŋoji oŋuakoŋ moge ore so fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi miinebi, ‘Yesuji mendigo bombeŋgaga.’
MAT 24:34 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo yo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ.
MAT 24:35 Qonikiŋ eru morenji mataenimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoji damaŋ mogo so mataeiŋ. Oŋu.
MAT 24:36 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareiŋyoŋ, wamo damaŋgo wareru fukeiŋ, ore unaine me aua damaŋine oi moji mo so manega. Sombuŋ mimererenji oi so manegobi. Anuture Madeji oŋuakoŋ oi so manega. Mamaji iŋoyoŋe akoŋ oi manega.
MAT 24:37 Ronekoŋ Noare damaŋgo ŋiŋigoji gogoyaŋuŋ qaqosori paio goku bosembeabuŋ, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareinde damaŋgo fukeiŋ.
MAT 24:38 “Obu yoiko yasogoji so wareko ronekoŋ oo ŋiŋigo uqo jebe ruaru obu sanaŋine noku ŋigo furiine babi raru wareko rorobaba eku gobuŋ. Eebobo oŋu eba eku qaqosori gobi Noaji ogâ maŋineo ropeya, una oo tariya.
MAT 24:39 Tariko wamo ya fukeiŋ, oi so manebi obu yoiko yasogoji wareru jeŋgoma sibiri yabeya. Jiki Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oo ŋiŋigoji oŋuakoŋ qaqosori eru goku sibiriganimiŋ.
MAT 24:40 “Damaŋ oo ŋi yoyoka gioo gobire yokoreone mo roru mo bokenimiŋ.
MAT 24:41 Oŋuakoŋ ŋigo yoyoka garaŋ pujeku ŋenimi, yokoreone mo roru mo bokenimiŋ.
MAT 24:42 “Ofonji wareinde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.
MAT 24:43 Maŋgari gokiminde buŋo yo mane mukuinebi: Ubuo suroŋqoqo ŋiji wamo damaŋgo me auago wareiŋ, pi rauineji oi manena ine, iŋoji gariine ŋeku piine fiine akoŋ siŋaŋ bako qajaŋgaru ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
MAT 24:44 Ŋoŋo ‘Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji damaŋ yoo so wapeiŋ,’ miku manesubi iŋoji damaŋ oo akoŋ wapeiŋ. Oŋu.
MAT 24:45 “Oŋu fukeko gio bobo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moji qembibiineke fukeru goine yadurega? Goineji gbaŋiru gio bokebi moji mamane-muku oroinere paio yameŋ keku damaŋ so baega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Pi rauineji eeboboine osoeru ŋoneru mogobe raru pire yareya oi meineo ruame siŋaŋine fukeiŋ. Siŋaŋine fukeru kiŋaŋqoqopuine ojiya ore so siŋaŋ yaberu damaŋ poretiŋ oo gume yabeeiŋ.
MAT 24:46 Oŋu siŋaŋ yaberu gome rauineji kirieru wareru oŋuine ŋoneru ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miiŋ.
MAT 24:47 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Rauineji ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miku meboine sosowore siŋaŋ igodoŋgaiŋ.
MAT 24:48 Igodoŋgaiŋyoŋ, gio bobo gbagbaŋine iŋoji maŋineo manesuku iŋi miiŋ ine, ‘Ofoŋnere waware damanji joroine pega.’
MAT 24:49 Oŋu miku fuŋgaru gio bobo ŋiŋigopuine yaberu yobe imo eru jebe ruaru jerieru obu sanaŋine noku maŋine jibugako bojiqojibu keoma fukeru goiŋ.
MAT 24:50 “Oŋu goku damaŋ mogo ofoŋine wapeiŋgo so odigaiŋ, iŋoji oo akoŋ wapeiŋ. Damande nomeniga qaqouma gokame aua oo akoŋ waperu
MAT 24:51 qaku boserereŋ eteru mitigako maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋuine misi korugo rakaru joiserereŋ maneiŋ. Oŋu maneru kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 25:1 Yesuji miya, “Moke warebemiŋ, damaŋ oo Sombunde qorumaŋ oi iŋi fukeiŋ: Suanjeŋ jebe damaŋgo ŋigo jeŋoŋ jumuine ten yoŋoji ‘Ŋi biŋeke qoturekimiŋ,’ miku doiyaŋuŋ roru kadio rabuŋ.
MAT 25:2 Yoŋoreone 5 yoŋo mamane-mukuyaŋuŋke fukebuŋyoŋ, goine 5 oi biriine.
MAT 25:3 Biriine yoŋoji doiyaŋuŋ robuŋyoŋ, misi (kufaŋ) jiji so roru rabuŋ.
MAT 25:4 Mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji doiyaŋuŋ eru kufaŋ jiji sogoyaŋuŋ oŋuakoŋ roru rabuŋ.
MAT 25:5 Rabi ŋi biŋeji pipa so wareko odigabi damaŋ joroya ore sosowo yoŋo bedaŋgaru daberu kubaŋ pebuŋ.
MAT 25:6 “Kubaŋ pebuŋyoŋ, ubu botuineo moji qeŋ puteme buŋo iŋi manebuŋ, ‘Maneniŋ, ŋi biŋeji warega-oo! Ŋoŋo iŋoreo raru qotureniŋ.’
MAT 25:7 Buŋo oi maneru ŋigo jeŋoŋ ten oi sosowoji pakereru doiyaŋuŋ roru bobiaŋgaru qurebi.
MAT 25:8 Qurebi biriine yoŋoji ŋigo mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoreo wareru iŋi mibuŋ, ‘Niŋore doi kobega ore ŋoŋo kufaŋ jiji goine noreniŋ.’
MAT 25:9 “Oŋu mibi mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji bokirieru iŋi mibuŋ, ‘Mata! Oi ŋoŋo eru niŋo so saga nobeiŋ. Ore eru seki pigo raru ŋoŋo-ŋaŋunde kufaŋ jiji furiine baniŋ.’
MAT 25:10 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoji kufaŋ jiji furiine baiŋgo raru kadio gokabi ŋi biŋeji oo akoŋ wapeya. Ŋigo jeŋoŋ jaueru dimabuŋ, yoŋoji raru iŋoke qotureru suanjeŋ jebe pi maŋineo ropebi mendi kebuŋ.
MAT 25:11 Ŋigo jeŋoŋ nareŋgareŋ pigo rabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jiki waperu mendigo qaku iŋi oŋgabuŋ, ‘Ofoŋ Ofoŋ, go mendi ro nore!’
MAT 25:12 “Oŋu oŋgabuŋyoŋ, iŋi bokirieru miya, ‘Mata! Noŋ ŋoŋo so mane ŋabego. Buŋo oi foriine ŋajigo.’”
MAT 25:13 Yesuji soso buŋo oŋu miku kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo noŋ warebeminde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.” Oŋu.
MAT 25:14 “Ŋoŋo soso buŋo yoore so fukeiŋ: Ŋi mo kaeine bokeru jorigo kantri mogobe raiŋgo maneru kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko warebi moneŋ meboine siŋaŋ ganiminde mitiga yareru meyaŋuŋgo ruaya.
MAT 25:15 Gio boboyaŋuŋ osoeru foriine wojimu fukeiŋ ore so maneru gio bobo ŋi more moneŋ komoŋ 5 (Kina 20,000) oteru mo moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) oteru mo moakoŋ (Kina 4,000) oteya. Oŋu siŋaŋ ganimiŋ ore boroiŋgaru yareru boke yaberu raya.
MAT 25:16 “Ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji oo akoŋ raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ 5 jikigaru roya.
MAT 25:17 Oŋuakoŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ yoyoka jikigaru roya.
MAT 25:18 “Oŋu robuyoŋ, ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji bokeru raru moreŋ sikeku ŋi siŋaŋinere moneŋ yoŋ gaku sumuŋgaya.
MAT 25:19 Damaŋ joroine tariko kiŋaŋqoqo yoŋore ŋi siŋanji kirieru wareru ‘Gio babuŋ ore sunduyaŋuŋ maneru osoebemiŋ,’ miku kepore yabeko warebuŋ.
MAT 25:20 “Oŋu warebi ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji jiŋo maiineo waperu komoŋ 5 moke jikigaru roru wareru iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ 5 naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ 5 moke fukeko roru warego.’
MAT 25:21 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
MAT 25:22 Ŋi moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji oŋuakoŋ waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ yoyoka naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ yoyoka moke fukeko roru warego.’
MAT 25:23 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
MAT 25:24 “Ore ŋadiineo ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, nonji fuŋnego iŋi mane mukuboŋ: Ŋi Ofoŋneji ŋi sanaŋine joineke fukega. Gake uqo koruŋ so qopogaru tiende oo jibu foriine siqoji ketigaru roiŋgo maneege. Kurumbu koruŋ so sarinde rakako oo jibu foriine roru qojugaiŋgo maneege.
MAT 25:25 “Oŋu mane mukuku kokoi maneru raru gore moneŋ komoŋgo oi moreŋgo sumuŋgabe peya. Ŋone, moneŋ komoŋ naremeŋ, oi akoŋ poretiŋ yo.’
MAT 25:26 Oŋu ojiru oi oteyayoŋ, ŋi siŋaŋineji bokirieru iŋi miteya, ‘Go rembeŋine fukeru kiŋaŋqoqo sembene fukege! Go fuŋnene mane mukumeŋ: Nake uqo koruŋ so qopogaru tiebe oo jibu foriine siqoji ketigaru robemiŋgo maneego. Nake kurumbu koruŋ so saribe rakako oo jibu foriine roru qojugabemiŋgo maneego. Nonde kamasi oŋuine mane mukumeŋ eru wamore jibugaru gomeŋ?
MAT 25:27 “Go nonde moneŋ oi benk pigo ruande sagana. Beŋk pigo ruande sogueme kirieru wareboŋ, damaŋ yoo oi soine sisiineke ronobo.’
MAT 25:28 Jikigaru goine oi yajiya, ‘Ŋoŋo qefeŋ rembeŋ ŋi yoore moneŋ komoŋ oi ogaru mo komoŋ 10 bofukeya, oi oteniŋ.’
MAT 25:29 “Soso buŋo yoore fuŋne oi iŋi: Uri yoŋore ya pega, sosowo yoŋore oi jikigaru yarebi saueko boakoŋ yobu pe yareiŋ. Oŋu saueiŋyoŋ, more ya mo so pega, iŋore ya oi oŋuakoŋ ogabi mo yobu goiŋ.
MAT 25:30 Ayo, kiŋaŋqoqo ŋi omaine gioinere fori tomiri oi sakibe igogabi qisirigo rakaine. Oo rakaru kuyo jojoraru gobuyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 25:31 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji dimaku Sombuŋ mimerereŋ sosowo oga yaberu moko warenimiŋ, damaŋ oo Sombunde kuririquranji fukeko iŋoji Kiŋ Ofonde morumboŋ ŋeŋeo ŋeiŋ.
MAT 25:32 Ŋeku miko morende ŋiŋigo kubu sosowo qoju yabebi iŋore jiŋo maio fukenimiŋ. Fukebi lama siŋanji lamapuine noniŋ yoŋoreone osoeru boroiŋ yabega, ore so oi boroqoroiŋ eyareiŋ.
MAT 25:33 Oi eyareku miko lama oi me furoineo erunoniŋ oi kijoineo rua yabenimiŋ.
MAT 25:34 “Oŋu rua yabebi Kiŋ Ofonji me furoineo dimanimiŋ, oi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde Mamaji mifia ŋareko gobuŋ, ŋoŋo wareniŋ. Mama Anutunoŋunji moreŋ sosowo bofuke yabeya, damaŋ oo akoŋ qorumaŋ ŋoŋore bomogaru bako jaueru pe wapega, ŋoŋo wareru oi raugaru goinebi.
MAT 25:35 “Oi iŋi ore migo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu nareku gobuŋ. Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo kepore nubi piŋaŋuŋgo roperu goboŋ.
MAT 25:36 Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume gobe ŋoŋo maŋgo enareku gobuŋ. Nonji witi pigo gobe ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo wareru gobuŋ.’
MAT 25:37 “Oŋu yajiko ŋiŋigo posiine yoŋoji iŋi bokirieru minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komende ŋoneru gume guru gobeŋ? Eru mo damaŋgo obure komeru gokande ŋoneru obu gareru gobeŋ?
MAT 25:38 Eru wamo damaŋgo kotu gokande ŋone guru kepore gubeneŋ pinoŋuŋgo ropende gobeŋ? Eru wamo damaŋgo saki komoŋgore embimbiŋgaru gokande ŋone guru kambaŋ kereŋ gareru gobeŋ?
MAT 25:39 “Eru wamo damaŋgo jibe ba gume pende ŋone guru me witi pigo gokande maneru go ŋone guiŋgo goreo wareru gobeŋ?’
MAT 25:40 Oŋu mibi Kiŋ Ofonji bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Noŋ buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nakene maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo ebuŋ, oi sosowo noŋ enareku gobuŋ.’
MAT 25:41 “Oŋu miku ore ŋadiineo me kijoineo dimanimiŋ, yoŋoreo kirieru iŋi yajiiŋ, ‘Mamaneji qaiso ŋabeme gobuŋ, ŋoŋo boke nuru useniŋ. Misi koru tatariine tomiri ja ropeiŋ, oo raru rakaniŋ. Anutuji oi Sembene Rauine eru iŋore mimerereŋpu yoŋore bomogaru bame jaueru pe wapega.
MAT 25:42 Oi iŋi ore ŋajigo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ so nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu so nareku gobuŋ.
MAT 25:43 “Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo so kepore nubi piŋaŋuŋgo so roperu goboŋ. Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ so nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume peboŋ eru witi pigo goboŋyoŋ, ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo so wareru gobuŋ.’
MAT 25:44 “Oŋu yajiko yoŋoji oŋuakoŋ bokirieru iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komemeŋ me obure komeru gomeŋ me kotu gomeŋ me saki komoŋgore embimbiŋgaru gomeŋ me jibe ba guko pemeŋ me witi pigo gokande niŋo go so kiŋaŋ qa gareru gobeŋ?’
MAT 25:45 “Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Nonji buŋo foriine iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo so ebuŋ, oi sosowo noŋ so enareku gobuŋ fukega.’
MAT 25:46 “Oŋu yajiko geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko igo yabeko rakaru joiserereŋ damaŋ tatariine tomiri maneru go ropenimiŋ. Oŋu go ropenimiŋyoŋ, posiine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo oi damaŋ tatariine tomiri go roperu gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 26:1 Yesuji buŋo sosowo oi miforeru kiŋariŋpuine iŋi yajiya,
MAT 26:2 “Una yoyoka tariko pasowa kombaŋ wareru fukeiŋ. Ŋoŋo oi soine manegobi. Wareru fukeko Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi kotu gawman yoŋore meo ruabi maripoŋgo qabi komeiŋ.”
MAT 26:3 Damaŋ oo soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji tumaŋgaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Kaiafas iŋore morumboŋ piineo ŋebuŋ.
MAT 26:4 Oo ŋeku uruŋu gbegbedi ebeneŋ Yesu sumuŋgaru roru qabi komena, ore fuŋine baaru osoebuŋ.
MAT 26:5 Baaru osoeru iŋi mibuŋ, “Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame jigo oyowoine oyowoine egu qoqo enimiŋ ore oi jeri kombaŋ damaŋgo ekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu.
MAT 26:6 Yesuji Betani kaeo goku Saimon mo wakoine bofosikeya, iŋore pigo roperu ŋeya.
MAT 26:7 Oo uqo noku ŋeko ŋigo moji ko sogo mo roru iŋoreo wareya. Sogo oi ko yayagaŋ tinaine alabasta oiji bakine. Oi obu junjinaŋ kouineke oiji pusekiine. Iŋoji oi furiine sogoji baku wareru obuine Yesure qorugo keseru rau teya.
MAT 26:8 Rau teme kiŋariŋpuineji oi ŋoneru maŋyaŋuŋ sembeame iŋi mibuŋ, “Oi wamore oŋu sibirigaga?
MAT 26:9 Obu jijiineke oi furiine banimiŋ ore ruako moneŋ ropekiine fukeko oi ŋiŋigo wakiqoqoine yareme sagana.”
MAT 26:10 Yesuji maŋ mamaneyaŋuŋ oi ŋone mukuru iŋi yajiya, “Ŋigo yoore maŋ oi wamore bosembeagobi? Iŋoji mosi fiine enare sarigako sagaga.
MAT 26:11 Ŋiŋigo wakiqoqoine oi damaŋine damaŋine botuŋaŋuŋgo gonimiŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo damaŋ so, so gobemiŋ.
MAT 26:12 Nonji komebe yaŋga nunimiŋ ore eru jijiji sakine rau narega.
MAT 26:13 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Bobiaŋ Biŋe yo kantri oo me oo misauebi raiŋ, oo ŋigo yoji ya enarega, ore biŋeine oŋuakoŋ mibi saueko iŋore manesuku gonimiŋ.” Oŋu.
MAT 26:14 Damaŋ oo kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot iŋoji soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru
MAT 26:15 iŋi weu yareya, “Nonji Yesu babae bateku meŋaŋuŋgo ruabe ŋoŋoji wamo furi narenimiŋ?” Weu yareme silwa moneŋ koruŋ 30 osegaru meineo ruabuŋ.
MAT 26:16 Aua oo akoŋ fuŋgaru Yesu damaŋ mogo babae bateinde kadi maneru ru ŋoneyoyobe eku goya. Oŋu.
MAT 26:17 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una fuŋfuŋgaineo (Sekiqonogo) kiŋariŋ yoyoka yokoji Yesureo wareru iŋi weu tebu, “Qaqaji, niko pi uro raru pasowa lama bomoga garebere nomiŋ? Aŋigo uruŋu pega?”
MAT 26:18 Weu tebire iŋi bokirieya, “Ŋoko Jerusalem sitio roperu ŋi mo manego, oi bofukeru iŋi ojini, ‘Qaqajiji miga: Nonde damanji bembeŋgaga. Nonji gore pigo wareru kiŋariŋpune yoŋoke Pasowa lama nokimiŋ.’”
MAT 26:19 Kiŋariŋ yokoji Yesu mitiga yateya, ore so boyoberu Pasowa lama bomogabu.
MAT 26:20 Kae iŋaŋgaru ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋoke pi oo waperu roperu ŋeŋe bembeŋgo ŋeku uqo boroiŋgaru nobuŋ.
MAT 26:21 Uqo noku ŋeku Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji babae ba nuiŋ.”
MAT 26:22 Oŋu yajiko maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋgo beusembe yasogo fukeko fuŋgaru bubu weu teru ojibuŋ, “Ofoŋ, goji nonde egu mimiŋ?”
MAT 26:23 Weu tebi iŋi bokirieya, “Noke poroŋ sigo igokurugaga, iŋoji.
MAT 26:24 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji iŋore buŋo quraŋgabi pega ore so fofori moreŋ bokeru raiŋyoŋ, moji iŋo babae bateiŋ, iŋore ‘Yei!’ miku oŋga jojorago. Ore geoine mimiineji iŋore paio ropeiŋ. Ŋi oi maŋgo kua maŋineone so fukena, oiji afaga tena.” Oŋu.
MAT 26:25 Oŋu bokirieme Judas babae bateiŋ, iŋoji iŋi bokirieru ojiya, “Qaqaji, oi nonde egu mimiŋ?” Yesuji iŋi ojiya, “Mige, oi oŋu!” Oŋu.
MAT 26:26 Uqo noku ŋeku Yesuji poroŋ roru mifiagaru bajiku yareru iŋi yajiya, “Yo nakene fu. Oi roru noniŋ.”
MAT 26:27 Oŋu yajiru wain popu roru oŋga wosiru daŋge miku yareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo sosowo popu yoone noniŋ.
MAT 26:28 Yo nakene dari. Oi Anutuji ŋiŋigo yoŋoke jojofo buru eko sanaŋgaiŋ ore darine kesiebi rakako ŋiŋigo kokoine yoŋore agiburaŋyaŋuŋ bokeiŋ.
MAT 26:29 Nonji buŋo mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji wain niginde fori yo moke jikigaru so nobemiŋ. Jiki Mamanere qorumaŋ maŋgo paibe ŋebeneŋ tebu jebe ruaiŋ, una oo wain obu fuŋine mo oi ŋoŋoke nobemiŋ.”
MAT 26:30 Oŋu yajiru jeri kiki keku bokeru raru Oliwe yo tukuo ropebuŋ.
MAT 26:31 Roperu Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi moji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonji siŋaŋyaŋuŋ qabe lama qokoineji roiŋganimiŋ.’ Ore so ŋoŋoji sosowo muŋambe ubune maŋ-ŋaŋuŋ nonde eru sembeako boke nuru totienimiŋ.
MAT 26:32 Totiebi nunimiŋyoŋ, nonji komegone pakereru bonieru Galili prowinsgo raru oo fuke ŋarebemiŋ.”
MAT 26:33 Oŋu yajime Pitaji bokirieru iŋi miya, “Yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ gore eru sembeame boke guru totienimiŋ ine, nonji jibu damaŋ mogo so boke gubemiŋ.”
MAT 26:34 Miko Yesuji ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi gajibemiŋ: Qoquji so qako goji muŋambe ubune muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.”
MAT 26:35 Oŋu miyayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “Qaqaji, oŋu matayoŋ, noŋ nubi goke moko komenobe, oi jibu nonji go so muga gubemiŋ.” Kiŋariŋ goine sosowo oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ mibuŋ. Oŋu.
MAT 26:36 Oŋu mimane eku raru yoŋoke kaesesu mo tinaine Gezemane oo ropebuŋ. Roperu Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji aroo raru oŋga wosibe ŋoŋo damaŋ botuineo yoo ŋeniŋ.”
MAT 26:37 Oŋu yajiru Pita eru Zebedi madeyokaine yoyoka oga yaperu rabi Yesuji fuŋgaru beusembe maneru koŋkoŋ fukeko me kufuine qomukuya.
MAT 26:38 Damaŋ oo iŋi yajiya, “Nonde manji jaja bame wapega ore eru beusembe manebe komeiŋ enarega. Ŋoŋo yoo ŋeku noke gariine gokimiŋ.”
MAT 26:39 Oŋu yajiru iŋoyoŋe akoŋ kokiine mo jikigaru raru dikanji keru daberu iŋi oŋga wosiru miya, “Mamane, go ya mo baiŋgo so embimbiŋgaege. Ore eru aŋigo pega ine, joisererende popu yo oi nonde paineo egu ropeiŋ ore oi nowaro. Nowaromiŋ me mata, oi gogakere maŋ aŋigo fukeine. Oi nonde aŋire so mata!”
MAT 26:40 Oŋu miku kirieme kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji kubaŋ pebi ŋone yaberu Pita iŋi ojiya, “Ŋoŋo aua moakomeŋ noke gariine gokimiŋ ore so sanaŋgagobi me?
MAT 26:41 Maŋnoŋunji gariine gokiminde aŋi maneegobeneŋyoŋ, sakinoŋunji bedaŋine fukega. Ore eru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore ŋoŋo oŋga wosiru gariine goinebi.”
MAT 26:42 Oŋu ojiru moke boke yaberu raru ateine yoyoka fukeko iŋi oŋga wosiru miya, “Mamane, joisererende popu yoji so nadureiŋ ine, oi soine nobemiŋyoŋ, oi gogakere maŋ aŋigo fukeine.”
MAT 26:43 Oŋga wosiru kirieme jiŋo kopiyaŋuŋ bedaŋgaya ore eru moke kubaŋ akoŋ pebi ŋone yabeya.
MAT 26:44 Moke boke yaberu aribe raru buŋo oi akoŋ moke miku oŋga wosiko ateine yokaomo eya.
MAT 26:45 Kiŋariŋ yoŋoreo kirieru wareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo jikigaru pema neru kubaŋ akoŋ penimiŋgo manegobi me? Maneniŋ! Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ropeiŋ. Ore aua damaŋineji ware forega.
MAT 26:46 Ŋoŋo pakerebi raki! Babae banuiŋ, iŋoji bembeŋgo yoo warega.” Oŋu.
MAT 26:47 Yesuji oŋu miku dimako oo kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji kubu soguine mo mine bayareko wapebuŋ. Soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji oi sore yabebi jigore siqo soguine eru damuyaŋuŋ roru warebuŋ.
MAT 26:48 Babae baiŋgo eya, iŋoji bonieru yoŋoke somiti buŋo iŋi kiperu yajiya, “Nonji ŋi mudugabemiŋ, iŋoji oi fukega. Oi roru kipeinebi.”
MAT 26:49 Oŋu yajiru wareru oo akoŋ Yesureo roperu “Qaqajine, sagego!” miku bibiine mudugaya.
MAT 26:50 Mudugako Yesuji iŋi ojiya, “Ogone, go wamore warege, oi pipa eigoŋ.” Oŋu ojiko ŋi kubu yoŋoji Yesureo waperu qafagaru roru kipebuŋ.
MAT 26:51 Kipebi Yesuke gobuŋ, yoŋoreone moji meineji jigore siqo sogo poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kajeine mobeine kemukume wakiya.
MAT 26:52 Yesuji oi ŋoneru iŋi ojiya, “Oi boke! Furuji jigore siqo sogo ronimiŋ, oi sosowo jigore siqo sogoji yabeko komenimiŋ. Ore eru siqogo goyoŋgo ruande rakanoŋ!
MAT 26:53 Nonji Mamane oŋga wosibe soine bapi nuiŋ, oi manege me mata? Oŋga wosi tenobo, iŋoji oo akoŋ mimerereŋ mamari kubu 12 odureru sore yabeko wareru bapi nunobuŋ.
MAT 26:54 Bapi nunobuŋ ine, Biŋe Qurande buŋoji uruŋu foriineke fukena? Biŋe Quraŋ buŋore so ya yoji fukeiŋgo ore mimiine fukega.”
MAT 26:55 Damaŋ oo akoŋ Yesuji mamari kubu oi iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu baru ro nuru kipe nunimiŋ ore wapegobi. Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke ŋeku dimaku Biŋe buŋo qaji yareru gobe so ro nubuŋ.
MAT 26:56 Oŋuyoŋ, ya sosowo yo kajeqouŋ ŋiŋigoji buŋo quraŋgabuŋ, oiji foriineke fukeiŋgo ore fukega.” Yesu kipebi kiŋariŋ yoŋoji sosowo Yesu bokeru totieru roiŋgaru rabuŋ. Oŋu.
MAT 26:57 Mamari ŋi Yesu roru kipebuŋ, yoŋoji iŋo ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Kaiafas iŋore pigo rabuŋ. Rabi Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oo wareru tumaŋgabuŋ.
MAT 26:58 Rabi Pitaji taitai boyobe yabeku oo roperu morumboŋ pire sa maŋgo ropeya. Roperu tatariineo uruŋu fukeiŋ, oi ŋoneiŋgo ore kiŋaŋqoqo ŋi yoŋore botugo ŋeya.
MAT 26:59 Oŋu ŋeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru soriŋ kaunsol kubu yoŋoji Yesure sakigo rurua buŋo uruŋu gbedigaru kitiŋgaku mibeneŋ qabi komeiŋ ore baabuŋ.
MAT 26:60 Baaru dimaku kokoineji pakereru dimaku buŋo ikoine Yesure sakigo ruaru kitiŋgaku mibuŋyoŋ, jibu fuŋine mo so bofukebuŋ. So bofukebuŋyoŋ, tatariineo ŋi yoyoka waperu
MAT 26:61 iŋi mibu, “Ŋi yoji iŋi miko manebere, ‘Noŋ soine Anuture boji soriŋ ketotiebe moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo oi moke romaeŋgaru babemiŋ.’”
MAT 26:62 Oŋu mibire soriŋ gio siŋaŋ qoruineji pakereru Yesu weu teru iŋi ojiya, “Yoŋoji gore sakigoo buŋo ruaru kitiŋgabi, ore tifeine mo mimiŋ me mata?”
MAT 26:63 Weu teko Yesuji ya sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo mo dimaya. Buŋo mo dimako soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji iŋi ojiya, “Nonji Anutu gogo Rauinere tinao iŋi weuku bapakare gugo: Go Anuture Made Kristo fukege me mata, oi poretiŋ miku mimipaŋ buŋoji misanaŋgande manekimiŋ.”
MAT 26:64 Oŋu ojiko iŋi miya, “Mige, noŋ oi. Oiyoŋ, nonji sosowo ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku jiki qonikinde kuaŋ paio wakiko ŋonenimiŋ.”
MAT 26:65 Buŋo oi miko soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji marikuine qosugaru iŋi miya, “Yei, mamagore sia! Iŋo Anutu igosisi etega. Goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore moke so weu yarekimiŋ. Anutu igosisi etega, oi muŋambemeŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋe mane foregobi.
MAT 26:66 Ore eru ŋoŋo uruŋu manesugobi?” Oŋu weu yareme iŋi mitaribuŋ, “Iŋoji komere biŋe fukeiŋ.”
MAT 26:67 Oŋu mitariku jiŋoineo tifegaru qaku rau teru meyaŋuŋ bajiru maiineo qabuŋ. Goineji mauineo qotimberu
MAT 26:68 iŋi ojibuŋ, “Go kajeqouŋ ŋi Kristo fukege ore moji guga, iŋore tina minde manekimiŋ.” Oŋu.
MAT 26:69 Oŋu fukeko Pitaji sakibe sa maŋgo kae jiŋoo ŋeya. Ŋeko kiŋaŋqoqo ŋigo moji iŋoreo wareru iŋi miya, “Go oŋuakoŋ Galili ŋi Yesuke moko gomeŋ.”
MAT 26:70 Oŋu miyayoŋ, sosowo yoŋore jiŋo maio mugaru iŋi miya, “Buŋo mige, oi kikiraŋgago.”
MAT 26:71 Oŋu miku sa mendiineo rakako kiŋaŋqoqo ŋigo moji oi ŋoneru ŋi bembeŋgo dimabuŋ, oi iŋi yajiya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ Nazaret ŋi Yesuke goya.”
MAT 26:72 Oŋu yajiko moke mugaru mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru iŋi miya, “Nonji ŋi oi so manego.”
MAT 26:73 Damaŋ kokiine mo tariko ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoji Pitareo waperu iŋi ojibuŋ, “Fofori! Goji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukege! Galili buŋo maru mige, oiji oŋuakoŋ oi noduko manegobeneŋ.”
MAT 26:74 Oi maneru fuŋgaru iŋoyoŋekoŋ qaiso eru mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru miya, “Noŋ ŋi oi so yobu manego! Buŋo ikoine minobo ine, Anutuji geoine bokirie nareiŋ.” Oŋu miko oo akoŋ qoqu qaya.
MAT 26:75 Qoquji qako maneru Yesuji buŋo iŋi ojiya, oi manesuya, “Goji bonieru ateine yokaomo muga nunde qoquji qaiŋ.” Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋgo eko sakibe rakaru ŋoŋoti baku kuyoya. Oŋu.
MAT 27:1 Kae fufurere akoŋ soriŋ gio siŋaŋ sosowo eru kantrire minebobo (70) yoŋoji tumaŋgaru Yesu qabi komeinde buŋo mimane ebuŋ.
MAT 27:2 Mimane ebi tariko Yesu kiperu ogaru Rom gawana Pailotre meo ruabuŋ. Oŋu.
MAT 27:3 Yesu qabi komeinde buŋo mitaribi Judas babae bateya, iŋoji oi maneru mane sembeaku silwa moneŋ koruŋ 30 otebuŋ, oi roru soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoreo raru bokirie yareru iŋi yajiya,
MAT 27:4 “Nonji agiburaŋ eku ŋi bakaine tomiri oi babae batebe qabi komeiŋ.” Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji iŋi ojibuŋ, “Oi niŋore ya mata! Oi gogakuŋ manebu!”
MAT 27:5 Oŋu ojibi maneru silwa moneŋ koruŋ oi roru bokeme boji soriŋ maŋineo raya. Rako iŋoyoŋe bokeru raru niginji kiperu ubeine bobogaya.
MAT 27:6 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji moneŋ koruŋ oi roru iŋi mibuŋ, “Moneŋ yo ŋi dariinere furi. Ore eru oi boji sorinde moneŋ rouŋgo ruakimiŋ ore so mata. Oŋu eru Mosesre Kadi buŋo egu odurekimiŋ.”
MAT 27:7 Oŋu miku mimane eku moneŋ oiji afeji dero bobo ŋi more moreŋ rondiŋine mo furiine babi kotu ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋ fukeya.
MAT 27:8 Ore eru moreŋ rondiŋine ore tinaine oi damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru “Moreŋ rondiŋ dariineke,” miegobi.
MAT 27:9 Kajeqouŋ ŋi Jeremaiaji buŋo ronekoŋ miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, “Yoŋoji Israel kufufunde mineboboyaŋuŋ fukeru ŋi oi furiine banimiŋ ore osoeru ruabi silwa moneŋ 30 fukeya, oi robuŋ. Oi ŋire furi.
MAT 27:10 Yoŋoji oi roru oiji afeji dero bobo ŋi more moreŋ rondiŋine mo furiine babuŋ. Oi Ofonji mitiga noreya ore so oŋu babuŋ.” Oŋu.
MAT 27:11 Damaŋ oo Yesuji Pailotre jiŋo maio dimako iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?” Weu teko Yesuji bokirieru ojiya, “Oi gogake mige, oŋu.”
MAT 27:12 Soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo (70) yoŋoji buŋo kokoine Yesure sakigo ruaru mibuŋyoŋ, jibu buŋo tifeine mo so bokirieya.
MAT 27:13 Buŋoine bokeru dimako Pailotji Yesu moke weu teru ojiya, “Mane! Yoŋoji buŋo kokoine gore sakigo ruaru kitiŋgaku migobi, oi manege me mata?”
MAT 27:14 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo ore tifeine mo so bokirieya. Buŋoine bokeru dimako gawanaji kokoine waragaya. Oŋu.
MAT 27:15 Rom gawanaji gosa so Pasowa jeri damaŋgo witi pigone ŋi moakoŋ aŋiyaŋunde so tinaine oŋgaku weubuŋ, oi pirue yabeeya.
MAT 27:16 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Barabas mibuŋ, iŋoji witi pigo ŋeya. Oi sembeneinere mibaafa etebi goya.
MAT 27:17 Oŋu eko tumaŋgabi iŋi weu yareya, “Barabas me Yesu, tinaine Kristo miegobi, yokoreone mo piruebe ŋoŋoreo wakiiŋgo manegobi?”
MAT 27:18 Siŋaŋ yoŋoji Yesure maŋ aari manebuŋ ore eru oi gawanare meo ruabuŋ. Oi maneru aŋiyaŋunde oŋu weu yareya.
MAT 27:19 Oi maneyayoŋ, mimitarire morumboŋ ŋeŋeineo ŋeko ŋonuŋineji biŋe buŋo mo iŋi ruame wareya, “Noŋ muŋambe ubune pororo mo ŋoneru oo ŋi ore eru joiserereŋ afaine mata manego. Ore eru ŋi posiine oi yobiŋ so eteigoŋ.”
MAT 27:20 Buŋo oŋu wareyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji ŋiŋigo kubu maŋ bapakare eyareru iŋi yajibuŋ, “Go Barabas pirueru Yesu maripoŋgo qanimiŋ ore mi. Oŋu weu teniŋ.”
MAT 27:21 Oŋu mibi gawanaji bokirieru weu yareya, “Ŋi yoyoka yokoreone mo piruebe ŋoŋoreo wakiiŋgo manegobi?” Oŋu weu yareme “Barabas!” mibuŋ.
MAT 27:22 Oŋu mibi Pailotji iŋi weu yareya, “Oŋu migobi ore Yesu, tinaine Kristo miegobi, nonji oi uruŋu eru etenobo?” Oŋu weu yareme yoŋoji sosowo oŋgabuŋ, “Oi maripoŋgo qanimiŋ mi!”
MAT 27:23 Oŋu oŋgabi gawanaji miya, “Oi wamore? Iŋoji wamo sembene eya?” Oŋu miyayoŋ, yoŋoji oi maneru yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraku iŋi oŋgabuŋ, “Oi maripoŋgo qanimiŋ mi!”
MAT 27:24 Oŋu oŋgabi kajegi qabi oyowoqojibuji moke sogueko Pailotji oi ŋonemane eru jigo oyowo egu fukeiŋ ore obu roru meine ŋiŋigo kubu jiŋoyaŋuŋgo jureru iŋi yajiya, “Ŋi yoore dari kesiebi rakaiŋ, oiji nonde paio matayoŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeine.”
MAT 27:25 Oŋu miko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Dariinere geo niŋo eru odu madepunoŋuŋ niŋore paio ropeine!”
MAT 27:26 Oŋu bokiriebi Pailotji Barabas pirueko yoŋoreo wakiyayoŋ, Yesure miko ŋoŋoru joruinekeji qaya baya qabuŋ. Oŋu qabi maripoŋgo qanimiŋ ore Rom mamari ŋi yoŋore meo ruaya. Oŋu.
MAT 27:27 Meyaŋuŋgo ruako Rom gawanare mamari ŋi yoŋoji Yesu ogaru gawanare morumboŋ pire sa maŋgo ropebuŋ. Roperu mamari kubu sosowo kepore yabebi wareru tumaŋgaru Yesu roregabuŋ.
MAT 27:28 Roregaru iŋoyoŋunde saki komoŋ kemukuru mariku boboroŋ yojuŋ iruine mo ke tebuŋ.
MAT 27:29 Ke teku qiŋambu nigiŋ maŋgeŋgaru hendiŋ oŋuine qoruineo ketebi rakaya. Rakame sabara mo me furoineo ruaru dikanji keteru gogoukerekere eteru iŋi ojibuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore kiŋ koito, ohowe!”
MAT 27:30 Kobeqoqo oŋuine eru tifegaru qaku rau teru sabaraine yaororu oiji qoruineo qabuŋ.
MAT 27:31 Igosisi oŋuine eteru mariku boboroŋ yojuŋ iruine oi qomukuru iŋoyoŋunde saki komoŋ moke ke teku maripoŋgo qanimiŋ ore ogaru rabuŋ. Oŋu.
MAT 27:32 Raru kadi yasogoo ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji Afrika siti tinaine Sairini ore ŋi. Bofukeru yoiŋgabi Yesure maripoŋ roru koboya.
MAT 27:33 Yesu oŋu ogaru moreŋ mo tinaine Golgota oi noŋunde buŋoo Qorusia, oo raru ropebuŋ.
MAT 27:34 Roperu wain obu eru marasiŋ tinaine mor oi qodureru bojiqojibu baku noiŋgo ore otebuŋyoŋ, Yesuji oi noku maneru takigaya.
MAT 27:35 Takigako dimaku maripoŋgo qabuŋ. Qabi dimako Yesure saki komoŋinere qosa qabi jare fukeko ore so botuyaŋuŋgo boroiŋgaru robuŋ.
MAT 27:36 Oi roru ŋeku Yesu ru ba tebuŋ.
MAT 27:37 Qoruineo paibe qabunde fuŋne oi iŋi quraŋgaru qabi dimaya, ‘Juda yoŋore kiŋ koito yo.’
MAT 27:38 Suroŋqoqo ŋi yoyoka oi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ. Mo me furoineo, mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ.
MAT 27:39 Ŋiŋigo odureru ra wareru nifebubu eteku igosisi eru qotikeru iŋi mibuŋ,
MAT 27:40 “Yei! Go boji soriŋ soine ketotiende moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo moke romaeŋgaru baiŋgo mimeŋ. O, go ŋi tinabiŋeke! Go Anuture Made fukege ine, soine gake babapi eku maripoŋgone waki.”
MAT 27:41 Soriŋ gio siŋaŋ, Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oŋuakoŋ igosisi eteku iŋi mibuŋ,
MAT 27:42 “Goine bapi yaberu goyayoŋ, iŋoyoŋe babapi eiŋgo embimbiŋgaga. Iŋoji Israelre kiŋ koito fukega ine, muŋambemeŋ yoo maripoŋgone wakiko ŋoneru oi manesiŋ ganobeŋ.
MAT 27:43 Iŋoji Anutu manesiŋ gaku kobiineke goku iŋoyoŋere ‘Anuture made fukego,’ miko manebeŋ. Ayo, Anutuji oi damaŋ yoo bomuku teiŋgo manega me mata, oi soine ŋonekimiŋ.” Oŋu mibuŋ.
MAT 27:44 Suroŋqoqo ŋi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ, yokoji oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo fofoine mitebu. Oŋu.
MAT 27:45 Una botuine 12 kilok fukeko oo akoŋ qisiriji wakiru moreŋ sosowo sagaru peko raru aua yokaomore so eya.
MAT 27:46 Yesuji 3 kilok oo iŋoyoŋere buŋoo iŋi buŋo soguine oŋgaya, “Eli, Eli, lama sabaktani?” Oi noŋunde buŋoo: Anutune, Anutune, wamore ŋadi nuge?
MAT 27:47 Oŋu oŋgako ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone goineji oi maneru mibuŋ, “Oi Elaijare oŋgaga.”
MAT 27:48 Oo akoŋ yoŋoreone moji giniŋgaru raru yaŋgbuŋ mo yaga oŋuine oi roru wain obu jajainekeo igokurugaru yo didi tifeineo kiperu itigaru Yesure bibi sisiineo paibe ruame noya.
MAT 27:49 Noyayoŋ, goineji mibuŋ, “Oi bokebi iŋoyoŋe akoŋ dima. Elaijaji wareru bomukuko wakiiŋ me mata, oi ŋonekimiŋ.”
MAT 27:50 Oŋu ebi Yesuji moke buŋo soguine oŋgaku nakafe rombuŋ tatariine poreru komeya.
MAT 27:51 Komeko oo akoŋ boji sorinde maŋgo kambaŋ dimaya, oiji paibeone botuineo sugaru wakiru yoyoka fukeya. Oŋu wakiko komeŋ yasogo bako ko soguine soguine bomukuya.
MAT 27:52 Jiŋorunde ko kounde kimboŋ yoŋoyaŋekoŋ aŋgabi ŋiŋigo gbagbataeŋine komebuŋ, yoŋoreone kokoineji gboreru pakerebuŋ.
MAT 27:53 Pakereru jiŋorunde ko kouŋyaŋuŋ bokeru Yesuji komegone pakereya, ore ŋadio Jerusalem siti tiriine oo wareru ŋiŋigo kokoine fuke yarebi ŋone yabebuŋ.
MAT 27:54 Mamari siŋaŋ eru mamari ŋi iŋoke Yesure ru bobo eku gobuŋ, yoŋoji komeŋ bako ya goine sosowo fukeya, oi ŋoneru popureru gburugburu afaine mata yabeko sombu eru iŋi mibuŋ, “Iŋoji fofori Anuture made fukega.”
MAT 27:55 Ŋigo kokoineji taitai dimaku ya oi oŋuakoŋ ŋonebuŋ. Yoŋoji Yesu boyoberu Galilione wareru kiŋaŋ qateku gobuŋ.
MAT 27:56 Yoŋore botugo Maria Magdalane eru Maria Jeims eru Joses yokore maŋgo eru Zebedire madeyoka yokore maŋgo. Oŋu.
MAT 27:57 Iŋande fukeko Arimatia ŋi biŋeroroineke mo tinaine Josef wareya. Iŋoji oŋuakoŋ Yesure kiŋariŋ mo fukeya.
MAT 27:58 Iŋoji Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ roiŋgo ore weuya. Weuko mamari ŋiji oi Josef oteninde mitiga yareya.
MAT 27:59 Mitiga yareme Josefji raru Yesure qoŋgbuŋ roru wakiru kambaŋ yagaŋineji komoŋ gaya.
MAT 27:60 Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru iŋoyoŋere kouŋ gariine kogo gufubi dimaya, qoŋgbuŋine oi oo ruaya. Oŋu ruaru ko yasogo mo romaeŋgako ko kounde kimboŋ kejigako bokeru raya.
MAT 27:61 Maria Magdalane eru Maria ogoine mo yokoji oo ko kouŋ maigaku ŋebu.
MAT 27:62 Sabat kombaŋ ŋeŋere ya bomogaru peru pakereru oo soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Pailotreo raru tumaŋgaru iŋi mibuŋ,
MAT 27:63 “Sogunenoŋuŋ, bojiqojibu maŋbapakare ŋi iŋoji sakike goya, damaŋ oo iŋi miko manebeŋ, ‘Nonji una yokaomo tariko moke gboreru pakerebemiŋ.’ Niŋoji buŋo oi manesugobeneŋ.
MAT 27:64 “Ore eru goji soine mamari ŋipugo yajinde jiŋoruŋgo raru oi poretiŋ ru bobo eku gobi una yokaomo tariko bokenimiŋ. Oŋu so siŋaŋ ganimiŋ ine, kiŋariŋpuineji raru qoŋgbuŋine kamiine roru sumuŋgaru ŋiŋigo iŋi yajinimiŋ, ‘Yesuji komegone pakereya.’ Oŋu mibi eadu bojiqojibu buŋo tatariine oiji bojiqojibu buŋo fuŋfuŋgaine odureko egu sembeqombeaiŋ.”
MAT 27:65 Oŋu mibi iŋi yajiya, “Mamari ŋi yo soine oga yaberu raru igodoŋ yabebi jiŋoruŋ ko kounde kimboŋ oi poretiŋ siŋaŋ ga yobugainebi.”
MAT 27:66 Oŋu yajime jiŋoruŋgo raru ko kounde kimboŋgo ko yasogo ruabi kejigaru dimaya, oi sopuine bakatoru mamari ŋi igodoŋ yabebi ru bobo sanaŋine ebuŋ.
MAT 28:1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko Sonda kae fufurere akoŋ pakereru kae fureme Maria Magdalane eru ogoine Maria mo yokoji jiŋorunde ko kouŋ ŋoneiŋgo rabu.
MAT 28:2 Rabire oo akoŋ komeŋ yasogo iŋi ore baya: Ofonde mimerereŋ moji Sombuŋgone wakiru jiŋoruŋgo wareru kimboŋgo ko yasogo igogako rako paiineo ŋeya.
MAT 28:3 Mimererende kamasi oi bobori oŋuine fukeko marikuine oi kuaŋ oŋuine gbagbataeŋine fukeya.
MAT 28:4 Oŋu fukeko mamari ŋi jiŋoruŋ ru bobo ebuŋ, yoŋoji iŋore waragaku gburugburu yabeko komeiŋ ebuŋ.
MAT 28:5 Oŋu ebi mimererenji ŋigo yoyoka oi buŋo iŋi yasiya, “Yesu maripoŋgo qabuŋ, ŋoko iŋore baagobire, oi manego. Ore eru kokoi so maneni.
MAT 28:6 Iŋoyoŋe miya ore so komegone pakerega. Ore eru yoo so pega. Ŋoko wareru ŋeŋe peya, oi ŋoneni.
MAT 28:7 “Oi ŋoneru pipa kiŋariŋpuine yoŋoreo raru biŋe buŋo yo yajini, Yesuji komegone pakerega. Maneniŋ, iŋoji bonieru Galili prowinsgo raiŋ. Ŋoŋo soine oo raru oi ŋoneniŋ. Maneniŋ, nonji oi ŋajibe manebuŋ.”
MAT 28:8 Oŋu yasiko pipa akoŋ jiŋoruŋ bokeru kokoi maneru jibu mokemoke yobu jerieru biŋe oi roru kiŋariŋpuine yajinimi ore pipa rabu.
MAT 28:9 Pipa rabire Yesuji oi kadio fuke yateru “Kaereŋakuŋ!” yasiya. Oŋu yasiko bembeŋgo raru daberu kufuineo bayaeŋ gaku ohowe baku miteŋ gatebu.
MAT 28:10 Miteŋ gatebire iŋi yasiya, “Kokoi so maneni. Bio raru gbopuneji Galili raniminde buŋo yajibire oo raru noŋ ŋone nuinebi.” Oŋu.
MAT 28:11 Ŋigoyoko yokoji kadi rabire jiŋorunde ko kounde siŋaŋ bobo mamari ŋi goineji sitio wareru soriŋ gio siŋaŋ ŋone yaberu ya sosowo fukeya, ore sunduine yajibuŋ.
MAT 28:12 Yoŋoji oi maneru Juda yoŋore minebobopuyaŋuŋ kepore yabebi moko tutumaŋ eru Yesu papakarere buŋo sumuŋganiminde buŋo buru bofukeru moneŋ soguine yobu oi mamari ŋi yarebuŋ.
MAT 28:13 Oi yareru iŋi mitiga yarebuŋ, “Ŋoŋo buŋo iŋi miinebi: Niŋo ubune kubaŋ pekabeneŋ kiŋariŋpuineji kamiine wareru qoŋgbuŋine kiaŋ roru rabuŋ.
MAT 28:14 Buŋo oŋu mibi buŋo oiji gawanare kajego rakako maneiŋ ine, yobiŋ ŋoŋore paio egu ropeiŋ ore niŋoji maŋine bowirieru bawaki ruabeneŋ manebu tomiri goinebi.”
MAT 28:15 Oŋu mitiga yarebi ore so boyoberu moneŋ roru raru gio buŋoyaŋuŋ boyobebuŋ. Oŋu ebi Juda yoŋoji buŋo oi botuyaŋuŋgo misauebi maneru gobi raru damaŋ yoo oŋuakoŋ oi jikigaru mibi maneegobeneŋ. Oŋu.
MAT 28:16 Kiŋariŋpuine 11 yoŋoji Jerusalem bokeru Galili prowinsgo raru Yesuji tukuo warenimiŋ ore yajiya, oo ropebuŋ.
MAT 28:17 Oo roperu Yesu ŋoneru ohowe baku miteŋ gatebuŋyoŋ, goineji iŋore maŋyoka manebuŋ.
MAT 28:18 Miteŋ gatebi yoŋoreo wareru iŋi yajiya, “Sombunde eru morende usuŋ sosowo oi Anutuji nareme nonde pega.
MAT 28:19 “Ore eru ŋoŋo moreŋ so raru ŋiŋigo kubu sosowo iŋi ro yabebi nonde kiŋariŋpune fukenimiŋ: Oi Mama, Made eru Moro Tiriine niŋore tinao miti meso rau yareinebi
MAT 28:20 eru nonji buŋo boyobenimiŋgo mitiga ŋarebe, oi sosowo reŋganimiŋ ore qaji yareru goinebi. Maneniŋ, nonji damaŋine damaŋine ŋoŋoke go ropeku gobe morende damanji tariiŋ.” Oŋu.
MAR 1:1 Munaŋqoqo Rauine Yesu Kristo iŋo Anuture Made fukega. Nonji iŋore Bobiaŋ Biŋe fuŋgaru quraŋgago.
MAR 1:2 Anutuji Sombuŋ maŋgo madeine buŋo mo ojime kajeqouŋ ŋi Aisaiaji oi quraŋgaya iŋore Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Mane. Nonji kiŋaŋ mimerereŋne mo sorebe ronekoŋ raku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo rakaigoŋ.”
MAR 1:3 “Biŋe mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gokame raku buŋoine iŋi maneinebi, ‘Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru ŋoŋo jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋo maŋyaŋuŋ botiŋgaru kadiine kemaseinebi.’”
MAR 1:4 Buŋo ore so ŋi mo tinaine Jon fukeya, tinaine mo Mitimeso ŋi. Fukeru moreŋ buroineo goku dimaku Biŋe buŋo iŋi miku goya, “Ŋoŋoji bio maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ. Oŋu ebi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.”
MAR 1:5 Oŋu miku gokame Judia prowinsre kae sosowo eme Jerusalem siti yoŋoji qoko qoko keku poreru Jondeo warebuŋ. Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya.
MAR 1:6 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru ombuineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqo munjaŋine oi putogisi burugisi eru gomende kou obuine, oi noku goya. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so.
MAR 1:7 Jonji buŋo iŋi mitaniŋgaru goya, “Nonde ŋadio ŋi usuŋine sanaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ ropekiineji nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komonde nigiŋ bapigaru pirueiŋ ore mimigaŋgaŋ eru embimbiŋgabemiŋ.
MAR 1:8 Nonji obu omaineji rau ŋaregoyoŋ, iŋoji Moro Tiriineji rau ŋareiŋ.” Oŋu.
MAR 1:9 Damaŋ oo Yesuji Galili prowinsre kae tinaine Nazaret oone Jondeo wareme Jordan obu rendaineo miti meso rauteya.
MAR 1:10 Rau teko obuone wapeko oo akoŋ Sombunji aŋgame Yesuji pakeru ŋoneme Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋu fukeru Yesure qoruineo waki roya.
MAR 1:11 Oi ŋoneme Sombuŋ kaeone buŋo mo iŋi fukeya: “Goji nakene wombuŋ made fukende beune fiame ŋoneguru aŋi manego.” Oŋu.
MAR 1:12 Miti meso rau teme oo akoŋ Moro Tiriineji Yesu eteru soreme moreŋ buroineo raya.
MAR 1:13 Raru una 40 oŋu oo gome gemokaku qoruyaŋuŋ Satan iŋoji esoigaku goya. Joma rigaŋine yoŋore botugo gokame Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji bapi garu gobuŋ. Oŋu.
MAR 1:14 Jiki Jon witi pigo ruabi ŋeya. Yesuji damaŋ oo Galili prowinsgo kirieru raya. Raru Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goya.
MAR 1:15 mitaniŋgaru iŋi yajiya, “Anutuji qorumaŋine ruainde damanji bio bembeŋgaga. Anutuji damaŋ ruame go wapebuŋ, oi muŋambe yo fukega. Ore eru maŋyaŋuŋ kerisieru Bobiaŋ Biŋe manesiŋ gainebi.”
MAR 1:16 Yesuji oŋu yajiru roregaru goku Galili obu jogunde qaŋaŋgo boyoberu raku jembaeŋ fufuru ŋi yoyoka ŋone yapeya. Tinayakuŋ Saimon, gboine tinaine Andru. Yokoji simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu.
MAR 1:17 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋu pore yabenimi.”
MAR 1:18 Oŋu yasiya oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu.
MAR 1:19 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raku Zebedi madeine Jeims eru gboine Jon ŋone yapeya. Yokoji oŋuakoŋ ogâo ŋeku simemeŋyakuŋ bobiaŋgaru kiperu ŋebu.
MAR 1:20 Ŋebire ŋone yaperu oone oŋga yateya. Oŋga yateme mamayakuŋ Zebedi eru moneŋ gio ŋipuine ogâo boke yaberu fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.
MAR 1:21 Oŋu moko raku Kaperneam taoŋgo ropebi Sabat kombaŋ fukeme Yesuji oo akoŋ oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya.
MAR 1:22 Kadi buŋore qaqaji oŋuine matayoŋ, usuŋ pe teya ore so qaji yareru eeboboinere so enimiŋ ore miya. Ore kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ.
MAR 1:23 Oŋgawowosi piyaŋuŋ oo damaŋ oo akoŋ ŋi mo gemoineke ŋeko gemo oo tinaine iŋi oŋgaya,
MAR 1:24 “O Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu eru enoreiŋgo ege? Bosembe nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.”
MAR 1:25 Oŋu oŋgame Yesuji kanegaru iŋi ojiya, “Go bio buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.”
MAR 1:26 Oŋu ojime gemoji ŋi oi yoyowogaru furu yoyou eteru buŋo sembeqambeine oŋgaru waperu bokeru raya.
MAR 1:27 Rako sosowoji meayaŋuŋ mukume waragaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Yo oi wamo ya? Yo mamane gariine usuŋineke. Iŋoji gemokaku oŋuakoŋ mitiga yareme miine reŋgagobi.”
MAR 1:28 Oŋu fukeme Yesure tinabiŋeji pipa saueru kae bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raku raku Galili prowins sosowo sagaya. Oŋu.
MAR 1:29 Yesuji Kaperneam yoŋore oŋgawowosi pi bokeru oo akoŋ Jeims Jon yokoke Saimon eru Andru yokore pigo ropebuŋ.
MAR 1:30 Oo ropebi Saimon safaŋineji sakijo jibe bame peya. Peko biŋeine oi pipa Yesu ojibuŋ.
MAR 1:31 Ojibi iŋoreo raru meineo roku bopeŋgame pakereya. Pakereme sakijoine bokeme uqo rigaru yareya.
MAR 1:32 Yareme kae ubu eme wegi jiriŋine rakame oo Kaperneam rauine yoŋoji dimaku ŋiŋigoine ŋiŋigoine jibe gemoyaŋuŋke oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ.
MAR 1:33 Kaperneam taoŋgone kubu sogoji wareru Saimonde pi mendiineo tumaŋgabuŋ.
MAR 1:34 Tumaŋgabi dimaku ŋiŋigo jibe fuŋne fuŋne fuke yareya, oi kokoine bobiaŋ yabeya. Oŋuakoŋ gemokaku yoŋoji Yesure fuŋne manebuŋ ore Yesuji mi bibiyaŋuŋ qojigaru kokoine yobe yabeya. Oŋu.
MAR 1:35 Yesuji kubaŋ peko ubu wegi jiriŋ sineme pakereru kae qaŋaŋineo raru iŋoyoŋe yobu yaŋekoŋ oo oŋga wosiya.
MAR 1:36 Oŋga wosigako Saimon eru ogopuine iŋoke gobuŋ, yoŋoji pipa ŋadiineo rabuŋ.
MAR 1:37 Raku bofukeru iŋi ojibuŋ, “Ŋiŋigo sosowoji bio go baagugobi.”
MAR 1:38 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Kae goine roregaru ŋe ragobi, oi ŋonegobi. Nonji Biŋe buŋo kae so misauebemiŋ ore waki gogo. Ore kae roregaru rakimiŋ.”
MAR 1:39 Oŋu yajiru Galili prowins sosowo roregaru raru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋo miku gemoine gemoine oi yobe yabeku goya. Oŋu.
MAR 1:40 Yesuji taoŋ mogo gome wako ŋi moji wareru dikanji keru Yesure maŋfuŋgo rakaru iŋi oŋga wosi teya, “Goji aŋigoji bobiaŋ nuiŋ ore manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.”
MAR 1:41 Oŋu oŋga wosi teme iŋore beusembe maneru meine sineru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi somieiŋ ore manego. Go bio posike.”
MAR 1:42 Oŋu mime wakoine oi oo akoŋ posikeya.
MAR 1:43 Posikeme siŋaŋ bobo buŋo sanaŋine ojiku oo akoŋ “Soine raigoŋ,” ojiya.
MAR 1:44 Kajeqouŋ buŋo oi iŋi ojiya, “Mane. Ore biŋe buŋoine oi mo so minde maneniŋ. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore sogo eru boji rigamiŋ. Oi rigande ŋoneme ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”
MAR 1:45 Yesuji oŋu ojikoyoŋ, iŋoji raku jibu fuŋgaru biŋe buŋo oi kokoine miku goko saueya. Saueme Yesuji taoŋine taoŋine oo totogo moke raiŋgore embimbiŋgaya. Embimbiŋgaru taoŋ ŋadiyaŋuŋgo moreŋ taine oo akoŋ goya. Oo goko kae so oone ŋiŋigoine ŋiŋigoine iŋoreo warebuŋ. Oŋu.
MAR 2:1 Oŋu roregaru damaŋ goine tarime Yesuji kirieru moke kaeineo Kaperneam wareya. Warekame “Pigo goga,” mibi manebuŋ.
MAR 2:2 Ŋiŋigo kokoineji oi maneru tumaŋgaru iŋore pi mendi korogo kekefoŋ eru kae jiŋoineo pusekabuŋ. Pusebi Yesuji dimaku Biŋe buŋo yajiya.
MAR 2:3 Yajime oo ŋi mo saki mobeine komekiine, oi ogagaru iŋoreo warebuŋ. Ŋi 4:ji oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ.
MAR 2:4 Warebi puseru dimabuŋ ore eru Yesure bembeŋgo raru ruaiŋgo ore embimbiŋgabuŋ. Embimbiŋgaru pi paiineo roperu Yesure qorugo bubu sikeku borombiebuŋ. Borombiebi kimboŋ fukeme oo jibe ŋi oi reŋineke niginji kiperu ruabi rakaya.
MAR 2:5 Oŋu rakame Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasiyaŋuŋ oi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji gore agiburaŋgo bokego.”
MAR 2:6 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji botuyaŋuŋgo ŋeku maŋyaŋunji iŋi manesubuŋ,
MAR 2:7 “Ŋi yoji uruŋu eru oŋu miga. Anutu igosisi etega. Anutu moakonji agiburaŋnoŋuŋ bokeegayoŋ, ŋi moji oi mata.”
MAR 2:8 Maŋyaŋunji oŋu manesubi Yesuji oo akoŋ maŋineo oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo oŋu maŋ-ŋaŋuŋgo manesugobi?
MAR 2:9 Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’ jibe ŋi oŋu ojigo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore oi buŋo afainere oŋu. Nonji buŋo mo iŋi miiŋgo ore manego, ‘Go pakereru ramegaripepego roru raigoŋ.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mikabe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeme ŋonenimiŋ.
MAR 2:10 Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋine oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋonenimiŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Nonji gajigo: Go bio pakereru ramegaripepego roru pigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu eru omaine fukena?”
MAR 2:11 Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiine iŋi ojiya, “Nonji gajigo: Go bio pakereru ramegaripepego roru pigoo raigoŋ.”
MAR 2:12 Ojiko pakereru oo akoŋ ramegaripepeine roru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋoyaŋuŋgo sakibe raya. Oŋu rako sosowoji waragaru Anutu miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore siaine! Kamasi yo oŋu oi ronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebeŋ. Mata! Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegobeneŋ.” Oŋu.
MAR 2:13 Yesuji moke Kaperneam bokeru joguŋgo rakaru mageŋ keririŋineo raru goya. Goko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo warebuŋ Biŋe buŋo qaji yareya.
MAR 2:14 Raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Liwai Alfius madeine ŋeko ŋoneru ojiya, “Go bio nonde ŋadio boyobe nuru ware.” Oŋu mime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadio raya.
MAR 2:15 Raru Liwaire pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoine yoŋoji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpuine yoŋoke ŋeku uqo moko nobuŋ. Kokoineji Yesu boyoberu gobuŋ.
MAR 2:16 Yesuji takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo goine yoŋoke ŋeku uqo nobuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru yoŋore qaqaji goineji ŋoneru Yesure kiŋariŋpuine iŋi miku yajibuŋ, “Ae! Iŋoji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo naga? Oi so sagaga.”
MAR 2:17 Oŋu miku yajibi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. Nonji agiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata.” Oŋu.
MAR 2:18 Damaŋ oo Jonde kiŋariŋpuine eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji uqo sowo gobi goineji Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ, “Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpuine niŋoji Anuture uqo sowo goegobeneŋ. Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kiŋariŋpuyaŋunji oŋuakoŋ eru gogobi. Gakere kiŋariŋpuji wamore Anuture uqo sowo so gogobi?”
MAR 2:19 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Fofori! Niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo roro damaŋineo ŋire ujepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore jerieru aŋibaŋi ŋeku sowo goiŋgo embimbiŋgaegobi.
MAR 2:20 Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagako komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.
MAR 2:21 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapeiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine oi iŋi ŋajibemiŋ.) Qorufa raŋgbaŋine pougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeine so gboduru gbodueega. Oŋu ruana ine, kambaŋ mobeine gariineji mujugaru kebikoko raŋgbaŋine oi furugame moke kerigame kimboŋ sogueru egu sembeqombeaiŋ.
MAR 2:22 Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so pioru keseme rakaega. Oŋu ena ine, wain obu gariineji sogueru toru qopogame pougaru keseme moreŋgo waki jibugame toruineji egu sembeqombeaiŋ. Ore wain obu gariine oi toru gariineo koŋgabeneŋ rakame sagaiŋ. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋ eseineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oo pougaru siisororo wakime nobeneŋ jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu fukeiŋ ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapeiŋ ore embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.”
MAR 2:23 Ore ŋadiineo Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit gio rondiŋ soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji beuyaŋuŋ yoŋuŋgame wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bomukuru nobuŋ.
MAR 2:24 Oŋu nobuŋ ore Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, yoŋoji wamore Sabat kombande gio bobo agiine oduregobi?”
MAR 2:25 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru beuyaŋuŋ yoŋuŋgame uqore embimbiŋgaru ya ebuŋ, oi damaŋ mogo osebuŋ me mata?
MAR 2:26 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roru noya. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Goineji oi egu nonimiŋ ore agi peko jibu naya. Noku ŋipuine oŋuakoŋ yareme moko nobuŋ. Damaŋ oo ŋi tinaine Abiatar iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere gio baku goya.”
MAR 2:27 Oŋu kerisieru iŋi yajiya, “Anutuji Sabat kombaŋ oi ŋiŋigo fianimiŋ ore ruame pega. Oi ŋiŋigoji kosa mitiganimiŋ ore eru mata!
MAR 2:28 Oŋu eko Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ oŋuakoŋ fukega.”
MAR 3:1 Yesuji moke oŋgawowosi pigo ropeme oo ŋi meine gbaŋikine mo ŋeya.
MAR 3:2 Ŋiŋigoji Yesu buŋo koroineo ruaiŋgo ore “Ŋi oi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaiŋ me mata?” oŋu miku Yesure jiŋo ru baku ŋebuŋ.
MAR 3:3 Bakabi Yesuji ŋi meine gbagbaŋine oi iŋi ojiya, “Go pakereru jiŋo mainoŋuŋgo dima.”
MAR 3:4 Oŋu ojiru iŋi yajiya, “Kadi buŋo boyoberu Sabat kombaŋgo ya fiine me sembene banobeŋ? Soine more qoru kipekimiŋ me bokebeneŋ komeiŋ? Mo me mo babeneŋ sagaiŋ?” Oŋu miko maneru buŋoyaŋuŋ bokeru ŋebuŋ.
MAR 3:5 Buŋoyaŋuŋ bokeme ŋebuŋ kirieru ŋone yabekame maŋyaŋunji sanaŋine kebojigaya ore beusembe maneru manjogo ŋone yabeya. Oŋu ŋone yaberu ŋi oi iŋi ojiya, “Go bio mego poretiŋga.” Oŋu ojime meine poretiŋgame moke fiine fukeya.
MAR 3:6 Fiine fukeme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji sakibe raru oo akoŋ gawana Herod iŋore pati ogopuine yoŋoke tutumaŋ eku “Yesu uruŋu qabeneŋ komena?” miku buŋo gio babuŋ. Oŋu.
MAR 3:7 Oŋu babi Yesuji kiŋariŋpuine oga yabeme obu joguŋ qaŋaŋineo rabuŋ. Rakabuŋ Not prowins tinaine Galili oone ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Judia prowins oone oŋuakoŋ iŋoreo warebuŋ.
MAR 3:8 Siti qoruine tinaine Jerusalem, Saut prowins tinaine Aidumia eru Jordan obu mobene wegi wawapeineo yoŋoji eru wegi rarakaineo oobe taoŋ tinayakuŋ Taia eru Saidon roregaru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kubu soguineji poreru warebuŋ. Yesuji mosi qoqowirie yasogo yasogo baku goya, ore biŋeine maneru qodureru wapebuŋ.
MAR 3:9 Oŋu waperu egu kekefoŋ ebi ore Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Quŋgabemiŋ ore ŋoŋo bio ogâ mo bofukeru nonde maŋfuŋgo ruabi ŋenoŋ.”
MAR 3:10 Oŋu yajiru ŋiŋigo boakoŋ bobiaŋ yaberu goya. Ore qapeqawaki eru saki yoyobiŋyaŋuŋke sosowo yoŋoji sakiineo bouaiŋ ore roregaru kokoine keketuŋ ebuŋ.
MAR 3:11 Gemoine gemoine yoŋoji Yesu ŋoneru jiŋo maiineo moreŋgo rakaru iŋi oŋgabuŋ, “Go Anuture Made fukege!”
MAR 3:12 Oŋu oŋgabi Yesuji qomuku yareru fuŋineji totogo egu fukeiŋ ore agi sanaŋine rua yareya. Oŋu.
MAR 3:13 Jiki Yesuji tukuo roperu oo iŋoyoŋunde aŋi boyoberu ŋi oŋga yareme iŋoreo warebuŋ.
MAR 3:14 Warebi ŋi 12 iŋoke gonimiŋ ore bofuke yaberu Biŋe buŋoine misauenimiŋ ore sore yabeya.
MAR 3:15 Sore yaberu gemokaku yobe yabenimiŋ ore usuŋine yareya.
MAR 3:16 Oŋu eru ŋi 12 oi iŋi qaji yareya: Pita, Yesuji tina oi Saimon oteya.
MAR 3:17 Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi. Yesuji yokore tina mo Boanerges miya. Oi noŋunde buŋoo Gbuŋparandande Madeyoka.
MAR 3:18 Andru, Filip, Bartolomyu, Matyu, Tomas, Jeims Alfius madeine, Tadius, Saimon Zelot-politik ŋi,
MAR 3:19 eru Judas Iskariot. Kariot ŋi oi jiki Yesu babae baya. Oŋu.
MAR 3:20 Yesuji oŋu eyareme tukuone waki iŋore pigo wareya. Pigo wareme ŋiŋigo kubu yasogoji moke waperu tumaŋgabuŋ uqo munjaŋ noiŋgo ore embimbiŋgabuŋ.
MAR 3:21 Embimbiŋgabi daritifepuineji oi maneru “Maŋine jibuga forega!” mibuŋ. Miku rakaru roiŋgone rabuŋ.
MAR 3:22 Rakabi Kadi buŋore qaqaji Jerusalemgone warebuŋ, yoŋoji mibuŋ, “Satande Gibioji maŋineo rakame goga. Iŋoji gemokaku yoŋore qoru iŋore usunji gemo yobe yabeega.”
MAR 3:23 Oŋu mibuŋ ore Yesuji oŋga yareme warekabuŋ soso buŋoji iŋi yajiya, “Satanji uruŋu ogoine Satan mo yobena?
MAR 3:24 Kantri more siŋaŋpuŋaŋunji botuyaŋuŋgo kekepari eru roiŋganimiŋ ine, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baku kitiŋgakimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.
MAR 3:25 Oŋuakoŋ pi more kufufuŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru roiŋganimiŋ ine, siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baku dimaiŋgo ore embimbiŋganimiŋ.
MAR 3:26 Oŋuakoŋ Satande kufufuŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru kiso eru qoqo enimiŋ ine, siŋaŋyayabeyaŋunde usunji wakime gemo qorumaŋyaŋunji mataeiŋ ega.
MAR 3:27 “Moji ŋi sanaŋine Gibiore kufu me fuŋgaru so kipeiŋ ore ine, iŋoji piineo roperu meboine basiru roiŋgo embimbiŋgaiŋ. Rone oi kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo keririke foreru roru raiŋ. (Ore oŋu nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.”) Oŋu.
MAR 3:28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemiŋ, “Ŋiŋigo soguine mendaine agiburaŋ baegobi, oi Anutuji boke yareega. Yobiŋineke me afaine igosisi enobuŋ ine, Anutuji oi soine jure yareiŋ.
MAR 3:29 Jure yareiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋine Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu! Agiburaŋ oiji paiineo ropeme damaŋ tatariine tomiri Anuture jiŋo maio buŋoineke goiŋ.” Oŋu yajiya.
MAR 3:30 “Gemoji maŋineo rakame goga,” oŋu mibuŋ ore eru oŋu qaji yareya. Oŋu.
MAR 3:31 Oŋu mimane ebuŋ maŋgo gbopuine yoŋoji wareru sakibe dimaku yoŋoreo wakiiŋ ore buŋo ruabi iŋoreo raya.
MAR 3:32 Rako ŋiŋigo kubu yoŋoji roregaru ŋeku iŋi ojibuŋ, “Mane! Gore maŋgo gbopugoji sakibe dimaku gore weugobi.”
MAR 3:33 Ojibi kerisieru iŋi yajiya, “Nonde maŋgo oi moji eru nonde gbopune oi uri yoŋoji?”
MAR 3:34 Yesuji oŋu yajiru ŋiŋigo roregaru ŋebuŋ, oi piru ŋone yaberu iŋi miya, “Ŋoneniŋ! Nonde maŋgo eru gbopune oi yo.
MAR 3:35 Anuture maŋ aŋi reŋgaegobi, yoŋoji nonde maŋgo eru seŋ gbopune fukegobi.” Oŋu.
MAR 4:1 Yesuji moke obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu obu joguŋ paiineo raru ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo sosowo yoŋoji joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ.
MAR 4:2 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku qaji yareya. Qaji yareku iŋi miya:
MAR 4:3 “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo ore gioo raya.
MAR 4:4 Raku qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebuŋ (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ.
MAR 4:5 Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikisiaine tomiri peya ore bobuŋyaŋunji pipa wapebuŋ.
MAR 4:6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu joti yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
MAR 4:7 Koruŋ goineji komeqore joruineke oo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi komeqoreji waperu kefa yabeme boŋeŋgaru baŋi forebuŋ. Oŋu fukeme foriine so wapebuŋ.
MAR 4:8 Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku bobuŋyaŋunji pougaru pakereru yoyaŋunde fori fiine fukebuŋ. Goineji koruŋyaŋuŋ 30, goineji koruŋyaŋuŋ 60, goineji 100 ore so fukeru sauebuŋ.”
MAR 4:9 Oŋu miku miforeya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
MAR 4:10 Kubu soguine yoŋoji roiŋgaru rakabuŋ Yesuji iŋoyoŋe akoŋ ŋeya. Iŋoyoŋe akoŋ ŋeko kiŋariŋpuine 12 eru goine roregakabuŋ, oi moko soso buŋo yo ore fuŋinere weu tebuŋ.
MAR 4:11 Weu tebi iŋi kerisieru yajiya, “Anuture qorumaŋgo ropegokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, sakibe gobuŋ, yoŋore ore oi sosowo soso buŋoji akoŋ fukeega.
MAR 4:12 Oŋu fukeko ‘Yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneku fuŋine jibu so mane mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋganimiŋ ine, soine maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokena.’”
MAR 4:13 Yesuji jikigaku iŋi yajiya, “Soso buŋo ore fuŋine oi so mane taniŋgagobi ine, soso buŋo goine sosowo mibemiŋ, oi bio uruŋu mane taniŋganobuŋ?
MAR 4:14 Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ titie ŋiji Biŋe buŋo qopogaru tieega.
MAR 4:15 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Biŋe buŋo qopogaru tiebuŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, oi manebi Satanji oo akoŋ wareru buŋo maŋyaŋuŋgo qoqogabi rakaya, oi qomukuru oga ŋabeega.
MAR 4:16 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi oŋuakoŋ ŋiŋigo sosoyaŋuŋ mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi.
MAR 4:17 Oŋu eyareegayoŋ, maŋyaŋuŋgo goduine so pe yareiŋyoŋ, damaŋ qondiŋineo akoŋ dimaku siŋaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋo ore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki ŋabeiŋ.
MAR 4:18 Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaega.
MAR 4:19 Rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manemeja eru moneŋ mebo fufurure manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukeiŋ ore sase ebuŋ aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru barugoegobi. Oŋu fukeme foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ.
MAR 4:20 Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋu: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru maneru maneru sabareru gbeŋ akoŋ dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo miku moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ ore foriyaŋuŋ 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu.
MAR 4:21 Yesuji buŋo mo iŋi miya, “Moji lambe me doi roru qureru dero me ŋeŋe yukuineo ruaiŋ me mata? Oi uro ruaiŋ? Oi ore ŋeŋeineo totogo ruaiŋ.
MAR 4:22 Oŋuakoŋ ya mo sumuŋgabi pega, oi totogo fukeiŋ ore pega. Ya mo keku kemagabi pega, oi borombiebi boroiŋgaiŋ ore eru pega.
MAR 4:23 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
MAR 4:24 Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Buŋo manegobi, oi maneru sabareru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru kegboreru goinebi. (Oŋu gokabi maŋyaŋuŋ poretiŋgame mamanesuŋaŋunji sogueme maneru komenimiŋ.) Ŋoŋo goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji mimitiŋaŋuŋ moakoŋ ore so ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. So oi odureru geoine kerisieru yareiŋ.
MAR 4:25 Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaku oteme goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ qomukuru roiŋ.” Oŋu.
MAR 4:26 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi yo oŋuine: Ŋi moji gioo raru uqo koruŋ qopogaru tieiŋ.
MAR 4:27 Qopogaru tieru raru una ubu peku papakare eme uqo korunde bobuŋine pougaru wapeegobi. Uruŋu pougaru wapeegobi, oi iŋoyoŋe so mane mukuga.
MAR 4:28 Moreŋ iŋoyoŋe akoŋ maŋgo eteko foriine fukeega: Rone yoine, jiki foriine ruame ore ŋadiineo foriine ore koruŋ oi sosowo fukeru sogue forenimiŋ.
MAR 4:29 Foriine sogue foreru gumuŋgame foriine rorore damaŋ fukeme kiŋaŋqoqopuine sore yabeme siqoyaŋuŋ kekesiine miineke roru foriine roiŋ ore gioineo ranimiŋ.” Oŋu.
MAR 4:30 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi wamoyake so minobeŋ me wamo soso buŋoji mifukenobeŋ?
MAR 4:31 Oi yojuŋ korunde so iŋi fukega: Koruŋ oi mendaine made. Oi morende uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiine fukega. Oŋu fukeme gioo sariegobi.
MAR 4:32 Sariegobiyoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru tieŋine sogo sogo ruame raru wareega. Oŋu bokeru rako sowore webo yoŋo youyaŋuŋ ore mumuineo baegobi.” Oŋu.
MAR 4:33 Yesuji soso buŋo oŋu oi kokoine miku goku Biŋe buŋo yajiya. Mane mukubuŋ ore so oi yajime maneru gobuŋ.
MAR 4:34 Damaŋ so buŋoine sosowo oi soso buŋoji miku goya. Buŋoine mo omaine so miyayoŋ, kiŋariŋpuine yoŋoke yoŋoyoŋe akoŋ gobi damaŋ oo buŋo sosowo ore fuŋneyaŋuŋ oi mitaniŋga yareku goya. Oŋu.
MAR 4:35 Wegi oo kae ubu eme Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru joguŋ petigaru aribe ropeki.”
MAR 4:36 Oŋu yajime ŋiŋigo kubu boke yaberu Yesu roru ogâo roperu ŋeko rabuŋ. Ogâ goine oi oŋuakoŋ yoŋoke ŋadio ŋadio rabuŋ.
MAR 4:37 Rakabuŋ siritemboŋ yasogoji ututuŋ pakereme siriji ogâ maŋineo rakame ogâ puseiŋgo eya.
MAR 4:38 Oŋu fukeme Yesuji ogâ jikiineo ŋeku qoriŋgo roegaru kubaŋ peya. Kubaŋ peko kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei qaqaji! Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ. Ore manebuine mo manege me mata?”
MAR 4:39 Oŋu ojibi maŋine gboreme maneru pakereru gbiŋ eru siri iŋi mitiga yateya, “Bio bokeru niniŋ peni!” Oŋu miko gbinji munaŋgaru siriji benoŋ baru pebu.
MAR 4:40 Oŋu eru iŋi miku yajiya, “Ŋoŋo wamore kokoi mamane ŋi fukegobi? Uruŋure eru Anutu so manesiŋ gagobi? Sombuŋaŋuŋ wamore omaine manegobi.”
MAR 4:41 Miku yajime waragaku sombuyaŋuŋ maneru mimane ebuŋ, “Yei, mamagore siaine! Ŋi oi wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu?” Oŋu.
MAR 5:1 Oŋu fukeko joguŋ petigaru aribe Gerasin yoŋore moreŋgo ropebuŋ.
MAR 5:2 Roperu qaŋaŋineo ropebi Yesuji ogâ bokeru oo akoŋ ŋi gemoineke mo jiŋoruŋgone wareru dimaku Yesu bofukeya.
MAR 5:3 Ŋi oi jiŋoruŋgo goku qoŋgbuŋ ko kouŋ sikeru gufukabi pebuŋ, oo peku goya. Ŋi sosowoji me kufuine gbediji (niginji) kipeiŋgo embimbiŋgaru gobuŋ.
MAR 5:4 Ateine ateine kufuine gbediji kiperu maŋgu baru gobuŋyoŋ, me musaine qateebuŋ, oi qaisueru kufu nigiŋine odemukuru goko sosowoji oi siŋaŋ gaiŋgo embimbiŋgabuŋ.
MAR 5:5 Embimbiŋgaru una ubu jijiki jiŋorunde ko kouŋgo me tukuo kosabasa peku goya. Oŋu goku oŋga jojoraku sakiine kogo qaku ketiqoti goya.
MAR 5:6 Yesuji jojorigo wareme ŋoneru giniŋgaru wareru moreŋgo bembeŋgo rakaru dikanji ke teya.
MAR 5:7 Dikanji bakaigame Yesuji gemoine oi iŋi ojiiŋgo eya, “Gemo sembene, go bio ŋi yo bokeru ra!” Oŋu miiŋgo eme fonuŋ ooŋ soguine oŋga rurugaru miya, “Ae! Yesu, go Anutu ropekiinere Made fukege. Go uruŋu eru enoreiŋgo warege? Nonji Anuture jiŋo maio karieru weu garego: Go buŋo kiperu mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru joiserereŋ joineke so enareigoŋ.”
MAR 5:9 Oŋu miko iŋi weuya, “Go tinago mo?” Weume mibuŋ, “Niŋo kokoine gogobeneŋ ore tinanoŋuŋ Legion migobeneŋ.” Oi noŋunde buŋoo Mamari kubu soguine.
MAR 5:10 Oŋu miku yameŋ keku iŋi karie tebuŋ, “Go yobe nabenoŋ ine, moreŋ yoone so sore nobe.”
MAR 5:11 Mafuŋyaŋuŋgo goyoŋine oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo suaku dimabuŋ.
MAR 5:12 Ore gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieru weu tebuŋ, “Goji sore nobende niŋo soine kaneŋ yoŋore maŋyaŋuŋgo rakainebeneŋ.”
MAR 5:13 Karieru weu tebi “Bio raku rakaniŋ!” mitiga yareko ŋi maŋineone waperu raku kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakakabi oo akoŋ kaneŋ kubu 2,000 oŋu oi riŋaru pagaŋgo raku siririkeru obu joguŋgo rakaru noru komebuŋ.
MAR 5:14 Komebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji kamieru taoŋ eru kae memendaine oo raru biŋe buŋo mibuŋ. Mibi maneru ŋiŋigo jiŋorara yoŋoji ya fukeya, oi ŋoneiŋgo warebuŋ.
MAR 5:15 Wareru Yesureo waperu ŋonebi ŋi gemo kubuinekeji goya, iŋoji kambaŋ sakikomoŋine poretiŋ kiperu ŋeku maŋine gboreme mamanesuine sosowo fukeko ŋoneru waragaku dimabuŋ.
MAR 5:16 Dimakabuŋ kaneŋ oi uruŋu rakaru komebuŋ eru ŋi gemoineke iŋoreo ya fukeya, oi ŋonebuŋ, yoŋoji sundu yoyoka oi yajibuŋ.
MAR 5:17 Yajibi dimaku Yesuji qoqodure kae moreŋyaŋuŋ bokeru raiŋgo ore karieru weu tebuŋ.
MAR 5:18 Karieru weu tebi bokeru ogâo ropeiŋgo dimako ŋi gemoineke goya, iŋoji wareru Yesuke moko raku goiŋgo weuya.
MAR 5:19 Weuyayoŋ, Yesuji qomuku teku iŋi ojiya, “Go bio kaegoo raru tifepugo ŋone yaberu Ofonji mosi qoqowirie soguine baku ŋonemaiŋ egareya, ore sundu oi yajinde manenimiŋ.”
MAR 5:20 Oŋu ojime bokeru raru Yesuji mosi qoqowirie sogo sogo baku oduya, ore buŋoine fuŋgaru Ten-taoŋ distrik maŋineo miku saueme sosowoji maneru waragabuŋ. Oŋu.
MAR 5:21 Yesuji ogâo roperu kirieru joguŋ petigaru aribe wareme ŋiŋigo kubu kokoineji iŋoreo wareru tumaŋgaru joguŋ qaŋaŋineo dimabuŋ.
MAR 5:22 Dimakabuŋ oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ mo tinaine Jairus iŋoji wareru Yesu ŋoneru maŋfuŋineo rakaru dikanji ke teya.
MAR 5:23 Dikanji ke teku yameŋ keku oŋga wosigaru iŋi ojiya, “Odune mendaineji komeiŋgo ega. Go wareru mego paiineo ruande fiaru jikigaru goiŋ.”
MAR 5:24 Oŋu ojiru Yesu ogagame moko rabu ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji ŋadiyakuŋgo raru kekepuŋ eru rore yaperu rabuŋ. Oŋu.
MAR 5:25 Rakabi oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12 ore so ŋoneru jibe bame goya.
MAR 5:26 Oŋu goku joiserereŋ kokoine maneme sakisiŋaŋ kokoineji iŋore gioine babi babapi mo so bofukeru goya. Iŋoji sakisiŋaŋ ŋiŋigo yoŋore furire moneŋ meboine sosowo bokeru goyayoŋ, jibe oiji moke moke bosembeame goya.
MAR 5:27 Oŋu goku Yesure biŋe maneru iŋi miya, “Nonji oi yoŋoiŋgo maneru yobiŋgaru marikuine akoŋ kokiine mo yoŋonobo ine, bio soine fiabemiŋ.” Oŋu miku ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo Yesure ŋadio raru marikuineo yoŋoya.
MAR 5:29 Yoŋome dariine oo akoŋ jigame qapeqawakiine oi mataeme sakiineji fiame maneya.
MAR 5:30 Fiame Yesuji oo akoŋ usuŋine mo petigaru rame, oi maneru ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo kirieru weuya, “Moji marikune yoŋoga?”
MAR 5:31 Oŋu weume kiŋariŋpuineji iŋi ojibuŋ, “Ŋiŋigo kubuji kekefoŋ eru rore guru yoŋo gugobi. Oi ŋoneru uruŋu ‘Moji yoŋo nuga?’ weuge?”
MAR 5:32 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji moke “Moji oi ega?” miku weuku bofukeiŋgo ore kirieru piku ŋone yabeya.
MAR 5:33 Ŋone yabeme ŋigo sakiineo mosi qoqowirie fukeya, iŋoji oi maneru ore kokoi maneru gburugburu qakame wareru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru fuŋine sosowo ojiya.
MAR 5:34 Yesuji oi maneru iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Qapeqawakigoji bio mataeme soine maŋwomoo raigoŋ.” Oŋu.
MAR 5:35 Buŋo oŋu ojiru dimako oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigone moji biŋeba wareru Jairus ojiya, “Odugo komega! Ore eru qaqajire paio yobiŋ jikigaru so ruaigoŋ.”
MAR 5:36 Ojiko Yesuji buŋo ore keta eru oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ iŋi ojiya, “Kokoi so mane. Noŋ manesiŋ nuigoŋ.”
MAR 5:37 Oŋu ojiru ŋiŋigo goine boke yaberu Pita, Jeims eru Jeims gboine Jon oi akoŋ oga yabeme oi boyoberu rabuŋ.
MAR 5:38 Raru oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigo ropekabi ŋiŋigo kubu oyowo bakabi ŋone yabeya. Kokoineji jiŋgeŋ keku sanaŋine kioku soguŋ babuŋ.
MAR 5:39 Ŋone yaberu pigo roperu iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore oyowo baku kuyogobi? Odu oiji so komegayoŋ, kubaŋ pega.”
MAR 5:40 Oŋu yajime jere oŋuine fukeme gou etebuŋyoŋ, iŋoji oi sosowo yobe yabeku odure maŋgo mamaine eru goine iŋoke gobuŋ, oi akoŋ oga yabeme odu peya, oo ropebuŋ.
MAR 5:41 Roperu Yesuji odu oi meineo roru ojiya, “Talita kum.” Oi noŋunde buŋoo Odu menda, noŋ gajigo: Go pakere!
MAR 5:42 Oŋu ojime odu gosaine 12 iŋoji bio oo akoŋ pakereru dimaku ra wareya. Oŋu fukeme ŋoneru jorukuyaŋuŋ kitigaru waragabuŋ.
MAR 5:43 Waragabi ore binaŋine mo mibi egu manenimiŋ ore miku agi sanaŋine ruaya. Oi ruaru odu menda oi uqo munjaŋ otebi noiŋgo ore yajiya. Oŋu.
MAR 6:1 Oi fukeme Yesuji Jairusre kae moreŋ bokeme kiŋariŋpuineji boyoberu iŋoke raru Yesure sosogue taoŋgo ropebuŋ.
MAR 6:2 Sabat kombaŋgo wareme oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme maneru ŋiŋigo kokoineji popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajegi! Ya sosowo yo urone maneru miga? Maŋgboroŋine oi moji qaji teme miga? Eme mosi qoqowirie usuŋineke oŋu oi moji dobe gako meineo bako fukega?
MAR 6:3 Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋiine. Mariare made eru Jeims, Josef, Juda eru Saimon yoŋore kaka. Seŋpuineji botunoŋuŋgo yo gogobi.” Nazaret yoŋoji oŋu mibi maŋyaŋunji sembeako oo embimbiŋgabuŋ.
MAR 6:4 Embimbiŋgabi Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋire daritife eru tifepuineji iŋoyoŋunde taoŋgo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goine oo oŋu mata.”
MAR 6:5 Oŋu ebuŋ ore Yesuji jibe ŋiŋigo moakoŋ moakoŋ meine paiyaŋuŋgo ruaru bobiaŋ yabeyayoŋ, mosi qoqowirie usuŋineke goine baiŋgo ore embimbiŋgaya.
MAR 6:6 Oŋu fukeme mamanesiŋyaŋunji so fukeko qoqomukuyaŋuŋ ore eru popureya. Popureru boke yaberu Nazaret bembeŋgo kaeine kaeine roregaru Biŋe buŋo qaji yareru goya. Oŋu.
MAR 6:7 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi oga yabeme warekabuŋ fuŋgaru yoyoka yoyoka sosowo sore yabeya. Sore yaberu gemokaku yobe yabenimiŋ ore usuŋine yareya.
MAR 6:8 Oi yareru iŋi mitiga yareya, “Kadi raiŋgogobi ore tokuŋaŋuŋ roru ranimiŋ. Ya goine mo so roniŋ. Kadi tebuŋaŋuŋ mata, kekereŋaŋuŋ mata me siqojiŋo oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi.
MAR 6:9 Kufu komoŋ soine kufuŋaŋuŋgo kipeinebi. Mariku tebuine matayoŋ, mariku moakoŋ baniŋ.”
MAR 6:10 Oŋu miku iŋi yajiya, “Raru pi uri uri ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi.
MAR 6:11 Raru goku pi mogo ropebi so ke pore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduinebi, ‘Niŋo ŋoŋore moreŋgo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu qakiokabi ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu mibi fuŋneŋaŋuŋ posiine mane mukubi soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.”
MAR 6:12 Oŋu yajime bokeru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bokirienimiŋ ore Biŋe buŋoine oi misaueku gobuŋ.
MAR 6:13 Goku gemokaku kokoine yobe yabeku jibe ŋiŋigo kokoine jijiji rau yareru bobiaŋ yabebuŋ. Oŋu.
MAR 6:14 Yesure tinabiŋeji saueru kiŋ Herodre kajeineo rakame maneya. Ŋiŋigoji iŋi mibuŋ, “Jon Mitimeso ŋiji komegone pakereru gioine bame mosi qoqowirie usuŋineke fukeega.”
MAR 6:15 Oŋu mibiyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Oi Elaija.” Goineji jikigaru mibuŋ, “Oi kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo.”
MAR 6:16 Oŋu mibuŋyoŋ, kiŋ Herodji oi maneru iŋi miya, “Jon Mitimeso ŋi nonji mikabe ubeine ketigabuŋ, iŋoji komegone pakereru goga.” Manebu eku oŋu miya.
MAR 6:17 Oi iŋi ore miya: Herodji gboine Filip ŋonuŋine Herodias sumuŋgaru roko Jon Mitimeso ŋiji kiŋ koito ojiku miya ore kambanti sore yabeme raru Jon roru kiperu witi pigo ruabi.
MAR 6:18 Jonji Herodre buŋo iŋi miya: “Go simogo sumuŋgaru roru goku Kadi buŋo odurege.”
MAR 6:19 Oŋu miko Herodiasji Jon rosi eteme qabi komeiŋ ore maneyayoŋ, ore fuŋine mo so bofukeya.
MAR 6:20 So bofukeme Jonji ŋi posiine eru gbagbataeŋine tiriine fukeya, Herodji oi maneru sa kiperu iporo keku maro qoso oteru Jonde kokoi maneru goya. Oŋu goku Herodji Jonde migone buŋo maneya, oi maŋine bapakarebi buŋo kokoineore maŋyoyoka maneya. Oi jibu Jonde buŋo maneiŋgo aŋi maneya.
MAR 6:21 Oŋu fukeme Herodiasji Jon qaiŋgo ore fuŋine so bofukeru gome ore damaŋine fiine oi iŋi wareru fukeya: Kiŋ koitore fufuke damanji wareme jebe ruaru muraŋ eru mamari siŋaŋpuine eru Galili prowinsre minebobopu qoruine oi kepore yabeme waperu ŋebuŋ.
MAR 6:22 Waperu ŋebi Herodias oduineji pi ore maŋineo waperu boji bame Herod eru iŋoke uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ, yoŋoji ore ŋone aŋiine kokoine manebuŋ. Oŋu manebi kiŋ koitoji ŋigo jeŋoŋ oi iŋi ojiya, “Odune, go wamo yare aŋi manemiŋ, oi soine weu narende kisiŋga garebemiŋ.”
MAR 6:23 Oŋu ojiru buŋo oi mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru iŋi ojiya, “Wamo yare weu narende, oi soine garebemiŋ. Ya oi me oi me prowins siŋaŋ yabeego, oi oŋuakoŋ soine boroiŋgaru mobeine mo garebe siŋaŋyaŋuŋ fukeigoŋ.”
MAR 6:24 Oŋu ojime sakibe raru maŋgoine iŋi weu teya, “Maŋgone, noŋ Kiŋ koitoji wamo ya nareiŋ ore weu tenobo?” Oŋu weu teya maŋgoineji iŋi bokirieya, “Go raru minde Jon Mitimeso ŋire ube ketigabi qoruine roru wareru nareigoŋ.”
MAR 6:25 Oŋu bokirieme oo akoŋ pi maŋineo giniŋgaru kiŋ koitoreo roperu iŋi weuku ojiya: “Mama, nonji aŋi iŋi manego: Goji mitigande Jon Mitimeso ŋire ube ketigaru qoruine jambeo ruaru roru ware oi muŋambe yo nareigoŋ.”
MAR 6:26 Oŋu ojime kiŋ koitore manji jajabame beusembe maneyayoŋ, mimipaŋ buŋoine kipeme sogunepuine yoŋo oi manebuŋ, yoŋore jiŋoo egu waki qaiŋ ore weweuine ŋadi gaiŋgo maneme yobiŋgame bokeya.
MAR 6:27 Bokeru oo akoŋ kambantiine mo soreru ojiya, “Go bio raru Jonde ube ketigaru qoruine roru wareigoŋ.”
MAR 6:28 Oŋu ojiru soreme witi pi yukuineo raru ubeine ketigaru qoruine juago ruaru roru wareru ŋigo jeŋoŋ oi oteme maŋgoine oteya.
MAR 6:29 Jonde kiŋariŋpuineji ore biŋeine maneru raru qoŋgbuŋine roru jiŋarunde ko kouŋgo ruaru yaŋgabuŋ. Oŋu fukeya ore eru kiŋ Herodji jiki Yesure miya, “Jonji komegone gboreru pakere goga.” Oŋu.
MAR 6:30 Sosore ŋi aposol yoŋoji Yesureo wareru tumaŋgaru ya baku ŋiŋigo qaji yarebuŋ, ore sundu sosowo ojibuŋ.
MAR 6:31 Ojibi ŋiŋigo jijiki raware ebi sakiyaŋuŋ takireyayoŋ, uqo nonimiŋ ore damaŋine so fukeya. Ore eru Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ŋoŋo noke warebi moreŋ qotigo noŋuŋ jikoŋ raru goku gbiŋ mendaine rokimiŋ.”
MAR 6:32 Oŋu yajime ŋiŋigo boke yaberu ogâo roperu moreŋ qotigo mogo yoŋoyoŋe jikoŋ goiŋgo rabuŋ.
MAR 6:33 Rabi ŋiŋigoji oi ŋoneru kokoineji ore biŋeine maneru taoŋ eru moreŋ so oone moreŋ kadi giniŋgaru bonieru raru oo ropebuŋ.
MAR 6:34 Ropebi Yesuji ogâone waki ŋiŋigo kubu soguine ŋone yabekame lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi siŋsaŋ qaru gobi yoŋore beusembe maneya. Beusembe maneru fuŋgaru Biŋe buŋo fuŋne fuŋne qaji yareya. Oŋu.
MAR 6:35 Oŋu eru goko wegi jiŋo mukuru rakaiŋgo eme kiŋariŋpuineji Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, Niŋo moreŋ qotigo yo gobeneŋ kae ubu eiŋgo ega.
MAR 6:36 Ore eru go soine ŋiŋigo yo sore yabende kae eru pi memendaine bembeŋgo ŋe ragobi, oo raru uqo munjaŋ furiine baku nonimiŋ.”
MAR 6:37 Oŋu mibiyoŋ, iŋi kerisieru yajiya, “Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋe oi uqo gume yabeniŋ.” Oŋu yajime weu tebuŋ, “Niŋoji bio uruŋu enobeŋ? Gio bobo damaŋ 200:re furi (Kina 2,000) pega. Moneŋ oi roru raru uqo poroŋ furiine baru gume yabeiŋgo ore mige me?”
MAR 6:38 Oŋu weu tebi miya, “Ŋoŋo-ŋaŋunde uqo poroŋ wojimu pega? Oi raru ŋoneniŋ.” Oŋu miko kekereyaŋuŋ basiru mibuŋ, “Poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oŋumeŋ baru gogobeneŋ.”
MAR 6:39 Oŋu mikabuŋ Yesuji ŋiŋigo kubu iŋi mitiga yareya, “Ŋiŋigo sosowo, ŋoŋo roiŋgaru uqo noiŋgo qoko memendaine tumaŋgaru kegbaŋ rekagarigo rakaru ŋeniŋ.”
MAR 6:40 Oŋu mitiga yareme bembeŋgo qokoine qokoine roiŋgaru ŋebuŋ. Kubu goine 100 eru goine 50 oŋu oŋu qodureru ŋe rabuŋ.
MAR 6:41 Ŋe rabi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeme mifiagaru poroŋ bajiku kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo qoko so boroiŋgaru botuyaŋuŋgo ruabuŋ. Jembaeŋ yoyoka oi oŋuakoŋ qoko sosowo yoŋore boroiŋgaya.
MAR 6:42 Boroiŋgame ŋiŋigo sosowo noku gaba yabeya.
MAR 6:43 Noku gaba yabeme uqo tifeine tifeine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. Oŋuakoŋ jembaeŋ tifeine oi roru qojugabuŋ. Oŋu.
MAR 6:44 Ŋi poroŋ nobuŋ, yoŋore jare oi 5,000. Oŋu.
MAR 6:45 Nobi tarime Yesuji oo akoŋ kiŋariŋpuine mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo ogâo roperu bonieru obu joguŋ petigaru aribe Betsaida kaeo raniŋ. Nonji soine damaŋ botuineo ŋiŋigo kubu yo sore yaberu warebemiŋ.”
MAR 6:46 Oŋu miku momojoyaŋuŋ yajiru tukuo roperu oŋga wosiya.
MAR 6:47 Oŋga wosiru gokame kae ubu eme iŋoyoŋe akoŋ tukuo gokame ogâyaŋunji joguŋ botuineo raya.
MAR 6:48 Rako qaqaji qaku qaku esegaru kitiŋgabi rako gbiŋgo rabuŋ, ore oobene qaku wareme yobiŋgame manebu sogo manebuŋ. Kae fufurere (3-6 kilok) oŋuine oo Yesuji oŋu ŋone yaberu obu joguŋ paio ode ode kiŋariŋpuine yoŋoreo raru yadureiŋgo eya.
MAR 6:49 Obu joguŋ paio ode ode rame oi ŋoneru “Koe Dabodanji warega!” miku fuŋgaru oŋga jojorabuŋ.
MAR 6:50 Oŋga jojoraku sosowoji oi ŋoneru kokoi manekabuŋyoŋ, Yesuji oo akoŋ buŋo waigomeŋ miku iŋi yajiya, “Ogopune, kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Nake warego. Kokoi so maneniŋ.”
MAR 6:51 Oŋu miku yoŋoreo ogâo ropeme gbinji niniŋgaya. Niniŋgame gburugburu yabeme mokemoke yobu popurebuŋ.
MAR 6:52 Rone poroŋ ba saueru gume yabeya, ore fuŋine so mane taniŋgabuŋyoŋ, maŋyaŋunji kebojigame oŋuakoŋ popureru ŋebuŋ. Oŋu.
MAR 6:53 Obu joguŋ petigaru aribe Genesaret moreŋgo roperu ogâ bokeru mageŋgo rakabuŋ.
MAR 6:54 Ogâ bokeru mageŋgo rakakabi ŋiŋigoji Yesu oo akoŋ mane mukubuŋ.
MAR 6:55 Mane mukubi buŋo ruabi roru giniŋgaru qoqodure dobu kaeyaŋuŋgo kae so roregabuŋ. Roregabi maneru fuŋgaru jibe ŋiŋigo reŋgo kobe yaberu Yesuji kae uri goya ore so oga yaberu warebuŋ.
MAR 6:56 Kae so, taoŋ, pi me ako more maŋgo raya ore so jibe ŋiŋigo oga yaperu kae jiŋoyaŋuŋgo rua yabebuŋ. Rua yaberu Yesure sakio me marikure tifeo bouaiŋ ore karie teru gobuŋ. Bouabuŋ, sosowo yoŋoji bio fia forebuŋ. Oŋu.
MAR 7:1 Kadi buŋore yameŋyameŋ eru ore qaqaji goine Jerusalem sitione warebuŋ, yoŋoji Yesureo wareru tumaŋgabuŋ.
MAR 7:2 Damaŋ oo Yesure kiŋariŋpu goineji meyaŋuŋ so jureru babaaŋ so qaku uqo munjaŋ nobi ŋone yaberu maŋyaŋuŋ sembeaya.
MAR 7:3 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Juda ŋiŋigo goine sosowo yoŋoji apa ŋaso yoŋore mosiyaŋuŋ boyoberu gobuŋ. Ore eru meyaŋuŋ bonieru jureru emasaŋgaru uqo munjaŋ noku gobuŋ.
MAR 7:4 Oŋuakoŋ gioone me nareŋgareŋ kaeone warenimiŋ, oo bonieru obu pioru rauku keririkeru uqo bouaku gobuŋ. Oŋuakoŋ popu, dero eru gomba sosowo oi jureru babaaŋ qaku gobuŋ. Mosi oŋuine oŋuine oi kokoine boyoberu gobuŋ.
MAR 7:5 Ore eru Kadi buŋore yameŋyameŋ eru ore qaqaji yoŋoji Yesu iŋi weu tebuŋ, “Gore kiŋariŋpugoji wamore apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore mosi so boyoberu meyaŋuŋ babaaŋ so qaku jibu uqo munjaŋ roru noegobi.”
MAR 7:6 Oŋu weu tekabuŋ iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ŋoŋore fuŋneŋaŋuŋ poretiŋ kekogaru Biŋe Quraŋ mo iŋi quraŋgame pega, ‘Ŋiŋigo kubu yo oiji mi bibiyaŋunji fiine akoŋ araŋ ba nareegobiyoŋ, maŋyaŋunji keta enareku mogo jorigo ruabi pega.’
MAR 7:7 Oŋu peko nonde ohowe omaine yobu baku miteŋ nuegobi. ‘Kadi buŋo qaji yareiŋgo ore tifeineo ŋiŋigo yoŋore mimitiyaŋuŋ oi edobodo eku bobojibu eegobi.’
MAR 7:8 Aisaiaji oŋu quraŋgaya. Ŋoŋo ore so Anuture mimipaŋ buŋo ŋadi gaku apa ŋasopuyaŋuŋ yoŋore mosi boyobeegobi. Oi so sagaga.”
MAR 7:9 Oŋu miku iŋi yajiya, “Ŋoŋo-ŋaŋunde mosi raŋgbaŋine boyobeiŋgo ore fiine akoŋ Anuture mimipaŋ buŋo kepiegobi.
MAR 7:10 Ore buŋoine mo oi iŋi: Mosesji iŋi mitigaya, ‘Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Moji mamaine me maŋgoine qaiso gaiŋ, oi bio qabi komenoŋ.’
MAR 7:11 Oŋu mitigayayoŋ, ŋoŋo buŋo oi odureru iŋi miegobi, ‘Moji maŋgo mamaine oi iŋi yasiiŋ: O beusembe manego. Nonde kikitiŋ ya biŋe qaku qoture nopebuŋ, oi Anuture taha pesiŋ ore osoeru rua forebe mitire pesiŋ fukeiŋ.
MAR 7:12 Moji oŋu yasime sagaiŋ migobi.’ Oŋu miku kiperu otebi maŋgo mamaine yokore babapi mo so jikiga yateeiŋ. Oi so sagaga.
MAR 7:13 Yei! Oŋu eku ŋoŋo-ŋaŋunde eeboboŋaŋunde mosiŋaŋuŋ mitigaku oo Anuture mimipaŋ buŋo kepiebi omaine fukeru jaŋgaru mataeega. Ŋoŋo ya oŋu oi kokoine baegobi.” Oŋu miku bokirie yareya. Oŋu.
MAR 7:14 Yesuji ŋiŋigo kubu moke oga yabeme warebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo sosowo buŋo yo kaje ruaru mane taniŋganiŋ.
MAR 7:15 Ya sakiineone ŋi maŋineo rakaega, oiji kejigaiŋ ore embimbiŋgaegayoŋ, iŋoyoŋunde maŋ wombuŋgone buŋo waperu wakiega, oiji maŋine kejigame gobureega.
MAR 7:16 Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
MAR 7:17 Yesuji oŋu miku ŋiŋigo kubu boke yaberu raru pi mogo ropeya. Roperu ŋeko kiŋariŋpuineji soso buŋo ore fuŋinere weubuŋ.
MAR 7:18 Weubi iŋi yajiya, “O ogopune, ŋoŋo oŋuakoŋ mamaneŋaŋuŋ fiine so fukegameŋ? Uqo munjaŋ ya sakiineone ŋi beuineo rakaega, oi kejigaiŋ ore embimbiŋgaega. Oi mane mukugobi me mata?
MAR 7:19 Oi maŋ wobuŋineo so rakaegayoŋ, beuineo rakaru sakibe wakiega.” Yesuji buŋo oŋu miku oo uqo munjaŋ sosowo oi bagbagbaga foreya.
MAR 7:20 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋi maŋ wombuŋineone buŋo waperu wakiega, oiji maŋine kejigame gobureega.
MAR 7:21 Ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone ya yo oŋuine fukeru wapeega: Buŋo sembene manesuku boesau eiŋgo ore maneegobi. Ya kiaŋ roru kipe seroŋ baku ŋiŋigo yabebi komenimiŋ ore maneegobi.
MAR 7:22 Bobojibu eiŋgone ore maneegobi. Roruro eiŋgone ore ebu eegobi. Gboruiŋ mimisembe eru sinefuru eiŋgone ore maneegobi. Buŋo kekesiine miku maŋgigi eiŋgo ore maneegobi. Kajegi eku maŋboiŋ eiŋ ore maneegobi. Sigokeiŋ goku ŋadiqoqo buŋo miku Anutu igosisi eneiŋgo ore maneegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eku mosi maŋyaŋuŋ tomiri eegobi.
MAR 7:23 Ya sembene sosowo oi ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone waperu keji yabeega.” Oŋu.
MAR 7:24 Yesuji pakereru Genesaret kae bokeru siti tinayakuŋ Taia (Tiro) eru Saidon ore distrik tinaine Fonisia ore maŋgo raya. Raru moreŋ mogo roperu biŋeine moji egu maneiŋ ore miyaŋuŋ bojigayayoŋ, jibu soŋsoŋgo goiŋ ore embimbiŋgaya.
MAR 7:25 Embimbiŋgame oo akoŋ ŋigo mo odu mendaine iŋo gemoineke goko Yesure biŋe maneru iŋoreo wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji ke teya.
MAR 7:26 Ŋigo oi Judaone matayoŋ, Grik buŋo miku goya. Maŋgo mamaine oi Fonisiare Siria prowins oone. Iŋoji oduinere maŋgone gemo yobeiŋgo karieru ojiya.
MAR 7:27 Karieru ojime iŋi ojiya, “Juda niŋo rone niŋonoŋunde odumadepu gume yabebeneŋ noku gaba yabeiŋ. Ore eru odumade yoŋore pigone poroŋ roru qoro yarebeneŋ egu so sagaiŋ. Juda noŋuŋ kotupunoŋuŋ ŋoŋore tina qoro miegobeneŋ. Nonji bonieru Juda ŋiŋigo bapi yabebe kantri goine yoŋoji qoro oŋuine odigaru goinebi.”
MAR 7:28 Oŋu ojime maneru iŋi bokirieya, “Ofoŋ, oi soine manegoyoŋ, qoro madeine yoŋoji oŋuakoŋ odumade yoŋore uqo kuŋgaŋine uqo ŋeŋe yukuineo wakime noegobi.”
MAR 7:29 Oŋu bokirieme Yesuji iŋi ojiya, “Buŋo oŋu mige ore soine mane garego. Gemo oiji muŋambe yo odugo bokeru raga. Ore eru go soine raigoŋ.”
MAR 7:30 Oŋu ojime maneru piineo rako gemoji oduine bokeme ŋeŋeineo peko ŋoneya. Oŋu.
MAR 7:31 Yesuji moke Taia siti moreŋ bokeru Saidon sitio raru odureru kegoigaru Ten-taoŋ morende botu odureru Galili obu joguŋ bembeŋgo wareya.
MAR 7:32 Warekame kajegi ŋi mo buŋoine mataeiŋ ore gogo, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Wareru meine qoruineo ruaiŋgo ore weu tebuŋ.
MAR 7:33 Weu tebi ŋi oi ogaru ŋiŋigo kubu oi boke yaberu mogo rabu. Raku Yesuji me sisiine kajeineo ruaru dimaku moke iŋoyoŋunde me sisiji tifagaru namaŋineo bouoya.
MAR 7:34 Bouoru Sombuŋgo pime ropeme gobogobo oŋga wosiru iŋoyoŋunde buŋoo “Efata,” noŋunde buŋoo ‘Unto,’ oŋu miya.
MAR 7:35 Oŋu miko kajeyokaineji untome namaŋineji wirieko buŋoine fiine akoŋ miya.
MAR 7:36 Miko Yesuji ore biŋe ŋiŋigo egu yajinimiŋ ore qomuku yareya. Qomuku yareru yameŋ keko yoŋoji oi yameŋ keku misaueku gobuŋ.
MAR 7:37 Mi saueru gobi ŋiŋigoji meayaŋuŋ mukume waragaru iŋi mibuŋ, “Ya sosowo fiine akoŋ baega. Kajegi kajeyaŋuŋ bouŋtome maneegobi. Ŋiŋigo mutuine yoŋore namaŋ kerisieme buŋo miegobi.” Oŋu.
MAR 8:1 Damaŋ oo ŋiŋigo kubu yasogoji moke tumaŋgabuŋ. Uqo munjaŋyaŋuŋ tomiri gobuŋ ore Yesuji kiŋariŋpuine oŋga yareme iŋoreo warebi iŋi yajiya,
MAR 8:2 “Nonji ŋiŋigo kubu yo yoŋore beusembe manego. Yoŋoji noke wareru una yokaomo gobi uqo munjaŋyaŋuŋ matae foreme ŋonego.
MAR 8:3 Yoŋoreone goineji jorigone wareru gobuŋ nonji ‘Soine kaeŋaŋuŋgo rainebi,’ egu yajibemiŋ. Uqo so nobuŋ omaine sore yabebe kadi botuineo ragu ragu jiŋoyaŋuŋ buburime sisibiri egu bofukenimiŋ.”
MAR 8:4 Oŋu yajime kiŋariŋpuineji kerisieru iŋi ojibuŋ. “Moreŋ buroineo yoo moji urone uqo munjaŋ oŋuine bofukeru kubu sogo yo gume yabenobeŋ?”
MAR 8:5 Oŋu ojikabuŋ iŋi weu yareya, “Ŋoŋoreo poroŋ wojimu ŋega?” Weu yareme “Poroŋ 7 ŋega,” ojibuŋ.
MAR 8:6 Ojibi Yesuji ŋiŋigo kubu sogo oi moreŋgo rakaru ŋenimiŋ ore mitiga yareko rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋekabuŋ poroŋ 7 oi roru Anutu oŋga wosiru daŋge miku bajiku kiŋariŋpuine yareru ŋiŋigo qoko so botuyaŋuŋgo ruanimiŋ ore miya. Oŋu miko ore so ruabuŋ.
MAR 8:7 Yoŋore jembaeŋ memendaine goine oŋuakoŋ ŋeya. Oi oŋuakoŋ roru mifiagaru ŋiŋigo qoko so botuyaŋuŋgo boto baku yarenimiŋ ore mitiga yareya.
MAR 8:8 Mitiga yareme yarebuŋ noru gaba yabeya. Nogu gaba yabeme uqo mobeine bokebi ŋeya, oi jambe 7 roru qojukabi puseya.
MAR 8:9 Ŋi uqo nobuŋ, yoŋore jareyaŋuŋ oi 4,000. Nokabuŋ sore yabeme kaeyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu.
MAR 8:10 Rakabi oo akoŋ kiŋariŋpuine yoŋoke ogâo roperu distrik tinaine Dalmanuta oo rabuŋ.
MAR 8:11 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oo wareru Yesuke fuŋgaru migobobo ebuŋ. Buŋore buduŋgo furugaiŋgo ore esoigaru iŋi yameŋ keku weubuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”
MAR 8:12 Oŋu mibi maŋineji yobiŋgame mofoŋgokeme miya, “O ŋiŋigo damaŋ yoo moreŋgo gobuŋ, ŋoŋo wamore Anuture soi fukeiŋ ore yameŋ keegobi? Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji soi oŋuine oi so baku ŋaduiŋ. Mata yobu!”
MAR 8:13 Oŋu miku boke yaberu moke kiŋariŋpuine yoŋoke ogâo roperu obu joguŋ petigaru aribe ropebuŋ. Oŋu.
MAR 8:14 Oo roperu tebu baiŋgo ore niga yabe poroŋ moakomeŋ oi ogâo baru ŋebuŋ.
MAR 8:15 Ŋebi Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Kadi buŋore yameŋyameŋ (Farisi) yoŋore beumomoki buŋoyaŋuŋ eru Herodre jama saboi ore eru siŋaŋ-ŋaŋuŋ baninebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi ganimiŋ ine, yokoji yist oŋuine sogueru bosembe ŋabenimi.”
MAR 8:16 Mitiga yareme buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ. “Poroŋnoŋuŋ tomiri ore miga me uruŋu?”
MAR 8:17 Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “Wamore poroŋnoŋuŋ tomiri miku mimane egobi? Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Oi so mane taniŋgagobi me? Maŋkajeŋaŋunji gigaru pega me?
MAR 8:18 Jiŋoŋaŋuŋ pegobireyoŋ, jibu so ŋone mukugobi me? Kajeŋaŋuŋ pegobireyoŋ, jibu so mane taniŋgagobi me? Ya fukeya, oi niga ŋabega me mata?
MAR 8:19 Nonji poroŋ 5 oi ŋiŋigo 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine roru qojugabi jambe wojimu rakaru puseya?” Weu yareya “Jambe 12,” ojibuŋ.
MAR 8:20 Ojibi jikigaya, “Nonji poroŋ 7 oi ŋiŋigo 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine ro qojugakabi jambe wojimu rakaru puseya?” Weu yareme “Jambe 7,” ojibuŋ.
MAR 8:21 Ojibi maneru miya, “Ore eru fuŋne oi oŋuakoŋ so mane taniŋgagobi me?” Oŋu.
MAR 8:22 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Betsaida taoŋgo warebuŋ. Oo wareru ŋi jiŋokombi mo ogagaru Yesureo waperu meineji bouaiŋ ore oŋga wosi tebuŋ.
MAR 8:23 Oŋga wosi tebi Yesuji ŋi jiŋokombi oi meineo roru ogagaru kae sakiineo rabu. Raru tifeine tifagaru jiŋoineo ruaru meine qoruineo ruaru weu teya, “Ya mo ŋonege me mata?”
MAR 8:24 Weu teme jiŋoine pime ropeko miya, “Ŋiŋigo ŋone yabegoyoŋ, oi yo kamakamasi fukebi iiru akoŋ ŋone yabebe roware eru dimagobi.”
MAR 8:25 Oŋu miko moke meineji jiŋoyokaine yoŋoko tiŋame poretiŋ pime taniŋgame ya sosowo fiine akoŋ ŋone foreya.
MAR 8:26 Ŋone foreme soreku iŋi ojiya, “Go moreŋ mogo so ramiŋyoŋ, poretiŋ gakere kaegoo raigoŋ.” Oŋu.
MAR 8:27 Yesuji Betsaida bokeru kiŋariŋpuine yoŋoke Sisaria Filipai taonde bembeŋgo rabuŋ. Kadio raru kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo ŋi fukego?”
MAR 8:28 Weu yareme kerisieru iŋi mibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eko goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’”
MAR 8:29 Oŋu mikabi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu migobi? Noŋ mo fukego?” Weu yareme Pitaji iŋi bokirieya, “Go Anuture Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege.”
MAR 8:30 Oŋu bokirieme fuŋine totogo mikabi moji egu maneiŋ ore agi sanaŋine ba yareya.
MAR 8:31 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋgaru iŋi qaji yareya, “Sombuŋ kaere Ŋi foriine joiserereŋ kokoine maneiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eme Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋadi gaku qabi komeiŋ. Komeko una yokaomo tariko komegone pakereiŋ.”
MAR 8:32 Yesuji buŋo oi so kesoŋgaru totogo miko Pitaji oo akoŋ poreru qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teya.
MAR 8:33 Qomuku teme kirieru kiŋariŋpuine piki ŋone yaperu Pita qomuku iŋi ojiya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Ore eru Satan, go muŋambe yo nonde jiŋo maione use.” Oŋu.
MAR 8:34 Yesuji ŋiŋigo kubu eme kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakiinere aŋi sanaŋine sembene ŋadi gakume misombeŋ ebi joiserereŋ oi koboeine. Oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareiŋ.
MAR 8:35 Moji gogoine iŋoyoŋunde sabareru iŋoyoŋunde aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine oi noŋ eru nonde Bobiaŋ Biŋenere eru kisiŋgaru kisiŋga nareiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru sanaŋgaru goiŋ.
MAR 8:36 Moji moreŋine moreŋine yoŋore yareya sosowo keku furugame biŋeine ra foreme mande gogoine ro jibugaru keoma goku komeme Anutuji buŋoine mitarime qoqotiineji sibirigame so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so roru oteiŋ. Mata yobu!
MAR 8:37 Noŋuŋ sosowoji noŋunde due bakimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ.
MAR 8:38 Ŋiŋigo kubuine kubuine damaŋ yoo moreŋgo bobojibu eru agiburaŋ goine eru goegobi. Moji yoŋore botugo nonde tina eru nonde Biŋe buŋo baru wakiiŋ, oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋoneru takigaiŋ. Iŋoji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurebi iŋoji ŋi me ŋigo oŋuine ŋone yaberu taki yabeiŋ.” Oŋu.
MAR 9:1 Oŋu yajiru iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yo dimagobi, ŋoŋore botugone goine Anutuji qorumaŋine bofukeme usuŋineji fukeiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi oi fuke taniŋgako ŋonenimiŋ.” Oŋu.
MAR 9:2 Una 6 tariko Yesuji Pita, Jeims eru Jon oga yaperu ŋiŋigo boke yaberu yoŋoyoŋe jikoŋ tuku joroine mogo roperu qotigo gobuŋ. Oo gobi jiŋo maiyaŋuŋgo dimako Yesure saki kamasiji qowirieru furuine fukeya.
MAR 9:3 Marikuineji gbagbataeŋine kuririquraŋineke fukeya. Moreŋgo kambaŋ yagaŋine tinogunji (saife, omo) jureegobi, oi odureru yagaŋgaya.
MAR 9:4 Oŋu fukeme Elaija eru Moses yokoji fuke yareru Yesuke buŋo mimane ebuŋ.
MAR 9:5 Mimane ebi Pitaji fuŋgaru buŋo miku Yesu iŋi ojiya, “Sogunenoŋuŋ, niŋoji yo manjeri manegobeneŋ. Ore eru niŋoji soine ako yokaomo baki: Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.”
MAR 9:6 Kiŋariŋ yoŋoji gburugburu kokoine yabeme Pitaji “Uruŋu mibemiŋ?” miku buŋo baaya.
MAR 9:7 Buŋo baaru dimako kuaŋ gbagbataeŋine kuririquraŋineke moji waki nokumuineji komoŋ yabeme ore maŋineone buŋo maru mo iŋi fukeme manebuŋ, “Ŋi yo nakene yoro made fukega. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”
MAR 9:8 Buŋo oi maneru pipa kirieru piku baaru yoyoka oi moke so ŋone yapebi Yesuji akoŋ yoŋoke dimaya. Oŋu.
MAR 9:9 Tukuone pagaŋgo waki Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo ya ŋonegobi, ore biŋe oi ŋiŋigo mo so yajiinebi. Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji komegone pakereme ore ŋadiineo oi soine mitaniŋgaku goinebi.”
MAR 9:10 Oŋu mitiga yarekame kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji buŋo oi maŋyaŋuŋgo sabareku komegone papakarere buŋo ore fuŋine oi yoŋoyoŋe weweu eku mimane ebuŋ.
MAR 9:11 Mimane eru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo iŋi miegobi, ‘Kajeqouŋ ŋi Elaijaji Sombuŋgone bonieru waki fukeiŋ.’ Oi uruŋure miegobi?”
MAR 9:12 Weu tebi kerisieru iŋi yajiya, “Elaijaji bonieru waki fukeru gogo sosowo bobiaŋgaiŋ. Buŋo oi foriine fukegayoŋ, buŋo mo yo wamore quraŋgabuŋ pega: ‘Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji joiserereŋ kokoine maneme mipemiriŋ enimiŋ.’
MAR 9:13 Buŋo yoyoka oi pegobireyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Elaijaji waki fukeyayoŋ, iŋore Biŋe buŋo quraŋgabi pega ore so ŋiŋigoji oi yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu kosa etebuŋ.” Oŋu.
MAR 9:14 Yesu eru kiŋariŋ yokaomo yoŋoji tukuone waki kiŋariŋpuine goine yoŋoreo wareru ya iŋi ŋonebuŋ: Kadi buŋore qaqaji goineji dimaku yoŋoke migobobo eru noigoi buŋo mikabi ŋiŋigo kubu sogoji roregaru ŋone yaberu dimabuŋ.
MAR 9:15 Oŋu dimaku ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji Yesu ŋoneru oo akoŋ popureru giniŋgaru bembeŋgo raru mijeriine mibuŋ.
MAR 9:16 Mijeriine mikabi iŋi weu yareya, “Ŋoŋoji wamore yoŋoke migobobo eru noigoi buŋo migobi?”
MAR 9:17 Weu yareme kubuyaŋuŋgone ŋi moji bokirieru iŋi ojiya, “Qaqaji, nonde made gemoji miine qojigaru noŋguŋ bame ogaru goreo warego.
MAR 9:18 Iŋoji oo me oo roru yoyoworu poreru bokeme waki qaku miineone tiferuruine wakime miine kijaŋga sakiineo baporeega. Oŋu fukeme wareru gore kiŋariŋpugo karieru weu yareru gemo oi yobenimiŋ ore yajibeyoŋ, yoŋoji oi embimbiŋgagobi.”
MAR 9:19 Oŋu ojime bokirieru ojiya, “Yei! Morende ŋiŋigo qoqomukuŋaŋuŋke. O damaŋ wojimu ŋoŋoke qatiŋ ŋaberu gogabe Anutu so manesiŋ gabuŋ joiserereŋ maneebemiŋ. Oi ogaru nondeo wareniŋ.”
MAR 9:20 Oŋu miko ogaru iŋoreo warebuŋ. Warebi gemoji Yesu ŋoneru oo akoŋ made yoyoworu furu yoyou eteru farata eru poreru rondiŋgaru moreŋgo qaku suriŋsuriŋ kepiaru kaakeku akoŋ peko miineone tiferuruine waperu wakiya.
MAR 9:21 Yesuji oi ŋoneru mamaine iŋi weu teya, “Damaŋ wojimure so kamasi yo fuke teru wapeya?” Weu teme miya, “Oi gbieineone akoŋ fuke teya.
MAR 9:22 “Oi bosembeiŋ ore ateine ateine misigo me obuo romaeŋgame damaŋ kokoine rakaru qaku qaki akoŋ eega. Oŋuyoŋ, oo usuŋine mo goreo pega ine, ŋonemaiŋ eru bapi nope.”
MAR 9:23 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Usuŋine mo goreo pega ine, mige. Anuture usunji yareya more ore so embimbiŋgaega. Moji Anutu manesiŋ gaiŋ, iŋoreo yareya fuŋne fuŋne soine fukeeiŋ.”
MAR 9:24 Oŋu ojime mamaineji oo akoŋ oŋgaku miya, “Anutu manesiŋ gagoyoŋ, mamanesiŋneji wiriine fukega. Mamanesiŋne basanaŋgaigoŋ.”
MAR 9:25 Miko ŋiŋigo jiŋoraraineji giniŋgaru warekabi ŋone yaberu ore eru gemo oi iŋi ojiya, “Go qepoŋ eru kajegi gemoine, nonji mitiga garego: Go ŋi yo bokeru waperu raru moke so kirieru wareigoŋ.”
MAR 9:26 Miteme oŋgaku jojoraku made oi yoyoworu pipa furu yoyou eteru furugame ketuŋgaru waperu raya. Waperu rako qoŋgbuŋ ore so fukeru peko kokoineji oi ŋoneru “Nakafeine tariga!” mibuŋ.
MAR 9:27 Oŋu mibiyoŋ, Yesuji meineo roru bopeŋgame pakereru dimaya.
MAR 9:28 Oŋu dimako Yesuji pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji yoŋoyaŋekoŋ ŋeku iŋi weu tebuŋ, “Niŋoji wamore oi niŋonoŋe akoŋ yobeiŋgo ore embimbiŋgagobeneŋ?”
MAR 9:29 Weu tebi iŋi yajiya, “Gemo kamasiine oŋuine oi oŋga wosiru uqo sowo goku soine yobekimiŋ. Ya furuine mo ebeneŋ so waperu raiŋ.” Oŋu.
MAR 9:30 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke kae moreŋ oi bokeru raru Galili prowins maŋineo roregaru wamo kaeo gobuŋ, oi moji maneiŋ ore takigaya.
MAR 9:31 Oi takigako kiŋariŋpuine qaji yareiŋgo ore sumuŋgaru rabuŋ. Kadio raru buŋo koruŋ iŋi yajiya, “Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore meo ruame rakaiŋ. Rakame oi qabi komeiŋ. Oi qabi komeme yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.”
MAR 9:32 Buŋo koruŋ oŋu yajiyayoŋ, oi so mane taniŋgabuŋ eru fuŋine uruŋu, oi weu teiŋgo ore fogaturuŋ ebuŋ. Oŋu.
MAR 9:33 Oŋu raru Kaperneam taoŋgo wapebuŋ. Oo waperu iŋoyoŋunde pi maŋineo roperu kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋoŋo kadio wareru wamo buŋo mimane ebi?”
MAR 9:34 Yoŋoji kadio wareru “Moji ropekiine fukega?” miku oi yoŋoyaŋekoŋ mimane eku warebuŋ. Ore eru weu yareme buŋoyaŋuŋ bokeru ŋebuŋ.
MAR 9:35 Buŋo bokeru ŋekabuŋ Yesuji rakaru ŋeku kiŋariŋpuine 12 oga yabeme warebi iŋi yajiya, “Moji ropekiine goiŋ ore maneiŋ ine, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuyaŋuŋgo wakiqoqoine fukeru goine sosowo kiŋaŋ qayareeine.”
MAR 9:36 Oŋu yajiru made menda mo roru botuyaŋuŋgo ruame dimaya. Dimako meineo roru quineo ruaru iŋi yajiya,
MAR 9:37 “Moji made menda yo oŋuine mo nonde tinao piineo keporeru siŋaŋ gaku maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji oŋu enareiŋ, iŋoji noŋ akoŋ matayoŋ, mo sore nuya, oi oŋuakoŋ keporeiŋ.” Oŋu.
MAR 9:38 Jonji Yesu iŋi ojiya, “Qaqaji, niŋoji ŋi mo noŋuŋke so roregaega, iŋoji gore tinao gemokaku yobe yabeme ŋonebeŋ. Iŋoji niŋoke so qakatoru goega ore eru niŋo oi qomuku tebeŋ.”
MAR 9:39 Oŋu ojime Yesuji miya, “Oi so qomuku teinebi. Moji nonde tina miku mosi qoqowirie ega, iŋoji ore ŋadiineo nonde ŋadiqoqo buŋo afaine miiŋgo ore embimbiŋgaiŋ.
MAR 9:40 Moji so qomuku noreega, iŋoji noŋunde buruo goga. (Ore eru nonde ogopune goine oi igosisi so eyareinebi.)
MAR 9:41 Oi kitiŋ yabebi Anutuji ore furiine yareiŋ. Moji Kristore tinao iŋore biŋe fukegobi ore eru obu popu nonimiŋ ore yareiŋ, Anutuji ore furiine bokirie teiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furiine ronimiŋ.” Oŋu.
MAR 9:42 Yesuji buŋo iŋi miya, “Odumade yo oŋuine manesiŋ nugobi, moji yoŋoreone mo mauŋgaine eteme agiburaŋ baiŋ, ŋi oi yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteme soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi bodugame egu rakaiŋ, oi afaine fuke teme kamasi fukena.
MAR 9:43 Ore eru megoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi ketigaru boke. Ketigaru bokeru meti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, mego yoyokake goku jiki misi korugo egu rakamiŋ. Koru misiine oi damaŋ mogo so kobeiŋ.
MAR 9:44 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raru wapekabuŋ so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’
MAR 9:45 “Oŋuakoŋ kufugoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi ketigaru boke. Ketigaru bokeru kufuti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, kufugo yoyoka gokande misi korugo bokebi egu rakaiŋ.
MAR 9:46 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raka wapebi so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’
MAR 9:47 “Oŋuakoŋ jiŋogoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi unugaru boke. Unugaru bokeru jiŋogo moakoŋke goku Anuture qorumaŋgo roperu igoriŋ bofukemiŋyoŋ, jiŋogo yoyokake gokande misi korugo bokebi egu rakamiŋ.
MAR 9:48 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raka wapebi so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’
MAR 9:49 “Misi koru oo ŋiŋigo sosowo oi seki oŋuine misi borunji riga yabebi joiserereŋ manenimiŋ.
MAR 9:50 “Seki oi fiine fukegayoŋ, sekiji aŋiine bokeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabi aŋiine moke fukena? Ŋoŋo oŋuakoŋ maŋmoakoŋ gogore aŋi egu bokenobuŋ. Ore eru Sombuŋ sekiyaŋuŋ egu bokenobuŋ ore siŋaŋ-ŋaŋuŋ baku botuŋaŋuŋgo womo qoqo eeku goinebi.” Oŋu.
MAR 10:1 Yesuji pakereru Kaperneam kae bokeru Jordan obu petigaru aribe raru boyoberu waki moke obu oi petigaru Judia prowinsgo wareya. Warekame ŋiŋigo kubu sogoji moke iŋoreo tumaŋgabi eku goya, ore so moke qaji yareya.
MAR 10:2 Qaji yareme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji iŋoreo wareru buŋore buduŋgo furuganimiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Ŋiji ŋigoine bokeiŋ ine, oo Kadi buŋo odureiŋ me mata?”
MAR 10:3 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Mosesji ore buŋo uruŋu mitiga ŋareme pega?”
MAR 10:4 Oŋu yajime iŋi ojibuŋ, “Ŋiji boboke eere papia quraŋgaru ŋonuŋine soine bokeiŋ. Mosesji oŋu mitigame pega.”
MAR 10:5 Oŋu ojikabuŋ iŋi yajiya, “Iŋoji maŋyaŋuŋ sanaŋinere eru mimiti oŋu quraŋga yareya.
MAR 10:6 Quraŋga yareyayoŋ, Anutuji fuŋfuŋgaineo yareya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ ‘Ŋi eru ŋigo gonimiŋ ore bofuke yabeya.
MAR 10:7 Ore eru ŋiji maŋgo mamaine boke yaperu ŋonuŋinereo raku qakotame
MAR 10:8 yokoji saki moakoŋ fukeru gonimi. Oŋu fukeru jikigaru yoyoka so fukegobireyoŋ, saki moakoŋ fukeru gonimi.
MAR 10:9 Anutuji ŋi eru ŋigo qodure yapeya, ŋiŋigo moji oi so boroiŋ yapeine.’”
MAR 10:10 Yesuji oŋu miyareru pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji buŋo ore moke weu tebuŋ.
MAR 10:11 Weu tebi iŋi yajiya, “Ŋi moji ŋonuŋine yoberu ŋigo mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ.
MAR 10:12 Oŋuakoŋ ŋonuŋ moji ŋoeine yoberu ŋi mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ.” Oŋu.
MAR 10:13 Ŋiŋigo goineji odumade memendaine oga yaberu Yesuji boua yabeiŋ ore iŋoreo warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji ŋiŋigo oi miqomuku eyarebuŋ.
MAR 10:14 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oi ŋoneru maŋine sembeako iŋi yajiya, “Odumade mendaine oi boke yabebi nondeo wareinebi. Anutuji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine biŋe qa yareiŋ. Ore yoŋo so kipe yabeinebi.
MAR 10:15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumaŋ oi odumade oŋuine biŋe so qa yareiŋ, iŋoji ore maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”
MAR 10:16 Oŋu miku quineo rua kobo yaberu meine qoruyaŋuŋgo ruaru mifia yareya. Oŋu.
MAR 10:17 Yesuji fuŋgaru kadi raiŋgo eko ŋi moji giniŋgaru iŋoreo wareya. Wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji keru iŋi weu teya, “Qaqaji fiine, nonji uruŋu eku gogo sanaŋine biŋe fukenobo?”
MAR 10:18 Weu teme iŋi ojiya, “Nonde ‘Qaqaji fiine,’ oi wamore mige? Anutu moakonji fiine fukega. Ŋi moji oi oŋuine fiine so fukega.
MAR 10:19 Go mimipaŋ buŋo yo mane forege: ‘Mo so qande komeine. Boesau so baigoŋ. Ya kiaŋ so roigoŋ. Migoiga so eteigoŋ. Kigaku kiaŋ so roigoŋ. Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ.’”
MAR 10:20 Oŋu ojime maneru iŋi miya, “Qaqaji, oi sosowo jeŋoŋneone reŋgaru go wapeboŋ.”
MAR 10:21 Oŋu miko Yesuji piku ŋoneru maŋ wombuŋineji manjoko eteru iŋi ojiya, “Go ya moakonde embimbiŋgage: Go raru mebogo sosowo furiine banimiŋ ore ruande moneŋ wareme ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ruande mebo yago soguine yobu (milyon Kina ore so) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eku noŋ boyobe nuru ware.”
MAR 10:22 Yesuji oŋu ojiyayoŋ, meboine kokoine peya ore eru buŋo oi maneru maŋine posoeme beusembe maneru omaine bokeru raya.
MAR 10:23 Bokeru rako Yesuji pime ra wareme kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oyei! Ŋiŋigo moneŋ meboyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ.”
MAR 10:24 Oŋu yajime kiŋariŋ yoŋoji oi maneru waragabuŋyoŋ, Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Qomopune, ŋiŋigo uri yoŋoji moneŋ meboyaŋuŋ manesiŋ gaegobi, yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ.
MAR 10:25 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Joma yasogo kamel oi buŋi kimboŋineo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo biŋeroroyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru embimbiŋganimiŋ.”
MAR 10:26 Oŋu yajime maneru popureru waragaru yoŋoyaŋunde iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?”
MAR 10:27 Oŋu mibi Yesuji piki ŋone yaperu iŋi miya, “Ŋiŋigoji oi eesoi baku quŋgaru embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji oŋu so baega. Anutuji ya sosowo soine baega. Iŋoji ya mo baiŋ ore so quŋgaru embimbiŋgaega.” Oŋu.
MAR 10:28 Pitaji buŋo oi maneru bokirieru Yesu iŋi ojiya, “Mane, niŋoji yareya sosowo bokeru go boyobe guru warebeŋ.”
MAR 10:29 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde eru Bobiaŋ Biŋere eru ya mo bokeya, oi soriŋ piine, kakagboine, seŋ baŋaine, maŋgo mamaine, odumadeine me gio teniŋine oi boke yabeko Anutuji ore furiine odureru bokirieru oteme saueiŋ.
MAR 10:30 Moji ya oi bokeya, Anutuji furiine oi 100:re so jikigaru oteme iŋoyoŋunde biŋe fukeiŋ. Morende gogoo kekesuesue maŋineo goiŋyoŋ, soriŋ pi, kaka gbo, seŋ baŋa, maŋgo mama, odumade eru gio teniŋine oi tifeineo fuke teiŋ eru damaŋ jikiineo gogo tatariine tomiri ore biŋe fukeiŋ.
MAR 10:31 Oŋu fukeiŋyoŋ, ropekiine ŋoŋoreone kokoineji wawakiine fukenimiŋ eru wawakiine yoŋoreone kokoineji ropekiine fukenimiŋ.” Oŋu.
MAR 10:32 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem sitio ropeiŋgo ore moreŋ kadi rabuŋ. Yesuji bonieru rako kiŋariŋpuineji ŋadiineo raru waragabuŋ eru ŋiŋigo ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ yoŋoji kokoi manebuŋ. Oŋu ebi Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi moke furu yaberu fuŋgaru qaji yareya. Iŋoreo ya fukeiŋ, buŋo oi mitaniŋgaku iŋi yajiya,
MAR 10:33 “Maneniŋ, noŋuŋ Jerusalem ropekimiŋ. Oo moji Qorumaŋ eru morende Ŋi foriine babae bame soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore meo rakaiŋ. Yoŋoji komeinde buŋo mitariru kotu gawman yoŋore meo ruanimiŋ.
MAR 10:34 Ruabi igosisi eneku tifegaru qaku ŋoŋoru joruinekeji qotimberu qotibotiganimiŋ. Qotimberu qotibotigaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo oo komegone pakereiŋ.” Oŋu.
MAR 10:35 Yesuji oŋu yajime Zebedire madeyoka Jeims eru Jon yokoji iŋoreo raru iŋi ojibu, “Qaqaji, nikoji ya more karieru weu garegobere, oi notemiŋ ore manegobere.”
MAR 10:36 Ojibire weu yateya, “Ŋokoji wamo ya eŋatebemiŋ ore manegobire?”
MAR 10:37 Weu yateme iŋi ojibu, “Goji soine mitigande niko gore kuririquraŋgo paibe roperu moji me furogoo eru moji me kijogoo ŋeku ya sosowo siŋaŋ ganobeŋ.”
MAR 10:38 Oŋu ojibuyoŋ, Yesuji iŋi yasiya, “Ŋokoji ore fuŋine so mane mukuku kariegobire. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi soine noku joiserereŋ manenimi me mata? Fobu jonji rau narenimiŋ, ŋokoji oi ronimi me mata?”
MAR 10:39 Yasime maneru mibu, “Oi soine ronomi.” Mikabire iŋi yasiya, “Oi foriine. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi oŋuakoŋ nonimi eru fobu jonji rau narenimiŋ, oiji ŋoko oŋuakoŋ rau ŋatenimiŋ.
MAR 10:40 Ŋa tenimiŋyoŋ, nonde me furoneo me kijoneo moji ŋeiŋ, nonji buŋo oi mitigabemiŋ ore so mata. Anutuji ŋeŋe yoyoka oi uri yokore bomogaya, oi yokore yateme noke ŋeku ya sosowo siŋaŋ gaekimiŋ.” Oŋu.
MAR 10:41 Jeims Jon yokoji oŋu kariebu ogopuyakuŋ 10 yoŋoji oi maneru fuŋgaru maŋsembe manebuŋ.
MAR 10:42 Oŋu manebuŋyoŋ, Yesuji oga yabeme warekabi iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore muraŋpuji siŋaŋ yabenimiŋ ore migobi, yoŋoji ŋi koito kamasi bayabeegobi. Yoŋore soguneyaŋunji buŋo mitigaku ŋiŋigo botiŋ yaberu usuŋyaŋuŋ yaduegobi. Ŋoŋo fuŋneyaŋuŋ oi soine manegobi.
MAR 10:43 Ŋoŋore botugo mosi oŋuine egu fukeiŋyoŋ, moji ŋoŋore botugo soguneŋaŋuŋ fukeiŋ ore manega, iŋoji kiŋaŋ qaŋareku goine.
MAR 10:44 Oŋuakoŋ moji ŋoŋore botugo ropekiine goiŋgo manega, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuo goku kiŋaŋqoqoŋaŋuŋ omaine fukeine.
MAR 10:45 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ mosi oŋuine yadume iŋoyoŋe kiŋaŋ qatenimiŋ ore eru so wakiyayoŋ, kiŋaŋ qayareku ŋiŋigo sosowo yoŋore due baiŋ ore eru wakiru gogoine kisiŋgaru bokeiŋ.”
MAR 10:46 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jeriko sitio warebuŋ. Wareru siti oi bokeiŋgo ore ebi ŋiŋigo kubu sogoji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ. Oŋu warebi jiŋokombi ŋi tinaine Bartimeus, Timeusre made iŋoji moneŋ eru uqo otenimiŋ ore karieru weu yareru kadi qaŋaŋineo ŋeya.
MAR 10:47 Ŋeko “Nazaret ŋi Yesu warega,” mikabi maneru fuŋgaru iŋi oŋgaya, “Yesu Deiwidre osigida, gonji ŋonemaiŋ enare!”
MAR 10:48 Oŋu oŋgame kokoineji buŋo bokeru ŋeiŋgo ore qomuku nebuŋyoŋ, iŋoji yameŋ keku oŋgaya. “Deiwidre osigida, goji ŋonemaiŋ enare!”
MAR 10:49 Oŋgame Yesuji maneru ode niniŋgaru iŋi miya, “Soine ojibi yoo wareine.” Oŋu miko jiŋokombi ŋi oi oŋgaku iŋi ojibuŋ, “Gore oŋgaga. Ore eru manemejago bokeru pakereru ware.”
MAR 10:50 Oi maneru marikuine qomukuru bokeru farata pakereru dimaku Yesureo raya.
MAR 10:51 Rako iŋi weu teya, “Ogone, nonji wamo ya egarebemiŋ ore manege?” Oŋu weu teme jiŋokombi ŋiji ojiya, “Sogunene, noŋ jiŋone moke piiŋgo manego.”
MAR 10:52 Oŋu miko Yesuji iŋi ojiya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go soine raigoŋ.” Oŋu ojime jiŋo koruŋ oo akoŋ tiŋame piku ŋadiyaŋuŋgo Yesu boyoberu raya. Oŋu.
MAR 11:1 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem siti bombeŋgaru Betfage eru Betani kae yoyoka maŋfuŋyakuŋgo wareru Oliwe yo tukuo roperu kiŋariŋyokaine yoyoka sore yabeiŋ ore eru
MAR 11:2 iŋi yasiya, “Kae maŋfuŋyaŋuŋgo ŋega, oo rani. Raru oo roperu doŋgi mendaine niginji kipebuŋ dimaga, oi oo akoŋ bofukenimi. Oi doŋgi usuŋgari, ŋi moji paiineo so ŋekiine. Oi pirueru ogaru yoo warenimi.
MAR 11:3 Piruebire moji ‘Wamore oŋu egobire?’ miku weu ŋateme iŋi ojinimi, ‘Ofoŋnokunji ore embimbiŋgaru miko waregobere damaŋ so joroko moke bokirieme wareiŋ.’”
MAR 11:4 Oŋu yasiru sore yapeme raru doŋgi usuŋgariine kadi qaŋaŋineo pi more mendi maŋfuŋineo niginji kipebuŋ dimako bofukeru piruebire.
MAR 11:5 Piruebire ŋi goine oo dimabuŋ, yoŋoji ŋone yaperu iŋi weu yatebi, “Hei, uruŋu eŋgone doŋgi mendaine piruegobire?”
MAR 11:6 Oŋu weu yatebi Yesuji yasiya ore so mibire maneru “Soine ogagaru rainebire,” mibuŋ.
MAR 11:7 Mibi ogaru Yesureo warebire marikuyaŋuŋ qomukuru doŋgi mendainere paiineo ruabi roperu ŋeya.
MAR 11:8 Oŋu ŋeku rako ŋiŋigo jiŋoraraineji araŋ bateku marikuyaŋuŋ qomukuru kadi soguineo ramegabi goineji moreŋ rondiŋgo raru yo rekaine bajiru ramegabuŋ.
MAR 11:9 Ramegabi ŋiŋigo bonieru keporeru rabuŋ eru ŋadiineo boyoberu warebuŋ, yoŋoji iŋi miku oŋgabuŋ, “Hosana! Ohowe ohowe! Anutu miteŋ gagobeneŋ. Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifia teine.
MAR 11:10 Ŋasonoŋuŋ Kiŋ Deiwidji kantri guriŋ baku siŋaŋ yabeya, damaŋ oŋuineji moke ware norega. O Anutu kantri gurimbobonoŋuŋ mifiaine. Hosana! Biŋerorogo miteŋ gagobeneŋ paibere paibe ropeine. Ohowe ohowe!”
MAR 11:11 Oŋu oŋgabi Jerusalem sitio roperu boji sorinde jokoroŋ maŋineo raya. Oo roregaru yareya sosowo ŋoneme kae ubu eme waki kiŋariŋpuine 12 yoŋoke soriŋ bokeru Betani kaeo raru pebuŋ. Oŋu.
MAR 11:12 Peru kae fufurere akoŋ pakereru kiŋariŋpuine yoŋoke Betani kae bokeru rabi Yesuji uqore komeya.
MAR 11:13 Uqore komeru pime rako fig yo mo rekaineke dimako ŋoneya. Ŋoneru “Rekaine maŋineo foriine ŋeko bofukeru nonobo,” miku fig yore fuŋneo raya. Rayayoŋ, foriinere damaŋineji so bembeŋgaya ore rekaine sowo dimako ŋoneya.
MAR 11:14 Oŋu ŋoneru yo oi iŋi ojiya, “Moji forigo moke so noine.” Oŋu ojime buŋo oi kiŋariŋpuineji manebuŋ. Oŋu.
MAR 11:15 Raru goku Jerusalem sitio ropebi Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raya. Oo ŋiŋigo ŋone yabekame mebo furiine banimiŋ ore ruabi furiine babuŋ, oi fuŋgaru yobe yabeme wakibuŋ. Moneŋ nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore ŋeŋeyaŋuŋ romaeŋgaru kerisieme rabuŋ. Oŋuakoŋ kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ebuŋ, yoŋore ŋeŋe oi oŋuakoŋ ketuŋgame rabuŋ.
MAR 11:16 Kae jiŋo kubaine petigaru ya deru rope waki ore kadiine oi kipeya.
MAR 11:17 Oŋu eku qaji yareru iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji moreŋine moreŋine sosowo yoŋore oŋgawowosi pi fukeiŋgo ore miinebi.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋoji oi igokogabi suroŋqoqo ŋi yoŋore kouŋ oŋuine fukega.”
MAR 11:18 Oŋu yajime ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji ore eru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Ore eru soriŋ gio siŋaŋ eru kadi buŋore qaqaji yoŋoji oi maneru Yesure kokoi maneru mimane eku iŋi mibuŋ, “Oi uruŋu mikabeneŋ qabi komena?”
MAR 11:19 Kae ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke siti bokeru sakibe raru pebuŋ. Oŋu.
MAR 11:20 Peru kae fufurere akoŋ pakereru kadio raru fig yo oi odureiŋgo ore eku yo oi ŋonebi goduineke ŋeririkeru dimaya.
MAR 11:21 Dimako Pitaji Yesure buŋo manesuku iŋi ojiya, “Sogunene ŋone, fig yo qaisogameŋ, oi bio gbaŋiru dimaga.”
MAR 11:22 Ojiko Yesuji iŋi botikieya, “Anutu mamanesiŋ oi basanaŋgaru goinebi.”
MAR 11:23 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, “Moji buŋore foriine fukeiŋ ore maŋyoka so maneru tuku yoore rauinere iŋi mitigana, ‘Go tuku yo qomukuru pakereru raru koego rua.’ Oŋu mitigaku Anutu manesiŋ gako foriine ore so fukeiŋ.
MAR 11:24 Ore eru nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Wamo yare weu oŋga wosinimiŋ, oi sosowo biŋe qoqo eforegobeneŋ, oi manesiŋ gabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ.
MAR 11:25 Ŋoŋo dimaku Anutu oŋga wosibi moji ogoinere kekesiine ore maŋsembe maneiŋ ine, kekesiine oi bokeinebi. Oŋu enimiŋ ine, ŋoŋore Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋoji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeiŋ.
MAR 11:26 (Ŋoŋo goine yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine, ŋoŋore Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋoji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ-ŋaŋuŋ so boke ŋareiŋ.)” Oŋu.
MAR 11:27 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke moke Jerusalem sitio ropebuŋ. Roperu boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru wareme soriŋ gio siŋaŋ, kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo goine yoŋo iŋoreo wapebuŋ.
MAR 11:28 Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yo ya ege, oi moji mitiga gareme baege? Oi bamiŋ ore usuŋine oi moji gareya?”
MAR 11:29 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ buŋo mo weu ŋarebemiŋ. Oi kerisie narebi nonji oŋuakoŋ moji usuŋ nareme yareya yo baego, oi ŋajibemiŋ.
MAR 11:30 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareru goya, iŋoji ore usuŋine oi urone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ? Oi bio najiniŋ.”
MAR 11:31 Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ: ‘Ŋoŋoji wamore Jon so manesiŋ gabi?’ Oi so sagaga.
MAR 11:32 Me ‘Moreŋ ŋiŋigo yoŋoreone fukeya,’ minobeŋ? Oi so sagaga.” Ŋiŋigo sosowoji Jonde ‘Fofori kajeqouŋ ŋi fukega,’ mibuŋ ore eru ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi maneru oi miiŋgo embimbiŋgabuŋ.
MAR 11:33 Ore eru “Oi so manegobeneŋ,” bokiriebuŋ. Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu eru nonji oŋuakoŋ yareya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu.
MAR 12:1 Yesuji fuŋgaru ŋiŋigo soso buŋo iŋi yajiya, “Ŋi moji wain nigiŋ gio mo keku sariya. Kesari eku saine baku roregaya. Baku roregaru wain jua soguine koji baya. Oo wainde foriine ruaru kufuji odebi obuineji roruŋgo rakaya. Wain jua soguine oi baku wain kiaŋ egu ronimiŋ ore siŋaŋ bobo koro joroine rouŋineke baya. Ya sosowo baforeru wain gio siŋaŋ goine bofuke yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo gio baku foriinere mobe ŋoŋo-ŋaŋe roru mobeine rauine noŋ nareinebi.’ Oŋu mikiperu gio oi meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru goya.
MAR 12:2 Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine (gosa 5) qondiŋgaya oo kiŋaŋqoqoine mo soreme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobeine otenimiŋ ore miya.
MAR 12:3 Miyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji oi roru nigiŋgaru kobinji qaku yobebi metariŋ kirieya.
MAR 12:4 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo soreme yoŋoreo rako qoruine qopogaru mimi qaqa etebuŋ.
MAR 12:5 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo moke soreme rako qabi komeya. Oŋuakoŋ ŋi goine kokoine sore yabeme goine kobinji darijombuŋ yaberu goine yabebi komebuŋ.
MAR 12:6 Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Nakunde yoro made moakoŋ iŋoji akoŋ goga. Iŋo araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ Oŋu miku tatariine oŋu madeine soreme yoŋoreo raya.
MAR 12:7 Rayayoŋ, wareme ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mibuŋ, ‘Iŋoji meropuine yoore rauine fukeiŋ. Ayo, bio roru qabeneŋ komeko wain nigiŋ gio yoji noŋunde biŋe fukeiŋ.’
MAR 12:8 Oŋu miku qafagaru roru nigiŋgaru qabi komeko qoŋgbuŋine gio dobu sakibe igogabi rakaya.
MAR 12:9 “Wain gio rauineji oi maneru uruŋu eiŋ? Iŋoji iŋoyoŋe wareru gio siŋaŋ yoŋo ketotie yabeiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine oi yoŋore meo ruaiŋ.
MAR 12:10 Biŋe Quraŋgo buŋo yo osebuŋ me mata? ‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku omaine bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeme bofukebuŋ. Oiji kerigame piji kerigaru wakiiŋ.
MAR 12:11 Ofonji otuŋ oi bofeŋgame jiŋonoŋunji ŋonebeŋ tinabiŋeineke fukeme waragaegobeneŋ.’”
MAR 12:12 Yesuji oŋu yajime siŋaŋ yoŋoji buŋo ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ. “Soso buŋo oi niŋore miga.” Ore eru iŋo roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋore kokoi maneru embimbiŋgaru bokeru rabuŋ. Oŋu.
MAR 12:13 Juda minebobo yoŋoji Farisi eru gawana Herodre pati ogopuine goine sore yaberu iŋi yajibuŋ, “Ŋoŋo Yesureo raru weu teru buŋore buduŋgo poreru nigiŋganiŋ.” Oŋu yajibi Yesureo warebuŋ.
MAR 12:14 Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, goji ŋi foriine fukege, niŋo oi manegobeneŋ. Goji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so igo yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Ore ure gubi so kasigaru soguine so komoŋ yabeegeyoŋ, Anuture kadi oi buŋo foriine boyoberu qaji noreege. Goji Anuture buŋo poretiŋ oiji ropekiine eru wakiqoqoine moko akoŋ sosowo mitiŋ nobeege. Ore eru niŋo sisa-kiŋ iŋore takis ruaru oo Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata? Oi ruabeneŋ sagaga me mata?”
MAR 12:15 Oŋu ojibi buruyaŋuŋ ikoine oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋore buduŋgo rua nunimiŋ ore esoi nugobi? Soine silwa moneŋ mo baru warebi ŋonebemiŋ.”
MAR 12:16 Oŋu yajime oi baru warebi iŋi weu yareya. “More sasako eru tina oi yo quraŋgabi pega?” “Oi Sisa-kiŋ koitore.” Oŋu kerisieru mibuŋ.
MAR 12:17 Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeme ya Sisa-kiŋ koitore sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke pega, oi Anuture biŋe oteinebi.” Oŋu yajime iŋore kokoine waragabuŋ. Oŋu.
MAR 12:18 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Yoŋoreone goineji Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ,
MAR 12:19 “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo rome odumade so fukebi komeme kojeine mo bokeme gboineji soine kojeine iŋo baku gariine bofuke teme kakainere tina roru goiŋ.’
MAR 12:20 “Mane! Damaŋ mogo kaka gbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ boboniji ŋigo roru goku gariine tomiri mo goku komeya.
MAR 12:21 Komeko gboineji kojeine oi roru goku oŋuakoŋ gariine tomiri mo gogu komeya. Komeko gboine mo iŋore ŋadio oiji ŋigo iŋo akoŋ roru goku komeya.
MAR 12:22 Oŋuakoŋ kaka gbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ oi roru gariine tomiri goku kome forebuŋ. Sosowo komebi tatariine kojeyaŋuŋ iŋoji oŋuakoŋ komeya.
MAR 12:23 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo yoŋo sogokoŋ pakerenimiŋ ine, ŋigo moakoŋ oi ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋine fukena?”
MAR 12:24 Oŋu weubuŋ Yesuji kerisieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo mijibugagobi. Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋine eru Anuture usuŋine so mane mukugobi ore tiŋtuŋ eegobi.
MAR 12:25 Foriine, komegone pakereru damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ so fukenimiŋyoŋ, mimerereŋ yoŋoji Sombuŋ kaeo gobuŋ oŋuine fukeru gonimiŋ.
MAR 12:26 Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋoine oi Mosesre Buk maŋgo iŋi pega: Qiŋambu didiineo misi boruŋ fukeru so jotigaya, ŋoŋo binaŋ oi osebuŋ me mata? Anutuji oo Moses iŋi ojiya, ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ goku fuke waperu gogo.’
MAR 12:27 “Ŋaso fuŋgbodu yokaomo yoŋoji Anutuke goku sanaŋgaru ropenimiŋ. Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋyaŋuŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gobuŋ, yoŋore Ofoŋyaŋuŋ fukega. O Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ pati) ŋoŋo buŋo kokoine mane jibugaegobi.” Oŋu bokirieya.
MAR 12:28 Yesuji Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoke mimane eku mijakieku kerisieru yareya, oi kadi buŋore qaqaji ŋi moji maneya. Oŋu maneru jiŋo maiineo waperu iŋi weu teya, “Mimipaŋ buŋo sosowo oone qoruine soguine oi uruŋu?”
MAR 12:29 Weu teme bokirieya, “Qoruine soguine oi iŋi, ‘Israel kufufuŋ maneniŋ! Anutuji moakoŋ noŋunde Ofoŋ fukega. Nemu ya moji mata.
MAR 12:30 Ore eru maŋgo, iirugo, mamanesugo eru usuŋgo sosowo, oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ.’
MAR 12:31 “Mimipaŋ buŋo ore ogoine oi iŋi, ‘Gake manji jojoko eege, oŋuakoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ,’ Mimipaŋ buŋo moji buŋo yoyoka oi so odure yapega.”
MAR 12:32 Yesuji Kadi buŋore qaqajire oŋu bokirieme ojiya, “Qaqaji, go buŋo poretiŋ mige. Anutuji moakoŋ fukega. Nemu ya moji mata.
MAR 12:33 Go maŋgo, mamane-mukugo sosowo eru usuŋgo sosowo, oiji Ofoŋ Anutugo manji jojoko eteru goigoŋ. Eme gake manji jojoko eege, oŋuakoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ. Mimipaŋ buŋo yoyoka oiji qoruine soguine fukegobire. Oi reŋgage, oiji boji sosowo eru pesiŋ yauŋ goine yadurega.”
MAR 12:34 Oŋu ojime Yesuji maŋ mamanesuine maneme sagako iŋi ojiya, “Go Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo bombeŋgage.” Oŋu mimane ekabire ŋiŋigo sosowo yoŋoji Yesu jikigaru weu tenimiŋ ore fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu.
MAR 12:35 Yesuji boji soriŋgo dimaku Biŋe buŋo qaji yareru iŋi weu yareya, “Kristoji kiŋ Deiwidre osigida fukega, kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo oi uruŋure miegobi?
MAR 12:36 Deiwidji iŋoyoŋe Moro Tiriineji boburo teme iŋi miya, ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya: Goji wareru nonde me furoneo ŋende nonji damaŋ botuineo rosipugo ode rondiŋ yaberu gbiŋ eyareme gore kufu yukuo rua yabebemiŋ. Damaŋ oi ware fukeiŋ so kuririquraŋgo yo ŋeigoŋ.’
MAR 12:37 Deiwidji iŋoyoŋe oŋu miku tinaine ‘nonde Ofoŋ miga.’ Ofoŋne miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?” Oŋu miko ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji Yesure buŋore aŋi maneru kaje ruabuŋ. Oŋu.
MAR 12:38 Yesuji qaji yareru jikigaru iŋi yajiya, “Ŋoŋo kadi buŋore qaqaji yoŋore siŋaŋ baku goinebi. Yoŋoji mariku joroine keru raware eku yaduiŋgo ore maneegobi eru nareŋgareŋ kaeo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyareninde ore maneegobi.
MAR 12:39 Oŋgawowosi pi jiŋo pipiineo paibe ŋenimiŋ ore aŋi maneegobi eru jebego ŋeŋe boboniineo oo minemine ŋeiŋgo maneegobi.
MAR 12:40 Yoŋoji koje yoŋore pi ya anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeyaŋuŋ fukeiŋ ore oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoyaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariru geoine ropekiine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋ.” Oŋu.
MAR 12:41 Yesuji boji soriŋgo pesiŋ katapa soguinere ŋadiineo ŋeko ŋiŋigoji moneŋ oo ruabi rakame piku ŋone yabeya. Ŋiŋigo tinabiŋe eru meboyaŋuŋke kokoine yoŋoji waperu kina moneŋ kokoine ruabi rakaya.
MAR 12:42 Ruabi rakame koje wakiqoqoine moji waperu siqojiŋo yoyoka, oi toiya boboroŋ oŋuine ruame rakaya.
MAR 12:43 Yesuji oi ŋoneru kiŋariŋpuine kepore yaberu iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Koje wakiqoqoine yo iŋoji pesiŋ ruaga, oi goine sosowo yoŋoji ya katapago ruabi rakaga, ore soine odureru ruaga.
MAR 12:44 Sosowo yoŋoji moneŋyaŋuŋ kokoine pe yareko mobeine akoŋ ruagobiyoŋ, ŋigo yo iŋoji taqararaŋine goga ore so yareyaine sosowo rua foreru omaine mata yobu goiŋ.” Oŋu.
MAR 13:1 Yesuji boji soriŋ bokeru wakiru kiŋariŋpuine yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Qaqaji ŋone! Sorinde jokoroŋ maŋgo piine piine oi qembibiineke. Oi ko soguine soguineji baku mosiquranji basarigabi fiine yobu dimaga.”
MAR 13:2 Yesuji oi maneru buŋo iŋi bokirieya, “Sorinde jokoroŋ maŋgo pi soguine qembibiyaŋuŋke sosowo yo ŋone yabegeyoŋ, oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paiineo so peiŋyoŋ, siŋsaŋ qaku sesuine akoŋ peiŋ.”
MAR 13:3 Oŋu miko Oliwe yo tukuo roperu aribe aroo boji sorinji dimaya, oi ŋoneru ŋebuŋ. Oo ŋeku Pita, Jeims, Jon eru Andru yoŋoji Yesu iŋoyoŋe akoŋ poreru iŋi weu tebuŋ,
MAR 13:4 “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine wamo damaŋgo fukeiŋ eru ya sosowo oi fuŋgaru fuke foreiŋ, ore mogeineji uruŋu fukeiŋ? Oi soine minde manekimiŋ.”
MAR 13:5 Oŋu weu tebi fuŋgaru iŋi yajiya, “Moji sinefuru eru tiŋtuŋ qaku egu ranimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
MAR 13:6 Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinaneo iŋi minimiŋ, ‘Nonji Kristo fukego.’ Oŋu miku ŋiŋigo kokoine eadu yabenimiŋ.
MAR 13:7 Ŋoŋo jigore biŋeine eru fonuŋine fukeme maneenimiŋ. Oi maneru gburugburu so qainebi. Ya oŋuine oi ronekoŋ fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ.
MAR 13:8 Kantri moji kantri mo yabeiŋgo ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo eiŋgo ore pakerenimiŋ. Moreŋine moreŋine oo komeŋ yasogo yasogo baku moreŋ igogaru kerisieme rakaeiŋ. Oŋuakoŋ roro moreŋine moreŋine fukeru pe ropeiŋ. Ya oŋuine oi ŋigo kuakeji goji fuŋgaru keyabeega ore so. Morende damaŋineji ore so fuŋgaru foreiŋgo eiŋ.
MAR 13:9 “Oŋu fukeiŋyoŋ, ŋoŋo sisiŋaŋ fiine akoŋ ee eku goinebi. Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo korogo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gio baku kobinji ŋabenimiŋ. Goineji nonde eru oga ŋabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mikabuŋ manenimiŋ.
MAR 13:10 Bobiaŋ Biŋe yo bonieru moreŋgo kantriine kantriine sosowo yoŋore misaue forebi morende damaŋineji ore ŋadiineo tariiŋ.
MAR 13:11 Pore ŋaberu buŋo korogo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manemejaine oi bonieru so maneinebi. Moro Tiriineji aua oo akoŋ buŋo ŋareiŋ, oi minimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so miinebiyoŋ, Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ.
MAR 13:12 Maŋkekerisiere mutuine moji kaka gboine maŋine kerisieya ore eru oi babae bame buŋo korogo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama moji odumadepuine babae bame komeiŋ eme odumadepuine yoŋoji maŋgo mamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ.
MAR 13:13 Kantriine kantriine yoŋoji nonde tinare eru rosi eyarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku goko morende damaŋineji tariiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeiŋ.” Oŋu.
MAR 13:14 “Jiki goineji wareru ketoqototie eru ya wuwunuŋineke soriŋgo so ruruare so oi koroineo ruabi dimako ŋonenimiŋ, damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, yoŋoji bio geŋga poreru tukuo rainebi. Buŋo yo oseiŋ, iŋoji soine kaje ruaru mane mukuigoŋ.
MAR 13:15 Pi bembeŋgo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji waki yaine roiŋgo ore pi maŋineo so ropeigoŋ.
MAR 13:16 Gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ marikuine roiŋgo ore kirieru pigo so raigoŋ.
MAR 13:17 Yei! Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ.
MAR 13:18 Ore eru ya oi kue gbiŋ damaŋineo so fukeiŋ ore eru oŋga wosieinebi.
MAR 13:19 Damaŋ oo sisikoŋkoŋ qembibiineke fukeiŋ. Sisikoŋkoŋ soine oŋuine oi ronekoŋ damaŋ mogo so fukeru peya. Anutuji ya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru damaŋ yoo goku pakereru damaŋ botuineo mo so fukeya. Ronekoŋ so fukeya eme jiki damaŋ mogo so fukeiŋ. Ore eru oŋga wosiru goeinebi.
MAR 13:20 Ofonji koŋkoŋ damaŋ oi so bombeŋgana ine, ŋiŋigo sosowoji sibiriga forenobuŋyoŋ, ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore eru una ore jare oi bombeŋgaiŋ.
MAR 13:21 “Damaŋ oo iŋi minimiŋ, ‘Maneniŋ! Kristoji yoo goga,’ eru ‘Ŋoneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo dimaga.’ Moji oŋu miiŋ ine, oi so manesiŋ gainebi.
MAR 13:22 Oi iŋi ore migo: Munaŋqoqo rauine ikoine eru kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine fukeru mosi qoqowirie eru soi jiŋofuru babi qowirienimiŋ. Oŋu qowiriebi Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi oŋuakoŋ bobojibu eyarenimiŋ ore eesoi eku yameŋ kebi tiŋtuŋ egu qanimiŋ. Ŋoŋoji sisiŋaŋ fiine akoŋ ee eku gobi oi embimbiŋganobuŋ.
MAR 13:23 Nonji ya sosowo oi so fukeme bonieru sosowo ŋajibe manegobi. Oi rone migo ore oi bio maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru sisiŋaŋ ee eku goinebi.” Oŋu.
MAR 13:24 “Sisikoŋkoŋ oi tariko damaŋ oo akoŋ wegi jiŋoineji gobureko ayonji dabu eiŋ.
MAR 13:25 Bobuŋ yoŋoji qonikiŋgone waki forenimiŋ eru qonikinji itiriŋgako ore yareyaine oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bobojibu ekabi jibugaiŋ.
MAR 13:26 Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji kuaŋ paiineo wareme ŋonenimiŋ. Usuŋine yasogoji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.
MAR 13:27 Wareru Sombuŋ mimerereŋpuine sore yabeme yoŋo ŋiŋigo Anutuji iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋo moreŋ qaŋaŋine mobemobe, paibe yukube oone akoŋ kenusu yabenimiŋ.” Oŋu.
MAR 13:28 “Ŋoŋo oguŋ yo ŋoneru kamasiine manesuku soso buŋo yo maneniŋ. Tieŋineji obuineke fukeko rekayaŋuŋ posebi oi ŋoneru ore iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋ bembeŋgaga.’
MAR 13:29 Ŋoŋoji oŋuakoŋ soi ore so fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi miinebi, ‘Yesuji mendigo bombeŋgaga.’
MAR 13:30 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo yo muŋambe moreŋgo gobuŋ, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ
MAR 13:31 Qonikiŋ eru moreŋ yokoji sirowenimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoneji so mataeiŋ.” Oŋu.
MAR 13:32 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriine wamo damaŋgo wareiŋ, ore unaine me aua damaŋine oi moji mo so manega. Sombuŋgo mimerereŋ yoŋoji oi so manegobi. Anutu Madeineji oŋuakoŋ oi so manega. Mama iŋoyoŋe akoŋ oi manega.
MAR 13:33 Wamo damaŋgo fukeiŋ, oi so manegobi ore ŋoŋoji siŋaŋ baku moko maŋgarigari goinebi.
MAR 13:34 Oi soso buŋo yoore so pega: Ŋi moji moreŋine bokeru kantri mogo raya. Raiŋgo eru siŋaŋpuine ya sosowo mitiga yareme mendire ki mendaine meyaŋuŋgo ruaru usuŋine yareya. Usuŋine yareru kiŋaŋqoqopuine moakoŋ moakoŋ gioyaŋuŋ yareya. Yareru goku mendi siŋaŋine oŋuakoŋ maŋgarigari goiŋgo ore mitiga teya.
MAR 13:35 Pi rauineji wamo damaŋgo kirieru wareiŋ, oi so manegobi. Iŋande me ubu joŋiŋgo wareiŋ me? Wegijiriŋ sineko wareiŋ me? Wegi wapeko wareiŋ me? Ore so ŋoŋo oi so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.
MAR 13:36 Ŋoŋoji kubaŋ pekabi pipa wareru oŋu egu bofuke ŋabeiŋ.
MAR 13:37 Ŋoŋo maŋgarigari goinebi. Buŋo oi kiŋariŋpune ŋoŋore migo, buŋo oi oŋuakoŋ ogopune sosowo ŋoŋore moko migo: Ŋoŋo maŋgari goinebi.” Oŋu.
MAR 14:1 Pasowa kombaŋ eru poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ bembeŋgabire. Una yoyoka tariko oo fuŋganimiŋ ore ebeŋ soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru uruŋu gbegbedi ebeneŋ Yesu sumuŋgaru roru qabi komena, ore fuŋine baaru mi osoebuŋ.
MAR 14:2 Baaru osoeru iŋi mibuŋ, “Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame jigo oyowoine oyowoine egu fukeiŋ ore oi jeri kombaŋ damaŋineo eiŋgo ore embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu mibuŋ.
MAR 14:3 Yesuji Betani kaeo goku Saimon mo waeine bofosikeya, iŋore pigo roperu ŋeya. Oo uqo noku ŋeko ŋigo moji ko sogo mo roru iŋoreo wareya. Sogo oi ko yaŋgbuŋineke tinaine alabasta oiji bakine. Oi obu junjinaŋ kouineke foriine tinaine nad oiji puseru ŋeya. Iŋoji oi furiine sogoji roru wareru sogo ubeine ketigaru obuine Yesure qorugo keseru rau teya.
MAR 14:4 Rau teme ŋi ŋebuŋ, yoŋoreone goineji maŋyaŋuŋ sembeako yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mimane ebuŋ, “Nad obu oi wamore oŋu sibirigaga?
MAR 14:5 Nad obu jijiineke oi furiine banimiŋ ore ruana ine, soine giobobo 300:re furiine odurena. Oi ŋiŋigo wakiqoqoine yareme sagana.” Oŋu miku ŋigo oi mitebuŋ.
MAR 14:6 Mitebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋigo yo so miteniŋ. Wamore maŋine bosembeagobi? Iŋoji mosi fiine sari yobu enareko sagaga.
MAR 14:7 Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo damaŋine damaŋine botuŋaŋuŋgo gobi ya fiine eyareiŋgo ore maneru oi soine damaŋ so enimiŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo damaŋ so, so gobemiŋ.
MAR 14:8 Iŋoji oi iŋoyoŋunde eeboboinere sogo enarega. Nonji komebe yaŋga nunimiŋ ore soine bonieru sakine jijiji rau narega.
MAR 14:9 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Bobiaŋ Biŋe yo kantri oo me oo misauebi raiŋ, oo ŋigo yo oiji ya enarega, ore biŋeine oi oŋuakoŋ mibi saueme iŋore manesuku gonimiŋ.” Oŋu.
MAR 14:10 Kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot iŋoji Yesu babae bateiŋgo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raya.
MAR 14:11 Yoŋoreo raru buŋo miko oi maneru maŋyaŋuŋ fiame furiine moneŋ oteiŋgo ore buŋo kipebuŋ. Buŋo kipebi Yesu damaŋ mogo babae bateinde kadi baaru ŋone yoberu goya. Oŋu.
MAR 14:12 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una bobonio (sekiqonogo) mosiyaŋuŋ boyoberu pasowa lama mo qaku riga gobuŋ. Ore eru Yesure kiŋariŋpuji ojibuŋ, “Qaqaji, niŋo pi uro raru pasowa lama gore bomogaru moko nokimiŋ? Aŋigo uruŋu pega?”
MAR 14:13 Oŋu ojibi kiŋariŋyokaine yoyoka iŋi miku sore yapeya, “Ŋoko Jerusalem sitio ropebire ŋi mo obu dero kukugaru wareme bofukenimi. Bofukeru iŋo soine boyoberu rani.
MAR 14:14 Rakabire pigo ropeko ore rauine iŋi ojiinebire, ‘Qaqajiji iŋi miga: Soine pi maŋine mo mitari norende oo roperu kiŋariŋpune yoŋoke pasowa lama nokimiŋ.’
MAR 14:15 Oŋu ojibire rauineji pi paiineo paibe roperu maŋine soguine mo ŋatuiŋ. Oo ŋeŋe pepe ya bomogabi ŋega. Oi ŋatuko oo lama qaku riganimi.”
MAR 14:16 Oŋu miko kiŋariŋyokaineji bokeru sitio roperu Yesuji buŋo miya, ore so bofukeru dimaku lama qaku rigaru bomogabu.
MAR 14:17 Kae ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋoke pi oo wapebuŋ.
MAR 14:18 Waperu roperu ŋeŋeo ŋeku uqo nokabuŋ Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone mo noke uqo noku ŋega, iŋoji babae banuiŋ.”
MAR 14:19 Oŋu yajime maneru maŋyaŋunji beusembe maneru fuŋgaru bubu weu teru mibuŋ, “Nonde egu miiŋ?”
MAR 14:20 Weu tebi iŋi yajiya, “12 ŋoŋoreone mo noke poroŋ sigo igokurugaga, iŋoji.
MAR 14:21 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji iŋore buŋo quraŋgabi pega ore so moreŋ bokeru raiŋ. Raiŋyoŋ, babae bateiŋ, iŋore ‘Yei beusembe!’ miku oŋga jojorago. Anutuji geoine ropekiine bokirie teiŋ. Ŋi oi maŋgoinere beu maŋgone so fukena, oo afaga tena.” Oŋu.
MAR 14:22 Uqo noku ŋeku Yesuji poroŋ roru mifiagaru baji yareru iŋi miya, “Yo nakene fu. Oi roru noniŋ.”
MAR 14:23 Oŋu miku wain popu roru daŋge miku yareme sosowoji popu oone nobuŋ.
MAR 14:24 Nokabi iŋi yajiya, “Yo nakene dari. Yo Anutuji ŋiŋigo yoŋoke kikipe buru ruame sanaŋgaiŋ ore darine kesebi ŋiŋigo kokoine munaŋ qa yareiŋ.
MAR 14:25 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji wain niginde foriine yo moke jikigaru so nobemiŋ. Jiki Anuture qorumaŋ maŋineo paibe ŋekabeneŋ jebe baiŋ, una oo wain obu fuŋine mo oi nobemiŋ.”
MAR 14:26 Oŋu miko jeri kiki keku bokeru raru Oliwe yo tukuo ropebuŋ. Oŋu.
MAR 14:27 Roperu Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi moji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonji siŋaŋyaŋuŋ qabe lama qokoineji roiŋganimiŋ.’ Ore so ŋoŋoji sosowo maŋ-ŋaŋuŋ sembeako boke nuru totienimiŋ.
MAR 14:28 Totiekabi nunimiŋyoŋ, nonji komegone pakereru bonieru Galili prowinsgo raru oo fuke ŋarebemiŋ.”
MAR 14:29 Oŋu yajime Pitaji iŋi ojiya, “Yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ sembeako boke guru totienimiŋ ine, nonji jibu oŋu so ebemiŋ.”
MAR 14:30 Ojiko Yesuji miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi gajibe mane: Qoquji ate yoyoka so qakame goji muŋambe ubune muga nunde ate yokaomo fukeiŋ.”
MAR 14:31 Oŋu miyayoŋ, Pitaji yameŋ keku sasanaŋ eko, “Qaqaji, oŋu matayoŋ, noŋ nubi goke moko komenobe, oi jibu nonji go so muga gubemiŋ.” Kiŋariŋ goine sosowoji buŋo oi akoŋ mibuŋ. Oŋu.
MAR 14:32 Oŋu mimane eku raru kae sesu mo tinaine Gezemane oo ropebuŋ. Roperu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji aroo raru oŋga wosibe ŋoŋo damaŋ botuineo yo ŋeniŋ.”
MAR 14:33 Oŋu yajiru Pita, Jeims eru Jon oga yabeme rabuŋ. Rakabi Yesuji fuŋgaru koŋkoŋ bibiineke maneme kufu meine qomukuya.
MAR 14:34 Oŋu eru iŋi yajiya, “Nonde maŋneji jaja bame pakerega ore eru beusembe manebe kokomeine enarega. Ŋoŋoji yo ŋeku noke gariine goinebeneŋ.”
MAR 14:35 Oŋu yajiru iŋoyoŋe akoŋ kokiine mo jikigaru raru dikanji keru daberu joiserereŋ damaŋine oi Mamainere mire so odureiŋgo ore oŋga wosigaya.
MAR 14:36 Oŋga wosigaru miya, “Aba Mamane, go ya mo so emomoŋgaege. Ore eru joisererende popu yo roigoŋ. Ronunoŋ, oi nonde aŋire so matayoŋ, gogakere maŋ aŋigo boyoberu fukeiŋ.”
MAR 14:37 Oŋu miku kirieme kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji kubaŋ pebi ŋone yaberu Pita iŋi ojiya, “Saimon, go kubaŋ pege me? Go aua moakomeŋ gariine goiŋgo ore so sanaŋgage me?
MAR 14:38 Maŋnoŋunji gariine goiŋgo ore aŋi maneegobeneŋyoŋ, sakinoŋunji wiriine fukega. Ore eru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore ŋoŋo oŋga wosiru maŋgarigari goinebi.”
MAR 14:39 Oŋu yajiru moke boke yaberu raru buŋo oi akoŋ moke miku oŋga wosiya.
MAR 14:40 Oŋga wosigaru kirieme jiŋo hopiyaŋuŋ yobiŋgame moke kubaŋ akoŋ pebi ŋone yabeya. Kubaŋgone pakereru buŋo bokirienimiŋ ore mumutu ebuŋ.
MAR 14:41 Yesuji raya ate yokaomo fukeko kirieru wareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo jikigaru gbiŋ roru kubaŋ akoŋ peiŋgo ore manegobi me? Maneniŋ! Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ropeiŋ, ore aua damaŋineji wareru fukega. Ŋoŋore kubaŋ pepe damaŋ oi tariga.
MAR 14:42 Bio pakerebi raki. Maneniŋ! Babae banuiŋ, iŋoji bembeŋgo yoo warega.” Oŋu.
MAR 14:43 Yesuji oŋu miku dimako oo akoŋ kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji kubu mo mine ba yareme wapebuŋ. Soriŋ gio siŋaŋ, Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oi sore yabebi jigore siqo sogo eru damuyaŋuŋ roru warebuŋ.
MAR 14:44 Babae baiŋgo eya, iŋoji bonieru yoŋoke soi buŋo iŋi kiperu yajiya, “Nonji ŋi bibiineo mudugabemiŋ, oi ŋoneru ‘Iŋo oi!’ miku roru nigiŋgaru poretiŋ siŋaŋ gaku rainebi.”
MAR 14:45 Oŋu miku wareru oo akoŋ Yesureo roperu “O kokone! (Qaqajine!)” miku bibiineo mudugaya.
MAR 14:46 Mudugame ŋoneru Yesu qafagaru roru kipebuŋ.
MAR 14:47 Kipebi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone moji jigore siqo sogo poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kajeine kemukume wakiya.
MAR 14:48 Yesu kipebi buŋo iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu baru ro nuru kipe nuiŋgo ore waregobi.
MAR 14:49 Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke dimaku Biŋe buŋo qaji ŋareru gobe so ronubuŋyoŋ, ya yo Biŋe Qurande buŋoji foriineke fukeiŋgo ore fukega.”
MAR 14:50 Yesu kipebi kiŋariŋ yoŋoji sosowo Yesu bokeru totieru sumuŋgaru rabuŋ. Oŋu.
MAR 14:51 Ŋi jeŋoŋ moji kambaŋine yagaŋine kiperu Yesure ŋadio boyoberu raya. Kambaŋine goine so keru rako oi babofosi eru roiŋgo ebuŋ.
MAR 14:52 Roiŋgo embimbiŋgaru kambaŋine qomukubi gbarandaŋ sumuŋgaru raya. Oŋu.
MAR 14:53 Yesu kiperu ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere morumboŋ pigo rabuŋ. Rabi soriŋ gio siŋaŋ sosowo, kantrire minebobo eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji oo raru tumaŋgabuŋ.
MAR 14:54 Rabi Pitaji taitai yobe yabeku soriŋ gio siŋaŋ qoruinere morumboŋ pigo roperu pire sa maŋineo ropeya. Roperu kiŋaŋqoqo ŋi yoŋore botugo misi bembeŋgo ŋeku furaya.
MAR 14:55 Oŋu ŋeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru soriŋ kaunsol qoko yoŋoji Yesure sakigo rurua buŋo uruŋu mi kitiŋgabi qabi komeiŋ ore mi baabuŋyoŋ, ore fuŋine mo so bofukebuŋ.
MAR 14:56 Baaru dimaku kokoineji buŋo ikoine sakiineo ruaku kitiŋgaku mibuŋyoŋ, buŋoyaŋunji fuŋine moakoŋ so fukeya.
MAR 14:57 Oŋu ebi goineji pakereru dimaku buŋo ikoine sakiineo ruaku kitiŋgaku iŋi mibuŋ,
MAR 14:58 “Iŋoji iŋi miko manebeŋ, ‘Nonji boji soriŋ meji bakine yo ketotiebe moreŋgo wakime una yokaomore maŋgo soriŋ fuŋine mo meji bakine mata oi bopeŋgabemiŋ.’”
MAR 14:59 Oŋu mibuŋyoŋ, jibu buŋoyaŋunji fuŋine moakoŋ so fukeya.
MAR 14:60 Oŋu so fukeme soriŋ gio siŋaŋ qoruineji pakereru mai yaberu dimaku Yesu weu teru iŋi ojiya, “Yoŋoji gore sakigoo buŋo igoku kitiŋgabi, ore mobeine mo mimiŋ me mata?”
MAR 14:61 Oŋu ojime ya sembene mo so eyayoŋ, jibu mobeine mo so kerisieru buŋoine bokeru dimaya. Buŋoine bokeru dimako soriŋ gio siŋaŋ qoruineji moke iŋi weu teya, “Anutu miteŋ gaegobeneŋ, go iŋore Made Kristo fukege me mata?”
MAR 14:62 Weu teme “Oŋ” miku iŋi yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriine usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku jiki qonikinde kuaŋ paiineo wakime ŋonenimiŋ.”
MAR 14:63 Buŋo oi yajime soriŋ gio siŋaŋ qoruineji marikuine qosugaru iŋi miya, “Yei, mamagore sia! Goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore moke so weu yarekimiŋ.
MAR 14:64 Anutu igosisi etega, oi ŋoŋo-ŋaŋe mane foregobi. Ore eru ŋoŋo uruŋu manegobi?” Oŋu miko yoŋoji sosowo Yesu komere biŋe fukeiŋ ore mitaribuŋ.
MAR 14:65 Oŋu mitariru goineji fuŋgaru tifegaru qaku jiŋomaiine komoŋ garu me bajiru qaku iŋi ojibuŋ, “Moji guga, oi soine minde manekimiŋ.” Sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji oŋuakoŋ Yesu roru mauineo qabuŋ. Oŋu.
MAR 14:66 Damaŋ oo Pitaji sa maŋineo kae jiŋoo goya. Yukube goko soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo ŋigo moji oo wapeya.
MAR 14:67 Waperu Pitaji misi furaku dimako bibitatara eru iŋi miya, “Go oŋuakoŋ Nazaret ŋi Yesuke gomeŋ.”
MAR 14:68 Oŋu miyayoŋ, Pitaji mugaru iŋi miya, “Buŋo mige, oi kikiraŋgago.” Oŋu miku sa mendiineo rakaru dimako qoqu qaya.
MAR 14:69 Mendiineo rakame kiŋaŋqoqo ŋigo moji oi oo moke ŋoneru ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋo fuŋgaru iŋi yajiya, “Ŋi yo oiji yoŋoreone mo fukega.”
MAR 14:70 Oŋu yajiyayoŋ, iŋoji moke mugaya. Mugame damaŋ kokiine mo tariko ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoji moke Pitare iŋi mibuŋ, “Goji Galili ŋi mo fukege ore foriine yoŋoreone mo fukege.”
MAR 14:71 Oi maneru fuŋgaru iŋoyoŋe qaqaiso eeru mipaŋgaru misanaŋgaru miya, “Ŋi buŋoine migobi, nonji iŋo so manego. Buŋo ikoine minobo ine, Anutuji geoine bokirieru nareine.”
MAR 14:72 Oŋu miku dimako oo akoŋ qoquji qako ate yoyoka fukeya. Qoquji qako Yesuji buŋo iŋi ojiya, Pitaji oi manesuya, “Goji ate yokaomo muga nunde qoquji qako ate yoyoka fukeiŋ.” Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋ ore eme jojoraku kuyoya. Oŋu.
MAR 15:1 Kae fufurere akoŋ soriŋ gio siŋaŋ, kantrire minebobo (70), eru Kadi buŋore qaqaji eru soriŋ kaunsol sosowo yoŋoji buŋore koro sogo tutumaŋ ruaru Yesure buŋo mitaribuŋ. mitaribi Yesu kiperu roru raru gawana Pailotre meo ruabuŋ.
MAR 15:2 Rom gawana iŋoji Yesu iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?” Weu teme Yesuji kerisieru ojiya, “Oi gogake mige, oŋu.”
MAR 15:3 Soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji buŋo kokoine Yesure sakigo ruaru mibuŋ.
MAR 15:4 Mibi Pailotji Yesu moke weu teru ojiya, “Mane! Yoŋoji buŋo kokoine gore sakigoo ruaru migobi, goji ore mobeine mo mimiŋ me mata?”
MAR 15:5 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo mobeine moke so bokirieya. Buŋoine bokeru dimako gawanaji waragaya. Oŋu.
MAR 15:6 Gosa so pasowa kombaŋ damaŋineo gawanaji witi pigone ŋi mo tinaine miku weubuŋ, oi mosiine boyoberu pirueru yareebuŋ.
MAR 15:7 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Barabas iŋo witi pigo ŋeya. Iŋoji suroŋqoqo ŋi goine yoŋoke jigo oyowo eru ŋi mo qabi komeya, ore witi pigo rua yabebuŋ.
MAR 15:8 Oŋu ebi kufufuŋ yoŋoji gawanare morumboŋ pi kae jiŋoineo paibe roperu dimaku fuŋgaru eku goya ore so eiŋgore weu tebuŋ.
MAR 15:9 Weu tebi kerisieru iŋi yajiya, “Nonji Juda ŋoŋore kiŋ koito piruebe wakiiŋ ore eru manegobi me?”
MAR 15:10 Soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Yesure maŋririgaŋ manebuŋ ore eru iŋo gawanare meo ruabuŋ. Oi maneru aŋiyaŋuŋ maneiŋgo ore oŋu weu yareya.
MAR 15:11 Weu yareme soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji ŋiŋigo kubu maŋ bapakare eyareru iŋi mibuŋ, “Yesu bokeru Barabas pirue! Ŋoŋo oŋu weu teniŋ.”
MAR 15:12 Oŋu mibi moke kerisieru weu yareya, “Oŋu migobi ore Juda ŋoŋore kiŋ koito tinaine oŋu oŋgaegobi, nonji iŋo uruŋu etenobo?”
MAR 15:13 Oŋu weu yareme moke oŋgabuŋ, “Bio maripoŋgo qaniŋ mi!”
MAR 15:14 Oŋu oŋgabi Pailotji iŋi yajiya, “Oi wamore? Iŋoji wamo sembene eya?” Oŋu miyayoŋ, yoŋoji oi maneru yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraru iŋi oŋgabuŋ, “Iŋo maripoŋgo qaniŋ mi!”
MAR 15:15 Oŋu oŋgabi Pailotji ŋiŋigo kubu sogo aŋiyaŋunde so eiŋgo maneru Barabas pirue yareme wakiyayoŋ, Yesure miko kobiŋ joruinekeji qaya baya qabuŋ. Oŋu qabi maripoŋgo qanimiŋ ore iŋo Rom mamari ŋi yoŋore meo ruaya. Oŋu.
MAR 15:16 Mamari ŋi yoŋoji Yesu ogaru raru gawanare morumboŋ pire sa maŋineo ropebuŋ. Roperu mamari kubu soguine sosowo furu yabekabuŋ oo warebuŋ.
MAR 15:17 Wareru mariku boboroŋ yojuŋiru oi Yesure sakiineo keteku qiŋambu nigiŋ maŋgeŋgaru hendiŋ oŋuine qoruineo ketebi rakaya.
MAR 15:18 Oŋu rakame fuŋgaru ohoweine baku mijeri etebuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore kiŋ koito, ohowe!”
MAR 15:19 Kobeqoqo oŋu eku mikabuŋ sabaraji qoruineo qaku tifegaru qaku dikanji ke teru daberu mimiteŋ ikoine batebuŋ.
MAR 15:20 Igosisi oŋu ete foreru mariku boboroŋ yojuŋiru oi qomukuru iŋoyoŋunde saki komoŋ keteku maripoŋgo qaiŋgo ore ogaru rabuŋ. Oŋu.
MAR 15:21 Raru kadi yasogoo ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji Afrika siti tinaine Sairini ore ŋiine eru Aleksander eru Rufus yokore mama. Iŋoji gioone wapeme ojiri mibi Yesure maripoŋ roru koboya.
MAR 15:22 Yesu oŋu roru moreŋ mo tinaine Golgota oi noŋunde buŋoo Qorusia, oo raru ropebuŋ.
MAR 15:23 Roperu wain obu eru marasiŋ tinaine mor oi qodureru bojibugaru otebiyoŋ, Yesuji oi takigaya.
MAR 15:24 Takigame dimaku maripoŋgo qabuŋ. Qabi dimako qosa qabi jare fukeko Yesure saki komoŋine moakoŋ moakoŋ botuyaŋuŋgo ore so boroiŋgaru robuŋ.
MAR 15:25 Kaere 9 kilok oo maripoŋgo qabuŋ.
MAR 15:26 Maripoŋgo qaku qoruineo paibe qabunde fuŋine iŋi quraŋgaru qabuŋ, “Juda yoŋore kiŋ koito yo.”
MAR 15:27 Suroŋqoqo ŋi yoyoka oŋuakoŋ iŋoke maripoŋgo yapebuŋ. Mo me furoineo mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ.
MAR 15:28 (Anuture Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Oi osoeru suroŋqoqo ŋi oŋuine manesuku yoŋore botugo ruabuŋ.” Buŋo oŋu oiji foriineke fukeya.)
MAR 15:29 Ŋiŋigo odureru ra wareru nifebubu eteku igobi qotikeru iŋi mibuŋ, “Yei! Go boji soriŋ soine ketotiende moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo moke romaeŋgaru baiŋgo ore mimeŋ. O, go ŋi fiine yobu!
MAR 15:30 Go gake babapi eru maripoŋgone waki.”
MAR 15:31 Soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo igosisi eteru mibuŋ, “Goine bapi yaberu goyayoŋ, iŋoyoŋe babapi eiŋgo ore embimbiŋgaga.
MAR 15:32 Iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo eru Israelre kiŋ koito fukega ine, muŋambemeŋ yo maripoŋgone wakiko ŋoneru oi manesiŋ ganobeŋ.” Oŋu mibuŋ. Ŋi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ, yokoji oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo gomogofo mitebu. Oŋu.
MAR 15:33 Una botuine 12 kilok fukeko oo moreŋ sosowo qisiri eku sagaru peko raru aua yokaomore so fukeya.
MAR 15:34 Yesuji 3 kilok oo iŋoyoŋunde buŋoo iŋi ooŋ yasogo oŋgaya, “Eli eli lama sabaktani?” Oi noŋunde buŋoo: Anutune, Anutune wamore ŋadi nuge?
MAR 15:35 Oŋu oŋgame ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone goineji oi maneru mibuŋ, “Maneniŋ! Elaijare oŋgaga.”
MAR 15:36 Yoŋoreone moji giniŋgaru raru yaŋgbuŋ mo yaga kamasiine oŋu oi roru wain obu jajainekeo igokurugaru yo didi tifeineo kiperu itigaru Yesure bibi sisio paibe ruame noku miya, “Oi bokebi iŋoyoŋe akoŋ dimaine. Elaijaji wareru bomukume wakiiŋ me mata, oi ŋonekimiŋ.”
MAR 15:37 Oŋu ebi Yesuji ooŋ yasogo oŋgaku beuine niniŋgame komeya.
MAR 15:38 Komeko oo akoŋ boji sorinde maŋgo kambaŋ dimaya, oiji paibeine botuineo sugaru wakiru yoyoka fukeya.
MAR 15:39 Mamari siŋanji maripoŋ mai garu dimaku Yesuji beuine niniŋgame komeya, oi ŋoneru iŋi miya, “Ŋi yo oiji fofori Anuture Made fukega.”
MAR 15:40 Ŋigo goineji oŋuakoŋ taitai dimaku ya oi ŋonebuŋ. Yoŋore botugo Maria Magdalane eru Maria Jeims jiŋaine eru Joses yokore maŋgoyakuŋ eru Salome yoŋoji moko dimabuŋ.
MAR 15:41 Yoŋoji Yesuji Galili prowinsgo goko oo iŋo boyoberu kiŋaŋ qateku gobuŋ. Oŋuakoŋ ŋigo goine kokoine Yesuke Jerusalem sitio roperu warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ bembeŋgo dimabuŋ. Oŋu.
MAR 15:42 Sabat kombaŋ ŋeŋere ya bomogakabi Sabat kombaŋgo fuŋgaiŋgo ore bembeŋgako iŋande fukeru wareya.
MAR 15:43 Maŋgogio oo Arimatia rauine, ŋi jiŋobiŋeineke tinaine Josef iŋoji wareya. Iŋoji oŋuakoŋ Anutu qorumande foriine fukeiŋ ore odigaru goko. Iŋoji Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubure minebobo mo fukeru Sabat kombanji fuŋgaiŋ ore eya ore eru kokoi qamaseru Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋine roiŋgo weuya.
MAR 15:44 Weume “Fofori komega me mata?” miku manesuku mamari siŋaŋine miko wareya “Yesuji damaŋ joroine me pompoŋine komega,” miku weu teya.
MAR 15:45 Weu teme biŋe buŋoine maneru Yesure qoŋgbuŋ Josef mitari teya.
MAR 15:46 Mitari teme kambaŋ yagaŋine furiine baru raru qoŋgbuŋine maripoŋgone qomukuru bawakiru kambanji komoŋ gaya. Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ gufubi ŋeŋe peya, oo ruaya. Ruaru ko yasogo mo romaeŋgame kouŋ mauine kejigaya.
MAR 15:47 Uro ruaya, oi Maria Magdalane eru Maria Josesre maŋgoine yokoji dimaku ŋonebu. Oŋu.
MAR 16:1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko oo Maria Magdalane, Maria Jeims maŋgoine eru Salome yoŋoji “Yesure qoŋgbuŋ raru rau tekimiŋ,” miku juŋ jinaŋ kouineke furiine babuŋ.
MAR 16:2 Baru peku Sonda kae fufurere akoŋ pakereru kae fufurere wegi jojiriŋ wapeko jiŋoruŋgo rabuŋ.
MAR 16:3 Raru mimane eku mibuŋ, “Jiŋoruŋ mauineo ko yasogo pega, oi moji igogaiŋ?”
MAR 16:4 Oŋu miku pibi rako ŋonebuŋ: Ko yasogo yobu oi igogabi raru peya.
MAR 16:5 Jiŋoruŋgo ko mauine oŋu aŋgaru dimako maŋineo ropebuŋ. Ropebi furoyaŋuŋ obe ŋi jeŋoŋ mo marikuine joroine yagaŋine ŋeko ŋonebuŋ. Oŋu ŋoneru kokoine popurebuŋ.
MAR 16:6 Popurebuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋo kokoi so maneniŋ. Ŋoŋo Nazaret ŋi Yesure baagobi. Iŋo maripoŋgo qabuŋyoŋ, iŋoji gboreru pakereye. Ore eru yo so pega. Ŋoneniŋ! Pepeine yo, oo ruabi peya.
MAR 16:7 Ore eru bio raru Pita eru kiŋariŋpuine sosowo biŋe iŋi yajiniŋ, ‘Iŋoji mine bayareru bonieru Galili prowinsgo raiŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ oo raru buŋoine miya ore so oi ŋoneinebi.’”
MAR 16:8 Oŋu yajime popureru gburugburu qaku jiŋaruŋ kouŋgone wakiru giniŋgaru rabuŋ. Sombuyaŋuŋ manebuŋ ore buŋo mo so mibuŋyoŋ, buŋoyaŋuŋ mataeya. Oŋu.
MAR 16:9 Yesuji Maria Magdalane iŋore maŋgone gemokaku 7 yobe yabeme goya. Yesuji komegone pakereru Sonda kae fufurere akoŋ rone Maria oi fuke teya.
MAR 16:10 Fuke teme ogopuineji Yesuke go waperu damaŋ oo jiŋgeŋ keku kuyobuŋ, Mariaji yoŋoreo raru biŋeine yajiya.
MAR 16:11 Yajiyayoŋ, Yesuji gboreru goko Mariaji ŋoneya, oi so manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
MAR 16:12 Ore ŋadiineo ogoyokaineji Jerusalem siti bokeru kae mogo raiŋgo kadio rabire Yesuji kamasiine kerisieru fuke yateya.
MAR 16:13 Yokoji oŋuakoŋ raru biŋeine oi ogopuine yajibuyoŋ, yoŋoji oi oŋuakoŋ so manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
MAR 16:14 Jiki kiŋariŋpuine 11 yoŋoji tumaŋgaru uqo noku ŋekabuŋ yoŋoreo oŋuakoŋ fukeya. Fukeru maŋyaŋuŋ sanaŋgaya ore kanegaru komegone pakereme ŋonebuŋ, iŋoji biŋeine yajibuŋ oi so manesiŋ gabuŋ ore oi miyareya.
MAR 16:15 Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo kantri so raru moreŋine moreŋine roregaru ŋiŋigo go ragobi ore so Bobiaŋ Biŋene mitaniŋgabi maneinebi.
MAR 16:16 Moji Anutu manesiŋ gako miti meso rau tebi maŋine kerisieiŋ, iŋoji qowirieru Sombunde biŋe fukeiŋ. Moji so manesiŋ garu qoqomuku goiŋ, Anutuji iŋore buŋo mitarime misi korure biŋe fukeiŋ.
MAR 16:17 Manesiŋ nuku gonimiŋ, oi soi bayarebe fuŋneyaŋuŋ iŋi fukeiŋ: Yoŋoji nonde tinao gemokaku yobe yabenimiŋ. Kantri goine yoŋore buŋo miku gonimiŋ.
MAR 16:18 Kobeŋ meyaŋunji bofeŋganimiŋ. Orabeŋ nombe obu ya nobi oo so bosembe yabeiŋ. Meyaŋuŋ jibe ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruabi fianimiŋ.” Oŋu.
MAR 16:19 Ofoŋ Yesuji buŋoine oŋu yajime Anutuji ogagame Sombuŋgo roperu Anuture me furoineo ŋeku goga.
MAR 16:20 Paibe gogayoŋ, kiŋariŋpuineji bokeru kae moreŋ so raru Biŋe buŋoine misaueku gobuŋ. Oŋu gokabi Ofonji yoŋoke gio baku dobe yaberu mosi qoqowirie fukeko buŋoyaŋunji sanaŋgaya. Oŋu.
LUK 1:1 Kajeqouŋ ŋiŋigoji Munaŋqoqo Rauine fukeinde buŋo mibi ore foriine botunoŋuŋgo fukeya, ŋiŋigo kokoineji ore sunduine fuŋgaru quraŋgabuŋ.
LUK 1:2 Ya foriine oi botunoŋuŋgo fukeko goineji oi fuŋfuŋgaineone fuŋgaru waperu yoŋoyaŋunde jiŋoji ŋoneru mane mukubuŋ, yoŋoji ore so ore biŋeine jikigaru misauebi kajenoŋuŋgo rakaru noŋunde biŋe fukeya. Ŋiŋigo oŋuine yoŋoji Biŋe oi fuŋgaru papiago quraŋgaru burugabi pega.
LUK 1:3 Nonji oŋuakoŋ ya sosowo fukeru wapeya, oi poretiŋ weu yarebe fuŋfuŋgaineone fuŋgaru mibi mane mukugo. O Tiofilus nonji gore manebe ropekiine fukege. Nonji goke buŋo mi manenimigo manebe fiine fukeko Yesure binaŋ oi sosowo akoŋ burugaru quraŋgago.
LUK 1:4 Biŋe buŋo foriine qaji garebi manege, goji ore fuŋine oseru sosowo mane mukumiŋ. Oŋu.
LUK 1:5 Judia prowinsre kiŋ tinaine Herod iŋore damaŋgo ŋi mo tinaine Zekaraia goya. Iŋoji soriŋ gio siŋaŋ goku Abaiare gio buruo dimaya. Ŋonuŋine tinaine Elisabet iŋoji oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ Aronde osigida mo fukeya.
LUK 1:6 Yokoji Anuture jiŋo maio gogo poretiŋ goku Ofonde mimipaŋ buŋo eru mimiti oi sosowo poretiŋ boyoberu bakare buŋoyakuŋ tomiri gobu.
LUK 1:7 Oŋu gobuyoŋ, Elisabetji kufiŋ ore gariyakuŋ tomiri goku ŋiŋigo pogo ebu.
LUK 1:8 Damaŋ mogo Abaiare gio buru damanji wareme Zekaraiaji soriŋgo siŋaŋ gio baiŋgo Anuture jiŋo maio wapeya.
LUK 1:9 Wapeme soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji eeboboyaŋuŋ boyoberu botuyaŋuŋgo gio boroiŋgaru Zekaraia bomukubi Ofonde korogo roperu juŋ jinaŋ kouineke rigaya.
LUK 1:10 Juŋ jinaŋ ririga damaŋineji ware fukeme iŋoji ya kouineke oi rigako ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji boji soriŋ sakibe odigaru Anutu oŋga wosigaru ŋebuŋ.
LUK 1:11 Jiniŋ rigako kouineji isirigaru pi maŋine sagako oo Ofonde mimerereŋ moji korogo paibe fuke teru me furoine obe dimaya.
LUK 1:12 Dimako Zekaraiaji ŋoneru popureru kokoi maneya.
LUK 1:13 Kokoi maneyayoŋ, mimererenji iŋi ojime maneya, “Zekaraia, go kokoi so mane. Anutuji oŋgawowosigo mane forega. Ore eru ŋonuŋgoji kuagaru koko madego roiŋ. Oi roko goji tinaine Jon miigoŋ.
LUK 1:14 “Madego fukeko maŋgoji iŋore fiame jeriende ŋiŋigo kokoineji jeri manenimiŋ.
LUK 1:15 Oi maŋgoinere beu maŋgo ŋeko Moro Tiriineji oo akoŋ fuŋgaru maŋine puseko sogueru wain me obu sanaŋine oi so noku Ofonde keririŋgo ŋi ropekiine fukeru goiŋ.
LUK 1:16 “Oŋu goku Israel ŋiŋigo kokoine maŋyaŋuŋ kerisieme Ofoŋyaŋuŋ Anutureo kirienimiŋ.
LUK 1:17 Anuture Moroji kajeqouŋ ŋi Elaija dobegako usuŋ paio gio baya, iŋoji ore so bonieru rame Ofonji ŋadiineo wareiŋ. Iŋoji raru kufufuŋ maŋ bapakare yabeko Ofonji wareiŋ ore jaueru dimanimiŋ. Mama eru odumade pougaru roiŋgabi maŋbapakare eyareko moke qoqoju enimiŋ eru qoqomuku ŋiŋigo oi poretiŋ yoŋore mamane buruo ropenimiŋ.”
LUK 1:18 Sombuŋ mimererenji oŋu ojime Zekaraiaji miya, “Ŋonuŋneke niko ŋiŋigo pogo egobere ore buŋogoji uruŋu foriineke fukena?”
LUK 1:19 Oŋu miko bokirieya, “Noŋ Geibriel. Nonji Anuture maio dimabe sore nume biŋe fiine yo roru wareru gajibe manege.
LUK 1:20 Nonde buŋo mine foriineke fukeiŋ, goji oi mibe so manesiŋ gage ore buŋogo oi mata eko mutu gomiŋ. Oŋu gokande biŋe buŋo yoore fori fukeinde damaŋ ware fukeme oo namangoji wirieko buŋo moke mimiŋ.”
LUK 1:21 Damaŋ botuineo oo ŋiŋigoji odigaru ŋeku Zekaraiaji boji soriŋgo paibe damaŋ joroine dimaya ore maŋyaŋuŋgo manetiqotike manebuŋ.
LUK 1:22 Oŋu eru ŋebi sakibe wakiru buŋo miiŋgo embimbiŋgako mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Iŋoji boji soriŋgo dimaku jiŋoine kerisieme Sombuŋgone sasako mo ŋonega.” Oŋu mibi meineji akoŋ soso eyareru mutu fukeru goya.
LUK 1:23 Oŋu goku soriŋ gio bobo damaŋineji tariko kirieru piineo raya.
LUK 1:24 Una goine tariko Elisabetji kuagaru kaiŋ 5 ore so pigo sumuŋgaru iŋi miku ŋeku goya,
LUK 1:25 “Madene tomiri ore ŋiŋigoji bawaki nubi Ofonji mai nuku ore yobiŋ roru bokeru ŋonemaiŋ enarega.” Oŋu.
LUK 1:26 Elisabetji kuagaya ore kaiŋine 6 fukeko Anutuji mimerereŋine tinaine Geibriel soreme Galili prowinsre kae mo tinaine Nazaret oo wakiya.
LUK 1:27 Wakiru ŋigo jeŋoŋ jumuine tinaine Maria iŋoreo raya. Iŋoji ŋi tinaine Josef iŋore ŋigo biŋe goya. Josefji kiŋ Deiwidre osigida mo fukeya.
LUK 1:28 Mimererenji Mariareo raru iŋi ojiya, “O Maria, wegi fii. Ofonji yauŋmoriri gareru goke dimaine.”
LUK 1:29 Oŋu ojiyayoŋ, Mariaji mijeri ore kokoine popureru fuŋine baaru manetiqoti maneya.
LUK 1:30 Manetiqoti maneko iŋi ojiya, “Maria, Anutuji yauŋmoriri gareko iŋore jiŋoo sagage. Ore eru kokoi so mane.
LUK 1:31 Mane, goji kuagaru koko madego romiŋ. Roru tinaine Yesu miigoŋ.
LUK 1:32 Yesu iŋoji sogueru ŋi tinabiŋeineke fukeko tinaine ‘Ropekiinere Made,’ mibi goiŋ. Oŋu gome Ofoŋ Anutuji apaine kiŋ Deiwidre morumboŋ ŋeŋe oteme ŋiŋigo siŋaŋ yaberu goiŋ.
LUK 1:33 Jeikobre kufufuŋ yoŋore kiŋ koito fukeru tatariine tomiri siŋaŋ yaberu goiŋ. Qorumaŋine oiji damaŋ mogo so mataeiŋ.”
LUK 1:34 Mimererenji oŋu ojime Mariaji miko maneya, “Yei! Noŋ ŋire fuŋne so manego. Ore eru buŋo mige, ore foriine oi uruŋu fukeiŋ?”
LUK 1:35 Oŋu miko maneru bokirieya, “Moro Tiriineji sabare guko Anutu ropekiinere usunji sagaru iporo gareiŋ. Ore eru made romiŋ, iŋoji tiriine fukeko ŋiŋigoji tinaine ‘Anuture Made,’ miku oŋgaenimiŋ.
LUK 1:36 Mane. Tifego Elisabet iŋoji oŋuakoŋ ‘Kufiŋ goku made roiŋgo embimbiŋgaga,’ mibuŋyoŋ, jibu ŋigo pogo fukeru damaŋ yoo koko madere kuaineke fukeko kaiŋine 6 fukega.
LUK 1:37 Anutuji ya mo eiŋgo miku oi so embimbiŋgaega.”
LUK 1:38 Oŋu miko Mariaji ojiya, “Mane, noŋ Ofonde kiŋaŋqoqo ŋigo fukego. Ore eru buŋo mige, ore so soine fuke nareine.” Oŋu ojime Sombuŋ mimererenji bokeru raya. Oŋu.
LUK 1:39 Mariaji oi maneru damaŋ joroine so eko pakereru pipa jaueru moreŋ tukuo roperu Judia prowinsre taoŋ mogo raya.
LUK 1:40 Raru Zekaraiare pigo roperu ŋonuŋine Elisabet ŋoneru jerieru mijeriine miya.
LUK 1:41 Mijeriine miko oo akoŋ maneko koko madeji beu maŋgo riŋaru roperu wakiko Moro Tiriineji Elisabetre maŋ puseya.
LUK 1:42 Puseko buŋo soguine oŋgaku iŋi miya, “O ogone, Anutuji mifiaine ropekiine egareko ŋigo botunoŋuŋgo gomiŋ eru made romiŋ, oi oŋuakoŋ mifia teiŋ.
LUK 1:43 Uruŋu eru Ofoŋnere maŋgoji wareru ŋone nume oŋu fuke narega?
LUK 1:44 Mane, go mijerine minde buŋo marugo kajeneo rakame madeji beuneo oŋuakoŋ jeri eru riŋaru rope wakiga.
LUK 1:45 Ofonji biŋe buŋoine miko maneru ore fori fukeiŋ, oi manesiŋ gage ore gore manebe kiwaqawaineke ege.” Oŋu.
LUK 1:46 Mariaji buŋo oi maneru iŋi miya, “Ii-ia! Nonde maŋ wombuŋneji jeŋgoma Ofoŋ miteŋ gaga.
LUK 1:47 Nonde moroji Anutu, Munaŋqoqo Raunere jerieru kokoriaŋ kega.
LUK 1:48 Nonji kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine gogoyoŋ, Anutuji jibu mai nuku ŋonemaiŋ enarega. Mane, ŋiŋigo kubuine kubuine muŋambe fuŋgaru fukenimiŋ, yoŋoji nonde ‘Kiwaqawaineke!’ miku miteŋ nuku gonimiŋ.
LUK 1:49 Usuŋ Rauineji mosi qoqowirie ropekiine enareko gogo. Iŋore tina oi Tiriine.
LUK 1:50 Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi eru jiki fukeru sauenimiŋ, yoŋore botugo ŋaso uri yoŋoji Anuture mi egu odureniminde kokoi manenimiŋ, iŋore ŋonemainji yoŋoke damaŋ so peiŋ.
LUK 1:51 Anutu meineji mosi qoqowirie baku oiji usuŋine noduko ŋonebeŋ. Ŋiŋigo yoŋoyoŋe bobo rope eku sigopou gogobi, Anutuji oi ketotie yabeko siombeŋsaombeŋ eru gogobi.
LUK 1:52 Kiŋ muraŋine muraŋine morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋeku ŋiŋigo siŋaŋ yaberu gobuŋ, Anutuji yoŋo oone qomukuru ketuŋ yabeko wakibuŋ. Wakibuŋyoŋ, wakiqoqoine oi bapakare yabeya.
LUK 1:53 Ŋiŋigo yare basiqasi eru gobuŋ, yoŋore maŋ oi ya fiine fiineji puseyayoŋ, ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke oi sore yabeme meyaŋuŋ omaine mo rabuŋ.
LUK 1:54 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ bomuku yabeme Israel fukebi niŋo jikigaru Anuture kiŋaŋqoqopu gogobeneŋ. Anutuji ronekoŋ mimipaŋ buŋoine iŋi mikiperu noreya, ‘Nonji Abram eru iŋore osigidapu tatariine tomiri go roperu gonimiŋ, oi ŋonemaiŋ eyareru gobemiŋ.’ Oŋu miku buŋoine oi so niga gako go wapeya. Matayoŋ, iŋoji buŋo miine oi boyoberu goku muŋambe bapi nobeiŋgo ore warega.” Mariaji oŋu miya.
LUK 1:56 Mariaji kaiŋ yokaomo ore so Elisabetke goku moke piineo kirieya. Oŋu.
LUK 1:57 Elisabetre made roro damanji ware fukeko koko made roya.
LUK 1:58 Koko made roko pi bembeŋgo gobuŋ eru tifepuine yoŋoji Ofoŋ ŋonemaiŋ yasogo yobu oduya, oi mane taniŋgaru iŋoke moko jeribari ebuŋ.
LUK 1:59 Jeribari eku una 7 tariko pakereru raru Anuture moge made sakiineo ketiganimiŋ ore tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru “Mamainere tina Zekaraia oi jiŋa baru otekimiŋ,” mibuŋ.
LUK 1:60 Mibuŋyoŋ, maŋgoineji miya, “Oŋu matayoŋ, tinaine Jon mikimiŋ.”
LUK 1:61 Miko iŋi ojibi maneya, “Jon migeyoŋ, gore tifepu yoŋoreone more tina oŋu so pega.”
LUK 1:62 Oŋu ojibi dimaku mamaineji iŋore tina miiŋ ore weuku meyaŋunji soso ebuŋ.
LUK 1:63 Soso ebi tafere weume otebi oo quraŋ iŋi quraŋgaya, “Tinaine oi Jon.” Oŋu quraŋgako ore eru sosowo popure yobugabuŋ.
LUK 1:64 Popure yobugabi oo akoŋ bibiine afagako namaŋine wirieko buŋo miku Anutu miteŋ gaya.
LUK 1:65 Miteŋ gako ogopuyaŋuŋ sosowo yoŋoji sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Manebi ya fukeya, ore biŋeine mimane ebi saueru Judia tuku moreŋ sosowo sagaya.
LUK 1:66 Biŋeine mimane ebi sosowoji oi maneru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru sabarebuŋ. Ofonji usuŋine korube paiineo keseme goya, ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Made yoji sogueru wamo ya mo uruŋu eru bana?” Oŋu.
LUK 1:67 Oŋu mibi Moro Tiriineji mamaine Zekaraiare maŋ puseko kajeqouŋ buŋo iŋi miya,
LUK 1:68 “Niŋo Israel niŋore Ofoŋ Anutu miteŋ gakimiŋ. Ii-ia! Iŋoji kufufuŋpuine mai noberu duenoŋuŋ baiŋgo jaueru wareiŋ.
LUK 1:69 Anutuji kiŋaŋ ŋiine kiŋ Deiwidre kufufuŋ niŋore botugone ŋi usuŋineke igodoŋgako pakereru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukeiŋ.
LUK 1:70 Ronere ronekoŋgo kajeqouŋ ŋiŋigopuine roosiŋine oi boburo yabeko mibuŋo iŋi miku gobuŋ,
LUK 1:71 ‘Nonji rosipuŋaŋuŋ yoŋore usuŋ qabe wakiko ŋoŋo ŋeji yabebemiŋ. Uri yoŋoji rosi eŋarenimiŋ, nonji sosowo yoŋore meone bomukuru dobu kipe ŋarebemiŋ.’
LUK 1:72 Buŋo oŋu miku ŋasopunoŋuŋ ŋonemaiŋ eyareru yoŋoke jojofo buru kamasiine mo kipeya, oi manesuku boyobeko munaŋqoqore fori fukeiŋ.
LUK 1:73 Jojofo buŋo oi ŋasonoŋuŋ Abrahamde miku mimipaŋ buŋoji misanaŋgame pega.
LUK 1:74 Jojofo buŋo ore foriine iŋi: Iŋoji niŋo rosipunoŋuŋ yoŋore meone bomuku nobeko yoŋore kokoi so maneru kiŋaŋ qateru gokimiŋ.
LUK 1:75 Iŋoji buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ iŋore jiŋo maio gbagbataeŋine fukeru gogonoŋuŋ foriine poretiŋ oŋu goku komekimiŋ.
LUK 1:76 O kokone Jon, goji sogueru goku bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru oŋu oiji Ofonde kadi boburonde wareiŋ. Ore eru tinago ‘Anutu ropekiinere kajeqouŋ ŋi,’ oŋu mibi gomiŋ.
LUK 1:77 Oŋu goku munaŋqoqo Rauinere fuŋne oi Anuture kufufuŋpu qaji yarende oi mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ jureru bokeiŋ.
LUK 1:78 Anutunoŋuŋ maŋineji manjoko eteru ŋonemaiŋ enoreega. Oŋu eru mai noberu ginjaine paibeone ruame boribori ega. Ore eru niŋoji wegi jiriŋ sineko totogo tamaekimiŋ ore egobeneŋ.
LUK 1:79 Niŋo qisirigo tiŋtuŋ ŋebeneŋ komere kukure Rauji sabare nobeegayoŋ, wegi jojiriŋ waperu painoŋuŋgo igaru batamae nobeiŋ. Batamae nobeko womore fuŋne totogo fukeko ŋoneru oo roperu oderu dimakimiŋ.” Zekaraiaji oŋu miya.
LUK 1:80 Made Jon iŋoji sogueru pakereko Moro Tiriineji dobe gako Anuture kiŋaŋ ŋi sanaŋine fukeya. Oŋu fukeru moreŋ buroineo gokame damaŋineji ware fukeme Israel kufufuŋ yoŋore jiŋoo totogo fukeru tumoqoqo gioine fuŋgaru baya. Oŋu.
LUK 2:1 Jon Mitimeso ŋiji fukeko damaŋ oo Sisa-kiŋ Ogastus iŋoji Rom sitio goku moreŋine moreŋine siŋaŋ yabeya. Siŋaŋ yaberu takis fuŋgaru ruanimiŋ ore gawmande mimiti ruame kaeine kaeine sosowo yoŋoji tumaŋgabi kequraŋ (sensus ŋi) yoŋoji tinayaŋuŋ papiago quraŋgaru burugabuŋ.
LUK 2:2 Buru gio oi damaŋ fuŋfuŋgaine babuŋ. Babuŋ, damaŋ oo ŋi tinaine Kwirinius iŋoji Siria prowinsre gawana goku siŋaŋ yabeya.
LUK 2:3 Ogastusji mimiti ruame ŋiŋigo sosowo poreru roperu tinayaŋuŋ buruo quraŋganimiŋ ore yoŋoyaŋunde fufuke kae qoruyaŋuŋ so rabuŋ.
LUK 2:4 Galili prowinsre taoŋ tinaine Nazaret oo ŋi tinaine Josef goya. Iŋore apa oi kiŋ Deiwid. Kiŋ Deiwidre taoŋ tinaine Betlehem oi Judia prowinsgo peya. Ore eru Josefji Nazaret bokeru roperu rakaru Betlehem raya.
LUK 2:5 Raiŋgo miko damaŋ oo ŋigo biŋeine tinaine Maria oi kuaineke goya. Goko oi moko ogako tinayakuŋ quraŋganimiŋ ore moko rabu.
LUK 2:6 Raru Betlehem ropebire Mariare made roro damanji mai gaya.
LUK 2:7 Mai gako tumoqoqo pepe pigo roperu ore maŋgo sawaine mo so bofukebu. Ore eru kaneŋ bulmakao pigo roperu ŋebu. Ŋeku oo moru madeine roru kambanji komoŋ garu bulmakao juago ruame rakaru peya. Oŋu.
LUK 2:8 Betlehem taoŋ moreŋ oo ŋi goineji ubu so moreŋ rondiŋine oo raru lama kubuyaŋuŋ siŋaŋ yaberu gobuŋ.
LUK 2:9 Oŋu gobi ubu oo Ofonde mimerereŋ moji maŋfuŋyaŋuŋgo fuke yareya. Fuke yareme Ofonde kuririquraŋineji rore yaberu tamaeko sombuyaŋuŋ maneru gburugburu yabeya.
LUK 2:10 Gburugburu yabeyayoŋ, Sombuŋ mimererenji yajiya, “Kaje ruaniŋ! Nonji jeri Biŋe soguine ŋiŋigo sosowo yoŋore baru warego, oi barariŋga ŋarebemiŋ. Ore eru gburugburu so ŋabeine.
LUK 2:11 Biŋe oi iŋi: Ŋoŋore Munaŋqoqo Rauŋaŋunji muŋambe yoo fukega. Iŋoji kiŋ Deiwidre taoŋgo fukeru Ofoŋ tinaine Kristo fukega.
LUK 2:12 Buŋo ore mogeine oi iŋi: Ŋoŋo raru made gorubeine kambanji komoŋ garu bulmakao juago ruabi pega, oi bofukenimiŋ.”
LUK 2:13 Mimererenji oŋu miko oo akoŋ mimerereŋ kubu soguineji Sombuŋgone fukeru iŋoke qotureru Anuture mimiteŋ kiki keku iŋi mibuŋ,
LUK 2:14 “Anuture tinabiŋe miteŋ gabeneŋ Sombuŋgo paibe ropega. Iŋoji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore beufi maneru moreŋgo womo eyarega.” Oŋu.
LUK 2:15 Mimerereŋ yoŋoji boke yaberu Sombuŋgo kirieru ropebi lama siŋaŋ yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ iŋi mibuŋ, “Ayo, Betlehem oo ya fukeko Ofonji ore buŋoine miko manegobeneŋ, niŋo oi raru ŋonekimiŋ.”
LUK 2:16 Oŋu miku pipa raru Maria Josef eru made gorubeine bulmakao juago peya, bofukeru ŋonebuŋ.
LUK 2:17 Ŋoneru dimaku mimererenji madere buŋo miko maneru warebuŋ, oi barariŋga yareru mitaniŋgabuŋ.
LUK 2:18 Mitaniŋgabi manebuŋ, yoŋoji sosowo popureru waragabuŋ.
LUK 2:19 Waregabuŋyoŋ, Mariaji buŋo sosowo oi maŋ wombuŋineo ruaru maŋgaru kiperu fuŋine manesuku goya.
LUK 2:20 Waragabuŋyoŋ, ya sosowo Sombuŋ mimererenji miya ore so fukeya, oi lama siŋaŋ yoŋoji ŋoneru maneru ore eru Anuture jeri kiki keku miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu bokeru kirieru rabuŋ. Oŋu.
LUK 2:21 Yesu fukeko Sonda moakoŋ ore so tariko Anuture moge sakiineo ketigainde damaŋ wareme tinaine Yesu mibuŋ. Sombuŋ mimererenji tina oi bonieru miku oteme damaŋ oo akoŋ maŋgoinere beu maŋgo fukeya. Oŋu.
LUK 2:22 Mosesre Kadi buŋoo buŋo iŋi pega, “Ŋigoji koko madeine fuŋfuŋgaine roru una 40 akoineo goko tariko soki yoŋune keririke teru ŋoŋo boji soriŋgo roperu made oi Ofonde jiŋoo ruabi iŋore biŋe fukeiŋ.” Ore eru damaŋ oi ware fukeme Josef Maria yokoji buŋo oi reŋgaru Yesu ogaru Ofonde biŋe fukeiŋ ore Jerusalem ropebu.
LUK 2:23 Ofonde Kadi buŋoo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Made fuŋfuŋgaine sosowo oi rua yabebi Ofonde biŋe gbagbataeŋine fukenimiŋ.” Yokoji buŋo oi boyobebu.
LUK 2:24 Oŋuakoŋ Ofonde Kadi buŋoo mimiti buŋo pega ore so kabu me hurua webo yoyoka oi boji riganimi ore Jerusalem sitio roperu rabu.
LUK 2:25 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Simeon Jerusalem goya. Iŋoji maŋ jumuine Anutureo qakatoru maŋkekerisiere kekegbore eme Moro Tiriineji iŋoke dimako Munaŋqoqo Rauineji Israel maŋgo fukeiŋgo odigaru goya.
LUK 2:26 Odigaru gome Moro Tiriineji buŋo iŋi barariŋga teya, “Go Ofonde Munaŋqoqo Rauine Kristo fukeko bonieru ŋoneru komeminde joiserereŋ manemiŋ.”
LUK 2:27 Maŋgo mamaineji Mosesre Kadi buŋo boyoberu Yesu ogaru boji soriŋgo ropebu. Ropebire Moro Tiriineji Simeon boburogame damaŋ oo akoŋ oŋuakoŋ soriŋgo ropeya.
LUK 2:28 Roperu made oi ŋoneru roru koboru Anutu miteŋ garu iŋi miya.
LUK 2:29 “O Ofoŋ, muŋambe kiŋaŋ ŋigoji soine raru maŋwomoo goku komebemiŋ.
LUK 2:30 Gore buŋo pega ore so Munaŋqoqo Rauine sorende fukeme oi nakene jiŋoji ŋoneru kiwaqawaneke manego. Ore eru soine raru komebemiŋ.
LUK 2:31 Goji munaŋqoqo giore kadi bomogaru kantri sosowo yoŋore barariŋga yarende oi ŋoneru mane mukunimiŋ.
LUK 2:32 Goji Munaŋqoqo Rauinere tatama yadunde kotu kantri yoŋore maŋ bapakareko mane taniŋganimiŋ eru tinabiŋegoji gakere kufufuŋ Israel niŋore botugo oŋuakoŋ sogueiŋ.”
LUK 2:33 Simeonji made iŋore buŋo oŋu miko maŋgo mamaineji maneru qiqu eru waragabu.
LUK 2:34 Waragabire mifia yareru maŋgoine Maria iŋi ojiya, “Mane, Anutuji made yo igodoŋgaru ruako Israel ŋiŋigo boakonji oi ŋadi gaku waki yabeko kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru fianimiŋ. Anutu iŋoyoŋe oi ruako moge fukeko kokoineji oi aari maneru mamboiŋ buŋo mitenimiŋ.
LUK 2:35 Mamboiŋ mitebi maŋ mamaneyaŋuŋ sumuŋine oi oŋu totogo fukeiŋ. Gakere maŋgoo oŋuakoŋ beusembe fukeko oiji siqo teteine yobu oŋuine maŋgo ketigako qopogaiŋ.” Oŋu.
LUK 2:36 Jerusalem oo kajeqouŋ ŋigo qoruine mo tinaine Ana goya. Iŋore apa tinaine Aser, mamaine tinaine Fanuel. Ŋigo oiji jeŋoŋineo ŋi roru gome gosa 7 moko gobu.
LUK 2:37 Gobire ŋoeine komeko koje fukeru go wapeko damaŋ oo gosaine 84 fukeya. Iŋoji damaŋ so boji soriŋgo roperu oi una mo so bokeyayoŋ, ubu una Anuture uqo sowo goku oŋga wosigaru ohoweine baku miteŋ garu goya.
LUK 2:38 Iŋoji damaŋ oo akoŋ waperu made oi ŋoneru Anutu miteŋ gaya. Anutuji Jerusalem ŋiŋigo dueyaŋuŋ baiŋgo odigaru gobuŋ, sosowo yoŋore made iŋore fuŋne mitaniŋgako manebuŋ. Oŋu.
LUK 2:39 Josef Maria yokoji Ofonji buruine mitigako Kadi buŋoo pega, oi sosowo ebire tariko Galili prowinsgo kirieru taoŋyakuŋ Nazaret oo rabu.
LUK 2:40 Madeji sogueru pakereru sanaŋgaru maŋgboroŋineji fukeru puseko Anuture yauŋmoririji kefagame goya.
LUK 2:41 Yesure maŋgo mamaji gosa so ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋgo Jerusalem sitio roperu raebuŋ.
LUK 2:42 Oŋu goku Yesu gosaine 12 tariko mosiyaŋuŋ eegobi ore so damaŋine ware fukeme oŋuakoŋ roperu rabuŋ.
LUK 2:43 Raru goku kombaŋ damaŋ oiji tariko kirieru piyakuŋgo rabu. Rabuyoŋ, made jeŋoŋ Yesuji Jerusalem ŋeko maŋgo mamaineji oi so mane mukubu.
LUK 2:44 “Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo yoŋoke raga,” miku una moakonde so kadi raru daritife eru ogopuyakuŋ yoŋore botugo oŋgaru baabu.
LUK 2:45 Oŋgaru baabuyoŋ, so bofukeru moke kirieru Jerusalem raru baabu.
LUK 2:46 Baaru gokabire una yokaomo tariko boji soriŋgo roperu oo bofukebu. Bofukebire ŋi soguine yoŋore botugo ŋeya. Ŋeko qaji tebuŋ, oi maneru weu yareru ŋeya.
LUK 2:47 Ŋeku Biŋe buŋore fuŋne poretiŋ mane taniŋgaru poretiŋ akoŋ bokirieko sosowo yoŋoji oi maneru waragabuŋ.
LUK 2:48 Maŋgo mamaineji ŋoneru popureru maŋgoineji ojiya, “Madene, go uruŋure oŋu enotege? Mane, mamagoke niko gore manebu eru oŋgaku baaguku gogobere.”
LUK 2:49 Oŋu ojime iŋi bokirie yateya, “Ŋoko wamore noŋ baa nugobire? Noŋ nakene Mamare pigo ŋebe sagaga, oi manegobire me mata?”
LUK 2:50 Oŋu bokirie yateyayoŋ, yokoji buŋo miya, ore fuŋine oi so mane mukubu.
LUK 2:51 So mane mukubuyoŋ, jibu pakereru yokoke kirieru Nazaret taoŋgo raru maŋgo mamaine miyakuŋ reŋgaru goya. Yesuji buŋo miya, maŋgoineji oi sosowo maneru maŋ wombuŋineo ruaru kiperu sabareya.
LUK 2:52 Yesuji goku sogueme gosaine ropeko maŋgboroŋine tamaeru saueko Anutuji yauŋmoririine oteme sanaŋgaru ŋiŋigo eru Anutu yoŋore jiŋoo saga yabeya. Oŋu.
LUK 3:1 Zekaraiare made Jon iŋoji gioine fuŋgaya. Damaŋ oo Sisa-kiŋ tinaine Taiberius iŋoji Rom sitio goku moreŋine moreŋine qodureru gosa 15 ŋi koito fukeru jikigaru siŋaŋ yabeko gobuŋ. Siŋaŋ yabeiŋ ore moreŋine moreŋine Israel roregaru pegobi, oi bobogabi mobeine 4 fukeko yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ 4 oi iŋi igodoŋ yabebuŋ: Pontius Pailot, Herod, Filip eru Lisanias. Pontius Pailot oi Judia prowinsre gawanayaŋuŋ goya. Kiŋ Herodji Galili prowins siŋaŋ yabeya eru kakaine Filipji Ituria eru Trakonitis prowins yoyoka yoŋore koitoyaŋuŋ goya eru Lisanias iŋoji Abilene moreŋ roru goya.
LUK 3:2 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoyoka gobu, tinayakuŋ Anas eru Kaiafas. Damaŋ oo Zekaraiare made Jon iŋoji moreŋ buroineo gokame Anuture Biŋe buŋo fukeko maneya.
LUK 3:3 Anuture Biŋe maneru raru Jordan obu sogore bembeŋgo moreŋ so roregaru goya. Roregaru goku Biŋe buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miku goya, “Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ. Oŋu ruabi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.”
LUK 3:4 Ore buŋoine oi kajeqouŋ ŋi Aisaiaji quraŋgame iŋore Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Kiŋaŋ mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gome raru buŋoine iŋi manenimiŋ, ‘Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru jaueru kadiine bataniŋgainebi. Maŋ-ŋaŋuŋ botiŋgaru kadiine reuinebi.
LUK 3:5 Kadi wone sosowo kemagabi poretiŋ fukeiŋ. Tuku fuŋqoduine sosowo oi qomukuru kega reubi rondiŋ fukeiŋ. Kadi kekekasiineke oi bobiaŋgabi poretiŋneiŋ. Gbinji kadi bakaigame siombeŋsaombeŋ pega, oi ketigaru bataniŋgabi posikeiŋ.
LUK 3:6 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine soreme wareko moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji oi ŋoneru mane mukunimiŋ.”
LUK 3:7 Jonji ore so maŋyaŋuŋ bapakareko ŋiŋigo qokoine qokoine yoŋoji miti meso rau yareiŋ ore iŋoreo warebi ŋone yaberu iŋi yajiya, “O qoti kobende osigidapu, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisiebi Anuture maŋ rigaŋgame geoine bokirie ŋareiŋgo ega. Oi sumuŋganiminde kajeqouŋ buŋo oi moji ŋajiko sombuŋaŋuŋ maneru yoo waregobi?
LUK 3:8 “Ore eru bio fofori maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi. Seineŋaŋuŋgone kiriebi foriine fukeko oi eeboboŋaŋunji totogo yaduru goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋgo gbegbedi buŋo iŋi so manesuinebi, ‘Niŋoji Abrahamde osigida gobeneŋ Anutuji so sibiri nobeiŋ.’ Oŋu omoŋaŋuŋgo qaegobiyoŋ, foriine oi so eegobi. Nonji ore eru iŋi ŋajibemiŋ: Anutuji ko yo soine mitiga yareko qowirieru Abrahamde osigidapu fukeru Anutu miteŋ gaenimiŋyoŋ, ŋoŋo uruŋu?
LUK 3:9 “Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, Anutuji ŋoŋo yo oŋuine ketigabi wakiiŋgo egobi. Yo sosowo foriine fiine so fukeegobi, oi ketigame wakibi misigo bokeme rakanimiŋ. Yo oŋuine ketigainde ome miine suŋa baru yo fuŋgo ruame jaueru pega. Anutuji sembeneŋaŋunde geo bokirie ŋareiŋ.”
LUK 3:10 Oŋu yajiko ŋiŋigo qokoine qokoine yoŋoji iŋi weu tebuŋ, “Ore eru niŋo uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?”
LUK 3:11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Moji mariku yoyoka roru goga, iŋoji yokoreone mo oi marikuine tomiri oi oteine eru uri yoŋoji uqoyaŋuŋke gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ uqoyaŋuŋ tomiri yoŋore boroiŋgaru yareinebi.”
LUK 3:12 Takis roro ŋi goineji oŋuakoŋ miti meso rau yareiŋ ore wareru weu tebuŋ, “Qaqaji, niŋoji uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?”
LUK 3:13 Weu tebi yajiya, “Gawmanji takisre jare mitiga ŋareme pega, so oi so odureru roinebi.”
LUK 3:14 Mamari ŋi goineji oŋuakoŋ weu tebuŋ, “Eru niŋomeŋ? Niŋoji uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?” Weu tebi iŋi yajiya, “More monende bapakareru yoyoiŋ eru kekogaru so einebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde furi roegobi, oike maŋmoakoŋ eru waigo goinebi.”
LUK 3:15 Ŋiŋigo sosowo yoŋoji “Jonji Munaŋqoqo Rauine Kristo egu fukeiŋ,” oŋu miku maŋyaŋuŋgo manesubuŋ. Ore fuŋine manenimiŋ ore kaje rurua gobuŋ.
LUK 3:16 Oŋu ebi Jonji oi sosowo iŋi yajiya, “Nonji meso omaineji rau ŋaregoyoŋ, ŋi usuŋine sanaŋ qaŋqaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ ropekiineji nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komonde nigiŋ bapigaru piruebemiŋgo embimbiŋgabemiŋ. Iŋoji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame jo boruŋineji ke keririke ŋabeme oŋuine oiji rau ŋareiŋ.
LUK 3:17 Iŋoji foriine eru komoŋine boroiŋ yapeinde sara roru waperu pioru ketikieru osoeiŋ. Osoeru wit koruŋine qojugaru rouŋineo ruaiŋyoŋ, komoŋine eru komeine oi ofaŋgako misi korugo rakaru tatariine tomiri ja kupeiŋ.”
LUK 3:18 Buŋo oŋuine oŋuine kokoine jikigaru miku maŋyaŋuŋ bapakareru Bobiaŋ Biŋe ŋiŋigo kubu sogo oi mitaniŋga yareru goya.
LUK 3:19 Goyayoŋ, moreŋ mobeinere kiŋ koito Herodji kakainere ŋonuŋ tinaine Herodias oi kamiine roko eru sembene fuŋne fuŋne eru goya, oi Jonji barariŋga yareru totogo miteya.
LUK 3:20 Miteme sembeneine mo jikigaru eru Jonde gio ketigaru mamari siŋaŋine miko Jon roru witi pigo ruabuŋ. Oŋu.
LUK 3:21 Jonji ŋiŋigo sosowo miti meso rau yareru Yesu oŋuakoŋ miti meso rau teya. Rau teko oŋga wosiko oo akoŋ qonikinji aŋgaya.
LUK 3:22 Aŋgame Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋuine fukeru Yesure paio wakiya. Oŋu wakiko Sombuŋgone buŋo maru mo iŋi fukeya, “Goji nakene wombuŋ made fukende beune fiame ŋoneguru aŋi manego.” Oŋu.
LUK 3:23 Jonji Yesu miti meso rau teya, iŋo gosaine 30 ore so fukeko munaŋqoqo gioine fuŋgaru baku goya. Baku gokame Josefre made fukega, ŋiŋigoji oŋu manesubuŋ. Yesure mama Josef, ŋasoine tinaine Heli.
LUK 3:24 Yesu apaine tinaine Matat, ŋiriŋuruine tinaine Liwai. Liwai mamaine Melki, ŋasoine Janai, apaine Josef,
LUK 3:25 ŋiriŋuruine Matatias. Matatias mamaine Amos, ŋasoine Nahum, apaine Esli, ŋiriŋuruine Nagai.
LUK 3:26 Nagai mamaine Mat, ŋasoine Matatias, apaine Semen, ŋiriŋuruine Josek. Josek mamaine Joda,
LUK 3:27 ŋasoine Joanan, apaine Resa, ŋiriŋuruine Zerubabel. Zerubabel mamaine Sealtiel, ŋasoine Neri.
LUK 3:28 Apaine Melki, ŋiriŋuruine Adi. Adi mamaine Kosam, ŋasoine Elmadam, apaine Er,
LUK 3:29 ŋiriŋuruine Josua. Josua mamaine Elieser, ŋasoine Jorim, apaine Matat, ŋiriŋuruine Liwai.
LUK 3:30 Liwai mamaine Simeon, ŋasoine Juda, apaine Josef, ŋiriŋuruine Jonam. Jonam mamaine Eliakim,
LUK 3:31 ŋasoine Melea, apaine Mena, ŋiriŋuruine Matata. Matata mamaine Natan, ŋasoine Deiwid,
LUK 3:32 apaine Jesi, ŋiriŋuruine Obed. Obed mamaine Boas, ŋasoine Salmon, apaine Nason.
LUK 3:33 Ŋiriŋuruine Aminadab. Aminadab mamaine Admin, ŋasoine Arni, apaine Hesron, ŋiriŋuruine Peres. Peres mamaine Juda,
LUK 3:34 ŋasoine Jeikob, apaine Aisak, ŋiriŋuruine Abraham. Abraham mamaine Tera, ŋasoine Nahor,
LUK 3:35 apaine Seruk, ŋiriŋuruine Reu. Reu mamaine Pelek, ŋasoine Eber, apaine Sela,
LUK 3:36 ŋiriŋuruine Kainan. Kainan mamaine Arpaksad, ŋasoine Siem, apaine Noa, ŋiriŋuruine Lamek.
LUK 3:37 Lamek mamaine Metusela, ŋasoine Enok, apaine Jared, ŋiriŋuruine Mahalalel. Mahalalel mamaine Kenan
LUK 3:38 ŋasoine Enos, apaine Set, ŋiriŋuruine Adam. Adam oi Anutuji bofukeya. Oŋu.
LUK 4:1 Jonji Yesu miti meso rau teme Moro Tiriineji maŋine puseko Jordan obuone kirieme ogagaru moreŋ buroineo raya.
LUK 4:2 Raru oo gokame Sembene Rauineji esoigaru gokame una 40 tariya. Damaŋ 40 oo uqo mo so noku gome tariko uqore komeya.
LUK 4:3 Uqore komeko Sembene Rauineji iŋi ojiya, “Go Anuture made fukege ine, oi naduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeko no.”
LUK 4:4 Ojiko bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqo akoŋ ŋiŋigo gogo so noreega.’”
LUK 4:5 Bokirieme Satanji ogagaru tuku joroine mogo roperu morende kantriine kantriine sosowo oi pipa odu teya.
LUK 4:6 Odu teru iŋi ojiya, “Nonji kantri sosowo oi siŋaŋ yabebeminde usuŋ eru mebo yare kuririine oi nonde meo ruakiine pega. Ore eru oi nakene aŋi so mo otebemiŋgo miku soine oi otebemiŋ. Ore eru ya sosowo yo gore meo ruabemiŋ.
LUK 4:7 Ore eru go ohowene baku miteŋ numiŋ ine, oi sosowo gore biŋe fuke foreiŋ.”
LUK 4:8 Oŋu ojiko iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugore ohowe baku miteŋ garu oi moakoŋ kiŋaŋ qa teku goigoŋ.’”
LUK 4:9 Bokirieme Satanji Yesu moke ogagaru Jerusalem sitio raru boji sorinde bubuo paibe roperu iŋi ojiya, “Go Anuture made fukege ine, go yoone riŋaru yukube rakaigoŋ.
LUK 4:10 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Anutuji mimerereŋpuine mitiga yareko soine siŋaŋ guru dobu kipe gunimiŋ,’
LUK 4:11 eru buŋo mo oi iŋi, ‘Yoŋoji meyaŋunji ba gubi rakaru koji kufugo keguku kesibiri so egareiŋ.’” Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.
LUK 4:12 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “Mata! Anutuji miga, ‘Go Ofoŋ Anutugo eesoi so eteigoŋ.’”
LUK 4:13 Sembene Rauineji eesoi sosowo oi Yesu eteme tariko bokeru raya. Oŋu.
LUK 4:14 Yesuji moreŋ buroine bokeme Moro Tiriinere usunji iŋoke dimako Galili prowinsgo kirieya. Kirieme buŋo biŋeineji saueru pi kae roregaru ŋe rabuŋ, oi sosowo sagaru raya.
LUK 4:15 Sagako kaeine kaeine roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme manebuŋ, sosowo yoŋoji jerieru miteŋ gabuŋ. Oŋu.
LUK 4:16 Yesuji kirieru sosogue taoŋine Nazaret oo raya. Sonda kombanji wareko eega ore so oŋgawowosi pigo roperu Biŋe Quraŋ ose yareiŋgo ore pakereya.
LUK 4:17 Pakereme kajeqouŋ ŋi Aisaiare Biŋe Quraŋ otebi qoromureru buŋo mobeine iŋi quraŋgabi pega, oi bofukeya:
LUK 4:18 “Ofonde Moro Tiriineji nonde maŋgo rakaru gio bobore bogunu nume ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego. Iŋoji sore nume buŋo iŋi misaueego: Sembeneji nigiŋ yabeko gogobi, Anutuji oi pirueru bomuku yabeme gonimiŋ. Anutuji jiŋokombi ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ botigame moke piru ŋonenimiŋ. Rakakiine afakoŋ eru bodugaru bawaki eyarebi gogobi, Anutuji oi bomuku yabeme batiqatiine tomiri gonimiŋ.
LUK 4:19 Ofonji munaŋqoqore gosa fiine ruame ware fukeiŋ, nonji ore kiŋaŋine wareru oi mitaniŋgaego.”
LUK 4:20 Buŋo oŋu osegaru quraŋ poporiŋine oi poporiŋgaru siŋaŋine oteru wakiru ŋeya. Ŋeko oŋgawowosi pigo ŋebuŋ, yoŋoji sosowo sorondoŋ eru jiŋosopu bibitatara ebuŋ.
LUK 4:21 Bibitatara ebi fuŋgaru iŋi yajiya, “Biŋe Qurande buŋo yo osegabe kajeŋaŋuŋgo rakame manegobi, ore foriine muŋambe yoo fukega.”
LUK 4:22 Oŋu yajiko yauŋmoriri buŋoine buŋoine miineone wakiko sosowoji oi maneru waragaru mijakieru buŋo ore midobodoine oi iŋi mibuŋ, “Ŋi yo Josefre made me?”
LUK 4:23 Mibi iŋi yajiya, “Ŋoŋo damaŋine damaŋine qoqiŋ buŋo yo miegobi, ‘Bobooro ŋi go gake bobobiaŋ eigoŋ.’ Ŋoŋo qoqiŋ buŋo oi muŋambe yoo najininde manegobi, oi manego. Oi miku iŋi minobuŋ, ‘Go Kaperneam taoŋgo raru mosi qoqowirie ropekiine bande biŋeine manebeŋ, ore so gakere kaeo yoo oŋuakoŋ baigoŋ.’”
LUK 4:24 Oŋu miku yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo mo iŋoyoŋunde sosogue taoŋgo so mane tebi ropeiŋ.
LUK 4:25 “Nonji buŋo fori wombuŋine mo iŋi ŋajibemiŋ: Elaijare damaŋgo Anutuji Sombuŋ mendiine keme gosa yokaomo eru kaiŋ 6 ore maŋgo kue so keme roro soguine fukeko moreŋ sosowo sagaya. Damaŋ oo ŋigo koje kokoine Israel maŋgo gobuŋ.
LUK 4:26 Kokoineji gobuŋyoŋ, Anutuji Elaija yoŋoreone moreo raiŋgo ore so soreyayoŋ, kotu moreŋ Saidonde kae tinaine Sarefat oo ŋigo koje moakoŋ iŋoreo soreme raya.
LUK 4:27 Kajeqouŋ ŋi Elisare damaŋgo waeji Israel ŋi kokoine kefa yabeme gobuŋyoŋ, yoŋoreone moji mo so posikeya. Matayoŋ, kotu moreŋ Siriaone ŋi tinaine Naeman oi moakonji Elisare buŋo manesiŋ garu posikeru fiaya.”
LUK 4:28 Yesuji oŋu yajiko oŋgawowosi pigo ŋebuŋ, yoŋoji sosowo buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ rigaŋgame aari fuke yareya.
LUK 4:29 Aari fuke yareko pakereru Yesu kanegaru yobebi taoŋ sakiineo raya. Taoŋyaŋuŋ oi tukure koru bembeŋgo babi dimaya, oo igogabi rakaiŋ ore rabuŋ.
LUK 4:30 Rabuŋyoŋ, botuyaŋuŋgo kegoigaru boke yaberu raya. Oŋu.
LUK 4:31 Yesuji Galili prowins maŋineo Kaperneam taoŋgo wakiru roperu Sabat kombaŋgo ŋiŋigo kubu qaji yareya.
LUK 4:32 Qaji yareko buŋoineji usuŋineke fukeko miya. Ore eru kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ.
LUK 4:33 Oŋgawowosi pi oo ŋi mo gemoineke ŋeya. Ŋeko gemoineji fofo oŋga jojoraku buŋo iŋi oŋgaya,
LUK 4:34 “Ae! Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu enoreiŋgo ege? Niŋo sibiri nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.”
LUK 4:35 Oŋu oŋgako Yesuji kanegaru iŋi miteya, “Go buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.” Oŋu miteme gemoji ŋi oi roru bokeme rondiŋgaru botuyaŋuŋgo moreŋgo rakako qaku kesibiri mata yobu fukeru wape bokeru raya.
LUK 4:36 Rako sosowoji meayaŋuŋ tariko waragaru botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “Yei! Buŋo yo wamo buŋo? Iŋoji usuŋ suŋsuŋ paiineo gemo mitiga yareko reŋgaru wape ragobi.”
LUK 4:37 Oŋu fukeko Yesure tinabiŋeji saueru kae sosowo bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raru sagaya. Oŋu.
LUK 4:38 Yesuji pakereru Kaperneam oŋgawowosi pi oi bokeru Saimon Pitare pigo ropeya. Ropeko Saimonde safanji sakijo jibe yasogo bame peya. Peko iŋore eru Yesu oŋga wosi tebuŋ.
LUK 4:39 Oŋga wosi tebi raru daberu rakaru sakijo miteme bokeko oo akoŋ pakereru uqo rigaru gume yabeya.
LUK 4:40 Wegi jiriŋine mukuru rakako oo ŋiŋigo goine yoŋoji ogopuyaŋuŋ jibe fuŋne fuŋne oiji bayabeme pebuŋ, oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. Warebi meine sosowo yoŋore paio bubu ruako fia forebuŋ.
LUK 4:41 Gemo yoŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo kokoine yoŋore maŋgone wape jojoraku iŋi oŋgabuŋ, “Go Anuture made fukege.” Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, yoŋoji oi manebuŋ ore Yesuji miyareru miyaŋuŋ qojigaru yobe yabeya. Oŋu.
LUK 4:42 Yesuji kubaŋ peko kae wegi jiriŋ sineko pakereru iŋoyoŋe yaŋekoŋ rakaru guruine mogo raya. Rayayoŋ, ŋiŋigo yoŋoji baaru ra bofukeru so boke yaberu raiŋgo ore esoigaru sabarebuŋ.
LUK 4:43 Sabarebuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Nonji Anutu qorumaŋinere Bobiaŋ Biŋe oi taoŋ goine yoŋore oŋuakoŋ mitaniŋga yarebe sagaiŋ. Anutuji ore eru sore nuya.”
LUK 4:44 Oŋu miku raru Galili prowins roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋoji maŋ bapakare yaberu goya. Oŋu.
LUK 5:1 Damaŋ mogo Yesuji Genesaret obu joguŋ qaŋaŋineo dimako ŋiŋigoji wareru kubuine kubuine baku Anuture Biŋe buŋo manenimiŋ ore kekepuŋ eru rore gabuŋ.
LUK 5:2 Rore gabi dimaku ogâ yoyoka koe qaŋaŋineo ŋebire ŋone yapeya. Jembaeŋ fufuru yoŋoji ogâ oi bokeru rakaru simemeŋyaŋuŋ igo jurebuŋ.
LUK 5:3 Ogâ mo oi Saimonde. Yesuji oo roperu rauine iŋi weu teya, “Goji kitiŋgande kokiine mo oga nuru obu oobe raigoŋ.” Weu teko kitiŋgako rako ogâo ŋeku ŋiŋigo kubu sogo qaji yareya.
LUK 5:4 Qaji yareme tariko Saimon ojiya, “Goji ogâ yo kitiŋgande obu joguŋ botuineo rako ogopugo yoŋoke simemeŋ-ŋaŋuŋ jembaende bokebi rakaine.”
LUK 5:5 Ojiko Saimonji bokirieya, “Sogunene, niŋo ubu joroine simemeŋ boke esegaru foriine mo so rogobeneŋ. Matayoŋ, goji mitigage ore jibu raru bokebeneŋ rakaiŋ.”
LUK 5:6 Oŋu bokirieme miya ore so ebi jembaeŋ sauesaueine simemeŋyaŋuŋgo rakabi simemenji tiŋaiŋgo eya.
LUK 5:7 Oŋu eme ogopuyaŋuŋ ogâ mogo gobuŋ, yoŋore wareru bapi yabenimiŋgo me kayo kebi warebuŋ. Warebi ogâ yoyoka oi jembaenji puseme utugaiŋ ebu.
LUK 5:8 Jembaeŋ mokemoke yobu roru ŋoneru ore eru sosowoji waragabuŋ. Waragaru Saimon Pitaji oi ŋoneru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ agiburaŋ ŋi fukego ore boke nuru ra.”
LUK 5:10 Saimonde ogoyokaine Jeims eru Jon Zebedire madeyoka yokoji oŋuakoŋ meayakuŋ mukume waragabu. Saimonji buŋo oi ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Go kokoi so mane. Go yoore ŋadio ŋiŋigo oi jembaeŋ oŋuine pore yabende goke jikigabi gonimiŋ.”
LUK 5:11 Oŋu ojime ogâyaŋuŋ poreru waperu mageŋgo ruaru yareyayaŋuŋ sosowo bokeru Yesure ŋadio boyoberu rabuŋ. Oŋu.
LUK 5:12 Yesuji taoŋ mogo gokame oo ŋi mo sakiine waeji bosembea foreko ŋeya. Ŋeku Yesu ŋoneru bembeŋgo dikanji keru rakaru iŋi oŋga wosi teya, “O Ofoŋ, go aŋigoo bobiaŋ nuiŋgo ore manege ine, noŋ soine bofosike nu.”
LUK 5:13 Oŋu miko meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oŋu ebemiŋgo manego. Go posike.” Oŋu miko waeine oi oo akoŋ posikeya.
LUK 5:14 Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so minde maneinebi. Matayoŋ, go soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneko ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”
LUK 5:15 Oŋu ojiyayoŋ, oi jibu Yesure tinabiŋe misaueko kae so sagaru raya. Raya ore so ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋoji buŋoine maneiŋgo ore eru jibeyaŋuŋ bobiaŋ yabeiŋgo ore iŋoreo wareru tumaŋgabuŋ.
LUK 5:16 Warebuŋyoŋ, Yesuji boke yaberu moreŋ buroineo ra goku oŋga wosiya. Oŋu.
LUK 5:17 Yesuji una mogo Biŋe buŋo qaji yareko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Galili eru Judia prowinsre kaeine kaeine eru Jerusalemgone wareru ŋiŋigo kubu sogo botuyaŋuŋgo ŋebuŋ. Ofonde usunji Yesu maŋgo eteko ŋiŋigo jibeyaŋuŋ bobiaŋ yabeya.
LUK 5:18 Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiine oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Wareru petigaru Yesure bembeŋgo pi maŋineo rope ruanimiŋ ore esoebuŋ.
LUK 5:19 Esoebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ eru dimabuŋ ore kequŋgaru pi maŋineo ropeinde kadi mo so bofukeru roru pi paio ropebuŋ. Roperu bubu koji bakine oi sikeku borombiebi kimboŋ fukeko jibe ŋi reŋineke niginji kiperu oo ruabi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo Yesure maŋfuŋgo rakaya.
LUK 5:20 Oŋu rakame Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi oi ŋoneko sagako jibe ŋi iŋi ojiya, “Ogone, nonji agiburaŋgo bokego.”
LUK 5:21 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋoji oi maneru fuŋgaru iŋi miku manesubuŋ, “Ŋi yo wamo? Iŋoji Anutu igosisi etega. Anutu moakonji agiburaŋnoŋuŋ bokeegayoŋ, ŋi moji oi mata.”
LUK 5:22 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji maŋyaŋuŋ ŋone mukuru iŋi yajiya, “Goine ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋgo wamore buŋo migo, ore eru kokoine manesugobi? Oi so sagaga.
LUK 5:23 ‘Nonji agiburaŋgo bokego,’ migo, buŋo oiji afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru oi buŋo afainere so. Nonji buŋo mo iŋi mibeminde manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oiji totogo fukeko ŋonenimiŋ.
LUK 5:24 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋonenimiŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiine iŋo ojiya, “Nonji gajigo: Go pakereru ramegaripepego roru pigoo raigoŋ. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋure omaine fukena?”
LUK 5:25 Oŋu ojime oo akoŋ jiŋo maiyaŋuŋgo pakereru ramegaripepeine peya, oi roru Anutu miteŋ garu bokeru piineo raya.
LUK 5:26 Oŋu fukeko ŋiŋigo sosowoji waragaru sombuyaŋuŋ maneru Anutu miteŋ garu mibuŋ, “Yei! Muŋambe ya fiine yobu ŋonegobeneŋ.” Oŋu.
LUK 5:27 Ore ŋadiineo Yesuji Kaperneam bokeru raru takis ofis odureiŋgo eko oo takis roro ŋi tinaine Liwai ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadio ware.”
LUK 5:28 Oŋu ojiko gioine sosowo bokeru pakereru Yesure ŋadio raya.
LUK 5:29 Raru Yesu piineo keporeru iŋore tebu jebe soguine bomogaya. Bomogaru takis roro eaduyaŋuŋke eru ogopuine goine furu yabeme kubu soguineji yoŋoke ŋeku uqo munjaŋ nobuŋ.
LUK 5:30 Oŋu nokabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru yoŋore qaqaji yoŋoji oi ŋoneru ŋunuŋ-ŋunuŋ miku Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋo wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo obu nogobi? Oi so sagaga.”
LUK 5:31 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi.
LUK 5:32 Nonji agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋga yareiŋgo wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata.”
LUK 5:33 Ŋiŋigo goineji Yesureo wareru weubuŋ, “Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu niŋoji damaŋ kokoine Anuture uqo sowo goku oŋgawowosi tutumaŋ joroine ruaegobeneŋ. Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kiŋariŋpuji oŋuakoŋ eru gogobiyoŋ, gakere kiŋariŋpuji damaŋ so uqo obu noegobi.”
LUK 5:34 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Fofori! Niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo roro damaŋgo ŋire ujepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuineji ya ore useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe uqo sowo gokimiŋgo mibi yoŋoji aŋibaŋi jerieru ŋeku sowo gonimiŋgo embimbiŋgaegobi.
LUK 5:35 Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone oga nuko komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.
LUK 5:36 “Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeribari Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore soso buŋo ŋadiine mo oi iŋi ŋajibemiŋ: Ninike raŋgbaŋine pougame moji ninike gariine qotigaru kambaŋ mobeine oiji so ruaru gbodueega. Oŋu ena ine, kambaŋ mobeine gariineji raŋgbaŋineke sogokoŋ so fukeru oi poreru kesuqosugako egu sembeqambeaiŋ.
LUK 5:37 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jobo me toru raŋgbaŋine lama sakiineji bakine oo so pioru keseme rakaega. Oŋu ena ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiko toruineji egu sembeqambeanimiŋ.
LUK 5:38 “Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. (Oŋuakoŋ moji obu fiine oi kiniŋ koteŋgao so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru siisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋ ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.)
LUK 5:39 Moji wain obu raŋgbaŋine miteŋ garu noku goega, iŋoji wain obu gariine noiŋgo ore aŋi so maneru tataki eega.” Oŋu.
LUK 6:1 Ore ŋadiineo Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋ soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ meyaŋunji bajiku jomugaru nobuŋ.
LUK 6:2 Oŋu nobuŋ ore Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru iŋi yajibuŋ, “Ŋoŋo wamore Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?”
LUK 6:3 Oŋu yajibuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata?
LUK 6:4 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu nonimiŋ ore agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ.”
LUK 6:5 Oŋu miku iŋi yajiya, “Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ fukega.” Oŋu.
LUK 6:6 Yesuji Sabat kombaŋ mogo oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Oo ŋi mo meine furoine gbaŋiko ŋeya.
LUK 6:7 Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu ŋoneru buŋo koroineo ruaniminde fuŋne baaru “Ŋi oi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaiŋ me mata?” oŋu miku ru baku ŋebuŋ.
LUK 6:8 Ŋebuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru ŋi meine gbagbaŋine oi iŋi ojiya, “Go pakereru jiŋo mainoŋuŋgo dima.” Oŋu ojime pakereru dimaya.
LUK 6:9 Dimako Yesuji oŋu miya, “Kadi buŋo boyoberu Sabat kombaŋgo ya fiine me sembene ekimiŋ? Soine more qoru kipekimiŋ me bokebeneŋ sibirigaiŋ. Uruŋu ebeneŋ sagaiŋ? Oi weu ŋarebe miinebi.”
LUK 6:10 Oŋu miku peperisieru sosowo ŋone yabe foreru ŋi oi ojiya, “Go bio mego poretiŋga.” Oŋu ojime meine poretiŋgame moke fiine fukeya.
LUK 6:11 Fiine fukeyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kokoine rigaŋgame “Yesu uruŋu etekimiŋ?” miku yoŋoyoŋe mimane ebuŋ. Oŋu.
LUK 6:12 Damaŋ oo Yesuji tukuo oŋga wosiiŋ ore roperu ubu joroine oi Anutu oŋga wosi teru gome kae fureya.
LUK 6:13 Kae fureme kiŋariŋpuine oŋga yareru yoŋoreone 12 roosoe yaberu sosore ŋi aposol tina oi yareya.
LUK 6:14 Tinayaŋuŋ oi iŋi miya: Saimon, Yesuji tinaine Pita oteya, iŋore gboine Andru eru Jeims, Jon, Filip, Bartolomyu,
LUK 6:15 Matyu, Tomas, Jeims Alfiusre made eru Saimon tinaine mo Pururu ŋi mibuŋ.
LUK 6:16 Judas Jeimsre made eru Judas Iskariot. Kariot ŋi oiji jiki babae ŋi fukeya.
LUK 6:17 Yesuji aposolpuine yoŋoke tukuone wakiru moreŋ rondiŋgo raru dimabuŋ. Dimabi kiŋariŋ kubu soguine eru ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji iŋore tumaŋgaru odigabuŋ. Yoŋoji “Biŋeine miko manebeneŋ jibenoŋuŋ bobiaŋgaiŋ,” miku ore eru Judia prowins sosowo, Jerusalem siti eru koe qaŋaŋineone Taia eru Saidon taoŋ oone wareru tumaŋgabuŋ.
LUK 6:18 Gemokakuji bapeboriŋ eyareya, yoŋoji oŋuakoŋ wareru fiabuŋ.
LUK 6:19 Usuŋineji iŋoreone mukuru yoŋoreo ropeko sosowo bobiaŋ yabeya. Ore eru ŋiŋigo sosowoji Yesu bouaiŋgo janjaŋbumbuŋ odebuŋ. Oŋu.
LUK 6:20 Yesuji kiŋariŋpuine qokiraŋgaru ŋone yaberu iŋi yajiya, “Anuture qorumaŋ oi wakiqoqoine yoŋore biŋe. Ore eru wakiqoqoine ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.
LUK 6:21 “Damaŋ yoo uqore oŋuine komeru yaimaiŋ qaku gogobi, Anutuji ŋoŋore aŋi oi bomukuiŋ. Ore eru ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi. Damaŋ yoo kuyogobi, ŋoŋoji jeribari eru gouenimiŋ. Ore eru beusembe gogobi, ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.
LUK 6:22 “Ŋiŋigoji ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere eru rosi eru yoberu sakiŋaŋuŋo ruaru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru qoro sowesembeine oŋuine tinaŋaŋuŋ ketigaru ketotienimiŋ, ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.
LUK 6:23 “Apa ŋasopuŋaŋunji ore so kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋo eyareku gobuŋ. Maneniŋ! Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega. Ore eru oŋu eŋarebi damaŋ oo ŋoŋo jerieru kokoriaŋ romaiŋgainebi.
LUK 6:24 “Ŋoŋo kiwaqawaineke gogobiyoŋ, biŋeroro meboŋaŋuŋke ŋoŋo gogo batiqatiine tomiri gogobi, oi tariiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.
LUK 6:25 “Damaŋ yoo no gaba eru gogobi, ŋoŋo uqore komeru roro gonimiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. Damaŋ yoo jeribari eru gouegobi, ŋoŋo soguŋ baru kuyonimiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.
LUK 6:26 “Apa ŋasopuŋaŋunji kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine mimiteŋ yaberu gobuŋ. Ŋiŋigo sosowo ore so eŋarebi nonji yoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.” Oŋu.
LUK 6:27 “Sembene eŋarenimiŋyoŋ, ŋoŋo buŋone maneru gogobi, nonji ŋoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ maŋ-ŋaŋunji manjoko eyareru goinebi. Uri yoŋoji rosi eŋaregobi, oi fiine akoŋ eyareku goinebi.
LUK 6:28 “Uri yoŋoji qaiso eru sowe ŋabegobi, oi romaiŋgaru mifia yareinebi. Pore kane eŋaregobi, yoŋore ore Anuture oŋga wosiinebi.
LUK 6:29 “Moji maugo mobeine qame aribe oŋuakoŋ bokirie ote. Moji marikugo paiine roru kambaŋgo dikiine oŋuakoŋ roiŋgo maneko go oi so sabareigoŋ.
LUK 6:30 “Yare karie garebi oi sosowo yareigoŋ. Moji gore mebo yago roko oi kerisie gareiŋ ore so yameŋ keku weuteigoŋ.
LUK 6:31 Ŋiŋigoji ŋoŋo ya eŋareiŋgo maneegobi, ore so yoŋore oŋuakoŋ eyareru goinebi.
LUK 6:32 “Morende agiburaŋ ŋiŋigo ogopuyaŋunji manjoko eyarebi tifeine bokirieru manjoko eyareru mimiteŋ eegobi. Ŋoŋo ore so morende kamasi boyobeegobi ine, Anuture tife so fukeko uruŋu ŋoŋo miteŋ ŋabena? Ogopunoŋuŋ eru rosipuŋaŋuŋ oi moko manjoko eyarebi furi ŋareme seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.
LUK 6:33 “Morende agiburaŋ ŋiŋigo ogopuyaŋunji ya fiine eyarebi tifeine bokirie yareru ogo bobo eru mimiteŋ eegobi. Ŋoŋo ore so eru morende kamasi boyobeegobi ine, Anuture tife so fukeko ŋoŋo so miteŋ ŋabeiŋ.
LUK 6:34 “Morende agiburaŋ ŋiŋigoji moneŋ ya oi agiburaŋ ŋiŋigo goine yoŋore yareru tifeine oŋuakoŋ bokirie yarenimiŋgo yameŋ keegobi. Oi morende eebobo. Ŋoŋo goineji tifeŋaŋuŋ bokirie yarenimiŋgo odigabi Anutuji uruŋu miteŋ ŋabena? Goineji tifeŋaŋuŋ so bokirie ŋarebi Anutuji tifeine oi bokirieru furi ŋareiŋ.
LUK 6:35 “Ŋoŋo Sombuŋ Rauinere eebobo eba eku goinebi. Moreŋ ŋiŋigoji sembene eru daŋge so miegobiyoŋ, Anutuji jibu oi ya fiine eyareega. Ore eru ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manjoko eyareru fiine akoŋ eyareku moneŋ ya yareru ore tife mo bokirie ŋarenimiŋgo so maneru odigainebi. Oŋu eru gobi furiŋaŋunji saueru ropekiine fukeko Anutu ropekiinere odumadepu fukeru gonimiŋ.
LUK 6:36 “Sombuŋ Mamaŋaŋunji sosowo ŋonemaiŋ eŋareiŋgo manega, ŋoŋo ore so ŋiŋigo sosowo ŋonemaiŋ eyareru goinebi.” Oŋu.
LUK 6:37 “Ŋiŋigo goine yoŋore buŋo oi so osoeru mitariinebi. Oi so mitari yabebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ so mitari ŋareiŋ. Ŋoŋo goine yoŋore agiburande geo oi so bokirie yareinebi. Oi so bokirie yarebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde agiburande geo oi oŋuakoŋ so bokirie ŋareiŋ. Ŋoŋo goine yoŋore agiburaŋ bokeinebi. Oi bokebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde agiburaŋ oŋuakoŋ jureru bokeiŋ.
LUK 6:38 “Ŋoŋo ŋiŋigo goine yoŋore ya eyarebi Anutuji ore so osoeru ya oi bokirieru ŋoŋo oŋuakoŋ eŋareiŋ. Ore eru ŋoŋo ya yauŋ yareeinebi. Oŋu yarebi Anutuji oŋuakoŋ yauŋ ŋareeiŋ. Fofori, Anutuji oi dukuŋ beugoro so maneru bapi ŋabeeiŋ. Anutuji osoeru ŋoŋo ya yarebuŋ, ore soine sosowo roru popugo keseme mau siroŋgo wapeko itiriŋgako sogokoŋ fukeko bodugame rakako jikigaru paiineo keseme soine odureru siŋsaŋ wakiko oi kekereŋaŋuŋgo nikeru ŋareiŋ.” Anuture fuŋne oŋu.
LUK 6:39 Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, “Jiŋokombi ŋiŋigo moji jiŋokombi ogoine mo soine meineo roru ogagaiŋ me mata? Oŋu ranobu moko yoŋgo rakaru yapena.
LUK 6:40 Kiŋarinji qaqajiine so odurega. Qaqajiyaŋunji mamane sosowo poretiŋ qaji yareme mane mukunimiŋ, sosowo yoŋoji qaqajiyaŋuŋ oŋuine fukenimiŋ.
LUK 6:41 “Go wamore ogogore jiŋoo kubuke mendaine ŋonegeyoŋ, gakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi uruŋu so ŋone mukuge?
LUK 6:42 Gogakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi so ŋone mukuru uruŋu ore ogogore iŋi minoŋ, ‘Ogone mane! Jiŋogoo paibe kubuke rakaru ŋega, oi soine qopiebe wakiiŋ.’ O maŋkekerisiere sasaki ŋi, go bonieru gakere jiŋoone yo diŋiŋine soguine oi roru bokeigoŋ. Oi roru bokeru poretiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoo kubuke rakaru ŋega, oi soine qopiende wakiiŋ.” Oŋu.
LUK 6:43 “Yo fiine moji foriine sembene so fukeega. Oŋuakoŋ yo sembene moji foriine fiine so fukeega.
LUK 6:44 Geme koruŋine oi atiŋgo fukeko roiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ eru gudere foriine oi fobuo fukeko bomukuiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Ore so yore foriine ŋoneru osoeru fuŋine mane mukuinebi.
LUK 6:45 “Ŋi maŋgo ya puseko pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋi oroinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembene pega, iŋoji sembene oi totogo miega.” Oŋu.
LUK 6:46 “Ŋoŋo nonde ‘Ofoŋ Ofoŋ!’ buŋo oi wamore miegobiyoŋ, nonji ya banimiŋ ore miego, oi so reŋgaru baegobi.
LUK 6:47 “Uri yoŋoji nondeo wareru buŋone maneru reŋgaru egobi, nonji yoŋore fuŋne ŋaduru soso buŋoji mibemiŋ.
LUK 6:48 Iŋoji ketigaqoqo ŋi yoore so fukega: Ŋi oiji pi babemiŋ miki yoŋ joroine sikeru rakaru otuŋine ko oŋgiŋ (simeŋ) paio igodoŋgaru basanaŋgame dimaya. Oŋu dimako kueyoiko damaŋgo obu yoiko soguine qaku pi botuineo bapakareyayoŋ, fiine akoŋ baku baporeko dimaya ore bajiiŋgo qaku bibieko sanaŋgaru dimaya.
LUK 6:49 Qaku bibieyayoŋ, moji buŋone maneru so reŋgaru ega, iŋoji ketigaqoqo ŋi yoore so fukega: Iŋoji pi babemiŋ miki otuŋine so sikeru sariru moreŋ paio qoti jigo akoŋ ruaru baya. Bako dimako kueyoiko damaŋgo obu yoiko soguine qaku pi botuineo bapakareko pi oi oo akoŋ bakaigame rinduŋgaru wakiya.” Oŋu.
LUK 7:1 Yesuji ŋiŋigo kubu sogo botuyaŋuŋgo goku Biŋe buŋoine sosowo oi yajiru boke yaberu Kaperneam taoŋgo wapeya.
LUK 7:2 Oo Rom mamari siŋaŋ more gio ŋiineji jibe bame komeiŋgo eya. Siŋaŋineji iŋore maneko ropekiine fukeya.
LUK 7:3 Ore eru Yesure binaŋ maneru Juda yoŋore minebobo goine sore yabeme Yesureo raru iŋi weubuŋ, “Go wareru kiŋaŋ ŋiine bobiaŋgaigoŋ.”
LUK 7:4 Raru Yesureo roperu yameŋ keku oŋga wosiru mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, mamari siŋaŋ oiji bapi gamiŋ ore so fiine yobu fukega. Ore eru ware.
LUK 7:5 Mane, iŋoji Juda ŋiŋigo kubu soguine niŋore aŋi maneko ‘Oŋgawowosi pinoŋuŋ bakimiŋ,’ mibeneŋ kotu iŋoji moneŋ ruame babuŋ.”
LUK 7:6 Oŋu mibi maneru yoŋoke raya. Rayayoŋ, mamari siŋande pi bombeŋgako iŋoji ogopuine sore yaberu Yesureo buŋo iŋi ruaya, “O Ofoŋ, noŋ oŋuinemeŋ gobe nonde pi bubuineji kiga guiŋgo mimine manego. Ore eru joi so maneku ware.
LUK 7:7 Noŋ nakene manebe wawakiine fukega ore goreo warebemiŋ ore so, so manegoyoŋ, buŋo migo akoŋ minde kiŋaŋ ŋineji fiaiŋ.
LUK 7:8 Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ yukumaŋgo rua nubi gogo. Nonde yukumaŋgo mamari ŋi gobi oi mitiga yareego. Yoŋoreone more ‘Raigoŋ!’ mitigabe iŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ!’ mitigabe iŋoji wareiŋ eru kiŋaŋ ŋine more ‘Gio yo baigoŋ!’ mibe iŋoji oi baiŋ.”
LUK 7:9 Yesuji buŋo oi maneru mamari siŋande waragaru ŋiŋigo kubu boyoberu warebuŋ, yoŋoreo kirieru iŋi miya, “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel kufufuŋ botuŋaŋuŋgo oŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo so bofukeboŋ.”
LUK 7:10 Oŋu miko mamari siŋande kiŋaŋ ŋipuji kirieru pigo roperu kiŋaŋ ŋi bofukeru ŋonebi fiaru ŋeya. Oŋu.
LUK 7:11 Ore ŋadiineo Yesuji taoŋ tinaine Nain oo rako kiŋariŋpuine eru ŋiŋigo kubu sogoji boyoberu rabuŋ.
LUK 7:12 Oo taoŋ sa mendiine bombeŋgako qoŋgbuŋ mo koboru warebuŋ. Koje more made moakonji komeko taonde ŋiŋigo kubu yasogoji tumaŋgaru yaŋganimiŋ ore warebuŋ.
LUK 7:13 Ofonji koje oi ŋoneru beusembe maneru ojiya, “So kuyo.”
LUK 7:14 Oŋu miku raru katapa koboru warebuŋ, oi miko odeniniŋgabi katapa bouaku iŋi miya, “Ŋi jeŋoŋ, go pakere. Noŋ go oŋu gajigo.”
LUK 7:15 Oŋu miko qoŋgbuŋ oiji gbore pakereru fuŋgaru buŋo miya. Buŋo miko Yesuji oi maŋgoine oteru ranimire ojiya.
LUK 7:16 Ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋoneru sombuyaŋuŋ maneru Anutu miteŋ garu mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi soguine moji botunoŋuŋgo fukeru goga.” Goineji mibuŋ, “Anutuji kufufuŋine mai nobeko gogobeneŋ.”
LUK 7:17 Iŋore biŋe buŋo oi saueru Judia prowins sosowo sagaku moreŋine moreŋine mobemobe oo raru tariya. Oŋu.
LUK 7:18 Jon Mitimeso ŋiji witi pigo ŋeko kiŋariŋpuineji ya sosowo oi fukeya, ore sunduine ba tebuŋ.
LUK 7:19 Ba tebi maneru kiŋariŋyokaine yoyoka oŋga yateme warebire Ofondeo raru iŋi weu tenimi ore sore yapeya, “Bobooro ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji oi fukege me ŋi mo jiki wareiŋgo odigakimiŋ.”
LUK 7:20 Sore yapeko Yesureo roperu ojibu, “Jon Mitimeso ŋiji iŋi weu garenimi ore sore nopeko waregobere, ‘Bobooro ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji oi fukege me ŋi mo jiki wareiŋgo odigakimiŋ.’”
LUK 7:21 Yesuji damaŋ oo akoŋ ŋiŋigo kokoine jibe wi wako eru gemokakuyaŋuŋke (isotaki) oi bobiaŋ yabeya eru ŋiŋigo jiŋokombi kokoine jiŋoyaŋuŋ botigame piku ŋonebuŋ.
LUK 7:22 Jonde kiŋariŋyokaji roperu weu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋoneru manegobire, ore binaŋ oi raru Jon iŋi ojini: Jiŋokombi yoŋo piru ŋonegobi. Demba yoŋo kadi raru waregobi. Wakoyaŋuŋke yoŋo posikegobi. Kajegi yoŋo buŋo manegobi. Komekiine yoŋo gboreru pakeregobi. Wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgabe maneegobi.
LUK 7:23 Oŋu fukeko ŋonebi more manji so sembeako so ŋadi nuiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega.”
LUK 7:24 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋgaru Jonde fuŋne ŋiŋigo kubu sogo yoŋore iŋi mitaniŋgaya, “Ŋoŋo moreŋ buroineo oo wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Gbinji sabara puteru romaeŋgame ra wareega, ŋoŋo ŋi oŋuine ŋoneiŋgo rabuŋ me?
LUK 7:25 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keru goya, iŋo ŋoneiŋgo me? Maneniŋ, ŋiŋigo marikuyaŋuŋ quraŋine ŋone aŋiineke keru ra wareru batiqatiine tomiri gogobi, yoŋoji kiŋ koito yoŋore morumboŋ pigo gogobi. Oi moreŋ buroineo mata.
LUK 7:26 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi mo ŋoneiŋgo me? Fofori, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋi ŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo goine yadureru fuŋine mo fukega.
LUK 7:27 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega, ‘Mane, nonji kiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo yuku rakaigoŋ.’
LUK 7:28 Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoone madepuyaŋuŋ sosowo fukebuŋ, yoŋore botugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeineke dimaga. Dimagayoŋ, Anuture qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tinabiŋe bofukeegobi, yoŋore botugo wakiqoqoine tatariine iŋoji Jon odurega.
LUK 7:29 “Ŋiŋigo kufufuŋ sosowo eru yoŋore botugo takis roro yoŋoji oŋuakoŋ Jonde Biŋe buŋo manebi miti meso yareya ore Yesure Biŋe buŋo maneru kisiŋgaru mibuŋ, “Aha! Anuture kadi poretiŋ mitaniŋgaga.” Oŋu miku maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.
LUK 7:30 Oŋu kerisiebuŋyoŋ, Jonji Farisi eru Kadi buŋore qaqaji miti meso so rau yareya ore yoŋoji Anuture buru so reŋgaru Biŋeine ŋadi gaku keoma ebuŋ.
LUK 7:31 “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, oi wamoyake so ke yarenobo? Yoŋore mosi oi uruŋu?
LUK 7:32 Yoŋoji kokiine oŋuine fukegobi. Yoŋoji nareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku buŋo goue baku kosa oŋgaku iŋi miegobi, ‘Niŋo mimi putebeneŋ ŋoŋo kiki kiraŋ so babuŋ. Niŋo jiŋgeŋ kebeneŋ ŋoŋo so jikigaru kuyobuŋ.’
LUK 7:33 Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqo sowo goku wain obu so noko ŋoŋo iŋore miegobi, ‘Gemo moji maŋineo rakame goga.’
LUK 7:34 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo noku jeri ebi ŋoŋoji miegobi, ‘Maneniŋ, iŋoji kanenji nonone akoŋ uqo gaba tomiri noku wain obu kokoine noku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋore ogo goga.’
LUK 7:35 Sosowo Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋore eebobore foriji oi maŋgboroŋyaŋuŋ sagaga, oi noduega.” Oŋu.
LUK 7:36 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi yoŋoreone moji Yesu oi iŋoyoŋunde piineo wareru uqo noiŋgo ore keporeya. Keporeko raru pigo roperu uqo ŋeŋeo ŋeya.
LUK 7:37 Taoŋ oo agiburaŋ ŋigo mo goya. Iŋoji Yesu Farisi ŋire pigo roperu ŋeku uqo noya, ore biŋeine maneru jiji mumundoŋineke keseme ko sogo mo puseya, oi roru roperu wareya. Sogo oi ko yayagaŋine tinaine alabasta oiji bakine.
LUK 7:38 Roperu wareru Yesure kufuo rakaru ŋeku fuŋgaru kuyome jiŋo kuineji keseru rakaru kufuineo rau teya. Rau teme qoru sikiineji kereŋ, sakikeketi baru ketaniŋgame kereŋgako kufuine mudugaru jiji mumundoinekeji rau teya.
LUK 7:39 Rau teyayoŋ, Farisi ŋiji Yesu keporeya, iŋoji oi ŋoneru maŋineo iŋi manesuya, “Ŋigo yo agiburaŋineke. Ŋi yo oiji kajeqouŋ ŋi gona ine, iŋoji ŋigo kufuineo bouaga iŋore fuŋne mane mukuna.”
LUK 7:40 Yesuji oi mane mukuru iŋi bokirieru miya, “Saimon, nonji buŋo mo miiŋgo manego.” Miko ojiya, “Qaqaji, soine mikande manebemiŋ.”
LUK 7:41 Ojiko Yesuji iŋi ojiya, “Ŋiŋigo yoyokaji moneŋ pigo raru tife ruanimi ore moneŋ siŋande weu tebu. Moji giobobo 500 ore furiine (Kina 5,000), moji giobobo 50 ore furiine (Kina 500) oŋu tife ruanimi ore weu tebu. Weu tebire ore so yateya.
LUK 7:42 Yateru jiki ‘Tifeŋakuŋ bomukunimi,’ miko moneŋyakuŋ mataeme embimbiŋgabu. Embimbiŋgabire moneŋ pi siŋaŋineji tifeyakuŋ qomukuru ketigaru boke yateya. Boke yateme yokoreone moji oi maŋineji kokoine manjoko eteega?”
LUK 7:43 Oŋu weuko Saimonji iŋi bokirieya, “Nonde mamaneo tife soguine ketigaru boke eteya, iŋoji.” Oŋu bokirieme miya, “Go buŋo poretiŋ osoeru mige.”
LUK 7:44 Oŋu miku ŋigo iŋore kirieru iŋi ojiya, “Ŋigo yo ŋone. Nonji pigoo wapebe goji kufune jureiŋgo obu mo so naregeyoŋ, ŋigo yo oiji kufune jiŋo kuineji rau teru qoru sikiineji sakikeketi baru ketaniŋgame kereŋgaya.
LUK 7:45 Goji mi bibine so mudugageyoŋ, ŋigo yo oiji pigo wapebe oo akoŋ yameŋ keku kufune mudugaru goga.
LUK 7:46 Goji qorune jiji so rau naregeyoŋ, ŋigo yo oiji jiji mumundoinekeji kufune rau tega.
LUK 7:47 Ore eru nonji iŋi mibe mane: Anutuji ŋigo yoore agiburaŋ kokoine oi bokeru jureko ore eru maŋineji noŋ kokoine manji jojoko enarega. Moji agiburaŋ mendaine mo eme Anutuji agiburaŋine mendaine bokeme iŋoji maŋineji kokiine mo oi akoŋ manjoko enareega.”
LUK 7:48 Oŋu miku ŋigo oi iŋi ojiya, “Nonji gore agiburaŋ jureru bokego.”
LUK 7:49 Oŋu miko ŋi moko uqo noku ŋebuŋ, yoŋoji fuŋgaru yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mibuŋ, “Agiburaŋ jureru bokega, iŋoji wamo ŋi fukeiŋgo manega?”
LUK 7:50 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji ŋigo ojiya, “Mamanesiŋgoji munaŋ qa garega. Soine womoo raigoŋ.” Oŋu.
LUK 8:1 Ore ŋadiineo Yesuji roregaru taoŋine taoŋine eru moreŋine moreŋine oo raru Anuture qorumande fuŋne mitaniŋgaru Bobiaŋ Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru goya. Kiŋariŋpuine 12 yoŋoji iŋoke moko rabuŋ.
LUK 8:2 Oŋuakoŋ ŋigo goineji iŋoke rabuŋ. Ŋigo oi rone jibe bayabeme gemoji bapeboriŋ eyareko gobi Yesuji bobiaŋ yabeya. Ŋigo oi iŋi: Magdalane ŋigo mo tinaine Maria mibuŋ. Yesuji iŋore maŋgone gemo 7 yobe yabeme wape rabuŋ.
LUK 8:3 Ŋigo mo tinaine Joana. Iŋore ŋoe tinaine Kusa iŋoji kiŋ Herodre morumboŋ pi oo gawmande moneŋ siŋaŋ goya. Ŋigo mo tinaine Susana. Yoŋoji eru ŋigo goine kokoine yoŋoji yoŋoyaŋunde moneŋ meboji Yesu eru kiŋariŋpuine kadio siŋaŋ yaberu kitiŋ yabebuŋ. Oŋu.
LUK 8:4 Ŋiŋigoji taoŋ so oone poreru Yesureo wareru kubu sogoji tumaŋgabi Yesuji soso buŋo mo iŋi miya:
LUK 8:5 “Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo raya. Raru qopogame koruŋ goineji kadi qaŋaŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi ŋiŋigoji oderu odetapa ebi sowo (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ.
LUK 8:6 Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ obuineke so bofukeru bobuŋyaŋunji waperu gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
LUK 8:7 “Koruŋ goineji komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oo sogokoŋ waperu yadureru kefa yabeme boŋeŋgaru ŋebuŋ.
LUK 8:8 Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku pougaru waperu foriyaŋuŋ fiine fukeru handetre so fukeru sauebuŋ.” Buŋo oi miforeru buŋo sogo iŋi oŋgaya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
LUK 8:9 Oŋu miko kiŋariŋpuineji soso buŋo yoore fuŋnere Yesu weu tebuŋ.
LUK 8:10 Weu tebi miya, “Anuture qorumaŋgo rope gokiminde buŋo sumuŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, goine yoŋore oi soso buŋoji mibe maneegobi. Oŋu maneru yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneku fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.”
LUK 8:11 “Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ qopogaru tiega, oi Anuture Biŋe buŋo.
LUK 8:12 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Ŋiŋigo goineji Biŋe buŋo manegobiyoŋ, oi manebi Sembene Rauineji wareru maŋyaŋuŋ kerisieru Sombunde biŋe egu fukeniminde buŋo koruŋ oi maŋyaŋuŋgone qomukuru oga yabeega.
LUK 8:13 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi beufi paiineo maneru sabareegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo rakaru goduyaŋuŋ so babuŋ ore damaŋ pompoŋine akoŋ manesiŋ garu gobi eesoire damaŋgo waki yabeiŋ.
LUK 8:14 “Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo rorore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋ ore sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru ŋeegobi. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ.
LUK 8:15 Oŋuyoŋ, uqo koruŋ moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru manebi maŋyaŋuŋ fiine kikoine tomiri oo rakame egu jibugaeiŋ ore maneku karieru yameŋ keku siŋaŋ gabi foriyaŋuŋ fiine fiine bofukeegobi.” Oŋu.
LUK 8:16 “Moji lambe me doi qureru deroji so kefagaiŋ me ŋeŋe rurumaŋgo so ruaiŋ. Oi matayoŋ, oi ore ŋeŋe paiineo ruame ŋeiŋ. Ŋeru tamaeko goineji pi maŋgo ropeiŋgo manegobi, yoŋoji ore tatamaine ŋoneru soine ropenimiŋ.
LUK 8:17 “Oŋuakoŋ maŋnoŋuŋgo ya mo sumuŋgabeneŋ soŋsoŋgo pega, oi totogo fukeiŋ. Ya mo kefa gabeneŋ pega, oi borombiebi totogo peiŋ.
LUK 8:18 “Ore eru Anuture buŋo manegobi, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuku kegboreru goinebi. Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme sogueiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri gogayoŋ, ‘Oike gogo,’ miga, Anutuji mamaneine mendaine oi oŋuakoŋ qomukuru ogagaiŋ.” Oŋu.
LUK 8:19 Yesuji oŋu miku goko maŋgo gbopuineji iŋo ŋoneiŋgo warebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ eru quŋgabi ore bembeŋgo raiŋgo embimbiŋgabuŋ.
LUK 8:20 Embimbiŋgaru dimabi moji iŋi ojiya, “Gore maŋgo gbopuji sakibe dimaku go ŋone guiŋgo manegobi.”
LUK 8:21 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieru yajiya, “Ŋiŋigo yo Anuture Biŋe buŋo maneru reŋgaru kegboreegobi, yoŋoji nonde maŋgo eru seŋgbopu fukegobi.” Oŋu.
LUK 8:22 Una mogo Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru obu joguŋ petigaru aribe ropeinebeneŋ.” Oŋu miko ogâo moko roperu obu joguŋ paio rabuŋ.
LUK 8:23 Raru kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako rabi Yesuji kubaŋ peya. Peko gbiŋ siritemboŋ obu joguŋgo bokeru siri kukugaru ogâ maŋineo rakaya. Rakaru puseiŋgo eme sibirigaiŋgo ebuŋ.
LUK 8:24 Sibirigaiŋgo eru kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Ofoŋ Sogunenoŋuŋ, niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.” Oŋu ojibi maŋine untome gbiŋ eru obu jogunde siri iŋi mitiga yateme usuŋyakunji wakiko niniŋgaru peya.
LUK 8:25 Oŋu fukeko yajiya, “Ŋoŋore mamanesiŋ oi uro?” Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji waragaku sombuyaŋuŋ maneru mibuŋ, “Yei! Ŋi yo wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe siri mitiga yateme miine reŋgagobire.” Oŋu.
LUK 8:26 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke jikigaru kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako raru obu joguŋ petigaru Galili prowins aribe Gerasa moreŋgo ropebuŋ.
LUK 8:27 Oo roperu mageŋgo ropeko ŋi gemoineke mo taoŋgone wareru Yesu bofukeya. Ŋi oi jiŋoruŋgo goku qoŋgbunde ko kouŋ sikeru gufubi pebuŋ, oo peku goya. Damaŋ joroine kambaŋ mariku so keru pi more maŋgo so peku goya.
LUK 8:28 Gemoji damaŋ joroine poreru qoimo eteko ŋi kokoineji meine maŋguine qaku kufuine gbediji (niginji) kiperu siŋaŋ garu gobuŋyoŋ, nigiŋine oi poreme tiŋako gemoji bapakareko moreŋ buroineo raru kosa goya. Ore eru Yesuji gemoine oi iŋi mitigaiŋgo eya, “Gemo sembene, go waperu ŋi yo bokeru ra.” Oŋu miiŋgo eko Yesu ŋoneru jojoraku moreŋgo bembeŋgo rakaru oŋga jojoraku iŋi oŋgaya, “Ae Yesu, go Anutu ropekiinere made fukege. Go uruŋu enaremiŋgo ore yoo warege? Nonji karie garego: Go joiserereŋ joineke so enareigoŋ.”
LUK 8:30 Oŋu oŋgako iŋi weuya, “Go tinago mo?” Gemokaku kokoine maŋineo rakaru gobuŋ ore eru “Tinanoŋuŋ Legion migobeneŋ,” mibuŋ. Oi noŋunde buŋoo Rosi kubu sogo.
LUK 8:31 Oŋu miku Yesu iŋi karie tebuŋ, “Go yobe noberu gemo yoŋ dikiine tomiri oo rakakimiŋ ore so minoreigoŋ.”
LUK 8:32 Maŋfuŋyaŋuŋgo tuku tapiine oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo qojugaru gobuŋ. Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku karie tebuŋ, “Go soine minde niŋo kaneŋ yoŋore maŋgo rakagobeneŋ.” Karie tebi “Bio raru rakaniŋ,” mitiga yareya.
LUK 8:33 Mitiga yareme ŋi maŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu yoŋoji riŋaru pagaŋgo raru siririkeru obu joguŋgo rakaru noru komebuŋ.
LUK 8:34 Oŋu fukeko kaneŋ siŋaŋ yoŋoji oi ŋoneru taoŋ eru kae memendaine oo useru kamieru raru biŋe buŋo oi mibuŋ.
LUK 8:35 Mibi maneru ŋiŋigo jiŋorara yoŋoji ya fukeya, oi ŋoneninde warebuŋ. Wareru Yesureo waperu ŋi maŋgone gemoji wapebuŋ, iŋoji Yesure kufuineo ŋeko bofukebuŋ. Kambaŋ saki komoŋine poretiŋ kiperu maŋine untome mamanesuine sosowo fukeko ŋoneru waragabuŋ.
LUK 8:36 Ŋi gemoineke iŋoji uruŋu fiaya, oi jiŋoyoŋunji ŋonebi, oi yajibuŋ.
LUK 8:37 Yajibi maneru kokoineji waragaku sombuyaŋuŋ manebuŋ. Ore eru Gerasa morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji Yesuji boke yabeiŋgo karie tebuŋ. Karie tebi kirieru raiŋ ore ogâo ropeiŋgo eya.
LUK 8:38 Ropeiŋgo eko ŋi maŋgone gemo wapebuŋ, iŋoji wareru Yesuke moko raku goiŋgo weuya. Oŋu weuyayoŋ, Yesuji qomukuru soreku iŋi ojiya,
LUK 8:39 “Go kirieru pigoo raru Anutuji mosi qoqowirie sogo egareya, ore binaŋ minde maneinebi.” Oŋu ojime raru Yesuji mosi qoqowirie sogo eteya, ore buŋo oi taoŋ maŋgo roregaru kae so misaueya. Oŋu.
LUK 8:40 Ŋiŋigo sosowo Yesure odigabi kirieru wareme kubuine kubuine baku jerieru keporebi.
LUK 8:41 Oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ mo tinaine Jairus iŋoji wareru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru piineo wareiŋgo oŋga wosi teya.
LUK 8:42 Madepuine matayoŋ, oduine begu moakoŋ gosaine 12 ore so goku komeiŋgo peya. Yesu kepore tebi rako ŋiŋigoji mobemobe kekefoŋ eru ketuŋbotuŋ etebuŋ. Oŋu.
LUK 8:43 Ketuŋbotuŋ eteru rabi oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12 ore so ŋoneru jibe bame goya. Iŋoji sakisiŋaŋ yoŋore furi moneŋ meboine sosowo bokeru gokame sakisiŋaŋ sosowoji bobiaŋ gaiŋgo embimbiŋgabuŋ.
LUK 8:44 Ŋigo iŋoji Yesure ŋadio raru marikuinere tife sisiine yoŋoko oo akoŋ dariine jigaya.
LUK 8:45 Yesuji weuku miya, “Moji yoŋo nuga?” Oŋu miyayoŋ, ŋiŋigo sosowoji oi mugabi Pitaji ojiya, “Sogunene, ŋiŋigo kubuji kekefoŋ eru keketuŋ eku wareru yoŋo gugobi.”
LUK 8:46 Oŋu ojiko Yesuji miya, “Mata, moji yoŋo nuko usuŋne mo rako manego.”
LUK 8:47 Oŋu miko ŋigoji “Fuŋnene bofukega,” miku gburugburu qame wareru Yesure maŋfuŋgo dikanji keru jibeinere fuŋne eru yoŋoru oo akoŋ fiaya, ore fuŋine totogo miko ŋiŋigo kubu sosowoji manebuŋ.
LUK 8:48 Manebi Yesuji iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Soine maŋwomoo raigoŋ.” Oŋu.
LUK 8:49 Buŋo oŋu ojiru dimako oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigone moji kiŋaŋ wareru Jairus ojiya, “Odugoji komega! Ore eru qaqajire paio yobiŋ jikigaru so ruaigoŋ.”
LUK 8:50 Ojiyayoŋ, Yesuji buŋo oi maneru oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ iŋi ojiya, “Kokoi so mane. Go maŋmoakoŋ eru noŋ manesiŋ nunde odugoji fiaiŋ.”
LUK 8:51 Oŋu ojiru iŋore pigo raru ŋiŋigo goine boke yaberu Pita, Jon, Jeims eru odure maŋgo mamaine yoko akoŋ oga yabeme yoŋoyoŋe akoŋ pi maŋgo ropebuŋ.
LUK 8:52 Ropebi ŋiŋigo sosowoji jiŋgeŋ keku kuyoku soguŋ babuŋyoŋ, Yesuji miya, “Iŋoji so komegayoŋ, kubaŋ pega. Ore eru kuyo bokeniŋ.”
LUK 8:53 Oŋu miko igosisi ore so fukeko “Kome forega!” buŋo oi maneru gou etebuŋ.
LUK 8:54 Gou etebuŋyoŋ, odu oi meineo roru oŋgaku ojiya, “Odune, pakere.”
LUK 8:55 Oŋu ojime iiruineji kirieme oo akoŋ pakereru dimaya. Dimako uqo otebi noiŋgo miya.
LUK 8:56 Maŋgo mamaineji oi ŋoneru waragabuyoŋ, Yesuji ya fukeya, ore biŋeine mo mibi egu manenimiŋ ore agi ba yareya. Oŋu.
LUK 9:1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋo tumaŋgabi gemokaku sosowo yobe yabeniminde eru jibe wi bobiaŋganiminde usuŋ tobiri suŋsuŋineke yareya.
LUK 9:2 Usuŋ yareru iŋi miku sore yabeya, “Ŋoŋo raru Anuture qorumande fuŋne ŋiŋigo mitaniŋga yareru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu goinebi.”
LUK 9:3 Sore yaberu yajiya, “Ŋoŋo kadi ranimiŋ ore ya mo so roru rainebi, toku gbaru mata, kekere mata, kadi tebu mata eru siqojiŋo mata. Mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi.
LUK 9:4 “Raru pi uro uro ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi.
LUK 9:5 Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduinebi, ‘Niŋo ŋoŋore moreŋgo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi qoigabeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu mibi fuŋneŋaŋuŋ posiine mane mukubi soine taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.”
LUK 9:6 Oŋu yajiko bokeru raru moreŋine moreŋine roregaru pi so Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu gobuŋ. Oŋu.
LUK 9:7 Ya sosowo fukeya, ore tinabiŋeineji saueru moreŋ mobeinere (Galili prowinsre) kiŋ Herod iŋore kajego rakame maneya. Ŋiŋigo goineji iŋi mibuŋ, “Jon Mitimeso ŋiji komegone pakereru goga.” Ore eru kiŋ koitoji buŋore baaru kou baya.
LUK 9:8 Bayayoŋ, goineji mibuŋ, “Elaijaji moke fukeru goga.” Goineji jikigaru mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone moji gboreru pakereru goga.”
LUK 9:9 Oŋu mibuŋyoŋ, kiŋ Herodji iŋi miya, “Jon Mitimeso ŋi oi nonji mibe ubeine ketigabuŋyoŋ, more buŋo oŋu mibi manego, oi moji?” Oŋu miku Yesu ŋoneiŋgo yameŋ keku origaya. Oŋu.
LUK 9:10 Sosore ŋi aposol yoŋoji Yesureo kirieru ya eru babuŋ, ore binaŋ sosowo ojibuŋ. Ojibi oga yaberu ŋiŋigo tumoqoqo kae jiŋoyaŋuŋ bokeru taoŋ tinaine Betsaida ore bembeŋgo yoŋoyoŋekoŋ tuhuo gonimiŋ ore rabuŋ.
LUK 9:11 Rabuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji oi maneru Yesu ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Raru Yesureo warebi kepore yaberu Anuture qorumande fuŋne mitaniŋgaru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya.
LUK 9:12 Oŋu eru gome wegi jiŋoine tariru rakaiŋgo eya. Oŋu fukeko kiŋariŋ 12 yoŋoji wareru Yesu iŋi ojibuŋ, “Niŋo moreŋ tuhuo yo oo gogobeneŋ ore go soine ŋiŋigo kubu yo sore yabende kae pi bembeŋgo bembeŋgo ŋe ragobi, oo raru pepe pi eru uqo munjaŋ bofukeinebi.”
LUK 9:13 Oŋu ojibuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋe yoŋo uqo gume yabeniŋ.” Oŋu yajiko bokiriebuŋ, “Niŋo poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi akoŋ baru gogobeneŋ. Ore eru uruŋu enobeŋ? Niŋo soine raru ŋiŋigo kubu yo sosowo yoŋore uqo furiine banobeŋ me?
LUK 9:14 (Yoŋoji ŋi 5,000 ore so gogobi.)” Oŋu bokiriebi kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ŋoŋoji ŋiŋigo yajiru boroiŋ yabebi kubu so 50 ore so uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru wakiru ŋeinebi.”
LUK 9:15 Yajime oŋu eru boroiŋ yabebi ŋiŋigo sosowoji wakiru qokoine qokoine ŋe rabuŋ.
LUK 9:16 Ŋe rabi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeko mifiaya. Mifiagaru poroŋ bajiru kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo kubu so boroiŋgaru botuyaŋuŋgo ruabuŋ.
LUK 9:17 Botuyaŋuŋgo ruabi sosowo noru gaba yabeya. Uqo tifeine kuŋgaŋine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. Oŋu.
LUK 9:18 Damaŋ mogo Yesuji iŋoyoŋe akoŋ kae mogo oŋga wosiko kiŋariŋpuineji iŋoke gokabi weu yareru iŋi yajiya, “Ŋiŋigoji nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?”
LUK 9:19 Yajime bokirieru iŋi mibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone moji komegone pakereru goge.’”
LUK 9:20 Oŋu mibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu migobi? Noŋ mo fukego?” Weu yareme Pitaji bokirieru ojiya, “Go Anuture Munaŋqoqo Rau Kristo fukege.” Oŋu.
LUK 9:21 Oŋu weu yareme fuŋine totogo mibi moji manenimiŋ ore agi sanaŋine bayareya.
LUK 9:22 Yesuji miya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji joiserereŋ kokoine maneiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋadi gaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Oŋu.
LUK 9:23 Yesuji ŋiŋigo sosowo yoŋo buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio boyobe nuru wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi garu ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ ebi joiserereŋ oi koboeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine.
LUK 9:24 “Moji gogoine iŋoyoŋunde sabareku iŋoyoŋunde aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru mitari nareiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru sanaŋgaru goiŋ.
LUK 9:25 “Moji moreŋine moreŋine yoŋore yareya sosowo keporeko biŋeine ra foreme maŋinere gogo bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitariko misi korugo rakaru qoqotiineji sibirigame so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu!
LUK 9:26 “Moji nonde tina eru Biŋe buŋone bawakiru ruaga, iŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋone takigaiŋ. Iŋoji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi yoŋore, iŋoyoŋere eru Mamainere kuririquraŋyaŋuŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo ŋi me ŋigo oŋuine ŋone takireiŋ.
LUK 9:27 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Anuture qorumande foriji fukeiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Sakike goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu.
LUK 9:28 Buŋo oi yajime una 8 ore so tariko Yesuji Pita, Jon eru Jeims oga yaberu tukuo roperu Anutu oŋga wosi eteya.
LUK 9:29 Oŋga wosi eteru oo jiŋo maiinere kamasiji qowirieru fuŋine mo fukeya. Marikuineji gbagbataeŋine fukeru buruburuineke tamaeya.
LUK 9:30 Oo akoŋ ŋonebi ŋi yoyokaji fukeru Yesuke bubuŋo mimane ebuŋ. Oi Moses eru Elaija.
LUK 9:31 Kuririquraŋ maŋineo fukeru Yesuke buŋo iŋi mimane ebuŋ, “Anutuji Yesu joiserereŋ maneru komeiŋ ore soreme wakiru pipa Jerusalem sitio rako buru oiji foriineke fuke foreiŋ.”
LUK 9:32 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Pitaji ogoyokaine yokoke jiŋoyaŋuŋ yobiŋgame kubaŋ pebuŋ. Pebuŋyoŋ, kubaŋgone maŋyaŋuŋ gboreko jiŋoyaŋuŋ piku Yesure kuririquraŋ eru ŋi yoyoka iŋoke dimabi, oi ŋone yabebuŋ.
LUK 9:33 Ŋone yabebi dimaku Yesu bokenimi ore ebi Pitaji Yesu ojiya, “Sogunenoŋuŋ, niŋoji yo oo beufi manegobeneŋ. Ore eru niŋoji soine ako yokaomo bakimiŋ: Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.” Pitaji oŋu ojiyayoŋ, iŋoyoŋunde buŋore fuŋne oi so mane mukuya.
LUK 9:34 Oŋu miku dimako kuaŋ moji wakiru konuineo komoŋ yabeme kuaŋ maŋgo goku waragaku gburugburu yabeya.
LUK 9:35 Gburugburu yabeko dimabi kuaŋ maŋineone buŋo maru mo iŋi wakiko manebuŋ, “Ŋi yo oi nakene made. Oi ŋiŋigo munaŋ qa yareiŋ ore roosoeboŋ. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”
LUK 9:36 Buŋo maru oiji wakiko maneru kiŋariŋ yoŋoji oo akoŋ piku Yesuji akoŋ dimako ŋonebuŋ. Tukuo ya ŋonebuŋ, ore biŋe oi damaŋ oo so miku buŋoyaŋuŋ mataeme gobi moji mo so maneya. Oŋu.
LUK 9:37 Peku pakerebi Yesuji kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoke tukuone wakiru pagaŋgo ŋiŋigo kubu sogo ŋone yabebuŋ.
LUK 9:38 Ŋone yabebi ŋiŋigo kubuone ŋi moji oŋgaku iŋi ojiya, “Qaqaji, nonde made begu fukega ore wareru oi ŋone. Ore eru oŋga wosi garego.
LUK 9:39 Mane, gemo moji oi bodugame oo akoŋ oŋga jojoraku yoyowo gako suriŋsuriŋ bame miineone tiferuruine wakiega. Gemo oiji poreru ro imagaru damaŋ kokoine so bokeega.
LUK 9:40 Oŋu fukeko gore kiŋariŋpuji gemo oi yobenimiŋ ore karie yaregoyoŋ, yoŋoji oi embimbiŋgagobi.”
LUK 9:41 Oŋu ojime Yesuji bokirie teru miya, “Yei, morende ŋiŋigo qoqomuku eru iŋgoŋmaŋgoŋineke, nonji damaŋ wojimu ŋoŋoke goku qataŋ ŋabebe Anutu so manesiŋ gabi joiserereŋ maneebemiŋ? Madego ronde yo wareni.”
LUK 9:42 Made oi roru wareko damaŋ oo oŋuakoŋ gemoji made furu yoyou eteme yoyowo garu suriŋsuriŋ baya. Oŋu fukeyayoŋ, Yesuji gemo oi miteme bokeme made bobiaŋ garu mamaine oteya.
LUK 9:43a Anuture usuŋ soguineji oŋu fukeko sosowoji oi ŋoneru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Oŋu.
LUK 9:43b Yesuji ya sosowo oi baya, ore eru ŋiŋigo sosowoji waragabuŋ Yesuji damaŋ oo kiŋariŋpuine buŋo koruŋ iŋi yajiya,
LUK 9:44 “Buŋo yo kaje ruaru maneniŋ: Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ruako rakaiŋ.”
LUK 9:45 Buŋo koruŋ oi yajiyayoŋ, oi so mane mukubuŋ. Anutuji oi kefagame soŋsoŋgo peko oi so mane taniŋgabuŋ eru fuŋine uruŋu, oi weu tenimiŋgo fogaturuŋ ebuŋ. Oŋu.
LUK 9:46 Kiŋariŋ niŋoreone ‘Moji ropekiine fukega?’ miku buŋo oi manesubuŋ.
LUK 9:47 Oi manesubuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane mukuru made mendaine mo roru keririŋineo ruame dimaya.
LUK 9:48 Dimako iŋi yajiya, “Sosowo ŋoŋoreone moji wawakiine tatariine fukega, iŋoji ropekiine fukega. Ore eru moji made yo nonde tinao piineo keporeru siŋaŋ gaku maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, oi oŋuakoŋ keporeiŋ.” Oŋu.
LUK 9:49 Damaŋ oo Jonji fuŋgaru buŋo iŋi ojiya, “Sogunene, ŋi moji gore tinao gemokaku yobe yabeme ŋonebeŋ. Iŋoji niŋoke so roregaru goga ore niŋo iŋo qomuku tebeŋ.”
LUK 9:50 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi ojiya, “Iŋo so qomuku teinebi. Moji so qomuku ŋareega, iŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde buruo goga. (Ore eru ŋoŋo nonde ogopu goine oi sisiri egu eyarenimiŋ.)” Oŋu.
LUK 9:51 Yesuji Sombuŋgo ropeiŋgo eya. Ore damaŋine bembeŋgaga ore Yesuji dimaku “Jerusalem sitio rabemiŋ,” miku misanaŋgaru fuŋgaru kadio raya.
LUK 9:52 Raru kiŋaŋ bonieru sore yabeme rabuŋ. Kadio raru goku Samaria prowinsre kae mogo roperu “Yesu wareiŋgo ore boemasaŋ ekimiŋgo ore waregobeneŋ,” mibuŋ.
LUK 9:53 Mibuŋyoŋ, Samaria yoŋoji Juda eru Jerusalem mipemiriŋ eyareebuŋ ore Yesuji “Noŋ Judia prowinsgo Jerusalem soriŋ oobe rabemiŋ,” miya ore pi sabareru momojo buŋoyaŋuŋ so yajibuŋ.
LUK 9:54 Oŋu ebi kiŋariŋyokaine Jeims eru Jon yokoji oi ŋoneru mibu, “O Ofoŋ, qonikiŋgone misi wakiru ja yabeko mataenobuŋ, oŋu oŋga wosikimiŋgo manege me mata?”
LUK 9:55 Oŋu mibuyoŋ, Yesuji kirieru kane yaperu miyateya.
LUK 9:56 Oone jikigaru kae mogo rabuŋ. Oŋu.
LUK 9:57 Kadio rakabi ŋi moji wareru Yesu ojiya, “Go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobe guru warebemiŋ.”
LUK 9:58 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko siroŋyaŋuŋgo pebi sowoo webo yoŋoji youyaŋuŋ baku goegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro obe raru qoruine wamo roŋguŋgo roegaru pema nena?”
LUK 9:59 Yesuji ŋi more ojiya, “Go wareru noŋ boyobe nuigoŋ.” Ojiyayoŋ, iŋi bokirieya, “Ofoŋ, oi soineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega. Ore eru bonieru minde raru siŋaŋ gabe komeko yaŋ gabe tarime.”
LUK 9:60 Oŋu bokirieyayoŋ, Yesuji buŋoine bokirieru ojiya, “Boke! Komeine yoŋoji qoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋ ganimiŋyoŋ, goji raru Anuture qorumande fuŋne mitaniŋga yareru goigoŋ.”
LUK 9:61 Moke ŋi moji waperu ojiya, “Ofoŋ, nonji go boyobe gubeminde aŋi manegoyoŋ, mane, go soine minde bonieru pigo raru tifepune momojo buŋoyaŋuŋ mibe tarime.”
LUK 9:62 Ojiyayoŋ, Yesuji bokirieya, “Moji moreŋ banjaŋgaiŋgo kiju oi bafalo ŋadio kiperu meineji kiju kifuineo roru dimako rako moke kirieru ŋadiineo ŋonega, iŋoji Anuture qorumaŋgo roperu gioine baiŋ ore so, so fukega.” Oŋu.
LUK 10:1 Ore ŋadiineo Ofonji kiŋariŋ goine 72 oi roosoe yabeya. Iŋoyoŋe “Taoŋine taoŋine kaeine kaeine rabemiŋ,” miku oo yoyoka yoyoka bopo yaberu bonieru sore yabeya.
LUK 10:2 “Sore ŋabebemiŋ,” miku iŋi yajiko manebuŋ, “Anuture gioo uqo foriine kokoine gumuŋgaru pegayoŋ, oi roru qojugakimiŋ ore gio bobo ŋiŋigo noŋuŋ afaineji gogobeneŋ. Ore eru uqo foriine roqojure Rauine oŋga wosi tebi gio bobo ŋiŋigo sore yabeme foriine roru qojuganimiŋ.
LUK 10:3 “Ŋoŋo rainebi. Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe ranimiŋ.
LUK 10:4 Ŋoŋo moneŋ bifuŋ nigiŋ me kekere mo me kufu komoŋ oi so roru rainebi. Raru kadio ŋiŋigo ŋone yaberu midobodo eru momojo buŋoyaŋuŋ so miinebi.
LUK 10:5 “Raru pi mogo roperu rone iŋi yajiinebi, ‘Anutuji pi yoo womo ŋareme waigo goinebi.’
LUK 10:6 Oŋu mibi moji womo ro sabareiŋ ore so fukeiŋ ine, womoŋaŋunji iŋore paio ropeiŋyoŋ, moji oi so ro sabareiŋ ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeiŋ.
LUK 10:7 Pi ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio bainebi. Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo gogoŋaŋuŋ kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru yoŋoji uqo eru obu ŋarenimiŋ, oi noinebi. Pi goineo kosabasa so peinebi. Pi buru so ra wareinebi.
LUK 10:8 “Taoŋ oo me oo ropebi kepore ŋaberu uqo ŋarenimiŋ, oi noinebi.
LUK 10:9 Noku goineji oo jibe ba yabeme penimiŋ, yoŋo bobiaŋ yabeinebi. Oŋu eru iŋi mibi maneinebi, ‘Anuture qorumanji bembeŋgo wareme ore maŋgo ropeniŋ.’
LUK 10:10 Oŋu einebiyoŋ, taoŋ mogo ropebi ŋadi ŋabenimiŋ, oo nareŋgareŋ kaeo me kae jiŋoo raru iŋi yajiinebi,
LUK 10:11 ‘Niŋo ŋoŋore taoŋgo warebeneŋ rufe ya kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ. Rakaiŋyoŋ, buŋo yo mane mukuinebi: Anutu qorumanji maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo fukega.’
LUK 10:12 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ sogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, so oiji Sodom yoŋore joisererende so oi odureru jikiga ŋareiŋ.”
LUK 10:13 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji yoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore sosoine yaduru gijeŋ rau ega kome rauru kuyonobuŋ.
LUK 10:14 “Kuyonobuŋyoŋ, Anutuji jiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋo mitariku geoine bokirieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ sogo oo oi Taia (Tiro) eru Saidon yoŋore joisererende so oi odureru manenimiŋ.
LUK 10:15 Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeko Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere joiserereŋ kaeo rakanimiŋ.
LUK 10:16 “Moji buŋoŋaŋuŋ maneiŋ, iŋoji nonde buŋo maneiŋ. Moji ŋadi ŋabeiŋ, iŋoji noŋ ŋadi nuiŋyoŋ, moji noŋ ŋadi nuiŋ, iŋoji sore nuya, oi ŋadi gaiŋ.” Oŋu.
LUK 10:17 Kiŋariŋ 72 yoŋoji goku kirieru wareru jerieru iŋi mibuŋ, “Ofoŋ, niŋo gore tinao gemokaku mitiga yarebeneŋ yoŋoji oŋuakoŋ buŋonoŋuŋ yukuineo raru useru rabuŋ.”
LUK 10:18 Oŋu mibi Yesuji bokirieya, “Nonji Satan yobebi Sombuŋgone riŋaru kirabori ore so igogako rakame ŋoneboŋ.
LUK 10:19 Maneniŋ, nonji usuŋ ŋarebe ŋoŋo soine kobeŋ, qoti, omeqoqo eru rosinoŋunde usuŋ suŋsuŋ miineke sosowo odebi wakiko gbiŋ enimiŋ. Ore eru ya moji ŋaberu kesibiri so eŋareiŋ.
LUK 10:20 “Ore eru gemokaku yoŋoji buŋoŋaŋuŋ yukuineo ragobiyoŋ, jibu ŋoŋore jeribari qoruine oi ore eru so jerieinebi. Ŋoŋore tina Sombuŋ kaeo quraŋgabi Anuture tina buru buk papiago pega, ore eru mokemoke yobu jerieinebi.” Oŋu.
LUK 10:21 Damaŋ oo Moro Tiriineji Yesu dobe gako jerieru buŋo iŋi miya, “O Mamane, goji Biŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo odumade oŋuine yoŋoyaŋunde manebi qaqouma fukega, oi yoŋore barariŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋ gugo. O Mamane, go gake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya.
LUK 10:22 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ moji Mamainere fuŋne so mane mukuko Madeineji akoŋ oi manega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi yadureiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ.”
LUK 10:23 Yesuji oŋu miku kiŋariŋpuine yoŋoreo kirieru yoŋoyoŋe akoŋ kamiine iŋi yajiya, “Uri yoŋoji ŋoŋo ya ŋonegobi, oi ŋoneru jiŋoyaŋunde eru kiwaqawaineke fukegobi.
LUK 10:24 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ, Kajeqouŋ ŋiŋigo eru kiŋ koito kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi manenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ.” Oŋu.
LUK 10:25 Kadi buŋore qaqaji moji pakereru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teru ojiya, “Qaqaji, nonji uruŋu eru gogo sanaŋine tatariine tomirire biŋe fukenobo?”
LUK 10:26 Ojiko Yesuji iŋi bokirieru weuya, “Mosesre Kadi buŋoo buŋo uruŋu quraŋgabi pega? Ore fuŋine oi uruŋu?”
LUK 10:27 Weume bokirieru miya, “‘Go maŋgo, qoqotigo, usuŋgo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ,’ eru ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ.’”
LUK 10:28 Miko Yesuji bokirieya, “Poretiŋ bokiriege. Oi reŋgaru gogo sanaŋinere biŋe fukemiŋ.”
LUK 10:29 Oŋu bokirieyayoŋ, Kadi buŋore qaqajiji ‘Oi reŋgaru posiine fukego,’ oŋu manesuku fuŋneine oduteiŋgo maneru Yesu ojiya, “Ŋiŋigo botuyaŋuŋgo go wapeboŋ, yoŋoreone wamore mige? Noŋ mo so manjoko etenobo?”
LUK 10:30 Oŋu miko Yesuji bokirieru miya, “Ŋi moji Jerusalem siti bokeru Jeriko kaeo rakaru kadio suroŋqoqo yoŋore meo rakame robuŋ. Roru mebo yaine roru kambaŋine qomukuru jobu qaku bokeru rabi komeiŋgo eru peya.
LUK 10:31 Peru odigame soriŋ gio siŋaŋ moji kadi oo akoŋ raru ŋone takireru kadi mobego raru odureru raya.
LUK 10:32 Rako odigame soriŋ gio ŋi (Liwait) moji oo waperu ŋoneru oŋuakoŋ takigame odureru raya.
LUK 10:33 Rayayoŋ, Samaria prowinsre ŋi moji kadi oi akoŋ raru peya, oo roperu ŋoneru beusembe maneru ŋoneru emboŋ eya.
LUK 10:34 “Ŋoneru emboŋ eru bembeŋgo rakaru wiine jiji eru wain obuineji rau teru komoŋ gaya. Wiine komoŋ garu roru romaiŋgaru doŋgiinere paio ruaru ogaru tumoqoqo pepe pigo raru ruaru siŋaŋ gaya.
LUK 10:35 Siŋaŋ garu peku pakereru kae fufurere akoŋ giobobo yoyokare furiine (Kina 20) uduru tumoqoqo pi rauine oteru ojiya, ‘Ŋi yo siŋaŋ garu gokande moneŋ garego, oi so sagaru odureiŋ ine, oi kirieru wareto oo jikigaru garebemiŋ.’
LUK 10:36 Ŋi yokaomo fuŋneyaŋuŋ oŋu odubi. Ŋi suroŋqoqo yoŋore meo rakaya, iŋore ogo moji fukeya? Yoŋoreone more manende, iŋo maŋyauŋ eteya?”
LUK 10:37 Weu teko bokirieya, “Ŋonemaiŋ oteya, iŋoji.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiko maneya, “Go raru oŋuakoŋ eru goigoŋ.” Oŋu.
LUK 10:38 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke kadio rabi Ofoŋyaŋunji kae mogo ropeya. Ropeko ŋigo mo tinaine Marta iŋoji kepore teme piineo ropeya.
LUK 10:39 Marta qoine tinaine Maria goya. Iŋoji Ofoŋ ŋoneru bembeŋgo wakiru ŋeku Biŋe buŋo miya, oi kaje ruaru mane jijiweru maneya.
LUK 10:40 Maneyayoŋ, Martaji jebe gioji poreme ra wareru embiŋqombiŋ eru Yesu ojiya, “Ofoŋ, qoneji boke nuko nakekoŋ kiŋaŋ gio babe manende sagaga me mata? Ore eru Maria minde wareru bapi nuine.”
LUK 10:41 Ojiko Ofonji bokirieru ojiya, “Marta Marta, go ya fuŋne fuŋne ore manebu maneru manetiqoti eku janjaŋbumbuŋ goku joineke eru dimage.
LUK 10:42 Oŋu dimageyoŋ, manebu moakoŋ mo eru ba sanaŋgabeneŋ sagaiŋ. Niŋo ya boakoŋ ore so embimbiŋgagobeneŋ. Mariaji osoeru mande mobe bobiaŋgaiŋ ore roosoeru kiwaqawaineke fukega. Gogore mobe fiine oi moji mo so ogagaiŋ.” Oŋu.
LUK 11:1 Yesuji kae mogo oŋga wosiru goko tariko kiŋariŋpuine yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Ofoŋ, Jon Mitimeso ŋiji kiŋariŋpuine oŋgawowosire fuŋne qaji yareya, go oŋuakoŋ niŋo qaji noreigoŋ.”
LUK 11:2 Ojiko Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo oŋga wosikimiŋ eku iŋi miinebi: Mama, gakere tinaji tiriine peine. Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine. (Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, oi moreŋgo oŋuakoŋ fukeine.)
LUK 11:3 Go una so uqo munjaŋ sonoŋuŋgo noreigoŋ.
LUK 11:4 Goineji agiburaŋ enorebuŋ, niŋo sosowo yoŋore agiburaŋ oi bokegobeneŋ ine, go ore so niŋore agiburaŋ jure noreigoŋ. Eesoigo egu waki nobeiŋ ore gonji sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ.”
LUK 11:5 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Ŋoŋoreone moji ubu joŋiŋgo ogoinere pigo raru wiwigaku iŋi ojiiŋ, ‘Ogone, poroŋ yokaomo narende mobeine jiki bokirieru garebemiŋ.
LUK 11:6 Ogone moji kadio goku nondeo ramume uqone tomiri ore gumebemiŋ ore baago.’
LUK 11:7 Oŋu ojiko ogoineji pi maŋgone iŋi bokirieru ojiiŋ, ‘Go kubaŋ gari enorege. Noŋ mendi keku odaine ruabe odumadepuneji noke makipepenoŋuŋ ramegaru kubaŋ pegobeneŋ. Ore eru pakereru oi gareiŋgo embimbiŋgago.’
LUK 11:8 Oŋu miiŋyoŋ, nonji ŋajibe maneniŋ: Pi rauineji ogoine fukega ore eru so pakereru oteiŋyoŋ, oi jibu yameŋ keku miku dimaga ore oi soine pakereru weuga ore so sosowo oteiŋ.
LUK 11:9 “Nonji ore mobeine oi iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Anutu oŋga wosiinebi. Oŋga wosibi ya ŋareiŋ. Anuture yare jambae baku baainebi. Oi baabi ŋadume bofukenimiŋ. Dimaku mendigo qainebi. Qabi mendi ro ŋareiŋ.
LUK 11:10 Moji Anutu oŋga wosiega, iŋoji ore tifeine raugaiŋ. Yare baaega, iŋoji ya bofukeiŋ. Mendiineo qaega ore mendi ro teiŋ.
LUK 11:11 “Mamapune ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Madeineji jembaende weume tifeineo qoti oteiŋ
LUK 11:12 me qoqu korunde weuko omeqoqo oteiŋ?
LUK 11:13 Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukegobi eru jibu yauŋ fiine fiine oi odumadepuŋaŋuŋ yareniminde manegobi ine, Sombuŋ Mamanoŋunji yauŋine uruŋu sabarena? Iŋore mande eebobo oi nodureru fuŋine mo fukega. Ore eru Moro Tiriinere oŋga wosiru weu tenimiŋ ine, iŋoji aŋiineo Moro oi soreme maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ.” Oŋu.
LUK 11:14 Gemoji ŋi mo noŋguŋ bateko mutu gome Yesuji gemoine oi yobeko waperu rako namaŋine wirieko moke buŋo miya. Buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragabuŋ.
LUK 11:15 Waregabuŋyoŋ, yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Iŋoji gemokaku yoŋore koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.”
LUK 11:16 Oŋu mibi goineji Yesu buŋore budunji furugaiŋgo ore iko eteru iŋi weubuŋ, “Go mitigande qonikiŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”
LUK 11:17 Weu tebuŋyoŋ, iŋoji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋpuji botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri ebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ peiŋ. Oŋuakoŋ pi more kufufuŋ yoŋoji pouganimiŋ, piyaŋunji siŋsaŋ peiŋ.
LUK 11:18 “Maneniŋ! Satande kufufuŋ yoŋoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganobuŋ ine, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ banimiŋ ore embimbiŋgabuŋ gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana? Ŋoŋo nonde iŋi migobi: Iŋoji Gibiore tobiriji gemokaku yobe yabeega.
LUK 11:19 Oŋu migobiyoŋ, maneniŋ, nonji Gibiore tobiriji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopuji more tobiriji oi yobe yabenobuŋ? Ore eru yoŋoji buŋoŋaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ.
LUK 11:20 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisine boburogame gemo yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo wareru fukega.
LUK 11:21 “Ŋi sanaŋine Gibio iŋoji tebe damuineke kae piine siŋaŋ gako meboineji soine peiŋ.
LUK 11:22 Oŋu peiŋyoŋ, ŋi sanaŋ qaŋqaŋine yobu Moro Tiriine iŋoji riŋaru wareru qaku gbiŋ eteru tebe damuine ŋesiŋine peteya, oi sosowo yaororu meboine basiru roru raru ogopuine boroiŋgaru yareiŋ.
LUK 11:23 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganimiŋ so kepore yabeega, iŋoji oi boroiŋ yabeega.” Oŋu.
LUK 11:24 “Gemoji ŋi maŋgone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru warego, oo moke kiriebemiŋ.’
LUK 11:25 Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi oŋuakoŋ peko bofukeiŋ.
LUK 11:26 Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 oi iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋineo gonimiŋ. Oŋu fukeko ŋi iŋore fuŋne rone sembene fukeyayoŋ, jiki sembeqambea foreiŋ.” Oŋu.
LUK 11:27 Yesuji buŋo oŋu miku gome ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgone ŋigo moji oŋgaku Yesu iŋi ojime maneya, “Kokone, ŋigoji kuagaru ro guto moŋ gume guya, nonji iŋore manebe kiwaqawaineke fukega.”
LUK 11:28 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Oi migeyoŋ, nonji iŋi mibemiŋ: Ŋiŋigo Anuture buŋore kaje ruaru maneru reŋgaru kegboreegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu.
LUK 11:29 Ŋiŋigo kubuji tumaŋgabi sogueme Yesuji jikigaru buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kufufuŋ kubu sembene. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so eŋareiŋ.
LUK 11:30 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Anutuji ronekoŋ Jona soreme Niniwe yoŋore botugo raru Anuture moge fukeya. Ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋiŋigo kubu yoore botugo fukeme maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakare ŋaberu mogeŋaŋuŋ fukeiŋ.
LUK 11:31 “Fuŋneŋaŋunde soso mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine sogo oi kiŋ Solomon oteme Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneinde aŋi maneya. Aŋiine maneru moreŋ qaŋaŋgone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamaneine maneya. Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mutu dimabi so sagaga. “Ore eru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yabeme buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore jiŋo maio ropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋoji oŋu ŋajime mosiine osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimi manenimiŋ.
LUK 11:32 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareko maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. “Ore eru Niniwe ŋiŋigoji mimitarire damaŋ sogoo ŋiŋigo kubu soguine yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋoji oŋu mibi eeboboŋaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga ŋarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.” Oŋu.
LUK 11:33 “Moji lambe me doi qureru rouŋ guruineo me deroo so ruaiŋyoŋ, oi ore ŋeŋeo ruaiŋ. Oŋu ruame goineji pi maŋineo ropeiŋgo manegobi, yoŋoji ore tatama ŋoneru soine ropenimiŋ.
LUK 11:34 Gore jiŋo oi maŋ sakigore doi fukega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji tiŋaru tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamaineo gomiŋ. Tatamaineo gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama kejigaga ine, oiji sakire gogogo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ.
LUK 11:35 “Oŋu fukeko mane, qisiriji maŋgore tatama kejigako egu kobeiŋ ore rugo baru sisiŋaŋ ee eigoŋ.
LUK 11:36 Oŋu ende Anuture tatamaji maŋgo sosowo sagako guruine mo so ubu ega ine, gore sakiji oŋuakoŋ bugeqonikiŋke fukeru jiŋo maigoji tamaega. Doi yasogoji sakigoo igoko buruburuineke batamae guga, gogogo ore so Anuture tatamago rua foreru gomiŋ.” Oŋu.
LUK 11:37 Yesuji buŋo oi miforeko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi moji iŋi miku keporeme, “Go soine nonde pigo roperu ŋeku uqo nokimiŋ.” Oŋu miko raru roperu uqo noiŋgo ore ŋeya.
LUK 11:38 Bonieru meine so jureru wakiru ŋeyayoŋ, Farisi ŋiji mosi oi ŋoneru waragaya.
LUK 11:39 Waragako Ofonji iŋi ojiya, “O Farisi ŋoŋo fofori munaŋqoqo ee eiŋ ore popu eru gombare sakiine jure mukuegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde manji kejigaga. Oi dukuŋ, omboŋ ebu eru mosi sembeine goine oiji puseko gogobi.
LUK 11:40 “O ŋoŋo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri. Moji sakiine sosowo bofukeya, iŋoji maŋine oŋuakoŋ bofukeya me mata? Ŋoŋo wamore maŋ-ŋaŋunde gio ore eru etaŋqataŋ egobi? Oi so sagaga.
LUK 11:41 Ore eru ya popu, juago ŋega, oi yauŋ-ŋaŋuŋ ŋiŋigo wakiqoqoine yareinebi. Oŋu ebi Anutuji munaŋ qa ŋareko ŋoŋore ya sosowo gbagbataeŋine peiŋ.” Oŋu.
LUK 11:42 “O Farisi ŋiŋigo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo uqo munjaŋ sosowo boroiŋgaru mobeine 10:gone moakoŋ Anuture biŋe ruaegobi. Jama, supe eru munjaŋ fuŋne fuŋne oi oŋuakoŋ boroiŋgaru teŋgone moakoŋ oi Anuture biŋe ruaegobi. Pesiŋ oi poretiŋ ruaegobiyoŋ, Kadi buŋore koruŋ qoruine yo odureru bokeegobi: Go Anutu maŋ wombuŋgoji manjoko eteeigoŋ eru ŋiŋigo botuyaŋuŋgo eebobo poretiŋ boyoberu goigoŋ. Buŋo qoruine oi yameŋ keku boyoberu goinebi eru buŋo memenda oi oŋuakoŋ so odureru bokeinebi.
LUK 11:43 “O Farisi, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo oŋgawowosi pigo ŋeŋe bobonio minemine ŋeniminde aŋi maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeriŋaŋuŋ enimiŋgo maneegobi.
LUK 11:44 O ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo jiŋoruŋ tinayaŋuŋ tomiri ore so fukegobi. Ŋiŋigoji qoŋgbuŋ kouineke uri pega, oi so maneru paiyaŋuŋgo kosabasa oderu ya botiineke yoŋoru kejigaegobi.” Oŋu.
LUK 11:45 Yesuji buŋo oŋu miko Kadi buŋore qaqaji yoŋoreone moji maneru bokirieru iŋi ojiya, “Qaqaji, go buŋo oŋu miku niŋo oŋuakoŋ mimigaŋgaŋ enorege.”
LUK 11:46 Oŋu miyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi miya, “O Kadi buŋore qaqaji, ŋoŋore paiŋaŋuŋgo oŋuakoŋ yobiŋ ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo buŋoine buŋoine mitigaru ore begi yobiŋineke oi ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruaru ruabi oi reŋganimiŋ ore yobiŋ yabeme jogbasasanaŋ eegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe oi me sisiŋaŋunji kokiine mo bapi yabenimiŋ ore beusembeŋaŋuŋ mo so peega.
LUK 11:47 “O ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋgo simeŋ ako baku basarigaegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde apa ŋasopuji oi yabebi komebuŋ.
LUK 11:48 Ŋoŋo-ŋaŋunde apa ŋasopuji kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi ŋoŋoji yoŋore jiŋoruŋgo ako baku simeŋ baegobi. Oŋu baku oiji apa ŋasopuŋaŋuŋ yoŋore eebobo ore qotikeru buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi.
LUK 11:49 “Ore eru Anutu, maŋgboroŋ Rauine iŋoji iŋi miga, ‘Nonji kajeqouŋ ŋiŋigo eru aposol sore yabebe ŋoŋoreo warenimiŋ. Warebi yoŋoreone goine oi yabebi komenimiŋ eru goine kekesuesue eyarenimiŋ.’
LUK 11:50 “Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone akoŋ fuŋgaru kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi dariyaŋuŋ kesiebi wakiya, ore dari geoine sosowo oi ŋiŋigo muŋambe gogobi, oi ŋoŋore paio ropeko joiserereŋ manenimiŋ.
LUK 11:51 Abelre dariji wakiko oone akoŋ fuŋgaru yaberu waperu goku Zekaraia boji koro alata eru boji soriŋ kubaine yokore botugo qabi dariine wakiko oo tariya. Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dariyaŋunde geoji ŋiŋigo muŋambe gogobi, ŋoŋore paio ropeko joiserereŋ manenimiŋ.
LUK 11:52 “O Kadi buŋore qaqaji ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo Anuture mamane rokiminde mendi ki made oi ŋiŋigo yaago roru sabare yareegobi. Ŋoŋo-ŋaŋe ore maŋgo so ropebuŋ eru goineji ore maŋgo ropenimiŋgo egobi, ŋoŋoji oi kiperu sabare yareru gobuŋ.”
LUK 11:53 Yesuji buŋo oŋu miku bokeru rako Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋoji fuŋgaru buŋo joineke miteku buŋo fuŋne fuŋne miiŋ ore kokoine weu tebuŋ.
LUK 11:54 Weu tebi miineone buŋo mo mijibugame oiji kariŋgame buŋore budunji furugaiŋgo rubabuŋ. Oŋu.
LUK 12:1 Yesuji buŋoine miko damaŋ botuineo oo ŋiŋigo taoseŋine taoseŋine iŋoreo tumaŋgaru kekepuŋ eru keketuŋ eeku dimabuŋ. Oŋu eru dimabi fuŋgaru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ya miine yo: Ŋoŋo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore maŋkekerisiere sasaki eeboboyaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi. Oi momoki oŋuine fukega. Oi so bokenimiŋ ine, oiji yist rombuŋ oŋuine sogueru bosembe ŋabeiŋ.
LUK 12:2 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo sumuŋgabi pega, oi sosowo barariŋgabi mane mukunimiŋ.
LUK 12:3 Ore eru ŋoŋo buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋoŋo buŋo qisirigo kamiine minimiŋ, oi tatamago mibi manenimiŋ. Ŋoŋo pi maŋgo guruine mogobe saŋugo kajeŋaŋuŋgo minimiŋ, oi kae jiŋoo totogo mitaniŋganimiŋ.” Oŋu.
LUK 12:4 “Ogopune nonji ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji sakiŋaŋuŋ qo komeru ore ŋadiineo ya mo jikigaru enimiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneku goinebi.
LUK 12:5 Oi matayoŋ, more kokoi manebi sagaiŋ, nonji oi ŋadubemiŋ. Mo moji usuŋ roru ŋabeko komebi soro ŋabeme misi korugo rakanimiŋ, iŋore kokoi maneku goinebi. Ŋoŋore buŋo oi moke migo: Iŋore kokoi maneru goinebi.
LUK 12:6 “Goineji (wirioŋ, wiwisu) 5 oi toiya yoyokaji furi banimiŋ ore eegobiyoŋ, Anutuji yoŋoreone moakonde so niga gaya.
LUK 12:7 Anutuji maŋgo eŋareko qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega. Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi.” Oŋu.
LUK 12:8 “Nonji buŋo mo ŋajibe maneniŋ: Moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ iŋo Anuture mimerereŋpu yoŋore jiŋoo mifukeiŋ.
LUK 12:9 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Anuture mimerereŋpu yoŋore jiŋoo mugabemiŋ.
LUK 12:10 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine misoriŋgaru buŋo miiŋ, Anutuji agiburaŋine oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji so bokeiŋ.
LUK 12:11 “Ŋiŋigoji furu ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋabebi oŋgawowosi piŋaŋuŋgo me kiap gawana eru kantriine kantriine yoŋore ŋi koito yoŋore jiŋoo dimanimiŋ, damaŋ oo buŋoyaŋunde tife wamo buŋo uruŋu bokirieru mikimiŋ, ore manebu so einebi.
LUK 12:12 Oi iŋi ore: Ŋoŋo buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ qaji ŋareko minimiŋ.” Oŋu.
LUK 12:13 Ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgone ŋi moji Yesure miya, “Qaqaji, mamanokunji komeko go kakane ojinde mamanokunde meropu boroiŋga nareine.”
LUK 12:14 Oŋu miyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “O ŋi, moji ŋokore mimitari rauŋakuŋ fukeiŋ ore igodoŋ nume moreŋ-ŋakuŋ boroiŋganobo?”
LUK 12:15 Oŋu miku buŋo iŋi jikigaya, “Mebo tebe marikuŋaŋunji afaine akoŋ me boakoŋ yobu ena ine, jibu gogoŋaŋunde fuŋne oi oo so pega. Gogoŋaŋuŋ so osoeru moneŋ meboo gbediganimiŋ ine, ŋoŋo sibiriganimiŋ. Ore eru roru rokiminde ebu (greed) sosowore sisiŋaŋ eku goinebi.”
LUK 12:16 Oŋu miku soso buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋi tinabiŋeineke mo goya. Iŋoji moreŋineo uqo gioine bame touŋmoriri soguine fukeya.
LUK 12:17 Oi fukeko maŋineo iŋi manesuku miya, ‘Nonde rouŋ pi oi mendainemeŋ. Ore eru kurumbu kekereine kekereine, kuso qokoine qokoine, yagoŋ doduine doduine oi uro roru qojuganobo? Uruŋu enobo?’
LUK 12:18 Oŋu miku miya, ‘Noŋ Iŋi ebemiŋ: Noŋ rouŋ pine ketotieru tifeineo rouŋ pi soguine soguine babemiŋ. Oi baku uqo touŋmoririne eru mebone sosowo oo roru qojugabe ŋeiŋ.
LUK 12:19 Oo ŋeko nakenere iŋi mibemiŋ: O go kiwaqawaineke! Touŋmoririgo afaine mata pe garega. Ore eru uqo noku jerieru gosaine gosaine batiqatiine tomiri ŋema neku waigo goigoŋ.’
LUK 12:20 Oŋu miyayoŋ, Anutuji iŋi ojiko maneya, ‘O go, maŋgo tomiri! Nonji damaŋgo ruaru mitariku qoqotigo ubu yoo ogabe komemiŋ. Komende yareya sosowo raugaru gomeŋ, oi more biŋe fukeiŋmeŋ?’
LUK 12:21 “Moji iŋoyoŋunde tebe mariku juŋe boreŋ ya roru qojugaegayoŋ, Anutu keririŋineo mande touŋmoririine so pe tega, iŋore yobiŋ soguine oŋu fukeiŋ.” Oŋu.
LUK 12:22 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oŋu fukeiŋyoŋ, nonji ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so einebi: Niŋo wamo ya roru nonobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?
LUK 12:23 Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ saki komonji ore wawakiine fukega. Jiŋoŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega.
LUK 12:24 “Ŋoŋo sonomeŋ webo ŋoneinebi: Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so roru qojugaegobi. Seki beyaŋuŋ oi qomukuru (stua) uqo pigo so ruaegobi eru Anutuji oi jibu gume yabeega. Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine pega. Oi manesubi raiŋ.
LUK 12:25 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oiji moreŋgo goinde damaŋine oi una moakonde so ba jikigaiŋ me mata? Oi mata yobu.
LUK 12:26 “Ya mendaine oŋuine enimiŋgo embimbiŋganimiŋ ine, ya goine kokoinere uruŋure manebu enobuŋ?
LUK 12:27 Ŋoŋo juŋ jariŋ iruine kuririyaŋuŋke oi ŋoneinebi: Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde ore saka so yomueegobi. Gio ya goine so baegobi eru oi jibu iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru marikuine bugeqonikiŋke keru goyayoŋ, iŋore mariku oi gasau hoŋaru firindua ore so ŋone-aŋiineke so fukeya.
LUK 12:28 “Juŋ jariŋ iruine omaine oi muŋambe moreŋgo maŋfuŋnoŋuŋgo ŋeko yogo ketebi wakiko bokeru qojugaru rigabi jaiŋ. Oi jibu Anutuji iru oŋuine mo oi oŋuakoŋ fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋo juŋ jariŋ iruinere so, so fukegobi. Anutuji siŋaŋ ŋabeiŋgo manega, aŋiine oiji ya sosowo yadureru ropega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore mendaine fukega?
LUK 12:29 “Oŋu fukeko ŋoŋo oŋuakoŋ gogoŋaŋunde manebu so einebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ Oŋu miku maŋ-ŋaŋuŋ oo so ruaru maŋwawaki fukeru manjo so bofukeinebi.
LUK 12:30 Kantri so maŋkekerisiere yauraine yoŋoji ya oŋuine sosowo rauganimiŋgo yameŋ keku manjo eegobi. Oi eegobiyoŋ, ŋoŋo uqo kambaŋ yare basiqasi baku embimbiŋgagobi, Mamaŋaŋunji oi mane forega.
LUK 12:31 Ore manjo so einebiyoŋ, Anuture qorumaŋgo ropenimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine oi oŋuakoŋ jikiga ŋareiŋ.” Oŋu.
LUK 12:32 “O nonde kubu mendaine, Mamaŋaŋunji qorumaŋ ŋareiŋgo manega ore kokoi so maneru goinebi.
LUK 12:33 Morende moneŋ mebo oi yameŋ keku egu qojuganimiŋ. Ore eru ya pe ŋarega, oi furi baninde ruaru moneŋ poreru mobeine ŋiŋigo wakiqoqoine yauŋ-ŋaŋunde yareinebi. Oŋu ruabi tinabiŋeŋaŋuŋ juŋe boreŋ ore so oi Sombuŋ kaeo peku saueru so mataeiŋ. Moneŋ kekereŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo so sembeaiŋ. Wofu pujajaŋ eru kiaŋ bobo yoŋoji paibe roperu ya bosembeanimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
LUK 12:34 “Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogobe eko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ.” Oŋu.
LUK 12:35 “Ŋoŋo Anuture gio banimiŋ ore jaueru kambaŋ sokiŋaŋuŋ kipe mukuku kuririŋaŋuŋke dimaku maŋ-ŋaŋunde doiji qurebi jako goinebi.
LUK 12:36 Oi yoore so: Pi rauine mo iŋo ŋiŋigo suanjeŋ (bobotumaŋ) jebego wareru jeriekimiŋ ore keporebi raya. Oo rako madepuineji pigo ŋeku kirieinde jiŋoyaŋuŋ sakibe piku pisaqasa eku yameŋ keku odigagobi. Odigaru gobi iŋoji damaŋ oo me oo waperu mendigo qana, yoŋoji oo akoŋ mendi robi wapeiŋ. Ŋoŋo made yoŋore so fukeru jaueru goinebi.
LUK 12:37 “Ofonji kirieru wareme gio bobopuine goineji maŋgari gogobi oŋu bofuke yabeiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji waperu ketumaŋ yaberu uqo ŋeŋeo ruame ŋebi uqo gume yabeiŋgo jaueru kiŋaŋ yabeiŋ.
LUK 12:38 Iŋoji ubu joŋiŋgo me kae fufurere oo kirieme goineji maŋgari gobi bofuke yabeiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
LUK 12:39 “Maŋgari gonimiŋ ore buŋo yo soine manesuinebi: ubu eko suroŋqoqo ŋiji wamo damaŋgo me auago wareiŋ, pi rauineji oi manena ine, iŋoji gariine goku piine soine siŋaŋ bako qajaŋgaru ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
LUK 12:40 Ŋoŋo ‘Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji damaŋ yoo so wareiŋ,’ miku manesunimiŋ, iŋoji damaŋ oo akoŋ wareiŋ. Ore eru ŋoŋo oŋuakoŋ jaueru goinebi.” Oŋu.
LUK 12:41 Yesuji buŋo oŋu miko Pitaji weuya, “Ofoŋ, go soso buŋo yo oi niŋore me ŋiŋigo goine sosowo yoŋore oŋuakoŋ mige?”
LUK 12:42 Oŋu weuko Ofonji miya, “Gio bobo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moji qembibiineke fukeru goine yadurega? Goineji gbaŋiru gio bokebi moji mamane-muku fiinere paio yameŋ keku damaŋ so baega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Pi rauineji eeboboine osoeru ŋoneru mogobe raru pire yareya oi iŋore meo ruame siŋaŋine fukeiŋ. Siŋaŋine fukeru kiŋaŋqoqopuine ojiya ore so siŋaŋ yaberu damaŋ poretiŋ oo gume yabeeiŋ.
LUK 12:43 Oŋu siŋaŋ yaberu goko rauineji kirieru wareru oŋu ŋoneru ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miiŋ.
LUK 12:44 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneinebi: Rauineji kiwaqawake ojiru meboine sosowore siŋaŋ igodoŋgaiŋ.
LUK 12:45 Igodoŋgaiŋyoŋ, gio bobo gbagbaŋine iŋoji maŋineo manesuku iŋi miiŋ ine, ‘Ofoŋnere waware damanji joroine pega.’ Oŋu miku fuŋgaru gio bobo ŋiŋigopuine jebe ruaru jerieru obu sanaŋine noku maŋine jibugako bojiqojibu keoma eru goiŋ.
LUK 12:46 Oŋu goku damaŋ mogo ofoŋine wareiŋgo so odigaiŋ, iŋo oo akoŋ wareiŋ. Damaŋinere niniga qaqouma gome aua oo akoŋ wareru qaku boserereŋ eteku mitigako buŋoqoqomuku ŋiŋigo oŋuine misi korugo rakaru joiserereŋ maneiŋ.
LUK 12:47 “Gio bobo moji Ofoŋinere maŋ aŋi mane mukuyayoŋ, buŋo buruine ojiya ore so jajau so ee eku gioine baku goya, Ofonji ore geoine miko kiperu ŋoŋoruji ate kokoine qaya baya qanimiŋ.
LUK 12:48 Oŋu qanimiŋyoŋ, gio bobo ŋi moji Ofoŋinere maŋ aŋi so mane mukuku ya eru bako geoine soine mibi ŋoŋoruji qaniminde so fukega, Ofonji ore geoine miko afaine qanimiŋ. Anutuji more ya kokoine oteya, iŋoji oi basaueme foriine kokoine fukeiŋgo odigaiŋ. Anutuji more yare wiki boakoŋ oteya, iŋoji oi basaueme foriine boakoŋ fukeko bokirie teiŋgo weu teiŋ.” Oŋu.
LUK 12:49 “Nonji moreŋgo jo ruaru putebe ja ra wareiŋgo ore wakibe maŋ aŋine ore boruŋineji ja foreiŋgo ore pega.
LUK 12:50 Pegayoŋ, oi ‘Jo ruaru putebemiŋ,’ mibe joiserereŋ kokoine joŋ joru oŋuine oi nonde paio roperu kefa nuiŋgo eiŋ. Anutuji oŋuine oiji miti meso fuŋine mo rau nareiŋ. O noŋ koŋkoŋ soguine maneru gobe rau nareko oiji tariiŋ.
LUK 12:51 Iŋi egu manesunimiŋ: Yesuji womo baiŋgo ore eru moreŋgo wakiya. Nonji iŋi ŋajibe maneinebi: Nonji womo baiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi ruge fukeiŋ.
LUK 12:52 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareko kerisiebuŋ ore damaŋ yoo fuŋgaru iŋi fukeiŋ: Pi more maŋgo ŋiŋigo 5 yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganimiŋ. Adibe yokaomo yoŋoji yoyoka yokoke kekepari ruabi aribe yoyoka yokoji yokaomo yoŋoke roroiŋ eru gonimiŋ.
LUK 12:53 Mamamade yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo-odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoineji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋganimi.” Oŋu.
LUK 12:54 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu yoŋo iŋi yajiya, “Wegi rarakaineo kae gobureko kuaŋ dabu eko ŋoŋo oi ŋoneru oo akoŋ ‘Kue wareiŋ,’ miegobi. Oŋu mibi kue wareiŋ.
LUK 12:55 Saut obeone gbiŋ qako ŋone maneru iŋi miegobi, ‘Kae joineke fukeiŋ.’ Oŋu mibi ore so fukeiŋ.
LUK 12:56 O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, ŋoŋo qonikiŋ morende kamasiyakuŋ ŋoneru kue wegire fuŋneyakuŋ soine osoeegobiyoŋ, damaŋ yo gogobeneŋ, ore fuŋine so osoeru mane mukubi so sagaga.” Oŋu.
LUK 12:57 “Ŋoŋo ‘Ya poretiŋ oi uruŋu ekimiŋ,’ miku ore fuŋine oi uruŋure eru ŋoŋo-ŋaŋe so osoeru mitariegobi? Oi so sagaga.
LUK 12:58 Rosigoji sakigoo buŋo ruaru buŋo koroineo pore guiŋ ore eko mimitari siŋandeo raru kadi soguineo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eku buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine ro furu yoyou egareme (jas, majistreit) mimitari ŋire jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo warende witi pigo egu rua guiŋ.
LUK 12:59 Nonji iŋi mibe mane, Go oo furigo sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego bajiru wakimiŋ.” Oŋu.
LUK 13:1 Damaŋ oo akoŋ goineji waperu Yesu sundu iŋi ojibi maneya, “Galili ŋiŋigo goineji Jerusalem soriŋgo boji rigabi gawana Pailotji miko mamari siŋaŋpuineji oo roperu yabebi komebi dariyaŋuŋ wakiru lama bulmakao dariyaŋuŋke jijibu peya.”
LUK 13:2 Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo ore eru iŋi egu manesunimiŋ: Galili ŋiŋigo yoŋoji Galili ŋiŋigo goine sosowo yadureru agiburaŋ eru gobuŋ ore joiserereŋ oi manebuŋ.
LUK 13:3 Oŋu matayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo sosowoji oŋuakoŋ sibiriga forenimiŋ.
LUK 13:4 Me kae tinaine Siloam oo pi joroine moji waki keru ŋiŋigo 18 kema yabeme komebuŋ, ŋoŋo yoŋore iŋi egu manesunimiŋ: Yoŋoji Jerusalem kufufuŋ goine sosowo yadureru agiburaŋ eru buŋoyaŋuŋke gobuŋ.
LUK 13:5 Matayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneinebi: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo sosowoji oŋuakoŋ sibiriga forenimiŋ.” Oŋu.
LUK 13:6 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Ŋi moji gudere yo sariko gioineo waperu dimako ore foriine baaiŋ ore rayayoŋ, mo so bofukeya.
LUK 13:7 So bofukeru gio siŋaŋinere miya, ‘Mane, nonji gudere yo yoore foriine gosa yokaomore so wareru baaboŋyoŋ, mo so bofukeboŋ. Ore eru oi wamore jikigaru morende jiji omaine egu poreiŋ. Ore eru oi keku bokende raine.’
LUK 13:8 Rauineji oŋu miyayoŋ, siŋanji bokirieru ojiko maneya, ‘O ŋi siŋaŋne, oi soine bokende gosa yo moke dimaine. Nonji damaŋ botuineo yoo oo kijuji moreŋ sikeku bogboreru sonjoŋ ruaru roregabe jijiineke fukeiŋ.
LUK 13:9 Nonji oŋu ebe gosa ŋadiineo ore foriine soine fukena. Oi so fukeiŋ ine, oi soine keigoŋ.’” Oŋu.
LUK 13:10 Yesuji Sabat kombaŋgo oŋgawowosi pi mogo roperu Biŋe buŋo qaji yareya.
LUK 13:11 Oo ŋigo mo ŋeya. Gemoji gosa 18 ore so bakaigame ŋadiine kasigako poretiŋgaiŋgo embimbiŋgaru ŋeku goya.
LUK 13:12 Yesuji ŋigo oi ŋoneru oŋga teme wareko iŋi ojiya, “Ŋigo, isotaki jibegoji boke guko fiine fukege.”
LUK 13:13 Oŋu miku meine qoruineo ruame oo akoŋ poretiŋgaru Anutu miteŋ gaya.
LUK 13:14 Miteŋ gayayoŋ, Yesuji Sabat kombaŋgo ŋigo oi bobiaŋgaya, oŋgawowosi pire siŋanji oi ŋoneru ore eru mane sembeako buŋo fuŋgaru ŋiŋigo kubu yoŋore miya, “Gio bobore damaŋ 6 pega, oo soine wareru bobiaŋ ŋabeiŋ ore miinebi. Oi Sabat kombaŋgo mata.”
LUK 13:15 Oŋu miyayoŋ, Ofonji bokirieru iŋi miya, “O maŋkekerisiere sasaki ŋiŋigo, ŋoŋo sosowo bulmakao ŋiine me doŋgiŋaŋuŋ oi Sabat kombaŋgo pigone pirueru oga yabebi obuo raru noegobi me mata? Ŋoŋoreone moji oi so sabare yabeega.
LUK 13:16 Maneniŋ! Ŋigo yoji Abrahamde osigida fukeko Satanji kipeme gosa 18:de so goko nonji nigiŋine oi Sabat kombaŋgo piruebe ŋoŋoreo sagaga me mata?”
LUK 13:17 Oŋu miko kisopuine sosowo yoŋoji mimiyaŋuŋ manebuŋ eru ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji mosi qoqowirie qembibiineke baya, oi sosowo ŋone mane eru jeriebuŋ. Oŋu.
LUK 13:18 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumande fuŋne oi uruŋu? Oi wamoyago so kenobo?
LUK 13:19 Oi yojuŋ korunde so iŋi fukega: Ŋi moji oi roru gioineo raru sariko pakere sogueru yo fukeya. Yo fukeko sowo webo yoŋoji youyaŋuŋ yo ore tieŋineo ruabuŋ.” Oŋu.
LUK 13:20 Yesuji moke soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi wamo yake so kenobo?
LUK 13:21 Oi yist rombuŋ me flaua bobosoguere so iŋi fukega: Ŋigo moji ‘Poroŋ rigabemiŋ,’ miku yist roru flaua jambe yokaomo oo qodureru babokiri eru ruame ŋeku sosowo sogueya.” Oŋu.
LUK 13:22 Yesuji raru taoŋine taoŋine eru kaeine kaeine oo Biŋe buŋo qaji yareru raru goku Jerusalem sitio oobe raya.
LUK 13:23 Rako moji iŋi weu teya, “Ofoŋ, maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareko qowirienimiŋ, oi ŋiŋigo afaine me uruŋu?” Weu teko iŋi yajiya,
LUK 13:24 “Ŋoŋo mendi goŋgoŋineo ropeiŋgo janjaŋbumbuŋ oderu jogbasasanaŋ einebi. Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kokoineji Anuture qorumaŋ maŋgo ropeiŋ ore esoiganimiŋyoŋ, oi embimbiŋganimiŋ.
LUK 13:25 Jiki pi rauineji pakereru mendi keko ŋoŋo damaŋ oo fuŋgaru sakibe dimaku mendigo qaku iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go mendi ro nore.’ Oŋu mibi bokirieru iŋi ŋajiiŋ, ‘Noŋ so mane ŋabego. Ŋoŋo urone, oi so manego.’
LUK 13:26 Oŋu ŋajiko ŋoŋo oo akoŋ fuŋgaru iŋi minimiŋ, ‘Niŋoji goke aŋibaŋi ŋeku uqo nobeŋ. Goji roregaru niŋore kae jiŋoo Biŋe qaji noremeŋ.’
LUK 13:27 Oŋu minimiŋyoŋ, iŋoji buŋo iŋi ŋajiiŋ, ‘Ŋoŋo urone, noŋ so mane ŋabego. Ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ: Sembene bobo sosowo, ŋoŋo boke nuru useniŋ.’
LUK 13:28 “Usebi oo Abraham, Aisak, Jeikob eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋgo dimabi ŋone yabenimiŋyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe igo ŋabebi sakibe dimanimiŋ. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu bofukeru kuyo jojoraru ŋiraŋ-ŋaŋuŋ kibi qame gonimiŋ.
LUK 13:29 Ŋiŋigoine ŋiŋigoine yoŋo wegi wawapeineone eru rarakaineone eru mobemobe Not Saut oone wareru Anuture qorumaŋgo roperu ŋeŋeyaŋuŋ roru uqo munjaŋ noku jeribari eru gonimiŋ.
LUK 13:30 Oŋu gonimiŋyoŋ, maneniŋ! Tatariine yoŋoreone goineji fuŋfuŋgaine fukenimiŋ eru fuŋfuŋgaine yoŋoreone goineji tatariine fukenimiŋ.” Oŋu.
LUK 13:31 Damaŋ oo akoŋ Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji Yesureo wareru iŋi mibuŋ, “Kiŋ Herodji qokome guiŋgo manega. Ore eru go moreŋ yo bokeru raigoŋ.”
LUK 13:32 Mibi iŋi bokirie yareya, “Ŋoŋo gomende qoro goŋine oi iŋi mibi maneine, ‘Mane! Nonji muŋambe eru yogo gemo yobe yabebemiŋ eru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu gobemiŋ. Rabemiŋ, fureme oo roperu gione bomukubemiŋ.’
LUK 13:33 “Kajeqouŋ ŋiŋigo boakoŋ oi Jerusalem sitio yabebi komebuŋ. Moreŋ goineo so jikigaru yabebi komeegobi, ore kamakamasi peme ŋonego. Ore eru nonji muŋambe eru yogo yunekoŋ kadi raru gobemiŋ. Jerusalem ropebe nubi komebemiŋ ine, yoŋore eeboboyaŋuŋ oi jikigaru enimiŋ.” Oŋu.
LUK 13:34 Yesuji miya, “O Jerusalem Jerusalem, ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Anutuji ŋiŋigo sore yabeme ŋoŋoreo wareegobi, yoŋo koji yabebi komeegobi. Qoqu maŋgoineji madepuine toinere rurumaŋgo ruaru ketumaŋ yabeega, nonji ore so damaŋine damaŋine gore kufufuŋpu kepore qoju ŋabebemiŋ ore maneru goboŋyoŋ, ŋoŋo oi taki ŋabeme go wapebuŋ.
LUK 13:35 Maneniŋ! ‘Anutuji soriŋ piŋaŋuŋ ŋadi game sesuine akoŋ peiŋ.’ Oŋu peiŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋyoŋ, jiki damaŋ mo ware fukeme oo ŋone nuru iŋi minimiŋ, ‘Ofonde tinao ware norega, Anutuji iŋo mifia teine.’ Oŋu.”
LUK 14:1 Yesuji Sabat kombaŋ mogo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore minebobo more pigo roperu uqo noya. Noku ŋeko goineji siŋaŋ baru rubabuŋ.
LUK 14:2 Oo iŋore jiŋo maio jibe ŋi mo me kufuine obuji nikeru sogueme ŋeya.
LUK 14:3 Yesuji oi ŋoneru fuŋgaru Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋo weu yareru iŋi miya, “Sabat kombaŋgo ŋi bobiaŋ garu oŋuine oiji Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”
LUK 14:4 Oŋu miyayoŋ, yoŋoji niniŋgaru ŋebuŋ. Ŋebi meineji ŋi oi yoŋoru bobiaŋ garu soreme raya.
LUK 14:5 Rako iŋi yajiya, “Ŋoŋoreone more made me bulmakao ŋiine oi Sabat kombaŋgo obu yoŋgo rakaiŋ ine, oi pipa porebi wapeiŋ. Moji oi so poreme wapena?”
LUK 14:6 Oŋu weu yareme ore mobeine bokirienimiŋ ore yobiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme ŋebuŋ. Oŋu.
LUK 14:7 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋiji ŋiŋigo uqore kepore yabeya, yoŋoji ŋeŋe miineo paibe bomukuru ŋebuŋ, Yesuji oi ŋoneru ore eru soso buŋo mo iŋi ŋajiya,
LUK 14:8 “Moji go suanjeŋ (bobotumaŋ) jebere kepore guko oo raru ŋeŋe miine so roru ŋeigoŋ. Oŋu emiŋ ine, goine kepore yabeya, yoŋoreone moji go gadureru tinabiŋeineke egu fukeiŋ.
LUK 14:9 “Iŋoji wapeko jebe rauineji goreo wareru iŋi mina, ‘Go ŋeŋe yo bokende ropekiine iŋoji ŋeiŋ.’ Oŋu miiŋ ine, go pakereru ŋadiineo yukube wakiru ŋeŋe roru ŋeku mimigo egu manemiŋ.
LUK 14:10 Oŋu matayoŋ, moji kepore guiŋ, go soine ŋeŋe ŋadiineo yukube raru ŋeigoŋ. Oŋu ŋende jebe rauineji waperu ŋone guru miiŋ, ‘Ogone, go soine wareru ŋeŋe miineo paibe raru ŋeigoŋ. Oŋu miko goji ŋiŋigo goke ŋeku uqo nogobi, sosowo yoŋore jiŋoo tinabiŋegoke fukemiŋ.
LUK 14:11 Oi iŋi ore: Yoŋoyaŋunde maŋ ba ropenimiŋ, Anutuji yoŋo sosowo bawaki yabeiŋ. Moji iŋoyoŋe maŋine bawakiiŋ, Anutuji iŋo ba ropeiŋ.”
LUK 14:12 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋiji ŋiŋigo kepore yabeko jebego ŋebi Yesuji jebe rauine kirieru ŋoneru iŋi ojiya, “Go unare me ubure jebe mo rigaru oo gakere ogopu me kakagbopu oi so kepore yabeigoŋ. Tifepugo me pi ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke oi so kepore yabeigoŋ. Oŋuine jebe ore kepore yabemeŋ, oi oŋuakoŋ kepore guru tifego oi bomuku garebi tariiŋ. Oŋu emiŋ ine, Anutuji ore furiine so gareiŋ.
LUK 14:13 “Oŋu matayoŋ, jebe bomogaru rigamiŋ, go ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo kepore yabeigoŋ. Ŋiŋigo wakiqoqoine, puriŋ eru jiŋokombi fukegobi, yoŋo oŋga yarende sagaiŋ.
LUK 14:14 Oi kepore yabende yoŋoji tife bomuku garenimiŋgo embimbiŋgabi go ore eru kiwaqawagake fukeru gomiŋ. Tifeyaŋuŋ oi mo peko gokande posiine yoŋoji komegone pakerebi damaŋ oo Anutuji iŋoyoŋe oi gore bomuku gareiŋ.” Oŋu.
LUK 14:15 Yesuji oŋu miko uqo noku ŋekabi yoŋoreone moji oi maneru iŋi ojiya, “Moji Anuture qorumaŋ maŋineo roperu uqo noku ŋeiŋ, nonji iŋore kiwaqawaineke migo.”
LUK 14:16 Oŋu ojiko iŋi bokirieya, “Ŋi moji ubure jebe soguine bomogaru rigaru ŋiŋigo kokoine furu yabebi warenimiŋ ore miya.
LUK 14:17 Jebe damaŋine ware fukeme kiŋaŋqoqoine mo soreme kepore yabeiŋgo ojiya, iŋoji yoŋoreo raru miko manebuŋ, ‘Ya sosowo bomoga forebeneŋ pega. Ore eru soine wareniŋ.’
LUK 14:18 Oŋu yajiyayoŋ, oi maneru yoŋoji sosowo fuŋgaru ya goineji gbedigaru usebuŋ. Ŋi fuŋfuŋgaineji miya, ‘Noŋ teniŋ mo furiine baba ore oo raru ŋonebemiŋgo manego. Oiji kipe nuga. Ore eru soine raru ojinde so mane sembea nareine.’
LUK 14:19 Ŋi moji miya, ‘Noŋ bulmakao ŋiine 10 furiyaŋuŋ baba, oi kioŋgo kipebe kiju porebi raru gio esoigaru banjaŋgabemiŋ. Oiji kipe nuga ore soine ojinde so mane sembea nareine.’
LUK 14:20 Moji jikigaru iŋi miya, ‘Noŋ ŋigo yane akoŋ furiine baba ore foiŋgo embimbiŋgago.’
LUK 14:21 “Oŋu mibi kiŋaŋqoqoji kirieru ŋi siŋaŋine biŋe oi ojiya. Ojiko maneru maŋine jo jako kiŋaŋqoqoine iŋi mitiga teya, ‘Go fofoakoŋ tumoqoqo kae jiŋoo eru kadio raru ŋiŋigo wakiqoqoine, hapeta, kufu meyaŋuŋ kekeriine, jiŋokombi eru puriŋ ŋiŋigo oi oga yabende jebe pi maŋineo yoo wareniŋ.’
LUK 14:22 Mitiga teya ore so eforeru wareru iŋi ojiya, ‘Ofoŋne, mitiga narege ore so egoyoŋ, ŋeŋe sawaine moke oŋuakoŋ ŋega.’
LUK 14:23 “Oŋu ojiko ŋi siŋanji miya, ‘Go tumaqoqo eru akoyaŋuŋgo raru ŋiŋigo ŋe ragobi, oi yameŋ keku furu yabende jebe pi maŋineo waperu puseinebi.
LUK 14:24 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo rone kepore yabeiŋgo miboŋ, yoŋoreone moji nonde jebego so waperu uqo munjaŋ so noku aŋiine maneiŋ.’” Oŋu.
LUK 14:25 Yesuji rako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji boyoberu rakabi kirieru iŋi yajiya,
LUK 14:26 “Moji noke wareru gobemiŋ miki noŋ qaŋaŋine obereo rua nuku maŋgo mamaine, ŋonuŋ madeine, kaka gboine, seŋ baŋaine eru iŋoyoŋunde gogo oŋuakoŋ miine ruaru manji jojoko eyareega, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
LUK 14:27 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
LUK 14:28 “Ŋoŋoreone moji pi joroine baiŋgo manega ine, iŋoji rone wakiru ŋeku moneŋine pi ba foreiŋ ore so fukega me mata, ore fuŋine osoeru ŋone mukuiŋ.
LUK 14:29 Oŋu so eru pi otuŋine sariru pi ba foreiŋgo ore sasanaŋine so pe teko bokeko omaine dimako ŋiŋigo sosowo oi ŋoneru fuŋgaru miku igosisi egu etenimiŋ.
LUK 14:30 Oŋu eteru iŋi egu minimiŋ, ‘Ŋi oi fuŋgaru piine bayayoŋ, oi bo foreiŋgo ore so sanaŋgaya.’ Ore so go Yesu boyobemiŋ me mata, oi poretiŋ osoeru mane mukuigoŋ.” Oŋu.
LUK 14:31 Yesuji buŋo oi jikigaru iŋi miya, “Oŋuakoŋ kiŋ ŋi koito moji kiŋ moke mobemobe quraŋ qaqa eku ‘Jigo qakimiŋ,’ miku uruŋu eiŋ? Iŋoji pipa akoŋ rosi so eteiŋyoŋ, bonieru muraŋpuine furu yabeme tumaŋgaru ŋeku uŋsowoŋ buŋo iŋi mimane enimiŋ, ‘Nonunde ŋipu 10,000 gogobeneŋ eko aribe rosipunoŋuŋ yoŋo 20,000 gogobi. Ŋi koitoyaŋunji yoŋo oga yaberu warebi ŋone yaberu soine sanaŋgaru yabekimiŋ me mata?’
LUK 14:32 ‘So sanaŋgakimiŋ,’ minimiŋ ine, iŋoji rosi kiŋ koitoji jorigo wareko oo akoŋ minebobopu sore yabeme iŋoreo raru womo enimiŋ ore buru mimane enimiŋ.
LUK 14:33 Oŋuakoŋ ŋoŋoreone moji ya sosowo pe tega, oi miine ruaiŋ, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Ore eru noŋ miineo rua nubi sagaiŋ.” Oŋu.
LUK 14:34 “Seki oi fiine fukegayoŋ, aŋiine bokeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena?
LUK 14:35 Yau omaine oi moreŋ jijiineke fukeiŋ ore qojugaru sonjoŋ rua egobeneŋyoŋ, seki aŋiine tomiri oi ya more so sagaiŋ. Mata! Oi omaine moreŋgo bokebeneŋ rakaru omaine yobu peiŋ. (Go oŋuakoŋ nonde kiŋariŋ fukeru botuineo ketigaru boke numiŋ ine, ya omaine fukemiŋ.) Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo oi mane mukuine.” Oŋu.
LUK 15:1 Takis eadu eku babuŋ eru agiburaŋ ŋiŋigo goine oi jiŋoraraji Yesure Biŋe buŋo maneiŋgo warebuŋ.
LUK 15:2 Oŋu warebuŋyoŋ, Farisi eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji Yesure eru maŋyaŋuŋ sembeako ŋunuŋ-ŋunuŋ buŋo iŋi mibuŋ, “Ŋi iŋoji agiburaŋ ŋiŋigo ro yaberu yoŋoke ŋeku uqo noga.”
LUK 15:3 Oŋu mibuŋ ore Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya,
LUK 15:4 “Ŋoŋoreone more lamapu 100 gokabi yoŋoreone moji jibugaru tiŋtuŋ rako rauineji uruŋu eiŋ? Iŋoji 99 oi moreŋ buroineo boke yaberu raru moakoŋ tiŋtuŋ raya, ore eru baaru raru goku bofukeme tariiŋ.
LUK 15:5 Bofukeru manjeri eru gbeoineo ruaru osigaru wareiŋ.
LUK 15:6 Pigo wareru ogopuine eru goine bembeŋgo gobuŋ, oi oŋga yareko tumaŋgabi iŋi yajiiŋ, ‘Lamane jibugaya, oi bofukego ore eru ŋoŋo warebi noke jeri ekimiŋ.’
LUK 15:7 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ore so agiburaŋ ŋi moakonji maŋine kerisieiŋ, iŋore eru Sombuŋ kaeo jeribari soguine fukeiŋ. Ŋiŋigo 99 yoŋoyaŋunde jiŋoo posiine poretiŋ fukeru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋgo so maneru gogobi, yoŋore eru jeri oŋuine so fukeiŋ.” Oŋu.
LUK 15:8 “Oŋuakoŋ ŋigo moji silwa moneŋ koruŋ 10 roru gome yoŋoreone moakonji rakaru jibugako uruŋu eiŋ? Iŋoji doi qureru yameŋ keku pi ofaŋgaru baaiŋ. Baaru goku bofukeme tariiŋ.
LUK 15:9 Oi bofukeru ŋigo ogopuine eru ŋigo goine bembeŋgo gogobi, oi oŋga yareko tumaŋgabi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde silwa moneŋ koruŋ moakonji jibugaya, oi bofukego ore eru ŋoŋo warebi noke jeribari ekimiŋ.’
LUK 15:10 Ore so nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Agiburaŋ ŋiŋigo moji maŋine kerisieme Anuture mimerereŋpu yoŋoji iŋore eru jeribari ropekiine enimiŋ.” Oŋu.
LUK 15:11 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋi more madeyokaine yoyoka gobu.
LUK 15:12 Gboineji mamaine iŋi ojiya, ‘Mamane, go moneŋ mebogo boroiŋgaru mobeine nareigoŋ.’ Oŋu ojiko mamayakunji yareyaine sosowo soyakuŋgo boroiŋgaru yateya.
LUK 15:13 Oi yateme made gboineji gio boboine yoyoka yokaomo goku mebo yaine sosowo oi qojugaru roru kantri mogobe raya. Oo raru iŋoyoŋunde aŋigo kadi sogo ŋigo yoŋoke kaneŋ qoro oŋuine qisiri gogo goku moneŋ meboine boke foreya.
LUK 15:14 “Ya sosowo boke foreko roro soguine fukeru moreŋ sosowo oi sagaya. Iŋoji damaŋ oo fuŋgaru obota fukeru basiqasi eru embimbiŋgaya.
LUK 15:15 Embimbiŋgaru kantri ore rauine moreo raru giore weu teme soreme iŋore kaneŋ sago rakaru kaneŋ siŋaŋyaŋuŋ goya.
LUK 15:16 Oo gome kaneŋ yoŋoji sako koruŋ nobi ŋoneru ‘Soine oi nobe beune sagana,’ miyayoŋ, iŋo oŋuakoŋ moji so oteya.
LUK 15:17 “Oŋu goku maŋine untome iŋi miya, ‘Mamanere gio ŋiŋigo wamo afaine yoŋoji gio babi furiine yareme uqo noku gaba yabeme gogobiyoŋ, nonji yoo kitaqata eru roro goku komeiŋgo ego.
LUK 15:18 Noŋ pakereru mamanereo kirieru raru iŋi ojibemiŋ, “Mama, noŋ agiburaŋ baku oiji go eru Sombuŋ Rauine buŋoŋakuŋ qomukuru tinaŋakuŋ bosembeaboŋ.
LUK 15:19 Ore eru goji moke nonde ‘Madene,’ mimiŋ ore so, so fukego. Go soine minde kiŋaŋqoqogo mo fukebemiŋ.”
LUK 15:20 “Oŋu miku pakereru mamainereo raya. Raru pi bombeŋgako mamaineji jojorigo aroo dimaku ŋoneko wareko beuine jaŋgame ŋoneru emboŋ eru sanaŋine akoŋ giniŋgaru raru ubeineo keme rakako bibiine mudugaru ‘Madene, ohowe ohowe!’ miya.
LUK 15:21 Oŋu eyayoŋ, madeineji ojiya, ‘Mamane, noŋ agiburaŋ eku oiji go eru Sombuŋ Rauine buŋoŋakuŋ qomukuru tinaŋakuŋ bosembeaboŋ. Ore eru goji moke nonde made, mimiŋ ore so, so fukego.’
LUK 15:22 “Oŋu ojime mamaineji oo akoŋ kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo pipa mariku kuririineke mo roru wareru ke teniŋ. Resoŋburesoŋ ubeineo keku basarigaru kufu komoŋ kufuineo ke teniŋ.
LUK 15:23 Oŋuakoŋ sago raru bulmakao yomaine jijiineke mo ro wareru qaru rigabi noku jeribari ekimiŋ.
LUK 15:24 Madene yo komeiŋ eya, iŋoji moke gboreru warega. Iŋoji jibugame Anutuji moke bofukeme fukega.’ Oŋu yajiko fuŋgaru jeribari ebuŋ.
LUK 15:25 “Jeribari ebuŋyoŋ, kakaineji gioo goku kirieru pi bombeŋgaru oo kiki kiraŋ keku boji baru jeriebuŋ, ore fonuŋine maneya.
LUK 15:26 Oi maneru kiŋaŋ made mo oŋgame wareko ‘Oi uruŋure egobi?’ miku weu teya.
LUK 15:27 Weu teko iŋi ojiya, ‘Gbogoji sakifuru kirieru wareme mamagoji oi moke ogaru keroŋgaru ore eru yajiko bulmakao yomaine jijiineke qaku rigaru jeriegobi.’
LUK 15:28 “Oŋu ojime maŋine rigaŋgame pigo ropeiŋgo taki gaya. Taki gayayoŋ, mamaineji oi maneru sakibe wakiru maŋwomo buŋo waigoo miku bomiriŋ gaya.
LUK 15:29 Bomiriŋ gayayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi ojiya, ‘Mamane, nonji gosa kokoine kiŋaŋgo qaku goku mimitigo damaŋ mogo so odureru goboŋyoŋ, jibu goji damaŋ mogo noniŋ made mo ogopune yoŋoke jeri ekimiŋ ore so naremeŋ.
LUK 15:30 So naremeŋyoŋ, madego yoji kadi sogo ŋigo yoŋoke goku moneŋ mebogo sibirigaru wapeko goji iŋore eru yajinde bulmakao yomaine jijiineke qaku rigagobi.’
LUK 15:31 “Ojiko mamaineji iŋi bokirieru miya, ‘Madene, go damaŋ so nakeke goege. Ore eru nakene biŋe sosowo oi gore biŋego oŋuakoŋ fukega.
LUK 15:32 Oŋuakoŋ fukegayoŋ, gbogo yoji komeiŋ eyayoŋ, moke gboreru kirieru warega. Iŋoji jibuga foreyayoŋ, Anutuji oi moke bofukega. Ore eru muŋambemeŋ uqo jeribari ebeneŋ sagaga.’” Oŋu.
LUK 16:1 Yesuji kiŋariŋpuine buŋo mo iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋi tinabiŋeineke more mebo siŋaŋine mo goya. Goineji wareru ŋi tinabiŋeineke oi buŋo kipoŋ ojibuŋ, ‘Iŋoji gore moneŋ mebo ketotieru kosa bokeru goga.’
LUK 16:2 Oi maneru siŋaŋ oi miko wareko miteya, ‘Noŋ gore biŋe sembene mibi manego. Go nonde pi eru mebo moke siŋaŋ gamiŋ ore so, so fukege. Ore eru oi uruŋu siŋaŋ garu gokande, ore mimitaniŋ papia quraŋga nareigoŋ.’
LUK 16:3 Oŋu miko maŋineo iŋi manesuya, ‘Pi rauineji siŋaŋyayabe gione naago roko uruŋu enobo? Tobirine so sagaga ore moreŋ sikebemiŋgo embimbiŋgago eru rorogaru omaine karieru gobemiŋgo mimine manego.
LUK 16:4 Iŋoji siŋaŋyayabe gione naago roiŋ, nonji damaŋ oo uruŋu ebe goineji piyaŋuŋgo keporeru maŋgo enarenobuŋ? Aha! Kadi mo manesugo.’
LUK 16:5 “Oŋu miku ŋiŋigo rauineji tife eyareya, oi sosowo iŋoyoŋe kepore yabeme warebuŋ. Fuŋfuŋgaineji wareko iŋo iŋi ojiya, ‘Raunere tife goreo wojimu pega?’
LUK 16:6 Oŋu weuko miya, ‘Oil dram 100 roboŋ.’ Oŋu miko iŋi bokirieya, ‘Go tife papiago roru yoo ŋeku pipa kerisieru 50 quraŋgande peine.’
LUK 16:7 Oŋu miku ŋi mo weu teya, ‘Eme go? Gore tife wojimu pega?’ Weume iŋi miya, ‘Wit flaua oi 21,000 kilogram roboŋ.’ Oŋu miko ojiya, ‘Go tife papiago roru oo 16,800 kilogram oŋu quraŋgande peine.’
LUK 16:8 “Oŋu fukeko pi rauineji maneru mimifi buŋo iŋi miya, ‘Siŋaŋneji eadu paiineo ya eya, oi maŋgboroŋ fiine naduga.’” Ofoŋ Yesuji sundu oŋu miku jikigaru miya, “Qisirire eebobo boyobeegobi, yoŋore mamane-mukuyaŋuŋ oi ŋiŋigo goine muŋambe gogobi, oi eadu eyarenimiŋ ore so pegayoŋ, Anuture tatamago gogobi, yoŋore mamane-mukuyaŋuŋ oi ore yukuineo fukega.
LUK 16:9 “Ore eru iŋi mibe maneniŋ: Goineji morende moneŋ meboji ŋiŋigo eadu yabeegobiyoŋ, ŋoŋoji oiji roru ogopuŋaŋuŋ bofuke yabeinebi. Oi bofuke yabebi morende yaji mataeiŋ, Anutuji damaŋ oo kepore ŋabeko gogo sanaŋinere kaeo roperu tatariine tomiri gonimiŋ.
LUK 16:10 “Moji ya mendaine roru yameŋ keku poretiŋ siŋaŋ gaga, iŋoji ya soguine oŋuakoŋ poretiŋ siŋaŋ gaiŋ. Moji ya mendaine siŋaŋ garu bobojibu eega, iŋoji ya soguine oi oŋuakoŋ siŋaŋ gaiŋ ore mibeneŋ bobojibu eiŋ.
LUK 16:11 Morende moneŋ mebo meyaŋuŋgo ruabi oi poretiŋ so siŋaŋ gabi foriine so fukeya ine, moji ya biŋeine ropekiine foriine oi meyaŋuŋgo so ruaiŋ.
LUK 16:12 Ŋoŋo goine yoŋore ya oi poretiŋ so siŋaŋ gabi foriine so fukeya ine, ŋoŋo-ŋaŋunde mande biŋe foriine oi moji mo ŋarena?
LUK 16:13 “Kiŋaŋqoqo moji ofoŋ yoyoka kiŋaŋ qayateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru mo maŋineji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ. Ore eru ŋoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ.” Oŋu.
LUK 16:14 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji borende aŋi kokoine pe yareko gobuŋ ore Yesuji buŋo sosowo oi miya, oi maneru jiŋotitiki ŋoneku igosisi etebuŋ.
LUK 16:15 Igosisi etebi iŋi yajiya, “Farisi ŋoŋoji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo posiine oŋuine yadunimiŋ ore joineke eegobiyoŋ, Anutuji maŋ-ŋaŋunde fuŋne mane muku forega. Ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo ya more manebi ropekiine fukega, oi Anutuji ŋoneko mamagiineke fukeega.
LUK 16:16 “Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi osegaru go wapebeneŋ Jonji fukeru foriine totogo barariŋga yareya. Damaŋ oone fuŋgaru buŋo oi misaueku Anuture qorumaŋgo ropenimiŋ ore ŋiŋigo maŋyaŋuŋ romaeŋgaegobeneŋ. Ŋiŋigo sosowoji janjaŋbumbuŋ oderu yameŋ keku qorumaŋ ore maŋineo ropeiŋgo eegobi.
LUK 16:17 Sombuŋ morenji mata enimi ore so egobireyoŋ, Kadi buŋore quraŋ sipaine moakoŋ oi damaŋ mogo so yobu mataeiŋ. Oŋu.
LUK 16:18 “Ŋi moji ŋonuŋine bokeru ŋigo mo roiŋ, iŋoji jikiboti eiŋ. Ŋi moji ŋigo ŋoeineji bokeya, oi roiŋ, iŋoji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu.
LUK 16:19 “Ŋi biŋeroroineke mo goya. Iŋoji kambaŋ mariku yojuŋ iruine boboroŋ kuririineke keru goku damaŋ so nojeri eru batiqatiine tomiri goya.
LUK 16:20 Oŋu goyayoŋ, iŋore pi mendiine bembeŋgo ŋi wakiqoqoine mo tinaine Lazarus peku goya. Wi jokuji sakiine sagaku ŋeya.
LUK 16:21 Uqore komeme pi yukuo peku ŋirauinere uqo ŋeŋeone uqo kuŋgaŋine wakiko oi noiŋgo maneya. Maneru eko qoro yoŋoji waperu wi jokuine abureru gobuŋ.
LUK 16:22 “Oŋu goku wakiqoqoine iŋoji komeya. Komeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji ogaru roperu seŋgiŋbaŋgiŋ kaeo ruabi Abrahamde keririŋgo ŋeya. Ŋi biŋeroroineke iŋoji oŋuakoŋ komeko yaŋgabuŋ.
LUK 16:23 Yaŋ gabi komere misoŋ kaeo rakame misiji jame joiserereŋ soguine maneru pime ropeko Lazarus Abrahamde keririŋgo jorigo aroo ŋeko ŋone yapeya.
LUK 16:24 Ŋone yaperu jojoraku oŋgaku miya, ‘O mamane Abraham, beusembe mane nare. Noŋ misi borunji ja nuko yoo ŋeriŋetataŋ ropekiine maneru dimago. Ore eru go Lazarus sorende raru me tifeineji obuo igoru wareru namaŋne rau teko munaŋgaine.’
LUK 16:25 “Oŋu miyayoŋ, Abrahamji bokirieya, ‘Madene, go yo manesunde raya. Goji moreŋgo gogo jeriineke gokande tariyayoŋ, Lazarusji moreŋgo gogoine qapeqawaki eru goya. Oŋu goyayoŋ, damaŋ yoo bobomiriŋ etebeneŋ ŋegayoŋ, goji joiserereŋ maneru ŋeriŋetataŋ paiineo dimage.
LUK 16:26 Oŋu gogobeneŋ eru jikigaru iŋi migo: Anutuji niŋo eru ŋoŋo botunoŋuŋgo boroiŋgaru ruge rua sanaŋgako pega. Ore eru goineji ruge kigaru niŋoreone ŋoŋoreo wapekimiŋgo manenobuŋ, oi embimbiŋganimiŋ. Oŋuakoŋ aribe aroo gogobi, ŋoŋoji oŋuakoŋ niŋoreo wapeiŋgo quŋganimiŋ.’
LUK 16:27 Oŋu miko iŋi ojiya, ‘Mamane, oŋu fukeko iŋi karie garego: Goji Lazarus sorende mamanere pigo raiŋ.
LUK 16:28 Pi oo kakagbopune 5 gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ misoŋ kae yoo wakiru joiserereŋ soguine egu manenimiŋ. Ore eru minde raru kajeqouŋ buŋo yajiko manenimiŋ.’
LUK 16:29 “Oŋu karieyayoŋ, Abrahamji miya, ‘Mata! Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi yoŋore biŋe pega. Buŋo oi kaje ruaru maneinebi!’
LUK 16:30 Oŋu miko iŋi miya, ‘O mama Abraham, oŋu matayoŋ, komekiine niŋoreone moji yoŋoreo rana ine, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ.’
LUK 16:31 Miko Abrahamji iŋi ojiya, ‘Yoŋoji Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore buŋore kaje so ruagobi ine, oŋuakoŋ komekiine niŋoreone moji pakereru buŋo mina ine, yoŋoji jibu Anutu so manesiŋ ganobuŋ.’” Oŋu.
LUK 17:1 Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Sembenere babotikiji afaine fukeega. Moji babotiki sabareiŋgo embimbiŋgaegayoŋ, mo moji goine yoyoiŋ eyareme agiburaŋ enimiŋ, iŋore eru oŋga rurugaku ‘Yei!’ oŋga jorago. Joiserereŋ ropekiineji iŋore paio ropeiŋ.
LUK 17:2 Iŋoji ŋiŋigo mendaine yoŋoreone mo suruyoiŋ eteko agiburaŋ eiŋ, ŋi iŋoji yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteme soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi rakana, oiji afaine fukena.
LUK 17:3 “Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eku goinebi. Ogogo moji agiburaŋ ega, iŋo mibotiŋ eteigoŋ. Mibotiŋ etende mane sembeaku beusembe maneiŋ ine, go agiburaŋine boke teigoŋ.
LUK 17:4 Una more maŋgo agiburaŋ 7 eku bosembea guru ateine 7 goreo kirieru iŋi miiŋ, ‘Ogone, noŋ agiburaŋ ego ore nakene mane sembeago.’ Oŋu miiŋ ine, go agiburaŋine oi boke teigoŋ.” Oŋu.
LUK 17:5 Aposol yoŋoji Ofoŋ ojibuŋ, “Mamanesiŋnoŋuŋ jikigaru basanaŋgaigoŋ.”
LUK 17:6 Oŋu mibi Ofonji bokirieya, “Mamanesiŋ-ŋaŋunde fori oi yojuŋ korunde so ena ine, ŋoŋoji soine yojuŋ yo yoore iŋi mitiganobuŋ, ‘Go godugoke pariru pakereru riŋaru koego rakaru gake sariru dima.’ Oŋu miku manesiŋ gabi yo oiji buŋoŋaŋuŋ reŋgaiŋ.” Oŋu.
LUK 17:7 “Ŋoŋoreone more gio ŋiji bulmakao roru gioo raru kiju poreme moreŋ bopogaiŋ me lama siŋaŋyaŋuŋ goiŋ. Goku pigo wapeko oo rauineji iŋi miko maneiŋ me mata, ‘Go pigo waperu ŋeku uqogo no.’
LUK 17:8 Oŋu mata! Iŋoji iŋi miiŋ: ‘Go obu rauku gake bobobiaŋ eru ubure uqone rigaru narende nobemiŋ. Ore ŋadiineo gakere uqo rigaru noigoŋ.’
LUK 17:9 Oŋu mitiga teko gio ŋiineji rauine miya ore so gioine ba foreko sagako siŋaŋineji ore eru miteŋ gaiŋ me mata? Mata!
LUK 17:10 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega. Siŋaŋyaŋunji ya sosowo mitiga ŋareya, ŋoŋo oi eforeru oo iŋi minimiŋ, ‘Niŋo gio ŋiŋigo omaine gogobeneŋ. Raunoŋunji yare miya, oi akoŋ baku waregobeneŋ ore mimiteŋ baakimiŋgo embimbiŋgagobeneŋ.’” Oŋu.
LUK 17:11 Yesuji Jerusalem sitio raiŋgore Galili eru Samaria prowins yoyoka yokore botugo kadi peya, oo raya.
LUK 17:12 Kadio raru kae mogo ropeko ŋi 10 sakiyaŋuŋ waeineke yoŋoji bofukeru ŋoneru jojorigo aroo dimabuŋ.
LUK 17:13 Dimaku sanaŋine oŋga joraku mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ Yesu, go ŋonemaiŋ enoreigoŋ!”
LUK 17:14 Oŋgaru mibi ŋone yaberu iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋoŋo soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru sakiŋaŋuŋ yaduinebi.” Oŋu yajiko reŋgaru kadio rabi sakiyaŋunji oo posikeru fiine fukeya.
LUK 17:15 Fiine fukeyayoŋ, 10 yoŋoreone moji sakiine posikeko ŋoneru kirieru wareru Anutu sanaŋine akoŋ oŋgaku miteŋ gaya.
LUK 17:16 Miteŋ garu Yesure kufuo rakaru daberu dikanji keru ‘Daŋge!’ miya. Ŋi oi Samaria ŋi. Juda yoŋoji Samaria prowinsre ŋiŋigo yoŋore manebi wawakiine fukeko gobuŋ.
LUK 17:17 Daŋge miko Yesuji bokirieru ojiya, “Oi soine egeyoŋ, ŋi sosowo 10 ŋoŋore sakiji posike foreye me? Ŋi 9 yoŋoji uro gogobi?
LUK 17:18 Ŋi kotuine goji gake akoŋ kirieru wareru Anutu miteŋ gageyoŋ, ŋi 9 yoŋoji raru qouma eru ragobi.”
LUK 17:19 Oŋu miku iŋi ojiko maneya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Ore eru soine pakereru raigoŋ.” Oŋu.
LUK 17:20 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu iŋi weu teru mibuŋ, “Anuture qorumaŋ oi mo damaŋgo fukeiŋ?” Mibi maneru bokirieru iŋi miya, “Anuture qorumaŋ jiŋonoŋunji ŋonekiminde so, so fukeiŋ.
LUK 17:21 Maneniŋ! Anuture qorumaŋ oi botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋuŋgo fukeru pega. Ore eru oi yoo me aroo pega, oŋu miiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.”
LUK 17:22 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiko manebuŋ, “Jiki damaŋ mo ware fukeiŋ, oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere gio bobo una oone mo ŋonekiminde aŋi manenimiŋyoŋ, oi moke ŋonenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
LUK 17:23 Damaŋ oo iŋi mibi manenimiŋ, ‘Maneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo goga. Maneniŋ! Iŋo yo fukega.’ Oŋu oŋu mibi oi ŋoneiŋgo oo pipa so riŋaru rainebi.
LUK 17:24 Oi iŋi ore: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oi boborire so iŋi fukeiŋ: Oi qonikiŋ mobeone pipa boribori eru tamaeru aribe sagaru raga, iŋoji ore so fukeiŋ.
LUK 17:25 Jiki oŋu fukeiŋyoŋ, rone ŋiŋigo damaŋ yoo moreŋgo gogobi, yoŋoji ŋi oi yoberu ŋadi gabi joiserereŋ soguine maneiŋ.
LUK 17:26 “Ronekoŋ Noare damaŋgo ŋiŋigoji gogoyaŋuŋ qaqosori paiineo goku sibirigabuŋ, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareinde damaŋgo oŋuakoŋ fukeiŋ.
LUK 17:27 Noare damaŋgo uqo jebe ruaru obu sanaŋine noku ŋigo furiine ruabi ra wareme rorobaba ebuŋ. Eebobo oŋu eba eku qaqosori gobi Noaji ogâ maŋineo ropeya, una oo tariya. Tariko obu yoiko yasogoji wareru ŋiŋigo jeŋgoma pema yabeme obu noru komebuŋ.
LUK 17:28 “Lot iŋore damaŋgo oŋuakoŋ qaqosori gokabi oŋuakoŋ fukeya. Ŋiŋigoji uqo jebe ruaru obu kosaine noku gio ke sariru soriŋ piyaŋuŋ baku qomukuru uqo seki pi eru ya furiine banimiŋ ore ruabi ya goine furiine baku goegobi.
LUK 17:29 Oŋu eba eku gokabiyoŋ, Lot iŋoji Sodom kae bokeru rako una oo akoŋ misi eru ko kombo misiineke oi kue oŋuine qonikiŋgone wakiru ŋiŋigo jeŋgoma ja yabeko komebuŋ.
LUK 17:30 Jiki Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke fukeiŋ, damaŋ oo ŋiŋigoji oŋuakoŋ qaqosori eru goku sibiriganimiŋ.
LUK 17:31 “Una oo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji mebo yaine roiŋ ore pi maŋineo so ropeine me gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ piineo so kirieru wareigoŋ.
LUK 17:32 Lot ŋonuŋineji kirieru ŋadiineo piku komeru ko koyagaŋ fukeya, oi manesuinebi.
LUK 17:33 Moji gogoine batiqatiine tomiri iŋoyoŋunde sabareku iŋoyoŋunde aŋigo goiŋgo manega, iŋore gogoji jibugaiŋyoŋ, moji gogoine nonde eru kisiŋgaru bokeiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ goiŋ.
LUK 17:34 “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: ubu oo ŋi yoyoka ŋeŋeo moko penimi, yokoreone mo ogaru mo bokenimiŋ.
LUK 17:35 Oŋuakoŋ ŋigo yoyoka moko garaŋ pujeku ŋenimi, yokoreone mo roru mo bokenimiŋ.”
LUK 17:36 (Ŋi yoyoka uqo gioo gonimi, yokoreone mo ogaru mo bokenimiŋ.)
LUK 17:37 Yesuji oŋu miko kiŋariŋpuineji bokirieru weubuŋ, “O Ofoŋ, oi uro fukeiŋ?” Oŋu weubi iŋi yajiko manebuŋ, “Joma komekiineji mogo oobe peko sonomeŋ yoŋoji oo poreru tumaŋgaegobi, ore so fukeiŋ.” Oŋu.
LUK 18:1 “Ŋoŋo damaŋ so Anutu oŋga wosiru roroka so eru goinebi.” Yesuji oŋu miku ore soso buŋoine iŋi yajiko manebuŋ,
LUK 18:2 “Taoŋ mogo buŋo mimitari ŋi mo goya. Iŋoji ŋiŋigo yoŋoji buŋo miteniminde mimi so maneru iŋoyoŋunde aŋigo goku Anutu miine egu odureiŋ ore kokoi so maneya.
LUK 18:3 Taoŋ oo koje ŋigo mo goya. Iŋoji jijiki buŋo mimitari ŋi iŋoreo raru iŋi miku goya, ‘Moji noke kekepari ega ore go bapi nunoŋ.’
LUK 18:4 “Oŋu miko damaŋ joroine oi maneru ŋadi gaku goyayoŋ, jiki maŋineo iŋi miya, ‘Nonji ŋiŋigo yoŋore buŋoyaŋunde mimi so maneru nakene aŋigo goku Anutu miine egu odureiŋ ore kokoi so maneego.
LUK 18:5 Oŋu gogoyoŋ, koje yoji mineneŋ damaŋ so enareku wareega ore tataki maneru soine bapi gabe buŋoine tariiŋ. So bapi ganobo ine, iŋoji kadi jijiki wareme egu tatakiine enareiŋ.’”
LUK 18:6 Ofonji sundu oi ba foreru miya, “Mimitari ŋi kekesiineji buŋo miya, ore eru kaje ruaru fuŋine manesuinebi.
LUK 18:7 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋoji ubu una bapi yabeiŋ ore oŋga wosibi Anutuji yoŋore buŋo osoeru mitariko fiine fukenimiŋ. Bapi ŋabeiŋgo miku keoma so eru damaŋ so keririkeko ropeiŋ. Oi mata yobu!
LUK 18:8 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ so joroko buŋoŋaŋuŋ osoeru mitariko fiine fukenimiŋ. Iŋo fofoakoŋ bapi ŋabeegayoŋ, oi jibu Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareru ŋiŋigo osoe yabeiŋ, damaŋ oo mamanesiŋ foriine bofukeiŋ me mata?” Oŋu.
LUK 18:9 Ŋiŋigo goineji yoŋoyaŋunde manebi ropeko posiine poretiŋ fukegobeneŋ miku goine manebi wawakiine fukeya. Yesuji yoŋo ŋone yaberu soso buŋo mo iŋi yajiko manebuŋ,
LUK 18:10 “Ŋi yoyokaji boji soriŋgo roperu oŋga wosibu. Moji Farisi eru moji takis roro ŋi.
LUK 18:11 “Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) iŋoji dimaku iŋoyoŋe akoŋ iŋi oŋga wosiya, ‘O Anutu, ŋiŋigo goineji maŋyaŋuŋ qosorieme kigaku boesau baegobi, noŋ yoŋo oŋuine so gogo me takis roro aroo dimaga, noŋ iŋore so oŋuakoŋ so gogo. Ore eru daŋge migarego.
LUK 18:12 Nonji sonda so ateine yoyoka uqore sowo goego. Nonji moneŋ mebone sosowo boroiŋgaru 10:gone moakoŋ Anuture biŋe ruaego.’
LUK 18:13 “Oŋu oŋga wosiyayoŋ, takis roro iŋoji guruine mogo dimaku Sombuŋgo paibe piiŋgo mimi eru meineji jiŋoine komoŋ garu iŋi oŋga wosiya, ‘O Anutu, agiburaŋ ŋi noŋ ŋonemaiŋ enare.’
LUK 18:14 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji Anuture jiŋoo posikeru piineo kirieyayoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) iŋoji oŋu mata. Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maŋ ba ropenimiŋ, Anutuji yoŋo sosowo bawaki yabeiŋyoŋ, moji iŋoyoŋunde maŋine ba wakiiŋ, Anutuji iŋo ba ropeiŋ.” Oŋu.
LUK 18:15 Ŋiŋigo goineji odumade memenda oŋuakoŋ oga yaberu Yesu meineji boua yabeiŋ ore iŋoreo warebuŋ. Warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji oi ŋoneru miqomuku eyarebuŋ.
LUK 18:16 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji odumade yoŋo kepore yabeko warebi iŋi miya, “Odumade mendaine oi soine boke yabebi nondeo wareniŋ. Anutuji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine biŋe qa yareiŋ. Ore eru yoŋo so kipe yabeinebi.
LUK 18:17 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumaŋ oi odumade oŋuine biŋe so qaiŋ, iŋoji ore maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.” Oŋu.
LUK 18:18 Siŋaŋbobo ŋi moji Yesureo wareru iŋi weu teya, “Qaqaji fiine, nonji uruŋu eru gogo sanaŋinere biŋe fukenobo?”
LUK 18:19 Weu teko iŋi ojiya, “Go nonde ‘Qaqaji fiine’, oi wamore mige? Anutu moakonji fiine fukega. Ŋi moji iŋo oŋuine fiine so fukega.
LUK 18:20 Go mimipaŋ buŋo yo mane forege: ‘Boesau so eigoŋ. Mo so qande komeine. Ya kiaŋ so roigoŋ. Mo migoiga so eteigoŋ. Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ.’”
LUK 18:21 Oŋu miyayoŋ, siŋaŋyayabe ŋiji iŋi ojiya, “Oi sosowo jeŋoŋneone reŋgaru go wapeboŋ.”
LUK 18:22 Ojiko Yesuji maneru iŋi ojiya, “Go ya moakonde embimbiŋgage: Go raru mebogo sosowo furi banimiŋ ore ruande moneŋ wareko boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ruande mebo yago soguine (juŋe boreŋ, milyon kina oŋuine) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eru noŋ boyobe nuru wareigoŋ.”
LUK 18:23 Oŋu ojiyayoŋ, ŋi oiji jaijonjoŋke goya ore eru buŋo oi maneru beusembe bofukeru jiŋoine posoeme mo bokeru raya.
LUK 18:24 Beusembe bofukeko Yesuji oi ŋoneru iŋi miya, “Yei! Ŋiŋigo moneŋ meboyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo yobiŋgaru qiqu enimiŋ.
LUK 18:25 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Joma soguine kamel oi buŋi kimboŋineo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo yobiŋgaru quŋganimiŋ.”
LUK 18:26 Buŋo oi miya, yoŋoji iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?”
LUK 18:27 Oŋu mibi iŋi bokirieya, “Ŋiŋigoji oi esoigaru embimbiŋgaru quŋgaegobiyoŋ, Anutuji ya sosowo soine baega. Iŋoji ya mo eku eiŋgo ore so embimbiŋgaru quŋgaega.”
LUK 18:28 Pitaji buŋo oi maneru kirieru iŋi miya, “Mane, niŋoji pi kae moreŋnoŋuŋ bokeru go boyobe guru warebeŋ.”
LUK 18:29 Oŋu miko Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumande eru ya mo bokeya, pi kae moreŋine, ŋonuŋ madeine, kaka gboine me maŋgo mamaine-oi boke yabeko
LUK 18:30 Anutuji tifeine jikigaru odureru furiine bokirie teko oi morende gogoo roiŋ eru gogo jikiineo gogo sanaŋine tatariine tomiri raugaru goiŋ.”
LUK 18:31 Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋo kepore yabeme warebi iŋi yajiya, “Maneniŋ, niŋo Jerusalem ropekimiŋ. Kajeqouŋ ŋiŋigoji Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere buŋo sosowo quraŋgabuŋ, oi foriineke fuke foreiŋ.
LUK 18:32 Moji iŋo babae bateme kotu gawman yoŋore meo rakaiŋ. Yoŋoji mipemiriŋ eru igosisi eteku buŋo fofoine miteku tifegaru qanimiŋ.
LUK 18:33 Tifegaru qaku ŋoŋoru joruinekeji qotiboti qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.”
LUK 18:34 Oŋu yajiyayoŋ, kiŋariŋ yoŋoji buŋo oi so yobu mane taniŋgabuŋ. Buŋo yajiya, oi soŋsoŋgo peko oi so mane mukubuŋ. Oŋu.
LUK 18:35 Yesuji raru Jeriko kae bombeŋgako ŋi jiŋokombi moji uqo moneŋ oteniminde karieru kadi qaŋaŋineo ŋeya.
LUK 18:36 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogo kadio odureru rabi fonuŋyaŋuŋ maneru “Wamo ya fukega?” miku weu yareya.
LUK 18:37 Weu yareme iŋi mibuŋ, “Yesu, Nazaret ŋiji kadio wareru gadureiŋgo ega.”
LUK 18:38 Mibi iŋi oŋgaya, “Yesu, Deiwidre osigida! Go ŋonemaiŋ enareigoŋ!”
LUK 18:39 Oŋu oŋgako ŋiŋigo bonieru rabuŋ, yoŋoji buŋo mo ŋenonde qomuku tebuŋyoŋ, iŋoji yameŋ keku oŋga jojoraya, “Deiwidre osigida! Go ŋonemaiŋ enare!”
LUK 18:40 Oŋga jorako Yesuji ode niniŋgaru iŋi mitigaya, “Iŋo meineo ogaru nondeo wareniŋ.” Mitigako ogaru bembeŋgo wapebi iŋi weu teya,
LUK 18:41 “Ogone, go wamo ya egarebeminde manege?” Weu teko ojiya, “Ofoŋ! Noŋ jiŋone moke piiŋgo manego.”
LUK 18:42 Ojiko Yesuji maneru iŋi ojiya, “Go jiŋo pi. Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga.”
LUK 18:43 Oŋu ojiko oo akoŋ jiŋoine tiŋame poretiŋ piku Anutu miteŋ garu Yesu boyoberu ŋadiineo raya. Ŋiŋigo sosowo yoŋoji ya oi ŋoneru Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu.
LUK 19:1 Yesu Jeriko taoŋgo waperu petigaru raiŋgo eya.
LUK 19:2 Oo ŋi mo tinaine Zakius goya. Iŋoji ŋi tinabiŋeineke fukeru takis roro yoŋore minebobo goya.
LUK 19:3 Iŋoji Yesure kamasi ŋoneiŋgo aŋi maneyayoŋ, ŋi pompoŋine ore ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo dimaku tiŋtiŋneku embimbiŋgaya.
LUK 19:4 “Yesuji yo ware nodureiŋ,” mibi maneru ŋoneiŋgo giniŋgaru raru ŋiŋigo yadureru Sikamore yo paiineo roperu ŋeya.
LUK 19:5 Ŋeko Yesuji oo roperu jiŋo pime ropeko ŋoneru iŋi ojiya, “Zakius, go pipa waki. Noŋ muŋambe gore pigo warebe moko ŋenomi.”
LUK 19:6 Oŋu miko pipa wakiru jerieru keporeme piineo rabu.
LUK 19:7 Rakabire ŋiŋigo sosowoji oi ŋoneru ŋunuŋ-ŋunuŋ eru iŋi mibuŋ, “Wamore eru agiburaŋ ŋi oŋuinere pigo roperu ŋega?”
LUK 19:8 Oŋu mibuŋyoŋ, Zakiusji ŋiŋigo botuyaŋuŋgo totogo pakereru dimaku Ofoŋ iŋi ojiya, “Ofoŋ mane, nonji tebemarone botuineo boroiŋgaru mobeine ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore yarebemiŋ eru uri yoŋore yareya mo so odureru eadu eru roboŋ, oi ateine 4 ore so jikigaru bokirie yarebemiŋ.”
LUK 19:9 Oŋu ojiko Yesuji iŋore fuŋnere iŋi miya, “Anutuji muŋambe pi yoore rauine munaŋ qoqo eteko qowiriega. Iŋoji oŋuakoŋ Abrahamde osigidapu yoŋore botugo goga.
LUK 19:10 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji ŋiŋigo jibugabuŋ, oi baaru munaŋ qa yareiŋ ore eru wakiya.” Oŋu.
LUK 19:11 Yesuji wareru Jerusalem siti bombeŋgaru buŋo miko ŋiŋigo oi manebuŋ, yoŋoji iŋi manesubuŋ, “Anuture qorumande foriji pipa fukeiŋ.” Oŋu manesubuŋ ore Yesuji soso buŋo mo iŋi miya,
LUK 19:12 “Ŋi biŋeroroineke moji iŋi miya, ‘Noŋ kaene bokeru kantri mogo jorigo rabe oiji noŋ ŋi koito bapakare nubi goku kirieru warebemiŋ.’
LUK 19:13 Oŋu moreŋ jorigo raiŋgo miku gio ŋipuine 10 oŋga yareko warebi moneŋ komoŋ 10 boroiŋga yareru iŋi yajiya, ‘Nonji raru goku jiki kirieru warebemiŋ. Ŋoŋoji damaŋ botuineo moneŋ yoji rojiki-bajiki gio baku oi basaueinebi.’
LUK 19:14 Oŋu miku rayayoŋ, kufufuŋpuineji rosi eteru iŋi mibuŋ, ‘Niŋo ŋi yoji noŋunde ŋi koito fukeru siŋaŋ nobeiŋ ore taki nobega.’ Oŋu miku kiŋaŋ ŋi goine sore yabebi ŋadiineo raru biŋe oi ojibuŋ.
LUK 19:15 “Oŋu ojibuŋyoŋ, jibu kantri raya, yoŋoji iŋo ŋi koito igodoŋgabi iŋoyoŋunde prowinsgo moke kirieru wareya. Wareru gio ŋipuine moneŋ komoŋ yareya, oi miko iŋore jiŋo maio wapebuŋ. Moakoŋ moakoŋ yoŋoji rojiki-bajiki gio baku moneŋ basauebi wojimu fukeya, oi odubi ŋoneiŋgo weu yareya.
LUK 19:16 Gio ŋi boboniji jiŋo maiineo waperu miya, ‘Ofoŋ, nonji moneŋ komoŋgo basauebe jikigaru moke komoŋ 10 bofukeboŋ.’
LUK 19:17 “Oŋu miko iŋi ojiya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine. Go ya mendaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji taoŋ moreŋ 10 qodureru gore meo ruabe yoŋore siŋaŋ goigoŋ.’
LUK 19:18 Oŋu ojime gio ŋi ogoineji jiŋo maiineo waperu iŋi ojiya, ‘Ofoŋ, nonji gore moneŋ komoŋgo basauebe jikigaru moke komoŋ 5 bofukeboŋ.’
LUK 19:19 Oŋu ojiko iŋo oŋuakoŋ iŋi ojiya, ‘Oi fiine. Nonji taoŋ moreŋ 5 qodureru gore meo ruabe yoŋore siŋaŋ goigoŋ.’
LUK 19:20 “Moke moji waperu ojiya, ‘Ofoŋ ŋone. Gore moneŋ komoŋgo yo. Oi kambanji komoŋ garu aimuŋ ruabe peya.
LUK 19:21 Goji ŋi joineke fukege ore eru gore kokoi maneru goboŋ. Go gake mebo ya rouŋgo so ruameŋ, oi jibu roiŋgo maneege. Go gake uqo koruŋine so sarinde fukeya, ore foriine oi jibu ketigaru roiŋgo maneege.’
LUK 19:22 “Oŋu ojiko bokirieru iŋi miteya, ‘Go gio ŋi sembene. Gogake buŋo mige, nonji ore so osoe gareru geoine bokirie garebemiŋ. Noŋ ŋi joineke fukego. Nake ya rouŋgo so ruaru oi roiŋgo maneego. Nake uqo koruŋine so sariru ore foriine oi jibu ketigaru roiŋgo maneego. Oi soine maneru gomeŋ.
LUK 19:23 Go fuŋnene oŋu maneru wamore moneŋ komoŋne oi moneŋ pigo so ruande sogueya. Oi rojiki-bajiki gioo ruanoŋ ine, oiji saueko nonji wareru tifeineke ronobo.’
LUK 19:24 “Oŋu miteku ŋi bembeŋgo dimagobi, yoŋo iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo iŋore meone moneŋ komoŋine oi roru komoŋ 10 bofukeya, iŋo oteniŋ.’
LUK 19:25 Yajime maneru iŋi ojibuŋ, ‘Ofoŋ, iŋore moneŋ komoŋ 10 oi pe forega.’
LUK 19:26 Oŋu ojibi bokirieru miya, ‘Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo ya pe yareko gioine baegobi, sosowo yoŋore Anutuji oi jikiga yareko saueiŋyoŋ, more ya mendaine mo peko gioine so baega, Anutuji oi oŋuakoŋ yoogo rome omaine yobu goiŋ.’
LUK 19:27 Oŋu migoyoŋ, ‘Rosipuneji noŋ ŋi koito fukeru siŋaŋ yabebemiŋgo taki yabeya, yoŋo oga yaberu warebi ŋone yaberu mitigabe yabebi komenimiŋ.’” Oŋu.
LUK 19:28 Yesuji buŋo oi miforeru bokeru Jerusalem sitio ropeiŋgo bonieru raya.
LUK 19:29 Raru Betfage eru Betani kae yoyoka maŋfuŋyakuŋgo wareru tuku tinaine Oliwe yo tuku miegobi, oo roperu kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeya. Sore yapeiŋgo eru
LUK 19:30 iŋi yasiya, “Kae jiŋo maiyakuŋgo ŋega, ŋoko oo rani. Raru oo roperu doŋgi madeine niginji kipebi dimaga, oi bofukenimi. Doŋgi oi gariine, ŋi moji paiineo so ŋeŋeine. Oi pirueru ogaru yoo wareni.
LUK 19:31 Piruebire moji ‘Oi wamore piruegobire?’ miku weu ŋateme iŋi ojini, ‘Ofoŋnokunji ore eru embimbiŋgaga.’”
LUK 19:32 Oŋu sore yapeme raru yasiya ore so bofukebu.
LUK 19:33 Bofukeru doŋgi madeine pirueiŋgo ebire rauine yoŋoji yasibuŋ, “Hei! Doŋgi madeine oi wamore piruegobire?”
LUK 19:34 Yasibi iŋi bokiriebu, “Ofoŋnokunji ore eru embimbiŋgaga.”
LUK 19:35 Oŋu bokirieru ogagaru Yesureo wareru marikuyaŋuŋ qomukuru doŋgi paiineo ramegaru mibi Yesuji roperu ŋeya.
LUK 19:36 Oŋu ŋeku rako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji araŋ baku kambaŋ marikuyaŋuŋ qomukuru kadi sogoo ramegabuŋ.
LUK 19:37 Ramegabi raru Jerusalem bombeŋgaru Oliwe yo tukure pagaŋgo rakame kiŋariŋ kubu sosowoji fuŋgaru jerieru mosi qoqowirie sosowo usuŋ paiineo bako ŋonebuŋ, ore eru buŋo soguine oŋgaku Anutu miteŋ garu
LUK 19:38 iŋi miku oŋgabuŋ, “Anutu miteŋ gagobeneŋ. Kiŋ Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifiaine. Womogo eru tinabiŋego miteŋ gabeneŋ Sombuŋ paibe ropega. Ohowe ohowe!”
LUK 19:39 Oŋu oŋgabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo dimaku iŋi mitebuŋ, “Qaqaji, kiŋariŋpugo buŋo miyare.”
LUK 19:40 Oŋu mitebi iŋi bokirieya, “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoŋoji niniŋ dimanobuŋ ine, ko yoŋoji jojoraku oŋganobuŋ.” Oŋu.
LUK 19:41 Yesuji Jerusalem bombeŋgaru siti oi ŋoneru kuyoya.
LUK 19:42 Kuyoru iŋi miya, “Ŋoŋoreo womo uruŋu fukena! Ŋoŋo ore fuŋine una yoo mane mukubi saganayoŋ, damaŋ yoo oi jiŋoŋaŋuŋ so tiŋaga ore eru soŋsoŋgo pega.
LUK 19:43 Ore fuŋine oi iŋi: Damaŋ mo ware fukeiŋ, oo rosi yoŋoji waperu sa sanaŋ qaŋqaŋineji siti yo baru roregaru mobemobe paibe yukube rande ruaru rubaru suroŋqoqo eŋarenimiŋ.
LUK 19:44 Anutuji mai eŋareku oŋga ŋareko ŋoŋo damaŋ qoruine oi so mane mukuru keta eru Anutu ŋadi gaku jibu go wapegobi, ore eru rosi yoŋoji ketoqototie ŋarebi pire ko mo oi ko more paio so dimaiŋyoŋ, siti yoji siŋsaŋ peiŋ. Yoŋoji soriŋ piŋaŋuŋ ketotieru odumadepuŋaŋuŋ siti maŋineo gogobi, yoŋo yabe ima eiŋ.” Oŋu.
LUK 19:45 Yesuji buŋo oi miforeru boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru mebo furiine banimiŋ ore ruabuŋ, oi fuŋgaru yobe yabeme wakibuŋ.
LUK 19:46 Yobe yaberu iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji oŋgawowosi piŋaŋuŋ fukeiŋ.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋo oi kerisiebi suroŋqoqo yoŋore kouŋ oŋuine fukega.”
LUK 19:47 Yesuji damaŋ so boji soriŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareru goya. Oŋu goyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgaru kantri soriŋ kaunsol yoŋoke mimane eku iŋi mibuŋ, “Iŋo uruŋu mibeneŋ qabi komena?”
LUK 19:48 Oŋu mibuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine sosowo yoŋoji iŋoke qakatoru Biŋeine kaje ruaru maneebuŋ. Ore eru “Noŋuŋ uruŋu enobeŋ?” miku kadi mo so bofukebuŋ. Oŋu.
LUK 20:1 Yesuji boji soriŋgo roperu ŋiŋigo kubu qaji yareru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga yareru goya. Damaŋ mogo oŋu eko soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji kantrire minebobo goine yoŋoke Yesure jiŋomaio wapebuŋ.
LUK 20:2 Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yoo ya bage, oi moji mitiga gareme baege? Ore usuŋine oi moji gareya? Oi minde maneki.”
LUK 20:3 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ weu ŋarebe oi bokirieru najiniŋ.
LUK 20:4 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareru goya, iŋoji ore usuŋ oi urone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ?”
LUK 20:5 Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ, ‘Oŋu fukeko ŋoŋoji oi wamore so manesiŋ gabuŋ? Oi so sagaga.’
LUK 20:6 Kufufuŋ sosowo yoŋoji Jonde ‘Kajeqouŋ ŋi fukega,’ miku oi sanaŋine manesiŋ garu gogobi. Ore eru ‘Moreŋ ŋiŋigo yoŋoreone fukeya,’ mikimiŋ ine, yoŋoji maŋyaŋuŋ rigaŋgame koji kenobenimiŋ.”
LUK 20:7 Buŋo oŋu osoeru iŋi bokiriebuŋ, “Usuŋineji urone fukeya, niŋo oi so manegobeneŋ.”
LUK 20:8 Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu fukeko nonji oŋuakoŋ ya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu.
LUK 20:9 Yesuji fuŋgaru ŋiŋigo soso buŋoo iŋi yajiya, “Ŋi moji wain nigiŋ gio keku sariya. Kesari eku gio siŋaŋ goine bofuke yaberu miko gioine baku foriinere mobe yoŋoyoŋe roru mobeine rauine otenimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru damaŋ joroine goya.
LUK 20:10 “Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine (gosa 5) bombeŋgako oo kiŋaŋqoqoine mo soreme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobe otenimiŋ ore miya. Mikoyoŋ, gio siŋaŋ yoŋoji oi kobinji qaku yobebi meine metariŋ kirieya.
LUK 20:11 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo soreme rayayoŋ, oi oŋuakoŋ kobinji qaku mimi qateru yobebi meine metariŋ kirieya.
LUK 20:12 Kirieme gio rauineji kiŋaŋ ŋi mo moke soreme rame ateine yokaomo fukeyayoŋ, oi oŋuakoŋ darijombuŋ qaku gio sa sakiineo igogabi rakaya.
LUK 20:13 “Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Uruŋu enobo? Nakene yoro made sorebe rako iŋo ŋoneru araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’
LUK 20:14 Oŋu miku madeine soreme rayayoŋ, wain gio siŋaŋ yoŋoji oi ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mimane eku mibuŋ, ‘Iŋoji merofuinere rau fukeiŋ. Ayo, iŋo qabeneŋ komeko wain nigiŋ gio yoji noŋunde biŋe fukeiŋ.’
LUK 20:15 Oŋu miku igogabi gio sakiineo rakame qabi komeya. Wain gio rauineji oi maneru uruŋu eyareiŋ?
LUK 20:16 Iŋoji iŋoyoŋe wareru gio siŋaŋ oi ketotie yabeiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine yoŋore meo ruaiŋ.” Yesuji soso buŋo oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Oi so sagaga. Kepieru (use)!”
LUK 20:17 Mibuŋyoŋ, Yesuji oi poretiŋ ŋone muku yaberu iŋi miya, “Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega, ‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku omaine bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeko bofukebuŋ. Oiji kerigame piji ŋeririkeru waki qaiŋ.’ Buŋo ore fuŋine oi uruŋu?
LUK 20:18 Ore eru iŋi mibemiŋ: Moji otuŋ qoruine oo odetataŋgaru wakiru qaiŋ, oi sakiine ketiqotigaiŋyoŋ, aeŋ otuŋ oiji pariru rondiŋgaru more paio waki qaiŋ, oi sosowo qanjaŋbanjaŋgaiŋ.”
LUK 20:19 Yesuji oŋu miko Kadi buŋore qaqaji eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji buŋo ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Soso buŋo oi noŋunde miga.” Ore eru oi damaŋ oo akoŋ roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋore kokoi maneru embimbiŋgabuŋ. Oŋu.
LUK 20:20 Juda minebobo yoŋoji Yesure rubobo ebuŋ. Oŋu eku buŋoine mo mijibugame buŋore budunji poreme nigiŋgaiŋgo eru ŋi goine sore yabebi iŋoreo warebuŋ. Kambanti eru gawana yoŋore meo ruaiŋgo maneru Biŋe buŋo fiine mimi kamasi eru weu teru buŋoinere kaje ruabuŋ.
LUK 20:21 Buru oŋu ruaru weu teru iŋi mibuŋ, “Qaqaji, niŋo gore fuŋne manegobeneŋ. Goji buŋo poretiŋ miku qaji noreege. Goji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareru goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Oŋu eru Anuture kadi oi buŋo foriine boyoberu qaji noreege.
LUK 20:22 Ore eru niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oŋu Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?”
LUK 20:23 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji sinefuru buruyaŋuŋ mane mukuru iŋi yajiya,
LUK 20:24 “Soine silwa moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ. More sasako eru tina oi oo quraŋgabi pega?” “O, oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ.
LUK 20:25 Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kinde sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke oi Anuture biŋe ruainebi.”
LUK 20:26 Yesuji oŋu miya ore ŋiŋigo kubu sogo yoŋore jiŋo maio buŋore budunji ruaiŋgo embimbiŋgaru buŋoinere waragaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Oŋu.
LUK 20:27 Sadusi qaqaji pati yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Yoŋoreone goineji Yesure jiŋomaio waperu iŋi weu teru
LUK 20:28 mibuŋ, “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku gbori bofuke teme kakainere tina roru goiŋ.’
LUK 20:29 “Mane! Damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ boboniji ŋigo roru goku gariine tomiri mo goku komeya.
LUK 20:30 Komeko gboineji kojeine iŋo roya.
LUK 20:31 Ore ŋadio gboine moji ŋigo iŋo akoŋ roya. Oŋuji oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ iŋo akoŋ roru gariine tomiri goku kome forebuŋ.
LUK 20:32 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ iŋoji oŋuakoŋ komeya.
LUK 20:33 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo yoŋo moko pakerenimiŋ ine, ŋigo moko akoŋ iŋo ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?”
LUK 20:34 Oŋu mibi Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo moreŋ yoo ŋiŋigo ŋoe ŋonuŋ fukeru goegobi.
LUK 20:35 Goegobiyoŋ, ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋoneru maneme sagako komegone pakereru kae moreŋ fuŋine mo paibe roperu gonimiŋ, yoŋoji oo so rorobaba enimiŋ.
LUK 20:36 “Ore fuŋine oi iŋi: Maŋkekerisie ŋiŋigo gboreru komegone pakerenimiŋ, yoŋoji Anuture odumadepu fukegobi. Yoŋoji Sombuŋ mimerereŋ oŋuine fukeru moke so komenimiŋyoŋ, tatariine tomiri go ropenimiŋ.
LUK 20:37 Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋoine oi Mosesji oŋuakoŋ kitiŋgaku miya. Qiŋambu didiineo misi boruŋ fukeru so ja foreya, iŋoji oi ŋoneru sunduine quraŋgako oo buŋo iŋi pega, ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’
LUK 20:38 Ŋaso fuŋgbodu yokaomo yoŋoji Anutuke goku sanaŋgaru ropenimiŋ. Sosowo sanaŋgaru gogobi, yoŋoji gogoyaŋuŋ Anuture gogobi. Ore eru Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ fukega.”
LUK 20:39 Yesuji oŋu bokirieme Kadi buŋore qaqaji goineji bokirieru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, oi buŋo poretiŋ mige.”
LUK 20:40 Oŋu miku buŋo mo moke weu teiŋgo fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu.
LUK 20:41 Yesuji buŋo mo iŋi yajiya, “Kristoji Kiŋ Deiwidre gari fukega, goineji buŋo oi uruŋure miegobi?
LUK 20:42 Deiwidji iŋoyoŋe buŋo iŋi mime Miti kiki Quraŋgo (Buk song, Psalm) pega, ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji wareru nonde me furoo ŋende
LUK 20:43 nonji damaŋ botuineo rosipugo oderu odema yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ. Damaŋ oi ware fukeiŋ ore so kuririquraŋgo yoo ŋeigoŋ.’
LUK 20:44 Deiwidji oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. ‘Ofoŋne’ miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?” Oŋu.
LUK 20:45 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi yajiko ŋiŋigo kubu soguine sosowo oi manebuŋ,
LUK 20:46 “Kadi buŋore qaqaji yoŋore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Yoŋoji mariku joroine keru ra wareru yadunimiŋgo maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyarenimiŋgo maneegobi. Oŋuakoŋ oŋgawowosi pigo miineo paibe ŋeniminde aŋi maneegobi eru jebego ŋeŋe bobonio minemine ŋenimiŋgo maneegobi.
LUK 20:47 Yoŋoji koje yoŋore pi ya anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeyaŋuŋ fukeiŋ ore oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoyaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariku geoine ropekiine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋ.” Oŋu.
LUK 21:1 Yesuji dimaku pime rako ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji pesiŋ-ŋaŋuŋ oi pesiŋ katapago ruabi rakaya.
LUK 21:2 Ruabi rakame ŋigo koje wakiqoqoine moji wareru siqojiŋo boboroŋ yoyoka ruame rakaya, oi oŋuakoŋ ŋoneya.
LUK 21:3 Oi ŋoneru iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Koje wakiqoqoine yoji pesiŋ ruaga, oi goine sosowo yadureru ruaga.
LUK 21:4 Ore fuŋine oi iŋi: Sosowo yoŋoji moneŋ soguine pe yareko mobeine akoŋ ruagobiyoŋ, ŋigo yoji pe tega ore so yaine sosowo rua foreru omaine yobu goiŋ.” Oŋu.
LUK 21:5 Jerusalem boji soriŋ oi ko ŋone-aŋiineke eru yauŋine yauŋine Anuture ruabuŋ, oiji basarigabi kuririineke peya, kiŋariŋ goineji oi ŋoneru mimane ebi Yesuji buŋo iŋi yajiya,
LUK 21:6 “Pi yo ŋonegobi, oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paio so peiŋyoŋ, siŋsaŋ sesuine akoŋ peiŋ.”
LUK 21:7 Oŋu yajiko weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine wamo damaŋgo fukeiŋ eru fukeiŋgo eiŋ, ore mogeineji uruŋu fukeiŋ?”
LUK 21:8 Weu tebi iŋi yajiya, “Moji sinefuru eko tiŋtuŋ qaku ranimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinao iŋi ŋajinimiŋ, ‘Nonji Kristo fukego,’ eru, ‘Damaŋ oi bembeŋgaga.’ Oŋu ŋajinimiŋyoŋ, ŋoŋoji yoŋore ŋadio so rainebi.
LUK 21:9 Jigo oyowoine oyowoine fukeru ra wareko fonuŋine manenimiŋyoŋ, gburugburu so ŋabeine. Ya oi bonieru fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ.”
LUK 21:10 Oŋu yajiru jikigaru iŋi miko manebuŋ, “Kantri moji kantri mo yabeiŋ ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo eiŋgo ore pakerenimiŋ.
LUK 21:11 Moreŋine moreŋine oo komeŋ soguine soguine gbeŋ akoŋ baku moreŋ bokirieko rakaeiŋ. Oŋuakoŋ roroine roroine fukeru roperu peiŋ. Jibe sanaŋine sanaŋine oi fukebi jiŋorara komeenimiŋ. Qonikiŋgo soi soguine jiŋofuru jiŋofuru ŋoneru popureru kokoi maneenimiŋ.” Oŋu.
LUK 21:12 “Ya sosowo oi fukeiŋyoŋ, bonieru goineji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore eru ro ŋaberu nigiŋ ŋaberu kekesuesue eŋarenimiŋ. Goineji pore ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioŋaŋuŋ baku mitaribi witi piine piine oo rua ŋabenimiŋ. Goineji nonde tinare eru oga ŋabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ.
LUK 21:13 Oŋu dimaku nonde fuŋne soine kitiŋgaku yajiinebi.
LUK 21:14 Buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manemeja bonieru so maneinebi. Buŋo oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruabi peine.
LUK 21:15 “Oi iŋi ore migo: Nonji ŋoŋoke dimaku maŋgboroŋ ŋareru miŋaŋuŋ baafagabemiŋ. Maŋafa akoŋ gobi kisopuŋaŋuŋ yoŋoreone moji maŋgboroŋ oi qomukuru buŋoŋaŋuŋ kepieru bawaki ŋabeniminde embimbiŋgaiŋ.
LUK 21:16 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgo mama, kaka gbo, tifepu eru ogopuŋaŋuŋ yoŋoji oŋuakoŋ soŋsoŋburu eŋarebi ŋoŋoreone goine ŋabebi komenimiŋ.
LUK 21:17 Kantri sosowo yoŋoji nonde tinare eru rosi eŋarebi gonimiŋ.
LUK 21:18 “Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji maŋgo eŋarebe qoruŋaŋunde siki moji so jibugaiŋ.
LUK 21:19 Ŋoŋo yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku oiji gbiŋ eru seŋgiŋbaŋgiŋ gogo rauganimiŋ.” Oŋu.
LUK 21:20 “Jiki mamari kubu yoŋoji waperu Jerusalem siti roregaru rande ruanimiŋ, ŋoŋo oi ŋoneru damaŋ oo iŋi manesuinebi, ‘Siti qoruine ketoqototieniminde damanji ware fukega.’
LUK 21:21 Damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, ŋoŋoji use poreru tukuo rainebi. Sitio gonimiŋ, ŋoŋoji siti bokeniŋ. Siti sakiineo gonimiŋ, ŋoŋoji sitio so rainebi.
LUK 21:22 “Oi iŋi ore migo: Biŋe Quraŋgo kajeqouŋ buŋo quraŋgabi pega, oi sosowo foriineke fukeiŋ. Buŋo ore so Anutuji damaŋ oo agiburaŋ-ŋaŋunde geo bokirieru paiŋaŋuŋgo ruame ropeiŋ.
LUK 21:23 Anutuji Israel kufufuŋ agiburaŋyaŋunde eru maŋine rigaŋgame rosiine ŋaduko moreŋgo suroŋqoqo bibitatariine fukeiŋ. Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ? Ore eru ‘Yei!’ oŋga jojorago.
LUK 21:24 “Ketoqototie oo ŋiŋigo goine yoŋo jigore siqo sogoji keyabebi komenimiŋ. Goine niginji kipe yaberu oga yabebi kantri sosowo yoŋore botugo ropenimiŋ. Ropebi kotu kantri yoŋoji waperu Jerusalem odepariru gonimiŋ. Oŋu gobi Anutuji damaŋyaŋuŋ moge ruame ŋega, oiji ware fukeme bokenimiŋ.” Oŋu.
LUK 21:25 “Wegi eru ayoŋ jiŋoyakunji eru bobuŋ oo soi furuine furuine fukeiŋ. Koego siri qame fonuŋ soguine fukeeiŋ ore eru morende kantri sosowo yoŋoji ooriyaŋuŋ mukuko koŋkoŋ maneru gonimiŋ.
LUK 21:26 Oŋu gokabi qonikinji itiriŋgako ore yareyaine oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bojiqojibu ebi jibugaiŋ. Ore eru moreŋine moreŋine oo yobiŋ sembene yobu fukeiŋ ore eru goku kokoi maneru maŋyaŋuŋ gigako jiŋobuburi enimiŋ.
LUK 21:27 “Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji kuaŋ paio wareko ŋonenimiŋ. Usuŋine soguineji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.
LUK 21:28 Oŋu wareiŋyoŋ, ya oi fuŋgaru fukeiŋ, ŋoŋoji damaŋ oo Sombuŋgo ropeniminde damaŋ-ŋaŋunji bembeŋgaiŋgo ore qoruŋaŋuŋ romaiŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru koimo dimainebi.” Oŋu.
LUK 21:29 Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo wanjo eru yo goine oi ŋone yaberu kamasiyaŋuŋ maneinebi.
LUK 21:30 Yo oi rekayaŋuŋ posebi oi ŋoneru ore fuŋine ŋoŋo-ŋaŋe mane taniŋgaru iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋ bombeŋgaga.’
LUK 21:31 Ŋoŋoji oŋuakoŋ buŋo migo, ore foriineji fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi minimiŋ, ‘Anutu qorumande Ŋi foriineji pipa bombeŋgaru wareiŋ.’
LUK 21:32 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ.
LUK 21:33 Sombuŋ morenji mata enimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoji so mataeiŋ.” Oŋu.
LUK 21:34 “Damaŋ yasogo ore yobinji ŋiŋigo sosowo moreŋgo gonimiŋ, yoŋore paio oŋu fukeru ropeiŋ. Ore eru oiji ututuŋ wareru bitiŋ oŋuine egu qama ŋabeiŋ. Ore eru moreŋgo gogore manebuji paiŋaŋuŋgo ropeko jebe baru obu sanaŋine noku bojiqojibu eru maŋ-ŋaŋuŋ egu yobiŋgaiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi.
LUK 21:36 “Ore eru damaŋ so maŋgari goku oŋga wosigaru goinebi. Oŋu gokabi usuŋ ŋareme ya sosowo oi fukeiŋ, ore maŋineone kamieru Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere jiŋo maio koimo dimanimiŋ.” Oŋu.
LUK 21:37 Damaŋ oo Yesuji una so boji soriŋgo dimaku Biŋe buŋo qaji yareme kae ubu eme bokeru tuku tinaine Oliwe yo tuku miegobeneŋ, oo roperu peku goya.
LUK 21:38 Oŋu goko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji una so kae fufurere akoŋ bojisoriŋgo roperu Biŋeine miko maneiŋgo iŋoreo wareru gobuŋ. Oŋu.
LUK 22:1 Oŋu gobuŋyoŋ, poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ, tinaine Pasowa kombaŋ miegobeneŋ, oi bombeŋgaya
LUK 22:2 Bombeŋgako oo soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi manebuŋ ore eru yoŋoyoŋe akoŋ tumaŋgaru “Uruŋu ebeneŋ qabi komena?” miku kadi baaru mimane ebuŋ.
LUK 22:3 Damaŋ oo Satanji Judasre maŋgo rakaya. Judas iŋo Yesure kiŋariŋpu 12 yoŋoreone mo. Kariot kaeone wareya ore tinaine mo Iskariot mibuŋ.
LUK 22:4 Iŋoji soriŋ gio siŋaŋ eru sorinde sa siŋaŋ qoruine yoŋoreo raru Yesu babae baru meyaŋuŋgo ruainde buŋo yajiya.
LUK 22:5 Yoŋoji oi maneru “Ayo!” miku maŋyaŋunji fiame furiine moneŋ oteiŋgo ore buŋo kipebuŋ.
LUK 22:6 Buŋo kipebi Judasji Yesu kamiine babae baru meyaŋuŋgo ruainde kadi baaru ŋone yoyoberu goya. Oŋu.
LUK 22:7 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una mogo Pasowa lama qaku rigaebuŋ, damaŋ oiji ware fukeya.
LUK 22:8 Yesuji Pita eru Jon iŋi yasiru sore yapeya, “Ŋoko raru Pasowa lama bomogabire nokimiŋ.”
LUK 22:9 Oŋu yasiru sore yapeme weu tebire, “Oi uro raru bomoganimi?”
LUK 22:10 Weu tebire iŋi bokirieya, “Maneni, ŋoko sitio ropebire ŋi mo obu dero kukugaru wareko bofukenimi. Bofukeru iŋo boyoberu raru pi ropeiŋ, oo ropeni.
LUK 22:11 Roperu pi rauine iŋi ojini, ‘Qaqajiji gore miga: Ogo pigo uro? Niŋoji soine ore maŋineo wareru kiŋariŋpune yoŋoke Pasowa lama nokimiŋ?’
LUK 22:12 Oŋu ojibire maneru pi paiineo paibe roperu maŋine soguine mo ŋatuiŋ. Oo ŋeŋe ya bomogabi ŋega. Oi ŋatuko oo lama qaku rigani.”
LUK 22:13 Oŋu miku sore yapeme raru Yesuji buŋo miya, ore so bofukeru dimaku lama qaku rigaru bomogabu. Oŋu.
LUK 22:14 Uqo damaŋineji wareko Yesuji aposolpuine yoŋoke uqo nokimiŋ ore wakiru ŋebuŋ.
LUK 22:15 Ŋebi iŋi yajiya, “Nonji Pasowa lama yo ŋoŋoke nokimiŋ ore aŋi kokoine maneru goboŋ. Uqo yo nobe tariko joiserereŋ manebemiŋ. Ore damaŋineji bembeŋgaga.
LUK 22:16 Oi bembeŋgaga ore iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji Pasowa lama moreŋgo yoo jikigaru so nobemiŋ. Jiki uqo tebu yoore foriine fuŋine mo fukeiŋ, oi Anuture qorumaŋ maŋgo paibe nobemiŋ.”
LUK 22:17 Oŋu yajiru wain popu roru mifiagaru iŋi miya, “Yo roru ŋoŋo-ŋaŋe boroiŋgaru noniŋ.
LUK 22:18 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Noŋ wain niginde foriine yoo moke jikigaru so nobemiŋ. Moke nobemiŋ, oi Anuture qorumaŋ fuke foreko oo nobemiŋ.”
LUK 22:19 Oŋu miku poroŋ roru mifiagaru baji yareru iŋi miya, “Yo nakene fune. Oi ŋoŋore eru ŋarego. Oi noku noŋ manesu nuinebi.”
LUK 22:20 Oi yareme nobi wain popu oŋuakoŋ roru iŋi miya, “Popu yo oi jojofo buru gariinere popu fukega. Nonji munaŋ qa ŋarebemiŋ ore eru darine keseru komebemiŋ. Dari oiji Anuture jojofo buru oi basanaŋgaiŋ.
LUK 22:21 “Oŋu fukegayoŋ, maneniŋ, babae banuiŋ, iŋoji moko yoo uqo noku ŋegobeneŋ.
LUK 22:22 Fofori, Anutuji mitigaya ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moreŋ bokeru raiŋ. Raiŋyoŋ, babae bateiŋ, iŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. Anutuji geoine ropekiine kerisieru oteiŋ.”
LUK 22:23 Oŋu miko kiŋariŋpuineji fuŋgaru botuyaŋuŋgo mi maneru weweu eku mibuŋ, “Niŋoreone moji babae batena?” Oŋu.
LUK 22:24 “Kiŋariŋ niŋoreone moji minebobo qoruine fukega?” oŋu mibi ore eru oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo migobobo ebuŋ.
LUK 22:25 Oŋu ebi Yesuji iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore kiŋ koitoji ŋi ofoŋ oŋuine fukeru siŋaŋ yabeegobi. Yoŋore koito wakimiine muraŋyaŋunji buŋo mitigaku kufufuŋyaŋuŋ botiŋ yabebi kiŋaŋ qa yareku ‘Ŋi fiine!’ miku miteŋ yabeegobi.
LUK 22:26 Oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋoji ore so, so einebi. Ŋoŋore botugo moji soguneŋaŋuŋ fukega, iŋoji wawakiine oŋuine fukeru goine. Mineboboine qoruineji kiŋaŋqoqo oŋuine fukeru goine.
LUK 22:27 “Moji ŋeku uqo noko moji uqo keku oteru ra wareega, yokoreone ropekiine oi moji? Fofori, ‘Ŋeku uqo noga, iŋoji ropekiine fukega.’ Oŋu ŋajiegobiyoŋ, nonji ŋoŋore botugo kiŋaŋqoqo oŋuine fukeru gogo.
LUK 22:28 “Oŋu gobe esoi nubi koŋkoŋ sombuineke ore maŋineo ropebe ŋoŋo jibu yameŋ keku noke qakatoru go wapegobi.
LUK 22:29 Mamaneji mitiga nareme nonji iŋore qorumaŋ usuŋ paiineo siŋaŋ gaego. Ore eru nonji jikigaru mitiga ŋarebe ŋoŋo oŋuakoŋ usuŋ paiineo ŋiŋigo kiŋ oŋuine siŋaŋ yabeenimiŋ.
LUK 22:30 Ore eru ŋoŋo soine nonde qorumaŋgo roperu uqo ŋeŋene roregaru ŋeku obu eru uqo noku gonimiŋ eru ŋi ofoŋ ŋeŋeo ŋeku Israel kufufuŋ kubu 12 yoŋore buŋo osoeru mitari yarenimiŋ.” Oŋu.
LUK 22:31 Yesuji miya, “O Saimon Saimon, mane! Kesari ŋiji wit kurumbu koruŋ juago ruaru tieko komoŋine roiŋgaru wakiega, Satanji ore so ŋoŋoji wirieru iŋore meo wakinimiŋgo itiriŋgaru esoi eŋareiŋgo yameŋ keku jauega.
LUK 22:32 Jauegayoŋ, gore mamanesinji gbaŋiru egu mataeiŋ ore nonji gore oŋga wosiru goboŋ. Ore eru damaŋ mogo maŋgo moke kerisieru nondeo waremiŋ, oo maŋkekerisie ogopugo kitiŋgaku basanaŋ yabeigoŋ.”
LUK 22:33 Oŋu miko Saimonji bokirieya, “Ofoŋ, nonji goke witi pigo ranimi ore eru moko komenimi ore jaueru gogo.”
LUK 22:34 Oŋu bokirieyayoŋ, Yesuji ojiya, “Pita, nonji iŋi gajibe mane: Qoquji muŋambe so oŋgame goji bonieru ‘Iŋo so manego,’ miku noŋ muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.”
LUK 22:35 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Nonji ŋoŋo bonieru kekereŋaŋuŋ tomiri, moneŋ kopu kekereŋaŋuŋ tomiri, kufu komoŋ-ŋaŋuŋ tomiri oŋu sore ŋabebe rabuŋ, damaŋ oo ya more embimbiŋgabuŋ me mata?” Weu yareme “Ya more so embimbiŋgabeŋ,” ojibuŋ.
LUK 22:36 Ojibi iŋi jikigaru yajiya, “Rone oŋu ebuŋyoŋ, damaŋ yoo more kekere eru moneŋ kopu kekere pega, oi roru ruberu goigoŋ. Jigore siqo sogo oi more so pega, iŋoji marikuine furiine banimiŋ ore ruaru moneŋ bofukeru siqo oi furiine baigoŋ.
LUK 22:37 Nonji ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ: Anuture buŋoo nonde mibi pega, buŋo sosowo oi foriineke fuke foreiŋ. Ore damanji ware fukeiŋgo ega. Biŋe buŋo mo oi iŋi quraŋgabi pega, ‘Iŋoji sembene bobo yoŋore kubuo peine, mibuŋ.’ Ore eru migo: Buŋo ore foriine oi nondeo fuke foreiŋ.”
LUK 22:38 Oŋu yajiko kiŋariŋpuineji ojibuŋ, “Ofoŋ ŋone, jigore siqo sogo yoyoka yoo ŋegobire.” Oŋu ojibi “Oi sagaga,” miku bokirie yareya. Oŋu.
LUK 22:39 Yesuji pi bokeru mosiine boyoberu Oliwe yo tukuo ropeko kiŋariŋpuineji ŋadiineo rabuŋ.
LUK 22:40 Oo roperu iŋi yajiya, “Eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore oŋgawowosi gio baniŋ.”
LUK 22:41 Oŋu yajiru boke yaberu ko bokebeneŋ raega, ore so raru dikanji keru oŋga wosiya.
LUK 22:42 Oŋga wosiru iŋi miya, “Mamane, goji maŋ aŋigo manege ine, joisererende popu yoji nonde paio egu ropeiŋ ore oga nu. Oga numiŋ me mata, oi gakere maŋ aŋire so fukeine. Oi nonde aŋire so mata.”
LUK 22:43 Oŋu oŋga wosiko mimerereŋ moji Sombuŋgone fukeru basanaŋgaya.
LUK 22:44 Basanaŋgako koŋkoŋ ropekiine maneru yameŋ keku maŋine qojugaru oŋga wosiya. Oŋga wosime foroine oi dari jeje oŋuine oderu moreŋgo wakiya.
LUK 22:45 Oŋga wosi foreru pakereru kiŋariŋpuine yoŋoreo raya. Raru bofukeru ŋone yabeme beusembeji bawaki yabeko kubaŋ pebuŋ.
LUK 22:46 Pebi yajiya, “Ŋoŋo wamore kubaŋ akoŋ pegobi? Pakereru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore oŋga wosiniŋ.” Oŋu.
LUK 22:47 Yesuji oŋu miku dimako oo akoŋ ŋi kubu wapebuŋ. Kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji miine eyareku Yesureo waperu mi bibiine mudugaya.
LUK 22:48 Mudugayayoŋ, Yesuji iŋi ojiya, “Judas, go mi bibine mudugaru oŋuine oiji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae ege me?”
LUK 22:49 Oŋu fukeko goineji Yesu roregaru dimabuŋ, yoŋoji ya fukeiŋgo eme oi ŋoneru mibuŋ, “Ofoŋ, niŋo jigore siqo sogoji yabekimiŋ me?”
LUK 22:50 Oŋu miku yoŋoreone moji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kaje furoine kemukume wakiya.
LUK 22:51 Wakiyayoŋ, Yesuji kirieru “Oi boke!” miku kiŋaŋqoqore kaje kemukuya, oi yoŋoko fiaya.
LUK 22:52 Fiame dimaku soriŋ gio siŋaŋpuyaŋuŋ, sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) qoruine eru kantrire minebobo yoŋoji Yesu roiŋgo wapebuŋ, yoŋo iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu roru wapegobi.
LUK 22:53 Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke gobe ŋoŋoji meŋaŋuŋ sineru noŋ so oga nubuŋ. Oi matayoŋ, muŋambe yoo qisirire usunji gbiŋ eru totogo fukeko ŋoŋore damanji ware fukega.” Oŋu.
LUK 22:54 Oŋu fukeko mamari ŋi yoŋoji Yesu roru kiperu ogagaru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere pigo rabuŋ. Rabi Pitaji ŋadiyaŋuŋgo taitai yobe yabeku raya.
LUK 22:55 Oo raru morumboŋ pire sa maŋineo rakaru kae jiŋo botuineo misi rigaru moko ŋebuŋ. Pitaji oŋuakoŋ yoŋore botugo ŋeya.
LUK 22:56 Ŋeko kiŋaŋqoqo ŋigo moji Pitaji misi bembeŋgo ŋeko bibitatara eru iŋi miya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ iŋoke goya.”
LUK 22:57 Oŋu miyayoŋ, Pitaji mugaru iŋi ojiya, “Ŋigomeŋ, nonji oi so manego.”
LUK 22:58 Oŋu ojiru ŋeko so joroko ŋi moji iŋo ŋoneru ojiya, “Go oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukege.” Oŋu ojiyayoŋ, Pitaji bokirieya, “Ogone, noŋ mata.”
LUK 22:59 Aua moakonde so tariko moji buŋo oi moke yameŋ keku miya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ fofori iŋoke goya. Iŋoji Galili ŋi fukega.”
LUK 22:60 Oŋu miyayoŋ, Pitaji bokirieya, “Ŋimeŋ, buŋo mige, nonji oi kikiraŋgago.” Oŋu bokirieru miku dimako oo akoŋ qoquji oŋgaya.
LUK 22:61 Oŋgame Ofonji kirieru Pita piku ŋoneko oo akoŋ buŋoine iŋi miya, oi manesuya, “Go muŋambe ateine yokaomo muga nunde qoquji oŋgaiŋ.”
LUK 22:62 Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋgo eko sakibe rakaru bobiqobiri eku kuyoya. Oŋu.
LUK 22:63 Mamari ŋi Yesu roru kipebuŋ, yoŋoji igosisi eteru dimaku kepiebuŋ.
LUK 22:64 Kepieru jiŋo maiine komoŋ garu weu teru ojibuŋ, “Go kajeqouŋ ŋi fukege ore moji guga, iŋore tina miigoŋ!”
LUK 22:65 Oŋu miku kokoine oŋga rurugaku igosisi eteku mi qopiebuŋ. Oŋu.
LUK 22:66 Miku qopieru gokabi kae fureme kantrire minebobo eru soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgaru Yesu ogagaru Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio ruabuŋ.
LUK 22:67 Oo ruabi ojibuŋ, “Goji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege ine, oi totogo misoguende manekimiŋ.” Oŋu ojibi bokirieya, “Oi ŋajinoboyoŋ, oi so manesiŋ ganimiŋ.
LUK 22:68 Me weu ŋarenoboyoŋ, oi so bokirie narenimiŋ.
LUK 22:69 Oŋu manegoyoŋ, damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji Anutu, usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku goiŋ.”
LUK 22:70 Oŋu bokirieme oo akoŋ sosowo yoŋoji iŋi miku weubuŋ, “Fofori, go Anuture made fukege me mata?” Oŋu weu tebi iŋi bokirie yareya, “Oi fukeinde buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe migobi.”
LUK 22:71 Bokirie yareko mibuŋ, “Iŋoyoŋe sakigo rua qaku komeinde kikitiŋ buŋoine iŋoyoŋunde miineji miko mane foregobeneŋ. Ore eru goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore wamore moke weu yarenobeŋ?” Oŋu.
LUK 23:1 Oŋu miku kubu sosowo yoŋoji pakereru Yesu ogagaru raru gawana Pailotreo rabuŋ.
LUK 23:2 Iŋoreo raru fuŋgaru sakiineo buŋo bapakareru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoore fuŋne oi iŋi ŋoneru manebeŋ: Iŋoji ŋiŋigo bapakare yabeko bojiqojibu fukeko oyowo eegobi. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis so ruakimiŋ ore agi baega. Iŋoyoŋere ‘Noŋ Munaŋqoqo Rauine Kristo eru kiŋ fukego,’ oŋu miega.”
LUK 23:3 Oŋu mibi Pailotji iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ fukege me mata?” Weu teko Yesuji bokirieru miya, “Oi gake mige, oŋu.”
LUK 23:4 Pailotji soriŋ gio siŋaŋ eru ŋiŋigo kubu yoŋo iŋi yajiya, “Nonji ŋi yoore baka mo so bofukego.”
LUK 23:5 Oŋu yajiko moke yameŋ keku bapakareru mibuŋ, “Iŋoji ŋiŋigo kubu bapakare yaberu Biŋe buŋoine Galili prowinsgo fuŋgaru qaji yareru moreŋ sagame wareru Judia prowins yoo oŋuakoŋ oi misaueega.”
LUK 23:6 Oŋu mibi maneru weu yareru miya, “Iŋo Galili ŋi fukega me mata?”
LUK 23:7 Oŋu miko “Oŋu!” mibi maneru Herodji Galili eru prowins goine qodureru siŋaŋ yaberu damaŋ oo akoŋ Jerusalem sitio wareru goya, ore eru Pailotji miko Yesu Herodreo ogaru rabuŋ. Oŋu.
LUK 23:8 Herodji Yesure binaŋ maneru damaŋ joroine ŋoneiŋgo aŋi maneru goya ore eru iŋo ŋoneru maŋineji kokoine fiaya. Yesuji mosi qoqowirie mo bako ŋoneiŋgo eru odigaru goya.
LUK 23:9 Ore eru weweu kokoine Yesu weu teya. Oŋu weu teyayoŋ, Yesuji mobeine mo so bokirieya.
LUK 23:10 Soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji dimaku sakigo rua buŋo joineke mitebuŋ.
LUK 23:11 Herodji mamari ŋipuine yoŋoke Yesu bawaki ruaru mipemiriŋ eru igosisi etebuŋ. Oŋu eru mariku kuririineke mo ketebi dimako soreme moke gawana Pailotre jiŋo maio raya.
LUK 23:12 Rone Pailot eru Herod yokoji rorosi naduŋgaduŋ eku gobuyoŋ damaŋ oo oogo fukebu. Oŋu.
LUK 23:13 Yesuji wareko gawana Pailotji soriŋ gio siŋaŋ eru siŋaŋyayabe ŋipuine eru ŋiŋigo kubu kepore yabeme tumaŋgabuŋ.
LUK 23:14 Tumaŋgabi iŋi yajiya, “Ŋoŋo ŋi yo iŋi miku nondeo ogagaru waregobi, ‘Iŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine bapakare yabeko bobojibu eegobi.’ Maneniŋ! Ŋoŋo buŋo sakiineo ruagobi, nonji ore fuŋine yoŋore jiŋo maio osoeru iŋi bofukego: Ŋoŋo ŋi yoore sakiineo buŋo sosowo ruagobi, nonji ore bakaine mo so bofukego.
LUK 23:15 Herodji buŋo oŋuakoŋ miku soreme moke niŋoreo warega. Maneniŋ, iŋoji ya bakaineke mo so baya. Ore eru komere biŋe fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
LUK 23:16 Ore eru nonji mibe mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoruji akoŋ qabi piruebe wakiiŋ.”
LUK 23:17 (Pailotji gosa so Pasowa jeri damaŋgo witi piineone ŋi moakoŋ pirue yabeeya.)
LUK 23:18 Oŋu yajiko sosowoji jojoraku oŋgaku mibuŋ, “Iŋo kepieru (use)! Barabas pirueru noreigoŋ!”
LUK 23:19 Barabasji sitio oyowo baku gobuŋ, yoŋore siŋaŋ fukeru ŋi mo qame komeya, ore eru witi pigo ruabi ŋeya.
LUK 23:20 Pailotji Yesu piruebemiŋ ore maneru buŋo moke miya.
LUK 23:21 Miyayoŋ, yoŋoji igogaru buŋo siaine bajiru oŋga jorabuŋ, “Maripoŋgo qaniŋ! Iŋo maripoŋgo qaniŋ!”
LUK 23:22 Oŋga jojorabi iŋoji buŋo ateine yokaomo iŋi yajiya, “Iŋoji wamo sembene baya? Nonji iŋore baka mo so bofukebe komere biŋe fukeiŋ ore so, so fukega. Oŋu fukeko nonji mibe mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoruji akoŋ qabi piruebe wakiiŋ.”
LUK 23:23 Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji jauba eku yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraku oŋgabuŋ, ‘Yesu maripoŋgo qabi komenoŋ.’ Oŋu oŋgaku Pailotre buŋo oi kepiebuŋ.
LUK 23:24 Kepiebi Pailotji buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru buŋo yameŋ keku mibuŋ, ore foriine fukeiŋ ore mitariya.
LUK 23:25 Mitariku “Barabas wakiine!” miku yameŋ kebuŋ ore iŋo pirueko wakiya. Iŋo oyowo baku gobuŋ, yoŋore siŋaŋ fukeru ŋi mo qame komeya ore eru witi pigo ruabi ŋeya. Iŋo pirueko wakiyayoŋ, Yesu aŋiyaŋuŋ boyoberu etenimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Oŋu.
LUK 23:26 Pailotji Yesu meyaŋuŋgo ruame ogagaru kadi yasogoo raru Afrika siti tinaine Sairini ore ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji gioone wapeme mitiga teku Yesure maripoŋ roru iŋore gbeoo ruabi koboru boyoberu raya.
LUK 23:27 Oŋu rako ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji doduru ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Yoŋore botugo ŋigo goineji oŋuakoŋ jiŋgeŋ keku kuyoku rabuŋ.
LUK 23:28 Kuyoru rabi Yesuji kirieru ŋone yaberu iŋi yajiya, “O Jerusalem ŋigo, ŋoŋo nonde so kuyoniŋ. Nonde matayoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe eru odumadepuŋaŋuŋ yoŋore kuyoinebi.
LUK 23:29 Maneniŋ! Jiki damaŋ mo wareko oo iŋi minimiŋ, ‘Ŋigo kufiŋine yoŋo kiwaqawayaŋuŋke. Kua so eru odumade so robuŋ, yoŋo kiwaqawayaŋuŋke fukegobi. Odumade moŋ yareru so qugabuŋ, yoŋo kiwaqawayaŋuŋke.’
LUK 23:30 Damaŋ oo ŋiŋigoji fuŋgaru tuku Rauine yoŋo iŋi karie yabenimiŋ, ‘Ŋoŋo tuku oi mibi pogaru painoŋuŋgo ropenimiŋ.’ Eme koru Rauine oi iŋi karie yabenimiŋ, ‘Ŋoŋo kouŋyaŋuŋgo sumuŋ nobeniŋ.’
LUK 23:31 “Nonji Anuture yo gariine fukego eru nonde jibu iŋi enaregobi. Ŋoŋo yo komiine agiburaŋ-ŋaŋuŋke oŋuine dimagobi. Ore eru Anutuji geoine bokirie ŋareme misiji ja ŋabeko joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.”
LUK 23:32 Sembene bobo yoyoka yoko oŋuakoŋ Yesuke moko yapeiŋgo ore oga yaperu rabuŋ.
LUK 23:33 Raru moreŋ tinaine Qorusia migobi, oo roperu Yesu maripoŋgo qabuŋ. Qaku sembene bobo yoyoka oi moko mo furoineo mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ.
LUK 23:34 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji miya, “Mamane, yoŋoji ya egobi, ore fuŋine so mane mukugobi ore agiburaŋyaŋuŋ boke yare.” Qabi dimako Yesure saki komoŋinere qosa qabi jare fukeko ore so oi boroiŋgaru robuŋ.
LUK 23:35 Oŋu ruabi ŋiŋigo kubu yoŋoji dimaku oi piku ŋonebuŋ. Ŋonebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji oŋuakoŋ igosisi eteku iŋi mibuŋ, “Anutuji roosoeko Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega ine, goine bapi yaberu goya, iŋoji iŋoyoŋe babapi enoŋ.”
LUK 23:36 Mamari ŋi yoŋoji oŋuakoŋ buŋo gogoukerekere miku igosisi eteku bembeŋgo raru wain obu jajaineke igokuru garu ba roperu oteru
LUK 23:37 iŋi ojibuŋ, “Go Juda yoŋore kiŋ koito fukege ine, soine gake babapi enoŋ.”
LUK 23:38 Qoruineo paibe quraŋ mo iŋi quraŋgaru qabi dimaya, “Juda yoŋore kiŋ koito yo.”
LUK 23:39 Suroŋqoqo ŋi yoyoka moko gbedi yapebi dimabu, yokoreone moji maŋqoqo buŋo fofoine Yesu miteku iŋi ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege ine, gake babapi eru niko oŋuakoŋ bapi nope.”
LUK 23:40 Oŋu ojiyayoŋ, ogoineji miteku iŋi ojiya, “Go arambobogo tomiri. Go Anuture oŋuakoŋ kokoi so manege me? Yoŋoji mitariku joiserereŋ sogokoŋ norebi osigagobeneŋ.
LUK 23:41 Niko fofori sembene ebe ore geoine sonokuŋgo bokirie notebi joiserereŋ manegobere. Oi manegobereyoŋ, ŋi yoji sembene mo so bako iŋo jibu sibirigagobi.”
LUK 23:42 Oŋu miku ojiya, “Yesu, go qorumaŋgore maŋgo ropemiŋ, oo noŋ manesu nuigoŋ.”
LUK 23:43 Ojiko iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine gajibe mane: Goji muŋambe noke seŋgiŋbaŋgiŋ kaeo roperu goigoŋ.” Oŋu.
LUK 23:44 Una botuine 12 kilok fukeko wegi jiŋoine gobureko qisiriji wakiru moreŋ sosowo sagaru peko raru aua yokaomo ore so eya.
LUK 23:45 Damaŋ oo boji soriŋ maŋineo kambaŋ dimaya, oiji paibeone botuineo pougaru wakiru yoyoka fukeya.
LUK 23:46 Yesuji damaŋ oo sanaŋine oŋgaku iŋi miya, “Mamane, noŋ iirune gore meo ruago.” Oŋu miku nakafe tatariine poreru komeya.
LUK 23:47 Komeko ya fukeya, mamari siŋanji oi ŋoneru Anutu miteŋ garu iŋi miya, “Iŋoji fofori ŋi posiine fukega.”
LUK 23:48 Ŋiŋigo kubu sosowo oi ŋoneiŋgo wareru tumaŋgabuŋ, yoŋoji ya oi fukeko ŋoneru beuyaŋuŋ pougako qoru bokeru moakoŋ moakoŋ piyaŋuŋgo rabuŋ.
LUK 23:49 Rabuŋyoŋ, ŋiŋigo sosowo Yesu mane tebuŋ, yoŋoji taitai dimaku oi piku ŋonebuŋ. Ŋigo goineji Yesu boyoberu Galilione warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ dimaku oi ŋonebuŋ. Oŋu.
LUK 23:50 Juda yoŋore taoŋ tinaine Arimatia oone ŋi fiine tinabiŋeineke tinaine Josef iŋoji oŋuakoŋ wareya. Iŋoji Anuture qorumande fori fukeiŋgo odigaru goya. Iŋoji Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubure minebobo goku Yesure buŋo mikiperu ebuŋ, ore maŋmoakoŋ so eya.
LUK 23:52 Iŋoji Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ roiŋgo weuya.
LUK 23:53 Weuku roperu qoŋgbuŋine maripoŋgone bomukuru bawakiru kambaŋ yagaŋineji komoŋ gaya. Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ mo pujeru qoŋgbuŋ mo oo so ruabuŋ, oo Yesure qoŋgbuŋ oi ruaya.
LUK 23:54 Sabat kombaŋ ŋeŋere yaine bomogabuŋ, (maŋgogio) ore wegi jiŋo rakaiŋgo eya.
LUK 23:55 Rakaiŋgo eko ŋigo Yesuke Galilione warebuŋ, yoŋoji Josefre kufuineo jiŋoruŋgo raru iŋoji Yesure qoŋgbuŋ roru ko kouŋgo ruaya, oi ŋonebuŋ.
LUK 23:56 Oone kirieru pigo raru jinaŋ yojikou mumundoineke eru jiji koŋoineke Yesure qoŋgbuŋineo rau teiŋgo bomogabuŋ. Bomogabuŋyoŋ, Mosesji Kadi buŋoo Sabat kombande mitigako peya, oi boyoberu ŋeŋemane eku mo ŋebuŋ. Oŋu.
LUK 24:1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko Sonda kae fufurere yobu ŋigo yoŋoji pakereru juŋ jinaŋ mumundoineke bomogabuŋ, oi roru jiŋoruŋgo rabuŋ.
LUK 24:2 Raru moji jiŋorunde siroŋgo ko yasogo igogako raya, oi ŋonebuŋ.
LUK 24:3 Oi ŋoneru ko kounde maŋgo ropebuŋyoŋ, Ofoŋ Yesure qoŋgbuŋ so bofukebuŋ.
LUK 24:4 Ore eru maŋyaŋuŋ rope wakiko maneru dimabi ŋi yoyoka marikuyakuŋ yagaŋine buruburuineke yokoji maŋfuŋyaŋuŋgo dimabire ŋone yapebuŋ.
LUK 24:5 Yoko ŋone yaperu waragaku moreŋgo rakaru dunduŋ pebi iŋi yajibu, “Gariine sanaŋgaru goga, iŋo uruŋure komiine yoŋore botugo baagobi?
LUK 24:6 Iŋoji yoo so pegayoŋ, gboreru pakereye. Galili prowinsgo goku buŋo yajiya, oi manesuinebi:
LUK 24:7 Iŋoji iŋi miya, ‘Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo rako maripoŋgo qabi komeru una yokaomo fukeko gboreru pakereiŋ.’”
LUK 24:8 Oŋu mibire buŋoine oi mamaneyaŋuŋgo ropeme manesubuŋ.
LUK 24:9 Oŋu manesuku jiŋoruŋgone kirieru wareru ya sosowo fukeya, ore biŋe buŋoine oi kiŋariŋ 11 eru goine sosowo oi yajibuŋ.
LUK 24:10 Buŋo oi yajibuŋ, yoŋo Maria Magdalane, Joana eru Maria Jeimsre maŋgo eru ŋigo goine yoŋoke gobuŋ, yoŋoji buŋo oi wareru aposol yajibuŋ.
LUK 24:11 Biŋe buŋo oi yajibuŋyoŋ, oi manebi buŋo omaine fukeme oi so manesiŋ gabuŋ.
LUK 24:12 So manesiŋ gabuŋyoŋ, Pitaji pakereru giniŋgaru jiŋoruŋgo raru ko kounde maŋgo pime rako kambaŋ yagaŋine komoŋ gabuŋ, oi akoŋ ŋeko ŋoneya. Oi ŋoneru ya fukeya, oi iŋoyoŋe akoŋ manesuku waragaru pigo kirieya. Oŋu.
LUK 24:13 Una oo akoŋ Yesure kiŋariŋpu yoŋoreone yoyokaji Jerusalem siti bokeru kae tinaine Emaus sewen mail oo raiŋgo rabu.
LUK 24:14 Kadio raru ya fukeya, oi sosowo yokoyoke akoŋ mimane ebu.
LUK 24:15 Oi mimane eku fuŋine miku yobiŋgaru rabire Yesuji iŋoyoŋe maŋfuŋyakuŋgo ropeme moko rabuŋ.
LUK 24:16 Rabuŋyoŋ, jiŋoyakuŋ kejigako iŋo so ŋone mukubu.
LUK 24:17 So ŋone mukubire iŋi yasiya, “Ŋoko ŋokoŋake akoŋ wamo buŋo kadio mimane eku waregobire?” Oŋu yasiko sorondoŋ eru beusembe jiŋo piku ŋoneru dimabu.
LUK 24:18 Ŋoneru dimaku yokoreone mo tinaine Kliopas iŋoji iŋi weu teya, “Pasowa kombaŋgo ya fukeya, oi Jerusalem ŋiŋigo sosowoji manegobi. Go moakonji kotu fukeru oi so manege me?”
LUK 24:19 Weu teko “Oi wamo ya?” miko maneru iŋi ojibu, “Nazaret ŋi Yesureo ya fukeya, oi. Iŋoji kajeqouŋ ŋi goku Anutu eru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋoo eebobo usuŋineke baku buŋo sanaŋine miku goya.
LUK 24:20 Oŋu gome noŋunde soriŋ gio siŋaŋ eru siŋaŋyayabe ŋipunoŋunji iŋo ogagaru gawanare meo ruabi komeiŋgo mitariko maripoŋgo qabi komeya.
LUK 24:21 Iŋoji Israel kufufuŋnoŋuŋ nigiŋgone pirue nobeku duenoŋuŋ baiŋgo odigaru origaru gobeŋyoŋ, ‘Yei!’ Iŋo qabi komeya. Ya oi fukeko go wapebeneŋ muŋambe una yokaomo fukega.
LUK 24:22 “Oi so sagako muŋambe niŋoreone ŋigo goineji buŋoji igodoŋ noberu waraga norebi gogobeneŋ. Yoŋoji kae fufure yobu jiŋoruŋgo raru
LUK 24:23 qoŋgbuŋine so bofukeru kirieru iŋi migobi, ‘Niŋo Sombuŋ mimerereŋ yoyoka qohoŋ iru ŋonebeneŋ yokoji “Yesuji gboreru goga,” ’ mibi manegobeneŋ.
LUK 24:24 Buŋo oi maneru ŋi niŋoke gogobi, yoŋoreone goineji jiŋoruŋgo raru ŋigo yoŋoji buŋo migobi, ore so peko ŋonegobi. Yoŋ taine ŋonegobiyoŋ, iŋoyoŋe so ŋonegobi.”
LUK 24:25 Buŋo oi maneru iŋi yasiya, “Yei! Ŋoŋo kajeqouŋ yoŋoji buŋo mibuŋ, oi sosowo wamore etaŋqataŋ eru mujugaru tuturi goku so manesiŋ gagobi?
LUK 24:26 Munaŋqoqo Rauine Kristoji joiserereŋ oŋuine maneru iŋoyoŋunde kuririquraŋ maŋgo ropeiŋ. Ore so quraŋgabi pega me mata?”
LUK 24:27 Oŋu yasiru Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji buŋo mibuŋ, oone fuŋgaru iŋoyoŋunde buŋo sosowo quraŋgabi pega, ore fuŋine mitaniŋga yateya.
LUK 24:28 Mitaniŋga yateru raru kaeo raiŋgo miku rabu, oi bembeŋgaru oo jikigaru raiŋgo maneya.
LUK 24:29 Oŋu maneyayoŋ, yokoji yameŋ keku iŋi ojibu, “Kae ubu eme wegi jiŋoji rakaiŋgo ega. Ore eru soine nikoke ŋeku peigoŋ.” Oŋu ojibire yokoke pigo roperu ŋebuŋ.
LUK 24:30 Ŋeku yokoke uqo noiŋgo ore eru poroŋ roru mifiagaru bajiku yateiŋgo eko ya iŋi fukeya:
LUK 24:31 Oo akoŋ jiŋoyakunji tiŋako ŋone mukubire jibugame moke so ŋonebu.
LUK 24:32 Oŋu fukeko yokoyoke akoŋ iŋi mimane ebu, “Kadi yasogoo Biŋe Qurande buŋo miku fuŋine mitaniŋga noteya, damaŋ oo akoŋ maŋnokuŋgo jo jaga ore so manegobere.”
LUK 24:33 Oŋu miku oo akoŋ pakereru Jerusalem sitio kirieru roperu kiŋariŋpuine 11 eru ogopuyaŋuŋ yoŋoke tumaŋgaru ŋebuŋ, oi bofuke yabebu.
LUK 24:34 Bofuke yabebire iŋi yasibuŋ, “Ofonji foriine pakereru Saimon fuke tega.”
LUK 24:35 Oŋu yasibi yokoyoke kadio ya fukeya eru poroŋ bajiya, damaŋ oo maŋyakuŋ untoko mane mukubu, ore sunduine ba yarebu. Oŋu.
LUK 24:36 Kiŋariŋpuine yoŋoji buŋo oi mimane eku ŋekabuŋ oo akoŋ Yesu iŋoyoŋe botuyaŋuŋgo fukeru dimaku iŋi yajiya, “Ogopune, womoji ŋoŋoke peine!”
LUK 24:37 Oŋu yajime kokoi maneru gburugburu yabeme “Gemo iiru ŋonegobeneŋ,” oŋu manesubuŋ.
LUK 24:38 Oŋu manesubuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋo uruŋure popureru mamane oŋuine maŋ-ŋaŋuŋgo fukega?
LUK 24:39 Noŋ nake yoo gogo. Oi ŋoŋo-ŋaŋekoŋ kufu mene piku ŋoneru maneniŋ. Gemo iiru yoŋo sia fuyaŋuŋ tomiri. Noŋ sia funeke dimabe ŋone nugobi. Ŋoŋo yoŋo nuru ŋone muku nuniŋ.”
LUK 24:40 Oŋu yajiru me kufuine yaduya.
LUK 24:41 Yaduyayoŋ, oi jeribariyaŋuŋ ore jibu so manesiŋ garu waragaru ŋekabi iŋi weuku yajiya, “Uqo munjaŋ-ŋaŋuŋ mo yoo ŋega me mata?”
LUK 24:42 Oŋu weuku yajiko jembaeŋ rigakiine mobeine mo otebuŋ.
LUK 24:43 Otebi roru noko ŋonebuŋ.
LUK 24:44 Noko ŋonebi iŋi yajiya, “Noŋ ŋoŋoke goku damaŋ oo buŋo ŋajibe manebuŋ, ore foriine oi damaŋ yoo fukeko ŋonegobi. Nonji iŋi miku goboŋ: Nonde buŋo oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋi yoŋore Biŋe Quraŋ eru Miti kiki (Owaowa kiki) buk maŋgo quraŋgabi pega, oi sosowo foriineke fuke foreiŋ.”
LUK 24:45 Oŋu yajiru oo akoŋ Biŋe Qurande fuŋne mane mukunimiŋ ore maŋyaŋuŋ bouŋtoya.
LUK 24:46 Bouŋtoru iŋi yajiya, “Buŋo iŋi quraŋgabi pega: Kristoji joiserereŋ mane komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.
LUK 24:47 Ore eru ŋoŋoji Jerusalem sitio fuŋgaru Biŋe buŋo nonde tinao mitaniŋgaru kantri sosowo sagaru raru maŋbapakare eyareeinebi. Uri yoŋo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ, Anutuji yoŋore agiburaŋ jureru bokeiŋ.
LUK 24:48 “Buŋo oi foriineke fukeya eru fukeiŋ, ŋoŋo oi fukeko ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ moge ore so dimainebi.
LUK 24:49 Maneniŋ! Mamaneji yauŋ ŋareinde buŋo kipeya, nonji oi sorebe maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ. Paibene usuŋ ruabe paiŋaŋuŋgo ropeiŋ. Ŋoŋo siti yoo ore eru odigaru ŋeku goinebi.” Oŋu.
LUK 24:50 Yesuji buŋoine miforeru kiŋariŋpuine oga yaberu raru Betani kae bembeŋgo roperu oo meine romaeŋgaru mifia yareya.
LUK 24:51 Mifia yareko oo akoŋ Anutuji ogagame boke yaberu Sombuŋgo ropeya.
LUK 24:52 Ropeko jeri soguine maneru daberu ohoweine baku miteŋ garu Jerusalem kiriebuŋ.
LUK 24:53 Kirieru jijiki boji soriŋgo goku Anutu miteŋ garu gobuŋ. Oŋu.
JOH 1:1 Fuŋfuŋgaineo ronere ronekoŋgo mibuŋo goya. Iŋoji gogore fuŋne kitiŋgaku miku pakereru goya. Buŋo miine iŋoji Anuture keririŋgo go pakereya eru iŋoyoŋe Ofoŋ Anutu akoŋ fukega.
JOH 1:2 Mibuŋo iŋoji fuŋfuŋgaineo Anuture keririŋgo goya.
JOH 1:3 Iŋore keririŋgo goku bapi gako ya sosowo fukeya. Ya mo so bapi gana, oi so fukena.
JOH 1:4 Mi buŋo iŋoji gogore fuŋqodu fukega. Iŋore gogo sanaŋine oiji ŋiŋigo bataniŋ yabeme ŋoneru go pakerebuŋ.
JOH 1:5 Tatamaineji qisiri maŋgo fureegayoŋ, qisirigo gobuŋ, yoŋoji tatamainere fuŋne oi so mane taniŋgaru go wapebuŋ. Oŋu.
JOH 1:6 Anutuji ŋiŋigo sosowo tatamaine manesiŋ ganimiŋ ore maneru kiŋaŋ ŋi tinaine Jon soreme fukeya. Fukeru wareru tatamainere fuŋne barariŋga yareru kitiŋgaku miku goya.
JOH 1:8 Jon iŋoyoŋe tatama oi so fukeru goyayoŋ, iŋoji tatamainere fuŋne oi kitiŋgaku miku goya.
JOH 1:9 Tatama foriine yobu iŋoji ŋiŋigo kae so bataniŋ nobeega, iŋoji moreŋgo fukeiŋgo eya.
JOH 1:10 Iŋoji fuŋfuŋgaineo moreŋine moreŋine ore yareyaine sosowo oi maŋgo eyareko fukebuŋ. Fukebi iŋoyoŋe botuyaŋuŋgo go wapeyayoŋ, moreŋ ŋiŋigoji jibu oi so mane muku teru mo gobuŋ.
JOH 1:11 Oŋu koŋkoŋ gokabi iŋoyoŋunde kae pigo wareme kufufuŋpuineji taki yabeme keta eru ŋadi gabuŋ.
JOH 1:12 Oŋu ebuŋyoŋ, uri yoŋo keporeru tinabiŋeine maneru manesiŋ gabuŋ, iŋoji sosowo yoŋore kadi bataniŋgame iŋi fukeya: Iŋoyoŋe maŋgo eku usuŋ yareme fufuke gariine fukeru Anuture odumadepu fukebuŋ.
JOH 1:13 Anuture maŋ aŋiji maŋgo eyareko fukebuŋ. Moreŋ ŋiji aŋiine boyoberu ŋonuŋineke buŋo kipeme kua eru made roko fukega, yoŋoji mosi oŋuine oiji Anuture odumadepu so fukebuŋ. Oŋu.
JOH 1:14 Mi buŋoine iŋoji ŋi saki fuineke fukeru botunoŋuŋgo roware eru goya. Oŋu goko kuririine piku ŋoneru gobeŋ. Mamaineji Madeine moakoŋ iŋore kuririine sosowo ruaru mumuineo keteme fuŋine mo goga, iŋoji ore so touŋmoririineji maŋine puseko kuririquraŋineke fukeru damaŋ so buŋo foriine yobu miku goya.
JOH 1:15 Jonji ŋi ore fuŋine kitiŋgaku iŋi oŋgaku miku goya, “Nonji more buŋo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋi miku goboŋ: Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, nonji so fukebe iŋoji ronekoŋ goya. Ore eru iŋore tinabiŋeji noŋ nadureru ropekiine fukega.” Jon Mitimeso ŋiji oŋu miku goya.
JOH 1:16 Yauŋmoririineji ŋi ore maŋine puseko kuririineke goya, iŋoji ore so mifia noreru goya. Mifiaine oi damaŋine damaŋine keseme sosowo niŋore paio ropeko gobeŋ.
JOH 1:17 Mosesji Kadi buŋonoŋuŋ maŋgo eteko fukeyayoŋ, Yesu Kristoji buŋo foriine barariŋga noreru Anuture yauŋmoriri maŋgo eteko totogo fukeya.
JOH 1:18 Moreŋ ŋi moji Anutu damaŋ mogo so ŋoneya. Madeine moakonji Mamainere beufuŋgo go waperu goya, iŋoji moreŋgo wakiru fuŋneine nodume manebeŋ. Oŋu.
JOH 1:19 Juda minebobo yoŋo soriŋ gio siŋaŋ eru boji sorinde kiŋaŋqoqo goine Jerusalem sitione sore yabebi Jondeo warebuŋ. Wareru weu teru mibuŋ, “Go wamo ŋi fukege? Fuŋnego uruŋu?” Oŋu mikabi fuŋneine yaduru yajiya.
JOH 1:20 Fuŋine so mugayayoŋ, totogo iŋi mifukeya, “Nonji Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukego.”
JOH 1:21 Oŋu mifukeme yameŋ keku weu tebuŋ, “Go ŋi mo fukege? Go Elaija fukege me mata?” Weu tebi “Mata!” miya. “Go kajeqouŋ ŋi mo fukege me mata?” Oŋu weukabi “Oŋu mata!” bokirieya.
JOH 1:22 Bokirieme weu tebuŋ, “Go mo fukege? Sore nobebi waregobeneŋ, yoŋo uruŋu bokirieru yajinobeŋ? Go gakere fuŋnego uruŋu mitaniŋgamiŋ?”
JOH 1:23 Weubi iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji buŋo mo iŋi miya pega, ‘Noŋ mimerereŋ fukeru moreŋ buroineo goku iŋi oŋgaeego: Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru ŋoŋo bio maŋyaŋuŋ botiŋgaru kadiine boburoru bobiaŋgainebi.’ Noŋ ore kiŋaŋ mimerereŋ fukego.”
JOH 1:24 Ŋi sore yabebi Jondeo warebuŋ, yoŋo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi fukebuŋ.
JOH 1:25 Yoŋoji moke iŋi miku weu tebuŋ, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukege eru Elaija me kajeqouŋ ŋi yoŋoreone mo so fukege, ore go wamore ŋiŋigo miti meso rau yareege?”
JOH 1:26 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji obu omaineji rau ŋareegoyoŋ, ŋi mo ŋoŋo so mane mukugobi, iŋoji yoo botuŋaŋuŋgo dimaga.
JOH 1:27 Ŋi mo nonde ŋadio wareiŋgo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋoji wareru noŋ nadureru sogunene fukeru goiŋ ore nonji iŋore bembeŋgo raru kopu kekereine ruberu kufu komoŋinere nigiŋ pirueiŋgo embimbiŋgabemiŋ.”
JOH 1:28 Jonji Jordan obu mobeineo kae tinaine Betani oo goku ŋiŋigo miti meso rau yareru goya. Ya oi oo fukeya. Oŋu.
JOH 1:29 Oi fukeme kae fureme Jonji Yesu taitai wareko ŋoneru miya, “Ŋoneniŋ, ŋi oi Anuture lama made. Iŋoji moreŋine moreŋine noŋunde agiburaŋ keririkeko posikekimiŋ.
JOH 1:30 Nonji more buŋo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋi miku goboŋ: Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, nonji so fukebe iŋoji ronekoŋ go wapeya. Ore eru iŋore tinabiŋeji noŋ nadureru ropekiine fukega.
JOH 1:31 Nonji oi rone so mane mukuboŋyoŋ, Anutuji fuŋine Israel ŋiŋigo niŋo barariŋga noreme manekimiŋgo manega. Oi maneru noŋ sore nume wareru miti meso rau ŋareego.”
JOH 1:32 Jonji oŋu miku munaŋ moge oŋuine dimaku kitiŋgaku iŋi yajiya, “Moro Tiriineji Sombuŋgone wakiru kabu webo oŋuine iŋore qoruo waki keru ŋeko ŋoneboŋ.
JOH 1:33 Nonji oi rone so mane mukuru goboŋyoŋ, moji ŋiŋigo miti meso rau yarebemiŋ ore sore nuya, iŋoji iŋi najiya, ‘Moro Tiriineji more qorugo waki keru ŋeko ŋonemiŋ, iŋoji Moro Tiriine ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo ruaku oiji miti rau yareiŋ.’
JOH 1:34 Nonji oi ŋoneboŋ ore eru fuŋine iŋi kitiŋgaku migo, ‘Iŋoji Anuture Made fukega.’” Oŋu.
JOH 1:35 Oŋu yajime kae ubu eme Jonji moke obu qaŋaŋineo oo akoŋ rako kiŋariŋpuine yoŋoreone yoyoka iŋoke moko dimabuŋ.
JOH 1:36 Dimabi Yesuji oo yadureru raya, oi poretiŋ piku bibitatara eku miya, “Ŋi oi ŋoneni. Iŋoji Anuture lama made fukega.”
JOH 1:37 Oŋu miko kiŋariŋ yoyoka yokoji buŋo oi maneru Yesure ŋadio rabu.
JOH 1:38 Rabire Yesuji kerisieru ŋadiineo warebu, yoko ŋone yaperu iŋi weu yateya, “Ŋoko wamo baaru waregobire?” Oŋu maneru kerisieru ojibu, “Sogunenokuŋ, go pi uro peku goge?” (Juda yoŋoji ‘Sogunenoŋuŋ’ buŋo oi qaqajire miegobi.)
JOH 1:39 Oŋu ojibire bokirieya, “Ŋoko wareru ŋoneni!” Oŋu bokirieme wegi jiriŋine kerisieme 4 kilok oŋu fukeya. Wegi jiriŋine kerisieme oo moko raru pi uro peku goya, oi ŋonebuŋ. Oi ŋoneru oo iŋoke gogu kae ubueiŋ eko bokeru warebu.
JOH 1:40 Jonji buŋo miko kiŋariŋ yoyoka maneru Yesure ŋadio rabu, yokoreone more tina Andru, kakainere tina Saimon Pita.
JOH 1:41 Andru iŋoji rone kakaine Saimon bofukeru iŋi ojime maneya, “Niko Munaŋqoqo Rauine bofukegobere.” Munaŋqoqo Rauine oi Grik buŋoo Kristo.
JOH 1:42 Oŋu miku kakaine roru Yesureo rabu. Rabire Yesuji Saimon poretiŋ piku bibitatara eku miya, “Go Saimon, Jonde made fukegeyoŋ, nonji tinago Sifas mibe peiŋ.” Oŋu.
JOH 1:43 Kae fureme Yesuji Galili prowinsgo raiŋgo raru kadio ŋi tinaine Filip bofukeru iŋi ojiya, “Go noŋ boyobe nuru ware!”
JOH 1:44 Filipji Andru eru Pita yokoke kaeyaŋuŋ moakoŋ. Taoŋyaŋuŋ tinaine Betsaida.
JOH 1:45 Filipji ŋi tinaine Natanael bofukeru iŋi ojiya, “Mosesji ŋi more ore Kadi buŋoo quraŋgame kajeqouŋ yoŋoji jikigaru quraŋgabi pega, niŋo ŋi oi bofukegobeneŋ. Ŋi oi tinaine Yesu, mamainere tina Josef, kaeine tinaine Nazaret.”
JOH 1:46 Natanaelji oi maneru waragaru miya, “O Nazaret! Oi kae qandaine. Oŋuineo ya fiine mo fukeiŋ ore so mata.” Oŋu miko Filipji ojiya, “Go wareru gake ŋone muku!”
JOH 1:47 Oŋu ojime maneru Yesureo wareru wapeko ŋoneru iŋore buŋo iŋi miya, “Ŋoneniŋ! Ŋi yo iŋoji Israel ŋi foriine fukega. Maŋineo kiko ikoine tomiri.”
JOH 1:48 Oŋu miko Natanaelji weu teru miya, “Go uruŋuneji noŋ mane muku nuge?” Oŋu miko Yesuji bokirieru ojiya, “Go fig yo mumuineo ŋende ŋone tari guboŋ. Rone ŋone tari gube Filipji ore ŋadiineo ŋone guru oŋga gareya.”
JOH 1:49 Oŋu ojime Natanaelji bokirieru ojiya, “O Sogunene, go fofori Anuture Made fukege. Go Israel niŋore ŋi Ofoŋ goge.”
JOH 1:50 Oŋu miko maneru Yesuji bokirieru ojiya, “Noŋ rone iŋi migo, ‘Go fig mumuineo ŋende ŋone guba.’ Oŋu mifukego ore manesiŋ nuge. Anuture usuŋ yo ŋoneru manege, oi ya mendaine fukega. Foriine yasogo oi jiki ŋoneru maneru gomiŋ.”
JOH 1:51 Oŋu ojiru jikigaru ojiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Jiki nonde kiŋariŋpu fukebi qohoŋ yadube pororo iiru iŋi ŋonenimiŋ: Sombuŋ mendiji aŋgame Anuture mimerereŋpuji fukeru Sombuŋ eru morende Ŋi Foriineo rope waki ebi ŋone yabenimiŋ.” Oŋu.
JOH 2:1 Yesuji Filip eru Natanael oŋga yateme una yokaomo tariko gobi moji roro qoqoturere suanjeŋ jebe ruame tumaŋgabuŋ. Oi Galili prowinsre kae tinaine Kana oo ebuŋ. Yesure maŋgoji oo moko raru ŋebuŋ.
JOH 2:2 Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋo oŋuakoŋ furu yabebi jebego moko ŋebuŋ.
JOH 2:3 Oo ŋebi wain obuji mataeme Yesure maŋgoji madeine ojiya, “Yoŋore wain obu mataega.”
JOH 2:4 Oŋu ojime iŋi ojiya, “Maŋgone, oi uruŋu ebemiŋ ore mige? Mitiga narege me? Nonde mosi qoqowirie bobo damanji so wareru fukeme gogo.”
JOH 2:5 Oŋu miko maneru kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, “Iŋoji ya more mitiga ŋareiŋ, oi bio boyoberu einebi.”
JOH 2:6 Juda yoŋo munaŋqoqo ee eiŋ ore Kadi buŋoyaŋuŋ boyoberu meyaŋuŋ jureru goegobi. Ore so pi oo gbakeŋ yasogo 6 ŋeya. Gbakeŋ moakoŋ moakoŋ oi obu kiniŋ 8 me 12 oo rakaru pusenobuŋ ore so ŋebuŋ.
JOH 2:7 Yesuji oi ŋoneru iŋi yajiya, “Ŋoŋo obu pioru wareru kesebi gbakeŋ yo puseiŋ.” Oŋu miko maneru miya ore so ebuŋ.
JOH 2:8 Gbakeŋ oi pusebi iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo obu paiine pioru roru raru jebe siŋaŋ oteniŋ.” Mitiga yareme roru rabuŋ.
JOH 2:9 Pioru rabuŋyoŋ, siŋanji obu qowirieru wain fukeya, oi noku aŋiine maneru urone roru warebuŋ, oi so mane taniŋgaru popureya. Popurekoyoŋ, kiŋaŋqoqo obu piobuŋ, yoŋoji oi maneru mibi siŋanji suanjeŋ jebe rauine oŋga teme wareya.
JOH 2:10 Wareme iŋi ojiya, “Suanjeŋ damaŋgo sosowo yoŋoji wain obu fiine oi rone roru wareru yareegobi oi noku bojiqojibu fukeru qoqo ebi wain obu aŋiine tomiri oi jiki yareegobi. Goji wain obu fiine oi rone sabareku so yareru muŋambe yo damaŋ odureru roru warege. Oi mosi furu mo ege.”
JOH 2:11 Yesuji mosi qoqowirie fuŋfuŋgaine yo oi Galili prowinsre kae tinaine Kana oo baya. Oi baku oo usuŋine totogo barariŋga yareya. Oŋu barariŋga yareko kiŋariŋpuineji manesiŋ gabuŋ.
JOH 2:12 Jebego gobi tariko Yesure maŋgo gbopu eru kiŋariŋpu yoŋoji kaeyaŋuŋgo Kaperneam rabuŋ. Oo raru una goine jikigaru gobuŋ. Oŋu.
JOH 2:13 Damaŋ oo Juda niŋore ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋine bombeŋgaya. Anutuji ronekoŋ ŋone noberu emboŋ eru nodureya, ore jeriekimiŋ ore ruabi Yesuji oŋuakoŋ kaeine bokeru Jerusalem sitio ropeya.
JOH 2:14 Sitio roperu boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu ya iŋi bofukeya: Ŋiŋigo bulmakao ŋiine, lama eru kabu webo oi furiine banimiŋ ore ruabuŋ eru goineji moneŋ nareŋgareŋ eiŋgo ore ŋebuŋ, oi ŋone yabeya.
JOH 2:15 Oi ŋone yaberu niginji repa mijeri oiji yaberu yabeya. Yaberu ŋiŋigo oi sosowo qoyobe eyareru lama bulmakaoyaŋuŋke boji soriŋgone yobe yabeya. Nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore siqojiŋo kepieko wakiko teboyaŋuŋ romaeŋgaru keseme raya.
JOH 2:16 Kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ebuŋ, ŋiŋigo oi iŋi miyareya, “Ya oi roru useru sakibe raniŋ. Ŋoŋo nonde Mamare boji soriŋ yo wamore igokogabi bajiki pi oŋuine fukega?”
JOH 2:17 Oŋu miyareme Biŋe buŋo mo kiŋariŋ yoŋore mamanego wapeme manesubuŋ. Buŋo oi iŋi quraŋgabi pega, “Nonde manji gore soriŋ oi mokiine eiŋ ore yameŋ kebe oo maŋneji nouŋaŋ yo oŋuine jako manebu oo jibe bofukeego.”
JOH 2:18 Oi yobe yabeme Juda minebobo yoŋo kanegaru pakereru Yesureo waperu iŋi weu tebuŋ, “Go wamo mosi qoqowirie mo einde usuŋgo ŋonebeneŋ saga nobeko quraŋ oŋuine ena?”
JOH 2:19 Oŋu weu tebi iŋi bokirie yareya, “Ŋoŋoji boji soriŋ yo ketotiebi moreŋgo wakiko nonji oi una yokaomo ore maŋgo romaeŋgaru babemiŋ.”
JOH 2:20 Bokirie yareko iŋi ojibuŋ, “Gosa 46 ore maŋgo boji soriŋ yo baku goku baforebi dimaga eru goji oi una yokaomore maŋgo uruŋu eku romaeŋgaru bapakarena?”
JOH 2:21 Oŋu ojibuŋyoŋ, Yesuji sorinde buŋo oi iŋoyoŋunde sakire soso miya.
JOH 2:22 Yesuji jiki komegone pakereme soso buŋo miya, oi damaŋ oo kiŋariŋpuine yoŋore mamanesugo wapeko mane taniŋgabuŋ. Oi manesuku Yesuji buŋo miya, oi eru Biŋe buŋo quraŋgabuŋ, oi sosowo manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
JOH 2:23 Yesuji Jerusalem sitio ŋonemaiŋ kombande damaŋgo goku mosi qoqowirie usuŋineke eya, oi ŋiŋigo kokoineji ŋoneru tinaine manesiŋ garu iŋoreo fooregabuŋ.
JOH 2:24 Fooregabuŋyoŋ, Yesuji ŋiŋigo sosowo yoŋore fuŋne mane muku foreya. Ore eru ŋiŋigo sosowo so manesiŋ yabe foreru buŋoyaŋunde yukuo so raru goya.
JOH 2:25 Ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo buŋo ya peya, Yesu moji ŋiŋigo maŋyaŋunde fuŋne oi barariŋgaru odu teiŋ ore so oŋu so fukeya. Iŋoyoŋe oi mane mukuya. Oŋu.
JOH 3:1 Juda kufufunde soriŋ kaunsol botuyaŋuŋgo minebobo ŋi mo tinaine Nikodemus goya. Iŋoji Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) kubuo dimaya.
JOH 3:2 Iŋoji ubu mogo Yesureo waperu iŋi ojiya, “Sogunene, go mosi qoqowirie eege, oi ŋi moji Anutu iŋoke so dimako iŋoyoŋe akoŋ eiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru go Anutuji maŋgo egareko qaqaji fukege, oŋu manegobeneŋ.”
JOH 3:3 Oŋu miko iŋi miku bokirie teya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Moji Anutureone fufuke gariine so fukeiŋ ine, iŋoji Anuture qorumaŋgo roperu ŋoneiŋ ore embimbiŋgaiŋ.”
JOH 3:4 Bokirie teko iŋi ojiya, “Moji ŋiŋigo qoruine fukeru gogu fufuke gariine oi uruŋu fukena? Iŋoji maŋgo beu maŋgo ropeme moke kuagaru roiŋgo embimbiŋgaiŋ.”
JOH 3:5 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Moji miti meso rau tebi Moro Tiriineji maŋineo rakame oo fufuke gariine so fukega ine, oŋuineji Anuture qorumaŋ maŋgo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
JOH 3:6 Morende maŋgomama yoŋoreone odumade fukegobi, yoŋo morende odumade. Moro Tiriineji dobegaru maŋgo eteko odumade fukeegobi, yoŋo Sombunde odumade.
JOH 3:7 “Ore eru ŋoŋo fufuke gariine Anutureone so fukenimiŋ, oi so sagaga. Buŋo oi mibe ore eru so popureniŋ.
JOH 3:8 Gbinji iŋoyoŋere aŋigo kosa qame fonuŋine maneegeyoŋ, oi urone qaku wareega eru uroobe qaku raega, goji ore fuŋine so mane taniŋgage. Moro Tiriineji ŋiŋigo maŋgo eyareru fufuke gariine fukebuŋ, sosowo yoŋore fuŋne gbiŋ ore so fukega.”
JOH 3:9 Oŋu bokirieme Nikodemusji qiŋgbuŋ qaku iŋi miya, “Oi uruŋu fukena?”
JOH 3:10 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Go Israel kufufuŋ qaji noreege eru jibu buŋo ore fuŋine so mane taniŋgage. Oi so sagaga.
JOH 3:11 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Niŋoji uruŋu mane mukugobeneŋ, oi miku barariŋga yareegobeneŋ eru uruŋu jiŋonoŋunji ŋoneru manegobeneŋ, oi kitiŋgaku miegobeneŋ. Oŋu egobeneŋyoŋ, ŋoŋoji jibu Biŋe buŋonoŋuŋ oi so maneru sabareegobi.
JOH 3:12 “Morende ya jiŋoji ŋoŋoneine ore buŋo mibe maneru so manesiŋ nugobi ine, nonji Sombunde ya so ŋoŋoneine ore fuŋine ŋajibe oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ?
JOH 3:13 Morende ŋi moji Sombuŋgo so ropeyayoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sombuŋ kaeo go wakiru fuke taniŋgaya, iŋoji kirieru Sombuŋgo ropeiŋ.
JOH 3:14 “Anutuji Moses moreŋ buroineo mitigako kopa aenji kobeŋ sasakoine baku tokuo qakasigako dimaya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oi qakasigabi roperu dimaiŋ.
JOH 3:15 Ŋiŋigo iŋo manesiŋ gagobi, yoŋoji sosowo gogo sanaŋine bofukeru gonimiŋ ore eru paibe ropeiŋ.
JOH 3:16 “Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigo oi manesiŋ gaegobi, yoŋoreone moji egu sibirigaiŋgo eru Anutuji moreŋ so jeŋgoma manjoko enoreya. Noŋuŋ sosowo qowirieru gogo sanaŋinere biŋe fukekimiŋ ore eru Madeine moakoŋ yobu oi noreya.
JOH 3:17 Ŋiŋigo moreŋ so go ragobeneŋ, Anutuji Madeine noŋunde buŋo mitariiŋgo ore matayoŋ, Madeineji munaŋ qa noreko kantri so qowirieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore eru soreme moreŋgo wakiya.
JOH 3:18 “Ŋiŋigo moji Madeine manesiŋ gaga, Anutuji iŋore buŋo mitarime so sibirigaiŋ, moji Yesu so manesiŋ gaga, Anutuji iŋore buŋo mitarime goga. Anuture Made moakonde tina so manesiŋ gaga ore eru misi korure biŋe fukeiŋ.
JOH 3:19 Anutuji moreŋ ŋiŋigo buŋonoŋuŋ mitariega, ore fuŋine oi iŋi: Tatamaji moreŋgo wakiru fukeyayoŋ, ŋiŋigo eebobo sembene sembene eba eku gobuŋ. Oŋu goku Anuture tatamare taki yabeme maŋyaŋuŋ qisirire eeboboo kosa kiperu go wapebuŋ.
JOH 3:20 “Sosowo eebobo sembene eegobi, yoŋoji Anuture tatamare taki yabeme ŋadi gaegobi. Anutuji eeboboyaŋuŋ sembene sembene oi barariŋgaru miyareme mimiyaŋuŋ egu manenimiŋ ore kokoi maneegobi. Oi maneru tatamainere maŋgo so ropeegobi.
JOH 3:21 So ropeegobiyoŋ, moji buŋo foriine boyoberu goga, iŋoji soine tatamainere maŋgo ropeiŋ. Anutuji boburogame eeboboine eba eku goya, ore eeboboine oiji totogo fukeiŋ ore manega.” Oŋu.
JOH 3:22 Yesuji oŋu miforeru dimaku kiŋariŋpuine oga yaberu Jerusalem siti bokeru Judia prowinsre moreŋ ŋadio rabuŋ. Oo raru kiŋariŋpuine yoŋoke sonda goine jikigaru goku ŋiŋigo miti meso rau yareru goya.
JOH 3:23 Yesuji oŋu goyayoŋ, Jonji oŋuakoŋ moreŋ tinaine Salim ore bembeŋgo goya. Moreŋ tinaine Ainon oo obu kokoine peko eme ŋiŋigoji Jondeo waperu miti meso rau yareiŋgo weu tebi afagaru rau yareru goya.
JOH 3:24 Damaŋ oo Jon iŋo witi pigo so ruabuŋ ŋeya.
JOH 3:25 Juda yoŋoji munaŋ qaiŋgo ore meyaŋuŋ jureru gobuŋ. Ore eru Jonde kiŋariŋpu yoŋo Juda ŋi moke buŋo ore noigoi miku fuŋgaru migobobo ebuŋ.
JOH 3:26 Oŋu ebi yobiŋgame Jondeo wareru iŋi ojibuŋ, “Sogunenoŋuŋ mane, ŋi Jordan obu mobeineo goke goko gake fuŋine kitiŋgaku minde, iŋoji ŋiŋigo miti meso rau yareme kubu sogo sogo iŋoreo raegobi.”
JOH 3:27 Jonji oi maneru iŋi bokirieya, “Anutuji ŋi more ya mo Sombuŋgone so rua tena ine, iŋoji oi raugaiŋgo embimbiŋgaiŋ.
JOH 3:28 Iŋoke goku iŋi miboŋ, ‘Noŋ Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukegoyoŋ, Anutuji sore nume rone warego iŋoji ŋadineo wareiŋ.’ Nonji buŋo oi miboŋ, ŋoŋo oi soine ŋoŋo-ŋaŋe kitiŋgaku miku gonimiŋ ore so fukegobi.
JOH 3:29 Ore soso eru iŋi mibemiŋ: Ŋi moji ŋigo biŋeineke fukeru ŋigo roiŋgo jeri buŋo misaueku goga. Oŋu gome ŋi ogoineji bembeŋgo dimaku jeri buŋore maru maneru iŋore jeŋgoma jerieega. Ore so nonji Yesure ogo fukeru iŋore jeriebe jeribari oiji muŋambe yo maŋne puseko gogo.
JOH 3:30 Yesure tinabiŋeji sogueru saueme Jon nonde qitiwako sagaiŋ.” Oŋu.
JOH 3:31 “Moji paibeone wakiya, iŋoji ŋiŋigo sosowo yadureru ropekiine fukega. Moji moreŋgo fukeru morende biŋe fukega eru moreŋgo gogore buŋo miega. Sombuŋgone wakiru wareya, iŋoji sosowo yadureru ropekiine fukega.
JOH 3:32 Iŋoji ya ŋoneru mane mukuru goya, ore fuŋine miku kitiŋgaku munaŋ moge oŋuine dimaga. Oŋu dimagayoŋ, kikitiŋ buŋoine oi ŋiŋigo moji mo so maneru sabarega.
JOH 3:33 “Ŋiŋigo moji kikitiŋ buŋoine maneru sabarega, iŋoji Anutu foriine yobu fukega ore buŋoine basanaŋgame sanaŋ qaŋqaŋine fukeiŋ.
JOH 3:34 Anutuji kiŋaŋ ŋiine soreme Moro Tiriine suroŋ paio matayoŋ, boakoŋ yobu oteega. Ore eru kiŋaŋ ŋiineji Anuture buŋo foriine oi barariŋgaru miega.
JOH 3:35 Mamaineji Madeine manji jojoko eteega ore eru ya sosowo biŋe qa teru meineo ruame pega.
JOH 3:36 “Ŋiŋigo moji Madeine manesiŋ garu maŋine kerisiega, iŋoji moke qowirieru gogo sanaŋinere biŋe fukega. Moji Madeinere buŋo so reŋgaega, Anuture yombenji iŋore paio roperu damaŋ so dimako gogo sanaŋinere fuŋne oi so ŋone mukuru mo kosa goga.” Oŋu.
JOH 4:1 Yesuji ŋiŋigo oŋu qaji yareme kiŋariŋpuine fukebi miti meso rau yareru oo Jon Mitimeso ŋi odureru gbiŋ eku goya, buŋo oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kajego rakame manebuŋ. Yoŋoji oi manebuŋ, biŋe oi mikabi saueru Ofonde kajego rakame maneya.
JOH 4:2 Yesuji iŋoyoŋe ŋiŋigo so miti meso rau yareyayoŋ, iŋoji miko kiŋariŋpuineji oi ba yarebuŋ.
JOH 4:3 Oi maneru Judia prowins bokeru kirieru moke Galili prowins oobe rabuŋ.
JOH 4:4 Kadi oŋu raru Samaria prowinsgo roperu odureru rabuŋ.
JOH 4:5 Odureru raru Samaria prowinsre taoŋ mo tinaine Sikar oo ropeya. Sikar taoŋ oi Jeikobji moreŋ mobeine mo madeine Josef oteya, ore bembeŋgo pega.
JOH 4:6 Jeikobre obu wikiŋ joroine oi Sikar taoŋgo pega. Yesuji kadi wareya ore eru sakiine yobiŋgame una yai fukeko obu wikiŋ oo roperu bembeŋgo wakiru ŋeya.
JOH 4:7 Obu wikiŋ bembeŋgo ŋeko Samaria ŋigo moji obu pioiŋ ore wareya. Wareme Yesuji ŋoneru iŋi ojiya, “Go soine obu narende nonobo.”
JOH 4:8 Damaŋ oo kiŋariŋpuineji uqo furiine banimiŋ ore iŋo bokeru taoŋgo rabi yokoyoke akoŋ dimabu.
JOH 4:9 Juda ŋiŋigoji Samaria prowins sure yaberu yoŋoke aŋibaŋi so gobuŋ eme pake moakoŋgo obu so pioru gobuŋ. Ore eru yokoyoke akoŋ dimabu oo ŋigo iŋoji iŋi ojiya, “Go Juda ŋi eme noŋ Samaria ŋigoyoŋ, uruŋu eru ‘Obu narende nonobo,’ miku weu narege?”
JOH 4:10 Yesuji weweu oi maneru iŋi kerisie teya, “Go Anutu yauŋinere fuŋne mane mukunoŋ sagana. Moji ‘Obu narende nonobo,’ miku weu garega, iŋore fuŋne mane taniŋgaku ine, oi weu tende gogore obu garenoŋ.”
JOH 4:11 Oŋu ojime iŋi ojiya, “O sogunene, obu pioinde pake mo so ŋega eru obu wikiŋ yoji joroine fukega. Ore eru gogore obure mige, oi urone bofukenoŋ?
JOH 4:12 Apa ŋasonoŋuŋ Jeikobji obu wikiŋine yo noreya. Iŋoji rone iŋoyoŋe eru iŋore ŋadio madepuineji yoo wareru obu pioru noku gobuŋ eru bulmakao kubuine kubuine obu yarebi noku gobuŋ. Go Jeikob odureru ropekiine fukeru ŋiŋigo obu bofuke yareiŋgo mige me?”
JOH 4:13 Oŋu miko maneru Yesuji iŋi bokirieya, “Ŋiŋigo sosowoji obu yo noru moke obu noiŋgo maneenimiŋ.
JOH 4:14 Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji more obu otebemiŋ, iŋoji oi noru damaŋ mogo obure moke so maneiŋ. Oŋu matayoŋ, obu otenobo, oi iŋore maŋgo qowirieru gogore obu jiŋoine jijiine tomiri fukeko goiŋ. Igomuruŋgaru waperu gogo sanaŋine tatariine tomiri oi oteeiŋ.”
JOH 4:15 Oŋu bokirieme ŋigoji miya, “O sogunene, go obu oi narende nobemiŋ. Oi noru damaŋine damaŋine moke obure maneru obu pioiŋ ore yoo kadi jijiki so odenoboŋ.”
JOH 4:16 Oŋu miko iŋi mitiga teya, “Go raru ŋoego ogagaru yoo wareni.”
JOH 4:17 Oŋu mitiga teya “Noŋ ŋoene tomiri,” miku bokirieya. Bokirieme iŋi ojiya, “Go ‘Ŋoene tomiri,’ buŋo oi foriine mige.
JOH 4:18 Go rone ŋi 5 ro yaberu gokande eru muŋambe mo ronde ŋega, iŋoji gore ŋoe so fukega. Buŋo mige, oi fofori yobu.”
JOH 4:19 Ŋigoji oi maneru iŋi ojiya, “Sogunene, go kajeqouŋ ŋi fuŋine mo fukege. Nonji kamasigo oŋu ŋone muku gugo.
JOH 4:20 Niŋore apa ŋasopuji tuku oduru yoo roperu dikanji keru oŋga wosigaru gobuŋyoŋ, Juda ŋoŋoji iŋi miegobi, ‘Samaria ŋoŋo Jerusalem sitio roperu boji soriŋgo daberu oŋga wosibi sagaiŋ.’”
JOH 4:21 Oi maneru Yesuji iŋi mitigaya, “O ŋigo, damaŋ mo wareru fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo Mama ohoweine baku miteŋ ganimiŋ ore tuku yoo me Jerusalem oo so roperu gonimiŋ. Go buŋo oi manesiŋ gande sagaiŋ.
JOH 4:22 Samaria ŋoŋo Anuture fuŋne poretiŋ so mane mukuru jibu iŋore ohowe kosa baku miteŋ gaegobi. Munaŋqoqore fuŋne oi Juda niŋore botugo toto fukeru pega. Ore eru Juda niŋoji Anutunoŋunde fuŋne mane mukugaru ohoweine baku miteŋ gabeneŋ sagaga.
JOH 4:23 “Jibu damaŋ mo iŋi fukeiŋ: Damaŋ oo Moro Tiriineji ŋiŋigo boburoru dobe yaberu buŋo foriine boyoberu Mama ohoweine baku fofori miteŋ garu gonimiŋ. Mamanoŋunji ŋiŋigo oŋuine baa yaberu bofukeniminde aŋi maneru goga. Damaŋ furuine oiji wareru fukeru muŋambe yoo pega.
JOH 4:24 Anutuji Moro fukega. Ore eru Moro ore ohowe baku miteŋ gaegobi, yoŋoji Moro Tiriineji boburome dobe yabeko buŋo foriine boyoberu miteŋ garu gonimiŋ.”
JOH 4:25 Yesuji oŋu mitigako ŋigoji ojiya, “Munaŋqoqo Rauine tinaine Kristo migobi, iŋoji fukeiŋ ore ega, oi manego. Iŋoji wareiŋ, damaŋ oo buŋo sosowo barariŋga noreko ŋoneru manekimiŋ.”
JOH 4:26 Yesuji buŋo oi maneru fuŋine iŋi barariŋga teya, “Goke yoo dimaku buŋo mi manegobere, nonji iŋo fukego.” Oŋu.
JOH 4:27 Fuŋine barariŋgako kiŋariŋ yoŋo oo akoŋ kirieru warebuŋ. Wareru ŋigoke buŋo mimane ebire, oi ŋoneru waragabuŋyoŋ, moji iŋi so weu teya, “Go uruŋure iŋoke buŋo buŋo egobire?” me “Go uruŋu egareiŋgo manege?” Oŋu weu teiŋgo manebuŋyoŋ, sosowoji fogaturuŋ eku ŋebuŋ.
JOH 4:28 Oŋu ŋebi ŋigoji obu pakeine bokeru kirieru taoŋgo raru ŋiŋigo iŋi yajime manebuŋ,
JOH 4:29 “Maneniŋ! Nonji ŋi mo bofukebe ya sosowo eku goboŋ, ore fuŋine barariŋga nareru miko manego. Ore eru iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo egu fukeiŋ. Bio ŋoŋo-ŋaŋe wareru ŋi oi ŋoneniŋ.”
JOH 4:30 Buŋo oi maneru taoŋ bokeru doduru poreru Yesureo rabuŋ.
JOH 4:31 Kiŋariŋ yoŋoji damaŋ botuineo oo Yesu igodoŋgaru iŋi ojibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, uqo no.”
JOH 4:32 Oŋu ojibuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Nonji uqone fuŋine mo baru gogo, ŋoŋoji ore fuŋine so mane mukugobi. Mata.”
JOH 4:33 Oŋu yajime yoŋoyoŋe weweu eku iŋi mibuŋ, “Moji uqo mo baru wareru otega me uruŋu?”
JOH 4:34 Oŋu mibi iŋi yajiya, “Sore nume wareboŋ, nonji iŋore mi reŋgaru gioine basarigaego, oiji nonde uqo fukega.
JOH 4:35 Ŋoŋoji buŋo iŋi egu minimiŋ, ‘Kaiŋ 4 tariko qondoŋkoko damanji qondiŋgaiŋ.’ Maneniŋ, nonji ore iŋi migo, maneru kaje ruaniŋ: Gio gaŋine gaŋine yoŋore foriji oje foreko qaku rorore damanji wareru fukega. Ŋoŋo bio maŋyaŋunde jiŋoji kerisieme pibi rako oi ŋone mukuinebi.
JOH 4:36 Goineji rone buŋo koruŋ qopogaru tieru gobi foriineji damaŋ yoo fukeko goineji oi roru qodureru furiyaŋuŋ babi ŋiŋigoine ŋiŋigoine gogo sanaŋinere biŋe fukeegobi. Oŋu fukeko foriine qaroro yoŋo qopoga-titiere ŋiŋigo yoŋoke tumaŋgaru moko jebe eku jerieru seŋgiŋbaŋgiŋineke manenimiŋ.
JOH 4:37 ‘Moji koruŋ qopogaru tieme moji foriine qaku roga,’ buŋo oŋu miegobi, oi buŋo foriine. Oi Anuture gio bobore fuŋne barariŋgaga.
JOH 4:38 Nonji ŋoŋo sore ŋabebe gio fuŋine mogo ŋoŋo-ŋaŋe ya koruŋ so saribuŋ, gio oo raru foriine qaku roniŋ. Goineji rone sakiyaŋuŋ qaku gio baku gobi ŋoŋoji yoŋore ŋadio raru gio babuŋ ore fori bofukeru qaku roenimiŋ. Nonji oŋu sore ŋabego.” Oŋu.
JOH 4:39 Samaria ŋigoji buŋo iŋi kitiŋgaku miya, “Nonji ŋi mo bofukebe ya sosowo eku goboŋ, iŋoji ore fuŋine barariŋga nareru miko manego.” Oŋu miya ore eru Samaria ŋiŋigo kokoine Sikar taoŋ oo maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ.
JOH 4:40 Manesiŋ garu iŋoreo wareru yoŋoke jikigaru goiŋ ore yameŋ keku weu tebi una yoyokare so jikigaru oo goya.
JOH 4:41 Oŋu goku buŋo miku goya ore eru kokoine Yesu manesiŋ garu jikigabi kubuyaŋuŋ sogueya.
JOH 4:42 Jikigaru ŋigo oi iŋi ojibuŋ, “Ŋi yoji fofori moreŋine moreŋine noŋunde Munaŋqoqo Rau fukega. Niŋoji oi gore buŋore akoŋ so jikigaru manesiŋ gagobeneŋyoŋ, oi niŋonoŋe kaje ruaru maneru mane mukugobeneŋ.” Oŋu.
JOH 4:43 Yesuji Samaria goko una yoyoka tariko boke yaberu Galili prowinsgo raya.
JOH 4:44 Yesu iŋoyoŋe damaŋ mogo buŋo mo iŋi kitiŋgaku miya, “Kajeqouŋ ŋiŋigo moji iŋoyoŋunde kae moreŋgo goko iŋore so manebi ropeko araŋ so ba teegobi.”
JOH 4:45 Oŋu miyayoŋ, jibu damaŋ oo iŋoyoŋere prowinsgo Galili wapeme oo oŋuakoŋ goineji mijeri etebuŋ. Yoŋoji ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio roperu Yesuji kombaŋ damaŋgo mosi qoqowirie eya, oi sosowo ŋoneru manebuŋ. Ore eru damaŋ oo soine keporebuŋ.
JOH 4:46 Galili prowins yoŋo keporebi kae tinaine Kana rone oo obu qowirieme wain fukeya, oo moke wareya. Taoŋ tinaine Kaperneam oo kiŋ koitore mamari siŋaŋ mo goya. Iŋore madeji jibe bame peya.
JOH 4:47 Peru komeiŋgo eya. Ore eru Yesuji Judia prowins bokeru Galili maŋineo wareya, iŋoji ore biŋe maneru Yesureo raru iŋi weu teya, “Go soine wareru madene bobiaŋgaigoŋ.”
JOH 4:48 Weu teme iŋi ojiya, “Ŋoŋo noŋ mo so manesiŋ nunimiŋ ore oŋu so fukegobi, oi so sagaga. Nonji mosi qoqowirie soi ebe ŋoneku afagaru noŋ manesiŋ nuru maŋ-ŋaŋuŋ bokirienimiŋ.”
JOH 4:49 Oŋu ojiyayoŋ, mamari siŋanji iŋi ojiya, “Sogunene, madeneji egu komeiŋ ore go pipa ware.”
JOH 4:50 Oŋu ojime bokirie teya, “Madegoji fiaru goiŋ. Ore eru soine kirieru ra.” Oŋu kerisie teme iŋoji oi manesiŋ garu kirieru raya.
JOH 4:51 Kadio rako kiŋaŋqoqopuineji wareru bofukeru iŋi ojibuŋ, “Madegoji fiaga.”
JOH 4:52 Oŋu ojibi weu yareru miya, “Mo damaŋgo fuŋgaru fiaga?” Oŋu miku ojibuŋ, “Yanekoŋ iŋande wan kilok oo saki joine bokeya.”
JOH 4:53 Ojibi mamaneine iŋi fuke taniŋgaya: Aha! Yesuji “Madegoji fiaru goiŋ,” miya, aua oo akoŋ fiaga. Buŋo oi mane taniŋgaru iŋo eru garikiŋpuine sosowo yoŋo maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ.
JOH 4:54 Yesuji Judia bokeru Galili prowins maŋgo wareru mosi qoqowirie mo yo eme ateine yoyoka fukeya. Oŋu.
JOH 5:1 Jiki damaŋ mogo Juda yoŋore kombaŋ yasogo mo qondiŋgame Yesuji Jerusalem sitio ropeya.
JOH 5:2 Jerusalem sitire sago mendi mo oi lama ŋoŋore peya. Ore bembeŋgo joguŋ kora mo tinaine Hibru buŋoo Betesda mibuŋ, oi peya. Ore qaŋaŋineo gbiŋ pi joroine yasogo 5 dimabuŋ.
JOH 5:3 Gbiŋ pi 5 ore maŋgo jibe ŋiŋigo kubu yasogo peegobuŋ. Goineji jiŋoyaŋuŋ kobeme ŋebuŋ. Goineji me kufuyaŋuŋ demba pebuŋ. Goineji mobeyaŋuŋ komekiine pebuŋ.
JOH 5:4 Damaŋ goineo Ofonde mimerereŋ moji wakiru joguŋ korago odejaŋgako usuraŋgaeya. Obuji usuraŋgame damaŋ oo akoŋ moji rone joguŋ korago rakaeko jibe oi me oi oiji bio fiaku goya. Ore eru odigaru ŋebuŋ.
JOH 5:5 Oo ŋi mo gosa 38:re so jibe bame peku goya.
JOH 5:6 Oo peko Yesuji wape ŋoneru damaŋ joroine yobu jibe bame peku goya, oi maneru iŋi weu teya, “Go fiaiŋ ore manege me mata?”
JOH 5:7 Weu teme iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, obuji usuraŋgako fonuŋ eme ogone moji bio korago ro nuru rua nuna? Ogone oŋuine mo so goga. Nake raiŋgo maneru esoigaru goboŋ, damaŋ oo akoŋ goine yoŋoreone moji noŋ nadureru rakaegobi.”
JOH 5:8 Kerisie teko Yesuji ojiya, “Go bio pakereru ramegaripepego roru ra.”
JOH 5:9 Oŋu ojime maneru oo akoŋ fiaru ramegaripepeine roru raya. Rayayoŋ, ya oi Sabat kombaŋgo fukeya.
JOH 5:10 Ore eru Juda yoŋo ŋi fiaya, oi iŋi ojibuŋ, “Muŋambe Sabat kombaŋ ega. Ore eru ramegaripepego roru koboru warende so sagaga.”
JOH 5:11 Ojibi iŋi bokirieme manebuŋ, “Oroine banuga, iŋoji iŋi mitari narega, ‘Go bio pakereru ramegaripepego roru ra’.”
JOH 5:12 Oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Ŋi moji gore ‘Ramegaripepego roru ra,’ miga?”
JOH 5:13 Weu tebiyoŋ, Yesuji roru bame orogako ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ ebi yoŋore botugone kamieru raya. Ore eru moji oi eteya, oi so maneru koŋkoŋ qaku dimaya.
JOH 5:14 Ore ŋadiineo boji soriŋ jokoroŋ maŋgo ropeko Yesuji oo bofukeru uŋsowoŋ buŋo iŋi ojiya, “Mane, go fiage. Ore eru sisibiri soweineke sembene mo egu fuke gareiŋ ore eru agiburaŋ moke so jikigaru eku goigoŋ.”
JOH 5:15 Ŋi fiaya, iŋoji Yesu ŋone mukuru raru Juda minebobo yoŋo iŋi yajiya, “Ŋi bobiaŋ nuya, iŋore tina Yesu.”
JOH 5:16 Oi maneru Yesuji Sabat kombaŋgo gio oŋuine baya, Juda minebobo yoŋo ore eru kekesuesue eteku gobuŋ.
JOH 5:17 Oŋu gobuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirie yareya, “Nonde Mamaji jijiki gio baega eru nonji oŋuakoŋ oi baego.”
JOH 5:18 Oŋu bokirie yareru ŋiŋigo Sabat kombande buŋo goine jikigaru ebi Yesuji oi eeboboineo kepieru yoŋore jiŋoo agiburaŋ eya. Agiburaŋ oi jikigaru Anuture ‘Mamane!’ miku Anutu kamasi oŋuine goga ore so fukeru iŋoyoŋe bofeŋgaya. Juda ŋiŋigo yoŋo ya yoyoka ore eru maneru jajabaeru yameŋ keku Yesu qaiŋgo misanaŋgabuŋ. Oŋu.
JOH 5:19 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Madeji iŋoyoŋunde mande eru ya mo so baegayoŋ, Mamaineji ya baega, Madeineji oi oŋuakoŋ baega. Ore eru Mamaineji ya bame ŋoneega, iŋoji oŋuakoŋ baega.
JOH 5:20 Mamaineji Madeine manji jojoko eteru goku iŋoyoŋe gio baega, oi sosowo odu teega. Ore eru mosi qoqowirie ŋoneru gobuŋ, oi ya wawakiine. Ore foriine oi jiki yaduko ŋoneru meayaŋuŋ tariko waragaru gonimiŋ.
JOH 5:21 “Mo iŋi ore waraganimiŋ: Mamaji ŋiŋigo komekiine wiwi yabeme gboreegobi. Madeineji ore so oŋuakoŋ ŋiŋigo komekiine uri yoŋo gborenimiŋgo manega, yoŋo wiwi yabeme gboreegobi.
JOH 5:22 Oŋuakoŋ Mamaji more buŋo so mitariegayoŋ, mimitari giore usuŋ sosowo oi iŋi ore Madeinere meo ruame pega:
JOH 5:23 “Ŋiŋigo Mama araŋ ba teegobi, ore so sosowoji Madeine araŋ ba tenimiŋgo manega. Mamaji Madeine soreya. Ore eru moji Madeine so araŋ ba tega, iŋoji Mama oŋuakoŋ araŋ so ba tega.
JOH 5:24 Ore eru nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo maneru noŋ sore nuya, oi manesiŋ gaga ine, iŋoji gogo sanaŋinere biŋe fukega. Nonji buŋoine mitaribe misi korure biŋe so fukeiŋ. Kome sanaŋinere mobe bokeru ruge kigaru gogo sanaŋinere mobe roperu go ropeiŋ.
JOH 5:25 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ fuŋine mo wareiŋ, oi nonde eru ware forega. Damaŋ oo agiburaŋ baku manji komekiine fukegobi, yoŋoji Anuture Madeji oŋgako buŋo maruine manenimiŋ. Oi maneru reŋganimiŋ, yoŋoji gboreru sanaŋgaru gonimiŋ.
JOH 5:26 Oi iŋi ore: Mama iŋoyoŋe gogo sanaŋine kesosoega, ore so gogo gboreru sanaŋgainde usuŋ oi Madeine oteme iŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo bogbore yabeega.
JOH 5:27 Iŋoji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine goga ore eru Mamaji ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitariinde usuŋ oŋuakoŋ iŋore meo ruame iŋore biŋe fukeya.
JOH 5:28 “Nonji buŋo koruŋ migo, ore eru so popureniŋ. Damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo sosowo jiŋoruŋgo pegobi, yoŋo oŋuakoŋ buŋo oŋgaiŋ, oi manenimiŋ.
JOH 5:29 Buŋoine oi maneru pakereru totogo fukebi eebobo fiine eku gobuŋ, yoŋoji gogo sanaŋineo ropenimiŋyoŋ, eebobo sembene eku gobuŋ, nonji yoŋore buŋo mitaribe kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ.
JOH 5:30 Nonji nakene mande eru ya mo nake baiŋgo embimbiŋgaego. Noŋ Mamare migone buŋo maneego, ore so ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitari yareego. Nakene mande eru kosa so baegoyoŋ, sore nuya, iŋore buŋo boyobeego. Ore eru mimitari buŋone miego, oi soineo akoŋ fukeega.” Oŋu.
JOH 5:31 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku minobo ine, buŋone oiji soine so sanaŋgana.
JOH 5:32 Ogone moji nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Iŋoji nonde buŋo miega, oiji sanaŋgaru foriineke fukega, oi manego.
JOH 5:33 Ŋoŋo minebobo sore yabebi Jondeo warebi buŋo foriinere so nonde fuŋne barariŋgaru mi kitiŋgaya.
JOH 5:34 “Mi kitingayayoŋ, nonji moreŋ ŋire kikitiŋ buŋo oi maneru so manebe ropega. So ropegayoŋ, Jonde kikitiŋ buŋore miego, oi ŋoŋo damaŋ yoo qowiriebi Anutuji qoruŋaŋuŋ kipeiŋgo ore eru miego.
JOH 5:35 Jonji doi soguine fukeru fiine akoŋ mitaniŋgayayoŋ, ŋoŋo damaŋ joroine matayoŋ, damaŋ pompoŋine iŋore tatamago kosa jerieniminde aŋi manebuŋ.
JOH 5:36 “Jonji nonde fuŋne pompoŋine ŋajiko manebuŋyoŋ, moji oi kitiŋgaku miega, iŋore buŋoji Jonde kikitiŋ buŋo odurega. Nakene Mamaji gioine nareme babe foriine fukeega. Foriine oiji fuŋne iŋi kitiŋgaku barariŋga yareega: Mamaji sore nume iŋore minebobo fukego.
JOH 5:37 Mamaji sore nume wakiboŋ, iŋoji fuŋne kitiŋgaku miku goya. Ŋoŋo damaŋ mogo iŋore buŋo maru so manebi eru kamasiine so ŋonebuŋ.
JOH 5:38 Iŋoji mo soreme wakiya, ŋoŋo iŋo so manesiŋ gagobi. Ore eru iŋore buŋoji ŋoŋore maŋgo so pega.
JOH 5:39 “Ŋoŋo gogo sanaŋinere fuŋine oi Biŋe Quraŋgo pe ŋarega, oŋu manesuku oi osegaru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru Sombunde biŋe fukekimiŋ ore manegobi. Oŋu manegobiyoŋ, quraŋine quraŋine sosowo yoŋoji nonde fuŋne kitiŋgaku barariŋga ŋareegobi. Oi mane mukugobi me mata?
JOH 5:40 Kikitiŋ buŋo kokoine pegayoŋ, ŋoŋo gogo sanaŋine biŋe qaiŋgo ore nondeo wareiŋgo useegobi.
JOH 5:41 “Moreŋgo ŋiŋigo yoŋo tinabiŋe narebi sogueiŋ ore so odigago. Oi narebi manebe so ropeko gogo.
JOH 5:42 Oŋu gogoyoŋ, ŋoŋore fuŋne oi iŋi pega, oi manego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anutureo mata yobu kiperu manji jojoko so eneku gogobi.
JOH 5:43 Nonji Mamanere tina oŋgaku warebe ŋoŋo ŋadi nuegobiyoŋ, moji iŋoyoŋunde tina oŋgaku wareiŋ, ŋoŋo oi soine maneru sabareru kepore tenimiŋ.
JOH 5:44 “O ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eru tinabiŋeŋaŋuŋ sogueiŋ ore manebi ropeega. Ropeegayoŋ, moreŋfuŋ moakonji Anutu foriine fukega, iŋoji tinabiŋe ŋareiŋ ore yameŋ so keegobi. Oŋu eru kuririŋaŋuŋke fukeiŋ ore so janjaŋbumbuŋ oderu dimagobi. Ore eru uruŋu noŋ manesiŋ nunobuŋ? Oi embimbiŋganobuŋ.
JOH 5:45 “Nonji ŋoŋo ‘Mamare jiŋo maio buŋo koroineo rua ŋabebemiŋ,’ oŋu egu manenimiŋ. Ŋoŋo Mosesre buŋore oori eku Sombuŋ kaeo ropenimiŋ ore odigaru gogobiyoŋ, Anuture jiŋo maio ropebi Moses iŋoyoŋe Anuture buŋo koroineo rua ŋaberu buŋo sakiŋaŋuŋgo ruame mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.
JOH 5:46 “Oi iŋi ore: Mosesji nonde fuŋne mitaniŋgaru Biŋe Quraŋgo quraŋgame pega. Ore eru Moses manesiŋ ganobuŋ ine, bio noŋ manesiŋ nunobuŋ.
JOH 5:47 Oŋuyoŋ, Mosesre quraŋ oi so manesiŋ garu reŋgagobi ore nonde buŋo oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Oi quŋquŋgaineke egu fukeiŋ.” Oŋu.
JOH 6:1 Ore ŋadiineo Yesuji Galili obu joguŋ, tinaine mo Taiberias obu joguŋ oi petigaru aribe ropeya.
JOH 6:2 Jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeko mosi qoqowirie fukeko ŋonebuŋ ore eru ŋiŋigo kubu sogo jiŋoraraji Yesure ŋadio boyoberu warebuŋ.
JOH 6:3 Yesuji kiŋariŋpuine oga yaberu tukuo roperu ŋebuŋ.
JOH 6:4 Damaŋ oo Juda niŋore ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgaya.
JOH 6:5 Yesuji jiŋo pime rako ŋiŋigo kubu sogo jiŋoraraji iŋoreo wapebuŋ, oi ŋone yaberu Filipre miya, “Niŋo uqo munjaŋ urone furiine babeneŋ kubu sogo oŋuine nogu gaba yabeme sagana?”
JOH 6:6 Ya eiŋgo eya, oi iŋoyoŋe maneyayoŋ, buŋo oi Filip eesoi eteku ojiya.
JOH 6:7 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Uqo poroŋ giobobo 200:re furi (Kina4,000) oiji furiine baru boroiŋgabi sosowo yoŋoji mobeine akoŋ nokabi jibu so saga yabena.”
JOH 6:8 Oŋu bokirieme kiŋariŋpuine yoŋoreone mo tinaine Andru, Saimon Pitare gboji iŋi ojiya,
JOH 6:9 “Made mendaine mo yo oo ŋega. Iŋoreo bali poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka ŋegayoŋ, ŋiŋigo sauesaueine oŋuine oi so saga yabeiŋ.”
JOH 6:10 Oŋu ojime Yesuji yajiya, “Ŋoŋo ŋiŋigo kubu yo miku boroiŋ yabebi uqo nonimiŋ ore wakiru ŋenimiŋ.” Moreŋ oo kegbaŋ numa kokoine peya. Ore eru ŋi jareyaŋuŋ 5,000 ore so yoŋoji moreŋgo wakiru ŋebuŋ.
JOH 6:11 Wakiru ŋebi Yesuji poroŋ oi roru daŋge miku oŋga wosiru ŋiŋigo ŋebuŋ, oi boroiŋgaru yareya eme jembaeŋ oi oŋuakoŋ boroiŋgaru aŋiyaŋunji mibuŋ ore so yareya.
JOH 6:12 Boroiŋgaru yareme noku gaba yabeme Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Uqo mobeine egu sibirigaiŋ ore oi roru qojuganiŋ.”
JOH 6:13 Oŋu yajime bali poroŋ 5 oone noku mobeine bokebi ŋeya, oi roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya.
JOH 6:14 Yesuji mosi qoqowirie oŋu bako ŋiŋigoji ŋoneru waragaru mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi moreŋgo fukeiŋ ore mibuŋ, iŋoji fofori oi fukega.”
JOH 6:15 Oŋu miku Yesure kokoriaŋ keru kiŋ koitoyaŋuŋ fukeiŋ ore manesubuŋ. Manesuru wareru roregaru waragaru kiŋ koito igodoŋgaiŋ ore ebuŋ. Oŋu ebi mane mukuru ŋone yaberu takigame boke yaberu moke tukuo roperu iŋoyoŋe akoŋ goya. Oŋu.
JOH 6:16 Nobi tariko kae ubu eme Yesure kiŋariŋpu yoŋo obu joguŋ qaŋaŋineo rakabuŋ.
JOH 6:17 Rakaru ogâo roperu moreŋ oi bokeru obu joguŋ petigaru aribe Kaperneam kae oobe rabuŋ. Rabi ubu eko Yesuji jibu yoŋoreo so fukeya.
JOH 6:18 Rabi gbiŋ sanaŋine qame obu jogunji koroŋineke kukugame roperu wakiya.
JOH 6:19 Roperu wakiko qaqaji qaku kitiŋgaku 5 me 6 kilomita ore so rabi Yesuji obu joguŋ paio ode ode ogâ bembeŋgo wareko ŋoneru popureru kokoi manebuŋ.
JOH 6:20 Oŋu manebi iŋi yajiya, “Nake warego. Kokoi so maneniŋ.”
JOH 6:21 Oŋu yajime Yesuji ogâo ropeiŋ ore ojibi ropeya. Ropeko ogâyaŋunji oo akoŋ pipa oga yaberu moreŋ qaŋaŋineo raiŋgo ebuŋ, oo ropebuŋ. Oŋu.
JOH 6:22 Oo ropebi kae fureme ŋiŋigo kubu sogo yoŋo obu joguŋ aribe jikigaru goku iŋi manesubuŋ, “Yanekoŋ ogâ moakonji ŋeko ŋonebeneŋ Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke ogâ oo so roperu rae. Yesu ruaru yoŋoyaŋekoŋ rabuŋ. Ogâ furuine mo so ŋonebuŋ. Ore eru Yesuji moke yo goga.”
JOH 6:23 Oŋu manesuku goineji iŋi mibuŋ, “Ogâ moakoŋgo rabuŋyoŋ, fofori, Taiberias taoŋgone ogâ goine warebuŋ. Ogâ oi Ofonji poronde daŋge miku oŋga wosigako noku ŋebeŋ, moreŋ ore bembeŋgo warebi Yesuji ogâ yoŋoreone mogo roperu raya me uruŋu?”
JOH 6:24 Ŋiŋigo kubu yoŋoji oŋu miku Yesu eru kiŋariŋpuine oo so bofuke yabebuŋ. Oŋu ŋone maneru oŋuakoŋ ogâo roperu Kaperneam taoŋgo raru Yesu baabuŋ. Oŋu.
JOH 6:25 Ŋiŋigoji Yesu baaru obu joguŋ aribe ibe oobe bofukeru ŋoneru iŋi ojibi maneya, “O Sogunenoŋuŋ, go wamo damaŋgo yoo warege?”
JOH 6:26 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo mosi qoqowirie babe ŋonebuŋ ore eru noŋ so baa nugobiyoŋ, uqo poroŋ mifiagabe noku gaba ŋabeya, ore noŋ boyobe nuru yo waregobi.
JOH 6:27 Uqo mataeiŋ, oi bofukenimiŋ ore janjaŋbumbuŋ so oderu gonimiŋyoŋ, mande uqo gogo sanaŋ yareega, oi biŋe ganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Mama Anutuji mogeine Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oteme usuŋineji kefagame mande uqo yareme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. Oŋu eru goku sanaŋgaru komeru jikigaru tatariine tomiri gonimiŋ.”
JOH 6:28 Oŋu bokirie yareme iŋi weu tebuŋ, “Anuture maŋ aŋi boyoberu eebobo kamasiine uruŋu ebeneŋ sagana?”
JOH 6:29 Weu tebi iŋi bokirieya, “Anutuji ŋi soreya, ŋoŋo iŋo manesiŋ gaku goinebi. Eebobo oiji Anuture maŋ aŋi boyoberu fukeega.”
JOH 6:30 Oŋu bokirieme iŋi weu tebuŋ, “Oŋu fukeme go moke wamo mosi qoqowiriego usuŋineke mo bande ŋoneru manesiŋ gunobeŋ? Go wamo ya mo Mosesji baya, ore so baku bamiŋ me?
JOH 6:31 Biŋe Quraŋ mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Iŋoji Sombuŋgone uqo poroŋ yareme nobuŋ.’ Buŋo ore so noŋunde apa ŋaso yoŋoji moreŋ buroineo raru goku uqo tinaine ‘mana’ noku gobuŋ eru go fuŋnego Moses odureru uruŋu bataniŋganoŋ?”
JOH 6:32 Weu tebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo ore fuŋine soine so mane mukugobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mosesji mosi qoqowirie Rauine so fukeya. Iŋoji uqo poroŋ oi Sombuŋgone so yareme nobuŋyoŋ, nakene Mamaneji Sombuŋgone poroŋ foriine yobu oi ŋareega.
JOH 6:33 Anuture uqo poroŋ oi Sombuŋgone wakiru fukeru moreŋ so ŋiŋigo gogo sanaŋine ŋareega.”
JOH 6:34 Oŋu yajime iŋi mibi maneya, “O Ofoŋ, go damaŋ so uqo poroŋ oi norende noku gokimiŋ.”
JOH 6:35 Yesuji oi maneru iŋi yajiya, “Nonji gogo sanaŋinere uqo fukego. Moji nondeo warega, iŋoji noku gaba gabeme uqore damaŋ mogo so komeiŋ. Moji noŋ manesiŋ nuega, iŋoji obure so maneiŋ.
JOH 6:36 Oŋu eme ŋoŋo noŋ ŋone taniŋ nugobiyoŋ, jibu so manesiŋ nugobi. Oi mibe manegobi.
JOH 6:37 Eme jibu Mamaji ŋiŋigo goine nareega, yoŋoji sosowo nondeo warenimiŋ. Moji nondeo wareiŋ, nonji oi so yobebemiŋ.
JOH 6:38 “Nonji Sombuŋgone wakiru nakene aŋigo ya kosa eba eku gobemiŋ ore so fukeboŋ. Oŋu mata. Sore nuya, iŋore maŋ aŋi boyoberu gio baku gobemiŋ ore wakiboŋ.
JOH 6:39 “Sore nuya, iŋore maŋ aŋi oi iŋi pega: Iŋoji ŋiŋigo nonde meo rua yabeme gogobi, nonji yoŋo sosowo maŋgo eyareku gobe yoŋoreone moji mo so jibugaru sibirigaiŋ. So sibirigabi nonji yoŋo damaŋ yasogoo wiwi yaberu bogbore yabebemiŋ.
JOH 6:40 “Mamanere maŋ aŋiji iŋi pega: Goineji Madeine ŋoneru manesiŋ gagobi, yoŋoji sosowo damaŋ yoo qowirieru gogo sanaŋine biŋe gaku gonimiŋ. Oŋu goku komebi nonji yoŋo damaŋ yasogoo wiwi yaberu bogbore yabebemiŋ.”
JOH 6:41 Yesuji oŋu yajiru buŋo koruŋ mo iŋi miya, “Nonji gogore uqo foriine fukeru Sombuŋgone wakiru fukeboŋ.” Oŋu miya ore eru Juda minebobo yoŋoji mane sembeaku maŋyaŋunji ŋunuŋ-ŋunuŋ miku mitebuŋ.
JOH 6:42 Miku mitebuŋ, “Ŋi yo Yesu, Josefre made. Iŋore maŋgomama yoko soine mane yapegobeneŋyoŋ, uruŋu ‘Sombuŋgone wakiru fukeboŋ,’ miga?”
JOH 6:43 Oŋu mibi maneru iŋi bokirieya, “Maŋ-ŋaŋunji so ŋunuŋ-ŋunuŋ miku minareniŋ.
JOH 6:44 Mama noŋ sore nuya, iŋoji ŋiŋigo so furu yabega ine, yoŋoreone moji nondeo wareiŋgo embimbiŋgaiŋ. Keforeme warena ine, nonji iŋo damaŋ yasogoo wiwi garu bogborebemiŋ.
JOH 6:45 “Kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Anutuji oi sosowo qaji yareme manenimiŋ.’ Mamaji ŋiŋigo qaji yareme buŋo maneru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru gogobi, yoŋoji sosowo nondeo warenimiŋ.
JOH 6:46 Ŋiŋigo moji Mama so ŋoneru goga. Mamareone wakiya, iŋo moakonji oi ŋoneru goga.
JOH 6:47 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji noŋ manesiŋ nuga, iŋoji gogo sanaŋine biŋe gaku go ropeiŋ.
JOH 6:48 “Nonji gogo sanaŋinere uqo foriine fukego.
JOH 6:49 Maneniŋ! Ŋoŋore apa ŋasopuji moreŋ buroineo raru goku uqo tinaine mana noku gobuŋyoŋ, jibu komeru goregabuŋ.
JOH 6:50 Yoŋoji komebuŋyoŋ, uqo poroŋ damaŋ yoo Sombuŋgone wakiru goga, moji oi noku goku kome sanaŋine so komeiŋ.
JOH 6:51 “Uqo poroŋ gogoineke Sombuŋgone wakiya, oi nonji fukego. Moji uqo oi noku goiŋ, iŋoji tatariine tomiri sanaŋgaru goiŋ. Uqo oteru gobemiŋ, oi nonde fu. Moreŋine moreŋine yoŋo sanaŋgaru gonimiŋ ore oi rua yarebemiŋ.”
JOH 6:52 Yesuji oŋu bokirieya Juda minebobo yoŋo botuyaŋuŋgo manjogo miku weweu eku mibuŋ, “Yei! Ŋi yo iŋoji uruŋu eru fuine noreko nonobeŋ?”
JOH 6:53 Oi maneru mibi iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi Foriinere dari eru fu so nonimiŋ ine, gogo sanaŋine oiji ŋoŋore maŋgo so peiŋ.
JOH 6:54 Nonde dariji obu foriine fukega eru nonde fuji uqo foriine fukega. Ore eru moji nonde dari fu noega, iŋoji qowirieru gogo sanaŋinere biŋe fukeru go ropeiŋ. Oŋu goku komeme nonji iŋo damaŋ yasogoo wiwigaku bogborebemiŋ.
JOH 6:56 “Moji nonde dari fune noega, iŋoji noke qakatoru dimaega eru nonji iŋoke dimaego.
JOH 6:57 Mamaji Gogo Rauine fukeru sore nume godune fukeru maŋgo enareko sanaŋgaru gogo. Oŋuakoŋ moji noŋ noku nareega, nonji oŋuakoŋ iŋore godu fukeru maŋgo etebe soine sanaŋgaru goiŋ.
JOH 6:58 Uqo foriine Sombuŋgone wakiya, oi nonji fukego. Ŋoŋore apa ŋasopuji Anuture uqo noku goku komebuŋyoŋ, damaŋ yoo ŋoŋoreone moji poroŋ yo noku goiŋ, iŋoji tatariine tomiri sanaŋgaru goiŋ.”
JOH 6:59 Yesuji Kaperneam taonde oŋgawowosi pigo dimaku buŋo oi miku qaji yareya. Oŋu.
JOH 6:60 Yesure kiŋariŋpu yoŋoreone kokoineji buŋo oi maneru mibuŋ, “Buŋo miga, oiji buŋo koruŋ yobiŋineke fukega. Oi manebeneŋ maŋnoŋunji yobiŋgaru sembea forega. Ore eru oi moke maneiŋgo taki nobega ore oi bokekimiŋ.”
JOH 6:61 Kiŋariŋ yoŋo Yesure buŋore mane sembeaku maŋyaŋuŋgo ŋunuŋ-ŋunuŋ miku mitebi Yesuji oi maŋineji maneru iŋi miko manebuŋ, “Buŋo migo, oi mane sembeagobi me mata?
JOH 6:62 Buŋo ore mane sembeagobi ine, jiki uruŋu fukena? Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji rone moreŋ go wapeya, paibe moke kirieru ropeko ŋonenimiŋ ine, damaŋ oo uruŋu manenimiŋ?
JOH 6:63 “Moro Tiriine iŋoji ŋiŋigo bogbore yabeega. Ŋoŋo moreŋ ŋigoreone fukeru fuŋaŋuŋke fukegobiyoŋ, fufuke gariine so fukeru ŋoŋo-ŋaŋunde usuŋgo mo qowirieru Sombunde biŋe so fukegobi. Oi mata yobu. Moro Tiriineji gogo sanaŋine ŋarega, nonji buŋo koruŋ oi mitaniŋgabe maneru gobuŋ.
JOH 6:64 Oŋu maneru gobuŋyoŋ, ŋoŋoreone goineji jibu noŋ so manesiŋ nuru gogobi.” Uri yoŋoji so manesiŋ gabuŋ eru moji jiki babae bateiŋ, Yesuji oi fuŋfuŋgaineone maneru wapeya. Ore eru buŋo oŋu miya.
JOH 6:65 Oŋu miku jikigaru miya, “Ore eru nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonde Mamaji ŋiŋigo mo so dobe gaiŋ ine, iŋoji nondeo wareiŋ ore embimbiŋgaiŋ.”
JOH 6:66 Buŋo ore eru kiŋariŋ yoŋoreone kokoineji tataki eru ruruine fukeru bokeru iŋoke so jikigaru ra warebuŋ.
JOH 6:67 Ore eru Yesuji kiŋariŋ 12 yoŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋoji oŋuakoŋ boke nuru raiŋgo manegobi me mata?”
JOH 6:68 Oŋu miko Saimon Pitaji bokirieya, “O Ofoŋ, niŋo moreo ranobeŋ? Gogo sanaŋinere Biŋe buŋo oi goreo pega.
JOH 6:69 Goji Anuture ŋi gbagbataeŋine fukege, niŋo oi manesiŋ garu mane taniŋgaru gogobeneŋ.”
JOH 6:70 Oŋu bokirieme Yesuji maneru yajiya, “Nonji ŋi 12 ŋoŋo roosoe ŋabebe eru ŋoŋoreone moji sembenere qoru fukega.”
JOH 6:71 Judas Saimon Iskariotre made iŋoji kiŋariŋ 12 yoŋore botugo goku jiki babae bateya. Yesuji buŋo oi iŋore maneru yajiya. Oŋu.
JOH 7:1 Juda minebobo yoŋoji Yesu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ ore Judia prowins maŋineo ra wareiŋgo takigaya. Ore eru Judia bokeru Galili prowins maŋineo raru roregaru goko kaiŋ goine tariya.
JOH 7:2 Oi tariko Juda yoŋore kombaŋ mo tinaine reka-ako ore damanji qondiŋgaya.
JOH 7:3 Ore eru Yesure gbopuji iŋi ojibuŋ, “Go yo goku mosi qoqowirie eege, oi kiŋariŋpugoji oŋuakoŋ ŋone mukunimiŋ ore go bio moreŋ yo bokeru Judia rande sagaiŋ.
JOH 7:4 Moji iŋoyoŋe totogo fukeiŋ ore maneega, iŋoji ya mo soŋsoŋgo so baega. Mosi qoqowirie oŋuine eege ore go ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋore jiŋoo raru fukeru fuŋnego barariŋga yareigoŋ.”
JOH 7:5 Gbopuineji so manesiŋ gaku mo gobuŋ ore eru oŋu kosa ojibuŋ.
JOH 7:6 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji mande gio totogo babeminde damanji so wareru fukeme gogoyoŋ, ŋoŋore damanji jijiki ranimiŋ ore so pega.
JOH 7:7 Moreŋ ŋiŋigoji rosi eŋareiŋgo embimbiŋgaegobiyoŋ, nonji yoŋore eebobo sembene barariŋga ŋareru kitiŋgaku mibe manegobi ore noŋ rosi enareegobi.
JOH 7:8 Rabeminde damanji so wareru fukega. Ore eru nonji jeri kombaŋ yoo so ropebemiŋ. Nonji pigo ŋebe ŋoŋoji soine raru roperu jerieinebi.”
JOH 7:9 Buŋo oŋu yajiru Galili prowins maŋineo jikigaru goya. Oŋu.
JOH 7:10 Yesure gbopuji reka-ako kombaŋ ore rabuŋyoŋ, iŋoyoŋe pigo ŋeku jiki totogo matayoŋ, sumuŋgaru raru Jerusalem ropeya.
JOH 7:11 Juda yoŋore minebobopuji jeri damaŋgo Yesure jiŋo baaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Ŋi oi uro ŋega?”
JOH 7:12 Ŋiŋigo kubu yoŋoji botuyaŋuŋgo Yesure saŋu buŋo kokoine mibuŋ. Goineji “Ŋi oi fiine yobu,” mibuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Mata! Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo bojiqojibu eyareko witijibu fukeegobi.”
JOH 7:13 Oŋu oŋu kosa mibuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋore kokoi maneru gobuŋ ore moji iŋore buŋo totogo so miya. Oŋu.
JOH 7:14 Kombaŋ jeri botuineo gobi Yesuji boji soriŋ jokoroŋ maŋgo roperu fuŋgaru ŋiŋigo qaji yareya.
JOH 7:15 Qaji yareme Juda yoŋoji waragaru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo mamane koro maŋgo so roperu jibu Biŋe Qurande fuŋne uruŋu mane sarigaga?” Oŋu miku waragabuŋ.
JOH 7:16 Waragabi iŋi yajime manebuŋ, “Mamane Biŋe miego, nonji ore Rau so fukego. Nake matayoŋ, sore nuya, nonji iŋore mamane roru wareru miego.
JOH 7:17 Ŋiŋigo moji Anuture maŋ aŋi boyoberu eba eiŋgo manega, iŋoji mamane buŋo mibe ore Rau moji fukega, oi mane mukuiŋ. Anutuji Biŋeine nonde maŋgo ruame fukega me nakene mande eru buŋo kosa miego?
JOH 7:18 “Moji iŋoyoŋunde manji manesuku buŋo miega, iŋoji iŋoyoŋe tinabiŋeineke fukeiŋ ore manega. Oŋu manegayoŋ, sosore ŋi mo rauineji biŋeroroineke fukeiŋgo yameŋ kega, iŋoji minebobo foriine yobu kikoine tomiri fukega.
JOH 7:19 Mosesji Kadi buŋo rua yareya oi pega me mata? Oi pegayoŋ, ŋoŋoreone moji oi so reŋgaru boyobeega. Ŋoŋo wamore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manesugobi?”
JOH 7:20 Oŋu yajime maneru ŋiŋigo kubu yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Gemokakuji gonde maŋgo rakaru dimaga. Moji yameŋ keku go guiŋgo manesuga?”
JOH 7:21 Oŋu bokiriebi yajime manebuŋ, “Nonji mosi qoqowirie moakoŋ babe ŋoŋo sosowo popureru qiqu qagobi.
JOH 7:22 Mosesji sakiŋaŋuŋgo Anuture moge ketigaiŋ ore mitiga ŋareya, o Mosesji oi rone so mitigayayoŋ, apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji oi fuŋgaru baku gobi mosi oi niŋoreo wareme Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaegobi.
JOH 7:23 “Noŋuŋ Mosesre Kadi buŋo kigabeneŋ agiburaŋ egu fukeiŋ ore sanaŋine manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, buŋo oi qougaru Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru jibu ŋoŋo-ŋaŋe so miku naduŋgaduŋ eru keoma gogobi. Oŋu gogobiyoŋ, nonji ŋi jumuine Sabat kombaŋgo bobiaŋ gaboŋ, ore wamore noŋ kane nuru minaregobi?
JOH 7:24 Ŋoŋo ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oŋuakoŋ ŋoneru oŋuine oo mobeine sowo osoeru buŋo kosa mitariegobi, oi bokeinebi. Oi bokeru maŋ-ŋaŋuŋ poretiŋ mane osoeru buŋo foriine akoŋ mitariinebi.” Oŋu.
JOH 7:25 Jerusalem rauine yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Ŋi yameŋ keku qaiŋgo manesugobi, iŋoji oi me?
JOH 7:26 Ŋoneniŋ, iŋoji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo totogo buŋo miko so mitebi. Ore eru ŋi yo iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, buŋo oi foriine siŋaŋyayabe ŋi yoŋore kajego rakame manegobi me mata?
JOH 7:27 Munaŋqoqo Rauine Kristoji wareiŋ ore miku waperu gobuŋ, iŋoji ‘Urone fukeiŋ, oi moji mo so maneiŋ,’ migobiyoŋ, ŋi yoji urone fukeya, oi soine manegobeneŋ.”
JOH 7:28 Oŋu mimane ebi Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo dimaku maruine bofeŋgaru qaji yareru buŋo iŋi miya, “Ŋoŋo nonde iŋi migobi, ‘Ŋi oi maneru kaeine urone oi soine manegobeneŋ.’ Nakene usuŋ paio so fukeru dimago. Sore nuya, iŋoji sosore Rau foriine fukeme oi so mane mukuru gogobi.
JOH 7:29 Iŋoji sore nume iŋoreone wakiboŋ ore oi soine manego.”
JOH 7:30 Oŋu miko oi roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji sakiineo so roya.
JOH 7:31 Oŋu manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone kokoineji manesiŋ gaku iŋi mibuŋ, “Kristoji wareiŋ, iŋoji ŋi yo odureru mosi qoqowirie eku goiŋ me uruŋu? Oŋu kamasi fukega.” Oŋu.
JOH 7:32 Ŋiŋigo kubu yoŋo Yesure oŋu noigoi miku migobobo ebuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo manebuŋ. Oi maneru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoke dimaku sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi roru nigiŋgaiŋgo warebuŋ.
JOH 7:33 Warebi Yesuji iŋi miya, “Nonji ŋoŋoke damaŋ pompoŋine jikigaru gobemiŋ. Oi goku boke ŋaberu sore nume wakibe iŋoreo kirieru ropebemiŋ.
JOH 7:34 Ropebe baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nonimiŋ. Nonji moreŋ gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.”
JOH 7:35 Oŋu miko Juda minebobo yoŋoji botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “‘Niŋo bofukeiŋgo embimbiŋgakimiŋ,’ miga. Ore eru uro ropeiŋgo miga? Juda ŋiŋigo goine roiŋgaru kantri goineo raru Grik yoŋore botugo gobuŋ, yoŋoreo raru Grik ŋiŋigo qaji yareiŋgo maneru miga me?
JOH 7:36 Buŋo iŋi miga, ‘Baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Nonji kae gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo yoyoka yokore fuŋne uruŋu?”
JOH 7:37 Oŋu mi manebuŋyoŋ, kombaŋ jeriebuŋ, ore una tatariine sogo oo wareru fukeme Yesuji dimaku sanaŋine yobu oŋgaku iŋi miya, “Moji obure manega, iŋoji nondeo wareru noine.
JOH 7:38 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Moji noŋ manesiŋ nuga, iŋore maŋgone gogo sanaŋinere obuji tiŋaru buruburu wapeeiŋ.’”
JOH 7:39 Oŋu miyayoŋ, buŋo oi Moro Tiriinere soso baku iŋi miya, “Uri yoŋoji noŋ manesiŋ nugobi, yoŋoji Moro Tiriine biŋe baku gonimiŋ.” Anutuji Yesu moreŋgo goya ore so Sombunde kuririquraŋ so oteme goya. Ore eru Moro Tiriine so soreme wakiru maŋyaŋuŋgo rakame mo gobuŋ. Oŋu.
JOH 7:40 Yesuji oŋu miko ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone goineji buŋo oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji foriine kajeqouŋ ŋi fukeiŋ ore mibuŋ, oi fukega.”
JOH 7:41 Goineji mibuŋ, “Iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Oŋu mibuŋyoŋ, goineji kepieru mibuŋ, “Kristoji uruŋu Galili prowinsgone warena? Oi so sagaga.
JOH 7:42 Biŋe Quranji iŋi miga, ‘Kiŋ Deiwidji Judia prowinsre taoŋ mendaine Betlehem oo goya, Kristoji oone fukeru Deiwidre osigidapu yoŋoreone mo fukeiŋ.’”
JOH 7:43 Oŋu oŋu kosa mibi ŋiŋigo kubu yoŋoji Yesure eru pougaru roiŋgabuŋ.
JOH 7:44 Yoŋoreone goineji roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, moji sakiineo so roya. Oŋu.
JOH 7:45 Boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji kirieru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo warebi iŋi miyarebuŋ, “Ŋoŋo wamore iŋo so roru waregobi?”
JOH 7:46 Mi yarebi iŋi bokiriebuŋ, “Ŋi iŋoji buŋo miega, moji damaŋ mogo buŋo kamasiine oŋu so miya.”
JOH 7:47 Oŋu bokiriebi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji weu yarebuŋ, “Ŋoŋo oŋuakoŋ bojiqojibu baŋareko gogobi me?
JOH 7:48 Siŋaŋyayabe ŋi niŋoreone moji iŋo so manesiŋ gaya. Eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) niŋoreone moji mo maŋine iŋore obe kerisieya me mata?
JOH 7:49 Oŋu mata yobuyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo Mosesre Kadi buŋo so mane mukuru Yesure buŋo maneru yaura buŋo kosa miegobi, yoŋore buŋo rerekaine oi bokekimiŋ! Anutuji yoŋo qaiso yabeme sibiriganimiŋ.”
JOH 7:50 Oŋu miyarebi ŋi tinaine Nikodemus rone Yesureo wareme uŋsowoŋ buŋo oteya, iŋoji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukeru botuyaŋuŋgo ŋeku iŋi yajiya,
JOH 7:51 “Ŋi moji agiburaŋ eya, oi so weubeneŋ miko maneru jibu osoebeneŋ sagaga me mata? So osoeru buŋoine omaine kosa mitarikimiŋ ine, noŋuŋ Kadi buŋonoŋuŋ qakimiŋ me? Oi so sagaiŋ.”
JOH 7:52 Oŋu miko maneru iŋi bokirie tebuŋ, “Goji oŋuakoŋ Yesu oŋuine kerisieru Galili qanda ŋi fukege me? Galili prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo so fukeiŋ, oi manegobeneŋ. Oŋu oi gake Biŋe Quraŋ oseru fuŋine baaru mane mukuigoŋ.”
JOH 7:53 Oŋu migobobo eku pougaru roiŋgaru piyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu.
JOH 8:1 Piyaŋuŋgo rabuŋyoŋ, Yesuji raru Oliwe yo tukuo ropeya.
JOH 8:2 Roperu peku kae fureme kaere akoŋ moke kirieru boji soriŋgo ropeme ŋiŋigo kubu sosowo wareru roregabi wakiru ŋeku qaji yareya.
JOH 8:3 Qaji yareme Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji ŋigo mo ogaru iŋoreo warebuŋ. Ŋigo iŋoji boesau bame ore roru kipebuŋ, oi ogaru kubu jiŋoyaŋuŋgo ruabuŋ.
JOH 8:4 Jiŋoyaŋuŋgo ruaru Yesure mibuŋ, “Qaqaji, ŋigo yo iŋoji jikiboti eba eme oo akoŋ bofukeru roru waregobeneŋ.
JOH 8:5 Mosesre Kadi buŋoo ŋigo oŋuine oi koji bokeru qabeneŋ komeiŋ ore mitiga noreme pega. Oŋu pegayoŋ, goji iŋore uruŋu mimiŋ?”
JOH 8:6 Oŋu miku oo gbedigaru Yesu buŋore buduŋgo furugabeneŋ embimbiŋgame fuŋine bofukeru buŋo korogo ruaru qaiŋgo ore mibuŋ. Oŋu mibi daberu wakiru meineji quraŋ mo moreŋgo quraŋgaya.
JOH 8:7 Quraŋgayayoŋ, jikigaru yameŋ keku weu tebi qo kiraŋgaru pakereru poretiŋ dimaku iŋi yajime manebuŋ, “Ŋoŋoreone moji agiburaŋ mo so eku goga, iŋoji soine ko fuŋfuŋgaine roru bokeru qaine.”
JOH 8:8 Oŋu yajime manebi moke daberu wakiru quraŋ moke moreŋgo quraŋgaya.
JOH 8:9 Yesuji buŋo miya, oiji ro yaberu kipe yabeme yoŋoyaŋunde agiburaŋ mimiineke ebuŋ, oi Anutuji yaduru yoŋoyaŋunde manji kitiŋgaku miko fonuŋyaŋuŋ mataeya. Oiji mataeme buŋo bokeku dimabi qoruyaŋunji rone boke yaberu rako iŋore muranji ŋadiineo rako goine moakoŋ moakoŋ yoŋoji mimigaŋgaŋ eku sosowo ra forebuŋ. Tatariineji rako Yesuji tinti quraŋgaru ŋeko ŋigoji iŋoyoŋe akoŋ iŋoke dimaya.
JOH 8:10 Yesuji qokiraŋgaru pakereru poretiŋ dimaku ŋigo oi ŋoneru iŋi ojiya, “Ŋigo, go buŋo koroineo rua guiŋ ore migobi, yoŋoji urobe gake nake ragobi? Yoŋoreone moji dimaku go komeminde buŋo so mitariga me?”
JOH 8:11 Ojiko maneru bokirieya, “O Ofoŋ, moji so mitari narega.” Oŋu bokirieme ojiya, “Nonji oŋuakoŋ go so mitariru garego. Go muŋambe yo fuŋgaru agiburaŋ moke so baku goigoŋ.” Oŋu.
JOH 8:12 Yesuji buŋo moke jikigaru iŋi yajime manebuŋ, “Nonji ŋiŋigo moreŋine moreŋine ŋe ragobi, yoŋore tatama fukego. Moji noŋ boyobe nuru wareiŋ, iŋoji qisirigo tiŋtuŋ so qaku goiŋyoŋ, gogo sanaŋinere tatama ore maŋgo goiŋ.”
JOH 8:13 Oŋu yajime Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji iŋi ojibuŋ, “Gake akoŋ fuŋnego kitiŋgaku mitaniŋgaege, oŋuine oi so sagaga. Mata.”
JOH 8:14 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji urone wakiru wareboŋ eru uro raru ropebemiŋ, oi mane forego. Ore eru nakene fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaego, buŋo oi soine sagaga. Oi sagagayoŋ, ŋoŋo nonde fuŋne oi fofori so mane mukugobi.
JOH 8:15 Ŋoŋoji ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oi akoŋ ŋoneru oŋuine oiji mobeine sowo osoe yaberu buŋoyaŋuŋ kosa mitarigobiyoŋ, nonji ŋiŋigo more buŋo so mitariego.
JOH 8:16 “Noŋ nakekoŋ so gogoyoŋ, Mama sore nume wareboŋ, iŋoji noke dimaku gogobere. Ore eru more buŋo mitarinobo ine, oi poretiŋ akoŋ osoeru soineo mitarinobo.
JOH 8:17 Yoyokaji buŋo mo maŋmoakoŋ eku kitiŋgaku mibire sanaŋgaega. Buŋo oi ŋoŋore Kadi buŋoo oŋuakoŋ quraŋgabi pega.
JOH 8:18 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku miego eru Mama sore nuya, iŋoji oŋuakoŋ nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Ore eru yoyoka fukegobere oo soine sanaŋgaru saga forega.”
JOH 8:19 Yesuji oŋu miko maneru iŋi weu tebuŋ, “Gore Mama uro goga?” Weu tebi bokirieya, “Ŋoŋo noŋ eru Mamane nikore fuŋne so maneru gogobi. Ŋoŋo nonde fuŋne mane mukunimiŋ ine, nonde Mama oŋuakoŋ mane mukunimiŋ.”
JOH 8:20 Yesuji boji sorinde pesiŋ ŋeŋe bembeŋgo dimaku ŋiŋigo qaji yareru buŋo oi miya. Oi miyayoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji oi so roru kipeya. Oŋu.
JOH 8:21 Yesuji buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Nonji boke ŋaberu raru gobe ŋoŋo noŋ baa nuru gonimiŋ eru agiburaŋ ebuŋ, oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ. Ore eru uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.”
JOH 8:22 Juda minebobo yoŋo oi maneru mibuŋ, “Iŋi miga, ‘Uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi uruŋu? Ube qoqo ebemiŋgo miga me?”
JOH 8:23 Oŋu mibi yajiya, “Ŋoŋo moreŋ yoore rau fukeru gogobiyoŋ, nonji kae moreŋ paibere biŋe fukego. Ŋoŋoji moreŋgo fukeru moreŋ yoore biŋe fukeru gogobiyoŋ, nonji ronekoŋ moreŋ yoo so fukeboŋ.
JOH 8:24 So fukeru gogore fuŋne damaŋ so go wapeboŋ, nonji oi fukego. Nonde oŋu so manesiŋ gagobi ine, agiburaŋ ebuŋ, oi so bokeru oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ. Fuŋine ore eru iŋi ŋajibe manegobi, ‘Ŋoŋo agiburaŋ ebuŋ, oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ.’ Buŋo oi fofori.”
JOH 8:25 Buŋo oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Go mo fukege?” Weu tekabi bokirieya, “Fuŋnene barariŋga ŋarebe mane foregobi, nonji oi fukego.
JOH 8:26 Nonji ŋoŋore buŋo kokoine soine jikigaru minobo eru agiburaŋ kokoine ebuŋ, ore buŋo soine mitarinoboyoŋ, sore nuya, iŋoji nonde sosore Rau foriine fukega. Iŋoji buŋo miko iŋoreone maneru waperu gogo, nonji buŋo oi totogo mibe moreŋine moreŋine yoŋoji maneenimiŋ.”
JOH 8:27 Oŋu bokirieya, Mamare buŋo jikigaru miya, yoŋoji oi so mane taniŋgabuŋ.
JOH 8:28 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Nonji gogore fuŋne damaŋ so go wapeboŋ, oi fukego. Ore fuŋine oi jiki soine mane taniŋganimiŋ. Nonji ya mo nakene usuŋgo me nakene mande eru so baegoyoŋ, Mamaneji buŋo qaji nareku goya, ore so buŋo mine yo miego. Buŋo koruŋ yoyoka ore fuŋine oi jiki mane mukunimiŋ. Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine qakasigabi paibe roperu komeiŋ, damaŋ oo oi soine mane taniŋganimiŋ.
JOH 8:29 “Sore nuya, iŋoji noke moko gogobere. Eebobo mo saga teega, nonji jijiki oi eego. Ore iŋoji so boke nuko nakekoŋ so gogo.”
JOH 8:30 Buŋo oŋu miya ore eru ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
JOH 8:31 Yesuji Juda ŋiŋigo goineji manesiŋ gabuŋ, yoŋore buŋo iŋi yajiya, “Nonde Biŋe buŋoji maŋ-ŋaŋuŋgo rakame oo qakatoru mosiine qaku dimagobi ine, fofori nonde kiŋariŋpu fukegobi.
JOH 8:32 Oŋu goku buŋo foriinere fuŋne mane mukubi Biŋe buŋo foriineji ŋoŋo sembeneŋaŋunde nigiŋgone pirue ŋareme posiine (fri) fukeru gonimiŋ.”
JOH 8:33 Oŋu miko maneru bokirieru iŋi mibuŋ, “Niŋo Abrahamde osigidapu goku kufufuŋ raŋgbaŋine fukegobeneŋ. Ore eru ŋi moji nigiŋ kipe nobeme gogobeneŋ ore mige, oi mata. Niŋo damaŋ mogo wakiqoqoine oŋuine so fukeru gobeŋ. Eme go uruŋu eru iŋi mige, ‘Nigiŋgone pirue yareme posiine fukeru gonimiŋ’? Buŋo oi so sagaga.”
JOH 8:34 Oŋu mibi iŋi bokirie yareya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Agiburaŋ bagobi, sosowo yoŋoji agiburande kiŋaŋqoqo omaine furiŋaŋuŋ tomiri gobi ore niginji kariŋ ŋabeega.
JOH 8:35 Kariŋ ŋabeegayoŋ, kiŋaŋqoqoji rauinere pi maŋgo damaŋ so so go ropeiŋ. Iŋoyoŋunde Madeji soine piineo damaŋ tatariine tomiri goiŋ.
JOH 8:36 “Madeineji sembenere nigiŋgone pirue yareme posikenimiŋ ine, yoŋoji fofori nigiŋ kipeine tomiri posiine (fri) fukeru gonimiŋ.
JOH 8:37 Ŋoŋo Abrahamde osigidapu gobuŋ, manegoyoŋ, sembeneji maŋ-ŋaŋuŋ kejigaga ore nonde Biŋe buŋoji qofosi ŋaberu peperu wakiega. Fuŋine ore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manegobi.
JOH 8:38 Nonji Mamanere keririŋgo goku ya ŋoneru go wapeboŋ, ore buŋoine miego. Ŋoŋoji oŋuakoŋ mamaŋaŋunji buŋo yajiya, ore so eegobi.”
JOH 8:39 Yesuji oŋu bokirie yareme iŋi mibi maneya, “Abrahamji noŋunde apa ŋaso fukega.” Oŋu mibi maneru miya, “Ŋoŋo Abrahamde osigidapu fukenimiŋ ine, iŋore eebobo yobebi sagana.
JOH 8:40 Ore kamasi iŋi fukega: Nonji Anuture migone buŋo maneru ore so buŋo foriine yobu oi mibe maneegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo yameŋ keku ŋi noŋ nuiŋgo manegobiyoŋ, Abrahamji ore so oŋu so eya.
JOH 8:41 Ŋoŋo-ŋaŋunde mamapu yoŋore eebobo oŋuakoŋ boyoberu gogobi.” Oŋu miko ojibuŋ, “Boesau kadio fukeru mamanoŋuŋ tomiri (begu made) so fukegobeneŋyoŋ, Mamanoŋuŋke gogobeneŋ. Anutu iŋoyoŋe moakonji mama enorega.” Oŋu.
JOH 8:42 Yesuji iŋi yajiya, “Anutuji iŋoyoŋe mama eŋarena ine, nonji iŋoreone wakiru fukeboŋ ore soine noŋ manji jojoko enarenimiŋ. Nakene usunji maŋgo eŋareiŋ so fukeboŋyoŋ, Anutuji sore nume wakiru gogo.
JOH 8:43 Buŋo miego, oi wamore mane taniŋgakimiŋ ore yobiŋgaegobi? Nonde buŋoji maŋ-ŋaŋuŋ sike igoroiŋ ore eru oi mane mukuiŋgo useru taki ŋabeega. Ore eru oi mane taniŋgaiŋ ore embimbiŋgaegobi?
JOH 8:44 “Ŋoŋo mamaŋaŋuŋ Sembene Rauinere biŋe fukegobi. Aŋiŋaŋuŋ sanaŋineji mamaŋaŋunde aŋi sembene yobenimiŋ ore pega. Iŋoji fuŋfuŋgaineone ŋiŋigo yayabe ŋi fukeru go waperu goga. Buŋo foriineji maŋineo so pega ore eru buŋo foriine odureru jijibu dimaga. Iko mimi ŋi fukeru iko mimire qoru fukega ore iko miega, oi iŋoyoŋunde mande eru miega.
JOH 8:45 “Iŋoji iko miegayoŋ, nonji buŋo foriine miego, ŋoŋo ore noŋ so manesiŋ nuegobi.
JOH 8:46 Ŋoŋo sosowoji nonde fuŋne iŋi bataniŋgaiŋgo embimbiŋgaegobi: Iŋoji agiburaŋ eku buŋoineke goga. Fuŋne oi baagobiyoŋ, nonji buŋo foriine miego, oi wamore so manesiŋ nugobi?
JOH 8:47 “Moji Anuture biŋe fukega, iŋoji Anuture buŋo kaje ruaru maneega. Ŋoŋo Anuture biŋe so fukegobi ore eru buŋo oi so mane taniŋgaegobi.” Oŋu.
JOH 8:48 Yesuji Juda ŋiŋigo yoŋore fuŋne barariŋga yareko mobeine kerisieru iŋi ojibuŋ, “Go Samaria prowinsre jijibu ŋi fukende gemoji maŋgoo rakame goge. Oŋu mibeneŋ sagaga me iko egobeneŋ, oi soine gake minde manekimiŋ.”
JOH 8:49 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Gemoji maŋneo so rakame gogo. Noŋ Mamane akoŋ araŋ ba teku gobe ŋoŋoji jibu noŋ mimi bofuke nareegobi.
JOH 8:50 Oŋu eegobiyoŋ, nake tinabiŋeneke fukeiŋgo ore janjaŋbumbuŋ so odeego. Moakonji oŋu fukeiŋ ore jigo qaku goga. Ŋi iŋoji moakoŋ osoe nuru ‘Go sagage,’ miku mitari nareega.
JOH 8:51 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo reŋgaru boyobeega, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ.”
JOH 8:52 Oŋu bokirieme Juda minebobo yoŋoji Yesu iŋi mibi maneya, “Abraham eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji komebuŋ eru goji jibu iŋi minde jijibu fukega, ‘Moji nonde Biŋe buŋone reŋgaru boyobeega, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ.’ Oŋu mige ore go gemo moji maŋgoo rakame goge. Oi muŋambe yo soine mane taniŋgagobeneŋ.
JOH 8:53 Niŋore ŋaso Abraham komeya, goji iŋo odureru iŋore sogune fukege me? Kajeqouŋ yoŋoji oŋuakoŋ komebuŋ. Go gakere manende ropeko ‘Soguine moji fukego?’ miku manege?”
JOH 8:54 Oŋu mibi maneru iŋi bokirieya, “Nakenere manebe ropeko Anuture kuriri oi nake rauganobo ine, tinabiŋene oi yau oŋuine fukena. Mamaneji iŋoyoŋunde kuririine nareya ore eru tinabiŋeneke fukeru gogo. Ŋoŋoji iŋore ‘Niŋore ŋaso Anutu fukega,’ migobi.
JOH 8:55 Ŋoŋoji fuŋine oi soine so mane mukuegobiyoŋ, nonji oi soine manego. ‘Oi so manego,’ minobo ine, ŋoŋo oŋuine eadu ŋi fukenobo. Noŋ ŋi oŋuine so fukegoyoŋ, oi soine manego eru iŋore buŋo reŋgaego.
JOH 8:56 Ŋoŋore ŋaso Abrahamji noŋ moreŋgo wakiru gobemiŋ ore odigaru damaŋ oi ŋoneiŋgo maŋ jeri maneru goya. Damaŋ yoo Sombuŋgo goku sanaŋgaya nonji fukebe nonde damaŋ oi ŋoneru ore jerieya.”
JOH 8:57 Oŋu bokirieme Juda minebobo yoŋoji iŋi mibi maneya, “Gosago 50 so odureru ore rurumaŋgo goge eru ‘Abraham ŋoneboŋ,’ minde so sagaga.”
JOH 8:58 Oi maneru yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Abrahamji so fukeko nonji damaŋ oo goboŋ.”
JOH 8:59 Oŋu miko maneru koji bokeru qaiŋgo ore ko amegaru robuŋyoŋ, Yesuji sumuŋgaru boji sorinde dobu bokeru kamieru raya. Oŋu.
JOH 9:1 Yesuji jikigaru kadi raru ŋi mo maŋgoinere beu maŋgone jiŋokombi fukeya, iŋo ŋoneya.
JOH 9:2 Iŋo ŋoneme kiŋariŋpuineji weu teru mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, iŋoji more agiburande eru eru jiŋokombi oŋu fukeya? Iŋoyoŋunde agiburande eru me maŋgomamaine yokore agiburande eru?”
JOH 9:3 Mibi iŋi bokirieya, “Iŋoyoŋe agiburaŋ mo so eko maŋgo mamaineji agiburaŋ so ebuyoŋ, Anuture usunji iŋore gogoo totogo fukeiŋ ore oŋu fukeya.
JOH 9:4 Wegi fureru pega ore so sore nuya, iŋore gio gbeŋ akoŋ baku gokimiŋ. Kae ubu eiŋ, oo sosowo gio bakimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ.
JOH 9:5 Nonji moreŋgo gobemiŋ ore so moreŋine moreŋine ŋoŋore tatama fukeru tamaeru gobemiŋ.”
JOH 9:6 Oŋu miku moreŋgo tifagame rakame afe kerisieru ŋi jiŋokombire jiŋoo rau teya.
JOH 9:7 Rau teru iŋi mitigaya, “Go Siloam obu joguŋineo raru jiŋogo jureigoŋ.” (Siloam tina oi noŋunde buŋoo Sosore ŋi.) Oŋu mitigako raru jiŋoine jureko tiŋame pime taniŋgako kirieru piineo wareya.
JOH 9:8 Oŋu wareme ogopuine bembeŋgo gobuŋ eru goineji rone uqo yare karie yareru gome ŋonebuŋ, yoŋoji oi ŋoneru mibuŋ, “Jiŋokombi ŋi uqore karieru ŋeku goya, ŋi iŋoji me?”
JOH 9:9 Goineji mibuŋ, “Ŋi oi iŋo.” Goineji mibuŋ, “Mata, kamasiine iŋo oŋuine fukegayoŋ, iŋoji mata.” Oŋu akoŋ oŋu mibi iŋoyoŋe miya, “Nonji oi fukego.”
JOH 9:10 Oŋu miko iŋi weubuŋ, “Jiŋogo uruŋu eru pige?”
JOH 9:11 Weubi iŋi kerisieru yajiya, “Ŋi tinaine Yesu oŋgaegobi, iŋoji tifagame moreŋ boboroŋgo rakame kerisieru jiŋoneo rau teru mitigaku iŋi miya, ‘Go Siloam obu joguŋgo raru jiŋogo jureigoŋ.’ Oŋu miko obu oo raru jiŋone jurebe tiŋame pibe taniŋgaya.”
JOH 9:12 Oŋu bokirie yareme iŋi weubuŋ, “Ŋi oi uro goga?” Weu tebi “So manego,” miya. Oŋu.
JOH 9:13 Ŋi jiŋokombi goya, iŋoji “So manego,” miko ŋiŋigoji iŋo ogagaru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo rabuŋ.
JOH 9:14 Yesuji tifaine moreŋ boboroŋ kerisieru jiŋoineo rau teru botigaya, oi Sabat kombaŋ damaŋgo eya.
JOH 9:15 Ore eru Farisi yoŋo oŋuakoŋ iŋi weu tebuŋ, “Jiŋogo uruŋu eme pige?” Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Ŋi oiji tifaineji moreŋ boboroŋ kerisieru jiŋoneo rau teme raru jiŋo maine jureru jiŋone pibe taniŋgaga.”
JOH 9:16 Oŋu bokirie yareme Farisi yoŋoreone goineji mibuŋ, “Ŋi oiji Sabat kombaŋ qomukuga, ore eru iŋo Anuture ŋi so fukega.” Goineji mibuŋ, “Oŋu mata! Ŋi kekesiine moji uruŋu eru mosi qoqowirie oŋuine eiŋgo sanaŋgana?” Oŋu oŋu miku yoŋoyoŋe pougaru roiŋgabuŋ.
JOH 9:17 Oŋu roiŋgaru ŋi jiŋokombi iŋoreo moke kirieru wareru mibuŋ, “Jiŋogo botigaya, iŋore uruŋu mimiŋ?” Oŋu mibi “Kajeqouŋ ŋi fukega,” miya.
JOH 9:18 Oŋu miko jiŋoine fofori kobeme tiŋame ŋoneya, Juda minebobo yoŋoji oi so manesiŋ gabuŋ. So manesiŋ garu maŋyoka dimaku maŋgomamaine furu yapebi warebu.
JOH 9:19 Warebire iŋi weu yatebuŋ, “Ŋi yo ŋokore made me mata? ‘Jiŋokombi fukeya,’ migobireyoŋ, uruŋu eru muŋambe yo jiŋoine piku ŋonega?”
JOH 9:20 Weu yatebi iŋi bokiriebire, “Ŋi yo nikore made fukega eru jiŋokombi fukeya, oi soine manegobere.
JOH 9:21 Oi manegobereyoŋ, uruŋu eru muŋambe yo jiŋoine piku ŋonega, oi so manegobere. Moji jiŋoine botigame ŋonega, niko oŋuakoŋ so manegobere. Koko mata, sogueru iŋoyoŋe goku mamane-mukuineke fukega. Ore eru iŋoyoŋune weu tebi fuŋneine soine miiŋ.”
JOH 9:22 Juda minebobo yoŋore kokoi maneru oŋu yajibu. Yoŋoji botuyaŋuŋgo buŋo iŋi kiperu maŋmoakoŋ eru dimabuŋ, “Moji ‘Yesu Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega,’ oŋu miku fukeiŋ ine, iŋo oŋgawowosi pi kubu sogoone yobekimiŋ.”
JOH 9:23 Buŋo ore eru iŋi yajibu, “Koko mata, iŋo maŋkajeineke. Ore eru iŋoyoŋene weu teniŋ.”
JOH 9:24 Ore eru ŋi jiŋokombi goya, oi moke keforebi wareme iŋi mibi maneya, “Ŋi oi agiburaŋ ŋi fukega, oi manegobeneŋ. Ore eru Anuture tinabiŋe miteŋ gande kuririineke fukeko sagaiŋ.”
JOH 9:25 Oi maneru iŋi bokirieya, “Agiburaŋ ŋi fukega me mata, nonji oi so manego. Moakoŋ iŋi oi manego: Nonji jiŋokombi goboŋyoŋ, muŋambe yoo soine piku ŋonego.”
JOH 9:26 Oŋu bokirieme iŋi weu tebuŋ, “Wamo ya egarega? Jiŋogo uruŋu botigae?”
JOH 9:27 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji bokirie yaregoyoŋ, ŋoŋoji buŋo migo, oi so manegobi. Wamore oi fori hosi moke mibe maneiŋgo yameŋ kegobi? Ŋoŋo oŋuakoŋ iŋore kiŋariŋpu fukekimiŋ ore manegobi me mata?”
JOH 9:28 Oŋu bokirie yareme igosisi eteru maŋqoqo buŋo fofoine iŋi mitebuŋ, “Go iŋore kiŋariŋ fukegeyoŋ, niŋo Mosesre kiŋariŋpu gogobeneŋ.
JOH 9:29 Anutuji Moses Biŋe buŋo oteya manegobeneŋyoŋ, ŋi oiji oone me oone fukeya, oi so manegobeneŋ.”
JOH 9:30 Oŋu mibi buŋo iŋi yajiya, “Iŋoji urone fukeya, ŋoŋo ore oŋuakoŋ koŋkoŋ eru qiqu qagobi ore maneru waragago. Fofori waragagoyoŋ, jibu nonde jiŋo botigame soine piku ŋonego.
JOH 9:31 Ŋiŋigo kekesiine yoŋoji Anutu oŋga wosigabi so mane yareega, oi manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, moji Anutu araŋ ba teku maŋ aŋiine boyobeega, iŋore oŋgawowosi kaje ruaru maneega.
JOH 9:32 Mo jiŋokombi fukeko moji wareru jiŋoine botigaya, sundu oŋuine oi ronekoŋ so maneru gobeŋ. Sombuŋ morenji fukebu, damaŋ oone fuŋgaru waperu muŋambe gogobeneŋ, oo sundu oŋuine mo so manebeŋ.
JOH 9:33 Anutureone so warena ine, iŋoji ya oŋuine eiŋgo embimbiŋgana.”
JOH 9:34 Oŋu miko maneru iŋi mitebuŋ, “Maŋgomamagoji agiburaŋke gokabire go agiburaŋ sosowo oke fukeru soguende eru goji muŋambe niŋo qaji noreiŋgo manege. Oi so sagaga.” Oŋu miteku yobebi sakibe wakiya. Oŋu.
JOH 9:35 Yobebi sakibe wakiya, buŋo oiji Yesure kajeo rakame maneru ŋi oi bofukeru iŋi ojiya, “Go Anutu Madeine manesiŋ gage me mata?”
JOH 9:36 Oŋu ojime iŋi bokirieru weuya, “O Sogunene, ŋi oi moji? Oi minde maneru oi soine manesiŋ gabemiŋ.”
JOH 9:37 Bokirieme iŋi mitiga teya, “Go yoo piku ŋone nu. Goke buŋo migo, ŋi oi nonji ego.”
JOH 9:38 Oi maneru miya, “O Ofoŋ, noŋ manesiŋ gugo.” Oŋu miku daberu oŋga wosi teya.
JOH 9:39 Yesuji miya, “Nonji ŋiŋigo osoeru buŋoyaŋuŋ mitaribemiŋ ore eru wakiru moreŋgo fukeboŋ. Nonde eru goineji jiŋokombi fukegobi, yoŋore jiŋo tiŋame soine piku ŋone mukunimiŋ. Goine jiŋoyaŋuŋ fiine gobuŋ, yoŋoji nonde eru jiŋokombi fukeru gonimiŋ.”
JOH 9:40 Oŋu miko Farisi goineji bembeŋgo oo dimaku buŋo oi maneru iŋi weubuŋ, “Wae! Niŋo oŋuakoŋ jiŋokombi ŋi fukegobeneŋ me? Niŋore mige me?”
JOH 9:41 Oŋu weubi iŋi yajiya, “Ŋoŋo ‘Jiŋokombi fukegobeneŋ,’ minimiŋ ine, agiburaŋ so pe ŋarenayoŋ, damaŋ yoo ‘Soine ŋone mukugobeneŋ,’ oŋu miegobi ore eru agiburaŋ-ŋaŋunji pe rope ŋareiŋ.” Oŋu.
JOH 10:1 Yesuji siŋaŋ bobo buŋo iŋi miya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji lama jokoroŋ maŋineo ropeiŋ ore mendigo matayoŋ, sa kigaru rakagobi, yoŋoji suroŋqoqo eru kiaŋ bobo ŋiŋigo fukegobi.
JOH 10:2 Moji mendigo ropega, iŋoji lama yoŋore siŋaŋ fukega.
JOH 10:3 Iŋoji wapeme mendi siŋaŋineji oi ŋoneru mendi ro teko wakiru oŋgame lama yoŋoji buŋo maruine soine mane mukuegobi. Siŋaŋyaŋunji iŋoyoŋunde lamapu oga yaberu tinayaŋuŋ oŋgaku oga yabeme jokoroŋyaŋuŋ bokeru soine sakibe raegobi.
JOH 10:4 “Iŋoyoŋunde lamapu sosowo oga yabeme jokoroŋyaŋuŋ bokeru sakibe rabi iŋoji mineboboyaŋuŋ fukeru rone rako buŋo maruine mane mukugobi ore ŋadiineo boyoberu raegobi.
JOH 10:5 Yoŋoyaŋunde siŋaŋ soine boyobeegobiyoŋ, kotu moji wareru oŋgako oi so yobu boyobenimiŋ. Kotu yoŋore buŋo maru so mane mukugobi ore bio ruruine eru iŋore kokoi useru roiŋganimiŋ.”
JOH 10:6 Yesuji buŋo sumuŋine oi yajiyayoŋ, buŋo ore fuŋine so mane taniŋgaru qiqu qabuŋ. Oŋu.
JOH 10:7 Qiqu qabi jikigaru yoŋore iŋi miya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji lama jokoronde mendi fukego.
JOH 10:8 Nonde ŋadio kubu siŋaŋ sosowo rone warebuŋ, yoŋoji suroŋqoqo eru kiaŋ bobo ŋiŋigo fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ ore lama yoŋoji oi so mane muku yaberu gobuŋ.
JOH 10:9 “Nonji moakoŋ lama jokoronde mendi fukego. Uri yoŋoji Anutuke sanaŋgaru gokimiŋ ore miku noke qakatoru gobuŋ, nonji munaŋ qa yarebe qowirienimiŋ. Oŋu fukeru lama jokoroŋ maŋgo rope wakiru sakibe raru uqo kaeine moririineke bofukeenimiŋ.
JOH 10:10 Kiaŋ bobo yoŋoji wamore wareegobi? Yoŋoji kiaŋ roku noberu sibiri nobeiŋgo ore wareegobi. Ya furuine baiŋ ore mata. Nonji oŋuine so fukego. Nonji ŋoŋo gogo sanaŋine bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ ore eru wareru gogo.
JOH 10:11 “Nonji lama siŋaŋ fiine fukego. Lama siŋaŋ fiineji lamapuine yoŋore eru gogoine kisiŋga yareiŋ.
JOH 10:12 Moji lama rauine so fukeru furiine banimiŋ ore akoŋ wareru jibu siŋaŋ yabeega, iŋo iŋi: Qoro rigaŋineji wareko ŋoneru lama boke yaberu totieru rako gomeŋ qoro rigaŋineji lama qomijie yaberu ki yabe boroiŋ yabeiŋ.
JOH 10:13 Iŋoji sakibeone wareru furi rorore akoŋ ‘Lama siŋaŋ yabebemiŋ,’ oi miineji miku lama yoŋore manemeja so eru keta paio jibu goku kamieru raiŋ.
JOH 10:14 “Nonji lama siŋaŋ fiine fukego. Mamaneji noŋ mane nuko nonji Mamane maneru gogo. Ore so nonji nakene lamapu mane yabebe yoŋoji noŋ mane nuegobi. Nonji gogone lamapune ŋoŋore ruaru kisiŋgaru bokebemiŋ.
JOH 10:16 Nonde lama kubu goine oi oŋuakoŋ fukeru gonimiŋ. Yoŋoji lama jokoroŋ yoore rau so gogobiyoŋ, jibu nonde buŋo maru maneenimiŋ. Nonji yoŋo oŋuakoŋ oga yabebe ore so raru wareenimiŋ. Jiki kubuine kubuine yoŋoji qodureru kubu sogo moakoŋ fukebi siŋaŋ moakonji siŋaŋ yabeme gonimiŋ.
JOH 10:17 “Mamaji iŋi ore eru noŋ manji jojoko enareega: Nonji gogone bokeru moke gboreru go ropebemiŋ. Oi Mamare jiŋoo sagaga.
JOH 10:18 Gogone moji so oga nuiŋyoŋ, oi nake kisiŋgaru bokebemiŋ. Mamaneji mitiga nareme nake gogone kisiŋgaru bokebemiŋ eru ore ŋadiineo moke gboreru go ropebemiŋ. Usuŋ oŋuine oi nondeo pega.”
JOH 10:19 Yesuji buŋo oi miya ore eru Juda minebobo yoŋore botugo noigoi moke fukeya.
JOH 10:20 Yoŋoreone kokoineji iŋi mibuŋ, “Gemoji maŋineo rakame goku witijibu ega. Niŋo wamore buŋoine manenobeŋ? Bio bokeinebeneŋ.”
JOH 10:21 Goineji mibi, “Buŋo oŋuine oi bapeboriŋ ŋire buŋo oŋuine mata. Gemoji jiŋokombi ŋiŋigo yoŋore jiŋo uruŋu botigana?” Oŋu mimane ebuŋ.
JOH 10:22 Ronekoŋ boji soriŋ keririkeru mendiine robuŋ. Oi gosa so manesuku kombande jeriekimiŋ ore Jerusalem tumaŋgabuŋ. Damaŋ oo ware fukeme kueyoiko damaŋ munaŋinere maŋgo gobuŋ.
JOH 10:23 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineke mibuŋ, oo raru roregaya.
JOH 10:24 Raru roregaru Juda minebobo yoŋoji wareru roregaru iŋi weu tebuŋ, “Fuŋnego kemagande damaŋ wojimu jikigaru odigakimiŋ ore manege? Go Munaŋqoqo Rauine fukege me mata, oi totogo minde manekimiŋ.”
JOH 10:25 Oŋu miku weu tebi Yesuji iŋi bokirie yareya, “Noŋ mibe manebuŋyoŋ, ŋoŋo nonde buŋo oi so manesiŋ gagobi. Nonji Mamanere tinao mosi qoqowirie eego, oiji fuŋnene barariŋgaru kitiŋgaku ŋaduega.
JOH 10:26 Oi kitiŋgaku ŋaduegayoŋ, ŋoŋo nonde lama kubu maŋineo so gogobi ore eru buŋone so manesiŋ gaegobi.
JOH 10:27 “Nonji lamapune mane yabebe yoŋoji oŋuakoŋ nonde buŋo maru maneru noŋ boyobe nuegobi.
JOH 10:28 Nonji gogo sanaŋine yarebe qowirieru damaŋ mogo so yobu sibiriganimiŋ. Moji mo oi nonde meone so poreru ketotie yabeiŋ.
JOH 10:29 Nonde Mamaji yoŋo nonde meo rua yabeya, iŋoji sosowo yadureru ropekiine fukega. Ore eru sosowoji yoŋo nonde Mamare meone poreru ketotie yabenimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.
JOH 10:30 Noŋ eru Mama nikoji moakoŋ fukeru gogobere.”
JOH 10:31 Yesuji oŋu miko Juda minebobo yoŋo moke moreŋgone ko amegaru oiji bokeru qaiŋgo ebuŋ.
JOH 10:32 Oŋu ebuŋyoŋ, iŋi miyareya, “Mamaji maŋgo enareko mosi qoqowirie yasogo kokoine eba ebe ŋonebuŋ, yoŋoreone wamo ya more manesuku noŋ koji bokeru nuiŋgo manegobi?”
JOH 10:33 Mi yareko Juda yoŋoji kerisieru mibuŋ, “Niŋoji mosi qoqowirie soguine emeŋ ore eru so koji bokeru guiŋgo egobeneŋyoŋ, Anutu igosisi etege ore geo egarekimiŋ. Go moreŋ ŋi eru sakigo mo ba ropeku Anutu oŋuine fukeiŋ ore mige.”
JOH 10:34 Oŋu mibi Yesuji bokirie yareya, “Biŋe Quraŋgo Kadi buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Anutu nonji mibe: Ŋoŋo nonde apa ŋasopu fukegobi.’
JOH 10:35 Biŋe Qurande buŋo oi so jaŋgaru mataeiŋyoŋ, sanaŋ qaŋqaŋine peiŋ. Ore eru Anutuji buŋoine ruame wareru ŋiŋigo biŋeyaŋuŋ fukeya, Anutuji yoŋore tina ‘apa ŋasopune’ oŋu miyareya.
JOH 10:36 Ŋiŋigo omaine oŋu miyareyayoŋ, Mamaji ŋi bagbagbagaru soreme moreŋgo wakiya, ŋoŋoji uruŋu eku iŋore iŋi migobi, ‘Go Anutu igosisi eteku goge.’ Nonji ‘Anuture made fukego,’ buŋo oŋu mibe ŋoŋoji wamore oi manebi so sagaga? Ŋoŋo Anuture Biŋe buŋo oi qagobi me?
JOH 10:37 “Gio baego, oi ŋonebi Mamanere eebobore so, so fukeega ine, ŋoŋo so manesiŋ nuniŋ.
JOH 10:38 Mamanere eebobore so eba eku gogo ine, fuŋnene oŋuine ŋoneru manesiŋ nuinebi. Oi buŋonere eru so manesiŋ ganobuŋ ine, mosi qoqowirienere eru jibu manesiŋ nuinebi. Mamaji noke qakatoru dimaga eru nonji Mamake qakatoru dimago, ŋoŋo ore fuŋine mane muku sariganimiŋ ore yo migo.”
JOH 10:39 Yesuji oŋu miko moke roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, me yukuyaŋuŋgo qopogaru wakiru raya.
JOH 10:40 Boke yaberu Jordan obu fusiine petigaru moke aribe raru Jonji rone miti meso rau yareru goya, oo roperu damaŋ goine jikigaru oo goya.
JOH 10:41 Oo goko ŋiŋigo kokoineji iŋoreo wareru ŋoneru iŋi mibuŋ, “Jonji mosi qoqowirie moakoŋ mo so eyayoŋ, buŋo sosowo ŋi yo ore miya, oi buŋo foriine miku goya.”
JOH 10:42 Warebuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
JOH 11:1 Betani taoŋgone ŋi mo tinaine Lazarus iŋoji jibe bame peya. Maria eru Marta kakagbo yokoji Betani taoŋ oo gobu.
JOH 11:2 Maria iŋoji Ofoŋ obu koufiinekeji rauteru qoru sikiineji kufuine bokereŋgaya. Lazarus jibe bame peya, oi iŋore seŋ.
JOH 11:3 Lazarusji jibe bame peko seŋyokaineji biŋe buŋo iŋi ruabire Yesureo raya, “Ofoŋ mane, yoro ogogoji jibe bame pega.”
JOH 11:4 Biŋe oi rayayoŋ, Yesuji oi maneru iŋi miya, “Jibe oiji ŋi ogone komeiŋ ore eru so fuke teya pega. Ore eru matayoŋ, Anutu Madeineji oi bobiaŋgako ŋiŋigoji fuŋine oi ŋone mukuru Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji taniŋgaru saueme Sombunde kuririke fukeiŋ. Jibe oi ore eru fuke teya.”
JOH 11:5 Yesuji Marta, iŋore gbo eru seŋyakuŋ Lazarus yoŋore maŋine peme goya.
JOH 11:6 Oŋu goyayoŋ, jibu jibeinere biŋe maneru moreŋ goya, oo akoŋ una yoyoka jikigaru goya.
JOH 11:7 Oi gome damaŋ oi tariko kiŋariŋpuine yoŋore iŋi yajiya, “Noŋuŋ Judia prowinsgo kirieru rakimiŋ.”
JOH 11:8 Oŋu miko bokiriebuŋ, “Sogunenoŋuŋ, Juda yoŋoji yunekoŋ yameŋ keku koji bokeru guiŋgo ebuŋ. Ore eru moke Judia kirieru raiŋ ore mige, oi so sagaga.”
JOH 11:9 Oŋu bokiriebi Yesuji buŋo iŋi miya, “Unare aua 12 pegobi, moji ore tatamaineo kadi raiŋ, oi ya moji qaku qasibiri so eteiŋ. Morende tatamaji tamae neko soine ŋoneru raiŋ.
JOH 11:10 Soine raiŋyoŋ, moji doiine so pe teko kae ubu eko roigo-wareigo warepipu raiŋ, iŋoji raru qaku qasibiri eiŋ.”
JOH 11:11 Buŋo oi miku iŋi yajiya, “Ogonoŋuŋ Lazarusji kubaŋ pegayoŋ, nonji raru kubaŋgone wiwigabe pakereiŋ.”
JOH 11:12 Buŋo oi maneru iŋi mibi maneya, “Ofoŋ, fofori kubaŋ pega ine, soine peku fiaiŋ.”
JOH 11:13 Yesuji Lazarus komeya ore buŋo keroriine miyayoŋ, kiŋariŋ yoŋoji “Kubaŋ pega,” miya, ore eru mane bibieru buŋo fuŋine so mane mukubuŋ.
JOH 11:14 So mane mukubi ore Yesuji totogo mifukeku miya, “Lazarusji komeru pega.
JOH 11:15 Nonji iŋoke so gokabe komeya ore eru nonji raru bogborebe pakereko ŋonebi mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ. Oŋu fukeme ŋoŋore jerieru seŋgiŋbaŋgiŋineke maneru migo. Ŋoŋo pakerebi iŋoreo rainebeneŋ.”
JOH 11:16 Oŋu mifukeme Tomas tinaine mo Gbogbodo mibuŋ, iŋoji kiŋariŋ ogopuine yoŋo iŋi yajiya, “Noŋuŋ soine moko oo rainebeneŋ. Raru iŋoke komekimiŋ.” Oŋu.
JOH 11:17 Lazarusji komeru una 4 jiŋoruŋgo peme tariko Yesuji wapeko biŋeine oŋu mibi maneya.
JOH 11:18 Betani taoŋ oi Jerusalem siti bokeru 3 kilomita rarainere so maŋfuŋgo peya.
JOH 11:19 Ore eru Juda ŋiŋigo kokoineji Marta Maria seŋyakuŋ komeya ore “Soŋguŋ ŋone yapekimiŋ,” miku wareru ŋebuŋ.
JOH 11:20 Ŋebi Martaji “Yesu warega,” mibi maneru pi bokeru kadio raru bofukeyayoŋ, Mariaji pigo ŋeya.
JOH 11:21 Kadio bofukeru iŋi ojiya, “Ofoŋ, go yoo gonoŋ ine, seŋneji so komena.
JOH 11:22 So komenayoŋ, goji damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture ya more oŋga wosimiŋ ine, oi sosowo soine maneru gareko bofukemiŋ, oŋu manego.”
JOH 11:23 Buŋo oi maneru Yesuji ojiya, “Gore senji gboreru pakereiŋ.”
JOH 11:24 Oi maneru Martaji miya, “Morende damaŋ tatariineo komekiine yoŋoji pakerenimiŋ, iŋoji damaŋ yasogo oo gboreru pakereiŋ, oi mane mukugo.”
JOH 11:25 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Komegone papakare Rau oi nonji fukego. Nake Gogo sanaŋinere Rau fukego. Ore eru moji noŋ manesiŋ nuga, iŋoji komeiŋyoŋ, jibu jikigaru goku sanaŋgaru goiŋ.
JOH 11:26 Moji mo moreŋgo goku manesiŋ nuiŋ ine, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋine so komeiŋ. Mata. Buŋo oi manesiŋ gage me mata?”
JOH 11:27 Martaji buŋo oi maneru miya, “O Ofoŋ, oi manesiŋ gago. Goji Anuture Made fukege. Munaŋqoqo Rauine Kristo moreŋgo fukeiŋ ore mibuŋ, goji iŋo fukege. Oŋu manesiŋ gago.” Oŋu.
JOH 11:28 Martaji buŋo oŋu miku piineo kirieru raru qoine Mariare kamiine mime qaŋaŋineo wareme ojiya, “Qaqajiji wareru kadio dimaku gore aroo raru ŋonemiŋ ore miga.”
JOH 11:29 Oŋu miko Mariaji buŋo oi maneru oo akoŋ oi bokeru Yesureo raya.
JOH 11:30 Rayayoŋ, Yesuji pi kae jiŋoo so wapeme aroo Martaji kadi yasogoo bofukeru ŋoneya, oo akoŋ dimaya.
JOH 11:31 Juda ŋiŋigo yoŋoji Mariake pi maŋineo Mariare maŋ bomunaŋgaiŋ ore ŋekabi Mariaji pipa pakereru sakibe wakiru rame ŋoneru iŋi manesuku mibuŋ, “Iŋoji jiŋoruŋgo raru kuyoiŋ.” Oŋu miku iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ.
JOH 11:32 Mariaji raru Yesu dimaya oo rope ŋoneru kufuineo daberu wakiru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, goji yoo gonoŋ ine, seŋneji so komena.”
JOH 11:33 Oŋu miku jojoraku oŋgaku kuyome Juda ŋiŋigo iŋoke wareru kitiŋgaku moko kuyobuŋ, Yesuji oi ŋoneru beu jajamaine mokiame jiŋoine buburiko me kufuine gburugburu qaya.
JOH 11:34 Gburugburu qame weu yareya, “Iŋo uro ruabi pega?” Weu yareme mibi maneya, “Ofoŋ, yoo wareru ŋone!”
JOH 11:35 Oŋu mibi Yesuji kuyoya.
JOH 11:36 Kuyome Juda ŋiŋigo yoŋoji ŋoneru mibuŋ, “Yei! Ogoinere aŋi kokoine pe teko goega.”
JOH 11:37 Oŋu mibuŋyoŋ, goineji buŋo oi qaku iŋi mibuŋ, “Jiŋokombi ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ botigaru goya ine, soine Lazarus miko so komena me?” Oŋu.
JOH 11:38 Oŋu kosa mibi Yesure beu jajamaine moke mokiame jiŋoine buburiko jiŋoruŋgo raya. Jiŋoruŋgo raru ya iŋi ŋoneya: Ko kimboŋ pujeru qoŋgbuŋine ore maŋgo ruaru mendiine ko yasogoji kejigabi ŋeya.
JOH 11:39 Oi ŋoneru iŋi miya, “Ŋoŋo ko qoririkebi raine.” Oŋu miko ŋi komeya ore seŋ Marta iŋoji iŋi ojiya, “O Ofoŋne, una 4 peya ore kouineke fukega.”
JOH 11:40 Yesuji oi maneru Martare iŋi miya, “Go manesiŋ nunoŋ ine, Anuture usunji kuririineke fukeko ŋonenoŋ. Rone buŋo oŋu gajiboŋ me mata?”
JOH 11:41 Oŋu miko ko qoririkebi rako Yesuji paibe pime ropeko iŋi miya, “Mama, go oŋgawowosine manege ore eru ‘Beufii fiine!’ migarego.
JOH 11:42 Go damaŋ so oŋgawowosine maneege, manegoyoŋ, goji sore nunde moreŋgo wakiboŋ, ŋiŋigo kubu sogo rore nuru yoo dimagobi, yoŋoji oi maneru manesiŋ ganimiŋ ore eru buŋo yo migo.”
JOH 11:43 Oŋu miku maruine romaiŋgaru sanaŋine oŋgaku iŋi miya, “Lazarus, go pakereru ware!”
JOH 11:44 Oŋu oŋgame ŋi komiine iŋoji gboreru pakereru wareya. Me kufuine kambaŋ mobeine yagaŋineji komoŋgaru jiŋo maiine kambaŋ diŋiŋineji poporiŋgaru kipebi peya. Peko pakereru kambaŋ paiopaio wareya. Oŋu wareme Yesuji miya, “Ŋoŋo kambaŋ ropuine piruebi soine raine.” Oŋu.
JOH 11:45 Juda ŋiŋigo Mariareo waperu Yesuji ya eko ŋonebuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ.
JOH 11:46 Manesiŋ gabuŋyoŋ, goineji Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo raru Yesuji ya eya, ore sundu yajibuŋ.
JOH 11:47 Sundu oi yajibi soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi yoŋoji soriŋ kaunsol minebobo kepore yabebi tumaŋgabi iŋi mibuŋ, “Ŋi iŋoji mosi qoqowirie usuŋineke sauesaueine eega ore iŋo uruŋu etebeneŋ sagana?
JOH 11:48 Eibieku ya mo so etebeneŋ jikigaru oŋu eru goiŋ ine, ŋiŋigo sosowo iŋo manesiŋ ganobuŋ. Oŋu ebi Rom gawman yoŋore maŋ rigaŋgame wareru niŋonoŋunde boji soriŋ eru ŋiŋigo kubu sogo yo nowo ro norebi omaine yobu egu gokimiŋ.”
JOH 11:49 Oŋu miku ŋekabi yoŋoreone mo tinaine Kaiafas iŋoji gosa oo soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru gio oi baku goya. Iŋoji pakereru kajeqouŋ buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo maŋ mamaneŋaŋunde kimboŋ oŋuakoŋ so tiŋaga.
JOH 11:50 Ŋoŋo buŋo yo soine so osoegobi: Niŋo ŋiŋigo kubu soguine sosowo sibirigabeneŋ yobiŋ yasogo yobu egu fukeiŋ. Ore eru ŋi moakonji Juda kubu soguine niŋore ikogonoŋuŋ eru duenoŋuŋ komeko sagaiŋ.”
JOH 11:51 Iŋoji buŋo oi iŋoyoŋunde marugo so fukeko miyayoŋ, gosa oo soriŋ gio siŋaŋ qoruine goya ore eru iŋoyoŋe buŋore fuŋne so maneru kajeqouŋ buŋo miya, “Yesuji ŋiŋigo kubu soguine niŋore eru komeko sagaiŋ.” Buŋo oi foriine miya.
JOH 11:52 Juda ŋiŋigo kubu soguine niŋore akoŋ so komeyayoŋ, Anuture maŋkekerisie kufufuŋ moreŋ so roiŋgaru gogobeneŋ, noŋuŋ oŋuakoŋ qodure nobeko maŋkekerisie kubu moakoŋ fukeru gokimiŋ ore komeya. Komeinde buŋo oi bonieru miya.
JOH 11:53 Una oo akoŋ fuŋgaru minebobo yoŋoji tumaŋgaru oŋu mimane eku Yesu komeinde buŋo misanaŋgaru buruine ruabuŋ.
JOH 11:54 Ore eru Yesuji jikigaru Juda yoŋore botugo totogo so roware eru goya. Oŋu matayoŋ, boke yaberu moreŋ buroinere qaŋaŋgo raya. Oo raru taoŋ tinaine Efraim oo roperu kiŋariŋpuine yoŋoke yoŋoyoŋe akoŋ gobuŋ.
JOH 11:55 Juda niŋore ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgaya. Ore eru Juda ŋiŋigo kokoineji kae so piyaŋuŋ bokeru Anutuji keririke yabeiŋgo maneru Jerusalem sitio ropebuŋ.
JOH 11:56 Yesu baaru goku boji sorinde jokoroŋ maŋgo dimaku mimane eku iŋi weweu ebuŋ, “Yesuji jeri kombaŋ ore yoo warena me mata? Uruŋu manegobi?”
JOH 11:57 Oŋu weweu ebuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi yoŋoji mimiti buŋo iŋi ruabi saueya, “Moji Yesure ŋeŋe pepe ŋoneru maneiŋ, iŋoji niŋoreo wareru biŋeine mime maneru ra roru kipekimiŋ.” Oŋu.
JOH 12:1 Anutuji ronekoŋ ŋone noberu emboŋ eru nodureya, ore ŋonemaiŋ kombanji bembeŋgaru una 6 tariko oiji wareru fukeiŋgo eya. Yesuji damaŋ oo kae tinaine Betani oo raya. Rone ŋi tinaine Lazarus bogboreme komegone pakereru goya, iŋore pigo ropeya.
JOH 12:2 Oo ropeme Yesu araŋ bateiŋgo ore pi mogo uqo rigaru bomogabuŋ. Martaji rigaru ruabomo eri keku yareyayoŋ, ŋi Yesuke moko ŋeku uqo nobuŋ, Lazarusji yoŋore botugo ŋeya.
JOH 12:3 Oŋu ŋebi Mariaji jiji sogo mo yobiŋine 500 gram oi roru Yesureo wareya. Wareme oi obu kouineke foriine tinaine nad furiine ropekiine sogo oiji pupuseine. Iŋoji oi roru wareru dikanji keru Yesure kufuo keseru rauteru qoru sikiineji bokereŋgame kereŋgaya. Oŋu fukeme pi maŋgo ŋebuŋ, oi obure kouji isirigaru sagaru peko manebuŋ.
JOH 12:4 Oŋu fukeko Yesure kiŋariŋ yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot, jiki Yesu babae baya, ŋi iŋoji qomuku teku iŋi miya,
JOH 12:5 “Obu kouineke oi wamore furiine banimiŋ ore so ruaga? Yei, mamagore sia! Oi ruana ine, giobobo 300:re furi (Kina 6,000) ore so kitigana. Oi ŋiŋigo wakiqoqoine yarebi sagana.”
JOH 12:6 Oŋu miyayoŋ, buŋo oi ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore manebu eya ore eru so miya. Yoŋore eru matayoŋ, kiaŋ bobo ŋi goku qoqodure moneŋ kekereyaŋuŋ siŋaŋ gaku moneŋ ruabi rakame oone mobeine iŋoyoŋunde roru goya. Iŋo ore eru oi miya.
JOH 12:7 Oŋu miko Yesuji yajiya, “Ŋoŋo ŋigo yo so miteniŋ. Nonji komebe yaŋga nuniminde damaŋ bembeŋgaga ore soine sakine obu kouinekeji rau narega.
JOH 12:8 Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo damaŋ so botuŋaŋuŋgo gogobiyoŋ, nonji ŋoŋoke damaŋine damaŋine so gobemiŋ.” Oŋu.
JOH 12:9 Yesuji Betani kaeo goya, oi Juda ŋiŋigo kubu kokoineji maneru oo warebuŋ. Yesure akoŋ so warebuŋyoŋ, Lazarus komegone bogboreme pakereya, oi moko ŋoneiŋgo ore mobemobe oone poreru wapebuŋ.
JOH 12:10 Oŋu wapebuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji “Lazarus oŋuakoŋ qabeneŋ komeiŋ,” miku buŋo kipebuŋ.
JOH 12:11 Juda ŋiŋigo kokoineji Lazarusre eru Betani raru maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Ore eru buŋo oŋu kipebuŋ. Oŋu.
JOH 12:12 Oŋu ketebi peku pakereru oo ŋiŋigo kubu sogoji ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio waperu gobuŋ, yoŋoji biŋe buŋo iŋi manebuŋ, “Yesuji Jerusalem wareiŋgo kadio warega.”
JOH 12:13 Buŋo oŋu maneru tupe meine rekaineke roru kadio bofukeru ŋoneiŋ ore raru iŋi miku oŋgabuŋ, “Hosana! Ohowe ohowe! Anutu miteŋ gagobeneŋ. Ofonde tinao warega, Anutuji oi mifiagaine! Israel niŋore Kiŋ Koitonoŋuŋ ohowe ohowe!”
JOH 12:14 Yesuji doŋgi mendaine mo bofukeru ore paio roperu ŋeya. Oi kajeqouŋ buŋo mo iŋi quraŋgabi pega ore so fukeya,
JOH 12:15 “O Jerusalem ŋiŋigo Zaion tuku roregaru ŋegobi, ŋoŋo maneniŋ, ŋoŋore Kiŋ Koitoŋaŋunji wareiŋ. Doŋgi madeinere paio ŋeku wareiŋ. Ore eru kokoiŋaŋuŋ so maneinebi.”
JOH 12:16 Yesure kiŋariŋpuji ya fukeya, ore fuŋine rone so mane mukubuŋyoŋ, jiki soine mane taniŋgabuŋ. Yesuji Sombuŋgo roperu kuririquraŋineke goya, buŋo oi damaŋ oo manesuku iŋi mibuŋ, “Aha! Buŋo oi Yesure quraŋgabi pega eru ŋiŋigoji buŋo ore so etebuŋ foriineke fukeya.”
JOH 12:17 Ŋiŋigo Yesuke Betani gobuŋ, yoŋoji munaŋ moge oŋuine dimaku biŋeine misauebuŋ. Yesuji Lazarus oŋga teme komegone gboreru pakereru jiŋorunde ko kouŋ bokeru wapeme ŋiŋigo kubuji ŋonebuŋ, yoŋoji Yesure fuŋne kitiŋgaku miku mitaniŋgabi.
JOH 12:18 Yesuji mosi qoqowirie oi baya, buŋo oi manebuŋ ore eru ŋiŋigo kubu sogoji doduru keporeiŋ ore rabuŋ.
JOH 12:19 Oŋu rakabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Maneniŋ. Moreŋine moreŋine ŋiŋigo yoŋo dodu poreru iŋore ŋadio raegobi eru niŋo buŋo gio oi akoŋ baku bibiebeneŋ foriine mo so fukega.” Oŋu.
JOH 12:20 Juda ŋiŋigo ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio roperu Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ, yoŋore botugo Grik ŋiŋigo goine moko gobuŋ.
JOH 12:21 Yoŋoji kiŋariŋ tinaine Filip iŋoreo warebuŋ. Filipji Galili prowinsre taoŋ tinaine Betsaida ore ŋi goya. Grik yoŋoji iŋoreo wareru weuku iŋi ojibi maneya, “Sogunenoŋuŋ, niŋo aŋinoŋuŋgo Yesu ŋoneiŋgo manegobeneŋ.”
JOH 12:22 Oŋu ojibi maneru Andrureo raru buŋo oi ojiya. Miko maneru moko raru Yesu mibire maneya.
JOH 12:23 Buŋo oi maneru kerisieru iŋi miya, “Sombunde kuririquranji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine iŋoreo moke fuke mukume taniŋgaiŋ, ore damanji bembeŋgaga.
JOH 12:24 Nonji komenere soso buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yagoŋ koruŋ moreŋgo so rakaru pougaiŋ ine, omaine oŋuakoŋ peiŋ. Oŋu omaine peiŋyoŋ, rakaru pougaiŋ ine, bobuineji pougaru erioŋbarioŋ wapeko foriine kokoine fukeiŋ.
JOH 12:25 “Ore so uri yoŋoji gogoyaŋuŋ yoŋoyaŋunde sabareku yoŋoyaŋunde aŋigo batiqatiine tomiri goinde aŋi maneega, yoŋore gogoji jibugaiŋ. Oŋu jibugaiŋyoŋ, moji mo iŋoyoŋunde gogo ŋiŋira ruaru noŋ miineo rua nuiŋ, iŋoji gogo foriine erioŋbarioŋke bofukeru tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ.
JOH 12:26 Moji noŋ kiŋaŋ qanareiŋgo miga, iŋoji bio noŋ boyobe nuru goko sagaiŋ. Kiŋaŋ qaega, noŋ roware eru gobemiŋ, oo oŋuakoŋ noke goiŋ. Moji noke goku kiŋaŋ qanareega, Mamaji iŋo araŋ baneko goiŋ.” Oŋu.
JOH 12:27 Yesuji miya, “Beune muŋambe yo waperu kejigame beune wapeko gogo. Bio uruŋu minobo? Buŋo baago. O Mama, go soine koŋkoŋ aua damaŋ yoone bomuku nu. Jibu iŋi ore oŋu so oŋga wosigabemiŋ: Aua yoore joiserereŋ oi maneku karieru osigabemiŋ ore eru gogake paineo ruage.
JOH 12:28 O Mama, go gakere kuririquraŋ nareku tinabiŋego bosogueigoŋ.” Oŋu oŋga wosigako Sombuŋgone buŋo iŋi fukeya, “Nonji kuririquraŋne gareku oo tinabiŋene bosogueba eru jikigaru bosoguebe saueru raiŋ.”
JOH 12:29 Buŋo oi fukeko ŋiŋigo kubu dimabi yoŋoji oi maneru mibuŋ, “Bobori parandaŋ oŋgaga.” Goineji mibuŋ, “Sombuŋ mimerereŋ moji iŋo buŋo ojime fonuŋine manegobeneŋ.”
JOH 12:30 Oŋu oŋu mikabi iŋi yajiya, “Fonuŋ oi nonde eru so fukegayoŋ, oi ŋoŋore eru fukega.
JOH 12:31 Damaŋ yoo moreŋine moreŋine ŋiŋigo eebobo sembene boyobeegobi, yoŋore oosoe damanji mai yabega. Anutuji yoŋore buŋo mitariru geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeiŋgo ega. Damaŋ yoo Anutuji Sembenere Nemu moreŋ so siŋaŋ yabeega, oi yobeme sakiineo wakiiŋ ega.
JOH 12:32 Iŋoji wakiiŋyoŋ, nonde iŋi fukeiŋ: Ŋiŋigoji moreŋgone ro nuru sowoo qakasi nubi roperu dimabe kadi fukeko ŋiŋigo moreŋ so furu yabebe doduru nondeo wareru kubu baku dimanimiŋ.”
JOH 12:33 Oi kome uruŋune komeiŋ, ore buŋo keroriine oŋu yajime manebuŋ.
JOH 12:34 Ŋiŋigo kubu yoŋoji oi maneru iŋi ojibuŋ, “Niŋo Kadi buŋo oseru iŋi manegobeneŋ, ‘Kristoji so komeru tatariine tomiri go roperu goiŋ.’ Goji wamore iŋi nojige, ‘Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine moreŋgone roku bopeŋgabi sowoo roperu dimaiŋ.’ Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oi moji?”
JOH 12:35 Oi maneru bokirie yareya, “Tatamaji damaŋ pompoŋine moke botuŋaŋuŋgo fureru goiŋ. Qisiriji paiŋaŋuŋgo roperu kema ŋabeme ore biŋe egu fukenimiŋ ore tatamaineo roware eru goinebi. Tatamaji pe ŋareiŋ ore so tatamaineo goinebi. Moji qisirigo qaŋgoqasa raru wareega, uro ropeiŋ, oi so manega.
JOH 12:36 Ore eru tatamaineji damaŋ wojimu ŋoŋoke goiŋ, damaŋ oo oi manji mane sabareku goinebi. Tatamare kufufuŋ fukeru gonimiŋ ore tatamaine oi manesiŋ garu goinebi.” Yesuji buŋo oŋu miku boke yaberu sumuŋgaru raya. Oŋu.
JOH 12:37 Yesuji mosi qoqowirie kokoine baku gome Juda siŋaŋ yoŋoji oi jiŋoyaŋunji noŋebuŋyoŋ, jibu oi so manesiŋ gaku keoma gobuŋ.
JOH 12:38 Oŋu gobi kajeqouŋ ŋi Aisaiare buŋo mo oi foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi quraŋgame pega, “O Ofoŋ, niŋoji Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabeegobeneŋyoŋ, moji oi manesiŋ gana? Ofonji usuŋine oi more barariŋgame mane taniŋgaiŋ?”
JOH 12:39 Munaŋqoqo Rauine manesiŋ gaiŋ ore yobiŋgaru embimbiŋgabuŋ, Aisaiaji ore fuŋine maneru buŋo mo ronekoŋ iŋi miku quraŋgame pega,
JOH 12:40 “Yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ me maŋyaŋunji buŋo fuŋine egu mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ egu kerisienimiŋ. Maŋyaŋuŋ kerisiebi egu bobiaŋ yabeiŋ. Iŋoji oŋu egu fukeiŋ ore ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bokoberu maŋyaŋuŋ kejigame gogobi.”
JOH 12:41 Yesuji Sombunde kuririquraŋgo fureru gome Aisaiaji oŋu ŋoneru fuŋine mitaniŋgaru buŋo oi miya.
JOH 12:42 Minebobo eru siŋaŋyayabe ŋi yoŋoreone kokoineji oŋuakoŋ Yesu manesiŋ gabuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oŋgawowosi pi kubuone egu yobe yabeiŋ ore oi totogo so mifukebi.
JOH 12:43 Ŋiŋigoji miteŋ yabenimiŋ ore yameŋ kebuŋyoŋ, Anutuji miteŋ yabeiŋ ore oi qaqosori ebuŋ. Oŋu.
JOH 12:44 Goineji oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oŋgaku iŋi miya, “Moji manesiŋ nuga, iŋoji noŋ akoŋ so manesiŋ nugayoŋ, moji sore nuya, oi oŋuakoŋ manesiŋ gaga.
JOH 12:45 Moji noŋ ŋone nuru sore nuya, oi oŋuakoŋ ŋoneega.
JOH 12:46 Ŋiŋigo mo noŋ manesiŋ nuga, iŋoji qisirigo qakatoru egu goiŋ. Ore eru nonji wakiru fukeru moreŋine moreŋine ŋoŋore tatama fukeru gogo.
JOH 12:47 “Nonji wakiru fukeru moreŋine moreŋine ŋoŋore buŋo mitaribemiŋ ore eru so wakiboŋyoŋ, ŋiŋigo moreŋ so muŋaŋ qa yarebe damaŋ yoo qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore eru wakiru gogo. Ore eru ŋiŋigo nonde Biŋe buŋo maneru so reŋgaru boyobeegobi ine, nonji yoŋore buŋo so mitaribemiŋ.
JOH 12:48 Uri yoŋoji mipemiriŋ enareku Biŋe buŋone so maneru sabaregobi, yoŋore mimitariji iŋi fukeiŋ: Nonji Biŋe buŋo mibe manebuŋ, buŋo oiji damaŋ yasogoo buŋoyaŋuŋ mitarime joiserereŋ ore so manenimiŋ.
JOH 12:49 “Fuŋine iŋi ore oŋu fukeiŋ: Nonji Biŋe buŋo miku goboŋ, oi buŋo omaine matayoŋ, oi nakene aŋigone so fukeko miku go wapeboŋ. Oŋu matayoŋ, Mama sore nuya, oi iŋoyoŋe mibuŋo uruŋu mibemiŋ, ore mitiga nareme miku go wapego.
JOH 12:50 Mamare mimiti oiji ŋoŋo gogo sanaŋineo rua ŋabeega, oi manego. Ore eru Mamaneji oi mibemiŋ ore mitiga nareya, noŋ ore so Biŋe buŋo miego.” Oŋu.
JOH 13:1 Ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgame Yesuji fuŋine iŋi mane mukuya, ‘Moreŋ bokeru Mamaneo ropebeminde damanji bembeŋgaga.’ Oŋu mane mukuku iŋoyoŋunde ogopu moreŋgo gobuŋ, oi maŋineji manjoko eyareru goku tatariine oo oŋuakoŋ manjokoine oi yaduya.
JOH 13:2 Komeinde damanji wareru fukeiŋgo eru damaŋ mogo ubure uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru moko ŋekabi ya iŋi fukeya: Saimon Iskariotre made tinaine Judas oi Satanji sakioŋga foreya. Yesu babae eteinde buŋo oi saŋu qame maŋineo rakame maneru ŋeya.
JOH 13:3 Yesuji iŋoyoŋunde fuŋne oi iŋi mane mukuya, ‘Mamaji ya sosowore usuŋ oi nonde meo ruame Anutureone wakiru goku moke iŋoreo ropeiŋ ego.’
JOH 13:4 Fuŋine oŋu mane mukuru uqo noku ŋebuŋgone pakereru marikuine kemukuru giore kambaŋ mobeine mo roru ombuineo qukarieru kipeya.
JOH 13:5 Oi kiperu obu juago kesieko rakame fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋore kufu jureya. Jure foreru kereŋ mobeine (sakikeketi) ombuineo qukarieru kipeya, oiji kufuyaŋuŋ bokereŋgaya.
JOH 13:6 Jureru raru Saimon Pitare kufuo wapeko iŋi ojiya, “O Ofoŋ go kiŋaŋqoqo wakiqoqoine mata. Goji nonde kufu jurende so sagaiŋ.”
JOH 13:7 Oŋu miko maneru iŋi bokirieya, “Ya muŋambe yo ego, goji ore fuŋine damaŋ yoo so mane mukugeyoŋ, jikiineo oi soine mane taniŋgaru gomiŋ.”
JOH 13:8 Bokirieme iŋi yameŋ keku miya, “Go nonde kufu damaŋ mogo so yobu juremiŋ.” Oŋu miko iŋi ojiya, “Nonji go so jure garebemiŋ ine, go nonde kiŋariŋ jikigaru goiŋgo embimbiŋgamiŋ.”
JOH 13:9 Oŋu ojime Saimon Pitaji bio popureru bokirieya, “Ofoŋ, ore eru go kufune akoŋ matayoŋ, mene eru qorune oi moko jure.”
JOH 13:10 Oŋu bokirieme iŋi ojiya, “Moji obu rauku wareko kufuine oŋuakoŋ jurebeneŋ wonuŋine tomiri qaŋkisiekiine fukeiŋ. Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine fuke foregobiyoŋ, moakonji gbagbataeŋine so fukega.”
JOH 13:11 Moji babae bateiŋgo eya, Yesuji oi maneru ore eru iŋi miya, “Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine so fukegobi.”
JOH 13:12 Kufuyaŋuŋ jure foreru marikuine moke keru wakiru ŋeko uqo nobi iŋi weu yareru miya, “Nonji ya eŋarego, ŋoŋo ore fuŋine mane taniŋgagobi me mata?
JOH 13:13 Ŋoŋo nonde ‘Qaqaji!’ eru ‘Ofoŋ!’ oŋu minareegobi eru nonji oi foriine fukego. Ore eru oi soineo miegobi.
JOH 13:14 Nonji ŋoŋore Ofoŋ Qaqaji fukeru kiŋaŋqoqo wakiqoqoinere mosi eba eku kufuŋaŋuŋ jurego ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ baba waki eku kiŋaŋqoqo fukeru kufuŋaŋuŋ jujure eku gobi sagaiŋ. Oi ŋoŋore gio.
JOH 13:15 “Nonji baku ŋadugo, ŋoŋo ore so kitiŋgaku kiŋaŋ qoqo eku goinebi. Oŋu gokimiŋ ore mosi nonji muŋambe ŋadube ŋonegobi. Oi manesuku ore kamasi boyobebi sagaiŋ.
JOH 13:16 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋaŋqoqoji wakiqoqoine fukeko rauineji ropekiine fukega. Kiŋarinji qaqajiine odureru ropekiine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋuakoŋ ŋi ofoŋ moji mimerereŋine soreme kiŋaŋ raru gio baega, iŋoji ofoŋinere yukuineo goga.
JOH 13:17 Ŋoŋo buŋo koruŋ oi muŋambe mane mukugobi. Ore eru sakibobo bokeru ogopuŋaŋuŋ yoŋore mea yukuo raru gonimiŋ ine, nonji ŋoŋore ‘Oi kiwaqawaineke!’ mibemiŋ.” Oŋu.
JOH 13:18 “Buŋo migo, oi ŋoŋo sosowo so ro ŋabega. Nonji mo roosoeru oga yabeboŋ, yoŋore fuŋne oi soine mane mukugo. Oŋu gogoyoŋ, Biŋe Quraŋ mo oiji foriineke fukeko sagaiŋ. Buŋo oi iŋi, ‘Moji noke uqo moko nogobere, iŋoji midobodo eku gbakuineji odepie nuru nuiŋgo jauega.’
JOH 13:19 “Noŋ foriine jiki fukeiŋ ore buŋoine rone migo. Ore eru foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo nonde fuŋne mane taniŋgaru iŋi minimiŋ, ‘Aha! Gogore fuŋne damaŋ so go waperu goya, iŋoji oi fukega.’ Oŋu miku manesiŋ nunimiŋ ore nonji buŋo oi bonieru totogo mibe manebi.
JOH 13:20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji ŋiŋigo mo sorebe gio baiŋgo ore wareko moji oi keporega, iŋoji noŋ oŋuakoŋ kepore nuiŋ. Oŋuakoŋ noŋ kepore nuga, iŋoji moji sore nuya, oi oŋuakoŋ kepore teiŋ.”
JOH 13:21 Yesuji buŋo oŋu miku beuine waperu kebojiru pougaiŋ ore eru buŋo barariŋgaru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji noŋ babae banuiŋ.”
JOH 13:22 Oŋu yajime kiŋariŋpuineji yoŋoyoŋe qipupiware piku bibitatara ŋoŋone eku bubu iŋi manesubuŋ, “Oi more miga?” Oŋu manesuku maŋyoka koŋkoŋ ŋebuŋ.
JOH 13:23 Koŋkoŋ ŋeku uqo nokabi Yesure wombuŋ kiŋarinji iŋore keririŋgo ŋeya.
JOH 13:24 Iŋoji ŋeko Saimon Pitaji qoruineji akoŋ kiŋariŋ oi soso eteku iŋi ojime maneya, “Buŋo oi more miga, oi weu teru minde manebemiŋ.”
JOH 13:25 Oŋu ojime maneru fooreku Yesure omoineo kitiŋgaku iŋi weuya, “Ofoŋ, ŋi oi moji?”
JOH 13:26 Oŋu weume bokirie teya, “Poroŋ mobeine sigo igokurugaru mo otebemiŋ, iŋoji oi.” Kerisieru poroŋ mobeine roru sigo igokurugaru Judas oteya. Judasre mama tinaine Saimon Iskariot.
JOH 13:27 Poroŋ mobeine oi oteme Satanji oo akoŋ Judasre maŋgo rakaya. Ore eru Yesuji oi mitiga teku iŋi ojiya, “Ya bamiŋ, oi pipa baigoŋ.”
JOH 13:28 Buŋo oŋu ojiyayoŋ, oi wamore ojiya, oi kiŋariŋ goineji moko ŋeku uqo nobuŋ, yoŋoreone moji mo so mane taniŋgaya.
JOH 13:29 Kiŋariŋ goineji ore eru iŋi manesubuŋ, “Judasji moneŋ kekerere siŋaŋ goya, ore eru kombaŋ damaŋgo ya embimbiŋgakimiŋ, oi furiine bainde sorega me ŋiŋigo wakiqoqoine moneŋ ya mo yareiŋ ore miga.”
JOH 13:30 Judasji buŋo oi soine mane taniŋgaru poroŋ mobeine oi roru oo akoŋ bokeru sakibe rako ubu eya. Oŋu.
JOH 13:31 Judasji bokeru sakibe rako Yesuji iŋi yajiya, “Muŋambe yo Anutuji kuririine Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine ete foreme iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueme taniŋgaga.
JOH 13:32 Iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueru Anutuke qakatoga ore Anutuji oŋuakoŋ iŋore tinabiŋe bosogueiŋ. Oi damaŋ so joroko bosogueru kuririquraŋineji fukeko go ropeiŋ.
JOH 13:33 “O kokopune, nonji damaŋ pompoŋine moke ŋoŋoke gobemiŋ. Oi goku boke ŋabebe jiki baa nuru gonimiŋ. Juda yoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ, ‘Noŋ kae rabemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi akoŋ muŋambe yo ŋoŋore oŋuakoŋ migo.
JOH 13:34 “Nonji mimipaŋ buŋo gariine mitiga yarego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji jojoko eku goinebi. Nonji manjoko eŋareru goboŋ, ŋoŋo ore so jojoko eku goinebi.
JOH 13:35 Botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo sosowo yoŋo ŋone ŋaberu fuŋneŋaŋuŋ mane mukuru iŋi miku gonimiŋ, ‘Aha! Oi Yesure kiŋariŋpuine fukegobi.’” Oŋu.
JOH 13:36 Saimon Pitaji Yesu iŋi weu teya, “Ofoŋ, go uro ramiŋ?” Weu teme bokirieya, “Noŋ uro rabemiŋ, goji oo boyobe nuru wareiŋgo embimbiŋgamiŋ. Damaŋ yoo embimbiŋgamiŋyoŋ, jiki oi soine boyobe nuru waremiŋ.”
JOH 13:37 Bokirieme iŋi weu teya, “Ofoŋ, noŋ wamore damaŋ yoo go boyobe guru wareiŋgo embimbiŋgabemiŋ? Nonji gogone gore eru kisiŋgaru bokebemiŋ.”
JOH 13:38 Weume iŋi bokirieya, “Goji fofori gogogo nonde eru kisiŋgaru bokemiŋgo mige me? Buŋo oi migoji akoŋ mige. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi gajibe mane: Muŋambe qoquji oŋgaiŋgo bombeŋgako goji damaŋ oo muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.” Oŋu.
JOH 14:1 “Maŋ-ŋaŋunji manebu paio beusembe so maneru goinebi. Anutu manesiŋ gainebi eru noŋ oŋuakoŋ manesiŋ nuru goinebi.
JOH 14:2 Nonde Mamare kae qoruineo pi maŋine boakoŋ pega. Oi so pena ine, ŋoŋore buŋo iŋi minobo: Nonji oo roperu ŋoŋore ŋeŋe pi baku bobiaŋgabemiŋ.
JOH 14:3 “Nonji bonieru raru roperu ŋoŋore ŋeŋe pi baku bobiaŋgabemiŋyoŋ, nonji kae gobemiŋ, ŋoŋoji oŋuakoŋ noke oo moko goniminde aŋi manego. Ore eru nonji moke kirieru wareru oga yabebe paibe ropenimiŋ.
JOH 14:4 Nonji kae urobe rabemiŋ, ŋoŋoji ore fuŋine mane muku foregobi.” Oŋu.
JOH 14:5 Yesuji oŋu yajime kiŋariŋ tinaine Tomas iŋoji iŋi miya, “O Ofoŋ, go kae uri ramiŋ, niŋoji oi so manegobeneŋ. Ore eru ore fuŋine oi uruŋu mane mukuganobeŋ?”
JOH 14:6 Oi maneru iŋi ojiya, “Nonji Kadi fukego. Nonji Buŋo foriine eru Gogo sanaŋine fukego. Moji Mamareo ropeiŋgo maneru nondeo wareiŋ ine, iŋoji kadi bofukeiŋ. Kadi furuine mo so pega.
JOH 14:7 Ŋoŋoji noŋ fofori mane muku nunobuŋ ine, nakene Mama oŋuakoŋ mane mukunobuŋ. Ŋoŋoji damaŋ yoo fuŋgaru nonde Mama ŋoneru mane foregobi.”
JOH 14:8 Oŋu miko Filipji iŋi ojime maneya, “O Ofoŋ, go Mama nodunde niŋoji oi piku ŋonebeneŋ saga nobeiŋ.”
JOH 14:9 Oi maneru Yesuji ojime maneya, “O Filip, noŋ damaŋ joroine yobu ŋoŋoke gbeŋ akoŋ gobe ŋone nuru jibu fuŋne so mane mukuge me? Moji noŋ ŋone muku nuya, iŋoji Mamane oŋuakoŋ ŋone mukuru goga. Ore eru go uruŋu eru Mama nodunde ŋonekiminde mige?
JOH 14:10 “Nonji Mamake qakatoru dimabe Mamaji noke qakatoru dimaga, oi manesiŋ gage me mata? Buŋo Biŋe mibe maneegobi, nonji buŋo oi nakene maŋgone so roru miego. Mata! Gio baego, oi oŋuakoŋ Mamaneji noke qakatoru dimaga, iŋoji maŋgo enareko foriine fukeega. Ore eru gio baego, oi iŋore gio baego.
JOH 14:11 “Nonji Mamake qakatoru dimabe Mamaji noke qakatoru dimaga. Ŋoŋoji oŋu manesiŋ nuinebi. Buŋo oi mineji mibe maneru so manesiŋ nunobuŋ ine, oi mosi qoqowiriene ŋonegobi ore eru manesiŋ nuinebi.
JOH 14:12 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Uri yoŋoji noŋ manesiŋ nugobi, yoŋoji oŋuakoŋ noŋ mosi qoqowirie ba gobe, oi akoŋ baenimiŋ. Oŋuakoŋ baenimiŋ eru damaŋ goineo nonji babe, ore soine odureru oi baenimiŋ. Nonji Mamareo roperu gobemiŋ ore eru mosi qoqowirie ropekiine sogo babi fukenimiŋ.
JOH 14:13 “Mamaneji nonde eru tinabiŋeineke fukeiŋ ore manego. Ore eru ŋoŋoji nonde tinao wamo yare oŋga wosinimiŋ, nonji oi ebemiŋ. Oŋu ebe oo Mamanere tinabiŋe mibi sogueeiŋ.
JOH 14:14 Ŋoŋoji ya more ore nonde tinao oŋga wosiru weu narenimiŋ ine, nonji oi ebemiŋ.
JOH 14:15 Ŋoŋoji noŋ maŋ-ŋaŋunji jojoko enareegobi ine, nonde mimipaŋ buŋo reŋgaru boyoberu goinebi.” Oŋu.
JOH 14:16 “Nonji Mama oŋga wosi etebe iŋoji maŋgo uje Rauine mo ŋareme wakiru nonde tife tatariine tomiri ŋoŋoke go ropeiŋ.
JOH 14:17 Maŋgo uje Rauine oi Moro Tiriine. Iŋoji buŋo foriinere Rau fukega. Maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji oi so ŋone mukuru so manegobi. Ore eru yoŋoji oi kepore teru sabareiŋgo embimbiŋgaegobiyoŋ, Moro iŋoji ŋoŋoke goga eru jiki maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru ŋoŋoke dimaiŋ. Ore eru oi kotu matayoŋ, oi soine mane mukugobi.
JOH 14:18 “Nonji boke ŋabebe begu made oŋuine so fukeru gonimiŋ. Noŋ ŋoŋore kirieru warebemiŋ.
JOH 14:19 Damaŋ pompoŋine tariko moreŋ ŋiŋigo omaine yoŋoji noŋ moke so ŋone nuru gonimiŋ. Yoŋoji matayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, ŋoŋoji noŋ soine ŋone nuenimiŋ. Nonji sanaŋgaru gogo ore ŋoŋoji oŋuakoŋ gboreru sanaŋgaru gonimiŋ.
JOH 14:20 Mama, noŋ eru ŋoŋo, noŋuŋ moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Nonji Mamaneke qakatoru dimabe ŋoŋoji noke qakatoru dimakabi nonji ŋoŋoke qakatoru dimago. Ore fuŋine oi Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo rakainde damaŋ oo soine mane taniŋganimiŋ.
JOH 14:21 “Moji nonde mimipaŋ buŋo sosowo maneru sabareku reŋgaega, iŋoji maŋineji noŋ manjoko enareega. Moji noŋ manjoko enareko nonde Mamaji oi manjoko eteega eru nonji oi manjoko eteego. Nonji oi manjoko eteru fuŋnene barariŋgabe mane mukuiŋ.”
JOH 14:22 Yesuji oŋu miko Judas Iskariotre jiŋa Judas iŋoji iŋi ojiya, “Ofoŋ, go uruŋu eru fuŋnego niŋo akoŋ barariŋga noremiŋ eru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋore oi kesoŋ yabeiŋgo mige?”
JOH 14:23 Oŋu ojime iŋi bokirie teya, “Moji maŋineji manjoko enareega ine, iŋoji nonde Biŋe buŋo reŋgaru boyoberu goiŋ. Oŋu gome Mamaneji oi manjoko eteko Mamake nikoji iŋore maŋgo rakaru damaŋ so iŋoke moko gokimiŋ.
JOH 14:24 Moji noŋ maŋineji so manji jojoko enareega ine, oi nonde Biŋe buŋo so reŋgaru boyoberu goiŋ. Buŋo mibe maneegobi, oi nakene Biŋe matayoŋ, Mama sore nuya, iŋoji oi nareme miego.
JOH 14:25 “Nonji buŋo sosowo oi ŋoŋoke damaŋ so goboŋ, damaŋ oo qaji ŋareru goboŋ.
JOH 14:26 Oŋu goboŋyoŋ, Mamaji Moro Tiriine nonde tinao soreme wakiru maŋgo uje Rauŋaŋuŋ fukeiŋ getire ŋareeiŋ. Iŋoji buŋo sosowo qaji ŋareru nonji uŋsowoŋ buŋo sosowo ŋarebe, oi egu niga ŋabeiŋ ore kegbore eŋareeiŋ.
JOH 14:27 “Nonji womo ŋarego. Nakene womo yobu fuŋ mo oi ruabe maŋ-ŋaŋuŋgo peine. Moreŋgo ŋiŋigo yoŋoji womo qoqo eegobi, nonji ore kamasi oŋuine so qa ŋareegoyoŋ, oi odureru womo fuŋ mo ŋareebemiŋ. Ore eru maŋ-ŋaŋunji beusembe paio kokoiŋaŋuŋ so maneru goinebi.
JOH 14:28 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ, ‘Nonji boke ŋaberu roperu goku moke ŋoŋoreo kirieru warebemiŋ.’ Ŋoŋoji maŋ-ŋaŋunji noŋ fofori manjoko enarenobuŋ ine, buŋo migo, ore eru soine jerienimiŋ. Mamaji nonde sogune fukega. Ore eru noŋ ‘Mamanereo ropebemiŋ,’ migo, ŋoŋoji oi maneru soine manjeri bofukebi sagana.
JOH 14:29 Buŋo muŋambe yo mikabe manegobi, ore foriine jiki fukeiŋ. Foriine fukeiŋ, ŋoŋoji damaŋ oo oi soine manesuku manesiŋ ganimiŋ. Ore eru oi bonieru ŋajibe manegobi.
JOH 14:30 “Damaŋne bembeŋgaga ore ŋoŋoke buŋo kokoine moke miiŋgo so manego. Sembene Nemuji moreŋ so siŋaŋ yabeega, iŋoji bio wareiŋgo jauega. Iŋore tobiriji gbiŋ so enareku kemarieiŋ. Nonde fuŋne oi iŋoji mitigaiŋ ore so, so pega.
JOH 14:31 So pegayoŋ, nonji Mama manjoko eteego ore ya sosowo buŋo mitiga nareega ore so baego. Moreŋ ŋiŋigoji nonde fuŋne oi miku qaji ŋarebi mane taniŋganiminde manego. Ore eru bio bokeru pakereru warebi raki.” Oŋu.
JOH 15:1 Yesuji kiŋariŋpuine oi iŋi yajiya, “Nonji wain yo foriine fukebe nonde Mamaji wain giore rau fukega.
JOH 15:2 Nonji yo oŋuine kiri tieŋneke fukego. Yo tieŋine sosowo foriyaŋuŋ so bofukeru aputa fukegobi, Mamaneji oi ketigaru boke yabeiŋ. Yo tieŋine sosowo nondeo ŋebi foriyaŋuŋ fukeru deegobi, Mamaneji oi ke keririke yabeiŋ. Eebobore foriine sogueru dekukuŋgaru boakoŋ fukenimiŋ ore boposike yabeiŋ.
JOH 15:3 “Ŋoŋo Biŋe buŋo ŋajibe oiji bofosike yaberu ke keririke yabeme gbagbataeŋine fukeru gogobi.
JOH 15:4 Ore eru ŋoŋoji noke qakatoru dimainebi. Oŋu dimabi nonji ŋoŋoke dimabemiŋ. Wain tieŋine moji yo botuineo so ŋeku mukuru wakiga ine, oi iŋoyoŋe maŋgo ee eku foriine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Ore so ŋoŋoji oŋuakoŋ noke so qakatoru dimagobi ine, ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ eebobore fori mo bofukenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
JOH 15:5 “Noŋ wain yo fukekabe ŋoŋoji ore tieŋine fukegobi. Ŋoŋo boke nuru ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ dimaku ya mo baniminde embiŋbimganimiŋ. Ore eru moji noke qakatoru dimako nonji iŋoke qakatoru dimabe iŋoji eebobore fori mokemoke yobu bofukeru goiŋ.
JOH 15:6 Uri yoŋoji noke so qakatoru dimagobi ine, wain yo rauineji oi yo tieŋ oŋuine keti yaberu bokeme sakibe ranimiŋ. Raru qaŋibi roru qodureru misigo bokeme rakaru janimiŋ.
JOH 15:7 “Yoŋoji janimiŋyoŋ, aribe ŋoŋo noke qakatoru dimainebi. Oŋu dimabi nonde Biŋe buŋoji ŋoŋore maŋgo qakatoru dimaga ine, ŋoŋoji oi me oi biŋe qoqo ekiminde manegobi, oi Mama oŋga wosi tebi ŋareiŋ.
JOH 15:8 Ŋoŋoji nonde kiŋariŋpu fukeru dimakabi eeboboŋaŋunde fori mokemoke yobu fukeru wakiru ŋekabi gonimiŋ. Oŋu eba eku gonimiŋ ore Mamanere tinaji kuririineke fukeru peiŋ.
JOH 15:9 Mamaneji noŋ manji jojoko enareku goya, nonji ore so oŋuakoŋ manji jojoko eyareru goboŋ. Ŋoŋo nonde manjoko maŋgo dimainebi.
JOH 15:10 Nonji Mamanere mimipaŋ buŋo reŋgaru go waperu iŋore manjoko maŋgo dimago. Ore so ŋoŋo nonde mimipaŋ buŋo roru reŋgaru gonimiŋ ine, soine nonde manjoko maŋgo dimakabi manjoko eyareru gobemiŋ.
JOH 15:11 “Nonji maŋ jeri ŋarebe petigaru maŋ-ŋaŋuŋ puseru peko mokemoke yobu jerieru gonimiŋ ore buŋo oi ŋajibe manegobi.
JOH 15:12 Nonde Kadi buŋo oi iŋi: Nonji maŋneji manjoko eŋareru gobe, ŋoŋo ore so ŋoŋo-ŋaŋe jojoko eku goinebi.
JOH 15:13 Moji ogopuine yoŋore eru iŋoyoŋunde gogo kisiŋgaru bokeiŋ, oiji manjoko ropekiine sogo fukega. Moji oi odureru manjoko eŋareiŋgo embimbiŋgaiŋ. Manji jojoko goine oi ore wawakiine.
JOH 15:14 “Nonji ya enimiŋ ore mitiga ŋareego, ŋoŋoji ore so eegobi ine, nonde ogopu fukegobi.
JOH 15:15 Kiŋaŋqoqore fuŋne iŋi: Siŋaŋineji gioine uruŋu eru baega, oi kiŋaŋqoqoineji so maneega. Ore eru ŋoŋore tina ‘Kiŋaŋqoqopune,’ oŋu so jikigaru miŋarebemiŋyoŋ, Mamaneone Biŋe buŋo maneboŋ, oi sosowo ŋoŋore barariŋga ŋarebe manegobi. Ore eru tinaŋaŋuŋ ‘Ogopune,’ oŋu oŋga ŋarebe sagaga.
JOH 15:16 “O ogopune, ŋoŋoji noŋ so roosoe nubuŋyoŋ, nonji ŋoŋo roosoeru igodoŋ ŋabebe dimagobi. Ore eru ŋoŋoji roregaru raru foriine iŋi bofukeru damaŋ so dekabi pe ropeko sagaiŋ: Nonde tina oŋgaku ya oi me oi ore Mama oŋga wosinimiŋ, oi ŋareme biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ.
JOH 15:17 Ŋoŋo botuŋaŋuŋgo jojoko eku goinebi. Nonji mimipaŋ buŋone oŋu mitari yarego.” Oŋu.
JOH 15:18 “Moreŋgo maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋo rosi eŋarenimiŋ ine, ŋoŋo buŋo iŋi mane mukuinebi: Yoŋoji rone noŋ oŋuakoŋ rosi enareku gobuŋ.
JOH 15:19 Ŋoŋo maŋkekerisiere yaura kubuo gonimiŋ ine, kubupuyaŋuŋ yoŋoji yoŋoyaŋunde ogopu maŋyauŋ eyarenobuŋ. Oi eyarenobuŋyoŋ, nonji ŋoŋo roosoeru yoŋore buruone oga ŋabebe furuine fukeru gogobi. Yoŋore eebobo sembene oi ŋadi gaku gogobi ore eru rosi eŋareegobi.
JOH 15:20 “Nonji buŋo mo iŋi ŋajibe manebuŋ, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuinebi, ‘Kiŋaŋqoqoji wakiqoqoine fukeko rauineji soguneine fukega. Kiŋarinji qaqajiine odureru ropekiine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.’ Ore so goineji noŋ kekesuesue enareku go wapebuŋ ine, goine yoŋoji nonde igokopu ŋoŋo oŋuakoŋ kekesuesue eyareku gonimiŋ. Yoŋoji nonde Biŋe buŋo maneru sabareku gobuŋ ine, ŋoŋoji nonde buŋo misaueku gobi oŋuakoŋ soine maneru sabareru gonimiŋ.
JOH 15:21 Oŋu gonimiŋyoŋ, noŋ sore nuya, yoŋoji oi so mane mukubi. Ore eru keoma paio ya fuŋne fuŋne kosa eŋarenimiŋ, oi nonde tinabiŋere eru fuke ŋareiŋ.
JOH 15:22 “Nonji yoŋoreo so wakiru Biŋe buŋo yajibe manenimiŋ ine, yoŋoji agiburaŋyaŋunde mimi so maneru gonimiŋ. Oŋu mo gonimiŋyoŋ, damaŋ yoo agiburaŋyaŋuŋ mane foreru kefaganimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Gbegbedi buŋoyaŋuŋ uruŋu bofukenobuŋ?
JOH 15:23 Moji noŋ rosi enarega, iŋoji Mamane oŋuakoŋ rosi etega.
JOH 15:24 Mosi qoqowirie ropekiine sogo babe, oi moji mo ŋoŋore botugo so baku goya. Nonji oi so banobo ine, yoŋoji agiburaŋyaŋunde mimi oi so maneru gonobuŋ. Koŋkoŋ qaku gonobuŋyoŋ, damaŋ yoo nonji oi babe ŋone foreru jibu noŋ eru Mamane oŋuakoŋ omaine yobu rosi enoteku gogobi.
JOH 15:25 “Oŋu enoteku gobi Biŋe buŋo moji foriineke fukeya. Mosesji kadi buŋo ŋareya, oo buŋo oi iŋi quraŋgame pega, ‘Yoŋoji omaine yobu rosi enareku gobuŋ.’ Buŋo oiji foriineke fukeya.
JOH 15:26 “Nonji Mamareo roperu uje Rauine sorebe ŋoŋore wareru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru kitiŋ ŋabeiŋ. Moro Tiriine iŋoji buŋo foriinere Rau fukega. Iŋoji Mamaone wakiru nonde fuŋnene kitiŋgaku mitaniŋga yareru goiŋ.
JOH 15:27 Iŋoji oŋu goiŋ eru ŋoŋoji oŋuakoŋ nonde fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaru gonimiŋ. Nonji fuŋgaru mande tumoqoqo gio ba gobe, ŋoŋoji fuŋfuŋgaineone noke goku pakerebuŋ. Ore eru ŋoŋo oi soine mitaniŋgaru goinebi. Oŋu.”
JOH 16:1 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋoŋo waki ŋabeko tiŋtuŋ egu qanimiŋ. Ore eru nonji buŋo oi bonieru mibe manegobi.
JOH 16:2 Maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji oŋgawowosi pi kubuyaŋuŋgone ketuŋ ŋabebi sakibe wakiru gonimiŋ. Jiki damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo ŋoŋo nonde eru ŋabebi komenimiŋ. Oŋu ŋaberu iŋi minimiŋ, ‘Oŋuine oo Anuture kiŋaŋ qabeneŋ Anuture manji fiaga.’ Sosowoji oŋu mane jibugaru minimiŋ.
JOH 16:3 Yoŋoji Mama eru noŋ nikore fuŋne so mane taniŋgaegobi ore eru oŋu eŋareku gonimiŋ.
JOH 16:4 “Oŋu koŋkoŋ qaku gonimiŋyoŋ, nonji buŋo oi bonieru ŋajibe manegobi. Ore eru damaŋ oi ware fukeme buŋo ore foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo soine iŋi minimiŋ, ‘Kristoji yoore biŋe buŋo bonieru nojiko manebeŋ.’ Nake ŋoŋoke goboŋ ore eru buŋo oi damaŋ joroine peko rone so mikabe mane wapebuŋ.” Oŋu.
JOH 16:5 “Nonji damaŋ yoo sore nume wakiboŋ, iŋoreo ropeiŋgo ebe ŋoŋoreone moji mo iŋi so weu narega, ‘Go uro ramiŋ?’
JOH 16:6 Buŋo oŋu migo, ŋoŋoji oi maneru ore eru beusembeji maŋ-ŋaŋuŋ puseko gogobi.
JOH 16:7 “Oŋu gogobiyoŋ, jibu nonji ore mobeine buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji boke ŋaberu kirieru ropebemiŋ, ore foriine fukeru iŋi bobiaŋ ŋabeiŋ: Nonji roperu uje Rauine sorebe ŋoŋoreo wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ. Nonji so boke ŋaberu ropenobo ine, Rauine iŋoji ŋoŋoreo wakiiŋgo embimbiŋgana.
JOH 16:8 “Uje Rauine iŋoji wakiru gogore fuŋne iŋi ŋaduru goiŋ: Moreŋ so agiburaŋyaŋuŋ barariŋga yareko Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikenimiŋ me maŋyaŋuŋ so kerisiebi buŋoyaŋuŋ mitariru geoine bokirie yareiŋ. Ŋiŋigoji fuŋneyaŋuŋ oŋu ŋoneru mane mukunimiŋ.
JOH 16:9 Noŋ so manesiŋ nugobi ore agiburande fuŋne barariŋga yareko mane mukunimiŋ.
JOH 16:10 “Anuture kadi posiine oi mane jibugaru nonde buŋo kosa miegobi. Ore eru iŋoji nonde fuŋne barariŋgaru yaduko iŋi mane muku nunimiŋ: Nonji posiine goku Mamanere kirieru ropebe noŋ moke so ŋone nuru gonimiŋ.
JOH 16:11 Sembene Rauine moreŋ so siŋaŋ yabeegayoŋ, Anutuji iŋore buŋo mitarime misi koru Rauine fukeiŋ. Ore so sosowo noŋunde buŋo oŋuakoŋ mitariiŋ.
JOH 16:12 “Nonji soine buŋo kokoine jikigaru minoboyoŋ, oi damaŋ yoo mibe fonuŋkati eru kegborenimiŋ ore egu embimbiŋganimiŋ.
JOH 16:13 Oi embimbiŋganimiŋyoŋ, buŋo foriinere Rau, Moro Tiriine iŋoji wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru buŋo saŋu qame manenimiŋ. Oi iŋoyoŋunde mande eru kosa so miku goiŋyoŋ, Anuture buŋo kaje ruaru manega, iŋoji oŋuakoŋ mieiŋ eru jiki ya fukeiŋ, oi bonieru barariŋgaru miiŋ. Ore eru iŋoji ro ŋaberu buŋo foriine sosowo ore obu joguŋineo boudu ŋaberu buŋo foriinere kadio akoŋ ode ranimiŋ.
JOH 16:14 “Iŋoji nakene rouŋgone buŋo roku mitaniŋgaru maŋ bapakare ŋaberu goiŋ. Ore eru nonde fuŋne barariŋga ŋareko nonji tinabiŋeneke fukeebemiŋ.
JOH 16:15 Mamanere ya sosowo ega, oi nonde meo ruame pega. Ore eru migo, ‘Iŋoji nakene rouŋgone buŋo roru mitaniŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru goiŋ.’ Buŋo oi oŋu.”
JOH 16:16 “Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ.”
JOH 16:17 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋoreone goineji yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mimane ebuŋ, “Buŋo iŋi miga, ‘Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Noŋ Mamanereo ropebemiŋ.’ Oŋu miko manegobeneŋ, buŋo yoyoka ore fuŋine oi uruŋu?”
JOH 16:18 Oŋu mimane eku qayaya mibuŋ, “Iŋoji ‘Damaŋ pompoŋine tariko,’ migayoŋ, buŋo ore fuŋine uruŋu? Oi wamore miga, oi so mane taniŋgagobeneŋ.”
JOH 16:19 Oŋu miku weu tenimiŋ ore manebi Yesuji ŋone muku yaberu iŋi yajiya, “Buŋo iŋi migo, ‘Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ,’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine baaru mimane egobi me?
JOH 16:20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji rabe ŋoŋo jiŋgeŋ keku kuyonimiŋ, maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji kosa jeri kiki keku jeribari eku gonimiŋ. Ŋoŋo beusembe eku gonimiŋyoŋ, beusembeŋaŋuŋ oiji nonde eru kerisieru jeribari eku gonimiŋ.
JOH 16:21 Ŋigoji odumade rorore damaŋ ware fukeko goji kime qapeqawaki paio odumade rogayoŋ, odumade gariine roru dimaku oi ŋoneru jeriinere ore bio joiserereŋine oi niga gaega.
JOH 16:22 Ore so ŋoŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo beusembeke gogobiyoŋ, nonji jiki moke fukeru ŋone ŋabebe ŋoŋo soine manjerike gonimiŋ. Manjeriŋaŋuŋ oi moji mo so ŋowa roiŋ.
JOH 16:23 “Damaŋ oo ya more noŋ so weu narenimiŋyoŋ, oŋgawowosiŋaŋuŋ Mamareo ruabi poretiŋ akoŋ rako afagako gonimiŋ. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nonde tinao ya more Mama oŋga wosi teku ine, iŋoji oi kisiŋga ŋareiŋ.
JOH 16:24 Noke go warebuŋ, ŋoŋo damaŋ oo ya more nonde tinao so oŋga wosiru gobuŋ. Ŋoŋo Mama oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosibi soine bokirie ŋareiŋ. Oi ŋareme jeribariŋaŋunji fukeru saueru maŋ-ŋaŋuŋ puseko gonimiŋ.” Oŋu.
JOH 16:25 “Buŋo ŋajibe maneru wareegobi, oi buŋo soweineke mibe maneru gobuŋ. Jiki damaŋ mo ware fukeiŋ, oo buŋo sosoine oi moke so miku ŋajibemiŋ. Matayoŋ, Mamanere fuŋne oi totogo mitaniŋgaru gobemiŋ.
JOH 16:26 Damaŋ oo ŋoŋo nonde tina oŋgaku Mama oŋga wosiru gonimiŋ. Ore fuŋine oi iŋi: Ŋoŋo oŋgawowosiŋaŋuŋ Mamareo ruaiŋgo ore nondeo moke so wareegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe Mamareo poretiŋ oŋga wosiru gonimiŋ. Nonji ŋoŋore mi roku Mamare so oŋga wosibemiŋ.
JOH 16:27 “Mamaji iŋoyoŋe maŋineji manjoko eŋareru oŋgawowosiŋaŋuŋ iŋi ore maneru goiŋ: Nonji Anutureone wakiboŋ, ŋoŋo nonde fuŋne oŋu manesiŋ garu damaŋ so maŋ-ŋaŋunji manjoko enareku go wapebi kadi oŋu fukeko oŋgawowosiŋaŋuŋ maneru goiŋ.
JOH 16:28 Nonji Mama bokeru moreŋgo wakiru goku moreŋ bokeru moke kirieru Mamanereo ropebemiŋ.”
JOH 16:29 Oŋu miko kiŋariŋpuineji mibuŋ, “Mane, buŋo muŋambe yo mige, oi keroriine so qaku mige. Oi totogo akoŋ minde soine mane taniŋgagobeneŋ.
JOH 16:30 Niŋo muŋambe fuŋnego iŋi mane mukugobeneŋ: Goji gake akoŋ ya sosowo mane tarinde moji mo weuku qaji gareiŋgo ore so embimbiŋgage. Ore eru go Anutureone wakimeŋ, niŋo oi manesiŋ gagobeneŋ.”
JOH 16:31 Oŋu mikabuŋ Yesuji kerisieru miya, “Muŋambe soine manesiŋ nugobiyoŋ,
JOH 16:32 maneniŋ, damaŋ kamasiine mo wareiŋ eru oiji mai garu mendigo dimaga. Damaŋ oiji ware fukeko ŋoŋoji kokoi maneru boke nuru roiŋgabi nakekoŋ gobemiŋ. Jibu nakekoŋ yobu so gobemiŋyoŋ, Mamaneji noke goiŋ. Mamaji noke goiŋ ore eru nakekoŋ sowo so gobemiŋ.
JOH 16:33 Ŋoŋoji jikigaru moreŋgo goku sisikoŋkoŋ paio gonimiŋyoŋ, noke qakatoru womoo gonimiŋ ore maneru buŋo tatariine yo mibe manegobi. Buŋo akoŋ so migoyoŋ, nonji morende eebobo sembene oi gbiŋ eru joruine baji forebe wakiya. Ore eru kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi.” Oŋu.
JOH 17:1 Yesuji buŋo oŋu mitariru Sombuŋgo oobe pime ropeko iŋi oŋga wosiya, “Mamane, goji moreŋ so ŋiŋigo sosowo Madego nonde rurumaŋgo rua yabende usuŋ paio Ofoŋ eyarego. Ŋiŋigoji Madego nonde buŋo soine so ŋadi gaku odureru gonimiŋ. Goji ŋiŋigo botuyaŋuŋgone goine bomukuru nonde meo rua yaberu iŋi mitiga naremeŋ, ‘Go oi sosowo qaji yabende gogo sanaŋine bofukeru goinebi.’ Gio oi ba forebe Madegoji tinabiŋego mi sogueiŋgo ore kuririquraŋgo nareigoŋ. Nonde damaŋ oi muŋambe yo ware fukeme dimaku oŋu oŋga wosigo.
JOH 17:3 “Gogo sanaŋinere fuŋne oi iŋi: Goji moakoŋ Anutu foriine fukege eru ŋi Yesu Kristo noŋ sore nunde wakiboŋ, ŋiŋigoji nokunde fuŋne oŋu mane mukunimiŋ. Gogo sanaŋine oŋu bofukenimiŋ.
JOH 17:4 Gio nareru ‘Baigoŋ,’ miku mitiga naremeŋ, nonji oi reŋgaru baku goku baforego. Kuririgoke goku tinabiŋego moreŋgo barariŋgaru misauebe kuririineke fukeya.
JOH 17:5 “O Mama, nonji moreŋ so fukeko Sombuŋ kaeo oo gore keririŋgoo kuririquraŋke fureru goboŋ. Kuririquraŋ oi akoŋ muŋambe yo moke enarende fukeru keti nuko moke gore keririŋgoo kuririquraŋke fureru gobemiŋ.” Oŋu.
JOH 17:6 “O Mamane, goji moreŋ ŋiŋigo goine osoeru nonde meo rua yabeme, nonji gore tinabiŋe oi yoŋo barariŋgaru yaduru goboŋ. Yoŋoji gore biŋe fukebi goji oi nonde meo rua yabende yoŋoji gore Biŋe buŋo oi maneru sabareru gogobi.
JOH 17:7 Goji ya naremeŋ, oi sosowo goreone wareega, yoŋoji oi damaŋ yoo mane mukugobi.
JOH 17:8 Goji buŋo Biŋe naremeŋ, nonji oi kiŋariŋpune qaji yarebe maneru sabareku gogobi. Noŋ boke guru moreŋgo wakiboŋ, yoŋoji oi fofori mane mukugobi. Goji sore nunde fukeboŋ, yoŋoji oi oŋuakoŋ manesiŋ gagobi.
JOH 17:9 “Noŋ yoŋore eru oŋga wosi garego. Maŋkekerisiere ŋiŋigo mutuine yoŋore so oŋga wosigoyoŋ, kufufuŋ nonde meo rua yabende maŋyaŋuŋ kerisieru gore biŋe fukegobi, yoŋore eru oŋga wosi garego.
JOH 17:10 Ŋiŋigo sosowo nonde biŋe fukegobi, yoŋoji gore biŋe fukegobi eru ŋiŋigo gore biŋe fukegobi, yoŋoji nonde biŋe oŋuakoŋ fukegobi. Nakene kuririquraŋ rua yarebe ore paio dimaku eeboboyaŋuŋ ebi nonde tinabiŋeji sogueru saueeiŋ.
JOH 17:11 Noŋ moreŋgo gogone tariko goreo wapebemiŋ ore egoyoŋ, yoŋoji jikigaru moreŋgo gonimiŋ. O Mama Tiriine, goji tinago narende ore usuŋineji sa kipe yabende so pouganimiŋ. Nokuŋ moakoŋ fukeru gogobere, yoŋoji ore so moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga wosigo.
JOH 17:12 “Nonji yoŋoke moreŋgo go wapeboŋ, damaŋ oo tinabiŋego narende oiji sa kipe yaberu goboŋ. Biŋe Qurande buŋo moji foriineke fukeiŋ ore pega moakonji jibugaru misi korure biŋe fukeru joiserereŋ maneru goiŋ. Nonji siŋaŋ yabeboŋ ore yoŋoreone goineji so tiŋtuŋ eru jibugabuŋ.
JOH 17:13 Goineji so jibugabuŋyoŋ, nonji muŋambe yo moreŋgo goku goreo wareiŋgo ore wareru buŋo yo migo: Nonde maŋ jeriji yoŋoreo petigako robi maŋyaŋuŋ puseko jerieru gonimiŋ. Oŋu fukeiŋgo ore oŋga wosigo.
JOH 17:14 Nonji gore Biŋe buŋo qaji yarebe maneru gogobi. Nonji morende eebobo sembene oi so boyobeego, yoŋoji oŋuakoŋ oi so boyoberu ŋadi gaegobi. Ore eru moreŋgo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji rosi eŋareegobi.
JOH 17:15 “Nonji moreŋgone oga yabebemiŋ ore so weu garegoyoŋ, Sembene Rauineone sabareku sa kipe yaberu gomiŋ ore oŋga wosigo.
JOH 17:16 Nonji morende eebobo sembene ŋadi gaku oi so boyobe yoŋoji oŋuakoŋ oi ŋadi gaku so boyobeegobi.
JOH 17:17 Buŋo foriine oiji bagbagbaga yabeme gonimiŋ. Gore Biŋe buŋoji buŋo foriine yobu fukega.
JOH 17:18 Goji sore nunde moreŋ ŋiŋigo botuyaŋuŋgo wakiru gio ba gobe, nonji oŋuakoŋ oi sore yabebe moreŋ ŋiŋigo yoŋore botugo roiŋgaru ranimiŋ.
JOH 17:19 O Mamane, yoŋoji buŋo foriinere so gogoyaŋuŋ sosowo use garenimiŋ ore eru bapi yaberu nakene gogo sosowo kisiŋga garego.” Oŋu.
JOH 17:20 “O Mamane, nonji kiŋariŋpune yoŋore akoŋ eru so oŋga wosigoyoŋ, Biŋe buŋo misauebi ŋiŋigo manesiŋ nunimiŋ, yoŋore eru oŋuakoŋ oŋga wosigo.
JOH 17:21 Mama goji noke qakatoru dimande nonji oŋuakoŋ goke qakatoru dimago. Ore so yoŋoji oŋuakoŋ nikoke qakatoru dimanimiŋ ore ‘manego. Gake sore nunde wakiboŋ, moreŋ ŋiŋigoji oi manesiŋ ganimiŋ ore eru yoŋoji sosowo moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga wosigo.
JOH 17:22 Niko moakoŋ fukeru gogobere, yoŋoji oŋuakoŋ moakoŋ fukeru gonimiŋ ore eru kuririgo rua naremiŋ, nonji oi yoŋore eru yare foreboŋ.
JOH 17:23 “Nonji yoŋoke qakatoru dimabe goji noke qakatoru dimage. Ore so yoŋoji buŋoyaŋuŋ miku kikipe eru moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga wosigo. Moakoŋ fukeru dimabi moreŋ ŋiŋigoji fuŋnene iŋi mane taniŋganimiŋ: Goji manjoko enareku gomeŋ, ore so oi oŋuakoŋ manjoko eyareru goku noŋ sore nunde wakiboŋ.
JOH 17:24 “O Mamane, goji moreŋ so bofukemeŋ, ronekoŋ damaŋ oo maŋgoji manjoko enareku kuririquraŋ enarende go wapeboŋ. Jiki ogopune naremeŋ, nonji yoŋo oŋuakoŋ kuririquraŋ oi ŋonenimiŋ ore manego. Ore eru nonji kae gobemiŋ, yoŋoji oo noke moko goniminde aŋi manego.
JOH 17:25 “O Mama posiine, moreŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji go so mane muku guru go wapebuŋyoŋ, nonji go soine akoŋ mane muku gugo. Gake sore numeŋ, nonde maŋkekerisie ogopuji oi mane foregobi.
JOH 17:26 Nonji gore tina oi mitaniŋga yarebe maneru gobuŋ. Goji maŋgoji manjoko enareku gomeŋ, manjoko oiji maŋyaŋuŋgo peko manebi nonji yoŋoke qakatoru dimabe gonimiŋ ore jikigaru tinago mitaniŋga yareru gobemiŋ.” Oŋu.
JOH 18:1 Yesuji buŋo oi miforeru kiŋariŋpuine oga yabeme siti bokeru rakaru obu tinaine Kidron petigaru aribe roperu kaesesu mo peya, oo rabuŋ.
JOH 18:2 Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoji jijiki oo tumaŋgaru gobuŋ. Ore eru Judas babae bateiŋgo eya, iŋoji oŋuakoŋ kaesesu oi soine maneya.
JOH 18:3 Soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi Judasji oi eru gawmande mamari ŋi kubu mo oga yabeme moko warebuŋ. Yoŋoji doi lambe eru tebe damuyaŋuŋ baru wareru kaesesugo wapebuŋ.
JOH 18:4 Wapebi Yesuji ya sosowo oŋu fuke teiŋ, oi soine maneya ore eru pakereru totogo wareru iŋi weu yareya, “Ŋoŋo more baagobi?”
JOH 18:5 Weu yareme iŋi bokiriebuŋ, “Niŋo Yesu Nazaret rauine baagobeneŋ.” Bokiriebi iŋi yajiya, “Noŋ oi yo.” Judas babae bobo ŋi iŋoji oŋuakoŋ yoŋoke dimaya.
JOH 18:6 “Noŋ oi yo.” Yesuji buŋo oŋu yajime ŋaŋadi raku moreŋgo rinduŋgaru waki yabeko.
JOH 18:7 Oŋu ebi moke weu yareya, “Ŋoŋo more baagobi?” Weu yareme mibuŋ, “Niŋo Yesu Nazaret rauine baagobeneŋ.”
JOH 18:8 Oŋu mibi bokirieya, “Noŋ oi yo, ŋajibe manegobi. Ŋoŋo noŋ baa nugobi ine, ŋi yo soine boke yabebi ranimiŋ.”
JOH 18:9 Rone oŋga wosiru kiŋariŋpuine yoŋore buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋiŋigo nonde meo rua yabende gogobi, nonji oi maŋgo eyareko gobe yoŋoreone moji mo so jibugaya.” Buŋo oiji foriineke fukeiŋ ore Yesuji minebobopuine yoŋore buŋo oŋu miya.
JOH 18:10 Oŋu miko Saimon Pitaji jigore siqo sogo baru goya, iŋoji oi goyoŋineone poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋ ŋi qaku kajeine furoine obe kemukume wakiya. Kiŋaŋqoqo ŋi oi tinaine Malkus.
JOH 18:11 Oŋu eko Yesuji Pita iŋi mitiga teya, “Go jigore siqo sogo oi moke ruande goyoŋgoo rakaine. Mamaneji joisererende popu obu dugborogboroke nonde biŋe qaya, oi soine maneru karieru mai gabemiŋ.” Oŋu.
JOH 18:12 Mamari siŋaŋyaŋunji miko mamari ŋi kubu eru Juda yoŋore mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji Yesu roru kipebuŋ.
JOH 18:13 Kipebi roru rone soriŋ gio siŋaŋ tinaine Anas iŋore pigo rabuŋ. Anasre kimo tinaine Kaiafas iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru gosa oo gio oi baku goya.
JOH 18:14 Kaiafasji rone Juda ŋiŋigo yoŋore uŋsowoŋ buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo kubu sosowo egu jibuga forenimiŋ ore ŋi moakonji niŋore eru komeko sagaiŋ.” Oŋu.
JOH 18:15 Yesu roru rabi Saimon Pita eru kiŋariŋ ogoine mo yokoji ŋadiyaŋuŋgo rabu. Raku ogoine oiji soriŋ gio siŋaŋ qoruine maneya ore eru soine afaine Yesu boyoberu morumboŋ pi sa maŋineo rakaya.
JOH 18:16 Iŋoji rakayayoŋ, Pitaji sa sakibe mendigo dimaya. Oŋu dimako kiŋariŋ ogoineji soriŋ gio siŋaŋ qoruine maneya, iŋoji sakibe rakaru mendi siŋaŋ ŋigo iŋoke buŋo ojime mendi rome Pita ogagaru sa maŋineo rakabu.
JOH 18:17 Rakaiŋgo ebire oo kiŋaŋqoqo ŋigo sa mendiine siŋaŋ gaya, iŋoji Pita ŋoneru iŋi weu teya, “Go fofori oŋuakoŋ ŋi iŋore kiŋariŋ yoŋoreone mo fukege me?” Oŋu weu teme maneru “Noŋ mata!” miya.
JOH 18:18 Kiŋaŋ ŋi eru mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji munaŋinere eru misi ruabi jaku uerereŋ eko furaku dimabuŋ. Oŋu dimabi Pitaji oŋuakoŋ yoŋore botugo raru misi furaku dimaya. Oŋu.
JOH 18:19 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine Anas iŋoji Yesu weu teru iŋi miya, “Go ŋiŋigo uruŋu qaji yareru kiŋariŋpugo mo mo oga yaperu goege?”
JOH 18:20 Oŋu miko iŋi bokirie teya, “Noŋ damaŋ so totogo ŋiŋigoine ŋiŋigoine qaji yareru goboŋ. Juda kufufuŋ sosowo niŋoji boji soriŋgo roperu oŋgawowosi pinoŋuŋ so tumaŋgaegobeneŋ, noŋ oo dimaku qaji yareru goboŋ. Biŋe buŋo soŋsoŋine mo so miboŋ.
JOH 18:21 Nonji buŋo uruŋu ŋiŋigo qaji yareru gobe, wamore noŋ ore so weu narege? Nonji buŋo mikabe ŋiŋigo maneru gobuŋ, yoŋoji buŋonere koruŋ mane foregobi. Ore eru oi weu yarende sagaiŋ.”
JOH 18:22 Oŋu kerisie teyayoŋ, sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) moji bembeŋgo dimaku Yesu mauineo qotimberu miya, “Soriŋ gio siŋaŋ qoruineji weu gareko go buŋo mosiine oŋuine wamore kerisie tege? Arambobogo tomiri.”
JOH 18:23 Oŋu miko iŋi bokirie teya, “Buŋo sembene minobo, oi nodunde sagaiŋyoŋ, buŋo foriine migo ine, wamore noŋ mo nuge?”
JOH 18:24 Oŋu bokirie teko Anasji Yesu soreru miko kipeine oŋuakoŋ meineo ŋeko ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine Kaiafas iŋoreo rabuŋ. Oŋu.
JOH 18:25 Saimon Pitaji misi furaku dimako goineji weuku iŋi ojibuŋ, “Go fofori oŋuakoŋ iŋore kiŋariŋpu yoŋoreone mo fukege me mata?” Oŋu ojikabi mugaru “Noŋ mata!” miya.
JOH 18:26 Pitaji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋ ŋi qaku kajeine kemukuko wakiya, iŋore tife kiŋaŋqoqo ogoine moji oi maneru weuku ojiya, “O goji kaesesugo iŋoke moko gokabire ŋone gube me uruŋu?”
JOH 18:27 Oŋu ojime Pitaji moke mugako damaŋ oo akoŋ qoquji fuŋgaru oŋgako maneya. Oŋu.
JOH 18:28 Kae fufurere akoŋ Yesu Kaiafasre pigone ogaru wakiru Rom gawanare morumboŋ pigo rabuŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kejigaru bapeboriŋ egu fukekimiŋ ore manemeja maneru iŋi mibuŋ, “Ŋonemaiŋ kombande lama noiŋgo ore egu embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu miku maneru yobiŋgaru gawanare morumboŋ pi maŋgo so ropebuŋ.
JOH 18:29 Ore eru gawana Pailotji sakibe wakiru ŋone yaberu iŋi weu yareya, “Ŋi yo iŋoji wamo baka bako buŋo miteku roru waregobi?”
JOH 18:30 Weu yareme bokiriebuŋ, “Ŋi oiji suroŋqoqo me sembene bobo ŋi mo so fukena ine, niŋoji mo yobu oi ogaru goreo so warenobeŋ.”
JOH 18:31 Oŋu bokiriebi Pailotji yajiya, “Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe buŋo koroineo ruame Kadi buŋoŋaŋunde so osoeru buŋoine mitariniŋ.” Oŋu yajiko maneru ojibuŋ, “Niŋoji ŋi mo komeinde buŋo mitarikimiŋ ore agi peko embimbiŋgagobeneŋ.”
JOH 18:32 Juda yoŋoji oŋu ojibi Yesu iŋoyoŋe kome uruŋure komeinde buŋo oi barariŋgaru miya, oŋuine oiji foriineke fukeya.
JOH 18:33 Pailotji Juda yoŋore buŋo maneru moke morumboŋ pi maŋineo roperu Yesu oŋga teme wareme iŋi weu teya, “Go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?”
JOH 18:34 Oŋu weu teme kerisieru iŋi weuya, “Buŋo oi gakere maŋgoone mige me goineji nonde buŋo oŋu miku migoo ruabi mige?”
JOH 18:35 Oŋu weume Pailotji bokirieya, “Yei! Noŋ Juda ŋi fukeru Juda yoŋore buŋo kitiŋgaego me? Mata yobu! Noŋ Rom gawana gobe gakere ŋiŋigopugo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji oga guru wareru nonde meo rua gogobi. Goji wamo ya ege?”
JOH 18:36 Oŋu bokirieme miya, “Nonde qorumande fuŋne oi moreŋ yoo so pega. Nonji morende kiŋ-sa more kiŋ koito fukenobo ine, nonde osigidapuji soine pakereru nonde eru jigo qanobuŋ. Jigo qaku nonji Juda minebobo yoŋore meo egu rakabemiŋ ore yameŋ keku jigo qabi oga nuiŋgo embimbiŋganobuŋ. Oi embimbiŋganobuŋyoŋ, nonde morumbonde fuŋne oi kae mogo pega. Noŋ moreŋ ŋi koito so fukego.”
JOH 18:37 Buŋo oi miko Yesu iŋi weu teya, “Go jibu ŋi ofoŋ fuŋ mo fukege, oi foriine me mata?” Oŋu weu teme bokirieya, “Noŋ ŋi ofoŋ fuŋ mo fukego, oi gake mige. Nonji buŋo foriine kitiŋgaku mitaniŋgabemiŋ ore eru moreŋgo wakiru fukeboŋ. Sosowo yoŋoji buŋo foriinere mobeo gogobi, yoŋoji nonde buŋo kaje ruaru maneegobi.”
JOH 18:38 Oŋu bokirieme Pailotji igosisi eteru weuya, “Buŋo foriine oi uruŋu?” Oŋu weu teru moke Juda yoŋoreo rakaru korogo dimaku iŋi yajiya, “Nonji ŋi iŋore baka baaru mo so bofukego.
JOH 18:39 Mo so bofukegoyoŋ, nonde eebobo mo iŋi peko manegobi: Gosa so ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋgo witi pigone ŋi moakoŋ ŋoŋore piruebe wakiega, oi manegobi. Ore eru Juda ŋoŋore kiŋ koito soine ŋoŋore piruebe wakiiŋ me mata? Ore eru ŋoŋo aŋiŋaŋunji uruŋu manegobi?”
JOH 18:40 Oŋu yajime bokirieru iŋi oŋgabuŋ, “Mata, oi matayoŋ, Barabas piruende niŋoreo wakiiŋ!” Oŋu oŋgabuŋyoŋ, Barabas iŋoji suroŋqoqo ŋi fukeru jigo oyowo mo qabuŋ, ore qoru fukeya. Oŋu.
JOH 19:1 Jojoraku oŋgabi Pailotji Yesu roru raru miko mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoru joruinekeji qotiboti qabuŋ.
JOH 19:2 Mamari ŋi yoŋoji qotibotigaru igosisi iŋi etebuŋ: yoŋoji Yesu qaku nigiŋ joruineke roru puteru hendiŋ bobiaŋgaru qoruineo ketebi rakame mariku boboroŋ yojuŋiruke oi ketebi rakaya.
JOH 19:3 Oŋu eru bembeŋgo burugaru dimaku mibuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore Kiŋ Koito, ohowe!” Oŋu miku mauineo kokoine qabuŋ.
JOH 19:4 Oŋu igosisi etebuŋ Pailotji moke sakibe rakaru iŋi yajiya, “Maneniŋ! Nonji ŋi oi osoeru bakaine mo so bofukego. Ore eru oi moke roru ŋoŋore jiŋoo wakibe fuŋine oŋu mane mukuru ŋonenimiŋ.”
JOH 19:5 Oŋu yajime Yesuji wakiru korogo dimako iŋi ŋonebuŋ: Goineji nigiŋ joruinekeji hendiŋ kiperu qoruineo keku mariku boboroŋ yojuŋiruineke ketebi dimako Pailotji iŋi yajiya, “Ŋoŋo ŋi foriine yo ŋoneniŋ!”
JOH 19:6 Oŋu yajime soriŋ gio siŋaŋ eru mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋo oi ŋoneru buŋo fofoineke oŋgaku mibuŋ, “Maripoŋgo qabi komenoŋ. Maripoŋgo qabi komenoŋ.” Oŋu mikabi Pailotji miyaŋuŋgo roku iŋi yajiya, “Nonji bakaine mo so bofukego. Ore eru ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ oi roru maripoŋgo qabi komena.”
JOH 19:7 Juda minebobo yoŋoji buŋo oi maneru yameŋ keku iŋi mibuŋ, “Niŋore Kadi buŋo pega. Buŋo ore so osoebeneŋ komeiŋ ore so fukega. Iŋoyoŋe mojiine ba ropeku ‘Anuture made fukego,’ miega. Ore eru komere biŋe fukeko sagaiŋ.”
JOH 19:8 Oŋu yameŋ keku mikabi Pailotji maneru moji sikiine pakereko gburugburu qame kokoi maneya.
JOH 19:9 Oŋu maneru Yesu roru moke morumboŋ pi maŋineo roperu iŋi weu teya, “Go urone?” Weu teyayoŋ, iŋoji mobeine mo so bokirieru buŋoine mataeme dimaya.
JOH 19:10 Buŋoine mataeme dimako iŋi ojiya, “Go nonde buŋo mobe mo bokiriemiŋ me mata? Nonji mitaribe pirue gunimiŋ me maripoŋgo gubi komemiŋ. Ore usuŋine oi nonde pega. Ore fuŋine manege me mata?”
JOH 19:11 Oŋu miko maneru iŋi bokirie teya, “Moji paibene usuŋ so egareya ine, go ŋi omaine goku ya enareiŋgo ore embimbiŋganoŋ. Ore eru ŋi mo moji noŋ gore meo rua nuga, iŋore agiburanji gore baka odureru soguine fukega.”
JOH 19:12 Oŋu bokirie teya ore eru Pailotji Yesu pirueko wakiiŋ ore yameŋ keko. Oŋu yameŋ keyayoŋ, Juda yoŋoji oŋga jojoraru iŋi mibuŋ, “Piruende wakiiŋ ine, Sisa-kiŋ koitore ogo so jikigaru fukeru gomiŋ. Moji nakenere maneme ropeko ‘Kiŋ ofoŋ fukego’ miga, iŋoji Sisa-kiŋ kiso etega.”
JOH 19:13 Oŋu mibi buŋo oi maneru mitigako Yesu roru sakibe wakibuŋ. Wakibi gawana Pailotji koro mo koji baru ramegabi peya, oo roperu buŋo mimitarire ŋeŋeo wakiru ŋeya. Koro ore tinaine Hibru buŋoo Gabata miku gobuŋ. Oi noŋunde buŋoo Koro koji ba rumagakiine.
JOH 19:14 Wakiru ŋeya, Juda ŋiŋigoji una oo ŋonemaiŋ kombaŋ ŋeiŋ ore jauebuŋ. Una oi fukeko una botuine bombeŋgako Pailotji ŋeŋeineo ŋeku Juda yoŋore iŋi yajiya, “Ŋoneniŋ, ŋoŋore kiŋ koito yo!”
JOH 19:15 Oŋu miko maneru oŋga jojorabuŋ, “Mataeiŋ! Mataeiŋ! Maripoŋgo qabi komenoŋ!” Oŋga jojorakabi iŋi miya, “Ŋoŋore kiŋ koitore buŋo mitaribe maripoŋgo ropeiŋ ore migobi me?” Oŋu miko soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji kerisieru mibuŋ, “Sisa-kinji moakoŋ kiŋ koitonoŋuŋ fukega. Niŋore ŋi koito furuine mo so ŋega.”
JOH 19:16 Oŋu kerisieru mibi Pailotji Yesure buŋo mitariru maripoŋgo qabi komeiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Meyaŋuŋgo ruame mamari ŋi yoŋoji Yesu roru siŋaŋ gabuŋ.
JOH 19:17 Siŋaŋ gabi iŋoyoŋunde maripoŋ iŋoyoŋe koboru siti petigaru sakibe rakaru moreŋ mo tinaine Qorusia miegobi, oo rabuŋ. Qorusia tina oi Hibru buŋoo Golgota miegobi.
JOH 19:18 Oo raru maripoŋgo qabuŋ eru iŋoke ŋi yoyoka mobemobe moko yaperu Yesu botuyakuŋgo ruabi dimabuŋ.
JOH 19:19 Oŋu qabi Pailotji quraŋ quraŋgaru miko maripoŋgo Yesure qorugo paibe ruaru qabuŋ. Quraŋ oi iŋi quraŋgako dimaya, “Yesu Nazaret rauine, Juda yoŋore kiŋ koito yo.”
JOH 19:20 Yesu maripoŋgo qabuŋ, moreŋ oi siti bembeŋgo peko eru quraŋ oi buŋo yokaomo, Hibru, Latin eru Grik buŋoo quraŋgame dimaya. Ore eru Juda ŋiŋigo kokoineji odureru roware eru paibe piku quraŋ oi osebuŋ.
JOH 19:21 Oŋu quraŋgako Juda yoŋore soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Pailot iŋi ojibuŋ, “‘Juda yoŋore kiŋ koito yo,’ oŋu so quraŋgayoŋ, iŋi quraŋga, ‘Iŋoyoŋunde Juda kiŋ Koitoyaŋuŋ ego, miya.’”
JOH 19:22 Oi maneru Pailotji buŋo iŋi bokirieya, “Buŋo quraŋga forego ore oi oŋu peine.”
JOH 19:23 Mamari ŋi yoŋoji Yesu maripoŋgo qaki kambaŋ sakikomoŋ yareyaine roru ŋi 4 botuyaŋuŋgo boroiŋgaru 4 fukeko soyaŋuŋgo robuŋ. Oŋu robi marikuine peko robuŋyoŋ, oi iŋi ore soine so boroiŋgabuŋ: Oi sosowo akoŋ kambaŋ mobeine moakonji bakine. Kambaŋ mobeine mobeine so qodureru paibene rorerore gboduru babi yuku rarakaine peya. Ore eru oi egu sembeaiŋ ore boroiŋganimiŋgo embimbiŋgabuŋ.
JOH 19:24 Embimbiŋgaru mimane eku iŋi mibuŋ, “Oi ketigabeneŋ so sagaiŋ. Ore eru soine ore qouŋ qabeneŋ rauine fukeiŋ.” Oŋu miku qouŋ qabi Biŋe buŋo mo foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi quraŋgame pega, “Yoŋoji kambaŋ sakikomoŋne roru botuyaŋuŋgo boroiŋgaru soyaŋuŋgo roru marikunere qouŋ masiri ebi moji gbiŋ eiŋ.”
JOH 19:25 Yesu maripoŋgo qabi dimako ŋigo yo iŋiji kufuineo dimabuŋ: Yesure maŋgo, maŋgo gboine eru Klopasre ŋonuŋ tinaine Maria eru Maria Magdalane.
JOH 19:26 Yesuji maŋgoine eru yoro kiŋariŋine bembeŋgo dimabire ŋone yaperu maŋgoinere iŋi miya, “Maŋgone, go madego yo ŋoneru siŋaŋ gaku getireru goigoŋ.”
JOH 19:27 Oŋu miku kiŋariŋ oi iŋi ojiya, “Go maŋgogo yo ŋoneru siŋaŋ gaku getireru goigoŋ.” Oŋu miko maneru Yesure maŋgo damaŋ oo akoŋ ogame piineo raru moko gobu. Oŋu.
JOH 19:28 Yesuji gioine sosowo baforeya, oi maneru oo Biŋe Qurande buŋo moji foriineke fukeiŋ ore iŋi miya, “Noŋ obure manego.”
JOH 19:29 Oo gonja mo wain obu jajaineke oiji puseru ŋeya. Oi ŋeko koe yaŋgbuŋ mo yaga kamasi oŋu oi roru wain obuo igokurugaru supesupe tifeine qondeŋgaru ruabi ropeko bibiineo ruabuŋ.
JOH 19:30 Ruabi wain obu jajaineke oi noku miya, “Oi tariga.” Oŋu miku gogoine bokeiŋgo ore ubeine kasigaru wakiko qoqotiine wapeko niniŋgaya. Oŋu.
JOH 19:31 Yesuji niniŋgame Juda ŋiŋigoji una oo ŋonemaiŋ kombaŋ ŋeiŋ ore jauebuŋ. Ŋonemaiŋ Sabat kombaŋ oi kombaŋ damaŋ yasogo fukeya. Ore eru Juda minebobo yoŋo manemeja maneru iŋi mibuŋ, “Qoŋgbuŋ yoŋoji Sabat kombaŋ damaŋgo maripoŋgo dimakabi so sagaga.” Oŋu miku gawana Pailotreo raru iŋi weu tebuŋ, “Go soine mitarinde raru maripoŋgo yabebi, yoŋore qu sia qajibi qoŋgbuŋyaŋuŋ bomukubeneŋ wakinimiŋ?”
JOH 19:32 Weu tebi mitarime mamari ŋiji wapebuŋ. Waperu Yesuke maripoŋgo yapebuŋ, oi pipa komenimi ore rone yokoreone more qu sia qajiru aribe raru moreo oŋuakoŋ ebuŋ.
JOH 19:33 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesureo waperu ŋonebi komeya. Oŋu ŋoneru siaine so qajibuŋ.
JOH 19:34 So qajibuŋyoŋ, mamari ŋi yoŋoreone moji damu roru tambaraŋine qosuko oo akoŋ dari eru obu wakiya.
JOH 19:35 Oŋu ekabi moji ya oi jiŋoineji ŋoneya, iŋoji oi kitiŋgaku miku yo quraŋgame peko muŋambe yo osegobi. Buŋo kitiŋgaku miku quraŋgame pega, oi buŋo foriine fukega. Ŋoŋo oŋuakoŋ oi manesiŋ ganiminde maneru buŋo foriine manega ore so miga.
JOH 19:36 Ya oi fukeya, oi Biŋe Qurande buŋo moji foriineke fukeiŋ ore fukeya. Buŋo oi iŋi, “Iŋore sia so qajiinebi.”
JOH 19:37 Eme Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, “Ŋi igomuruŋgabuŋ, yoŋoji iŋore obe jiŋoyaŋuŋ piku ŋonenimiŋ.”
JOH 19:38 Ore ŋadiineo Arimatia taoŋ rauine tinaine Josef wareya. Iŋoji Yesure kiŋariŋ fukeru goyayoŋ, Juda minebobo yoŋore eru kokoi maneru mamanesiŋine kesoŋgaru goya. Iŋoji wareru gawana Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ bomukuiŋgo weu teya. Weu teme maneru mitarime wareru bomukuya.
JOH 19:39 Ŋi tinaine Nikodemus rone Yesureo ubuo wareya, iŋoji oŋuakoŋ wareya. Wareru qoŋgbuŋ rauteiŋ ore jiji kouineke tinaine mor oi repa obuineke kerisiebuŋ, oi komoŋ mo yobiŋine 30 kilogram ore so furiine baru wareru Josef bapi gaya.
JOH 19:40 Bapi garu moko Yesure qoŋgbuŋ bomukubu. Bomukuru juŋ jinaŋ kouine fiine roru qoŋgbuŋ sakiineo ruaru kambaŋ yagaŋine oiji foforibu. Juda ŋiŋigo niŋoji qoŋgbuŋnoŋuŋ oŋu eru bomogaru yaŋga yabe eegobeneŋ.
JOH 19:41 Yesu maripoŋgo qabuŋ, moreŋ ore mobeineo kaesesu mo peya. Kaesesu oiji jiŋorunde ko kouŋ gariine mo gufubi dimaya. Oo qoŋgbuŋ mo so ruabi taine peya.
JOH 19:42 Taine fukeru bembeŋgo peko Juda ŋiŋigoji ŋonemaiŋ kombaŋ ŋeiŋ ore jauebi damaŋyaŋuŋ qondiŋgaya. Ore eru Yesure qoŋgbuŋ roru oo ruaru yoŋga yabe ebu. Oŋu.
JOH 20:1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko Maria Magdala ŋigo iŋoji Sonda kae fufurere akoŋ wegi jiriŋ sineko jiŋoruŋgo raya. Raru jiŋoine pime rako ko soguine ŋoneko oiji kouŋ gugufuine ore siroŋgone igogabi wareru peya.
JOH 20:2 Oŋu ŋoneru oo akoŋ bokeru pipa raru Saimon Pita eru Yesure wombuŋ kiŋariŋ yokoreo wareru iŋi yasiya, “Ofonde qoŋgbuŋ jiŋoruŋgone roru raru uro ruabi pega, oi so manegobeneŋ.”
JOH 20:3 Oŋu yasime bokeru jiŋoruŋgo rabu.
JOH 20:4 Moko giniŋgaru rabuyoŋ, kiŋariŋ ogoineji giniŋgaru raru Pita odureru rone jiŋoruŋgo ropeya.
JOH 20:5 Roperu ko kouŋ gugufuine ore maŋineo so roperu siroŋgo omaine tiŋtiŋneku pime rako kambaŋine peperiŋgabuŋ, oi akoŋ peko ŋoneya.
JOH 20:6 Oi ŋoneme Saimon Pitaji oŋuakoŋ ŋadiineo waperu ko kouŋ maŋineo roperu kambaŋine peperiŋgabuŋ, oi akoŋ peko ŋoneya.
JOH 20:7 Oi ŋoneko eru qoruine kambaŋ mobeine moji peperiŋgaru komoŋ gabuŋ, oi goineji qajiru sakire kambaŋ oke so qodureru buine ruabi ŋeko ŋoneya.
JOH 20:8 Oŋu ŋoneme kiŋariŋ ogoineji rone jiŋoruŋgo wapeya, iŋoji oŋuakoŋ ko kouŋ maŋineo roperu ya oi ŋoneru manesiŋ gaya.
JOH 20:9 Yesu gboreru komegone pakereiŋ, yokoji Biŋe Qurande buŋo oŋuine oi rone so mane taniŋgaru koŋkoŋ go wapebu. Oŋu.
JOH 20:10 Ŋe waperu oo akoŋ manesiŋ garu kirieru piyakuŋgo rabu.
JOH 20:11 Yokoji rabuyoŋ, Mariaji iŋoyoŋe akoŋ jiŋoruŋde ko kouŋ siroŋgo dimaku kuyoya. Oŋu kuyoku kouŋ gugufuine ore maŋineo tiŋtiŋneku pime raya.
JOH 20:12 Pime rako Sombuŋ mimerereŋ yoyoka marikuyakuŋ gbagbataeŋine ŋone yapeya. Yokoji Yesure qoŋgbuŋ peya, oo ŋebu. Moji qoruine peya, oo ŋeko moji kufuineo ŋeya.
JOH 20:13 Oŋu ŋeku iŋi ojibu, “Ŋigo, go wamore kuyoge?” Ojibire maneru miya, “Ofoŋnere qoŋgbuŋ roru raru uro ruabi pega, oi so manego.”
JOH 20:14 Oŋu miku kirieru Yesuji bembeŋgo dimako ŋoneyayoŋ, kamasiine oi so ŋone mukuru koŋkoŋ qaru dimaya.
JOH 20:15 Koŋkoŋ qaru dimako Yesuji iŋi weu teya, “Ŋigo, go wamore kuyoge? More baage?” Oŋu weu teme kaesesu siŋaŋineji dimaga me uruŋu, oŋuine manesuku iŋi ojiya, “O sogunene, go qoŋgbuŋine roru koboru mogo raru ruage ine, bio najinde raru robemiŋ.”
JOH 20:16 Oŋu ojime Yesuji tinaine oŋgaku “Maria!” miya. Oi oŋgaku miko iŋoreo kirieru Hibru buŋoo oŋgaku “Raboni!” miya. Oi noŋunde buŋoo “Qaqajine!”
JOH 20:17 Oŋu miko iŋi ojiya, “Noŋ Mamanereo so roperu yo dimago. Ore eru noŋ so keuwa nuyoŋ, nonde gbopu yoŋoreo raru biŋe iŋi yajiigoŋ: Nonji Mamane Anutu eru ŋoŋore Mama Anutureo kirieru ropebemiŋ.”
JOH 20:18 Oŋu ojime Magdalane ŋigo Maria iŋoji kirieru raru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji Ofoŋ ŋonebe buŋo oŋu oŋu najiga.” Oŋu.
JOH 20:19 Sonda oo akoŋ ubu eko kiŋariŋ yoŋo joŋiŋgo tumaŋgaru Juda yoŋore kokoi maneru pi mendiine keku ki baku ŋebuŋ. Oŋu ŋebi Yesuji fukeru botuyaŋuŋgo dimaku iŋi yajiya, “Ogopune, womo ŋoŋoke peine!”
JOH 20:20 Oŋu miku meyokaine eru tambaraŋine yaduko ŋoneru jeriji maŋyaŋuŋ puseya.
JOH 20:21 Puseko moke iŋi yajiya, “Ogopune, womo ŋoŋoke peine! Mamaji noŋ sore nume oŋuakoŋ nonji ŋoŋo sore ŋabego.”
JOH 20:22 Oŋu miku bibi robuŋine pineku miya, “Ŋoŋo Moro Tiriine roniŋ.
JOH 20:23 Ŋoŋo ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ bokenimiŋ ine, oi Anuture jiŋoo posike foreiŋ. Ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ so bokenimiŋ ine, oi Anuture jiŋoo so posikenimiŋ.” Oŋu.
JOH 20:24 Yesuji kiŋariŋpuine oŋu fuke yareyayoŋ, kiŋariŋ 12 yoŋoreone mo tinaine Tomas, tinaine mo Didimus mibuŋ, iŋoji damaŋ oo botuyaŋuŋgo so goya.
JOH 20:25 Tomasji wareko kiŋariŋ goineji “Niŋo Ofoŋ ŋonegobeneŋ,” mibi maneru iŋi miya, “Jiŋoneji biriŋ ropuine meineo ŋoneru me sisineji tambaraŋineo bouabemiŋ ine, oi soine manesiŋ gabemiŋ. Noŋ nake oi so bouabemiŋ ine, buŋo akoŋ najibi oi so manesiŋ gabemiŋ.”
JOH 20:26 Oŋu miko sonda moakoŋ tariko kiŋariŋ yoŋoji Sonda oo moke pigo qodureru mendi keku ki baku Tomaske moko ŋebuŋ. Moko ŋekabi Yesuji moke fukeru botuyaŋuŋgo dimaku iŋi miya, “Ogopune, womo ŋoŋoke peine!”
JOH 20:27 Oŋu miku Tomas ojiya, “Go mego bofeŋgaru meyokane roru ŋoneru me sisigoji tambaraŋneo boua. Oŋu eru keta bokeru maŋyoyokago bokeru noŋ manesiŋ nuigoŋ.”
JOH 20:28 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “O, go nonde Ofoŋ Anutune!”
JOH 20:29 Oŋu bokirieme iŋi ojiya, “Go ŋone nuge ore noŋ soine manesiŋ nugeyoŋ, ŋiŋigo so ŋone nuru jibu noŋ manesiŋ nuegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu.
JOH 20:30 Yesuji gio usuŋ suŋsuŋineke baku gome mosi qoqowirie boakoŋ goine oi kiŋariŋ yoŋore jiŋo paio fukeyayoŋ, oi buk yoo so quraŋgaboŋ.
JOH 20:31 Buŋo goine quraŋgabe, oi iŋi ore quraŋgaboŋ: Yesuji Anuture Made fukeru Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, ŋoŋo buŋo oi manesiŋ garu oŋuine oo Yesure tinabiŋere eru gogo sanaŋine rauganimiŋ. Oŋu eru gonimiŋ ore nonji Bobiaŋ Biŋe quraŋ yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Oŋu.
JOH 21:1 Jiki Yesuji moke kiŋariŋ goine yoŋoreo fukeya. Taiberias obu joguŋ qaŋaŋineo oo iŋi fuke yareko:
JOH 21:2 Kiŋariŋ ŋi oŋuineji moko gobuŋ: Saimon Pita, Tomas tinaine mo Gbogbodo (Didimus) mibuŋ, Natanael ŋi oi Galili prowinsre taoŋ Kanaone eru Zebedire madeyoka yoyoka eru kiŋariŋ goine yoŋoreone yoyoka.
JOH 21:3 Moko gobi Saimon Pitaji yajiya, “Noŋ jembaeŋ porebemiŋgo rabemiŋ.” Oŋu miko goineji mibuŋ, “Niŋo soine goke moko rakimiŋ.” Oŋu miku bokeru ogâo roperu raru ubu oo jembaeŋ mo so furugabuŋ.
JOH 21:4 Jembaeŋ so poreru mo gobi kae fureme Yesuji mageŋgo dimaya. Dimayayoŋ, iŋore kamasi oi so ŋone mukubuŋ.
JOH 21:5 Yesuji dimaku oŋga yareya, “Ogopune, jembaeŋ mo furugagobi me mata?” Miko kerisieru “Mata!” mibuŋ.
JOH 21:6 “Mata!” mibi iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo simemeŋ-ŋaŋuŋ ogâ furoine oobe bokebi rakame soine jembaeŋ bofukenimiŋ.” Oi maneru simemeŋyaŋuŋ bokebi jembaeŋ boakoŋ rakaru pusebuŋ ore furugabeneŋ wapeiŋ miku embimbiŋgaru poreru wirikuŋgabuŋ.
JOH 21:7 Oŋu fukeko Yesure wombuŋ kiŋariŋ iŋoji Saimon Pita iŋi ojiya, “Oi Ofoŋ!” Oŋu miko Ofonde tina maneru kambaŋine akoŋ kiperu goya ore sakikomoŋine kiperu oo akoŋ obu joguŋgo riŋaru rakame.
JOH 21:8 Yoŋoji mageŋ keririŋineo 100 mita ore so bembeŋgo raru gobuŋ. Ore eru Pitaji rakaru rako kiŋariŋ goine yoŋoji ogâ qaqaji qaku kitiŋgaku raru simemeŋ jembaeŋineke furugabi ogâ ŋadiineo wareya.
JOH 21:9 Oŋu wareru mageŋgo oderu oo ya iŋi ŋonebuŋ: Misi jako uuineo jembaeŋ jakiine eru poroŋ ŋeya.
JOH 21:10 Oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo muŋambe yo jembaeŋ furugagobi, oone goine roru yo wareniŋ.”
JOH 21:11 Oi miko Saimon Pitaji maneru ogâo roperu simemeŋ furugame mageŋgo ropeya. Ropeko foriine 153 ŋonebuŋ. Simemeŋ oi jembaeŋ soguine boakoŋ yoŋoji pusebuŋyoŋ, simemenji jibu so tiŋaya.
JOH 21:12 Foriine oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo wareru kae fufurere uqo noniŋ.” Oŋu miko maneru wareru “Oi Ofoŋnoŋuŋ,” oŋu mane mukubuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoreone moji “Go moji?” oŋu weuiŋ ore maŋyobiŋ maneru so weuya.
JOH 21:13 So weuyayoŋ, Yesuji raru poroŋ roru yareru jembaeŋ oŋuakoŋ boroiŋgaru yareya.
JOH 21:14 Yesuji komegone pakereru kiŋariŋpuine fuke yareko ateine yokaomo fukeya. Oŋu.
JOH 21:15 Kae fufurere uqo nobi tariko Yesuji Saimon Pita iŋi ojiya, “Saimon Jonde made, ogopugo yo yoŋoji noŋ maŋyaŋunji jojoko enareegobi, goji oi yadureru kokoine manjoko enareege me mata?” Oi maneru iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, noŋ maŋneji manjoko egareego. Go nonde wombuŋ ogo fukege. Oi gake soine manege.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiya, “Go nonde lamapu mendaine gume yaberu goigoŋ.”
JOH 21:16 Oŋu ojime ateine yoyoka weu teya, “Saimon Jonde made, go fofori manjoko enareege me mata?” Oi maneru iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, noŋ gore enareega. Go nonde wombuŋ ogo fukege. Oi gake soine manege.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiya, “Go nonde lamapu siŋaŋ yaberu goigoŋ.”
JOH 21:17 Oŋu ojime ateine yokaomo weu teya, “Saimon Jonde made, go fofori yorogoji nonde eru egareega me mata?” Oŋu weu teme manji jojokore weweuine moakoŋ oi akoŋ weuko ateine yokaomo fukeya ore Pitaji beusembe maneru kerisieru iŋi miya, “O Ofoŋ, go ya sosowo soine mane forege. Go wombuŋ ogone fukege. Goji gake oi fiine akoŋ manege.” Oŋu miko Yesuji ojiya, “Go nonde lamapu gume yaberu goigoŋ.
JOH 21:18 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Goji jeŋoŋ goku gake sakikomoŋgo kiperu kadi oo me oo rabeminde aŋi manemiŋ ore so soine roware eru gomeŋ. Oŋu go wapemeŋyoŋ, ŋi qoruine fukemiŋ, damaŋ oo mego sinekande moji wareru kambaŋ sakikomoŋgo kipe guru kadi mogo so raiŋgo manemiŋ, oo oga guru raiŋ.”
JOH 21:19 Yesuji kajeqouŋ buŋo oŋu miku Pita komeinde buŋo keroriine barariŋgaya. Iŋoji kome kamasiine mo komeko Anuture tinabiŋe sogueiŋ ore manesuku oi miya. Buŋo oi miku iŋore ojiya, “Go wareru noŋ boyobe nuru goigoŋ!” Oŋu.
JOH 21:20 Pitaji Yesuke raru kerisieru Yesure wombuŋ kiŋarinji ŋadiyakuŋgo wareme ŋoneya. Kiŋariŋ iŋoji ŋonemaiŋ lama nobuŋ, oo qoruineji Yesure omoo roegaru miya, “Ofoŋ, gore babae ŋi oi moji?”
JOH 21:21 Kiŋariŋ oiji ŋadiyakuŋgo wareko Pitaji oi ŋoneru Yesu iŋi weu teya, “Ofoŋ, kiŋariŋ yo iŋore uruŋu fukeiŋ?”
JOH 21:22 Weu teme iŋi ojiya, “Nonji iŋore gogo buru oŋu me oŋu ebemiŋ, oi gore manebu mata. Nonji iŋi maneru minobo, ‘Iŋoji so kome go ropeko nonji moreŋgo moke warebeminde damaŋgo jikigaru sakike go ropena,’ buŋo oi iŋore buŋo fukena. Go iŋore buŋo bokeru gogakere gogo bobiaŋgaru sisiŋaŋ eku nonde ŋadio wareru noŋ boyobe nuru goigoŋ.”
JOH 21:23 Buŋo oŋu miko goineji kosa maneru misauebi maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋore botugo buŋo oi iŋi mijibugabuŋ, “Kiŋariŋ oiji so komeiŋ.” Oŋu mijibugabuŋyoŋ, Yesuji jiŋoke tatariine tomiri go ropeiŋ ore so miyayoŋ, buŋo iŋi miya, “Nonji iŋore gogo buru oŋu me oŋu ebemiŋ, oi gore manebu mata. Nonji iŋi maneru minobo, ‘Iŋoji so komeru gome nonji moreŋgo moke warebeminde damaŋgo jikigaru sakike go ropena,’ buŋo oi iŋore buŋo fukena. Go iŋore buŋo bokeru gakere gogo bobiaŋgaru sisiŋaŋ eku goigoŋ.” Oŋu.
JOH 21:24 Kiŋariŋ iŋoji ya oi jiŋoineji ŋoneru goku ore so oi kitiŋgaku mitaniŋgaru Bobiaŋ Biŋe yo quraŋgaya. Sosowo yoŋoji kiŋariŋ iŋore fuŋne manegobi ore eru soine kitiŋgaku iŋi miku gonimiŋ, “Iŋoji buŋo kitiŋgaku miya, oiji buŋo foriine yobu fukega.”
JOH 21:25 Yesuji gio baku mosi qoqowirie goine boakoŋ oi oŋuakoŋ eba eku goya. Ore sundu moakoŋ moakoŋ oi sosowo poretiŋ quraŋganobeŋ ine, buk papia doduine doduine boakoŋ fukebi kantri so papia rouŋ pi (laibreri) sosowo oo ruabeneŋ puseru kekefoŋ eko buroine mo so sagana. Oŋu manesugo.
ACT 1:1 O Tiofilus, Luk nonji sundune fuŋfuŋgaine quraŋgabe, oo Yesuji gio fuŋgaru baku roregaru ŋiŋigo qaji yareru goya, ore sundu sosowo burugaru ruabe ŋonemeŋ.
ACT 1:2 Yesuji gio baku sosore ŋi aposolpuine roosoeru qaji yareru goku Moro Tiriinere usuŋ paio gio banimiŋ ore mitiga yareya. Oi yareme Anutuji ogagame Sombuŋgo ropeya. Nonji sundune quraŋgaboŋ, oi oo quraŋga foreboŋ. Muŋambe oone sundu oi jikigaru quraŋgabemiŋ.
ACT 1:3 Yesuji joiserereŋ maneru komeru komegone pakereru una 40 moreŋgo jikigaru goya. Goku damaŋ oo aposolpuine ateine kokoine fuke yareru Anutu qorumaŋinere fuŋne jikigaru mitaniŋga yareru goya. Oŋu goku moge kamasi fuŋne fuŋne baku yaduya. Yoŋoji oi ŋoneru Yesuji gboreru goga, oi soine mane mukubuŋ. Moge ŋonebuŋ, yoŋoji oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi eru moji oi kepieiŋgo embimbiŋgaiŋ.
ACT 1:4 Damaŋ mogo yoŋoke moko goku iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo Jerusalem siti yo pipa so bokeinebi. Mamaneji ‘Yauŋ maŋyaŋuŋgo rua yabebemiŋ,’ miku buŋoine kipeme ŋajiboŋ, oi foriineke fukeiŋ. Ŋoŋoji ore eru odigaru goinebi.
ACT 1:5 Rone Jonji ŋiŋigo meso omaineji rau yareru goyayoŋ, Anutuji damaŋ so joroko Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruaru oo rau ŋareiŋ.” Oŋu.
ACT 1:6 Aposol yoŋoji damaŋ mogo tumaŋgabi Yesuji botuyaŋuŋgo fukeko iŋi weu tebuŋ, “Ofoŋ, goji damaŋ yoo me wamo damaŋgo Israel kantrire jokoroŋ oi moke quraŋgaru basanaŋgamiŋ?”
ACT 1:7 Weu tebi iŋi yajiya, “Mamaji iŋoyoŋunde usuŋ paio gosa eru aua damaŋ burugaru ruame pega, oi ŋoŋoji manenimiŋ ore so mata.
ACT 1:8 Oi matayoŋ, Moro Tiriineji wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ, iŋoji usuŋ ŋareme qowirieru nonde fuŋne kitiŋgaku miku goinebi. Oi Jerusalem sitio fuŋgaru Judia prowins sagaru Samaria prowinsgo raru roregaru jikigaru moreŋ qaŋaŋineo paibe yukube mobemobe rabi saga foreku raiŋ.”
ACT 1:9 Yesuji buŋo oi miyare foreme Anutuji jiŋo paiyaŋuŋgo ro bapakareko kuanji wakiru komoŋ gako paibe ropeko ŋoneiŋgo ore pibi ropeko pikamaŋgaru oo baaru dimabuŋ.
ACT 1:10 Oŋu ropeme qonikiŋgo paibe bibitatara eru dimakabi oo akoŋ ŋi yoyoka marikuyakuŋ gbagbataeŋine yokoji maŋfuŋyaŋuŋgo fukeru dimabu.
ACT 1:11 Dimaku iŋi yajibu, “Galili ŋi ŋoŋo wamore qonikiŋgo paibe piku akoŋ dimagobi? Anutuji Yesu yo ŋoŋore botugone ogagaru Sombuŋ karorago paibe ropeko ŋonegobi, iŋoji kamasi oŋuakoŋ moke kirieru wakiiŋ.” Oŋu.
ACT 1:12 Oŋu yajibu aposol yoŋoji Jerusalem siti bembeŋgo tuku tinaine Oliwe yo tuku oone kirieru wakiru 1 kilomitare so wareru sitio wapebuŋ
ACT 1:13 Jerusalem waperu pi maŋine mo paiineo oo ŋeku gobuŋ, oo raru ropebuŋ. Ropebuŋ, yoŋore tina oi iŋi: Pita, Jon, Jeims eru Andru; Filip, Tomas, Bartolomyu eru Matyu, Jeims Alfiusre made, Saimon Zelot politik ŋi eru Judas Jeimsre made
ACT 1:14 Ŋi sosowo yoŋoji maŋmoakoŋ eru ŋigo yoŋoke yameŋ keku oŋga wosiru gobuŋ. Yoŋore botugo Yesu gbopuine eru maŋgoine Maria yoŋoji oŋuakoŋ gobuŋ.
ACT 1:15 Oŋga wosiru goku una mogo mamanesiŋ ŋiŋigo jareyaŋuŋ 120 ore so tumaŋgabi Pitaji botuyaŋuŋgo pakereru buŋo iŋi miya,
ACT 1:16 “Ŋi ogopune, Yesu roru kipebuŋ, Judasji yoŋore kadi yaduya. Moro Tiriineji Judasre buŋo oi ronekoŋ kiŋ Deiwid maŋineo saŋu ruame miineji miko Miti kiki buk (Buk Song) oo quraŋgabi pega, oiji foriineke fukeya.
ACT 1:17 Yesuji Judas roosoeko noŋunde qokogo mo gome gioine baiŋgo ore igodoŋgaru sosore ŋi qoruine aposol fukeya.
ACT 1:18 “Judasji eebobo sembene eru furiine otebi roru oiji moreŋ rondiŋ mo furiine baya. Oi baku oo ubeine bopogaru qoruineji kerisieru moreŋgo igako beuine pougako ata beumaŋgoine kakaine gboine oi sosowo igajiri waperu wakiya.
ACT 1:19 Oŋu fukeko Jerusalem ŋiŋigo sosowo ore biŋeine mane foreru moreŋ ore tinaine yoŋoyaŋunde buŋoo Akeldama mibuŋ. Oi noŋunde buŋoo Dari rondiŋ.”
ACT 1:20 Pitaji jikigaru iŋi yajiya, “Miti kiki (Buk Song) oo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Piine wambaine fukeru taine dimaiŋ. Oi moji rauine so fukeru gome pi akoŋ dimaiŋ,’ ‘Moji soine iŋore tife fukeru siŋaŋ gio baku dimaiŋ.’
ACT 1:21 “Ore eru niŋo ŋi mo roosoeru igodoŋgabeneŋ niŋoke minebobo fukeru munaŋ moge oŋuine dimaku Yesuji komegone pakereya, ore Biŋeine kitiŋgaku miku goko sagaiŋ. Jonji Yesu miti meso rau teme Ofonji damaŋ oo akoŋ tumoqoqoo raru gioine fuŋgaru baku niŋore moreŋgo roregaru ra wareru goko Anutuji botunoŋuŋgo akoŋ ogagaru ropeya. Ŋi damaŋ sosowo oo kubunoŋuŋgo moko go wapebeŋ, yoŋoreone mo roosoebeneŋ sagaiŋ.”
ACT 1:23 Pitaji oŋu yajime ŋire baaru ŋi yoyoka tinayakuŋ mibuŋ. Mo tinaine Josef, tinaine mo Barsabas eru tinaine mo Jastus. Ŋi more tina Matias.
ACT 1:24 Tinayakuŋ miku iŋi oŋga wosiru mibuŋ, “O Ofoŋ, go ŋiŋigo maŋnoŋuŋ sosowo mane mukuge. Ore eru go ŋi yo yokoreone mo roosoege, oi noduigoŋ.
ACT 1:25 Judasji kiko eru kasigaru wakiru aposol gio bokeru sembenere so sibirigaru rakaya, iŋore ŋeŋeo ŋi moji aposol fukeru dimaku sosore ŋire gio baku goiŋ. Buŋo oi foriine.”
ACT 1:26 Oŋu miku yokore qouŋ (kas, lot) qabi Matias fukeya. Fukeko aposol 11 yoŋore botugo ŋeŋe mo otebi kubuyaŋuŋgo jikigaya. Oŋu.
ACT 2:1 Yesuji komeya, damaŋ oone sonda 7 tariko una 50 oo bobosu damaŋ ware fukeko maŋkekerisie ŋiŋigo sosowo yoŋoji tumaŋgaru kombaŋ ŋebuŋ.
ACT 2:2 Ŋebi Qonikiŋgone ya mo ututuŋ boribori oŋuine wakiko fonuŋ yasogo fukeko manebuŋ. Tembonji qaega, ore kamasi oŋuine fukeru wakiru pi ŋebuŋ, oi sosowo puseya.
ACT 2:3 Pi puseru ya oiji roiŋgaru saueru misi boruŋ oŋu qoruyaŋuŋ paiineo ropeko ŋonebuŋ.
ACT 2:4 Oŋu fukeko Moro Tiriineji sosowo yoŋore maŋ puseko kantri goine yoŋore buŋo fuŋgaru mibuŋ. Moro Tiriineji boburoru buŋo saŋu ruaya ore so totogo mibuŋ.
ACT 2:5 Juda ŋiŋigo goineji Anutu araŋ baku kantri fuŋne fuŋne qonikiŋ rurumaŋgo ŋeku ragobi, oiji roiŋgaru raru goku Jerusalem kirieru warebuŋ, goine oŋuine yoŋoji sitio gobuŋ.
ACT 2:6 Oŋu goku fonuŋ yasogo oi maneru ŋiŋigo kubu kokoineji waperu tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimabi mamanesiŋ ŋiŋigoji buŋo furuine furuine mibuŋ, oi sosowo maneru bubu mane taniŋgaru ore eru popureru qiqu ebuŋ.
ACT 2:7 Qiqu eru waragaru iŋi mibuŋ, “Maneniŋ! Ŋi yo buŋoine buŋoine migobi, yoŋoji sosowo Galili ŋiŋigo fukegobi me?
ACT 2:8 Niŋo kantri furuine furuine oo fukeru waperu gobeneŋ yoŋoji uruŋu eru goku sogueru kantrinoŋuŋ so buŋonoŋuŋ bubu mibi manegobeneŋ?
ACT 2:9 Niŋo Partia ŋiŋigo, Midia ŋiŋigo eru Elam ŋiŋigo yo dimagobeneŋ. Niŋo goineji Mesopotemia gobeŋ. Goineji Judia gogobi eru goineji Kapadosia kaeo gobuŋ. Ŋiŋigo goineji Pontusre, goineji Eisia prowinsre fukegobeneŋ eru yoŋoji noŋunde buŋoo buŋo mibi manegobeneŋ.
ACT 2:10 “Goineji Frigia moreŋ bokeru yo wareru gogobi. Goineji Pamfilia taoŋ bokebuŋ. Goineji Ijipt moreŋgo gobuŋ. Goineji Sairini moreŋ aribe Libia moreŋgo gobuŋ. Goine niŋo Rom siti yayaba yo wareru gogobeneŋ.
ACT 2:11 Niŋo goineji Juda ŋiŋigo fukeru gogobeneŋ eru goineji kantri goineo fukeru jiki Juda ŋiŋigo fukebeŋ. Oŋu dimagobeneŋ eru yoŋoji buŋo mibi niŋo buŋonoŋuŋ moakoŋ moakoŋ oi soine mane mukugobeneŋ. Niŋoreone goineji nu tinaine Krit bokeru koe petigaru warebuŋ. Goineji Arebia buŋo miegobi. Niŋo oŋuineji gogobeneŋyoŋ, yoŋoji jerieru Anutuji mosi qoqowirie ropekiine baya, ore fuŋine oi noŋunde buŋoo bubu mibi manegobeneŋ.”
ACT 2:12 Oŋu miku sosowo yoŋoji popureru manebi jibugako yoŋoyoŋe iŋi miku weweu ebuŋ, “Yo ore fuŋine oi uruŋu?” Oŋu weweu eku buŋo baaru mumutu dimabuŋ.
ACT 2:13 Koŋkoŋ dimabuŋyoŋ, goineji igosisi eru iŋi mibuŋ, “Yoŋoji wain obu aŋiineke kokoine nogu manjibu fukegobi.” Oŋu.
ACT 2:14 Oŋu mibi Pitaji aposol 11 yoŋoke moko pakereru dimaku sanaŋine oŋgaku ŋiŋigo kubu oi iŋi yajiya, “Ogopune, Juda ŋiŋigo eru ŋiŋigo sosowo Jerusalem gobuŋ, nonji ya fukega ore fuŋine mibe oi kaje ruaru maneniŋ.
ACT 2:15 Ŋoŋo goineji niŋore iŋi migobi, ‘Yoŋoji obu sanaŋine nobi maŋyaŋunji jijibu fukega.’ Oŋu manesuegobiyoŋ, niŋoji oŋuine so fukegobeneŋ. Yo kae fufurere 9 kilok fukega. Kaere oi obu uqo damaŋine mata.
ACT 2:16 Matayoŋ, kajeqouŋ ŋi Joelji Biŋe buŋo iŋi miya, oiji foriineke fukega,
ACT 2:17 ‘Anutuji miga: Ofonde waware damanji bembeŋgaiŋ, nonji damaŋ oo Morone Tiriine kesebe ŋiŋigo sosowo yoŋore paio ropeiŋ. Roperu boburoru saga yabeme iŋi fukeiŋ: Ŋoŋore odumadepuji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mienimiŋ. Ŋoŋore jeŋoŋ ŋiŋigopuji jiŋoyaŋuŋ kerisieme pororoine pororoine ŋoneenimiŋ. Ŋoŋore ŋiŋigo qoruine yoŋoji kubaŋ ŋoneenimiŋ.
ACT 2:18 Morone Tiriine kesebemiŋ, oi ŋi eru ŋigo nonde kiŋaŋ qaku gonimiŋ, yoŋore paio oŋuakoŋ ropeko kajeqouŋ buŋo mienimiŋ.
ACT 2:19 Nonji mosi qoqowirie qonikiŋgo ruabe pibi paibe ropeko ŋonenimiŋ eru moreŋgo soi oi iŋi ŋonenimiŋ: Ya darike, misi boruŋ ropekiine eru ju rombuŋineke oi fukenimiŋ.
ACT 2:20 Wegi jiŋoineji qisiri fukeko ayonji ojeru dari oŋuine fukeiŋ. Oŋu fukeko ore ŋadiineo Ofonde damaŋ yasogoji wareru fukeiŋ. Una oi kuriri eru biŋeroroineke.
ACT 2:21 Uri yoŋoreone moji Ofonde tina oŋga wosiiŋ, Anutuji oi munaŋ qa teko qowirieiŋ.’ Joelji oŋu quraŋgame pega.
ACT 2:22 “O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo kaje ruaru buŋo yo maneniŋ: Anutuji Yesure gogo damaŋgo boburo teme goko mosi qoqowirie, soi eru eebobo qembibiineke oi ŋoŋore botugo moreŋgo totogo fukeya. Ŋoŋo oi soine manegobi. Anutuji ya oi fuke teru oŋuine oo Nazaret ŋi iŋore fuŋne kitiŋgaku miku ŋaduru goya.
ACT 2:23 “Anutuji ronekoŋ Yesure buŋo ronekoŋ kiperu mane mukugaru iŋi miya pega, ‘Munaŋqoqo Rauineji ŋi minebobo ŋoŋore meo wakiiŋ.’ “Buŋo ore so Anutuji Yesu so sabareko ŋoŋore meo wakiya. Oŋu wakiko ŋoŋo komeiŋ ore qabi kotu kantri gawman yoŋoji Mosesre Kadi buŋo so maneru jibu mitigabi meŋaŋunji Yesu qafagaru roru maripoŋgo qabi komeya. Komeyayoŋ, dariineji ŋoŋore paio ropeya pega.
ACT 2:24 Yesuji komeyayoŋ, komere nigiŋ gbediji wakiko kome Rauineji oi kiperu damaŋ joroine siŋaŋ gaiŋ ore embimbiŋgaya. Oi Anutureo so sagaya. Ore eru iŋoji oi kegboreru komere joiserereŋgone bomukuko pakereya.
ACT 2:25 Kiŋ Deiwidji Yesure iŋi miko pega, ‘Nonji tuturi eru egu rondiŋga nuiŋ ore Ofonji me furoneo goga. Iŋoji damaŋ so keririŋneo dimako sasakoine oŋu ŋoneru gogo.
ACT 2:26 Oŋu goku komebemiŋyoŋ, komere kaeo rakabe so ŋadi nuiŋ. Goji gakere yoro ŋi gbagbataeŋine roosiŋine noŋ bomuku nunde jiŋoruŋgo peku so goregabemiŋ. Ore eru maŋneji jeri maneru mi bibineji saoreŋ kiki keku gogo. Sakineji oŋuakoŋ gboreru pakereiŋ ore eru odigaru oori eru gbiŋ qaku peiŋ.
ACT 2:28 Goji gogo sanaŋinere fuŋne nadunde mane mukubemiŋ. Nonji gore jiŋo maio damaŋ so gobe goji maŋne jeriji roru bofuseiŋ.’ Deiwidji Yesure oŋu miko pega.
ACT 2:29 “O ogopune, Pita nonji moreŋfuŋ ŋasonoŋuŋ kiŋ Deiwidre fuŋne oi koimo paio totogo iŋi mitaniŋgabemiŋ: Deiwidji komeko yaŋgabi jiŋorunji muŋambe botunoŋuŋgo yo pega.
ACT 2:30 Deiwidji kajeqouŋ ŋi fukeru goya, iŋoji iŋi maneya: Anutuji osigidapuine yoŋoreone mo roosoeru bofeŋgame iŋoyoŋe oŋuine ŋi ofonde ŋeŋeo ŋeiŋ. Anutuji buŋo oi kiperu mimipaŋ buŋoo misanaŋgaru goya.
ACT 2:31 Moji ŋeiŋ, oi ronekoŋ ŋoneru maneya. Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji komegone pakereiŋ, Deiwidji oi maneru iŋi miya, ‘Kristoji goku komeiŋyoŋ, komere kaeo rakame Anutuji oi so ŋadi game peiŋ. Iŋore saki fu oi so bokeme qoŋgbuŋineji jiŋoruŋgo so goregaiŋ.’
ACT 2:32 Anutuji Yesu bogboreme pakereko oŋuine oiji buŋo oi foriineke fukeya. Niŋo sosowo oi jiŋo koruŋnoŋunji ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋu dimagobeneŋ.
ACT 2:33 Yesuji pakereru goko Anutuji ogagame roperu me furoineo ŋega. Oo ŋeku Mamaineji Moro Tiriine soreiŋ ore mikipeya, iŋoji (mimipaŋ) oi maneru oi keseme wakiko foriine muŋambe yo fukeko ŋoneru manegobi.
ACT 2:34 Deiwidji Sombuŋgo so ropeya. Iŋoji iŋoyoŋe buŋo iŋi miko pega, ‘Anutuji Sombuŋ kae maŋgo nakene Ofonde iŋi mitigako maneya: Goji wareru me furoneo kuririquraŋ yo oo wakiru ŋe goigoŋ.
ACT 2:35 Oŋu ŋe gokande nonji damaŋ botuineo yo oo kisopugo yoŋo ode odeparuku gbiŋ eyarebemiŋ. Gbiŋ eyarebe yoŋoji rondiŋgaru rakaru joiserereŋ maneru kuyoku kadi koji oŋu fukenimiŋ. Oŋu fukebi goji soine pakereru yoŋore paio oderu jerieru goigoŋ.’
ACT 2:36 “O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo Yesu maripoŋgo qabi komeyayoŋ, Anutuji Yesu oi igodoŋgame Ofoŋ eru Munaŋqoqo Rauine Kristo fuke noreru goga. Israel kubu sosowo ŋoŋo ore fuŋine mane mukuinebi.”
ACT 2:37 Pitaji oŋu miko ŋiŋigo kubuji maneru maŋyaŋuŋ qopogame Pita eru aposol goine oi iŋi yajibuŋ, “Ŋi ogopunoŋuŋ, niŋo uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?”
ACT 2:38 Yajibi Pitaji iŋi yajime manebuŋ, “Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Moakoŋ moakoŋ maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore so niŋoji Yesu Kristore tinao meso rau ŋarekimiŋ. Oi ŋarebeneŋ Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeru Moro Tiriinere yauŋ oi biŋe qa ŋareiŋ.
ACT 2:39 Anutuji Moro oi ŋareiŋ ore mikipeya, buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe eru ŋoŋore osigidapu ŋoŋore eru miya. Ŋoŋore eru goine joroineo raru gobi Anutu Ofoŋnoŋunji oŋga yabeiŋ, iŋoji mimipaŋ buŋo (promis) oi sosowo ŋoŋore eru oŋuakoŋ miku kipeme pega.”
ACT 2:40 Pitaji oŋu yajiru jikigaru uŋsowoŋ buŋo goine kokoine oo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miya, “Ŋiŋigo iŋgoŋmaŋgoŋine yo moreŋgo gobuŋ, Anutuji oi munaŋ qa yareko qowirienimiŋ ore manega. Yoŋoke joiserereŋ egu bofukenimiŋ ore bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋiŋigo kekesiine oi ruge ruaru boke yabeinebi.”
ACT 2:41 Pitaji oŋu miko ŋiŋigo jiŋoraraineji buŋoine maneru sabarebi miti meso rau yarebuŋ. Oi rau yarebi kufufuŋyaŋuŋ jikigabi jareyaŋunji una oo akoŋ 3,000 ore so sogueya. Oŋu.
ACT 2:42 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji maŋmoakoŋ eru maŋyaŋuŋ kikipe eru damaŋ so ŋoŋone eku tumaŋgabi aposol yoŋoji Biŋe buŋo qaji yarebi tebu mokiine eru uqo munjaŋ moko nogu oŋgawowosi gio baku gobuŋ. Damaŋ so gogo oŋu gobuŋ.
ACT 2:43 Oŋu dimaku Anuture tinaji egu sembeaiŋ ore gburugburu qaku gobuŋ. Oŋu gobi Anutuji boburo yabeko aposol yoŋoji mineboboyaŋuŋ fukeru gio babi mosi qoqowirie soi furuine furuine fukeya.
ACT 2:44 Anutu manesiŋ gabuŋ, yoŋoji sosowo gogoyaŋuŋ moko goku mebo (tebe mariku) yayaŋuŋ sosowo qodureru moko baku gobuŋ.
ACT 2:45 Oŋu baku goku moreŋ mebo yayaŋuŋ furiine banimiŋ ore ruabi furiine yarebi wareya, oi botuyaŋuŋgo basaqasa eru embimbiŋgabuŋ ore so boroiŋga eru gobuŋ.
ACT 2:46 Oŋu qodureru goku jijiki maŋmoakoŋ eru damaŋ so boji soriŋgo tumaŋgaru gobuŋ. Poroŋ oi pi so bajiru noku gobuŋ eru uqo munjaŋyaŋuŋ oi kikoyaŋuŋ tomiri jeri paio ŋeku noku gobuŋ.
ACT 2:47 Eeboboyaŋuŋ oŋu eru Anutu miteŋ garu gobi ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋone aŋi eyareku gobuŋ. Ŋone aŋi eyareku gobi kubuyaŋunji sogueme Ofonji damaŋ so ŋiŋigo goine qowirie yabeme maŋyaŋuŋ kerisieru qoqodure buruyaŋuŋgo jikigabuŋ. Oŋu.
ACT 3:1 Juda yoŋoji iŋande so 3 kilok oŋga wosiebuŋ. Iŋande mogo Pita Jon yokoji oŋgawowosi damaŋ oo boji soriŋgo ropebire.
ACT 3:2 Ropebire oo ŋi mo maŋgo beu maŋgone demba fukeru ŋeku goya, oi koboru wareru boji sorinde sa mendiineo ruabuŋ. Ogopuineji una so wareru reŋgo koboru sa mendi tinaine Mendi Ŋoneaŋike mibuŋ, oo ruabi ŋeya. Ŋeru ŋiŋigo soriŋ kubaineo ropebuŋ, yoŋoji moneŋ yauŋ otenimiŋ ore karie yareru goya.
ACT 3:3 Oŋu ruabi ŋeko Pita eru Jon yokoji boji soriŋgo ropeiŋgo mibire jiŋororopu ŋone yaperu oi oŋuakoŋ yaunde weu yateya.
ACT 3:4 Weu yateme jiŋo maiineo piku ŋoneru Pitaji iŋi ojiya, “Go niko ŋone nope.”
ACT 3:5 Oŋu ojime jiŋo kati ŋone dendeŋ yaperu ya mo meyakuŋgone narenimi ore odigaya.
ACT 3:6 Bibi tatarako Pitaji iŋi ojiya, “Nonde silwa me goul moneŋ so pegayoŋ, nonde ya mo pega, oi soine garebemiŋ: Go Nazaret ŋi Yesu, Munaŋqoqo Rau Kristore usuŋgo pakereru ra!”
ACT 3:7 Oŋu ojiru meine furoineo baku bopeŋgame pakereya. Pakereme kufuine eru gbaku siaine oo akoŋ sanaŋgaya.
ACT 3:8 Sanaŋgako pakereru riŋaru yokoke boji soriŋgo roperu oo raru wareru quraŋ qaku oderu Anutu miteŋ gaya.
ACT 3:9 Oŋu ra wareru Anutu miteŋ garu ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji oi ŋonebuŋ.
ACT 3:10 Oi ŋoneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo yauŋ otekimiŋ ore sorinde sa Mendi Ŋoneaŋikere bembeŋgo ŋeku karieku goya, iŋo.” Oŋu miku maneru “Sakiineji wamo ya fukega?” miku popureru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Oŋu.
ACT 3:11 Waragabi mijimimi ŋi oiji jijiki Pita Jon yokoke moko raru wareko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji pipa maŋfuŋyaŋuŋgo wareru boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineo tumaŋgaru dimaku bibitatara ebuŋ.
ACT 3:12 Oŋu bibitatara ebi Pitaji ŋone yaberu fuŋgaru iŋi yajiya, “O Israel ogopune, ŋoŋo wamore ya yo ŋoneru popuregobi? Wamore niko piku bibitatara ŋone nopegobi? Ŋi yo oiji fiaru kadi raru warega, oi nikore tobiriji me Anuture Biŋe buŋo poretiŋ maneru boyobeegobere ore eru mata. Oŋu so manesuinebi.
ACT 3:13 Noŋunde apa ŋaso Abraham, Aisak eru Jeikob yoŋore Anutuji Madeine Yesu kuririquraŋ oteme minebobo ropekiine fukeko foriine fukeme ŋonegobi. Ŋoŋo Yesu oi roru moreŋ siŋaŋ yoŋore meo ruabi gawana Pailotji pirueinde buŋo kiperu miyayoŋ, ŋoŋoji Yesu oi iŋore jiŋoo mugaru ŋadi gabuŋ.
ACT 3:14 “Ŋoŋo ŋi poretiŋ eru gbagbataeŋine oi ŋadi gaku ŋi qoqo ŋi mo pirueiŋ ore yameŋ keku oŋga jojoraku weubuŋ.
ACT 3:15 Oŋu oŋgaku weuku oŋuine oo gogore Rauji komeinde buŋo mibi komeya. Komeyayoŋ, Anutuji oi bogboreme komegone pakereya. Nikoji ya oi jiŋonokunji ŋoneru kitiŋgaku miku iŋore munaŋ moge oŋuine dimagobere.
ACT 3:16 Oŋu dimaku Yesure tina manesiŋ gaku gogobere. Ŋi yo ŋoneru manegobi, oi tina ore usuŋineji basanaŋgame dimaga. Yesuji boburo nopeko mamanesiŋnokunji fukeko ore paio dimaku mitigabere kufu gbakuineji fiame ŋoŋo sosowo oi ŋonegobi.
ACT 3:17 “O ogopune, Yesu komeiŋ ore yameŋ kebuŋ, ŋoŋoji oi qaqouma paio ebuŋ, oi manego. Ŋoŋo-ŋaŋe eru siŋaŋpuŋaŋunji oŋuakoŋ ya etebuŋ, ore fuŋine so mane mukuru kosa etebuŋ.
ACT 3:18 Oŋu etebuŋyoŋ, ore mobeine Anutuji iŋi eya: Anutuji buŋoine ronekoŋ kajeqouŋ ŋiŋigopuine sosowo boburo yabeko ronekoŋ iŋi miku quraŋgabuŋ, ‘Anuture Munaŋqoqo Rau Kristoji joiserereŋ maneiŋ.’ Ore eru ŋoŋo oŋu etebi Anuture buŋo oiji foriineke fukeya.
ACT 3:19 Ore eru bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo kirieru warebi agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.
ACT 3:20 “Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine fukega. Ŋoŋo mo kosa egu gonimiŋ ore Anutuji Yesu ronekoŋ roosoeya. Ore eru ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi Munaŋqoqo Rauine Kristo soreme ŋoŋoreo wareko iŋoke qakatobi gogoŋaŋunji gboreko seŋgiŋbaŋgiŋ damaŋ-ŋaŋuŋ ware fukeiŋ.
ACT 3:21 Anutuji ronere ronekoŋgo fuŋgaru buŋoine kajeqouŋ ŋiŋigopuine roosiŋine sosowo oi boburo yabeko ronekoŋ iŋi miku gobuŋ, ‘Anutuji Munaŋqoqo Rauine sabare teko Sombuŋ kaeo ŋeku goko ya sosowo moke burugaku gboreiŋ, damaŋ oo akoŋ soreme Sombuŋ bokeru wakiiŋ.’ Yesuji buŋo ore so wakiru niŋoreo wareya.
ACT 3:22 Mosesji iŋi ŋajiya, ‘Ofoŋ Anutuji Juda kubu ŋoŋore botugone kajeqouŋ ŋi mo bogboreme pakereru Moses noŋ oŋuine fukeiŋ. Iŋoji ŋi yoŋaŋuŋ dimaku buŋo ŋajiiŋ, oi sosowo kaje ruaru maneru reŋgaru goinebi.
ACT 3:23 Moji kajeqouŋ ŋi iŋore buŋo so reŋgaiŋ, Anuture kufufuŋ ŋoŋoji iŋore buŋo mitariru sibiri gainebi.’
ACT 3:24 Kajeqouŋ ŋiŋigo Samuelreone fuŋgaru waperu buŋo mibuŋ, yoŋoji sosowo oŋuakoŋ kajeqouŋ buŋo damaŋ yoo foriineke fukega, oi ronekoŋ miku gobuŋ.
ACT 3:25 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoke jojofo buruine ruaru Abraham iŋi ojiya, ‘Gore osigidapu yoŋoreone moji fukeru pakereiŋ, Anutu nonji iŋore eru morende ŋiŋigo kubuine kubuine sosowo mifia ŋarebe seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.’ Anutuji jojofo buŋoine barariŋga noreme kajeqouŋ ŋiŋigoji oi jikigaru misanaŋgaru gobuŋ, oi ŋoŋore eru ruame pega.
ACT 3:26 Anutuji Madeine bogboreme pakereko mifia ŋareiŋ ore soreme rone ŋoŋoreo wakiya. Ore eru bio muŋambe yo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru bubu gogoŋaŋunde kadi sembene ŋadi ganiŋ. Oŋu eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.” Oŋu miya.
ACT 4:1 Pita eru Jon yokoji ŋiŋigo kubu oi buŋo oŋu yajibire soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji, sorinde sa siŋaŋ qoruine eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji pakereru jiŋoyakuŋgo wapebuŋ.
ACT 4:2 Kiŋariŋyokaineji ŋiŋigo kubu qaji yareru iŋi mibu, “Yesuji komegone pakereya. Ore so komebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ gboreru pakerenimiŋ.” Oŋu mibire maŋyaŋuŋ sembeako yokoreo wapebuŋ.
ACT 4:3 Waperu ro yaperu kae ubu eya ore eru witi pigo rua yaperu mibuŋ, “Kae fureko buŋo koroineo rua yapekimiŋ.”
ACT 4:4 Oŋu mibuŋyoŋ, Biŋe buŋoyakuŋ manebuŋ, yoŋoreone boakoŋ yobuji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Manesiŋ gabuŋ, yoŋore jareji sogueme 5,000 ore so fukeru gobuŋ.
ACT 4:5 Kae fureko siŋaŋyayabe ŋipuyaŋuŋ, Juda yoŋore minebobopu eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji Jerusalem tumaŋgabuŋ.
ACT 4:6 Tumaŋgaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Anas iŋoji botuyaŋuŋgo ŋeya. Oŋuakoŋ Kaiafas, Jon, Aleksander eru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere garikiŋpu goine sosowo oi moko ŋebuŋ.
ACT 4:7 Ŋebi Pita Jon oga yaperu jiŋoyaŋuŋgo rua yapebi dimabire iŋi weu yatebuŋ, “Ŋokoji uruŋu egobire? More tina mibire usunji kefaga teme qowiriega?”
ACT 4:8 Weu yatebi Moro Tiriineji Pitare maŋ puseko dimaku iŋi yajiya, “Kantrire siŋaŋyayabe ŋi eru minebobopunoŋuŋ, maneniŋ.
ACT 4:9 Niko ŋi demba uruŋu ogo babapi etebere kufuine gboreru fiame, muŋambe oŋu weu notegobi.
ACT 4:10 Ore eru ore mobeine oi soine mibe ŋoŋo eru Israel ŋiŋigo kufufuŋ sosowo manenimiŋ. Ŋoŋoji Nazaret ŋi Yesu, Munaŋqoqo Raunoŋuŋ maripoŋgo qabuŋyoŋ, Anutuji oi bogboreme komegone pakereya. Yesure tinare usunji ŋi yo bobiaŋgako ŋoŋore jiŋo maio fiaru dimaga.
ACT 4:11 Buŋo mo oi iŋi, ‘Pi bobo ŋi yoŋoji oŋgiŋ otuŋ mo ŋadi gaku bokebuŋyoŋ, Anutuji oi sariko aeŋ otuŋ sanaŋine qoruine fukega.’
ACT 4:12 “Yesu moakonji munaŋ qa norega. Tina mo oŋga wosibeneŋ oi embimbiŋganimiŋyoŋ, Yesure tinaji oi sagaga. Anutuji tina mo Qonikinde rurumaŋgo so nareme pega. Mata! Tina moakoŋ oi oŋgaku qowirieru Sombunde biŋe fukekimiŋ.”
ACT 4:13 Oŋu miforeko kamasiyakuŋ ŋoneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoyoka yo yokoji mamane pigo so roperu jibu buŋo sanaŋine sanaŋine miku koimo dimaku ŋonemeqoti oŋuine fukegobire.” Oŋu miku qiqu eru waragaru fuŋneyakuŋ mane mukuru mibuŋ, “Fofori! Ŋi yoyoka yokoji Yesuke goku qowiriebu.”
ACT 4:14 Fuŋneyakuŋ mane mukuru ŋi dembaji fiaru yokoke dimaya, oi ŋoneru buŋoyakuŋ kepieiŋgo embimbiŋgabuŋ.
ACT 4:15 Oi embimbiŋgaru soriŋ kaunsol kubu boke yaberu sakibe rakanimi ore mitigabi rakabire yoŋoyaŋekoŋ buŋo baaru uruŋu miki mimane ebuŋ.
ACT 4:16 Uruŋu miki mimane ebuŋ, “Niŋo ŋi yoyoka yo uruŋu eyatenobeŋ? Yokoji mitigabire mosi qoqowirie fuŋine mo fukeya, oi Jerusalem sosowo yoŋoji mane foregobi eru niŋo oi oŋuakoŋ mugaiŋgo embimbiŋgagobeneŋ.
ACT 4:17 Oi embimbiŋgagobeneŋyoŋ, ore buŋo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moke saueru egu raiŋ ore soine iŋi mitiga yatebeneŋ sagaiŋ, ‘Ŋoko Yesure tina miku buŋo moke so mini.’ Oŋu miku sanaŋine miku qomuku yatekabeneŋ wiriebire moji mo oi so maneiŋ.”
ACT 4:18 Oŋu miku kipe yapebi ropebire iŋi mitiga yatebuŋ, “Ŋoko Yesure tina miku buŋo mo so jikigaru miku ŋiŋigo qaji yareni.” Oŋu miku agi sanaŋine rua yatebuŋ.
ACT 4:19 Oŋu mitiga yatebuŋyoŋ, Pita Jon yokoji bokirieru iŋi yajibu, “Nikoji ŋoŋore mimiti reŋganimi ore Anuture buŋo bawakiru ruabere omaine egu fukeiŋ. Oi Anuture jiŋo maio sagaga me mata, oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru miku kipeinebi.
ACT 4:20 Oŋu me oŋu miku kipenobuŋyoŋ, nikoji ya ŋoneru manebe, oi kesoŋgaru buŋo bokeru gonimi ore so mata.”
ACT 4:21 Oŋu yajibire manebi ŋiŋigo sosowoji mosi qoqowirie fukeya, ore eru Anutu miteŋ gabi. Oŋu miteŋ gabuŋ ore eru “Mobeine uruŋu eyatenobeŋ?” miku kadi mo so bofukebuŋ. So bofukeru siŋaŋbobo buŋo sanaŋgaru miyateru boke yapebi wakibu.
ACT 4:22 Mosi qoqowirie fukeko ŋi demba fiaya, oi gosaine 40 odureru goya. Ore eru Anutu kokoine miteŋ garu gobuŋ. Oŋu.
ACT 4:23 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobo yoŋoji Pita eru Jon siŋaŋbobo buŋo miyateru boke yapebi yokoyokere ogopu yoŋoreo kirieru rabu. Raru buŋo sosowo mibuŋ, oi yajibire manebuŋ.
ACT 4:24 Oi yajibire maneru maŋmoakoŋ eru maŋyaŋuŋ qojugaru maruyaŋuŋ bofeŋgaku Anutu iŋi oŋga wowosi etebuŋ, “O Ofoŋ ropekiine sogo, goji Sombuŋ, moreŋ, koe eru ya sosowo oo pega, oi bofuke yaberu Rauyaŋuŋ fukege.
ACT 4:25 Goji ronekoŋ gakere Moro Tiriine sorende wakiru gio ŋi Deiwid, niŋore ŋaso iŋore migo buŋogo ruande gore migo roku iŋi miya, ‘Maŋkekerisiere yauraine yoŋoji wamore fonuŋ kokoine baegobi? Kantriine kantriine yoŋoji uruŋu eru mamane omaine omaine manesuegobi?
ACT 4:26 Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji moreŋyaŋunde so wapeegobi. Ofoŋ muraŋine muraŋine yoŋoji qodureru tumaŋgaegobi. Oŋu roware eko Ofoŋ eru iŋore Munaŋqoqo Rauine igo yapeegobi.’
ACT 4:27 Fofori, buŋo ore so siti yoo fukeya. Go Madego Tiriine Yesu bofeŋgande Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Iŋoji fukeko ŋi koito yoyoka Herod eru Pontius Pailot yokoji Rom gawman siŋaŋ fukeru noŋunde Israel ŋasopu yoŋoke qodureru tutumaŋ eru kiso etebuŋ.
ACT 4:28 Go gake usuŋgo eru migore so iŋore ya fukeiŋ ore buŋoine miku ronekoŋ kiperu burugameŋ. Yoŋoji ya oi etebi buŋo buru sosowo oi oŋu foriineke fukeya.
ACT 4:29 “O Ofoŋ, niŋo go kiŋaŋ qa garebeneŋ muŋambe siŋaŋbobo buŋo naregobi, go oi ŋoneru kitiŋ nobende soine gore Biŋe buŋo ŋonemeqoti oŋuine koimo dimaku miku gokimiŋ.
ACT 4:30 Goji mego sinekande jibe ŋiŋigo oi Madego Tiriine Yesure tina usuŋineo fianimiŋ eru mosi qoqowirie moge furuine furuine fukeenimiŋ. Buŋo oi foriine.”
ACT 4:31 Oŋu oŋga wosibi pi tumaŋgaru ŋebuŋ, moreŋ oi gburugburu itiriŋgako Moro Tiriineji sosowo maŋyaŋuŋ puseko raru ŋonemeqoti oŋuine koimo dimaku Anuture Biŋe buŋo miku gobuŋ. Oŋu.
ACT 4:32 Maŋkekerisie kubu yasogo yoŋoji maŋ mamanesu moakoŋ eru gobuŋ. Ya sosowo pe yareya, oi gore me nonde, oŋu so mibuŋyoŋ, yayaŋuŋ sosowo oi bodurebi moakoŋyaŋuŋ fukeko gobuŋ.
ACT 4:33 Oŋu gobi Anuture usunji kema yabeme sanaŋgabi aposol yoŋoji miine roku munaŋ moge oŋuine dimaku Ofoŋ Yesuji komegone gboreru pakereya, buŋo oi kitiŋgaku miku gobuŋ. Oŋu gobi Anutuji yauŋmoririine yasogo keseru yareme ŋiŋigoji araŋ ba yarebuŋ.
ACT 4:34 Oŋu gobi ore so botuyaŋuŋgo moji ya more so basiqasi baku embimbiŋgaru goya. Sosowo uqo gioine gioine eru piine piine ore rau fukebuŋ, yoŋoji oi furiine banimiŋ ore ruabuŋ. Oŋu ruabi furiine babi moneŋ wareko oi baku warebuŋ.
ACT 4:35 Baku wareru aposol yoŋore meo ruabi sosowo basiqasi eku embimbiŋgabuŋ ore so oi botuyaŋuŋgo boroiŋ yaberu gobuŋ.
ACT 4:36 Ŋi mo tinaine Josef, aposol yoŋoji tinaine Barnabas mibuŋ, oi noŋunde buŋoo: Maŋ-kikitiŋ ŋi, iŋoji nu tinaine Saiprus oo fukeru sogueru soriŋ gio ŋi (Liwait) goya.
ACT 4:37 Iŋoji oŋuakoŋ uqo gio moreŋine furiine banimiŋ ore ruame moneŋ wareme furiine oi baku aposol yoŋoreo wareru meyaŋuŋgo ruaya. Oŋu.
ACT 5:1 Oŋu eru gobuŋyoŋ, ŋi mo tinaine Ananaias ŋonuŋine tinaine Safaira yokoji gio moreŋyakunde mobe furiine banimiŋ ore ruabu.
ACT 5:2 Ruabire furiine wareko ŋiji moneŋ mobeine iŋoyoŋunde sabareku bosoŋgame ŋonuŋineji oi mane foreko mobeine mo roru wareru aposol yoŋore meo ruaya.
ACT 5:3 Meyaŋuŋgo ruayayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “O Ananaias, go wamore Satan so igogande maŋgo pusega? Iŋoji maŋgo puseko goji esoigaru Moro Tiriine sinefuru eteru gakere morende moneŋ mobe sabareku sumuŋgage?
ACT 5:4 Go ore rauine fukemeŋ, damaŋ oo oi gakere biŋe fukeya me? Gakere moreŋgo furiine babi furiine wareya, moneŋ oi gore biŋe fukeya me mata? Go wamore maŋgoo buŋo kiperu ya yo ege? Go buŋo ikoine miku oŋuine oo ŋiŋigo so eadu enobegeyoŋ, Anutu iŋoyoŋe eadu etege!”
ACT 5:5 Oŋu ojime buŋo oi maneru rondiŋgaru wakiru moreŋgo rakaru komeya. Oŋu komeko ŋiŋigo sosowo ore biŋeine maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ.
ACT 5:6 Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine roru komoŋ garu koboru raru yaŋgabuŋ.
ACT 5:7 Aua yokaomo tariko ŋonuŋineji ya fukeya, oi so maneru wareya.
ACT 5:8 Wareme Pitaji ŋonuŋine Safaira iŋi weu teya, “Ŋoko gio bobo moreŋ-ŋakuŋ mobeine furiine banimiŋ ore ruabire moneŋ wareya, oi ore so me mata? Oi najinde manebemiŋ!” Weu teme iŋi bokirieya, “Moneŋ oi fofori ore so wareya.”
ACT 5:9 Oŋu bokirieme ojiya, “Ŋoko wamore maŋmoakoŋ eru Ofonde Moro Tiriine eadu etegobire? Mane, ŋoegoji komeko ŋiji roru raru yaŋgabi, yoŋoji mendi yo bombeŋgakabi fonuŋine manege. Yoŋoji go oŋuakoŋ komoŋ garu kobo garu ranimiŋ.”
ACT 5:10 Oŋu ojime oo akoŋ rondiŋgaru Pitare maŋfuŋgo rakaru komeya. Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine bofukeru roru koboru raru ŋoeinere qaŋaŋgo yaŋgabuŋ.
ACT 5:11 Yaŋ gabi maŋkekerisie kubu sosowo yoŋoji maneru waragabi biŋeine saueme sosowo maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Oŋu.
ACT 5:12 Oŋu ruabi Anuture usunji aposol dobe yabeko gio baku meyaŋuŋ ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruabi Anutuji soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne bako botuyaŋuŋgo kokoine fukeya. Ŋiŋigo Yesu manesiŋ gabuŋ, sosowo yoŋoji boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineo tumaŋgaru kubu moakoŋ fukeru gobuŋ.
ACT 5:13 Oŋu tumaŋgaru gokabi ŋiŋigo goineji kokoiyaŋuŋ maneru ruruine eru moji yoŋoreo so jikigaya. Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji araŋ kokoine ba yareku gobuŋ.
ACT 5:14 Oŋu tumaŋgaru gobuŋyoŋ, jibu ŋiŋigo boakoŋ yoŋoji kubuyaŋuŋ jikiga yareru gobuŋ. Ŋi eru ŋigo qokoine qokoine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi kubuyaŋunji sogueru saueya.
ACT 5:15 Aposol yoŋoji gio oŋu bakabi ŋiŋigo boakonji fiabuŋ. Oŋu fiabuŋ ore eru goineji jibe ŋiŋigo oga yaberu pepe gbaku koboru kadi qaŋaŋineo oŋuakoŋ ŋeŋe bobiaŋgaru moki ramegaru oo rua yaberu iŋi mibuŋ, “Pitaji wareru nodureiŋ, sasakoineji damaŋ oo yoŋoreone more paio ropeko fiana.”
ACT 5:16 Oŋuakoŋ taoŋ eru kae Jerusalem siti roregaru ŋeku ragobi, yoŋoreone ŋiŋigo kubu kokoineji poreru warebuŋ. Oŋu wareru ŋiŋigo jibe bayabeya eru gemoji noŋguŋ bayareru bapeboriŋ eyarebuŋ, oi oga yaberu wareru wapebuŋ. Wapebi sosowo yoŋoji fiabuŋ. Oŋu.
ACT 5:17 Oŋu eru gobi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji eru iŋore ogopu Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) pati kitiŋ gabuŋ, sosowo yoŋore maŋ rigaŋgame aari manebuŋ.
ACT 5:18 Aari maneeru aposol oga yaberu kiperu gawmande witi pigo rua yabebuŋ.
ACT 5:19 Rua yabebuŋyoŋ, ubu oo pebi Ofonde mimerereŋ moji witi pi mendiine mendiine roru oga yaberu sakibe wakiru iŋi yajiya,
ACT 5:20 “Maneniŋ, ŋoŋo raru boji soriŋgo roperu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo dimaku gogo gariinere fuŋne sosowo totogo yajiniŋ.”
ACT 5:21 Oŋu yajime kae fureme boji soriŋgo roperu dimaku Biŋe buŋo qaji yarebuŋ. Oŋu dimaku qaji yarebi soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru ogopuine kitiŋ gabuŋ, yoŋoji roperu soriŋ kaunsol kubu eru Israel minebobopuyaŋuŋ kepore yabebi moko tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimaku kambanti goine aposol oga yabeiŋ ore sore yabebi witi pigo rabuŋ.
ACT 5:22 Rabuŋyoŋ, oi oo so bofuke yaberu omaine kirieru sunduyaŋuŋ iŋi ruabuŋ,
ACT 5:23 “Niŋo fofori witi pigo roperu mendi sanaŋine kebi dimako ŋi joruyaŋuŋke yoŋoji mendi so dimabi ŋone yabegobeneŋ. Oi ŋone yabegobeneŋyoŋ, mendiine roru roperu oo ŋi mo so bofukegobeneŋ.”
ACT 5:24 Oŋu sunduyaŋuŋ ruabi sorinde sa siŋaŋ qoruine eru soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ jibugako mibuŋ, “Opopoŋ! Muŋambe oŋu fukeru jiki moke qoqopuse eko uruŋu egu fukena?”
ACT 5:25 Oŋu mibi moji waperu iŋi yajiya, “Maneniŋ, ŋi witi pigo rua yabebuŋ, yoŋoji boji soriŋgo dimaku ŋiŋigo Biŋe buŋo qaji yaregobi.”
ACT 5:26 Oŋu yajiko sorinde sa siŋaŋ qoruineji kambanti oga yabeme rabuŋ. Raru “Ŋiŋigoji ko bokeru egu nobenimiŋ,” miku kokoi maneru wiriine akoŋ boji soriŋgo roperu aposol oga yaberu warebuŋ.
ACT 5:27 Oŋu oga yaberu wareru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋoo rua yabebi dimabi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji iŋi weu yareya,
ACT 5:28 “Ŋoŋo Yesure tina miku buŋo mo so qaji yareinebi. Niŋoji oŋu miku agi sanaŋine rua ŋarebeŋyoŋ, buŋo ore foriine uruŋu fukeya? Ŋoŋoji jibu jikigaru Yesure binaŋ qaji yarebi Jerusalem siti sosowo saga nobe foreme gogobeneŋ. Eme ŋi oiji komeru dariine keseme ŋoŋoji iŋi nojiegobi, ‘Iŋore buŋoji Juda niŋore paio roperu pega.’”
ACT 5:29 Oŋu weu yareyayoŋ, Pita eru aposol goineji iŋi bokiriebuŋ, “Niŋoji ŋiŋigo ŋoŋore mimiti reŋgakimiŋ ore eru Anuture buŋo odurebeneŋ so sagaiŋ. Mata!
ACT 5:30 Anutuji noŋunde apa ŋasopure ofoŋ fukega. Ŋoŋo Yesu yo ombuineo gbedigaru qabi komeyayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereya.
ACT 5:31 Anutuji oi kegboreru ogagaru roperu iŋoyoŋunde me furoineo ruame ŋega. Paibe ŋeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ boke noreiŋgo ore igodoŋgame Ofoŋnoŋuŋ eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Oŋuine fukeru Israel kufufuŋ qowirie nobeko maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore manega.
ACT 5:32 Niŋo ya oi ŋoneru buŋo sosowo oi kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ. Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miega. Anutuji Moro Tiriine ŋiŋigo miine reŋgateegobi, yoŋore maŋgo ruaru biŋe qa yarega.”
ACT 5:33 Pitaji buŋo oŋu bokirieme soriŋ kaunsol kubu yoŋoji manebi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako aposol yabebi komenimiŋ ore manebuŋ. Oŋu.
ACT 5:34 Oŋu manebuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi mo tinaine Gamaliel iŋoji soriŋ kaunsol kubu yoŋore botugo ŋeya. Iŋoji Kadi buŋore qaqaji ŋi goko ŋiŋigo sosowo araŋ ba tebi mineboboyaŋuŋ fukeya. Oŋu fukeru pakereru aposol oga yabebi sakibe rakaru kokiine mo odiganimiŋ ore mitigaya.
ACT 5:35 Oŋu mitigako rakabi minebobo ogopuine iŋi yajiya, “Israel ŋipune, ŋoŋo ŋi yo uruŋu eyarenobuŋ, ore eru fiine akoŋ kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi.
ACT 5:36 Rone yukube ŋi mo tinaine Teudas iŋoji pakereru ‘Nonji soguneŋaŋuŋ fukego,’ miko muŋambe gosa goine tariko gogobeneŋ. Teudasji oŋu miko ŋi 400 ore so iŋoke jikigaru kikipe eku gobuŋyoŋ, moji oi qame komeko goineji ŋipuine qotike tebuŋ, oi bapakare yabebi totiekabi rowareyaŋunji jaŋgaru matae foreya.
ACT 5:37 “Iŋore ŋadio Galili ŋi mo tinaine Judas fukeya. Iŋoji takis roninde ŋiŋigo tinayaŋuŋ quraŋgaru burugabuŋ, (sensus) damaŋ oo fukeya. Fukeru ŋiŋigo kepore yaberu bomunaŋ yabeya oyowo enimiŋ ore ogo babapipuine fukebuŋ. Oŋu fukebuŋyoŋ, oi oŋuakoŋ qabi komeko eru ogopuine qotike tebuŋ, goineji oi igodoŋgabi kokoi maneru totiebuŋ.
ACT 5:38 Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo ŋi yo yoŋore sakio ya kosa so einebi. Yoŋoji gio yo babi roware fukega, oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore mamane buruyaŋuŋ akoŋ fukega ine, oi jibugaru jaŋgaru mataeiŋ. Ore eru oi boke yabebi wakinimiŋ.
ACT 5:39 Oi mataeiŋyoŋ, Anuture mamane buruone fukena ine, ŋoŋoji roware oi kipeiŋgo ore embimbiŋganimiŋ. Ŋoŋo Anutu iŋoyoŋe igogaru kiso eteru egu gonimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne oŋuine egu bofukenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi.”
ACT 5:40 Gamalielji oŋu yajime kajeqouŋ buŋoine roru sabareku boyobebuŋ. Oi boyoberu aposol rua yabebi wapebi kambantire mibi ŋoru yabebuŋ. Ŋoru yabebi soriŋ kaunsol kubu yoŋoji aposol oi Yesure tina miku buŋo mo jikigaru egu miniminde agi sanaŋine rua yareru “Wakiru raniŋ,” mibuŋ.
ACT 5:41 Oŋu mibi soriŋ kaunsol kubu bokeru rabuŋ. Kadio raru iŋi mibuŋ, “Yesure tinare eru tinabiŋenoŋuŋ oŋu bojibugagobi, oi Anutuji manega. Iŋoji niŋo joiserereŋ oŋuine manekiminde so maneru ŋone nobeko soine sagaga.” Oŋu miku maŋyaŋunji ore eru fiame jeriebuŋ.
ACT 5:42 Jerieru gio jikigaru baku una so boji soriŋgo ropebi eru piine piine oo raru Biŋe buŋo qaji yareru gobuŋ. Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, yoŋoji ore Bobiaŋ Biŋeine miku oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru gobuŋ. Oŋu.
ACT 6:1 Kiŋariŋ jareyaŋuŋji sogueru ropeme Juda ŋiŋigo kubu yoyoka fukeru gobuŋ. Goineji kantri goineone wareru Grik buŋo mibuŋ eru goineji yoŋoyaŋunde moreŋgo go waperu Arameik eru Hibru buŋo miegobi. Oŋu gobi damaŋ oo noigoi fukeya. Grik buŋo mibuŋ, yoŋoji iŋi mibi sembeaya, “Aposol yoŋoji damaŋ so uqo mebo boroiŋgaru noreegobiyoŋ, Grik buŋo mimi ŋigo koje niŋore uqo mebo mobeine oi mobeine sowo noreegobi. Sogokoŋ so boroiŋ gabi so sagaga.”
ACT 6:2 Oŋu mibuŋ ore eru aposol 12 yoŋoji kiŋariŋ kubu oi kepore yabebi tumaŋgabi iŋi yajibuŋ, “Niŋoji sakire gio baku uqo munjaŋ boroiŋga yareru Anuture Biŋe giore damaŋnoŋuŋ soine so sagako mande gionoŋunji egu wakiiŋ. Oi so sagaga.
ACT 6:3 Ore eru ogopunoŋuŋ, maneniŋ! Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde botugone gio babapi bofuke yabeinebi. Moro Tiriineji ŋi maŋyaŋuŋ puseko Anutuji maŋgboroŋine fuŋine mo yareme biŋeroro fiine baku dimagobi, ŋi oŋuine 7 roosoe yabeinebi. Oi roosoe yabebi gio oi yarekabi oi siŋaŋ garu baku gonimiŋ.
ACT 6:4 Yoŋoji oŋu gonimiŋyoŋ, niŋonoŋe damaŋ so sanaŋgaru oŋga wosiru Anuture Biŋe buŋo miine dimaku misaueku gokimiŋ. Gio oo damaŋ so dimakimiŋ.”
ACT 6:5 Oŋu yajibi kubu sosowo yoŋoji “Soine sagaga,” mibuŋ. Oŋu miku ŋi tinaine Stiwen roosoebuŋ. Stiwen oi Anutu sanaŋine manesiŋ gako Moro Tiriineji maŋine puseko goya. Jikigaru ŋi yoo roosoe yabebi: Filip, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas eru Nikolas. Nikolas oi kotu kantrire siti tinaine Antiokia oo fukeru jiki Juda ŋi fukeru maŋine Kristoreo kerisieya.
ACT 6:6 Oi roosoe yabebi aposol yoŋore jiŋo maio roperu rabi meyaŋuŋ qoruyaŋuŋgo ruaru oŋga wosiru mifia yabebuŋ.
ACT 6:7 Anuture buŋo misauebi touŋmoririineke fukeko kiŋariŋ yoŋore jareji Jerusalem sitio sogueru saueya. Soriŋ gio siŋaŋ yoŋore kubuone boakoŋ yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
ACT 6:8 Anuture yauŋmoririine eru usuŋine oiji gio babapi ŋi Stiwende maŋ puseko dimaku soi mosi qoqowirie sogo sogo oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo bako fukeya.
ACT 6:9 Oi fukeyayoŋ, Juda goineji pakereru Stiwen kiso etebuŋ. “Keŋgoroŋgaru warebuŋ, yoŋore oŋgawowosi pi kubu” yoŋore botugo Juda goineji Sairini eru Aleksandria Ijipt siti yoyoka oone kirieru wareru dimabuŋ. Ŋi oŋuji qodureru pakereru Silisia eru Eisia prowinsgone warebuŋ, yoŋore kubuone Juda ŋi goine oga yaperu moko Stiwenke gbedigaru noigoi eru migobobo mimane ebuŋ.
ACT 6:10 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Moro Tiriineji Stiwen boburogame maŋgboroŋ soguinere paio buŋoine bokirieru yajiya, oi Juda yoŋoji kepieiŋgo embimbiŋgaru wakibuŋ.
ACT 6:11 Embimbiŋgaru wakiru mimigaŋgaŋ eku raru ŋi goine bofukeru bapakare yaberu wareru iŋi mibuŋ, “Iŋoji igosisi buŋo miku oo Moses eru Anutu nifepupu eyateme manebeŋ.”
ACT 6:12 Oŋu miku raru ŋiŋigo kubu, yoŋore minebobo eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore maŋgokaka buŋo mibi maŋyaŋuŋ jo jaya. Jo jako qojugaru wareru Stiwen poreru qafagaru roru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio rabuŋ.
ACT 6:13 Raru ŋi goine oga yabebi waperu Stiwende sakigo buŋo ikoine ruaku iŋi kitiŋgaku mibuŋ, “Ŋi yo oiji boji soriŋnoŋuŋ eru Mosesre Kadi buŋo kiso eku so bokeegayoŋ, oi jikigaru miega.
ACT 6:14 Kiso eku iŋi miko manebeŋ, ‘Yesu, Nazaret ŋiji boji soriŋ yo ketotieme siŋsaŋ peiŋ eru Mosesji Kadi buŋo noreko pega, oi qopieiŋ.’”
ACT 6:15 Oŋu mibi soriŋ kaunsol kubure tutumaŋgo ŋebuŋ, oi sosowoji Stiwen poretiŋ pibi kamasiineji Sombuŋ mimerereŋ oŋuine fukeko ŋoneru manebuŋ. Oŋu.
ACT 7:1 Stiwen buŋo koroineo ruabi dimako soriŋ siŋaŋ qoruineji iŋi weu teya, “Buŋo oi foriine me ikoine?”
ACT 7:2 Weu teme mobeine iŋi bokirieya, “Ŋipune, mama kakagbopune, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Noŋunde ŋaso Abrahamji Mesopotemia moreŋgo goko kuririquraŋ Rauine Anutu iŋoji fuke teme Mesopotemia bokeru Haran kaeo raru goya.
ACT 7:3 Anutuji iŋi ojiya, ‘Go gakere kae moreŋgo eru tifepugo boke yaberu moreŋ mo gadubemiŋ, oo raru goigoŋ.’
ACT 7:4 Oŋu ojime maneru Kaldia moreŋ bokeru Haran kaeo raru goya. Oo gokame mamaineji komeme Anutuji soreko ŋoŋo damaŋ yoo yo gogobi, moreŋ yoo wareru fuŋgaru ŋeku goya.
ACT 7:5 Moreŋ yoo ŋeku goko Anutuji moreŋ mobeine kokiine mo kufu seseinere so oi so biŋe qa teya. Moreŋ yo ore rauine so yobu fukeyayoŋ, Abrahamde osigida so fukeme Anutuji damaŋ oo akoŋ iŋore buŋo ronekoŋ iŋi mikipeya, ‘Nonji moreŋ yo oi go eru gore ŋadio osigidapugo fukenimiŋ, yoŋore yarebe ore rauine fukenimiŋ.’
ACT 7:6 Oŋu miku jikigaru buŋo iŋi miya, ‘Gore osigidapuji moreŋ mogo raru kotuine fukeru gonimiŋ. Kotuine fukeru gobi moreŋ ore rauine yoŋoji kipe yabebi rauyaŋunde kiŋaŋ omaine qaku gonimiŋ. Oŋu gobi eru ode yabebi gio yobiŋineke yobiŋineke mo babi furiine so ŋarebi gosa 400 ore so koŋkoŋ paio gonimiŋ.
ACT 7:7 Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji jiki moreŋ ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gonimiŋ, oi buŋoo ruaru mitari ŋarebemiŋ.’ Anutuji jikigaru iŋi miya, ‘Oŋu fukeko osigidapugoji moreŋ oi bokeru moreŋ yoo kirieru wareru ohowe baku miteŋ nuru gonimiŋ.’ Oŋu.
ACT 7:8 “Anutuji Abraham oŋu ojiru moge iŋi enimiŋ ore miko maneya, ‘Ŋoŋo noke jojofo enimiŋ ore nonde soi moge keku ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru goinebi.’ Ore so Abrahamji madeine Aisak fukeko una 8 tariko oo Anuture moge baku sakiine ketigaya. Aisakji madeine Jeikob bofukeru moge oi ketigako eru Jeikobji madepuine bofuke yaberu ore so keti yabeya. Jeikob madepuine 12 yoŋoji Israel niŋore apa ŋasopu fukebuŋ.
ACT 7:9 “Apa ŋasopunoŋunji gboyaŋuŋ Josef oi ŋadi gaku furiine banimiŋ ore ruabi goineji furiine baku roru Ijipt moreŋgo raru ruabi goya. Oo goyayoŋ, Anutuji iŋoke goya.
ACT 7:10 Iŋoke goko koŋkoŋ fuŋne fuŋne paio ropeko maneya, sosowo oone bomukuya. Bomukuru yauŋmoririine oteme maŋgboroŋine fiine fukeya. Oi fukeme Ijipt kantrire farao kiŋ iŋore jiŋoo ropeko ŋoneme sagako ŋi koito igodoŋgako Ijipt kantri eru farao koitore morumboŋ pi yaine siŋaŋ yaberu goya.
ACT 7:11 Siŋaŋ yabeko roro damaŋine wareru fukeko Ijipt sosowo eru Keinan moreŋ oi sagaya. Ore eru ŋiŋigo yoŋoji manebu yasogo maneru bakaqakamaŋ gobuŋ. Oŋu goku noŋunde ŋasopuji uqo munjaŋ bofukenimiŋ ore basiqasi ebuŋ.
ACT 7:12 “Oŋu basiqasi ebuŋ ‘Ijipt moreŋgo kurumbu koruŋ pega,’ oŋu mibi Jeikobji maneya. Oŋu maneru madepuine, noŋunde ŋasopu oi ate fuŋfuŋgaine sore yabeya oo rabuŋ.
ACT 7:13 Oŋu raru goku kirieru mamayaŋundeo warebuŋ. Jiki ateine mo moke rabi Josefji fuŋneine barariŋga yareko manebuŋ. Manebi farao kiŋ koitoji oŋuakoŋ tifeine ŋone yaberu fuŋneyaŋuŋ mane mukuya.
ACT 7:14 Mane mukuru Josefji buŋo ruaru mamaine Jeikob eru tifepuine sosowo oi kepore yabeko iŋoreo rabuŋ. Ŋiŋigo rabuŋ, yoŋore jare oi 75 fukeya.
ACT 7:15 “Jeikob oŋu ogabi Ijipt moreŋgo raya. Raru goku oo komeya. Ŋasopunoŋunji oŋuakoŋ kome forebuŋ.
ACT 7:16 Kome forebi qoŋgbuŋyaŋuŋ roru koboru Keinan moreŋgo kirieru Sekem kaeo wareru yaŋga yabebuŋ. Ronekoŋ Abrahamji Sekem (Sikem) goku moreŋ mo ŋi tinaine Hamor iŋore osigidapu yoŋoreone monenji furiine baya, ore jiŋoruŋineji ko kouŋ gufuru oo rua yabebuŋ.” Oŋu.
ACT 7:17 Stiwenji jikigaru iŋi miya, “Anutuji ronekoŋ jojofo buŋo Abraham oteya, oi foriineke fukeinde damaŋ bombeŋgaya. Bombeŋgaya, ore so Israel yoŋoji Ijipt moreŋgo fukeru saueru gobi kubuyaŋunji sogueru ropeya.
ACT 7:18 Sogueru ropeko farao kiŋ moji pakereru fuŋgaru Ijipt siŋaŋ yabeya. Farao kiŋ gariine iŋoji Josefre fuŋne so maneru goya.
ACT 7:19 Iŋore fuŋne so maneru noŋunde kufufuŋ oi sinefuru paio eadu eru ŋasopunoŋuŋ eyareru bawaki yabeko gobuŋ. Oŋu gobi kiŋ koitoji Israel yoŋore mimiti sanaŋine iŋi ruaya, ‘Ŋoŋo koko madepuŋaŋuŋ memenda oi ro yaberu sakiineo raru obuo bokebi rakaru komenimiŋ.’
ACT 7:20 “Mimiti oŋu ruame damaŋ oo akoŋ made mo tinaine Moses fukeya. Anutuji oi ŋoneru maneko sagaya. Moses fukeko maŋgo mamaineji oi kaiŋ yokaomo oŋu piyakuŋgo siŋaŋ gaku gobu.
ACT 7:21 Kaiŋ yokaomo oi tariko maŋgoineji roru sakiineo raru jambeo obu paiineo ruaru bosoŋgame. Bosoŋgaru rako farao kiŋ koitore oduji bofukeru roko madeine fukeko siŋaŋ garu goya.
ACT 7:22 Oŋu goko Ijipt yoŋore mamane eru eebobo sosowo oi qaji tebuŋ ore so Ijipt yoŋore maŋgboroŋ ŋi soguine fukeya. Iŋoji buŋoine eru eeboboine oi usuŋ suŋsuŋ paiineo miku eru goya.
ACT 7:23 “Moses gosaine 40 tariko oo Israel kakagbopuine yoŋore prowinsgo raru ŋone yabeiŋgo manesuku buŋoine kiperu raya.
ACT 7:24 Raru Ijipt ŋiji Israel ŋi mo iŋoke omaine yobu kekepari eru poreru ro furu eteru qame ŋoneya. Ŋoneru raru Israel ŋi oi bapi garu ŋadiineo raru geoine bokirieru Ijipt ŋi oi qaku qame komeya.
ACT 7:25 Qako komeme Anutuji Mosesre roegaru Israel ŋiŋigo farao koitore meone bomuku yabeiŋgo ore usuŋ oteko wareya. Yoŋoji Moses ŋoneru fuŋneine oi soine mane taniŋgagobi, oŋu manesuyayoŋ, yoŋoji oi so mane taniŋgaru omaine mutu gobuŋ.
ACT 7:26 “Kae fureko moke yoŋoreo rako Israel ŋi yoyokaji qoqo ebire ŋone yapeya. Ŋone yaperu esoigaru botuyakuŋgo womo fukeiŋ ore maneru iŋi yasiya, ‘Ŋi yoyoka, ŋoko kakagbo. Ŋokoŋake moakonji wamore oŋu sisibiri egobire?’
ACT 7:27 Oŋu yasiyayoŋ, ŋiji ogoine bosembea teya, iŋoji Moses joineke qopieru iŋi ojiya, ‘Go niŋore siŋaŋyayabe eru mimitari ŋi fukege me? Moji igodoŋ gume dimage?
ACT 7:28 Go yane Ijipt ŋi qande komee, oŋuakoŋ noŋ nuiŋgo mige me?’
ACT 7:29 Oŋu weu teme buŋo ore eru Ijipt kantri bokeru sumuŋgaru Midian moreŋgo raru kotu goya. Oo goku ŋonuŋ roru madeyokaine yoyoka bofuke yapeko gobuŋ.” Oŋu.
ACT 7:30 Stiwenji buŋo jikigaru iŋi miya, “Oŋu gobi gosa 40 tariko oo Mosesji moreŋ buroineo roregaru tuku tinaine Sainai ore fuŋineo gome Sombuŋ mimerereŋ moji fukeya. Oi yo sokokoŋ botuineo misi boruŋ fukeru so ja foreya, oo fuke teya.
ACT 7:31 Oŋu fuke teme kamasi ore eru waragaru fuŋine ŋoneru mane mukuiŋ ore bembeŋgo rako Anutureone buŋo mo iŋi fukeko maneya,
ACT 7:32 ‘Nonji gore apa ŋasopu yoŋore Anutu fukego. Nonji Abraham, Aisak, Jeikob yoŋore Ofoŋ go waperu gogo.’ Buŋo oŋu fukeko maneru maŋine fuŋgaru gburugburu qako oŋube piru ŋoneiŋgo kokoi maneya.
ACT 7:33 “Kokoi maneyayoŋ, Ofonji iŋi ojiya, ‘Moreŋ oderu dimage, oi moreŋ mokiine. Ore eru go kufu komoŋgo qomukuigoŋ.
ACT 7:34 Nonde ŋiŋigo kubupu Ijipt gogobi, oi eru ode yabebi pipiguguriŋ paio jogbasasanaŋ eru gogobi. Nonji oi ŋone mukuru gogo. Yoŋoji nakafe yabeko kuyoku kariegobi, nonji oi mane forego. Nonji yoŋore meone bomuku yabeiŋgo ore wakigo. Ore eru go muŋambe yo pakereru kadi sore gube Ijipt raigoŋ!’ Oŋu ojiya.”
ACT 7:35 Stiwenji buŋo jikigaru iŋi miya, “Yoŋoji Moses mugaru kikiraŋga teru iŋi ojibuŋ, ‘Go siŋaŋyayabe eru mimitari ŋi fukege me? Moji igodoŋga guko oŋu dimage?’ Oŋu mugaru ojibuŋyoŋ, Anutuji Moses oi soreme yoŋore ŋi koitoyaŋuŋ fukeya. Sombuŋ mimererenji yo sokokoŋgo boruŋ jako oo fuke teya, iŋoji Anuture biŋe buŋo oi baku wareru maŋine bapakareko bobomuku ŋiyaŋuŋ fukeya.
ACT 7:36 Israel bobomuku ŋiyaŋuŋ fukeru ŋiŋigopuine oi soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baku Ijipt kantrione bomuku yabeme bokeru Koe Boboroŋ oo warebuŋ. Yukube warebi oo eru moreŋ buroineo oŋuakoŋ jikigaru soi mosi qoqowirie furuine furuine oi gosa 40:re maŋgo baku yaduko ŋoneru gobuŋ.
ACT 7:37 Mosesji ŋi koitoyaŋuŋ goku Israel kufufuŋ oi iŋi yajiya, ‘Anutuji Juda kubu ŋoŋore botugone kajeqouŋ ŋi mo roosoeru igodoŋgame noŋ oŋuine fukeiŋ.’
ACT 7:38 “Israel yoŋoji moreŋ buroineo wareru gobi ŋi koitoyaŋuŋ fukeru noŋunde apa ŋasopu yoŋoke goku kufufuŋyaŋuŋ siŋaŋ yabeya. Siŋaŋ yaberu tuku tinaine Sainai oo ropeme Sombuŋ mimerereŋ moji buŋo ojime maneru iŋoke goya. Oŋu goku Anutuji gogo sanaŋinere buŋoine jijiki ojime maneru goya, iŋoji buŋo oi ore so miko niŋore Biŋe fukeya.
ACT 7:39 “Iŋoji ŋi koitoyaŋuŋ goyayoŋ, noŋunde apa ŋasopu yoŋoji buŋoine reŋga teiŋgo ore taki yabeme ŋadi gabuŋ. Ŋadi gaku kepieru maŋyaŋuŋ kerisieme Ijipt moreŋgo moke kirienimiŋ ore aŋi manebuŋ.
ACT 7:40 Oŋu maneru Moses kakaine Aron oi iŋi ojibuŋ, ‘Mosesji ŋi Koitonoŋuŋ fukeru Ijipt kantrione bomuku nobeko warebeŋ, iŋoji tukuo roperu kamasi uruŋu fukega, niŋo oi so manegobeneŋ. Oi so manegobeneŋ ore goji soine nemu gboŋ bande oiji minebobonoŋuŋ fukebi kufuyaŋuŋgo jikigaru rakimiŋ.’
ACT 7:41 “Oŋu ojiru oo akoŋ goul roru oo nemu mo bulmakao madeinere kamasi babuŋ. Oi baku boji roru wareru eteme jebe rigaru ya meyaŋunji babuŋ, ore jeri eru miteŋ gabuŋ.
ACT 7:42 Oŋu ebuŋyoŋ, Anutuji oi ŋoneru takigame ŋadi yabeko Qonikinde bobuŋ Rau ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabenimiŋ ore boke yabeya. Kajeqouŋ ŋi Amosji buŋo mo quraŋgako Biŋe Quraŋgo pega, ore so iŋi ruabi, ‘O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo moreŋ buroineo wareru gosa 40 ore so goku damaŋ oo joma boji rigaru pesiŋ goine roru wareru nareru gobuŋ me mata?
ACT 7:43 Oi matayoŋ, ŋoŋoji nemu tinaine Molek iŋore kambaŋ seri ako oi kobobi eru nemu tinaine Refan iŋore bobuŋ sasako oi koboru wareru gobuŋ. Ŋoŋoji sasako nemu oi ohoweyakuŋ baku miteŋ yapenimiŋ ore babi biŋeŋaŋuŋ fukeya. Ore eru nonji yobe ŋabebe rosipuŋaŋuŋ wareru oga ŋabebi raru goku joroineo Babilon kantrire ŋadio roperu goinebi.’” Oŋu.
ACT 7:44 “Apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji moreŋ buroineo wareru goku Anuture munaŋ moge bapakareru kambaŋ seri soriŋ baku koboru gobuŋ. Oi baku koboru Anutuji soriŋine banimiŋ ore Moses mitiga teku sasako sosoine odu teko ŋoneya, ore so babi dimaya.
ACT 7:45 Mosesji apa ŋasopunoŋuŋ siŋaŋ yabeko yoŋoji kambaŋ seri soriŋ oi koboru gobuŋ. Jiki Josuaji pakereru siŋaŋ yabeko osigidapuyaŋunji soriŋ oi biŋe qaku koboru jikigaru wareru goku kantri yoo wapebuŋ. Kantri yoo wapebi Anutuji moreŋ rauine kubuine kubuine yobe yabeme rabi moreŋyaŋuŋ sabareku robuŋ. Roru ŋeku gobi kiŋ Deiwid fukeya.
ACT 7:46 “Iŋoji fukeru Anuture jiŋo maio yauŋmoririine bofukeru iŋi weu teya, ‘Anutu Jeikobre ofoŋ, goji soine minde nonji mitigabe niŋo gore boji soriŋ qoruine bakimiŋ.’
ACT 7:47 Oŋu weu teyayoŋ, Solomonji mitigako Anuture boji soriŋ babuŋ.
ACT 7:48 Oi babuŋyoŋ, Ropekiine iŋoji ŋiji pi meyaŋunji babuŋ, oo so goga. Ore buŋoine kajeqouŋ ŋi moji iŋi quraŋgame pega,
ACT 7:49 ‘Ofonji miga: Nonde morumboŋ toŋ ŋeŋene oi Sombuŋgo peko moreŋ oi kufunere kojiine fukeko oo oderu ŋego. Ŋoŋo nonde pi kamasi uruŋu babi sagana? Me pi uro bofuke nubi oo roperu ŋema neru gonobo?
ACT 7:50 Ya sosowo oi nake nakene meji bofuke yarebe, oi manegobi.’” Oŋu.
ACT 7:51 “O buŋoqoqo ŋiŋigo, ŋoŋore manji gigako yauraine fukegobi. Kajeŋaŋunji foŋgako so yobu untoga! Oi gigaga ore Anuture buŋo qomukuru kajeboji eegobi. Apa ŋasopuŋaŋunji Moro Tiriine kiso eteru gobi ŋoŋoji yoŋore so jikigaru oŋuakoŋ Moro Tiriine jijiki ŋadi gaegobi!
ACT 7:52 Ŋoŋore apa ŋasopuji kajeqouŋ ŋiŋigo afaine mata kekesuesue eyareme gobuŋ. Yoŋoreone moji sisikoŋkoŋ so bofukeya? Yoŋoji Ŋi Posiineji fukeiŋ ore kajeqouŋ buŋo mibi oi yabebi komebuŋ. Yoŋoji komebi Ŋi Posiineji iŋoyoŋe fukeko ŋoŋoji oi babae bateku qabi komeya.
ACT 7:53 Anutuji mimerereŋpuine sore yabeme Sombuŋgone wakiru Kadi buŋo ŋarebi Biŋeŋaŋuŋ fukeyayoŋ, ŋoŋoji oi so reŋgaru boyoberu gobuŋ.” Oŋu.
ACT 7:54 Stiwenji buŋo oŋu miko soriŋ kaunsol yoŋoji manebuŋ, oi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako momuŋ kiru pakereru dimabuŋ.
ACT 7:55 Oŋu ebuŋyoŋ, Moro Tiriineji Stiwende maŋ puseko jiŋoine Sombuŋgo pime ropeko Yesu Anuture kuririquraŋ maŋgo paibe Anuture me furoineo dimako ŋoneya.
ACT 7:56 Yesu ŋoneru miya, “Maneniŋ! Sombuŋ aŋgame Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Anuture me furoineo dimako ŋonego.”
ACT 7:57 Oŋu miko maneru oŋga jojorabi fonuŋ yasogo pakereme kajeyaŋuŋ meyaŋunji bojigaru sosowoji riŋaru raru qafagaru robuŋ.
ACT 7:58 Oŋu roru taoŋ qaŋaŋineo furugaru raru sakibe ruaru koji fuŋgaru bokeru qabuŋ. Oŋu qabi goineji oi ŋoneru dimaku marikuyaŋuŋ qomukuru bonusuŋgaru ŋi jeŋoŋ Solre bembeŋgo ruabuŋ.
ACT 7:59 Oŋu eru koji bokeru qaki akoŋ dimabi Stiwenji Anuture oŋga wosiru iŋi miya, “O Ofoŋ Yesu, go iirune roru sabare!”
ACT 7:60 Oŋu miku rakaru dikanji keru oŋga jojoraru miya, “Ofoŋ, agiburaŋ yo egobi, ore yobiŋ yoŋore paio so ruaigoŋ!” Oŋu miku niniŋgaru komeya. Oŋu.
ACT 8:1 Stiwen qabi komeya, oi Solji oŋuakoŋ maneme sagaya. Damaŋ oo akoŋ kekesuesue soguine fukeko Jerusalem sitire maŋkekerisie kubu rosi eyarebuŋ. Ore eru yoŋoji sosowo siti bokeru roiŋgaru Judia eru Samaria prowins yoyoka oi sagaru rabi aposol yoŋoji akoŋ yameŋ keku sitio gobuŋ.
ACT 8:2 Ŋiŋigo Anutu araŋ baku ohowe baku gobuŋ, yoŋoreone goineji Stiwen komeya ore jiŋgeŋ keku kokoine kuyoku qoŋgbuŋine roru raru yaŋgabuŋ.
ACT 8:3 Yaŋgabuŋyoŋ, Solji maŋkekerisie kufufuŋ qaima eyareru piine piine roregaru roperu maŋkekerisie ŋi eru ŋigo furugaru oga yabeme boke yaberu wakibi miko witi pigo rua yabebuŋ. Oŋu.
ACT 8:4 Maŋkekerisie ŋiŋigoji roiŋgaru moreŋ so ra wareru roregaru gobuŋ, yoŋoji Bobiaŋ Biŋe miku oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru gobuŋ.
ACT 8:5 Filipji Samaria prowinsre siti mogo rakaru Munaŋqoqo Rauine Kristore fuŋne mitaniŋga yareko manebuŋ.
ACT 8:6 Oi mitaniŋga yareru mosi qoqowirie bako qowirieko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru buŋo miya, oi maŋmoakoŋ eru kaje ruaru maneru sabarebuŋ.
ACT 8:7 Filipji gio bako Anuture usunji gemokaku kokoine oi ŋiŋigo maŋyaŋuŋgone yobe yabeya. Yobe yabeko buŋo sembeqambeine oŋgaku waperu rabuŋ. Gio bako ŋiŋigo boakoŋ mobeyaŋuŋ komekiine fukeru demba gobuŋ, oi fiabuŋ.
ACT 8:8 Oŋu fukeko Samaria sitio jeribari ropekiine fukeru peya. Oŋu.
ACT 8:9 Jeribari peyayoŋ, Samaria siti oo kipe seroŋ ŋi mo tinaine Saimon goya. Iŋoji gosa goine agikeareko munaŋqoqo gio baku Samaria ŋiŋigo warega yabeko gobuŋ. Oŋu gobi “Ŋi ropekiine fukego,” miku iŋoyoŋunde maneko ropeya.
ACT 8:10 Ŋiŋigo ropekiine eru wakiqoqoine yoŋoji sosowo Saimonde buŋore kaje ruaru maneru iŋi miku gobuŋ, “Anuture usuŋ tinaine ‘Usuŋ yasogo,’ migobi, oiji ŋi iŋore maŋgo rakame pega.”
ACT 8:11 Saimonji agikeareko munaŋqoqo gio oi damaŋ joroine bako ŋiŋigoji waragaru gobuŋ. Oŋu eko waragaru gobuŋ ore eru iŋoreo qakatoru gobuŋ.
ACT 8:12 Oŋu gobuŋyoŋ, Filipji wareru Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo ore Bobiaŋ Biŋe eru Yesu Kristo tinainere fuŋne oi mitaniŋga yareya. Oi mitaniŋga yareko ŋiŋigo kokoineji Biŋe buŋo manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi miti meso rau yareya.
ACT 8:13 Oŋu ruabi Saimonji oŋuakoŋ buŋo oi manesiŋ gako miti meso rau tebi Filipre maŋfuŋgo wareru goku yobeya. Oŋu fukeme Filipji mosi qoqowirie soi yasogo yasogo bako fukeko oi ŋoneru waragaru goya. Oŋu.
ACT 8:14 Samaria ŋiŋigoji Anuture Biŋe buŋo oŋu maneru roru sabarebuŋ, ore biŋeji saueru Jerusalem sitio rako aposol yoŋoji manebuŋ. Yoŋoji oi maneru Pita eru Jon roosoeru sore yapebi yoŋoreo rabu.
ACT 8:15 Raru roperu yoŋore eru oŋga wosiru Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakaiŋ ore Ofoŋ weu tebu.
ACT 8:16 Fuŋne iŋi ore weu teru oŋga wosibu: Yoŋoji Ofoŋ Yesure tinao miti meso rau yarebuŋyoŋ, Moro Tiriineji yoŋoreone more maŋgo so rakame mo gobuŋ.
ACT 8:17 Ore eru oŋga wosiru meyakuŋ qoruyaŋuŋgo ruabire Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakame robuŋ. Oŋu.
ACT 8:18 Aposol yokoji meyakuŋ ŋiŋigo qoruyaŋuŋgo ruabire Anutuji ore so Moro Tiriine yoŋore maŋgo ruame Saimonji oi ŋoneru moneŋ roru wareru iŋi yasiya,
ACT 8:19 “Ŋoko usuŋ oŋuine oi noŋ mo narebire roru mene uri yoŋore qoruo ruabemiŋ, Moro Tiriineji yoŋore maŋgo rakaiŋ.”
ACT 8:20 Oŋu yasiyayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “Ae! Use! Goji Anuture yauŋ oi monenji furiine baiŋ ore mige. Ore eru go moneŋgoke misi korugo rakaigoŋ.
ACT 8:21 Gore manji Anuture jiŋoo so poretiŋgaga. Ore eru go Biŋe buŋo yoore fori mo so yobu roigoŋ.
ACT 8:22 Sembenegoone bio maŋgo kerisieru Ofoŋ oŋga wosinde iŋoji maŋmamanegore agiburaŋ oi bokena.
ACT 8:23 Gore manji jajabame beumoki oŋuine pougaru fuse garega. Agiburaŋgoji nigiŋ oŋuine qukarie gume quŋgage.”
ACT 8:24 Pitaji oŋu ojime kipe seroŋ ŋi Saimonji iŋi bokirie yateme, “Ŋoko nonde eru Ofoŋ oŋga wosibu buŋo migobire, ore fori mo so fuke narena.”
ACT 8:25 Aposol yokoji Ofonde Biŋe buŋo oi siti oo kitiŋgaku miku mitaniŋgaru boke yaberu rabu. Kadio raru Samaria prowinsre kaeine kaeine roregaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Bobiaŋ Biŋe buŋoo bapakare yaberu goku Jerusalem sitio kirieru rabu. Oŋu.
ACT 8:26 Ofonde mimerereŋ moji Filip buŋo iŋi ojiya, “Go Jerusalem siti bokeru Saut obe raigoŋ. Moreŋ buroineo kadi eseine (raŋgbaŋine) Gaza taoŋgo rakaegobi, oo raigoŋ.”
ACT 8:27 Oŋu ojime Filipji afagaru bokeru raya. Raru Afrika ŋi moji moreŋineo kirieru rako kadio bofukeya. Iŋoji Etiopia kantrire kandasi kwinde muraŋ ropekiine fukeru ŋigo koitore morumboŋ pigo moneŋ eru mebo yaine siŋaŋ garu goya. Sakiinere yare eru Juda ŋi fukeiŋgo ore embimbiŋgayayoŋ, jibu Anuture ohowe baku miteŋ gaiŋgo ore Jerusalem sitio wareya.
ACT 8:28 Wareru moreŋineo kirieiŋgo ore kaneŋkuku keretao ropeme kaneŋkukuji porebi kadio raya. Oo raru kajeqouŋ ŋi Aisaiare buk qorumureru oseru ŋeya.
ACT 8:29 Oŋu fukeko Moro Tiriineji Filip saŋu qa teru buŋo iŋi ojiya, “Go kaneŋkuku kereta ore qaŋaŋgo raru boyoberu raigoŋ.”
ACT 8:30 Moro Tiriineji oŋu ojime oo akoŋ giniŋgaru bembeŋgo raya. Raru ŋiji kajeqouŋ ŋi Aisaiare buk oone Biŋe buŋo oseko maneya. Maneru iŋi weu teya, “Buŋo osege, oi soine mane taniŋgage me mata?”
ACT 8:31 Weu teko ojiya, “Moji so mitaniŋgako nake oi uruŋu mane taniŋganobo?” Oŋu ojime kaneŋkuku keretao ropeme moko ŋebu.
ACT 8:32 Biŋe Quraŋ oseya, oi iŋi, “Ŋiji lama qaku ketigaiŋgo ore roru oga gagobi, oi ore so waigo fosikeru peya. Siŋaŋineji lama madeinere siki pudaji botigame keririŋineo niniŋgaru fonuŋine tomiri dimaga, iŋore so iŋoji so oŋga rurugaya.
ACT 8:33 Roru waki tebi moji buŋo koroineo buŋore mobe so kitiŋgaku miko mo kosa mitaribuŋ. Moreŋgo gogoine oŋu oga tegabi komeya. Osigidapuine tomiri komeya. Ore eru moji tina buruine jiki so oseru miiŋ.”
ACT 8:34 Muranji oi oseru Filip iŋi weu teya, “Kajeqouŋ ŋiji buŋo oi more miga? Oi iŋoyoŋunde me ŋi more miga? Go soine ore fuŋine naji.”
ACT 8:35 Oŋu weu teme kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋgone fuŋgaru Yesure Bobiaŋ Biŋe oi fuŋneineke mitaniŋgako maneya.
ACT 8:36 Oŋu mimane eku kadio raru obu bembeŋgo ropebire kwin muraŋineji ojiya, “Ŋone, obu jereŋine yo pega. Ore eru go soine miti meso rau nareigoŋ. Buŋo moji sabare guga me mata?”
ACT 8:37 (Oŋu ojime Filipji miya, “Go buŋo gajigo, oi maŋgo sosowo Anutureo ruaru manesiŋ gage ine, oi soine ebemiŋ.” Miko buŋo iŋi bokirieya, “Yesu Kristoji Anuture Made fukega, nonji oi manesiŋ gago.”
ACT 8:38 Oŋu bokirieru mitigako kaneŋkuku kereta kipebi yokomoko akoŋ obuo rakaru Filipji miti meso rauteya.
ACT 8:39 Oi rauteko obuone wapebire Ofonde Moro Tiriineji Filip ogagame roperu jibugame kwin muraŋineji oi moke so ŋoneya. So ŋoneyayoŋ, jikigaru jeribari paio kae moreŋineo Etiopia raya.
ACT 8:40 Filipji jibugaru raru taoŋ tinaine Asdod oo fukeko bofukebuŋ. Oo akoŋ jikigaru taoŋine taoŋine roregaru oo Bobiaŋ Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru raru goku Sisaria taoŋgo wapeya. Oŋu.
ACT 9:1 Damaŋ botuine oo Solji manjo paio dimaku maŋ sakiine boruŋ igogako Ofonde kiŋariŋpuine yaberu yobe imo eru goya. Oŋu goku soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoreo raya.
ACT 9:2 Iŋoreo raru iŋi bapakareru weuya, “Kadi gariine boyoberu gobuŋ, yoŋoreone goineji joroineo Damaskas sitio gogobi. Ore eru nonji soine aroo raru baa yaberu mo bofukebemiŋ, oi kiperu ogagaru Jerusalem sitio warebemiŋ. Damaskas sitio Juda niŋore oŋgawowosi pi siŋaŋ gaegobi, yoŋoji oi egu sabare yabenimiŋ ore mimitari quraŋ quraŋgaru narende roru raru yadubemiŋ.” Oŋu miko quraŋgako roru raya.
ACT 9:3 Kadio ragu ragu Damaskas siti bombeŋgaiŋgo eko ya mo pipa iŋi fukeya: Kuririquraŋ mo Sombuŋgone bobori oŋuine fukeru wakiru roregaya.
ACT 9:4 Roregako rondiŋgaru moreŋgo rakaru peku fonuŋ mo maneko buŋo iŋi ojiya, “Sol Sol, go wamore kekesuesue paio enarege?”
ACT 9:5 Oŋu ojiko Solji weu teru miya, “Ofoŋ, go moji?” Oŋu miko bokirieya, “Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, noŋ oi.
ACT 9:6 Oi fukegoyoŋ, soine pakereru sitio raigoŋ. Oo raru wamo yago bamiŋ, moji ore biŋe gajiiŋ.”
ACT 9:7 Ŋi iŋoke rabuŋ, yoŋoji buŋoyaŋuŋ mataeme fosikeru dimabuŋ. Yoŋoji buŋo fonuŋ fofori manebuŋyoŋ, ŋi mo so ŋonebuŋ.
ACT 9:8 Buŋo bokirieme Solji moreŋgone pakereyayoŋ, jiŋoine piku ya mo so ŋoneru qaŋgoqasa qaku dimaya. Oŋu dimako meineo roru Damaskas sitio ogagaru rabuŋ.
ACT 9:9 Rakabi una yokaomo ore so qaŋgoqasa ŋeku obu me uqo mo so nogu mo ŋeya. Oŋu.
ACT 9:10 Damaskas sitio Yesure kiŋariŋ mo tinaine Ananaias goya. Ofonji qohoŋ odume iru ŋoneme “Ananaias!” oŋgaya. Tinaine oŋgame miya, “O Ofoŋ, noŋ yo ŋego.”
ACT 9:11 Oŋu miko Ofonji iŋi ojiya, “Go pakereru kadi tinaine Kadi Poretiŋ miegobi, oo raigoŋ. Oo raru Judasre pigo roperu Tarsus ŋi tinaine Sol iŋore weuteigoŋ. Mane, iŋoji noŋ oŋga wosi nareru ŋega.
ACT 9:12 Oŋga wosiru ŋeku maŋineo qohoŋ iru mo iŋi ŋoneya: Ŋi tinaine Ananaiasji piinere maŋgo waperu jiŋoine moke piiŋ ore meine qoruineo baiŋ.”
ACT 9:13 Ofonji buŋo oŋu ojime iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, ŋiŋigo kokoineji ŋi ore sunduine miforebuŋ maneboŋ. Iŋoji Jerusalem sitio gore kufufuŋpu gbagbataeŋine oi kokoine yaberu yobe imo eru goya.
ACT 9:14 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo eku usuŋ otebi Damaskas siti yoo oŋuakoŋ gio oi akoŋ baiŋ ore wareya. Ŋiŋigo gore tina oŋga wosiegobeneŋ, iŋoji niŋo sosowo noreru kipe nobeiŋgo manega.”
ACT 9:15 Oŋu bokirieyayoŋ, Ofonji iŋi ojiya, “Nonji ŋi oi roosoeru manebe buŋone osigaru nonde jigo qaku goiŋ. Oŋu goku moreŋine moreŋine roregaru nonde Biŋe misaueme Israel eru kotu kantri ŋiŋigoji maneenimiŋ. Buŋo koroine koroine oo porebi ŋi ofoŋ kokoine yoŋore jiŋoyaŋuŋgo roperu nonde Biŋe yajiko manenimiŋ. Ore eru jibu raigoŋ.
ACT 9:16 Iŋoji tinane osigaru ore eru joiserereŋ kokoine maneiŋ. Nonji oore buru odubemiŋ ore manego.”
ACT 9:17 Oŋu ojime Ananaiasji raru pi ore maŋgo roperu meyokaine Solre qorugo baru ojiya, “Sol ogone, kadi yasogoo warende Yesuji fuke gareya, Ofoŋ oiji sore nume warego. Gore jiŋoji moke tiŋame Moro Tiriineji maŋgo puseiŋ ore najime warego.”
ACT 9:18 Oŋu ojime oo akoŋ ya garaineke kamasi oiji jiŋoineone rondiŋgaru waki foreko jiŋoine tiŋaya. Jiŋoine tiŋako pime tamaeko pakereya. Pakereru miko miti meso rau teya.
ACT 9:19 Miti meso rau teko uqo nogu sanaŋgaya. Solji sanaŋgaru kiŋariŋ yoŋore botugo Damaskas sitio giobobo goine goya. Oŋu.
ACT 9:20 Gogu oone pakereru Juda yoŋore oŋgawowosi piine piine oo roperu Yesure fuŋne mitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi yajiya, “Yesuji Anuture made fukega.”
ACT 9:21 Oŋu yajiko maneru sosowo yoŋoji popureru waragaru mibuŋ, “Jerusalem sitio tina oi oŋga wosibi, ŋi yo oo oi yabe yobe imo eru goya me mata? Oŋuakoŋ yo oo wareya, oi niŋo kipe noberu oga noberu soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋore meo rua nobeiŋgo wareya. Ore eru uruŋu qowirieru iŋoyoŋe Anuture buŋo oi akoŋ kitiŋgaku miega?”
ACT 9:22 Oŋu mibuŋyoŋ, Anutuji Sol usuŋ suŋsuŋ oteko moke sanaŋgaru goya. Sanaŋgaru goku Juda ŋiŋigo Damaskas sitio gobuŋ, yoŋore maŋ bapakareru iŋi miku goya, “Yesuji fofori Anuture Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Buŋo oi misanaŋgaru fuŋine oduru goko yoŋoji qiqu qaku buŋo oi kepieiŋgo embimbiŋgaru gobuŋ.
ACT 9:23 Giobobo kokoine tariko Juda yoŋoji tumaŋgaru buŋo gio baku Sol qabi komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ.
ACT 9:24 Soŋsoŋburu babuŋyoŋ, ore biŋe oi Sol kajeineo rakame maneya. Solji Damaskas siti bokeiŋgo eko oo qabi komeiŋ ore siti sa mendigo iŋore una ubu jiŋo siŋaŋ rubaku gobuŋ.
ACT 9:25 Oŋu rubaku gobuŋyoŋ, kiŋariŋpuineji ubu mogo jambe (simemeŋ) soguine roru niginji kiperu Sol jambeo ruaru siti sare kimboŋgo ruabi rakaru raya. Oŋu.
ACT 9:26 Solji raru Jerusalem sitio roperu Yesure kiŋariŋpu yoŋoke esoigaru jikigayayoŋ, sosowo yoŋoji Sol kiŋariŋ fukeru goya, oi so manesiŋ gabuŋ ore eru iŋore kokoi manebuŋ.
ACT 9:27 Kokoi manebuŋyoŋ, ŋi tinaine Barnabas iŋoji ogo eteku siŋaŋ gaku ogagaru aposol yoŋoreo raru oduru sunduine iŋi mitaniŋga yareya, “Sol ŋi yo oiji kadio wareme Ofonji fuke teme ŋoneme buŋoine ojime eru jiki Yesure tina oi Damaskas sitio mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ sanaŋine bapakareru goya.”
ACT 9:28 Binaŋine oŋu mitaniŋga yareko yoŋoke jikigaru Jerusalem siti maŋineo roregaru koimo dimaku Ofonde tina totogo oŋgaku ŋiŋigo maŋbapakare sanaŋine eyareku goya.
ACT 9:29 Oi eyareme goku Juda ŋiŋigo Grik buŋo maneru gobuŋ, yoŋoke mimane eku migoqara buŋo babokiri eyayoŋ, yoŋoji Sol yameŋ keku qabi komeiŋ ore manebuŋ.
ACT 9:30 Oi esoigabi ogopuineji Sol bofukeru ogagaru Sisaria taoŋgo raru dimaku sorebi iŋoyoŋe akoŋ jikigaru fufuke taoŋine tinaine Tarsus oo raya. Oŋu.
ACT 9:31 Solji maŋine kerisieme ore ŋadiineo maŋkekerisie kufufuŋ sosowo Judia, Galili eru Samaria prowins sagaru gobuŋ, yoŋoji womo bofukebi Moro Tiriineji oi basanaŋ yaberu kitiŋ yabeko gobuŋ. Oŋu qojugaku Ofonde buŋo egu odurenimiŋ ore kokoiyaŋuŋ maneru gio babi maŋkekerisie kufufuŋyaŋuŋ sogueru saueme gobuŋ. Oŋu.
ACT 9:32 Pitaji kaeine kaeine roregaru Yesure kufufuŋ gbagbataeŋine ŋone yaberu raru goku damaŋ mogo taoŋ tinaine Lida oo ropeya.
ACT 9:33 Roperu oo ŋi mo tinaine Ainias bofukeya. Mobeine komekiine fukeko ŋeŋeo akoŋ peku gome gosa 8 tariya.
ACT 9:34 Pitaji oi bofukeru iŋi ojiya, “Ainias, Yesu Kristoji go bobiaŋ guga. Ore eru go pakereru ramegaripepego roru qojugaigoŋ.” Oŋu ojime oo akoŋ pakereya.
ACT 9:35 Oŋu fukeme Lida eru Saron ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋoneru maŋyaŋuŋ kerisieru Ofonde qakatobuŋ. Oŋu.
ACT 9:36 Jopa taoŋgo kiŋariŋ ŋigo mo tinaine Tabita goya. (Tina oi Grik buŋoo Dorkas, noŋunde buŋoo megiŋ, Iŋklis buŋoo deer.) Iŋoji damaŋ so gio fiine fiine baku yauŋ boakoŋ boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine bapi yaberu goya.
ACT 9:37 Pitaji kae oo gome Tabitaji damaŋ oo jibe fuke teko komeya. Komeko qoŋgbuŋine jureru roru pi maŋine mogo roperu ruabuŋ.
ACT 9:38 Lida oi Jopa taoŋ bembeŋgo ŋeya. Ore eru Pitaji Lida goya, kiŋariŋ yoŋoji oi maneru ŋi yoyoka sore yapebi raru Pita iŋi weu tebire, “Go pipa warende nikoke Jopa taoŋgo rakimiŋ.”
ACT 9:39 Weu tebire oo akoŋ afagaru yokoke rabuŋ. Raru ropebi qoŋgbuŋ pi maŋgo peya oo ogagaru ropebuŋ. Ropebi ŋigo koje sosowo Pita roregaru kuyoku Dorkasji yoŋoke goku kambaŋ mariku gboduru yareya, oi odubuŋ.
ACT 9:40 Odubuŋyoŋ, Pitaji miko sosowo yoŋoji raka forebi dikanji keru oŋga wosiya. Oŋga wosi foreru qoŋgbuŋ mai garu iŋi ojiya, “Tabita, go pakere.” Oŋu ojime jiŋoine piku Pita ŋoneru pakereru ŋeya.
ACT 9:41 Ŋeko Pitaji meineo roru bopeŋgame pakereru dimaya. Dimako maŋkekerisie ogopuine eru ŋigo koje oŋga yareme ropebuŋ. Ropebi komegone gboreru pakereya, ŋigo oi jiŋo maiyaŋuŋgo ruame ŋonebuŋ.
ACT 9:42 Ore biŋe buŋo oi Jopa kae maŋineo pi so rako maneru ŋiŋigo kokoineji fuŋgaru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ.
ACT 9:43 Pitaji Jopa oo giobobo goine jikigaru goku Saimonde pigo ŋeku peya. Ŋi oi kufu komoŋ banimiŋ ore bulmakao sakiine pujeku jureru bobiaŋgaru goya. Oŋu.
ACT 10:1 Taoŋ tinaine Sisaria oo mamari siŋaŋ kotuine mo tinaine Kornilius goya. Iŋoji mamari kubu mobeine mo tinaine “Italire mamari kubu” mibuŋ, oo mamari ŋi 100 yoŋore siŋaŋ goya.
ACT 10:2 Iŋoji garikiŋpuine sosowo yoŋoke Anutu araŋ baku ohowe baku miteŋ gaku gobuŋ. Oŋu gokabi Juda ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore yauŋ boakoŋ yareku Anutu jijiki oŋga wosiru goya.
ACT 10:3 Iŋande mogo 3 kilok ore so fukeko Ofonji Kornilius qohoŋ odume iru mo ŋoneya. Iru oi poretiŋ ŋoneru oo Anuture mimerereŋ moji piineo ropeko ŋoneya. Mimerereŋ oiji roperu “Kornilius!” miku tinaine oŋgaya.
ACT 10:4 Oŋu oŋgame mimerereŋ bibitatara eru sombuine maneru ojiya, “Sogunene, wamore yo warege?” Oŋu ojime bokirieya, “Go oŋga wosiru gokande buŋogo Anutureo ropeko maneko fiine fukega. Go ŋiŋigo wakiqoqoine yauŋine yauŋine boroiŋgaru yareege, oi Anutuji maneru sabareku gore manesuku sore nume warego.
ACT 10:5 Ore eru muŋambe yo kiŋaŋ ruande Jopa taoŋgo rako ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita migobi, oi ogagaru wareinebi.
ACT 10:6 Iŋoji joma sakiineji gio bobo ŋi tinaine Saimon iŋore pigo koe qaŋaŋgo goga.”
ACT 10:7 Sombuŋ mimererenji Kornilius buŋo oŋu ojiru bokeru raya. Bokeru rako kiŋaŋqoqo yoyoka oŋga yateme warebu. Warebire ujeine mamari ŋi mo bembeŋgo yameŋ keku Anutu mokoyakuŋ araŋ baku gobu, oi oŋuakoŋ oŋgame wareya.
ACT 10:8 Warebi mimererende buŋo oi sosowo yajiru sore yabeme Jopa taoŋgo rabuŋ. Oŋu.
ACT 10:9 Ŋi yoŋoji kadio rakabi kae fureme taoŋ bombeŋgabi una botuine oo Pitaji pi maŋine mo paibe oo roperu dimaku oŋga wosigaya.
ACT 10:10 Dimaku oŋga wosiru uqore komeru ya noiŋgo ore maneru miko rigabuŋ. Rigabi damaŋ oo Ofonde kobiji qame ŋeku qohoŋ iru mo iŋi ŋoneya:
ACT 10:11 Sombunji aŋgame ya soguine mo wakiya. Ya oi kambaŋ yagaŋine soguinere kamasi oŋuine fukeya. Mimerereŋ yoŋoji ya ore guruine 4 oi roru kitiŋganobuŋ, ore kamasi oŋuine moreŋgo wakiya.
ACT 10:12 Ya ore maŋineo joma fuŋne fuŋne ŋebuŋ. Joma goineji kufu 4:ji oderu raegobi. Goineji beuyaŋunji peperu raegobi. Oŋuakoŋ weboine weboine sowoo fururu qaru raegobi, ya oŋuine oŋuine oi kambaŋ ore maŋgo moko wakibuŋ.
ACT 10:13 Wakibi oo mara mo fukeru buŋo iŋi ojiya, “Pita, go pakereru ya yo qaku rigaru noigoŋ.”
ACT 10:14 Oŋu ojiyayoŋ, Pitaji miya, “O Ofoŋ, oŋu mata yobu! Oi sowoineke. Noŋ damaŋ mogo ya wuwunuŋineke oi so noboŋ. Noŋ ore eru mamagi manego.”
ACT 10:15 Oŋu ojime buŋo oiji moke fukeru iŋore miya, “Anutuji ya miku keririkeko pega, goji ore tinaine wuwunuŋineke oŋu so miigoŋ.”
ACT 10:16 Ya oŋuine oi moke fukeko ateine yokaomo fukeya. Ateine yokaomo fukeko oo akoŋ kambaŋ oi moke porebi Sombuŋgo ropeya.
ACT 10:17 Pitaji qohoŋ iru oi ŋoneru ore fuŋinere qiqu qaku maneiŋgo maneru esegaru ŋeya. Oŋu ŋeko damaŋ oo akoŋ Korniliusji ŋi sore yabeme wareru Saimonde pi baaru ore weweu eku bofukeru waperu pi mendiineo dimabuŋ.
ACT 10:18 Pi mendiineo dimaku iŋi miku weubuŋ, “Saimon tinaine mo Pita migobi, iŋoji pi yo oo goga me mata?”
ACT 10:19 Pitaji jikigaru qohoŋ iru ore fuŋinere maneru esegaru ŋeko Moro Tiriineji iŋi ojiya, “Mane, ŋi yokaomoji wareru go baa gugobi.
ACT 10:20 Nonji ŋi oi sore yabebe yo waregobi. Ore eru muŋambe yo pakereru rakaru maŋyoka etaŋqataŋ bokeru yoŋoke raigoŋ.”
ACT 10:21 Oŋu ojime Pitaji ŋi yoŋoji rakaru yajiya, “Maneniŋ, ŋoŋo ŋi baagobi, nonji oi fukego. Ŋoŋo wamore waregobi?”
ACT 10:22 Yajime bokiriebuŋ, “Mamari siŋaŋ Kornilius oi ŋi poretiŋ fukega. Iŋoji Anutu ohowe baku miteŋ gaku goko Juda ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji araŋ ropekiine bateegobi. Anuture mimerereŋ tiriine moji fuke teru iŋi mitigako maneya, ‘Go kiŋaŋ eru Pita keporende pigoo roperu buŋo maŋineone miiŋ, oi kaje ruaru maneigoŋ.’”
ACT 10:23 Oŋu bokiriebi furu yabeme pi maŋgo ropebi maŋgo eyareko aŋibaŋi ŋeku pebuŋ. Pebi kae fureme Pitaji pakereru yoŋoke raya. Jopa taoŋ oone ogo goine oga yabeme iŋoke moko rabuŋ. Oŋu.
ACT 10:24 Moko raru gioboboine moakoŋ peku raru goku Sisaria taoŋgo ropebuŋ. Ropebi Korniliusji yoŋore odigaru goya. Oŋu goku tifepuine eru ogopuine fiine oi kepore yabeko piineo tumaŋgaru ŋebuŋ.
ACT 10:25 Roperu Pitaji pigo ropeiŋgo eko Korniliusji pakereru wakiru mijeri eteru kufuineo rakaru dabe teya.
ACT 10:26 Dabe teyayoŋ, Pitaji meineo roru bopeŋgame pakereko iŋi ojiya, “Go pakere, noŋ oŋuakoŋ moreŋ ŋi fukego.”
ACT 10:27 Oŋu ojime iŋoke mimane eku pi maŋgo ropebire ŋiŋigo kokoineji tumaŋgaru ŋebuŋ, oi ŋone yabeya.
ACT 10:28 Ŋone yaberu iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋoŋo Juda ŋiŋigo niŋore fuŋne manegobi. Juda niŋo ŋiŋigo kotuine ŋoŋore pigo roperu ŋoŋoke aŋibaŋi ŋedima eere agi peko embimbiŋgaegobeneŋ. Oi embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji buŋoine mo naduru iŋi najiya, ‘Goji ŋiŋigo oi me oi yoŋore tina oi wuwunuŋ mamagiineke oŋu so miigoŋ.’
ACT 10:29 Ore eru ŋoŋo kiŋaŋ eru kepore nubi nonji so qomuku wareru wapego. Waperu iŋi weugo: Ŋoŋo wamore kiŋaŋ ruaru kepore nugobi? Oi soine mibi manebemiŋ.”
ACT 10:30 Oŋu yajiko maneru Korniliusji bokirieya, “Noŋ iŋande mogo damaŋ yoo 3 kilok oo pineo ŋeku oŋgawowosi gio baku go wapebe muŋambe gioboboine 4 fukega. Oŋgawowosi gio baku goboŋ oo akoŋ ŋi mo sakikomoŋine kuririquraŋineke oiji fukeru maŋfuŋneo dimaya.
ACT 10:31 Maŋfuŋneo dimaku iŋi najiya, ‘Kornilius, go oŋga wosiru gokande buŋogo Anutureo ropeme maneko fiine fukega. Go yauŋine yauŋine ŋiŋigo wakiqoqoine boroiŋgaru yareege, oi Anutuji maneru sabareku gore manesuku sore nume warego.
ACT 10:32 Ore eru muŋambe yo kiŋaŋ ruande Jopa taoŋgo rako ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita migobi, oi ogaru wareinebi. Iŋoji joma sakiineji gio bobo ŋi Saimon iŋore pi koe qaŋaŋgo ŋega.’
ACT 10:33 “Oŋu najiya ore eru nonji oo akoŋ kiŋaŋ ruabe goreo warebuŋ. Goji buŋone maneru warege ore maŋne fiaga. Ofonji buŋo sosowo mimiŋ ore mitiga gareya, goji oi soine minde manekimiŋ. Niŋo sosowo muŋambe yo ore eru tumaŋgaru Anuture jiŋo maio yo ŋegobeneŋ.” Oŋu.
ACT 10:34 Korniliusji oŋu miko Pitaji fuŋgaru iŋi miya, “Aha! Anutuji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yabeku goine so sure yabeegayoŋ, so moakonji osoe nobeega. Iŋore jiŋoo moji wuwunuŋineke so fukega. Nonji oi muŋambe yo fofori mane mukugo.
ACT 10:35 “Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubuine kubuine sosowo noŋunde botugo uri yoŋoreone moji Anutu ohowe baku miteŋ gaku eeboboineji kadi poretiŋ boyobega, iŋoji Anuture jiŋoo sagaga.
ACT 10:36 Yesu Kristoji ŋiŋigo sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru womo qa noreega, Anutuji Biŋe buŋoine oi Israel kufufuŋ niŋore ruame wareya. Biŋe oiji wareme niŋo ore Bobiaŋ Biŋeine mitaniŋgaru gogobeneŋ.
ACT 10:37 Jonji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miya, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ.’ Oŋu miko ore ŋadiineo buŋo oi Galili prowinsgo fuŋgaru mibi saueru raru Judia prowinsgo roperu sosowo sagaya. Ŋoŋo oi mane foregobi.
ACT 10:38 “Anutuji Moro Tiriine Nazaret ŋi Yesure maŋgo keseme usuŋ biŋe gaku moreŋ so roregaru goya, oi iŋoke dimako raru ŋiŋigo ŋonemaiŋ eyareya. Sembene Rauineji ŋiŋigo tobiriineji kiperu furu yabeme rakabuŋ, iŋoji oi sosowo bobiaŋ yabe foreya.
ACT 10:39 Ya oi Juda niŋore moreŋgo eru Jerusalem sitio eba eku gokame yo botuineo gbedigaru qabi komeya. Niŋo oi sosowo ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ.
ACT 10:40 Komeru peko gioboboine yokaomo fukeme Anutuji bogboreme pakereya. Pakereru ateine kokoine ŋiŋigo fuke yareya.
ACT 10:41 “Iŋoji ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore so fukeyayoŋ, Anutuji ronekoŋ niŋo roosoe nobeko Yesuji komegone pakereru goya, damaŋ oo iŋoke buŋo mimane eku uqo munjaŋ nareŋgareŋ eku nogu gobeŋ, niŋore fukeko niŋo iŋore buŋo kitiŋgaku miku dimaegobeneŋ.
ACT 10:42 Oŋu dimabeneŋ Yesuji iŋi mitiga noreya, ‘Anutuji bapakare nuko nonji ŋiŋigo gogobi eru komebuŋ, yoŋore mimitari Rau fukego. Ore eru ŋoŋoji nonde fuŋnene oi ŋiŋigo kubu so yoŋoreo kitiŋgaku mitaniŋgaru goinebi.’
ACT 10:43 Ŋiŋigo uri yoŋoji Yesu manesiŋ gaku tinaine oŋgaegobi, Anutuji buŋo oi maneru yoŋore agiburaŋ bokeru jureega. Ore fuŋine oŋu pega, oi kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji kitiŋgaku mitaniŋgaru quraŋgabi pega.” Oŋu.
ACT 10:44 Pitaji buŋo oŋu miku akoŋ dimako Moro Tiriineji ŋiŋigo kaje ruaru manebuŋ, yoŋore maŋgo rakaya.
ACT 10:45 Anutuji Moro Tiriine yauŋine oi kotu ŋiŋigo yoŋore maŋgo oŋuakoŋ keseme rakaya, oi Pitare ogopuji ŋoneru popurebuŋ. Juda ŋiŋigo sakiyaŋuŋgo Anuture moge baku ketigabi maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ garu Pita boyoberu wareru ŋebuŋ, yoŋoji popureru yoore eru waragabuŋ:
ACT 10:46 Yoŋoji kantri goine yoŋore buŋo furuine furuine fuŋgaru miku Anutu miteŋ gabuŋ. Ore eru waragabi Pitaji iŋi weu yareru miya,
ACT 10:47 “Yoŋoji Moro Tiriine oi niŋoji ebeneŋ oŋuine sabareku biŋe gaegobi, oi manegobeneŋ. Ore eru oi soine miti meso rau yarekabeneŋ sagaiŋ. Oi ebeneŋ moji qomuku norena?”
ACT 10:48 Oŋu miku mitiga yareko Pitare ogopuji dimaku Yesu Kristore tinao Kornilius garikiŋpuine miti meso rau yarebuŋ. Miti meso yarebi Pita sabarebi jikigaru giobobo goine yoŋoke goya. Oŋu.
ACT 11:1 Kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ Anuture buŋo roru sabarebuŋ, ore sunduine oi aposol eru maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ Judia prowins sagaru goku manebuŋ.
ACT 11:2 Ore eru Pitaji Jerusalem sitio kirieru ropeme Juda sakiyaŋuŋgo Anuture moge baku ketigabi maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji mipemiriŋ eku mitebuŋ.
ACT 11:3 Mi teru iŋi ojibuŋ, “Kotu kantri ŋi Anuture mogeke so gogobi, go wamore raru yoŋoke aŋibaŋi ŋeku uqo munjaŋ nomeŋ? Oi so sagaga.”
ACT 11:4 Oŋu ojibi fuŋfuŋgaineone fuŋgaru ya fukeya, oi sosowo buruineke mitaniŋga yareru iŋi yajiya,
ACT 11:5 “Nonji Jopa sitio goku oŋga wosibe Ofonde kobiji nuko ŋeku qohoŋ iru mo iŋi ŋoneboŋ: Sombunji aŋgame ya soguine mo wakiya. Ya oi kambaŋ yagaŋine soguinere kamasi oŋuine fukeya. Mimerereŋ yoŋoji ya ore guru 4 oo roku kitiŋganobuŋ, ore kamasi oŋuine nonde maŋfuŋgo akoŋ wakiru peya.
ACT 11:6 Wakiru peko ya ore maŋineo poretiŋ ŋonebe joma fuŋne fuŋneji ŋebuŋ. Joma goine oi moreŋgo kufu 4:ji oderu raegobi. Goine rigaŋine joyaŋuŋke fukegobi. Goineji beuyaŋunji peperu raegobi. Oŋuakoŋ webo fuŋne fuŋne sowoo fururu qaru raegobi, ya oŋuine oi kambaŋ ore maŋineo moko wakibi ŋone yabeboŋ.
ACT 11:7 Ŋone yabebe buŋo mo oŋuakoŋ fukeru iŋi najime maneboŋ, ‘Pita, go pakereru ya yo qaku rigaru no.’
ACT 11:8 “Oŋu maneboŋyoŋ, nonji iŋi miboŋ, ‘O Ofoŋ, noŋ ore eru mamagiine manego. Ya sowo wuwunuŋineke oŋuine oi damaŋ mogo nonde mi bibigo so yoŋoya. Ore eru oi so yobu nobemiŋ.’
ACT 11:9 Oŋu mibe buŋo oiji moke Sombuŋgone fukeru iŋi najiya, ‘Anutuji ya miku keririkeko pega, goji ore tinaine wuwunuŋineke oŋu so miigoŋ.’
ACT 11:10 Ya oŋuine oi ateine yokaomo fukeya. Oŋu fukeme ya sosowo oi moke porebi Sombuŋgo kirieru ropeya.
ACT 11:11 Roperu pikamaŋgaru damaŋ oo akoŋ Korniliusji Sisaria taoŋgone ŋi yokaomo sore yabeme nondeo warebuŋ, yoŋoji pi ŋebeŋ, ore mendigo dimabuŋ.
ACT 11:12 “Mendigo dimakabi Moro Tiriineji iŋi mitiga nareme maneboŋ, ‘Go maŋyoka etaŋqataŋ yoberu yoŋoke raigoŋ.’ Buŋo oi manebe maŋkekerisie ogopune 6 yoŋoji oŋuakoŋ Jopa bokeru noke Sisaria taoŋgo rabeŋ. Sisaria roperu mamari siŋaŋ iŋore pigo ropebeneŋ.
ACT 11:13 Ropekabeneŋ buŋo binaŋ iŋi ba noreya, ‘Mimerereŋ moji nonde pigo fukeko ŋonebe dimaku iŋi najiya: Go Jopa kaeo kiŋaŋ ruaru ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita oi ogaru wareinebi.
ACT 11:14 Iŋoji wareru Biŋe buŋo miko go eru garikiŋpugoji oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi sosowo munaŋ qa yareko qowirieinebi.’
ACT 11:15 “Sundu oi ba noreko nonji fuŋgaru Biŋe buŋo miboŋ. Oi mibe manebi Moro Tiriineji fuŋfuŋgaineo niŋore maŋgo rakaya, ore so kaje ruaru manebi yoŋore maŋgo oŋuakoŋ rakaya.
ACT 11:16 Iŋoji rakame ŋonebe oo akoŋ Ofonde buŋo mo nonde mamaneo wapeme manesuboŋ. Buŋo oi iŋi, ‘Jonji obu omaineji rau ŋareyayoŋ, nonji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruaru oiji rau ŋarebemiŋ.’
ACT 11:17 Niŋoji Ofoŋ Yesu Kristo manesiŋ gabeneŋ Anutuji yauŋine noreya, eru yoŋoji manesiŋ gabuŋ Anutuji yauŋine oi akoŋ yoŋore maŋgo oŋuakoŋ ruaya. Ore eru noŋ oŋuineji uruŋu Anutu usuŋ Rauine esoigaru igoga tenobo? Iŋoji oŋu eyareko nonji sabare teiŋgo embimbiŋgaboŋ.”
ACT 11:18 Pitaji sunduine oŋu miko maneru maŋyaŋuŋ munaŋgako waigo fukeko Anutu miteŋ gaku iŋi mibuŋ, “Fofori, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru gogo sanaŋinere biŋe fukegobeneŋ manegobeneŋyoŋ, Anutuji kadi moakoŋ oi kotu kantri ŋiŋigo yoŋore oŋuakoŋ rua yareko pega. Oi muŋambe yo mane taniŋgaru mane mukugobeneŋ.” Oŋu.
ACT 11:19 Stiwen qabi komeya ore eru sisikoŋkoŋ fukeko maŋkekerisie ŋiŋigoji roiŋgaru roregaru ra warebuŋ. Raru warebi goineji koe qaŋaŋineo Fonisia moreŋgo rabuŋ. Goineji koe petigaru nu tinaine Saiprus oo rabuŋ. Goineji Siria prowinsre siti tinaine Antiokia rabuŋ. Oŋu roiŋgaru rabuŋyoŋ, ŋiŋigo botuyaŋuŋgo Yesure Biŋe buŋo oi Juda ŋiŋigo akoŋ yajibi manebuŋ. Kotu kantri oi so yajibuŋ.
ACT 11:20 So yajibuŋyoŋ, Saiprus eru Sairini ŋi goineji yoŋore botugo gobuŋ. Yoŋoji kotu moreŋgo sogueru Antiokia sitio waperu moreŋ rauine yoŋoke Grik buŋoo mimane eku Ofoŋ Yesure Bobiaŋ Biŋe oi oŋu Juda mata yoŋore oŋuakoŋ mitaniŋga yarebuŋ.
ACT 11:21 Oi mitaniŋga yarebi Ofonji yoŋoke gome usuŋineji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yaberu kokoine yoŋoji Ofoŋ Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru iŋoreo qakatobi kubuyaŋuŋ sogueru yasogo fukeya.
ACT 11:22 Oŋu fukeme ore biŋeji raru Jerusalem kufufuŋ yoŋore kajego rakame manebuŋ. Oi maneru Barnabas sorebi Antiokia sitio raya.
ACT 11:23 Raru roperu Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo yareme fiabuŋ, oi jiŋoineji ŋoneru maneko ropeme jerieru uŋsowoŋine iŋi miya, “Ŋoŋo sosowo maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru sanaŋgaru Ofoŋke qakatoru dimainebi.”
ACT 11:24 Barnabasji ŋi fiine fukeko Moro Tiriineji maŋine puseko maŋyoka yoberu ŋadi gaku maŋine sosowo oiji Yesu manesiŋ gaku goya. Ore eru ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Ofonde kubuo jikigabi sogueya.
ACT 11:25 Barnabasji Antiokia bokeru Sol baaiŋgo ore Tarsus taoŋgo raya.
ACT 11:26 Raru bofukeru ogame Antiokia sitio warebu. Wareru oo mokoyakuŋ gosa moakoŋ sosowo goku zioz gio baku maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, oi kubuine kubuine qaji yarebire ŋiŋigo kokoineji mamane roku maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruabuŋ. Antiokia ŋiŋigoji fuŋfuŋgaine fuŋgaru kiŋariŋ tinayaŋuŋ Kristore ŋiŋigo (kristen, Kristore biŋe) miku gobuŋ. Oŋu.
ACT 11:27 Damaŋ oo kajeqouŋ ŋiŋigo goineji Jerusalem bokeru Antiokia sitio wakiru wapebuŋ.
ACT 11:28 Yoŋoreone mo tinaine Agabus oi pakereru Moro Tiriineji boburogame biŋe buŋo iŋi yajiya, “Roro yasogoji fukeru kaeine garebemiŋ sagaru peiŋ.” Oŋu miko ore so Sisa-kiŋ tinaine Klodius iŋore siŋaŋyayabe damaŋgo fukeya.
ACT 11:29 Oi fukeko kiŋariŋ yoŋoji qodureru maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ Judia prowinsgo gobuŋ, oi kitiŋ yaberu qoqodure pesiŋ yasogo ruabi raiŋ ore buŋo kipebuŋ.
ACT 11:30 Buŋo oi kipebi eru ore so fofori ruabuŋ. Yoŋoji moneŋ eru ya qojugaru Barnabas Sol yokore meo ruaru sore yapebi Jerusalem raru maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore minebobopu ŋone yaberu yarebu. Oŋu.
ACT 12:1 Damaŋ oo kiŋ Herodji maŋkekerisie kufufuŋ kekesuesue eyareiŋ ore maneru miko maŋkekerisie ŋiŋigo goine oga yaberu kipe yabebuŋ.
ACT 12:2 Kiŋ koitoji mitigako Jonde kakaine Jeims oi jigore siqo sogoji ketigabuŋ.
ACT 12:3 Oŋu mitigako qabi komeko Juda ŋiŋigo goineji oi manebi fiine fukeko ŋoneya. Oi ŋoneru ore eru jikigaru miko Pita oŋuakoŋ roru kipebuŋ. Ya oi poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ damaŋgo miko fukeya.
ACT 12:4 Ore eru kiŋ koitoji iŋi miya, “Nonji ŋonemaiŋ kombaŋ tariko Juda yoŋore buŋo koroineo ruabemiŋ.” Oŋu miku mitigako witi pigo ruabuŋ. Ruabi mamari ŋi 16 yoŋoji botuyaŋuŋgo qoko 4 keku damaŋ qaqotiŋ ebi ŋi 4:ji una ubu jijiki dimaku siŋaŋ gaku gobuŋ.
ACT 12:5 Pita oŋu siŋaŋ gaku gobi witi pigo peyayoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji jijiki iŋore eru Anutu yameŋ keku oŋga wosiru gobuŋ. Oŋu.
ACT 12:6 Oŋga wosiru gobi ŋonemaiŋ (Passover) kombaŋ tariko ubu oo mamari ŋi yoyokaji Pita gbedi (nigiŋ) yoyoka sanaŋine kipebire botuyakuŋgo kubaŋ peko eru ŋi joruyaŋuŋke goineji mendi ŋadiineo dimaku witi pi siŋaŋ babuŋ. Kiŋ Herodji kae fureme Pita ogagaru buŋo koroineo ruaiŋ ore manesuku buru ruame kubaŋ pebuŋ.
ACT 12:7 Kubaŋ pebuŋyoŋ, Ofonde mimerereŋ moji pipa fukeru Pitare keririŋgo dimako nigiŋ pire maŋine fure foreko Pitare tambaraŋineo qaku ojiya, “Go pipa pakere.” Oŋu ojime gbedi (nigiŋ) yoyokaji oo akoŋ Pitare meone mo qomukubu.
ACT 12:8 Qomukubire mimererenji ojiya, “Bio kambaŋgo kiperu kufu komoŋgo ke.” Ojiko maneru oŋu eya. Oi eme jikigaru ojiko maneya, “Bio marikugo keru noŋ boyobe nuru ware.”
ACT 12:9 Oŋu ojiko maneru pi maŋine bokeru boyobeya. Oi boyoberu rayayoŋ, mimererenji ya baya, oi fofori fukeya me mata, Pitaji ore eru maneko jijibu fukeya. Iŋoji kubaŋ peku kubaŋ ŋoneya, ore kamasi maneko fukeya.
ACT 12:10 Pi maŋine bokeru mendi fuŋfuŋgaineo siŋaŋ baru dimabire, oi yatureru mendi mogo roperu yatureru petigaru raru witi pi sakiinere aeŋ dobuineo ropebu. Ropebire mendi yasogo sanaŋine oo iŋoyoŋe akoŋ mo aŋgame sakibe siti kadi siroŋgo rakabu. Rakaru kadi yasogo strit mo jikigaru rabire mimererenji pipa Pita bokeru jibugaya.
ACT 12:11 Jibugako Pitare maŋ tiŋame iŋi miya, “O Ofonji mimerereŋine soreme wareru Herodre meone bomuku nuga, oi manego. Juda ŋiŋigoji nonde sakigo ya fukeiŋ ore eru odigagobi, iŋoji ya sosowo oone nonde qoru kipega. Nonji muŋambe yo oi fofori mane mukugo.”
ACT 12:12 Oŋu mane mukugo tamaeko Jonde maŋgo Mariare pigo obe raya. Jon iŋore tina mo Mak mibuŋ. Pi oo ŋiŋigo kokoineji tumaŋgaru Anutu oŋga wosiru gobuŋ.
ACT 12:13 Oŋu gobi Pitaji wareru korogo dimaku mendigo qaya. Mendigo qame kiŋaŋqoqo ŋigo tinaine Roda iŋoji wareru “Go moji?” miku weuya.
ACT 12:14 Weuku dimaku Pitare maru mane mukuru “Ii-ia warege!” miku jerieru riŋaru mendi so roru pipa pi maŋineo roperu yajiya, “Pitaji wareru mendigo dimaga.”
ACT 12:15 Yajime maneru iŋore “Maŋgo jibukame mige,” mibuŋ. Mibuŋyoŋ, iŋoji qoru qaku “Buŋo foriine migo!” yajiya. Oŋu yajime mibuŋ, “Oi Pitare mimererenji dimaga.”
ACT 12:16 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Pitaji mendi qaki akoŋ dimako roru ŋoneru popurebuŋ.
ACT 12:17 Popurebi meineji soso eru kami enimiŋ ore miya. Miku Ofonji witi pigone ogaru sakibe wakiya, sundu oi yajiya, “Ŋoŋo biŋe yo bio bisop Jeims eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine oi yajibi maneinebi.” Oŋu yajiru boke yaberu kae mogo raya. Oŋu.
ACT 12:18 Kae fureko mamari ŋi yoŋoji Pita baaru “Uro kerekami keku jibugaru raga?” miku ore eru koŋkoŋ eru manebu soguine manebuŋ.
ACT 12:19 Herodji oŋuakoŋ Pita bofukenimiŋ ore miko baaru esegaru so bofukebi ŋi joruyaŋuŋke Pitare siŋaŋ babuŋ, oi buŋo koroineo rua yaberu kokoine weu yareru mitariru ro yaberu yabebi komenimiŋ ore mitiga yareya. Ore ŋadiineo Judia prowins bokeru Sisaria taoŋgo rakaru oo goya. Oŋu.
ACT 12:20 Fonisia prowinsre taoŋ tinayakuŋ Taia (Tiro) eru Saidon yoŋoji uqo gioyaŋuŋ banimiŋ ore embimbiŋgaru kiŋ Herodre kantri yoŋoreone uqo yayaŋuŋ furiine baku gobuŋ. Oŋu gobi Herodre maŋ rigaŋgame Taia Saidon rosi eyareru uqo munjaŋ yareniminde agi ruaya. Ore eru yoŋoji qodureru minebobopuyaŋuŋ sore yabebi qoko baku kiŋ Herod ŋoneiŋgo rabuŋ. Rakabi muraŋine tinaine Blastus morumboŋ piinere siŋanji oi rone ŋone yabeya. Ŋone yabeme ojibuŋ, “Niŋo buŋo miku posikekimiŋ womo fukeiŋ ore weu teiŋgo waregobeneŋ.” Oŋu ojiru miku bomiriŋ gabi yajiya, “Soine buŋoŋaŋuŋ basanaŋgaru ŋadiŋaŋuŋgo dimabemiŋ.”
ACT 12:21 Oŋu yajime kiŋ koitoji buŋo bokirie yareiŋ ore damaŋ rau yareme oo tumaŋgabi iŋoyoŋunde saki basarigaru kiŋ ŋi koito marikuine keru morumboŋ ŋeŋeineo ŋeku jeri buŋo yajiya.
ACT 12:22 Yajime ŋiŋigo kubu yoŋoji maneru iŋi miku oŋgabuŋ, “Buŋo oi Anuture buŋo. Oi moreŋ ŋire buŋo mata.”
ACT 12:23 Oŋu oŋgabuŋyoŋ, kiŋ koitoji oŋu eru Anuture tinabiŋe mugaru so miteŋ gaku iŋoyoŋunde maneko ropeya. Ore eru Ofonde Sombuŋ mimerereŋ moji oo akoŋ qame umbenji ki ki raru kime komeya.
ACT 12:24 Oŋu fukeyayoŋ, Anuture Biŋe buŋo oi miku gobi touŋmoririineke fukeru saueya.
ACT 12:25 Antiokia siti yoŋoji Barnabas eru Sol kikitiŋ misin gio mo yatebuŋ, yokoji oi Jerusalem goku bomukubu. Oi bomukuru Jon tinaine mo Mak mibuŋ, oi ogaru moko Jerusalem bokeru Antiokia sitio kirieru warebuŋ. Oŋu.
ACT 13:1 Antiokia sitio goineji maŋyaŋuŋ kerisieru maŋkekerisie kufufuŋ fukebi mineboboyaŋuŋ yo iŋiineji kajeqouŋ buŋo miku qaji yareru gobuŋ: Tinayaŋuŋ Barnabas eru Simeon tinaine mo Gogobu (Grik buŋoo Niger) eru Lusius (Sairini moreŋgone), Manaiŋ (iŋo koito gawana Herod iŋoke moko goku soguebu) eru Sol.
ACT 13:2 Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji Ofonde ohowe baku miteŋ gaku uqo sowo gobi oo Moro Tiriineji iŋi yajiya, “Nonji Barnabas eru Sol gio fuŋine mo banimi ore roosoe yapeboŋ. Ore eru ŋoŋoji oi mitariru sore yapebi rainebire.”
ACT 13:3 Oŋu yajime oŋga wosinimiŋ ore uqo sowo goku meyaŋuŋ qoruyakuŋgo ruabi Ofonde usunji kefa yapeme sore yapebi rabu. Oŋu.
ACT 13:4 Moro Tiriineji oŋu sore yapeme moreŋ tinaine Selusia oo rakabu. Oo rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru nu Saiprus ore wegi wawapeineo ropebuŋ.
ACT 13:5 Ropebi siti tinaine Salamis oo raru Juda ŋiŋigo yoŋore oŋgawowosi piine piine oo roperu Anuture Biŋe buŋo miku maŋ bapakare yabebu. Ŋi tinaine Jon oi oŋuakoŋ ogabire yokoke ra wareru ogo babapiyakuŋ goya.
ACT 13:6 Oŋu goku nu sosowo roregaru petigaru aribe wegi rarakaineo Pafos sitio ropebuŋ. Oo roperu Juda ŋi tinaine Bar-Yesu bofukebuŋ. Iŋoji kipe seroŋ ŋi fukeru kajeqouŋ ŋi jijibuine goya.
ACT 13:7 Kipe ŋi oi nu ore kiap tinaine Sergius Pol iŋore pigo ŋeku goya. Kiap oiji mamane-muku ŋi goya. Oŋu goku Anuture Biŋe buŋo maneiŋgo aŋi pe teko Barnabas Sol kepore yapeme iŋoreo warebu.
ACT 13:8 Warebu, Elimas, (kipe bobo ore tinaine Grik buŋoo oŋu miebuŋ,) iŋoji kiapji Anutu egu manesiŋ gaiŋ ore kiso eyateru kiap maŋine buŋoo bojibu baiŋ ore esoigaya.
ACT 13:9 Esoigame Sol, tinaine mo Pol mibuŋ, Moro Tiriineji iŋore maŋ puseko Elimas poretiŋ ŋone mukuya.
ACT 13:10 Ŋone mukuru iŋi miteya, “Yei! Eadu bobo ŋi, go Sembene Rauinere made fukege. Satanji maŋgo gufukopari sauesaueine egareko sakigo igo fuŋne fuŋne eru goege. Buŋo poretiŋ sosowore rosi fukeru Ofonde kadi poretiŋ boŋoriende kasigaega, oi bio bokemiŋ me?
ACT 13:11 Ore eru mane! Ofonji meine paigoo ruako usuŋineji kefaguko jiŋogo kobeko wegi tatama ŋoneiŋ ore embimbiŋgamiŋ. Iŋoji damaŋ baya ore so tiŋtuŋ qaku gomiŋ.” Mi teme oo akoŋ qisiriji paiineo wakiru kefagame dabu eme tiŋtuŋ qaku basiqasi eku ra wareru meineo banimiŋ ore weu teru meineo barubakamaŋ eya.
ACT 13:12 Ya oi fukeme kiapji oi ŋoneru Ofonde Biŋe buŋo mamaneinere waragaru manesiŋ gaya. Oŋu.
ACT 13:13 Polji muraŋpuine yoŋoke Pafos moreŋ bokeru ogâo ropebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku Pamfilia prowinsre siti tinaine Perga oo ropebuŋ. Oo roperu dimaku Jonji boke yaperu kirieru Jerusalem sitio wareya.
ACT 13:14 Kirieru wareyayoŋ, yokoji Perga siti bokeru jikigaru raru Pisidia prowinsre taoŋ tinaine Antiokia oo ropebu. Oo roperu Sabat kombaŋgo oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu ŋebu.
ACT 13:15 Ŋebire oŋgawowosi pire siŋaŋ yoŋoji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ oseru kiŋaŋ ruabi wakiru iŋi weu yatebuŋ, “Ogoyokanoŋuŋ, ŋokoji buŋo mo kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakarenimi ore pega ine, oi soine mibire manekimiŋ.”
ACT 13:16 Oŋu weu yatebi Polji pakereru me bajiku iŋi miya, “Israel kotupunoŋuŋ eru moreŋ rauine niŋoke Anutu ohowe baku miteŋ gaegobi, ŋoŋo kaje ruaru maneniŋ.
ACT 13:17 Israel ŋiŋigo kubu noŋunde ŋaso oi Anutu. Iŋoji fuŋqodupunoŋuŋ roosoe yabeko apa ŋasopunoŋunji Ijipt moreŋgo raru kotu fukeru gobuŋ. Anutuji damaŋ oo Israel ŋiŋigo kubu oi touŋmoriri yareme saueru tinabiŋeyaŋuŋke fukebuŋ. Oŋu fukebi Anutuji mosi qoqowirie baku usuŋine yaduru oo oga yabeme Ijipt kantri bokeru sakibe warebuŋ.
ACT 13:18 “Wareru goku moreŋ buroineo petigaru wareru eebobo sembene eba eku gobi Anutu maŋine rigaŋgame gosa 40 ore so maŋsembe maneru goya.
ACT 13:19 Maneru goyayoŋ, jibu wareru goku Keinan moreŋgo wapebuŋ. Wapebi oo kufufuŋ kubu 7 yobe ketotie yaberu moreŋyaŋuŋ roku boroiŋgaru ŋasopunoŋuŋ rauine rauine fukenimiŋ ore biŋe qa yareya.
ACT 13:20 “Oŋu fukeme gosa 450 ore so raya. Ore ŋadiineo Anutuji mimitarire ŋi koitoine koitoine (Judge) bapakare yabeya. Oi bapakare yaberu go wapebi Samuelji fukeya. Iŋoji mimitarire ŋi koito tatariine fukeru kajeqouŋ ŋi goya.
ACT 13:21 “Samuelji fukeru gome damaŋ oo kiŋ koitore Anutu karieru weu tebi ŋi tinaine Sol yareya. Sol iŋoji Benjamin ŋaso yoŋoreone ŋi tinaine Kis iŋore made fukeya eru gosa 40 ore so kiŋ koitoyaŋuŋ goya.
ACT 13:22 Oi goyayoŋ, Anutuji Sol qopieru tifeineo ŋi tinaine Deiwid kiŋ ŋi koitoyaŋuŋ fukeiŋ ore eru roosoeru igodoŋgaya. Igodoŋgaru fuŋine mitaniŋgaru iŋi miya, ‘Nonji Jesire made Deiwid bofukego. Iŋore maŋ osoeru manebe soine saga nuga. Iŋoji eeboboine sosowo oo nonde mi reŋgaru goiŋ.’
ACT 13:23 Anutuji ronekoŋ Munaŋqoqo Rauine sore noreiŋgo ore miya, jojofo buŋo ore foriineji iŋi fukeya: Deiwidre osigidapu yoŋoreone ŋi tinaine Yesu fukeko Anutuji oi Israel kubu niŋore Munaŋqoqo Rau fukeru goiŋ ore igodoŋgaya.
ACT 13:24 “Yesuji so fukeko ronekoŋ oo Jonji wareru iŋi miku goya, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ.’ Oŋu miku Israel ŋiŋigo kubu sosowo maŋ bapakare yaberu goya.
ACT 13:25 Oŋu goyayoŋ, iŋoji kaeoruŋ gioine ba foreiŋgo eru oo iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo nonde uruŋu manesugobi? Ya manesugobi, nonji oi matayoŋ, maneniŋ, nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ. Iŋoji wareme nonji iŋore keririŋgo wakiqoqoine gogo ore kopu kekereine ruberu kufu komoŋ nigiŋine pirueiŋ ore mane bibiebemiŋ.’
ACT 13:26 “O ogopune, Abrahamde osigidapu eru moreŋ rauine ŋoŋoji niŋoke Anutu ohowe baku miteŋ gaegobi, Anutuji munaŋ qa noreiŋ ore Biŋe oi ruame niŋoreo warega.
ACT 13:27 Ore fuŋine oi iŋi: Jerusalem rauine eru siŋaŋpunoŋuŋ yoŋoji Yesure fuŋne so mane mukubuŋ. Kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ Sabat kombaŋ so oseegobiyoŋ, ore fuŋine oi so mane taniŋgaegobi. Oŋu mutu gogobiyoŋ, jibu siŋaŋyayabe ŋipunoŋunji Yesu komeinde buŋo mitaribi kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo oi oŋuine oo foriineke fukeya.
ACT 13:28 Yoŋoji Yesu komere biŋe fukeiŋ ore so buŋo fuŋine baaru mo so bofukeru jibu ‘Kepieru!’ oŋgabuŋ. Oŋgaru Pailotji mitarime komeiŋ ore oŋgaku kariebuŋ.
ACT 13:29 “Iŋore buŋo sosowo quraŋgame pega, yoŋoji ore so ebi foriine fuke foreme Yesu yogone bomukuku wakiru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ maŋgo ruabuŋ.
ACT 13:30 Ruabuŋyoŋ, Anutuji oi komegone bogboreme pakereya.
ACT 13:31 Pakereme iŋoke Galili prowinsgone Jerusalem sitio warebuŋ, oi una giobobo kokoine fuke yareya. Ogopuine fuke yareya, yoŋoji damaŋ yoo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo munaŋ moge oŋuine dimaku fuŋine kitiŋgaku mitaniŋgaru gogobi.
ACT 13:32 Anutuji Juda apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoke ya eiŋ ore buŋo miku kipeme niŋo yoŋore osigidapu fukebeneŋ buŋo raŋgbaŋine ore foriineji damaŋ yoo niŋore iŋi fukeya: Iŋoji Yesu bogboreme pakereru goga. Ore eru niŋoji ore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga ŋaregobeneŋ.
ACT 13:33 “Anutuji Yesure buŋo miko Deiwidji maneme Miti kiki (Buk song) jare yoyoka oo iŋi quraŋgame pega, ‘Goji nakene made fukege, oi muŋambe ŋiŋigo yadube ŋone mukugobi.’ Iŋoji buŋo ore so Yesu bogboreme pakereya.
ACT 13:34 Yesu bogboreme komegone pakereru sanaŋgaru goku jiki moke so komeiŋ. Ore buŋoine Anutuji iŋi mime pega, ‘Noŋ yauŋmoririne kiŋ Deiwid oteru gobe gbagbataeŋine fukeru qaŋqaŋineke sanaŋgaru dimaya, ore so oi ŋoŋore mitari ŋarebemiŋ.’
ACT 13:35 Deiwidji ore buŋo oi Miti kiki (Buk song) mogo oŋuakoŋ iŋi ruame pega, ‘Gakere yoro ŋi gbagbataeŋine oi so bokende komere yoŋgo so goregaiŋ.’
ACT 13:36 Niŋo kiŋ Deiwidre fuŋne manegobeneŋ: Iŋoji gogoine goku Anuture mi boyoberu gio oteya, oi ba foreru niniŋgame komeya. Komeko apa ŋasopuine yoŋore maŋfuŋgo yaŋgabi qoŋgbuŋineji peku goregaru mataeya.
ACT 13:37 Deiwidji goregaru mataeyayoŋ, Anutuji ŋi bogboreme pakereya, iŋoji so goregaya.
ACT 13:38 “Ŋi ogopune, ore eru buŋo yo maneniŋ: Anutuji Yesure eru agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jureiŋ. Niŋoji ore Biŋeine mitaniŋga ŋaregobeneŋ.
ACT 13:39 Rone ‘Mosesre Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukekimiŋ,’ mibeŋyoŋ, oo oiji me oiji quŋgaru embimbiŋgaru gobeŋ. Oŋu gobeŋyoŋ, damaŋ yoo uri yoŋoji Yesu manesiŋ garu iŋoke qakatonimiŋ, Anutuji sosowo yoŋore buŋo mitarime posikenimiŋ.
ACT 13:40 Kajeqouŋ ŋiŋigoji buŋo miku quraŋgame pega, Anutuji ore so geoine bokirieme paiŋaŋuŋgo egu ropeiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ einebi. Buŋo oŋuine mo oi iŋi,
ACT 13:41 ‘Nonji ŋoŋore gogo damaŋgo mosi qoqowirie fuŋine mo babemiŋ. Moji ore biŋe buŋo miko manenimiŋ, oi buŋo foriine fukeiŋ ore so manesiŋ ganobuŋ. Ore eru buŋo oi bawaki eru mipemiriŋ baegobi, ŋoŋo mo piku ŋoneru waragaru sibiriganimiŋ.’”
ACT 13:42 Polji oŋu miko Barnabaske oŋgawowosi pi bokeru wakibire goineji iŋi weu yatebuŋ, “Niŋo buŋo yo moke maneiŋgo manegobeneŋ. Ore eru oi Sabat kombaŋ mo paibe soine jikigaru mibire manenobeŋ.”
ACT 13:43 Oŋgawowosi pigone wakiru roiŋgabi ŋiŋigo kokoineji Pol eru Barnabas ŋadiyakuŋgo boyobe yapebuŋ. Goineji Judaone fukebuŋ eru goineji kotu kantrione fukebuŋyoŋ, Juda yoŋoke jikigaru gobuŋ. Yoŋoji boyobe yapebi mimane eku uŋsowoŋ buŋo iŋi yarebu, “Anutuji yauŋmoriri ŋareya, oo qiŋ keru dimainebi.”
ACT 13:44 Sabat kombaŋ mo wareru fukeya, oo taoŋ moreŋ ore ŋiŋigo oi qojugaru “Anuture Biŋe buŋo manekimiŋ,” miku waperu tumaŋgabuŋ.
ACT 13:45 Waperu tumaŋgabi Juda yoŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yaberu maŋyaŋuŋ rigaŋga foreya. Rigaŋga foreme Polre buŋo qaiŋgo ore migobobo eru noigoi miku igosisi eyatebuŋ.
ACT 13:46 Oŋu eyatebi Pol Barnabas yokoji koimo sanaŋgaru dimaku buŋo iŋi mibu, “Anutuji gio noteya ore so Biŋeine rone Juda ŋiŋigo yajibeneŋ saganayoŋ, ŋoŋo oi ŋadi gaku kosa iŋi migobi, ‘Niŋo gogo sanaŋinere maŋgo ropekiminde so mata.’ Ore eru maneniŋ, nikoji boke ŋaberu kotu kantriine kantriine yoŋoreo kirieru ranomi.
ACT 13:47 Ofonji ore buŋoine iŋi mitiga noreya, ‘Nonji bapakare gube kotu kantri yoŋore tatama fukeru munaŋqoqore fuŋne mitaniŋgaru gokande moreŋ qaŋaŋine sosowo saga foreko mobemobe paibe yukube yoŋoji qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ.’”
ACT 13:48 Oŋu mibire moreŋ rauine Juda so gobuŋ, yoŋoji maneru maŋyaŋuŋ fiame Ofonde Biŋe miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu gogo sanaŋinere biŋe fukenimiŋ ore Anutuji maneru osoe yabeya, yoŋoji ore so maŋyaŋuŋ kerisieru Yesure Biŋe manesiŋ gabuŋ.
ACT 13:49 Manesiŋ gabi Ofonde Biŋe buŋo misauebi prowins sosowo sagaru raya.
ACT 13:50 Soine rayayoŋ, Juda yoŋoji taonde ŋi soguine eru ŋigo ropekiine Anutu araŋ baku gobuŋ, yoŋore maŋ buŋoji sikeku bapakareru Pol Barnabas moko kekesuesue eyateru moreŋ piyaŋuŋgone yobe yapebuŋ.
ACT 13:51 Raminiŋ ore eru ketayaŋuŋ yaduru iŋi yajibu, “Niko ŋoŋore moreŋgo warebire rufe kufu tapenokuŋgo bakatoga, oi qakiobire yoŋoyaŋunde ebe kirieru rakaiŋ.” Oŋu yajibire fuŋneyakuŋ posiine mane mukubi raru Galesia prowins maŋineo siti tinaine Aikoniam oo ropebu.
ACT 13:52 Ropebuyoŋ, kiŋariŋpunoŋuŋ Antiokia taoŋgo gobuŋ, Moro Tiriineji yoŋore maŋ puseko mokemoke yobu jerieru gobuŋ. Oŋu.
ACT 14:1 Pol Barnabas yokoji Aikoniam sitio roperu oŋuakoŋ Juda yoŋore oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo mibu. Mibire Juda eru kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreone kubu boakoŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ.
ACT 14:2 Manesiŋ gabuŋyoŋ, Juda ŋiŋigo so manesiŋ gabuŋ, yoŋoji moreŋ rauine Juda so gobuŋ, yoŋore maŋ sikeku aposol maŋgokaka eru yatenimiŋ ore maŋyaŋuŋ bapakarebuŋ.
ACT 14:3 Bapakarebi jibu damaŋ joroine oo goku Ofoŋ manesiŋ garu koimo dimaku Biŋeine miku gobu. Ofoŋ yauŋmoririinere buŋo mitaniŋgabire buŋoyakuŋ kitiŋgaku usuŋine meyakuŋgo ruame soi mosi qoqowirie babire fukeya.
ACT 14:4 Oŋu fukeko taonde kufufunji pougaru roiŋgabuŋ. Goineji Juda minebobo yoŋoke moko kipebi goineji aposol yokoke jikigaru dimabuŋ.
ACT 14:5 Oŋu mobemobe quraŋ qaku dimabi moreŋ rauine eru Juda ŋiŋigo kotuine yoŋoji pakereru minebobopuyaŋuŋ yoŋoke maŋmoakoŋ eru sosore ŋi aposol oi “Koji bokeru yapeki!” miku manesubuŋ.
ACT 14:6 Oŋu manesubi maneru sumuŋgaru taki yapeme Likaonia prowinsgo rabu. Oo raru taoŋ tinayakuŋ Listra eru Derbe eru kae rore yaperu ŋe rabuŋ, oo ropebu.
ACT 14:7 Oo roperu Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋ bapakare eyareru gobu. Oŋu.
ACT 14:8 Listra taoŋgo ŋi mo kufuyokaine komekiine goya. Oi maŋgo beu maŋgone demba fukeru damaŋ mogo kadi so oderu mo ŋeeya.
ACT 14:9 Polji Biŋe buŋo miko maneru ŋeko piku fuŋine iŋi ŋoneru manesuya, “Iŋore maŋgo mamanesiŋ peteya ore eru soine fiaiŋ,” oŋu miya.
ACT 14:10 Oŋu manesuku buŋo soguine oŋgaku ojime, “Go pakereru dima.” Oŋu ojime farata pakereru ra wareru dimaya.
ACT 14:11 Polji oŋu eko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru Likaonia buŋoyaŋunji iŋi jojoraku oŋgabuŋ, “Nemu yokoji qowirieru ŋi sakike fukeru botunoŋuŋgo fukeru niŋoreo wakiru gogobire.”
ACT 14:12 Oŋu miku Barnabas tinaine nemu qoruyaŋuŋ tinaine Zus oŋgabuŋ eru Polji miineo baku buŋo miya ore eru nemu tinaine Hermes oŋgabuŋ.
ACT 14:13 Oŋu oŋgabi nemu Zus iŋore boji soriŋ taoŋ maŋfuŋgo peya, ore soriŋ gio siŋaŋineji bulmakao ŋiine oga yaberu wareya. Oŋu wareru hendiŋ nigiŋ bote roru wareru taoŋ sa mendiineo dimaku ŋiŋigo kubu yoŋoke korogo eru boji riga yapeiŋgo ore ebuŋ.
ACT 14:14 Oŋu ebi aposolyoka yokoji oi maneru “So sagaga,” miku qomuku sakikomoŋ-ŋakuŋ qosugaru pipa ŋiŋigo kubu maŋineo raru oŋgabu.
ACT 14:15 Oŋgaru iŋi mibu, “Ŋipunokuŋ, ŋoŋo uruŋu eru ya oŋuine egobi? Niko oŋuakoŋ ŋoŋo oŋuine moreŋ ŋi akoŋ fukegobere. Niko Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋaregobere. Ore eru ŋoŋo nemu omaine ŋadi yabeinebi eru maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutu gogo Rauineo qakatoinebi. Anutu gogo Rauineji Sombuŋ, moreŋ, koe eru ya sosowo ore maŋineo pega, oi bofuke yabeko gogobi.
ACT 14:16 Moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji ronekoŋ go wapebuŋ, Anutuji oi so sabare yabeme yoŋoyaŋunde aŋigo basiqasi eku gobuŋ.
ACT 14:17 “So sabare yabeyayoŋ, jibu mutu so gobuŋ. Matayoŋ, Anutuji ya fiine fiine eyareku goya. Iŋoji miko kue keme wegi qame touŋmoririineji damaŋine damaŋine fukeko nojeri eru oŋuine oiji maŋyaŋuŋ bapakare yabeko gobuŋ. Oŋu gobi iŋoyoŋunde fuŋne manenimiŋ ore yauŋine oi yaduru oŋuine oo munaŋ mogeine eko gobuŋ.”
ACT 14:18 Yokoji oŋu miku ŋiŋigo kubu boji riga yatenimiŋ ore miqomuku oderu miku wirikuŋ yabebire wirieru bokebu. Oŋu.
ACT 14:19 Listra yoŋoji Pol Barnabas boke yapebuŋyoŋ, Juda ŋiŋigo goineji Antiokia taoŋ eru Aikoniam siti yoyoka oone waperu ŋiŋigo kubu maŋgokaka eyarebuŋ. Eyareru yoŋoke sogokoŋ riŋaru Pol koji qaku “Oŋu komega!” mibuŋ. Oŋu miku furugaru taoŋ ŋadiineo wakiru bokebi peya.
ACT 14:20 Peyayoŋ, kiŋariŋ yoŋoji waperu rore gabi pakereru raru taoŋgo ropeya. Oo ropeko pebire kae fureme Barnabaske Derbe sitio rabu.
ACT 14:21 Derbe sitio Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabebire kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesure kiŋariŋpu fukebuŋ. Oŋu fukebi Derbe taoŋ bokeru Listra, Aikoniam eru Antiokia taoŋ oo kirieru raru ŋone yabebu.
ACT 14:22 Ŋone yaberu ŋeku kae so roregaru Yesure kiŋariŋpu yoŋore maŋ kitiŋgaku basanaŋgabu. Ofoŋ manesiŋ gabuŋ, iŋoke qakatoru dimanimiŋ ore uŋsowoŋ buŋo yareru iŋi yajibu, “Niŋo koŋkoŋ paio (yobiŋ fuŋne fuŋne bofukeru) goku qegoŋ eku Anuture qorumaŋgo paibe ropekimiŋ.”
ACT 14:23 Maŋkekerisie kufufuŋ so minebobopuyaŋuŋ roosoeru siŋaŋ goniminde fuŋne qaji yareru bapakare yabebu. Bapakare yaberu Anuture uqo sowo goku kiŋariŋ kubu yoŋore oŋga wosiru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ, iŋore meo rua yabebu.
ACT 14:24 Rua yaberu boke yaberu Pisidia prowins petigaru raru Pamfilia prowinsgo ropebu.
ACT 14:25 Oo roperu Perga sitio ŋeku Biŋe buŋo miku maŋyaŋuŋ bapakare yaberu Atalia taoŋgo rakabu.
ACT 14:26 Oo rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku Antiokia sitio ropebu. Antiokia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji oi Anuture yauŋmoriri maŋineo misin gio bamini ore rone Anuture meo rua yapebi boke yaberu rabu. Raru roregaru gioyakuŋ oi ba foreru moke yokoyokere sitio kirieru warebu.
ACT 14:27 Oo wareru maŋkekerisie kufufuŋ kepore yabebu. Kepore yabebire tumaŋgabi buŋo binaŋyakuŋ iŋi yajibu, “Anutuji nikoke goku mosi qoqowirie sogo sogo eba eku goya. Iŋoji maŋgo enoteko gio babire kotu kantriine kantriine yoŋoji Yesu manesiŋ ganimiŋ ore mendi furu yabeme maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.”
ACT 14:28 Binaŋyakuŋ oŋu yajiru kiŋariŋ kubu yoŋoke damaŋ joroine bojororu ŋeku gobu. Oŋu.
ACT 15:1 Antiokia gobuyoŋ, Judia prowinsgone ŋiŋigo goineji wakiru wareru fuŋgaru maŋkekerisie ŋiŋigo iŋi qaji yabebuŋ, “Ŋoŋo Mosesre Kadi buŋore so Anuture moge baku sakiŋaŋuŋ so ketinimiŋ ine, oŋuine Sombunde biŋe fukekimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.”
ACT 15:2 Oŋu qaji yarebuŋ ore eru kekepari fukeko Pol Barnabas yokoji kiso eyareru joineke miyarebu. Mi yarebire maŋmoakoŋ so eru buŋo iŋi kiperu mibuŋ, “Niŋo Pol, Barnabas eru minebobo goine sore yabebeneŋ Jerusalem sitio roperu buŋo oi roru aposol eru Jerusalem maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoreo raru yajiinebi.”
ACT 15:3 Buŋo oŋu kiperu mibi maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji oi sore yabebi kadio rabuŋ. Raru goku Fonisia eru Samaria prowins yoyoka oi petigaru kadio kufufuŋine kufufuŋine ŋone yabebuŋ. Ŋone yaberu kotu kantri goine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ ore biŋeine miku maŋkekerisie kubu yoŋore jeri soguine eyarebuŋ.
ACT 15:4 Eyareru raru raru Jerusalem sitio ropebuŋ. Ropebi aposol eru minebobo yoŋoji maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke kepore yabebi. Kepore yabebi sunduyaŋuŋ iŋi mibuŋ, “Anutuji maŋgo enoreko misin gio babeneŋ niŋoke goku mosi qoqowirie sogo sogo eba baku goya.”
ACT 15:5 Sundu oi mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) kubuone maŋkekerisie ŋi goineji pakereru iŋi mibuŋ, “Kotu kantri yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋore iŋi mitigakimiŋ: Yoŋoji Anuture moge baku sakiyaŋuŋ ketigaru Mosesre Kadi buŋo sosowo boyoberu goinebi.” Oŋu.
ACT 15:6 Oŋu mibi aposol eru minebobo yoŋoji buŋo oi mi osoenimiŋ ore tumaŋgabuŋ.
ACT 15:7 Tumaŋgaru noigoi buŋo kokoine miku migobobo ebuŋ. Oi ebi Pitaji pakereru iŋi yajiya, “Ogopune, Anutuji rone botunoŋuŋgo gio boroiŋgaru roosoe nuru nonde iŋi miya, ‘Go kotu moreŋgo raru Bobiaŋ Biŋe buŋo mitaniŋga yarende yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ gainebi.’ Ŋoŋo buŋo oi manegobi.
ACT 15:8 Anutuji ŋiŋigo sosowo maŋnoŋuŋ mane mukuga, iŋoji fuŋine noduru Moro Tiriine Juda ŋiŋigo niŋore soreme wakiya, ore so kotu kantri ŋiŋigo yoŋore oŋuakoŋ oi soreme maŋyaŋuŋgo rakaya.
ACT 15:9 “Soreme rakame oŋuine oo Juda ŋiŋigo so ŋone aŋi yaberu kantri goine so sure yabeya. Matayoŋ, yoŋoji Anutu manesiŋ gabi agiburaŋyaŋuŋ bokeru maŋyaŋuŋ jureko gbagbataeŋine fukebuŋ.
ACT 15:10 Ore eru ŋoŋo wamore Anutu eesoi baku otenobuŋ? Wamore kiŋariŋ gariine yoŋore ubeyaŋuŋgo begi jikigaru ruabeneŋ kobonobuŋ? Begi oŋuine oi noŋunde apa ŋasonoŋunji me niŋonoŋe oŋuakoŋ kobokimiŋ ore oŋuine so fukeru gobeŋ.
ACT 15:11 Oŋu matayoŋ, iŋi manesiŋ gagobeneŋ: Ofoŋ Yesure yauŋmoririji Anutu maŋgo eteko munaŋ qa noreko Sombunde biŋe fukekimiŋ. Kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ kadi moakoŋ oŋuakoŋ boyoberu qowirieru Sombunde biŋe fukekimiŋ ore manesiŋ gaegobi.”
ACT 15:12 Oŋu yajime kubu yoŋoji sosowo buŋo baaru buŋo tomiri ŋebuŋ. Ŋebi Pol Barnabas yokoji buŋo binaŋyakuŋ iŋi mibu, “Anutuji maŋgo enoteko kotu moreŋgo raru botuyaŋuŋgo misin gio babire soi mosi qoqowirie sogo sogo fukeya.” Oŋu mibire kaje ruaru manebuŋ. Oŋu.
ACT 15:13 Pol Barnabas yokoji binaŋyakuŋ miforebire manebi Jeimsji buŋo iŋi miya, “Ogopune, nonji buŋo mibe kaje ruaru maneniŋ.
ACT 15:14 Anutuji damaŋ fuŋfuŋgaine kotu kantri ŋiŋigo jiŋomai fuke yareru botuyaŋuŋgone ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeko tinaine kukugaru kufufuŋine jikigabuŋ. Anutuji oŋu eru fuŋneine noduya, Saimon Pitaji ore buŋoine nojiya.
ACT 15:15 Buŋo oŋuine oi kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ kitiŋgaku miegobi. Yoŋoji buŋo mo iŋi quraŋgabi pega,
ACT 15:16 ‘Ore ŋadiineo nonji kirieru wareru kiŋ Deiwidre kantri jokoroŋ moke ba pakarebemiŋ. Iŋoji rone morumboŋ akoine baku apa ŋasonoŋuŋ siŋaŋ yabeko akoineji totieru oderu wakiyayoŋ, nonji oi moke bobiaŋgaru bapakareba kantriji fiaru dimaiŋ.
ACT 15:17 Oi iŋi fukeiŋ ore ebemiŋ: Ŋiŋigo kubu goine sosowo yoŋoji Ofoŋ baanimiŋ. Kotu kantri sosowo nakene biŋe fukenimiŋ ore rua yabeboŋ, yoŋoji Ofoŋ noŋ baa nunimiŋ. Ofoŋ nonji oŋu migo eru ore so kantriyaŋuŋ bobiaŋgabemiŋ.
ACT 15:18 Oŋu baego, oi ronere ronekoŋgo maneru waperu gogobi.’
ACT 15:19 “Ore eru Jeims nonji buŋo oi osoeru mamaneji iŋi manesuku migo: Kotu kantri ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Anutureo kerisiegobi, niŋoji yobiŋ begi yasogo yoŋore paio ebeneŋ so sagaiŋ.
ACT 15:20 Oŋu matayoŋ, yoŋore quraŋ iŋi quraŋgabeneŋ sagaiŋ: Yoŋoji joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi usuŋyaŋuŋgo kemaga, oi so noinebi. Boesau so einebi. Joma ubeine qoqogakiinere fu eru dari oi so noinebi. Ya 4 oi bokenimiŋ ore misanaŋganobeŋ.
ACT 15:21 Mosesre Kadi buŋo oi ronere ronekoŋgo moreŋ so mitaniŋgaru waperu gogobeneŋ. Oi Sabat kombaŋ so oŋgawowosi pinoŋuŋgo osegaru maneegobeneŋ. Ore eru buŋo 4 oi soine so bokekimiŋ.” Oŋu.
ACT 15:22 Jeimsji oŋu miko aposol eru minebobo yoŋoji kufufuŋ sosowo yoŋoke buŋo oi manebi sagaya. Manebi sagako botuyaŋuŋgone ŋi goine roosoe yaberu Pol Barnabas yokoke moko Antiokia sitio sore yabenimiŋgo mibuŋ. Oŋu miku ŋi tinaine Judas tinaine mo Barsabas eru Sailas roosoe yapebuŋ. Ŋi yoyoka oi maŋkekerisie kubure minebobo ŋi fukebu.
ACT 15:23 “Ŋi oi sore yapekimiŋ,” miku quraŋ mo iŋi quraŋgaru meyakuŋgo ruabuŋ, “Mamanesinde kotu ogopunoŋuŋ, Antiokia siti eru Siria eru Silisia moreŋgo gogobi, niŋoji ŋoŋore mijeriŋaŋuŋ migobeneŋ. Aposol niŋoji mamanesiŋ kufufunde minebobo yoŋoke ŋoŋore maŋkekerisie ogopu fukegobeneŋ. Oŋu ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ eŋaregobeneŋ.
ACT 15:24 Noŋunde ŋiŋigo goine so mitiga yarekabi yoŋoyaŋe boke noberu ŋoŋoreo wareru maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru buŋo furuineo dodokerekere eŋarebi maŋ mamaneŋaŋuŋ jijibu fukeko manebeŋ.
ACT 15:25 Ore eru niŋo sosowo tutumaŋ eru maŋmoakoŋ ebeneŋ sagaya. Sagako ŋi yoyoka roosoeru sore yapebeneŋ yoro ogoyokanoŋuŋ Barnabas Pol yokoke ŋoŋoreo warenimiŋ.
ACT 15:26 Barnabas Pol yokoji noŋunde Ofoŋ Yesu Kristore tinare eru gogoyakuŋ kisiŋgabire goineji yapebi komenimi ore ebu.
ACT 15:27 Niŋo Judas Sailas sore yapebeneŋ wareru buŋo oi akoŋ jikigaru miyakunji mibire manenimiŋ.
ACT 15:28 Moro Tiriine eru niŋoji buŋo iŋi ore maŋmoakoŋ ebeneŋ sagaga: Ŋoŋore paio yobiŋ begi so jikigaru ruakimiŋ. Buŋo qoruine 4 oi akoŋ boyobeinebi. Oi yadurebi pougaru egu roiŋganimiŋ.
ACT 15:29 Buŋo 4 oi iŋi: Joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kemaga, oi so noinebi. Oŋuakoŋ dari me joma ubeine qoqogakiinere fu oi so noinebi. Boesau so einebi. Ya 4 oi bokeru ŋadi gabi maŋmoakoŋ ebeneŋ Anutuji mifia yareme fiaru goinebi. Ŋoŋo maŋ womoke goinebi.” Oŋu.
ACT 15:30 Quraŋ oŋu quraŋgaru sore yabebi rabuŋ. Kadi raru rakaru Antiokia sitio ropebuŋ. Roperu maŋkekerisie kufufuŋ kepore yabebi tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi quraŋ oi yarebi osebuŋ.
ACT 15:31 Oi osebi ore eru afagaru bobomiriŋ paio maneru jeriebuŋ.
ACT 15:32 Judas Sailas yokoji yokore kajeqouŋ ŋi goku uŋsowoŋ buŋo kokoine yareru mande kikitiŋ buŋo miku basanaŋ yabebu.
ACT 15:33 Basanaŋ yaberu damaŋ goine oo jikigaru gobu. Gobire tariko maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji “Womoke rainebire,” miku sore yapebuŋ. Jerusalem gobire sore yapebuŋ, Judasji yoŋoreo kirieya.
ACT 15:34 (-)
ACT 15:35 Pol eru Barnabas yokoji jikigaru Antiokia sitio goku ŋiŋigo goine kokoine yoŋoke Ofonde Biŋe buŋo qaji yareru maŋyaŋuŋ bapakare yaberu gobuŋ. Oŋu.
ACT 15:36 Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ goine tariko Polji Barnabas iŋi ojiya, “Niko taoŋ eru moreŋ sosowo roregaru Ofonde Biŋe buŋo mitaniŋgaru gobu, oo kirieru maŋkekerisie ogopunokunji uruŋu gogobi, oi soine raru ŋone yaberu manenimi.”
ACT 15:37 Oŋu ojime Barnabasji Jon tinaine mo Mak mibuŋ, oi oŋuakoŋ ogagaru moko raiŋ ore maneya.
ACT 15:38 Oŋu maneyayoŋ, Jonji rone Pamfilia taoŋgo wirieru boke yaperu yokoke jikigaru gio so baya. Ore eru Polji oi ogagaru raiŋgo ore maneko so sagaya.
ACT 15:39 So sagako kekepari eru maŋyakuŋ jo jako roiŋgabu. Roiŋgaru Barnabasji Mak ogagaru rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Saiprus nugo rabu.
ACT 15:40 Rabuyoŋ, Polji ŋi tinaine Sailas roosoeko maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji Ofonde meo rua yateru yauŋmoririineji dobu kipe yapeiŋgo ore mibi bokeru rabu.
ACT 15:41 Raru goku Siria eru Silisia prowins yoyoka oi petigaru roregabu. Roregaru Polji maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine ŋone yaberu basanaŋ yaberu goya. Oŋu.
ACT 16:1 Polji roregaru raru goku taoŋ tinayakuŋ Derbe eru Listra oo ropeya. Listra roperu oo kiŋariŋ mo tinaine Timoti bofukeya. Maŋgoineji Juda maŋkekerisie ŋigo fukeyayoŋ, mamaine Grik ŋi.
ACT 16:2 Polre ŋi ogopuji Listra eru Aikoniam gobuŋ, yoŋoji Timotire fuŋne miboorobi maneya.
ACT 16:3 Oŋu mikabi maneru ogagaru moko raiŋgo maneya. Oi maneyayoŋ, Timoti mamaineji Grik ŋi goya, oi sosowoji mane forebuŋ eru pi kae oo Juda ŋiŋigo kokoine gobuŋ. Ore eru yoŋoji Pol egu mitenimiŋ ore Timoti ogagaru Anuture moge baku sakiine ketigaya.
ACT 16:4 Ketigako raru taoŋ eru kae so ropebuŋ, oo Jerusalem qoqodure tutumande buŋo mibuŋ. Aposol eru Jerusalem maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoji buŋo kiperu sanaŋgabuŋ, oi boyobenimiŋ ore mitiga yarebuŋ.
ACT 16:5 Oŋu roregabi Yesure kufufuŋine kufufuŋine moreŋ so gobuŋ, yoŋore mamanesiŋyaŋunji sanaŋgaya. Oŋu sanaŋgaru Biŋe buŋo mibi goineji maŋyaŋuŋ kerisieru una so wareru jikigabi kubuyaŋunde jareji sogueru ropeya. Oŋu.
ACT 16:6 Roregaru goku “Eisia prowinsgo raru Biŋe buŋo mitaniŋgakimiŋ,” mibuŋyoŋ, Moro Tiriineji agi ruaru sabare yabeya. Ore eru yoŋoji jikigaru raru Frigia eru Galesia prowins yoyoka oi omaine petigaru yatureru rabuŋ.
ACT 16:7 Raru goku Misia moreŋ qaŋaŋineo roperu Bitinia prowinsgo ropeiŋgo manebuŋyoŋ, Yesure Moro Tiriineji oo ranimiŋ ore maŋmoakoŋ so eya.
ACT 16:8 Maŋmoakoŋ so eme bokeru raru Misia moreŋ mo petigaru koe qaŋaŋineo rakaru Troas taoŋgo ropebuŋ.
ACT 16:9 Troas roperu ubuo kubaŋ pebi Anutuji Pol qohoŋ oduko iru mo iŋi ŋoneya: Yurop ŋi moji Masedonia aribe dimaku oŋga teru iŋi miku oŋga wosi teya, “Go koe petigaru Masedonia moreŋgo wareru bapi nobeigoŋ.”
ACT 16:10 Polji qohoŋ iru oi ŋoneme niŋo ore fuŋine iŋi mane mukugaru mibeŋ, “Anutuji oŋga noreru koe petigaru Yurop maŋineo raru Bobiaŋ Biŋe Masedonia prowinsgo mitaniŋga yarekimiŋ ore miga.” Oŋu miku oo akoŋ bokeru rakimiŋgo manesuku afagabeŋ. Oŋu.
ACT 16:11 Niŋoji afagaru rakaru ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Troas siti bokeru raru poretiŋ akoŋ Samotres nugo ropebeŋ. Roperu peku kae fureme jikigaru raru Neapolis sitio ropebeŋ.
ACT 16:12 Oo roperu ogâone wakiru kadi raru Filipai sitio ropebeŋ. Rom ŋiŋigo yoŋoji ronekoŋ wareru Filipai siti oi baku oo ŋeŋe gogoyaŋuŋ ruabi Masedonia prowinsre siti soguine fukeya. Niŋo Filipai roperu una goine oo gobeŋ.
ACT 16:13 Oo goku Sabat kombaŋgo siti sa sakibe rabeŋ. Oo raru ‘Juda yoŋoji obu mageŋineo tumaŋgaru Anutu oŋga wosiegobi,’ oŋu manesuku rakaru tumaqoqo mogo rabeŋ. Raru ŋigo tumaŋgaru ŋebuŋ, oi ŋone yaberu ŋeku mimane eku Anuture Biŋe buŋo oi mibeneŋ manebuŋ.
ACT 16:14 Manebuŋ, yoŋore botugo ŋigo mo tinaine Lidia ŋeya. Iŋoji Taiataira sitione Filipai wareru kambaŋ boboroŋ yojuŋiru kuririineke qojugaru furiine banimiŋ ore ruaru goya eru Anutu ohowe baku miteŋ gaku goya. Ofonji maŋine baafagako Polji buŋo miya, ore eru aŋiine fukeko kaje ruaru maneru sabareya.
ACT 16:15 Sabareko iŋoyoŋe eru garikiŋpuine miti meso rau yarebeneŋ weu noreru iŋi nojiya, “Ŋoŋo nonde ‘Ofoŋ manesiŋ gaga,’ migobi ine, soine wareru nonde pigo roperu ŋeku uqo nogu peinebi.” Oŋu miku yameŋ keku weu noreya. Oŋu.
ACT 16:16 Niŋo damaŋ mogo oŋgawowosi tumaqoqoo rakimiŋ ore kadi yasogoo rabeneŋ kiŋaŋqoqo ŋigo moji bofuke nobeya. Ŋigo oi faŋfaŋ gemoineke goku ŋiŋigo fuŋneyaŋuŋ totogo mi bofukeiŋgo maneya. Oi maneru kajeqouŋ buŋo soŋsoŋine mifukeru oŋuine oiji moneŋ ya oi kokoine poreru goko raupuine yoŋore meo rakaya.
ACT 16:17 Iŋoji Pol eru niŋo ŋone noberu niŋore ŋadio wareru iŋi miku oŋgaya, “Ŋi yo yoŋoji Anutu ropekiine sogore kiŋaŋ qaku Sombunde biŋe fukeiŋ ore fuŋine mitaniŋga yareegobi.”
ACT 16:18 Oŋu miku gioboboine kokoine oŋgaku goya. Oi goyayoŋ, Polji takigame ore eru joiserereŋ maneya. Oi maneru damaŋ mogo kirieru gemoine iŋi mitiga teya, “Noŋ Yesu Kristore tinao gajigo: Go bio ŋigo yoore maŋgone waperu raigoŋ!” Oŋu mitiga teya oo akoŋ waperu bokeru raya.
ACT 16:19 Oi rayayoŋ, ŋigo raupuineji oi maneru moneŋ ya poreniminde fuŋne jigaya, oi bofukeru maŋyaŋuŋ rigaŋgaya. Maŋyaŋuŋ rigaŋgako Pol Sailas yateru kiperu nareŋgareŋ kae jiŋoineo pore yapebi siŋaŋ ŋi yoŋore jiŋo maio rabuŋ.
ACT 16:20 Raru buŋo koro siŋaŋ yoŋore jiŋo maio rua yaperu sakigorua buŋo iŋi igaru mibuŋ, “Niŋo siti yo oo womoo gogobeneŋyoŋ, ŋi yoyoka yo yokoji wareru bobojibu ba nobeegobire. Yokoji Juda ŋi fukegobire
ACT 16:21 eru Juda mosiyaŋuŋ qaji noreegobire. Niŋo Rom qoqodure kantrire jokoroŋ rauine fukegobeneŋ. Ore eru niŋo mosiyaŋuŋ oi soine so maneru sabarekimiŋ. Oi baku boyobeniminde agi peko embimbiŋgagobeneŋ.”
ACT 16:22 Sakiyakuŋgo buŋo oŋu igaru yasibi ŋiŋigo kubu yoŋoji oŋuakoŋ pakereru qodureru sanaŋgaru qomuku yatebuŋ. Qomuku yatebi siŋaŋ yoŋoji bapakare yabebi sakikomoŋ-ŋakuŋ poreru kesuqosugabuŋ eru mitiga yarebi maroqoqoji yapebuŋ.
ACT 16:23 Kokoineji yapebi tariko witi pigo rua yapenimiŋ ore oga yaperu ŋi joruinekeji fiine akoŋ siŋaŋ yapeiŋ ore mitiga tebuŋ.
ACT 16:24 Oŋu mitiga tebuŋ maneru ro yaperu witi pi botuineo pi maŋine mogo raru kufuyokayakuŋ yo kinjiji botuyakuŋgo ruaru niginji kiperu pi maŋine ore mendi yoyoka oi ki bajibi kime ŋebu. Oŋu.
ACT 16:25 Pol Sailas yokoji oŋu ŋebu. Ŋeku ubu joŋiŋgo fukeko oo Anutu oŋga wosiru kiki keku miteŋ gaku ŋebu nigiŋ ŋi sosowoji kaje ruaru manebuŋ.
ACT 16:26 Oŋu ebi oo akoŋ pipa komeŋ yasogo ba bokeme witi pire otuŋ sosowo raqowareqo qabuŋ. Oŋu qabi oo akoŋ mendi sosowo wakibi nigiŋ ŋi sosowo yoŋore aeŋ gbediyaŋunji (nigiŋ) keŋgoroŋgaru wakiya.
ACT 16:27 Oŋu fukeko witi pi siŋaŋ iŋoji kubaŋ maŋineone pakereya. Pakereru witi pire mendi sosowo aŋga forebuŋ, oi ŋoneru miya, “Yei! Nigiŋ ŋiji useru ra foregobi me uruŋu?” Oŋu miku manesuku gburugburu qakame jigore siqo sogo oi goyoŋineone poreru iŋoyoŋe qoqo eiŋgo eya.
ACT 16:28 Iŋoyoŋe qoqo eiŋgo eyayoŋ, Polji qopu akoŋ oŋgaku iŋi miya, “Niŋo sosowo yo ŋegobeneŋ. Go gakere sakigo omaine so sibiriga.”
ACT 16:29 Oŋu miko maneru doi otenimiŋ ore weume otebi pipa witi pi maŋineo raru gburugburu qakame Pol Sailas yokore maŋfuŋgo raru dikanji keyateya.
ACT 16:30 Dikanji keyateru witi pigone oga yaperu wakiru iŋi weu yateya, “Ŋi soguine yoyoka, noŋ uruŋu ebe Anutuji munaŋ qa nareme qowirienobo?”
ACT 16:31 Weu yateme ojibu, “Go maŋgo kerisieru Ofoŋ Yesu manesiŋ gatende go eru garikiŋpugoji oŋuakoŋ qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ.”
ACT 16:32 Oŋu ojibire piineo rabi kufufuŋpuine sosowo yoŋoke tumaŋgabi Anuture Biŋe buŋo mibire manebuŋ.
ACT 16:33 Mibire maneru ubure aua oo akoŋ oga yaperu raru wiyakuŋ jureya. Jureko oo akoŋ iŋo eru garikiŋpuine sosowo oi miti meso rau yarebu.
ACT 16:34 Miti meso rau yarebire oga yapeko uqo pigo roperu uqo rigaru rua yateya. Yateru iŋoyoŋe eru garikiŋpuine yoŋoji sosowo Anutu manesiŋ gabuŋ ore jeri ebuŋ. Oŋu.
ACT 16:35 Kae fureko buŋo koro siŋaŋ (majistreit) yoŋoji kambanti sore yabebi witi pigo wareru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoyoka oi pirue yapende wakinimi.”
ACT 16:36 Oŋu mibi ŋi joruinekeji wareru biŋe oi Pol iŋi ojiya, “Majistreit siŋaŋ yoŋoji buŋo iŋi ebi warega: Ŋoko nigiŋyakuŋ piruebe wakinimi. Ore eru ŋokoji muŋambe yo bokeru wakiru womoo rainebire.”
ACT 16:37 Oŋu ojiyayoŋ, Polji kambanti oi iŋi yajiya, “Rom qoqodure gawmanji dobu kipe noperu ore (mimiti) paspot notebi gogobere. Ore eru yoŋoji buŋonokuŋ so osoeru mitariru jibu totogo ŋiŋigo jiŋo maio omaine kosa maroqoqo kobinji noperu witi pigo rua nopebuŋ. Oi mimiineke. Oŋu rua nopebi ŋebire muŋambe yo uruŋu ore sore nopebi omaine kamiine wakinobe? Oi so sagaga. Niko mo yobu wakinimiyoŋ, yoŋoji yoŋoyaŋe wareru oga nopebi wakinobe.”
ACT 16:38 Polji kambanti oi oŋu yajiko buŋo oi roru majistreit siŋaŋ yoŋoreo raru yajibuŋ. Oi maneru Rom gawmande (mimiti) paspot roru gobu, oi maneru popureru sombuyaŋuŋ manebuŋ.
ACT 16:39 Sombuyaŋuŋ maneru witi pigo wareru womoke usuraŋ jiji eru bapakareru oga yapebi rakabu. Rakaru Filipai siti bokenimiŋ ore karie yatebuŋ.
ACT 16:40 Karie yatebi Pol Sailas yokoji witi pi bokeru Lidiare pigo rabu. Oo raru maŋkekerisie ogopuyakuŋ ŋone yaberu mande kikitiŋ buŋo miku boke yaberu rabu. Oŋu.
ACT 17:1 Raru goku Amfipolis eru Apolonia siti yoyoka oi petigaru Tesalonaika sitio ropebuŋ. Siti qoruine oo Juda yoŋoji oŋgawowosi piyaŋuŋ babi dimaya.
ACT 17:2 Polji eeboboine eru goya, ore so oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Sabat kombaŋ yokaomo oo yoŋoke Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ oseru fuŋine mimane eku gobuŋ.
ACT 17:3 Oŋu goku Biŋe Qurande fuŋne mitaniŋgaru iŋi miya, “Anutuji buru ruaru Munaŋqoqo Rauineji joiserereŋ maneru komeru komegone pakereiŋ ore miya.” Oŋu miku ore fuŋine Biŋe Quraŋgone yaduru maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi yajiya, “Ŋi Yesu mitaniŋga ŋarego, iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.”
ACT 17:4 Oŋu yajime Juda kufufuŋ yoŋoreone goineji manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru Pol Sailas yokoke jikigaru dimabuŋ. Grik ŋiŋigo goineji Anutu ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋoreone oŋuakoŋ kubu yasogoji yoŋoke jikigabuŋ eru ŋigo ropekiine tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.
ACT 17:5 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, Juda ŋi yoine yoŋoji maŋyaŋuŋ rigaŋgame manji manetiqoti maneru ŋadiqoqo buŋo mibuŋ. Oŋu mibi rembeŋ ŋiŋigo tumaqoqoo kosa gobuŋ, yoŋoreo raru ŋi kekesiine goine oga yabebuŋ. Oi oga yaberu qodureru ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bapakareru furu yabebi tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru kosa oŋgabi roware oyowoqojibu fukeko siti saga foreya. Kosa oŋgaku riŋaru ŋi tinaine Jeison iŋore pi bojigaru Pol Sailas ŋiŋigo kubu jiŋoyaŋuŋgo rua yapenimiŋ ore baa yapebuŋ.
ACT 17:6 Baa yapebuŋyoŋ, so bofuke yaperu Jeison eru maŋkekerisie ogopuine goine kiperu furu yaberu sitire siŋaŋyayabe ŋi yoŋore jiŋo maio roperu iŋi oŋgabuŋ, “Yei! Ŋi moreŋine moreŋine roregaru kae so maŋ bapakare yabebi witijibu eku jibugaegobi, yoŋoji yo oo oŋuakoŋ warebu.
ACT 17:7 Yo oo warebire Jeisonji oi royaperu sabare yapeya. Ŋiŋigo oŋuine sosowo yoŋoji iŋi miegobi, ‘Ŋi mo tinaine Yesu iŋoji kiŋ Koitonoŋuŋ fukega.’ Oŋu miku Rom Sisa-kiŋ koitore mimiti qomuku bawakiru baegobi.”
ACT 17:8 Oŋu oŋgabi ŋiŋigo kubu eru siŋaŋyayabe ŋi yoŋoji manebi maŋyaŋunji wakiru siritemboŋ oŋuine jijibu fukeya.
ACT 17:9 Jijibu fukeko Jeison eru maŋkekerisie ogopuine goine bapakareru weu yarebi moneŋ ruaru saki furiyakuŋ ruaru waki rabuŋ. Oŋu.
ACT 17:10 Wakiru rabuŋyoŋ, maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji Pol eru Sailas oo akoŋ sore yapebi bokeru ubuo kae tinaine Berea oo rabu. Raru roperu Juda yoŋore oŋgawowosi pigo ropebu.
ACT 17:11 Oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo mibu, oi aŋi sogo maneru roru sabarebuŋ. Juda kufufuŋ Berea gobuŋ, yoŋoji Tesalonaika kufufuŋ yadureru fiine yobu fukebuŋ. Buŋo poretiŋ mibu me mata, oi una so Biŋe Qurande buŋoji osoeru oseru mimane eku gobuŋ. Mosi fiine oŋuine boyoberu Juda ŋiŋigo Tesalonaika gobuŋ, oi gbiŋ eyarebuŋ.
ACT 17:12 Biŋe buŋo mibire Juda yoŋoreone boakoŋ yobuji manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Grik ŋiŋigo yoŋoreone oŋuakoŋ kokoineji Yesu manesiŋ gabi botuyaŋuŋgo ŋigo ropekiine tinabiŋeyaŋuŋke oi kokoine gobuŋ.
ACT 17:13 Yesu manesiŋ gagobiyoŋ, Polji Berea oo oŋuakoŋ Anuture Biŋe buŋo mitaniŋgaru goya, ore biŋeineji saueru Tesalonaika raru Juda minebobo yoŋore kajego rakaya. Kajeyaŋuŋgo rakame maneru pakereru Berea wareru oŋuakoŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku bapakarebuŋ.
ACT 17:14 Bapakarebi maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji oi maneru oo akoŋ Pol sorebi koe qaŋaŋineo rakame. Rakayayoŋ, Sailas Timoti yokoji jikigaru Berea gobu.
ACT 17:15 Ŋi Pol ruabuŋ, yoŋoji jikigaru ogagaru raru Atens sitio ropebuŋ. Ropebi iŋi mitiga yareko manebuŋ, “Ŋoŋo kirieru Sailas eru Timoti mibi pipa nondeo wareni.” Buŋo oi maneru bokeru rabuŋ. Oŋu.
ACT 17:16 Polji Atens sitio ŋeku Sailas Timoti yokore odigaru goku roregaya. Roregaru siti oi nemu gboŋine gboŋine oiji pusebi kadi qaŋaŋine qaŋaŋine dimabi ŋone yaberu waragaku kanegaru maŋine jo jaya.
ACT 17:17 Polji Juda yoŋore oŋgawowosi pigo roperu Juda kotu ŋiŋigo eru moreŋ rauine Anutu ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋoke dimaku mimane ebuŋ. Polji una so tumaqoqo kae jiŋoyaŋuŋ so raru ŋiŋigo bofuke yaberu yoŋoke qotureru mimane ebuŋ.
ACT 17:18 Mimane ebi Epikuros eru Stoik mamane koro yoyoka oone qaqaji goineji wareru Polke buŋo mosiine mosiinere miku noigoi eru migobobo mimane ebuŋ. Goineji jikigaru Polre buŋo maneru iŋi mibuŋ, “Mamane mobeine mobeine zokorapiŋ oŋuine ofaŋgaru piku baaru kosa qojugaru moakoŋ yoyoka bofukeru esegaru roru warega. Oi roru wareru jijikora oŋuine kosa migayoŋ, buŋore fori uruŋu miiŋgo manega, oi so manegobeneŋ.” Polji Yesure Biŋe mitaniŋgaru maŋ yaŋuŋ bapakareru komegone pakereya miya. Ore eru goineji jikigaru iŋi mibuŋ, “Nemu kotuine roru wareru yokore fuŋne mitaniŋgaga, ore kamasi oŋu fukeko ŋonegobeneŋ.”
ACT 17:19 Oŋu kosabasa mibi Pol ogagaru nareŋgareŋ kae jiŋo yasogo tinaine Areopagus oo roperu kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi dimako iŋi mibuŋ, “Go mamane buru gariine totogo qaji noreege, ore fuŋine oi uruŋu? Oi soine minde manekimiŋ.
ACT 17:20 Goji kotu kantri yoŋore buŋo furuine roru wareru minde kajenoŋuŋgo rakako manegobeneŋ. Ore eru gore buŋo burugore fuŋne oi poretiŋ manekimiŋgo manegobeneŋ.”
ACT 17:21 Atens rauine eru kotu oiji gobuŋ, yoŋoji sosowo omaine kosabasa goku mamane buŋo gariine gariine naduremeŋ gadureboŋ eru miku maneru maŋyaŋuŋ oo ruaru damaŋyaŋuŋ sibirigaru gobuŋ. Oŋu.
ACT 17:22 Polji pakereru Areopagus kae jiŋo botuineo raru kaunsol yoŋore jiŋo maio dimaku iŋi miya, “Atens ŋipune, nonji yo wareru ya sosowo ŋoneru fuŋneŋaŋuŋ iŋi peko manego: Ŋoŋo nemupuŋaŋuŋ araŋ fiine baku miteŋ yaberu gogobi.
ACT 17:23 Nonji roregaru ŋoŋore pi mokiine mokiine ŋoneru ore botuineo koro alata quraŋineke mo bofukeboŋ. Oo iŋi quraŋgabi peko ŋoneboŋ, ‘Nemu fuŋine so manegobeneŋ, iŋore yo babeŋ.’ Ore eru ŋoŋo nemu mo fuŋine so maneru jibu ohoweine baku miteŋ gaegobi, nonji iŋore fuŋne barariŋgaku mibe maneniŋ.
ACT 17:24 “Ofoŋ Anutuji Sombuŋ moreŋ eru ya sosowo ore maŋyakuŋgo pega, oi bofuke ŋabeya. Iŋoji Sombuŋ morende Ofoŋine fukega. Iŋoji boji soriŋ meji bakine oo so ŋeku goga.
ACT 17:25 Iŋoyoŋe gogore fuŋne fukega. Oi eko noŋuŋ moreŋgo gokimiŋ ore saki, iiru eru ya goine sosowo noreko sigo rombuŋ poreegobeneŋ. Oŋu noreega ore eru iŋoyoŋe uqo munjaŋ me ya more so embimbiŋgaega. Ore eru ŋiŋigo noŋuŋ oi gumekimiŋ ore embimbiŋgagobeneŋ. Noŋuŋ menoŋunji ya so baku pesiŋ ruaru otebeŋ ine, iŋoji so komeiŋ. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine so goga. Mata.
ACT 17:26 “Iŋoji rone ŋi moakoŋ bofukeme iŋoreone saueru roiŋgaru yagaŋ gogobu eru saki goine fukeru moreŋine moreŋine sosowo sagaru gogobeneŋ. Iŋoji damaŋnoŋuŋ sosowo poretiŋ burugaru noreko ore so gogobeneŋ eru pi kae urobe urobe peku ŋeku gogobeneŋ, ore qaŋaŋine eru moge ruaru mitigako ore so gogobeneŋ.
ACT 17:27 Noŋuŋ Anutu iŋoyoŋe maneru baa teiŋgo ore ya sosowo oi buruga noreya. Iŋoji sosowo maŋfuŋnoŋuŋgo akoŋ gogayoŋ, jibu basiqasi eru Anutu baaru goku bofukenobeŋ me mata?
ACT 17:28 Ŋoŋo-ŋaŋunde Grik mamane ŋiŋigoji buŋo koruŋ burugaru quraŋgabuŋ, yoŋoreone yoyokaji oŋuakoŋ buŋo koruŋ mo iŋi mibu, ‘Niŋo oŋuakoŋ iŋore osigidapu fukeru gogobeneŋ.’ Ŋi oŋuine moji buŋo koruŋ mo iŋi quraŋgaya, ‘Iŋoji qowirie nobeko iŋore konugo gogonoŋuŋ goegobeneŋ, kadinoŋuŋ raru wareegobeneŋ eru pe papakarenoŋuŋ eegobeneŋ.’
ACT 17:29 Buŋo ore so noŋuŋ Anuture osigidapu fukeru goku bembeŋgo dimagobeneŋ. Bembeŋgo dimagobeneŋyoŋ, jibu iŋore fuŋne mane jibugaru tiŋtuŋ egu qakimiŋ. Sasako bobo ŋi (artist) yoŋoji mamane paiineo dimaku nemu more kamasi manesuku goul, silwa me ko oŋgiŋ baku pujeru otuŋ nemuine pasikeru bajaweru roegobi, iŋoji oi ore kamasi so fukega.
ACT 17:30 Ŋiŋigoji qaqouma eru bopereqopere go wapebi Anutuji damaŋ oo eeboboyaŋunde mane sembeaku geoine so bokirieru goyayoŋ, damaŋ yoo buŋoine barariŋgaru iŋi ŋajiga, ‘Ŋiŋigo sosowo moreŋyaŋuŋ so ŋe ragobi, ŋoŋo bio maŋyaŋuŋ kerisieru nondeo wareniŋ.’
ACT 17:31 “Anutuji damaŋ yasogo ruame wareru fukeiŋ. Iŋoji damaŋ oo ŋiŋigo kaeine kaeine sosowo go ragobi, oi qoju noberu buŋonoŋuŋ osoeru poretiŋ mitariiŋ. Iŋoji ŋi mo buŋonoŋuŋ mitariiŋgo ore roosoeru mimitarire usuŋ meineo ruaya. Iŋoji ŋi oi bogboreme komegone pakere oŋuine oo usuŋine soguine oi ŋiŋigo sosowo noduko ŋoneru manegobeneŋ. Ŋi komegone pakereya, iŋoji mimitari Raunoŋuŋ fukega.”
ACT 17:32 “Anutuji ŋi mo komegone bogboreme pakereya,” goineji buŋo oi maneru igosisi ebuŋ. Oŋu ebuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Buŋo mige, niŋo oi moke manekimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru go soine damaŋ mogo buŋo oi jikigaru mitaniŋgaigoŋ.”
ACT 17:33 Oŋu ebi Polji yoŋore botugone pakereru boke yaberu raya.
ACT 17:34 Rayayoŋ, goineji wareru Yesu manesiŋ garu iŋoke jikigabuŋ. Manesiŋ gabuŋ, yoŋore botugo Areopagus kaunsol kubu yoŋore minebobo ŋi mo tinaine Dionisius goya. Oŋuakoŋ ŋigo soguine mo tinaine Damaris eru goineji yokoke jikigaru manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Oŋu.
ACT 18:1 Ya oi fukeko Polji Atens siti bokeru Grik siti mo tinaine Korint oo raya.
ACT 18:2 Korint raru Juda ŋi mo jiŋoine Akwila bofukeya. Akwila iŋoji Eisiare prowins tinaine Pontus oo fukeru jiki qoqodure siti Rom raru goya. Oo gome Sisa-kiŋ tinaine Klodius iŋoji mimiti iŋi ruaya, “Juda ŋiŋigo ŋoŋo sosowo Rom siti bokeru roiŋgainebi.” Oŋu mimiti ruaya ore eru Itali kantri bokeru Grik rakaru damaŋ oo Korint wapeya. Wapeko Polji bofukeru oi eru ŋonuŋine tinaine Prisila yokoreo raya.
ACT 18:3 Gogoyakuŋ kitiŋganimiŋ ore kambaŋ akoine akoine babu. Polji oŋuakoŋ kambaŋ seri ako bobo ŋi. Ore eru yokoreo rako gioyaŋuŋ sogokoŋ peko yokoke goku peku kambaŋ seri ako gio moko babuŋ.
ACT 18:4 Baku gobi Sabat kombaŋ so oŋgawowosi pigo roperu Juda eru Grik ŋiŋigo yoŋoke Yesure fuŋne mi maneru bopogaru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakare yaberu goya.
ACT 18:5 Bapakare yaberu goko ogoyokaine Sailas Timoti yokoji Masedonia prowinsgone wapebire Yesure Biŋe damaŋ so mitaniŋgaru goya. Oŋu goku Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, iŋore fuŋne totogo yaduru buŋo oiji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareya.
ACT 18:6 Maŋyaŋuŋ bapakareyayoŋ, Pol kiso eteru maŋqoqo buŋo gomogofo mitebi meineji jiŋoyaŋuŋgo qaku rufe qakioko wakiko iŋi yajiya, “Nonji baka so ebe ŋoŋo sibirigaru ore geoine oi nonde paio ruanimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Oi ŋoŋo-ŋaŋe osiganimiŋ. Ŋoŋo Biŋe buŋo qomukubi nonji soine boke ŋaberu muŋambe dimaku ropeiŋ, oo kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo kirieru rabemiŋ.”
ACT 18:7 Oŋu yajiru boke yaberu oŋgawowosi pi qaŋaŋineo ŋi mo tinaine Titius Jastus iŋore pigo roperu goya. Iŋoji Juda ŋi matayoŋ, jibu Anuture ohowe baku miteŋ gaku goya.
ACT 18:8 Qaŋaŋineo rayayoŋ, oŋgawowosi pire siŋaŋ tinaine Krispus eru iŋore ŋonuŋ made yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ. Oŋuakoŋ Korint ŋiŋigo goine Polre buŋo manebuŋ, yoŋoreone kokoineji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi miti meso rau yarebuŋ.
ACT 18:9 Polji ubu mogo kubaŋ peko Ofonji qohoŋ oduko iru ŋoneko iŋi ojiya, “Go kokoi so maneigoŋyoŋ, Biŋe buŋo sanaŋgaru miku goigoŋ.
ACT 18:10 Siti yoo ŋiŋigo kubu kokoine yoŋoji nonde biŋe fukegobi. Ore eru nonji goke gobe moji ya mo so fuŋgaru bosembea guiŋ.”
ACT 18:11 Ore eru Polji damaŋine bojoraru yoŋore botugo gosa moakoŋ eru kaiŋ 6 ore so goku Anuture Biŋe buŋo qaji yareru goya.
ACT 18:12 Qaji yareku goyayoŋ, Rom yoŋoji ŋi Galio bapakarebi Akaia prowinsre kiap gawana goya, damaŋ oo Juda minebobo yoŋoji qodureru Pol kiso eteru poreru buŋo koroineo ruabuŋ.
ACT 18:13 Buŋo iŋi ore ruabuŋ, “Ŋi yo oiji ŋiŋigo bobojibu ba yareega. Rom yoŋoji mimitiyaŋuŋ ruabi pega, iŋoji ŋiŋigo kadi oi odureru Anuture ohowe baku miteŋ ganimiŋ ore maŋbapakare ba yareega.”
ACT 18:14 Buŋo oŋu sakiineo ruaku mibi Polji buŋo mobeine miiŋgo eko kiap gawana Galio iŋoji Juda ŋiŋigo oi iŋi yajiya, “Juda ŋiŋigo ŋoŋore botugo moji ŋi qame komena me baka sembene yobu mo bana ine, ore eru nonji soine buŋoŋaŋuŋ kaje ruaru manenobo.
ACT 18:15 Oŋuyoŋ, ŋoŋore botugo mamanesinde buŋo fukeko tina furuine furuine oŋgaku kekepari ruaru mimitiŋaŋuŋ uruŋu enimiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋunde yobiŋ. Nonji ya oŋuine oi osoeru mitaribemiŋ ore so mata.”
ACT 18:16 Oŋu yajiru buŋo koroineone yobe yabeme wakibuŋ.
ACT 18:17 Wakiru yoŋoyoŋe akoŋ qodureru moko riŋaru oŋgawowosi pire siŋaŋ tinaine Sostenes oi qafagaru roru wareru buŋo koroinere kadi mau siroŋgo ruaru qabuŋ. Qabi kiap gawana Galioji oi ŋoneru ore eru jiŋoine ŋoneketa eru foriine mo so fukeya. Oŋu.
ACT 18:18 Polji jibu jikigaru Korint sitio una kokoine goya. Go foreru maŋkekerisie ogopuine momojoyaŋuŋ miku boke yaberu Prisila eru Akwila oga yaperu koego rakaru ogâre odigaru ŋebuŋ. Rone Anuture jiŋo maio iŋi miya, “Nonji Anuture gio damaŋ so yameŋ keku babemiŋ.” Buŋo oŋu miku oi mimipaŋ buŋoji kiperu goya. Damaŋ oi tariko koego kae tinaine Seŋkria oo rakaru mimipaŋ buŋore miko qoru siki ketigabuŋ. Ogâ mo Siria prowinsgo raiŋgo eya, oi bofukeru oo roperu kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako rabuŋ.
ACT 18:19 Raru Efesus taoŋgo roperu Polji Prisila eru Akwila boke yapeyayoŋ, iŋoyoŋe oŋgawowosi pigo roperu Juda yoŋoke Yesure fuŋne mimane ebuŋ.
ACT 18:20 Mimane ebi iŋi weu tebuŋ, “Go soine damaŋ joroine niŋoke goigoŋ.” Oŋu weu tebuŋyoŋ, Polji ore maŋmoakoŋ so eya.
ACT 18:21 Ore eru momojo iŋi yajiya, “Anutuji ore ‘Oŋ,’ miiŋ ine, soine kirieru ŋoŋoreo warebemiŋ.” Oŋu yajiru ogâ mogo ropebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Efesus bokeru rabuŋ.
ACT 18:22 Raru taoŋ mo tinaine Sisaria oo roperu ogâ bokeru moreŋ kadi Jerusalem ropeya. Roperu kirieru maŋkekerisie kufufuŋ mijeriyaŋuŋ yajiya. Oi yajiru ŋeku pakereru rakaru Antiokia sitio raya.
ACT 18:23 Antiokia sitio raru gokame sonda goine tariko boke yaberu kadio raya. Kadio raru Galesia eru Frigia prowins yoyoka oi yatureru moreŋ so roregaru kiŋariŋ sosowo ŋone yaberu kegbore yabeme sanaŋgabuŋ. Oŋu.
ACT 18:24 Damaŋ oo Juda ŋi mo tinaine Apolos oi Efesus wareya. Apolos iŋoji Ijiptre siti tinaine Aleksandria oo fukeru goku mamane pigo ropeme tariko Biŋe Quraŋ raŋgbainere buŋo fiine akoŋ mane mukuya. Oi mane mukuru fuŋine miko buŋoinere kamasi ore ŋiŋigo moreŋ so aŋi kokoine maneru jeriebuŋ.
ACT 18:25 Ofonde kadi boyobeniminde fuŋne qaji tebi Anuture jo borunji maŋineo jaya. Yesure fuŋne poretiŋ poretiŋ qaji yareru Jonji miti meso rau yareya, ore fuŋine soine mane sarigaru miya. Oi miyayoŋ, ore mobeine mo bokeya. Moro Tiriineji rau norega, oi so maneya.
ACT 18:26 Iŋoji wareru oŋgawowosi pi maŋineo fuŋgaru buŋo usuŋ suŋsuŋineke miya. Miko Prisila Akwila yokoji buŋoine maneru dimaku ogabire yokore pigo rabuŋ. Raru Anuture fuŋne fiine akoŋ jikigaru mitaniŋgaru ojibire maneya.
ACT 18:27 Apolosji Grik kantrire mobe tinaine Akaia oo raiŋgo maneko Efesus maŋkekerisie ogo yoŋoji kitiŋga tebuŋ. Kitiŋga teru Akaia kiŋariŋpuyaŋuŋ yoŋore quraŋ iŋi quraŋgabuŋ, “Ŋi yo keporeinebi.” Apolosji quraŋ oi roru Akaia prowinsgo raru ŋiŋigo Anuture yauŋmoriri mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, oi kokoine bapi yabeya.
ACT 18:28 Bapi yaberu “Yesuji Munaŋqoqo Rauine fukega,” miku ore fuŋine oi Biŋe Qurande buŋoine buŋoine oseru oo yaduko manebuŋ. Juda yoŋoji buŋo oi maneru migobobo ebi noigoi fukeyayoŋ, Apolosji Anuture usuŋ paio dimaku buŋoyaŋuŋ totogo kepieko wakibuŋ. Oŋu.
ACT 19:1 Apolosji Korint sitio gome Polji Antiokia siti bokeru prowins goine odureru raru raru koe qaŋaŋineo Efesus sitio ropeya. Roperu oo kiŋariŋ goine bofukeru ŋone yabeya.
ACT 19:2 Ŋone yaberu iŋi weu yareya, “Ŋoŋo manesiŋ garu maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, Moro Tiriineji damaŋ oo maŋ-ŋaŋuŋgo rakaya me mata?” Oŋu weu yareme iŋi bokirieru mibuŋ, “Moro Tiriineji goga, niŋo ore buŋo oi mata yobu manebeŋ.”
ACT 19:3 Bokirieru mibi iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamo miti meso rau ŋarebi gogobi?” Oŋu yajime bokiriebuŋ, “Niŋo Jonji miti meso rau ore miku goya, oi rau norebi robeŋ.”
ACT 19:4 Oŋu bokiriebi Polji miya, “Jonji Yesure buŋo miku ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bapakareko iŋi manebuŋ, ‘Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, ŋoŋo oi manesiŋ garu maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.’ Oŋu miko maneru maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, Jonji oi miti meso rau yareru goya.”
ACT 19:5 Oŋu miko manebi Polji Ofoŋ Yesure tinao miti meso rau yareya.
ACT 19:6 Rau yareru meine qoruyaŋuŋgo ruame Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakame kantri goinere buŋo furuine furuine fuŋgaru miku kajeqouŋ buŋo mibuŋ.
ACT 19:7 Ŋi oi qodureru 12 ore so gobuŋ.
ACT 19:8 Polji oŋgawowosi pigo roperu dimaku Anuture qorumande fuŋne mimane eku koimo dimaku ŋonemeqoti oŋuine maŋyaŋuŋ bapakareko buŋoine kepieiŋgo ore embimbiŋgaru gobuŋ. Oŋu gobi kaiŋ yokaomo tariya.
ACT 19:9 Kepieiŋgo embimbiŋgabuŋyoŋ, goineji keta eru so manesiŋ garu Ofonde fuŋne totogo misembearu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo buŋo kisoŋgaru miku dimabuŋ. Oŋu miku dimabi Polji osoeru boroiŋga yareru boke yaberu kiŋariŋpuine oga yabeme jojoroine rabuŋ. Jojoroine raru ŋi tinaine Tiranus iŋore tumoqoqo mamane korogo una so (aua 5 tumaŋgaru) qaji yareko mi maneru gobuŋ.
ACT 19:10 Oŋu eru gobi Ofonde Biŋe buŋoji saueme gosa yoyoka tariya. Oi tariko Biŋe buŋo oi Eisia prowins maŋineo moreŋ rauine eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋore kajego rakame mane forebuŋ. Oŋu.
ACT 19:11 Anuture usunji Polreo ropeme gio baku meine ŋiŋigo qoruyaŋuŋgo ruame Anutuji mosi qoqowirie furuine furuine bako fukeya.
ACT 19:12 Oŋu gome ŋiŋigo jibe eyareme gobuŋ, goineji Polre sakigone suŋoŋ keketi eru kambaŋ mobeine goine oŋuakoŋ roru ra wareru paiyaŋuŋgo ruabi jibeyaŋuŋ boke yabeko gemokakuyaŋuŋ waperu rabi fiabuŋ.
ACT 19:13 Juda saki siŋaŋ goineji roregaru gemokaku yobe yabeku ra wareru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ fuŋgaru gemoji bapeboriŋ ba yabebuŋ, yoŋore paio Ofoŋ Yesure tina oŋgaku usuŋine keporenimiŋ ore eesoi babuŋ. Eesoi baku iŋi mibuŋ, “Polji Yesure tina oŋgaku maŋbapakare ba nobeega, nonji Ofoŋ iŋore tinao gemokaku waperu usenimiŋ ore mitiga yarego.”
ACT 19:14 Yesure tina oŋu mibuŋ, yoŋore botugo Juda soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Sewa iŋore madepu 7 yoŋoji oŋuakoŋ gobuŋ.
ACT 19:15 Yoŋoji gemo mo oŋu mitiga tebuŋyoŋ, iŋoji bokirieru iŋi yajiya, “Noŋ Yesu manego eru Pol manegoyoŋ, ŋoŋo uri ŋoŋo?”
ACT 19:16 Oŋu yajiru ŋi maŋineo dimaya, iŋoji bio riŋaru paiyaŋuŋgo roperu qafa yabeya. Oŋu sosowo gbiŋ eru boserereŋ ba yareru sakiyaŋuŋ botiqoti eru kambaŋ marikuyaŋuŋ kesuqosugaya. Kesuqosugame bubu sakiyaŋuŋgo darijombuŋ wakiru dimako useru osoyaŋuŋ baku pi maŋine oi bokeru sakiyaŋuŋ gbarandaŋ wakiru ra usebuŋ.
ACT 19:17 Oŋu fukeko Juda kotu eru moreŋ rauine Efesus gobuŋ, sosowo yoŋoji ore biŋeine maneru kokoine popureru waragabuŋ. Waragabi goineji Ofoŋ Yesure tina yameŋ keku miteŋ gabi kuririineke fukeya.
ACT 19:18 Manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoreone kokoineji raru agiburaŋyaŋuŋ barariŋgaru mifukebuŋ.
ACT 19:19 Goineji qaŋge seroŋ munaŋqoqo baku gobuŋ, yoŋoreone kokoineji buk papiayaŋuŋ roru wareru qojugaru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋo maio dimaku totogo misigo bokebi jaya. Buk papia ore furiyaŋuŋ oseru qojukabi qoqodure jareyaŋuŋ oi silwa moneŋ (Kina) 50,000 ore so fukeya.
ACT 19:20 Kamasi oŋu ruabi Ofonde Biŋe buŋo oi usuŋ suŋsuŋineke saueru sanaŋgaru raya. Oŋu.
ACT 19:21 Ya sosowo oi fuke foreme Moro Tiriineji Pol boburo teme buŋoine kiperu iŋi miya, “Noŋ koe petigaru Grik kantrire mobe yoyoka Masedonia eru Akaia oo roregabe tariko bokeru Jerusalem sitio rabemiŋ.” Oŋu miku jikigaya, “Oo raru ŋeku Jerusalem bokeru Rom siti oŋuakoŋ raru ŋonebemiŋ.”
ACT 19:22 Oŋu miku muraŋyokaine Timoti eru Erastus sore yapeme Masedonia rabire iŋoyoŋekoŋ jikigaru damaŋ goine Eisia prowins maŋgo goya. Oŋu.
ACT 19:23 Efesus sitio Ofonde kadi boyobebuŋ ore damaŋ oo bobojibu oyowoqojibu yasogo yobu fukeya.
ACT 19:24 Silwa gio bobo ŋi mo tinaine Demitrius iŋoji silwa rigako peregame qakatoru nemu ŋigo tinaine Artemis iŋore boji sorinde so sasako memenda baku goya. Oi bame furiine baku gobi moneŋ ropekiine furugame rojiki-bajiki ogopuineji boroiŋgaru babuŋ.
ACT 19:25 Babi Demitrius eru kubu goineji gio oŋuine baku gobuŋ, oi moko oŋga yareme wareru tumaŋgabi iŋi yajiya, “Ogopune, niŋo gio yo babeneŋ furiine fiine fukeru wareega, oi manegobeneŋ.
ACT 19:26 Oi manegobeneŋyoŋ, Pol ŋi oiji Efesus yo oo waperu ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku oi eru Eisia prowins sosowo sagaru ŋiŋigo kubuine kubuine bapakare yabeko tiŋtuŋ fukegobi, oi damaŋ yoo soine ŋone mukugobi. Iŋoji iŋi miega, ‘Nemu meji bakine oi nemu foriine mata.’
ACT 19:27 “Oŋu miku goko niŋo rojiki-bajiki gionoŋuŋ baegobeneŋ, ore tinaine bosembeako mipemiriŋ egu enimiŋ ore maŋyobiŋ fukega. Eme oŋuakoŋ matayoŋ, maŋyobiŋ mo iŋi pega: Ŋiŋigo sosowo Eisia prowins maŋgo eru moreŋine moreŋine sosowo oo nemu ŋigo ropekiine Artemis ohoweine baku miteŋ gaegobi, iŋore nemu tinabiŋe yasogoji sibirigaru tobiriineji egu wakiiŋ eru boji soriŋinere tinaji sembearu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo wakiru omaine egu fukeiŋ. Maŋyobiŋ oŋu pega. Ore eru manebu maneru buŋo yo migo.”
ACT 19:28 Demitriusji oŋu miko gio ogopuineji oi maneru maŋyaŋuŋ rigaŋgame iŋi miku oŋga jojorabuŋ, “Efesus niŋore Artemis oi ropekiine!”
ACT 19:29 Oŋgaku jojorakabi bobojibu oyowoqojibu oiji saueru raru siti sosowo sagaya. Oŋu fukeko Masedonia ŋi yoyoka tinayakuŋ Gaius eru Aristarkus Polre ogoyokaine oi qafagaru ro yaperu furu yaperu qoqodure pigo raru tutumaŋ ebuŋ.
ACT 19:30 Tutumaŋ ebi Polji oŋuakoŋ ŋiŋigo kubu sogo yoŋore botugo raiŋgo maneyayoŋ, maŋkekerisie ŋiŋigoji oi sabarebuŋ.
ACT 19:31 Eisia prowinsre siŋaŋyayabe ŋi goineji Polre ogopu fukebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kiŋaŋ eru iŋi karie tebuŋ, “Qoqodure pigo tutumaŋ egobi, go gake oo so fukende ŋone guinebi.”
ACT 19:32 Tutumaŋ ebuŋ, oo ŋiŋigo kokoineji dimaku tumaŋgabuŋ ore fuŋine mo so manebuŋ ore bubu kosabasa oŋga jojoraru jijibu bojiqojibu yasogo babi saueru raya.
ACT 19:33 Oŋu rako Juda yoŋoji ŋi tinaine Aleksander bapakareru kitiŋgabi kubu yoŋoji poreru kadi ruabi mamai paibe roperu dimaya. Roperu dimaku ŋiŋigo jiŋo maiyaŋuŋgo buŋo mobeine bomukuku miiŋgo maneru me bajiku soi ba yareya.
ACT 19:34 Soi ba yareyayoŋ, Juda ŋi fukega, oi mane mukugaru oo akoŋ miyaŋuŋ qodureru sosowoji fuŋgaru buŋo iŋi oŋgabuŋ, “Efesus niŋore Artemis oi ropekiine!” Oŋu oŋga jojoraku dimabi aua yoyokare so raya.
ACT 19:35 Oŋgaru dimabi siti (klak) koito muraŋineji ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bawakiko niniŋ ebuŋ dimaku iŋi yajiya, “Efesus ŋiŋigo, niŋo noŋunde siti yoo Artemis ropekiine oi miteŋ gaku gogobeneŋ. Niŋo iŋore boji soriŋ eru ko sasakoine mokiine Sombuŋgone wakiya, oi siŋaŋ garu gogobeneŋ. Buŋo oi ŋoŋo sosowo soine manegobi.
ACT 19:36 Oi moji mugaiŋgo ore so mata. Ore eru ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ waigo bawakiru eru womoke goinebi. Kajegi ya mo so ruainebi.
ACT 19:37 Ŋi yoyoka yo boji soriŋgo roperu ya mo so doduru qaku so bosembeabu. Nemu ŋigonoŋuŋ so igosisi enebu. Ŋoŋo jibu oi oga yapebi yo dimagobire.
ACT 19:38 “Demitrius eru iŋore rojiki-bajiki ogopuji goine yoŋoke kekepari eru buŋo miku qoqo enobuŋ ine, kiap ŋegobi eru buŋo korore tutumaŋine tutumaŋine oi buŋo botiŋgaiŋ ore eegobi. Ore eru soine oo raru buŋo koroineo ruaru moko mobemobe quraŋ qaku dimabi sagaiŋ.
ACT 19:39 Ŋoŋo ya mo jikigaru miiŋgo manenimiŋ ine, siti yoore rau goineji soine kufufuŋ pore yabebi tumoqoqo kae jiŋoo tumaŋgaru buŋo osoeru mitarikimiŋ.
ACT 19:40 Muŋambe mimijibu oyowoqojibu yasogo yo fuŋine matayoŋ, jibu kosa fukega, oi Rom gawman yoŋoji maneru iŋi egu minimiŋ, ‘Efesus yoŋoji Rom qoqodure gawman igogaru jigo oyowo egobi.’ Oŋu miku buŋo koroineo egu rua nobenimiŋ. Ore maŋyobiŋ fukega, oi manego. Buŋo koroineo rua noberu oyowo yo ore fuŋinere weu norenobuŋ ine, niŋo mobeine bokirieru sabareku mikiminde so oi so manegobeneŋ.”
ACT 19:41 Efesus siti koito muraŋineji buŋo oŋu miku ŋiŋigo kubu ketotie yabeko bedaŋgaru roiŋgaru rabuŋ. Oŋu.
ACT 20:1 Efesus oo oyowoqojibu oiji bedaŋga foreko Polji kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi mande kikitiŋ buŋo uŋsowoŋ yareru momojo miku boke yaberu Masedonia prowinsgo raya.
ACT 20:2 Masedonia raru moreŋine moreŋine petigaru roregaru oo uŋsowoŋ buŋo kokoine miku goku Grik moreŋgo wareya.
ACT 20:3 Grik wareru kaiŋ yokaomo goya. Oi goko tariko ogâ roru koe petigaru Siria raiŋgo maneya. Oŋu maneyayoŋ, Juda minebobo yoŋoji kadio qanimiŋ ore soŋsoŋburu babi kajeineo rakame maneya. Oi maneru ore eru Masedonia prowins petigaru moreŋ kadi kaeineo kirieiŋgo buŋo maŋineo kipeya.
ACT 20:4 Buŋoine kipeme ogopuine oŋuji iŋoke rabuŋ: Berea ŋi tinaine Sopater Pirus madeine, Tesalonaika ŋi yoyoka tinayakuŋ Aristarkus eru Sekundus, Derbe ŋi tinaine Gaius, Timoti eru Eisia prowinsre ŋi yoyoka tinayakuŋ Tikikus eru Trofimus.
ACT 20:5 Yoŋoji ronekoŋ Troas raru oo niŋore odi noberu gobuŋ.
ACT 20:6 Troas raru gobuŋyoŋ, Luk noŋ eru goine niŋoji poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ oi Filipai sitio ŋebeŋ. Oi ŋebeneŋ tariko ogâo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru una 5 fukeko Troas yoŋoreo ropebeŋ. Troas roperu oo una 7 jikigaru gobeŋ. Oŋu.
ACT 20:7 Una 7 gobeneŋ tariko Polji giobobo 8 oo boke yaberu raiŋgo maneya. Oi maneru ubu tatariine Sondagioo tumaŋgaru Yesu manesuku poroŋ mokiine ketikimiŋ ore ŋebeŋ. Oŋu ŋebeneŋ Polji yoŋoke mimane eku buŋoine miku ŋeko ŋeko ubu jojoŋiŋgo raya.
ACT 20:8 Niŋo pi maŋine more paio paibe roperu tumaŋgaru ŋebeneŋ lambe kokoineji jaku tamaebuŋ.
ACT 20:9 Tumaŋgaru ŋekabeneŋ ŋi jeŋoŋ mo tinaine Yutikus iŋoji gbiŋ mendigo ŋeya. Ŋeko Polji buŋo miku ŋeko maneko damaŋ joroko kubande maneru peku gbururu keru sowoone rondiŋgaru maŋine so maneru pi maŋine yokaomo odureru moreŋgo rakaru qaya. Rakaru qame riŋaru rakaru roru ogabeneŋ komeya, ŋonebeŋ.
ACT 20:10 Oŋu ŋonebeŋyoŋ, Polji rakaru kapiŋga teru miya, “Moke sigo rombuŋ eru gborega. Ore eru so popureniŋ.”
ACT 20:11 Oŋu miku moke kirieru pi maŋgo paibe roperu poroŋ mokiine bajiku naya. Noku yoŋoke damaŋ joroine buŋo miku ŋeko kae fureko boke yaberu kadio raya.
ACT 20:12 Rako ŋi jeŋoŋ oi oga tebi gboreru goya, oi ŋoneru mirimbobo yasogo maneru rabuŋ. Oŋu.
ACT 20:13 Yoŋoji rabuŋyoŋ, Polji iŋoyoŋekoŋ moreŋ kadi raiŋgo maneru iŋi Luk noŋ eru goine mitiga noreya, “Ŋoŋo ronekoŋ koe kadi moreŋ tinaine Asos oo rabi qotureru oga nubi ogâo ropekimiŋ.” Ore eru niŋoji bokeru ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru Asos oo ropebeneŋ.
ACT 20:14 Asos roperu niŋoke qotureru Pol ogabeneŋ ogâo roperu moreŋ tinaine Mitilini oo rabeŋ.
ACT 20:15 Mitilini raru oo kambaŋ seri moke poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku peku pakereru nu tinaine Kios ore bembeŋgo ropebeŋ. Roperu jikigaru petigaru raru peku pakereru moreŋ tinaine Samos oo rakaru moke raru peku pakereru kae tinaine Miletus oo iŋi ore ropebeŋ:
ACT 20:16 Polji “Bobosu gariine (Pentekost) oi esoigaru raru Jerusalem sitio ŋebemiŋ,” miku damaŋ egu sibirigakimiŋ ore pipa rakimiŋgo maneya. Ore eru Eisia prowinsgo damaŋ joroine egu sibirigakimiŋ ore maneru ogâo roperu Efesus siti odurekimiŋ ore buŋoine kipeme gobeŋ. Oŋu.
ACT 20:17 Miletus ropebeneŋ Polji Efesus yoŋore kiŋaŋ ruaru maŋkekerisie kufufunde minebobopu yoŋoji wakiru warenimiŋ ore kepore yabeya.
ACT 20:18 Kepore yabeko moreŋ tinaine Miletus oo wapebuŋ ŋone yaberu iŋi yajiya, “Nonji damaŋ fuŋfuŋgaine Eisia prowinsgo wareboŋ, oo akoŋ fuŋgaru damaŋ sosowo ŋoŋoke go waperu gio babe, ŋoŋo ore kamasi soine mane mukugobi.
ACT 20:19 Nonji Ofonde jiŋoo maŋne baba waki foreru gioine uruŋu baku waperu goboŋ, ŋoŋo oi soine manegobi. Gioine baku ŋiŋigo ŋoŋore kuyoku jiŋo obune wakiko goboŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji damaŋ goine oo sakigo rua eru nuiŋgo ore soŋsoŋburu eru gobuŋ. Oŋu eru gobuŋ ore eru esoi furuine furuine bofukeru joiserereŋ maneru goboŋ.
ACT 20:20 “Nonji Biŋe buŋo bobiaŋ ŋabeega, oi mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oi tumoqoqoo tumaŋgaru eru piine piine oo roperu qaji ŋareru goboŋ. Nonji ore eru fogaturuŋ eku gio so bokeboŋ.
ACT 20:21 Gio so bokeboŋyoŋ, Juda kotu eru moreŋ rau ŋoŋore oŋuakoŋ buŋo koruŋ iŋi kitiŋgaku miku goboŋ, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo qakatoru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gainebi.’ Ŋoŋo oi sosowo soine mane foregobi.
ACT 20:22 “Maneniŋ, muŋambe Moro Tiriineji noŋ Jerusalem sitio raiŋgo ore bapakare nuga. Oo rabe wamo ya fuke nareiŋ, oi so manego.
ACT 20:23 Mo iŋi manego: Nonji taoŋ uro uro raru goboŋ, oo Moro Tiriineji saŋu qa nareru iŋi kitiŋgaku najime maneru goboŋ, ‘Go sisikoŋkoŋ maneru gokande witi pigo rua gubi ŋemiŋ.’
ACT 20:24 Oŋu najime maneru goboŋyoŋ, oi jibu. Nonji jikigaru gonobo me komenobo, oi buŋo mo so fuke narega. Oi mata yobuyoŋ, Ofoŋ Yesuji gio nareya, nonji oi ba mukuiŋgo ore mane sanaŋgago. Iŋoji iŋi najiya, ‘Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo yareiŋgo manega, go ore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goigoŋ.’ Ore eru moreŋgo gobemiŋ me komebemiŋ, oi ya omaine yobu fuke narega. Ŋiŋigo masirigo sisirire ragobi, moji oo botuineo petigaru gbiŋ so eiŋ. Nonji ore so gioine baku botuineo petigaru egu bokebemiŋ ore usuŋne sosowoji yameŋ keku raru gobemiŋ.
ACT 20:25 “Oŋu gobemiŋyoŋ, maneniŋ, nonji ŋoŋore botugo ra wareru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgabe manebuŋ, ŋoŋo nonde jiŋo maine oi moke so ŋonenimiŋ. Ŋoŋoreone moji mo so ŋone nuiŋ, muŋambe oŋu manego.
ACT 20:26 Ore eru nonji ŋoŋo Anutu miine sosowo boyobenimiŋ ore miku maŋ bapakare eŋareru goboŋ. Oi so fogaturuŋ eku bokeboŋ. Ore eru ŋoŋoreone moji mo agiburaŋinere ore eru jibugaru komeru misi korugo rakaiŋ ine, ŋoŋo noŋ mi nunimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Nonji oi muŋambe ŋoŋore totogo kitiŋgaku misanaŋgago.
ACT 20:28 “Ofonji iŋoyoŋunde dari keseru oiji kufufuŋpuine furiyaŋuŋ bako biŋeine fuke foregobi, ŋoŋo oi lama oŋuine siŋaŋ yaberu maŋgo eyareko goinebi. Moro Tiriine iŋoyoŋe gio oi ŋareya. Ore eru ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe eru Ofonde lama kubu yoŋore sisiŋaŋ eru goinebi.
ACT 20:29 Nonji rabe ore ŋadio ŋiŋigo mimiyaŋuŋke oi gomeŋ qoro rigaŋine oŋuine ŋoŋore botugo fukenimiŋ. Yoŋoji fukeru lama kubu ŋoŋore so maneru bebeŋine fukeru kosa wareru ki ŋabenimiŋ, oi manego.
ACT 20:30 Ŋoŋo-ŋaŋunde botugone ŋi goineji pakereru dimaku Yesu kiŋariŋpuineji qaŋaŋineo ranimiŋ ore kepore yaberu buŋo ikoine miku gonimiŋ.
ACT 20:31 Ore eru ŋoŋo maŋgarigari goku buŋo yo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuinebi: Nonji gosa yokaomo ore una ubu so uŋsowoŋ buŋoine buŋoine oi ŋoŋo moakoŋ moakoŋ jijiki qaji ŋareru gobe jiŋo obune wakieya.
ACT 20:32 “Nonji muŋambe ŋoŋo Anuture meo rua ŋaberu iŋi ŋajigo: Iŋore Biŋe buŋoji yauŋmoririine barariŋga ŋareru maŋgo eyareeiŋ. Anutuji sanaŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku bobiaŋgako soine sasanaŋ bofukeru bodureeinebi. Ŋoŋo Anutuke fooregabi ogopuine sosowo roosiŋga eyareme gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu peti ŋeŋeŋaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru goinebi.
ACT 20:33 Noŋ ŋoŋoreone more juŋe boreŋ me moneŋ kambaŋ oi so rau gaiŋgo maneru goboŋ.
ACT 20:34 Noŋ eru ogopune yare embimbiŋgaru gobeŋ, oi nakene me yoji gio baku bofukeru goboŋ.
ACT 20:35 “Oi sosowo eba eku mosi fiine ŋaduru goboŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gio baku goinebi. Oŋu goku ŋiŋigo wirieru gio banimiŋ ore embimbiŋganimiŋ, oi soine maŋgo eyareko goinebi. Gio babi foriine fukeko Ofoŋ Yesure buŋo yo manesuinebi: Iŋoji iŋoyoŋe buŋo mo iŋi miya, ‘Mebo ya raugabi jaŋgaru mataeme omaine gonimiŋyoŋ, goine yoŋore ya yauŋ-ŋaŋuŋ ŋarebi Anutuji tifeine bokirieme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeinebi.’ Oŋu.”
ACT 20:36 Polji buŋo oŋu miku wakiru dikanji keru sosowo yoŋoke Anutu oŋga wosiya.
ACT 20:37 Oŋga wosime sosowo yoŋoji soguŋ baru kisoguŋ qaku kokobo eku mudugabuŋ.
ACT 20:38 Polji rone buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo nonde jiŋo mai moke so ŋonenimiŋ.” Buŋo oŋu maneru ore eru beusembe ropekiine maneru dimaku ogagaru ogâo roperu momojo miku ruabuŋ. Oŋu.
ACT 21:1 Momojo miku boke nobebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru nu tinaine Kos oo oobe poretiŋ akoŋ raru ropebeŋ. Roperu peku pakereru jikigaru nu tinaine Rodos oo rabeŋ. Oone jikigaru Lisia prowinsre kaeine mo tinaine Patara oo ropebeŋ.
ACT 21:2 Roperu dimaku ogâ mo Fonisia moreŋgo raiŋgo eya, oi bofukeru oo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako rabeŋ.
ACT 21:3 Raru goku nu mo tinaine Saiprus oore bembeŋgo wareru ŋoneru kirieru Saut oobene odureru jikigaru gbinji kitiŋgako Siria prowins oobe rabeŋ. Raru “Ogâre meboine oi Taia taoŋgo raru ogâone roru ruakimiŋ,” mibuŋ ore oo rabeŋ. Oo raru ogâ bokeru rakabeŋ.
ACT 21:4 Rakaru kiŋariŋ goine bofuke yaberu yoŋoke jikigaru giobobo 7 gobeŋ. Oo gobeneŋ Moro Tiriineji boburo yabeko Pol Jerusalem sitio egu rainde siŋaŋ bobo buŋo mibuŋ.
ACT 21:5 Oi mibuŋyoŋ, niŋo giobobo 7 oi yoŋoke gobeneŋ tariko boke yaberu kadi rabeŋ. Kadi rakimiŋ mibeneŋ yoŋoji sosowo ŋigo madepuyaŋuŋke rua nobeiŋgo taoŋ bokeru sakibe warebuŋ. Taoŋ sakibe wareru koe mageŋgo wakiru dikanji keru Anutu oŋga wosibeŋ.
ACT 21:6 Oŋga wosiru momojonoŋuŋ mi naduŋgaduŋ ebeŋ Jerusalem rakimiŋ ore ogâo ropebeneŋ yoŋoji kaeyaŋuŋgo kiriebuŋ.
ACT 21:7 Pol eru muraŋpuine niŋo oŋu Taia bokeru jikigaru raru kae tinaine Tolemes oo roperu ogâ bokebeŋ. Ogâ bokeru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ mijeriyaŋuŋ mibeneŋ eru yoŋoke giobobo moakoŋ gobeŋ.
ACT 21:8 Goku peku pakereru boke yaberu moreŋ kadi raru Sisaria taoŋgo wapebeŋ. Jerusalem maŋkekerisie kubu maŋineo maŋbapakare ŋi (ewanjelis) sewen bomuku yarebuŋ, yoŋoreone mo tinaine Filip iŋoji Sisaria goya. Niŋoji Sisaria waperu iŋore pigo raru ŋeku pebeŋ.
ACT 21:9 Filipre odupuine 4 gobuŋ. Anutuji ŋigo jeŋoŋ yoŋore maŋgo kajeqouŋ buŋo mimire mamane yauŋ ruame gobuŋ.
ACT 21:10 Niŋoji Sisaria taoŋ oo giobobo kokoine jikigaru gobeŋ. Oo gobeneŋ Juda prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo tinaine Agabus wakiya.
ACT 21:11 Niŋoreo wakiru Polre bifuŋ roru oiji iŋoyoŋunde me kufuine kiperu iŋi miya, “Moro Tiriineji iŋi miga, ‘Juda minebobo yoŋoji bifuŋ yoore rau oi Jerusalem sitio iŋi kiperu kotu kantrire siŋaŋ yoŋore meo ruanimiŋ.’”
ACT 21:12 Oŋu miko maneru niŋo eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ oo gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ Polji Jerusalem egu raiŋ ore karieru qomuku tebeŋ.
ACT 21:13 Qomuku tebeneŋ iŋi bokirieru miya, “Ŋoŋo uruŋu egobi? Kuyoru buŋo miku oŋuine oo nonde maŋne kesuqosugagobi. Nonji Jerusalem rabe nigiŋ nunimiŋgo ore jauego eru oŋuakoŋ matayoŋ, Ofoŋ Yesu tinainere eru nubi komenobo, nonji ore eru oŋuakoŋ jaueru dimago.”
ACT 21:14 Oŋu miko bomunaŋ gaiŋgo embimbiŋgaru maŋnoŋuŋ womo eteko iŋi mibeŋ, “Oi Ofonde maŋ aŋire so fukeine.”
ACT 21:15 Sisaria taoŋgo gobeneŋ damaŋ oi tariko afagaru bomogaru boke yaberu raru Jerusalem sitio ropebeŋ.
ACT 21:16 Sisaria oone kiŋariŋ goineji oŋuakoŋ niŋore ujenoŋuŋ warebuŋ. Warebuŋ, yoŋoji iŋi mibuŋ, “Ŋoŋo Saiprus ŋi tinaine Nason iŋore pigo peku goinebi.” Oŋu miku oga nobebi iŋore pigo rabeŋ. Nasonji ronekoŋ maŋine kerisieru Yesure kiŋariŋ fukeru go wapeya. Oŋu.
ACT 21:17 Niŋoji Jerusalem ropebeneŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋoji oga noberu jerieru mijerinoŋuŋ mibuŋ.
ACT 21:18 Mijerinoŋuŋ mibi peku pakereru Polji niŋoke bisop Jeims ŋoneiŋgo maneru rabeŋ. Rabeneŋ maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoji sosowo oo waperu ŋebuŋ.
ACT 21:19 Ŋebi Polji mijeriyaŋuŋ miku sunduine ruaya. Anutuji uje fukeru maŋgo enoreko kotu kantri yoŋore botugo raru roregaru misin gio babeneŋ foriine fukeya, ore binaŋ fuŋineke bomukuru moakoŋ moakoŋ oi sosowo yajiya.
ACT 21:20 Oi yajiko maneru Anutu miteŋ gabi ŋi yoine moji iŋi miya, “Pol ogonoŋuŋ, Juda ŋiŋigo taoseŋine taoseŋine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru jibu sosowo jikigaru Mosesre Kadi buŋo oi poretiŋ boyobenimiŋgo yameŋ keegobi.
ACT 21:21 Oŋu yameŋ keegobiyoŋ, gore binaŋgo oi iŋi kosa mibi manebuŋ, ‘Juda ŋiŋigo roiŋgaru kotu kantri yoŋore botugo raru gogobi, goji roregaru oi iŋi qaji yareru goge, oŋu miegobi, “Ŋoŋo Mosesre kadi buŋo ŋadi gaku Anuture moge oi so baku made gbieine sakiyaŋuŋ so ketiinebi eru Juda eebobo goine oi so boyobeinebi.’”
ACT 21:22 “Oŋu miegobi ore eru goji warege, yoŋoji oi maneru oo akoŋ poreru kubu yasogo roru tumaŋganobuŋ. Ore eru niŋo manebu eru uruŋu ebeneŋ sagana?
ACT 21:23 Ore eru niŋoji muŋambe yo buŋo gore mikimiŋ, goji ore so eigoŋ. Ŋi 4:ji ya enimiŋ ore buŋoyaŋuŋ Anuture miku mimipaŋ buŋoji kipebuŋ.
ACT 21:24 Oi buŋoji kipebuŋyoŋ, monende embimbiŋgaru odigaru botunoŋuŋgo yo gogobi. Ore eru goji oi oga yaberu yoŋoke kekeririke eku yoŋore eru pesiŋ ruande sagako soine qoru sikiyaŋuŋ ketigabi buŋoyaŋuŋ sanaŋgaiŋ. Goji oŋu eru Mosesre Kadi buŋo reŋgaru boyoberu goge, sosowoji gore fuŋne oi poretiŋ ŋoneru mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru gore buŋo mibi manebuŋ, oi foriine mo so bofukebi omaine fukeko komeiŋ.
ACT 21:25 Gore buŋo komeiŋyoŋ, kotu kantri yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, niŋoji yoŋore buŋo iŋi kiperu quraŋ quraŋgaru ruabeneŋ raya, ‘Joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kefagaya, oi so noinebi. Oŋuakoŋ dari me joma ubeyaŋuŋ bibituaine ore fuine oi so noinebi. Boesau so einebi. Ya mimiine 4 oi bokeru ŋadi gabi sagaiŋ.’”
ACT 21:26 Minebobo yoŋoji oŋu mibi Polji ŋi 4 oi oga yaberu peku pakereru yoŋoke kekeririke ebuŋ. Kekeririke ebi boji soriŋgo roperu ŋi moakoŋ moakoŋ yoŋore pesiŋ ruaru boji rigabi keririkeru damaŋyaŋuŋ tariiŋ, ore damaŋ biŋeine yajiya. Oŋu.
ACT 21:27 Polji oi yajiyayoŋ, giobobo 7 oi tariiŋgo eko Juda goine Eisia prowinsgone warebuŋ, yoŋoji Pol boji soriŋgo ropeko ŋonebuŋ. Ŋoneru ŋiŋigo kubu sosowo maŋyaŋuŋ bapakare yabebi pakereko Pol qafagaru robuŋ.
ACT 21:28 Qafagaru roru iŋi oŋgabuŋ, “Israel ŋiŋigo, bapi nobeniŋ! Ŋi yo oiji moreŋine moreŋine roregaru kae so qaji yareru maŋyaŋuŋ iŋi bapakare yabeega: Ŋoŋo sosowo Israel ŋiŋigo kubu qomukuru bosembea nobeinebi. Nonunde Kadi buŋo bokeru boji soriŋnoŋuŋgo kosa roperu jauba eru goinebi. Oŋu qaji yareru goya eru muŋambe Grik ŋi Anuture moge tomiri oi oŋuakoŋ ogagaru boji soriŋgo ropeko pi mokiine yo oiji jukuwi eru bapeboriŋineke egu fukeiŋ.”
ACT 21:29 Oi iŋi ore oŋgabuŋ: Efesus ŋi Trofimus iŋoji rone siti kadio Polke rako ŋone yaperu iŋi manesubuŋ: Polji oi ogame moko boji soriŋgo egu ropenimi.
ACT 21:30 Oŋu oŋgabi ŋiŋigoji bobojibu eru pipa doduru wareru tumaŋgaru roware soguine baku fonuŋ babi siti sosowo sagaya. Oŋu fukeme Pol qafagaru kiperu boji soriŋgone poreru sakibe wakiru oo akoŋ sorinde sa mendi sosowo oi pipa keku kipebuŋ.
ACT 21:31 Pol kiperu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ biŋeine saueru Rom mamari kubure mamari siŋaŋ qoruine iŋore kajego buŋo iŋi rakako maneya, “Jerusalem sosowo yoŋoji oyowo baku jigo qagobi.”
ACT 21:32 Oŋu maneru oo akoŋ mamari ŋi kubu goine mamari siŋaŋyaŋuŋke oga yaberu riŋaru yoŋoreo rakabuŋ. Rakabi oi ŋone yaberu Pol qabuŋ, oi bokebuŋ.
ACT 21:33 Bokebi mamari siŋaŋ qoruineji botuyaŋuŋgo raru mitigako Pol roru gbedi (nigiŋ) yoyokaji kipebuŋ. Kipebi iŋi miku weu yareya, “Ŋi yo moji?” eru “Uruŋu eko qagobi?”
ACT 21:34 Weu yareyayoŋ, ŋiŋigo kubuone buŋo furuine furuine bokirieru kosabasa oŋgabuŋ. Oŋu kosabasa oŋgaku fonuŋ babuŋ ore eru fuŋine poretiŋ maneiŋgo embimbiŋgaya. Oi embimbiŋgaru ore eru mitigako Pol ogagaru mamari ŋi yoŋore aeŋ sa maŋineo rabuŋ.
ACT 21:35 Ogagaru rabi ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji kufuyaŋuŋgo yobe yabeku wareru iŋi oŋgabuŋ, “Bio qabi komeine. Use!” Oŋu oŋgabi mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu mendigo ropeme pipa ra wareru oyowoqojibu yasogo babuŋ ore yobiŋgaya. Ore eru mamari ŋi yoŋoji Pol roru koboru rabuŋ. Oŋu.
ACT 21:37 Koboru wareru mamari ŋi yoŋore dobu maŋgo ropeiŋgo ebi Polji mamari siŋaŋ qoruine iŋi weu teya, “Noŋ buŋo mo soine gajibemiŋ me mata?” Weu teko maneru qiqu eru ojiya, “O, go Grik buŋo manege me?
ACT 21:38 Ore eru go Ijipt ŋi fukege me mata? Ijipt ŋi moji yunekoŋ kiso ŋi tebeyaŋuŋke 4,000 oi bojiqojibu eyaberu Rom gawman kiso eku jigo oyowo fuŋgaru yaberu oga yaberu moreŋ buroineo rabuŋ. Go siŋaŋ ŋi oi fukege me mata?”
ACT 21:39 Oŋu ojime Polji miya, “Noŋ Juda ŋi. Noŋ Silisia prowinsre taoŋ tinaine Tarsus manege, oo fukeru go wapeboŋ. Ore eru weu garebemiŋ: Go soine minde nonji ŋiŋigo kubu yo yoŋore buŋo mibe manenimiŋ.”
ACT 21:40 Oŋu miko “Soine mi,” ojime Polji kojigo dimaku ŋiŋigo yoŋore me bajiya. Me bajime fonuŋ bokeru buŋoyaŋuŋ mataeme dimakabi Hibru buŋoo buŋo iŋi miya,
ACT 22:1 Polji dimaku iŋi miya, “Ŋi ogopune, nonji buŋo mobeine mibemiŋ, oi kaje ruaru maneniŋ.”
ACT 22:2 Hibru buŋoo buŋo miko maneru buŋoyaŋuŋ sosowo boke foreko dimakabi jikigaru miya,
ACT 22:3 “Noŋ Juda ŋi. Noŋ Silisia prowinsre taoŋ tinaine Tarsus oo fukebe Jerusalem siti yoo siŋaŋ nubi goku sogueboŋ. Goku sogueru waperu qaqaji tinaine Gamaliel iŋore buŋo rurumaŋgo ŋebe iŋoji Juda apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore Kadi buŋo eru eebobo oi poretiŋ qaji nareme ore mamaneine maneru goboŋ. Muŋambe ŋoŋoji sosowo Anuture buŋo rurumaŋgo roperu yameŋ keku iŋore jigo qaku gogobi, nonji ore so fukeru goboŋ.
ACT 22:4 Oŋu goku ŋiŋigo Ofonde kadi boyoberu gobuŋ, oi yaberu ketotieru kekesuesue eyarebe joiserereŋ maneru goineji komebuŋ. Nonji ŋiŋigoine ŋiŋigoine oga yaberu gbediji (nigiŋ) kiperu witi pigo rua yabebe.
ACT 22:5 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobopuine sosowo yoŋoji oi soine manegobi eru yoŋoreo raru weu yarebeneŋ oi soine kitiŋgaku minobuŋ. Yoŋoji Juda ŋi soguine Damaskas sitio gogobi, yoŋore quraŋ rigaru narebi roru goboŋ. Oo ŋiŋigo Ofonde kadi boyoberu gobuŋ, nonji oi oŋuakoŋ ‘Geoine bokirie yarenimiŋ ore nigiŋ yaberu Jerusalem yo oga yaberu warebemiŋ,’ miku kadio raboŋ.”
ACT 22:6 “Kadio raboŋyoŋ, Damaskas siti bombeŋgabe oo ya mo iŋi fukeya: Una botuine oo kuririquraŋ soguine mo Sombuŋgone kirabori oŋuine fukeru pipa wakiru kemaga nuya.
ACT 22:7 Kemaga nume rondiŋgaru moreŋgo wakiru pebe Sombuŋgone buŋo mo iŋi fukeko maneboŋ, ‘Sol Sol, go wamore kekesuesue paio enareege?’
ACT 22:8 Oi maneru bokirieboŋ, ‘Ofoŋ, go moji?’ Oŋu bokiriebe najiya, ‘Noŋ Nazaret ŋi Yesu, kekesuesue enareege, noŋ oi.’
ACT 22:9 Ŋi noke wareru dimagobi, yoŋoji kuririquraŋ oi noŋebuŋ, buŋo najiya, buŋo oi fonuŋine mo so manebuŋ.
ACT 22:10 Oŋu najime nonji weuku miboŋ, ‘Ofoŋ, noŋ uruŋu ebemiŋ?’ Mibe najiya, ‘Go muŋambe yo pakereru Damaskas sitio rande Anutuji wamo ya bamiŋ ore miiŋ, oi moji gajiiŋ.’
ACT 22:11 Kuririquraŋ oiji jiŋone igako tiŋtuŋ qaku dimabe ŋi noke warebuŋ, yoŋoji meneo roru oga nubi Damaskas sitio rabeŋ.
ACT 22:12 “Oo ŋi mo tinaine Ananaias goya. Iŋoji Anutu araŋ baku Mosesre Kadi buŋo poretiŋ boyoberu goya. Ore eru Juda ŋiŋigo Damaskas gobuŋ, yoŋoji sosowo araŋ fiine bateru gobuŋ.
ACT 22:13 Iŋoji nondeo wareru maŋfuŋneo dimaku iŋi najiya, ‘Sol ogone, jiŋogo moke taŋa.’ Oŋu najime aua damaŋ oo akoŋ jiŋone taŋako piku ŋoneboŋ.
ACT 22:14 Ŋonebe Ananaiasji najiya, ‘Goji eebobo posiinere Rau ŋonende buŋo miineji gajiko maru fonuŋine manemeŋ. Noŋunde apa ŋaso yoŋore Anutu iŋoji go roosoe guko iŋore maŋ aŋi mane mukuine.
ACT 22:15 Go wamo ya ŋoneru manege, oi kitiŋgaku miku iŋore minebobo fukeru moreŋine moreŋine ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo munaŋ moge oŋuine dimaku goigoŋ.
ACT 22:16 Ore eru go wamore etaŋqataŋ eru odigage? Bio pakereru iŋore tina oŋga wosiru minde miti meso garebeneŋ agiburaŋgo jureko posikeiŋ.’ Ananaiasji oŋu najiya.”
ACT 22:17 “Damaskas siti bokeru Jerusalem sitio kirieru boji soriŋgo oŋga wosibe Ofonde kobiji kema nume dimaku qohoŋ iru mo ŋoneboŋ.
ACT 22:18 Iru oo Yesu ŋonebe nondeo wareru iŋi najiya, ‘Go kantri yoo nonde fuŋne eru Biŋe buŋone oi gbeŋ akoŋ so miku goigoŋ. Oi kitiŋgaku minde keta ruaru ŋadi ganimiŋ. Ore eru Jerusalem siti yo pipa bokeru raigoŋ.’
ACT 22:19 “Oŋu najime miboŋ, ‘Ofoŋ, yoŋoji nonde fuŋne manegobi. Nonji rone roregaru ŋiŋigo go manesiŋ garebuŋ, oi oŋgawowosi piine piine oo roperu bofuke yaberu kiperu ŋoŋoru joruinekeji yaberu goine witi pigo rua yaberu goboŋ.
ACT 22:20 Gore gio babapi ŋi Stiwenji fuŋnego kitiŋgaku miko qabi dariine wakiko nonji damaŋ oo oŋuakoŋ maŋfuŋyaŋuŋgo dimaku qotikeru marikuyaŋuŋ siŋaŋ garu dimabe qabi komeya.’
ACT 22:21 Oŋu mibe Ofonji najiya, ‘Nonji sore gugo go joroineo kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo raigoŋ.’ Oŋu.”
ACT 22:22 Polji buŋo mobeine miya, oi ŋiŋigo kubu yoŋoji kaje ruaru manebuŋyoŋ, (Ofonji kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo raiŋgo miya,) buŋo oi maneru oo akoŋ sanaŋine akoŋ jojoraku oŋgabuŋ, “Use! Ŋi oŋuine oi qabi komeine. Oi moreŋgo niŋoke goiŋ ore so mata.”
ACT 22:23 Oŋu jojoraku oŋgaku kambaŋ kereŋ qomukuru bokeru (kufuyaŋunji odeririŋgaru oderu) sunjeŋ pujeku sowoo kosabasa bokebuŋ.
ACT 22:24 Oŋu ebuŋ Rom yoŋore mamari siŋaŋ qoruineji mitigako mamari ŋi yoŋoji Pol ogagaru raru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo ruabuŋ. Dobu maŋineo ruabi Juda yoŋoji oi wamore eru fonuŋ baku oŋgagobi, ore fuŋine maneiŋgo ore iŋi mitigaya, “Ŋoŋo Pol roru ŋoŋoru joruinekeji qaku weu tebi fuŋine totogo miko manekimiŋ.”
ACT 22:25 Oŋu mitigayayoŋ, Pol roru kiperu kobiŋ joruinekeji qanimiŋgo ebi Rom mamari siŋaŋ moji bembeŋgo dimako Polji iŋi ojiya, “Rom qoqodure gawman yoŋoji sa kipe nubi meyaŋuŋgo gogo. Nonji ore (mimiti) paspot roru gogo. Ore eru ŋoŋo nonde buŋo so maneru osoeru kosa mitariru mo kobiŋ joruinekeji nunimiŋ, oi Rom mimiti rauine yoŋore jiŋoo sagaiŋ me mata?”
ACT 22:26 Polji oŋu ojime mamari siŋanji maneru oo akoŋ mamari siŋaŋ qoruine iŋoreo raru biŋe buŋo iŋi ojiya, “Ŋi oiji Rom gawmande (mimiti) paspot roru goga. Ore eru go uruŋu emiŋ?”
ACT 22:27 Oŋu ojime mamari siŋaŋ qoruineji Polreo raru weu teya, “Go fofori Rom gawmande (mimiti) paspot roru goge me mata? Oi mikande manebemiŋ.” Weu teme Polji bokirieya, “Fofori, nonji oi roru gogo.”
ACT 22:28 Oŋu bokirieme ojiya, “Noŋ moneŋ soguine bokeru Rom qoqodure gawmande (mimiti) paspot furiine babe narebi gogo.” Ojiko Polji miya, “Oi fiineyoŋ, nonde mamaji Rom gawmande paspot roru goko nonji iŋore made fukeru oone tina oi roru gogo.”
ACT 22:29 Oŋu miko ŋi weu tenimiŋ ore ebuŋ, yoŋoji oo akoŋ bokeru kirieru rabuŋ. Polji “Noŋ Rom gawmande paspot roru gogo,” miko mamari siŋaŋ qoruineji oi maneru Rom ŋi nigiŋ gateya ore eru waragaku sombuine maneya. Oŋu.
ACT 22:30 Kae fureko mamari siŋaŋ qoruineji pakereru Juda yoŋoji wamore Pol buŋoo ruaru mibuŋ, ore fuŋine poretiŋ maneiŋgo maneru soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru soriŋ kaunsol kubu sosowo yoŋoji tumaŋganimiŋ ore mitiga yareya. Oŋu tumaŋgabi miko Polre gbediine (nigiŋ) piruebi ogagaru wakiru yoŋore jiŋo maio ruame dimaya. Oŋu.
ACT 23:1 Polji dimaku soriŋ kaunsol kubu oi piki ŋone yaberu iŋi miya, “Ogopune, nonji eebobone sosowo oi Anuture jiŋo maio eba eku gobe iŋoji ŋoneru ‘Sagaga,’ miko maŋnere kajeji maneru fiaru waperu goku muŋambe yo dimago.”
ACT 23:2 Polji oŋu miyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Ananaias iŋoji bembeŋgo dimabuŋ, oi mitiga yareko mauine qatimbebuŋ.
ACT 23:3 Qatimbebi Polji ojiya, “Anutuji go qatimbe guine. Goji pi sa yagaŋine oŋuine fukege. Sakiine yoweji rigabi yagaŋine fukegayoŋ, maŋine wunuŋ eku gogobu fukega. Goji Mosesre Kadi buŋo roru oiji osoe nuru buŋone mitarimiŋ ore ŋegeyoŋ, jibu gake Mosesre Kadi buŋo oi akoŋ qaku mitiga yabende nugobi. Oi so sagaga.”
ACT 23:4 Polji oŋu ojime bembeŋgo dimagobi, yoŋoji ojibuŋ, “Go Anuture soriŋ gio siŋaŋ qoruine igosisi baku mimi qatege me?”
ACT 23:5 Oŋu ojibi miya, “O ogopune, iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukega, oi so maneru migo. Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Go kufufuŋ kubugore ŋi koito so qaisogaigoŋ.’”
ACT 23:6 Oŋu miyayoŋ, soriŋ kaunsol kubu yoŋoreone goineji Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) pati qakatobi goineji Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) pati ŋi gobuŋ. Polji oi maneru ore eru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio buŋo iŋi oŋgaku miya, “Ogopune, nonji Farisi ŋi fukego. Mamaneji oŋuakoŋ Farisi pati ŋi. Komekiine yoŋoji gboreru pakerenimiŋ, nonji oŋu fukeiŋ ore odigaru oori eru gogo. Oŋu gogo ore eru buŋo koroineo rua nubi osoe nuru migobi.”
ACT 23:7 Oŋu miko oo akoŋ Farisi eru Sadusi pati yoŋore botugo kekepari fukeme soriŋ kaunsol kubu yoŋoji pougaru qoko yoyoka fukebuŋ.
ACT 23:8 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji iŋi miegobi, “Ŋiŋigo komekiine yoŋoji so gboreru pakerenimiŋ. Sombuŋ mimerereŋ so gogobi. Gemokaku eru iiru oi so gogobi.” Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) pati yoŋoji buŋo yokaomo oi qakatoru ore so manesiŋ garu dimaegobuŋ.
ACT 23:9 Qoko yoyoka oŋu fukeru oŋgabi fonuŋ soguine fukeko Kadi buŋore qaqaji goineji Farisi qoko yoŋore botugone pakereru joineke kiga yareku iŋi mibuŋ, “Niŋo ŋi yoore baka mo so bofukegobeneŋ. Sombuŋ mimerereŋ me moro moji buŋo qohoŋ ojiru iŋore maŋgo ruame mina, oi uruŋu saga yabena?”
ACT 23:10 Oŋu mibi kekepari oiji moke joineke fukeru sogueya. Sogueme furugaru Pol mobemobe porebi ra wareko bopogaru yaorobuŋ. Kamasi oŋu fukeya. Oŋu fukeko mamari siŋaŋ qoruineji ore kokoi maneru mamari kubu mo mitiga yareko rakaru Pol botuyaŋuŋgone poreru ogagaru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋgo ruabuŋ.
ACT 23:11 Ruabuŋyoŋ, ubu oo kubaŋ peko Ofonji Polre goyoŋgo dimaku iŋi ojiya, “Go kobigake fukeru jogbake goigoŋ. Nonde fuŋne Jerusalem yoo kitiŋgaku miku gomeŋ, ore so Rom sitio oŋuakoŋ raru oi kitiŋgaku mitaniŋgaru goigoŋ.” Oŋu.
ACT 23:12 Ofonji oŋu ojiyayoŋ, kae fureme oo Juda ŋi goineji kamiine tumaŋgaru Pol komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ. Yoŋoji buru oi ruabi eru oi mimipaŋ buŋoo kiperu sanaŋgaru iŋi mibuŋ, “Niŋo Pol komeiŋ ore odigaru damaŋ botuine yoo uqo sowo gokimiŋ. Sowo goku qabeneŋ komeme ore ŋadiineo soine uqo me obu mo moke nokimiŋ.”
ACT 23:13 Ŋi 40 eru jare oi odurebuŋ, yoŋoji qodureru mimipaŋ buŋo oi kiperu sanaŋgaru mibuŋ.
ACT 23:14 Oi miku minebobo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru iŋi mibuŋ, “Niŋo Pol komeiŋ ore odigaru damaŋ botuine yo oo uqo sowo gokimiŋ. Polji so komeiŋ ine, ŋiŋigoji fofori qaiso nobebi sagaiŋ. Ore eru niŋo tumaŋgaru mimipaŋ buŋo iŋi kiperu sanaŋgaru gogobeneŋ: Pol qabeneŋ komeko ore ŋadiineo soine uqo me obu mo moke nogu gokimiŋ.
ACT 23:15 Ore eru ŋoŋo muŋambe yo soriŋ kaunsol kubu yoŋoke moko qodureru mamari siŋaŋ qoruinereo raru buŋo iŋi miku weuniŋ, ‘Niŋo Polre buŋo fuŋine moke weubeneŋ miko foriine manekimiŋgo manegobeneŋ.’ Kamasi oŋu fukeko weu tebi soine Pol ogagame ŋoŋoreo wakiiŋ. Wakinayoŋ, kadio wareru ŋoŋoreo wapeiŋgo eiŋ, oo bio iŋo qabeneŋ komeiŋ ore jaueru gokimiŋ.”
ACT 23:16 Oŋu mibuŋyoŋ, qabeneŋ komeinde soŋsoŋburu ruabuŋ ore biŋe oi Polre baŋare kajego rakame maneya. Oi maneru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo raru Pol ŋeya, oo roperu ojiya.
ACT 23:17 Miko maneru mamari siŋaŋ mo oŋgame wareko iŋi ojiya, “Ŋi jeŋoŋ yo oiji buŋo mo roru warega ore goji oi soine ogagaru mamari siŋaŋ qoruinereo rande buŋo oi ojiiŋ.”
ACT 23:18 Oŋu ojime oi ogagaru mamari siŋaŋ qoruinereo rabire miya, “Nigiŋ ŋi Polji oŋga nareko iŋoreo rabe ŋi jeŋoŋ yo ogagaru goreo wareiŋ ore weu narega. Iŋoji gore buŋo mo roru warega.”
ACT 23:19 Oŋu miku rako siŋaŋ qoruineji meineji roru ogagaru qaŋaŋineo raru weu teya, “Go wamo buŋogo roru warege?”
ACT 23:20 Weu teme ojiya, “Juda minebobo yoŋoji buŋo mo weu garenimiŋ ore kiperu goreo wareru iŋi minimiŋ: Niŋo Polre buŋo fuŋine poretiŋ so mane komegobeneŋ. Ore eru go soine Pol yogo ogagande soriŋ kaunsol kubu yoŋoreo wakiko moke weu tende miko fuŋneinere fori manekimiŋ. Yoŋoji oŋu fukeiŋ ore manegobi.
ACT 23:21 Oŋu wareru minimiŋyoŋ, goji buŋo ore so qotikeigoŋ. Juda kufufuŋ yoŋore botugone ŋi 40 eru jare oi odurebuŋ, yoŋoji qodureru Polre iŋi miku oi mimipaŋ buŋoji kiperu sanaŋgabuŋ, ‘Niŋo Pol komeiŋ ore odigaru damaŋ botuine yo oo uqo sowo gokimiŋ. Sowo goku qabeneŋ komeko ore ŋadiineo soine uqo me obu mo moke nokimiŋ.’ Oŋu miku goji qotikeiŋ ore odigaru jaueru rubagagobi.”
ACT 23:22 Oŋu miko ŋi jeŋoŋ oi soreru iŋi ojiya, “Biŋe yo minde manego, oi mo so minde maneinebi.” Oŋu.
ACT 23:23 Mamari siŋaŋ qoruineji oi maneru mamari siŋaŋyokaine oŋga yateme warebire iŋi yasiko manebu, “Ŋoko tebe ŋi 200, kaneŋkuku mamari ŋi 70 eru damu mamari ŋi 200 oi mitiga yarebire muŋambe ubure 9 kilok oo Sisaria ranimiŋ ore jaueniŋ.
ACT 23:24 Oŋuakoŋ kaneŋkuku goine roosoeru bobiaŋ yaberu Pol more paio ruaru siŋaŋ gatebi ubu yoo gawana Filiksreo raine.”
ACT 23:25 Oŋu yasiko manebire gawanare quraŋ mo iŋi quraŋgaya,
ACT 23:26 “O Ropekiine sari gawana Filiks! Klodius Lisias, nonji mijerigo migo.
ACT 23:27 “Juda yoŋoji ŋi yo roru nigiŋgaru qabi komeiŋ ore ebuŋ. Oŋu ebuŋyoŋ, Rom qoqodure gawmande (mimiti) paspot roru goga, nonji oi maneru oo akoŋ mamari kubu yoŋoke waperu sa kipe teru bomukuku qoruine kipeboŋ.
ACT 23:28 “Wamo buŋore buŋo koroineo ruagobi, nonji ore fuŋine maneiŋgo maneru ogagaru Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio ruaboŋ.
ACT 23:29 “Ruabe buŋo koroineo roperu yoŋoyaŋunde Kadi buŋore pepesisiri buŋoine buŋoine ore eru kekepari eru kiso eru mitebi bofukeboŋ. Oŋu bofukeboŋyoŋ, ya sembene komeiŋ ore so me witi pigo ruabeneŋ ŋeiŋgo ore so oi so fukeya. Yoŋoji buŋo oŋuine mo so mibi maneboŋ.
ACT 23:30 “Oi so maneboŋyoŋ, moji iŋore biŋe buŋo oi iŋi najime maneboŋ: Goineji ‘Ŋi oi qabeneŋ komeine,’ miku soŋsoŋburu ebi pega. Biŋe buŋo oi maneru muŋambe yo oone sorebe goreo warega. Buŋo koroineo ruaiŋgo manegobi, nonji oi oŋuakoŋ mitiga yarebe gore jiŋo maio waperu buŋoyaŋuŋ sosowo totogo mi bofukebi manemiŋ.”
ACT 23:31 Quraŋ oŋu quraŋgako mamari ŋi mitiga yarebuŋ, yoŋoji buŋo oi boyoberu Pol roru ogagaru qisirigo kae tinaine Antipatris oo rabuŋ.
ACT 23:32 Raru kae fureme mamari ŋi kaneŋkukuyaŋuŋke yoŋoji Pol ogagaru kadi jikigaru rabuŋyoŋ, tebe ŋi yoŋoji yoŋoyoŋe kirieru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo warebuŋ.
ACT 23:33 Mamari ŋi kaneŋkukuyaŋuŋke yoŋoji Sisaria taoŋgo roperu quraŋ oi gawana oteru Pol oŋuakoŋ iŋore jiŋoo ruabuŋ.
ACT 23:34 Ruabi quraŋ oseru “Pol oi wamo prowinsre?” miku weu yareya. Weu yareme “Silisia prowins ŋi,” oŋu ojibuŋ.
ACT 23:35 Oŋu mikabi maneru ojiya, “Buŋo koroineo rua guiŋgo manegobi, yoŋoji oŋuakoŋ wapekabi oo soine weu garebemiŋ.” Oŋu ojiru mitigako Pol ogagaru kiŋ Herodre morumboŋ pire sa maŋineo ruaru ru batebuŋ. Oŋu.
ACT 24:1 Gio boboine 5 tariko soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Ananaias iŋoji minebobo goine eru Kadi buŋore mamane ŋi (loya) tinaine Tertulus yoŋoke qotureru Sisaria taoŋgo rakaru gawana Filiksre jiŋoo roperu Pol buŋo koroineo ruainde buŋo mibi maneya.
ACT 24:2 Oi maneru Pol keporeme wapeme Kadi buŋore mamane ŋi Tertulusji fuŋgaru Polre sakigorua buŋo bapakareru gawanare jiŋo maio buŋo iŋi miya, “O Filiks, goji siŋaŋ noberu gomeŋ, niŋo damaŋ oo womo yasogo maneru denaŋdenaŋ gobeŋ. Goji fiine akoŋ siŋaŋ gaku mitiga norende gogo ŋeŋenoŋuŋ mobemobe bobiaŋgabi kantri yo oo qopieru pakereko fiagobeneŋ.
ACT 24:3 O sogunenoŋuŋ Filiks, niŋo oi moreŋ so fiine akoŋ mane mukugaru gore ore jerieru kunuŋkunuŋine mo so maneru daŋge miku gajigobeneŋ.
ACT 24:4 Daŋge miku gajigobeneŋyoŋ, nonji buŋo joroine mikabe egu taki guiŋ ore iŋi weu garego: Niŋo buŋo roru warebeneŋ pompoŋine mibemiŋ, oi wirie noreru kaje ruaru mane.
ACT 24:5 “Niŋo ŋi yoore fuŋne oi iŋi ŋoneru bofukebeŋ: Iŋoji suroŋqoqo ŋi kokoiineke fukega. Iŋoji moreŋine moreŋine roregaru Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku bapakare yabeko jigo oyowoine oyowoine kae so fukeko oyowoqojibu oŋgaku eegobi. Goineji mamboiŋ baku Nazaret ŋi more tina miku pati bagobi, iŋoji yoŋore sogune fukega.
ACT 24:6 Iŋoji boji soriŋ oi oŋuakoŋ yameŋ keku boyau eku wakiru ruaiŋgo eya. Ore eru niŋo oi roru kipebeŋ. Niŋo buŋoine osoeru noŋunde Kadi buŋo boyoberu mitarinimiŋgo manebeŋ.
ACT 24:7 (Oi manebeŋyoŋ, mamari siŋaŋ qoruine Lisias iŋoji mamari ŋi yoŋoke wareru usuŋ soguine oiji joineke menoŋuŋgone bomukuku ogabuŋ.
ACT 24:8 Ogagaru buŋo sakiineo bapakareru miku ojibi, oi gore jiŋo maio wapenimiŋ ore mitiga noreya.) Go gake weu tende fuŋine barariŋga noreru miiŋ. Oi miko buŋo roru waregobeneŋ, ore foriine sosowo soine fukeko manemiŋ.”
ACT 24:9 Oŋu miko Juda ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ “Buŋo sosowo oi fofori,” miku qotikeru oi kitiŋgaku jikigaru sakiineo ruaru mitebuŋ. Oŋu.
ACT 24:10 Pol mitebi gawanaji buŋo miiŋ ore meji soso baku iŋi bokirieru miya, “Goji gosa kokoine ŋiŋigo kubu yoore mimitari rau fukeru gokande manego. Ore eru nonji buŋonere tifeine oi gore jiŋo maio koimo mibemiŋ.
ACT 24:11 Nonji yunekoŋ Anutu ohowe baku miteŋ gabemiŋ ore Jerusalem sitio ropebe. Oi giobobo 12 oi akoŋ tariko muŋambe yo dimago. Gake weu yarenoŋ ine, oi soine kitiŋgaku minimiŋ.
ACT 24:12 Nonji boji soriŋgo me oŋgawowosi pi mogo roperu ŋi me ŋigo moke noigoi buŋo miku migobobo ruabe oŋuine so bofuke nubuŋ. Siti maŋineo kadi me kae jiŋo mogo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakarebe kekefoŋ eru rore nubuŋ, oŋuine so ŋone nubuŋ.
ACT 24:13 “Oŋuine so ŋone nuru muŋambe yo buŋo sakineo ruaru minaregobi, yoŋoji ore foriine gadunimiŋ ore embimbiŋgagobi. Buŋo omaine migobi.
ACT 24:14 Oi embimbiŋgagobiyoŋ, buŋo mo oi fofori mifuke garebemiŋ: Yoŋoji Nazaret pati tinaine migobi, nonji ore kadi boyoberu goku noŋunde apa ŋasopu yoŋore moreŋfuŋ Anutu oi ohowe baku miteŋ gaego eru Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ oo buŋo quraŋgabi pega, oi sosowo manesiŋ sanaŋgago.
ACT 24:15 Anutuji ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine oi sosowo bogbore yabeme komegone pakerenimiŋ, Juda ŋi yo yoŋoji ore odigagobi. Nonji yoŋoke jikigaru sogokoŋ dimaku oŋu fukeiŋ ore oori eru odigaru gogo.
ACT 24:16 Oŋu goku Anutu eru ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo poretiŋ dimabe Anutuji buŋone kitiŋgaku miko maŋnere kajeji maneego. Gburugburu so qa nuga. Noŋ gbagbataeŋine fukeru gobemiŋ ore damaŋ so yameŋ keku sanaŋgaru goego.
ACT 24:17 “Nonji mogo gobe gosa goine tariko kirieru moreŋ goine yoŋoreone yauŋ roru yunekoŋ wareboŋ. Oŋu wareru ‘Oi nakene kufufuŋpu wawakiine yoŋore boroiŋga yabebemiŋ,’ miku Anuture boji rigaru pesiŋ ruaru otebemiŋgo ore Jerusalem ropeboŋ.
ACT 24:18 Oo roperu kekeririke eku posiine goku boji soriŋgo ropeboŋ. Ya oi rigaru Anutu manebe bofuke nubuŋ. Bofuke nubuŋ, oo ŋiŋigo goineji so wareru roregaru oruŋ nubuŋ fonuŋ babuŋ.
ACT 24:19 Juda ŋiŋigo goineji Eisia prowinsgone wareru soriŋgo roperu ŋone nubuŋ, yoŋoji muŋambe yo gore jiŋo maio yoo waperu dimaku buŋo mo pe yarena, oi totogo sakineo ruaru minarebi sagana.
ACT 24:20 “Me soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio dimaku buŋo miboŋ, damaŋ oo wamo Kadi buŋo odureru baka ebe buŋo koroineo rua nuniminde buŋo bofukebuŋ? Ŋi yo ŋegobi, yoŋoji oi mibi sagaiŋ.
ACT 24:21 Nonji yoŋore botugo dimaku buŋo moakoŋ miku buŋo gomogofo mibe yobiŋgaya. Sembene mo oŋu ebe me mata? Oi uruŋu osoebi pega? Buŋo iŋi oŋgaku mibe, ‘Komekiine yoŋoji gboreru pakerenimiŋ, nonji oi manesiŋ gago ore eru buŋo koroineo rua nubi muŋambe buŋone osoeru mitari nareiŋgo ore egobi.’” Oŋu.
ACT 24:22 Polji oŋu miko gawana Filiksji Yesure kadi boyoberu gogobi, ore fuŋine soine mane sarigaru Polre buŋo botuineo ketigaru iŋi miya, “Mamari siŋaŋ qoruine Lisiasji wapeme damaŋ oo Polre buŋo oi mitaribemiŋ.”
ACT 24:23 Oŋu miku mamari siŋaŋ mitigako Pol so kiperu mo ruba tekame witi pigo ŋeya. Tifepuineji Pol siŋaŋ gaku ya embimbiŋgaya, oi roru otenimiŋ ore so qomuku yareya.
ACT 24:24 Giobobo goine tariko Filiksji ŋonuŋine tinaine Drusila, Juda ŋigo soguine oi ogagaru warebire Polre buŋo ruame wareko buŋoinere kaje ruame Kristo Yesu manesiŋ gakiminde fuŋine mitaniŋgako maneya.
ACT 24:25 Oi maneyayoŋ, Anuture buŋo goine jikigaru mimane ebi yobiŋgaya. Polji Anuture jiŋoo posikekiminde fuŋne mitaniŋgaru noŋunde eebobonoŋuŋ sisiŋaŋ enimiŋ ore miya eru Anutuji damaŋ mo ruame oo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ, buŋo yokaomo oiji maŋine bapakareya. Polji buŋo oŋu miko popure yobugame qeŋ ojiru miya, “Use! Oi boke. Muŋambe yo soine bokeru rande damaŋ mo manebe sagaiŋ, oo soine moke kepore gube wareigoŋ.”
ACT 24:26 Oŋu miku jibu jikigaru Polji iŋoyoŋe saki furiine moneŋ oteiŋgo manesuya. Oŋu odigaru oori eru ateine kokoine kepore teme wareko buŋo buŋo miku ŋebu.
ACT 24:27 Polji witi pigo ŋeko gosa yoyoka tariya. Oi tariko ŋi tinaine Porsius Festus iŋoji Filiksre oka gawana fukeiŋgo eya. Oŋu eme Filiksji Juda ŋiŋigoji ŋone aŋi enimiŋgo maneru Pol so pirueko witi pigo jikigaru ŋeya. Oŋu.
ACT 25:1 Festusji gawana fukeru prowins maŋgo roperu ŋeko giobobo yokaomo tariko Sisaria taoŋ bokeru Jerusalem sitio ropeya.
ACT 25:2 Ropeko soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru Juda minebobo yoŋoji jiŋo maiineo waperu Pol buŋo koroineo ruanimiŋ ore miku mobemobe quraŋ qaku dimabuŋ.
ACT 25:3 Mobemobe quraŋ qaku dimaku iŋi miku kariebuŋ, “O gawana, goji soine niŋoji manebeneŋ sagaiŋgo mitarinde buŋo ruabi Pol ogagaru Jerusalem sitio yo wareinebi.” Yoŋoji rone buŋo iŋi kiperu mibuŋ, “Polji kadio wareko oo bio qabeneŋ komeiŋ.” Oŋu miku jaueru odibuŋ ore eru wareru oŋu kariebuŋ.
ACT 25:4 Oŋu kariebuŋyoŋ, Festusji iŋi bokirie yareya, “Pol oi Sisaria taonde witi pigo ŋeko siŋaŋ gaegobi. Noŋ nake damaŋ so joroko oo kirieru raiŋgo manego.”
ACT 25:5 Oŋu miku jikigaya, “Ore eru ŋi oiji bakaine mo ruana ine, soine ŋoŋore minebobopu goineji noke Sisaria rakaru oo buŋo sakiineo ruaru mitebi manebemiŋ.”
ACT 25:6 Oŋu miku giobobo 8 me 10 ore so Jerusalem sitio yoŋoke gokame tariko kirieru Sisaria taoŋgo rakaya. Rakaru peku pakereru oo akoŋ buŋo mimitarire ŋeŋeineo ŋeku mitigako Pol ogagaru warebi jiŋo maiineo waperu dimaya.
ACT 25:7 Polji waperu dimako Juda minebobo Jerusalem sitione warebuŋ, yoŋoji roregaru dimaku rosi paio buŋo sembene kokoine sakiineo ruaru mibuŋ. Oi mibuŋyoŋ, buŋoyaŋunde foriine oi yaduiŋgo embimbiŋgabuŋ.
ACT 25:8 Rosi buŋo omaine miku dimabuŋyoŋ, Polji oi kepieru iŋi miya, “Nonji ya sembene mo so eboŋ. Juda niŋore Kadi buŋo so qomukuboŋ. Boji soriŋ so boyau eku eru Rom Sisa-kiŋ koitore buŋore kiso so eboŋ.”
ACT 25:9 Oŋu miko Festusji Juda yoŋoji iŋoyoŋunde manebi ropeiŋgo maneru Pol iŋi weu teya, “Sakigorua buŋo yo migobi, go soine ore mobeine oi Jerusalem roperu oo nonde jiŋo maio dimaku mimiŋ me mata?”
ACT 25:10 Weu teyayoŋ, Polji miya, “Rom Sisa-kiŋ koitoji mitigako buŋo koro yo urebuŋ yoo dimabe osoe nuru buŋone mitarinde sagaiŋ. Noŋ Juda ŋiŋigo sembene mo so eyareboŋ. Oi gake soine mane mukuge. Noŋ wamore moke yoŋoreo ranobo?
ACT 25:11 Sembene mo so eboŋyoŋ, Kadi buŋo mo odureru ya mo eku sembearu ore eru komere biŋe fukenobo ine, ‘Nonji egu komebemiŋ,’ miku so sumuŋgaru rabemiŋ. Oi matayoŋ, yoŋoji rosi buŋo omaine yobu miku buŋoyaŋunde fuŋne oi yaduiŋgo ore embimbiŋgagobi ine, buŋo omainere eru moji oga nuru yoŋore meo ruaiŋgo embimbiŋgaiŋ. Rom Sisa-kinji buŋone botiŋgaru mitarime poretiŋneiŋ. Ore eru nonji iŋore jiŋomaio raiŋgo ore sanaŋgaru weugo.”
ACT 25:12 Oŋu miko Festusji muraŋpuine yoŋoke uŋsowoŋ buŋo baaru osoeru iŋi bokirie teya, “Go Sisa-kiŋ koitoreo ramiŋ ore maneru weuge, ore eru soine Rom raru iŋore jiŋoo dimaigoŋ.” Oŋu.
ACT 25:13 Giobobo goine tariko kiŋ Agripa eru seŋine Bernaisi yokoji Festus ŋoneru aramboboyakuŋ odunimi ore Sisaria taoŋgo warebu.
ACT 25:14 Wareru oo giobobo kokoine gobire Festusji Polre buŋo oi kiŋ koitoke mimane eku iŋi miya, “Filiksji ŋi mo so pirueko witi pigo yoo ŋeku goga.
ACT 25:15 Nonji Jerusalem rabe Juda yoŋore soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobopuyaŋunji nondeo waperu iŋi weu narebuŋ, ‘Niŋo ŋi ore buŋo roru warebeneŋ goji soine iŋore fuŋne osoeru buŋoine mitariigoŋ.’
ACT 25:16 “Oŋu weu narebuŋyoŋ, nonji iŋi yajibe manebuŋ, ‘Rom gawman niŋore kadi oi iŋi: Monde sakigo buŋo sembene ruaru migobi, niŋo ŋiŋigo more buŋo oi kosa so mitariegobeneŋ. Rone keporeru buŋo koroineo ruabeneŋ rosipuineji warebi mobemobe sogokoŋ mobemobe quraŋ qaku dimabi buŋo sakiineo ruaru mitebi mobeine soine miiŋ. Buŋo mobeine miko oi osoeru foriine fukeme ore so soine buŋoine mitariegobeneŋ.’
ACT 25:17 Yoŋoji yoo wareru tumaŋgabi nonji damaŋ so joroko peku pakereru oo akoŋ mimitarire ŋeŋeineo ŋeku mitigabe ŋi oi ogagaru warebi nonde jiŋomaineo wapeya.
ACT 25:18 “Wapeyayoŋ, buŋo roru warebuŋ, yoŋoji roregaru mobemobe quraŋ qaku dimaku buŋo sakiineo ruaru mitebuŋ. Oŋu ruabi ya sembene yobu mo ena, oŋu minimiŋ ore odigaboŋyoŋ, buŋo oŋuine mo so mibi maneboŋ.
ACT 25:19 Oi so mibi maneboŋyoŋ, tifeineo ŋi oi igogaru yoŋoyaŋunde mamanesinde buŋo mobeine goine eru ŋi mo tinaine Yesu iŋore kekepari babuŋ. ‘Yesuji komeya,’ mibuŋyoŋ, Polji ‘Gboreru goga,’ miku yameŋ keku sanaŋgaya.
ACT 25:20 Oŋu miku rosi ruabi nonji ‘Buŋo oŋuine oi uruŋu osoenobo?’ miku fuŋine baaru maŋyoka maneboŋ. Oi maneru dimaku iŋi weu teboŋ, ‘Sakigorua buŋo migobi, go soine ore mobeine oi Jerusalem roperu oo minoŋ me mata?’
ACT 25:21 Weu teboŋyoŋ, Polji Ropekiinenoŋunde jiŋo maio raiŋgo yameŋ keku iŋi weuya, ‘Go minde siŋaŋ nubi Sisa-kiŋ koitore rabe buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ.’ Oŋu weume ŋi joruyaŋuŋke mitiga yarebe siŋaŋ gabi ŋega. Jiki sorebe Sisa-kiŋ koitore jiŋo maio raigoŋ.”
ACT 25:22 Festusji oŋu miko Agripaji ojiya, “Nonji mo ŋi oiji buŋoine miko maneiŋ ore aŋi manego.” Ojiko iŋi bokirieya, “Yogo soine buŋoine manemiŋ.”
ACT 25:23 Oŋu bokirieme peku pakerebi kantrire muraŋ, mamari siŋaŋ soguine eru minebobo ropekiine yoŋoji wareru Agripa eru Bernaisi yokore iru eri ubeyakuŋgo keru jeri kiki keku kepore yapebi buŋore koro pi ropekiine ore maŋgo ropebuŋ. Festusji mitigako Pol ogabi oo wapeya.
ACT 25:24 Polji wapeme Festusji pakereru dimaku iŋi miya, “Kiŋ Agripa eru ŋi soguine sosowo niŋoke yoo ŋegobi, ŋoŋo ŋi yo ŋoneniŋ. Juda ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji iŋore eru nonde maŋ bapakarebuŋ. Sisaria taoŋ yoo eru Jerusalem sitio fofori buŋoji bapakare nareru oŋga jojoraku iŋi miku gobuŋ, ‘Ŋi yo oiji moreŋgo goiŋ ore so mata. Bio use!’
ACT 25:25 “Oŋu oŋgaku gobuŋyoŋ, nonji osoebe ya mo komere biŋe fukeiŋ ore so oi so eya. Nonji fuŋine oŋu bofukeru ŋoneboŋyoŋ, iŋoyoŋe Rom Ropekiinenoŋunde jiŋo maio rako buŋoine botiŋgako poretiŋgaiŋ ore yameŋ keku weuya. Ore eru buŋo kiperu sorebe Rom raiŋ.
ACT 25:26 Rom sitio raiŋyoŋ, iŋore buŋo oi uruŋu quraŋgaru Rom ŋi Koitonere ruabe rana? Iŋore buŋo kosa migobiyoŋ, buŋo fuŋineke mo oi poretiŋ so mane taniŋgago. Ore eru mibe ogagaru wareru kiŋ Agripa gore jiŋo maio eru ŋoŋo goine kiŋ koitore ŋadio yoo ŋegobi, ŋoŋore jiŋo maio ruabi dimaga. Ŋoŋo soine jambae baku buŋoine osoebi foriine fukeko oi maneru soine quraŋgo quraŋganobo.
ACT 25:27 Ŋi mo niginji kiperu buŋo koroineo ruaniminde buŋo uruŋu migobi, oi totogo miiŋgo embimbiŋgaru jibu mo egu sorekimiŋ. Mosi oi nonde mamaneo kajegi kamasi oŋuine fukega.” Oŋu.
ACT 26:1 Oŋu ŋebi kiŋ Agripaji Pol ojiya, “Go soine gakere buŋo mobeine minde manebemiŋ.” Oŋu ojime Polji dimaku me ketigaru oteru iŋoyoŋunde buŋo kitiŋgaku iŋi fuŋgaru miya,
ACT 26:2 “O kiŋ Agripa, Juda minebobo yoŋoji buŋo sakineo ruaru minaregobi, nonji buŋo sosowo ore mobeine oi muŋambe soine gore jiŋo maio totogo miiŋgo ore kiwaqawaineke manego.
ACT 26:3 Goji Juda niŋore eebobo eru kekepari buŋonoŋuŋ sosowo oi poretiŋ mane mukuge. Ore eru nonji fofori kiwaqawaineke manego. Oŋu fukeko weu garego: Buŋo mibemiŋ, oi soine mane wirieru kaje rua.
ACT 26:4 “Nonji Juda ŋiŋigo kubu maŋgo fukeru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru nakene kantri yo eru sitinoŋuŋ Jerusalem oo go wapeboŋ. Ore eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋoji gogone jeŋoŋneone uruŋu waperu goboŋ, oi soine mane mukugobi.
ACT 26:5 Yoŋoji fuŋnene damaŋ joroine mane mukugagobi. Aŋiŋaŋuŋ eko oi soine iŋi kitiŋgaku minobuŋ: Noŋunde soriŋ gio maŋineo Farisi pati niŋoji ŋaso yoŋore soriŋ mamane oi poretiŋ yobu boyoberu goegobeneŋ. Nonji rone yoŋore kubu patio roperu Kadi buŋo yameŋ keku boyoberu goboŋ.
ACT 26:6 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore jojofo buŋo ruaya, nonji ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eru gogo. Ore eru muŋambe buŋo koroineo rua nubi dimago.
ACT 26:7 “Noŋunde Israel ŋiŋigo kubu 12 niŋoji sosowo jojofo buŋo ore fori fukeiŋgo odigaegobeneŋ. Oi odigaru oori eru una ubu jijiki Anutu ohowe baku miteŋ gaegobeneŋ. O Ropekiinene, nonji oori oŋu eego ore Juda minebobo yoŋoji buŋo sembene sembene sakineo ruaru minareegobi.
ACT 26:8 Anutuji ŋiŋigo komekiine bogbore yabeme pakerenimiŋ, ŋoŋo oi uruŋu eru so manesiŋ gagobi?
ACT 26:9 “Nake oŋuakoŋ iŋi manesuku goboŋ, ‘Noŋ Yesu Nazaret ŋire tinabiŋe jurebe mataeiŋ ore jigo kokoine qabeminde so fukego’ Oŋu manesuku rosi eru goboŋ.
ACT 26:10 Rosi eru Jerusalem oo fofori jigo qaku goboŋ. Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo enarebi mitigabe Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi kokoine oga yaberu witi pigo rua yabeebuŋ eru goine komeniminde buŋo mibi nonji oŋuakoŋ buŋo oi basanaŋgaru qotikeru (wout ruaru) goeboŋ.
ACT 26:11 Damaŋine damaŋine roregaru oŋgawowosi pi so jambae bayarebe maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji fukebuŋ. Fukebi Yesu mugaru igosisi etenimiŋ ore bapakareru buŋo fofoine miku poreru kane yabebe. Oŋu eyabebe ŋoŋoruji joineke qotiboti yabebi joiserereŋ maneru gobuŋ. Maŋneo jo jaku sarigame kekesuesue eyarebemiŋ ore joroineo kotu kantrire sitiine sitiine oo raru goboŋ.” Oŋu.
ACT 26:12 “Eebobo oŋu eru gobe damaŋ mogo soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji noke maŋmoakoŋ eru maŋgo enarebi Damaskas sitio rabemiŋgo ore kadio raboŋ.
ACT 26:13 O Sogunene, nonji kadio rabe una botuine oo Sombuŋgone kuririquraŋ mo pipa wakiya. Wakiru kirabori oŋu fukeru wegi jiriŋine odureru tamaeko ŋoneboŋ. Tatama oiji noŋ eru ŋi noke rabeŋ, niŋo kemaga nobeya.
ACT 26:14 Kemaga nobeko sosowo rondiŋgaru moreŋgo waki kebeŋ. Waki keku pebeneŋ nonde buŋo mo fukeko Hibru buŋoo iŋi najime maneboŋ, ‘Sol, Sol, go wamore kekesuesue enareege? Go bulmakao ŋiine oŋuine egu fukemiŋ. Rauineji moreŋ bomogaiŋ ore bulmakao ŋiine kijuji kipeme waigowaigo furugame sagagayoŋ, kosa poreru joineke yoberu ro furugaru ŋoŋoruji qame joiserereŋ maneega. Go ore so kosa riŋaru gakere ŋadi omaine yobu egu ketigamiŋ.’
ACT 26:15 “Oi maneru weuboŋ, ‘O Ofoŋ, go moji?’ Weube najiya, ‘Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, iŋo fukego.
ACT 26:16 Iŋo fukegoyoŋ, go soine pakereru dima. Noŋ eru ya ŋonege eru jiki jikigaru fuke gareru gadubemiŋ, oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimaku nonde minebobo fukeru kiŋaŋne qaku goigoŋ. Go gio oi baku goigoŋ. Nonji ore eru fuke garego.
ACT 26:17 Nonji gakere Israel kufufuŋ kubu yoŋore meone bomuku gubemiŋ eru kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo sore gube ramiŋ, yoŋoji egu gunimiŋ ore oŋuakoŋ maro ke garebemiŋ.
ACT 26:18 Nonji sore gube raru ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bomuruŋgande maŋyaŋuŋ kerisieru qisirigone tatamago wapenimiŋ. Jiŋoŋaŋuŋ piru maŋyaŋuŋ kerisieru Satande usuŋgone keŋgoroŋgaru Anuture dobu maŋgo warenimiŋ. Oŋu wareru manesiŋ narebi agiburaŋyaŋuŋ jureru bokebemiŋ. Bokebe Anutuji ogopuine roosiŋ yabe gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu ŋeŋeyaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru gonimiŋ.’ Yesuji oŋu qohoŋ nuru najiya.”
ACT 26:19 “O kiŋ Agripa, Yesuji oŋu najime nonji Sombuŋgone qohoŋ iru ŋoneru fuŋine maneru oi kesoŋgaru gobemiŋgo maneru quŋgaboŋ. Ore eru nonji qohoŋ iru ore buŋo oi reŋgaru gio baku goboŋ.
ACT 26:20 Oi reŋgaru roregaru Biŋe buŋo iŋi misaueku goboŋ: Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo kirieru wareru maŋ kerisiebuŋ ore foriine oi eeboboŋaŋunji yaduru goinebi. Biŋe buŋo oi rone Damaskas eru Jerusalem siti yoyoka oi gobuŋ, yoŋore mitaniŋgaru goboŋ. Ore ŋadiineo Juda kantri sosowo yoŋore miboŋ eru kotu kantri yoŋore miku maŋyaŋuŋ bapakareru goboŋ.
ACT 26:21 Fuŋne ore eru Juda ŋiŋigo goineji boji soriŋgo roperu oo qafa nuru yameŋ keku komiine nuiŋgo ore ebuŋ.
ACT 26:22 “Oŋu ebuŋyoŋ, maŋne kerisieboŋ, oone go wapebe Anutuji bapi nuru goko damaŋ yoo jikigaru soine gogo. Babapi ore eru yo dimaku ropekiine eru wakiqoqoine ŋoŋore jiŋomaio dimaku buŋone yo migo. Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ya fukeiŋgo ore mibuŋ, nonji yoŋore buŋo oi akoŋ poretiŋ boyoberu buŋo iŋi kitiŋgaku migo:
ACT 26:23 Anutuji buru ruame Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji joiserereŋ maneru komeru ŋi fuŋfuŋgaine komegone pakereiŋ. Pakereru Anutu tatamainere fuŋne oi Juda kubu eru kotu kantri oi barariŋga yareru mitaniŋga yareru gobemiŋgo najiya.”
ACT 26:24 Polji buŋoinere mobe oŋu miko gawana Festusji kiga yareku buŋo botuineo ketigaru miya, “Pol, go witijibu egarega. Mamane piine piine oo ropende mamanegoji saueru qorugo ba jibugako goge.”
ACT 26:25 Oŋu miyayoŋ, Polji bokirieya, “O koito sariine Festus, nonji qorune jijibuine so fukego. Buŋo migo, oi mamane-muku buŋo foriine fukega.
ACT 26:26 Kiŋ Agripaji buŋo yoore fuŋne mane mukuga, oŋu manego. Ya sosowo oi soŋsoŋgo guru mogo so fukeya. Ore eru biŋe buŋo sosowo oi kiŋ koitore kajego rakame mane forega, ore so mane sanaŋgago. Ore eru nonji buŋone yo soine koimo paio dimaku mibe manege.
ACT 26:27 O kiŋ Agripa, Juda ŋi go kajeqouŋ yoŋore Biŋe Qurande buŋo manesiŋ gage me mata? Oi manesiŋ gage, oŋu manego.”
ACT 26:28 Polji oŋu miko Agripaji bokirieru miya, “O Pol, goji damaŋ pompoŋine yobu yoo maŋne baparekande nonji maŋne kerisieru Kristore ogoine fukenobo ore manege me? Oŋu manesukuge me?”
ACT 26:29 Oŋu miko Polji bokirieya, “O kiŋ, buŋo joroine me pompoŋine minobo, oi jibu. Gonji akoŋ matayoŋ, muŋambe yo buŋone kaje ruaru manegobi, sosowo ŋoŋoji oŋuakoŋ Kristore ogopuine fukenimiŋ ore maŋ aŋineji maneru iŋi oŋga wosigo: O Anutu, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋabende nonji yoo gogo, ore so fukebi. Gbedi (nigiŋ) oi akoŋ ŋoŋore meo ropeiŋgo ore so manego.”
ACT 26:30 Oŋu bokirieme kiŋ koitoji pakereko gawana eru Bernaisi yokoji oŋuakoŋ pakerebu eru yoŋoke ŋebuŋ, yoŋoji sosowo pakerebuŋ.
ACT 26:31 Pakereru bokeru rabi ŋi yoine yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo oiji sembene mo so eko wamore omaine yobu nigiŋ gabuŋ? Iŋoji komere biŋe fukeiŋgo ore oŋu so fukega, oŋu manegobeneŋ.”
ACT 26:32 Oŋu miku mimane eku Agripaji Festus ojiya, “Sisa-kiŋ koitoreo rabe buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ ore so yameŋ keku weuku mina ine, soine piruebeneŋ rakana.” Oŋu.
ACT 27:1 Ŋi yoine yoŋoji niŋore buŋo iŋi kipebuŋ: “Niŋo ogâo ropebeneŋ gbinji kitiŋgako Itali moreŋgo rakimiŋ.” Buŋo oŋu kipebi Pol eru witi ŋi goine oi mamari siŋaŋ mo tinaine Julius iŋore meo rua nobebuŋ. Julius iŋoji mamari kubu mobeine mo tinaine “Rom Sisa-kinde mamari kubu” mibuŋ, oo mamari ŋi 100 yoŋore siŋaŋ goya.
ACT 27:2 Moreŋ mo tinaine Adramitium oone ogâ mo wareru Eisia prowinsre koe qaŋaŋine boyoberu ogâ kojiine moakoŋ moakoŋ oo raiŋgo ore eru jaueya, oi ropebeŋ. Ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako koego rabeŋ. Masedonia prowinsre siti tinaine Tesalonaika oone ŋi mo tinaine Aristarkus iŋoji ujenoŋuŋ fukeme moko rabeŋ.
ACT 27:3 Raru peku pakereru oo Saidon kaeo ropebeŋ. Ropebeneŋ Juliusji Pol ogo eteku mitarime ogâ bokeru ogopuine yoŋoreo raru ŋone yabeme wamo yare embimbiŋgaya, oi bapi gabuŋ.
ACT 27:4 Oone moke koego rabeneŋ gbinji kadi raki mibeŋ, oo yukubeone qaku bokeya ore yobiŋgame jikigaru nu tinaine Saiprus ore soŋsoŋineo rakaru keririŋ boyoberu rabeŋ.
ACT 27:5 Rabeneŋ gbinji kitiŋgako koe petigaru Silisia eru Pamfilia prowins yoyoka oi yatureru Lisia prowinsre siti tinaine Maira oo ropebeŋ.
ACT 27:6 Roperu oo mamari siŋaŋnoŋunji ogâ mo bofukeya. Ogâ oiji Ijiptre siti tinaine Aleksandria oone wareru Itali kantrigo raiŋgo ore eru jaueya. Oi bofukeru mitiga noreko oo ropebeŋ.
ACT 27:7 Roperu koego rabeneŋ gbinji soine so kitiŋgako una kokoine oi denaŋdenaŋ rabeŋ. Oŋu rabeneŋ tariko oo ŋe qamuku eku keku koe oo Nidas taoŋ bembeŋgo ropebeŋ. Bembeŋgo ropebeneŋ gbiŋ sanaŋine qaku oŋu oobe jikigaru rakiminde kadi kipeya. Kipeko yobiŋgame Krit nure mau tinaine Salmone oi odureru raru nu ŋadiineo rakaru keririŋ boyoberu rabeŋ.
ACT 27:8 Koe qaŋaŋine maŋfuŋineo boyoberu embiŋqombiŋke raru goku Lasea taoŋ bembeŋgo kae tinaine “Ogâ siŋsiŋgaine ŋone aŋike, Fair Hafens” miegobi, oo ropebeŋ.
ACT 27:9 Oo roperu damaŋ joroine bojigojibugaru gobeŋ. Oŋu gobeneŋ agiburaŋ jujureinere kombaŋ tinaine Yom Kippur ore damanji tariko duebobo damanji wareru fukeme ropebeŋ. Duebobo damaŋgo ŋiŋigo koego raru “Egu sibirigakimiŋ,” miku ogâyaŋuŋ kiperu gobuŋ. Ore eru Polji siŋaŋ bobo buŋo mo iŋi yajiya,
ACT 27:10 “Ŋipune, noŋuŋ koe paio jikigaru egu rakimiŋ. Ŋe qamuku paio raru sisibiri egu bofukekimiŋ. Siritembonji qame ogânoŋuŋ qajaŋgame meboine jibugame niŋonoŋe oŋuakoŋ egu komekimiŋ. Kae kamasi oŋu fukeko ŋonego.”
ACT 27:11 Siŋaŋ bobo buŋo oŋu miyayoŋ, mamari siŋaŋnoŋunji Polre buŋo oi qomuku ogâ rauine eru bobokirie qaqa (steer) siŋaŋine yokoji “Soine rakimiŋ,” mibu, mamari siŋaŋnoŋunji buŋoyakuŋ oi manesiŋ gaya.
ACT 27:12 Kae tinaine “Ogâ siŋsiŋgaine ŋone aŋike” ore ogâ kojiine oi duebobo damaŋ ŋeŋere ore so, so fukeya. Ore eru ŋi kokoineji ranimiŋ ore buŋo basanaŋgaru iŋi mibuŋ, “Yo ŋeiŋgo ore taki nobega. Soine kambaŋ seri poreru gboromurebi koego rakimiŋ. Raru yameŋ keku goku kadi fukeko Finiks ogâ kojigo ropenobeŋ. Oo roperu duebobo damaŋ yo soine ŋeku gobeneŋ tariiŋ.” Ogâ koji tinaine Finiks oi Krit nu ore qaŋaŋineo wegi rarakaine oobe pega. Oŋu.
ACT 27:13 Rakiminde buŋo oŋu mibi gbinji denaŋdenaŋ fuŋgaru Saut oobene qaya. Qako “Soine raru burunoŋuŋ boyoberu Finiks ŋonekimiŋ,” miku manesuku dimaku ogâre nigiŋ boyobiŋineke furugabi wapeya. Wapeko ogâji wirieko gbinji kitiŋgako waigowaigo oga nobeko Krit nure qaŋaŋine boyoberu maŋfuŋineo rabeŋ.
ACT 27:14 Oŋu rabeŋyoŋ, damaŋ so joroko gbiŋ tobiriine sanaŋine tinaine yoware, Not Istre gbuŋparandaŋ (buburiŋ) oiji nu ore paione qaku bokeru noberu wareya.
ACT 27:15 Noberu wareme ogânoŋuŋ siŋaŋ ganimiŋ ore baku boibiebi gbiŋ qaku wareya oobe raiŋgone embimbiŋgaya. Embimbiŋgame bokebi gbinji akoŋ ogâ igogaru roru ogagame iŋoyoŋe omaine rako yoyowo enoreko kosa rabeŋ.
ACT 27:16 Yoyowo enoreko goku nu mendaine mo tinaine Kauda ore ŋadiineo Saut oobe rabeŋ. Oo raru gomba niginji kipebi ogâ ŋadiineo obu petigaru wareya, oi yameŋ keku koegone porebeneŋ kokoine yobiŋgame jibu yameŋ keku porebeneŋ wapeya.
ACT 27:17 Gomba oi porebeneŋ wapeme ogâ soguineo ruabeŋ. Ogâji yoyoworu egu qanjaŋgaiŋ oŋu manebeneŋ nigiŋ roru ogâ qukarieru kipe sanaŋgabuŋ. Oŋu raru raru mageŋ tutukuine tinaine Sirtis oo koe rondiŋ joroine so pega. Niŋo oo igosueru egu quŋgakimiŋ ore kokoi manebeŋ. Oŋu manebeŋ ore eru ogâre kambaŋ seri yaine oi bomukuku wakiru ruaru ogâ siŋaŋbobo bokebuŋ. Oi bokebi gbinji ogâ igosueru kitiŋgako mo kosa rabeŋ.
ACT 27:18 Mo kosa rabeŋyoŋ, gbuŋparandaŋ oiji joineke jikigaru qaku yoyowo enoreko. Oŋu yoyowo enoreko kae fureme oo fuŋgaru ogâre mebo goine roru koego bokebi rakaya.
ACT 27:19 Una yokaomo fukeko oo ogâre yareya kuririineke oi yoŋoyaŋekoŋ roru bokebi koego rakaya.
ACT 27:20 Oŋu gburugburu ragu ragu ubu una kokoine oo wegi me bobuŋ mo so ŋonebeŋ. Gbuŋparandaŋ oiji oŋuakoŋ sanaŋine jikigaru qaku peya. Qaku akoŋ peko yobiŋgame “O mataekimiŋ!” miku gogo kikipenoŋunde ore maneru maŋnoŋunji wakiko kobinoŋuŋ tarime ŋebeŋ.
ACT 27:21 Gbuŋparandaŋ maŋineo damaŋ joroine wareru goku uqo munjaŋ mo so nobeŋ. Ore eru Polji botuyaŋuŋgo pakereru dimaku iŋi yajiya, “Ŋipune, nonji Krit nu so bokekimiŋ ore kajeqouŋ ŋajiboŋ, ŋoŋo nonde buŋo oi boyobebi sagana. Oŋu ebeneŋ sisibiri yo oiji painoŋuŋgo so ropena.
ACT 27:22 Kajeqouŋne bokebuŋyoŋ, muŋambe yo gurimbobo buŋo iŋi ŋarego: Ŋoŋoreone moji gogoine so sibirigaiŋ. Oi matayoŋ, ogâ akoŋ sibirigaiŋ. Ore eru ŋoŋo kobiŋaŋuŋ maneru ŋeinebi.
ACT 27:23 “Nonji moreŋfuŋ tinaine Anutu iŋore biŋe fukeru kiŋaŋine qaku gogo. Ubu kubaŋ pebe iŋoji Sombuŋ mimerereŋine mo soreme nonde maŋfuŋgo wareru dimaga.
ACT 27:24 Dimaku iŋi najiga, ‘Pol, go kokoi so mane! Go soine Rom Sisa-kinde jiŋo maio rande osoe gareiŋ. Mane! Anutuji beufiine gadume ŋiŋigo sosowo goke ogâo moko gogobi, yoŋore gogo gore meo ruame goke dimaku moji so komeiŋ.’
ACT 27:25 Sombuŋ mimererenji buŋo najiga, ore so fukeiŋ. Nonji Anutu oŋu manesiŋ gago. Ore eru ŋipune, ŋoŋo kobiŋaŋuŋ maneru ŋeinebi.
ACT 27:26 Oŋu fukeiŋyoŋ, gbinji qaku putesue nobeme nu more qaŋaŋgo ropekimiŋ ore so fukega.” Oŋu.
ACT 27:27 Ogânoŋunji Koe Moreŋ Botuyakuŋgo (Mediterranean Sea) ore mobeine tinaine Adria Koe oo mo kosa rako ubu 14 fukeya. Oi fukeme ubu botuine oo ogâ gio bobo ŋi yoŋoji “Bio moreŋ mo bombeŋgagobeneŋ,” miku maŋyaŋuŋgo oŋu manebuŋ.
ACT 27:28 Oŋu maneru dimaku mesa nigiŋ mo aeŋ tifeineke kiperu bokebi rakaru koe dikisiaine yoŋoya. Yoŋome koe rondinde jare fukeya, oi 40 mita (120 fit) ore so. Kokiine mo jikigaru raru kamasi moko oi oŋuakoŋ ruabi jareine oiji 30 mita (90 fit) ore so fukeme bofukebuŋ.
ACT 27:29 Oi bofukeru ogânoŋunji ko karoŋaŋ botuineo egu igoiŋ ore kokoi manebuŋ. Oŋu maneru ogâre nigiŋ boyobiŋineke 4 oi ogâ ŋadiineone pirueru waigo bawakiru ruabuŋ eru kae tamaeiŋ ore odigaru oŋga wosiru ŋebuŋ.
ACT 27:30 Oŋu ŋebuŋyoŋ, ogâre gio bobo ŋi yoŋoji gbegbedi buŋo iŋi mibuŋ, “Niŋo ogâ qoruine oobe ogâre nigiŋ boyobiŋineke goine bokebeneŋ rakaiŋ.” Oŋu gbedigaru miku ogâ mendaine, gomba mo ogâone bomukuku bawakiru ruabi koego wakiko ogâ bokeru esoi baku soŋsoŋgo sumuŋgaru raiŋgo ore ebuŋ.
ACT 27:31 Oŋu ebuŋyoŋ, Polji mamari siŋaŋ eru mamari ŋi oi iŋi yasiya, “Yoŋoji ogâo so qoniŋgaru dimanimiŋ ine, ŋoŋore gogo kikipere fuŋine mo so fukeiŋ.”
ACT 27:32 Oŋu yasime mamari ŋi yoŋoji raru gombare nigiŋ ketigabi iŋoyoŋe akoŋ rako gio bobo ŋi yoŋoji sumuŋgaru ranimiŋ ore embimbiŋgabuŋ.
ACT 27:33 Wegijiriŋ sineme oo Polji sosowo uqo noninde uŋsowoŋ buŋo mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo damaŋ joroine maŋyoka odigaru uqo munjaŋ mo so kisaqasi eru gobi muŋambe giobobo jare 14 fukega.
ACT 27:34 Ore eru noŋ iŋi mitiga ŋarego: Noŋuŋ gogonoŋuŋ kipekimiŋ ore jogba ekimiŋ, oo usuŋnoŋuŋ egu wakiiŋ ore sanaŋgaru dimaku fiabeneŋ sagaiŋ. Ore eru ŋoŋo uqo munjaŋ noniŋ. Ŋoŋoreone moji mo sakiine so sibirigaiŋ. Qoru sikiŋaŋuŋ mendaine mo oi so yobu jibugaiŋ.”
ACT 27:35 Oŋu miku Polji poroŋ roru sosowo yoŋore jiŋo maio Anuture daŋge miku ketigaru fuŋgaru naya.
ACT 27:36 Oŋu noko ŋoneru sosowo yoŋoji kokoiyaŋuŋ wakiko oŋuakoŋ uqo roru nobuŋ.
ACT 27:37 Niŋo ogâ maŋgo qodureru jare 276 ore so gobeŋ.
ACT 27:38 Yoŋoji sosowo uqo nogu nogu gaba yabeya. Oŋu eru ogâji afagaiŋ ore wit kurumbu koruŋ toruineke roru bokebi koego rakaya. Oŋu.
ACT 27:39 Kae fureko moreŋ ŋoneru oi so mane mukubuŋ. So mane mukubuŋyoŋ, koe guruine (bay) mageŋineke mo bofukeru ŋonebuŋ. Oi ŋoneru “Bio ogâ kerisieru esoiku oo ropenobeŋ,” miku buŋo kipebuŋ.
ACT 27:40 Buŋo oŋu kiperu dimaku ogâre nigiŋ boyobiŋinekere nigiŋ ketigabi qomukuko bokebi koe dikiineo peya. Oi ketigaru oo akoŋ mobemobe bobokirie (steer) qaqa yoyoka peya, yokore nigiŋ piruebi keŋgoroŋgaya. Oi pirueru ogâ omoinere kambaŋ seriine poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako ogâ kerisiebi mageŋgo oobe rabeŋ.
ACT 27:41 Oŋu rabeŋyoŋ, ogâji koe karoŋaŋgo egu raiŋgo ore kipekimiŋgo embimbiŋgaru bokeru bokebi raru igaya. Oo igaru ogâ qoruineji karoŋaŋgo qaku quŋgaru ra wareiŋgo embimbiŋgaru ŋeya. Oŋu ŋeko koe siriji ogâ joŋineo sanaŋine bokeru qaku qopobopogaya.
ACT 27:42 Oŋu fukeme mibuŋ, “Nigiŋ ŋi yoŋoreone moji obu qaku petigaru sumuŋgaru egu raiŋ.” Oŋu mibi mamari ŋi yoŋoji witi ŋi niŋo sosowo kenobenimiŋgo manebuŋ.
ACT 27:43 Oŋu manebuŋyoŋ, mamari siŋaŋnoŋunji Polre gogo kipeiŋgo ore maneru mamari ŋipuineji oŋu egu enimiŋ ore sabare yabeya. Sabare yaberu iŋi mitiga noreya, “Uri ŋoŋoji koe fifia baku rarare fuŋne manegobi, ŋoŋo fuŋgaru riŋaru rakaru koe fifia baku raru qaŋaŋineo ropeniŋ.
ACT 27:44 Yoŋoji fuŋgaru rabi goineji ŋadiyaŋuŋgo palaŋ diŋiŋine qafagaru roniŋ me ogâre mobeine fuŋne fuŋne bofukeru ore paio peku koe fifia baku raniŋ.” Oŋu mitiga noreko kamasi oŋu eku sosowoji gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo rope forebeŋ. Oŋu.
ACT 28:1 Gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo waperu oo nu tinaine Malta mibi manebeŋ.
ACT 28:2 Wapebeneŋ kueji fuŋgaru wakiko kae munagayayoŋ, Malta ŋiŋigo yoŋoji ogo fiine yobu fuke noreru misi ruabi jako oga nobebi sosowo misi bembeŋgo raru furaku ŋebeŋ.
ACT 28:3 Polji yo qoqo qojugaru dodugaru misigo ruaya. Oi ruame jako qoti moji misi koroŋineji domuko waperu meineo kiperu kiya.
ACT 28:4 Kobenji oŋu kiperu meineo gbedigaru wakiru dimako nure rau yoŋoji ŋoneru yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo koegone gogoine kiperu wapeyayoŋ, Dabodanji jibu geoine bokirieru gogoine ketigame komeiŋ. Ore eru ŋi qoqo ŋi fukega. Oŋu mane sanaŋgagobeneŋ.”
ACT 28:5 Oŋu mibuŋyoŋ, Polji qoti yoyoworu dimaku bokeme misi maŋgo rakame Polre sakigo sisibiri mo so fukeya.
ACT 28:6 Oŋu miku bibitatari eku “Sakiine sogueru ojeiŋ me pipa komeru moreŋgo rondiŋgaru wakiiŋ,” oŋu miku tiŋtiŋneku ŋoneru odigaru dimabuŋ. Damaŋ joroine odigaru dimabuŋyoŋ, Polre sakigo ya sembene mo so fukeya. Oŋu fukeme mamanesuyaŋuŋ kerisieme mibuŋ, “O, ŋi yo nemu ŋi fukega.”
ACT 28:7 Malta mageŋgo waperu kosa piku bembeŋgo uqo gio moreŋ rondiŋine rondiŋine eru kaneŋ bulmakao qokoine qokoine pebi ŋonebeŋ. Oi nure ŋi qoduyaŋuŋ tinaine Publius iŋore biŋe peya. Moreŋ rauine oiji kepore nobeko piineo ropebeneŋ maŋyauŋ paio maŋgo enoreko iŋoke aŋibaŋi ŋebeneŋ giobobo yokaomore so raya.
ACT 28:8 Ŋebeneŋ Publiusre mamaji sakijo eru atapere darike jibe (dysentery) oiji bame pepeo akoŋ peya. Peko Polji iŋoreo raru oŋga wosiru meine qoruineo ruaru bobiaŋgaya.
ACT 28:9 Oŋu fukeme oo akoŋ jibe ŋiŋigo goine sosowo nu oo pebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ wapebi Polji Anutu oŋga wosiko fiabuŋ.
ACT 28:10 Yoŋoji yauŋ fuŋne fuŋne kokoine noreru oŋuine oiji araŋ ba noreru gobuŋ. Jiki ogâo ropeiŋgo ebeŋ, damaŋ oo koe paio kadi gogore yainere embimbiŋgabeŋ, oi roru niŋore ogâo ruabuŋ. Oŋu.
ACT 28:11 Kaiŋ yokaomo tariko ogâ mo tinaine “Nemu Gbogbodo” bofukebuŋ. Ogâ ore qoruineo gbogbodo nemuyoka tinayakuŋ Kastor eru Poluks yokore sasako bajaweru ruabi dimabu. Ogâ oiji Ijipt kantrire siti tinaine Aleksandria oone wareme nu oo kiperu gbiŋqoqo damaŋine oi ŋebuŋ. Oi ŋebi tariko ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako bokeru rabeŋ.
ACT 28:12 Raru raru siti tinaine Sairakyus oo roperu moreŋgo wakiru giobobo yokaomo ŋebeŋ.
ACT 28:13 Ŋeku ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi raru Regium sitio ropebeŋ. Roperu peku pakereru gbiŋ Saut oobene fuŋgaru qaya. Qako raru una giobobo yoyoka fukeko oo Rom aribe Puteoli taonde ogâ kojio ropebeŋ.
ACT 28:14 Roperu oo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine bofuke ŋone yabebeŋ. Ŋone yabekabeneŋ iŋi weu norebuŋ, “Ŋoŋo soine niŋoke sonda moakoŋ gonimiŋ me mata?” Weu norebi “Soine,” miku yoŋoke gobeŋ. Gobeneŋ tariko boke yaberu Rom sitio ropebeŋ.
ACT 28:15 Maŋkekerisie ogopunoŋunji Rom siti gobuŋ, yoŋoji warebeŋ ore biŋe buŋo manebuŋ. Oi maneru bofuke nobenimiŋ ore goineji pakereru (kadi 43 mail wareru) kae tinaine Apius Forum nareŋgareŋ kae oo warebuŋ. Goineji (33 mail wareru) kae tinaine Ogo pi yokaomo, oo wareru bofuke nobebi qoturebeŋ. Qotureru Polji “Anutu daŋge!” miku miteŋ gaku maŋine fiaya. Oŋu.
ACT 28:16 Rom sitio waperu oo Polji pi mogo iŋoyoŋe akoŋ ŋeiŋgo mitari tebi mamari ŋi moji siŋaŋ gateku goya.
ACT 28:17 Oŋu mitari tebi pi oo ŋeko giobobo yokaomo tariko Juda ŋiŋigo yoine kepore yabeko wareru tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi Polji iŋi yajiya, “Ogopune, nonji noŋunde Juda ŋiŋigo kubunoŋuŋ so igogaru rosi eŋareboŋ me apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoreone eebobo maneru gogobeneŋ, oi so bosembeaboŋ. Oŋu matayoŋ, jibu Jerusalem sitio qafa nuru kipe nuru witi pigo rua nubi ŋebe Rom gawman yoŋore meo rua nubuŋ.
ACT 28:18 Rua nubi jambae baku fuŋnenere weuku osoebi fiaya. Nonji ya sembene mo so baku komere biŋe fukenobo ore so, so fukeya. Yoŋoji oŋu ŋone mukuru pirue nuiŋgo manebuŋ.
ACT 28:19 “Oŋu manebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji Judia oo buŋo oi kepieru kiso ebuŋ. Oŋu ebi jijibu fukeru yobiŋgame nonji kadi baaru mo so bofukeru iŋi yameŋ keku weuboŋ, ‘Nonji soine Rom sitio rabe Sisa-kiŋ koitoji buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ.’ Oŋu weube sore nubi yo wareboŋ. Nakene Juda kubu yoŋoji rosi enarebuŋyoŋ, jibu yoŋore sakigorua buŋo mo miyareiŋgo so manego. Oŋu mata.
ACT 28:20 Anutuji ŋi mo fukeiŋ ore jojofo buŋo noreko Israel niŋoji buŋo ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eegobeneŋ, nonji ŋi sari iŋore eru nigiŋ nubi gbedi (nigiŋ) yo osigugo. Fuŋnene oŋu. Ore eru muŋambe ŋone ŋaberu buŋo buŋo eru mimane ekimiŋ ore kepore ŋabebe yoo warebi tumaŋgagobeneŋ.”
ACT 28:21 Oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Judia moreŋgo gore buŋo miku gobuŋyoŋ, niŋore quraŋ mo so ruabi wareme ŋonebeŋ. Oŋuakoŋ ogopunoŋunji oone yo warebuŋ, yoŋoreone moji gore buŋo biŋe me binaŋ sembene mo so mibi manebeŋ.
ACT 28:22 Oi mo so mibi manebeŋyoŋ, maŋgoo buŋo pega, niŋo oi soine maneiŋgo manegobeneŋ. Gore Nazaret pati kubu ore buŋoine oi moreŋ so mibi ŋiŋigoji qomukubi mobemobe oo noigoi buŋo kokoine miku rosi eegobi. Pati kubu ore biŋeine oi kajenoŋuŋgo oŋu rakame manegobeneŋ.”
ACT 28:23 Oŋu miku Polji buŋo moke miiŋ ore damaŋ mo burugabuŋ. Oi burugabi Juda ŋiŋigo jiŋoraraji damaŋ oo wareru Pol pi ŋeya, oo tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi kae fufurere akoŋ fuŋgaru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru gome kae ubu eya. Yesure fuŋne mane mukuku manesiŋ garu maŋyoka bokenimiŋ ore yameŋ keku maŋ bapakare eyareru goya. Rone Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oseru buŋo oone akoŋ fuŋgaru Yesure fuŋne barariŋga yareru oiji yaduru kitiŋgaku miku goya.
ACT 28:24 Biŋe buŋo oŋu miku gome goineji maŋyoka bokeru manesiŋ gabuŋyoŋ, goineji oi so manesiŋ garu qouma gobuŋ.
ACT 28:25 Yoŋoyaŋe maŋmoakoŋ so eyareku botuyaŋuŋgo mamanesu kubu yoyoka fukeru roiŋgaiŋgo ebuŋ. Roiŋgaiŋgo ebi Polji buŋo iŋi akoŋ yajiya, “Moro Tiriineji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo saŋu qame apa ŋasopuyaŋuŋ yajiya, oi ŋoŋore soso poretiŋ miya.
ACT 28:26 Aisaiaji buŋo oi iŋi miko pega, ‘Go ŋiŋigo kubu yo yoŋoreo raru iŋi yajinde maneinebi: Ŋoŋo kajeŋaŋuŋ ruaru buŋo foriine maneru fuŋine maneru esegaru jibu so mane taniŋganimiŋ. Jiŋoŋaŋunji piku ya foriine ŋoneku fuŋine ŋoneru esegaru jibu so ŋone mukunimiŋ.
ACT 28:27 Ŋiŋigo kubu yo yoŋore manji sanaŋgaru kebojiru pega. Kajeyaŋuŋgo buŋo maneru esegaru jiŋoyaŋuŋ komejaŋneru gogobi. Oŋu so fukenobuŋ ine, yoŋo jiŋoyaŋunji ya soine ŋone mukuru kajeyaŋunji buŋo maneru maŋyaŋunji fuŋine mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji oi soine bobiaŋ yabenobo.’”
ACT 28:28 Polji buŋo oi miforeru iŋi yajiya, “Ore eru ŋoŋo buŋo koruŋ yo soine mane mukunimiŋ: Anutuji munaŋqoqore Biŋe buŋo oi kotu kantri yoŋoreo ruame raiŋ. Yoŋoreo rako yoŋoji oi soine kaje ruaru manenimiŋ.”
ACT 28:29 (Polji oŋu miforeko Juda yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ joineke migobobo eru noigoi mimane ebi roperu wakiru eko bokeru rabuŋ.)
ACT 28:30 Polji iŋoyoŋunde pi mo yayabaine furiine baku ore maŋgo gosa yoyoka sosowo akoŋ peku goya. Oo goku ŋiŋigo uri yoŋoji ŋoneiŋ ore warebuŋ, iŋoji oi sosowo soine kepore yaberu goya.
ACT 28:31 Koimo paio dimaku Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru maŋ bapakare eyareru goya. Ofoŋ Yesu Kristo manenimiŋ ore Anutu munaŋqoqore fuŋne qaji yareru goya. Oŋu goko moji so qomuku teya go waperu goya. Oŋu.
ROM 1:1 Pol noŋ Yesu Kristore gio bobo ŋi eru Rom maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoke buŋo mi manekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgago. Anutuji oŋga nareko sosore ŋi aposol fukego. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine misaueiŋgo ore roosoe nume gogo.
ROM 1:2 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde Bobiaŋ Biŋeine barariŋga noreiŋ ore buŋoine oi ronekoŋ kiperu miko kajeqouŋ ŋiŋigoji maneru Biŋe Quraŋ tiriine oo quraŋgabi pega.
ROM 1:3 Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋoyoŋunde made Yesu Kristo. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine kiŋ Deiwidre osigidapu yoŋoreone fukeya.
ROM 1:4 Sombuŋ ŋi oŋuine iiruineji posiine tiriine fukeya. Anutuji oi bogboreme komegone pakereko usuŋineji totogo fukeya. Anutuji oŋuine oiji iŋoyoŋunde Made fukega ore buŋoine oi misanaŋgaru igodoŋga teya. Ofoŋnoŋunde fuŋne oŋu.
ROM 1:5 Kristoji giore foriine iŋi fukeiŋgo maneya: Niŋoji kotu kantriine kantriine roregaru Yesure tina botuyaŋuŋgo misauebeneŋ maneru maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gaku buŋoine reŋgaru gonimiŋ. Ore eru aposol gioine eru yauŋmoririine oi noreko baku gogobeneŋ.
ROM 1:6 Anutuji ŋiŋigo Yesu Kristore biŋe fukeru gonimiŋ ore oŋga yabeya, Rom ŋoŋo oŋuakoŋ yoŋore botugo gogobi.
ROM 1:7 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Rom sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde ŋiŋigo gbagbataeŋine gonimiŋ ore oŋga ŋaberu manji jojoko eŋareega. Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo gonimiŋ. Oŋu oŋga wosiego.
ROM 1:8 Moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji Rom ŋoŋore mamanesinde sundu mibi maneego. Ore eru buŋone fuŋgaru Yesu Kristoji maŋgo enareko sosowo ŋoŋore eru Anutune daŋge miego.
ROM 1:9 Nonji maŋ aŋine sosowo Anuture gioo ruaru kiŋaŋine qaku Madeinere Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego. Oo jijiki ŋoŋo manesu ŋareego, oi Anutuji kitiŋgaku miega.
ROM 1:10 Damaŋ so iŋi miku oŋga wosiego, “O Anutu, nonji Rom yoŋoreo rabemiŋgo maneru damaŋ joroine odigago. Ore eru go aŋigore so minde kadi fukeko damaŋ yoo soine rabemiŋ.”
ROM 1:11 Ŋone ŋaberu mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ ore maneru soine gio bobore mamane yauŋ mo ŋarebemiŋ. Ore eru damaŋ fuŋfuŋgaine ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋgo aŋi sogo maneru gogo.
ROM 1:12 Iŋi ekimiŋgo aŋi sogo maneego: Nonji ŋone ŋabebe qodureku noŋ eru ŋoŋo uruŋu manesiŋ gaegobeneŋ, oi mimane eku manji kitiŋgaku beufi eekimiŋ.
ROM 1:13 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo iŋi manesuku goinebi: Nonji kotu kantri goine yoŋore botugo roregaru maŋyaŋuŋ bapakare yabebe kerisiebuŋ, ore so ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriine fukeko ŋonebemiŋgo manego. Ore eru damaŋ kokoine ŋoŋoreo iqi warebeminde buru ruaru goboŋyoŋ, ya goineji damaŋine damaŋine kipe nuko embimbiŋgaboŋ.
ROM 1:14 Anuture jiŋoo tife iŋi pe narega: Ŋiŋigo kubu fuŋne fuŋne bapi yabebeminde buŋoji nonde paio pega. Ŋiŋigo maŋgboroŋyaŋuŋke eru qanda (grasrut) yoŋore kiŋaŋqoqo sogokoŋ fukego. Qoqodure buŋo Grik manegobi eru qanda goku yoŋoyaŋunde buŋoji yayaŋ miegobi, oi sosowo bapi ŋabebemiŋgo manego.
ROM 1:15 Oŋu maneru Bobiaŋ Biŋe oi Rom siti ŋoŋore oŋuakoŋ mitaniŋgabemiŋgo afagaru joineke eego. Oŋu.
ROM 1:16 Anuture usunji noŋuŋ sosowo qowirie nobeko damaŋ yoo Sombunde biŋe fukegobeneŋ. Juda niŋoji rone maŋnoŋuŋ kerisieru oi manesiŋ gabeneŋ eru niŋore ŋadio kantri goine yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Ore eru Anutuji usuŋine Bobiaŋ Biŋeo ruako pega ore mimigaŋgaŋ so eego.
ROM 1:17 Bobiaŋ Biŋeji posiine fukekiminde fuŋne barariŋga noreega. Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Posiine fukega, iŋoji mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Niŋo Anutu fuŋgaru manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ eru moreŋgo gokiminde so jikigaru manesiŋ gaku jiŋoineo posiine fukeekimiŋ.” Oŋu.
ROM 1:18 Soine posiine fukenobeŋyoŋ, ŋiŋigo buŋo foriine eeboboyaŋunji kejigaru jijibu baegobi, Anutuji oi Sombuŋgo paibeone piku ŋoneme so sagako maŋine rigaŋgaega. Ŋiŋigo oŋuine sosowo ŋone yaberu wuwunuŋyaŋuŋ igogaru mosiyaŋuŋ sembene ore eru rosiine barariŋga yareega.
ROM 1:19 Oi yoore eru: Anuture fuŋne mane mukukimiŋ ore so fukega, oi iŋoyoŋe barariŋga yareme botunoŋuŋgo totogo akoŋ peko maneegobi.
ROM 1:20 Anuture gogo so ŋoneegobeneŋyoŋ, usuŋine oi Sombuŋ moreŋ bofuke yaperu oone fuŋgaru noduru go wapeme damaŋ tatariine tomiri fukeru peega. Ore eru Anuture mequraŋ poretiŋ ŋonebeneŋ moreŋfuŋ kuririineke fukega ore fuŋine soine mane mukukimiŋ ore so fukega. Ore eru ŋiŋigoji ya mogo gbedigaru yoŋoyaŋunde buŋore mobeine kitiŋgaku miiŋgo embimbiŋgaegobi.
ROM 1:21 Anuture fuŋne mane mukuru gobuŋyoŋ, jibu “Iŋoji ofoŋnoŋuŋ,” oŋu so miku oi so miteŋ gabi tinabiŋeine botuyaŋuŋgo so fukeya. Oŋu so fukeyayoŋ, buŋo omaine kosabasa manesubi mamaneyaŋunji wirieko mutu fukebuŋ. Maŋ mamane-mukuyaŋuŋ tomiri oiji dabu eme qisiri eko tiŋtuŋ gogobi. Ore eru “Anuture fuŋne so manegobeneŋ,” miku gbegbedi kosa ruabi so sagaga.
ROM 1:22 “Maŋgboroŋ ŋiŋigo gogobeneŋ,” miku sakiyaŋuŋ ba ropeku gobuŋyoŋ, oŋuine oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri fukegobi.
ROM 1:23 Anutu tinabiŋeine kuririquraŋineke damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ, oi so miteŋ gaku ohoweine so baku gobuŋyoŋ, oi bokeru nemu gboŋ eru merofu sasako goine saribuŋ. Nemu gboŋ pasikebi kamasiyaŋuŋ ŋi komekiinere so fukegobi. Sasako goine babi webo, joma eru moreŋgo beuyaŋunji peperu raegobi, yoŋore so fukegobi. Yoŋoji oi daberu moreŋfuŋ ore so miteŋ yaberu gobuŋ.
ROM 1:24 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mande aŋi sanaŋine kosa boyoberu boesau eku yoŋoyaŋunde saki mimigaŋgaŋ qaku baba waki eku gogobi.
ROM 1:25 Anuture buŋo foriine bokeru tifeineo buŋo ikoineo qakatobuŋ. Bobofuke Rauine fofori so araŋ baku kiŋaŋine so qaku gobuŋyoŋ, ya bofukeya me yoŋoyaŋunde meji babuŋ, ore aŋiine fukeko maneru mequraŋ yoŋore ohowe baku miteŋ yaberu gobuŋ. Oŋuine gobuŋyoŋ, niŋoji bobofuke Raunoŋuŋ oi damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori.
ROM 1:26 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine mimiineke oi kosa boyoberu iŋi ebuŋ: Yoŋore ŋigopuji ŋoe ŋonuŋ kadi poretiŋ bokeru yoŋoyoŋe akoŋ kerisieru rorobaba eku gobuŋ.
ROM 1:27 Ŋi yoŋoji oŋuakoŋ ŋigoke rorobaba eku gogo bokeru kasigabi. Boesau eniminde aŋiyaŋuŋ sanaŋine oi ŋi botuyaŋuŋgo popore eku manebi joineke fukeko yoŋoyaŋekoŋ kerisieru rorobaba eku wuwunuŋyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Kasigabi qaŋgoqasa gobuŋ ore geoine oi Anutuji soyaŋuŋgo bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko sembeabuŋ.
ROM 1:28 Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo manebi wawakiine fukeme bokebi Anutuji oŋuakoŋ oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mamanesu kekesiineji siŋaŋ yabeko eebobo mimiineke eba eku gobuŋ.
ROM 1:29 Eebobo kekesiine eru mosi sembene fuŋne fuŋne oiji maŋyaŋuŋ puseko iŋi eegobi: Ya ebu eku no roiŋgo sase eru sinefuru eegobi. Goine yoŋore yare anda eegobi. Ŋiŋigo yabebi komeegobi. Kekepari baku goine eadu yabeegobi. Ŋiŋigo goine koŋkoŋ paiineo sembene eyarekimiŋgo maneegobi. Ŋiŋigo kajeyaŋuŋgo buŋo saŋu ebi rakame gbiŋgo pougaru raega.
ROM 1:30 Ŋadiqoqo buŋo miegobi. Anuture kane miegobi. Mosi sembene joineke reŋgaru boyobeegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Sakigo rua eru mosi sembene furuine furuine bofukeegobi. Maŋgomama buŋoyaŋuŋ so reŋgaegobi.
ROM 1:31 Mamaneyaŋuŋ so tiŋako maŋyaŋuŋ tomiri goku buŋo kosa kiperu so boyobeegobi. Oogo so eru goine yoŋore beusembe so maneru rosi eyareegobi.
ROM 1:32 Anutuji kadi poretiŋ iŋi mitigame pega: Ŋiŋigo sembene oŋuine baegobi, yoŋoji kome sanaŋ qaŋqaŋinere biŋe fukeniminde so fukegobi. Yoŋoji mimiti oi mane taniŋgagobiyoŋ, jibu yoŋoyoŋe sembene oi eegobi eru oŋuakoŋ matayoŋ, goineji oŋu ebi oi “Soine!” miku qotikeru kitiŋ yareegobi. Oŋu.
ROM 2:1 O ogone, go goine yoŋore buŋo mitariege me mata? Go goine yoŋore buŋo mitariku gake eebobo oi akoŋ baege. Ore eru ogogore buŋo mo mitarige ine, gakere buŋo oŋuakoŋ mitarinde ore geoineji gakere paio ropeiŋ. Ore eru ropekiine me wawakiine fukege, oi jibu ya mogo gbedigaru gakere buŋore mobeine kitiŋgaku mimiŋgo embimbiŋgaege.
ROM 2:2 Ŋiŋigo eebobo sembene oŋuine eegobi, Anutuji yoŋore buŋo buŋo foriinere so osoeru mitariega, oi manegobeneŋ.
ROM 2:3 Ore eru uruŋu manesukuge? Go moreŋ ŋi eku jibu ya oŋuine eegobi, yoŋore buŋo mitariku gake eebobo oi akoŋ ende sagaga me mata? Anutuji buŋogo osoeru mitariku geoine bokirie gareko foriine gore paio ropeiŋ. Anuture jiŋoo so kamieru sumuŋgamiŋ.
ROM 2:4 Anutuji ogo enoreru sembenenoŋunde geo pipa so bokirieiŋyoŋ, odigaru maneku karieega, buŋo ore mipemiriŋ ege me? Anutuji beufiine noduru maŋgo kerisiemiŋ ore kepore guega, ore mutu egu gomiŋ.
ROM 2:5 Go kajegi eru maŋgo so kerisiemiŋ ine, oŋuine oo Anuture jiŋoo mimigaŋgaŋ so kamiemiŋyoŋ, yombeŋineji gore paio saue ropeiŋ. Rosi damaŋineji ware fukeme buŋonoŋuŋ poretiŋ akoŋ mitariiŋ. Geoine bokirie noreiŋ, damaŋ oo yombeŋine totogo barariŋga noreme ŋoneru manekimiŋ.
ROM 2:6 Anutuji “Eebobonoŋunde so moakoŋ moakoŋ noŋunde tife bokirie noreiŋ,” oi iŋi:
ROM 2:7 Anutuji tinabiŋeine noreiŋgo odigaru kuririnoŋuŋke fukekimiŋgo yameŋ keku damaŋ so dimaku gio fiine fiine baku gogobeneŋ, noŋunde gogo sanaŋine noreiŋ. Oi noreko damaŋ tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ go ropekimiŋ.
ROM 2:8 Oŋuine go ropekimiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku qoqeqawaki baku Biŋe buŋo foriine ŋadi gaku buŋo sembene yobeegobi, Anuture manji ore eru rigaŋgako yombeŋine ruako paiyaŋuŋgo ropeiŋ.
ROM 2:9 Yombeŋine oi rone Juda niŋore paio ropeko niŋore ŋadio kantri goine eebobo sembene eegobi, sosowo yoŋore paio oŋuakoŋ ropeko joiserereŋ sisikoŋkoŋ maneru gonimiŋ.
ROM 2:10 Oŋu gonimiŋyoŋ, Juda eru niŋore ŋadio kantri goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋ kerisieru eebobo fiine eegobi, Anuture kuririji sosowo noŋunde paio ropeko tinabiŋe noreko womoo gokimiŋ.
ROM 2:11 Anutuji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeegayoŋ, so moakoŋgo osoe nobeega.
ROM 2:12 Ore fuŋine oi iŋi: Kantri goine yoŋoji Anuture Kadi buŋo so osegaru maneru agiburaŋ kosa baegobi, yoŋoji sosowo mutu goku sibiriganimiŋ. Juda niŋoji Anuture Kadi buŋo osegaru maneru jibu agiburaŋ eegobeneŋ, Anutuji buŋo ore so sosowo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ.
ROM 2:13 Ŋiŋigo Anuture Kadi buŋo mo maneegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo posiine so fukegobi. Matayoŋ, Kadi buŋo reŋgaru boyobeegobi, Anutuji yoŋore buŋo mitarime posikenimiŋ.
ROM 2:14 Kantri goineji Anuture Kadi buŋo so roru gogobiyoŋ, goineji jibu kosa yoŋoyaŋunde aŋi so manesuku eegobi. Anuture kadi buŋo so manegobiyoŋ, jibu mamaneyaŋunji mitiga yareko Anuture kadi buŋore so eru ore rurumaŋgo gogobi.
ROM 2:15 Oŋu gogobi ore fuŋine oi totogo fukeru iŋi pega: Anutuji ŋiŋigo bofuke noberu oo Kadi buŋore mimiti oi sosowo noŋunde maŋgo ruame pega. Ore eru Anutuji buŋoine miku saŋu eega, oi kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ maneegobi. Oi maŋyaŋunde kajeji manebi buŋoyaŋuŋ yajiko Anutuke sogokoŋ maneegobi. Anutuji maŋmamane yareya, oiji damaŋ goineo buŋo koroineo ruaru bapakare yabeko mane sembeaegobi eru damaŋ goineo buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miko maneru fiaegobi.
ROM 2:16 Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego, ore so damaŋ yasogoo iŋi fukeiŋ: Kristo Yesuji Anutu bapi gako ŋiŋigo noŋunde buŋo sumuŋine sumuŋine osoeru mitari noreiŋ. Oŋu.
ROM 2:17 Go gake tina Juda ŋi oŋgaku Kadi buŋoji munaŋqoqo egareiŋ ore manesiŋ garu “Anuture biŋe fukego,” miku sakigo miteŋ gande sagaga me mata?
ROM 2:18 Go Anuture mi so gogore buŋo mane sarigaru goge. Anuture Kadi buŋo qaji garebuŋ ore eru kadi fiine yobu boyobeiŋgo miku buŋo sosowo osoeru foriine eru ikoine botuyakuŋgo boroiŋgaege.
ROM 2:19 Go “Soine jiŋokombi ŋiŋigo ogo babapiyaŋuŋ fukeru oga yabebemiŋ,” miku gake sakipepe eege. Qisirigo gogobi, oi bataniŋ yabemiŋ ore so koimo fukege.
ROM 2:20 Oŋu fukeru iŋi miege, “Kadi buŋo qaji norebi mamane-muku bofukeru buŋo foriinere fuŋne mane forego.” Oŋu miku afagaru iŋi miege, “Noŋ soine ŋiŋigo mamaneyaŋuŋ tomiri yoŋore qaqaji fukebemiŋ. Soine odumade yoŋore qaqaji fukeru qaji yareebemiŋ.”
ROM 2:21 Oŋu miku goine qaji yareru wamore gake so qaqaji eege? “Kiaŋ so roigoŋ,” miku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yabeegeyoŋ, gake kiaŋ bobo fukende so sagaga.
ROM 2:22 “Boesau so eigoŋ,” oŋu yajinde manebuŋyoŋ, gake boesau ege me mata? Nemu gboŋ musombe eyareegeyoŋ, jibu gake boji soriŋgo roperu ya sabareku baa baege. Oi so sagaga.
ROM 2:23 Anuture Kadi buŋoke goge ore sakigo jibu ba ropeegeyoŋ, gake oi kigaru oŋuine oo Anuture tinabiŋe bawakiru eru gokande mimiineke fukeega.
ROM 2:24 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋoŋore mosiŋaŋunde eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji Anuture tina igobi eku botuyaŋuŋgo igosisi eegobi.”
ROM 2:25 Anuture Kadi buŋo boyoberu goge ine, Anuture moge sakigoo ketigabuŋ, oiji bapi guko sagaga. Oi sagagayoŋ, kadi buŋo kigaru agiburaŋ eege ine, mogeine ketigakiine mata kamasi oŋu fukeru omaine kosa goge.
ROM 2:26 Goineji Anuture moge sakiyaŋuŋgo so ketigabi jibu kadi buŋore mimiti boyobeegobi ine, Anutuji moge oi sakiyaŋuŋgo pega ore so ŋone yabeme sagaga.
ROM 2:27 Oŋuine ŋone yabeme yoŋoreone moji soine Kadi buŋore so gore buŋo akoŋ osoeru mitarime wakiiŋ. Anuture moge sakigoo ketigabi Kadi buŋore qoru moakoŋ moakoŋ maneru sabareku gogeyoŋ, oi kigaru agiburaŋ eege ore eru wakiiŋ.
ROM 2:28 Ŋi moji sakiji akoŋ Juda ŋi fukega ine, iŋoji Juda ŋi foriine so fukega. Oŋuakoŋ Anuture moge sakiineo akoŋ ketigabi qoqomuku eegobi ine, oi moge omaine, foriine tomiri.
ROM 2:29 Foriine matayoŋ, ŋi mo maŋineji Juda ŋi fukega, iŋoji Juda ŋi foriine fukega. Oŋuakoŋ Anutuji maŋnoŋuŋ qopogaru Moroine Tiriine oo ruame goga, oiji moge foriine fukega. Kadi buŋore qoru boyoberu ŋi sakiine ketigabi moreŋ ŋiŋigoji manebi ropeegayoŋ, Anutuji mogeine maŋnoŋuŋgo dimaga ore maneko ropeme miteŋ nuega. Oŋu.
ROM 3:1 Oŋu peko Juda ŋiŋigo gogobeneŋ, buŋo oiji uruŋu bapi nobena? Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabuŋ, ore foriineji uruŋu fuke norega?
ROM 3:2 Foriineji gogo sosowo oo kokoine fukeru fofori bapi nobeega. Ore buŋoine fuŋfuŋgaine oi iŋi: Anutuji Biŋe buŋoine noreko noŋunde biŋe fukeme gogobeneŋ.
ROM 3:3 Oŋu gogobeneŋyoŋ, noŋundeone goineji Anutu so manesiŋ gaku gobi uruŋu eyareiŋ? Qoqomuku gobuŋ ore geoine bokirieru uruŋu enoreiŋ? Manji jojokoine kiperu sabareko omaine fukeiŋ me uruŋu?
ROM 3:4 Oi mata yobu! Noŋuŋ sosowoji ŋiŋigo ikoine fukegobeneŋyoŋ, Anutuji foriine yobu fukega. Anuture fuŋne oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Buŋo koroineo ruaru weu garebi buŋogore tife mitaniŋgaru oo poretiŋ fukeru gbiŋ eyareru dimaigoŋ. Gore fuŋnego oŋu bofukeru kitiŋgaku minimiŋ.”
ROM 3:5 Noŋuŋ eebobo kekesiine boyobebeneŋ Anutuji qotiŋga nobeko oo eeboboine poretiŋ oiji totogo fukega ine, noŋuŋ buŋo ore uruŋu minobeŋ? Noŋ buŋo oi moreŋ ŋiŋigo mamanenoŋunde so iŋi migo: Anutuji geoine bokirieme yombeŋineji painoŋuŋgo ropega, iŋore mamaneji oŋu kasigaga me mata?
ROM 3:6 Mata, oi use! Anutuji kekesiine fukena ine, iŋoji kaeine kaeine noŋunde buŋo uruŋu osoeru poretiŋ mitarina?
ROM 3:7 Nonji ŋi ikoine fukebe Anutuji buŋoine foriine oiji botiŋga nareko iŋore tinabiŋeji oŋu totogo fukega. Oŋu fukeko nonji agiburaŋ eboŋ, Anutuji ore buŋoine uruŋure mitariga? Boke nuko nakene aŋigo gobe sagana me mata? Buŋoineji so wirieru wakiiŋ.
ROM 3:8 Niŋo iŋi mibeneŋ sagana, “Niŋo soine sembene jikigaru ebeneŋ Anutuji oi botiŋgako mosi fiinere foriji fukeko buŋoineji biŋeroroineke fukeiŋ.” Goineji niŋore buŋo rokaweru oŋu miku jikigaru iŋi miegobi, “Polji buŋo oŋu miku ore so kosa eega.” Oŋu eru mibuŋ ore buŋoine oi Anutuji osoeru soyaŋuŋgo mitari yareiŋ, oi manego. Oŋu.
ROM 3:9 Buŋo oŋu mimane eku oi uruŋu mitarinobeŋ? Juda niŋoji kantri goine yadureru Anuture jiŋoo poretiŋ fukegobeneŋ me mata? Mata yobu! Ore buŋoine ronekoŋ iŋi misanaŋgabeŋ: Juda me kantri goine fukenobeŋ, noŋuŋ sosowo agiburaŋ ebeneŋ qukarie nobeko gogobeneŋ. Ore eru sakinoŋuŋ ba ropekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.
ROM 3:10 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Moji mo posiine poretiŋ so yobu fukega.
ROM 3:11 Monde maŋgo mamane so fuke taniŋgako kosa gogobi. Moji mo Anutu bofukeiŋgo ore so yameŋ keega.
ROM 3:12 Matayoŋ, sosowoji kadi odureru jijibu gogobi. Sosowoji sembearu Anuture jiŋoo wuwunuŋyaŋuŋke fukegobi. Fiine fukeega, moakoŋ mo oi so yobu bofukego.
ROM 3:13 Namaŋyaŋunji sinefuru eegobi. Nomeguyaŋuŋji jiŋorunde yoŋ oŋuine aŋgaru dimako komere mumu oŋuine oiji ŋiŋigo kosa sibiri yabeegobi. Buŋo sembene oi qotire mi orabeŋ nombe oŋuine miyaŋuŋgo puseru peko miyaŋunji ŋiŋigo kosa kiyabeegobi.
ROM 3:14 Buŋo mokiine soweinekeji mi bibiyaŋuŋ puseko ŋiŋigo kosa qaiso yareegobi.
ROM 3:15 Ŋiŋigo kosa yaberu dariyaŋuŋ koŋganimiŋ ore kufuyaŋunji suroŋqoqo pipa ra wareegobi.
ROM 3:16 Eeboboyaŋunde fuŋne kesigako gogobi ore soiyaŋuŋ iŋi fukega: Uro uro roregaegobi, oo ketoqototie ebi ŋiŋigo maŋyaŋunji sembearu jajabaega.
ROM 3:17 Womoo gogore fuŋne oi so mane mukugobi.
ROM 3:18 Anutu araŋ batekiminde buŋo oi maŋyaŋuŋgo so pega. Miine egu odureniminde kokoi so maneru mo kosa gogobi.” Anuture buŋo oŋu pega.
ROM 3:19 Anutuji Kadi buŋo yoore eru noreya, oi manegobeneŋ: Kadi buŋo sosowo oiji moreŋ so kipe nobeega. Noŋuŋ buŋo ore rurumaŋgo raru reŋgaru gobeneŋ sagaiŋ. So reŋgakimiŋ ine, Anutuji geoine bokirie noreko sibirigakimiŋ. Ore eru sombunoŋuŋ maneru gbegbedinoŋuŋ bokeru buŋonoŋuŋ bokeko goku reŋga tebeneŋ sagaiŋ. Anutuji ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ oŋu barariŋga noreko pega.
ROM 3:20 Kadi buŋoji kipe nobeegayoŋ, niŋo sosowo oi boyobekimiŋ ore embimbiŋgaegobeneŋ. Anuture Kadi buŋoji agiburaŋnoŋuŋ ba taniŋgako ŋoneru soine mane mukukimiŋyoŋ, kadi oo Anuture jiŋoo posiine fukekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Oŋu.
ROM 3:21 Niŋonoŋe embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi so miyayoŋ, kadi furuine iŋi burugaru miko pega: Anutuji iŋoyoŋe buŋonoŋuŋ mitarime iŋore jiŋoo posikekimiŋ. Anutuji buŋo oi Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore barariŋga yareko kitiŋgaku miku Biŋe Quraŋgo quraŋgabi damaŋ yoo totogo fukeko manegobeneŋ.
ROM 3:22 Ore eru oone me oone noŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, Anutuji sosowo noŋunde buŋo mitarime posikekimiŋ. Ŋiŋigo kubu furuine furuine noŋuŋ Anuture jiŋoo sogokoŋ fukegobeneŋ.
ROM 3:23 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ agiburaŋ eku Anuture kuririqurande eru embimbiŋgagobeneŋ.
ROM 3:24 Oi embimbiŋgagobeneŋyoŋ, Anuture yauŋmoririji fukeko Kristo Yesuji duenoŋuŋ baya. Anutuji yauŋ ore eru buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ.
ROM 3:25 Rone agiburaŋ eru gobuŋ, Anutuji oi mane karieru geoine pipa so bokirie yareya. Oi so bokirie yareru iŋoyoŋunde eebobo posiineji totogo fukeiŋ ore maneru Kristo Yesu boji joma oŋuine fukeme qabi komeko Anuture jiŋoo ke keririke noreiŋ ore fuŋine fukeya. Dariine koŋgaya, oi manesiŋ gabeneŋ oŋuine oo agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeme posikekimiŋ.
ROM 3:26 Fuŋine oi damaŋ yoo totogo fukeiŋ ore maneru Yesu oŋu eteya. Anuture eebobo posiine oi iŋi: Iŋoyoŋe posiine fukega eru moji Yesu manesiŋ gaga, iŋore buŋo mitarime posikeega.
ROM 3:27 Oŋu fukeko wamore sakinoŋuŋ ba ropenobeŋ? Ya more ore eru oi mata yobu. Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi embimbiŋgagobeneŋ. Oŋu oo posiine so fukekimiŋyoŋ, Yesu manesiŋ gabeneŋ Anutuji ŋone noberu buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ.
ROM 3:28 Buŋo yo mitariku koruŋine iŋi misanaŋgobeneŋ: Kadi buŋo boyobeegobeneŋ ore matayoŋ, Yesu manesiŋ gagobeneŋ ore eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ.
ROM 3:29 Anutuji Juda niŋore Anutu akoŋ so fukega. Iŋo kantri goine yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega me mata? O yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega.
ROM 3:30 Anutuji moakoŋ fukega. Ore eru sakinoŋuŋ ketigabi gogobeneŋ, niŋoji manesiŋ gabeneŋ bofosike nobeega eru sakiyaŋuŋ so ketigabi gogobi, oi oŋuakoŋ manesiŋ gabuŋ ore eru bofosike yabeega.
ROM 3:31 Manesiŋ ganiminde buŋo miku oiji bapakare yaberu oŋuine oo Kadi buŋo bawaki ruabeneŋ omaine fukeiŋ me mata? Oi use matayoŋ, Anuture Kadi buŋo oi so kepieegobeneŋyoŋ, oi basanaŋgagobeneŋ. Oŋu.
ROM 4:1 Niŋo miminenoŋuŋ Abrahamde fuŋnere uruŋu mikimiŋ? Iŋoji Anuture fuŋne uruŋu bofukeru iŋore jiŋoo posiine fukeya?
ROM 4:2 Fofori, Anutuji iŋore buŋo oi eeboboine fiinere eru mitarime posikenobeŋ ine, iŋoji ore eru soine sakiine ba ropenayoŋ, oi Anuture jiŋoo mata.
ROM 4:3 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya.” Buŋo oŋu pega.
ROM 4:4 Buŋoine oi yauŋ mitarime posikeyayoŋ, moji gio bako siŋaŋineji furiine yauŋ matayoŋ, gio baega ore so ŋoneru osoeru furiine oteega.
ROM 4:5 Moreŋ siŋanji oŋu oteegayoŋ, Anutuji wuwunuŋ ŋiŋigo noŋunde buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ. Ore eru moji seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋgo ore gio so baku Anutu mo manesiŋ gaga, Anutuji mamanesiŋine oi ŋoneko sagako buŋoine mitarime posikeiŋ.
ROM 4:6 Deiwidji oŋuakoŋ buŋo ore fuŋine kitiŋgaku buŋo iŋi barariŋga noreru miya, “Moji seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋ ore gio so bame Anutuji mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikega, iŋoji kiwaqawaineke fukega.”
ROM 4:7 Oŋu miko buŋoine oi iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo Kadi buŋo kigabi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokeru keririkeme gogobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
ROM 4:8 Ofonji more agiburaŋ jureru ŋoneme sagako geoine paiineo so ruame ropeiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋineke fukega.” Buŋo oŋu pega.
ROM 4:9 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne oŋu barariŋga noreru Anuture mogenoŋuŋke niŋore akoŋ miko pega me mata? Oŋu mata. Oi kantri goine mogeyaŋuŋ tomiri yoŋore oŋuakoŋ pega. Niŋoji iŋi miku quraŋga foregobeneŋ, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya.”
ROM 4:10 Iŋo wamo damaŋgo ŋoneko sagako buŋoine mitarime posikeya? Anuture moge sakiineo ketigabi goya, damaŋ oo matayoŋ, rone mo goya, Anutuji damaŋ oo mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya.
ROM 4:11 Rone omaine goku Anutu manesiŋ gako buŋoine mitarime posikeya. Ore ŋadio sagaya ore mogeine oi sakiineo ketiganimiŋ ore miko moge soiine oŋuine fukeya. Oŋu fukeko iŋore ŋadio Anuture mogenoŋuŋke so goku manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneme sagako buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ, Abrahamji sosowo noŋunde miminenoŋuŋ fukeya.
ROM 4:12 Miminenoŋuŋ iŋoji omaine goku damaŋ oo maŋine kerisieru Anutu manesiŋ garu goya, niŋo mogenoŋuŋke iŋore so eru gogobeneŋ. Anuture mogenoŋuŋke goku maŋnoŋuŋ kerisieru gogobeneŋ, niŋore miminenoŋuŋ oŋuakoŋ fukeya. Moge keti nobebi omaine kosa so gogobeneŋyoŋ, Abrahamde kufu kadi boyoberu manesiŋ gaegobeneŋ. Oŋu.
ROM 4:13 Anutuji Abraham moreŋ biŋe qa teme rauine fukeko osigidapuineji iŋore ŋadio oŋu go ropeniminde buŋo mikipeya. Buŋo oi Kadi buŋo boyobeya ore eru so ojiyayoŋ, Anutuji mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posiine fukeya ore buŋo oi ojiya.
ROM 4:14 Goineji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore Kadi buŋoo qakatoru oŋuine oo Anuture ya oi biŋe qoqo enimiŋ ine, yoŋoji mamanesinde buŋo kepiebi omaine fukena. Oŋu Anuture jojofo buŋore so embimbiŋgabeneŋ buŋo oiji omaine egu fukeiŋ.
ROM 4:15 Anuture Kadi buŋo kigabeneŋ maŋine rigaŋgako rosiineji painoŋuŋgo ropeegayoŋ, Kadi buŋo so pena, oŋu agiburande buŋo so minobeŋ.
ROM 4:16 Abrahamji oŋu qodure noreru sosowo noŋunde miminenoŋuŋ fukega. Ore eru jojofo buŋoine noreya, oi Kadi buŋoo qakatoegobi, yoŋore akoŋ matayoŋ, Abrahamji mane siŋgaya, oŋuine manesiŋ gabeneŋ noŋunde oŋuakoŋ foriineke fukeiŋgo maneya. Ore eru Anutuji jojofo buŋoine oi iŋi burugaru ruaya: Oi manesiŋ gabeneŋ foriine sosowo noŋunde yauŋ noreko yauŋmoririineji totogo fukeega.
ROM 4:17 Abrahamde buŋo mo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji go bapakare gube ŋiŋigo kufufuŋ kokoine yoŋore mamayaŋuŋ fukemiŋ.” Buŋo ore so Abrahamji Anuture jiŋoo mama enoreega. Anutuji komekiine bogbore yabeega. Kufufuŋ gogoyaŋuŋ tomiri, oi jiŋoke gogobi ore kamasi oŋuine oŋga yareko fukeegobi. Abrahamji Anutu oŋuine manesiŋ gaya.
ROM 4:18 Anutuji rone Abrahamde iŋi ojiya, “Gore osigidapugoji fukeru sauebi jareyaŋuŋ bobuŋ oŋuine fukeme gonimiŋ.” Jojofo buŋo oi maneru uruŋu foriineke fukena, oi so maneyayoŋ, oi jibu oori eru ŋiŋigo kufufuŋ kokoine yoŋore mama fukeiŋgo odigaru goya. Jojofo buŋo fuŋfuŋgainere so fukeiŋ ore Anutu manesiŋ gaku goya.
ROM 4:19 Sarare woruŋineji odumade rorore so, so fukeme iŋoyoŋe gosaine 100 ore so go wapeya. Ore eru iŋoyoŋe manesuko ŋi pogo sakiine mujugaru gbaŋikine fukeyayoŋ, jibu Anuture buŋoji foriineke fukeiŋ ore manesiŋ gaku gokame Abrahamde mamanesinji so gbaŋiru wirieya.
ROM 4:20 So wirieyayoŋ, buŋoineji foriineke fukeiŋ ore manesiŋ garu oo sanaŋgaru dimaya. Anuture jojofo buŋo ore maŋineji roqo wareqo so eyayoŋ, mamanesiŋineji sanaŋgako Anutu miteŋ gaku gokame Anuture tinabiŋeji saueya.
ROM 4:21 Anutuji ya fukeinde buŋo miku kiperu oi ba foreiŋgo sanaŋgaega, oi mane sanaŋga foreru maŋyoka mo so eku goya.
ROM 4:22 Oŋu eku goya ore Anutuji Abrahamde mamanesiŋ ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya.
ROM 4:23 Mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya, buŋo oi Abrahamde akoŋ so quraŋgabi pega.
ROM 4:24 Abrahamde akoŋ matayoŋ, noŋunde ore eru oŋuakoŋ oi quraŋgabi pega. Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu bogboreme komegone pakereya, Anutu oŋuine manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneme sagako mitari noreko posikekimiŋ.
ROM 4:25 Anutuji noŋunde agiburande ore eru Yesu so sabareko komeko eru posiine fukekimiŋ ore eru bogboreme komegone pakereru goga. Oŋu.
ROM 5:1 Nonuŋ Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ. Ore eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji maŋgo enoreko Anutuke womo bofukeru gogobeneŋ.
ROM 5:2 Oŋuakoŋ Yesu Kristo manesiŋ gabeneŋ maŋgo enoreko yauŋmoriri biŋe qoqo ekiminde fuŋne bofukeru damaŋ yoo yauŋmoriri maŋgo gogobeneŋ. Anuture kuririquraŋ maŋgo ropenimiŋgo oori eru jerieegobeneŋ.
ROM 5:3 Ore akoŋ so jerieegobeneŋyoŋ, koŋkoŋ maneru ore eru oŋuakoŋ jerieegobeneŋ. Koŋkoŋ mane karieru oŋuine oo yameŋyameŋ bofukekimiŋ. Oi maneru ore eru jerieegobeneŋ.
ROM 5:4 Yameŋ keku eesoigo sanaŋgaru dimakimiŋ. Eesoigo sanaŋgaru dimabeneŋ oorinoŋunji sanaŋgaeiŋ.
ROM 5:5 Anutuji Moro Tiriine rua noreko kadi fukeme manjokoine kesieko maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ. Ore eru oori eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore eru odigaru mimigaŋgaŋ so bofukekimiŋ.
ROM 5:6 Ore fuŋine oi iŋi: Noŋuŋ rone wiriine tobirinoŋuŋ tomiri gobeŋ, Kristoji damaŋ poretiŋ oo akoŋ komeru ŋiŋigo wuwunuŋnoŋuŋke noŋunde due baya.
ROM 5:7 Moji Kadi buŋo poretiŋ boyoberu poretiŋ fukega, ogoine oŋuinere moji soine so komena? Oi maneko embimbiŋganayoŋ, moji manjijojoko kokoine ŋiŋigo eyareega, ogoine moji iŋore eru soine sakiine kisiŋgaru komeiŋgo manena.
ROM 5:8 Ŋiŋigoji oŋuine egobeneŋyoŋ, Anutuji manji jojoko noreega, iŋoji oi iŋi noduya: Iŋoji Kristo soreme wakiru rone wuwunuŋ ŋiŋigo gobeŋ, damaŋ oo akoŋ noŋunde ore eru komeya.
ROM 5:9 Komeko damaŋ yoo dariineji jureru mitari noreko posikeru gogobeneŋ. Jibu oi wawakiine oŋuine fukeme foriineji jiki iŋi fukeiŋ: Anutuji agiburande manjo totogo yaduko ya mokiineke moreŋgo fukeiŋ. Oi fukeko Anuture jiŋoo posiine fukegobeneŋ ore Yesuji yombeŋ oone bomuku nobeko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ.
ROM 5:10 Nonuŋ rone Anuture rosipu gobeŋ, damaŋ oo iŋoyoŋunde Made soreme komeru iŋoji furinoŋuŋ fukeme Anutuke oogo fukebeŋ. Fukebeŋ, oiji muraŋine fukegayoŋ, foriineji jiki iŋi fukeiŋ: Furinoŋuŋ ruame Anuture ogopuine gobeneŋ Yesuji sanaŋgaru goga ore afagaru bomuku nobeko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ.
ROM 5:11 Ofoŋnoŋuŋ Yesuji Anuture munaŋqoqo gio bame Anutuji furinoŋuŋ bame iŋoke oogo fukebeŋ, oŋuakoŋ matayoŋ, fofori Anutuke manjoko naduŋgaduŋ eku dimaku kokoriaŋ eru jerieegobeneŋ. Oŋu.
ROM 5:12 Ŋi moakonji agiburaŋ moreŋgo kesueko fukeya. Anutuji agiburande geo ruame kome fukeya. Ore so ŋiŋigo sosowoji agiburaŋ eru gobeneŋ komeji ore so ŋiŋigo sosowo saga nobeko gogobeneŋ.
ROM 5:13 Rone Kadi buŋo so fukeme damaŋ oo oŋuakoŋ agiburaŋ totogo fukeru eforeyayoŋ, Kadi buŋo so peko agiburande buŋo oi so miku osoeru kosa gobuŋ.
ROM 5:14 Adamde damaŋgone fuŋgaru kosa go wapebi Mosesre damaŋgo Kadi buŋo fukeya. Ŋiŋigo damaŋ botuineo oo agiburaŋ ebuŋyoŋ, Adamji kadi kigaya, ore so akoŋ so kigaru gobuŋyoŋ, komeji jibu oi oŋuakoŋ siŋaŋ yabeko gobuŋ. Adam, ŋi fuŋfuŋgaine iŋoji ŋi mo wareinde soso fukeya.
ROM 5:15 Sosoine fukeyayoŋ, fuŋneyakuŋ oi sogokoŋ so fukegobire. Adamji Kadi buŋo kigaru wakiko agiburaŋ fukeru saueru ŋiŋigo kokoine saga yabeme komeru gobuŋ. Oi komere fuŋne fukegayoŋ, seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne oi mo. Oi iŋi: Ŋi moakoŋ Yesu Kristo iŋoji maŋgo enoreru yauŋmoririine barariŋga noreko Anuture yaunji totogo fukeru ŋiŋigo kokoine sagaru isiri nobeya.
ROM 5:16 Jikigaru iŋi mibemiŋ: Kadi yoyoka oi sogokoŋ so fukegobire. Ŋi moakonji agiburaŋ eko Anutuji buŋoine mitarime agiburaŋ ŋiŋigo sosowo noŋuŋ misi korure biŋe fukebeŋ. Oi moreŋ ŋire fuŋne fukegayoŋ, Sombuŋ ŋire fuŋne oi mo. Oi iŋi: Damaŋ kokoine Anuture Kadi buŋo kigabeneŋ yauŋine noduru mitari noreko posiine eegobeneŋ.
ROM 5:17 Oi moke mibemiŋ: Ŋi moakonji Kadi buŋo kigaru kome kesueko ŋiŋigo sosowo komeru gogobeneŋ. Adamde agiburande eru komeji sosowo sagaru siŋaŋ nobeko kosa gobeŋ. Oi kadi wakiqoqoine fukegayoŋ, Anutu usunde fuŋne oi iŋi: Ŋiŋigo noŋuŋ posiine fukekiminde yauŋ oi boakoŋ yobu biŋe qoqo eku yauŋmoririinere maŋgo gogobeneŋ, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. Ŋi moakoŋ Yesu Kristo iŋoji kitiŋgaku dobe nobeko ŋonemeqoti oŋuine sanaŋgaru go ropekimiŋ.
ROM 5:18 Moke jikigaru mibemiŋ: Ŋi moakonji Anuture Kadi buŋo kigaru wakiko Anutuji buŋoine mitarime ŋiŋigo sosowo noŋuŋ misi korure biŋe fukebeŋ. Oŋuakoŋ ŋi moji posiine fukekimiŋ ore kesueko maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ Anutuji soine ŋiŋigo sosowo noŋunde buŋonoŋuŋ mitarime posikeru sanaŋgaru go ropekimiŋ.
ROM 5:19 Oŋuakoŋ moke mibemiŋ: Ŋi moakonji qoqomuku eru agiburaŋ qoru eteko saueme ŋiŋigo boakoŋ noŋuŋ kerisieru agiburaŋ ŋiŋigo fukebeŋ. Oŋuakoŋ ŋi moji Anuture mi reŋgaru agiburaŋnoŋunde furi bame kadi fukeko Anutuji ŋiŋigo boakoŋ noŋunde buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ.
ROM 5:20 Rone omaine kosa go wapebuŋyoŋ, Mosesre damaŋgo Anutuji Kadi buŋo ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ mane mukunimiŋ ore jikiga yareya. Oi jikiga yareyayoŋ, oi manebi agiburaŋyaŋunji saueru totogo fukeya. Oŋu fukeme Anutuji yauŋmoririine oŋuakoŋ basaueme agiburaŋ odureru fukeya.
ROM 5:21 Agiburande usuŋ oi yasogo. Ore eru agiburaŋ ebeneŋ oiji siŋaŋ nobeko komekiine fukeru go wapebeŋ. Anuture yauŋmoriri oiji oŋuakoŋ usuŋineke fukega. Yesu Kristo Ofoŋnoŋunji posikekimiŋ ore kesueko Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime poretiŋgaru gogo sanaŋine bofukeru damaŋ tatariine tomiri go ropekimiŋ. Oŋu.
ROM 6:1 Anutuji yauŋmoririine noreko saueiŋ ore agiburaŋ jikigaru eru gokimiŋ me mata? Ore eru uruŋu mikabeneŋ sagaiŋ?
ROM 6:2 Agiburaŋ oi use! Niŋo agiburande nigiŋgone ŋeririkeru maŋnoŋuŋ raŋgbaineji qoŋgbuŋ oŋuine fukeme agiburaŋ ekimiŋ ore useru gogobeneŋ ine, uruŋure agiburanji jikigaru siŋaŋ nobeko gonobeŋ?
ROM 6:3 Buŋo yo manegobi me mata: Noŋuŋ sosowo Kristoreo qakatokimiŋ ore eru miti meso rau norebuŋ. Oo maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Yesu qabi komeya ore kamasi komeko gokimiŋ ore miti meso oi rau nobebuŋ.
ROM 6:4 Mamaji kuririquraŋine noduru Kristo bogboreme komegone pakereya, noŋunde manji oŋuakoŋ gboreko gariine fukeru gobeneŋ sagaiŋ. Mamanoŋunji noŋuŋ Kristore kamasi oŋuine gboreru pakereru eebobo gariine eba eku gokimiŋgo manega. Ore eru miti meso oi yoore eru rau norebuŋ: Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Yesuke moko komeru peiŋ ore maŋnoŋuŋ raŋgbaŋine oi oŋuine yaŋgabuŋ.
ROM 6:5 Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Kristoke sogokoŋ komeko oo iŋoke qakatoru gogobeneŋ ine, Mamanoŋunji noŋuŋ oŋuakoŋ Kristoke dimakiminde manega. Kristoji komegone pakereya, iŋore kamasi sogokoŋ gboreru gobeneŋ sagaiŋ.
ROM 6:6 Maŋ sakire aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji agiburaŋ ekimiŋ ore sase eega, Anutuji aŋi oi ketotieme rakaiŋgo maneega. Anutuji agiburanji jikigaru siŋaŋ nobeko kiŋaŋine qaku gokimiŋgo so manega. Ore eru maŋnoŋuŋ raŋgbaŋine oi Kristoke maripoŋgo qame komeya. Ore so gogobeneŋ, oi manegobeneŋ.
ROM 6:7 Monde maŋine raŋgbaineji komeko iŋoji agiburande nigiŋgone ŋeririkeru goga.
ROM 6:8 Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Kristoke komeya ine, oŋuakoŋ iŋoke gboreru goku sanaŋgakimiŋgo manesiŋ gagobeneŋ.
ROM 6:9 Oŋu manesiŋ garu Kristore fuŋne iŋi peko mane mukugobeneŋ: Anutuji oi bogboreme komegone pakereru goku sanaŋgaru moke so komeiŋ. Komeji oi so jikigaru siŋaŋ gako go ropeiŋ.
ROM 6:10 Kome komeya, oŋuine oo damaŋ moakoŋ oo agiburande usuŋ ketotieme damaŋ tatariine tomiri wiriine pe ropeiŋ. Gogo sanaŋine goga, oi Anuture go ropeiŋ.
ROM 6:11 Goŋgbuŋ yoŋoji agiburaŋ enimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde manebi qoŋgbuŋ oŋuine fukeme Kristo Yesuke qakatoru dimaku Anuture sanaŋgaru goinebi.
ROM 6:12 Sakiŋaŋuŋ komeiŋ, ore aŋi sanaŋine sembeneji siŋaŋ ŋabeko oi reŋgaru agiburaŋ egu enimiŋ ore oi kiperu goinebi.
ROM 6:13 Ore eru saki tifeŋaŋuŋ sosowo oi agiburaŋ Rauinere meo so ruainebi. Raru oŋu ruabi biŋeine fukeko qoru eteko wuwunuŋ egu fukeiŋ. Oŋuine matayoŋ, komegone gboreru ŋoŋo-ŋaŋe Anuture meo rurua einebi. Saki tifeŋaŋuŋ sosowo oi Anuture meo ruabi biŋeine fukeko maŋgo eteko eebobo posiine fukeeiŋ.
ROM 6:14 Ŋoŋo Kadi buŋo rurumaŋgo matayoŋ, yauŋmoriri maŋineo gogobi. Ore eru agiburanji omaine kiperu siŋaŋ ŋabeko egu goinebi. Oŋu.
ROM 6:15 Ore eru uruŋu minobeŋ? Noŋuŋ Kadi buŋo rurumaŋgo matayoŋ, yauŋmoriri maŋineo goku agiburaŋ ebeneŋ sagaga me mata? Oi use!
ROM 6:16 Rau yoyoka fukegobire. Ŋoŋo-ŋaŋe yokoreone more meo rurua eku miine reŋgaru kiŋaŋine qaegobi, ore eru buŋo yo mane mukuinebi: Ŋoŋo mo miine reŋgaegobi, iŋore kiŋaŋqoqopu fukegobi. Agiburaŋ Rauinere kiŋaŋqoqopu fukegobi ine, iŋoji oga ŋabeme kome sanaŋine komenimiŋ. Anuture mi reŋgaru kiŋaŋine qaegobi ine, iŋoji buŋoŋaŋuŋ mitarime posiine fukeru go ropenimiŋ.
ROM 6:17 Ŋoŋo rone agiburaŋ Rauinere kiŋaŋqoqopu fukeru gobuŋ. Oŋu gokabi Biŋe buŋoji botiŋ ŋabeeiŋgo qaji ŋarebi manebuŋ. Oi maneru ore so maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yoo Biŋe buŋo poretiŋ reŋgaru Anuture kadi boyobeegobi. Oŋu maneru ŋoŋore eru “Anutu daŋge!” miku gogobeneŋ.
ROM 6:18 Oi boyoberu agiburande nigiŋgone ŋeririkeru Anuture kiŋaŋ qaku eebobo posiine eba eku gogobi.
ROM 6:19 Maŋsakiŋaŋuŋ wiriine fukega ore eru buŋo ore fuŋine oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde buŋo mimire so nonji iŋi mibemiŋ: Ŋoŋo rone saki tifeŋaŋuŋ sosowo useru jauba Rauinere (Satande) meo ruaru kiŋaŋ qa gobuŋ. Oŋuine gokabi eebobo wuwunuŋineke fukeru maŋ-ŋaŋuŋ kejigako gobuŋ. Oŋuine gobuŋyoŋ, damaŋ yoo saki fu tifeŋaŋuŋ sosowo oi useru Anuture meo ruainebi. Oŋu ruaru kiŋaŋ qabi eebobo posiine fukeko gbagbataeŋine fukeeinebi.
ROM 6:20 Ŋoŋo agiburaŋ Rauinere kiŋaŋqoqopu gobuŋ, damaŋ oo eebobo posiine oi so boyobebuŋyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo kosa gobuŋ.
ROM 6:21 Damaŋ yoo eebobo ore mimiŋaŋuŋ manegobiyoŋ, damaŋ oo oŋu eru goku foriine uruŋu bofukebuŋ? Eebobo mimiineke ore foriine oi kome sanaŋine.
ROM 6:22 Damaŋ yoo Anutuji agiburande nigiŋgone pirue yabeme ŋeririkeru Anuture kiŋaŋqoqopu fukebi foriine fukeko gbagbataeŋine fukeegobi. Oŋu fukeru gogo sanaŋine goku tatariineo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru go ropenimiŋ.
ROM 6:23 Agiburaŋ ebeneŋ Rauineji furi noreko kome sanaŋine bofukekimiŋyoŋ, Anuture yauŋ oi seŋgiŋbaŋgiŋ gogo. Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋke qakatoru dimakimiŋ ine, sanaŋgaru tatariine tomiri go ropekimiŋ. Oŋu.
ROM 7:1 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Kadi buŋo manegobi ore so iŋi ŋajibemiŋ: Kadi buŋoji ŋiŋigo kipe nobega. Moreŋgo go ropekimiŋ ore so ore yukuineo gokimiŋ, ŋoŋo oi manegobi me mata?
ROM 7:2 Ore sosoine mo oi iŋi: Kadi buŋoji ŋigo ŋoeineke kipeme ŋiji goiŋ ore so ŋoe ŋonuŋ gonimiyoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, ŋonuŋineji ŋoe ŋonuŋ gogore Kadi buŋoone ŋeririkeiŋ.
ROM 7:3 Ore eru ŋoeineji sakike gome ŋi more Oŋ miko roiŋ ine, iŋore tina jikiboti ŋigo miegobeneŋ. Oŋu miegobeneŋyoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, Kadi buŋo oiji so jikigaru kipeme goiŋ. Oŋuine goku ŋi mo roiŋ, iŋoji jikiboti ŋigo so fukeiŋ.
ROM 7:4 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋore fuŋneji oi oŋuakoŋ pega. Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋi more biŋe fukenimiŋ ore Kristoke qakatobuŋ. Anutuji oi bogboreme komegone wapeko gogonoŋunji foriine Anuture bofukeme fukeiŋ ore maneega. Kristoji komeko maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaineji iŋoke komeko qoŋgbuŋ oŋuine fukeru Kadi buŋore biŋe so gogobi.
ROM 7:5 Rone maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji siŋaŋ nobeko kosa gobeŋ. Damaŋ oo Kadi buŋoji boburoru bapakare nobeko agiburaŋ ekiminde aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji fukeru siŋaŋ nobebuŋ. Ore eru maŋ sakinoŋunji pakereme gogonoŋunji kome sanaŋinere fori bofukeru kosa gobeŋ.
ROM 7:6 Oŋuine gobeŋyoŋ, rone buŋo oiji kipe nobeko witiineo goku kadi buŋore qoru moakoŋ moakoŋ boyobekimiŋ ore yameŋ keku gioine baku gobeŋ. Kristoke qakatoru dimabeneŋ maŋnoŋuŋ raŋgbaineji iŋoke komeko damaŋ yoo kadi buŋore biŋe fukebeŋ oone ŋeririkeru moke kiŋaŋine so qaegobeneŋ. Damaŋ yoo fuŋnenoŋunji gboreko Moro Tiriineji dobe nobeko afagaru Anuture gio baegobeneŋ. Oŋu.
ROM 7:7 Ore eru uruŋu minobeŋ? Kadi buŋo iŋoyoŋe agiburaŋineke fukega me mata? Oi use! Kadi buŋoji agiburande fuŋne nadume maneboŋ. Kadi buŋo mo iŋi pega, “More yare so sase eigoŋ.” Oŋu so mina ine, nonji yare sase eego, ore fuŋine so mane mukunobo. Ore eru Kadi buŋo so mane mukunobo, oŋuine agiburaŋ so mane mukunobo.
ROM 7:8 Kadi buŋo so pena, agiburanji buŋo omaine eru komiine fukena. Oŋuine fukenayoŋ, mimiti buŋo manebe dobu kipe nuko oi kigabeminde fuŋne fukeko agiburaŋ ebe fukeya. Mimiti buŋoji bapakare nuko maŋne pakereme aŋine sanaŋine sembene fuŋne fuŋne oi poretiŋ fukebi sembene ore kosa sase eego.
ROM 7:9 Rone Kadi buŋo so maneru mutu goboŋyoŋ, mimiti buŋo manebe oiji sabare nobeya ore agiburande aŋiji gboreko maŋne pakereko oi eboŋ. Agiburaŋ ebe qokome nuko komiine fukeboŋ.
ROM 7:10 Anutuji mimiti buŋo oi boyoberu goku sanaŋgabemiŋgo mane nuyayoŋ, buŋo oi boyobebemiŋgo soebe qokome nuko komiine fukeboŋ. Komeine fukeboŋ, oiji totogo fukeko bofukeboŋ.
ROM 7:11 Mimiti buŋo mane mukube dobu kipe nuko oi kigabeminde fuŋne fukeme mimiti buŋoji bapakare nuko agiburanji eadu nareko oi eboŋ. Agiburaŋ eru buŋoneke fukeboŋ. Oŋuine oiji Anuture mimiti buŋo oiji agiburaŋ maŋgo eteko ebe qokome nuko komiine fukeboŋ.
ROM 7:12 Oŋuine fukeboŋyoŋ, jibu Kadi buŋo oiji mokiine eru gbagbataeŋine fukega. Ore mimiti buŋoineji oi poretiŋ eru fiine fukega.
ROM 7:13 Oŋuine fukeko mimiti buŋo fiine oiji qokome nuko komiine fukeboŋ me mata? Oi use! Buŋo fiineji matayoŋ, Kadi buŋoji nakene agiburande fuŋne barariŋga nareko mane mukuboŋ. Agiburande mimi totogo fukeko mokiineke manebemiŋ ore eru mimiti buŋo oiji agiburande dobu kipeme maŋneji pakereko kigaru agiburaŋ eboŋ. Nake agiburaŋne oiji qokome nuko komiine fukeboŋ. Oŋu.
ROM 7:14 Moro Tiriineji Kadi buŋo noreko poretiŋ fukega, oi manegobeneŋyoŋ, nonji agiburaŋ ŋi fukeru aŋine sanaŋine sembeneke fukego. Waki qabe agiburanji siŋaŋ nuko reŋgaru kiŋaŋine qaku agiburaŋ eego.
ROM 7:15 Ore eru ya fiine eiŋgo maneego, oi so eego. Oiyoŋ, ya sembene ebemiŋgo useru misombeŋ eego, noŋ oi eego. Ore eru ya eego, nonji ore fuŋine soine so mane mukuego.
ROM 7:16 Ore eru ya sembene eiŋgo tataki eru oi eego ine, Kadi buŋoji jibu fiine fukega. Kadi buŋore noŋ maŋmoakoŋ ego.
ROM 7:17 Oŋu fukeme nonji nake oi so jikigaru eegoyoŋ, agiburaŋ maŋneo pega, oiji bapakare nuko oi eego.
ROM 7:18 Eebobo fiine ebeminde aŋi fofori maneegoyoŋ, oi ebeminde usunji so fuke nareega. Ore eru nonde maŋneo ya fiine mo so pegayoŋ, maŋsakineji agiburaŋ ebemiŋgo ore bapakare nareega, oi manego.
ROM 7:19 Ore eru ya fiine ebeminde aŋi maneego, oi so baegoyoŋ, ya sembene so ebemiŋgo maneego, oi eego.
ROM 7:20 Oŋu fukeko ya ebemiŋgo useego, oi jibu baego ine, oi nake so jikigaru baegoyoŋ, agiburaŋ maŋneo pega, oiji bapakare nuko oi eego.
ROM 7:21 Ore eru nakene fuŋne iŋi peko bofukeego: Ya fiine ebeminde aŋi manebe sembenere aŋiji maŋne kipeme quŋgaego.
ROM 7:22 Ore fuŋine oi iŋi: Maŋneji Anuture Kadi buŋore maŋmoakoŋ eru reŋgabemiŋgo maneego.
ROM 7:23 Oŋu maneegoyoŋ, saki funeo nakene fuŋne iŋi peko bofukeego: saki funere tife yoŋoji agiburande qoru fukebi ebemiŋgo maneego. Agiburaŋ ebeminde aŋiji maŋ aŋine fiine oi bawaki ruaiŋgo maneko jogbasasanaŋ eegobire. Agiburaŋ ebeminde aŋine sanaŋineji saki funere tifeine tifeine boburo yaberu kipe nuko nigiŋ witio gogo.
ROM 7:24 O nonji sembea foreru wuwunuŋneke fukego. Maŋsakinere aŋi sembeneji oga nuko kome sanaŋine egu komebemiŋgo ore moji duene baku munaŋ qa narena?
ROM 7:25 O Yesu Kristo Ofoŋne, iŋoji maŋgo enareko “Anutu daŋge!” migo. Fuŋneji oŋuine fukeme nake maŋneji akoŋ Anuture Kadi buŋore rurumaŋgo raru kiŋaŋine qaegoyoŋ, saki fune agiburaŋineke oŋuineji agiburaŋ ebeminde aŋine sanaŋineji kipe nuko ore nigiŋ witio gogo. Oŋu.
ROM 8:1 Ore eru ŋiŋigo Kristo Yesuke qakatoru dimagobeneŋ, Anutuji noŋunde buŋo mitarime damaŋ yoo misi korure biŋe so fukeru gogobeneŋ.
ROM 8:2 Ore fuŋine iŋi: Go agiburande aŋi reŋgaru gomeŋ ore eru kome sanaŋinere biŋe fukeru gomeŋ. Oŋuine gomeŋyoŋ, Kristo Yesuke qakatoru dimande gogo sanaŋinere Moroji kome sanaŋinere nigiŋgone pirue gareko gogo.
ROM 8:3 Ŋiŋigo maŋ sakinoŋuŋgo aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene oi pega. Oi boyobebeneŋ Kadi buŋore tobiriji wirieru gogo sanaŋine noreiŋgo embimbiŋgako quŋgabeneŋ. Quŋgabeneŋ maŋ sakinoŋunji agiburaŋ eru gobeŋ, Anutuji agiburaŋ ore buŋoine mitariku tifeine iŋi bokirieya: Iŋoji iŋoyoŋunde Made soreme moreŋgo wakiru agiburaŋ ŋire saki oŋuine fukeya. Jikigaru agiburande boji kamasi oŋuine fukeko rigabi komeya. Anutuji gogo sanaŋinere fuŋne oŋu bataniŋgaya.
ROM 8:4 Anutuji fuŋine oi yoore eru bataniŋgaya: Kadi buŋoji noŋuŋ posiine eru poretiŋ gokimiŋ ore mitiga noreega, Anutuji buŋo ore foriineji noŋundeo fuke foreiŋgo maneya. Ore eru maŋsakinoŋunde aŋi sanaŋine sembeneji so siŋaŋ nobeiŋgo useru Moro Tiriinere maŋ aŋi reŋgakimiŋ ore dimaegobeneŋ.
ROM 8:5 Ŋiŋigo maŋsakiyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyobeegobi, yoŋore maŋyaŋunji agiburaŋ eiŋgo ore pega. Ŋiŋigo Moro Tiriinere aŋi boyoberu eegobeneŋ, noŋunde manji Moro Tiriinere eebobo ekimiŋ ore pega.
ROM 8:6 Maŋsakinoŋunde aŋi sanaŋine sembeneji furu nobeko kome sanaŋine oobe rakimiŋ ore pegayoŋ, Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo womo eme sanaŋgaru gokiminde aŋi maneega.
ROM 8:7 Anutuji Kadi buŋo noreko agiburaŋ ekiminde aŋi sanaŋineji buŋo ore rurumaŋgo so raega. Oi raiŋgo embimbiŋgaga. Oi embimbiŋgako kosa goku maŋnoŋunji Anutu igogaru rosi eteegobeneŋ.
ROM 8:8 Ŋiŋigo maŋ sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋineji siŋaŋ yabebi kosa gogobi, yoŋoji Anuture jiŋoo saganimiŋ ore quŋganimiŋ.
ROM 8:9 Yoŋoji quŋganimiŋyoŋ, Anuture Moro Tiriineji ŋoŋore maŋgo goga ine, iŋoji siŋaŋ ŋabeko gogobi. Maŋ sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene yoŋoji ŋoŋo so siŋaŋ ŋabeegobi. Kristore Moro Tiriineji more maŋgo so rakame omaine goga, iŋoji Kristore biŋe so fukega.
ROM 8:10 So fukegayoŋ, Kristoji ŋoŋore maŋgo goga ine, saki fuyaŋunji agiburande eru komenimiŋyoŋ, iiruŋaŋunji posiine fukegobi ore eru sanaŋgaru go ropenimiŋ.
ROM 8:11 Anutuji Kristo Yesu bogboreme komegone pakereya, iŋore Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo goga ine, yokoji ŋoŋo Anutuke qakatoru dimakabi sakiŋaŋuŋ komekiine oi oŋuakoŋ bogborenimi.
ROM 8:12 O maŋkekerisie ogopune, gboreru gogobeneŋ ore niŋoji Anuture tifeke gogobeneŋ. Maŋ sakire aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene boyobeniminde tife matayoŋ, Moro Tiriinere mi reŋgaru gokiminde tifeji oi pe norega. Ore eru noŋunde aŋigo kosa egu gokimiŋ.
ROM 8:13 Maŋ sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene boyoberu gogobi ine, ŋoŋo kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ. Oŋu fukenimiŋyoŋ, Anutu oŋga wosibi Moro Tiriineji maŋsakiŋaŋunde eebobo sembene bokomeeiŋ ine, oŋuine oo gboreru sanaŋgaru go ropenimiŋ.
ROM 8:14 Anuture Moroji ŋiŋigo qotiŋgaru oga yabeko gogobi, yoŋoji sosowo Anuture odumadepu fukegobi.
ROM 8:15 Gemokaku yoŋoji ŋiŋigo boburo yabebi gburugburu yabeko kiŋaŋqoqo omaine fukeru gogobiyoŋ, ŋoŋo gemo oŋuine oi mo matayoŋ, Moro Tiriine oi biŋe qoqo eku gogobi. Ore eru ŋoŋo moke jikigaru kokoi paio egu goinebi. Moro Tiriine iŋoji qowirie ŋabeme Anuture odumadepu fukegobi. Moro oiji boburo nobeko Anuture “Aba Mama!” oŋgaegobeneŋ.
ROM 8:16 Anuture odumadepu fukegobeneŋ, buŋo oi Moro Tiriineji iŋoyoŋe noŋunde iiruke qotikeru moko kitiŋgaku miegobire.
ROM 8:17 Anuture odumadepu fukegobeneŋ ine, iŋoji iŋoyoŋunde ŋiŋigopuine noŋunde ore seŋgiŋbaŋgiŋ bomogako pega, oi oŋuakoŋ raugakimiŋ. Anutuji Kristore ya bomogako pega, oi oŋuakoŋ Kristore qaŋaŋgo dimaku raugakimiŋ. Kristoke moko joiserereŋ maneegobeneŋ ine, oŋuakoŋ Kristore kuririquraŋineo roperu iŋoke moko tamaeru gokimiŋ. Oŋu.
ROM 8:18 Damaŋ yoo joiserereŋ maneru gogobeneŋ, oiji gogo wakiqoqoine fukega. Jiki Kristore kuririquraŋgo roperu tamaeru seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ, oiji gogo ropekiine kuririineke fukeiŋ. Gogo yoyoka oi mobemobe eru osoekimiŋ ore so mata. Oŋu manesugo.
ROM 8:19 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoji odigaru Kristoji wareru Anuture odumadepu bomukuru yaduko kuririquraŋ fuke yareiŋ ore aŋi sogo maneegobi.
ROM 8:20 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeyayoŋ, yoŋoji goku komeru mataenimiŋ. Yoŋoyaŋunde aŋire so matayoŋ, Anutuji iŋoyoŋunde aŋire so oŋu burugaya. Ya sosowo mataenimiŋyoŋ, jibu oori yareme seŋgiŋbaŋgiŋ iŋi fukeiŋgo odigaegobi:
ROM 8:21 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoji oŋuakoŋ yoore eru odigaegobi: Anutuji oi oŋuakoŋ wuwunuŋ gogore nigiŋgone pirue yareme so komeru goregaru mataenimiŋyoŋ, Anuture odumade oŋuine ŋeririkeru kuririquraŋyaŋuŋke tamaeru pe ropenimiŋ.
ROM 8:22 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoji sosowo moko nakafe poreru odumade rorore goji kiyabeega, oŋuine maneru pe waperu damaŋ yoo oŋuakoŋ eegobi, oi manegobeneŋ.
ROM 8:23 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoreone matayoŋ, Anuture bobosu fukebeneŋ Moroine Tiriine yauŋ noreko gogobeneŋ, noŋuŋ oŋuakoŋ maŋnoŋunji nakafe poreru goegobeneŋ. Anutuji oga nobeko odumadepu fuŋine mo fukekimiŋgo odigaru goku nakafe eegobeneŋ. Oga noberu duenoŋuŋ bako sakinoŋuŋ fuŋine mo raugaru Sombuŋgo roperu fiaiŋgo ore aŋi sogo maneru gogobeneŋ.
ROM 8:24 Oŋuine qowiriekimiŋ ore oori eru maŋnoŋuŋ kerisieru Sombunde biŋe fukekimiŋ. Ya fukeiŋ ore oori eegobeneŋ, ore foriine fukeko ŋonebeneŋ oorinoŋuŋ oŋuine oiji tariiŋ. Moji yare foriine fukeko ŋoneru ore ooriine oi so jikigaru eru odigaega. Oi mata.
ROM 8:25 Yare foriji so fukeko ŋoneegobeneŋ, ore oori egobeneŋ ine, oi yameŋ keku fukeiŋgo odigabeneŋ maŋnoŋuŋ so wakiega.
ROM 8:26 Oŋuakoŋ wiriebeneŋ Moro Tiriineji bapi nobeega. Uruŋu oŋga wosikabeŋ sagana, oi so manegobeneŋyoŋ, Moro Tiriineji iŋoyoŋe oŋgawowosi gionoŋuŋgo bapi noberu noŋunde ore eru oŋga wosigaru buŋo miine totogo mimire so matayoŋ, nakafe paiineo saŋugo miega.
ROM 8:27 Saŋugo miku Anuture aŋire so ŋiŋigo gbagbataeŋine noŋunde eru oŋga wosiega. Anutuji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ ŋoneru osoeega, iŋoji afagaru Moro Tiriinere maŋ mamane maneega.
ROM 8:28 Anutuji oŋgawowosiine maneru yareya sosowo siŋaŋ gako ore qoqodure foriineji iŋoyoŋunde ogopuji fianimiŋgo fukeega. Oi manegobeneŋ. Foriine oiji ŋiŋigo munaŋqoqo buruinere so oŋga yareko manjoko eteegobi, oi oŋu me oŋu bapi yabeega.
ROM 8:29 Anuture burure fuŋne oi iŋi: Iŋoyoŋunde Madeineji maŋkekerisie ogo boakoŋ noŋunde botugo mine ba noreiŋgo maneega. Ore eru ronekoŋ buru rua noreko kamasinoŋunji Madeinere so fukekimiŋgo maneya. Ore eru ŋiŋigo ronekoŋ mane noreya, niŋo oŋuakoŋ fukekimiŋ ore miku roosoe nobeya.
ROM 8:30 Ronekoŋ miku roosoe nobeya, noŋuŋ oŋuakoŋ oŋga noreya. Oŋga noreya, noŋunde buŋo oŋuakoŋ mitarime posikebeŋ. Posikebeŋ, noŋunde oŋuakoŋ kadi bataniŋgako iŋoyoŋunde kuririquraŋineo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. Oŋu.
ROM 8:31 Buŋo oi maneru ore uruŋu minobeŋ? Anutuji sa kipe noberu mobenoŋuŋgo goga ine, moji qomuku norena?
ROM 8:32 Anutuji iŋoyoŋunde Made oŋuakoŋ so sabareyayoŋ, oi mitarime gogoine sosowo noŋunde eru kisiŋgaya. Oi kisiŋgako Anutuji iŋoke yauŋ wakimiine goine sosowo oi oŋuakoŋ afagaru noreiŋ.
ROM 8:33 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe noberu buŋonoŋuŋ mitarime posikeegobeneŋ, ore eru moji buŋo koroineo rua nobena?
ROM 8:34 Kristo Yesuji komeko Anutuji moke bogboreme Sombuŋgo roperu Anuture me furoineo ŋeku jikigaru noŋunde eru oŋga wosiega. Ore eru moji mo buŋonoŋuŋ osoeru misi korugo rakakimiŋ ore mitari noreiŋgo embimbiŋgaiŋ.
ROM 8:35 Kristore manjoko maŋineo gobeneŋ moji oone boroiŋga nobeko wakinobeŋ? Suroŋqoqo enorekabi koŋkoŋ manenobeŋyoŋ, Kristore manjokogone soine so wakikimiŋ. Kekesuesue enorenobuŋyoŋ, oone soine so wakikimiŋ. Roro bofukenobeŋ me kambaŋ sokinoŋunji mataeme gonobeŋ, soine so wakikimiŋ. Egu komekiminde kokoi paio gonobeŋ me jigo qabi rosi fukenayoŋ, soine so wakikimiŋ.
ROM 8:36 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Gore tinare eru kae fufurere akoŋ fuŋgaru nobebi komekimiŋgo manebi ragu kae ubu eega. Lama yaberu noegobi, oŋuine akoŋ niŋore manesuegobi.”
ROM 8:37 Buŋo ore so enorenobuŋyoŋ, Kristoji manjokoine barariŋga nobeko manebeŋ, iŋoji kitiŋ nobeko yobiŋ sosowo oo gbiŋ eru kokoriaŋ eru gokimiŋ.
ROM 8:38 Ya moji Kristore manjokoineone boroiŋ nobeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oi foriine yobu mane mukugo. Komeji me gogore yaine moji boroiŋ nobeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Sombuŋ mimerereŋ me gemokaku yoŋoji damaŋ yoo me jiki niŋo boroiŋ nobenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Apa ŋaso ŋonemeqoti usuŋyaŋuŋke yoŋoji oi embimbiŋganimiŋ.
ROM 8:39 Paibere paibe me yukire yukuineo gogobi, yoŋoji boroiŋ nobenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Anutuji yareya goine mo bofukeme pegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anuture manjoko oone boroiŋ nobenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Anuture manjoko oiji Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋ iŋoreo fukeko barariŋga noreme oi manegobeneŋ. Oŋu.
ROM 9:1 Nonji Kristoke qakatoru dimaku buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu mo mibemiŋ. Moro Tiriinere buŋore kaje ruabe buŋone kitiŋgaku misanaŋgaru maŋneo saŋu enareko iŋi maneru migo:
ROM 9:2 Nonji Juda ŋiŋigo goine yoŋore beusembe bubuji nuko maŋneo joiserereŋ yasogo tatariine tomiri iŋi ore maneego:
ROM 9:3 Yoŋoji noke moreŋ sakiji Israel kufufuŋ moakoŋ fukego-beneŋyoŋ, maŋyaŋunji Kristoke so qakatoru kosa gogobi. Nonji Israel ogopuneji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋgo jogbasasanaŋ eego. Anutuji yoŋore buŋoyaŋuŋ osoeko nake yoŋore tifeyaŋuŋ fukebe geoine bokirieru nonde paio iŋi ropeiŋgo manego: Iŋoji noŋ Kristo iŋoreone boroiŋ nuko misi korure biŋe fukeiŋgo manego.
ROM 9:4 Yoŋoji Israel kubu maŋineo gobi Anutuji oga yabeme biŋeine fukegobi. Anuture tinabiŋe osigaru kuririyaŋuŋke fukegobi. Anutuji yoŋoke seŋgiŋbaŋgiŋ fukeniminde jojofo raŋgbaŋine eru gariine eru Kadi buŋo yareya. Ore eru boji soriŋgo roperu Anuture ohowe baku miteŋ gaegobi. Anutuji mifiaine saueinde buŋo kipeya, ore foriineji fukeiŋgo odigaegobi.
ROM 9:5 Yoŋoji miminenoŋuŋ Abrahamde osigidapu yoŋore ŋaso madepuyaŋuŋ gogobi. Kristoji yoŋoreone moreŋ saki fu roru ŋi fukeya. Kristoji Anutunoŋuŋ fukeru ya sosowo siŋaŋ gako tinaine damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori.
ROM 9:6 Oŋuine gogobiyoŋ, Israel kufufuŋgone fukeru saueru gogobeneŋ, noŋuŋ sosowo jibu Israel ŋiŋigo foriine so fukegobeneŋ. Ore eru Anuture buŋoji tiriko usuŋineji wawakiine fukeega me? Oŋu minobeŋ, oi buŋo foriine mata.
ROM 9:7 Abrahamde osigidapu yoŋoreone fukegobeneŋ ore eru sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji Abrahamde iŋi ojiya, “Aisakre ŋaso madepuji goreo jikigaru tinago osigaru go ropenimiŋ.”
ROM 9:8 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Abrahamde osigidapu moreŋ ŋiŋigo mosiji odumade fukeegobeneŋ, sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo kipeme pega ore so fukebeŋ, Anutuji niŋo maneru noreko Abrahamde osigidapu foriine fukegobeneŋ.
ROM 9:9 Jojofo buŋo oiji Abrahamdeo iŋi wareko maneya, “Gosa moakoŋ tariko oo moke wareru ŋone gube Saraji madeineke fukeiŋ.”
ROM 9:10 Buŋo oŋu maneko iŋoreo oi fukeyayoŋ, oo so tariya. Iŋore ŋadio Rebekare oŋuakoŋ Anuture buŋore so fukeya. Apanoŋuŋ Aisak iŋoji ŋonuŋine iŋo kua oteko madeyokayakuŋ gbogbodo fukebu.
ROM 9:11 Gbogbodo yokoji beu maŋineo ŋeku so fukeru ya fiine me sembene mo so ebu, Anutuji damaŋ oo made yokoreone mo iŋoyoŋunde roosoeya. Iŋoyoŋunde mamane buruji sanaŋgaru foriineke fuke foreiŋ ore eru gboine roosoeya.
ROM 9:12 Iŋoyoŋunde maŋ aŋiji foriineke fukeiŋ ore eru Rebeka iŋi ojiya, “Kakaineji gboinere kiŋaŋqoqo fukeru mea rurumaŋgo goiŋ.” Anutuji oŋu ojiru eeboboyakuŋ eenobu ore so oi so osoe yapeyayoŋ, iŋoyoŋunde aŋiine akoŋ boyoberu gboine oŋga teme kakainere soguine fukeya.
ROM 9:13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Jeikob maŋneji manjoko eteru goboŋyoŋ, Esau (Iso) oi use teru rosi eteru goboŋ.”
ROM 9:14 Buŋo ore uruŋu minobeŋ? Anutuji poretiŋ so fukega me? Oŋuine mata yobu!
ROM 9:15 Anutuji Mosesre buŋo iŋi ojiko pega, “Nonji nake aŋine boyoberu mo wamo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ etebemiŋgo manego, oi ŋonemaiŋ eteego. Mo wamore beusembe etebemiŋgo migo, iŋore oi beusembe maneego.”
ROM 9:16 Buŋo ore eru moreŋ ŋiji Anutu so siŋaŋ gaegayoŋ, yare aŋiine maneru eiŋgo esoigaru bibienayoŋ, oi jibu Anutu so odureiŋ. Anutu iŋoyoŋe yauŋmoririre so ya sosowo siŋaŋ gako iŋore meo pega.
ROM 9:17 Anutuji farao kiŋ buŋo ojiko Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Nake biŋerorone misauebi moreŋ sosowo sagaiŋgo manego. Oŋu maneru usuŋne barariŋga yarebe totogo fukeiŋgo bapakare gube goji fukemeŋ. Fukeru goku kiso enareku gokande gbiŋ egareboŋ.”
ROM 9:18 Buŋo ore so Anutuji iŋoyoŋunde aŋi boyoberu mo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ eteiŋgo manega, oi ŋonemaiŋ oteeiŋ eru more maŋ kebojigabeminde manega, oi kebojigame qoqomuku fukeeiŋ. Oŋu.
ROM 9:19 Ŋoŋoreone moji nonde iŋi mina, “Oŋu fukeme sosowo noŋuŋ Anuture maŋ aŋi kiso etekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Oŋu fukeko Anutuji wamore jikigaru minoreega?”
ROM 9:20 Moji oŋu minayoŋ, moreŋ ŋi go wamo fukeru Anutu kiso eru kekepari etena? Mequranji iŋoyoŋunde bobofuke Rau iŋi soine so miteiŋ, “Go wamore kamasi yo oŋuine bofuke naremeŋ?”
ROM 9:21 Dero bobo ŋiji iŋoyoŋunde usuŋ paio aŋiinere so afe kerisieru roosoeru afe moakoŋ oone gbakeŋ furuine furuine baega. Goine damaŋ so roru gio oteegobeneŋ eru goine kuririyaŋuŋke oi jeri damaŋineo akoŋ gio oteegobeneŋ.
ROM 9:22 Anutu bobofuke Raunoŋunji oŋuine akoŋ enoreega. Iŋoji yombeŋine ŋiŋigo noduko usuŋine ŋoneru manekimiŋ ore maneega. Oŋu maneru maŋine rigaŋgame rosiineji ŋiŋigo goine yoŋore paio ropeko jaueru ketotie yabeiŋgo eru goya. Oi jibu geoine pipa akoŋ so bokirie yareyayoŋ, yoŋore eru joiserereŋ kokoine mane karieru maŋyaŋuŋ kerisieniminde odigaru goya.
ROM 9:23 Oŋuine akoŋ yauŋmoririine barariŋga yareko boakoŋ yobu fukeiŋgo maneega. Oŋu maneru ŋiŋigo kuririine raugakimiŋ ore roosoe nobeya, noŋuŋ ŋone noberu emboŋ nobeme kuririineke tamaegobeneŋ.
ROM 9:24 Noŋuŋ oŋuakoŋ oŋuine fukekimiŋ ore oŋga noreya. Juda ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, kotu kantriine kantriine oi oŋuakoŋ oŋuine fukenimiŋ ore oŋga ŋareya.
ROM 9:25 Anutuji ore buŋoine miko kajeqouŋ ŋi Hosea iŋore quraŋgo iŋi pega, “Ŋiŋigo nakene kufufuŋpu so fukeru gobuŋ, nonji oi oŋga yarebe nakene kufufuŋ fukenimiŋ. Goineji nakene wombuŋ ogopu so gobuŋ, yoŋore ‘Nake wombuŋ ogopune,’ oŋu miku gobemiŋ.
ROM 9:26 Nonji moreŋ more ŋiŋigo yoŋore iŋi miku goboŋ, ‘Ŋoŋo nake kufufuŋpune so gogobi.’ Oŋu miku goboŋyoŋ, oi moreŋyaŋuŋgo oone oŋga yareru tinayaŋuŋ iŋi mibemiŋ: Ŋoŋo Anutu gogo Rauinere odumadepu fukegobi. Qaqotiŋ oŋuine fukeiŋ.”
ROM 9:27 Aisaiaji oŋuakoŋ Israel kufufuŋ niŋore eru iŋi kuyoku miya, “Israel ŋiŋigo jarenoŋuŋ koe mageŋ ore so fukena ine, oi jibu niŋoreone afaineji maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ munaŋ qa noreiŋ.
ROM 9:28 Ofonji moreŋine moreŋine sosowo noŋunde buŋo afaine osoeru mitariku geoine sosowo bokirie nore foreiŋ.”
ROM 9:29 Aisaiaji oŋu miku ronekoŋ buŋo mo miya, ore foriineji niŋoreo iŋi fukega, “Ofoŋ usuŋ sosowore Raunoŋunji osigidapunoŋuŋ goine so ŋone yaberu emboŋ eru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ ine, moreŋnoŋunji Sodom oŋuine kerisieme rakame misi jana. Niŋoji Gomora ŋiŋigo oŋuine sibiriganobuŋ. Anutuji oŋuine enorena.” Oŋu miya.
ROM 9:30 Ore eru uruŋu minobeŋ? Kantri goineji Anuture jiŋoo posiine fukekiminde gio so yameŋ keku babuŋ, yoŋoji Anuture jiŋoo posikegobi. Maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabi ore eru buŋoyaŋuŋ mitarime posiine fukeru gogobi.
ROM 9:31 Oŋu gogobiyoŋ, Israel niŋoji posiine fukekiminde Kadi buŋo boyobekimiŋ ore yameŋ keku go waperu oi jibu Anuture jiŋoo so posikebeŋ.
ROM 9:32 Ore fuŋine oi iŋi: Yoŋoyoŋe akoŋ esoiku eebobo poretiŋ eku oŋuine oiji posiine fukekimiŋ ore yameŋ keku Yesu so manesiŋ gabuŋ. Iŋoji ko sanaŋ qaŋqaŋine oŋuine fukega, iŋoreo odetataŋgaru yabeko quŋgaru ŋadi gabuŋ. Ore eru posiine so fukebuŋ.
ROM 9:33 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋoneniŋ, Anutu nonji aeŋ ko mo Zaion tukuo Israel kubu maŋyaŋuŋgo saribe yoŋoji oo odetataŋgaru wakiru yabeko ŋadi gaenimiŋ. Moji ŋi yoine sanaŋ qaŋqaŋine oi manesiŋ gateiŋ, iŋoji damaŋ mogo iŋore dimaku mimigaŋgaŋ so bofukeiŋ.” Oŋu.
ROM 10:1 O maŋkekerisie ogopune, nonji nakene Juda kufufuŋpune maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore aŋine sogo maneego. Anutuji munaŋ qa yareiŋ ore maŋne qojugaru yoŋore eru Anutu oŋga wosiego.
ROM 10:2 Yoŋore fuŋneji iŋi pega: Yoŋoji Anuture manjo eegobiyoŋ, oi qaqouma paio eegobi. Yoŋore buŋo oŋu kitiŋgaku migo.
ROM 10:3 Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ, ore fuŋine so mane mukuku yoŋoyoŋe akoŋ esoigaru posiine fukekimiŋgo yameŋ keegobi. Oŋu eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore miega, buŋo ore rurumaŋgo so raru quŋgaru mo kosa gogobi.
ROM 10:4 Kristoji iŋoyoŋe akoŋ Kadi buŋo boyobe foreya. Niŋo goineji oi embimbiŋgaru Kristo manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiegobeneŋ, oŋu Kristore eru Anuture jiŋoo posikegobeneŋ. Oŋu.
ROM 10:5 Mosesji Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukekiminde buŋo oi iŋi quraŋgame pega, “Kadi buŋo boyobe foreiŋ, iŋoji ore eru gogo sanaŋine bofukeiŋ.”
ROM 10:6 Buŋo oŋu pegayoŋ, maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ gakabeneŋ Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikeegobeneŋ, Mosesji ore eru buŋo iŋi miko pega, “Maŋgoo iŋi manesuku egu mimiŋ: Ŋi moji Sombuŋ kaeo ropena?” Ŋiŋigoji oi Kristo ogagaru wakiiŋ ore kosa mibuŋ.
ROM 10:7 Me “Ŋi moji kome kaere dikiineo rakana?” Ŋiŋigoji oi Kristo ogagaru komegone pakereiŋ ore kosa mibuŋ.
ROM 10:8 Oŋu miku jikigaru iŋi miya, “Biŋe buŋo oi jorigo matayoŋ, gore migoo eru maŋgoo pega.” Biŋe buŋo oi manesiŋ ganimiŋ ore pega. Niŋoji buŋo oiji ŋiŋigo maŋ bapakare yareru iŋi mitaniŋga ŋareegobeneŋ:
ROM 10:9 Anutuji Yesu bogboreme komegone pakereya. Goji buŋo oi maŋ wombuŋgoji manesiŋ garu mi bibigoji “Yesuji Ofoŋne fukega,” oŋu mifukege ine, iŋo munaŋ qa gareko qowiriemiŋ.
ROM 10:10 Go maŋ wombuŋgoji Biŋe buŋo manesiŋ gande Anutuji buŋogo mitarime posikemiŋ eru mi bibigoji Yesu mifukende munaŋ qa gareko qowiriemiŋ.
ROM 10:11 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi mibi pega, “Moji oi manesiŋ gaiŋ, iŋoji mimiine so maneiŋ.”
ROM 10:12 Anutuji Juda ŋiŋigo so ŋone aŋi eyareku kantri goine so sure yabeega. Ofoŋ moakoŋ iŋoji sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru so moakoŋgo osoe nobeega. Ŋiŋigo oi oŋga wosiegobeneŋ, noŋuŋ sosowo mifiaine boakoŋ yobu noreega.
ROM 10:13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Ŋiŋigo uri yoŋoji Ofonde tina oŋga wosinimiŋ, iŋoji oi sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ.”
ROM 10:14 Ŋiŋigoji Ofoŋ so manesiŋ gaku iŋore tina oi uruŋu oŋga wosinobuŋ? Iŋore fuŋne so mikabi manebuŋ, oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Moji Biŋe buŋo so mitaniŋgaiŋ ine, yoŋoji oi uruŋu manenobuŋ?
ROM 10:15 Ŋiŋigo mo Biŋe buŋore so sorekimiŋ ine, iŋoji uruŋu raru oi mitaniŋgana? Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo Biŋe buŋo fiine roru wareegobi, yoŋore kadi fonuŋyaŋuŋ manebeneŋ aŋiine yobu fukega.”
ROM 10:16 Oŋu quraŋgabi pegayoŋ, nonde Israel kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe so reŋgaru gogobi. Ore buŋoine oi kajeqouŋ ŋi Aisaiaji iŋi nojime pega, “O Ofoŋ, niŋo Biŋe buŋo misauebeneŋ moji maŋine kerisieru oi manesiŋ ganameŋ?”
ROM 10:17 Buŋo ore so Kristore buŋo misauebeneŋ kajeyaŋuŋgo rakako manebi mamanesiŋyaŋunji oŋu fukeiŋ.
ROM 10:18 Mamanesiŋ oŋu fukeiŋyoŋ, iŋi weu ŋarego: Biŋe buŋo oiji Juda yoŋore kajego so rakako manebuŋ me? Mata, oi manebuŋ. Ore buŋo oi iŋi mibi Biŋe Quraŋgo pega, “Buŋo mibi buŋoyaŋunji oi ra wareru moreŋ sosowo sagaya. Oi moreŋine moreŋine paibe yukube mobemobe oo manebuŋ.”
ROM 10:19 Buŋo ore so Biŋe buŋo oi manebuŋyoŋ, moke jikigaru iŋi weu ŋarego: Israel ŋiŋigoji oi mane taniŋgabuŋ me mata? Mosesji ronekoŋ buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo kufufuŋ maŋkekerisiere fori tomiri nonji oi muŋaŋ qa yarebe ŋoŋore maŋyaŋuŋgo ore eru manetiqotike fukeiŋ. Kotu kubu qaqouma gogobi, yoŋoji ŋoŋo ŋadurebi mosi oiji Juda ŋoŋore maŋ bapakarebe maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgame maŋ-ŋaŋunji pakereiŋ.”
ROM 10:20 Aisaiaji sanaŋgaru dimaku iŋi miko pega, “Ŋiŋigo noŋ so baa nuru kosa gobuŋ, yoŋoji noŋ bofuke nubuŋ. Ŋiŋigo nonde fuŋnere so weuku gobuŋ, nonji fuŋne oi yoŋore barariŋga yarebe ŋoneru manebuŋ.”
ROM 10:21 Yoŋore oŋu miyayoŋ, Israel niŋore buŋo iŋi nojime pega, “Una so kae fufurere akoŋ fuŋgaru qoqomuku kufufuŋ kajeboji fukeegobi, ŋoŋo nondeo warenimiŋ ore oŋga ŋaberu mewori qaku gobe kae ubu eega.” Oŋu.
ROM 11:1 Ore eru iŋi weugo: Anutuji iŋoyoŋunde kufufuŋ ŋadi nobeya me mata? Oi mata yobu! Nonji oŋuakoŋ Abrahamde osigida mo fukego. Nake Israel kufufunde kubu tinaine Benjamin iŋore maŋgo gogo.
ROM 11:2 Anutuji ronekoŋ iŋoyoŋunde kufufuŋ roosoe nobeya, niŋo so ŋadi nobeko gogobeneŋ. Kajeqouŋ ŋi Elaijare (Eliare) binaŋ oi Biŋe Quraŋgo quraŋgabi pega. Iŋoji Anuture jiŋoo Israel ŋiŋigo miyareru oŋga wosiya, ŋoŋo buŋo mobeine oi manegobi me mata? Buŋo oi iŋi,
ROM 11:3 “O Ofoŋ, yoŋoji gore kajeqouŋ ŋiŋigopu yabebi komebi gore boji ririga alataine alataine ketoqototiebuŋ. Noŋ moakoŋ boke nubi gobe kamieru rubaru nuiŋgo jauegobi.”
ROM 11:4 Oŋu miyayoŋ, Anutuji oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “Go gake akoŋ so gogeyoŋ, nonji ŋi 7,000 oŋuakoŋ sa kipe yabebe nakene biŋe fukeru nemu ikoine Bal oi so dikanji ke teru goke jikigaru gogobi.”
ROM 11:5 Buŋo ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture kubu mendaine pega. Anutuji yauŋmoririinere so ŋiŋigo afaine roosoe nobeko gogobeneŋ.
ROM 11:6 Yauŋmoririineji oi maŋgo eteko roosoe nobeya. Niŋo eebobo fiine eba eku gonobeŋ, ore eru so roosoe nobeya. Moreŋ ŋiŋigo eebobonoŋunji maŋgo eteko roosoe nobena ine, iŋore yauŋmoririji ya omaine fukena.
ROM 11:7 Ore eru uruŋu minobeŋ? Israel kufufunji posiine fukekimiŋgo yameŋ keku gobuŋyoŋ, posikekiminde fuŋne oi so bofukebuŋ. Yoŋoji matayoŋ, Anutuji kubu mendaine roosoe nobeya, niŋoji yauŋine oi bofukeru posiine fukebeŋ. Goineji mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kejigame omaine kosa gogobi.
ROM 11:8 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Kubanjiŋojiŋo gobi Anutuji gemo so kipeme maŋyaŋuŋgo rakame komiine fukebuŋ. Ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ ore jiŋoyaŋuŋ bokobeko dabu eya. Buŋo kajeyaŋunji maneru egu mane taniŋganimiŋ ore oi kejigaya. Oŋu mutu go waperu damaŋ yoo oŋuakoŋ mo kosa gogobi.”
ROM 11:9 Kiŋ Deiwidji ore buŋoine iŋi miko pega, “O Anutu, yoŋoji jebe rigaru ruaru noku kosa jerieegobi. Oo bofuke ŋone yaberu agiburaŋyaŋunde ore bitiŋ rua yareigoŋ. Yoŋoyaŋunde ŋeŋeo odetataŋgaru waki yabeko geoine bokirie yabende joiserereŋ maneinebi.
ROM 11:10 O Anutu, go jiŋoyaŋuŋ bokobende piku ŋoneiŋgo embimbiŋganimiŋ. Go geoine bokirie yabende paiyaŋuŋgo roperu yobiŋgame jijiki daberu goinebi.” Deiwidji oŋu oŋga wosiya.
ROM 11:11 Jikigaru iŋi weugo: Juda kufufuŋ foriine yoŋoji odetataŋgaru waki yabeko maŋyaŋunji kejigame fianiminde embimbiŋganimiŋ me mata? Oi so embimbiŋganimiŋ! Waki yabeya, oiji Anutu mane mukuinde aŋi sogo manenimiŋ ore fukeya. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi odureru waki yabeko kotu kantri yoŋoji tifeyaŋuŋ fukeru maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture biŋe fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ, oiji maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeiŋ ore eru oŋu fukeya.
ROM 11:12 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi ririru waki yabeko ore eru kotu moreŋine moreŋine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne bofukebuŋ. Oi bofukeru maŋyaŋuŋ kerisieru mifia maŋineo gogobiyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji mutu goku Anuture jiŋoo so sagagobi. Jiki Juda yoŋoji oŋuakoŋ sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ. Oŋu fukeko Anuture mifiaji saueru boakoŋ yobu totogo fukeiŋ.
ROM 11:13 Nonji buŋone yo Juda ŋoŋore matayoŋ, kotu kantri kufufuŋ ŋoŋore migo. Nonji kotu kantri ŋoŋore sosore ŋi aposol fukego ore “Gione tinabiŋeineke fukega,” miku oŋu manesugo.
ROM 11:14 Gione oi babe foriine fukeko maŋ-ŋaŋuŋ kerisieegobi, nakene Israel kufufuŋpuneji ore sunduine manenimiŋgo yameŋ keku aŋi sogo maneego. Biŋe buŋo oiji moakoŋ moakoŋ yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeko kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareiŋ. Gione tinabiŋeineke oi ore eru kotu kantri ŋoŋore botugo baego.
ROM 11:15 Anutuji Juda kubu ŋadi nobeko ore foriineji iŋi fukeya: Kotu kantriine kantriine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo fukebi Anutuji furiŋaŋuŋ baku oga ŋabeme ogopuine fukebuŋ. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareru mane sabareku oga yabeiŋ, ore foriineji oi komegone gboreru goku sanaŋganimiŋ so fukeiŋ.
ROM 11:16 Gosa bobosu gariineo uqo Anuture osoeru ruaru jeri ebeneŋ gbagbataeŋine fukega ine, giore uqo munjaŋ sosowo oi oŋuakoŋ gbagbataeŋine fukega. Yo goduineji tiriine fukega ine, tieŋineji oŋuakoŋ tiriine fukegobi.
ROM 11:17 Juda kubu oi Anutu iŋoyoŋere oliwe yo fukega. Anutuji iŋoyoŋere oliwe yo oi foriine yobu roru tieŋine goine ketigame wakibuŋ eru gomende oliwe yo tieŋine roru wareru botuyaŋuŋgo ruame jikigaru sogueegobi. Kantri goine ŋoŋo gomende oliwe yo oŋu so fukegobiyoŋ, Anutuji jibu oga ŋabeme damaŋ yoo yo tieŋine fuŋine mo yoŋore botugo goku sanaŋgaegobi. Ŋoŋo Juda kubure oliwe yo goduineone uqo obuine poreru noku sogueegobi.
ROM 11:18 Ŋoŋo Juda niŋoke dimagobiyoŋ, jibu Juda nodureru sakiŋaŋuŋ egu ba ropenimiŋ. Sakiŋaŋuŋ ba ropenobuŋ ine, buŋo yo maneinebi: Kantri goine ŋoŋo yo tieŋine akoŋ oŋuine fukegobi. Ŋoŋo godunoŋuŋ so osigaegobiyoŋ, niŋore yo goduineji oi osi ŋabeme dimagobi.
ROM 11:19 Buŋo iŋi minobuŋ, “Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde yo botuineo rua nobeiŋ ore eru yo tieŋine oi ketigame wakiko sawaine fukeya.”
ROM 11:20 Buŋo oi foriine. Anutuji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru manesiŋ gabuŋ ore eru keti yabeko wakibuŋyoŋ, ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋgo odesiŋgaru qiŋ keru dimagobi. Oŋu dimaku jauba-iriŋbiriŋ so fukeru sakipepe eru goinebiyoŋ, iŋi egu waki ŋabeiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi:
ROM 11:21 Anutuji iŋoyoŋere yoinere tieŋ foriine so ŋone yabe emboŋ eru Juda kufufuŋ keti yabeya ine, ŋoŋo oi “Soine ŋone nobe emboŋ eiŋ,” oŋu egu minimiŋ. Omaine oŋuine manesuku kosa egu goinebi.
ROM 11:22 Ore eru kotu kantri ŋoŋo Anuture fuŋne manesuku iŋi minimiŋ, “Juda ŋiŋigo kadi ririru waki yabeya, Anutuji ore geoine bokirieru fofori joineke eyareegayoŋ, noŋuŋ bobiaŋ Rauineke qakatoru dimabeneŋ bobiaŋ nobeega. Iŋoke so jikigaru dimakimiŋ ine, kantri goine niŋo oŋuakoŋ keti nobeme wakikimiŋ.”
ROM 11:23 Oŋu soine minimiŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo kadi riribuŋ, oi oŋuakoŋ soine sanaŋgaru yo botuineo moke jikiga yareiŋ. Ore eru Juda kufufuŋ yoŋoji qoqomukuyaŋuŋ bokeru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ine, oi soine Yesuke jikiga yareiŋ.
ROM 11:24 Anutuji ŋoŋo gomende oliwe yo oone keti ŋaberu ke sasarire kadi odureru oliwe yo fuŋine more botugo ruaru jikiga ŋareya. Kantri goine ŋoŋo oŋuine eyareya ine, ore eru iŋoyoŋunde yo tieŋine foriine Juda kufufuŋ foriine oi afagaru oga yaberu aŋiineo iŋoyoŋunde oliwe yore botugo rua yabeme moke jikiganimiŋ. Oŋu.
ROM 11:25 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgboroŋ paio kosa egu gonimiŋ ore buŋo sumuŋine mo barariŋga ŋarebe mane taniŋganimiŋgo manego. Buŋo oi iŋi: Mamane sembeneji Israel kufufunde mobe mo yoŋore maŋyaŋuŋ kejigame gogobiyoŋ, damaŋ tatariine tomiri qoqomuku so jikigaru gonimiŋ. Matayoŋ, rone kotu kantri yoŋoreone boakoŋ yobu yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture qorumaŋ maŋineo wapenimiŋ. Oŋu ebi Anutuji jareyaŋuŋ ŋoneko sagaiŋ, damaŋ oo Juda kufufuŋ niŋore qoqomuku damaŋnoŋunji tariko sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ.
ROM 11:26 Maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji Israel kufufuŋ sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Munaŋqoqo Rauineji oi Zaion tukuone fukeru Jeikob kubu niŋore eebobo wuwunuŋineke oi keririkeiŋ.
ROM 11:27 Anutu nonji agiburaŋyaŋuŋ keririkeru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ ore jojofo buruine oi yoŋoke ebe moko gokimiŋ.” Buŋo oŋu pega.
ROM 11:28 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋadi gaku Anuture rosipu fukebuŋ ore kantri goine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo Anuture ogopu fukegobi. Oŋu fukegobiyoŋ, Anutuji Israel fuŋgbodupunoŋuŋ roosoe yabeya ore Juda niŋoji jikigaru yoro ogopuine foriine yobu fukegobeneŋ.
ROM 11:29 Anutuji ŋiŋigo mo roosoe yaberu yauŋ yareega, buŋo oi moke maŋine kerisieme igokogaiŋ ore so mata.
ROM 11:30 Kotu kantri ŋoŋo oŋuakoŋ ronekoŋ Anuture mi so reŋgaru kosa gobuŋyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji qoqomuku fukebuŋ ore eru Anutuji ŋoŋo ŋonemaiŋ ŋareme qowiriebuŋ.
ROM 11:31 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji damaŋ yoo Anuture miqomukuru kosa go wapegobiyoŋ, ŋoŋoji qowiriebuŋ ore eru Anutuji Juda kufufuŋ niŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo ŋonemaiŋ noreiŋgo manega. Kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru qowiriebi ore mosiineji maŋyaŋuŋ bapakareega, ore eru yoŋoji oŋuakoŋ afagaru maŋyaŋuŋ kerisieru ŋonemaiŋine biŋe qa yarenimiŋ.
ROM 11:32 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ Anutu qomukuru kosa gobeneŋ buŋo qoqomukunoŋuŋ bofukeru nigiŋ nobeya. Sosowo yobu ŋonemaiŋ noreiŋ ore eru niginji kipe nobeya. Oŋu.
ROM 11:33 Anutu yauŋmoririinere rounji oi yasogo yobu fukega. Mamagore sia, mamaneine oi rarakaine tatariine tomiri. Maŋgboroŋineji nodureru ropekiine yobu fukega. Iŋoji buŋonoŋuŋ osoeru mitariega, niŋoji oi sosowo mitaniŋ forekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Gogonoŋunde kadi burugaega, ore fuŋine oi maneru osoeru bofuke forekimiŋgo so mata.
ROM 11:34 “Ofonde maŋ kiniŋinere buru oi ŋiŋigo sosowoji mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ. Moji kajeqouŋ buŋo oteiŋ ore so mata.”
ROM 11:35 “Moreŋ ŋiŋigo yauŋ nareŋgareŋ eegobeneŋyoŋ, iŋoke oŋu ekimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ. Ya otebeneŋ tifeine so bokirie noreko soine sagaga. Ya mo jiki noreinde tife oteiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.”
ROM 11:36 Oi yoore eru embimbiŋgaegobeneŋ: Iŋoji ya sosowore Rau fukeru fuŋqoduine fukega. Iŋoji ya sosowo maŋgo eteko fukeya. Oi iŋoyoŋunde kuriri bofukeiŋ ore eru fukeya. Ore eru noŋuŋ tinabiŋeine miteŋ gabeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe roperu peiŋ. Buŋo oi foriine.
ROM 12:1 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji oŋu ŋonemaiŋ noreya ore nonji maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Ŋoŋo ŋonemaiŋine oi maŋ kiniŋaŋunji manesuku ore so tifeine bokirieru ohoweine baku miteŋ garu goinebi. Oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde saki fu oi Anuture kikitiŋ pesiŋ ruainebi. Oŋu ruanimiŋ ine, ŋoŋo gboreru gbagbataeŋine fukebi Anutuji pesiŋ-ŋaŋuŋ oi ŋoneme sagako aŋiine maneeiŋ.
ROM 12:2 Rone morende eebobo sembenere buru boyoberu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo oŋuine oi so jikigaru eku goinebi. Oŋu matayoŋ, maŋ mamaneŋaŋunji gboreko qowirieru goinebi. Oŋu goku Anutuji ŋoŋore aŋi uruŋu manega, oi baaru soine sanaŋgaru osoeru bofukenimiŋ. Oi bofukeru ore so eenimiŋ ine, kadi fiine boyobebi sagako kuririŋaŋuŋke fukeenimiŋ.
ROM 12:3 Jijibu kosa egu gonimiŋ ore buŋo mo mibemiŋ. Anutuji yauŋmoriri nareme ore paio dimaku sosowo ŋoŋore iŋi ŋajigo: Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋunde manekabi ropekiine so fukeiŋyoŋ, moakoŋ moakoŋ ŋoŋo poretiŋ ŋoŋo-ŋaŋe mane muku goinebi. Anutuji mamanesiŋ noreko ore foriine fukeega ore so ŋoŋo-ŋaŋe oosoe eru ore so buŋo miku goinebi.
ROM 12:4 Ore fuŋine oi iŋi: Saki funoŋunji moakoŋ fukegayoŋ, saki fu tifenoŋuŋ oi kokoine. Mobeine sosowo yoŋoji gio moakoŋ oŋuakoŋ so baegobi.
ROM 12:5 Ore so maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ oŋuakoŋ kokoine gogobeneŋyoŋ, jibu Kristoke qakatoru dimaku saki fu oŋuine foriine moakoŋ fukegobeneŋ. Moakoŋ fukegobeneŋyoŋ, bubu niŋoji jikigaru eru moko gio babeneŋ sagako dimagobeneŋ.
ROM 12:6 Anutuji yauŋmoririine noreya ore so gio bobore mamane yauŋ furuine furuine raugaru gogobeneŋ. Moji kajeqouŋ giore mamane yauŋ biŋe qoqo ega ine, iŋoji oi gioo ruaeine. Mamanesiŋineji otesiŋgaega ore so gioo ruaru Anuture buŋo miku goine.
ROM 12:7 More kiŋaŋqoqo giore mamane yauŋ oteya ine, ore so goine damaŋ so bapi yaberu goine. More qaqaji gio bainde mamane yauŋ oteya ine, iŋoji boseqosembe tomiri damaŋ so goine qaji yareru goine.
ROM 12:8 More maŋ kikitiŋ giore mamane yauŋ oteya ine, iŋoji damaŋ so yameŋ keku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru kitiŋ yaberu goine. Goineji yare basiqasi baku embimbiŋgabi more oi kitiŋ yabeinde mamane yauŋ oteya ine, iŋoji tuturiine tomiri damaŋ so kitiŋgaku bapi yaberu goine. More siŋaŋyayabe giore mamane yauŋ oteya ine, iŋoji qiŋ keru dimaku goine siŋaŋ yaberu goine. More manjijojoko giore mamane yauŋ oteya, iŋoji gio oi jeri paio baku goigoŋ. Oŋu.
ROM 12:9 Ŋoŋo kiko bokeru poretiŋ manjijojoko naduŋgaduŋ eku goinebi. Sembene misombeŋ baku ŋadi gaku goinebi. Oroinere eŋareme oo qakatoru goinebi.
ROM 12:10 Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oi waigo paiineo eyareku poretiŋ manjoko naduŋgaduŋ eku goinebi. Araŋ qoqo naduŋgaduŋ enimiŋgo yameŋ keegobi, oo aŋi sogo maneru mimiteŋ eru goinebi.
ROM 12:11 Maŋ-ŋaŋunji so gbaŋiru wirieiŋyoŋ, oŋga wosibi Moro Tiriineji dobe ŋabeko jojoineke dimaku Ofonde gio baku goinebi.
ROM 12:12 Ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋgo odigaru oori eru jeri paio goinebi. Suroŋqoqo maneru karieru goinebi. Ŋoŋo damaŋ so dimaku Anutu oŋga wosigaru goinebi.
ROM 12:13 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋineji yare embimbiŋgagobi, oi bapi yaberu goinebi. Ŋoŋo ŋiŋigo kepore yaberu moko ŋeku uqo munjaŋ noku jeri eku goinebi.
ROM 12:14 Kekesuesue eŋareegobi, ŋiŋigo oi so qaiso yabeinebiyoŋ, ŋoŋo Anutu oŋga wosigabi mifia ŋareeiŋ.
ROM 12:15 Jeriegobi, yoŋoke bapi yaberu jerieinebi. Kuyogobi, yoŋoke bapi yaberu kuyoinebi.
ROM 12:16 Bio maŋmoakoŋ eyareku womoo goinebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde so manebi ropeine. Jauba-iriŋbiriŋ so einebiyoŋ, ŋiŋigo wakiqoqoine oi ogo eyareku goinebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde manebi maŋgboroŋ ŋiŋigo gogobi ore so, so fukeine.
ROM 12:17 Minde mibe, nunde gube, ende ebe oi more so einebi. Ŋiŋigo sosowoji mosi goine yoŋore manebi eebobo fiine fukegobi, oi yameŋ keku baku goinebi.
ROM 12:18 Ya more embiŋqombiŋ so egobi, sasanaŋ pe ŋarega ore so yameŋ keku ŋiŋigo sosowo yoŋoke womoo goinebi.
ROM 12:19 Buŋo mo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji sembenere tife bokiriebe paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Oi nonde gio. Ofoŋ nonji oŋu migo.” Ore eru yoro ogopune, ŋoŋo-ŋaŋe sembenere geo so bokirieinebiyoŋ, oi Anuture bokebi maŋine rigaŋgame iŋore tife bokirieru bomuku ŋabeiŋ.
ROM 12:20 Ore eru oi ŋoŋo-ŋaŋe so bokirieinebiyoŋ, Biŋe buŋo yo boyoberu goinebi, “Rosigoji uqore komega ine, oi uqo gume. Gore rosiji obure manega ine, oi obu otende noine. Oŋu eku gore mosi fiine oiji maŋ bapakare etende mimiine maneru bokena.” Buŋo oi boyoberu goinebi.
ROM 12:21 Moji mosi sembene oiji egu gbiŋ egareiŋyoŋ, gake mosi fiine eru oiji gbiŋ eteru mosiine sembene oi gboremiŋ. Oŋu.
ROM 13:1 Gawman mo oi iŋoyoŋe akoŋ so fukeyayoŋ, Anutu, usuŋ Rauine iŋoji oi gawman igodoŋgako ore so Sogunenoŋunde usuŋ paio dimaku siŋaŋ noreegobi. Mimiti giore kukure oi Anutu. Ore eru ŋoŋo sosowo ŋoŋo-ŋaŋunde gawman yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi.
ROM 13:2 Fuŋine oŋu manegobi ore eru moji mimiti siŋaŋ yoŋore usuŋ qopiega, iŋo Anutuji gogore buru ruaya, oi qopiega. Mimiti Rauine qopiegobi, Anutuji yoŋore buŋo mitariku geoine bokirie yareme yobiŋ bofukenimiŋ.
ROM 13:3 Siŋaŋbobo yoŋoji ŋiŋigo eebobo sembene baegobi, oi kokoi mamane eyareegobiyoŋ, fiine baegobi, oi oŋuine so eyareegobi. Ore eru siŋaŋ usuŋyaŋuŋke yoŋore kokoi maneiŋgo manege me mata? Oi so maneiŋgo manege ine, eebobo fiine eba eku gokande miteŋ gunimiŋ.
ROM 13:4 Gawman yoŋoji oi Anutu kiŋaŋ qa teru bobiaŋ gunimiŋgo manegobi. Oŋu manegobi ore ŋiŋigo sembene fukegobi, ore geoine bokiriebi paiyaŋuŋgo ropeme yobiŋ manenimiŋ ore dimagobi. Anuture kiŋaŋqoqopu fukebi kambantire siqo sogo yareya, oi omaine yobu so baku gogobi. Ore eru ya sembene ege ine, go kokoi maneru goigoŋ.
ROM 13:5 Yobiŋ paiyaŋuŋgo egu ropeiŋ ore gawman miyaŋuŋ reŋgaru goinebi. Ore akoŋ matayoŋ, Anuture jiŋoo oŋuakoŋ sagaiŋgo ore oŋu eku goinebi. So reŋgabi Anuture maŋ rigaŋgame miko maŋ wombuŋyaŋuŋgo oŋu manebi maŋyaŋunji egu sembeaiŋ ore oŋuakoŋ gawman yoŋore buŋo yukuineo raru goinebi.
ROM 13:6 Gawman yoŋoji oi Anuture gio mobe mo baku oo qiŋ keru dimaku siŋaŋ ŋabeegobi. Gioyaŋuŋ oi banimiŋ ore ŋoŋoji bapi yaberu takis oŋuakoŋ eegobi.
ROM 13:7 Gawmande takis ruaru kikitiŋ fuŋne fuŋne wojimu yarenimiŋ ore miegobi, oi sosowo ore so yareeinebi. Gawmande takis fuŋne fuŋne sosowo yareru komuniti gio oi poretiŋ baeinebi. Gawmande gio bobo ŋiŋigo yoŋore kobi eru araŋ ba yareeinebi. Oŋu.
ROM 13:8 Oŋu eku more tife mo ŋoŋoke so eko goinebi. Jibu ŋoŋore tifeŋaŋuŋ moakoŋ oi damaŋ so iŋi pega: Ŋoŋo manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi. Moji goine jojoko maŋyauŋ eyareega, iŋoji Kadi buŋo boyobe foreega.
ROM 13:9 Mimiti buŋo qoruine oi iŋi, “Gake manji jojoko eege, ore so goine sosowo manjoko eyareeigoŋ.” Buŋo ore maŋgo mimiti buŋo yo oŋuine pegobi, “Boesau so eigoŋ,” “Ŋiŋigo mo so qande komeiŋ,” “Kiaŋ so baigoŋ,” “Yare so sase eigoŋ.” Oi eru mimiti buŋo goine sosowo oi buŋo qoruine ore meaineo fukegobi.
ROM 13:10 Ŋiŋigo mo manji jojoko etege ine, iŋore ya sembene mo so eteigoŋ. Ore eru manjoko eru oŋuine oo mimiti buŋo sosowo reŋgaru boyobeege.
ROM 13:11 Damaŋ yoore fuŋne mane mukugobi ore eebobo oŋuine eba eku goinebi. Rone Kristo manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru go wapebeneŋ Ofonji bomuku nobeko Sombuŋgo ropekimiŋ, ore damaŋineji maŋfuŋgo ware forega. Ore eru ŋoŋo kubaŋ pegobi, oone maŋ-ŋaŋuŋ gboreko pakareniminde damaŋ oi warega.
ROM 13:12 Ubu joroine gobeneŋ wegi jiŋoine jojiriŋgo wape tamaiŋgo ega. Ore eru qisirire eebobo oi keririkebi wakiko tatamainere jigo qakiminde kuriri oi ro kebi rakame dimainebeneŋ.
ROM 13:13 Tatamare maŋgo gogobeneŋ ore so eebobo gbagbataeŋine eba eku goinebeneŋ. Goineji jebe pati eru kanenji noegobi, oŋuine noku obu sanaŋine noku bobojibu eegobi. Sau ekesoŋ eru kosa ŋigo kiaŋ poreegobi. Pougaru roiŋgaru kekepari eru kiki rorori eru manji roroiŋ maneru ŋaŋadi eegobi. Eebobo oŋuine oi so sagaga.
ROM 13:14 Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji gboreru pakerebi yokore aŋi egu reŋganimiŋ ore oi kaje so ruaru so manesuku yabeeinebi. Oŋu matayoŋ, Ofoŋ Yesu Kristo iŋore eeboboji oi tebe garikiŋ-ŋaŋuŋ fukeko oi mariku oŋuine keru goinebi. Oŋu.
ROM 14:1 Monde mamanesinji gbagbaŋine fukeko oi siŋaŋ maŋgo eyareru kepore teru goinebi. Iŋoke mimane eku migobobo buŋo fukeko ore eru pepesisiri so eku goinebi.
ROM 14:2 Goineji mamanesiŋyaŋunde so uqo munjaŋ sosowo soine noegobiyoŋ, goine yoŋore mamanesinji gbagbaŋine fukeko uqo kuŋgaŋine akoŋ noegobi. Maŋyaŋunji egu kejigaiŋ ore maŋyoka eru joma nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine oi misombeŋ eku munjaŋ akoŋ iŋoyoŋe rigaru noegobi.
ROM 14:3 Uqo munjaŋ sosowo noegobi, iŋoji ogopuyaŋuŋ munjaŋ akoŋ noegobi, oi mipemiriŋ so eyareru goinebi. Anutuji ogopuŋaŋuŋ uqo munjaŋ sosowo noegobi, oi oŋuakoŋ “Sagagobi,” miku ŋonemaiŋ eyareega. Ore eru munjaŋ akoŋ noegobi, ŋoŋoji ogopuŋaŋuŋ yoŋore buŋo so mitariinebi.
ROM 14:4 Goji wamo fukeru more kiŋaŋqoqo mitari tenoŋ? Iŋoji oi iŋoyoŋe rauinere jiŋoo buŋore mobe miko osoeru mitarime sagako dimaiŋ me yobiŋ paiineo ropeko wakiiŋ. Ofonji sanaŋgaru qiŋ keru dimaiŋ ore kitiŋ gateeiŋ. Ore eru soine qiŋ keru dimaiŋ.
ROM 14:5 Goineji una kokoinere manesubi kamasiyaŋuŋ sogokoŋ egobiyoŋ, goineji unaine unaine osoeru una more manebi ropeko fuŋine mo fukeko una goineji ore mea yukuineo fukegobi. Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde mamanego qakatoru oo maŋyoka sosowo yoberu koimo dimaku goinebi.
ROM 14:6 Goineji unaine unaine osoeru roperu wakiru ruaegobi, yoŋoji oi Ofoŋ tinabiŋe oteiŋgo maneru eegobi. Goineji joma sosowo noegobi, yoŋoji Anutu miteŋ garu Ofonji oŋu tinabiŋeineke fukeiŋ ore noegobi. Goineji joma goinere sowo goegobi, yoŋoji Ofonji tinabiŋeineke fukeiŋ ore maneru oi eegobi eru oŋu goku Anutu miteŋ gaegobi.
ROM 14:7 Noŋundeone moji iŋoyoŋere akoŋ so goga eru iŋoyoŋere akoŋ so komeiŋ.
ROM 14:8 Ore fuŋine oi iŋi: Gariine gokimiŋ ine, gogonoŋuŋ Ofondeo kisiŋgaru gokimiŋ. Komekimiŋ ine, Ofondeo komekimiŋ. Ore eru gokimiŋ me komekimiŋ ine, Ofonde biŋe fukegobeneŋ.
ROM 14:9 Kristoji komebuŋ eru jiŋoke gogobeneŋ, sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru goiŋgo ore komeru gboreya.
ROM 14:10 Anutuji sosowo oga noberu iŋoyoŋere buŋo koroineo rua nobeko dimakimiŋ. Ore eru goine ŋoŋoji wamo fukeru maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ mitari yareegobi? Oŋuakoŋ ogopune goine ŋoŋoji wamore maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ goine oi mipemiriŋ eyareegobi? Pougaru roroiŋ ebi mosiŋaŋuŋ oiji so sagaga.
ROM 14:11 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ofoŋ nonji goku sanaŋgago, ore so buŋo foriine yobu iŋi ŋajigo: Ŋiŋigo sosowo ŋoŋo nonde jiŋo maio dikanji keru miŋaŋunji Anutu noŋ miteŋ nunimiŋ.”
ROM 14:12 Buŋo ore so noŋuŋ sosowoji bubu eebobonoŋunde sundu oi Anutu ojiru mitaniŋgabeneŋ osoe nobeiŋ. Oŋu.
ROM 14:13 Ore eru so jikigaru mimisembe eru buŋoŋaŋuŋ so mitariinebi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore kadio odetataŋgaru egu waki yabeiŋ ore ya mo oi so ruaeinebi. Ore buŋoine yameŋ keku mikipeinebi.
ROM 14:14 Uqo munjaŋ ya moji iŋoyoŋe akoŋ wuwunuŋineke so fukegayoŋ, ŋiŋigoji yare manebi wuwunuŋineke fukega, yoŋoyoŋunde akoŋ oi wuwunuŋineke fukega. Nonji Ofoŋ Yesuke dimaku buŋo oi maneru ore eru maŋyoka mo so manego.
ROM 14:15 Anutuji uqo munjaŋ sosowo munaŋ qa foreko gbagbataeŋine fukegobiyoŋ, jibu ogopunoŋuŋ goineji sowobotuyaŋuŋ eru joma goine so noegobi. Kristoji yoŋore eru komeyayoŋ, goine ŋoŋoji wamore joma noku oŋuine oiji yoŋore maŋ bosembeaegobi? Oŋuineo ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi boyobebi maŋkekerisie ogopuŋaŋunji ore eru beusembe bofukeegobi, oŋuine oo manji jojokore kadi oi so jikigaru boyobeegobi.
ROM 14:16 Mamane fiine pe ŋaregayoŋ, ore paiineo eeboboŋaŋunji kosa ebi goineji ore eru buŋo urugo miku miyareegobi. Oŋu egu enimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ eku goinebi.
ROM 14:17 Wamo uqo nokimiŋ eru wamo obu nokimiŋ, oiji Anuture qorumande moge so fukega. Ya oiji oi wawakiine fukega. Iŋore qorumaŋ maŋineo gogore fori oi iŋi: Moro Tiriineji dobe nobeko eebobo poretiŋ boyobebeneŋ womo qa noreko jerieru gogobeneŋ. Oiji mogeine fukega.
ROM 14:18 Uri yoŋoji oŋu eru Kristore kiŋaŋ qaegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo sagabi ŋiŋigoji buŋoyaŋuŋ manebi saga yabeega.
ROM 14:19 Ore eru niŋo womo ee ebeneŋ maŋmoakonji saueiŋgo ore yameŋ keinebeneŋ. Oŋuine oo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru babasanaŋ einebeneŋ.
ROM 14:20 Anutuji uqo munjaŋ sosowo munaŋ qa foreko gbagbataeŋine fukegobi, oi manegobeneŋyoŋ, moji joma me uqo mo noko ogoinere manji ore eru sembeako yombeŋine fukeko agiburaŋke fukega, oiji so sagaga. Moji goine yoŋore so manesuku iŋoyoŋere akoŋ maneru kosa noga, iŋoji oŋuakoŋ agiburaŋke fukeiŋ. Ore eru Anutuji yoŋore maŋyaŋuŋgo gio baya, goine ŋoŋoji gioine fiine oi uqore eru so bosembeainebi.
ROM 14:21 Ore eru maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore eru jomare sowo goku wain obu oi so noku goinebi. Oŋuine oo moko bobobiaŋ enimiŋ. Oŋuakoŋ maŋ-ŋaŋunji yare me yare eru sembeako agiburaŋke fukeru gbaŋiena, ŋoŋoji oi so einebi. Oŋu moko bobobiaŋ enimiŋ.
ROM 14:22 Pepesisiri buŋore mamanesiŋine oŋu me oŋu pe garega, oi Anuture jiŋo maio sabareku goigoŋ. Moji buŋo more “Sagaga,” miku oo qakatoru mane sanaŋgaru ore eru iŋoyoŋe so mimitari ega, iŋoji kiwaqawaineke fukega.
ROM 14:23 Oi me oi mamanesiŋ paiineo so dimaku eegobeneŋ, oi sosowo agiburaŋ fukega. Ore eru moji uqo more maŋyoka eru jibu oi naga, iŋoji agiburaŋ eiŋ. Mamanesiŋ paiineo so dimaku nega ore Anutuji iŋore buŋo mitarime quŋgaru yobiŋ bofukeiŋ. Oŋu.
ROM 15:1 Mamanesiŋnoŋunji sanaŋ qaŋqaŋine fukega, niŋoji noŋunde akoŋ kosa jerieru noŋunde aŋigo egu gokimiŋ. Goine yoŋore mamanesinji gbagbaŋine fukeko fogaturuŋgo kadi odureru poretiŋ so boyobeegobi, noŋuŋ oi manjijojoko eyareku yobiŋyaŋuŋ osiganimiŋ ore bapi yabeinebeneŋ.
ROM 15:2 Noŋuŋ moakoŋ moakoŋ ogopunoŋunji fianimiŋgo so manesuku bapi yabeinebeneŋ. Oŋu eyareku maŋyaŋuŋ bobiaŋgabi sasanaŋ bofukenimiŋ.
ROM 15:3 Kristoji oŋuakoŋ iŋoyoŋere akoŋ iŋoyoŋunde aŋigo so jerieyayoŋ, Biŋe buŋo yoore so etebi goya, “Ŋiŋigo buŋo fofoine miku go migareegobi, yoŋore buŋoji oi nuko joiserereŋine maneego.” Buŋo oŋu pega.
ROM 15:4 Anutuji noŋunde ore aŋiine iŋi maneega: Noŋuŋ yameŋ keku sanaŋgaru dimaku Biŋe Quraŋ osegabeneŋ maŋnoŋuŋ kitiŋgako oŋuine oo seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋgo odigaru oori eru gokimiŋ. Ore eru Biŋe buŋo sosowo ronekoŋ quraŋgabuŋ, Anutuji ore so qaji noreiŋgo manega. Ore eru oi quraŋgabi pega.
ROM 15:5 Anutuji iŋoyoŋe maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgako soine yameŋ keku sanaŋgaru dimainebi. Iŋoji Moroine ŋareme dobe ŋabeko botuŋaŋuŋgo manji kikipe eku Kristo Yesure mamanesu boyoberu goinebi.
ROM 15:6 Oŋu goku soine maŋmoakoŋ paiineo miŋaŋuŋ qodureru Anutu, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama oi miteŋ garu goinebi. Anutuji ŋoŋo oŋu eru gonimiŋ ore maneega. Oŋu.
ROM 15:7 Kristoji ŋoŋo mane sabareku maŋgo eŋareega, ore so ŋoŋo oŋuakoŋ maŋgo sisiŋaŋ eku goinebi. Anuture tinabiŋeji saueiŋ ore oŋu eru goinebi.
ROM 15:8 Nonji buŋo foriine yo mibemiŋ: Anutuji buŋoine buŋoine Juda kufufuŋ niŋore fuŋgbodupu yoŋore mikipeya, oiji foriineke fukeiŋgo maneya. Ore eru Kristo soreme Anuture Biŋe buŋo fofori sanaŋgaiŋgo ore eru Juda niŋore botugo wakiru kiŋaŋ qa noreru goya.
ROM 15:9 Juda niŋo kiŋaŋ qa noreru goyayoŋ, kantri goine yoŋoji oŋuakoŋ iŋore ŋonemaiŋ maneru ore eru Anutu miteŋ garu gogobi. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ore eru nonji kantri goine yoŋore botugo goku miteŋ guru tinabiŋegoji saueinde kiki keebemiŋ.”
ROM 15:10 Ore buŋoine mo oi iŋi miku quraŋgabi pega, “Anutuji Juda niŋo roosoe nobeko kufufuŋine fukeru jerieegobeneŋ. Kantri goine ŋoŋo niŋoke jikigaru jerieru kokoriaŋ eru goinebi.”
ROM 15:11 Ore buŋoine mo oi iŋi, “Kotu kantrire kubu sosowo ŋoŋo oi Ofoŋ miteŋ garu goinebi. Kae so gogobi, ŋoŋo oi sosowo ‘Anutu daŋge!’ miku kiki keku goinebi.”
ROM 15:12 Kajeqouŋ ŋi Aisaia iŋoji oŋuakoŋ ore buŋoine iŋi miko pega, “Yo goduone gidaine pougaru pakarega, ore so ŋi tinaine Jesi iŋore osigidagone mo fukeru ŋiŋigo moreŋ so siŋaŋ yabeiŋ. Oŋu eyareme morende kufufuŋ sosowo yoŋoji bapi yabeiŋgo odigaru oori eru gonimiŋ.” Buŋo raŋgbaŋine oiji damaŋ yoo foriineke fukeega.
ROM 15:13 Moro Tiriinere usunji kitiŋ ŋabeko ooriŋaŋunji sanaŋgaru sanaŋ qaŋqaŋine fukeiŋgo manego. Ore eru oori Rauine Anutu iŋoji womo eyareku jeri sosowo oiji maŋ-ŋaŋuŋ bofuseine. Oŋu oŋga wosibe soine Anutu manesiŋ gaku seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋgo odigaru oori eru gonimiŋ. Oŋu.
ROM 15:14 O maŋkekerisie ogopune, nake ŋoŋore iŋi mane sanaŋgago: Ŋoŋo mutu so gogobiyoŋ, Anutuji ya sosowo fiine oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame puseko mamane fuŋne fuŋne bofukeru oiji soine uŋsowoŋ buŋo qaji naduŋgaduŋ enimiŋ ore so fukegobi.
ROM 15:15 Oŋu fukegobiyoŋ, jibu buŋo oi egu niga ŋabeiŋgo maneru ore fuŋine oi moke kegbore ŋarego. Anutuji yauŋmoriri nareko ore paio dimago ore koimo paiineo buŋo sanaŋ qaŋqaŋine goine quraŋga ŋarego.
ROM 15:16 Ore fuŋine iŋi: Anutuji kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi Moro Tiriineji bagbagbaga yabeme gbagbataeŋine fukenimiŋgo maneega. Rone boji rigabi konduŋineji ropeko Anutuji jerieya, ore so damaŋ yoo Anutuji ŋiŋigo moreŋ so biŋeine fukebi ŋone yaberu jerieiŋ ore aŋi sogo maneega. Ore eru Bobiaŋ Biŋeine kantri goine yoŋore botugo misaueiŋgo miku gioine paineo ruame ore so mande giore siŋaŋ fukeru Kristo Yesure kiŋaŋ qaego.
ROM 15:17 Ore eru Kristo Yesuke qakatoru dimaku Anuture gio babe biŋeroro nareme sakine ba ropeku koimo dimago.
ROM 15:18 Kristoji kantri goine yoŋoji Anuture mi reŋganimiŋ ore maneru boburoru bapakare nuega, oiji maŋgo enareko buŋone miku eebobone baego. Buŋo goine kosa misaueinde koimo oi so pe narega.
ROM 15:19 Moro Tiriinere usunji maŋgo enareko mosi qoqowirie moge usuŋyaŋuŋke fukebuŋ. Nonji Jerusalem siti bokeru kantriine kantriine roregaru raru raru Yuropre siti mo tinaine Ilirikum oo ropebe. Oŋu moreŋ so roregaru Kristore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga yare foreboŋ.
ROM 15:20 Moji otuŋ sariko moji wareru iŋoyoŋe piine ore paiineo baku buŋoineke fukeiŋ. Ore so moji Kristore buŋoji mamanesinde otuŋ sari foreko dimaya, nonji wareru iŋore otuŋ paiineo ode sanaŋgaru dimaku maŋyaŋuŋ jikigaru bobiaŋgaru basanaŋ yabebemiŋgo useru goboŋ. Mande gio fuŋfuŋgaine baku oiji kuririquraŋne bofukeiŋgo yameŋ keku goboŋ. Ore eru ŋiŋigo uri yoŋoji Kristore tina so maneru mutu gobuŋ, nonji Bobiaŋ Biŋe yoŋore mitaniŋgabeminde aŋine sogo maneru goboŋ.
ROM 15:21 Ore buŋoine Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Uri yoŋoji buŋoine so yajibi manebuŋ, yoŋoji goku oi ŋonenimiŋ. Uri yoŋoji fuŋine rone so maneru mutu gobuŋ, yoŋoji goku oi mane taniŋganimiŋ.”
ROM 15:22 Gio oŋuineji kipe nuya ore damaŋ so ŋoŋoreo warebeminde embimbiŋgaru goboŋ. Oŋu.
ROM 15:23 Oŋu goboŋyoŋ, roregaru maŋbapakare gio fuŋfuŋgaine baku kae sosowo mane yabegobeneŋ, oo oi ba foreru goboŋ. Mande gio fuŋfuŋgaine babemiŋ ore kaeine oi damaŋ yoo moke so pega. Oŋuakoŋ ŋoŋo ŋone ŋabebeminde aŋi maneru gobe gosa kokoine tariya.
ROM 15:24 Ore eru kantri tinaine Spein rabemiŋ, ore ŋadiineo ŋoŋoreo warebeminde buru ruaru ŋone ŋabebemiŋ ore oori eru iŋi manego: Ŋone ŋaberu ŋoŋoke jeri eru kokiine mo aŋibaŋi ŋebe bapi nubi soine kadi jikigaru Spein rabemiŋ.
ROM 15:25 Oŋu manegoyoŋ, damaŋ yoo Jerusalem sitire kufufuŋ gbagbataeŋine kitiŋga yabekimiŋ ore oo rabemiŋ. Oo raru ŋoŋoreo warebemiŋ.
ROM 15:26 Masedonia eru Akaia prowins yoyoka yokore maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine yoŋoji Jerusalem sitire ŋiŋigo gbagbataeŋine bapi yarekiminde buŋo kipebuŋ. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine wakiqoqoine gogobi, yoŋore buŋo kiperu pesiŋ kokoine soguine ruaru qodurebi oi roru raru yarebemiŋ.
ROM 15:27 Oŋu ruaniminde manjeri maneru buŋo kiperu qoqodure pesiŋ yasogo oi ruabuŋ. Oŋu eniminde tife pe ŋareko ruabi soine sagaga. Anutuji Juda kufufuŋ mifia noreinde buŋo miko eko mifia oiji kotu kantriine kantriine sagaru paiyaŋuŋgo ropeko gogobi. Ore eru kotu kantri yoŋore tife eko mobeine bokirieru yauŋyaŋunji Juda kufufunde wakiqoqoine bapi yabebi sagaga.
ROM 15:28 Nonji yauŋ oi roru raru meyaŋuŋgo ruabe gione oiji tariko ore ŋadiineo oi boke yaberu iqi akoŋ ŋoŋoreo wareru ŋone ŋaberu ŋadio jikigaru Spein kantrigo rabemiŋ.
ROM 15:29 Ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo Kristore mifia oi sosowo roru wareru ŋarebemiŋ. Oŋu mane mukugo.
ROM 15:30 O maŋkekerisie ogopune, nonji Ofoŋ Yesu Kristoke qakatoru dimaku iŋi maŋ bapakare ŋabego: Moro Tiriineji manjoko eteru kitiŋ ŋabeega ore so nonde eru Anutu oŋga wosiru goinebi. Jogbasasanaŋ ego, oo manjokoŋaŋunji bapi nuru goinebi.
ROM 15:31 Judia prowinsgo raru ŋiŋigo Kristore qoqomuku eegobi, yoŋore meo egu ropebemiŋ ore Anuture oŋga wosibi dobu kipe narena. Oŋuakoŋ pesiŋ yauŋ yasogo roru Jerusalem raru ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore meo ruabe sagako aŋiine manenimiŋgo ore oŋga wosiru goinebi.
ROM 15:32 Oŋu oŋga wosibi Anutuji aŋi oŋu manega ine, nonji jeri paiineo ŋoŋoreo wareru ŋoŋoke aŋibaŋi ŋeku beufi enarebi gobemiŋ.
ROM 15:33 Womo Rauine Anutu iŋoji sosowo ŋoŋoke dimaine. Buŋo oi foriine.
ROM 16:1 Ogonoŋuŋ Fibi (Foibe) iŋoji Seŋkria maŋkekerisie kufufunde gio bobo ŋigo fukega. Iŋoji Rom ŋoŋoreo wareiŋ, oi siŋaŋ maŋgo etenimiŋ ore weu ŋareru meŋaŋuŋgo ruago.
ROM 16:2 Iŋoji ŋiŋigo kokoine eru noŋ oŋuakoŋ bapi noberu goya. Ore eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋineji ogopunoŋuŋ kepore yareegobeneŋ, ore so Fibiji wareme oi Ofonde tinao oŋga wosigaru keporeinebi. Ŋoŋoreo wareru ya more embimbiŋgako ore so bapiniŋ.
ROM 16:3 Ŋoe ŋonuŋ yoyoka Prisila eru Akwila Kristo Yesuke dimagobire, muraŋyokane oi nonde momojo mibi manenimi.
ROM 16:4 Yokoji nonde eru gogoyakuŋ kisiŋgaru komenimi ore fukebu. Nonji akoŋ so miteŋ yapegoyoŋ, kantri goineo maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine yoŋoji oi oŋuakoŋ yokore ore daŋge miegobi.
ROM 16:5 Maŋkekerisie kufufuŋ piyakuŋgo tumaŋgaegobi, oi oŋuakoŋ nonde momojo mibi maneniŋ. Eisia prowinsgo gio babe foriine fuŋfuŋgaineji fukeko Epainetus iŋoji maŋine kerisieru Kristore biŋe fukeya, yoro ogone oi nonde momojo mibi maneiŋ.
ROM 16:6 Mariaji ŋoŋore eru gio soguine baku goya, iŋore nonde momojo mibi maneiŋ.
ROM 16:7 Andronikus eru Junias tifeyokane yokoji rone Kristoreo qakatobire nonji yokore ŋadigo maŋne kerisiebe ore ŋadio noke witi pigo gobeŋ. Aposol yoŋoji yokore ore manebi botuyaŋuŋgo ropekiine fukegobire. Oi nonde momojo mibi manenimi.
ROM 16:8 Yoro ogone Ampliatus Ofoŋke dimaga, iŋore nonde momojo mibi maneiŋ.
ROM 16:9 Neŋanoŋuŋ Urbanus Kristoke dimaga eru yoro ogone Stakis yoko nonde momojo mibi manenimi.
ROM 16:10 Apeles Anutuji eesoi oteme sagako Kristoke qakatoru dimaga, iŋore nonde momojo mibi maneiŋ. Aristobuluske pi moko gogobi, yoŋore nonde momojo mibi maneniŋ.
ROM 16:11 Tifene Herodion iŋo nonde momojo mibi maneiŋ. Narsisuske Ofoŋke qakatoru pi moakoŋ gogobi, yoŋo nonde momojo mibi manenimiŋ.
ROM 16:12 Trifina eru Trifosa ŋigo yoyoka yokoji gio yasogo baku Ofoŋke dimagobire, yoko nonde momojo mibi manenimi. Yoro ŋigo ogone Persis iŋoji Ofonde gio soguine yobu baku goga, iŋo nonde momojo mibi maneiŋ.
ROM 16:13 Rufus iŋoji Ofonde gio fiine yobu baega eru iŋore maŋgo damaŋ so noŋ oŋuakoŋ madeine oŋuine siŋaŋ maŋgo enareku goya, yokore nonde momojo mibi manenimi.
ROM 16:14 Asiŋkritus, Flegon, Hermes, Patrobas, Hermas eru maŋkekerisie ogo goine yoŋoke dimaku gogobi, yoŋore nonde momojo mibi manenimiŋ.
ROM 16:15 Filologus, Julia, Nereus seŋineke eru Olimpas eru ŋiŋigo gbagbataeŋine goine sosowo yoŋoke gogobi, yoŋore nonde momojo mibi manenimiŋ.
ROM 16:16 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋore botugo kokobo eru meayaŋuŋ soseku mijeriyaŋuŋ eku goinebi. Kristore maŋkekerisie kufufuŋ sosowo yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Oŋu.
ROM 16:17 O maŋkekerisie ogopune, nonji maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakareru ŋajigo: Ŋiŋigo goineji maŋ roroiŋ fukeiŋ ore qoru qaegobi, yoŋore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Maŋmoakonde mosi fiine qaji yarebi manegobiyoŋ, buŋo oi qomukuru pepesisiri buŋo goine oiji maŋ-ŋaŋuŋ bapakarebi sembeako quŋgaru wakiegobi. Ŋiŋigo oŋuine oi boke yaberu jojorigo goinebi.
ROM 16:18 Ŋiŋigo oŋuineji noŋunde Ofoŋ Kristore gio so baegobiyoŋ, yoŋoyaŋunde aŋire so fukeiŋ ore gigiraŋ miku yoŋoyoŋe kiŋaŋ qaegobi. Jiji buŋo fiine fiine aŋiineke miku ŋiŋigo kikoyaŋuŋ tomiri yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareru eadu yabeegobi.
ROM 16:19 Ŋoŋo Bobiaŋ Biŋe reŋgaru boyobeegobi, buŋo oi sosowo niŋore kajego rakame manegobeneŋ. Ore eru nonji ŋoŋore eru mokemoke yobu jerieego. Oŋu egoyoŋ, ŋoŋo iŋi eru gonimiŋgo manego: Ŋoŋo sembene baniminde maŋgboroŋ-ŋaŋuŋ bokebi wakiiŋ. Gio oroine baniminde maŋgboroŋ-ŋaŋuŋ oi damaŋ so kegboreru bosogueinebi.
ROM 16:20 Womo Rauine Anutu iŋoji Satan pipa odejaŋgako ŋoŋore yukuo wakiko kokoriaŋ eru jerieru gonimiŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesure yauŋmoririji ŋoŋoke peine.
ROM 16:21 Nonde muraŋ Timoti iŋoji momojoine ruame ŋoŋoreo foga. Nonde tifepune Lusius, Jeison eru Sosipater yoŋoji oŋuakoŋ momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga.
ROM 16:22 Tertius nonji Polre buŋo maneru quraŋ yo quraŋgago, nonji oŋuakoŋ Ofoŋke dimaku momojone ruabe ŋoŋoreo foga.
ROM 16:23 Gaiusji piine mitarime gobe maŋkekerisie kufufuŋ sosowo yoŋoji oŋuakoŋ yoo wareru tumaŋgabi uqo aŋibaŋi enoreega, iŋoji momojoine ruame ŋoŋoreo foga. Erastus iŋoji sitire siŋaŋ muraŋinere ofis maŋgo takis moneŋ siŋaŋ gaega eru maŋkekerisie ogonoŋuŋ Kwartus yokoji momojoyakuŋ ruabire ŋoŋoreo foga.
ROM 16:24 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririineji ŋoŋoke peine. Buŋo oi foriine.
ROM 16:25 Bobiaŋ Biŋe buŋo foriine oi ronere ronekoŋgo go wapebuŋ, oo soŋsoŋgo peya. Oŋu peko Yesuji wakiru barariŋga noreru mitaniŋgako maneru misaueego. Biŋe buŋo ore so Anutuji sanaŋgaru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ basanaŋgako soine qiŋ keru dimaku sanaŋgainebi. Ore eru noŋuŋ Anuture tinabiŋe miteŋ gabeneŋ saueeiŋ.
ROM 16:26 Rone Biŋe buŋo foriineji sumuŋineo pe wapeyayoŋ, damaŋ yoo kajeqouŋ ŋiŋigo quraŋ quraŋgabi pega ore so totogo fukeya. Anutuji damaŋ so go waperu tatariine tomiri go ropeiŋ, iŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine noŋuŋ maŋnoŋuŋ kerisieru Biŋe buŋo manesiŋ garu reŋgaru gokimiŋgo manega. Ore eru gio iŋi bakimiŋ ore mitiga noreya, “Ŋoŋo raru moreŋ so roregaru Biŋe buŋo mitaniŋgaru goinebi.” Buŋo ore so niŋoji Biŋe buŋo oi ŋiŋigo kubu sosowo manenimiŋ ore mitaniŋgaru gobeŋ.
ROM 16:27 Anutu iŋoyoŋe akoŋ maŋgboroŋ Rauine fukega, noŋuŋ Yesu Kristore tinao iŋore tinabiŋe miteŋ gabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe roperu peiŋ. Buŋo oi foriine.
1CO 1:1 Kristo Yesuji Pol noŋ oŋga nareko Anuture mire so sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogone Sostenes iŋoke ŋegobere.
1CO 1:2 Anuture kufufuŋ Korint sitio gogobi, nonji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore warego. Kristo Yesuji ŋoŋo oŋga ŋareko iŋoke qakatobi roosoe ŋareru gbagbataeŋine fukegobi. Oŋuakoŋ ŋiŋigo uri yoŋoji moreŋ so Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tina oŋgaku oŋga wosibi oi eru niŋo oŋuakoŋ ofoŋ enoreega, sosowo ŋoŋore Biŋe Quraŋ yo quraŋgabere.
1CO 1:3 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu.
1CO 1:4 Ŋoŋo Kristo Yesuke qakatoru dimabi Anutuji yauŋmoririine ŋareya, ore eru damaŋ so ŋoŋore Anutune daŋge miku miteŋ gaego.
1CO 1:5 Ŋoŋo Kristoke qakatoru dimabi gio bobore mamane yauŋ boakoŋ yobu ŋareme mamane fuŋne fuŋne biŋe gaku soine Biŋe buŋore fuŋne sosowo miegobi.
1CO 1:6 Niŋo Kristore fuŋne kitiŋgaku mibeneŋ buŋo ore foriji fukeru sanaŋgako dimagobi ore so mamane yauŋ sosowo oi ŋareya. Ore eru Anutu miteŋ gaego.
1CO 1:7 Ore eru gio bobore mamane yauŋ more so embimbiŋgaru dimaku Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore odigaegobi.
1CO 1:8 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji basanaŋ ŋaberu damaŋ tatariineo totogo fukeiŋ, damaŋ oo ŋoŋo posiine fukeru buŋoŋaŋuŋ tomiri dimaku oi ŋonenimiŋ.
1CO 1:9 Anutuji buŋoine poretiŋ boyoberu bapi ŋabeeiŋ. Iŋoji ŋoŋo iŋoyoŋunde Made Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋke jikigaru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋu.
1CO 1:10 O maŋkekerisie ogopune, nonji Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tinao iŋi maŋbapakare eŋarego: Ŋoŋo sosowo yobu maŋ moakoŋ eru botuŋaŋuŋgo roroiŋ so eru goinebiyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ qojukabi moakoŋ fukeko mamane moakoŋ boyoberu goinebi.
1CO 1:11 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo botuŋaŋuŋgo kekepari kokoine eru gogobi, ore biŋe buŋo oi ŋigo Kloe iŋore garikiŋpu goineji najibuŋ.
1CO 1:12 Yoore eru oi migo: Ŋoŋoreone goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Polre buŋo boyobeegobeneŋ.” Goineji “Niŋoji Apolosre buŋo boyobeegobeneŋ,” miegobi. Jikigaru goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Pitare buŋo boyobeegobeneŋ.” Ŋeŋeineo moke goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Kristore buŋo boyobeegobeneŋ.”
1CO 1:13 Kristoji pougaru kokoine fukeya me? Pol nonji ŋoŋore eru maripoŋgo komebe me? Pol nonde tinao miti meso rau ŋarebuŋ me? Oŋu maneru egu jibugainebi?
1CO 1:14 Nonji ŋoŋoreone Gaius eru Krispus miti meso rau yateboŋyoŋ, goine oi so rau yareboŋ ore eru “Anutu daŋge!” migo.
1CO 1:15 Ore eru “Polre tinao miti meso norebuŋ,” moji buŋo omaine oŋu egu miine.
1CO 1:16 O fofori, Stefanas eru iŋore garikiŋpu oi oŋuakoŋ miti meso rau yareboŋyoŋ, yoŋore ŋadio mo miti meso rau teboŋ me mata, oi poretiŋ so manego.
1CO 1:17 Kristoji noŋ ŋiŋigo miti meso yarebemiŋ ore eru so sore nuyayoŋ, Bobiaŋ Biŋe misauebeminde najime raru wareego. Kristoji noŋunde ore maripoŋgo komeya, gio ore tobiriineji wakiru omaine egu fukeiŋ. Ore eru Biŋe buŋo oi moreŋ ŋire maŋgboroŋ paiineo kosa so miego. Oŋu.
1CO 1:18 Ŋiŋigo misi korure biŋe fukenimiŋ, yoŋoji maripoŋinere Biŋe buŋo maneru ore eru manebi maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo kamasi fukega. Oŋu fukegayoŋ, Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋore buŋo oiji Anuture usuŋ barariŋga noreko maneegobeneŋ.
1CO 1:19 Ore buŋoine Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji mamane ŋiŋigo yoŋore maŋgboroŋ ketotiebe jibugaiŋ. ‘Mane taniŋga mukuegobeneŋ,’ miegobi, yoŋore mamane bojibugabe gbaŋiru omaine fukeiŋ.”
1CO 1:20 Maŋgboroŋ ŋiŋigo foriine oi uro gogobi? Buk osegaru mamanere fuŋne bofukebuŋ, oi uro? Moreŋgo migobobore qaqaji fukeru buŋo babokirieru miegobi, oi foriine tinabiŋeyaŋuŋke fukegobi me? Moreŋgo maŋgboroŋ pega, Anutuji yoŋore mamane-muku oi bawiwirime maŋ-ŋaŋuŋ tomiri kamasi fukega. Buŋo oi foriine.
1CO 1:21 Anutuji iŋoyoŋunde maŋgboronde so moreŋgo gogore buru ruayayoŋ, ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde maŋgboroŋyaŋuŋ kitiŋgaku oŋuine oiji Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru mutu gobuŋ. Embimbiŋgaru goku Kristoji maripoŋgo komeya, ore eru “Maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo!” mibuŋyoŋ, Anutuji Biŋe buŋo oi niŋoji misauekimiŋ ore nojiya. Oi mitaniŋgabeneŋ uri yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ ganimiŋ, oi babaaŋ qa yabeiŋgo maneko sagaya.
1CO 1:22 Juda yoŋoji moge mosi qoqowirie fukenimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Grik kantri yoŋoji maŋgbroroŋyaŋunji sogueiŋgo maneru janjaŋbuŋbuŋ odeegobi.
1CO 1:23 Oi janjaŋbumbuŋ odeegobiyoŋ, niŋoji Kristo maripoŋgo qabi komeya ore Biŋe buŋo misaueegobeneŋ. Juda yoŋoji buŋo oi manebi maŋyaŋuŋ sembeako oo quŋgaru maŋyaŋuŋ so kerisieegobi. Kotu kantri yoŋoji ore eru manebi buŋo mutuine fukega.
1CO 1:24 Kokoineji oŋu manesuegobiyoŋ, Anutuji oŋga noreko maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, Kristoji niŋore Anuture maŋgboroŋ barariŋga noreru iŋoyoŋe Anuture usuŋ fuke noreru dimaga. Juda me kantri goine fukegobeneŋ, oi jibu Kristoke qakatoru dimaku moakoŋ fukegobeneŋ.
1CO 1:25 Ŋiŋigo noŋunde maŋgboroŋ eru tobirinoŋuŋ oi wawakiine. Anutuji maŋine tomiri fukena ine, oiji jibu ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋuŋ odureru ropekiine yobu fukena. Anutuji wiriine fukena ine, oiji jibu ŋiŋigo tobirinoŋuŋ odureru sanaŋ qaŋqaŋine yobu fukena.
1CO 1:26 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne uruŋu eko Anutuji oŋga ŋareya, oi manesuinebi? Ŋoŋo kokoineji morende maŋgboroŋ soguine so roru gobuŋ. Kokoineji usuŋ paiineo meboŋaŋuŋke so gobuŋ. Mamapuŋaŋuŋ kokoineji biŋeroroyaŋuŋke so gobuŋ.
1CO 1:27 Oŋu matayoŋ, moreŋ ŋiŋigoji ŋoŋore manebi maŋyaŋuŋ tomiri ŋiŋigo omaine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Morende mamane ŋiŋigo yoine oi mimigaŋgaŋ eyareya. Moreŋ ŋiŋigoji ŋoŋore manebi wiriine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Morende usuŋ ŋiŋigo yoine oi mimi qa yareya.
1CO 1:28 Moreŋ ŋiŋigoji mipemiriŋ eŋareku fuŋneŋaŋunde manebi wawakiine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Moreŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋo maio soguine fukegobi, yoŋore biŋeroro ba waki ruako mataeiŋ ore wawakiine fukegobi, oi roosoe ŋabeya.
1CO 1:29 Moji Anuture jiŋo maio sakiine egu ba ropeiŋ ore oŋu roosoe ŋabeya.
1CO 1:30 Anutuji maŋgo eŋareko oga ŋabeme Kristo Yesuke qakatoru goku sanaŋgaegobi. Iŋoji Anuture maŋgboroŋ fuŋ mo barariŋga noreme maneegobeneŋ. Kristoji duenoŋuŋ baru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ gogobeneŋ eru roosoe noreko gbagbataeŋine fukegobeneŋ.
1CO 1:31 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Moji sakiine ba ropeiŋ, iŋoji Ofoŋ manega ore eru sakiine ba ropeine.” Buŋo ore so ebeneŋ sagaiŋ. Oŋu.
1CO 2:1 Maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru Anuture fuŋne kitiŋgaku mitaniŋga ŋareboŋ, oi buŋone aŋi-aŋiineke fukeiŋ ore so miku goboŋ me morende maŋgboroŋ ropekiine ŋaduru oiji sakine so ba ropeku goboŋ.
1CO 2:2 Nonji ŋoŋore botugo mamane furuine sosowo qaŋaŋineo ruaru Yesu Kristore buŋo eru maripoŋgo komeya ore fuŋine oi akoŋ mane mukuru oi misauebeminde buŋone kipeboŋ.
1CO 2:3 Buŋo oŋu kiperu ŋoŋoreo wareboŋ, damaŋ oo ŋi gbagbaŋine fukeru gburugburu kokoine qako kokoi maneru goboŋ.
1CO 2:4 Nonji Biŋe buŋo mitaniŋga ŋareboŋ, oi maŋgboroŋ soguinere jiji buŋo oiji so ŋajiru goboŋ. Oi matayoŋ, Moro Tiriineji boburo ŋabeko usuŋ suŋsuŋineji maŋ-ŋaŋuŋgo dobe ŋabeiŋgo yameŋ keku buŋo ŋajiru goboŋ.
1CO 2:5 Moreŋ ŋiŋigore maŋgboroŋ matayoŋ, Anuture usunji maŋgo eŋareko manesiŋ ganimiŋ ore yameŋ keku goboŋ. Oŋu.
1CO 2:6 Nonji jibu maŋkekerisie ogopune kuririyaŋuŋke gogobi, yoŋore botugo ŋebe Anuture maŋgboroŋ rakakiine oi soine mi maneegobeneŋ. Morende maŋgboroŋ so mi maneegobeneŋ. Moreŋine moreŋine siŋaŋ yaberu gobi usuŋyaŋunji mataeiŋ, yoŋore maŋgboroŋ oi oŋuakoŋ so mi maneegobeneŋ.
1CO 2:7 Oi matayoŋ, Anuture maŋgboroŋ soŋsoŋine oi mi maneegobeneŋ. Anutuji Sombuŋ moreŋ so bofuke yapeko oo ronekoŋ buruine iŋi eru kipeya, “Ŋiŋigoji jiki fukeru kuriri bofukenimiŋ ore maŋgboroŋne fuŋ mo oi barariŋga yarebemiŋ.” Oŋu miku oi soŋsoŋgo ruame peya.
1CO 2:8 Morende ŋi koitoine koitoine go wapebuŋ, yoŋoreone moji maŋgboroŋ oi so mane mukuya. Oi mane mukunobuŋ ine, Ofoŋnoŋuŋ kuririquraŋineke oi maripoŋgo so qabi komena.
1CO 2:9 Maŋgboroŋ fuŋ mo ore eru buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Moji ya oi jiŋo kajeineji so ŋoneru maneya. Ore mamaneji more maŋgo so fukeko maneyayoŋ, ŋiŋigo Anutu maŋyaŋunji manjoko eteegobi, yoŋore oi bomogaru ruame pega.”
1CO 2:10 Moreŋ ŋiŋigo ya oi so maneru qiqu gobuŋyoŋ, Anutuji oi Moroine soreme niŋore barariŋga noreko manebeŋ. Iŋoji buŋo sosowore fuŋne baaru bofukeega. Anuture mamane rakakiine oŋuakoŋ mane forega, iŋoji oi boburo nobeko manebeŋ.
1CO 2:11 Monde maŋine moji so manega. Maŋinere iiru iŋoji akoŋ oi mane mukuga. Oŋuakoŋ Anuture maŋ oi moji so manegayoŋ, Anutu iŋoyoŋunde Moro Tiriine iŋoji akoŋ oi mane mukuga.
1CO 2:12 Niŋoji morende eebobo sembenere gemo mo so biŋe qoqo eebeŋyoŋ, Anutuji ya yauŋ noreya, ore fuŋine manekimiŋ ore iŋoyoŋunde Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ.
1CO 2:13 Ore fuŋine rakakiine oi tumaŋgaru mi maneegobeneŋ. Moreŋ ŋiŋigoji maŋgboroŋyaŋunde paiineo buŋo qaji norebi ore so oi so mi maneegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Moro Tiriineji buŋo qaji noreya, ore so mande buŋo foriine osoebeneŋ boburo nobeko mitaniŋgaegobeneŋ.
1CO 2:14 Moro Tiriineji boburo nobeko buŋo oi oŋu osoegobeneŋ ine, fuŋne bofukeru mane mukukimiŋgo so fukega. Ore eru Moro Tiriineji uri yoŋore maŋyaŋuŋgo so gome omaine kosa gogobi, yoŋoji Anutu Moroinere biŋe oi mane sabareniminde embimbiŋgaegobi. Yoŋoji Biŋe ore manebi buŋo mutuine kamasi fukeko fuŋine mane taniŋganimiŋgo embimbiŋgagobi.
1CO 2:15 Yoŋoji embimbiŋgagobiyoŋ, Moro Tiriineji boburo nobega ine, buŋo sosowore fuŋne osoeru mitarikimiŋgo so fukegobeneŋ. Oŋu fukegobeneŋyoŋ, maŋkekerisie ŋiŋigo more fuŋne oi moreŋ ŋiŋigo sosowoji poretiŋ mitarinimiŋgo embimbiŋgaegobi.
1CO 2:16 Ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ofonde maŋ mamane oi ŋi moji mo so maneya. Ore eru moji oi uŋsowoŋ oteiŋgo so mata.” oji oi so maneyayoŋ, niŋoji Kristore maŋ mamane roru gogobeneŋ. Oŋu.
1CO 3:1 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo memenda oŋuine Kristoke qakatoru dimabuŋ. Ore eru nonji ŋoŋo morende eebobo boyobeegobi ore kamasi gobi Biŋe buŋo mitaniŋga ŋareru botuŋaŋuŋgo goboŋ. Moro Tiriineji boburo ŋabeme gogobi ore kamasi oŋuine ŋajibemiŋgo embimbiŋgaru goboŋ.
1CO 3:2 Nonji buŋo mane mukunimiŋ ore so moŋ obu oŋuine gume ŋaberu goboŋ. Uqo foriine nonimiŋ ore so, so fukebuŋ ore buŋo rarakaine oi so ŋareboŋ. Damaŋ oo uqo foriine noniminde embimbiŋgabuŋ eru damaŋ yoo oŋuakoŋ oi soine so noegobi.
1CO 3:3 Ŋoŋo jikigaru morende eebobo sembene boyoberu gogobi. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji maŋgo fukerowiŋ maneru kekepari eru buŋo mimiŋaŋunji naduremeŋ gadurebe eegobi. Oŋu ebi maŋ sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji siŋaŋ ŋabeko maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo omaine yoŋore kamasi eegobi.
1CO 3:4 Goine ŋoŋoji iŋi miegobi, “Niŋo Polre buŋo boyobeegobeneŋ.” Goineji iŋi miegobi, “Niŋo Apolosre buŋo boyobeegobeneŋ.” Oŋu miku moreŋ ŋiŋigo omaine fukeegobi ore kamasi oŋuine gogobi.
1CO 3:5 Apolosji wamo fukega eru Pol nonji wamo fukego? Nikoji Anuture gio baku gogobere. Ofonji niko gio bubu noteya, ore so bapi ŋabebere maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ garu gogobi.
1CO 3:6 Nonji koruŋ saribe Apolosji obu roru wareru oo koŋgayayoŋ, Anutuji kesueko touŋmoriri fukeya.
1CO 3:7 Ore eru sariya, iŋoji tinabiŋeineke so fukega. Obu koŋgaya, iŋoji oŋuakoŋ tinabiŋeineke so fukegayoŋ, Anutuji mifiako touŋmoririine waperu sogueegobi, iŋoji akoŋ tinabiŋeineke fukega.
1CO 3:8 Oŋu fukegayoŋ, sariego eru obu koŋgaega, nikoji so moakoŋ fukegobere. Moakoŋ fukegobereyoŋ, oi jibu furinokuŋ oi gionokuŋ baegobere ore so bubu ronomi.
1CO 3:9 Nikoji Anuture giore muraŋyokaine fukeru iŋoke gio baegobere. Ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ oi Anuture teniŋ oŋuine fukeko sasari gioine oo baega. Anutuji pi oŋuine maŋ-ŋaŋuŋ dobegaru qodure ŋareme sanaŋgaru wapeegobi.
1CO 3:10 Anutuji yauŋmoriri nareya, nonji ore so pi bobore mamane ŋi oŋuine fukeru Anuture otuŋ sanaŋine maŋ-ŋaŋuŋgo igodoŋgaru saribe moji ore paio pi baega. Soine baegayoŋ, moakoŋ moakoŋ niŋoji pire gio fiine akoŋ bakimiŋ ore so fukegobeneŋ. Ŋone mukuru bakimiŋ ore jiŋo sisiŋaŋ ee einebeneŋ.
1CO 3:11 Mande otuŋine oi Yesu Kristo. Nonji oi maŋ-ŋaŋuŋgo saribe moji mamanesinde otuŋ mo bofukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
1CO 3:12 Otuŋ moakoŋ fukegayoŋ, ore paio goineji piyaŋuŋ goul silwaji me ko foriineke goine oiji baegobi. Goineji piyaŋuŋ yo niginji, robu bohoŋ rekaineji me sopoji baegobi. Mosinoŋuŋ oŋu me oŋu dimaku baegobeneŋ ine,
1CO 3:13 mande gionoŋunde foriji bubu totogo fukeiŋ. Ofonji damaŋineo ware fukeme oo pi baya ore komoŋine doduiŋ. Pi komoŋnoŋunji Anuture misi boruŋineji fukeme jaku wakiko foriineji totogo ŋonekimiŋ ore so fukeiŋ. Misi oiji moakoŋ moakoŋ niŋore pire kamasi foriine oi eesoigo ruaru osoeiŋ.
1CO 3:14 Misiji jaku pi sosowo osoe yareme babi foriyaŋunji sanaŋgaru dimanimiŋ ine, yoŋoji gioyaŋunde furi rauganimiŋ.
1CO 3:15 Goineji piyaŋuŋ babi foriyaŋunji jaku wakinimiŋ ine, yoŋoji furi matayoŋ, sisibiri bofukenimiŋ. Oi bofukenimiŋyoŋ, yoŋoyoŋe jibu Sombunde biŋe gonimiŋ. Misi borunji ja yabeko ore kamasi odureiŋgo ore janjaŋbumbuŋ oderu peroriebi Anutuji bomuku yareme Sombuŋgo ropenimiŋ.
1CO 3:16 Ŋoŋo-ŋaŋe Anuture Biŋe soriŋ (tempel) fukebi Anuture Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo goga, oi manegobi me mata?
1CO 3:17 Anuture Biŋe soriŋ oi mokiine fukega, ore so ŋoŋoji gbagbataeŋine fukegobi. Ore eru moji Anuture soriŋ bosembeaga ine, Anutuji oi iŋoyoŋe bosembeaiŋ.
1CO 3:18 Moji iŋoyoŋere moreŋ mamane boyoberu egu eadu eiŋ. Ŋoŋore botugo moji iŋoyoŋunde maneko “Morende maŋgboroŋ ropekiine roru gogo,” miga ine, iŋoji rone maŋine tomiri fukeru oŋuine oiji maŋgboroŋ foriine bofukena.
1CO 3:19 Anutuji morende maŋgboroŋ ropekiine ore eru maneko maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo fukega. Ore buŋo Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Anutuji maŋgboroŋ ropekiine roru gogobi, oi nigiŋ yabeko yoŋoyaŋunde mamane aŋiji qoqopuse eku quŋganimiŋ.”
1CO 3:20 Ore buŋoine mo oi iŋi pega, “Ofonji maŋgboroŋ ŋiŋigo yoŋore mamane burure maneko omaine fukega.”
1CO 3:21 Ore eru ŋoŋoreone moji ŋiŋigo niŋore eru sakiine egu ba ropeine. Sosowo niŋoji ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ.
1CO 3:22 Pol, Apolos, Pita niŋoji ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ. Ŋiŋigo moreŋ so gogobeneŋ, niŋoji sosowo ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ. Ore eru soine buŋo oi me oi osoeru roru oŋuine oiji gogoŋaŋuŋ gonimiŋ eru komeŋaŋuŋ komenimiŋ. Damaŋ yoo gogobeneŋ, sosowo niŋoji ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ eru jiki gio bobo ŋiŋigo gonimiŋ, yoŋoji oŋuakoŋ ŋoŋore biŋe fukenimiŋ.
1CO 3:23 Oŋu fuke ŋaregobeneŋyoŋ, ŋoŋoji Kristore biŋe fukebi Kristoji Anuture biŋe fukega. Oŋu.
1CO 4:1 Ore eru ŋiŋigo sosowoji niŋore iŋi manebi sagaiŋ: Kristoji mitiga ŋareko gioine baegobi. Anutuji buŋoine soŋsoŋine noreko biŋenoŋuŋ fukeko siŋaŋ gaegobeneŋ. Niŋoji pi siŋande kamasi oŋuine fukegobeneŋ.
1CO 4:2 Siŋaŋ yoŋore rauji pi yaine siŋaŋ ganimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaga, iŋoji buŋo qoruine iŋi yameŋ keku mitiga yareega, “Gioŋaŋuŋ baribatataŋine tomiri dimaku gbeŋ akoŋ baku goinebi. Boseqosembe so einebi. Oŋu bofuke ŋarebe sagaiŋ.”
1CO 4:3 Korint ŋoŋoji me morende buŋo koro more siŋanji noŋ osoeru mitari narenobuŋ ine, nonji buŋo ore eru manebe wawakiine yobu fukega. Nake oŋuakoŋ nakene buŋo so mitarigo.
1CO 4:4 Maŋne osoeru buŋo mo so manebe bo yobiŋga naregayoŋ, ore eru jibu posiine so fukego. Ŋiŋigo matayoŋ, Ofonji nonde buŋone osoeru mitari nareega.
1CO 4:5 Ore eru ŋoŋo damaŋ yoo more buŋo mo oi so mitariinebi. Ofonji damaŋine ruame ware fukeiŋgo odigainebi. Odigaru gokabi oo wareru buŋo ya sumuŋgabi pega, oi tatamaineji barariŋgako totogo fukeiŋ. Iŋoji wareru ŋiŋigo maŋnoŋuŋ ba tamaeko eebobonoŋunde fuŋneji totogo fukeko ŋoneiŋ. Eebobonoŋunde fuŋne ŋoneru moakoŋ moakoŋ osoe noreko Anutuji ore so damaŋ oo miteŋ nobena.
1CO 4:6 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo pougaru jauba-iriŋbiriŋ eru kosa mobemobe quraŋ qaqa eku dimaku kekeua eegobi. Oŋu egu gonimiŋ ore Apoloske niko manesu noteru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi bokeru buŋo yoore fuŋne mane mukuinebi, “Biŋe buŋo quraŋgabi pega, oi so odureinebi.” Buŋo oi mane mukubi maŋ-ŋaŋuŋgo peko reŋgaru fianimiŋgo ore binaŋnokuŋ oŋu quraŋgago. Oi nakene eru Apolos nikore fuŋnenokuŋ osoeru manesuku mane taniŋganimiŋgo ore quraŋgago. Roroiŋgaŋaŋunji oŋu tariiŋ.
1CO 4:7 Morende ya moji so qowirie guko goine yadureru fuŋ mo fukenoŋ me mata? Oi mata. Ya sosowo pe garega, oi Anutuji yauŋ gareko raugameŋ me mata? Oi yauŋ raugameŋ ine, go wamore yauŋ mata ore kamasi oŋu sakigo omaine ba ropeege? Oi so sagaga.
1CO 4:8 Ya sosowo roru gokiminde aŋi manegobi, oi pe ŋare forega. Anutuji Sombuŋ rouŋineone yauŋine yauŋine keseru ŋareme kiwaqawaineke fukegobi. Niŋoji so bapi ŋabebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋe jibu mamanesinde kiŋ ofoŋ oŋuine fukegobi. Ŋoŋo-ŋaŋunde oŋu manesugobi. O fofori ŋoŋo kiŋ fukebi sagana. Oŋu fukebi niŋoji oŋuakoŋ ŋi ofoŋpuŋaŋuŋ fukeru ŋoŋore keririŋgo soine moko sakinoŋuŋ ba ropeku erioŋbarioŋ ee enobeŋ. Nonji oŋu ekiminde aŋi manego.
1CO 4:9 Nonji oŋu manegoyoŋ, noŋunde fuŋne ŋonebe kamasi iŋi fukega: Anutuji aposol niŋo igodoŋ nobeko ŋiŋigo jiŋo maiyaŋuŋgo wawakiine yobu fukeru gogobeneŋ. Ŋiŋigo yabebi komeiŋgo mitaribuŋ ore kamasi totogo raru warebeneŋ kosa oŋgaku mimi qa noreegobi. Ya ŋoŋoneine fuŋ mo fukebeneŋ moreŋ so yoŋore rauine eru Sombuŋ yoŋore mimerereŋ yoŋoji jiŋoyaŋunji ŋone nobe mukuru bibitatara enoreegobi.
1CO 4:10 “Kristore dimaku maŋine jibugako goga,” nonde oŋu miegobiyoŋ, ŋoŋoji Kristoke dimaku mamane ŋiŋigo kuririyaŋuŋke fukegobi ore kamasi fukegobi. Nonji gbagbaŋine fukegoyoŋ, ŋoŋoji “Ŋiŋigo sanaŋine fukegobeneŋ,” miegobi. Ŋiŋigoji ŋoŋo araŋ ba ŋareegobiyoŋ, nonde manebi wakiko mipemiriŋ enareegobi.
1CO 4:11 Damaŋ yo oŋuineo oŋuakoŋ uqo mujande komeru obure maneru kambaŋ raŋgbaŋine sugakiine keru gobeneŋ jigoji kosa ke nobebi ŋeŋe pinoŋuŋ tomiri goku jikigaru raru wareegobeneŋ.
1CO 4:12 Noŋunde meji sakiqoqo gio baegobeneŋ. Ŋiŋigoji kosa qaiso noreegobiyoŋ, niŋoji mifia yareru yoŋore oŋga wosiegobeneŋ. Kekesuesue enoreegobiyoŋ, niŋoji oi maneru karieru yameŋ keku gogobeneŋ.
1CO 4:13 Maŋqoqo buŋo fofoine minoreegobiyoŋ, niŋoji womo paio denaŋdenaŋ bokirieegobeneŋ. Niŋoji morende yau yoŋ oŋuine fukebeneŋ moreŋine moreŋine yoŋoji misombeŋnoŋuŋ qaku ŋadi nobeegobi. Oŋu go waperu damaŋ yo oŋuineo oŋu jikigaru gogobeneŋ.
1CO 4:14 Mimi qa ŋarebeminde buŋo yo so quraŋgagoyoŋ, yoro odumadepune oŋuine uŋsowoŋ-ŋaŋuŋ ŋarebemiŋgo manego.
1CO 4:15 Mamanesinde qaqaji 10,000 yoŋoji Kristoke qakatoru siŋaŋ garu qaji ŋarenobuŋ ine, oi jibu nonji Kristo Yesuke qakatoru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru mamaŋaŋuŋ fukebe maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ. Ore eru mamapuŋaŋuŋ kokoine so gogobi.
1CO 4:16 Ore eru maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Nonji mosi eego, ore so ŋoŋoji nonde mosi oi boyoberu goinebi.
1CO 4:17 Nonji mosine Kristo Yesuke qakatoru eba eku moreŋine moreŋine roregaru maŋkekerisie kufufuŋ so qaji ŋareego, ore eru egu niga ŋabeiŋ. Nonji ore eru yoro madene Timoti sorebe ŋoŋoreo wareiŋ. Iŋoji noke damaŋ so goku Ofoŋke qakatoru dimaku wareru fuŋnene miku kegbore ŋareiŋ.
1CO 4:18 Ŋoŋoreone goine yoŋoji nonji ŋoŋoreo so warenobo, oŋu maneru sakiyaŋuŋ miteŋ garu jauba-iriŋbiriŋ eru kosa gogobi.
1CO 4:19 Oŋu gogobiyoŋ, Ofonde aŋiji nonde “Raigoŋ!” miiŋ ine, pipa ŋoŋoreo warebemiŋ. Warebemiŋ, damaŋ oo jauba-iriŋbiriŋ ŋiŋigo yoŋore tobirire weu yarebe mifukebi manebemiŋ. Sakiyaŋuŋ ba ropeku buŋo sogo kosa miegobi, oi nonji manebe wawakiine fukeega.
1CO 4:20 Anuture qorumaŋ oi buŋo akoŋ mimiinere ya matayoŋ, foriine oi Anuture usuŋ. Oiji maŋgo enorega.
1CO 4:21 Ore eru maŋ-ŋaŋuŋ so kerisieru kosa gonimiŋ ine, nonji kobiŋ roru wareru buŋoji qa ŋabebemiŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ine, maŋwomo paiineo manjoko eŋarebemiŋ ore warebemiŋ? Buŋo yoyoka oi osoeru nonde aŋiŋaŋuŋ uruŋu manegobi, oi maneru osoeru najiniŋ. Oŋu.
1CO 5:1 Buŋo mo iŋi mibi nonde kajego rakaya: Goineji maŋkekerisie kufufuŋ botuŋaŋuŋgo boesau eegobi. Moji mamainere ŋonuŋ roru goga. Boesau oŋuine oi maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore botugo oŋuakoŋ mo so pega.
1CO 5:2 Moji oŋu eko ŋoŋo jibu sakiŋaŋuŋ ba roperu kosa jauba-iriŋbiriŋ eegobi. Oi so sagagayoŋ, mosiinere beusembeji bokome ŋareme sagana. Oŋu eru soine ŋi agiburaŋ oŋuine eya, oi botuŋaŋuŋgone yobebi sakibe wakiiŋ. Oi uruŋu eru so yobegobi?
1CO 5:3 Nonji fofori ŋoŋoreone jorigo gobe sakine so ŋoneegobiyoŋ, jibu iiruneji ŋoŋoke goga. Moji eebobo qembibi tatariine eya, nonji iŋore buŋo osoeru botuŋaŋuŋgo gogore kamasi maneru mitariru iŋi migo:
1CO 5:4 Ŋoŋo Ofoŋnoŋuŋ Yesure tinao tutumaŋ ruabi nonde iiruneji ŋoŋoke jikigako Ofoŋnoŋuŋ Yesure usunji maŋgo eŋareko sogokoŋ dimaku buŋoine miku iŋi kipeinebi:
1CO 5:5 Satanji sakiinere aŋi sanaŋine sembene qame wakiiŋgo ore ŋadi gaku Satan iŋore meo ruabi botiŋ gateiŋ. Botiŋ gateko gbaŋiru maŋine kerisieme Anutuji munaŋ qateru Ofonde damaŋgo iiruine bomukuko Sombunde biŋe fukena.
1CO 5:6 Sakiŋaŋuŋ ba ropeegobi, oi fiine mata. Ŋoŋo buŋo yoyoka yo mane mukuinebi, “Yist mobe mendaine obuke qodureru flauago ruabeneŋ bosogueko dis puseega. Oŋuakoŋ kaneŋ beu mokiineji pougaega, oiji fuine sosowo bosembeaega.”
1CO 5:7 Buŋo ore so ŋoŋo flaua dis gbagbataeŋine oŋu fukebuŋyoŋ, agiburande yist mo oi kipa oŋuine botuŋaŋuŋgo waperu kiŋabeega. Sosowo egu sembeanimiŋ ore eru yistŋaŋuŋ raŋgbaŋine oi osoeru kepieinebi. Ŋi oi beu mokiine oŋuine yoberu ŋeŋeineo moke bobosu gariinere flaua dis gbagbataeŋine oŋuine fukeru goinebi. Ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋgo lama boji rigaru poroŋ yistine tomiri noegobi, oŋuine so Kristoji noŋunde ŋonemaiŋ lama fukeko qabi komeya. Ore eru ŋoŋo soine flaua dis gbagbataeŋine yistine tomiri oŋuine fukeinebi eru moke seŋgiŋbaŋgiŋ maŋgo waperu goinebi.
1CO 5:8 Kristo komeya ore eru jeribari kombaŋ ruaru goinebeneŋ. Yist me beu mokiine oi eebobo sembene iŋgoŋmaŋgoŋineke. Ore paiineo jeri kombaŋ so ruainebeneŋ. Ore eru kiko bokeru buŋo foriine boyoberu poroŋ yistine tomiri oŋuine fukeru ore paio jeribari kombaŋ ruaru goinebeneŋ.
1CO 5:9 Nonji Biŋe Quraŋ quraŋga ŋareru iŋi ŋajiboŋ: Ŋoŋo boesau eegobi, yoŋoke aŋibaŋi so ŋeku mi maneinebi.
1CO 5:10 Moreŋgo maŋyaŋuŋ so kerisieru eebobo sembene eegobi, yoŋore buŋo oi so quraŋgaboŋ. Yoŋoji boesau eru yare suroŋ eru roku roiŋgo ore sase eegobi. Ya kigaku kiaŋ baegobi eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobi. Yoŋore eru oŋu quraŋga ŋarenobo ine, ŋoŋo moreŋgo gokimiŋgo embimbiŋganobuŋ.
1CO 5:11 Yoŋore matayoŋ, fuŋine yoore eru buŋo oi quraŋga ŋareboŋ: Moji iŋoyoŋunde tina maŋkekerisie ogo miku jibu boesau ega me yare suroŋ eru roru roiŋgo ore sase eega me nemu gboŋ ohoweine baku miteŋ gaega, iŋoke aŋibaŋi so ŋeku mi maneinebi. Mamanesiŋ kubu ŋoŋore botugo moji igosisi eega me obu sanaŋine noku bobojibu fukeega me ya kigaku kiaŋ roega ine, iŋoke ŋeku uqo munjaŋ mo so noinebi.
1CO 5:12 Sakibe gogobi, nonji yoŋore buŋo so mitariego. Oi nonde gio mata. Ŋoŋo oŋuakoŋ kufufuŋ sosowo yoŋore buŋo matayoŋ, maŋyaŋuŋ kerisieru dobu maŋgo gogobi, yoŋore buŋo oi akoŋ osoeru mitariegobi.
1CO 5:13 Sakibe kosa gogobi, Anutuji yoŋore buŋo osoeru mitariiŋ. Ore eru Biŋe buŋo yoore so einebi, “Ŋi sembene oi botuŋaŋuŋgone yobeinebi.” Oŋu.
1CO 6:1 Maŋkekerisie ŋiŋigo botuŋaŋuŋgo moji ogoine buŋo koroineo ruaiŋgo manega ine, iŋoji Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine yadureru ŋiŋigo kekesiine yoŋore jiŋoyaŋuŋgo rako so sagaga. Mata! Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo bapi nimiŋgo ore weu yareme mimiineke fukega.
1CO 6:2 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine niŋoji kantriine kantriine yoŋore buŋo osoeru mitarikimiŋ, oi mane foregobi. Ŋoŋo moreŋ sosowo yoŋore buŋo mitarinimiŋ ore so fukegobi ine, uruŋu eru buŋo memenda osoeru mitarinimiŋ ore so, so fukenobuŋ? Ŋoŋo fofori ore so fukegobi.
1CO 6:3 Maŋkekerisie ŋiŋigo niŋoji Sombuŋ mimerereŋpunoŋuŋ yoŋore buŋo osoeru mitarikimiŋ, oi mane foregobi. Ore so fukegobeneŋ ine, moreŋgo gogore buŋo oi afagaru osoeru soine mitariekimiŋ.
1CO 6:4 Ore eru moreŋgo gogore buŋo botuŋaŋuŋgo fukeega, buŋoŋaŋuŋ oi wamore sakibe yoŋore buŋo koroineo roperu mitarinimiŋgo weu yareegobi? Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo botuŋaŋuŋgo mipemiriŋ eŋareegobi, yoŋore jibu buŋo damaŋineo manebi ropeega. Oi so sagaga.
1CO 6:5 Buŋo oi mimi qa ŋarebemiŋ ore migo. Mamanesiŋ ŋiŋigo ŋoŋore botugo buŋo pega, ŋoŋoreone more maŋgboroŋine sagako buŋo oi soine mitariiŋgo so fukega me mata? Ŋoŋo soine botuŋaŋuŋgone ŋi oŋuine bofukenimiŋ.
1CO 6:6 Mata kamasi fukeko maŋkekerisie ogo moji ogoine sakibe yoŋore buŋo koroineo ruaega. Oŋu eru ŋiŋigo Anutu so manesiŋ gagobi, yoŋore jiŋo maio raru buŋo giore weu yareega. Oi so sagaga.
1CO 6:7 Botuŋaŋuŋgo buŋo koroineo rurua eegobi, oŋuine oiji ŋoŋo-ŋaŋe waki ŋabeko Kristore tinabiŋeji wawakiine fukeko gogobi. Ŋiŋigoji bosembea ŋabebi maŋ-ŋaŋuŋ ore eru pakereko buŋoo rua yarebi Anuture jiŋoo so sagaga. Eadu eru yaŋaŋuŋ poreru robi ŋoŋo mobeine so bokirie yarebi oŋuine oiji Kristore fuŋneji kuririineke fukeiŋ.
1CO 6:8 Ŋoŋo Kristore tina iŋi bosembeaegobi: Oi ŋoŋo-ŋaŋe eadu eru ŋiŋigo bosembea yabeku yayaŋuŋ poreru roegobi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore oŋuakoŋ eyareegobi.
1CO 6:9 Ŋiŋigo iŋgoŋmaŋgoŋine yoŋoji Anutu qorumaŋinere maŋgo roperu ŋeŋe so ronimiŋ, oi manegobi. Eeboboŋaŋuŋgo eadu ee eku tiŋtuŋ egu einebi. Goineji boesau eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ gaegobi. Goineji ŋoe ŋonuŋ gogo odureru jikiboti eegobi. Goineji monende kosa rorobaba eku gogobi eru ŋi yokoyoke akoŋ ŋigo yokoyoke akoŋ rorobaba eku gogobi. Oŋuine yoŋoji Anuture qorumande biŋe so fukegobi.
1CO 6:10 Goineji kiaŋ roku yare suroŋ fukeru roku roiŋgo ore sase eegobi. Goineji obu sanaŋine noku bobojibu fukeru kosa igosisi eegobi. Goineji ya kigaku kiaŋ baegobi. Ŋiŋigo oŋuineji Anuture qorumaŋ oi biŋe so qoqo enimiŋ.
1CO 6:11 Ŋoŋoreone goineji rone oŋu gobuŋyoŋ, jiki Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo raugabi dariineji jureru roosoe ŋabeme iŋore tinao gbagbataeŋine fukebuŋ. Bofosike ŋabeko Anutunoŋunde Moroji dobe ŋabeko poretiŋgaru gogobi. Oŋu.
1CO 6:12 Nonji ya sosowo soine babemiŋgo so fukegoyoŋ, ya sosowoji so bobiaŋ nuiŋ. Ya sosowo soine babemiŋgo so fukegoyoŋ, ya moji siŋaŋ egu fuke nareiŋgo ore sisiŋaŋ eego.
1CO 6:13 “Uqo oi uqo akoŋ. Oi beumaŋgonoŋunde eru ŋega. Beumaŋgonoŋuŋ oi uqo munjaŋ nobeneŋ rakaiŋ ore eru ŋega.” Moji oŋu minayoŋ, Anutuji uqo eru beumaŋgo oi moko mitariko mataenimi. Saki funoŋuŋ oi boesau ekimiŋgo ore matayoŋ, Ofonde gio bakimiŋ ore eru ŋega. Oŋu ŋeko iŋoyoŋe saki funoŋuŋ fiaiŋgo ore uqo ya noreega.
1CO 6:14 Anutu iŋoyoŋunde usunji Ofoŋ Yesu bogboreko komegone pakereya, iŋoji niŋo oŋuakoŋ bogbore nobeko pakerekimiŋ.
1CO 6:15 Ŋoŋore saki fuŋaŋunji Kristoke jikigaru iŋore saki mobeine fukegobi, oi manegobi me mata? Ore eru nonji Kristore saki fu mobeine mo roru kadi yasogo ŋigoke qakatobemiŋ me mata? Oi mata yobu! Oi boke!
1CO 6:16 Anutuji buŋoine iŋi miko pega, “Yokoji saki fu moakoŋ fukenimi.” Ore eru moji kadi yasogo ŋigoke qakatoga, iŋoji iŋoke saki fu moakoŋ fukenimi. Oi manegobi me mata?
1CO 6:17 Moakoŋ fukenimiyoŋ, moji Ofoŋke qakatoga, iŋore iiruji Ofonde Moroke qodureme moakoŋ fukeru gonimi.
1CO 6:18 Boesau oi useru bokeinebi. Agiburaŋ goine oi me oi eegobeneŋ, oi sosowo sakinoŋunde sakigo fukeega. Moji boesau eega, iŋoji iŋoyoŋunde saki bosembearu agiburaŋ eega.
1CO 6:19 Saki fuŋaŋunji Moro Tiriinere Biŋe soriŋ (tempel) fukega. Anutuji Moroine ŋareme raugabi maŋ-ŋaŋuŋgo goga. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋunde biŋe so fukegobi, oi manegobi me mata?
1CO 6:20 Ŋoŋo-ŋaŋunde biŋe matayoŋ, Kristoji ya soguineji furiŋaŋuŋ bako iŋore biŋe fukebuŋ. Ore eru sakiŋaŋuŋgo eebobo gbagbataeŋine ebi Anuture tinabiŋeji saueru raiŋ. Oŋu.
1CO 7:1 Ŋoŋo buŋo goine quraŋgaru weubuŋ, oi mitaniŋgabemiŋ. Ŋiji ŋigo so roru jeŋoŋ goga, oi fiine.
1CO 7:2 Oi fiine fukegayoŋ, saki fure aŋiji boesau egu enimiŋ ore ŋoŋo moakoŋ moakoŋ bubu ŋoe ŋonuŋ rorobaba eku goinebi.
1CO 7:3 Ŋoeji ŋonuŋinere aŋire so ŋoe ŋonuŋ gogore buru boyobeigoŋ. Ŋonuŋineji oŋuakoŋ ŋoeinere aŋi boyoberu goine.
1CO 7:4 Ŋonuŋinere sakiji iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe oi so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋoeineji oi siŋaŋ gaega. Ŋoeinere sakiji oŋuakoŋ iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe akoŋ so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋonuŋineji oi siŋaŋ gaega.
1CO 7:5 Ore eru ŋokoŋake so sabare ee eku goinebire. Ŋokoŋake akoŋ maŋmoakoŋ eru gbeŋ akoŋ oŋgawowosi gio banimi ore soine bubu gonimiyoŋ, damaŋ goine oŋu gobire tarime moke qodureru moko gonimi. Maŋ-ŋakuŋ soine so siŋaŋ gabire Satanji esoi ŋapeko agiburaŋgo wakiru egu ŋapeiŋ ore oŋu eru gonimi.
1CO 7:6 Oŋu enimi ore soine migoyoŋ, mimipaŋ buŋo oŋuine oi so rua ŋarego.
1CO 7:7 Nonji ŋiŋigo sosowo noŋ oŋuine ŋonuŋ tomiri gonimiŋgo manegoyoŋ, ŋoŋo goine Anuture gio bobore mamane yauŋ oŋuine oi so roru gogobi. Anutuji mamane yauŋine boroiŋgako moakoŋ moakoŋ niŋoji oi me oi iŋoyoŋe iŋoyoŋe raugaru gogobeneŋ.
1CO 7:8 Ŋoe ŋonuŋ so fukeru koje gogobi, ŋoŋore iŋi migo: Ŋoŋoji noŋ oŋuine jikigaru ŋoe ŋonuŋ so fukeru posiine gonimiŋ, oi fiine fukega.
1CO 7:9 Fiine fukegayoŋ, ŋoe ŋonuŋ fukekimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ jo jako egu gonimiŋ ore soine ŋoe ŋonuŋ fukebi afagaiŋ. Ore eru yoŋoji maŋyaŋuŋ siŋaŋ ganimiŋgo embimbiŋgagobi ine, soine ŋoe ŋonuŋ fukenimiŋ.
1CO 7:10 Ŋoe ŋonuŋ gogobi, ŋoŋore iŋi mitigago, nonji akoŋ matayoŋ, Ofonji iŋoyoŋe buŋo yo miga: Ŋigoji ŋoeine so bokeine.
1CO 7:11 Oŋu migayoŋ, jibu ŋoeine bokeiŋ ine, ŋi mo so roru mo goine me ŋoeineke moke mimane eku kikipe eku gonimi. Oŋuakoŋ ŋoeineji ŋonuŋine so bokeine.
1CO 7:12 Oi Ofonde buŋoyoŋ, ŋoe ŋonuŋ goine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so migayoŋ, nonake oi iŋi migo: Maŋkekerisie ŋi more ŋonunji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋgo manega, iŋoji ŋonuŋine oi so bokeine.
1CO 7:13 Oŋuakoŋ maŋkekerisie ŋigo more ŋoeji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋ manega, iŋoji ŋoeine oi so bokeine.
1CO 7:14 Ore fuŋine oi iŋi: Monde ŋoeji maŋkekerisiere yaura ŋi fukeko Anutuji oi jibu maŋkekerisie ŋonuŋineke qakatoga ore eru roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Oŋuakoŋ more ŋonunji mamanesiŋine tomiriyoŋ, maŋkekerisie ŋoeineke qakatoga ore eru Anutuji oi roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Moji gbagbataeŋine so fukena ine, odumadeyakunji Anuture sa sakibe gonobuŋ. Oŋu gonobuŋyoŋ, Anutuji moko roosoe yabeya ore gbagbataeŋine fukegobi.
1CO 7:15 Gbagbataeŋine fukegobiyoŋ, moji so manesiŋ garu ŋoeine me ŋonuŋine bokeiŋgo manega ine, soine bokeine. Oŋu fukeko nonde buŋoji maŋkekerisie ogonoŋuŋ oi so kipeiŋ. Anutuji ŋoŋo womoo gonimiŋgo oŋga ŋareya.
1CO 7:16 Ŋigo, go ŋoego maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Me ŋi, go ŋonuŋgo maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Ore eru womoo goinebi. Oŋu.
1CO 7:17 Ofonji moakoŋ moakoŋ ŋoŋore gogore buru ruame ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobi Anutuji oŋga ŋareya, ore so jikigaru goku gogoŋaŋunde fuŋne oi so kepieinebi. Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine roregaru kae so oŋu mitiga yareego.
1CO 7:18 Anuture moge ŋi more sakigo ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, moge oi kepieiŋgo so yameŋ keine. Anuture moge more sakigo so ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, oi ketigaiŋgo so yameŋ keine.
1CO 7:19 Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabi pega me so pega, oiji Anuture jiŋoo ya omaine fukegayoŋ, mimipaŋ buŋoine reŋgaru boyobebeneŋ oiji foriineke fukega.
1CO 7:20 Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so jikigaru goinebi.
1CO 7:21 Monde kiŋaŋqoqo omaine fukende Anutuji oŋga gareya ine, ore eru manebu so eru goigoŋ. Maŋgo kerisieru soine posiine fukeru gio mo bofukenoŋ ine, oi soine bofukeigoŋ me maŋgo afagako soine jikigaru kiŋaŋqoqo omaine goigoŋ.
1CO 7:22 Oi yoore eru: Moji kiŋaŋqoqo omaine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme agiburande nigiŋine pirueko posiine fukeru goga. Oŋuakoŋ moji posiine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme iŋoyoŋunde aŋi matayoŋ, Kristore mi reŋgainde nigiŋgo dimaku kiŋaŋ qateku goga.
1CO 7:23 Kristoji furi soguineji furiŋaŋuŋ bako gogobi ore eru moreŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru kokoiŋaŋuŋ so maneru kiŋaŋqoqoyaŋuŋ omaine fukeru egu goinebi.
1CO 7:24 Ore eru maŋkekerisie ogopune, Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo posiine nigiŋ-ŋaŋuŋ tomiri me kiŋaŋqoqo rauŋaŋunde nigiŋ gbedigo gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so Anuture jiŋoo jikigaru goinebi. Oŋu.
1CO 7:25 Ŋigo jeŋoŋ jumuine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so mitigako manego. Ore eru Ofonji ŋonemaiŋ nareko buŋone kosa matayoŋ, manesiŋ narebi sagaga ore so miego, ore so osoeru nakene mamaneji iŋi mibemiŋ:
1CO 7:26 Sisikoŋkoŋ damaŋ bombeŋgaga ore eru ŋi jeŋoŋ ŋigo jeŋoŋ gogobi, sosowo ŋoŋoji ore so jikigaru gokabi fiine fukeiŋ. Oŋu manesugo.
1CO 7:27 Ŋigo roru goge ine, ŋonuŋgo bokemiŋgo so janjaŋbuŋbuŋ odeigoŋ. Ŋonuŋgo tomiri jeŋoŋ goge ine, ŋigore so baaigoŋ.
1CO 7:28 Jibu ŋigo roiŋ, oiji agiburaŋineke so fukeiŋ. Oŋuakoŋ ŋigo usuŋgariji ŋi roiŋ, iŋoji agiburaŋ so eiŋ. Agiburaŋ matayoŋ, oŋu enimiŋ, yoŋoji sakiyaŋuŋgo sisikoŋkoŋ kokoine bofukenimiŋ. Ŋoŋoji oi egu bofukenimiŋ ore sabare ŋarebemiŋgo manego.
1CO 7:29 Oŋu maneru kajegbouŋ-ŋaŋuŋ migoyoŋ, jibu buŋo mo iŋi ŋajibemiŋ: Maŋkekerisie ogopune, Ofoŋ wareinde damanji bembeŋgaga ore eru ŋigo roru gogobi, ŋoŋoji oŋuakoŋ damaŋ yoone fuŋgaru ŋonuŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋu fukeru goinebi.
1CO 7:30 Beusembe maneru kuyogobi, ŋoŋoji so kuyoniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ fiame jeriegobi, ŋoŋoji so jerieniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Ya furiine bagobi, ŋoŋoji oi so rauganiminde kamasi oŋu fukeru goinebi.
1CO 7:31 Moreŋgo damaŋ yoo buru boyoberu goegobi, oiji jibugaiŋ ore so fukega. Ore eru morende yareya rojiki-bajiki eru giore ruaegobi, ŋoŋoji oiji maŋ-ŋaŋuŋ kipeinde kamasi oŋu so fukeru goinebi.
1CO 7:32 Ŋoŋo morende yobinde manebuŋaŋuŋ tomiri gonimiŋgo manego. Ŋiŋigo jeŋoŋ goga, iŋoji Ofonde yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe Ofonde manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
1CO 7:33 Oŋu miegayoŋ, ŋigo roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu eega. Oi eru “Uruŋu ebe ŋonuŋnere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
1CO 7:34 Ofonji aribe ŋonuŋineji aribe fufuru eru mamaneine keporebire maŋineji roiŋgako goga. Oŋuakoŋ ŋigo ŋoeine tomiri eru ŋigo jeŋoŋ gogobire, yokoji Ofonde yareya ore manebu manegobire. Oi maneru “Uruŋu ebe iirune eru saki fune gbagbataeŋine fukeko Ofondeo sagana,” yokoyoke eru oŋu miegobire. Oŋu miegobireyoŋ, ŋi roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe ŋoenere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
1CO 7:35 Ŋoŋo-ŋaŋe bapi ŋabebemiŋ ore maneru uŋsowoŋ buŋo oi eŋarego. Oi goine nigiŋ oŋuine kipe ŋabebe yobiŋ bofukenimiŋ ore matayoŋ, fuŋine yoore eru oi ŋarego: Nonji ŋoŋo eebobo poretiŋ boyoberu maŋroroiŋ matayoŋ, damaŋ so Ofoŋke qakatoru dimaku sanaŋganimiŋgo manego. Ore eru uŋsowoŋ buŋo oi ŋajigo. Oŋu.
1CO 7:36 Ŋi moji ŋigo jeŋoŋ biŋe qoqo ee eku goku bokeinde manesuga, iŋore uŋsowoŋ buŋo oi iŋi mibemiŋ: Ŋi oiji iŋi manesuku miga, “Ŋigo oi roru mosi fiine so etebemiŋ.” Oŋu miko ŋigo roinde aŋi mane sanaŋgako ŋigore gosa ŋi rorore so fukega ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu rorobaba ebire sagaiŋ. Oŋuine oiji agiburaŋineke so fukeiŋ.
1CO 7:37 So fukeiŋyoŋ, ŋiji ŋigo oi so roinde buŋo iŋoyoŋere maŋgo kiperu mane sanaŋgaga, ore eru iŋi mibemiŋ: Moji ŋi oi buŋoji so bapakareko quŋgagayoŋ, soine iŋoyoŋere aŋi boyobeko buŋo moji so kipega, ine, iŋoji soine iŋoyoŋere aŋi boyoberu ŋigo oi so roine.
1CO 7:38 Oŋu fukeko ŋi oiji ŋigo jeŋoŋ roiŋ, iŋore mosi poretiŋ fukeiŋyoŋ, oi so roiŋ, iŋoji kadi fiine yobu boyobeiŋ. Oŋu.
1CO 7:39 Ŋigo ŋoeineji jiŋoke goiŋ ore so rorobabare buŋoji kipeme gogayoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, buŋo oiji oŋuakoŋ komeko soine ŋi aŋiineji miiŋ ore so roine. Maŋkekerisiere yaura ŋi matayoŋ, ŋi Ofoŋke qakatoga, oi akoŋ roine.
1CO 7:40 Soine ŋi roru jeri wawakiine bofukeiŋyoŋ, jikigaru jeŋoŋ goiŋ ine, manjeri foriine bofukeru jerieeiŋ. Nonji buŋo oi osoeru oŋu migo. Anuture Moroji nonde maŋgo oŋuakoŋ goga, ore eru oŋu manesuku migo. Oŋu.
1CO 8:1 Ŋoŋo uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine ore quraŋ quraŋgabi uŋsowoŋ iŋi mibemiŋ: Manjojokoji bapi ŋabeiŋ. Noigoi mibi goineji iŋi miegobi, “Sosowo niŋoji nemu gboŋ yoŋore fuŋne mane mukubeneŋ omaine fukega.” Buŋo oi foriine yobu fukega, oi manegobeneŋ. Ŋoŋo mamane oŋuine miku gokabi maŋ-ŋaŋunji pakereko suŋ oŋuine furarieru erioŋbarioŋ kamasi eegobi. Oŋu eru roiŋgaru jijibu gogobi. Kadi buŋo qoruine oi manjijojoko. Kadi oŋuine oiji noŋunde maŋnoŋuŋ bobiaŋgame basanaŋ ee einebeneŋ.
1CO 8:2 Moji “Buŋo more fuŋne mane mukugo,” oi miineji miga, iŋore mamane-muku foriineji so fukeko jikigaru qouma goga.
1CO 8:3 Oi buŋoji akoŋ migayoŋ, moji Anutu maŋineji jojoko eteega, Anutuji iŋore maneko foriine fukega.
1CO 8:4 Uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruabuŋ, oi nokimiŋ me mata? Buŋo iŋi miegobi, “Nemu gboŋ oi ofoŋ foriine so gogobi ore kegoi fukegobi,” eru buŋo mo oi iŋi, “Anutu moakonji goga. Ogoine mo mata.” Buŋo yoyoka oi foriine fukegobire, oi manegobeneŋ.
1CO 8:5 Buŋo ore fuŋine oi iŋi, “Gemo nemuine nemuine,” tinayaŋuŋ oŋu miegobi, oi kokoine gogobi. Qonikiŋgo me moreŋgo gogobi, oi soine so manegobeneŋ. Fofori gemokaku, nemu eru ŋi koito oi kokoine gogobi.
1CO 8:6 Oi gogobiyoŋ, oi jibu Anutu moakoŋ iŋoji akoŋ noŋunde ofuŋnoŋuŋ eru Mamanoŋuŋ fukega. Iŋoji ya sosowo bofukeko fukeya. Gogonoŋuŋ iŋore gokimiŋgo eru noreko gogobeneŋ. Oŋuakoŋ Ofoŋ moakoŋ Yesu Kristo goga. Iŋoji Anutu bapigako ya sosowo bofukebu. Niŋo oŋuakoŋ bapi nobeko goku sanaŋgaegobeneŋ.
1CO 8:7 Oŋu manesiŋ gagobeneŋyoŋ, ŋiŋigo sosowoji mamane-muku oŋuine oi so roru gogobi. Oi matayoŋ, goineji rone nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku mane sanaŋgabuŋ ore eru damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine oi noku oŋuine oiji afagaru nemupuŋaŋuŋ oi manesuku gogobi. Maŋyaŋunji gbagbaŋine fukeko maŋyoka eru nobi maŋyaŋuŋ oiji kejigaega.
1CO 8:8 Kejigaegayoŋ, uqoji oga noberu Anuture bembeŋgo so rua nobeega. Uqo sowo gokimiŋ, oiji sisibiri so bofukekimiŋ. Uqo noku gokimiŋ, tinabiŋenoŋunji oiji so sogueiŋ.
1CO 8:9 Oi jibu uqo sosowo noiŋgo afagagobi, ŋoŋoji qaŋgoqasa kosa egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Qaŋgoqasa oŋu gobi goineji ŋone ŋaberu maŋyaŋuŋ gbagbaŋine oiji sembeako waki egu yabeiŋ.
1CO 8:10 Ore fuŋine oi iŋi: Goji mamane-muku foriine roru goku afagaru nemu gboŋ soriŋineo raru ŋeku uqo munjaŋ nonde ogogo moji ŋone guko iŋi yobiŋgaiŋ: Maŋineji gbagbaŋine fukeko maŋyoka ega, iŋoji oŋu ŋone guru maŋineji pakereko afagaru uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine oi noku wakiru qana.
1CO 8:11 Gore mamane-muku foriine oiji gogakere maŋkekerisie ogo bapakareko maŋyoka paiineo gbagbaŋine fukega ore eru afagaru noku waki qana. Kristoji iŋore eru komeyayoŋ, uqo oi noku oŋu waki qaku sibirigame so sagaiŋ.
1CO 8:12 Sibirigaiŋyoŋ, maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oŋu bosembea yabeku maŋyaŋuŋ gbagbaŋine oi qa ketotieru agiburaŋ eegobi, oŋuine oiji Kristo iŋoyoŋe qomukuru agiburaŋ eegobi.
1CO 8:13 Ore eru nonji uqo mo nobe oiji maŋkekerisie ogone mauŋgae teme waki qaku agiburaŋ ega ine, nonji damaŋ mogo uqo oi so jikigaru nobemiŋ. Nonji ogone suruyoiŋgaru egu mauŋgae tebemiŋgo ore yameŋ keku dimago. Oŋu.
1CO 9:1 Wamo niginji kipe nuko posiine so fukenobo? Ŋoŋoji osoe nubi aposol fukego me mata? Ofoŋnoŋuŋ Yesuji fuke nareko ŋoneboŋ me mata? Nonji Ofondeo qiŋ keru gio babe ŋoŋo gio ore foriine fukegobi.
1CO 9:2 Ofonji iŋoyoŋe aposol gio nareme iŋoke dimaku babe ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru nonde giri moge fukegobi. Ore eru goineji osoe nubi aposol so fukenobo ine, ŋoŋoji fuŋnene oŋuine mane mukugobi. Oi afagaru kitiŋgaku mibi sagaiŋ.
1CO 9:3 Ŋiŋigo goineji nonde “Aposol so fukega,” miku tumaŋgaru ŋadi qoqo enareegobiyoŋ, nonji ŋoŋore binaŋ miku oiji nakene fuŋne kitiŋgaku miego.
1CO 9:4 Ore eru misi eru uqo munjaŋ norebi ogopune yoŋoke roru noku gonobeŋ, oiji soine fukena.
1CO 9:5 Pita, aposol goine eru Ofoŋ Yesure gbopu yoŋoji ŋigopuyaŋuŋ mamanesiŋyaŋuŋke ro yaberu moko ra wareegobi. Nonji oŋuakoŋ oŋuine so enobo ine, mosi oiji kadi kigaru qatataŋganoboŋ me mata? Oi mata yobu.
1CO 9:6 Sakire gogoo ŋoŋo ŋiŋigo minebobo kitiŋ yareegobiyoŋ, noŋ eru Barnabas mata. Niko giore furi so notebi mo gogobere. Oi manebi sagaga me mata? Goineji mande gio babi furi yarebi sakiyaŋunde gio so baegobiyoŋ, nikore akoŋ kikitiŋnokuŋ nikonake bofukenimi ore migobi me?
1CO 9:7 Gawmande mamari gio baegobi, yoŋoreone moji iŋoyoŋe gogoine kikitiŋ eeku baega me mata? Wain gio sariegobi, yoŋoji sosowo ore foriine roru noegobi me mata? Oŋuakoŋ bulmakao siŋaŋ gaegobi, yoŋoji sosowo ore moŋ obuine noegobi me mata?
1CO 9:8 Buŋo oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde mamane oi akoŋ boyoberu so migoyoŋ, Anutuji oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ Mosesre Kadi buŋoo miga.
1CO 9:9 Mosesre Kadi buŋoo Juda noŋunde gio bobo mosi oi mitaniŋgaru iŋi quraŋgabi pega, “Wit kurumbu koruŋ eru yau osoenimiŋ ore bulmakao ŋi ogagaru wareru ruabi kurumbu kubu paiineo oderu odeyagaega, iŋore mi mau so bojigainebi. Oŋu gumebi soine uqo tifeine noko sagaiŋ.” Ore so qoroji wasoŋaŋ baku joma bofukeko qaku uqo mobeine otebi noko sagaiŋ. Anutuji qoro bulmakao yoŋore manebu so maneru oŋu miga. Oi mata.
1CO 9:10 Jomare matayoŋ, buŋo oi niŋore eru miko pega. Buŋo oi niŋoji iŋi ekimiŋ ore eru quraŋgabi pega: Ŋi moji kinonji moreŋ banjaŋgaga, iŋoji foriine fukeinde oori paiineo gioine baeine. Oŋuakoŋ ŋi moji kurumbu toŋtoŋgo qaku foriine eru yauine osoega, iŋoji mobeine roru noiŋgo odigaru gioine baeine.
1CO 9:11 Niŋoji mande buŋo koruŋ botuŋaŋuŋgo qopogaru tieru gobeneŋ ŋoŋoji gogore kikitiŋ ya so norebi mimiineke fukeega. Nonji bobiaŋ ŋabebe ŋoŋoji ore mobeine bokirie narebi soineo fukeiŋ.
1CO 9:12 Goineji botuŋaŋuŋgo mande gio babi kitiŋ yabebi soine fukega ine, noŋ so oi odureru kitiŋ nubi sagaiŋ. Mobeine ŋarebi ore mobeine norebi saganayoŋ, nonji oŋu enimiŋ ore so weu ŋareboŋ. Kristore Bobiaŋ Biŋe buŋo saueinde fuŋne egu kipekimiŋ eru ya noreniminde so weu ŋarebeŋ. Matayoŋ, niŋonoŋe akoŋ yameŋ keku sanaŋgaru yobiŋ sosowo osigaru gobeŋ.
1CO 9:13 Buŋo yo manesuinebi: Boji soriŋgo gio baegobi, yoŋoji soriŋ oone uqo munjaŋyaŋuŋ roru noegobi. Boji rigaru alatare misi boruŋ siŋaŋ ganimiŋ ore igodoŋ yabebi dimagobi, yoŋoji ŋiŋigo uqo pesiŋyaŋuŋ alatao ruabi uqo ore mobeine goine oi oone biŋe qa eegobi.
1CO 9:14 Buŋo ore so Ofonji oŋuakoŋ mitigaru buŋo iŋi miya, “Bobiaŋ Biŋe misauebi ŋiŋigoji manenimiŋ, yoŋoji Bobiaŋ Biŋere mobe kikitiŋ pesiŋ ruabi gogoyaŋunde kikitiŋ bofukeru gonimiŋ.”
1CO 9:15 Nonji soine buŋo ore so manesuku mande gio baku furi nareniminde weu ŋarenoboyoŋ, kikitiŋ pesiŋ ruanimiŋ ore buŋo sosowo oi bokeboŋ. Moneŋ ruaniminde buŋo quraŋgago, oi ŋoŋoji oŋu enarenimiŋgo so quraŋgago. Furi robemiŋ ore manesube yobiŋgame komere eru manebe afagaga. Nakenere oi buŋo omaine matayoŋ, furi so nareniminde buŋo oi sakine miteŋ gaku migo. Nonde buŋo oi moji me moji kepieiŋgo embimbiŋgako gobemiŋ.
1CO 9:16 Bobiaŋ Biŋe misaueego, ore eru sakine miteŋ gabemiŋ ore so, so fukego. Nonji Anuture mimiti rurumaŋgo goku oi misauebemiŋgo so, fukego. Gio oi bokebemiŋ ore embimbiŋgago. Bobiaŋ Biŋe so misauenobo ine, ore eru yobinji paineo ropeko ŋone nuru yameŋgae minimiŋ ore so fukenobo.
1CO 9:17 Nakene aŋinere so gio oi roosoeru banobo ine, soine furi narenimiŋgo odiganobo. Oŋuyoŋ, Anutuji igodoŋ nuko nakene aŋi so boyoberu Biŋeine siŋaŋ gaego ine, oi Anutuji manesiŋ nuru gioine nareme gogo ore so baego.
1CO 9:18 Oŋu fukeko wamo yaji furi enareega? Bobiaŋ Biŋe misaueku oi furiine tomiri baego, oiji furi enareega. Anutuji gioinere mobe narenimiŋ ore mitigako Biŋe Quraŋgo pega, buŋo ore so furire so yameŋ keego.
1CO 9:19 Ŋiŋigo moji me moji so kipe nuko soine nakene aŋigo gonoboyoŋ, oi jibu nake baba waki eku gogo. Ŋiŋigo sosowoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu enimiŋ ore ŋiŋigo sosowo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gogoyoŋ, boakoŋ yoŋoji jibu Kristore biŋe so fukenimiŋgo so, fukegobi.
1CO 9:20 Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Juda kamasi fukeru goboŋ. Mosesre Kadi buŋo yukumaŋgo gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu nonake Kadi buŋo ore rurumaŋgo so goku jibu buŋo ore niginji kipe nuga ore kamasi fukeru botuyaŋuŋgo goboŋ.
1CO 9:21 Mosesre Kadi buŋo so maneru gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Kadi buŋo so maneru gogo ore kamasi fukeru goboŋ. Nake Anuture Kadi buŋore qouma so gogoyoŋ, Kristore Kadi buŋo rurumaŋgo raru oi reŋgaego. Oi jibu yoŋore botugo Anuture Kadi buŋo so manego kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo boakonji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋu eru goboŋ.
1CO 9:22 Mamanesiŋyaŋunji gbagbaŋine gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru sanaŋganimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo gbagbaŋine kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo goine wamo afaine fukena oi kadi oo me oo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu ŋiŋigo fuŋne fuŋne yoŋore botugo kamasi fuŋne fuŋne eru goboŋ.
1CO 9:23 Kamasi sosowo oi Bobiaŋ Biŋeji saueiŋgo ore eego. Saueme mifiaineji nakere paio ropeko nonake oŋuakoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ ore eru oŋu eego.
1CO 9:24 Buŋo yo manesuinebi: Sisiri eere damaŋgo sosowo yoŋoji gbiŋ enimiŋ ore tobiriyaŋuŋ qojugaru raegobiyoŋ, moakoŋ moji gbiŋ eru furi roiŋ. Ŋoŋo moakoŋ ore so giniŋgaru raru furi roiŋ ore yameŋ keku goinebi. Ŋoŋo ore so mamanesiŋ kegboreru goinebi.
1CO 9:25 Ŋiŋigo masirio gbiŋ enimiŋgo ore raegobi, yoŋo sosowoji yoŋoyoŋe poretiŋ sisiŋaŋ enimiŋ ore kegboreegobi. Yoŋoji nigiŋ bote pougaru gbaŋiiŋ, oi akoŋ ronimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, niŋoji resoŋ buresoŋ so mataeiŋ, furi oi rokimiŋgo yameŋ keegobeneŋ.
1CO 9:26 Ore eru nonji kosabasa raqo wareqo so giniŋgaru raego. Mene bajiru jigo kosabasa so qaegoyoŋ, sisiri bobo ogopune gbiŋ eyarebemiŋ ore poretiŋ akoŋ poretiŋ qaego.
1CO 9:27 Nonji ŋiŋigo goine Biŋe buŋoji maŋyaŋuŋ bapakare yaberu gobe tariko Anutuji ŋadi nuko nonake resoŋburesoŋ so egu robemiŋ. Ore eru nakene saki fune botiŋgaru poretiŋ kegboreru siŋaŋ gaego. Oŋu.
1CO 10:1 O maŋkekerisie ogopune, Israel niŋore apa ŋasonoŋunji Mosesre ŋadio boyoberu warebi ya fukeya, ore binande qaqouma egu gonimiŋ. Ore eru Israel niŋore fuŋne iŋi jikigaru quraŋgabemiŋ: Yoŋoji sosowo kuaŋ rurumaŋgo wareru goku Koe Boboroŋ petigabi yoŋoreone moji mo so sibirigaya.
1CO 10:2 Anutuji miti meso rauine kuaŋgo eru koego ruame oi petigaru wareru sosowoji maŋyaŋuŋ kerisieru Mosesre kufufuŋ fukebuŋ.
1CO 10:3 Oŋu fukeru sosowo yoŋoji mande uqo oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ.
1CO 10:4 Oŋuakoŋ sosowo yoŋoji mande obu oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ. Mande obu oi ko soguine moji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo wareya, oone bofukebuŋ. Ko soguine oi Kristore soso.
1CO 10:5 Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji kufufuŋ foriine yoŋore manjeri so maneru gome moreŋ buroineo sibirigabi qoŋgbuŋyaŋunji siŋsaŋ peku goregabuŋ.
1CO 10:6 Oŋu fukeya, oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Anutuji soso oi niŋore eru ruame siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ iŋi fukega: Yoŋoji maŋyaŋuŋ so siŋaŋ garu sembene bakimiŋ ore sase ebuŋ, niŋoji ore so eru egu sibirigakimiŋ.
1CO 10:7 Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ, ŋoŋoji ore so eru egu gonimiŋ. Yoŋore Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Kufufuŋ yoŋoji noku jeri eru tumaŋgaru ŋekabi maŋyaŋunji pakereme oiji kerisieru kajeboji iŋi fukeya: Yoŋoji kiki kiraŋ woku obu sanaŋine noku boesau kosa ebuŋ.” Buŋo oŋu pega.
1CO 10:8 Yoŋoreone goineji boesau ebi Anuture yombende eru ŋiŋigo 23,000 ore so una moakonde maŋgo komeru wakibuŋ. Niŋoji goine yoŋore so boesau egu ekimiŋ.
1CO 10:9 Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji Ofoŋ esoigabi kobeŋ yoŋoji ki yabebi komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so Ofoŋ egu esoigakimiŋ.
1CO 10:10 Yoŋoreone goineji siŋaŋpuyaŋuŋ ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ eru ŋadi yaberu gobi basisibirire mimererenji yabeko komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ kosa eru egu gokimiŋ.
1CO 10:11 Oŋu fuke yareya, soso buŋo oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Moreŋgo gogore damaŋ tatariineji ware fore noreko gogobeneŋ, binaŋ oi niŋore eru quraŋgabi siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ fukega.
1CO 10:12 Ore eru dimaku sanaŋgabemiŋ ore mige, go egu waki guiŋ ore sisiŋaŋ eku goigoŋ.
1CO 10:13 Eesoi paiŋaŋuŋgo ropeega, oŋuakoŋ moreŋ ŋiŋigo sosowo niŋore paio ropeegobi. Eesoi kamasiine mo bofukenobuŋ, oo tobiriŋaŋunji so sagaiŋ ore wakinobuŋyoŋ, Anutuji buŋoine kipeya ore so oi damaŋ so boyoberu eega. Iŋoji esoi Rauine sabare teko esoi tobiriŋaŋuŋ so sagaiŋ ore so oi eŋareiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru eesoi manebi Anutuji usuŋine ŋareru oŋuine oiji kamiine sumuŋganiminde kadi oŋuakoŋ boburo ŋareme fukeega. Ore eru ŋoŋoji morende eesoi oo soine sanaŋgaru gbiŋ enimiŋ ore so, fukegobi. Oŋu.
1CO 10:14 Ore eru yoro ogopune, goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobiyoŋ, ŋoŋoji oi perorieru bokeinebi.
1CO 10:15 Nonji mamane ŋiŋigo kuririyaŋuŋke fukegobi ore so buŋo mibemiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru ore foriine bofukeinebi.
1CO 10:16 “Ofonde tebu nokimiŋ,” oŋu miku mifiare popure Anutu sage sogo miku oŋga wosiru popu oone noegobeneŋ, oo Kristoreo jikigaru dariine noegobeneŋ. Poroŋ bajiru oone noegobeneŋ, oo Kristore jikigaru fuine noegobeneŋ. Oi egu niga ŋabeiŋ.
1CO 10:17 Sosowo niŋoji poroŋ moakoŋ oone noegobeneŋ. Poroŋ oi moakoŋ fukega ore eru kokoine niŋoji Kristore fori moakoŋ fukegobeneŋ.
1CO 10:18 Ŋoŋo Israel kufufunde gogoine manesuinebi. Ŋiŋigo boji riganimiŋ ore uqo ruabi goineji ore mobeine noegobi, yoŋoji alatao jikigaru gioine Anuture baegobi.
1CO 10:19 Buŋo ore fuŋine foriine oi uruŋu minobo? Nemu gboŋ yoŋore kaneŋ qabi dariine wakiko boji rigaegobi, oiji foriineke fukega ore miga me mata? Nemu gboŋ oi foriine fukegobi ore miga me mata? Buŋo ore fuŋine oi uruŋu?
1CO 10:20 Nemu gboŋ oi foriine matayoŋ, maŋkekerisiere yaura yoŋoji jibu bojiyaŋuŋ gemokaku yoŋore rigaegobi. Oi Anuture mata. Nonji ŋoŋo gemo yoŋoke jikigaru egu goniminde manebu ego.
1CO 10:21 Ŋoŋo Ofonde popuone eru gemokaku yoŋore popuone sogokoŋ noiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋuakoŋ Ofonde uqo ŋeŋe eru gemokaku yoŋore uqo ŋeŋe oi sogokoŋ jikiganimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.
1CO 10:22 Eebobo oŋuineji Ofonde maŋine roko sembeako maŋine rigaŋgaiŋgo manegobeneŋ me? Usuŋnoŋunji Ofoŋ odureru roperu gogobeneŋ me?
1CO 10:23 Goineji iŋi miegobi, “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ.” Buŋo oi foriineyoŋ, eebobo sosowoji so bapi nobeega. “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ,” oŋu miegobiyoŋ, eebobo sosowoji maŋnoŋuŋ so kitiŋgaku basanaŋ nobeeiŋ.
1CO 10:24 Moji mo iŋoyoŋere akoŋ manesuku fiaiŋgo ore egu yameŋ keineyoŋ, ogopuineji fianimiŋ ore yameŋ keko sagaiŋ.
1CO 10:25 Joma oi me oi nareŋgareŋ kaeo eru qomuku nono pigo (stuago) furiine banimiŋ ore ruaegobi, oi maŋyoka bokeru noeinebi. Jomare eru maŋyaŋunji egu kejigainde weweu mo so ruaniŋ. Mata!
1CO 10:26 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Moreŋ eru ya sosowo oo pega, oi Ofonde biŋe fukega.”
1CO 10:27 Mo Kristo so manesiŋ gaga, iŋoji oŋga ŋareko iŋoreo rakimiŋ ore maneru raru ŋebi uqo munjaŋ oi me oi jiŋoŋaŋuŋgo rua ŋarenimiŋ, oi maŋyoka bokeru noniŋ. Uqo munjande eru maŋ-ŋaŋunji egu kejigainde weweu oi so ruaniŋ. Mata!
1CO 10:28 Ŋoŋo-ŋaŋunde matayoŋ, “Uqo yo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine fukega,” moji oŋu ŋajiya ine, oi ŋajiya, iŋore manji egu sembeaiŋ ore sisiŋaŋ eku so noinebi.
1CO 10:29 Gakere maŋgoji egu kejigaiŋ ore so migoyoŋ, ogogore manji egu sembeaiŋ ore oi migo. Nonji nakene aŋigo ya ebe ogonere manji sembeako osoe nuru Anutuji buŋone mitariru geoine egu bokirie nareiŋ. Mo oŋu boboroiŋ ebeneŋ ruge fukeko so sagaga.
1CO 10:30 Nonji ŋiŋigo yoŋoke jikigaru ŋeku uqoyaŋunde “Anutu sage sogo!” miku joma nobemiŋ, goineji oŋu ebe ŋone nuru ore eru ŋadi nubi so sagaiŋ. Jomare Anutu miteŋ gago, ore eru buŋo gomogofo minarebi so sagaga.
1CO 10:31 Ore eru uqo obu nonimiŋ, eru oi me oi enimiŋ, oi sosowo Anuture tinabiŋeji saueiŋgo ore eru eku goinebi.
1CO 10:32 Ya mo so ebi more manji ore eru sembeako mamanesiŋineji gbaŋiru egu wakiiŋ. Juda me kantri goinere ŋiŋigo me Anuture kufufuŋ yoŋore botugo more manji ŋoŋore eru egu sembeaiŋ.
1CO 10:33 Nonji oŋuakoŋ ya sosowo eego, oo ŋiŋigo sosowo maŋyaŋunji fiaiŋ ore yameŋ keku gogo. Nonakuŋ fiaiŋgo so dimagoyoŋ, ŋiŋigo boakonji fianimiŋ ore janjaŋbumbuŋ odebe moke qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu.
1CO 11:1 Nonji Kristore mosi oŋuine eego, ore so ŋoŋoji nonde mosi boyoberu goinebi. Oŋu.
1CO 11:2 Nonji ya sosowo eego, ŋoŋo oo manesu nareegobi ore sage sogo miŋarego. Ŋoŋo qaji ŋareboŋ ore so buŋone reŋgaru boyobeegobi, ore eru miteŋ ŋabego.
1CO 11:3 Nonji ŋoŋo buŋo yo mane mukuniminde manego: Kristoji ŋi sosowo niŋore qorunoŋuŋ fukega. Ŋiji ŋigore qoru fukega eru Anutuji Kristore qoru fukega.
1CO 11:4 Ore eru ŋi ŋoŋo duŋaŋuŋ qomukuru oŋga wosiru Anuture buŋo mibi sagaiŋ. Ŋi sosowoji qoruŋaŋuŋ kemagaru oŋga wosigobi, me Anuture kajeqouŋ buŋo mitaniŋgagobi, Anutuji yoŋore mamaneyaŋunde maneme mimiineke fukeko yoŋoyoŋe baba waki eegobi.
1CO 11:5 Oŋuyoŋ, ŋigo moji qoruine so komoŋgaru tumoqoqo tutumaŋgo oŋga wosiga me Anuture kajeqouŋ buŋo mitaniŋgaga, iŋoji ŋoeine qoru fukega, oi mimi qa teru iŋoyoŋe bawaki eeiŋ. Oŋu eru qoru sikiine sosowo ketigabi totogo mo goiŋ ore so fukeiŋ.
1CO 11:6 Ŋigoji qoruine so komoŋgaga ine, iŋoji qoru sikiine oŋuakoŋ miko ketigabi sagaiŋ. Oi sagaiŋyoŋ, ŋigoji qoru sikiine miko ketigabi mimiineke egu fukeiŋ. Ore eru qoruine komoŋgaru goko sagaiŋ.
1CO 11:7 Ŋigoji ŋoeinere kuririine fukegayoŋ, ŋiji Anuture sasako eru kuriri fukega. Ore eru ŋiji qoruine so komoŋgako sagaiŋ.
1CO 11:8 Oi yoore eru: Ronekoŋ ŋiji ŋigogone so fukeyayoŋ, ŋigoji ŋigone fukeya.
1CO 11:9 Anutuji ŋi oi ŋigore matayoŋ, ŋigo oi ŋire eru bofukeme gogobi.
1CO 11:10 Fuŋine ore eru ŋigoji usuŋ rurumaŋgo gogore soi oi qoruine komoŋgaru goko sagaiŋ. Oŋu fukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji arambobore mosi fiine ŋoneegobi.
1CO 11:11 Oŋu sagaiŋyoŋ, Ofoŋke qakatoru gobeneŋ ŋigoji ŋire buŋo so odureru iŋoyoŋere aŋigo kosa so goine. Ŋiji oŋuakoŋ ŋigore buŋo so odureru iŋoyoŋere aŋigo kosa so goine.
1CO 11:12 Ŋigoji ŋire siagone fukeko ore so ŋiji oŋuakoŋ ŋigore kua maŋgone fukeru gogobeneŋyoŋ, yareya sosowore kukure Rau oi Anutu.
1CO 11:13 Ore eru ŋigoji qoruine so komoŋgaru Anutu oŋga wosiko sagaiŋ me mata? Buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru kipeinebi.
1CO 11:14 Anutuji ŋiŋigo bofuke noberu moreŋgo moko gogo burugaya, buru oi ŋoneru osoeru mosi yo iŋiine mane taniŋgagobeneŋ me mata? Ŋiji qoru sikiine so ketigame joroga ine, oiji mimigaŋgaŋ ega.
1CO 11:15 Anutuji ŋigore qoru siki joroine oi komoŋine fukeiŋ ore oteme goga. Ore eru ŋigoji qoru sikiine so ketigame joroga ine, oiji kuririine fuke tega.
1CO 11:16 Moji buŋo ore eru noigoi eiŋgo manega ine, nonji ore eru buŋo moakoŋ iŋi mibemiŋ: Anuture kufufuŋine kufufuŋine Anutu miteŋ ganimiŋ ore tumaŋgaegobi, yoŋoji niŋoke maŋmoakoŋ eru mosi oi akoŋ boyoberu mosi goine useegobi. Oŋu.
1CO 11:17 Ŋoŋo maŋkekerisie tutumaŋgo tumaŋgaru oo so fiaegobiyoŋ, jikigaru sembeqombeaegobi. Ore eru nonji so miteŋ ŋabegoyoŋ, buru ruaru mitiga ŋarego.
1CO 11:18 Buŋo fuŋfuŋgaine mo kajeneo rakame iŋi maneboŋ, “Ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo tumaŋgaegobi, oo botuŋaŋuŋgo kekepari eegobi.” Buŋo oi mikabi maneru mobeine akoŋ foriine fukega, oŋu manesiŋ gago.
1CO 11:19 Botuŋaŋuŋgo roiŋgaru qoko memenda ebi Anutuji ŋone ŋabeko uri ŋoŋoji mamanesinde esoigo dimaku sanaŋganimiŋ eru uri ŋoŋoji so saganimiŋ, buŋo oiji totogo fukeega. Ore eru maŋyoka so manego.
1CO 11:20 Maŋkekerisie tutumaŋgo tumaŋgaegobi, oo Ofonde tebu mokiine noninde mosi so boyobeegobi.
1CO 11:21 Oi yoore eru migo: Tebu mokiine noegobi, oo sogokoŋ matayoŋ, bubu uqoŋaŋuŋ roru fuŋgaru kosa nobi tariko goineji jikigaru uqore komeru goineji obu sanaŋine kokoine noku bobojibu bofukegobi.
1CO 11:22 Kubaŋ piŋaŋuŋ pe ŋarega me mata? Oo soine uqo eru obu noinebi. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ mipemiriŋ eŋareiŋgo ore manegobi me ŋiŋigo wakiqoqoine uqo munjaŋyaŋuŋ tomiri oi bawaki yabenimiŋgo manegobi me? Ore eru nonji ŋoŋo miteŋ ŋabebemiŋ ore manegobi me? Oŋu mata yobu. Uruŋu miŋarebe sagana?
1CO 11:23 Ofonji buŋo nareya, nonji ŋoŋoji oŋuakoŋ oi manenimiŋ ore iŋi mibemiŋ: Ofoŋ Yesu babae batebuŋ ubu oo poroŋ roya.
1CO 11:24 Oi roru mifiagaru daŋge miku bajiru iŋi miya, “Yo nake fune. Oi ŋoŋore eru ŋarego. Oi noku noŋ manesu nuku goinebi.”
1CO 11:25 Oŋu mime no forebi oŋuakoŋ popu roru iŋi miya, “Popu yo jojofo gariine fukega. Nonde dari yoji Anuture jojoko basanaŋgako peine. Oi noenimiŋ so noŋ manesu nuku goinebi.”
1CO 11:26 Poroŋ eru popu oone noegobi, oo damaŋ so Ofonji komeya, ore biŋe ba taniŋgaru go ropebi kirieru wareko tariiŋ.
1CO 11:27 Ore eru moji poroŋ me Ofonde popu oone iriŋbiriŋ paiineo noga, iŋoji Ofonde fu eru dari baba waki eru agiburaŋineke fukega.
1CO 11:28 Ore eru ŋiŋigo niŋo noŋunde maŋnoŋunde fuŋne osoeru poroŋ eru popu oone nobeneŋ sagaiŋ.
1CO 11:29 Moji Ofonde fu eru dari so araŋ baku uqo munjaŋ mo oŋuine kosa noiŋ, Ofonji iŋore buŋo mitariko yobiŋ paiineo ropeiŋ.
1CO 11:30 Kosa noku gobuŋ ore eru ŋiŋigo boakonji botuŋaŋuŋgo wirieru jibe bofukebi kokoineji niniŋgaru kome forebuŋ.
1CO 11:31 Kome forebuŋyoŋ, noŋunde maŋnoŋuŋ osoenobeŋ ine, Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitariko yobiŋ so bofukekimiŋ.
1CO 11:32 Oi so bofukekimiŋyoŋ, Ofonji buŋonoŋuŋ osoeru mitariku oŋu damaŋ yoo botiŋ nobeega. Jiki mitari noreko ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoke sogokoŋ misi korugo egu rakaiŋ ore botiŋ nobeega.
1CO 11:33 Ore eru maŋkekerisie ogopune, uqo nokimiŋ ore tumaŋgaenimiŋ, oo ŋoŋo-ŋaŋunde odi ee eru sogokoŋ noeinebi.
1CO 11:34 Moji uqore etega ine, iŋoji iŋoyoŋunde pigo uqo munjaŋine noine. Tumaŋgaru kosa nobi Anutuji ŋone ŋaberu buŋoŋaŋuŋ mitariko yobiŋ egu bofukenimiŋ ore oŋu migo. Buŋo goine ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo mitiga ŋarebemiŋ. Oŋu.
1CO 12:1 O maŋkekerisie ogopune, nonji Moro Tiriinere mamane yauŋine yauŋine ore buŋore qaqouma egu gonimiŋ ore manego.
1CO 12:2 Maŋkekerisiere yaura gobuŋ, damaŋ oo iŋoji me iŋoji pore ŋaberu oga ŋabeme nemu gboŋ omaine ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ. Oŋu me oŋu miku tiŋtuŋ raru kosa gobuŋ, oi soine manegobi.
1CO 12:3 Ore eru ŋoŋo buŋo yo manenimiŋ ore migo: Anuture Moroji mo boburoko “Yesu qaisogo,” buŋo oi miiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋuakoŋ Moro Tiriineji ŋi me ŋigo mo so boboro tega ine, iŋoji “Yesuji Ofoŋne fuke narega,” buŋo oi miiŋgo embimbiŋgaiŋ.
1CO 12:4 Gio bobore mamane yauŋ oi fuŋne fuŋne fukegobiyoŋ, Moro Tiriine iŋoji moakoŋ fukega.
1CO 12:5 Maŋkekerisie kufufuŋ kiŋaŋ qa yarekimiŋ ore gio fuŋne fuŋne baegobeneŋyoŋ, Ofonji moakoŋ fukega.
1CO 12:6 Kiŋaŋ qa yarekimiŋ ore Anutuji usuŋine sosowo niŋore boroiŋga noreko afagaru sanaŋgaru gio babeneŋ foriine fuŋne fuŋne fukeega. Foriine sosowo oi Anutureone wareegayoŋ, Anutuji moakoŋ fukega.
1CO 12:7 Moro Tiriineji kufufuŋ maŋnoŋuŋ kitiŋgako sanaŋgakimiŋgo maneru gio bobore mamane yauŋ barariŋga noreme foriineji moakoŋ moakoŋ niŋoreo iŋi me iŋi fukeega:
1CO 12:8 Moro Tiriineji more maŋgo rakaru Anutu maŋgo eteru maŋgboroŋ buŋo mimire yauŋ otega. Moro moakoŋ iŋoji akoŋ mo boburoko mamane fuŋ mo mane mukuga ore yauŋine biŋe qoqo ega.
1CO 12:9 Moji Moro moakoŋ oi qakatoru mamanesinde yauŋ biŋe qoqo ega. Jikigaru moji Moro Tiriine iŋoke akoŋ qakatoru bobobiande yauŋine yauŋine biŋe qoqo ega.
1CO 12:10 More mosi qoqowirie bobore usuŋ otega. More Anuture kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ otega. More moro eru gemo boroiŋgakimiŋgo yauŋ oteme moro fiineji me gemokaku moji boburoko goga, oi soine osoeega. More buŋoine buŋoine fuŋ mo mimire yauŋ otega. Jikigaru moji buŋo fuŋ mo miko more oi kerisieiŋgo yauŋ otega.
1CO 12:11 Gio bobore mamane yauŋ sosowo oi Moro Tiriine moakoŋ iŋoji akoŋ boburoru maneko sagaga ore so boroiŋgako sosowo niŋoji bubu biŋe qoqo eru gogobeneŋ. Oŋu.
1CO 12:12 Saki funoŋuŋ moakoŋ fukegayoŋ, jibu ore maŋineo saki tifepuine oi kokoine fukegobi. Tifeine sosowo oi kokoine fukegobiyoŋ, jibu oi qodureru saki fu moakoŋ fukegobi. Kristore sakiji oŋuakoŋ ore so fukega.
1CO 12:13 Ore fuŋine oi iŋi: Moro moakonji sosowo niŋo boburoru keririkeru oiji rau enoreko Kristore saki fu moakoŋ fukegobeneŋ. Niŋo Juda me kantri goinere rau gogobeneŋ, noŋunde gionoŋuŋ baegobeneŋ me raunoŋuŋ mo kiŋaŋ qa yareegobeneŋ, oi jibu sosowo niŋo Moro iŋo akoŋ raugabeneŋ maŋnoŋuŋgo rakame mane tegobeneŋ.
1CO 12:14 Saki funoŋunji saki tifeine moakonde so, so fukegayoŋ, ore maŋineo tifepuine kokoine fukegobi.
1CO 12:15 Kufunoŋunji iŋi mina, “Noŋ mego mata. Ore eru saki fu so jikigaru gogo.” Oŋu mina ine, ore eru jibu saki fu bokeru iŋoyoŋe akoŋ so gona.
1CO 12:16 Kajenoŋunji iŋi mina, “Noŋ jiŋogo mata. Ore eru saki fu so jikigaru gogo.” Oŋu mina ine, ore eru jibu saki fu bokeru iŋoyoŋe akoŋ so gona.
1CO 12:17 Sakinoŋunji sosowo jiŋo fukena ine, buŋo mamanere kajenoŋunji uro ŋena? Oŋuakoŋ jumuineji kaje fukena, oi kou mamanere sigonoŋunji uro ŋena?
1CO 12:18 Bubu matayoŋ, Anutuji saki fu tife moakoŋ moakoŋ oi burugaru maneko sagaga ore so qodure yabeme saki fu moakoŋ fukegobi.
1CO 12:19 Saki tife sosowo oi tife moakoŋ fukenobuŋ ine, uruŋu saki fu moakoŋ fukena?
1CO 12:20 Oŋu matayoŋ, saki tifenoŋuŋ oi kokoineyoŋ, saki fuji moakoŋ fukega.
1CO 12:21 Ore eru jiŋoji mere iŋi miiŋgo embimbiŋgaga, “Noŋ gore so embimbiŋgago.” Oŋuakoŋ qoruji kufure “Noŋ gore so embimbiŋgago,” oŋu miiŋgo embimbiŋgaga.
1CO 12:22 Siombeŋsaombeŋ matayoŋ, saki tifenoŋuŋ manebeneŋ gbagbaŋine fukegobi, yoŋoji mataebi jiŋoke gokimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ.
1CO 12:23 Saki tifenoŋuŋ manebeneŋ tinabiŋeyaŋuŋ wawakiine fukegobi, oi komoŋgabeneŋ tinabiŋeyaŋuŋke fukegobi. Saki tifenoŋuŋ manebeneŋ mimiyaŋuŋke fukegobi, oi poretiŋ komoŋgabeneŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo sagaga.
1CO 12:24 Saki tifenoŋuŋ totogo yaduiŋgo ore mimi so manegobeneŋ, oi so komoŋgabeneŋ sagaga. Oŋu eegobeneŋyoŋ, Anutuji saki tifeine tifeine qodureru kipe yaberu tifeine omaine oi tinabiŋe soguine oteme sogokoŋ fukegobi.
1CO 12:25 Saki fu tife yoŋoji botuyaŋuŋgo pougaru kekepari egu enimiŋyoŋ, kamasi moakoŋ sisiŋaŋ enimiŋgo ore burugako sogokoŋ fukegobi.
1CO 12:26 Saki fu tifeine moji joiserereŋ manega, goine sosowo iŋoke joiserereŋ maneegobi. Saki tifeine moji tinabiŋe bofukega, goine sosowo iŋoke jerieegobi.
1CO 12:27 Ŋoŋoji Kristore saki fu fukegobi eru moakoŋ moakoŋ ŋoŋoji iŋore saki tifepuine fukegobi.
1CO 12:28 Ore so Anutuji rua ŋareme maŋkekerisie kufufunde gio iŋi baegobi: Rone goine igodoŋ yabeko sosore ŋi aposol fukegobi. Ore ŋadiineo qoko yoyokaine igodoŋ yabeko kajeqouŋ ŋiŋigo fukegobi. Kubu jare yokaomo yoŋoji qaqaji fukegobi. Ore ŋadiineo goineji mosi qoqowirie bobo ŋiŋigo fukegobi. Goine yoŋore mamane yauŋ yareme jibeine jibeine bobiaŋgaegobi. Goineji afagaru sanaŋgaru goine ogo babapi eyareegobi. Goine yoŋore yauŋ yareme siŋaŋyayabe gio baegobi. Goineji buŋo fuŋ mo miegobi.
1CO 12:29 Sosowo ŋoŋoji sosore ŋi aposol so fukegobi. Oŋu mata yobu! Sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo so fukegobi. Sosowo ŋoŋoji qaqaji fukegobi me mata? Sosowo ŋoŋoji mosi qoqowirie bobo ŋiŋigo fukegobi me mata?
1CO 12:30 Jibeke bobiaŋ yabekiminde mamane yauŋine yauŋine oi sosowo ŋoŋoreo pega me mata? Sosowo ŋoŋoji buŋo fuŋ mo so miegobi. Mata. Buŋoine buŋoine fuŋ mo mibi ŋoŋo sosowo oi kerisienimiŋ ore afagagobi me mata?
1CO 12:31 Ŋoŋoji gio bobore mamane yauŋine yauŋine fiine yobu oi rauganiminde aŋi sogo bofukeeinebi. Oŋu aŋi ŋabeme nonji kadi fiine yobu ŋaduru ore mamane yauŋ oi iŋi mitaniŋgabemiŋ.
1CO 13:1 Nonji ŋiŋigo eru Sombuŋ mimerereŋ yoŋore buŋoine buŋoine fuŋ mo oiji buŋo miku gonoboyoŋ, manjokoneji so fukega ine, jibu iŋi fukenobo: Sio qabi goŋgoŋ qako keumaŋgame maneegobeneŋ me kegobiri itiriŋgabi qiŋqururuŋ qaegobi, ore so fukenobo.
1CO 13:2 Kajeqouŋ buŋo mimire mamane yauŋ pe nareme buŋo soŋsoŋine sosowo manenobo eru buŋo sosowore fuŋne mane mukunobo ine, oiji soineo fukega me mata? Oi jibu manjokonere foriji so fukeko oŋuine ya omaine akoŋ fukeru mo yobu gonobo. Mamanesiŋ sanaŋine yobu bofukeru ore paio tukure rau mitigabe soine reŋgaru tukuine qomukuru mogo ruanayoŋ, manji jojokone so fukega ine, oiji jibu ya omaine akoŋ fukeru mo yobu gonobo.
1CO 13:3 Mebone sosowo ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore boroiŋga yarenobo eru saki fune goine yoŋoji rigabi jaiŋgore mitari yarenoboyoŋ, manji jojokonere foriji so fukega ine, oiji so yobu bapi nuiŋ.
1CO 13:4 Moji ogoine manji jojoko etega, iŋoji manjoine tomiri maŋwomo paio ogo eteega. Anda so maneru yainere so sase eega. Sakiine so ba ropeku jauba-iriŋbiriŋ so goga.
1CO 13:5 Eeboboineji ogoine furu kane so eru maŋine so bosembeaega. Iŋoyoŋe fiaiŋgo ore akoŋ so yameŋ keega. Maŋqoqo etebi manjoine pipa so eega. Bosembea tebi joiserereŋ maneya, oi so manesuku mo bokeega.
1CO 13:6 Goineji sembene egobi, ore eru so jeriegayoŋ, buŋo foriine boyobeegobi, yoŋoke moko jerieega.
1CO 13:7 Damaŋ so ogoine sa kiperu keririŋgo dimaku sanaŋgaru manesiŋ gateega. Oŋu me oŋu fukeko Anuture oori eku odigaru koimo dimaku joiserereŋ sosowo maneru karieega.
1CO 13:8 Manji jojoko eebobo oi damaŋ tatariine tomiri pe ropeiŋ. Kajeqouŋ buŋo miku buŋoine buŋoine fuŋ mo miegobi, oiji mataeiŋ eru mamane fuŋ mo oiji oŋuakoŋ omaine fukeru tariiŋ.
1CO 13:9 Mamane fuŋ mo oi mobeine sowo mane mukuegobeneŋ eru kajeqouŋ buŋo oi mobeine sowo miegobeneŋ.
1CO 13:10 Mobeine sowo eegobeneŋyoŋ, Anuture yauŋine kuririyaŋuŋke fukenimiŋ, damaŋ oo mobeine sowo gogonoŋunji mataeme seŋgiŋbaŋgiŋ batiqatiine tomiri gokimiŋ.
1CO 13:11 Nonji memenda goboŋ, damaŋ oo memenda buŋo miku goboŋ. Maŋ mamaneneji memenda maŋ fukeko ore so buŋo osoeru manesuku goboŋ. Ŋi yasogo fukeru oo memenda eebobo oi bokeru ŋadi gaboŋ.
1CO 13:12 Ore so damaŋ yoo Anuture kuriri oi soine so ŋoneegobeneŋ. Oi kukurao piku ŋoŋoneinere kamasi ŋone esegaru kamasiine poretiŋ so maneru mo manesuegobeneŋ. Oŋu manesuegobeneŋyoŋ, jiki Anutuke jiŋo mai naduŋgaduŋ eru ŋone sarigakimiŋ. Damaŋ yoo mamane fuŋ mo oi mobeine sowo mane mukugoyoŋ, damaŋ oo oi sosowo mane muku forebemiŋ. Anutuji noŋ mane tari nuga, nonji ore so iŋore fuŋne mane tari forebemiŋ.
1CO 13:13 Buŋo yo misanaŋgagobeneŋ: Yauŋ yokaomo mamanesiŋ, oori eru manjoko oi sanaŋgaru pe ropenimiŋyoŋ, manjijojoko eebobo oiji botuyaŋuŋgo ropekiine fukega. Oŋu.
1CO 14:1 Manjokore fuŋne boyoberu goinebi eru gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi rauganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Oiji fiineyoŋ, kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ roninde sanaŋgaru yameŋ keku goinebi.
1CO 14:2 Moji buŋo fuŋ mo miga, iŋoji ŋiŋigo niŋore matayoŋ, Anuture akoŋ oi miega. Moro Tiriineji boburoko buŋo soŋsoŋine fukeko miega ore goine niŋoji buŋo oi so mane taniŋgaegobeneŋ. Oŋu iŋoyoŋe akoŋ bapi gaega.
1CO 14:3 Mutu gogobeneŋyoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ basanaŋgaru kitiŋgaku bobomiriŋ enoreiŋgo eru buŋo miega.
1CO 14:4 Moji buŋo fuŋ mo miku oiji iŋoyoŋunde maŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukeegayoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji maŋkekerisie kufufuŋ sosowo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeega.
1CO 14:5 Ŋoŋo sosowoji buŋo fuŋ mo miniminde manegoyoŋ, kajeqouŋ buŋo minimiŋ ore yameŋ keku kokoine manego. Kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji buŋo fuŋ mo miega, oi odurega. Buŋo fuŋ mo miku oi oo akoŋ noŋunde buŋoo kerisiega, oŋuine sogokoŋ fukegobire. Oŋu fukeko buŋoineji maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeme sagaga.
1CO 14:6 O maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru buŋoine buŋoine fuŋ mo minobo, oiji uruŋu ŋoŋo bobiaŋ ŋabenobo? Oŋu matayoŋ, Anuture buŋo barariŋga ŋarebemiŋ me mamane fuŋ mo ŋarebemiŋ me kajeqouŋ buŋo mibemiŋ me uŋsowoŋ buŋo qaji ŋarebemiŋ ine, oiji bobiaŋ ŋabebemiŋ.
1CO 14:7 Mimi me gita kulele me ya moji kikire maru bofukeegobeneŋ, yoŋoji gogoyaŋuŋ tomiriyoŋ, fuŋneyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi pega: Moji mimi kosa puteme me gita kulele kosa qame oiji nomegine bubu so bofukeega ine, kikire maru uruŋu mane taniŋganobeŋ?
1CO 14:8 Oŋuakoŋ qeŋ pute sembeabi fonuŋine poretiŋ so mane taniŋgagobeneŋ ine, moji jigo qoqore afagaru jauena?
1CO 14:9 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuine akoŋ pega: Namaŋ-ŋaŋunji ŋiŋigo so mane taniŋganimiŋ ore so buŋo kosa migobi ine, moji buŋo oŋuine uruŋu mane taniŋgana? Buŋo oŋu migobi, oiji mo kosa gbinji raega.
1CO 14:10 Moreŋine moreŋine oo buŋo furuine furuine wojimu miegobeneŋ, oi moji manenayoŋ, jibu sosowo yoŋoji buŋore fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore pegobi.
1CO 14:11 Fuŋine ore eru miegobeneŋyoŋ, moji buŋo miko buŋoinere fuŋne so manego ine, nonji iŋore buŋore kotuine fukebe iŋoji oŋuakoŋ nonde buŋore yabane fukega.
1CO 14:12 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega: Ŋoŋo gio bobore mamane yauŋine yauŋine rauganimiŋ ore aŋi sogo manebi sagaga. Oo yauŋ yo iŋiine ronimiŋgo yameŋ keku goinebi: Mamane yauŋ maŋkekerisie kufufuŋ maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋgaegobi, oi raugaru gioo ruabi fiine yobu fukeiŋ.
1CO 14:13 Ore eru buŋo fuŋ mo miega, iŋoji iŋi oŋga wosiko sagaiŋ, “O Anutu, buŋo migo, oi kerisiebeminde mamane yauŋ nareigoŋ.”
1CO 14:14 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo fuŋ mo miku oŋga wosigo ine, nonde moroji buŋo akoŋ miku oŋga wosiegayoŋ, maŋ mamaneneji foriine mo so bofukeega.
1CO 14:15 Ore eru uruŋu ebe sagaiŋ? Noŋ moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru oŋga wosiebemiŋ. Kiki keku miteŋ gaego, oi moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru kiki keebemiŋ.
1CO 14:16 Go Anutu morogoji miteŋ gage ine, ŋiŋigo omaine moji tutumaŋ-ŋaŋuŋgo wareru ŋeku miteŋ gage ore fuŋine so mane mukuiŋ, iŋoji “Buŋo oi foriine,” oi uruŋu mina? Wamo mige, iŋoji oi so mane taniŋgaru mo mutu ŋega.
1CO 14:17 Go soine Anutu miteŋ gageyoŋ, gore buŋoji goine yoŋore maŋyaŋuŋ so bobiaŋgaru basanaŋ yabega.
1CO 14:18 Nonji sosowo ŋoŋo ŋadureru buŋoine buŋoine fuŋ mo oi kokoine miego, ore eru Anutu miteŋ gago.
1CO 14:19 Anutu miteŋ gagoyoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo ŋiŋigo qaji yareiŋgo ore yameŋ keku mane taniŋganimiŋ ore buŋo miine 5 mibemiŋgo manebe foriine fukega. Buŋoine buŋoine fuŋine mo oo buŋo miine 10,000 nakere akoŋ mibemiŋgo manebe wawakiine fukega.
1CO 14:20 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo buŋo osoeru manesuegobi, oo memenda kamasi bokeru ŋiŋigo soguine yoŋore kamasi fukeru manesuku goinebi. Sembene ekimiŋ mibi oo gorube oŋuine fukeru embimbiŋganimiŋyoŋ, mamane-mukuŋaŋunji ŋiŋigo soguine fukeru goinebi.
1CO 14:21 Mosesre Kadi buŋoo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji kotu ŋiŋigo bapakare yabebe kufufuŋ yo yoŋoreo warerumiyaŋunji buŋo kamasiine mo mibi kosa waregaenimiŋyoŋ, oi jibu nonde buŋo so mane mukunimiŋ. Ofoŋ nonji oŋu migo.”
1CO 14:22 Buŋo ore so buŋo fuŋ mo mibeneŋ maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji manebi Anuture moge fuke yaregayoŋ, mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore oiji mogeine mo so fukega. Oi matayoŋ, kajeqouŋ buŋo mibeneŋ oiji mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore Anuture moge fukega. Maŋkekerisiere yaura yoŋoji oi manebi Anuture moge mo so fuke yarega.
1CO 14:23 Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji tumaŋgaru sosowo ŋoŋoji buŋoine buŋoine fuŋ mo oo mibi goineji Biŋe buŋo so qaji yarebi maŋyaŋuŋ so kerisieru mo oo ropenimiŋ, yoŋoji popureru iŋi minobuŋ me mata, “Qoru jijibu fuke ŋarega.”
1CO 14:24 Oŋu minobuŋyoŋ, sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mibi moji Biŋe buŋo so qaji tebi mamanesiŋine tomiri mo tutumaŋ-ŋaŋuŋgo ropeiŋ ine, sosowo ŋoŋoji agiburaŋine barariŋgaru maŋine so kerisieya ore buŋo miforebi fuŋneine mane mukuko totogo fukeiŋ.
1CO 14:25 Maŋinere buŋo soŋsoŋine soŋsoŋine totogo fukeko iŋoji daberu wakiru Anutu ohoweine baku miteŋ garu iŋi mifukeru oŋgaiŋ, “Anutu oi foriine ŋoŋore botugo goga.” Oŋu.
1CO 14:26 O maŋkekerisie ogopune, ore eru niŋo uruŋu mibeneŋ sagaiŋ? Ŋoŋo Biŋe buŋore tumaŋgaenimiŋ, oo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo sosowo buruŋaŋuŋ mo me mo oi iŋi ruaeinebi: Moji Biŋe owaoware buruine ruame moji Biŋe buŋo qaji ŋareme moji Anuture uŋsowoŋ buŋo gariine barariŋga ŋareko moji buŋo fuŋ mo ŋajime moji oi kerisieiŋ. Buru sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakareru basanaŋganimiŋgo eru ruaeinebi.
1CO 14:27 Goineji buŋo fuŋ mo minimiŋ ine, ŋiŋigo 4 matayoŋ, yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ tutumaŋ moakonde maŋgo oŋu minimiŋ. Yoŋoji akoŋ buruŋaŋunde so boyoberu mibi moji oi kerisieiŋ.
1CO 14:28 Moji buŋo kerisieiŋ ore so, so fukega ine, yoŋoji maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo buŋoyaŋuŋ bokeru ŋeku yoŋoyaŋunde akoŋ buŋoyaŋuŋ fuŋ mo mibi Anutuji maneiŋ.
1CO 14:29 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoreone yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ buru yarebi buŋo ŋajibi goineji buŋoyaŋuŋ osoeinebi.
1CO 14:30 Oŋu einebiyoŋ, moji tutumaŋgo ŋeko Anutuji uŋsowoŋ buŋo maŋineo barariŋgako manega ine, iŋoji oi ŋajiko kajeqouŋ buŋo rone miga, iŋoji buŋoine bokeru buŋo mo ŋeine.
1CO 14:31 Ŋiŋigo sosowoji Anuture uŋsowoŋ buŋo manebi maŋyaŋuŋ kitiŋgako fianimiŋ ore ŋoŋo sosowo soine damaŋ-ŋaŋuŋ roru buruŋaŋunde so kajeqouŋ buŋo miinebi.
1CO 14:32 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji soine moroyaŋuŋ siŋaŋ gabi moroyaŋunji buŋo rurumaŋgo ragobi ore so fukegobi.
1CO 14:33 Anutuji bobojibu Rauine matayoŋ, womo Rauine fukega. Ore eru tutumaŋ-ŋaŋuŋ buruo boyoberu eku goinebi. Ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore botugo kufufuŋ so eegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi:
1CO 14:34 Ŋigo ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ-ŋaŋuŋgo buŋo bokeru ŋeinebi. Yoŋoji buŋo minimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, Kadi buŋo pega ore so buŋo rurumaŋgo raru goinebi.
1CO 14:35 Ŋigoji maŋkekerisie kufufunde buŋo mitigaku qaji ŋareme so sagaga. Ore eru buŋo more fuŋne maneiŋgo manegobi ine, yoŋoji piyaŋuŋgo raru ŋeku yoŋoyaŋunde ŋoepuyaŋuŋ weu yareinebi.
1CO 14:36 Anuture Biŋe buŋo oiji ŋoŋore botugone fukeya me mata? Buŋo oiji fukeru saueru ŋoŋoreo wareru ŋoŋore biŋe akoŋ fukega me mata?
1CO 14:37 Moji iŋi mina, “Nonji kajeqouŋ buŋo mibe Moro Tiriineji boburo nuko buŋo oke maŋmoakoŋ so ego.” Oŋu miga, iŋoji buŋo yo mane mukueine: Nonji ŋigore buŋo quraŋga ŋarego, oiji Ofonde mimiti buŋo fukega.
1CO 14:38 Moji buŋo ore kaje so ruaru keoma goga ine, ŋoŋo ŋi iŋore buŋore kaje so ruaru goinebi.
1CO 14:39 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo kajeqouŋ buŋo mikiminde aŋi sogo maneru goinebi eru buŋo fuŋ mo egu miniminde agiine oi so ruainebi.
1CO 14:40 Oi so ruainebiyoŋ, ya sosowo poretiŋ buru ruaru boyoberu eku goinebi. Oŋu.
1CO 15:1 O maŋkekerisie ogopune, nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, oi egu niga ŋabeiŋ ore bogbore ŋabebemiŋ. Ŋoŋo oi raugaru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oo ruaru qiŋ keru dimagobi.
1CO 15:2 Nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, ŋoŋo oi ore so damaŋ so roru sabarenimiŋ ine, oiji qowirie ŋabeko Sombunde biŋe fukenimiŋ. Oŋu so enimiŋ ine, maŋ-ŋaŋuŋ mo yobu kerisieru gogobi.
1CO 15:3 Nonji buŋo goine sosowo qaŋaŋineo ruaru nonake Biŋe buŋo maneru sabareboŋ, oi manebe ropeko ore buŋo koruŋ manenimiŋ ore oi iŋi ŋareboŋ: Kristoji Biŋe Quraŋ pega ore so niŋore agiburaŋnoŋunde eru komeya.
1CO 15:4 Komeko Biŋe Quraŋ pega ore so yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereya.
1CO 15:5 Komegone pakereru Pitareo fukeya eru ore ŋadio kiŋariŋpuine 12 yoŋoreo fukeya.
1CO 15:6 Ore ŋadio damaŋ moakoŋ oo akoŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ jareyaŋuŋ 500 odureya, yoŋoreo fukeya. Yoŋoreone ŋiŋigo foriine yoŋoji jikigaru damaŋ yoo oŋuakoŋ gogobiyoŋ, goineji kome forebuŋ.
1CO 15:7 Ore ŋadio gboine Jeimsreo fukeya eru ore ŋadio aposol sosowo yoŋoreo fukeya.
1CO 15:8 Yoŋoreo sosowo fuke foreru tatariine nondeo oŋuakoŋ fukeya. Nonji aposol fufukeineji matayoŋ, gbagbaine oŋuine fukeboŋ.
1CO 15:9 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji aposol yoŋore botugo manebe wakiko jiyaŋuŋ fukego. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kekesuesue eyareku goboŋ, ore eru nonde tina aposol mibi manebe mimiineke fukega.
1CO 15:10 Mimiineke fukegayoŋ, damaŋ yoo ya ego, oi Anuture yauŋmoririji qowiriegaru maŋgo enareko gogo. Iŋoji yauŋmoririine nareme qosorieku qanda so ebe waki qaku omaine so fukeyayoŋ, nonji aposol sosowo yadureru gbiŋ eyareru sanaŋgaru gio baku goboŋ. Oi nonake matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nuko gionere fori oŋu fukeru saueya.
1CO 15:11 Nonji babe me yoŋoji babi foriine fukeya, oi jibu. Niŋoji Bobiaŋ Biŋe buŋo oŋu mitaniŋgaegobeneŋ eru ŋoŋo ore so maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Kristo manesiŋ garu gogobi. Oŋu.
1CO 15:12 Maneniŋ! Kristoji komegone gboreru pakereya, iŋore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobeneŋ ine, ŋoŋoreone goineji uruŋu eru iŋi miegobi, “Komekiine yoŋoji so gboreru pakerenimiŋ.”
1CO 15:13 Oŋu miegobiyoŋ, komekiine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru goku sanaŋgana.
1CO 15:14 Anutuji Kristo so bogboreme komegone pakerena ine, niŋo Biŋe buŋoine oi mitaniŋgaegobeneŋ oi buŋo omaine fukena. Oi manesiŋ gabi mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oiji oŋuakoŋ jaŋgaru mataeru omaine fukena.
1CO 15:15 Anutuji fofori komekiine so bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, Kristo oŋuakoŋ so bogboreme pakerena. Niŋo oi jibu Anuture fuŋne iŋi kitiŋgaku miegobeneŋ, “Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereya.” Buŋo oi foriine so fukena, ŋiŋigoji ore eru fuŋnenoŋuŋ bofukebi ikoine fukeko soine niŋore iŋi minobuŋ, “Anuture fuŋne kitiŋgaku mijibugaegobi.” Buŋo oiji mimiineke fukena.
1CO 15:16 Anutuji komekiine so bogbore yabeme pakerenimiŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru pakerena.
1CO 15:17 Anutuji Kristo so bogboreme pakerena ine, ŋoŋo mo yobu manesiŋ garu jikigaru agiburaŋ-ŋaŋunde nigiŋ gbedigo gonobuŋ.
1CO 15:18 Oŋu fukeko ogopunoŋunji Kristoke qakatoru komebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jibugaru misi korure biŋe fukenobuŋ.
1CO 15:19 Noŋuŋ Kristo oori eteru moreŋgo gokimiŋ ore so siŋaŋ nobeko damaŋ oo tariiŋ ore odigagobeneŋ ine, niŋo ŋiŋigo goine sosowo yadureru yukuyaŋuŋgo rakaru aputa oporo akoŋ gobeneŋ sosowoji beusembe mamane enoreegobi ore so, fukenobeŋ.
1CO 15:20 Oŋu fukenobeŋyoŋ, Kristoji foriine gboreru komekiine yoŋore mineboboyaŋuŋ fukeru komegone pakereya.
1CO 15:21 Ore fuŋine oi iŋi: Ŋi moji kome kesueko fukeko fuŋgaru komeru go wapebeŋ. Komeru gogobeneŋ ore eru ŋi moji komeru gboreru gogo sanaŋine kesueko fukeya. Ore eru noŋuŋ sosowoji oŋuakoŋ gboreru komegone pakerekimiŋ.
1CO 15:22 Sosowo noŋuŋ Adam oŋuine fukeru komekimiŋ, oŋuakoŋ Kristoke qakatogobeneŋ, Anutuji noŋuŋ sosowo goku sanaŋgakimiŋ ore bogbore nobeiŋ.
1CO 15:23 Bogbore nobeiŋyoŋ, sosowo noŋuŋ Anutuji damaŋ ruaya ore so gboreru pakerekimiŋ. Kristoji minebobonoŋuŋ fukeru gboreko ore ŋadiineo iŋore biŋe fukegobeneŋ, noŋuŋ kirieru wareko damaŋ oo gboreru pakerekimiŋ.
1CO 15:24 Kristoji kirieru wareru gemokaku sosowo moreŋ so tobiri suŋsuŋ paiineo siŋaŋ gaegobi, yoŋore usuŋyaŋuŋ ba waki eru tobiriyaŋuŋ sosowo ketotieiŋ. Oi ketotieru qorumaŋine Anutu Mamare meo ruame moreŋgo gogo oo tariiŋ.
1CO 15:25 Kristoji siŋaŋ garu go ropeko Anutuji Biŋe buŋo pega ore so “Rosipuine sosowo gbiŋ eru iŋoyoŋunde kufu rurumaŋgo rua yabeiŋ.” Kristore siŋaŋyayabe gioji oo tariiŋ.
1CO 15:26 Rosipuine gbiŋ eyareko oo kome Rauineji tatariine fukeko bawaki teiŋ.
1CO 15:27 Ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Anutuji ya sosowo iŋore kufu rurumaŋgo ruame pega.” Buŋo oŋu pegayoŋ, “Ya sosowo ruame pega,” buŋo oŋu miko fuŋine totogo iŋi pega: Anutuji ya sosowo Kristore rurumaŋgo ruame peko iŋoyoŋe so bawakiru Kristore rurumaŋgo so rurua eya.
1CO 15:28 Oŋu matayoŋ, Anutuji ya sosowo Madeinere rurumaŋgo ruame siŋaŋ garu rosipuine sosowo iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo rua yabeiŋ. Oi tariko oo Anutuji Madeine oŋuakoŋ iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo ruaru siŋaŋ gateiŋ. Oŋu fukeru Anutuji ya sosowore Ofoŋ fuke foreru go ropeiŋ.
1CO 15:29 Buŋo mo oi iŋi: Ŋiŋigo goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru mo komebuŋ ore eru goineji komekiine oi bapi yabenimiŋ ore miku tifeyaŋuŋ fukebi ŋeŋeineo moke miti meso rau yareegobi. Komeine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, yoŋore gio foriineji uruŋu fukena? Anutuji komebuŋ, oi so yobu bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, ŋiŋigo oŋuine yoŋoji uruŋure eru mibi yoŋore tifeyaŋuŋ fukebi miti meso rau yareegobi? Gioyaŋuŋ oi mo egu banimiŋ.
1CO 15:30 Komeru so pakerenobeŋ ine, niŋoji oŋuakoŋ maŋnoŋuŋ Anuture gioo so ruaru kipenobeŋ. Anuture giore eru egu komekiminde yobiŋ rurumaŋgo jijiki so raru gonobeŋ. Mata.
1CO 15:31 Komeji damaŋ so gbaga nobeiŋ ore so fukega. Buŋo oi foriine. O maŋkekerisie ogopune, nonji Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋ iŋoke dimaku ŋoŋore eru sakine ba ropeego, ore soso buŋo foriine oi totogo ŋajibe maneniminde manego.
1CO 15:32 Nakene aŋi boyoberu gio yo babeminde manesugobi ine, ya yoji uruŋu bapi nuiŋ? Oŋu weu ŋarebe oi manesuku bokirie yareinebi: Nonji Efesus siti yoo ŋiŋigo gieŋ kaneŋ momokiine oŋuine bofukeru egu komebemiŋ ore yoŋoke jigo qaku goboŋ. Oŋu oorine rako maneru jigo qaku goboŋ. Komeru so gboreru pakerekimiŋ ine, oŋu so jogba sasanaŋ enobo. Efesus pipa bokenobo. Oŋu fukeko soine goine yoŋoke iŋi minobo, “Yanekoŋ komekimiŋ ore soine nojeri eru obu sanaŋine noku goinebeneŋ.”
1CO 15:33 Tiŋtuŋ so einebi. “Ŋiŋigo sembene yoŋoke aŋibaŋi ŋebi eeboboŋaŋuŋ fiine oiji sembeaiŋ.” Buŋo mo oŋu pega.
1CO 15:34 Ŋoŋore botugo ŋiŋigo goineji Anutu so manegobi, ore eru maŋkekerisie ŋoŋoji mimiŋaŋuŋ manenimiŋ ore eru oi migo. Ore eru ŋoŋo qaqoumaŋaŋuŋ bokeinebi. Maŋ-ŋaŋunji qowirieko poretiŋ maneru agiburaŋ so jikigaru eku goinebi. Oŋu.
1CO 15:35 Moji iŋi weuna, “Anutuji komekiine oi uruŋu bogbore yabeme pakerenimiŋ? Saki fuyaŋunji qowirieko kamasi uruŋu fukenobuŋ?”
1CO 15:36 Oŋu weuna, maŋine tomiri ore buŋo mina. Ŋoŋo yagoŋ koruŋ so komeko sarinimiŋ ine, oiji so pougaru pakereiŋ.
1CO 15:37 Korunde kigo pakereiŋ oi so sarigeyoŋ, koruŋ akoŋ sarige. Wit me yagoŋ koruŋ me wikiine goine sariru tieege.
1CO 15:38 Oi akoŋ sariru tieegeyoŋ, Anutuji aŋiinere so kigoine oteiŋ. Koruŋ kamasiine bubu oi yoŋoyaŋunde kigo bubu yareega.
1CO 15:39 Ya fuyaŋuŋ oi kamasiyaŋuŋ moakoŋ mata. Ŋiŋigo fuyaŋuŋ bubu, joma fuyaŋuŋ bubu, webo fuyaŋuŋ bubu eru jembaeŋ fuyaŋuŋ oi bubu.
1CO 15:40 Ore so Sombuŋgo gogore saki fu oi bubu fukega eru moreŋgo gogore saki fu oi bubu fukega. Bubu fukegobireyoŋ, Sombuŋ sakire kuriri oi moreŋ sakire kuriri odureru fuŋ mo fukega.
1CO 15:41 Wegire kuririquraŋ oi bubu, kainde kuririquraŋ bubu eru bobuŋ yoŋore kuririquraŋ oi bubu. Bobuŋ tamaebi goine yoŋore kuririquraŋ oi bobuŋ goine yoŋore kuririquraŋyaŋuŋ oi odureega.
1CO 15:42 Komegone gboreru pakerekimiŋ, ore fuŋineji ore so pega. Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji goregaru mataeiŋyoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereiŋ, oiji so komeiŋ.
1CO 15:43 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji gbagbaŋine kuririine tomiri fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo sanaŋine fukeru kuririquraŋineke fukeiŋ.
1CO 15:44 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji moreŋgo gogore saki fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo iiru kaeo gogore saki fu fukeiŋ. Morende saki fu pega ine, ore so iirure saki oi oŋuakoŋ pega.
1CO 15:45 Ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo oŋuakoŋ iŋi quraŋgabi pega, “Ŋi fuŋfuŋgaine Adam iŋoji qowirieru iiruine bofukeru sigo rombuŋ poreru gogoineke fukeya.” Buŋo oi manebeneŋ mobeine iŋi fukeya: Adam mo jiki fukeru kekegborere iiru fukeya.
1CO 15:46 Iirure ya oi rone so fukeyayoŋ, morende yaine oiji fuŋfuŋgaine fukega. Iirure yaji ore ŋadiineo fukeya.
1CO 15:47 Anutuji ŋi fuŋfuŋgaine rufeone bako moreŋ ŋi fukeya. Adam jikiine iŋoji Sombuŋgone wakiru botunoŋuŋgo fukeya.
1CO 15:48 Moreŋ ŋiŋigoji ŋi moreŋgone fukeya, iŋore so fukegobi. Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋoji ŋi Sombuŋgone wakiru fukeya, iŋore kamasi fukegobeneŋ.
1CO 15:49 Noŋuŋ moreŋ ŋi fuŋfuŋgainere kamasi roru gogobeneŋ, ore so Sombuŋ ŋire kamasi oi oŋuakoŋ roru gokimiŋ. Oŋu.
1CO 15:50 O maŋkekerisie ogopune, nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dari funoŋunji Anuture qorumaŋ maŋgo roperu ŋeŋe roniminde so mata. Oi embimbiŋganimi. Saki fu yoji goregaru mataeiŋ, oiji seŋgiŋbaŋgiŋ so bofukeiŋ. Sombunde ŋeŋe so mataeiŋ, oi saki fu yoji roiŋgo embimbiŋgaiŋ.
1CO 15:51 Maneniŋ! Nonji buŋo soŋsoŋine mo iŋi barariŋga ŋarebemiŋ: Sosowo niŋoji so niniŋgaru komekimiŋ. Matayoŋ, komekiine yoŋoji qowiriebi goine niŋoji saki funoŋuŋke qowiriekimiŋ.
1CO 15:52 Anutuji komekiine bogbore yabeme qeŋ fuŋ mo tatariineji oŋgako oo pakerebi noŋuŋ boribori eko pipa akoŋ qowiriekimiŋ. Rone komebuŋ, yoŋoji moke so komenimiŋ.
1CO 15:53 Dari fu yo goregaru mataeiŋ, oiji qowirieru so jibugaiŋ ore so, fukeiŋ. Saki fu yo komeiŋ, Anutuji oi kambaŋ oŋuine qomukuru ore tifeineo saki fu so komeiŋ, oi noreko roru mariku oŋuine kekimiŋ.
1CO 15:54 Oŋu fukegayoŋ, qowirieru oi fuke foreko saki funoŋuŋ fuŋ mo robeneŋ so komeru goregaiŋ, damaŋ oo jeriekimiŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo quraŋgabi pega, oiji foriineke fukeko ore so iŋi minimiŋ, “Iŋoji kome Rauine ketotieru gbiŋ eme kokoriaŋ kegobeneŋ.”
1CO 15:55 Buŋo ore ogoine mo oi iŋi, “O kome Rauine, goji gbiŋ emiŋgo ore so mata. O kome Rauine, gore damu miine oiji kinobeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”
1CO 15:56 Buŋo oŋu pegayoŋ, komere damu miine oi agiburaŋ eebobo. Mimipaŋ buŋoineji agiburaŋ egu eniminde agi ruame jibu ebeneŋ agiburanji usuŋineke fukeega.
1CO 15:57 Usuŋineke fukeegayoŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji Anutureo qakatoku ogo babapinoŋuŋ fukeko iŋore eru kome gbiŋ eru odureru gokimiŋ. Ore eru “Anutu sage sogo!” migo.
1CO 15:58 O yoro ogopune, gbiŋ ekimiŋ ore ŋoŋoji dimaku sanaŋgaru gburugburu bokeru maŋ-ŋaŋuŋ so rope waki eeinebi. Ofondeo qakatoru gioine babi foriineji wakiru omaine so fukeiŋ. Oi mane mukuku Ofonde gio oi manjo paiineo qiŋ keru damaŋ so baku goinebi. Oŋu.
1CO 16:1 Judia kufufuŋ gbagbataeŋine yoŋore ogo babapi moneŋ roru qojuganimiŋgo weu narebuŋ, ore eru iŋi mitiga ŋarego: Nonji Galesia prowinsre maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine mitiga yare foreboŋ, ŋoŋoji oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi.
1CO 16:2 Sonda so una fuŋfuŋgaine oo ŋoŋo sosowo bubu pesiŋ ruaeinebi. Yauŋmoriri roegobi so moneŋ-ŋaŋuŋ mobeine oi rouŋ-ŋaŋunde qaŋaŋineo ruaru siŋaŋ garu goinebi. Oŋu ruabi nonji damaŋ mogo ŋoŋoreo warebe oo pesiŋ biobio ruanimiŋ ore so oŋu so einebiyoŋ, oi soine rouŋ-ŋaŋuŋgone roru alatao ruainebi.
1CO 16:3 Oŋu ruabi ŋoŋoreo warebemiŋ, nonji damaŋ oo soine mimitaniŋ quraŋ quraŋgaru ŋi gio ore manebi sagaga, yoŋore meo ruaru sore yabebe qoqodure yauŋ-ŋaŋuŋ oi roru Jerusalem ranimiŋ.
1CO 16:4 Nonji yoŋoke moko rabeminde rabemiŋ ine, yoŋoji soine noke jikigaru moko koe petigaru rakimiŋ. Oŋu.
1CO 16:5 Nonji Masedonia prowins odureru rabemiŋ. Ore eru Masedonia bokeru ŋoŋoreo warebeminde manego.
1CO 16:6 Ŋoŋoreo wareru damaŋ goine ŋoŋoke ŋenobo me kueyoiko damaŋ (winter) oi oŋuakoŋ ŋoŋore botugo jikigaru go forenobo. Oŋu gobe soine bapi nubi uro ranobo, oo afagaru kadi jikigaru rabemiŋ.
1CO 16:7 Damaŋ yoo ŋoŋoreo wareru yayaba akoŋ ŋone ŋaberu ŋadureru rabemiŋgo so manegoyoŋ, Ofonji o miiŋ ine, damaŋ goine ŋoŋoke ŋeiŋgo jauego.
1CO 16:8 Oŋu jauegoyoŋ, rone Efesus siti yoo jikigaru gobe gosa minebobo gariine (pentekost) oiji ware fukeiŋ.
1CO 16:9 Anutuji nonde giore mendi soguine rome soine gio soguine babe foriine fukeru saueegayoŋ, kokoineji kiso enareegobi. Ore eru yoo jikigaru gobemiŋ ore manego.
1CO 16:10 Timotiji noŋ oŋuine Ofonde ŋi yoine fukeru gioine baku goga. Ore eru iŋoji ŋoŋoreo wareiŋ ine, ŋoŋo siŋaŋ gatebi kokoi mamaneine tomiri ŋoŋore botugo goiŋ.
1CO 16:11 Moji mo so takireru mipemiriŋ eineyoŋ, ŋoŋoke gokame tariko nondeo wareiŋgo miiŋ, oo bapi gabi womoo boke ŋaberu kirieru wareiŋ. Nonji maŋkekerisie ogopune yoŋoke oi ŋoneiŋgo odigagobeneŋ.
1CO 16:12 Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Apolos iŋore buŋo oi iŋi mibemiŋ: Iŋoji maŋkekerisie ogopune yoŋoke ŋoŋoreo wareiŋ ore buŋo sanaŋine ojiru maŋine bapakare teboŋ. Oŋu bapakare teboŋyoŋ, damaŋ yoo ŋoŋoreo wareiŋ ore maŋine sanaŋgako takigaga. Jiki damaŋine soine pe teiŋ, oo wareiŋ. Oŋu.
1CO 16:13 Ŋoŋo maŋgarigari goku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ kegboreru sanaŋgaru goinebi. Ŋi sanaŋinere so mande kikitiŋ ŋiŋigo fukeru Ofonde usuŋke dimainebi.
1CO 16:14 Ya sosowo eku eboenimiŋ, oi manji jojoko paio ebi fukeiŋ.
1CO 16:15 Stefanas iŋore pigo gogobi, ŋoŋo oi mane yabegobi. Akaia prowinsgo gio babeneŋ maŋyaŋuŋ kerisiebi gionoŋunde fori fuŋfuŋgaine oŋu fukeya, oi manegobi. Yoŋoji ŋiŋigo gbagbataeŋine oi gbeŋ akoŋ kiŋaŋ qa yareku maŋyaŋuŋ oo kiperu ruaku gogobi, oi manegobi. O maŋkekerisie ogopune, nonji maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego:
1CO 16:16 Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋiŋigo oŋuine eru yoŋoke jikigaru gio moko baku Anutu kiŋaŋ qa teegobi, sosowo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi.
1CO 16:17 Nonji Stefanas, Fortunatus eru Akaikus yoo warebi ore jerieego. Ŋoŋo noke Efesus yoo so gogobi yoŋoji ŋoŋore tife fukeru aŋibaŋi enarebi sagaga.
1CO 16:18 Yoŋoji ŋoŋore iiru beufi qaku gogobi, ore so nonde iiru oŋuakoŋ beufi qa noreku gobuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋi oŋuine yoŋore manebi ropeko oi totogo akoŋ miku buŋoyaŋunde poretiŋ kaje ruaru goinebi.
1CO 16:19 Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine Eisia prowins yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Akwila, Prisila eru maŋkekerisie kufufuŋ yokore pigo tumaŋgaegobi, yoŋoji Ofonde tinao momojoyaŋuŋ kokoine ruabi ŋoŋoreo foga.
1CO 16:20 Maŋkekerisie ogopune sosowo Efesus yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Ŋoŋo maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke mijeriŋaŋuŋ miku kokobo eru mi bibiŋaŋuŋ mudugaru goinebi.
1CO 16:21 Nakene momojo ŋoŋore ruaru tinane nake meneji iŋi quraŋgago: Pol.
1CO 16:22 Moji Ofoŋ so manjijojoko so eteru goga ine, Ofonji qaisoine iŋore paio ruako ropeine. Ofoŋnoŋuŋ, go wareigoŋ!
1CO 16:23 Ofoŋ Yesure yauŋmoririji ŋoŋoke peine.
1CO 16:24 Kristo Yesuke qakatoru dimagobi, nonde manjokoji sosowo ŋoŋoke peku mifia ŋareko goinebi. Buŋo oi foriine. Oŋu.
2CO 1:1 Anutuji maŋ aŋiinere so Pol noŋ igodoŋ nuko Kristo Yesure sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timotike ŋegobere. Korint sitio Anuture maŋkekerisie kufufuŋ gogobi eru ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo Akaia prowinsyaŋuŋ sagaru gogobi, nikoji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgabere.
2CO 1:2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarekabire womoo goinebi.
2CO 1:3 Niŋo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu miteŋ gaegobeneŋ. Iŋoji ŋonemaiŋ Rauine eru bobomiriŋ sosowo noreega ore Anutu fukega.
2CO 1:4 Niŋo sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobeneŋ, damaŋ oo Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgaega. Maŋnoŋuŋ bomunaŋgako maneru ore paio dimabeneŋ goineji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobi, oi soine afagaru bomunaŋ yabeekimiŋ.
2CO 1:5 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoke qakatokabeneŋ iŋore joiserereŋineji painoŋuŋgo ropeko boakoŋ yobu maneegobeneŋyoŋ, ore so maŋnoŋuŋ oŋuakoŋ bomunaŋgako Kristoke qakatokabeneŋ bobomiriŋineji maŋnoŋuŋgo rakame boakoŋ yobu maneegobeneŋ.
2CO 1:6 Niŋoji koŋkoŋ maŋgo gogobeneŋ ine, Anutuji ŋoŋore maŋ bomunaŋgako maŋ-ŋaŋuŋ moke kerisieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore manega. Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgako ŋoŋoji oi ŋoneru ŋoŋo-ŋaŋe maŋ bobomunaŋ eku goinebi. Anutuji bomunaŋ ŋabeega ore foriineji maŋ-ŋaŋuŋgo iŋi fukeega: Niŋo joiserereŋ manebeneŋ ŋoŋoji oŋuakoŋ joiserereŋ oi akoŋ bofukenimiŋ ine, oi soine maneku karieru sanaŋgaru gonimiŋ.
2CO 1:7 Joisererenji paiŋaŋuŋgo ropeko maneegobi, maŋ bobomirinji oŋuakoŋ ŋoŋore paio ropeko gogobi, oi manegobeneŋ. Oi maneru ore eru ŋoŋoji dima sanaŋganimiŋ ore odigaru oori sanaŋ qaŋqaŋine eegobeneŋ.
2CO 1:8 O maŋkekerisie ogopune, niŋo Eisia prowins maŋineo gio baku goku giore joiserereŋ maneru sisikoŋkoŋ bofukeru manebeŋ, ŋoŋo ore qaqouma egu gonimiŋ ore manegobeneŋ. Giore yobinji tobirinoŋuŋ odureru ropekiine fukeru boduŋ nobeko dimaku sanaŋgakimiŋ ore embimbiŋgabeŋyoŋ, jibu yameŋ kebeneŋ bawaki nobeko gobeŋ. Oŋu fukeko jikigaru jiŋonoŋuŋke gonobeŋ me mata, ore eru oŋuakoŋ oorinoŋuŋ mata eko gobeŋ.
2CO 1:9 Oŋu goku maŋnoŋuŋgo iŋi manesubeŋ: Moji komekiminde buŋo mitariko buŋo oiji painoŋuŋgo ropeko sibirigakimiŋ ore odigabeŋ. Noŋunde usuŋgoo roegaru egu gokimiŋyoŋ, Anuture usuŋ paio roegaru gokimiŋ eru oŋu fukeya. Anutuji komekiine bogbore yabeko pakerenimiŋ, iŋoji afagaru niŋo oŋuakoŋ bapi nobeeiŋ.
2CO 1:10 Egu komekiminde kokoinoŋuŋ soguine yobu manebeŋyoŋ, Anutuji oone bomuku nobeya. Bomuku nobeya eru jikigaru bomuku nobeeiŋ. Niŋo oorinoŋuŋ Anutureo ruaru oŋu manesiŋ gaku dimagobeneŋ.
2CO 1:11 Ŋoŋo oŋuakoŋ bapi noberu niŋore eru oŋga wosibi bomuku nobeeiŋ. Kokoineji niŋore eru oŋga wosibi Anutuji maneru ore tifeine bokirieko yauŋmoririineji saga nobeko ŋone noberu emboŋ eeiŋ. Oŋu bomuku nobeko ogopune kokoineji oi maneru niŋore eru qodureru miteŋ gabi oŋgawowosiyaŋunji kokoriaŋ oŋuine roperu Anuture kajego rakaeiŋ. Ore eru jikigaru nonde eru Anutu oŋga wosieinebi. Oŋu weugo.
2CO 1:12 Goine ŋoŋoji nonde fuŋnere maŋyoka egobi, ore eru buŋo iŋi mibemiŋ: Anutuji posiine gokimiŋ ore maneega, niŋoji ore so kaeine kaeine roregaru oo eebobo gbagbataeŋine oi damaŋ so boyoberu gobeŋ. Ŋoŋore botugo oi yameŋ keku poretiŋ boyoberu gobeŋ. Oi moreŋ ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋunde so matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nobeya ore so oi eba eku gobeŋ. Anutuji eebobone oi ŋoneru kitiŋgaku “Sagaga,” miko maŋkajeneji buŋo oi maneego eku ore eru sakinoŋuŋ ba ropeegobeneŋ.
2CO 1:13 Quraŋ quraŋgaego, ore buŋoine sosowo soine osegaru mane taniŋganimiŋ ore so fukega. Buŋone oi kikoine tomiri. Buŋo fuŋne soŋsoŋine mo so quraŋgaego. Oi totogo akoŋ pega. Ore eru nonde fuŋne oi sosowo mane taniŋganimiŋ ore maneru oori ego.
2CO 1:14 Nonde fuŋne oi mobeine akoŋ iŋi mane taniŋgagobi: Ofoŋnoŋuŋ Yesuji moke fukeiŋ, nonji damaŋ oo ŋoŋore eru sakine ba ropebemiŋ. Ore so ŋoŋoji oŋuakoŋ soine nonde eru ŋoŋo-ŋaŋunde saki miteŋ gabi sagaiŋ. Ŋoŋo nonde fuŋne oŋu mane taniŋganimiŋ ore manego.
2CO 1:15 Nonji buŋo ore paio koimo dimaboŋ ore eru rone ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ ore buru ruaboŋ. Ateine yoyoka wareru ŋone ŋabebe mifia ronimiŋ ore eru kadi warebemiŋ ore buru iŋi ruabe peya:
2CO 1:16 Masedonia prowinsgo rabeminde kadio rone ŋoŋo ŋone ŋaberu jikigaru Masedonia raru kirieru moke ŋoŋoreo warebemiŋ ore miboŋ. Wareru gobe ya goine bapi nuru sore nubi boke ŋaberu Judia prowinsgo rabemiŋ ore maneboŋ.
2CO 1:17 Burune oŋu ruabe peyayoŋ, oi kepieboŋ. Oŋu eru raqowareqo paio gbedigaru kosa so eboŋ. Nakene buru oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore so nakenere kosa manesuku so ruaboŋ. Oŋu so manesuinebi. Buŋo rombuŋ moakoŋ oo akoŋ “Oŋ, soine warebemiŋ,” eru “So warebemiŋ,” buŋo yoyoka oi qodureru so miboŋ. Noŋ eebobo gbagbataeŋine boyobeego.
2CO 1:18 Anutuji buŋo miku ore so damaŋ so eega, niŋoji iŋore jiŋoo iŋi misanaŋgagobeneŋ: Niŋoji damaŋ mogo “Oŋ, oi soine ekimiŋ,” miku kiperu ore ŋadio “Oi so ekimiŋ,” qoqomuku oŋu babokiri so miku gobeŋ.
2CO 1:19 Anutu Madeinere fuŋne oi iŋi: Noŋ, Sailas eru Timoti niŋoji ŋoŋore botugo Kristo Yesure fuŋne mitaniŋgaru gobeŋ, Kristo oi “Anuture mi reŋgabemiŋ,” eru “So reŋgabemiŋ,” buŋo maru yoyokare paio babokiri eiŋ ore so fukeru goyayoŋ, Anutuji buŋo miku kipeya, ore so “Oŋ!” miku bako foriineke fukeya.
2CO 1:20 Anutuji mimipaŋ buŋo (promis) boakoŋ wojimu noreya, jareyaŋuŋ so manegobeneŋyoŋ, Kristoji buŋo sosowo ore “Oŋ!” miku basanaŋgame sanaŋ qaŋqaŋine pega. Ore eru Kristoji oŋuakoŋ maŋgo enoreko buŋo ore foriyaŋunji fukeko maneru “Buŋo oi foriine,” mikimiŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture tinabiŋeji saueeiŋ.
2CO 1:21 Anutu iŋoyoŋe niŋo eru ŋoŋo oŋuakoŋ basanaŋ nobeko Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgakimiŋ. Iŋoji Biŋe buŋo misauekimiŋ ore eru bogunu ba nobeko gogobeneŋ.
2CO 1:22 Anutuji maŋnoŋuŋgo Moro Tiriine bakatoko iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde buŋoine kitiŋgaku misanaŋgaega. Anutuji oŋu eku biŋeine fukekiminde giri mogeine oi bakato nobeya.
2CO 1:23 Nonji kanegaru yobiŋ egu ŋarebemiŋ ore maneru pipa Korint ŋoŋoreo so kirieru wareboŋ. Oŋu miku Anuture tina mibe soine buŋone oi kitiŋgaku miiŋ.
2CO 1:24 Mosi uruŋu eru Anutu manesiŋ gaegobi, oo qoduŋaŋuŋ fukeiŋgo so manego. Mamanesiŋ-ŋaŋunji odesiŋ ŋabe foreko dimaku sanaŋgaegobi. Ore eru jeri paio gonimiŋ ore bapi ŋabebemiŋ ore maneru ŋoŋoke moko mande gio baekimiŋ. Oŋu.
2CO 2:1 Rone ŋoŋoreo wareru jijibu ebuŋ ore miŋarebe mimiŋaŋuŋ maneru beusembe ebuŋ. Ore eru ŋoŋoreo warebe moke oŋu egu enimiŋgo maneru maŋneji buŋo kiperu kadi rarare buru kepieboŋ.
2CO 2:2 Ore fuŋine oi iŋi: Mimi eŋarebe beusembe enobuŋ ine, moji soine maŋne bomunaŋ nuko moke jeri bofukenobo? Tiŋtuŋ-ŋaŋunde eru miŋarebe beusembe enobuŋ ine, goineji jeri enarenimiŋ ore embimbiŋgabi nake oŋuakoŋ beusembe eru egu gobemiŋ. Ore eru pipa wareru mimigaŋgaŋ bofuke ŋarebemiŋ ore taki nuga.
2CO 2:3 Quraŋ sanaŋine oi fuŋine yoore eru quraŋgaru ruaboŋ: Nonji jeriekabe sosowo ŋoŋoji noke jerienimiŋ. Nonji ŋoŋo sosowo oŋu maŋyokaine tomiri manesiŋ ŋarego. Nonji goine ŋoŋore jeri bofukeiŋgo manegoyoŋ, warebe fuŋneŋaŋuŋ jibugame kosa gobi ŋone ŋaberu beusembe egu manebemiŋ.
2CO 2:4 Beusembe enimiŋ ore quraŋ oi so quraŋgaboŋyoŋ, mokemoke yobu manji jojoko eŋareego, ŋoŋo ore fuŋine mane mukunimiŋ ore buŋo sanaŋine oi quraŋgo quraŋgaboŋ. Maŋneji ŋoŋore eru manebu soguine maneru koŋkoŋ paiineo ŋeku jiŋo obuneji wakiko quraŋgaboŋ. Oŋu.
2CO 2:5 Moji agiburaŋ eme ŋoŋoji mimiŋaŋuŋ manebi beusembe fukeya, oiji nonde paio akoŋ matayoŋ, sosowo ŋoŋore paio oŋuakoŋ ropeya. Buŋo oi mi soguebe egu jibugaeiŋ ore iŋi akoŋ mibemiŋ: Mimi oiji sosowo saga ŋabeko ore eru soguine me mendaine mo beusembe ebuŋ.
2CO 2:6 Kufufuŋ foriine ŋoŋoji buŋore mobe bokirie tebuŋ, oiji sagako maŋine moke kerisieya.
2CO 2:7 Damaŋ yoo mimigaŋgaŋ eru beusembe soguine yobu maneko oiji egu ja yobugaiŋ ore yobiŋ so jikigaru oteinebi. Yobiŋ matayoŋ, yameŋ keku agiburaŋine bokeru bobomiriŋ eteinebi.
2CO 2:8 Ore eru iŋi maŋbapakare eŋarego: Ŋoŋo buŋo kiperu manji jojokoŋaŋuŋ moke jikigaru sanaŋgaru oduru goinebi.
2CO 2:9 Nonji quraŋne oi yoore eru quraŋgaboŋ: Ŋoŋo nonde buŋo sosowo reŋgaru eesoigo dimaku sanaŋganimiŋ me so reŋgaru odekamaŋgaru wakinimiŋ, ore fuŋine osoeru manebemiŋ ore maneru oi quraŋgaboŋ.
2CO 2:10 Ŋoŋo more agiburaŋ bokegobi ine, nonji oi oŋuakoŋ boke tego. Sembene enareya, ore eru so manebe ropegayoŋ, ŋoŋoji moke fiaru qoqodure enimiŋ ore manego. Ore eru sembeneine oi Kristore jiŋoo fofori boke forebe tariya.
2CO 2:11 Satanji buruine ruaru sakigo rua fuŋne fuŋne eega, ore eru mutu so gogo. Ore eru Satanji egu gbiŋ enoreiŋgo eru ŋi iŋore agiburaŋ oi boke foreinebi. Oŋu.
2CO 2:12 Nonji Kristore Bobiaŋ Biŋe misauebemiŋgo eru Troas taoŋgo rabe Ofonji mendi ro nareme gioine oo babemiŋ ore afagaya.
2CO 2:13 Oŋu afagayayoŋ, maŋkekerisie ogone Taitus so bofukebe buŋoyaŋuŋ so najime maneboŋ ore eru manebu maneru womo maŋneo so peya. Ore eru momojoyaŋuŋ miku boke yaberu Taitus baabemiŋ ore Masedonia prowinsgo raboŋ. Oŋu.
2CO 2:14 Niŋoji Anutu yoore eru miteŋ gaekimiŋ: Kristore biŋe fukeru kiŋaŋine qabeneŋ Anutuji damaŋ so mamari siŋaŋ oŋuine oga nobeko raru kokoriaŋ keegobeneŋ. Gbinji jariŋ iruinere kou fiine roru wareko maneegobeneŋ, ore so Anutuji maŋgo enoreko kae uro uro roregaru Kristore fuŋne mitaniŋgabeneŋ totogo fukeru saueru rako kae so maneegobi. Ore eru Anutu miteŋ gaegobeneŋ.
2CO 2:15 Ore fuŋine oi iŋi: Niŋoji ŋiŋigo Sombuŋgo ropenimiŋ eru misi korugo rakanimiŋ, yoŋore botugo raru warebeŋ moji kounoŋuŋ gbagbataeŋine maneegobi. Kristore fuŋne misauebeneŋ Anutuji gionoŋunde kouine maneko fiine fukeega.
2CO 2:16 Misi korugo rakanimiŋ, yoŋoji Biŋe buŋonoŋuŋ manebi oiji buŋoyaŋuŋ mitariko kome sanaŋganimiŋ ore manebi qoŋgbunde mumu kou oŋuine fukeega. Sombuŋgo ropenimiŋ, yoŋoji Biŋe buŋonoŋuŋ manebi seŋgiŋbaŋgiŋ eyareiŋgo manebi gogo sanaŋinere kou mumundoŋineke oŋuine fukeega. Moji gio fuŋine mo oŋuine baiŋ ore so fukega?
2CO 2:17 Ŋiŋigo goine kokoineji noŋ oŋuine so fukegobi. Yoŋoji gogoyaŋuŋ kitiŋganimiŋgo maneru Anuture buŋo oi rojikibajiki gio oŋuine kosa baku ruaru miegobi. Nonji yoŋore so, so fukeru eegoyoŋ, Kristoke qakatoru keoma bokeru maŋne gbagbataeŋine fukeko dimago. Anutuji sore nuya, oi maneru iŋore jiŋo maio dimaku Biŋe buŋoine poretiŋ misaueego. Oŋu.
2CO 3:1 Nake fuŋne moke fuŋgaru mi-booro ebemiŋ ore manesugobi me? Oŋu mata. Gio bobo ŋiŋigo goineji Korint ŋoŋo yoŋore fuŋne manenimiŋgo maneru mi-booro quraŋ quraŋgakimiŋ ore yameŋ keegobi. Goineji Korint ŋoŋo yoŋore fuŋne kitiŋgaku mi-booro quraŋ kokoine quraŋganimiŋ ore ŋoŋo bapakare ŋabeegobi. Nonji gione poretiŋ akoŋ baego ore mi-booro quraŋ oŋuinere so embimbiŋgago.
2CO 3:2 Anutuji Korint ŋoŋo nonde meo rua ŋabeko qowirieru nonde yoro ogopune fukeru ŋoŋo-ŋaŋe nakene mi-booro quraŋne oŋuine fukegobi. Anutuji nakene mi-booro quraŋne oŋu quraŋgame ŋiŋigo sosowoji ŋoŋore eeboboŋaŋuŋ gariine oi ŋoneru oseegobi.
2CO 3:3 Ŋoŋo Kristore quraŋ papia oŋuine fukegobi, oiji totogo pega. Mosesji Kadi buŋoine gueŋ obuine iŋk oiji ko tafeo quraŋgaya, ŋoŋo ore so, so fukegobiyoŋ, Kristoji quraŋine ŋoŋore mande tafeo iŋi quraŋgame dimagobi: Niŋoji gio babeneŋ foriine fukeko Kristoji Anutu gogo sanaŋinere Raure Moroine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame qowiriebuŋ. Ŋiŋigoji gionoŋunde foriine oi ŋonebi oiji bapi yabeko gionoŋunde fuŋne mane taniŋgaegobi.
2CO 3:4 Kristoke qakatokabeneŋ Anutuji gionoŋunde kamasi manega. Ore eru gio babeneŋ ŋoŋo Kristore biŋe fukebuŋ, oi soine Anuture jiŋoo koimo dimaku migobeneŋ.
2CO 3:5 Noŋuŋ sasanaŋ paio gio fiine yo Anuture jiŋoo bakimiŋ ore so fukegobeneŋ, oŋu soine so mikimiŋ. Noŋuŋ ya mogo so fooregaegobeneŋyoŋ, Anutuji iŋoyoŋe akoŋ dobe noberu mamane noreko gio yo baegobeneŋ.
2CO 3:6 Anutuji dobe noberu mamane noreko jojofo buru gariinere gio bobo ŋiŋigo fukegobeneŋ. Mosesre Kadi buŋore quraŋine moakoŋ moakonde manjo enobeŋ ine, buŋo oiji buŋonoŋuŋ mitariko kome sanaŋinere biŋe fukegobeneŋ. Moro Tiriinere gio buru mitaniŋgabeneŋ iŋoji bogbore nobeko sanaŋgaru gogobeneŋ. Ore eru Kadi buŋore buru oi akoŋ boyobenimiŋ ore so yameŋ keegobeneŋyoŋ, Moro Tiriine mane sabarenimiŋ ore maŋ bapakare eŋareegobeneŋ. Oŋu.
2CO 3:7 Anutuji Kadi buŋoine miku quraŋine kogo keru quraŋgayayoŋ, ŋiŋigoji oi so reŋgabi Anutuji buŋo ore so osoeru geoine bokirie yareme komeru komekiinetina go wapebuŋ. Anutuji rone Kadi buŋoine noreko damaŋ oo kuririquraŋineji Mosesre jiŋo mai eteme tamaeya. Kuririquraŋ oiji gigaru jibugaiŋ ore so fukeyayoŋ, oi jibu Israel ŋiŋigo yoŋoji jiŋo maiine poretiŋ piku ŋonenimiŋ ore so, so fukebuŋ. Soguine tamaeya ore oi embimbiŋgabuŋ. Kadi buŋore Biŋe buru raŋgbaŋineji oŋuine kuririquraŋineke fukeya.
2CO 3:8 Oŋuine fukeyayoŋ, Moro Tiriineji Biŋe buru gariine noreko ore kuririquraŋineji fukeiŋ, oiji jojofo buru raŋgbainere kuririquraŋ odureru mokemoke yobu tamaeru jiŋonoŋuŋ siŋsiŋineke eteeiŋ.
2CO 3:9 Rone Mosesre Kadi buŋo oi fukeru osoe noreko ore so misi korure biŋe fukegobeneŋ. Biŋe buŋo oi kuririineke fukeya. Ore eru Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitariko posikekimiŋ, Biŋe buŋo ore kuririineji ropekiine fukega. Oiji jojofo buru raŋgbainere kuriri oi soguine odureru kobiineke fukega.
2CO 3:10 Biŋe gio raŋgbaŋineji rone kuririineke fukeyayoŋ, oi Biŋe gio buru gariineke qodureru osoebeneŋ raŋgbaŋine oiji tinabiŋeine tomiri fukega. Moro Tiriinere gio buru ore kuririji ropekiine fukega ore gio buru raŋgbaŋineji ya omaine oŋuine fukega.
2CO 3:11 Anutu munaŋqoqoinere kadi raŋgbaŋineji jibugaiŋ ore so fukeya. Oiji kuririquraŋineke fuke foreya. Ore eru kadi gariine tatariine tomiri pe ropeiŋ, ore kuririquraŋineji kadi fuŋfuŋgainere kuririquraŋ oi mokemoke yobu odureru jiŋonoŋuŋ igosiŋsiŋgaega.
2CO 3:12 Jojofo gariineji tatariine tomiri bapi nobeko kuririquraŋineji fukeiŋ, oŋu Anutu oori eteegobeneŋ. Ore eru kokoinoŋuŋ so yobu maneru koimo dimaku buŋo oi qaji ŋareegobeneŋ.
2CO 3:13 Mosesji Israel ŋiŋigo kuririquraŋ peru joseŋgaeya, oi egu bibitatara ŋonenimiŋ ore manebu maneru jiŋo maiine kambaŋ mobeineji komoŋgaya. Niŋoji ore so, so eegobeneŋyoŋ, Biŋenoŋuŋ tumoqoqoo miegobeneŋ.
2CO 3:14 Biŋe raŋgbainere kuririquraŋ noŋebuŋyoŋ, maŋyaŋunji jibu kejigame kosa go wapebuŋ. Damaŋ yoo oŋuakoŋ ya moji kambaŋ mobeine ore so Juda ŋiŋigo kokoine yoŋore maŋyaŋuŋ kejigame gogobi. Ore eru Jojofo Raŋgbaŋinere Biŋe buŋoine buŋoine osegobi, ore fuŋneyaŋuŋ oi poretiŋ so mane taniŋgaegobi. Maŋyaŋuŋ kerisieru Kristoke jikigabi oŋuine oiji kambaŋ mobeyaŋuŋ oi qomukuko mane taniŋganimiŋ.
2CO 3:15 Damaŋ yoo oŋuakoŋ Mosesre Kadi buŋo osebi ya moji kambaŋ mobeine oŋuine maŋyaŋuŋ kejigame mamaneyaŋunji yobiŋgame gogobi.
2CO 3:16 Oŋuine gogobiyoŋ, Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, “Mosesji ‘Ofoŋke mimane enimi,’ miku kambaŋ mobeine jiŋo maiineone qomukueya.” Buŋo oŋu peko yoŋoreone moji maŋine kerisieru Ofoŋke jikigaga, damaŋ oo akoŋ ya kambaŋ mobeinere so oi qomukuko Anuture munaŋqoqore fuŋne mane taniŋgaiŋ.
2CO 3:17 “Ofonde” miga, buŋo oi Ofonde Morore miga. Ofonde Moro Tiriineji uri yoŋore maŋyaŋuŋgo goga, iŋoji agiburaŋyaŋunde nigiŋine pirueko posiine (fri) gogobi. (Oŋuine goku posiine poretiŋ fukenimiŋ ore Kadi buŋo boyobeniminde so yameŋ keegobi.)
2CO 3:18 Ore so maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ Ofonde kuririquranji sosowo noŋunde jiŋo maio iga noberu buruburu fukeko jiŋonoŋuŋ so komoŋgabeneŋ ŋiŋigoji ŋone noberu Anuture kuriri fiine yobu oi kukurao piku ŋoŋoneinere kamasi ŋoneegobi. Niŋo oi sogueru saueru ŋoneenimiŋ ore so qowirieekimiŋ. Oŋu qowirieru kuririine fiine yobu oi sogueru tamaeru Ofonde kamakamasi fukeekimiŋ. Ofonji Moro fukega, iŋore kuririquranji oŋu qowirie nobeega. Oŋu.
2CO 4:1 Anutuji ŋonemaiŋ enoreya ore so gio yo painoŋuŋgo ruame baegobeneŋ, ore eru qiŋ keru dimabeneŋ maŋnoŋunji so wakiiŋ. Mata!
2CO 4:2 Niŋoji gio bobore kadi soŋsoŋine mimiyaŋuŋke oi sosowo ŋadi gabeŋ. Eadu so eru Anuture buŋo so boŋorieegobeneŋyoŋ, buŋo foriine oi totogo akoŋ miku mosiine eegobeneŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture jiŋo maio ŋiŋigo beufi mane norenimiŋ ore dimabeneŋ mi-booro buŋonoŋunji fukeko sosowoji buŋo poretiŋ egu minorenimiŋ ore embimbiŋgaegobi.
2CO 4:3 Oŋu eegobeneŋyoŋ, goine ŋoŋoji iŋi miegobi, “Polji Bobiaŋ Biŋe oi komoŋineke miega.” Oŋu minobo ine, komoŋ oiji misi korugo rakanimiŋ, yoŋore maŋgo pega ore kejigame embimbiŋgaegobi.
2CO 4:4 Kristoji Anuture sasako fukega. Kristore kuriri oi iŋoyoŋere Bobiaŋ Biŋeji barariŋga noreru tatamaine oŋuine tamaegayoŋ, yoŋore jiŋoji dabu eko tiŋtuŋ qaegobi. Damaŋ yoo sembenere moreŋfuŋ kae so siŋaŋ yabeega, iŋoji maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore iirure jiŋo bokobeko kosa gogobi. Ore eru Bobiaŋ Biŋere tatama ŋone taniŋganimiŋ ore embimbiŋgaegobi.
2CO 4:5 Nakene tinabiŋeji sogueiŋ ore Biŋe buŋo oi so mitaniŋgaegoyoŋ, ŋoŋoji Ofoŋ Yesu Kristore fuŋne maneru miine reŋganimiŋ ore maŋ bapakare eŋabeego. Niŋoji Ofonde mi boyoberu ŋoŋo kiŋaŋ qa ŋareegobeneŋ.
2CO 4:6 Fuŋine yoore eru kiŋaŋ qa ŋareegobeneŋ: Anutuji fuŋfuŋgaineo iŋi mitigaya, “Tatamaji qisiri qame tamaeine.” Oŋu miya, iŋoji Biŋeinere tatama ruame maŋnoŋuŋ bapakareko tamaeya. Kristoji eeboboine eba eko Anuture kuririquranji jiŋo maiineo tamaeko ŋonebuŋ, Anutuji niŋo ore fuŋine mane mukukimiŋ ore yameŋ keega. Tatamare fuŋne misauekimiŋ ore eru tatamaine oi noreya.
2CO 4:7 Tatamaineji maŋnoŋuŋ igoko tamaebeneŋ mamane-muku ore furiine oi milyon kina odureru ropekiine fukegayoŋ, saki funoŋuŋ oi gbakeŋ oŋuine afagaru pougaega. Anuture tatamaji saki fu oŋuinere maŋgo pega. Ŋiŋigoji ore fuŋine ŋonenimiŋ ore Anutuji buruine rua noreya. Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: usuŋ mokemoke yobu rua noreega, oi niŋoreone omaine fukeeiŋ ore so matayoŋ, Anutuji ore Rauine fukega.
2CO 4:8 Paibe yukube mobeine mobeine oone yobiŋ fuŋne fuŋne painoŋuŋgo roperu kinduŋ nobebi ŋeriŋetataŋ maneegobeneŋ. Oi maneegobeneŋyoŋ, jibu oiji so banjaŋ nobebi wakiegobeneŋ. Damaŋ goineo mandaŋ oŋuine guruineo quŋgaru kadi so bofukeegobeneŋyoŋ, jibu oorinoŋuŋ so tariko maŋyoka so maneegobeneŋ.
2CO 4:9 Ŋiŋigoji kekesuesue enoreegobiyoŋ, Anutuji ŋadi so nobeega. Ŋiŋigoji ba wawaki eru ode nobeegobiyoŋ, jibu so sibirigaegobeneŋ.
2CO 4:10 Yesu qabi komeya, ore so niŋo oŋuakoŋ biŋeine misaueegobeneŋ ore eru nobebi egu komekimiŋ ore maneru ra wareru gogobeneŋ. Yesuke sanaŋgaru gobeneŋ dobe nobeega, ŋiŋigoji ore fuŋine mane mukunimiŋ ore eru oŋu gokimiŋ ore maŋmoakoŋ egobeneŋ.
2CO 4:11 Moreŋgo jiŋoke goku Yesure gio baegobeneŋ ore eru damaŋ so komekimiŋ ore so fukegobeneŋ. Saki funoŋunji komeiŋ ore so fukegayoŋ, Yesuji maŋnoŋuŋgo sanaŋgaru goku saki funoŋuŋ bogboreega, ŋiŋigoji ore fori ŋone mukunimiŋ ore eru dimagobeneŋ.
2CO 4:12 Niŋo damaŋ so joiserereŋ maneru komekimiŋ ore so fukeegobeneŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo gio baku goboŋ, ŋoŋoji ore eru gboreru gogo sanaŋineo roperu go ropenimiŋ.
2CO 4:13 Miti kiki (Buk Song) mogo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Anutu manesiŋ garu komegone bomuku nuiŋgo oŋga wosiru goboŋ.” Niŋoji buŋo ore so komegone bomuku nobeiŋ ore manesiŋ gagobeneŋ. Mamanesinde Moro Tiriine oi akoŋ robeneŋ biŋenoŋuŋ fukega ore niŋoji oŋuakoŋ buŋonoŋuŋ miku oŋga wosiegobeneŋ.
2CO 4:14 Anutuji Ofoŋ Yesu bogboreme komegone pakereya, iŋoji niŋo oŋuakoŋ bogbore nobeko pakereru Yesuke ropebeneŋ jiŋo maiineo rua nobeko ŋoŋoke moko go ropekimiŋ. Oi manegobeneŋ ore eru buŋonoŋuŋ miku oŋga wosiegobeneŋ.
2CO 4:15 Buŋonoŋuŋ miku oŋga wosibeneŋ Anuture yauŋmoririji jikigaru ŋiŋigo boakoŋ saga yabeiŋ. Oŋu fukeko yoŋoji afagaru Anutu boakoŋ yobu miteŋ gabi tinabiŋeineji saueru pe ropeiŋ. Ŋoŋoji oŋuakoŋ Anutu miteŋga sauenimiŋ ore manego. Ore eru yobiŋ fuŋne fuŋne osigaru jogbasasanaŋ eru gogobeneŋ.
2CO 4:16 Noŋuŋ bogbore nobeiŋgo maneru qiŋ keru dimabeneŋ maŋnoŋunji so wakiiŋ. Fofori sakinoŋuŋ obe mujugaru qaŋiegobeneŋyoŋ, oi jibu maŋnoŋuŋgo obe damaŋ so gariine fukeegobeneŋ.
2CO 4:17 Oi iŋi ore migo: Moreŋgo sisikoŋkoŋ damaŋ pompoŋine yobu maneru gokimiŋyoŋ, ore ŋadio kuririquraŋ mokemoke yobu bofukeru tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. Kuririquraŋ eru sisikoŋkoŋ yoyoka oi osoe yatebeneŋ kuririquraŋ oiji ropekiine fukeko morende sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne oi manebeneŋ afaine eru wakiqoqoine fukega.
2CO 4:18 Ŋiŋigo eru yareya jiŋoji ŋoŋoneine oi damaŋyaŋuŋ tariko mataenimiŋyoŋ, Sombuŋ kaere yareya damaŋ yoo so ŋoneegobeneŋ, yoŋoji damaŋ tatariine tomiri pe ropenimiŋ. Ore eru niŋo jiŋoji ŋoŋoneine oi matayoŋ, ŋoŋoneine mata oŋu oobe piku ŋoneegobeneŋ. Oŋu.
2CO 5:1 Niŋoji buŋo yo manegobeneŋ: Moreŋ saki fure kambaŋ seri akoineo gobeneŋ komeji oi ketotieme wakiiŋ, Anutuji damaŋ oo saki fure pi gariine iŋoyoŋe bako Sombuŋgo peiŋ, oi biŋe qa noreko oo gokimiŋ. Saki fure pi fuŋine mo oi tatariine tomiri sanaŋ qaŋqaŋine pe ropeiŋ.
2CO 5:2 Buŋo oi maneru damaŋ botuineo yoo qowiriekiminde aŋi maneru nakafe nobeko Sombuŋ gogo kaenoŋuŋgo ropekiminde aŋi sogo maneegobeneŋ.
2CO 5:3 Sombuŋgo ropebeneŋ saki fu fuŋine mo ke noreko ŋekimiŋ, damaŋ oo moji gbarandaŋ so bofuke nobeiŋ.
2CO 5:4 Moreŋ saki fu yo qomukunimiŋgo so manegobeneŋyoŋ, Sombuŋ gogo kaenoŋuŋgo roperu saki funoŋuŋ gariine rokimiŋ ore aŋi sogo maneegobeneŋ. Saki fu yoji komeiŋ, oi gogo sanaŋineji gbagako mataeme Anutuji tifeine seŋgiŋbaŋgiŋ saki fu noreiŋgo manegobeneŋ. Ore eru damaŋ yoo seri ako yoore maŋgo goku maŋyobiŋnoŋuŋ osigaru qowiriekiminde aŋi maneru nakafe nobeeko gogobeneŋ.
2CO 5:5 Anutu iŋoyoŋe Sombuŋ saki fu rokimiŋ ore maneru bofuke noberu Moro Tiriine maŋnoŋuŋgo ruame seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde munaŋ moge fukega.
2CO 5:6 Ore eru niŋo damaŋ so kobinoŋuŋke jogbake goku iŋi maneegobeneŋ: Saki funoŋunde gogo akonoŋuŋgo yoo gokimiŋ, damaŋ ore so paibe Sombuŋ gogo kaenoŋuŋgo Ofoŋ Yesuke so gokimiŋ.
2CO 5:7 Damaŋ yoo Sombuŋ eru morende yareya so piku ŋone yabeegobeneŋyoŋ, jibu oi manesiŋ garu ore so eba eku gobeneŋ maŋgo enoreegobi.
2CO 5:8 Ore eru kobinoŋuŋke sanaŋgaru saki funoŋunde gogo akoine yo bokekimiŋ ore yameŋ keku kaenoŋuŋ foriineo paibe roperu Ofoŋke gokimiŋ ore manegobeneŋ.
2CO 5:9 Ore eru kaenoŋuŋgo yoo me paibe gokimiŋ, niŋoji maŋnoŋuŋ Ofoŋ Yesu beufi etekimiŋ ore kiperu ore eru sanaŋgaru yameŋ keegobeneŋ.
2CO 5:10 Ore fuŋine oi iŋi: Sosowo noŋuŋ Kristore buŋo korogo fukekimiŋ. Moreŋgo saki fuke goku Ofonde maŋ aŋi soine reŋgabeŋ me baribatataŋ ebeŋ me omaine kosa gobeŋ, iŋoyoŋe buŋonoŋuŋ oi osoeru ore so furinoŋuŋ bubu noreko raugakimiŋ. Oŋu.
2CO 5:11 Kristore buŋo korogo dimakimiŋ, niŋoji oi maneru Ofonde mamane egu odurekiminde kokoinoŋuŋ maneegobeneŋ. Oi manegobeneŋ ore ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ gbagbataeŋine manenimiŋgo yameŋ keku maŋ bapakare eŋareegobeneŋ. Fuŋnenoŋuŋ oi Anuture jiŋoo totogo pega. Nonji eadu ŋi mata, ŋoŋoji oŋuakoŋ oi maŋ-ŋaŋuŋgo mane mukunimiŋgo maneru oriego.
2CO 5:12 Oŋu miku noŋunde mi-booro buŋo manenimiŋgo moke so yameŋ keegoyoŋ, fuŋnenoŋuŋ oi akoŋ mitaniŋga ŋarebeminde manego. Ŋoŋo oi maneru soine niŋore saki oi qaqaji jijibuine yoŋore jiŋoo miteŋ gabi sagaiŋ. Yoŋoji ya ŋoŋore maŋgo pega, ore eru matayoŋ, sakiŋaŋunde ya jiŋoji ŋonekimiŋ ore so fukega, ore eru aŋi sogo maneru yoŋoyaŋunde saki ba ropeku buŋo kosa miegobi. Ore eru buŋone yo migo. Ŋoŋoji yoŋore buŋo aputa (abutaine) manegobi ore niŋore fuŋne mitaniŋgaru poretiŋ bokirie yareinebi.
2CO 5:13 Ŋoŋoji nonde “Manjijibu kamasi oŋuine fukega,” mibuŋ ine, nonji Anuture giore eru manjo maneru goboŋ. Goineji nonde iŋi migobi, “Manjoine matayoŋ, buŋoine waigo akoŋ miega.” Oŋu migobi ine, oi ŋoŋo bapi ŋabekimiŋ ore eru eboŋ. Oi egu niga ŋabeine.
2CO 5:14 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji jojoko enoreega, oiji kesosoeru igodoŋ nobeko gioine baegobeneŋ. Ŋi moakonji sosowo noŋunde tife fukeru tifenoŋuŋ roru komeya. Ore eru agiburaŋnoŋunde geo so bokirie noreyayoŋ, sosowo noŋunde agiburaŋ bokeme jikigaru komekiine so fukegobeneŋ. Buŋo oi mane taniŋgaru mane mukugobeneŋ, Kristore manjokoji sosowo noŋuŋ suruyoiŋ enoreku gioine bakimiŋ ore bapakare nobeega.
2CO 5:15 Iŋoji yoore eru sosowo noŋunde tifenoŋuŋ komeya: Moreŋgo jiŋoke gogobeneŋ, noŋuŋ gogonoŋuŋ jikigaru noŋunde akoŋ egu gokimiŋ. Oŋu matayoŋ, mo noŋunde eru komeru pakereya, gogonoŋuŋ iŋore oteru gokimiŋ ore komeya.
2CO 5:16 Ore eru maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋiŋigo sasaki so osoe yareegobeneŋ. Ŋiŋigo mo moreŋgo mosiinere so, so mane mukugobeneŋ. Rone Kristo osoeru manebeneŋ moreŋ ŋi yobu fukeyayoŋ, damaŋ yoo mane muku tebeneŋ Sombunde Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega.
2CO 5:17 Ore eru moji Kristoke qakatoga ine, iŋoji fufuke gariine fukeru kuguŋ gariine fukega. Gogo raŋgbaŋineji jibugame gogo gariineji tifeineo fukeru fuke taniŋgaga.
2CO 5:18 Oŋu gogayoŋ, ya sosowo ore kukure Rauine oi Anutu. Iŋoji Kristo soreme furinoŋuŋ baru sabare noberu Anutu iŋoyoŋeke maŋmoakoŋ ekimiŋ ore fuŋine bataniŋgaya. Kadi oŋu fukeko Anutuji gio noreko ŋiŋigo Anuture ogopu fukenimiŋ ore suruyoiŋ eku bapakare yabeegobeneŋ.
2CO 5:19 Anutuke maŋmoakoŋ ekiminde fuŋne oi iŋi: Kristoji wakiru moreŋine moreŋine noŋunde furi bako sagako Anutuji sabareku oga nobeko ogopuine fukebeŋ. Kadi odureru go wapebeŋ, agiburaŋ ore buŋoyaŋuŋ so oseru manesuku geoine so bokirie noreya. Anuture ogopu fukebeneŋ manesiŋ noberu Kristore furire eru Anutuke maŋmoakoŋ ekiminde Biŋe buŋo oi menoŋuŋgo ruaya.
2CO 5:20 Oi ruame Kristore minebobopu fukegobeneŋ. Anutuji buŋo saŋu rua noreko ore so ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yabeegobeneŋ. Kristore mi roru yameŋ keku iŋi weu yareegobeneŋ: Ŋoŋo Kristore furi biŋe qa ŋareru Anuture ogopu fukenimiŋ.
2CO 5:21 Anutuji sosowo noŋunde agiburande buŋo mitariku geoine bokirieru Kristo agiburaŋ mo so eya ore paiineo ruame ropeko tifenoŋuŋ roru joiserereŋ maneya. Kristore joisererende eru iŋoreo qakatokabeneŋ Anutuji soine buŋonoŋuŋ mitariko posikekimiŋ. Oŋu.
2CO 6:1 Niŋo Anutu iŋoyoŋunde gio bobo ogopu fukegobeneŋ ore eru maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakaregobeneŋ: Anuture yauŋmoririji omaine egu fukeiŋ ore oi biŋe qa ŋareniŋ.
2CO 6:2 Anutuji buŋo mo iŋi miko Biŋe Quraŋgo pega, “Ŋone guru emboŋ eere damanji ware fukeme nonji oŋgawowosigo maneboŋ. Munaŋqoqo damaŋneji ware fukeme oo bapi guboŋ.” Buŋo oŋu pega, oi maneniŋ! Damaŋ muŋambe yoo Anuture munaŋqoqo damaŋ fukega. Anutuji ŋone ŋaberu emboŋ eiŋgo maneko damaŋineji ware fukeme ŋonemaiŋine oi muŋambe yoo biŋe qa ŋareniŋ. Oŋu.
2CO 6:3 Mo niŋore eru maŋine sembeako egu wakiiŋ ore sisiŋaŋ eku goegobeneŋ. Mi norebi gionoŋunji buŋoineke fukeru egu wakiiŋ ore oŋu eegobeneŋ.
2CO 6:4 Anuture gio bobo ŋiŋigo fiine yobu fukegobeneŋ, oi eebobonoŋuŋ sosowoji noduega. Sisikoŋkoŋ eru qaima fuŋne fuŋne enorebi ŋeriŋetataŋ maŋgo gogobeneŋyoŋ, oo maneku karieru yameŋ keku sanaŋgaru dimaegobeneŋ.
2CO 6:5 Ŋoŋoru joruinekeji noberu witi piine piine oo rua nobebi gobeŋ. Oyowoine oyowoine fukebi ore maŋgo egu komekiminde oorinoŋuŋ mataeme kokoinoŋuŋ maneru gobeŋ. Kubaŋ gariine ŋeku uqore komeru gobeŋyoŋ, jibu sakinoŋuŋ qaru gio baku gobeŋ.
2CO 6:6 Eebobo gbagbataeŋine boyoberu Anuture maŋ aŋi mane taniŋgaru yobiŋ koboru maneku karieru ŋiŋigo ogo eyareegobeneŋ. Moro Tiriineji maŋnoŋuŋ puseko botuŋaŋuŋgo kikoine tomiri manji jojoko eŋareru gogobeneŋ.
2CO 6:7 Buŋo foriine akoŋ mibeneŋ Anuture usunji maŋgo enoreko eebobo posiinere tebe damu robeneŋ me furonoŋuŋgo eru kijonoŋuŋgo baru dimagobeneŋ. Oŋu dimaku aribe Biŋe buŋo misauebeŋ, aribe buŋo ikoine sakinoŋuŋgo ruabi ore tifeine mibotiŋ eru gobeŋ.
2CO 6:8 Tinabiŋe norebi sakinoŋuŋ so miteŋ gaegobeneŋ. Kakane miku mimiqoqo enorebi maŋnoŋunji so wakiega. Niŋore sundu fiine eru sembene oi kosa miegobi. Ŋiŋigo buŋo ikoine miegobi, oŋuine enoreegobiyoŋ, jibu buŋo foriine akoŋ sosowo miegobeneŋ.
2CO 6:9 Ŋiŋigoji fuŋnenoŋuŋ soine mane mukuegobiyoŋ, jibu goineji qaqouma eru keta enoreegobi. Damaŋ goineo komeiŋgo eru gobeŋyoŋ, jibu jikigaru jiŋoke gogobeneŋ. Suroŋqoqo ŋi oŋuine noberu gobuŋyoŋ, jibu so komebeŋ.
2CO 6:10 Beusembeji nobeko jibu damaŋ so jerieru gogobeneŋ. Wakiqoqoine goku jibu ŋiŋigo boakoŋ bapi yabebeneŋ maŋyaŋunji kobiyaŋuŋke fukeegobi. Morende mebonoŋuŋ tomiriyoŋ, jibu seŋgiŋbaŋgiŋ sosowo biŋe qa noreru kiwaqawanoŋuŋke gogobeneŋ.
2CO 6:11 O Korint ŋiŋigo, niŋoji maŋnoŋunde mendi ŋoŋore poreru buŋo mo so kebeneŋ rakame fuŋnenoŋuŋ totogo akoŋ ŋajibe manegobi.
2CO 6:12 Ŋoŋoji niŋore maŋ mamanenoŋuŋ egu manenimiŋ ore oi so sabareegobeneŋyoŋ, niŋoji ŋoŋore maŋ egu manekimiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ sabareegobi.
2CO 6:13 Nonji maŋ mamanene ŋarebe ŋoŋoji ore tifeine oŋuakoŋ poretiŋ nareinebi. Nonji odumadepune oŋuine kamasi buŋo iŋi ŋajiru quraŋgago: Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde mande mendi poreru manji jojokoŋaŋuŋ oi moke moke noduinebi. Oŋu.
2CO 6:14 Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoke maŋ-ŋaŋuŋ so kiperu moko so goinebi. Gogo posiine eru gogo kekesiine oi bubu fukegobire. Oi qodure yapekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Dabuqisiri eru tatama oi moko so fukegobire. Mata!
2CO 6:15 Kristo eru Gibio (Satan) yokoji maŋmoakoŋ eru moko gonimi ore embimbiŋganimi. Ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo moji eeboboine maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo mo iŋoke moko qodureru enimi ore embimbiŋgaenimi.
2CO 6:16 Anutu iŋoyoŋe buŋoine mo iŋi miko pega, “Nonji kufufuŋpune yoŋore maŋgo goku botuyaŋuŋgo ra wareru koitoyaŋuŋ fukekabe yoŋoji noŋ kiŋaŋ qa nareru miteŋ nuru gonimiŋ.” Buŋo ore so Anuture Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo gome saki funoŋunji Anutu gogo sanaŋinere Raure soriŋ fukega. Anutuji iŋoyoŋunde boji soriŋineo nemu gboŋ miteŋ gakiminde agi ruame peko embimbiŋgaegobeneŋ. Anuture soriŋ eru ŋaso soriŋ oi bubu. Ore so niŋoji maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋoke qakatokiminde agi ruame peme embimbiŋgaegobeneŋ.
2CO 6:17 Ore eru ŋoŋo Ofonji buŋo iŋi miya ore so boyoberu einebi, “Oi boke yaberu sakibe wareru kubu iŋoyoŋe mo goinebi. Wuwunuŋyaŋuŋke fukeegobi, oi so yoŋo yabebi nonji mane sabareku maŋgo mama eyareku gobemiŋ.
2CO 6:18 Nonji Mamaŋaŋuŋ fukebe ŋoŋo nonde odumadepu fukeru gonimiŋ. Ofoŋ usuŋ sosowore Rau ji oŋu miga.” Oŋu.
2CO 7:1 O wombuŋ ogopune, Anutuji mama enoreinde buŋo oŋu kiperu noreko pega. Ore eru ya saki iirunoŋuŋ kebojigaga, noŋuŋ oi sosowo qomukukimiŋgo ore Kristo oŋga wosibeneŋ munaŋ qa noreiŋ. Anuture mi egu odurekimiŋ ore kokoinoŋuŋ maneru yameŋ kebeneŋ boposike nobeko gbagbataeŋine fuke forekimiŋ. Oŋu.
2CO 7:2 Niŋoji mo so mi ketoqototie etebeneŋ sibirigaya. More ya so qajaŋgabeŋ. Mo so eadu eteru jiŋobosoŋ etebeneŋ. Ore eru ŋoŋoji maŋ-ŋaŋunde mendi roru niŋo maŋ-ŋaŋunji kipe noberu goinebi.
2CO 7:3 Goineji botuŋaŋuŋgo gio baku sakigo rua buŋo oŋu miku minorebuŋyoŋ, nonji buŋo oi ŋoŋore buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine bokirie ŋarebemiŋ ore eru so migo. Nonji buŋo iŋi mibe mane forebuŋ: Niŋoji maŋnoŋunde mendi roru ŋoŋo maŋnoŋunji kipe ŋabeegobeneŋ. Oŋu eru soine ŋoŋoke moko kiperu komekimiŋ eru moko sanaŋgaru gokimiŋ.
2CO 7:4 Maŋyokaine tomiri mamanesiŋne soguine ŋoŋore eru gogo. Ŋoŋore saki oi kokoine miteŋ gaego. Ŋoŋore eru bobomiriŋne soguine bofukego ore eru sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne maneru oo jibu mokemoke yobu jeriego.
2CO 7:5 Taitus baaru goboŋ ore miboŋ, buŋo oi jikigaru mibemiŋ. Masedonia prowinsgo waperu oo oŋuakoŋ maŋwomo bofukeiŋgo embimbiŋgaboŋ. Uro uro raboŋ, oo koŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeboŋ. Anuture jigo qaku goine yoŋoke kekepari eru ŋoŋore manebu maneru goboŋ.
2CO 7:6 Oŋu goboŋyoŋ, Anutuji maŋwawaki ŋiŋigo kitiŋ nobeega, iŋoji Taitus wareya, oiji bobomiriŋ enareya.
2CO 7:7 Taitusji wareya, oiji akoŋ matayoŋ, Korint ŋoŋoji bobomiriŋ etebi iŋoji najime Anutuji oo oŋuakoŋ bobomiriŋ enareya. Ŋoŋore sundu iŋi najiya, “Ŋoŋoji noŋ ŋone nuniminde aŋi maneru gogobi. Beuŋaŋuŋ fofori mane nareku yobiŋ narebunde buŋo miku nonde tifene kitiŋgaku mikiminde jaueegobi.” Sundu oi najime maneru manjeri soguine yobu maneboŋ.
2CO 7:8 Nonji maŋ-ŋaŋuŋ Biŋe buŋoji bapakareru quraŋ oi quraŋgabe oseru ŋoŋo-ŋaŋe mane sembeabuŋ, ore eru noŋ so nakene mane sembeago. Rone nakene mane sembeaboŋ, oi jibu damaŋ yoo yoore eru moke jeriego: Quraŋ buŋoneji maŋ-ŋaŋuŋ bosembeako beusembe ebuŋyoŋ, beusembe oiji kerisieru damaŋ pompoŋine yobu peku tariya. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu ŋoneboŋ.
2CO 7:9 Damaŋ yoo ŋoŋo mane sembeabuŋ ore eru so jeriegoyoŋ, yoore eru jeriego: Ŋoŋo eeboboŋaŋunde eru mane sembeabi mimigaŋgaŋ beusembeŋaŋunji bapi ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋ moke kerisieru poretiŋgabuŋ. Oi Anuture mire so fukeko maŋ-ŋaŋunji niŋore eru so sembeayayoŋ, fofori bapi ŋabeboŋ.
2CO 7:10 Agiburaŋnoŋunde eru mane sembeagobeneŋ ine, mimigaŋgaŋ beusembe oiji bapi nobeko maŋnoŋuŋ moke kerisieru poretiŋnekimiŋ. Poretiŋgakimiŋ, Anutuji oga nobeko Sombuŋgo ropekimiŋ. Moji maŋine kerisieru ore eru yakere so mane sembeaiŋ. Moreŋ ŋiŋigo goineji agiburaŋyaŋunde beusembe maneegobiyoŋ, Anutuji oi bokeiŋgo so weunimiŋ ine, iŋoji geoine bokirie yareme kome sanaŋine komenimiŋ.
2CO 7:11 Ŋoŋoji Anuture maŋ aŋire so beusembe bofukebi mimigaŋgaŋ ore fori oi maŋ-ŋaŋuŋgo fukeko qowiriebi, oi osoeru ŋoneru waragaru iŋi mibuŋ, “Noŋuŋ jeregougounoŋuŋ bokeru maŋnoŋuŋ qojugaru manjo paio pakereru fuŋnenoŋuŋ jijibuine osoeru botiŋgabeneŋ. Ŋiŋigo agiburaŋ ebuŋ, yoŋore maŋnoŋuŋ pakereme misombeŋyaŋuŋ eku miyarebeneŋ. Anuture mi egu odurekimiŋ ore popure yobugabeneŋ kokoinoŋuŋ manebeŋ. Polji wareru maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ ore fori ŋoneiŋ ore aŋi maneru gogobeneŋ. Maŋnoŋuŋ eebobo poretiŋ eiŋgo ore ruabeŋ eru moji kadi tiriya, oi botiŋgakimiŋ ore jaueru gobeŋ.” Oŋu mibi sagaiŋ. Damaŋ yoo kadi poretiŋ boyobegobi, oi nadubi ŋonego.
2CO 7:12 Ore eru moji botuŋaŋuŋgo sembeaya, oi akoŋ botiŋganimiŋ ore eru quraŋne so quraŋgaboŋ me mo oi bosembea teya, oi akoŋ bapi yabenimiŋ ore quraŋ oi so quraŋgaru ruaboŋ. Oi iŋi ore quraŋgaboŋ: Ŋoŋo Anuture jiŋo maio noke maŋmoakoŋ enimiŋ ore yameŋ keegobi, mosi oiji totogo fukeiŋ ore quraŋ oi quraŋgaboŋ.
2CO 7:13 Nakene bobomiriŋne oi akoŋ so manegoyoŋ, Taitusre maŋ botuŋaŋuŋgo fiame ŋonebeneŋ oiji oŋuakoŋ maŋne kitiŋgako mokemoke yobu jerieego. Ŋoŋoji sosowo Taitus beufi etebuŋ ore jerieega, jeribari oiji oŋuakoŋ kitiŋ nuko ore eru mokemoke yobu jeriego.
2CO 7:14 Nonji ŋoŋore mosiŋaŋunde eru sakiŋaŋuŋ Taitusre jiŋoo miteŋ garu goboŋ, ŋoŋoji ore so ebi noŋ mimi so roboŋ. Nonji ŋoŋore botugo goku buŋo sosowo ŋajiboŋ, oi foriine akoŋ. Ore so ŋoŋore buŋo Taitusre jiŋo maio miku miteŋ garu goboŋ, buŋo oiji oŋuakoŋ fuŋneŋaŋuŋ botiŋgabi foriine fukeya.
2CO 7:15 Ŋoŋo sosowo nonde buŋo reŋgabi Taitusji wareko sombuŋaŋuŋke maneru gburugburu ŋabeme keporebi. Taitusji mosiŋaŋuŋ oi manesuku buŋo najime beufiineji ŋoŋore eru sogueme sanaŋgaru miteŋ ŋabeega.
2CO 7:16 Nonji eeboboŋaŋuŋ sosowo manesuku oo soine ŋoŋore eru kobineke oŋu maneru sanaŋgaru jogbake gobemiŋ. Ore eru jerieego. Oŋu.
2CO 8:1 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji yauŋmoririine maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine oo noreko foriine Masedonia prowins maŋineo fiine akoŋ fukeya. Nonji ŋoŋo ore eru qaqouma egu gokimiŋ ore maneru sunduyaŋuŋ iŋi mibemiŋ:
2CO 8:2 Yoŋoji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukebi eesoi yobiŋinekeji paiyaŋuŋgo ropeko wakiqoqoine yobu gogobiyoŋ, oi jibu mokemoke yobu jeriebuŋ ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ kitiŋ yarekimiŋ ore moneŋ pesiŋ soguine yobu ruabuŋ.
2CO 8:3 Yoŋore fuŋne iŋi kitiŋgaku mibemiŋ: Moji so bapakare yabeko yoŋoyaŋunde aŋigo jibu afagaru tobiriyaŋunde so pesiŋyaŋuŋ ruabuŋ eru oi oŋuakoŋ odureru yarebuŋ.
2CO 8:4 Yoŋoji yameŋ keku kokoine bapakare noberu iŋi karieru weuku nojibi, “Niŋo oŋuakoŋ Judia prowinsre ŋiŋigo gbagbataeŋine bapi yabekimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru Pol, go soine ‘Oŋ!’ minde niŋo kiwaqawaineke maneru gio ore mobeine afagaru bakimiŋ.”
2CO 8:5 Oŋu mibi mibe pesiŋ ruanimiŋ ore odigaboŋ, ore so oi akoŋ matayoŋ, oi odureru iŋi ruabuŋ: Yoŋoji rone kikitiŋ Ofonde jiŋoo sagaga, oi ruakimiŋ ore maŋyaŋuŋ kipebuŋ eru ore ŋadio Anuture mi reŋgakimiŋgo maneru yoŋoyaŋunde gogo oi oŋuakoŋ niŋore meo ruabuŋ.
2CO 8:6 Ore eru Taitus iŋi mitiga teboŋ, “Go kikitiŋ gio oi fuŋgaru bameŋ, ore eru oi jikigaru Korint kufufuŋ bapi yabende maŋyauŋyaŋuŋ yaduru moneŋ pesiŋ soguine oi moke jikigaru ruabi botuyaŋuŋgo tariiŋ.”
2CO 8:7 Mande ya fuŋne fuŋne oi boakoŋ yobu biŋe qa yareru iŋi eku gogobi: Fiine akoŋ Kristo manesiŋ garu Biŋe buŋo foriine misarigaru Anuture maŋ aŋi mane mukuru goine kitiŋ yabekimiŋ ore damaŋ so aŋi eegobi. Ŋoŋoji goine yadureru fiine akoŋ manjoko enoreru fiine yobu fukegobi. Ore so kikitiŋ gio yo oŋuakoŋ soine basarigaru goine yadurebi fiine yobu fukeiŋ.
2CO 8:8 Oŋu miku moneŋ ruanimiŋ ore so mitiga ŋarego. Oi matayoŋ, maŋyauŋ-ŋaŋuŋ kikoineke fukega me mata, oi eesoigo ruaru fuŋneŋaŋuŋ manebemiŋ ore manego. Kufufuŋ goineji jeregougou bokeru kikitiŋ gioyaŋuŋ foriine yobu baku qiŋ keru dimagobi, buŋo oi miku oiji ŋoŋo eesoi eŋarego.
2CO 8:9 Pesiŋ wojimu ruanimiŋ ore osoenimiŋ, oo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore fuŋnere kamasi manesuinebi. Ŋoŋo iŋore yauŋmoriri soguine oi iŋi manegobi: Iŋoji Sombunde yareya sosowore Rau ropekiine fukeyayoŋ, jibu ŋoŋo seŋgiŋbaŋginde kobiŋaŋuŋke fukenimiŋ ore eru moreŋgo wakiru wakiqoqoine fukeru gogoine kisiŋgaru qoisogaya.
2CO 8:10 Moneŋ ruanimiŋ ore so mitiga ŋaregoyoŋ, Yesuji soso ruaya, ore so uŋsowoŋne oi akoŋ ŋarego. Ŋoŋoji gosa yukuineo fuŋfuŋgaine fukeru kikitiŋ gio yameŋ keku babuŋ eru oi jikigaru bakimiŋ ore aŋi sanaŋine manebuŋ.
2CO 8:11 Damaŋ yoo gioŋaŋuŋ oi ba foreinebi. Rone kikitiŋ gio bakimiŋgo yameŋ keku aŋi sogo manebuŋ, ore so oi jikigaru ba foreinebi. Ya pe ŋarega ore so pesiŋ-ŋaŋuŋ boakoŋ ruainebi.
2CO 8:12 Ore fuŋine oi iŋi: Pesiŋ ruakiminde aŋiŋaŋunji fukeru pega ine, ya pe ŋarega ore so ruabi Anutuji maneme sagaiŋ. Iŋoji ya so pe ŋarega ore so, so osoeru miŋareega.
2CO 8:13 Pesiŋ soguine ruabi ogopunoŋuŋ yoŋore gogoji afagako ŋoŋo-ŋaŋunde paio yobiŋ ropeiŋgo so manegobeneŋyoŋ, ogopunoŋuŋ embimbiŋgaru basiqasi egobi, yoŋoke boroiŋgaru sogokoŋ gokimiŋgo manegobeneŋ.
2CO 8:14 Ore eru damaŋ yoo ya boakoŋ yobu pe ŋareko goineji gogoyaŋunde yare embimbiŋgagobi, ŋoŋo oi bapi yabebi soine fukeiŋ. Oŋu eru ŋoŋo-ŋaŋe jiki yare embimbiŋgabi yoŋore yareji boakoŋ yobu peiŋ, damaŋ oo oi mo bapi ŋabenimiŋ. Oŋu naduŋgaduŋ ekabi ogo babapi mosiŋaŋunji sogokoŋ fukeiŋ.
2CO 8:15 Oi Biŋe buŋo yo quraŋgabi pega ore so fukeiŋ, “Soguine qojugaru goya, iŋoji iŋoyoŋunde so noko uqo siŋiŋine so ŋeya eru memenda qojugaru goya, iŋoji uqo yare so embimbiŋgaya.” Oŋu.
2CO 8:16 Anutuji Taitusre maŋ boburogame ŋoŋore noŋ oŋuine manebu maneru bapi ŋabeiŋgo yameŋ keku goga. Ore eru “Anutu daŋge!” migo.
2CO 8:17 Nonji Taitus ŋoŋoreo wareiŋ ore weu teru maŋine bapakarebe qoruine kerisieya. Oi akoŋ matayoŋ, iŋoyoŋe ŋoŋo bapi ŋabeiŋgo maneru sase eru iŋoyoŋunde aŋi boyoberu boke noberu Korint ŋoŋoreo warebemiŋgo miya.
2CO 8:18 Niŋoji maŋkekerisie ogonoŋuŋ mo sorebeneŋ iŋoke warenimi. Yoo Bobiaŋ Biŋe misaueega ore eru oi maŋkekerisie kufufuŋ sosowoji miteŋ gaegobi.
2CO 8:19 Iŋore buŋo jikigaru iŋi mibemiŋ: Masedonia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji oi roosoebi kikitiŋ pesiŋ oi roru niŋoke moko kadi rakimiŋ. Niŋoji Ofoŋ iŋoyoŋunde tinabiŋeji saueiŋ ore maneru pesiŋ soguine oi soine siŋaŋ garu Judia prowinsgo raru yarekimiŋ. Ogo babapi eyarekiminde maŋyauŋnoŋuŋ oŋu totogo yadukimiŋ.
2CO 8:20 Oŋu eru kikitiŋ pesiŋ soguine oi eadu ebi egu jibugaeiŋ ore soine siŋaŋga sarigakimiŋ. Moji mosinoŋuŋ ore eru egu minoreiŋgo maneru yameŋ keku dimagobeneŋ.
2CO 8:21 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Niŋoji mosi Ofonde jiŋoo poretiŋ fukega, oi egu qatataŋgakimiŋ ore sisiŋaŋ egobeneŋ. Oi akoŋ matayoŋ, mosi ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo sagaga, oi oŋuakoŋ ekimiŋ ore maneru yameŋ keegobeneŋ.
2CO 8:22 Yokake maŋkekerisie ogonoŋuŋ mo oi oŋuakoŋ sorebeneŋ wareiŋ. Oi damaŋ kokoine eesoi eteku kamasiine iŋi ŋonebeŋ: Iŋoji damaŋine damaŋine Ofonde gio baiŋgo ore manjo eega. Damaŋ yoo ŋoŋo goine ogo babapi eŋarekimiŋgo manegobi, oŋu manesiŋ ŋarega ore ŋoŋoreo wareru bapi ŋabeiŋgo maneru maŋ papakare soguine maneega.
2CO 8:23 Nonji Taitus iŋi ore roosoeboŋ: Iŋoji nonde ogo babapine eru gio bobo muraŋne fukega. Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine yoŋoji ogoyokanoŋuŋ yoyoka oi roosoe yapebi mineboboŋaŋuŋ fukegobire. Kristore tinabiŋeji yokore eru sogueega.
2CO 8:24 Ore eru ŋi yokaomo warenimiŋ, oi maŋ-ŋaŋunji jojoko eyareru fuŋneŋaŋuŋ oŋu oi yadubi ŋonenimiŋ. Oŋu enimiŋ ine, niŋoji mosiŋaŋunde sakiŋaŋuŋ miteŋ gabeŋ, buŋo ore foriji totogo fukeko ŋonebi maŋkekerisie kufufuŋ kokoineji manenimiŋ. Oŋu.
2CO 9:1 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine ogo babapi moneŋ yarenimiŋ ore quraŋgabemiŋgo manegoyoŋ, ŋoŋo buŋo oi mane foregobi ore eru buŋo moke mibemiŋgo so embimbiŋgago.
2CO 9:2 Ŋoŋo ogo babapi eniminde maŋ aŋiŋaŋuŋ pega. Nonji oi maneru ore eru ŋoŋore sakiŋaŋuŋ ba ropeku Masedonia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore jiŋoo miteŋ ŋaberu iŋi miboŋ, “Korint eru Akaia maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goineji gosa yukibe akoŋ fuŋgaru Judia ogo babapi eyarenimiŋ ore jaueru gogobi.” Oŋu mibe ŋoŋore maŋ jore manebi buŋo oiji maŋyaŋuŋ bapakareya. Ore eru kufufuŋ foriine yoŋore maŋyaŋuŋ pakereko ogo babapi eiŋgo afagabuŋ.
2CO 9:3 Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi fuke ŋareko manegobiyoŋ, jibu ogopune yokaomo yo sore yabego. “Korint yoŋoji moneŋ roru qojugakimiŋ ore jaueru gogobi,” oŋu miku buŋo ore eru ŋoŋore saki miteŋ gabe. Buŋo oiji omaine fukeko kokoineji egu manenimiŋyoŋ, buŋoŋaŋuŋ boyoberu moneŋ fofori ruabi kojiŋ komoŋgo ŋeko sosowoji oŋu ŋone yabenimiŋgo manego.
2CO 9:4 Buŋo oiji omaine fukeko moneŋ-ŋaŋunji pi guruyaŋuŋgo so ŋeko mo gobi Masedonia ogopune goineji noke wareru oŋu bofuke ŋabenobuŋ ine, nonji ŋoŋore eru mimi so bofukebemiŋ. Reŋganimiŋgo manesiŋ ŋaberu gobe foriine so fukena ine, ŋoŋo oŋuakoŋ buŋoŋaŋuŋ omainere eru mimigaŋgaŋ so bofukenimiŋ.
2CO 9:5 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yokaomo oi maŋ bapakare yarebemiŋgo manebe sagako iŋi yajibe, “Ŋoŋo ronekoŋ Korint yoŋoreo raru kikitiŋ pesiŋ soguine ruaniminde buŋo kipebuŋ, buru oi boyoberu rua forenimiŋ ore maŋbapakare eyareinebi. Oŋu ebi ogo babapi pesiŋ-ŋaŋuŋ oi tataki eku ebu paio matayoŋ, oi wiriine akoŋ afagaru soguine ruainebi. Oi qodurebi ziozre kojiŋ komoŋgo ŋeko wareru soine rokimiŋ.” Oŋu miboŋ.
2CO 9:6 Buŋo yo manesuku goinebi: Uqo koruŋ afaine akoŋ qopogaru tiega, iŋoji foriine oŋuakoŋ afaine akoŋ roiŋ. Uqo koruŋ soguine qopogaru tiega, iŋoji foriine oŋuakoŋ soguine roiŋ. Ore eru soguine ruabi Anutuji tifeine soguine ŋareiŋ.
2CO 9:7 Ŋoŋo bubu pesiŋ-ŋaŋuŋ maŋ-ŋaŋunji kipebuŋ ore so ruaeinebi. Jeri paio afagaru basaqasa ŋiŋigo yauŋ ŋaregobi, Anutuji oi manji jojoko eyareega. Ore eru pesiŋ-ŋaŋuŋ moji bapakare ŋarega ore eru maŋyoka paio so ruainebi. Oi tatakike so ruainebi.
2CO 9:8 Maŋ-afaŋ paio kikitiŋ-ŋaŋuŋ soguine ruabi Anutuji sanaŋgaru yauŋmoririine sosowo bosaue ŋareeiŋ. Oŋu ŋareme gogo sosowo oo yare embimbiŋganimiŋ, oi sosowo damaŋ so raugabi saga ŋabeeiŋ. Oŋu fukeko gio fiine fuŋne fuŋne oi afagaru babi foriine boakoŋ yobu fukeiŋ.
2CO 9:9 Ebu bokeru pesiŋ sogo sogo ruaegobi, oi Biŋe Quraŋ buŋo yo quraŋgabi pega ore so fukegobi, “Iŋoji afagaru yauŋine yauŋine boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine yareega. Eeboboine poretiŋ tatakiine tomiri oiji damaŋ tatariine tomiri Anuture jiŋoo pe ropeiŋ.”
2CO 9:10 Anutuji qopoga-titie ŋire uqo koruŋ oteko uqo fukeko noegobeneŋ, iŋoji uqo mujande basaqasa eenimiŋ, oi oŋuakoŋ yareeiŋ. Oi yareme maŋyaŋunji wirieko soine afagaru buŋo koruŋ qopogaru tiebi saueme eebobo posiinere fori fukeko Anutuji oi bosogueko saueeiŋ.
2CO 9:11 Oŋu ebi Anutuji gogo sosowo oo mifiagaru basaue ŋabeme fiaenimiŋ. Oŋu soine afagaru ŋiŋigo damaŋ so kikoine tomiri yauŋ soguine yareeinebi. Oŋu ebi oi roru (Jerusalem raru) yarebeneŋ ŋiŋigo kokoineji kikitiŋ-ŋaŋunde eru Anutu miteŋ gabi foriine ŋoŋore fukeeiŋ.
2CO 9:12 Kikitiŋ gio yo baenimiŋ, oiji Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋoji yare basiqasi ebi bapi yabeeiŋ. Oi akoŋ matayoŋ, ore eru “Anutu daŋge!” buŋo oi kokoine minimiŋgo ore eru foriine ŋoŋoreo fukeeiŋ.
2CO 9:13 Ore fuŋine oi iŋi: Kikitiŋ gio yo baku oŋuine oiji mamanesiŋ-ŋaŋunde fuŋne yadukabi ŋiŋigo kokoineji oi ŋoneru Anuture mi reŋganimiŋ ore miteŋ garu iŋi minimiŋ, “Korint yoŋoji Kristore Bobiaŋ Biŋe oi buŋoji akoŋ so mifukegobiyoŋ, Polre buŋo oi kikoine tomiri reŋgaru afagaru wiriine akoŋ niŋo eru goine sosowo yoŋore yauŋ jiŋorara noreegobi.”
2CO 9:14 Oŋu miku ŋoŋore oŋgawowosi gio baku oo ohoweŋaŋuŋ kokoine ba ŋareru iŋi minimiŋ, “Ii-ia! Anutuji yauŋmoririine boakoŋ yobu Korint yareme maŋyauŋ-yaŋunde fori soguine norebi.” Oŋu mibi Anuture yaunji totogo fukeiŋ.
2CO 9:15 O noŋuŋ Anutu yauŋinere eru miteŋ gainebeneŋ. Iŋore yauŋ Yesu Kristoji fiine yobu fukega. Kikitiŋ ruaniminde buŋo oi oŋu ware tariga.
2CO 10:1 Goineji ŋoŋore botugo nonde iŋi miegobi: Jiŋo mainoŋuŋgo goku manjo so eegayoŋ, mogo raru oo buŋo sanaŋ qaŋqaŋine akoŋ minoreega. Oŋu miegobiyoŋ, Kristoji ŋonemaiŋ waigo enareega, nonji ore paio nake maŋ-ŋaŋuŋ yoore eru bapakarebemiŋ:
2CO 10:2 Goine yoŋoji niŋore iŋi manesuku miegobi, “Pol eru iŋore ogopu yoŋoji morende eebobore kamasi boyoberu yoŋoyaŋunde manesuku eegobi.” Nonji ŋoŋoreo wareru buŋo oŋu miegobi, oi kane yaberu koimo dimaku miyarebemiŋgo manegoyoŋ, jibu maŋ-ŋaŋuŋ sanaŋine yobu bapakare yaberu miyarebemiŋgo taki nugo. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo nonde buŋo oŋuine miegobi, oi pipa ŋadi yabeinebi. Buŋoyaŋuŋ oŋuine oi botiŋgabi ŋone yabebe maŋneji womo eme botuŋaŋuŋgo wareru womoke gobemiŋ.
2CO 10:3 Fofori, eebobone moreŋgo eegoyoŋ, oi jibu nakere eru morende eebobo sembene so boyoberu jigo so qaego. Oŋu matayoŋ, Anuture mamari siŋaŋ fukeru rosipuine sa bapakare yaberu oo buru gbagbataeŋine boyoberu jigo qaego.
2CO 10:4 Moreŋ ŋiŋigo yoŋoji maŋyaŋuŋ raŋgbaŋine boyoberu jigore ya sosowo oike jigo qaegobiyoŋ, niŋoji oŋu mata. Mamari ŋi yoŋoji morumboŋ koro dobuine dobuine simeŋ aenji bakine oi igo mukuru ketotiebi wakiegobiyoŋ, Anutuji tebe garikiŋ fuŋine mo usuŋineke oi noreko dobe nobeko oiji rosi yoŋore buŋo buru sanaŋ qaŋqaŋine oi bapakare yaberu qomukubeneŋ wakiegobi.
2CO 10:5 Maŋkekerisiere yaura yoŋoji Anuture fuŋne egu mane mukunimiŋ ore eru yoŋoyaŋunde saki ba ropeku mamaneyaŋuŋ poretiŋ kejigako qosorieku qanda gogobiyoŋ, niŋoji yoŋore mamanesu buru kekesiine dobuineke oi sosowo kepieru ketotiebeneŋ wakiegobi. Ŋiŋigoji buŋo mamaneyaŋuŋ sembene oi bafagako nigiŋganiminde kadi yadubeneŋ soine buŋoyaŋuŋ sosowo Kristo reŋga tekiminde so manesuenimiŋ.
2CO 10:6 Oŋu manesuku Korint ŋoŋoji rone Kristore buŋo sosowo reŋgaru aposol gione kitiŋganimiŋ ore odigagobeneŋ. Ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ moke oŋu kerisie forebi ŋadio niŋoji buŋo qoqomuku ŋiŋigo yoŋore buŋo sosowo osoeru mitariku geoine bokirie yarekimiŋgo jaueru gogobeneŋ. Oŋu.
2CO 10:7 Ŋoŋo ya sosowo sakire akoŋ so ŋone osoeinebi. Botuŋaŋuŋgo eebobo jibugaega, ore fuŋinere fori oi manesuinebi. Goineji botuŋaŋuŋgo noŋ bawaki nuru yoŋoyoŋe Kristore minebobopu fukegobi ore maŋyoka so eru mane sanaŋgagobi ine, yoŋoji jikigaru nonde oŋuakoŋ iŋi manesuinebi: Yoŋoji Kristore biŋe fukegobi, nonji oŋuakoŋ Kristore biŋe fukego.
2CO 10:8 Ofonji yoore eru usuŋ nareya: Ŋoŋo bawaki ŋabebemiŋ ore matayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgabe sanaŋganimiŋ ore eru gogo. Ore eru usuŋ ore eru sakipepe eru suŋ oŋuine sakine ba ropeku furarienobo ine, oi jibu mimi mo so bofukenobo.
2CO 10:9 Quraŋine quraŋine quraŋgaru ruabe osegaru usuŋnere sombuŋaŋuŋ egu manenimiŋ. Ore kokoi manenimiŋgo so manego. Ore eru buŋo oi damaŋ yoo so jikigaru mibemiŋ. Oŋu.
2CO 10:10 Goineji buŋo iŋi miegobi: Polji quraŋine oo buŋo yobiŋineke quraŋgaru maŋnoŋuŋ fofori bapakareegayoŋ, botunoŋuŋgo dimako ŋonebeneŋ ŋi gbagbaŋine fukega eru buŋoine miko manebeneŋ gorumo fukega.
2CO 10:11 Nonji buŋo ore mobeine iŋi mibemiŋ: Buŋoŋaŋuŋ omaine oi bokeinebi. Nonde fuŋnere iŋi manesuinebi: Noŋ mogo raru quraŋgo buŋone sanaŋine quraŋgaego, ore so botuŋaŋuŋgo goku oŋuakoŋ sanaŋ qaŋqaŋine botiŋ ŋabebemiŋ.
2CO 10:12 Eadubobo yoŋoji yoŋoyoŋe mi-booro eegobiyoŋ, fofori noŋ nadureru aposol tinabiŋeyaŋuŋke fukenobuŋ ine, nonji mimine manenobo. Oŋu fukeko nakene eru yoŋore eebobo mobemobe ruaru ŋone osoebemiŋ ore qatataŋgaru fogaturuŋ fukenoboyoŋ, yoŋoji mamaneyaŋuŋ pompoŋine boyoberu yoŋoyaŋunde aŋire so maŋyaŋuŋ someda ruaru osoeegobi. Eeboboyaŋuŋ oŋu kosa osoeru “Pol oduregobeneŋ,” miku beufi maneegobi. Buŋo omaine oŋu miku maŋyaŋuŋ tomiri fukegobi. Anuture somedaji osoe nubi soine yadureru gogo.
2CO 10:13 Anutuji gio bobore ruge enareya, oi so odureru sakine kokoine miteŋ gabemiŋ ore so manego. Anutuji gio bobo burune rua nareko baego, ore so ŋoŋore botugo oŋuakoŋ gio baego eru ore forire akoŋ sakine miteŋ gaego.
2CO 10:14 Goineji buŋo iŋi mijibugaegobi, “Polji Korint botuyaŋuŋgo gio bame ore eru sakiine miteŋ gako so sagaga. Anutuji moreŋ bopogaru gio bainde gaŋ rua teya, Polji oi odureru kosabasa kigaega.” Yoŋoji ronekoŋ gio ŋoŋore botugo so babuŋyoŋ, jibu noŋ bawaki nuru yoŋoyaŋunde saki buŋoji akoŋ miteŋ gaegobi. Nonji Kristore Bobiaŋ Biŋe misaueku raru goku rone Korint ŋoŋoreo wareru mande gio baboŋ. Rone so warenobo ine, eadubobo qaqaji yoŋoji nonde buŋo oŋu mibi sagako nonji nakene fuŋne mibeminde miki mijibuganobo.
2CO 10:15 Anutuji moreŋ bopogaru gio bobore gaŋ rua yareya, yoŋoji gaŋyaŋuŋ oi kigaru ŋoŋore botugo wareru mande gio baegobi. Nake rugene so kigaru goine yoŋore botugo gio baboŋ ore sakine miteŋ gaego. Qaqaji goineji mande gio baku gobuŋ, ore eru sakine so miteŋ gaego. Ŋoŋore botugo rone fuŋgaru gio baboŋ ore oŋu ebe soine sagaga. Anuture buru boyoberu botuŋaŋuŋgo gio baku gobeneŋ mamanesiŋ-ŋaŋunji jikigaru sogueko kitiŋ nobenimiŋ ore odigaru oori ego.
2CO 10:16 Kitiŋ nobekabi soine kaeine kaeine Korint mobeineo Not oobe pegobi, yoŋoreo aroo oŋuakoŋ raru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakimiŋ. Gionoŋunji oŋu sogueko ŋadiqoqo buŋoyaŋunji tariiŋ. Anutuji goine yoŋore gio bobo gaŋ rua yareme babi foriine fuke foreya, ore eru nake sakine miteŋ gabemiŋ ore so manego.
2CO 10:17 Oŋu matayoŋ, Biŋe buŋo yo boyoberu ruaiŋgo ore manego, “Moji sakiine miteŋ gaiŋgo manega, iŋoji Ofonde giore foriinere eru sakiine miteŋ gako sagaiŋ.”
2CO 10:18 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Yoŋoyoŋe yoŋoke mi-booro eegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo so sagagobiyoŋ, Ofonji mo mi-booro eteiŋ, iŋoji eesoigo sanaŋgaru dimaiŋ. Oŋu.
2CO 11:1 Nonji maŋne tomiri kamasi buŋo mendaine meŋ miku sakine ba ropebe ore eru so mane yobiŋganiŋ. Oi jibu noŋ so ŋadi nunimiŋ, oi manego.
2CO 11:2 Nonji ŋoŋo ŋi moakoŋ Kristo iŋore biŋe fukebi ŋigo jeŋoŋ jumuine gbagbataeŋine oŋuine ŋarebe iŋoji akoŋ ro ŋabeinde buŋo mikipeboŋ. Ore eru Anutuji ŋoŋore eru maŋineo manetiqoti maneru manjoine pakereega, nonji ore so goineji jiji buŋoji kepore ŋaberu jiji eku kepore ŋabebi egu sembeanimiŋgo manebu maneego.
2CO 11:3 Yoore eru manebu maneego: Kobenji gufukopari eko Ewaji (Iwji) sembeaya, ore so eadubobo yoŋoji oŋu me oŋu miku eadu eru oga ŋabebi maŋ-ŋaŋuŋ kejigako tiŋtuŋ egu enimiŋ.
2CO 11:4 Ore fuŋine oi iŋi: Goineji wareru Yesu mitaniŋgabeŋ, oi matayoŋ, Yesu furuine more fuŋne misaueku gobi ŋoŋoji yoŋore so manebi yobiŋgaega. Moro Tiriine robi biŋeŋaŋuŋ fukeya, oi matayoŋ, gemo moji goine yoŋore maŋgo rakame bobojibu goku ore eru jibu koŋkoŋ so manegobi. Bobiaŋ Biŋe maneru sabarebuŋ, oi matayoŋ, buŋo kamasiine babu someda mo tinaine akoŋ Bobiaŋ Biŋe oŋgaku kosa mibi goineji oi afaine akoŋ maneru sabareegobi. Oŋu fukeega ore ŋoŋoji jibu manebu mo so maneegobi. Oi so sagaga.
2CO 11:5 Ore eru manebu maneegoyoŋ, eebobone oŋu me oŋu osoebi nonji wakiqoqoine so fukego. Goineji aposol tina roru eadubobo kosa eegobi, nonji yoŋore mea yukuyaŋuŋgo so yobu gogo.
2CO 11:6 Buŋo nareegobi ore mobeine oi iŋi migo: Buŋo fiine yobu mimiinere kamasi oi soine so manegoyoŋ, Biŋe buŋore fuŋne oi mane sarigo. Oi damaŋine damaŋine gbeŋ akoŋ totogo barariŋga ŋarekabe mane mukugobi.
2CO 11:7 Ŋoŋo ba rope ŋabebemiŋgo maneru nake ba wawaki eku gogone kitiŋgabemiŋ ore gio baku goboŋ. Ore eru Anuture Bobiaŋ Biŋe oi ŋoŋore furiine tomiri mo mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oŋu eru goboŋ ore goineji nonde maŋ tomiri buŋo iŋi miegobi, “Polji kadi odureru agiburaŋ eega.”
2CO 11:8 Maŋkekerisie kufufuŋ goineji gio so babe jibu pesiŋyaŋuŋ mo narebi robe kitiŋ nuko ŋoŋo mo kiŋaŋ qa ŋareku goboŋ. Goineji ore eru iŋi miegobi, “Polji kiaŋ bobo mosi oŋuine eyareku goga. Ore eru iŋoji aposol so fukegayoŋ, iŋoyoŋere gio baega.” Nonde oŋu mijibugaegobi.
2CO 11:9 Ŋoŋoke goku yare embimbiŋgaru basiqasi eku baku oo ŋoŋoreone mo so bapakareru bo yobiŋgaru uqo yaine so roru goboŋ. Oŋu matayoŋ, maŋkekerisie ogopune Masedonia prowinsgone wareru yare embimbiŋgaboŋ, oi ŋone taniŋgaru moneŋ narebi sagaya. Eebobone sosowo oo egu bo yobiŋ ŋabebemiŋgo maneru sisiŋaŋ eku goboŋ eru moke jikigaru oŋu gobemiŋ.
2CO 11:10 Egu bo yobiŋ ŋabebeminde buŋone ore eru nake sakine ba ropeku gogo. Moji buŋone oi Akaia prowinsyaŋunde kaeine kaeine sosowo oo kepieiŋgo embimbiŋgaiŋ. Kristore buŋo foriineji maŋgo enareko buŋo oŋu kiperu miku dimago.
2CO 11:11 Oi wamore? Oi ŋoŋo so manji jojoko eŋarenobo, ore eru me? Ŋoŋo fofori manji jojoko eŋareego, oi Anutuji manega.
2CO 11:12 Aposol jijikora oŋuine fukeegobi, yoŋoji niŋoke “Sogokoŋ fukekiminde gio kamasiine oi akoŋ baegobeneŋ,” oŋu miiŋgo manegobi. Ore eru iŋi bapakare ŋaberu miegobi, “Polre kamasi oŋuine gio baegobeneŋ, ore eru ŋoŋo Pol oŋuine kitiŋ nobeinebi.” Gioyaŋuŋ ore sakiyaŋuŋ miteŋ ganimiŋgo maneru ore fuŋine baaegobiyoŋ, oi soine so bofukenimiŋ. Nonji oi oŋuine so fukego. Ore eru egu bo yobiŋ ŋabebemiŋ ore nake sisiŋaŋ eku goego eru moke jikigaru oŋuine gobemiŋ.
2CO 11:13 Yoŋoji aposol foriine matayoŋ, aposol jijibuine eru gio bobo ŋiŋigo gufukopariyaŋuŋke fukegobi. Kristore aposol niŋore kamakamasi fukeru sakiyaŋuŋ yaduru gio kosa baegobi.
2CO 11:14 Satan iŋoyoŋe tatamare mimerereŋ kamasi oŋuine mosiine yaduru gio kosa baega. Ore eru eadubobo yoŋoji oŋu fukebuŋ ore so waragaekimiŋ.
2CO 11:15 Ore eru Satande kiŋaŋqoqo ŋiŋigopu yoŋoji ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qanimiŋ ore kamakamasi eru Kadi buŋo boyoberu oŋuine oiji posiine fukenimiŋ ore mijibugaru sakiyaŋuŋ yaduegobi. Gio oŋu kosa baegobi ore niŋo so popureru waragaegobeneŋ. Sakibobo oŋu eegobiyoŋ, damaŋ tatariineo Anutuji furiyaŋuŋ eeboboyaŋunde so bokirie yareiŋ. Oŋu.
2CO 11:16 Buŋone moke iŋi mibemiŋ: Ŋoŋoreone goineji nonde “Maŋine tomiri goga,” oŋu miku manesunobuŋ. Oŋu manesunobuŋ ine, noŋ ŋi maŋine tomiri oŋuine kepore nuniŋ. Oŋu ebi soine oi oŋuine nakene saki ba ropeku botuŋaŋuŋgo gobemiŋ.
2CO 11:17 Koimo soguine maneru sakine ba ropeku buŋone migo, oi Ofonde mamaneo so boyoberu migoyoŋ, buŋo oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋuine migo.
2CO 11:18 Ŋiŋigo kokoineji botuŋaŋuŋgo morende eebobo sembene boyoberu sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, ore eru nonji oŋuakoŋ eru buŋone ore so migo.
2CO 11:19 Ŋoŋo-ŋaŋe “Mamane ŋiŋigo ropekiine fukegobeneŋ,” migobi ore ŋoŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore manebi so yobiŋgaega.
2CO 11:20 Ŋoŋoji foriine yobu iŋi fukegobi: Ŋiŋigo yo iŋiine yoŋore manebi maŋ-ŋaŋunji so yobiŋgaega: Moji oga ŋaberu kipeme kiŋaŋqoqopuine wakiqoqoine fukegobi. Moji kepore ŋaberu uqoŋaŋuŋ no foreega. Moji jiji buŋo miku eŋareme iŋore biŋe fukegobi. Moji iŋoyoŋunde sakiine ba ropeku buŋo fofoine miku mauŋaŋuŋ qotiŋgaega.
2CO 11:21 Oi oŋuine furu kane eŋarebemiŋ ore wiriine fukeru goboŋ. Waigo eŋareboŋ ore “Kokoi mamane made fukega,” miku nonde oŋu manesugobi me mata? Buŋo oŋu miku oiji soine mimigaŋgaŋ enarenimiŋ ore so fukega me? Buŋo mibemiŋ, oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋu mibemiŋ. Eadubobo yoŋoji gio baegobi ore sakiyaŋuŋ ba ropeku mimiyaŋuŋ so manegobi ine, nonji oŋuakoŋ gionere eru sakine ba ropebemiŋgo sanaŋgaego.
2CO 11:22 Yoŋoji buŋo iŋi miku sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, “Niŋo Juda ŋiŋigo fukeru Hibru buŋo miegobeneŋ.” Oŋu miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ ego. “Israel ŋiŋigo fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego. “Abrahamde ŋaso apapu fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego.
2CO 11:23 Buŋo mo oi ŋi maŋine tomirire buŋo kamasi oŋu mibemiŋ, “Yoŋoji Kristore gio baegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oi gbiŋ eyareku yadureru baego. Nonji ŋiŋigo oi yadureru gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kristore giore eru witi pigo rua nubi oo oi yadureru damaŋ kokoine ŋeboŋ. Ŋoŋoru joruinekeji joineke yobu nuku gobuŋ. Damaŋine damaŋine yobiŋ bofukeru komeiŋgo eku goboŋ.
2CO 11:24 Juda soriŋ siŋaŋ goineji mibi soŋsoŋ kobinji nubi ateine 39 fukeko joiserereŋ maneru goboŋ. Oŋu enarebi buruine 5 fukeya.
2CO 11:25 Rom gawman yoŋoji mibi oporoŋ jiineji nubi ateine yokaomo fukeya. Ateine moakoŋ koji nubi komeiŋgo eboŋ. Ogâ yasogoo gobe koe rigaŋineo bapakareru quŋgaru jaŋgame ateine yokaomo fukeya. Damaŋ mogo ogâ qajaŋgame koego rakaru una moakoŋ eru ubu mo koe paiineo kosa goboŋ.
2CO 11:26 Damaŋine damaŋine kadi raware eku goboŋ. Obu soguine soguine kokoine petigaru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Suroŋqoqo ŋiŋigo yoŋore eru komere kokoi maneru goboŋ. Juda kufufuŋpune yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Kotu kantri yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Taoŋine taoŋine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Gomende kaeine kaeine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Koe petigaru raru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Ogopune qaqajibuine yoŋoji nubi egu komebemiŋ ore beune waperu kebojigame goboŋ.
2CO 11:27 Gogone kitiŋgabemiŋ ore gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kubaŋ gariine kokoine goboŋ. Gio kokoine baboŋ ore uqore damaŋne so eko uqo obure komeru goboŋ. Uqo mataeme damaŋ kokoine roro goboŋ. Kambaŋ marikure embimbiŋgaru moteŋgaru goboŋ.
2CO 11:28 Oi akoŋ matayoŋ, jikigaru iŋi maneru goboŋ: Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine sosowo yoŋoji manebu buŋoyaŋuŋ najibi maŋneji damaŋ so mane yobiŋgaru goboŋ.
2CO 11:29 Mamanesiŋ ogopune uri yoŋoji gbaŋiru wiriebi ine, nonji oŋuakoŋ oi manebe yobiŋgame maŋne wirieega. Moji suruyoiŋ ruame maŋkekerisie ogoneji agiburaŋ ega, agiburaŋ ore joineji nonde maŋ oŋuakoŋ ja nuko kanegaego.
2CO 11:30 Ŋoŋoji saki barorope buŋo akoŋ maneniminde aŋi maneegobi. Ore eru nonji sakine ba ropebemiŋ ore so fukenobo ine, noŋ sakinere yare matayoŋ, maŋnere yare wakiqoqoine fukebe tobirine wakiega ore eru sakine ba ropenobo.
2CO 11:31 Anutu Ofoŋ Yesure Mama damaŋ so miteŋ gakabeneŋ tatariine tomiri kuririineke go ropeiŋ, iŋoji nonde fuŋne maneko buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu oi migo.
2CO 11:32 Damaskas sitio gokabe kiŋ Aretasre kiap iŋoji kambantipuine ro nuru kipe nunimiŋgo mitiga yareko Damaskas ŋiŋigo yoŋore siti sa mendio rubaru sumuŋgaru egu rabemiŋ ore siŋaŋ baru dimabuŋ.
2CO 11:33 Oŋu dimabuŋyoŋ, ogopune yoŋoji ro nuru jambe maŋineo rua nuru niginji kiperu siti sa toone waigowaigo ruabi moreŋgo waki keru meone sumuŋgaru wareboŋ. Oŋu.
2CO 12:1 Ŋoŋore sakibobo ogopuŋaŋunji jiŋofurure buŋoine buŋoine miegobi, ore eru nonji oŋuakoŋ sakine miteŋ garu jiŋofurure buŋone mibemiŋ. Buŋo oi soine so bapi ŋabeiŋyoŋ, jibu buŋo jikigaru qohoŋ iruine iruine ŋonebe Ofonji buŋoyaŋuŋ barariŋga nareko maneboŋ, ore binaŋ mibemiŋ.
2CO 12:2 Ŋi mo mane tebe Kristoke qakatoru goga. Moro Tiriineji oi ogagame morende kuaŋ gbiŋ rugeine odureru roperu bobuŋ ruge odureru roperu Anutu iŋoyoŋunde Sombuŋ kae maŋineo paibe ropeya. Damaŋ oone akoŋ gosa 14 tariko gogobeneŋ. Sakiineke me sakiine tomiri iiruine akoŋ ropeya, oi so manego. Anutuji oi manega.
2CO 12:3 Moro Tiriineji ŋi oi ogagame Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ kaeineo ropeko buŋo fuŋine mo mibi maneya. Moreŋ ŋi nonji buŋo oi mibeminde agi pega eru buŋo oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde buŋoji mikiminde so mata. Sakiineke me sakiine tomiri ropeya, oi Anutuji manega. Nonji oi so manegoyoŋ, iŋore binaŋ manego.
2CO 12:5 Nonji ŋi iŋoreo ya fukeya, ore eru sakine ba ropebemiŋ ore so fukego. Nakenere oi fukeyayoŋ, jibu ore eru nake sakine so miteŋ gaego. Ore eru matayoŋ, tobiri wawakiine fukego ore oŋu eego.
2CO 12:6 Nakenere saki oŋuakoŋ ba ropebemiŋgo manenobo ine, buŋone buŋo foriinere so minobo. Oŋu buŋo omaine mimi ŋi so fukenoboyoŋ, oi yoore eru kekesoŋ eego: Sosowo ŋoŋoji qohoŋ oi ŋoneboŋ ore eru buŋo poretiŋ odureru nonde manekabi ropekiine egu fugebemiŋ. Eebobone ebe ŋonebi buŋo mibe manebuŋ, ore so akoŋ osoe narenimiŋgo manego.
2CO 12:7 Barariŋ buŋo ropekiine manebe buŋo goine odureega, ore eru egu nakere sakipepe ebemiŋ ore Anutuji ya miineke nonde saki fuo ruame buŋi qiŋambure so kinuega. Satande mimererenji joiserereŋ oi enareko maneego.
2CO 12:8 Ore eru Ofonji oi saki funeone kepiaiŋ ore oŋga wosibe ateine yokaomo fukeya.
2CO 12:9 Oŋu oŋga wosiboŋyoŋ, buŋo iŋi najiya, “Mata! Tobiri wawakiine fukende nonde usunji afagaru maŋgo puseko kuririgoke fukeeiŋ. Ore eru nonde yauŋmoriri biŋe qa garende sagaiŋ.” Buŋo oi najiru Kristore usunji paineo ropeiŋgo maneego. Ore eru tobiri wawakiine fukeego ore sakine miteŋ gaego. Yobiŋ oi mataeiŋ ore so jikigaru oŋga wosiego.
2CO 12:10 Kristoji noŋ tobiri wawakiine fukeego, damaŋ oo usuŋ enareko sanaŋgaru dimaego. Ore eru tobiri wawakiine fukego ore jibu manebe sagako tataki so eego. Goineji maŋqoqo buŋo fofoine minarebi manebe saga nuga. Kristore eru suroŋqoqo kekesuesue enarebi koŋkoŋ maneru oo jibu maŋwomo bofukeego. Oŋu.
2CO 12:11 Sakine ba ropeku ŋi maŋine tomiri kamasi fukego. Poretiŋnenimiŋ ore eru kadi furuine mo so bofukeru nonde manebi ropeiŋ ore oi migo. Fofori, Anutuji so bapi nuna ine, nake ya mo so ebe ŋadiqoqo buŋoyaŋunji foriine fukena. Foriine fukenayoŋ, eebobone oŋu me oŋu osoego, wakiqoqoine so fukego. Goineji aposol tinabiŋeyaŋuŋkere tina roru eadubobo kosa gogobi, nonji yoŋore mea yukuo so yobu gogo.
2CO 12:12 Ŋoŋore botugo gio baku yobiŋ kokoine mane karieru goboŋ, oo Anuture usunji boburo nuko mosi qoqowirie soi fuŋne fuŋne fukeya. Eebobo oiji aposol fukeinde fuŋne ŋadugako ŋonebuŋ.
2CO 12:13 Ŋoŋo bapi ŋabeboŋ eru maŋkekerisie kufufuŋ goine oi ŋoŋoke sogokoŋ eŋareboŋ. Goine oga ŋabebe pakerebi ŋoŋo uruŋu boke ŋabebe mo gonobuŋ? Fofori, kitiŋ nareniminde yobiŋ oi ŋoŋore paio so ruaboŋ. Aposol qaqajibuine yoŋoji yobiŋ oi ŋoŋore paio ruaegobiyoŋ, nonji oi goine yoŋore paio ruabe osiguegobi. Kitiŋ narenimiŋgo ore so bapakare ŋaberu oiji baka eŋareboŋ me? Ore eru “Polji baka ŋi fukega,” minobuŋ, bakane oi bokenimiŋ ore weu ŋarego.
2CO 12:14 Maneniŋ, damaŋ yoo moke ŋoŋoreo warebemiŋgo jauebe ateine yokaomo fukeiŋ. Wareru gione kitiŋganiminde yobiŋ oi ŋeŋeineo moke ŋoŋore paio so ruabemiŋ. Oi mata. Ŋoŋo-ŋaŋunde mebore so sase egoyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe nonde aŋi manenimiŋgo manego. Odumade yoŋoji maŋgomamayaŋuŋ kitiŋ yobeku mebo qojugaru yarenimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, maŋgomama yoŋoji oi odumadepuyaŋuŋ yoŋore mebo qojugabi sagaiŋ. Ore so mande gio oobe nonji mamaŋaŋuŋ fukego. Ore eru manji oobe bapi ŋabebemiŋgo manego.
2CO 12:15 Ore eru ŋoŋoji fianimiŋgo ore yane sosowo oi jeri paiineo ŋarebe ŋoŋore biŋe fukeiŋgo manego. Nake gogone oŋuakoŋ ŋoŋo fianimiŋgo ore qoisogabemiŋgo manego. Oŋu mokemoke yobu manji jojoko eŋarebe manjokoneji sogueegayoŋ, ŋoŋore maŋyaunji jibu wamore mujugaega?
2CO 12:16 Fofori, kitiŋ nareniminde yobiŋ oi ŋoŋore paio so ruaboŋ. Nonde kisopuji buŋo ore eru maŋmoakoŋ egobiyoŋ, goineji iŋi minobuŋ, “Pol oi mamane ŋi fukega ore eadu eru maŋyaŋuŋ bedaŋgaru qopuse yabeme moneŋyaŋuŋ oŋu me oŋu poreega.” Buŋo oi foriine mata!
2CO 12:17 Oi uruŋure migobi? Ogopune sore yabebe ŋoŋoreo warebuŋ, yoŋoreone moji Pol mebo otenimiŋ ore bapakare ŋabeya me mata? Mata.
2CO 12:18 Taitus ŋoŋoreo wareiŋ ore bapakareru maŋkekerisie ogo mo iŋoke sorebe warebu. Taitusji noŋ mebo narenimiŋgo bapakare ŋabeya me mata? Mata! Moro Tiriine moakonji boburo nopeko gio kikitinde kadi moko akoŋ ra wareru gobu. Oŋu.
2CO 12:19 Quraŋ yo osegaru oo nonde iŋi egu manesunimiŋ, “Buŋo mitebeŋ, ore tifeine yameŋ keku miku oŋu quraŋgaga.” O yoro ogopune, nonji ore eru iŋi mibemiŋ: Nonji Kristoke qakatoru buŋone Anuture jiŋo maio miku quraŋgaboŋ. Gionoŋuŋ sosowo oi ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukenimiŋgo ore baegobeneŋ.
2CO 12:20 Ŋoŋoreo wareru ŋonebe eeboboŋaŋuŋ useego, oi moke boyoberu egu gonimiŋ. Oŋu egu bofuke ŋabebemiŋgo manebu manego. Eeboboŋaŋunde geo bokirie ŋarebe paiŋaŋuŋgo ropeiŋ, ŋoŋoji kamasi oŋuine ebemiŋ, oi taki ŋabeiŋ, oŋu manego. Botuŋaŋuŋgo eebobo iŋi egu enimiŋ ore sombune manego: Manji manetiqoti maneru pougaru kekepari egu minimiŋ. Aari eru kakane so miinebi. Sakigo rua naduŋgaduŋ eku roiŋgaru ŋoŋo-ŋaŋunde qokore akoŋ manesuku so goinebi. Ŋadiqoqo buŋo fofoine miku oiji maŋ-ŋaŋuŋ bobosembe so einebi. Goine yoŋore buŋo mibi egu gbiŋgo raiŋ. Jauba-iriŋbiriŋ eru buruine poretiŋ so boyoberu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo kosa so goinebi.
2CO 12:21 Oŋu eru gonimiŋ ine, nonji iŋi fukeiŋgo manebu maneru warebemiŋ: Ŋiŋigo kokoineji rone agiburaŋ eru gobuŋ, nonji yoŋore maŋrigaŋ eru egu kuyobemiŋ. Eebobo wunuŋineke kosa boyoberu aŋiyaŋuŋ sanaŋine bofukenimiŋgo ore boesau ebi eru mimiyaŋuŋ so maneru yoŋoke so mane sembeabuŋ. Botuŋaŋuŋgo warebe maŋ-ŋaŋuŋ moke so kerisiebi ŋone ŋabebe Anutuji maŋne bapakareko moke maŋwawaki egu ebemiŋ. Oŋu.
2CO 13:1 Damaŋ yoo ŋoŋoreo warebe ateine yokaomo fukeiŋ. “Buŋore korogo ruruare buŋo sosowo oi ŋiŋigo yoyoka me yokaomoji kitiŋgaku mibi sanaŋgaega.”
2CO 13:2 Nonji Biŋe buŋo ore so ego. Ŋoŋore botugo gobe ateine yoyoka fukeko damaŋ oo siŋaŋ bobo buŋo somu ŋareboŋ. Buŋo somu oi damaŋ yoo moke kegboreru bonieru migo, oiji tariga. Ore eru moke warebemiŋ, damaŋ oo ŋiŋigo agiburaŋ rone ebuŋ me egobi, oi so ŋone yaberu emboŋ ebemiŋ. sembeneŋaŋuŋke ŋoŋo sosowo botiŋ ŋabebemiŋ.
2CO 13:3 Kristoji tobiri wawakiine paiineo so eŋareegayoŋ, usuŋine ŋoŋore botugo ŋaduega. Kristo iŋoji akoŋ boburo nuko aposol fukeru buŋo miego, ŋoŋo ore fuŋinere maŋyoka eru yameŋ keku weweu eegobi. Ore eru mosiŋaŋunde so buŋo miŋareru botiŋ ŋabebemiŋ.
2CO 13:4 Kristo maripoŋgo qabi komeya, damaŋ oo tobiri wawakiine kamasi goyayoŋ, jibu Anuture usunji maŋgo eteko sanaŋgaru goga. Nonji oŋuakoŋ iŋoke qakatoru nake tobiri wawakiine fukeru gogoyoŋ, Anuture usunji maŋgo enareko Kristore mi reŋgaru botiŋ ŋabebemiŋ ore sanaŋgaru gogo.
2CO 13:5 Bio ŋoŋo-ŋaŋe poretiŋ oosoe einebi. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru fofori Kristo manesiŋ gagobi me mata, ore eru ŋoŋo-ŋaŋe eesoigo ruaru oosoe eniŋ. Kristo Yesure Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgaru goga, oi mane mukugobi me mata? Maŋ-ŋaŋuŋgo so goga ine, ŋoŋo eesoi oo waki ŋabeko Kristore biŋe so fukegobi.
2CO 13:6 Nonji ŋoŋore aposol foriine fukego me mata, ŋoŋo oŋu osoe nubi eesoi oo so waki nuiŋ, oŋu manego. Ŋoŋo nonde fuŋne oŋu totogo ŋoneru mane mukunimiŋgo oori eru gogo. Ore eru botiŋ ŋabebe fofori sagaiŋ.
2CO 13:7 Buŋo sosowo quraŋgaru wapego, oi ruabi egu jibugaeiŋ ore Anutu oŋga wosigobeneŋ. Buŋo mo mijibugaru gobi wareru botiŋ ŋabebe kisopuneji aposol usuŋne fofori ŋone taniŋganimiŋ. Oŋu fukeiŋgo so oŋga wosigo. Ŋoŋo so botiŋ ŋabebemiŋ ore so egu ŋone nunimiŋgo so oŋga wosigoyoŋ, ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ poretiŋ kerisienimiŋ ore oŋga wosigo. Maŋ-ŋaŋuŋ fofori kerisienimiŋ ine, nonji so botiŋ ŋabebe kisopuneji nonde jikigaru “Ŋi gbagbaŋine!” miku manenobuŋyoŋ, oi jibu.
2CO 13:8 Niŋo buŋo foriine qomukuru mo qopiekimiŋgo embimbiŋgakimiŋyoŋ, buŋo foriineji saueiŋ ore soine dimakimiŋ.
2CO 13:9 Nonji usuŋne so ŋaduru tobiri wawakiine kamasi gokabe ŋoŋoji sanaŋgaru dimanimiŋ, damaŋ oo jeri eekimiŋ. Maŋkekerisiere kuririŋaŋuŋ sosowo bofukeru sanaŋgaru dimanimiŋ ore niŋoji Anutu oŋga wosi etegobeneŋ.
2CO 13:10 Ofonji ŋoŋo bawaki ŋabebemiŋ ore matayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgabe sanaŋganimiŋgo maneru usuŋine oi nareya. Usuŋ ore paio dimaku ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo joineke egu eŋarebemiŋ ore buŋo yo jorigo goku ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Ŋoŋo-ŋaŋe bobotiŋ enimiŋ ine, waigo eŋarebemiŋ. Oŋu.
2CO 13:11 O maŋkekerisie ogopune, buŋone mitariku uŋsowoŋ iŋi eŋarego: Ŋoŋo jerieru goinebi. Fuŋneŋaŋuŋ jibugaya, oi sosowo botiŋga foreinebi. Maŋbapakare buŋo ŋarego, oi biŋe qoqo eru reŋgainebi. Buŋo miboŋ, oo maŋmoakoŋ eru womoo goinebi. Oŋu ebi Anutu botunoŋuŋgo manji jojoko enimiŋ ore dobe noberu womo enoreiŋ, iŋoji ŋoŋoke goine.
2CO 13:12 Ŋoŋo maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke mijeriŋaŋuŋ miku kokobo eru kadi gbagbataeŋine boyoberu mumudu eru goinebi. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga.
2CO 13:13 Ofoŋ Yesu Kristoji yauŋmoririine ŋareme Anuture manjokoji maŋgo eŋareko Moro Tiriineji sosowo dobe ŋabeko maŋmoakoŋ eru aŋibaŋi goinebi. Oŋu.
GAL 1:1 Pol nonji buŋo mimane ekimiŋ ore Galesia maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Sosore ŋi fukeinde fuŋne oi iŋi: Ŋiŋigoji aposol giore so igodoŋga nubi baku gogo. Moreŋ ŋi moji so sore nuyayoŋ, Yesu Kristo eru Mama Anutu Madeine oi komegone bogboreya, yokoji burugaru aposol gio narebire baku dimago.
GAL 1:2 Ogopune sosowo noke dimagobi, yoŋoji noŋ kitiŋ nubi quraŋ yo ruabe Galesia prowinsgo maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine ŋoŋoreo faga.
GAL 1:3 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.
GAL 1:4 Yesuji noŋunde Anutu eru Mama iŋore mi boyoberu noŋunde agiburaŋ ore eru gogoine kisiŋgako qabuŋ. Damaŋ yoo morende damaŋ sembeneo goegobeneŋ, iŋoji yoone munaŋ qaku bomuku nobeiŋ ore eru komeya.
GAL 1:5 Ore eru Anuture tinabiŋe damaŋine damaŋine miteŋ gagobeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
GAL 1:6 Nonji ŋoŋore fuŋne ore eru popurebe jiŋo koruŋne riŋaga. Anutuji Kristore yauŋmoriri biŋe qa ŋarenimiŋ ore oŋga ŋareko iŋoke gobuŋyoŋ, nonji boke ŋabebe goineji wareru Bobiaŋ Biŋe furuine mibi damaŋ so joroko kirieru buŋo kekesiine oo qakatoru bojiqojibu gogobi. Ore eru noŋ popure yobugo.
GAL 1:7 Buŋoyaŋuŋ oi Bobiaŋ Biŋe foriine so yobu fukegayoŋ, ŋiŋigo goineji Kristore Bobiaŋ Biŋe oi bobojibu baku bagaigagabi kasigaga. Oŋu fukeko kosa roregaru ŋiŋigo bapakare yabebi maŋyaŋuŋ jijibu fukeme gogobi.
GAL 1:8 Ŋiŋigo oŋuine oi use! Niŋoji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareru gobeŋ, moji oi kepieru biŋe buŋo furuine mitaniŋgana ine, iŋoji Anuture jiŋo maio misi korure biŋe fukega. Oi niŋoreone moji me Sombunde mimerereŋ moji wakiru mina, oi jibu buŋo oŋuine oi so yobu reŋgainebi. Buŋo kekesiine oi jibu.
GAL 1:9 Buŋo rone miku gobeŋ, oi akoŋ muŋambe yoo moke migo: Ŋoŋoji Bobiaŋ Biŋe roru maneru sabare forebuŋ, moji oi kepieru biŋe buŋo furuine mitaniŋgana ine, Anutuji oi qaiso gako misi korugo rakaine.
GAL 1:10 Buŋo oŋu migo, oi ŋiŋigoji ŋoneaŋi enarebi nake yoŋore jiŋoo sagabemiŋ ore eru so migoyoŋ, Anutuji ŋone nume iŋore jiŋo maio sagabemiŋ ore eru oi migo. Nonji moreŋ ŋiŋigo beufi mane narenimiŋ ore so yobu yameŋ keego. Jikigaru ŋiŋigo jiji eyareku dabe yarenobo ine, nonji Kristore gio babemiŋ ore embimbiŋganobo. Oŋu.
GAL 1:11 O ogopune, Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋi mane mukuinebi: Biŋe buŋo mitaniŋgaego, oi moreŋ ŋi moji so manji qougaroiŋ buŋo mime pega.
GAL 1:12 Moji mo oi so qaji nareya. Oi moreŋ ŋi moreone so maneru sabarebeyoŋ, Yesu Kristoji iŋoyoŋe fuke nareru Bobiaŋ Biŋeine barariŋga nareko mane taniŋgabe nonde biŋe fukeya.
GAL 1:13 Ŋoŋoji nonde fuŋne soine manegobi. Juda ŋiŋigoji Anuture Kadi buŋo ore manjo eegobi, nonji rone yoŋore mamane boyoberu yoŋore so fukeru baku goboŋ. Oŋu goku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ oi kaneru yaberu qaima eyareru goboŋ. Joineke kekesuesue eyareku roru sibiri yabebemiŋ ore eesoi baku goboŋ.
GAL 1:14 Juda ŋiŋigo jeŋoŋ ogopune gosanoŋuŋ moagoŋgo gobeŋ, nonji yoŋoreone boakoŋ oi gbiŋ eyare foreru Kadi buŋo ore manjo qaku goboŋ. Oŋu goku Juda eebobonoŋunde fuŋne poretiŋ boyoberu apa ŋasonoŋunde mimiti buŋo egu wakiiŋ ore mokemoke yobu yameŋ keku goboŋ.
GAL 1:15 Oŋu eru goboŋyoŋ, Anutuji ronekoŋ maŋgo beu maŋineone ŋone nuru iŋoyoŋunde roosoe nuko eru jiki yauŋmoririinere ore eru oŋga nareya. Oŋga nuya, iŋoji nonde buru iŋi maneme sagaya:
GAL 1:16 Iŋoji Madeinere fuŋne noŋ barariŋga nareko maneiŋgo maneru Yesure Bobiaŋ Biŋe roru kotu kantri goineo raru yoŋore botugo mitaniŋgaru gobemiŋ ore najiya. Iŋoji oŋu najiya ore eru nonji pakereru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru moreŋ ŋiŋigo yoŋore kajeqouŋ buŋore so yobu baaru weu yareru go wapeboŋ.
GAL 1:17 Oŋuakoŋ Jerusalem sitio so roperu sosore ŋi aposol rone go wapebuŋ, yoŋoreo so raru fukeboŋ. Oŋu matayoŋ, oo akoŋ Arebia moreŋgo raru goku moke Damaskas sitio kirieboŋ.
GAL 1:18 Damaskas kiriebe gosa yokaomo tariko “Pita ŋoneru mane mukubemiŋ,” miku Jerusalem sitio roperu iŋoke gioboboine 15 ore so goboŋ.
GAL 1:19 Oo goboŋyoŋ, sosore ŋi aposol goine oi so ŋone yabeboŋ. Ofoŋ gboine Jeims iŋo akoŋ ŋoneboŋ.
GAL 1:20 Ore eru maneniŋ, buŋo quraŋga ŋarego, oi buŋo foriine fukega. Ikoine mo mata. Buŋo oi Anuture jiŋo maio migo.
GAL 1:21 Jerusalem bokeru Siria eru Silisia moreŋgo raru kae goine roregaru goboŋ.
GAL 1:22 Oŋu raru goboŋyoŋ, Judia prowinsre maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine Kristoke qakatoru dimagobi, yoŋoji so ŋone nubuŋ ore damaŋ oo noŋ so mane muku nuku gobuŋ.
GAL 1:23 Nonde biŋe buŋo iŋi akoŋ oi yoŋore kajeo rakame manebuŋ, “Rone kekesuesue ba noreru goya, iŋoji qowirieru goga. Mamanesiŋ buŋo mataeiŋ ore qaima banoreya, iŋoji damaŋ muŋanekoŋ yoo iŋoyoŋe buŋo oi akoŋ mitaniŋgaega.”
GAL 1:24 Oŋu maneru nonde eru Anutu miteŋ garu gobuŋ. Oŋu.
GAL 2:1 Ore ŋadio gosa 14 tariko oo “Barnabaske Jerusalem sitio moke ropebemiŋ,” miku Taitus oŋuakoŋ oga gabe moko ropebe.
GAL 2:2 Anutuji rone nondeo fukeru rabeminde buŋo barariŋga nareya ore eru yokoke raru Jerusalem roperu gionere fuŋne mitaniŋ yareboŋ. Gio damaŋ so baku waperu gogo, oiji aposol yoŋoreo so sagame gionere foriji wakiru qame egu jaŋgaru mata eiŋ. Oŋu manesuku sundune ŋiŋigo omaine yoŋore kosa so yajiboŋyoŋ, minebobopunoŋuŋ araŋ ba yareegobeneŋ, oi akoŋ kepore yabebe tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi oo Bobiaŋ Biŋe kotu kantri botuyaŋuŋgo roregaru misaueego, oi totogo mitaniŋgakabe manebuŋ.
GAL 2:3 Yoŋoji oi maneru “Soine!” mibuŋ. Oŋu miku ogobabapine Taitus Grik ŋi iŋoji noke goyayoŋ, jibu sogunepunoŋuŋ yoŋoji Anuture moge sakiineo ketiganiminde so mitiga tebuŋ. Juda niŋore Kadi buŋo oi so basanaŋgabuŋ.
GAL 2:4 Juda soguine yoŋoji matayoŋ, goineji ŋi sakiine ketigakiminde maneru botuineo botuineo bapakareru mibuŋ, qaqaji jijibuine yoŋore fuŋne oi iŋi: Yoŋoji “Maŋnoŋuŋ kerisiegobeneŋ,” miku oŋu gbedigaru niŋore fuŋne ŋone mukunimiŋ ore sumuŋgaru jaŋ qaku wareru ogo oŋuine botunoŋuŋgo waperu gobuŋ. Niŋo Kristo Yesuke qakatokabeneŋ gogo raŋgbainere nigiŋgone pirue nobeko posiine gogobeneŋ, ore mosi ŋone mukunimiŋ ore dimabuŋ. Yoŋoji niŋore iŋi maneru sase ebi: Soine gobi oga yabebeneŋ noŋunde sa maŋgo wapebi Mosesre Kadi buŋo rurumaŋineo rua yabebeneŋ noŋunde kiŋaŋqoqopu fukenimiŋ.
GAL 2:5 Oŋu sase eru tuŋga nobebiyoŋ, niŋoji Bobiaŋ Biŋere buŋo foriineji bobojibu egu fukeiŋ ore dimagobeneŋ. Oi ŋoŋore botugo qoju yabeniŋ sanaŋgaru peiŋ ore dimagobeneŋ. Ore eru damaŋ mogo so wirieru buŋoyaŋunde rurumaŋgo rakimiŋ ore so yobu qotikebeneŋ.
GAL 2:6 Tutumaŋgo noŋ Biŋe buŋone mitaniŋgabe minebobo yoŋoji “Soine!” miku nonji Biŋe buŋo mo jikigaru mibemiŋ ore so mibuŋ. Ŋi oi yoyaŋuŋ fukebi araŋ ba yareegobi. Tinabiŋeyaŋuŋ oŋu me oŋu fukega, nonji ore manebe so moakoŋ fukega. Anutuji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi noberu goine so sure yabeega. Someda moakonji osoe nobeega.
GAL 2:7 Biŋe buŋone so yobu qopiebuŋyoŋ, Anuture gio buru ore “Aha!” miku iŋi ŋone taniŋgabuŋ: Anutuji manesiŋ noberu Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakiminde gio oi iŋi boroiŋgaya: Nonji oi kotu kantri botuyaŋuŋgo misauebe Pitaji Biŋe buŋo oi akoŋ Juda kufufuŋ yoŋoreo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabeega.
GAL 2:8 Gioine oŋu boroiŋgaru aposol Pita dobe gako Juda ŋi sakiyaŋuŋ ketigabuŋ, yoŋore botugo maŋbapakare gio baega eru noŋ oŋuakoŋ dobe nuko sosore ŋi fukeru kotu kantri botuyaŋuŋgo roregaru gio oi akoŋ baego.
GAL 2:9 Ore eru Jeims, Pita eru Jon, ŋi yoine biŋeroroyaŋuŋke yoŋoji Ofonji yauŋmoriri oŋuine nareko goboŋ, buŋo oi mane mukubi maŋmoakoŋ ebeneŋ. Gio oŋu boroiŋgaru ore sosoine Barnabaske niko menokuŋ bakabi iŋi misanaŋgabeneŋ, “Niko kotu kantri yoŋoreo raru gio bakabere ŋoŋo-ŋaŋe Juda kufufuŋ yoŋore botugo jikigaru gio baeinebi.”
GAL 2:10 Buŋo moakoŋ weu noteru iŋi jikigaru nasibuŋ, “Ŋiŋigo wakiqoqoine bapi yabeiŋgo ore jikigaru manesuku goinebire.” Oŋu nasibi nonji oŋuine akoŋ eyarebemiŋgo yameŋ keku gogo. Oŋu.
GAL 2:11 Oŋu misanaŋgabeneŋyoŋ, Pitaji Antiokia sitio wareru babokiri eme ŋiŋigo maŋyaŋunji kokoine sembeaya. Ore eru Pitaji wareko ŋonebe, damaŋ oo nonji jiŋoineo bapakareru yoore eru kiso eteboŋ:
GAL 2:12 Pitaji rone kotu kantri yoŋoke goku uqo moko noku gobuŋyoŋ, ŋi goineji Jeims bokeru Jerusalem sitione warebi ore ŋadio ŋiŋigo oi ŋone yaberu taigo taitai dimaya. Anuture moge sakiyaŋuŋgo ketigabi yoŋore kokoi maneru ruruine eru Juda kubu yoŋoke qakatoru goya.
GAL 2:13 Oŋu kotu kantri ŋiŋigo oi Pitare taki yabeme tuturi qabi Juda maŋkekerisie ŋiŋigo goineji oŋuakoŋ Pitake qakatoru maŋkekerisiere sasaki qaku dimabuŋ. Sasaki qaku dimaku Barnabas oŋuakoŋ porebi yoŋoke tiŋtuŋ qaya.
GAL 2:14 Oŋu eru eeboboyaŋunji Biŋe buŋo foriine poretiŋ akoŋ so boyobebuŋ, nonji oi ŋoneru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋo maio dimaku iŋi ojiboŋ, “Pita, go Juda ŋi fukegeyoŋ, jibu kotu kantri yoŋore eebobo boyoberu goge. Go Juda noŋunde eebobo so boyoberu jibu kotu kantri ŋiŋigo oi boyoberu dimanimiŋgo ore bapakare yaberu manjo maneege? Oi so sagaga.” Oŋu.
GAL 2:15 Juda fukeru maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, niŋoji kotu kantri ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋke oŋuine so fukeru gogobeneŋ.
GAL 2:16 Oŋu gogobeneŋyoŋ, munaŋqoqore fuŋne oi iŋi peko mane mukugobeneŋ: Yesu Kristo manesiŋ gakabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ. Moji Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine so fukeiŋ. Ore eru niŋoji oŋuakoŋ posiine fukekimiŋgo maneru Kristo Yesu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikebeneŋ. Oi Kadi buŋo reŋgakimiŋ ore eru mata.
GAL 2:17 Oŋu eru Kristoke qakatoru Anuture jiŋo maio posikekimiŋ ore yameŋ kebeneŋ Anutuji jibu bofuke nobeko niŋonoŋe kantri goine yoŋore kamasi oŋuine agiburaŋnoŋuŋke gogobeneŋ ine, Kristoji agiburaŋ ekimiŋ ore maŋgo enorega me mata? Mata yobu! Buŋo oi use!
GAL 2:18 Kadi buŋo boyoberu posiine fukekiminde buŋo oi ketotieru kepieboŋ. Kepieboŋyoŋ, oi moke esoigaru miku bapakarenobo ine, Kadi buŋo oi akoŋ qomukuru agiburaŋ ŋi fukeru fuŋnene moke ore so egu bofukebemiŋ.
GAL 2:19 Rone fuŋnene oŋu bofukeru Kadi buŋo ore eru komekiine kamasi oŋuine fukeboŋ. Oŋu fukebe Kadi buŋoji so jikigaru siŋaŋ nume posiine gogo. Nonji gogone Anutureo ruabe Kristoke maripoŋgo nubi oŋuine komeru dimaku iŋoke sanaŋgaru gogo.
GAL 2:20 Ore eru nake so jikigaru gogoyoŋ, Kristore Moroji nonde maŋgo sanaŋgaru goga. Kristoji manji jojoko enareku gogoine nonde kisiŋgaru duene baya. Ore eru jikigaru jiŋoke gogo gobemiŋ, oo Anutu Madeine manesiŋ gaku gobemiŋ.
GAL 2:21 Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukenobeŋ ine, Kristoji omaine yobu komena. Komeya, oi manesiŋ garu Anuture yauŋmoriri oŋu so kepieego. Oiji maŋgo enoreko posiine eegobeneŋ. Oŋu.
GAL 3:1 O Galesia witijibu ŋiŋigo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri! Nonji Yesu Kristo maripoŋgo qabunde fuŋne oi jiŋoŋaŋuŋgo ruaru miku ŋaduboŋyoŋ, moji nonde ŋadio wareru maŋjijibu ba ŋareko tiŋtuŋ egobi. Oi so sagaga.
GAL 3:2 Ya moakomende weu ŋarebe najibi maneiŋgo manego: Ŋoŋoji Moro Tiriine oi uruŋu eru ŋonare biŋe gabi? Oi Kadi buŋo boyobebuŋ ore eru matayoŋ, Bobiaŋ Biŋe maneru Yesu manesiŋ gabi Moro oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame ŋonare biŋe gabuŋ. Nonji buŋo oi egu niga ŋabeiŋ ore dimaku maŋ-ŋaŋuŋ bapakarego.
GAL 3:3 Oi niga ŋabeinde kamakamasi bokirieru mamaneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ jibugame witijibu egobi. Rone Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru dobe ŋabeko kadiine fuŋgaru rabuŋyoŋ, moke Mosesre Kadi buŋore kadio rakaru raegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋunde tobiri paio posiine fukekiminde eesoi baegobi me? Tobiriŋaŋuŋ oiji so sagaga.
GAL 3:4 Kristore eru joiserereŋ kokoine eŋarebi paiŋaŋuŋgo ropeya, oi omaine yobu maneru osigaru gobuŋ me? Foriine so fukeko oi fofori omaine yobu osigabuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri gogobi.
GAL 3:5 Ore eru Anutuji Moro Tiriine ŋareru botuŋaŋuŋgo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne usuŋ suŋsuŋineke baega, oi ŋoŋoji Biŋe buŋoine maneru Yesu manesiŋ gaegobi ore eru baega. Kadi buŋo boyobeegobi ore eru oi so baega. Mata. Buŋo oi so niga ŋabeine. Oŋu.
GAL 3:6 Buŋo ore so Anutuji Abraham eteko oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.”
GAL 3:7 Ore eru Abrahamde fuŋne manesuku iŋi maneniŋ: Uri yoŋoji Anutu manesiŋ gaegobi, yoŋoji Abrahamde igokopuine fukeru gogobi.
GAL 3:8 Anutuji bonieru buruine iŋi ruaya, “Ŋiŋigo Juda mata yoŋoji noŋ manesiŋ nu bi buŋoyaŋuŋ mitaribe posikenimiŋ.” Buruine oŋu ruaru ore so Abrahamde Bobiaŋ Biŋe buŋo bonieru iŋi ojiya, “Gore eru nonde mifiaji morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore paio ropeiŋ.” Goineji buŋo oi ronekoŋ ŋone taniŋgaru Biŋe buŋoo quraŋgabuŋ.
GAL 3:9 Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teko mamanesinde fuŋqodu fukeya. Ore so uri yoŋoji Abraham oŋuine manesiŋ gagobi, Anutuji oi oŋuakoŋ mifia yareko Abrahamde igokopu fukenimiŋ.
GAL 3:10 Oŋu fukenimiŋyoŋ, sosowo yoŋoji Kadi buŋo boyoberu ore paiineo roegaru gogobi, Anutuji oi qaiso yabeme gonimiŋ. Buŋo oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Kadi buŋo Quraŋgo buŋo sosowo quraŋgabi pega, moji mo oi sosowo so reŋgaru boyobeega, Anutuji oi qaiso gako goiŋ.”
GAL 3:11 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo posiine more mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru goiŋ.” Ore eru moji Kadi buŋo boyoberu oo posiine fukeiŋgo ore manega, iŋoji Anuture jiŋoo so posikeiŋ. Mata. Buŋo oi totogo ŋadube tariga.
GAL 3:12 Mamanesinji Mosesre Kadi buŋo so maŋgo etega. Buŋo oiji mimipaŋ buŋo sosowo reŋga forekimiŋ ore maŋnoŋuŋ bapakareega. Kadi yoyoka oi bubu. Kadi buŋore fuŋne oi iŋi miko quraŋgabi pega, “Kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeega, iŋoji sanaŋgaru goiŋ.”
GAL 3:13 Kadi buŋo so buraŋganobeŋ, oŋuineji gogo sanaŋine bofukenobeŋ. Oŋuyoŋ, Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde Kadi buŋore so qaiso nobeiŋgo ore useru Kristo soreme ogo babapinoŋuŋ fukeru duenoŋuŋ baya. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo yo ombuineo gbedi yabegobi, Anutuji oi sosowo qaiso yabeme gogobi.” Ore so Kristo yogo gbedigabi noŋunde tife fukeko Anutuji qaiso gako oŋuine oo duenoŋuŋ baya. Qaiso noŋunde paio ropeya, oi qomukuya.
GAL 3:14 Apanoŋuŋ Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teya, ore so mifia oiji kotu kantri sosowo sagaru yoŋore biŋe fukeiŋ ore maneya. Oŋu maneru sosowo noŋunde due baya. Duenoŋuŋ bame Kristo manesiŋ gabeneŋ kadi iŋi fukeiŋ: Anutuji Moroine Tiriine noreinde buŋo kipeya, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru Moro oi soine biŋe gakimiŋ. Oŋu.
GAL 3:15 O maŋkekerisie ogopune, nonji moreŋgo gogore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Moji meropuine goine yoŋore biŋe fukeiŋ ore buŋoine qokogo miko kipebi pega, oi moji mo kepieru jiki buŋo mo paiineo jikigabemiŋgo embimbiŋgaiŋ.
GAL 3:16 Maneniŋ, Anutuji jojokore buŋo oi Abraham eru osigidaine mo yokore miku kipeme pega. Biŋe buŋo oiji “osigidapugo” kokoine noŋunde kamasi oŋuine so migayoŋ, ŋi moakoŋ ore iŋi miga, “Oi gore osigidago mo oi otebemiŋ.” Ŋi moakoŋ oi Kristo.
GAL 3:17 Buŋo ore fuŋine ore iŋi migo: Jojofore buŋo ore fori oi wakiiŋgo embimbiŋgaiŋ. Anutuji oi ronekoŋ miku kiperu gosa 430 tariko oo Kadi buŋo bofukeru Moses oteya. Kadi buŋo oiji jojofo buŋo ronekoŋ miya, oi kepiebemiŋgo embimbiŋgaiŋ.
GAL 3:18 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde mifia oi Kadi buŋo boyoberu bofukenobeŋ ine, Anuture jojofo buŋo ore so jikigaru embimbiŋgabeŋ omaine yobu egu peiŋ. Biŋe buŋoine Abraham oteya, oi omaine yobu so peyayoŋ, Anutuji buŋoine ore so Abraham mifia teko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru goya.
GAL 3:19 Abraham mo mifia teru Kadi buŋo oi uruŋure ruame pega? Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji kadi odureru tiŋtuŋ eku gobuŋ ore Anutuji Kadi buŋo oi jiki jikigaru mi bofukeya. Mi bofukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji oi bawakiru ogo babapi ŋi (namel man, mediator) Mosesre barariŋgaru meineo ruabi Anuture mi roru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku mitigako. Kadi buŋo oiji damaŋ so pe roperu siŋaŋ nobeiŋ ore eru matayoŋ, jiki Kadi buŋore usunji wakiiŋ ore oi noreya. Abrahamde osigida more jojofo buŋo noreko ŋi oiji fukeya, damaŋ oo Kadi buŋore usunji wakiya.
GAL 3:20 Ogo babapi ŋi iŋoji Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku buŋo gio baega. Anutuji jojofo buŋoine oi ogo babapiine tomiri, oi iŋoyoŋe Abraham oteya. Ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi ropekiine eru Kadi buŋo oiji mea rurumaŋgo ŋega. Oŋu.
GAL 3:21 Oŋu ŋeko Kadi buŋo eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi qoqo egobire me mata? Mata yobu! Anutuji sanaŋgaru gokiminde Kadi buŋo norena ine, fofori Kadi buŋo boyoberu Anuture jiŋoo posiine fukenobeŋ. Ore eru buŋo yoyoka oi so qoqo egobire.
GAL 3:22 Matayoŋ, buŋo yoyoka oi bubu. Anutuji jojofo buŋoine oi maŋkekerisie ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru noreiŋ ore eru ruame pega. Jojofo buŋo oiji Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, noŋundeo foriineke fukeiŋ ore maneru iŋi burugaru miya, “Agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo omaine yobu Anuture jiŋoo so posikenimiŋ.” Ore fuŋine oi Biŋe buŋoo iŋi miko pega, “Agiburanji moreŋ so ŋiŋigo sosowo nigiŋ nobeko gogobeneŋ.”
GAL 3:23 Rone maŋnoŋuŋ so kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji so fukeko Kadi buŋoji kiperu siŋaŋ noberu witire maŋgo rua noberu mendi ke noreya. Jiki Anutuji mamanesinde fuŋne barariŋga noreko fukeya, damaŋ oo nigiŋ gbedigo gogonoŋuŋ oi tariya.
GAL 3:24 Oŋu ŋebeneŋ Kadi buŋo oi qaqajinoŋuŋ fukeru Kristore fuŋne manekimiŋ ore qaji noreega. Qaqaji ŋi jeŋoŋ qaji yaregobi, ore so buŋo oiji oga noberu posiine fukekimiŋgo botiŋgaru siŋaŋ nobeegobi. Oŋu eru Kristore fuŋne mane taniŋgaru manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore bapakare nobeega. Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ qaqajire gio oi damaŋ oo tariiŋ.
GAL 3:25 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeko Kadi buŋo rurumaŋineo so gobeneŋ oiji qaqaji oŋuine so jikigaru siŋaŋ nobeega. Oŋu.
GAL 3:26 Sosowo ŋoŋoji Yesu manesiŋ gabi fufuke gariine ŋareme Anuture odumadepu fukeru Kristoke qakatoru dimagobi.
GAL 3:27 Kristoke dimanimiŋ ore miti meso rau ŋarebuŋ, sosowo ŋoŋo Kristo mane sabareku oo mariku yagaŋine ore so kokomoŋ eru iŋoke qakatoru dimagobi.
GAL 3:28 Ŋoŋo sosowo Kristo Yesuke qakatoru dimakabi qodure ŋareme moakoŋ fukeru gogobi. Ore eru Juda eru kantri goine yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka oi moke so fukegobi. Yoŋoyaŋunde gio baegobi eru kiŋaŋqoqo omaine fukegobi, Anutuji ŋone yabekame kubu yoyoka so jikigaru fukegobi. Ŋiŋigo yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka so jikigaru fukegobi.
GAL 3:29 Ŋoŋo Kristore biŋe fukegobi ine, Abrahamde osigida iŋoreone fukeru tifepuine gogobi. Oŋu fukeru jojofo buŋore fori seŋgiŋbaŋgiŋ oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi. Oŋu.
GAL 4:1 Buŋo oi jikigaru fuŋine iŋi mibemiŋ: Madeji mamainere meropuine raugaiŋgo ore so fukegayoŋ, made jeŋoŋ goku damaŋ oo kiŋaŋqoqo omaine yoŋoke sogokoŋ oŋuine fukega. Mamainere merofu ya sosowore rau fukeiŋyoŋ, jibu kiŋaŋqoqo yoŋore keririŋgo ogoyaŋuŋ fukeru gio furiine tomiri mo baega.
GAL 4:2 Oŋu made goku siŋaŋpuine yoŋore mea yukuo dimako yoŋoji gogoine sosowo burugaru siŋaŋ garu mitiga teegobi. Mamaineji damaŋ rua teko wareru fukeiŋ, oo akoŋ fuŋgaru iŋoyoŋe merofu rauine fukeru goiŋ.
GAL 4:3 Niŋonoŋe oŋuakoŋ rone mande mobeineo made jeŋoŋ oŋuine gobeŋ. Damaŋ oo nemu eru mamari siŋaŋ Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo ya sosowo siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji niŋo oŋuakoŋ siŋaŋ nobekabi omaine yoŋore kiŋaŋ qaku mea yukuyaŋuŋgo gobeŋ.
GAL 4:4 Oŋu gobeŋyoŋ, Anuture damanji wareru fukeme Madeine soreme ŋigoreone fukeya. Juda noŋunde Kadi buŋo rurumaŋgo goiŋ ore fukeya.
GAL 4:5 Kadi buŋo yukuineone pirue noberu duenoŋuŋ baiŋ ore fukeya. Oŋuineji Anuture odumadepu fukeru biŋeine maneru sabare foreru gogobeneŋ.
GAL 4:6 Oŋu Anuture odumadepu fukegobi ore eru Anutuji Madeinere Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakaru iŋi oŋgaega, “O Aba Mamane!”
GAL 4:7 Oŋu oŋgaega ore eru so jikigaru kiŋaŋqoqo omaine fukegeyoŋ, Anuture odumade fukeru goge. Oŋu goge ore eru Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Biŋeine gareko roru siŋaŋ garu gomiŋ. Oŋu.
GAL 4:8 Ŋoŋo rone Anutu so mane mukuru gobuŋ. Damaŋ oo nemu gboŋ eru nemu mamari siŋaŋ ofoŋ foriinere gogo so roru gogobi, oi furiŋaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine gobuŋ.
GAL 4:9 Oŋu gobuŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yo iŋiji Anuture fuŋne mane mukuru gokabi Anutuji mane muku ŋabeko gogobi. Anutuji mane ŋabega, buŋo oiji qoru fuke ŋarega. Oŋu gogobiyoŋ, ŋeŋeineo moke wamore nemu mamari siŋaŋ ya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoreo kerisieru mai yaberu gogobi? Nemu mamari siŋaŋ oi usuŋyaŋuŋ wakiqoqoine fukegobiyoŋ, ŋoŋoji jibu oi kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine fukekiminde aŋi manegobi. Oi so sagaga.
GAL 4:10 Oi kiŋaŋ qa yareku kombaŋ ŋeŋe damaŋ fuŋne fuŋne ore eru manebi ropeko poretiŋ boyobeegobi. Sabat kombaŋ ŋeegobi. Kaiŋ gariine wapeme nemuŋaŋuŋ manesuku kaiŋ so jerieegobi. Bobosu jeri eru kombaŋ goine oi gosa so poretiŋ boyobeegobi.
GAL 4:11 Nonji ŋoŋore eru kokoi yoore eru manego: Nonji ŋoŋore botugo gio babe foriine so fukeko omaine yobu sakiqoqo egu ebemiŋ.
GAL 4:12 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi bapakareru weu ŋarego: Nonji ŋoŋo oŋuine fukeru goboŋ ore ŋoŋoji nonde so fukeinebi. Ya sembene mo so enarebi.
GAL 4:13 Nonji rone ŋoŋoreo wareru jibe ba nume sakine wakiko goboŋ, fuŋine ore eru ŋeku Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakabe manebuŋ. Ŋoŋoji oi mane mukugobi.
GAL 4:14 Nonji sakiwawaki gokabe ŋadi nuinde eesoi bofukebuŋ, oi manegoyoŋ, jibu so mipemiriŋ eru sure nubi. Oŋu matayoŋ, noŋ ŋone nubi Anuture mimerereŋ ore so fukekabe oga nubi. Opopoŋ, nonde Kristo Yesu iŋoyoŋunde kamasi manesuku kepore nuko “Ohowe ohowe!” mibuŋ.
GAL 4:15 “Ohowe ohowe!” miku sakineo ŋadineo pupu qaku jiŋo koruŋ-ŋaŋuŋ unugaru narenimiŋgo manebuŋyoŋ, oi so sagako bokebuŋ. Ŋoŋore fuŋne maneru oi fofori oŋu kitiŋgaku migo. Yei! Damaŋ oo buŋo jeribari mokemoke yobu ebuŋ, oi uruŋure damaŋ yoo mataeko mo gogobi? Oi so sagaga.
GAL 4:16 Ŋoŋore Biŋe buŋo foriine miego ore rosi enaregobi me?
GAL 4:17 Ŋiŋigo goine yoŋoji ŋoŋore eru manjo eegobiyoŋ, oi manjo fiine mata. Oi fiine matayoŋ, yoŋoji ŋoŋo niŋoreone oga ŋaberu botunoŋuŋgo gaŋ baku use narenimiŋgo manegobi. Oŋu boroiŋ nobebi manjo paiineo yoŋoyoŋe kitiŋ ŋabenimiŋgo yameŋ keegobi.
GAL 4:18 Ŋoŋo eebobo fiine eniminde manjo eegobi, oi fiine yobu. Nonji ŋoŋore botugo gokabe damaŋ oo akoŋ matayoŋ, ŋoŋo damaŋ so oŋu ebi sagaiŋ.
GAL 4:19 O kokopune, noŋ fufuke gariine fukenimiŋ ore goji oŋuine nuko joiserereŋ maneboŋ, oŋuakoŋ ŋeŋeineo moke manego. Kristore eeboboji ŋoŋoreo fuke foreiŋ ore joiserereŋ oi maneru gogo.
GAL 4:20 Nonde manji ŋoŋore eru jijibu fukega. Ore eru nonji damaŋ yoo ŋoŋore botugo gobemiŋ ore manetiqotike manego. Ŋoŋoke goku buŋo marune bawaki eru buŋo waigo mibemiŋgo manego. Oŋu.
GAL 4:21 Goine ŋoŋoji Juda niŋore Kadi buŋo Quraŋ boyobeiŋgo manegobiyoŋ, buŋo ore fuŋine oi fofori mane mukugobi me mata? Fuŋine oi mane taniŋganimiŋgo weuku bapakare ŋabego.
GAL 4:22 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega: Abrahamde madeyokaine yoyoka fukebu: Mo kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoineji (sleiw) roya eru mo oi iŋoyoŋere wombuŋ ŋonuŋine (fri) posiine iŋoji roya.
GAL 4:23 Kiŋaŋqoqo ŋigoji madeine roya, oiji made fufukere kadio fukeyayoŋ, mo ŋonuŋ (fri) posiine iŋoji roya, iŋo Anutuji made fukeinde buŋo kipeya, buŋo ore foriine fukeiŋ ore fukeya.
GAL 4:24 Buŋo ore fuŋine oi sumuŋine. Ŋigo yoyoka oi Anutuji ŋiŋigo noŋuŋke jojofo buru yoyoka eya, oi yokore soso. Jojofo buru mo oi Sainai (Sinai) tukuo eya, ore sosoine oi ŋigo tinaine Hagar. Ŋiŋigo jojofo buru oi boyobeegobi, yoŋoji Kadi buŋore mimiti rurumaŋgo gogobi eru osigidapuyaŋunji buŋo ore kiŋaŋine qaenimiŋ ore fukeegobi.
GAL 4:25 Hagar oi Sainai tuku, Arebia moreŋgo dimaga ore soso fukega. Sainai ore ogoine oi Juda morende siti tinaine Jerusalem. Siti ore kufufuŋine yasogo mendaine yoŋoji damaŋ yoo Kadi buŋo rurumaŋineo gobi kipe yabeko posiine (fri) so fukegobi. Ore eru soyakuŋ moakoŋ fukegobire.
GAL 4:26 Posiine (fri) so fukegobiyoŋ, Jerusalem siti mo paibe gogobi, yoŋoji nigiŋ gbediyaŋuŋ tomiri posiine gogobi. Niŋore maŋgo Sara iŋoji siti ore soso fukega.
GAL 4:27 Ore kajeqouŋ buŋo oi iŋi quraŋgabi pega, “Ŋigo ŋiji takigaya, iŋoji odumade oga yabeko sauebuŋ iŋoji ŋigo ŋoeineke oi odureru gbiŋ eiŋ. Ore eru ŋigo kufiŋine odumade so romeŋ, go jibu jerieru goigoŋ. Goji so guko gomeŋ, go jibu oŋga jojoraru odumade fukeiŋ ore kokoriaŋ eru goigoŋ.”
GAL 4:28 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Aisakre so Anuture jojofo buŋoji maŋgo eŋareko fufuke gariine fukeru gogobi.
GAL 4:29 Damaŋ oo odumade fufukere kadio fukeya, iŋoji gboine Moro Tiriineji maŋgo eteko fukeya, oi kekesuesue eteru goya. Damaŋ yoo oŋuakoŋ kekesuesue oŋuine oi pega.
GAL 4:30 Oŋu pegayoŋ, Biŋe buŋo mo oi jikigaru iŋi mibuŋ pega, “Kiŋaŋqoqo ŋigore madeineji Mamainere meropu so roiŋ. Ŋonuŋ posiine iŋore madeke oi moko so boroiŋgaru sabarenimi. Ore eru kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine oi bio yobende madeineke rainebire.”
GAL 4:31 O maŋkekerisie ogopune, soso buŋo oŋuinere so noŋuŋ kiŋaŋqoqo ŋigore igokopuine gbedinoŋuŋke so fukegobeneŋyoŋ, ŋonuŋ posiine iŋore igokopu fukegobeneŋ. Ore eru bobojibu eebobo oi bio yobeinebi. Oŋu.
GAL 5:1 Kristoji Kadi buŋo yukuineone pirue nobeko posiine gogobeneŋ. Oŋuine goku goineji ŋoŋo moke poreru Kadi buŋore begi oiji egu kipe ŋabenimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ eku goinebi. Kiŋaŋqoqo omaine oŋuine egu fukenimiŋ ore ŋoŋo sanaŋgaru gaŋ eku dimainebi.
GAL 5:2 Maneniŋ! Pol nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji Anuture moge sakiŋaŋuŋgo ketiganimiŋgo mibi qodukenimiŋ ine, Kristoji bapi ŋabeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
GAL 5:3 Buŋo oi jikigaru iŋi kitiŋgaku mibemiŋ: Ŋi sosowo yoŋore saki ketigaru moge banimiŋgo manebi yoŋoji qodukenimiŋ, yoŋoji Kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobenimiŋ ore so fukegobi. Oi so boyobebi so sagaiŋ.
GAL 5:4 Ŋoŋo Kadi buŋo reŋgaru boyoberu oŋuine oo posiine fukekimiŋ ore manegobi, ŋoŋoji Kristore sa kigaru iŋoke so jikigaru dimagobi. Ŋoŋo Anuture yauŋmoriri bokeru sakibe wakiru kosa gogobi.
GAL 5:5 Kosa gogobiyoŋ, noŋuŋ Anuture jiŋoo poretiŋ fukekimiŋ ore oori eru aŋi sogo maneegobeneŋ. Oŋu ebeneŋ Moro Tiriineji dobe nobeko Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋgo odigaegobeneŋ.
GAL 5:6 Kristo Yesuke dimabeneŋ mande foriine mamanesiŋ oi moakonji bapi nobeega. Anutu manesiŋ gakabeneŋ dobe nobeko afagaru manji jojoko naduŋgaduŋ ebeneŋ sagagayoŋ, mamanesiŋ foriine tomiri oi so bapi nobeega. Oŋuakoŋ Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabi pega me mata, oi so moakoŋ fukega. Sakire mo me mo oi Anuture jiŋoo so bapi nobeiŋ.
GAL 5:7 Rone maŋ kekerisiere sisirio masiri oŋuine pipa rabuŋ. Fiine akoŋ rabuŋyoŋ, qaqaji jijibuine moji wareru jijibu eŋareru ombuineo ketigako buŋo foriine so jikigaru reŋgaegobi.
GAL 5:8 Anutuji oŋga ŋareega, iŋoji ombuineo ketiganimiŋgo so kepore ŋaberu bapakare ŋabeega. Oi mata.
GAL 5:9 Yist mendaine deroo ruaru flauake kerisiebeneŋ sosowo roko sogueru wapeega. Ore so jijibu mendaineji oi saga ŋabeme sosowo tiŋtuŋ egu enimiŋ.
GAL 5:10 Qaqaji jijibuine iŋoji bojibu ŋabeko tiŋtuŋ eegobi, Anutuji iŋore eebobore geo bokirie teme joiserereŋ maneru goiŋ. Nonji Ofoŋke dimaku manesiŋ ŋaberu ŋoŋore iŋi maneru koimo fukego: Ŋoŋo Kristore Biŋe buŋo poretiŋ boyoberu mamane furuine sosowo yobekimiŋgo maneru sanaŋgaru gonimiŋ.
GAL 5:11 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, nonji Kristo maripoŋgo komeya ore fuŋine misauebe Juda yoŋore maŋyaŋunji ore eru sembeaega. Maribonde buŋo bokenobo ine, kekesuesue so enarenobuŋ. Anuture moge ŋi sakiyaŋuŋgo ketiganiminde Biŋe buŋo jikigaru miku maŋbapakare eyarenobo ine, sisikoŋkoŋ so enarenobuŋ.
GAL 5:12 Goineji bapakare ŋaberu jijibu baegobi, yoŋoji keketire buŋoyaŋuŋ boyobe foreru yoŋoyaŋunde saki mobeyaŋuŋ sosowo keketi ebi manebe sagana.
GAL 5:13 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji ŋoŋo kadi raŋgbainere buŋoone ŋeririkeru gbediŋaŋuŋ tomiri gonimiŋ ore oŋga ŋareyayoŋ, yoore eru sisiŋaŋ eku goinebi, “Bio gbedione ŋeririkeru posiine gogobeneŋ,” oŋu miku gbedigaru maŋ-ŋaŋunji wapeko sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋiji matayoŋ, manjijojoko paiineo dimaku botuŋaŋuŋgo kiŋaŋ qoqo eku goinebi.
GAL 5:14 Kadi buŋo qoruine moakoŋ boyobebi Anuture buŋo sosowo oŋuakoŋ foriineke fukenimiŋ. Buŋo qoruine moakoŋ oi iŋi, “Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo sosowo maŋgoji jojoko eyareeigoŋ.”
GAL 5:15 Oŋu migayoŋ, kaneŋ qoro oŋuine ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo kiki qoqo eegobi ine, ŋoŋo-ŋaŋe sisibiri eenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ damaŋ so maneru goinebi. Oŋu.
GAL 5:16 Nonji iŋi mibemiŋ: Moro Tiriineji eeboboŋaŋuŋ siŋaŋ gako goinebi. Oŋu gokabi iŋoji maŋ sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene oi qame wakiko so reŋgaru boyobeenimiŋ.
GAL 5:17 Ore fuŋine oi iŋi: Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji oi Moro Tiriine qopieru kosa sase eme Moro Tiriineji maŋ raŋgbainere tobiri qaiŋgo maneko botuyakuŋgo roroiŋ peko qoqo eegobire. Oŋu qoqo eegobire ore ŋoŋoji ya fiine ebo enimiŋgo maneru oi embimbiŋgaegobi.
GAL 5:18 Oi embimbiŋgaegobiyoŋ, Moro Tiriineji oga ŋabeme raru gogobi ine, ŋoŋo Kadi buŋo rurumaŋgo so gogobi.
GAL 5:19 Maŋ sakire eebobo raŋgbainere gio foriine oi totogo peko manegobeneŋ. Oi iŋi: Boesau ogoine-ogoine kosa ebi maŋyaŋunji kejigako boesau baegobi.
GAL 5:20 Nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku koitopuyaŋuŋ miteŋ yabebi maŋyaŋuŋ boburo yabeko kipe seroŋ baegobi. Rosi fukeko kekepari eegobi. More yare maŋineji manetiqotike maneru anda eru kane miku maŋgigi maneegobi. Yoŋeyaŋunde akoŋ manesuku ya poreru ebu eru baegobi. Pougaru boboroiŋ eku qokoine qokoine baru mipemiriŋ eegobi.
GAL 5:21 Goine yoŋore yare ŋoneaŋi maneru anda eru jebe ruaru uqo gaba tomiri noku obu sanaŋineji bojiqojibu fukeegobi. Oi eru mosi goine oŋuine eegobi, yoŋore rone miboŋ eru ore so siŋaŋ bobo buŋo sowoŋ oi bonieru mibe ŋeŋeineo moke iŋi migo: Ŋiŋigo mosi oŋuine baegobi, yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.
GAL 5:22 Yoŋoji matayoŋ, Moro Tiriineji gio baega ore foriine oi manjijojoko, jeri, womo eru eebobo fiine iŋi: Yobiŋ sosowo maneku karieru goine ogo eyareku eebobo wiriine baegobi. Buŋoyaŋuŋ damaŋ so boyobeegobi.
GAL 5:23 Womo paio goine eyareku yoŋoyoŋe poretiŋ sisiŋaŋ eegobi. Ŋiŋigo mosi oŋuine eegobi, yoŋoji Kadi buŋo so qomukuegobi.
GAL 5:24 Ŋiŋigo Kristo Yesure biŋe fukeru gogobi, yoŋoji maŋ sakiyaŋunde aŋi sanaŋine sembene eru sembenere manjoyaŋuŋ oi sosowo Yesuke maripoŋgo ruaru babi komeko gogobi.
GAL 5:25 Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ ine, eebobonoŋuŋ oŋuakoŋ Moro iŋoji siŋaŋ nobeko eru baku gokimiŋ.
GAL 5:26 Oŋu goku tinabiŋe omaine norenimiŋgo so yameŋ keku omaine yobu botuŋaŋuŋgo so sakipepe eeinebi. Maŋsembe egu enimiŋ ore ŋoŋo maŋ papakare eru maŋpepe paio so ee einebi. Oŋuakoŋ anda so eku goinebi. Oŋu.
GAL 6:1 O maŋkekerisie ogopune, moji kadi odureru agiburaŋ eko bofukegobi ine, maŋkekerisie ogopune ŋoŋoji ogo oŋuine oi bomiriŋ eteru botiŋ gatebi moke kadi bofukeiŋ. Oŋu eru gake oŋuakoŋ eesoigo egu waki guiŋgo ore sisiŋaŋ eku goigoŋ.
GAL 6:2 Yobiŋ-ŋaŋuŋ babapi eku osigaeinebi. Oŋuine oo Kristore Kadi buŋo boyobebi foriineke fukeeiŋ.
GAL 6:3 Moji wakiqoqoine goku jibu iŋoyoŋere maneko ropekiine fukega, iŋoji iŋoyoŋe eadu eega.
GAL 6:4 Oŋu so einebiyoŋ, moakoŋ moakoŋ ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo osoeru baesoi babi sagaiŋ. Oŋu eru ogoŋaŋuŋ odureru biŋeroroyaŋuŋke fukegobi ore so sakipepe einebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋinere sakiŋaŋuŋ miteŋ gabi sagaiŋ.
GAL 6:5 Anutuji yobiŋnoŋuŋ furuine furuine boroiŋgaru noreko bubu osigaegobeneŋ. Ore eru noŋuŋ goine yoŋoke mobemobe eru osoe eku gokimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.
GAL 6:6 Qaqaji more Biŋe buŋo qaji teega, iŋoji ore furiine bokirieru yaine fiine sosowo boroiŋgaru mobeine oteeine.
GAL 6:7 Ŋoŋo-ŋaŋe so eadu eku goinebi. Moji uqo wikiine sariko foriine ore so fukeko bofukeiŋ. Buŋo ore so Anutuji seinenoŋuŋ ŋoneru geoine ore so noreiŋ. Ore eru Anutu oi ŋi omaine oŋuine igosisi etekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.
GAL 6:8 Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji mo maŋgo eteko ore wikiine kosa sariega, iŋoji ore ketoqototieine bofukeru sembeaeiŋ. Iŋoji sembeaeiŋyoŋ, Moro Tiriineji mo boburo teme ore wikiine sariega, iŋoji foriine ore so bofukeru gogo sanaŋinere biŋe fukeru goiŋ.
GAL 6:9 Noŋuŋ miine dimaku gio fiine fiine baku goku oo wirieru roroka so eiŋinebi. Qoqouma eru gio so bokekimiŋ ine, foriine roro damaŋineji wareru fukeme oo gionoŋunde furi bofukekimiŋ.
GAL 6:10 Ore eru moreŋgo gokimiŋ ore so noŋuŋ ŋiŋigo fiine eyarekimiŋ ore miine dimaku goinebeneŋ. Maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo gogobi, oi rone ogo babapi eyareru goinebeneŋ eru yoŋore ŋadiyaŋuŋgo ŋiŋigo goine sosowo kadi fukeko bobiaŋ yaberu goinebeneŋ.
GAL 6:11 Pol nonji kirifi roru nakene meji quraŋ qoruine soguine yo ŋoŋore quraŋgago, oi ŋoneniŋ.
GAL 6:12 Ŋiŋigo Anuture moge sakiŋaŋuŋgo ketiganimiŋ ore bapakare ŋabeegobi, yoŋoji sosowo saki babi moreŋ ŋiŋigoji yoŋore manebi ropeiŋ ore yameŋ keegobi. Kristoji maripoŋgo komeya, buŋo ore kekesuesue egu eŋarenimiŋgo oŋu bapakare ŋabeegobi. Ore fuŋine furuine mo mata.
GAL 6:13 Anuture mogeyaŋuŋke yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ oŋuakoŋ Kadi buŋo so boyobe foreru gogobi. Oŋu matayoŋ, ŋoŋore saki ketiganimiŋgo manegobi, yoŋoji ŋoŋore saki tifeŋaŋunde ore eru yoŋoyaŋunde sakiyaŋuŋ ba ropeku biŋeroroyaŋuŋke fukenimiŋgo maneegobi.
GAL 6:14 Oŋu maneegobiyoŋ, nonji Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo maripoŋgo komeya, Biŋe ore eru sakine miteŋ gaego. Tinabiŋe furuine mo so baaego. Oi boke (use)! Kristoji maripoŋgo komeko iŋoke jikigabe mamane buruneji qopieko mosi sembenere misombeŋ baego. Moreŋ ŋiŋigoji sakire eebobo sembene banimiŋ ore manesuku buŋo miegobi, nonji oŋu oobe komekiine kamasi fukego. Miteŋ nunimiŋ me sakineo buŋo ruanimiŋ, ore tifeine oi so bokiriebemiŋ. Moreŋgo buŋo osoeru goine manebi ropeko goine manebi wakiqoqoine fukega, oi nonde mamane buruneke so moakoŋ so fukegobire.
GAL 6:15 Sakinoŋuŋgo moge ketigabi me mata, oiji so moakoŋ fukega. Oiji abutaine fukegayoŋ, fufuke gariinere kuguŋ fukegobeneŋ, oiji foriine yobu fukega.
GAL 6:16 Ŋiŋigo fufuke gariinere mimiti buŋo boyoberu gogobi, Anutuji Juda sosowo oi eru Anuture maŋkekerisie kufufuŋ sosowo ŋoŋo ŋonemaiŋ ŋareme womoo goinebi.
GAL 6:17 Buŋo tatariine oi iŋi migo: Nonji Yesu qabunde ropu oi nake sakineo eko osigaego ore eru moji maŋyobiŋ so jikigaru nareine.
GAL 6:18 O maŋkekerisie ogopune, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririji ŋoŋoke peku iiruŋaŋuŋ mifiagaine. Buŋo oi foriine.
EPH 1:1 Anutuji Pol noŋ maŋ aŋiinere so sore nuko Kristo Yesure aposol fukego. Maŋkekerisie ogopune gbagbataeŋine Kristo Yesuke qakatoru Efesus sitio gogobi, nonji ŋoŋoke buŋo mi manekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago.
EPH 1:2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.
EPH 1:3 Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu miteŋ gaekimiŋ. Iŋoji noŋuŋ Kristoke qakatokabeneŋ maŋnoŋunji fiaiŋgo ore Sombunde mifia eru yauŋ fuŋne fuŋne oi maŋnoŋuŋgo ruame go wapegobeneŋ.
EPH 1:4 Anutuji noŋuŋ bonieru ronere ronekoŋgo iŋi fukekimiŋ ore roosoe nobeya: Kristoji maŋgo enoreko noŋuŋ iŋore biŋe gbagbataeŋine fukeru Anuture jiŋo maio bakare buŋonoŋuŋ tomiri dimakimiŋ. Oŋu roosoe noberu ore ŋadio Sombuŋ moreŋ bofukeru rua yapeya. Damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋiŋigo manjoko enoreru go wapeya.
EPH 1:5 Manji jojoko enoreru maŋ aŋiinere so ronekoŋ mibuŋo buruine ruaru buŋonoŋuŋ iŋi mitariya: Yesu Kristoji maŋgo enoreko Anutuji oga nobeko iŋoyoŋunde odumadepu fukekimiŋ.
EPH 1:6 Yoro Madeine oi noŋunde ore soreme wakiru Anuture yauŋmoririre usuŋ kobiineke kisiŋgaru furiine tomiri mo noreya. Noŋuŋ yauŋmoririine ore eru Anutu miteŋ gainebeneŋ.
EPH 1:7 Anuture yauŋmoririre rouŋ oi soguine yobu. Ore so Yesuji dariine keseru oiji duenoŋuŋ baya. Oi bame ore eru Anutuji soine agiburaŋnoŋuŋ bokeru jure noreega.
EPH 1:8 Iŋoji yauŋmoririine oi rouŋineone boakoŋ yobu keseme painoŋuŋgo ropeya. Maŋgboroŋine ropekiine sosowo ore so iŋi noreko mane taniŋgagobeneŋ:
EPH 1:9 Anutuji rone iŋoyoŋunde maŋgo buŋo buru kiperu maneko fiine fukeko buŋo buruine oi soŋsoŋgo peko mo go wapebuŋyoŋ, Kristoji Anuture buŋo mire so boyoberu wakiru noŋuŋ barariŋga noreme ŋoneru manebeŋ.
EPH 1:10 Anutuji ronekoŋ yauŋmoriri buruinere fuŋne oi iŋi manesuya, “Anutu nonji buru oi boyoberu goku gobe damaŋine poretiŋ ware fukeme oo foriineke fukeko iŋi fukeiŋ: Sosowo Sombuŋ eru morende koroine koroine oo me moreŋgo fukeru gogobi, nonji oi sosowo qodureru kipe yabebemiŋ eru Kristo igodoŋgabe sosowo yoŋore qoru moakoŋ fukeru goiŋ.”
EPH 1:11 Anutuji ronekoŋ iŋoyoŋunde maŋ mamanesure so buŋo kipeme pega, buru ore so bapakare buŋoine miko ya sosowo fukeega. Iŋoyoŋunde buru ore so rone Juda kufufuŋ niŋo iŋoyoŋunde biŋe fukeru gokimiŋ ore mitariku igodoŋ nobeya. Ore so goine noŋuŋ Kristoke qakatokabeneŋ bomuku nobeko iŋore seŋgiŋbaŋgiŋ kuriri oi merofuine oŋuine raugaru gogobeneŋ.
EPH 1:12 Juda kufufuŋ niŋo Kristoji siŋaŋ nobeiŋgo ore odigaru bonieru oori eteru go wapebeŋ, iŋoji noŋuŋ Anuture usuŋ kobiineke oi miteŋ gaku gokimiŋ ore eru roosoe nobeya.
EPH 1:13 Kotu moreŋ ŋoŋoreone goineji oŋuakoŋ Kristoke jikigaru qakatobuŋ. Munaŋqoqore Bobiaŋ Biŋe mibi buŋo foriine oi maneru maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ. Moro Tiriine iŋoji Anuture kobiinere moge soi fukega. Moro oi soreme wakiiŋ ore buŋo kipeya, iŋoji oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame rakaya. Kristo manesiŋ gabi Anutuji mogeine sanaŋine oi bakato ŋabeko gogobi.
EPH 1:14 Anutuji kufufuŋpuine Sombunde seŋgiŋbaŋgiŋ kuriri noreinde buŋo kipeya, oi rokiminde moge Moro Tiriine oi rone rua noreya. Moro Tiriine maŋnoŋuŋgo ruame goga ore iŋi mane sanaŋgobeneŋ: Anutuji duenoŋuŋ baru biŋepuine fukebeneŋ jiki moreŋgone oga nobeko Sombuŋgo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. Ore eru Anuture usuŋ kobiineke oi miteŋ gainebeneŋ. Oŋu.
EPH 1:15 Oŋu seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore eru nonji Efesus ŋoŋore oŋga wosiego. Ŋoŋoji Ofoŋ Yesu damaŋ so manesiŋ garu ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo maŋ-ŋaŋunji jojoko eyareegobi, goineji ore biŋe buŋoine ŋajibi.
EPH 1:16 Ore eru biŋe buŋo oi maneboŋ, nonji oŋuakoŋ ŋoŋore eru Anutu miteŋ garu goboŋ, oi so bokeboŋ. Mata. Nonji oŋga wosiru oo manesu ŋabeego.
EPH 1:17 Manesu ŋaberu Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Anutu oi iŋi oŋga wosi eteego, “O Mamanoŋuŋ usuŋ Rauine, go Morogo Tiriine oi Efesus ogopunoŋuŋ yareigoŋ. Moro oi maŋyaŋuŋgo ruande maŋgboroŋyaŋuŋ fuŋine mo fukeko Anuture fuŋne fiine akoŋ barariŋga yareko mane mukunimiŋ.
EPH 1:18 Anutu, go maŋyaŋunde jiŋo ba taniŋgande gakere Biŋegore fuŋne mane mukunimiŋ.” Anutuji iŋoyoŋunde ŋiŋigo gbagbataeŋine niŋore Sombuŋ Biŋe usuŋine kobiineke oi noreinde buŋo kipeme ŋoŋo ya oi bofukeniminde odigaru origanimiŋ ore oŋga ŋareya. Oori ebi Yesuji moke fukeko kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ, ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ ore fuŋine mane sariganimiŋ ore oŋga wosiego.
EPH 1:19 Manesiŋ gakabi Anuture usuŋ sanaŋ qaŋqaŋineji maŋnoŋuŋgo saueru gio baega, oiji soguine yobu tatariine tomiri fukega. Ŋoŋo ore fuŋine mane mukunimiŋ ore oŋga wosiego. Usuŋ suŋsuŋine qembibiineke oiji sakinoŋuŋ ketigaru dobe nobeega, Anutuji ore usuŋine oi iŋi noduya:
EPH 1:20 Anutuji usuŋine gioo ruaru Kristo bogboreko komegone pakereko eru ogame Sombuŋ kaeo roperu saine saine roregaru koroine koroine yadureru ropeko Anutuji iŋoyoŋunde me furoineo ŋeŋe fuŋfuŋgaineo ruame ŋega.
EPH 1:21 Eme morumboŋ ŋeŋeineo ŋeku yareya sosowore qorunoŋuŋ dimaga. Nemu mamari siŋaŋ eru yoŋore mea rurumaŋgo muraŋ, koito wawakiine eru gawman kiap ropekiine eru wawakiine usuŋyaŋuŋke siŋaŋ nobeegobi, Kristoji yoŋore fuŋqodu fukeru sosowo yobu siŋaŋ yabeega. Sombuŋ kaeo, moreŋgo eru yokore botugo siŋaŋ tina sosowo miyarebi osigagobi, Kristoji oi sosowo yadureru ropega. Morende damaŋ yoo akoŋ matayoŋ, jiki damaŋ fuŋine mo fukeko go ropekimiŋ, oo oŋuakoŋ yareya sosowo siŋaŋ garu go ropeiŋ.
EPH 1:22 Anutuji iiru, gemo, ŋiŋigo eru yareya sosowo oi bawakiru Kristore rurumaŋgo rua nobeko gobeneŋ Ofoŋnoŋuŋ ropekiine fukega. Anutuji Kristo oi maŋkekerisie kufufuŋ noreru qorunoŋuŋ dimaiŋ ore igodoŋgame goga.
EPH 1:23 Iŋoji keji noberu maŋkekerisie kubu zioz noŋunde qoru fukeko noŋuŋ iŋore forire me kufu sisipu fukegobeneŋ. Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋe akoŋ ŋeko so saganayoŋ, noŋuŋ iŋore me kufupu fukeru iŋoke jikigabeneŋ foriineji fukeko sagaga. Kristoji oŋuakoŋ yareya sosowore mobe mo fukeru jikigako sosowo noŋuŋ Anuture kuririnoŋuŋke fukebeneŋ sagaru raega. Oŋu.
EPH 2:1 Ronekoŋ kadi odureru agiburaŋine agiburaŋine ebuŋ ore gogo komekiine go wapebuŋ.
EPH 2:2 Ŋoŋo damaŋ oo morende eebobo sembene boyobebuŋ. Gemokaku yoŋore Koitoji damaŋ yoo Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo goku qoqomuku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ boburoru siŋaŋ yabeega, iŋoreo qakatoru reŋgaru gobuŋ.
EPH 2:3 Noŋuŋ sosowo oŋuakoŋ rone yoŋore botugo keoma eru kosa gobeŋ. Maŋ sakire aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene boyoberu noŋunde aŋigo gobeŋ. Oŋu kosa gobeneŋ Anutuji ŋone nobeme so sagako yombeŋine painoŋuŋgo ruame gobeŋ. Buŋo qoqomuku ŋiŋigo goine yoŋore so oŋuine Anuture yombende biŋe fukeru gobeŋ.
EPH 2:4 Oŋu gobeŋyoŋ, damaŋ yoo oŋuine mata. Anutuji ŋonemaiŋine tatariine tomiri oiji manjoko enoreya.
EPH 2:5 Kadi odureru Anutu qopieru ore eru komekiine fukeru gobeŋyoŋ, Anutuji Kristo bogboreya, noŋuŋ oŋuakoŋ bogbore nobeko sanaŋgaru gogobeneŋ. Iŋore yauŋmoririji munaŋ qa ŋareme moke qowiriebuŋ.
EPH 2:6 Kristoji pakereya, noŋuŋ oŋuakoŋ wiwi nobeko komegone pakerebeŋ. Anutuji Kristo Yesu ogame Sombuŋ kaeo ropeya, noŋuŋ oŋuakoŋ Sombuŋ gogore koro pegobi, oo rua nobeme iŋoke goine siŋaŋ yaberu gogobeneŋ.
EPH 2:7 Anutuji iŋi ore oŋu rua nobeya: Anuture yauŋmoririre rouŋ tatariine tomiri oiji totogo fukeko mane taniŋgakimiŋ ore maneya. Mane taniŋgaru jiki damaŋine damaŋine fuŋine mo fukeko tatariine tomiri go ropekimiŋ, damaŋ oo oi bosogue noreiŋgo maneya. Anutuji Kristo Yesu soreme wareru manjokoine oŋu noduya.
EPH 2:8 Anutu manesiŋ gabi yauŋmoririineji munaŋ qa ŋareme moke qowiriebuŋ. Ŋoŋo-ŋaŋe maŋgo ee eku oŋuine oiji so qowiriebuŋyoŋ, Anutuji yauŋinere eru qowirie ŋabeya.
EPH 2:9 Ŋoŋo-ŋaŋe ya mo basarigabuŋ ore eru so qowiriebuŋ. Moji mo iŋoyoŋunde saki egu ba ropeiŋ ore eru yauŋmoririinere akoŋ oŋu eŋareya.
EPH 2:10 Noŋuŋ Anuture mequraŋ gogobeneŋ. Kristo Yesuke qakatobeneŋ Anutuji maŋ gariine bofuke noreya. Anutuji bonieru gio fiine fiine roosoeru bomogaya, noŋuŋ oi baku gokimiŋ ore oŋu bofukeru noreko gogobeneŋ. Oŋu.
EPH 2:11 Ore eru Efesus ŋoŋo rone Juda ŋiŋigo so fukeru Anuture kufufuŋ so gobuŋ, oi manesuku goinebi. Goineji ŋoŋore iŋi miku miŋareru gobuŋ, “Niŋo Anuture mogenoŋuŋke gogobeneŋyoŋ, kantri goine ŋoŋo ŋiŋigo omaine mogeyaŋuŋ tomiri!” Tina oi ŋi meji moge sakinoŋuŋgo ketigaegobi, oi manesuku miku gobuŋ.
EPH 2:12 Ŋoŋo damaŋ oo maŋ-ŋaŋuŋ Kristoke so kiperu omaine sakiineo gobuŋ. Kotu moreŋ ŋoŋo Juda kufufuŋ niŋore mobepunoŋuŋ gobuŋ. Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe nobeko gogobeneŋ, ŋoŋo niŋore botugo tinaŋaŋuŋ tomiri gobuŋ. Anutuji Biŋeine ogopuine yareiŋgo miku buŋo kipeya, ŋoŋo oi so yobu mane mukuru mo gobuŋ. Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeniminde ooriŋaŋuŋ tomiri. Anutuŋaŋuŋ tomiri oŋuine moreŋgo omaine kosa gobuŋ. Oi manesuku goinebi.
EPH 2:13 Ŋoŋo rone taitai gobuŋyoŋ, Kristo Yesuke qakatobi dariineji jure ŋabeko damaŋ yoo afagaru Anuture bembeŋgo wareru gogobi.
EPH 2:14 Kristo iŋoyoŋe womo Raunoŋuŋ fukega. Iŋoji Juda kufufuŋ eru kotu moreŋ ŋiŋigo kubu yoyoka noŋuŋ qodure nobeko bodureegobeneŋ. Botunoŋuŋgo rosi peku sa ruge sanaŋine sariku boroiŋ nobeya, iŋoji agi oi odepariko maŋkekerisie kufufuŋ moakoŋ fukegobeneŋ.
EPH 2:15 Yesuji iŋoyoŋunde moreŋ sakiji komeko oŋuine oiji Juda niŋore Kadi buŋo eru ore mimipaŋ buŋo eru mimiti goine oi ketotieya. Kubu yoyoka qodure noberu kufufuŋ gariine moakoŋ fukekimiŋ ore oi ketotieya. Ore eru maŋ gariine bofuke noreko Kristoke qakatobeneŋ botunoŋuŋgo womo bofuke noreya.
EPH 2:16 Kristoji komeru rosi eebobonoŋuŋ maripoŋgo qame komeru rakaya. Saki fuine moakonji komeya ore dariineji ŋiŋigo kubu yoyoka oga nobeko soine kirieru Anuture maŋfuŋgo warekimiŋ. Oŋu qodure nobeko soine mebobo ekimiŋ. Oi eforeru Kristoke saki fu moakoŋ fukeru gogobeneŋ.
EPH 2:17 Kristoji wareru womo fukeiŋgo ore Biŋeine oi kotu moreŋ ŋiŋigo Anutu ŋadi gaku taitai gobuŋ, ŋoŋore mitaniŋga ŋareya eru Juda ŋiŋigo Anuture maŋfuŋgo gobeŋ, niŋore moko akoŋ mitaniŋga noreku goya.
EPH 2:18 Kristoji Juda eru kotu kantri ŋiŋigo noŋuŋ sosowo maŋgo enoreko Moro Tiriine moakonji kadi noduko soine afagaru Mamanoŋunde jiŋo maio ropekimiŋ.
EPH 2:19 Ore eru ŋoŋo Juda ŋiŋigo matayoŋ, jibu kotu ŋiŋigo yayabaine oi so jikigaru gogobi. Anuture kae moreŋ rauine gbagbataeŋine fukebi niŋoke moko Anuture maŋkekerisie kufufuŋ fukegobeneŋ.
EPH 2:20 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ronekoŋ Anuture buŋoji otuŋ sikeru igodoŋgabi Kristo Yesu iŋoyoŋe wareru otuŋnoŋuŋ sanaŋine fukeru aposol sore noberu qorunoŋuŋ dimako Anuture maŋkekerisie soriŋ fukegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ otuŋ oo roperu kikitiŋ naduŋgaduŋ eku sasanaŋ bofukeegobi.
EPH 2:21 Iŋoji pi oi bojigaru qodureru kipeme dimaega. Noŋuŋ Ofoŋke qakatoru dimaku bodurebeneŋ mamanesiŋnoŋunji sanaŋgaru sogueko Anuture maŋkekerisie soriŋ kubaine fukegobeneŋ.
EPH 2:22 Ŋoŋo oŋuakoŋ Ofondeo qakatoru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine yoŋoke bodureru moko dimaku maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku naduŋgaduŋ eku sasanaŋ bofukeegobi. Oŋu dimaku Anuture maŋkekerisie soriŋ fukebi Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame iŋoyoŋe soriŋ ore maŋineo goga. Oŋu.
EPH 3:1 Fuŋne ore eru Pol nonji kotu kantri ŋiŋigo ŋoŋo bapi ŋabebemiŋ ore gio baku gogo. Oŋu gobe Kristo Yesure gio babe ore witi pigo rua nubi ŋeku dikanji keru oŋga wosiego.
EPH 3:2 Anutuji yauŋmoririine kantri goine ŋoŋore boroiŋga ŋareme fianiminde gio nareya, ŋoŋo oi foriine mane foregobi.
EPH 3:3 Anutuji buŋo buruine soŋsoŋine barariŋga nareru miko mane mukugo, buŋo ore fuŋ qondiŋine yobu quraŋga ŋareboŋ.
EPH 3:4 Quraŋga ŋareboŋ, ŋoŋo quraŋ oi oseru soine nonde fuŋne iŋi mane mukuinebi: Nonji Kristore fuŋne soŋsoŋine oi fiine akoŋ mane mukugo.
EPH 3:5 Ronere ronekoŋgo ŋiŋigoji fuŋgaru go waperu gobuŋ, yoŋoji damaŋ oo Biŋe sumuŋine ore eru mo gobuŋ. Oŋuine go wapebuŋyoŋ, damaŋ yoo Moro Tiriineji oi Anuture aposol eru kajeqouŋ ŋiŋigo roosiŋine niŋore miku barariŋga noreme manegobeneŋ.
EPH 3:6 Biŋe sumuŋine oi iŋi: Kristo Yesuji seŋgiŋbaŋgiŋ biŋe qa noreiŋgo miku buŋo kipeya, ŋoŋo oi Juda niŋoke sogokoŋ sabareku roru gogobi. Bobiaŋ Biŋeji ore fuŋine oi kotu moreŋ ŋiŋigo ŋoŋore oŋuakoŋ ŋaduega. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru soine niŋoke moko mifiare Biŋe so moko akoŋ raugaru gogobi. Maŋ-ŋaŋuŋ Anutuke kiperu moko Kristore saki fu fukeru niŋoke kubu moakoŋ dimagobeneŋ.
EPH 3:7 Iŋore usunji nonde maŋne boburoko maŋne kerisiebe Anutuji yauŋmoririine furiine tomiri mo nareya. Oi nareko kadi fukeko Bobiaŋ Biŋere gio bobo ŋi fukeboŋ.
EPH 3:8 Nonji Anuture kufufuŋ gbagbataeŋine sosowo ŋoŋore mea yukuo wawakiine yobu gogo. Oŋu gogoyoŋ, Anutuji jibu yauŋine ropekiine iŋiine nareya: Nonji Kristore seŋgiŋbaŋginde Biŋe oi kotu moreŋ ŋiŋigo ŋoŋore mitaniŋgabemiŋ ore kiwaqawaineke manego. Seŋgiŋbaŋgiŋ ore fuŋine oi sosowo sikeku mane muku forekimiŋ ore so mata.
EPH 3:9 Anutuji ronere ronekoŋgo ya sosowo bofukeru Biŋeine sumuŋine kejigako ŋiŋigoji go waperu gobuŋ, damaŋ oo mo gobuŋ. Ore eru nonji Anuture Biŋe buru sumuŋine oi siŋaŋ garu gobe foriineke fukeega. Nonji ore fuŋine totogo mibe ŋiŋigo sosowoji mane sariganimiŋ ore kiwaqawake manego.
EPH 3:10 Anutuji maŋgboroŋine fuŋne fuŋne fuŋine mo barariŋga noreme damaŋ yoo maŋkekerisie kufufuŋ kubu botunoŋuŋgo mimane ebeneŋ totogo fukeru saueega. Anutuji maŋ aŋiine iŋi maneega: Nemu mamari siŋaŋ eru koito wawakiine mimerereŋ ropekiine eru wawakiine Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anuture maŋgboroŋ oi kaje ruaru maneniminde maneega.
EPH 3:11 Yoŋoji oi manenimiŋ ore Anutuji Biŋe buruine oi ronere ronekoŋgo damaŋ tomiri oo iŋoyoŋunde maŋgo misanaŋgaru ruame peya. Ore so Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu soreme foriine bofukeko kufufuŋpuine fukeru qodureru dimagobeneŋ.
EPH 3:12 Kristoke qakatoru dimaku manesiŋ gabeneŋ Anuture mendiji oŋu aŋgame soine iŋore jiŋo maio ropekimiŋ ore koimo dimagobeneŋ.
EPH 3:13 Ore eru iŋi karie ŋarego: “Nonji witi pigo ŋeku ŋoŋo fianimiŋ ore eru koŋkoŋ maneru goego, ore eru maŋ-ŋaŋuŋ so wakiine. Ŋoŋo nonde joiserereŋ ore eru soine kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ.” Oŋu.
EPH 3:14 Fuŋne ore eru nonji Mamanoŋuŋ dikanji keteru oŋga wosiego.
EPH 3:15 Iŋoji akoŋ mamanoŋuŋ fuŋfuŋgaine fukega. Iŋore so Sombuŋ eru morende kufufuŋ sosowo noŋuŋ mamare tina oi miku oŋgaegobeneŋ.
EPH 3:16 Iŋi oŋga wosiego, “Anutu, go Morogo Tiriine rua yabende maŋyaŋunji sanaŋgaeiŋ. Gore Biŋe usuŋine kobiineke oi tatariine tomiri rouŋgoo pega, go usuŋgo ore so basanaŋ yabeeigoŋ.
EPH 3:17 Basanaŋ yabende soine Kristo manesiŋ gabi maŋyaŋuŋgo ŋeŋe roru goiŋ. Oŋu gome sorukuŋyaŋuŋ Kristore manji jojokoo gbedigaru bodugabi rakako qiŋ keru dimanimiŋ.
EPH 3:18 Manjokoineji maŋgo eyareko kufufuŋ gbagbataeŋine sosowo yoŋoke soine Kristore manjokore fuŋne mane mukunimiŋ.” Manji jojoko enoreega, manjoko ore so oi iŋi: Qaŋaŋine mobemobe tatariine tomiri raru bibiega. Joroine arore aroo ra tomirega. Joroine paibere paibeneo ropega. Oŋuakoŋ dikiine yukire yukiineo rakaru pega.
EPH 3:19 Kristore manjokoji morende mamanenoŋunde so odurega. Oi mane forenimiŋ ore iŋi oŋga wosiego: “Anutu, go kuririquraŋgo sosowo oiji maŋ mamaneyaŋuŋ puseru gbogbo ba yareigoŋ.”
EPH 3:20 Anutu oŋu oŋga wosi teru iŋi ore miteŋ gaego: Noŋuŋ mamane odureru yare oŋga wosiru weunobeŋ me pororo sasako ŋoneru manesunobeŋ ine, iŋoji ya oi soine basanaŋ nobeiŋ. Anutu usuŋineji maŋnoŋuŋgo gio baega, iŋoji ore so oŋgawowosi eru mamanenoŋunde so oi odure foreru afagaru ya sosowo soine noreeiŋ. Ore eru miteŋ gaekimiŋ.
EPH 3:21 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ tumaŋgaru Kristo Yesure eru Anuture tinabiŋe miteŋ gabeneŋ kuririineke fukeru peine. Oi apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji basanaŋgaru tatariine tomiri pe ropenimiŋ, damaŋ oo oŋuine akoŋ kuririineke fukeru peine. Buŋo oi foriine.
EPH 4:1 Nonji Ofoŋke qakatoru dimaku gioine babe ore witi ŋi fukego. Buŋo oi miforeru maŋ-ŋaŋuŋ buŋo yoji miku bapakarego: Anutuji eebobo kuririineke eba eku gonimiŋ ore oŋga ŋareya, ore so ŋoŋo gogo fuŋine mo goinebi.
EPH 4:2 Maŋ-ŋaŋuŋ ba waki eru buŋo rurumaŋgo raru ŋiŋigo waigo paio eyareku goinebi. Yobiŋ maneku karieru goinebi. Ŋoŋo aimuŋ eru sembenere mobe so bokirieinebiyoŋ, mirimbobo eru manji jojoko eku goinebi.
EPH 4:3 Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru womore niginji kiperu qodure ŋabeega, ŋoŋo maŋkikipe oi botuŋaŋuŋgo peiŋ ore yameŋ keku dimainebi.
EPH 4:4 Anutuji oŋga ŋareya, oo sogokoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore ooriŋaŋuŋ moakoŋ oi akoŋ ŋareme odigaru gogobi. Ore so ŋoŋo oŋuine akoŋ Kristore fori saki fuine moakoŋ fukebi Moro Tiriine moakonji dobe ŋabeko goinebi.
EPH 4:5 Ofoŋnoŋuŋ moakonji siŋaŋ ŋabeko sogokoŋ manesiŋ gabi miti meso moakoŋ oi akoŋ rau ŋarebi moko fukeru gogobi.
EPH 4:6 Anutunoŋuŋ moakonji sosowo mama enoreega. Iŋoji ya sosowo yobu nodureru Ofoŋnoŋuŋ ropekiine fukeega. Oŋu fukeru miine reŋgakimiŋ ore sosowo bapakareru dobe noberu maŋnoŋuŋ so ŋeŋe gogo enoreega.
EPH 4:7 Ore so sogokoŋ Kristore saki fu moakoŋ gogobeneŋyoŋ, Kristoji yauŋmoririine maŋ aŋiinere so kese noreya. Gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi moakoŋ moakoŋ sonoŋuŋgo boroiŋga noreko gogobeneŋ.
EPH 4:8 Ore buŋoine oi iŋi mime Biŋe Quraŋgo pega, “Iŋoji paibe roperu dimaku witi ŋiŋigo kokoine oga yabeko biŋepuine fukebi yauŋine yauŋine oi ŋiŋigo noŋunde noreya.”
EPH 4:9 “Paibe ropeya,” Anutuji buŋo oi uruŋure miya? Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji rone Sombuŋgone wakiya. Oi moreŋ dikiineo yukibe rakaya.
EPH 4:10 Rakaya, iŋoji oŋuakoŋ kirieru paibe ropeya. Roperu Sombuŋ kaere koroine sosowo yadureru paiineo paibe roperu goga. Oo goku Sombuŋ eru morende yareya sosowo oi usuŋineji pusegaru sosowo saga foreko goga.
EPH 4:11 Kristoji ŋiŋigo noŋunde mamane yauŋine fuŋne fuŋne iŋi boroiŋga noreya: Gioine boroiŋga noreko goineji sosore ŋiŋigo qoruine (aposol) fukebuŋ. Goineji kajeqouŋ ŋiŋigo (profet) fukebuŋ. Goineji maŋbapakare ŋiŋigo (ewanjelis) fukebuŋ. Goineji ŋirau pasto eru qaqaji fukebuŋ.
EPH 4:12 Kristore saki fu oi maŋkekerisie kufufuŋpuine. Niŋoji yoŋore maŋ kitiŋgabeneŋ sasanaŋ bofukenimiŋ ore gioine oŋu boroiŋgaru igodoŋ nobeya. Kufufuŋ gbagbataeŋine noŋuŋ sosowoji mande gio bakimiŋ ore jaue foreru gokimiŋ ore eru oŋu basanaŋ nobeya.
EPH 4:13 Oŋu oŋu gio furuine furuine baku goku Anutu manesiŋ garu jiki Madeine mane mukuku oiji qoqodure eku moakoŋ fukeru dimakimiŋ. Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi kokoiineji Kristoreo pega. Niŋoji Kristore rouŋgone mamaneine eru usuŋine porebeneŋ gbogboba nobeko sogueru saueru sanaŋgaru gobeneŋ kuririine kese noreko sosowo fukeko gokimiŋ.
EPH 4:14 Jikigaru namade oŋuine egu gokimiŋ ore Kristoji maŋnoŋuŋ bapakareru iŋoyoŋe oŋuine kuririnoŋuŋke fukekimiŋ ore dobe nobeega. Namade oŋuine gobeneŋ penaroŋ ŋiŋigoji buru oi me oi ruaru gbedigaru kepore norebi rondiŋgaru waki nobeya, ŋoŋo ore so fukeru kosa egu gonimiŋ. Gbinji poporiŋ oruŋoruŋ keko koeji kukugako siriji yaurasa kosa ogagaru raqo-wareqo eru siombeŋsaombeŋ eega. Ore so moreŋ ŋiŋigoji sakigo rurua eru qouŋ baku mamane eaduineke bofukeru ŋiŋigo kosa qaji yarebi tiŋtuŋ eegobi.
EPH 4:15 Ore so kosa so goinebiyoŋ, buŋo foriine akoŋ damaŋ so miku jojoko naduŋgaduŋ eru goinebi. Oŋu goku Kristoji qorunoŋuŋ fukega, sorukuŋaŋuŋ iŋoreo gbedigabi rakako qiŋ keru ya sosowo oo sogueru sanaŋgaru kuririŋaŋuŋke fukeru goinebi.
EPH 4:16 Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋunde saki fu noŋuŋ sosowo siŋaŋ nobeko ruaine sosowoji saki fuine eru me kufuine jikigaru kiperu qodure norebi moko fukegobeneŋ. Usuŋ moakoŋ moakoŋ pe norega ore so gionoŋuŋ baku kitiŋgaru manji jojoko naduŋgaduŋ ebeneŋ foriine saki fu oiji sanaŋgaru sogueega. Oŋu.
EPH 4:17 Oŋu fukegobeneŋ ore nonji Ofonde mi baru siŋaŋ bobo buŋo iŋi mibe mane mukuinebi: Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo maŋ mamaneyaŋuŋ jibugame yau oŋuine fukeru omaine yobu kosa goegobi, ŋoŋo yoŋore kamasi sembene oi so jikigaru eba eku goinebi.
EPH 4:18 Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore maŋ mamaneji qisiri eko Anutuke gogore jijibu eku jibugagobi. Mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kebojiru gigaya ore eru qaqouma eru mutu gogobi. Ore eru Anuture gogo sanaŋineo so qakatoegobiyoŋ, yoŋoyoŋe akoŋ kosa yobu gogobi.
EPH 4:19 Siŋaŋyaŋuŋ so sisiŋaŋ ebi maŋyaŋuŋ kejiga foreko mimi dariineke maneru gogobi. Maŋyaŋuŋ boesauji kiperu keboji yabeme ya oŋuinere kosa jerieegobi. Ya roku rokiminde ebu eru sase eegobi.
EPH 4:20 Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋo Kristoke gogore fuŋne oi oŋuine so qaji ŋarebi manebuŋ.
EPH 4:21 Ŋoŋo buŋo foriinere Rau Yesuke qakatobi ore so fuŋine qaji ŋarebi foriine iŋi mane mukubuŋ:
EPH 4:22 Rone eeboboŋaŋuŋ raŋgbaŋine boyobebi aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji sinefuru eŋareme sisibiri ee eiŋgo ebuŋ. Kadi qaji ŋarebi manebuŋ, ore so maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaŋine bomukuru bokeru ŋadi gainebi.
EPH 4:23 Maŋ mamaneŋaŋuŋ bogborebi gboreru goinebi ore kadi qaji ŋarebuŋ.
EPH 4:24 Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde mosire so gbagbataeŋine fukeru sanaŋgaru gokimiŋ ore bofuke nobeya. Maŋ gariinere gogo posiine boyobekimiŋ ore rua nobeya. Ore eru maŋ gariine oi akoŋ bio kebi rakako goinebi. Kadi oi oŋu qaji ŋarebi mane mukubuŋ.
EPH 4:25 Kadi oŋu peko noŋuŋ Kristore saki fu moakoŋ ore maŋineo kakagbo oŋuine jikigaru oogo fukeru gogobeneŋ. Ore eru buŋo ikoine oi bomukuru bokebi rakame botuŋaŋuŋgo buŋo foriine akoŋ sosowo mimane eku goinebi.
EPH 4:26 Kanegaru yombeŋgo enimiŋ ine, jibu agiburaŋ so einebi. Maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgaiŋ, buŋoŋaŋuŋ oi pipa wegi jiŋoji so tariru rakame mitaribi posikeine.
EPH 4:27 Oŋu Sembene Rauineji botuŋaŋuŋgo egu wapeiŋ ore kepieru damaŋ mo so oteru pipa yobeinebi.
EPH 4:28 Moji kiaŋ bobo goya, iŋoji oŋu moke so eine. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde meji gio yameŋ keku baku goine. Gio baku iŋoyoŋunde uqo meboine bofukeru soine afagaru ŋiŋigo wakiqoqoine kitiŋ yabeeine.
EPH 4:29 Buŋo sembeqambe mo miŋaŋuŋgone so wakiineyoŋ, buŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kitiŋgaku basanaŋgaiŋ, ŋoŋo oi akoŋ miku goinebi. Ŋiŋigo buŋoŋaŋuŋ maneru maŋyaŋuŋ pega ore so uŋsowonde embimbiŋgagobi, ore so kajeqouŋ buŋo yarebi aŋiine maneru fianobuŋ.
EPH 4:30 Anutuji biŋepuine duenoŋuŋ bako Sombuŋgo ropekimiŋ, damaŋ ore moge sanaŋine qakato ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru Anuture moge fukega. Ore eru Anuture moge Moro Tiriine oi beusembe so qa teinebi.
EPH 4:31 Ŋoŋo maŋmoki eru maŋgigi sosowo oi qomukuru bokebi jorigo ŋeine. Manjoji so boruŋgaru ja ŋabeko maŋ-ŋaŋunji jigo qaku kakane keku egu mimi einebi. Oŋuakoŋ ŋadiqoqo buŋo fofoine oi so miinebi. Wuwunuŋ fuŋne fuŋneji maŋ-ŋaŋuŋ egu kebojigaiŋ ore oi sosowo ŋadi gabi jojorigo peine.
EPH 4:32 Jojorigo peineyoŋ, oogo eku kekemiriŋ eru waigo paio ee eru goinebi. Kristoke qakatobi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jure ŋareya, ŋoŋo ore so jikigaru agiburaŋ-ŋaŋuŋ boboke eru goinebi. Oŋu.
EPH 5:1 Anuture yoro odumadepu fukegobi ore eru eeboboŋaŋuŋ yameŋ keku Anutuji eega ore so eku boyoberu goinebi.
EPH 5:2 Kristoji manjoko enoreru gogoine niŋore eru kisiŋgaru bokeya. Boji rigabi konduŋineji ropeeya, Anutuji ore so Kristo gogoinere yauŋ oi mane sabareko kouine mumundoŋineke oŋuine fukeru iŋore jiŋoo isirigame jerieya. Ŋoŋo oŋuakoŋ manji jojokoo dimaku Kristore so manjoko naduŋgaduŋ eru eba eku goinebi.
EPH 5:3 Boesau eru wuwunuŋ fuŋne fuŋne me ebure (greedy) mosi oi Anuture jiŋoo so sagaga. Ore eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine fukegobi ore so ya oŋuinere buŋo mo oi botuŋaŋuŋgo so bouaku mibi maneinebi. Mata yobu!
EPH 5:4 Sio eku igosisi eru buŋo sembeqambe mamagiineke eru buŋo rerekaine oi so miinebi. Oiji maŋ-ŋaŋuŋ kebojigako so sagaga. Ore eru oi boke foreku mimiteŋ buŋo misaueku goinebi.
EPH 5:5 Buŋo koruŋ yo mane komeinebi: Moji boesau me wuwunuŋ me ebu fukeru yare sase eega, iŋoji Anuture qorumaŋ oi raugaiŋgo embimbiŋgaiŋ. Eebobo oiji nemu ikoine me nemu gboŋ miteŋ yabeegobi ore kamasi fukega. Oŋu ega, iŋoji Kristo eru Anutu yokore qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
EPH 5:6 Anutuji agiburaŋ oŋuinere eru kanegaru yombeŋine buŋo qoqomuku ŋiŋigo yoŋore paio ruame ropeega. Ore eru moji buŋo omaine oŋuine miku jiji eru kepore ŋaberu egu eadu ŋareiŋ.
EPH 5:7 Ore eru ŋiŋigo oŋuine ŋadi yaberu yoŋoke aŋibaŋi so goinebi.
EPH 5:8 Rone qisirigo gobuŋyoŋ, damaŋ yoo Ofoŋke qakatoru dimaku iŋore tatamake gogobi. Eeboboŋaŋuŋ tatamainere biŋe fukegobi ore so eba eku goinebi.
EPH 5:9 Tatamare biŋe fukegobi ore touŋmoririine foriine oi iŋi: Ŋoŋo eebobo fiine boyobebi Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariko posikenimiŋ eru buŋo foriine yobu oi akoŋ miku gonimiŋ.
EPH 5:10 Wamo ya Ofonde jiŋo maio sagaiŋ, ore fuŋine baaru osoeru mane mukuinebi.
EPH 5:11 Qisirire eebobo abutaine eru baegobi, yoŋoke aŋibaŋi so jikigaru goinebi. Yoŋore sembene oi barariŋga yareru tatamago ruaru miyareinebi.
EPH 5:12 Goineji agiburaŋ soŋsoŋgo baegobi, oi totogo mibeneŋ mimiineke egu fukeiŋ.
EPH 5:13 Anuture tatamaji agiburaŋyaŋuŋ sosowo batamaeko fuŋneyaŋuŋ foriineji totogo fukeiŋ.
EPH 5:14 Tatamare Rauji soŋsoŋ yaine sosowo barariŋga yareko tatamago fukeru peiŋ. Ore eru buŋo mo iŋi mibi pega, “Kubaŋ pege, go maŋgo gboreko mane. Go komegone gboreru pakerende Kristoji batamae guiŋ.”
EPH 5:15 Buŋo ore so eeboboŋaŋuŋ oi maŋgboroŋke eba eku goinebi. Mutu fukeru kosa egu gonimiŋ ore ŋoŋo fiine akoŋ sisiŋaŋ eku goinebi.
EPH 5:16 Damaŋ yoo damaŋ sembene fukega ore eru mande gio bakiminde kadi mo fukeiŋ, damaŋ oi so bojibukaku sibirigainebiyoŋ, ŋiŋigo keririŋyaŋuŋgo raru waigo uŋsowoŋ eyareinebi.
EPH 5:17 Ore eru ŋi maŋyaŋuŋ tomiri oŋuine kosa so goinebiyoŋ, Ofonde maŋ aŋi oi fiine akoŋ mane taniŋgaru dimainebi.
EPH 5:18 Wain obu sanaŋine noku manjijibu so einebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo gobi mamaneŋaŋuŋ sembeneji fukeko qisiri gogoo kemukuru rakaru egu sibiriganimiŋ. Ore eru bobojibu so einebiyoŋ, Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ puseinde yameŋ keku dimainebi.
EPH 5:19 Ŋoŋo Biŋe buŋo mimane eku miti kiki (Buk soŋ), mimiteŋ kiki (owaowa) eru mande kiki goine oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo keku Ofoŋ miteŋ gaeinebi.
EPH 5:20 Oŋu me oŋu fukeko ore eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tina oŋgaku Mamanoŋuŋ Anutu jijiki daŋge miteku goinebi. Oŋu.
EPH 5:21 Kristore mi egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru botuŋaŋuŋgo buŋo rurumaŋgo rakaru goinebi.
EPH 5:22 Kristore saki fu oi maŋkekerisie kufufuŋ. Iŋoji ore qoruine eru Munaŋqoqo Rauine fukega. Ore so ŋiji oŋuakoŋ ŋonuŋinere qoru fukega. Ore eru ŋigo ŋoŋo Ofonde buŋo rurumaŋgo rarare so ŋoŋo-ŋaŋunde ŋoepu araŋ ba yareru buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru goinebi.
EPH 5:24 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ Kristore buŋo rurumaŋgo dimagobeneŋ, ore so ŋigo ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo sosowo boyobeku goinebi.
EPH 5:25 Kristoji iŋoyoŋunde maŋkekerisie kufufuŋ manjoko enoreru noŋunde ore gogoine useru kisiŋgaya, oŋuine ŋi ŋoŋoji oŋuakoŋ ŋonuŋpuŋaŋuŋ manjoko maŋyauŋ eyareku goinebi.
EPH 5:26 Kristoji maŋkekerisie kufufuŋine Biŋe buŋoineji roosoeru ŋigo biŋeine gbagbataeŋine fukekimiŋ ore obu oŋuine oiji jureru bofosike nobeya.
EPH 5:27 Iŋoji noŋuŋ momoŋine posiine yobu fukekimiŋ ore maneru maŋnoŋunde gara bofosikeru jukuwi yauine tomiri fukekimiŋ ore yameŋ keega. Kufufuŋ gbagbataeŋine bakare buŋonoŋuŋ tomiri fukekimiŋ ore maneega. Kristoji wareru oga nobeko kuririquraŋineo paibe ropebeneŋ jojoriŋineji igoko tamaeru ŋigo biŋeine oŋuine iŋoyoŋunde jiŋo maio rua nobeko kuririnoŋuŋke eru ŋone aŋinoŋuŋke dimakimiŋ.
EPH 5:28 Ŋi ŋoŋo oŋuakoŋ Kristore kamasi oi boyoberu ŋonuŋpuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru goinebi. Ŋonuŋine jojoko eteega, iŋoji iŋoyoŋe sisiŋaŋ eega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋunde saki fuŋ sisiŋaŋ eegobi, oŋuine oiji ŋonuŋpuŋaŋuŋ siŋaŋ yabebi sagaiŋ.
EPH 5:29 Moji mo iŋoyoŋunde saki fu damaŋ mogo rosi so eteyayoŋ, sosowo noŋuŋ saki funoŋuŋ gumeru siŋaŋ gagobeneŋ. Kristoji oŋuakoŋ maŋkekerisie kufufuŋpuine noŋuŋ saki fuine oŋuine buŋoineji gume noberu siŋaŋ nobeega.
EPH 5:30 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ Kristore saki fuine fukegobeneŋ. Noŋuŋ Kristore saki fure me kufupu fukeru gogobeneŋ. Ore eru gume nobeega.
EPH 5:31 Biŋe buŋo mo iŋi pega, “Ore eru ŋiji maŋgo mamaine boke yaperu ŋonuŋineke qakatoru yoyoka yokoji sakimoakoŋ fukeru gonimi.”
EPH 5:32 Buŋo oi soso buŋo sumuŋine. Oi Kristo eru maŋkekerisie kufufuŋ noŋunde maŋ jojokonoŋunde miku quraŋgago. Buŋo buru ore fuŋine oi sumuŋine eru dikisiaine rakakiine.
EPH 5:33 Oŋu fukegayoŋ, ŋoŋore buŋo oi iŋi migo: Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ oŋuakoŋ ŋonuŋpuŋaŋuŋ ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eegobi ore so manji jojoko eyareru goinebi. Ŋigo ŋoŋoji oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ araŋ ba yareku goinebi. Oŋu.
EPH 6:1 Odumade ŋoŋore eebobo poretiŋ oi iŋi: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru maŋgo mamayokaŋaŋuŋ yokore mi reŋgaru boyoberu goinebi.
EPH 6:2 Anutuji mimipaŋ buŋo 1-2-3 ore tatariineo furiine noreiŋ ore so miya pegayoŋ, mimipaŋ buŋo jare 4 oi kikipe buŋoineke. Rone iŋi miga, “Maŋgo mama yokago araŋ ba yateru goigoŋ.” Buŋo oi reŋgabeneŋ Anutuji ore furiine noreinde buŋo iŋi kipeme quraŋgabi pega,
EPH 6:3 “Araŋ ba yatende Anutuji touŋmoriri gareko jikigaru moreŋgo damaŋ joroine go ropemiŋ.”
EPH 6:4 Odumadepuŋaŋuŋ aariyaŋuŋke egu fukenimiŋ ore mama ŋoŋo buŋoyaŋuŋ so odureru so keporeru kane yaberu goinebi. Oŋu matayoŋ, Ofonde Kadi buŋo reŋganimiŋ ore qaji yareru ore so botiŋ yabebi soguenimiŋ. Oŋu.
EPH 6:5 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo moreŋgo siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo Kristore buŋo oŋuine reŋgaru migoba so eku goinebi. Buŋoyaŋuŋ egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru gburugburu qaku goinebi. Maŋ-ŋaŋunji kiko so einebiyoŋ, ŋoŋo qiŋ keru dimaku eba eku goinebi.
EPH 6:6 Raupuŋaŋunji kukurere qoru fukebi ŋiŋigoji ŋone aŋi eŋarenimiŋ ore matayoŋ, maiqambaraŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaru baeinebi. Oŋu eru Anuture maŋ aŋi boyoberu Kristore kiŋaŋqoqo oŋuine fukeeinebi.
EPH 6:7 Moreŋ ŋiŋigo kiŋaŋ qa yareru oŋuine oiji Ofoŋ iŋoyoŋe kiŋaŋ qa teegobeneŋ. Oŋu maneru gioŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so beufiineke baku goinebi.
EPH 6:8 Buŋo yo maneinebi: Ŋoŋore botugo goineji gio rauine gogobi eru goineji raupuŋaŋuŋ oi furiyaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wawakiine gogobi. Oi jibu uri yoŋoji gio fiine oi me oi baegobi, Anutuji ore furiine ŋareme raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. Buŋo oi manesuku goinebi.
EPH 6:9 Raupu eru kiŋaŋqoqo ŋoŋore Ofoŋ moakoŋ iŋoji Sombuŋ kaeo goga. Iŋoji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi yaberu goine so sure yabeegayoŋ, so moakonji osoeru buŋonoŋuŋ mitari noreiŋ. Siŋaŋ ŋoŋo oi mane mukugobi ore kiŋaŋqoqo ogopuŋaŋuŋ yoŋoke damaŋ so maŋmoakoŋ eru so moakoŋ eyareku pore kane so eyareku roroa bokeru goinebi. Oŋu.
EPH 6:10 Quraŋne quraŋga forebemiŋgo eru buŋo iŋi quraŋgago: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru dimabi usuŋine yasogoji dobe ŋaberu kitiŋ ŋabeko sanaŋgaeinebi.
EPH 6:11 Sembene Rauineji sakigo ruruare mamane buru fuŋne fuŋne eega, ŋoŋo oi maigaku sanaŋ qaŋqaŋine dimakimiŋ ore Anuture eriqaraweŋ sosowo roru kebi rakako goinebi.
EPH 6:12 Niŋoji moreŋ ŋiŋigo dari fuyaŋuŋke yoŋoke jigo so qaegobeneŋyoŋ, nemu mamari siŋaŋ eru kue gbiŋ sembene sembene kiso eyarekimiŋ ore dimagobeneŋ. Nemu mamari siŋaŋ sembene moreŋ qonikiŋ botuyakuŋgo morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋeku koito oŋuine siŋaŋ gaegobi, oi qomukuru igoga yabeegobeneŋ. Oŋuakoŋ koito muraŋine qaqaji ropekiine eru wawakiine botunoŋuŋgo qisirire gemo qorumaŋinere ŋi yoine goku yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, niŋoji yoŋoke jigo qaegobeneŋ.
EPH 6:13 Ore eru kiso eyarekimiŋ ore ŋoŋo Anuture eriqaraweŋ sosowo roru kebi rakako dimainebi. Oŋu dimabi rosipuŋaŋuŋ damaŋ sembeneo yabekimiŋ ore porata wapeenimiŋ, damaŋ oo soine afagaru jigo qaku ode rondiŋ yabenimiŋ eru jigo qabi tariko soine kae moreŋ-ŋaŋuŋgo osiŋgaku dimanimiŋ.
EPH 6:14 Eriqaraweŋ-ŋaŋuŋ oŋuine oi keinebi: Buŋo foriine akoŋ mikiine oi bifuŋ oŋuine goyoŋ-ŋaŋuŋgo kiperu dimainebi. Eebobo posiine sari oi omoŋaŋuŋgo maro mariku oŋuine keku dobu kikipe eru dimainebi.
EPH 6:15 Kufu komoŋ keru soine qiŋ keru oderu raegobeneŋ. Ore so ŋoŋo womore Biŋe misauenimiŋgo jauebi oiji maŋgo eŋareiŋ.
EPH 6:16 Eriqaraweŋ oike jikigaru garikiŋ qoruine tinaine mamanesiŋ oi raugaru jijiki ruberu dimaeinebi. Sembene Rauineji iga noberu joiserereŋ noreiŋgo maneru tebe damuine botigaega, ore eesoi joine sosowo maro oiji kepieku sasabare einebi.
EPH 6:17 Anuture Munaŋqoqo Rauine oi biŋe gaku raugainebi. Raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeko moke qowirienimiŋ, babaaŋ oiji qoruŋaŋuŋ aeŋ du oŋuine kebi kefagaru sabare ŋabeeiŋ. Moro Tiriineji jigore siqo sogo norega, oi Anuture Biŋe buŋo. Oi oŋuakoŋ raugaru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru jigo oiji qaeinebi.
EPH 6:18 Eriqaraweŋ-ŋaŋuŋ sosowo oi keku damaŋ so Anutu oŋga wosiru weweu eku goinebi. Moro Tiriineji sako ŋaberu dobe ŋabeega ore so karieku kuyo teeinebi. Ŋoŋo damaŋ so maŋgari goku jijiki Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoŋore eru yameŋ keku oŋga wosieinebi.
EPH 6:19 Nonde oŋuakoŋ iŋi oŋga wosieinebi, “Anutu, go buŋo koruŋ poretiŋ Pol otende gore Bobiaŋ Biŋe sumuŋine oi buŋo miineji miiŋ ore so mitaniŋgaru koimo akoŋ dimaku maŋbapakare eyareeine.”
EPH 6:20 Nonji Bobiaŋ Biŋe ore eru Anuture minebobo ŋi qoruine fukegoyoŋ, gioine baego ore eru damaŋ yoo witi pigo ŋego. Ore eru Biŋe buŋo oi Anuture jiŋo maio sagaiŋ ore so koimo akoŋ miku gobemiŋgo ore oŋga wosiru goinebi. Oŋu.
EPH 6:21 Yoro ogone Tikikus iŋoji nonde binaŋ bako manenimiŋ. Iŋoji Ofoŋke qakatoru gioine bose-qosembeine tomiri baega. Yoo uruŋu eba eku ŋeegobeneŋ, oi sosowo ŋajiko ŋoŋo oŋuakoŋ oi manenimiŋ.
EPH 6:22 Niŋoji uruŋu ŋeku gogobeneŋ, ŋoŋo binaŋ oi manenimiŋ ore Tikikus sorebe Efesus ŋoŋoreo foiŋ. Iŋoji foru bomiriŋ ba ŋareko soine waigo gonimiŋ.
EPH 6:23 Mamanoŋuŋ Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji maŋkekerisie ogopunoŋuŋ ŋoŋo womo baku manji jojoko eŋareru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ ba sanaŋgaeine.
EPH 6:24 Ŋiŋigo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo damaŋ tatariine tomiri manjoko eteru gonimiŋ, Anuture yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke pe ropeine. Oŋu.
PHI 1:1 Pol nonji quraŋ yo quraŋgago. Maŋkekerisie kufufuŋ gbagbataeŋine Kristo Yesuke qakatoru dimaku Filipai sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋo eru ŋoŋore qoruŋaŋuŋ (bisop, pasto) eru Biŋe gio bobo ŋiŋigo goine (dikon) babapi ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore manego Timotiji noke yoo goku niko Kristo Yesure kiŋaŋ qaku gogobere.
PHI 1:2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu manego.
PHI 1:3 Nonji manesu ŋabeego ore so Anutu miteŋ gaego.
PHI 1:4 Damaŋ so sosowo ŋoŋore Anutu oŋga wosiego, oi jeri paio oŋga wosiego.
PHI 1:5 Nonji Anutu iŋi ore miteŋ gaego: Ŋoŋo Bobiaŋ Biŋeo qakatobuŋ, damaŋ fuŋfuŋgaine oone akoŋ fuŋgaru noke maŋkekerisie gio baku kitiŋ nuru go waperu gogobi.
PHI 1:6 Anutuji maŋ-ŋaŋuŋgo gio fiine fuŋgaru baku goga, oi jikigaru bame Kristo Yesuji moke fukeinde damanji tariiŋ. Oŋu manesiŋ garu sanaŋgaru Anutu miteŋ gaego.
PHI 1:7 O sageŋaŋuŋ nobe, yoro ogopune fukegobi ore ŋoŋo sosowo oŋu manesu ŋarebe fiine akoŋ sagaga. Anutuji gio nareme ore eru damaŋ yoo witi pigo ŋeego. Damaŋ goineo Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru jigo qaku bobojibu buŋo kepieru buŋo foforiineji sia goduine baku sanaŋgaiŋ ore roregaego. Oŋu me oŋu baego, sosowo ŋoŋoji noke dimakabi yauŋmoriri oiji akoŋ saga ŋabeme gione kitiŋgabi moko kiwaqawaineke fukegobeneŋ.
PHI 1:8 Kristo Yesuji ŋoŋo manjoko eŋareiŋ ore dobe nuega, nonji oi maneru ore paio dimaku sosowo ŋoŋore aŋi sogo maneru ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keku gogo. Oŋu miku buŋo foriine migo, oi Anutu iŋoyoŋe soine kitiŋ nuru miiŋ.
PHI 1:9 Nonji ŋoŋore iŋi oŋga wosiego: Anutu, go Filipai ogopune dobe yabende jikigaru sanaŋgaru manjoko ee ekabi manjokoyaŋunji sogueru saueiŋ. Oŋu fukeme soine kadi foriine ŋone mukuru bobojibu buŋo bokeru gonimiŋ.
PHI 1:10 Oŋu goku soine buŋo osoeru kadi fiine sari roosoeru gbagbataeŋine fukeru bakare buŋoyaŋuŋ tomiri go ropebi. Kristoji kirieru wareiŋ.
PHI 1:11 Jikigaru iŋi oŋga wosiego: Yesu Kristoji eebobo posiine maŋgo eteko ore fori fukeeiŋ. Foriine oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseko ŋiŋigoji oŋu ŋone ŋaberu Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji saueiŋ ore oŋga wosiego. Buŋo oi foriine.
PHI 1:12 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoji nonde fuŋne mane mukunimiŋ ore iŋi maneru quraŋgago: Ya sembene nondeo fukeyayoŋ, jibu ore biŋeineji saueme Bobiaŋ Biŋenoŋunji ŋiŋigo saga yabeme gionoŋunji moririineke fukeega.
PHI 1:13 Noŋ Kristore giore eru niginji kipe nubi Rom yoo ŋego, buŋo oi mamari ŋi sosowo Sisa-kiŋ koitore siŋaŋyayabe pi siŋaŋ gaegobi, yoŋoji manegobi eru oŋuakoŋ ŋiŋigo goine kokoine yoŋore kajeyaŋuŋgo rakame mane foregobuŋ.
PHI 1:14 Jikigaru foriine iŋi fukeya: Maŋkekerisie ogopunoŋunji witi pigo ŋebe damaŋ yoo Ofonji bapi nuega ore buŋo manebuŋ. Oi maneru boakonji Ofoŋke sanaŋgaru qakatoru dimaku yameŋ keku koimo fukebuŋ. Oŋu fukeru Anuture buŋo kokoi tomiri misauebi jikigaru raega.
PHI 1:15 Goineji nonde manebi ropeko maŋ aŋi gbagbataeŋineji dimaku Kristore fuŋne mitaniŋgaegobiyoŋ, goineji nonde eru maŋyaŋunji qougaroiŋ eru ŋadi nuru kekepari eiŋ ore manegobi.
PHI 1:16 Ogopune foriine yoŋoji nonde fuŋne iŋi manegobi: Anutuji igodoŋ nume Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru jigo qaku bobojibu buŋo kepieego. Oŋu maneru manjoko enareku kitiŋ nuegobi.
PHI 1:17 Ŋadiqoqo ŋiŋigo yoŋoji yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku furire ore gbedigabi maŋyaŋuŋ kejigako nonde gio nodureiŋgo maneru Kristore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobi. Oŋu eru witi pigo ŋego, damaŋ yoo mibabawaki ebi sisibiri jikigaru fuke nareiŋgo manegobi.
PHI 1:18 Oŋu manegobiyoŋ, oi jibu. Kristore fuŋne oi ya oo gbedigaru keoma eegobi me Anuture mimiti poretiŋ reŋgaru mitaniŋgaegobi, oi nonji manebe sagaga. Oŋu me oŋu fukeiŋ ore eegobi, maŋneji ore eru fiame fofori jeriego eru jeriebemiŋ.
PHI 1:19 Nonde oŋga wosibi Yesu Kristore Moro Tiriineji kitiŋ nuko soine pirue nubi wakibeminde kamasi manego. Oŋu fukeiŋ ore maneru ore eru jerieego.
PHI 1:20 Ya mo baku gogu mimi egu bofukebemiŋ ore origago. Oŋu mimineke matayoŋ, damaŋ so Kristo miteŋ gaku goboŋ, ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ fukeiŋ ore manego. Saki funeji komebemiŋ me gobemiŋ, oi jibu koimo paio Kristo miteŋ gabe tinabiŋeineji sogueiŋ.
PHI 1:21 Nonji sakineke gobemiŋ ine, gogone Kristore tinabiŋeji sogueiŋ ore eru gobemiŋ. Nubi komenobo ine, oiji bobiaŋ nuko Sombuŋgo seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ.
PHI 1:22 Oŋu fukenoboyoŋ, moreŋgo saki fuke gobemiŋ ine, mande gio babe jikigaru foriineke fukeeiŋ. Oi manesuku nakenere gogo me kome roosoenobo, oi soine so manego.
PHI 1:23 Gobemiŋ me komebemiŋ fiine fukena oi poretiŋ so mane mukuru botuyakuŋgo quŋgaru gogo. Kristoke paibe gonobo, oiji ya sosowo odureru moriri soguine bofuke narena. Ore eru moreŋ bokeinde aŋi maneru gogo.
PHI 1:24 Oŋu gogoyoŋ, saki fuke bojororu gobemiŋ ine, oiji ŋoŋo bapi ŋabebe foriine ŋoŋoreo fukeiŋ. Komenobo, oiji ŋoŋo so bapi ŋabenobo.
PHI 1:25 Oŋuine manesiŋ garu sanaŋgaru ore eru ŋone nuru emboŋ eru jikigaru goku sosowo ŋoŋo bapi ŋaberu goiŋgo manego. Bapi ŋabekabe mamanesiŋ-ŋaŋunde foriji sogueru sanaŋgako soine mokemoke yobu jerieru gonimiŋ.
PHI 1:26 Oŋuakoŋ Kristoji ŋone nuru emboŋ eru moke ŋoŋoreo warebe ŋoŋo soine nonde eru Kristo Yesu mokemoke yobu miteŋ garu gonimiŋ. Oŋu.
PHI 1:27 Eeboboŋaŋuŋ oi Kristore Bobiaŋ Biŋeji kuririineke fukeinde so eba eku goinebi. Oŋu gobi ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ me so wareru taitai goku biŋeŋaŋuŋ manebe fuŋneŋaŋuŋ iŋi peme sagaiŋ: Ŋoŋo qoqodure buru moakonde buŋo kiperu maŋmoakoŋ eru dimainebi. Oŋu dimaku Bobiaŋ Biŋere buŋo foriji egu gbaŋiiŋ ore moko kiperu jigo qaku goinebi.
PHI 1:28 Oŋuakoŋ goineji kiso eŋareenimiŋ, ŋoŋoji buŋo miyaŋuŋ fuŋne fuŋne ore eru so popureru maŋ-ŋaŋuŋ so wakiine. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu manebe sagaiŋ. Anutuji usuŋ ŋareme kiso ŋiŋigo yoŋoji fuŋneŋaŋuŋ ŋoneru iŋi mane taniŋganimiŋ: Yoŋoyaŋe waki yabeko sibirigabi Anutuji bomuku nobeko paibe seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ.
PHI 1:29 Anutuji buruine rua ŋareya, oi iŋi: Ŋoŋo Kristo manesiŋ gaku aribe jerieru aribe iŋore eru joiserereŋ maneru gonimiŋ.
PHI 1:30 Nonji mamanesinde jigo rone ŋoŋoke goku qabe, ŋone nubuŋ eru damaŋ yoo jikigaru qaego ore biŋe buŋo yo manegobi, ŋoŋo jigo oŋuine akoŋ noke kitiŋgaku qaku gogobi, oi manego. Oŋu.
PHI 2:1 Ŋoŋo Kristoke qakatoru maŋ-ŋaŋuŋ kikitiŋ ee enimiŋ ore uŋsowoŋ bofukeinebi. Kristoji manjoko eŋareru bobomiriŋ ŋabeiŋ. Moro Tiriineke rowegaru dimaku ohoweŋaŋuŋ baku ŋonemaiŋ eŋareine.
PHI 2:2 Oŋu egobi ore maŋmoakoŋ mamane boyoberu sogokoŋ manjoko naduŋgaduŋ eku womoo goinebi. Ŋoŋo maŋ aŋiŋaŋuŋ eru mamane buruŋaŋuŋ moakoŋ enimiŋ ore kipeinebi. Buŋo oŋu kiperu maŋmoakoŋ ebi foriine fukeeiŋ.
PHI 2:3 Yareya ŋoŋo-ŋaŋunde akoŋ furuganiminde aŋiji so maŋgo eŋareine. Ŋoŋo-ŋaŋunde tinabiŋeji sogueiŋ ore sakiŋaŋuŋ so ba ropeinebiyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ babawaki eru goine yoŋore manebi ropeeine. Oŋu maneru nonji ŋoŋare mokemoke yobu jerieru gobemiŋ.
PHI 2:4 Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde maŋ akoŋ fiaiŋ ore so manesuinebiyoŋ, goine yoŋore manji fiaiŋgo ore oŋuakoŋ yameŋ keku manesuku goinebi.
PHI 2:5 Kristo Yesuji moreŋgo gome maŋ mamane pe teya, oŋuine akoŋ ŋoŋoreo peko oi boyoberu goinebi.
PHI 2:6 Anuture mosi oŋuine pe teko goyayoŋ, jibu Anutu oŋuine goya ore so gbedigaru roropeine so goya.
PHI 2:7 Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋe afagaru Anuture kuririquraŋ bokeru wakiru kerisieru ŋi kamasi fukeru kiŋaŋqoqore kamasi roru goya. Oŋu moreŋ ŋi noŋunde kamasi fukeru goya.
PHI 2:8 Oŋu goku maŋine babawaki eku Mamainere mi buŋo damaŋ so reŋgaru goya. Oŋu gome mimi qa teru “Maripoŋgo qabuŋyoŋ,” jibu, damaŋ oo oŋuakoŋ reŋga foreya.
PHI 2:9 Oŋu reŋgaru goya ore eru Anutuji ogame paibe roperu ŋeko tinabiŋe ropekiine oteya, oiji tina goine sosowo yadureega.
PHI 2:10 Anutuji tinabiŋe ropekiine oi iŋi ore oteya: Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ tina ore eru damaŋ mogo dikanji keru Yesu miteŋ gakimiŋ. Goineji Sombuŋ karorago paibe gogobi. Goineji moreŋgo yoo gogobeneŋ. Goineji komeru kome kaeo me misoŋ kaeo gogobi. Noŋuŋ sosowo qodureru daberu dikanji ketekimiŋ.
PHI 2:11 Sosowo noŋuŋ dikanji keteru minoŋunji Mama Anutu totogo araŋ baiŋ ore tinaine mifukeru iŋi mikimiŋ, “Yesu Kristoji Ofoŋnoŋuŋ fukega.” Oŋu.
PHI 2:12 Ore eru yoro ogopune, ŋoŋo Kristore soso boyoberu oo so gbaŋiru wakiinebi. Damaŋ so Anuture buŋo reŋgaru qowirieru gobuŋ, ore so mosiŋaŋunji maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoreo sagaga, oi yameŋ keku boyoberu mande gio baku goinebi. Nonji ŋoŋoke goboŋ, damaŋ oo Biŋe buŋo fiine akoŋ kegboreru gbiŋ keru dimaku gobuŋ. Boke ŋaberu taitai gogo, damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture jiŋomaio sombuŋaŋuŋ maneru gburugburu yabeme damaŋ so gio oi basarigaru goinebi.
PHI 2:13 Anutu iŋoyoŋe ŋoŋo jijiki boburo ŋaberu iŋoyoŋunde burure so maŋ-ŋaŋuŋ bapakareega. Oŋu oo maŋ aŋiŋaŋuŋ Anutureo sagaiŋ ore so fukeko dobe ŋabeko gioine babi foriine fukeeine.
PHI 2:14 Siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋoke buŋo babawaki so eru goinebi. Mikesoŋ eru manji ŋunuŋ-ŋunuŋ kosa so einebiyoŋ, burunoŋuŋ sosowo maŋyoka miaqaya bokeru mitiga ŋareme oi damaŋ so baku goinebi.
PHI 2:15 Oŋu eku eeboboŋaŋunji bakare buŋo tomiri gbagbataeŋine fukeru eba eku goinebi. Ŋiŋigo kekesiine iŋgoŋmaŋgoŋine muŋambe moreŋgo gogobi, ŋoŋoji yoŋore botugo Anuture odumade posiine yobu goinebi. Bobuŋ qonikiŋgo paibe tamaegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ moreŋgo eebobo poretiŋinere kadi fiine yadubi oiji ŋiŋigo tamae yareku goinebi.
PHI 2:16 Oŋu goku gogo sanaŋinere Biŋe buŋo damaŋ so jaueru roru ŋiŋigo yareru goinebi. Oŋu gobi Kristoji kirieru wareiŋ, damaŋ oo nonde fuŋne iŋi fukeiŋ, “Masiri ŋiji sisirio gbiŋ eiŋ ore tobiriine qojugaru raega, nonji ore so mande giore saki qaku basanaŋgaru goboŋ. Oi omaine yobu so baku goboŋyoŋ, ore foriine fukeya.” Fuŋne oŋu fukeme soine nakene saki ŋoŋore eru miteŋ gabemiŋ.
PHI 2:17 Nonji gogone kisiŋgaru mitari ŋarebe Anuture gio reŋgaru baku goboŋ. Oŋu gobe ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabuŋ ore foriine fukeega. Ore eru Rom gawman yoŋoji buŋone mitariru joma oŋuine nuku boji ririga ore so enarenobuŋ. Saki funere dari oŋu kesenobo ine, oi obu oŋuine mo yobu so rakana. Ŋoŋore mamanesiŋ giore forire eru oi kuririineke fukebe sagana. Ore eru nubi komenoboyoŋ, maŋneji jibu jerieego eru sosowo Anuture biŋe fukeru ŋoŋoke moko goku jerieekimiŋ.
PHI 2:18 Oŋuakoŋ ŋoŋo jerieinebi eru noke jerieru goinebi. Oŋu.
PHI 2:19 Ofoŋ Yesuji nonde maneko sagaiŋ ine, pipa Timoti soreiŋgo maneru origago. Ŋoŋoreo foru biŋenoŋuŋ ŋajime jeriebi ŋoŋo uruŋu gogobi, oi maneru kirieru wareru najime maneru nonde manji oŋuakoŋ fiaru oroine yobu fukena.
PHI 2:20 Mamanesiŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgagobi me wiriebi, iŋoji iŋoyoŋe akoŋ ŋoŋore manebu oŋu maneru nonde keririŋgo dimaga. Goineji yoo gogobi, yoŋoji “Yoŋoyaŋunde manebu,” miku kitiŋ ŋabeiŋ ore so maneegobi Mata yobu.
PHI 2:21 Yoŋoji sosowo yoŋoyaŋunde yare maneru oi keporeru bosogueiŋgo janjaŋbumbuŋ odeegobiyoŋ, Kristo Yesure gioji foriineke fukeeiŋ ore so yameŋ keegobi. Yoŋo qaqosori kosa gogobi.
PHI 2:22 Kosa gogobiyoŋ, Timotiji fuŋine fiine oduya, oi ŋoŋo-ŋaŋe mane mukugobi. Madeji iŋoyoŋunde mama kiŋaŋ qa teega, iŋoji ore so noŋ Bobiaŋ Biŋe misaueiŋ ore bapi nuru kiŋaŋ qaku goya.
PHI 2:23 Ore eru Rom gawman yoŋoji noŋ uruŋu enarenimiŋ ore buŋo kipenimiŋ, oi maneru soine Timoti sorebe pipa ŋoŋoreo foiŋ ore origago.
PHI 2:24 Nake oŋuakoŋ Ofoŋke dimaku damaŋ so joroko ŋoŋoreo wareinde koimo oŋu manesiŋ gago.
PHI 2:25 Nonji ya baaru embimbiŋgaru gobe ŋoŋoji muraŋne Epafroditus sorebi wareru kitiŋ nuku bapi nuya. Iŋoji Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru nonde keririŋgo gio baku jigo qaku goyayoŋ, jikigaru kipenobo, oiji so sagana. Oŋu manesuku maŋkekerisie ogone oi damaŋ yoo sorebe ŋoŋoreo kirieru wareiŋ.
PHI 2:26 Iŋoji sosowo ŋoŋo ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keku goga. Jibe bame peya, ŋoŋo buŋo oi manebi ŋoŋoreo yobiŋgame maneru ore eru maŋwawaki goga.
PHI 2:27 Iŋoji fofori jibe eteme kome maigaru eyayoŋ, Anutuji ŋonemaiŋ oteko fiaya. Anutuji Epafroditus oi akoŋ so ŋonemaiŋ oteyayoŋ, noŋ oŋuakoŋ ŋone nuru emboŋ eru baafe nuya. Iŋoji komena ine, nakene beusembeji sogueru saueru paine paine ropeko gonobo.
PHI 2:28 Ŋoŋo Epafroditus ŋoneru moke jeriebi nonde beusembeji oŋuakoŋ afagaiŋ ore manego. Ore eru damaŋ yoo akoŋ pipa sorebe ŋoŋoreo foiŋ.
PHI 2:29 Ŋoŋo Ofonde ŋiŋigo yoŋore mokemoke yobu jerieegobi, jeribari ore paio iŋoji wareme keporeinebi eru gio bobo ŋiŋigo oŋuine oi araŋ ba yareru goinebi.
PHI 2:30 Iŋoji Kristore gio ore eru kome maigaru roperu komeiŋ eya. Ŋoŋo noŋ kitiŋ nuku bapi nunimiŋgo manebuŋyoŋ, oi embimbiŋgabuŋ ore iŋoji ŋoŋore tife oŋu enareiŋgo ore wareru gogoine kisiŋgaru sibirigaiŋ eya. Oŋu.
PHI 3:1 O maŋkekerisie ogopune, buŋo koruŋ iŋi jikigaru mibemiŋ: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru jerieru goinebi. Buŋo oi ŋeŋeo moke quraŋga ŋareiŋ ore tataki so manego. Ŋiŋigo goineji egu eadu eru bosembe ŋabenimiŋ ore oi quraŋga ŋarebe soine sagaga.
PHI 3:2 Zioz gio bobo ŋiŋigo sembene yoŋore siŋaŋ-ŋaŋuŋ baku goinebi. Yoŋoji maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo botugo roregaru maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miegobi, “Anuture biŋe fukenimiŋ ore ŋoŋo moge baku sakiŋaŋuŋ ketigainebi.” Oŋu yameŋ keku buŋo akoŋ miku qoro rigaŋine oŋuine gbogbo oŋgaku “Kufufuŋ raŋgbaŋine fukegobeneŋ,” miku mo yobu miegobi.
PHI 3:3 Yoŋoji Anuture jiŋomaio so poretiŋgagobi. Sakiyaŋuŋgo moge oi akoŋ keti yabebuŋyoŋ, foriine oi noŋunde iŋi fukeya: Anuture Biŋe buŋoji maŋnoŋuŋ bobogaya, noŋuŋ iŋore maŋkekerisie kufufuŋ foriine yobu fukeru gogobeneŋ. Anuture tinao sakinoŋuŋgo moge ba norebuŋ, niŋoji ore paio so dimaku kitiŋgaku manesiŋ gaegobeneŋyoŋ, Kristo Yesuji munaŋ qa noreya, ore eru iŋo miteŋgaegobeneŋ. Anuture Moro Tiriineji dobe nobeko afagaru Anuture ohowe baku miteŋ gaegobeneŋ.
PHI 3:4 Goineji sakiyaŋunde yaji kitiŋgaku Anuture biŋe fukekimiŋ ore manesiŋ gagobi, nonji oi yadurego. Ore eru fiine akoŋ suhuŋ oŋuine furarieru tone ba pakereru erioŋbarioŋ kamasi enobo.
PHI 3:5 Nonde kuririquraŋ oi iŋi: Nonji Israel ŋiŋigo kubu maŋineo minebobo mo fukego. Apa ŋasonere kubu tinaine Benjamin. Maŋgo mamane Hibru ŋiŋigo. Nonji yokoreone fukeru Hibru ŋi foriine fukego. Fukeru pebe una 8 fukeko oo sakine ketigabuŋ. Farisi fukeru goboŋ ore Mosesre Kadi buŋo oi poretiŋ boyobeiŋgo yameŋ keku goboŋ.
PHI 3:6 Farisi goku maŋneo jo fukeko maŋkekerisie kufufuŋ oi fofori kekesuesue eyareku goboŋ. Mosesre Kadi buŋo reŋgaru boyoberu poretiŋ fukenobeŋ ine, nonji ore so bakare buŋo tomiri posiine goboŋ.
PHI 3:7 Ya oŋuine oi manebe ropeko oo kitiŋgaku manesiŋ garu goboŋyoŋ, maŋne kerisieru oi sosowo bokeru gbeŋ sureru migo. Damaŋ yoo Kristoji munaŋ qa nareko qowiriebe, ore eru manebe ropeega.
PHI 3:8 Ofoŋne Kristo Yesu mane mukuru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukebemiŋ, oi maneru osoebe furiine ropekiine ore so fukega. Ore eru gogone raŋgbainere kuriri yane sosowo oi Kristo jikigaru oo bokeru gbeŋ surego. Kristo bofukeru nonde ya sosowo oi manebe yau rasa yobu oŋuine fukeme sureru ŋadineo bokeboŋ.
PHI 3:9 Goineji “Mosesre Kadi buŋo reŋga foreru oŋuine oiji niŋonoŋe Anuture jiŋomaio poretiŋ fukekimiŋ,” migobiyoŋ, nonji oŋu posiine so gogo. Damaŋ yoo Kristo manesiŋ gabe Anutuji oŋuine oiji buŋone mitarime iŋore jiŋoo posikeru gogo. Mamanesiŋ paio gobe Anutuji ŋonemaiŋ enareku mitigako agiburaŋnere buŋoji komeko gogo. Kristoke qakatoru dimaku gobe Anutuji nonde fuŋne oŋu bofukeiŋgo ore yameŋ keego.
PHI 3:10 Nonji Kristo iŋi mane mukubemiŋgo yameŋ keego: Kristoji komeru pakereya iŋore usuŋ oiji dobe nuko sanaŋgabemiŋ ore manego. Joiserereŋ maneya, oi iŋoke jikigabemiŋ ore jauego eru komeru kamasi oŋuine oiji iŋore kamasi ore so fukebemiŋ ore manego. Joiserereŋ maneru komeya, nonji kamasi oŋuine akoŋ komeru oŋuine oiji iŋore kamasi oŋuine fukeiŋ ore jauego. Komeru pakereya, iŋore usuŋ oiji dobe nuko sanaŋgabemiŋgo manego.
PHI 3:11 Komebe Anutuji bogbore nume komegone pakerebemiŋ ore origago. Oŋu.
PHI 3:12 Nakenere iŋi so migo, “Anutuji moge ruaya, oo wape foreru maŋkekerisiere kuririine sosowo bofukeru gogo.” Ore so fukeru gogoyoŋ, Kristo Yesuji roosiŋ enareya ore seŋgiŋbaŋgiŋine raugaiŋgo ore yameŋ keego.
PHI 3:13 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji moge ruaya oo so wape forego, oi manego. Moakoŋ iŋi maneru eego: Ya kemukuru ŋadi gaboŋ, oi niga nuko Anutuji ya jiŋomaineo ruame pega, oo obe pipa rabemiŋgo aŋi sogo maneego.
PHI 3:14 Anutuji paibe ropebemiŋ ore oŋga nareru moge oŋu qa nareya. Ore eru Kristo Yesuji munaŋ qa nareya ore nonji eesoigo sanaŋgaru gbiŋ eru Anuture mogeo ropebe iŋoji hendiŋ eri qoruneo kenareiŋ. Oi roiŋgo aŋi sogo maneru moge oobe poretiŋ akoŋ usuŋne qojugaru giniŋgaego.
PHI 3:15 Ore eru mande kuririnoŋuŋke fukegobeneŋ, Anutuji noŋuŋ sosowo mamane moakonde paio Kristo mane mukuru gokimiŋ ore manega. Buŋo more mamane maru furuine mo pe ŋarena ine, Anutuji buŋo yoore uruŋu manebi sagaga, oi oŋuakoŋ miku barariŋga ŋareiŋ.
PHI 3:16 Ŋoŋore manebu qoruine oi iŋi fukeko sagaiŋ: Noŋuŋ damaŋ joroine me pompoŋine maŋnoŋuŋ kerisieru Anuture kadio go wapebeŋ, eebobore kadi moakoŋ oi akoŋ jikigaru rabeneŋ sagaiŋ.
PHI 3:17 O maŋkekerisie ogopune, nonji eebobone eego, ŋoŋo noŋ ŋone nuru nonde mosi boyoberu goinebi. Goineji ore so oderu pore ŋabeegobi, ŋoŋo yoŋore eebobo oi ŋoneru boyobeinebi.
PHI 3:18 Ŋiŋigo boakoŋ yobu yoŋoji eeboboyaŋunji Kristo rosi eteru yoŋoyaŋunde aŋigo kosa gogobi. Maripoŋgo komeya, ore fuŋine oderu gboreru gogobi. Buŋo oi damaŋ kokoine tiŋtuŋ egu fukenimiŋ ore ŋajibe manebuŋyoŋ, damaŋ yoo oi kuyoku jiŋo obune wakiko migo.
PHI 3:19 Saki fuyaŋunde aŋi sanaŋine sembeneji nemuyaŋuŋ fukega. Ya mimiineke eegobi, ore manebi ropeko kuririyaŋuŋ fukeko sigopou gogobi. Maŋmamaneyaŋuŋ morende eebobo sembeneo kipebi nigiŋ yabeko kosa goku tatariineo misi korugo rakanimiŋ.
PHI 3:20 Yoŋoji yuku rakanimiŋyoŋ, goine niŋore qoqodure sa oi Sombuŋgo paibe pega. Moreŋgo kotuine fukeru yayaba akoŋ goku Ofoŋ Yesu Kristo Munaŋqoqo Raunoŋunji moke fukeru oga nobeiŋ ore odigaegobeneŋ.
PHI 3:21 Iŋoji moreŋ saki funoŋuŋ wakiqoqoine yo oi qowirieme iŋoyoŋunde Sombuŋ saki fu oŋuine kuririquraŋineke fukeiŋ. Usuŋ oŋuine oi Kristo pe tega. Iŋoji usuŋ oŋuine oiji ŋiŋigo eru moreŋ Sombunde yareya sosowo oi soine sanaŋgaru bawaki nobeko iŋore mea rurumaŋgo rabeneŋ siŋaŋ nobeko gokimiŋ. Oŋu.
PHI 4:1 O yoro ogopune, oŋu fukeiŋ ore Ofonji ŋoŋo bapi ŋabeko gbiŋ keru sanaŋgaru dimainebi. Nonji ŋoŋore aŋi maneru ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keego. Ŋoŋo jeri enarebuŋ. Botuŋaŋuŋgo gio babe ore foriine fukeko odubi Anutuji ore furi enoreiŋ, ore eru sigopou eru jerieego.
PHI 4:2 Minebobo ŋigo yoyoka Yuodia Sintike, ŋokoji pougaru kekepari eru gogobire, oŋu maneboŋ. Ore eru nonji maŋ-ŋakuŋ iŋi bapakarego: Ŋoko Ofoŋke moakoŋ dimagobire, ore eru maŋmoakoŋ eru goinebire.
PHI 4:3 O muraŋne foriine, giore kioŋ moko osigaru gobu, go oŋuakoŋ iŋi weu garego: Ŋigo yoyoka yokoji maŋmoakoŋ enimi ore bapi yapeigoŋ. Yokoji noke Bobiaŋ Biŋe sanaŋgaru saueiŋ ore jigo qaku gobu. Yokoji Klemen eru ogopune goine noŋunde keririŋgo moko jigo qaku gobu. Sosowo yoŋore tina oi gogo sanaŋinere tina buru buk papiago paibe pega.
PHI 4:4 Damaŋ so Ofoŋke dimaku jerieru goinebi. Jerieinebi buŋo oi ŋeŋeo moke migo.
PHI 4:5 Ŋoŋo denaŋdenaŋ paio ŋiŋigo eyarebi sosowoji kamasiŋaŋuŋ oi maneinebi. Ofonji wareiŋgo bembeŋgaga.
PHI 4:6 Ya more manebu so maneru goinebiyoŋ, ya sosowo ore weweuŋaŋuŋ Anutu ojibi maneine. Oŋu me oŋu fukeiŋ, ŋoŋo Anutu oŋga wosiru karieru daŋge miku goinebi.
PHI 4:7 Anutuji maŋwomo eŋarega, niŋo ore fuŋine so mane muku egobeneŋ. Oi mamanemukunoŋuŋ sosowo odureru fuŋine mo fukega. Kristo Yesuke qokotabi dimakabi Anutuji maŋ-ŋaŋuŋ eru buŋo mamaneŋaŋuŋ dobu kiperu iporo ba ŋareko goinebi.
PHI 4:8 O maŋkekerisie ogopune, buŋone mitariiŋ ore eru uŋsowoŋ buŋo iŋi migo: Wuwunuŋ buŋo so manesuinebiyoŋ, ya sosowo araŋ babeneŋ kuririineke fukega, maŋ-ŋaŋuŋ oo kiperu goinebi. Buŋo foriine, buŋo poretiŋ eru gbagbataeŋine oi manesuku goinebi. Buŋo aŋiineke maneegobeneŋ, oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseko goinebi. Buŋo kobiineke mimiteŋ fukeiŋ ore so fukega, maŋ-ŋaŋuŋ oo qakatoru goinebi.
PHI 4:9 Nonde eebobo ŋoneru Biŋe buŋone maneru maŋ kiniŋ-ŋaŋuŋgo ruaru robi biŋeŋaŋuŋ fukeya, ŋoŋo oi kegboreru eba eku goinebi. Oŋu gokabi womo Rauine Anutu iŋoji ŋoŋoke dimaiŋ. Oŋu.
PHI 4:10 Nonji Ofoŋke qakatoru goku ŋoŋore beufi soguine manego. Ŋoŋo ronekoŋ noŋ siŋaŋ nuku moneŋ nareiŋgo aŋi maneru gobuŋyoŋ, uruŋu eniminde fuŋne baaru embimbiŋgabuŋ. Damaŋ joroine embimbiŋgaru gobi Ofonji damaŋ yoo maŋ-ŋaŋuŋ bogboreme afagaru moke bapi nubuŋ.
PHI 4:11 Saki funere yobiŋgo ŋeku embimbiŋganobo, ore eru buŋo yo so migo. Nonde ya pega, nonji oke maŋwomoo waigo goiŋgo manego.
PHI 4:12 Noŋ janjaŋbumbuŋ oderu womoo goboŋ eru gogo kobiineke batiqatiine tomiri goku womoo goboŋ. Pi so damaŋ so maŋne waigo eko goiŋgo manego. No gaba enobo me roro ŋenobo, ore eru maŋne so bawaki eego. Yane boakoŋ yobu me kokiine pe narena, oi jibumeŋ. Noŋ yoore fuŋne mane mukuru soine waigo gobemiŋ.
PHI 4:13 Oi me oi mo fukena, Kristoji basanaŋ nuko ya moji mo so bawaki enareiŋ.
PHI 4:14 Jibu koŋkoŋne ore maŋineone ogo babapi ruaru baafe nubi sagaya.
PHI 4:15 Filipai ŋoŋo oŋuakoŋ nonde fuŋne mane komegobi. Nonji fuŋgaru roregaru Bobiaŋ Biŋe gio baku ŋoŋoke Masedonia prowinsgo goku boke ŋabeboŋ, damaŋ oone fuŋgaru mamanesiŋ kufufuŋ goineji noŋ sakire yayaŋunji so kitiŋ nubuŋ. Nonji mande Biŋe yarebe robi biŋeyaŋuŋ eyayoŋ, sakire mobe mo so bokirie narebuŋ. Filipai maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋo moakonji noke kikipe eru gogone kitiŋgabi pesiŋ moneŋ-ŋaŋuŋ roru nareŋgareŋ eku gobeŋ.
PHI 4:16 Nonji yare embimbiŋgaru goboŋ, ŋoŋo oi nonde ruabi Tesalonaika sitio wareya. Ate moakoŋ matayoŋ, ate yoyoka sakinere yare embimbiŋgaboŋ, oi ruabi nondeo wareya.
PHI 4:17 Nonji ŋoŋore mebo yauŋ-ŋaŋunde sase so eego, ore eru buŋo yo so quraŋgago. Anutuji ŋoŋore ogo babapire tifeine bokirie ŋareeiŋ, nonji foriine sogo oi ŋoŋoreo saueiŋgo manego.
PHI 4:18 Ŋoŋoji damaŋ yoo ya ruabuŋ, oi raugaru nonde ya sosowo oiji kiririne odureru kokoine pe narega. Epafroditus iŋoji ŋoŋore ogo babapi yauŋ-ŋaŋuŋ roru wareru nareme moririineke fukeru gogo. Ŋoŋo pesiŋ tahaŋoŋuŋ ruabi iŋoji roru wareya, Anutuji ore aŋiine maneko soine sagaga. Anutuji ŋoŋore pesiŋ maneru sabareko kouine fiine junjinaŋ oŋuine fukeru iŋore jiŋomaio isirigame jerieega.
PHI 4:19 Nonde Anutuji touŋmoriri sosowore Rau fukega. Iŋore rouŋgo ya sosowo oi tatariine tomiri pega. Ore eru ŋoŋo Kristo Yesuke qakatoru dimaku yare embimbiŋgagobi, oi sosowo pe tega ore so eŋareeiŋ.
PHI 4:20 Ore eru Anutu Mamanoŋuŋ damaŋ so miteŋ gaeinebeneŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture tinabiŋeji damaŋ tatariine tomiri saueeiŋ. Buŋo oi foriine.
PHI 4:21 Nonji momojone ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Kristo Yesuke moko akoŋ dimagobi, sosowo ŋoŋore ruabe fuga. Ogopune noke yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo fuga.
PHI 4:22 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine goine sosowo yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo fuga. Yoŋoreone goineji Sisa-kiŋ koitore morumboŋ pigo gio baegobi, yoŋoji oŋu maneru yameŋ keku migobi.
PHI 4:23 Ofoŋ Yesu Kristore yauŋmoririji ŋoŋoke pe roperu iiruŋaŋuŋ mifiagaine.
COL 1:1 Anutuji Pol noŋ sore nuko miinere so Kristo Yesure aposol fukego. Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timoti iŋoji noke ŋegobere.
COL 1:2 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Kolosi taoŋgo goku Kristoke qakatobi mamanesiŋ-ŋaŋunji so gbaŋime qiŋ keru dimagobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. Anutu Mamanoŋunji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi.
COL 1:3 Ŋoŋo Kristo Yesu damaŋ so manesiŋ garu ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo jojoko eyareegobi, ore biŋe buŋoine nojibi. Ore eru ŋoŋore oŋga wosiegobeneŋ, oo damaŋ so Anutu, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama miteŋ gaegobeneŋ.
COL 1:5 Bobiaŋ Biŋere buŋo foriineji rone ŋoŋoreo wareko mibi oorinoŋunde fuŋne maneru mane taniŋga forebuŋ. Mane taniŋgaru Anutuji ŋoŋore ya ruame Sombuŋ kaeo kojiŋ komoŋgo pega, ŋoŋo oi rauganimiŋ ore odigaru origaegobi. Oori oiji maŋgo eŋareko afagaru Anutu manesiŋ garu maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku gogobi, ore eru miteŋ gaegobeneŋ.
COL 1:6 Bobiaŋ Biŋe buŋo oiji saueru moreŋine moreŋine sagaru foriineke fukeru sogueega. Ore so ŋoŋoreo wareko ŋoŋo Anuture yauŋmoririre fuŋne foriine oi maneru mane taniŋgabuŋ. Oi ronekoŋ mane taniŋgabi, una oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriineke fukeru mifia ŋareega.
COL 1:7 Yoro muraŋnoŋuŋ Epafras iŋoji Kolosi ŋoŋore Bobiaŋ Biŋe oi qaji ŋareme manebuŋ. Epafras iŋoji niŋore tife dimaku Kristore gio damaŋ so yameŋ keku baega.
COL 1:8 Moro Tiriineji boburo ŋabeme jojoko naduŋgaduŋ egobi, Epafrasji ŋoŋore fuŋne oŋu ŋoneru nojiko manebeŋ.
COL 1:9 Ore eru biŋe buŋo oi manebeŋ, niŋoji oŋuakoŋ damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore Anutu oŋga wosiru go wapegobeneŋ. Ŋoŋoji Anuture maŋ aŋi mane mukubi mamane oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseiŋ ore karie teegobeneŋ. Oiji puse ŋareme Moro Tiriineji boburo ŋaberu maŋgboroŋ ŋareeine. Oŋuine oiji soine Anuture aŋi sosowo poretiŋ akoŋ mane mukuru gonimiŋ.
COL 1:10 Ŋoŋore iŋi oŋga wosiegobeneŋ: Mamane-muku oiji maŋgo eŋareko soine gogoŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so goinebi. Maŋ-aŋiine pega so eeboboŋaŋuŋ sosowo eba eku goinebi. Oŋu soine gio fiine fuŋne fuŋne damaŋ so babi ore foriine fukeine. Mamane-mukuyaŋuŋ oŋu kegborebi soine sanaŋganimiŋ eru Anuture fuŋne jikigaru mane sarigaku gonimiŋ.
COL 1:11 Anuture usuŋ oi bibiineke. Ore so iŋoyoŋunde usuŋ suŋsuŋ sosowo ŋareme kefagaru basanaŋ ŋabeeiŋgo oŋga wosiegobeneŋ. Anutuji oŋu basanaŋ ŋabeko soine sanaŋgaru damaŋ so yameŋ keku maŋwomoo dimaku yobiŋ maneru karieru jerieru gonimiŋ.
COL 1:12 Jerieru goku Mamaŋaŋunde daŋge miku gonimiŋ ore oŋga wosiego. Mamanoŋunji ogopuine gbagbataeŋine noŋunde ore ya seŋgiŋbaŋgiŋineke burugaru ruame kuririquraŋinere maŋgo pega. Iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ qowirie ŋabeko ya seŋgiŋbaŋgiŋineke oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi.
COL 1:13 Qisiriji siŋaŋ nobeya, Mamanoŋunji oone bomukuru oga noberu wareru yoro Madeinere qorumaŋ maŋgo rua nobeya.
COL 1:14 Madeine iŋoji duenoŋuŋ baru agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeiŋgo maneega. Ore eru daŋge miteegobeneŋ. Buŋo oi foriine.
COL 1:15 Kristoji Anutu ŋoŋoneine mata iŋore sasako fukega. Ronere ronekoŋgo gogo sosowo so fukeko Kristoji bonieru Mamaineke ŋi qoru fukeru goya. Oŋu goku Mamaine Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yabebire fukebuŋ.
COL 1:16 Madeineji Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yarebire. Ya goine Sombuŋ kaere koroine koroine oo pebi so ŋone yabeegobeneŋ eru ya goine moreŋgo pebi ŋone yabeegobeneŋ, oi Kristoji miko qowiriebuŋ. Ya sosowo oi siŋaŋ yabenimiŋ ore iiru mamari (gemo) siŋaŋine siŋaŋine bofuke yabeko Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo morumboŋyaŋuŋgo dimaku mimitiyaŋuŋ ruaegobi. Yoŋore mea rurumaŋgo koito wawakiine muraŋyaŋuŋ ropekiine eru wawakiine oi igodoŋ yabeko koroyaŋuŋgo usuŋyaŋuŋke dimaku goine koito oŋuine siŋaŋ yabeegobi. Madeineji ya sosowo fukeinde fuŋqodu fukeko Anutuji iiru (gemo) bofuke yabeya, oi Kristo miteŋ gabi bibiineke fukeeiŋ ore igodoŋ yabeko dimagobi.
COL 1:17 Kristoji ronekoŋ goko yareya sosowo oi iŋore ŋadio fukebuŋ. Iŋoji ya sosowo qodureru siŋaŋ yabeko qojugaku iŋoreo oderu qiŋ keru dimagobi.
COL 1:18 Kristoji miminenoŋuŋ fukega. Yareya sosowo eru noŋuŋ pore noreru qorunoŋuŋ fukeru goiŋ ore komegone pakereya. Komebuŋ, yoŋore botugone iŋoji rone mineboboyaŋuŋ fukeru gboreru pakereya. Oŋu minebobonoŋuŋ fuŋfuŋgaine fukeko noŋuŋ kufufuŋ raŋgbainere zioz gariine fukeru dimagobeneŋ. Ore eru mande, saki fure, ya sosowore qorunoŋuŋ fukeko maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ iŋore saki fu sosowo fukegobeneŋ.
COL 1:19 Anutuji Madeine iŋoyoŋunde so sogokoŋ fukeru goiŋ ore mane foreko sagaya. Ore eru iŋoyoŋunde mamane eru kuriri yaine sosowo oi Kristoke qakatoru dimaga ore beufi maneru goga.
COL 1:20 Yareya sosowo moreŋgo eru qonikiŋgo Anutuke rosi eegobi, oi Anutuji sosowo furiyaŋuŋ ruaru oga yabeme iŋoke qakatoru maŋmoakoŋ enimiŋ ore maneru iŋi mitariko sagaya, “Nakene Made sorebe rakaru maripoŋgo komeru dariine keseru womo maŋgo eteko fukeiŋ.”
COL 1:21 Ŋoŋo oŋuakoŋ rone eeboboŋaŋuŋ sembene peya ore eru maŋ-ŋaŋunji Anutuke maŋmoakoŋ so eru rosi eru taitai gobuŋ.
COL 1:22 Rone oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo Anutuji iŋoyoŋeke maŋmoakoŋ eru dimanimiŋ ore Madeine soreme moreŋ saki fuineke komeru keririke yabeya. Oŋu dimabi penaroŋ-ŋaŋuŋ jureko gobi oga ŋaberu iŋoyoŋunde jiŋo maio gbagbataeŋine bakuŋaŋunde buŋo tomiri rua yabeko ropeniminde odigaru oori eegobi.
COL 1:23 Oori eegobiyoŋ, goku biriboro qaku egu waki ŋabeiŋ ore Kristo damaŋ so manesiŋ garu dimainebi. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine oiji otuŋ sariya, ŋoŋo ore buŋoine manebuŋ. Maŋ-ŋaŋunji oo kitiŋgaku qiŋ keru dimaku sanaŋgaru gonimiŋ ine, ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Niŋo Bobiaŋ Biŋeine oi misaueegobeneŋ. Anutuji ŋiŋigo bofuke nobeko Sombuŋ rurumaŋgo go ragobi, yoŋore botugo oi roregaru mitaniŋgaru gogobeneŋ. Pol nonji oŋuakoŋ Bobiaŋ Biŋere gio oi baku gogo. Oŋu.
COL 1:24 Kristore saki fu sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ fukegobeneŋ. Kristoji noŋunde ore koŋkoŋ maneko tifeine peku maŋkekerisie kufufuŋ painoŋuŋgo ropeega. Nonji Kristore saki fu bapi ŋabebemiŋ ore eru saki funeji ŋeriŋetataŋ tifeine oi roku maneru goego. Oŋu fuke nareko ŋoŋore eru joiserereŋ maneru goboŋ, ore eru damaŋ yoo jerieego.
COL 1:25 Anutuji igodoŋ nuko maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine kiŋaŋ qa ŋareku gio baku gogo. Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo boroiŋga noreiŋ ore buruine ruaya, ore so Biŋe buŋoine misaue forebemiŋ ore miya. Ŋoŋoji fiaru sanaŋganiminde gio oi nareya.
COL 1:26 Anutuji Biŋe buŋo oi ronere ronekoŋgo sumuŋgako ŋiŋigo saueru komebi osigidapuyaŋuŋ pakereru oŋuakoŋ komebi oŋuine akoŋ oŋuine eku go waperu mo gobuŋ. Oŋu gobi buŋo oi damaŋine damaŋine sumuŋineo peyayoŋ, damaŋ yoo kufufuŋine kufufuŋine gbagbataeŋine noŋuŋ barariŋga noreru miko manegobeneŋ.
COL 1:27 Anutuji yauŋmoririinere buru iŋi miku ruame pega, “Nonji buŋone sumuŋine oi nakene kufufuŋpu ŋoŋo barariŋgaru ŋajibe manenimiŋ ore manego. Yoŋoji oi mane mukuku raru misauebi Biŋene sumuŋinere kuririji kotu kantriine kantriine yoŋore botugo sogueru tinabiŋeineke fukeiŋ.” Buŋo koruŋ soŋsoŋine oi iŋi: Kristoji ŋoŋore maŋgo goga ine, kuririquraŋgo ropeniminde oori eŋareeiŋ.
COL 1:28 Noŋuŋ Anuture buru ore so Kristore fuŋne ŋiŋigo sosowo ŋoŋore mitaniŋgaru gogobeneŋ. Yoŋoji sosowo Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgaru kuririyaŋuŋke fukenimiŋ ore qaji yareegobeneŋ. Oŋu oga ŋabebeneŋ Anuture jiŋo maio ropenimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru maŋgboroŋnoŋuŋ sosowo qojugaru uŋsowoŋ buŋoine buŋoine ŋareegobeneŋ.
COL 1:29 Nonji ore eru jogbasasanaŋ eego. Kristoji usuŋinere paio boburoru dobe nuega, nonji ore so jigo qaku goego. Oŋu.
COL 2:1 Nonji Kolosi ŋoŋore eru jigo qaku gogo. Oŋuakoŋ Laodisia sitio gogobi eru maŋkekerisie ogopune goineji nonde jiŋo mai so ŋonebuŋ, sosowo yoŋore oŋga wosiru kokoine jogbasasanaŋ eego. Nonji ŋoŋo ore fuŋine manenimiŋ ore manego.
COL 2:2 Iŋi oŋga wosiego: Anutu, go maŋyaŋuŋ kitiŋ yabende sogokoŋ kiperu manjoko naduŋgaduŋ eku moko mande kuririŋaŋuŋ sosowo bofukenimiŋ. Oi bofukeru soine sanaŋgaru ya sosowo mane muku forenimiŋ. Oŋu eru soine Anuture Biŋe soŋsoŋine, Kristore fuŋne oi sosowo mane taniŋga forenimiŋ.
COL 2:3 Anutuji mamaneine eru maŋgboroŋine oi sosowo Kristo iŋoreo ruaru sumuŋgako pega. Anuture maŋgboronde rouŋ oi juŋe boreŋ oŋuine rouŋ soŋsoŋgo peko Kristoji ore ki mendaine fukega. Kristore mi reŋgaru oŋuine oiji soine maŋgboroŋine oi bofukekimiŋ.
COL 2:4 Moji barikari eru buŋo jiji miku maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru egu eadu eŋarenimiŋ ore Kristore buŋo oi migo.
COL 2:5 Sakiji ŋoŋoke moko so gogoyoŋ, iiruneji ŋoŋoke dimaga. Ŋoŋo sanaŋgaru Kristo manesiŋ garu buŋoine reŋgaru botuŋaŋuŋgo buruŋaŋunde so waigo gogobi, ŋoŋore oŋu maneru manesuku jerieego. Oŋu.
COL 2:6 Ore eru ŋoŋo Kristo Yesu ro sabarebi Ofoŋ-ŋaŋuŋ fukeru dimaga, iŋoke qakatoegobi ore so eeboboŋaŋuŋ eba eku goinebi.
COL 2:7 Buŋo qaji ŋarebuŋ, ore so sorukuŋaŋuŋ Kristoreo gbedigaru iŋoke qakatoru dimaku maŋ-ŋaŋuŋ kikitiŋ eku mamanesinde usuŋ-ŋaŋuŋ jikigaru bofukeru goinebi. Daŋgeŋaŋuŋ obu soro wakiega ore so miku miteŋ garu goinebi.
COL 2:8 Apa ŋaso yoŋoji morende mamane-muku qaji ŋarebi kadi raŋgbaŋine bofukeru goineji oi boyobeegobi. Oŋuakoŋ nemu mamari siŋaŋ sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo goku yokore yareya sosowo siŋaŋ yabeegobi, goineji Kristo odureru yoŋoreo qakatoru buŋo qaji ŋareegobi. Oŋu eegobi, yoŋoreone moji ro ŋaberu eadu omaine ore niginji kipe ŋabeko wakiru egu qaqaji yoŋore biŋe fukenimiŋ.
COL 2:9 Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi sosowo yobu Kristoreo peko moreŋ saki fu roru fukeya. Ore eru qaqaji jijibuine oŋuine yoŋore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
COL 2:10 Kristoji iiru mamari siŋaŋ eru koito wawakiine eru muraŋ sosowo yoŋore qoru dimaga. Kristoke qakatobi iŋoji Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi soine soyaŋuŋgo yareme gogobi.
COL 2:11 Oŋu goku Kristoke qakatobi iŋoji mogeine foriine oi ŋoŋoreo oŋuakoŋ keti ŋabeko gogobi. Moge oi meji sakinoŋuŋgo ketigaegobi ore so matayoŋ, Kristoji saki keketi fuŋine mo eŋareya, oi iŋi: Iŋoji sakire eebobo raŋgbaŋineji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene oi kipeme gogobi.
COL 2:12 Kristore qoŋgbuŋ yoŋgo ruabuŋ, ŋoŋore maŋ raŋgbaŋineji oŋuine kamasi komeru miti meso oo kome yoŋgo rakaya. Oŋu rakayayoŋ, Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereya, iŋore usunji ŋoŋo oŋuakoŋ dobe ŋaberu miti meso oo maŋgo ŋeŋareko gborebuŋ. Ŋoŋo Anuture usuŋ oi roru sabareku manesiŋ gabuŋ ore eru Kristore keririŋgo gboreru sanaŋgaru gogobi.
COL 2:13 Rone moji ŋoŋore aŋi sanaŋine sembene oi so kipeme maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaŋineji siŋaŋ ŋabeko gobuŋ. Agiburaŋ ebuŋ ore eru maŋ komiine gobuŋyoŋ, Kristoke qakatobi Anutuji iŋore keririŋgo bogbore ŋabeya. Agiburaŋnoŋuŋ sosowo jure foreko sanaŋgaku gogobeneŋ.
COL 2:14 Sembenenoŋunde eru ore geoinere mimiti oi Sombuŋ kaeo ropu quraŋgo quraŋgabi peya. Kristoji ropunoŋuŋ oi sosowo yobu ketigaru kepieko. Ropu oiji Anutuke dimaku ŋadinoŋuŋgo qaku kiso enoreru peya, iŋoji oi kemukuru maripoŋgo qakasigame tariya.
COL 2:15 Maripoŋgo komeru nemu mamari siŋaŋ eru iiru koito wawakiine sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, Kristoji yoŋore usuŋ oi rua ondure mi oŋuine kepieru ode kindeŋgaru odeyaganga foreya. Oŋu eru rosipuine niginji kipe yaberu mimi qa yareya. Oŋu eru oga yaberu kokoriaŋ keru saoreŋ keme tumoqoqoineo warebi gbiŋ eyareya ore fuŋine oi totogo fukeme ŋonebuŋ.
COL 2:16 Kristoji gbiŋ eyareya, ore eru ŋoŋo Kristoke dimaku kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Oŋu gobi ŋoŋore botugo moji wamo uqo obu rigaru noegobi, ore sowoine omaine ruaru egu mimiti eŋareiŋ. Gosa so kombaŋ mokiine mo eru kaiŋ so ayoŋ gariine wapega ore kiwaqawa oi eegobi me mata, ore eru omaine egu misembea ŋabenimiŋ. Sabat kombaŋ oi Sondagioo me una mogo ŋeegobi, ore eru omaine jiŋo maiŋaŋuŋgo qaku egu buŋo miŋarenimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
COL 2:17 Agi oŋuine ore eru kaje so ruainebi. Ya oi sosoine akoŋ fukegobi. Ŋi foriineji qondiŋgako sasakoineji qodureru wareega, ore so foriine oi Kristo. Uqo sowo eru kombaŋ ŋeŋere buŋo oi Kristore soso fukeru wawakiine fukega. Kristoji fukeyayoŋ, ŋoŋo jibu raru kadi sosoine raŋgbaŋineo omaine qakatoru egu gonimiŋ.
COL 2:18 Goine ŋoŋoji aŋiŋaŋuŋgo iŋi eegobi: Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋ babawaki eru Sombuŋ mimerereŋ ohoweyaŋuŋ baku nemu oŋuine miteŋ yabeegobi. Oŋuakoŋ qohoŋyaŋuŋ fukeme iruyaŋuŋ ŋoneru ore eru sigopou eegobi. Oŋu ŋoŋo-ŋaŋuŋ morende mamaneji bapakare ŋabeko sakiŋaŋuŋ omaine yobu ba ropeku sakibobo eegobi. Yoŋoreone moji eadu eŋareru Kristo iŋoreone egu qopia ŋabeiŋ. Oŋu eme ŋoŋo mamanesinde sisirigo gbiŋ so eku furiŋaŋuŋ so egu ronimiŋ. Ore eru sisiŋaŋ ee eku goinebi.
COL 2:19 Yoŋo Kristo qorunoŋuŋ fukega, iŋoke didimoyaŋuŋ oi bokeru kosa gogobi. Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋunde saki fu sosowo noŋuŋ siŋaŋ nobeko soine iŋoke jijiki eku gogobeneŋ. Sia jijikiine eru ruaine oiji saki fuinere me kufupu qodureru kipe nobebi qojugaku moakoŋ fukegobeneŋ. Oŋu fukeru Anutuji maŋgo enoreega ore so sogueru sanaŋgaegobeneŋ.
COL 2:20 Ŋoŋo Kristoreo jikigabi maŋ raŋgbaŋ-ŋaŋunji komeko nemu mamari siŋaŋ yoŋore nigiŋ jokogone keŋgoroŋgabuŋ. Yoŋoji sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo goku yayakuŋ sosowo siŋaŋ yabeegobiyoŋ, ŋoŋo so siŋaŋ ŋabeegobi. Ore eru qaqaji jijibuine oŋuineji mimiti kosa eŋareegobi, oi wamore mo boyobeegobi? Sombunde biŋe fukegobiyoŋ, jibu morende buŋo boyobebi jijibuine fukeega.
COL 2:21 Agiyaŋuŋ iŋi ruaegobi, “Oi so bojigaru roigoŋ. Mo oi so no maneigoŋ. Ya oi so bouaigoŋ.”
COL 2:22 Moreŋ ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde qoruji oŋu mitigaku goine qaji ŋareegobiyoŋ, Anutureo oŋu mata. Anutuji ya sosowo oi ruaru bakimiŋ ore eru miko roru nobeneŋ mataeiŋ ore ruame pega. Oi morende ya yayabaine.
COL 2:23 Oi jibu goineji nemu mamari siŋaŋ eru mimerereŋ ohoweyaŋuŋ baku nemu oŋuine miteŋ yabenimiŋ ore yameŋ keegobi. Oi yameŋ keku “Noŋunde maŋ bawaki egobeneŋ,” miku oo gbedigaru sakire aŋi sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore agiine agiine ruaru sakiyaŋuŋ qaku joiserereŋ bofukeegobi. Oŋu eru mimitiyaŋuŋ ruaegobi, oi maŋgboroŋ paio eebobore kamasi fukeko kokoine yoŋo mosiyaŋuŋ oi ŋoneru manebi ropeega. Ropeegayoŋ, oi jibu oŋu sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene sabareiŋgo ebibieku oi kosa boyobeegobi. Ore eru mimiti buŋoyaŋuŋ oiji ya omaine yobu fukega. Oŋu.
COL 3:1 Kristoji paibe roperu Anutu me furoineo morumboŋ koroine roru kobiineke ŋega. Anutuji Kristo bogboreya, ore kamasi oŋuakoŋ ŋoŋo bogbore ŋabeme komegone pakereru gogobi. Ore eru ŋoŋo Sombuŋ kaeo paibe yareya sosowo pega, oo maŋ-ŋaŋuŋ ruaru goinebi.
COL 3:2 Morende yareya oo matayoŋ, paibe ya sosowo pega, maŋ-ŋaŋuŋ oo ruaru sanaŋgaru goinebi.
COL 3:3 Ŋoŋore maŋ raŋgbaŋineji komeko Anutureo qiŋ keru gogobi. Ore ŋoŋo Anuture konugo raru gogo sanaŋinere fuŋne bofukebuŋ. Kristoji Sombuŋ gogo sumuŋineo goga, ŋoŋore mande gogoji ore so sumuŋineo pega. Ore eru maŋ-ŋaŋuŋ Kristoke kiperu goinebi.
COL 3:4 Kristo gogo sanaŋinere Raunoŋunji moke wareko kuririquraŋineji fukeiŋ, damaŋ oo ŋoŋo oŋuakoŋ fukebi oga ŋabeme iŋoke Anuture kuririquraŋgo ropenimiŋ.
COL 3:5 Morende aŋi sanaŋine sembene fuŋne fuŋne oi maŋ-ŋaŋuŋgo peku gigijo ba ŋabeegobi, yoŋore qoru oi sosowo odejaŋga foreinebi. Kaneŋ qoro oŋuine boesau eru penaroŋ wuwunuŋineke oi ŋadi gainebi. Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene oi bokeru manjo sembene qokobebi kobeine. Ya roku rononde suroŋ fukeru sase eegobi, oiji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobi ore kamasi fukega.
COL 3:6 Oŋu eegobi ore eru Anuture manji rigaŋgame maŋ rosiine paiyaŋuŋgo ruame ropeega.
COL 3:7 Aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene oŋuineji rone ŋoŋo-ŋaŋunde gogo oŋuakoŋ siŋaŋ gako kadi sembene oi oderu boyoberu gobuŋ.
COL 3:8 Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo ŋoŋo oŋuakoŋ ya oŋuine sosowo oi bokebi raine: Aari maneru manjoŋaŋunji boruŋgaru ja ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋgo jigo qoqo eru maŋsembe manegobiyoŋ, oi uduru bokebi raine. Oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo gomogofo eru buŋo wuwunuŋineke miku maŋ-ŋaŋuŋ kejigagobi oi sosowo ŋadi gaku goinebi.
COL 3:9 Ŋoŋo maŋ raŋgbaŋine eru ore eeboboine wuwunuŋineke oi yaberu qo komeru gogobi ine, buŋo ikoine oi so mimane einebi.
COL 3:10 Ŋoŋo maŋ raŋgbaŋine kemukuru moke qowirieru maŋ gariine yomaru gogobi. Bobofuke Raunoŋunji iŋoyoŋunde fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore soso ruaya, iŋoji ore so maŋ gariine oi qowirie teko jikigaru gboreega.
COL 3:11 Ore eru noŋuŋ Juda me kantri goinere ŋiŋigo gogobeneŋ, oi so moakoŋ fukegobeneŋ. Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabuŋ me mata, oi jibu Anuture jiŋoo so moakoŋ fukegobeneŋ. Taoŋ ŋiŋigo mamaneyaŋuŋke me qanda (bus kanaka) goku yoŋoyaŋunde buŋoji yayaŋ miku qaqouma gogobi, oi jibu Kristoji maŋnoŋuŋgo dimako moakoŋ fukegobeneŋ. Noŋunde gio baegobeneŋ me raunoŋuŋ oi furiine tomiri omaine kiŋaŋ qa yareegobeneŋ, oiji ya wawakiine fukegayoŋ, foriine yobu oi Kristo. Iŋoji bodureru sosowo nodureru roperu Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ ropekiine moakoŋ goga.
COL 3:12 Anutuji roosoe ŋabeko maŋ gariine boyoberu Anuture yoro ogopuine gbagbataeŋine fukegobi. Ore eru ŋoŋo botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ eru ogo bobo eku goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ bawakiru goine denaŋdenaŋ paio eyareku yobiŋ maneku karieru goinebi. Mosi oiji marikuŋaŋuŋ fukeko kebi kako oi damaŋ so roru goinebi.
COL 3:13 Ŋoŋo wirieru sembenere mobe so bokirieinebiyoŋ, botuŋaŋuŋgo mirimbobo ee eru goinebi. Siŋaŋ ee ebi botuŋaŋuŋgo buŋo baka fukeko moji ogoine buŋo miteiŋgo manega, oi boboke einebi. Ofonji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeya, ŋoŋo botuŋaŋuŋgo oŋuakoŋ eku naduŋgaduŋ einebi.
COL 3:14 Oŋu eku manji jojokore marikuŋaŋuŋ oi kebi kako ore paio maŋyauŋ eku manjoko naduŋgaduŋ ebi tinabiŋeineke fukeiŋ. Manji jojoko oiji kuriri kokoinere migo, oi kenusugaru qodureru qoruyaŋuŋ dimaga.
COL 3:15 Kristoji ŋoŋo womoo saki fu moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Ore eru iŋore womoji maŋ-ŋaŋuŋgo peku fiinere migokiki qaqaŋaŋuŋ fukeko maŋwomoo goku mimiteŋ eru goinebi.
COL 3:16 Kristore Biŋe buŋo oiji maŋ-ŋaŋuŋgo peku botuŋaŋuŋgo kokoine fuke saweiŋ. Ŋoŋo maŋgboroŋ buŋo sosowo miku qaqaji ee eku uŋsowoŋ naduŋgaduŋ einebi. Moro Tiriineji boburo yabeega ore so Miti Kiki (Buk Song), mimiteŋ kiki (owaowa) eru mande kiki goine oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo Anutu miteŋ gaku keeinebi.
COL 3:17 Eebobo oi me oi miji me eeboboji eku enimiŋ oi sosowo Ofoŋ Yesure tinao eku goinebi. Oŋu ebi Kristoji maŋgo eŋareko Mama Anutu ohowe ohowe miteku goinebi. Oŋu.
COL 3:18 Ŋigo ŋoŋo ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo wakiru goinebi. Ofonde biŋe fukegobi ore eru oŋu ebi sagaiŋ.
COL 3:19 Ŋi ŋoŋo ŋonuŋpuŋaŋuŋ maŋyaunji manjoko eyareru maŋboiŋ momokiine oŋuine so eyareku goinebi.
COL 3:20 Odumade ŋoŋo Ofoŋke qakatoru dimaku maŋgo mamayokaŋaŋuŋ yokore mi boyobebi Ofonji ŋone ŋabeme sagaiŋ. Ore eru ŋoŋo buŋoyakuŋ minimiŋ ore so sosowo reŋgaru goinebi.
COL 3:21 Mama ŋoŋore odumadepuji koimoyaŋuŋ egu bokeru kokoi bofukenimiŋ ore kosa so furu yabe so kaneru kiti yaberu goinebi.
COL 3:22 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo moreŋgo siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo sosowo reŋgainebi. Kukurere qoru ebi ŋiŋigoji ŋone aŋi eŋarenimiŋ ore matayoŋ, kiko bokeru Ofonde mi egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaku baku goinebi.
COL 3:23 Ya eba eegobi maŋ-ŋaŋuŋ oo kiperu iŋi manesuinebi: Moreŋ ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, Ofoŋ iŋoyoŋe kiŋaŋ qateku gogobi.
COL 3:24 Ofoŋ Kristo kiŋaŋ qateku gobi iŋoji furiŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo ruame pega, oi ŋareme biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. Ŋoŋo oŋu manesuku goinebi.
COL 3:25 Moji gioine bojibugame Anutuji oŋuakoŋ bobojibuinere geo bokirie teiŋ. Anutuji goine so ŋone aŋi yaberu goine so sure yabeegayoŋ, sosowo noŋuŋ so moakonji osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ.
COL 4:1 Siŋaŋpunoŋuŋ ŋoŋore Ofoŋ soguine oi Sombuŋ kaeo goga, oi mane mukugobi ore kiŋaŋqoqopuŋaŋuŋ yoŋeke damaŋ so maŋmoakoŋ eeru so moakoŋ eyareku goinebi. Oŋu.
COL 4:2 Oŋgawowosi gio yameŋ keku baku goinebi. Oo maŋgari goku daŋge mimiteŋ eteku goinebi.
COL 4:3 Mimiteŋ enimiŋ damaŋ oo niŋore oŋuakoŋ iŋi oŋga wosiru goinebi, “Anutu, go Pol ogopuine kadi bayarende soine Kristore Biŋe buŋo sumuŋine oi mitaniŋgabi saueine.” Nonji Biŋere gio babe ore kipe nubi witi pigo ŋego.
COL 4:4 Nonji Biŋe buŋo Anuture aŋire so mibe mane taniŋganimiŋ ore oŋgawowosiŋaŋunji kitiŋ nuku goinebi.
COL 4:5 Ŋiŋigo maŋkekerisie so eru sakiineo gogobi yoŋoreo maŋgboroŋ-ŋaŋunde sogoya eyareru goinebi. Mande gio bayarende kadi mo fukeiŋ, damaŋ oi so bojibugaku sibirigainebiyoŋ, ŋiŋigo keririŋyaŋuŋgo raru waigo uŋsowoŋ eyareinebi.
COL 4:6 Buŋo mi manenimiŋ, oi damaŋ so sekiineke qotureru yajibi aŋiineke fukeeine. Buŋo yajibi ŋiŋigo moakoŋ moakoŋ aŋiyaŋuŋ fukeko sosowo yoŋore buŋo uruŋu bokirie yarenimiŋ oi mane mukuku ore so miinebi. Oŋu.
COL 4:7 Yoro ogone Tikikus iŋoji Ofoŋke qakatoru dimaku noke gioine poretiŋ baku ogobabapine fukega. Iŋoji ŋoŋoreo foru uruŋu eru goego, ore sunduine sosowo ŋajime manenimiŋ.
COL 4:8 Uruŋu eba eku ŋeku gogobeneŋ, ŋoŋo binaŋ oi manenimiŋ ore sorebe ŋoŋoreo foiŋ. Iŋoji foru soine bobomiriŋ eŋareiŋ.
COL 4:9 Oŋuakoŋ yoro ogonoŋuŋ Onesimus Kolosi yoŋoreone wareru Ofonde buŋo damaŋ so boyoberu ba mukuega, nonji iŋo sorebe kirieru wareiŋ. Ŋiyoka yoko foru yoo ya sosowo uruŋu fukeko gogobeneŋ, ore sunduine soine baŋarebire manenimiŋ. Oŋu.
COL 4:10 Aristarkus noke witi pigo ŋega eru Barnabasre nipe Mak yokoji momojoyakuŋ miku ruabire ŋoŋoreo fuga. Mak iŋore buŋone iŋi mitigabe manebuŋ: Ŋoŋoreo wareru wapeiŋ ine, iŋo soine keporeru ogo eteniŋ.
COL 4:11 Josua tinaine mo Jastus miegobi iŋoji oŋuakoŋ momojoine miku ruame ŋoŋoreo fuga. Ogopuneji noke Anuture qorumande gio baku gogobi yoŋore botugo ŋi yokaomo yoŋo akoŋ Juda ŋi gogobi. Yoŋoji bobomiriŋ enareku gobuŋ.
COL 4:12 Ŋoŋo-ŋaŋe ŋi Epafras Kristo Yesu kiŋaŋ qa teega, iŋoji momojoine miku ruame ŋoŋoreo fuga. Iŋoji damaŋ so ŋoŋore eru oŋga wosiega. Buŋo sosowo Anuture mire so fukeru pega, ŋoŋo oo qiŋ keru dimaku sanaŋgaru kuririŋaŋuŋke fukeru gonimiŋ ore jogbasasanaŋ eega.
COL 4:13 Nonji iŋore fuŋne maneru iŋi kitiŋgaku migo: Iŋoji ŋoŋo bapi ŋabeiŋ ore gio kokoine baega. Oŋuakoŋ Laodisia eru Hierapolis taoŋ yoyoka oo manesiŋ gaku gogobi yoŋore eru gio wamo afaine baku jogbasasanaŋ eega.
COL 4:14 Yoro doktanoŋuŋ Luk eru Demas yoko oŋuakoŋ momojoyaŋuŋ miku ruabire ŋoŋoreo fuga.
COL 4:15 Nonji momojoyaŋuŋ miku quraŋgago, oi maŋkekerisie ogopunoŋuŋ Laodisia taoŋgo gogobi, yoŋo yajibi manenimiŋ. Oŋuakoŋ Nimfa eru iŋore pigo kufufuŋ tumaŋgaegobi yoŋo yajibi manenimiŋ.
COL 4:16 Quraŋ yo ose yarebi manebi tariko ore ŋadio oi ruabi Laodisia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoreo rame osenimiŋ. Laodisia yoŋoreo quraŋ mo quraŋgabe raya oi ruabi ŋoŋoreo wareko ŋoŋo oi oŋuakoŋ osenimiŋ.
COL 4:17 Arkipus ŋi oi iŋi ojibi manenoŋ, “Ofonji Biŋe gio baminde mimiti gareku ujego ŋeko goge, goji gio oi manesuku sosowo ba foreigoŋ.”
COL 4:18 Pol nonji momojoyaŋuŋ miku nake meneji tinane iŋi quraŋgago: Pol. Ŋoŋo nigiŋ gbedineke noŋ manesu nuku goinebi. Ofonde yauŋmoririji ŋoŋoke peine. Oŋu.
1TH 1:1 Pol, Sailas eru Timoti niŋoji Tesalonaika maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoke buŋo mimane ekiminde quraŋ yo quraŋgagobeneŋ. Ŋoŋo Mama Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoke qakatoru dimabi yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.
1TH 1:2 Niŋoji jijiki manesu ŋaberu sosowo ŋoŋore “Anutu beufi sage sogo!” miku miteŋ gaegobeneŋ eru oŋgawowosi gio baku oo damaŋ so tinaŋaŋuŋ miegobeneŋ.
1TH 1:3 Ŋoŋo Yesu Kristo manjoko eteru manesiŋ gabi manjokoineji maŋgo eŋareko gioine sanaŋgaru baegobi eru Ofoŋnoŋunji kirieru wareiŋgo origaru yameŋ keku odigaegobi. Niŋoji oi sosowo Anutu Mamanoŋunde jiŋo maio soine manesuego.
1TH 1:4 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Anutuji manjoko eŋareru ŋoŋo iŋoyoŋunde iŋi roosoe ŋabeya, oi manegobeneŋ.
1TH 1:5 Niŋo Yesure Bobiaŋ Biŋe roku ŋoŋoreo wareto botuŋaŋuŋgo uruŋu eru gobeŋ, ŋoŋo oi manegobi. Niŋoji Biŋe oi buŋoji akoŋ so mibeneŋ manebuŋyoŋ, Moro Tiriineji boburo nobeme koimo dimaku usuŋ suŋsuŋineke maŋ-ŋaŋuŋ bapakareku gobeŋ.
1TH 1:6 Oŋu gobeneŋ ŋoŋo koŋkoŋ soguinere maŋgo goku Biŋe buŋo maneru roru sabarebuŋ. Oi sabarekabi Moro Tiriineji jeribari ŋareme Ofoŋ eru niŋore mosinoŋuŋ boyoberu gogobi. Oi uruŋu fukeya, niŋo oi soine manegobeneŋ.
1TH 1:7 Oŋu ŋadinoŋuŋgo wareru goku Masedonia Akaia prowins yoyoka oo Yesu manesiŋ gagobi, sosowo yoŋore mosi fiine yaduegobi.
1TH 1:8 Oi iŋi: Ŋoŋo Ofonde buŋo maneru roru sabareku miku gokabi goineji oi keumaŋ oŋuine jikigaru misauebi raya. Raru raku Masedonia eru Akaia prowins yoyoka oi saga foreya. Oi saga foreyayoŋ, oi akoŋ mata. Ŋoŋo Anutu manesiŋ garu gioine babuŋ, ore foriineji bio moreŋ so ra wareru saueme kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Oi kunuŋkunuŋ tomiri. Ore eru niŋo ore buŋo mo so jikigaru mikimiŋ.
1TH 1:9 Niŋo ŋoŋoreo warebeneŋ uruŋu fukeya, ore sunduine oi moreŋ goine yoŋoji misauebi keumaŋ oŋuine maneegobeneŋ. Ŋoŋo nemu gboŋ eru koito ikoine oi ŋadi yabeku Anutu fori wombuŋine eru gogo Rauineo kirieru gioine baku gogobi.
1TH 1:10 Anutuji Madeine bogboreme komegone pakereya, ŋoŋo iŋoji Sombuŋ kaeone wakiru fukeiŋgo odigaegobi. Anutu maŋ yombeŋineji jiki totogo fukeko Yesuji wakiru tiŋtuŋ mokiine oone bomuku nobeiŋ. Oŋu.
1TH 2:1 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo ŋoŋoreo wareru gio babeŋ, oiji so jaŋgaru mataeyayoŋ, foriine soine fukeya. Ŋoŋo-ŋaŋe oi oŋuakoŋ soine manegobi.
1TH 2:2 So jaŋgaru mataeyayoŋ, rone Filipai sitio gio babeneŋ ro furu kane enorebi joiserereŋ manebeŋ, oi manegobi. Joiserereŋ oi maneru ŋoŋoreo warebeneŋ goineji kiso sanaŋine enorebuŋyoŋ, oi jibu Anutuji koimo kobi kenoreme dimaku iŋore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga ŋareku gobeŋ.
1TH 2:3 Niŋore fuŋne iŋi: Maŋbapakare buŋonoŋuŋ oi sinefuru eku so miegobeneŋ. Niŋonoŋuŋ tiŋtuŋ ebeneŋ maŋnoŋunji kejigana, oi oŋuine so miegobeneŋ.
1TH 2:4 Oŋu matayoŋ, Anutuji Bobiaŋ Biŋe misauekimiŋ ore ŋone noberu maŋnoŋuŋ osoeme sagako niŋo manesiŋ noberu Biŋeine noreya, ore so buŋoine roru mitaniŋgaegobeneŋ. Anutuji maŋnoŋuŋ baesoi eku osoeega. Ore eru niŋoji ya sosowo oi Anuture jiŋoo sagaiŋ ore eegobeneŋ. Oi ŋiŋigo aŋiyaŋuŋ boyobekimiŋ ore mata.
1TH 2:5 Niŋoji damaŋ mogo ŋiŋigo midobodo buŋoji jiji eyarekimiŋ ore so ra warebeŋ, oi manegobi. Niŋo suroŋnoŋuŋ komoŋgaru moneŋ ya norenimiŋ ore gbedigaru buŋo rami waremi so mibeŋ. Anutuji fuŋnenoŋuŋ oi soine miku kitiŋgaiŋ.
1TH 2:6 Ŋoŋo me ŋiŋigo goineji biŋeroro noreniminde so yameŋ keku gobeŋ.
1TH 2:7 Kristore aposolpu fukegobeneŋ ore soine maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarenobeŋ, “Ŋoŋo kitiŋ nobebi botuŋaŋuŋgo mande gio bakimiŋ.” Oŋu mibeneŋ saganayoŋ, niŋoji ŋoŋore botugo bomiriŋ ŋaberu gobeŋ. Odumade maŋgoyaŋunji moŋ yareru maŋgo eyareega, ore so niŋonoŋe baba waki eru waigo eŋareku gobeŋ.
1TH 2:8 Niŋoji maŋgomama oŋuine bomiriŋ ŋaberu gobeŋ ore eru Anuture Bobiaŋ Biŋe ŋarebi eru jikigaru noŋunde gogo oŋuakoŋ qoiso ŋarekimiŋ ore jaueru gobeŋ. Ŋoŋoji foriine yoro odu madepunoŋuŋ fukebuŋ.
1TH 2:9 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo yoŋore eru gio baku sakinoŋuŋ qaku gobeŋ, oi manesuinebi. Kitiŋ nobenimiŋ ore yobinji ŋoŋoreone more paio egu ropeiŋ ore ubu una niŋonoŋunde meji gio baku Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareru gobeŋ. Oi egu niga ŋabeiŋ.
1TH 2:10 Yesu manesiŋ gagobi, niŋoji ŋoŋore buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru gbagbataeŋine bakare buŋonoŋuŋ tomiri gobeŋ. Ŋoŋo oi ŋone mane eru kitiŋgaku mi kitiŋganimiŋ ore so fukegobi. Anutuji oŋuakoŋ oi miki kitiŋgaru munaŋ moge oŋuine dimaga.
1TH 2:11 Mamaji iŋoyoŋunde odumadepu denaŋdenaŋ eyareega, ore so niŋoji ŋoŋo moakoŋ moakoŋ eŋareku gobeŋ. Oi oŋuakoŋ soine manegobi.
1TH 2:12 Niŋoji mande kikitiŋ buŋo miku bobomiriŋ eŋareru gobeŋ. Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde qorumaŋgo roperu kuririquraŋgo taniŋganimiŋ ore oŋga ŋareya. Ore eru niŋoji maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru buŋo iŋi mitaniŋgaru gobeŋ, “Eeboboŋaŋuŋ Anuture jiŋoo sagaiŋ ore so gbagbataeŋine yobu eba eku goinebi.”
1TH 2:13 Ore eru niŋoji oŋuakoŋ jijiki Anutu yoore eru miteŋ gaegobeneŋ: Anuture Biŋe buŋo ŋarebeŋ, oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde buŋo oŋuine so raugabuŋyoŋ, fofori Anuture mibuŋo oŋuine maneru oi roru sabarebuŋ. Oi manesiŋ gabi oiji bogbore ŋabeme qowirieegobi.
1TH 2:14 Juda ŋiŋigo Judia prowinsgo maŋyaŋuŋ kerisiebi Juda goineji sisiri eyarebi joiserereŋ manebuŋ. Yoŋoji oi maneru jibu Kristo Yesuke qakatoru dimaku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ fukebuŋ. Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋore botugo oŋuakoŋ fukeya: Ŋoŋo-ŋaŋunde Grik ŋiŋigoji Juda yoŋore kamasi oŋuine eŋarebi yoŋoji joiserereŋ sogokoŋ maneru Anuture kufufuŋ fukebuŋ.
1TH 2:15 Juda yoŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Ofoŋ Yesu oŋuakoŋ qabi komeme niŋo kekesuesue enoreku gobuŋ. Yoŋoji Anuture jiŋoo so sagaru ŋiŋigo sosowo rosi enoreegobi.
1TH 2:16 Niŋo kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru qowirienimiŋ ore Biŋe buŋo egu mikimiŋ ore eru sabareku keboji nobeegobi. Oŋu agiburaŋ jijiki eku kefagabi paiyaŋuŋgo ropeega. Agiburaŋyaŋuŋ kefagabi soine Anuture jiŋoo puseko yombeŋine jikigaru sabareiŋ ore embimbiŋgaru damaŋ yoo yadume paiyaŋuŋgo rope forega. Oŋu.
1TH 2:17 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, noŋuŋ damaŋ yoo damaŋ pompoŋine roiŋgaru gogobeneŋ. Sakinoŋunji roiŋgaru gogobeneŋyoŋ, maŋnoŋunji kiperu moko gogobeneŋ. Ore eru ŋoŋore jiŋo maiŋaŋuŋ ŋonekimiŋ ore yameŋ keku beufi gogobeneŋ.
1TH 2:18 Ore eru ŋoŋoreo foiŋgo maneru gobeŋ. Pol nonji ate moakoŋ matayoŋ, ateine yoyoka foiŋgo esoigabeyoŋ, Satanji kipe nobeme embimbiŋgabeŋ.
1TH 2:19 Ŋoŋo niŋonoŋunde resoŋ buresoŋ sarinoŋuŋ oŋuine dimagobi. Ofoŋnoŋuŋ Yesuji kirieru wareme iŋore jiŋo maio roperu dimakimiŋ, oo ŋone ŋaberu “Mande gio mo so baku gobeŋ,” oŋu miiŋgo manegobeneŋ. Niŋoji buŋo oi ŋoŋo eru goine yoŋore eru afaine akoŋ miiŋgo origagobeneŋ. Ore eru ŋoŋore eru mokemoke yobu jerieru sakinoŋuŋ ba ropeegobeneŋ.
1TH 2:20 Niŋo ŋoŋore eru tinabiŋe bofukebeneŋ jeri enoreegobi. Oŋu.
1TH 3:1 Ŋoŋo uruŋu eku gogobi, oi manekimiŋgo manetiqotike soguine mane bibieku jikigaru mo goiŋgo embimbiŋgabeŋ. Ore eru nikonake akoŋ Atens sitio gonimi ore buŋo kiperu
1TH 3:2 ogonokuŋ Timoti sorebire ŋoŋoreo foya. Iŋoji Anuture gio baku nikoke Kristore Bobiaŋ Biŋe misaueega. Iŋoji maŋ kikitiŋ buŋo ŋareku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ basanaŋgaiŋgo wareya.
1TH 3:3 Anutuji burunoŋuŋ mitarime goineji qomuku ŋareegobi, oi ŋoŋo-ŋaŋe soine manegobi. Ŋoŋoreone moji sisikoŋkoŋ maŋgo tuturi eru egu wirieiŋgo ore mibeneŋ foya.
1TH 3:4 Niŋoji Tesalonaika ŋoŋoke goku damaŋ oo ŋoŋore qodure ŋareku buŋo iŋi mibeŋ, “Ofonde maŋ aŋi reŋgabeneŋ ŋiŋigoji kekesuesue enorebi koŋkoŋ bofukekimiŋ.” Oŋu mibeneŋ ore so foriine fukeya, oi soine manegobi.
1TH 3:5 Oŋu fukeko eesoi Rauineji iko eŋareko gbaŋiru wakibi gionoŋunde foriji wakiru jaŋgaru egu mataeiŋ. Ore eru uruŋu manesiŋ garu gogobi, oi maneiŋgo manetiqotike soguine ebeneŋ yobiŋgame moke mo gobemiŋ ore embimbiŋgaru Timoti sorebe weuku maneiŋgo foya. Oŋu.
1TH 3:6 Manetiqotike maneru gobeŋyoŋ, Timotiji raru boke ŋaberu kirieru wareru sunduŋaŋuŋ fiine roru wareru iŋi nojiya: Ŋoŋo Ofoŋ soine manesiŋ garu manjoko naduŋgaduŋ eegobi eru damaŋ so niŋore manesubi fiine keega. Niŋo ŋone ŋabeiŋgo aŋi manebeneŋ yoŋoji oŋuakoŋ niŋo ŋone nobeiŋgo yameŋ keegobi.
1TH 3:7 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo kekesuesue koŋkoŋ fuŋne fuŋne manebeneŋ damaŋ oo wareru manesiŋ gagobi ore sunduine fiine nojime manebeneŋ buŋo oiji foriine bobomiriŋ enoreya. Ore eru damaŋ yoo ŋoŋore eru afagaru womoo fiine akoŋ gogobeneŋ.
1TH 3:8 Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru qiŋ keru dimanimiŋ ore niŋo foriine sanaŋgaru gogobeneŋ.
1TH 3:9 Ŋoŋore eru Anuture jiŋo maio mokemoke yobu jerieegobeneŋ, jeri sosowo ore uruŋu Anutu miteŋ gaku sage sogo mibeneŋ sagana?
1TH 3:10 Niŋo una ubu maŋnoŋuŋ qojugaru yameŋ keku iŋi oŋga wowosi egobeneŋ, “Anutu, bapi nobende Tesalonaika raru jiŋo maiyaŋuŋ ŋoneru qodureru mamanesiŋ-ŋaŋunde yare embimbiŋgagobi, oi ŋabekimiŋ. Buŋo oi foriine.”
1TH 3:11 Oŋu oŋga wowosi ebeneŋ Anutu Mamanoŋuŋ iŋoyoŋe eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu yokoji bio kadi boburo narebire soine ŋoŋoreo fokimiŋ.
1TH 3:12 Jikigaru iŋi oŋga wowosi eegobeneŋ, “Niŋo mokemoke yobu manji jojoko eŋareegobeneŋ, Ofoŋ goji manjokogo jikiga yarende botuyaŋuŋgo saueme ŋoŋoŋaŋe naduŋgaduŋ eru ŋiŋigo sosowo oŋuakoŋ yaduenimiŋ.
1TH 3:13 Ofoŋ, goji maŋ-ŋaŋuŋ ba sanaŋgaeigoŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesu goji jiki kufufuŋgo gbagbataeŋine sosowo yoŋoke moke waremiŋ, damaŋ oo Tesalonaika yoŋoji gbagbataeŋine baka buŋoyaŋuŋ tomiri Mamanoŋuŋ Anuture jiŋoo dimanimiŋ.” Oŋu oŋga wowosi eegobeneŋ.
1TH 4:1 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, buŋo mo oi iŋi: Eeboboŋaŋuŋ Anuture jiŋoo ebi sagaiŋ ore fuŋine qaji ŋarebi oi kegboreku boyobeegobiyoŋ, oi jikigaru kokoine eenimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ bapakaregobeneŋ. Niŋo uŋsowoŋ buŋo oŋu Ofoŋ Yesure tinao ŋajigobeneŋ.
1TH 4:2 Niŋo Ofoŋ Yesure usuŋ paiineo dimaku mimipaŋ buŋoine mitiga ŋarebeŋ, ŋoŋo buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ oi mane foregobi.
1TH 4:3 Anutuji ŋoŋore maŋ aŋi iŋi manega: Ŋoŋo boesau ŋadi gaku gbagbataeŋine roosiŋine fukeru goinebi.
1TH 4:4 Anuture kadi poretiŋ oi iŋi mane mukuinebi: Maŋ sakiŋaŋunde aŋi sanaŋine siŋaŋ garu gbagbataeŋine (goku ŋoŋo-ŋaŋunde ŋonuŋpu bubu roru) gokabi kuririineke fukeine.
1TH 4:5 Maŋkekerisiere yauraine yoŋoji Anuture fuŋne so mane mukuru maŋyaŋunji jo jako ŋigo kosa roegobi. Ore so oŋu so eku goinebi.
1TH 4:6 Oŋu matayoŋ, ŋigo ŋoeineji mogobe rako moji kamiine foru ŋigo so bosembeaeine. Moji sembene oŋuine eko maŋyakunji egu jajabagaiŋ. Rone uŋsowoŋ buŋo oi miku siŋaŋbobo buŋo eŋarebeŋ, ore so moji ŋigo bosembeame Ofonji agiburaŋine sosowore geo bokirie teiŋ.
1TH 4:7 Anutuji noŋuŋ penaroŋke gokimiŋ ore matayoŋ, gogo gbagbataeŋine gokimiŋ ore oŋga noreya.
1TH 4:8 Ore eru moji mimipaŋ buŋo oi bokeiŋ, iŋoji moreŋ ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, Anutu moko ŋadi gaiŋ. Anutu Moroine Tiriine ŋareega, iŋo egu ŋadi ganimiŋ.
1TH 4:9 Botuŋaŋuŋgo manjoko naduŋgaduŋ eegobi, ore fuŋine Anutuji qaji ŋareme ŋoŋo-ŋaŋe mane foreru gogobi. Ore eru niŋo manjoko naduŋgaduŋ ekiminde buŋo moke quraŋgaru ŋarekiminde so embimbiŋgagobeneŋ.
1TH 4:10 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋo Masedonia prowins maŋineo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo manjoko eyareru gogobiyoŋ, oi jikigaru kokoine eru gonimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ bapakaregobeneŋ.
1TH 4:11 Ŋoŋo denaŋdenaŋ goku ŋoŋo-ŋaŋunde gogo kikitiŋ-ŋaŋuŋ siŋaŋ garu meŋaŋunji gio baku goinebi. Oŋu eku kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Rone oŋu mitiga ŋarebeŋ ore so eba eku goinebi.
1TH 4:12 Oŋu ebi maŋyaŋuŋ so kerisieru sakibe dimagobi, yoŋoji eeboboŋaŋuŋ posiine ŋone mukuru araŋ ba ŋareru gonimiŋ. Rembeŋ kosa goku uqo yare karieru more mamane sowo so goinebi. Oŋu.
1TH 4:13 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ! “Goineji maŋyaŋuŋ kerisieru komebuŋ yoŋgo pegobi, yoŋoreo uruŋu fukena?” Ŋoŋo buŋo oŋu miku ore qaqouma egu goinebi. Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru ooriyaŋuŋ tomiri gogobi, yoŋoji komekiine yoŋore eru beusembeke gogobiyoŋ, ŋoŋoji oi oŋuine beusembeke egu gonimiŋ ore buŋo iŋi mikimiŋ:
1TH 4:14 Yesuji komeru pakereya, niŋo buŋo oi manesiŋ garu iŋi migobeneŋ: Anutuji Yesu bogboreya. Ore eru ŋiŋigo iŋoke komeru niniŋgabuŋ, Anutuji oi oŋuakoŋ bogbore yaberu Yesuke moko oga yabeme totogo fukeru pakerenimiŋ. Buŋo mobeine manesiŋ gagobeneŋ ine, mobeine mo oi oŋuakoŋ manesiŋ gabeneŋ sagaiŋ.
1TH 4:15 Ofonji buŋo qaji noreya, niŋoji iŋore mi roru ŋoŋo iŋi ŋajigobeneŋ: Goine so komeku jikigaru saki fuke gobeneŋ Ofonji kirieru wareiŋ, noŋuŋ damaŋ oo bonieru so ropekimiŋ. Noŋuŋ ŋiŋigo komekiine so yadurekimiŋ. Mata.
1TH 4:16 Ore buru oi iŋi: Anuture qeŋ fuŋ mo putebi fonuŋine fukeme Sombuŋ mimerereŋ qoruineji mimiti buŋo oŋgame ŋiŋigoji fonuŋine manebi Ofoŋ iŋoyoŋe Sombuŋgone wakiiŋ. Kristoji wakime oi manesiŋ gaku komebuŋ, yoŋo bonieru komegone pakerenimiŋ.
1TH 4:17 Yoŋo bonieru pakerebi noŋuŋ so komeru jiŋoke gokimiŋ, Anutuji oga nobeko sowoo ropekimiŋ. Pakerenimiŋ, yoŋoke sogokoŋ kuaŋgo roperu Ofoŋke qotureru iŋoke Sombuŋ kaeo damaŋ tatariine tomiri gokimiŋ.
1TH 4:18 Ore eru buŋo oŋuine miku oiji maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku naduŋgaduŋ eku goinebi. Oŋu.
1TH 5:1 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Kristoji kirieru wareiŋ, mo gosago eru mo damaŋgo fukeiŋ, niŋo ore buŋo quraŋga ŋarekimiŋ ore so embimbiŋgagobeneŋ.
1TH 5:2 Ŋoŋo-ŋaŋe buŋo oi iŋi mane mukugobi: Kiaŋboboji ubuo kamiine wapeega, Ofonde waware damanji bio ore so fofoakoŋ ware fukeiŋ.
1TH 5:3 Ŋiŋigoji iŋi minimiŋ, “Muŋambe damaŋ yoo womoo batiqatiine tomiri gogobeneŋ.” Oŋu mibi oo akoŋ ketoqototieji fukeru paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Ŋigoji koko rononde goji kime maneega, ore so fukeko useru raiŋgo embimbiŋganimiŋ.
1TH 5:4 Yoŋoji embimbiŋganimiŋyoŋ, maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋoji qisiri maŋineo roqo wareqo so gogobi ore eru damaŋ oiji bio ututuŋ ki ŋabeiŋ kiaŋ bobo oŋuine ŋoŋore paio ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.
1TH 5:5 Sosowo ŋoŋoji tatamainere ŋiŋigo fukegobi eru ya sosowo totogo enimiŋ ore aŋi maneegobi. Noŋuŋ qisirire ŋiŋigo so fukegobeneŋ eru dabure ya kisiŋgaru misombeŋ eteegobeneŋ.
1TH 5:6 Ore eru goine oi oŋuine maŋnoŋuŋgo kubaŋ so peinebeneŋ. Oŋu matayoŋ, noŋuŋ sisiŋaŋ eeku maŋgari goinebeneŋ.
1TH 5:7 Kubaŋ pegobi, yoŋoji ubuo kubaŋ peegobi. Ŋiŋigo obu sanaŋine nobi bobojibu fuke yareega, yoŋoji qisiri maŋgo oŋu eru gogobi.
1TH 5:8 Dabuqisiri maŋineo oŋu eegobiyoŋ, tatamainere ŋiŋigo noŋuŋ sisiŋaŋ ee einebeneŋ. Eriqaraweŋnoŋuŋ kambaŋ mariku oŋuine iŋi keku dimainebeneŋ: Noŋuŋ mamanesiŋke eru manjijojoko kegboreru oŋuine oo omonoŋuŋgo maro mariku kebenekame (maro ore so ruberu) dobu kikipe eku dimainebeneŋ eru Sombuŋ kaeo ropekimiŋ ore odigaru oori eru oŋuine oo qorunoŋuŋ aeŋ du ore so komoŋgaru kemagakimiŋ.
1TH 5:9 Anutuji niŋo waki nobeko maŋririgaŋ manekimiŋ ore so mitariyayoŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji qowirie nobeko seŋgiŋbaŋgiŋ rauganimiŋ ore mitarime gogobeneŋ.
1TH 5:10 Yesuji noŋunde eru komeya ore gogonoŋuŋ moreŋgo gokimiŋ me komeru niniŋgaru pekimiŋ, oi Yesuke sanaŋgaru goinebeneŋ.
1TH 5:11 Ore eru maŋ kikitiŋ eru bobotiŋ eku sasanaŋ bofukeru bodureegobi, oi jikigaru baku goinebi. Oŋu.
1TH 5:12 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋoji iŋi mitiga ŋaregobeneŋ: Ŋiŋigo rauŋaŋuŋ Ofoŋke qakatoru dimaku botuŋaŋuŋgo gio baku uŋsowoŋ eŋareegobi, oi araŋ ba yareru goinebi.
1TH 5:13 Araŋ ba yareku gioyaŋuŋ baegobi ore yoŋore manebi ropeme damaŋ so manji jojoko eyareru ohoweyaŋuŋ baku goinebi. Kufufuŋ botuŋaŋuŋgo womo naduŋgaduŋ eku goinebi.
1TH 5:14 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋoji maŋbapakare buŋo goine iŋi ŋajigobeneŋ: Goineji yoŋoyaŋunde aŋigo rembeŋ kosa gogobi, oi miyareru siŋaŋ bobo buŋo eyareinebi. Ŋiŋigo ruruine maŋ kikitiŋ buŋo yajibi sanaŋgaru koimo fukeinebi. Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ wirieko gogobi, oi maŋgo eyareinebi. Manjo so einebiyoŋ, ŋiŋigo sosowo maŋwomo paiineo eyareinebi.
1TH 5:15 Minde mibe, nunde gube me ruande ruabe oi moji so ruaine. Agi oi egu buraŋganimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Damaŋ so ya fiine fiine oi yameŋ keku ŋoŋoŋaŋe manjoko naduŋgaduŋ eku ŋiŋigo goine sosowo oi oŋuakoŋ manjoko eyareru goinebi.
1TH 5:16 Ŋoŋo damaŋine damaŋine jeribari eku goinebi!
1TH 5:17 Anutu jijiki oŋga wowosi eku goinebi!
1TH 5:18 Oŋu me oŋu fukeiŋ, oo Anutu miteŋ gaku goinebi! Kristo Yesuke qakatoru dimagobi, Anutuji ŋoŋore maŋ aŋiine oŋu maneega.
1TH 5:19 Moro Tiriinere boruŋ oi so qokobeinebi.
1TH 5:20 Anuture kajeqouŋ buŋo miegobi, ore mipemiriŋ so einebi.
1TH 5:21 Buŋo sosowo osoeru esoigainebi. Esoigaru ŋonebi buŋo fiine fukeiŋ, oi roru sabareku goinebi.
1TH 5:22 Buŋo eru eebobo sembene fuŋne fuŋne oi bio ŋadi gaku goinebi.
1TH 5:23 Nonji ŋoŋore iŋi oŋga wosiego, “Womore ofoŋ Anutu, go gake sosowo roosoe yabende gbagbataeŋine fukeru goinebi. Goji maŋyaŋuŋ, qoqotiyaŋuŋ eru saki fuyaŋuŋ oi sosowo dobu kipe yabende baka buŋoyaŋuŋ tomiri fukeru goinebi. Oŋu damaŋ so gobi Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji kirieru wareru oŋuine yoŋo bofuke yabeiŋ. Buŋo oi foriine.”
1TH 5:24 Oŋga ŋarega, iŋoji buŋoine damaŋ so boyobeega. Ore eru oŋgawowosi ore so eŋare foreiŋ.
1TH 5:25 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋo niŋore eru Anutu oŋga wosiru goinebi.
1TH 5:26 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo botuŋaŋuŋgo kokobo eru kobiqoqoŋaŋuŋ eku goinebi.
1TH 5:27 Nonji Ofonde tinao mitiga ŋareru mimipaŋ buŋoji kiperu iŋi quraŋgago: Quraŋ yo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo yoŋore ruabi rame ose yarebi maneinebi.
1TH 5:28 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririji ŋoŋoke peine. Oŋu.
2TH 1:1 Pol, Sailas eru Timoti niŋoji Tesalonaika maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ quraŋgagobeneŋ. Ŋoŋoji Mamanoŋuŋ Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoke qakatoru dimagobi.
2TH 1:2 Mama Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu.
2TH 1:3 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋore mamanesiŋ-ŋaŋunji kokoine sanaŋgako sosowo manji jojoko ee eegobi, mosi oiji moakoŋ moakoŋ ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋgo saueega. Ore eru niŋoji ŋoŋore damaŋ so “Anutu daŋge!” miku miteŋ gaegobeneŋ, oi fiine akoŋ sagaga. Biŋe buŋo kegborebuŋ ore daŋge miegobeneŋ, oi gionoŋuŋ.
2TH 1:4 Kekesuesue sisiri fuŋne fuŋne eŋarebi maneegobi, oi sosowo yameŋ keku karieru qiŋ keru dimakabi mamanesiŋ-ŋaŋunji so gbaŋiru wiriega. Niŋonoŋe oŋuakoŋ ore binaŋine oi Anuture kufufuŋine kufufuŋine yoŋore jiŋo maio miku sakinoŋuŋ ŋoŋore eru ba ropeku miteŋ gaegobeneŋ.
2TH 1:5 Anutuji buŋo poretiŋ akoŋ osoeru mitariega, sisiri mamaneŋaŋunji ore mogeine fukega. Anuture qorumaŋ maŋgo waperu gogobi ore joiserereŋ manekabi ŋone yabeme Sombuŋ kaeo ropenimiŋ ore so gbagbataeŋine yobu fukenimiŋ ore yameŋ keega. Ore eru koŋkoŋ so sabareko damaŋ yoo paiŋaŋuŋgo ropeega.
2TH 1:6 Anutuji poretiŋ fukega ore dimaku sisikoŋkoŋ eŋareegobi, oi sisikoŋkoŋ oi akoŋ kerisieme yoŋoyaŋunde paio ropeiŋ.
2TH 1:7 Paiyaŋuŋgo ropeiŋyoŋ, sisikoŋkoŋ maneru gogobi, ŋoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. Ofoŋ Yesuji mimerereŋpuine usuŋyaŋuŋke oga yaberu yoŋoke Sombuŋgone wakiru fukenimiŋ, damaŋ oo niŋoke moko ŋema nenimiŋ.
2TH 1:8 Yesuji misi boruŋ maŋineo wakiiŋ. Oŋu wakiru ŋiŋigo Anutu so maneru Ofoŋnoŋuŋ Yesure Bobiaŋ Biŋe so reŋgaegobi, oi geoine bokirie yareme joiserereŋ iŋi maneru gonimiŋ:
2TH 1:9 Ofonji bio “Use!” miku jiŋo maiineone yobe yabeme Anuture usuŋ kuririquraŋinekeo so ropenimiŋyoŋ, sakibe goku misi korure joiserereŋ tatariine tomiri maneru gonimiŋ.
2TH 1:10 Ofonji kirieru wareiŋ, damaŋ oo kubupuine gbagbataeŋine noŋuŋ bio iŋore kuririquraŋ ŋoneru ore so qowirieru “Ohowe, Yesu Ofoŋnoŋuŋ ohowe!” mikimiŋ. Manesiŋ gabeneŋ, sosowo noŋuŋ oŋu waregabeneŋ ŋiŋigo omaineji ŋone noberu “Yei!” miku popureru dimanimiŋ. Niŋoji Yesure fuŋne kitiŋgaku mikabeneŋ yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ ore qowirieru jojiriŋyaŋuŋke tamaeru niŋoke moko dimanimiŋ.
2TH 1:11 Oŋu fukeiŋ ore niŋoji damaŋ so ŋoŋore iŋi oŋga wosiegobeneŋ, “Anutunoŋuŋ, gake oŋga yaberu ore so maŋgo eyarende gbagbataeŋine yobu fukeru gonimiŋ. Go usuŋgo ruaru dobe yabende ya fiine sosowo eru eba eniminde maŋ aŋi sosowo fuke foreine. Oŋu mamanesinde gioyaŋuŋ babi foriine sosowo fukeiŋ.”
2TH 1:12 Oŋu oŋga wosibeneŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu miteŋ gabi tinaineji ŋoŋore eru botuŋaŋuŋgo kuririineke fukeiŋ. Noŋunde Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire gogobi ore so ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ. Oŋu.
2TH 2:1 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji kirieru wareru oga nobeko iŋoreo paibe tumaŋgakimiŋ, ŋoŋo buŋo oi manegobiyoŋ, niŋoji iŋi weuku uŋsowoŋ eŋaregobeneŋ:
2TH 2:2 “Ofonde waware damanji wareru fukega,” gbiŋ buŋo oŋu mibi mirombuŋ-ŋaŋunji oo akoŋ rako mumutu eku egu ŋenimiŋ. Buŋo oi uruŋu fukeya? Gemokaku moji ŋi mo paiineo ropeme kobiineji kefagame qohoŋ ŋoneru kajeqouŋ buŋo miku ririya me moji maŋyaŋuŋ bapakareninde buŋo oi miku tiriku fukeya? Goineji iŋi egu minimiŋ, “Pol ogopuine yoŋoji buŋo oi quraŋgo quraŋgaru ruabi wareya.” Buŋo omaine ore eru omaine yobu so popure yobugaru so gburugburu ŋabeko gonimiŋ.
2TH 2:3 Moji mo oŋu me oŋu egu eadu eŋarenimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Oi iŋi ore: Bonieru moge yoyoka iŋi fukebire Ofonji ore ŋadiineo wareiŋ: Ŋiŋigo boakoŋ yobu yoŋo Ofoŋ jauba eteku ŋadi ganimiŋ eru Jauba Rauine iŋoyoŋe oŋuakoŋ totogo fukeiŋ. Anutuji iŋo mitari teme misi korugo rakaiŋ. Moge yoyoka oi rone fukebu ore ŋadiineo damaŋ sogo oi ware fukeiŋ.
2TH 2:4 Kiso Rauine iŋoji jauba-iriŋbiriŋ eru iŋoyoŋere saki moke ba ropeiŋ. Ŋiŋigoji yare ohowe baku miteŋ gaegobi me tinaine nemu migobi, iŋoji oi sosowo yadureru sakiine ba ropeku goiŋ. Oŋu goku Anuture boji soriŋgo roperu morumboŋ ŋeŋeine ŋeku “Anutu fukego,” miku kantri sosowo siŋaŋ noberu goiŋ.
2TH 2:5 Nonji Tesalonaika ŋoŋoke goboŋ, damaŋ oo buŋo oi mibe mane forebuŋ. Ŋoŋoji oi egu niga ŋabeiŋ.
2TH 2:6 Jauba Rauineji porata fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Wamo yaji kadiine kejigaega, ŋoŋoji oi damaŋ yoo manegobi. Damaŋine poretiŋ ware fukeiŋ, oo akoŋ fukeiŋ.
2TH 2:7 Damaŋ yoo Jauba Rauinere usuŋ soŋsoŋine oiji fukeru ŋiŋigo boburo yabeega. Totogo egu fukeiŋ ore kadiine kejigaga, iŋoji oi bokeme kadi fukeiŋ ore odigaku goga.
2TH 2:8 Odigako kadiine fukeme oo akoŋ bio afaine akoŋ fukeiŋ. Satanji Jauba Rauine boburoru maŋgo eteko mosi qoqowirie ikoine eru soi quraŋ fuŋne fuŋne bame ŋoneku gonimiŋ. Oi ŋoneru gonimiŋyoŋ, Ofoŋ Yesuji kuririquraŋineke fukeru oi mirombuŋineji qoimo baserereŋ eteiŋ.
2TH 2:10 Ŋiŋigo Anutuji munaŋ qa yareiŋ ore useru buŋo foriine rauganimiŋ ore aŋi so maneru kosa goku misi korugo rakanimiŋ, yoŋoji Jauba Rauinere mosi qoqowirie oi ŋonebi mosiquraŋ fuŋne fuŋne yadume tiŋtuŋ fukeenimiŋ.
2TH 2:11 Ore eru Anutuji mamane buru tiŋtuŋine keŋgoŋineke oi ruame fukeko ŋiŋigoji oi tobiriyaŋuŋke misauebi kufufuŋ foriine yoŋoji kekogaru buŋo miine jijiineke gbagaru buŋo ikoine oi foriine miku manesiŋ ganimiŋ.
2TH 2:12 Fuŋneyaŋunji totogo fukeiŋ ore Anutuji mamane buru tiŋtuŋine oi ruame wareko qakatenimiŋ. Ŋiŋigo buŋo foriine so manesiŋ garu maŋ aŋiyaŋuŋ eebobo kekasiineo ruaru quŋgabuŋ, Anutuji sosowo yoŋore buŋo mitarime misi korugo kanimiŋ. Oŋu.
2TH 2:13 Yoŋoreo oŋu fukeiŋyoŋ, Ofonde yoro ogopune, ŋoŋore damaŋ so “Anutu daŋge!” miku miteŋ gabeneŋ sagaga. Oi gionoŋuŋ. Anutuji ŋoŋo fuŋfuŋgaineone Sombunde biŋe fukeru qowirienimiŋ ore roosoe ŋabeya. Ore so buŋo foriine manesiŋ gabi Moro Tiriineji bagbagbaga ŋabeme gogobi.
2TH 2:14 Oŋu gonimiŋ ore eru Bobiaŋ Biŋe ruame niŋoreo wareme mitaniŋgabeŋ, oiji ŋoŋo oŋga ŋareya. Oŋu jikigaru goku Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore kuririquraŋineo roperu kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ.
2TH 2:15 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, roqo-wareqo so eku goinebi. Niŋoji buŋo qaji ŋareru minoŋunji mibeneŋ me quraŋgo quraŋgabeneŋ ŋoneru manebuŋ, buŋo koruŋ oi qakatoru boyobeku goinebi. Oŋu.
2TH 2:16 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo iŋoyoŋe eru Anutu Mamanoŋuŋ yokoji manjoko noreru yauŋmoriri paiineo seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore ooriine norebire ore odigaru bobomiriŋ tatariine tomiri maneru gogobeneŋ.
2TH 2:17 Yokoji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgabire gio fiine sosowo baku buŋo fiine sosowo miku gonimiŋ, oo basanaŋ ŋabekabire goinebi. Oŋu.
2TH 3:1 Buŋo tatariine mo yo: Ofonde buŋoji saueru ŋoŋore botugo kuririineke fukeya, ore so pipa moreŋ goineo oŋuakoŋ raru misauebeneŋ foriineke fukeru raiŋ. Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋoji niŋore eru Anutu oŋga wosi teru goinebi.
2TH 3:2 Ŋiŋigo boakoŋ yobuji Anutu so manesiŋ gaegobi. Ore eru ŋiŋigo witijibu kekesiineke yoŋoji sisikoŋkoŋ egu enorenimiŋ ore Anuture oŋga wosiru gobi dobu kipe nobeiŋ.
2TH 3:3 Boakoŋ yobu yoŋoji sembeagobiyoŋ, Ofoŋ buŋoine damaŋ so boyobeega, iŋoji basanaŋ ŋaberu sembeneone dobu kipe ŋabeiŋ.
2TH 3:4 Buŋo mitiga ŋarebeŋ, ŋoŋoji oi damaŋ yoo eru jiki reŋgaru gonimiŋ, oi maneru maŋyoka so egobeneŋ. Niŋoji Ofoŋke qakatoru dimaku oŋu manegobeneŋ.
2TH 3:5 Ofonji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutuke kiperu manjokoine mane mukuku Kristo oŋuine yameŋ keku maneku karieru goinebi. Oŋu.
2TH 3:6 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi boyoberu kosabasa egu gonimiŋ ore qaji ŋarebeŋyoŋ, goineji jibu buŋo rurumaŋgo so raru omaine yobu kosa gogobi. Ore eru niŋo Ofoŋ Yesu Kristore tinao iŋi mitiga ŋaregobeneŋ: Ŋoŋo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ oŋuine sosowo oi boke yaberu useru taitai goinebi.
2TH 3:7 Niŋoji ŋoŋore botugo niŋonoŋunde aŋigo kosabasa matayoŋ, buŋo rurumaŋgo gobeŋ. Ore eru niŋore kufu kadinoŋuŋ boyobenimiŋ ore fuŋine oi ŋoŋo-ŋaŋe soine manegobi.
2TH 3:8 Niŋo rembeŋine so gobeŋ eru ŋoŋoreone more uqo ya oi mo so noku gobeŋ. Mata! Kitiŋ nobeniminde yobinji ŋoŋoreone more paiineo egu ropeiŋ ore una ubu gio jijiki baku sakinoŋuŋ qaku gobeŋ.
2TH 3:9 Anutuji gioine bakimiŋ ore usuŋine noreko gogobeneŋ ore soine kitiŋ nobeniminde buŋoji maŋ-ŋaŋuŋ bapakare ŋabenobeŋyoŋ, niŋore kufu kadi boyobenimiŋ ore mosi fiine ŋaduiŋgo manegobeneŋ.
2TH 3:10 Ŋoŋoke gobeŋ, damaŋ oo iŋi mitiga ŋarebeŋ: Gio baiŋgo takigaega, iŋoji uqo oŋuakoŋ so noine.
2TH 3:11 Ŋoŋore botugo goine buŋo rurumaŋgo so raru yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu kosabasa gogobi. Yoŋoji gio foriine so baegobiyoŋ, gio bobo kamasi mo kosa oruŋgato goku oo me oo gbedigaru goine yoŋore ya bojibu eru penaroŋ eku keoma kosa goegobi. Ŋoŋore biŋe buŋo mo oi oŋu wareme manebeŋ.
2TH 3:12 Niŋo ŋiŋigo oŋuine oi Ofoŋ Yesu Kristore tinao mitigaru maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakaregobeneŋ: Ŋoŋo raqakato wareqakato bokeru qiŋ keru goku gio babi foriine fukeme ŋoŋo-ŋaŋunde uqo obuŋaŋuŋ noku goinebi.
2TH 3:13 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋo gio fiine fiine baku oo taki tomiri so bainebi.
2TH 3:14 Niŋo quraŋ yo quraŋgaru mitiga ŋaregobeneŋ, moji oi so reŋgaiŋ ine, ŋoŋo maŋine kerisieiŋ ore mimi qa teru ŋone takireru iŋoke buŋo buŋo so eku aŋibaŋi so ŋeku goinebi.
2TH 3:15 Oŋu goku rosi matayoŋ, ogo oŋuine roru uŋsowoŋ eteru goinebi. Oŋu.
2TH 3:16 Ofoŋ womo Rauineji iŋoyoŋe damaŋ so eebobo sosowo oo womo qa ŋareko waigo goinebi. Ofonji sosowo ŋoŋoke goine.
2TH 3:17 Pol nonake momojoŋaŋuŋ nake meneji quraŋgago. Quraŋ sosowo quraŋgaego, oo nakene momojo buŋo quraŋ yo nonake ruaego. Tinane iŋi quraŋgago: Pol.
2TH 3:18 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke peine. Oŋu.
1TI 1:1 Anutu, Munaŋqoqo Raunoŋuŋ eru Kristo Yesuji siŋaŋ nobeiŋ ore origaru odigagobeneŋ, yokoji Pol noŋ mitiga nareru igodoŋgaru sore nubire aposol fukego. Kristo Yesure minebobo oŋuine fukeru goke buŋo mimane enimi ore quraŋ yo quraŋgago.
1TI 1:2 O Timoti! Go maŋgo kerisieru Yesu manesiŋ garu mamanesinde madene sari fukeru goge. Mama Anutu eru Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu, yokoji ŋonemaiŋ yauŋmoriri garebire womoo goigoŋ.
1TI 1:3 Masedonia prowinsgo raiŋgo ore eboŋ, damaŋ oo iŋi mitiga gareboŋ, ‘Go Efesus sitio jikigaru goku maŋkekerisie kubu bapi yabeeigoŋ. Goineji mamanesinde buŋo mobeine goine jijibune qaji yareegobi, oi jikigaru egu enimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.’ Oŋu mitiga yareku gomiŋ ore miboŋ.
1TI 1:4 Goineji nemu saiŋine saiŋine eru apa ŋaso yoŋore tina buruine buruine oi tatariine tomiri mimane ekabi qoqopuse keko kekepari eru buŋo weweu omaine fukeme manesuegobi. Yoŋoji maŋyaŋuŋ oo ruaru egu jibugainebi. Buŋo rekaine rekaine mimi oŋuine oi so yobu bapi yabeiŋyoŋ, Anuture gogo buru oi iŋi pega, ‘Moji Yesu manesiŋ garu maŋine kerisieme iŋoji oi munaŋ qa teko qowirieiŋ.’ Muŋambe oŋu eyaremiŋ ore moke maŋ papakarere buŋo migarego.
1TI 1:5 Mitiga garego, ore moge oi manjijojoko. Nonji manjijojoko fukeiŋgo ore jigo qaku iŋi mitaniŋga yareru gomiŋ ore bapakare gugo: Yoŋo maŋyaŋunji gbagbataeŋine eiŋ ore sisiŋaŋ ee ebi mamane sembeneji oi so kejigaiŋ. So kejigame Anutuji saŋu qaega, oi maŋkajeyaŋunji soine maneru gonimiŋ. Oŋu goku Kristo poretiŋ manesiŋ gabi Anutuji manjokoine maŋyaŋuŋgo ruame soine fukeeiŋ. Manji jojoko oiji botuyaŋuŋgo fukeiŋ ore yameŋ keego.
1TI 1:6 Goineji Anuture gogo buruine oi ririru tiŋtuŋ eru buŋo mitomi omaine omaine kosa miegobi.
1TI 1:7 Yoŋoji Anuture Kadi buŋore qaqaji fukenimiŋ ore manegobiyoŋ, yoŋoyoŋe Biŋe buŋore fuŋne so mane mukuru jiŋomai qaki akoŋ miegobi. Omaine ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo koimo dimaku buŋo sanaŋgaru kosabasa miku jigo qaegobi.
1TI 1:8 Anuture Kadi buŋo oi fiine yobu. Oi fuŋne pega ore so poretiŋ qaqaji eku boyobebeneŋ soine bobiaŋ nobeega, oi manegobeneŋ.
1TI 1:9 Anuture Kadi buŋore fuŋne oi iŋi mane mukuinebi: Oi ŋiŋigo posiine poretiŋ yoŋore eru matayoŋ, Anutuji oi ŋiŋigo kekesiine botiŋ yabeiŋ ore eru ruame pega. Goineji kasigaru iŋi eegobi: Jauba qaŋgoqasa qaku buŋo qaki qoqomuku paiineo qoqo ŋonejiji eegobi. Wuwunuŋ eru agiburaŋyaŋuŋke goku jibu Anutu keta etebi maŋyaŋuŋ kejigako qaqouma gogobi. Maŋgo mamayaŋuŋ eru goine yabebi komeegobi.
1TI 1:10 Boesau eegobi. Sodom taoŋgo ebuŋ, ore so kadi odureru ŋi yokoyoke akoŋ eru ŋigo yokoyoke akoŋ rorobobo eegobi. Ŋiŋigo bosembea yabenimiŋ ore qafagaru kipe yabeegobi. Buŋo ikoikoine miegobi. Buŋo miku mimipaŋ buŋoo kiperu jibu eadu eegobi. Anutuji eebobo poretiŋ ekimiŋ ore Bobiaŋ Biŋe noreya, oi akoŋ oi me oi eru baku oiji igogaegobi. Anuture Kadi buŋo oo ŋiŋigo mamanesinde kadi poretiŋ tiriegobi, oi botiŋ yabeiŋ ore eru pega.
1TI 1:11 Anutu, seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine iŋoji mamanesinde kadi poretiŋ oi Biŋe buŋoo ruame pega. Nonji Bobiaŋ Biŋeine kuririineke misauebemiŋ ore manesiŋ nuru Biŋe buŋoine oi nareya. Oŋu.
1TI 1:12 Kristo Yesuji maŋne osoeko gioine damaŋ so babemiŋ ore so fukebe ŋone nume sagako gioine nareme baego. Gio babemiŋ ore usuŋine nareru go wapega, ore Ofoŋnoŋuŋ miteŋ gaku gogo.
1TI 1:13 Nonji rone Yesure ogopu igosisi eyareru kekesuesue joineke eyareku goboŋ. Oŋu goboŋyoŋ, ya oi Yesu so manesiŋ garu keoma mutu goku kosa eru baku goboŋ. Agiburaŋ oŋu eru goboŋ ore ŋonemaiŋ enareku bogbore nume qowirieboŋ.
1TI 1:14 Ofoŋnoŋunji yauŋmoririine nareku boakoŋ yobu keseme nonde paio ropeya. Oŋu ropeko mamanesiŋneji fukeme manji jojokore kukure Rauine Kristo Yesu bofukeboŋ. Iŋoke qakatoru dimaku manjokoine raugaru ŋiŋigo maŋneji manjoko eyareego.
1TI 1:15 Nonji ŋiŋigo goine sosowo yadureru agiburande ŋiŋigo yoŋore botugo soguneyaŋuŋ fukeru goboŋ. Oŋu goboŋyoŋ, Kristo Yesuji agiburaŋ ŋiŋigo munaŋ qa noreiŋ ore eru moreŋgo wakiya. Buŋo koruŋ oi nondeo foriineke fukeya. Ore eru buŋo koruŋ oiji sanaŋ qaŋqaŋine fukeega. Oi ŋiŋigo sosowo manesiŋ garu roru sabarekimiŋ ore so fukega.
1TI 1:16 Agiburande ŋiŋigo yoŋore soguneyaŋuŋ fukeru goboŋyoŋ, Kristo Yesuji noŋ yoore eru ŋonemaiŋ enareya: Iŋoji noke maŋwomo paiineo munaŋ qa nareko Anuture maŋ kamasi totogo fukeiŋ ore mane sanaŋgaya. Nonde ŋadio ŋiŋigo goineji Yesu manesiŋ ganimiŋ, kamasiine oi yoŋore yadubemiŋ ore maneya. Oi yaduko soine afagaru maŋyaŋuŋ kerisieru gogo sanaŋinere biŋe fukenimiŋ.
1TI 1:17 Ŋonemaiŋ enareya ore eru Anutu miteŋ gaego. Iŋoji Kiŋ Ofoŋ tatariine tomiri fukeru goiŋ. Anutu moakonji damaŋ mogo so komeme kamasiine so ŋoneegobeneŋ. Nonji iŋore tinabiŋe damaŋ so miteŋ gabe tatariine tomiri kuririineke fukeru pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
1TI 1:18 O mamanesinde madene Timoti! Rone kajeqouŋ buŋo goine gore mibuŋ, buŋo oiji kitiŋga guko soine kuririgoke fukeru goigoŋ. Buŋo ore so iŋi mitiga garego: Goji gogo gbagbataeŋine gomiŋ ore jigo sanaŋine qaku goigoŋ.
1TI 1:19 Jigo qaku oo mamanesiŋgo gbaŋiru egu jibugaeiŋ ore ru baigoŋ. Maŋgo gake sisiŋaŋ eeku mamane sembeneji so kejigame Anutuji maŋkajeo saŋu qaega, oi soine maneru goigoŋ. Ŋiŋigo goineji maŋ siŋaŋ yayabeyaŋuŋ bokeru kosa gobi mamanesiŋyaŋunji wirieru komekiine fukeru jaŋgaru mataeya. Ogâji koe karoŋaŋgo igoku jaŋgaga, ore so igojaŋqanjaŋ eru sembeabuŋ.
1TI 1:20 Mamanesiŋyaŋunji jaŋgaru mataeya, yoŋore botugo ŋi yoyoka tinayakuŋ Himeneus eru Aleksander gogobire. Nake botiŋ yapebemiŋ ore embimbiŋgaru maŋyakuŋ kerisienimi ore oi Satande meo rua yapeboŋ. Rua yapebe Satande tobiri eeboboyakuŋ ore so maneru maŋyakuŋ joisererende ore wirieko kerisieru igosisi moke jikigaru so eenobu. Oŋu.
1TI 2:1 Ya qoruine oi oŋgawowosi gio. Nonji ore maŋ papakarere buŋo miku maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Ŋoŋo ŋiŋigo sosowo yoŋore oŋga wosiru yameŋ keku karieru Anutu weu teru daŋge miku goinebi.
1TI 2:2 Kiŋ koito eru gawmande siŋaŋ ŋiŋigo fuŋne fuŋne yoŋore eru oŋga wosiru goinebi. Oŋu kitiŋ yarekabuŋ poretiŋ akoŋ siŋaŋ nobekabi womo paiineo waigo gokimiŋ. Oŋu goku Anuture mi boyoberu eebobo poretiŋ eru baku gobeneŋ kuririineke fukeeiŋ.
1TI 2:3 Oŋgawowosi gio oŋuine oiji fiine yobu fukega. Oi Anutu, Munaŋqoqo Raunoŋunde jiŋo maio soine sagaga.
1TI 2:4 Iŋoji ŋiŋigo sosowoji Biŋe buŋo foriine mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi munaŋ qa yareko qowirienimiŋ ore maŋ aŋiine maneega.
1TI 2:5 Anutu moakonji goga eru ŋiŋigo Anutuke qodure nobeiŋ ore ŋi moakonji oŋuakoŋ goga. Ŋi moakoŋ Yesu Kristoji qodure nobeiŋ ore sanaŋgako goineji oi embimbiŋgaegobi.
1TI 2:6 Iŋoji agiburaŋ ŋiŋigo sosowo noŋunde due baiŋgore gogoine kisiŋgaru bokeya. Biŋe buŋo oi Anutuji damaŋ ruame goineji damaŋ poretiŋ oo fuŋgaru kitiŋgaku mitaniŋgabi noŋundeo wareya.
1TI 2:7 Ore eru Anutuji aposol fukebemiŋ ore igodoŋ nuru sore nume kiŋaŋine qaku kantri so roregaego. Ŋiŋigo Yesu manesiŋ ganimiŋ ore Biŋe buŋo foriine yobu qaji yareego. Fuŋnene oŋu miku iko matayoŋ, buŋo foriine oŋu migo. Oŋu.
1TI 2:8 Ore eru maŋ aŋineji iŋi migo: Ŋi ŋoŋoji gbeŋ akoŋ kae so tumaŋgaru oŋgawowosi gio ru baku goinebi. Kakane rosi eru kekepari bokeru maŋ-ŋaŋuŋ gbagbagame soine meŋaŋuŋgo bofeŋgaru Anutu oŋga wosieinebi.
1TI 2:9 Ŋigo ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo oi iŋi migo: Ŋoŋoji soki yoyomaŋaŋuŋ yomaru sakiŋaŋuŋ poretiŋ kemagaru goinebi. Kambaŋ soki fiine sari eru ŋone aŋiineke oi furiine sogoji so bainebi. Qoru sikiŋaŋuŋ qaku eri fuŋne fuŋne so ruaru mijeri erigaru bainebi. Nigiŋbote me goul oiji so baeri einebi eru yoyoma furiine yasogo oiji roku erioŋbarioŋ so einebi.
1TI 2:10 Kuririŋaŋuŋ foriine oi eebobo fiine. Ŋigo Anuture mi egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru tinaine totogo mifukeegobi, ore so ŋoŋoji gio fiine fiine ore miine dimaku baeinebi.
1TI 2:11 Ŋiji qaji ŋarebi ŋigo ŋoŋo ŋoŋoŋaŋe baba waki eru Biŋe buŋo denaŋdenaŋ maneru namaŋ-ŋaŋuŋ siŋaŋgaru wakimine eru miŋaŋuŋgo afagoŋ so bokirieinebiyoŋ, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru goinebi.
1TI 2:12 Ŋigo ŋoŋoji ŋi siŋaŋ yaberu qaji yabenimiŋ ore nonji ‘Oŋ!’ so migoyoŋ, tumaŋgabi ŋoŋo waigo buŋoŋaŋuŋ bokeru ŋeinebi.
1TI 2:13 Anutuji rone Adam bofukeru iŋore ŋadio Ewa (Iw) bofukeya.
1TI 2:14 Kobenji Adam so eaduyayoŋ, ŋigo oi eadu teme buŋo odureru agiburaŋ baya.
1TI 2:15 Jibu ŋigo yoŋoji gio buruyaŋuŋ boyoberu odumade roru Kristo manesiŋ garu eebobo gbagbataeŋine boyoberu maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ manji jojoko eyareru waigo gonimiŋ ine, Anutuji soine munaŋ qa yareko qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ. Oŋu.
1TI 3:1 Moji maŋkekerisie kufufunde mande siŋaŋ pasto ŋirau fukeiŋ ore aŋi manega, iŋoji gio tinabiŋeke kuririineke bofukeiŋ. Buŋo oi fofori yobu.
1TI 3:2 Ore eru maŋkekerisie kufufunde mande siŋaŋ giore ŋi yo oŋuine roosoeru igodoŋgabi sagaiŋ: Monde sakigo bakare buŋo tomiri, ŋigo moakonde ŋoe, metoine iiŋguŋ tomiri, eeboboine poretiŋ sisiŋaŋ eeko araŋ ba teegobi. Iŋoreo warenimiŋ, oi soine kepore yaberu kewio eru uŋsowoŋ eyareku mamane poretiŋ qaji yareega.
1TI 3:3 Moji obu sanaŋine noku jigo kosa qaku kekepari eru monende ebu eega, oi matayoŋ, moji soine ŋiŋigo bodure yabeku bomiriŋ yaberu denaŋdenaŋ eyareega, ŋoŋo ŋi oŋuine igodoŋgainebi.
1TI 3:4 Moji iŋoyoŋunde ŋonuŋ madepuine soine siŋaŋ yaberu kajeqouŋyaŋuŋ eyareme odumadeineji araŋ ba teku buŋoine sosowo reŋgaru gogobi, oi igodoŋgabi dimaine.
1TI 3:5 Siŋaŋ ŋi moji iŋoyoŋere garikiŋpuine siŋaŋ yabeiŋ ore eru mosobofukega ine, iŋoji Anuture maŋkekerisie kufufuŋpuine uruŋu rau yabena? Oi embimbiŋgana.
1TI 3:6 Ŋi moji damaŋ joroine maŋine kerisieru qiŋ keru dimaga, iŋoji soine qoqodure gio bobo siŋaŋ fukeru goine. Moji damaŋ pompoŋine maŋine kerisieru raqo wareqo eru sakipepe eru omoineo qaku sakiine egu ba ropeiŋ. Sembene Rauineji kajegi eme Anutuji buŋoine mitariku igogaru yobeko wakiya. Ore so ŋoŋore siŋanji sakiine ba ropeme Anutuji oi Satan oŋuine mitarime egu wakiiŋ.
1TI 3:7 Siŋaŋ moji maŋkekerisiere yaura yoŋore botugo tinabiŋe fiine so osigana ine, ŋiŋigoji oi kosa misembeabi Sembene Rauineji suba bitiŋine ruame oiji odemuguko egu waki qaiŋ. Oŋu.
1TI 3:8 Biŋe gio ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigoji araŋ ba yarenimiŋ ore so mikoroŋyaŋuŋ tomiri fukeru goinebi. Goineji buŋo maru yoyoka miku wain obu kokoine noku gbegbedi paiineo rembeŋine goku moneŋ yare yameŋ keegobi, oi so igodoŋ yabebi dimainebi.
1TI 3:9 Oi matayoŋ, ŋiŋigo mamanesinde buŋo foriine soŋsoŋine Anutuji barariŋga yareya, iŋoji baku oo qakatoru maŋyaŋuŋ egu kejigaiŋ ore sisiŋaŋ eku gbagbataeŋine gogobi, ŋoŋo oi igodoŋ yabeinebi.
1TI 3:10 Oi oŋuakoŋ bonieru osoe yabebi buŋo migo ore so sanaŋgaru dimakabi sagaiŋ ine, soine igodoŋ yabebi dimaku Biŋe giore ŋiŋigoyaŋuŋ fukeru goinebi.
1TI 3:11 Yoŋore ŋigopuji oŋuakoŋ ŋiŋigoji araŋ ba yarenimiŋ ore so mikoroŋyaŋuŋ tomiri eru ŋadiqoqo buŋo miji kipoŋ so eku goinebiyoŋ, sakipepeyaŋuŋ tomiri dimaku gio sosowo boseqosembeyaŋuŋ tomiri baku goinebi.
1TI 3:12 Biŋe gio ŋiji ŋigo moakonde ŋoe fukeru iŋoyoŋunde ŋonuŋ madepu eru kiŋaŋqoqopuine oi soine siŋaŋ yabeeine.
1TI 3:13 Biŋe gio ŋiŋigo gioyaŋuŋ fiine akoŋ baegobi, ŋiŋigoji oi araŋ ba yarekabi tinabiŋe fiine bofukenimiŋ. Oi bofukeru soine koimo dimaku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ ore buŋo oi sanaŋgaru mieinebi. Oŋu.
1TI 3:14 O Timoti, nonji pipa goreo wareru ŋone gubemiŋ ore origagoyoŋ, jibu quraŋ yo gore quraŋgago.
1TI 3:15 Damaŋne bojororu egu warebemiŋ ore bonieru quraŋ yo iŋi ore quraŋgaru ruabe foga: Go Anuture maŋkekerisie kufufuŋpuine uruŋu siŋaŋ yabende eeboboyaŋunji poretiŋgaru fiine fukeiŋ, ore uŋsowoŋ buŋo oi osegaru maneigoŋ. Anuture kufufuŋpu noŋuŋ Anuture qoqodure zioz sa fukegobeneŋ. Gogo Rauinere qakatokabeneŋ qodure nobeko kae so tumaŋgaru buŋo foriine miku saueegobeneŋ. Buŋo foriineji sembearu usuŋine egu wakiiŋ ore goduine eru otuŋine fukegobeneŋ.
1TI 3:16 Anutuji munaŋqoqore fuŋne soŋsoŋine barariŋga noreya, niŋoji Biŋe buŋo oi mane taniŋgaru iŋi miku bofukeegobeneŋ: Biŋe Rauine iŋoyoŋe moreŋ ŋi fukeru botunoŋuŋgo fukeya. Fukeko buŋo koroineo ruaiŋgo buŋo kosa baa bibiekabi Moro Tiriineji fuŋine posiine totogo noduya. Oi noduru bapakareko Ofoŋ fukeru pakereru Sombuŋ mimerereŋ siŋaŋ yabeko kuririine fukeme piku ŋonebuŋ. Oi ŋonebi Anutuji ogagame Sombuŋgo roperu Anutuke ŋeku siŋaŋ nobeegobi. Siŋaŋ nobeme Biŋe buŋoine oi kantriine kantriine roregaru mitaniŋgabi kokoine yoŋoji manesiŋ gaegobi. Oŋu mifukekabeneŋ foriine kuririineke fukega. Oŋu.
1TI 4:1 Anutu Moroineji buŋo iŋi mitaniŋgako poretiŋ mane mukugobeneŋ: Morende damaŋ tariiŋgo eiŋ, damaŋ oo ŋiŋigo boakoŋ yobu yoŋoji mamanesiŋ bokeru Ofoŋ ŋadi gaku gemokaku yoŋore meo rakanimiŋ. Oŋu rakakabuŋ gemokakuji boburoku qaji yareegobi, yoŋore mamane buru boyoberu bojiqojibu gonimiŋ.
1TI 4:2 Jijibu oi iŋi fukeiŋ: Goineji maŋkekerisie sasaki ebi Satanji moge soiine maŋyaŋuŋgo aeŋ koroŋineji qakatoru maŋkajeyaŋuŋ kejigame komekiine fukeko buŋo ikoine kosa miku jibugaegobi.
1TI 4:3 Yoŋoji ŋiŋigo iŋi jijibu qaji yareegobi, ‘Maŋkekerisie ŋiŋigo yoŋoji ŋoe ŋonuŋ oŋuine so rorobaba eku goinebi eru uqo goine egu nonimiŋ ore sowo ruaru goinebi.’ Oŋu jijibu qaji yareegobiyoŋ, Anutuji uqo munjaŋ sosowo oi nokimiŋ ore bofukeya. Oi ŋiŋigo Anutu manesiŋ garu buŋo foriine mane mukugobeneŋ, iŋoji oi mifiako soine daŋge miku nokimiŋ ore eru noreya.
1TI 4:4 Anutuji ya sosowo bofukeya, oi fiine fukegobi. Oi ŋadi ganimiŋ ore so matayoŋ, ya rua noreiŋ, oi soine daŋge miku raugakimiŋ.
1TI 4:5 Ya ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo sowoineke fukena ine, oi soine Anuture buŋo miku oŋga wosibeneŋ usuŋineji ipororu munaŋ qame moteŋgaiŋ. Oŋu.
1TI 4:6 Goji maŋkekerisie ŋiŋigo oŋu qaji yareru goku Kristo Yesure Biŋe gio bobo ŋi fiine fukeru goigoŋ. Goji Biŋe buŋo boyoberu go wapege, oi goine qaji yareru gake oŋuakoŋ buŋo fiine oi eru mamanesinde uŋsowoŋ buŋo sosowo osegaru manesuku oiji maŋgo gume ee goigoŋ.
1TI 4:7 Moreŋ ŋiŋigoji nemu saiŋ buŋoine mitomi mibi Anuture Biŋe buŋoji mumu eiŋgo ega, oi bio yoberu ŋadi gaigoŋ. Oi ŋadi gaku Kristo oŋuine fukeru gomiŋ ore mande kekegbore eku goigoŋ.
1TI 4:8 Anutuji gogo damaŋ yoo moreŋgo gogobeneŋ, oi mifiagaru noreko jiki seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ ore kikipe ruaya. Masiri oi saki fu gbogborere mendaine bapi noberu wawakiine fukegayoŋ, mande kekegbore oi otuŋnoŋuŋ sanaŋine fukega. Ore eru mande eeboboine oi damaŋ so kegboreru gokande oiji ya sosowo oo maŋgo egareku kitiŋ guko goiŋ.
1TI 4:9 Buŋo migo, oi ŋiŋigo sosowo roru maneru sabarekimiŋ ore so sanaŋ qaŋqaŋine fukega. Buŋo sanaŋ qaŋqaŋine mo oi iŋi:
1TI 4:10 “Anutu gogo Rauine iŋoji ŋiŋigo sosowo munaŋ qa noreiŋgo manega. Maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ gaekimiŋ ine, fofori munaŋ qa noreeiŋ. Oŋu manesiŋ gagobeneŋ. Goine niŋoji oŋu fukeiŋ ore oori oŋuine Anutu eteru dimaku gioine baku sakinoŋuŋ qaku jogbasasanaŋ eegobeneŋ.”
1TI 4:11 Go ŋiŋigo buŋo ore so boyoberu eru banimiŋ ore mitigaru qaji yareru goigoŋ.
1TI 4:12 O Timoti, jeŋoŋ goge ore moji egu mipemiriŋ guiŋ. Ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo botuyaŋuŋgo mosi fiine iŋi yaduru goigoŋ: Buŋo fiine akoŋ miku eebobo poretiŋ boyoberu ŋiŋigo poretiŋ manji jojoko eyareru goigoŋ. Mamanesinde kekegbore damaŋ so baku Anuture gio basarigande ore eru manesiŋ guru goinebi. Oŋu gbagbataeŋine akoŋ fukeru bande ŋiŋigoji soine araŋ ba garebi goigoŋ.
1TI 4:13 Go damaŋ so Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ oi miine osegaru yameŋ keku mitaniŋgaru kufufuŋ maŋyaŋuŋ oiji bapakareru qaji yareru goigoŋ. Damaŋ mobeine yoo oŋu eru gokande nonji warebe sagaiŋ.
1TI 4:14 Mineboboine yoŋoji meyaŋuŋ gore paio ruaru oŋga wosigabi Anuture kajeqouŋ buŋo gore fukeme Anutuji gio bobore mamane yauŋ gareko maŋgoo pega, oi so kesoŋgaigoŋyoŋ, ore paiineo gio baku goigoŋ.
1TI 4:15 So kesoŋgaigoŋyoŋ, Biŋe Quraŋ osegaru mitaniŋgaru qaji yareru goigoŋ. Ya yokaomo oi yameŋ keku miine dimaku kegboreru goigoŋ. Etaŋqataŋ so emiŋ ine, maŋgore touŋmoririji sogueme sanaŋgaru koimo fukeiŋ, oi sosowoji ŋone mukunimiŋ.
1TI 4:16 O Timoti, gakere maŋ sakigo sisiŋaŋ eeku maŋkekerisie gio poretiŋ qaji yaremiŋ ore siŋaŋgo baku sabareku goigoŋ. Oŋu eru gomiŋ ine, go gake seŋgiŋbaŋgiŋ raugamiŋ eru buŋogo maneegobi, oi oŋuakoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ qa yabende Sombuŋgo ropenimiŋ. Oŋu.
1TI 5:1 Ŋi pogo oi joineke so mi botiŋ yabeigoŋyoŋ, mamago oŋuine marumunaŋineo buŋo ŋajiigoŋ. Ŋi jeŋoŋ oi kakagbopugo oŋuine eyareru goigoŋ.
1TI 5:2 Ŋigo pogo oi maŋgogo oŋuine marumunaŋineo buŋo ŋajiigoŋ. Ŋigo jeŋoŋ oi seŋpugo oŋuine eebobo gbagbataeŋine boyoberu araŋ ba yareru goigoŋ.
1TI 5:3 Koje tifeyaŋuŋ tomiri oi arambobo paiineo eyareku goigoŋ.
1TI 5:4 Koje more ŋaso madepuine gogobi ine, yoŋoji fuŋfuŋgaine fukeru qoru eteru oi siŋaŋ gainebi. Anutuji mitiga noreya, yoŋoji ore so yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋuŋ siŋaŋ maŋgo eyarenimiŋ ore fuŋine mane mukuinebi. Maŋgo mamapuŋaŋunji rone damaŋ joroine siŋaŋ maŋgo eyareru gobuŋ, yoŋoji ore tifeine bokirieru tifeŋaŋuŋ bomuku yarebi Anuture jiŋo maio sagaiŋ.
1TI 5:5 Koje ŋigo foriine, tifeine tomiri iŋoyoŋe akoŋ goga, iŋoji ooriine Anutu eteru oi jijiki una ubu weuku oŋga wosi teega.
1TI 5:6 Iŋoji oŋu gogayoŋ, ŋigo koje goineji maŋyaŋunji joineke fukeme aŋiyaŋuŋ sanaŋinere so ya kosabasa ore jambae baegobi, yoŋoji moreŋgo sakike gogobiyoŋ, jibu manji komekiine fukegobi.
1TI 5:7 Ore eru koje yoŋore sakigo bakare buŋo so peko gonimiŋ ore oŋuakoŋ mitaniŋga yareku goigoŋ.
1TI 5:8 Moji iŋoyoŋere tifepuine so siŋaŋ maŋgo eyareru boke yabeko begu gogobi, iŋore eeboboji sembea forega. Iŋoji Ofoŋ manesiŋ gaga ore buŋo oi eeboboineji mugaru maŋkekerisiere yaura kamasi odureru sembeqambe eru goga.
1TI 5:9 Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji koje goine qodureru siŋaŋ maŋgo eyareegobi, koje moji yoŋore buruo wapeiŋ ore (aplikesin) weweu ruaiŋ ine, ŋigo oi osoeinebi. Osoebi iŋi fukeme iŋo akoŋ tina buru oo jikigaru quraŋgaru ruaniŋ: Moji gosaine 60 odureru ŋi moakonde ŋonuŋ goya.
1TI 5:10 Oŋu gokame goineji fuŋinere iŋi kitiŋgaku miegobi: Iŋoji gio fiine fiine baku goku odumade siŋaŋ garu kajeqouŋ buŋo yajime maneru soguebuŋ. Ŋiŋigo kotuine piineo kepo yaberu ŋonemaiŋ yabeku Kristore ogopuine gbagbataeŋineji warebi wiyaŋuŋ jureru komoŋ garu uqo obu rigaru gume yabeku goya. Koŋkoŋ maŋineo gobuŋ, oi bobiaŋ yaberu gio fiine sosowo baiŋgo ore maŋine damaŋ so kiperu miine dimaku goya. Koje oŋuine buru papiago quraŋgaru siŋaŋ yabeku goinebi.
1TI 5:11 Koje ŋigo pogo so fukegobi, yoŋore tina oi tina buru papia oo so ruaigoŋ. Oi ruanoŋ ine, yoŋore aŋi sanaŋineji jo jako ŋi moke roiŋgo ore maŋyaŋuŋ pakereme Kristo keoma eteru zioz gio egu bokenimiŋ.
1TI 5:12 Oi bokeru rone Kristore mi reŋgakimiŋ ore mimipaŋ buŋoyaŋuŋ totogo mikipebuŋ, oi qabi jaŋgaru mataeme Kristoji buŋoyaŋuŋ mitariku mimi qa yareko omaine kosa egu gonimiŋ.
1TI 5:13 Omaine yobu kosa goku jikigaru iŋi egu sembeanimiŋ: Piine piine kosa roregaru damaŋ sibiriganimiŋ ore fuŋine niga yaberu rembeŋine fukenimiŋ. Rembeŋine fukeru jikigaru sembearu buŋo kisoŋgaru kosa miku buŋo rurumaŋineo so raru yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu gio bobo kamasi oruŋgato egu gonimiŋ. Oi me oi kosa gbedigaru gio foriine so baku goine yoŋore ya babi egu jibugaiŋ. Buŋo goine yoŋore ya matayoŋ, jibu oi omaine kosa miku sauenimiŋ.
1TI 5:14 Oŋu egu enimiŋ ore aŋine maneru iŋi migo: Koje ŋigo pogo so fukegobi, yoŋoji ŋi roru odumade roru piyaŋuŋ siŋaŋ garu gokabi sagaiŋ. Oŋu ebi kisonoŋunji botunoŋuŋgo misembea nobeiŋgo fuŋne baaru oi so bofukeiŋ.
1TI 5:15 Koje goineji yoŋoyaŋe sisiŋaŋ so ee eku Kristo ŋadi gaku wakiru Satande kadio rakaru boyoberu gogobi.
1TI 5:16 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ ŋigo koje yobu, tifeyaŋuŋ tomiri gogobi, oi siŋaŋ yabekimiŋ ore igodoŋ yabeegobeneŋ. Ore eru maŋkekerisie ŋigo more tifepuineji koje fukegobi, iŋoji oi ŋonemaiŋ eyareru goiine. Ore yobinji zioz kubu ŋoŋore paio so ropeine. Oŋu.
1TI 5:17 Minebobopunoŋuŋ maŋkekerisie kufufuŋ soine siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji ore furiine bokirieru arambobo ropekiine yaduru goinebi. Yoŋoreone goineji Biŋe buŋo mitaniŋgaru qaji ŋareegobi, ore eru kitiŋyaŋuŋ jikigabi ropeme yareru goinebi.
1TI 5:18 Biŋe Qurande buŋo moji ore fuŋine oi iŋi miga, “Wit kurumbure koruŋ eru komoŋine boroiŋganimiŋgo bulmakao ŋiine ogagabi kurumbu qoko paiineo oderu odejaŋgaega, iŋore mi oi so bojigainebi. Oŋu gumebi soine uqo tifeine noko sagaiŋ.” (Ore so qoroji wasoŋaŋ baku joma bomukuko qaku mobeine otebi noko sagaiŋ.) Buŋo mo iŋi pega, “Moji gio bako goineji furiine otebi sagaiŋ.”
1TI 5:19 Mineboboine more sakigo buŋo kosa ruaru mitebi yoyoka me yokaomoji oi so kitiŋganimiŋ ine, oi buŋo koroineo so ruaigoŋ.
1TI 5:20 Uri yoŋoji agiburaŋ baegobi, goji oi totogo kane yaberu miyarende sosowo buŋogo oi maneru agiburaŋ egu banimiŋ ore kokoi maneru sisiŋaŋ eeku goinebi.
1TI 5:21 O Timoti, buŋo quraŋgaru mitiga garego, oi reŋgaru boyoberu goigoŋ. Ŋi me ŋigo mo so ŋoneaŋi eru goine so sure yabeigoŋ. Ore eru more buŋo oi bonieru kosa so kipeigoŋ. Ŋiŋigo sosowo sogokoŋ osoe yareigoŋ. Oŋu eminde buŋo oi Anutu, Kristo Yesu eru Sombuŋ mimerereŋpuyakuŋ gbagbataeŋine yoŋore jiŋo maio miku oi mimipaŋ buŋoji kipende manebe sagaiŋ.
1TI 5:22 Goine yoŋore agiburanji gore paio ropeme mimi egu bofukemiŋ. Ore eru moji “Ofonde gio babemiŋ,” me “Maŋkekerisie kubu jigigabemiŋ,” miga, iŋore fuŋne bonieru so osoeru mego afaine iŋore paio so ruaru mifia teigoŋ. Gake gbagbataeŋine gomiŋ ore sisiŋaŋ eeku goigoŋ.
1TI 5:23 O Timoti, go damaŋ goine jibe fuke gareko “Yaeŋmaeŋ!” isimbiriŋ qaku peege. Ore eru obu akoŋ so noigoŋyoŋ, wain obu goine oŋuakoŋ nonde kobeugo bapigame afagaiŋ.
1TI 5:24 Buŋo mo oi iŋi: Ŋiŋigo goineji agiburaŋ ebi pipa totogo fukeko ŋiŋigoji ŋoneru bonieru mitaribi damaŋ yoo mimiyaŋuŋke dimaegobi. Oŋu dimaegobiyoŋ, goineji agiburaŋ eku susumuŋ eru goku jiki Anuture jiŋo maio ropebi totogo fukeko mitari yareiŋ.
1TI 5:25 Ŋiŋigo gio fiine kuririineke baegobi, gio oiji oŋuakoŋ damaŋ yoo totogo akoŋ pega. Gio fiine goine totogo so penimiŋ ine, oi oŋuakoŋ soŋsoŋgo peiŋ ore embimbiŋgaru jiki fukeko ŋonekimiŋ. Oŋu.
1TI 6:1 Kiŋaŋqoqopuŋaŋuŋ sosowo rauyaŋunde begi osigaru gio furiyaŋuŋ tomiri baegobi, yoŋoji raupuyaŋuŋ jauba kosa so eyareinebiyoŋ, arambobo sosowo yadukimiŋ ore so ŋone yaberu goinebi. Ŋoŋoji goine yoŋoji Anuture tina igojiburu egu minimiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Anuture Biŋe buŋo ŋiŋigo qaji yarebeneŋ miti buŋo oi ŋoŋore eebobo ore eru ŋadi gabi egu sembeaiŋ.
1TI 6:2 Raupuŋaŋuŋ goineji maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ fukegobi, ore eru aramboboŋaŋunde manebi wawakiine so fukeine. Oŋu matayoŋ, raupuŋaŋuŋ kiŋaŋ qa ŋarebi gioyaŋuŋ fiine fukeega, yoŋoji Kristo manesiŋ gabi yoro ogo fuke ŋarebi ore eru yameŋ keku raupuŋaŋunde buŋo rurumaŋgo raru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaru fiine akoŋ baku goinebi. Go oŋu mitigaru qaji yareru goigoŋ. Oŋu.
1TI 6:3 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji mande kekegbore ekimiŋ ore Biŋe buŋoine noreya, niŋoji ore so ŋiŋigo fianimiŋ ore qaji yareegobeneŋ. Moji Biŋe buŋo foriine ode jibugaru buŋo mobeine furuine ŋiŋigo qaji yareega, iŋoji yauraine fukega.
1TI 6:4 Iŋoji sakiine ba ropeegayoŋ, buŋore fuŋne so mane mukuga. So mane mukuru mamanesinde buŋo mobeine mobeine miku babokiriru migobobo eiŋgo ore sase eega. Oŋu maneru goine yoŋoke gbedioosoe ebi foriine iŋi fukeiŋ: Mobemobe manji manetiqoti kekepari eeku maŋqoqo buŋo fofoine miku bosembe naduŋgaduŋ egu enimiŋ ore sombu mamane eegobi.
1TI 6:5 Oŋu eku mamaneyaŋuŋ jibugame witijibu fukeru gogo foriinere fuŋne ririru iŋi manesuegobi: ‘Manji kekegbore ebeneŋ oo kojinoŋuŋ fukeme oo oderu moneŋ mebo bofukekimiŋ’ Oŋu manesuku tumaŋgaru jijiki migobobo mi maneegobi.
1TI 6:6 Oŋu eegobiyoŋ, noŋuŋ Anutu Biŋeinere kekegbore eru moneŋ mebo pe norega, oo maŋ womo qoqo eegobeneŋ. Moro Tiriineji kojinoŋuŋ fukeko waigo enoreega ore fofori seŋgiŋbaŋgiŋ yasogo bofukeru kiwaqawaineke gogobeneŋ.
1TI 6:7 Ore fuŋine oi iŋi: Noŋuŋ rone menoŋunji ya mo so baku omaine yobu moreŋgo fukebeŋ. Jiki oŋuakoŋ komeru moreŋ yo bokeru metariŋ rakimiŋ.
1TI 6:8 Oŋu rakimiŋyoŋ, damaŋ yoo uqo eru kambaŋ mariku pe noreko oike roku waigo eru womo qoqo eeinebeneŋ.
1TI 6:9 Oŋu eeinebeneŋyoŋ, ŋiŋigo moneŋ mebo yasogo bofukenimiŋgo maneegobi, yoŋoji eesoigo bitiŋ oŋuine odetaribi wakiru yabeega. Wakiru yabeko aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene sembene oi kokoine fukeru maŋyaŋuŋ bojiqojibu babi kajegi eenimiŋ. Aŋiyaŋuŋ sanaŋine kekesiine oiji poreru kipe yabebi utugaku ketoqototie bofukeru sibiriganimiŋ.
1TI 6:10 Moneŋ mebore aŋi sanaŋine oiji ya sembene sosowore fuŋqoduine fukega. Kokoineji yoŋoji moneŋ mebore maŋ aŋiyaŋuŋ maneru oruŋoruŋ keku tiŋtuŋ ekabi mamanesiŋyaŋunji jaŋgaru mataeme kosa gogobi. Manjo yasogo manekabi oiji qoqiŋyaŋuŋ qopogame joiserereŋ kokoine maneru beusembe gogobi. Oŋu.
1TI 6:11 Kokoineji oŋu gogobiyoŋ, Anuture ŋi go ya oŋuine oi use teru ŋadi gaku gogo yo oŋuine gomiŋ ore yameŋ keku goigoŋ: Eebobo poretiŋ boyoberu Anuture gogo sanaŋine kegboreru goigoŋ. Mamanesinde kekegbore damaŋ so baku ŋiŋigo fofori manji jojoko eyareru goigoŋ. Go yameŋ keku sanaŋgaru dimaku ŋiŋigo waigo paiineo eyareru goigoŋ.
1TI 6:12 Masiri ŋiji sisiri ruabi oo gbiŋ eiŋgo ore tobiriine sosowo qojugaru raga, go ore so mamanesiŋgo kegboreru Anutuji sisiri kuririineke ruame oo sanaŋgaru damaŋ so jigo qaku goigoŋ. Anutuji gogo sanaŋineo ropemiŋ ore oŋga gareya, go gogo oi qakatoru roru goigoŋ. Gogo sanaŋinere biŋe fukege, goji buŋo oi fiine akoŋ mifukende kokoineji oi maneru soine kitiŋgaku miegobi.
1TI 6:13 Anutu ya sosowo bogboreega, go iŋore jiŋo maio fuŋnego mifukende eru Kristo Yesure jiŋo maio oi oŋuakoŋ mifukende maneya. Yesuji gawana Pontius Pailotre jiŋo maio dimaku fuŋneine mitaniŋgaru buŋo posiine yobu mifukeya, Kristo iŋore jiŋoo iŋi mitiga garego:
1TI 6:14 Go Biŋe buŋo kegboreru damaŋ so reŋgaru boyoberu goigoŋ. Oŋu gokande moji “Go kadi ririru sembeameŋ,” buŋo oŋu migareiŋ ore embimbiŋgaiŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore odi, damaŋ mobeine yoo mande gio oŋu baku goigoŋ.
1TI 6:15 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine fukeru damaŋine ruame wareru fukeme oo Yesu Kristo soreme totogo fukeko ŋonekimiŋ. Anutu iŋoyoŋe akoŋ Ropekiinenoŋuŋ fukeko sosowoji iŋore mea rurumaŋgo dimagobeneŋ. Iŋoji kiŋ koito yoŋore Ofoŋ eru muraŋ yoŋore qoru fukega.
1TI 6:16 Anutu, seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine iŋoji moakoŋ damaŋ mogo so komeiŋ. Iŋoji kuririquraŋ kaeo paibe gokame sosowo niŋonoŋuŋ oo ropekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Morende ŋiŋigo moji oi jiŋoineji so piku ŋoneya eru ŋoneiŋgo embimbiŋgaiŋ. Iŋore tinabiŋe miteŋ gakabeneŋ usuŋ Rauine kuririineke fukeru damaŋ tatariine tomiri ya sosowo siŋaŋ garu goiŋ. Buŋo oi forimeŋ.
1TI 6:17 Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke damaŋ yoo moreŋgo ropekiine gogobi, oi goji iŋi mitiga yareru goigoŋ: Moneŋ meboji damaŋ mogo matae foreiŋ. Ore eru yoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ oo so ruaru goinebi. Moneŋ mebo paiineo dimaku sakipepe eru sigopou fukegobi ine, ooriyaŋunji jaŋgaru mataeiŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ morende tebemarukugo so ruainebiyoŋ, Anutuji ya sosowo oo siŋaŋ ŋareiŋ ore eru odigabi sagaiŋ. Anutuke qakatoru dimakabi iŋoji soine ya fuŋne fuŋne oi boakoŋ yobu gogoo jeriekimiŋ ore noreega.
1TI 6:18 Iŋi mitiga yareku goigoŋ: Yoŋoji gio fiine fiine miine dimaku baku oŋuine oo kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ. Anuture jiŋo maio kuririŋaŋuŋke fukeru afagaru jaueru goine bapi yaberu yauŋ saueru boroiŋgaru goinebi.
1TI 6:19 Oŋu Anuture jiŋoo tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gogore juŋe boreŋ foriine bofukeru ba saueeinebi. Juŋe boreŋ oŋuine oi gogore otuŋ goduine sanaŋine fukega. Oi ba saueru siŋaŋ garu soine jiki otuŋ goduine oo qiŋ keru dimaku gogo foriine yobu roru goinebi.
1TI 6:20 O Timoti, Anutuji manesiŋ guru gio bobore mamane yauŋ maŋgoo ruaya, oi gioo ruaru egu jibugaiŋ ore sisiŋaŋ eeru goigoŋ. Morende buŋo mitomi omaine eru kekepari qoqopuse eku mibi jibugaega, oi bokeru ŋadi gaku goigoŋ. Goineji “Maŋgboroŋ mi manekimiŋ,” miku buŋo rerekaine misauebi raega. Maŋgboroŋ foriine oi oŋu miku jibugaegobi.
1TI 6:21 Goineji mamane jijibuine raugaru mifukeru tiŋtuŋ ebi mamanesiŋyaŋunji gbaŋiru wirieru jibugaya. Anuture yauŋmoririineji ŋoŋoke peine.
2TI 1:1 Anutu maŋ aŋiineji mitigaru Pol noŋ igodoŋ nuko Kristo Yesure aposol fukego. Kristo Yesuke qakatoru dimabeneŋ gogo sanaŋine noreiŋ ore buŋoine kipeya ore Biŋe buŋoine mitaniŋgabemiŋ ore sore nume gogo.
2TI 1:2 Timoti goji mamanesinde yoro madene fukege. Nonji goke buŋo mimane enimi ore quraŋ yo quraŋgago. Mamanoŋuŋ Anutu eru Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu, yokoji ŋonemaiŋ yauŋmoriri garebire womoo goigoŋ.
2TI 1:3 Nonde apa ŋasopuneji Anutu kiŋaŋ qateku gobi nonji jikigaru gioine babe Anutuji “Ŋone gube sagaga,” najime maŋkajeneo oŋu maneego. Maŋne gbagbataeŋine fukeko Anutu miteŋ gaego. Miteŋ garu una ubu oŋga wosiru go jijiki manesu guego.
2TI 1:4 Boke gube kuyomeŋ jiŋo obugo wakiya, nonji oi manesuku ŋone gubemiŋ ore aŋine sogo maneru yameŋ keego. Ŋone guru aŋibaŋi ŋebire jeribariji maŋne puseiŋgo ore manego.
2TI 1:5 Goji kikoine tomiri fofori Yesu manesiŋ garu goge, buŋo oi maŋ yoroneo peko manesuego. Rone abugo Lois eru maŋgogo Yunis yokoji maŋyakuŋ kerisiebire mamanesiŋyakunji fukeya. Yokore ŋadiyakuŋgo goji oŋuakoŋ eru goge, oi manesiŋ sanaŋgago.
2TI 1:6 Ore eru nomeniga egu gomiŋ ore buŋo iŋi kegboreru gajigo: Nonji rone mene qorugoo ruaru oŋga wosibe Anutuji gio bobore mamane yauŋ gareko maŋgoo pega, oi bogborende jo boruŋ oŋuine sanaŋgaru jaku so eleleeŋ eiŋ.
2TI 1:7 Buŋo yo manesuigoŋ: Anutuji Moro Tiriine oi ruruine ruaru sombunoŋuŋ manekimiŋ ore matayoŋ, iŋoyoŋunde usunde Moro noreko soine maŋnoŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku eebobonoŋuŋ poretiŋ sisiŋaŋ eeku dimainebeneŋ.
2TI 1:8 Ore eru Ofoŋnoŋunde buŋo kitiŋgaku misaueiŋgo etaŋqataŋ so eigoŋ. Oŋu matayoŋ, noŋ oŋuine fukeru goigoŋ. Nonji Ofonde gio baku gokabe ore eru witi pigo ruabi ŋegoyoŋ, jibu nonde eru mimi so maneru goigoŋ. Go sanaŋgaru noŋ oŋuine koimo dimaku mande gio baku goigoŋ. Bobiaŋ Biŋere eru igosisi egarenobuŋ ine, ore joiserereŋ maneku karieru osigaru goigoŋ. Anutuji usuŋ gareega ore so oi soine noke moko yameŋ keku osigaru gonimi.
2TI 1:9 Anutuji ronere ronekoŋgo Sombuŋ moreŋ so bofuke yaperu damaŋ oo noŋunde manesuku buru iŋi ruaya: Anutuji Kristo Yesure eru yauŋmoriri noreiŋ. Buru oi ruame peko go waperu gobi noŋuŋ fukebeneŋ. Fukebeneŋ Anutuji noŋuŋ iŋore biŋe fukeru gbagbataeŋine gokimiŋ ore oŋga noreru munaŋ qa noreya. Noŋuŋnoŋe ya fiine babeŋ ore eru so roosoe noberu oŋga noreyayoŋ, iŋoyoŋunde buru raŋgbaŋine oi boyoberu dimaku oo oŋga noreya.
2TI 1:10 Buru raŋgbaŋine ore foriine oi damaŋ yoo totogo fukeya. Munaŋqoqo Raunoŋunji fukeru Anuture yauŋmoriri kese noreya. Kristo Yesuji fukeru komere usuŋ qaku bawakiru rakame Bobiaŋ Biŋeine barariŋga noreko tamaeya. Biŋe buŋo oi manesiŋ garu soine gogo sanaŋine bofukeru tatariine tomiri sanaŋgaru goku damaŋ mogo so kome sanaŋine so komekimiŋ.
2TI 1:11 Anutuji noŋ Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru ŋiŋigo qaji yarebemiŋ ore igodoŋ nuko sosore ŋi aposol fukego.
2TI 1:12 Aposol fukego ore eru gioine sanaŋgaru babe goineji igosisi narebi joiserereŋ maneego. Sombuŋ Ŋi manesiŋ gaego, nonji iŋore fuŋne fiine akoŋ mane mukugo. Ore eru koimo dimaku mimi so maneego. Mata yobu! Anutuji manesiŋ nuru Biŋe gioine noreya ore so noŋ siŋaŋ nuiŋ ore sanaŋgaru goga, oi mane mukugo. Oŋu mane mukube gioineji so jibugaru wakiko go roperu damaŋ yasogoo ropekimiŋ. Oŋu manesiŋ garu ore eru maŋyoyoka so ego.
2TI 1:13 Mamanesinde buŋo oi maŋnoŋuŋ bobiaŋgaiŋ ore so fukega, nonji buŋo foriine oi qaji gareru mosi fiine gaduru goboŋ. Oi maŋ kiniŋgoo ruaru oŋuakoŋ boyoberu goigoŋ. Niŋo Kristo Yesuke qakatoru moko dimabeneŋ manjoko enoreega, goji manjoko ore maŋineo goigoŋ.
2TI 1:14 Anutuji ŋone guru manesiŋ guru ya fiine sosowo gareko biŋego fukega, oiji egu bokende jibugaiŋ ore oi siŋaŋ garu goigoŋ. Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo goga iŋore usuŋ paiineo ya foriine oi poretiŋ siŋaŋ gande peine.
2TI 1:15 Eisia prowinsre muraŋpune yoŋoji sosowo boke nuru ŋadi nubi, oi manege. Ŋi tinayakuŋ Figelus eru Hermogenes yokoji yoŋore botugo gogobire.
2TI 1:16 Goineji boke nubuŋyoŋ, Onesiforus iŋoji mata. Ore eru Ofoŋ, go Onesiforusre garikiŋpu ŋonemaiŋ eyarende gonimiŋ. Ŋi oiji nonde gbedinere (nigiŋ) mimi so enareegayoŋ, damaŋ kokoine oo beufi enareko maŋne waigo eya.
2TI 1:17 Onesiforusji Rom sitio yoo waperu damaŋ oo akoŋ nonde yameŋ keku baaru goku bofuke nuya.
2TI 1:18 Iŋoji rone Efesus sitio uruŋu babapi yasogo kokoine eru baku afaga nuru goya, oi gogake soine mane mukuge. Ore eru damaŋ yasogoo Ofoŋ goyoŋineo ropebeneŋ Onesiforusji ŋonemainde furi bofukeiŋ ore oŋga wosigo. Oŋu.
2TI 2:1 O maŋkekerisie madene Timoti, go Kristo Yesuke qakatoru yauŋmoriri maŋgo qiŋ keru sanaŋgaru dimaigoŋ.
2TI 2:2 Nonji Biŋe buŋo qaji garebe kokoineji ŋone nuru kitiŋgaku mibi manende, oi ŋiŋigo manesiŋ yabenimiŋ ore so fukegobi, yoŋore biŋe eiŋ ore yareigoŋ. Oŋu yarende peko soine ŋiŋigo goine jikigaru qaji yarenimiŋ ore so fukeinebi.
2TI 2:3 O Timoti, go Kristo Yesuke dimaku iŋore mamari ŋi kuririgoke fukeru yameŋ keku sanaŋgaru jigo qaku goigoŋ. Igosisi egarenimiŋ, ore joiserereŋine maneru karieru osigaru goigoŋ.
2TI 2:4 Mamari ŋire kamasiine oi iŋi: Mamari siŋaŋ qoruyaŋunji ŋi oga yabeko mamari kubure buruo roperu ra wareru gio damaŋ so baku gogobi, yoŋoji sosowo siŋaŋyaŋunji mitigaega ore so reŋgaru enimiŋ ore jaueru dimagobi. Oŋu dimaku yoŋoyaŋunde gogore kikitiŋ ore ya mo so baku gogobi. Manji roroiŋ so gogobi.
2TI 2:5 Ore soso buŋo mo oi iŋi: Masiri ŋiji sisirio roperu mimiti siŋaŋinere buŋo odureru kosa giniŋgaru raga, iŋoji kuririineke so fukeiŋ. Iŋore qoruineo gbiŋ eere hendiŋ mo so ketebi rakaiŋ. Ore eru go poretiŋ akoŋ raigoŋ.
2TI 2:6 Oŋuakoŋ sasari ŋiji gio yasogo bame foriine fukeko bonieru raru mine baku noko sagaiŋ. Goineji wiriebuŋ, yoŋoji iŋore ŋadio warenimiŋ. Go ore so sanaŋgaru gio baku goigoŋ.
2TI 2:7 Buŋo quraŋgago, oi osegaru maneru yobiŋgande Ofonji maŋgboroŋ gareko oi sosowo soine mane taniŋgaigoŋ. Ore eru oi maŋ kiniŋgoo ruaru manesuku goigoŋ.
2TI 2:8 Yesu Kristo manesuku goigoŋ. Nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego, Yesuji buŋo ore so kiŋ Deiwid osigidaine fukeru Munaŋqoqo Rauine fukeko Anutuji bogboreme komegone pakereya.
2TI 2:9 Nonji Bobiaŋ Biŋe buŋo oi yameŋ keku mitaniŋgaru igosisire joiserereŋine manebe suroŋqoqo ŋi oŋuine niginji kipe nubi ŋego. Oŋu ŋegoyoŋ, Anuture Biŋe buŋo oi so nigiŋgaru kipebuŋ.
2TI 2:10 Fuŋine ore eru nonji joiserereŋ sosowo maneru karieru sanaŋgaru dimago. Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, nonji yoŋore eru yameŋ keku jigo qaku gogo. Kristo Yesuji munaŋ qa yareko yoŋoji oŋuakoŋ qowirieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore manego. Maŋyaŋuŋ kerisieru gonimiŋ ine, Sombunde kuririquraŋgo roperu tatariine tomiri sanaŋgaru go ropenimiŋ.
2TI 2:11 Buŋo yo sanaŋ qaŋqaŋine fukega: “Noŋuŋ maŋnoŋuŋ raŋgbaineji iŋoke moko komeko gogobeneŋ ine, oŋuakoŋ iŋoke sanaŋgaru gokimiŋ.
2TI 2:12 Iŋoke moko joiserereŋ maneru karieru gogobeneŋ ine, oŋuakoŋ iŋore qorumaŋ maŋgo iŋoke siŋaŋyayabe gio bakimiŋ. Noŋuŋ iŋo mugagobeneŋ ine, iŋoji oŋuakoŋ muga noberu ŋone noberu takigaiŋ.
2TI 2:13 Noŋuŋ ŋadi gatebeneŋ geoine bokirie noreiŋgo ore buŋo kipeme pega, iŋoji oi kepieiŋgo ore embimbiŋgaiŋ. Mitiŋbotiŋ eru iŋoyoŋunde fuŋne qopieiŋgo ore mosobofukeega. Ore eru etaŋqataŋ eru buŋonoŋuŋ gbeŋ akoŋ so boyobekimiŋ ine, iŋoji jibu (poretiŋ dimaku) buŋoine damaŋ so boyoberu ore so enoreiŋ.” Oŋu.
2TI 2:14 O Timoti, buŋo yo egu niga guiŋ ore oi mi gboreru eyareru Anuture jiŋo maio iŋi mitiga yareru goigoŋ: Mamanesinde buŋo maru fuŋne fuŋne oi babokiriru gbedigaru so osoeru dimainebi. Mikoboboji so yobu bapi nobeegayoŋ, goineji noigoi buŋo oŋuine maneru bobojibu fukebuŋ mamanesiŋyaŋunji jibugame egu sibiriganimiŋ.
2TI 2:15 Goji Biŋe giore baesoi fuŋne fuŋne oi gbiŋ ruande Anutuji ŋone guru “Sagage,” miiŋ ore yameŋ keku dimaigoŋ. Go Kristore giore mimigo so maneru goigoŋyoŋ, Biŋe buŋo foriine poretiŋ boroiŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yaberu goigoŋ.
2TI 2:16 Morende buŋo mitomi omaine omaine oi bio yoberu ŋadi gaigoŋ. Goineji oi misaueku goku oŋuine oo morende aŋgiŋineo qakatoru Anutu jikigaru qaqouma eru witijibu eegobi.
2TI 2:17 Wi sanaŋine (tinaine kensa) oiji saki fuyaŋuŋ siriineke qaku kime sogueru raega, yoŋoji ore so buŋo omaine miku oiji ŋiŋigo bosembea yareegobi. Yoŋore kubuone ŋi yoyoka tinayakuŋ Himeneus eru Filetus gogobire.
2TI 2:18 Yokoji buŋo foriinere fuŋne bokeru tiŋtuŋ qaku buŋo rekaine iŋi miegobire, “Maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ gboreru pakereru gogobeneŋ. Ore eru jiki komegone moke so gboreru pakerekimiŋ.” Oŋu miku goine bojiqojibu eyarebire mamanesiŋyaŋunji sembeaega.
2TI 2:19 Oŋu sembeaegayoŋ, Anutuji otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine ureya oiji jibu so pariru dimaga. Ore mogeine oi iŋi quraŋgabi pega, “Ofonji iŋoyoŋere biŋe fukegobi, oi mane muku yabega.” Mogeine mo oi iŋi, “Ŋiŋigo Ofonde tina roru oŋgaegobi, sosowo yoŋoji bio eebobo sembene qa yoberu goinebi.”
2TI 2:20 Pi soguine oo jua, dero, pere, gomba, qajagu fuŋne fuŋne pega. Goine yoji eru afe morenji bakine, oi damaŋ so roru gioo ruaegobeneŋ. Goine goul eru silwaji bakine. Kuririyaŋuŋke oŋuine oi jeri damaŋineo akoŋ gioo ruaegobeneŋ.
2TI 2:21 Ore so moji buŋo omaine bokeru iŋoyoŋe kekeririke eega, iŋoji dero goulji bakine oŋuine fukeiŋ. Rauineji oi roru gio kuririinekeo ruame baeiŋ. Oi bako touŋmoririineke fukeme Soguneineji iŋore jerieeiŋ. Anutuji bagbagbaga gume qembibiineke dimaku gio fiine sosowo baiŋgo jaueru dimaiŋ.
2TI 2:22 Jeŋoŋ gogore aŋi sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ guiŋ ore go sisiŋaŋ eku goigoŋ. (Giogore foriji egu wakiiŋ ore oi migo.) Eesoigo pore guegobi, oi bio use teru ŋadi qaku gogo yo oŋuine goiŋgo yameŋ keku goigoŋ: Ŋiŋigo maŋ gbagbataeŋinere paio Ofoŋ bapi yabeiŋ ore oŋgaegobi yoŋoke eebobo poretiŋ boyoberu Anutu poretiŋ manesiŋ garu fofori manji jojoko naduŋgaduŋ eku womoo goinebi.
2TI 2:23 Goineji kajeboji buŋo mitomi miku noigoi migobobo ebi kekepari fukeega, oi fofori manege. Ore eru oi bio yoberu ŋadi gaku goigoŋ.
2TI 2:24 Ofonde gio bobo ŋi fukega, iŋoji kekepari baiŋ ore so matayoŋ, ŋiŋigo sosowo waigo paiineo eyareku afagaru qaji yareru goigoŋ. Sisiri etebi oi sanaŋgaru maneku karieru goigoŋ.
2TI 2:25 Goineji kiso etebi oi soine maŋwomo paiineo qodureku botiŋ yabeeigoŋ. Oŋu eyareko Anutuji maŋyaŋuŋ bowirieko soine Biŋe buŋo mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ.
2TI 2:26 Kiso ŋiŋigo yoŋoji Sembene Rauinere suba bitiŋgo odetaribi nigiŋgame miine reŋgaru eegobi. Oŋu eru maŋyaŋuŋ untome maŋ mamanesuyaŋuŋ fukeko Sembene Rauinere nigiŋ gbedione keŋgoroŋgaru wakinobuŋ. Oŋu.
2TI 3:1 Buŋo koruŋ yo mane mukuru goigoŋ: Yesu wawarere damanji bembeŋgako ŋiŋigo fuŋneyaŋunji sembeako tatariineo gogo bibiineke iŋi fukeiŋ:
2TI 3:2 Ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku moneŋ ya roku roiŋgo ore ebu (greed) eenimiŋ. Sakiyaŋuŋ miteŋ gaku qorua oŋuine toyaŋuŋ qoromureru sigopou goku maŋqoqo buŋo fofoine kosa mienimiŋ. Maŋgo mamapuyaŋuŋ yoŋore mi so reŋgaru ya fiinere daŋge so miku nayaqaya (nomenika) eenimiŋ. Anuture keta eru qaqouma eenimiŋ.
2TI 3:3 “Iŋoyoŋunde yobiŋ,” miku beusembe mamane so eenimiŋ. Goine yoŋore agiburaŋ so bokeru ore maŋsembeine osigaenimiŋ. Ŋadiqoqo buŋo kisoŋgaru miku yoŋoyoŋe so sisiŋaŋ eku ŋiŋigo poreru qaimo eyareenimiŋ. Eebobo fiinere taki yabeme useenimiŋ.
2TI 3:4 Babae baku yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu qaŋgoqasa qaenimiŋ. Sigopou goku jauba-iriŋbirinji maŋyaŋuŋ puteme manjo eenimiŋ. Saki fure aŋi jeriyaŋuŋ ore aŋi kokoine maneru Anuture manebi wawakiine fukeme qaŋaŋine oobe ruaenimiŋ.
2TI 3:5 Anuture Biŋe gio mobeine sowo osigaru keoma eru Sonda buru kosa boyoberu gbedigaegobiyoŋ, eeboboyaŋunji Anuture usuŋ oi kikiraŋgaru mugaegobi. Ŋiŋigo oŋuine oi ruge ruaru use teru ŋadi yaberu goigoŋ.
2TI 3:6 Yoŋoreone goineji kosa roregaru ŋiŋigo piyaŋuŋgo roperu buŋo jijiji midobodo eyareku kajeyaŋuŋ qofoŋgaegobi. Kajeyaŋuŋ qofoŋgabi ŋigo goineji wirieru yoŋoreo qakatoegobi. Ŋigo agiburaŋyaŋunde mimire eru waki yabeko aŋiyaŋuŋ sanaŋine fuŋne fuŋne oiji yoro-ohe eyarebi jijibu egobi, yoŋoji oi qaŋge seroŋ manera baku qukarieru yabebi buŋore bitiŋyaŋuŋgo waki yabeega.
2TI 3:7 Ŋigo oŋuine yoŋoji mane yobiŋgaru jijiki buŋo qaji yarenimiŋ ore gbedigaru maneegobiyoŋ, Biŋe buŋo foriinere fuŋne oi damaŋ so mane mukuiŋgo embimbiŋgaegobi.
2TI 3:8 Ijipt kantrire riubobo ŋi tinayakuŋ Janes eru Jambres yokoji Moses kiso etebu. Ŋiŋigo qaqajibuine yoŋoji yokore so Biŋe buŋo foriinere kiso eegobi. Ŋiŋigo oŋuine yoŋore mamaneji jibugame witijibu fukegobi, oi Anutuji mamanesiŋyaŋuŋ baesoi bako waki yabeko Ofoŋke didimayaŋunji gbaŋiiŋ.
2TI 3:9 Damaŋ pompoŋine sakiyaŋuŋ ba ropeenimiŋyoŋ, gioyaŋunde fori oi damaŋ so joroko jaŋgaru mataeiŋ. Ijipt ŋi yokore fuŋne totogo fukeya, yoŋore witijibure fuŋneji ore so totogo fukeko ŋiŋigo sosowoji oi ŋone mukunimiŋ. Oŋu.
2TI 3:10 Yoŋoreo oŋu fukeiŋyoŋ, nonji gogonere moge furuine igodoŋgaru buru ruaboŋ. Ŋiŋigo Biŋe buŋo qaji yareru eebobone eba eku goboŋ, goji oi ŋoneru mane forege. Gogonere moge boyoberu mamanesinde kekegbore gio damaŋ so baku joiserereŋ maneku karieru goboŋ, ore binaŋine miku mibi mane sarigage. Maŋkekerisie ogopune maŋneji jojoko eyareru goboŋ. Kiso eku igosisi enarebi oo yameŋ keku sanaŋgaru dimaku goboŋ.
2TI 3:11 Kekesuesue sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne enareku gobuŋ, oi manege. Antiokia, Aikoniam eru Listra taoŋ yokaomo oo joiserereŋ nonde paio ropeko koŋkoŋ maneboŋ, oi ya mimiine fukeya. Yei, mamagore sia! Igosisi maneku karieru osigaru goboŋyoŋ, Ofonji oi sosowo oone bomuku nuya.
2TI 3:12 Buŋo yo maneigoŋ: Ŋiŋigo Kristo Yesuke qakatoru dimaku gogo sanaŋine goku ore kekegbore gio baiŋgo maneegobi, oi sosowoji kekesuesue bofukenimiŋ. Noŋ igosisi enarebuŋ, ine, goine ŋoŋo oŋuakoŋ eŋarenimiŋ.
2TI 3:13 Riubobo ŋiŋigo sembene Biŋe gio sasaki baku mumutu qaegobi, yoŋoji jikigaru sembeqambearu gonimiŋ. Yoŋoji ŋiŋigo goine eadu yareru yoŋoyoŋe oŋuakoŋ eadu ee eku gonimiŋ.
2TI 3:14 Yoŋoji oŋu gonimiŋyoŋ, Timoti go Biŋe buŋo foriine maneru maŋ wombuŋgoo ruaru maŋyoka tomiri manesiŋ gage, oo jikigaru qiŋ keru dimaku sanaŋgaru goigoŋ. Uri yoŋoji qaji garebuŋ, go yoŋore fuŋne mane mukuge. Oi manesiŋ yabege ore eru Biŋe buŋo gbeŋ roru so gbaŋiru bokeigoŋ.
2TI 3:15 Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Tiriine oi gbiegoone akoŋ mane sarigaru go wapemeŋ. Go oi oseru manesunde maŋgboroŋgo tamaeko ore paiineo dimaku Munaŋqoqo Rauinere fuŋne mane taniŋgamiŋ. Oi mane taniŋgaru Kristo Yesu manesiŋ gande munaŋ qa gareko jikigaru qowirieru goigoŋ.
2TI 3:16 Anutuji Biŋe Qurande buŋo sosowo oi ŋiŋigo goine boburo yabeko quraŋgabi iŋi bobiaŋ nobeiŋ ore pega: Oi osebeneŋ Anutuji maŋnoŋuŋ boburoru kadi foriine qaji noreru sembenenoŋunde ore kane noberu botiŋ nobeega eru gogo posiine gokiminde kajeqouŋ enoreru kegbore noreega.
2TI 3:17 Anuture ŋiŋigo noŋuŋ oi oseru kegboreru Anuture mire so sanaŋgaru kuririnoŋuŋke fukeru gio fiine sosowo bakimiŋ ore jaueru gokimiŋ. Oŋu.
2TI 4:1 Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesuji fukeru jiŋoke gokimiŋ, me komeru pekimiŋ noŋunde buŋo osoeru mitariku goine noŋuŋ qorumaŋineo ruaru siŋaŋ nobeiŋ. Nonji Yesu oi eru Anutu yokore jiŋo maio dimaku go mande gio bamiŋgo ore mitiga garego. Oi boyobeiŋgo miku buŋo oi mimipaŋ buŋoji kipende manebe sagaiŋ.
2TI 4:2 Iŋi mitiga garego: Goji Biŋe buŋo miku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yaberu goigoŋ. Manenimiŋ ore damaŋinere manebi sagaga me so sagaga, jibu yameŋ keku pakereru buŋo mitaniŋgaru goigoŋ. Ŋiŋigo seineyaŋunde ore miyareru botiqotiŋgaru siŋaŋ bobo buŋo miku mande buŋo yajiku goigoŋ. Buŋogo manenimiŋ me so manenimiŋ, oi jibu maneku karieru dimaku kadi foriine damaŋ so qaji yareru goigoŋ.
2TI 4:3 Noŋuŋ mamanesinde buŋo damaŋ yoo ŋiŋigo fianimiŋ ore qaji yareegobeneŋyoŋ, damaŋ mo wareru fukeme oo mamanesinde buŋo mobeine mo egu manenimiŋ ore useru kajeyaŋuŋ kebojinimiŋ. Buŋo furuine furuine manenimiŋ ore kajeyaŋuŋ joroko ŋire ŋi boakoŋ yobu furu yabebi wareru ŋiŋigo buŋo oi me oi maneniminde aŋi manenimiŋ, ore so qaji yarebi gonimiŋ.
2TI 4:4 Oŋu goku Biŋe buŋo foriine egu manenimiŋ ore qaqouma eru kajeyaŋuŋ kebojiru nemu saiŋ kosa miegobi, yoŋore obe kirieru kaje ruaru maneru gonimiŋ.
2TI 4:5 Gogo oŋu me oŋu qopieru fukeiŋ, Timoti go jibu qiŋ keru sanaŋgaru dimaku eebobogo poretiŋ sisiŋaŋ eeku goigoŋ. Sisiri egarenimiŋ, ore joiserereŋine maneru karieru osigaru goigoŋ. Maŋbapakare (ewanjelis) ŋire gio buru oi sagaru sosowo ba foreigoŋ.
2TI 4:6 Damaŋ joroine bapi gubemiŋ ore embimbiŋgabemiŋ ore oŋu migo. Nemu gboŋ miteŋ gakimiŋ ore joma qaku korogo ruaru rigabi jukondunji ropeeya. Ore so nonji gogone Anuture eru kisiŋgaru gioine baku goboŋ ore gawman yoŋoji buŋone kipebi nakenere dari kesebeminde damaŋne bombeŋgago. Moreŋ yo bokebeminde damanji bio wareru fukeiŋgo bembeŋgaru wareme manego.
2TI 4:7 Masiri ŋiji sisiri damaŋineo gbiŋ eiŋgo ore tobiriine sosowo qojugaru giniŋgaru raga, nonji ore so mamanesiŋ kegboreru sisiri kuririineke eforego. Kristo manesiŋ garu miine reŋgabemiŋ ore buŋo miku kipeboŋ, oi so kesoŋgaru mugaboŋyoŋ, ore jigoine damaŋ so sanaŋgaru qaku goboŋ.
2TI 4:8 Ofonji mimitari Rauine poretiŋ fukeru gogone osoeru posiine fukeru goboŋ, ore hendiŋ boteine oi mitari nareme nonde odi nuru pega. Ofonji kirieru wareiŋ damaŋ oo oi nareku ubeneo keme rakako tinabiŋeneke fukebemiŋ. Oi noŋ akoŋ so nareiŋyoŋ, ŋiŋigo manji jojoko eteru moke fukeiŋ ore odigaegobi, oi yoŋore ubeo oŋuakoŋ keme raka eyareiŋ. Oŋu.
2TI 4:9 Damaŋ yoo morende eebobo eba eegobi, muraŋne Demas iŋoji maŋine eebobo oo kiperu boke nuru Tesalonaika sitio raya. Ogone Kresens iŋoji Galesia prowinsgo raya. Taitusji Dalmesia moreŋgo raya. Ore eru go pipa nondeo wareiŋgo yameŋ keigoŋ.
2TI 4:11 Luk iŋoji iŋoyoŋe akoŋ noke gogobere. Makji kiŋaŋ qa nareiŋ ore kokoine maneru iŋore embimbiŋgago. Ore eru Mak ogagaru moko warenimi.
2TI 4:12 Ogone Tikikus sorebe Efesus sitio raya.
2TI 4:13 Troas taoŋgo goku marikune ŋi tinaine Karpus iŋore pigo bokeboŋ, oi roru wareigoŋ. Oŋuakoŋ quraŋ lama sakiineo quraŋgaru poporiŋgabuŋ, nonde lama sakiine oi yameŋ keku roigoŋ eru ore ŋadio buk goine oi oŋuakoŋ roru wareigoŋ.
2TI 4:14 Aleksander, silwa aeŋ rigaru babakatore ŋi manege, iŋoji sembene fuŋne fuŋne kokoine enareku goya. Ofonji eeboboine osoeru ore so geoine bokirieme paiineo ropeko joiserereŋ maneiŋ, oi manego.
2TI 4:15 Iŋoji buŋonoŋunde kokoine kiso enoreru goya. Ore eru go oŋuakoŋ iŋore sisiŋaŋ eku goigoŋ.
2TI 4:16 Ate fuŋfuŋgaine qoqodure buŋo koro qoruineo rua nubi buŋone tife mibe moji mo so wareru noŋ kitiŋ nuru miyayoŋ, ogopune sosowo yoŋoji totieru boke nubuŋ. Anutuji agiburaŋyaŋuŋ ore tife paiyaŋuŋgo egu ruaiŋ ore oŋga wosigo.
2TI 4:17 Yoŋoji boke nubuŋyoŋ, Ofonji bapi nuya. Nonji Biŋe buŋo miku ŋiŋigo maŋ bapakare yaberu gio oi sosowo ba forebemiŋ ore eru basanaŋ nuya. Kantri sosowo yoŋoji Biŋe oi manenimiŋ ore maneru bapi nuru laion rigaŋine yoŋore mi siroŋyaŋuŋgo egu boke nunimiŋ ore sabareku miyaŋuŋgone bomuku nuko wakiboŋ.
2TI 4:18 Ofonji sembene fuŋne fuŋne egu banarenimiŋ ore bomuku nuko soine Sombuŋ qorumaŋinere maŋgo paibe ropebemiŋ. Ofonde tina jijiki miteŋ gagobeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke fukeru pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
2TI 4:19 Go nonde momojo Prisila eru ŋoeine Akwila yokore eru Onesiforusre garikiŋpu yoŋore minde maneinebi.
2TI 4:20 Ogone Erastus bokebe Korint sitio goga. Trofimus oi Miletus sitio bokebe jibe bame pega.
2TI 4:21 Ore eru kueyoiko damaŋ so wareme rurumaŋineo yoo nondeo wareiŋgo yameŋ keigoŋ. Ŋi tinayaŋuŋ Yubulus, Pudens, Linus, Klodia eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo yoŋoji momojoyaŋuŋ miku ruabi goreo foga.
2TI 4:22 O Timoti, Ofonji qoqotigo mifiagaru goke dimaine. Anuture yauŋmoririji ŋoŋoke peine. Oŋu.
TIT 1:1 Anutuji ŋiŋigo roosoe yabeya, yoŋore mamanesinji fukeru sogueiŋ ore eru Yesu Kristoji Pol noŋ sore nume iŋore aposol fukego. Nonji Anutu kiŋaŋ qateru buŋo foriine qaji yareego. Buŋo foriine oi mane mukuru kegborenimiŋ ine, ŋoŋore gogoji qopieru qowirieeiŋ. Ore eru quraŋ yo quraŋgago.
TIT 1:2 Anutuji buŋo ikoine miiŋ ore so mata, iŋoji ronere ronekoŋgo gogo sanaŋine noreiŋgo mikiperu ore ŋadiineo ya sosowo bofukeya. Ŋoŋoji buŋo foriine mane mukuru manesiŋ gabi oiji maŋgo eŋareko gogo sanaŋineo ropenimiŋgo odigaru origaegobi.
TIT 1:3 Anutu, Munaŋqoqo Raunoŋunji seŋgiŋbaŋgiŋ gogoinere buŋo mikiperu ore damaŋine poretiŋ bame wareru fukeme oo Biŋe buŋoine barariŋga noreru oi misauekiminde mimiti ruaya. Ore so oi mitaniŋgabi Anutuji noŋ oi misauebemiŋgo manesiŋ nuru igodoŋ nuya.
TIT 1:4 O maŋkekerisie made sarine Taitus! Nonji bapi gube maŋgo kerisieru ogo babapine fukeru moko Ofoŋ manesiŋ garu goegobere. Mamanoŋuŋ Anutu eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri garekabire womoo goigoŋ.
TIT 1:5 Koe nu Krit (Crete) oo moko misin gio baku botuineo boke gubemiŋ ore eru iŋi mitiga gareboŋ: “Maŋkekerisie yoŋoji iriŋbiriŋ kosa gogobi, oi bio buru yaberu (ŋirau pasto eru) minebobopuyaŋuŋ kae eru taoŋ so igodoŋ yaberu qaji yarende buruyaŋuŋke zioz gio baku goinebi.” Oŋu miku roiŋgabe.
TIT 1:6 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋore botugone ŋi yo oŋuine roosoeigoŋ: Monde sakigo bakare buŋo tomiri, ŋonuŋine moakoŋ roru goga. Odumadepuineji maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ garu qoqomuku kajegi mosiyaŋunde buŋo sakiyaŋuŋgo so ruaru miyareegobi.
TIT 1:7 Maŋkekerisie kufufunde soguneyaŋuŋ pasto (bisop) iŋoji Anuture kufufuŋ siŋaŋ yabeeiŋ, ore eru ŋi yo oŋuine igodoŋgaigoŋ: Monde sakigo bakare buŋo tomiri, jauba-iriŋbiriŋ eru maŋgiine tomiri. Obu sanaŋine so noku jigo kosa so qaku gbegbedi paiineo rembeŋine so goku moneŋ yare so yameŋ keega.
TIT 1:8 Iŋoreo warenimiŋ, oi soine kepore yaberu maŋgo mama eyareku buŋo eebobo fiinere aŋi maneru maŋine oo ruaru goiŋ. Kunuŋkunuŋ iiŋguŋ tomiri, buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru gbagbataeŋine tiriine fuŋine mo fukeru iŋoyoŋunde eebobo poretiŋ sisiŋaŋ ee ega.
TIT 1:9 Biŋe buŋo qaji norebi oiji otuŋ ŋiine oŋuine gogo koboru kitiŋ gaiŋgo ore dimaga, pastoji oi gbeŋ baru oi qakatoru dimaiŋ. Oŋu dimaku soine Biŋe Quraŋ boyoberu mamanesinde buŋo mobeine mobeine ŋiŋigo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋ bapakareeiŋ eru goineji Biŋe buŋo boŋorieru igogaenimiŋ, yoŋore buŋo kekesiine oi soine kepieru botiŋgaeiŋ. Oŋu.
TIT 1:10 Ŋiŋigo kokoineji buŋo qaku kajegi eru jijikora oŋuine buŋo rerekaine miku ŋiŋigo eadu yabeegobi. Anuture moge sakiyaŋuŋgo ketigabuŋ, yoŋore kubuone ŋiŋigo jiŋoraraji oŋuine fukeegobi.
TIT 1:11 Ŋiŋigo oŋuine yoŋore buŋo oi bokobeinebi. Yoŋoji Biŋe buŋo qaji yarekiminde ore gbedigaru moneŋ ya furugaiŋgo maneru pepesisiri buŋo kosa mibi mimigaŋgaŋineke fukeega. Oŋu eru garikiŋ goine sosowo bojibu yabebi mimijibu fukebuŋ.
TIT 1:12 Krit yoŋoyaŋunde kajeqouŋ ŋi moji eeboboyaŋunde iŋi miku quraŋgaya, “Krit ŋiŋigoji damaŋ so buŋo ikoikoine miku rembeŋine qefeŋ goku gieŋ kaneŋ rukakiine oŋuine oruŋoruŋ keku kanenji nonone akoŋ kudi qaku noegobi.”
TIT 1:13 Yoŋore buŋo oŋu kitiŋgaku miya, oi foriine. Ore eru jibeyaŋuŋ oiji mataeme mamanesiŋyaŋunji fukeru foriineke fukeiŋ ore oi sanaŋine miku kane yabeeigoŋ.
TIT 1:14 Mamanesiŋyaŋunji foriineke fukeko Juda niŋore nemu saiŋ eru ŋiŋigo buŋo foriine tiriru mimiti eegobi, buŋo oŋuinere kaje so ruainebi.
TIT 1:15 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ Moro Tiriineji kekeririke enoreko gbagbataeŋine fukegobeneŋ, noŋunde uqo munjaŋ more sowa oi so pega. Noŋuŋ uqo munjaŋ sosowo soine nokimiŋ ore so fukegayoŋ, penaroŋ ŋiŋigo buŋo foriinere qoqomuku eegobi, yoŋoji oi me oi ebi maŋyaŋunji jibu kejigaega. Maŋyaŋunji bapeboriŋineke fukeko maŋ kajeyaŋuŋ gigako kaneŋ jiŋokombi kamasi oŋuine gogobi.
TIT 1:16 Yoŋoji “Anutu mane mukugobeneŋ,” miyaŋunji oŋu miku eeboboyaŋunji oi mugaru kepiegobi. Oŋu fukeru Anuture buŋo qabi ŋone yabeme mamagiyaŋuŋke fukeme gio fiine mo baniminde so, so fukegobi. Oŋu.
TIT 2:1 Goji oŋuine so goge ore mamanesinde buŋo mobeine mobeine oi Biŋe Quraŋ boyoberu iŋi qaji yareeigoŋ:
TIT 2:2 Ŋi sogo ŋoŋoji kunuŋkunuŋyaŋuŋ tomiri gokabi araŋ ba yarekiminde so fukeinebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo poretiŋ sisiŋaŋ ee ekabi mamanesiŋ-ŋaŋunde jibeji mataeme foriine maŋyauŋ fukeeiŋ. Foriine fukeme ŋiŋigo poretiŋ manji jojoko eyareru goinebi eru yameŋ keku qiŋ keru dimainebi. Oŋu gonimiŋ ore qaji yareeigoŋ.
TIT 2:3 Ŋigo sogo ŋoŋoji oŋuakoŋ Anuture ŋigo gbagbataeŋine yoŋore so eeboboŋaŋuŋ eba eku goinebi. Ŋadiqoqo buŋo so kisoŋgaru ra wareeinebi. Wain obu kokoine noniminde suba buduŋineo so rakaru quŋgainebi. Maŋkekerisie eebobore mosi fiine yaduru goine qaji yareeinebi.
TIT 2:4 Oŋu eru goku ŋigo mea yukuyaŋuŋgo gogobi, yoŋore soine uŋsowoŋ buŋo yajiru gokabi yoŋoji oŋuakoŋ ŋoe madepuyaŋuŋ maŋ wombuŋyaŋunji manji jojoko eyareru goinebi.
TIT 2:5 Manji jojoko eyareru yoŋoyaŋunde eeboboyaŋuŋ poretiŋ sisiŋaŋ ee eku gbagbataeŋine fukenimiŋ. Oŋu fukeru pire gioine baku qafagaru suŋoŋ fororo paiineo baku ŋoe madepuyaŋuŋ maŋgo eyareku ŋoepuyaŋunde buŋo rurumaŋgo raru kitiŋ yabeeinebi. Eebobo gbagbataeŋine oŋu qaji yarebi eba eku gobi goineji Anuture Biŋe buŋo igosisi enimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Oŋu.
TIT 2:6 Ŋi jeŋoŋ yoŋore maŋyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi bapakare yabeeigoŋ: Yoŋoji gio fiine banimiŋ ore oyaŋkasa goku ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo poretiŋ sisiŋaŋ ee einebi.
TIT 2:7 Maŋyaŋuŋ oŋu bapakare yaberu gogake eebobo sosowo oiji mosi fiine yaduru goigoŋ. Bio kiko tomiri qiŋ keru dimaku mikoroŋ tomiri qaji yareeigoŋ.
TIT 2:8 Buŋo mamane aŋike miku gokande ŋiŋigoji so igosisi eku bawaki guiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu miku gokande kisopunoŋunji buŋo sembene minoreiŋgo buŋo baaru foriine so bofukeru mimiyaŋuŋ manenimiŋ. Oŋu qaji yareeigoŋ.
TIT 2:9 Kiŋaŋqoqopunoŋuŋ oi iŋi qaji yareeigoŋ: Yoŋoji raupuyaŋuŋ yoŋore buŋo sosowo reŋgaru buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Rau oi jeri eyarenimiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Buŋo yajinimiŋ, oi bio namaŋ paiineo so bokirieru miyareeinebi.
TIT 2:10 Soguneyaŋunde pigone ya yoyoka moko oi sumuŋgaru so roeinebiyoŋ, soguneyaŋunji ŋone yaberu manesiŋ ŋabeeiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Gioŋaŋuŋ sosowo kiko tomiri damaŋ so baku goinebi. Oŋu goku Anutu Munaŋqoqo Raunoŋunde Biŋe buŋo qaji yareegobi, oi kitiŋgaru kerikabi foriine fukeko ŋonebi kuririineke fukeeiŋ. Oŋu.
TIT 2:11 Gogo gbagbataeŋinere maŋgo oi iŋi: Anutuji ŋiŋigo sosowo munaŋ qa noreiŋ ore eru yauŋmoririine barariŋga noreme moreŋ so fukeya.
TIT 2:12 Yauŋmoriri oiji yaurainere gogo wuwunuŋineke oi ŋadi gakiminde kadi naduru morende aŋi sanaŋine sembene bokobekimiŋ ore botiŋgaru qaji noreega. Eebobonoŋuŋ poretiŋ sisiŋaŋ ee eku buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru gokimiŋ ore kegbore noreega. Oŋuine oo Anuture gogo sanaŋine oi damaŋ yoo kegboreru moreŋgo gokimiŋ.
TIT 2:13 Oŋu gobeneŋ Yesu Kristoji moke wareiŋ, noŋuŋ damaŋ oo Anutu tinabiŋeineke eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ yokore kuririquraŋyakuŋ fukeko ŋonekimiŋ. Noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ damaŋine oi ware fukeiŋ ore oori eru odigaru gogobeneŋ.
TIT 2:14 Yesu Kristoji noŋunde eru iŋoyoŋunde gogo kisiŋgaru bokeya. Noŋuŋ eebobo sembene fuŋne fuŋne oone bomuku noberu duenoŋuŋ baiŋgo ore maneru kekeriri enoreru iŋoyoŋunde biŋe gbagbataeŋine fukekimiŋ ore eru gogoine kisiŋgaru bokeya. Oi bokeru penaroŋnoŋuŋ jureko iŋoyoŋere kufufuŋ fukeru gio fiine fiine bakimiŋ ore manjo eru jaueru gokimiŋ.
TIT 2:15 Ore buŋoine qaji yareru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kitiŋgaku kadi ririnimiŋ, oi usuŋ sosowore paio kanegaru miyareeigoŋ. Oŋu ende moji mipemiriŋ egu egareiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goigoŋ. Oŋu.
TIT 3:1 Qaji yareku buŋo yo kegbore yarende soine maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru manesuinebi: Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji kaunsol komiti eru gawmande sogunepuyaŋuŋ goine yoŋore buŋo yukuyaŋuŋgo raru buŋoyaŋuŋ reŋgaru goinebi. Qoqodure gio fiine banimiŋgo ore mibi oi sosowo jaueru baeinebi.
TIT 3:2 Maŋqoqo buŋo gomogofo oi more so miinebi. Kekepari so einebiyoŋ, ogo bobo eeru maŋmoakoŋ eru goinebi. Ŋiŋigo sosowo oi waigo paiineo eyareku maŋwomoo qoqoju ee eku goinebi. Oŋu.
TIT 3:3 Noŋuŋ oŋuakoŋ rone maŋnoŋuŋ so untome buŋo qomuku tiŋtuŋ gobeŋ. Aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene fuŋne fuŋne ore suba buduŋineo rakaru quŋgaru gokabeneŋ siŋaŋ nobebi saki fure aŋi jeriine baaru kosa gobeŋ. Maŋgi paiineo suroŋqoqo eru oo gogonoŋuŋ sibirigaru gobeŋ. Goineji mamagi maneru rosi enorebi botunoŋuŋgo rosi jiŋo ŋoŋone eeku gobeŋ.
TIT 3:4 Oŋu gobeŋyoŋ, Anutu Munaŋqoqo Raunoŋunji mosiine fiine kisiŋgaru barariŋga noreko maŋyauŋineji fuke foreko qoromureru maŋineji jojoko enoreya.
TIT 3:5 Manji jojoko enoreru qorunoŋuŋ kiperu munaŋ qa noreya. Niŋonoŋe poretiŋ goku gio fiine fiine baku gonobeŋ, ore eru so ŋone noberu emboŋ nobeya. Ore eru matayoŋ, iŋoyoŋunde ŋonemaiŋineji maŋgo eteko agiburaŋnoŋuŋ jureko fufuke gariine fukebeneŋ Moro Tiriine maŋnoŋuŋgo ruame bogbore nobeya.
TIT 3:6 Anutuji munaŋ qa noreru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ Yesu Kristo ojime Moro Tiriine soreru boakoŋ yobu keseme maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ.
TIT 3:7 Anuture yauŋmoririji maŋgo eteko buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore eru Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo rakame gborebeŋ. Gboreru dimaku seŋgiŋbaŋgiŋ gogo tatariine tomiri gokimiŋ ore oori eru odigaegobeneŋ, oi soine raugakimiŋ. Oŋu.
TIT 3:8 Buŋo quraŋgago, oiji foriine yobu. Goji buŋo iŋi yameŋ keku mitaniŋga yareru goigoŋ: Ŋiŋigo Anutu manesiŋ gagobi, yoŋoji miine qiŋ keru dimaku maŋyaŋuŋ damaŋ so gio fiine fiine banimiŋ ore eru goinebi. Oŋu enimiŋ, oiji ŋiŋigo bapi yabeko gioyaŋunde foriine ŋoneru “Fiine yobu!” miku gonimiŋ.
TIT 3:9 Goineji maŋ tomiriji buŋo mimiine migobi eru apa ŋaso yoŋore tina buruine buruine mimane ebi pepesisiri eru kekepari fukeega, goji oi yoberu ŋadi gaigoŋ. Oŋuakoŋ Mosesji Kadi buŋo noreya, goineji buŋo moakoŋ moakoŋ ore gbedioosoe ebi qoqopuse keku jibugaega. Mikakane oŋuine oi ya omaine yobu fukeru so yobu bapi yabeega. Ore eru oi bio ŋadi gaku bokeigoŋ.
TIT 3:10 Moji buŋo oŋu mi poreru oiji maŋ kekeroiŋ eyareega, oi siŋaŋ bobo buŋo mitende so reŋgako moke mitende ate yoyoka fukeko jibu qoqomuku eiŋ ine, oi yobende maŋkekerisie kubu bokeru sakibe goine.
TIT 3:11 Iŋore fuŋne iŋi eko mane mukuge: Iŋoji kadi ririru mamutu qaku jijibu eku agiburaŋ eebobo eega. Agiburaŋine oiji fuŋine yadume jibuga foreme Anutuji buŋoine mitarime misi korure biŋe fukeiŋ. Oŋu.
TIT 3:12 Noŋ kueyoiko damaŋ yo siti tinaine Nikopolis Grik oo ŋeku gobemiŋ ore manego. Ore eru Artemas me Tikikus tifego goiŋ ore sorebe goreo wareiŋ, damaŋ oo go damaŋ so ba joraiŋyoŋ, pipa bokeru Nikopolis wareru bofuke nuigoŋ.
TIT 3:13 Kadi buŋore mamane ŋi (lawyer) tinaine Zenas eru Apolos yokoji ya more embimbiŋgaru basiqasi eru Krit oo egu quŋgaru ŋenobu. Ore eru yameŋ keku yareya goineji soyakuŋgo kitiŋ yatebi soine jikigaku rainebire.
TIT 3:14 Ogopunoŋunji gio fiine fiine baniminde fuŋne mane sarigaru gbeŋ akoŋ miine qiŋ keru dimaku maŋyaŋuŋ oo ruaru goinebi. Oŋu ruabi goineji yobiŋ soguine yobu biobio bofukenimiŋ, oi afagaru kitiŋ yabeeinebi. Mamanesinde foriine oŋu fukeme gogo gimpiine (aputa) omaine yobu so goinebi.
TIT 3:15 Noke yo gogobi, yoŋoji sosowo momojoyaŋuŋ mibi goreo foga. Goji ogopunoŋuŋ Krit oo Ofoŋ manesiŋ garu maŋyaŋunji manjoko enoreegobi, oi nonde momojo yajinde maneinebi. Ofonde yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke peine.
PHM 1:1 O yoro ogone eru ogobabapine Filemon. Pol nonji Yesu Kristore gio baego ore eru nigiŋ nubi witi pigo ŋego. Maŋkekerisie ogone Timoti iŋoji noke ŋeko nonji goke buŋo mimane enimi ore quraŋ yo quraŋgago.
PHM 1:2 Oŋuakoŋ ŋigo soguine maŋkekerisie seŋnoŋuŋ Apia eru Arkipus maŋkekerisiere mamari ŋinoŋuŋ eru maŋkekerisie kufufuŋ gore pigo tumaŋgaegobi, nonji ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago.
PHM 1:3 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.
PHM 1:4 Nonji damaŋ so oŋga wosiru go manesu guego ore so Anutune daŋge yoore eru miku ojiego:
PHM 1:5 Go Ofoŋ Yesu manesiŋ garu manji jojoko eteru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo manjoko eteru maŋyauŋ eyareru goge.
PHM 1:6 Daŋge miku iŋi oŋga wosiego: Mamanesiŋgoji sanaŋgaru qaŋqaŋineke fukeko soine keririŋnoŋuŋgo dimaku niŋoke mamanesinde buŋo misaueku gomiŋ. Oŋu Kristoke qakatoru dimabeneŋ yauŋ fiine fiine noreega, go ore fuŋine sosowo mane sarigamiŋ.
PHM 1:7 O maŋkekerisie ogone, go ŋiŋigo gbagbataeŋine beufi qa yarende afagaru gogobi. Nonji manjokogo ore eru kokoine jeriebe oiji nonde maŋ kitiŋgaega.
PHM 1:8 Goji oŋu goku Kristoke qakatokabere soine koimo fukeru usuŋ paiineo dimaku ya ruaiŋgo ore mitiga gorenobo.
PHM 1:9 Oi jibu Anutuji maŋineji jojoko enotega ore eru soine mimitine bokeru karieru weu garego. Go Pol nonde mosi manege. Nonji ŋi pogo fukego eru Kristo Yesure giore eru damaŋ yoo witi ŋi oŋuakoŋ fukego.
PHM 1:10 Noŋ witi pi yoo ogogo tinaine Onesimus qotureru bapi gabe maŋine kerisieru mamanesinde madene fukeya. Ore eru muŋambe iŋore mi roru iŋore eru karieru weu garego.
PHM 1:11 Iŋoji rone kiŋaŋ qaku kosa gbedigaru rembeŋ goku qaqosori egareku goyayoŋ, damaŋ yoo qowirieru go eru noŋ fiine akoŋ bapi nopeko gioinere foriineji fukeeiŋgo so fukega.
PHM 1:12 Iŋoji nakene yoro madene fukeme nakene yorone oŋuine sorebe kirieru goreo warega.
PHM 1:13 Nonji Bobiaŋ Biŋere eru witi pigo ŋego. Ore eru Onesimus kipeboŋ noke goku gore mobego bapi nuiŋ ore manego.
PHM 1:14 Oŋu manegoyoŋ, bapi nuiŋgo ore so bapakare gugo. Aŋigoji miko bapi nukande saganayoŋ, goji kiŋaŋqoqogo noremiŋ me sabaremiŋ, ore eru “Oŋ!” so minde nakekoŋ kipebemiŋ ore embimbiŋgago.
PHM 1:15 Onesimusji iŋire eru boke guya me? Iŋoji damaŋ pompoŋine sakibe goku moke kirieru wareru goke damaŋ tatariine tomiri goiŋ.
PHM 1:16 Rone kiŋaŋqoqo omaine fukeru goyayoŋ, damaŋ yoo oi odureru ŋi fuŋine mo fukega. Maŋine kerisieru bio yoro ogonokuŋ fukega. Nonji iŋore aŋi kokoine manebe goji ŋi oi ŋonende Ofonde biŋe fukeko iŋore noŋ nadureru aŋi mokemoke yobu maneemiŋ.
PHM 1:17 Goji noke oogo eru gogobere ore nonji warebe kepore nunoŋ ine, goji Onesimusji wareme oŋuine kepore teigoŋ.
PHM 1:18 Ya mo bosembea egoreya me iŋore tife mo goreo pega ine, oi nonde tife minde peine.
PHM 1:19 Noŋ Pol nake meneji iŋi quraŋgago, “Nonji oi bomukubemiŋ.” Nonji bapi gube maŋgo kerisiende tifego soguine oi bomukumiŋ ore gogake oŋuakoŋ nonde biŋe mimitari ende sagana. Ore eru soine iŋi minobo: Onesimusre tife oi minde gogakere tifego peine.
PHM 1:20 O maŋkekerisie ogone, Ofonde Biŋe gorebe, oi bokirieru bapi numiŋ ore aŋi manego. Kristoke qakatoge, ore so Onesimus keporende nonde manji afagaru fiaiŋ.
PHM 1:21 Buŋone reŋ gamiŋ, oi manesiŋ garu buŋone quraŋgaru gore fuŋne iŋi peko manego: Buŋo migo, oi odureru fiine yobu eru sarigamiŋ. Oŋu.
PHM 1:22 Buŋo mo yo: Ŋoŋoji oŋga wosibi Ofonji noŋ sore nuku bokirie nume ŋoŋoreo wareiŋgo odigaru origago. Ore eru pi maŋine mo nonde bomogande ŋeine.
PHM 1:23 Ogone Epafras iŋoji Yesu Kristore giore eru noke witi pigo ŋeku momojoine ruame goreo foga.
PHM 1:24 Ogopune gio moko baegobeneŋ Mak, Aristarkus, Demas eru Luk yoŋoji oŋuakoŋ momojoyaŋuŋ ruabi goreo foga.
PHM 1:25 Ofoŋ Yesu Kristore yauŋmoririji iiruŋaŋuŋ mifiagaru ŋoŋoke peine. Oŋu.
HEB 1:1 Anutuji ronere ronekoŋgo fuŋgaru kadi furuine furuine boyoberu buŋoine barariŋga noreiŋgo maneya. Oŋu maneru buŋoine damaŋ kokoine kajeqouŋ ŋiŋigo boburoru maŋyaŋuŋgo ruame totogo mibi apa ŋasopunoŋunji maneru go wapebuŋ.
HEB 1:2 Oŋu go wapebuŋyoŋ, damaŋ tatariineo gobeneŋ yoo Madeine soreme buŋoine barariŋga noreru totogo miko manebeŋ. Madeine iŋoji Mamaine bapigako Sombuŋ moreŋ eru ore yareya-yakuŋ sosowo bofukebire Madeineji damaŋ tatariineo ya sosowore Rau fukeiŋ ore mitarime goga.
HEB 1:3 Anuture kamasi Madeine pe teko wakiru oduya. Anuture kuririquranji oi igoko boribori eko sasako oŋuine ŋonebeŋ. Agiburaŋnoŋuŋ keririke foreru ŋadiineo Sombuŋ kaeo roperu ŋeŋeine roru Ropekiinenoŋunde me furoineo ŋega. Oo ŋeku Sombuŋ morende yareya sosowo oi buŋoine usuŋinekeji osigaru siŋaŋ garu goga.
HEB 1:4 Anutuji Madeine tina oteko jiŋo oiji Sombuŋ mimerereŋ yoŋore tina odureru kuririineke fukega, ore so Madeineji Sombuŋ mimerereŋ yadureru soguneyaŋuŋ fukeko mea yukuineo gogobi.
HEB 1:5 Anutuji damaŋ mogo Sombuŋ mimerereŋpuine yoŋoreone more buŋo iŋi so miya. “Goji nonde Made fukende nonji muŋambe gore Mama fuke garego.” Oŋuakoŋ ore buŋo mo iŋi mime pega, “Nonji iŋore Mama fukebe iŋoji nonde Made fukeiŋ.”
HEB 1:6 Buŋo oi moke jikigaru moru Madeine mitarime moreŋgo wakiiŋgo eya, damaŋ oo bonieru iŋi miya, “O Sombuŋ mimerereŋpune, ŋoŋo sosowo iŋore ohowe baku miteŋ gaku goinebi.”
HEB 1:7 Sombuŋ mimerereŋ oi buŋo iŋi yajime pega, “Anutuji mimerereŋpuine qowirie yabeko gbiŋ oŋuine fukeru raru warenimiŋ. Kiŋaŋqoqopuineji qowirieru misi boruŋ oŋuine fukeru roware enimiŋ.”
HEB 1:8 Oi oŋu yajiyayoŋ, Madeine oi buŋo mo iŋi ojime pega, “O Ofoŋ, goji morumboŋ ŋeŋegoo damaŋ tatariine tomiri ŋe ropeigoŋ. Gunugo usuŋineke oiji qotiŋ nobende eebobo poretiŋ oiji qorumaŋgore moge fukeru pe ropeiŋ.
HEB 1:9 Goji eebobo posiinere aŋi pe gareko eebobo kekesiinere maŋgo rigaŋgako rosi eku go wapemeŋ. Ore eru gore Ofoŋ Anutu iŋoji gore aŋi pe teko go jeri jijiji ogopugo yadureru mokemoke yobu rau gareme goge.”
HEB 1:10 Madeinere buŋo mo oi iŋi, “O Ofoŋ, goji fuŋfuŋgaineo morende kobeteŋ igodoŋgande Sombunde koroine koroine oiji gore mequraŋ fukeru pega.
HEB 1:11 Sombuŋ moreŋ sosowo oiji kambaŋ mariku oŋuine raŋgbaŋine fukeru mataenimiŋyoŋ, goji sanaŋgaru dima ropemiŋ.
HEB 1:12 Moki poporiŋgaegobeneŋ, goji ore so qonikiŋ ŋoŋoneine oi kambaŋ soki kipegobeneŋ oŋuine poporiŋ yabende qowirienimiŋ. Ya sosowo kepieiŋyoŋ, goji kamasi moakoŋ oi akoŋ fukeru gosago tatariine tomiri go ropemiŋ.”
HEB 1:13 Anutuji damaŋ mogo Sombuŋ mimerereŋpuine yoŋoreone more buŋo iŋi so miya, “Goji wareru me furoneo ŋende nonji kisopugo damaŋ botuine yoo ode rondiŋ yabebe waki yabeko gore kufure oodesiŋ fukebi kokoriaŋ ekimiŋ.”
HEB 1:14 Madeine eru buŋoine buŋoine oŋu miyayoŋ, Sombuŋ mimerereŋ oi moji fukegobi? Sosowo yoŋoji Anuture kiŋaŋqoqo iirupu fukegobi. Oŋu fukeru ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ rauganimiŋ, oi bapi yabenimiŋ ore sore yabeme gogobi. Oŋu.
HEB 2:1 Ore eru Biŋe buŋo manebeŋ, oi poretiŋ mane taniŋgakimiŋ ore yameŋ keku kaje ruainebi. Moreŋgo gogore ya mo oga nobeko kosa ra wareru qosorieku qanda gokimiŋ ine, Yesure munaŋqoqo gio odureru mo goku egu sibirigakimiŋ.
HEB 2:2 Buŋo oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Rone Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji Biŋe buŋo mibi oiji ŋiŋigo kipe yabeko gobuŋ. Oŋu goku uri yoŋoji Kadi buŋo so reŋgaru agi kigabuŋ, Anutuji sosowo yoŋore buŋo poretiŋ akoŋ mitariku geoine bokirie yareme yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeko go wapebuŋ.
HEB 2:3 Yoŋoji yobiŋ bofukebi niŋo oŋuakoŋ buŋo qakimiŋ ine, ore geoinere uruŋu kamieru usenobeŋ? Munaŋqoqo gio sogo oi keta paio qaqouma ekimiŋ ine, ore geoineone kamieru useiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Ofonji fuŋgaru munaŋqoqore fuŋne barariŋga ŋareko goineji buŋo oi miineone maneru kitiŋgaku misanaŋgakabi saueru saga nobeya.
HEB 2:4 Oi kitiŋgaku mitaniŋgabi Anutuji yoŋoke moko dimaku buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miko mosi qoqowirie soi fuŋne fuŋne oi usuŋineke fukeko Moro Tiriine keseme maŋ aŋiinere so jaŋkeko saga nobeya. Oŋu.
HEB 2:5 Sombuŋ moreŋ gariine fukeniminde buŋo miegobeneŋ, Anutuji noŋuŋ oo Sombuŋ mimerereŋ mea yukuyaŋuŋgo gokiminde buru so mitigaya.
HEB 2:6 Oŋu matayoŋ, buŋo oi moji kitiŋgaku mime Biŋe Qurande mobe mogo iŋi pega, “Moreŋ ŋi oi mo eru go iŋo manesu teege? Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji mo fukeko oi siŋaŋ gaega?
HEB 2:7 Goji oi baba waki etende damaŋ pompoŋine Sombuŋ mimerereŋ yoŋore mea yukuo wakiru wawakiine fukeru goya. Goko ogagande kuririquraŋineo ropeko nigiŋ bote resoŋburesoŋ otende kuririineke fukeru tinabiŋeineke goga. Oŋu goku yareya sosowo siŋaŋ garu goga.
HEB 2:8 Mequraŋgo sosowo iŋore mimitire yukuineo gonimiŋgo baba waki yabende gonimiŋ.” Buŋo ore so ya sosowo oi iŋore usuŋ rurumaŋgo gonimiŋ ore bawaki yaberu oo ya mo so bokeme iŋore buŋore rurumaŋgo so pena. Buru oŋu ruayayoŋ, damaŋ yoo mequraŋine sosowo oi iŋore usuŋ rurumaŋgo bawaki yabeme buŋoine reŋgaegobi ore so, so ŋoneegobeneŋ.
HEB 2:9 Oŋuine so ŋoneegobeneŋyoŋ, Yesuji iŋi qowirieru gome ŋoneegobeneŋ: Komere joiserereŋ maneya ore Anutuji ogagame kuririquraŋineo ropeko nigiŋ bote resoŋburesoŋ oteko ŋonebeneŋ kuririineke fukeru tinabiŋeineke goga. Anutuji yauŋmoririine noduiŋgo maneru sosowo noŋunde eru komere joiserereŋ maneiŋgo mitariya. Ore eru bawaki teme damaŋ pompoŋine Sombuŋ mimerereŋ yoŋore mea yukuo wakiru wawakiine fukeru goya. Oŋuine goyayoŋ, damaŋ yoo tinabiŋe ropekiine roru goga.
HEB 2:10 Anutuji yareya sosowore fuŋne fukega. Iŋoji sosowo noŋuŋ iŋoyoŋe miteŋ gatekimiŋ ore eru bofuke nobeme gogobeneŋ. Iŋoji ŋiŋigo boakoŋ oga nobeko kuririquraŋineo ropekimiŋgo manega. Oŋu maneru munaŋqoqonoŋunde Rau iŋo so sabareko joiserereŋ maneru oŋuine oiji gioine oi ba foreko kuririquraŋine sosowo bofukeiŋgo maneko sagaya.
HEB 2:11 Moji bagbagbaga nobeega eru ŋiŋigo gbagbataeŋine fukeegobeneŋ, sosowo noŋunde kukure Rauji iŋo moakoŋ fukega. Ore eru Yesuji tinanoŋuŋ “Ogopune,” oŋu miiŋgo manequŋine so maneega.
HEB 2:12 Fuŋnenoŋunde Biŋe buŋo mo iŋi mime pega, “Nonji gore tina oi nakene ogopu yoŋore oŋgaku tamae yareku maŋkekerisie kufufuŋ botuyaŋuŋgo dimaku miteŋ guku gobemiŋ.”
HEB 2:13 Oŋuakoŋ ore Biŋe buŋoine mo iŋi mime pega, “Nonji koimo mamanesiŋne Anutureo ruaru gobemiŋ.” Ŋeŋeineo moke ore Biŋe buŋoine mo oi iŋi mime pega, “Mane, noŋ eru Anutuji odumade nareya, niŋoji yoo gogobeneŋ.”
HEB 2:14 Moji qokome nobeinde usuŋ roru goga, Yesuji oi bouruŋgame rakaiŋ ore eru komeme komeine oiji sirigaya. “Sembene Rauine bouruŋgabemiŋ,” miku ŋiŋigo dari funoŋuŋke gogobeneŋ, ore eru iŋoji oŋuakoŋ noŋuŋke kamasi moakoŋ oi akoŋ moreŋ ŋi fukeya.
HEB 2:15 Ŋiŋigo gogoyaŋuŋ moreŋgo gogobi ore so komekiminde kokoiyaŋunji kipe yabeko go wapebuŋ, oi sosowo pirue yabeme posikenimiŋ ore eru moreŋ ŋi fukeya.
HEB 2:16 Sombuŋ mimerereŋ siŋaŋ yabeiŋgo ore moreŋ ŋi so fukeyayoŋ, Abrahamde osigidapuine noŋuŋ maneru sabareku bapi nobeeiŋ ore oŋu fukeya.
HEB 2:17 Fuŋne ore eru iŋoji yareya sosowo oo ogopuine noŋuŋke kamasi moakoŋ oi akoŋ fukeya. Soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukeru gioine ba sarigaku ŋonemaiŋ noreru goiŋ ore noŋuŋke kamasi moko fukeya. Kamasi moakoŋ fukeru soine minebobonoŋuŋ fukeru soriŋ siŋaŋ qoruinere gio baega. Oi baiŋgo ore agiburaŋnoŋunde furi baru Anuture jiŋoo oi keririkeya.
HEB 2:18 Moreŋ ŋi fukeme esoigabi iŋoyoŋe joiserereŋ maneru goya, ore eru ŋiŋigo esoi nobeegobi, noŋuŋ soine bapi nobeeiŋ. Oŋu.
HEB 3:1 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Sombuŋ Rauineji oŋga yareko niŋoke kubu yasogo moakoŋ gogobi, ŋoŋoji maŋ mamanesuŋaŋuŋ gbeŋ akoŋ Yesure ruaru goinebi. Anutuji oi soreme aposol fukeru soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukega, iŋore oŋu mifukeegobeneŋ.
HEB 3:2 Mosesji Anuture kufufuŋ sosowo oi bose-qosembeine tomiriyoŋ, damaŋ so siŋaŋ yaberu goya. Ore so Yesuji oŋuakoŋ moji igodoŋgaya, iŋore buŋo bebetaŋine tomiri poretiŋ boyoberu bose-qosembeine tomiriyoŋ, damaŋ so basarigaru goya.
HEB 3:3 Pi eru ŋi pi baya, oi osoe yatebeneŋ ketigaqoqo ŋire tinabiŋeji pire tinabiŋe kokoine odureru pega. Ore so Moses eru Yesu osoe yatebeneŋ Yesure kuririquraŋ ropekiineji Moses kokoine odurega. Fuŋine oŋuine ŋoneru bofukeegobeneŋ.
HEB 3:4 Pi sosowo oi more mequraŋ fukegobiyoŋ, ya sosowo oi Anuture mequraŋ fukega.
HEB 3:5 Mosesji Anuture kufufuŋ sosowo oi bose-qosembeine tomiriyoŋ, damaŋ so kiŋaŋ qa yareku goya. Oŋu goku Anutuji jiki ŋi fuŋine more miya, buŋo ore soso buŋo oi ronekoŋ barariŋgaru munaŋ mogeine dimaya.
HEB 3:6 Oŋu dimayayoŋ, Kristoji Anuture Made fukeru Mamainere buŋo bebetaŋine tomiri basarigaru kufufuŋine damaŋ so siŋaŋ noberu goga. Anuture kufufuŋ oi noŋuŋ fukegobeneŋ. Seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore origaku oo qakatoru sakinoŋuŋ ba ropeku koimo dimaku sanaŋga forekimiŋ ine, Anuture maŋkekerisie kufufuŋ fukeru gokimiŋ. Oŋu.
HEB 3:7 Ore eru ŋoŋoji Moro Tiriineji buŋo iŋi miega ore so fukeinebi, “Muŋambe yoo Anutuji oŋga ŋareme buŋoinere saŋu bame manegobi ine,
HEB 3:8 maŋ-ŋaŋuŋ mamanesu sembeneji so kebojigainebi. Ŋoŋore apa ŋasopuji moreŋ buroineo foru damaŋ mogo Anutu igogaru esoiga teru oyowo ebuŋ, ŋoŋo ore so Anutu so igogaru einebi.
HEB 3:9 Yoŋoji moreŋ buroineo wareru Anutu noŋ esoi nuku gobuŋ. Mosi qoqowirie eba eku goboŋ, yoŋoji oi gosa 40 ore so ŋoneru goku oi jibu noŋ so manesiŋ nubi maŋneji sembeako goboŋ.
HEB 3:10 Ore eru ŋiŋigo kubu yasogo damaŋ oo moreŋgo gobuŋ, yoŋore eru maŋne rigaŋgame iŋi miboŋ, ‘Ŋoŋoji jijiki maŋ-ŋaŋuŋgo witijibu eru tiŋtuŋ raegobi. Gogore fuŋne qaji ŋareru goboŋyoŋ, oi so mane muku wapebuŋ. Mata!’
HEB 3:11 Oŋu miku yombeŋ qayareku buŋone mitigaru mimipaŋ buŋoneji oi kiperu iŋi miboŋ, ‘Ŋeŋe mane ŋeniminde buru yareboŋyoŋ yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ oo so ropenimiŋ.’”
HEB 3:12 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoji iŋi ore sisiŋaŋ eku goinebi: Ŋoŋoreone more manji kekesieko mamanesiŋineji gbaŋiru wakiko Anutu gogo Rauine egu ŋadi gaku goiŋ.
HEB 3:13 Oŋu matayoŋ, agiburande suruyoinji eadu eŋareme oiji ŋoŋoreone more maŋ egu kejigaiŋ ore bio una so botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋuŋ bapakare naduŋgaduŋ eku goinebi. “Muŋambe” buŋo oi miegobeneŋ, ore so faŋqoqo naduŋgaduŋ eku goinebi.
HEB 3:14 Noŋuŋ Kristo mane sabareku iŋoke kubu yasogo moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Rone maŋnoŋuŋ kerisieru maŋyoka bokeru koimo bofukeru gobeŋ, oŋuine moreŋgo gokiminde so yameŋ keku sanaŋgaru dimakimiŋ ine, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ.
HEB 3:15 Biŋe buŋo oi moke miku iŋi quraŋgago, “Muŋambe Anutuji oŋga ŋareme buŋoinere saŋu bame manegobi ine, maŋ-ŋaŋuŋ so kebojigainebi. Ŋoŋore apa ŋasopuji Anutu qougaru oyowo ebuŋ, ŋoŋoji ore so Anutu so qougaru einebi.”
HEB 3:16 Ŋiŋigo uri yoŋo Biŋe buŋo maneru Anutu qougaru oyowo ebuŋ? Mosesji kufufuŋ oga yabeme Ijipt bokeru warebuŋ, yoŋo sosowo oŋu ebuŋ.
HEB 3:17 Ŋiŋigo uri yoŋore eru gosa 40 ore so maŋine rigaŋgame rosi eyareko gobuŋ? Ŋiŋigo agiburaŋ ebi qokome yabeme saki fuyaŋunji moreŋ buroineo waki qabuŋ, yoŋoreo oŋu fukeya.
HEB 3:18 Womoo ŋeŋe mane eninde buru ruaru yoŋoyaŋunde moreŋgo so ropenimiŋ ore buŋo mitigaru mimipaŋ buŋoineji kipeya, buŋo oi uri yoŋore miya? Ŋiŋigo buŋoine igogaru qoqomuku gobuŋ, oi yoŋore eru miya.
HEB 3:19 Buŋo ore fuŋine oi iŋi ŋone taniŋgagobeneŋ: Yoŋoji Anutu so manesiŋ garu qoqomuku ebuŋ ore eru yoŋoyaŋunde moreŋgo ropeiŋgo embimbiŋgabuŋ. Oŋu.
HEB 4:1 Anutureo roperu womoo ŋemane ekiminde buŋo kipeya, buŋo oiji sanaŋ qaŋqaŋine pe norega. Ore eru ŋoŋoreone moji wirieru iŋoyoŋunde Sombuŋ kadi raraine oi botuineo ketigako oŋuine bofukenobeŋ. Ore eru botunoŋuŋgo sisiŋaŋ einebeneŋ.
HEB 4:2 Moreŋ buroineo warebi Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga norebi oŋuine mibi manebuŋyoŋ, buŋo oi omaine sakiji sowo manebi maŋyaŋuŋgo so rakaya. Ore eru manesiŋyaŋuŋ so fukeko mutu omaine gobi so bapi yaberu jaŋgaru mataeya.
HEB 4:3 Maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ garu gogobeneŋ, noŋuŋ Anutureo roperu ŋema neku seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ, oi manegobeneŋ. Anutuji ore Biŋe buŋoine oi iŋi mime pega, “Oŋu miku yombeŋ paiineo buŋone mitigaru mimipaŋ buŋoneji oi kiperu iŋi miboŋ, ‘Ŋema neku goniminde buru rua yareboŋyoŋ, yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ oo so ropenimiŋ.’” Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeko damaŋ oone fuŋgaru seŋgiŋbaŋgiŋ moreŋine ba forebi pegayoŋ, jibu buŋo oŋu miya.
HEB 4:4 Anutuji una 7:de buŋo mime Biŋe Qurande mobe mogo iŋi pega, “Una 7 fukeko Anutuji gioine sosowo ba foreya ore ŋema neku kombaŋ ŋeya.”
HEB 4:5 Anutuji Biŋe buŋo oi jikigaru iŋi mime pega, “Ŋema neku goniminde buru rua yareboŋyoŋ, yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ oo so ropenimiŋ.”
HEB 4:6 Ŋiŋigo goineji Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru ŋema neku gonimiŋ, buŋo oiji sanaŋ qaŋqaŋine pe norega. Bobiaŋ Biŋe ronekoŋ kufufuŋ mitaniŋga yarebuŋ, yoŋoji qoqomukuyaŋunde eru seŋgiŋbaŋgiŋ maŋgo so rosiru so gobuŋ.
HEB 4:7 Ŋema so ŋebuŋ ore eru Anutuji moke damaŋ mo ruaru tinaine ‘Damaŋ muŋambe yo,’ oŋu miya. Damaŋ joroine tariko damaŋ ore Biŋe buŋoine muŋambe yoo miku quraŋgago oi Deiwid barariŋgako iŋi miya, “Muŋambe yoo Anutuji oŋga ŋaberu buŋo saŋu qame manegobi ine, maŋ-ŋaŋuŋ eebobo sembeneji so kejiganiŋ.”
HEB 4:8 Oŋu miko Josuaji oga yabeme seŋgiŋbaŋgiŋ maŋineo roperu ŋema nenobuŋ ine, Anutuji damaŋ fuŋine more buŋo oi jiki so mina.
HEB 4:9 Oi so minayoŋ, Anutuji foriine kufufuŋine ŋema nene noreko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. Buŋo oiji sanaŋ qaŋqaŋine pe norega.
HEB 4:10 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji iŋoyoŋunde gio baya ore ŋema neku kombaŋ ŋeya, ore so moji Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ maŋineo roperu ŋema neiŋ, iŋoji iŋoyoŋunde gio baya ore ŋemaine oi oŋuakoŋ neku seŋgiŋbaŋgiŋ goiŋ.
HEB 4:11 Ore eru noŋuŋ Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ maŋineo roperu ŋema neneine bofukenimiŋ ore yameŋ keinebeneŋ. Ŋoŋoreone moji waki qaku kufufuŋ raŋgbaŋine yoŋore qoqomuku kamasi oi akoŋ egu boyobeiŋgo yameŋ keinebeneŋ.
HEB 4:12 Anuture buŋo oi kekegborere fuŋne eru usuŋineke fukega. Jigore siqo sogo oi mobemobe miineke fukegayoŋ, Anutu buŋoinere mi oiji siqo soguine sosowo yadureru teteine fukeko miine mobemobe oi miineke fukegobire. Buŋo oiji maŋ qoqotinoŋuŋ ketigaru gemoji me Anuture Moroji dobe nobeega, oi sikeru bapakare nobeega. Saki fu tife jijikinoŋuŋ eru sianoŋunde wombuŋ oi oŋuakoŋ osoeru buŋonoŋuŋ sumuŋine bofukeru fiine eru sembene boroiŋ yapeega. Maŋ wombuŋnoŋuŋ eru mamane-muku burunoŋuŋ oi osoeru buŋonoŋuŋ mitariega.
HEB 4:13 Anutuji ya sosowo bofukeko pega oo akoŋ ya mo oi sumuŋineo so peko fiine akoŋ ŋoneega. Ya mo komoŋgabeneŋ Anutuji komoŋnoŋuŋ oi soine doduru ŋoneko iŋore jiŋo maio totogo akoŋ pega. Eebobonoŋunde sundu sosowo oi iŋore mitaniŋgakimiŋ ore so fukegobeneŋ. Oŋu.
HEB 4:14 Yesuji soriŋ gio siŋaŋ qoruine ropekiine fuke norega ore eru noŋuŋ “Manesiŋ gagobeneŋ,” miku mifukeegobeneŋ, oo sanaŋgaru dimainebeneŋ. Yesu Anuture Madeji Sombuŋ koroine koroine yadureru roperu ŋega.
HEB 4:15 Maŋ mamanesunoŋuŋ goine wiriine fukeko soriŋ gio siŋaŋ goineji ore eru beusembe so enoreegobiyoŋ, noŋunde soriŋ gio siŋaŋnoŋunji fuŋine mo iŋi fukega: Iŋoji noŋuŋ oŋuine eebobo sosowo oo noŋuŋke kamasi moakoŋ esoi eteru gobuŋyoŋ, oi jibu agiburaŋ mo so eya.
HEB 4:16 Soriŋ siŋaŋnoŋunji paibe yauŋmoririre ŋeŋeo ŋeku ŋonemaiŋ noreiŋgo maneega. Ore eru koimo paiineo dimaku iŋore bembeŋgo rainebeneŋ. Iŋore bembeŋgo rabeneŋ yauŋmoririre embimbiŋgagobeneŋ, ore damaŋine poretiŋ oo bapi nobeko oi soine bofukekimiŋ. Oŋu.
HEB 5:1 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruine sosowo oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgone roosoe yaberu gio iŋi banimiŋ ore igodoŋ yabeegobeneŋ: Iŋoji ŋiŋigo minebobonoŋuŋ fukeru Anutuke maŋmoakoŋ eru gokiminde gio baku agiburaŋ ebeŋ ore joma yauŋine yauŋine oi Anuture ruaru oiji boji rigaega.
HEB 5:2 Iŋoyoŋunde maŋ mamanesu goineji oŋuakoŋ wiriine fukega. Ore eru ŋiŋigo qosorieku qanda paiineo tiŋtuŋ eegobi, oi soine beusembe paio enoreega.
HEB 5:3 Wiriine fukega ore iŋoyoŋunde agiburaŋ eru kufufuŋpuine yoŋore agiburaŋ oŋuakoŋ ke keririkeiŋ ore jomaji boji rigaega.
HEB 5:4 Moji tinabiŋe oi iŋoyoŋunde so biŋe qoqo eiŋyoŋ, Anutuji Aron oŋga teya, ore so iŋo oŋuakoŋ oŋga tega.
HEB 5:5 Ore so Kristoji oŋuakoŋ iŋoyoŋe soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeinde tinabiŋe oi iŋoyoŋunde so raugayayoŋ, Anutuji iŋi mitigaya, “Goji nonde Made fukende nonji muŋambe gore Mama fukego.” Buŋo ore so soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ fukeya.
HEB 5:6 Buŋo oi akoŋ mime Biŋe Qurande mobeine mogo iŋi pega, “Goji Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropemiŋ.”
HEB 5:7 Yesuji saki fuke moreŋgo goku oo damaŋine damaŋine oŋga wosiru sanaŋ qaŋqaŋine oŋgako jiŋo kuineji wakiko Anutu komegone bomukuiŋgo sanaŋgaya, oi weu teru goya. Weu teru goku Anutu araŋ baku buŋoinere rurumaŋgo rurua eku goya ore Anutuji oŋgawowosiine maneya.
HEB 5:8 Madeine fukeyayoŋ, Anutuji oi jibu joiserereŋ so kipeme paiineo ropeko maneru oo buŋo rerende fuŋne bofukeru mane sarigaya.
HEB 5:9 Oi maneru kuririine sosowo bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ tatariine tomiri gokiminde kukure Rauine fukeya. Ore eru ŋiŋigo iŋore mi reŋgaru gogobi, oi sosowo soine kure yareme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ.
HEB 5:10 Rauine oi fukeko Anutuji oi Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeiŋgo mitariru igodoŋgaya. Oŋu.
HEB 5:11 Buŋo oi soine jikigaru kokoine miku soguenobeŋyoŋ, ŋoŋoji buŋo maneru boyobenimiŋgo kubaŋjijiŋo eru tuturi egobi. Ore eru oi mitaniŋga ŋarekimiŋgo embiŋqombiŋ egobeneŋ.
HEB 5:12 Ŋoŋoji damaŋ joroine kufufuŋ raŋgbaŋine goku soine damaŋ yoo qaqaji fukeniminde so fukenobuŋyoŋ ŋoŋo-ŋaŋe Anuture buŋo koruŋ fuŋfuŋgaine oi moji ŋeŋeineo moke qaji ŋareiŋgo embimbiŋgaegobi. Ŋoŋoji quŋgaru Biŋe buŋo oi moŋ oŋuine noiŋgo maneegobi. Uqo sanaŋine oŋuine oi noiŋgo embimbiŋgaegobi.
HEB 5:13 Moji oi moŋ oŋuine noku goga, iŋoji jikigaru made gbio oŋuine fukega. Anuture jiŋoo posiine fukekiminde buŋo qaji ŋarebeŋyoŋ, iŋoji ore fuŋine so mane mukuru mo goga.
HEB 5:14 Made gbio oŋuine gogayoŋ, uqo sanaŋine oi ŋiŋigo mamaneyaŋunji sogueya, yoŋoji nonimiŋ ore eru pega. Ŋiŋigo Biŋe buŋo jijiki kegboreru gobi maŋ mamaneyaŋunji kerisie foreko soine afagaru mosi sosowo osoeru fiine eru sembene boroiŋ yaperu fiine boyobeegobi. Uqo sanaŋine oi yoŋore eru pega.
HEB 6:1 Ore eru Kristo fuŋnere buŋo koruŋ fuŋfuŋgaine mane foreru oo so quŋgainebeneŋ. Oŋu matayoŋ, jikigaru sogueru kuririnoŋuŋke fukekimiŋ ore yameŋ keku goinebeneŋ. Mamanesinde otuŋ sari foreru oi ŋeŋeineo moke so fuŋgaru sariinebeneŋ. Otuŋ oi maŋ-ŋaŋuŋgo iŋi igodoŋgabeŋ: Eebobonoŋuŋ komekiine bokeru maŋnoŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabeŋ.
HEB 6:2 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesinde buŋo mobeine mobeine iŋi qaji norebi manebeŋ: Agiburaŋnoŋuŋ keririkenimiŋ ore miti meso eru munaŋqoqo fuŋne fuŋne ore fuŋine qaji norebuŋ. Meyaŋuŋ painoŋuŋgo ruruare fuŋne qaji norebuŋ. Gboreru komegone pakerekiminde fuŋne qaji norebuŋ. Anutuji buŋonoŋuŋ mitariko damaŋ tatariine tomiri sanaŋ qaŋqaŋine peinde fuŋne qaji norebuŋ.
HEB 6:3 Mamanesinde otuŋ oŋu igodoŋgaku jikigaru reŋgaru mamanenoŋuŋ sogueiŋgo maneinebeneŋ. Anutuji usuŋine noreega ore so kuririnoŋuŋ sosowo bofukeiŋgo yameŋ keku dimainebeneŋ.
HEB 6:4 Oŋu dimaiŋgo maneru oo quŋgaru egu wakikimiŋ ore eru dimagobeneŋ. Ŋiŋigo iŋiine oi maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oga yabeiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ: Goineji maŋyaŋuŋ damaŋ mogo tamaeko Anutuji Sombuŋ yauŋine yareme maneru jeriebi Moro Tiriineji sabe yabeme gobuŋ.
HEB 6:5 Anuture Biŋe buŋore aŋi manebi seŋgiŋbaŋgiŋ damaŋ jikiinere usunji maŋyaŋuŋgo rakame manebuŋ.
HEB 6:6 Oi sosowo mane takireku mamanesiŋyaŋuŋ bokeru Anutu ŋadi gabuŋ. Ŋiŋigo oŋuine oi maŋyaŋuŋ moke kerisienimiŋ ore oga yabekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Yoŋo Anuture Made igosisi eteku ŋeŋeineo moke maripoŋgo qaqa oŋuine baba waki eru totogo mimigaŋgaŋ eteegobi. Oŋuine oiji Kristo tumoqoqoo miku mimigaŋgaŋ eteegobi.
HEB 6:7 Oi soso buŋo iŋire so: Kueji damaŋ kokoine keku moreŋ paiineo wakiru maŋineo rakaru moreŋ bodogako gio rauinere kiŋaŋqoqopuji uqo saribi Anutuji moreŋ mifiame foriine fukeko sasari rau yoŋoji oi roru rouŋyaŋuŋgo ruaegobi.
HEB 6:8 Oŋu ruaegobiyoŋ fobu eru wou joruineke oiji moreŋgo fukeru wapeega, moreŋ oiji yau fukega. Rauine yoŋoji oi sowegaiŋgo maneru yameŋ keku odigabi foriine so fukeko ŋoneru tatariineo rigabi jaiŋ.
HEB 6:9 O yoro ogopune, niŋoji soso buŋo oŋu migobeneŋyoŋ, oi jibu ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru gonimiŋ ore maŋyoka so egobeneŋ. Ŋoŋore maŋgo Biŋe buŋore foriji fukeru sogueiŋgo maneru koimo dimagobeneŋ. Anutuji foriine oi ŋoneru bomuku ŋabeme qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ.
HEB 6:10 Anutuji dukuŋ beukoro paio kekesiine so fukega. Ŋoŋo Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine bapi yaberu go waperu jikigaru bapi yaberu gio baku goegobi. Oŋu manjokoŋaŋuŋ Anutu odubi tinabiŋeineji sogueega, iŋoji gioŋaŋuŋ eru manjokoŋaŋuŋ ore eru so niga gako furiine bokirie ŋareiŋ.
HEB 6:11 Noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore origaru oo koimo maŋyoka tomiri dimanimiŋ ore aŋinoŋuŋ maneru iŋi aŋi sogo maneegobeneŋ: Ŋoŋo bubu Anuture manjo eegobi, oi akoŋ jikigaru noduru goinebi. Kuririŋaŋuŋke fukekimiŋ ore yameŋ keku moreŋgo go foreniminde so oo so wirieinebi.
HEB 6:12 Qefeŋ egu fukenimiŋ ore aŋi sogo maneegobeneŋ. Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ ya noreinde buŋo kipeya, goineji Anutu manesiŋ garu joiserereŋyaŋuŋ maneku karieru oŋuine oiji oi raugaegobi. Ŋoŋoji yoŋore mosi boyobeiŋgo manegobeneŋ. Oŋu.
HEB 6:13 Anutuji Abraham jojofo buŋo oteru oi iŋoyoŋunde tina miku mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaya. Moji Anutu odureru ropekiine gona, soine iŋore tina minayoŋ, oŋuine mo so goya ore iŋoyoŋunde tina miku mimipaŋ buŋoine misanaŋgaya.
HEB 6:14 Mimipaŋ buŋoine oi Abrahamde iŋi miku ojiya, “Nonji foriine mifia garebemiŋ O foriine osigidapugo garebe sauenimiŋ.”
HEB 6:15 Oŋu ojime Abraham ya oteinde buŋo mipaŋgame peya, iŋoji oi foriineke fukeiŋgo yameŋ keku odigaru goku foriine raugaya.
HEB 6:16 Ŋiŋigoji soguneyaŋunde tina miku mimipaŋ buŋo mibi maneegobi. Mimipaŋ buŋoyaŋunji buŋo migobi, oi basanaŋgako kepienimiŋgo ore embimbiŋgabi buŋo mimiyaŋunji tariga.
HEB 6:17 Ore so Anutuji buŋoine Abrahamde osigidapu noŋuŋ manekimiŋ ore mipaŋgaru miya. Buŋo buruine oi moji kepieru qopieiŋgo embimbiŋgaga, osigidapuine noŋuŋ mimipaŋ buŋo ore fuŋine oi poretiŋ mane mukukimiŋgo maneya. Ore eru jojofo buŋoine ojime fuŋfuŋgaine fukeko buŋo oi moke mimipaŋ buŋoineji misanaŋgako ateine yoyoka fukeya.
HEB 6:18 Anutuji buŋo oi miku ore ikoine miiŋgo embimbiŋgaya. Iŋoji buŋo ikogoine tomiri oi miku misanaŋgaya, oiji maŋnoŋuŋ kitiŋgaiŋgo maneya. Ore eru miku oi misanaŋgaya. Noŋuŋ morende eebobo sembeneone kamieru Anutureo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ noreiŋ ore oori noreya, oi qiŋ keru odigaru gogobeneŋ.
HEB 6:19 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore eru odigaru ore maŋyoka mo so eegobeneŋ Oorinoŋuŋ oiji maŋnoŋunde nigiŋ boyobiŋineke kamasi oŋuine fukeru niŋo Yesuke kipe nobeega. Oorinoŋunde nigiŋ boyobiŋineke joroine oiji niŋoreone fuŋgaru Sombuŋ soriŋ kubainere maŋgo roperu soriŋ maŋine mobemobe botuyakuŋgo kambaŋ dobu pega, oi oŋuakoŋ petigaru jikigaru Yesu morumboŋ ŋeŋe mokiineo pega, iŋoreo raga.
HEB 6:20 Yesuji minebobonoŋuŋ fukeru bonieru paibe roperu morumboŋ ŋeŋeine roru damaŋ tatariine tomiri ŋe ropeiŋ. Oŋu Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukeru goga. Oŋu.
HEB 7:1 Melkisedek ŋi oi kae tinaine Salem ore kiŋ koito fukeru Anutu ropekiinere soriŋ gio siŋaŋ goya. Oŋu gome Abrahamji kiŋ koitoine koitoine jigo qaku gbiŋ eyareru kirieru moreŋineo wareya, damaŋ oo wareru Abraham bofukeru mifia teya.
HEB 7:2 Mifia teko meboine sosowo boroiŋgaru teŋgone moakoŋ moakoŋ 1/10 roru pesiŋine ruaru oteya. Melkisedek tina ore fuŋine oi “Eebobo posiinere kiŋ koito.” Tinainere so rone “Eebobo posiinere kiŋ koito” fukeya eru jikigaru oŋuakoŋ “Salemde kiŋ koito” goya. Salemde kiŋ koito tina ore fuŋine oi “Womore kiŋ koito.”
HEB 7:3 Melkisedekji maŋgomamaine tomiri, daritifepuine tomiri, fufuke damaŋine tomiri eru komeine tomiri. Oŋu soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ. Iŋoji Anuture Madere kamasi oŋuine fukega.
HEB 7:4 Miminenoŋuŋ Abrahamde arambobo mosiji Melkisedekre fuŋne yaduko oi iŋi ŋone mukuinebi: Abraham iŋoyoŋe mebo ya kuririineke kigaku roru wareya, oone me yoyoka (10) sosowo osoeru mobeine moakoŋ roru Anuture pesiŋ ruaya. Ore eru Melkisedekji foriine ropekiine yobu fuŋine mo fukega.
HEB 7:5 Anutuji Kadi buŋoo buŋo iŋi mitiga noreme pega, “Liwaire osigidaone ŋi igodoŋ yabebi soriŋ gio bobo Liwait fukebi kufufuŋ yoŋoji meboyaŋuŋ me yoyoka (10) sosowo osoeru oone mobeine moakoŋ roru Anuture pesiŋ rua yareeinebi.” Yoŋoji ŋoŋo oŋuine Abrahamde osigidapu fukegobiyoŋ, oi jibu yoŋoyaŋunde kufufuŋpu ŋoŋore meone pesiŋnoŋuŋ oi raugaenimiŋ.
HEB 7:6 Mimiti buŋo oŋu pegayoŋ, Melkisedekji Liwaire osigida mo so fukega. Oi jibu Abrahamji Anuture jojofo buŋo mane sabareku goku meboine osoeru teŋgone moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaya, oi raugaru mifia teya.
HEB 7:7 Sogunenoŋunde mea yukuo gogobeneŋ, yoŋoji mifia norebi gogobeneŋ. Buŋo oi mugakimiŋ ore embimbiŋgaegobeneŋ.
HEB 7:8 Kufufuŋ noŋuŋ teŋgone moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaegobeneŋ, oi morende soriŋ gio bobo Liwait yoŋoji raugaegobi. Yoŋoji moreŋgo goku komeegobiyoŋ, Sombuŋgo paibe more kitiŋgaku mibi sanaŋgaru go ropeiŋ, iŋoji oi raugaega.
HEB 7:9 Abrahamji meboine osoeru me yoyoka sosowo oone mobeine moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaya, iŋoji oi osigidaine Liwaire oŋuakoŋ bonieru ruaya. Oŋu mibeneŋ soine sagana. Damaŋ yoo teŋgone moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaegobeneŋ, oi ŋasonoŋuŋ Liwaire osigidapuji raugaegobi.
HEB 7:10 Oŋuakoŋ igokoine Liwai fukeiŋ ore manesuku iŋore pesiŋ ruaya, ore fuŋine oi iŋi: Liwaiji ŋasoinere saki fugo peko Melkisedekji damaŋ oo wareru Abrahamke qoturebu. Oŋu.
HEB 7:11 Anutuji Kadi buŋoo Israel kufufuŋ mitiga noreko ore so Liwai kubuone ŋi igodoŋ yabebeŋ soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ fukeegobi. Gio oi babi oŋuine oiji kuririnoŋuŋ sosowo bofukenobeŋ ine, noŋuŋ soriŋ gio siŋaŋ fuŋine more so embimbiŋganobeŋ. Gio ore foriineji so sagaya ore eru Yesuji Melkisedek oŋuine fukeya. Ŋiŋigoji oi Aronde burure so oŋu so igodoŋgabi fukeya.
HEB 7:12 Soriŋ gio siŋaŋ gioinere fuŋneji kepiega damaŋ oo Kadi buŋoji oŋuakoŋ kepiega.
HEB 7:13 “Soriŋ gio siŋaŋ fuŋine mo,” buŋo oi Ofoŋnoŋunde migobeneŋyoŋ, iŋoji Liwai kubuone matayoŋ, kubu mogone fukeya. Kubu ore ŋi moji boji sorinde alatao dimaku gio so baku goya.
HEB 7:14 Ofoŋnoŋunji Juda kubuone fukeya, buŋo oi totogo pega. Mosesji Juda kubu yoŋoji soriŋ gio siŋaŋ ganiminde buŋo mo so miya.
HEB 7:15 Ore eru soriŋ gio siŋaŋ mo Melkisedekre kamasi oŋuine fukega, oiji buŋo migobenende fori oi totogo akoŋ yaduko sagaga.
HEB 7:16 Iŋoji moreŋ ŋiŋigoji Kadi buŋo boyoberu kubuinere so mitigabuŋ ore eru soriŋ gio siŋaŋ so fukeyayoŋ, gogo sanaŋine so jibugaiŋ, ore usuŋineji maŋgo eteko soriŋ gio siŋaŋ fukeya.
HEB 7:17 Moji iŋore fuŋne kitiŋgaku miko Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Goji Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropemiŋ.”
HEB 7:18 Anutuji oŋu miku mimiti fuŋfuŋgaine oi igogaya. Buŋo fuŋfuŋgaine ore usuŋineji mataeme bapi nobeiŋgo embimbiŋgaega, ore eru oi igogaya.
HEB 7:19 Kadi buŋoji ŋiŋigo kuririnoŋuŋ bofukekimiŋ ore so bapi nobeya. Mata. Ore eru buŋo buru fuŋfuŋgaine qomukuru tifeineo oori fiine yobu noreega. Noŋuŋ oori ore paio dimaku soine Anuture maŋfuŋgo raru oŋga wosiekimiŋ.
HEB 7:20 Anutuji soriŋ gio siŋaŋ gariinere buŋo miku oi mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaya. Oŋu eyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ goine yoŋore buŋo oi mimipaŋ buŋoji so misanaŋgabi jibu oŋu ebuŋ.
HEB 7:21 Goineji soriŋ gio siŋaŋ mo fukebuŋyoŋ, Anutuji Yesu igodoŋgaru buŋoine oi mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaru iŋi ojiya, “‘Goji soriŋ gio siŋaŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropeigoŋ.’ Ofonji mimipaŋ buŋo misanaŋgaya, buŋo oi moke so kepieiŋ.”
HEB 7:22 Mimipaŋ buŋo ore eru Yesuji jojofo buru gariinere fori fukeinde siŋaŋ fukeru dimaga. Oŋu Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo gio baku goga. Jojofo buru oiji raŋgbaŋine odureru fiine yobu fukega.
HEB 7:23 Soriŋ gio siŋaŋ goine oi ronekoŋ kokoine gobuŋ. Komeru gioyaŋuŋ jikigaru baiŋ ore embimbiŋgabuŋ, ore eru oi kokoine gobuŋ.
HEB 7:24 Yoŋoji kokoine gobuŋyoŋ, Yesuji damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ, ore eru soriŋ kubainere siŋaŋ gio oi tatariine tomiri baku go ropeiŋ.
HEB 7:25 Gio oi baku goga ore eru Yesuji ŋiŋigo iŋoreo warebi oga yabeme Anuture maŋfuŋgo raegobi, oi soine sanaŋgaru munaŋ qa yareko buŋoyaŋunji komeega. Damaŋ so yoŋore eru Anutu oŋga wosiega ore goga, ore eru soine munaŋ qa nore foreega.
HEB 7:26 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine oŋuineji soine saga nobeega. Iŋoji tiriine bakare buŋo tomiri eru gbagbataeŋine fukega. Anutuji Yesu agiburaŋ ŋiŋigo noŋundeone roosoeru ogagame Sombuŋ koroine sosowo petigaru paibere paibe roperu fuŋine mo fukeru goga.
HEB 7:27 Soriŋ gio siŋaŋ goineji ateine ateine rone yoŋoyaŋunde agiburande eru ore ŋadio kufufuŋ yoŋore agiburande eru jomaji boji rigaru gobuŋ. Yesuji iŋoyoŋunde saki fu kisiŋgako boji ririga oŋuine etebi oŋuine oiji kufufuŋ noŋunde agiburaŋ oi ate moakoŋ oo akoŋ keririkeme saga foreya. Ore eru Yesuji oi soriŋ gio siŋaŋ goine oŋuine damaŋ so eeiŋgo so embimbiŋgaga.
HEB 7:28 Anutuji Kadi buŋoine Moses oteme ore so ŋiŋigoji ŋi oi igodoŋ yabebi soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeegobi. Moreŋ ŋi yoŋoji usuŋyaŋuŋ tomiri gogobiyoŋ, Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde buŋo oi jiki noreru oi mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaya, ore so Madeine igodoŋgaru qorunoŋuŋ fukega. Qorunoŋuŋ iŋoji kuririine sosowo bofukeru damaŋ tatariine tomiri sanaŋine go roperu goiŋ. Oŋu.
HEB 8:1 Buŋo migobeneŋ ore buŋo koruŋ qoruine oi iŋi: Noŋuŋ soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋke fukegobeneŋ. Qorunoŋuŋ iŋoji Sombuŋ kaeo roperu Ropekiinenoŋunde morumboŋ ŋeŋe keririŋineo me furoineo ŋega.
HEB 8:2 Kambaŋ seri soriŋ foriine oi Sombuŋgo pega. Oi moreŋ ŋiji babaine matayoŋ, Ofonji iŋoyoŋe oi baya. Soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ iŋoji kambaŋ seri sorinde maŋine aribe tinaine mokiine yobu oo goku Anutu kiŋaŋ qateinde gio baega.
HEB 8:3 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruine sosowo oi pesiŋ yauŋ Anuture ruaru jomaji boji rigaru gonimiŋgo igodoŋ yabeegobeneŋ. Ore so soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ Yesuji oŋuakoŋ iŋoyoŋe Anuture pesiŋ rua oteya.
HEB 8:4 Mosesre Kadi buŋore so pesiŋ yauŋ Anuture ruaenimiŋ ore ŋi igodoŋ yabebi gogobi. Ore eru soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ oiji moreŋgo gona ine, iŋoji morende soriŋ gio siŋaŋ fukeiŋgo embimbiŋgana.
HEB 8:5 Morende soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji morende boji soriŋgo Anutu kiŋaŋ qateinde gio baegobi. Soriŋ oiji Sombuŋ soriŋ kubainere soso eru sasako fukega. Mosesji soriŋ kubaine kambaŋ seriji baiŋgo eya, damaŋ oo Anutuji Sombuŋ soriŋinere buru oi barariŋga teya. Odu foreru siŋaŋ bobo buŋoine iŋi ojiya, “Mane, tukuo gokande buru gadube, ya sosowo ore so poretiŋ boyoberu baigoŋ.” Ore so kambaŋ seriji boji soriŋ kubaine bako oiji Sombuŋ sorinde wawakiine fukeya.
HEB 8:6 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo gariine noreko oiji jojofo buŋo raŋgbaŋine odureru fiine yobu fukega. Jojofo buŋo oiji buru gariinere otuŋ fukega. Jojofo buru gariine oiji buru raŋgbaŋine odureru tinabiŋeineke fukega. Tinabiŋe ore so Yesuji jojofo buru gariinere gio fiine yobu oi raugaru Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku bapi nobeega. Gioine oiji morende soriŋ gio bobo oi kokoine odureru kuririineke fukega.
HEB 8:7 Jojofo buru fuŋfuŋgaineji bakare buŋoine tomiri fukeru sagana ine, jojofo buru jikiineji fukeiŋgo mo so odiganobeŋ.
HEB 8:8 Oŋuyoŋ, ŋiŋigoji jibu sembeabi Anutuji fuŋneyaŋuŋ bofukeru miyareru iŋi miya, “Ofoŋ nonji iŋi mitigago: Maneniŋ! Damaŋ mo ware fukeiŋ, oo Israel kubu eru Juda kubu ŋoŋoke jojofo buru gariine ebemiŋ.
HEB 8:9 Nonji apa ŋasopuŋaŋuŋ meŋaŋunji roru Ijipt kantrione oga yabebe sakibe warebi yoŋoke jojofo buru eboŋyoŋ, yoŋoji nonde jojofo buru oi so qakatoru reŋgabuŋ. Ore eru nonji oŋuakoŋ oi ŋadi yabeboŋ. Ofoŋ nonji oŋu mitigago. Jojofo buru gariine ebemiŋ, oi Biŋe buŋo raŋgbainere so mata.
HEB 8:10 Oŋu matayoŋ, damaŋ oiji ware fukeme Ofoŋ nonji Israel kufufuŋ yoŋoke jojofo buru gariine iŋi eru mibemiŋ: Nonji nakene Kadi buŋo sosowo oi yoŋore mamanesugo ruaru maŋyaŋuŋgo quraŋ oŋuine quraŋgabe peine. Oŋu eku yoŋore Anutu fukebe yoŋoji nonde kufufuŋ fukeru gonimiŋ.
HEB 8:11 Damaŋ oo soguine eru mendaine oi sosowo nonde fuŋne mane mukuku gonimiŋ. Ore eru qaqaji moji Ofonde fuŋne manenimiŋ ore botuyaŋuŋgo so qaji yareru goiŋ. Kakaineji gboine iŋi so ojiiŋ, ‘Goji Ofoŋ mane mukuigoŋ.’
HEB 8:12 Iŋi ore noŋ mane muku nuru gonimiŋ: Nonji eeboboyaŋuŋ sembene oi jureru bokebemiŋ. Agiburaŋyaŋuŋ niga nuko oi so jikigaru manesubemiŋ.”
HEB 8:13 Anutuji jojofo buruine jikiinere eru “Gariine” miku oŋuine oiji jojofo buru fuŋfuŋgainere “Oi raŋgbaŋine fukeya,” miko fuŋine oŋu fukeya. Buŋo buru moji damaŋ joroine peku raŋgbaŋine fukega, oiji jibugaiŋgo ega. Oŋu.
HEB 9:1 Anutuji jojofo buru fuŋfuŋgaine ruaru oo oŋuakoŋ ohoweine baku miteŋ gakiminde buru oi mitigako boyobebuŋ. Oi boyoberu moreŋgo kambaŋ seri soriŋ kubaine babi peya.
HEB 9:2 Anuture kambaŋ seri soriŋ kubaine oi iŋi babuŋ: Soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine oo lambere ŋeŋe eru poroŋ kubaine oi Anuture jiŋo maio uqo ŋeŋeo Anuture biŋe ruabi ŋeya. Soriŋ maŋine ore tinaine oi soriŋ maŋine tiriine.
HEB 9:3 Ore ŋadiineo maŋine mo tinaine soriŋ mokiine yobu oi peya. Soriŋ maŋine yoyoka yokore botugo kambaŋ dobu dimaya.
HEB 9:4 Soriŋ maŋine mokiine yobu oo juŋ jinaŋ ririgare koro alata eru jojofo burure katapa oi ebu. Alata oi goulji babaine eru katapa sakiine oi sosowo goulji kefagakiine fukeya. Paora tinaine mana oi goul deroo ruaru katapa ore maŋgo siŋaŋ gaegobuŋ. Oŋuakoŋ Aronde toku gbaru gidaine popouine eru Anutuji jojofo buruine kogo quraŋgako sipaine oi katapa ore maŋgo siŋaŋ gaegobuŋ. Katapa maŋgo ya yokaomo oi oŋu pebuŋ.
HEB 9:5 Katapa paiineo jonu mimerereŋ yoyoka goulji babaine oi dimabu. Oi Anutuji maŋfuŋgo goko kuririquraŋinere soso fukeya. Jonu yoyoka oi toyakuŋ qorumureru katapa iporoine kefagaru dimabu. Katapa iporoine oi Anuture keririkeinde ŋeŋe fukeya. Buŋo moakoŋ moakoŋ oi damaŋ yoo bubu poretiŋ mimane ekimiŋ ore so mata.
HEB 9:6 Anuture kambaŋ seri soriŋ kubainere ya sosowo oi oŋu burugabi eko soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji damaŋ so soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine oo roperu Anutu kiŋaŋ qateku gioyaŋuŋ baku gobuŋ.
HEB 9:7 Oŋu gobuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji akoŋ gosa so ate moakoŋ oo soriŋ maŋine mokiine yobu oo roperu goya. Dari roru oo roperu iŋoyoŋunde eru kufufuŋ yoŋoji qaqouma paio agiburaŋ ebuŋ, ore eru boji rigaru dari keseme wakiya.
HEB 9:8 Oŋu burugaru ruabi Moro Tiriineji soso oi oduru oiji ŋiŋigo iŋi qaji noreru goya: Soriŋ maŋine fuŋfuŋgaineji jikigaru dimaga, damaŋ oo Anutuji soriŋ maŋine mokiine yobu ore fuŋine oi totogo so barariŋga yareko gobuŋ.
HEB 9:9 Buŋo oi damaŋ yoore soso fukega. Fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji yauŋine yauŋine pesiŋ ruaru boji roru warebi rigaegobiyoŋ, maŋyaŋunji jibu womo bofukenimiŋgo embimbiŋgaegobi. Maŋyaŋunji agiburaŋ ebuŋ ore eru kejigako boji roru wareru Anuture soriŋ kubaineo roperu oŋga wosiegobiyoŋ, oiji agiburaŋyaŋuŋ keririkenimiŋgo embimbiŋgaegobi.
HEB 9:10 Uqo yauŋ eru obu yauŋ roru wareru raqo wareqo ebi miti meso fuŋne fuŋne eyareegobiyoŋ, oŋu sakire mimiti oi akoŋ boyobeegobi. Ya oi rone sagako eru gobuŋyoŋ, Anuture buru gariinere damanji ware fukeme oo akoŋ fuŋgaru so jikigaru sagaiŋ. Oŋu.
HEB 9:11 Kristoji wareru seŋgiŋbaŋgiŋ noreega ore soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeya, iŋoji morende kambaŋ seri soriŋ ŋiji babaine oo so ropeya. Oŋu matayoŋ, Sombuŋgo soriŋ kubaine pega, oo ropeya. Soriŋ kubaine oiji ropekiine fuŋine mo fukega. Kuririquraŋineji oi qembibiineke.
HEB 9:12 Oo roperu soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine petigaru noniŋ eru bulmakao madeine yoŋore dari so roru raya. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde dari keseme oiji maŋgo eteko Sombunde soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropeya. Oo damaŋ moakonde so ropeko saga foreko pega. Duenoŋuŋ oŋu baru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore kesueko damaŋ tatariine tomiri sagaru pe ropeiŋ.
HEB 9:13 Rone moreŋgo noniŋ eru bulmakao ŋi yaberu dariyaŋuŋ roru wareru bulmakao ŋigo jeŋoŋine oiji boji rigaru ore komeine oŋuakoŋ roru wareru ŋiŋigo bopeboriŋyaŋuŋke oiji igokuru garu rau yarebi saga yabeya. Oŋu munaŋ qa yarebi oiji sakiyaŋuŋ jureru bagbagbaga yabeme gobuŋ.
HEB 9:14 Oŋu ebuŋ ine, Kristore dariji damaŋ yoo munaŋqoqo kamasi oi kokoine odureru iŋi enoreega: Dariineji maŋnoŋuŋ kejigako oi jureru eebobonoŋuŋ kome sanaŋinere biŋe fukekimiŋ ore so oi keririkeega. Oŋu enoreko gogo Rauine Anutu kiŋaŋ qateinde gio oi afagaru baku gokimiŋ. Moro Tiriineji go waperu tatariine tomiri go ropeiŋ, iŋoji Kristo bapi gako bakaine tomiri goyayoŋ, noŋunde eru iŋoyoŋe kikisiŋ ee eru Anuture boji lama fukeya.
HEB 9:15 Fuŋine iŋi ore Kristoji jojofo buru gariinere siŋaŋ qoruine fukega: Anutuji ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri oŋuine gokiminde buŋo kiperu oŋga yabeya, yoŋoji ya oi rauganimiŋ ore manega. Ore eru Kristo igodoŋgako Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo maŋmoakoŋ ekiminde gio baku goga. Jojofo buru fuŋfuŋgainere damaŋgo ŋiŋigoji kadi odureru agiburaŋ ebi oiji kipe yabeko gobuŋ, Kristoji oi oone pirue yabeiŋ ore eru komeru dueyaŋuŋ baya.
HEB 9:16 Moji yareyaine sosowo gogoine tariiŋ, damaŋ oo ogoinere biŋe fukeiŋ ore mitigame buŋo pega, ogoineji ya oi pipa so roiŋ. Pipa matayoŋ, buŋo rauineji komeko fuŋineji totogo fukeme ŋonebi damaŋ oo oi soine roiŋ.
HEB 9:17 Gariine gome damaŋ oo buŋoine oiji foriineke so fukeiŋyoŋ, buŋo rauineji komeko buŋoine oiji usuŋineke fukeiŋ.
HEB 9:18 Buŋo ore so jojofo buru fuŋfuŋgaine oi oŋuakoŋ joma dariine so kesenobuŋ ine, foriineke so fukena.
HEB 9:19 Buru fuŋfuŋgainere fori oi iŋi fukeya: Mosesji Kadi buŋore mimiti buŋo sosowo oi kufufuŋ sosowo yoŋore oseru ŋadiineo bulmakao madeine eru noniŋ yabeko dariyaŋunji wakiya. Wakiko oi roru obuke qodureru lama sikiine boboroŋ yojuŋiru roru ondu sisiineo kiperu dario igokurugaru tieko Kadi buŋo Quraŋ lama sakiineo quraŋgaru poporiŋgabuŋ, oi rau teya. Oi rau teru kufufuŋ sosowo botuyaŋuŋgo roregaru dari obuo igokurugaru tieru bokeme oiji rau yareya.
HEB 9:20 Oŋu rau yareru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoine reŋganimiŋ ore mitiga ŋareru ŋoŋoke jojofo ega ore dariine yo.”
HEB 9:21 Oŋu yajiru jikigaru kambaŋ seri soriŋ kubaine oi oŋuakoŋ dari oo igokurugaru bokeme rau teya. Munaŋqoqo gio baniminde kuriri yareya sosowo oi oŋuakoŋ igokurugaru bokeme rau teya.
HEB 9:22 Anuture Kadi buŋoji mitiga ore so oi me oi sosowo oi dariji jurebeneŋ gbagbataeŋine fukeega. Ore eru moji dari so kongana ine, Anutuji agiburaŋnoŋuŋ so bokena. Oŋu.
HEB 9:23 Morende soriŋ kubaine oi Sombunde soriŋ kubainere soso eru sasako Moreŋgo soriŋ eru ore merofu eru jonu oi boji ririga eru oŋuine oiji munaŋ qa yarebi gbagbataeŋine fukebi sagayayoŋ, Sombuŋ soriŋ kubainere yareya ore oi so sagaga. Ore eru Kristoji boji ririga fuŋine mo eya, oiji Sombuŋ soriŋgo roperu ore yareyaine sosowo munaŋ qa yabeko gbagbataeŋine fukebi sagaya. Boji ririga fuŋine mo oiji morende boji ririga oi odureru bibiineke fukeya.
HEB 9:24 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji boji soriŋ maŋine mokiine yobu ŋiji babaine oo so ropeya. Morende soriŋ kubaine oi Anuture soriŋ kubaine foriinere sasako fukeya. Kristoji Sombuŋ kae foriine oo roperu damaŋ yoo bapi nobeeiŋ ore minebobonoŋuŋ fukeru Anuture jiŋo maio fukeega.
HEB 9:25 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruineji gosa so joma dariyaŋuŋ roru boji soriŋ maŋine mokiine yobu oo roperu goya. Kristoji ore kamasi so eega. Iŋoji Sombuŋ kaeo ate kokoine so ropeya. Anuture boji lama fukeko gosa so qaenimiŋ ore eru paibe so ropeya.
HEB 9:26 Ate moakonji so sagana ine, iŋo Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru joiserereŋine bibiineke maneko ateine boakoŋ fukena. Oŋu matayoŋ, morende damanji tariiŋgo eme damaŋ yoo ateine moakoŋ akoŋ agiburaŋ keririkeiŋ ore eru fukeya. Fukeru iŋoyoŋe boji ririga oŋuine eteniminde eru rurua eya.
HEB 9:27 Moreŋ ŋiŋigo noŋunde buru oi iŋi pega: Noŋuŋ damaŋ mogo komekimiŋ eru ore ŋadio Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitari noreiŋ.
HEB 9:28 Buru ore so Kristoji oŋuakoŋ ŋiŋigo boakoŋ noŋunde agiburaŋ keririkeiŋ ore ateine moakonde so wareru iŋoyoŋe boji ririga oŋuine eteniminde eru rurua eya. Iŋoji damaŋ mogo kirieru wareiŋ. Agiburande eru moke so wareiŋyoŋ, ŋiŋigo fukeinde ore odigaegobeneŋ, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ noreru oga nobeiŋ ore eru fukeiŋ. Oŋu.
HEB 10:1 Kadi buŋo raŋgbaŋine oiji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne foriine oi so fukeyayoŋ, seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde sasako oi peya. Anuture Kadi buŋore fuŋne oŋu pega ore eru ŋiŋigo Anutu miteŋ gakimiŋ ore soriŋ kubaineo damaŋ so ropeegobi, yoŋoji qowirieru kuririyaŋuŋke fukenimiŋgo embimbiŋgaegobi. Yoŋoji damaŋ tatariine tomiri pesiŋ yauŋ roru wareru ruaru boji ririga oi akoŋ gosa so jikigaru eru gobuŋyoŋ, oiji so sagaya.
HEB 10:2 Oiji sagana ine, boji ririga oi soine bokenobuŋ. Soriŋ kubaineo Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ yoŋoji ate moakoŋ munaŋ qa yabebi gbagbataeŋine fuke forenobuŋ ine, oŋu agiburaŋyaŋunde mimi oi so jikigaru manenobuŋyoŋ, oi jikigaru manebuŋ. Ore eru joma yauŋ oi jikigaru pesiŋyaŋuŋ ruaebuŋ.
HEB 10:3 Gosa so boji rigaru gobuŋ, oiji jikigaru agiburaŋyaŋunde mimi oi kegbore yareme gobuŋ.
HEB 10:4 Bulmakao ŋi eru noniŋ yoŋore dariji agiburaŋ keririkeiŋgo embimbiŋgaega. Oi esoebuŋyoŋ, quŋgaru go wapebuŋ.
HEB 10:5 Ore eru Kristoji moreŋgo wakiru fukeya, damaŋ oo iŋi miya, “Anutu, goji pesiŋ yaunde eru boji riganimiŋ ore so sase eru gomeŋyoŋ, moreŋgo gogore saki oi bomogaru nareya.
HEB 10:6 Boji rigaru agiburaŋyaŋunde ore eru pesiŋ yauŋine yauŋine ruaru gobuŋ, oi ŋoneru ore eru so jerieru gomeŋ.
HEB 10:7 Damaŋ oo iŋi ojiboŋ, ‘Anutu mane, nonji yoo warego. Nonde fuŋne oi papia poporiŋine oo quraŋgabi pega. Ore so gore maŋ aŋire so eba eku gobemiŋ.’”
HEB 10:8 Rone iŋi miya, “Pesiŋ yauŋ ruaru boji rigaru agiburaŋyaŋunji posikeiŋ ore ya fuŋne fuŋne eru gobuŋ, ore eru aŋigoji so fukeko maneru gomeŋ. Oi ŋoneru ore eru so jerieru gomeŋ.” Ya oi Kadi buŋo raŋgbainere so jikigaru eegobiyoŋ, oi jibu oŋu miya.
HEB 10:9 Ore ŋadiineo buŋo iŋi miya, “Anutu mane, nonji yoo wareru gore maŋ aŋire so eba eku gobemiŋ.” Oŋu miku Anutu ohoweine baku miteŋ gakiminde fuŋne fuŋfuŋgaine oi igogaru kadi gariine igodoŋgaya.
HEB 10:10 Anuture maŋ aŋiji maŋgo eteko sakiineji boji ririga oŋuine ebi tariko ore eru roosoe noreko gbagbataeŋine fuke forebeŋ. Ate moakonde so sakiine kisiŋgaya, oiji damaŋ so sagaru pe ropeiŋ.
HEB 10:11 Damaŋine damaŋine soriŋ gio siŋaŋ sosowo yoŋo dimaku soriŋ gioyaŋuŋ baegobi. Jijiki boji oi akoŋ rigaru riga eegobiyoŋ, oiji agiburaŋyaŋuŋ keririkeiŋgo embimbiŋgaegobi.
HEB 10:12 Oiji embimbiŋgaegobiyoŋ, Sombunde soriŋ gio siŋaŋ qoruine Yesu iŋoji ateine moakonde so agiburande eru sakiine kisiŋgako damaŋ tatariine tomiri sagaru pe ropeiŋ. Moreŋgo boji ririga oŋuine dimaku otebi Sombuŋ soriŋgo roperu Anuture me furoineo ŋega.
HEB 10:13 Oo ŋeku damaŋ botuine yoo Anutuji kisopuine ketuŋgame waki yabeko Kristo kufuinere koji fukebi kokoriaŋ enimiŋ ore odigaru goga.
HEB 10:14 Ate moakonde so komego rurua eko boji ririga oŋuine etebi oiji saga foreko soine ŋiŋigo roosoe nobeko gbagbataeŋine fukekiminde so fukegobeneŋ. Oŋu soine qowirie nobeko kuririnoŋuŋ sosowo bofukeru damaŋ tatariine tomiri oŋuine go ropekimiŋ.
HEB 10:15 Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miko manegobeneŋ. Rone buŋo iŋi miko pega:
HEB 10:16 “Ofoŋ nonji iŋi migo: Damaŋ goineji tariko oo jojofo buru gariine yoŋoke ebemiŋ, oi iŋi: Nonji Kadi buŋone sosowo oi maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru mamaneyaŋuŋgo quraŋ oŋuine quraŋgabemiŋ.”
HEB 10:17 Oŋu miku iŋi jikigaya, “Nonji yoŋore agiburaŋ eru eebobo jaubaineke ebuŋ, ore eru niga nuko oi so jikigaru manesuku gobemiŋ.”
HEB 10:18 Buŋo ore so foriine fukeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ bokeme buŋonoŋuŋ tariko ore eru agiburaŋnoŋunde boji rigakiminde kamasi so fukega. Oŋu.
HEB 10:19 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Yesure dariji jure nobeko soine Anuture soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropekimiŋ. Oŋu manesiŋ garu sanaŋgaru maŋyoka so eegobeneŋ. Mata!
HEB 10:20 Yesuji kadi rarainere kadi gariine bataniŋgame iŋoyoŋe gogo sanaŋinere kadi fuke noreega. Kadi oi iŋoyoŋunde saki kisiŋgaru oŋuine oiji bataniŋgame pega. Kadi oi oderu Anuture sorinde kambaŋ dobu petigaru soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropekimiŋ. Yesure sakiji maŋgo enoreko kambaŋ dobu oi soine petigakimiŋ.
HEB 10:21 Yesuji soriŋ gio siŋaŋ ropekiine fuke noreega. Iŋoji Anuture kufufuŋ sosowo siŋaŋ noberu goga.
HEB 10:22 Oŋu goga ore eru noŋuŋ kiko bokeru maŋyoka sosowo yoberu jijiki akoŋ mamanesiŋ paio dimaku Anuture maŋfuŋgo raru oŋga wosiru goinebeneŋ. Dariineji tieme rau noreru maŋnoŋuŋ kejigame oi jureme gbagbataeŋine fukeru goinebeneŋ. Maŋnoŋunji so jikigaru minoreko koimo goinebeneŋ. Obu yagaŋine raubeneŋ bayagaŋ nobeko oŋuine Anutuke qakatoru goinebeneŋ.
HEB 10:23 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde buŋo kipe noreya, iŋoji buŋoine damaŋ so boyoberu noŋuŋke dimaga. Oŋu dimaga ore eru oŋuine fukekimiŋ ore odigaru oori eru mifukeeinebeneŋ. Oo tuturi bokeru qiŋ keru dimaku sanaŋgaru goinebeneŋ.
HEB 10:24 Manji jojoko eru eebobo fiine ekimiŋ ore maŋbapakare eku kikitiŋ ee eku goinebeneŋ. Oŋu gokimiŋ ore damaŋ so sisiŋaŋ ee eku goinebeneŋ.
HEB 10:25 Goineji yoŋoyaŋunde maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ bokeegobi, noŋuŋ mosi ore kamasi so eru goinebeneŋ. Oŋu matayoŋ, Ofoŋ wareinde moge ŋoneru damaŋineji bombeŋgaga oŋu manegobeneŋ, ore so yameŋ keku sanaŋgaru maŋbapakare naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ.
HEB 10:26 Biŋe buŋo foriine maneru noŋunde aŋigo agiburaŋ kosa ekimiŋ ine, agiburaŋnoŋuŋ ore eru pesiŋ boji mo ekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Boji ririga mo oi so bapi nobeiŋ.
HEB 10:27 Oi so bapi nobeiŋyoŋ, Anutuji buŋonoŋuŋ oi mitariku geoine bokirieme painoŋuŋgo ropeiŋgo odigaru gburugburu nobeko kokoinoŋuŋ maneru goinebeneŋ. Anutuji kisopuine misi boruŋineji riga yabeiŋ, ore usuŋine oi akoŋ fukeiŋ ore odigaru gokimiŋ.
HEB 10:28 Moji Mosesre Kadi buŋo ŋadi gaga oi buŋo koroineo ruabi yoyoka me yokaomoji buŋoine kitiŋgaku mibi buŋoineke fukeiŋ ine, oi so ŋonemaiŋ etebi komere biŋe fukeiŋ.
HEB 10:29 Oŋu fukeiŋyoŋ, ŋiŋigo mo oŋuine iŋore buŋore uruŋu manesugobi? Moji Anuture Madere buŋo kufuineji odetaparu bokeega. Jojofo buru gariinere dariji roosoeme gbagbataeŋine fukeyayoŋ, dari oi ya omaine oŋuine bawaki eteega eru yauŋmoriri Rauine Moro Tiriine oi igosisi eetega. Moji oŋuine fukeko Anutuji buŋoine osoeru geoine wojimure so oteme sagana? Kadi buŋo qomukuru komere biŋe fukekiminde so fukegobeneŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo oŋuinere geo oi misi boruŋineke oteko paiineo ropeko joiserereŋ mokemoke yobu maneru goiŋ. Wamo joisererenji saga tena? Iŋore fuŋnere uruŋu manesugobi?
HEB 10:30 Buŋo mo iŋi pega, “Minde mibe, nunde gube, ende ebe oi nonde gio. Nonji ŋiŋigo buŋoyaŋunde geoine bokiriebemiŋ.” Jikigaru buŋo mo iŋi miko pega, “Ofonji kufufuŋpuine ŋoŋore buŋo osoeru mitariiŋ.” Mo moji oŋu miya, niŋoji oi manegobeneŋ.
HEB 10:31 Anutu gogo Rauinere jiŋo maio dimaku waki nobeko meineji nobeiŋ oiji momokiine yobu fukeiŋ. Oŋu.
HEB 10:32 Egu gbaŋinimiŋ ore iŋi migo: Anuture tatamaji wareko biŋe gaku tamaebuŋ, damaŋ fuŋfuŋgaine oi manesuku goinebi. Damaŋ oo mamanesinde jigo qaku joiserereŋ kokoine bofukeru oi jibu jogbasasanaŋ eru nadurende gadurebe eru dimaku sanaŋgabuŋ. Oi so niga ŋabeine.
HEB 10:33 Damaŋ goineo mimi qa ŋarebi ŋeriŋetataŋ manebi tumoqoqoo ŋone dendeŋ ŋaberu gobuŋ. Damaŋ goineo ogopuŋaŋuŋ kamasi oŋuakoŋ eŋarebi yoŋore keririŋgo dimabuŋ.
HEB 10:34 Goine witi pigo rua yabebi ŋebuŋ, oi ŋone yaberu joiserereŋyaŋuŋ moko maneru gobuŋ. Mebo komoŋ-ŋaŋuŋ imasamakeŋ qaku furu robuŋ, oi jeri paio mane sabareku gobuŋ. Sombunde tebe mariku fuŋine mo so jibugaiŋ, oi pe ŋarega ore maneru ore eru bobomiriŋ maneru gobuŋ.
HEB 10:35 Ore eru koimoŋaŋuŋ damaŋ yoo so bokeinebi. Oi so bokebi Anutuji ore furiine soguine ŋareiŋ.
HEB 10:36 Anutuji ya ŋareinde buŋo kipeme pega, ŋoŋoji oi rauganimiŋ ore dimagobi. Ore eru Anuture maŋ aŋi boyoberu yobiŋ maneku karieru yameŋ keku gonimiŋ ine, Sombunde biŋe oiji ŋoŋore biŋe fukeiŋ.
HEB 10:37 Iŋi ore dimaku sanaŋgaru goinebi: Damaŋ pompoŋine yobu oi akoŋ jikigaru odigabeneŋ “Moke wareiŋ, iŋoji ware fukeiŋ. Damaŋine so bojoroko ropeiŋyoŋ, damaŋinere so poretiŋ wareiŋ.
HEB 10:38 Poretiŋ wareiŋyoŋ, nonde ogoji eebobo poretiŋ boyobeega, iŋore mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Moke kirieru mamanesiŋine bokeiŋ ine, oi so sagako maŋneji iŋore so jerieiŋ.”
HEB 10:39 Buŋo oŋu pegayoŋ, niŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ moke kirieru mamanesiŋyaŋuŋ bokeru misi korure biŋe fukenimiŋ, yoŋore kubuo so dimagobeneŋ. Oŋu matayoŋ, mamanesiŋnoŋuŋ oi siŋaŋ gabeneŋ Anutuji munaŋ qa noreko goku Sombuŋ kaeo ropekimiŋ ore so fukegobeneŋ. Oŋu.
HEB 11:1 Mamanesinde fuŋne oi iŋi: Ya fukeiŋ ore origagobeneŋ, oi fukeiŋgo ore sanaŋgaru maŋyoka tomiri manesiŋ gagobeneŋ. Ya ŋoŋoneine mata ore so eba eku foriine ŋoneiŋgo odigaru koimo dimagobeneŋ.
HEB 11:2 Ronere ronekoŋgo fuŋgaru ŋiŋigo mamanesiŋyaŋunji maŋgo eyareko maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋone yabeme sagako mibooro yareme gobuŋ.
HEB 11:3 Mamanesiŋnoŋunji maŋgo enoreko ya sosowore fuŋne oi iŋi mane taniŋgagobeneŋ: Anutuji buŋoine mitigaru oiji Sombuŋ eru morende yareya sosowo bofukeya. Ore eru damaŋ yoo ya ŋoneegobeneŋ, oi ya ŋoŋoneine oone so qowirieru fukeya.
HEB 11:4 Kein (Kain) Abel yokoji Anuture boji rigabire Abelji maŋine kerisieme mamanesiŋineji maŋgo eteko poretiŋ reŋgako konduŋineji poretiŋ ropeya. Oŋu ropeko Anutuji bojiine ŋoneko sagako mibooroya. Miboorome Abelji posiine fukeya, Anutuji buŋoine oi kitiŋgaku miko mamanesiŋineji maŋgo eteko maneya. Oŋu maneru goku komeyayoŋ, oi jibu damaŋ yoo eeboboine manebeneŋ buŋo oiji jikigaru maŋnoŋuŋ bapakareru kitiŋga noreega.
HEB 11:5 Ŋi tinaine Enok iŋoji ronekoŋ maŋine kerisieme Anutuji buŋoine kitiŋgaku miboorome maneru iŋore jiŋoo sagaru goya. Oŋu go wapeko mamanesiŋineji Enok maŋgo eteko Anutuji sakike ogagame Sombuŋgo ropeya. “Anutuji ogagame paibe ropeko jikigaru bofukeiŋgo embimbiŋgabuŋ.” Biŋe Quraŋ ore so Enok mamanesiŋineji sabareko so komeya.
HEB 11:6 Maŋine Anutureo kerisiega, iŋoji buŋo iŋi manesiŋ gaiŋ: Anutuji goga eru Anutuji ŋiŋigo iŋore jiŋo maio sagakiminde baagobi, yoŋo furi yareiŋ. Buŋo yoyoka oi manesiŋ garu soine Anuture maŋfuŋgo wareiŋyoŋ, so manesiŋ gaku mo iŋore jiŋo maio sagaiŋgo embimbiŋgakimiŋ.
HEB 11:7 Anutuji Noare ya fukeinde siŋaŋ bobo buŋo barariŋga teya. Barariŋga teko Noaji mane taniŋgaru sombuine fuŋine mo maneru foriine so ŋoneko mamanesiŋineji maŋgo eteko reŋgaru ogâ baya. Anutuji iŋoyoŋe eru garikiŋpuine ŋeji yabeiŋgo ore maneru ogâ oi baya. Noa mamanesiŋineji maŋgo eteko ogâ baya, eebobo oiji moreŋ ŋiŋigo fuŋneyaŋuŋ kekesiine barariŋga yareko Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariko sibirigabuŋ. Maŋyaŋuŋ so kerisieru sibirigabuŋyoŋ, Noare mamanesinji maŋgo eteko Anuture jiŋoo posiine fukekiminde yauŋ oi raugaya. Ŋiŋigo Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitariko posikeegobeneŋ, Noaji ore so posiine fukeya. Oŋu.
HEB 11:8 Anutuji Abraham moreŋ mo iŋore biŋe fukeiŋ ore miku oo raiŋgo ore oŋga teya. Oŋga teko mamanesiŋineji maŋgo eteko buŋo oi reŋgaya. Uro raru ropena oi so maneyayoŋ, oi jibu iŋoyoŋunde moreŋ bokeru raya.
HEB 11:9 Raru raru Anutuji moreŋ iŋore biŋe fukeiŋ ore mikipeya, oo ropeya. Roperu kotu fukeru ŋiŋigo eeboboyaŋuŋ so maneyayoŋ, mamanesiŋineji maŋgo eteya ore eru jibu kambaŋ ako baku ureru oo peku gobuŋ. Ŋaso madeyokaine Aisak Jeikob yokoji oŋuakoŋ Anutuji moreŋ yareinde jojofo buŋo oi akoŋ raugaru moreŋ oo jikigaru kambaŋ akoyaŋuŋ baku ureru peku gobuŋ.
HEB 11:10 Sombuŋ siti otuŋineji so goregaiŋ, Abrahamji oi ŋoneiŋgo odigaru goya. Anutuji siti ore buru ruaru sasakoine baku pi otuŋyaŋuŋ sikeku bako sanaŋ qaŋqaŋine pe ropeiŋ, oo ropeiŋgo eru odigaru kambaŋ akoo goya.
HEB 11:11 Oŋu goku ŋi pogo fukeyayoŋ, mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru mama fukeya. Abrahamde ŋonuŋ Sara iŋoji kufiŋ goyayoŋ, oi jibu kuagaru made roya. Anutuji Abrahamde kufufuŋ soguine fukeinde buŋo kiperu oteya, iŋore eru buŋoineji foriineke fukeiŋgo manesiŋ garu goya. Mamanesiŋine oiji maŋgo eteko madeine fukeko ŋoneya.
HEB 11:12 Ŋi moakoŋ iŋore mamanesinji maŋgo eteko komekiine kamasi fukeyayoŋ, oi jibu iŋoreone kufufuŋ soguine yobu fukebuŋ. Bobuŋ qonikiŋgo tamaebi jareyaŋuŋ oseiŋgo embimbiŋgagobeneŋ, me mageŋ koe qaŋaŋgo pega, osigidapuineji ore so saueru fukebuŋ.
HEB 11:13 Ŋiŋigo sunduyaŋuŋ oi migobeneŋ, yoŋo sosowo maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gaku goku komebuŋ. Anutuji moreŋ yareinde buŋo kipe yabeko gobuŋyoŋ, moreŋ oo so ropebuŋ. Oŋu matayoŋ, moreŋyaŋuŋ oi jorigo dimaku piku ŋoneru ohoweine baku jeriebuŋ. Ŋoneru mo jerieru iŋi mitaniŋgaru mibuŋ, “Moreŋgo kotu fukeru qanda gogobeneŋ.”
HEB 11:14 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde pi moreŋyaŋuŋgo ropeniminde janjaŋbumbuŋ odeegobi, yoŋoji buŋo oŋu miegobi.
HEB 11:15 Moreŋ bokebuŋ, ore manesuku buŋoine minobuŋ ine, yoŋoji soine kirieru oo rabi maŋyaŋunji tarina.
HEB 11:16 Soine kirienobuŋyoŋ, yoŋoji ore eru so manesuku gobuŋ. Ore eru matayoŋ, kantri fuŋine mo Sombuŋgo pega, oo ropenimiŋgo aŋi sogo maneru gobuŋ. Anutuji yoŋore siti bame ore eru Anutu tinaine “Nonunde Anutu!” mikabi oi maneru jerieru yoŋore eru mimi mo so maneega.
HEB 11:17 Anutuji Abraham eesoigo ruako mamanesiŋineji maŋgo eteru Aisak Anuture yauŋ oteya. Anutuji Aisakre moreŋ oteiŋgo ojime Abrahamji jojofo buŋo oi raugayayoŋ, jibu madeine moakoŋ oi mane tariru oiji boji rigaiŋgo eya.
HEB 11:18 Anutuji Abrahamde buŋo iŋi ojiya, “Aisakji osigidapugo maŋgo eyareko fukeru gore tina osigaru gonimiŋ.” Buŋo oi maneyayoŋ, jibu madeine koroo ruaya.
HEB 11:19 Ruaru iŋi osoeru manesuya, “Komeiŋyoŋ, Anutuji soine sanaŋgaru bogboreme komegone pakereiŋ.” Soso buŋo oŋu miya, ore so madeineji moke jikigaru komegone oŋuine pakereme ogagaya.
HEB 11:20 Mamanesiŋineji Aisak maŋgo eteko madeyokaine Jeikob eru Esau (Iso) oi mifia yareya. Anuture mifia oiji damaŋ jikiineo oŋuakoŋ saga yapeko paiyakuŋgo ropeeiŋgo ore oŋga wosiya.
HEB 11:21 Jeikobji komeiŋgo eya, damaŋ oo mamanesiŋineji maŋgo eteko madeine Josefre madeyoka yoyoka oi mifia yaperu gbaruinere tifeineo roegaru Anutu ohoweine baku miteŋ gaya.
HEB 11:22 Josefre komeineji bombeŋgaya, damaŋ oo mamanesiŋineji maŋgo eteko Israel kufufuŋ Ijipt bokeru warebuŋ, ore sunduine oi kegboreru yajiya. Oŋu yajiru jiki qoŋgbuŋine uro yoŋganiminde buŋo oi mitiga yareya. Oŋu.
HEB 11:23 Mamanesiŋyakunji Mosesre maŋgomama maŋgo eyateko Mosesji fukeya, oi damaŋ oone fuŋgaru kaiŋ yokaomore so sumuŋgabu. Made oi ŋone aŋiineke kamasiine mo fukeya, oi ŋoneru kiŋ koitore mimiti egu odurenimire kokoi so eru madeyakuŋ sumuŋgaru siŋaŋ gabu.
HEB 11:24 Mosesji sogueme tinaine farao kiŋ oduinere made oŋgabi mamanesiŋineji maŋgo eteko tina oi osigaiŋgo takigaru farao koitore pi bokeru rauseya.
HEB 11:25 Soine jikigaru Ijipt yoŋoke agiburande jeri bofukeru oi damaŋ pompoŋine kosa jerienayoŋ, gogoine oŋuine oi ŋadi gaya. Oi ŋadi gaku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke jikigako sisikoŋkoŋ eyarebi oi moko maneru jogbasasanaŋ enimiŋ ore maneko ropekiine fukeya.
HEB 11:26 Anutuji furi oteiŋ oobe piku dimaku sanaŋgaya. Ore eru Ijipt yoŋoji juŋe masapuyaŋuŋke fukeru batiqatiine tomiri gobuŋ, ore maneko ya wawakiine fukeya. Oiji ya wawakiine fukeko ŋadi gaku Munaŋqoqo Rauineke jikigako iŋore eru igosisi eteru gobuŋyoŋ, oi maneko jibu foriineke eru ropekiine fukeya.
HEB 11:27 Mamanesiŋineji Moses maŋgo eteko Ijipt farao koitoyaŋunde maŋ egu rigaŋgaiŋ ore kokoi so maneru kantriine bokeru wareya. Anutu ŋoŋoneine mata oi ŋoŋoneinere kamasi manesuku goya, ore eru yameŋ keku dimaku sanaŋgaya.
HEB 11:28 Mamanesiŋineji maŋgo eteko ŋonemaiŋ kombaŋ ruaru ore buru mitiga yareko jerieru ŋebuŋ. Qoqokomere mimererenji Ijipt maŋineo moru madepuyaŋuŋ yabeko Israel yoŋore madepuji egu komenimiŋgo ore mitiga yareko mendiyaŋuŋgo dari rau tebuŋ.
HEB 11:29 Mamanesiŋyaŋunji Israel ŋiŋigo maŋgo eyareko Koe Boboroŋ oi moreŋ pajiineo rarainere so petigaru warebuŋ. Ijipt mamari ŋi yoŋoji oi petiganimiŋgo esoebuŋyoŋ, obuji kefa yabeme noru sibirigabuŋ.
HEB 11:30 Mamanesiŋyaŋunji Israel kufufuŋ maŋgo eyareko Jeriko taoŋgo wareru saine una 7:de so roregaru moko ra warebi saine sanaŋine oiji kirigaru wakibuŋ.
HEB 11:31 Mamanesiŋineji sau ŋigo Reihab maŋgo eteko iŋi eko Anutuji ŋoneru emboŋ eya: Israel minebobo yokoji moreŋ ŋoneru manenimi ore kamiine warebire ogo eku kepore yapeya. Anutuji oi ŋoneru jiki qoqomuku ŋiŋigo yabeko sibirigabi Reihab ŋoneru emboŋ eteme yoŋoke moko so komeya. Oŋu.
HEB 11:32 Wamo buŋo moke jikigaru minobo? Deiwid, Samuel eru kajeqouŋ ŋiŋigo goine yoŋore binaŋ jikigaru minobo ine, nonde damanji so sagana.
HEB 11:33 Mamanesiŋyaŋunji goine maŋgo eyareko morumboŋ saine saine bouruŋgaru siŋaŋ garu ŋiŋigo botiŋ yabebi eebobo poretiŋ boyoberu gobuŋ. Anutuji ya noreinde buŋo kipeme pega, kokoineji buŋo ore so oŋga wosiru manesiŋ gabi foriine fukeme robuŋ. Goineji laion joma botuyaŋuŋgo oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji laion mauyaŋuŋ kipeya.
HEB 11:34 Goineji misi boruŋ maŋgo oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji misi usuŋine qokobeko so ja yabeya. Goine jigore siqo sogoji yabeiŋgo ebi Anutuji yoŋore siqo mi maari eme peroriebuŋ. Kokoineji bedaŋine fukeru oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji usuŋ yareme sanaŋgabuŋ. Goineji jigo qaku oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji usuŋ yareme mamari sanaŋ qaŋqaŋine fukebuŋ. Kotu yoŋore mamari kubuji warebi goineji oŋga wosiru manesiŋ garu oone yobe yabebi totieru rabuŋ.
HEB 11:35 Ŋigo goine tifeyaŋunji komeko oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji bogboreme komegone pakereko moke jikigaru qodurebuŋ. Ŋiŋigo goine kome ŋadiineo seŋgiŋbaŋgiŋ ropekiine bofukenimiŋgo maneru yameŋ keku dimabuŋ. Oŋu dimabi kumunenji yaberu sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne eyareku iŋi yajibuŋ, “Anutu mugande pipa pirue gukimiŋ.” Oŋu yajibuŋyoŋ, yoŋoji oi usebi jikigaru qaima eyareru gobuŋ.
HEB 11:36 Goineji Anutu manesiŋ gabi igosisi eku ŋoŋoru joruinekeji yabebi joiserereŋ fuŋne fuŋne bofukeru gobuŋ. Jikigaru goine nigiŋ yaberu witi piine piine oo rua yabebi gobuŋ.
HEB 11:37 Goine koji yabebi komebuŋ. Goine segeji boti yabebi yoyoka fukebuŋ. Goine jigore siqo sogoji yabebi komebuŋ. Goineji lama sakiine eru noniŋ sakiine oiji kambaŋ oŋuine keru kosa raru roregabuŋ. Oŋu wakiqoqoine yobu fukebi kekesuesue eru sisikoŋkoŋ kosa eyarebi gobuŋ.
HEB 11:38 Sombunde kuririyaŋuŋke fukeru morende eebobo sembene ore manebi so saga yabeme oo so jikigabuŋ. So jikigaru kosa roregaru moreŋ buroineo ra wareru tukuine tukuine roperu wakiru kouŋ me moreŋ popouinere maŋgo peku gobuŋ. Oŋu.
HEB 11:39 Ŋiŋigo sunduyaŋuŋ migo, oi sosowo mamanesiŋyaŋunji maŋgo eyareko maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋone yabeme sagako mibooro yareme gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fuŋine mo noreinde buŋo kipeme pega, oo yoŋoreone moji mo so ropeya. Mata.
HEB 11:40 Anutuji oi yoŋoyaŋekoŋ matayoŋ, noŋuŋke moko kuririnoŋuŋke fuke forekimiŋ ore manega. Oŋu maneru ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fuŋine mo noreko bofukekiminde buŋo buru ruame pega. Oŋu.
HEB 12:1 Ŋiŋigo kubu soguine yobu oŋuineji mamanesinde fuŋne kitiŋgaku miku kuaŋ oŋuine rore noberu dimagobi, oi manegobeneŋ. Ore eru noŋuŋ oŋuakoŋ yobiŋnoŋuŋ sosowo eru agiburaŋ afaine akoŋ kariŋ nobeega, oi bokebeneŋ raine. Anutuji noŋuŋ mamanesinde jigo qaku Satan gbiŋ etekiminde buru ruame pega. Ore eru gogo botuine yo goku komekimiŋ, botuine oi nadurende gadurebe oŋuine yameŋ keku jigo qaku giniŋgaru rainebeneŋ.
HEB 12:2 Yesuji mamanesiŋnoŋuŋ qowirieme fukeko bosogueru sanaŋgaru kuririineke fukeega, Rauine oi jiŋonoŋunji piku poretiŋ ŋoneinebeneŋ. Iŋoji soine jikigaru Sombuŋ kaeo goku jerienayoŋ, oi bokeru wakiru ore mobeine joiserereŋ maneya. Maripoŋgo suroŋqoqo oŋuine komeinde mimi maneru oi so useyayoŋ, oi tumoqoqoo maneku karieru komeya. Komeru Anuture morumboŋ ŋeŋeo roperu me furoineo ŋega.
HEB 12:3 Agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoji oŋu kiso etebi joiserereŋ maneya, ŋoŋoji oi manesuku goinebi. Gbaŋiru wirieru maŋwawaki fukeru dimaku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ eru ooriŋaŋuŋ egu bokenimiŋ ore oŋu eeinebi.
HEB 12:4 Agiburaŋ egu ekimiŋ ore jogbasasanaŋ eru jigo qaku gokabi oo agiburande Rauji darijombuŋ (jobu) so ŋabeya.
HEB 12:5 Mamaji odumadepuine yoŋore uŋsowoŋ buŋo yarega, Anutuji ore so buŋo mo iŋi ŋajime oi niga ŋabeko gogobi, “O madene, Ofonji botiŋ guega, ore eru manende wawakiine so eine. Buŋo migareko oo maŋwawaki so fukeru goigoŋ.
HEB 12:6 Ofonji ŋiŋigo manji jojoko eyareru oi botiŋ yabeega. Ŋiŋigo odumade oŋuine oga yaberu siŋaŋ yabeega, yoŋo sosowo kobinji yabeega.”
HEB 12:7 Odumade mo mamaineji so botiŋgako kosa gona, oŋuine iŋore odumade so fukena. Ore eru Anutuji ŋoŋo odumade oŋuine eŋareega. Ore eru yobiŋ ŋareme oi botiŋ ŋabeinde kamasi manesuku maneku karieru poretiŋgaru goinebi.
HEB 12:8 Anutuji odumadepuine sosowo botiŋ yabeega ore so ŋoŋo so botiŋ ŋabena ine, iŋore odumadepu foriine so fukenobuŋ. Oŋu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo begu yauŋ odumade mamaŋaŋuŋ tomiri oŋuine fukenobuŋ.
HEB 12:9 Buŋo oi moke iŋi mibemiŋ: Morende mamapuji botiŋ nobebi oi araŋ ba yareru gobeŋ. Sakire mamapuji wawakiine fukegobiyoŋ, mande Mamanoŋunji foriine eru ropekiine fukega. Ore eru iŋore buŋo rurumaŋgo raru poretiŋgaru goku sanaŋgabeneŋ sagaiŋ.
HEB 12:10 Sakire mamapunoŋunji yoŋoyaŋunde mamanere so yameŋ keku moreŋgo damaŋ pompoŋine gokimiŋ ore eru botiŋ noberu goegobi. Yoŋoji oŋu goegobiyoŋ, Anutuji roosoe nobeko iŋore so gbagbataeŋine fukekimiŋ ore eru botiŋ nobeega. Oŋu eru fofori fiine eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore manega.
HEB 12:11 Moji botiŋ nobeko damaŋ oo akoŋ jeri kamasi so eegobeneŋyoŋ, beusembe joiserereŋineke maneegobeneŋ. Buŋo oi foriineyoŋ, ore fori oi jiki iŋi fukeiŋ: Anutuji ŋiŋigo oŋuine oiji bogbore yabeega, yoŋore eeboboyaŋunji poretiŋgame womo qa yareko maneru gonimiŋ. Oŋu.
HEB 12:12 Ore eru “Gbeoŋaŋuŋ tariko meŋaŋuŋ yobiŋgaru gbaŋiru dimaga, oi bofeŋgaku botiŋgainebi. Quŋaŋuŋ pougaru dikaŋ-ŋaŋuŋ mukuga, oi basanaŋ gainebi.” Biŋe buŋo mo oŋu pega.
HEB 12:13 Odeqindoŋinekeji odefosiru wakiru qame kufuineji mukuru egu sembea foreiŋ. Buŋo ore so ogoŋaŋuŋ qoqomuku so eteinebiyoŋ, fiaiŋgo ore yameŋ keku goinebi. Biŋe buŋo mo iŋi pega, “Kufu oderu rarainere kadiŋaŋuŋ botiŋ gabi poretiŋ fukeinebi.” Buŋo ore so beufi naduŋgaduŋ eku goinebi.
HEB 12:14 Ŋiŋigo sosowo yoŋoke womoo maŋmoakoŋ gonimiŋ ore sanaŋgaru yameŋ keku goinebi. Moji gogo gbagbataeŋine so bofukeiŋ, iŋo mo Ofoŋ so ŋoneiŋ. Ore eru Anutuji bagbagbaga ŋabeiŋ ore yameŋ keku dimainebi.
HEB 12:15 Moji Anuture yauŋmoriri egu odureru so rauganimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Uqo gioo wou mokiineke oi goduineke unugaegobeneŋ. Ore so maŋmokire fuŋne sosowo oi igogainebi. So igogabi oiji sogueru waperu bojiqojibu eŋareko kokoine ŋoŋore manji egu kebojigaiŋ.
HEB 12:16 Oŋuakoŋ moji boesau egu eiŋ me Esau (Iso) oŋuine wuwunuŋineke egu eku goiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Esauji moru made fukeya ore merofu rauine fukeyayoŋ, buŋo oi uqo ateine moakoŋ noiŋ ore eru igogaya. Igogako gboine Jeikobji merofure buŋo oi uqo oiji furiine baru raugaya.
HEB 12:17 Jiki jojofo buŋoyakunde so fukeko Mamainere mifiaji Jeikobre paio ropeya, ŋoŋo oi manegobi. Oŋu ropeko Esauji mifia oi raugaiŋgo maneru karieru kuyome jiŋo kuineji wakiya. Oŋu yameŋ keku karieyayoŋ, jibu buŋo gboineke kipebu, oi kepieinde fuŋne mo so bofukeya. Ore eru moru madeinere mifia oi raugaiŋgo maneyayoŋ, oo quŋgaru embimbiŋgaya.
HEB 12:18 Ronekoŋ Israel kufufuŋ yoŋoji Sainai (Sinai) maŋfuŋgo wareru dimabi tuku oo misi borunji jaya. Jaku ju pupueku wakiru qisiri bako gbuŋparandaŋ qame Anutuji oo yoŋoke jojofo buru baya. Sainai (Sinai) tuku oiji meji yoŋokiminde so fukegayoŋ, ŋoŋoji tuku oŋuine ore maŋfuŋgo so wareru waperu gogobi.
HEB 12:19 Anutuji jojofo buruine oi Sainai tukuo iŋi eya: Mimerereŋpuineji qeŋ fuŋine mo putebi keumaŋgaru kirie wareko buŋo sanaŋine miko ore fonuŋine manebuŋ. Oi maneru buŋo oŋuine moke so yajiiŋ ore eru kariebuŋ. Ŋoŋoji tuku oŋuine ore maŋfuŋgo so wareru wape gogobi.
HEB 12:20 Anutuji buŋo sanaŋine miku iŋi mitiga yareya, “Moji ŋiŋigo me kaneŋ joma moji tuku oi yoŋoiŋ ine, oi koji qabi komeiŋ.” Oŋu mitiga yareko buŋo oi boyobenimiŋgo maneru yobiŋgaru embimbiŋgabuŋ. Ore eru buŋo moke so yajiiŋ ore kariebuŋ.
HEB 12:21 Ya momokiine yobu oi piku ŋonebi Mosesji iŋi miya, “Noŋ kokoi maneru gburugburu nume dimago.”
HEB 12:22 Ŋoŋo oŋu matayoŋ, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Zaion tuku bombeŋgaru waperu gogobi. Anutu gogo Rauinere siti tinaine Jerusalem Sombuŋgo pega, oo mimerereŋpuine ten taoseŋine ten taoseŋine yoŋoji kubuine kubuine baku kiki keru woku jeribari eegobi, ŋoŋoji siti oi bombeŋgaru gogobi.
HEB 12:23 Rone fufuke gariine fukeru maŋkekerisie kufufuŋ fukebi tinayaŋuŋ Gogore tina buru buk papiago quraŋgabi Sombuŋgo pega, ŋoŋoji yoŋore kubu yasogo oi jikigaru gogobi. Anutuji ŋiŋigo sosowo noŋunde buŋo osoeru mitariega, ŋoŋoji nemunoŋuŋ iŋoke jikigaru gogobi. Anutuji ŋiŋigo bofosike yabeko qowirieru kuririyaŋuŋke fukeru komebuŋ, ŋoŋoji yoŋore iiruke jikigaru gogobi.
HEB 12:24 Ŋoŋoji jojofo buru gariinere siŋaŋ Yesu iŋoreo wareru iŋoke qakatoru dimagobi. Iŋoji dariine tieko rau ŋareega, gogo oŋuineo waperu gogobi. Abelji dariine keseyayoŋ, Yesure dariji Abelre dari odureru buŋo kuririinekere moge fukega.
HEB 12:25 Rone ŋi moji moreŋgo goku Anuture maŋ aŋi ŋiŋigo barariŋga yareme kokoineji oi maneiŋgo usebi Anutuji geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeya. Yoŋoji oone perorieiŋgo embimbiŋgabuŋ ine, noŋuŋ uruŋu perorienobeŋ? Damaŋ yoo ogonoŋuŋ moji Anuture maŋ aŋi Sombuŋgone barariŋga noreru miega, noŋuŋ oi keoma eru bokegobeneŋ ine, yobiŋgone so yobu peroriekimiŋ. Qoqomukunoŋunde geo fofori painoŋuŋgo ropeiŋ ore manegobeneŋ. Ore eru moji saŋu qame manegobi, ŋoŋoji buŋo oi maneru reŋgakimiŋ ore kajegi me gbegbedi so einebi. Kajeboji egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
HEB 12:26 Ronekoŋ buŋoine yajiko moreŋ igogaru yoyowogayayoŋ, kajeqouŋ buŋoine mo mikipeme damaŋ yoo iŋi pega, “Damaŋ mogo moreŋ moke igogaru yoyowogabemiŋ. Moreŋ akoŋ matayoŋ, ya ebe qonikinji oŋuakoŋ igogaiŋ.”
HEB 12:27 Buŋo oŋu pegayoŋ, “Damaŋ mogo moke” miga, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Anutuji yareya bofukeme pega, oiji akoŋ igogaru kepieiŋyoŋ, Sombunde yareya so kepieiŋ, oiji dimaku sanaŋgaru pe ropeiŋ.
HEB 12:28 Noŋuŋ qorumaŋ so kepieiŋ, oi raugaru dimagobeneŋ. Ore eru “Anutu daŋge!” miku oŋu oiji ohoweine baku miteŋ gaku beufi oteeinebeneŋ. Oi miine egu odureniminde kokoi maneru araŋ baku goinebeneŋ.
HEB 12:29 Noŋunde Anutuji misi boruŋ oŋuine fukega. Ore eru joineji egu ja nobeko joiserereŋ manekimiŋ ore kokoi paio araŋ ba teeinebeneŋ. Oŋu.
HEB 13:1 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ ŋoŋo-ŋaŋe manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi.
HEB 13:2 Kotu ŋiŋigo botuŋaŋuŋgo warenimiŋ, yoŋo siŋaŋ yaberu maŋgo eyarebi aŋibaŋi bofukeenimiŋ. Oŋu eiŋgo ore so niga ŋabeeine. Goineji oŋu ebuŋ, oiji Sombuŋ mimerereŋ goine so mane taniŋgaru moko kepore yabebi piyaŋuŋgo gobuŋ.
HEB 13:3 Goineji witi pigo gogobi, oi manesu yareeinebi. Ŋoŋo-ŋaŋe yoŋoke nigiŋ ŋabebi gonobuŋ, kamasi oi maneru oi manesu yareeinebi. Goine bosembea yabebi ore joiserereŋine manegobi, oi ŋoŋo-ŋaŋe oŋu gonobuŋ, oŋuine maneru manesu yareeinebi.
HEB 13:4 Ŋiŋigo jikiboti eru boesau egobi Anutuji yoŋo mitari yareiŋ. Ore eru sosowo ŋoŋoji ŋoe ŋonuŋ gogo oi araŋ babi gbagbataeŋine fukeko ŋoe ŋonuŋ botuyakuŋgo kekeroiŋ buŋo wunuŋine mo so eine.
HEB 13:5 Anutuji iŋoyoŋe buŋo mo iŋi mime pega, “Nonji damaŋ mogo so boke guru ŋadi gubemiŋ.” Buŋo ore eru eeboboŋaŋunji roku roiŋ ore ebu so sase eeinebiyoŋ, ya pe ŋarega, ore eru manebi saga ŋareme jerike goinebi.
HEB 13:6 Oŋu maneru soine kobinoŋuŋke jogbake dimaku iŋi miku gokimiŋ, “Ofonji babapine fukeko moreŋ ŋiŋigoji sibiriga noniminde so oŋu so fukegobi. Ore eru kokoi mo so maneru gogo.”
HEB 13:7 Siŋaŋpuŋaŋunji Anuture buŋo ŋajibuŋ, oi manesu yaberu goinebi. Eeboboyaŋuŋ uruŋu eru babi gogoyaŋunji tariya, oi manesuku mamanesiŋyaŋunde mosi boyoberu goinebi.
HEB 13:8 Yesu Kristo igokoine tomiri. Rone goya, oi akoŋ muŋambe goga eru damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ.
HEB 13:9 Yauŋmoriri jikigaru raugabeneŋ maŋnoŋuŋ basanaŋgako fiaeiŋyoŋ, uqo nokiminde mosi oi me oiji maŋnoŋuŋ basanaŋgaiŋgo embimbiŋgaega. Goineji uqore sowo fuŋne fuŋne boyobebi eebobo oiji so yobu bapi yabeko mujugaya. Ore eru goineji sowo furuine furuine ŋiŋigo qaji yareegobi, ŋoŋo buŋo oi bokeinebi. (Mosire buŋoji tiŋtuŋ so eŋareine.)
HEB 13:10 Boji ririga koro alata fuŋine mo oi noŋunde pega. Moreŋgo kambaŋ seri soriŋ kubainere gio baegobi, yoŋoji boji fuŋine mo ore mobeine roru noiŋgo embimbiŋgaegobi. Anutuji yoŋore buŋo oŋu so mitarime pega.
HEB 13:11 Moreŋgo soriŋ gio siŋaŋ qoruineji dimaku ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ keririkeiŋ ore eru joma qaku dariine roru soriŋ kubainere maŋine mokiine yobu oo ropeegayoŋ, joma foriyaŋuŋ oi roru moreŋ kotu gogobi, ore sa sakiineo raru oo rigabi jaku joseŋgaega.
HEB 13:12 Ore so Yesu oŋuakoŋ kufufuŋpuine iŋoyoŋunde dariji bagbagbaga yabeiŋ ore eru siti sare mendi sakiineo qabi joiserereŋ maneru komeya.
HEB 13:13 Ore eru kae yayaba gogobeneŋ, noŋuŋ ore sa sakiineo raru Yesureo jikigainebeneŋ. Iŋore eru igosisi enoreegobi, oi osigaru goinebeneŋ.
HEB 13:14 Oi yoore eru: Siti tatariine tomiri pe ropeiŋ, oi moreŋgo so pe nobegayoŋ, siti jiki fuke noreiŋ, oi ŋoneiŋgo janjaŋbumbuŋ oderu gogobeneŋ.
HEB 13:15 Ore eru jijiki Yesuji maŋgo enoreko Anuture mimiteŋ pesiŋ eru goinebeneŋ. Yesure tina miteŋ gaegobi, yoŋore mi bibire foriji Anuture pesiŋ fukega.
HEB 13:16 Ya pe ŋarega, oi boroiŋgaru bobiaŋ naduŋgaduŋ eegobi, oiji Anuture pesiŋ mo fukega. Anutuji pesiŋ oi ŋoneko maŋineji fiame sagaega. Ore eru oŋu enimiŋ ore so niga ŋabeine.
HEB 13:17 Siŋaŋpuŋaŋunde buŋo reŋgaru usuŋyaŋunde rurumaŋgo raru goinebi. Gio babuŋ ore ropuyaŋuŋ Anuture jiŋoo ruanimiŋ, yoŋo ore so ŋone ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ siŋaŋ gaegobi. Yoŋoji gioyaŋuŋ oi maŋyobiŋ paio egu banimiŋ. Oiji ŋoŋo so babi ŋabena. Ore eru buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru gobi jeri paio gioyaŋuŋ babi sagaiŋ.
HEB 13:18 Ŋoŋo niŋore eru Anutu oŋga wosieinebi. Ya sosowo oo eebobo tinabiŋeineke ekiminde aŋi pe noreko Anutuji ŋone noberu “Sagaga,” miko maŋkajenoŋunji manebeneŋ fiaega. Buŋo oi mane mukugobeneŋ.
HEB 13:19 Nonde oŋga wosieinebi ore yameŋ keku yoore eru bapakare ŋabego: Ŋoŋo oŋga wosibi Anutuji damaŋ so bojoroko fiaru soine moke ŋoŋoreo warebemiŋ.
HEB 13:20 Yesuji komeya ore eru lama siŋaŋ tinabiŋeineke fukeru goga. Dariine keseru ore mogeineji Anuture jojofo buru qakatoru basanaŋgame damaŋ tatariine tomiri pe ropeiŋ. Anutuji Ofoŋnoŋuŋ iŋo bogboreme komegone pakereru sanaŋgaru goga.
HEB 13:21 Anutu womo Rauineji dobe ŋaberu maŋ aŋiinere so eba eku goniminde kuriri sosowo ŋareeiŋ. Oŋu soine sanaŋgaru gio fiine fuŋne fuŋne baku goinebi. Iŋoji roosoe ŋaberu bapakare ŋabeko Yesu Kristoreo kitiŋgaku gogo Anutureo sagaga, oŋuine goinebi. Kristore tinabiŋe damaŋ so miteŋ gabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
HEB 13:22 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi weu ŋarego: Biŋe Quraŋ pompoŋine yo quraŋga ŋarego. Ore eru uŋsowoŋ buŋone yo yameŋ keku raugainebi.
HEB 13:23 Biŋe yo maneniŋ: Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timoti iŋo witi pigone piruebi wakiya. Pipa yoo wapeiŋ ine, noŋ iŋoke wareru ŋone ŋabenimi.
HEB 13:24 Momojo buŋo ruabe siŋaŋpuŋaŋuŋ sosowo eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoŋo yajiinebi. Itali ogopunoŋunji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga.
HEB 13:25 Anuture yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke pe roperu peine.
JAM 1:1 Jeims nonji Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristore gio baku gogo. Israel qoko 12 noŋundeone goine ŋoŋo Israel bokeru moreŋine moreŋine roiŋgaru raru gogobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgaru mijeriŋaŋuŋ migo.
JAM 1:2 O maŋkekerisie ogopune, mamanesinde eesoi fuŋne fuŋne paiŋaŋuŋgo ropeega, ore eru maŋ-ŋaŋunji so wakiko kiwaqawaineke akoŋ maneru jerieru goinebi.
JAM 1:3 Eesoiji paiŋaŋuŋgo ropeko oo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ sanaŋgako yameŋ keku koboru dimainebi. Oi manegobi ore jerieru goinebi.
JAM 1:4 Yameŋ keku dimanimiŋ ine, oiji jikigaru qowirie ŋabeko eeboboŋaŋuŋ foriine sosowo oi kuririineke fukeeiŋ. Oŋu fukeme Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋineji maŋ-ŋaŋuŋ bofuseko mande ya more so basiqasi eru gonimiŋ.
JAM 1:5 Ŋoŋoreone moji “Uruŋu enobo?” miku maŋgboronde embimbiŋgaga, iŋoji Anutu oŋga wosiko oi oteiŋ. Anutuji yauŋine oi wiriine sosowo noreru urugo so minoreiŋgo maneega. Ore eru oi soine oteme raugaiŋ.
JAM 1:6 Oŋga wosiiŋ, oo nareiŋ, oŋu manesiŋ garu maŋyoka so yobu eiŋ. Moji maŋyoka ega, iŋoji koe temboŋ oŋuine rope wakiega. Gbinji koe kukugaru kosabasa ra wareega. Ore so egu fukeiŋ ore oŋgawowosiine ore maŋyoka so eigoŋ.
JAM 1:7 Maŋyoka ŋiŋigo oŋuine Ofonji ya oteiŋgone so manesuiŋ.
JAM 1:8 Iŋore manji pougako eeboboine sosowo oiji denaŋdenaŋ eru tuturi qaku buŋo raro warero miega. Oŋu.
JAM 1:9 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋore botugo goineji wakiqoqoine gobi Anutuji yoŋore maneko ropekiine fukega. Ore eru soine ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eeinebi.
JAM 1:10 Goineji ropekiine gogobiyoŋ, moneŋ meboyaŋunde so manebi ropeega ore eru wakiqoqoine kamasi goku yoŋoyoŋe mimiteŋ eeinebi. Yoŋore gogoyaŋunji boro iruine ore so fukeru qaŋiiŋ. Wakiqoqoine eru ropekiine noŋuŋ komekimiŋ, oo sogokoŋ fukekimiŋ.
JAM 1:11 Wegiji waperu boro rigako kaŋkaŋgaku gbaŋiru iruineji mukuru wakiega. Iruineji wakiko botuinere mosiine ŋone aŋiineke oiji tatakiine fukeega. Tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji meboyaŋuŋ basauenimiŋ ore oruŋoruŋ keegobiyoŋ, goku boro oŋuine gbaŋinimiŋ. Oŋu.
JAM 1:12 Anutuji buŋoine iŋi kipeme pega, “Ŋiŋigo maŋyaŋunji jojoko enareegobi, nonji oi gogo sanaŋine yareru qoruyaŋuŋgo goul hendiŋ keyarebemiŋ.” Buŋo ore so sembenere eesoiji more paiineo ropeko oo yameŋ keku sanaŋgako tariko gogo sanaŋinere resoŋ buresoŋ raugaru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋ. Iŋore “Ii-ia kiwaqawaineke!” migobeneŋ.
JAM 1:13 Sembene Rauineji Anutu eesoi bateinde so, so fukeme Anutuji mo agiburaŋ eiŋ ore so eesoi bateiŋ. Ore eru moji eesoi maŋineo goku iŋi so miine, “Anutuji eesoi ba nareme agiburaŋ eiŋgo ego.”
JAM 1:14 Anutuji matayoŋ, noŋunde aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji bitiŋ oŋuine furu nobeko subare buduŋineo quŋgakabeneŋ agiburande eesoi oŋu moakoŋ moakoŋ noŋundeo fukeegobi.
JAM 1:15 Moji aŋiine sanaŋine sembene so kipega, oi agiburaŋ bofuke ega. Bofuke eme aŋiine sanaŋineji kuagaru agiburaŋ oi odumade oŋuine roko fukeegobi. Agiburanji fukeru sogue foreko kome sanaŋine fuke teega.
JAM 1:16 O yoro ogopune, aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji so eadu ŋareine.
JAM 1:17 Yauŋ fiine kuririŋaŋuŋke sosowo oi Anutuji ruame Sombuŋ paibeone fukeega. Kaiŋ eru wegi jiŋoyakuŋ waperu petigaru rakabire sasakoyakunji jororu bembeŋ eegayoŋ, tatama sosowore Rauine iŋoyoŋe so qopieiŋ. Dabu me sasakoine moji oi iŋoreo so pega.
JAM 1:18 Anutuji ya sosowo bofukeya, niŋo yoŋore botugo bobosu gariine fukeru gokimiŋ ore maneya. Ore eru iŋoyoŋe aŋiinere so buŋo foriinere koruŋ maŋnoŋuŋgo sariko oiji fufuke gariine noreko fukebeneŋ. Oŋu.
JAM 1:19 O yoro ogopune, buŋo yo manesuku so niga ŋabeine: Ŋoŋo sosowo buŋo maneiŋgo kaje pipa ruainebi. Buŋo kosa oi pipa so miinebi. Maŋ-ŋaŋunji pipa so rigaŋgaigoŋ.
JAM 1:20 Anutuji eebobo poretiŋ ekiminde aŋiine maneegayoŋ, maŋririganji oi so kesoeega. Ore eru maŋririgaŋ bokeru buŋo waigo miku goinebi.
JAM 1:21 Penaroŋ fuŋne fuŋne eru eebobo wuwunuŋinekeo qakatogobi, oi bio bokeinebi. Ŋoŋo qoqomukuŋaŋuŋ bokeru Anuture buŋo rurumaŋgo raru buŋo koruŋ maŋ-ŋaŋuŋgo sariega, oi maneru sabareku goinebi. Oŋu ekabuŋ buŋo oiji soine munaŋ qa ŋareko qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ.
JAM 1:22 Biŋe buŋo oi omaine yobu manebi foriine so egu fukeiŋ. Oŋu keoma eru egu eadu eenimiŋyoŋ, buŋo oi kegboreru goinebi.
JAM 1:23 Moji buŋo omaine yobu maneru oŋu so eega, iŋoji ŋi yoore so fukega: Moji jiŋo maiine kukurao (hawario) ŋone eega.
JAM 1:24 Ŋone eru bokeru mogo raru kamasiine uruŋune, oi pipa niga gaega.
JAM 1:25 Oi fiine matayoŋ, moji kadi buŋo kuririineke ore kaje ruaru bibitatari eku oo qakatoru agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaega, iŋore eeboboine ore “Ase kiwaqawaineke!” mikimiŋ. Iŋoji buŋo maneru oi so niga gaegayoŋ, oi fofori reŋgaru ore so eega.
JAM 1:26 Moji maŋkekerisiere kekegbore eiŋgone miku mi bibi sisiine so siŋaŋ garu iŋoyoŋe oŋu eadu ee eega, iŋore maŋkekerisiere Biŋe gioineji ya omaine, foriine so fukeega.
JAM 1:27 Anutu Mamagore jiŋo maio maŋkekerisiere Biŋe gio gbagbataeŋine keomaine tomiri baiŋgone mige ine, iŋi baigoŋ: Begu mosiŋ eru koje koŋkoŋ paiineo gogobi, oi raru ŋone yaberu maŋgo eyareko goigoŋ eru morende eeboboinere penaroŋineji maŋgo egu kejigaiŋ ore sisiŋaŋ eru goigoŋ. Oŋu.
JAM 2:1 O maŋkekerisie ogopune! Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋ kobiineke manesiŋ ganimiŋ ore migobi ine, ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeinebiyoŋ, somesa moakoŋgo osoe yaberu goinebi.
JAM 2:2 Ore soso buŋoine mo oi iŋi: Ŋi tinabiŋeineke moji, me sisiine goul maŋguineke eru kambaŋ marikuine ŋone aŋiineke, iŋoji buŋo piyaŋuŋgo ropeko ŋi wakiqoqoine moji sakikomoŋine sugakiine wunuŋineke iŋoji oŋuakoŋ ropena.
JAM 2:3 Ropebire ŋoŋo ŋi yoine ŋone aŋiineke oi kepore teru iŋi minimiŋ, “O sogunenoŋuŋ, go soine miineo paibe raru ŋeŋe roŋguŋineke oo ŋeigoŋ.” Oŋu miku ŋi wakiqoqoine oi ŋoneru taki eru minimiŋ, “Go soine qaŋaŋineo raru dima me kufu roŋguŋgo wakiru ŋeigoŋ.”
JAM 2:4 Mosi oŋuine fukeko ŋoŋo kufufuŋ botuŋaŋuŋgo gaŋ ruge ruaru boroiŋga eeru qaqosori eru buŋoyaŋuŋke fukegobi. Mamanesuŋaŋuŋ sembene boyoberu mimitari ŋiŋigo kekesiine fukegobi.
JAM 2:5 O yoro ogopune, maneniŋ! Anutuji qorumaŋine ŋiŋigo manjoko eteegobi, yoŋore biŋe eiŋgo ore buŋoine misanaŋgaru kipeya. Buŋo ore so goineji moreŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋogo wakiqoqoine fukegobiyoŋ, Anutuji oi iŋoyoŋunde roosoe yabeko mamanesiŋyaŋunde eru ropekiine fukegobi. Yoŋoji qorumaŋinere maŋgo ropebi siŋaŋ yabeko meboyaŋuŋke fukenimiŋ.
JAM 2:6 Fofori ropekiine fukegobiyoŋ, ŋoŋo ŋiŋigo wakiqoqoine titiki ŋone yaberu gogobi. Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji ŋoŋo moneŋ meboŋaŋuŋ tomiri ore bawaki ŋaberu jikiboti eŋarebi wakiqoqoine fukeegobi. Yoŋoji ŋoŋo furu ŋaberu buŋo koroine koroine oo ropeegobi.
JAM 2:7 Ŋoŋo Kristore biŋe fukebi tina fiine sari oi ŋareru ore so miŋareegobiyoŋ, tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji maŋkekerisie (kristen) tina oi kosa misembearu kisoŋgaru ra wareru miegobi? Morende ropekiine yoŋoji oi sosowo baegobi.
JAM 2:8 Oŋu baegobiyoŋ, ŋoŋoji Anutu qorumaŋinere kadi buŋo qoruine reŋgaru boyobebi sagaiŋ. Anuture buŋo oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega: “Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo goine oŋuakoŋ maŋgoo maŋyauŋ eyareru manjoko eyareeigoŋ.”
JAM 2:9 Oiji sagaiŋyoŋ, ŋoŋo ŋiŋigo goine ŋone aŋi eyareku goine sure yaberu somesa moakoŋgo so eyareegobi ine, agiburaŋ baegobi. Anuture kadi buŋo kigabi iŋoji buŋoŋaŋuŋ oi bofukeru mitari ŋareiŋ.
JAM 2:10 Moji kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeegayoŋ, oone mimipaŋ buŋo moakoŋgo wakiru qaga, iŋoji kadi buŋo sosowo kigaru buŋoineke fukega.
JAM 2:11 Ore fuŋine oi iŋi: Anutu “Boesau so eigoŋ,” miya, iŋoji oŋuakoŋ mimipaŋ buŋo iŋi mitigaya, “Mo so qande komenoŋ.” Go boesau so egeyoŋ, jibu mo qande komega, oo kadi buŋo sosowo kiga foreru goge.
JAM 2:12 Anuture kadi buŋo oi agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaru gokimiŋ ore pega. Anutuji kadi buŋo oo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitarime posikenimiŋ ore manesuku buŋoŋaŋuŋ ore so miku goinebi eru eeboboŋaŋuŋ manjijojoko paiineo eku goinebi.
JAM 2:13 Moji ŋiŋigo manjijojoko paiineo so ŋonemaiŋ yareru goiŋ, Anutuji iŋore buŋo osoeru ŋonemaiŋ paiineo so mitari teiŋ. Moji ŋiŋigo manjijojoko yaduru goiŋ, Anutuji oi osoe teru soine ŋonemaiŋ oteme kiwaqawaineke fukeru sakiine ba ropeiŋ. Oŋu.
JAM 2:14 O maŋkekerisie ogopune, moji “Yesu manesiŋ gago,” miku ore gioine so bako mamanesiŋine oiji uruŋu bapi gana? Buŋoineji akoŋ manesiŋ gako Anutuji ŋoneru munaŋ qame qowirieiŋ me mata? Oi mata!
JAM 2:15 Ore buŋoine mo oi iŋi: Maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, ŋoŋore botugo ŋiŋigo moji kambaŋ kereŋ ore embimbiŋgaru basiqasi eku una moakonde so uqo munjaŋine tomiri gona.
JAM 2:16 Oŋu gokame ŋoŋoreone moji iŋoke qotureru sakire kikitiŋ so oteru iŋi ojime manena, “Go soine raru uqo munjaŋ nogu misi furaku waigo ŋeigoŋ.” Buŋo omaine oi maneko oiji uruŋu bapi gana? Oi mata yobu!
JAM 2:17 Oŋuakoŋ mamanesiŋ omaine yobu oi komiine fukega. Mamanesiŋ gioinere foriine so baga ore mamanesiŋineji qoŋgbuŋ oŋu fukega.
JAM 2:18 Moji iŋi mina, “Goji maŋgo kerisiende nonji eebobo poretiŋ boyobeego.” Nonji ore eru iŋi gajigo, “Goji ‘Anutu manesiŋ gago,’ miku ore gioine so baku omaine mamanesiŋgore foriine uruŋu nadunoŋ? Nonji maŋkekerisiere gioine babe ŋonende oiji soine nakene mamanesiŋnere foriine gaduiŋ.”
JAM 2:19 Go “Anutu moakoŋ goga, oi manesiŋ gago,” mige, oi fiine! Gemokaku yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ gagobi. Oi manesiŋ gagobiyoŋ, oiji kukuga yareme Anuture maŋyaŋuŋ yoyowogaega.
JAM 2:20 O ŋi maŋgo tomiri, go gemokaku yoŋore kamasi oŋu manesiŋ gaege me? Mamanesinde gioine so bande foriine so fukeko buŋo oi omaine yobu minde mamanesiŋgoji ya omaine, foriine tomiri fukeega. Ore fuŋine oi soso buŋone oiji gaduga me mata?
JAM 2:21 “Mata!” egu mimiŋ ore eru soso buŋo mo mibemiŋ. Mamanesinde fuŋqodunoŋuŋ Abraham iŋoji poretiŋ uruŋu fukeya? Iŋoji Anuture mi reŋgaru madeine Aisak ogagaru raru korogo ruaru oo boji rigaiŋ ore eya. Oŋu eru mamanesiŋ paiineo gio bako Anutuji oi ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.
JAM 2:22 Soso buŋo ore fuŋine oi ŋone taniŋgage me mata? Abrahamji manesiŋ garu buŋo akoŋ so miyayoŋ, mamanesiŋ paiineo dimaku ore mosiine oŋuakoŋ qame maŋgo eteko sagaya. Eebobo poretiŋ eba eku gokame mamanesiŋineji oŋu sogueru kuririineke fukeya.
JAM 2:23 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako tinaine Ŋi Poretiŋ miya.” Buŋo oi ronekoŋ foriineke fukeya ore so oi quraŋgabi goineji Abrahamde tina “Anuture ogo,” oŋu mibi miku gobuŋ.
JAM 2:24 Posiine fukekimiŋ ore mamanesinde buŋo oi minoŋuŋji akoŋ mikabeneŋ so sagaga. Mosinoŋunji mamanesinde eebobo foriine ekimiŋ ine, Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ. Binaŋneji ore fuŋine naduga.
JAM 2:25 Soso buŋo mo oi oŋuakoŋ mikabe maŋkekerisie giore fuŋne oi gaduiŋ: Israel yoŋoji moreŋ ŋone mukunimi ore ŋi yoyoka sore yapebi rabire kadi sogo ŋigo tinaine Reihab iŋoji oga yaperu maŋgo eyateru kadi mogo rua yapeme rabu. Iŋoji mamanesinde eebobo oŋu eko Anutuji oi ŋoneru buŋoine mitarime posikeya. Oŋu.
JAM 2:26 Nonji buŋone yo iŋi mitaribemiŋ: Ŋi iiruine tomiri oi qoŋgbuŋine. Ore so mamanesiŋ gioboboine tomiri oi komiine fukega. Oŋu.
JAM 3:1 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoreone kokoineji maŋ-ŋaŋuŋ wapeko “Goine yoŋore baka botiŋgakimiŋ,” miku qaqaji, ŋirau fukekimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ egu pakereiŋ. Niŋo goine qaji yareru noŋunde mamanesunoŋuŋ so botiŋgakimiŋ ine, Anutuji oi ŋoneme so sagako buŋonoŋuŋ osoeru sanaŋine mitariru ore so geoine odure noreiŋ.
JAM 3:2 Oi iŋi ore migo: Noŋuŋ sosowoji kadi buŋo kokoine tirieegobeneŋ. Moji namaŋine siŋaŋ garu buŋo so tirieega, iŋoji ŋi kuririineke yobu fukega. Iŋoji soine sanaŋgaru gogoine sosowo oŋuakoŋ siŋaŋ garu goiŋ.
JAM 3:3 Kaneŋkuku (beosi) oi aŋinoŋuŋ reŋganimiŋ ore eru aeŋ migokiki miyaŋuŋgo esorieru kiperu niginji poreru oo soine foriyaŋuŋ soguine sosowo oi babotiŋ eyarebeneŋ raegobi.
JAM 3:4 Oŋuakoŋ ogâ yasogo ore mosiyaŋuŋ manesuinebi. Ogâ goine oi yasogo yasogoyoŋ, jibu gbiŋ sanaŋineji oi kitiŋ yabebi koe petigaru raegobi. Yasogo yobu fukegobiyoŋ, oi jibu rarainere siŋaŋine kapten iŋoji ogâ guruineo ŋeku aŋiine boyoberu stia (steer) qaqaine mendaine iŋo akoŋ babokiri eko ogâ yasogoji oŋu so kerisieru raega.
JAM 3:5 Namande fuŋne oi oŋuakoŋ. Oi saki funoŋunde mobeine mendaine fukegayoŋ, jibu soine buŋo soguine fuŋne fuŋne oo sakinoŋuŋ ba ropeku miegobeneŋ. Go yo manesuku goigoŋ: Misi uuine mendaineji tarieru rakaru soine yojio gbedigaru gomeŋ yasogo yobu ja foreko wakina.
JAM 3:6 Namaŋnoŋunji oŋuakoŋ misi boruŋ oŋuine fukega. Oi saki funoŋunde mobeine mobeine ore botuyaŋuŋgo ŋeku penaronde kukure maŋgoine fukega. Oŋu fukeko misi koru Rauineji sipaineo qureru oo puteko afaine akoŋ manjoji gbedigaru jako maŋine sosowo ketiqoti kejigako gogoineji eeboboine sosowo oi wunuŋ oŋuine gobureiŋ.
JAM 3:7 Anutuji ya sosowo bofukeya, oi joma fuŋne fuŋne, webo me ya yukuyaŋuŋgo keku keŋgoŋkeŋgoŋ egobi me koego gogobi, oi ŋiŋigoji bomunaŋ yabenimiŋ ore so fukegobi. Goine oi keporeku bomunaŋ yabebi kaere joma fukegobi.
JAM 3:8 Oŋu fukegobiyoŋ, namaŋnoŋunji joma rigaŋine oŋuine fukega. Oi orabeŋ nombe oŋuineji pusekiine fukeru umumuŋ oŋuine ŋiiŋ ŋiiŋ oŋgaku kinobeku bokome nobeiŋgo ore jaueega. Ŋiŋigo sosowoji oi bomunaŋgaru kipenimiŋ ore embimbiŋgaegobi.
JAM 3:9 Namaŋnoŋunji Ofoŋ Yesu eru Mama Anutu miteŋ yapeegobeneŋ eru aribe ŋiŋigo iŋoyoŋunde mosi oŋu bofuke yabeya, oi buŋo soweji kosa qaiso yabeegobeneŋ.
JAM 3:10 Namaŋ moakoŋ oiji Anuture tina miteŋ gaegobeneŋ eru buŋo soweji goine qaiso yabeku miegobeneŋ. O maŋkekerisie ogopune, fuŋneyaŋunji oŋu peko so sagaga.
JAM 3:11 Obu jajaine eru mokiineke oi obu jiŋo moakoŋgone igomuruŋgaru wapeegobire me mata? Oŋu mata!
JAM 3:12 O maŋkekerisie ogopune, maŋgaŋgone jomuru (saŋ) oi soine fukeega me mata? Oŋuakoŋ geme yogone gudere soine fukeega me mata? Ore so obu waaŋine oi obu jiŋo jajaineone igomuruŋgaiŋgo embimbiŋgaega. Oŋu oi.
JAM 3:13 Ŋoŋore botugo moji maŋgboroŋke fukeru buŋo botiŋgaiŋ ore so fukega? Moji “Oŋu fukega,” minimiŋ ine, iŋoji maŋine oi maŋgboroŋinere so bawakiru mosiineji munaŋine eeboboine yaduko totogo fukeko ŋonebeneŋ sagaiŋ.
JAM 3:14 Oiji sagaiŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋgo manetiqotike fukeru manji roroiŋ eko maŋririgaŋ mokiineke maneru ŋadiqoqo eegobi ine, maŋgboroŋ-ŋaŋuŋ ore so sakiŋaŋuŋ omaine yobu so ba ropenimiŋ. “Buŋo foriine boyobegobeneŋ,” miku ore foriine egu kesoŋganimiŋ.
JAM 3:15 Yoŋore maŋgboroŋ oŋuine oi morende mamane-muku. Oi Sombuŋgone so wakiegayoŋ, gemokaku yoŋoji ŋiŋigo boburo yabebi mikabuŋ Moro Tiriineji ore eru beusembe maneega.
JAM 3:16 Uri yoŋore maŋyaŋunji manetiqotike fukeru manji roroiŋ eko maŋririgaŋ maneru ŋadiqoqo eegobi, yoŋore gogoyaŋunji jijibu popou eko mosi wuwunuŋineke fuŋne fuŋne boyobeegobi.
JAM 3:17 Oi boyobeegobiyoŋ, maŋgboroŋ Sombuŋgone wakiega, ore fuŋine fuŋfuŋgaine oi eebobo gbagbataeŋine. Maŋgboroŋ gbagbataeŋinere mosi goine oi iŋi: Womoo gokiminde aŋi pe yareko munaŋine paiineo goine manjijojoko eyareku buŋo rurumaŋgo rakabi Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ puseko goine ŋonemaiŋ eyarebi maŋmamaneŋaŋunde fori fiine fiine oi kokoine fukeega. Mipemiriŋ bokeru ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mobeine sowo so osoeru sakiji akoŋ oogo so gogobi.
JAM 3:18 Womoqoqo ŋiŋigoji womoo gonimiŋ ore maneru ore koruŋ saribi foriine eebobo poretiŋ fukeko seŋgiŋbaŋgiŋ goegobi. Oŋu.
JAM 4:1 Wamo yaji jigo eru kekepari kesueko botuŋaŋuŋgo fukeega? Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi sanaŋineji bio pakereru saki fuŋaŋuŋ sagako fiine eru sembene yokoji fufuru ekabire jigo eru kekepari fukeega.
JAM 4:2 Ŋoŋo ya fuŋne fuŋne roniminde aŋi sanaŋine biabia maneegobiyoŋ, oi ŋoŋore biŋe so fukeega. Yare ŋoneaŋi maneru anda eru maŋ-ŋaŋuŋgo jo jako ŋiŋigo yabebi komeegobiyoŋ, jibu oi so roegobi. Ore eru kakane miku kekepari eku jigo qaegobi. Ŋoŋo Anuture so oŋga wosiru ŋoŋo-ŋaŋe omaine banimiŋ ore manegobi, ore eru oi so biŋe qoqo eegobi.
JAM 4:3 Anuture oŋga wosiegobiyoŋ, jibu oi yoore eru so roegobi: Maŋ-ŋaŋunji so poretiŋgame ya ŋareme oi bojiburu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene bomukuku saki fuŋaŋunde jeri enimiŋ ore maneru karieegobi. Oi so sagako Anutuji oi sabareega.
JAM 4:4 O ŋoŋo jikiboti ŋiŋigo oŋu fukegobi. Ŋoe ŋonuŋ kadi poretiŋ bokeru boesau eegobi, ŋoŋo ore so Anutu bokeru maŋkekerisiere yauraine ŋiŋigo yoŋoke oogo eku moneŋ meboji akoŋ maŋ-ŋaŋuŋ kiperu gogobi. Kamasi oŋu eru oo Anutuke rorosi eegobi. Oi mane mukugobi me mata? Ore eru moji maŋine morende aŋi sanaŋine sembene bomukuiŋ ore eega, iŋoji Anuture rosiine fukega.
JAM 4:5 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi quraŋgabi pega, “Moroine Tiriine maŋnoŋuŋgo rua noreme goga, Anutuji oi aŋiine sanaŋine oiji puseko goga.” Buŋo oi omaine fuŋine tomiri oŋu egu manesunimiŋ.
JAM 4:6 Buŋo oi omaine matayoŋ, ŋoŋo ore so aŋiŋaŋuŋ poretiŋ Anuture enimiŋ ine, iŋoji yauŋmoririine mokemoke yobu ŋareeiŋ. Ore eru Biŋe Quraŋ yo miku quraŋgabi pega: “Anutuji sigopou ŋiŋigo kiso eyareegayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ bawaki egobi, oi yauŋmoriri ŋareega.”
JAM 4:7 Ore so ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ osoeru Anuture buŋo rurumaŋgo raru goinebiyoŋ, Sembene Rauine kiso etebi boke ŋaberu useru rauseiŋ.
JAM 4:8 Ŋoŋo Anutuke jojofo eku bembeŋgo warekabuŋ iŋoji ŋoŋoke jojofo eku maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo dimaiŋ. Agiburaŋ babi meŋaŋunji gobureme Yesure dariineji oi jureiŋ ore oŋga wosiinebi. Maŋ-ŋaŋunji pougako raqo-wareqo kosa ebi maŋ-ŋaŋunji kejigako kekeririke ŋabeme gbagbataeŋine fukenimiŋ ore oŋga wosieinebi.
JAM 4:9 Ŋoŋo tifaruruŋaŋuŋ mane mukugaru jiŋgeŋ keku beusembe maneru jojoraku kuyoinebi. Goue kiwaqawaŋaŋuŋ bokeru kerisieru soguŋ bainebi. Jeriŋaŋuŋ bokeru beusembe mamane einebi.
JAM 4:10 Ŋoŋo Ofonde jiŋoo babawaki ee ebi iŋoji romaeŋ ŋabeiŋ. Oŋu.
JAM 4:11 Maŋkekerisie ogopune, ŋadiqoqo buŋo so mimi eeku goinebi. Moji buŋo oŋu miku kisoŋgaru maŋkekerisie ogoinere buŋoine mitariga, iŋoji Anuture kadi buŋo mitariru ba waki ega. Go Anuture kadi buŋo mitariru qaŋaŋineo ruaru oŋuine oo oi so reŋgaegayoŋ, oi keoma eru eadubobo ŋi fukeru goge.
JAM 4:12 Anutuji kadi buŋo mitiga noreru ore so buŋonoŋuŋ osoeru mitarime sibirigakimiŋ me ŋonemaiŋ enoreko seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ. Iŋoji akoŋ mimitari Raunoŋuŋ fukegayoŋ, go gakere “Mo fukego?” miku ogogo osoeru buŋoine mitariege? Oŋu.
JAM 4:13 Ŋoŋo kaje ruaniŋ! Goine ŋoŋo sakiŋaŋuŋ ba ropeku iŋi miegobi, “Niŋo muŋambe me yogo yo bokeru taoŋ oi me oi oo raru rojiki-bajiki eru moneŋ yasogo poreru gosa moakoŋ gobeneŋ tariko oone kirieru warekimiŋ.” Nonji ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ:
JAM 4:14 Gogoŋaŋuŋ yogo uruŋu gonimiŋ, ŋoŋo oi so mane mukugobi. Ŋoŋore gogoŋaŋunde fuŋne oi uruŋu? Oi ju kuande sogo damaŋ pompoŋine yobu fukeru peku mataeiŋ.
JAM 4:15 Ore eru ŋoŋo iŋi mibi sagaiŋ, “Ofonde maŋ aŋiineji noŋunde oŋu eko jiŋoke gonobeŋ ine, oŋu oŋu eru rokimiŋ.”
JAM 4:16 Oŋu so miegobiyoŋ, omaine yobu jauba-iriŋbiriŋ eru ŋoŋo-ŋaŋunde sakiŋaŋuŋ ba ropeku miteŋ gaegobi. Eebobo sosowo oŋuine oiji sembene fukega.
JAM 4:17 Buŋone mitaribemiŋ ore eru iŋi migo: Moji mosi fiine eku baiŋ ore fuŋine mane mukuru oi so eku baiŋ, iŋoji agiburaŋ ega. Oŋu.
JAM 5:1 O ŋiŋigo meboŋaŋuŋke, ŋoŋo kaje ruaru buŋone yo maneinebi: Suroŋqoqo joiserereŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ, ore eru bibi esorieru oŋga jojoraku kuyoinebi.
JAM 5:2 Moneŋ meboŋaŋunji gorega forega. Kakara eru wofu yoŋoji kambaŋ marikuŋaŋuŋ kitiqoti eku goegobi.
JAM 5:3 Ŋoŋo damaŋ tatariine yoo pi, kare (car) eru mebo goine goul, silwaji babaine oi paio paio roru qojugabi pega, oi jukuwiji kema foreko kufeŋ baku pega. Kufeŋ eru jukuwi oiji munaŋ moge oŋuine peku fuŋneŋaŋuŋ damaŋ tatariine yoo iŋi yaduiŋ: Ŋoŋo gogoŋaŋuŋ moneŋ meboo kiperu bojiqojibi jaŋgaru mataeme sibiriganimiŋ. Kufeŋ eru jukuwi oiji jo boruŋ oŋuine saki fuŋaŋuŋ oŋuakoŋ jo foreiŋ.
JAM 5:4 Ŋoŋo yo manesuinebi: Gio bobo ŋiŋigo gioyaŋuŋgo kiobambanjaŋ baku kofo eru wou qinjiŋ unugaru gobuŋ, ŋoŋoji yoŋore furiyaŋuŋ oi dukuŋ paiineo sabarebuŋ. Ŋoŋo yoŋore kuyo ŋunuŋ-ŋunuŋyaŋuŋ manegobi me mata? Kuyo wosiyaŋuŋ oiji Ofoŋ Anutu, usuŋ sosowore Rauinere kajeineo raka foreko manega.
JAM 5:5 Ŋoŋoji moreŋgo yo ya fuŋne fuŋne jiŋorara biŋe qa ŋareru batiqatiine tomiri goku saki fure jeribari eku aŋiŋaŋuŋ bobomuku eeku gobuŋ. Morende jijiineji kipe ŋabeko jebe kokoine kosa ruaru kanenji nonone taki tomiri noku gobuŋ. Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitarime ŋabebi komeniminde damaŋyaŋunji ware maigaiŋ, damaŋ ore jaueru jijiŋaŋuŋke fukeru gogobi.
JAM 5:6 Ŋiŋigo bakare buŋoyaŋuŋ tomiri ŋoŋo so kiso eŋarebi jibu buŋoyaŋuŋ mitariru kosa yabebi komeku gobuŋ. Oŋu.
JAM 5:7 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Ofonji wareiŋ ore odigaru damaŋ botuine yoo maneku karieru yobiŋ osigaru dimainebi. Oŋu dimaku sasari ŋire kamasiine oi manesuinebi: Iŋoji uqo munjaŋ moreŋgo sariru dimaku foriine furiine ropekiine fukeiŋ ore yameŋ keku odigaega. Yameŋ keku odigaru goko kue pasega damaŋineo wareko moke odigame kueyoiko damaŋineji ware fukeega.
JAM 5:8 Ŋoŋo oŋuakoŋ yobiŋ osigaru maneku karieru dimainebi. Ofonji moke wareiŋ ore damaŋineji bembeŋgaga ore eru maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru qiŋ qaku dimainebi.
JAM 5:9 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitarime yobiŋ egu bofukenimiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋunde botugo buŋo mikesoŋ eku maŋ-ŋaŋuŋgo ŋunuŋ-ŋunuŋ so mimi eku goinebi. Maneniŋ, mimitari Rauineji bombeŋgaru mendigo dimaga. Oŋu.
JAM 5:10 Maŋkekerisie ogopune, kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ronekoŋ Ofonde tinao Biŋe buŋo mikabuŋ sisikoŋkoŋ eyarebi maneru jibu maneku karieru yobiŋ osigaru yameŋ keku gobuŋ. Ŋoŋo yoŋore kamasiyaŋuŋ manesuku kufu kadiyaŋuŋ boyoberu goinebi.
JAM 5:11 Goineji yameŋ keku yobiŋ osigaru goku gbiŋ ebuŋ, niŋo yoŋore “Ii-ia kiwaqawaineke!” migobeneŋ. Ŋi tinaine Job (Hiobe) iŋoji sisikoŋkoŋ maneru jibu yameŋ keku gbiŋ eya, oi manegobi. Gbiŋ eme tatariineo Ofoŋ ŋonemaiŋ Rauine fukeru ŋone noberu emboŋ eega, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋine oteme goya. Ŋoŋo oi manesuinebi. Oŋu.
JAM 5:12 O maŋkekerisie ogopune! Buŋo koruŋ ropekiine mo yo mibemiŋ. Ŋoŋo buŋo oi me oi minimiŋ, oi mimipaŋ buŋoo iŋi so misanaŋgainebi, “Buŋone foriineke so fukega ine, Sombuŋ Rauineji soine yobiŋ ruame paineo ropeiŋ me morende gemokakuji moreŋ bopogame koru roru kema nuigoŋ.” Buŋo oi me mimipaŋ buŋo goine oŋuine oo buŋoŋaŋuŋ so misanaŋgainebi. Oŋu matayoŋ, oŋ-buŋore maneru “Oŋ!” oi akoŋ miinebi eru mata-buŋo ore “Mata!” miinebi. Igoko burure buŋo mibi Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariru geoine bokirieme paiŋaŋuŋgo ropeiŋ. Oŋu.
JAM 5:13 Maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoreone moji qapeqawakike goga ine, iŋoji Anutu oŋga wosiine. Moji jerio goga ine, iŋoji kiki keku Anutu miteŋ gaine.
JAM 5:14 Ŋoŋoreone moji jibe bame goga ine, iŋoji maŋkekerisie kufufunde minebobo furu yabeme wareru Ofonde tinao jiji sakiineo rau teru iŋo oŋga wosiinebi.
JAM 5:15 Mamanesiŋ paiineo oŋga wosibi Ofonji ŋiŋigo jibeke oi munaŋ qa teko fiaru moke pakereiŋ. Agiburaŋ eku jibe bofukeya ine, Anutuji agiburaŋine oi jureru bokeiŋ.
JAM 5:16 Oŋu fukeko Anutuji munaŋ qa ŋareko fianimiŋ ore agiburaŋ-ŋaŋuŋ mimifuke eru Anutu oŋga wosieinebi. Ŋiŋigo posiine moji maŋine qojugaru Anutu oŋga wosiiŋ, ore foriineji qembibiineke eru usuŋineke fukeiŋ.
JAM 5:17 Ore sosoine mo oi kajeqouŋ ŋi tinaine Elaija. Iŋoji moreŋ ŋi noŋuŋ oŋu goya. Iŋoji kue so wareiŋgo ore maŋine qojugaru yameŋ keku oŋga wosiko kueji gosa yokaomo eru kaiŋ 6 ore maŋineo moreŋgo so wakiya.
JAM 5:18 Damaŋ oi tariko moke oŋga wosiko qonikiŋ gobureko kue keku pasega bako uqo munjaŋ moke rekagari fukeya. Oŋu.
JAM 5:19 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoreone moji buŋo foriinere fuŋne tiriru tiŋtuŋ rako moji oi bofukeru kadi furoineo moke ogagaru ruaiŋ ine,
JAM 5:20 ore eru iŋi manesuinebi: Agiburaŋ ŋiŋigo moji tiŋtuŋ kadiineo rako ogoineji oi oone ogagame maŋine wirieko moke kerisieiŋ, iŋoji kome sanaŋine so komeiŋ. Ogoineji oi misi korugo egu rakaiŋ ore sabare teko Anutuji agiburaŋine boakoŋ oi jureru kefagaiŋ. Oŋu.
1PE 1:1 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe nobeko niŋoreone goine ŋoŋoji Israel bokeru prowins tinayaŋuŋ Pontus, Galesia, Kapadosia, Eisia eru Bitinia oo roiŋgaru raru gogobi. Pita nonji Yesu Kristore sosore ŋi aposol fukeru ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago.
1PE 1:2 Mamanoŋuŋ Anutuji ronere ronekoŋgo mamane buru ruame peko ore so Moro Tiriineji ŋoŋo bagbagbaga ŋabeme Anuture biŋe fukebuŋ. Anutuji ŋoŋo Yesu Kristore mi reŋganimiŋ ore roosoe ŋabeko Kristore dariji tieme rau ŋareru jure ŋabeega. Anutu yauŋmoririineji maŋ-ŋaŋuŋ so saueme womoo goinebi. Oŋu.
1PE 1:3 Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu iŋo yoore eru miteŋ gainebeneŋ: Anutuji ŋonemaiŋ soguine enoreru ro nobeme fufuke gariine fukebeŋ. Fufuke gariine fukeru Yesu Kristoji gboreru komegone pakereya, noŋuŋ ore so gboreto pakereru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore origagobeneŋ.
1PE 1:4 Seŋgiŋbaŋgiŋ raugakimiŋ ore origaru odigaegobeneŋ. Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ oi maŋkekerisie ogopuine noreiŋgo ore Sombuŋ kaeo ruame pega. Oo peku so biegipe gugu eru jukuwi so baru goregaru mataeiŋ.
1PE 1:5 Mamanesiŋ kegborenimiŋ ine, Anuture usunji dobu kiperu iporo ŋabeme Sombunde biŋe gobi Yesuji soine oga ŋabeme Sombuŋgo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Anutuji Munaŋqoqo Rauinere fuŋne damaŋ tatariineo oŋu barariŋga nore foreko ŋiŋigo mitaniŋga yarekimiŋ ore pega.
1PE 1:6 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore jerieru gogobiyoŋ, moreŋgo gobeneŋ Anutuji eesoi Rauine so kipeme yobiŋ igosisi fuŋne fuŋne fukeko joiserereŋ bofukeru maneru gogobi. Damaŋ pompoŋine oŋuine gonimiŋyoŋ, oi jibu jeri eru gogobi.
1PE 1:7 Anutuji eesoi so kipeme paiŋaŋuŋgo roperu mamanesiŋ-ŋaŋunde kamasi osoeega. Ko foriine sanaŋ qaŋqaŋine tinaine goul ore furiine oi soi boreŋ oduregayoŋ, jibu damaŋ mogo matae foreiŋ. Damaŋ pompoŋine eiŋ ore eru ŋiŋigoji goul oi misigo jame pelegaiŋ rigaru foriineji yau rasaine egu peiŋ ore osoeru baesoi baegobi. Ore so ŋoŋo fofori poretiŋ manesiŋ garu dimaku sanaŋgaegobi me mata, baesoiji ore fuŋine noduega. Anutuji maŋ-ŋaŋunde foriji goul iŋi ore odureiŋgo maneru osoeega: Mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋ qaŋqaŋine fukeko furiine ropekiine oiji goul silwa kokoine odureru damaŋ tatariine tomiri bapi ŋabeme sagaiŋ. Oŋu ŋone ŋabeme sagaiŋ ine, Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore damaŋineo miteŋ ŋabeme Anuture jiŋoo tinabiŋe bofukeru kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ.
1PE 1:8 Ŋoŋo Kristo so ŋoneru jibu manji jojoko eteru gogobi. Damaŋ yoo Kristo so ŋoneru jibu manesiŋ gaegobi. Oŋu eru jeribari kuririineke eru jerieegobi. Jeriŋaŋuŋ oiji miji mikiinere so, so fukega.
1PE 1:9 Ŋoŋo Yesu manesiŋ gabi munaŋ qa ŋareko qowiriebuŋ. Mamanesiŋ-ŋaŋunde moge oi Sombuŋ kaeo paibe ŋega. Anutuji iiruyaŋuŋ roko ŋoŋoji paibe roperu moge oi pipa bouakimiŋgo maneru jeri eegobi. Oŋu.
1PE 1:10 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji munaŋqoqore fuŋne baaru Anutu oŋga wosiru weweu ruaru mane osoeru go wapebuŋ. Oŋu goku Anutuji yauŋmoriri ŋareiŋgo mane taniŋgaru ore kajeqouŋ buŋoine oi ronekoŋ miku go wapebuŋ.
1PE 1:11 Kristore Moro Tiriji kajeqouŋ ŋiŋigo boburo yaberu Kristo fukeiŋ ore buŋoine barariŋga yareru saŋu ruaru iŋi yajiya, “Kristoji joiserereŋ maneru ore ŋadio kuririquraŋ bibiineke bofukeru tamaeru goiŋ.” Oŋu yajiko maneru Munaŋqoqo Rauineji mo damaŋgo eru uruŋu fukeiŋ, ore fuŋine baaru weweu ruaru mane osoeku gobuŋ. Oŋu goku biŋe buŋoine buŋoine ronekoŋ kitiŋgaku miku go wapebuŋ.
1PE 1:12 Munaŋqoqo Rauinere fuŋne baaru weweu ruato mane osoeru gobi Moro Tiriineji mamane iŋi barariŋga yareku yajiya, “Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaŋ so qoqo eeinebiyoŋ, ŋiŋigo jiki fukeru buŋoŋaŋuŋ osenimiŋ, oi bapi yabeku goinebi.” Oŋu yajiru kajeqouŋ buŋo yareya, niŋo goineji oi damaŋ yoo roregaru mitaniŋga yarebi manebuŋ. Kristoji Moro Tiriine Sombuŋgone soreme wakiru ŋiŋigo boburoku dobe yabeko Bobiaŋ Biŋe miku maŋ bapakare eyareru gobuŋ, yoŋoji Biŋe buŋo oi akoŋ miku gobuŋ. Kajeqouŋ buŋo ore foriine fukeko Sombuŋ mimerereŋpunoŋunji oŋuakoŋ oi piku ŋoneto fuŋine mane mukunimiŋ ore aŋi sogo maneru gogobi. Oŋu.
1PE 1:13 Biŋe buŋoine oŋu pega ore ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anuture gio banimiŋ ore ruato kambaŋ-ŋaŋuŋ kiperu jaueto baba afa eeru dimainebi. Damaŋ so qiŋ keru ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo sisiŋaŋ ee eku goinebi. Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore damaŋineo yauŋmoriri ŋareiŋ, ore eru odigaku ooriŋaŋuŋ sosowo oo ruato goinebi.
1PE 1:14 Anuture odumadepuji buŋoine reŋgaegobi, ŋoŋo ore so kadi gbagbataeŋine boyoberu goinebi. Rone qosorieku mutu gobi ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi sanaŋine sembeneji raqo-wareqo eŋarebi kosabasa gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo eeboboŋaŋuŋ oi aŋi ore so, so jikigaru eba eku goinebi. Kosa jijibu egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
1PE 1:15 Kosa jijibu matayoŋ, Anutu gbagbataeŋineji oŋga ŋareko ŋoŋo oŋuakoŋ iŋore so eeboboŋaŋuŋ sosowo oo gbagbataeŋine fukeru goinebi.
1PE 1:16 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji tiriine gbagbataeŋine gogo ore eru nonde biŋepune ŋoŋo gbagbataeŋine fuketo goinebi.”
1PE 1:17 Anuture “Mamanoŋuŋ,” miku usuŋine foreegobeneŋ, iŋoji mama fiinere so ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeega. Sosowo noŋunde eebobo someda moakoŋgo osoeru moakoŋ moakoŋ noŋunde buŋo mitariiŋ. Ore eru Anutu tiriinere biŋepu fukegobi ine, moreŋgo yabayaba goniminde so gbagbataeŋine fukeru goinebi. Miŋaŋunji akoŋ matayoŋ, eeboboŋaŋunji Anuture mi egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi.
1PE 1:18 Oŋuakoŋ Anutuji dueŋaŋuŋ baya ore fuŋine maneru gbagbataeŋine fukeru goinebi. Apa ŋasopunoŋunji nemu gboŋ mamane buru kosa boyobeku eebobo omaine nodubuŋ, Anutuji ŋoŋo yoŋore so jikigaru kosa furiŋaŋuŋ ropekiine bokeru dueŋaŋuŋ baya. Furiŋaŋuŋ oi silwa goul odureru bokeya, oi manegobi. Morende moneŋ mebo jibugaiŋ ore so fukega, ya oŋuine oiji furiŋaŋuŋ so baya.
1PE 1:19 Oiji matayoŋ, Kristore dariine furiine ropekiine oiji qoruŋaŋuŋ baya. Kristoji lama madeine posiine wi wako tomiri oŋuine fukeko oi boji ririganere kamasi oŋuine qabi dariine wakiya. Ore eru gbagbataeŋine fuketo goinebi.
1PE 1:20 Anutuji ronekoŋ Sombuŋ moreŋ so bofuke yapeya, damaŋ oo akoŋ Kristo roosoeru duenoŋuŋ baiŋ ore gio buru oi bonieru ruaru burugaya. Oŋu buruga foreme peko go wapeku gobuŋyoŋ, damaŋ tatariine yoo ŋoŋoji fianimiŋ ore eru barariŋga noreme totogo fukeya.
1PE 1:21 Kristoji maŋgo ŋe ŋareko soine Anutu manesiŋ gaegobi. Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereko kuririquraŋ oteme goga. Oŋuine goga ore eru ŋoŋo Anutu manesiŋ garu dimaku buŋo sosowo miya, ore so eba eiŋ ore oori eteebuŋ.
1PE 1:22 Oori eteru buŋo foriine reŋgabi Kristore dariji jure emasaŋ ŋabeme gonimiŋ. Oŋu goku soine maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ kikoine tomiri manji jojoko eyareru gonimiŋ. Maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋ sosowoji yameŋ keku poretiŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi.
1PE 1:23 Gogo sanaŋinere buŋo oiji maŋgo ŋe ŋareko fufuke gariine fukebuŋ. Morende buŋo yayaba moji so maŋgo eŋareko Mama soguinere odumadepu fukebuŋ. Anutu buŋoineji so mataeiŋyoŋ, tatariine tomiri qiŋ keru pe ropeiŋ.
1PE 1:24 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega: “Ŋiŋigo sosowo ŋoŋo kegbaŋ wou kamasi oŋuine fukegobi. Kuririŋaŋuŋ sosowo oi iruine tatamayaŋuŋke kamasi oŋuine fukega. Kegbaŋ wouji gbaŋiru ŋeririkebi iruyaŋunji totieru ŋemuruŋgaru wakinimiŋ.
1PE 1:25 Oŋu wakinimiŋyoŋ, Ofonde Biŋe buŋo gogo sanaŋine noreega, oiji tatariine tomiri sanaŋgaru pe ropeiŋ.” Biŋe buŋo oiji Bobiaŋ Biŋeine fukeko goineji oi mitaniŋga ŋarebi manegobi. Oŋu.
1PE 2:1 Biŋe buŋo manegobi ore sembeneŋaŋuŋ sosowo kemukuru bokeinebi. Mipemiriŋ keoma sosowo oi bokeinebi. Maŋkekerisiere eebobo sasakiine oi misombeŋ ebi useinebi. Anda eru ŋadiqoqo buŋo kipoŋ eegobi, oi sosowo qomukubi wakiru tariine.
1PE 2:2 Made gbio kikoyaŋuŋ tomiri yoŋoji moŋ akoŋ noiŋgo maneru aŋi sogo maneegobi. Ŋoŋo ore so Biŋe buŋo so bakasigabi, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruakiminde aŋi sogo maneru goinebi. Oŋu goku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ kegborebi sogueru sanaŋgako qowirieru goku seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.
1PE 2:3 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Uqo munjaŋ mo kisaqasi eru aŋiine manebuŋ, ore so Ofoŋ fiine iŋoke qakatoru aŋiine maneniŋ.” Buŋo ore so Ofonde aŋi manegobi ine, Biŋe buŋoo sogueru sanaŋgaru goinebi.
1PE 2:4 Kristore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Kristoji pakereru Anuture otuŋ sanaŋine fukeru gogo sanaŋinere goduine fukega. Ŋoŋo iŋoreo wareru moke qowirieinebi. Ŋiŋigoji otuŋ more eru “Ko omaine,” miku ŋadi gaku bokebuŋyoŋ, Anutuji oi Munaŋqoqo Rauine fukeiŋ ore roosoeru iŋore maneko furiine ropekiine yobu fukega.
1PE 2:5 Kristo iŋoreo wareku gboreru ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ ko oŋgiŋ gogoyaŋuŋke oŋuine fukeinebi. Oŋu fukeku sanaŋgaru gobi Sombunde ketigaqoqo iŋoji ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgame sasanaŋ bofukeru mande gogore boji soriŋ foriine fukeinebi. Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo goku boburoru qowirie ŋabeko boji soriŋ ore soriŋ gio siŋaŋ gbagbataeŋine fukeru dimainebi. Moro Tiriineji maŋgo eku dobe ŋabeko reŋgaru Anuture ohowe baku miteŋ garu goinebi. Oŋu gobi Anutuji ŋone ŋaberu Yesu Kristore eru eeboboŋaŋuŋ oŋuinere aŋi maneru goiŋ.
1PE 2:6 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega: “Ŋoneniŋ, Anutu nonji oŋgiŋ otuŋ mo roosoeru Zaion tukuo Israel kubu soguine maŋyaŋuŋgo saribe oi otuŋ sanaŋine qoruine juŋe boreŋ masapu (milyon Kina oŋuine) fukeiŋ. Uri yoŋoji otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine oi manesiŋ gaegobi, yoŋo iŋore eru so qurutuaru gonimiŋ.”
1PE 2:7 Manesiŋ garu gogobi, ŋoŋore jiŋo maio oi otuŋ sanaŋine kuririineke fukegayoŋ, goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru omaine gogobi, yoŋore jiŋoo oi Biŋe buŋo yoore so pega: “Pi bobo yoŋo ‘Oŋgiŋ omaine,’ miku otuŋ oi ŋadi gaku bokebuŋ, otuŋ oiji otuŋ sanaŋine fukeya. Jiki kamasiine oi aeŋ oŋuine bofukebuŋ. Otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine oŋuine oi kirigana ine, piji kirigaru waki kena.”
1PE 2:8 Biŋe buŋo mo oi iŋi pega, “Ŋiŋigoji ko oŋgiŋ oo odetataŋgaru yabeko oiji yaberu qa qojoi eyareiŋ.” Yoŋoji Biŋe buŋo so reŋgaru yoŋoyaŋunde aŋi boyobeegobi ore eru odetataŋgaru wakiegobi. Anutuji oŋu buruga yareya ore so waki yabeega.
1PE 2:9 Yoŋoji oŋu waki yabeegayoŋ, ŋoŋoji ŋiŋigo kubu soguine fuŋine mo iŋi fukegobi: Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde roosoe ŋabeko roosiŋine fukegobi. Anutuji qisirigone oŋga ŋareme tatamaine qembibiineke oo roperu soriŋ gio siŋaŋ kubu gbagbataeŋine fukegobi. Mosi qoqowirie kuririineke baku goya, ore Biŋe buŋoine oi mitaniŋganimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋga ŋareko ŋoŋoji Anuture kufufuŋ biŋeine goku Kiŋ Ofonde muraŋpuine fukeru gioine roregaru baegobi.
1PE 2:10 Rone Biŋe Qurande buŋo more so “Siombeŋsaombeŋ kosa gobuŋyoŋ,” damaŋ yoo maŋ-ŋaŋuŋ kikipe eeku qodureru “Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kubu” fukeru gogobi. Rone Anuture ŋonemaiŋinere “Qaqouma gobuŋyoŋ,” damaŋ yoo “Ŋone ŋabeku emboŋ eme yauŋmoririine soine mane mukuru gogobi.” Oŋu.
1PE 2:11 O yoro ogopune, Sombunde biŋe fukeru moreŋgo yoo kotuine mo gogobi, nonji ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarebemiŋ: Sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe sasabare einebi. Aŋi furuine furuine oiji maŋ-ŋaŋuŋ egu bosembeaiŋ ore jigo qaegobi.
1PE 2:12 Maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋore botugo eeboboŋaŋuŋ fiine akoŋ eba eku goinebi. Goineji ŋoŋo sembene bobo ŋiŋigo oŋuine buŋoji misembea ŋareegobi, yoŋoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru fuŋneŋaŋuŋ poretiŋ mane taniŋgabi mamanesuyaŋunji qopieiŋ. Mamanesuyaŋunji qopieko yoŋoyaŋunde agiburaŋyaŋuŋ eru mamane jibuyaŋuŋ ŋone mukuru maŋyaŋuŋ kerisieru Kristo fukeiŋ ore damaŋineo ŋoŋore eru Anutu miteŋ gaku gonimiŋ.
1PE 2:13 Anutuji gogo burugako ŋiŋigo goineji siŋaŋ noreegobi. Ofonde tina osigagobi ine, ŋoŋo sosowo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Kiŋ eru gawana yoŋoji qoruŋaŋuŋ fukegobi, ŋoŋo yoŋore miyaŋuŋ reŋgaru goinebi.
1PE 2:14 Kaunsol eru komiti yoŋore miyaŋuŋ oŋuakoŋ reŋgaru goinebi. Yoŋoji ŋiŋigo eebobo sembene baegobi, yoŋore buŋo osoeru geoine bokirie yareegobiyoŋ, eebobo fiine baegobi, yoŋore tina miteŋ gaegobi. Anutuji ore eru gawman ŋiŋigo igodoŋ yabeme gogobi.
1PE 2:15 Anuture maŋ aŋi oi iŋi pega: Kajegi ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri qaqouma goku ŋoŋore buŋo omaine omaine miegobi, ŋoŋo eebobo fiine eba eku oiji yoŋore mi bibiyaŋuŋ bojigabi buŋo mo gonimiŋ.
1PE 2:16 Anutuji sembenere witi gbedigone nikire ŋareme keŋgoroŋgabuŋ, ŋoŋo ore so eebobo posiine eba eku goinebi. Oŋu goinebiyoŋ, sembeneŋaŋuŋ kefaganimiŋgo ore iŋi so miinebi: “Witi gbedinoŋuŋ tomiri posiine (fri) gogobeneŋ.” Oŋu miku oo gbedigaru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi so boyobeinebi. Oŋu matayoŋ, Anuture mi reŋgaru kiŋaŋ qaegobi, ore so gbediine tomiri goinebi.
1PE 2:17 Ŋiŋigo sosowo oi araŋ ba yareru goinebi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo manji jojoko eyareku goinebi. Anuture buŋo egu odurekimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi. Kiŋ koito eru siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore manebi ropeko araŋ ba yareku goinebi. Oŋu.
1PE 2:18 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo sogunepuŋaŋunde buŋo rurumaŋgo raru araŋ sosowo bayareku goinebi. Maŋwomoji siŋaŋ fiine eŋareegobi, yoŋore akoŋ matayoŋ, pore ro furu eŋareegobi, yoŋo oŋuakoŋ poretiŋ araŋ ba yareku goinebi.
1PE 2:19 Uri yoŋo Anuture mire so ŋiŋigo araŋ ba yareru gobi jibu fuŋine matayoŋ, omaine suroŋqoqo eyarebi joiserereŋ yameŋ keku maneku karieegobi, Anutuji oi ŋoneru furiine bokirieru mifia yareko kiwaqawaineke fukegobi.
1PE 2:20 Eebobo sembene ebi kobinji ŋabebi oi maneku karieru dimanimiŋ ine, ŋoŋo-ŋaŋunde uruŋu manebi ropena? Eebobo eebuŋ ore so ŋabebi tinabiŋeŋaŋuŋke so fukenimiŋ. Oŋu matayoŋ, eebobo fiine ebuŋ ore eru joiserereŋ bofukeru maneku karieru gonimiŋ ine, Anutuji ore furiine bokirieru mifia ŋareko kiwaqawaineke fukegobi.
1PE 2:21 Kristoji oŋuakoŋ ŋoŋore eru joiserereŋ maneru mosi fiine ŋaduya. Ore eru ŋoŋo iŋore kufu kadiine oi akoŋ boyoberu joiserereŋ maneku karieru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋu goku kiwaqawaineke fukenimiŋ.
1PE 2:22 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Iŋoji agiburaŋ mo so baya eru iŋore mi bibiineone buŋo ikoikoine mo so wakiya.” Ŋoŋo buŋo ore so boyoberu ebi sagaiŋne.
1PE 2:23 Ŋiŋigoji maŋqoqo buŋo fofoine Kristo kokoine mitebi mobeine mo so bokirieya. Joiserereŋ etebi maneru mobeine bomukuiŋgo ore so kepie yabeya. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo poretiŋ akoŋ mitariega, oŋu manesiŋ garu buŋoine iŋore meo ruaru mitariiŋ ore odigaya.
1PE 2:24 Kristoji noŋunde ore yameŋ keku agiburaŋ ŋadi gaku eebobo posiine boyoberu gokimiŋ ore eru joiserereŋ maneya. Oi maneme Biŋe Quraŋgo pega ore so “Sakiine qabi wi fukeya ore eru Anutuji ŋoŋo bobiaŋ ŋabeya.” Fianimiŋgo ore “Iŋoyoŋe agiburaŋnoŋuŋ roru saki fuineo koboru” maripoŋgo roperu komeya. Ore eru ŋoŋo Kristore kamasi oŋuine fukeru joiserereŋ maneru kariebi fiine fukeiŋ. Agiburande eesoiji furu nobeko oo qoŋgbuŋ kamasi oŋu fukeru komekiine goinebeneŋ.
1PE 2:25 Rone ŋoŋo “Lama oŋuine tiŋtuŋ roware eru kosabasa gobuŋ.” Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo maŋ-ŋaŋunde siŋandeo kirieru wareru gogobi. Iŋoji ŋoŋo lama oŋuine dobu kipe nareto ŋonemaiŋ eŋareega. Oŋu.
1PE 3:1 Anutu kiŋaŋ qakimiŋ ore buŋoine miforegoyoŋ, ŋigo ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Oŋuine gobi ŋoepuŋaŋuŋ goineji Biŋe buŋo so reŋgaru gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ ŋigopuyaŋuŋ yoŋore eebobo ŋoneru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ. Maŋyaŋuŋ kerisieru gogoyaŋuŋ Kristore meo ruaniminde Biŋe buŋo miŋaŋunji akoŋ so miinebiyoŋ, Kristore fuŋne oi eeboboŋaŋunji ŋadubi ŋone taniŋganobuŋ.
1PE 3:2 Eebobo gbagbataeŋine poretiŋ eba eku Anutu miine egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ manebi ŋiji oŋu ŋone muku ŋabebi Kristoke qakatoru gokiminde aŋi fukena.
1PE 3:3 Sakire kuririŋaŋunde akoŋ so baropeeinebi. Qoru sikiŋaŋuŋ qaku eri hendiŋ fuŋne fuŋne so ruaru mijeri saki baku so erioŋbarioŋ goinebi. Nigiŋbote goul yaji sakiŋaŋuŋ so babajawe ee einebi. Sakikomoŋ fiine yobu kuririineke oi so roinebi.
1PE 3:4 Oŋu matayoŋ, kuririŋaŋuŋ foriine oi damaŋ so robi maŋ-ŋaŋuŋgo peine. Moroŋaŋunji womoo waigo gobi kuririŋaŋuŋ foriine oiji soŋsoŋgo peku damaŋ mogo so mataeiŋ. Maŋwomo gobi Anutuji ŋone ŋaberu maneme ropeeiŋ.
1PE 3:5 Ronekoŋ ŋigo gbagbataeŋine yoŋoji Anutuke dimaku oori eteru ya kokoinere odigaru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋunde kuririke babajawe ee eru ŋoepuyaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru gobuŋ. Ŋoŋo ŋigo yoŋore kamasi oŋuine fukeru goinebi.
1PE 3:6 Saraji ŋoeine Abrahamde mi reŋgaru “Ŋi koitone,” miteku goya. Ŋoŋo oŋuakoŋ qiŋ keru dimaku gio fiine fiine baku koimo dimaku ya more gburugburu so qako ŋoepuŋaŋuŋke gonimiŋ ine, Sara oŋuine ŋigo kuririyaŋuŋke fukeru goinebi.
1PE 3:7 Ŋigo yoŋoji usuŋyaŋuŋ wawakiine gogobiyoŋ, jibu gogore yauŋmoriri oi ŋike sogokoŋ raugaru gogobi. Usuŋyaŋuŋ wawakiine fukegobi ore ŋi moakoŋ moakoŋ ŋoŋo ŋonuŋpuŋaŋuŋ poretiŋ siŋaŋ yaberu denaŋdenaŋ eyareru goinebi. Anutuji ŋi ŋoŋore oŋgawowosiŋaŋuŋ egu sureiŋ ore ŋigo araŋ ba yareku goinebi. Oŋu.
1PE 3:8 Buŋone tatariinere uŋsowoŋ oi iŋi migo: Ŋoŋo sosowo maŋmoakoŋ eku maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke maŋwomoo jojoko ee eku goinebi. Womoo goku ŋoŋo-ŋaŋuŋ ba wawaki eku maŋ-ŋaŋunji kikipe eeku moko dimainebi.
1PE 3:9 Minde mibe nunde gube ende ebe oi so eku goinebi. Maŋqoqo buŋo fofoine miŋarebi mobeine so bokirie yareinebi. Oŋu matayoŋ, buŋo sembenere mobe bokirieru mifia yareru goinebi. Oŋu eku gobi Anutuji ore furiine bokirieme mifiaine raugaiŋgo oŋga ŋareya. Oŋu eru goku Ofoŋ fukeiŋ ore damaŋgo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.
1PE 3:10 Oŋu fukekimiŋ ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega: “Moji gogo aŋiineke goiŋgo aŋi fukeko una fiine fiine ŋoneru goiŋgo manega, iŋoji namaŋine buŋo sembene egu mimiŋ ore kiperu goine. Mi bibiineone kiko buŋo egu fukeiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goine.
1PE 3:11 Eebobo sembene ŋadi gaku gio fiine fiine baku goine. Womoo gogo ore baaru oi raugaiŋgo yameŋ keku dimaine.
1PE 3:12 Oi yoore eru: Ofonji ŋiŋigo posiine ŋone yaberu siŋaŋ garu oŋgawowosiŋaŋunde kaje ruaegayoŋ, ŋiŋigo kekesiine oi ŋonemaiŋ so eyareega.” Buŋo oŋu pega.
1PE 3:13 Ŋoŋo gio fiine banimiŋ ore manjo eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo boakonji gioŋaŋuŋ tiŋaya oi sokogaku bosembea ŋabeiŋgo so manenimiŋ.
1PE 3:14 Oi so manenimiŋyoŋ, jibu eebobo posiine ebuŋ ore eru joiserereŋ manenobuŋ ine, ŋoŋo jibu Anutuji mifia ŋareko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. Suroŋqoqo egu eŋarenimiŋ ore omaine popure yobugame kokoiŋaŋuŋ maneru maŋ-ŋaŋuŋ wakiko maŋsembeŋaŋunji egu ŋabeiŋ.
1PE 3:15 Maŋ-ŋaŋunji so wakiineyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ Ofoŋ Kristo iŋoreo kiperu fuŋine gbagbataeŋine damaŋ so manesubi ropeko goinebi. Ŋoŋo damaŋ so jaueku Kristore fuŋne ŋiŋigo mitaniŋga yareru goinebi. Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore oori egobi, ŋiŋigoji ore fuŋinere weu ŋarebi sosowo yoŋore buŋo oi bokirie yareku goinebi. Ŋoŋo denaŋdenaŋ goku ŋiŋigo araŋ ba yareru maŋ bapakareku goinebi.
1PE 3:16 Buŋoŋaŋuŋ oŋu siŋaŋ gabi Anutuji ŋone ŋabeme “Sagaga,” miko maŋkajeŋaŋunji oŋu manenimiŋ ore dimainebi. Kristoke qakatoru dimaku eebobo fiine ebi maŋqoqo buŋo fofoine kosa miŋareegobi, yoŋoji yoŋoyaŋunde buŋo sembenere eru mimi ronimiŋ.
1PE 3:17 Gio fiine fiine baku gobi ŋiŋigo goineji jibu suroŋqoqo eŋarebi Anuture eru joiserereŋ manebi sagaga. Ya sembene eba eku oiji joiserereŋ bofukebi mimiineke fukega.
1PE 3:18 Kristoji oŋuakoŋ damaŋ moakoŋ agiburaŋnoŋunde eru komeya. Noŋuŋ kekesiine fukebeneŋ Poretiŋ iŋoji oga nobeko Anutureo ropekimiŋgo ore eru joiserereŋ maneya. Moreŋ ŋi miku sakiine qabi komeyayoŋ, Moro Tiriineji bogboreru pakereru goga.
1PE 3:19 Moro Tiriineji ogame boke noberu komere misoŋ kaeo rakaru iiru nigiŋ gbedigo gobuŋ, yoŋore Biŋe buŋoine mitaniŋga yareya.
1PE 3:20 Ronekoŋ Noare damaŋgo ogâ soguine babi Anutuji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keku maneku karieru odigayayoŋ, ŋiŋigo yoŋo buŋo so reŋgaru sibirigaru komere witi gbedigo rakabuŋ. Ŋiŋigo garikiŋ mendainemeŋ 8 yoŋoji Anuture mi reŋgabi mime kue keme obuji pakereru moreŋ kemagaru ogâ deme Anutuji yoŋo yoikogone bomuku yabeku qoruyaŋuŋ kipeya.
1PE 3:21 Ya oŋuine fukeya, oi miti meso raure soso fukega. Yesu Kristoji komegone pakereru goga ore eru damaŋ yoo obu rau norebi Kristore usunji kefaga noreru qorunoŋuŋ kipeega. Obu oi sakire wuwuŋ jureiŋ ore eru so enoregobiyoŋ, miti meso raure fori oi iŋi: Noŋuŋ Anutuke gokimiŋ ore kikipe eru mimipaŋ buŋoji kiperu iŋi oŋga wosiegobeneŋ, “Anutu, go maŋinere yau jurende maŋine gbagbataeŋine fukeme gore jiŋo maio sagaiŋ.”
1PE 3:22 Yesu Kristoji Sombuŋ kaeo paibe roperu Anuture me furoineo biŋeroroineke ŋega. Anutuji usuŋ oteme ŋeku Sombuŋ mimerereŋ eru Sombunde koito mamari fuŋne fuŋne usuŋyaŋuŋkeji ŋone noberu siŋaŋ nobeku bapakare nobeegobi, oi oŋuakoŋ siŋaŋ yabeko buŋoinere rurumaŋgo gogobi. Oŋu.
1PE 4:1 Kristoji iŋoyoŋere sakio joiserereŋ maneya ore ŋoŋo oŋuakoŋ saki fuŋaŋuŋgo joiserereŋ manenimiŋ ore jaueru goinebi. Iŋoke mamane moakoŋ iŋi roru manesuinebi: Moji agiburaŋ eega, iŋoyoŋunde sakire aŋiine sanaŋine boyobeiŋgo maneega. Moji Kristore eru joiserereŋ maneega, iŋore aŋi sanaŋine sembeneji gbaŋiru wakiko agiburande useru moke so baiŋgo yameŋ keku goiŋ. Maŋ mamanesuŋaŋuŋ oiji goduŋaŋuŋ bako oo qiŋ keku kuririŋaŋuŋke fukeru goinebi.
1PE 4:2 Maŋ mamanesuŋaŋuŋ oo qiŋ keru dimaku maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene kiperu siŋaŋ garu goinebi. Damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru moreŋgo jikigaru go ropenimiŋ, oo Anuture maŋ aŋi reŋgaru boyoberu goinebi.
1PE 4:3 Ŋoŋo damaŋ go wapebuŋ, oo ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke maŋyaŋuŋ so kerisieru eebobo sembene kosa eiŋgo maneegobi, yoŋore kamasi oŋuine iŋi kosa gobuŋ: Boesau eku aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene kosa boyoberu gobuŋ. Obu sanaŋine (marihuana), yabaŋ daoŋ ya oi fonuŋkati roru osiŋgaru nobi qoruŋaŋuŋ jibugako biri gobuŋ. Jebe rigaru noku kiki quraŋ qiriŋqiriŋ qaku ŋigo kosa bosembea yabeku kajegi eru gobuŋ. Nemu gboŋ roregaru dikanji keyareku ya bibiineke eru gobuŋ. Oŋu eru gobuŋyoŋ, ŋoŋo damaŋ yoo eebobo oŋuine oi so jikigaru eegobi.
1PE 4:4 Ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋkeji qisirigo gogore gijeŋ taŋ pereine pega, oo kekogaru riŋaku kaegobi. Ŋoŋo yoŋoke so kekegaru rakabi ŋone noberu popureru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareegobi.
1PE 4:5 Oŋu eegobiyoŋ, Anuture jiŋoo ropebi weu yareme fuŋneyaŋuŋ totogo barariŋgaru mitaniŋgabi gbegbediyaŋuŋ kepieiŋ. Anutuji ŋiŋigo gariine gogobeneŋ eru komekiine sosowo noŋunde buŋonoŋuŋ osoeru mitariiŋgo ore jauega.
1PE 4:6 Saki funoŋunji komekimiŋ, buŋonoŋuŋ oo so tariiŋ. Ore eru Bobiaŋ Biŋe oi komere joiserereŋ kaeo gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ manenimiŋ ore Ofonji rone mitaniŋgaya. Oi iŋi ore: Anutuji eeboboyaŋuŋ osoeru ŋiŋigo goine niŋo oŋuine mitari yareko saki fuke gobuŋ ore geoine bofukenimiŋyoŋ, goineji maŋyaŋuŋ kerisieru iiruyaŋunji gboreru gogo sanaŋinere biŋe fukebuŋ. Anutu iŋoyoŋe sanaŋgaru goega, oŋuine akoŋ sosowoji gogo sanaŋine go ropekimiŋ ore mane sanaŋgaega. Goineji Biŋe buŋo oi maŋyaŋuŋ bapakare yabekimiŋ ore mibuŋ. Oŋu.
1PE 4:7 Ya sosowore damanji tariiŋgo bombeŋgaga. Ore eru ŋoŋo oŋga wosikimiŋ ore niniga so goinebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo sisiŋaŋ ee eku qiŋ keru dimaku oŋgawowosi gio baku goinebi.
1PE 4:8 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Ŋiŋigo maŋnoŋunji manjoko eyareru agiburaŋyaŋuŋ boakoŋ komoŋgaru mimiyaŋuŋ kefagaegobeneŋ.” Ore eru ogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugo gbeŋ akoŋ jojoko ee eku goinebi.
1PE 4:9 Ŋoŋo ogopuŋaŋuŋ kepore yaberu piŋaŋuŋgo aŋibaŋi ŋeku maŋ-ŋaŋuŋgo miga mibe ŋunuŋ-ŋunuŋine tomiri sisiŋaŋ eku goinebi.
1PE 4:10 Anutuji yauŋmoriri fuŋne fuŋne ore Rauine fukega. Iŋoji gio bobore mamane yauŋ furuine furuine boroiŋga ŋareme gogobi. Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ mamane yauŋ-ŋaŋuŋ fiine akoŋ siŋaŋ garu oiji kufufuŋpuŋaŋuŋ kiŋaŋ qa yareku goinebi. Oi raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeya ore so gioo ruaru qoko botuyaŋuŋgo babapi eru goinebi.
1PE 4:11 Gio bobore mamane yauŋ yoyoka oi iŋi: Uri yoŋoji Biŋe buŋo mitaniŋgaegobi, yoŋoji oi Anutuji boburo yabeega ore so miku goinebi. Uri yoŋoji ogopuyaŋuŋ kiŋaŋ qaku kitiŋga yareegobi, yoŋoji Anutuji dobe yabeku usuŋ yareega ore so ogo babapi eyareku goinebi. Yesu Kristore biŋe fukegobi ore ya sosowo oiji Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji kuririineke fukeru peku ropeiŋ. Iŋoji kuririquraŋ Rauine eru usuŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go wapeku goga eru tatariine tomiri go ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
1PE 4:12 O yoro ogopune, joiserereŋ paiŋaŋuŋgo ropeko iŋore koroŋineji jo oŋuine qotimberu eesoi eŋareega, ore eru so popureru goinebi. Ya fuke ŋareega, oi botuŋaŋuŋgo ya furuine oŋuine, oŋu egu manesunimiŋ. Oi moreŋgo gogobeneŋ ore so fukeega.
1PE 4:13 So popureniŋyoŋ, Kristoji eebobo fiine eru suroŋqoqo etebi maneya, ŋoŋo joiserereŋ ore mobeine manegobi ore so jeri eru goinebi. Iŋoke oŋu gobi kirieru wareko kuririquraŋineji fukeko damaŋ oo oŋuakoŋ jerieru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ.
1PE 4:14 Ŋiŋigoji ŋone ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ Kristo iŋoreo kerisiebuŋ ore eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareegobi ine, ŋoŋoji kiwaqawake fukegobi. Oŋu miŋareegobi ore eru Anuture Moro Tiriine kuririquraŋineke iŋoji paiŋaŋuŋgo roperu usuŋineji kefaga ŋareru mifia ŋareega.
1PE 4:15 Ŋoŋoreone moji ya sembene eya ore joiserereŋ bofukeru egu maneiŋ. Moji suroŋqoqo eku ŋiŋigo yaberu ya kiaŋ roya me goine bapeboriŋ eyareru yoŋore buŋo kosa miko qoqopuse qame gio bobo oŋuine gbedigaru kosa oruŋoruŋ keku yobiŋ bofukeega, iŋoji joiserereŋine iŋoyoŋere soineo manega.
1PE 4:16 Moji Kristore ogoine fukega ore eru sisiri bofukeru joiserereŋ manega ine, iŋoji ore mimigaŋgaŋine omaine so maneiŋ. Mimi matayoŋ, Kristore tinaine osigaga ore eru Anutu miteŋ garu goine.
1PE 4:17 Anutuji ŋiŋigo buŋonoŋuŋ osoeiŋ ore damaŋine ware fukeme iŋoyoŋere maŋkekerisie kufufuŋpuine noŋunde buŋo oi bonieru mitariiŋ. Bonieru noŋunde buŋo mitariiŋ ine, ŋiŋigo Anuture Bobiaŋ Biŋe so reŋgabi yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeko tatariineo uruŋu fuke yarena?
1PE 4:18 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega: “Posiine yoŋoji Sombuŋ kaeo ropekimiŋgo qiqu enimiŋ ine, agiburaŋ ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋore buŋo uruŋu fukena?”
1PE 4:19 Ore eru ogopune Anuture mi reŋgaru sisiri bofukeru joiserereŋ maneegobi, ŋoŋoji iiruŋaŋuŋ bobofuke Rauinere meo ruaniŋ. Rauine iŋoji buŋo miya ore so ogopuine dobu kiperu oporo baru ŋonemaiŋ eyareega. Iiruŋaŋuŋ iŋore meo ruaru miine dimaku gio fiine fiine damaŋ so baku goinebi. Oŋu.
1PE 5:1 Nonji maŋkekerisie kufufunde minebobo mo fukeru Kristoji joiserereŋ maneya, ore buŋoine kitiŋgaku miego. Jiki kirieru wareme kuririquraŋineji fukeko tinabiŋe nareme bofukeiŋgo manego. Ŋoŋore botugo nonde minebobo ogopune fukegobi, nonji ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego:
1PE 5:2 Anutuji ŋoŋo manesiŋ ŋaberu lama kubuine meŋaŋuŋgo ruaya, ŋoŋoji oi ŋonemaiŋ eyareru goinebi. Gio oi tataki maneru matayoŋ, Anuture mi boyoberu maŋ aŋiŋaŋuŋ gioo ruaru afagaru maŋ afake qiŋ keru baku dimainebi. Gbegbedi paiineo rembeŋine goku moneŋ yare yameŋ so keku goinebi.
1PE 5:3 Lama kubu yukuyaŋuŋgo wareru dimagobi, oi ŋi koito kamasi oŋuine so siŋaŋ yareinebi. “Zioz siŋaŋ fukegobeneŋ,” miku omoŋaŋuŋgo so qaku ropeine so einebiyoŋ, eebobore mosi fiine oi lama kubu yaduru goinebi.
1PE 5:4 Eebobo fiine eku gokabi lama siŋaŋ qoruineji moke fukeiŋ, damaŋ oo eri ubeŋaŋuŋgo keru resoŋ buresoŋ kuririineke qoruŋaŋuŋgo keru kipebi rauganimiŋ. Kuriri oiji damaŋ mogo so yagaŋgaru aŋi mo so fukeiŋ. Oŋu.
1PE 5:5 Jeŋoŋ ŋoŋoji oŋuakoŋ siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. “Anutuji sigopou ŋiŋigo kiso eyareegayoŋ, yoŋoyoŋe ba wawaki eegobi, oi yauŋmoririine yareega.” Ore eru ŋoŋo sosowo botuŋaŋuŋgo ŋoŋo-ŋaŋe baba waki eku goinebi. Kamasi oiji mariku oŋuine nikebi rakame goinebi.
1PE 5:6 Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe baba waki eku Anuture me usuŋineke ore rurumaŋineo rabi damaŋineji wareko soine romaiŋ ŋabeiŋ.
1PE 5:7 Biŋe buŋo mo iŋi pega, “Iŋoji ŋoŋo ŋonemaiŋ eŋareega ore eru manemeja-ŋaŋuŋ sosowo iŋore meo ruaru bokeinebi.”
1PE 5:8 Eeboboŋaŋunde sisiŋaŋ ee eku qiŋ keru dimaku damaŋ so maŋgari goinebi. Sembene Rauineji kosa roregaku ŋiŋigo kiso eku baa nobeega. Moji turi qame iŋoji laion oŋuine gbaga nobeiŋgo jauega. (Laionji bubu gbororo oŋgaku jojorako maneru saki jouyaŋuŋ wapeega.)
1PE 5:9 Ŋoŋo joiserereŋ maneegobi, ŋoŋore maŋkekerisie ogopu yoŋoji oŋuakoŋ moreŋ so sisikoŋkoŋ oi akoŋ maneku karieru gogobi. Oi manesuku kokoiŋaŋuŋ yoberu mamanesiŋgo qiŋ keru dimaku laion oi sanaŋine akoŋ kiso eteru goinebi.
1PE 5:10 Ŋoŋo damaŋ pompoŋine yobu joiserereŋ maneru gokabi bofosike ŋabeku kitiŋ ŋabeku basanaŋ ŋabeko soine ŋesiŋ sanaŋ qaŋqaŋineo tuturi tomiri dimaku gonimiŋ. Oŋu Kristoke dimakabi kuririine ŋareme kuririquraŋineo roperu tatariine tomiri tamaeru go ropenimiŋ. Anutu, yauŋmoriri sosowore Rauine fukega, iŋoji ŋoŋo oŋu eku gonimiŋ ore oŋga ŋareya.
1PE 5:11 Iŋoji usuŋ Rauine go waperu goga eru damaŋ tatariine tomiri go ropeku goiŋ. Buŋo oi foriine.
1PE 5:12 Anuture yauŋmoriri oi ŋonemaiŋ foriine yobu fukega. Nonji buŋo oi sanaŋgaru kitiŋgaku miku ŋoŋoji yauŋmoriri oo qiŋ keru dima sanaŋgaku gonimiŋ ore mitiga ŋarego. Ore eru quraŋ pompoŋine yo mibe muraŋne Sailasji quraŋga ŋarega. Iŋoji noke damaŋ so dimaku maŋkekerisie ogone fukega. Iŋore oŋu manesugo.
1PE 5:13 Anutuji maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋo oŋuine iŋoyoŋunde roosoe ŋabeko Babilon siti sembene oo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Mamanesinde madene Mak iŋoji oŋuakoŋ momojoine ruaga.
1PE 5:14 Ŋoŋo botuŋaŋuŋgo ohoweŋaŋuŋ baku kokobo eru meaŋaŋuŋ yorororu goinebi. Ogopunoŋuŋ Kristoke qakatoru dimagobi, womoji sosowo ŋoŋoke peine. Oŋu.
2PE 1:1 Saimon Pita nonji ŋoŋoke buŋo mimane eiŋgo quraŋ yo quraŋgago. Yesu Kristoji sore nume aposol fukeru kiŋaŋ qateku goego. Ofoŋ Anutunoŋunji Munaŋqoqo Rauine Yesu Kristo soreme wakiko iŋore eru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeya. Ŋoŋo mamanesiŋ oi akoŋ raugabi furiine ropekiine fukeko niŋo oŋuine kiwaqawaineke gogobi.
2PE 1:2 Ŋoŋo Anutu eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu mane muku yapegobi, yokoji yauŋmoririine boakoŋ yobu ŋarebire womoo goinebi. Oŋu.
2PE 1:3 Anutuji kuririquraŋ Rauine bibiineke fukega. Ore so noŋuŋ gbagbataeŋine qaŋkisiekiine fukeru gokimiŋ ore oŋga noreya. Fuŋine oŋu mane mukubeneŋ yauŋ noreega ore fuŋine fukeya. Noŋuŋ gogo sanaŋine goku mande kekegbore poretiŋ ekimiŋ ore ya embimbiŋgaekimiŋ, iŋore Sombuŋ koito usunji oi sosowo noreko biŋenoŋuŋ fukeeiŋ.
2PE 1:4 Kuririquraŋ Rauine iŋoji maŋnoŋuŋgo gioine qembibiineke baku yauŋine sosowo noreiŋgo maneega. Anutuji jojofo buŋoine noreya, ore furiineji ropekiine fukega. Ŋoŋo esene morende aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene kosa boyoberu wuwunuŋ maŋineo gobuŋyoŋ, Anutuji ŋoŋo oone akoŋ bomuku ŋaberu ŋeji ŋabeya. Oŋu fukeko yauraine gogo geŋgaru ŋadi ganimiŋ ore munaŋqoqo buruine ruame pega. Mamane eru eebobo kuririquraŋineke Anutureo pega, iŋoji ŋoŋo ore so qowirieru gariine fukenimiŋ ore yameŋ keega. Ŋoŋo jojofo buŋoine soguine yobu oo qakatogobi ine, iŋoji dobe ŋabeko moke qowirieru Sombunde kuririine bofukeru raugaru gonimiŋ. Kuririine oiji soine getireru saga ŋabeiŋ.
2PE 1:5 Anuture jojofo buŋo oŋu pega ore eru ŋoŋo mamanesinde fori fuke ŋareya oi yaduru goinebi. Oŋu gonimiŋ ore yameŋ keku qiŋ keru dimaru jigo qaku goinebi. Foriine fuke ŋareiŋ, ore so soine Anuture kadi jikigaru mane mukunimiŋ.
2PE 1:6 Mamane-mukuŋaŋunji sogueme soine eeboboŋaŋuŋ jikigaru sisiŋaŋ eenimiŋ. Sisiŋaŋ eeŋaŋunji sogueko soine dimaku sanaŋgaru yobiŋ maneku karieru osigaku goinebi. Dimaku sasanaŋ-ŋaŋunji sogueme soine moke Anuture mire so mande gio kekegbore eru goinebi.
2PE 1:7 Mande kekegboreŋaŋunji fukeru sogueko soine manjokoŋaŋunji saueko maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oogo eku sisiŋaŋ eeku goinebi. Manji jojokoŋaŋunji saueko soine ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goinebi.
2PE 1:8 Ŋoŋo Anuture kuriri oŋuine raugaru basaueru gonimiŋ ine, abutaine so gonimiŋ. Oŋu matayoŋ, kuririine oiji maŋgo eŋareko afagaru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore fuŋne mane mukuru soine gioine miine dimaku babi foriine fukeeiŋ.
2PE 1:9 Soine fukeeiŋyoŋ, uri yoŋoreo Anuture kuriri oŋuine so pe yarega ine, yoŋore mamane-mukuyaŋunji pompoŋine fukeko jiŋokombi oŋuine roquŋ warequŋ eegobi. Anutuji agiburaŋyaŋuŋ raŋgbaŋine jureko gbagbataeŋine fukebuŋ, oi niga yabeko niniga gogobi.
2PE 1:10 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji roosoe ŋaberu oŋga ŋareya, ŋoŋo oo oderu qiŋ keru dimanimiŋ ine, damaŋ mogo so rondiŋgaru waki ŋabeiŋ. Ore eru ŋoŋoji oo sanaŋ qaŋqaŋine qiŋ keru dimaiŋgo ore yameŋ keku goinebi.
2PE 1:11 Oŋu eru gokabi Anutuji ŋone ŋabeme sagako kepore ŋabeko Sombuŋ kae mendiineji sosowo aŋgame soine akoŋ maŋineo ropenimiŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji Munaŋqoqo eru qorumaŋ Rauine fukega. Iŋore qorumaŋ maŋgo ropebi damaŋ tatariine tomiri siŋaŋ ŋabeko seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru gonimiŋ.
2PE 1:12 Biŋe buŋo foriineji kadi oŋu ŋaduga, ŋoŋo oi raugaru oo qiŋ keru dimaku sanaŋgagobi. Ore eru buŋo buru migo, oi soine mane taniŋgagobiyoŋ, nonji jibu ore eru damaŋ so kegbore ŋareiŋgo manego.
2PE 1:13 Oŋu maneru saki fu yoore sopu akoo gobemiŋ ore so buŋo buru oi egu niga ŋabeiŋ ore mamaneŋaŋuŋ kegboreru bapakare ŋabebemiŋ ore manebe sagaga.
2PE 1:14 Nonji saki fune yayaba yo sopu ako oŋuine doduru pipa komeru kome kaeo ropebemiŋ, oŋu mane mukugo. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji oŋuakoŋ biŋe buŋo oŋuine akoŋ najiko maneboŋ.
2PE 1:15 Buŋo buru qaji ŋareboŋ, oiji maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo peko nonji niniŋgaru kome kaeo rabe ore ŋadiineo oŋuakoŋ oi soine damaŋ so manesuku goinebi. Nonji ore eru sanaŋgaku yameŋ keego. Oŋu.
2PE 1:16 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji tinabiŋeine ropekiine roru gio usuŋineke baku goya, niŋoji oi noŋunde jiŋoji piku ŋoneku gobeŋ. Oŋu goku ore so usuŋinere fuŋne eru kirieru wareiŋ ore buŋoine oi mitaniŋga ŋareru gobeŋ. Oi nemu saiŋ oŋuine mibake so ebeneŋ mamanesu tifeine oŋuine oi kosa so boyoberu gobeŋ.
2PE 1:17 Nonji Yesure tinabiŋe ropekiine oi niŋonoŋe iŋi fukeko ŋonebeŋ: Kuririquraŋ Rauine ropekiine iŋoji buŋo ojiko buŋo iŋi fukeko maneya: “Ŋi yo nakene yoro made fukeko iŋore maŋneji fiame ŋoneaŋi eru manego.” Oŋu ojiko maneme Mama Anutuji kuririquraŋ oteko kuririine raugaru goya.
2PE 1:18 Niŋoji iŋoke tuku mokiine oo roperu gobeneŋ buŋo oiji Sombuŋgone fukeko manebeŋ.
2PE 1:19 Kajeqouŋ ŋiŋigo ronekoŋ Biŋe buŋo miku quraŋgabuŋ, oi damaŋ yoo mane sarigaru sabarebeneŋ sanaŋ qaŋqaŋine fuke norega. Ore eru Biŋe Quraŋ raŋgbainere buŋo oi poretiŋ kaje ruaru raugaru goinebi. Doiji kae ubu eko tamaeega, kajeqouŋ buŋo oiji ore so mitaniŋga ŋareega. Ŋoŋo ore tatamaineo qakatoru dimanimiŋ ine, soine Anuture kadi foriine ŋoneru qisirire eebobo yoberu bokeku goinebi. Oŋu go roperu odigabi kae wegi jiriŋ sineko kae fufurere ginjaine fukeko maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo tamaeiŋ. Ofoŋnoŋunji kirieru wareiŋ ore ginjaineji bataniŋ ŋabeko Anuture ya sosowo ŋone taniŋga forenimiŋ.
2PE 1:20 Buŋo qoruine fuŋfuŋgaine yo mane taniŋgaru so niga ŋabeine: Moreŋ ŋiŋigo moji Biŋe Qurande kajeqouŋ buŋoine oi iŋoyoŋunde mamanesu paiineo mitaniŋgabemiŋ ore embimbiŋgaiŋ.
2PE 1:21 Oi iŋi ore embimbiŋgaiŋ: Moreŋ ŋiŋigo more maŋ aŋiineji damaŋ mogo so maŋgo eteko kajeqouŋ buŋo fukeko mibuŋ. Oŋu matayoŋ, Moro Tiriineji kajeqouŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo boburo yabeko Anuture migone buŋo roru mibuŋ. Oŋu.
2PE 2:1 Kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine oi oŋuakoŋ Israel kufufuŋ botuyaŋuŋgo fukebuŋ. Ore so ŋoŋore botugo qaqaji jijibuine oŋuakoŋ fukenimiŋ. Fukeru dimaku ŋoŋore mamanesiŋ sibirigaiŋ ore mimijibu buŋo mobeine mobeine oi soŋsoŋgo baru botuŋaŋuŋgo warenimiŋ. Sogunenoŋunji dueyaŋuŋ baya, Ofoŋ oŋuakoŋ mugaru oŋuine oiji yoŋoyoŋe keketotie eru pipa sibiriganimiŋ.
2PE 2:2 Oŋuyoŋ, oi jibu ŋiŋigo boakonji yoŋore boesau mosiyaŋuŋ boyoberu yoŋoyaŋunde aŋigo gonimiŋ. Oŋu gonimiŋ ore eru ŋiŋigoji mamanesuyaŋuŋ ruabi quŋgako maŋkekerisiere kadi foriinere manebi mimiineke fukeeiŋ.
2PE 2:3 Qaqaji jijibuine yoŋoji ebu eru binaŋ fuŋne fuŋne momimi (buŋo qouŋgaru) kosa misaueku gonimiŋ. Oŋu gobi ŋoŋoji oi maneru afagaru moneŋ ya roru qojugabi kosa bojiqojibu baru gonimiŋ. Anutuji ŋiŋigo oŋuine yoŋore buŋo ronere ronekoŋgo mitariru geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋgo pega. Anutuji ketoqototie yabeiŋgo ore etaŋqataŋ niniga so eiŋyoŋ, fofori yobu joiserereŋ maneru gonimiŋ.
2PE 2:4 Ketoqototie fukeiŋ ore siŋaŋ bobo buŋo goine oi iŋi: Sombuŋ mimerereŋ goineji Anuture mi qomukuru agiburaŋ ebuŋ, Anutuji oi ŋone yabe emboŋ so eyayoŋ, igo yabeko misi korugo yukube rakabuŋ. Igo yaberu qisiri didi dikiineo rua yaberu aeŋ gbediji (chain) nigiŋ yabeya. Nigiŋ yaberu siŋaŋ yabeko buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore odi ŋe wapegobi.
2PE 2:5 Ronere ronekoŋgo ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke moreŋgo gobuŋ, Anutuji oi oŋuakoŋ so ŋone yabe emboŋ so eyayoŋ, yoiko soguine miko pakereru yaberu kefa yabeya. Kefa yabeyayoŋ, jibu ŋi Noa iŋoji maŋkekerisiere buŋo miku eebobo poretiŋ enimiŋ ore eru maŋ bapakare eyareru goya, oi eru ŋiŋigo 7 oi gogoyaŋuŋ sabareku dobu kipe yareya.
2PE 2:6 Oŋuakoŋ Sodom Gomora taoŋ yoyoka oi sibiriganimi ore buŋoine mitariku misiji ja yabeko misi gafuyakuŋ akoŋ pebu. Ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋore ya uruŋu fukeiŋ, ore sosoine ŋonekimiŋgo ore oi ruame fukegobire.
2PE 2:7 Misiji sosowo ja yabeingo eyayoŋ, jibu ŋi posiine Lot oi rone botuyaŋuŋgone bomukuku sabareya. Jauba ŋiŋigo boesau ekesoŋ eru yoŋoyaŋunde aŋigo eebobo goine kosa ebi ŋoneru yoŋore mane sembeaku maŋine wakiko goya.
2PE 2:8 Ŋi posiine Lot oi yoŋore botugo goku eebobo jauba mimiine ŋoneru maneru goya, ore eru una so mane bibieru goya. Iŋore maŋ posiineji jijiki sembeako goya.
2PE 2:9 Siŋaŋ bobo buŋo migo, oiji Anuture fuŋne iŋi noduega: Ofonji ŋiŋigo Anuture gogo sanaŋine kegboreegobeneŋ, noŋuŋ soine eesoigone bomukuru qorunoŋuŋ kipeiŋgo maneega. Oŋu maneegayoŋ, iŋigo kekesiine oi buŋoyaŋunde geo bokirieme paiyaŋuŋgo ropeko mimerereŋpuineji siŋaŋ yabebi gonimiŋ. Oŋu go ropebi damaŋ sogoji wareko buŋoyaŋuŋ mitariko jikigaru joiserereŋ maneru gonimiŋ.
2PE 2:10 Ŋiŋigo sakiyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyoberu wuwunuŋyaŋuŋke fukeru jaubaji Anuture usuŋ bawaki eegobi, Anutuji oi ronekoŋ mitari yareya ore joiserereŋ soguine maneru gonimiŋ. Qaqaji jijibuine yoŋoji jauba-iriŋbiriŋ paiineo yoŋoyaŋunde aŋigo goku Sombunde mimerereŋ mamari kuririquraŋyaŋuŋke paibe gogobi, yoŋore sombuyaŋuŋ so maneegobi. Oi mata yobuyoŋ, oi oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo gomogofo miyareegobi.
2PE 2:11 Oŋu eegobiyoŋ, Sombuŋ mimerereŋ usuŋyaŋuŋke qaqaji jijibuine oi yadureru ropekiine fukegobi, oi jibu Sombunde mimerereŋ mamari ŋiŋigo oi Ofonde jiŋo maio qomukuru maŋqoqo buŋoji gomogofo so mitari yareegobi.
2PE 2:12 Mimerereŋ yoŋoji oŋu so eegobiyoŋ, ŋiŋigo yoŋoji sakiyaŋuŋ ba ropeku Biŋe buŋo so mane mukuru oi jibu yoŋore maŋqoqo buŋo gomogofo kosa miegobi. Joma ruine oŋuine mamane-mukuyaŋuŋ foriine so fukeko joma gogore aŋi ya wawakiine oi akoŋ maneegobi. Joma ruine fukeru ŋiŋigoji kosa yabebi komeegobi, yoŋoji ore so kosabasa mutu goku sibiriganimiŋ. Yoŋoyaŋunde aŋi mamanesuyaŋuŋ iŋgoŋmaŋgoŋineji ketotie yabebi sibiriga forenimiŋ.
2PE 2:13 Goine pore kane eyarebi sisikoŋkoŋ manebuŋyoŋ, Anutuji yoŋoyaŋunde buŋore geo bokirie yareko joiserereŋ oi akoŋ paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Maŋkekerisie ŋoŋoji maŋyauŋ naduŋgaduŋ enimiŋ ore tumaŋgaru jebe ruabi qaqaji jijibuine yoŋoji oo oŋuakoŋ wareegobi. Wareru dukuŋyaŋuŋ totogo ŋaduru yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku kanenji nonone akoŋ kudi qaku noegobi. Oŋu eru ŋoŋore saki wonuŋ-ŋaŋuŋ kokiine kokiine mimiyaŋuŋke oŋuine fukegobi. Yoŋoyoŋe saki fuyaŋunde aŋiine bomukunimiŋ ore tutumaŋ ya tatamago ruaru boesau totogo eru kosabasa jerieegobi. “Ziozre ŋirau fukegobeneŋ,” miku goine ŋoŋore so manesuku eadu ŋabenimiŋ ore jeri maneegobi.
2PE 2:14 Jiŋoŋaŋunji boesau aŋiineo piku ŋigo ŋone yabeegobi, oi boesau akoŋ enimiŋ ore maneegobi. Boesau ya enimiŋ ore aŋiine oi so yobu bokeiŋgo ore maneegobi. Ŋiŋigo tuturi qaegobi, oi furu yabebi kadi qaŋaŋineo rakabi bama yaberu ubeyaŋuŋ bopogaega. Ebu eru maŋ mamanesuyaŋuŋ sanaŋine oo pega. Oŋu eegobi ore Anutuji sowe yabeme sibiriganimiŋ.
2PE 2:15 Yoŋoji kadi poretiŋ ŋadi gaku maŋjijibu tiŋtuŋ raru kajeqouŋ ŋi Balam Beor madeine iŋore manjo kadi boyobeegobi. Rosi ŋi koito moji Balam Israel ŋiŋigo eadu eyareiŋ ore furi oteya, maŋ aŋiineji moneŋ oi roiŋ ore fuke teya.
2PE 2:16 Fuke teyayoŋ, doŋgi moji sembeinere fofo oŋgaru miteya. Doŋgi buŋo so mimiine oiji ŋi maruji buŋo miku kajeqouŋ ŋi iŋore manjijibu eebobo oi kipeme embimbiŋgaya.
2PE 2:17 Ŋiŋigo yoŋoji obu jiŋo jijiine kamasi oŋuine gogobi. Gbuŋparandaŋ gbinji kuaŋ omaine kueine tomiri oi pute yabeega, ore so omaine kosabasa ra wareegobi. Anutuji yoŋore qisiri didire maŋgo pi burugaru yareya, dikiineo yukube rakaru go ropenimiŋ.
2PE 2:18 Yoŋoji qoqomuku buŋo omaine miku sakiyaŋuŋ baropeku kosa riseŋkeriseŋ eru furaqararieeru. Saki fure aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene boyoberu boesau didimoji ŋiŋigo kosa pore yabeega. Tiŋtuŋ gogobi, goineji yoŋore botugone usebuŋ, oi jiji buŋoji bapakare yabebi kadi qaŋaŋineo rakabi bama yaberu ubeyaŋuŋ bopogaega.
2PE 2:19 Ya moji ŋiŋigo mo kiperu siŋaŋ gaega, ore nigiŋineji oi kipeme oi furiine tomiri mo kiŋaŋ qaku goga. Ore so qaqaji jijibuine yoŋoji jiji buŋo iŋi kosa miegobi, “Ŋoŋo niŋo jiki nobebi soine nigiŋ-ŋaŋuŋ tomiri posiine (fri) fukeru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo goinebi.” Buŋo oŋu miegobiyoŋ, oi jibu yoŋoyoŋe wuwunuŋyaŋunde kiŋaŋqoqo fukeru ore nigiŋgo gogobi.
2PE 2:20 Yoŋore fuŋneji iŋi kesigako gogobi: Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo Munaŋqoqo Raunoŋuŋ oi mane mukuru oŋuine oiji morende eebobo wuwunuŋineke oi useru ŋadi gaku moke ore niginji kakariŋ eru quŋgaru ŋegobi. Ore eru fuŋfuŋgaineo fiinemeŋ gobuŋyoŋ, tatariineo sembeqombea foreru gogobi.
2PE 2:21 Anutuji buŋonoŋuŋ mitariko posikekiminde fuŋne rone so mane mukuru mutu gonobuŋ, oiji afaine fuke yarena. Oŋu fukenayoŋ, Biŋe oi fofori yajibi fuŋine mane mukubi biŋeyaŋuŋ fukeya. Maŋyaŋuŋ kerisieru ore ŋadiineo mimipaŋ buŋo mokiine ŋadi gabuŋ, oiji ya mimiine fukeru mimi qa yareega.
2PE 2:22 Ŋadi gaku kakariŋ eru waki yabeya, oi qoqiŋ buŋo foriine yobu yoyoka ore so fukega. Buŋo miine mo oi iŋi, “Qoroji guburu moke kirieru gugubuine noega.” Buŋo miine mo oi iŋi, “Kaneŋ obu rau tebeneŋ raru moke kirieru gijeŋ resago riŋaru rakaru taŋ qaega.” Oŋu.
2PE 3:1 O yoro ogopune, nonji quraŋ ateine yoyoka yo ruabe ŋoŋoreo foga. Buŋo migo, ŋoŋo oi mane foregobiyoŋ, nonji Biŋe buŋore foriine fukeiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ gbagbataeŋine oi bapakareru kegbore ŋareku quraŋ ateine yoyoka yo yobiŋ yoore eru quraŋgago:
2PE 3:2 Kajeqouŋ ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋoji ronekoŋ Biŋe buŋo miku gobuŋ, oi egu niga ŋabeiŋ. Oŋuakoŋ Ofoŋ Munaŋqoqo Rauineji mitiga noreko ŋoŋo-ŋaŋunde sosore ŋi aposolpuŋaŋuŋ niŋoji qaji ŋarebeŋ, oi manesuku keke gbore eku goinebi. Ore eru nonji buŋo oi akoŋ quraŋgabe ateine yoyoka fukega.
2PE 3:3 Buŋo fuŋfuŋgaine mo oi iŋi mane mukuinebi: Kristoji kirieiŋgo eko damaŋ tatariine oo igosisi ŋiŋigo fukeru eeboboyaŋunji yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine sembene oi boyoberu igosisi buŋo miku gonimiŋ.
2PE 3:4 Goineji kirieru wareinde buŋo iŋi miku kepieru gonimiŋ: “Wareinde jojofo buŋo oi uro pega? Apa ŋasopunoŋunji go waperu komebuŋ, damaŋ oone ya moji so kerisieme rakaya. Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeko yareya sosowo fuŋgaru peya, oi oŋuine akoŋ pe wapeko gogobeneŋ.”
2PE 3:5 Oŋu miku buŋo koruŋ yo niga yabeega Anutuji ronere ronekoŋgo mitigaru buŋoinere usunji sombuŋ kojiine kojiine bofuke yabeya. Oŋuakoŋ mitigako obu roiŋga poreru rabi obu maŋineo moreŋ fukeru wapeya. Yoŋoji buŋo koruŋ oi manegobiyoŋ, oi so manegobeneŋ kamasi oo gbedigaru kosa miku qaqouma eegobi.
2PE 3:6 Jiki mitigako obu yoikoji pakereru moreŋ kefagame ŋiŋigo damaŋ oo moreŋgo gobuŋ, yoŋo obu noru komebuŋ.
2PE 3:7 Yoŋo obuji yabeko komebuŋyoŋ, moreŋ qonikiŋ damaŋ yoo ŋone yapeegobeneŋ, oi misiji sibirigaiŋ ore so fukega. Anutuji ore buŋoine oi furu mitiga foreko pega. Buŋo ore foriine fukeiŋ ore damaŋineji ware fukeme Anutuji ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke gonimiŋ, yoŋore buŋo mitarime ketotie yabeko sibiriganimiŋ.
2PE 3:8 Oŋu fukeiŋyoŋ, yoro ogopune, niŋonoŋe ŋonebeneŋ gosa 1,000 oi damaŋ joroine fukegayoŋ, Biŋe buŋo moakoŋ yo so niga ŋabeine, “Una moakoŋ oi Ofonde jiŋo maio gosa 1,000 ore so fukega eme gosa 1,000 ŋoneko una moakonde so fukega.”
2PE 3:9 Ofonde jojofo buŋo oi foriineke fukeiŋyoŋ, ore damaŋine oi poretiŋ so manegobeneŋ. Goineji damaŋ oi bojoreme ropeiŋ oŋu manesuku kosa miegobi. Iŋoyoŋe damaŋine so bojorame ropeiŋyoŋ, mane maneku karieru ŋiŋigo sosowoji maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore odigaega. Moji misi korugo egu rakaiŋ ore yameŋ keega.
2PE 3:10 Buŋoinere fori fukeiŋyoŋ, Ofonde waware damanji kiaŋ bobo ŋire kamasi wareru fukeiŋ. Oi ututuŋ maŋfuŋnoŋuŋgo ramume embimbiŋgakimiŋ. Damaŋ oo moreŋ qonikinde ya ŋoŋoneine sosowo oi misi fukeru jaku yamuŋine akoŋ peiŋ. Wegi ayoŋ, bobuŋ eru qonikinde yaine sosowo oi pogaru fonuŋ qiŋqururuŋineke oŋgaku jibugaru mataenimiŋ. Moreŋ eru ŋiŋigoji ya sosowo oo baku ruabi pega, Anutuji oi sosowo ketoqototieru bokirieme rakaiŋ. Rakaku mitariko ya mo so yobu peiŋ. Mata yobu!
2PE 3:11 Yareya sosowo oi kamasi oŋuine pogaru mataenimiŋ ore ŋoŋoji ŋiŋigo uruŋune fukeru gobi sagana? Ore eru eebobo gbagbataeŋine boyoberu Kristo oŋuine fukeru gokimiŋ ore keke gbore eku goinebi.
2PE 3:12 Ŋoŋo Anuture damaŋ sogo oi ware fukeiŋ ore odigaru pipa wareinde gio yameŋ keku baku gogobi. Damaŋ oo morende yareya eru wegi, ayoŋ, bobuŋ eru yaine oi misi fukeru joserereŋ jaiŋ. Anutuji qonikinde yareya oi sosowo ketoqototieko pogaru ja foreiŋ.
2PE 3:13 Oŋu ja foreiŋyoŋ, Anutuji ya fukeiŋ ore buŋo kipeme pega, niŋoji ore so moreŋ qonikiŋ gariine bofuke yapeiŋgo odigaegobeneŋ. Oi bofuke yapeko oo roperu eebobo poretiŋ boyoberu gokimiŋ.
2PE 3:14 O yoro ogopune, ŋoŋo damaŋ sogo oi ware fukeiŋ ore odigaru gogobi. Ore eru iŋi enimiŋ ore yameŋ keku dimainebi: Maŋ-ŋaŋuŋ gbagbataeŋine fukeko Anutuji wonuŋ-ŋaŋuŋ kokiinere buŋo mo so bofukeko iŋoke qakatogobi ore womoo goinebi.
2PE 3:15 Odigaru Ofoŋnoŋunde maŋ kamasiinere iŋi manesuku goinebi: Iŋoji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru moke qowirienimiŋ ore damaŋine bojorome ropeko odi ŋaberu maneku karieru goga. Yoro ogonoŋuŋ Polji oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ quraŋga ŋareyayoŋ, Anutuji maŋgboroŋ ropekiine oteya ore so buŋo oi quraŋga ŋareya.
2PE 3:16 Ore buŋoine oi quraŋine sosowo oo miku quraŋgaeyayoŋ, Biŋe Qurande maŋgo buŋo goine oi yobiŋineke. Ore eru goineji oi mane mukunimiŋ ore janjaŋbumbuŋ oderu yobiŋgaegobi. Qaqouma ŋiŋigo tuturi qaku fogaturuŋ kosa goegobi, yoŋoji quraŋine quraŋine oi kosa bakasigaegobi. Ore so Polre buŋo oi oŋuakoŋ babokiri ebi qoqopuse eku jibugaega. Oŋu bakasigaru dimaku yoŋoyoŋe bobosembe eeru misi korugo rakanimiŋ.
2PE 3:17 Yoŋoji rakanimiŋyoŋ, yoro ogopune, ŋoŋoji oŋu fukeiŋ ore buŋoine oi ronekoŋ mane foreru gogobi. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ ee eku goinebi. Wuwunuŋ ŋiŋigo kadi ririru qosorieegobi, ŋoŋo yoŋore jiji buŋoji pore ŋabeko boyobe yabeku tiŋtuŋ egu ranimiŋ. Gogore otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine oone oŋu odefosikeru rondiŋgaru egu wakiru ŋabeiŋ.
2PE 3:18 Ofoŋnoŋuŋ Yesure yauŋmoririgo dimagobi, oo moke jikigaru bo sogueru goinebi. Munaŋqoqo Raunoŋuŋ Kristore fuŋne mane mukugobi, oi jikigaru mane sarigaku goinebi. Oi miteŋ gabeneŋ tinaineji damaŋ yoo kuririineke fukeru jiki tatariine tomiri oŋuine pe roperu goine. Buŋo oi foriine.
1JO 1:1 Nonji gogo sanaŋinere buŋo miiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. Ronekoŋ gogore buŋo Rauji goko jiki yareya sosowo fukeya. Iŋoji go waperu moreŋgo wakiko oi jiŋonoŋunji ŋoneru menoŋunji sakiine bouabeneŋ buŋoine miko maneru gobeŋ.
1JO 1:2 Seŋgiŋbaŋgiŋ gogore Rauji fukeko niŋoji oi ŋoneru fuŋine kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobeneŋ. Gogo tatariine tomiri ore Rauineji Mamaineke go waperu wakiru fuke noreya, niŋoji iŋore Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ romaeŋgaegobeneŋ.
1JO 1:3 Niŋoji Mamanoŋuŋ eru Madeine Yesu Kristo yokoke maŋnoŋuŋ kiperu moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ maŋ-ŋaŋuŋ niŋoke kiperu moakoŋ gokimiŋ ore maneru ya ŋoneru manebeŋ, oi mitaniŋga ŋareegobeneŋ.
1JO 1:4 Jeribariji maŋnoŋuŋ puseko gokimiŋ ore buŋo yo ogopuneke mitaniŋgaru quraŋgagobeneŋ. Oŋu.
1JO 1:5 Biŋe buŋo iŋore Madeone maneru mitaniŋga ŋaregobeneŋ, oi iŋi: Anutuji tatamare Rau fukega eru iŋoreo qisiri mo so pega.
1JO 1:6 “Niŋoji iŋoke maŋnoŋuŋ kiperu moakoŋ gogobeneŋ,” oŋu miji miku jibu eebobonoŋunji roqowareqo eku qisirigo gogobeneŋ ine, buŋo ikoine miku eebobonoŋunji buŋo foriine so boyobeegobeneŋ.
1JO 1:7 Anutuji tatamainere maŋgo gokame niŋoji ore so eebobonoŋuŋ tatamainere maŋgo eegobeneŋ ine, botunoŋuŋgo maŋnoŋuŋ kikipe eku moakoŋ gobeneŋ Madeine Yesu Kristore dariji agiburaŋnoŋuŋ sosowo jureega.
1JO 1:8 “Maŋnoŋunji agiburaŋ so pega,” oŋu minobeŋ ine, noŋuŋ eadu ee ebeneŋ buŋo foriineji maŋnoŋuŋgo so dimaga. Mata!
1JO 1:9 Agiburaŋnoŋuŋ mifukegobeneŋ ine, iŋoji maŋine poretinde so jojofo buŋoine damaŋ so boyoberu agiburaŋnoŋuŋ bokeru eebobonoŋuŋ kekesiine sosowo jureega.
1JO 1:10 “Agiburaŋ so ebeneŋ,” oŋu mikimiŋ ine, buŋo Rauine odurebeneŋ Anutuji iko mimi ŋi oŋuine fukeko buŋoine maŋnoŋuŋgo so dimaga. Oŋu.
1JO 2:1 O kokopune, ŋoŋoji agiburaŋ egu enimiŋ ore buŋo yo quraŋgago. Oi quraŋgagoyoŋ, moji jibu agiburaŋ bana ine, keteŋ (defence) uje Raunoŋunji pe noreiŋ. Yesu Kristo iŋoji Mamainere maŋfuŋgo goku buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru enoreega.
1JO 2:2 Keteŋ (defence) uje Raunoŋuŋ iŋoji agiburaŋnoŋunde furi fukeru keririke enoreya. Oi noŋunde agiburande akoŋ matayoŋ, moreŋgo sosowo noŋunde agiburaŋ oi oŋuakoŋ keririkeiŋ ore komeya. Oŋu.
1JO 2:3 Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaekimiŋ ine, oŋuine oo iŋo manegobeneŋ, oi soine maŋyoka tomiri mane mukugobeneŋ.
1JO 2:4 Moji “Anutu manego,” miku mimipaŋ buŋoine so reŋgaru boyobeega, iŋoji iko buŋo mimi ŋiŋigo fukeme buŋo foriineji iŋore maŋgo so pega.
1JO 2:5 Matayoŋ, moji Anuture buŋo reŋgaru boyobeega, Anuture manjokoji fofori iŋore maŋ puseko kuririineke goga. Oŋuine oo Anutuke qakatoru moakoŋ gogobeneŋ, oi mane mukugobeneŋ.
1JO 2:6 Moji “Anutuke qakatoru gogo,” miga, iŋo Yesuji eeboboine eya, ore so boyoberu eba eku goiŋ ore so fukega. Oŋuine so eba eku gome so sagaga. Oŋu.
1JO 2:7 O yoro ogopune, nonji mimipaŋ buŋo gariine matayoŋ, mimipaŋ buŋo raŋgbaŋine fuŋfuŋgaineone pe ŋarega, oi quraŋga ŋarego. Mimipaŋ buŋo raŋgbaŋine ore Biŋe buŋo oi maneru go wapebuŋ.
1JO 2:8 Jibu ore mimiti gariine oi quraŋga ŋarego. Qisiriji mataeiŋ ore eko tatamare fori tamaeru sogueega ore mimipaŋ buŋo ore foriine Anutureo eru ŋoŋoreo totogo fukeru pega.
1JO 2:9 Moji miineji “Tatamaineo gogo,” migayoŋ, ogoine rosi etega, iŋoji jikigaru qisiri maŋgo goga.
1JO 2:10 Moji ogoine manji jojoko eteega, iŋoji tatamainere maŋgo damaŋ so goko mosiineji goine agiburaŋ enimiŋ ore so kesoeega.
1JO 2:11 Oŋuyoŋ, moji ogoine rosi etega, iŋoji dabu eereo roqowareqo goku eeboboine qisiri maŋgo eega. Qisiriji jiŋoine bokobeko tiŋtuŋ eru goga ore uro raiŋ, oi iŋoyoŋe so mane mukuega. Mata.
1JO 2:12 O odumadepune, Yesuji komeru tinabiŋe yasogo roru goga ore eru Anutuji ŋoŋore agiburaŋ bokeru qofoso foreya. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego.
1JO 2:13 O mamapune, moji fuŋfuŋgaineone go wapega, ŋoŋo oi maneru go wapebuŋ. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. O ŋi jeŋoŋpune, ŋoŋo sembene Rauine gbiŋ eteru gogobi, ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. Odumadepune, ŋoŋo Mamanoŋunde fuŋne mane mukuru gogobi, ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego.
1JO 2:14 Mamapune, moji fuŋfuŋgaineone go wapega, ŋoŋo oi maneru go wapebuŋ wapegobi. Ore eru buŋo yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Ŋi jeŋoŋpune, ŋoŋo Anuture Biŋe buŋo maŋ-ŋaŋuŋgo ruabi sanaŋgaru dimako usuŋ-ŋaŋuŋke fukeru sembene Rauine gbiŋ eteru gogobi. Ore eru buŋo yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Oŋu.
1JO 2:15 Ŋoŋo morende eebobo sembene eru ya sosowo oo pega, ore aŋiine so maneinebi. Moji maŋineji morende eebobore aŋi manega ine, Mamanoŋunde manjokoji iŋore maŋgo so dimaga.
1JO 2:16 Morende eebobo oi iŋi: Ŋiŋigoji saki fuyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyobeegobi. Ya jiŋoyaŋunji ŋoneru ŋoneaŋi eru sase eegobi eru morende gogoyaŋuŋ ore bebero eru furarieru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Oi eru manjo goine oi Mamareone so wareega. Mata! Oi morende eebobo sembene fukega.
1JO 2:17 Morende eeboboji benoŋ baiŋ eru ore aŋi sembene sembene oi oŋuakoŋ benoŋ banimiŋyoŋ, moji Anuture maŋ aŋi reŋgaru boyobeega, iŋoji qiŋ keru damaŋ tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ. Oŋu.
1JO 2:18 O kokopune, Kristore tife dimaku kiso eteiŋ, iŋoji damaŋ tatariineo fukeiŋ, oŋu mibi maneegobi. Buŋo ore so damaŋ yoo Kristore kisopu kokoineji fukeru dimagobi. Buŋo ore foriine oŋu fukeya ore eru damaŋ tatariinere maŋgo waperu gogobeneŋ, oŋu manegobeneŋ. Ore mogeine ogu.
1JO 2:19 Kiso ŋiŋigo yoŋoji noŋunde kubuo akoŋ goku boke noberu rabuŋ. Maŋyaŋuŋ niŋoke sasaki kiperu mamanesiŋ kufufuŋ botunoŋuŋgo kosa goku totiebuŋ. Nonunde kufufuŋ foriine fukenobuŋ ine, noŋuŋke damaŋ so qakatobi moko gonobeŋ. Boke noberu taitai dimagobi, mosi oiji fuŋneyaŋuŋ iŋi noduko ŋoneru manegobeneŋ: Yoŋoreone moji niŋoke fofori moakoŋ so fukeru goya.
1JO 2:20 Yoŋoji taitai dimagobiyoŋ, Kristoji Moroine Tiriine yoŋore maŋ-ŋaŋuŋgo keseme bogunu baku dobe ŋabeko sosowo ŋoŋoji buŋo foriine mane mukuru gogobi.
1JO 2:21 Ŋoŋoji buŋo foriine so egu mane mukunimiŋ ore eru buŋo yo so quraŋga ŋarego. Ore eru matayoŋ, ŋoŋo buŋo foriine mane mukugobi eru buŋo foriineji buŋo ikoine mo kesosoeiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego.
1JO 2:22 Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukegayoŋ, mo moji buŋo oi mugaga, iŋoji eadu bobo ŋiŋigo fukega. Iŋoji Kristore oka dimaku kiso eteru Mama eru Madeine oi moko muga yapeega.
1JO 2:23 Moji Mamare Made mugaega, iŋoji Mamaine tomiri mo goga. Moji Madeine mifukeega, iŋoji Mama oŋuakoŋ bofukeru iŋoke goga.
1JO 2:24 Ŋoŋo Biŋe buŋo fuŋfuŋgaineone maneru wapebuŋ, oi maŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgaru dimaiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Biŋe buŋo maneru wapebuŋ, oiji maŋ-ŋaŋuŋgo dimaiŋ ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ qiŋ keru Mama eru Madeine yokoke qakatoru dimainebi.
1JO 2:25 Kristoji jojofo buŋo iŋi noreko pega, “Noke dimanimiŋ ine, gogo seŋgiŋbaŋgiŋineke ŋarebe tatariine tomiri sanaŋgaru gonimiŋ.”
1JO 2:26 Goineji esoigaru tiŋtuŋ ba ŋareegobi, nonji yoŋore eru buŋo oi quraŋga ŋarego.
1JO 2:27 Goineji tiŋtuŋ eegobiyoŋ, Kristoji Moro Tiriine ŋoŋore maŋgo keseme bogunu baku dobe ŋabeega. Moro Tiriine iŋoji maŋ-ŋaŋuŋgo qiŋ keru dimako so wirienimiŋ ine, ŋoŋoji qaqaji more so embimbiŋganimiŋ. Oi iŋi ore migo: Iŋore Moro Tiriineji eebobo fiinere buŋo sosowo qaji ŋareeiŋ. Bogunu baku dobe ŋabeega, oi ya ikoine mo matayoŋ, mamane buŋo foriine akoŋ fukeega. Ore eru buŋo foriine qaji ŋareya ore so buŋoine sosowo reŋgaru Kristoke damaŋ so qakatoru dimainebi.
1JO 2:28 O kokopune, ŋoŋo Kristoke qiŋ keru qakatoru dimainebi. Iŋoke dimaku gobeneŋ moke fukeiŋ, damaŋ oo so yobe nobeko mimigaŋgaŋ paio so kamieru rakimiŋyoŋ, soine iŋore jiŋoo koimo paio samarieru dimainebeneŋ.
1JO 2:29 Kristoji posiine fukega, ŋoŋoji buŋo oi mane mukugobi ine, buŋo yo oŋuakoŋ soine mane taniŋganimiŋ: Ŋiŋigo sosowoji eebobo posiine baegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anutureone fukeru iŋore odumade fukegobi. Oŋu.
1JO 3:1 Maneniŋ! Sombuŋ Mamanoŋunji niŋore “Nakene odumadepu,” oŋu oŋga noreru oiji manjokoine yasogo noduega. Noŋuŋ fofori Anuture odumade fukegobeneŋ. Oi fukegobeneŋ ore moreŋ ŋiŋigoji fuŋnenoŋuŋ so mane mukuru gogobi. Anuture fuŋne so mane mukugagobi ore noŋunde fuŋnere oŋuakoŋ mumutu eru gogobi.
1JO 3:2 O yoro ogopune, damaŋ yoo noŋuŋ Anuture odumade fukeru gogobeneŋ. Oŋu goku jiki uruŋu fukeru gokimiŋ, oi totogo so fukega. Buŋo moakoŋ manegobeneŋ, oi iŋi: Iŋoji moke totogo fukeko kamasiine foriine jiŋonoŋunji ŋonekimiŋ, damaŋ oo akoŋ qowirieru oi oŋuine fukekimiŋ.
1JO 3:3 Uri yoŋoji Kristore oori oŋuine eteru gogobi, iŋoji oi keririke yabeme iŋore kamasi oŋuine gbagbataeŋine fukeru gonimiŋ.
1JO 3:4 Uri yoŋoji agiburaŋ baegobi, yoŋoji kadi buŋo qaku buraŋgaegobi. Agiburaŋ oi jauba eebobo.
1JO 3:5 Kristo iŋoyoŋe agiburaŋine tomiri iŋoji noŋunde agiburaŋ keririkeiŋ ore wakiru fukeya, oi manegobi.
1JO 3:6 Uri yoŋoji Kristoke qiŋ keru dimagobi, yoŋoji agiburaŋ so eru gogobi. Moji agiburaŋ jikigaru eega, iŋoji Yesu so ŋoneru fuŋine so mane mukuru goga. Oŋu.
1JO 3:7 O kokopune, moji egu tiŋtuŋ baŋabeiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Kristoji posiine fukega ore so moji eebobo posiine poretiŋ boyobeega, iŋoji posiine fukega.
1JO 3:8 Sembene Rauineji fuŋfuŋgaineone agiburaŋ eru waperu goga. Ore so uri yoŋoji agiburaŋ baegobi, yoŋoji Sembene Rauinere biŋe fukegobi. Anuture Madeji iŋore gio imasamakeŋ baiŋgo ore wakiru fukeya.
1JO 3:9 Uri yoŋoji Anutureone fukebuŋ, yoŋoreone moji gogo fuŋine more maŋgo pega ore eru agiburaŋ so jikigaru eega. Fufuke gariine fukeru goga ore eru agiburaŋ jikigaru baiŋgo embimbiŋgaega.
1JO 3:10 Uri yoŋoji Anuture odumade fukeru uri yoŋoji Sembene Rauinere odumade fukegobi, oi iŋi osoeru mane taniŋgakimiŋ: Moji eebobo posiine so boyobeega, iŋoji Anuture biŋe so fukega. Oŋuakoŋ moji ogopuine so manji jojoko eyareega, iŋoji Anuture biŋe so fukega. Ore mogeine oŋu.
1JO 3:11 Biŋe buŋore koruŋ fuŋfuŋgaineone maneru waperu gogobeneŋ, ore mimipaŋ buŋoine oi iŋi: Noŋuŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ.
1JO 3:12 Kein (Kain) iŋoji Sembene Rauinere biŋe goku gboine qame komeya. Noŋuŋ oi oŋuine fukeru egu goinebeneŋ. Iŋoji iŋi ore gboine qaya: Iŋoyoŋunde eeboboji sembene fukeyayoŋ, gboinere oi posiine fukeya. Iŋo ore eru qaya.
1JO 3:13 O maŋkekerisie ogopune, moreŋ ŋiŋigoji rosi eŋarenimiŋ ine, ore eru so waragainebi.
1JO 3:14 Noŋuŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ manjoko eyareegobeneŋ ore eru buŋo yo mane taniŋgagobeneŋ: Noŋuŋ kome sanaŋinere ruge kigaru gogo sanaŋineo roperu gogobeneŋ. Moji manjoko so eega, iŋoji jikigaru kome sanaŋinere maŋgo dimaiŋ.
1JO 3:15 Ŋiŋigo ogopuyaŋuŋ rosi eyareegobi, oi sosowoji komekiine yayabe ŋiŋigo fukegobi. Gogo sanaŋine oi yayabe ŋiŋigo oŋuine more maŋgo so pega, oi soine mane mukugobi.
1JO 3:16 Yesu Kristoji gogoine noŋunde eru kisiŋgaru bokeru manjoko naduŋgadunde fuŋne oŋu noduko ŋoneru mane mukugobeneŋ. Noŋuŋ oŋuakoŋ gogonoŋuŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋore eru kisiŋgaru bokebeneŋ sagaiŋ.
1JO 3:17 Moji morende yareya soineo roru gome ogoineji yare embimbiŋgaru basiqasi eko ŋonegayoŋ, jibu bukuŋ fukeru maŋine kipega ine, Anutu manjokoineji iŋore maŋgo uruŋu pena?
1JO 3:18 O kokopune, manjoko naduŋgaduŋ ee oi mi bibinoŋunji akoŋ egu misaqasa minoboŋyoŋ, oi eebobonoŋunji buŋo foriine boyoberu eku goinebeneŋ.
1JO 3:19 Noŋuŋ buŋo foriinere biŋe fukegobeneŋ me mata? Fukegobeneŋ ine, soine maŋnoŋuŋ womoke eteko Anuture jiŋo maio koimo dimakimiŋ. Buŋo oi noŋuŋ oosoe eru iŋi mane mukukimiŋ:
1JO 3:20 Maŋnoŋunji ya sembene ore eru minorega ine, niŋo buŋo yo soine mane mukugobeneŋ: Anutuji oosoe Raunoŋuŋ fukeru buŋonoŋuŋ poretiŋ akoŋ osoeiŋ. Anuture mamanesuji noŋunde mamanesu odureru ropekiine fukeko buŋo sosowo soine mane forega. Ore eru soine maŋnoŋuŋ womoke eku goinebeneŋ.
1JO 3:21 O yoro ogopune, maŋnoŋunji so minorega ine, noŋuŋ soine Anuture jiŋo maio koimo fukeru samarieru dimakimiŋ.
1JO 3:22 Noŋuŋ Anuture mimipaŋ buŋo reŋgabeneŋ eebobonoŋuŋ oi ŋoneme sagaega ore so eru baku goegobeneŋ ine, ya more oŋga wosiru weu tekimiŋ, oi noreko raugakimiŋ.
1JO 3:23 Anuture mimipaŋ buŋo yoyoka oi iŋi: Noŋuŋ Madeine Yesu Kristore tina manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ eru mimipaŋ buŋo mitiga noreme ore so manjoko naduŋgaduŋ eku gokimiŋ. Oŋuine so eru gonobeŋ, oi Anuture jiŋoo so sagana.
1JO 3:24 Uri yoŋoji Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaegobi, yoŋoji Anutuke qakatoru gobi Anutuji yoŋoke fooreku dimaga. Iŋoji noŋuŋke fooreku dimaga, oi Moroine Tiriine noreko maŋnoŋuŋgo saŋu qa noreru goga ore mane mukugobeneŋ. Oŋu.
1JO 4:1 O yoro ogopune, kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine kokoineji moreŋ so roregaru gogobi ore buŋo sosowo oi pipa so roru manesiŋ gainebi. Anuture Moroji me gemo moji boburogame buŋo miga, oi bonieru eesoigo ruaru osoeinebi.
1JO 4:2 Anutu Moroinere fuŋne oi iŋi osoeru bofukeinebi, “Yesu Kristoji wakiru saki fuineke fukeru goya,” uri yoŋoji buŋo oi mifukeenimiŋ, yoŋoji sosowo Anuture biŋe fukegobi.
1JO 4:3 Moji Yesure fuŋne oŋu so mifukeega, iŋoji Anuture biŋe so fukega. Kristo kiso Rauinere gemoji iŋore maŋ boburogame buŋo miega. Moji fukeru Kristore oka dimaku kiso eteiŋ, buŋo oŋu ŋajibuŋ, iŋoji damaŋ yoo moreŋgo fukega.
1JO 4:4 O kokopune, ŋoŋo Anuture biŋe fukebi Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo dimaku morende gemokaku oi yadureru gbiŋ eyareega. Ore eru kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine oi soine gbiŋ eyareru goniminde so fukegobi.
1JO 4:5 Yoŋoji morende biŋe fukebi morende gemoji boburo yabeegobi. Ore eru morende eebobo boyoberu buŋo mibi maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋoji buŋoyaŋunde kaje ruaru maneegobi.
1JO 4:6 Noŋuŋ Anuture biŋe fukebeneŋ Moro Tiriineji boburo nobeega. Anutu manegobi, yoŋoji noŋunde buŋo mibeneŋ ore kaje ruaru maneegobi. Anuture biŋe so fukegobi, yoŋoji noŋuŋ buŋo mibeneŋ ore kaje so ruaru maneegobi. Buŋo foriinere Moro eru sinefurure gemo yokore fuŋne oi oŋu osoeru mane mukuekimiŋ. Oŋu.
1JO 4:7 O yoro ogopune, Anutuji manjoko naduŋgaduŋ eere fuŋqodu fukega. (Ore eru manjoko oi obu jiŋoine oŋuine peku wapeega.) Ore eru noŋuŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ. Oŋu eru gogobeneŋ, sosowo noŋuŋ Anutu maneru iŋoreone fufuke gariine fukeru gogobeneŋ.
1JO 4:8 Anutuji manjokore kukure Rau fukega. Oŋu fukega ore moji ŋiŋigo so manji jojoko eyareega, iŋoji Anutu so maneru mutu goga.
1JO 4:9 Anutuji manjokoine botunoŋuŋgo totogo iŋi noduya: Iŋoji Madeine moakoŋ oi maŋgo enoreko sanaŋgaru gokimiŋ ore eru soreme moreŋgo wakiya.
1JO 4:10 Noŋuŋ Anutu manji jojoko eteru oiji manjoko so kesosoebeneŋ fukeyayoŋ, manji jojokore fuŋne oi iŋi: Anutuji rone manji jojoko enoreru agiburaŋnoŋuŋ keririkeiŋ ore Madeine soreme noŋundeo wakiya.
1JO 4:11 O kokopune, Anutuji oŋu mokemoke yobu manji jojoko enoreya ore eru noŋuŋ oŋuakoŋ maŋnoŋunji jojoko naduŋgaduŋ eeinebeneŋ. Manji jojoko so naduŋgaduŋ ebeneŋ so yobu sagaga.
1JO 4:12 Moji Anutu damaŋ mogo so ŋoneyayoŋ, manjoko naduŋgaduŋ eku gogobeneŋ ine, Anutuji maŋnoŋuŋgo rowegaru dimako manjokoineji maŋnoŋuŋ puseko kuririnoŋuŋke fukeru gogobeneŋ.
1JO 4:13 Noŋuŋ Anutuke qakatoru gobeneŋ iŋoji maŋnoŋuŋgo dimaga, oi Moroine Tiriine noreya ore eru mane mukuru maŋyoka so eegobeneŋ.
1JO 4:14 Mamaineji Madeine moreŋine moreŋine noŋunde Munaŋqoqo Rau fukeiŋ ore soreme wakiya. Niŋoji oi ŋoneru maneru kitiŋgaku miegobeneŋ.
1JO 4:15 Moji “Yesu Anuture Made fukega,” mifukeeiŋ, Anutuji iŋore maŋgo rowegaru dimako iŋoji Anutuke qakatoru goga.
1JO 4:16 Anutuji yoŋe manjoko enoreega, niŋo ore fuŋine mane mukuru oo manesiŋ gaegobeneŋ. Anutuji manjokore Rau fukega. Oŋu fukega ore moji ŋiŋigo manji jojoko eyareru goga, iŋoji Anutuke qakatoru dimako Anutuji iŋore maŋgo rowegaru goga.
1JO 4:17 Oŋu gobeneŋ Anuture manjokoineji maŋgo eru rau noberu maŋnoŋuŋ puseko kuririnoŋuŋke gogobeneŋ. Kristoji moreŋgo yayabaine goya, noŋuŋ kamasi oŋuine gogobeneŋ. Oŋuine gogobeneŋ ore eru Anuture mimitari damaŋ yasogoo Kristore jiŋo maio roperu oo koimo fukeru samarieru dimakimiŋ.
1JO 4:18 Anutuji aŋo manjoko enoreme dimaku omaine yobu kokoi egu manekimiŋ. Agiburaŋ ŋiŋigo Anutuji agiburaŋyaŋunde geo egu bokirie yareiŋ ore kokoi maneegobiyoŋ, Anuture manjokoji maŋnoŋuŋ pusega ine, oiji kokoinoŋuŋ sosowo yobe foreega. Ore eru moji kokoi maneega, iŋo manji jojoko enoreega ore fuŋine oi poretiŋ so mane forega.
1JO 4:19 Iŋoji rone manji jojoko enoreya ore eru noŋuŋ manji jojoko eegobeneŋ.
1JO 4:20 Moji “Anutu manjoko etego,” migayoŋ, ogoine rosi eteega, iŋoji ŋiŋigo ikoikoine fukega. Ore fuŋine oi iŋi: Ogoine ŋoneru jibu so manjoko etega ine, iŋoji Anutu so ŋoneru oi uruŋu manji jojoko etena?
1JO 4:21 Moji Anutu manjoko eteega, iŋoji ogopuine oŋuakoŋ manjoko eyareru goigoŋ. Anutuji manji jojokore mimipaŋ buŋo oŋu ruame pega. Oŋu.
1JO 5:1 Uri yoŋoji Yesu manesiŋ garu “Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega,” miegobi, oi sosowoji Anutureone fufuke gariine fukeru gogobi. Uri yoŋoji Mamaine manji jojoko etegobi, oi sosowoji iŋore Made oŋuakoŋ manji jojoko eteegobi.
1JO 5:2 “Anuture odumadepu manji jojoko eyaregobeneŋ,” mibeneŋ buŋo ore foriine oi noŋuŋ iŋi ore oosoe eru manegobeneŋ: Anutu manji jojoko eteru mimipaŋ buŋoine reŋgaru boyobeegobeneŋ ine, Anutu odumadepuine oŋuakoŋ manji jojoko eyareekimiŋ. Ore mogeine oi oŋu.
1JO 5:3 Anutu manji jojoko etekimiŋ ore foriine oi buŋo rereŋ. Anuture mimipaŋ buŋo boyobebeneŋ sagaga. Mimipaŋ buŋoine reŋgabeneŋ yobiŋineke so fukeiŋ.
1JO 5:4 Anutureone fufuke gariine fukebeŋ, noŋuŋ sosowoji soine iŋore mi reŋgaru morende eebobo sembene gbiŋ eekimiŋ. Anutuji mamanesiŋ noreko ore paiineo oŋga wosigabeneŋ Anutuji morende eebobo sembene oi qaku yobeko waki foreko gogobeneŋ. Gbiŋ ekiminde fuŋne furuine mo so pega.
1JO 5:5 Noŋuŋ gbiŋ so enobeŋ ine, uri yoŋoji oi enobuŋ? Yesu Anuture Made fukega, moji oi manesiŋ garu morende eebobo sembene gbiŋ eeiŋ. Oŋu.
1JO 5:6 Yesu Kristo Anuture Made fukega, oi uruŋu manegobeneŋ? Yesuji obuo rakame Jonji miti meso rau teme Anutuji damaŋ oo buŋo oi miko manebi eru jiki dariine keseiŋgo eko oo buŋo maru mo Sombuŋgone fukeko manebuŋ. Buŋo obuo ateine moakoŋ fukeya, oi akoŋ mata. Sombuŋ Rauineji buŋo kitiŋgaku miya, ore mogeine oi obu eru dari, yoyoka oi. Jikigaru Moro Tiriineji buŋo oi miega. Iŋoji buŋo foriinere Rau fukega ore eru iko eiŋgo embimbiŋgaega.
1JO 5:7 Kikitiŋ buŋo yokaomo oi oŋu manebeneŋ pega.
1JO 5:8 Buŋo yokaomo ore mogeine oi Moro, obu eru dari. Buŋoyaŋuŋ oi sogokoŋ totogo manebeneŋ saga forega.
1JO 5:9 Buŋo koroineo waperu kikitiŋ eegobi, oi soine maneru roru sabareegobeneŋyoŋ, Anuture kikitiŋ buŋoji ŋiŋigo buŋonoŋuŋ odureru sanaŋ qaŋqaŋine fukega. Anutuji Madeinere “Nake Madene,” oŋgaku fuŋine oŋu totogo kitiŋgaku miya. Ore eru buŋo oi egu ŋadi gakimiŋ.
1JO 5:10 Moji Anuture Made manesiŋ gaega, kikitiŋ buŋo Rauineji iŋoyoŋe iŋore maŋgo gokame iŋore fuŋne soine mane mukuega. Moji Anutu so manesiŋ gaega, iŋoji kikitiŋ buŋo Rauine iŋoyoŋe ba wawaki eteru ŋi ikoine fukeega. Anutuji buŋo koruŋ Madeinere kitiŋgaku miya, iŋoji buŋo oi so manesiŋ gaga ore Anutu iŋoyoŋe ŋadi gaega.
1JO 5:11 Anutuji buŋoine iŋi kitiŋgaku miya, “Nonji gogo sanaŋine ŋareiŋ ore mibe, nake Madeneji gogo sanaŋine ore kukure Rauine fukega.”
1JO 5:12 Iŋore Madeke qakatoru goga, iŋoji gogo sanaŋine raugaru goga. Anutu Madeineke so qakatoru goga, iŋoji gogo sanaŋine so raugaru goga. Oŋu.
1JO 5:13 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutu Madeinere tina oi manesiŋ gaegobi, nonji quraŋ yo ŋoŋore quraŋgago. Gogo sanaŋinere biŋe fukegobi, ŋoŋoji ore fuŋine poretiŋ mane mukunimiŋ ore eru yo quraŋgago.
1JO 5:14 Noŋuŋ soine koimo fukeru Anuture bembeŋgo raru oŋga wosiru dimaku iŋi mane mukuegobeneŋ: Wamo yare iŋore maŋ aŋi boyoberu oŋga wosikimiŋ, iŋoji oŋgawowosinoŋuŋ oi maneiŋ.
1JO 5:15 Oi me oi ore oŋga wosibeneŋ oŋgawowosinoŋuŋ maneiŋ ore manegobeneŋ ine, buŋo yo oŋuakoŋ mane mukugobeneŋ: Wamo yare oŋga wosigabeneŋ, oi sosowo noŋunde biŋe fukeiŋ.
1JO 5:16 Moji ogoine ŋoneme agiburaŋ eko oiji kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ, iŋoji ogoine iŋore Anutu oŋga wosigako munaŋ qoqo eteko gogo sanaŋineo ropeiŋ. Agiburaŋ Anutuji bokeiŋ ore so ebuŋ, buŋo yo yoŋore migo. Goineji agiburaŋ ebi oiji kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ, yoŋore oŋga wosiinebi ore oi so migo. Mata.
1JO 5:17 Eebobo sembene sosowo oi agiburaŋ fukega. Sembene goine egabeneŋ oiji kome sanaŋinere biŋe so fukekimiŋ. Oŋu.
1JO 5:18 Uri yoŋoji Anutureone fufuke gariine fukebuŋ, yoŋoreone moji agiburaŋ so jikigaru eega, oi manegobeneŋ. Anutureone fufuke gariine fukeru goga, iŋoji iŋoyoŋe sisiŋaŋ eku Sembene Rauineji oi so qafagaru roiŋ.
1JO 5:19 Noŋuŋ buŋo yo manegobeneŋ: Noŋuŋ Anuture biŋe fukegobeneŋyoŋ, moreŋ so yoŋoji maŋyaŋuŋ so kerisieru Sembene Rauinere usuŋ yukuineo gobi siŋaŋ yabeega.
1JO 5:20 Buŋo yo oŋuakoŋ manegobeneŋ: Moji ŋi foriine yobu fukega, noŋuŋ oi manekimiŋ ore Anutuji Madeine soreme wakiru mamanetaniŋ noreya. Moji ŋi foriine yobu fukega, noŋuŋ iŋoke qakatoru moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Ŋi foriine yobu oi Anuture Made Yesu Kristo. Iŋoji Anutu foriine yobu eru gogo sanaŋinere kukure Rau fukega.
1JO 5:21 O kokopune, nemu gboŋ ikoine goineji qukarieru egu qafaga ŋarenimiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eku goinebi. Oŋu.
2JO 1:1 O ŋigo sari, Anutuji roosoe guko maŋkekerisie kufufuŋpugo siŋaŋ yaberu dimage. Nonji ŋoŋo buŋo foriinere so maŋ wombuŋneji jojoko eŋareego. Nakekoŋ matayoŋ, ŋiŋigo buŋo foriine mane mukugobi, sosowo yoŋoji oŋuakoŋ ŋoŋo manji jojoko eŋareru gogobi. Nonji minebobo fukego eru goke buŋo mimane enimi ore wareru quraŋ quraŋgago.
2JO 1:2 Buŋo foriineji maŋnoŋuŋgo dimaku noŋuŋke tatariine tomiri pe ropeiŋ. Nonji Biŋe buŋo ore eru manji jojoko eŋarego.
2JO 1:3 Noŋuŋ buŋo foriine boyoberu manji jojoko naduŋgaduŋ eku gogobeneŋ ine, Mama Anutu eru Madeine Yesu Kristo yokoji ŋonemaiŋ eru yauŋmoriri norebire womoo goinebeneŋ.
2JO 1:4 Mamaji manjokore mimiti buŋo noreya, ore so akoŋ gonde kufufuŋpugo goineji buŋo foriinere so eeboboyaŋuŋ eba eku gogobi. Nonji mosiyaŋuŋ oŋuine ŋonebe jeribari soguine enareega. Oŋu.
2JO 1:5 O yoro ogone ŋigo soguine, damaŋ yoo mimiti buŋo quraŋga garego, oi buŋo gariine mata. Buŋo fuŋfuŋgaineone fuŋgaru maneru wapebeŋ, nonji buŋo oi moke quraŋgaru iŋi mitiga garego: Noŋuŋ maŋnoŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ.
2JO 1:6 Manji jojoko naduŋgaduŋ eku gokiminde buŋo migo, ore foriine oi iŋi: Noŋuŋ Anuture mimipaŋ buŋo sosowo reŋgaru eebobonoŋuŋ eba eku goinebeneŋ. Sosowo ŋoŋoji mimipaŋ buŋo fuŋfuŋgaineone maneru go wapebuŋ, oi iŋi: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji manjoko naduŋgaduŋ eku goinebi.
2JO 1:7 Sinefuru ŋiŋigoji Yesu Kristore iŋi mi bofukeegobi: “Munaŋqoqo Rauineji moreŋ ŋi saki fuineke fukeiŋgo embimbiŋgaya.” Oŋu mi bofukeru eadu ebi bojiqojibu fukeega. Sinefuru ŋiŋigo oŋuine oi Kristore tifego dimaku kiso eteegobi. Ŋiŋigo oŋuine kokoineji moreŋine moreŋine roregaru kosa ra wareru gogobi.
2JO 1:8 Niŋoji mande gio babeneŋ foriine maŋ-ŋaŋuŋgo fukeya, oiji jibugaru egu jaŋgaru mataeiŋgo manego. Ore eru sinefuru ŋiŋigoji bojiqojibu egu eŋarenimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Oŋu gobi maŋ-ŋaŋunde foriji so jibugako Ofonji furiŋaŋuŋ sosowo ŋare foreiŋ.
2JO 1:9 Kristoji buŋo qaji noreya, moji oi so qakatogayoŋ, oi odureru buŋo jikigako bojiqojibu miega, iŋoji Anutu tomiri mo goga. Uri yoŋoji Kristore Biŋe buŋoo qakatogobi, yoŋoji Mama eru Made yokoke sanaŋgaru gogobi.
2JO 1:10 Moji Biŋe buŋo jumuine oi so roru ŋoŋoreo warega, ŋoŋo iŋore mijeri so miku piŋaŋuŋgo so keporebi ropeine.
2JO 1:11 Moji iŋore mijeri miiŋ, iŋoji sembeneinere yobiŋke poregame paiineo ropeko sogokoŋ kukuganimi. Oŋu.
2JO 1:12 Nonji ŋoŋore buŋo boakoŋ quraŋgabeminde aŋi manegoyoŋ, oi papia rekaineo iŋkji quraŋgabemiŋgo so maneru bokego. Ŋoŋoreo iqi wareru jiŋo mai ŋaberu buŋo mi manekimiŋ ore odigaru oori ego. Qoturekimiŋ, damaŋ oo aŋibaŋi ŋeku mimane eku jerinoŋuŋ fuke foreru maŋnoŋuŋ puseko gokimiŋ ore manego.
2JO 1:13 Anutuji ŋigo ogogo siŋaŋ giore roosoeya, ŋigo sari iŋore kufufuŋpuji momojoyaŋuŋ ruabi goreo foga. Oŋu.
3JO 1:1 O yoro ogone Gaius, nonji minebobo mo fukeru goke buŋo mimane enimi ore foru quraŋ quraŋgago. Nonji buŋo foriinere so maŋneji jojoko egareru gogo.
3JO 1:2 O yoro ogone, gore iiruji Anutuke qakatoru fiame goge, oi manego. Oŋuakoŋ saki garigari goku ya sosowo oo touŋmoriri bofukeru gomiŋ ore Anutu oŋga wosigo.
3JO 1:3 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goineji goreone wareru gore sundu iŋi kitiŋgaku najibi, “Goji Anuture buŋo foriine oi damaŋ so boyoberu eba eku goge.” Oŋu najibi manebe jeribari soguine kesosoe nareya.
3JO 1:4 Nonde kokopuji Anuture buŋo foriine boyoberu eba eku gogobi, nonji biŋe oŋuine maneru mokemoke yobu jerieego. Biŋe furuine moji jeribari ropekiine oi so odureko manego. Oŋu.
3JO 1:5 O yoro ogone, go maŋkekerisie ogopunoŋuŋ kiŋaŋ qa yareku oo damaŋ so dimaku goege. Yoŋoreone goineji kae roregaru ŋoŋoreo wareegobi, oi ŋonemaiŋ eyareege. Mane yarege me mata, oi jibu fiine akoŋ bapi yabeege.
3JO 1:6 Go maŋgoji jojoko eyareru gomeŋ, yoŋoreone goineji yoo wareru mamanesiŋ kubure jiŋo maio fuŋnego oŋu kitiŋgaku mibi manebeŋ. Ore eru ogopunoŋuŋ oŋuineji ŋoŋoreo warenimiŋ, oi bapi yaberu gokande soine afagaru gio baku kadiyaŋuŋ jikigaru ranimiŋ. Gio oŋuine oi Anuture jiŋo maio sagaiŋ ore so jikigaru baku goigoŋ.
3JO 1:7 Yoŋoji Kristore biŋe fukegobi ore eru yoŋoyaŋunde kae bokeru roregaru tinabiŋeine misaueegobi. Gio oŋu baku maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋoreone uqo munjaŋ ya mo so sabareru roegobi.
3JO 1:8 Ore eru Yesure ogopuine niŋonoŋe akoŋ ogopunoŋuŋ oŋuine oi keporeru kitiŋga yabebi sagaiŋ. Noŋuŋ gio mobeine oi baku oiji buŋo foriinere Rau moko kiŋaŋ qa tebeneŋ buŋoine foriineji saueeiŋ. Oŋu.
3JO 1:9 Nonji mamanesiŋ kubu yoŋore quraŋ mo quraŋgaboŋyoŋ, Diotrefes minebobo ŋi iŋoji botuŋaŋuŋgo siŋaŋ qoruine goinde aŋi manega, iŋoji buŋonere kaje so ruaru keta eega.
3JO 1:10 Ore eru nonji ŋoŋoreo warenobo ine, iŋore eebobo sembene oi totogo mibe iŋi manenimiŋ: Iŋoji niŋore ŋadiqoqo buŋo miku kekoigaru kisoŋgaru miega eru buŋo akoŋ so miega. Matayoŋ, maŋkekerisie ogopunoŋuŋ kae oruŋ gio baegobi, iŋoji oi so kepore yareega eru ogopunoŋuŋ goineji kepore yarenimiŋgo manegobi, iŋoji oi sabare yareru mamanesiŋ kubuyaŋuŋgone ketuŋ yabeko sakibe wakiegobi.
3JO 1:11 O yoro ogone, go eebobo sembene matayoŋ, eebobo fiine oi boyoberu goigoŋ. Uri yoŋoji eebobo fiine eba eku gogobi, yoŋoji Anuture odumade fukegobi. Uri yoŋoji eebobo sembene eba eku gogobi, yoŋoji Anuture fuŋne so mane mukuru sa sakiineo gogobi.
3JO 1:12 Demitrius ŋi iŋore fuŋne oi fiine. Ogopunoŋuŋ sosowoji oŋu miegobi. Buŋo foriinere Rau iŋoyoŋe buŋo oi oŋuakoŋ kitiŋgaku miega eru niŋoji jikigaru iŋore buŋo sogokoŋ miegobeneŋ. Niŋoji buŋo miegobeneŋ, oi buŋo foriine yobu fukega, oi manege. Oŋu.
3JO 1:13 Nonji gore buŋo boakoŋ quraŋgabeminde aŋi manegoyoŋ, oi kirifi eru iŋkji quraŋga garebeminde so oŋu so maneru bokego.
3JO 1:14 Nonji pipa goreo wareru ŋone gubemiŋgo odigaru origago. Qoturekimiŋ, damaŋ oo soine jiŋo mai naduŋgaduŋ eru buŋo buŋo mimane ekimiŋ.
3JO 1:15 Anutuji womo gareko goigoŋ! Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi goreo foga. Goji oŋuakoŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goke dimagobi, oi bubu nonde momojo yajinde manenimiŋ. Waigo!
JUD 1:1 Juda bisop Jeimsre gbo nonji Yesu Kristore kiŋaŋ qaku maŋkekerisie ogopune ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgago. Anutu Mamanoŋunji oŋga ŋareru maŋ wombuŋineji manjoko eŋareko Yesu Kristoji dobu kipe ŋareko gogobi.
JUD 1:2 Anutuji ŋonemaiŋ eru manjokoine boakoŋ yobu ŋareme womoo goinebi. Oŋu.
JUD 1:3 O yoro ogopune, Anutuji munaŋ qa noreko qowirieru moko Sombunde biŋe fukegobeneŋ, nonji ore buŋoine mitaniŋgaru quraŋga ŋarebemiŋ ore aŋi soguine maneru goboŋ. Goku gobe yobiŋgame jikigaru odigabemiŋ ore embimbiŋgago. Ore eru quraŋ oi quraŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Anutuji mamanesinde buŋo mobeine sosowo oi ŋiŋigo gbagbataeŋine qaŋkisie kekiine noŋuŋ sabareku siŋaŋ gabeneŋ so qopieiŋgo ore ruame biŋenoŋuŋ fukega. Ore eru qaqaji jijibuine goineji Biŋe buŋo bobojibu egu enimiŋ ore ŋoŋo qiŋ keru dimaku jigo qaku goinebi.
JUD 1:4 Ŋiŋigo goineji gbedigaru maŋkekerisie kubu botuyaŋuŋgo kamiine peperu wapebi fuŋneyaŋuŋ kekesiine oi totogo so fukeko gogobi. Anutuji ŋiŋigo oŋuine yoŋore buŋo ronekoŋ mitarime quraŋgabi joisererenji yoŋore paio ropeiŋ ega. Anutunoŋunji buŋoine ruaru yauŋmoririinere fuŋne foriine barariŋga noreegayoŋ, ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋoji yoŋoyaŋunde boesau didima kefaganimiŋ ore eru yauŋmoririre buŋo oi boŋorieru bokiriebi sembeaega. Oŋu eru noŋunde Sogune moakoŋ Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋ fukeru dimaega, oi mugaru ŋadi gaegobi.
JUD 1:5 Ŋoŋo buŋo sosowo oi damaŋ joroine mane foreru gogobiyoŋ, jibu siŋaŋ bobo buŋo yo egu niga ŋabeiŋ ore moke iŋi kegbore ŋareiŋgo manego: Ofonji kufufuŋpuine Ijipt kantrione bomuku yabeme warebuŋyoŋ, jiki goineji damaŋ mogo so manesiŋ gabuŋ, oi ketoqototie yabeko sibirigabuŋ. Siŋaŋ bobo buŋo oŋuine oi ŋoŋore eru moke migo.
JUD 1:6 Oŋuakoŋ Anutuji Sombuŋ mimerereŋpuine siŋaŋyayabe jokoroŋyaŋuŋ rua yabeme gobuŋyoŋ, yoŋoreone goineji manjo eru buŋo yukuineo so raru yoŋoyaŋunde siŋaŋyayabe jokoroŋ siŋaŋ yabenimiŋgo maŋmoakoŋ so eru sayaŋuŋ tiebuŋ. Buŋo qoqomuku ebuŋ ore eru Anutuji oi igo yabeme morumboŋ ŋeŋe piyaŋuŋ bokeru wakibuŋ. Wakibi “Damaŋ sogoo buŋoyaŋuŋ mitaribemiŋ,” miku gbediji nigiŋ yaberu qisiri maŋgo rua yabeko ŋe wapebuŋ damaŋ tatariine tomiri ŋe ropenimiŋ. Siŋaŋ bobo buŋo oi ŋoŋore eru moke migo.
JUD 1:7 Kamasi moakoŋ oiji Sodom, Gomora eru kae goine roregaru ŋebuŋ, yoŋoreo fukeya. Ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ boesau eru sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine kekirieme kamasiine mo iŋi ebuŋ: Ŋi yoyoka yokoyoke akoŋ eru ŋigo yoyoka yokoyoke akoŋ rorobaba eku gobuŋ. Oŋu gobi Anutuji geoyaŋuŋ bokirie yareme misi miine tatariine tomiri ja yabeko joiserereŋ maneru go wapeku gonimiŋ. Oŋu goku qaqaji jijibuine yoŋore rubaku sisiŋaŋ eere sosoine fukeegobi.
JUD 1:8 Ŋiŋigo jijibuine yoŋoji damaŋ yoo kamasi moakoŋ oŋuakoŋ eegobi. Jiŋoyaŋuŋ kerisieme ya pororoine kosa ŋoneru oo gbedigaku boyoberu yoŋoyaŋunde sakire gogoyaŋuŋ oi bosembearu bapeboriŋ bofukeegobi. Oŋuine oiji Anutu mipemiriŋ eteku kosabasa miteku usuŋine bawaki eegobi. Oŋu eru Sombunde mimerereŋ mamari ropekiine kuririquraŋyaŋuŋke paibe gogobi, yoŋore maŋqoqo buŋo fofoine miyareegobi.
JUD 1:9 Oŋu eegobiyoŋ, Sombuŋ mimerereŋ qoruine tinaine Maikel oŋuakoŋ iŋo oŋu eiŋgo maneru yobiŋgaru embimbiŋgaya. Maikelji Moses qoŋgbuŋinere Sembene Rauineke kekepari eru migobobo eya. Oi eru roperu wakiyayoŋ, jibu maŋqoqo buŋo fofoine oi mitari teiŋ ore koimo so bofukeru embimbiŋgaya. Embimbiŋgaru iŋi akoŋ miteya, “Ofoŋ iŋoyoŋe botiŋ guine.”
JUD 1:10 Maikelji oŋuakoŋ oi embimbiŋgayayoŋ, ŋiŋigo jijibuine yoŋoji sakiyaŋuŋ ba roperu Biŋe buŋo so mane mukuegobiyoŋ, jibu ore eru maŋqoqo buŋo fofoine kosa miegobi. Mutu goku joma goŋine oŋuine kosabasa gogobi. Mamane-mukuyaŋuŋ foriine so fukeko joma gogore aŋi wawakiine oi akoŋ maneegobi. Yoŋoyaŋunde aŋi mamane iŋgoŋmaŋgoŋine oiji ketotie yabeko sibiriganimiŋ.
JUD 1:11 Anutuji qaqaji jijibuine yoŋore geo bokirie yareko joiserereŋ soguine manenimiŋ ore oŋga joroku “Yei!” migo. Ŋiŋigo jijibuine yoŋoji ŋi Kein (Kain) iŋore kadi boyoberu raegobi. Jiki rosi ŋi koito moji ŋi tinaine Balam furi oteme Israel ŋiŋigo eadu yabeko tiŋtuŋ qabuŋ. Qaqaji jijibuine yoŋoji Balam iŋore mosi boyoberu moneŋ bofukenimiŋ ore manjo maneru ya biobio ebibieru kosa jibugaegobi. Ŋi tinaine Kora iŋoji Moses eru Aron qoqomuku paio kiso eyateru oo sibirigaya, qaqaji yoŋoji Kora oŋuine kajegi eru goku sibiriganimiŋ.
JUD 1:12 Maŋkekerisie ŋoŋoji maŋyauŋ naduŋgaduŋ enimiŋ ore tumaŋgaru jebe ruabi qaqaji jijibuine yoŋoji oo oŋuakoŋ wareegobi. Wareru omboŋyaŋuŋ totogo ŋaduru yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku kanenji nonone akoŋ taki tomiri noegobi. Oŋu eru ŋoŋore saki wonuŋ kokiine kokiine mimiyaŋuŋke oŋuine fukegobi. “Ziozre ŋirau egobeneŋ,” miku ogo ŋoŋore so manesuku jiji buŋo kosa miegobi Kuaŋ omaine yobu kueine tomiri oŋuine gobi gbinji putesue yabeko kosabasa ra wareegobi. Foriine fukeinde damaŋgo yoine yoine tiaŋine akoŋ foriyaŋuŋ tomiri oŋuine dimagobi. Gili rekaine oŋuine fukeru rone komekiine fukeru goduyaŋuŋ gogo sanaŋinere fuŋneone unugaru rondiŋgaru moke kome sanaŋgabi ateine yoyoka fukeko komekiine yobu fukeru gogobi.
JUD 1:13 Yoŋoji koe siri usuŋineke oŋuine kosa kukugabi eeboboyaŋuŋ mimiineke oiji tifa kubuineke oŋuine totogo fukeega. Bobuŋ goine kadiyaŋuŋ tiriku kosa wakiegobi, yoŋoji ore so tiŋtuŋ qaegobi. Bobuŋ ore so wakiru Anutuji yoŋore qisiri didire maŋgo piyaŋuŋ burugaya, dikiineo yukube rakaru damaŋ tatariine tomiri ŋe ropenimiŋ.
JUD 1:14 Adam apainere ŋaso tinaine Enok iŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo jijibuine yoŋore kajeqouŋ buŋo ronekoŋ iŋi mime pega: “Maneniŋ, Ofonji Sombuŋ mamari ŋiŋigo tiriine taoseŋine taoseŋine jareyaŋuŋ ropekiine yobu oi oga yabeme waki fukenimiŋ.
JUD 1:15 Fukeru sosowo noŋunde buŋo mitariiŋ. Ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋoji eebobo wuwunuŋineke boyoberu agiburaŋyaŋuŋ wuwunuŋyaŋuŋke eru wapebuŋ, oi sosowo osoeru ore geoine bokirie yareme sosowo yoŋore paio ropeiŋ. Baka ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋoji jiŋo rarake buŋo mimiineke oiji Anuture miqomukuru wapebuŋ, ore geoine sosowo bokirie yareme joiserereŋyaŋuŋ maneru gonimiŋ.” Enokji siŋaŋ bobo buŋo oŋu miya.
JUD 1:16 Qaqaji jijibuine yoŋoji omboŋ kanegaru jijikora oŋuine ŋunuŋ-ŋunuŋ kosa mimi eegobi. Yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyoberu putarieku sakiyaŋuŋ ba roperu jauba-iriŋbiriŋ eegobi. Ŋiŋigo goine araŋ baku jiji eyaregobi ine, oi ya bokirieru yoŋoyaŋuŋ yareniminde aŋi maneru midobodo eegobi. Oŋu gogobi.
JUD 1:17 Oŋu gogobiyoŋ, yoro ogopune, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore aposolpuji qaqaji jijibuine yoŋore buŋo oi ronekoŋ miforebi pega. Ŋoŋo yoŋore buŋo egu niga ŋabeiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
JUD 1:18 Aposol yoŋoji buŋo iŋi mibuŋ, “Yesure waware damanji bembeŋgako damaŋ tatariine oo igosisi ŋiŋigo fukenimiŋ. Yoŋoji yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyoberu gogo wuwunuŋineke gonimiŋ.” Oŋu mibuŋ.
JUD 1:19 Ŋiŋigo jijibuine yoŋoji botuŋaŋuŋgo maŋroroiŋ eŋarebi siŋsaŋ egu qanimiŋ. Moro Tiriineji so boburo yabeko morende aŋi sanaŋine sembeneji siŋaŋ ŋabeko oi boyobeegobi.
JUD 1:20 O yoro ogopune, Anutuji mamanesiŋ fuŋine mo ŋareya, oi otuŋ-ŋaŋuŋ furiine ropekiine oŋuine fukega. Ŋoŋoji mamanesiŋ ore paio dimaku kikitiŋ eku sasanaŋ bofukeeinebi. Moro Tiriineji dobe ŋabeega ore so iŋore usuŋgo dimaku oŋga wosiru goinebi.
JUD 1:21 Anutuji manjoko eŋareega, ŋoŋo iŋore manjokogo qiŋ keru dimainebi. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji ŋonemaiŋ eŋareru moke fukeko gogo sanaŋineo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ goinebi. Ŋoŋo damaŋ oi ware fukeiŋ ore yameŋ keku odigaru goinebi.
JUD 1:22 Ŋoŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore maŋyoka egobi, oi ŋonemaiŋ eru manjoko eyareru goinebi.
JUD 1:23 Goineji misi boruŋgo rakaiŋgo yobu egobi, oi egu rakanimiŋ ore pipa poreru qoruyaŋuŋ kipe yarebi qowirienobuŋ. Goineji aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembeneji siŋaŋ yabeko qaqosori gogobi, oi ŋonemaiŋ eyareru goinebi. Oŋu goinebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde gogoji egu sembeaiŋ ore kokoi maneru goinebi. Qaqosori yoŋoji agiburaŋine agiburaŋine ebi oiji maŋyaŋuŋ eru sakiyaŋuŋ puseko totogo jukuwi eru gogobi, yoŋore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Bapeboriŋ egu enimiŋ ore kambaŋ sokiyaŋuŋ wuwunuŋineke oi oŋuakoŋ misombeŋ-ŋaŋuŋ baru so yoŋoinebi. Oŋu.
JUD 1:24 Noŋuŋ Anutu miteŋ gainebeneŋ. Iŋoji ŋoŋo rondiŋgaru egu waki ŋabeiŋ ore eru dobu kipe ŋabeiŋ ore sanaŋgaga. Iŋoji soine oga ŋaberu iŋoyoŋunde jiŋo maio rua ŋabeme roperu posiine bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri dimaku kuririquraŋine ŋoneru jerieru koriaŋ gaku goinebi.
JUD 1:25 Anutu moakoŋ iŋoji Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji maŋgo enoreko Anutu miteŋ gabeneŋ tinaine kuririineke fukeku pe ropeiŋ. Iŋoji ronere ronekoŋgo fuŋgaru waperu Ropekiinenoŋuŋ usuŋineke fukega eru damaŋ yoo jikigaru ya sosowo usuŋ suŋsuŋineji siŋaŋ garu damaŋ tatariine tomiri Ofoŋ fuke noreru go ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
REV 1:1 Anutuji ya damaŋ so joroko fukeiŋ, ore kamasiine gio bobopuine barariŋga noreiŋgo maneru Yesu Kristore oduru kajeqouŋ buŋo miku barariŋgaya. Barariŋgako Sombuŋ mimerereŋ mo soreme kiŋaŋqoqoine Jon nondeo wareru najime maneboŋ.
REV 1:2 Yesu Kristoji Anuture Biŋe buŋo kitiŋgaku mitaniŋgaru nadume Jon nonji ya oi jiŋone kerisieme qohoŋ piku ŋoneboŋ, oi sosowo ore so jikigaru kitiŋgaku mitaniŋgaru quraŋgago.
REV 1:3 Moji kajeqouŋ buŋo yo oseiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Yesure waware damanji bembeŋgaga. Ore eru quraŋ yoo buŋo quraŋgabe pega, ŋiŋigo oi kaje ruaru manenimiŋ, eru oi mane sarigaru sabarenimiŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kiwaqawaineke fukegobi. Oŋu.
REV 1:4 Jon nonji Eisia prowinsre zioz kubu 7 ŋoŋore iŋi quraŋgago: Moji sanaŋgaru goga, ronere ronekoŋgo go wapeya, eru moke kirieru wareiŋ, iŋoji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi. Oŋuakoŋ Anuture moro qoruine 7 iŋore morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimagobi, yoŋoji yauŋmoriri ŋarekabi womoo goinebi.
REV 1:5 Yesu Kristoji Anuture fuŋne damaŋ so kitiŋgaku mitaniŋgaru goku fuŋfuŋgaine komegone pakereya. Iŋoji morende ŋi koito yoŋore Ofoŋ fukega. Iŋo dariineji jureru agiburaŋnoŋuŋgone pirue noberu manjoko enoreega.
REV 1:6 Iŋoji noŋuŋ iŋoyoŋunde qorumaŋgo rua noberu qowirie nobeko koito oŋuine fukegobeneŋ. Biŋe gio siŋaŋpuine (prist) fukeru iŋoyoŋunde Mamaine Anutu kiŋaŋ qa eegobeneŋ. Noŋuŋ iŋore tinabiŋe eru usuŋ miteŋ gakabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
REV 1:7 Ŋoneniŋ, Kristoji ŋaroŋ paiineo wareiŋ! Wareiŋ, damaŋ oo noŋuŋ sosowo oi jiŋonoŋunji piku ŋonekimiŋ. Me kufuine eru tambaraŋine qomuruŋgabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ oi ŋonenimiŋ. Ŋiŋigo kubuine kubuine moreŋ so ŋe ragobeneŋ, noŋuŋ oi ŋoneru sosowo iŋore eru kimagu keku soguŋ qakimiŋ. Buŋo oi foriine, maŋyoka tomiri.
REV 1:8 Ofoŋ Anutu sanaŋgaru goga, iŋoji iŋi miga, “Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeme) tatariine tomiri go ropebemiŋ. Ore so nonji quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine A eru quraŋ maŋgoine tatariine Z fukego.” Nonji usuŋ sosowore Rau ronere ronekoŋgo gobonji go waperu gogo eru moke kirieru warebemiŋ. Oŋu.
REV 1:9 Jon nonji ŋoŋore maŋkekerisie muraŋ fukego. Kristoke qakatobe iŋoyoŋunde qorumaŋgo rua nuru oŋga nareko ŋiŋigoji joiserereŋ enarebi ŋeriŋetataŋ eego. Oi ŋoŋoke moko maneru karieru yameŋ keku sanaŋgaru dimago. Anuture Biŋe buŋo misaueku Yesure fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaru goboŋ ore oga nuru raru nu tinaine Patmos oo rua nubi goboŋ.
REV 1:10 Ofonde sonda kombaŋ ŋeŋe damaŋ mogo Moro Tiriineji kema nume kobiineji paineo ropeko ŋadineone buŋo sogo mo maneboŋ. Buŋo fonuŋine oi qeŋ fuŋine mo (biugel) putega, ore kamasi oŋu fukeya.
REV 1:11 Buŋo oiji iŋi najiya, “Yareya piku ŋonemiŋ, ore buŋoine quraŋ poporiŋineo quraŋgaigoŋ. Quraŋgaru ruande zioz kubu 7 yoŋoreo raiŋ. Siti 7 yoŋore tina oi iŋi: Efesus, Smirna, Pergamum, Taiataira, Sardis, Filadelfia eru Laodisia.”
REV 1:12 Buŋo oŋu najime fonuŋine maneboŋ, “Oi moji?” miku ŋoneru maneiŋgo kirieboŋ. Kirieru dimaku lambere ŋeŋe goulji babaine 7 dimabi ŋoneboŋ.
REV 1:13 Lambere ŋeŋe ore botuyaŋuŋgo ŋi mo ŋonebe kamasiineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuine fukeya. Marikuine joroine ke furume kufu sisiineo waki kefagaya. Kambaŋ mobeine goulineke oi bifuŋ nigiŋ oŋuine maŋkara keku dimaya.
REV 1:14 Qoru sikiineji gbagbataeŋine kuaŋ kombo (snow) ore so fukeya. Lama sikiine jurebi gbagbaeega, ore so ŋoneboŋ. Jiŋo korunji misi boruŋ oŋuine jaku tamaeko dimaya.
REV 1:15 Kufu sisiineji mariine eku yoŋuŋine fukeya. Aeŋ bras misigo ruaru rigabi jako weŋweŋ qaega, ore so jaerereŋineke peya. Buŋo najime maneboŋ, oi obu yasogoji koru duŋduŋineo igako fonuŋine yasogo maneegobeneŋ, ore so eya.
REV 1:16 Meine furoineo bobuŋ 7 baku dimaya. Miineone jigore siqo sogo (bainat) miine mobemobe teteine ruakiine wakiya. Jiŋo maiineji wegi jiriŋine sosowo tamae foreega ore so tamaeko ŋoneboŋ.
REV 1:17 Nonji oi ŋoneru maŋne gigako iŋore kufuineo rondiŋgaru wakiru kome kamasi peboŋ. Oŋu pebe me furoineji nonde qorugo ruaru iŋi najiya, “Go kokoi so maneigoŋ! Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeme) tatariine tomiri go ropebemiŋ.
REV 1:18 “Nonji gogo Rauine fukego. Komeru goboŋyoŋ, mane, nonji gboreru pakereru gogo sanaŋine tatariine tomiri go ropebemiŋ. Nonji kome kukure Rauine siŋaŋ garu kome kae Rauine odureru ki mendaine roru gogo.
REV 1:19 Ore eru ya damaŋ yoo fukega eru jiki fukeiŋ, nonji ore fuŋine barariŋga garebe ŋonemiŋ. Ya ŋonemiŋ, oi papiago quraŋgande peine.
REV 1:20 Bobuŋ 7 me furoneo ŋegobi eru lambere ŋeŋe goulji babaine 7 ŋonege ore fuŋneyaŋuŋ sumuŋine oi iŋi: Bobuŋ 7 oi zioz kubu 7 yoŋore mimerereŋ siŋande soso fukegobi. Lambere ŋeŋe goulji babaine 7 oiji zioz kubu 7 yoŋore soso ega.” Oŋu.
REV 2:1 Yesuji jikigaru miya, “Jon goji Efesus sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, “Moji me furoineo bobuŋ 7 roru lambere ŋeŋe goulji babaine 7 yoŋore botugo ra wareru dimaega, iŋoji buŋo iŋi miga:
REV 2:2 Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi pega: Goji suŋoŋ rauku gione sanaŋgaru baku goege. Sisirigo yameŋ keku maneku karieru goege. Ŋiŋigo kekesiine yoŋoke ogo so ee eku fofori sure yobe yabeege, oi manego. Goineji sosore ŋi aposol so fukeru jibu tinayaŋuŋ oŋu miegobi, goji oi baesoigo ruaru osoe yabende iko buŋo mimiyaŋunde fuŋneji totogo fukeya.
REV 2:3 “Goineji nonde tinare eru sisikoŋkoŋ egarebi yameŋ keku joiserereŋ maneru karieru gomeŋ. Tobiri wawakiine tataki so eru gomeŋyoŋ, ya sosowo maneru karieru dimaku gomeŋ, oi manego.
REV 2:4 Oŋuine gomeŋyoŋ, maŋgore buŋo mo iŋi manebe so sagaga: Rone maŋgo kerisieru mokemoke yobu manjoko enareku gomeŋyoŋ, maŋgoji oi bedaŋgako damaŋ yoo munaŋgaru goge.
REV 2:5 “Rone manjeri soguine maneru gomeŋyoŋ, oo akoŋ wirieru munaŋgaru wakiru qaku goge. Go bio gake fuŋnego manesuku mane mukuigoŋ. Ore eru bio maŋgo kerisieigoŋ. Rone maŋkekerisiere ya bameŋ, oi ore so moke jikigaru baigoŋ. Maŋgo agiburaŋine oone so kerisiemiŋ ine, nonji goreo wareru lambere ŋeŋego qomukube maŋkekerisie kufufuŋ Efesus oo moke so peiŋ.
REV 2:6 Waki guyayoŋ, gore iŋi manebe fiaga: Goji Nikolait yoŋore eebobo useru maŋgigi eege. Nonji oŋuakoŋ oi useru ore eru maŋgigi eego.
REV 2:7 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine. “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji oi oga gabe Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ gioo (paradais) paibe roperu gogo sanaŋinere yo mumugo ŋeku koruŋ noku goiŋ.” Oŋu.
REV 2:8 “Smirna sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, “Komeru gboreru sanaŋgaru goga, iŋoji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki miko mataeme) tatariine go ropeiŋ, iŋoji buŋo iŋi miga:
REV 2:9 Goji ŋeriŋetataŋ eru wakiqoqoine fukege, oi manegoyoŋ, Anuture jiŋoo tinabiŋegoji ropekiine fukeko kiwaqawaineke fukege. Goineji Juda ŋiŋigo so fukeru jibu tinayaŋuŋ oŋu miegobi, yoŋoji igosisi eru ŋadi gubi sisiri maneege, oi manego. Yoŋoji ‘Oŋgawowosi pi foriine fukegobeneŋ,’ miku eeboboyaŋunji Satan miteŋ gaegobi.
REV 2:10 “Joiserereŋ maneru gomiŋyoŋ, ore eru kokoi so maneigoŋ. Mane, Sembene Rauineji eesoigo rua ŋabeiŋ ore ŋiŋigo bapakare yabeko ŋoŋoreone goine oga ŋaberu witi pigo rua ŋabenimiŋ. Sisiri eŋarenimiŋ, ŋoŋo oi una 10 maneru gonimiŋ. Gariine gonobuŋ me komenobuŋ, noke damaŋ so dimabi nonji gogo sanaŋinere resoŋ buresoŋ ŋarebemiŋ.
REV 2:11 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine. “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, iŋore sakiji komeko moakoŋ fukeiŋyoŋ, kome ateine yoyoka oi so komeiŋ.” Oŋu.
REV 2:12 “Pergamum sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, “Moji jigore siqo sogo (bainat) miine mobemobe jojomu teteine yobu roru goga, iŋoji buŋo iŋi miga:
REV 2:13 Goji gogo ŋeŋego uri eru goge, oi manego. Satanji iŋoyoŋe morumboŋ ŋeŋe igodoŋgako pega, go ore bembeŋgo goege. Jibu nonde tina roru noke jikigaru qakatoru dimaege. Satande gogo ŋeŋe Pergamum siti oo peko Antipasji nonde fuŋne damaŋ so kitiŋgaku misanaŋgaru dimako ŋoŋore botugo oo qabi komeya. Goji noŋ manesiŋ nuege, buŋo oi damaŋ oo oŋuakoŋ so kesoŋgaru mugameŋ.
REV 2:14 “Oŋuyoŋ, maŋgore buŋo mendaine mo iŋi manebe so sagaga: Gore kufufuŋ botuyaŋuŋgo goineji kajeqouŋ ŋi qaqajibuine tinaine Balam iŋore tiŋtuŋ buruke goku boyobeegobi. Kantri goine yoŋoji uqo munjaŋ roru nemu gboŋ yoŋore pesiŋ yauŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kemagaya, Israel ŋiŋigoji oi so noku gobuŋ. Rone so noku gobuŋyoŋ, Balamji ŋi tinaine Balak iŋi qaji teya, ‘Go Israel ŋiŋigo oi noninde kepore yabeigoŋ.’ Oŋu qajiru bapakare yaberu bitiŋ oŋuine qotiŋgaru ruaya, yoŋoji oo quŋgaru afagaru nobuŋ eru boesau kosa ebuŋ. Ŋoŋoreone goineji Balamde mamane buru oi boyobeegobi.
REV 2:15 “Oŋuakoŋ gore kufufuŋ botuyaŋuŋgo goine Nikolait yoŋore mamane ikoine roru boyobeegobi.
REV 2:16 Ore eru go bio maŋgo kerisieigoŋ. Oŋu so emiŋ ine, nonji pipa goreo wareru kufufuŋpugo oŋuine oi bosue yabebemiŋ. Mineo jigore siqo sogo (bainat) pega, oiji jigo qaku ketigaru boke yabebemiŋ.
REV 2:17 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine. “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji uqo sumuŋine tinaine mana eru ko yagaŋine otebemiŋ. Yoyoka oi otebe ko yagaŋine oo tinaine gariine quraŋgabi peiŋ, oi iŋoyoŋe akoŋ oseru maneiŋ. Goineji oi so manenimiŋ.” Oŋu.
REV 2:18 “Taiataira sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ muraŋine mimererende quraŋ iŋi quraŋga: “Anuture Madere jiŋo korunji misi boruŋ oŋuine jaku tamaeko kufu sisiineo mariine eku aeŋ bras oŋuine jaerereŋineke fukega, iŋoji buŋo iŋi miga:
REV 2:19 Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi pega: Goji Anutu manjoko eteru manesiŋ gaku gioine baege eru sisiri yameŋ keku maneru karieru goege. Fuŋfuŋgaineo ya eba emeŋ, oi damaŋ yoo ba saueru eba eege.
REV 2:20 “Oŋu eegeyoŋ, maŋgore buŋo mo iŋi manebe so sagaga: Goji ŋigo tinaine Jezebel iŋoke maŋmoakoŋ eru oi so yobu sure eege. Iŋoji kajeqouŋ ŋigo so fukegayoŋ, jibu iŋoyoŋunde tinaine oŋu miega. Iŋoji ŋiŋigo kepore yaberu iŋi qaji yareega: Nemu gboŋ yoŋore pesiŋ yauŋ uqo munjaŋine biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kefagaya, oi soine noku gonimiŋ. Oŋu qaji yareru gio bobo ogopune bapakare yabeko wirieru tiŋtuŋ raru oi noegobi eru boesau kosa eegobi.
REV 2:21 Nonji Jezebel maŋine kerisieiŋ ore damaŋ otebeyoŋ, boesauine so bokeru maŋine kerisieiŋ ore so maneru kosa goga.
REV 2:22 “Ore eru nonji ŋigo oi qabe jibe bame neŋaŋgo peku joiserereŋ maneiŋ. Oŋuakoŋ iŋoke boesau baegobi, yoŋoji eeboboyaŋuŋ sembene oi so bokeru maŋyaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, nonji oi oŋuakoŋ yabebe joiserereŋ momokiine manenimiŋ.
REV 2:23 Iŋore odumadepu oi yaberu keririkebe komenimiŋ. Oŋu fukeko zioz kufufuŋ sosowo ŋoŋoji ŋone yaberu nonde fuŋne iŋi mane mukunimiŋ: Nonji ŋiŋigo maŋ mamanesuyaŋuŋ osoeru buŋo miyaŋuŋ eru maŋ aŋiyaŋuŋ sosowo mane tariru eeboboyaŋunde so tifeine bokiriebe sosowo moakoŋ moakoŋ yoŋore paio ropeiŋ. Nonji akoŋ ore Rauine fukego.
REV 2:24 “Yoŋore oŋu fukeiŋyoŋ, Taiataira ŋoŋoreone goineji Jezebelre mamane buru oi so boyobeegobi. Oŋu so ebi ŋoŋore igosisi iŋi eru miŋareegobi, ‘Ŋoŋo mamanesu rakakiinere fuŋne so mane mukuru sakibe gogobi.’ Igosisi oŋu eru miŋareegobiyoŋ, Satande biŋe mamanere tina oŋuine miegobi. Nonji zioz kubu sosowo ŋoŋore iŋi mibe maneniŋ: Nonji yobiŋ mo so jikigaru ruabe ŋoŋore paio ropeiŋ.
REV 2:25 Ŋoŋo Biŋe buŋo roru gogobi, oo qakatoru goinebi. Oi gbeŋ akoŋ boyoberu go ropebi noŋ moke kiriebemiŋ.
REV 2:26 “Moji nonde maŋ aŋi boyoberu eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eru goku komeiŋ, nonji oi usuŋ otebe kotu kantriine kantriine siŋaŋ yaberu goiŋ.
REV 2:27 Mamaneji usuŋ nareko oi raugaru Ofoŋ gogo. Oŋuakoŋ ŋoŋoreone moji gbiŋ eiŋ, nonji oi siŋaŋyayabe giore resoŋ buresoŋ eru aeŋ toku ŋoŋoru otebemiŋ. Oi otebe oiji moreŋine moreŋine ŋiŋigo siŋaŋ yaberu sanaŋ qaŋqaŋine botiŋ yaberu goiŋ. Afe dero gbaruji qaku qopogagobi, iŋoji ore so buŋo qoqomuku ŋiŋigo toku ŋoŋoru sanaŋ qaŋqaŋine oiji yaberu ketotieru boroiŋ yabeme siŋsaŋ gonimiŋ.
REV 2:28 Oŋuakoŋ kae fufurere ginja bobuŋ otebemiŋ.
REV 2:29 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
REV 3:1 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Sardis sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, “Moji Anuture moro qoruine 7 eru bobuŋ 7 oi meineo ŋeko roru goga, iŋoji buŋo iŋi miga: Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi pega: Goji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo gboreru goge ore tinaine osigaegeyoŋ, Anuture jiŋoo komekiine fukege.
REV 3:2 Ore eru maŋgo gboreko maneru pakere. Gore eeboboji nonde Anuture jiŋoo kuririineke so fukega. Gore fuŋne osoeru oŋu bofukeboŋ. Gore kufufuŋ maŋineo maŋkekerisie ŋiŋigo goine jikigaru gogobiyoŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kome eiŋgo yobu egobi. Ore eru goji basanaŋ yaberu goigoŋ.
REV 3:3 “Anuture ya garebi raugaru manende, oi maŋ wombuŋgoo kiperu manesuigoŋ. Biŋe oi reŋgaru maŋgo kerisieigoŋ. Gagari so gomiŋ ine, nonji kiaŋ bobo oŋuine sumuŋgaru wareru fukebemiŋ. Warebeminde aua damaŋ so manende buŋoneji oi pipa paigoo ropeko yobiŋ bofukemiŋ.
REV 3:4 Oŋuyoŋ, Sardis zioz kubu ŋoŋore botugo ŋiŋigo afaine yoŋoji kambaŋ sokiyaŋuŋ fiine akoŋ siŋaŋ gabi wuwunuŋineke so fukega. Ore eru yoŋoji soine mariku yagaŋineji sakiyaŋuŋgo keku noke ra wareru gonimiŋ. Yoŋoji oŋu fukeru goniminde so fukegobi.
REV 3:5 “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, iŋore mariku gbagbataeŋine otebi keku goiŋ. Iŋore tina gogo sanaŋinere buk papiago quraŋgabi pega, nonji oi so ketotiebemiŋ. Mamanere jiŋo maio ropeme Sombuŋ mimerereŋpuineji ŋonebi tinaine soine totogo mifuke yarebemiŋ.
REV 3:6 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
REV 3:7 “Filadelfia sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, “Moji Ŋi Tiriine eru Fori wombuŋine fukeru kiŋ Deiwidre ki menda roru siŋaŋ garu goga, iŋoji buŋo iŋi miga: Iŋoji mendi bomokume moji oi keku ki oi roiŋgo embimbiŋgaiŋ. Iŋoji oi keku ki bame kime moji oi bomukuiŋgo embimbiŋgaiŋ.
REV 3:8 Nonji gore eebobore fuŋne soine mane mukugo. Ogone mane, gore usunji wakiqoqoine fukega, oi manego. Wakiqoqoine fukegayoŋ, goji nonde Biŋe buŋone reŋgaru kadine boyoberu tinane so mugaru gomeŋ. Ore eru nonji mendi mo maŋfuŋgoo bomukube moji oi keiŋgo ore embimbiŋgaiŋ.
REV 3:9 “Mane, kubu mo yoŋoji ‘Oŋgawowosi pinoŋuŋke fukegobeneŋ,’ miku eeboboyaŋunji Satan miteŋ gaegobi. Juda ŋiŋigo so fukeru jibu tinayaŋuŋ oŋu miku iko eegobi. Nonji ŋiŋigo oi bapakare yabebe gore fuŋne mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru wareru gore kufuo daberu wakiru manji jojoko egareego, oi totogo mifukenimiŋ.
REV 3:10 Nonji yameŋ keku yobiŋ maneru karieru dimaku sanaŋgamiŋ ore miboŋ, goji nonde mimiti oi sabareku boyoberu gomeŋ. Ore eru nonji oŋuakoŋ go iŋi roru sabare gubemiŋ: Koŋkoŋ damaŋ fuŋine mo wareru kantriine kantriine sagaru moreŋgo goku ragobi, oi eesoigo rua yabeiŋ. Damaŋ oiji ware fukeme nonji go koŋkoŋ oone bomukuru ŋeji gubemiŋ.
REV 3:11 “Nonji pipa kirieru warebemiŋ. Moji gadureru waperu furi rorore damaŋgo egu gbiŋ egareiŋ ore mande mebo pe garega, oi gbeŋ akoŋ siŋaŋ gaku gokande so jibugaine.
REV 3:12 Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji oi ogagaru nonde Anutunere mimiteŋ soriŋ (tempel) maŋineo igodoŋgabe otuŋine fukeiŋ eru damaŋ mogo oi moke so bokeiŋ. Oo gome sakiineo nakere Anuture tina, Anuture sitire tina eru nakene tina gariine tina yokaomo oi quraŋgabemiŋ. Anutuneji Jerusalem siti gariine oi iŋoyoŋunde kaeo paibe ruame pega, oiji Sombuŋgone wakiru moreŋgo fukeiŋ.
REV 3:13 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
REV 3:14 “Laodisia sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, “Mo tinaine Amen, iŋoji Anuture buŋo gbeŋ akoŋ kitiŋgaku Munaŋ toku fori wombuŋine fukega. Anutu bapigako ya sosowo bofukebire siŋaŋ gaega, iŋoji buŋo iŋi miga:
REV 3:15 Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi fukega: Maŋgo so munaŋgaga eru nonde jo boruŋneji maŋgoo so jaega. O maŋgoji munaŋgana me joineke boruŋgana, oiji manebe saganayoŋ, botuineo keketataŋ gokande so sagaga.
REV 3:16 “Mo me mo saganayoŋ, maŋgoji kokiine mo joineke fukeme jogoji so jaga me maŋmunaŋ so fukege, oi so sagaga. Joine eru munaŋine botubotu maŋyokago kosa goge ore eru mineone gibu gube wakimiŋ.
REV 3:17 Gake sakigo ba roperu iŋi miege: Nonji ŋi kobike tinabiŋeneke fukego. Mebo komoŋ baku saueru soneo bofukego. Batiqatiine tomiri goku ya more so embimbiŋgago. Oŋu miegeyoŋ, fuŋnego foriine so mane mukuge, oi iŋi: Goji qopeqawaki eru obota gokande goineji beusembe egareegobi. Wakiqoqoine goku jiŋogo kobeko qaŋgoqasa saki gbarandaŋ goege.
REV 3:18 “Ore eru uŋsowoŋ buŋo iŋi garego: Goji nondeone ya yokaomo yo furiine baigoŋ: Ŋi kobike biŋerorogake fukemiŋ ore goul misigo pelegaiŋ rigaru yau rasaine boroiŋ gabi mariine eku wakiru mataeya, oi furiine baigoŋ. Saki gbarandaŋ goege, ore mimigo kebojigamiŋ ore eru mariku yagaŋine furiine baru keigoŋ. Jiŋogo kobega, ore eru jiŋo boronde jiji oi furiine baru jiŋogo poretiŋ piiŋgo ore rau teigoŋ.
REV 3:19 Nonji yoro ogopune manji jojoko eyareego, oi sosowo sembeneyaŋunde ore kane yaberu miyareru botiŋqotiŋ eyareego. Fianimiŋ ore oŋu eego. Ore eru go bio jauba bokeru maŋgo kerisieru agiburaŋgo ŋadi gaku goigoŋ.
REV 3:20 “Mane, nonji mendigo qaku dimago. Moji nonde buŋo marune maneru maŋ mendiine ro nareiŋ, nonji iŋore pi maŋgo roperu iŋoke ŋebe iŋoji noke aŋibaŋi ŋeku moko uqo munjaŋ nonimi.
REV 3:21 “Nonji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eru Mamaneji oga nuko iŋore morumboŋ ŋeŋeo wakiru keririŋineo ŋego. Ore so moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji oi oga gabe nonde morumboŋ ŋeŋeneo wakiru keririŋneo ŋeiŋ.
REV 3:22 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
REV 4:1 Ore ŋadiineo qohoŋ iru moke fukeko Sombuŋ kae mendiine mo aŋgame ŋoneboŋ. Ŋonebe maru rone qeŋ fuŋine mo (biugel) oŋuine buŋo eko maneboŋ, iŋoji jikigaru iŋi najiya, “Go yoo wapende jiki ya fukeiŋ, oi gadubemiŋ.”
REV 4:2 Oŋu najime oo akoŋ Moro Tiriineji kema nume kobiineji paineo ropeko ya iŋi ŋoneboŋ: Sombuŋ kae maŋgo morumboŋ ŋeŋe ŋeko moji oo ŋeya.
REV 4:3 Ŋeya, iŋore jiŋo maire tatamaineji boboroŋ me oŋgiŋ tinaine jaspa eru qeri qorua eri momoŋine me oŋgiŋ tinaine karnilian ore so buruburuineke tamaeru peya. Kuriri mo quraŋ yoweine umumu komoŋine me oŋgiŋ tinaine emerald oŋuine oiji morumboŋ ŋeŋe oi sosowo roregaru rekagari peya.
REV 4:4 Morumboŋ ŋeŋe goine 24 oiji ŋeŋe qoruine oi roregaru ŋebi yoŋore paio Anuture minebobopu 24 ŋebuŋ. Yoŋoji marikuyaŋuŋ gbagbataeŋine akoŋ kebi rakako qoruyaŋuŋgo goul resoŋ buresoŋ kukugaru ŋebuŋ.
REV 4:5 Ŋeŋe qoruine oone boribori jiŋorara tamaeko gbiŋbururuŋ fukeko maru gbuŋparandande fonuŋ oŋuine maneboŋ. Ŋeŋe qoruinere maŋfuŋgo situraŋ doi tatamaine 7 jaku tamaeru dimabuŋ. Doi 7 oi Anuture moro qoruine 7 fukegobi.
REV 4:6 Oŋuakoŋ morumboŋ koro maŋfuŋgo ya buruburuineke koe oŋuine peko ŋoneboŋ. Oi sogo mobeine mobeine buruburuyaŋuŋke kerisieru tamaegobi, ore so tamaeya. Koro botuineo ŋeŋe roregaru nemu muraŋpuine 4 dimabuŋ. Ŋadiyaŋuŋgo eru maiyaŋuŋgo oi jiŋoyaŋuŋ akoŋ sagako dimabuŋ.
REV 4:7 Nemu muraŋine boboniji laion oŋuine fukeya. Ogoineji bulmakao ŋiine oŋuine fukeya. Ogoyakuŋ more kamasi oi ŋi jiŋo maiinere kamasi fukeya. Ogoyaŋuŋ 4:ji piju webo furufuru qaega, iŋore kamasi fukeya.
REV 4:8 Nemu muraŋpuine 4 moakoŋ moakoŋ yoŋore to 6 sosowo pe yareya. Sakiyaŋuŋ sosowo eru toyaŋuŋ yukuineo oŋuakoŋ jiŋo koruŋyaŋuŋ akoŋ saga yabeme dimabuŋ. Dimaku una ubu kiki iŋi jijiki keegobi, “Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau goji tiriine, tiriine eru tiriine akoŋ fukege. Gogo Rauine goji ronere ronekoŋgo go waperu goge eru moke kirieru fukeru go ropemiŋ.”
REV 4:9 Nemu muraŋpuine 4 yoŋoji mimiteŋ kiki oŋu keegobi. Moji morumboŋ ŋeŋeo dimaku damaŋ tatariine tomiri go roperu goiŋ, oi kuriri eru tinabiŋe oteru daŋge miegobi.
REV 4:10 Oŋu eegobi ore so Anuture minebobo 24 yoŋoji wakiru mo morumboŋ ŋeŋeo ŋega, iŋore jiŋoo dikanji keru dabeegobi. Moji damaŋ tatariine tomiri go roperu goiŋ, iŋore ohowe baku miteŋ gaegobi. Miteŋ garu resoŋ buresoŋyaŋuŋ qomukuru morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo ruaru iŋi miegobi,
REV 4:11 “O Ofoŋ Anutunoŋuŋ, goji yareya sosowo bofuke yabemeŋ. Gore maŋ aŋigoji maŋgo eyareko qowirieru gogo bofukeru gogobi. Ore eru kuriri eru tinabiŋe oi gareru daŋge migareegobeneŋ. Go moakonji mimiteŋ sosowo roru sabaremiŋ ore so fukege.” Oŋu.
REV 5:1 Ore ŋadiineo quraŋ poporiŋine mo ŋonebe morumboŋ ŋeŋeo ŋega iŋore me furoineo peya. Quraŋ ore rekaine oi mobemobe sosowo quraŋ akoŋ quraŋgaru poporiŋgaru sopuji ruaru giri moge (sil) 7:ji keku bakatokabi peya.
REV 5:2 Oŋuakoŋ Sombuŋ mimerereŋ usuŋ suŋsuŋineke mo ŋonebe sanaŋine yobu oŋgaku biŋe buŋo iŋi weuku miya, “Moji gbagbataeŋine sari fukeru soine quraŋ poporiŋine yo ore giri mogeine (sil) qosugaru bodomoreiŋ ore so fukega?”
REV 5:3 Oŋu miyayoŋ, Sombuŋgo, moreŋgo eru kome kae oo sosowo ŋone yabebi moji oi qoromureru quraŋine ŋoneiŋ ore so, so fukeya.
REV 5:4 Moji mo gbagbataeŋine yobu fukeru quraŋ oi qoromureru quraŋine ŋoneiŋ ore so, so bofukebuŋ, nonji ore eru kokoine kuyoku sembeaboŋ.
REV 5:5 Kuyoku sembeabe Anutu minebobopuine yoŋoreone moji buŋo iŋi najiya, “Go so kuyoigoŋ. Mane, Juda kubuone Deiwid osigidaine mo fukeru laion joma oŋuine fukeru Sembene Rauine gbiŋ eru goga. Iŋoji soine sanaŋgaru quraŋ poporiŋine yoore giri mogeine (sil) 7 oi qosugaru bodomoreiŋ.”
REV 5:6 Oŋu najime Lama mendaine ŋonebe morumboŋ ŋeŋe botuineo nemu muraŋpuine 4 yoŋore botugo dimako Anuture minebobo yoŋoji roregabi. Lama mendaine oi qabi komeya ore kamasi dimaya. Juŋeine 7 eru jiŋo koruŋ 7. Anutuji moropuine qoruine 7 sore yabeme morende ŋiŋigo sosowo yoŋoreo raru gogobi, jiŋo koruŋ 7 oi yoŋore soso fukegobi.
REV 5:7 Lama madeine oi ŋonebe wareru quraŋ poporiŋine giri mogeineke oi morumboŋ ŋeŋeo ŋega iŋore me furoineone roya.
REV 5:8 Oi roko nemu muraŋpuine 4 eru Anuture minebobo 24 yoŋoji oo akoŋ Lama madeinere maŋfuŋgo daberu wakiru dikanji kekabuŋ. Yoŋoji moakoŋ moakoŋ kulele eru goul popu roru dimabuŋ. Ŋiŋigo gbagbataeŋineji oŋga wosibi Anutureo ropeega, oiji juŋ jinaŋ ririgande so fukeko kouine mumundoinekeji roperu isirigaega. Kou oŋuineji goul popuyaŋuŋ puseko dimabuŋ.
REV 5:9 Dikanji keru kiki gariine iŋi keku mibuŋ, “Goji fuŋine mo fukege. Go gubi komeru darigo keseru oiji ŋiŋigo furiyaŋuŋ baku ro yabemeŋ. Ŋiŋigo oi nemu apayaŋunde so, buŋo maru mimiyaŋunde so, kubuyaŋunde so eru kantriyaŋunde so. Goji yoŋoreone goine ro yabende Anuture biŋe fukegobi. Ore eru goji gbagbataeŋine yobu fukeru quraŋ poporiŋine giri mogeineke roru giri mogeine (sil) qoromureminde so fukege.
REV 5:10 Yoŋoji Anuture biŋe fukebi qaji yareru igodoŋga yabende qorumaŋgore kiŋ koito kubu fukeru soriŋ gio siŋaŋpuine fukegobi. Yoŋoji Anutunoŋunde gio baku goku moreŋ so ŋiŋigo siŋaŋ yaberu go ropenimiŋ.”
REV 5:11 Kiki gariine oŋu keku mibi maneru jikigaru piku Sombuŋ mimerereŋ jareyaŋuŋ taoseŋine taoseŋine eru milyoŋine milyoŋine oi ŋone yaberu kiki fonuŋyaŋuŋ maneboŋ. Yoŋoji morumboŋ ŋeŋe bembeŋgo dimaku nemu muraŋpuine 4 eru Anuture minebobo 24 oi rore yaberu kiki kebuŋ.
REV 5:12 Kiki sanaŋine yobu keku iŋi kebuŋ, “O Lama madeine qabi komeya, iŋoji gbagbataeŋine sari fukeko Anutuji usuŋ suŋsuŋ eru touŋmoriri oteko sagaga. Maŋgboroŋ ropekiine eru usuŋ sosowo biŋe qame sagaga. Gbagbataeŋine yobu fukeko soine tinabiŋe sosowo otebeneŋ kuririquraŋ biŋe qame miteŋ gagobeneŋ.”
REV 5:13 Oŋu kiki keku miteŋ gabi kiki kubu mo yoŋoji iŋi kebi maneboŋ: Anutuji gogoke bofuke yabeya, yoŋoji sosowo kiki kebi maneboŋ. Sombuŋgo gogobi, moreŋgo gogobi, kome kaeo eru koe paiineo gogobi, yoŋoji sosowo miyaŋuŋ qodureru kiki iŋi kebuŋ, “Morumboŋ ŋeŋeo ŋega eru Lama madeine niŋoji ŋoko miteŋ ŋapegobeneŋ. Mifia Rauine ŋokore tinabiŋe mi sogueegobeneŋ. Damaŋ so kuririquraŋ ŋatebeneŋ usuŋ Rauine oi tatariine tomiri go ropenimi.”
REV 5:14 Oŋu kebi nemu muraŋpuine 4 yoŋoji “Buŋo oi foriine,” mibuŋ. Mibi Anuture minebobo yoŋoji daberu wakiru dikanji keru Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ. Oŋu.
REV 6:1 Oŋu maneru ya iŋi fukeko ŋoneboŋ: Lama madeineji quraŋ poporiŋine mogeinekere giri moge (sil) 7 oone fuŋfuŋgaine qosugaru qoromureya. Qoromureko nemu muraŋpuine 4 yoŋoreone moji buŋo iŋi miya, “Bio fukeru ware!” Buŋoine oi gbuŋparandaŋ kamasi oŋuine sanaŋine yobu oŋgako maneboŋ.
REV 6:2 Oŋu miko maneru oo akoŋ kaneŋkuku yagaŋine mo fukeko ŋoneboŋ. Kaneŋkuku ore paiineo ŋi mo tebeineke ŋeko goineji resoŋ buresoŋ otebi qoruineo keya. Oi keku jigoo gbiŋ eru goya, iŋoji moke kaneŋkuku paiineo jigo qoqoo gbiŋ eiŋgo raya. Oŋu.
REV 6:3 Lama madeineji giri moge (sil) yokaine qosugaru qoromureko nemu muraŋpuine yoŋoreone yokaine iŋoji buŋo iŋi miko maneboŋ, “Bio fukeru ware!”
REV 6:4 Oŋu miko oo akoŋ kaneŋkuku mo sakiine boboroŋ jiriŋ boruŋke fukeko ŋoneboŋ. Ŋi mo kaneŋkuku ore paiineo ŋeya, Anutuji oi kakane oyowo qaku womo mataeinde usuŋ oteya. Oi oteme moreŋgo kiki rorori eeru komenimiŋ ore bapakareko ŋiŋigo maŋyaŋuŋ ba pakareinde usuŋ bofukeya. Oi bofukeme jigore siqo (bainat) sogo yobu otebi roru raya. Oŋu.
REV 6:5 Lama madeineji giri moge (sil) jare yokaomo qosugaru qoromureko nemu muraŋpuine yoŋoreone jare yokaomo iŋoji buŋo iŋi miko maneboŋ, “Bio fukeru ware!” Oŋu miko oo akoŋ kaneŋkuku gogobu mo fukeko ŋoneboŋ. Ŋi mo kaneŋkuku ore paiineo ŋeya, iŋoji mebore yobiŋ osoekiminde kiririine (skeil) oi meineji roru ŋeya.
REV 6:6 Oŋu ŋeko nemu muraŋpuine 4 yoŋore botugone moji buŋo miko fonuŋine iŋi maneboŋ, “Giobobo moakonde furi (Kina 10) oiji soine 1 kilogram wit flaua me 3 kilogram bali flaua oi furiine baigoŋ. Jibu uqo mujande oliwe yo eru wain nigiŋ gio oi so bosembeainebi.” Oŋu.
REV 6:7 Lama madeineji giri moge (sil) jare 4 qosugaru qoromureko nemu muraŋpuine 4:ineji buŋo miko fonuŋine iŋi maneboŋ, “Bio fukeru ware!”
REV 6:8 Oŋu miko oo akoŋ kaneŋkuku mo sakiine yoyoŋuŋine eru kokomeineke fukeko ŋoneboŋ. Kaneŋkuku ore paiineo ŋeya ore tinaine oi komere kukure Rauine. Iŋore maŋfuŋgo kome kae Rauineji oŋuakoŋ oi boyoberu wareya. Moreŋ boroiŋ gabi mobeine 4 peya, oone more ŋiŋigoine oi siŋaŋ yabenimi ore usuŋ oi Anutuji yateya. Usuŋ oi yateme usuŋyakunji morende ŋiŋigo mobeine oi iŋi bokome yabebu: Goineji siqo sogoji (bainat) qoqo eru komebuŋ. Goineji rorogo komebuŋ. Jibe mimiineji goine ba yabeme komebuŋ eru goine oi morende joma rigaŋine yoŋoji ki yabebi komebuŋ. Oŋu.
REV 6:9 Lama madeineji giri moge (sil) jare 5 qosugaru qoromureko oo akoŋ Anuture ŋiŋigo goine yabebi komebuŋ, yoŋore iiru ŋone yabeboŋ. Yoŋoji Anuture Biŋe buŋo roru sabareku kitiŋgaku misaueku gobuŋ ore yabebi komeru koro alata rurumaŋgo dimabuŋ.
REV 6:10 Paibe dimaku sanaŋine iŋi oŋgabuŋ, “O Ofoŋ usuŋ Rauine, goji poretiŋ eru fori wombuŋine fukege. Ore eru damaŋ wojimu odigabeneŋ tariko oo morende ŋiŋigo osoe yaberu buŋoyaŋuŋ mitarimiŋ? Niŋoji go kiŋaŋ qa garebeneŋ ke nobebi darinoŋunde geo oi wamo damaŋgo kerisiende paiyaŋuŋgo ropeiŋ?”
REV 6:11 Oŋu mibuŋyoŋ, mariku yagaŋine joroine oi moakoŋ moakoŋ yoŋore keyareru Anuture mimiti iŋi yajibi manebuŋ, “Ŋoŋo jikigaru damaŋ pompoŋine yobu odigaru goinebi. Mamanesiŋ ogopuŋaŋunji jikigaru mande gio baku gobi ŋoŋo oi oŋuakoŋ yabebi komenimiŋ. Yoŋoji komebi jare ruaboŋ, ore soineji fuke foreme damaŋ oo akoŋ yabebuŋ, yoŋore buŋo mitaribemiŋ.” Oŋu.
REV 6:12 Lama madeineji giri moge (sil) jare 6 qosugaru qoromureya, oi piku ŋoneboŋ. Oi qosugaru qoromureya, damaŋ oo komeŋ kamasiine jijibuine baya. Wegi jiŋoineji dabudabu gogobu keku beusembere marikuine kome oŋuine (noniŋ sikiineji babainere kamasi) fukeko ubu eya. Ayoŋ jiŋoineji kerisieru ojegu dari oŋuine fukeya.
REV 6:13 Oŋu fukeko bobuŋ qonikiŋgo pegobi, yoŋoji moreŋgo wakibuŋ. Noaŋeŋ koruŋ yoŋuŋgaru ŋekabi gbiŋ sanaŋineji qaku yoyoworu bomukume wakiegobi, ore so muruŋgaru moreŋgo qiriquru wakibuŋ.
REV 6:14 Oŋu wakibi qonikiŋ ŋoneegobeneŋ, oiji jibugaya. Quraŋ poporiŋine poporiŋgabi poreru raega ore so farata eru poreru raru jibugaya. Oi jibugame tuku sosowo eru koere nuine nuine oi sosowo pepeyaŋuŋgone pipa perorieru gbogbobaru mataebuŋ.
REV 6:15 Oŋu fukeko morende kiŋ koitoine koitoine, ŋi muraŋine muraŋine eru mamari siŋaŋine siŋaŋine yoŋoji kamieru useru sumuŋgabuŋ. Ŋiŋigo jaijonjoŋ biŋeroroyaŋuŋke, ŋiŋigo tobiriyaŋuŋke oi sosowo perorieru sumuŋgabuŋ. Yoŋoyaŋere gioyaŋuŋ baegobi eru rauyaŋunde kiŋaŋ omaine qaegobi, oi sosowo kouŋ, ko kimboŋ eru tukure koru kimboŋine kimboŋine baaru oo sumuŋgabi ŋone yabeboŋ.
REV 6:16 Oo sumuŋgaru tuku Rauine eru koru Rauine oŋga yareru iŋi karieru weu yarebuŋ, “Ŋoŋo tuku mitaribi pogaru wareru kefa nobeinebi. Morumbonde ŋeŋeo ŋega, iŋoji egu mai nobeiŋ ore eru Lama madeinere yombeŋineji egu ke nobeiŋ ore mitaribi keji nobeinebi.” Oŋu karieru weu yarebuŋ.
REV 6:17 Yokoji yombeŋyakuŋ totogo odugobire, ore damaŋine yasogoji wareru fukeru pega. Oi moji mo maigaku sanaŋgaru dimaiŋgo ore so mata. Oŋu.
REV 7:1 Ore ŋadiineo Sombuŋ mimerereŋ 4 ŋone yabebe morende guruine 4 oo dimabuŋ. Yoŋoji morende gbiŋ Rauine qoruine 4 oi kiperu sabare yabebuŋ. Gbinji moreŋ paiineo me koe paineo egu qaiŋ ore me yo moji kosa egu qaiŋ ore Rauine 4 oi meyaŋuŋgo roru nigiŋgaru dimabuŋ.
REV 7:2 Anutuji Sombuŋ mimerereŋ 4 oi moreŋ eru koe ketotie yabeniminde usuŋ yareme moreŋ guruyaŋuŋgo dimabuŋ. Oŋu dimakabi ŋone yabebe Sombuŋ mimerereŋ moji wegi wawapeineone fukeru pakereko ŋoneboŋ. Iŋoji gogore Rauine Anuture giri moge toku ŋoŋoruine siŋaŋ garu wareru Sombuŋ mimerereŋ 4 yoŋore sanaŋine yobu oŋgaya.
REV 7:3 Oŋgaru buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo moreŋ me koe oi bebero baru so ketotie yapeniŋ eru yo oi so sibiri yabeniŋ. Oi matayoŋ, odigabi bonieru afaine akoŋ Anutunoŋunde giri mogeine oi gioine baegobi, yoŋore maio bakato yarekimiŋ. Oi bonieru baku bakato yarebeneŋ ŋadiineo oi soine ketotieru sibiriganimiŋ.”
REV 7:4 Oŋu yajiko Anuture giri mogeine oi Israel ŋiŋigo goine yoŋore maio baku bakato yarebuŋ. Moji yoŋore jareyaŋuŋ miko iŋi maneboŋ: Israel ŋiŋigo kubu 12 sosowo yoŋoreone qodureru ŋiŋigo 144,000 oi baku bakato yarebuŋ.
REV 7:5 Israel kubu moakoŋ moakoŋ yoŋoreone 12,000 oŋu oŋu baku bakato yarebuŋ. Juda kubure 12,000, Ruben kubure 12,000, Gad kubure 12,000,
REV 7:6 Aser kubure 12,000, Naftali kubure 12,000, Manase kubure 12,000,
REV 7:7 Simeon kubure 12,000, Liwai kubure 12,000, Isakar kubure 12,000,
REV 7:8 Zebulun kubure 12,000, Josef kubure 12,000 eru Benjamin kubure 12,000. Oŋu oŋu moge baku bakato yarebi qodureru 144,000 fukeya. Oŋu.
REV 7:9 Ore ŋadiineo kubu miine morugakiine jareyaŋuŋ so ooseinere so oi ŋone yabeboŋ. Ŋiŋigo oi kubuyaŋunde so, apa ŋasoyaŋunde so, kantriyaŋunde so eru buŋo maru mimiyaŋunde so tumaŋgaru morumboŋ ŋeŋe eru Lama madeine yokore maŋfuŋyakuŋgo dimabuŋ. Oo dimaku mariku joroine yagaŋine kekabi rakame meyaŋuŋgo tupe rekaine meyaŋuŋgo roru dimabuŋ.
REV 7:10 Oi roru dimaku sanaŋine yobu oŋgaku iŋi mibuŋ, “Anutunoŋunji morumbonde ŋeŋeo ŋega eru Lama madeine yokoji oi qowirie nobebire seŋgiŋbaŋgiŋ fukegobeneŋ.”
REV 7:11 Oŋu oŋgaku mibi Sombuŋ mimerereŋ sosowo yoŋoji morumboŋ ŋeŋe bembeŋgo buruo dimaku Anuture minebobo eru nemu muraŋpuine 4 oi rore yabebuŋ. Oŋu dimaku morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo daberu wakiru dikanji keru Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ.
REV 7:12 Anutu miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Buŋo oi foriine! Anutu go mifia, kuririquraŋ eru maŋgboroŋ Rauine fukege. Niŋoji go miteŋ guru biŋerorogo mi sogueegobeneŋ. Anutunoŋuŋ, goji usuŋ suŋsuŋ eru usuŋ Rauine fukege. Niŋoji damaŋ so oŋu misanaŋgabeŋ Rauine oi tatariine tomiri go roperu goiŋ. Buŋo oi foriine!”
REV 7:13 Oŋu miteŋ garu mibi Anuture minebobo yoŋoreone moji iŋi miku weu nareya, “Ŋiŋigo mariku joroine yagaŋine keru dimagobi, oi uri yoŋoji? Oi urone wareru oŋu tumaŋgaru dimagobi?”
REV 7:14 Weu nareme iŋi bokirie teboŋ, “O sogunene, nonji oi so manebe gake akoŋ manege.” Oŋu bokirie tebe minebobo iŋoji iŋi najime maneboŋ, “Suroŋqoqo soguinere botugone wapebuŋ, yoŋoji oi fukegobi. Lama madeinere dariji kambaŋ marikuyaŋuŋ jureko yagaŋgako gobuŋ.
REV 7:15 Oŋu gobuŋ ore eru Anuture morumboŋ ŋeŋeine maigaku una ubu mimiteŋ soriŋineo (tempel) goku Anuture gio baku gonimiŋ. Oŋu gokabi morumbonde ŋeŋeo ŋega, iŋoji kambaŋ akoine botiŋgaru kema yabeko gonimiŋ.
REV 7:16 “Oŋu gokabi damaŋ mogo uqo mujande me obure so komenimiŋ. Wegiji me ya joineke moji so ja yabeiŋ.
REV 7:17 Yoore eru seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ: Lama madeineji morumboŋ koro botuineo ŋeku siŋaŋ yaberu oga yabeme gogo sanaŋinere obu fusiinere jiŋoineo raegobi. Anutu iŋoyoŋe jiŋoyaŋuŋgone jiŋo obuyaŋuŋ sosowo ketaniŋgame tariiŋ.” Oŋu.
REV 8:1 Lama madeineji giri moge (sil) jare 7 qosugaru qoromureko Sombuŋ kae oo fonuŋ sosowo 30 minitre so benoŋgaya.
REV 8:2 Oŋu fukeko Sombuŋ mimerereŋ 7 Anuture maŋfuŋgo dimagobi, oi ŋone yabebe moji qeŋ fuŋine mo (biugel) 7 oi meyaŋuŋgo yareya.
REV 8:3 Oi ŋone yabebe Sombuŋ mimerereŋ mo fukeru juŋ jinaŋ ririgande goul popuine roru wareru koro alata bembeŋgo dimaya. Ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo Anuture oŋga wosibi iŋoji juŋ jinaŋ alatao rigako kouine mumundoŋineke oi oŋgawowosiyaŋuŋke jikigaru isirigaru moko roperu Anutureo raega. Goul koro alata oi morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimaga, iŋoji bio ore bembeŋgo dimako goineji juŋ jinaŋ oi kokoine rigaiŋgo otebuŋ.
REV 8:4 Iŋoji juŋ jinaŋ oi rigako ore konduŋineji oi Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore oŋgawowosiyaŋuŋke jikigaru Sombuŋ mimerereŋ iŋore meone pakereru Anuture jiŋo maio ropebuŋ.
REV 8:5 Sombuŋ mimerereŋ oiji jinaŋ popu oi roru alataone misi miine rome jako popu oo ropeme puseko moreŋgo bokeme rakaya. Bokeko rakame oone gbuŋparandande fonuŋ kokoine fukeru gbiŋbururuŋ qaya. Bobori usuŋyaŋuŋke fukekabi damaŋine damaŋine komeŋ baya. Oŋu.
REV 8:6 Sombuŋ mimerereŋ 7 qeŋyaŋuŋ fuŋine mo (biugel) robuŋ, yoŋoji oi putenimiŋgo jauebuŋ.
REV 8:7 Mimerereŋ fuŋfuŋgaineji pakereru qeŋ fuŋine mo puteya. Oi puteme kombo (ais) koruŋ eru misi boruŋine oi kue oŋuine fukeru darike bojibugabi moji oi keseme moko moreŋgo wakiya. Oiji joineke wakiru moreŋgo qame morende mobeine yokaomo oi misigo ja foreya. Gomende yoine ore mobeyaŋuŋ yokaomo oi misigo ja forebuŋ eru kegbaŋ rekaine rekagari oi sosowo misigo jaku ja foreya.
REV 8:8 Mimerereŋ yokaine iŋoji pakereru qeŋ fuŋine mo puteya. Oi puteme moji tuku soguine misi jajaine kamasi oŋuine (wolkeino) ya oi bokeme koego rakaya. Rakaru koe roko koere mobeine yokaomo oone moji kerisieru dari fukeya.
REV 8:9 Oŋuakoŋ Anutuji koere yaine sosowo bofukeme gogobi, ore mobeine yokaomo yoŋoreone mo oi komebi eru ogâ sosowo qoko yokaomo oone qoko mo oi jaŋgaru sibirigabuŋ.
REV 8:10 Mimerereŋ yokaomoineji pakereru qeŋ fuŋine mo (biugel) puteya. Oi puteme bobuŋ yasogo doi boruŋ oŋuine kamasi jaku qonikiŋgone mukuru wakiya. Waki keku morende obu fusiine yaberu ore mobeine yokaomo oone mo eru obu jiŋoine sosowo oi saga yabeya.
REV 8:11 Bobuŋ ore tinaine oi orabeŋ nombe mokiineke. Orabeŋ nombe oiji wakiko obuine obuine ore mobeyaŋuŋ yokaomo oi kerisieru mokiyaŋuŋke fukebuŋ. Mokiyaŋuŋke fukebi ore eru ŋiŋigo kokoineji oi noku komebuŋ.
REV 8:12 Mimerereŋ jare 4 iŋoji pakereru qeŋ fuŋine mo puteya. Oi puteme moji wegi jiriŋine eru ayoŋ jiriŋine yokore tatamayakunde mobeyakuŋ yokaomo oi qokobeme mobe akoŋ dabu eme ubu eya. Oŋuakoŋ bobuŋ mobeyaŋuŋ yokaomo qokobeme kerisieru ubu ebuŋ. Ore eru una damaŋinere mobeine yokaomoji ubu eko qisiri fukeya. Oŋuakoŋ ubure tatamaji bembeŋgako mobeine yokaomoji ubu eya.
REV 8:13 Oŋu fukeko paibe piku piju webo mo ŋoneru manebe sowoineo paibe fururu qaru qonikiŋ botuine petigaru wareru sanaŋine yobu oŋgaku iŋi miya, “O ŋiŋigo moreŋgo gogobi, Sombuŋ mimerereŋ yokaomo yoŋoji jikigaru qeŋyaŋuŋ fuŋine mo putenimiŋgo egobi. Qeŋ yokaomo ore fonuŋyaŋuŋ manebi yobiŋ bibiineke yokaomo fukeiŋ, ore eru oŋga joroku ‘Yei! Yei! Yei!’ miku kuyogo.” Oŋu.
REV 9:1 Sombuŋ mimerereŋ jare 5 iŋoji qeŋ fuŋine mo (biugel) puteme ŋonebe qonikiŋgone bobuŋ mo mukuru moreŋgo wakiya. Wakiko moji gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri ore ki mendaine oi bobuŋ Rauine oteya.
REV 9:2 Oi oteme gemokaku yoŋ dikiine tomiri ore iporoine bomukuko oone jiriŋ ja serereŋ jaku ju pupueku pakereega, ore so pupueku pakereru wegi jiŋoine komoŋgaru gbiŋ juineji akoŋ saga foreya.
REV 9:3 Ju ore maŋineone putogisiine putogisiine bokeru moreŋgo wapebi Anutuji usuŋ yareya. Usuŋ oi omeqoqo yoŋore usuŋ kamasi oŋuine fukeya.
REV 9:4 Oi yareme Anutuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo morende ya rekagariine kegbaŋ me yo oŋuine oi so sibiri yabeinebiyoŋ, ŋiŋigo maiyaŋuŋgo Anuture giri mogeyaŋuŋ tomiri yoŋo akoŋ bo sembe yabeinebi.” Oŋu mitiga yareya.
REV 9:5 Anutuji putogisi oi usuŋ yareme ŋiŋigo ki yabebi kaiŋ 5:de so joiserereŋ mokemoke yobu manebuŋ. Joiserereŋ oi omeqoqoji ŋi kime joiserereŋ manega, ore so. Joiserereŋ oŋu manebuŋyoŋ, Anutuji sabare yabeme ba kome yabeniminde usuŋ oi putogisi yoŋoji so baku omaine ki yabebuŋ.
REV 9:6 Ŋiŋigo ki yabebuŋ, yoŋoji damaŋ oo komeniminde kome kadi baanimiŋyoŋ, kome oi so bofukeru komeiŋgo embimbiŋganimiŋ. Komeiŋgo maneru yaimaiŋ qanimiŋyoŋ, komere kukure Rauineji mogo raiŋ.
REV 9:7 Putogisi ŋone yabebe yoŋoji kaneŋkuku jigoqoqo ore kuririyaŋuŋke jaueegobi, oi oŋuine fukebuŋ. Qoruyaŋuŋgo ya yoweine goul oŋuine kebuŋ, oi resoŋ buresoŋ kamakamasi fukeya. Jiŋo maiyaŋunji ŋiŋigo jiŋomai kamasi oŋuine fukebuŋ.
REV 9:8 Putogisi yoŋore qoru sikiyaŋuŋ oi yagaŋ ŋigo yoŋore qodu siki oŋuine fukeya. Putogisi miyaŋunji laion jomare mi oŋuine fukeya.
REV 9:9 Maro marikuyaŋuŋ oi aeŋ maro oŋuine fukeya. Toyaŋuŋ qabi fonuŋ fukeko maneboŋ, oi iŋi: Kaneŋkuku boakoŋ yoŋoji jigoqoqore keretaine keretaine poreru riŋaru jigoo rabi gbiŋbururuŋ qaegobi, ore so qaya.
REV 9:10 Jiyaŋuŋ oi omeqoqo oŋuine miyaŋuŋke fukebuŋ. Yoŋoji ŋiŋigo kaiŋ 5 ore so joiserereŋ manenimiŋ ore ki yabebuŋ, ore usuŋineji oi putogisi yoŋore jiyaŋuŋgo peya.
REV 9:11 Putogisi yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ oi gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri ore mimerereŋine tinaine Sisibiri Rauine. Oi Hibru buŋoo Abadon eru Grik buŋoo Apolion.
REV 9:12 ‘Yei!’ oŋgabi yobiŋ fuŋfuŋgaine momokiine oi oŋu tariya. Maneniŋ, ore ŋadiineo ‘Yei!’ oŋgabi yobiŋ momokiine yoyoka oi jikigaru jiki fukenimi. Oŋu.
REV 9:13 Sombuŋ mimerereŋ jare 6 iŋoji qeŋ fuŋine mo (biugel) puteya. Oi puteme Anuture maŋfuŋgo goul koro alata pega, ore juŋe 4 oone buŋo mo fukeme maneboŋ.
REV 9:14 Fonuŋ oiji Sombuŋ mimerereŋ jare 6 qeŋineke iŋore iŋi ojiya, “Anutuji mimerereŋ 4 kipe yaberu obu fusiine yasogo tinaine Yufreitis ore keririŋgo rua yabeya, oi pirue yabe.”
REV 9:15 Anutuji mimerereŋ 4 oi kipe yaberu gbedio ŋeniminde gosayaŋuŋ, kaiŋyaŋuŋ, unayaŋuŋ eru aua damaŋyaŋuŋ oi poretiŋ burugaru yareme ŋebuŋ. Yoŋoji damaŋyaŋuŋ oi ware fukeme oo akoŋ ŋiŋigo kantriine kantriine yoŋore mobe yokaomo oi yabenimiŋ ore jaueru ŋeku damaŋyaŋunde odigabuŋ. Ore eru Sombuŋ mimerereŋ 6:ineji alataone buŋo maneru oo akoŋ raru mimerereŋ 4 oi pirue yabeya.
REV 9:16 Pirue yabeko mamari kubu soguine yobu oi kaneŋkukuyaŋuŋke fukeru warebuŋ. Nonji jareyaŋuŋ manebe 200 milyon fukeya.
REV 9:17 Qohoŋ sasako oo ŋi kaneŋkuku paiineo ŋeku warebuŋ, yoŋore kamasi ŋonebe iŋi fukeya: Maroyaŋuŋ (omore aeŋ maro) oi misi mi boboroŋ, buge gogobu kamasi eru yoŋuŋine salfa misi ko oŋuine. Kaneŋkuku yoŋore kamasiyaŋuŋ ŋone yabebe qoruyaŋuŋ laion jomare qoru oŋuine fukebi mauyaŋuŋgone misi, ju eru ko joineke tinaine salfa oi wakiru wareya.
REV 9:18 Kaneŋkuku yoŋore mauyaŋuŋgone misi, ju eru misi ko tinaine salfa wakiya, oiji ŋiŋigoine ŋiŋigoine yabeya. Kaneŋkuku yoŋore usuŋ oi mauyaŋuŋgo eru jiyaŋuŋgo peya. Jiyaŋuŋ oi kobeŋ ore so fukebi ji sisiyaŋuŋ oi miineke. Ji sisiyaŋuŋ miineke oiji ŋiŋigo ŋoŋoru oŋuine ŋoru yabeegobi. Yobiŋ momokiine yokaomo oi morende ŋiŋigo sosowo yoŋore mobeyaŋuŋ yokaomo oi yabeko komebuŋ.
REV 9:20 Yobiŋ bibiineke oiji ŋiŋigo goine so yabebi komeru jikigaru gobuŋ, yoŋoji jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Yoŋoyaŋunde meji ya baku ohoweyaŋuŋ baku miteŋ gabuŋ, ore eru so mamanesembe eebuŋ. Gemokaku eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yayabe oi so bokebuŋ. Nemu gboŋ goine oi goul, silwa me brons aenji babaine. Goine oi ko pujeku me yo pasikeru babaine. Ore eru nemu gboŋ oiji ya ŋoneru maneiŋgo me raru wareiŋgo embimbiŋgaegobi. Jibu ŋiŋigoji oi so bokebuŋ.
REV 9:21 Oŋuakoŋ ŋiŋigo yabebi kokome me sowe agiqoqo munaŋqoqo oi so bokebuŋ. Oi jikigaru eba eku boesau ebi eru ya kosa kiaŋ baku gobuŋ. Ore eru maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Oŋu.
REV 10:1 Ore ŋadiineo Sombuŋ mimerereŋ usuŋine ropekiine mo ŋonebe Sombuŋgone kuanji komoŋ gako wakiya. Qoruine kuririji roregaru peya. Jiŋo maiine wegi jiŋoine oŋuine fukeko kufuyokaine oi otuŋ misi boruŋyakuŋke yoyoka oŋuine jaku dimaya.
REV 10:2 Meineji quraŋ poporiŋine mendaine roko qoqomureine fukeya. Kufu furoine koego oderu kufu kijoine oi moreŋgo oderu dimaya.
REV 10:3 Oŋu dimaku laion jomaji ŋiŋiririŋ oŋgaega, buŋoine ore so sanaŋ qaŋqaŋine oŋgaya. Oŋgame gbuŋparandande gbiŋbururuŋ 7 yoŋoji kerisieru ŋiŋiririŋ oŋgaku buŋoyaŋuŋ oŋgakabi maneboŋ.
REV 10:4 Gbuŋparandande gbiŋbururuŋ 7 yoŋoji oŋgaku buŋoyaŋuŋ mikabi maneboŋ, nonji oi oo akoŋ papiago quraŋgaiŋgo eboŋ. Quraŋ quraŋgaiŋgo eboŋyoŋ, fonuŋ mo Sombuŋgone manebe buŋo iŋi najiya, “Gbuŋparandande gbiŋbururuŋ 7 buŋo migobi, oi gake akoŋ kamiine manende peine. Oi so quraŋgaigoŋ.”
REV 10:5 Sombuŋ mimerereŋ kufuine koe eru moreŋ paiyakuŋgo oderu dimako ŋoneboŋ, iŋoji me furoine romaeŋgaru Sombuŋgo oobe ruaya.
REV 10:6 Mimipaŋ buŋo miiŋgo ore meine oŋu ruaru oi misanaŋgaru ruaya. Moji Sombuŋ, moreŋ, koe eru ya sosowo oo pega, oi bofukeru dimaku damaŋ so tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ, iŋore tinao mimipaŋ buŋo iŋi miya, “Anutuji damaŋ moke so bojoroko ropeiŋ.
REV 10:7 Oŋu matayoŋ, Sombuŋ mimerereŋ 7:ji qeŋ fuŋine mo (biugel) puteme fonuŋine manenimiŋ, damaŋ oo akoŋ Anuture buŋo buru soŋsoŋineji foriineke fukeiŋ. Kajeqouŋ ŋiŋigo Anuture gio baku go wapebi yoŋore Biŋe buŋo fiine miku barariŋga yareme maneru waperu gobuŋ, Biŋe buŋo ore so oi pipa foriineke fukeiŋ.”
REV 10:8 Ore ŋadiineo fonuŋ mo rone Sombuŋgone manebe buŋo miya, oiji ŋeŋeineo moke buŋo miko iŋi maneboŋ, “Sombuŋ mimererenji koe eru moreŋ paiyakuŋgo oderu dimaku quraŋ poporiŋine roko meineji qoqomureine pega, oi raru roigoŋ.”
REV 10:9 Oŋu maneru Sombuŋ mimererendeo raru quraŋ poporiŋine mendaine oi nareiŋ ore weuboŋ. Weube iŋi najiya, “Oi roru no. Nokande beugoo karu kerisieme manjaja egareiŋyoŋ, migoo oi kou obure aŋi oŋuine fukeiŋ.”
REV 10:10 Oŋu najime quraŋ poporiŋine mendaine oi iŋore meone roru noboŋ. Nobe mineo kou obure aŋi oŋuine fukeyayoŋ, gbagabe beuneo rakame kerisieme manjaja enareya.
REV 10:11 Oŋu enareko nonji buŋo iŋi maneboŋ, “Go ŋeŋeineo moke kajeqouŋ buŋoine buŋoine misaueku goigoŋ. Kantriine kantriine eru ŋaso apaine apaine buŋo kamasi mimiyaŋunde so gogobi, yoŋore eru yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ iŋore kajeqouŋ buŋo oi bonieru miku goigoŋ.” Oŋu.
REV 11:1 Oŋu najime maneru dimabe Sombuŋ mimerereŋ oiji kiriri bobore yo didiine sabara oŋuine oi nareko iŋi mitiga nareya, “Go pakere raru Anuture boji soriŋ eru ore boji alataine oi kiriri bobore yo didiine (rula mesa) oiji soine ruaru ose. Oŋuakoŋ oo roperu Anutu miteŋ garu oŋgawowosiyaŋuŋ ruaegobi, oi osoeru jareyaŋuŋ ose.
REV 11:2 Boji soriŋ soine ruaru oo kae jiŋo sakibe oi odureru bokeigoŋ. Oi kotu kantri yoŋore rua yarebi peko yoŋoji siti tiriine oi kaiŋ 42 ore so oderu ra wareenimiŋ. Ore eru kae jiŋo sakibere soine oi so ose.
REV 11:3 Nonji mineboboyokane sore yaperu buŋone kitiŋgaku minimi ore usuŋ rua yatebe fukenimi. Fukeru beusembere mariku kome oŋuine keru roregaru (moreŋ boboroŋ rauku) una damaŋine 1,260 ore so kajeqouŋ buŋo gio baku gonimi.”
REV 11:4 Oliwe yo yoyoka eru lambe ŋeŋeine yoyoka moreŋ Ofonde maŋfuŋgo dimagobire, oi kerisie wakiru fukeru munaŋ moge oŋuine dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku miku gonimi.
REV 11:5 Moji me moji yape qojoi eyateiŋgo manega ine, misi boruŋineji miyakuŋgone wakiru rosipuyakuŋ ja yabeko sibiriganimiŋ. Moji me moji yapeiŋgo manega ine, oi kadi oŋuine akoŋ oiji qabire komeiŋ.
REV 11:6 Qonikinde kuaŋine kipenimi ore usuŋ oi yokoreo peko kajeqouŋ buŋo misauenimi, damaŋ ore so kue so keiŋ. Usuŋyakunji obu jiŋoine sosowo oŋuakoŋ sagako oiji soine obu sosowo kerisiebi dari fukenimiŋ. Oŋuakoŋ usuŋyakunji ropekiine pega ore eru aŋiyakunji miiŋ ore so soine mibire yobiŋ bibiineke fuŋne fuŋne fukeru moreŋ bosembearu ŋiŋigo yabenimiŋ.
REV 11:7 Anuture buŋo kitiŋgaku mitaribire gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri oone joma mimiine moji pakereru jigo qa yaperu gbiŋ eru yapeme komenimi.
REV 11:8 Komebire qoŋgbuŋyakuŋ siti tinabiŋeinekere kadi sogoo boke yapebi kosa penimi. Siti ore tinaine sumuŋ oi Sodom eru Ijipt miegobi. Ofoŋyakuŋ Yesu oi oŋuakoŋ oo maripoŋgo qabi komeya.
REV 11:9 Qoŋgbuŋyakunji kosa pebire ŋiŋigo sosowo oi ŋone yapeku gonimiŋ. Moreŋ yoŋgo yaŋga yapeiŋgo mibi sabarenimiŋ. Oŋu omaine kosa pebire ŋiŋigo kantriine kantriine, kubuine kubuine, ŋaso apaine apaine buŋo kamasiyaŋuŋ bubu miegobi, yoŋo qoŋgbuŋyakuŋ oi una yokaomo eru mobeine mo ore so piku ŋone yapebuŋ.
REV 11:10 Kajeqouŋ ŋi yoyoka yokoji ŋiŋigo moreŋ paiineo gogobi, oi maŋ bapakare eyarebire ore eru joiserereŋ mokemoke yobu bofukeru gobuŋ. Ore eru komebire qoŋgbuŋyakuŋ ŋone yapeenimiŋ, damaŋ oo kokoriaŋ keru saoreŋ woru jebe noku jeri eru yoŋoyoŋe yauŋ fuŋne fuŋne nareŋgareŋ ekabi ra wareiŋ.
REV 11:11 Una yokaomo eru mobeine mo oi tariko Anutuji mi rombuŋ sigoyakuŋgo puteme kame gboreru pakereru koŋkoŋ dimabu. Pakere dimabire ŋiŋigoji ŋone yaperu odesueru gburugburu yabeme sombuyaŋuŋ manebuŋ.
REV 11:12 Koŋkoŋ dimabire Sombuŋgone buŋo sanaŋine mo iŋi oŋgaku yasiya, “Ŋoko bio yoo wapeni!” Oŋu yasime maneru kuaŋ maŋineo pakereru Sombuŋgo ropebire rosipuyakunji omaine ŋone yaperu meayaŋuŋ mukume dimabuŋ.
REV 11:13 Kufuyakunji moreŋ bokeru ropebire damaŋ oo akoŋ komeŋ kamasiine jijibuine baku siti mobeine 10% (mobeine teŋgone moakoŋ) ore so bajiru qajaŋbajaŋgako wakiya. Wakiru ŋiŋigo 7,000 ore so yabeme komebuŋ. Ŋiŋigo so komebuŋ, yoŋoji oi ŋoneru odesueru sombuyaŋuŋ maneru Sombunde ofoŋ Anutu oi usunde miteŋ gabi tinabiŋeineke eya.
REV 11:14 ‘Yei!’ oŋga jojoraku yokaine bibiineke oi oŋu tariyayoŋ, maneniŋ, oŋga jojoraku yei buŋo yokaomore foriineji oi pipa fukeru paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Oŋu.
REV 11:15 Sombuŋ mimerereŋ jare 7 iŋoji qeŋ fuŋ mo (biugel) puteya. Oi puteme Sombuŋgo buŋo sanaŋine akoŋ mimane ekabi tinayaŋuŋ manebe iŋi mibuŋ, “Ayo, noŋunde Ofoŋ eru iŋore Munaŋqoqo Rau Kristo yokoji moreŋ sosowo siŋaŋ yabenimi ore usuŋ oi sosowo raugabire. Iŋoji damaŋine damaŋine siŋaŋ yaberu goiŋ, ee-aa-ee. Siŋaŋyayabe gioineji damaŋ mogo so tariiŋ, ee-aa-ee.”
REV 11:16 Oŋu mibi manebe Anuture minebobo 24 Anuture jiŋo maio morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋegobi, yoŋoji wakiru daberu Anutu ohoweine bateku miteŋ gabuŋ.
REV 11:17 Miteŋ garu iŋi mibuŋ, “O Ofoŋ Anutu usuŋ sosowo Rauine, goji go waperu damaŋ yoo goge. Goji usuŋgo ropekiine roru fuŋgaru moreŋ sosowo siŋaŋ yaberu kiŋ ofoŋyaŋuŋ fukeru gomiŋ. Ore eru niŋoji miteŋ guku daŋge gajigobeneŋ.
REV 11:18 Kotu kantriine kantriine yoŋo maŋyaŋuŋ rigaŋgame rosi egareku gobuŋyoŋ, gore rosi damanji muŋanekoŋ yoo ware fukeru pega. Goji damaŋ yoo komekiine yoŋore buŋo osoeru mitari yaremiŋ eru gakere ŋiŋigopugo furi yaremiŋ. Kajeqouŋ ŋiŋigo eru ŋiŋigo gbagbataeŋine goine gore gio baku gobuŋ eru ropekiine wakiqoqoine gore tinao egu sibirigaiŋ ore kokoiyaŋuŋ maneru gobuŋ, oi furiyaŋuŋ yaremiŋ. Oŋuakoŋ goineji ŋiŋigo yaberu kantri ketotieru gobuŋ, oi ketotie yabemiŋ.” Oŋu miteŋ gabuŋ.
REV 11:19 Ore ŋadio Sombunji aŋgame Anuture mimiteŋ sorinde (tempel) mendiji aŋgame ŋonebe soriŋ maŋineo Anuture jojofo buru katapa kuririineke oiji ŋoŋoneine peya Sombunji aŋgame damaŋ oo akoŋ kirabori eru gbuŋparandaŋ gbiŋbururuŋ qako maneboŋ. Fonuŋine fonuŋine oi manebe komeŋ baku kue yaiko bokeme kombo (ais) koruŋ soguine soguine wakibuŋ. Oŋu.
REV 12:1 Sombuŋgo moge sogo qembibiineke mo iŋi fukeko ŋoneboŋ: Ŋigo mo wegi jiŋoineji marikuine fukeko ayonji kufu seseine rurumaŋgo tamaeko bobuŋ 12 oi resoŋ buresoŋ oŋuine qoruineo ketebi jaerereŋyaŋuŋke ŋebuŋ.
REV 12:2 Kuaineke goku made rononde damaŋineji bembeŋgako yobiŋgame goji kime joiserereŋ maneru oŋga jojoraya.
REV 12:3 Ore ŋadio moge mo Sombuŋgo iŋi fukeko ŋoneboŋ: Jewanaŋ sogo juŋeineke (dragon), yoweine boboroŋ yobu, qoruine 7 eru juŋeine 10. Qoruine 7 oo resoŋ buresoŋ 7 kebi ŋeya.
REV 12:4 Jewanaŋ sogo oiji jeineji qonikiŋ kepieru bobuŋ yoŋoreone mobeine yokaomo furugaru bokeme moreŋgo wakibuŋ. Wakibi ŋigo iŋoyoŋe made roiŋgo eya, iŋore maŋfuŋgo dimaya. Oŋu dimaku madeine roiŋ, oi oo akoŋ gbagaiŋgo maneya.
REV 12:5 Ŋigo oiji made ŋi roya. Iŋoji kantriine kantriine sosowo aeŋ toku ŋoŋoruji siŋaŋ yaberu goiŋ. Ŋigoji made roya, mimererenji oi oo akoŋ pipa roru raru Anuture morumboŋ ŋeŋe keririŋgo ruaya.
REV 12:6 Oo ruame ŋigoji iŋoyoŋe akoŋ bokeru perorieru raya. Anutuji ŋigo oi una 1,260 ore so moreŋ buroineo siŋaŋ gabi goiŋ ore pi kae mo bomogaya, oo perorieru raya.
REV 12:7 Sombuŋ maŋineo jigo pougako iŋi qoqo ebuŋ: Sombuŋ mimerereŋ qoruine Maikel eru iŋore mimerereŋpu yoŋoji jewanaŋ sogo kiso eteru iŋo eru iŋore mimerereŋpu yoŋoke qoqo ebuŋ.
REV 12:8 Qoqo eku jewanaŋ sogo eru iŋore mimerereŋpu yoŋore tobiriji so sagame gbiŋ so eyaberu moreŋyaŋuŋ bokeru Sombuŋ maŋineo jikigaru goiŋgo embimbiŋgabuŋ.
REV 12:9 Embimbiŋgabi jewanaŋ sogo juŋeineke oi tuŋgabi Sombuŋgone yobebuŋ. Jewanaŋ sogo oiji ronere ronekoŋgo kobeŋ fukeru Ewa (Iw) esoigaya. Tinaine mo Sembene Rauine eru Satan. Iŋoji kantriine kantriine sosowo bapakare yabeko tiŋtuŋ raru gobuŋ, oi eru iŋore mimerereŋpu oi iŋoke Sombuŋgone tuŋgaru igo yabebi moreŋgo wakibuŋ.
REV 12:10 Wakibi Sombuŋgo fonuŋ sogo mo iŋi fukeme maneboŋ, “Sakigorua Rauineji una ubu Anutunoŋunde maŋfuŋgo dimaku maŋkekerisie ogopunoŋuŋ migo igo buŋo eyareku goya, oi yoberu igogabi sakibe wakiko kokoriaŋ egobeneŋ. Noŋunde Anutunoŋunji damaŋ yoo ŋiŋigo munaŋ qa yareru usuŋinere paio siŋaŋ yabeko qorumaŋinere foriji fukega. Munaŋqoqo Rauinere usuŋ suŋsuŋineji fuke forega.
REV 12:11 Iŋoji mamanesiŋ ogopunoŋuŋ buŋoo rua yaberu goyayoŋ, Rauine oi iŋi gbiŋ etebuŋ: Lama madeinere dariji oi munaŋ qa yareko sanaŋgaru Biŋe buŋo fori wombuŋine kitiŋgaku misaueku gobuŋ. Oŋuine goku jaueru sakiyaŋuŋ taki yabeme qiŋ keru dimaku jigo qaku gbiŋ ebuŋ.
REV 12:12 “Ore eru Sombuŋ kaeo gogobi, yoŋoji sosowo jerieru kokoriaŋ keku goinebi. Oŋuine gonimiŋyoŋ, moreŋgo eru koego gogobi, ŋoŋo yobiŋ momokiine osiganimiŋ ore ‘Yei!’ miku kuyogo. Sembene Rauineji riŋaru waki oderu ŋoŋoreo wareru gio bobo damaŋine pompoŋine yobu eko manega ore rosi soguine eega.”
REV 12:13 Jewanaŋ sogo juŋeineke yoberu igogabi moreŋgo wakiya, oi ŋone taniŋgaru ŋigo made roya, oi rosi eteku yobeya.
REV 12:14 Yobeyayoŋ, ŋigoji perorieko Anutuji piju soguinere to yoyoka oteme oiji fururu qaru pipa raya. Anutuji moreŋ buroineo iŋore pi kae mo bomogaya, oo raya. Oo raru sumuŋgaru goko gosa 3 eru mobeine mo oi siŋaŋ gabi kobenji oi so bofukeru qafagaru roiŋ.
REV 12:15 Ŋigoji fururu qaru rako kobende maŋine rigaŋga foreya miineone ŋigore ŋadio obu yoiko furugako obu fusiine fukeya. Obu oiji ŋigo oi kisoŋgaru roru nigiŋ gaiŋgo maneru oŋu furagaru gibuya.
REV 12:16 Oŋu gibuyayoŋ, morenji ŋigo oi bapi garu pogame yoŋ fukeya. Jewanaŋ sogoji miineone obu furagako obu fusiine fukeya, oiji yoŋ oo rakaru jigaru mataeya.
REV 12:17 Oŋu fukeko jewanaŋ sogore maŋine ŋigo ore eru rigaŋgame bokeru ŋigo ore osigidapuine goine igo yaberu jigoji qa yabeiŋgo raya. Osigidapuine yoŋoji Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaru Yesure Biŋe buŋo damaŋ so kitiŋgaku misaueegobi, yoŋoke oyowo qoqo ee enimiŋ ore raya.
REV 12:18 Raru koe mageŋgo roperu dimaya. Oŋu.
REV 13:1 Ore ŋadio joma mimiine mo juŋeine 10 eru qoruine 7 oi koegone wapeko ŋoneboŋ. Juŋeine 10 oo resoŋ buresoŋ 10 kebi ŋebuŋ eru qoruine moakoŋ moakoŋ oo tina igosisiyaŋuŋke quraŋgabi peya.
REV 13:2 Joma mimine oi ŋonebe iŋi fukeya: Kamasiine oi joma soguine tinayakuŋ lepad eru taiga yokore kamasi oŋuine fukeya. Me kufuinere kamasi oi bea jomare kamasi oŋuine fukeya. Mi mauine oi laion jomare mi mau oŋuine. Jewanaŋ sogoji usuŋine, morumboŋ ŋeŋeine eru ŋiŋigo siŋaŋ yabeinde usuŋine ropekiine oi joma mimiine oteya.
REV 13:3 Oteme, qoruine mo oi wi sanaŋine moji bame komeiŋgo eyayoŋ, wiineji fosikeko ropuine akoŋ ŋeya. Morende ŋiŋigo sosowo yoŋo popureru joma mimiine oi ŋadiineo boyoberu rabuŋ.
REV 13:4 Boyoberu raru jewanaŋ sogo ohoweine bateku miteŋ garu gobuŋ. Usuŋ oŋuine oi joma mimiine oteya ore oi eru joma mimine ohoweine oŋuakoŋ baku miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Moji joma miminere so fukena? Moji oi kiso eteru iŋoke qoqo ee eiŋgo sanaŋgana?”
REV 13:5 Oŋu mibi Satanji joma mimine mi mauine boburoko sanaŋgaru jauba-iriŋbiriŋ paio igosisi buŋoine kosabasa miku goya. Anutuji Satan so sabareko igosisieinde usuŋ oi kaiŋ 42 ore so pe teiŋgo ore mitariya.
REV 13:6 Oi mitariko mi mauineji aŋgame Anutu igosisi eteku goya. Anuture tina, Sombuŋ kaeine eru Sombuŋ maŋineo gogobi, oi sosowo igosisi eyareku goya.
REV 13:7 Oŋu gokame Satanji ŋiŋigo gbagbataeŋine kiso eyarenonde usuŋ oteme yoŋoke jigo qoqo eeru gbiŋ eyareya. Gbiŋ eyareme Satanji ŋiŋigo ŋasoyaŋuŋ sosowo kubuyaŋunde so, buŋo mimiyaŋunde so eru kantriyaŋunde so oi joma miminere meo rua yabeya.
REV 13:8 Ŋiŋigo sosowo moreŋgo gogobi, yoŋoji joma mimine ohoweine baku miteŋ gaku gonimiŋ. Anuture ŋiŋigo posiine tinayaŋuŋ Sombuŋ kaere papiago quraŋgabi pega, yoŋoji akoŋ joma mimiine oi so miteŋ ganimiŋ. Ronere ronekoŋgo Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru tinayaŋuŋ oi gogo sanaŋinere papia oo quraŋgaru go wapebuŋ. Gogo sanaŋinere papia oi Lama madeine qabi komeya, iŋore biŋe eko siŋaŋ gaega.
REV 13:9 “Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo yo kaje ruaru mane mukuine!
REV 13:10 Mo witi pigo raiŋgo ore so fukega, iŋoji oo raiŋ. Mo jigore siqo yasogoji qabi komeiŋgo ore so fukega, iŋoji oŋu komeiŋ. Ore eru ŋiŋigo gbagbataeŋine, yoŋoji yameŋ keku yobiŋ roru maneku karieru gbeŋ akoŋ manesiŋ garu goinebi.” Oŋu.
REV 13:11 Moke ŋonebe joma mimiine mo moreŋ maŋgone wapeya. Oi juŋeine yoyoka Lama madeinere juŋe oŋune fukeru buŋoine oi jewanaŋ sogo juŋeinekeji miya, oŋuakoŋ miku goya.
REV 13:12 Iŋoji waperu ogoine fuŋfuŋgainere minebobo fukeru usuŋine sosowo roru oiji ya sosowo ogoinere jiŋoo baya. Oŋu baku moreŋ ŋiŋigo bapakare yaberu boburo yabeme popureru ogoine fuŋfuŋgainere ohowe baku miteŋ gabuŋ. Joma mimine fuŋfuŋgaine oi wi sananji bame komeiŋgo eyayoŋ, fosikeko ropuine akoŋ ŋeya.
REV 13:13 Joma mimine ogoine iŋoji mosi qoqowirie soguine kamasiine fuŋne fuŋne baya. Mo baya, oi misi borunji qonikiŋgone wakiru moreŋgo wareru jako ŋiŋigoji oi jiŋoyaŋunji ŋonebuŋ.
REV 13:14 Anutuji Satan so sabareku usuŋ oteko joma mimiine fuŋfuŋgainere minebobo fukeru iŋore jiŋoo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baku goya. Oiji morende ŋiŋigo eadu yabeme tiŋtuŋ eru jibugabuŋ. Jibugabi iŋi bapakare yaberu mitiga yareya, “Ŋoŋo joma mimiine fuŋfuŋgainere sasako pasikeru ruabi dimame araŋ ba teku goinebi. Joma mimine fuŋfuŋgaine oi jigore siqo sogoji (bainat) qabi wi bame komeiŋgo eku, jibu gboreru goga, iŋore sasako igodoŋganimiŋ.”
REV 13:15 Oŋu ebi Satanji usuŋ joma mimiine jikiine oteme nemu gboŋ oi bogboreme fuŋgaru rombuŋ furugaya. Oŋuakoŋ joma mimiine fuŋfuŋgainere sasako qowirieme ŋi buŋo miku ŋiŋigo bapakare yabeko iŋi fukeya: Uri yoŋoji nemu gboŋ ore ohoweine so baku miteŋ gabuŋ, oi sosowo yabebi komebuŋ.
REV 13:16 Joma mimine jikiineji ŋiŋigo sosowo iŋi bapakare yaberu yajiya, “Ŋoŋo joma mimiine fuŋfuŋgainere giri moge oi jiŋo maiŋaŋuŋgo me me furoŋaŋuŋgo roru bakateinebi.” Oŋu yajiko yoŋoyaŋunde gio baegobi eru rauyaŋunde kiŋaŋ mo qaegobi, ŋiŋigo tinabiŋeineke eru wakiqoqoine, soguine eru mendaine yoŋoji sosowo giri mogeine oi roru me furoyaŋuŋgo me maiyaŋuŋgo bakatebuŋ.
REV 13:17 Uri yoŋoji joma miminere tina me tinainere jare sakiyaŋuŋgo so baru gobuŋ, yoŋo uqo munjaŋ ya nareŋgareŋ pi me nareŋgareŋ kaeo furiine baiŋgo me eiŋgore embimbiŋgabuŋ.
REV 13:18 Buŋo yo mane taniŋgakiminde maŋgboroŋ oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, iŋoji joma miminere jare oseigoŋ. Jareine oi moreŋ ŋire jare fukega. Moge jareine oi 666. Oŋu.
REV 14:1 Ore ŋadio piku Lama madeineji Zaion tukuo dimako ŋoneboŋ. Iŋoke kufufuŋpuine jareyaŋuŋ 144,000 oi moko dimakabi Lama madeinere tina eru Mamainere tina oi sosowo yoŋore maiyaŋuŋgo ququraŋine peko ŋone yabeboŋ.
REV 14:2 Oo akoŋ manebe Sombuŋgone fonuŋ mo obu sogoji korugo bokeme raka igaru oŋgaega, oŋune fukeya. Oi gbuŋparandaŋ gbiŋbururuŋ soguine qaega ore fonuŋ ore kamasi oŋu fukeya. Fonuŋine oi gita kulele kokoine qabi fonuŋine fukeega ore so maneboŋ.
REV 14:3 Anutuji ŋiŋigo 144,000 oi moreŋgone furiyaŋuŋ baku oga yabeya, yoŋoji Anuture morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo waperu ofoŋ muraŋine 4 eru minebobo qoruine 24 yoŋore jiŋo maio dimaku kiki gariine kebuŋ. Sosowo yoŋoji yoŋoyaŋunde kiki kebi sakibe yoŋoji oi qaqaji ee eninde embimbiŋgabuŋ.
REV 14:4 Yoŋoji ŋiŋigo fuŋ mo fukeru go wapebuŋ. So kejigaru gbagbataeŋine goiŋgo yoŋoyoŋe sisiŋaŋ eeku ŋigo yoŋoke wuwunuŋ so bofukeru gobuŋ. Lama madeineji uro ra wareega, yoŋoji iŋo boyoberu ore so ra wareegobi. Anutuji oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgone furiyaŋuŋ baku bomuku yabeme Anutu eru Lama madeine yokore qoqosu gariine fukegobi.
REV 14:5 Yoŋore miyaŋuŋgone buŋo ikoine mo so bofukebi bakare buŋoyaŋuŋ tomiri gbagbataeŋine go wapebuŋ. Oŋu.
REV 14:6 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo ŋonebe qonikiŋ petigaru sowoo fururu qaya. Iŋoji Bobiaŋ Biŋe pepesanaŋ roru wareru moreŋ ŋiŋigo yoŋore mitaniŋgaiŋgo wareya. Ŋiŋigo oi kubuyaŋunde so, apa ŋasoyaŋunde so, buŋo mimiyaŋunde so eru kantriyaŋunde so moreŋ sagaru ŋe ragobi, sosowo yoŋore misaueiŋgo wareya.
REV 14:7 Wareru sanaŋine akoŋ jojoraku iŋi oŋgaya, “Anutuji ŋiŋigo osoeru mitari yareinde damanji qondiŋga yobugaga. Ore eru ŋoŋo Anuture mi egu odureniminde kokoi maneru miteŋ garu tinabiŋeine basaueinebi. Moji sombuŋ, moreŋ, koe eru obu jiŋoine bofuke yabeya, iŋore ohowe baku miteŋ gaku goinebi.”
REV 14:8 Oŋu oŋgame iŋore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ ogoine mo fuŋfuŋgaine boyoberu wareru iŋi oŋgaya, “Babilon siti sogo oi kerisieme rakaru pega. Babilon ŋigo biŋeroroineke iŋoji boesau eru oiji kantri sosowo keboji yabeme sagaya. Iŋoji wain obu oŋuine noninde yareme maŋyaŋuŋ jibugame maŋjijibu fukeru gobuŋ. Oŋune fukeru goya ore Anuture maŋ rigaŋgame rosi eru miko siti tinabiŋeineke oi ketotiebi kerisieme rakaru pega.” Oŋu.
REV 14:9 Oŋu oŋgako iŋore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ jare yokaomo iŋoji boyobe yaperu fururu qaru wareru sanaŋine akoŋ jojoraku iŋi oŋgaya, “Moji joma mimiine eru iŋore sasako ohoweine baku miteŋ garu giri mogeine sabareku maiineo me meineo roru bakatega ine,
REV 14:10 iŋoji oŋuakoŋ Anuture yombeŋine oi wain obu sanaŋine oŋuine noku maneiŋ. Anutuji wain obu oi obu yobuke so qodureru wain sanaŋine yobu oi akoŋ yombeŋinere popugo keseme ŋega, iŋoji oi noiŋ. Oi noku Sombuŋ mimerereŋ tiriine eru Lama madeine yoŋore yukuyaŋuŋgo dimako salfa kore misi boruŋineji jako joiserereŋ mokemoke yobu maneru goiŋ.
REV 14:11 “Oiji ja yabeme joiserereŋ mokemoke yobu maneru gonimiŋ, ore konduŋineji damaŋ so tatariine tomiri pakereru ropeeiŋ. Ŋiŋigo joma mimiine eru iŋore sasako ohoweine baku miteŋ gaegobi, yoŋoji una ubu misoŋ maneru gonimiŋ. Moji giri mogeine sabareku sakiineo roru bakatega, iŋoji sakiineji usuraŋgame yaimaiŋ qaku ŋema neiŋgo embimbiŋgaru goiŋ.”
REV 14:12 Ore eru ŋiŋigo gbagbataeŋine Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaru boyobeegobi, ŋoŋoji yameŋ keku yobiŋ maneku karieru Yesu gbeŋ akoŋ manesiŋ garu goinebi.
REV 14:13 Ore ŋadio Sombuŋgone buŋo mo manebe iŋi najiya, “Go quraŋ iŋi quraŋga: Ŋiŋigo Ofoŋke qakatoru dimaku damaŋ yoo fuŋgaru komenimiŋ, yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Moro Tiriineji buŋo mobeine oi mitariru ‘Buŋo oi foriine,’ miga. Yoŋoji gio sanaŋine baku qapeqawaki maneru wareru gobi tariko gioyaŋunde fori fukeko Sombuŋ Rauineji sunduyaŋuŋ maneme sagako ore eru jeribari yareme ŋeku ŋema neku womoo gonimiŋ.” Oŋu.
REV 14:14 Oŋu najime piku kuaŋ yagaŋine ŋonebe ore paio mo kamasiine Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuine iŋoji ŋeya. Resoŋ buresoŋ goulji babaine oi qoruineo ŋeko meineji siqo kekesiine miineke baru ŋeya.
REV 14:15 Oi ŋonebe Sombuŋ mimerereŋ moji mimiteŋ soriŋgone (tempel) totogo waperu kuaŋ paiineo ŋega, iŋore buŋo iŋi miku sanaŋine yobu oŋgaya, “Moreŋgo moriri foriine gumuŋgame foriine roniminde damanji fukega. Ore eru goji siqogo kekesiine roru gioo raru oo morende moriri fori oi ketigaru roru qojugaigoŋ.”
REV 14:16 Kuaŋ paio ŋega, iŋore oŋu oŋgame siqoine kekesiineji moreŋgo bokeru giore moriri foriine ketigaru roru qojugaya.
REV 14:17 Oi roru qojugako Sombuŋ mimerereŋ moji Sombunde mimiteŋ soriŋgone (tempel) totogo wapeya. Iŋoji oŋuakoŋ siqo kekesiine miineke mo roru wapeya.
REV 14:18 Wapeko Sombuŋ mimerereŋ jare yokaomo iŋoji Sombunde alatare misi siŋaŋ eru koro alata oi bokeru wapeya. Waperu sanaŋine yobu oŋgaku Sombuŋ mimerereŋ siqo kekesiine miineke roru dimaya, oi iŋi ojiya, “Goji siqogo kekesiine miineke oi roru gioo raru oiji morende wain magaine magaine oi ketigaigoŋ. Maga ore koruŋ oje mukuru ŋegobi.”
REV 14:19 Oŋu ojime siqoine kekesiine moreŋgo bokeru morende wain nigiŋ foriine oi kemukuru qojugaru Anuture wain jua yasogo oo odeyaganimiŋgo bokeya. Wain jua oi Anuture yombende kegoi fukega.
REV 14:20 Wain gobe foriine oi siti sakiineo kufuji oderu odeyagabi dariineji wain jua soguinere siroŋgo waperu buroŋ kamasi oŋuine rambaŋ pakereru waperu obu fusiine fukeya. Dari ore dikiine oi wan mita eru mobeine mo fukeya. Kaneŋkukuji oo oderu rako mi mauineo wapeko kaneŋkuku migokikiinere niginji foguŋgaya. Dikiine oŋu fukeko joroine 300 kilomita ore so fukeya. Oŋu.
REV 15:1 Ore ŋadio sombuŋ maŋineo piku mosi qoqowirie soguine mo fukeme ŋoneru iŋi waragaboŋ: Sombuŋ mimerereŋ 7 oi yobiŋ momokiine (plague) 7 roru dimabuŋ. Ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ ore Anuture maŋ rigaŋgame mitariku geoine bokirieme yobiŋ momokiine paiyaŋuŋgo ropeme manebi maŋineji munaŋgako buŋoyaŋunji komeiŋ. Ore eru oi yobiŋ momokiine tatariine 7 oŋgabuŋ.
REV 15:2 Oi ŋoneru ya buruburuineke koe oŋuine ŋonebe misi boruŋineke jijibu peya. Ore keririŋineo Anuture ŋiŋigo dimabi ŋone yabeboŋ. Yoŋoji gbiŋ eru joma mimiinere buŋo so reŋgaru sasakoinere ohowe so baku tinainere jare sakiyaŋuŋgo so ro sabare eku gobuŋ. Anutuji yoŋo moakoŋ moakoŋ kulele yareme roru dimabuŋ.
REV 15:3 Oo dimaku Anuture gio bobo ŋi Mosesre kiki eru Lama madeinere saoreŋ oi iŋi kebuŋ, “O Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau, goji mosi qoqowirie sogo qembibiineke baege. Goji kantriine kantriine kiŋ koito eyarende eebobogore fuŋne oi poretiŋ eru foriine yobu fukega. Ore eru Anutu fuŋ mo fukeru goge.
REV 15:4 O Ofoŋ, gore eebobogo poretiŋ oi totogo fukeme manegobeneŋ. Ore eru kantri sosowo yoŋoji wareru gore ohowe baku miteŋ guegobi. Goji gake akoŋ tiriine fukege. Ore eru moji gore kokoi so manena? Sosowo niŋoji gore tinabiŋe basaueru miteŋ gaegobeneŋ.”
REV 15:5 Ore ŋadio piku ya iŋi ŋoneboŋ: Sombunde mimiteŋ sorinde (tempel) mendi aŋgame ore maŋgo Anutu munaŋ mogeinere kambaŋ bejo soriŋgo dimako ŋoneboŋ.
REV 15:6 Mimiteŋ soriŋ oone Sombuŋ mimerereŋ 7 yobiŋ momokiine 7 roru dimabuŋ, yoŋoji wakiru totogo warebuŋ. Marikuyaŋuŋ gbagbataeŋine buruburuyaŋuŋke kebi kambaŋ mobeine maŋkaraine goulineke oi bifuŋ nigiŋ oŋuine omoyaŋuŋgo ube yaberu dimabuŋ.
REV 15:7 Yoŋoji warebi ofoŋ muraŋine 4 yoŋoreone moji goul popu 7 yareme Anuture yombenji popu oi miineo wapebuŋ. Anutu maŋine rigaŋgame, iŋoji go waperu goga eru tatariine tomiri go ropeiŋ.
REV 15:8 Popu oi yareme Anutuji kuririquraŋine eru usuŋine nadume ore eru ju isirigaru mimiteŋ soriŋ (tempel) puseko moji Sombuŋ soriŋ oo ropeinde so oŋu so fukeya. Sombuŋ mimerereŋ 7 yoŋoji rone popuyaŋuŋ kesebi yobiŋ momokiine 7 fukeru foriineke fukeiŋ, ore ŋadio soine moke ropenimiŋ. Oŋu.
REV 16:1 Mimiteŋ soriŋ (tempel) maŋineone tina yasogo mo fukeko Sombuŋ mimerereŋ 7 yoŋore buŋo iŋi mitigako maneboŋ, “Ŋoŋo raru Anuture yombeŋ popu 7 miineo waperu pega, ore foriyaŋuŋ moreŋgo keseinebi.”
REV 16:2 Sombuŋ mimerereŋ fuŋfuŋgaineji bokeru raru popuinere fori oi moreŋgo keseya. Keseme wi mamagiinekere joiserereŋ kamasi jijibune oi buŋo qoqomuku ŋiŋigo yoŋore sakigo fukeya. Ŋiŋigo joma miminere giri moge sakiyaŋuŋgo roru sasakoinere ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋore sakigo fukeya.
REV 16:3 Mimerereŋ jare yoyoka iŋoji bokeru raru popuinere fori oi koego keseya. Keseme koeji kerisieru dari fukeya. Ŋi qoqore dari oŋuine fukeya. Oŋu fukeme koe maŋineo ya sosowo gogoyaŋuŋke gogobi, yoŋo sosowo kome forebuŋ.
REV 16:4 Sombuŋ mimerereŋ jare yokaomo iŋoji popuinere fori oi obu fusiine eru obu jiŋoine oo keseme kerisieru dari fukeru sagaya.
REV 16:5 Oŋu fukeme Sombuŋ mimerereŋ obu siŋaŋ gaega, iŋoji buŋo iŋi najiya, “O Anutu tiriine, goji buŋo osoeru iŋi mitarinde yobiŋ yo fukega ore eru poretiŋ fukege. O posiine go waperu goge.
REV 16:6 Yoŋoji gore ŋiŋigo gbagbataeŋine eru kajeqouŋ ŋiŋigo qokome yaberu gobi dariyaŋunji wakiya. Goji oi yabebuŋ ore geoine bokirieru dari yarende nobuŋ, oi soyaŋuŋgo ruande paiyaŋuŋgo ropeya. Ore eru Anutu goji poretiŋ akoŋ goge.”
REV 16:7 Obu siŋaŋ gaega, iŋoji oŋu miko buŋo mo alata korogone iŋi wareme maneboŋ, “Buŋo oi foriine! O Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau, goji ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ osoeru poretiŋ akoŋ mitari yareege.”
REV 16:8 Sombuŋ mimerereŋ jare 4 iŋoji popuinere fori oi wegi jiŋoo keseme oiji wegi usuŋ oteme koroŋineke yobu fukeru ŋiŋigo misi oŋuine ja yabeya.
REV 16:9 Wegi jiŋoine koroŋineke oiji ja yabeko sakiyaŋuŋ pupugaya. Anutuji yobiŋ momokiine ore Rauine fukeru ruame paiyaŋuŋgo ropeya, ŋiŋigoji oi maneru ore eru Anuture tina mi qaiso eteku gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, Anutu miteŋ garu tinabiŋeine basauenimiŋ ore maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋyoŋ, jikigaru qoqomuku eru gobuŋ.
REV 16:10 Sombuŋ mimerereŋ jare 5 iŋoji popuinere fori oi joma miminere morumboŋ ŋeŋeo keseya. Oo keseme dabuqisiri yasogoji joma mimiinere qorumaŋ (kingdom) oi sagaru dabuqisiri baya. Dabuqisiri bako ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame namaŋyaŋuŋ miyaŋunji kitikabi tiŋaya.
REV 16:11 Ŋiŋigoji joiserereŋ eru wi jokuyaŋunde joiserereŋ soguine maneru ore eru Sombunde Anutu iŋo mi qaiso eteku gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, eeboboyaŋuŋ sembene eba eku gobuŋ, oi so osoeru bokeru maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ.
REV 16:12 Sombuŋ mimerereŋ jare 6 iŋoji popuinere fori oi obu yasogo tinaine Yufreitis oo keseme jigaya. Wegi wawapeineone kiŋ koitoine koitoine wareiŋgo maneru jaueru gobuŋ, yoŋoji obu jigame moke so quŋgabuŋyoŋ, petigaru wareniminde kadi fukeya.
REV 16:13 Oone piku gemokaku sembene yokaomo kamasiyaŋuŋ gbari oŋuine oi ŋone yabebe jewanaŋ sogo juŋeineke, joma mimiine eru kajeqouŋ ŋi qaqajibuine yoŋore miyaŋuŋgone waperu wakibuŋ.
REV 16:14 Gemokaku yoŋoji wakiru raru mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baegobi. Oŋu eru moreŋne moreŋne sosowo roregaru kiŋ koitoyaŋuŋ ŋone yaberu Anutu kiso eteiŋgo ore maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi mibuŋ, “Bio qodureru Anutu usuŋ sosowo Rauinere damaŋ sogoo moko jigo qoinebeneŋ.”
REV 16:15 Yesuji miga, “Kaje ruaniŋ! Nonji kiaŋ bobo oŋuine kamiine warebemiŋ. Moji maŋgagari goiŋ, iŋoji kiwaqawaineke ega. Gbarandaŋ kosa raru wareko mimiine egu ŋonenimiŋ ore saki komoŋine siŋaŋ gaega, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ eiŋ.”
REV 16:16 Gemo kiŋaŋqoqo yoŋoji kiŋ koitoine koitoine oi bapakare yaberu oga yaberu moreŋ rondiŋine tinaine Hibru buŋoo Armagedon migobi, oo tumaŋgabi ŋone yabeboŋ. Oŋu.
REV 16:17 Sombuŋ mimerereŋ jare 7 iŋoji popuinere fori oi sowoo keseya. Keseme mimiteŋ soriŋ (tempel) maŋinere morumboŋ ŋeŋeineone fonuŋ sogo mo fukeru buŋo iŋi wareko miya, “Oi kese forebi fuke forega.”
REV 16:18 Oŋu miko oo akoŋ kirabori eko gbuŋparandaŋ gbiŋbururuŋ qaku eko komeŋ miine murugakiine mo baya. Ewa (Iw) Adam yokore damaŋgone fuŋgaru moreŋgo go wapebeŋ, damaŋ oo komeŋ oŋuine mo so babaine. Ore so kamasi jijibuine bokeme sembene yobu fukeya.
REV 16:19 Oŋu fukeko siti sogo Babilon oiji pougaru mobeine yokaomo fukebuŋ eru kantriine kantriine sosowo yoŋore siti oi oŋuakoŋ sibirigaru kerisieme rakabuŋ. Anutuji siti biŋeroroineke Babilon yoŋore sembeneyaŋuŋ so niga gako geoyaŋuŋ bokirie yareya. Anutuji manjo eru yombeŋineji popu puseru ŋeya, oi kese yareme paiyaŋuŋgo ropeme wain obu oŋuine nobuŋ.
REV 16:20 Koego nu sosowo pebuŋ, oi perorieru kemagabuŋ eru tukuine tukuine dimabuŋ, oi oŋuakoŋ jibugaru mataebuŋ.
REV 16:21 Oŋu fukeko kombo koruŋ yasogo yobiŋyaŋuŋ 45 kilogram oiji qonikiŋgone ŋiŋigo paiyaŋuŋgo wakiya. Yobiŋ momokiine oi kamasi jijibuine fukeya. Kue koruŋ kamasi oŋuine oiji waki ke yabeme ŋiŋigoji ore eru Anutu mi qaiso etebuŋ. Oŋu.
REV 17:1 Sombuŋ mimerereŋ 7 popu 7 oi roru dimabuŋ, yoŋoreone moji wareru buŋo iŋi najiya, “Go noke warende raru kadi sogo ŋigo tinabiŋeineke obu kokoinere paio ŋega, oi gadubemiŋ. Anutuji buŋoine osoeru geoine bokirieme paiineo ropeko goga.
REV 17:2 Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji iŋoke boesau eru gobuŋ. Kufufuŋyaŋunji moreŋgo gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ ŋigo iŋore boesaure eru maŋyaŋuŋ pakereme maŋjijibu fukebuŋ. Wain obu noku bobojibu bofukeegobi, ore so fuŋgaru boesau eru goku witijibu ebuŋ.”
REV 17:3 Oŋu miko Moro Tiriineji ro nobeko kobiineji paineo ropeko Sombuŋ mimerereŋ oiji oga nuko moreŋ buroineo ropeboŋ. Oo roperu ŋigo mo joma mimiine boboroŋ yobu iŋore paio ŋeko ŋoneboŋ. Joma mimiinere sakigo igosisi tina fuŋne fuŋne quraŋgabi puseko qoruine 7 eru juŋeine 10 oŋu dimaya.
REV 17:4 Ŋigo iŋoji kambaŋ soki boboroŋ yojuŋ iruine eru boboroŋ yobu oi keru ŋeya. Kuririine goul, oŋgiŋ foriineke eru nigiŋ eri goine oiji basarigako kamasiineji buruburuineke fukeya. Meineji goul popu roru ŋeya, oi boesau eru goya ore wuwunuŋ mamagiinekeji pusekiine.
REV 17:5 Ŋigo iŋore maio tinaine sumuŋine oi iŋi quraŋgabi peya, “Babilon biŋeroroineke, morende kadi sogo ŋiŋigo eru wuwunuŋ mamagiinekere maŋgo.”
REV 17:6 Tinaine oŋu peme Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋineji Yesure fuŋne kitiŋgaku qiŋ keru dimaku miku gobuŋ, oi yaberu dariyaŋuŋ noku ore eru qopeqawaki qaku dimako ŋoneboŋ. Oi ŋoneru bibitatari yobu eboŋ.
REV 17:7 Bibitatari yobu ebe Sombuŋ mimererenji buŋo iŋi najiya, “Go uruŋure bibitatari yobu ege? Nonji soine ŋigo yoore fuŋne sumuŋine barariŋga garebemiŋ eru joma mimiine qoruine 7 eru juŋeine 10 ŋigo oi osigaega, iŋore fuŋne sumuŋine oi oŋuakoŋ barariŋgaru mifuke garebemiŋ.
REV 17:8 Jiŋogo kerisieme joma mimiine ŋonege, iŋoji rone goyayoŋ, damaŋ yoo sakike so goga. Iŋoji gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri oone gboreru pakereiŋyoŋ, Kristoji igogako misi korugo rakaiŋ. Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru moreŋgo go wapebi tinayaŋuŋ gogo sanaŋinere papiago so quraŋgabi pega, ŋiŋigo yoŋoji joma mimiine ŋoneru popurenimiŋ. Sakike goyayoŋ, damaŋ yoo sakike so goga eru jiki moke gboreru fukeiŋ, ore eru popurenimiŋ.
REV 17:9 “Noŋuŋ buŋo yo mane taniŋgakimiŋ ore manebeneŋ maŋgboroŋine iŋi pega: Qoruine 7 oi ŋigoji tukuine 7:de paio ŋega, tukuine ore soso fukega.
REV 17:10 Qoruine 7 oi oŋuakoŋ kiŋ koito 7 yoŋore kegoi fukega. Yoŋoreone 5 komeru waki forebi jare 6 iŋoji goku ŋiŋigo siŋaŋ yabeega. Tatariine jiki fukeiŋ ore so fukega. Iŋoji fukeiŋ, oo damaŋ pompoŋine usuŋ paio dimaiŋ ore so fukeiŋ.
REV 17:11 Joma mimine goyayoŋ, damaŋ yoo so jikigaru goga, iŋoji 7 yoŋoreone mo fukega. Iŋoji moke gboreru iŋoyoŋe kiŋ koito jareine 8 fukeiŋ. Oŋu fukeiŋyoŋ, Kristoji ketotieme sibirigaru misi korugo rakaiŋ.
REV 17:12 “Juŋeine 10 ŋone yabege, oi kiŋ koito 10 yoŋore kegoi fukega. Yoŋoji so fuŋgaru ŋiŋigo siŋaŋ yabeegobiyoŋ, Anutuji jiki usuŋ yareme kiŋ koito oŋuine fukenimiŋ. Oŋu fukeru joma mimineke aua moakonde so ŋiŋigo siŋaŋ yaberu gonimiŋ.
REV 17:13 Kiŋ koito 10 yoŋoji mamane buru moakoŋ oi akoŋ boyoberu joma mimiine kitiŋgaku usuŋyaŋuŋ iŋo otebi goiŋ.
REV 17:14 Usuŋyaŋuŋ oŋu qodureru Lama madeine kiso eru jigo qoqo enimiŋyoŋ, Lama madeineji gbiŋ eyareko wakinimiŋ. Iŋoji kiŋ yoŋore Kiŋ eru koito yoŋore Koito fukega. Iŋoji oŋga noreru roosoe nobeko iŋoke damaŋ so dimaku gokimiŋ, niŋoji moko gbiŋ eyareru kokoriaŋ keinebeneŋ.”
REV 17:15 Sombuŋ mimererenji buŋoine oŋu miku jikigaru iŋi najime maneboŋ, “Kadi sogo ŋigo sogoji obu kokoinere paio ŋeko ŋone yabe forege, obu oi ŋiŋigo kantriine kantriine yoŋore kegoi fukega. Yoŋoji kubuyaŋuŋ eru apa ŋasoyaŋunde so mobemobe ŋe rabi sakiyaŋuŋ fuŋne fuŋne fukeko buŋoyaŋuŋ kamasi furuine furuine miegobi.
REV 17:16 Jiŋogo kerisieme juŋeine 10 ŋone yabege, yoŋoji usuŋyaŋuŋ joma mimineke qodureru kadi sogo ŋigo iŋo rosi etebi iŋi fukeiŋ: Yoŋoji yareyaine sosowo doduru qabi miŋgeŋine fukeko kambaŋ sokiine ketiga forebi gbarandaŋ fukeme fuine noku siaine misigo ruabi ja foreiŋ.
REV 17:17 “Oŋu fukeiŋ, oi Anutuji kiŋ koito yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareru boburo yabeko maŋmoakoŋ eru qoqodure enimiŋ. Anuture mamane buru oŋu boyobenimiŋ. Ore so usuŋyaŋuŋ joma mimiine otebi ŋiŋigo siŋaŋ yaberu goiŋ. Oŋu gome Anuture buŋoji foriineke fukeiŋ, damaŋ oo tariiŋ.
REV 17:18 Ŋigo ŋeme ŋonege, iŋo siti biŋeroroineke rauineji morende kiŋ koitoine koitoine siŋaŋ yabeega, rauine ore sosoine fukega.” Oŋu.
REV 18:1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo usuŋine ropekiine ŋonebe Sombuŋgone fukeru wakiko kuririquraŋineji moreŋ ba tamaeya.
REV 18:2 Wakiru sanaŋine yobu jojoraku iŋi oŋgaya, “Babilon siti sogo oi ketotiebuŋ. Oi fofori ketotiebi ŋeririkeya. Ŋiŋigo mataebi gemokaku fuŋne fuŋne yoŋoji akoŋ tumaŋgaru piyaŋuŋ oo babi yoŋore kae qoruine fukeya. Weboine weboine sowoyaŋuŋke eru mamagiyaŋuŋke yoŋoji akoŋ oo tumaŋgaru youyaŋuŋ kosa baru waigo gogobi.
REV 18:3 “Anutuji oi yoore eru miko ketotiebuŋ: Kantri sosowo yoŋoji ŋigo iŋore boesaure eru maŋyaŋuŋ pakereme bobojibu ebi Anuture maŋ rigaŋgaya. Yombeŋine oi paiyaŋuŋgo ropeko wain obu noegobi ore kamasi manebuŋ. Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji ŋigo iŋoke boesau ekesoŋ eku gobuŋ. Rojiki bajiki ŋiŋigoji moreŋ so oone wareru mebo kuririyaŋuŋke furiine baiŋgo ruabi mokemoke yobu poreru batiqatiine tomiri goya. Iŋore baporere eru yoŋoji tinabiŋeineke kobike fukeru ŋiŋigo ropekiine fukebuŋ.”
REV 18:4 Ore ŋadio Sombuŋgone moji buŋo najime iŋi maneboŋ, “Nonde kufufuŋpu, ŋoŋo siti oi bokeru sakibe wakiinebi. Ŋigo iŋoji agiburaŋ eega, oiji kema ŋabeme iŋoke dimaku maŋ-ŋaŋuŋ egu kejigaiŋ. Anutuji geoine bokirie yareme yobiŋ momokiine paiyaŋuŋgo ropeiŋ, yobiŋ oŋuine moji ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeko oŋuakoŋ joiserereŋ egu manenimiŋ. Ore eru yoŋoke so qodureru goinebi.
REV 18:5 Ŋigo oiji agiburaŋine eba eku paio paio ruame roperu qonikiŋ boua forega. Suroŋqoqo eru gobuŋ, Anutuji oi iŋoyoŋere mamanesugo ruaru ore eru so niga gaiŋ. 1
REV 18:6 Eebobo kekesiine goine eŋareku gobuŋ, ŋoŋo ore so bokirie eyareinebi. Sembene eba eku gobuŋ, ŋoŋo ore geo ateine yoyokare so bokirie yarebi paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Agiburande popuine nonimiŋ ore keseru gobuŋ, yoŋoyaŋunde popu oone ateine yoyokare so pioru bokirieru wain obu mokiine sanaŋine oi yoŋoyaŋunde kesebi nonimiŋ.
REV 18:7 Ŋigo oiji mebo kuririineke mokemoke yobu poreru tinabiŋe ropekiine bofukeru batiqatiine tomiri goya. Ore geoine iŋoyoŋunde ŋoŋoruji ŋorugaru yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu etebi jiŋgeŋ keku beusembe goiŋ. Iŋoyoŋunde maŋgo iŋi manesuku kosa miega, ‘Nonji kwin ŋigo koitore morumboŋ ŋeŋeineo ŋego. Koje so fukego eru damaŋ mogo kimagu so kebemiŋ.’
REV 18:8 Oŋu kosa miega ore eru Anutuji geoine bokirie teko damaŋ moakonde maŋgo iŋore paio ropeiŋ. Ofoŋ Anutuji buŋoine osoeru mitari teya, iŋore usunji ropekiine fukega. Ore eru yobiŋ momokiine fuŋne fuŋne oiji pipa iŋi fuke teiŋ: Tifeineji komebi jiŋgeŋ keku roro ŋeko iŋoyoŋe misigo ruabi jaiŋ.”
REV 18:9 Misigo ruabi jako ju konduŋ pakereiŋ, kantriine kantriine sosowo yoŋore kiŋ koitoyaŋunji oi ŋoneru soguŋ baru kuyonimiŋ. Kiŋ koito yoŋoji iŋoke boesau eru gobuŋ. Meboine kuririyaŋuŋke mokemoke yobu ore jebe jeriine iŋoke eru jerieru gobuŋ, yoŋoji iŋore eru kimagu kenimiŋ.
REV 18:10 Kimagu keku ŋoŋoruji ŋorugabi yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu maneiŋ, ore eru odepariru jojorigo dimaku iŋi kuyoku minimiŋ, “O Babilon siti biŋeroroineke, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ. O siti usuŋ-ŋaŋuŋ soguine, Sombuŋ Rauineji geoine bokirie yareme pipa aua moakonde maŋgo paiŋaŋuŋgo ropeko joiserereŋ soguine manegobi. ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ!”
REV 18:11 Kantriine kantriine yoŋore rojiki-bajiki ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ soguŋ banimiŋ. Moji jikigaru yoŋore meboyaŋuŋ furiine so baeiŋ ore kimagu keku kuyonimiŋ.
REV 18:12 Kuririyaŋuŋ goul, silwa, oŋgiŋ foriineke eru bote koruŋ oi Babilon yoŋoji me goineji so furiine banimiŋ. Kambaŋyaŋuŋ gbagbataeŋine, boboroŋ yojuŋ iruine, boboroŋ yobu eru kambaŋ tinaine silk oi so furiine banimiŋ. Yo fiine yobu fuŋne fuŋne ore botuyaŋuŋ eru mequraŋyaŋuŋ fuŋne fuŋne oi so jikigaru furiine banimiŋ. Kuririyaŋuŋ elefant siaineji babaine, oi omaine penimiŋ. Uqo koro jae ŋeŋe yayaŋuŋ yo furiyaŋuŋ soguine soru, keŋgoŋ, musi, ajo eru yoware oiji babaine, oi omaine penimiŋ. Jonu aeŋ yoŋuŋine brons eru aeŋ gogobuineji babaine eru ko tinaine mabol oiji babaine oi omaine penimiŋ.
REV 18:13 Babilon yoŋoji mara (sinamon) eru jama goine oi so furiine banimiŋ. Sakire toki tinaine mor, jinaŋ yojikou eru sakire mumundo goine oi so furiine banimiŋ. Juŋ, wowoyuŋ, jinaŋ eru kouine fukeiŋ ore ya goine oi so furiine banimiŋ. Oŋuakoŋ wain obu, oliwe yore oil, wit koruŋ eru flaua uqoine oi so furiine banimiŋ. Bulmakao, lama, kaneŋkuku eru kaneŋkuku kereta oi so furiine banimiŋ. Rone kiŋaŋqoqo ŋiŋigo furiyaŋuŋ baku gioo rua yabebi saki fu me maŋ mamanesuyaŋunji sembearu sibirigaya. Oŋu so jikigaru eenimiŋ.
REV 18:14 Rojiki-bajiki ŋiŋigo yoŋoji Babilon ŋigo iŋore iŋi minimiŋ, “Yo foriine noinde aŋi maneru gomeŋ, oi mataebi omaine goge. Touŋmoririgo eru mebo komoŋgo kuririyaŋuŋke oi sosowo boke guru mataebi taqararaŋine goge. Oi damaŋ mogo moke bofukeniminde so mata.”
REV 18:15 Rojiki-bajiki ŋiŋigo mebo komoŋyaŋuŋ oŋu oŋu furiine banimiŋgo ore ruaru siti oone moneŋ goul (juŋe boreŋ) poreru tinabiŋeyaŋuŋke fukebuŋ. Yoŋoji jojorigo dimakabi goineji ŋoŋoruji ŋorugabi yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu maneya, ore eru popureru kuyoku kimagu kenimiŋ.
REV 18:16 Kimagu keku iŋi minimiŋ, “O siti sogo, yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeiŋ ore ‘Yei! Yei!’ oŋgaku kimagu kegobeneŋ. Yoŋoji kambaŋyaŋuŋ gbagbataeŋine, boboroŋ yojuŋ iruine eru boboroŋ yobu oi kebi. Kuririyaŋuŋ goul, oŋgiŋ foriineke eru nigiŋ eri goineji basariga ekabi kamasiyaŋunji buruburuineke fukeya.
REV 18:17 Oŋu ebuŋyoŋ, mebo komoŋyaŋuŋ oŋuine mokemoke yobu oi pipa aua moakonde maŋgo sibirigaru jibugaru mataebuŋ.” Oŋu mibuŋ. Ogâ kapten sosowo eru ŋiŋigo ogâo raru wareegobi, yoŋoji oŋuakoŋ sosowo Babilon siti ruabi ja foreko ju konduŋine oi jojorigo dimaku ŋonenimiŋ. Oŋuakoŋ ogâ ŋiŋigo kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako raegobi eru koego gio goine baku gogoyaŋuŋ kitiŋgaegobi, yoŋoji sosowo oi jojorigo dimaku ŋonenimiŋ.
REV 18:18 Ŋigo yasogo tinabiŋeineke ruabi jako misi boruŋinere ju konduŋine pakereiŋ, oi jojorigo dimaku ŋoneru bibie sorieru iŋi minimiŋ, “Siti biŋeroroineke yoore ogoine damaŋ mogo so peya.”
REV 18:19 Oŋu miku rufe pujeku kome rauku oŋgaku jiŋgeŋ keku woru kuyoku iŋi mibuŋ, “O siti sogo, aua moakonde maŋgo yaine sosowo sibirigaru jibugaru mataeya. Ŋiŋigo ogâyaŋuŋke sosowo koego ra wareru meboyaŋuŋ furiine banimiŋ ore eru oone moneŋ goul (juŋe boreŋ) boakoŋ porebi siti oiji biŋeroroineke fukeya. Yobiŋ paiyaŋuŋgo ropega ore ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ.” Oŋu mibuŋ.
REV 18:20 Yoŋoji eebobo kekesiine goine eyareku gobuŋ, Anutuji ore buŋoine mitariku geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeko joiserereŋ soguine maneegobi. Ore eru Sombuŋ kaeo gogobi, ŋoŋo iŋore eru kokoriaŋ keinebi. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine, aposolpuine eru kajeqouŋ ŋiŋigo ŋoŋo jerieru saoreŋ qaku goinebi.
REV 18:21 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ usuŋine ropekiine moji wareru ko yasogo yobu ro maiŋgaru koego bokeme rakame iŋi miya, “Anutuji siti soguine biŋeroroineke oi yoore so joineke ketotieru kerisieme rakaru matae foreiŋ. Matae foreko jiki damaŋ mogo so bofukenimiŋ ore so fukeiŋ.
REV 18:22 Ŋoŋo siti oo oguŋ qaku gita kulele qaku kuŋ qeŋ puteru kiki keku woru gobuŋ, ore fonuŋ damaŋ mogo moke so manenimiŋ. Babilon ŋoŋore ŋiŋigo mamane gioyaŋuŋ fuŋne fuŋne baku gobuŋ, oi tariya. Dokta didiman, qaqaji klak eru oŋuine oi oo moke so yobu bofuke yabenimiŋ. Wit kurumbu koruŋ oŋgiŋ yoyokare botugo ruaru bopisigabi (mill) fonuŋine fukeya, ore kinji-minjijiineji mataeme sitiji benoŋ baru peiŋ.
REV 18:23 “Rone sitiyaŋunde piine sosowo oi doiyaŋuŋke tamaebuŋyoŋ, tatama oiji kobeme dabuqisiri peiŋ. Ŋire ŋadipuyaŋunji ŋigore boreŋ furiine kaneŋ koboru boruŋ mibi ŋigore daritifepuji kokoriaŋ baru jebe ruaru buŋo jere eru jeri eku gobuŋ, kokoriaŋ oŋuinere fonuŋ oi moke maneniminde so mata. Babilon ŋoŋore rojiki-bajiki ŋiŋigo oi kantriine kantriine oo mane yarebi tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Yoŋore agikeareko munaŋqoqo ŋiŋigo oi moreŋ so ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bojibugabi tiŋtuŋ qaru gobuŋ.” Sombuŋ mimererenji oŋu miya.
REV 18:24 Babilon oi yoore eru sibirigaya: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi yoŋore botugo kosa meafaine eru yabebi komebi dariyaŋunji wakiya. Yoŋore dari eru moreŋgo ŋiŋigo goine yabebi komebuŋ, sosowo yoŋore darire geoji yoŋore paio ropeko gobuŋ. Fuŋneyaŋuŋ oŋuine bofukebi peya. Oŋu.
REV 19:1 Ore ŋadio Sombuŋgone buŋo mo manebe kubu soguine yoŋoji sanaŋine akoŋ saoreŋ kiki kegobi, ore kamasi fukeko iŋi mibuŋ, “Anutu miteŋ gagobeneŋ haleluya! Anutuji munaŋ qa noreru oga nobeko iŋore biŋe fukegobeneŋ. Anutunoŋunji usuŋ Rauine fukeko miteŋ gabeneŋ tinabiŋeineke fukega.
REV 19:2 Anutuji buŋo foriinere so ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ osoeru poretiŋ akoŋ mitari noreega. Kadi sogo ŋigo boesau eru oŋuine oiji ŋiŋigo moreŋ so bosembea yabeku goya, Anutuji iŋore buŋo osoeru mitariya. Ŋigo oiji Anuture gio bobo ŋiŋigo yabeko dariyaŋunji wakiya, ore geo bokirie teko paiineo ropeko joiserereŋ maneru goga. Ore eru Anutu miteŋ gagobeneŋ.”
REV 19:3 Oŋu miku moke keku iŋi mibuŋ, “Ŋigo oi ruabi jako konduŋineji damaŋ so tatariine tomiri pakereru ropeeiŋ. Ore eru Anutu miteŋ gaegobeneŋ, haleluya!”
REV 19:4 Oŋu keku mibi Anuture minebobo qoruine 24 eru ofoŋ muraŋine 4 yoŋoji daberu dikanji keru Anutu, morumboŋ ŋeŋeo ŋega iŋore ohowe baku miteŋ garu iŋi kebuŋ, “Buŋo oi foriine, haleluya!”
REV 19:5 Oŋu kiki kebi morumboŋ ŋeŋeone buŋo mo iŋi fukeya, “Anuture gio bobo ŋiŋigo soguine mendaine miine egu odurekiminde kokoi maneegobi, ŋoŋo sosowo Anutunoŋuŋ miteŋ garu goinebi.”
REV 19:6 Buŋo oi fukeko buŋo mo maneboŋ, oi yoore kamakamasi: Kubu soguine yoŋo kiki keku fonuŋ oŋgaegobi eru obu korugo wigaru dimako fonuŋine fukeega eru bobori parandaŋ yasogoji oŋgame gbiŋbururuŋ fukeega, buŋo oi ore kamasi oŋuine fukeko iŋi mibuŋ, “Ofoŋ Anutunoŋuŋ, usuŋ sosowore Rauji fuŋgaru moreŋ so siŋaŋ yaberu kiŋ Ofoŋyaŋuŋ fukeru goiŋ. Ore eru Anutu miteŋ gagobeneŋ, haleluya!
REV 19:7 Lama madeinere ŋigo biŋeineji suanjeŋgo maneru iŋoyoŋe bomogaru jaueru afagako ŋigo rorore damanji ware fukeme gogobeneŋ. Ore eru noŋuŋ kokoriaŋ keru jerieru Anutu miteŋ gabeneŋ tinabiŋeineji saueeiŋ.
REV 19:8 Anutuji mariku gbagbataeŋine kuririquraŋineke oi yareme kebi.” (Mariku gbagbataeŋine oi ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore eebobo posiinere kegoi, oiji keru ebuŋ.)
REV 19:9 Kubu soguinere kamakamasi oŋu keku mibi Sombuŋ mimerereŋ popuineke iŋoji jikigaru iŋi najime maneboŋ, “Buŋo yo quraŋga: Anutuji ŋiŋigo oŋga yareko Lama madeinere suanjeŋ (ŋigo bobore) jebego wapenimiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu miku moke jikigaru iŋi najiya, “Buŋo oi Anuture buŋo foriine yobu fukega.”
REV 19:10 Sombuŋ mimererenji oŋu najime nonji oo akoŋ iŋore ohowe baku miteŋ gabemiŋgo maneru iŋore kufuineo dikanji keru dabeboŋyoŋ, iŋoji iŋi najiya, “Ae! Oŋu so eigoŋ. Go eru gore maŋkekerisie ogopugoji Yesure fuŋne kitiŋgaku miku gokabi kiŋaŋ qa ŋareegobeneŋ, nonji yoŋoreone mo fukego. Yesuji Biŋe buŋo foriine barariŋga ŋareya, ore usuŋineji kajeqouŋ ŋiŋigo dobe yabeko Moro Tiriinere buŋo maneru misauebuŋ. Ore eru Anuture daberu ohoweine baku miteŋ garu goigoŋ.” Oŋu.
REV 19:11 Nonji Sombuŋ aŋgame kaneŋkuku yagaŋine mo ŋonebe wareya. Paiineo ŋeko wareya, iŋore tina oi Qiŋkeru Didima (Ŋonemeqoti) eru Ŋi Fori wombuŋine. Tinaine oŋu miegobi, iŋoji buŋo poretiŋ boyoberu buŋo osoeru mitariku ore so jigo qaega.
REV 19:12 Jiŋoineji misi boruŋ oŋuine jako qoruineo resoŋ buresoŋ kokoine ketebi tinaine totogo quraŋineke wareya. Tinaine iŋoyoŋe akoŋ manegayoŋ, moji mo oi so manega.
REV 19:13 Marikuine dario iigokuruine oi keru wareya. Tinaine miegobi, oi Anuture buŋo.
REV 19:14 Oi boyoberu warebuŋ, oi Sombuŋ kaere mamari ŋi kubuine kubuine. Yoŋoji kaneŋkukuyaŋuŋ yagaŋine oga yaberu paiyaŋuŋgo ŋeku marikuyaŋuŋ gbagbataeŋine keru warebuŋ.
REV 19:15 Mamari siŋaŋ qoduyaŋunde miineone jigore siqo sogo (bainat) miine teteine yobu moji wareya. Oi kantriine kantriine yaberu gbiŋ eyareiŋ ore eru wareya. Iŋoji siŋaŋyayabere aeŋ toku ŋoŋoruineji kantri so qotiŋgaru siŋaŋ yaberu goiŋ. Iŋoji Anutu usuŋ sosowore Raure wain juaine soguine odeyagaiŋ. Wain jua oi Anuture yombeŋ maŋgigainere kegoi fukega.
REV 19:16 Marikuineo tinaine mo quraŋgabi tambaraŋineo iŋi dimaya, “Kiŋ yoŋore Kiŋ eru koito yoŋore Koito.” Oŋu.
REV 19:17 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo ŋonebe wegi jiŋoineo dimaya. Paibe dimaku sanaŋine oŋgaku weboine weboine qonikiŋ botuine petigaru sowoo fururu qaku raegobi, sosowo oi oŋga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo bio wareni-iŋ! Anutuji tebu jebe soguine bomogaya, oo tumaŋganiŋ.
REV 19:18 Wareru tumaŋgaru kiŋ koito, mamari siŋaŋ eru mamari ŋi yoŋore fu noinebi. Kaneŋkuku eru kaneŋkuku paio ŋeegobi, yoŋore fuyaŋuŋ noniŋ. Ŋiŋigo sosowo yoŋore fuyaŋuŋ wareru noinebi. Ŋiŋigo ropekiine wakiqoqoine, yoŋoyaŋunde gio baegobi eru raupuyaŋunde kiŋaŋyaŋuŋ mo qaegobi, sosowo yoŋore fuyaŋuŋ noinebi.”
REV 19:19 Ore ŋadio joma mimiine eru moreŋine moreŋine yoŋore kiŋ koito yoŋoji mamari kubuyaŋuŋ oga yaberu wareru tumaŋgabi ŋone yabeboŋ. Moji kaneŋkuku paio ŋeku mamari kubuine yoŋoke dimaya, oi kiso eyareku jigo qoqo enimiŋ ore tumaŋgabi ŋone yabeboŋ.
REV 19:20 Jigo qoqo ebi joma mimiine roru kipebuŋ. Kajeqouŋ ŋi qaqajibuine joma miminere mine baku mosi qoqowirie baku goya, oi oŋuakoŋ joma mimineke roru kipebuŋ. Kajeqouŋ ŋi qaqajibuineji mosi qoqowirie baku oiji ŋiŋigo goine yo oŋuine oi eadu eyareme tiŋtuŋ qaku gobuŋ: Ŋiŋigo joma miminere moge roru sabarebuŋ eru goineji sasakoinere ohowe baku miteŋ garu gobuŋ, oi eadu eyareru goya. Ro yaperu nigiŋ yaperu gagari igo yapebi yoŋ salfa kore misi boruŋineji jaku weŋweŋ qaega, ore korugo rakabi.
REV 19:21 Rakabire kaneŋkuku paio ŋeya ore miineone jigore siqo sogo (bainat) wareya, oiji kiŋ koito eru mamari ŋi sosowo oi yabeme komebuŋ. Komebi webo sosowo yoŋoji waperu fuyaŋuŋ piku noku noku gaba yabeya. Oŋu.
REV 20:1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo ŋonebe Sombuŋgone wakiya. Iŋoji gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri ore ki mendaine eru gbedi soguine mo oi meineo ba wakiya.
REV 20:2 Mimerereŋ oiji wakiru jewanaŋ sogo juŋeineke (dragon) oi roru gosa 1,000 ŋeiŋ ore kipeya. Jewanaŋ sogo oi ronere ronekoŋgo kobeŋ fukeru go wapeya. Tinaine mo oi Sembene Rauine eru Satan.
REV 20:3 Gosa 1,000 ore maŋgo jikigaru ŋiŋigo kantri so bapakare yaberu moreŋ so tiŋtuŋ qaniminde egu eadu eŋarenimiŋ ore kipeya. Kiperu bokeme gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri oo rakame iporoine keru sopu ruaru giri mogeji (sil) qakatoru ki maŋgoine bajime rakame maŋineo ŋeya. Oŋu ŋeko Sombuŋ mimererenji iŋi miya, “Gosa 1,000 tariko ore ŋadiineo Anutuji miko moke piruebi damaŋ pompoŋine gioine baku goiŋ.” Oŋu miya.
REV 20:4 Ore ŋadio morumboŋ ŋeŋeine ŋeŋeine ŋoneboŋ. Anutuji goine usuŋ yareme ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitarinimiŋ, yoŋoji ŋeŋeine ŋeŋeine oo wakiru ŋebuŋ. Oŋuakoŋ ŋiŋigo Yesure fuŋne kitiŋgaku mibuŋ ore eru Anuture Biŋe buŋore eru ubeyaŋuŋ ketigabi komebuŋ, yoŋore iiru ŋone yabeboŋ. Oŋuakoŋ ŋiŋigo joma mimiine eru iŋore sasakore ohowe so baku miteŋ gabuŋ eru iŋore moge oi maiyaŋuŋgo me meyaŋuŋgo so roru sabarebuŋ, yoŋore iiru ŋone yabeboŋ. Iiruyaŋuŋ oi ŋone yabebe gboreru pakerebuŋ. Pakereru Kristoke gosa 1,000 ore so ya sosowo siŋaŋ garu gobuŋ.
REV 20:5 Komebuŋ, yoŋoreone goineji komegone papakare fuŋfuŋgaine ore damaŋineo so gborebuŋ. Matayoŋ, gosa 1,000 oi odigabi tariko ore ŋadiineo gboreru pakerenimiŋ.
REV 20:6 Uri yoŋoji komegone papakare fuŋfuŋgainere damaŋgo gborenimiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke eru tiriine gbagbataeŋine fukegobi. Damaŋ oo gboreru ateine yoyoka so komenimiŋ. Kome yoyokare usunji yoŋore paio so ropeko kome sanaŋine komeniminde embimbiŋganimiŋ. Yoŋoji Anutu eru Kristo yokore soriŋ gio siŋaŋpu fukenimiŋ. Oŋuine fukeru Kristoke gosa 1,000 oi ya sosowo siŋaŋ garu go ropenimiŋ. Oŋu.
REV 20:7 Gosa 1,000 oi tariko Satan witi pigone piruebi wakiiŋ.
REV 20:8 Wakiru raru ŋiŋigo kantri so eadu eyareiŋ ore moreŋ so roregaiŋ. Moreŋ qaŋaŋine mobemobe paibe yukube ra wareru (maŋyaŋuŋ bosemberu) jijibu qa yaberu kantri tinayakuŋ Gog eru Magog oi oŋuakoŋ sagaru raiŋ. Anutu kiso eteru jigo qanimiŋ ore bapakare yabeko tumaŋgabi jareyaŋunji koere magende so fukeiŋ.
REV 20:9 Tumaŋgaru wareru petigaru Israel moreŋ saga foreku raru Anuture kufufuŋ yoŋore sa eru Anuture wombuŋ siti (Jerusalem) oi roregaru ŋenimiŋ. Oŋu ŋenimiŋyoŋ, Anutuji misi boruŋ ruame qonikiŋgone wakiru ja muku yabe foreiŋ.
REV 20:10 Ja muku yabe foreko Sembene Rauine eadu eyareme tiŋtuŋ ebuŋ, mimerereŋ yoŋoji oi igoga tebi yoŋ salfa kore misi boruŋineji jaku weŋweŋ qaku dimaega, ore korugo rakaya. Rone joma mimiine eru kajeqouŋ ŋi qaqajibuine oŋuakoŋ igo yapebi oo rakaru gogobire. Oo una ubu kumunenji ŋoru yabebi tatariine tomiri joiserereŋ mokemoke yobu maneru go ropenimiŋ. Oŋu.
REV 20:11 Ore ŋadio morumboŋ ŋeŋe yasogo yagaŋine eru oo ŋega, oi ŋoneboŋ. Ŋonebe qonikiŋ morenji iŋore jiŋo maione mataeru ra tomirebu. Ra tomireru moke ŋone yapekimiŋ ore so fukebu.
REV 20:12 Ra tomirebire ŋiŋigo komiine ropekiine eru wakiqoqoine ŋone yabebe morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimabi Anutuji buk papiaine papiaine qoromureya. Papia ogoine mo tinaine gogo sanaŋinere tina buru buk oi oŋuakoŋ qoromureya. Qoromureru ŋiŋigo komiine yoŋore buŋo osoeko eeboboyaŋunde binaŋ buk papiago quraŋgabi pega, iŋoji ore so oseru ŋiŋigo mitari yareya.
REV 20:13 Koego komeru rakaru gobuŋ, oi koe Rauineji bokirie yabeme Anuture jiŋoo wapebuŋ. Komere kukure Raure meo gobuŋ, oi Rauine oiji bokirie yabeya. Komeru kome misoŋ kaeo rakaru gobuŋ, oi ore Rauji bokirie yabeme Anuture jiŋoo wapebuŋ. Oŋu waperu fukebi Anutuji buŋoyaŋuŋ moakoŋ moakoŋ osoeru eeboboyaŋunde so mitari yareya.
REV 20:14 Mitari yareme komere kukure Rau eru kome misoŋ moreŋ Rauine oi igo yapebi yoŋ misi boruŋ jaku weŋweŋ qaku dimaega, ore korugo rakabire. Misi koru oo rakabuŋ, oiji kome ateine yoyoka fukega.
REV 20:15 Anutuji more tina gogo sanaŋinere tina buru buk maŋgo so quraŋgabi peko bofukeya, oi igogako yoŋ misi boruŋ jaku weŋweŋ qaku dimaega, ore korugo rakaya. Oŋu.
REV 21:1 Sombuŋ moreŋ fuŋfuŋgaine yokoji oŋu mataeru mataebire koeji oŋuakoŋ so jikigaru peya. Ore ŋadio Sombuŋ eru moreŋ gariine ŋone yapeboŋ.
REV 21:2 Jerusalem gariine, siti tiriine oi Sombuŋgo Anuture kaeone wakiko ŋoneboŋ. Siti oi bobiaŋga forebi ŋone aŋiineke iŋi fukeya: Ŋigo suanjeŋinere mariku ŋone aŋiineke ketebi ŋi biŋeineke qodureiŋ ore babajawe ee eru jaueru kuririineke dimaga, siti oiji ore so fukeko ŋoneboŋ.
REV 21:3 Oi ŋoneru dimaku morumboŋ ŋeŋeone buŋo mo fukeko manebe sanaŋine oŋgaku iŋi najiya, “Ŋone, Anuture piji oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo wakiru pega. Anutuji botuyaŋuŋgo gome iŋoke gobi iŋoyoŋe ofoŋ Anutuyaŋuŋ fukeru yoŋoke go ropeiŋ.
REV 21:4 Yoŋoke goku jiŋo obuyaŋuŋ sosowo ketaniŋga foreiŋ. Ya sosowo rone peya, oiji matae foreya. Ore eru moke so komebi jiŋgeŋ so kenimiŋ eru jikigaru joiserereŋ mo so manenimiŋ. Ya more so embimbiŋgaru kuyonimiŋ.”
REV 21:5 Morumboŋ ŋeŋeo ŋega, iŋoji iŋi najiya, “Mane, nonji mibe yareya sosowo oi kegboreme gariine fukeiŋ.” Oŋu najiru miya, “Buŋo oi foriine yobu maŋyokaine tomiri, ore eru oi papiago quraŋga.”
REV 21:6 Jikigaru iŋi najiya, “Oi mitigabe fuke forega. Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeya) tatariine go roperu gobemiŋ. Ore so nonji quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine A eru quraŋ maŋgoine tatariine Z fukego. Moji obure manega, nonji gogo sanaŋinere obu jiŋoineone obu oi yauŋ otebe oone furiine tomiri pioru noku goiŋ.
REV 21:7 Moji yobiŋ sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji iŋore Anutu fukeru ya sosowo oi otebe iŋore biŋe fukeko nonde odumadene fukeru tinane osigaru goiŋ.
REV 21:8 “Oŋu gonimiŋyoŋ, goineji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo ruruine eru yameŋine so dimaku mamanesiŋyaŋuŋ bokebi maŋyaŋunji kejigaga, yoŋore piyaŋuŋ oi yoŋ salfa kore misi boruŋineji weŋweŋ jaku dimaega, oo penimiŋ. Yoŋore jikigaru ŋiŋigo yo oŋuine yoŋoji oŋuakoŋ oo rakaru gonimiŋ: Ŋiŋigo yabebi komebi boesau kipe munaŋqoqo eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu buŋo ikoine miegobi, nonji oi igo yabebe koru oo rakaru gonimiŋ. Oi kome ateine yoyoka fukeiŋ.” Morumboŋ ŋeŋeineone buŋo oŋu wareko maneboŋ. Oŋu.
REV 21:9 Yobiŋ momokiine tatariine 7 oiji popu 7 pusebi Sombuŋ mimerereŋ 7 yoŋoji oi roru dimagobi, yoŋoreone moji wareru iŋi najiya, “Go warende ŋigo Lama madeinere ŋonuŋ biŋe fukeiŋgo ega, oi gadubemiŋ.”
REV 21:10 Oŋu najime Moro Tiriineji ro nuko kobiineji paineo ropeko Sombuŋ mimerereŋ oiji oga nuko tukuine joroine tinabiŋeineke mogo ropebe. Oo roperu siti tiriine Jerusalem Sombuŋgo Anuture kaeone wakiya, oi nadume iŋi ŋoneboŋ:
REV 21:11 Anuture kuririquraŋine oiji tamaeko buruburuineke goul eru oŋgiŋ foriineke furiyaŋuŋ ropekiine ore kamasi fukeya. Oŋgiŋ foriineke tinaine jaspa oi sogo mobeine mobeine buruburuyaŋuŋke kerisieru tamaegobi, ore so gbagbataeŋine peya.
REV 21:12 Saine ropekiine oi kuririineke. Sainere mendi 12 dimabi maŋfuŋyaŋuŋgo Sombuŋ mimerereŋ 12 sagaru dimabuŋ. Israel kufufunde kubu 12 yoŋore tina oi mendi ore sakiyaŋuŋgo quraŋgabi dimaya.
REV 21:13 Mendi 12 oi mobemobe paibe yukube iŋi dimabuŋ: Wegi wawapeineo yokaomo, rarakaineo yokaomo, Not oobe yokaomo eru Saut oobe yokaomo.
REV 21:14 Siti sa oi oŋgiŋ otuŋ qembibiineke 12 yoŋore paio babi dimaya. Lama madeinere aposolpuine 12 yoŋore tina 12 oi otuŋ 12 oo quraŋgabi dimaya.
REV 21:15 Sombuŋ mimerereŋ noke buŋo miya, iŋoji siti, ore saine eru mendiine 12 yoŋore soyaŋuŋ kiriri ruaru maneiŋgo jaueru goul kiririine (rula mesa) roru dimaya.
REV 21:16 Siti oi burugaru babi guruine 4 fukeya. Mobemobe paibe yukube joroine oi sogokoŋ. Joroine moakoŋ moakoŋ oi goul kiririine oiji kiririine ruaru 2,400 kilomita ore so bofukeme peya Odaine oi oŋuakoŋ sogokoŋ peya.
REV 21:17 Sombuŋ mimererenji oŋuakoŋ siti saine oi moreŋ ŋire kiririji so ruaru 60 mita bofukeme peya.
REV 21:18 Siti saine oi oŋgiŋ foriineke tinaine jaspa oiji bakine. Siti iŋoyoŋe oi goul yobuji babi kuririquraŋineji sogo gbagbataeŋine ore so tatamake tamaeya.
REV 21:19 Siti sainere otuŋine oi oŋgiŋ furiine ropekiine fuŋne fuŋne oiji bajaweru babi kuririyaŋuŋke iŋi fukebi ŋone yabeboŋ: Otuŋ fuŋfuŋgaine oi oŋgiŋ foriineke tinaine jaspa yoweine gogobu kamakamasi. Otuŋ yoyokaine oi oŋgiŋ buge tinaine safaia, yokaomoine oi oŋgiŋ rekagarigari tinaine ageit. Otuŋ jare 4 oi oŋgiŋ rekagariine tinaine emerald.
REV 21:20 Otuŋ jare 5 oi oŋgiŋ yojuŋ iruine tinaine sardoniks. Otuŋ jare 6 oi oŋgiŋ boboroŋ tinaine karnilian, jare 7 oi oŋgiŋ tinaine krisolait (kwortz), yoweine goul sogo oŋuine. Otuŋine jare 8 oi oŋgiŋ bugebugeine tinaine beril, jare 9 oi oŋgiŋ yoŋuŋine tinaine topas. Otuŋ jare 10 oi oŋgiŋ tinaine kalsedoni (krisopreis) yoweine kokomeineke, jare 11 oi oŋgiŋ yayagaŋ tinaine jeisint (torkwois). Otuŋ jare 12 oi oŋgiŋ boboroŋ yojuŋ iruine tinaine ametist.
REV 21:21 Siti sa mendi 12 oi bote koruŋ qembibiineke 12 oiji bakine. Mendi moakoŋ moakoŋ oi eri koruŋ moakoŋ moakoŋ oiji pujeku bakine. Sitio kadi pega, oi goul yobuji babi sogo yagaŋine oŋuine tamaeya.
REV 21:22 Siti sosowo yoŋoji Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau eru Lama madeine poretiŋ ŋone yaperu maŋyaŋuŋ kerisieru ohoweyakuŋ baku miteŋ gaegobi. Ore eru boji soriŋ (tempel) more so embimbiŋgaegobi. Soriŋ oi so ŋoneboŋ.
REV 21:23 Anuture kuririquranji siti batamae yareme Lama madeineji doiyaŋuŋ fukega. Ore eru wegi ayoŋ tamaenimi ore so embimbiŋgaegobi.
REV 21:24 Iŋoji doiyaŋuŋ fukeko kantriine kantriine yoŋoji iŋore tatamaineo ra wareru gonimiŋ. Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji biŋeyaŋuŋ kuririyaŋuŋke oi roru wareru siti oo ruanimiŋ.
REV 21:25 Siti qisiriine tomiri, ore eru sa mendiine oi damaŋ mogo so kenimiŋyoŋ, jijiki robi dimaiŋ.
REV 21:26 Kantriine kantriine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru kuririyaŋunde biŋeyaŋunde ore erioŋbarioŋ eku tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gobuŋ, oi roru wareru siti oo ruanimiŋ.
REV 21:27 Ŋiŋigo tinayaŋuŋ gogo sanaŋinere tina buru buk maŋgo quraŋgabi pega, yoŋoji akoŋ siti oo ropenimiŋ. Lama madeineji tina buru buk oi siŋaŋ gaega. Moji maŋine kejigaga me wuwunuŋ aŋgiŋ mamagiineke eru buŋo ikoine miega, iŋoji oo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋu.
REV 22:1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ oiji gogo sanaŋinere obu jiŋoine nadume Anutu eru Lama madeine yokore morumboŋ ŋeŋeone igomuruŋgaru wareru obu fusiine fukeya. Ore obu oi sogo mobeine mobeine buruburuyaŋuŋke kerisieru tamaegobi, ore so gbagbataeŋine fukeya.
REV 22:2 Obu fusiine oiji sitire kadi yasogoo wakiru botuine boyoberu petigaru wareya. Obu fusiinere qaŋaŋineo mobemobe oo gogo sanaŋinere yo oi dimaya. Yo ore foriji gosa so ateine 12, oi kaiŋ moakoŋ moakonde maŋgo fukeegobi. Yo ore rekaji oi kantriine kantriine ŋiŋigoji bobiaŋ bofukenimiŋ ore eru dimagobi.
REV 22:3 Moji mo so jikigaru ogoine sowegaru qaisogaiŋ. Anutu eru Lama madeine yokore morumboŋ ŋeŋeyakunji oi siti oo peko Lama madeinere gio bobo ŋiŋigopuji kiŋaŋ qa teegobi.
REV 22:4 Kiŋaŋ qa teru jiŋo maiine ŋoneru Anuture tina maiyaŋuŋgo bakatobi peiŋ.
REV 22:5 Kae so jikigaru ubu eiŋ. Ofoŋ Anutuji batamae yabeega ore doi tatamainere me wegi tatamainere so embimbiŋganimiŋ. Oŋu seŋgiŋbaŋgiŋ goku damaŋ so tatariine tomiri kiŋ ofoŋ oŋuine siŋaŋyayabe gio baku go ropenimiŋ.
REV 22:6 Oi ŋonebe Sombuŋ mimererenji iŋi najiya, “Biŋe buŋo manege, oiji foriine yobu maŋyokaine tomiri fukega. Ofoŋ Anutuji kajeqouŋ ŋiŋigo boburo yabeega, iŋoji Sombuŋ mimerereŋine noŋ sore nume fuke gareru goboŋ. Ya sosowo pipa fukeiŋgo so ega, mamanesiŋ ŋiŋigopuineji oi manenimiŋ ore oi fukeru gaduboŋ.” Oŋu.
REV 22:7 Yesuji miga, “Maneniŋ, nonji pipa kirieru warebemiŋ. Goineji buk yoore kajeqouŋ buŋo biŋe qaku qakatoegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.”
REV 22:8 Jon nonji Biŋe buŋo yo maneru jiŋone kerisieme iiruine ŋoneboŋ. Oi ŋoneru mane foreru Sombuŋ mimererenji iiru yo naduya, nonji iŋore ohowe baku miteŋ gabemiŋ ore maneru moreŋgo wakiru kufuineo dikanji kekaboŋ.
REV 22:9 Dikanji kekaboŋyoŋ, iŋi najiya, “Ae! Oŋu so e. Nonji go eru kajeqouŋ ogopugo eru ŋiŋigo buk yoore Biŋe buŋo biŋe qaku qakatoegobi, sosowo ŋoŋore keririŋgo dimaku moko Anutu kiŋaŋ qa teegobeneŋ. Noŋ matayoŋ, Anutu ohoweine baku miteŋ gaeigoŋ.”
REV 22:10 Oŋu miku iŋi najiya, “Damaŋ bembeŋgaga. Ore eru buk yoore kajeqouŋ buŋoji soŋsoŋineo egu peiŋ ore oi papiago quraŋgayoŋ, oi giri mogeji (sil) so qakatoigoŋ.
REV 22:11 Sembene baega, iŋoji jikigaru oŋu baku sembeqambeaine. Kejigaru goga, iŋoji jikigaru kejigaru wuwunuŋineke fukeru goine. Eebobo poretiŋ eega, iŋoji jikigaru poretiŋ akoŋ eba eku goine. Gbagbataeŋine fukeega, iŋoji jikigaru gbagbataeŋine yobu fukeru goine.” Sombuŋ mimererenji oŋu najiya.
REV 22:12 Yesuji miga, “Maneniŋ, nonji pipa kirieru warebemiŋ. Warebemiŋ, oo furiŋaŋuŋ roru warebemiŋ. Eeboboŋaŋuŋ eba eku gobuŋ, oi osoeru ore so furiŋaŋuŋ moakoŋ moakoŋ ŋarebemiŋ.
REV 22:13 “Nonji fuŋfuŋgaineo fuŋfuŋgaine goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeya) tatariineo tatariine fukeru gobemiŋ. Ore so nonji A eru Z, quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine eru tatariine fukego.
REV 22:14 “Nonji ŋiŋigo marikuyaŋuŋ siŋaŋ gaegobi, yoŋore sa mendiine porebe soine siti maŋgo ropebi so sabare yabebe gogo sanaŋinere yo foriine nonimiŋ. Ore eru kambaŋ marikuyaŋuŋ siŋaŋ garu jureegobi, ŋiŋigo yoŋoji kiwaqawaineke eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukegobi.
REV 22:15 “Yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋyoŋ, goine yoŋore mendi keku kipebe sakibe gonimiŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Qoro oŋuine boesau eru kipe munaŋqoqo eegobi. Boesau eru ŋiŋigo yabebi komeegobi. Nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ gaegobi eru eadu bobore aŋi maneru oi eegobi. Ŋiŋigo oŋuine sosowo oi sa sakiineo gonimiŋ.
REV 22:16 “Yesu nonji mimerereŋne sorebe roregaru maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋore kajeqouŋ buŋo yo kitiŋgaku ŋajieiŋ. Nonji kiŋ Deiwid fuŋqoduine eru igokoine fukego. Nonji kae fufurere ginja kuririquraŋneke fukeru tamaeego.” Yesuji oŋu miya.
REV 22:17 Moro Tiriine eru ŋigo biŋe yokoji iŋi miegobire, “Yesu, go bio ware.” Oŋu mibire manenimiŋ, ŋoŋo oŋuakoŋ iŋi miinebi, “Yesu, go bio ware.” Moji obure manega, iŋoji warenoŋ. Moji gogo sanaŋinere obure aŋi manega, iŋoji wareru oi yauŋ roru sabareine. Oŋu.
REV 22:18 Nonji buk yoore kajeqouŋ buŋoine manenimiŋ, sosowo ŋoŋore siŋaŋ bobo buŋo iŋi migo: Moji kajeqouŋ buŋo yoke buŋo mo jikigaru miiŋ, yobiŋ momokiine fukeinde buŋo buk yoo quraŋgaboŋ, Anutuji oi iŋore paio ruame ropeiŋ.
REV 22:19 Moji buk yoore kajeqouŋ buŋoine oone buŋo mo qomukuiŋ, Anutuji oi sabareko gogo sanaŋinere yo foriine so noku siti tiriineo so ropeiŋ. Ore buŋo Anutuji kipeme buk yoo quraŋgaboŋyoŋ, buŋo oiji iŋoreo foriineke so fukeiŋ.
REV 22:20 Biŋe buŋo yo kitiŋgaku miga, iŋoji iŋi miga, “Buŋo oi foriine. Nonji pipa kirieru warebemiŋ.” Oŋu miko nonji iŋi migo, “Buŋo oi foriine. O Ofoŋ Yesu, go bio wareigoŋ.”
REV 22:21 Ofoŋ Yesure yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke peine. Buŋo oi foriine.
