MAT 1:1 Kou Iesu Keliso buluve deiadaike ko. Iesuu Ebalahamuta Deividita valadamo lohonu.
MAT 1:2 Subuta mole Ebalahamuu Aisiki mamonu. Ige Aisikiu Diekobo mamonu. Ige Diekobou Diuda isi hohuvuiabe houevenu.
MAT 1:3 Ige Diudau Tamati Belesita Silata houevelu. Ige Belesiu Heseloni mamonu. Ige Heseloniu Alamu mamonu.
MAT 1:4 Ige Alamuu Aminadabu mamonu. Ige Aminadabuu Nasoni mamonu. Ige Nasoniu Samoni mamonu.
MAT 1:5 Ige Samoniu Leiabuti Boasi mavolu. Ige Boasiu Lutati Obedi mavolu. Ige Obediu Diesi mamonu.
MAT 1:6 Ige Diesiu kosive Deividi mamonu. Ige Deividiu Ulaia mahina melamei Solomoni mamonu.
MAT 1:7 Ige Solomoniu Liabomu mamonu. Ige Liabomuu Abaisa mamonu. Ige Abaisau Esa mamonu.
MAT 1:8 Ige Esau Diosabati mamonu. Ige Diosabatiu Diolamu mamonu. Ige Diolamuu Usaia mamonu.
MAT 1:9 Ige Usaiau Diotamu mamonu. Ige Diotamuu Ahasi mamonu. Ige Ahasiu Hesekaia mamonu.
MAT 1:10 Ige Hesekaiau Manasa mamonu. Ige Manasau Amoni mamonu. Ige Amoniu Diosaia mamonu.
MAT 1:11 Ige Diosaia keu Diekonaia mamoi hohuvuiabeta houevenu. Vani kela Babulonia ataeau lohoale Iselala ata moaga umudievei malevei abu vatae tilu.
MAT 1:12 Kebia malevei tisege iaeabe Diekonaia keu Siatieli mamonu. Ige Siatieliu Selubabeli mamonu.
MAT 1:13 Ige Selubabeliu Abudi mamonu. Ige Abudiu Eliakimi mamonu. Ige Eliakimiu Eso mamonu.
MAT 1:14 Ige Esou Sadoki mamonu. Ige Sadokiu Akimi mamonu. Ige Akimiu Eludi mamonu.
MAT 1:15 Ige Eludiu Eliesa mamonu. Ige Eliesau Matani mamonu. Ige Mataniu Diekobo mamonu.
MAT 1:16 Ige Diekobou Dioseba mamonu. Ige Diosebau Meli melamenu. Ige Meliu Iesu mamonu. Ige Iesu ke abu ivihai avoe, “Keliso.” Ivi ke ihu koseanu. Keu ata tedaevemale kosive.
MAT 1:17 Ebalahamu isi Deividi kebia vigomo valada bahata votiniu (14) ua. Ige Deividi vanimo lamisi lohoale Iselala ataeau Babuloniae timale ke vigomo valada votini (14) moleta ua. Ige Iselala ataeau Babuloniae timale isi Kelisou uale ke vigotamo valada mole votini (14) keta ua.
MAT 1:18 Iesu Kelisou uale keu koseanu. Diosebau Meli kokovaito avuti ladeveholisege Munanae Tumuu Meli vuvunetige au ese manu.
MAT 1:19 Ige koliave Dioseba keu inutolotolote ata. Katealemo isiviholinu atae nimo Meli mai matitiliho. Kateaime isiviale tobekai au keate ke halei.
MAT 1:20 Isi kateai huhuisege Kosive anelu moleu tababumo avue lohoale namihai avoe, “Dioseba, au Deividi valadamo lohonu. Ainaho Meli melameveve ke vabuhavolive. Keu Munana Tumue vuvunemoike au ese ke manu. Iale momoleai melamenela.
MAT 1:21 Ige au mo mamoge ke ivihai kosea, ‘Iesu.’ Ivi ke ihuu koseanu. Auna au ata tedaevei vaveveabe toelamo malevei.”
MAT 1:22 Kateai louale keu beloveta hoto mole mai selevetinu. Dilavau subuta beloveta ke namihage keu hoto koseale hisalianu.
MAT 1:23 Avoe, “Ma molena au koliati lahaholisito ese mai. Ige ese keu uge abuna ivihai kosea, ‘Imanuelo.’” Ihuve keu koseanu. Dilavau nahehi ua.
MAT 1:24 Ige Diosebau hovelahai Dilava aneluu namihale ke nahate vai Meli melamenu.
MAT 1:25 Isito avuti lahaholisege eseveu uge au ke ivihai avoe, “Iesu.”
MAT 2:1 Iesu keu Diudia vatae o mole ivi Betelihamu keve ua. Ke vanimo kosive mole Elodi keu vatae kina baluga. Isege lulele ata degomole didimo deiada kaovamale keau vaniu velemamale keveatae lohoaleau Dielusalemae velehovolu.
MAT 2:2 Keve velehovoi lohoale ata belagevei avoe, “Lana kove ese moleu gabie Diue kosive holiveve uale ke hilokalu. Vaniu velemamale keveatae no elehasege ese ke didiu velemanu. Ige no didi ke elehai ehovai lohoale isiviale ese ke hoesehavoi.”
MAT 2:3 Kateige kosive Elodiu isi Dielusalema ata bahata keau hoto ke evisi vikolahalu.
MAT 2:4 Ige Elodiu dubu nalimale kosive kebia isi Diue menaka loui haivemale kebia bahata hohavege abu lohoge au namigevei avoe, “Bukae Hotou louale Keliso kena o oleve ui.”
MAT 2:5 Ige abu namihai avoe, “Diudia vatae o mole ivi Betelihamu keve auna ui. Hoto kateale beloveta moleu subuta hisalianu.
MAT 2:6 Avoe, ‘Betelihamu, au Diudia vata kemo o esehame. Isito o kemo umale la iviau eseve holioholisito Diudia ata bahata kebiamo laeau baluga. Kosealemo la o kemo kosi molena lohoniege di ata Iselala kebia nalievei.’”
MAT 2:7 Kateige Elodiu hoto ke evisi lulele ata nehe hohavege abu loholu. Ige au kebia holoevei tiale lilikateve neniai didi keu velemale vaniho belagevege abu namihalu.
MAT 2:8 Ige Elodiu hanavei abuho loui avoe, “Talive Betelihamue ese ke neniai kaovalive la elehaliege daho hoto hanavoge data talive ese ke hoesehavoi.”
MAT 2:9 Kateai louge abu halevai tilu. Halevai tisege didi nehe abu elehale keu abuho uli holisi tiale ese keu uale hovadavemo atagai ua.
MAT 2:10 Ige abu ke elehai vahaeholahai ehovai tialeau o kemo velehovolu.
MAT 2:11 O kemo velehovoi oe uvue tialeau ese keta neinaveta elehalu. Isime abu kome bokoai vata bisi ese ke hoesehavoi abu busi vavegevei kunai malei omilu. Kunai ibinate koseale golo, idi mole vabele ke nahate hagote, isi idi mole kemo senisi hagote vaevemale ke malei omilu.
MAT 2:12 Iniale vavi kemo Dilavau tababumo kebia haivei avoe, “Lainaho hoidevei talive Elodi namihalive.” Kateige keau humaha molela hoidevei abu vatae tilu.
MAT 2:13 Abu hoidevei tisege iaeabe Kosive anelu moleu tababumo Dioseba namihai avoe, “Hovelahai ese keta neinaveta holoevei detitisi Egubitoe tenela. Talive keve usege di aho louge bae lohonela. Kosealemo Elodiu ese ke hamaliho kaovama.”
MAT 2:14 Kateai louge Diosebau hovelahai ese keta neinaveta holoevei vavimo detuluvisi Egubitoe tilu.
MAT 2:15 Abu tiale keve isiviai usege Elodiu hatisege abu bae hoidevei. Abu hoideveveve keu belovetau Dilava hoto louale ke mai selevetinu. Hoto keu koseanu. Avoe, “Di di mo hohavoge au Egubito halei lohonu.”
MAT 2:16 Lulelete ata keau Elodi lobohavoge au itumu baluganu. Isi kateai au esemu hanavei avoe, “Talive Betelihamu moe eseau uale vagana abuita isi valaeabemo ui tiale kebia bahata havehatuve. Isi o ke vavae umale kebia moe eseta haveve.” Elodiu didi kemoike ese kebia vagana hilokai kateale lounu. Au subuta lulele ataemo didi keu velemale vani ke kaovage abu namihalu. Iale kemoike au au esemu hanavege abu tiale ese kebia bahata havehatulu.
MAT 2:17 Abu ese kebia haveale keu beloveta Dielimaiau hoto louale ke mai selevetinu.
MAT 2:18 Avoe, “Lama vatae abu ese havehatuge keate mole ivi Leisolo keu kekoai nina balugama. Ige ataeau sovavihavoi tatolevage au hotoeabe evioholinu. Kosealemo eseve bahataeau haluvilu.”
MAT 2:19 Elodiu hatige Dilava aneluu tiale tababumo Egubitoe Dioseba namihanu.
MAT 2:20 Avoe, “Hovelahai ese keta neinaveta holoevei tota hoilahai Iselala vatae tenela. Kosealemo ese ke hamaho vamale keau haluvilu.”
MAT 2:21 Kateige Diosebau hovelahai ese keta neinaveta holoevei abuhi Iselala vatae tilu.
MAT 2:22 Keve tiale evige Elodi mo Akaleasi keu lovove mai Diudia vata ke kosive holinu. Ige Diosebau keve uliho vabuige Dilavau tababumo namihage abu halevai Galili vatae tilu.
MAT 2:23 Keve tiale o mole ivi Nasaleta keve ua. Keve uale keu belovetaeau louale ke mai selevetinu. Belovetaeau loui avoe, “Abuna avuho loui kosea, ‘Nasaleta ata.’”
MAT 3:1 Vani kateimalela ata babatisogevemale Dioni keu Diudia botoe tiale Dilava hoto loui ata haivema.
MAT 3:2 Abuho loui avoe, “La vaveve toela kebia halevei lohove. Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike vuguvuguanu.”
MAT 3:3 Iale Dioni vaveve keike beloveta Aisaiau subuta loui hisaliai avoe, “Ata molena bae botoe hoai kosea, ‘Kosive humaha ke inuta loive. La uvu hoesegevei vaveve toela halevai vaveve dua vave.’”
MAT 3:4 Dioni keu ata nimole. Ogove keu ovo mole ivi kamela ke vomo. Isege beletave keta ovo ke igae vate. Isege lovive abuike kainaku isi vidiae e.
MAT 3:5 Kateisege ata moagamoagaeau hotove eviliho loholu. Degomoleau Dielusalema o baluga kemo loholu. Ige degomoleau Diudia vatamo loholu. Ige degomoleau Diodani e vavamo umale kebiata loholu.
MAT 3:6 Loholiale abu vaveve toela louge Dioniu Diodani emo babatisogevenu.
MAT 3:7 Au kebia babatisogevege Balisia ata isi Sadukea ata moaga keau avue lohoale isivilahale au babatisogevei. Ige Dioniu elegevei abuho itumuai loui avoe, “La keau ute nahatea. Laeau isiviholilu Dilava itumuu lae loholiho. Isito laeau hoidevei Dilava ehovaholilu. Katealemoike Dilava itumuu laemo lohoma.
MAT 3:8 Iale vasohuta la vaveve toela halevai vaveve dua vave. Isi kemo bae babatisolahave.
MAT 3:9 Isito lainaho huhulahai kosea, ‘Noeau Ebalahamu valada noeabuliko. Dilava itumu keu bae noemo loholivebene.’ Di la namigevege evive. Dilavana isivianiege mune kobia malevei abuemo Ebalahamu valada degomole vaevege abuna la lovomo ui.
MAT 3:10 Soeu idie umukamo heiliho hemei ua. Iale idi oletena neniai baioholige auna idi ke heisi mai venemo mihatuge auna lahai.
MAT 3:11 Ataeau abu vaveve toelamo hoideveike vage di emo babatisogevenu. Isito di iae lohoveve Iesu kena Munana Tumuteta veneta la babatisogevei. Di iae lohoale keu ivite. Keu kosive baluga. Isito dau eseve. Iale di baluga holioholialemo tamakave iamoveve keu daemo anekianu.
MAT 3:12 Iale ata kena lohoniege au keilota laisue i bisi kitoai hatuge momoluve abuna moleve keiolahasege ive abuna moleve keiolahai. Ige auna laisue i malei au valahumo otoveito momoluve ke malei veneu hodovavesite kemo mahoevei.” Dioniu hoto kateale loui namigevenu.
MAT 3:13 Vani kateimalela Iesuu au vata Galili halei Diodanie tinu. Keve tiale isivialeike Dioniu babatisohavoi.
MAT 3:14 Isito Dioniu vaveve katealeho isiviholinu. Isi namihai avoe, “A kove lohoale isiviale di a babatisohavoi. Isito au di babatisohavoge duave.”
MAT 3:15 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Halege aike kateale vanela. Ige kemo naitiabuna Dilava isivi ke vasa.” Kateale louge Dioniu hotove evisi babatisohavonu.
MAT 3:16 Ige Iesuu emo hovelahai elehage otogou dikolahage Dilava Munanae Tumuu ugu mole imutava ke nahate holisi dobai lohoaleu avuemo ua.
MAT 3:17 Ige otogomo hoto moleu loui avoe, “Keu di uvue mo seleve. Iale di vahaehove va baluganu.”
MAT 4:1 Vani kela Munanae Tumuu Iesu melamei ataeau uvesiteve tinu. Keve tiale Seteneu isiviale lobohavoge au kemo dobai.
MAT 4:2 Ige Iesuu vanie ni voti (40) isi vavi voti (40) ke uvumo lovi ioholialelua vae balugatahoanu.
MAT 4:3 Ige Seteneu ke elehai avue lohoale namihai avoe, “A Dilava mo holiniege mune kobia namigevege abu beledi holige inela.”
MAT 4:4 Ige Iesuu namihai avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘Atabeu bae lovi unaha isi kemo negoalivebene. Isito Dilavau hoto bahata louale ketamo ataeabuna negolahai ugei.’”
MAT 4:5 Kateai louge Seteneu melamei oe tumu Dielusalema keve tiale Diue dubu baluga ke kobola laminu.
MAT 4:6 Isi namihai avoe, “A Dilava mo holiniege komo lamisi heila biloanela. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana au anelu hanavege abuna a evudege a bae munemo dobai a velo bokoalivebene.’”
MAT 4:7 Ige Iesuu namihai avoe, “Hoto keu seleve. Isito Bukae Hotou tota loui avoe, ‘Ainaho heiata a kosive Dilava ke nego kaovalive.”
MAT 4:8 Kateige Seteneu tota Iesu melamei tana baluga koboe tinu. Tiale keve lamisi vata bahata o bahata isi onobenobeabe ke malei haivunu.
MAT 4:9 Isi avuho loui avoe, “Ana a kome bokoai di hoesehavoge dana uokebia bahata malei aoi.”
MAT 4:10 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Setene, di halei tenela. Bukae Hotou loui avoe, ‘Kosive Dilava ke igae hoesehavoi isivive unaha vanela.’”
MAT 4:11 Kateige Seteneu halei tisege aneluiau lohoale Iesu nalisi tedaholu.
MAT 4:12 Vani mole abu Dioni mai dibulae mavoge Iesuu ke evisi halei Galilie tinu.
MAT 4:13 Keve tiale au o seleve Nasaleta kemo uoholisito tiale tabu baluga Galili ke vavamo o mole ivi Kabenumu kemo ua. Vata ke ivi abui. Mole ivilike Sebulani. Isege mole ivilike Natali.
MAT 4:14 Iesuu keve tai o keve uale keu beloveta mole Aisaiau louale ke mai selevetinu. Iale hoto keu koseanu.
MAT 4:15 Avoe, “Sebulani vata isi Natali vata keau tabu baluga ke vavae ua. Isege vaki mole Diodani e keu ua. Vata kebia ivi balugalike Galili. Iale Diue ata holioholiale moagaeau keve ua.
MAT 4:16 Ata keau vavie vaveve vamale abuna bae ataga baluga elehai. Ige ataga kena subuta vavimo ui uveve doga maholiale kebiamo atagai.”
MAT 4:17 Vani kemo Iesuu vasohuta au lovi vai ata haivei avoe, “La vaveve toelamo hoidevei lohove. Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike vuguvuguanu.”
MAT 4:18 Iesuu halei Galili tabue vavala ohanoi tinu. Tialeu abui hohote elegevesege abu abu ugabi hatui avuemo huena malema. Nanave ivilike Saimoni. Ige ivive moleike Bita. Isege hohove Andulu.
MAT 4:19 Iale abu huena malesege Iesuu namigevei avoe, “Lohoi di ehovage di la haivege lana huena malemale ke nahate ata maleveve.”
MAT 4:20 Kateai louge abu solekavesite abu ugabi halevai ehovai tilu.
MAT 4:21 Ehovai tige Iesuu tialeu Sebedi mo abui Diemisi isi Dioni kebia elegevesege keau abu boutimo ui abu mamaluvuta uguiavoi abu ugabi adahima.
MAT 4:22 Ugabi adahisege Iesuu hohavege abu boutita abu mamata halevei Iesuluvuta tilu.
MAT 4:23 Iesuu tiale Galili vata bahata keve Diue dubue ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui ata haivema. Isi vavahanite kebia hoesegevege abu momolelahama.
MAT 4:24 Kateisege vaveveve hoto keu Silia vata ke bahata sonumai gabianu. Ige ataeau ke evisi abu vavahanitebia ata malevei avue loholu. Vavahani baluga koseimalebia. Munana toela malemale, tilogoamale isi velo golote kebia malevei lohoge Iesuu kebia bahata hoesegevege abu momolelahalu.
MAT 4:25 Ige ata moagatahoeau ehovalu. Degomoleau Galili vatamo loholu. Isege degomoleau Dekaboli vatamo loholu. Isege degomoleau Dielusalema o baluga kemo loholu. Isege degomoleau Diodani e vaki mole keve loholu. Ata keau bahata Iesu vaveve ke elehai ehovalu.
MAT 5:1 Iesuu ata moaga kebia elegevei halevei tanae tinu. Tiale keve ugulamosege esemuiabeau lohoale vavavemo uguiavolu.
MAT 5:2 Ige Iesuu kebia haivenu.
MAT 5:3 Avoe, “Oleuoleu hilokage uvuiabeu toelale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana ata katealebia malevege abuna otogoe Dilava adae vuvunemo ugei.
MAT 5:4 “Ige oleuoleu uvulahale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebia uvu hoesegevege abuna ue dua vai.
MAT 5:5 “Ige uvevete keabuna vahaeholahai. Kosealemo keabuna Dilava vatae doga keve ui.
MAT 5:6 “Ige oleuoleu Dilava vaveve dua keho isivi balugalahamale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana isiviabe ke ovei hoesegevege abuna ue dua vai.
MAT 5:7 “Ige oleuoleu ataho uvulahai tedaevemale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebiaho uvuai tedaevei.
MAT 5:8 “Ige oleuoleu uvuiabeau dua vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo abuna Dilava elehai.
MAT 5:9 “Ige oleuoleu ata tedaevege abu uveve dua vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana kebiaho loui kosea, ‘Di esea.’
MAT 5:10 “Ige oleuoleu Dilava vaveve keho isivilahai vatehani maleale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavana ata katealebia malevege abuna otogoe Dilava adae vuvunemo ugei.
MAT 5:11 “Ige lata di esemu holiale kemo ataeabuna bae la vavamo lobolahai hotoe toela loui la aiogevei vatehani laovei. Ige lainaho ke huhulahalive.
MAT 5:12 Isito vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Isi hoto ko huhulahave. Ataeau subuta katelahai beloveta aiogevege abu abuta vatehani malelu.”
MAT 5:13 “La keau vatae ata bahatamo madea nahate. Isito madea kena toelage hevena uoholige auna oleve kateai bae tota heai. Keu anekianu. Ige abuna madea ke mai mihatuge ataeabuna avuela dai tai lohogei.
MAT 5:14 “Isi la keau vatae ata bahata kebia ataga. Iale o mole abu tanamo houge onobeu bamuholiale ke nahate vave.
MAT 5:15 Atabeu bae lameba hanei mai maua uvue mamolivebene. Isito auna ke mai ehanumage auna oe uvu bahatamo atagage ataeabuna atagavemo ui.
MAT 5:16 Iale ke nahate di isiviale la ataga kena ataemo atagai. Ige abuna la vaveve dua vale ke elehai la Mamau otogoe umale ke ivi ebagevai hoesehavoi.”
MAT 5:17 “Lainaho huhulahai loui kosea, ‘Kou lohoalemo Mosese menaka isime beloveta hoto keabuna uoholisi.’ Di katealeho lohoholinu. Isito dana hoto kebia malevei selevetievei.
MAT 5:18 Seleveta di la namigevege evive. Vatana otogoti uoholisege Dilava hoto bahataeabuna ui. Iniege au hoto ke bahata malei selevetievege hisalibehame keau bae uoholilivebene.
MAT 5:19 Iale olena menakae hoto esehame egumai ata mole haivuge auna avuta ke nahate vage kena otogoe matama dogae tige ivivena esevehame holisi. Isito olena menakae hoto ehomai ata haivege abu ke nahate vage kena otogoe matama dogae tige ivivena balugai.
MAT 5:20 Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau nenilahai menaka ehovaholima. Iale lana ata kebia evigevei vaveve dua vaholiliege la bae otogoe matama dogae talivebene.”
MAT 5:21 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘Lainaho mole havegelive. Oleu menaka ke egumai ata hamage ke mai kotalahave.’
MAT 5:22 Isito aikele di loui la namigevei. Olena au haokati itumuige ke mai kotalahave. Ige oleu au haokaho loui kosea, ‘A kina keu heholinu.’ Au kateige ke mai kanisoloe tige abu avuemo ke kaovai. Ige oleu au nanaho o au hohoho loui kosea, ‘A keu tilogoanu.’ Ata kateimale keabuna veneu hodovavesite keve tai.
MAT 5:23 Kataelemo lana isiviai ono mole mai tai dubue uvue Dilava hoesehavoho valiege mesoho la haokati la moleho loui itumuale ke huhulahaliege vasohuta talive la haoka hoesehavove. Ige itumu keu gabiage bae loholive Dilava hoesehavove.
MAT 5:25 “Ige mesoho ata moleu laheho itumuai isiviai la malevei kotaho tiho vage solekai ke kaovai avuluvuta haokave. Lana solekai ke vaholige auna la malevei kotai. Ige kotae kosive kena la malevei bukate ovege abuna la malevei dibulai.
MAT 5:26 Iale di la namigevege evive. Lana dibulae uliege ke ibina bahata vahatugeto abuna bae la iovei.”
MAT 5:27 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘Lainaho mole keatehi hotohotoai ladevegelive.’
MAT 5:28 Isito di aikele loui la namigevei. La oleu keate mole elehai au uvumo huhuai kosea, ‘Di keate uketi hotohotoai lahage duave.’ Iale uvue huhuihuhui kemo au vaveve toela vanu.
MAT 5:29 Mesoho la nie baiu vaveve toela elehage la ke vage tohoai mai mihatuve. Ige elike la vava bahatau duaveai. Onoilage la ni keau la vava bahata malei venemo hatuma.
MAT 5:30 Ige mesoho la ada inute keu vaveve toela vage ke heisi etulei mai mihatuve. Lana kateholige la ada keabuna la vava bahata aiogevei malevei venemo hatuevei.”
MAT 5:31 “Subuta menakau loui avoe, ‘Oleu isiviai au mahina haleho vaniege vasohuta haleveve beiba mai omisi.’
MAT 5:32 Isito aikele di loui la namigevei. Keate oleu au kolia vavae vaveve toela vaholisege koliaveu halege au tota kolia moleige malaha keu vaveve toelaike au ke au mahinaemo vanu. Ige mesoho malaha moleu keate ke melameale keta vaveve toela vanu.”
MAT 5:33 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘La onole Dilava ivimo valiho louliege lainaho ke halevalive. Isito la louale ke vave.’
MAT 5:34 Subuta menakau kateanu. Isito di la namigevege evive. Lainaho onole valiho Dilava ivi lougelive. Isi lainaho loui kosea, ‘Otogoe biageu hilokanu.’ Kosealemo otogo keu Dilavau umale matamae tumu.
MAT 5:35 Isi lainaho vatatamo katelahalive. Kosealemo vata keu Dilavau velo mamomale matama. Isi lainaho Dielusalema ketamo katelahalive. Kosealemo Dielusalema keu oe tumu. Kosive baluga umale matama.
MAT 5:36 Isi lainaho loui kosea, ‘Di kinamo di huhuige dana ke vai.’ Kosealemo hoto katealeu bae onoige la kinau bukai mesoho sisoalivebene.
MAT 5:37 Lainaho katelahalive. Isito hoto seleve loui kosea, ‘Ito.’ O mesoho, ‘Ba.’ La hoto kateale louholisito hotoe toela kateimale louge keu Setenemo lohonu.”
MAT 5:38 “Laeau evige subuta menakau loui avoe, ‘Mesoho ata moleu la nimo hamage keduige lata talive nivemo hamage niveu keduai. O mesoho au la aie luhu hamai bokoige talive aive luhu hamai bokoave.’
MAT 5:39 Isito aikele di loui la namigevei. Ata moleu vaveve toela vai la aiogevege lainaho ibinave valive. Mesoho au la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai.
MAT 5:40 Ige mesoho ata moleu la malevei kotai isiviai la sieti maho vage la dabae ogo keta mai omive.
MAT 5:41 Ige mesoho gamaniu a hanavoi isiviale a kunaiabe kakavei o moleve otovei. Ige ainaho kemo otovei hoilahagei. Isito tota mai talive o molemo otovenela.
MAT 5:42 Ige ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi mesoho isiviai aemo ono mole malive tota mai bae aoge ke mai ominela.”
MAT 5:43 “La evige subuta menakau loui avoe, ‘La haokuvu kebiaho isiviai tedaevei hoesegeveve. Isito la aiogevemale kebia aiogeveve.’
MAT 5:44 Isito aikele di loui la namigevei. La aiogevemale kebiaho isiviai tedaevei hoesegeveve. Isi la aiogevei vatehani laovemale kebiaho guligulilahageve.
MAT 5:45 Kosealemo Dilavau ata bahata tedaevema. Au louge vaniu atae dua isi atae toela kebiamo haluma. Isi louge veniu vaveve dua vamale isi vaveve toela vamale kebiaho lohoma. Iale lana la Mamau otogoe umale ke nahate valiege eseve holive.
MAT 5:46 Isito oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahaliege oleve kateai la ibina malei. Takesi malemale atae toela keau katelahai mole hoesegevema.
MAT 5:47 Isi mesoho lainaho evieviholimale kebia nahate vai la haokuvu unaha hoesegevelive. Isito ata bahata kebia hoesegeveve.
MAT 5:48 La Mamau otogoe vaveve dua unaha vamale ke nahate lata vaveve dua unaha vageve.”
MAT 6:1 Iesuu tota au esemu namigevei avoe, “La vaveve hoesegeveve. Lana atae nimo vaveve dua vai isiviale abu la vaveve ke elehai la tabagevei loui kosea, ‘Keau atae duaea.’ La kateige la Mamau bae otogoe ibinabe laovelivebene.
MAT 6:2 “Katealemo la isiviai kunaiholimale kebia tedaeveho valiege lainaho kibi uvuge ataeau evisi lohoi la elegevelive. Loboe ata unahae abuna dubue mesoho oe vaveve kateale vagei. Kosealemo keau isiviale katelahage ataeau kebia elegeveime hoesegevei. Iale di louge evive. Ata keau ataemo abu ibina malelu. Isito abu bae Dilavamo ibina malelivebene.
MAT 6:3 Katealemo la kunaivesite kebia tedaeveho valiege lainaho ata namigevege abu hilokalive. Isito tobekai tedaeveve.
MAT 6:4 Ige atabeu bae la vale ke hilokalivebene. Ige la Mamau la kebia tedaeveale kemo auna la elegevei ibina laovei.”
MAT 6:5 “Di tota hoto mole louge evive. La guligulilahaliege lainaho loboe ata kebia nahate valive. Keau isiviale dubue mesoho ologoe lavisi guligulilahage ata bahataeau elegevei. Isito ko huhulahave. Keau vata kove abu ibina bahata malelu.
MAT 6:6 Iale la guligulilahaliege talive oe uvue lilikate udaha bamui la Mama imihave. Ige la Mamana la lilikate guliguliale ke elehai ibina laovei.
MAT 6:7 “La guligulilahaliege lainaho la noinoi ke loui dekubegelive. Evieviholimale keau katelahama. Abu huhulahai avoe, ‘No guliguli katelahage Dilavana no hoto evisi.’
MAT 6:8 Iale lainaho vaveveabe ke nahate vagelive. La onole loui la Mama namihaveve ke au subuta hilokanu.
MAT 6:9 Iale la guliguliho valiege noinoi koseale vave. “No Mama, otogoe umale no isiviale ataeau a ivie tumu hoesehavogei.
MAT 6:10 No isiviale a matamae dogau lohoale kela abu otogoe a isivi vale ke nahate ata bahata vata komo a isivi vai.
MAT 6:11 Isi nova no isivie lovi ke noevenela.
MAT 6:12 Isi ata degomoleau noemo vaveve toela vage no ke huhuoholisito momahavoale ke nahate no vaveve toela abuemo vale ke ulihanela.
MAT 6:13 Ainaho no halevesege no Setene lobomo dobuluvilive. Isito vaveve toela vamale kemo no malevei halio. Kosealemo ataeabuna a adae vuvunemo vani bahata a atagamo ui tigei.”
MAT 6:14 Noinoi kateale vave. Isi lana ata degomoleau vaveve toela laemo vale ke huhuoholisito momagevege la Mamau otogoe umale kena la vaveve toela ulihaime momahavoi.
MAT 6:15 Isito mesoho ata degomoleau vaveve toela vai la aiogevege la ke huhulahai momageveholige la Mamau otogoe umale keu bae la vaveve toela vale ke ulihai momahavolivebene.”
MAT 6:16 “La Dilava hoesehavoho lovi ioholiliege lainaho vae ni valive. Loboe ata keabuna katelahai vae vaveve vage niabeu toelage ataeabuna kebia elegevei abuho uvulahai. Isito di la namigevei. Keau vata kove ibina malealemo abu bae otogoe ibina malelivebene.
MAT 6:17 Isito lainaho katelahalive. La Dilava hoesehavoho lovi ioholiliege la ni totolahai la kina bive.
MAT 6:18 Katealemo ataeau bae la vaelahale ke hilokalivebene. Isito la Mama igaena la lilikate vale ke elehai ibina laovei.”
MAT 6:19 “Lainaho vata komo kunai moaga bevuai otovegelive. Lana katelahasege segele abuna bohisi. O mesoho abuna vogolahai toelai. O mesoho vavolo ataeabuna la o vusahai kunai malei.
MAT 6:20 Lainaho katelahalive. Isito la uvu malei otogoe vavevemo mavoge segeleau bae bohilivebene. Isi vogolahai toelalivebene. Ige ataeau vavoloalivebene.
MAT 6:21 Vaveve keu koseanu. Vani bahata la kunaiu umale keve la uvuna ugei.”
MAT 6:22 “La ni keau la vavamo lameba nahate. La ni abuna duavage la uvutana atagai.
MAT 6:23 Isito la ni abuna toelage la uvuna loai. Iale ke nahate Dilava atagau la uvumo uale kena atagage la vaveve keabuna dua vai. Isito kena atagaholige la vaveve bahatae abuna toelai.”
MAT 6:24 “Esemubeu bae kosi abuiho lovialivebene. Auna kateaniege mole isivi omisi mole kabebihavoi. Isi mesoho moleho neniai loviaito moleho neniai lovialivebene. Iale ke nahate la bae Dilavata monita igaetoai ehovalivebene.
MAT 6:25 “Katealemo di la namigevege evive. Lainaho la uvevemo lovita eta huhu moagagelive. Isi lainaho la ogo vaveve keta huhu moagagelive. Kosealemo nahie vava isi nahie uveve keau baluga. Isito lovi, ogo keau baluga holioholilu.
MAT 6:26 Ugu kebia elegeveve. Keau lovilahai lovi malei valahu bioholisito la Mamau otogoe umale keu kebia nibievei lovi ovema. Iale laeau kebia evigeveale kemo Dilavana la tedaeve dua vai.
MAT 6:27 La oleu au uveve ke huhu moaganiege auna oleve kateai au uveve vagana ke mai egetisi. Katealiveu anekianu.
MAT 6:28 “Iale osiohoike la ogo huhu moagama. Botoe valavalau ulimale vaveveabe kebia elegeveve. Keau lovilahai ogo vaeveholima.
MAT 6:29 Isito di la namigevege evive. Solomoni keu kunai moagate. Iale keu ogoe dua vama. Isito ogove dua kebiau valavalae dua kebia evigeveholilu.
MAT 6:30 Valavala keabuna nova uito nivu tutukai gililahage ataeabuna bevuevei mahoevege keabuna uoholisi. Isito Dilavau kebia gadegevei nalieveale ke nahate auna la nalievei ogo laovei. Seleveta auna laheho kateale vai. Isito la evievi keu esevehameanu.
MAT 6:31 Iale lainaho huhulahai kosea, ‘Dana oleve kateai lovita ogota malei.’
MAT 6:32 Evieviholimale keabulike vatae onobenobe huhu moagama. Isito la Mamau otogoe umale keu laemo onoleu uoholiale ke hilokanu. Iale auna ke laovei.
MAT 6:33 Isito vasohuta Dilava matamae doga ke humaha kaovai vaveveve dua keta kaovai isivive vage auna onobenobe kebia bahata laovei.
MAT 6:34 Iale lainaho nivu lohoveve vaveve ke huhulahalive. Kosealemo nivue vani ke toelate la hilokaholilu. Isito vani igaegaela vaveve toelau ui lohoma.”
MAT 7:1 Iesuu kateai louito tota au esemu namigevei avoe, “Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavau bae avuta la vaveve toela kaovalivebene.
MAT 7:2 Isito la kateale vage Dilavana la vale ke nahate vai la aiogevei. Isi la onole ataho louale ke nahate Dilavana laheho loui.
MAT 7:3 Di louale keu koseanu. La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua.
MAT 7:4 Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’
MAT 7:5 Loboe ataea, lainaho katelahalive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave.
MAT 7:6 “Isi lainaho ono mole tumute malei to ovelive. Isi lainaho la kunaie dua malei ovoe vudimo hatulive. Lana kateige abuna kemo daliege hoidevei la uagevei. Iale ke nahate ata degomole abuna Dilava hoto evisi aiohavoge halevei teve.”
MAT 7:7 “Lana Dilava imihage auna la isivi ke laovei. Isi lana ono mole kaovaliege bae mave. Isi lana udaha hamage auna bae laheho alavoi.
MAT 7:8 Kosealemo oleuoleu onoleho Dilava imihage auna isiviabe ke ovei. Isi oleuoleu ono mole kaovale ke abuna mai. Isi oleuoleu udaha hamage auna abuho alavoi.
MAT 7:9 La olena eseveu beleidiho imihage auna vali mune mai omisi.
MAT 7:10 O mesoho au huenaho isiviage auna vali ute mai omisi. Ba, keu anekianu.
MAT 7:11 La hilokage laeau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau la ese kebia hoesegevei isiviabe ke oveveve ke hilokalu. Iale ke nahate lana la Mamau otogoe uale ke imihage auna la vaveve ke evihai onobenobe dua laovei.
MAT 7:12 “Isito la isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve. Mosese menaka isi belovetaeau louale kebia ihuiabeike ke.”
MAT 7:13 “Udaha esehame kela velehovoi teve. Isito lana udaha baluga kela velehovoi humaha vototela tiliege veneu hodovavesite keve teve. Ata moaga keau humaha votote kela tima.
MAT 7:14 Isito udaha esehamela velehovoi ukolikoli maleveve keu toloanu. Iale ata moagavesiteau humaha kela tima.”
MAT 7:15 “Loboe beloveta kebiamo nenilahave. Keabuna la lobogevege vaveveabe elehilehi keabuna duaveai mamoe nahate vai. Isito uvuiabe toela keu botoe tobalu ke nahate.
MAT 7:16 Iale ata kebiau onole vamale kemo lana kebia hilokaeveve. La bae laokamo vulutu ehalivebene. Isi la bae sesenamo madilini ehalivebene.
MAT 7:17 Idie dua kena hahuhumie dua vai. Isege idie toela kena hahuhumie toela vai.
MAT 7:18 Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene.
MAT 7:19 Iale idi molena neniai hahuhumie dua vaholige abuna ke heisi mai mahoi.
MAT 7:20 Iale ke nahate loboe beloveta keabuna onole vage lana kemo vaveveabe hilokave.”
MAT 7:21 “Ata moagaeabuna daho loui kosea, ‘No Kosive.’ Isito kebiamo degomoleau bae otogoe matama dogae talivebene. Isito oleuoleu di Mamau otogoe umale ke isivi vamale kebia unahaeabuna ehue tai.
MAT 7:22 Ige vani keu lohoge ata moagaeabuna di namihai kosea, ‘Kosive, no a ivimo Dilava hoto loui munanae toela nunuvei vikoe vaveve moaga valu.’
MAT 7:23 Kateai louge dana abuho loui kosea, ‘Di la hilokaeveholinu. Laeau vaveve toela vamalea. Iale tai evihave.’”
MAT 7:24 “Ata oleuoleu di hoto ko evisi vale keau lulelete ata nahate. Luleleteau mune golomo abu o houevelu.
MAT 7:25 Ige veni balugau lohoge eu lalamoge heluka balugau utuai isiviai o ke egumai. Isito o keu bokolahaholinu. Kosealemo abu mune golomo houlu.
MAT 7:26 Isito ata oleuoleu di hoto ko evisito vaholiale keau luleleholiale kebia nahate. Luleleholiale keau esagamo o houlu.
MAT 7:27 Ige veni balugau lohoge eu lalamoge heluka balugau lohoi o ke ehobehage eu mai tinu.”
MAT 7:28 Iesuu hoto kateale louge uoholige ata keau au hoto louale ke evisi vikolahalu.
MAT 7:29 Kosealemo Iesu keu Diue menaka loui haivemale kebia nahate vaholinu. Isito keu vuvunemo ata haivenu.
MAT 8:1 Iesuu tanae goloe ui ata haiveniale uoholige au tana halei hevalohoge ata moagataho avuluvuta loholu.
MAT 8:2 Avuluvuta lohosege lebolasite ata moleu Iesue lohoale au kome bokoai vudivemo vata bisi namihai avoe, “Kosive, a isivianiege di hoesehavonela.”
MAT 8:3 Kateai louge Iesuu avuela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” Hoto ke lousege solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholinu.
MAT 8:4 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Evinela. Ainaho di a hoesehavoale ko atabeho loulive. Isito inuta talive a ebika mai dubu nalimale ke haivuge au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna ke elehai hilokage a vavau dua vanu.”
MAT 8:5 Iesuu kateaito lohoaleu Kabenumu oe velemanu. Keve velemasege Loma tuvalie kosive moleu avue lohoale isiviale Iesuu esemuve tedahoi.
MAT 8:6 Isi namihai avoe, “Kosive, di esemu moleu vavahani toela vage tumuu hamage kibikibiholisito oe uvue laha unahama.”
MAT 8:7 Ige Iesuu loui avoe, “Dana tiniege hoesehavoge auna momoleai.”
MAT 8:8 Ige tuvalie kosive keu namihai avoe, “Kosive, dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.
MAT 8:9 Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.”
MAT 8:10 Kateai louge lesuu ke evisi vikoanu. Isi avuluvuta lohoale kebiaho loui avoe, “Di la namigevege evive. Di Iselala ataemo evievi koseale negote elehaholinu.
MAT 8:11 Seleveta di la namigevei. Iselala ata holioholiale moagaeabuna vaniu velemai dobamale keve loholiege Dilava matamae doga keve Ebalahamume, Aisikime, Diekobome kebiahi uguiavoi igaetolahai lovi isi.
MAT 8:12 Isito Iselala ata moagaeau bae otogoe talivebene. Dilavau isiviale keau otogoe tai. Isito keau isiviholige auna malevei heie matamae loe hatuge abuna keve ui uvulahai ninalahaime bae monomo hediavogei.”
MAT 8:13 Kateai ata namigeveito tuvalie kosive ke namihai avoe, “A oe tenela. A evievi kemo a onoleho isiviale kena velemai.” Kateale lousege tuvalie kosive ke esemu keu momoleanu.
MAT 8:14 Iesuu halei Bita oe tinu. Keve tiale Bita mea elehage keu hobeai avae golomo lahai ua.
MAT 8:15 Ige au adavela holige hobeveu uoholinu. Ige keate keu hovelahai avuho lovi vanu.
MAT 8:16 Iniale gutuige munanae toelaeau ataemo biloluvimale kebia ataeau malevei Iesue loholu. Ige Iesuu munanae toela kebiaho louge keau halevei tilu. Isi vavahanite kebiata hoesegevege abu momolelahalu.
MAT 8:17 Au kateale vale keu beloveta mole Aisaia ke hoto mai selevetinu. Keu subuta hisaliale keu koseanu. Avoe, “Avu igaena nahie vavahani isi nahie vatehani kebia malei hatui.”
MAT 8:18 Ata moaga keau Iesu evilikahavoge Iesuu au esemu namigevei avoe, “Nahi tabu ko houi vaki moleve tai.”
MAT 8:19 Kateai namigevesege Diue menaka loui haivemale ata moleu avue lohoale namihai avoe, “No haivemale ata, ana oleve keve tige dana aiti tai.”
MAT 8:20 Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveta ana isiviale daiti tai. Ovoeabuna abu aeamamo ladevegei. Ige uguiabuna abu hanidamo ladevegei. Isito Atae Eseu lahaveve ou uoholinu.”
MAT 8:21 Kateige Iesu esemu moleu lesuho loui avoe, “Kosive, usege di vasohuta talive di mamau hatiale mai guliaito bae lohoi a ehomai.”
MAT 8:22 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Halege haluviveve keau bae mole malevei gulievei. Isito au di ehomanela.”
MAT 8:23 Iesuu kateai louito halei au esemu holoevei abuhi boutimo biloluvilu.
MAT 8:24 Biloluvisi tisege solekavesite hanunu balugau lohoi boutimo lohoge eu balugai vuloai bouti uvue hahosihovosege Iesuu lahanu.
MAT 8:25 Ige esemuiabeau avue tiale etuvai loui avoe, “Kosive, no aike emo tima. Iale no tedaevenela.”
MAT 8:26 Ige Iesuu abuho loui avoe, “La osiohoike vabulahama. Le evievi keu esevehame.” Kateai louito hovelahai hanunuta eta hotogevege hanunuu uoholige eu tolemanu.
MAT 8:27 Kateige keau ke elehai vikolahalu. Isi loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.”
MAT 8:28 Kateaito boutimo tiale tabu ke vaki mole vata mole ivi Gelasene keve velehovolu. Keve velehovoi dobuluvisege alue vutae umale malaha abuiau lohoale Iesuemo loholu. Munanae toelaeau kebiamo holoeavoge keau ovo aihanite ke nahate. Katealemo atabeu bae humaha kela talivebene.
MAT 8:29 Iale ata keau lohoale kekolahai Iesu namihai avoe, “Dilava mo, a isiviale noemo osioi. No aiogeveve vaniu sohu lohoholinu. Iale osiohoike a isiviale nova no aiogevei.”
MAT 8:30 Kateai lousege vavaeabemo ovo degomoleau lovi isi olahama.
MAT 8:31 Ige munanae toela keau negolahai Iesu namihai avoe, “Ana no nunuvei no hanavege no ovo kebia uvue deluhovoi.”
MAT 8:32 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Teve.” Kateige abu ata abui kebia halevei ovoe uvue deluhovolu. Ige ovo bahata keau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu.
MAT 8:33 Ige ovo kebia nalievemale keau detuluvisi tialeau oe velehovoi munanae toelaeau ata kebia haleveale deiada ke bahata loui ata namigevelu.
MAT 8:34 Ige o kemo umale keau bahata isiviale Iesu elehai. Isi tilialeau elehai baita namihai avoe, “No isiviale no vata ko halei tenela.”
MAT 9:1 Abu kateai louge Iesuu boutimo biloai hoilahai au o seleve keve tinu.
MAT 9:2 Keve tige ata degomoleau ata mole vavahanite ebavoi loholu. Vavahanite keu kibikibiholisito avae golomo lahai u unahama. Ige Iesuu kebia evievi hilokai vavahanite ke namihai avoe, “Di mo, vahaehoanela. Di a toela bahata ulihage uoholinu.”
MAT 9:3 Kateige Diue menaka loui haivemale degomoleau ke evisi huhulahai avoe, “Ata kou hoto kemo Dilava ivi aiohavonu. Kosealemo Dilava igaena atae vaveve toela ulihagei.”
MAT 9:4 Ige Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai abuho loui avoe, “La osiohoike huhuihuhuie toela kateale huhulahama.
MAT 9:5 Dana hoto onoleale loui. Dana valive malaha ke namihai kosea, ‘Di a toela ulihage uoholinu.’ Emena dana loui kosea, ‘Hovelahai tenela.’ La huhuige hoto oleteu toloholinu.
MAT 9:6 Isito halege dana vavahanite ke hoesehavoge lana kemo hilokage vaveve toela ulihaveve vuvune keta daemo ua.” Kateai louito vavahanite ke namihai avoe, “Hovelahai a ava egumai mai a oe tenela.”
MAT 9:7 Ige malaha keu hovelahai au oe tinu.
MAT 9:8 Oe tisege ataeau ke elehai vabulahai Dilava hoesehavolu. Kosealemo au vuvune kateale mai Iesu ominu.
MAT 9:9 Iesuu o ke halei tiale malaha mole takesi malemale elehanu. Iviveike Matiu. Iale keu takesilahamale oe uvue ugulamosege Iesuu avuho loui avoe, “Di ehoma.” Ige au hovelahai Iesu ehomanu.
MAT 9:10 Iniale gabie Iesuu avuti ovemo lovi isege haokuvuiabe takesi malemale isi atae toela degomole keau lohoale Iesuluvuta igaetoai esemuiabe kebiahi igaetoai lovi ima.
MAT 9:11 Lovi isege Balisia ata degomoleau ke elehai Iesu esemuho loui avoe, “Osiohoike la haivemale keu takesi malemale isi atae toela kebiahi lovi ima.”
MAT 9:12 Katelahai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “Medikolou bae negote kebiaho loholivebene. Isito auna vavahanite kebia unaha hoesegeveliho lohoi.
MAT 9:13 Ke nahate dau lohoale kou atae dua kebia hohaveho lohoholisito vaveve toela vamale kebiahoike di lohonu. Iale talive Dilavau subuta Bukae Hotomo louale ke ihu kaovave. Au loui avoe, ‘Di isiviholiale la ovo hamai mahoi di hoesehavoliho. Isito di isiviale la la haokuvuho uvulahai tedaevei.’”
MAT 9:14 Vani mole Dioniu ata babatisogevemale ke esemuiau lohoale Iesu belahai avoe, “Osialemoike no Balisia atahi vani degomole Dilava hoesehavoho lovi ioholima. Isito a esemuiau no vale ke nahate abu vaholilu.”
MAT 9:15 Ige Iesuu namigevei avoe, “La huhuige mo molena au mahina melamege haokuvuiabe abuna uvulahai. Emena vahaeholahai. Ba, abuna vahaeholahai. Isito vani mole atae toelae abuna loholiege mo ke hamage haokuvuiabe abuna bae uvulahai lovi i halevai.
MAT 9:16 “Isito di hoto louge evive. Atabeu bae ogoe doga etulei mai ogo mole mamiu dikolahalemo badivulivebene. Kosealemo auna kateige ogoe mami kena bae dikolahai vahai.
MAT 9:17 Ke nahate atabeu bae uainie doga mai ovoe vate badivuale mamivemo ehosivalivebene. Auna kateige kena savai dikolahai. Ige uainie e kena hosilahai lotihatui. Isito atabena uainie doga mai ovoe vate dogamo ehosivage keu bae dikolahalivebene. Iale ke nahate di vaveveu bae vatae vavevehi igaetoalivebene.”
MAT 9:18 Iesuu abuho kateale lousege Diue kosive moleu avue lohoale vudivemo kome bokoai vata bisi imihai avoe, “Di mau aike hatinu. Iale loholive a ada mai golovemo mamoge au hovelahai.”
MAT 9:19 Ige Iesuu ke evisi hovelahai avuti tige esemuveau ehovai avuluvuta tilu.
MAT 9:20 Avuluvuta tisege keate moleu vavahanie toela male keu lohoale Iesu ogola holinu. Vavahanive keu koseanu. Vagana tuelo (12) ke uvumo tahoe toelau uvuvemo lohoma.
MAT 9:21 Iale au huhuai avoe, “Dana Iesu ogola holiniege momoleai.” Kemoike au Iesu ogola holinu.
MAT 9:22 Ige Iesuu hoilahai elehai avuho loui avoe, “Di ma, vahaehoanela. A uvu bahata mai daemo mamoike vage vavahani keu aemo uoholinu.” Kateai lousege vavahanive keu uoholige au momoleanu.
MAT 9:23 Iesuu kateaito halei tiale kosive nehe ke oe velemanu. Keve velemai elehage ataeau ninalahai kekolahage ninanau kutikutiai ua.
MAT 9:24 Ige Iesuu namigevei avoe, “La bahata halevai teve. Ma keu hatioholinu. Isito lahaike au ke vanu.” Kateai louge abu bituhavoi hehavolu.
MAT 9:25 Isito ata bahata heie tihatusege Iesuu oe uvue tiale ma ke adala holisi ebagemage ma keu hovelahanu.
MAT 9:26 Ige vaveveve hoto keu vata ke bahata sonumai tai gabianu.
MAT 9:27 Iesuu o ke halei tisege malaha abuita ni kedute keau Iesu ehovai baita hohavoi avuho loui avoe, “Deividi mo, noheho uvuai no tedaevenela.”
MAT 9:28 Kateige au tiale o mole uvue tisege abu avuemo tilu. Ige Ieus belagevei avoe, “Lana huhuige dana vali la hoesegevei.” Ige abu loui avoe, “Ito, Kosive.”
MAT 9:29 Kateige Iesuu niabela holisi loui avoe, “La evievimo la ni koeabuna dua vai.”
MAT 9:30 Kateai lousege niabeu dua vanu. Ige abu nilahai elehalu. Ige Iesuu neniai abuho loui avoe, “Lainaho ko loui atabe namihalive.”
MAT 9:31 Isito abu halevai tiale Iesuu vale hoto ke louge hoto keu vata ke bahata sonumai gabianu.
MAT 9:32 Keau halevai tisege ata degomoleau ata mole uvute mai Iesue loholu. Munanae toelau avuemo biloige keu uvute holiale.
MAT 9:33 Ige Iesuu munanae toela ke nunuvage solekavesite malaha keu hotoai hoto lounu. Ige ataeau ke elehai vikolahai loui avoe, “Iselala vata komo nahi subuta vaveve kosealebe elehaholilu.”
MAT 9:34 Ige Balisia ataeau loui avoe, “Ba, munana toelae kosiveike vuvune mai omige vuvune kemoike au munanae toela nunuvema.”
MAT 9:35 Iesuu halei tiale o baluga isi o ese ke bahatala oanu. Isi keve dubuiabela ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui haivema. Isi vavahanitebia moaga hoesegevema.
MAT 9:36 Isi ata moaga elegevei abuho uvu tumutumuanu. Kosealemo ata kebiau mamoe nahate. Ige nalievemale atau uoholige abu tebulahale ke nahate vai u kavama.
MAT 9:37 Isi au esemuho loui avoe, “Lovi moagaeau baelahalu. Isito lovi ke malei omo otoveveve ataeau moagaholilu.
MAT 9:38 Iale bulu ke biageho guliguliage au lovi ke malei otoveveve ata hanavege abu lovive bahata malei omo otovei.”
MAT 10:1 Iesuu au esemu tuelo (12) hohavege abu igaetoasege au munanae toela nunuveveve vuvune ovei vavahanitebia hoesegeveveve vuvune keta ovenu.
MAT 10:2 Abostolo kebia iviabuike koea. Mole ivilike Saimoni Bita. Ige hohove Andulu. Ige Sebedi mo abui Diemisi isi hohove Dioni.
MAT 10:3 Ige Bilibi. Ige Batolomi. Ige Tomasi. Ige takesi malemale ata Matiu. Ige Aloveasi mo Diemisi. Ige Tadeasi.
MAT 10:4 Ige Keinanie ata mole Saimoni. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota.
MAT 10:5 Iale Iesuu esemu tuelo (12) kebia hanavei abuho loui avoe, “Lainaho Diue ata holioholiale kebiae talive. Isi lainaho Samalia o kebiatae talive.
MAT 10:6 Isito Iselala ata kebiae teve. Keau mamoeau halae iae tai tebulahale ke nahate.
MAT 10:7 Iale kebiae talive haivei kose, ‘Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu vuguvuguanu.’
MAT 10:8 Isi vavahanite hoesegevei haluvimalebia tatuveve. Isi lebolasiamale kebia hoesegevege vavaeabeau duavai. Isi ataemo munanae toela nunuveve. Isito lainaho abuemo ibina malelive. Kosealemo la vuvune ke ibina valebene bae abuemo ibina malei.
MAT 10:9 Iale la tiliege lainaho la busimo golo, siliva isi benibehame kina malei agilive.
MAT 10:10 Isi lainaho suveika malelive. Isi ogo hatuveve, tamaka, bedoea kebiata lainaho malelive. Lana ata kebiaho lovilahage abuna bae la tedaevei kunai laovei.
MAT 10:11 “La o molemo velehovoliege talive elehage mesoho ata moleu laheho isiviai la malevei o hatuevege avuluvuta ulive bae halevai teve.
MAT 10:12 La o ke uvue deluhovoi uliege ata kebia hoesegeveve.
MAT 10:13 Ige mesoho o ke biaeau la hoesegevei la tedaevege la hoesegeveale vaveve kena bae abuemo vuvune seleveai. Isito mesoho keau la hoesegevei la tedaeveholige la hoesegeveale keu bae abuemo vuvunealivebene.
MAT 10:14 Isito o molemo abu la hoto evioholisi la malevei o hatueveholige o ke halevai anakaeabemo la veloe gogea sesilahave.
MAT 10:15 Seleveta di la namigevege evive. Dilava kotae vaniu lohoge keabuna vatehani baluga malei. Isito Sodomata Gomolata keabuna vatehani eseve malei.”
MAT 10:16 “Di louge evive. Laeau mamoe nahate. Di tobalue vigomoike la hanavema. Iale ute lulele ke nahate vai ugu mole imutava ke vaveve nahate via ata aiogeve halevave.
MAT 10:17 Isito nenilahave. Diue ataeabuna loholiege la malevei kotaho tai. Isi la malevei abu dubue tiliege visuta la visugevei.
MAT 10:18 Isege Diue ata holioholiale keabuna la malevei vatae kosive kebia vudimo otovei laemo kotalahai. Ige lana keve uliege hotoe dua loui namigeveve.
MAT 10:19 Abu la malevei kotalahage lainaho gasigasiai la onole louveve ke huhulahagelive. Kosealemo vani kena lohoge Dilavana la onole louveve ke laovei.
MAT 10:20 Ige la vani kemo bae la hoto loulivebene. Isito la Mamae Munanae Tumuu la uvumo uale ke hoto unaha lana louve.
MAT 10:21 “Vani kela ese igae abuna moleho hailahage ataeabuna kebia havei. Ige mamuvuiabe keabuna abu eseho hailahage eseabe kebiata abu mamuvuta neinuvutaho katelahage ataeabuna havei.
MAT 10:22 Ige la di esemu holialemo ataeabuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai. Isito oleuoleu abu evievimo negolahamale keabuna vanie gabila ukolikoli malei.
MAT 10:23 Isi o molemo abu la aiogevei vatehani laovege o ke halevai tota o moleve teve. Di la namigevege evive. Iselala o bahata kebiamo lana la lovi ko vai gabioholisege Atae Esena lohoi.
MAT 10:24 “Vatehani malemale keu koseanu. Esemue hoto keu bae haivemale ata ke hoto ke evihalivebene. Ige esemubeu bae au kosive evihalivebene.
MAT 10:25 Iale esebulu keabuna haivemale ata ke nahate vage duave. Ige esemuiau abu kosive vaveve ke nahate vage keta duave. Dau kosive. Ige ataeau daho loui avoe, ‘Setene.’ Ige laeau di esemuia. Iale abuna laheho hotoe toela baluga kateale lougei.”
MAT 10:26 “Lainaho ata vabugevelive. Kosealemo vaveve toela abu vai mahogovamale keabuna bae umidamo ui. Ige hotoe toela abu loui mahogovamale kebiatae abuna bae umidamo ui.
MAT 10:27 Ige di vavimo onole loui la haiveale ke vanimo louve. Isi di onole loui mulumuluage la eviale ke ologomo baita loui ata namigeveve.
MAT 10:28 Lainaho ataeau lahaveveve ke vabuhavolive. Keau bae la munana havelivebene. Isito la vava unaha. Isito Dilava igae vabuhavove. Kosealemo auna isivianiege la munana isi la vava malei veneu lahai hodovavesite keve hatuge abuna uoholisi.
MAT 10:29 Lana maketie tiliege ugue ese abui voievege ibinaeabena benie kina igae. Ugu keu baluga holioholinu. Isito molena dobai hatige la Mamana ke hilokai.
MAT 10:30 Ige laeau baluga. Dilavau la kinae vomo ke bahata dodavei hilokaevei gabianu.
MAT 10:31 Iale lainaho vabulahagelive. Kosealemo ugueau Dilava nimo eseve. Isito laeau nivemo baluga.
MAT 10:32 “Oleuoleu atae vudimo loui kosea, ‘Dau Iesu ata dailike ko.’ Ige dana data ehue di Mamae vudimo loui kosea, ‘Di ataike.’
MAT 10:33 Isito oleuoleu atae vudimo loui kosea, ‘Dau Iesu ke hilokaholinu.’ Ige dana data ehue di Mamae vudimo loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’”
MAT 10:34 “Lainaho huhulahai kosea, ‘Di vata kove lohoaleu vatae ata bahataeau uveve duae valihoike di lohonu.’ Ba, di lohoale keu tuvalie vaveve nahate valihoike di lohonu.
MAT 10:35 Di lohoale kemo ataeabuna mole tasaligevei uvu igaealivebene. Movena au mama aiohavosege mavena au neina aiohavoi. Isege maivu abuna abu mea aiohavoi.
MAT 10:36 Katealemo ese igaeau o igaemo umale keabuna molehi ugologoloai.
MAT 10:37 “Olena au uvu mai daoholisito au uvu bahata mai au mama au neina kebiamo otoveniege auna oleve kateai di ata holisi. Isi olena au uvu mai daoholisito au uvu bahata mai au esemo otoveniege auna oleve kateai di ata holisi.
MAT 10:38 Isi olena di ehomai vatehani maleho isiviholiniege auna oleve kateai di ata holisi.
MAT 10:39 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuoholisito di ivimo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai.”
MAT 10:40 “Olena la tedaevei la hoesegeveniege dailike au ke tedahoi hoesehavonu. Isi olena di tedahoi di hoesehavoniege di hanavoale keike au ke hoesehavonu.
MAT 10:41 Isi olena beloveta tedahoi huhuai kosea, ‘Kou Dilavae ata. Iale dana ko tedahoi.’ Auna kateaniege avuta beloveta ibina ke nahate auna mai. Isi olena atae dua tedahoi huhuai kosea, ‘Kou Dilava atae dua. Iale dana ko tedahoi.’ Auna kateaniege avuta atae duae ibina ke nahate auna mai.
MAT 10:42 Iale ko huhulahave. La di esemu holiale kemo oleuoleu la tedaevei e seli hai laoveale kena bae au ibina mai.”
MAT 11:1 Iesuu hoto kateale loui au esemu tuelo (12) namigeveniale gabiage au o ke halei tiale o ke vavae o degomole biaemo hotoe dua loui haivenu.
MAT 11:2 Vani kemo au kateisege ata babatisogevemale Dioni keu dibulae uniale Iesuu vamale hoto ke evinu. Isi au esemu degomole hanavege abu avue loholu.
MAT 11:3 Lohoale Iesu belahai avoe, “Dioniu subuta loui avoe, ‘No tedaeveve ata kena bae lohoi.’ Iale ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.”
MAT 11:4 Ige Iesuu namigevei avoe, “Hoidevei talive la onole elehai eviale ke loui Dioni namihave.
MAT 11:5 Namihai kosea, ‘Ni keduteau nilahama. Ige velo goloteau olahama. Ige lebolasite kebia vavahaniu uoholima. Ige golemateau hoto evima. Ige haluvialeau hovedevema. Isime di hotoe dua loui kunaiholimale kebiata haivema.’
MAT 11:6 Oleuoleu dolodoloholisito au evievi daemo mamoale kena vahaeho balugai.”
MAT 11:7 Kateai louge abu hoidevei tisege au Dioni deiada loui ata moaga kebia namigevei avoe, “La botoe tiale Dioni elehage keu ata oleteale. La huhuige auna au uvu mai Dilavaemo mamoi negobedai laminu. Emena helukau kulumo mamoge kuluu kibikibiale ke nahate vanu.
MAT 11:8 La keve tiale ata oleteale elehalu. Lana elehage kena ogoe dua vamale atanike. Ba, ogoe dua vamale keau bae botoe ulivebene. Isito abuna oe duamo ugei.
MAT 11:9 Di tota la namigevei. La keve tiale onole elehalu. Lana beloveta elehalu. Seleveta belovetaike la ke elehalu. Isito keu beloveta kebia vaveve evigeve baluganu.
MAT 11:10 Dioni vaveve keike Bukae Hotou loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’”
MAT 11:11 Kateaito tota loui avoe, “Seleveta di la namigevema. Ata babatisogevemale Dioni keu ata bahata vata komo uale kebia evigevenu. Isito ivi vesiteu di ata holisi Dilava adae vuvunemo uale keu Dioni evihanu.
MAT 11:12 Vasohuta Dioniu ata haivei lohoale vani kela isi novae vani komo ataeau isiviholilu Dilava adae vuvunemo uliho. Isito abu isiviai abu negotemo ui. Kateike abu vai Dilava hoto ke bamui esemuiabe aiogevema.
MAT 11:13 Moseseu menaka hisaliage belovetata hisaliale hoto ke ataeau subuta evisi ehovalu. Isito Dioniu lohoale ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivenu.
MAT 11:14 Subuta beloveta moleu hisaliai avoe, ‘Ata mole Ilaidia ke nahatena lohoi.’ Iale lana di hoto ko evisi mage ata keike Dioni.
MAT 11:15 Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ko evive.
MAT 11:16 “Dana onole tovetove novae atate kobiaho loui. Keau esebuluiau ologomo uguiavoi gilulahamale ke nahate.
MAT 11:17 Esebulu abuna moleho loui kosea, ‘Noeau laheho sale hamageto laeau havulahaholilu. Isi noeau ninalahageto laeau nohehi ninalahaholilu.’ Iale novae vani komo la vaveve keau esebulu kebia vaveve nahate.
MAT 11:18 Kosealemo Dioniu subuta lohoale lovi ioholisi uaini halege ataeau ke elehai avoe, ‘Keu tilogoe ataike.’
MAT 11:19 Iniale Atae Eseu lohoniale lovita uainita ige ataeau ke elehai loui avoe, ‘Ata ke elehave. Keu lovi ivolovoloimale ataike. Keu uaini isi momaime takesi malemale atae toela kebiahi haokuvuanu.’ La hoto keu esebulue hoto nahate. La louale kemo ataeau hilokage la luleleholilu.”
MAT 11:20 Iesuu kateai louito hoto mole negote lounu. Au subuta o degomole keve tiniale vikoe vaveve moaga vage keau kemo abu vaveve toela halevaholilu.
MAT 11:21 Iale kemo Iesuu kebiaho loui avoe, “Kolasini ata, la nohovu. Isi Betesaida ata, la nohovu. Vatehani balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe vaveve moaga vaevege la ke elehaito la vaveve toelamo hoideveholilu. Subuta mole Taea isi Saidoni keve di vaveve kateale vatebene abu ogo bukate hatui uti hohumai uvulahai abu vaveve toela halevalu. Isito laeau kateholilu.
MAT 11:22 Iale di la namigevege evive. Gabie Dilava kotae vaniu lohoge auna vatehani eseve Taeata Saidonita ovei. Isito la kebia auna vatehani baluga laovei.
MAT 11:23 Isi Kabenumu ataea, di laheho louge evive. La isiviale la ebika tabagevei malei otogoe otovei. Isito di la namigevei. La keabuna veneu lahai hodovavesite keve tihatuve. Laeau vikoe vaveve moaga elegeveito la vaveve toela haleveholilu. Isito subuta Sodoma ataeau vaveve kateale elehavatebe o keu aike ua.
MAT 11:24 Iale di la namigevege evive. Gabie Dilava kotae vaniu lohoge auna vatehani eseve Sodoma ata kebia ovei. Isito auna vatehani baluga la kebia ovei.”
MAT 11:25 Iesuu hoto kateale loumale kela Dilava imihai avoe, “Di Mama, au otogota vatata Kosive. Au a lulele malei luleleholiale kebia ovenu. Isito vatae ataeau abu ebika tabagevei kemo luleleage a a lulele malei kebia oveholinu. Di Mama, a kateale vale keu a isivilike. Katealemo di a hoesehavoma.”
MAT 11:27 Iesuu guliguli kateale vage uoholige au ata namigevei avoe, “Di Mamau onobenobe bahata daonu. Ige ataeau moveta Mamaveta hilokaholilu. Isito Mamave igaeike au mo hiloka seleveanu. Ige move igaeike au Mama hiloka seleveai au isivie ata tabagevei lulele ovege abu Mamave hilokalu.
MAT 11:28 “La oleuoleu onoleu uvuvemo isuige dae lohoge dana ke mai evihage vokovokoai.
MAT 11:29 Kosealemo dau uvevete. Iale lana di esemu holiliege daemo lulele maleime lu maleve.
MAT 11:30 Iale di kovu mai laoveve keu isuholinu. Isi lovita mai laoveve keu toloholinu.”
MAT 12:1 Vani mole bulamo Iesuu au esemuhi konee bulue ohanoi tisege esemuiabeau vaelahai kone dakoai ilu.
MAT 12:2 Ige Balisia ataeau ke elehai Iesu namihai avoe, “Elehanela. A esemuiau bulamo kateale vai menaka eguvalu.”
MAT 12:3 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu.
MAT 12:4 Deividiu Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai inu. Dubu nalimale unahae abuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.
MAT 12:5 Isime lana Mosese menaka dodavelu. Mosese buka kemo bula bahata dubu nalimale keau dubue lovi vamale kemo keau menaka eguvalu. Isito keu toela holioholinu.
MAT 12:6 Isito di la namigevege evive. Ata mole aike komo uale keu dubu ke evihanu.
MAT 12:7 Subuta Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviholinu la ovo havei mahoi di hoesehavoliho. Isito di isiviale la moleho uvulahai mole tedaevei.’ Iale la ke ihu hilokavatebe la ataeau menaka eguvaholiale kebia aiogeveholilu.
MAT 12:8 Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.”
MAT 12:9 Iesuu kateaito bulu ke halei dubuiabe moleve tinu.
MAT 12:10 Keve ata mole ada goloteu ua. Ige ata degomoleau keve uale isiviale Iesuu vaveve mole vage abuna vaveveve kemo kotalahai. Iale abu belahai avoe, “A huhuige ata molena bulamo vavahanite hoesehavoge keu momoleige vaveve kena nahie menaka egumai.”
MAT 12:11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Mesoho la moleu mamoe oveniege mamoe moleu bulamo abatamo dobage auna ke laluvai. Emena auna osioi. Auna ke laluvai.
MAT 12:12 Isito ovo keau baluga holioholisito ataeau Dilava nimo baluga. Iale kemoike nahie menakau nahiho humaha alavoale kemo nahiabuna bulamo ata tedaevege duave.”
MAT 12:13 Kateai louito ada golote ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu adave mole ke nahate vai inutolotoloanu.
MAT 12:14 Ige Balisia ataeau ke elehai halevai Iesu hamaliho humaha kaovalu.
MAT 12:15 Iesuu ke evisi o ke halei tige ata moagaeau ehovai tilu. Ige au vavahanitebia hoesegevege abu bahata momolelahalu.
MAT 12:16 Ige au kebia namigevei avoe, “Lainaho di vale ko loui ata namigevelive.”
MAT 12:17 Au kateai louale keu Dilavau beloveta Aisaia namihale hoto ke mai selevetinu.
MAT 12:18 Au loui avoe, “Di esemuike ko. Di ke ebagemai di isivi avuemo mamoi vahaehove vanu. Iale dana di Munanae Tumu omige auna di kotae vaniu lohoveve ke loui vatae ata bahata namigevei.
MAT 12:19 Isito keu bae itumuai baita loulivebene. Isi au bae ologomo baita hoto loui aivolovoloalivebene.
MAT 12:20 Ata degomole evieviabeu negoholimale kebia auna bae hoesegevei. Isi olemeau vaveve toelamo dobuluvimale kebia auna bae tabagevei. Auna ata kebia negotievenata gabie vaveve toela aiogevesege vaveve dua unahana ui tigei.
MAT 12:21 Ige vani kemo vatae ataeabuna abu uvu mai avuemo mavoi.” Aisaiau Dilava hoto kateale loui hisalianu.
MAT 12:22 Ata degomoleau malaha mole ni kedute isi uvute ke melavei Iesue loholu. Kosealemo munanae toelau avuemo biloige keu kateanu. Iale Iesuu ata ke hoesehavoge keu niai hotoanu.
MAT 12:23 Ige ataeau ke elehai tetelahalu. Isi mole belagevei avoe, “La huhuige Deividi mo nehenike Dilavau nahi tedaeveho hanavoale. Emena.”
MAT 12:24 Ige Balisia ataeau ke evisi loui avoe, “Munanae toelae kosive Biesabolo keike au vuvune omige au vuvunevemo munanae toela kebia nunuvema.”
MAT 12:25 Isito Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai isiviai deiada mole loui haivege abuna kemo hilokage keu Setene vuvunemo munanae toela nunuveholinu. Au abuho loui avoe, “Vata mole ataeau mole tasalievei mole haveliege ata keau bae ui egealivebene. Ige o igaemo valada igaeau mole tasalievei abu moletehi mole haveliege abuna solekai uoholisi.
MAT 12:26 Iale ke nahate Setene ataeabuna mole tasalievei abu moletehi mole havege Setene vuvune kena solekai uoholisi.
MAT 12:27 La loui kosea, ‘Munanae toelae kosive Biesabolo keu vuvune daoge di munanae toela nunuvema.’ Isito di ke vuvunemo kebia nunuveholima. Dana kateai Setene vuvunemo kebia nunuvege la esemu abuna ole vuvunemo munanae toela kebia nunuvei. Iale lana la esemu belagevege abuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemoike no kebia nunuvema.’ Ige di data kateale vama.
MAT 12:28 Iale di Dilava Munana Tumue vuvunemo munanae toela nunuvege la hilokage Dilava matamae doga ke vuvuneu laemo lohonu.
MAT 12:29 “Atabeu bae malaha negote ke oe uvue tai kunaive vavoloalivebene. Isito auna vasohuta malaha ke umuvaito bae ove kemo kunaive malei.
MAT 12:30 “Ata oleuoleu di tedahoholimale keau di aiohavomale ataeabulike. Isi ata oleuoleu di ata maleveveve kemo di tedahoholimale keau ata kebia nunuvema.
MAT 12:31 Katealemo di laheho louge evive. Ata olena vaveve toela vai hotoe toela onole louge Dilavana ke ulihai. Isito ata olena Munanae Tumuho hotoe toela loui aiohavoge Dilavau bae ke ulihalivebene.
MAT 12:32 Iale ata oleuoleu hotoe toela loui di aiohavoge Dilavana toelave ke ulihai. Isito oleuoleu hotoe toela loui Munana Tumute ke aiohavoge Dilavau bae vata kove toelave ke ulihalivebene. Isi gabie otogo ketave au bae ulihalivebene.”
MAT 12:33 “Nahi idi bahata hahumamale ke hilokalu. Nahi hilokage idie dua kena hahuhumie dua vai. Isege idie toela kena hahuhumie toela vai.
MAT 12:34 Ige laeau ute nahate toelalu. Iale la bae oleve kateai hotoe dua loui. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma.
MAT 12:35 Atae dua keu huhuihuhuie dua vamale kemo auna hotoe dua lougei. Isege atae toela keu huhuihuhuie toela vamale kemo auna hotoe toela lougei.
MAT 12:36 “Iale di la namigevege evive. Dilava kotae vaniu lohoge ataeau hoto ihuve uoholisito abu heiata loumale ke ibina abuna bahata malei.
MAT 12:37 Vani kemo Dilavana la hoto loumale ke kaovai. Ige oleu hotoe dua loumale keho auna loui kosea, ‘A vaveveu inutolotoloanu.’ Isito oleu hotoe toela loumale keho auna loui kosea, ‘A vaveveu toelale kemo ibinae toela manela.’”
MAT 12:38 Iesuu kateai louge Diue menaka loui haivemale degomole isi Balisia ata degomole keau loui avoe, “Kosive, no isiviale au vikoe vaveve mole vage no elehai.”
MAT 12:39 Ige Iesuu loui avoe, “Novae ata la koeau atae toelaea. La Dilava halevai vaveve toela baluga vama. Katealemoike la di belahai isiviale di vikoe vaveve vage la elehai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai.
MAT 12:40 Subuta Dionau vanie ni abuita igaeta uvumo huena baluga gogoe uvue ua. Iale ke nahate Atae Esena vanie ni abuita igaeta uvumo vatae uvue ui.
MAT 12:41 Gabie Dilava kotae vaniu lohoge Niniva ata keabuna hovedevei la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo subuta Dionau hotoe dua loui haivege abu ke evisi abu vaveve toela halevalu. Isito di la namigevege evive. Ata moleu Diona ke evihale keike kou la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.
MAT 12:42 Ige Dilava kotae vani kela vata mole kuini Siba kena hovelahai la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo keate keu haeavamoleve Solomoniu luleleai ata haivemale ke evisi elehaho lohonu. Isito di la namigevege evive. Ata moleu Solomoni ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.”
MAT 12:43 “Di hoto mole louge evive. Munanae toelana ata mole halei tiniege eu uvesiteve uveve matama kaovai.
MAT 12:44 Isito uveve matamabeu uoholige auna huhuai kosea, ‘Dana hoilahai talive di subuta uale kemo ui.’ Kateaime hoilahai lohoniege elehage oe neheu au uvu hoesehavoge onobenobe toelau avuemo uoholinu.
MAT 12:45 Ige munanae toela kena halei tiniege munanae toela seveniau (7) vuvune balugale kebia holoevei abuhi loholiege ata nehe kemo deluhovoi. Ige ata kena toela seleveai. Kosealemo subuta munanae toela igaeu avuemo ua. Isito gabie munanae toela eiti (8) keau avuemo ua. Iale novae vani komo vaveve katealena atae toelamo lohoi.”
MAT 12:46 Iesuu hoto kateale loui ata namigevesege neinaveu hohuvuiabe holoevei lohoaleau velehovoi heie uime isiviale avuluvuta hotohotoai.
MAT 12:47 Ige ata moleu Iesu namihai avoe, “Eleha. A neinau a hohuvu ehai abuhi heie ua. Iale abu isiviai aluvuta hotohotoai.”
MAT 12:48 Ige Iesuu loui avoe, “Di neinaike ole. Ige di hohuvuiabuike olemea.”
MAT 12:49 Kateai louito au esemumo ada bisi loui avoe, “Elehave. Koeau di neinuvu isi di hohuvuiabuike koea.
MAT 12:50 Iale oleuoleu di Mamau otogoe uale ke isivi vamale keau di hohuvuia, di amakinivuia, di neinuvuia.”
MAT 13:1 Vani kemo Iesuu kateai louito o ke halei tiale esagae ugulamoi keve ata haivema.
MAT 13:2 Isege ata moagamoagaeau igaetoai lohoale evilikahavoge au hovelahai vanagi adamo ugulamonu. Isege ataeau esagae lavisi usege Iesuu haivema.
MAT 13:3 Dovudovue hotomo haivei isiviale abu kemo lulelelahai. Isi loui avoe, “Malaha moleu i degomole malei au bulue sesiaho tinu.
MAT 13:4 Tiale sesiasege degomoleau humahamo keiolahage uguiau lohoale ke ihatulu.
MAT 13:5 Isege degomoleau munemunemo vatau uoholiale kemo keiolahai neniai uliholige alumuiabeau heie dobai tioholilu.
MAT 13:6 Alumuiabeau vatamo tioholialemo vaniu velemai tumuai kebia havege tutukalu.
MAT 13:7 Isege degomoleau adu bekate ke uvumo keiolahalu. Ige adu keau botolahai kebia bamuevege keau nenilahai uliholilu.
MAT 13:8 Isege degomoleau vatae duamo keiolahai bailahalu. Ige degomoleau bailahale moagataho. Isege degomoleau bailahale moaga. Isege degomoleau bailahale moaga vesitehame.
MAT 13:9 Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ke evive.
MAT 13:10 Iesuu hoto kateai louge esemuveau loholiale belahai avoe, “Osialemoike a vani bahata ataho dovudovue hoto louma.”
MAT 13:11 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito di dovudovue hotomo ata haivege abu kemo luleleholilu.
MAT 13:12 Katealemo ata olena di hoto ke huhuai luleleage Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.
MAT 13:13 Di dovudovue hotomo abuho louale keu koseanu. Keau elehaito neniai elehaholilu. Isi hoto evisito kemo luleleholilu.
MAT 13:14 Katealemoike ata kebia vaveveu beloveta Aisaiau Dilava hoto hisaliale ke mai selevetinu. Avoe, ‘Lana evisito bae lulelelahalivebene. Isi lana nilahaito bae neniai elehalivebene.
MAT 13:15 Kosealemo la uvuiau tololahalu. Isi la golemate holilu. Ige la ni keau kedulahalu. Onoilage la nilahai hoto evisi lulelelahai tota dae hoidevei lohoge di la vaveve toela ulihai hoesehavoma.’”
MAT 13:16 Iesuu beloveta hoto kateale louito au esemuho loui avoe, “Ata keau katelahalu. Isito laeau ni mole. Laeau di vaveve ke elehai di hoto evisi kemo lulelelahalu.
MAT 13:17 Iale ko huhulahave. Subuta beloveta moaga isi Dilava ata moaga keau isivilahale la elehale vaveve ko nahate elehai. Isito abu ke elehaholilu. Isi isivilahale la eviale ko nahate abuta evisi. Isito abu ke evioholilu.”
MAT 13:18 “Di i sesiale ke hoto louale ke ihuike ko. Iale di louge evive.
MAT 13:19 Oleuoleu Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke evisito luleleholiale keau i degomoleau humahadamo keiolahale ke nahate. Ige Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei.
MAT 13:20 Isege i degomoleau munemunemo keiolahale keau ata degomoleau hoto evisi vahaeholahai solekai male ke nahate.
MAT 13:21 Abu hoto ke evisi maito hoto keu uvuiabemo holomaholige abu negoholilu. Iniege gabie abu hotoe dua eviale kemo ataeabuna abuemo vaveve toela vai aiogevege abuna vatehani malei solekavesite hoidevei.
MAT 13:22 Isege i degomoleau adu bekate uvumo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hoto ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhu balugage vaveve katealeu hotoe dua ke bamuge evieviabeu negoholinu.
MAT 13:23 Isege i degomoleau vatae duamo keiolahale keau ata degomoleau hotoe dua evisi ehovai vamale ke nahate. Degomoleau hoto kemo evieviabeu balugataho. Isege degomoleau baluga. Isege degomoleau balugavesitehame.”
MAT 13:24 Iesuu ke louito tota dovudovue hoto mole loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo di deiada mole louge evive. Malaha moleu bulue tiale konee i hatuito halei lohonu.
MAT 13:25 Iniale vavi molemo ataeau ladevesege malaha ke bahoeu tiale latie toela malei bulu kemo sesiaito halei lohonu.
MAT 13:26 Ige kone keau bailahaito nigiholisege latie toela keau lalavolu.
MAT 13:27 Ige lovi ke biage esemuiau ke elehai lohoale abu baluga namihai avoe, ‘Kosive, a tiale bulue konee i hatunu. Isito lati keau oleve kateai lalavolu.’
MAT 13:28 Ige au namigevei avoe, ‘Nahie bahoeike ke sesianu.’ Ige abu loui avoe, ‘A isiviage no talive lati ke lavai.’
MAT 13:29 Ige au loui avoe, ‘Ba, lainaho lati ke lavalive. Kosealemo lana lati ke lavaliege kone keta toholahave.
MAT 13:30 Halege kone keu latiti igaetoai ulive koneu baeage dana bae kone ke hamaveve ata namigevei kosea, Talive lati ke lavai umudisi maholiho otoveve. Isito kone hamai malei lohoi di valahumo otoveve.’”
MAT 13:31 Iesuu kateai louito tota dovudovue deiada loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu masitae i nahate. Lana masita ke i malei bulue sesiage kena ulisi balugai.
MAT 13:32 Ke iu esevehame seleve. Isito auna uliniege idi baluga holisi. Ige uguiabuna loholiege kebia adamo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.”
MAT 13:33 Iesuu ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu beikini bauda ke nahate. Keate abuna ke mai valavamo keohai ebuehage kena valava ke bahata mai balugatisi. Iale ataeau Dilava adae uvumo ui moagaveve keu ke nahate.”
MAT 13:34 Iesuu dovudovue hoto kateale loui namigevenu. Keu inuta ihuve loui ata haiveholima. Isito dovudovue hoto ke unaha loui ata haivema.
MAT 13:35 Au kateale vale keu beloveta mole hoto mai selevetinu. Hoto keu koseanu. Avoe, “Dana abuho louniege dovudovue hotomo loui. Subuta Dilavau vata vai ono mole mahogovale ke dana ekovehai abuho loui.”
MAT 13:36 Iesuu kateaito ata moaga kebia halevei oe uvue tinu. Ige esemuveau avue lohoale namihai avoe, “Latie toela ke ihuike onole.”
MAT 13:37 Ige au namigevei avoe, “Malaha nehe konee i hatuale keike Atae Ese.
MAT 13:38 Ige bulu keu vata bahata. Ige konee i keau Dilava atae duaea. Ige latie toela keau Setene atae toelaea.
MAT 13:39 Ige ata neheu latie toela sesiale keike Setene. Ige kone hamamale vani keike vatae gabi. Ige kone ke hamale ataeabulike aneluia.
MAT 13:40 Ige abu lati lavai umudisi venemo mahoale ke nahate Dilavana vatae gabi kela vata ko kateai.
MAT 13:41 Ige vani kela Atae Esena au anelu hanavege abuna vatae loholiege evievi ata lobogevemale kebia isi vaveve toela vamale kebia bahata malevei.
MAT 13:42 Malevei loholiege veneu hodovavesite kemo hatuevei. Ige abuna keve ui vatehani malei ninalahai kekolahai monogigilahagei.
MAT 13:43 Ige Dilava ataeabuna abu Mamae matama keve tiliege vani nahate atagai. Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ke evive.”
MAT 13:44 “Ataeau Dilava adae uvumo uale keu moni balugataho ke nahate. Ata molena tiniege abu moni baluga malei bulue abavuale ke elehaniege vahaehoai avuta ke vavahaito halei lohoniege oe velemai au kunai bahata malei ataemo voiai. Isi moni ke malei bulu ke voiai uvuvemo moni baluga ke malei.
MAT 13:45 “Isime tota ataeau Dilava adae uvumo uale keu ko nahate. Ata molena tiniege mune dua ibina balugate kaovai.
MAT 13:46 Ke kaovaniege mune dua seleve elehai hoilahai tiniege au kunai bahata malei ataemo voiai. Isi moni ke malei tiniege mune dua ke ibina vai. Iale ke nahate ataeabuna Dilava adae uvumo uliho humaha kaovalata bae elehai.”
MAT 13:47 Iesuu tota loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu abu ugabi mihatuale ke nahate. Ugabi kemo abuna huena nimolete moagamoaga malei.
MAT 13:48 Ige ugabi keu tobalohoge abuna ke butuhai mai loholiege esagae mavoi. Isi keve uguiavoi bae huena kebia sesievei duave malei abu sinimo emeito toelave malei hatui.
MAT 13:49 Iale vatau gabiveve kena kateai. Anelu abuna loholiege atae duamo atae toela kebia malevei.
MAT 13:50 Abuna kebia malevei veneu hodovavesitemo hatui. Ige abuna keve ui vatehani malei ninalahai kekolahai monogigilahagei.”
MAT 13:51 Iesuu kateai louito belagevei avoe, “Lana di louale ke evisi lulelelahalu.” Ige abu namihai avoe, “Ito.”
MAT 13:52 Ige Iesuu tota namigevei avoe, “Diue menaka loui haivemale degomole keau di esemu holige Dilavau kebia malevege abu adave vuvunemo ua. Keau subuta hotote isi di hotoe doga ketamo lulelelahalu. Iale ata keau oe biageu au valahumo au kunai mamita kunai dogata malei igaetoai otoveale ke nahate.”
MAT 13:53 Iesuu dovudovue hoto ke loui gabiaito halei tinu.
MAT 13:54 Halei tiale au o seleve velemanu. Keve velemai Diue dubue tiale ata haivenu. Ige abu hotove evisi vikolahai mole belagevei avoe, “Oleveike au lulele kateale manu.” Isi, “Oleve kateai vikoe vaveve vaevenu.
MAT 13:55 Nahi hilokage keu o houmale ke moike. Isege neinaveike Meli. Ige Diemisi, Dioseba, Saimoni, Diudasi keau hohuvuiabea. Keau bahata kove ua.
MAT 13:56 Ige amakinivuiabe kebiata kove ua. Iale keu oleveike vuvune kateale manu.”
MAT 13:57 Kateale louime hotove evioholilu. Ige au namigevei avoe, “Beloveta ata kena vata moleve tige ataeabuna hotove evisi hoesehavoi. Isito au au o seleve keve tige atave keau bae hotove evisi hoesehavolivebene.”
MAT 13:58 Iesuu kateale loui namigevenu. Isi keau hotove evioholiale kemo au vikoe vaveve moaga vaeveholinu.
MAT 14:1 Vani kela Galili kosive baluga Elodi keu Iesu vaveve hoto ke evinu.
MAT 14:2 Isi au esemu namigevei avoe, “Ata babatisogevemale Dioni keu hatialeu tota hovelahaike vai vaveve nimolete kateale vama.”
MAT 14:3 Elodiu hoto kateale louale keu koseanu. Keu subuta louge abu Dioni umuvai mai dibulae mavolu. Kosealemoike Elodiu au hoho Bilibi ke keate Elodiasi etulei melamenu.
MAT 14:4 Ige Dioniu vani baita Elodi namihai avoe, “A keate ke koliave vavamo etulei melameale keu toelanu.”
MAT 14:5 Kateai loulage Elodiu isiviale ke hamai. Isito Diue ataeau huhulahai avoe, “Dioni keu beloveta ata.” Katealemo Elodiu vabugeve Dioni hamaholinu.
MAT 14:6 Iniale vani mole Elodiu uale vani keu lohoge Elodiasi mau tiale kosivebia bahata vudimo havuage Elodiu ke elehai ma ke vahaeho vanu.
MAT 14:7 Isime namihai avoe, “Seleveta ana onoleho isiviage dana a isivi ke mai aoi.”
MAT 14:8 Ige ma keu tiale au neina belahage neinaveu namihai avoe, “Talive namihai kosea, ‘Di isiviale ata babatisogevemale Dioni ke kina heisi etulei kinave mai melegimo mamoi mai daonela.’”
MAT 14:9 Ige kosive Elodiu ke evisi uvuai isiviholinu hamaliho. Isito au lovi iho lohoale kebia nimo au ono vade ma keho valiho Dilava ivimo menakale kemo ke haleveve keu avuemo anekianu.
MAT 14:10 Isi louge abu dibulae tiale Dioni eno heisi etulelu.
MAT 14:11 Isi kinave mai melegimo mavoi lohoale ma ke omilu. Ige ma keu ke mai tiale au neina ominu.
MAT 14:12 Ige Dioni esemuiau ke evisi lohoaleau Dioni vava mai abavulu. Isi tiale deiadave ke loui Iesu namihalu.
MAT 14:13 Iesuu hoto ke evisi bouti mai ahuvela ataeau uvesiteve tinu. Ige ataeau ke evisi abu o halevei ehovai vatala tilu.
MAT 14:14 Tiliale keve velehovoi usege Iesuu boutimo tiale keve dobai ata moagataho kebia elegevenu. Isime abuho uvu balugatahoai vavahanitebia hoesegevenu.
MAT 14:15 Iniale gutuige esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Matama kou boto. Iale vau dobalelua kebia hanavege abu hoidevei abu oe talive lovi malei isi.”
MAT 14:16 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lainaho kebia iovege abu talive. Isito la biaeau lovi ovege abu isi.”
MAT 14:17 Ige abu Iesu namihai avoe, “Valava ada mole isi huena abuita unahahameike ko.”
MAT 14:18 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Ke malei lohove.”
MAT 14:19 Kateige abu ke malei omige au ata bahata namigevei avoe, “Kulue golomo ugulelevave.” Isito valava ada mole isi huena abuita ke malei ehue niai lovi ke hoesehavonu. Isi ke vakoanata malei au esemu ovege esemuiabeau ke malei igaegaeai ata kebia ovei lotilu.
MAT 14:20 Kebia ovege ata bahata keau lovi ke ige uniabeau hanilahalu. Ige esemuiabeau lovi ke sigu bahata iuhai basiketi tuelomo (12) otovege keau tobaloholu.
MAT 14:21 Lovi ke iale malaha bahata vai taoseni (5,000). Isito keate isi eseese kebia abu dodaveholilu.
MAT 14:22 Keu uoholige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Boutimo biloluvisi e houi vaki mole keve tisege di ata kobia iovege abu tisegeto di bae lohoi.”
MAT 14:23 Kateai kebia bahata ioveito ahuvela guliguliho tanae tinu. Tiniale vavimo ahuvela ua.
MAT 14:24 Ahuvela usege vavi kemo esemuiabeau bouti mai tisege helukau lohoge eu toelai boutiabe mai e nie tinu.
MAT 14:25 Iniale vae alamo Iesuu e golola lamisi abue lohonu.
MAT 14:26 E golola lamisi abue lohoge abu ke elehai vabulahai loui avoe, “Aluike uoke lohonu.” Isi katelahai vabulahai kekolahalu.
MAT 14:27 Ige Iesuu solekavesite namigevei avoe, “vabu halevave. Iesu dalike. Lainaho vabulahalive.”
MAT 14:28 Ige Bitau hohavoi namihai avoe, “A seleveta di kosive holiniege daho louge di e nila lamisi ae tai.”
MAT 14:29 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Loho.” Ige Bitau bouti halei dobai e nila lamisi tinu.
MAT 14:30 Ige heluka balugau utuige Bitau ke elehai vabuaime solekavesite e uvumo dobai tinu. Isi kekoai loui avoe, “Kosive, di tedahoi di ebagema.”
MAT 14:31 Ige Iesuu solekavesite ada hatui adavela holisi ebagemai avuho loui avoe, “A evievi keu esehameale kemoike a dolodoloai emo dobanu. A kateai dolodoloale keu toelanu.”
MAT 14:32 Kateai louito avuti boutimo biloluvisege hebuluu tolemanu.
MAT 14:33 Ige esemuiabeau bouti uvumo hovedevei Iesu hoesehavoi loui avoe, “Seleveta au Dilava mo.”
MAT 14:34 Katelahaito lohoaleau e ke vaki mole Genesaleti keve dobuluvilu.
MAT 14:35 Keve dobuluvisege ataeau Iesu elehai hilokage keu Iesu. Isime o bahatae hoto hanavoge abu vavahanitebia malevei avue loholu.
MAT 14:36 Ige vavahanite keau Iesu namihai isiviale ogove ivi unahala holisi momoleai. Kateige olemeau ogove ivila holiale keau bahata momolelahalu.
MAT 15:1 Balisia ata degomole isi Diue menaka loui haivemale keau Dielusalema halevai Iesue loholiale belahalu.
MAT 15:2 Belahai avoe, “Nahie buluveau menaka mole mai nahiovelu. Menaka keu koseanu. Vasohuta ada totolahaito bae gabie lovi isi. Isito osialemoike a esemuiau menaka ke etulei ada totoholisito lovi ima.”
MAT 15:3 Ige Iesuu namigevei avoe, “Isito osialemoike laeau Dilava menaka halevai la buluve menaka vai ehovama.
MAT 15:4 Dilava menakau loui avoe, ‘La mamuvu la neinuvu hoto evisi hoesegeveve.’ Isi tota loui avoe, ‘Oleuoleu abu mamuvu neinuvu kebia aiogevei hotoe toela abuho louale kebia abuna havege haluvisi.’
MAT 15:5 Isito laeau loboe vaveve koseale loui ata haivei loui kosea, ‘La mamuvu la neinuvu kebia la onobenobe oveho isiviholiliege kebiaho loui kosea, Di ke mai Dilava omialemo di bae ke mai laovelivebene.’
MAT 15:6 Iale kemo au bae au mama au neina tedaevelivebene. Vaveve katealemoike la Dilava menaka halevai la menakate unaha vai ehovama.
MAT 15:7 Iale la keau loboe ataea. Beloveta mole Aisaia keu la vaveve louale keu seleve.
MAT 15:8 Au loui avoe, ‘Dilava hotou koseanu. Avoe, Ata kobiau abu ai unahamo di hoesehavoma. Isito uvuiabe keu vatae vaveve unaha huhuevema.
MAT 15:9 Keau di hoesehavomale ke ihuu uoholinu. Kosealemo abu atae menaka loui ata haivei loui kosea, Menaka kou Dilava menakaike. Isito abu haiveale keu Dilava menaka holioholinu.’”
MAT 15:10 Iesuu kateai louito hoage ataeau avue lohoge au namigevei avoe, “Di hoto ko louge evisi lulelelahave.
MAT 15:11 Ataeau lovi onole imale keu abuemo toela holioholinu. Isito abu vaveve toela onole huhulahai vamale keu abuemo toelanu.”
MAT 15:12 Ke loui gabiage esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Balisia ataeau a aike louale ke evige keu abuemo isuanu. Iale ana ke hilokanu.”
MAT 15:13 Ige Iesuu namigevei avoe, “Halege lainaho kebia huhuevelive. Di Mamau otogoe uale keu lovie dua hanu. Isito lovie toela uliale ke auna tohoai hatui.
MAT 15:14 Iale ata keau ni kedute ke nahate. Ni kedutena ni kedute mole adala holisi uli holisi tiniege abuna avuti abata ke igae vuvegevei.”
MAT 15:15 Ige Bitau ke evisi namihai avoe, “Hoto ke ihu louge no evisi.”
MAT 15:16 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana lata hoto ke ihu hilokaholilu.
MAT 15:17 La hilokage ataeau lovi ige lovi kena gogoeabe taito uoholisi.
MAT 15:18 Isito vaveve toela onole kebia uvumo uale ke abuna huhulahai vamale keike Dilava nimo toelanu.
MAT 15:19 Vaveve toela kosealeike atae uvumo lohoge abu vama. Abuna vaveve toela huhulahaliege ata havei, mole keatehi ladevei, teibalahai, vavoloai, lobolahai, isi hotoe toela loui mole aiogevegei.
MAT 15:20 Vaveve keabuike ata aiogevege abu Dilava nimo toelalu. Isito ada totoholisito lovi imale keu Dilava nimo toela holioholinu.”
MAT 15:21 Iesuu kateai louito matama ke halei tiale vata moleve velemanu. Vata kemo o baluga abuita Taea isi Saidoni keau ua. Iale Iesuu tiale o kebia vavae ua.
MAT 15:22 Ige Keinani keate mole vata kemo uale keu Iesue lohonu. Diue ata holioholiale keate keu lohoale Iesu namihai avoe, “Iei, di Kosive. Di hilokage au Deividi mo. Iale daho uvuai di tedahonela. Kosealemo munanae toelau di maemo biloige keu kemo vatehani toela malenu.”
MAT 15:23 Kateai louge Iesuu avuho hotobe louholinu. Ige esemuveau lohoale baita namihai avoe, “Keate keu nahi ehovei ninai kekoige keu toelanu. Iomage au tai.”
MAT 15:24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dilavau di hanavoge di Diue ataike tedaeveliho lohonu. Di ata keau mamoeau humaha halevai botoe tebulahale ke nahate.”
MAT 15:25 Ige keate keu hoto ke evisi lohoale Iesu veloe heimo dobai loui avoe, “Kosive, di tedahonela.”
MAT 15:26 Ige Iesuu namihai avoe, “A Diue ata holialebene di bae a tedahoi. Isito di a tedahoge di Diue ata tedaeveho lohoale kebiabuna osioi.”
MAT 15:27 Ige keate keu loui avoe, “Kosive, a hoto keu seleve. Isito ana vali di isivihame igae komo di tedahoito bae a ata seleve kebia vani baita tedaevegei.”
MAT 15:28 Ige Iesuu namihai avoe, “A evievi keu balugataho. Iale a onoleho isiviale dana aho ke vai.” Kateai lousege maveu uokeve momoleanu.
MAT 15:29 Iesuu matama ke halei Galili tabu baluga ke vavae ohanoi tinu. Keve tiale tanae ugulamonu.
MAT 15:30 Ugulamoi usege ata moagaeau avue lohoime ata degomole velo toelate, ni kedute, velo golote, uvute isi vavahanite ata degomole kebia bahata holoevei lohoale Iesu hoesegeveliho vudivemo otovelu. Ige au kebia bahata hoesegevenu.
MAT 15:31 Ige ataeau elehage uvuteau hotolahalu. Ige velo golote kebia veloeau inutolotoloalu. Ige velo toelate keau olahalu. Ige ni kedute keau nilahalu. Kateige ataeau kebia elegevei tetelahai Iselalae Dilava hoesehavolu.
MAT 15:32 Ige Iesuu au esemu hohavege abu avue lohoge au abuho loui avoe, “Ata kobiau daluvuta vanie ni abuita igaetamo ui lovibe ioholige di abuho uvuanu. Iale dana lovi oveholisito hanavege abuna tiliege humaha tavae vaeho nibedai.”
MAT 15:33 Ige esemuveau belahai avoe, “Noeabuna boto kove oleve kateai lovi malei ata kobia moaga ovei.”
MAT 15:34 Kateale louge Iesuu belagevei avoe, “La valava vaesute malei loholu.” Ige abu namihai avoe, “Valava seveni (7) isi huena ada molehame.”
MAT 15:35 Kateale louge Iesuu ata moaga kebia namigevege abu vatamo ugulelevalu.
MAT 15:36 Vatamo ugulelevasege Iesuu valava seveni (7) isi huena ke malei hoesehavoi vakoai au esemu ovege abu malei ata kebia ovei lotilu.
MAT 15:37 Ata kebia ovege keau ke ige uniabeau hanilahalu. Ige esemuiabeau lovi ke sigu bahata iuhai basiketi sevenimo (7) otovege tobaloholu.
MAT 15:38 Lovi ke iale malaha bahata voa taoseni (4,000). Isito abu keate isi eseese kebia dodaveholilu.
MAT 15:39 Ige Iesuu ata kebia iovege abu tisege au halei vanagi mai vata mole ivi Magada keve tinu.
MAT 16:1 Balisia ata isi Sadukea ata degomoleau Iesue lohoale isiviai lobohavoge au kemo dobai. Isi kateai namihai isiviale au vikoe vaveve baluga otogomo vage abu elehai.
MAT 16:2 Isito Iesuu namigevei avoe, “Vaniu dobai vovoige lana ke elehai loui kosea, ‘Auna vaeahai.’
MAT 16:3 Ige vavita lana otogo elehage au bukage lana loui kosea, ‘Nova venina lohoi.’ La katelahai otogo elehai kemo lulelelahalu. Isito aike laemo lohoveve vaveve kemo la luleleholilu.
MAT 16:4 Novae ata la koeau atae toelaea. La Dilava halevai vaveve toela baluga vama. Katealemoike la di belahai isiviale di vikoe vaveve vai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai.”
MAT 16:5 Iesuu kateai louito halevei au esemuhi bouti mai tilu. Isito esemuiabe keau valava maleholilu. Isi tiale e ke vaki mole velehovoito ke huhulahai mole namigevelu.
MAT 16:6 Ige Iesuu ke evisi namigevei avoe, “La ebia nenigeveve. Lainaho Balisia ata isi Sadukea ata kebia valava ilive.”
MAT 16:7 Kateige esemuiabeau mole namigevei avoe, “Mesoho nahi valava malei lohoholilike vage au nahiho hoto kateale lounu.”
MAT 16:8 Ige Iesuu abu loumale ke hilokai belagevei avoe, “La evieviu eseveale kemoike la moleho valava hoto ke louma. Iale la hoto ke halevave.
MAT 16:9 Lana sohu luleleholilu. Lana di valava vakoai ata moaga ovege abu iale ke lana huhulahalu. Vani kemo di valava vai (5) vakoai malaha bahata vai taoseni (5,000) ovege abu ilu. Ige uniabeu hanilahage la lovie sigu malei basiketi vaesutemo otovege tobaloholu.
MAT 16:10 Isi vani mole di valava seveni (7) vakoai malaha bahata voa taoseni (4,000) ovege abu ige uniabeu hanilahage la basiketi vaesutemo lovie sigu malei otovege tabaloholu. Lana ke huhulahalu.
MAT 16:11 Iale osialemoike la di hoto louale kemo luleleholilu. Di valava ke hoto louholinu. Valava keu daemo baluga holioholinu. Isito di loui kosea, ‘Balisia isi Sadukea ata kebia vavevemo la ebia nenigeveve.’”
MAT 16:12 Kateai louge esemuiabeau lulelelahai hilokage Iesuu valava seleve ke hoto louholinu. Isito Balisia isi Sadukea ata keau ata haivemale kemoike au hoto kateale lounu.
MAT 16:13 Iesuu halei o mole Sesalia Bilibai keve tinu. Keve tiale au esemu belagevei avoe, “Ataeau huhuige dau ole.”
MAT 16:14 Ige abu namihai avoe, “Ata degomoleau a mai loui avoe, ‘Ata babatisogevemale Dioni keike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Ilaidiaike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Dielimaia o mesoho beloveta moleike ke.’”
MAT 16:15 Ige Iesuu belagevei avoe, “Isege laeau huhuige dau ole.”
MAT 16:16 Ige Saimoni Bitau namihai avoe, “Au ukolikolie Dilava ke mo. Dilavau a hanavoale Keliso ailike ke.”
MAT 16:17 Ige Iesuu namihai avoe, “Diona mo Saimoni, atae lulelemo a ke louholinu. Isito di Mamau ehue umale keu lulele mai aoike vage a ke lounu. Iale auna a hoesehavoi.
MAT 16:18 Iale di hoto mole loui a namihage evi. A ivilike Bita. A keu mune nahate. Iale dana mune ke golomo di dubu houge Seteneu bae au vuvunemo koialivebene.
MAT 16:19 Di ataeau Dilava adae uvumo uale ke vuvune dana aoi. Ige ana vuvune keta vata kove onole bamuge Dilavana avuta ehue ke bamui. Isi mesoho ana vata kove ono mole alavoge Dilavana avuta ehue ke alavoi.”
MAT 16:20 Kateai louito isuta au esemu namigevei avoe, “Lainaho ata namigevei loui kosea, ‘Iesu keu ata tedaevemale kosive Keliso.’”
MAT 16:21 Vani kemo Iesuu lamisi au hativeve ke hoto loui neniai au esemu haive dua vanu. Abuho loui avoe, “Dana Dielusalemae tiniege oe kosivea, dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale kebiamo vatehani baluga malei. Abuna dahavoge dana hatiniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege dana tota hovelahai.”
MAT 16:22 Kateai louge Bitau melamei tiale lilikateve isuta avuho loui avoe, “Kosive, hoto kateale louhale. Di isiviholinu vaveve katealeu aemo loholiho.”
MAT 16:23 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “Setene, di haliohatunela. A keu di hativeve humaha bamuge toelanu. A huhuihuhui keu atae huhuihuhui. Keu Dilava huhuihuhui holioholinu.”
MAT 16:24 Kateai Bitaho louito tota au esemu namigevei avoe, “Oleu daiti tiho vaniege au lako au isivi va halei au vatehani maleveve ke huhu haleito di ehomai.
MAT 16:25 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuoholisito di ivimo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai.
MAT 16:26 Isi olena vatae onobenobemo kunaite holisito Dilavamo au uvu mamoholisito hatiniege auna oleve kateai ukolikoli mai. Au bae kunai keta au otogoe tiveve ke ibina valivebene.
MAT 16:27 Iale Atae Esena au anelu holoevei au Mamae atagamo dobai lohoniege vatae ata igaegae vaveveabe ibina ovei.
MAT 16:28 Iale seleveta di la namigevege evive. La degomoleau kove uale keau bae haluvilivebene. Isito abuna uliege Atae Eseu ata malevege abu adave vuvunemo uveve ke elehaito bae haluvisi.”
MAT 17:1 Vanie ni sigisiu (6) uoholisege Iesuu ata halevei Bita, Diemisi isi hohove Dioni kebia holoevei abuhi tana mole balugae tilu.
MAT 17:2 Tiale keve velehovosege Iesu vavae elehilehi keu nimoleanu. Ige niveu vaniu haluale ke nahate. Ige ogoveu taeai levolevoanu.
MAT 17:3 Isi kateisege esemu abuita igaeta keau elehasege Moseseu Ilaidiati avuluvuta hotohotoima.
MAT 17:4 Ige Bitau hovelahai Iesuho loui avoe “Kosive, hoeseike no vai kove loholu. A isiviage dana oe ese abuita igaeta houevei. Moleu aho. Moleu Moseseho. Isege moleu Ilaidiaho.”
MAT 17:5 Kateai lousege goe taeteu abuemo dobai lohoale bamuevege goe kemo hoto moleu lohoale loui avoe, “Di uvue moike ke. Di vahaehove vanu. Iale au onole louge hotove evive.”
MAT 17:6 Ige Iesu esemuiau hoto ke evisi vabulahai vatamo dobuluvisi abu ni malei abavulu.
MAT 17:7 Kateige Iesuu lohoale levevei namigevei avoe, “Vabulaha halevaito hovedeveve.”
MAT 17:8 Ige abu hovedevei nilahaito atabe elehaholilu. Isito Iesu igae elehalu.
MAT 17:9 Isime hevaluvisi lohosege Iesuu namigevei loui avoe, “Lainaho la onole elehale ke loui atabe namihalive. Ilage Atae Eseu hatisi tota hovelahageto bae ke loui ata namigeveve.”
MAT 17:10 Ige abu Iesu namihai avoe, “Osialemoike Diue menaka loui haivemaleau loui avoe, ‘Ilaidiana vasohuta lohosegeto Atae Esena bae gabie lohoi.’”
MAT 17:11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Hoto keu seleve. Ilaidiana vasohuta lohoi humahave loisi ata bahata namigevege abu vaveve bahata hoesegevei.
MAT 17:12 Isito di la namigevege evive. Ilaidia keu lohonu. Isito ataeau ke hilokaholisito abu isivi avuemo vai aiohavolu. Iale ke nahate abuna vai Atae Ese aiohavoge auna vatehani malei.”
MAT 17:13 Kateai louge esemuiabeau hoto ke ihu hilokai mole namigevei avoe, “Ata babatisogevemale Dioni ke vaveveike au nahiho lounu.”
MAT 17:14 Kateaito lohoaleau ata moaga kebiamo loholu. Ige ata moleu lohoale Iesu vudimo kome bokoai vata binu.
MAT 17:15 Isi loui avoe, “Kosive, di moho uvuai tedahonela. Munanae toelau avuemo biloige tilogoanu. Iale kena tilogoaniege auna venemo biloai mesoho emo biloigei.
MAT 17:16 Ige di mai a esemuiau hoesehavoliho abue tige abu hoesehavoholilu.”
MAT 17:17 Kateai louge Iesuu abuho loui avoe, “La uvu keu tolobe nimolealemoike la evieviholilu. La huhuige dana vali vani moaga lahehi ui laheho loviai. La katealemo mo ke mai dae lohove.”
MAT 17:18 Ige abu mo ke mai lohoge Iesuu munanae toela nunuvage au mo ke halei tinu. Isege mo keu emo momoleanu.
MAT 17:19 Kateige Iesu esemuiau lilikate lohoale namihai avoe, “Osialemoike no mo kemo munanae toela ke nunuvaveve keu noemo anekianu.”
MAT 17:20 Ige Iesuu namigevei avoe, “La evievi keu baluga holioholiale kemoike keu laemo anekianu. Di seleveta la namigevege evive. Masitae i keu esevehame. Isito mesoho la evievi keu masitae i ke nahate vage lana tana koho loui kosea, ‘Toholahai tai uokeve lami.’ Ige auna toholahai tiniege keve lamisi. Lana evievi kateale mage onobeu bae laemo anekialivebene.
MAT 17:21 Isito munanae toela kateale nunuvaveve keu toloanu. Iale lana vasohuta lovi i halevai guligulilahaliege kemo lana munanae toela kateale nunuveveve hilokave.”
MAT 17:22 Vani mole Iesu esemuiau bahata Galili vatae mole bevuevei igaetolahalu. Isege Iesuu namigevei avoe, “Ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovei.
MAT 17:23 Ige abuna mai hamage auna hatiniege tota vanie ni abuita igaeta uoholige auna hovelahai.” Kateai louge esemuiabeau ke evisi uvulahalu.
MAT 17:24 Iesuu au esemu holoevei lohoale Kabenumu oe velehovolu. Ige dubue takesi malemale ata degomoleau Bitae lohoale belahai avoe, “A kosive kena vali dubue takesi vai. Emena auna osioi.”
MAT 17:25 Ige Bitau loui avoe, “Ito, auna vai.” Kateaito halei oe uvue tinu. Ige Iesuu hovelahai avuho loui avoe, “Saimoni, a huhuige vatae kosive keabuna olememo takesi moni malei. Abuna abu ata selevemo malei. Emena ata degomolemo.”
MAT 17:26 Ige Bitau namihai avoe, “Keau ata degomolemo takesi malema.” Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveike. Ataeabe seleve keau bae takesilahalivebene. Katealemo di bae oleve kateai takesiai. Dau dubu ke kosive. Ige au di esemu. Iale oleve kateai nahiabuna takesilahai.
MAT 17:27 Isito duave. Nahiabuna ke vai. Kosealemo nahiabuna ke vaholige dubue takesi malemale abuna nahiho itumulahai. Iale e bavae talive kimeianela. A vasohuta huena olete laluvaniege aive alavoi aivemo mune bai mai ke igaela a ibinata di ibinata vanela.”
MAT 18:1 Iesuu kateai Bitati hotohotoisege esemuiabeau lohoale belahai avoe, “Dilava adae uvumo uale kebiamo olemeabuna a matamae doga keve ivi balugate holisi.”
MAT 18:2 Kateige Iesuu ese mole hohavoge au lohoale vudiabemo laminu.
MAT 18:3 Ige au namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Lana ese ko uvu nahate vaholiliege la bae Dilava matamae doga keve talivebene.
MAT 18:4 Isito ata olena eseese ko nahate vai au ebika ebagemaholisito au ebika etolemaniege kena Dilava matamae doga keve tai ata baluga holisi.
MAT 18:5 Isi olena di ivimo eseese koseale mai o hatui hoesehavoniege daike au ke hoesehavonu.”
MAT 18:6 “Ata olena isiviai evievi ese molehame aiohavoge au vaveve toela vage abege ataeau mune baluga mai enoveta etunavui mai davalamo mihatuge duave.
MAT 18:7 Vatae ata nohovu. Vaveve toela moagau vata komo ua. Katealemo ataeabuna mole aiogevegei. Isito olena ata aiogevege abu vaveve toela vage ata ke nohoma.
MAT 18:8 “Mesoho la adau o la velou la malevei vaveve toela vage ke heisi bohisi malei hatuve. La velo igaeta mesoho ada igaeta ehue tige keu duave. Isito ada abui isi velo abui ke toelana la malevei veneu hodovavesite keve hatuale keu toelanu.
MAT 18:9 Isi mesoho la niu la malevei vaveve toela kemo tige ke ekosihai mihatuve. Lana ni igaeta ehue tiale keta duave. Isito ni abuita ke toelau la malevei veneu hodovavesite keve hatuale keu toelanu.”
MAT 18:10 “Iale la ebika nenigeveve. Lainaho eseese koseale aiogevelive. Kosealemo eseese kebia aneluiau vani bahata otogoe di Mamae vudimo ui kebia elegevema.
MAT 18:11 Di la namigevege evive. Atae Eseu vaveve toelamo tebulahamale kebia malevelihoike au lohonu.
MAT 18:12 “Iale la huhuale ata molena mamoe bahata uani handele (100) nalieveniege igaeu detitisi tebuige auna osioi. Auna degomole kebia halevei botoe tiniege mamoe igae ke kaovai.
MAT 18:13 Ke kaovanata elehaniege vahaeho balugai. Kosealemo mamoe degomole keau ua. Isito igaehame tebuale keike au elehaime kemo vahaeho baluganu.
MAT 18:14 Ke nahateike la Mamau otogoe uale keu isiviholialeike esevebehameu toelamo tebualiho.”
MAT 18:15 “Mesoho a haoka moleu vaveve toela vai a aiohavoge avue talive lilikate vaveveve toela ke haivunela. Ige mesoho au a hoto evige tota avuti haokanela.
MAT 18:16 Isito au a hoto evioholige talive ata igae mesoho abui kebia holoevege abu aluvuta talive ata ke namihai. Kosealemo a haokuvu keabuna a hoto ke ebagevai loui kosea, ‘Hotove keu hoto seleve.’
MAT 18:17 Ige mesoho au negoai a haokuvu kebia hotota evioholige talive hoto ke loui ekalesia bahata haive. Ige mesoho au negobedai ekalesia kebia hoto evioholige ke iovai huhulahai kosea, ‘Keu evievi ata holioholinu. Isito takesi malemale atae toela kebia nahate.’”
MAT 18:18 “Seleveta di la namigevei. Lana vata kove onole bamuge Dilavana avuta ehue ke bamui. Isi mesoho lana vata kove ono mole alavoge Dilavana avuta ehue ke alavoi.
MAT 18:19 Iale di tota hoto mole louge evive. La ole abuitau ono mole huhuai uvu igaeai la Mamau otogoe uale ke imihage auna laheho la isivi ke vai.
MAT 18:20 Kosealemo di ata abui mesoho abuita igaeta keabuna di ivimo igaetolahai lohoi di hoesehavoge dana abuhi ui.”
MAT 18:21 Kateige Bitau Iesue lohoale belahai avoe, “Kosive, di haokana vaveve toela vaesute daemo vage dana avue ti vaesuteai toelave ke hoesehavoi momahavoi. Dana vali ti seveniai (7).”
MAT 18:22 Ige Iesuu namihai avoe, “Di a namihage evinela. Ainaho ti sevenialive (7). Isito elehalive au aemo vaveve toela vage avue tigenela.
MAT 18:23 Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaveve keu kateanu. Iale di deiada mole louge evi. Vatae kosive moleu vani mole isiviale esemuiabeau avuemo bukale ke abuemo kaovai hilokai.
MAT 18:24 Kateisege abu esemuve mole melavei loholu. Esemu keu kosi kemo moni balugataho koseale subuta malenu. Teni milioni kina (K10,000,000).
MAT 18:25 Isito esemu keu moni malei kosive ke omiveve keu avuemo anekianu. Kosealemo keu monioholinu. Ige kosiveu au esemu degomole namigevei avoe, “Malaha kota mahinaveta eseabeta malevei kunaiabe bahata keta malei talive ataemo voieveve. Isi di monie ibina malei lohove.’
MAT 18:26 Kateai louge esemu keu vudivemo kome bokoai vata bisi avuho loui avoe, ‘Ba, momoleai u. Dana bae moni ke bahata malei aoi.’
MAT 18:27 Kateai louge kosiveu avuho uvuai au avuemo moni baluga maleale ke huhuoholisito halenu. Isi iomage au tinu.
MAT 18:28 Au heie tiale au haoka mole au avuti kosive kemo loviamale ke elehanu. Malaha keu subuta avuemo uani handele kina (K100) bukanu. Iale au enovela holisi namihai avoe, ‘Au subuta daemo moni maleale ke aike daonela.’
MAT 18:29 Ige haokaveu kome bokoai vata bisi avuho loui avoe, ‘Ba, momoleai u. Dana bae moni ke aoi.’
MAT 18:30 Ige keu hotove evioholisito mai dibulae hanavoi namihai avoe, ‘Keve ulive di moni daoi gabiaito bae heie lohonela.’
MAT 18:31 Kateige esemu degomole keau au vale ke elehai avuho itumulahai tiale keau vaveveve bahata loui abu kosive ke namihalu.
MAT 18:32 Ige kosiveu esemu ke hohavoge au avue tinu. Ige au avuho loui avoe, ‘A keu esemue toela. A daemo moni baluga bukale ke bahata di huhuoholisito halenu. Kosealemo a hoto isute loui di namihanu.
MAT 18:33 Di aho uvuai a tedahoale ke nahate abege au a haokaho uvuai tedahoge duave. Isito au avuho uvuholinu.’
MAT 18:34 Kateai loui avuho itumu baluganu. Isi esemu ke mai dibulae hanavoi namihai avoe, ‘Keve ulive di moni bahata daoi gabiaito bae heie lohonela.’”
MAT 18:35 Iesuu deiada kateale loui au esemu haiveito loui avoe, “Lana la haokuvuiau laemo vaveve toela vale ke huhuai momahavoholige di Mamau otogoe uale kena vaveve kateale vai la igaegae aiogevei.”
MAT 19:1 Iesuu hoto ke loui gabiaito Galili vata halei Diodani e houi vata mole ivi Diudia keve tinu.
MAT 19:2 Keve tige ata moagatahoeau ehovai tilu. Ige au kebiamo vavahanitebia hoesegevenu.
MAT 19:3 Isege Balisia ata degomoleau lohoale isiviai lobohavoge au kemo dobai. Isi kateai belahai avoe, “A huhuige keate molena vaveve molehame toela vage koliavena ke halege kena menaka egumai. Emena.”
MAT 19:4 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana Bukae Hoto dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘Dilavau subuta vata vai malaha vaito avuemo keate vanu.’
MAT 19:5 Kebia vaeveito loui avoe, ‘Mo molena mahinaniege au mamata au neinata halevei au mahinati igaetoai ui.’
MAT 19:6 Dilavau subuta kateai lounu. Iale abu bae avui molemo igaegaealivebene. Isito abuna molehi igaetolahai. Kosealemo Dilavaike kebia malevei igaetoige abu mole holoevei igaetoalu. Katealemo atabe lako kebia tasalievelive.”
MAT 19:7 Kateai louge Balisia ataeau belahai avoe, “Isito osialemoike Moseseu menaka mole hisaliai ataho loui avoe, ‘Ata oleu au mahina haleho vaniege talive mahina haleveve beba mai lohoi au mahina omisito bae halei.’”
MAT 19:8 Ige Iesuu namigevei avoe, “Subuta Dilavau vata vai menaka kateale mamoholinu. Isito Dilava menaka ehovaveve kemo la uvuu toloike vage Moseseu mahina haleveve humaha ke alavonu.
MAT 19:9 Iale di louge evive. Mesoho keate moleu au kolia vavae vaveve toela vaholisege koliaveu halei keate mole melameniege au keate ke vavamoike au ke vavoloanu.”
MAT 19:10 Kateige esemuiabeau namihai avoe, “Mahina melameveve menaka keu kateai toloige no mahinuvuholige duave.”
MAT 19:11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Ata bahataeau bae di louale hoto ke evilivebene. Isito Dilavau lulele oveale ke unahaeabuna hoto ke mai.
MAT 19:12 Isito mahinuvuholimale ke vaveveu koseanu. Ata degomoleau neinuvuiabeau houevege vavaeabeu toelanu. Ige degomoleau ataeau mahinuvuveve humaha ke aiohavolu. Isege ata degomoleau isiviholilu mahinuvulahaliho. Ebiau isivilahai Dilava adae vuvunemo uveve ke hotomo negolahai. Iale oleu isiviai hoto ko evisi maho vage halege au mai.”
MAT 19:13 Iesuu hoto ke louge uoholisege ataeau eseese malevei Iesue lohoi isivialeike Iesuu au ada mai tataeabemo mamoi abuho guliguliai. Kateige Iesu esemuiau kebia iovei avoe, “Halevai teve.”
MAT 19:14 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lainaho eseese kebia keluevelive. Isege abu dae lohoi. Kosealemo eseese kebia uvu nahate vamale keabuna Dilava adae vuvunemo ui.”
MAT 19:15 Kateai loui au ada mai tataeabemo mamoi abuho guliguliai gabiaito halei tinu.
MAT 19:16 Vani mole malaha moleu lohoale Iesu belahai avoe, “No haivemale ata, dana ono vade igae dua vai bae ukolikoli mai.”
MAT 19:17 Ige Iesuu namihai avoe, “Osialemoike a vaveve duaho di belahama. Dilava igae keu vaveve dua vamale ata. Iale a isiviai ukolikoli maliho vaniege menakave ehomanela.”
MAT 19:18 Ige au belahai avoe, “Menaka olete dana ehomai.” Ige Iesuu namihai avoe, “Ainaho ata havegelive. Ainaho mole keatehi ladevegelive. Ainaho mole vavogevelive. Ainaho mole lobogevelive.
MAT 19:19 A mamata a neinata hoto evisi hoesegevenela. Isi a ebika isivi omisi hoesehavoale ke nahate a vavamo umale kebiata isivi ovei hoesegevenela.”
MAT 19:20 Ige ata keu namihai avoe, “Di subuta menaka ke bahata ehomanu. Iale dana ono vade igaeta vai ukolikoli mai.”
MAT 19:21 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A isiviai duave seleve valiho vaniege talive a kunai ke bahata malei voiai moni ke malei kunaiholimale kebia oveito lohoi di ehomanela. Ilive elike otogoe ibinae dua manela.”
MAT 19:22 Ige ata keu ke evisime uvuai tinu. Kosealemo keu kunai balugate.
MAT 19:23 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Di la namigevege evive. Kunaite keau otogoe tiveve keu tolo seleveanu.
MAT 19:24 Iale di tota hoto mole louge evive. Ovo mole ivi kamela keu nilae vahamo tiveve keu anekianu. Iale ke nahate kunaiteau otogoe tiveve keta anekianu.”
MAT 19:25 Ige esemuiabeau hoto ke evisi vikolahai belahai avoe, “Kunaite keau otogoe tioholige oleme igae abuna otogoe tai.”
MAT 19:26 Ige Iesuu kebia nibievei tumutumuai abuho loui avoe, “Kunaite keau otogoe tiveve keu ataemo anekianu. Isito Dilavaemo vaveve ke bahataeau anekiholilu.”
MAT 19:27 Kateige Bitau namihai avoe, “Di louge evi. Noeau no onobenobe bahata halevai a ehovalu. Iale noeabuna onole malei.”
MAT 19:28 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Di la namigevei. Dilavau onobenobe bahata hoesegevege dogamale vani kela Atae Esena au telona atagatemo ugulamoge di ehovamale la kebiata lana telona tuelomo (12) uguiavoi bae Iselala valada tuelo (12) kebia nibievei vaveveabe kaoveve.
MAT 19:29 Ige olemeau di ivimo abu o abu vata, abu mohoho, abu mahoho kebia halevei abu mamuvu, abu neinuvu, abu ese kebiata halevei di lovi vage Dilavana vani kela abu haleveale ke ibinaho onobenobe baluga ovei ukolikolita ovei.
MAT 19:30 Isito ata moagaeau aike uli holiale keabuna bae gabi holisi. Isege ata moagaeau aike gabi holiale keabuna bae uli holisi.”
MAT 20:1 Iesuu au louale kemo dovudovue hoto lounu. Avoe, “Dilavau ata malevege abu adave vuvunemo ui lovive vale keu ko nahate. Vavita vavita vaniu haluholisege bulue biage moleu taunie tiale ata degomole namigevei isiviale abu buluvemo lovilahai.
MAT 20:2 Isi namigevei avoe, ‘Lana novae vani ko igaemo lovilahage dana vai kina (K5) laovei.’ Kateai namigevege degomoleau isivilahage au kebia iovege abu bulue tilu.
MAT 20:3 Iniale vaniu halusege au tota hoilahai tiale ata degomole elegevesege abu lavisi uma.
MAT 20:4 Ige au namigevei avoe, ‘Lana isiviai tai di bulumo lovilahage dana ibinae dua laovei.’
MAT 20:5 Kateai namigevege abu tilu. Iniale vanie lilimo au tiale ke nahate vanu. Isi uniale vaniu vovolo vasege au tiale ke nahate tota vanu.
MAT 20:6 Isi uniale gutumo vaniu dobaho vasege au tiale tota ata degomoleau lavisi usege au namigevei avoe, ‘Osiohoike la vani bisi lavisi u unahama.’
MAT 20:7 Ige abu namihai avoe, ‘Kosealemoike noeau atabeu no maleveholinu.’ Ige au abuho loui avoe, ‘Lata talive di bulumo lovilahave.’
MAT 20:8 Iniale vau gutu seleveige bulue biageu au esemu mole ibina ovemale ke namihai avoe, ‘Lovilahamale kebia hohavei ibinaeabe ovenela. Isito vasohuta vaniu dobaho vasege lovilahale kebiamo lamisi ibinaeabe ovei veatinela. Ilive gabila bae vavita lovilahale kebia ibina ovenela.’
MAT 20:9 Ige esemuve keu vaniu dobaho vasege lovilahale kebia igaegae vai kina (K5) ovenu.
MAT 20:10 Ige vavita lovilahale keau ke elehai huhulahai avoe, ‘Noeabuna moni baluga malei.’ Isito au kebiata igaegae vai kina (K5) ovenu.
MAT 20:11 Ige abu ke malei bulue biageho itumulahalu.
MAT 20:12 Isi namihai avoe, ‘Gutumo lovilahale keau lovi baluga vaholisito vai kina (K5) malelu. Isito noeau vani ko bahata vanie tumumo lovilahaito keau maleale ke nahate nota malelu. Kateale keu toelanu.’
MAT 20:13 Ige bulue biage keu namigevei avoe, ‘Evive. Di la lobogeve holioholinu. Isito di la namigevei kosea, Novae vani ko igaemo lana lovilahage dana vai kina (K5) igaegae laovei. Ige la ke evisi loui kosea, Ito.
MAT 20:14 Iale la ibina ke malei teve. Di isiviale gutumo lovilahale kebiata la maleale ke nahate kebia ovei.
MAT 20:15 Iale la huhuige di kateale vage kena toelanu. Ba, moni keu di monilike. Iale di kebia tedaevei moni kateale ovege keu di isivi unaha. Iale la osiohoike itumulahalu.’”
MAT 20:16 Iesuu deiada kateale loui ihuve loui namigevei avoe, “Oleuoleu gabi holiale keabuna bae uli holisi. Isege oleuoleu uli holiale keabuna bae gabi holisi.”
MAT 20:17 Vani mole Iesuu au esemu tuelo (12) holoevei abuhi Dielusalemae vealuvisi tilu.
MAT 20:18 Abu unaha tisege Iesuu namigevei avoe, “Nahi Dielusalemae timale kove ata molena bae Atae Eseho haiai mai dubu nalimale kosive isi Diue menaka loui haivemale kebia ovege abuna hamaveve hoto loui mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna visuhavoi hehavoi mai idie domo hamage auna hatai. Iniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.”
MAT 20:20 Sebedi mahinau au mo abui holoevei Iesue lohoniale vudivemo kome bokoai vata bisi belahai avoe, “Dana vali di isivi hoto aho loui.”
MAT 20:21 Ige Iesuu namihai avoe, “Hoto oletealeike a louliho.” Ige au namihai avoe, “Di mo abui koeau a esemu. Iale a kosive baluga holige ataeau a adae vuvunemo umale kela a isiviage di mo moleu a ada inuteve ugulamosege moleu a ada agiteve ugulamoi vuvune mai.”
MAT 20:22 Ige Iesuu namigevei avoe, “La di belahale ke la hilokaholilu. La huhuige lana valive di vatehani maleveve ke lata malei.” Ige abu avuho loui avoe, “Ito, noeabuna nota ke malei.”
MAT 20:23 Ige Iesuu namigevei avoe, “Seleveta lana bae di vatehani maleveve ke maleve. Isito di la tabagevege la di ada inuteve isi agiteve uguiavoveve ke vuvuneu daemo uoholinu. Isito di Mamau oleme tabageveale keabuna bae keve uguiavoi.”
MAT 20:24 Kateige esemuiabe teni (10) keau ke evisi abui hohote kebiaho itumulahalu.
MAT 20:25 Kebiaho itumulahasege Iesuu kebia bahata hohavege abu avue lohoge au namigevei avoe, “La hilokage gamanie kosiveau abu ebika tabagevei isiviale ataeau valaeabemo ui isiviabe vagei.
MAT 20:26 Isito di isiviholinu la vaveve kateale valiho. La oleu isiviai kosive baluga holiho vaniege au ebika etolemai la mole esemu holisi isivive vai.
MAT 20:27 Isi la oleu isiviai ivite holiho vaniege la valamo ui la isivi vai.
MAT 20:28 Kosealemo Atae Eseu vatae lohoaleu isiviholinu vatae kosive holige ataeau ivive ebagevaliho. Isito lohoale keu isiviale ata bahatae toelae ibinaho hatai malevege abu ukolikoli malei.”
MAT 20:29 Iesuu au esemuhi o mole Dieliko ke halevasege ata moagatahoeau Iesu ehovalu.
MAT 20:30 Isege malaha mole abuita ni kedute keau humaha vavamo uguiavoi uliale evige Iesuu tai vavaeabela tinu. Ige abu baita hohavoi namihai avoe, “Kosive, au Deividi mo. Iale noheho uvuai no tedaevenela.”
MAT 20:31 Katelahai louge ataeau abuho loui avoe, “Lainaho katelahalive. Isito tobekai uve.” Isito abu negolahai hohavoi avoe, “Deividi mo, noheho uvuai no tedaevenela.”
MAT 20:32 Kateai louge Iesuu lamisi ata abui kebia hohavei belagevei avoe, “La isiviale di laheho ono vade vai.”
MAT 20:33 Ige abu namihai avoe, “Kosive, no isiviale a no tedaevege no nilahai.” Ige Iesuu abuho uvuai niabela levege solekavesite niabeu keduale keau dua vage abu nilahai Iesu ehovalu.
MAT 20:34 (-)
MAT 21:1 Iesuu au esemuhi loholiale tana mole Oliveta keve velehovosege Dielusalemau vuguvuguanu. Isi tiale o mole ese Betabedi ke vavae tisege Iesuu au esemu abui hanavenu.
MAT 21:2 Isi namigevei avoe, “Talive o keve velehovoi ovo mole doniki ke abu umuvage eseveu vavavemo uale ke elehaliege vavehai holoevei lohove.
MAT 21:3 La ke vavehasege mesoho ata moleu la elegevei laheho louge namihai kosea, ‘Kosiveu isiviale no kobia holoevei avue tai.’ Lana kateai louge auna solekai loui kosea, ‘Duave. Malevei teve.’” Iesuu kateai au esemu namigevege abu tiale au louale ke valu. Isi doniki keta eseveta holoevei lohoale abu dabae ogo toholahai malei donikie ese golomo otovege Iesuu biloai ke golomo ugulamonu. Iale vaveve keu belovetau subuta louale hoto ke mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, “Dielusalemae ata namigevei kosea, ‘La kosiveu aike lae lohoma. Keu ata uvevete. Iale keu donikie esemo biloai ugulamoi lohoma.’”
MAT 21:8 Kateai donikimo ugulamoi lohosege ata moagatahoeau abu dabae ogo malei humahala tedisi tilu. Isege degomoleau idie vana hamai malei humahala tedisi tilu.
MAT 21:9 Ige Iesuu tisege ata degomoleau avuho uli holisi tilu. Isege degomoleau avuho gabi holisi tilu. Isime baita holahai loui avoe, “Seloo, Deividi mo ko hoesehavove. Kou Dilava ivimo lohoge Dilavana hoesehavoi. Iale nahi bahata ke hoesehavoi Dilava ivi ebagevai.”
MAT 21:10 Kateai loui lohoge Iesuu Dielusalemae velemanu. Ige ata bahataeau ke evisi moleho loui avoe, “Hoto vadeuike ko. Ata oleike lohonu.”
MAT 21:11 Ige Iesuluvuta lohoale keau namigevei avoe, “Iesulike ko. Kou Galili vata keve o mole ivi Nasaleta ke beloveta.”
MAT 21:12 Iesuu Diue dubu baluga ke uvue tiale dubumo maketilahai voivoilahamalebia nunuvenu. Isi moni senisilahamale kebia teibolo ekovehage moniabeu keiolahanu. Isi ugu voilahamale kebia batabata ekovehai kebia bahata nunuvenu.
MAT 21:13 Isi abuho loui avoe, “Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviale ataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.”
MAT 21:14 Iesuu kateai abuho loui gabiasege ni kedute isi velo golote keau dubu ke uvue avue lohoge au kebia hoesegevenu.
MAT 21:15 Kateai dubue vaveve dua vage esebuluiau ke elehai vahaeholahai tovulahai loui avoe, “Lohoge nahi Deividi mo ko hoesehavoi.” Katelahai loulage dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau ke elehai Iesuho itumulahalu.
MAT 21:16 Isi avuho loui avoe, “Ana abu louale ke evinu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito, di ke evinu. Isito laea, lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘Amu imale isi esebulu keabuna ke hoesehavo dua vai.’”
MAT 21:17 Iesuu kateai louito kebia halevei Dielusalema halei tiale o mole Beteni keve lahanu.
MAT 21:18 Vavita vavita Iesuu hovelahai vaeta tota Dielusalemae hoilahai lohonu.
MAT 21:19 Lohoale humaha tavae idi mole ivi vigi ke elehanu. Isi tiale isiviai ke bai ehai isi. Isito keu baioholisito numu unahanu. Ige au ke elehai avuho loui avoe, “A keu bae tota hahumalivebene.” Kateai lousege idi keu solekavesite gilianu.
MAT 21:20 Ige esemuiabeau ke elehai vikolahalu. Isi Iesu belahai avoe, “Idi kou oleve kateai solekavesite gilianu.”
MAT 21:21 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hoto ko louge evisi huhulahave. Lana dolodoloholisito la evievimo negolahaliege di idi komo vale ke nahate lana vave. Ke unaha holioholinu. Isito lana tana koho loui kosea, ‘Toholahai davalamo tenela.’ Ige auna vai.
MAT 21:22 Iale lana evievimo negolahaliege onoleho guligulilahai Dilava imihaliege la isivi ke maleve.”
MAT 21:23 Au kateai namigeveito tota Diue dubu balugae lohonu. Keve lohoale ata haivesege dubu nalimale kosivea isi oe kosive keau avue lohoale lobohavoi belahai avoe, “Oleike vuvune aoge a vaveve kateale vama.”
MAT 21:24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Usege di isiviale hoto mole loui la belagevege ke ihu loui di namihageto di bae oleu vuvune daoge di avuemo vaveve kateimale vamale ke loui la namigevei.
MAT 21:25 La huhuige oleike vuvune Dioni omige au ata babatisogevenu. Dilava emena ataeabulike vuvune omilu.” Kateai louge abu mole belagevei loui avoe, “Nahiabuna onole loui. Nahiabuna namihai kosea, ‘Dilavaike vuvune ominu.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osialemoike laeau hotove evioholilu.’
MAT 21:26 Isi nahiabuna loui kosea, ‘Ataeabulike vuvune omilu.’ Ige keta anekianu. Kosealemo ataeau huhuige Dilavaike vuvune omige au beloveta holinu.”
MAT 21:27 Hotoeabe keu uoholige abu Iesu namihai avoe, “Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.” Ige Iesuu abuho loui avoe, “La katealemo di bae data di ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.”
MAT 21:28 Iesuu kateai namigeveito hoto mole deiada abuho loui avoe, “Di hoto ko louge ko ihu huhulahaito di namihave. Malaha mole igaeu mo abui houevenu. Iale keu vani mole tialeu au mo ovokina namihai avoe, ‘Ana bulue lovianela.’
MAT 21:29 Ige moveu namihai avoe, ‘Di ke valiho isiviholinu.’ Isito gabie huhuinata tialeu bulue lovianu.
MAT 21:30 Ige mamaveu halei tiale au mo ovokina namihale hoto ke igae loui hohove namihanu. Ige mo keu loui avoe, ‘Ito, dana ke vai.’ Isito keu ke vaholinu.
MAT 21:31 Iale la huhuige ese abui kemo oleteu au mamae isivi vanu.” Ige abu loui avoe, “Ovokinave.” Ige au namigevei avoe, “Di hoto seleve louge evive. Takesi malemale isi teibalahamale keabuna la halevei Dilava matamae doga keve tai. Isito laeau Dilava hoto evisi vaholialemo bae keve talivebene.
MAT 21:32 Kosealemo ata emogevemale Dioni keu lae lohoale uveve duae hoto loui la haivege la hotove maholilu. Isito takesi malemale isi teibalahamale keau hotove malu. Ige la elehaito la vaveve toela halevaholisi la uvu avuemo mavoholilu.”
MAT 21:33 Iesuu hoto ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui ata kebia namigevei avoe, “Di deiada mole louge evive. Vatae biage moleu bulue doga vai avuemo hote mole uaini haevei vavavemo hala houi bulu ke naliveve o mole egetana hounu. Isi uaini ke bai vunahaveveho abata mole lovonu. Kateaito haeavamoleve taliho au bulu ke mai ata degomole ovei isiviale abu buluve ke nalisi. Isito halei haeavamoleve deiai tinu.
MAT 21:34 Iniale hote ke bai ehaveve vaniu lohoge bulu ke biageu au esemu hanavei isiviale abu talive ata nehe kebiamo uaini ke bai degomole malei lohoi.
MAT 21:35 Ige bulu ke nalimale keau esemu kebia vudievei esemu mole aiohavoi visuhavolu. Isi mole hamage hatinu. Isi mole munetilu.
MAT 21:36 Katelahai esemu kebia havege bulue biageu esemu moaga hanavenu. Ige bulu nalimale keau abu degomole haveale ke nahate kebiata havelu.
MAT 21:37 Kebiata havege au gabivela au mo hanavonu. Isi huhuai avoe, ‘Abu bae di mo hamalivebene. Isito abuna hoesehavoi.’
MAT 21:38 Isito bulu nalimale keau move elehai mole namigevei avoe, ‘Mo keu bulu ko biage moike. Lohoge nahi hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi.
MAT 21:39 Isime tialeau mo ke evudei mai bulu ke iae hamage au hatinu.”
MAT 21:40 Iesuu deiada ke louge uoholige au namigevei avoe, “La huhuige bulue biagena lohoniege bulu nalimale kebiamo ono vade vai.”
MAT 21:41 Ige abu namihai avoe, “Auna lohoniege atae toela kebia havei. Isi tota bulu ke mai ata degomole ovege abuna naliliege hote keu hahumai baege abuna ke bai ehai tasaliai vaki mole malei biage omisi.”
MAT 21:42 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Keu seleve. Isito lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘O houmaleau mune moleta o houveve ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve mune holinu. Dilavaike ke ebagemage nahi ke elehage keu nahie nimo duave seleveanu.’
MAT 21:43 Bukae Hoto keu di vaveve lounu. Iale di tota hoto mole louge evive. Dilavau isiviale la malevege la adave uvumo ui. Isito laeau daho isiviholiale kemo auna la halevei ata degomoleau hotove evisi vamale kebia malevege abuna adave uvumo ui.
MAT 21:44 Ige oleuoleu mune ke vuvehaliege abuna abu ebika havei haluvisi uoholisi. Ige mune kena dobai ata mole hamage lave unahana ui.”
MAT 21:45 Iesuu dovudovue hoto ke loui dubu nalimale kosive isi Balisia ata kebia namigevege abu hilokage vaveveabeike au abuho lounu. Kosealemo mune keu Iesulike. Iale kebiau hotoveho isiviholisi kabebihavoalemo auna au dobai lohomale ke vanila kebia aiogevei.
MAT 21:46 Katealemo abu isiviale Iesu mai hamai. Isito keau ata vabugevelu. Kosealemo ataeau hilokage Iesu keu beloveta ata.
MAT 22:1 Iesuu tota dovudovue hoto mole loui kebia bahata haivenu.
MAT 22:2 Avoe, “Dilavau ata malevege abu adave vuvunemo uveve keu vatae kosive mole mou au mahina melameho ata hohaveale ke nahate.
MAT 22:3 Kosive keu au esemu iovei loui avoe, ‘Talive ata igaegae namigevege abu di lovi vale komo lohoi.’ Ige esemuiabeau ata kebia namigevege keau loholiho isiviholilu.
MAT 22:4 Ige au tota esemu degomole hanavei loui avoe, ‘Talive ata kebia namigevei kosea, Di ovo havei ovoe ese batate kebiata havei bohisi auvale keu aike lahanu. Iale lohoge nahi amu ke alavoi isege di mou au mahina melamei.’
MAT 22:5 Kateai au esemu namigevege abu tiale ata kebia namigevelu. Ige ata keau kebia hoto evioholisi abu isivi unaha vai tilu. Moleu au bulue loviho tinu. Isege moleu au valahu niavaho tinu.
MAT 22:6 Tisege degomoleau esemu kebia vudievei havege abu haluvilu.
MAT 22:7 Ige vatae kosive keu itumu balugai au tuvalie ata iovege abu tiale atae toela kebia havehatui oeabeta mahoevelu.
MAT 22:8 Ige au tota au esemu degomole hohavei avoe, ‘Di mou au mahina melameveve loviu lahanu. Isito di ata namigeveale keau vaveve toela vale abu bae loholivebene.
MAT 22:9 Iale talive ata moagaeau humaha balugamo tai lohomale kebia elegevei namigevege abu di iveve komo lohoi lovi isi.’
MAT 22:10 Ige esemuiabeau humaha baluga kela tiale atae dua atae toela moaga elegevei kebia holoevei lohoge kosive ke ou gigianu.
MAT 22:11 “Ige kosive keu lohoale isiviai ata kebia elegevei. Kebia elegevege malaha mole igaeu vigoeabemo mahina melameveve ogo vaholinu.
MAT 22:12 Ige au namihai avoe, ‘Di haoka, a keu mahina melameveve ogo vaholinu. Iale a osiohoike kove lohonu.’ Kateai namihage malaha keu hotoholinu.
MAT 22:13 Ige kosive keu au esemu namigevei avoe, ‘Malaha ke mai veloveta adaveta umuvai mai heie matamae lo keve mihatuve. Ige au keve ui uvuai ninaime bae monomo hedimagei.’”
MAT 22:14 Iesuu deiada ke loui gabiaito abuho loui avoe, “Di louale keu koseanu. Dilavau ata moaga hohavei isiviale abu ove uvue tai. Isito au tabageveale ke unahaeabuna ove uvue tai.”
MAT 22:15 Iesuu hoto kateale loulage Balisia ataeau ke evisi tialeau hotohotolahai isiviale hoto degomole loui Iesu belahai elike hotove kemo mai dibulae mavoi.
MAT 22:16 Katelahaito abu esemu degomole isi Elodi esemu degomoleta iovege abu Iesue tilu. Iliale namihai avoe, “No haivemale ata, no hilokage a keu hoto seleve unaha loumale ata. A ata ivite kebia vabugeveholisito ata bahatae vaveve loui kebiaho Dilava vaveve louma.
MAT 22:17 Iale no namigevenela. A huhuige no Loma gamanie kosive Sisa kemo takesiamale kena duave. Emena toelanu.”
MAT 22:18 Kateai namihage Iesuu uvuiabe toela ke hilokai abuho loui avoe, “La keau loboe ataea. La di hoto hilokaito tota di vavae tobekai lohomale hoto loui isiviale di lobohavoge di dobai.
MAT 22:19 La moni oleteale mai takesiamale ke mage di elehai.” Ige abu monie luhu mai omilu.
MAT 22:20 Ige Iesuu belagevei avoe, “Ole munanata ivivetaike moni ko luhumo ua.”
MAT 22:21 Ige abu namihai avoe, “Loma gamani kosive baluga, Sisa.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito. Iale gamaniele gamani omive. Isi Dilavaele Dilava omive.”
MAT 22:22 Kateai louge abu ke evisi vikolahalu. Isi halevai tilu.
MAT 22:23 Vani ke igaemo Sadukea ataeau Iesue loholu. Ata ke abulike huhulahai avoe, “Haluviale keau bae tota hovedevelivebene.”
MAT 22:24 Iale abu Iesuu namihai avoe, “No haivemale ata, Moseseu subuta ata haivei loui avoe, ‘Malaha moleu mahinaito eseholisi hatige hohovena hovelahai gobuve melamei au nanaho ese houi.’
MAT 22:25 Iale no deiada mole louge evinela. Malaha mole igaeu nohehi komo uale keu mohoho bahata seveni (7) houevenu. Iniale vani mole ovokinaveu mahinai ese houholisito hatinu. Ige valavemo keu hovelahai au nanae gobu melamenu.
MAT 22:26 Ige vaveve ke nahateu avuemo velemanu. Ige ke valamo moleu hovelahai gobu ke melameito hatinu. Ige ke valamo keau bahata igaegaeai gobu ke melaveito bahata haluvilu.
MAT 22:27 Ige gabila keate keta hatinu.
MAT 22:28 No deiada ke loualemo a huhuige ata seveni (7) keabuna hovedevege keate kena ole mahina holisi.”
MAT 22:29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hilokage la Bukae Hotota Dilava vuvuneta hilokaholialemoike hoto ke loui Dilava humaha hosidilu.
MAT 22:30 Iale di la namigevege evive. Haluviale keabuna hovedeveliege abu bae mole holoevelivebene. Isito abuna otogoe anelu nahate vai.
MAT 22:31 Dilavau Bukae Hotomo haluvialeau hovedeveveve hoto louale ke lana dodaveholilu.
MAT 22:32 Au kemo loui avoe, ‘Dau Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava, isi Diekobo Dilava.’ Iale kemoike nahi hilokage keu nova nita uale kebia Dilava isi subuta haluviale munanaeabeu uale kebiata Dilava.”
MAT 22:33 Iesuu hoto kateale louge ataeau ke evisi vikobe nimole valu.
MAT 22:34 Ige Balisia ataeau evige Iesuu Sadukea atae hoto hamage hotoeabeu dobanu. Ige Balisia ataeau ke evisi mole bevuevei igaetoai Iesue loholu.
MAT 22:35 Kebia vigomo moleu menaka haivemale ata. Iale keu hovelahai isiviale hoto mole loui Iesu belahage au hotove kemo dobai.
MAT 22:36 Au belahai avoe, “Au no haivemale ata. Iale a huhuige Mosese menaka kebiamo hoto olete igaeu balugataho.”
MAT 22:37 Ige Iesuu namihai avoe, “‘A uvu bahata a isivi bahata a lulele bahata malei a Kosive baluga Dilava ke omisi hoesehavonela.’
MAT 22:38 Hoto ke igaeike menaka bahata evigevei baluganu.
MAT 22:39 Ige ke valamo mole balugaike ko. ‘A ebika hoesehavomale ke nahate a vavamo umale kebia isivi ovei hoesegevenela.’
MAT 22:40 Moseseu menaka hisalieveale isi belovetaeau hisalieveale hoto kebia bahatamo hoto abui keau balugataho seleve.”
MAT 22:41 Balisia ata keau lohoale igaetoasege Iesuu belagevenu.
MAT 22:42 Isi loui avoe, “La huhuige Bukae Hotou louale Diue ata tedaeveve Keliso kena ole valadamo lohoi.” Ige abu namihai avoe, “Bukae Hotou louale auna Deividi valadamo lohoi.”
MAT 22:43 Ige Iesuu belagevei avoe, “Keu seleveike. Isito osialemoike Munanae Tumuu Deividi haivuge au subuta Kelisoho loui avoe, ‘Kosive.’
MAT 22:44 Deividiu subuta louale keu koseanu. Avoe, ‘Dilavau di Kosive keho loui avoe, Di ada inute kove ugulamonela. Isege di a aiohavomale kebia malevei a veloe heimo otovege ana kosiveabe holinela.’
MAT 22:45 Lana evilu. Deividiu hoto kemo Kelisoho loui avoe, ‘Di Kosive.’ Iale kemo Kelisona oleve kateai tota Deividi valada holisi.”
MAT 22:46 Kateai belagevege keau hotove ke ibina louveve keu anekianu. Vani kemo abu tota Iesu belahaliho vabulahalu.
MAT 23:1 Iesuu tota ata moaga isi au esemu kebiaho lounu.
MAT 23:2 Isi avoe, “Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau Mosese menaka ke loui la haivema.
MAT 23:3 Iale kemo hotoeabe evive. Isito lainaho ehovei vaveveabe vagelive. Kosealemo keau hoto ke loui ata haiveito ke ehovaholilu.
MAT 23:4 Katealemoike vaveveabe keu ataemo isuanu. Abu hoto baluga mai ataemo mavoge keu abuemo isuanu. Isito keau kebia tedaeve behame vaholilu.
MAT 23:5 Keau vaveve koseale vai isiviale ataeau kebia elegevei kebia tabagevei. Keabuna idie ese lovoi avuemo Bukae Hoto hisalilahai ogoe misi malei abu adamo umudigevei. Isi ke nahate valiho mole vai malei abu valimo umudigevei. Isi ogoe dua ataeau hatuvesite ke kaeahavoi ke malei hatugei.
MAT 23:6 Isi keabuna lovi vamale vani kemo tiliege matamae duae uguiavoi isiviale ivite kebiahi igaetoagei. Isi abuna dubue tiliege vomue duamo uguiavogei.
MAT 23:7 Isi isiviale maketie tige ataeabuna kebia elegevei hoesegevei abuho loui kosea, ‘No kosivea.’ Isi isiviale ataeau abuho loui kosea, ‘No haivemale ataea.’
MAT 23:8 Ata keau vaveve kateale vama. Isito lainaho la ebika tabagevei isiviale ataeau laheho loui kosea, ‘No haivemale ataea.’ Kosealemo laeau ese igaea. Ige la haivemale Kosive keu igae.
MAT 23:9 Isi lainaho vatae ataho loui kosea, ‘No mama.’ Kosealemo la Mama baluga igaeu otogoe ua.
MAT 23:10 Isi lainaho la ebika tabagevege ataeau laheho loui kosea, ‘No kosivea.’ Kosealemo ata tedaeveve Keliso ke igaeu la Kosive.
MAT 23:11 Iale la oleu la vigomo isiviai kosive holiho vaniege au la esemu holisi.
MAT 23:12 Iale oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.”
MAT 23:13 Iesuu kateai au esemu haiveito Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale kebiaho loui avoe, “La nohovu. La isiviholilu Dilava adae uvumo uliho. Kateike la vai la loboe vaveve kemo ataeau di hoto eviho isiviale kebia humaha bamui la humahata bamuma.
MAT 23:14 “Iei! Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. La keau gobuvu lobogevei oeabemo kunaiabe malema. La katelahaito lobolahai atae nimo noinoi egete vama. Katealemo Dilavana vatehani baluga laovei.
MAT 23:15 “Iale menaka haivemale isi Balisia ata, la katelahamale la nohovu. Laeau loboe ataea. Lana e houevei haeavamole tiliege ata holoevege abuna la ehovei la vaveve ke nahate vage lana kebia aiogeveve. La kateale vamalemo kebiahi humahae toelala tima. Isito keabuna la vaveve toela ke evihai vaveve toela baluga vai.
MAT 23:16 “Iale la nohovu. Laeau ata nalievemale ataea. Isito laeau ni kedute kebia nahate holisi ata haive toela vama. La ata haivei loui kosea, ‘Mesoho lana la hoto vuvunete louliege dubue ivi unaha louge keu bae vuvunealivebene. Isito lana dubue uvumo golo ke ivi louliege la hoto kena vuvuneage lana ke vave.’
MAT 23:17 La hoto ke loumalemo la luleleholisito ni kedute nahate vama. La huhuige oleteu baluga. Golo emena dubu. Dubu keu baluga. Kosealemo dubu keu uoholige golo keu bae balugalivebene. Isito dubu ualemoike golo keu baluga.
MAT 23:18 Isi la tota ata haivei loui kosea, ‘La oleu dubue vavamo mune vitale abu avuemo Dilava hoesehavomale ke ivi loui hoto tumute louale keu bae vuvunealivebene. Isito la oleu mune vitale kemo abu mesia mahosege au hoto tumute loui ivive louale ke hotona vuvuneai.’
MAT 23:19 La hoto ke louito laeau ni kedute nahate vama. La huhuige oleteu baluga. Ono mole mai mahoi Dilava hoesehavomale ke emena mune vitale. Mune vitale keu baluga. Kosealemo kena abu ono mole mai ke golomo mahoale ke mai tumutisi.
MAT 23:20 Iale ata molena mune vitale kemo hotoe tumu louniege golovemo mahoale ketamoike au hotoe tumu lounu.
MAT 23:21 Ige ata olena dubumo hotoe tumu louniege Dilavau dubu ke uvumo umale ketahoike au hotoe tumu ke lounu.
MAT 23:22 Ige ata olena otogomo hotoe tumu louniege Dilava telona isi avuemo ugulamoale ketahoike au hotoe tumu lounu.
MAT 23:23 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. Laeau la bulue lovi ke bahatamo taidi malei Dilava omima. La katelahaito Dilava menaka baluga ehovaholilu. Dilavau isivialeike laeau mole vaveve toela ibina va halevaito moleho uvulahai mole tedaevei kemo inutolotololahai. La vaveve baluga kebia vaeveito bae vaveve esehame kebiata vaevege duave. Isito laeau katelahaholilu.
MAT 23:24 Laeau ata nalievemale ataea. Isito laeau ni kedute kebia nahate. La Dilava menaka baluga ke elehai ehovaholisito menaka esehame unaha elehai ehovama.
MAT 23:25 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. La vaveve keau abu melegita kabutae vava totoaito uvuve totoholiale ke nahate. Ataeau la vaveve elehage keu duave. Isito la uvu kemo huhuihuhuie toela moagaeau uge la mole kunaiho isivilahama.
MAT 23:26 Balisia ataea, la keau ni kedute nahate. Vasohuta la uvu ke hoesehavoge la vaveve keabuna bae duaveai.
MAT 23:27 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. La keau abu alue vutamo mune otovei benievege taeale ke nahate. Abu katelahage ehue hovadave keu duave. Isito heie uvuve keve vavaeabe keau hisilahalu. Ige keve itava unahaeau ua.
MAT 23:28 Iale laeau ke nahate. Ataeau la vava elehage duave seleve. Isito la uvu kemo loboe vaveve toela moagaeau ua.
MAT 23:29 “Menaka haivemale isi Balisia ata la nohovu. Laeau loboe ataea. Laeau belovetaeau haluviale kebia vuta kaeagevei atae duaeau haluviale kebia vutata kaeagevema.
MAT 23:30 La vaveve kateale vai loui kosea, ‘Noeau subuta no buluve vani kemo uvatege no buluveau beloveta haveale ke nahate vaholilu.’
MAT 23:31 La loui kosea, ‘No buluveau beloveta kebia havelu. Iale hoto kemoike di hilokage lana kebia vaveve ke nahate vave.
MAT 23:32 Iale talive momolelahai la buluve vaveve ke nahate vageve.
MAT 23:33 La keau utee esea. La vaveve keau uteu goligoliale ke nahate. Iale lana oleve kateai bae veneu hodovavesiteve tiveve ke aehai. Keu anekianu.
MAT 23:34 Iale di la namigevege evive. Dana bae beloveta ata, lulelete ata, isi menaka loui haivemale ata kebia laheho hanavei. Ige lana kebia degomole havei degomole malei idimo haveve. Isi dubue uvue degomole visugevei kebia nunuvege abuna detuluvisi o igaegae tai.
MAT 23:35 Lana kateale vage Dilavana ibinave vai vatehani baluga laovei. Subuta mole abu atae dua havege keau haluvilu. Vasohuta la buluveau Eibolo hamage au hatinu. Ige abu kemo lavisi atae dua havei loholata gabivela abu Balakia mo Sekalaia mai dubuta mune vitaleta vigomo hamage au hatinu.
MAT 23:36 Iale seleveta di la namigevei. Vaveveabe ke ibinana novae ata la kebiamo lohoi.”
MAT 23:37 “Iei! Dielusalema ataea, la nohovu. Dilavau au hoto louveve beloveta laheho hanavege la muneta kebia havege abu haluvilu. Vani moagamoaga di isiviale la malevei di adae uvumo otovei. Kokoluguu au ese bevuevei goloeabemo amuleale ke nahate. Isito laeau daho isiviholilu.
MAT 23:38 La katealemo gabie la o kena samiai uoholisi.
MAT 23:39 Iale di la namigevege evive. La bae tota di vaveve dua elehalivebene. Isito lana la vaveve toelamo hoidevei loui kosea, ‘No Kosiveu Dilava ivimo lohoi no hoesegevenu.’ Lana kateai louliege bae tota di vaveve dua ke elehave.”
MAT 24:1 Iesuu kateai loui kebia namigeveito dubu baluga ke halei tisege esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Dubu baluga ke eleha. Dubu uokeu dubue dua baua.”
MAT 24:2 Ige Iesuu namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La dubu ke elehale ke ataeabuna gabie loholiege dubu ke koilahage mune moleu bae mune mole golomo ulivebene.”
MAT 24:3 Iesuu kateale louito lohoale tana mole Oliveta ke kobola ugulamoi ahuvela ua. Isege esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “No namigevenela. Osiomalela vaveve katealena lohoi. Isi noeabuna oleve kateai a lohoveve vani ke hilokage a kemo lohoge vatana gabiai.”
MAT 24:4 Ige Iesuu namigevei avoe, “La ebia nenigeveve. Onoilage loboe ataeau la lobogevege dobuluvima.
MAT 24:5 Kosealemo ata moagaeabuna loholiege di ivimo la lobogevei loui kosea, ‘Dau Keliso.’ Isi kemo ata moaga lobogevei malevei.
MAT 24:6 Ataeau haeavamoleve mesoho vuguta tuvalilahage lainaho ke evisi vabulahagelive. Kosealemo vaveve katealena vasohuta lohosege ke iae vanie gabina bae lohoi.
MAT 24:7 Vani keu lohoho vasege vata mole ata keabuna hovedevei vata mole atahi tuvalilahai. Isege vata bahatamo vae balugaeabuna lohoi. Ige vata bahatae hamu balugana hatui tai.
MAT 24:8 Vaveve katealena vasohuta lohogeto bae gabie vaveve toela degomole abuna bae lohoi.
MAT 24:9 “Isito vani kena lohoholisege ataeabuna la malevei lahavege lana vatehani malei haluvive. La di ata holialemo atae abuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai.
MAT 24:10 Isi vani kemo abuna katelahasege ata moagaeabuna abu evievimo dobuluvisi. Abuna moleho hailahai molehi ugologololahai.
MAT 24:11 Isege loboe beloveta moagaeabuna lohoi ata moaga lobogevei.
MAT 24:12 Ige kemo vaveve toela balugana matama bahata sonumai tige ataeau moleho isivilahai mole tedaevemale ke abu bae valivebene.
MAT 24:13 Isito oleuoleu abu evievimo negolahamale keabuna vanie gabila ukolikoli malei.
MAT 24:14 Iale di esemuiabuna tiliege ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ko loui ata bahata namigevege abu bahata hotove ke evige vatana bae gabiai.”
MAT 24:15 “Vanie gabila lana bae vaveve nimoleteu Diue dubu baluga ke uvumo lamige bae elehave. Subuta beloveta Danielau vaveve keike au loui hisalianu. (Iale oleuoleu hoto ko dodaveliege ihuve kaovai.)
MAT 24:16 Vaveve katealeu lohoge Diudia vata komo umale la keau detuluvisi tanae teve.
MAT 24:17 Ige la oleu au oe dokoe uniege aulako oe uvue tai au hau malelive.
MAT 24:18 Isi la oleu au bulue uniege aulako au oe hoilahai au dabae ogo malive.
MAT 24:19 Vani kela keate ese tobute kebia nohovu. Isege keate degomole ese gite maleale kebiata nohovu. Abuna vani kela vaveve toela malei.
MAT 24:20 Iale guliguliage elike vaveve katealeu vanie toelamo mesoho bulamo loho haleito vanie duamo lohoi. Ige elike vanie duamo detuluvive.
MAT 24:21 Vani kemo vaveve toela kena balugataho seleveai. Subuta toela baluga katealebeu vatae lohoholinu. Isi katealeu bae tota gabie loholivebene.
MAT 24:22 Vani keu lohoge Dilavana au ata tabageveale kebia huhuevei vani ke mai vuguvugutisi. Isito auna vani ke mai vuguvugutioholige ata bahatae abuna haluvisi.
MAT 24:23 “Iale vani kemo mesoho loboe ataeau laheho loui kosea, ‘Kelisoike ko lohonu.’ O mesoho loui kosea, ‘Avuike uoke lohonu.’ Ige lainaho hotoeabe evilive.
MAT 24:24 Kosealemo loboe keliso isi loboe beloveta keabuna bae loholiege vaveve degomoleta vikoe vaveve kebiata vaevei isiviale Dilava ata lobogevei malevei.
MAT 24:25 Isito vani keu lohoholisege di vasohuta vani ke vaveve loui la namigevege evive.
MAT 24:26 “Mesoho ataeabuna la namigevei kosea, ‘Elehave. Kosive keu tomagie ua.’ Ige lainaho keve talive. O mesoho abu loui kosea, ‘Elehave. Kosive keu kove hogolahai ua.’ Ige lainaho hotoeabe evilive.
MAT 24:27 Kosealemo vaniu velemamaleve hatau nivolekai lohoi vaniu dobamaleve kibalai tige ataeau elehale ke nahate Atae Esena otogomo dobai lohoge ataeabuna bahata elehai.
MAT 24:28 Mesia moleu hatisi hisiage uguiau ke iliho mole bevueveale ke nahate vaveve nimolete keabuna velehovoge lana ke elehai huhuige di lohoveve vaniu vuguvuguanu.”
MAT 24:29 Iesuu kateai louito tota loui avoe, “Vani kemo vaveve toela katealeu lohoi gabiasege iave keve vanina loai. Ige batau bae halulivebene. Ige didi abuna otogomo keiolahai. Isege onobenobe bahata otogomo umale keabuna kibikibiai solahai.
MAT 24:30 Kateimale vanimo Atae Eseu lohoveve vaveve kena otogomo velemage vatae ata bahata keabuna ke elehai ninalahai. Isi elehasege Atae Esena au vuvuneta au atagata goe golomo dobai lohoi.
MAT 24:31 Ige kibiu hotoige auna au anelu iovege abuna vata bahatae tiliege vatae dei abuita abuita keve au ata tabageveale kebia bahata malevei igaetoai bevuevei.”
MAT 24:32 “Idi mole ivi vigi kemo di hoto mole louge lulelelahave. Idi kena humuai velahage lana ke elehai hilokage vaganau vuguvuguanu.
MAT 24:33 Iale ke nahate di loui la namigeveale vaveve keau lohoge kebia elegevei loui kosea, ‘Atae Eseu lohoveveu vuguvuguai udahae vavamo ua.’
MAT 24:34 Seleveta di la namigevema. Novae ata koeabuna haluviholisege di louale vaveve kebia bahatae abuna lohoi.
MAT 24:35 Ige otogona vatati uoholisi. Isito di hotou bae uoholilivebene.”
MAT 24:36 “Atabeu di lohoveve vani ke hilokaholinu. Ige otogoe umale anelu kebiata hilokaholilu. Ige data ke hilokaholinu. Isito di Mama igaeu ke hilokanu.
MAT 24:37 Ataeau subuta Noa vanimo vamale ke nahate ataeabuna Atae Eseu lohoveve vani ketamo katelahai.
MAT 24:38 Noa vani kemo e balugau lohoholisege ataeau lovi isi e isi mole holoevema. Abu katelahalage Noau bouti baluga uvue tinu.
MAT 24:39 Abu katelahai hilokaholisege solekavesite e balugau lavui kebia bahata havehatunu. Iale Atae Eseu lohoveve vani kemo abuna katelahasege auna lohoi.
MAT 24:40 Vani kemo malaha abui abuna igaetoai bulue lovilahasege Dilavana mole maito mole halei.
MAT 24:41 Ige keate abui abuna igaetoai lovi vasege Dilavana mole maito mole halei.
MAT 24:42 Iale Atae Eseu lohoveve vani ke la hilokaholiale kemo la ebia nenigeveve.
MAT 24:43 Isi ko huhulahave. Oe biagena vavoloe atau lohoveve vani ke hilokai nita uniege vavoloe ata keu bae lohoi ovemo vavoloalivebene.
MAT 24:44 Iale ke nahate lata nita uve. Kosealemo Atae Eseu lohoveve vani ke la hilokaholisege auna bae lohoi.”
MAT 24:45 “Iale esemu olena au evievimo negoai luleleige Kosivevena ke ebagemage auna esemuiabe degomole kebia nalievei vavita gututa lovi ovegei.
MAT 24:46 Isege Kosivevena tiniege tota hoilahai lohoniege esemuveu lovie dua vale ke elehai vahaehove vai.
MAT 24:47 Iale seleveta di la namigevege evive. Kosivevena au esemu ke ebagemage auna kunaive bahata nalievei.
MAT 24:48 Isito kena esemu toela holiniege auna huhuai kosea, ‘Di Kosive keu tiale au bae solekai loholivebene.’
MAT 24:49 Isi kemo auna Kosive ke esemu aiogevei havei tiniege lovi baluga isi atae toelahi e toela igei.
MAT 24:50 Iniege vani mole Kosiveveu lohoveve vani ke hilokaholisege auna lohoniege esemu ke elehai hamai lovi kemo iomage auna tiniege loboe ataeau umale matamae toela keve ui. Matama keve ataeabuna uvulahai ninalahaime monomo hediavogei.”
MAT 25:1 Iesuu tota loui avoe, “Vani kela ataeau Dilava adae vuvunemo uveve mesoho uoholiveve keu mahoho ada mole isi ada mole kebia vaveve nahate. Keau abu lameba hanevei mo moleu au mahina melameho vage abu elehaho tilu.
MAT 25:2 Mahoho ada mole keau luleleholioholilu. Isege ada mole keau luleletea.
MAT 25:3 Luleleholiale keau lameba maleito kelesinibe malei tioholilu.
MAT 25:4 Isege lulelete keau botolomo kelesini binihei malei tilu.
MAT 25:5 Keau bahata tiale mahina melameveve mo ke hemei ulage keu solekai lohoholinu. Ige mahoho kebia niu haniage abu ladevelu.
MAT 25:6 “Ladevesege vavie minamo ata moleu hoai avoe, ‘Mahina melameveve ata keu lohoma. Iale lohoge nahi talive hoesehavoi.’
MAT 25:7 Kateai louge mahoho nehe keau hovedevei abu lameba hoesegevelu.
MAT 25:8 Ige luleleholiale keau lulelete kebia namigevei avoe, ‘No kelesiniu uoholima. Iale kelesinibehame noeveve.’
MAT 25:9 Ige lulelete keau namigevei avoe, ‘Ba, no bae laovelivebene. Kosealemo kelesini kou nahie neniholioholinu. Iale talive valahue voilahave.’
MAT 25:10 Katelahai louge luleleholiale keau hovedevei kelesini voieveho tilu. Keve tisege mahina melameveve keu velemanu. Ige lulelete neheau hemei uale keau avuluvuta oe uvue lovive iliho tilu. Oe uvue tisege oe biageu udaha bamunu.
MAT 25:11 “Isege gabie mahoho nehe luleleholiale keau velehovoi udaha hamai loui avoe, ‘Kosive, noheho udaha alavonela.’
MAT 25:12 Ige au abuho loui avoe, ‘Seleveta di la hilokaeveholinu. Oleme laea.’”
MAT 25:13 Iesuu deiada ke louito tota namigevei avoe, “Nibie tumu vave. Kosealemo laeau di lohoveve vani ke hilokaholilu.”
MAT 25:14 “Di lohoveve keu koseanu. Kosive moleu o haeavamoleve taliho au esemu abuita igaeta hohavege abu avue loholu. Ige au kebia namigevei isiviale keau kunaive nalievei.
MAT 25:15 Isime kateai luleleabe kemo moni ovenu. Au vasohuta vai taoseni kina (K5,000) mai mole ominu. Isi tu taoseni kina (K2,000) mai mole ominu. Isi uani taoseni kina (K1,000) mai mole ominu. Kateai kebia oveito halevei haeavamoleve tinu.
MAT 25:16 Isege vai taoseni kina (K5,000) maleale keu solekai ke mai tiale monite ata mole ominu. Iniale tota kemo vai taoseni (K5,000) mole manu.
MAT 25:17 Ige emo iavemo tu taoseni kina (K2,000) maleale keu avuta ke nahate vai tu taoseni (K2,000) mole manu.
MAT 25:18 Isito uani taoseni kina (K1,000) male keu kateholisito tiale vata lovoi au kosive moni ke mai abavunu.
MAT 25:19 “Iniale vani moagau uoholige esemu kebia kosiveu tota hoilahai lohoale esemu kebia hohavei isiviale abu moni maleale ke vaveve abuemo kaovai hilokai.
MAT 25:20 Ige oe neheu vai taoseni kina (K5,000) maleale keu lohoale ke mai omisi tota vai taoseni kina (K5,000) mole keta malei ominu. Isi namihai avoe, ‘Kosive, a vai taoseni kina (K5,000) mai daoale keike di mai tiale ata mole omisi tota kemo vai taoseni kina (K5,000) mole ko manu.’
MAT 25:21 Ige kosive keu au esemu ke namihai avoe, ‘A keu esemue dua. A keu di moni ke nalieve dua vanu. A monie ese kemo lovie dua vale kemo dana a ebagemai lovi baluga mai aoge ana ke nalinela. Iale lohoge nahi vahaeholahai.’
MAT 25:22 Ige tu taoseni kina (K2,000) maleale keu lohoale au kosive namihai avoe, ‘A tu taoseni kina (K2,000) mai daoale ke di mai tiale ata mole omisi tota kemo tu taoseni kina (K2,000) ko manu. Iale ko bahata malenela.’
MAT 25:23 Ige kosive keu namihai avoe, ‘A keu esemue dua. A keu di moni ke nalieve dua vanu. A monie ese kemo lovie dua vale kemo dana a ebagemai lovi baluga mai aoge ana ke nalinela. Iale lohoge nahi vahaeholahai.’
MAT 25:24 Ige uani taoseni kina (K1,000) male keu lohoale namihai avoe, ‘Kosive di hilokage au ata negote. A bulu holioholiale kemo ana lovi malenela. Isi a vata haholiale kemo ana tiniege lovi lovonela.
MAT 25:25 Iale kemoike di a vabuhavoi tiale vata lovoi a moni mai daoale ke malei abavunu. Iale a moni keike di mai lohoale ko elehanela.’
MAT 25:26 Ige kosiveu avuho loui avoe, ‘A keu esemue toela. A keu neniai di lovi vaholinu. A hilokage dau di bulu holioholiale kemo dana lovi malegei. Isi di vata haholiale kemo dana lovi lovogei.
MAT 25:27 Iale abege di moni mai aoale ke a mai banikamo mamoge duave. Ilive elike moni ke goloe moleta mage duave. Isito a kateholinu.’
MAT 25:28 Kateai namihaito au esemu mole namihai avoe, ‘Avuemo moni ke mai uokeve teni taoseni kina (K10,000) maleale ke ominela.
MAT 25:29 Kosealemo oleu moaga maleale kena moaga malei. Isito oleu maleholiale keu bae onobe malelivebene.
MAT 25:30 Iale esemue toela ke mai heie matamae loe ataeau uvulahai ninalahaime monomo hediavomale keve mihatunela.’”
MAT 25:31 Iesuu deiada ke loui namigeveito tota hoto mole loui namigevei avoe, “Gabie Atae Esena au atagamo dobai lohoge anelu bahata keabuna avuluvuta lohoi. Ige auna au telona atagatemo ugulamoi atae vaveve kaovai.
MAT 25:32 Isege vatae ata bahatae abuna igaetoai vudivemo ui. Ige auna kebia tasaligevei degomole malei vaki mole otovei degomole malei vaki mole otovei. Ovo nalimaleu mamoeta nanigosita tasalieveale ke nahate auna mamoe malei au ada inuteve otovei. Isi nanigosi malei au ada agiteve otovei.
MAT 25:34 Auna kateaito au ada inuteve uale kebiaho loui kosea, ‘Di Mamau la vahaeho vai la hoesegevenu. Iale loholive di Mamau subuta vasohuta vata vaholisito la adave vuvunemo uveve matamae doga vale keve uve.
MAT 25:35 Kosealemo di vaeisege la lovi mai daovalu. Isi di enuisege la e hai daovage di inu. Isi di la oe ohanoi tisege la di mai o hatulu.
MAT 25:36 Isi di ogoholisege la ogo mai daovalu. Isi di vavahaniasege la di elehai di tedaholu. Isi di dibulae usege la tiale di elehalu.’
MAT 25:37 Auna kateai louge atae duaeau adave inuteve uale keabuna hotove ibina vai avuho loui kosea, ‘Kosive, osiomalela a vaeisege no lovi mai aovalu. Isi a enuisege no e hai aovage a inu.
MAT 25:38 Isi oleveike a noe lohosege no a mai o hatulu. Isi a ogoholisege no ogo mai aovalu.
MAT 25:39 Isi osiomalelaike a vavahaniasege no a elehai a tedaholu. Isi a dibulae usege no tiale a elehalu. Osiomalelaike no vaveve kateale aemo valu.’
MAT 25:40 Ige auna namigevei loui kosea, ‘Seleveta di la namigevei. Mesoho la oleu di ata molehame ivi holioholialehame ke hoesehavoi vaveve kateale avuemo vale keu daemoike au ke vanu.’
MAT 25:41 “Auna kateai kebiaho louito au ada agiteve uale kebiaho loui kosea, ‘Lotai evihave. La keau Dilava nimo toela balugalu. Talive Dilavau Seteneta esemuiabetaho vene hodovavesite vai mamoale keve uve.
MAT 25:42 Kosealemo di vaeisege la lovi daovaholilu. Isi di enuisege la e hai daovaholilu.
MAT 25:43 Isi di la oe ohanoi tigeto la di mai o hatuholilu. Isi di ogoholisege la ogo daovaholilu. Isi di vavahaniasege la di tedahoholilu. Isi di dibulae uge la dae tai di elehaholilu.’
MAT 25:44 Auna kateai louge abuna hotove ibina loui namihai kosea, ‘Kosive, osiomalelaike a no oe ohanoi lohoge no a mai o hatuholilu. Isi a vaeai enuai ogoholisi vavahaniai dibulae usege no a elehai a tedahoholilu.’
MAT 25:45 Ige auna namigevei loui kosea, ‘Seleveta di la namigevege evive. Laeau di ata molehame keho isiviholisi tedahoholiale keu daike la ke tedahoholilu.’
MAT 25:46 Ige Dilavana vaveve kateale vamale ata kebia hanavege abuna veneu hodovavesite keve ibinae toela malei. Isito vaveve dua vamale atae dua keabuna ehue tiliege ukolikoli malei.”
MAT 26:1 Iesuu hoto ke bahata loui au esemu haivei gabiaito tota abuho loui avoe,
MAT 26:2 “La hilokage vani abuita uoholisege Diue vahaeho vani Basova kena lohoi. Ige vani kemo ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovege abuna mai idie domo hamai.”
MAT 26:3 Iesuu kateai lousege dubu nalimale kosiveau, Diue menaka loui haivemaleau isi oe kosive keau igaetoai dubue kosive baluga Kaiabasi oe loholu.
MAT 26:4 Keve lohoale Iesu maveve humaha kaovai isiviale lobohavoi mai hamage au hatai.
MAT 26:5 Isi mole namigevei avoe, “Nahi vahaeho vani kemo va halevai. Kosealemo nahiabuna kemo mage ataeabuna ke elehai itumulahai nahie havei.”
MAT 26:6 Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima.
MAT 26:7 Avuti lovi isege keate moleu deholo mole hagote mai lohoale kinavemo ehosivanu. Deholo ke ibinau balugataho.
MAT 26:8 Kateige Iesu esemuiau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Senisi ke ibinau balugataho. Iale osiohoike keate keu ke bahata ehosivahatunu.
MAT 26:9 Abege au ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovege duave.”
MAT 26:10 Kateai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “La osiohoike hoto kateale loui keate ke aiohavoma. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu.
MAT 26:11 Vani bahata kunaiholimale keabuna lahehi usege lana bae kebia tedaevegeve. Isito dau bae lahehi vani bahata ui egealivebene.
MAT 26:12 Keate kou senisi mai daemo ehosivale keu koseanu. Di hativeveu aike vuguvuguike vage au ke vai di vava hoesehavonu.
MAT 26:13 Seleveta di la namigevege evive. Di esemuiabuna oleve keve tiliege hotoe dua loui ata haivei keate kou vale keta loui ata namigevege abuna au onole vale ke huhulahagei.”
MAT 26:14 Iesu esemu tuelo (12) kebiamo ata mole ivi Diudasi Kaliota keu dubu nalimale kosive kebiae tinu.
MAT 26:15 Isi namigevei avoe, “Dana Iesu mai laovege lana moni vaesute malei daovave.” Ige abu moni dodavelata vahate bahata teti (30) malei omilu.
MAT 26:16 Ige kemo Diudasiu lamisi Iesu maveve humaha ke kaovama.
MAT 26:17 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Iale vani kemo esemuiau namihai avoe, “A isiviale noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.”
MAT 26:18 Ige Iesuu namigevei avoe, “Talive Dielusalemae ata mole namihai kosea, ‘Nahie haivemale kosive ke vaniu vuguvuguanu. Iale keu isiviale au esemuhi a omo Basova lovi isi.’”
MAT 26:19 Kateai namigevege esemuiabeau tiliale au louale ke nahate o kemo Basova lovi valu.
MAT 26:20 Iniale gutumo Iesuu au esemu tuelo (12) kebiahi ugulamoi lovi ilu.
MAT 26:21 Lovi isege Iesuu loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La mole igaena di mai atae toela ovei.”
MAT 26:22 Ige abu ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Kosive, danike a ke huhuai hoto ke lounu.”
MAT 26:23 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo igaetoai lovi iale kena bae di mai ata ovei.
MAT 26:24 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu daho haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.”
MAT 26:25 Kateai louge haiale ata Diudasi keu hovelahai namihai avoe, “No haivemale ata ana danike huhuai ke lounu.” Ige Iesuu namihai avoe “Avuike a ke lounu.”
MAT 26:26 Iesuu kateai louito ke iae abu lovi isege valava mai hoesehavoi ke vakoai au esemu ovenu. Isi namigevei avoe, “Kou di misilike ko. Iale ko malei ive.”
MAT 26:27 Isi tota kabu mai hoesehavoi mai ovei namigevei avoe, “Di tahoike ko. Di tahou lotige Dilavana ke elehai menakae doga mamoi ata bahatae toela ulihai. Iale la bahata ko mai ive.
MAT 26:29 Isito di la namigevege evive. Di bae vata kove tota lahehi e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve nahi bae igaetolahai uainie doga isi.”
MAT 26:30 Kateale louge uoholige abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu.
MAT 26:31 Abu tisege Iesuu namigevei avoe, “Novae vavi komo la bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalimale ata ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’
MAT 26:32 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai Galili vatae tisege lana bae keve tiliege di elehave.”
MAT 26:33 Kateai louge Bitau hovelahai namihai avoe, “Mesoho a esemu degomole koeabuna a halevai. Isito dau bae a halelivebene.”
MAT 26:34 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “Seleveta di a namihage evi. Novae vavimo kokoluguna hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.”
MAT 26:35 Ige Bitau negoai avuho loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu keau bahata hoto ke igae loulu.
MAT 26:36 Abu katelahai louge Iesuu kebia holoevei abuhi tiale matama mole ivi Gesemani keve velehovolu. Ige au keve abuho loui avoe, “Kove usege di talive uokeve guliguliai.”
MAT 26:37 Kateai au esemu kebia haleveito Bita isi Sebedi mo abuita kebia unaha holoevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhuige avuemo isuanu.
MAT 26:38 Ige au esemu kebia namigevei avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.”
MAT 26:39 Isi kateai louito tiale iekela kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu ko daemo mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malivebene.”
MAT 26:40 Au kateaito hoilahai au esemu abuita igaeta kebiae lohoge keau ladevema. Ige au Bita namihai avoe, “Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima.
MAT 26:41 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.”
MAT 26:42 Kateaito tota halevei tiale iekela au Mama imihanu. Isi loui avoe, “Mamai, di isiviale vatehani ko aehai. Isito a hilokage di kateige keu anekianu. Iale dana a isivi unaha vai.”
MAT 26:43 Kateai louito hoilahai lohoale au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu.
MAT 26:44 Ige Iesuu halevei tiale tota au Mama imihai au subuta louale ke nahate lounu.
MAT 26:45 Isi tota halei hoilahai au esemue lohoniale abuho loui avoe, “Lana sohu ladevei uma. Isito abu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu.
MAT 26:46 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.”
MAT 26:47 Iesuu kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau siga matagevei visuta matagevei loholu. Diue dubu nalimale kosive isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu.
MAT 26:48 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mave.”
MAT 26:49 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive, ana duave.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu.
MAT 26:50 Ige Iesuu namihai avoe, “Di haoka, momoleai a osioho kove lohoale ke vanela.” Ige ata nehe keau hovedevei Iesu evudei malu.
MAT 26:51 Ige Iesu esemu moleu au siga mai dubu nalimale kosive ke esemu mole golema heisi etulenu.
MAT 26:52 Ige Iesuu au esemu ke namihai avoe, “Kate haleito a siga mai mamonela. Kosealemo oleuoleu sigata ata havege abuna abuta ibinaveho sigata kebia havei.
MAT 26:53 Ana hilokaholinu. Dana isivianiege di Mama imihage auna solekavesite anelu moagamoaga hanavege abuna di tedahoi.
MAT 26:54 Isito dana kateige Bukae Hotou louale keu bae selevealivebene. Di isiviale abu di mage elike Bukae Hoto mai selevetisi.”
MAT 26:55 Au kateai au esemu namihaito ata moaga kebia namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho sigata visuta malei loholu. Di vani bahata la dubu baluga keve timale ata haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu.
MAT 26:56 Isito vaveve bahata koeau beloveta ataeau subuta Bukae Hotomo hisaliale ke mai selevetilu.” Kateai lousege esemuiabeau bahata halevai detuluvisi tilu.
MAT 26:57 Ata keau Iesu evudei mai dubu nalimale kosive Kaiabasi keve tilu. Keve Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau mole bevuevei igaetoai ua.
MAT 26:58 Abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive ke oe ulidae tinu. Tiale keu bukateau uguiavomale keve abuhi ugulamoi isivialeike abu Iesuemo vaveve oleteale vale ke bahata elehai.
MAT 26:59 Isege dubue kosive isi oe kanisolo keau isiviale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai.
MAT 26:60 Ige ata moagaeau lohoale vavavemo lobolahage kosive keau ke kaovaito hamaveve humaha elehaholilu. Ilage gabila malaha abuitaeau hovedevei hoto mole loulu.
MAT 26:61 Abu loui avoe, “Malaha keu loui avoe, ‘Dana Dilava dubu baluga ke koiai. Iniege vanie ni abuita igaetana uoholige dana tota ke houi gabiai.’”
MAT 26:62 Ige dubu nalimale kosive balugau hovelahai Iesuho loui avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.”
MAT 26:63 Ige Iesuu hoto ke ibina louholinu. Ige dubu nalimale kosive baluga keu tota belaha moleai avoe, “Di ukolikoli Dilava ke ivimo di a mai a vaveve kaovama. Iale ke ivimo hoto seleve loui no namigevenela. Au ana seleveta Dilava mo Keliso.”
MAT 26:64 Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu. Iale di la bahata namigevege evive. Lana ui tiliege gabie Atae Esena ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.”
MAT 26:65 Kateai louge dubu nalimale kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hoto kemoike keu Dilava ivi aiohavonu. Iale kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene. La aike hotove toelaike ke evilu.
MAT 26:66 Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu namihai avoe, “Keu vaveve toela vanu. Iale hamage au hatai.”
MAT 26:67 Isime nivemo violahai visuhavoma. Isege degomoleau adata nivemo hamai avuho loui avoe, “Seleveta Dilavau a hanavoge a Keliso holialemo no namigevenela. Oleike aike ahamonu.”
MAT 26:69 Abu katelahasege Bitau heie ologoe ua. Ige dubue kosive baluga ke omo loviamale ma moleu lohoale Bita elehai avuho loui avoe, “A keu Galili ata Iesuti loviamale ata.”
MAT 26:70 Ige Bitau ata kebia bahata vudimo Iesu vovohonu. Isi ma ke namihai avoe, “A onole louale ke di hilokaholinu.”
MAT 26:71 Isito tiale udahamo lamisi usege o kemo lovimale ma moleu lohoale Bita elehanu. Isi ata namigevei avoe, “Iesu keu Nasaleta ata. Iale ke esemu moleike ko.”
MAT 26:72 Ige Bitau hotove hamai namihai avoe, “Seleveta di a namihai. Di malaha ke hilokaholinu.”
MAT 26:73 Kateai louito usege lavisi umale keau Bitae lohoale namihai avoe, “Seleveta a keu esemuve mole. No a hoto kemo valitige a keu Galili ata.”
MAT 26:74 Ige Bitau ke evisi Dilava ivi loui mai aiohavoi abuho loui avoe, “Di malaha ke hilokaholinu.” Kateai lousege kokoluguu hotoanu.
MAT 26:75 Ige Bitau ke evisi Iesu hoto huhuanu. Iesuu subuta namihai avoe, “Kokoluguu hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.” Kateai ke huhuai halei tiale iekela nina tumutumuanu.
MAT 27:1 Vavita vavita dubu nalimale kosive bahata isi Diue kosive keau igaetoai Iesu hamaveve humaha kemo abu isivie hoto loulu.
MAT 27:2 Hoto louge uoholige abu Iesu umuvai mai tialeau Loma kosive Bailoti omilu.
MAT 27:3 Ige Iesuho haiale Diudasi keu ke elehai hilokage Iesuna hatai. Isi au vaveve toela ke huhuai halei monie luhu teti (30) ke malei tiale dubu nalimale kosive isi oe kosive kebia ovenu.
MAT 27:4 Isi namigevei avoe, “Di atae dua keho haiale kemo auna hatai. Iale keu vaveve toelaike di ke vanu.” Ige abu namihai avoe, “Halege keu a isivilike. Iale no bae a hoto ke evilivebene.”
MAT 27:5 Kateige Diudasiu moni ke malei dubue uvue hatui halei tiale au ebia mavitinu.
MAT 27:6 Ige dubu nalimale kosive keau moni ke iuhai loui avoe, “Moni kou tahoe moni. Iale moni koseale malei dubue uvue otovege kena nahie menaka egumai.”
MAT 27:7 Isi moni ke hotohoto vaito moni ke malei vata mole ibina valu. Subuta ataeau vata kemo deba malei avuemo sosibani vaevema. Iale vata keike abu ibinave vai isiviale avuemo vata ke ata holioholiale keau haluvige abu malevei avuemo abavuevegei.
MAT 27:8 Abu vaveve kateale vale kemoike novae ataeau vata ke ivihai avoe, “Tahoe Matama.”
MAT 27:9 Vaveve kateale keu beloveta mole Dielimaiau louale hoto ke mai selevetinu. Dielimaiau subuta loui avoe, “Iselala ataeau ata ke ibina louale monie luhu teti (30) ke malei vata mole abu kemo deba malei sosibani vaevemale ke ibina valu. Kosiveu kateale loui di namihanu.”
MAT 27:11 Iesuu Loma kosive ke vudimo laminu. Ige au belahai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu.”
MAT 27:12 Kateai lougeto dubu nalimale kosive isi oe kosive keau kosive ke vudimo kotalahai Iesu vaveve ke louge au hotoeabe ibina louholinu.
MAT 27:13 Ige Bailotiu namihai avoe, “Ana abu a aiohavoi ahoe hoto loumale ke evinu.”
MAT 27:14 Isito Iesuu isiviholinu hotoeabe ibina louliho. Kateige Loma gamani kosiveu ke elehai vikoanu.
MAT 27:15 Vagana bahata Basova vani kemo ataeabuna Loma gamani kosive namihage kena dibulae ata mole iomage au tigei.
MAT 27:16 Iale vani kemo malaha mole ivite keu dibulae ua. Iviveike Balabasi.
MAT 27:17 Iale ata moagaeau igaetoai lohoge gamani kosiveu au subuta vale ke nahate vai kebia namigevei avoe, “La isiviale di ata olete iomage au tai. Dana Balabasi iomai. Emena dana la tedaevemale ata Iesu Keliso ke iomai.”
MAT 27:18 Kateai louale keu koseanu. Au hilokage keau mainave mai ilike vaime mai omilu.
MAT 27:19 Bailotiu kotamale keve ugulamoi usege mahinaveu avuho hoto mole hanavoi avoe, “Di nivu vavimo tababu mole vai Iesu elehai vabuanu. Di hilokage keu vavevebe toela vaholinu. Iale ainaho inutolotolote ata kemo vavevebe toela valive.”
MAT 27:20 Kateisege dubu nalimale kosive isi oe kosive keau negolahai ata moaga kebia hanavei avoe, “Bailoti namihage au Iesu hamaito Balabasi halei.”
MAT 27:21 Kateige Bailotiu tota belagevei avoe, “La isiviale di ata abui kobiamo olete iomage au tai.” Ige abu namihai avoe, “Balabasi iomanela.”
MAT 27:22 Ige Bailotiu namigevei avoe, “Isito dana la tedaevemale ata Iesu Keliso kemo onole vai.” Ige abu bahata Bailoti namihai avoe, “Mai idie domo hamanela.”
MAT 27:23 Kateai louge Bailotiu belagevei avoe, “Osialemo. Au onole toela vanu.” Ige abu baita tota loui avoe, “Mai idie domo hamanela.”
MAT 27:24 Isi katelahasege Bailotiu ke elehai hilokage kotalive keu anekianu. Ige au huhuai avoe, “Koeabuna koselahalata mole havei.” Kateaime e hai atae vudimo au ada totoanu. Isiviale keau hilokage Iesuho huhuihuhuibe toelau avuemo uoholinu. Kateaito namigevei avoe, “Inutolotolote ata kou hatige tahoveu bae daemo ulivebene. Isito auna laemo ui.”
MAT 27:25 Ige ata bahata keau hotove ibina vai avoe, “Halege au hatige tahove kena noemo ui no esetamo ui.”
MAT 27:26 Katelahai louge Bailotiu hotoeabe evisi Balabasi iomage au tinu. Isito Iesu mai tuvalie ata ovege abu visuhavoi mai hamaho tilu.
MAT 27:27 Kateai melavei gamanie o baluga ke uvue tiale tuvalie ata degomole hohavege abu loholu.
MAT 27:28 Lohoale keau ogove bahata tohoai ogo tahote vatae kosiveau hatumale ke mai avuemo hatulu.
MAT 27:29 Isi kinaveho hote mole bekabekate mai viliai kinave hanubelu. Isi kosive bedoia ke nahate mai adave inuteve mavolu. Isi lobohavoi abu kosiveho vamale ke nahate vai vudivemo kome bokoai vata bisi loui avoe, “Diue kosive baluga, ana duave.”
MAT 27:30 Katelahaito avuemo violahai bedoia ke mai kinavemo hamalu.
MAT 27:31 Katelahai hehavolata tota avuemo ogo tahote ke elokohai ogove seleve mai avuemo holovalu. Isi melavei idie domo hamaliho tilu.
MAT 27:32 Tialeau humaha tavae Sailini malaha mole ivi Saimoni keluvuta belehovoi namihai avoe, “Ata ko tedahoi avuemo idive ebamonela.”
MAT 27:33 Katelahaito tilialeau matama mole ivi Gologota keve velehovolu. Matama ke ihuu koseanu. Lolokue matama.
MAT 27:34 Iale abu keve velehovoi e mole toela mai uainita ebuehale ke mai omisi isiviale au ke ige vateve tumuu uoholisi. Isito Iesuu ke ige keu tumuige au ke ovonu.
MAT 27:35 Ke ovoge abu mai idie domo hamai ogove malei kasilahai ogove igaegae malelu.
MAT 27:36 Kasilahage uoholige abu uguiavoi ui Iesu nibima.
MAT 27:37 Kemo ulata sebele mole vaki mai avuemo abu ono vademoike hamale ke hisaliai avoe, “Malaha kou Diue atae kosive baluga, Iesu.” Kateaito mai kinave tatamo hamalu.
MAT 27:38 Isi kateai vavoloe ata abui malevei idie domo havelu. Moleu Iesu ada inuteatave. Isege moleu adave agiteatave.
MAT 27:39 Isege ataeau matama kela tai lohoi ke elehai hehavoi tuvikivikilahama.
MAT 27:40 Isi Iesuho loui avoe, “A konike loui kosea, ‘Dana dubu baluga koiai tota vani abuita igaeta kemo houi gabiai.’ Iale a Dilava mo holiniege idie do kemo dobai loho.”
MAT 27:41 Ige dubu nalimale kosive, Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau bahata hoto kateale loui hehavoma.
MAT 27:42 Isi moleho loui avoe, “Keu ata degomole tedaevei hoesegeveito au ebika tedahoholinu. Keu loui avoe, ‘Dau Diue atae kosive baluga.’ Iale auna dobai lohoge no bae no uvu mai avuemo mavoi.
MAT 27:43 Keu au uvu mai Dilavamo mamoi loui avoe, ‘Dau Dilava mo.’ Keta duave. Iale nahi elehage Dilavau isiviai tedahoge auna dobai lohoi.”
MAT 27:44 Ige abu atae toela abuita malei Iesuluvuta hamale kebiata hotoe toela kateale loui namihalu.
MAT 27:45 Vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili okoloki masege vaniu tota halunu.
MAT 27:46 Vanie ni ke masege Iesuu au hotomo baita kekoai loui avoe, “Ilai, Ilai lama sabakatani.” Ke ihuu koseanu. “Di Dilava, di Dilava osialemoike a di tedahoholisi di halenu.”
MAT 27:47 Ige ata degomoleau lavisi uale keau hoto ke evisi loui avoe, “Keu mesoho beloveta mole Ilaidia keike au hohavonu.”
MAT 27:48 Katelahasege solekavesite ata moleu bibuai tiale e mole toela mai ono mole ogomu ke nahatemo ehosivai idi mai ke bisi isiviale ebagemage Iesuu e ke isi.
MAT 27:49 Ige ata degomoleau avuho loui avoe, “Usege nahi elehai. Mesoho Ilaidiana dobai lohoniege ke tedahoi.”
MAT 27:50 Katelahasege Iesuu tota baita kekoaito hatinu.
MAT 27:51 Hatige Diue dubu balugamo abu ogo mole mai oe uvu tumute ke bamuale keu ehula dikolahai tiale heila velemai abuita holinu. Ige vatau kibikibiage muneau vigota vilahai vakolahalu.
MAT 27:52 Ige alue vuta keau daihovoge Dilava ata moaga subuta haluviale keau hovedevelu.
MAT 27:53 Hovedevei abu vuta ke halevelu. Iniale Iesuu hovelahage keau bae Dielusalemae tilu. Ige ata moagaeau kebia elegevelu.
MAT 27:54 Isito tuvali kosive isi tuvali esemu keau Iesu nibisi ulage hamuhatuge vaveve degomole keau velehovoge abu ke elegevei tetelahai vabulahalu. Isi loui avoe, “Seleveta keu Dilava mo.”
MAT 27:55 Isege keate moaga subuta Galili halevai Iesuluvuta olahai tedahomale keau haeavala lavisi vaveve ke bahata elehama.
MAT 27:56 Keate kebia vigomo Meli Magidaleni isi Diemisime Diosebame neina Meli isime Sebedi mo abui kebia neina keau keve lavisi ui vaveve ke elehama.
MAT 27:57 Alimatia malaha mole kunaite keu vaveve ke elehalage gutuanu. Malaha ke ivilike Dioseba. Keu Iesu esemu mole.
MAT 27:58 Iale keu tiale Iesu ava mai abavuliho Bailoti belahanu. Ige keu au esemu namigevege abu idie domo Iesu ava iavoi mai Dioseba omilu.
MAT 27:59 Ige Diosebau avave ke mai tiale ogoe doga mai vilianu.
MAT 27:60 Isi mai tiale au ebikaho munemo guli lovoale kemo mamonu. Isi mune baluga evovoai mai lohoi ilive bamuito halei tinu.
MAT 27:61 Isege Meli Magidaleni isi Meli mole keau vutave ke ulidamo uguiavoi ui ke elehama.
MAT 27:62 Abu kateisege Basova lovi vale vaniu uoholinu. Iniale bulae vavita dubu nalimale kosivea isi Balisia ata keau igaetoai Bailoti oe loholu.
MAT 27:63 Keve lohoale namihai avoe, “Kosive, no hilokage loboe ata keu subuta hatioholisito nita ui loui avoe, ‘Dana hatiniege vanie ni abuita igaeta uoholige dana tota hovelahai.’
MAT 27:64 Iale a esemu namigevege abu talive novata isi nivuta vutave ke nibie dua vai. Katealemo Iesu esemu keau bae talive avave ke vavololahalivebene. Mesoho keabuna vavololahaliege abuna ata lobogevei loui kosea, ‘Iesuu hovelahanu.’ Abuna katelahai lobolahage loboeabe kena subuta Iesuu loboale ke evihai.”
MAT 27:65 Katelahai namihage Bailotiu au tuvalie ata degomole malei ovei namigevei avoe, “Kobia malevei talive abuhi nenilahai Iesu vuta ke nibie dua vave.”
MAT 27:66 Ige abu tialeau Iesu vuta ke bamui gamanie silu mai mavoi louge tuvalie ata keau kemo nilahai uma.
MAT 28:1 Bulau uoholige Sande vavita vae hodohodota Meli Magidaleni isi Meli mole keau Iesu vuta elehaho tilu.
MAT 28:2 Isi tialeau keve velehovosege solekavesite hamu balugatahou hatunu. Ige Kosive anelu moleu otogomo dobai lohoale mune ke evovoai mai mamoi ke golomo ugulamoi ua.
MAT 28:3 Ige vavave keu vau nivolekale ke nahate vai levolevoai ua. Ige ogove keu tae seleveai ua.
MAT 28:4 Ige keve nilahai umale tuvalie ata keau ke elehai tetelahai haluviale ke nahate vatamo dobuluvilu.
MAT 28:5 Vatamo dobuluvige anelu keu keate nehe abui kebia namigevei avoe, “Lainaho vabulahalive. Di hilokage abu Iesu mai idie domo hamale keike la kaovama.
MAT 28:6 Iale keu komo uoholinu. Au subuta louale ke nahate hovelahanu. Loholive au lahale lovo elehave.”
MAT 28:7 Ige abu tiale lovove elehage au namigevei avoe, “Solekai talive di laheho louale ko loui esemuve kebia namigevei kosea, ‘Iesuu hovelahai Galili vatae tinu. Iale talive bae keve elehave.’”
MAT 28:8 Kateige abu vabulahaito vahaehota solekai vutave ke halevai esemuiabe namigeveho tilu.
MAT 28:9 Namigeveho tisege Iesuu solekavesite abuemo velemanu. Isi abuho loui avoe, “Lana duave.” Ige abu vudivemo kome bokoai vata bisi velovela holisi hoesehavolu.
MAT 28:10 Ige Iesuu namigevei avoe, “Vabu halevaito talive di haokuvu namigevege abu Galilie talive keve bae di elehai.”
MAT 28:11 Iesuu kateai louge keate keau tisege tuvalie ataeau Iesu vuta nibiale ke degomoleau Dielusalemae hoidevei tiale vaveve bahata abu elehale ke loui dubu nalimale kosive namigevelu.
MAT 28:12 Ige dubue kosive keau oe kosive kebia bevuevei abu onole vaveve ke hotohoto valu. Isi katelahai moni baluga malei tuvalie ata kebia ovelu.
MAT 28:13 Isi namigevei avoe, “Lainaho vaveve ke loulive. Isito lobolahai loui kosea, ‘No vavimo ladevesege Iesu esemuiau lohoale Iesu vava mai tilu.’
MAT 28:14 Isi mesoho Loma gamani kosiveu ke evisi kemo hoto louge noeabuna la vale ke vovohoi. Iale lainaho onobe huhulahalive.”
MAT 28:15 Katelahai namigevege tuvali esemu nehe keau moni ke malei abu abuho onole louale ke valu. Kateige hoto keu Diue vata bahata sonumai tinu. Iale novae vani komo Diue ataeau hoto ke louma.
MAT 28:16 Iesu esemu ada abui isi igae (11) keau Dielusalema halevai Iesuu Galili tana mole louale keve tilu.
MAT 28:17 Keve tiliale elehai hoesehavoi guligulihavolu. Katelahaito degomoleau dolodololahalu.
MAT 28:18 Dolodololahage Iesuu abue lohoi namigevei avoe, “Dilavau otogota vatata vuvune ke bahata daonu.
MAT 28:19 Iale vata bahatae talive ata bahata haivege abu di ehovage di Mamae ivi, di ivi, isi Munanae Tumue ivi ketamo babatisogeveve.
MAT 28:20 Isi di la namigeveale ke bahata loui kebia haivege abu evisi vai. Isi ko huhulahave. Dana vani bahata lahehi ulage vatana gabiai.”
MAR 1:1 Kou deiada duaike ko. Dilava mo Iesu Keliso ke deiada. Deiada ke umukau koseanu.
MAR 1:2 Subuta beloveta mole Aisaia keu deiadae umuka ke hisaiai avoe, “Dilavau au mo namihai loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’
MAR 1:3 Malaha kena botoe lamisi ata hohavei loui kosea, ‘Kosive humaha ke inuta loive. La uvu hoesegevei vaveve toela halevai vaveve dua vave.’”
MAR 1:4 Iniale gabie Dioni keu botoe tiale deiada ke loui ata haivei loui avoe, “La vaveve toela ke halevai hoidevei babatisolahave. Ige Dilavana bae la vaveve toela ke ulihage auna uoholisi.”
MAR 1:5 Kateai louge ata bahata Diudia vatae isi Dielusalema o keve umale keau Dioni hotoe deiada eviliho tilu. Kebiau hoto ke evisi abu vaveve toela louge Dioniu Diodani emo babatisogevenu.
MAR 1:6 Dioni keu ata nimole. Ogove keu ovo mole kamela ke vomo. Isege beletave keta ovo ke igae vate. Isege loviveike kainaku isi vidiae e.
MAR 1:7 Iale keu loui avoe, “Malaha molena di iae lohoniege di evihai ivi balugate holisi. Iale di baluga holioholialemo tamakave iamoveve keu daemo anekianu.
MAR 1:8 Di e unahamo la babatisogevema. Isito auna au Munanae Tumu hanavoi ke vuvunemo la hoesegevei.”
MAR 1:9 Vani mole Iesuu Galili vatamo au o Nasaleta ke halei lohoi Dioniu uale keve tinu. Ige Dioniu Diodani emo Iesu babatisohavonu.
MAR 1:10 Ige Iesuu emo hovelahai elehage otogou dikolahage Dilava Munana Tumuteu ugu imutava ke nahate holisi dobai lohoale avuemo ua.
MAR 1:11 Isege hoto moleu otogomo loui avoe, “Au di uvue mo seleve. Di a vahaeho va baluganu.”
MAR 1:12 Hoto keu gabiasege Dilava Munanae Tumuu Iesu iomage au ataeau uvesiteve tinu.
MAR 1:13 Tiale vanie ni voti ke uvumo keve usege Vatae Kosiveu lohoale lobohavonu. Keve botoe ovo aihanite keau ua. Isito Dilava aneluiau loholiale tedaholu.
MAR 1:14 Vani mole abu Dioni mai dibulae mavosege Iesuu Galili vatae tiale Dilava deiadae dua loui ata haivema.
MAR 1:15 Isi loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu vuguvuguanu. Ialelua la vaveve toela ke halevai hoidevei lohoi deiadae dua ko evive.”
MAR 1:16 Kateai louito Galili esagala oai tinu. Tiale keu abui hohote Saimoni isi Andulu elegevesege keau huenaho ugabi hatuma.
MAR 1:17 Ige Iesuu namigevei loui avoe, “Daluvuta lohoge di la haivege la huena maleale ke nahate ata moaga daho maleveve.”
MAR 1:18 Kateige abu solekavesite abu ugabi ke halevai avuluvuta tilu.
MAR 1:19 Tiale tota abui hohotebia Diemisita Dionita elegevesege abu bouti uvumo abu ugabi adahima. Ata abuita keau Sebedi esea.
MAR 1:20 Ige au solekavesite kebia hohavege abu abu mamata esemuiabeta halevei Iesu ehovalu.
MAR 1:21 Keau bahata lohoale o mole Kabenumu keve velehovolu. Iniale bulamo Iesuu lohoi Diue dubue tiale ata haivenu.
MAR 1:22 Ige abu hotove ke evisime vikolahalu. Kosealemo Diue menaka loui haivemale kebia hotou vuvuneholinu. Isito Iesuu hoto ke louale keu vuvune baluganu.
MAR 1:23 Iale Iesuu hoto ke loui ata haivesege dubu kemo tilogoe malaha moleu uale keu kekoai loui avoe, “Iesu, Nasaleta malaha, no halevei tenela. Ana no aiogevehonike kove lohonu. Di hilokage au Dilava Mo. A keu ata tumute.”
MAR 1:25 Kateige Iesuu namihai avoe, “Hoto halei malaha ke halei tenela.”
MAR 1:26 Kateai louge munanae toelau malaha ke aiohavoge keu teteteteai keko baluganu. Kateigeto munanae toelau ke halei tinu.
MAR 1:27 Ige ata bahataeau ke elehai viko balugai mole namigevei loui avoe, “Vadeulike ke. Moka vaveve dogaike. Malaha kou au vuvunemo munanae toela kebiaho louge keau hotove evisi vama.”
MAR 1:28 Kateige Iesu deiada keu solekavesite Galili vata bahata sonumanu.
MAR 1:29 Iesuu kateaito dubu halei Diemisita Dionita holoevei abuhi tilu. Tialeau Saimonime Andulume oe velehovolu.
MAR 1:30 Velehovosege abu Iesu namihai avoe, “Saimoni meau hobeage vavaveu vuvune balugage au avae golomo lahai uma.”
MAR 1:31 Ige Iesuu lohoale keate ke adala holisi ebagemage keate ke hobeu uoholige au hovelahai loviabe vanu.
MAR 1:32 Iniale gutumo vau dobai tisege abu vavahanitebia isi munanae toelaeau abuemo biloluvimale kebia bahata holoevei Iesue loholu.
MAR 1:33 O ke ata bahataeau lohoale keau Iesu uale o ke udahamo mole bevuevei ua.
MAR 1:34 Ige Iesuu ata moagaeau vavahani nimolete vamale kebia hoesegevei munanae toelaeau ataemo biloluvimale kebia hoesegevege munanae toela keau halevai tilu. Munanae toela keau hilokage Iesu keu Dilava mo. Katealemo Iesu abuho loui isiviholialeike abu hotobe louliho.
MAR 1:35 Vae alamo kokoluguu hotoisege Iesuu hovelahai o halei ataeau uvesite keve au Mama imihaho tinu.
MAR 1:36 Iniale vau alamosege Saimoniu Iesu esemu degomolehi Iesu kaovaliho tilu.
MAR 1:37 Tiliale Iesu elehai namihai avoe, “Ata bahataeau a kaovama.”
MAR 1:38 Ige Iesuu namigevei avoe, “Nahi o ko halevai o degomoleve tai. Ige di tota keve ata degomole haivei. Kosealemo vaveve katealehoike di lohonu.”
MAR 1:39 Kateai louito halei Galili vatamo o igaegaela tiale Diue dubula ata haivei munanae toela nunuvema.
MAR 1:40 Kateimalela lebolasite malaha moleu avue lohoale kome bokoai vata bisi namihai avoe, “A isivianiege di hoesehavonela.”
MAR 1:41 Ige Iesuu avuho uvu balugai avuela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.”
MAR 1:42 Kateai louge solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholige vavaveu duaveanu.
MAR 1:43 Ige solekavesite Iesuu malaha ke iomai namihai avoe, “Evinela. Ainaho di a hoesehavoale ko atabeho loulive. Isito inuta talive a ebika mai dubu nalimale ke haivunela. Ige au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna elehai hilokage a vavau duaveanu.”
MAR 1:45 Isito malaha keu kateholisito tiale Iesu vaveve ke loui ata bahata namigevenu. Katealemoike Iesuu hoilahai oe lohoveve keu avuemo anekiage boto unahae uma. Isito ataeau o bahatamo umale keau sohu avue lohoma.
MAR 2:1 Vani moagaeau uoholisege Iesuu tota Kabenumu oe lohonu. Ige au oe lohoale ke hoto ata bahataeau evisi avue loholu.
MAR 2:2 Avue lohoge oveu gigiage ata benahateau heie lavisi ua. Ige Iesuu hotoe dua loui ata kebia bahata haivema.
MAR 2:3 Kebia haivesege ata abuita abuita keau malaha mole vavaveu kibioholiale ke mai isiviale Iesue lohoi.
MAR 2:4 Lohoale keau isiviale oe uvue tai. Isito ataeau moagage ke mai tiveve keu anekianu. Ige abu mai oe lagadae tiale Iesuu lamiale ke nenita o kobuhai vahavemo oe nehe au avae golomo uale ke mai manevege dobai lohoale Iesu veloe heimo ua.
MAR 2:5 Katelahage Iesuu evieviabe ke elehai malaha nehe ke namihai avoe, “Di mo, di a toela bahata ulihage uoholinu.”
MAR 2:6 Kateai louge Diue menaka loui haivemale kebiata hoto ke evisi huhulahai avoe, “Osiohoike kou Dilava ivi mai aiohavotima. Atabeu bae toelabe ulihalivebene. Isito Dilava igaena vaveve toela ulihagei.”
MAR 2:8 Huhuihuhui kateale huhulahasege Iesuu solekavesite huhuihuhuiabe ke hilokai namigevei avoe, “Osiohoike la huhuihuhuie toela kateale huhulahama.
MAR 2:9 Dana vavahanite namihai loui kosea, ‘Di a vaveve toela ulihanu.’ Emena dana namihai loui kosea, ‘Hovelahai a ava mai lamisi tenela.’ Dana hoto olete loui. La huhuige hoto olete louveveu toloanu.
MAR 2:10 Isito halege dana vavahanite ke hoesehavoge lana ke elehai hilokage vaveve toela ulihaveve vuvune keta daemo ua.”
MAR 2:11 Kateai louito vavahanite ke namihai avoe, “Hovelahai a ava egumai mai a oe tenela.”
MAR 2:12 Ige ata keau elehasege malaha keu solekavesite hovelahai au ava egumai mai au oe tinu. Ige ata keau ke elehai viko balugai Dilava hoesehavoi loui avoe, “No subuta vaveve koseale elehaholilu.”
MAR 2:13 Iesuu kateaito tota hoilahai Galili esagae tinu. Ige ata bahataeau laluvai avue tige au kebia haivenu.
MAR 2:14 Kebia haivege uoholige au lohoniale Aloveasi mo Livai elehanu. Malaha keu ataemo takesi malemale ata. Iale takesilahamale oe uvue ugulamoi usege Iesuu namihai loui avoe, “Di ehomai loho.” Ige au hovelahai ehomanu.
MAR 2:15 Iniale vani mole Iesuu Livai oe lovi iliho tinu. Ige takesi moni malemale ata kebiau atae toela degomolehi abu vaveve halevai Iesu ehovale keau tiliale Iesuta esemuiabeluvutahi igaetolahai lovi ima.
MAR 2:16 Isege Diue menaka loui haivemale keau Iesu elehai tiale esemuiabe namigevei loui avoe, “Osiohoike keu atae toela kebiahi igaetoai lovi ima.”
MAR 2:17 Kateai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “Medikolou bae negote kebiaho loholivebene. Isito auna vavahanite kebia unaha hoesegeveliho lohoi. Ke nahate dau lohoale kou atae duaho di lohoholinu. Isito dau lohoale kou vaveve toela vamale kebia hohavehoike di lohonu.”
MAR 2:18 Vani mole ata babatisogevemale Dioni ke esemuiau Balisia esemuhi Dilava hoesehavoho lovi ioholilu. Isege ata degomoleau ke elehai lohoi Iesu namihai avoe, “Osialemoike keau lovi ioholisi uma. Isito a esemuiau kateholisito lovi ima.”
MAR 2:19 Ige Iesuu namigevei avoe, “Mo molena au keate melamege haokuvuiabe abuna lovi isi emena abuna halevai. Ba, abuna lovi isi vahaeholahai.
MAR 2:20 Isito vani mole atae toelae abuna loholiege mo ke hamage haokuvuiabe abuna bae vani kela uvulahai lovi i halevai.
MAR 2:21 Atabeu bae ogoe doga bohisi mai ogoe mami mai mamoi badivulivebene. Auna kateige ogoe doga kena ogoe mami ke butuhage auna dikolahai vahai.
MAR 2:22 Ige ke nahate atabeu bae uainie doga mai ovoe vate badivuale mamivemo ehosivalivebene. Auna kateige kena savai dikolahai. Ige uainie doga kena hosilahai lotihatui. Isito atabena uainie doga mai ovoe vatee dogamo ehosivage keu bae dikolahalivebene. Iale ke nahate di vaveveu bae vatae vaveve kebiahi igaetoalivebene.”
MAR 2:23 Vani mole bulamo Iesuu au esemuhi konee bulula olahai tisege esemuiabeau kone dakoai ilu.
MAR 2:24 Dakoai ige Balisia malahaeau Iesu namihai avoe, “Eleha. Osiohoike keau menaka eguvai bulamo katelahalu.”
MAR 2:25 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu.
MAR 2:26 Subuta Abaiatau dubu nalimale kosive baluga holimale ke vanila Deividiu dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai inu. Dubu nalimale unahaeabuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.”
MAR 2:27 Iesuu kateai louito tota namigevei avoe, “Dilavau bula vai isivialeike ataeau kemo lu malei ui. Dilavau bulaho ata vaholinu. Isito keu bula ataho vanu.
MAR 2:28 Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.”
MAR 3:1 Iesuu kateai louniale vani mole tota Diue dubue tiale malaha mole ada golote elehanu.
MAR 3:2 Ige Diue kosiveau Iesu nibitumutumuama. Ilive mesoho elehage au bulamo malaha ke hoesehavoge abu mai vaveveve kemo kotalahai.
MAR 3:3 Ige Iesuu malaha nehe ada toelate ke namihai avoe, “Hovelahai lohonela.”
MAR 3:4 Kateaito ata namigevei avoe, “Nahie menaka keu nahie haivege nahiabuna bulamo osioi. Nahiabuna bulamo vaveve dua vai. Emena vaveve toela vai. Nahiabuna vali ata hoesegevei. Emena aiogevei. Kateai louge abu hotove ibina louholilu.”
MAR 3:5 Kateige Iesuu kebia elegevei abuho itumuanu. Kosealemo keau menaka unaha ehovaito ata hoesegeveveve ke huhuoholilu. Isime malaha ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige au hotove evisi au ada hatuge duaveanu.
MAR 3:6 Ige Balisia malahaeau ke elehaime dubu halevai solekai tiliale gamani kosive Elodi ke ata benahate namigevei isiviale abuhi Iesu hamaveve humaha kaovai.
MAR 3:7 Iesuu au esemu benahatehi halevai Galili esagae tiliale keve velehovosege Galili ata moagaeau ehovai loholu.
MAR 3:8 Isege ata degomoleau Iesu vaveve bahata evisi loholu. Keau Diudia vata isi Idumea vata halevai loholu. Isege degomoleau Diodani e vaki mole keve loholu. Isege degomoleau Dielusalema, Taea, isi Saidoni o baluga kebiamo loholu.
MAR 3:9 Ata moagamoaga keau keve lohoge Iesuu vavahanite moaga hoesegevenu. Katealemoike vavahanite bahataeau Iesu leveliho mole kabitigevema. Kateige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Ataeau gigialelua daho vanagi mai emo mavoge di ke golomo lamisi ata haivei.”
MAR 3:11 Ata haivesege munanae toelaeau atae uvumo holoeavomale keau Iesu elehai dobuluvisi kekolahai loui avoe, “Au Dilava mo aike ke.”
MAR 3:12 Ige Iesuu namigevei avoe, “Hoto ke halevave. Di isiviholinu ataeau hoto ke eviliho.”
MAR 3:13 Iesu kateaniale uoholige lohoi tana molela veatisi tiale keu lamisi au ata hohavege abu avue loholu.
MAR 3:14 Lohoge au bae ata kebiamo au isivie esemu tuelo (12) tabagevege abu abostolove holilu. Ige au namigevei avoe, “Di la tabagevei isiviale daluvuta uge dana la hanavege di hoto loui ata haiveve.
MAR 3:15 Ige dana di vuvune malei laovege kemo munanae toela nunuvegeve.”
MAR 3:16 Ata nehebia au malevege esemuve holialeike kobia: Saimoni, ivive moleike Bita. Ige Sebedi mo abui Diemisi isi Dioni. Iesuu iviabe doga otovealeike ko, Boanele. Hoto ke ihulike hata. Kosealemo hotoeabe keu hata vutoale ke nahate. Ige Andulu. Ige Bilibi. Ige Batolomi. Ige Matiu. Ige Tomasi. Ige Diemisi mole, Aloveasi mo. Ige Tadeasi. Ige Keinanie ata mole Saimoni. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota. Ata katealebia Iesuu tabagevenu.
MAR 3:20 Iale keau halevai lovi iliho oe tilu. Isito ata moagaeau lohoge abu lovi iveve keu anekianu.
MAR 3:21 Kateige ataeau loui avoe, “Iesu keu tilogoanu.” Ige deholuvuiabeau ke evisi loui avoe, “Mesoho seleve.” Isi kateaime isivilahale biaeau Iesu mai nalisi.
MAR 3:22 Kateisege Diue menaka loui haivemale degomoleau Dielusalemamo lohoale keau loui avoe, “Setene vuvuneu avuemo ua. Munanae toelae kosive Biesabolo keike au vuvune omige au vuvunevemo munanae toela kebia nunuvema.”
MAR 3:23 Kateai louge Iesuu hohavege abu avue lohoge au dovudovue hotomo namigevei avoe, “La loui kosea, ‘Keu Setene vuvunemoike au vaveve kateale vama.’ La louale keu seleve holige Setenena oleve kateai au ata nunuvei. Keu anekianu.
MAR 3:24 Mesoho vata molemo ataeau mole tasalievei molehi mole haveliege abu bae ui egealivebene.
MAR 3:25 Ige mesoho valada igaeau mole tasalievei molehi mole haveliege keau bae ui egealivebene.
MAR 3:26 Iale ke nahate Setene ataeabuna hovedevei mole havei tiliege abu bae ui egealivebene.
MAR 3:27 “Atabeu bae ata mole negote ke oe uvue tai kunaive kebia vavoloalivebene. Isito auna vasohuta malaha ke umuvaito bae ove kemo kunaive malei.
MAR 3:28 “Seleveta di la namigevege evive. Dilavau atae vaveve toela bahata ulihaveve hiloka. Isi ataeau ivive loui mai aiohavoge auna vaveveabe toela ke ulihai.
MAR 3:29 Isito olena loui kosea, ‘Setene vuvunemoike au loviama.’ Isi kateai Munanave Tumu ke ivi mai aiohavoge Dilavau bae vaveveve toela ke ulihalivebene.”
MAR 3:30 Ata degomoleau loui avoe, “Iesu keu munanae toelae vuvunemoike au vaveve kateale vama.” Kateike vage Iesuu abuho hoto ke lounu.
MAR 3:31 Kateisege Iesu neinau hohuvuiabehi lohoale keau heie lavisi uito avuho hoto hanavoi isiviale elehai.
MAR 3:32 Ige ata moagaeau Iesu evilikahavoale keau namihai avoe, “A neinau a hohuvuhi lohoale heie ui a elehaho hoto hanavolu.”
MAR 3:33 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di neinaike ole. Ige di hohuvuiabulike olemea.”
MAR 3:34 Kateaito uguiavoi lotiale kebia namigevei avoe, “Di neina isi di hohuvuiabulike la kebia.
MAR 3:35 Iale oleuoleu Dilava isivi vamale keau di hohuvuia, di amakinuvuia, di neinuvuia.”
MAR 4:1 Vani mole Iesuu tota halei Galili esagae ata haiveho tinu. Keve tige ata moagaeau avuluvuta tiale mai evilikahavoge au vanagi mai e golomo meamoi avuemo ugulamosege ata keau milie usege au haivenu.
MAR 4:2 Isi dovudovue hoto moagamo kebia haivei avoe,
MAR 4:3 “Evive. Malaha moleu obie i malei au bulue sesiaho tinu.
MAR 4:4 Tiale ke sesiasege degomoleau humahamo keiolahage uguiau lohoale ke isi gabilahalu.
MAR 4:5 Isege benahateau munemunemo vatau uoholiale kemo keiolahai neniai ulioholige alumuiabeau heie dobai tioholilu.
MAR 4:6 Alumuiabeau vatamo tioholialemo vaniu velemai tumuai kebia havege tutukalu.
MAR 4:7 Isege benahateau adu bekate ke uvue keiohovoge adu bekateau ulisi bamuevege hahuavoholilu.
MAR 4:8 Isege degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ulisi bailahalu. Ige benahateau bailahale moagataho. Isege benahateau bailahale moaga. Isege benahateau bailahale moaga vesitehame.”
MAR 4:9 Iesuu deiada kateale louito namigevei avoe, “Oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.”
MAR 4:10 Iniale gabie Iesuu au ehuvela usege esemuve tuelo (12) keau esemuve degomolehi avue lohoale belahai avoe, “Osialemoike a vani bahata dovudovue hotomo no haivema.”
MAR 4:11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di loumale kemo di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito ata benahateau evieviholimale kebiaho di dovudovue hoto louge abu bae evisi lulelelahalivebene.
MAR 4:12 Kosealemo keau di vaveve niavoito neniai kemo luleleholilu. Isi vani bahata di hoto evisito ke hilokaholilu. Isito mesoho keau neniai luleleai hilokavatege Dilavau vaveveabe toela ulihanu.”
MAR 4:13 Iesuu tota au esemu namigevei avoe, “Lana dovudovue hoto ke humaha hilokaholiliege bae oleve kateai dovudovue hoto degomole hilokai.
MAR 4:14 Iale di dovudovue hoto ke ekovehage evive. Sesiamale ata keu Dilava hotoike au ke loui ata haivema.
MAR 4:15 I benahateau humahamo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keabuna hotoe dua ke evisege Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei.
MAR 4:16 Isege i benahateau munemunemo keiolahale keau ata degomoleau Dilava hoto evisi solekai vahaehomo male ke nahate.
MAR 4:17 Abu hoto ke evisi maito hoto keu uvuiabemo holomaholige abu negoholilu. Iniege gabie abu hotoe dua eviale kemo ataeabuna abuemo vaveve toela vai aiogevege abuna vatehani malei solekavesite hoidevei.
MAR 4:18 Isege i benahateau adu bekate uvue keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhulahage vaveve katealeu hotoe dua bamuge evieviabeu negoholinu.
MAR 4:20 Isege i benahateau vatae duamo keiohovoale keau ata degomoleau hotoe dua evisi ehovai vamale ke nahate. Ige hotoe dua kemo degomolebia evieviu balugataho. Isege degomoleau baluga. Isege degomoleau baluga vesitehame.”
MAR 4:21 Iesuu tota abuho loui avoe, “Nahiabuna vali lameba mahoi mai maua uvumo mavoi mesoho mai ladevemale betie valae mavoi. Ba, nahiabuna lameba hanei mai ehanumage ataeabuna atagavemo ui.
MAR 4:22 Di hoto louale ke ihuu koseanu. Ataeabuna abu vaveve vai mahogovage Dilavana bae vaveveabe ke mai umidamo mamoge ataeabuna ke elehai hilokai. Isi vani kela atae vaveve bahatana Dilava atagamo bae velehovoi umidamo ui.
MAR 4:23 Iale la oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.”
MAR 4:24 Kateaito tota namigevei avoe, “Di laheho louale ke evisi vave. Lana ke evisi ehovaliege di hotomo lulele balugave.
MAR 4:25 Olena di hotomo luleleage Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.”
MAR 4:26 Iesuu tota loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kena koseai. Ata moleu bulue tiale konee i hatuale ke nahate.
MAR 4:27 Keu hatuito tisege vavimo kone keau vakiai ulilu. Malaha keu koneu oleve kateai vakiale ke vaveve hilokaholinu.
MAR 4:28 Isito vatae onobenobe duamoike kone keau vakiai ulilu. Keau ulisi humulahai bailahage nigiabe keau gililahage malaha kena au siga mai tai kone kebia dakoevei.”
MAR 4:30 Iesuu tota belagevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo dana dovudovue hoto vade louge lana kemo lulelelahave.
MAR 4:31 Di louge evive. Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu masitae i ke nahate. Masita keu ie esehame seleve.
MAR 4:32 Isito ataeabuna ke sesiage auna ulisi balugage uguiabuna loholiege idi ke adamo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.”
MAR 4:33 Iesu dovudovue hoto kateale loui haivege abu kemo lulelelahage au tota degomole loui haivenu.
MAR 4:34 Auna dovudovue hoto unahamo ata kebia haivegei. Isito auna au esemuhi abuhuvela uniege dovudovue hotoe ihu bahata loui haivegei.
MAR 4:35 Kateimale gutumo Iesuu au esemuho loui avoe, “Lohoge nahi tabu ko houi vaki moleve tai.”
MAR 4:36 Kateige esemuiabeau ata ioveito bouti nehe Iesuu avuemo lamisi ata haivemale ke mai bouti degomole halevei tilu.
MAR 4:37 Tilialeau vaki mole velehovoholisege humaha tavae hanunu balugau utuige eu boutiabe uvumo lavuge boutiabeu uhutege mutuanu.
MAR 4:38 Kateige esemuiabeau ke elehai tiliale Iesuu subuta bilamo lahale ke etuvai loui avoe, “No haivemale ata, hovelahanela. Ana no e vahamo timale konike elehaholisime lahama.”
MAR 4:39 Ige Iesuu hovelahai hanunuta eta hotogevei loui avoe, “Halevai tobekave.” Kateige keau hotove evige hanunu keu uoholige eu tota tolemanu.
MAR 4:40 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Osiohoike la vabulahalu. Lana la uvu mai daemo mavoholilu.”
MAR 4:41 Isito esemuiabe keau vabulahalelua hotove ibina vaholisito moleho loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.”
MAR 5:1 Kateaito loholiale keau Galili tabu houi vaki mole Gelasene vata keve loholu.
MAR 5:2 Ige Iesuu boutimo dobai tisege tilogoe malaha moleu alue vutae umale keu avue lohonu.
MAR 5:3 Munanae toelau avuemo uale kemo ataeau evudei seimita umuvai isiviale mai omo kouai. Isito kena vani moaga seimi ke bukiai hatui lohoi alue vutae tigei. Kateige ataeau evudei umuvaveve keu anekianu.
MAR 5:5 Vani bahata auna alue vutae tai tanae oai kekoigei. Isime mune malei au vate ke heisi tahotigei.
MAR 5:6 Iale keu haeavamole Iesu elehai bibuai lohoale keu vudivemo kome bokoai vata binu.
MAR 5:7 Vata bige Iesuu tilogote kemo munanae toela ke namihai avoe, “Malaha ke halei tenela.” Kateai louge tilogote malaha keu loui avoe, “Iesu, otogoe umale Kosive ke mo, osiohoike a dae lohonu. Dilava ivimo di a imihama. Ainaho di aiohavolive.”
MAR 5:9 Ige Iesuu belahai avoe, “A ivilike ole.” Ige au loui avoe, “Di ivilike Moaga. Kosealemo noeau moaga.”
MAR 5:10 Isi kateai negoai Iesu namihai avoe, “Ainaho no nunuvege no haeavamole talive.”
MAR 5:11 Kateaito elehasege ovo degomoleau tanae lovi isi olahama. Ige munanae toela keau malaha kemo ualeau Iesu namihai avoe, “No hanavege no tai ovo kebia uvue deluhovoi.”
MAR 5:13 Kateige Iesuu munanae toela kebia nunuvege kebiau tiale ovo kebiamo deluhovolu. Ige ovo bahata tu taoseni (2,000) keau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu.
MAR 5:14 Ige ovo nibievemale keau detuluvisi tialeau humaha tavae ata namigevei tialeau oe ata bahata namigevelu. Ige ata bahata kebiau lohoi tiale isiviai vaveve ke elehai.
MAR 5:15 Keau lohoaleau munanae toelaeau malaha nehemo holoeavoale ke elehage keu ogoe dua vai tilogoholisito momoleai tobekai ugulamoi ua. Ige ata kebiau malaha ke elehai vabulahalu.
MAR 5:16 Ige ovoe biaeau malaha nehe ke deiadata ovo kebia deiadata loui ata bahata namigevelu.
MAR 5:17 Ige ata keau Iesu namihai isiviale au vataeabe ke halei tai.
MAR 5:18 Kateige Iesuu halei boutimo biloho vasege malaha nehe keu Iesu namihai isiviale avuti tai.
MAR 5:19 Kateige Iesuu keluai avuho loui avoe, “Talive Dilavau aho uvuai a hoesehavoale ke loui a oe ata bahata namigevenela.”
MAR 5:20 Ige malaha keu halei tiale Dekabolisi matama keve Iesuu avuemo vale ke loui ata bahata namigevenu. Ige keau ke evisi vikolahalu.
MAR 5:21 Iesuu boutimo tiale keu tabu ke vaki mole dobasege ata moagaeau avue lohoale evilikahavolu.
MAR 5:22 Ige Diue dubu nalimale kosive mole Diailosi keu lohoale Iesu elehai vudivemo kome bokoai vata binu.
MAR 5:23 Isi namihai avoe, “Di mau vavahaniale hatima. Iale loholive a ada mai golovemo mamoge au hovelahai mauliai.”
MAR 5:24 Ige Iesuu malaha nehe keti mave elehaliho tige ata moagaeau ehovei abuluvuta tilu.
MAR 5:25 Tisege keate moleu vavahanie toela male keu lohoale Iesu ogola holinu. Vavahanive keu koseanu. Vagana tuelo (12) ke uvumo tahoe toelau uvuvemo lohoma.
MAR 5:26 Medikolo moagaeau ke elehai mulamula omisito keau keate ke hoesehavoholilu. Keu kebiamo moni baluga hatugeto vavahanive keu sohu avuemo ui balugai tima.
MAR 5:27 Iale keate keu Iesu vaveve ke evisi ata moaga kebia uvumo lohoale Iesu iae ogovela holinu.
MAR 5:28 Ogovela holisi huhuai avoe, “Dana Iesu ogo unahala holiniege momoleai.”
MAR 5:29 Kateai Iesu ogola holige solekavesite tahoe toelau avuemo uoholinu. Ige keate ke biageu au uvumo huhuige vavahaniveu uoholinu.
MAR 5:30 Ige solekavesite Iesu biageu hilokage ata hoesegevemale vuvune keu ata molemo tinu. Ige au hoilahai niai loui avoe, “Oleike di ogola holinu.”
MAR 5:31 Ige esemuiabeau namihai avoe, “Ana ata moagaeau aluvuta lohoale konike a elehaholisi loui kosea, ‘Oleu di ogola holinu.’”
MAR 5:32 Isito Iesuu negoai elegevei lotinu. Isiviale hilokai oleike ogovela holinu.
MAR 5:33 Ige keate keu avuemo ono vadeu vale ke huhuai vabuai teteai avue lohoale vudivemo au kome bokoai vata bisi au deiada bahata loui Iesu namihanu.
MAR 5:34 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di ma, a a uvu bahata mai daemo mamoike vage vavahani keu aemo uoholinu. Iale vahaehomo tenela.”
MAR 5:35 Iesuu keate keti kateisege ata degomoleau Diailosi oe uale keau lohoale Diailosi namihai avoe, “A mau aike hatiale ainaho kosive keho louge au loholive.”
MAR 5:36 Kateai louge Iesuu hotoeabe ke evisito Diailosi namihai avoe, “Ainaho vabualive. Isito a uvu mai daemo mamonela.”
MAR 5:37 Kateaito ata namigevei avoe, “La bahataeau usegeto Bita Diemisi isime hohove Dioni kebia unahaeau daluvuta lohoi.”
MAR 5:38 Kateai kebia unahahi tiale keau malaha nehe ke oe velehovoi evisege ata moagaeau o kemo ninalahai kekolahama.
MAR 5:39 Ige Iesuu o ke vahae deluai tai namigevei avoe, “Osiohoike la ninalahai kekolahama. Ma keu hatioholinu. Isito lahaike au ke vanu.”
MAR 5:40 Ige abu ke evisi bituhavoi hehavolu. Ige Iesuu kebia bahata nunuvege abu heie tisege ma ke mamata neinaveta holoevei au esemuta holoevei ma keu lahai umale keve tilu.
MAR 5:41 Keve tiale ma ke adala holisi hotovemo namihai loui avoe, “Talita kumi.” Ke ihuu koseanu. Mabia, hovelahanela.
MAR 5:42 Ige ma keu solekavesite hovelahai lamisi oanu. Ige au hatisi hovelahale ke abu elehai vikobe nimole valu. Ma ke vaganau tuelo (12).
MAR 5:43 Ige Iesuu isuta namigevei avoe, “Lainaho deiada ko loui ata namigevelive.” Kateaito tota namigevei avoe, “Lovi mai omige au isi.”
MAR 6:1 Iesuu kateaito o ke halei au o seleve keve tinu. Ige esemuiabe keau avuluvuta tilu.
MAR 6:2 Iniale bulamo au Diue dubumo ata moaga haivema. Ige ata keau hotove kemo viko balugai moleho loui avoe, “Oleveike ata kou hoto ko louale lulele ko mai vikoe vaveve vuvune keta manu.”
MAR 6:3 Kateai moleho loui avoe, “Ata keu Meli moike. Keu o houmale ata unaha. Diemisi, Diosasi, Diudasi isime Saimoni hohuvuiabe abulike kebia. Iale amakinuvuiabe degomole abulike nahie vigomo ua.” Kateai loui Iesu kabebihavolu.
MAR 6:4 Ige Iesuu namigevei avoe, “Beloveta ata kena vata moleve tige ataeabuna hotove evisi hoesehavoi. Isito au au o seleve keve tige atave keau bae hotove evisi hoesehavolivebene.”
MAR 6:5 Kateai loui vikoe vaveve moaga o kemo vaholisito vavahanite degomole kebiamo au ada malei tataeabemo otovege keau momolelahalu.
MAR 6:6 Isito oeabe ata keau abu uvu mai avuemo mavoholige au kebia elegevei vaveveabe kemo vikoanu. Kateai au o ke halei tiale o degomole kebia haivenu.
MAR 6:7 Vani mole au au esemu tuelo (12) hohavege abu avue lohoge au munanae toela nunuveveve vuvune ovei abuibuiai hanavenu.
MAR 6:8 Hanavei abuho loui avoe, “Lainaho busebuse, lovi, moni kateale malelive. Isito la tiliege la tedaevemale bedoia ke unaha matageveve.
MAR 6:9 Isi la veloe voto isi ogo hatuale ke unahata teve. Isito lainaho beta malei tigelive.
MAR 6:10 La tiliege o oletemo ata oleu la malevei o hatuevege ke omo ulata o ke halevai teve.
MAR 6:11 Isi la tiliege o molemo velehovoge ata keau la hoto evioholisi la malevei o hatueveholige anakaeabemo la veloe gogea ke sesieveve. Ige abuna ke elehai hilokage Dilavana bae kebia aiogevei. Dilavau subuta Sodomata Gomolata aiogeveale ke nahate Dilavana bae gabie vatehani baluga kebia ovei.”
MAR 6:12 Kateai loui kebia hanavege abu ata haiveho tilu. Haiveho tiale ata haivei loui avoe, “La vaveve toela halevai hoideveve.”
MAR 6:13 Kateaito munanae toela moaga ataemo nunuvei olive oele malei vavahanite kebia kinamo ehosivage keau momolelahalu.
MAR 6:14 Gamanie kosive baluga Elodiu Iesu vaveve ke evinu. Kosealemo ataeau Iesu vaveve loui ata haivege Elodi keta ke evinu. Ata degomoleau loui avoe, “Mesoho ata babatisogevemale Dioni keu hatialeu tota hovelahaike vaime vaveve nimolete kateale vama.”
MAR 6:15 Ige degomoleau loui avoe, “Ilaidialike.” Ige degomoleau loui avoe, “Subuta umale beloveta moleike.”
MAR 6:16 Kateige Elodiu loui avoe, “Ba, mesoho di Dioni nehe eno heisi etulege hatisi hovelahaleike ke.”
MAR 6:17 Elodiu hoto kateale louale keu koseanu. Dioniu Elodi namihai loui avoe, “A a hoho Bilibi ke mahina Elodiasi vavolota melameale keu toelanu.” Isi kateai loulage vani mole Elodiu louge abu mai dibulae mavolu.
MAR 6:19 Dioniu kateai louge Elodiasi keu avuho itumuai isiviale hamage au hatisi. Isito Elodiu hamaliho isiviholiale kemo hamaveve humahau uoholinu.
MAR 6:20 Elodiu Dioni vabuhavoi hilokage keu malahae dua. Isime vavevebe toela vaholinu. Keu Dioni hoto keho isiviaito keate ke haleveve hoto ke evisi isiviholinu.
MAR 6:21 Iale vani mole Elodi uale vani keu lohoge au louge gamani kosive degomole, tuvalie kosive degomole, isi Galili vatae umale kosive degomole keau bahata Elodi oe lovi iliho loholu. Kemoike keate nehe keu bae Dioni hamaveve humaha ke davalianu.
MAR 6:22 Iniale lovi imale keve Elodiasi mau havuai Elodita kosive nehe kebiata malevei vahaehotievege Elodiu ke elehai ma ke namihai avoe, “A isivi louge dana a isivi ke vai.”
MAR 6:23 Kateai Dilava ivimo menakai loui avoe, “Di vata di kunai keau baluga. Iale a onoleho isiviai di namihage dana a isivi ke vai.”
MAR 6:24 Kateige ma keu lohoi tiale au neina namihai avoe, “Amia, dana ono vade igaeho kosive ke imihage au daoi.” Ige neinaveu loui avoe, “Namihage au ata babatisogevemale Dioni ke kina heisi etulei mai aoi.”
MAR 6:25 Kateige ma keu solekai tota lohoi kosive ke namihai avoe, “Di isiviale aike ata babatisogevemale Dioni ke eno heisi etulei kinave mai melegimo mamoi mai daonela.”
MAR 6:26 Ige kosive keu uvu balugai isiviholinu katealiho. Isito au lovi iho lohoale kebia nimo au ono vade ma keho valiho Dilava ivimo menakale kemo ke haleveve keu avuemo anekianu.
MAR 6:27 Katealemo kosive keu au tuvalie malaha mole hanavoi loui avoe, “Talive ata babatisogevemale Dioni ke eno heisi etulei kinave mai lohonela.” Kateige au halei dibulae tiale enove heisi etulei kinave mai melegimo mamoi mai lohoale ma ke omige au mai au neina ominu.
MAR 6:29 Ige Dioni esemuiau hoto ke evisi lohoaleau vavave mai tiale abavulu.
MAR 6:30 Vani mole Iesuu au abostolo nehe abuibuiai hanaveale keau tota hoidevei lohoale Iesuluvuta beleavoi abu ono vade vamale ke loui Iesu namihama.
MAR 6:31 Kateisege ata moagaeau Iesue tai lohoma. Kateige Iesuu au esemuhi lovi iveve keu anekianu. Ige au au esemu namigevei avoe, “Lohoge nahi nahi unaha tai ataeau uvesiteve sibeleai.”
MAR 6:32 Isi kateai abu boutimo biloluvisi ataeau uvesite matama keve sibeleaho tilu.
MAR 6:33 Sibeleaho tige ata moaga keau ke elehai matama ke halevai solekai bibuluvisi heila tialeau Iesuu au esemuhi tiale matama keve velehovolu.
MAR 6:34 Ige Iesuu boutimo dobai ata kebia elegevei abuho uvu baluganu. Kosealemo ata kebiau mamoe nahate. Ige nalievemale atau uoholinu. Kateige au hoto nimolete moaga loui haivenu.
MAR 6:35 Haivelage vau gutuige esemuiabeau lohoale avuho loui avoe, “Loviu uvesiteike ko. Vau loalelua ata kobia hanavege abu abu oe tai abu iveve kaovai.”
MAR 6:37 Ige Iesu namigevei avoe, “La biaeau lovi ovege abu isi.” Ige abu namihai avoe, “Noeabuna oleve kateai moni baluga malei ata moaga kobiaho lovi voievei.”
MAR 6:38 Ige Iesuu belagevei avoe, “Bato tai elehave. Lana lovibe malei lohoholilu.” Ige abu tiale lovi kaovai tota lohoale Iesu namihai avoe, “Valava ada mole isi huena abuita unahahame.”
MAR 6:39 Kateige Iesuu namigevei avoe, “Ata kebia namigevege abu mole tasalievei igaegaeai boboe golomo ugulelevai.” Kateai louge abu tiale ata kebiaho louge abu igaegaeai ugulelevai lotilu.
MAR 6:41 Ige Iesuu valavata huenata malei otogoe niai au Mama imihaito valavata huenata vakoanata malei au esemu ovege abu igaegaeai ata kebia ovei lotilu.
MAR 6:42 Ige ata bahata keau lovi ke ige uniabeau hanilahalu.
MAR 6:43 Ige esemuiabeau valavata huenata sigu malei basiketi tuelomo (12) udage ililoholu.
MAR 6:44 Ata keau lovi ke iale keau bahata vai taoseni (5,000).
MAR 6:45 Iesuu lovi ovege uoholige au esemu namigevei avoe, “Boutimo biloluvisi e houi vaki mole Betesaida keve tisege di ata kobia hanavege abu tisegeto di bae lohoi.”
MAR 6:46 Kateai louito lohoi ata kebia hanavege abu tisege au tanae au Mama imihaho tinu.
MAR 6:47 Iniale vavimo Iesu esemuiau boutimo tiale keau e vigola tisege Iesu eu kove tanae ua.
MAR 6:48 Tana keve lamisi au esemu elegevesege hebulu balugau utuige keau solekai tioholilu. Iniale vae alamo Iesuu lohoi e golola lamisi abue tiale isiviai boutiabe ke evihai tai.
MAR 6:49 Ige esemuiabeau Iesuu e golola lamisi lohoale ke elehai kekolahai loui avoe, “Aluu lohonu.”
MAR 6:50 Isi kateai vabulahage Iesuu namigevei avoe, “Vabu halevave. Iesu dailike. Lainaho vabulahagelive.”
MAR 6:51 Kateai louito boutimo biloisege hebulu keu tolemanu. Ige esemuiabe keau ke elehai vikolahalu. Kosealemo Iesuu valava ada mole kemo vuvune vaveve vale ke elehaito kemo luleleholilu.
MAR 6:53 Katelahaito e ke houi vaki moleve lohoale Genesaletie velehovoi abu bouti mai esagae mavolu.
MAR 6:54 Isi boutimo dobuluvisege solekavesite ata keau Iesu elehai valitilu.
MAR 6:55 Isi kateai bibuluvisi tiale o bahatae velehovoi Iesuu lohoale ke deiada loui ata bahata namigevege abu vavahanite malei avue loholu.
MAR 6:56 Ige Iesuu oleve keve tige abu vavahanitebia malevei avue lohoi isiviale abu ogove ivi unahala holisi momoleai. Kateige olemeau ogove ivila holiale keau momolelahalu.
MAR 7:1 Vani mole Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Dielusalemamo lohoale Iesu mai evilikahavolu.
MAR 7:2 Isi Iesu esemu elegevege keau Diue menaka ehovaholisi abu ada totoholisito lovi ilu.
MAR 7:3 Diue vaveve keu koseanu. Abuna vasohuta abu buluve vaveve ke vai abu ada totoaito bae gabie lovi igei. Isi abuna maketie tiliege lovi voilahai loholiege abu ada totoaito bae lovi ke igei. Isi abu buluve vaveve degomole koseale vagei. Abuna melegi, kabusi, sosibani kebia vavivuiabeau subuta totoimale ke nahate totolahaito bae abuemo lovi igei. Vaveve katealeu Balisia ataemo negoai tima.
MAR 7:5 Katealemo Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Iesu belahai avoe, “Osialemoike a esemu kebiau nahie buluve kebia menaka ehovaholisi abu ada totoholisito lovi ilu.”
MAR 7:6 Ige Iesuu namigevei avoe, “Beloveta mole Aisaiau subuta Dilavau la loboe vaveve louale koike au namihage hisalianu. Au loui avoe, ‘Ata kobiau abu ai unahamo di hoesehavoma. Isito uvuiabe keu vatae vaveve unaha huhuevema.
MAR 7:7 Keau di hoesehavomale ke ihuu uoholinu. Kosealemo keau atae menaka loui ata haivei loui kosea, Menaka kou Dilava menakaike. Isito abu haivemale keu Dilava menaka holioholinu.’”
MAR 7:8 Isi Iesuu tota namigevei avoe, “La katealemo Dilava menaka ke halevaito atae menaka ehovema.
MAR 7:9 “Selevetanike la Dilava menakae tumu kabebihavoi la buluve menaka kebiamo negolahama.
MAR 7:10 Moseseu Dilava menaka loui ata haivei avoe, ‘La mamuvu la neinuvu kebia hoto evisi hoesegeveve.’ Isi tota haivei avoe, ‘Oleuoleu abu mamuvu neinuvu kebia aiogevei hotoe toela abuho louale kebia abuna havege haluvisi.’
MAR 7:11 Isito la loboe vaveve koseale loui ata haivei kosea, ‘La mamuvu la neinuvu kebia la onobenobe oveho isiviholiliege kebiaho loui kosea, Di ke mai Dilava omialemo di bae ke mai laovelivebene.’
MAR 7:13 La vaveve kateale vamalemo Dilava menaka kabebihavoi la menakate ehovei ata haivema. Isi vaveve degomole kateale vama.”
MAR 7:14 Iesuu kateaito ata bahata hohavei abuho loui avoe, “La bahata di hoto ko evisi avuemo lulelelahave.
MAR 7:15 Ataeau lovi onole imale keu abuemo toela holioholinu. Isito abu vaveve toela onole huhulahai vamale keu abuemo toelanu.
MAR 7:16 Katealemo la oleuoleu hoto evimaleau hoto ke evive.”
MAR 7:17 Iesu kateaito ata kebia halevei oe tige esemuiabeau belahai avoe, “A louale ke ihuike ono vade.”
MAR 7:18 Ige au namigevei avoe, “Lana lata di louale kemo luleleholilu. Nahi onole imale keu Dilava nimo toela holioholinu.
MAR 7:19 Kosealemo nahi lovi imale keu bae nahie uvue talivebene. Isito auna nahie gogoe taito uoholisi.” Hoto kateale loualemo nahi hilokage lovi bahata keau duave.
MAR 7:20 Iesuu tota loui avoe, “Atae uvumo abu vaveve toela onole huhulahai vamale keike Dilava nimo toelanu.
MAR 7:21 Vaveve toela kosealeike atae uvumo lohoge abu vama. Abuna vaveve toela huhulahaliege teibae vaveve vai mole vavogevei mole havei mole keatehi ladevei mole kunaiho isivi balugai mole lobogevei mole maina mai isi kokoluguai Dilava ivi aiohavoi vaveve toela degomole vagei.
MAR 7:23 Vaveve toela katealebiaike atae uvumo lohoge abu vage Dilava nimo toelanu.”
MAR 7:24 Iesuu kateai louito vata ke halei o mole baluga Taeae tinu. Tiale o molemo deluai isiviholiale ataeau au lohoale ke hilokaliho. Isito ataeau au lohoale ke hilokai avue loholu.
MAR 7:25 Isi kateisege ma molemo munanae toelau holomale ke neinau Iesuu lohoale ke hoto evisi lohoaleu vudivemo kome bokoai vata binu.
MAR 7:26 Keate keu Diue ata holioholinu. Keu Sulovenisia vatamo lohonu. Iale keu lohoaleu Iesu namihai avoe, “Ana valive di maemo munanae toela nunuvai.”
MAR 7:27 Ige Iesuu namihai avoe, “A Diue ata holialebene di bae a tedahoi. Isito di a tedahoge di Diue ata tedaeveho lohoale kebiabuna osioi. Iale dana vasohuta kebia tedaevei.”
MAR 7:28 Ige keate keu namihai avoe, “Kosive, a hoto keu seleve. Isito ana vali di isivihame igae komo di tedahoito bae a ata seleve kebia vani bahata tedaevegei.”
MAR 7:29 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A hoto kateale loualemo oe talive a ma elehanela. Munanae toelau a ma halenu.”
MAR 7:30 Kateige keate keu tiale au ma elehage munanae toelau halege momoleai tobekai lahai ua.
MAR 7:31 Iesuu kateaito o ke halei o mole Saidoni kela velemai tialeu Galili vata kela velemai tialeu Dekabolisie velemanu.
MAR 7:32 Keve velemasege o ke biaeau malaha moleu uvute holisi golemate holiale ke melavei lohoale Iesue velehovoi isiviale Iesuu au ada mai avuemo mamoge au momoleai.
MAR 7:33 Ige Iesuu malaha ke melamei ata kebia halevei tiale abu lilikateve au adae viso malei malaha ke golemamo otoveito au adamo vioai vio ke mai malaha ke neme levenu.
MAR 7:34 Kateaito otogoe niai au uvumo anuai loui avoe, “Alavonela.”
MAR 7:35 Ige solekavesite malaha ke golemau dua vage nemeveta isuoholige au hotoai hoto evinu.
MAR 7:36 Ige Iesuu tota malaha keti hoidevei lohoale ata kebia bahata namigevei loui avoe, “Lainaho vaveve ko loui ata namigevegei.” Isito ataeau hotove ke evioholisi ata namigevege abu evilu.
MAR 7:37 Kateige Iesu deiada ke evialeau vaveveve kemo vikolahai loui avoe, “Malaha keu vaveve bahata vamale keu duave unaha. Keu golemate isi uvute kebia hoesegevege abu hoto evisi hotolahama.”
MAR 8:1 Vani mole Iesuu ata moaga haivelage abu lovi iveve keu uoholinu. Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Ata kobiau daluvuta vanie ni abuita igaetamo ui lovibe ioholige di abuho uvuanu.
MAR 8:3 Dana lovi oveholisito hanavege abu tiliege degomole abuna vaeho humaha tavae nibedai. Kosealemo degomoleau o haeavamolemo loholu.”
MAR 8:4 Kateige esemuiabeau namihai avoe, “Loviu uvesiteveike nahi uale ko. Iale noeabuna oleve lovi malei ata moaga kobia ovei.”
MAR 8:5 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana lovibe malei lohoholilu.” Ige abu namihai avoe, “Ba, no valava seveni (7) malei loholu.”
MAR 8:6 Kateige au ata kebia namigevege abu vatamo ugulelevai lotilu. Isito valava seveni (7) malei hoesehavoito vakoai au esemu ovege abu malei ata kebia ovei lotilu.
MAR 8:7 Isi huena degomolehame kebiata malei hoesehavoi vakoai au esemu ovege abu tota malei ata kebia ovei lotilu.
MAR 8:8 Ige ata bahata voa taoseni (4,000) keau lovi ke ige uniabeu hanianu.
MAR 8:9 Ige esemuiabeau lovie sigu ke malei basiketi sevenimo (7) udage tobaloholu. Kateigeto Iesuu ata kebia hanaveito au esemuhi bouti mai Dalamanuta vatae tilu.
MAR 8:11 Abu tiale keve velehovoge Balisia ataeau Iesue lohoale lobohavoi avoe, “Ana valive vikoe vaveve vage no ke elehai hilokage a keu Dilavaemo lohonu.”
MAR 8:12 Ige Iesuu kabebiabe vai abuho loui avoe, “Novae ata la koeau osiohoike vikoe vaveveho di belahama. Seleveta di la namigevege evive. Di bae vikoe vavevebe laheho valivebene.”
MAR 8:13 Kateai louito halevei bouti mai e ke vaki moleve tinu.
MAR 8:14 Tiale au esemuho loui avoe, “Lainaho Balisia isi Elodi ata kebia valava ilive. Isito kebiamo la ebika nenigeveve.” Kateige esemuiabeau moleho loui avoe, “Mesoho nahi valava malei lohoholilike vage au nahiho hoto ke lounu.” Kosealemoike abu hoto ke loulu. Abu abu iveve valava moaga malei lohoholisito valava igaehame mai loholu.
MAR 8:17 Iale abu abu moleteho loumale ke Iesuu hilokai abuho loui avoe, “La osiohoike valava malei lohoholiale kemo hoto louma. La uvuu tololahalemo lana di louale kemo luleleholilu.
MAR 8:18 Lana di valava ada mole vakoai ata vai taoseni (5,000) ovege uniabeu haniale ke huhuoholilu.
MAR 8:19 La huhuige di ke valemo lovie sigu vaesuteau basiketimo ililoholu.” Ige abu avuho loui avoe, “Basiketi bahata tuelo (12).”
MAR 8:20 Ige au tota emo loui avoe, “Di valava seveni (7) vakoai ata voa taoseni (4,000) ovege uniabeu haniale ke la huhuige lovie sigu vaesuteau basiketimo ililoholu.” Ige abu avuho loui avoe, “Basiketi bahata seveni (7).”
MAR 8:21 Ige au namigevei avoe, “Lana lovi iveve kenike huhuai moleho louma. Dau lovi ke huhuai louholinu.”
MAR 8:22 Abu lohoale Betesaidae velehovoge ata degomoleau malaha mole ni kedute melavei Iesue loholu. Lohoaleau Iesu belahai isiviale au malaha ke ni levege au duaveai.
MAR 8:23 Kateige Iesuu malaha ke adala holisi melamei o iae tiale au adamo vioaito malaha ke ni levei belahai avoe, “Ana elehanu.”
MAR 8:24 Ige malaha keu niai loui avoe, “Ito, di niai ata elegevenu. Isito ata keau oai tioholige di kebia elegevei huhuai kosea, Mesoho idiabulike.”
MAR 8:25 Malaha keu neniai nioholige Iesuu tota nive levege niveu duave seleveage au neniai ata elegevei lotinu.
MAR 8:26 Iesuu kateaito hanavoi loui avoe, “Ainaho oe tiniege vaveve ko loui ata namigevelive.”
MAR 8:27 Iesuu kateaito au esemuhi halevai Sesalia Bilibai o ke vavae o degomoleve tilu. Tialeau humaha tavae Iesuu au esemu belagevei avoe, “Ataeau huhuige dau ole.”
MAR 8:28 Ige abu namihai avoe, “Ata degomoleau a mai loui avoe, ‘Ata babatisogevemale Dioni keike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Ilaidiaike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Beloveta moleike ke.’”
MAR 8:29 Ige Iesuu tota au esemu belagevei avoe, “Isege laeau huhuige dau ole.” Ige Bitau loui avoe, “A keu Keliso. Dilavau a hanavoale ke alike.”
MAR 8:30 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lainaho ke loui ata namigevelive.”
MAR 8:31 Isi humaha tava ke igaeve au esemu haivei loui avoe, “Atae Esena bae vatetumu baluga malei. Oe kosivea, dubu nalimale kosivea, isime Diue menaka loui haivemale keabuna bae kabebihavoi hamage auna hatisito vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.”
MAR 8:32 Au abuho au hativeve deiada ke loui daiage Bitau melamei abu lilikateve tai avuho loui avoe, “Hoto kateale lou hale.”
MAR 8:33 Ige Iesuu au esemu degomole niavei Bitaho loui avoe, “Setene, di haliohatunela. A huhuale keu Dilavaemo lohoholisito ataemo lohonu.”
MAR 8:34 Kateai louito au esemuta ata moaga kebiata hohavege abu abue lohoge au namigevei avoe, “Oleu daiti tiho vaniege au lako au isivi va halei au vatehani maleveve ke huhu haleito di ehomai.
MAR 8:35 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuoholisito di ivita di hototamo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai.
MAR 8:36 Olena vatae onobenobemo kunaite holisito Dilavamo au uvu mamoholisito hatiniege auna oleve kateai ukolikoli mai.
MAR 8:37 Au bae kunai keta au ukolikoli maleveve ke ibina valivebene.
MAR 8:38 Ataeau novae vani komo Dilava halevai vatae isivi vamale kemo oleuoleu di mati vai di hoto louliho isiviholige dana bae di lohomale kela di Mamae ataga anelu tumute atagamo lohoniege data kebia matigevei.”
MAR 9:1 Iesuu tota namigevei avoe, “Seleveta, di la namigevema. La degomoleau kove uale keau bae haluvilivebene. Isito ataeau Dilava adae vuvunemo uveve ke vuvune elehaito bae haluvisi.”
MAR 9:2 Kateai louniale vanie ni sigisiu (6) uoholisege au Bita, Diemisi, isi Dioni holoevei abuhi tana mole balugae tilu. Tiale keve velehovoi elehasege Iesu vavae elehilehiu nimoleanu.
MAR 9:3 Nimoleage ogove keau taebe ni mole vai ua. Atabeu ogo totoige taeve keu ke nahate va holioholinu.
MAR 9:4 Isi kateisege esemuiabe keau elehasege Ilaidiau Moseseti Iesuluvuta hotohotoima.
MAR 9:5 Ige Bitau Iesuho loui avoe, “Kosive, hoeseike no vai kove loholu. Iale noeabuna la nenita oe ese abuita igaeta houevei. Ilive elike moleu aho. Moleu Moseseho. Isege moleu Ilaidiaho.”
MAR 9:6 Keau vabulahalemoike Bitau hoto ke huhuoholisito lounu.
MAR 9:7 Kateisege goeu lohoi kebia bamuevesege hoto moleu goe ke uvumo loui avoe, “Di uvue moike ke. Iale hotove evive.”
MAR 9:8 Hoto keu uoholisege abu nilahai elehage ata abuita keau uoholisege Iesu igaeu lamisi ua.
MAR 9:9 Kateaito hevaluvisi lohosege Iesuu au esemu namigevei avoe, “Lainaho la ono vade elehale ke loui ata haivegelive. Ilage Atae Eseu hatisi tota hovelahageto bae loui ata haiveve.”
MAR 9:10 Kateige esemuiabeau hotove evisito abu moletehi Iesuu hatisi hovelahaveve ke ihu hilokaholisi molemo kaovama.
MAR 9:11 Isi tota Iesu belahai avoe, “Osiohoike Diue menaka loui haivemale keau loui avoe, ‘Ilaidiana vasohuta lohosegeto Atae Esena bae gabie lohoi.’”
MAR 9:12 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta Ilaidiana vasohuta lohoi humahave loisi ata bahata namigevege abuna abu vaveve bahata hoesegevei. Isito di la namigevege evive. Ilaidiau subuta lohoge ataeau Bukae Hotou louale ke nahate vai abu isivi avuemo vai aiohavolu.”
MAR 9:14 Kateai hevaluvisi lohoaleau abu esemu degomolebiamo velehovoi elehasege ata moagaeau igaetolahaime uma. Ata keau umale keve Diue menaka loui haivemale keau Iesu esemu degomolehi moleho louma.
MAR 9:15 Isege ata degomoleau keve ualeau Iesuu lohoale ke elehai vahaehove vai avue bibuluvisi tilu.
MAR 9:16 Ige Iesuu lohoale au esemu belagevei avoe, “La hoto onoleike abuhi molemo louma.”
MAR 9:17 Kateisege malaha moleu ata kebiahi uale keu Iesu namihai avoe, “No haivemale ata, munanae toelau di moemo holomage uvute holialeike di mai ae lohonu.
MAR 9:18 Munanae toela kena vani degomole aiohavoge auna vatamo dobage aivemo sabana lohoge auna au aie luhumo hedimai kibioholisi ugei. Di vasohuta mai a esemue lohonu. Isito keau munanae toela ke nunuvaholilu.”
MAR 9:19 Kateige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Evieviholimale ataea, la huhuige dana vali vani moaga lahehi ui laheho loviai. La katealemo mo ke mai dae lohove.”
MAR 9:20 Kateige keau mo ke mai lohoge munanae toelau Iesu elehai mo ke aiohavo seleveai mai vatamo mamoge tobilakage aivemo sabau lohonu.
MAR 9:21 Ige Iesuu mamave belahai avoe, “A mo kou vaesuvelaike au vaveve koseale vanu.” Ige mamaveu loui avoe, “Eseesemoike au ke vai lohonu.
MAR 9:22 Vani moaga munanae toela keu isiviale au hatisi. Kateaime mai venemo mihatui emo mihatuma. Ialelua a huhuige ana vali noheho uvuai no tedaevei.”
MAR 9:23 Kateige Iesuu avuho loui avoe, “Osiohoike a daho loui kosea, ‘A huhuige ana vali no tedaevei.’ Ana a uvu mai daemo mamoi onoleho di imihage dana ke vai.”
MAR 9:24 Kateige mamaveu loui avoe, “Evievi daemo uale keu baluga holioholinu. Iale di evievi ke mai balugatinela.”
MAR 9:25 Kateisege ata moaga keau Iesu mai evilikahavoi isiviale elehai. Ige Iesuu munanae toela keho loui avoe, “A mo ke mai aiohavoge au hotoholisi evioholimalemo di a namihalelua mo kemo soai ti seleveanela.”
MAR 9:26 Kateai louge munanae toela keu mo ke haleho kekoai mai vatamo mamoge ataeau elehai loui avoe, “Mo keu hatinu.” Kateaito halei soai tinu.
MAR 9:27 Ige Iesuu mo ke adala holisi ebagemage hovelahanu.
MAR 9:28 Iniale Iesu igaeu oe uvue usege esemuiabeau belahai avoe, “Osiohoike no mo kemo munanae toela ke nunuvaveve keu noemo anekianu.”
MAR 9:29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Onobeu bae munanae toela kateale nunuvelivebene. Isito lovi ioholisito guliguli unahamo lana munanae toela kateale nunuvei.”
MAR 9:30 Abu tota matama ke halevai Galili vatae lohoge Iesuu isiviholiale ataeau au lohoale ke hilokaho.
MAR 9:31 Kosealemo au isiviale au hativeve ke deiada loui au esemu haivei. Kateai namigevei avoe, “Ataeabuna Atae Ese mai ata degomole ovege abuna hamage auna hatiniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.”
MAR 9:32 Kateige abu Iesu hoto ke evisi avuemo luleleholisi isiviale belahai. Isito vabulahalemo belahaholilu.
MAR 9:33 Katelahai loholiale Kabenumue velehovolu. Keve velehovoi oe uvue tige Iesuu au esemu belagevei avoe, “Hoto vadeike la nova humaha tavae loui lohoma.”
MAR 9:34 Kateige keau humaha tavae oleu abuemo kosive baluga holiveve ke loui lohoalemo vabuhavoi hotove ibina louholilu.
MAR 9:35 Ige Iesuu ugulamoi au esemu bahata namigevei avoe, “Oleu isiviai kosive baluga holiho vaniege au ebika etolemai au haokuvu huhueveito bae gabie au ebika huhuai.”
MAR 9:36 Kateai louito eseese mole mai vudiabemo mamoito mai evudei abuho loui avoe, “Olena di ivimo eseese ko nahate mai o hatui hoesehavoniege daike au ke hoesehavonu. Isi olena di mai o hatui hoesehavoniege di hanavoale ketaike au ke mai hoesehavonu.”
MAR 9:38 Ige esemuve mole Dioniu namihai avoe, “No haivemale ata, no malaha mole elehasege keu a ivimo ataemo munanae toela munuvema. Nunuvege no isiviale keluige au halei. Kosealemo keu nohehi a ehomaholinu.”
MAR 9:39 Ige Iesuu au esemu bahata namigevei avoe, “Ata oleu di ivimo vikoe vaveve vage lainaho keluagei. Kosealemo ata keu di ivimoike au ke valemo au bae di ivi aiohavolivebene.
MAR 9:40 Ata oleu kateale vale keu nahie aiogeveholisito nahie tedaeveike au ke vama.
MAR 9:41 Seleveta di la namigevema. La di esemu holiale kemo oleuoleu la tedaevei e hai laoveale kena bae au ibina mai.”
MAR 9:42 “Ata olena isiviai evievi ese molehame aiohavoge au vaveve toela vage abege ataeau mune baluga mai enoveta etunavui mai davalamo mihatuge duave.
MAR 9:43 Iale ke nahate la adau vaveve toela vage ke heisi etuleve. La ada igae keta otogoe tiale keta duave. Isito la ada keu vaveve toela vai la malevei veneu hodovavesite keve otoveale keu toelanu. Veneu hodovavesite keu hatihatie matama.
MAR 9:45 Isi la velou vaveve toela vage ke heisi etuleve. La velo igae keta otogoe tiale keta duave. Isito la velo keu vaveve toela vai la malevei veneu hodovavesite keve otoveale keu toelanu. Veneu hodovavesite keu hatihatie matama.
MAR 9:47 Isi la niu vaveve toela elehai vage ke ekosihai mihatuve. La ni igae keta Dilava matamae dogae tiale keta duave. Isito la ni keu vaveve toela vai la malevei veneu hodovavesite keve otoveale keu toelanu. Veneu hodovavesite keu hatihatie matama.
MAR 9:49 “Madea keu duave. Isito auna toelai heholiniege auna oleve kateai bae tota heai. Iale madea keu vene nahate. Dilavana bae veneta atae vaveve kaovai hilokage oleme vaveveau duaveasege oleme vaveveau toelalu. Katealemo madea vaveve ke nahate vai mole hoesegeveve.”
MAR 10:1 Iesuu kateaito ata kebia halevei Diudia vatae velemai Diodani e ke houi vaki moleve tinu. Keve tige tota ata moagaeau avue lohoge au au vamale ke nahate vai haivenu.
MAR 10:2 Ige Balisia ataeau lohoale Iesu lobohavoho belahai avoe, “A huhuige malaha moleu au mahina halege kena menaka egumanu. Emena.”
MAR 10:3 Ige Iesuu belagevei avoe, “Mosese menakau vaveve katealemo ono vade lounu.”
MAR 10:4 Ige abu namihai avoe, “Mosese menakau loui avoe, ‘Malaha oleu au mahina haleho vaniege vasohuta au mahina haleveve beiba hisaliaito bae keate ke halei.’”
MAR 10:5 Ige Iesuu tota namigevei avoe, “Dilava menaka ehovaveve kemo la uvuu toloike vage Moseseu mahina haleveve humaha ke alavonu.
MAR 10:6 Isito vasohuta Dilavau vata vai otogo vale vani kela Dilavau malaha vai keateta vanu. Katealemo mo molena mahinaniege au mamata au neinata halevei au mahinati igaetoai ui.
MAR 10:8 Katealemo abu bae avui molemo igaegaealivebene. Isito abuna molehi igaetolahai.
MAR 10:9 Dilavaike mahinuvuale kebia malevei igaetoige abu mole holoevei igaetoalu. Katealemo atabe lako kebia tasalievelive.”
MAR 10:10 Kateai louniale halei oe uvue tige esemuiabeau avue tiale au hoto louale kemo luleleholisi belahalu.
MAR 10:11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Malaha oleu au mahina halei keate mole melameniege au keate ke vavamo vavoloike au ke vanu.
MAR 10:12 Ige ke nahate mesoho keate moleu au kolia halei malaha mole melameniege au kolia ke vavamo vavoloike au ke vanu.”
MAR 10:13 Vani mole ata degomoleau abu ese malei Iesue lohoi isiviale au levevei hoesegevei. Isito Iesu esemuiau kebia iovei avoe, “Halevai teve.”
MAR 10:14 Ige Iesuu ke elehai itumuai au esemuho loui avoe, “Lainaho eseese keluevelive. Isege abu dae lohoi. Kosealemo eseese kebia uvunahate vamale keabuna Dilava adae vuvunemo ui.
MAR 10:15 Seleveta di la namigevema. Oleuoleu eseese kobia uvunahate vaholiliege abu bae Dilava adae vuvunemo ulivebene.”
MAR 10:16 Kateai louito eseese kebia malevei au vudimo otovei au ada malei tataeabemo otovei hoesegevenu.
MAR 10:17 Iesuu kateaito halevei tiho vasege malaha moleu bibuai lohoaleu vudivemo kome bokoai vata bisi belahai avoe, “No haivemale atae dua, dana ono vade igae vai ukolikoli mai.”
MAR 10:18 Ige Iesuu namihai avoe, “Osiohoike a dahoe loui kosea, ‘Atae dua.’ Atabeu duave holioholinu. Isito Dilava igaeu duave.
MAR 10:19 A menaka koseale hilokaevenu. ‘Ainaho ata havegelive. Ainaho mole keatehi ladevegelive. Ainaho mole vavogevelive. Ainaho mole lobogevelive. Ainaho molemo loboe vaveve vagelive. Isi a mamata a neinatae hoto evisi hoesegevenela.’”
MAR 10:20 Ige malaha keu loui avoe, “No haivemale ata, di esebuluta menaka kebia bahata ehovei lohoma.”
MAR 10:21 Kateai louge Iesuu avuho isiviai niavai loui avoe, “A a louale ke bahata vanu. Isito a vaveve ko igae vaholiale talive vai a kunai ke bahata malei voiai ibinave malei kunaiholimale kebia oveito lohoi di ehomanela. Ilive elike otogoe ibinae dua manela.”
MAR 10:22 Ige malaha keu au kunai moaga ke malei ata oveveve ke evisi uvu baluganu.
MAR 10:23 Kateige Iesuu au esemu niavei lotai abuho loui avoe, “Kunaite keau otogoe tiveve keu tolo seleveanu.”
MAR 10:24 Ige esemuiabeau vikolahage au tota namigevei avoe, “Di esemuia, olemeau kunai huhu balugamale keau otogoe tiveve keu tolo seleveanu.
MAR 10:25 Ovo kamela keu nilae vahamo tiveve keu anekianu. Iale ke nahate kunaite keu otogoe tiveve keu anekianu.”
MAR 10:26 Ige esemuiabeau hotove ke evisi viko balugai moleho loui avoe, “Kunaite keabuna otogoe tioholige oleme igae abuna otogoe tai.”
MAR 10:27 Kateai louge Iesuu niavei abuho loui avoe, “Kunaite keau otogoe tiveve keu ataemo anekianu. Isito keu Dilavaemo anekiholinu. Nahi hilokage vaveve bahata keau Dilavaemo toloholilu.”
MAR 10:28 Kateige Bitau avuho loui avoe, “Di louge evi. Noeau no onobenobe bahata halevai a ehovalu.”
MAR 10:29 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevema. Oleuoleu di ivimo di hoto louliho abu o, abu mohoho mahoho, abu mamuvu neinuvu, abu ese, abu vata halevaliege abuna novae vani komo abu di ivimo halevale kebia bahata malevei tota tatavemo degomoleta malevei. Isi vatehani keta malei. Iliege vanie gabila abuna ukolikoli malei.
MAR 10:31 Isito di louge evive. Novae vani komo ata olemeau atae nimo ivite holiale keabuna bae vanie gabila Dilava nimo ivioholisi. Isege novae vani komo ata olemeau atae nimo ivite holioholiale keabuna bae vanie gabila Dilava nimo ivite holisi.”
MAR 10:32 Iesuu kateai louito au esemuho uli holisi Dielusalema humahala tisege esemuiabeau ke elehage uvuiabeu kibikibianu. Ige ata degomoleau kebia ehovei lohoale kebiata vabulahalu. Ige Iesuu ke hilokai au esemu tuelo (12) holoevei lilikateve tialeu ono vadeu gabie avuemo lohoveve ke loui haivema.
MAR 10:33 Isi kateai haivei avoe, “Nahi Dielusalemae timale kove ataeabuna bae Atae Ese mai dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale kebia ovege abuna hamaveve hoto loui mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna hehavoi avuemo violahai visuhavoi hamage auna hatisi. Iniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna hovelahai.”
MAR 10:35 Iesuu ke louge uoholige Sebedi mo abuita Diemisi isi Dioni keau Iesu namihai avoe, “No haivemale ata, no isiviale no isivie hoto loui a namihai.”
MAR 10:36 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dana laheho la isivi vade vai.”
MAR 10:37 Ige abu namihai avoe, “No isiviale atagae matama keve no moleu a ada inuteve ugulamosege moleu a ada agiteve ugulamoi.”
MAR 10:38 Ige Iesu abuho loui avoe, “La belahale ke la hilokaholilu. Lana valive di vatehani maleveve ke lata malei. Isi di hativeve ke nahate lata vai.”
MAR 10:39 Ige abu namihai avoe, “Ito, noeabuna nota ke malei.” Ige au namigevei avoe, “Seleveta lana bae di vatehani malei hatiale ke nahate lata maleve.
MAR 10:40 Isito di la tabagevege la di ada inuteve isi agiteve uguiavoveve ke vuvuneu daemo uoholinu. Isito Dilavau oleme tabageveale keabuna bae keve uguiavoi.”
MAR 10:41 Kateai louge esemuiabe teni (10) keau abui hohoteau louale ke evisi abuho itumulahalu.
MAR 10:42 Abuho itumulahage Iesuu au esemu bahata hohavei abuho loui avoe, “La hilokage gamanie kosiveau abu ebika tabagevei isiviale ataeau valaeabemo ui isiviabe vagei.
MAR 10:43 Isito di isiviholinu la vaveve kateale valiho. La moleu isiviai kosive baluga holiho vaniege au ebika etolemai la mole esemu holisi isivive vai.
MAR 10:44 Isi la moleu isiviai ivite holiho vaniege la bahatae valamo ui la isivi vai.
MAR 10:45 Kosealemo Atae Eseu vatae lohoaleu isiviholinu vatae kosive holige ataeau ivive ebagevaliho. Isito lohoale keu isiviale ata bahatae toelae ibinaho hatai malevege abu ukolikoli malei.”
MAR 10:46 Katelahai lohoale keau Dielikoe velehovosege ata moagaeau elegevei abuhi tilu. Tisege Timeasi mo Batimeasi niveu keduale keu humaha vavae ugulamoi moniho ata imigevema.
MAR 10:47 Keve ugulamoaleu evige Iesuu humaha kela lohoma. Ige au hoai loui avoe, “Deividi mo Iesu, dahoe uvuai di tedahonela.”
MAR 10:48 Ige ataeau aiohavoi avuho loui avoe, “Tobekai unela.” Ige au tota baita hoai loui avoe, “Deividi mo, dahoe uvuai di tedahonela.”
MAR 10:49 Ige Iesuu ata namigevei avoe, “Hohavoge au dae lohoi.” Ige abu ni kedute ke hohavoi avuho loui avoe, “Auna nova a hoesehavovevelua momoleai lohonela.”
MAR 10:50 Kateai louge malaha keu au dabae ogo iamoi mamoi solekavesite Iesue lohonu.
MAR 10:51 Ige Iesuu namihai avoe, “A isiviale di ono vade ahoe vai.” Ige au loui avoe, “Kosive, di isiviale di ni hoesehavoge di tota niai.”
MAR 10:52 Ige Iesuu namihai avoe, “A uvu mai daemo mamoalemo a nina duaveage niai tenela.” Kateige solekavesite malaha ke niu duaveage au niai Iesu ehomai tinu.
MAR 11:1 Iesuu au esemuhi lohoale tana mole Oliveta keve velehovosege Dielusalemau vuguvuguanu. Tana ke vavae o abuita Betabedi isi Beteni keau ua. Iale o keve Iesuu au esemu abuita hanavei loui avoe, “La tiliege o keve velehovoliege o ke ivie doniki mole doga ataeau avuemo uguiavoholiale ke lulehai mai lohove.
MAR 11:3 Ige mesoho ata moleu la belagevei kosea, ‘La osiohoike ke lulehama.’ Ige namihai kosea, ‘Kosiveu avuho isivianu. Iale auna tota hanavoge auna bae lohoi.’”
MAR 11:4 Kateai louge abu tiale o ke ologomo abu avuemo hote beisi mai hadee tavata umuvale ke elehalu. Elehai ke vavehasege oe ata degomoleau lavisi uale keau ke elehai belagevei avoe, “La osiohoike doniki ke vavehama.”
MAR 11:6 Kateige abu Iesuu louale hoto ke loui namigevelu. Ige oe ata keau hotobe loui kelueveholilu.
MAR 11:7 Ige keau doniki ke mai lohoaleau Iesue velehovoi abu dabae ogo malei doniki ke golomo tedige Iesuu biloai golovemo ugulamonu.
MAR 11:8 Ige ata degomoleau abu dabae ogo malei humahala tedisege degomoleau idie ada numute bokoai malei humahala tedisi tilu.
MAR 11:9 Kateisege ata degomoleau Iesuho uli holisi gabi holiale keau baita holahai loui avoe, “Seloo, kou Dilava ivimo lohoale ko nahi hoesehavoi.
MAR 11:10 Subuta nahie mama baluga Deividiu kosive holisi nahie ata nibieveale ke nahate ata kona kosive holisi nahie nibievei. Iale nahi ivive ebagevai Dilava hoesehavoi.”
MAR 11:11 Katelahai lousege Iesuu Dielusalema oe velemaito tiale keu Diue dubu baluga ke uvue onobenobe niaveito gutualelua au esemuhi Betenie tilu.
MAR 11:12 Ladeveliale vavita Iesuu au esemuhi o ke halevai tota Dielusalemae lohoge Iesuu vaeanu.
MAR 11:13 Vaeai haeavamolela idi mole vigiu humuale ke elehai tiale isiviai elehage au baiage au ke bai bukiai isi. Ke huhuai lohoale elehage keu baioholisito numu unahanu. Kosealemo ke baie vaniu lohoholinu.
MAR 11:14 Ige Iesuu idi keho loui avoe, “Atabeu bae tota a bai ilivebene.” Kateige esemuiabeau hotove ke evilu.
MAR 11:15 Katelahaito Dielusalemae velehovosege Iesuu halei dubu balugae tiale dubumo maketilahai voivoilahamalebia nunuvenu. Isi moni senisilahamale kebia teibolo ekovehage moniabeu keiolahanu. Isi ugu voiamale kebia batabata ekovehai kebia bahata nunuvenu. Isi ataeau onobenobe malei dubue tai lohomale ke bamunu.
MAR 11:17 Isi ata haivei avoe, “Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, ‘Di isiviale ata bahataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.”
MAR 11:18 Ige dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau ke evisi Iesu hamaveve humaha kaovama. Kosealemo ataeau vuvuneve hoto ke evisi vikolahale kemoike abu vabulahai isiviai hamai.
MAR 11:19 Kateaniale gutuige Iesuu au esemuhi o baluga ke halevai tilu.
MAR 11:20 Ladeveliale vavita hovedevei Dielusalemae loholiale humaha tavae idi nehe vigi ke elehage keu bahata giliai gabianu.
MAR 11:21 Ige Bitau Iesuu louale ke huhuai namihai avoe, “Kosive, eleha. A idi neheho louale keu giliai gabianu.”
MAR 11:22 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Di louale ko evive. La evievina Dilavaemo uge lana tana moleho loui kosea, ‘Toholahai davalamo tenela.’ Isi la louale kemo dolodoloholisito la uvu bahata mai avuemo mavoge la louale kena seleve holisi.
MAR 11:24 Katealemo di la namigevema. La ono vade loui Dilava imihaliege la uvu bahata mai avuemo mavoge auna la louale ke laovei.
MAR 11:25 La imihaho valiege vasohuta ata moleu laemo vaveve toela vale ke momahavoito Dilava imihaliege otogoe umale la Mama kena la vaveve toela ke ulihai.
MAR 11:26 Isito mesoho ata moleu laemo vaveve toela vale ke la momahavoholige Dilavau bae a toela ke ulihalivebene.”
MAR 11:27 Kateaito loholialeau Dielusalemae velehovoge Iesuu halei Diue dubu baluga keve oai tinu. Oai tisege dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemalea isi oe kosive keau lohoale Iesu belahai avoe, “Oleike vuvune kateale aoge a vaveve kateale vama.”
MAR 11:29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di isiviale hoto mole loui la belagevege la ke ihu loui di namihageto di bae oleu vuvune daoge di avuemo vaveve kateimale vamale ke loui la haivei.
MAR 11:30 Di isiviale di namihave. Oleike vuvune Dioni omige au ata babatisogevenu. Dilava emena ataeabulike vuvune omilu.”
MAR 11:31 Kateai louge abu ke evisi moleho loui avoe “Nahiabuna onole loui namihai. Nahiabuna loui kosea, ‘Dilavaike vuvune ominu.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osiohoike la hotove evioholilu.’
MAR 11:32 Isi mesoho nahiabuna loui kosea, ‘Ataeabulike vuvune omilu.’ Ige keta anekianu. Kosealemo ata bahataeau huhuige Dilavaike vuvune Dioni omige au beloveta holinu.”
MAR 11:33 Hotoeabe keu uoholige abu Iesu namihai avoe, “No Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “La katealemo di bae data di ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.”
MAR 12:1 Iesuu tota dovudovue hoto loui namigevei avoe, “Malaha moleu au bulumo hote mole uaini haevei vavavemo hala houi bulu ke naliveve o mole egetana hounu. Isi uaini ke bai vunahaveveho abata lovonu. Kateaito haeavamoleve taliho au bulu ke mai ata degomole ovei isiviale abu buluve ke nalisi. Kateaito halei tinu.
MAR 12:2 Iniale idi ke bai ehaveve vaniu lohoge malaha keu au esemu mole hanavoi isiviale au talive ata nehe kebiamo uaini ke bai degomole malei lohoi.
MAR 12:3 Ige esemuve keu tige abu mai hamai iovage au ada unahala hoilahai tinu.
MAR 12:4 Ige au tota au esemu mole hanavoge abu kinavemo hamai aiohavoge vavave bahata keu toelanu.
MAR 12:5 Ige au tota au esemu mole hanavoge abu ke hamage hatinu. Ige au tota degomole hanavege abu degomole havei aiogeveito degomole havege haluvilu.
MAR 12:6 Abu esemu kebia havehatulage malaha ke uvue mo igaeu ua. Ige malaha keu au mo hanavoi huhuai avoe, ‘Abu bae di mo hamalivebene. Isito abuna hoesehavoi.’
MAR 12:7 Kateige bulu nalimale kebiau mo ke elehai moleho loui avoe, ‘Bulu ko biage moike ko. Iale nahi ke hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi.’
MAR 12:8 Kateai louito mo ke hamai mai bulue iae mihatulu.”
MAR 12:9 Iesuu kateai louito au esemu belagevei avoe, “La huhuige bulue biagena ata kebiamo osioi. Auna lohoniege ata kebia havei bulu ke mai ata degomole ovege abuna nalisi.
MAR 12:10 Di louale kemo lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘O houmale keau mune moleta o houveve ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve mune holinu.
MAR 12:11 Dilavaike mune ke ebagemage nahi ke elehage keu nahie nimo duave seleveanu.’”
MAR 12:12 Kateai loui Diue kosive kebia namigevege abu hilokage vaveveabe kemoike au dovudovue hoto ke lounu. Kateai isiviai Iesu mai dibulae mavoi. Isito ata moaga kebia vabugevealelua Iesu halevai tilu.
MAR 12:13 Iniale vani mole Diue kosive keau Balisia ata degomole isi Elodi ata degomole hanavei isiviale abu hoto degomole loui Iesu belahai elike hotove kemo mai dibulae mavoi.
MAR 12:14 Ige ata keau lohoale Iesue velehovoi namihai avoe, “No haivemale ata, no hilokage a hoto loumale keu seleve unaha. A ata ivite kebia vabugeveholisito ata bahatae vaveve loui kebiaho Dilava vaveve louma. Katealemo no namigevenela. No Loma gamanie kosive baluga Sisaemo takesiamale kena duave. Emena toelanu.”
MAR 12:15 Ige Iesuu loboe hoto ke hilokai namigevei avoe, “Osiohoike la loboe hoto loui isiviale di mai dibulai. Mune bai mole mai lohoge di elehai.”
MAR 12:16 Ige abu mai lohoge au belagevei avoe, “Ole munanata ivivetaike moni ko luhumo ua.” Ige abu namihai avoe, “Loma gamani kosive baluga Sisa.”
MAR 12:17 Ige au namigevei avoe, “Iale gamaniele gamani omive. Isi Dilavaele Dilava omive.” Kateai louge abu ke evisi vikolahalu.
MAR 12:18 Sadukea ata degomoleau Iesue loholu. Ata keabulike loui avoe, “Haluviale keau bae hovedevelivebene.”
MAR 12:19 Iale abu loui avoe, “No haivemale ata, Moseseu menaka koseale noheho hisaliai avoe, ‘Malaha moleu mahinaito eseholisi hatige hohovena au nanae keate ke melamei au nanaho ese houevei.’
MAR 12:20 Iale no deiada mole louge evinela. Vani mole malaha moleu mohoho seveni (7) houevenu. Ige malaha ke moe ovokinau mahinai esebe mamoholisito hatinu.
MAR 12:21 Ige ke valamo mo moleu au nanae gobu melamei esebe mamoholisito hatinu. Ige ke valamo mo moleu kateaito hatinu.
MAR 12:22 Ige ke valamo mohoho degomoleau uale keau keate ke igae melaveito esebe mavoholisi bahata haluvilu. Ige gabila keate keta hatinu.
MAR 12:23 No deiada ke loualemo a huhuige ata seveni (7) keabuna hovedevege keate kena ole mahina holisi.”
MAR 12:24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hilokage la Bukae Hotota Dilava vuvuneta hilokaholialemoike hoto ke loui Dilava humaha hosidilu.
MAR 12:25 Kosealemo haluviale keau hovedeveliege abu bae mole holoevelivebene. Isito abuna otogoe anelu kebia nahate vai.
MAR 12:26 La loui kosea, ‘Haluvimale kebiau bae hovedevelivebene.’ Isito lana Bukae Hotomo Mosese deiada mole dodaveholilu. Deiada kemo Moseseu veneu idimo lahale ke vavamo lamige Dilavau avuho loui avoe, ‘Dau Ebalahamume, Aisikime, Diekobome Dilava.’
MAR 12:27 Katealemo nahi hilokage keu nova nita uale kebia Dilava isi subuta haluviale munanaeabeu uale kebiata Dilava. Iale kemo la hoto louale keu seleve holioholinu.”
MAR 12:28 Iesuu Sadukea ata kebiahi hotohotoasege Diue menaka loui haivemale ata moleu keve ualeu hoto ke evisi hilokage Iesuu hotoeabe ibina louale keu seleve. Ige au avuta Iesu belahai avoe, “Menaka bahata kebiamo menaka oleteu balugataho.”
MAR 12:29 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Menaka ko igaeu baluga. ‘Iselala ataea, evive. Nahie Kosive Dilava keu igae. Isi avu igaeike baluga.
MAR 12:30 Ialemo a uvu bahata a isivi bahata a lulele bahata isi a nego bahata malei a Kosive baluga Dilava omisi hoesehavonela.’
MAR 12:31 Ige menaka ke valamo mole balugaike ko. ‘A a ebika hoesehavomale ke nahate a haokuvu kebiata isivi ovei hoesegevenela.’”
MAR 12:32 Ige Diue menaka loui haivemale keu Iesuho loui avoe, “No haivemale ata, a louale keu seleve. Nahie Kosive Dilava keu igae. Isi avu nahatebeu uoholinu.
MAR 12:33 Ige olena au uvu bahata au isivi bahata au nego bahata Dilava omisi au ebia hoesehavomale ke nahate au haokuvu kebia isivi ovei hoesegevege keu baluga. Iale menaka abuita ehovemale keu baluga. Isito ovo havei mahomale keu baluga holioholinu.”
MAR 12:34 Ige Iesuu hotove ke evige keu au louale kemo luleleanu. Isi kateai avuho loui avoe, “A Dilava adae vuvunemo uveve keu haeava holioholinu.” Kateai louge ataeau tota Iesu belahaliho vabulahalu.
MAR 12:35 Iesuu Diue dubu balugamo ata kebia haiveniale tota belagevei avoe, “Diue menaka loui haivemale keau loui avoe, ‘Kelisona Deividi valadamo lohoi.’ Isito auna oleve kateai Deividi valada holisi.
MAR 12:36 Kosealemo Munanae Tumuu Deividi mai luleletige au loui avoe, ‘Dilavau di Kosiveho loui avoe, Di ada inuteve ugulamosege di a aiohavomale kebia malevei a veloe heimo otovege ana kosiveabe holinela.’
MAR 12:37 Deividi biageu hoto kemo Kelisoho loui avoe, ‘Di Kosive.’ Katealemo oleve kateai Kelisona Deividi valada holisi.” Kateai louge ataeau ke evisi vahaeholahalu.
MAR 12:38 Iesuu tota haivei avoe, “Diue menaka loui haivemale kebiamo la ebika nenigeveve. Keau isivilahale ogoe dua hatui ata moagaeau umale keve olahai tige abu elegevei hoesegevei.
MAR 12:39 Isi isivilahale dubue uvue vomue dua unahamo uguiavogei. Isi isivilahale iveve baluga vamale kemo ivite kebiahi igaetoagei.
MAR 12:40 Keabuna loboe vaveve vai gobuvu lobogevei oeabemo kunaiabe malegei. Abuna katelahaito tiliege atae vudila guliguli egete vagei. Abu kateale vamalemo Dilavana vatehani baluga ovei.”
MAR 12:41 Iesuu kateaito lotiale obeleni otovemale maua ke vavae ugulamoi ataeau obeleni otovemale kebia nibievema. Nibievesege kunaite ata keau moni baluga otovema.
MAR 12:42 Isi elehasege gobu molehameu lohoale benie kina abui malei manemenu.
MAR 12:43 Ige Iesuu ke elehai au esemu hohavei abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevema. Gobu keu benie kina abuita unaha otoveale keu ata bahataeau otoveale ke evihanu.
MAR 12:44 Kosealemo ata degomole keau moni moagau abuemo ualemoike abu degomole otovelu. Isito gobu keu moniu avuemo ualehameike au ke malei otovege avuemo monibehameu tota uoholinu.”
MAR 13:1 Iesuu kateaito Diue dubu baluga halei tisege esemuve moleu namihai avoe, “No haivemale ata, dubu ke elehanela. Abu muneta houale keu duave baua.”
MAR 13:2 Ige Iesuu namihai avoe, “A dubu ke elehale ke ataeabuna loholiege koilahage mune moleu bae mole golomo ulivebene.”
MAR 13:3 Kateai louito lohoi tiale Oliveta tanae golomo ugulamoi dubu ke ninele vama. Isege Bita, Diemisi, Dioni isime Andulu keau abu ehuvela Iesue loholu.
MAR 13:4 Lohoaleau belahai avoe, “No namigevenela. A louale kena bae vaesuvela velemai. Isi no haivenela. Ono vadena velemage noeabuna ke elehai hilokage vani keu lohonu.”
MAR 13:5 Ige Iesuu namigevei avoe, “La ebika nenigeveve. Onoilage ataeau la lobogevege dobuluvima.
MAR 13:6 Kosealemo ata degomole abuna loholiege di ivimo la lobogevei loui kosea, ‘Dau Keliso.’ Isi kemo ata moaga lobogevei malevei.
MAR 13:7 Ataeau haeavamole mesoho vuguta tuvalilahage lainaho ke evisi vabulahagelive. Kosealemo vaveve katealena vasohuta lohosege ke iae vanie gabina bae lohoi.
MAR 13:8 Vata mole atae abuna hovedevei vata mole atahi tuvalilahai. Isege ata benahate abuna hovedevei ata benahatehi tuvalilahai. Ige vata degomolemo hamuna hatuge vae balugana lohoi. Vasohuta vaveve katealena lohogeto bae gabie vaveve toela degomole abuna bae lohoi.
MAR 13:9 “Katealemo la ebia nenigeveve. Ataeabuna la malevei kanisolo kebia nimo otovei kotai. Isi dubue uvue lana di hoto loui ata haivege abuna lahavei. Abuna la holoevei kosive baluga kebia nimo otovege nehane di hoto seleve loui kebia haiveve.
MAR 13:10 Isito vaveve katealeu lohoholisege lana di hoto ko loui ata bahata haivegeto vaveve toela katealena bae lohoi.
MAR 13:11 Isi abu la malevei kotalahage lainaho gasigasiai ono vade louveve ke huhulahagelive. Isito vani kela Munana Tumuna bae la hoto ono vade louveve ke mai laovege lana bae ke louve. La hoto louveve keu la hoto holioholinu. Isito Munana Tumue hotoike.
MAR 13:12 Vani kela ese igae keabuna bae moleho hailahage ataeabuna kebia havei. Ige mamuvuiabe keabuna abu eseho hailahage eseabe kebiata abu mamuvuta neinuvutaho katelahage ataeabuna havei.
MAR 13:13 La di ata holialemo ataeabuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai. Isito oleuoleu abu evievimo negolahamale keabuna vanie gabila ukolikoli malei.”
MAR 13:14 “Vanie gabila lana bae vaveve nimoleteu au lamioholiale kemo lamige bae elehave. Vaveve keu dubumo uoholioholialeu dubu kemo uge Diudiae umale keabuna vaveve ke elehai detuluvisi tanae visoe tai.” (Iale olemeau hoto ko dodaveliege ihuve kaovai.)
MAR 13:15 Vani kela ata oleu au oe dokoe uniege au lako oe vahae au hau maliho talive.
MAR 13:16 Isi ata oleu bulue uniege au lako au oe hoilahai au dabae ogo malive.
MAR 13:17 Vani kateimalela keate ese tobute kebia nohovu. Isege keate degomole ese gite maleale kebiata nohovu. Abuna vani kela vaveve toela malei.
MAR 13:18 Guligulilahage elike vaveve katealeu vanie toelamo loho haleito vanie duamo lohoi. Ige elike vanie duamo detuluvive.
MAR 13:19 Vaveve toelau lohoveve kena bae balugataho seleveai. Subuta Dilavau vata vamale kela isi nova vaveve katealebeu velemaholinu. Toela ke igaena lohosege iave keve toela katealebeu bae loholivebene.
MAR 13:20 Vani keu lohoge Dilavana au ata tabageveale kebia huhuevei vani ke mai vuguvugutisi. Auna vani ke mai vuguvugutioholige ata bahataeabuna haluvisi.
MAR 13:21 “Vani kela mesoho loboe ataeau laheho loui kosea, ‘Kelisoike kove lohonu.’ O mesoho loui kosea, ‘Avuike uoke lohonu.’ Kateai louge lainaho hotoeabe evilive.
MAR 13:22 Kosealemo loboe Keliso isi loboe beloveta keabuna bae loholiege vaveve degomoleta vikoe vaveve kebiata vaevei isiviai Dilava ata lobogevei malevei.
MAR 13:23 Vaveve toela keau lohoveve kemoike di la namigevei isiviale la la ebia nenigevei.”
MAR 13:24 “Vaveve toela keau lohoi uoholisege vanie nina bae loasege batana bae vavimo halulivebene.
MAR 13:25 Isege otogomo umale onobenobe keabuna kibikibiage didi abuna otogomo keiolahai.
MAR 13:26 Keu uoholisege Atae Esena au vuvune balugamo isi au atagamo goe golomo dobai lohoge ata bahatae abuna elehai.
MAR 13:27 Ige auna au anelu hanavege abuna tiliege vatae dei abuita abuita keve Dilava ataeau umale kebia malevei.”
MAR 13:28 Iesuu kateai louito tota au esemu namigevei avoe, “Idi mole vigi ke elehai avuemo lulelelahave. Idi ke numuna keiolahai tota humuige lana ke elehai hilokage vaganau vuguvuguanu.
MAR 13:29 Iale ke nahate lana vaveve toela kateale elehaliege hilokage di lohoveve vaniu vuguvuguai udahae vavamo ua.
MAR 13:30 Seleveta di la namigevema. Nova vata komo uale koeabuna haluviholisege di louale vaveve kebiabuna bahata velehovoi.
MAR 13:31 Vani kela otogona vatati vesuai. Isito di hotou bae vesualivebene.
MAR 13:32 “Di lohoveve vani ke atabeu hilokaholige anelu kebiata hilokaholige data hilokaholinu. Isito di Mama igaeu hilokanu.
MAR 13:33 La di lohoveve ke hilokaholialemo ladeve halevaito hovedevei di lohoveve ke hemei uve.
MAR 13:34 Di lohoveve keu koseanu. Ata moleu haeavamoleve taliho igaegaeai au esemu lovi ovege abu o nalisi udaha nalilu. Oe biage keu kateaito au lohoveve vani ke au esemuho louholinu.
MAR 13:35 Ke nahate laeau di lohoveve vani ke hilokaholilu. Mesoho dana vavimo o vae minamo o kokoluguu hotoisege mesoho vae alamo lohoi. Katealemo ladeve halevai nita uve.
MAR 13:36 Onoilage la ladevesege di lohoma.
MAR 13:37 Di isiviale hoto ke igae loui lata ata bahata kebiata namigevei. Ladeve halevaito nita uve.”
MAR 14:1 Vanie ni abuitana uoholisege Diue vahaeho vani mole Basova kena lohoi. Vani kemo abu bae beikini baudau valavamo uale ke ilivebene. Vani keu lohoholisege dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau loboe vavevemo Iesu hamaveve ke humaha kaovama.
MAR 14:2 Abu loui avoe, “Nahi vahaehoe vani kemo ma halevai. Onoilage atae abuna ke elehai itumulahai nahie havei.”
MAR 14:3 Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima. Lovi isege keate moleu kibilamo deholo hagote ibina balugate ke mai lohoale alavoi mai Iesu kinamo ehosivanu.
MAR 14:4 Ige ata degomoleau keve uale keau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Osiohoike keate keu ibina balugate ke aiohavoi ehosiva kavanu.
MAR 14:5 Abege keate keu ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovei.” Isi kateai itumue hoto keate keho loulu.
MAR 14:6 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Halevave. Lainaho vaveve ke bamulive. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu.
MAR 14:7 Kunaiholimale keabuna vani bahata lahehi uge lana bae kebia tedaevegei. Isito dau bae vani bahata lahehi ulivebene.
MAR 14:8 Keate keu di hatige abu di mai abavuveve ke hilokaike vaime au huhuale ke vai deholota di vava hoesehavonu.
MAR 14:9 Seleveta di la namigevege evive. Oleve keve abuna di hoto loui ata namigeveliege abuna keate keu vale keta loui ata namigevege abuna keate keu vale keta huhulahagei.”
MAR 14:10 Kateige Iesu esemu mole Diudasi Kaliota keu Iesuho haiaho dubu nalimale kosive kebia namigeveho tinu.
MAR 14:11 Ige dubue kosive keau Diudasiu louale ke evisi vahaeholahai ibinaveho moni omiveve loui namihalu. Ige Diudasiu Iesu maveve ke humaha kaovama.
MAR 14:12 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Isito abuna vani kela mamoe havei kemo Dilava hoesehavogei. Iale vani kemo Iesu esemuiau belahai avoe, “A isiviage noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.”
MAR 14:13 Kateige Iesuu au esemu abuita hanavei namigeve dua vai loui avoe, “Talive Dielusalema keve malaha mole elehage au e bagu ebamoi tige ke ehovai teve.
MAR 14:14 Talive au o oletemo biloige o ke biage belahai kosea, ‘No haivemale atau loui avoe, Dana di esemuhi a dahoe oe uvu olete loualemo Basova lovi isi.’
MAR 14:15 Kateige auna bae o ke ehue uvu mole bevuale ke mai la haivege lana keve nahi Basova lovi iveve ke gadehavove.”
MAR 14:16 Kateige esemu abuita keau halevai tialeau Dielusalemae Iesuu louale ke nahate elehalu. Isi keve Basova lovi iveve ke gadehavolu.
MAR 14:17 Iniale gutumo Iesuu au esemu degomolehi loholu.
MAR 14:18 Lohoaleau lovi isege Iesuu abuho loui avoe, “Di la namigevema. La moleu daiti lovi imale kena bae di mai atae toela ovege abuna dahavoi.”
MAR 14:19 Kateai louge esemuiabeau ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Danike a ke huhuaime hoto ke lounu.”
MAR 14:20 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo lovi iale kena bae di mai ata ovei.
MAR 14:21 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu dahoe haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.”
MAR 14:22 Iniale abu lovi isege Iesuu valava maime hoesehavoito vakoai au esemu ovei namigevei avoe, “Di misilike ko. Iale ko malei ive.”
MAR 14:23 Isi tota kabu maime hoesehavoito mai ovege abu uaini ke ilu.
MAR 14:24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di taholike ko. Di tahou lotige Dilavana ke elehai menakae doga mamoge ataeabuna kemo avuluvuta igaetolahai.
MAR 14:25 Seleveta di la namigevema. Di bae tota vata kove e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve bae igaetolahai tota uainie doga isi.”
MAR 14:26 Kateai louge abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu.
MAR 14:27 Tana keve Iesuu namigevei avoe, “La bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalievemale ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’
MAR 14:28 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai vasohuta Galilie tisege lana bae tiliege keve di elehave.”
MAR 14:29 Ige Bitau namihai avoe, “A esemu degomole koeabuna a halevai. Isito di bae a halelivebene.”
MAR 14:30 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di louale ko huhuanela. Kokoluguu hoto abuitaholisege ana bae di vovoho abuita igaetai loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’”
MAR 14:31 Ige Bitau negoai loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu kebia bahataeau hoto ke igae loulu.
MAR 14:32 Katelahaito halevai lohoale bulu mole Gesemani keve velehovosege Iesuu au esemu namigevei avoe, “Kove usege di talive guliguliai.”
MAR 14:33 Kateai louito Bita Diemisi isi Dioni kebia malevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhu balugage avuemo isuanu.
MAR 14:34 Ige au abuho loui avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.”
MAR 14:35 Kateai louito tiale iekela au kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai isiviale au vatetumuu avuemo lohoveve ke mai haliohatui.
MAR 14:36 Isi loui avoe, “Mamai, vaveve bahata keau aemo toloholilu. Iale vatetumuu daemo lohoveve ke mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malelivebene.”
MAR 14:37 Kateaito hoilahai lohoale au esemu abuita igaeta kebia elegevege ladevema. Ige au Bitaho loui avoe, “Saimoni, lana ladevema. Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima.
MAR 14:38 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.”
MAR 14:39 Kateaito tota halevei tiale iekela guliguliai au subuta loui au Mama imihale ke igae lounu.
MAR 14:40 Ke louito hoilahai lohoale tota au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu. Iniale Iesuu lohoale etuvege abu matilahai hoto louholilu.
MAR 14:41 Ige au tota tiale guliguliaito hoilahai lohoale au esemu elegevege ladevelu. Ige au namigevei avoe, “Lana sohu ladevei uma. Elemua. Malaha neheu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu.
MAR 14:42 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.”
MAR 14:43 Kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau benisi matagevei visuta matagevei loholu. Dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemalea isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu.
MAR 14:44 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mai nalisi lohove.”
MAR 14:45 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu.
MAR 14:46 Ige abu ke elehai Iesu evudei malu.
MAR 14:47 Ige Iesu esemu moleu vavavemo lamiale keu au siga mai dubu nalimale kosive baluga ke esemu mole golema heisi etulenu.
MAR 14:48 Ige Iesu namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho benisita visuta malei loholu.
MAR 14:49 Di vani bahata la dubu baluga keve timale la haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu. Keta duave. Kateige elike Bukae Hotou la vaveve louale ke mai selevetisi.”
MAR 14:50 Kateai lousege esemuve bahata keau halevai detuluvisi tilu.
MAR 14:51 Isege malaha moleu ogo unaha holovale keu abu Iesu mai tisege iavela ehomai tige abu ke elehai isiviale evudei mai.
MAR 14:52 Katelahai evudege ogoveu lokolahage au kebia ada koievei vava unahata detitinu.
MAR 14:53 Abu Iesu melavei dubu nalimale kosive baluga ke oe tilu. O keve dubu nalimale kosivea, oe kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau bahata keve igaetolahai ua.
MAR 14:54 Iale abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive baluga ke oe ulidae kosive ke esemuhi venehemo ugumai uma.
MAR 14:55 Kateisege dubue kosivea isi oe kanisolo kebiau bahata isivilahale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai. Isito hamaveve kemo hotobeu uoholinu.
MAR 14:56 Kosealemo ata degomoleau hovedevei Iesu vavamo loboe hoto louito deiadaeabe keau molehi igaetoholilu.
MAR 14:57 Kateilage ata degomoleau hovedevei Iesu vavamo loboe hoto loui loui avoe, “No evige malaha keu loui avoe, ‘Dana ataeau abu adala dubu houale ko koianiege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege tota dubu mole ataeau abu adala houvesite houi gabiai.’”
MAR 14:59 Isi katelahai igaegaeai hoto ke louge hotoeabe keu molehi igaetoholilu.
MAR 14:60 Ige dubu nalimale kosive balugau vigoeabemo hovelahai Iesu belahai avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.”
MAR 14:61 Kateige Iesuu hotoeabe ibina ke louholisito tobekai uge kosive keu tota belahai avoe, “Au ana seleveta Dilava mo Keliso.”
MAR 14:62 Ige Iesuu namihai avoe, “Ito, ata ke dalike. Iale lana ui tiliege gabie Atae Eseu ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.”
MAR 14:63 Ige dubue kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hotove kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene.
MAR 14:64 La hotove kemo au Dilava ivi aiohavoaleike la ke evilu. Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu hamaveve hoto loui namihai avoe, “Keu vaveve toela valemo hamage au hatai.”
MAR 14:65 Kateai louge degomoleau avuemo violahai ogo mai nive bamui hamaito namihai avoe, “A huhuige oleike ahamonu.” Ige kosive kebia esemuiau abuta abu adata visuhavolu.
MAR 14:66 Abu kateisege Bitau oe ulidae usege dubue kosive baluga ke esemuve ma moleu heie lohonu.
MAR 14:67 Heie lohoale Bita elehasege venehemo uma. Ige au niavai valitisi avuho loui avoe, “A keu Nasaleta ata Iesuti loviamale ata.”
MAR 14:68 Ige Bitau vovohoi loui avoe, “Ono vadeike a ke louma. Di a hoto louale ke hilokaholinu.” Kateai louito ologoe ivie tisege kokoluguu hotoanu.
MAR 14:69 Ige ma keu tota hoilahai lohoale Bita elehai lavisi umale kebia namigevei avoe, “Atave moleike uoke.”
MAR 14:70 Kateige Bitau tota Iesu vovohonu. Iniale lavisi umale keau abuta tota Bita namihai avoe, “A kou Galili ata nahate. Iale no kemo hilokage a keu Iesu esemu mole.”
MAR 14:71 Ige Bitau Dilava ivi iviloi mai aiohavoi abuho loui avoe, “La malaha ke loumale ke di hilokaholinu.”
MAR 14:72 Kateai lousege kokoluguu tota hoto moleanu. Ige Bitau Iesuu avuho louale hoto koseale huhuanu. Avoe, “Kokoluguu tota hoto abuitaholisege ana bae di vovoho abuita igaetai loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’” Kateai ke huhuai nina baluganu.
MAR 15:1 Vau alamoge vavita dubu nalimale kosivea, oe kosivea, Diue menaka loui haivemalea isi kanisolo ata degomole keau hamaveve hoto loui umuvai mai Bailotie tilu.
MAR 15:2 Ige Bailotiu belahai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu.”
MAR 15:3 Kateige dubu nalimale kosive keau Iesu vavevemo loboe hoto loui Bailoti namihalu.
MAR 15:4 Ige Bailotiu tota Iesu belahai avoe, “Abu a vavamo hoto moaga loumale ke ana valive hotoeabe ibina ke loui.”
MAR 15:5 Kateai Iesuu hotobe louholiale kemo vikoanu.
MAR 15:6 Vagana bahatamo abu Basova lovi vamale ke vanila Bailotina atae isivi vai dibulamo ata mole iomage au dibula halei tigei.
MAR 15:7 Iale vani kemo malaha mole Balabasi keu dibulae ua. Keu ata degomolehi gamanie kosive kebiahi mole havei esemuiabe mole hamage hatiale kemo dibulae ua.
MAR 15:8 Bailotiu dibulamo ata iovemale kemo Diue ataeau lohoale Bailoti namihai isiviale au au vamale ke nahate vai.
MAR 15:9 Isi kateige Bailotiu belagevei avoe, “La isiviage dana laheho Diue kosive baluga Iesu hanavoi.”
MAR 15:10 Bailotiu hoto ke loui hilokage dubu nalimale kosive keau Iesu maina mai ilike vaime mai omilu.
MAR 15:11 Kateige kosive kebiau ata namigevei avoe, “Louge au laheho Balabasi iomage au tai.”
MAR 15:12 Ige ataeau kateai louge Bailotiu belagevei avoe, “Lana kateige dana la oe nehe ivihai loui kosea, ‘Diue kosive baluga Iesu’ ke osiohavoi.”
MAR 15:13 Ige abu baita loui avoe, “Mai idie domo hamage au hatai.”
MAR 15:14 Ige Bailotiu belagevei avoe, “Osiohoike. Au ono vade toela vanu.” Ige abu baita tota loui avoe, “Mai idie domo hamage au hatai.”
MAR 15:15 Ige Bailotiu isiviabe vai mai vahaehotievei Balabasi hanavoge tinu. Kateaito Iesu mai tuvalie ata ovege abu visuhavoi mai hamaho tilu.
MAR 15:16 Kateai melavei gamanie o baluga ke uvue tiale tuvalie ata degomole hohavege abu loholu.
MAR 15:17 Lohoale keau kosiveau ogo mole tahote hatumale ke mai avuemo holovalu. Isi hote bekabekate mai viliai kinave hanubelu.
MAR 15:18 Isi kateai abu kosiveho loumale ke nahate vai avuho loui avoe, “Diue kosive baluga, ana duave.”
MAR 15:19 Isi bedita kinavemo hamai avuemo violahai abu kome bokoai holuavoi hoesehavoma.
MAR 15:20 Isi hehavoale keu uoholige abu ogo tahote ke avuemo elokohai ogove seleve mai avuemo holovalu. Kateai melavei mai hamaho tilu.
MAR 15:21 Tiale keau humaha tavae Sailini malaha mole Saimoni keluvuta belehovolu. Keu Alekisandame Luvasime mama. Iale keu botoe tiale oe lohosege abu avuho loui iovage au Iesu idie do ebamonu.
MAR 15:22 Katelahai Iesu melavei lohoale vata mole ivi Gologota keve velehovolu. Matama ke ihuu koseanu. Lolokue matama.
MAR 15:23 Keve velehovoi e mole toela uainita ebuiehale ke mai omisi isiviale au ke ige vateve tumuu uoholisi. Isito Iesuu ke ioholinu.
MAR 15:24 Ige abu mai idie domo hamai ogove malei kasilahai isiviale olemeau kasi kemo negolahale abuna igaegaeai ogove malei.
MAR 15:25 Vavita vanie niu lohoaleu naini (9) okoloki masege abu mai idie domo hamalu.
MAR 15:26 Mai hamaito abu ono vademoike hamale ke hisaliai avoe, “Kou Diue atae kosive baluga.”
MAR 15:27 Isi kateai vavoloe ata abui malevei idie domo havelu. Moleu Iesu ada inuteatave. Isege moleu adave agiteatave.
MAR 15:28 Vaveve keu Bukae Hoto mole mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, “Auna vaveve toelate kebia vigomo hatai.”
MAR 15:29 Isege ata benahateau evigevei timale keau tuvikivikilahai bituhavoi avuho loui avoe, “A konike loui kosea, ‘Dana dubu baluga koianiege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege tota houi gabiai.’
MAR 15:30 A ke loualemo bato idie do kemo dobai loho.”
MAR 15:31 Ige dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau hehavoi moleho hoto ke nahate loui loui avoe, “Malaha keu ata degomole tedaevege abu dua vai hovedevelu. Isito osiohoike au au ebika hoesehavoi idie do kemo dobai lohoholinu.”
MAR 15:32 Isi moleho loui avoe, “Keu au ebika mai loui avoe, ‘Dau Diue atae kosive baluga Keliso.’ Iale dobai lohoge no bae no uvu mai aemo mavoi.” Ige abu atae toela abuita malei avuluvuta hamale kebiata hotoe toela kateale loui namihalu.
MAR 15:33 Iniale vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili (3) okoloki masege vaniu tota halunu.
MAR 15:34 Vanie ni ke masege Iesuu au hotomo baita hoai loui avoe, “Eli, Eli, lama sabakatani.” Ke ihuu koseanu. “Di Dilava, di Dilava, osiohoike a di halenu.”
MAR 15:35 Ige ata degomoleau lavisi uale keau ke evisi loui avoe, “Evive. Mesoho au beloveta mole Ilaidiaike au ke hohavonu.”
MAR 15:36 Ige malaha moleu ke evisi solekai tiale ono mole ogomu ke nahate mai uainimo manemei bedita kavitisi isiviale mai Iesu omige au isi. Isi loui avoe, “Bato usege nahi elehage Ilaidiau lohoi idie domo tedahoge au dobai lohoi.”
MAR 15:37 Kateisege Iesuu baita kekoaito hatinu.
MAR 15:38 Hatige Diue dubu balugamo abu ogo mole mai oe uvu tumute ke bamuale keu ehula dikolahai tiale heila velemai abuita holinu.
MAR 15:39 Iesuu kateai kekoai hatige tuvalie kosive moleu Iesu valamo lamiale keu ke elehai loui avoe, “Seleveta ata kou Dilava moike.”
MAR 15:40 Kateisege keate benahateau Iesuluvuta Dielusalemae lohoale keau iekela lavisi ke elehama. Kebia vigomo Meli Magidaleni, Diemisi mole isi hohove Diosasi kebia neina Meli, isi Salome keau lavisi uma. Keate keau subuta Iesuu Galilie loviage tedahoi avuluvuta lovilahama.
MAR 15:42 Iniale bulae ese ke igae gutumo Alimatia malaha mole Dioseba keu vabuoholisito tiale Bailoti namihai isiviale Iesu vava mai guliai. Malaha keu Diue kanisolo ata ivite. Keu Dilavau Iesu hanavoale ke evisi huhuai avoe, “Kona no kosive baluga holige noeabuna vuvunevemo ui.”
MAR 15:44 Isi kateai tiale Bailoti namihage au Iesu hatiale ke evisi vikoanu. Isi au tuvalie kosive mole hohavoi belahai isiviale evige Iesuu subuta hatige.
MAR 15:45 Ige tuvalie kosive keu Iesuu hatiale deiada ke loui namihage Bailotiu louge Diosebau Iesu vava maliho tinu.
MAR 15:46 Tiale ogo voiai Iesu vava mai viliai mai abu munemo guli lovoale kemo abavunu. Isi mune baluga evovoai mai guli ke ili bamunu.
MAR 15:47 Kateisege Meli Magidaleni isi Diosasi neina Meli keau au Iesu vava mai abavuale ke elehama.
MAR 16:1 Bulau uoholisege Meli Magidaleni, Diosasi neina Meli, isi Salome keau senisi hagote voilahai isivilahale Sande vavita talive Iesu vava omisi.
MAR 16:2 Isi katelahaliale vavita vavita vae hodohodota malei Iesu vutae tilu.
MAR 16:3 Tiliale humaha tavae mole namigevei avoe, “Olena nahiho mune baluga ke evovoai.”
MAR 16:4 Isi katelahai niai elehage mune keu vovolovai badive ua.
MAR 16:5 Ige abu ke elehai guli ke uvue tiale elehage anelu moleu ogo taete valeu Iesu lovomo ugulamoi ua. Ige abu ke elehai vabu balugalu.
MAR 16:6 Ige anelu keu namigevei avoe, “Vabu halevave. Di hilokage abu Nasaleta malaha ke hamale keike la kaovama. Isito Dilavau ke etuvage keu hovelahanu. Iale lohoi lovove elehave.”
MAR 16:7 Kateaito tota namigevei avoe, “Talive esemuiabeta Bitata namigevei kosea, ‘Iesuu hovelahale auna vasohuta Galilie tisege lana bae tiliege keve elehave.’”
MAR 16:8 Ige keate keau vabu balugalelua guli kemo bibuluvisi halevai tilu. Keau vabulahalelua atabeho hoto ke louholilu.
MAR 16:9 Sande vavita ke igaemo hovelahaniale Meli Magidaleni au avuemo munanae toela seveni (7) nunuveale kemo velemanu.
MAR 16:10 Ige au tiale au Iesu elehale ke loui esemuiabeau avuho ninalahamale kebia namigevenu.
MAR 16:11 Isi Iesuu hovelahage au elehale ke loui namigevege abu hotove ke maholilu.
MAR 16:12 Iniale vani ke igaemo Iesu esemu abuitaeau humahala tisege Iesuu au elehilehi ke nahate vaholisito toana molemo au esemu abuita kebiamo velemanu.
MAR 16:13 Ige abu hoidevei Dielusalemae velehovoi Iesu esemu degomole namigevege abu hotoeabe ke maholilu.
MAR 16:14 Iniale gabila Iesu esemu leveni (11) kebiau lovi isege au abuemo velemanu. Isi olemeau Iesu elehai abuho louge abu abu uvu mai avuemo mavoholiale kemo abuho hoto isute lounu.
MAR 16:15 Kateaito abuho loui avoe, “Talive vata bahatae di hotoe dua ko loui ata bahata haiveve.
MAR 16:16 Ige olemeau di hoto ke evisi abu uvu mai daemo mavoi babatisolahale kebiabuna ukolikoli malei. Isito olemeau abu uvu mai daemo mavoholiale kebia dana vaveveabe toela ke ibina ovei.
MAR 16:17 Olemeau abu uvu mai daemo mavoale kebia dana di vuvune ovege abuna di ivimo munanae toela nunuvei hoto nimoletemo hoto loui.
MAR 16:18 Ige ute aihaniteau uagevege abu bae haluvilivebene. Isi mesoho haluvimale e toela hilokaholisito iliege abu bae haluvilivebene. Isi vavahanite kebia tatamo abu ada otovege abuna momolelahai.”
MAR 16:19 Kateai abuho louniale uoholige otogoe veatisi tialeu Dilava ada inuteve ugulamonu.
MAR 16:20 Ige esemuiabe keau vata bahatae tiale ata bahata haivege Iesuu abuhi ui kebia vuvunetievege abu vikoe vaveve vaevege ataeau ke elehai hilokage abu Iesu hoto loumale keu seleve.
LUK 1:1 Teovilasi, di haoka, ata moagaeau hovedevei Iesu no vigomo vaveve dua vale ke hisalialu.
LUK 1:2 Subuta Iesu esemuiau ata degomolehi Iesu vaveve elehai ata kebia namigevege abu ke hisalialu.
LUK 1:3 Ige data isiviale deiada ko hisaliai aho hanavoi. Au ivi balugate. Katealemo di Iesu deiadae umuka ke bahata neniai kaovai hisaliai aho hanavoma.
LUK 1:4 Iale au ko dodavei bae ihuve bahata ata degomoleau a haivuale ke bahata hilokanela.
LUK 1:5 Vani mole subuta Elodi keu Diudia vata kemo kosive baluga holisege Diue dubu nalimale ata mole Sekalaia keu ua. Abaisa keu subuta Diue dubu nalimale ata baluga. Ige Sekalaia keu lovive ivi vanu. Mahinave ivilike Elisabeti. Keate ke valadae ivilike Eloni.
LUK 1:6 Malaha keu abu mahinati Dilava nimo inutolotoloai uime Kosive menaka ke bahata evisi valu.
LUK 1:7 Isito keateve keu esesia. Ilage abu abu ebia holilu.
LUK 1:8 Vani mole Sekalaiau dubue loviveve vaniu lohoge au tiale dubue Dilava hoesehavoma.
LUK 1:9 Diue dubu nalimale atae vaveve keu koseanu. Vani igaegae abuna ata igae ebagevage kena deholo hagote mai tiniege dubue uvue batabata golomo ehosivai mahogei. Abu vani kela Sekalaia ebagevage au Kosive dubue uvue tinu.
LUK 1:10 Tialeu dubue uvue deholo hagote mahosege ata moagaeau heie guligulilahama.
LUK 1:11 Guligulilahasege anelu moleu Sekalaiae lohoale deholo mahomale batabatae ada inuteveatae laminu.
LUK 1:12 Ige Sekalaiau ke elehai vabuage uvuveu kibikibiai ua.
LUK 1:13 Ige anelu keu namihai loui avoe, “Sekalaia, vabu halenela. Dilavau a imiliale ke eviale a mahinana bae ese mai. Ese keu uge ivihai loui kosea, ‘Dioni.’
LUK 1:14 Vani kela lana bae vahaehoave. Ese keu uge ata moagaeabuna bae vahaeholahai.
LUK 1:15 Kosealemo kena bae Dilava nimo kosive baluga holisi. Au bae e toela bahata ke ilivebene. Au uale vani kela Munana Tumutena bae uvuvemo holomage auna negoai.
LUK 1:16 Kena bae Iselala ata moaga malevege abuna tota abu Kosive Dilava ehovai tai.
LUK 1:17 Kena beloveta Ilaidia vaveve ke nahate vai negoai vuvuneai. Ige hotove kemo eseabuna abu mamuvuhi tota bevuai igaetoai. Kena bae hoto eviholimale ata kebia haivege abuna bae lulele ata holisi vaveve inutolotolote vai. Auna vasohuta tai ata haivege abuna abu vaveve hoesegevege Kosivena lohoi.”
LUK 1:18 Ige Sekalaiau anelu ke namihai loui avoe, “Kateige dana oleve kateai. Dau koli holige di mahinata mabata holinu.”
LUK 1:19 Ige anelu keu loui avoe, “Dau di ivilike Geibiliolo. Dau Dilava vudimo umale Dilavau di namihaike vage di hotoe dua ko loui a namihama.
LUK 1:20 Vani mole di hoto louale kena bae velemai. Isito a di hoto eviholinu. Katealemo a bae hotoalivebene. Ana bae uvute nahate valive di louale vani keu lohoge bae hotoanela.”
LUK 1:21 Sekalaiau dubue uvue usege ataeau heie hemei uma. Isi loui avoe, “E, Sekalaia keu tiale dubue uvue osioime solekai lohoholinu.”
LUK 1:22 Kateai lousege Sekalaiau heie lohoniale abuhi hotoholige abu huhuige keu dubue uvue tiale vaveve nimolete elehanu. Katealemoike au uvute holisime ada unahata deiada loui haivema.
LUK 1:23 Iniale Sekalaia dubue loviu uoholige au halei oe tinu.
LUK 1:24 Vani degomoleau uoholisege mahinaveu tobuaime oai tiholisito bata ada mole ke uvumo o unahamo ua.
LUK 1:25 Isi loui avoe, “Vagana moaga di eseholiale kemo Dilavau di tedahonu. Iale ataeau di elehage di eseholiale mati kena uoholisi.”
LUK 1:26 Ke iae bata igae uoholisege Dilavau anelu nehe Geibiliolo hanavoge keu Galili vatae tialeu o mole Nasaletae velemanu.
LUK 1:27 O keve velemage ma mole Meli keu ua. Ma ke abu Diosebaho kokovalu. Dioseba keu Deividi valadamo lohonu.
LUK 1:28 Ige anelu keu lohoale avuho loui avoe, “Ana duave. Kosiveu aiti ui a hoesehavoge au nivemo duave.”
LUK 1:29 Kateige Meliu hoto ke evisi vikobaluganu. Isi huhuai avoe, “Hoto oleteike ko.”
LUK 1:30 Ige anelu keu avuho loui avoe, “Vabu hale. Dilavau a eahalenu.
LUK 1:31 Ialemo ana bae eseane. Ese keu uge ivihai loui kosea, ‘Iesu.’
LUK 1:32 Kena uniege kosi baluga holige Dilava ehue umale kena bae loui kosea, ‘Keu di moike.’ Dilavana ebagemage auna vatae kosive holisi au haoka Deividiu ugulamomale telonamo ugulamoi.
LUK 1:33 Iale auna bae vani baita Diekobo valada kebia nalievegei. Isi kateige vuvuneveu bae ata kebiamo uoholilivebene.”
LUK 1:34 Aneluu hoto kateale louge Meliu namihai loui avoe, “Dau koliaholinu. Iale dana oleve kateai eseai.”
LUK 1:35 Ige aneluu avuho loui avoe, “Munana Tumutena aemo dobai lohoge Dilava vuvune kena a bamuge ana ese ke manela. Katealemo Dilavana au mo ke ivihai kosea, ‘Di mo tumuteike.’
LUK 1:36 Ana a neina mole Elisabeti ke hilokanu. Ataeau loui avoe, ‘Keu eseholisito mabata holisi ua.’ Hoto kateale louito keu tobuta uale aike bata ada mole isi igae uoholinu.
LUK 1:37 Dolodolo halenela. Dilava kemo onobeu bae anekialivebene.”
LUK 1:38 Kateige Meliu loui avoe, “Dau Kosive esemu daliko. A hoto bahata louale kena daemo lohoge keu duave.” Kateai louge aneluu halei tinu.
LUK 1:39 Vani kemo Meliu solekai au kunai bevuai malei tanae o moleve Diudia vatae tinu.
LUK 1:40 Isime Sekalaia oe tiale mahinave Elisabeti namihai loui avoe, “Ana duave.”
LUK 1:41 Ige Elisabetiu hoto ke evige unive uvue eseveu kibianu. Ige Dilava Munanae Tumuu avuemo lohoaleu mai vuvunetinu.
LUK 1:42 Ige Elisabetiu tovuai avuho loui avoe, “Dilavau a ebagemage a keate bahatae vigomo keate baluga. Iale ese kena uge Dilavana ebagemai hoesehavoi.
LUK 1:43 A keu di Kosive neina. Iale a dae deiai lohoale kou duave baua.
LUK 1:44 Di a hoto louale ke evisege di ese unita uale keu kibiai vahaehoanu.
LUK 1:45 Iale vahaeho baluga. A hilokage Dilavau aho hoto louale kena seleve holisi.”
LUK 1:46 Kateige Meliu avoe, “Di di uvumo vahaehoai di Kosive hoesehavoma.
LUK 1:47 Dilavau di tedahomale kemo di vahaeho baluganu.
LUK 1:48 Dau Dilava nimo iviholinu. Isito keu di huhuanu. Nova komo ata bahataeabuna loui kosea, ‘Dilavau keate ke hoesehavonu.’
LUK 1:49 Kosealemo Kosive ivi balugate keu dahoe vaveve baluga vanu. Ivive keu tumute.
LUK 1:50 Katealemo oleuoleu Dilava vabuhavoge uvuvena abuemo ui. Ige auna vani bahata kebiata eseabeta tedaevegei.
LUK 1:51 Ige adave keu vaveve negote vanu. Isime auna oleuoleu abu ebika tabagevaho huhuimale kebia huhuihuhui bahata malei evihai.
LUK 1:52 Keu vatae kosive baluga kebia tatolemagevenu. Isito au ata uvevete kebia tabagevenu.
LUK 1:53 Keu lovie dua ata vaete kebia ovege uniabeu hanilahalu. Isito ata kunaite kebia iovege abu ada unahala tilu.
LUK 1:54 Dilavau au ata Iselala tedaevenu. Au kebia haleveholisito kebiaho uvuale kemo au tedaevenu.
LUK 1:55 Kosealemo Dilavau subuta nahie buluveho lounu. Isi Ebalahamuho loui avoe, ‘A valada isi a ese kebia dana vani bahata huhuevei hoesegevegei.’”
LUK 1:56 Meliu hoto kateale louime Elisabeti oe uale bata abuita igaetaeau uoholisege au halei au oe tinu.
LUK 1:57 Vani mole Elisabeti eseu uveve vaniu lohoge moveu ua.
LUK 1:58 Moveu uge valadaeabeau isi haokuvuiabeau ke evisi vahaeho balugalu. Abu hilokage Dilavaike keate ke huhuaime ese ke mai ominu.
LUK 1:59 Bula igaeu uoholige haokuvuiabeau lohoale mo ke hoesehavoi vudive vate etulei isiviale ataeau kemo hilokage keu Ebalahamu valadae ese. Kebia vaveveu kateanu. Vateve etulege uoholige abu isiviai mamave Sekalaia ivita ivihai.
LUK 1:60 Isito neinaveu loui avoe, “Kate halevave. Iviveike Dioni.”
LUK 1:61 Kateai louge abu keate keho loui avoe, “Au a valada kemo ivi katealebeu uoholinu.”
LUK 1:62 Isi kateaime abu ada unahata deiada mamave haivuma. Isiviale mamaveu ivi oleteale mo ke ivihai.
LUK 1:63 Kateige au adamo beba mai omiveve tovetove vanu. Ige abu beba mai omige au hisaliai avoe, “Iviveike Dioni.” Kateige abu ke elehai viko balugalu.
LUK 1:64 Kateisege solekavesite Dilavau Sekalaia ai alavoge au hotoai Dilava hoesehavonu.
LUK 1:65 Ige haokuvuiabeau ke elehai vabu balugalu. Ige ataeau Diudia tanae uale keau bahata hoto ke evilu.
LUK 1:66 Ige ata bahataeau ke evisi huhulahai avoe, “Ese kena bae vadeai.” Isime abu hilokage Kosive adae vuvuneu ese kemo ua.
LUK 1:67 Dioni mama Sekalaia keu Dilava hoesehavosege Munana Tumuteu uvuvemo holomage au gabie velemaveve hoto lounu.
LUK 1:68 Isi loui avoe, “Nahi nahie Kosive hoesehavoi. Keu Iselala ata nahie lohoale isiviai nahie vatetumumo nahie tedaevei malevei.
LUK 1:69 Kosealemo keu nova au esemu Deividi valadamo nahie toelamo nahie maleveveve ata negote ebagemanu.
LUK 1:70 Subuta mole Dilavau hoto kateale loui au beloveta tumute kebia namigevenu.
LUK 1:71 Au louale auna nahie aiogevemale ata kebia isi nahiho itumulahamale ata kebia adamo nahie tedaevei.
LUK 1:72 Au subuta nahie buluveho loui mamoale ke auna huhuai nahiho uvuai nahie tedaevei.
LUK 1:73 Ke nahate au subuta nahie buluve Ebalahamu keho hoto tumute lounu.
LUK 1:74 Au hoto tumute louale kemo auna nahie aiogevemale kebia adamo nahie tedaevei. Auna nahie tedaevege nahiabuna vabuholisito lovive vai.
LUK 1:75 Isime ata tumute holisi vani bahata Kosive nimo vaveve inutolotolote vagei. Dilavau hoto loualeu kemo kateai ua.
LUK 1:76 Iale di mo, ataeabuna ahoe loui kosea, ‘Dilavau ehue umale ke beloveta alike.’ Iale ana vasohuta tai Kosive humaha elulumasege auna bae lohoi.
LUK 1:77 Ana bae Kosiveu toelamo au ata maleveve hoto louge abuna bae abu vaveve toela halevege Dilavana kebia toela ulihai.
LUK 1:78 Kosealemo nahie Dilava keu uvue Dilava. Keu nahiho uvuai nahie tedaevema. Iale vau alamoale ke nahate Kosive atagana nahiemo halui.
LUK 1:79 Nahiemo haluge oleuoleu vavie vaveve vamale kemo haluviho vasege Kosivena kebia holoevege abuna uveve duae humahala tai.” Sekalaia hotou kemo kateai ua.
LUK 1:80 Igeto moveu balugai kosi holisege uvuveu negoige au o halei botoe tialeu ataeau uvesite keve ua. Keve uniale vani moleu lohoge au lohoaleu Iselala ata haivenu.
LUK 2:1 Dioni uale vani keve Loma kosive baluga Ogasita keu menaka mole mamoi isiviale ata bahataeau gamanie buka baluga kemo abu ivi otovei.
LUK 2:2 Ogasita keu menaka ke mamosege Kuliniasi keu Silia vata ke kosive.
LUK 2:3 Menaka keu loui avoe, “Ata bahataeabuna abu vavivue oe hoidevei talive abu ivi otovei.”
LUK 2:4 Menaka keu kateige Nasaleta malaha mole ivi Dioseba keu Galili vata halei lohoale Diudia vatae velemanu. Vata keve valadave Deividi ke ou ua. O ke ivilike Betelihamu.
LUK 2:5 Iale Diosebau abu keate kokovale keti tiale o keve velehovolu. Tiale keau au ivita Meli ivita buka balugamo otovelu.
LUK 2:6 Keate keu tobuta tiale Betelihamue usege eseveu uveve vaniu lohonu.
LUK 2:7 Ige ladeveve ou uoholige abu tiale ovoe oe usege move ovokinaveu ua. Ige au ogo mai viliai mai ovoeau lovi imale batabata ke golomo lahoenu.
LUK 2:8 Vavi kemo ata degomoleau ovo nalimale keau o ke vavae abu mamoe nibievema.
LUK 2:9 Isege Dilava anelu moleu abue lohoge Kosive atagau abuemo halunu. Ige abu vabu balugatahoalu.
LUK 2:10 Isito anelu keu namigevei loui avoe, “Vabu halevave. Di hotoe duaike mai laheho lohonu. Iale ata bahataeabuna hoto ke evisi vahaeho balugai.
LUK 2:11 Hotoe dua keu koseanu. La toelamo la tedaeveve ata, keu nova Betelihamue ua. Keu la Kosive baluga Keliso.
LUK 2:12 Iale lana oleve kateai di louale ke hilokai. Talive abu ogota ese ke viliai mai batabatae golomo lahoeale ke elehave.”
LUK 2:13 Hoto keu uoholisege solekavesite anelu moagaeau otogo halevai loholiale anelu keti nogoli loui Dilava hoesehavoma.
LUK 2:14 Abu loui avoe, “Nahi otogoe Dilava ivi balugate ke hoesehavoi ivive ebagevai. Kosealemo auna vata komo uveve dua au isivie ata kebia ovei.”
LUK 2:15 Aneluiau kateai louito halevai ehue tilu. Isege mamoe nalimale keau moleho loui avoe, “Bato lohoge nahi Betelihamue talive Kosive esemuu louale vaveve ke elehai.”
LUK 2:16 Kateai louito halevai bibuluvisi tilialeau Meliu Diosebati uale ke kaovalu. Isi tialeau elehasege ese neheu iene batabata golomo lahai ua.
LUK 2:17 Ige mamoe nalimale ata keau lohoale ese ke elehai anelue hoto ke loui ata namigevelu.
LUK 2:18 Ige ata bahata keau mamoe nalimale hotoe deiada ke evisi vikolahalu.
LUK 2:19 Isito Meliu tobekai ui hoto ke gaeahavoi ke huhuima.
LUK 2:20 Ige mamoe nalimale keau hoidevei abu oe tiale keau nogoli loui Dilava hoesehavoma. Kosealemo abu anelu louale ke evisi ke bahata elehalu.
LUK 2:21 Bula igae uoholige abu vudive vate etuleveve vaniu lohoge abu ivihai loui avoe, “Iesu.” Kosealemo neinaveu tobuholisege aneluu ivive kateale mamonu.
LUK 2:22 Vani moleu lohoge Diosebau abu keateti Dielusalemae tilu. Abu isiviale Mosese menakau louale ke vai abu ebika hoesegeveime ese mai Kosive nimo mavoi isiviale au Kosive ata tumute holisi.
LUK 2:23 Kosive menakamo keu loui avoe, “Oleme ese ovokinau uge abu mai Kosive omige au Kosive ata tumute holisi.”
LUK 2:24 Vaveve kateale valiho valiege vasohuta abuna mesoho imutava abuita mesoho kelea abuita malei dubue mahoi abu ebika hoesegevege valive Kosiveu hoesegevei eseabeta hoesehavoi. Kosive menaka keu kateai lounu.
LUK 2:25 Vani kela malaha mole Dielusalemae uale iviveike Simioni. Malaha keu malahae dua. Dilava vabuhavomale malaha. Keu vani baita Iselala tedaeveve ata ke hemei uma. Ige Munana Tumuteu avuemo ua.
LUK 2:26 Isime namihai loui avoe, “Ana uniege Dilavau Iselala ata tedaeveve Keliso ke hanavoge elehaito bae hatinela.”
LUK 2:27 Katealemo Munana Tumuteu Simioni melamege au Diue dubu balugae tinu. Isege Diosebau Meliti abuta Iesu mai dubue menaka neheu louale ke nahate valiho loholu.
LUK 2:28 Ige Simioniu Iesu mai evudei Dilava hoesehavonu.
LUK 2:29 Au imihai loui avoe, “Di Kosive, dau a esemu. A di namihale ke nahate di a ese ko elehanu. Iale dana nova bae uvue duamo hatai.
LUK 2:30 Di di nitela Iselala tedaeveve ata ko elehanu.
LUK 2:31 A ata ko hanavoge lohoale ata bahatae abuna elehai.
LUK 2:32 A hanavoge lohoale kou atagae ata. Iale atagavena vatae ataemo atagage abuna humahave elehai. Isi Iselala ata kebiatamo atagage abuna vuvune baluga malei.”
LUK 2:33 Simioniu hoto kateale louge ese ke mamau neinaveti ke evisi viko balugalu.
LUK 2:34 Ige Simioniu hoesegevei neinaveho loui avoe, “Dilavau ese ko ebagemage Iselala ata degomole abuna hotove evige auna hoesegevei. Isito Iselala ata degomole abuna hotove eviholige auna aiogevei. Keu Dilava vaveveike. Iale ataeabuna itumuai bae avuho lougei.
LUK 2:35 Ige Dilavana bae uvuiabeta huhuihuhuiabe keta hilokai. Iale Meli nohoma. Vaveve toela katealeu lohoi a uvu ke bige kibikibiage ana bae ke huhuai uvuige.”
LUK 2:36 Simioniu hoto kateale loualeu gabiho vasege belovetae keate mole Ana keu lohonu. Ige Mamave ivilike Banuelo. Keu Asa valadamo lohonu. Keate keu koliale abu koliati uale vagana ada mole isi abuitaeau uoholisege koliaveu hatinu.
LUK 2:37 Isege au gobu holisi ualeu vagana eiti voa (84) uoholinu. Keu mabata seleve. Iale keu vani baita dubu haleholima. Isito vanimo vavimo auna dubue uvue ui Dilava hoesehavogei. Iniege vani mole guliguliho vaniege au bae lovi ilivebene. Isito auna guliguli unahagei.
LUK 2:38 Iale keate nehe keu ese ke elehaime Dilava hoesehavonu. Isime Dielusalemae ata namigevei avoe, “Nahie tedaevei nahie maleveve ataike ko.”
LUK 2:39 Kateai louge Dilava menakau louale ke nahate abu bahata vage uoholige Diosebau abu mahinati halevai hoidevei Galili vatae tiale abu o seleve Nasaletae ua.
LUK 2:40 Keve velehovoi usege Iesuu ihunivesite lamisi au ebia holisi negoanu. Ige luleleveu avuemo balugage Dilavau hoesehavoi avuti ua.
LUK 2:41 Vagana bahata Iesu mamana neinaveti Dielusalemae Basovae lovi iliho tigei.
LUK 2:42 Kateimalela Iesu vaganau tueloisege (12) abu halevai lovi ke iliho Dielusalemae tilu.
LUK 2:43 Ke ige uoholige mamaveu neinaveti hoidevei oe tisege Iesuu Dielusalemae ua. Isito mamaveu neinaveti ke hilokaholilu.
LUK 2:44 Ige abu elehaholisime huhuai loui avoe, “Au elemo mesoho ata ko moaga uvue lohoma.” Isi kateai vani kemo halevai tilu. Tiale keau gutumoike abu bae humaha tavae haokuvuiabe belagevelu.
LUK 2:45 Belagevege Iesu uoholige abu hoidevei Dielusalemae tota kaovaho tilu.
LUK 2:46 Kaovalage vani abuita igaeta uoholige abu Diue dubu baluga uvue tiale elehage au Iselala ata haivemale baluga kebia vigomo ugulamoi ui hotoeabe evisi belagevema.
LUK 2:47 Ige keau namihage au hotoeabe haliko kemo baita luleleage ataeau ke evisi vikolahalu.
LUK 2:48 Kateisege mamaveu neinaveti ke elehai tetelahalu. Ige neinaveu namihai avoe, “Di mo, a vadeulike ko noemo vama. Ige no a mamati a huhuai aho uvulahai a kaovama.”
LUK 2:49 Ige Iesuu namigevei loui avoe, “La vadeuhoike di kaovama. Lana hilokaholilu. Dau di Mamae oe uvue ui lovive vale keu duave.”
LUK 2:50 Isito au abuho louale ke keau ke hilokaholilu.
LUK 2:51 Ige Iesu abuhi hoilahai tota Nasaletae tinu. Tialeu hotoeabe evisi abu louale ke vama. Ige neinaveu vaveveve kateimale au uvumo huhuima.
LUK 2:52 Ilage Dilavau elehage ataeau abuta elehage Iesuu kosi holige vaveveveu negoige luleleu avuemo baluganu.
LUK 3:1 Vani moleu lohoge Loma kosive baluga Taibeliosi keu vagana vivtini (15) ke uvumo vatae kosive baluga holinu. Isege Botiasi Bailoti keu Diudia vatae kosive holinu. Isege Elodi keu Galili vatae kosive. Isege hohove Bilibi keu Itulia isi Talekonaita vata kebia nibievema. Isege Lisaniasi keu Abilini vata ke kosive.
LUK 3:2 Isege vani kemo dubu nalimale kosive abuitaeau ua. Iviabeike Anasi isi Kaiabasi. Kosive katealeau usege vani kemo Dilavau Sekalaia mo Dioni botoe umale ke namihanu.
LUK 3:3 Ke namihage au tialeu e mole Diodani ke vavae matama igaegaela ata haivei loui avoe, “La vaveve toela ke halevai hoidevei babatisolahave. Ige Dilavana la vaveve toela ke ulihage auna uoholisi.”
LUK 3:4 Iale Dioni vaveve keike beloveta mole Aisaiau subuta loui hisaliai avoe, “Ata molena bae ataeau uvesiteve hoai kosea, ‘Kosiveho humaha ke inuta loive. Isi au tiveve humaha ke inuta vave.
LUK 3:5 Loho ke omisi vealuvive. Isi hevaha ke lovoi omisi hevaluvive. Isi ke hoesehavoge au inutolotoloai. Humahau keukakeukage ke inutolotolohavove. Isi humahae toela keta hoesehavove.
LUK 3:6 Katealemo ata bahataeabuna Dilavau toelamo ata maleveveve ke elehai.’”
LUK 3:7 Ata moagaeau Dionie lohoi isiviale au babatisogevei. Isito Dioniu namigevei avoe, “La keau ute nahatea. Laeau isiviholilu Dilava itumuu lae loholiho. Isito la hoidevei Dilava ehovaholilu. Katealemoike Dilava itumuu laemo lohoma.
LUK 3:8 Iale vasohuta la vaveve toela halevai vaveve dua vave. Isi kemo bae babatisolahave. Isi lainaho huhulahai kosea, ‘Noeau Ebalahamu valada noeabuliko. Iale Dilava itumu keu bae noemo loholivebene.’ Di la namigevege evive. Dilavana isivianiege mune kobiamo Ebalahamu valada degomole vaevege abuna la lovomo ui.
LUK 3:9 Soeu idie umukamo heiliho hemei ua. Iale idi oletena baioholige auna idi ke heisi mai venemo mihatuge auna lahai.”
LUK 3:10 Kateai louge ataeau loui avoe, “Iale noeabuna vadeai.”
LUK 3:11 Ige Dioniu namigevei avoe, “La oleuoleu ogo abuiabuialiege mole mai ogoholiale ke omive. Isime la oleu lovi balugau avuemo uge degomole malei lovioholiale kebia oveve.”
LUK 3:12 Kateige takesi moni malemale ataeau Dioniu babatisogeveho avue loholu. Isi namihai avoe, “No haivemale ata, noeabuna vadeai.”
LUK 3:13 Ige au loui avoe, “Lainaho vavolo nahate valive. Gamaniu takesi loumale moni ke unaha maleve.”
LUK 3:14 Kateige tuvalie ataeau Dioni namihai loui avoe, “Isege noeabuna vadeai.” Ige keu loui avoe, “Lainaho bae ata havei moniabe malelive. Isi lainaho ata molemo loboe hoto loui moniabe malelive. Lainaho la ibina ke elehai kabebilahalive.”
LUK 3:15 Kateige vani kemo ata bahataeau Dioni hoto maime loui avoe, “Mesoho ata kou nahie ata tedaeveve Kelisoike ko.” Kateai louime ke kaovai molehi hotohotolahama.
LUK 3:16 Ige Dioniu kebia bahata namigevei loui avoe, “Dana emo la babatisogevei. Isito ata mole baluga di evihale keu aike lohoma. Di baluga holioholialemo tamakave iamoveve keu daemo anekianu. Eu kosive. Isege dau valave. Iale auna Munana Tumuteta veneta la babatisogevei.
LUK 3:17 Iale ata kena lohoniege au keilota laisue i bisi kitoai hatuge momoluve abuna moleve keiolahasege ive abuna moleve keiolahai. Ige auna laisue i malei au valahumo otoveito momoluve ke malei veneu hodovavesite kemo mahoevei.”
LUK 3:18 Dioniu hotoe dua moaga kateale loui ata haivenu.
LUK 3:19 Isi gamanie kosive Elodiho hoto tolote lounu. Kosealemoike Elodiu au hohoe mahina Elodiasi ke etulei melamenu. Isi vaveve toela degomoleta vaevenu.
LUK 3:20 Vaveve toela moaga vaeveito ke golomo Dioni mai dibulae hanavonu.
LUK 3:21 Au mai dibulae hanavoholisege Dioniu ata degomole babatisogevenu. Isi Iesuta babatisohavonu. Ige Iesu hovelahai lamisi guliguliasege otogou dikolahanu.
LUK 3:22 Ige Munana Tumuteu imutava ke nahate holisi dobai lohoaleu avuemo ua. Isege hoto moleu otogomo dobai lohoaleu loui avoe, “Au di uvue mo seleve. Iale di a vahaeho va baluganu.”
LUK 3:23 Iesu babatisomale vani kela vaganaveu teti (30). Ige ataeau huhulahai avoe, “Iesu keu Dioseba mo.” Isito ke mama seleveike Dilava. Ige Dioseba mamaike Heli.
LUK 3:24 Ige Heli mamaike Matati. Ige Matati mamaike Livai. Ige Livai mamaike Meliki. Ige Meliki mamaike Dianai. Ige Dianai mamaike Dioseba.
LUK 3:25 Ige Dioseba mamaike Matataiasi. Ige Matataiasi mamaike Emosi. Ige Emosi mamaike Nahumi. Ige Nahumi mamaike Esili. Ige Esili mamaike Nagai.
LUK 3:26 Ige Nagai mamaike Meati. Ige Meati mamaike Matataiasi. Ige Matataiasi mamaike Semeni. Ige Semeni mamaike Dioseki. Ige Dioseki mamaike Dioda.
LUK 3:27 Ige Dioda mamaike Dioanani. Ige Dioanani mamaike Leisa. Ige Leisa mamaike Selubabeli. Ige Selubabeli mamaike Siatieli. Ige Siatieli mamaike Neli.
LUK 3:28 Ige Neli mamaike Meliki. Ige Meliki mamaike Adi. Ige Adi mamaike Kosami. Ige Kosami mamaike Emadami. Ige Emadami mamaike Eli.
LUK 3:29 Ige Eli mamaike Diosua. Ige Diosua mamaike Eliesa. Ige Eliesa mamaike Diolimi. Ige Diolimi mamaike Matati. Ige Matati mamaike Livai.
LUK 3:30 Ige Livai mamaike Simioni. Ige Simioni mamaike Diuda. Ige Diuda mamaike Dioseba. Ige Dioseba mamaike Dionami. Ige Dionami mamaike Eliakimi.
LUK 3:31 Ige Eliakimi mamaike Melea. Ige Melea mamaike Mena. Ige Mena mamaike Matata. Ige Matata mamaike Natani. Ige Natani mamaike Deividi.
LUK 3:32 Ige Deividi mamaike Diesi. Ige Diesi mamaike Obedi. Ige Obedi mamaike Boasi. Ige Boasi mamaike Salemoni. Ige Salemoni mamaike Nasoni.
LUK 3:33 Ige Nasoni mamaike Aminadabu. Ige Aminadabu mamaike Alamu. Ige Alamu mamaike Heseloni. Ige Heseloni mamaike Belesi. Ige Belesi mamaike Diuda.
LUK 3:34 Ige Diuda mamaike Diekobo. Ige Diekobo mamaike Aisiki. Ige Aisiki mamaike Ebalahamu. Ige Ebalahamu mamaike Tela. Ige Tela mamaike Nahoa.
LUK 3:35 Ige Nahoa mamaike Seluki. Ige Seluki mamaike Leu. Ige Leu mamaike Beleki. Ige Beleki mamaike Ebeli. Ige Ebeli mamaike Sala.
LUK 3:36 Ige Sala mamaike Keinani. Ige Keinani mamaike Avasadi. Ige Avasadi mamaike Semu. Ige Semu mamaike Noa. Ige Noa mamaike Lameki.
LUK 3:37 Ige Lameki mamaike Metusala. Ige Metusala mamaike Inoka. Ige Inoka mamaike Dieleti. Ige Dieleti mamaike Mahalaleli. Ige Mahalaleli mamaike Keinani.
LUK 3:38 Ige Keinani mamaike Enosi. Ige Enosi mamaike Seti. Ige Seti mamaike Adamu. Ige Adamu mamaike Dilava.
LUK 4:1 Iesuu Diodani e halei tige Munana Tumuteu avuemo baluganu. Avuemo balugai melamei ataeau uvesite keve tinu.
LUK 4:2 Tiale keu keve usege Seteneu lohoale vani voti (40) ke uvumo lobohavoi isiviale elehage Iesuna kemo dobai o negoai. Keu vani ke ni bahatamo lovi iholialemo vae baluganu.
LUK 4:3 Ige Seteneu avuho loui avoe, “A Dilava mo holiniege mune ko namihage au beleidi holige inela.”
LUK 4:4 Ige Iesuu namihai loui avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘Atabeu bae lovi unaha ke isi kemo negoalivebene.’”
LUK 4:5 Kateige Seteneu tota melamei tanae tiale solekavesite vata bahata mai haivunu.
LUK 4:6 Isi loui avoe, “Dana vata ko bahata mai aoge ana kemo vuvune baluga mai bae kunai moaga malenela. Dilavau louge vata ko bahata di vata. Kunai keta di kunai. Iale dana mai di isivie ata omige auna malei.
LUK 4:7 Iale ana a kome bokoai vata bisi di hoesehavoge dana ke bahata malei aomai.”
LUK 4:8 Ige Iesu namihai avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘A Kosive Dilava ke igae hoesehavoi isivive unaha vanela.’”
LUK 4:9 Kateige Seteneu tota Iesu melamei Dielusalemae tinu. Tialeu Diue dubu baluga ke kobola lavihovosege Seteneu loui avoe, “A Dilava mo holiniege komo lamisi biloa.
LUK 4:10 Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana au anelu hanavege abuna a nibisi a hoesehavoi.’
LUK 4:11 Hoto keu tota loui avoe, ‘Anelu abuna a evudei. Ige a bae dobai munemo a ebika hamalivebene.’”
LUK 4:12 Ige Iesu hotove ibina avuho loui avoe, “Hoto seleveike. Isito Bukae Hotou tota loui avoe, ‘Lainaho heiata la Kosive nego ke kaovalive.’”
LUK 4:13 Ige Seteneu hoto kateale loui Iesu lobohavoge uoholige au halei tinu. Isiviai talive ukaukaito tota avue lohoi.
LUK 4:14 Iale loboe vaveve keu uoholige Iesuu halei Galili vatae tinu. Keve tiale Munana Tumute vuvunemo ua. Ige au vamale ke hotou vata ke bahatae tinu.
LUK 4:15 Ige au tiale dubuiabemo ata haivege abu bahata hoesehavolu.
LUK 4:16 Vani mole Iesu hoilahai tiale Nasaletae au esebuluta uale keve velemanu. Vani bahata bulau lohoge auna tiniege guliguliagei. Iale bula kemo au tiale dubue lamisi isiviai Bukae Hoto dodavei.
LUK 4:17 Kateige abu beloveta Aisaia buka mole mai omilu. Ige au buka ke mai vavehai iviganiai dodavei tinu.
LUK 4:18 Dodavei avoe, “Dilava Munanau daemo ua. Au di ebagemage dana hotove dua loui kunaiholimale kebia haivei. Au di hanavoge dana tiniege vaveveabe toela kemo iovege abuna ke halevai. Au di hanavoge ni kedute keabuna bae nilahai elehai. Au di hanavoge dana olemeau uvu unahamo umale kebiata hoesegevei.
LUK 4:19 Au di hanavoge dana ataho loui kosea, ‘Kosivena bae aike la hoesegevei la tedaevei.’”
LUK 4:20 Hoto ke dodavege uoholige au buka mai dubue ata mole omisito ugumanu. Ige ata bahataeau tobekai nibisi ua.
LUK 4:21 Ige Iesu namigevei abuho loui avoe, “Di hoto dodavege la eviale keu nova velemanu.”
LUK 4:22 Hoto kateale louge abu hotoe dua ke evige uvuiabeu teteanu. Isi vikolahai loui avoe, “Dioseba monike. Au oleve kateai hoto ke manu.”
LUK 4:23 Ige Iesu abuho loui avoe, “Di hilokage la hoto kosealeike dahoe louliho. ‘Au vavahanite hoesegevemale ata. Iale a ebika hoesehavonela.’ Mesoho lana tota daho loui kosea, ‘A Kabenumu oe vaveve ni molete vale ke nahate a vata seleve kove kateale vanela.’ La la uvumo hoto kateale huhulahama.
LUK 4:24 Isito di la namigevege evive. Beloveta ata kena au vata kemo hoto louge atave seleve keau bae hotove evilivebene.
LUK 4:25 Dana kemo hoto mole loui. Subuta mole Ilaidiau usege veniu lohoholiale vagana abuita igaeta isi bata ada mole isi igaeu uoholinu. Katealemoike vata ko bahatamo loviu uoholige vae balugau lohonu. Kateimale vanila Iselala gobuvu moagaeau vata kove ua.
LUK 4:26 Isito kebiaho Dilavau Ilaidia hanavoholinu. Ke hanavoge vata mole Saidoni keve tiale Salebeta oe gobu mole tedahonu.
LUK 4:27 Subuta vani kela Iselala ata moagaeau vavahani mole lebolasi ke malu. Isito beloveta Ilaisau kebia tedaeveholinu. Isito Silia kosive mole Neimeni ke igae tedahoge au momoleanu.”
LUK 4:28 Iesu hoto isute kateale louge ata bahataeau dubue uvue ke evisi avuho itumu balugalu.
LUK 4:29 Isi kemo hovedevei Iesu kabitisi isiviale mai oe iae seikamo mihatui.
LUK 4:30 Isito Iesuu ata bahatae edekaeabemo velemai tinu.
LUK 4:31 Iesuu matama ke halei Galili vatae o mole Kabenumue tiale keve bulamo ata haivenu.
LUK 4:32 Ige abu Iesuu louale ke evisi vikolahalu. Kosealemo hoto keu vuvuneanu.
LUK 4:33 Ige dubu ke uvue tilogoe malaha moleu baita hoai kekoanu.
LUK 4:34 Kekoai loui avoe, “Iesu Nasaleta ata, no halevei tenela. Ana no aiogevelihonike kove lohonu. Di hilokage au Dilava mo tumute.”
LUK 4:35 Ige Iesuu munanae toela ke namihai loui avoe, “Hoto halei malaha ke halei tenela.” Kateige munanae toela keu malaha ke laluvai mai vudiabemo vata hamanu. Isi ata ke halei tige au dua vanu.
LUK 4:36 Ige ata bahataeau vikolahai moleho loui avoe, “E, hoto onoleiko. Malaha kou au vuvunemo munanae toela kebiaho baita louge abu halevai tima.”
LUK 4:37 Iale Iesuu vamale hoto keu vata ke bahata sonumai tinu.
LUK 4:38 Iesu hovelahai dubu halei Saimoni oe tinu. Tiale keu Saimoni meau hobe balugale ke abu loui Iesu namihalu.
LUK 4:39 Ige Iesuu tiale vavavemo lamisi vavahanive ke hotohavoge uoholinu. Ige keate keu solekavesite hovelahai lovi vai ovenu.
LUK 4:40 Gutumo vaniu dobasege ataeau haokuvuiabeau vavahaniamale kebia malevei Iesue loholu. Ige Iesu au ada mai igaegae kebia golomo mamoge abu bahata momolelahalu.
LUK 4:41 Isime munanae toela moaga kebia nunuvege abu kekolahai loui avoe, “Au Dilava mo alike ke.” Kateai lousege Iesu hotoeabe bamunu. Kosealemo abu hilokage Dilavau ke hanavoge keu ata tedaeveve Keliso holinu.
LUK 4:42 Vani mole vau alamosege Iesuu o halei ataeau uvesiteve tinu. Ige ataeau kaovalata bae elehalu. Ke elehai namihai loui avoe, “Ti haleito no o komo unela.”
LUK 4:43 Isito Iesu namigevei loui avoe, “Dilavau di hanavoalemo dana o benahateve tiniege ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivei.”
LUK 4:44 Kateai louime halei tiale Diudia vata ke bahatae dubuiabemo ata haivenu.
LUK 5:1 Vani mole Iesuu tiale tabu mole Genesaleti esagae laminu. Keve lamisege ata moagaeau Dilava hoto eviliho lohoale molemo neniholilu. Isi Iesu kabitige au lamiveve humahau uoholinu.
LUK 5:2 Kateisege huena malemale keau bouti abuita malei esagamo otovei abu ugabi malei totoisege Iesuu kebia elegevenu.
LUK 5:3 Ige Iesuu ata mole Saimoni ke boutimo biloai Saimoni namihai loui avoe, “Aike esagamo ko hanavoge au e goloe tikatikai.” Kateaito golovemo ugulamoi ata moaga kebia haivenu.
LUK 5:4 Ata moaga kebia haivege uoholige au Saimoni namihai loui avoe, “Bouti ko hanavoge au tota e ni seleve tai. Isime la ugabi malei hatui huena moaga maleve.”
LUK 5:5 Ige Saimoniu loui avoe, “No baluga, no nova vavi ko bahatamo e maholata huenabe maleholilu. Isito a loualemo noeabuna ugabi tota emo hatui.”
LUK 5:6 Kateai louito abu ugabi malei hatulu. Ige huena moagatahoeau ugabiabemo tobalohoge ugabiu dikolahaho vekeanu.
LUK 5:7 Kateige keau bouti mole keve abu haokuvu hohavei loui avoe, “Lohoi no tedaeveve.” Kateige abu lohoale huena malei bouti abui ke bilage keau ililohoho vekeanu.
LUK 5:8 Ige Saimoni Bitau huena moaga elegevei Iesu vudimo au kome bokoai vata bisi namihai avoe, “Kosive, di halei tenela. Kosealemo dau atae toela.”
LUK 5:9 Kateai louale keu koseanu. Keu au esemuhi huena moaga kebia elegevei vikolahalu.
LUK 5:10 Ige haokuvuiabe Sebedi mo abui Diemisiu Dioniti abuta viko balugalu. Ige Iesuu Saimoni namihai loui avoe, “Vabu halenela. A subuta huena malema. Isito ana aike daho ata malevenela.”
LUK 5:11 Kateige abu bouti malei lohoale esagamo otovei halevai Iesu ehovai tilu.
LUK 5:12 Vani mole Iesuu o moleve tige lebolasite ata moleu lohoaleu Iesu elehai vudivemo kome bokoai vata bisime holumai baita avuho loui avoe, “Di Kosive, a isivianiege di hoesehavonela.”
LUK 5:13 Ige Iesu au ada hatui malaha kela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” Ke lousege solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholinu.
LUK 5:14 Ige Iesu isuta avuho loui avoe, “Inuta talive a ebika mai dubu nalimale kosive ke haivuge au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate vai ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna elehai hilokage a vavau duaveanu. Isito ainaho bae atabeho di a hoesehavoale ko loulive.”
LUK 5:15 Iesuu kateai louito vaveveve keu o bahatae tai gabianu. Ige ata moagaeau isiviai loholive hotove evisime au vavahaniabe kebia hoesegevei.
LUK 5:16 Isito Iesuna vani degomole halevei tiniege ataeau uvesite keve guliguliagei.
LUK 5:17 Vani mole Iesu ata haivesege Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Galili vatae, Diudia vatae isi Dielusalema o baluga keve loholu. Lohoale keve uguiavoi hoto ke evisege Dilava vuvuneu Iesuemo uge au vavahaniamale kebia hoesegevema.
LUK 5:18 Isege ata degomoleau malaha mole ada toelate isi velo toelate ke kaulamo mavoi ebavoi loholu. Isiviale malaha ke mai lohoi oe uvue Iesu vudimo mavoi.
LUK 5:19 Isito ata moagaeau molemo nenioholiale kemo abu mai oe vahae lohoveve keu anekiage abu ebavoi mai tiale oe goloe mavoi o ke kobuhai kaula ke umuvai mai vahamo manevege malaha keu kaula kemo dobai tiale ata kebia vigomo Iesu vudimo dobai ua.
LUK 5:20 Ige Iesuu vaveveabe ke bahata hilokage abu abu evievi Iesuemo mavolu. Iesu malaha keho loui avoe, “Di haoka, di a toela ke bahata ulihage uoholinu.”
LUK 5:21 Kateai lousege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau huhulahai avoe, “Oleike ko hoto koseale loui Dilava ivi aiohavoma. Atabeu bae vaveve toela ulihalivebene. Isito Dilava igaena kateale vai.”
LUK 5:22 Kateai lousege Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai namigevei loui avoe, “Vadeuhoike la huhuihuhuie toela kateale huhulahama.
LUK 5:23 Dana hoto vadeu loui. Dana malaha ke namihai kosea, ‘Di a vaveve toela ke bahata ulihanu.’ Emena dana loui kosea, ‘Hovelahai tenela.’ La huhuige hoto oleteu toloholinu.
LUK 5:24 Isito halege dana vavahanite ke hoesehavoge lana kemo hilokage vaveve toela ulihaveve vuvune ketau daemo ua.” Kateai louito vavahanite ke namihai loui avoe, “Hovelahai a ava egumai mai a oe tenela.”
LUK 5:25 Kateai lousege malaha keu solekavesite vudiabemo hovelahai au avamo lahamale ke egumai mai au oe tiale keu Dilava hoesehavonu.
LUK 5:26 Ige ata bahataeau ke elehai tetelahai vabulahai Dilava hoesehavoi avoe, “Vaveve oletealeike nahi nova elehale ko.”
LUK 5:27 Iesuu kateaito halei tialeu takesi malemale ata mole elehanu. Iviveike Livai. Malaha keu takesilahamale oe uvue ugulamoi usege Iesuu namihai loui avoe, “Di ehomanela.”
LUK 5:28 Ige Livaiu hovelahai au kunai bahata halevei Iesu ehomanu.
LUK 5:29 Vani mole Livaiu au omo lovi balugataho Iesuho vai hoage takesi malemale ata isi haokuvuiabe degomole keau lohoale abuhi lovi ima.
LUK 5:30 Ige Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Iesu esemu namigevei loui avoe, “Osiohoike la takesi malemale atae toela kebiahi igaetoai lovi ima. Isime atae toela degomole kebiahi igaetoai lovi ima.”
LUK 5:31 Kateai louge Iesu namigevei avoe, “Medikolou bae negote kebiaho loholivebene. Isito auna vavahanite kebia unaha hoesegeveliho lohoi.
LUK 5:32 Iale dau lohoale kou atae dua kebia hohaveliho lohoholisito vaveve toela vamale kebiahoike di lohonu.
LUK 5:33 Iesuu kateige menaka haivemale ata keau tota Iesu namihai avoe, “Dioni esemu keau vani igaegae lovi iholisito guliguli unahama. Ige Balisia esemu kebiata kateale vama. Isito a esemu keau kateale vaholima.”
LUK 5:34 Ige Iesuu namigevei avoe, “La huhuige mo molena ma mole melamege haokuvuiabe abuna lovi isi. Emena abuna halevai. Ba, abuna lovi isi vahaeholahai.
LUK 5:35 Isito vani mole atae toelaeabuna loholiege mo ke hamage haokuvuiabe abuna bae vani kela uvulahai lovi i halevai.”
LUK 5:36 Kateaito tota dovudovue hoto mole loui namigevei loui avoe, “Atabeu bae ogoe dogae ivi etulei mai ogoe mamie vaha badivulivebene. Auna kateige ogoe doga kena toelai. Ige mamive ke elehage elehilehivena toelai.
LUK 5:37 Ke nahate atabeu bae uainie doga mai ovoe vate badivuale mamivemo ehosivalivebene. Auna kateige kena savai dikolahai. Ige uainie e kena hosilahai lotihatui.
LUK 5:38 Isito atabena uainie doga mai ovoe vatee dogamo ehosivage keu bae dikolahalivebene. Iale di vaveveu bae vatae vavevehi igaetoalivebene.
LUK 5:39 Isito atabena vani bahata uainie mami ke iniege auna uainie doga keho isiviholisi. Isito auna huhuige uainie mami keu avuemo heanu.”
LUK 6:1 Vani mole bulamo Iesu au esemuhi oai tiale konee bulu molemo tisege esemuiabeau kone dakoai ke boboai ilu.
LUK 6:2 Ige Balisia ataeau ke elehai namigevei loui avoe, “La vadeuhoike menaka eguvai bulamo katelahalu.”
LUK 6:3 Ige Iesu namigevei avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu.
LUK 6:4 Isi Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai iale keta lana dodaveholilu. Dubu nalimale unahaeabuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.”
LUK 6:5 Hoto kateale louito hotoeabe kemo loui avoe, “Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.”
LUK 6:6 Bula mole vanimo Iesuu tota dubue tiale ata haivesege malaha mole adave inuteu goloale keu keve ua.
LUK 6:7 Isege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau Iesu nibisi isiviai elehage Iesuna bulamo malaha ke hoesehavoge abuna vaveveve kemo kotalahai.
LUK 6:8 Ige Iesu huhuihuhuiabe ke hilokai ada toelate keho loui avoe, “Hovelahai kove loho.” Ige malaha keu hovelahai laminu.
LUK 6:9 Ige Iesuu dubue kosive kebiaho loui avoe, “Dana la namigevei. Nahie menaka keu nahie haivege nahiabuna bulamo osioi. Nahiabuna bulamo vaveve dua vai. Emena vaveve toela vai. Nahiabuna bulamo ata hoesegevei. Emena ata aiogevei.”
LUK 6:10 Ige abu hotohotoholige Iesuu elegevei lotinu. Isime malaha nehe ada toelate ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu inuanu.
LUK 6:11 Ige dubue kosiveau ke elehai avuho itumu selevelahalu. Isime hotohotoai Iesu hamaliho humaha kaovama.
LUK 6:12 Vani mole Iesuu tanae guliguliho tialeu vavi ke bahatamo guliguliai Dilava imihanu.
LUK 6:13 Ilage vau alamoge au esemu bahata hohavege abu lohoge au kebia bahatamo esemu tuelo (12) tabagevei loui avoe, “Laeau di abostoloea.”
LUK 6:14 Kebia iviabe abuike koea. Moleike Saimoni. Isito Iesu ivihaleike Bita. Ige hohove Andulu. Ige Diemisi. Ige Dioni. Ige Bilibi. Ige Batolomi.
LUK 6:15 Ige Matiu. Ige Tomasi. Ige Aloveasi mo Diemisi mole. Ige Saimoni mole keu Selotie ata.
LUK 6:16 Ige Diemisi mo Diudasi. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota. Iesuu esemu kateale tabagevege abu avuluvuta ua.
LUK 6:17 Iesuu abuhi tana ke halevai heie lohoale loho moleve velehovoge esemuve moagaeau loholu. Ige ata moagamoagaeau Iesu hoto eviliho abu o halevai loholu. Kebia degomoleau Diudia vatamo loholu. Isege degomoleau o baluga Dielusalema halevai loholu. Ige tota degomoleau davala vavae o abuita Taea isi Saidoni kebiamo loholu.
LUK 6:18 Lohoale isiviale Iesu hoto evige au vavahaniabe kemo hoesegevei. Ige degomoleau munanae toelau abuemo umale kebiataeau lohoge au kebia hoesegevenu.
LUK 6:19 Ige ata bahataeau Iesu vuvuneu ata hoesegevemale ke elehai isiviale levei.
LUK 6:20 Iesuu au esemu niavei abuho loui avoe, “Kunai holimalea, vahaeholahave. Dilavana ata la nahate malevege lana adave vuvunemo uve.
LUK 6:21 “Vaelahamalea, vahaeholahave. Gabie la uniabuna bae hanilahai. “Ninalahamalea, vahaeholahave. Gabie lana bae helahave.
LUK 6:22 “Di esemuia, ataeabuna bae laheho isiviholisi la hoto hamai la aiogevei laheho loui kosea, ‘La keau atae toelaea.’ Kosealemo laeau di esemuia. Abu kateige vahaeholahave.
LUK 6:23 Vani kateimalela hovedevei vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Subuta buluveabeau kateale vai beloveta aiogevelu. Ialemo ataeau la aiogevege vahaeholahave.
LUK 6:24 “Isito kunai moagatebia la nohovu. La vatae vahaeho unaha vaito otogoe kunai maleholilu.
LUK 6:25 “Isi uniabeu aike hanilahamale la nohovu. Lana bae gabie vaelahave. “Aike helahamale la nohovu. Lana bae gabie ninalahave.
LUK 6:26 “Ataeau hotoe dua loui la hoesegeveale la nohovu. Kosealemo subuta buluveabeau loboe hoto kateale loui loboe beloveta hoesegevelu.”
LUK 6:27 “Isito di hoto evimalea, di la namigevege evive. La aiogevemale kebia isivi ovei hoesegeveve. Isi laheho itumuamale kebiata hoesegeveve.
LUK 6:28 Isime laheho hotoe toela loui la aiogeveale kebia hoesegeveve. Isi laheho vaveve toela vamale kebiataho Dilava imihave.
LUK 6:29 Ata oleu la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai. Ige ata oleu la dabae ogo mage louge au la sieti keta mai.
LUK 6:30 Ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi ata oleu la kunai malege lainaho bae au mai hoilahaveve keho namihalive.
LUK 6:31 La isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve.
LUK 6:32 “Isito ata oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve kateale vai abu haokuvu unahaho isivilahama.
LUK 6:33 Isito lana oleuoleu laemo vaveve dua vamale kebia unahaemo vaveve dua vage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve ke nahate vai abu haokuvu unahamo vaveve dua vama.
LUK 6:34 Mesoho ata molena lae lohoi laemo moni malege lainaho au gabie ibinave laoveveve ke huhulahalive. Kosealemo atae toela unahaeabuna vaveve kateale vagei. Lana kateai huhulahage Dilavau bae la hoesegevelivebene.
LUK 6:35 Lainaho vaveve kateale valive. Isito la aiogevemale kebia isivi oveime vaveve dua abuho vai hoesegeveve. Laemo moni malemale ke lainaho huhulahai kosea, ‘No moni kena hoilahai noe lohoi.’ Lana vaveve kateale valiege ibina baluga malei bae ehue umale Kosive baluga ese holieveve. Kosive vaveve keu koseanu. Keu atae toela kebia hoesegevei huhuihuhuie toela huhuimale kebiata hoesegevema.
LUK 6:36 La Mamau otogoe vamale ke nahate lata ata huhuevei kebia tedaeveve.”
LUK 6:37 “Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavana avuta bae la vaveve toela kaovalivebene. Isi lainaho mole toelamo hoto loui ibinaeabe ovegelive. Isi lainaho molemo vaveve toela vale ke huhulahagelive. Lana katelahage Dilavana avuta la toela ke huhuoholisito ulihai.
LUK 6:38 Lana kunaimo isi otogoe hotomo ata tedaevege Dilavana bae kunai laovei la tedaevei. Lana kateale vage kunaina bae laemo balugai. La vaveve oletealemo ata tedaevege Dilavana avuta la tedaevei.”
LUK 6:39 Iesuu hoto kateale louge uoholigeto dovudovue hotomo namigevei avoe, “Malaha mole ni kedute keu bae malaha mole ni kedute ke melamei avui talivebene. Abuna avui katelahaliege abuna abata ke igae vuvegevei.
LUK 6:40 Esemue hoto keu bae haivemale atae hoto evihalivebene. Isito esemuiabe keabuna hotove ke kaovai negolahaliege abu kosive nahate holisi.
LUK 6:41 “La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua.
LUK 6:42 Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’ Lainaho katelahai la haoka lobohavolive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave.”
LUK 6:43 “Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige ke nahate idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene.
LUK 6:44 Idi bahata hahuhumite ke la hilokalu. Iale la bae laokamo madilini ehalivebene. Isi la bae sesenamo vulutu ehalivebene.
LUK 6:45 Atae dua ke uvumo huhuihuhuie duau uale kemo auna hotoe dua lougei. Isito atae toela ke uvumo huhuihuhuie toelau uale kena kemo hotoe toela lougei. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma.”
LUK 6:46 “La osiohoike di namihai kosea, ‘No kosive. Isito la di louale ke eviholilu. La kateige toelanu.
LUK 6:47 Isito oleuoleu dae lohoi di hoto evisi vamale ata kebia vaveveu koseanu.
LUK 6:48 Ata moleu oe dua houmale ke nahate. Auna abata lovoi hade malei emee dua vai munee golomo au o houge hanunuu lohoge o keu bae hobelahalivebene. Kosealemo keu au o houe dua vanu.
LUK 6:49 Isito ata moleu di hoto evisito vaholimale keu oe toela esagamo houmale ke nahate. Keu neniai abata lovoi hade malei neniai emeholinu. Ialemo hanununa lohoge o kena solekai hobelahai bahata toelai.”
LUK 7:1 Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholigeto au halei Kabenumue tinu.
LUK 7:2 O kemo Loma tuvalie kosive moleu ua. Uvuve esemu keu vavahaniale hatiho vekeanu.
LUK 7:3 Ige tuvalie kosiveu Iesu vamale hoto ke evisime Diue kosive hanavei isiviale abu Iesu namihage au loholive esemuve hoesehavoi.
LUK 7:4 Kateige abu lohoale Iesu namihai avoe, “Tuvalie kosive moleu isiviale lohoi talive esemuve hoesehavonela. No isiviale ke tedaho.
LUK 7:5 Kosealemo malaha keu atae dua. Keu no ata bahata hoesegevei noheho dubu mole hounu.”
LUK 7:6 Abu hoto kateale loui Iesu namihage au halei abuhi tinu. Tialeau oe vavae tisege tuvalie kosiveu au haokuvu hanavege abu lohoale Iesu namihai avoe, “No kosiveu loui avoe, ‘Di kosive, halege ainaho di oe loholive. Dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi.
LUK 7:7 Katealemoike di data isiviholinu ae loholiho. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.
LUK 7:8 Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.”
LUK 7:9 Ige Iesuu hoto ke evisi vikoai hoilahai ata moagaeau ehovai tiale kebiaho loui avoe, “Di la namigevei. Iselala ataemo di evievi kosealebe negote elehaholinu.”
LUK 7:10 Kateai louge tuvalie kosive haokuviabe keau tota hoidevei ove tilu. Tiale ove velehovosege esemuveu momoleanu.
LUK 7:11 Vani mole Iesuu halei o mole Neinie tinu. Keve tige esemuiabe isi ata moaga keau avuluvuta tilu.
LUK 7:12 Tiale keau ologoe velehovoho vasege o ke biaeau ata moleu hatiale ke kesita ebavoi mai abuela loholu. Hatiale keu gobu mole mo igaehameike ke hatinu. Ige oe ata moagaeau gobu keluvuta loholu.
LUK 7:13 Ige Iesuu gobu ke elehai avuho uvu balugai namihai loui avoe, “Nina hale.”
LUK 7:14 Kateai louito tiale au ada mai kesi kemo mamoge ebavoi lohoale keau lavilu. Ige Iesuu loui avoe, “Moia, di a namihama. Hovelaha.”
LUK 7:15 Kateige hatiale atau hovelahai hotoanu. Ige Iesuu mai neinave ominu.
LUK 7:16 Ige ata bahataeau ke elehai vabulahai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Beloveta balugau nova noe lohonu. Dilavau au ata tedaeveliho lohonu.”
LUK 7:17 Ige Iesuu vamale hoto keu Diudia matama keve tinu. Isime Diudia ke iae o degomole ketave tinu.
LUK 7:18 Kateige Dioni esemuiau ke evisi lohoale namihalu. Ige Dioniu au esemu abuita hohavege abu avue loholu.
LUK 7:19 Ige au kebia hanavei loui avoe, “Talive Iesu namihai loui kosea, ‘Dioniu subuta loui avoe, No tedaeveve ata kena bae lohoi. Iale ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.’”
LUK 7:20 Ige abu Iesue lohoale avuho loui avoe, “Dioni ata babatisogevemale keu no hanaveike vage no a belahaho loholu. Dioniu isiviai hilokai. No tedaeveve ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.”
LUK 7:21 Kateai belahasege Iesu niabemo ata moaga vavahaniamale kebia hoesegevema. Ata degomoleau munanae toelau abuemo umale. Isege degomoleau ni kedutea. Iale Iesu kebia hoesegevema.
LUK 7:22 Isi kemo Dioni esemu namigevei loui avoe, “Hoidevei talive la vadeu elehai eviale ko loui Dioni namihai kosea, ‘Ni kedute keau nilahama. Ige velo golote keau lavisi olahama. Ige lebolasite kebia vavahaniu uoholima. Ige golemate keau hoto evima. Ige haluviale kebiata hovedevema. Isime di hotoe dua loui kunaiholimale kebiata haivema.
LUK 7:23 Ige oleuoleu dolodoloholisito au evievi daemo mamoale kena vahaeho balugai.’”
LUK 7:24 Iesuu kateai lougeto Dioni esemuiau halevai hoidevei tisege au bae Dioni deiada loui ata moaga kebia namigevei avoe, “La komo botoe tiale Dioni elehage keu ata oleteale. La huhuige auna au uvu mai Dilavaemo mamoi negobedai laminu. Emena helukau kulumo mamoge kulu kibikibiale ke nahate auna vanu.
LUK 7:25 La keve tiale ata oleteale elehalu. Lana elehage kena ogoe dua vamale atanike ke. Ba, ogoe dua vamale keau bae botoe ulivebene. Isito abuna oe duamo ugei.
LUK 7:26 Di tota la namigevei. La keve tiale vadeu elehalu. Lana beloveta elehalu. Seleveta belovetaike la ke elehalu. Isito keu beloveta kebia evigevei baluganu.
LUK 7:27 Dioni vaveve keike Bukae Hotou loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’
LUK 7:28 Di hoto mole louge evive. Dioniu ata bahata vata komo uale kebia evigevenu. Isito ivivesiteu di ata holisi Dilava adae vuvunemo uale keu Dioni evihanu.”
LUK 7:29 Oe ata moaga isi takesi malemale ata kebiau Iesuu louale hoto ke evilu. Ata kebiau subuta Dioniu haiveale hoto ke huhuai avoe, “Dilava menaka keu noemo duave seleve.” Kebiaike Dioniu babatisogevenu.
LUK 7:30 Isito Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Dioniu louale hoto evisito isiviholilu Dilava humahala taliho. Katelahage Dioniu kebia babatisogeveholinu.
LUK 7:31 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Dana vadeu tovetove novae atate kobiaho loui.
LUK 7:32 Keau esebuluiau ologomo molehi gilulahamale ke nahate. Esebulu abuna moleho loui kosea, ‘Noeau laheho sale hamageto laeau havulahaholilu. Ige noeau ninalahageto laeau nohehi ninalahaholilu.’ Iale novae vani komo uale la vaveve keau esebulue vaveve ke nahate.
LUK 7:33 Isi ke nahate ata babatisogevemale Dioni keu lohoale vani degomole lovi ioholisi uaini halege la loui kosea, ‘Keu tilogoe ataike.’
LUK 7:34 Iniale Atae Eseu lohoniale uainita lovita ige la loui kosea, ‘Ata ke elehave. Keu lovi ivolovoloimale ataike. Keu uaini isi momaime takesi malemale atae toela kebiahi haokuvuanu.’
LUK 7:35 La louale kemo ataeau hilokage la luleleholilu. La hoto keu esebulue hoto nahate.”
LUK 7:36 Vani mole Balisia malaha moleu isiviale Iesuu talive ove avuti lovi isi. Ige Iesuu tiale ove avuti ugumai lovi ima.
LUK 7:37 Isege o keve keate mole toela seleveu ua. Keu Iesuu o keve uale ke evisi deholo mole hagote mai lohonu.
LUK 7:38 Ke mai lohoale Iesu vavamo lamisi ninasege nimetavaveu Iesu velomo dodama. Ige au kome bokoai vata bisi au kinata Iesu velo ulihage uoholige au velove ke ulikukuhavoi deholo hagote ke mai velove ominu.
LUK 7:39 Ige Balisia malaha nehe Iesuho lovi vale keu ke elehai au uvumo huhuai avoe, “Iesu kou beloveta holivatebe keate keu levege au vaveveve toela hilokanu.”
LUK 7:40 Balisia malaha keu huhuihuhui kateale vage Iesuu ke hilokai avuho loui avoe, “Saimoni, dana hoto mole aho loui.” Ige Saimoniu loui avoe, “Di kosive, louge di evisi.”
LUK 7:41 Kateige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Vani mole malaha mole abuiau kosive mole monimo bukalu. Moleu vai handele (500) kinamo bukanu. Isege moleu vivti (50) kinamo bukanu.
LUK 7:42 Moni ke abu malei biage omiveve vaniu lohonu. Isito moniu abuemo uoholinu. Ige monie biageu namigevei avoe, ‘Lainaho moni daovaveve ke huhulahagelive.’ Iale deiada kemo a huhuige malaha oleteu kosive ke vahaehove va baluganu.”
LUK 7:43 Ige Saimoniu namihai loui avoe, “Di huhuige moni baluga maleale malaha keu.” Ige Iesuu loui avoe, “Avulike.”
LUK 7:44 Isi kateai au ebia ekovehai keate ke niavoime Saimoni namihai loui avoe, “Keate ko eleha. Di a o kove lohoge a e hai di velo totoholinu. Isito keate kou ninage nive eu di velomo dodage au kinata di velo ulihanu.
LUK 7:45 Di vasohuta a oe lohoge au di vahaeho vai di ulikukuhavoholinu. Isito di lohoge keate kou di velo bubuhavonu.
LUK 7:46 A deholobeta di kina omiholinu. Isito keate kou au deholo hagoteta di velo ominu.
LUK 7:47 Di a namihage evi. Di keate ko vaveve toela moaga ulihage uoholinu. Kosealemo keu au isivi bahata mai daemo mamoi di hoesehavo seleveanu. Isito ata olena di huhu eseveage dana vaveveve toela eseve ulihai.”
LUK 7:48 Kateai louito keate ke namihai loui avoe, “Di a vaveve toela bahata ulihage uoholinu.”
LUK 7:49 Kateige lovi imale ata degomoleau moleho loui avoe, “Hoto oleteale ko. Vaveve toela ulihamale atanike ko.”
LUK 7:50 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A a evievi daemo mamoale kemo Dilavau a toelamo a tedahonu. Iale vahaehomo tenela.”
LUK 8:1 Vani degomoleau uoholige Iesuu au esemu tuelo (12) ehai abuhi tialeau o moagamoaga keve ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui haivelu.
LUK 8:2 Ige keate degomoleau abuhi tiale kebia degomoleau vavahanitea. Isege kebia degomolemo munana toelau ua. Iale Iesuu kebia hoesegevege keau abuhi tilu. Keate mole Meli Magidaleni Iesuu avuemo munanae toela seveni (7) nunuvenu.
LUK 8:3 Ige kebiamo koeau abuhi tilu. Kosive mole Elodi ke esemu Tusa. Iale mahinave. Dioana. Ige Susana. Ige emo keate degomole kebiata igaetoai abu monita Iesu isi esemuiabe kebia tedaevegeliho abuhi tilu.
LUK 8:4 Ata moagaeau o igaegaemo Iesue lohoale mole bevuevei igaemo usege Iesuu dovudovue hoto mole loui haivenu.
LUK 8:5 Haivei avoe, “Ata moleu au govaea i malei au bulue sesiaho tinu. Au sesievesege degomoleau humahamo keiohovolu. Ige ataeau kemo dasege ugueau degomole ige uoholinu.
LUK 8:6 Isege degomoleau munemunemo keiohovoi vakilahai ulisito alumuiabeau dobai tiholige abu gililahalu.
LUK 8:7 Isege degomoleau adu bekate ke uvumo keiohovoge adu beikate keau ulisi kebia vavagevelu.
LUK 8:8 Isege degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ulie dua vai hahuhovoale keu moagataho.” Kateale louge uoholige au namigevei avoe, “La oleteau hoto evimaleau hoto ko evive.”
LUK 8:9 Ige esemuiabeau belahai avoe, “Dovudovue hoto ke ihuike onole.”
LUK 8:10 Ige Iesu namigevei avoe, “Di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito ata degomoleau evieviholimale kebiaho di dovudovue hoto louge abu bae ke evisi avuemo lulelelahalivebene. Abuna niavoito bae elehalivebene. Isi evisito bae lulelelahalivebene.”
LUK 8:11 “Di dovudovue hoto louale ke ihuu koseanu. Dilava hoto keu govaeae i ke nahate.
LUK 8:12 I degomoleau humahamo keiohovoale keau ata degomole nahate. Ata keabuna hotoe dua ke evisege Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei. Ige elike abu hoto ke evi halevalive ukolikoli ma halevai.
LUK 8:13 I degomoleau munemunemo keiohovoale keau ata degomole nahate. Keau hoto ke evisi maleime vahaeholahaito hoto ke ma seleve holioholilu. Iniege vani mole vaveve toelana abuemo lohoge abuna solekavesite hotoe dua ke evioholisi halevai.
LUK 8:14 I degomoleau adu bekate uvumo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhulahage vaveve katealeu hotoe dua bamuge evieviabeu negoholinu.
LUK 8:15 Isege i degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua evisi abu uvumo ke huhue dua vai negolahama. Ige evieviabeu balugatahoage abu vaveve dua vama.”
LUK 8:16 “Atabeu bae lameba hanei mai maua uvumo mamolivebene. Isime mai ladevemale betie valae mamolivebene. Isito auna mai ehanumage ata olemeabuna o keve loholiege abuna atagavemo ui.
LUK 8:17 Di hoto louale ke ihuu koseanu. Ataeabuna abu vaveve mahogovage Dilavana bae vaveveabe ke mai umidamo mamoge ataeabuna ke elehai hilokai. Isi vani kela atae vaveve bahatana Dilava atagamo bae velehovoi umidamo ui.
LUK 8:18 “Iale nenilahai la hoto eviale ke huhulahave. Kosealemo olena di hotomo luleleige Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.”
LUK 8:19 Iesu neina isi hohuvuiabe keau isiviai avue lohoi. Isito ataeau moagai nenioholige abu avue lohoveve keu anekianu.
LUK 8:20 Ige ata moleu Iesu namihai avoe, “A neinau a hohuvuhi heie ua. Abu isiviai a elehai.”
LUK 8:21 Ige Iesuu ata bahata kebia namigevei loui avoe, “Olemeau Dilava hoto evisi vamale keau di neinuvu isi di hohuvu abulike.”
LUK 8:22 Vani mole Iesuu au esemu ehai boutimo biloluvisege au namigevei avoe, “Lohoge nahi tabu ko houi vaki moleve tai.”
LUK 8:23 Kateaito halevai tisege Iesuu lahanu. Lahasege heluka balugau lohoge eu boutie uvumo hahosihovoge toelage esemuiabeau loui avoe, “Nahiabuna nova haluvisi.”
LUK 8:24 Kateai louito lohoale Iesu etuvai loui avoe, “Ei, no Kosive, no aike emo tima.” Ige Iesuu hovelahai eta hanunuta hotogevege hanunuu uoholige eu tolemanu.
LUK 8:25 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Lana la uvu mai daemo mavoholilu.” Kateai abuho louge abu namihaholisito vabulahai tetelahalu. Isi abu moleteho loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.”
LUK 8:26 Hoto keu uoholige abu boutimo Galili halevai tabu ke vaki mole Gelasene vatae velehovolu.
LUK 8:27 Velehovoge Iesuu dobai esagae lamisege tilogoe malaha moleu avue lohonu. Malaha keu vani moaga ogo hatuholisito vava unahata umale malaha. Ata keu oe uoholisito kena vani bahata alue vutae ugei.
LUK 8:28 Iale malaha keu Iesu elehai baita kekoai lohoale Iesu vudimo holumaime baita namihai avoe, “Iesu, otogoe umale Kosive ke mo, osiohoike a dae lohonu. Di a imihage ainaho bae di aiohavolive.”
LUK 8:29 Au louale keu koseanu. Au vasohuta lohoge Iesuu munanae toela keho loui isiviale nunuvage au malaha ke halemai tai. Kosealemo vani moaga munanae toela keu avuemo ui aiohavoma. Auna kateisege ataeabuna adave velove ke seimita umudievei mai omo bamuge auna ke bohisi detitisi botoe tigei. Munanae toelau avuemo uale kemoike au kateale vama.
LUK 8:30 Ige Iesuu namihai avoe, “A ivilike ole.” Kateige au loui avoe, “Di ivilike Moaga.” Malaha keu louale keu koseanu. Munanae toela moagaeau uvuvemo holoeavolu.
LUK 8:31 Ilike vage abu Iesu imihai loui avoe, “Ainaho kumoe no hanavegelive.”
LUK 8:32 Kateaito elehasege ovo degomoleau tanae lovi isi olahama. Ige munanae toela keau Iesu namihai avoe, “No hanavege noeabuna ovoe uvue tai.” Ige Iesuu loui avoe, “Teve.”
LUK 8:33 Kateai louge munanae toelaeau malaha ke halevai ovoe uvue deluhovolu. Ige ovoeau detuluvisi tialeau seika vuvegevei tabu balugamo biloluvisi e isi haluvilu.
LUK 8:34 Ige ovo nibievemale keau vaveve ke elehai detuluvisi tialeau humaha tavae ata namigevei tialeau oe ata bahata namigevelu.
LUK 8:35 Ige ata bahataeau vaveve ke elehaho Iesue loholu. Lohoge malaha nehe au munanae toela avuemo nunuveale keu ogoe dua vai tilogoholisito momoleai Iesu veloe heimo ugulamoi ua. Ige abu ke elehai tetelahalu.
LUK 8:36 Ige vaveve ke elehale keau tilogoe atau momoleale ke deiada loui oe ata haivelu.
LUK 8:37 Ige Gelasene ata bahataeau Iesu namihai avoe, “Halei tenela.” Kosealemo keau vabu balugalu. Ige Iesuu boutimo biloai tiho vasege malaha nehe munanae toelau avuemo uoholiale keu Iesu namihai avoe, “Dana aiti tai.” Ige Iesuu keluai loui avoe, “Unela.
LUK 8:39 Isi hoilahai talive Dilavau aemo vaveve dua vale ke loui a oe ata bahata haivenela.” Kateige au halei tiale Iesuu vaveve dua avuemo vale ke loui au oe ata haivenu.
LUK 8:40 Ige Iesuu bouti mai e vaki moleve tige ata moagaeau hoesehavoho hemei uma.
LUK 8:41 Ige Diue dubu nalimale kosive mole Diailosi keu lohoale Iesu veloe heimo kome bokoai vata bisi imihai avoe, “Lohoge nahi di oe tai.”
LUK 8:42 Au louale keu koseanu. Mave igaehameu vagana tuelo (12) kemo vavahaniale hatiho vama. Ige Iesuu malaha keti tisege ata moagaeau lohoale evilikahavolu.
LUK 8:43 Kateisege keate mole vavahanie toela male keu lohoale Iesu ogola holinu. Vavahanive keu koseanu. Vagana tuelo (12) kemo tahoe toelau uvuvemo lohoma. Iale keu dua valiho au moni bahata ata hoesegevemale kebiamo hatuito vavahanive keu sohu avuemo ua.
LUK 8:44 Iale keate keu ata moaga uvumo lohoaleu Iesu iae ogove ivila holinu. Ige solekavesite tahoe toelau avuemo lohomale keu uoholinu.
LUK 8:45 Ige Iesuu loui avoe, “Oleike daela holinu.” Ige ata bahataeau loui avoe, “No hilokaholilu.” Ige esemuve mole Bitau loui avoe, “Kosive, ata moagatahoeau a evilikahavoale kemo nahi oleve kateai bae hilokai.”
LUK 8:46 Ige Iesuu loui avoe, “Di ata hoesegevemale vuvuneu daemo uoholige di hilokage ata moleu daela holinu.”
LUK 8:47 Ige keate keu huhuige Iesuu vaveveve ke hilokanu. Isi teteai lohoale Iesu veloe heimo dobai holumai ata bahatae nimo au deiada loui Iesu namihai avoe, “Di lohoale a ogola holige di vavahani keu uoholi seleveanu.”
LUK 8:48 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Di ma, a a uvu bahata mai daemo mamoike vage vavahani keu aemo uoholinu. Iale vahaehomo tenela.”
LUK 8:49 Kateai lousege Diailosi esemu moleu lohoale Diailosi namihai avoe, “A mau aike hatiale ainaho kosive keho louge au loholive.”
LUK 8:50 Isito Iesuu hoto ke evisi Diailosi namihai avoe, “Vabu hale. Ana a uvu mai daemo mamoge a mana bae hovelahai.”
LUK 8:51 Ige abu tialeu oe velehovoge Iesuu louge ataeau oe uvue tioholilu. Isito Iesu, Bita, Dioni, Diemisi isi ma ke neinave isi mamave kebia unahaeau o ke uvue tilu.
LUK 8:52 O ke uvue tisege ata bahataeau o kemo uale keau ma keho ninalahama. Ige Iesuu loui avoe, “Ninalaha halevave. Ma keu hatioholisito lahaike au ke vanu.”
LUK 8:53 Kateai louge abu bituhavoi hehavolu. Kosealemo abu hilokage ma keu hati seleveanu.
LUK 8:54 Isito Iesuu ma ke adala holisi loui avoe, “Maia, hovelahanela.”
LUK 8:55 Kateai louge ma ke munanau hoilahai lohoge au solekavesite hovelahanu. Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Lovi mai omige au isi.”
LUK 8:56 Kateige mamave isi neinave keau ke elehai tetelahalu. Ige Iesu abuho loui avoe, “Lainaho di vale ko loui ata namigevelive.”
LUK 9:1 Vani mole Iesuu au esemu tuelo (12) hohavege abu lohoale igaetoasege au munanae toela nunuveveve vuvune ovei vavahanitebia hoesegeveveve vuvune keta ovenu.
LUK 9:2 Isime hanavei loui avoe, “Talive ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivei vavahaniamale kebia hoesegeveve.”
LUK 9:3 Isi tota loui avoe, “La tiliege lainaho onobehame malelive. Mesoho bedoea, mogamoga, lovi, moni, dabae ogo lainaho bae kateale malelive.
LUK 9:4 La o moleve tiliege ata moleu la malevei o hatuevege avuluvuta ovemo uve. Ilive la tiho valiege bae o ke halevai teve.
LUK 9:5 Isito ata degomoleau laheho isiviholisi la malevei o hatueveholige o ke halevai anakaeabemo la veloe gogea sesilahave. Ige abuna la vaveve ke elehai kemo huhuai kosea, ‘Dilavana no aiogevei.’”
LUK 9:6 Kateai hoto ke lougeto esemuiabeau halevai tialeau o igaegaela ata haivei tilu. Tiale hotoe dua loui ata haivei vavahanite kebia hoesegevema.
LUK 9:7 Kateimalela Galilie kosive baluga Elodiu Iesu vaveve ke bahata evisi dolodoloanu. Kosealemo ata degomoleau loui avoe, “Mesoho ata babatisogevemale Dioniu hatiale keike tota hovelahanu.”
LUK 9:8 Isege degomoleau loui avoe, “Mesoho Ilaidiau hovelahanu.” Isege degomoleau loui avoe, “Mesoho subuta beloveta moleu hovelahanu.”
LUK 9:9 Isito Elodiu loui avoe, “Di louge abu Dioni eno etulelu. Isito ata ole igaeike vaveve ko vama.” Isi katealemo vani baita isiviai ata ke elehai.
LUK 9:10 Iesu abostoloeau hoidevei lohoale abu vamale ke bahata loui Iesu namihalu. Ige Iesuu kebia holoevege abu unahaeau o mole Betesaidae tilu.
LUK 9:11 Keve tisege ata moagau ke evisi ehovei tilu. Ehovege Iesuu itumuholisito kebia hoesegevei ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui haivei vavahanitebia hoesegevenu.
LUK 9:12 Iniale vau dobasege Iesu esemu tuelo (12) keau lohoale Iesu namihai avoe, “Ata kobia iovege abu tai. Loviu uvesite matamaike ko. Iale abu talive bulue lovi malei abu oe ladevei.”
LUK 9:13 Kateai louge Iesuu namigevei loui avoe, “La biaeau lovi ovege abu isi.” Ige abu namihai avoe, “Noeau valava ada mole isi huena abuita unahahameike ko. Iale a huhuige noeabuna oleve kateai lovi moaga ata kobiaho malei.”
LUK 9:14 Kosealemoike abu hoto ke loulu. Malaha bahata keve uale keau moagataho vai taoseni (5,000). Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Bahata namigevege abu vivti (50) vivtiai uguiavoi tai.”
LUK 9:15 Ige esemuiabeau ke nahate loui ata namigevege ataeau ugulelevai lotilu.
LUK 9:16 Ige Iesuu valava ada mole isi huena abuita nehe ke malei otogoe niai ke hoesehavoi vakoinata malei au esemu ovege abu malei ata kebia igaegaeai ovei lotilu.
LUK 9:17 Ige ata ke bahataeau lovi ige uniabeau hanilahalu. Ige Iesu esemuiau lovie sigu ke iuhai malei basiketi tuelomo (12) udage ililoholu.
LUK 9:18 Vani mole Iesu ahuvela Dilava imihasege esemuiabeau avue lohoge au abuho loui avoe, “Ataeau huhuige dau ole.”
LUK 9:19 Ige abu loui avoe, “Ata degomoleau a mai loui avoe, ‘Ata babatisogevemale Dioni keike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Ilaidiaike ke.’ Isege degomoleau a mai loui avoe, ‘Subuta beloveta moleu hatiale munanave keike ke.’”
LUK 9:20 Ige Iesuu loui avoe, “Isege laeau huhuige dau ole.” Ige Bitau avuho loui avoe, “A keu Keliso. Dilavau a hanavoale ke ailike.”
LUK 9:21 Kateai louge Iesuu isuta namigevei avoe, “Lainaho bae ke loui ata namigevelive.
LUK 9:22 Atae Esena bae vatetumu baluga malei. Oe kosive, dubu nalimale kosive baluga isi Diue menaka loui haivemale ata keabuna bae kabebihavoi hamage auna hatisito vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.”
LUK 9:23 Iesuu namigevei avoe, “La oleu daiti tiho vaniege au lako au isivi va halei au vatehani maleveve ke huhu haleito vani bahata di ehomagei.
LUK 9:24 Iale olena au ebika unaha huhuaniege au bae ukolikoli malivebene. Isito olena au ebika huhuholisito di ivimo vatehani malei hatiniege auna ukolikoli mai.
LUK 9:25 Isi olena vatae onobenobemo kunaite holisito Dilavaemo au uvu mamoholisito hatiniege auna oleve kateai ukolikoli mai.
LUK 9:26 Isime oleuoleu di mati vai di hoto ke louliho isiviholige dana bae di lohomale kela di atagamo, di Mamae atagamo, anelu tumute atagamo lohoniege data ata kebia matigevei.
LUK 9:27 Iale seleveta di la namigevege evive. La degomoleau kove uale keau bae haluvilivebene. Isito ataeau Dilava adae vuvunemo uveve ke elehaito bae haluvisi.
LUK 9:28 Iesuu kateale louito bula igaeu uoholige au Bita, Dioni, isi Diemisi kebia holoevei abuhi tana mole balugae guliguliho tilu.
LUK 9:29 Keve tiale guliguliasege Iesu ni keu nimoleanu. Ige ogoveu tae seleveanu.
LUK 9:30 Ige ihunivesite Moseseu Ilaidiati avuluvuta hotohotoima.
LUK 9:31 Keau lohoale vavaeabe keu levolevoai ua. Keau Iesuluvuta au Dielusalemae hativeve hoto ke louma. Isi avoe, “A hativeve keu Dilava isivilike.”
LUK 9:32 Kateisege Bita isi haokuvuiabe keau ladeveale hovedevei Iesu ataga elehage malaha mole abuitaeau avuluvuta lavisi ua.
LUK 9:33 Iniale malaha abuita keau Iesu halevai tisege Bitau Iesu namihai avoe, “Kosive, hoeseike no vai kove loholu. Iale noeabuna la nenita oe ese abuita igaeta houevei. Ilive elike moleu ahoe. Moleu Moseseho. Isege moleu Ilaidiaho.” Keu hoto ke louito luleleholinu.
LUK 9:34 Kateai lousege goeu dobai lohoale bamuevege Iesu esemuiau vabulahalu.
LUK 9:35 Ige goe kemo hoto moleu lohoale loui avoe, “Di moike ke. Dailike ke ebagemanu. Iale hotove evive.”
LUK 9:36 Hoto keu kateai uoholige Iesu igaeu lamisi ua. Ige Iesu esemuiau vani moaga abu elehale ke loui ata namigeveholilu.
LUK 9:37 Vavita abu tana ke halevai lohosege ata moagatahoeau Iesuluvuta belehovolu.
LUK 9:38 Ige ata moagataho kebia vigomo malaha mole igaeu hovelahai baita Iesu hohavoi avoe, “No haivemale ata, di di mo igae mai lohoge elehanela.
LUK 9:39 Vani igaegae munanae toelana avuemo lohosege auna dobai kekoai teteisege aivemo sabavena hahosihovogei. Vani moaga munanae toela kena kateai di mo ko aiohavogei.
LUK 9:40 Ige di a esemu kebia namigevege abu di mo hoesehavoveve keu abuemo anekianu.”
LUK 9:41 Kateai louge Iesuu abuho loui avoe, “La uvu keau tolobe nimolealemoike la evieviholilu. Iale la huhuige dana vali vani moaga lahehi ui laheho loviai.” Kateai abuho louito malaha ke namihai avoe, “A mo mai kove loho.”
LUK 9:42 Ige au mo mai lohosege munanae toelau move aiohavoge moveu dobai vatamo tobilakanu. Ige niveu vealuvilu. Kateisege Iesuu munanae toela iomai mo ke hoesehavoge au dua vanu. Ige Iesuu mai mamave ominu.
LUK 9:43 Ige ata bahataeau Dilava vuvune ke elehai vikolahalu. Isime Iesuu onolenole vamale ke huhulahai Iesu hoesehavoma.
LUK 9:44 Iesuu tota au esemuho loui avoe, “Di aike hoto ko louge evive. Ataeabuna Atae Ese mai ata degomole ovege abuna hamage hatai.”
LUK 9:45 Kateigeto Iesu esemuiau hoto ke evisito Dilavau huhuihuhuiabe bamualemo ke ihu hilokaholilu. Abu isiviai Iesu belahai. Isito vabulahalemo belahaholilu.
LUK 9:46 Iniale abu mole belagevei avoe, “Iesuna nahiemo ole ebagemage auna kosive baluga holisi.”
LUK 9:47 Kateisege Iesuu huhuihuhuiabe hilokaime ese mole ese mai lohoale au vavamo mamonu.
LUK 9:48 Isi abuho loui avoe, “Olena di ivimo ese ko nahate mai o hatui hoesehavoniege daike au ke hoesehavonu. Isi Dilavau di hanavoale keta hoesehavonu. Iale la oleu au ebika etolemai eseese vaveve nahate vale kena bae kosive baluga holisi.”
LUK 9:49 Ige Dioniu loui avoe, “No kosive, no malaha mole elehasege keu a ivimo munanae toela nunuvema. Ige no namihai kosea, ‘Halenela.’ Kosealemo keu a esemu holioholinu.”
LUK 9:50 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Lainaho kelualive. Ata oleu kateale vale keu nahie aiogeveholisito nahie tedaeveike au ke vama.”
LUK 9:51 Iesuu ehue tiveve vani keu vuguvuguanu. Ige au tiveve ke huhuaito halei Dielusalemae tinu.
LUK 9:52 Isi au esemu degomole hanavege abu ulila tiale Samalia ata namigevege abu Iesu hoesehavoho bevuai hemei uliho.
LUK 9:53 Isito o ke biaeau isiviholilu Iesuu loholive abuhi uliho. Kosealemo abu hilokage Iesu keu Dielusalemae tima.
LUK 9:54 Kateige Diemisi isi Dioni keau ke evisi Iesu namihai avoe, “Kosive, ana isiviage no Dilava imihage au vene hanavoge otogomo dobai lohoi ata kebia aiogevei.”
LUK 9:55 Kateai louge Iesuu hoilahai keluevei namigevei avoe, “Lainaho kateale valive.”
LUK 9:56 Kateai louito abuhi halevai o moleve tilu.
LUK 9:57 Abu tiale humaha tavae tisege malaha moleu lohoale Iesu namihai avoe, “Ana oleve keve tige dana aiti tai.”
LUK 9:58 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Seleveta ana isiviale daiti tai. Ovoeabuna abu aeamamo ladevegei. Ige uguiabuna abu hanidamo ladevegei. Isito Atae Eseu lahaveve o keu uoholinu.”
LUK 9:59 Kateai louito malaha mole namihai avoe, “Di ehomanela.” Isito malaha keu loui avoe, “Kosive, usege di vasohuta talive di mamau hatiale ke mai guliaito bae lohoi a ehomai.”
LUK 9:60 Ige Iesu loui avoe, “Halege nahi tisege haluviveve keau bae mole malevei gulievei. Isito lohoge nahi talive ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui haivei.”
LUK 9:61 Isege ata moleu Iesu namihai avoe, “Kosive, dana aiti tai. Iale di isiviai vasohuta talive di ese elegeveito bae lohoi.”
LUK 9:62 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Oleuoleu di lovi kemo inuta tioholisito hoilahai au iae niale keu bae ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivevevemo negoalivebene.”
LUK 10:1 Iesuu vaveve kateale vage uoholige ke iae au esemu seveniti (70) malevei isiviale abuibuiai hanavege keau vasohuta talive o bahata keve ata haivesege Iesuu bae gabie ehovei tai.
LUK 10:2 Isi namigevei avoe, “Lovi moagaeau baelahalu. Isito lovi ke malei valahumo otoveveve ataeau moagaholilu. Iale bulu ke biageho guliguliage au lovi ke malei otoveveve ata hanavege abu lovive bahata malei otovei.”
LUK 10:3 Isi tota loui avoe, “La keau mamoe ese nahate. Tobalu kebia vigomo di la hanavema.
LUK 10:4 La tiho valiege lainaho moni, mogamoga isi tamakata matagevelive. Isi humahala tiliege atahi belehovoi abuhi nona halevave.
LUK 10:5 Talive la o oletemo biloluviliege o kebia ata hoesegeveve.
LUK 10:6 Ige abu la hoto evige la kebia hoesegeveale hoto abuho louale kena abuemo vuvuneai. Isito mesoho abu la hoto evioholige la kebia hoesegeveale keu bae abuemo vuvunealivebene.
LUK 10:7 Abu la hoto mage lainaho bae o degomolebiatala vealuvilive. Isito o ke igae uvumo uve. Isime abu lovi onole laovege ke ive. Kosealemo la di lovi vale ke ibinahoike abu ke lovi laovelu.
LUK 10:8 La o oleve keve tige ataeau la hoesegevei lovi laovege ke ive.
LUK 10:9 Isi o kemo ata vavahaniteau uge kebia hoesegeveve. Isi namigevei kosea, ‘Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike lohoma.’
LUK 10:10 Isito la o oleve keve tige abu la hoesegeveholige halevai talive o ke ivila lavisi bae abuho louve.
LUK 10:11 Namigevei loui kosea, ‘La oe vatau no veloe votomo uale ko noeabuna tota la omo sesilahai. Iale ko elehai huhulahave. Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto no mai lohoge la avuho isiviholilu.’
LUK 10:12 Iale kemo di la namigevei. Dilava kotae vaniu lohoge au vata ko aiohavomale vanila keabuna bae vatehani malei. Subuta Sodoma ataeau maleale keu eseve. Isito keabuna bae vatehani baluga seleve malei.”
LUK 10:13 “Kolasini ata la nohovu. Isi Betesaida ata la nohovu. Vatehani balugana bae laemo lohoi. Kosealemo di laemo vikoe vaveve moaga vaevege la ke elehaito la vaveve toelamo hoideveholilu. Subuta Taea isi Saidoni keve di vaveve kateale vatebene abu ogo bukate hatui uti hohuvai uvulahai abu vaveve toela halevalu. Isito laeau kateholilu.
LUK 10:14 Iale Dilavana au kotae vanila vatehani baluga laoveito Taea isi Saidoni ata kebia vatehani eseve ovei.
LUK 10:15 Isi Kabenumu ataea, di laheho louge evive. La keau isiviale la ebia tabagevei malei otogoe otovei. Isito di la namigevei. La keabuna veneu lahai hodovavesite keve tihatuve.”
LUK 10:16 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Olete abuna la hoto eviliege abuna di hotota evisi. Isito olete abuna la hoto hamaliege abuna di hotota hamai. Isi olete abuna di hoto hamaliege keabuna di hanavoale ke hotota hamai.”
LUK 10:17 Iniale vani mole ata bahata seveniti (70) keau vahaeho balugata hoidevei lohoale Iesuho loui avoe, “No Kosive, no a ivimo munanae toela kebia namigevege abu no hoto evilu.”
LUK 10:18 Hoto kateale louge Iesuu namigevei avoe, “La vaveve kateale vage di elehage hatau nivolekale ke nahate Setene vuvuneu solekavesite uoholinu.
LUK 10:19 Di hoto evive. Di nego mai laovenu. Iale la bahoe Setene ke vuvuneu bae laemo negoalivebene. Iale la utee toela isi haeho kebiamo dage abu bae la uagevelivebene. Ige vaveve toelabeu bae la aiogevelivebene.
LUK 10:20 Lainaho munanae toelaeau la hoto eviale kemo vahaehoalive. Isito otogoe la iviu uale kemo bae vahaeholahave.”
LUK 10:21 Kateimale vanila Munana Tumuteu Iesu mai vahaehotige au vahaeho baluganu. Isi loui avoe, “Di Mama, au otogota vatata Kosive. A a lulele malei luleleholiale kebia ovenu. Isito vatae ataeau abu ebika tabagevei kemo luleleage a lulele malei kebia oveholinu. Di Mama, a kateale vale keu a isivilike. Katealemo di a hoesehavoma.”
LUK 10:22 Kateai louito ata namigevei avoe, “Di Mamau onobenobe bahata daonu. Ige ataeau Moveta Mamaveta hilokaholilu. Isito Mamave igaeike au Mo hiloka seleveanu. Ige Move igaeike au Mama hiloka seleveai isivive ata tabagevei lulele ovege abu Mamave hilokalu.”
LUK 10:23 Hoto kateale louge uoholige au esemu unahaho loui avoe, “Laeau hoeselahalu. Kosealemo onobenobe bahata di vamale ke la elehalu.
LUK 10:24 Isito di la namigevege evive. Subuta beloveta isi vatae kosive keau isiviale la elehale ke nahate elehai. Isito abu elehaholilu. Isi abu isiviale la eviale ke nahate abuta evisi. Isito abu ke eviholilu.”
LUK 10:25 Kateige menaka haivemale malaha moleu hovelahai isiviale Iesu lobohavoi. Isi namihai avoe, “No haivemale ata, dana onole vai bae ukolikoli mai.”
LUK 10:26 Ige Iesuu namihai avoe, “Bukae Hotou hisaiale kemo a hoto oleteale dodavenu.”
LUK 10:27 Ige malaha keu namihai avoe, “A uvu bahata, a isivi bahata, a nego bahata, isi a lulele bahata malei a Kosive baluga Dilava omisi hoesehavonela. Isi a a ebika hoesehavoale ke nahate a haokuvu kebiata isivi ovei hoesegevenela.”
LUK 10:28 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A hoto keu inutolotoloale ke nahate vaime bae ukolikoli manela.”
LUK 10:29 Ige malaha keu ata tedaeveliho isiviholialelua Iesu hoto ke evisi loui avoe, “Di haokaike ole.”
LUK 10:30 Ige Iesuu malaha ke namihai loui avoe, “Malaha moleu Dielusalema halei Dielikoe tisege laskoloe ataeau humaha tavae evudei ogove dikohai hamai ehalovage au nibedai lahai ua.
LUK 10:31 Lahai usege Diue dubu nalimale ata moleu humaha nehe kela tiniale malaha nehe abu hamai mai humaha vavae ehalovale ke elehai aehai halei tinu.
LUK 10:32 Ige Livai malaha moleu humaha nehe ke igaela tinu. Keve tiniale malaha nehe ke elehaito aehai tinu.
LUK 10:33 Ige Samalia ata moleu humaha kela tinu. Malaha keu Diue ata holioholinu. Isito keu tiale malaha nehe ke elehai avuho uvuanu.
LUK 10:34 Isime tiale abu hamale ke ohe hoesegevei mulamulai vilianu. Isi malaha ke ebagemai mai au ovoe golomo mamoi avuti tiliale ladevemale o moleve tilu. Isi vavi kemo hoesehavoi avuti ua.
LUK 10:35 Iniale vavita hovelahai mune bai baluga malei o ke nalimale malaha omisi namihai avoe, ‘Ko mai malaha ke nalisi hoesehavonela. Ilive vani mole di tota hoilahai loholive a avuemo vaesute hatuale ke dana bae tota aoi.’”
LUK 10:36 Deiada kateale louge uoholige au malaha ke namihai avoe, “A huhuige malaha abuita igaeta kebia vigomo oleteu abu malaha nehe hamale keti haokanu.”
LUK 10:37 Ige malaha keu Iesu namihai avoe, “Avuho uvuai hoesehavoale ata ke.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Seleveike. Iale ata talive ke nahate vanela.”
LUK 10:38 Iesuu hoto kateale louge uoholige au esemu holoevei tialeau keate mole ivi Mata ke oe tige au malevei o hatuevenu.
LUK 10:39 Isege hohove Meli keu o kemo ua. Iale Iesuu hoto lousege hohoveu velove heimo ugulamoi ui hotove ke gaeahavoma.
LUK 10:40 Isege Matau ahuvela lovi vanata Meliho itumuai lohoaleu Iesu namihai avoe, “Kosive, a huhuige di hohou di tedahoholisito keve ugulamoi uge kena duave. Ana vali iomage au loholive di tedahoi.”
LUK 10:41 Kateai louge Iesuu namihai avoe, “Mata, a keu unie hani huhu baluganu. Isi a kemo huhuihuhuibe ni mole vanu.
LUK 10:42 Isito di hotoe dua eviveve keu baluga. Iale Meliu vaveve keho isiviai vanu. Iale atabeu bae vaveve ke avuemo malivebene.”
LUK 11:1 Vani mole Iesuu matama moleve tiniale au Mama imihaniale uoholisege esemuve moleu avuho loui avoe, “Kosive, guliguliaveve humaha no haive. Dioniu au esemu haiveale ke nahate ata no haivenela.”
LUK 11:2 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Noinoi ko nahate louve. No Mama, no isiviale ata bahataeau a ivie tumu hoesehavogei. Ilive a matamae dogau lohoge duave.
LUK 11:3 Isi vani igaegaela no isivie lovi ke noevegenela.
LUK 11:4 Ige ata oleteau noemo vaveve toela vage no vaveveabe toela ke huhuoholige ata no vaveve toela ulihai huhuoholi. Isi ainaho no halevesege no Setene lobomo dobuluvilive.”
LUK 11:5 Guligulie hoto ke loui haiveito kemo hoto mole abuho lounu. Isi loui avoe, “Mesoho la moleu vavie minamo au haoka oe tiniege namihai kosea, ‘Aemo lovibe abuita igaetaeau uge daonela.
LUK 11:6 Di haoka moleu oai lohoale di oe velemanu. Ige daemo lovibehameu uoholinu.’
LUK 11:7 Ige mesoho auna aho loui kosea, ‘Ainaho di nita huegelive. Di udaha bamui di ese holoevei abuhi aike ladevema. Iale di bae hovelahai lovibe aolivebene.’
LUK 11:8 A haokana hoto kateale louge ana osioi. Isito di laheho louge evive. A haokave holialemo au bae hovelahai lovi aolivebene. Isito ana matiholisito negobedai udahavemo hamai imihalage auna bae lovi aoi.
LUK 11:9 Iale di laheho louge evive. Lana Dilava imihage auna la isivi ke laovei. Isi lana ono mole kaovaliege bae mave. Isi lana udaha hamage auna bae laheho alavoi.
LUK 11:10 Kosealemo oleuoleu onoleho Dilava imihage auna isiviabe ke ovei. Isi oleuoleu ono mole kaovale ke abuna mai. Isi oleuoleu udaha hamage auna abuho alavoi.
LUK 11:11 La olena eseveu huenaho imihage auna vali ute mai omisi.
LUK 11:12 Isi mesoho auna ugue uniho isiviage auna vali haeho mai omisi. Ba, keu anekianu. Lana isiviabe mai oveve.
LUK 11:13 Laeau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau la ese kebia hoesegevei isiviabe ke oveveve ke hilokalu. Iale ke nahate lana la Mamau otogoe umale ke imihage auna la vaveve evihai Munana Tumute laovei.”
LUK 11:14 Iesuu malaha mole uvute kemo munanae toela nunuvanu. Munanae toela keu avuemo uge keu hotoholinu. Isito munanae toelau uoholige malaha keu bae hotoai hoto louge ataeau ke elehai vikolahalu.
LUK 11:15 Isito ata degomoleau ke elehai loui avoe, “Munanae toelae kosive Biesabolo ke vuvunemoike Iesuu munanae toela kebia nunuvema.”
LUK 11:16 Ige ata degomoleau lobohavoi namihai avoe, “Bato, vavevebe negote otogomo vanela. Ige no bae ke elehai hilokai kosea, ‘Dilavaike a hanavonu.’”
LUK 11:17 Kateai lousege Iesuu huhuihuhuiabe hilokaime abuho loui avoe, “Vata igaemo ataeau mole tasalievei molehi mole haveliege abu bae ui egealivebene. Isi valada igaeau mole tasalievei molehi mole haveliege abu bae ui egealivebene. Abuna katelahaliege solekai uoholisi.
LUK 11:18 Iale ke nahate Setene ataeabuna mole tasalievei molehi mole haveliege abuna oleve kateai. Keu anekianu. La loui kosea, ‘Seteneike au vuvune daoge di munanae toela kebia nunuvema.’ Isito di ke vuvunemo kebia nunuveholima.
LUK 11:19 Dana kateai Setene vuvunemo munanae toela nunuvege la esemu abuna ole vuvunemo munanae toela kebia nunuvei. Iale lana la esemu belagevege abuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemoike no kebia nunuvema.’
LUK 11:20 Ige data Dilava vuvunemoike munanae toela kebia nunuvema. Kateige lana ke elehai hilokage Dilava matamae doga ke vuvuneu laemo lohonu.
LUK 11:21 “Ata negotena au soe mai bi mai au o nibige ove kunai keabuna ue dua vai.
LUK 11:22 Isito ata negote selevena lohoniege ovemo velemai hamai soeveta biveta malei ove kunai malei tai. Dovudovue hoto kemo la hilokage di negoai Setene aiohavoi atave nunuvema.
LUK 11:23 “Iale ata oleuoleu di tedahoholimale keau di aiohavomale ataeabulike. Isi oleuoleu ata maleveveve kemo di tedahoholiale keau ata kebia nunuvema.”
LUK 11:24 “Di hoto mole louge evive. Munanae toelana ata mole halei tiniege eu uvesiteve uveve matama kaovai. Isito uveve matamabeu uoholige auna huhuai kosea, ‘Dana hoilahai di subuta uale kemo ui.’
LUK 11:25 Kateaime hoilahai lohoniege ata nehe ke elehage au au uvu hoesehavoge onobenobe toelau avuemo uoholinu.
LUK 11:26 Ige auna tota hoilahai tiniege munanae toela seveniau (7) vuvune balugale kebia holoevei abuhi lohoniege ata nehe kemo deluhovoi. Ige ata kena toela seleveai. Kosealemo subuta munanae toela igaeu avuemo ua. Isito gabie munanae toela eiti (8) keau avuemo ua.”
LUK 11:27 Iesuu kateai louge keate moleu ata moaga kebia vigomo hovelahai Iesuho loui avoe, “A mamoi a amumale keate ke vahaehou baluga.”
LUK 11:28 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Ito. Isito ataeau Dilava hoto evilike vaime vahaeho balugatahoalu.”
LUK 11:29 Ige ataeau bahata mole bevuevei igaetoai Iesu evilikahavosege Iesuu namigevei avoe, “Novae ata la koeau atae toelaea. La di belahai isiviale di vikoe vaveve vai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito dana beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai.
LUK 11:30 Subuta beloveta Dionau vani abuita igaeta huena baluga uvue uge Niniva ataeau ke elehai hilokage Dilavau Diona hanavonu. Ige novae vani komo Atae Esena ataemo vaveve ke nahate vai.
LUK 11:31 Iale Dilava kotae vani kela vata mole kuini Siba kena hovelahai la vaveve toela ke laemo loui. Keate keu haeavamoleve Solomoniu luleleai ata haivemale ke elehaho lohonu. Isito di louge evive. Ata moleu Solomoni ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.
LUK 11:32 Iale vani kela Niniva ata kebiataeabuna bae hovedevei la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo Dionau kebia haivege abu evisi abu vaveve toela halevalu. Isito di hoto ko louge evive. Ata moleu Diona ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.”
LUK 11:33 “Atabeu bae lameba hanei mai batabatae valae mahogovalivebene. Isito auna hanei mai batabata golomo mamoge elike ataeau oe uvue loholive atagavemo ui.
LUK 11:34 La ni keau la vavamo lameba nahate. La nina dua vage la uvuna atagai. Isito la niabuna toelage la uvuna loai.
LUK 11:35 Iale huhutumuave. Onoilage atagau la uvumo uale keu loama.
LUK 11:36 Isito la uvu bahatamo atagau uge behameu bae loalivebene. Isito lamebau atagale ke nahate auna ataga seleveai ui.”
LUK 11:37 Iesuu hoto kateale louge uoholige Balisia ata moleu namihai isiviale au avuti lovi isi. Ige Iesuu ove uvue tiniale avuti ugulamoi lovi inu.
LUK 11:38 Keu ada totoholisito avuti lovi ige Balisia ata keu ke elehai vikoanu.
LUK 11:39 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Balisia ata la vaveve keau abu melegita kabutae vava totoaito uvuve totoholiale ke nahate. Ataeau la vava elehage keu duave. Isito la uvu kemo huhuihuhuie toela moagaeau uge la mole kunaiho isivilahama.
LUK 11:40 La keau Dilava vaveve kemo luleleholilu. Dilavau isiviale la la uvuta la vavata hoesegevei.
LUK 11:41 Iale la uvuu duavealemo lana kunaiholimale kebia tedaevege la vavevena duaveai.
LUK 11:42 “Isito lana kateholige Balisia ata, la nohovu. Laeau la bulue lovi ke bahatamo taidi vaito ata hoesegeveholisi Dilava huhuoholilu. La taidi vale keu duave. Isito ata hoesegeveholisi Dilavata huhuoholiale keu toelanu.
LUK 11:43 “Iale Balisia ata la nohovu. La keau isivialeike dubue uvue talive vomue duamo uguiavogei. Isi isivialeike talive ata moagaeau umale keve olahai tige abu la elegevei la hoesegevei.
LUK 11:44 Iale la nohovu. La keau alue vuta nahate. Ataeau golovela tai lohoito hilokaholilu. Abu huhuai kosea, ‘Mesoho matama duaike ko.’ Isito vata ke uvue ataeau sakavaleike ua.”
LUK 11:45 Kateai louge Diue menaka loui haivemale ata moleu lamisi avuho loui avoe, “Kosive, a hoto kateale louale keu notaike a ke aiogevenu.”
LUK 11:46 Ige Iesuu loui avoe, “Menaka haivemale lata la nohovu. Laeau la menaka moaga loui ata haivema. La kebia haiveito tedaeveholige abu unaha ke vage keu abuemo isuanu.
LUK 11:47 Iale la nohovu. Subuta la buluveau Dilava beloveta haveale kebia vuta laeau nova kaeagevei huhuai kosea, ‘No beloveta kebia hoesegevema.’
LUK 11:48 La vaveve kateimalemoike la buluvehi mole nahate. Kosealemo la buluveau beloveta kebia havege haluvilu. Ige la kebia vuta kaeagevei hoesegeveale kemo la la buluvehi huhuihuhui igaealu.
LUK 11:49 Katealemo Dilavau subuta au lulelemo hoto mole lounu. Isi avoe, ‘Dana beloveta isi di hoto loumale ata degomole hanavege abuna ata kebia haiveho tige ataeabuna degomole havei degomole aiogevege abuna vatetumu malei.’
LUK 11:50 Dilavau hoto kateale loualelua novae atate abuna vatehani malei. Kosealemo Dilavau vata vasege ke iae la buluveau beloveta moagamoaga havelu. Ige laeau la buluvehi vaveve igaealu.
LUK 11:51 Abu vasohuta Eibolo hamalu. Isi kemo lavisi beloveta havei loholata gabivela Sekalaia hamalu. Ke abu dubuta mune vitaleta vigo hamage au hatinu. Iale di la namigevei. Katealemo Dilavana vatetumu baluga novae atate la kebia ovei.
LUK 11:52 “Iale menaka haivemale ata la nohovu. La lulele umuka mahogovai ataemo hoto seleve vovoholu. Katealemoike la isiviholilu Dilava hoto eviliho. Isime ata bamuevei isiviholilu abu Dilava hoto eviliho.”
LUK 11:53 Kateai louito halei tisege Diue menaka loui haivemale isi Balisia ata keau itumulahai Iesu lobohavoi isiviale au hotoeabe kemo dobage abu mai hamai.
LUK 12:1 Abu katelahasege ata moagataho seleve keau lohoale molemo neniholisi molemo dai loholu. Ige Iesuu vasohuta au esemu namigevei avoe, “Balisia ata kebia nibieve dua vave. Kebia vavau duave. Isito uvuiabe keau toelalu. Katealemo kebia nibieve tumuave.
LUK 12:2 Abu vaveve toela vai mahogovamale keabuna bae umidamo ui. Ige abu hotoe toela loui mahogovamale kebiataeabuna bae umidamo ui.
LUK 12:3 Iale la onole vavimo mahogovai loumale ke ataeabuna bae vanimo evisi. Isi oe uvue mulumuluamale keta abuna bae ologomo holahai baita louge ata bahataeabuna evisi.”
LUK 12:4 “Di haokuvuia, di laheho louge evive. Lainaho ata havemale kebia vabugevelive. Keabuna vava unaha haveito abu bae munana havelivebene.
LUK 12:5 Isito di la haivei. Dilava igae vabuhavove. Auna au vuvunemo ata havei malevei veneu lahai hodovavesite keve hatuevei.
LUK 12:6 “Isito au bae laemo kateale valivebene. Laeau Dilava nimo baluga. Abu ugue ese ada mole malevei voievege ibinaeabena benie kina abuita. Keu ibina baluga holioholinu. Isito Dilavau kebia igaegae nibievema. Isi keu la igaegae kinaenumu ke bahata dodavei hilokaevenu. Iale lainaho vabulahagelive. Ugueau Dilava nimo eseve. Isito laeau nivemo baluga.”
LUK 12:8 “Di la namigevege evive. Oleuoleu atae vigomo loui kosea, ‘Dau Iesu ata dailike ko.’ Ige dana data Dilava anelu kebia vudimo loui kosea, ‘Keu di atalike.’
LUK 12:9 Isito oleuoleu atae vigomo loui kosea, ‘Dau Iesu ke hilokaholinu.’ Ige dana data Dilava anelu kebia vudimo loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’
LUK 12:10 “Iale oleuoleu hotoe toela loui di aiohavoge Dilavana toelave ke ulihai. Isito oleuoleu hotoe toela loui Munana Tumute ke aiohavoge Dilavau bae toelave ke ulihalivebene.
LUK 12:11 “Ige abu la malevei dubue kosive biae kotaho tige lainaho gasigasiai vabulahalive. Isi mesoho abu la malevei gamanie kosivemo kotaho tige lainaho la hoto louveve ke huhulahalive.
LUK 12:12 Kosealemo vani kela Munana Tumutena bae la hoto louveve ke la haivege bae louve.”
LUK 12:13 Au kateai loui au esemu namigevesege ata moaga kebia vigomo ata moleu hoai loui avoe, “Kosive, no mamau hatialelua di nana namihage au di mamae kunai tasaliai degomole daoi.”
LUK 12:14 Ige Iesuu namihai loui avoe, “Ba, di bae la avutie vaveve ke kaovai kunai ke tasalialivebene.”
LUK 12:15 Kateai louito namigevei avoe, “Loboe vaveve vamale kebiamo la ebika nenigeveve. Lainaho kunai kebia huhueve moagalive. Kosealemo lana la kunai moaga huhueveliege bae uveve dua seleve valivebene.”
LUK 12:16 Iesuu hoto ke loui kemo dovudovue hoto mole loui haivei avoe, “Malaha mole kunai moagate ke vatau duave. Iale keu kemo lovi haevege lovive bahata keau holoeavo dua valu.
LUK 12:17 Iale malaha ke valahuu tobalohoge keu huhuai avoe, ‘Dana onole vai. Dana oleve kateai di lovi otovei.’
LUK 12:18 Isi huhuai avoe, ‘Di koseige duave. Di di valahu kobia koievei balugataho unaha houevei. Ilive elike kebiamo di lovi di kunai otovege abu dua vai.
LUK 12:19 Dana kateale vaniege di ebia hoesehavoi ue dua vai. Ilive vagana moaga kemo teigeve unaha isi vahaehoai ugei.’
LUK 12:20 Malaha keu vaveve kateale huhuisege Dilavau avuho loui avoe, ‘A keu luleleholinu. Iale ana novae vavi komo hatinela. Isege ataeabuna bae a lovi nehe bevuevei otovemale ke bahata malei.’”
LUK 12:21 Iesuu hoto kateale louito ke ihu loui ata namigevei avoe, “Oleuoleu Dilava kunai huhuholisito vatae kunai huhulahai abu omo otovemale keau malaha nehe ke nahate.”
LUK 12:22 Iesuu kateai louito au esemu namigevei avoe, “Katealemoike di laheho loui kosea, ‘Lainaho la iveve isi ogo vaveve kebia huhu balugagelive.’
LUK 12:23 Kosealemo nahie uveve keu lovi iveve ke evihanu. Isi la uveve keu ogo hatueveve keta evihanu.
LUK 12:24 Ugu kebia elegeveve. Keau bululahai valahu houi avuemo lovi lovoi otoveholima. Isito Dilavau kebia nibievei lovi ovema. Iale laeau kebia evigeveale kemo Dilavana la tedaeve dua vai.
LUK 12:25 La oleu au uveve ke huhu moaganiege auna oleve kateai au uveve vagana ke mai egetisi. Katealiveu anekianu.
LUK 12:26 Vaveve esehame keu laemo anekiasege la osiohoike onobenobe kebia huhueve moagama.
LUK 12:27 Isi botoe valavalaeau ulimale vaveveabe kebia elegeveve. Keau lovilahai ogo vaeveholima. Isito di la namigevege evive. Solomoni keu kunai moagate. Isi keu ogoe dua vama. Isito ogove dua keau valavalae dua kebia evigeveholilu. Iale Dilavau kaeagevei nibieve dua vamale kemo la hilokage auna lata nibieve dua vai.
LUK 12:28 Valavala keabuna nova uito nivu tutukai gililahage ataeabuna bevuevei mahoevege keabuna uoholisi. Isito Dilavau gadegevei nalieveale ke nahate auna la nalievei ogo laovei. Seleveta auna laheho kateale vai. Isito la evievi keu esevehameanu.
LUK 12:29 Iale lainaho lovita eta iveve kemo huhu moagagelive.
LUK 12:30 Evieviholimale ata keabulike vatae onobenobe huhu moagama. Isito la Mamau otogoe umale keu laemo onoleu uoholiale ke hilokanu. Iale auna ke laovei.
LUK 12:31 Iale lana vasohuta Dilava matamae doga ke humaha kaovai isivive vage auna onobenobe kebia bahata laovei.
LUK 12:32 “Iale di esea, lainaho vabulahalive. Laeau moaga holioholilu. Isito Dilavau au isivimo la hoesegeveale laeabuna bae adave vuvunemo uve.
LUK 12:33 Iale la kunai ke malei voievei moni ke malei kunaiholimale kebia oveve. Lana kateale vage otogoe la mogamogana tobalohoi ui. Ige keve la kunaina balugage ataeau bae vavoloalivebene. Isege segeleu bae bohilivebene.
LUK 12:34 Iale vani bahata la kunaiu umale keve la uvuna ugei.”
LUK 12:35 “Di hoto mole louge evive. Esemuiau abu ogo vai abu lameba hanei abu kosive hemei umale ke nahate la vaveve hoesegevei la kosive hemei uve. Kosealemo kosiveabeu abu mole holoeveale keve tiale hoilahai lohoma. Iale auna lohoniege udaha hamage abuna solekavesite avuho udaha alavoi.
LUK 12:37 Esemuiabe keau abu vaveve gadehavoi nita hemei ualemo kosiabe kena lohoniege velemai elegevege abuna vahaeholahai. Ige kosiveabena namigevege abuna uguiavosege auna au ogo vukai tiniege abuho vasiai ovege abuna isi.
LUK 12:38 Mesoho auna vavie vigomo o vae alalamita lohoge esemuiabe keabuna nita uliege elehai vahaeholahai.
LUK 12:39 Katealemo ko huhulahave. Mesoho oe biageu vavoloe atau lohoveve vani ke auna hilokai nita uniege vavoloe ata keu bae ovemo vavoloalivebene.
LUK 12:40 Iale lata nita uve. Kosealemo Atae Eseu lohoveve vani ke lana hilokaholisege auna bae lohoi.”
LUK 12:41 Au kateai louge Bitau namihai loui avoe, “Kosive, ana no unahahoike ke louma. Emena ata kobiatahoike a ke louma.”
LUK 12:42 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Oleuoleu evievi ata holisi kemo lulelelahale kebiahoike di ke lounu. Iale balugavena abuho louge abuna ove ke nalisi bae esemu degomoleta nalievei lovi ovegei.
LUK 12:43 Isege kosivevena tiniege tota hoilahai lohoniege esemuveu lovie dua vale ke elehai vahaehove vai.
LUK 12:44 Iale seleveta di la namigevema. Kosivevena au esemu ke ebagemage kena kunaive bahata nalievei.
LUK 12:45 Isito kosivevena haeavamole tige esemuvena huhuai kosea, ‘Keu bae solekai loholivebene.’ Isi kateai au kosive esemu degomole havei lovi baluga isi e toela ige kinavena luleleholisi.
LUK 12:46 Iniege vani mole kosiveveu lohoveve ke hilokaholisege auna lohoniege esemu ke elehai hamai lovive kemo iomage auna tiniege evievi ata holioholiale kebiahi ui.
LUK 12:47 “Keu kosive ke isivi hilokanu. Isito isiviholinu ke valiho. Katealemo auna bae vatehani baluga malei.
LUK 12:48 Isito esemu olena au kosive isivi hilokaholisito vaveve toela vaniege auna vatehani esehame malei. Kosealemo Dilavau lulele isi vuvune baluga ata olete bia oveime isiviale keau abuta kemo lovi baluga vai. Isito lulele isi vuvune eseve ata olete bia oveime isiviale keau kemo lovi eseve vai.”
LUK 12:49 Iesuu tota loui avoe, “Dana lohoniege vata ko mahoi aiohavoi. Isito di isiviale aike vene ke beige au lahai.
LUK 12:50 Gabie dana babatiso ni molete vai. Iale di isiviale vatehani ke solekai mage au uoholisi.
LUK 12:51 Iale la huhuige ataeau molehi ue dua valihonike di vatae lohonu. Ba, di kateho lohoholinu. Isito ataeau mole tasalievehoike di kove lohonu.
LUK 12:52 Iale novae vani komo ese bahata ada mole keabuna mole tasalievei. Abuita igaeta keabuna ivi mole. Isege abuita keabuna ivi mole. Moleabuna di ata holisege moleabuna di aiohavoi.
LUK 12:53 Iale mamuvu abuna abu ese aiogevesege eseabe abuna abuta abu mamuvu aiogevesege neinuvu abuna abu ese aiogevesege eseabe abuna abuta abu neinuvu aiogevei. Isege maivu abuna abu maivu aiogevesege maivuabe abuna abuta abu maivu aiogevei.”
LUK 12:54 Iesuu kateai au esemuho louito ata bahata namigevei avoe, “La vaveve keu koseanu. Lana vaniu dobamale keve elehage goeu lohoge lana loui kosea, ‘Venina lohoi.’ Ige auna lohoi.
LUK 12:55 Isi lana elehage helukana seloeatae lohoge lana loui kosea, ‘Vanina vuvuneai.’ Ige auna vuvuneai.
LUK 12:56 Isito laeau loboe ataea. La vata elehai otogo elehai lulelelahalu. Isito laeau aike laemo lohoveve ke hilokaholilu.”
LUK 12:57 “Osiohoike laeau la ebika hoesegevei vaveve dua kaovaholilu.
LUK 12:58 Iale mesoho malaha moleu isiviale la malevei kotaho tige vasohuta avuti igaetoai la vaveve ke kaovai hoesehavove. Iale lana kateale vaholige la bahoena la malevei kotamale atae tai. Ige kotae ata kena la malevei bukate ovege abuna la malevei dibulae hanavei.
LUK 12:59 Iale di la namigevei. Laeabuna dibulae uliege ke ibina vahatugeto abuna bae la iovei.”
LUK 13:1 Kateimale vanila ata degomoleau deiada mole loui Iesu namihalu. Deiada keu koseanu. Vani mole Galili ata degomoleau ovo havei mahoi Dilava hoesehavosege gamanie kosive Bailoti esemuiau ata kebia havege abu haluvilu.
LUK 13:2 Ige Iesuu deiada ke evisi namigevei avoe, “La huhuige kosive keu kebia haveale vaveveabe toela kena Galili ata degomole kebia toela evigevenu.
LUK 13:3 Ba, di la namigevei. La huhuige keau vaveve toela vamale ataea. Isito laeau mole nahate. Lana la vaveve toela halevaholiliege lana lata haluvive.
LUK 13:4 Ige subuta Dielusalemae o mole egetana ivi Salomu keu bokolahai dobai ata eitini (18) havege abu haluvilu. Iale la huhuige haluviale keau Dielusalema ata degomolebia vaveve toela evigevelu.
LUK 13:5 Ba, di la namigevei. Mesoho lana la vaveve toela halevaholiliege lana lata haluvive.”
LUK 13:6 Iesuu kateai louito kemo dovudovue hoto mole loui haivei avoe, “Malaha mole bulue uvumo idi mole ivi vigi keu kemo laminu. Iale malaha keu tiale idi ke adamo niage baioholinu.
LUK 13:7 Ige au bulumo loviamale ke namihai loui avoe, ‘Vagana abuita igaeta di idi ko adamo niage keu baioholinu. Iale heinela. Keu vata komo lamisito hahumaholige keu toelanu. Idi keu uoholige mole duana kove ulisi.’
LUK 13:8 Ige esemuve keu namihai avoe, ‘Kosive, halege au vagana ko igaemo ui. Isege di bae vata bisi momoluta bisi malei umukave omisi.
LUK 13:9 Ige au gabie vaganamo baiage keu duave. Isito au baioholige nahi bae heisi.’”
LUK 13:10 Iesuu hoto kateale tovetove lounu. Iniale bula molemo tiniale Diue dubue ata haivema.
LUK 13:11 Isege dubu ke uvue keate mole munanae toelau avuemo biloale keu keve ua. Vagana eitini (18) ke uvumo munanae toela keu keate keti uale vavahaniage inuveu keukanu. Ige au inuta lamiholisito holumai oima.
LUK 13:12 Ige Iesuu keate ke elehai hohavoi avoe, “Ei, nova a vavahani keu aemo uoholinu.”
LUK 13:13 Isi au ada mai tatavemo mamoge solekavesite inuve nehe keu inutolotoloige au inuta lamisi Dilava hoesehavonu.
LUK 13:14 Keate keu kateige dubue kosive keu itumuanu. Kosealemo Iesuu bulamo keate ke hoesehavonu. Ige kosive keu ata namigevei loui avoe, “Vanie ni bahata ada mole isi igae ke uvumo nahi lovilahai dubue loholive vavahanite kebia hoesegevegei. Isito bulamo vavahanite kebia hoesegeve halevave.”
LUK 13:15 Kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Loboe ataea. Ataeau la vaveve elehage duave. Isito la uvu keu toelanu. Iale di louge evive. La keau bulala la ovo vavegevei malei ebavae e oveho timale kemo la ovo kebia hoesegevema.
LUK 13:16 Isito la isiviholialeike di bulamo Ebalahamu valada ko hoesehavoliho. Setene keu vagana eitini (18) ke uvumo keate ko aiohavoge keu toelai ua. Iale la huhuige dana bulamo hoesehavoge kena duave.”
LUK 13:17 Kateai louge aiohavomale ataeau matilahalu. Isege ata bahataeau Iesuu vaveve dua vamale ke elehai vahaeholahalu.
LUK 13:18 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo dana dovudovue hoto oleteale louge lana bae kemo lulelelahave.
LUK 13:19 Ataeau Dilava adae uvumo uveve keu masitae i nahate. Masita ke iu esevehame. Isito lana ke sesilahage kena ulisi balugage uguiabuna loholiege adavemo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.”
LUK 13:20 Iesuu tota hoto mole abuho lounu. Avoe, “Dana oleve kateai ataeau Dilava adae vuvunemo uveve ke laheho loui. Keu beikini bauda ke nahate.
LUK 13:21 Keateabuna beikini bauda ke mai valavamo keiohai ebuehage kena valava ke mai balugatisi. Iale ataeau Dilava adae uvumo ui moagaveve keu ke nahate.”
LUK 13:22 Iesuu kateai louito halevei Dielusalemae tinu. Isi keve timale humaha tavae o igaegaela ata haivei tima.
LUK 13:23 Ata haivei tisege ata mole igaeu avuho loui avoe, “Kosive, ata moagavesite unahaeabuna otogoe tai.”
LUK 13:24 Ige Iesuu ata bahata namigevei avoe, “Otogoe udaha keu esevehame. Ialelua negolahalive udaha kela velehovoi teve. Ata moagaeabuna isivilahai o ke uvue tai. Isito kena abuemo anekiai.
LUK 13:25 “Kosealemo o ke biagena hovelahai udaha ke bamui. Ige lana tiliege iave lavisi udaha hamihamiai loui kosea, ‘Kosive, noheho udaha alavo.’ Ige o ke biagena laheho loui kosea, ‘Di la hilokaeveholinu. La oleve keveike loholu.’
LUK 13:26 Ige lana hotove ibina vai loui kosea, ‘Ba, noeau subuta aluvuta lovi isi e imale ata noeabulike ko. Isi no oe a no haivemale ata noeabulike ko.’
LUK 13:27 Ige oe biagena tota loui kosea, ‘Di la namigevei. Di la hilokaeveholinu. La oleveike loholu. Laeau atae toela unaha. Iale tai di haliove.’
LUK 13:28 Kena kateai laheho louge lana udahae iae ui uvulahai ninalahaime bae monomo hediavogei. Kosealemo Ebalahamu, Diekobo, Aisiki isi beloveta bahata keau Dilava matamae doga keve usegeto laeabuna heie uve.
LUK 13:29 Isege vaniu velemai dobamale keve isi vaki mole isi vaki mole keve ataeabuna loholiege Dilava matamae doga keve igaetoai uguiavoi lovi isi.
LUK 13:30 Ige kateimale vanila uli holiale keabuna gabi holisi. Isege gabi holiale keabuna uli holisi.”
LUK 13:31 Iesuu kateale louniale uoholisege Balisia ata degomoleau lohoale avuho loui avoe, “O ko halei matama moleve tenela. Kosealemo gamani kosive Elodiu isiviale ahamoi.”
LUK 13:32 Ige Iesuu namigevei avoe, “Malaha keu ata lobogevemale mi mole veleki ke nahate. Iale talive ke namihai loui kosea, ‘Dau nova nivu vavahanite kebia hoesegevei degomolemo munanae toelau umale kebia nunuvema. Iale alamege dana Dielusalemae velemasege di lovi kona uoholisi.’
LUK 13:33 Iale dana nova tai nivu tai alamege velemai. Kosealemo abu subuta Dielusalemae Dilava ata moaga havemale kemo Dilavau isiviale di talive Dielusalemae abu dahavoge di hatai.
LUK 13:34 “Iei, Dielusalema ata la nohovu. Dilavau au hoto louveve beloveta laheho hanavege la muneta kebia havege abu haluvilu. Vani moaga di isiviale la malevei di adae uvumo otovei. Kokoluguu au ese bevuevei goloeabemo amuleale ke nahate. Isito laeau daho isiviholilu.
LUK 13:35 La katealemo gabie la o kena samiai uoholisi. Iale di la namigevege evive. La bae tota di elehalivebene. Isito lana la vaveve toelamo hoidevei loui kosea, ‘No Kosiveu Dilava ivimo lohoi no hoesegevenu.’ Lana kateai louliege bae tota di elehave.”
LUK 14:1 Bula molemo Iesuu tiniale Balisia kosive mole oe avuti lovi isege malaha mole adaveu veloveti uvu balugaleu Iesue lohosege ataeau nibi tumutumuama.
LUK 14:3 Ige Iesuu menakae kosive isi Balisiae ata kebia belagevei avoe, “La huhuige nahie menaka kemo nahiabuna valive bulamo vavahanite kebia hoesegevei. Emena osioi.”
LUK 14:4 Kateai louge abu hotobe louholilu. Ige Iesuu malaha ke mai hoesehavoge vavahaniveu uoholige iomage tinu.
LUK 14:5 Isege au bae namigevei avoe, “La esebeu o la ovobeu bulamo abata vuvehage lana vali osioi. Lana solekai ke laluvave.”
LUK 14:6 Kateai louge kosive keau hotove ibina louveve humahau uoholinu.
LUK 14:7 Iesuu kateaito elehasege lovi iliho lohoale keau isiviale ata ivite kebia nahate vai vomue duamo uguiavoi. Ige Iesuu ke elehai hoto koseale abuho lounu.
LUK 14:8 Avoe, “Mesoho malaha moleu au mae ibina vaveve kemo la namigevege lainaho talive vomue duamo uguiavolive.
LUK 14:9 Isito mesoho la kemo uguiavosege oe biagena kosive mole baluga melamei lohoniege laheho loui kosea, ‘Evihasege kosive kou a lovomo ugumai.’ Kateige lana matilahai bae heie matamae toelamo uguiavove.
LUK 14:10 Lainaho katealive. Isito oe biageu laheho ionage talive heie matamae toelamo uguiavove. Isege oe biageu bae laheho loui kosea, ‘Di haoka, hovelahai ehue matamae dua kove uguma.’ Lana vaveve kateale vage ataeabuna la elegevege lana ata baluga holive.
LUK 14:11 Iale oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.”
LUK 14:12 Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholige au avuti lovi iale ke namihai loui avoe, “A iveve baluga vaniege ainaho bae a haokuvu, a deholuvu isi kunai moagate kebia hohavelive. Kosealemo ana kateale vage keabuna gabie abuta kateale valiege a hohavoi.
LUK 14:13 Isito a iveve baluga vaniege kunaiholimale, velo toelate isi ni kedute kebia hohavenela.
LUK 14:14 Ana kateai lovi kebia ovege keau bae a lovi ke ibina vai aovalivebene. Ige kemo ana vahaehoanela. Kosealemo gabie Dilava nimo vaveve dua vamale keau hovedevemale vanila Dilavana bae ibinae dua aoi.”
LUK 14:15 Iesuu kateai louge malaha moleu keve ugulamoi lovi iniale hoto ke evisi avuho loui avoe, “Ata olena Dilava matamae dogae tiniege avuti lovi iniege auna vahaehoai.”
LUK 14:16 Ige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Malaha moleu lovi baluga vai au haokuvuho ionanu.
LUK 14:17 Iniale lovi vamale vani kela au esemu namihai avoe, ‘Talive di haokuvu namigevei kosea, Di lovi vage uoholialelua lohove.’
LUK 14:18 Ige esemuve keu tiale haokuvuiabe bahata namigevenu. Ige keau bahata isiviholilu loholiho. Moleu namihai avoe, ‘Iei, di vata mole voiale dana tiniege elehai. Iale talive a kosive namihai kosea, Keu katealemoike lohoholinu.’
LUK 14:19 Ige moleu esemuve ke namihai loui avoe, ‘Di ovo bahata ada mole isi ada mole voievenu. Iale dana aike tiniege kebia elegevei. Iale talive a kosive namihai kosea, Keu katealemoike lohoholinu.’
LUK 14:20 Ige moleu esemuve namihai avoe, ‘Di aike di mahina melamenu. Katealemo di bae talivebene.’
LUK 14:21 Ige esemuveu hoilahai tiale hoto ke bahata loui au kosive namihage kosive keu ke evisi itumuai au esemu hanavoi avuho loui avoe, ‘Solekai talive humahae do, humahae ese kebiala velo golote, ni kedute, isi kunaiholimale kebia holoevei lohonela.’
LUK 14:22 Ige esemuve keu tiale ata kebia holoevei lohoale kosive ke namihai avoe, ‘Di a louale ke vage uoholinu. Isito a o kou gigioholinu.’
LUK 14:23 Ige au tota namihai avoe, ‘Talive botoe ata namigevei holoevei lohonela. Ige di o kou elike tobalohoi.
LUK 14:24 Seleveta di a namihai. A vasohuta namigeveale keau bae di lovi ko ilivebene.’”
LUK 14:25 Vani mole Iesuu tige ata moagatahoeau ehovai avuluvuta tilu. Ige au hoilahai abuho lounu.
LUK 14:26 Isi avoe, “Oleuoleu vasohuta di ehovaho valiege abu lako abu ebia huhuevelive. Isi abu mamuvu, abu neinuvu, abu mahinuvu, abu ese, abu hohuvu, abu mahoho, abu mohoho huhuevelive.
LUK 14:27 Oleuoleu di ehovai vatehani maleale keau di esemu selevea. Isito oleuoleu di ehovai vatehani maleho isiviholiale keabuna oleve kateai di ata holisi.
LUK 14:28 Mesoho malaha moleu isiviai o houliho vaniege auna vasohuta ugumai onobenobe voieveve ke ibina huhuai hisalievei. Isiviai hilokage monive kena vali onobenobe bahata malege au gabiai.
LUK 14:29 Isito auna onobenobe ke ibina hilokaholisito vasohuta o houniege auna hade unaha uluvei golovemo ilada unaha detisito o houholige ataeabuna ke elehai hehavoi.
LUK 14:30 Abuna loui kosea, ‘Malaha keu au o houito houi gabioholinu.’
LUK 14:31 Ke nahate mesoho vatae kosive moleu au esemu teni taoseni (10,000) holoevei vatae kosive mole isi esemuiabe tueniti taoseni (20,000) kebiahi mole haveho vaniege vasohuta auna huhuai kosea, ‘Dana vali negoalive kosive ke isi esemuiabe kebia havei nunuvei.’
LUK 14:32 Isito auna huhuige avuemo anekiage auna au esemu hanavege abu vasohuta tiliege kosive nehe keu haeavamole lohosege abuna namihai kosea, ‘No kosiveu isiviale nahi mole have halevaito igaetoai molehi ue dua vai.’”
LUK 14:33 Iesuu deiada kateale louito abuho loui avoe, “Ke nahate la di ehovaho valiege vasohuta la onobenobe vaveve ke huhu halevaito bae di ehovave.”
LUK 14:34 “Madea keu duave. Isito auna toelage hevena uoholige auna oleve kateai bae tota heai. Keu anekianu.
LUK 14:35 Madea keu toelage lana ke mai mihatuve. Iale ata laeau madea ke nahate. La Dilava hotoe dua evisito la vaveve kena ataemo toelage lana oleve kateai bae tota duave holisi. Iale oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.”
LUK 15:1 Vani mole takesi malemale ata moaga isi atae toela degomole keau Iesu hoto eviliho loholu.
LUK 15:2 Ige Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale kosive keau ke elehai loui avoe, “Ata keu vaveve toelaike au vaime atae toela kebiahi igaetoai lovi inu.”
LUK 15:3 Kateai louge Iesuu abuho hoto koseale lounu.
LUK 15:4 Avoe, “Mesoho la moleu mamoe bahata uani handele (100) maleniege igaeu detitisi tebuige auna osioi. Auna mamoe moaga kebia halevei igae ke kaovanata ke elehai.
LUK 15:5 Auna ke elehai vahaehoai. Isime ke ebagemai mai au begomo mamoi ebamoi tai.
LUK 15:6 Isi auna ke ebamoi hoilahai au oe tiniege au haokuvu namigevei kosea, ‘Di ovo nehe detitiale ke di kaovanata elehai mai lohonu. Iale lohoge nahi igaetoai vahaeholahai.’”
LUK 15:7 Iesuu deiada kateale louito namigevei avoe, “Iale ke nahate atae dua nainti naini (99) keau detuluviholisito vaveve dua unaha vage otogoe aneluabuna vahaeholahai. Isito ata igaena vaveve toela vaniege kemo hoilahai Dilava ehomage otogoe aneluabuna vahaeho balugalahai.
LUK 15:8 “Isi mesoho keate moleu kina vahate teni (10) maleale kemo igae ehalomaniege auna ke osiohavoi. Auna lameba hanei atagavemo o hamai vahate ke kaovai. Auna oe uvu bahata kemo kaovae dua vaniege elehai mai.
LUK 15:9 Ke maniege au haokuvu hohavege abu igaetoai usege auna namigevei kosea, ‘Di vahate ehalomale ke kaovanata elehai vahaehoanu. Iale nahi bahata vahaeholahai.’
LUK 15:10 Di louale ke nahate atabena au vaveve toela halei Dilava ehomage Dilava aneluabuna ke elehai vahaeho balugai.”
LUK 15:11 Iesuu hoto kateale louge uoholige tota au deiada mole loui Balisia ata kebia haivenu.
LUK 15:12 Isi loui avoe, “Malaha mole move abuitaeau uale debukaveu au mama namihai avoe, ‘A kunai tasalievei daho molete daonela.’ Kateai au mama namihage mamaveu kunai ke tasaliai nanaveho mole omisi avuho mole ominu.
LUK 15:13 Ige hohoveu uniale vani mole au kunai nehe ke ataemo voievei moni malei au mamae o halei haeavamoleve tiale keve vaveve toela moaga vai kemo au moni hatuhatunu.
LUK 15:14 Isime keve au moni hatui gabianu. Iniale vata keve vae balugau lohoge mo keu kunai holioholi seleveanu.
LUK 15:15 Isi tiale malaha moleu ovo ovemale ke namihage au louge au bae avuemo loviai ovove kebia lovi ovema.
LUK 15:16 Ataeau lovi omioholige mo keu kemo vaeta loviai isiviale ovoe lovie vate ke isi.
LUK 15:17 Kateinata bae au uvumo huhuai avoe, ‘Di mamae esemu bahata keabuna abu isiviamale ke ige uniabe abuna hanilahagei. Isito dau kove ui vaeai vaeho hatima.
LUK 15:18 Iale di hovelahai talive di mama namihai loui kosea, Mamai, dau Dilava nimo vaveve toela vai a ivi keta aiohavonu.
LUK 15:19 Iale ainaho dahoe loui kosea, Di mo. Isito daho loui kosea, Di esemu.’
LUK 15:20 Kateai huhuai bae hoilahai haeavamole au mamae oe tinu. Isege mamaveu moveu tiale humaha kemo niai uniale moveu humaha kela haeavamolela lohosege ke elehage ninanau uvuve hamage au ke elehai bibuai tiale au mo evudei ulikukuhavonu.
LUK 15:21 Ige moveu loui avoe, ‘Mamai, dau Dilava nimo vaveve toela vai a ivi keta aiohavonu. Iale ainaho bae daho loui kosea, Di mo.’
LUK 15:22 Kateai louge mamaveu au esemu namigevei avoe, ‘Solekai ogoe dua mai avuemo holovave. Isi lini mai adavemo hatui tamakata mai velovemo hatuve.
LUK 15:23 Isi talive ovo mole batate hamai mai lohove. Ige nahi lovive vai vahaeholahai.
LUK 15:24 Kosealemo di mo kou hatiale nahate vanata nova ua. Kou subuta nahehi uoholinu. Isito aike nahi tota elehalu.’ Hoto kateale louge uoholige abu lovive valu.
LUK 15:25 “Abu ke vasege mo ke nanau bulue uniale hoilahai oe vavae lohoi evisege abu sale hamai havulahama.
LUK 15:26 Ige au au esemu mole belahai avoe, ‘Abu osioma.’
LUK 15:27 Ige esemuve keu namihai avoe, ‘A hohou ue dua vanata nova hoilahai lohoike vage a mamau ke elehaike vaime ovo mole batate hamai lovive vama.’
LUK 15:28 Ige au hoto ke evisi itumu balugai oe taliho isiviholinu. Ige mamaveu bae lohoale sovavihai namihai avoe, ‘Lohonela.’
LUK 15:29 Ige au au mama namihai avoe, ‘Di hoto louge evinela. Vagana ko moagamo di a tedahoi lovi baluga vanu. Isi di vani bahata a hoto evie dua vama. Isito au vagana ke bahata uvumo vavevebe dua dahoe vaholinu. Isi ovobe ese mai daoge di haokuvuhi lovibe vai ioholinu.
LUK 15:30 Isito a mo keu tiale teibae keatehi oai abuemo a moni hatueveniale hoilahai lohoge au ovo batate hamai lovive vanu.’
LUK 15:31 Ige mamaveu avuho loui avoe, ‘Di mo, au vani baita daiti ua. Ige di kunai bahata keau a onoeabulikea.
LUK 15:32 Isito nahi vahaeholahage keu duave. Kosealemo a hoho keu tiale hatiale nahate vanata nova nita ua. Keu subuta nahie halevei tinu. Isito aike hoilahai lohoge nahi elehalu.’”
LUK 16:1 Iesuu tota au esemu namigevei avoe, “Malaha mole kunai moagate keu esemu mole mage au avuemo loviai monive ke vavoloima. Ilage ata moleu lohoale kosive ke namihanu.
LUK 16:2 Ige kosiveveu hohavoge au lohoge au namihai avoe, ‘A osioma. Di evige a di vavohama. Iale a di vavohale ke bahata hisaliai daonela. Kosealemo a bae tota daemo lovialivebene.’
LUK 16:3 Ige esemu keu huhuai avoe, ‘Di kosivena di halege dana osioi. Di heie lovi kemo negoholinu. Isi di moniho ata imigeveliho matianu.’
LUK 16:4 Isi kemo huhuai avoe, ‘Di kosivena di halege dana vaveve onole vai atahi haokuvuage abu elike di mai o hatui.’
LUK 16:5 Isi kateai ata degomole hohavege abu loholu. Ata keau subuta kosive kemo kunai baluga malei bukinialu. Iale esemu keu ata igaegae namigevei avoe, ‘A kunai vaesute di kosivemo malenu.’
LUK 16:6 Ige moleu loui avoe, ‘Dau olive oele botolo uani handele (100) bukiniai malenu.’ Kateai louge esemu keu namihai avoe, ‘Halege nahi lobohavoi handele (100) haleito vivti (50) loui.’
LUK 16:7 Isi halei malaha mole namihai avoe, ‘Isege a. A vaesute di kosivemo bukiniai malenu.’ Ige au loui avoe, ‘Di laisu baeki uani handele (100) maleito ibinave vaholinu.’ Ige esemu keu loui avoe, ‘Halege nahi lobohavoi handele (100) haleito eiti (80) loui.’
LUK 16:8 Kateige kosive keu ke evisi loui avoe, ‘Di esemu keu lulelete ata.’” Iesuu deiada kateale louito ihuve keta lounu. Isi avoe, “Vatae ata keau abu haokuvuhi igaetoai vaveve kemo lulele balugalu. Isito atagae ata keau kemo luleleholilu.”
LUK 16:9 Tota namigevei loui avoe, “Evive. La moni la kunai kemo atahi haokuvulahai oveve. Kateige la moniu uoholige kosivena ehue la malevei o hatuevei.
LUK 16:10 Olena vaveve ese kemo inutolotoloaniege auna vaveve baluga ketamo inutolotoloai. Isito olena vaveve ese kemo loboaniege auna vaveve baluga ketamo loboai.
LUK 16:11 Iale lana vatae kunai kemo lobolahaliege oleve kateai bae otogoe kunai seleve malei.
LUK 16:12 Isi lana la haokuvu kunai ke neniai hoesehavoholiliege oleve kateai bae la ebiaho kunai malei.
LUK 16:13 “Esemubeu bae kosive abuiho lovialivebene. Auna kateaniege mole isivi omisi mole kabebihavoi. Isi mesoho moleho neniai loviaito moleho neniai lovialivebene. Iale ke nahate la bae Dilavata monita igaetoai ehovalivebene.”
LUK 16:14 Iesuu kateai louge Balisia ataeau abu uvu mai monimo mavoale keau ke evisi kabebihavoi Iesu hehavolu.
LUK 16:15 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Laeau la ebika tabagevege ataeau la elegevei loui avoe, ‘Keau ata duaea.’ Isito Dilavau la uvu hilokanu. La vaveve kateale vage ataeabuna la hoesegevei. Isito Dilava nimo vaveve katealeu mesiae hisi ke nahate.
LUK 16:16 “Moseseu menaka hisaliage belovetata hisaliale hoto ke ataeau subuta ehovalu. Isito Dioniu lohoaleu ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui ata haivege ataeau aike molehi tavala isiviale solekai Kosive adae vuvunemo uliho tai.
LUK 16:17 Dilavau menaka ke bahata loui mamoge keu ua. Iale vatana otogoti uoholisege menaka ke behameu bae uoholilivebene.
LUK 16:18 “Malaha molena au mahina halei keate mole melameniege au keate ke vavamoike au ke vavoloanu. Isege malaha molena malaha ke keate melameniege malahave ke vavamoike au ke vavoloanu.”
LUK 16:19 Iesuu hoto kateale louito deiada moleta lounu. Isi avoe, “Vani mole malaha mole kunai moagate keu ogoe dua ibina balugate hatui lovi baluga isi ua.
LUK 16:20 Isege malaha mole kunai vesite ivive Lasolo keu ata kubite. Iale abuna ke melavei loholiege kunai moagate ke udahamo mavogei.
LUK 16:21 Ige kena kemo ugei. Isivialeike kunai moagate ke lovie sigu igei. Kateai kemo usege toeabuna loholiege kubive ke tevegei.
LUK 16:22 Iniale malaha keu hatige aneluiau lohoale munanave mai Ebalahamu uale otogo keve tilu. Isege kunai moagate malaha keta hatige ataeau mai abavulu.
LUK 16:23 Ige malaha ke munanau veneu hodovavesiteve vatehani baluga malenu. Isi hovelahai niai elehage haeavamolela Lasolou Ebalahamu vavamo ua.
LUK 16:24 Ige au Ebalahamu hohavoi avoe, ‘Di mama, ana valive daho uvuai di tedahoi. Di vene komo uale vatehani baluga malenu. Iale Lasolo hanavoge au loholive au adae viso mai emo manemei mai di nememo mamoge auna seliai.’
LUK 16:25 Kateai louge Ebalahamuu namihai avoe, ‘Di mo, ana huhuanu. Au vatae umale vani kemo au kunaie dua unaha malenu. Isege Lasolo eu kunaie dua maleholinu. Isito Lasolou aike vahaehomo usege au vatetumu malema.
LUK 16:26 Di hoto mole louge evinela. Seika baluga nahie vigomo uale no bae oleve kateai ae tai. Isege ata oleve kateai bae noe lohoi. Kateaveveu anekianu.’
LUK 16:27 Ige kunai moagate keu loui avoe, ‘Di mama, kateaito di isiviai a imihai. Lasolo hanavoge au di mamae oe tai.
LUK 16:28 Keve talive di hohuvu ada mole haivege abu vatehani malemale matama kove loho halevai.’
LUK 16:29 Ige Ebalahamuu loui avoe, ‘Mosese hoto isi belovetae hoto keau ua. Iale a hohuvu abuna hotoeabe ke eviliege humahae duala tai.’
LUK 16:30 Ige malaha keu Ebalahamu namihai avoe, ‘Di mama, abu bae hoto ke evilivebene. Isito ata mole hatiale kena abue tige abuna hotove evisi abu vaveve toelamo hoidevei.’
LUK 16:31 Ige Ebalahamuu loui avoe, ‘Abu Mosese hoto isi belovetae hoto eviholiliege abu bae atau hatai hovelahale ke hoto evilivebene.’”
LUK 17:1 Iesuu deiada ke louge uoholige au esemu namigevei loui avoe, “Vani bahata vaveve toelau ataemo velemama. Isito olena louge ataeau vaveve toela vage ata ke nohoma.
LUK 17:2 Ata olena isiviai di evievi ese molehame aiohavoge au vaveve toela vage abege ataeau mune baluga mai enoveta etunuvai mai davalamo mihatuge keu duave.
LUK 17:3 “Iale la ebia nibievelive la haoka moleu vaveve toela vage talive namihai vaveve ke bamuve. Ige au kemo hoilahage lainaho toelave ke huhuigelive.
LUK 17:4 Mesoho vani igae kemo au vaveve toela vai la aiogeve seveniaito (7) tota loholive la namigevei au vaveve toela ke louge lainaho bae toelave ke huhualive.”
LUK 17:5 Ige esemuiabeau namihai avoe, “No evievi negotige auna balugai.”
LUK 17:6 Ige au namigevei avoe, “Masitae i keu esevehame. Isito mesoho la evievi keu masitae i ke nahate vage lana idi ko namihai kosea, ‘Galata toholahai tota e nimo laminela. Ige auna la hoto evisi vai.
LUK 17:7 “Di hoto mole louge evive. La esemu moleu bulumo loviai mesoho ovo nibievenata hoilahai lohoge lana valive avuho loui kosea, ‘Solekai talive lovi inela.’
LUK 17:8 Ba, la bae katealivebene. Isito lana louge auna la lovi vai hamai laoveito la halimo usege lana lovi ive. Keu uoholige esemu kena bae lovi isi.
LUK 17:9 La esemu keu vani bahata lovi ke vama. Iale la bae ke hoesehavolivebene. Keu loviveike.
LUK 17:10 Ke nahate laeau di esemu. Iale lana di laheho louale ke vai gabialiege loui kosea, ‘Noeau esemu unaha. Keu no lovilike.’”
LUK 17:11 Iesuu kateai louito halei Dielusalema humahala tinu. Isi tiale Galilita Samaliata vatae tamagamo tinu.
LUK 17:12 Keve tiale o molemo velemasege lebolasite ada mole isi ada mole keau haeavamole lavisi Iesu elehai hohavoi avoe, “No Kosive Iesu, noheho uvuai no tedaevenela.”
LUK 17:14 Kateai louge Iesuu elegevei abuho loui avoe, “Tige dubu nalimaleau bae la vava elehai hilokage la vavahani keu uoholinu.” Kateige abu tisege humaha tavae vavaeabeu dua vanu.
LUK 17:15 Ige igaeu au vava elehai hoilahai lohoale baita Dilava imihai hoesehavonu.
LUK 17:16 Isi lohoale Iesu vudimo kome bokoai vata bisi holumai Iesu hoesehavonu. Vaveve kateale vale ata keu Samalia ata.
LUK 17:17 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Dana ata ada mole isi ada molenike hoesegevenu. Iale degomoleau oleve. Isege igae kou hoilahai lohonu.
LUK 17:18 Osiohoike vata mole ata ko igaeu hoilahai lohoale Dilava hoesehavonu. Isege Diue ata naini (9) keau hoidevei lohoholilu.”
LUK 17:19 Kateai louito malaha ke namihai avoe, “Di a evievimo a hoesehavoale hovelahai tenela.”
LUK 17:20 Vani mole Balisia ata degomoleau Iesu namihai avoe, “Osiomalela Dilava matamae doga kena bae lohoi.” Ige Iesuu loui avoe, “Vani keu lohoveve ataeau bae elehalivebene.
LUK 17:21 Atabeu bae koseale loulivebene. ‘Avuike uoke lohonu.’ O mesoho, ‘Avuiko lohonu.’ Kosealemo la Dilava matama dogae uveve ke hoto evige la uvumo ua.”
LUK 17:22 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Vanie toela molena bae lohoge lana isiviale Atae Ese elehai. Isito la bae elehalivebene.
LUK 17:23 Vani kela ataeabuna laheho loui kosea, ‘Elehave. Avuike uoke.’ O mesoho, ‘Avuike ko.’ Kateai louge lainaho hotoeabe evisi kaovaho talive.
LUK 17:24 Atae Eseu lohoveve keu koseanu. Vau nivolekai solekai otogomo atagai kibalai vaki mole velemai vaki mole velemale ke nahate Atae Ese vanina bae lohoi.
LUK 17:25 Isito vasohuta ataeau vatamo umale koeabuna kabebihavoi aiohavoge auna vatehani baluga malei.
LUK 17:26 Ataeau subuta Noa vanimo vamale ke nahate Atae Eseu lohoveve vani ketamo abuna katelahai.
LUK 17:27 Noa vani kemo ataeau lovi isi e isi mahinuvulahama. Abu kateilage Noau bouti uvue tisege e balugau lohoale ata bahata havehatunu.
LUK 17:28 Lota vanimo abu vamale keta kateanu. Vani kemo abu lovi isi e isi molela kunai voilahai bululahai o houevema.
LUK 17:29 Isege vani mole Lotau Sodoma o ke halei tisege veneu otogomo dobai lohoale o ke bahata mahoevei gabianu.
LUK 17:30 Iale Atae Esena tota hoilahai lohoho vasege ataeabuna katelahai.
LUK 17:31 “Vani keu lohoge ata moleu oe dokoe uale keu bae oe uvue deluai au kunai maleliho talivebene. Isege ata moleu bulue uale keu bae oe hoilahai talivebene.
LUK 17:32 Iale Lota mahinae vaveve ke huhulahave.
LUK 17:33 Olena au ebika unaha huhuaniege auna uveve dua hosidisi. Isito oleu au ebika huhuholiniege auna uveve dua malei.
LUK 17:34 Iale di la namigevege evive. Vani kemo ata abui abuna ava igaemo ladevesege Dilavana mole haleito mole mai tai.
LUK 17:35 Isege keate abui abuna igaetoai lovi vasege Dilavana mole haleito mole mai tai.
LUK 17:36 Isege malaha abui abuna bulue lovilahasege Dilavana mole haleito mole mai tai.”
LUK 17:37 Iesuu kateai louge esemuiabeau namihai avoe, “Kosive, auna oleve keve mai tai.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Mesia moleu hatisi hisiage uguiau ke iliho mole bevueveale ke nahate vaveve nimolete keabuna velehovoge lana ke elehai huhuige di lohoveve vaniu vuguvuguanu.”
LUK 18:1 Vani mole Iesuu dovudovue hoto mole loui au esemu haivei isiviale abu guliguliai kemo kabebi halevai.
LUK 18:2 Hoto keu koseanu. “O molemo kotae hoto evimale kosive moleu ua. Kosive keu Dilava vabuhavoholisi ata hoesegeveholima.
LUK 18:3 Iale o kemo gobu moleu ua. Gobu kena vani bahata kosive ke oe lohoniege au deiada loui namihai isivialeike ata moleu aiohavomale kemo au tedahoi.
LUK 18:4 Isito vani moaga kotae kosive keu keate ke tedahoholinu. Ige keate keu negobedai namihalage kosive keu bae huhuai avoe, ‘Di Dilava vabuhavoholisi ata hoesegeveholimale kemo di bae keate ke tedaholivebene.
LUK 18:5 Isito keate keu lohoi di namihalage di homasiale kemo dana tedahoi. Mesoho dana keate ke tedahoholige keate kena vani baita dae lohoi di namihagei.’”
LUK 18:6 Iesuu kateai louito tota namigevei avoe, “Lana kosive toelau louale ke evilu. Keu kosive toela. Isito keu keate ke hoto evisi tedahonu.
LUK 18:7 Iale la huhuige Dilava ata seleve keabuna vanimo vavimo ninalahai namihage Dilavana valive au ata kebia tedaevei. Mena auna vali vesokanata bae tedaevei.
LUK 18:8 Ba, di la namigevei. Auna solekai kebia tedaevege abuna ue dua vai. Isito Atae Esena valive vatae lohoniege evievi ata moaga elegevei. Emena.”
LUK 18:9 Iesuu tota dovudovue hoto mole loui isiviale ataeau abu ebia malei hatui ata degomoleho isiviholimale kebia haivei.
LUK 18:10 Isi loui avoe, “Ata abuiau dubue guliguliho tilu. Moleu Balisia ata. Isege moleu takesi malemale ata.
LUK 18:11 Ige Balisia ata keu tiale lamisi guliguliai avoe, ‘Dilava, di vahaehoanu. Ata degomoleau vavoloai moni malei keatehi ladevema. Isito dau vaveve toela kateale vaholima. Dau takesi malemale kebia nahate vai moni vavoloholima.
LUK 18:12 Bula igae uvumo di a hoesehavoliho vani abui lovi ioholisi di taidi aoma.’
LUK 18:13 Isito takesi malemale keu atae iae lamisi ehue nioholisito holumai au ebiamo au ada bisi loui avoe, ‘Dilava, dau atae toela. Iale daho uvuai di tedaho.’”
LUK 18:14 Iesuu deiada ke louito tota namigevei avoe, “Di la namigevege evive. Dilavau takesi malemale ke toelamo hoesehavoge uvue duamo oe tinu. Isito Balisia ata ke vaveve toelau ua. Kosealemo oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.”
LUK 18:15 Vani kela keate degomoleau abu ese malei lohoi isivialeike Iesuu levevei hoesegevei. Isito Iesu esemuiau kebia elegevei iovei avoe, “Halevai teve.”
LUK 18:16 Katelahage Iesuu hohavei avoe, “Lainaho eseese kebia keluevelive. Isege abu dae lohoi. Abu dae lohoale keu duave. Kosealemo eseese kobia uvunahate vamale keabuna Dilava adae vuvunemo ui.
LUK 18:17 Seleveta di la namigevege evive. Oleuoleu eseese kobia uvunahate vaholiliege abu bae Dilava adae vuvunemo ulivebene.”
LUK 18:18 Ige Diue kosive moleu Iesu namihai avoe, “No haivemale atae dua, dana onole vai ukolikoli mai.”
LUK 18:19 Ige Iesuu namihai avoe, “A osiohoike daho loui kosea, ‘Atae dua.’ Atabeu duave holioholinu. Isito Dilava igaeu duave.
LUK 18:20 Au Dilava menaka hilokanu. Menaka keau loui avoe, ‘Ainaho mole keatehi ladevegelive. Ainaho ata havegelive. Ainaho vavoloagelive. Ainaho mole lobogelive. Isi a mamata a neinatae hoto evisi hoesegevenela.’”
LUK 18:21 Ige malaha keu Iesu namihai avoe, “Di esebuluta menaka kebia bahata ehovei lohoma.”
LUK 18:22 Ige Iesuu hoto ke evisi avuho loui avoe, “A louale ke bahata a vanu. Isito a vaveve ko igae vaholiale talive a kunai ke bahata malei voiai monive malei kunai holimale kebia oveito lohoi di ehomanela. Ilive elike otogoe ibinae dua manela.”
LUK 18:23 Hoto kateale louge malaha keu ke evisi uvu balugai halei tinu. Kosealemo keu kunai balugate ata.
LUK 18:24 Kateige Iesuu ke elehai loui avoe, “Kunaite keau otogoe tiveve keu tolo seleveanu.
LUK 18:25 Ovo mole ivi kamela keu nilae vahamo velemaveve keu anekianu. Iale ke nahate kunaite keau otogoe tiveve keu anekianu.”
LUK 18:26 Ige ataeau ke evisi namihai avoe, “Kunaite keau otogoe tioholige oleme igaeabuna otogoe tai.”
LUK 18:27 Ige Iesuu namigevei avoe, “Vaveve katealeu ataemo anekianu. Isito Dilavau ke vaveve hiloka.”
LUK 18:28 Ige Bitau avuho loui avoe, “Di louge evi. Noeau no onobenobe bahata halevai a ehovalu.”
LUK 18:29 Kateai louge Iesuu au esemu bahata namigevei avoe, “Seleveike. Iale la olena Dilava adae vuvunemo uveve hoto louliho au o halei au mahina halei au hohuvu halevei au mamata au neinata halevei au ese haleveniege auna vata kove onobenobe moaga malei. Ige gabie Dilavana bae ukolikoli mai omisi.”
LUK 18:31 Iesuu kateaito au esemu tuelo (12) unaha kebia holoevei lilikateve tiale kebia namigevei avoe, “Evive. Nahi Dielusalemae timale kove belovetaeau subuta hisaiale hoto ke bahataeabuna Atae Esemo lohoi.
LUK 18:32 Ataeabuna ke mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna hehavoi avuemo violahai visuhavoi.
LUK 18:33 Keu uoholige abuna mai hamage auna hatai. Isito vani abuita igaetaeabuna uoholige auna tota hovelahai.”
LUK 18:34 Kateai louge esemuiabe keau hoto ke evisi dolodololahalu. Abu evisito ihuve ke hilokaholilu.
LUK 18:35 Abu tiliale Dieliko oe vavae tisege malaha mole ni kedute keu humahamo ugulamoi moniho ata imigevema.
LUK 18:36 Iale keu usege ata moagaeau lohoi evihai tima. Ige au ke evisi belagevei avoe, “La osioma.”
LUK 18:37 Ige abu namihai avoe, “Nasaleta ata mole Iesu keike ko nahiela lohoma.”
LUK 18:38 Ige ni kedute keu baita hoai loui avoe, “Deividi mo Iesu, dahoe uvuai di tedahonela.”
LUK 18:39 Kateai louge ataeau vavavemo uale keau keluai namihai avoe, “Tobekai unela.” Kateai louge malaha keu hotoeabe ke evioholisito negobedai hoai avoe, “Deividi mo, dahoe uvuai di tedahonela.”
LUK 18:40 Kateisege Iesuu lohoale velemai ata namigevei avoe, “Ni kedute ke melavei dae lohove.” Ige abu ke mai avue lohoge au namihai avoe, “A isiviale di ono vade ahoe vai.” Ige keu loui avoe, “Kosive, di isiviale niai.”
LUK 18:42 Ige Iesu avuho loui avoe, “Duave au a uvu mai daemo mamoalemo a nina duaveai. Iale nianela.”
LUK 18:43 Kateai lousege keu nianu. Isi Iesu ehomai tiale Dilava hoesehavonu. Ige ataeau ke elehai abuta Dilava hoesehavolu.
LUK 19:1 Iesuu tiale o baluga Dielikoe velemai tisege keve takesi malemale kosive mole ivi Sakiasi keu keve ua. Malaha keu kunai moagate.
LUK 19:3 Iale keu isiviai Iesu elehai. Isito ata moagaeau bamuge keu elehaveveu anekianu. Kosealemo keu atae vugehame.
LUK 19:4 Iale keu uli holisi tiale idi luaula viatisi isiviai Iesu elehai. Keu hilokage Iesuna humaha kela tai.
LUK 19:5 Iale Iesuu kela tiale ehue niai Sakiasi elehai namihai avoe, “Sakiasi, solekai lalamoi loho. Di isiviai nova a oe talive aiti lovi isi.”
LUK 19:6 Kateai louge Sakiasiu vahaehota solekai lalamoi lohoale Iesu melamei avuti au oe tinu.
LUK 19:7 Ige ataeau vaveve ke elehai isiviholisi loui avoe, “Keu atae toela ke oe tiale avuti lovi ige keu toelanu.”
LUK 19:8 Ige abu lovi isege Sakiasiu hovelahai lamisi Iesu namihai avoe, “Kosive, evinela. Dana di kunai tasaliai vaki mole malei kunai holimale kebia ovei. Isi ata degomole lobogevei abuemo onoeabe malemale ata kebia dana kunai ove abuiabuiai.”
LUK 19:9 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A louale kemo Dilavau a toelamo a maveve vaniu nova aemo lohonu. Iale kemo a nova Ebalahamu valada seleve holinu.
LUK 19:10 Iale Atae Eseu vaveve toelamo tebulahamale kebia kaovei malevelihoike au lohonu.”
LUK 19:11 Ataeau Iesu hoto evisege au tota dovudovue hoto mole loui haivenu. Kosealemo ataeau huhulahai avoe, “Iesuu aike Dielusalemae velemage nahiabuna Dilava adae vuvunemo ui.”
LUK 19:12 Kateisege Iesuu deiada mole loui isiviale abu Dilava adae vuvunemo uveve kemo lulelelahai. Isi loui avoe, “Kosive moleu isiviai tai vata moleve vata ke kosive balugamo vuvune malei tota hoilahai loholive au vata nalisi.
LUK 19:13 Iale keu au esemu teni (10) hohavege abu lohoge au uani taoseni kina (K1,000) malei igaegaeai ovei namigevei avoe, ‘Di tisege moni ko malei kemo lovilahai elike moni degomole maleve.’ Kateai louito halevei tinu.
LUK 19:14 Isi tisege vatave ataeau avuho isiviholisi iave abu esemu hanavege abu tialeau kosiveabeu timale vata ke kosive baluga namihalu. Namihai avoe, ‘No isiviholilu malaha keu balugai no nalieveliho.’
LUK 19:15 Kateaito malaha keu vuvune malei tota hoilahai lohoale vata ke nalinu. Isi vasohuta au esemu teni (10) kebia hohavege abu lohoge au belagevei isiviale hilokage au moni oveale kemo abu moni vaesute malelu.
LUK 19:16 Ige vasohuta omiale keu lohoi loui avoe, ‘Di kosive, a moni daoale kemo di teni taoseni kina (K10,000) malenu.’
LUK 19:17 Ige kosiveveu avuho loui avoe, ‘Duave baua, au esemue dua. Vaveve ese kemo a lovie dua vale dana vuvune malei aoge ana o baluga ada mole isi ada mole nalievenela.’
LUK 19:18 Kateige iavemo moleu lohoi namihai avoe, ‘Di kosive, a moni daoale kemo di vai taoseni kina (K5,000) malenu.’
LUK 19:19 Ige kosiveveu avuho loui avoe, ‘A katealelua o baluga ada mole nalievenela.’
LUK 19:20 Kateige iavemo esemuve moleu lohoi namihai avoe, ‘A moni mai daoale keike ko. Di ogota viliai mai mahogovanu.
LUK 19:21 Kosealemo au malaha tolote. Au a ono holioholiale ke ana malegei. Isi a lovi haholimale ke ana heiata malegei. Ialemoike di a vabuhavoi moni ke mai mahogovanu.’
LUK 19:22 Ige kosiveveu avuho loui avoe, ‘A keu esemue toela. A hoto louale kena a aiohavoi. A loui kosea, Keu ata tolote. Keu au ono holioholiale ke auna malegei. Isi keu loviholisito auna heiata lovi malegei.
LUK 19:23 A kateai huhuale kemo a osiohoike di moni ke mai banikamo mamoholinu. Abege a ke malei banikamo otovege keu balugai. Ilive elike moni ke goloe moleta malege duave. Isito a ke vaholinu.’
LUK 19:24 Au kateai louito au vavamo laviale kebia namigevei avoe, ‘Avuemo moni ke malei teni taoseni kina (K10,000) maleale ke omive.’
LUK 19:25 Ige abu ke evisi avuho loui avoe, ‘Ba, kosive, keu moni baluga malege elemua.’
LUK 19:26 Ige au loui avoe, ‘Di la namigevege evive. Oleu moaga maleale kena moaga malei. Isito oleu maleholiale keu bae onobe malivebene.’
LUK 19:27 Kateai louito tota loui avoe, ‘Ata neheau di aiohavomaleau daho itumulahai di balugaliho isiviholiale kebia malevei loholive di vudimo havege abu haluvisi.’”
LUK 19:28 Iesuu deiada kateale louito halei uli holisi Dielusalemae tinu.
LUK 19:29 Tialeu tana mole Oliveta kemo tige o abuitaeau ua. Moleu Betabedi. Ige moleu Beteni. Iale au o ke vavae taito isiviai au esemu abuita hanavege abu uli holisi tai.
LUK 19:30 Kateai namigevei avoe, “Talive o kela velehovoi o ke ivie elehage doniki mole doga abu avuemo uguiavoholisito umuvai mavoale ke vavehai mai lohove.
LUK 19:31 La ke vavehasege mesoho ata moleu la belagevei loui kosea, ‘La osiohoike ke lulehama.’ Ige namihai kosea, ‘Kosiveu avuho isiviaike vage.’”
LUK 19:32 Iesuu kateai louge abu halevai tiale au louale ke nahate elehalu.
LUK 19:33 Isi doniki ke vavehasege biaeau abuho loui avoe, “La osiohoike ke lulehama.”
LUK 19:34 Ige abu namigevei avoe, “Kosiveu avuho isiviaike vage.”
LUK 19:35 Kateai louito mai Iesue tilu. Tialeau abu ogo malei doniki ke inumo bokoai otovege Iesuu biloai golovemo ugulamonu.
LUK 19:36 Au kemo biloai tisege abu abu ogo malei humahala detisi tilu.
LUK 19:37 Tiale Oliveta tanamo lagaluvisito hevaluvimale kemo lavisi Dielusalema elehage esemuiabe bahata keau vahaeholahai Dilava hoesehavolu. Isime baita loui avoe, “Ata kou au vuvunemo vikoe vaveve moaga vage no elehalu.”
LUK 19:38 Avoe, “Kosive kou Dilava ivimo lohoale ko nahi hoesehavoi. Otogo keu uveve duae matama. Iale nahi Dilava hoesehavoi ivive ebagevai.”
LUK 19:39 Kateai lousege Balisia ata degomoleau Iesu namihai avoe, “Kosive, a esemu namigevege abu hoto kateale lou halevai.”
LUK 19:40 Ige au namigevei avoe, “Ata keabuna di hoesehavoholige dana mune kobia namigevege abuna hotolahai di hoesehavoi.”
LUK 19:41 Au kateaito lohoi niai Dielusalema elehaime ninanu.
LUK 19:42 Ninai avoe, “Dielusalema ataea, la uveve duae hoto matahage duave. Isito la ehalovalu. Ialemo la tota ke mavevena anekiai.
LUK 19:43 Iale vani molena lohoge la aiogeveve ataeabuna bae loholiege o ko evilikahavoi mai molehi dai o ko koiai.
LUK 19:44 Isime o ko bahata aiohavoi la bahata havehatui. Ige munebehameu bae mole golomo ulivebene. Kosealemo Dilavau isiviai la malevei. Isito laeau ke huhulahai luleleholilu.”
LUK 19:45 Kateaito lohoi tiale Diue dubu balugae tige ataeau ui onobenobe voilahama. Ige Iesuu tiale kebia koievei nunuvenu.
LUK 19:46 Isi abuho loui avoe, “Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, ‘Di isiviale ataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.”
LUK 19:47 Isi vani bahata timale dubue ata haivema. Kebia haivesege dubu nalievemale kosive, Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau isiviale hamage au hatai.
LUK 19:48 Isito abu hamaveve ke kaovalage humahau uoholinu. Kosealemo ataeau hotove evisi isiviholilu hotovebehame hosidiliho.
LUK 20:1 Vani mole Iesuu Diue dubu balugae tiale hotoe dua loui ata haivesege Diue menaka loui haivemalea, Dubu nalimale kosive balugaea isi oe kosive keau loholu.
LUK 20:2 Lohoale Iesu namihai avoe, “No namigevenela. Oleike vuvune aoi a namihage au vaveve kateale vama.”
LUK 20:3 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Usege di hoto mole loui la belagevei.
LUK 20:4 Ole vuvunemoike Dioniu ata babatisogevenu. Dilava vuvunemo emena atae vuvunemo.”
LUK 20:5 Kateai belagevege abu hotohotoai moleho loui avoe, “Nahiabuna hoto onole loui. Mesoho nahiabuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemo.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osiohoike la Dioni hoto evioholilu.’
LUK 20:6 Isi mesoho nahiabuna loui kosea, ‘Atae vuvunemoike.’ Ige ata bahata koeabuna mune malei nahie havei. Kosealemo keau huhuige Dilavau au vuvune omige Dioniu beloveta holinu.”
LUK 20:7 Hotoeabeu uoholige abu Iesu namihai loui avoe, “No Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.”
LUK 20:8 Ige Iesuu namigevei avoe, “La katealemo di bae data ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.”
LUK 20:9 Iesuu kateai loui hilokage keau hotove homasihavolu. Iale keu dovudovue hoto mole loui ata haivei avoe, “Malaha moleu au bulu hai ata degomole namigevege abu bulu ke nalilu. Isito halei tiale vagana moaga matama moleve ua.
LUK 20:10 Keve usege loviu baeveve vaniu lohoge au au esemu mole hanavoi isiviale au talive ata nehe kebiamo lovi degomole malei lohoi. Isito ata keau esemu ke hamai iovage ada unahala hoilahai tinu.
LUK 20:11 Ige au tota esemu mole hanavoge au lohonu. Ige bulu nalimale keau keta hamai aiohavoi iovage ada unahala hoilahai tinu.
LUK 20:12 Ige au tota esemu mole hanavo moleage au lohonu. Ige abu keta hamai nunuvage au vatehani mai tinu.
LUK 20:13 Ige bulu ke biageu huhuai avoe, ‘Dana onole vai. Mesoho dana di uvue mo hanavoge abu bae ke aiohavolivebene.’ Kateai loui au mo hanavoge au lohonu.
LUK 20:14 Ige bulu nalimale keau ke elehai mole namigevei avoe, ‘Bulue biage moike ko. Iale nahi hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi.’
LUK 20:15 Kateai louito mo ke evudei mai tiale bulue iae hamalu.” Iesuu deiada ke louge uoholige au namigevei avoe, “La huhuige bulue biagena kebiaho osioi.
LUK 20:16 Di la namigevei. Auna lohoniege ata kebia havei bulu ke mai ata degomole ovege abuna nalisi.” Ige Diue ataeau ke evisi loui avoe, “Dilavau bae kateale noemo valivebene.”
LUK 20:17 Ige Iesuu niavei namigevei avoe, “Isito Bukau louale ko ihuu oleve kateanu. ‘O houmale keau mune moleta o houveve ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve mune holinu.’
LUK 20:18 Oleme abuna mune ke vuvehaliege abu ebia havei haluvisi. Ige mune kena dobai ata mole hamage lave unahana ui.”
LUK 20:19 Iesuu hoto kateale louge Diue menaka loui haivemale isi dubu nalievemale kosive keau hilokage Iesuu deiada ke loualeu vaveveabemoike au ke lounu. Katealemo abu isiviale Iesu mai. Isito abu ata vabugeveale kemo maveve ke halevalu.
LUK 20:20 Isito vani bahata nibisi abu esemu degomole bevuevei namigevei avoe, “Talive Iesu namihai lobohavoge au hoto nimolete lousege no bae mai talive gamani vuvunete omige au avuemo kotai.”
LUK 20:21 Kateai louge esemuiabe keau tiale Iesu namihai avoe, “No haivemale ata, no hilokage a hoto loui ata haivemale keu seleve. Au atae hoto evioholisito Dilava hoto seleve loui ata haivema.
LUK 20:22 Iale hoto mole loui no haivenela. No takesiai Loma gamanie kosive baluga Sisa omiale kena duave. Emena toelanu.”
LUK 20:23 Ige Iesuu loboeabe ke hilokai namigevenu.
LUK 20:24 Isi avoe, “Monie luhu mai lohoge di elehai.” Ige abu mai omige au namigevei avoe, “Ole munanata ivivetaike moni ko luhumo ua.” Ige abu namihai avoe, “Loma gamani kosive baluga Sisa.”
LUK 20:25 Ige au namigevei avoe, “Ito. Iale gamaniele gamani omive. Isi Dilavaele Dilava omive.”
LUK 20:26 Kateai louge hotoveu inuige abu ke evisi vikolahai tobekai ua. Katealemo abu atae vudimo maveveu anekianu.
LUK 20:27 Ige Sadukea ata degomoleau Iesue loholu. Ata keabuike loui avoe, “Haluviale keau bae hovedevelivebene.”
LUK 20:28 Iale ata keau Iesu namihai avoe, “No haivemale ata, Moseseu menaka mole noheho hisaliai avoe, ‘Mesoho malaha moleu mahinaito eseholisi hatige hohovena hovelahai gobu ke melamei au nanaho ese houi.’
LUK 20:29 Iale no deiada mole louge evinela. Malaha mole igae mohoho bahata seveni (7) houevenu. Iale ovokinave keu mahinaito esebe mamoholisi hatinu.
LUK 20:30 Ige valavemo keu hovelahai au nanae gobu melameito avuta esebe mamoholisi hatinu.
LUK 20:31 Ige valaeabemo keau bahata katelahai gobu ke igae melavei esebe houeveholisito haluvilu.
LUK 20:32 Iale keau bahata haluvige keate keta hatinu.
LUK 20:33 No deiada ke loualemo a huhuige ata seveni (7) kebiabuna hovedevege keate kena ole mahina holisi.”
LUK 20:34 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Aike vata komo malahaeau keatehi mole holoevema.
LUK 20:35 Isito oleuoleu evievimo haluviale kebia Dilavana huhuevei tatuvege abuna hovedevei ehue tiliege bae mole holoevelivebene.
LUK 20:36 Isi anelu nahate vai haluvilivebene. Kosealemo keau haluvisi hovedeveale kemo abuna Dilava ese holievei.
LUK 20:37 Moseseu louale kemo nahi hilokage haluviale keabuna hovedevei. Lana Bukae Hoto huhulahalu. Kemo Dilavau veneu idimo lahale keve Moseseho louge au Kosive namihai avoe, ‘Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava isi Diekobo Dilava ailike.’
LUK 20:38 Moseseu kateai louale kemo nahi hilokage keu nova nita uale kebia Dilava isi subuta haluviale munanaeabeu uale kebiatae Dilava. Iale kemo Dilava keu haluviale isi nita uale kebia Dilava.”
LUK 20:39 Iesuu kateai louge uoholige Diue menaka loui haivemale degomoleau loui avoe, “No haivemale ata, a louale keu duave.”
LUK 20:40 Abu tota Iesu belahaliho vabulahalemoike hoto kateale loulu.
LUK 20:41 Ige Iesuu belagevei avoe, “Diue menaka hisaliamale keau loui avoe, ‘Kelisona Deividi valadamo lohoi.’ Isito auna oleve kateai Deividi valada holisi.
LUK 20:42 Kosealemo Deividi biageu Samusi bukamo hisaliai avoe, ‘Dilavau di Kosive namihai avoe, Di ada inute keveatae ugulamo.
LUK 20:43 Isege di a aiohavomale ata kebia malevei a veloe heimo otovege ana Kosiveabe holinela.’
LUK 20:44 Iale subuta hoto kemo Deividiu loui avoe, ‘Di Kosive.’ Au kateai loualemo Keliso kena oleve kateai Deividi valada holisi.”
LUK 20:45 Ige ata bahataeau hotove evisege Iesuu au esemu namigevenu.
LUK 20:46 Isi avoe, “Diue menaka loui haivemale ata kebia aegeveve. Keau isiviale ogoe dua egete hatuevei ata moagaeau umale keve olahai tige ataeau elegevei hoesegevegei. Isi isiviale talive dubue uvue vomue duamo uguiavoge ataeau elegevegei. Isi isiviale iveve baluga vamale kemo ivite kebiahi igaetoagei.
LUK 20:47 Isi abuna loboe vaveve vai gobuvu lobogevei oeabemo kunaiabe malegei. Abuna katelahaito tiliege atae vudila guliguli egete vagei. Abu kateimale vamalemo Dilavana vatehani baluga ovei.”
LUK 21:1 Iesuu kateai louito niavevevela kunai moagate kebia elegevesege abu moni malei lohoi dubue uvue obelini otovemalemo manevema.
LUK 21:2 Ige au elehasege gobu mole kunaivesite keu lohoale benie kina abui mai manemenu.
LUK 21:3 Ige au ke elehai loui avoe, “Di la namigevei. Gobu keu mai manemeale keu kunai moagate kebia moni evigevenu.
LUK 21:4 Kosealemo kunai moagate keau abu moni baluga kemo monie esehame malei lohoi manevelu. Isito gobu keu moniu avuemo ualehameike au ke malei otovege avuemo moni behameu tota uoholinu.”
LUK 21:5 Kateigeto Iesu esemu degomoleau Diue dubu baluga ke elehai namihai avoe, “Munee duata abu o ko houale ko eleha. Isi kunai duata malei kaeahavoale kebiata elegeve.”
LUK 21:6 Ige Iesuu namigevei avoe, “Vani molena lohoge la dubu ko elehale ke ataeabuna loholiege koilahage mune moleu bae mune mole golomo ulivebene.”
LUK 21:7 Iesuu kateai louge abu namihai avoe, “No haivemale ata, vaveve kena osiomalela velemai. Isi vaveve oletena lohoge noeabuna ke elehai hilokage vaniu vuguvuguanu.”
LUK 21:8 Ige Iesuu namigevei avoe, “La ebika nenigeveve. Onoilage ataeau la lobogevege dobuluvima. Kosealemo ata moagaeabuna loholiege di ivimo lobolahai loui kosea, ‘Dau Keliso.’ O mesoho loui kosea, ‘Vaniveu lohonu.’ Abu kateai louge lainaho bae kebia ehovelive.
LUK 21:9 Ataeau mole havei tuvaliage lainaho hoto ke evisi vabulahalive. Kosealemo vaveve toela katealeabuna vasohuta lohoi. Igeto gabie vanie gabina bae lohoi.
LUK 21:10 Di hoto mole louge evive. Vani keu lohoho vasege vata mole ataeabuna hovedevei vata mole atahi mole havei.
LUK 21:11 Isege vata bahatamo hamu balugana hatui. Ige vae balugana lohoi. Ige vavahanie toelana lohoge ataeabuna kemo haluvisi. Vaveve kateale abuna vatamo lohosege otogomo vaveve nimolete abuna lohoi. Ige ataeabuna ke elehai vabulahai.
LUK 21:12 “Isito vaveve katealeu lohoholisege ataeabuna la malevei la aiogevei lahavei. Isi abuna la malevei tiliege Diue dubue laemo kotai la malevei dibulae otovei. Isi la di ata holialemo abuna la malevei gamanie kosive kebia vudimo otovege abuna la aiogevei.
LUK 21:13 Abu kateisege di hotoe dua loui kebia haiveve.
LUK 21:14 Isi lainaho kebia vudimo lavisi hoto louveve ke huhulahagelive.
LUK 21:15 Kosealemo dana hoto laovei lulele keta laovege la aiogevemale keau bae la hotobe hamalivebene.
LUK 21:16 Ige la haokuvu, la mamuvu, la neinuvu isi la abuhi ese igaeale keabuna laheho hailahage ataeabuna bae la malevei lahavei.
LUK 21:17 La di ehovamalemo ataeabuna laheho itumulahai huhuihuhuie toela vai.
LUK 21:18 Abuna laemo kateale vaito la bae uoholilivebene. Isito Dilavana bae la kinae vomo la vava bahata ke malege lana kemo ue dua vageve.
LUK 21:19 Lana vaveve kemo negolahaliege ukolikoli maleve.
LUK 21:20 “Lana vani mole elehasege tuvalie ataeabuna Dielusalema o ko evilikahavoi. Ige lana kemo bae hilokai loui kosea, ‘O ko aiohavoveveu vuguvuguanu.
LUK 21:21 Iale vani kemo Diudia vatamo umale lana detuluvisi tanae teve. Ige Dielusalemae umale keabuna o ko halevai tai. Ige oleuoleu bulue umale keau bae hoidevei o kove loholivebene.
LUK 21:22 Vani kela Dilavana o ko vaveve toelae ibina vai. Au kateaniege Bukae Hotou louale ke mai selevetisi.
LUK 21:23 Iale vani kela keate ese tobute kebia nohovu. Isege keate degomole ese gite maleale kebiata nohovu. Kosealemo vata komo vatehani balugana lohoge Dilava itumu balugana ata kobiamo lohoi. Ige keate keabuna oleve kateai solekai detuluvisi.
LUK 21:24 Vatehani baluga keu koseanu. Tuvalie ataeabuna loholiege benisita ata degomole haveime degomole malevei hanavege abuna vata degomoleve tai ata kebiamo lovilahai. Isege Diue ata holioholiale keabuna loholiege Dielusalema mai avuemo ui. Iliege vani mole kebia vani kena uoholige Diue ataeabuna tota hoidevei o ko mai.”
LUK 21:25 “Vani kela otogomo vaveve nimoletena lohoi. Vanimo, batamo isi didi kebiamo abuna katelahai. Isege heie vata kove davalana vuloai hahosihovoi vatae lohoge ataeabuna ke elehai vabulahai tetelahai.
LUK 21:26 Vaveve katealena vatamo lohoge otogomo uale keabuna kibikibiai solahai. Ige ataeabuna ke elehai vabulahai lokihovoi.
LUK 21:27 Vaveve kateimalela ataeabuna elehasege Atae Esena au vuvuneta au atagata goe golomo dobai lohoi.
LUK 21:28 Vaveve katealeau vasohuta velehovosege hovedevei lavisi ehue nilahave. Kosealemo Dilavau la maleveve vani keu vuguvuguanu.”
LUK 21:29 Iesuu hoto ke louge uoholige au hoto mole loui namigevei avoe, “Idie vaveve ke huhulahave.
LUK 21:30 Elehalive idie numuiau humulahage huhulahai kosea, ‘Vaganau vuguvuguanu.’
LUK 21:31 Ke nahate elehage otogomo isi vatamo vaveve katealeau velehovoge huhulahai kosea, ‘Dilava matamae dogau lohoveveu vuguvuguanu.’
LUK 21:32 Iale di hoto seleve louge evive. Ataeau aike uale koeabuna haluviholisege vaveve katealeabuna velehovoi.
LUK 21:33 Ige vatana otogoti uoholisi. Isito di hotou bae uoholilivebene.
LUK 21:34 “Iale la ebia nenigeveve. Lainaho vani bahata iveve huhu moagai e toelata i moagagelive. Isi lainaho vatae vaveve ke huhu moagagelive. Lana katelahage vani ke vavevena laemo lohoge lana vikolahave.
LUK 21:35 Vani kela vaveve kena kukoi nahate vai solekai tolemai vatae ata bahata bamuevei.
LUK 21:36 Ialelua nilahai ui vani bahata guligulialive elike vaveve toela keu lohoge kemo negolahai Atae Esee vudimo lavie dua vave.”
LUK 21:37 Iesuna vani bahata vavita Diue dubue balugae lohoniege ata haivegei. Imale ataeabuna vavita vavita igaetoai tiliege hotove evigei. Iniege gutuige Iesuna tiniege tana mole Oliveta keve lahagei.
LUK 22:1 Iesu kateilage Diue vahaeho vani mole Basova keu vuguvuguanu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Isito abuna vani kela mamoe havei isi Dilava hoesehavogei.
LUK 22:2 Isege Diue dubu nalievemale kosive isi Diue menaka loui haivemale keau vabulahai isiviholilu atae vudimo Iesu hamaliho. Isime maveve humaha mole kaovama.
LUK 22:3 Isege Seteneu Iesu esemu tuelo (12) ke mole Diudasi Kaliota uvumo deluanu.
LUK 22:4 Iale keu tiale Iesuho haiai dubu nalimale kosive isi dubue udaha nalimale bukate kebia namigevei avoe, “Dana oleve kateai Iesu mai laovei.”
LUK 22:5 Ige abu ke evisi vahaeholahai isiviale moni mai omisi.
LUK 22:6 Kateige Diudasiu loui avoe, “Duave.” Isi tiale Iesu maveve humaha ke kaovama. Isito isiviholiale ataeau ke hilokaliho.
LUK 22:7 Iniale Diue vahaehoe vani keu lohoge abu isiviai mamoe havei Basovae lovi isi.
LUK 22:8 Iale vani kela Iesuu Bitata Dionita hanavei loui avoe, “Talive nahie Basova lovi ke gadehavove.”
LUK 22:9 Ige abu namihai avoe, “A isiviale nona oleve keve talive lovi ke bevuai.”
LUK 22:10 Ige au loui avoe, “Talive o kemo velehovoi elehage malaha moleu e bagumo e hai tige ke ehovai talive ovela velehovove.
LUK 22:11 Isi o ke biage namihai kosea, ‘No haivemaleu aho loui avoe, O olete uvumo dana di esemuhi Basova lovi isi.’
LUK 22:12 Lana katelahai namihage auna la holoevei o ke ehue tiniege uvu mole baluga mai la haivei. Ige ke uvumo nahie lovi bevuai gadehavove.”
LUK 22:13 Kateai louge abu halevai tiale au louale ke nahate elehalu. Isime keve Basova lovi iveve ke gadehavolu.
LUK 22:14 Lovi iveve vaniu gutuige Iesuu lohoale au abostolo tuelo (12) kebiahi lovi iliho ugulelevalu.
LUK 22:15 Ige au abuho loui avoe, “Dana bae vatehani malei. Iale di isivi balugale lahehi ugulamoi Basova lovi ko isi.
LUK 22:16 Isito di la namigevei. Di bae tota lovi ko ilivebene. Isito Dilava matamae dogau lohoge vani kemo Basova lovi kona bae ihuve seleve holige dana bae isi.”
LUK 22:17 Hoto ke louito kabu mai hoesehavoi mai au esemu ovei loui avoe, “Ko igaegae mole ovei ive.
LUK 22:18 Di la namigevei. Di bae tota uaini koseale ilivebene. Ilage Dilava matamae doga keve dana bae tota isi.”
LUK 22:19 Kateai louito valava mai hoesehavoi vakoai malei ovei loui avoe, “Di misilike ko di laovenu. Iale ko isi di huhulahave.”
LUK 22:20 Ige abu lovi ige uoholige au kabu mai ovei loui avoe, “E kou di tahoike ko. Iale di tahona lotige Dilavana di taho kemo laheho menakae doga vai.
LUK 22:21 “Isito di hoto mole louge evive. Nahi kove uguiavoi lovi ima. Isito la mole igaena bae di mai atae toela ovei.
LUK 22:22 Ige dana kemo hatai. Kateale keu Dilava isivilike. Isito malaha keu dahoe haiale ke nohoma.”
LUK 22:23 Kateai louge abu hovedevei abu molete namigevei avoe, “Nahiemo ole igaena vaveve ke vai.”
LUK 22:24 Abu katelahaito baita moleho loulage moleu loui avoe, “Dau laemo baluga.” Ige moleu avoe, “Ba, dau baluga.”
LUK 22:25 Katelahage Iesuu namigevei avoe, “Vatae kosiveau abu vuvunemo abu ata nibievei isivialeike esemuiabeau iviabe tabagevei loui kosea, ‘Laeau no kosive balugaea.’
LUK 22:26 Isito lainaho vaveve ke nahate vagelive. Di isiviale la vaveve koseale vage keu duave. Lana isiviai kosive holiho valiege vasohuta la ebia halevai mole tedaevei hoesegeveve.
LUK 22:27 Vatae kosive abuna uguiavo unahai louge esemuiabe abuna lovi malei ovegei. Katealemo lana hilokage oleteu baluga. Oleteu eseve. Isito dau kateholinu. Dau la baluga. Isito di la hoesegevei la tedaevema.
LUK 22:28 “Isito vani bahata vaveve toelau daemo lohosege laeau daluvuta ua.
LUK 22:29 Iale di Mamau ataeau adave uvumo uveve vuvune mai daoale ke nahate dana vuvune mai laovei.
LUK 22:30 Ige lata vani kemo daluvuta igaetoai lovi isi telonamo uguiavoi vuvune kemo Iselala valada tuelo (12) kebia nibievei vaveveabe kaoveve.”
LUK 22:31 Iesuu hoto ke louge uoholige au Saimoni Bita namihai loui avoe, “Saimoni, di hoto mole louge evi. Seteneu Dilava namihai isiviale a vaveve bahata kaovai. Keate moleu laisu sesiale ke nahate auna a vaveve bahata kaovai.
LUK 22:32 Isito di aho guliguliai isivialeike a evievi keu bae doba selevealivebene. Iniege vani mole a vaveve toela kemo hoilahaniege talive a haokuvue evievi negotievenela.”
LUK 22:33 Ige Bitau namihai avoe, “Kosive, abuna a mai dibulage dana aiti keve tai. Abu ahavoge dana aiti hatai.”
LUK 22:34 Ige Iesuu namihai avoe, “Bita, di louge evi. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana hoto koseale lou abuita igaetai kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’”
LUK 22:35 Iesuu tota au esemu bahataho loui avoe, “Di vani mole la hanaveale kemo laeau moni, mogamoga, tamaka maleholilu. Kemo la elemua. Emena la vugeholilu.” Ige abu loui avoe, “Elemua.”
LUK 22:36 Ige Iesu tota loui avoe, “Isito aike la monita la mogamogata maleve. Isi mesoho la oleu siga maholialeu au dabae ogo mai voiai moni ke mai siga voiai.
LUK 22:37 Iale di la namigevei. Bukae Hoto molena daemo lohoi. Hoto keu loui avoe, ‘Ataeau huhuige keu atae toela mole.’ Iale abu subuta hisaliale kena nova daemo lohoi.”
LUK 22:38 Ige abu Iesuu namihai avoe, “Kosive, siga abuitaike ko.” Ige au loui avoe, “Elemua.”
LUK 22:39 Iesuna vani bahata Oliveta tanae tiniege keve lahagei. Iale au ke louito Dielusalema halei Olivetae tinu. Ige esemuiabeau ehovalu.
LUK 22:40 Iale abu keve velehovoge Iesuu namigevei avoe, “Guligulilahalive elike vaveve toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene.”
LUK 22:41 Kateai namigeveito halevei ahuvela tiale iekela kome bokoai guligulianu.
LUK 22:42 Isi loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu daemo lohoveve ke mai evihanela. Isito a isivi unaha. Ana isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malelivebene.”
LUK 22:43 Hoto kateale louge anelu moleu otogomo dobai lohoale mai negotinu.
LUK 22:44 Ige au tota negobedai guliguliage uvuve keu isu baluganu. Ige vahotoveu taho nahate bidoai vatamo lotinu.
LUK 22:45 Au kateinata hovelahai hoilahai tiale au esemu elegevege abu uvulahalata ladevelu.
LUK 22:46 Ige au namigevei avoe, “La osiohoike ladevema. Hovedevei guligulilahalive elike vaveve toelau lohoge kemo dobuluvi halevave.”
LUK 22:47 Iesuu kateai namigevesege ata moagaeau loholu. Ige Iesu esemu mole Diudasi keu kebiaho uli holisi lohoale Iesu evudei ulikukuhavonu.
LUK 22:48 Ulikukuhavoge Iesuu namihai avoe, “Diudasi, ana isiviai di ulikukuhavoale kemo di mai atae toela ovei.”
LUK 22:49 Ige Iesu esemuiau vavavemo laviale keau belahai avoe, “Kosive, noeabuna vali siga malei kebia havei.”
LUK 22:50 Isi kateisege moleu siga mai dubue kosive baluga ke esemue golema inute heisi etulenu.
LUK 22:51 Ige Iesuu loui avoe, “Halevave.” Isi esemu ke golema levege maholilinu.
LUK 22:52 Ige dubu nalimale kosivea, oe kosivea isi dubue udaha nalievemale bukateau Iesu maliho lohoale avuluvuta ua. Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana huhuige dau vavoloamale ata. Ilike vage la benisita visuta malei dahavoho loholu. Emena la osioho.
LUK 22:53 Dau vani bahata la dubu balugae timale uma. Isege la di elehaito di maholilu. Isito laeau vavie esea. Nova kou la vanilike. Iale la vavi komo lohoale isiviai di male keta duave.”
LUK 22:54 Iesuu hoto ke louge uoholige abu evudei melavei dubu nalimale kosive baluga ke oe loholu. Isege Bitau ialialihavoi ehomai lohoma.
LUK 22:55 Ige abu ologomo vene beisi venehemo uguiavosege Bitau lohoale abuhi ugulamonu.
LUK 22:56 Isege veneu vedodoai nivemo atagage ma moleu nive elehai loui avoe, “Malaha kota avuti umaleike ko.”
LUK 22:57 Kateai louge Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke hilokaholinu.”
LUK 22:58 Iniale malaha moleu Bita elehai namihai avoe, “A keu Iesu esemu mole ailike.” Ige Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke holioholinu.”
LUK 22:59 Iliale abu ukaukaito tota malaha moleu negobedai loui avoe, “Seleveta kou Galilie ata nahate. Iale no kemo hilokage kou Iesuti ohanoimale ataike.”
LUK 22:60 Ige Bitau namihai avoe, “Halenela. Di a hoto louale ke hilokaholinu.” Kateai lousege solekavesite kokoluguu hotoanu.
LUK 22:61 Ige Iesuu hoilahai Bita niavoge Bitau Iesuu subuta louale ke huhuanu. Au loui avoe, “Bita, di louge evi. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana hoto koseale lou abuita igaetaeai kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’”
LUK 22:62 Ige Bitau ke huhuai uvu balugai halei tiale iekela nina baluganu.
LUK 22:63 Ige ata degomole Iesu nalimale keau Iesu hehavoi ogo mai nive viliasege ata moleu hamai namihai avoe, “Au beloveta ata. Iale no namigevenela. Oleike ahamonu.”
LUK 22:65 Kateaito hotoe toela moaga loui aiohavolu.
LUK 22:66 Vau alamoge Diue kosive moagaeau hotohotoho loholu. Oe kosivea, dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemale keau mole bevuevei igaetoai Iesu melavei kotaho loholu.
LUK 22:67 Isi belahai avoe, “No namigevenela. Ana huhuige Dilavau a hanavoge a Keliso holinu.” Ige Iesu namigevei avoe, “Dana la namigevei loui kosea, ‘Ito. Ige la bae di hoto evilivebene.
LUK 22:68 Iale mesoho dana hoto mole loui la namigevege la bae ibinave loulivebene.
LUK 22:69 Isito di hoto mole louge evive. Atae Eseu Dilava vuvune mai adave inuteve ugulamoi uveve vaniu vuguvuguanu.”
LUK 22:70 Kateai louge abu bahata namihai avoe, “Iale Dilava mo anike.” Ige au loui avoe, “La louale keu seleveike.”
LUK 22:71 Ige abu moleho loui avoe, “Nahi bae ata degomolemo ko vaveve kaovalivebene. Nahi hotove evige uoholinu.”
LUK 23:1 Abu bahata hovedeveime Iesu mai Loma gamani kosive Bailotie tilu.
LUK 23:2 Keve tiale kosive ke namihai avoe, “No malaha ko vaveve kaovalata elehaike vaime mai loholu. Kou no ata aiogevei abuho loui avoe, ‘Lainaho takesi moni malei Loma gamani kosive Sisa omilive.’ Isi loui avoe, ‘Dau la kosive baluga Keliso.’”
LUK 23:3 Kateai louge Bailotiu Iesu namihai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu loui avoe, “Ito, avuike a ke lounu.”
LUK 23:4 Kateai louge Bailotiu dubu nalievemale kosive isi ata kebia namigevei avoe, “Di komo vaveveve toela kaovage uoholinu. Iale dana oleve kateai hamai.”
LUK 23:5 Ige abu negobedai Bailoti namihai avoe, “Keu vasohuta Galili vatae tiale haive toela vai no ata aiogevenu. Iale aike Diudia vata komo ke nahate vama.”
LUK 23:6 Ige Bailotiu hotoeabe ke evisi namigevei avoe, “Galili ataniko.”
LUK 23:7 Ige abu loui avoe, “Ito.” Ige Bailotiu namigevei avoe, “Kosive mole Elodi keu Galili vatae kosive. Keu aike lohoale Dielusalemae ua. Iale ko mai avue teve.”
LUK 23:8 Ige abu mai Elodie tige au Iesu elehai vahaehoanu. Kosealemo ataeau Iesu vaveve vamale ke louge Elodiu vani moaga ke evisi isiviale Iesu elehai. Keu isiviale Iesuu vaveve nimolete vage au elehai.
LUK 23:9 Katealemo au Iesu belahai avuemo vaveveve kaovalage Iesuu hotobehame loui namihaholinu.
LUK 23:10 Ige dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau hovedevei Iesu vavamo lobolahai isuta Elodi namihai avoe, “Keu vaveve toela moaga vamale ataike.”
LUK 23:11 Ige Elodiu au tuvalie esemuhi Iesu hehavoi aiohavolu. Isime lobolahai kosiveu ogoe dua vamale ke nahate mai avuemo hatulu. Hatuge uoholige abu melavei tota hoidevei Bailotie tilu.
LUK 23:12 Katealemoike Elodiu Bailotiti haokanu. Subuta abu moleho isiviholilu. Isito vani kemo abu avui molehi haokuvualu.
LUK 23:13 Abu Iesu melavei Bailotie tige Bailotiu hoage dubu nalimale kosiveau, oe kosiveau isi oe ataeau loholu.
LUK 23:14 Ige au namigevei avoe, “Laeau malaha ko mai dae lohoale di namihai kosea, ‘Malaha kou no ata aiogevema.’ Ige di la hoto ke avuemo kaovaito toelabe elehaholinu.
LUK 23:15 Ige Elodi keta toelavebe elehaholisi tota hanavoge lohonu. Iale malaha kou vavevebe toela vaholiale kemo di hamaveve humahau uoholinu.
LUK 23:16 Iale di esemu abuna visuhavoito iovage auna tai.”
LUK 23:17 Iomaveve hotou koseanu. Vagana bahata Basova vani kena lohoge ataeabuna louge Bailotina dibulae ata igae iomage auna tigei.
LUK 23:18 Bailotiu hoto ke louge ata bahata keau baita namihai avoe, “Hamage au hatai. Isito no isiviale Balabasi ke iomage au tai.”
LUK 23:19 Balabasi keu ata havemale ataike. Subuta o kemo keu atae toela holoevei isiviale gamani aiohavoi. Ige abu mai dibulae mavoge ua.
LUK 23:20 Isito Bailotiu isiviale Iesu iomage au tai. Iale tota hoai ata namigevei avoe, “Dana ko hanavoge auna tai.”
LUK 23:21 Kateai abuho louge abuta avuho loui avoe, “Mai idimo hama.” Isi tota loui avoe, “Mai idimo hama.”
LUK 23:22 Ige au tota namigevei loui avoe, “Osialemo. Vaveve toela onoleu avuemo ua. Di vaveveve kaovanata kemo toelabe elehaholinu. Katealemo dana oleve kateai hamai. Iale di esemu abuna visuhavoime iovage auna tai.”
LUK 23:23 Kateai lousege abu negobedai baita namihai avoe, “Mai idimo hama.” Ige dubu nalimale keau abuta katelahai negobedai hotove hamalu.
LUK 23:24 Ige au namigevei avoe, “Duave, dana la isivi unaha vai.”
LUK 23:25 Kateai louito malaha nehe ata havei gamani aiohavomale ke iomanu. Isi abu abu isivi Iesuemo valiho mai ovenu.
LUK 23:26 Ige abu mai tialeau Sailini malaha mole ivi Saimoni keluvuta belehovolu. Keu bulue tialeu hoilahai oe lohoma. Iale abu adave butuhai namihai avoe, “Idi ko ebamo.” Ige au idi ke ebamoi Iesu ehomai iavela tinu.
LUK 23:27 Isege ata moagaeau ehovai timale kebia vigomo keate degomoleau avuho uvulahai ninalahama.
LUK 23:28 Kateisege Iesuu abue vudihei namigevei avoe, “Dielusalema keatea, lainaho daho ninalahalive. Isito la ebikaho uvulahai la esetaho uvulahai ninalahave.
LUK 23:29 Kosealemo vanie toelau lohoma. Iale vani kemo ataeabuna bae loui kosea, ‘Keate oleuoleu ese tobute maleholiale keau duave. Isi ese gite houeveholiale keau duave.’
LUK 23:30 Vani kateimalela ataeabuna loui kosea, ‘Tana baluga isi eseve dobai no bamuevege no haluvisi.’
LUK 23:31 Dau idi isahete ke nahate. Isege laeau idi gilite ke nahate. Iale abu vaveve toela koseale daemo valiege vaveve toela baluga seleve abuna laemo vai.”
LUK 23:32 Kateai louge tuvalie ataeau Iesu melavei dibulae ata abuita kebiata holoevei tiale ata havemale matamae velehovolu. Matama ke ivilike Lolokue matama. Matama keve abu Iesu mai idie domo hamai dibulae ata kebiata havelu. Moleu adave inuteveatae. Isege moleu agiteveatae.
LUK 23:34 Ige Iesu noinoiai avoe, “Mamai, vaveveabe toela uliha. Abu vaveve ko vamale ko abu hilokaholilu.” Kateai lousege tuvalie ataeau Iesu ogo maliho kasilahai ogove igaegaeai malelu.
LUK 23:35 Ige ataeau elehasege Diue kosive keau Iesu hehavoi moleho loui avoe, “Keu ata degomole tedaevenu. Isito Dilavau ke ebagemage keu Keliso holivatebene au ebika tedahoi dobai lohonu.”
LUK 23:36 Kateai lousege tuvalie ata kebiata hehavoi tiale e toela mai omilu.
LUK 23:37 Isi loui avoe, “A Diue atae kosive holiniege a ebika tedahoi dobai lohonela.”
LUK 23:38 Kateai kinave tatamo hoto mole hisaliai avoe, “Kou Diue kosive balugaike ko.”
LUK 23:39 Ige abu dibulae ata mai hamale ke moleu hotoe toela loui Iesu belahai avoe, “Seleveta Keliso aniko. A Keliso holiniege a ebika tedahoi nota tedaevenela.”
LUK 23:40 Kateai louge moleu avuho loui avoe, “Hoto kateale louhalenela. Ana Dilava vabuhavoholinu. Nahiabuna avuluvuta haluvisi.
LUK 23:41 Nahiau vaveve toela vamale ataea. Iale ibinavehoike nahi vatehani ko malelu. Isito malaha keu vaveve toela vaholisito vatehani malenu.”
LUK 23:42 Kateai au haokaho louito Iesu namihai avoe, “Iesu, a Kosive baluga holisi a matamae doga kemo lohoniege di huhuanela.”
LUK 23:43 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di ahoe louge evinela. Ana nova daiti ukolikolie matama keve unela.”
LUK 23:44 Iniale vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili (3) okoloki masege vaniu tota halunu.
LUK 23:45 Isege dubu baluga uvue abu ogo mai uvu mole tumute ke bamuale keu ehula dikolahai heila velemai abuita holinu.
LUK 23:46 Isege Iesuu baita loui avoe, “Mamai, di aike hatima. Di isiviale daemo di munana manela.” Kateai louito hatinu.
LUK 23:47 Ige tuvalie kosive keu vaveve ke elehai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Seleveta ata keu atae dua.”
LUK 23:48 Isege ataeau keve igaetoai vaveve ke elehalage uoholige abu halevai uvu balugata hoidevei abu oe tilu.
LUK 23:49 Oe tisege Iesu haokuvu isi Galili keate degomole keau Iesu ehovamaleau bahata haeavamole lavisi vaveve ke elehalu.
LUK 23:50 Alimatia malaha mole ivi Dioseba keu atae dua isi ata uvevete. Iale keu Dilavau Iesu hanavoale ke evisi huhuai avoe, “Kona no kosive baluga holige noeabuna vuvunevemo ui.” Isi kateai ke nihomai uma. Keu Diue kanisoloe kosive. Iale kanisolo keau Iesuemo vaveve kateale vage keu keho isiviholinu.
LUK 23:52 Iale keu Iesu vava mai abavuho tiale gamani kosive Bailoti belahanu. Isi loui avoe, “Dana vali Iesu vava mai talive abavui.”
LUK 23:53 Ige Bailotiu louge au tialeu Iesu vava mai ogoe duata viliai munee vahamo abu subuta kemo atabe mai gulioholiale kemo mai gulianu.
LUK 23:54 Kateisege bulau loholiho vage vau loai lohoma.
LUK 23:55 Isege Galili keate nehe keau Diosebaluvuta tiale au Iesu vava mamoi abavuale ke elehalu.
LUK 23:56 Isime halevai oe tialeau mulamulae dua malei Iesu vava hoesehavoliho bevualu. Isege bulau lohoge abu halevai menaka ehovai bulamo ua.
LUK 24:1 Iliale Sande vavita vae hodohodota keate keau mulamula nehe bevuale ke malei Iesu vutae tilu.
LUK 24:2 Tiale keve velehovoge mune balugau Iesu vuta bamuale keu vovolovai badive ua.
LUK 24:3 Ige abu mune ke vahae tialeau isiviai Iesu vava elehai. Isito abu tiale elehaholilu.
LUK 24:4 Isi keve lavisi ke huhulahai dolodololahasege malaha mole abuita ogo levolevote vale keau solekavesite abue loholu.
LUK 24:5 Ige keate keau vabulahai kome bokoai vata bisi holuiavolu. Ige malaha keau namigevei avoe, “Kou alue vutae matama. Iale la osiohoike kove atau nita uale ke kaovama.
LUK 24:6 Keu komo uoholinu. Dilavau etuvage keu hovelahanu. Au Galilie ui laheho louale ke lana huhulahalu.
LUK 24:7 Au loui avoe, ‘Ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovege abuna mai idie domo hamai. Iniege vanie ni abuita igaetaeabuna uoholige auna tota hovelahai.’”
LUK 24:8 Kateai louge keate keau Iesu hoto ke huhulahalu.
LUK 24:9 Isi vutave halevai hoidevei tiale vaveve ke loui Iesu abostolo leveni (11) kebia haivei esemu bahata kebiata haivelu.
LUK 24:10 Keate kebia iviabeike koea. Meli Magidaleni, Dioana, Diemisi neina Meli isi keate degomole.
LUK 24:11 Ige Iesu esemu keau hoto ke evisi loui avoe, “Lana tilogoike vaime loboe hoto ke louma.” Isi kateai hotoeabe evioholilu.
LUK 24:12 Isito Bitau ke evisi hovelahai bibuai tiale vutavela velemanu. Isi holumai ke vahae niai elehage abu viliale ogo ke unahau ua. Ige au hoilahai au oe tiale vaveve ke huhuai avoe, “Vaveve kou oleve kateanu.”
LUK 24:13 Vani ke igaemo Iesu esemu abuita keau olahai o mole ivi Emeasi keve tilu. Dielusalema halei o keho tiale egeveu haeava sisina ada mole isi abui.
LUK 24:14 Abu avui taime humaha tavae abu Iesuemo vaveve vamale ke moleho loui tima.
LUK 24:15 Katelahai ke lousege Iesuu iaeabe tialeu abuemo tinu.
LUK 24:16 Ige abu elehaito ke hilokaholilu.
LUK 24:17 Ige Iesuu namigevei avoe, “La avui ono vadeike moleho loui lohoma.” Kateai louge abu avui lavisi uvulahalu.
LUK 24:18 Ige malaha mole ivi Keliobasi keu namihai avoe, “Ata bahata Dielusalemae umale keau vaveve moleu aike Dielusalemae velemale ke hilokalu. Isito a igaenike ke hilokaholinu.”
LUK 24:19 Ige au belagevei avoe, “Vaveve onoleike.” Ige abu loui avoe, “Vaveve kosealeike abu valu. Nasaleta malaha mole Iesu keu belovetae ata. Iale Dilavau vuvune omige au vaveve nimolete vai hoto vuvunete louge ata bahataeau ke elehai vahaeholahai hoesehavolu.
LUK 24:20 Isito no dubu nalimale kosive isi oe kosive keau ke mai gamani ata ovege abu loui avoe, ‘Auna hatai.’ Isime mai idie domo hamalu.
LUK 24:21 No subuta huhulahai kosea, ‘Kena bae kosive holisi Iselala ata tedaevei.’ Isito keu hatiale aike vanie ni abuita igaeta uoholinu.
LUK 24:22 Ige nova vavita no keate degomoleau hoto mole louge no ke evisi vikolahalu. Abu vae hodohodota tialeau vutave velehovolu.
LUK 24:23 Keve velehovoi Iesu vava kaovage uoholinu. Isime hoidevei lohoale no namigevei avoe, ‘No anelu abuita elegevege keau no namigevei avoe, Keu hovelahanu.’
LUK 24:24 Isege no ata degomoleau vutave tiale elehage uoholige abu loui avoe, ‘Keate keau hoto seleveike abu loulu.’”
LUK 24:25 Abu deiada ke louge uoholige Iesuu namigevei avoe, “La keau vaveve kemo luleleholilu. Isi belovetaeau louale hoto ke la solekai evisi maholilu.
LUK 24:26 Belovetau louale ke nahate Kelisona vatehani malei hatai hovelahai tota au otogoe ataga nehe ke mai. Lana ke hilokalu.”
LUK 24:27 Kateai louito subuta Moseseu hotove hisaliale isi beloveta bahataeau hisaliale ke loui kebia haivenu.
LUK 24:28 Au kateai haivelage abu tiale o nehe abu avue tiveve ke vavae loholu. Isege Iesuu isiviale eve tai.
LUK 24:29 Isito abu negobedai kelulahai namihai avoe, “Vau loalelua nohehi unela.” Ige au tiale abuhi ua.
LUK 24:30 Iniale abuhi lovi iliho uguiavosege au valava mai hoesehavoito vakoai malei ovenu.
LUK 24:31 Kateai lovi ovesege niabeu alamo seleveage abu bae lulelelahai Iesu hilokalu. Isege au solekavesite uoholinu.
LUK 24:32 Ige abu mole namigevei avoe, “Keu humaha tavae nahehi hotohotoai Bukae Hoto loui nahi haiveale hotove keu venee nahate vanu.”
LUK 24:33 Abu kateai louito solekai hovedevei Dielusalemae hoidevelu. Keve velehovosege Iesu esemu leveni (11) isi esemuve degomole keau igaetoai uliale kebia namigevei avoe, “Seleveta Iesuu hovelahai Saimoni Bitae lohoge au elehanu.”
LUK 24:35 Ige malaha abuita keau abuta namigevei avoe, “Nota humaha tavae katelahalu. Isito no Kosive ke hilokaholilu. Ige au valava vakoai noevesege no bae hilokalu.”
LUK 24:36 Ata abui keau kateai namigevesege Iesuu solekavesite vigoeabemo lamisi ua. Isi namigevei avoe, “Lana ue dua vama.”
LUK 24:37 Ige abu ke elehai huhulahai avoe, “Mesoho aluike no ko elehalu.” Isime vabue toela valu.
LUK 24:38 Katelahage au namigevei avoe, “Osiohoike la uvuu kibikibianu. Oleve katealemoike la uvuu dolodoloanu.
LUK 24:39 Isito di adau di veloti samagulahale ko elegeveve. Dailike ko. Dau alu holioholinu. Alu keau misioholisi itavaholilu. Isito dau kateholinu. Iale daela holisi hilokave.”
LUK 24:40 Kateai namigeveito au ada isi au velo malei haivenu.
LUK 24:41 Ige abu ke elehai vahaeholahaito ke huhulahai dolodololahalu. Isege au belagevei avoe, “La ivevebena ua.”
LUK 24:42 Kateai louge abu huena mole mahoale ivi mai omilu.
LUK 24:43 Ige au ke mai vudiabemo inu.
LUK 24:44 Isi namigevei avoe, “Di subuta lahehi ui hoto koseale loui la namigevenu. ‘Di vaveve bahata Moseseu subuta hisaliale, belovetaeau hisaliale isi Samusimo hisaliale keabuna bahata seleve holisi.’”
LUK 24:45 Kateai louito uvuiabe alavoge abu bae Bukae Hoto kemo lulelelahalu.
LUK 24:46 Ige au haivei avoe, “Bukae Hotou louale Kelisona vatehani malei hatiniege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege auna tota hovelahai.
LUK 24:47 Auna hovelahage ataveabuna ivivemo ata haivei namigevege abuna vaveve toela halevage Dilavana ulihai. Ige abuna vasohuta Dielusalema kove ata haiveito gabie bae vata bahatae tai ata haivei.
LUK 24:48 Bukae Hotou louale keu seleve holige la vaveve ke bahata elehai hilokalu.
LUK 24:49 Isito kove usege di Mamau louale ke di di Munana Tumute hanavoge au la malevei negotievei.”
LUK 24:50 Iesuu hoto ke louge uoholige au au esemu holoevei Dielusalemae halei Beteni oe tinu. Keve tiale au ada ebagemai kebia hoesegevenu.
LUK 24:51 Hoesegeveito halevei otogoe veatisi tinu.
LUK 24:52 Veatisi tisege abu hoesehavoito halevai vahaehota hoidevei Dielusalemae loholu.
LUK 24:53 Iliale vani bahata Diue dubu baluga keve Dilava hoesehavoma.
JOH 1:1 Vatau uoholisege Hotou ua. Hoto keu Dilavati subuta ua. Iale Hoto keike Dilava.
JOH 1:2 Vatau uoholisege Hoto keu Dilavati ua.
JOH 1:3 Avuemoike Dilavau onobenobe bahata vaevenu. Keu uoholivatege onobenobe bahata keau uoholilu.
JOH 1:4 Kemoike ukolikoliu ua. Iale keu ataga mai vatae lohoalemo vatae ata bahataeabuna atagave elehai.
JOH 1:5 Atagave keu vata kove haluge vavie vaveve keau atagave ke ehodovaholilu.
JOH 1:6 Hoto kemoike Dilavau au hoto louveve ata mole ivi Dioni hanavonu.
JOH 1:7 Ige keu lohoale atagae hoto loui ata haivenu. Ata haivei isivialeike abu hoto ke evisi ehovai.
JOH 1:8 Dioni keu ataga ke holioholinu. Isito keu lohoale atagae hoto loui ata haivenu.
JOH 1:9 Ataga keu ataga seleve. Iale ataga keu lohoale vatae ata bahatamo halunu.
JOH 1:10 Keu lohoale vatae ua. Keike vata vanu. Isito vatae ataeau valitisi hilokaholilu.
JOH 1:11 Keu vatae lohoale au ata haivege keau hotove evioholilu.
JOH 1:12 Isito degomoleau igaegae hotove evisi abu uvu mai avuemo mavolu. Ige au au vuvunemo abuho loui avoe, “Laeau Dilava esea.”
JOH 1:13 Ataeau ese houeveale kemo abu Dilava ese holioholilu. Isi vavae isivi mesoho atae isivi kemo keau Dilava ese holioholilu. Isito Dilava isivimoike abu eseve holilu.
JOH 1:14 Hoto nehe keu ata holisi nahehi ua. Ige nahi ke elehage vaveveve keu seleve unaha. Ige keu au uvu mai nahiovei nahi tedaeveale keu duave unaha. Ige nahi atagave ke elehai hilokage Mamaveike au ataga ke mai au mo igae ominu.
JOH 1:15 Ige Dioniu hotove loui ata namigevei avoe, “Di subuta ata ke deiadaike laheho lounu. Di loui kosea, ‘Ata molena bae di ehomai lohoi. Keu di evihale Kosive. Kosealemo di uoholisege keu subuta ua.’ Iale ata keike.”
JOH 1:16 Ata keu Kosive baluga. Iale keu au uvu bahata mai nahiovei nahie hoesegevei vani bahata nahi tedaevema.
JOH 1:17 Dilavau au menaka mai Mosese omiale kemo ataeau vaveve toela vage ke ibina abuna hatihati malei. Isito Iesu Kelisou hatiale kemo Dilavau nahi huhuevei nahie toela ulihai au hotoe dua mai nahiovenu.
JOH 1:18 Atabeu Dilava elehaholinu. Isito uvuve mo igae keu lohoale au Mamae hoto loui nahi haivege nahi Dilava vaveve hilokalu.
JOH 1:19 Vani mole Diue kosive Dielusalemae umale keau dubu nalimale ata degomole hanavege abu Dioni belahaliho tilu. Abu tiale namihai avoe, “Ole a.”
JOH 1:20 Ige Dioniu lobogeveholisito inuta namigevei avoe, “Dau ata tedaevemale kosive Keliso ke holioholinu.”
JOH 1:21 Ige abu namihai avoe, “Ana Ilaidianike.” Ige Dioniu namigevei avoe, “Dau beloveta ke holioholinu.” Ige abu tota belahai avoe, “No beloveta mole hemei umale ke aniko.” Ige au loui avoe, “Ba, dau ke holioholinu.”
JOH 1:22 Kateige abu loui avoe, “A ivi a vaveve loui no namigevenela. Ige no hoidevei talive no kosive kebia namigevei.”
JOH 1:23 Ige Dioniu namigevei avoe, “Subuta beloveta mole Aisaia keu ata mole vaveve lounu. Au loui avoe, ‘Ata molena bae botoe hoai kosea, Kosive humaha ke inuta loive.’ Beloveta keu louale ata ke daliko.”
JOH 1:24 Dioniu kateai lousege Balisia ataeau abu ata hanaveale nehe keau tota Dioni belahai avoe, “A loui kosea, ‘Dau ata tedaevemale Keliso ke holioholinu.’ Isi a loui kosea, ‘Dau Ilaidia holioholinu. Isi beloveta ke holioholinu.’ Isito osialemoike a emo ata babatisogevema.”
JOH 1:26 Kateai louge Dioniu namigevei avoe, “Di e unahamo ata babatisogevema. Isito kosive moleu la vigomo uale ke la hilokaholilu.
JOH 1:27 Ata kena gabie lohoniege kosive baluga holisi di evihai. Iale di ivite holialebene bae tamakave tohoai. Isito dau ivite holioholinu.”
JOH 1:28 Dioniu Diodani e ke vaki mole ui hoto ke bahata lounu. O mole ivi Beteni keve ui e kemo ata babatisogevenu.
JOH 1:29 Vani mole Dioniu elehasege Iesuu avue lohonu. Ige au ata namigevei avoe, “Elehave. Dilava mamoe eseike uoke lohonu. Dilavau ke hanavoi isiviale au hatai vatae atae toela ulihai.
JOH 1:30 Ke hotoike di subuta la namigevei laheho loui kosea, ‘Ata molena bae di ehomai lohoniege di evihai. Kosealemo di uoholisege keu subuta mole ua.’
JOH 1:31 Di subuta ata ke hilokaholinu. Isito di lohoale emo ata babatisogevemale kemo isiviale Iselala ata nahiau ata ke hilokai.”
JOH 1:32 Hoto ke louito tota abuho loui avoe, “Di vani kela Iesu emohavoito elehasege Munanae Tumuu ugu mole imutava ke nahate holisi otogomo dobai lohoale avuemo ua.
JOH 1:33 Dilavau di namihaholivatege di ke hilokaholinu. Isito Dilavau di namihale kemoike di ke hilokanu. Au daho loui avoe, ‘Ana elehasege Munanae Tumuna lohoniege ata molemo ui. Iale ata kena bae au Munanae Tumu hanavoi ke vuvunemo ata hoesegevei.’
JOH 1:34 Dilavau daho louale kemo di ata uoke elehai hilokage keu Dilava mo. Iale di hoto loui la namigeveale ke evive.”
JOH 1:35 Vani mole Dioniu au esemu abuitati lavisi usege Iesuu ohanoi tisege Dioniu elehai au esemu namigevei avoe, “E, Dilava mamoe eseu lotiale uoke elehave.”
JOH 1:37 Ige esemuve abui keau hoto ke evisi Iesu ehovalu.
JOH 1:38 Ige Iesuu hoilahai kebia elegevei abuho loui avoe, “La oleve tima.” Ige abu namihai avoe, “Kosive, a oleve uma.”
JOH 1:39 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Loholive di umale ke elehave.” Ige abu avuluvuta tiliale au umale ke elehalu. Isege vau dobai gutuige abu avuluvuta ua.
JOH 1:40 Ata abui keau Dioni hoto evisi Iesu ehovai lohoale ke mole ivilike Andulu. Keu Saimoni Bita hoho.
JOH 1:41 Iale keu halei tiale au nana elehai namihai avoe, “Nahie ata tedaevemale kosive Keliso ke no elehalu.”
JOH 1:42 Kateai louito au nana melamei Iesue lohonu. Ige Iesu elehai avuho loui avoe, “A ivilike Saimoni. Au Dioni mo. Isito dana a ivie doga ivihai aho loui kosea, ‘Sibasi.’” Iesuu kateai Saimoni Bita ivihale ke ihuike mune.
JOH 1:43 Vavita Iesuu isiviale Galilie tai. Isi tialeu Bilibi elehai avuho loui avoe, “Lohoge naiti tai.”
JOH 1:44 Bilibi keu Betesaida ata. Ige Andulu isi Bita kebiata avuluvuta o igae.
JOH 1:45 Ige Bilibiu tiale ata mole Nataniela namihai avoe, “Moseseu subuta Bukae Hotomo hoto mole hisaliai avoe, ‘Nahie tedaevemale Kosive molena bae lohoi.’ Ige beloveta kebiata au lohoveve hoto ke igae loulu. Iale no ata ke elehalu. Keu Nasaleta ata mole Dioseba ke mo. Iviveike Iesu.”
JOH 1:46 Ige Natanielau belahai avoe, “A huhuige Nasaleta o kemo vavevebe duana vali lohoi.” Ige Bilibiu namihai avoe, “Lohoge nahi talive elehai.”
JOH 1:47 Kateige abu tige Iesuu Nataniela elehai vaveveve lounu. Isi loui avoe, “Ata kou Iselala ata seleve. Kou loboe ata holioholinu.”
JOH 1:48 Ige Natanielau belahai avoe, “A oleve kateike vaime di hilokanu.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Bilibiu a hohavoholisege a idi mole ivi vigi ke umukamo ugulamoi usege di a elehanu.”
JOH 1:49 Ige Natanielau avuho loui avoe, “Kosive, au Dilava mo. A keu Iselala ata no Kosive baluga.”
JOH 1:50 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A idi ke umukamo ugulamoi uale ke di aho louike vage a uvu mai daemo mamonu. Isito di vaveve degomole abuna di aho louale ke evihage ana bae elegevei vikoa.”
JOH 1:51 Kateai avuho louito kebia bahataho loui avoe, “Di hoto seleve loui la namigevei. Gabie otogou dailahasege Dilava anelu abuna Atae Ese vavamo dobuluvisi vealuvige lana elehai hilokage Dilava vuvuneu avuemo ua.
JOH 2:1 Vanie ni abuita uoholisege Galili vata keve Keina ataeau mole holoeveve lovi valu. Ke vamale keve Iesu neinata ua.
JOH 2:2 Ige abu Iesuta esemuiabetaho louge abu lovi ke iliho loholu.
JOH 2:3 Loholiale abuhi lovi ilu. Isi uaini ige uoholige Iesu neinau Iesuho loui avoe, “Uainibeu uoholinu.”
JOH 2:4 Ige Iesuu au neinaho loui avoe, “Ainaho di onole vaveve ke daho loulive. Kosealemo di ke vaveve vaniu lohoholinu.”
JOH 2:5 Kateai louge neinaveu lovi vamale kebia namigevei avoe, “Au onole laheho louge ke vave.”
JOH 2:6 Kateisege Diue ataeau tauli debamo vale bahata sigisi(6) abu avuemo e hai ada totoimale keau keve ua. Tauli keau baluga. Isito oteve unaha.
JOH 2:7 Ige Iesuu lovi vamale kebia namigevei avoe, “E hai tauli kebia ovege abu tobalohoi.” Ige abu e hai tauli kebiamo keohage keau ililoholu.
JOH 2:8 Ige Iesuu namigevei avoe, “Aike e ke hai mai talive mole holoevevemo hoto louveve ata ke omive.” Kateai namigevege abu e hai tiale omilu.
JOH 2:9 Ige malaha keu e ke ige heanu. Isito hilokaholinu abu oleveike uaini ke mai loholu. Isito e ke hale esemu keau hilokage Iesulike ke vanu. Ige malaha keu ma melameveve mo ke hohavoge au avue tinu.
JOH 2:10 Ige au namihai avoe, “Ataeau mole holoevemale vani kemo abuna vasohuta uainie dua hai ata ovei. Ige ataeabuna e ke ige uniabeau hanilahage abuna deive ke malei ata ovei. Isito au kateholinu. No vasohuta iale keu aike ko he nahate va holioholinu. Isito a uainie dua ko hai noevege no ige keu noemo he seleveanu.”
JOH 2:11 Iesuu vasohuta au vikoe vaveveike au ke vage Keina ataeau Galili vatae uale keau vuvuneve vaveve ke elehalu. Ige esemuiabeta ke elehai kemo bae abu uvu mai avuemo mavolu.
JOH 2:12 Ige ke iae Iesu, neinave, hohuvuiabe isi esemuiabe keau o ke halevai o mole Kabenumu keve ua.
JOH 2:13 Abu keve usege vani degomoleau uoholisege Diue atae vahaeho vani baluga Basova keu vuguvuguanu. Ige Iesuu Dielusalemae tinu.
JOH 2:14 Tiale keve velemai elehasege Diue ataeau abu dubu baluga ke uvue bolomakau, mamoe, ugu kebia maketilahama. Isege moni senisilahamale keau keve uguiavoi moni senisilahama.
JOH 2:15 Ige Iesuu kebia elegevei hote kikia mai bolomakau mamoe kebia havei nunuvege abu bahata detuluvisi heie tilu. Isi moni senisiamale kebia teibolo ekovehage moniabe keau keiohovolu.
JOH 2:16 Isi ugu maketilahamale kebia namigevei avoe, “Ke malei heie teve. Lainaho di Mamae o komo maketi vaveve vagelive.”
JOH 2:17 Kateige Iesu esemuiau ke elehai Bukae Hoto mole huhulahalu. Hoto keu loui avoe, “Kosive, abu a o aiohavoale ke di huhuage di uvuu tumuanu.”
JOH 2:18 Kateige Diue kosiveau belahai avoe, “Ana vikoe vaveve onole igae vage no ke elehai kemo hilokage vuvune kemoike a vaveve kateale vanu.”
JOH 2:19 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dubu ko koiage vani abuita igaeta uoholige dana tota houi.”
JOH 2:20 Ige abu ke evisi namihai avoe, “A huhuige vanie ni abuita igaeta ke uvumo ana o ko houi gabiai. Ana hilokaholinu. Abu vagana voti sigisi (46) uvumo dubu ko houi gabilahalu. A louale keu anekianu.”
JOH 2:21 Abu katelahai loulu. Isito Iesuu dubu ke louholisito au ebikahoike au ke lounu.
JOH 2:22 Kateai louniale gabie hatai hovelahage esemuiabeau Iesuu louale hoto ke huhulahai avoe, “Bukae Hotou louale isi Iesuu louale hoto keau hoto seleve.”
JOH 2:23 Iesuu Basova vani kemo Dielusalemae usege ata moagaeau abu uvu mai avuemo mavolu. Kosealemo Iesuu vikoe vaveve vaevege abu elehalu.
JOH 2:24 Isito Iesuu uvuiabe hilokale kemo au uvu mai abuemo mamoholinu. Kosealemo ata kebiau isiviale vikoe vaveve elehaito bae abu uvu mai Iesuemo mavoi.
JOH 2:25 Atabeu vaveveabe ke loui namihaholinu. Isito biageu uvuiabe hilokai gabianu.
JOH 3:1 Dielusalema o kemo Diue kosive mole Nikodimasi keu ua. Keu Balisia atahi vaveveabe vamale.
JOH 3:2 Iale keu vavi mole Iesue lohoale namihai avoe, “Kosive, no hilokage Dilavau a hanavoge a keu no haivemale kosive. Atabeu bae vikoe vaveve ke va kavalivebene. Isito Dilavau avuemo u hutevage bae kateale vai.”
JOH 3:3 Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveta di a namihage evinela. Atabeu bae Dilava matamae doga keve talivebene. Isito auna vasohuta u moleaito bae keve tai.”
JOH 3:4 Ige Nikodimasiu belahai avoe, “Ataeau kosi holiale keabuna oleve kateai tota u moleai. Keau abu neinuvue unie uvue tai tota uveve keu anekianu.”
JOH 3:5 Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveta di a namihai. Ata oleuoleu eta Munana Tumutamo uale kebia unahae abuna Dilava matamae doga keve tai.
JOH 3:6 Ata oleuoleu abu neinuvumo uale keau ataelea. Isito oleuoleu Munana Tumumo uale keau Munana Tumuelea.
JOH 3:7 Katealemoike di aho loui kosea, ‘Tota u moleanela.’ Iale kemo ainaho vikoalive.
JOH 3:8 Helukau heiata utuai tai lohoge ana umuve ke evinela. Isito keu oleve tai lohoale ke a hilokaholinu. Iale oleuoleu Munana Tumumo uale keau ke nahate. Iale hoto kemo ainaho vikoalive.”
JOH 3:9 Kateai louge Nikodimasiu belahai avoe, “Vaveve kena oleve kateai.”
JOH 3:10 Ige Iesu namihai avoe, “A keu Iselala ata haivemale kosive mole baluga. Isito a di hoto kemo luleleholinu.
JOH 3:11 Iale seleveta di hoto ko loui a namihage evinela. No onole elehai loui hilokale ke laheho louge la kemo la uvu mavoholilu.
JOH 3:12 Di vatae hoto laheho louge la di hoto ke maholilu. Iale dana otogoe hoto laheho louge lana oleve kateai bae di hoto mai.
JOH 3:13 Atabeu otogoe ui avuemo dobai lohoholinu. Isito Atae Eseu avuemo ui dobai lohoale ke igaena tota veatai tai.
JOH 3:14 “Subuta Iselala ataeau tomagie tiale vaveve toela vage Moseseu kobamo ute vai mai idimo ehanumage ataeau ke elehai haluviholisito nita ua. Iale ke nahate ataeabuna Atae Ese mai idie domo hamai.
JOH 3:15 Ige oleuoleu abu uvu mai avuemo mavoale keabuna ukolikoli malei.
JOH 3:16 Dilavau vatae ataho isivi balugale kemoike au au mo igae mai vatae hanavonu. Ige elike ataeau abu uvu mai avuemo mavoliege abu bae haluvilivebene. Isito abuna ukolikoli malei.
JOH 3:17 Dilavau au mo hanavoale keu vatae ataemo kotaho lohoholinu. Isito vaveveabe toelamoike au maleveho lohonu.
JOH 3:18 “Iale oleuoleu abu uvu mai movemo mavoge au bae kebiamo kotalivebene. Isito ataeau abu uvu mai Dilava mo igaemo mavoholiale kemo Dilavau subuta kotae hoto loui mamoale kena kebia malevei.
JOH 3:19 Atagau subuta vatae lohoge ataeau ataga ke kabebihavoi vaviho isivilahale kemo Dilavana malevei hoto balugamo otovei. Kosealemo vaveveabe keu toelanu.
JOH 3:20 Iale ata oleu vaveve toela vamale keu atagaho isiviholisi bae atagae loholivebene. Kosealemo keu isiviholialeike ataga keu vaveveve toela kemo atagaho.
JOH 3:21 Isito ata oleu vaveve dua vamale kena atagae lohoge atagana vaveveve kemo haluge ataeabuna hilokage vaveveve keu Dilavamo lohonu.”
JOH 3:22 Iesuu hoto ke louito au esemu holoevei Diudia vatae tinu. Iliale vani degomole keve abuhi ui ata babatisogevenu.
JOH 3:23 Isege Dioniu Salimi o ke vavae o mole ivi Anoni keve ata babatisogevema. Kosealemo keve e balugau ua. Kemoike au keve usege ataeau tige au kebia babatisogevenu.
JOH 3:24 Abu Dioni mai dibulae mavoholilike vasege au lovi ke vanu.
JOH 3:25 Isege Dioni esemu degomoleau babatisoamale vaveve ke loui Diue atahi moleho louma.
JOH 3:26 Katelahaito halevai Dionie tilu. Tiliale namihai avoe, “No kosive, malaha moleu Diodani e vaki mole ae lohoale ke ana huhuanu. A ke vaveve noheho lounu. Iale keu aike ata babatisogevege ata bahataeau avue tima.”
JOH 3:27 Ige Dioniu namigevei avoe, “Isito Dilavau lovi igaegae nahioveale ke nahiabuna vai.
JOH 3:28 Laeau di hoto louale ke evilu. Di la namigevei kosea, ‘Dau ata tedaevemale kosive Keliso ke holioholinu. Isito Dilavau di hanavoge di keho uli holinu.’
JOH 3:29 Iale kemo di hoto mole louge evive. Ma melameveve mo kena ma melamei. Ige haokaveu vavavemo lamiale kena hotove evisi vahaehoai. Iale ke nahate di Iesuu lohoale hoto ke evisi vahaehoanu.
JOH 3:30 Ataeau ke ivi ebagevage ke iviu di ivi evihale keu duave. Isege di iviu dobale keta duave.”
JOH 3:31 “Iale ata keu otogomo lohoale keu ata bahata evigevei baluganu. Ata oleu vatae ata holiale kena vatae hoto lougei. Isege otogomo lohoale auna ata bahata evigevei au ehue onole elehai eviale ke lougei. Isito ataeau bae hotove evilivebene.
JOH 3:33 Iale ata olena hotove eviniege kemo hilokage Dilava keu seleve.
JOH 3:34 Dilavau hanavoale ata kena Dilava hoto lougei. Kosealemo Dilavau au Munanae Tumu mai omige keu avuemo vuvuneanu.
JOH 3:35 Dilavau isivi au mo omisi onobenobe bahata malei omige au au negomo ke bahata nibievema.
JOH 3:36 Iale oleuoleu abu uvu mai avuemo mavoliege abuna ukolikoli malei. Isito oleuoleu abu uvu mai Dilava mo kemo mavoholiliege abu bae ukolikoli malelivebene. Ige Dilava itumuna vani bahata kebiamo ugei.”
JOH 4:1 Balisia ataeau evige Iesuu ata moaga malevei babatisogeveale keu Dioni evihanu.
JOH 4:2 Isito Iesuu atabe babatisogeveholinu. Esemuiabe unaha abuike ata babatisogevelu.
JOH 4:3 Ige Iesuu abu hoto louale ke evisi Diudia vata halei Galili vatae taliho Samalia vatae velemai tinu.
JOH 4:5 Tiale keu Samalia o mole ivi Saika keve velemanu. O ke vavamo Diekobou subuta au vata mole mai au mo Dioseba ominu.
JOH 4:6 Iale vata kemo Diekobo e abatau ua. Iale Iesuu oai lohoalelua enuai kabebiai e abata ke vavamo ugulamoi uma.
JOH 4:7 Keve ugulamoi usege esemuiabeau halevai taunie lovi voilahaho tilu. Isege vanie vigoe Samalia keate moleu e haliho lohonu. Ige Iesuu avuho loui avoe, “E hage di isi.”
JOH 4:9 Ige keate keu namihai avoe, “Au Diue ata. Isege dau Samalia keate. Iale osialemoike a isiviale di e hai aoge a isi.” Keate keu hoto ke louale keu koseanu. Diue ataeau bae Samalia atahi kabu igaemo e igelivebene.
JOH 4:10 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A Dilavau onobenobe ata ovemale ke hilokai aiti hotoimale keta hilokavatebe a di namihage di ukolikoli e mai aonu.”
JOH 4:11 Ige keate keu avuho loui avoe, “Kosive, e kou heila ua. Iale a e bagu mai lohoholialemo ana oleve kateai ukolikoli e hai daoge di isi.
JOH 4:12 No buluve Diekobo keu subuta abata ko lovoi kemo e isi e hai au eseta au ovota ovenu. Iale ose a ke evihanu.”
JOH 4:13 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Ata oleu e ko iale kena tota enuai.
JOH 4:14 Isito di e mai ata oleme ovege abu iale keau bae tota enulahalivebene. Isito ukolikoli e kena uvuiabemo hanage abuna uveve doga malei.”
JOH 4:15 Ige keate keu avuho loui avoe, “Kosive, avage e ke hai daoge di isi. Ilive elike enuholisi e ko haliho tota loho halei.”
JOH 4:16 Kateige Iesuu namihai avoe, “Talive a kolia melamei tota kove lohonela.”
JOH 4:17 Ige keate keu namihai avoe, “Dau koliaholinu.” Ige Iesu namihai avoe, “Seleveike a ke lounu. A aike koliaholinu.
JOH 4:18 Isito a subuta malaha ada mole holoeveito kebia halevenu. Isi aike a moleti umale keu a kolia seleve holioholinu. Iale a daho louale keu seleve.”
JOH 4:19 Kateai avuho louge keate keu namihai avoe, “Kosive, di huhuige au beloveta ata.
JOH 4:20 No buluveau subuta tana komo guligulilahalu. Isito Diue ata la loui kosea, ‘Ataeabuna Dielusalemae Dilava hoesehavogei.’”
JOH 4:21 Ige Iesuu avuho loui avoe, “E, di hoto louale ko evinela. Vani molena lohoge ataeau bae tana komo mesoho Dielusalema o kemo nahie Mama hoesehavolivebene.
JOH 4:22 Samalia ata laeau la guligulilahamale ke ihu hilokaholilu. Isito Diue ata noeau no guligulilahamale ke ihu hilokalu. Kosealemo Diue ata noemo Dilavau toelamo ata maleveve kosive hanavonu.
JOH 4:23 Iale vanive keu aike lohonu. Iale guliguli seleve vamale keabuna abu uvu bahatamo vaveve seleve unahamo nahie Mama hoesehavoi. Ata kateale biahoike Dilavau isiviale keau hoesehavogei.
JOH 4:24 Dilava keu ata holioholinu. Isito keu munanae tumu. Iale oleuoleu Dilava hoesehavoliho valiege abu uvu bahatamo vaveve seleve unahamo hoesehavoi.”
JOH 4:25 Kateai louge keate neheu namihai avoe, “Di hilokage abu ata tedaevemale kosive ke ivihai avoe, ‘Keliso.’ Iale di evige kena lohoniege no onole vamale ke bahata noheho loui.”
JOH 4:26 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Ata ke dailiko aho louma.”
JOH 4:27 Kateai lousege esemuiabeau hoidevei lohoge Iesuu keate keti hotohotoima. Ige abu ke elehai vikolahalu. Isi isiviale keate ke belahai avuho loui kosea, “A onole vama.” Isi isiviale Iesuho loui kosea, “A osiohoike keate keti hotohotoima.” Katelahai huhulahaito abuho hotobe louholilu.
JOH 4:28 Abu lohoale velehovosege keate keu au e bagu halei oe tiale ataho hoto ke lounu.
JOH 4:29 Isi namigevei avoe, “Lohoge nahi talive malaha mole elehai. Malaha keu di vaveve bahata vamale ke daho lounu. La huhuige nahie ata tedaeveve kosive Keliso kenike.”
JOH 4:30 Kateai louge ataeau o halevai Iesue loholu.
JOH 4:31 Isito abu lohoholisege Iesu esemuiau avuho loui avoe, “Kosive, lovi mai inela.”
JOH 4:32 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Di lovi iale ke la hilokaholilu.”
JOH 4:33 Ige abu ke evisi abu moleteho loui avoe, “La huhuige ata moleu lovi mai ominu.”
JOH 4:34 Kateale huhulahasege Iesuu namigevei avoe, “Di lovi keu koseanu. Dana di hanavoale ke isivi vai au lovi daoale ke vai gabiai.
JOH 4:35 “Isito la loui kosea, ‘Bata abuita abuita uoholisege lovina bae baeai.’ Iale di la namigevege evive. Nenilahai bulu elegeve dua vave. Lovi keau baelahage maleveve vaniu lohonu.
JOH 4:36 Ata molena lovi hai. Ige keu baege molena lovi ke lovoi. Iale ke nahate ata molena Dilava hoto loui ata haivei. Ige ata molena lohoniege tota kebia haivei malevege abuna ukolikoli malei. Ige ata abui keabuna abu lovi kemo ibinae dua malei vahaeholahai.
JOH 4:37 Hoto keu seleve. Ata molena lovi hasege molena bae lovoi.
JOH 4:38 Dana ata degomoleau lovilahale keve la hanavege lovi maleliho teve. Isito lana loviabe teige kemo tota lovi degomole maleve.” Iesuu kateai lovie hoto au esemuho lounu.
JOH 4:39 Ige Samalia ataeau avue loholiale namihai avoe, “Loholive nohehi unela.” Kosealemo keate keu abuho loui avoe, “Keu di ono vade vamale ke bahata daho lounu.” Ige abu hotove evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu. Kateige Iesuu tiale vanie ni abuita abuhi ua.
JOH 4:41 Abuhi ui haivege ata moagaeau hotove evisi bae abu uvu mai omilu.
JOH 4:42 Isi keau bae keate ke namihai avoe, “No a hoto louale ke unahamo no uvu mai avuemo mavoholilu. Isito no biaeau nova hotove evisi hilokage keu vatae ata maleveve kosive. Kemoike no uvu mai avuemo mavolu.”
JOH 4:43 Vanie ni abuita keau uoholige Iesuu halevei Galili vatae tinu.
JOH 4:44 Keu subuta loui avoe, “Ata olena beloveta holige atave seleve keau bae hoesehavoi hotove malivebene.”
JOH 4:45 Isito au Galilie tiale velemage ataeau elehaime vahaehove vai hoesehavolu. Kosealemo abu Dielusalemae tiliale Diue vahaeho vani Basova kemo Iesuu vikoe vaveve moaga vaevege abu ke elehalu.
JOH 4:46 Igeto Iesuu kemo halei tota Keina oe tinu. O keveike au subuta vikoe vaveve vage eu uaini holinu. Iale o kemo gamanie kosive moleu ua. Kosive ke mou o mole Kabenumu keve vavahanianu.
JOH 4:47 Iale kosive keu Iesuu Diudia halei Galilie lohoale hoto ke evinu. Isi avue tiale namihai avoe, “Ana vali loholive di mo hoesehavoi. Au hativeveu vuguvuguike vage di lohonu.”
JOH 4:48 Ige Iesuu avuho loui avoe, “La isiviale di vikoe vaveve moaga vage bae di hoto evisi mave.”
JOH 4:49 Kateai lousege gamani kosive keu avuho loui avoe, “Kosive, lohoge naiti tai. Onoilage di mou hatima.”
JOH 4:50 Kateai louge Iesuu namihai avoe, “Tenela. A mou momoleanu.” Ige malaha keu Iesu hoto ke evisi halei hoilahai tinu.
JOH 4:51 Tiale humaha tavae tisege esemuiabeau moveu momoleale hoto mai lohoale avuluvuta belehovolu. Isi namihai avoe, “A mou momoleanu.”
JOH 4:52 Ige malaha keu belagevei avoe, “Vanie ni vaesutemoike au momoleanu.” Ige abu namihai avoe, “Nivu vaniu uani (1) okolokiasege a moe hobeu uoholinu.”
JOH 4:53 Ige mamaveu ke evisi hilokage vanie ni igaemoike Iesuu avuho loui avoe, “A mou momoleanu.” Ige kemo kosive keu au ese ehai abuhi abu uvu mai Iesuemo mavoi ehovalu.
JOH 4:54 Iesuu Diudia halei lohoale Galili vata kemo vikoe vaveve mole vaito lohoale tota kosive ke mo hoesehavoge momoleanu.
JOH 5:1 Vani mole Diue vahaeho vani moleu lohoge Iesuu o ke halei Dielusalemae tinu.
JOH 5:2 Dielusalema ke vavae hala balugatahou ua. Ige kemo geiti baluga abu ivihai avoe, “Mamoe geiti.” Ige geiti ke vavamo tabu moleu uale Diue ataeau abu hotomo ivihai avoe, “Betesida.” Tabu ke vavamo abu vinaho oe ese ada mole houevelu.
JOH 5:3 Iale vavahaniteau kebia vinamo ladevei uma. Kebia degomoleau ni kedute. Ige degomoleau velo golote. Ige degomoleau oholisito u unahamalea. Iale keau isivialeike e keu kibiage vavahaniabe keu uoholisi. Iale keau keho tialeau ke hemei uma.
JOH 5:4 Keve usege vani igaegaela Dilava aneluna lohoi e kemo tige e keu kibiage oleu ulila emo biloale ke vavahanina uoholisi.
JOH 5:5 Iale ata kebia vigomo malaha mole igae keu vagana teti eiti (38) ke uvumo vavahaniai u unahanu.
JOH 5:6 Isege Iesuu lohoale malaha ke elehage keu keve lahai ua. Ige Iesuu hilokage malaha keu vagana baluga vavahani ke manu. Ige au avuho loui avoe, “Ana isiviai momoleai.”
JOH 5:7 Ige malaha keu namihai avoe, “Kosive, eu kibiage di mai emo mamoveve ke atau uoholinu. Katealemo di isiviale emo biloai. Isito ataeabuna di evihai solekai tai emo biloluvigei.”
JOH 5:8 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Hovelahai a ava egumai mai lamisi tenela.”
JOH 5:9 Kateai louge malaha keu solekavesite momoleai hovelahai au ava egumai mai lamisi tinu. Bulamoike Iesuu vaveve ke vanu.
JOH 5:10 Ige Diue kosiveau malaha nehe momoleale keho loui avoe, “Novae vani kou bulae vani. Iale a bulamo ava ebamoi lohoale kemo a menaka egumanu.”
JOH 5:11 Ige malaha keu namigevei avoe, “Di hoesehavoale ata keike daho loui avoe, ‘A ava egumai mai lamisi tenela.’”
JOH 5:12 Ige abu belahai avoe, “Malaha oleike a namihage a ava egumai mai lohonu.”
JOH 5:13 Ige au namigevei avoe, “Di hoesehavoale ata ke di hilokaholinu.” Malaha keu Iesu hilokaholiale keu koseanu. Iesuu ke hoesehavoito solekai atae uvue tinu.
JOH 5:14 Iniale ke iae Iesuu Diue dubue uvue tiale malaha ke elehai avuho loui avoe, “E, a nova momoleanu. Iale ainaho tota vaveve toela vagelive. Ana kateige vaveve toela balugana aemo lohoi.”
JOH 5:15 Kateai avuho louge au halei tiale Diue kosive namigevei avoe, “Iesu keike di hoesehavoge di momoleanu.”
JOH 5:16 Ige abu ke evisi Iesuluvuta ugologololahalu. Kosealemo keu bulamo malaha ke hoesehavonu.
JOH 5:17 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Di Mama keu vani bahata vaveve dua vama. Iale ke nahate dana data vagei.”
JOH 5:18 Hoto kateale louge Diue kosiveau isivi balugaleike Iesu hamai. Au bula egumale ke unahamo abu kateholilu. Isito au loui avoe, “Di Mamaike Dilava.” Ige abu ke huhulahai avoe, “Kou isivialeike au ebika ebagemai Dilava nahate vai.” Kemoike abu isiviale hamai.
JOH 5:19 Abu katelahage Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Dilava mou au isivimo onobe va kavaholima. Isito Mamaveu niveta vale ke unahaike au ke vama.
JOH 5:20 Mamaveu au moho isivi balugai au vamale ke bahata au mo haivunu. Iale Mamavena isivianiege vaveve balugau vaveve ko evihale ke haivuge auna ke vage lana ke elehai tetelahave.
JOH 5:21 Mamaveu haluviale kebia tatuvei lu ovege abu hovedeveale ke nahate movena au isivimo ukolikoli oleme ovei.
JOH 5:22 Mamaveu bae atae vaveve abuemo kaovalivebene. Isito auna au vuvune bahata mai au mo omige movena atae vaveve abuemo kaovai.
JOH 5:23 Katealemoike ataeabuna bahata Dilavata moveta ivi ebagevai hoesegevei. Dilavau au mo hanavoge lohonu. Iale oleuoleu move hoesehavoholiale keau bae Mamave keta hoesehavolivebene.
JOH 5:24 “Seleveta di la namigevege evive. Oleuoleu di hoto evisi di hanavoale ke hotota eviliege abuna ukolikoli malei. Ige Dilavau bae vaveveabe abuemo kaovalivebene. Kosealemo au uveve doga oveale kemo abuna hovedevei ukolikoli malei.
JOH 5:25 Seleveta di la namigevema. Vani moleu lohoma. Di tota louge evive. Vani keu aike lohonu. Iale laeau haluviale ke nahate vaike vage Dilavau di hanavoge di la hohaveho lohonu. Iale oleuoleu di ho eviale keabuna uveve doga malei.
JOH 5:26 Di Mama keu ukolikolie umuka. Ilike vage au au vuvune mai daoge dau data ukolikolie umuka holinu.
JOH 5:27 Di Mamau au vuvune mai daoge di Atae Ese holinu. Iale kemo dana ataemo vaveveabe kaovai.
JOH 5:28 Iale lainaho hoto kemo vikolahalive. Kosealemo vani moleu lohoge haluviale keabuna abata uvue di hoto evisi.
JOH 5:29 Abuna di hoto evisi abatamo hovedevei. Ige oleuoleu vaveve dua vamale keabuna hovedevei ukolikoli malei. Isege oleuoleu vaveve toela vamale keabuna hovedevegeto Dilavana vaveveabe toela ke ibina ovei.”
JOH 5:30 Iesuu hoto kateale louito tota hoto mole lounu. Avoe, “Di di isivimo onobe va kavalivebene. Isito Dilavau daho louale ke dana vai atae vaveve kaovage di vaveve kena inutolotoloai. Kosealemo di bae di isivi unaha huhuai valivebene. Isito di hanavoale ke isivi unaha dana vagei.
JOH 5:31 “Dana di ebika ebagemai loui kosea, ‘Dau baluga.’ Ige la bae di hoto malivebene.
JOH 5:32 Isito ata moleu di ebagemai di vaveve louge di hilokage hotove keu seleve.
JOH 5:33 Di vaveve louale ata keike Dioni. Ige la la esemu hanavege abu avue tige au abuho di vaveve seleve loui namigevenu.
JOH 5:34 Isito ataeau di vaveve loui di ebagevai mesoho di ebagevaholige keta duave. Di Dioni vaveve ke loui isivialeike la ke evige Dilavana la malevei.
JOH 5:35 Dioni keu lamebau lahai atagale ke nahate. Keu vasohuta lohoale la haivege la hotove evisi vahaehove vaito halevalu.
JOH 5:36 Dioniu di vaveve louale keu baluga. Isito di Mamau lovi mai daoge di vamale keu balugataho. Iale lana di vaveve ke elehai hilokage di Mamau di hanavonu.
JOH 5:37 Iale di hanavoale di Mama keu di vaveve loui di ebagemanu. Isito la ke hoto evisi nive elehaholilu.
JOH 5:38 Isi la di hoto eviholiale kemoike di hanavoale ke hotota la evioholilu. Kosealemo hotove keu la uvumo uoholinu.
JOH 5:39 La vani bahata Bukae Hoto kaovai huhulahai kosea, ‘Noeabuna komo ukolikoli malei.’ Isito Bukae Hoto kemo di vaveveu ua.
JOH 5:40 Kateaito la isiviholialeike dae lohoi ukolikoli maleliho.
JOH 5:41 “Iale la di hoesehavoliho isiviholige keta duave.
JOH 5:42 Kosealemo di hilokage la la uvu mai Dilava omioholilu.
JOH 5:43 Dau di Mamae vuvunemoike lohonu. Isito la di hoto mai ehovaholilu. Mesoho ata molena au vuvunemo lohoge lana ke hoto mai ehovave.
JOH 5:44 La mole hoto evisi mole hoesegevema. Isito la isiviholialeike Dilava hoto evisi ke igae hoesehavoliho. Iale lana oleve kateai bae la uvu mai avuemo mavoi.
JOH 5:45 Lainaho huhulahai kosea, ‘Iesuna au Mamaho no vaveve loui.’ Di bae kateale loulivebene. Isito Mosese ke igaena gabie la vaveve loui Dilava namihai. Kosealemo la huhulahai kosea, ‘Mosese keu no kosive.’ Isi la uvu mai avuemo mavolu.
JOH 5:46 La katelahaito la uvu mai avuemo mavo seleve holioholilu. La uvu mai avuemo mavovatege la hotove evisi di hotota evilu. Kosealemo di vaveveike au ke hisalianu.
JOH 5:47 Isito la hotove eviholiale kemo lana oleve kateai di hoto evisi.”
JOH 6:1 Vani mole Iesuu tota hoilahai Galili tabu ke houi vaki mole lohonu. Tabu ke ivi moleike Taibiliasi.
JOH 6:2 Iale Iesuu keve lohoge ata moagaeau ehovai avuluvuta loholu. Kosealemo au au vuvune vavevemo vavahanitebia hoesegeveale ke abu elehalu.
JOH 6:3 Ige Iesuu au esemu holoevei abuhi tiale tanae uguiavoi ua.
JOH 6:4 Diue vahaeho vani mole Basova keu kateimalela vuguvuguanu.
JOH 6:5 Ige Iesuu niavei elehage ata moagamoagaeau avue lohoma. Ige au kebia elegevei au esemu mole Bilibi namihai avoe, “Nahiabuna oleve lovi voilahai ata kobia bahata ovei.”
JOH 6:6 Kateai loui Bilibi evievi kaovanu. Au kateaito hilokage auna vikoe vaveve vai.
JOH 6:7 Ige Bilibiu namihai avoe, “Nahiabuna moni baluga tu handele kina (K200) kateale malei lovi voilahage au bae neniabeta ulivebene.”
JOH 6:8 Kateai louge Iesu esemu mole Saimoni Bita hoho Andulu keu abuho lounu.
JOH 6:9 Loui avoe, “Ata kebia vigomo mo moleu valava ada mole isi huena abuita kebia malei lohonu. Isito lovi kehameu bae ata kobia bahata nenita ulivebene.”
JOH 6:10 Ige Iesuu au esemuho loui avoe, “Ata kebia namigevege abu uguiavoi.” Ige esemuiabeau ata kebia namigevege abu kulue golomo ugulelevalu. Ata kebia uvumo malaha unaha abu dodaveale keau bahata vai taoseni (5,000) ata.
JOH 6:11 Isege Iesuu valava malei Dilava hoesehavoito malei ataeau uguiavoale kebia ovege abu ilu. Isi huena kebia malei emo ke nahate vanu. Kateige abu ke ige uniabeau hanilahalu.
JOH 6:12 Kebia bahata uniabeu haniage Iesuu au esemu namigevei avoe, “Lainaho lovi kebe sigu halevalive. Isito ke bahata malei bevuave.”
JOH 6:13 Ige abu lovi ke sigu malei basiketi tuelomo (12) emege tobaloholu. Ataeau valava ada mole iale ke siguiabuike basiketimo ua.
JOH 6:14 Ige keve uale ata keau Iesuu au vuvune vaveve vale ke elehai loui avoe, “Seleveta nahi beloveta nehe hemei umale keiko lohonu.”
JOH 6:15 Kateai louge Iesuu hilokage keabuna lohoi evudei vavave tolomo namihage auna kosiveabe holisi. Au vaveveabe hilokale kemo halevei ahuvela botoe tinu.
JOH 6:16 Gutumo esemuiabeau hevaluvisi tabue loholu.
JOH 6:17 Lohoaleau isivilahale bouti mai tabu ke houi Kabenumue tai. Isi kateai Iesu inohomo ulage vau loage abu bouti mai tilu.
JOH 6:18 Tisege heluka balugau utuige eu toelanu.
JOH 6:19 Eu kateisege abu negolahai tiale e nie tisege Iesuu e adala lamisi abue lohonu. Ige abu ke elehai vabulahalu.
JOH 6:20 Vabulahage Iesuu abuho loui avoe, “Lainaho vabulahalive. Iesu dalike lohoma.”
JOH 6:21 Kateai louge abu isivialeike au boutimo biloai. Ige Iesuu boutimo biloige bouti keu solekai tiale abu timale o keve velemanu.
JOH 6:22 Vani mole vavita ata nehe keau tiale Iesu kaovalu. Isi hilokage esemuiabe keau subuta bouti mole mai tige Iesuu kebiahi tioholinu.
JOH 6:23 Abu Iesu kaovasege Taibiliasi bouti degomoleau tialeau Iesu lovi hoesehavoge ata neheau iale ke vavae lavilu.
JOH 6:24 Ige ata keau Iesu kaovalata Iesuta esemuiabeta elegeveholisime bouti kebiamo biloluvisi Kabenumue Iesu kaovaliho tilu.
JOH 6:25 Tiliale vaki mole velehovoi Iesu elehalu. Isi belahai avoe, “No haivemale ata, a vaesuvela kove lohonu.”
JOH 6:26 Ige Iesuu avuta namigevei avoe, “Di seleveta la namigevege evive. Di vuvune vaveve vage la elehale kemo la di kaovaholilu. Isito la lovi ige la uniu haniale kemoike la di kaovama.
JOH 6:27 Lainaho loviu sakavaveve ke lovi vai tubunagelive. Isito vani bahata ukolikoli maleveve ke lovi vai negolahave. Atae Esena lovi ke laovei. Kosealemo Mamaveu lovive ebagemai hanavoge au lohonu.”
JOH 6:28 Kateai louge abu belahai avoe, “Noeabuna oleve kateai Dilava lovi ke vai.”
JOH 6:29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dilavau isivialeike la lovi koseale vai. Au hanavoale ata ke hoto evisi la uvu mai avuemo mavove.”
JOH 6:30 Ige abu tota belahai avoe, “Ana vuvune vaveve onole vage no ke elehai no uvu mai aemo mavoi.
JOH 6:31 No buluveau subuta botoe ui lovi mole mana ke ilu. Bukae Hotomo vaveve ke hotou ua. Au loui avoe, ‘Lovi keu otogomo lohoge Moseseu louge abu ilu.’”
JOH 6:32 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevei. Moseseu otogomo lovi ke malei oveholinu. Isito di Mamaike lovi ke malei la buluve ovenu. Iale auna otogoe lovi seleve mai laovei.
JOH 6:33 Lovi keike moveu otogomo dobai lohoale uveve doga mai vatae ata ovenu.”
JOH 6:34 Ige abu belahai avoe, “Kosive, vani bahata lovi ke noevegenela.”
JOH 6:35 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dau ukolikolie lovi. Iale oleuoleu dae lohoale keau bae vaelahalivebene. Isi oleuoleu di hoto evisi di ehovale keau bae enulahalivebene.
JOH 6:36 “Isito di subuta laheho louale keu nova velemanu. Laeau di vaveve elehaito di hoto evisi ehovaholilu.
JOH 6:37 Iale di Mamau ata daoge dae lohoale kebia di bae nunuvelivebene. Isito abuna daluvuta ui.
JOH 6:38 Kosealemo di otogo halei dobai lohoale kemo di bae di isivi valivebene. Isito di hanavoale ata ke isivi dana vai.
JOH 6:39 Di hanavoale ke isivi keu koseanu. Keu isiviholialeike au daoale ata kebia haleveliho. Isito isivialeike vanie gabila di kebia bahata tatuvege abu hovedevei.
JOH 6:40 Di Mamau isivialeike ata oleuoleu di elehai di hoto evisi abu uvu mai daemo mavoale kebia dana vanie gabila tatuvege abuna hovedevei ukolikoli malei.”
JOH 6:41 Kateai louge Diue ataeau hotove keho isiviholisi abu moleteho louma. Kosealemo Iesuu loui avoe, “Otogomo lohoale lovi ke daliko.”
JOH 6:42 Isi abu moleho loui avoe, “Dioseba mo Iesu kenike. Nahi ke mamata neinaveta hilokalu. Iale keu oleve kateike vaime loui avoe, ‘Dau otogomo dobai lohonu.’”
JOH 6:43 Ige Iesuu namigevei loui avoe, “La daho itumulahai moleho loumale ke halevave.
JOH 6:44 Atabeu bae dae loho kavalivebene. Isito di hanavoale di Mamau au isivi mai uvuvemo mamoge auna dae lohoi. Ige vanie gabila dana ke etuvage auna hovelahai.
JOH 6:45 Subuta beloveta moleu hisaliai loui avoe, ‘Dilavana ata bahata haivei.’ Iale oleuoleu di Mamae hoto evisi avuemo lulelelahale keabuna dae lohoi.
JOH 6:46 Ataeau di Mama elehaholilu. Isito di Mamau hanavoale ata ke igaeu elehanu.
JOH 6:47 “Iale di la namigevei. Oleuoleu abu uvu mai ata kemo mavoale keabuna ukolikoli malei.
JOH 6:48 Iale dau ukolikoli lovi daliko.
JOH 6:49 La buluveau subuta tomagie ui lovi mole mana ke isito haluvilu.
JOH 6:50 Isito oleuoleu otogomo dobai lohoale lovi ke iale keau bae haluvilivebene.
JOH 6:51 Ukolikoli loviu otogomo dobai lohoale ke daliko. Iale oleuoleu lovi ke iale keabuna vani bahata ugei. Di lovi mai ata oveale keu di misilike. Iale lovi kemo abuna ukolikoli malei.”
JOH 6:52 Iesuu kateai louge Diue ataeau moleho loui mole belagevei avoe, “Malaha kona oleve kateai au misi mai nahiovege nahi isi.”
JOH 6:53 Katelahai moleho lousege Iesuu abuho loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Mesoho la Atae Ese misi ioholisi tahoveta ioholiliege la bae ukolikoli malelivebene.
JOH 6:54 Isito oleuoleu di misi isi di tahota iale keau uveve doga malelu. Iliege vanie gabila dana tatuvege abuna hovedevei ukolikoli malei.
JOH 6:55 Kosealemo di misi keu lovi seleve. Ige di taho keu e seleve.
JOH 6:56 Iale oleuoleu di misi isi di tahota iale keau daluvuta uge dana abuhi ui.
JOH 6:57 Di Mama keu ukolikoli kosive holialemo data avuemo ukolikoli kosive holinu. Ige keu di hanavoge oleuoleu di misi iale keabuna daemo ukolikoli malei.
JOH 6:58 Lovi keike otogomo dobai lohonu. Isito la buluveau subuta lovi iale keu ke nahate holioholinu. Keau lovi ke isito haluvilu. Isito oleuoleu lovi ko iale keabuna vani bahata ui tigei.”
JOH 6:59 Iesuu Kabenumu dubue ata haivei hoto kateale abuho lounu.
JOH 6:60 Kateai louge esemuiabe moagaeau ke evisi moleho loui avoe, “Kou hoto ko louale kou toloanu. Iale olena hotove ko evisi mai.”
JOH 6:61 Katelahai lousege atabeu hotoeabe loui Iesu namihaholinu. Isito Iesu biageu hilokage keau hotove kemo vahaehoholilu. Iale kemo au namigevei avoe, “Di hoto louale keu la malevei vahaehotigeveholialemo lana valive di halevai.
JOH 6:62 Lana kateige Atae Esena tota ehue hoilahai au lohoale keve tige lana ke elehai osioi.
JOH 6:63 Iale di louge evive. Ataeau bae atae vaveve kemo ukolikoli malelivebene. Isito Munana Tumu igaemo ataeabuna ukolikoli malei. Di laheho louale keu Munana Tumue hoto. Iale lana ke eviliege ukolikoli maleve.
JOH 6:64 Isito la degomoleau mesoho hoto ke maholilu.” Iesu louale keu koseanu. Subuta keu hilokage ata degomoleau bae hotove malivebene. Isi hilokage kebiamo ata mole igaena avuho haiai.
JOH 6:65 Ige au tota namigevei avoe, “Di subuta laheho loui kosea, ‘Di Mamau ata tabageveholiale keau bae dae loholivebene.’ Katealemoike di laheho ke lounu.”
JOH 6:66 Iesuu hoto kateale louale kemo ata degomoleau ehovale keau halevai hoidevelu.
JOH 6:67 Ige Iesuu au esemu tuelo (12) kebia belagevei avoe, “Keau katelahalu. Iale lana lata isiviai di halevai tai.”
JOH 6:68 Ige Saimoni Bitau avuta namihai avoe, “Kosive, noeabuna ata olemo hoto seleve mai. A igaemo ukolikoli hotou ua.
JOH 6:69 No a hoto evisi hilokage au Dilava atae tumu.”
JOH 6:70 Ige Iesuu kebia bahata namigevei avoe, “Di esemu tuelo (12) la tabagevenu. Isito la molemo munanae toelau ua.”
JOH 6:71 Iesuu hoto ke louale ihuveu koseanu. Saimoni mole mo Diudasi Kaliota keu Iesu esemu tuelo (12) kebiamo keu esemuve mole. Iale keike Iesuho haianu.
JOH 7:1 Vani mole Iesuu Galili vata keve oai taito isiviholialeike Diudia vatae taliho. Kosealemo keve Diue kosiveau isivialeike hamage au hatai.
JOH 7:2 Au keve ohanoi tisege Diue vahaeho vani moleu vuguvuguanu. Vahaeho vani kemo Diue ataeabuna evavaga houevei kemo ugei.
JOH 7:3 Iale vani keu vuguvuguige Iesu hohuvuiau avuho loui avoe, “Matama ko halei Diudia vatae tenela. Ige elike a esemuiau keve umale keau a vaveve elehai.
JOH 7:4 Ata oleu isiviale ataeau ivive hilokage au bae au vaveve mahogovalivebene. Iale talive a vaveve a vamale ke atae nimo vage ata bahataeau valive a vaveve ke elehai a hilokai.”
JOH 7:5 Hoto ke louale kebiata hotove maholilu.
JOH 7:6 Ige Iesuu au hohuvuho loui avoe, “La isiviai onole vaho valiege momolelahai vave. Isito ataeau di hilokaveve ke vaniu lohoholinu.
JOH 7:7 Vatae ataeau bae la aiogevei lahehi ugologoloalivebene. Isito abuna daluvuta ugologololahai. Kosealemo di negobedai vatae ata namigevei loui kosea, ‘La vaveve keau toelalu.’
JOH 7:8 Iale nena momolelahai vahaeho vani keve teve. Di bae aike talivebene. Kosealemo di vaniu lohoholinu.”
JOH 7:9 Avu kateai namigeveito halei Galilie ua.
JOH 7:10 Keve usege hohuvuiabeau Dielusalemae tisege au bae gabie ehovei tinu. Tiale ke ataeau hilokaholilu.
JOH 7:11 Isege Diue kosiveau vahaeho vani kemo kaovalata elehaholisi mole belagevei avoe, “Iesu oleve.”
JOH 7:12 Ige ata bahataeau saiavoi moleho loui tai lohoma. Degomoleau loui avoe, “Keu atae dua.” Isege degomoleau loui avoe, “Ba, keu ata lobogevemale ataike.”
JOH 7:13 Abu katelahaito baita atae vudimo nenilahai Iesu vaveve louholilu. Kosealemo abu Diue kosive vabugevelu.
JOH 7:14 Abu katelahasege vahaeho vani keu uoholiliho vasege Iesuu tiale Diue dubu baluga keve ata haivenu.
JOH 7:15 Ige Diue kosiveau hotove evisi tetelahalu. Isi moleho loui avoe, “Nahi hilokage ata kou sikuluholinu. Iale au oleve kateai luleleike vaime hoto koseale louma.”
JOH 7:16 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di la haiveale keu di hoto holioholinu. Isito di hanavoale Dilava ke hotoike di loui la haivema.
JOH 7:17 Iale oleuoleu isiviai Dilava isivi vale keabuna hilokage di louale keu Dilava hoto emena di hoto unaha.
JOH 7:18 Ata oleu au hoto unaha louale kena kemo au ebika ebagemai. Isito oleu isiviai au hanavoale kosive ke ivi ebagemai isivive vale ata keu loboe ata holioholinu. Isito keu ata seleve.
JOH 7:19 Seleveta Moseseu menaka laovenu. Isito labeau menaka ke bahata ehovaholilu. Iale osialemoike la isiviai dahavoi.”
JOH 7:20 Kateai louge ataeau namihai avoe, “Oleu isiviai ahamoi. Ataeau ahavoliho isiviholilu. Isito mesoho a kemo munanae toelau ua.”
JOH 7:21 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di bulamo vaveve mole baluga vale keike la elehai vikolahalu.
JOH 7:22 Isito laeau bulamo lovilahama. Kosealemo la Mosese menaka ke ehovai bulamo la moe ese kebia vudie vate bohievema. Isito Moseseu menaka ke mamoholisito la vavivuiabuike vasohuta vaveve ke valu.
JOH 7:23 Iale la bulamo la ese vudie vate bohilive elike kemo Mosese menaka ehovave. Iale di bulamo malaha ke hoesehavoge keu hovelahale kemo la osiohoike daho itumulahalu.
JOH 7:24 Lainaho atae vaveve unaha elehai kemo hoto lougelive. Isito nenilahai ihuve seleve elehaito bae kemo hoto lougeve.”
JOH 7:25 Iesuu kateai lousege Dielusalema ata degomoleau ke evisi moleho loui avoe, “Malaha konike abu isivilahale hamage au hatai.
JOH 7:26 Isito elehave. Au ata moaga kobiaho louge nahie kosiveau avuho louholilu. Mesoho kosive keau hilokage keu nahie tedaevemale kosive Keliso.
JOH 7:27 Nahi hilokage nahie tedaevemale kosive Keliso keu lohoge ataeau bae au oleve lohoale ke hilokalivebene. Isito malaha kou lohoale ke nahi hilokalu. Iale keu oleve kateike vaime nahie tedaevemale kosive holiho.”
JOH 7:28 Ataeau katelahai hoto ke lousege Iesuu dubu baluga keve baita hoto loui ata haivei avoe, “Seleveta la di hilokalu. Isi di oleve lohoale keta la hilokalu. Isito dau di vuvunemo lohoholisito di hanavoale ke vuvunemo lohonu. Iale di hanavoale ata seleve ke la hilokaholilu.
JOH 7:29 Isito da igaeu ke hilokanu. Kosealemo di keti ulage keu di hanavoge di lohonu.”
JOH 7:30 Kateai louge Diue kosiveau ke evisi isiviale mai kotai. Isito vaniveu lohoholiale kemoike abu maholilu.
JOH 7:31 Ata moaga kebiamo ata degomoleau hotove evisi abu uvu mai avuemo mavoi loui avoe, “Ata tedaevemale kosive Keliso kena lohoniege au vuvune vaveve vage kena ata ko vaveve evihai. Ba, mesoho kosive keike ko.”
JOH 7:32 Ata keau kateai saiavoi moleho lousege Balisia ataeau ke evilu. Isi dubu nalimale kosivehi mole bevuevei hotohotoai dubue udaha nalimale bukate hanavege abu Iesu maliho tilu.
JOH 7:33 Iesu maliho tisege Iesuu ataho loui avoe, “Di bae lahehi vani moaga ulivebene. Vani degomolena uoholisege dana tota hoilahai di hanavoale ata keve tai.
JOH 7:34 Ige vani kemo lana di kaovaito la bae di elehalivebene. Kosealemo la bae di tiveve keve talivebene.”
JOH 7:35 Kateai louge Diue kosiveau mole belagevei avoe, “Kona oleve tige nahiabuna elehaholisi. Mesoho auna tiniege Diue ataeau Giliki vatae umale keve kebia haivei.
JOH 7:36 Au loui avoe, ‘Lana di kaovaito la bae di elehalivebene.’ Isi au tota loui avoe, ‘La bae di tiveve keve talivebene.’ Iale keu ono vadeike au huhuai hoto ke lounu.”
JOH 7:37 Diue vahaeho vani baluga keu uoholimale vanila Iesuu hovelahai baita abuho loui avoe, “Oleuoleu enulahaliege dae loholive e isi.
JOH 7:38 Bukae Hotou ke nahate lounu. Avoe, ‘Oleuoleu abu uvu mai daemo mavoale kebia uvumo ukolikoli ena hanai laluvagei.’”
JOH 7:39 Iesuu hoto ke louale keu e seleve holioholinu. Isito Munana Tumuike au ke lounu. Avoe, “Oleuoleu abu uvu mai daemo mavoale keabuna Munanae Tumu malei.” Isito vani kemo keau Munanae Tumu maleholilu. Kosealemo Iesuu hovelahai ehue tioholiale kemoike Kosiveu Munanae Tumu oveholinu.
JOH 7:40 Iesuu hoto kateale lousege ata degomoleau hotove evisi loui avoe, “Seleveta nahi beloveta nehe hemei umale keike ko.”
JOH 7:41 Isege degomoleau loui avoe, “Nahie tedaevemale kosive Keliso keike ko.” Isito degomoleau loui avoe, “Ba, nahie tedaevemale kosive keu bae Galili vatamo loholivebene.
JOH 7:42 Bukae Hotou loui avoe, ‘Nahie tedaevemale kosive Keliso kena Deividi valadamo lohoi. Isi Deividiu o mole Betelihamue umale keve auna ui.’”
JOH 7:43 Katelahai moleho loui Iesu vaveve kemo mole tasalievelu.
JOH 7:44 Ige degomoleau tiale isiviai Iesu mai kotai. Isito keau Iesu maveve keu abuemo anekianu.
JOH 7:45 Ige dubue udaha nalimale bukate nehe keau tota hoidevei dubu nalimale kosive isi Balisia ata kebiae loholu. Ige kosive keau belagevei avoe, “La osialemoike Iesu mai lohoholilu.”
JOH 7:46 Ige bukate keau abuho loui avoe, “Atabeu bae au hoto louale ke nahate loulivebene.”
JOH 7:47 Ige Balisia ata keau belagevei avoe, “Auna lata lobogevenu.
JOH 7:48 La huhuige Balisia ata noeabuna no uvu mai avuemo mavolu. Isi la huhuige kosivebiata abu uvu mai avuemo mavolu. Ba, kosiveau kateholilu.
JOH 7:49 Isito kove umale ata koeabuike Mosese menaka kemo lulelevatege abu uvu mai avuemo mavoholilu. Iale keabuna Dilava itumue valamo ui.”
JOH 7:50 Katelahai louge kebia vigomo kosive mole ivi Nikodimasi keta hovelahanu. Kosive keike vani mole Iesu elehaho tinu. Iale keu hovelahai abuho hoto mole lounu.
JOH 7:51 Avoe, “Nahie menaka kemo nahiabuna vasohuta atae vaveve kaovai hotove evisi hilokaito bae avuho loui au onole vale ke ibina omisi.”
JOH 7:52 Kateai louge abu avuho loui avoe, “Ana ata Galili vatamo lohonu. Ana Bukae Hoto dodaveholinu. Ke dodavei hilokage belovetabeu bae Galili vatamo loholivebene.”
JOH 7:53 Kateai louito halevai abu o igaegae tilu.
JOH 8:1 Iesuu avuta halei tana mole ivi Oliveta keve tinu.
JOH 8:2 Iniale vavita vavita Iesuu hovelahai tota Diue dubu balugae tinu. Ige keve ata moagaeau lohoale evilikahavoge Iesuu ugulamoi kebia haivenu.
JOH 8:3 Isege Diue menaka loui haivemaleau Balisia atahi keate mole mai loholu. Keate keu malaha moleti lahai hotohotoisege abu elehai mai lohoale ata bahatae vudimo mavoge keu kemo laminu.
JOH 8:4 Ige kosive keau Iesu namihai avoe, “Kosive, keate kou malaha moleti vaveve toela vasege no elehai mai loholu.
JOH 8:5 Nahie menakamo Moseseu loui avoe, ‘Keate oleteau abu kolivu vavae vaveve toela vale kebia muneta havege abu haluvisi.’ Iale ana keate ko vaveve kemo hoto vade loui.”
JOH 8:6 Abu hoto ke louale keu koseanu. Abu isiviale kateige Iesuu hotoeabe kemo dobage abu mai kotalahai. Isi kateai louge Iesuu hotobe louholisito debekebekeai vatamo au adata hisalianu.
JOH 8:7 Ige ata keau keve lavisi negobedai belahalage Iesuu hovelahai abuho loui avoe, “La oleu vavevebe toela vaholiale keu vasohuta hovelahai muneta keate ko hamai.”
JOH 8:8 Kateai louito tota debekebekeai vatamo hisali moleanu.
JOH 8:9 Ige malahae kosiveau Iesu hoto ke evisi halevai igaegaeai tima. Igaegaeai tilage gabila malahae doga keau tilu. Keau bahata tihatusege Iesuu keate ke igaeti ua.
JOH 8:10 Ige Iesuu hovelahai keate ke belahai avoe, “A mai lohoale ata keau oleve. Atabena a vaveve toela ke aemo lounu.”
JOH 8:11 Ige au loui avoe, “Ba, kosive, beu daho louholinu.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Ige data bae aemo a vavevebe toela loulivebene. Iale tenela. Isito ainaho tota gabie vaveve toela ke va molealive.”
JOH 8:12 Iesuu kateai keate keho louito tota ata namigeve moleanu. Avoe, “Dau vatae ataga. Iale oleuoleu di ehovale keau bae vavila talivebene. Isito abuna uveve doga mai atagala tai.”
JOH 8:13 Ige Balisia ataeau avuho loui avoe, “A aike louale hoto keu a igae hotoike a ke louma. Iale a hoto keu seleve holioholinu.”
JOH 8:14 Ige Iesuu hotoeabe ibina vai abuho loui avoe, “Di hoto loumale keu seleve unaha. Halege di debikamo hoto louge keta duave. Kosealemo di oleve lohoale di oleve tiveve ke di hilokanu. Isito laeau ke hilokaholilu.
JOH 8:15 Laeau vatae vaveve kemo di vaveve daemo kaovama. Isito dau laemo la vaveve kaovaholima.
JOH 8:16 Dana isiviai laemo la vaveve kaovage di hoto kena seleve holisi. Kosealemo da igaeu bae la vaveve kaovalivebene. Isito di hanavoale di Mama kena daiti uge noeabuna avuti la vaveve kaovai.
JOH 8:17 La menakamo abu hisaliai avoe, ‘Ata abui abuna ata mole vaveve elehai kemo hoto louge hotoeabe kena seleve holisi.’
JOH 8:18 Iale di vaveve hilokale ata abuiau ua. Ke mole dailike ko. Ige di hanavoale di Mama keta moleike ke.”
JOH 8:19 Kateai louge abu belahai avoe, “A Mamau oleve ua.” Ige Iesuu abuho loui avoe, “La di Mama hilokaholisi data hilokaholilu. La di hilokavatebe di Mama keta hilokalu.”
JOH 8:20 Abu dubu baluga ke uvue obeleni moni mavomale keveike Iesuu lamisi hoto kateale loui ata haivenu. Ige atabeu mai kotaholinu. Kosealemo vaniveu sohu lohoholinu.
JOH 8:21 Ige Iesuu tota kosive kebia namigevei avoe, “Dana la halevei tisege lana bae di kaovave. Isito lana la vaveve toela vamale kemo haluvive. La bae di tiveve keve talivebene.”
JOH 8:22 Ige Diue kosiveau ke evisi moleho loui avoe, “Malaha kou loui avoe, ‘Di tiveve keve la bae talivebene.’ Iale la huhuige kena au ebika hamai hatilihoike au kateai lounu.”
JOH 8:23 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Laeau heie umale ataea. Isege dau ehue umale ata. Iale laeau vata komo loholu. Isito dau vata komo lohoholinu.
JOH 8:24 Katealemoike di laheho loui kosea, ‘Lana la vaveve toela vamale kemo haluvive.’ Isi di laheho loui kosea, ‘Ata ke dailiko.’ Ige la ke evisito la uvu mai daemo mavoholiale kemo lana la vaveve toela kemo haluvive.”
JOH 8:25 Kateai louge abu belahai avoe, “Au ole a.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Vani bahata di laheho loumale dau ata ke dailiko.
JOH 8:26 Di la vaveve bahata hilokanu. Iale dana isivianiege la vaveve kemo laheho hoto moaga loui. Isito di bae ke bahata loulivebene. Dana di hanavoale ata ke hotove seleve unaha loui ata haivei.”
JOH 8:27 Iesuu kateai au Mamae vaveve kemo hoto louge abu ke evisito kemo luleleholilu.
JOH 8:28 Iale au abuho loui avoe, “Dau Atae Ese. Iale lana gabie ataho louge ataeabuna di mai idie domo hamage lana bae kemo hilokage di laheho louale ata ke dailiko. Ige kemo lana hilokage dau di isivi unaha va holioholinu. Isito di Mamau daho louale ke unahaike di loui la haivenu.
JOH 8:29 Di hanavoale keu di haleholisito vani bahata daiti uma. Kosealemo di vani bahata isivive vamale kemo au di vahaeho vama.”
JOH 8:30 Iesuu hoto kateale louge Diue ata moagaeau hotove ke evisi abu uvu mai avuemo mavoi ehovalu.
JOH 8:31 Ige au abuho loui avoe, “Lana di laheho louale ke ehovai ma selevealiege di esemu seleve holieveve.
JOH 8:32 Iliege kemo lana hoto seleve hilokai kemo lulelelahage vatae vaveveu bae la malevelivebene.”
JOH 8:33 Ige abu hotove ibina vai avuho loui avoe, “No Ebalahamu valada holialemo vatae vaveveu no maleveholinu. Isi noeau heiata atabeho lovi kavaholilu. Iale osialemoike a loui kosea, ‘Vatae vaveveu bae la malevelivebene.’ A hoto ke louale ihuveike onole.”
JOH 8:34 Kateai louge Iesuu namigevei avoe, “Seleveta di laheho louge evive. Oleuoleu vaveve toela vamale ata keau lovi kavamale ke nahate vai vatae vaveve toelae isivi unaha vama.
JOH 8:35 Lovi kavamale ata keu lovie biage ke ese holioholinu. Kemoike au bae vani bahata o kemo ugelivebene. Isito o ke biage esena vani bahata o kemo ugei.
JOH 8:36 Iale Atae Esena la malevege vatae vaveve keu bae la malevelivebene. Isito lana negolahai ue dua unaha vageve.
JOH 8:37 Di hilokage laeau Ebalahamu valada. Isito la di hoto evisi maholiale kemoike la isiviale dahavoi.
JOH 8:38 Di Mamau di haivuale keike di loui la haivema. Isito laeau la mamau laheho louale keike la vama.”
JOH 8:39 Ige abu avuho loui avoe, “No mamaike Ebalahamu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Laeau Ebalahamu ese seleve holioholilu. La Ebalahamu ese holivatebe au vamale ke nahate la valu.
JOH 8:40 Isito laeau kateholilu. Dau Dilava hoto seleve eviale ke loui la haivelage la isivialeike dahavoi. Isito Ebalahamu keu la vaveve ke nahate vaholinu.
JOH 8:41 Iale laeau la mama moleu vamale ke nahate vama.” Ige abu avuho loui avoe, “Noeau Dilava seleve ke igaeike ehovai eseve holilu.”
JOH 8:42 Ige Iesuu namigevei avoe, “Dilava keu la Mama seleve holivatebe la daho isivilahalu. Kosealemo Dilava kemoike dau lohoale aike kove ua. Dau di isivimo lohoholinu. Isito avuike di hanavoge di lohonu.
JOH 8:43 Iale osialemoike la di hoto evisi luleleholilu. Kosealemo la di hoto evisito isiviholialeike ke mai ehovaliho.
JOH 8:44 Laeau Setene esea. Isege eu la mama. Iale kemoike la isiviale ehovai isivive vagei. Setene keu subuta mole ata haveveve vaveve ke vai lohoma. Isi loboe hoto loui hoto seleve ke kabitinu. Kosealemo keu loboe hoto loumale biage. Iale kemoike hoto seleve louveve keu avuemo anekianu. Iale kena vani bahata loboe hoto unaha lougei.
JOH 8:45 Kemoike di hoto seleve louge la la uvu mai daemo mavoholilu.
JOH 8:46 Iale bae di namihave. Di vaveve toela onole vasege la di elehalu. Di vavevebe kateale vaholinu. Iale osialemoike di hoto seleve loui la haivege la di hoto maholilu.
JOH 8:47 Ata oleu Dilava ese holiale kena Dilava hoto evisi mai. Isito laeau Dilava ese holioholiale kemoike la di hoto evisi maholilu.”
JOH 8:48 Iesuu kateai louge Diue ata keau avuho loui avoe, “No subuta hoto louale keu seleve. No loui kosea, ‘A keu Samalia ata.’ Iale a kemo munanae toelau ua.”
JOH 8:49 Ige Iesuu hotoeabe ibina vai abuho loui avoe, “Daemo munanae toelau uoholioholinu. Dau di Mamae ivi ebagemai hoesehavonu. Isito laeau di ivi ebagevaholisito di aiohavolu.
JOH 8:50 Di isiviholialeike di di ivi ebagemaliho. Isito di Mamau katealeho isivianu. Iale auna di aiohavomale ata kebia vaveve abuemo kaovai.
JOH 8:51 Seleveta di la namigevege evive. Oleuoleu di hoto evisi ehovale keau bae haluvilivebene.”
JOH 8:52 Ige Diue ata keau avuho loui avoe, “A hoto kemo no hilokage munanae toelau aemo ua. Ebalahamu keu hatinu. Ige beloveta kebiata haluvilu. Isito au loui kosea, Oleuoleu di hoto evisi ehovale keau bae haluvilivebene.’
JOH 8:53 Nahie mama Ebalahamu keu hatinu. Iale a hoto louale kemo ose a isiviai Ebalahamu evihai. Ige beloveta kebiata haluvilu. Iale a huhuige ana kebiata evigevei hatiholisito vani bahata ugei.”
JOH 8:54 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Dana di ivi ebagemai di ebika hoesehavoge keu bae duavealivebene. Isito di Mamana di ivi ebagemage kena duaveai. La di Mama keho loui kosea, ‘No Dilava.’
JOH 8:55 La kateai louito la ke hilokaholilu. Isito dau ke hilokanu. Dana loui kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’ Iniege dana la nahate vai loboai. Isito seleveta di ke hilokai hotove evisi ehomanu.
JOH 8:56 Ige la mama Ebalahamu keu di vaniu lohoveve ko huhuai kemo vahaehoanu. Iale keu ke elehai vahaehoanu.”
JOH 8:57 Ige Diue ata keau avuho loui avoe, “Ebalahamu keu subuta ata. Isege a ke vaganau baluga seleve holioholinu. Iale a oleve kateike vai Ebalahamu elehanu.”
JOH 8:58 Ige Iesu namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Subuta Ebalahamu sohu uoholisege dau ua.”
JOH 8:59 Kateai louge abu evige hotove keu Dilavau valive vaveve nahate. Kateike abu vai itumulahai isiviale muneta hamai. Ige Iesuu hogolahai dubu baluga ke halei tinu.
JOH 9:1 Vani mole Iesuu ohanoi tiniale malaha mole elehanu. Malaha ke neinaveu mamoge niveu keduanu.
JOH 9:2 Ige Iesu esemuiau Iesu belahai avoe, “Kosive, osialemoike malaha kou uge niveu keduanu. A huhuige malaha kou vaveve toela vale ibinaike au ko manu. Mena au mamata neinata toelae ibinaike au ko manu.”
JOH 9:3 Ige Iesuu namigevei avoe, “Malaha ko niu keduale keu kateholinu. Niveu keduale keu toelave isi mamaveta neinaveta toelae ibina holioholinu. Isito niveu keduale keu koseanu. Dilavau isiviale avuemo au vuvune vaveve vage ataeau vuvuneve elehai.
JOH 9:4 Vaniu koseisege nahi di hanavoale ke lovi vai. Kosealemo vau giduige nahi bae kemo lovilahalivebene.
JOH 9:5 Isito dau sohu vata kove usege vatae ataeabuna di ataga elehai.”
JOH 9:6 Kateai louito ke iae vatamo vioaito ke emugai mai ni kedute ke nimo ulihanu.
JOH 9:7 Isi namihai avoe, “Talive Salomu emo a ni totoanela.” E ke ivie ihuu koseanu. Ioma. Iale Iesu malaha ke iomage keu tiale e kemo au ni totoige niveu dua vage au niai hoilahai lohonu.
JOH 9:8 Ige haokuvuiabe isi ata degomole keau ke elehalu. Abu hilokage niveu keduale kemo keu subuta moniho ata imigevema. Iale abu ke elehai mole belagevei avoe, “Ana malaha konike subuta ugulamoi ui moniho ata imigevema.”
JOH 9:9 Ige degomoleau loui avoe, “Avuike.” Isege degomoleau loui avoe, “Ba, keu avu holioholinu. Isito keu ke elehilehi nahate.” Kateai lousege malaha keu loui avoe, “Dau ata ke dalike ko.”
JOH 9:10 Ige abu belahai avoe, “A ni keu oleve kateai dua vage a nianu.”
JOH 9:11 Ige au namigevei avoe, “Malaha mole ivi Iesu keu tivu mai di nimo ulihai di namihai avoe, ‘Talive Salomu emo a ni totoa.’ Ige solekavesite di tiale di ni totoige di niu dua vage di nianu.”
JOH 9:12 Ige abu belahai avoe, “Malaha keu oleve” Ige au namigevei avoe, “Keu oleve tiale ke di hilokaholinu.”
JOH 9:13 Niveu keduale keu hoto kateai louge abu ke melavei Balisia atae tilu.
JOH 9:14 Bulamoike Iesuu tivu mai malaha ke nimo ulihai hoesehavonu.
JOH 9:15 Iale kemoike Balisia ataeau malaha ke belahai avoe, “A oleve kateike vaime nianu.” Ige malaha keu namigevei avoe, “Iesuu tivu mai di nimo ulihanu. Ige di tiale emo di ni totoale kemoike di niu dua vage di aike niai onobenobe elegevema.”
JOH 9:16 Ige Balisia ata degomoleau loui avoe, “Vaveve ko vale ata keu Dilavamo lohoholinu. Kosealemo keu bula nalioholinu.” Isege Balisia ata degomoleau loui avoe, “Isito oleve kateike vaime vaveve toela vamale ata keu vuvune vaveve ke vanu.” Abu hoto kateale moleho loui kemo mole tasaligevelu.
JOH 9:17 Kateaito tota malaha nehe ke belaha moleai avoe, “A loui kosea, ‘Iesuu di ni hoesehavonu.’ Iale a huhuige ata keu ata oleteale.” Ige malaha keu namigevei avoe, “Keu beloveta ata.”
JOH 9:18 Ige Diue kosive keau hoto ke evisi malaha nehe niveu keduage Iesuu hoesehavoale hotove ke maholilu. Iale kemo abu malaha ke mamata neinaveta hohavege abu loholu.
JOH 9:19 Ige abu belagevei avoe, “La monike ko. La loui kosea, ‘Kou uge niveu keduanu.’ Iale au oleve kateike vai aike nianu.”
JOH 9:20 Ige mamaveu neinaveti namigevei avoe, “No hilokage keu no mo. Isi no hilokage keu uge niveu keduanu.
JOH 9:21 Isito oleve kateai niveu dua vale ke no hilokaholilu. Isi ata oleu nive hoesehavoale ata keta no hilokaholilu. Keu au ebia holisi kosi holinu. Iale belahage biagena au deiada loui la namigevei.”
JOH 9:22 Hoto kateai louale keu koseanu. Keau Diue kosive kebia vabugevelu. Kosealemo kosive keau ata namigevei avoe, “Ata olena Iesu ivi ebagemai loui kosea, ‘Keu ata tedaevemale kosive Keliso.’ Ige noeabuna ata ke iovai humahave bamuge au bae tota Diue dubu kemo guligulialivebene.”
JOH 9:23 Katealemoike mamaveu neinaveti loui avoe, “Keu kosi holinu. Iale bato belahage biagena au deiada laheho loui.”
JOH 9:24 Ige abu tota malaha nehe ni keduale ke hohavo molealu. Ige au lohoge abu avuho loui avoe, “Dilava nimo hoto seleve noheho lounela. No hilokage Iesu keu vaveve toela vamale ata.”
JOH 9:25 Ige malaha nehe keu hotoeabe ibina vai abuho loui avoe, “Mesoho keu vaveve toela vamale ata mesoho vaveve toela vamale ata holioholinu. Di ke hilokaholisito vaveve koseale igae di hilokanu. Di niu subuta keduanu. Isito di niu nova dua vage di nianu.”
JOH 9:26 Ige abu belahai avoe, “Keu aemo vaveve onole vanu. Au oleve kateai a ni hoesehavonu.”
JOH 9:27 Ige au namigevei avoe, “Hotoike di subuta loui la namigevege la evisito maholilu. Iale osialemoike la isiviai tota hoto ke evi moleai. Ose la isivialeike Iesu esemu holisi.”
JOH 9:28 Kateai louge abu avuho itumulahai hotoe toela loulu. Isi namihai avoe, “Au ata ke esemu. Isege noeau Mosese esemuia.
JOH 9:29 No hilokage Dilavau subuta Moseseho lounu. Isito ata ke no hilokaholilu. Keu oleve keve lohonu.”
JOH 9:30 Ige ni kedute keu tota namigevei avoe, “Di la hoto ke evisi vikoanu. Kosealemo la loui kosea, ‘Malaha keu oleve keve lohoale ke no hilokaholilu.’ La katelahai loulu. Isito malaha keu di ni hoesehavoge di nianu.
JOH 9:31 Nahi hilokage Dilavau bae vaveve toela vamale kebia hoto evilivebene. Isito oleuoleu Dilava hoto evisi isivive vamale ata kebia hoto auna evisi.
JOH 9:32 Subuta mole ui lohoale kemo atabeu ni kedutebe ni hoesehavo holioholinu.
JOH 9:33 Malaha keu Dilavamo lohoholivatege keu vuvune vavevebe vaholinu.”
JOH 9:34 Kateai louge abu hotove ibina vai avuho loui avoe, “A neinau a mamoge a keu vaveve toela unaha vamale ata. Iale kemoike ose a isiviai no haivei.” Abu katelahai loui iovage au dubu halei heie tinu.
JOH 9:35 Abu malaha ke iovale hoto ke Iesuu evisi tiale malaha ke elehai avuho loui avoe, “Ana a uvu mai Atae Esemo mamonu.”
JOH 9:36 Kateai louge malaha keu namihai avoe, “Ata ke ivi daho lounela. Ige di bae kemo di uvu mai avuemo mamoi.”
JOH 9:37 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A subuta ata ke elehanu. Iale keike aike aiti hotoima.”
JOH 9:38 Ige malaha keu loui avoe, “Kosive, di di uvu mai aemo mamonu.” Kateai louito Iesu vudimo au kome bokoai vata bisi hoesehavonu.
JOH 9:39 Kateige Iesuu avuho loui avoe, “Atae vaveveike di kaovaliho vatae lohonu. Iale kemo ni kedute keabuna nilahai. Isege nilahai elehale kebia nina keduai.”
JOH 9:40 Ige Balisia ata degomoleau keve avuluvuta uale keau ke evisi Iesu belahai avoe, “A hoto louale kemo ose a huhuige noeau ni kedutea.”
JOH 9:41 Ige Iesuu namigevei avoe, “La ni kedute holiale ke hilokavatege toelau laemo uoholinu. Isito la loui kosea, ‘Noeau nilahai lulelelahalu.’ La kateale loualemo vaveve toelau sohu laemo ua.”
JOH 10:1 Iesuu tota loui avoe, “Seleveta di hoto mole louge evive. Ata oleu ovoe iadi ke udahala velemai tioholisito iadi edolei uvuve tiale keu vavoloe ata. Keu isivialeike mamoe vavoloai.
JOH 10:2 Isito ata oleu iadie udaha kela velemai tiale keu mamoe nalievemale ata.
JOH 10:3 Mamoe nalievemale ata kena tige udaha nalimale kena avuho udaha alavoge auna ke uvue tiniege au mamoe kebia igaegae iviabe ivilovei hohavege abuna hotove evisi lohoge auna holoevei tai.
JOH 10:4 Auna kebia holoevei iadi ke halei abuho uli holisi tisege mamoe abuna ehovai tai. Kosealemo keau abu biage hoto ke evisi hilokalu.
JOH 10:5 Mamoe keau bae ata mole ehovalivebene. Isito abuna ke aehai detuluvisi. Kosealemo keau ke hoto hilokaholilu.”
JOH 10:6 Iesuu dovudovue hoto ke loui namigevege abu ke evisito ihuve hilokaholilu.
JOH 10:7 Iesuu tota namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. Dau mamoe kebia iadie udaha.
JOH 10:8 Di lohoholisege ata degomoleau uli holisi lohoale keau vavoloe ataea. Keau isiviale mamoe malevei. Isito mamoe keau hotoeabe evioholilu.
JOH 10:9 Dau mamoe kebiau tiveve udaha. Iale oleuoleu dae lohoale keabuna udaha kela velehovoge dana kebia malevege abuna ue dua vai.
JOH 10:10 Vavoloe atau lohoale isivialeike mamoe kebia malevei havei aiogevei. Isito dau lohoale isivialeike ukolikoli ovege abu kemo ue dua vai.
JOH 10:11 “Dau mamoe nalievemale atae dua. Iale dana di mamoe kebiaho hatige vavoloe ata keu bae kebia malevelivebene.
JOH 10:12 Isito mamoe nalievemale atae toela kena mamoe kebia nalieveniege ovo aihanitena mamoe kebia aiogeveliho lohoge auna kebia halevei detitisi tai. Kosealemo ata keu mamoe kebia nalievemale ata seleve holioholinu. Iale kemo ovo aihanite kena mamoe kebia uagevei aiogevege abuna igaegaeai detuluvisi tai.
JOH 10:13 Malaha keu detitiale keu koseanu. Keu mamoe nalievemale biage seleve holioholinu. Iale kemoike ovoe toelau lohoge au mamoe halevei detitinu.
JOH 10:14 Dau mamoe nalievemale atae dua. Ige di Mamau di vaveve hilokage data vaveveve hilokanu. Iale ke nahate di di mamoe kebia vaveve hilokaevenu. Ige abuta di vaveve hilokalu. Iale kemo dana di mamoe kebiaho hatai.
JOH 10:16 Isito di mamoe degomoleau ua. Keau ovoe iadi mole biaea. Iale dana kebiata malevege abuna di hoto evisi di ehovai. Ige di mamoe keabuna bahata igaetolahai hala igae ke uvumo uge dana kebia nalievei.
JOH 10:17 “Di di ataho hatiliho negoale kemoike di Mamau daho isivi baluganu. Iale dana hatige di Mamana tota di etuvage dana hovelahai.
JOH 10:18 Atabeu bae di lu mage di bae hatilivebene. Isito di biagena di isivimo hatai. Di Mamau daho loui vuvune mai daoale kemo dana hatiniege tota vuvune kemo hovelahai.”
JOH 10:19 Iesuu hoto kateale louge Diue kosiveau hoto kemo mole tasalievelu.
JOH 10:20 Ige degomoleau loui avoe, “Munanae toelau avuemo lohoge keu tilogoanu. Iale osialemoike la hotove evima.”
JOH 10:21 Isege degomoleau loui avoe, “Munanae toelau ataemo biloige au bae hoto kateale loulivebene. Munanae toelau avuemo uale kemo au oleve kateike vai ni kedute ke hoesehavonu.”
JOH 10:22 Vani mole Diue vahaeho vani moleu lohonu. Subuta mole Diue ataeau vahaeholahai Dielusalemae dubu baluga hoesehavolu. Iale vagana bahata dabae vanila abuna vani ke huhulahai vahaeholahagei.
JOH 10:23 Iale vani kemo Iesuu Diue dubu baluga ke hedaka mole ivi Solomoni keve lamisi oai tima.
JOH 10:24 Ige Diue kosiveau lohoale evilikahavoi avuho loui avoe, “No vani moaga a hoto kemo dolodololahalu. Iale ana vadeumalela hoto seleve loui no namigevei. Aike noheho lounela. Au ana no ata tedaevemale kosive Keliso mena.”
JOH 10:25 Kateai louge Iesuu namigevei avoe, “Avuike di subuta loui la namigevenu. Isito laeau di hoto maholilu. Dau di Mamae vuvunemo vikoe vaveve vaevege la elegevelu.
JOH 10:26 Isito la la uvu mai daemo mavoholilu. Kosealemo laeau di mamoe holioholilu.
JOH 10:27 Di mamoe abuna di hoto evisi di ehovage dana kebia hilokaevei.
JOH 10:28 Isi ukolikoli ovege abu bae haluvilivebene. Ige atabeu bae di adamo kebia malevelivebene.
JOH 10:29 Di Mamau ata kebia malevei daonu. Di Mama keu ata bahata evigevenu. Iale atabeu bae adavemo kebia malevelivebene.
JOH 10:30 Kosealemo di Mama isi da noeau avuti igae.”
JOH 10:31 Kateai louge Diue ataeau hovedevei mune malei isiviai hamai.
JOH 10:32 Katelahage Iesuu abuho loui avoe, “Di Mamau daho louge di laheho vaveve dua moaga vaevenu. Iale vaveve oletemoike la mune malei isiviai dahavoi.”
JOH 10:33 Ige Diue ataeau avuho loui avoe, “A vaveve dua vale kemo no isiviholialeike mune malei ahavoliho. Isito a Dilava ivi aiohavoale kemoike no isiviai ahavoi. Au ata unaha. Isito au a ebika ebagemai loui kosea, ‘Dau Dilava.’ Iale kemoike no isiviai ahavoi.”
JOH 10:34 Ige Iesuu namigevei avoe, “La menaka kemo abu subuta hoto koseale hisalilahalu. Avoe, ‘Dilavau loui avoe, Laeau dilavaea.’
JOH 10:35 Iale nahi hilokage Bukae Hotomo abu hisaliale hoto keu seleve. Iale kena vani bahata ugei. Hoto kemo Dilavau au ata tabageveale kebia au abuho loui avoe, ‘Laeau dilavaea.’
JOH 10:36 Iale di Mamau di ebagemai di hanavoge di vatae lohonu. Iniale laheho loui kosea, ‘Dau Dilava mo.’ Iale osialemoike la daho loui kosea, ‘A Dilava ivi aiohavonu.’
JOH 10:37 Mesoho di di Mamae vaveve vaholige kemo bae la uvu mai daemo mavoholive.
JOH 10:38 Isito di di Mamae vaveve vage la kemo la uvu mai daemo mavoholilu. Iale di vikoe vaveve vale kemo bae la uvu mavove. Ilive elike kemo di Mamau daiti usege di avuemo uale ke hilokave.”
JOH 10:39 Kateai louge abu isiviai mai kotai. Isito Iesuu adaeabe kabosevenu.
JOH 10:40 Isi tiale Diodani e houi vaki mole tiale Dioniu subuta ata babatisogeveale keve ua.
JOH 10:41 Ige ata moagatahoeau avue loholu. Avue loholiale moleho loui avoe, “Dioniu vikoe vaveve vaeveholinu. Isito Dioniu ata ko vaveve louale hotove bahata keu seleve unaha.”
JOH 10:42 Hoto kateale louge ata moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi ehovalu.
JOH 11:1 Beteni malaha mole ivi Lasolo keu vavahanianu. Iale o kemoike amakinive abuitau ua. Moleike Mata. Ige hohove Meli.
JOH 11:2 Meli keike deholo hagote mai Iesu velomo ehosivai au kinata Iesu velo ulihanu. Iale ke amakini Lasolo keike vavahanianu.
JOH 11:3 Ige mahohoeabe keau Iesuho hoto hanavolu. Avoe, “Kosive, a uvue haokau vavahanianu.”
JOH 11:4 Ige Iesuu hoto ke evisi loui avoe, “Lasolou vavahaniale ke gabiu bae hatihati mai loholivebene. Isito gabive kena Dilava ivi mai duatisi. Ige kemo Dilava moe ivitana balugai.”
JOH 11:5 Iesuu Mata isi hohove isi amakinive Lasolo kebia isivi ovenu.
JOH 11:6 Isito keu Lasolo vavahanie hoto ke maito solekai tioholinu. Au hoto ke evisito au uale keve vanie ni abuita ua.
JOH 11:7 Iniale vanie ni abuita keau uoholige au au esemu namigevei avoe, “Nahi hoidevei tota Diudiae tai.”
JOH 11:8 Ige esemuiabeau avuho loui avoe, “No kosive, nahi aike Diudia keve usege ata keau isivialeike muneta ahavoi. Iale osialemoike a isiviale nahi tota hoidevei keve tai.”
JOH 11:9 Ige Iesuu namigevei avoe, “Nahiabuna vanimo olahaliege nahi bae ono molemo vatoi dobuluvilivebene. Kosealemo vanie agamoike nahi olahama.
JOH 11:10 Isito nahiabuna vavimo olahaliege ono molemo vatoi dobuluvisi. Kosealemo nahi hati maleholilu. Iale ke nahate nahiabuna Dilava isivi valiege nahi bae atae vaveve toela ke vabuhavolivebene.”
JOH 11:11 Kateai louito tota namigevei avoe, “Nahie haoka Lasolo keu lahanu. Isito dana tiniege etuvage auna hovelahai.”
JOH 11:12 Ige esemuiabeau namihai avoe, “Kosive, au lahale kemo auna momoleai.”
JOH 11:13 Abu katelahai huhulahai avoe, “Lasolou laha unahanu.” Isito Iesu eu hilokage keu hatinu.
JOH 11:14 Iale kemo Iesuu inuta namigevei avoe, “Lasolou hatinu.
JOH 11:15 Di keve uoholisege au hatiale keu duave. Kosealemo dana tiniege la totonamo vaveve mole vage lana ke elehai la uvu mai daemo mavove. Iale lohoge nahi avue tai.”
JOH 11:16 Ige malaha mole ivi Tomasi (ivive mole Didimasi) keu Iesu esemu degomole namigevei avoe, “Lohoge nahi avuluvuta talive elike abu hamage nahi avuluvuta haluvisi.”
JOH 11:17 Abu tiliale velehovoi evige abu Lasolo mai abavuale vanie ni abuita abuita uoholinu.
JOH 11:18 Lasolo o Beteni keu Dielusalema o baluga kemo haeavaveu tu (2) maelo.
JOH 11:19 Iale Matau Meliti abu amakiniho uvulahale kemo Diue ata moagaeau o baluga ke halevai loholiale abuhi uvulahalu.
JOH 11:20 Ige Matau Iesuu lohoale hoto ke evisi o halei tiale Iesuemo tinu. Isito Meliu oe ua.
JOH 11:21 Isi tiale Iesu namihai avoe, “Kosive, a kove ubeto di amakiniu hatioholinu.
JOH 11:22 Isito di hilokage ana nova onole loui Dilava imihage auna a isivi ke vai.”
JOH 11:23 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A hohona tota hovelahai.”
JOH 11:24 Ige keate keu namihai avoe, “Di hilokage auna vanie gabila bae hovelahai.”
JOH 11:25 Ige Iesuu namihai avoe, “Dau hovelahaveve biage. Isi dau lu maleveve ke biage. Iale oleuoleu abu uvu mai daemo mavoito haluviale keabuna bae ukolikoli malei.
JOH 11:26 Isi oleuoleu nita ui abu uvu mai daemo mavoale kebiata abuna ukolikoli malei. Iale ana di hoto ke manu.”
JOH 11:27 Ige keate keu namihai avoe, “Ito, Kosive, di hilokage au Dilava mo. Dilavau a hanavoge a vatae lohoale no tedaevemale kosive holinu.”
JOH 11:28 Matau hoto ke louito hoilahai tiale tobekai au hoho Meli namihai avoe, “Kosiveu aike lohonu. Keu di namihai isivialeike a elehai.”
JOH 11:29 Ige Meliu hoto ke evisi solekai hovelahai tiale Iesue tinu.
JOH 11:30 Iesuu sohu oe lohoholisito Matau avuemo tiale keve usege Meliu avuemo tinu.
JOH 11:31 Ige Diue ataeau Meliluvuta uvulahale keau elehage Meliu solekai hovelahai tige abu ehovai tilu. Kosealemo keau huhuige Meliu au amakini vutae ninalihoike au tinu.
JOH 11:32 Isi tiale keu Iesu uale kela velemai vudivemo kome bokoai vata bisi avuho loui avoe, “Kosive, a kove ubeto di amakiniu hatioholinu.”
JOH 11:33 Kateai avuho loui ninage Diue ataeau avuluvuta lohoale kebiata ninalahalu. Ige Iesuu kebia elegevege uvuu hamanu.
JOH 11:34 Ige Iesuu belagevei avoe, “La oleve abavulu.” Ige abu namihai avoe, “Kosive, loholive elehanela.”
JOH 11:35 Kateai louge Iesuu ninanu.
JOH 11:36 Ige Diue ataeau ke elehai moleho loui avoe, “Elehave. Keu avuho uvu baluganu.”
JOH 11:37 Ige degomoleau loui avoe, “Ose keike ni kedute ke ni hoesehavoge au nianu, e. Iale au osiohoike solekai loholive Lasolo hoesehavoge au vavahanimo momoleholisito unata bae au hatisege iave lohonu.”
JOH 11:38 Kateisege uvuu tota Iesu hamage au halei vutave tinu. Vutave keu metae vaha nahate. Iale mune moleu vutave ili ke bamunu.
JOH 11:39 Ige Iesuu ata namigevei avoe, “Mune ke evovoave.” Kateai louge hatiale ke amakini Mata keu Iesu namihai avoe, “Kosive, no ke abavuale vanie ni abuita abuitaeau uoholilu. Iale kena hisiai.”
JOH 11:40 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di subuta aho loui kosea, ‘Ana a uvu mai daemo mamoniege Dilava vuvune vaveve ke elehanela.’ Dana aho kateai lounu, e.”
JOH 11:41 Kateai keate keho lousege abu mune ke evovoalu. Ige Iesuu ehue niai loui avoe, “Di Mama, a di hoto eviale kemo di a vahaeho vanu.
JOH 11:42 Di hilokage a vani bahata di hoto evima. Isito ata kobiau kove uale kemoike di hoto ko loui isivialeike abu ke evisi hilokage a di hanavonu.”
JOH 11:43 Kateai louito ke iae baita hoai loui avoe, “Lasolo, velemai loho.”
JOH 11:44 Kateai hoage hatiale keu velemai lohonu. Velemai lohoge abu subuta ogota viliale keu sohu vavavemo ua. Ige nive viliale keta emo ua. Ige Iesuu ata namigevei avoe, “Vavavemo ogo ke bodiage auna oai tai.”
JOH 11:45 Kateige Diue ataeau Meliluvuta uvulahaho lohoale kebia degomoleau Iesu vaveve ke elehai abu uvu mai avuemo mavolu.
JOH 11:46 Isege degomoleau hoidevei tiliale Iesuu vale hoto ke loui Balisia ata namigevelu.
JOH 11:47 Ige Balisia ata keau dubu nalimale kosivebiahi igaetolahai hotohotoai mole namigevei avoe, “Iesu keu vikoe vaveve moaga vaevenu. Iale nahiabuna ono vade igae avuemo vai.
JOH 11:48 Nahiabuna ke nimo tahoige kena vani bahata katelage ata bahataeabuna ehovai ivive ebagevage Loma gamani kosive abuna loholiege nahie dubu baluga koilahai nahie ata bahata havehatui.”
JOH 11:49 Kateai louge kebia vigomo dubu nalimale kosive baluga Kaiabasi keu hovelahai namigevei avoe, “La keau luleleholilu.
JOH 11:50 Nahi ata ke igae hamage au hatige keu duave. Onoilage ata ke igaeho Loma ataeau loholiege nahie ata bahata havehatuge uoholima.”
JOH 11:51 Keu hoto ke louale keu au isivimo louholinu. Isito keu dubue kosive baluga holiale kemoike au Iesuu Diue ataho hativeve ke hilokai lounu.
JOH 11:52 Au hoto ke louale keu Diue ata unahaho au louholinu. Isito Iesuu hatiale kemo Dilava ese bahata oleve uale kebia auna bevuevege abuna igaetolahai ui.
JOH 11:53 Iale vani kemoike Diue kosiveau lavisi Iesu hamaveve humaha ke kaovama.
JOH 11:54 Iale kemo Iesuu Diudia vata keve ohanoi tiveve keu anekianu. Katealemo Iesuu vata ke halei tiale tomagie vavae o mole ivi Ibelemi keve au esemuhi ua.
JOH 11:55 Keve usege Diue vahaeho vani mole Basova keu vuguvuguanu. Ige ata moagaeau hovedevei abu o halevei o baluga Dielusalema keve tilu. Keve tiale isivilahai vasohuta abu vaveve toela ulihaito gabie Basova lovi ke isi.
JOH 11:56 Isi katelahai tiliale abu dubu baluga keve Iesu kaovalu. Isi mole belagevei avoe, “La huhuige kena valive Basova lovi koho lohoi. Mena au bae loholivebene.”
JOH 11:57 Abu hoto ke louale keu koseanu. Dubu nalimale kosivea isi Balisia ata keau isivialeike Iesuu lohoge abu mai kotai. Iale keau ata namigevei avoe, “Iesuu oleve uale ke la hilokaliege no haiveve.”
JOH 12:1 Basova vahaeho vani ke bula igaeu usege Iesuu Betenie tinu. O keu Lasolo o. Lasolo keike hatige Iesu etuvage au hovelahanu.
JOH 12:2 Iale Iesuu tiale keve velemage Matau avuho lovi vanu. Matau lovi vasege Lasolou Iesuti uguiavoi molehi sisilama.
JOH 12:3 Sisilasege Meliu deholo mole hagote mai lohonu. Deholo keu ibina balugate. Iale au ke mai lohoale Iesu velomo ehosivai au kinata velove ulihanu. Ige deholo ke hagou oe uvu bahata hagotinu.
JOH 12:4 Ige Iesu esemu mole avuho haiaveve Diudasi Kaliota keu ke elehai kemo hoto lounu.
JOH 12:5 Avoe, “Keate keu osiohoike ke ehosivanu. Keu kemo moni baluga hatunu. Iale abege au mai voiai kemo tili handele kina (K300) malei kunaiholimale kebia ovei.”
JOH 12:6 Au hoto louale keu koseanu. Keu kunaiholimale kebia huhuevei hoto ke louholinu. Isito au ebikaike au huhuai hoto ke lounu. Kosealemo keu vavoloe ata. Isi keu Iesuta esemuiabeta moni nalimale ata. Iale kemoike au moni ke huhuai isivialeike moni ke malei otovelive gabie moni kemo au ebika tedahoi.
JOH 12:7 Iale Diudasiu kateai louge Iesuu avuho loui avoe, “Halege au ke valeu duave. Di hativeveu vuguvuguike vage au deholo hagote keta di gadehavoma.
JOH 12:8 Kunaiholimale keabuna vani bahata lahehi uge lana kebia tedaeveve. Isito dau bae vani bahata lahehi ulivebene.”
JOH 12:9 Diue ata moagaeau Iesu Betenie uale ke evisi keve tilu. Keve tiale Iesu igae elehaho tioholilu. Isito isivialeike Lasolou hatige Iesu etuvale keta abu elehai.
JOH 12:10 Ige kemo dubu nalimale kosiveau isivialeike Lasolota hamage au hatai.
JOH 12:11 Kosealemo Lasolou hovelahale kemo Diue ata moagaeau abu kosive halevei abu uvu mai Iesuemo mavoi ehovalu.
JOH 12:12 Iesuu Betenie tisege Diue ata moagaeau Basova vahaeho vani keho lohoale Dielusalemae ua. Iale keau vavita evige Iesuna Dielusalemae lohoi.
JOH 12:13 Ige ata keau ke evisi idi mole niue vana ke nahate heisi bohisi malei Iesu beiavoi tilu. Beiavoi tai baita loui avoe, “Seloo, Iselalae kosive kou Dilava ivimo lohoale ko nahi hoesehavoi. Ata keu Iselala ata nahie kosive. Iale Dilavana ke hoesehavoi.”
JOH 12:14 Kateai lousege Iesuu donikimo ugulamoi lohonu. Ugulamoi lohoale keu Bukae Hotou louale ke mai selevetinu.
JOH 12:15 Bukae Hotou loui avoe, “Saioni omo umale ataea, lainaho vabulahalive. La kosiveike donikie dogamo ugulamoi lohoma.”
JOH 12:16 Iale vani kemo Iesu esemu keau hoto kemo luleleholilu. Isito vani mole Iesuu hovelahai ehue tiale kemoike abu lulelelahai hilokage Iesu vaveve keu Bukae Hoto ke mai selevetinu. Iale keike abu ke avuho valu.
JOH 12:17 Ata moagaeau Iesu beiavoi tiale kebia degomoleau subuta Iesuu Lasolo etuvale ke abu elehalu. Elehasege Iesuu hoage Lasolou abu abavuale ke gulimo hovelahai lohonu. Iale keau ke elehai tialeau hoto ke loui ata moaga namigevelu.
JOH 12:18 Ige ata keau Iesu vuvune vaveve ke vale hoto ke eviale kemoike abu Iesu beiavoi tilu.
JOH 12:19 Beiavoi tige Balisia ataeau ke elehai moleho loui avoe, “Elehave. Ata bahataeau Iesu ehovalu. Iale nahiabuna oleve kateai humahave bamui.”
JOH 12:20 Basova vahaeho vani keho Dielusalemae lohoale ata kebia degomoleau Giliki ataea.
JOH 12:21 Iale keau lohoale Iesu esemu mole Bilibi namihalu. Bilibi keu Galili vata kemo o mole ivi Betesaida ke ata. Iale abu ata ke namihai avoe, “Kosive, no isiviai Iesu elehai.”
JOH 12:22 Katelahai louge Bilibiu tiale Andulu namihanu. Isi avuti tiliale Iesu namihalu.
JOH 12:23 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Atae Eseu hativeve vaniu lohoale auna hatige Mamavena hoesehavoi tota atagave omisi.
JOH 12:24 Iale di hoto seleve louge evive. Di vaveve keu konee nie bai nahate. Lana konee nie bai igae mai hatuholige keu bae moagalivebene. Isito lana ke igae mai hatuge nive igae kemo konee luhu abuna moagai.
JOH 12:25 Vata kove ata oleu au ebika unaha huhuaniege auna gabie ukolikoli hosidisi. Isito ata oleu au ebika huhuholiale kena ehue tiniege ukolikoli malei ue dua vai.
JOH 12:26 Iale oleuoleu isivilahai di lovi valiho valiege abu di esemu holisi di ehovai. Ige dana kebia holoevei tige abuna di uale keve daluvuta ui. Ige di Mamana oleuoleu di lovi vale kebia ivi tabagevei.”
JOH 12:27 Iesuu kateai abuho louito tota hoto mole loui namigevei avoe, “Di uvuu aike hadanu. Iale dana hoto vade loui. Dana vali loui kosea, ‘Mamai, ainaho vani ke halege au daemo loholive. Isito di bae kateale loulivebene. Dana eve negoai vatehani ke malei. Kosealemo vatehani ke malehoike di lohonu.”
JOH 12:28 Hoto kateale louito au Mama imihai avoe, “Mamai, di isiviale ataeau di vavevemo a ivi ebagevai.” Kateai louge hoto moleu otogomo lohoi avoe, “Di subuta a vavevemo di ivi ebagemanu. Iale dana tota a vavevemo di ivi ebagema moleai.”
JOH 12:29 Ige ataeau Iesu vavamo laviale keau hoto ke evisi loui avoe, “Hatau luluanu.” Isege degomoleau loui avoe, “Aneluike avuho hoto lounu.”
JOH 12:30 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Hoto keu di totonamo lohoholinu. Isito hoto keu la totonamoike lohonu.
JOH 12:31 Iale dana aike ata bahataho idie domo hatige ata oleuoleu abu uvu mai daemo mavoale kebia Dilavana uvuiabe kaovai hilokaevei valive Vatae Kosive ke vuvunemo au ebikaho malevei.”
JOH 12:33 Iesuu hoto kateai loui isivialeike ataeau hilokage auna oleve kateai hatai.
JOH 12:34 Kateai louge ata moaga keau hotove ibina vai avuho loui avoe, “No menaka kemo no hilokage ata tedaevemale kosive Keliso keu bae hatilivebene. Isito kena vani bahata ui tigei. Iale osialemoike a loui kosea, ‘Abuna Atae Ese mai idie domo hamai.’ Iale Atae Ese keu oleike.”
JOH 12:35 Kateai louge Iesuu namigevei avoe, “Atagau bae vani moaga lahehi ulivebene. Iale ataga keu lahehi usege nenilahai ataga kela olahai teve. Lana kela tige vaviu bae laemo loholivebene. Isito oleuoleu vavimo timale keau abu oleve timale ke hilokaholilu.
JOH 12:36 Iale ataga keu lahehi usege la uvu mai avuemo mavove. Ilive elike atagae ata holive.” Iesuu kateai louito halevei lilikateve tinu.
JOH 12:37 Kosealemo au atae nimo vikoe vaveve moaga vaeveale ke abu elehaito abu uvu mai avuemo mavoholilu.
JOH 12:38 Vaveveabe keu beloveta mole Aisaia ke hoto mai selevetinu. Beloveta keu subuta loui avoe, “Kosive, di a hoto louge ataeau a hoto ke evisito maholilu. Ige a vuvune vaveve vale keta abu elehaito a ehovaholilu.”
JOH 12:39 Katealemo evievi vaveve keu abuemo anekianu. Iale kemo Aisaiau tota hoto mole lounu.
JOH 12:40 Isi avoe, “Dilavau niabe bamui uvuiabeta bamunu. Kosealemo keau isiviholilu Dilavae lohoge au hoesegeveliho. Katealemo au niabeta uvuiabeta bamuge elike abu elehai lulele halevai.”
JOH 12:41 Aisaiau hoto ke louale keu koseanu. Keu Iesu ataga elehale kemoike au vaveveve ke louge ataeau kemo luleleholilu.
JOH 12:42 Isito Diue ata kebiamo Diue kosive degomoleau abu uvu mai Iesuemo mavolu. Abu katelahaito isiviholialeike ataeau ke hilokaliho. Kosealemo Balisia ataeabuna ke hilokaliege Diue kosive kebia iovege abu bae tota loholive dubue guligulilahalivebene.
JOH 12:43 Vaveveabe keu toelanu. Kosealemo abu Dilavau kebia tabageveveve ke huhuoholisito isivialeike ataeau iviabe tabagevei.
JOH 12:44 Iesuu tota ata haivei baita abuho loui avoe, “Ata oleuoleu abu uvu mai daemo mavoale keau abu uvu mai da igaemo mavoholilu. Isito keau abu uvu mai di hanavoale ata ketamo mavolu.
JOH 12:45 Isi ata oleuoleu di elehale keau di hanavoale ata ketaike abu elehalu. Kosealemo dau ke vaveve nahate.
JOH 12:46 Di vatae lohoaleu ataga nahate vanu. Iale oleuoleu abu uvu mai daemo mavoale keau bae vavimo ulivebene.
JOH 12:47 Isi oleuoleu di hoto evisito di ehovaholige di bae kebia vaveve abuemo kaovei abuho hoto loulivebene. Kosealemo dau vatae atae vaveve kaovaliho lohoholinu. Isito dau vatae ata kebiaike maleveliho lohonu.
JOH 12:48 Iale oleuoleu di kabebihavoi di hoto maholige olena abuemo vaveveabe kaovai. Atabeu bae vaveveabe kaovalivebene. Isito vanie gabila di louale hoto kena bae vaveveabe abuemo kaovai.
JOH 12:49 Kosealemo di hoto louale keu da igae hoto holioholinu. Isito di Mamau di hanavoale keike di onole loui ata haiveveve hoto ke loui di namihanu.
JOH 12:50 Iale di hilokage hotove kemo lana ukolikoli maleve. Kosealemo di hoto louale keu di hoto holioholinu. Isito di Mamau daho louale hoto keike di laheho lounu.”
JOH 13:1 Iniale Basova vahaehoe vani keu lohoholisege vanive igaeu usege Iesuu hilokage au vata halei hoilahai au Mamae tiveve ke vaniu lohonu. Ige isiviveu au vatae esemuemo ualemo au isiviale vaveve mole vage abu elehai isivive ke hilokai.
JOH 13:2 Iale vavi kemo Iesuu au esemuhi ugulamoi lovi isege esemuiabe kebia vigomo Seteneu esemuve mole Saimoni mo Diudasi Kaliota ke uvumo Iesuho haiaveve ke huhuihuhui mai avuemo mamonu.
JOH 13:3 Isito Iesuu hilokage Mamaveu vuvune bahata ominu. Isi hilokage keu Dilavamo lohoale kemo auna tota hoilahai Dilavae tai.
JOH 13:4 Iale abu lovi isege Iesuu hovelahai au ogo iamoi tauvela mai holovanu.
JOH 13:5 Isi e hai disimo ehosivai mai tiale au esemue velo totoevei tauvela keta veloeabe ulihanu.
JOH 13:6 Isi lohoale Saimoni Bita velo totoaliho vage au avuho loui avoe, “Kosive, seleveta ana di velo totoai.”
JOH 13:7 Ige Iesuu namihai avoe, “Di aike onole vamale ko a hilokaholinu. Isito gabie ana bae hilokanela.”
JOH 13:8 Ige Bitau avuho loui avoe, “A bae di velo totoalivebene.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di a velo totoholige a bae di esemu holilivebene.”
JOH 13:9 Ige Bitau loui avoe, “Kosive, a di velo totoaniege di adata di kinata totoanela.”
JOH 13:10 Ige Iesuu namihai avoe, “Ata oleu baita emoaniege au bae tota au vava bahata emohavolivebene. Isito auna au veloe voto unaha totoai. Iale ke nahate di la uvu hoesegevege duaveanu. Isito la vigomo ata mole igae di ke hoesehavoholinu.”
JOH 13:11 Iesuu hoto ke louale keu koseanu. Keu hilokage ata kena avuho haiai. Kemoike au loui avoe, “Di la bahata hoesegevenu. Isito la vigomo ata mole igaeu di hoesehavoholinu.”
JOH 13:12 Iesuu kateai loui veloeabe bahata totoai gabiaito tota au ogo mai hatui tota abuhi ugulamoi abuho loui avoe, “Lana di laemo vadeu vale ke ihu hilokalu.
JOH 13:13 La di ivihai daho loui kosea, ‘No haivemale ata.’ Isi daho loui kosea, ‘Kosive.’ La daho kateai louale keu duave.
JOH 13:14 Kosealemo dau la haivemale ata. Isi dau la Kosive. Iale di la velo totoale ke nahate mole velo totoeveve.
JOH 13:15 Di aike la haiveale ke nahate vai mole hoesegeveve.
JOH 13:16 Di hoto seleve loui la namigevege evive. Esemubeu bae au kosive evihalivebene. Ige ata oleu au kosive hoto loumale keu bae au kosive ke evihalivebene.
JOH 13:17 Di aike vaveve mole vale kemo lana lulelelahai ke valiege lana vahaeholahave.
JOH 13:18 “Isito di hoto ko loualeu la bahataho louholinu. Di hilokage di la bahata tabagevenu. Isito la mole igaena di aiohavoi. Ige vaveveve kena Bukae Hoto mai selevetisi. Bukae Hotou loui avoe, ‘Ata moleu daiti lovi iale kena dahoe haiai.’
JOH 13:19 Iale hoto ke ihuu sohu lohoholisege di isiviale vasohuta la namigevei. Ilive elike gabie vaveve keu lohoge lana kemo di hoto ko mai hilokage dau di louale ata ke da.
JOH 13:20 Di seleveta la namigevege evive. Di la hanavege ata olena la tedaevei la hoesegeveniege dataike au ke tedahoi hoesehavonu. Isi olena di tedahoi di hoesehavoniege di hanavoale keike au ke hoesehavonu.”
JOH 13:21 Iesuu hoto ke loui gabiasege uvuu hamanu. Ige kemo au inuta kebia namigevei avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La molena bae di mai atae toela ovege abuna dahavoi.”
JOH 13:22 Kateale louge esemuiabeau hoto ke evisi dolodololahai mole nibievei lotilu. Isi huhulahai avoe, “Kou oleike au huhuai hoto ke lounu.”
JOH 13:23 Isege Iesu uvue esemu mole keu vavavemo ugulamoi ua.
JOH 13:24 Ige Saimoni Bitau esemu ke sitohavoi namihai avoe, “Iesu belahai kosea, ‘Esemu oleike au huhuai hoto ke lounu.’”
JOH 13:25 Kateai louge esemu keu valolahai mulumuluai Iesu namihai avoe, “Kosive, ata oleike a ke lounu.”
JOH 13:26 Ige Iesuu namihai avoe, “Elehalive di valavae ivi mai melegimo manemei mai ata mole omige ata ke avuike ke.” Iesuu hoto ke louito valavae ivi mai melegimo manemei mai Saimoni mo Diudasi Kaliota ke ominu.
JOH 13:27 Ige Diudasiu Iesu adamo lovi ke masege solekavesite Seteneu uvuvemo holomanu. Ige Iesuu Diudasiho loui avoe, “A isiviai onole valiho vaniege solekai vanela.”
JOH 13:28 Kateai avuho louge esemuiabeau keve uguiavoale keau Iesu hotoe ihu ke hilokaholilu.
JOH 13:29 Ige degomoleau huhulahai avoe, “Diudasiu nahie moni naliale kemoike Iesuu avuho louge auna vahaeho vanie lovi voiai.” Isege degomoleau huhulahai avoe, “Mesoho Iesuu namihage auna moni malei kunaiholimale kebia ovei.” Esemu keau katelahale huhulahalu.
JOH 13:30 Isito Diudasiu Iesu adamo valavae ivi male keta solekavesite heie dobai tinu. Keu vavimoike au ke vanu.
JOH 13:31 Diudasiu halei tisege Iesuu au esemu namigevei avoe, “Atae Eseu tota au ataga maleveveu vuguvuguanu. Vani kena lohoge Atae Esena hatai hovelahage ataeabuna ke elehai Dilava ivi ebagevai.
JOH 13:32 Ataeabuna avuemo Dilava ivi ebagevage Dilavana avuta solekai au mo mai tota atagave omisi.
JOH 13:33 Di esea, di bae vani moaga lahehi ulivebene. Ige vani mole lana di kaovaito bae di elehalivebene. Iale di Diue ata namigeveale ke nahate di la namigevei. La bae di tiveve matama keve talivebene.
JOH 13:34 Di menakae doga laheho louge evive. Moleho isivilahai mole tedaeveve. Di laheho isiviale ke nahate vai moleho isivilahai mole tedaeveve.
JOH 13:35 Lana moleho isivilahai mole tedaevege kemo ataeabuna hilokage laeau di esemuia.”
JOH 13:36 Kateai louge Saimoni Bitau belahai avoe, “Kosive, a oleveike taliho lounu.” Ige Iesu namihai avoe, “Di tiveve matama keve a bae aike talivebene. Isito gabie ana bae di ehomai keve tenela.”
JOH 13:37 Ige Bitau namihai avoe, “Kosive, osialemoike a daho loui kosea, ‘A bae aike daiti talivebene.’ Di isivialeike aiti talive abu ahavoi data hamai.”
JOH 13:38 Ige Iesuu namihai avoe, “Seleveta ana isiviai daiti talive hatai. Di a namihage evinela. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana di vovoho abuita igaetai kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’”
JOH 14:1 Iesuu kateai Bitaho loui gabiaito tota au esemu namigevei avoe, “Lainaho di louale ke evisi uvulahalive. Isito la uvu mai Dilavamo mavoi datamo mavove.
JOH 14:2 Di Mamae o keve oe uvu moagamoagaeau ua. Iale dana keve tiniege laheho kebia hoesegevei. Hoto keu loboholivatege di la namigeveholinu. Isito hoto keu seleve.
JOH 14:3 Iale dana tiniege laheho oe uvu kebia hoesegevei gabiaito tota hoilahai lohoniege la malevege lana daluvuta keve teve. Iliege di uale keve lana daluvuta uve.
JOH 14:4 Di tiveve matama ke la hilokalu. Isi matama ke humahata la hilokalu.”
JOH 14:5 Iesuu kateai louge esemuve mole Tomasiu namihai avoe, “Kosive, a oleve tiveve ke no hilokaholilu. Iale noeabuna oleve kateai humahave ke hilokai.”
JOH 14:6 Ige Iesuu namihai avoe, “Humaha ke dailiko. Isi dau hoto seleve loumale kosive. Isi dau ukolikoli biage. Iale da igaemo lana di Mamae teve.”
JOH 14:7 Kateai louito namigevei avoe, “La di hilokavatege di Mama keta hilokalu. Isito la aike di elehale kemo la di Mama elehai hilokalu.”
JOH 14:8 Ige Iesu esemu mole Bilibi keu Iesuho loui avoe, “Kosive, no isivialeike a Mama mai no haivenela. Ige elike kemo gabie no a belaha halevai.”
JOH 14:9 Ige Iesuu Bilibi namihai avoe, “Di subuta vani moaga lahehi ui la haivenu. Isito la sohu di hilokaholilu, ani. La oleuoleu di elehale la keau di Mama elehalu. Iale osialemoike a daho loui kosea, ‘A Mama mai no haivenela.
JOH 14:10 Di aho loui kosea, ‘Dau di Mamati ua. Ige di Mamau daiti ua.’ Isito mesoho a hoto ke maholinu. Di laheho hoto louale keu da igae hoto holioholinu. Isito di Mamau daiti umale ke hotoike di laheho lounu. Keu daiti ui au lovi vama.
JOH 14:11 Iale lana di hoto mai hilokage dau di Mamati ua. Ige di Mamau daiti ua. Isito mesoho hoto keu laemo isuige di vuvune vaveve vage la elegeveale kemo la uvu mai daemo mavove.
JOH 14:12 Seleveta di la namigevege evive. Oleuoleu abu uvu mai daemo mavoale keabuna di lovi vale ke nahate abuna vai. Ige loviabe kena di lovi ke evihai balugai. Kosealemo dana tota hoilahai di Mamae tisege loviabe kena kateai.
JOH 14:13 Ige vani kemo lana di ivimo onoleho di imihage dana la isivi ke vai. Dana vaveve kateale vage kemo di Mamae ivi kena balugai.
JOH 14:14 Iale lana di ivimo onoleho di imihage dana la isivi ke vai.”
JOH 14:15 “La di huhuai la isivi daoliege di menaka ehovave.
JOH 14:16 Ige dana di Mama namihage auna la hoesegeveveve Munanae Tumu ke laovege auna di hoto seleve mai la haivei vani bahata la uvumo ugei.
JOH 14:17 Isito vatae ataeau bae ke malivebene. Kosealemo Munanae Tumu ke elehai hilokaveve keu abuemo anekianu. Isito laeau ke hilokalu. Kosealemo keu aike lahehi ua. Iale auna bae la uvumo ugei.
JOH 14:18 “Dana la halevei tai. Isito di la halevege la bae la unahahame ulivebene. Isito dana tota hoilahai lae lohoi.
JOH 14:19 Di aike hatige vatae ataeau bae di elehalivebene. Isito laeabuna di elehave. Isi di hovelahale kemo lana lata hovedevei ukolikoli maleve.
JOH 14:20 Ige vani keu lohoge kemo lana hilokage dau di Mamati ua. Isege laeau daluvuta ua. Ige data lahehi ua.
JOH 14:21 “Ata oleuoleu isivi daoale keabulike di hoto evisi ehovai abu uvu daovalu. Iale abu isivi daovai abu uvu daovale kebia di Mamana avuta huhuevei au isivi ovei. Ige dana data kebia huhuevei di vaveve haivege abuna ke hilokai.”
JOH 14:22 Kateai louge Diudasi Kaliota ke haleito Diudasi mole keu Iesuho loui avoe, “Kosive, osiohoike a vaveve no haiveito vatae ata kebia haiveholisi.”
JOH 14:23 Ige Iesuu namihai avoe, “Ata oleuoleu di huhuai abu uvu daovale keabuna di hoto evisi ehovai. Ige di Mamana avuta kebia huhuevei au uvu ovei. Ige no Munanae Tumu kemo noeabuna no Mamati kebia isivi ovei loholiege abuhi ui hoesegevei.
JOH 14:24 Isito oleuoleu daho isiviholiale keau bae di hoto evisi ehovalivebene. La di hoto eviale keu di hoto holioholinu. Isito di hanavoale di Mama ke hotoike.
JOH 14:25 “Di lahehi ualemoike di hoto ko bahata laheho lounu.
JOH 14:26 Iale dana la halevei tisege di Mamana di ivimo la hoesegeveveve Munanae Tumu ke hanavoi. Ige kena vaveve bahata la haivege lana kemo di louale hoto ke bahata huhueveve.
JOH 14:27 “Lainaho di la halevei tiveve ke huhulahage la uvuu kibikibiai vabualive. Kosealemo di uveve duaike ke mai laovenu. Uveve keu vatae uveve ke nahate holioholinu.
JOH 14:28 La evige di laheho loui kosea, ‘Dana la halevei tiniege tota hoilahai lohoniege la elegevei.’ Iale la daho isivivatege di di Mamae tiveve ke evisi vahaeholahalu. Kosealemo di Mama keu di evihai kosive baluga holinu.
JOH 14:29 Di louale vaveve keabuna bae daemo lohoi. Katealemoike di hoto ko loulive elike gabie vaveve keau lohoge lana elehai la uvu mai daemo mavove.
JOH 14:30 Di bae gabie lahehi hotomoagalivebene. Kosealemo Vatae Kosiveu di aiohavoliho lohoma. Isito vuvuneve keu di vuvune nahate holioholinu.
JOH 14:31 Di isivialeike di Mamau daho louale ke bahata vage vatae ataeau ke elehai kemo hilokage di di Mama isivi omisi di uvu bahata ominu. Di hotou kemo kateai ua. Iale lohoge nahi halevai tai.”
JOH 15:1 Iesuu kateai louito abuhi tialeu namigevei avoe, “Seleveta dau hote mole uaini ke nahate. Isege di Mamau hote ke biage.
JOH 15:2 Iale hote ke atiana hahumaholige auna ke heisi etulei mai mihatui. Isito atiave degomoleau hahumale kebia auna hoesegevege abuna nenilahai baie dua vai.
JOH 15:3 Iale laeau hote ke atia nahatea. Di hoto laheho louale keu la hoesegevege la kemo ue dua vama.
JOH 15:4 Iale negolahai daemo uve. Ige datana lahehi ui. Hotee atia keu bae heiata hahumalivebene. Isito kena hote tava kemo igaetoai uniege auna hahumae dua vai. Ke nahate la daluvuta igaetolahaholiliege la bae vaveve dua valivebene. Isito lana daluvuta igaetolahaliege vaveve dua vave.
JOH 15:5 “Dau hote mole uaini ke nahate. Isege laeau atiave. Lana daluvuta igaetolahai uge dana lahehi ui. Ige kemo lana vaveve dua vave. Isito la di halevaliege la bae onobe dua valivebene.
JOH 15:6 Ata oleuoleu daluvuta igaetoholiale keau idie adau giliai bokolahale ke nahate. Ataeabuna idie ada kateale homoi malei venemo mahoi.
JOH 15:7 Isito lana daluvuta igaetolahage di hotona laemo negoai ui. Ige la onoleho isiviai di imihage dana ke laovei.
JOH 15:8 Lana katelahai di esemu seleve holisi idiu hahumale ke nahate vage di Mamae ivina kemo balugai.
JOH 15:9 Di Mamau dahoe isiviai au uvu bahata daoale ke nahate di data di uvu bahata laovenu. Iale di isivi kemo negolahai ugeve.
JOH 15:10 Lana di hoto ke ehovaliege di di Mamae hoto ehomai isivivemo uale ke nahate lata di isivi kemo negolahai uve.
JOH 15:11 “Di laheho hoto ko loui isivialeike lata di vahaeho ke nahate vave. Ige elike kemo la vahaehona balugai.
JOH 15:12 Di hoto keu koseanu. Di laheho isiviai la tedaeveale ke nahate lata moleho isivilahai mole tedaevegeve.
JOH 15:13 Ata moleho isivi balugatahoale keu koseanu. Ata molena au haokaho isivianiege auna avuho hatai.
JOH 15:14 Iale lana di laheho onole louale ke valiege di haokuvu holive.
JOH 15:15 Di aike laheho loui kosea, ‘Di esemuia.’ Isito di bae gabie laheho kateale loulivebene. Kosealemo esemuiau abu kosive vaveve bahata hilokaholilu. Isito dana laheho loui kosea, ‘Di haokuvuia.’ Kosealemo di di Mamae vaveve bahata laheho louge la ke evilu.
JOH 15:16 Laeau di ebagevaholilu. Isito di la tabagevei isivialeike la talive di lovi vage idiu hahumale ke nahate la lovi keu balugai ui tigei. Katealemo lana onoleho di ivimo di Mama imihage auna la isivi ke laovei.
JOH 15:17 Di laheho louale keu koseanu. Di isivialeike moleho isivilahai mole tedaevegeve.”
JOH 15:18 “Mesoho vatae ataeau laheho itumulahai la aiogevege di hoto ko huhulahave. Keau vasohuta daho itumulahai di aiohavolu.
JOH 15:19 La vatae ata holivatege vatae ataeau laheho isivilahalu. Isito di vatae ata kebiamo la tabagevei la malevege laeau di ata holievelu. Katealemoike vatae ataeau laheho isiviholisi la aiogevema.
JOH 15:20 Iale di subuta laheho louale ke huhulahave. Di la namigevei kosea, ‘Esemubeu bae au kosive evihalivebene.’ Vatae ataeabuna di aiohavoi vatehani daovaliege abuna lata aiogevei vatehani laovei. Isito abuna di hoto evisi ehovaliege abuna la hotota evisi ehovai.
JOH 15:21 La di esemu holiale kemo ataeabuna vaveve toela ke laemo vai. Ata keau di hanavoale ata ke hilokaholilu.
JOH 15:22 Di lohoi kebia haiveholivatege abu di aiohavoale vaveve toela keu abuemo uoholinu. Isito di lohoi haiveale kemo vaveveabe toela keu abuemo ua.
JOH 15:23 Iale ata oleuoleu daho isiviholisi di aiohavoale keau di Mamatahoike abu ke isiviholilu.
JOH 15:24 Di kebia nimo vikoe vaveve vaholivatege di aiohavoale vaveve toela keu abuemo uoholinu. Isito di vikoe vaveve moaga vaeveale kebia abu elegeveito daho isiviholisi di aiohavoi di Mamata aiohavolu.
JOH 15:25 Vaveveabe keu Bukae Hoto mole mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, ‘Di vavevebe toela vaholisege abu daho isiviholisi di aiohavolu.’”
JOH 15:26 Iesuu kateai louito tota namigevei avoe, “Dana Munanae Tumu laheho hanavoge auna di hoto seleve loui la haivei la hoesegevei. Keu aike di Mamati ua. Iale gabie dana hanavoge auna lohoniege di vaveve laheho loui.
JOH 15:27 Ige kemo latana di vaveve loui ata namigeveve. Kosealemo di vasohuta vata kove di lovi vage laeau daluvuta ui di vaveve elehai lohoma.”
JOH 16:1 “Di hoto ke laheho louale kemo isiviale la la evievimo dobuluvi halevai.
JOH 16:2 Kosealemo Diue ataeabuna gabie abu dubumo la nunuvei. Iale vani kemo ata oleuoleu lahaveliege abuna loui kosea, ‘Noeau Dilava lovilike ko vama.’
JOH 16:3 Abuna di Mamata data hilokaholiliege laemo vaveve kateale vai.
JOH 16:4 Di hoto ke laheho loui isivialeike gabie vani keu laemo lohoge di laheho louale hoto ke huhulahave. Di subuta lahehi uale kemoike di laheho hoto ko louholinu. Isito di la halevei talihoike hoto ke laheho lounu.”
JOH 16:5 “Dana aike hoilahai di hanavoale ata keve tai. Isito labeu hoto kemo di belahaholisi di namihai kosea, ‘A oleveike taliho.’
JOH 16:6 Di hoto ke laheho louale kemoike la uvu balugalu.
JOH 16:7 Iale di hoto seleve ko louge evive. Di la halevei tige keu duave. Kosealemo di la halevei tioholige la hoesegeveveve Munanae Tumuu bae lae loholivebene. Isito dana la halevei tiniege laheho hanavoge auna lohoi.
JOH 16:8 Auna lohoniege vatae ata haivege abuna abu vaveve toela hilokai Dilava vaveve dua keta hilokai. Isi Dilavau atae vaveve abuemo kaovaveve keta abuna hilokai.
JOH 16:9 Ataeau vaveve toela vai abu uvu mai daemo mavoholiale ke auna vaveveabe loui.
JOH 16:10 Di hatai hovelahai di Mamae tige la bae di elehalivebene. Isito Munanae Tumu kena di vaveve ata haivege abuna hilokage di vaveveu inutolotoloanu.
JOH 16:11 Dilavau Vatae Kosive vaveve kaovaliho louale kemo Munanae Tumuu nahi haivege nahi hilokage seleveta Dilavau Setene vaveve kaovage vuvunevena bae uoholisi.
JOH 16:12 “Di isiviai hoto degomoleta loui la haivei. Isito dana hoto keta louge ke vavevena laemo isuai.
JOH 16:13 Isito hoto seleve loumale Munanae Tumu kena lohoniege la haivege lana hoto seleve bahata hilokave. Keu bae au kinae hoto loui la haivelivebene. Isito auna au ehue eviale ke loui gabie vaveveu lohoveve keta loui la haivei.
JOH 16:14 Munanae Tumu kena di hoto di vaveve ke bahata loui la haivege kemo di ivina balugai.
JOH 16:15 Di Mamae onobenobe bahata keau di onoea. Iale kemo di la namigevei kosea, ‘Munanae Tumu kena di vaveve bahata loui la haivei.’”
JOH 16:16 Iesuu kateai au esemuho louito tota namigevei avoe, “Dana aike la halevege la bae di elehalivebene. Iniege ke iae vanie ni degomoleau uoholige lana tota bae di elehave.
JOH 16:17 Kateai louge esemuiabe degomoleau moleho loui avoe, “Keu hoto vadeike au ke lounu. Au loui avoe, ‘Dana aike la halevege la bae di elehalivebene. Iniege ke iae vanie ni degomoleau uoholige lana tota bae di elehave.’ Isi tota loui avoe, ‘Dana hoilahai tota di Mamae tai.’
JOH 16:18 Vanie ni degomoleau uoholige nahi tota elehaveve ke ihuike ono vade. Nahi hotove ke evisi kemo daudaulahalu.”
JOH 16:19 Kateai lousege Iesuu hilokage abu isivialeike belahai. Iale kemo Iesuu namigevei avoe, “Ose di laheho louale keike la ko loui mole belagevema. Di laheho loui kosea, ‘Di aike la halevege la bae tota di elehalivebene. Iniege ke iae vanie ni degomoleau uoholige lana tota bae di elehave.’ Hoto kenike la moleho louma, ani.
JOH 16:20 La katelahalelua di hoto seleve laheho louge evive. Lana bae uvulahai ninalahave. Isege vatae ataeabuna vahaeholahai. Keau katelahasege la uvu kena ekovehage lana lata vahaeholahave.
JOH 16:21 Di louale keu koseanu. Keate mole eseu uho vage tumuu hamage auna vatehani malei kemo ue toela vai. Iniege ese kena uge vateve hani keu uoholige keate kena vahaehoai. Kosealemo eseveu ua.
JOH 16:22 Vaveve ke nahate lana vave. La nova uvulahalu. Isito gabie di hatai hovelahage lana tota di elehai vahaeholahave. Ige ataeau la aiogevege la vahaeho keu bae laemo gabialivebene.
JOH 16:23 “Iale di Mamae tiveve vani kela la bae onobeho di namihalivebene. Isito di louge evive. Lana di ivimo onoleho isiviai di Mama imihage auna la isivi ke laovei.
JOH 16:24 La subuta di ivimo onobeho di Mama imihaholilu. Isito nova komo lana lavisi di ivimo onoleho imihage auna la isivi ke laovei. Ige kemo la vahaehona balugai.”
JOH 16:25 “Di subuta laheho dovudovue hotomo la haivenu. Isito vani mole di bae dovudovue hoto loulivebene. Isito dana vani kemo inuta di Mamae hotoe ihu laheho loui.
JOH 16:26 Iale vani keu lohoge la biaeabuna di ivimo di Mama imihave. Di louale keu koseanu. Di laheho di Mama imihaveve ke louholinu. Isito la biaeabuna di ivimo imihave.
JOH 16:27 Ige biagena laheho isiviai la isivi ke vai. Di Mamau laheho isiviale keu koseanu. La daho isivilahai la uvu mai daemo mavoi hilokage dau Dilavamo lohonu.
JOH 16:28 Di seleveta di Mamaemo lohoi vata kove lohonu. Isito dana tota vata halei hoilahai di Mamae tai.”
JOH 16:29 Iesuu hoto ke louge esemuiabeau avuho loui avoe, “A keu nova dovudovumo louholisito inutaike a ko noheho lounu.
JOH 16:30 Ige no nova a hoto kemo hilokage a keu onobenobe bahatamo luleleanu. Iale kemo atabeu bae onobe loui a haivulivebene. Kemoike no no uvu mai aemo mavoi hilokage au Dilavamo lohonu.”
JOH 16:31 Ige Iesuu hotoeabe ibina vai namigevei avoe, “Seleveta lana nova la uvu mai daemo mavolu.
JOH 16:32 Di louge evive. Di louale vani keu aike lohoma. Iale ataeabuna di maliho lohoge lana di halevai detuluvisi la o igaegae tisege dana dahuvela ui. Isito di bae dahuvela ulivebene. Di Mamana daiti ui.
JOH 16:33 Di hoto ke loui isivialeike la la uvu mai daemo mavoime uveve dua vai. Vatae ataeabuna la aiogevege lana kemo vatehani maleve. Isito kemo vabu halevaito negolahave. Kosealemo di vatae vaveve toela vaholisi aehale ke nahate lata ke aehave.”
JOH 17:1 Iesuu hoto ke loui gabiaito otogoe niai au Mama imihai avoe, “Mamai, di hativeve vaniu lohonu. Iale di ivi ebagemanela. Ige dana data a ivi ebagemai.
JOH 17:2 A di ebagemai vuvune daoge ata bahata keau di adae valamo ua. Iale dana ukolikoli malei a ata malevei daoale kebia ovei.
JOH 17:3 Ukolikoli maleveve keu koseanu. Ataeabuna hilokage a igae Dilava seleve. Isi abuna hilokage a di hanavoge di lohonu. Abuna katelahai abu uvu mai daemo mavoliege ukolikoli malei.
JOH 17:4 A lovi mai daoale ke bahata di vai gabianu. Ige kemo a iviu vatae ataemo baluganu.
JOH 17:5 Subuta mole vatau uoholisege di aiti uge a di ivi ebagemanu. Iale Mamai, tota di ivi ebagemai vuvune kateale mai daonela.
JOH 17:6 “Di a vaveve loui a vatae ata malevei daoale kebia haivenu. A kebia malevege keau a ataea. Iale di kebia haivege keau a hoto evisi malu.
JOH 17:7 Iale keau hilokage di onobenobe bahata maleale keau aemo loholu.
JOH 17:8 A daho hoto louale ke di loui kebia namigevege keau ke evisi malu. Iale keau hilokage di seleveta aemo lohonu. Isi keau hilokage ailike di hanavonu.
JOH 17:9 “Iale kebiaho di guliguli ko vama. Di vatae ata bahataho guliguliholima. Isito a malevei daoale kebiahoike di guliguli ko vama. Kosealemo keau a ataea.
JOH 17:10 Di ata maleveale keau bahata a ataea. Ige a ata maleveale keau bahata di ataea. Iale nahi ata kebia maleveale keau di ivi ebagevalu.
JOH 17:11 Iale dana nova vata halei ae tai. Di bae kove ulivebene. Isito di esemuiabuna kove ui. Di Mama, au tumute. Ige a iviu vuvuneanu. Iale a ivie vuvune kemo di esemu kobia nibieve tumutumuanela. Ige elike keau naiti uvu igaeale ke nahate abuta uvu igaeai.
JOH 17:12 Keau daluvuta usege di a ivie vuvunemo kebia nibieve tumutumuanu. Di kebia nalievege keau di halevaholilu. Isito kebia vigomo ata mole igae Diudasi keu di halei hatihatie humahamo tima. Ige vaveveve keu Bukae Hoto mai selevetinu.
JOH 17:13 Iale dana nova vata halei ae tai. Isito di kove ui hoto ko loui isivialeike di vahaeho vaveve keu di esemue uvumo ui balugai.
JOH 17:14 Di a hoto loui kebia haiveale kemo vatae ataeau aiogevelu. Kosealemo keau vatae ata holioholilu. Ige data vatae ata holioholinu.
JOH 17:15 A kobia vatamo maleveliho di a imihaholinu. Isito di a imihai isivialeike koeau vatae usege a neniai kebia nalievege Seteneu kebia maleveholisi.
JOH 17:16 Di vatae ata holioholiale ke nahate di esemu kebiata vatae ata holioholilu.
JOH 17:17 Iale a hoto seleve kemo kebia hoesegevege abu atae tumu holievei.
JOH 17:18 A di hanavoge di vatae lohoale ke nahate dana kebia hanavege abuna vata bahatae tai a hoto loui ata haivei.
JOH 17:19 Di debika mai aoi isivialeike kebiata seleveta abu ebika mai aoge ana kebia hoesegevei.
JOH 17:20 “Di ata kobia unahaho guliguliholima. Isito ata degomoleau di esemu kobia hoto evisi abu uvu mai daemo mavoveve kebiatahoike di guliguliai a imihama.
JOH 17:21 Mamai, di a imihai isivialeike di esemu koeau isi gabie daemo uvu mavoveve keau bahata uvu igaeai. Di isivialeike a daiti usege di aiti uale ke nahate abu vai nahehi igaetolahai. Ige elike vatae ataeau hilokage a di hanavonu.
JOH 17:22 A di ebagemale ke nahate di kebia tabagevenu. Ige elike naiti uvu igaeale ke nahate keau uvu igaeai.
JOH 17:23 A daiti uge di kebiahi ua. Iale keabuna seleveta uvu igaelahai. Ige kemo vatae ataeabuna hilokage a di hanavonu. Isi abuna hilokage a daho isiviale ke nahate a kebiaho isivianu.
JOH 17:24 “Mamai, a di esemu kobia malevei daonu. Iale di isivialeike keau di oleve uale keve abu daluvuta ui. Ilive elike a di ivi ebagemale ke abu elehai. A di ivi ebagemale keu koseanu. Subuta vatau uoholisege a daho isivi balugai di ivi ebagemanu.
JOH 17:25 Di Mama, au inutolotolote kosive. Vatae ataeau a hilokaholilu. Isito di a hilokanu. Ige esemu koeau hilokage ailike di hanavonu.
JOH 17:26 Di a vaveve loui kebia haivenu. Iale dana vani bahata kateigei. Ige elike a daho isiviale ke nahate abuna moleho isivilahai. Abuna katelahage dana abuhi ugei.”
JOH 18:1 Iesuu kateai guliguliai au Mama imihage uoholige ke iae au esemu leveni (11) holoevei abuhi e mole ivi Kidoloni ke houi bulu moleve tiale ua.
JOH 18:2 Isege Iesuho haiale Diudasi keu matama ke hilokanu. Kosealemo vani moaga Iesuna matama keve au esemu bevuevei abuhi keve ugei.
JOH 18:3 Iale keau keve usege Diudasiu tuvali ata holoevei abuhi keve loholu. Ige dubue kosiveau Balisia atahi dubue udaha nalimale bukate hanavege kebiata keve lamebata hatita malei loholu. Isi Iesu hamaveve kudavata malei loholu.
JOH 18:4 Lohoale matama keve velehovoge Iesuu kebia elegevei vaveve bahata avuemo lohoveve ke hilokanu. Iale keu vabuholisito kebia beiavei tiale abuho loui avoe, “Ata vadeike la kaovama.”
JOH 18:5 Ige abu namihai avoe, “Nasaleta ata Iesu keike no kaovama.” Ige Iesuu loui avoe, “Ke dailike ko.” Kateai lousege avuho haiale Diudasi keu keve abuhi lamisi ua.
JOH 18:6 Iesuu kateai abuho loui avoe, “Ke dailike, ko.” Ige abu ke evisi vikolahai vatamo dobuluvilu.
JOH 18:7 Vatamo dobuluvige Iesuu tota belagevei avoe, “Ata oleike la kaovama.” Ige abu avuho loui avoe, “Nasaleta ata Iesu keike no kaovama.”
JOH 18:8 Ige Iesu namigevei avoe, “Di subuta laheho loui kosea, ‘Ke dailike ko.’ Iale la da igae kaovaliege di esemu kobia iovege abu tai.”
JOH 18:9 Kateai loui isivialeike au subuta louale hoto ke mai selevetisi. Au subuta au Mama imihai avoe, “Mamai, a kobia daoveale ke di bebe haleveholinu.”
JOH 18:10 Kateai louge Saimoni Bitau au siga mai dubu nalimale kosive baluga ke esemue golema inute heisi etulenu. Esemu ke ivilike Malakasi.
JOH 18:11 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “A siga mai lovovemo mamo. A huhuige di Mamau daho e mole hale ke di bae ilivebene. Ba, dana ke isi kemo vatehani malei.”
JOH 18:12 Ige tuvali ataeau abu kosivehi isi Diue dubue bukate keau Iesu evudei mai umuvalu.
JOH 18:13 Isi vasohuta mai Anasi oe tilu. Dubu nalimale kosive baluga Kaiabasi ke valuike Anasi. Vagana kemo Kaiabasi keu Diue atae kosive baluga holinu.
JOH 18:14 Iale Kaiabasi keike subuta Diue kosive namigevei avoe, “Nahi ata ke igae hamage au hatige duave. Ige kemo nahi bahata haluvi halevai.”
JOH 18:15 Abu Iesu mai Anasi oe tisege Saimoni Bitau Iesu esemu moleti ehovei tilu. Esemu mole ke dubue kosive baluga keu ke hilokanu. Iale esemu keu Iesu ehomai dubue kosive baluga ke oe uvue tinu.
JOH 18:16 Isege Bitau heie lamisi ua. Ige esemu keu tota hoilahai tiale dubue kosive baluga ke udaha nalimale ma ke namihage keu udaha alavoge Bitau oe uvue tinu.
JOH 18:17 Oe uvue tisege udaha nalimale ma keu avuho loui avoe, “Ose au Iesu esemu mole ailike ko.” Ige Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke esemu holioholinu.”
JOH 18:18 Kateai lousege dabau lohoge dubue kosive baluga ke esemuiau dubue bukate kebiahi vene beisi hevemo lavisi ua. Isege Bitau tiale abuhi vene ke hemo ua.
JOH 18:19 Keve usege dubue kosive baluga keu oe uvue Iesu belahama. Keu isivialeike Iesu esemu kebia hilokaevei. Isi isivialeike Iesuu hoto onole loui ata haivemale hoto keta hilokai.
JOH 18:20 Ige Iesuu namihai avoe, “Di vani bahata ata bahatae vudimo lamisi di hoto loui haivema. Diue dubu baluga kemo isi dubue ese igaegae kela nahie ataeau mole bevuevei igaetoai uale kebia di hogohogomo loui kebia haiveholinu.
JOH 18:21 Iale osialemoike a hoto kateale loui di belahama. Ainaho di belahalive. Isito di ata haivesege abu di hoto eviale ata kebia belagevenela. Keau di louale hoto ke hilokalu. Iale ana kebia belagevege keabuna di hoto onole louale ke abuna aho loui.”
JOH 18:22 Iesuu hoto kateale louge dubue bukate moleu vavavemo lamiale keu Iesu golema beisi avuho loui avoe, “Osialemoike a hoto kateale dubue kosive balugaho lounu.”
JOH 18:23 Ige Iesuu namihai avoe, “Di hotoe toela onole louge ke daho lounela. Isito di hoto louale keu inutolotoloige osialemoike a daho loui dahamonu.”
JOH 18:24 Kateai louge Anasiu louge abu Iesu umuvale keta melavei dubue kosive baluga Kaiabasi oe tilu.
JOH 18:25 Keau keve tisege Bitau sohu venehemo uma. Ige ata degomoleau avuho loui avoe, “Ani, a keu Iesu esemu mole.” Ige Bitau hotoeabe hamai loui avoe, “Dau ke esemu holioholinu.”
JOH 18:26 Ige dubue kosive baluga ke esemu moleu Bita namihanu. Esemu ke ata mole golemaike Bitau heisi etulenu. Iale esemu keu Bita belahai avuho loui avoe, “Ose a koike Iesuluvuta bulue usege di a elehanu.”
JOH 18:27 Ige Bitau tota loui avoe, “Ba, dau ke holioholinu.” Kateai lousege solekavesite kokoluguu hotoanu.
JOH 18:28 Iniale vavita vau alamosege abu tota Iesu melavei Kaiabasi o ke halevai gamani baluga oe tilu. Tialeau velehovoito gamani baluga ke oe uvue tioholilu. Kosealemo vaveve katealemo Diue menakau ua. Menaka keu koseanu. Diue ata keau Diue ata holioholiale ke oe uvue bae talivebene. Abuna o ke uvue tiliege bae Basova lovi ke ilivebene. Katealemoike abu tiale gamani oe uvue tioholisito heie lavisi ua.
JOH 18:29 Iale kemo gamani baluga Bailoti keu heie lohoale ata kebia belagevei avoe, “Ata kou vaveve vade vaike vage la mai loholu.”
JOH 18:30 Ige abu namihai avoe, “Malaha kou vaveve toela vaholivatege no ko mai lohoholilu. Isito kou vaveve toela baluga vaike vage no mai loholu.”
JOH 18:31 Ige Bailotiu namigevei avoe, “La biaeau ke mai talive la menakamo vaveveve avuemo kaovave.” Ige Diue ata keau Bailoti namihai avoe, “No isiviale hamai. Isito a gamaniau menaka mavoale kemo no bae atabe hamalivebene.”
JOH 18:32 Abu hoto kateale louale keu Iesu hoto mole mai selevetinu. Iesuu subuta loui avoe, “Ataeabuna di mai idie domo hamage dana hatai.” Iale abu hoto kateale louale keu Iesu hoto mai selevetinu.
JOH 18:33 Ige Bailotiu au o uvue tiale Iesu hohavoge au avue lohonu. Ige Bailotiu belahai avoe, “A Diue kosive anike ko.”
JOH 18:34 Ige Iesuu namihai avoe, “A kinamo nike a hoto ke lounu. Mena ata moleu di vaveve aho louike vage a hoto ke lounu.”
JOH 18:35 Ige Bailotiu belahai avoe, “A huhuige dau Diue ata. Dau Diue ata holioholinu. Isito a ata isi a dubue kosive keau a mai dae loholu. Iale a vadeu vale ke daho lounela.”
JOH 18:36 Ige Iesuu namihai avoe, “Dau vata ko kosive holioholinu. Isito di vata ko kosive holivatege di ata keau di tedahoge Diue ata keau di mai kove lohoholilu. Isito dau vata ko kosive holioholinu.”
JOH 18:37 Ige Bailotiu tota belahai avoe, “A hoto louale kemo seleveta au kosive baluga, e.” Kateai louge Iesuu namihai avoe, “A louale keu seleve. Dau kosive baluga. Isito di vatae lohoi uale ke ihuu koseanu. Di isivialeike hoto seleve loui ata haivei. Ige oleuoleu abuemo hoto seleve umale keabuna di hoto ke evisi mai.”
JOH 18:38 Ige Bailotiu Iesu belahai avoe, “Hoto seleve keu hoto vade.” Kateai Iesu belahaito halei tota heie tiale Diue ataho loui avoe, “Di vaveveve avuemo kaovage vavevebe toelau avuemo uoholinu.
JOH 18:39 Isito la vaveve keu koseanu. Vagana bahata Basova vani keu lohoge lana louge dana dibulae ata mole iomage auna tigei. Iale lana isiviage di ke nahate vai Diue kosive ke iomage au tai.”
JOH 18:40 Ige Diue ata keau itumulahai baita avuho loui avoe, “Ke ioma hale. Isito malaha mole Balabasi ke iomanela.” Kateai loui Bailoti namihalu. Isito Balabasi keu vavoloe ata.
JOH 19:1 Bailotiu au tuvali ata namigevege abu Iesu mai visuhavoi aiohavolu.
JOH 19:2 Isi kinaveho hote mole beikabeikate mai viliai kinave hanubelu. Isi ogo tahote vatae kosiveau hatumale ke nahate mai avuemo hatulu.
JOH 19:3 Isi lohoaleau vudivemo lavisi hehavoi avuho loui avoe, “Diue kosive baluga, ana duave.” Katelahai hehavoi golema beisi aiohavolu.
JOH 19:4 Katelahasege Bailotiu tota dobai tiale Diue ata namigevei avoe, “Elehave. Dana mai lohoge lana ke elehai hilokage di vaveveve avuemo kaovaito vavevebe toela avuemo elehaholinu.”
JOH 19:5 Kateai namigeveito louge Iesuu heie lohonu. Abu hote beikate mai viliai kinave hanubei ogo nehe tahote mai avuemo hatuale keta heie lohonu. Ige Bailotiu Diue ata namigevei avoe, “Elehave. Malaha nehe keike ko.”
JOH 19:6 Ige dubu nalimale kosiveau abu bukatehi Iesu elehai baita loui avoe, “Mai idie domo hamave. Mai idie domo hamave.” Ige Bailotiu abuho loui avoe, “La biaeau mai idie domo hamave. Di vaveveve kaovage vavevebe toelau avuemo uoholiale kemo di ke hamaveveu daemo anekianu.”
JOH 19:7 Ige Diue kosiveau avuho loui avoe, “Ata keu subuta loui avoe, ‘Dau Dilava mo.’ Iale kemo no menakau loui avoe, ‘Ata kateale hamage au hatai.’ Iale keu hoto kateale louale kemo no isivialeike a ke hamage au hatai.”
JOH 19:8 Abu hoto kateale louge Bailotiu ke evisi vabu baluganu.
JOH 19:9 Isi Iesu melamei au oe uvue tiale Iesu belahai avoe, “A oleve lohonu.” Kateai louge Iesuu hotove ibina louholinu.
JOH 19:10 Kateige Bailotiu avuho loui avoe, “A daho hoto louliho isiviholinu, ani. A hilokage dau gamani baluga. Iale dana isivianiege a iomage tenela. O dana isivianiege a mai idie domo hamai.”
JOH 19:11 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A vuvune maleale ke Dilavaike aonu. Iale ata moleu di mai aoale ata keu a vaveve ko evihai vaveve toela baluga vanu.”
JOH 19:12 Kateige Bailotiu Iesu hoto ke evisi humaha kaovai isivialeike iomage au tai. Kateaito halei tiale hoto ke loui Diue ata namigevege abu avuho loui avoe, “Ana ke iomage keu tige a keu Loma kosive baluga Sisa ke haoka holioholinu. Kosealemo ata keu loui avoe, ‘Dau kosive baluga.’ Iale ata oleu isiviai kosive baluga holiale keu Loma kosive baluga ke aiohavonu.”
JOH 19:13 Kateai louge Bailotiu hotoeabe evisi Iesu melamei heie tiale kotae matama keve ugulamonu. Matama keu abu mune detiale matama. Iale Diue hotomo abu matama ke ivihai avoe, “Gabata.”
JOH 19:14 Iale bulae esemo abu Basova lovi ke iho vage vani ke lilimo Bailotiu Iesu melamei kotae matamae lohonu. Isi Diue ata namigevei avoe, “La kosive baluga keike ko.”
JOH 19:15 Ige abu hovedevei baita loui avoe, “Hamage au hatai. Mai idie domo hamave.” Ige Bailotiu belagevei avoe, “Kou la kosive baluga. Iale lana isiviage dana mai idie domo hamai.” Ige dubu nalimale kosiveau namihai avoe, “Ata keu no kosive holioholinu. Isito Loma kosive baluga ke igaeike no kosive baluga.”
JOH 19:16 Kateai louge Bailotiu hotoeabe evisi Iesu mai hamaliho tuvali ata ovenu. Ige abu Iesu mai tilu.
JOH 19:17 Mai tiale keau idie do mai omige au ke ebamoge abu tiale keau matama mole ivi Gologota keve velehovolu. Diue hotomo hoto ke ihuu koseanu. Lolokue matama.
JOH 19:18 Abu keve velehovoi Iesu mai idie domo hamalu. Isi malaha abuitata malevei avuluvuta igaetolahai havelu. Moleu adave agiteatae. Isege moleu adave inuteatae.
JOH 19:19 Ige Bailotiu idie vakimo hoto mole hisaliage abu ke mai kinave tatamo hamale keu koseanu. Avoe, “Nasaleta ata Iesu keike ko. Kou Diue atae kosive baluga.”
JOH 19:20 Iale Diue ata moagaeau hisali ke elehai dodavema. Kosealemo abu Iesu mai hamale matama keu haeava holioholinu. Isito keu Dielusalema vavamo ua. Ige Bailotiu Diue hotomo Loma hotomo isi Giliki hotomo hoto ke igae hisalianu.
JOH 19:21 Ige Diue dubu nalimale kosiveau Bailoti namihai avoe, “Ainaho hisaliai loui kosea, ‘Kou Diue atae kosive baluga.’ Keu no kosive baluga holioholinu. Isito hisaliai kosea, ‘Kou au ebika ebagemai loui avoe, Dau Diue atae kosive baluga.’”
JOH 19:22 Ige Bailotiu namigevei avoe, “Di hisaliai gabianu. Iale di bae tota ke ekovehalivebene.”
JOH 19:23 Ige ke iae tuvalie ata abuita abuitaeau Iesu mai hamale keau ogove mai dikohai mole ovelu. Isi tota Iesu dabae ogo mai elehage keu ogo egete igae.
JOH 19:24 Iale kemo abu moleho loui avoe, “Nahi ko dikoha halevai. Isito nahi ogo ko mai kasilahage oleu kasi kemo negoaniege bae ogo ko mai.” Abu vaveve kateale vale keu Bukae Hoto mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, “Keau di ogo dikohai mole ovelu. Isi di dabae ogo keho kasilahalu.” Iale tuvalie ataeau Bukae Hotou louale ke nahate valu.
JOH 19:25 Keau katelahasege Iesu neinau abu tatati Iesu valamo lavisi ua. Ige Kolobasi mahina Meli isi keate mole Meli Magidaleni keau abuhi lavisi ua.
JOH 19:26 Ige Iesuu elehage neinaveu uvuve esemu moleti keve lavisi ua. Ige Iesuu au neinaho loui avoe, “Amia, esemu keu a moike.”
JOH 19:27 Kateai au neinaho louito esemu ke namihai avoe, “Keu a neinaike.” Hoto ke louge esemu keu vani kemo keate ke melamege au neinave holisi avuti ua.
JOH 19:28 Iesuu hilokage loviveu bahata gabianu. Iale kemo keu isiviale Bukae Hoto mole mai selevetisi. Isi loui avoe, “Di enuanu.”
JOH 19:29 Kateai louge abu uaini mai baidisimo ehosivale kemo ono mole ogomu ke nahate mai uaini e kemo maneveito ke kavitisi mai aivemo mavolu.
JOH 19:30 Ige Iesuu uaini ke teveito loui avoe, “Elemua.” Kateai louito hatige tuveu dakolahanu.
JOH 19:31 Iniale gutuige Diue ataeau tiliale Bailoti namihai isivialeike au louge tuvalie ataeau talive idie domo haveale kebia velo havei bokoevege abu haluvisi. Keau isiviholialeike ata keau bulamo idie domo uliho. Kosealemo vani keu vanie tumu seleve.
JOH 19:32 Ige Bailotiu tuvalie ata namigevege abu tiale keau vasohuta mole velo hamai bokoige keu hatinu. Ige abu halevai mole velo hamai bokoige keta hatinu.
JOH 19:33 Ige abu halevai lohoale isiviai Iesu velota hamai bokoai. Isito abu elehage keu subuta hatinu. Iale kemo abu velove hamai bokoholilu.
JOH 19:34 Isito tuvalie esemu mole igae keu bi mai Iesu etekamo binu. Ige solekavesite kemo tahou eti laluvai loholu.
JOH 19:35 Kateisege di ke elehanu. Iale kemo di ko hisaliai isivialeike lata ko evisi la uvu mai avuemo mavove. Di louale kou loboe hoto holioholinu. Isito di hilokage di louale hoto kou hoto seleve.
JOH 19:36 Tuvalie atau vaveve ke vale keu Bukae Hoto mole mai selevetinu. Bukae Hoto keu loui avoe, “Itavavebeu bae bokolahalivebene.”
JOH 19:37 Ige Bukae hotou tota loui avoe, “Ataeabuna abu biale ke elehai.”
JOH 19:38 Vaveve ke iae Alimatia malaha mole Dioseba keu isiviai Iesu vava mai abavui. Iale keu tiale keho Bailoti belahanu. Dioseba keu Iesu ehomamale ata mole. Isito keu Diue kosive vabugeveale kemo au evievi ke mahogovanu. Iale keu Bailoti belahage Bailotiu avuho loui avoe, “Talive vavave mai abavu.” Ige Diosebau tiale vavave manu.
JOH 19:39 Isege malaha moleu subuta vavimo Iesue tiale Nikodimasi keu Diosebati tinu. Tiale mulamula hagote balugataho malei lohonu.
JOH 19:40 Iale malaha abui keau mulamula ke bahata malei Iesu vavamo keiohai ogota viliai tilu. Diue ataeabuna ata abavueveliho vaveve kateale vagei.
JOH 19:41 Abu Iesu mai hamale ke vavae bulu moleu uale keve abata moleu ua. Abu subuta lovoi kemo atabe mai abavuholilu.
JOH 19:42 Iale abata kemo abu Iesu vava mai mavolu. Bulau lohoveveu vuguvuguike vage abu Iesu vava mai vuguta hamale ke vavamo abavulu.
JOH 20:1 Sande vavita vae alamo Meli Magidaleniu Iesu vutae tinu. Tiale elehage abu mune baluga mai gulive ili bamuale keu uoholinu.
JOH 20:2 Ige keu ke elehai hoilahai bibuai tiale Saimoni Bita namihai Iesu uvue esemu mole keta namihanu. Namigevei avoe, “Ataeau nahie Kosive ke vava vavololahai mai tilu. Mai tiale oleve mavoale ke no hilokaholilu.”
JOH 20:3 Ige Bitau esemu mole keti hoto ke evisi halevai Iesu vuta elehaliho tilu.
JOH 20:4 Bibuluvisi tilage esemu mole keu Bita halei uli holisi tiale vasohuta Iesu vutae velemanu.
JOH 20:5 Keve velemaito abata ke uvue tioholinu. Isito abu Iesu mai mavoale ke ilimo holumai elehage abu ogota viliale ogo ke unahaeau ua.
JOH 20:6 Ige ke iae Saimoni Bitau tiale velemai inuta abata ke uvue tinu. Tiale elehage abu ogota viliale keau ua.
JOH 20:7 Isege abu kinave viliale ogo keu ogo kebiahi igaetoai uoholinu. Isito ogo keu lilikateve bokoai ua. Iale keta Bitau elehanu.
JOH 20:8 Ige esemu moleu uli holisi tiale abatae velemale keta bae ke uvue tinu. Tiale ogo elegevei hilokage Iesuu hovelahanu.
JOH 20:9 Bukae Hotou louale Iesuna hatihatimo hovelahai. Iale keau subuta kemo luleleholisito ke elehalemo Bukae Hotou louale kemo lulelelahalu.
JOH 20:10 Keau ke elehaito hoidevei abu oe tilu.
JOH 20:11 Isege iaeabe Meliu lohoale guli keve lamisi ui ninama. Keve ninanata holumai abu Iesu mai mavoale lovo ke elehanu.
JOH 20:12 Elehasege anelu abuiau ogo taete holoevealeta Iesu lovo kemo uguiavoi ua. Moleu kinaveu uale keve ugulamonu. Isege moleu veloveu uale keve ugulamonu.
JOH 20:13 Iale keau Meli belahai avoe, “Osiohoike a ninama.” Ige keu namigevei avoe, “Ataeau di Kosive vava vavoloai mai tilu. Keau mai tiale oleve keve mavoale ke di hilokaholinu.”
JOH 20:14 Kateai louito hoilahai au iae niai elehage Iesuu lamisi ua. Isito keate keu Iesu hilokaholinu. Keu huhuai avoe, “Mesoho ata moleiko.”
JOH 20:15 Ige Iesuu belahai avoe, “A osiohoike ninama. Ata vadeike a kaovama.” Ige Meliu huhuai avoe, “Mesoho malaha kou bulu ko biage.” Isi kateai avuho loui avoe, “A Iesu vava mai oleve keve mamoniege daho louge di talive mai.”
JOH 20:16 Ige Iesuu ivive iviloi loui avoe, “Meli.” Kateai louge Meliu hoilahai valitisi Diue hotomo avuho loui avoe, “Laboni.” Hoto ke ihuu koseanu. Kosive.
JOH 20:17 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Ainaho di levelive. Kosealemo di sohu di Mamae veatisi tioholinu. Iale talive di haokuvu namigevei kosea, ‘Di di Mamae veatisi tima. Keu di Mama isi la Mama. Keu di Dilava isi la Dilava.’”
JOH 20:18 Kateai Meli Magidaleniho louge au tiale Iesu esemu namigevei avoe, “Di nova Iesu elehanu.” Kateai abuho loui Iesuu avuho louale hoto keta loui namigevenu.
JOH 20:19 Vani ke igae gutumo esemuiabeau bahata mole bevuevei oe uvue uito abu inohoho udaha bamulu. Kosealemo keau Diue kosive kebia vabugevelu. Iale keau oe uvue usege Iesuu lohoale vigoeabemo lamisi namigevei avoe, “Lana duave.”
JOH 20:20 Kateai louito au adae samaguta au etekae samaguta mai haivenu. Ige esemuiabe keau abu Kosive ke elehai vahaeho balugalu.
JOH 20:21 Ige Iesuu tota abuho loui avoe, “Lana ue dua vama. Di Mamau di hanavoale ke nahate dana aike la hanavei.”
JOH 20:22 Kateai louito au lu ovei abuho loui avoe, “Lana Munanae Tumu maleve.
JOH 20:23 Lana ata namigevei kosea, ‘Dilavana la vaveve toela ulihai.’ Ige auna vaveveabe toela ulihai. Isi lana ata namigevei kosea, ‘Dilavau bae la vaveve toela ulihalivebene.’ Ige au bae vaveveabe toela ulihalivebene.” Iesuu kateai louito halevei tinu.
JOH 20:24 Esemu tuelo (12) kebia vigomo esemu mole ivilike Tomasi (ivive moleike Didimasi). Iale Iesuu esemu kebiae lohoale vani kemo Tomasiu abuhi uoholinu.
JOH 20:25 Ige esemu degomoleau namihai avoe, “Noeau Kosive elehalu.” Ige Tomasiu abuho loui avoe, “Dana di ada mai adave samagu levei etekave samaguta leveniege kemo bae la hoto mai hilokage au hovelahanu. Isito di kateholiniege di bae la hoto malivebene.”
JOH 20:26 Iniale bula igaeu uoholisege esemu nehe keau mole bevuevei oe uvue uito abu inohoho udaha bamulu. Kateimale kela Tomasiu bae abuhi ua. Keau keve usege Iesuu tota lohoale vigoeabemo lamisi abuho loui avoe, “Lana duave.”
JOH 20:27 Kateai abuho louito Tomasi namihai avoe, “A ada mai di adae voto ko levei elehanela. Isi di etekata levei elehanela. A kebia elegeveniege ainaho dolodoloalive. Isito a uvu mai daemo mamonela.”
JOH 20:28 Ige Tomasiu avuho loui avoe, “Di Kosive, au di Dilava.”
JOH 20:29 Ige Iesuu avuho loui avoe, “A di elehale kemoike a a uvu mai daemo mamonu. Isito ata degomoleau di elehaholisito abu uvu mai daemo mavoale keabuna vahaeholahai.”
JOH 20:30 Iesuu au esemue vudimo vuvune vaveve moaga vaeveale kebia bahata di buka komo hisalieveholinu.
JOH 20:31 Isito di kobia hisalievei isivialeike la ko dodavei la uvu mai Iesuemo mavoi hilokage keu ata tedaevemale kosive Keliso. Isi hilokage keu Dilava mo. Iale la evievi kemo negolahalive elike ivivemo ukolikoli maleve.
JOH 21:1 Vani mole Iesuu Taibiliasi tabu keve au esemue ti moleanu. Au keve tiale deiadave keu koseanu.
JOH 21:2 Iesu esemu degomoleau keve mole bevuevei igaetoai uale kebia iviabeike koea. Saimoni Bita. Ige ese nehe Tomasi (ivive mole Didimasi). Ige Galili vatamo umale Keina ata mole ivi Nataniela. Ige Sebedi mo abuita. Ige Iesu esemu mole abuita. Keau keve mole bevuevei ua.
JOH 21:3 Isege Saimoni Bitau namigevei avoe, “Dana tiniege e mahoi.” Ige esemu degomoleau avuho loui avoe, “Noeabuna aluvuta tai.” Katelahai avuluvuta vanagi mai tiliale vavi igae kemo e maholata huenabe maleholilu.
JOH 21:4 Ilage vau alamoge Iesuu lohoale tabu ke esagae lamisi ua. Ige esemuiabe keau ke elehaito valitiholilu.
JOH 21:5 Ige Iesuu hohavei avoe, “Esemuia, lana huenabe malelu.” Ige abu loui avoe, “No bebe maleholilu.”
JOH 21:6 Kateai louge Iesuu namigevei avoe, “La ugabi mai ada inuteveatae mihatuliege lana huena moaga maleve.” Ige abu hotove evisi ugabi mai au louale keveatae mihatuge huena moagamoagaeau ugabi kemo uge abu butuhai mai vanagimo mavoveveu abuemo anekianu.
JOH 21:7 Ige Iesu uvue esemu keu ke elehai Bita namihai avoe, “Ata keu nahie Kosive.” Ige Saimoni Bitau di hoto ke evisi au ogo elokohale ke mai holovai emo biloai Iesue tinu.
JOH 21:8 Isege noeau vanagita ugabi butuhai loholu. No esagamo haeava holioholilu.
JOH 21:9 Katealemo no lohoaleau esagae dobuluvisi elehage Iesuu vene beisi kemo huena mahoevei valavata malei otovenu.
JOH 21:10 Isi noheho loui avoe, “La huena maleale kebia degomole malei lohove.”
JOH 21:11 Ige Saimoni Bitau tiale ugabi ke butuhai esagae lohonu. Ige ugabi kemo huena moagamoagaeau ua. Huena keau bahata uani handele vivti tili (153). Ugabi keu ililohoito levelahaholinu.
JOH 21:12 Ige Iesuu noheho loui avoe, “Lohoi lovi ive.” Ige no vabulahale kemo koseai Iesu belahaholilu, “A ole a.” Kosealemo no hilokage keu no Kosive.
JOH 21:13 Katelahage Iesuu tiale valavata huenata malei lohoale noevenu.
JOH 21:14 Iesuu hatai hovelahale ke iae au ebika mai au esemu haiveale abuita. Isi tota nova kota louge abuita igaeta.
JOH 21:15 No lovi ke isi gabilahasege Iesuu Saimoni Bita namihai avoe, “Dioni mo Saimoni, a daho isiviale a isivi kena esemu koeau daho isiviale ke evihanu. Emena.” Ige Bitau namihai avoe, “Ito, Kosive, a hilokage di aho isivianu.” Ige Iesu avuho loui avoe, “A katealemo di mamoe ese nalievenela.”
JOH 21:16 Kateai avuho louito tota belahai avoe, “Dioni mo Saimoni, ana seleveta daho isivi baluganu.” Ige Bitau namihai avoe, “Ito, Kosive, a hilokage di aho isivianu.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di mamoe kebia nalievenela.”
JOH 21:17 Kateai louito tota belaha moleai avoe, “Dioni mo Saimoni, ana daho isivianu.” Kateai Bita belaha abuita igaetage Bitau hotove kemo isuanu. Iale kemo au Iesu namihai avoe, “Kosive, a vaveve bahata hilokanu. Iale di aho isiviale ke a hilokanu.” Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di mamoe kebia nalievenela.”
JOH 21:18 Kateai avuho louito namihai avoe, “Seleveta di hoto mole louge evinela. A mohohota ui a ogo vai a isivi matama keve ohanoi tinu. Isito gabie ana a ebika holiniege bae kateai a isivi valivebene. Isito ana a ada hatuge ata molena a ada umudievei a melamei a isiviholiale matama keve tai.”
JOH 21:19 Iesuu kateai louale keu Bitau hatai Dilava ivi ebagemaveve hotoike au ke lounu. Au kateai avuho louito namihai avoe, “Di ehomai lohonela.”
JOH 21:20 Kateige Bitau hoilahai Iesu uvue esemu ke elehanu. Esemu keike subuta Iesu vavamo ugulamoi namihai avoe, “Kosive, ata olena aho haiai.”
JOH 21:21 Iale Bitau hoilahai esemu ke elehai Iesu namihai avoe, “Kosive, a di hatihati hoto ke lounu. Isito ata kona oleve kateai avuta hatai.”
JOH 21:22 Ige Iesuu Bitaho loui avoe, “Dana isiviage kena ulage dana tota lohoi. Iale di ehomai lohonela. Ainaho bae ata mole vaveve ke kaovagelive.”
JOH 21:23 Iesuu hoto louale kemo hoto mole igaeu evievi ata bahata sonumaevei gabianu. Hoto keu loui avoe, “Esemu keu bae hatilivebene.” Isito Iesuu hoto kateale louholinu. Keu loui avoe, “Dana isiviage kena ulage dana tota lohoi. Iale ainaho ata mole vaveve kaovagelive.”
JOH 21:24 Iesu uvue esemu seleve keike vaveve ko bahata elehai hisalianu. Iale esemu ke daliko. Iale la hilokage di hoto louale keu hoto seleve.
JOH 21:25 Isito di buka komo Iesu hoto bahata hisaliholinu. Iesu keu vaveve moagataho vaevenu. Iale dana ke bahata hisaliage di huhuige auna buka moagamoaga holisi.
ACT 1:1 Di haoka, Teovilasi. Di isiviai tota deiada mole a haivui. Di subuta Iesuu vatae lohoale ata haivei vale ke hisaliai ahoe hanavonu.
ACT 1:2 Iesuu otogoe tioholisito Munanae Tumue vuvunemo au esemu tuelo (12) malevei abu vaveve deiada loui namigevenu.
ACT 1:3 Au hatihatimo hovelahaito vanie ni voti (40) ke uvumo au ebika mai au esemu haivege abu kemo hilokage au hatihatimo hovelahanu. Isi vani moaga abue lohoale Dilava matamae dogae uveve deiada loui haivenu.
ACT 1:4 Iniale vani mole abu igaetoai usege au namigevei avoe, “Lainaho Dielusalema halevai tigelive. Isito usege di subuta la namigeveale ke di Mamau bae laovei.
ACT 1:5 Dioni ata babatisogevemale keu e unahataike ata babatisogevenu. Isito vani degomoleau uoholisege Munana Tumue vuvunena bae laemo lohoi.”
ACT 1:6 Vani mole Iesuu au esemuhi igaetoasege abu belahai avoe, “Kosive, Iselala ata noeau subuta no vata sisihalu. Isito novae vani komo ata nimoleau lohoale no vata ko sisihama. Iale ana valive no kosive holisi no tedaevege no tota no vata ko mai sisihai.”
ACT 1:7 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di Mamau au vuvunemo vaveve bahata hilokaevenu. Isi isiviholiale la namigevege la ke hilokaliho.
ACT 1:8 Isito di hoto mole louge evive. Gabie Dilava Munanae Tumuna bae la vuvunetievege lana bae di hotoe dua loui Dielusalema o kove, Diudia vatae, Samalia vatae isi vata bahatae kebia haiveve.”
ACT 1:9 Kateai louge uoholige esemuiabeau nibisege au otogoe veatisi tinu. Tigeto goeu bamuge abu elehaholilu.
ACT 1:10 Abu otogomo Iesu nibisege malaha abuitaeau ogo taete holovealeta solekavesite vavaebemo lavisi ua.
ACT 1:11 Isi namigevei avoe, “Galili ataea, la osiohoike ehue nilahama. Iesuu ehue tige la elehale ke nahate auna bae tota dobai lohoi.”
ACT 1:12 Kateige abu Oliveta tana ke halevai hevaluvisi Dielusalemae lohoale keu haeava holioholinu.
ACT 1:13 Kateai lohoale abu subuta o molemo uale kemo ua. Esemu keabulike koea: Bita, Dioni, Diemisi, Andulu, Bilibi, Tomasi, Batolomi, Matiu, Aloveasi mo Diemisi, Selotie ata Saimoni, isi Diemisi mole mo Diudasi.
ACT 1:14 Keau bahata negolahaime Dilava imihama. Isege Iesu neina Meli, keate benahate isi Iesu hohuvu kebiau bahata keve Dilava imihama.
ACT 1:15 Kateimale vanila Bitau hovelahai evievi ata bahata uani handele tuenti (120) haivenu.
ACT 1:16 Haivei avoe, “Di haokuvuia, bahata evive. Subuta mole Dilava Munanae Tumuu Deividi namihage au Diudasiu Iesu maveve deiada ke lounu. Iale hoto keu nova seleve holinu.
ACT 1:17 Nahi hilokage keu nahehi Iesu lovi vamale ata mole.
ACT 1:18 Isito au Iesu male ke ibina malei vata mole voianu. Vata kemoike au dobai hatige gogoveu dikolahage deve holoeau velehovolu.
ACT 1:19 Ige Dielusalema ataeau evige Diudasiu hatinu. Ige abu matama ke abu hotomo ivihai avoe, ‘Akedama.’ Hoto ke ihuu koseanu. Tahoe matama.
ACT 1:20 Deividiu subuta Diudasi deiada Samusi bukamo hisaliai avoe, ‘Valadave kemo atabeu bae ulivebene.’ Isi tota hisaliai avoe, ‘Malaha molena bae lovove mai lovive vai.’
ACT 1:21 Iale nahi malaha mole mage au bae Diudasi lovo mai nahehi igaetoai Iesuu hovelahale hoto ke loui ata haivei. Isito ata ke ebagevaveve keu koseanu. Ata oleu subuta Dioniu Iesu babatisohavoale ke elehai ehomai lohoale Iesuu ehue tiale ke elehai hilokale ata ke nahiabuna ebagevage auna Diudasi lovo mai nahehi ui.”
ACT 1:23 Bitau deiada kateale louge abu malaha abuita ebagevalu. Malaha mole ivilike Dioseba. Isege mole ivilike Mataiasi. Dioseba ivi moleike Basabasi. Isi ivive moleike Diasitasi.
ACT 1:24 Ige abu guliguliai loui avoe, “Kosive, a abostolo mole Diudasiu a lovi halei hatige a ibinave ominu. Iale no nova lovove malihoike ata abuita kobia tabagevelu. No Kosive, a ata bahatae uvu hilokaevemale alike. Ialelua no haivege no malaha igae ebagevage au Diudasi lovo mai.”
ACT 1:26 Kateaito ata abuita kebia ivi munemo hisalievei mai mihatuge ole iviu ehumo uale kena Diudasi lovo mai. Abu vaveve ke vage Mataiasi iviu ehumo ua. Ige abu ke ebagevage keu Iesu abostolo mole holinu.
ACT 2:1 Iniale vani mole Diue vahaehoe vani mole Bentikosi keu lohonu. Iale vani kemo Iesu esemuiau bahata bevuai o igaemo ua.
ACT 2:2 Igaetoai o kemo usege lulu moleu hanunu ke nahate otogomo luluai lohoale oe uvu ke bahatamo lohoge abu evilu.
ACT 2:3 Isi nilahai elehage keu venee vedodo ke nahate dobai lohoi igaegaeai kinaeabemo ui lotinu.
ACT 2:4 Vaveve keu Dilava Munanae Tumuike abuemo ui vuvunetievege abu igaegaeai hoto nimoletemo hoto loui lotilu.
ACT 2:5 Vani kemo Dilava hoesehavomale Diue ata moagaeau Dielusalemae ua. Keau Dielusalema ata holioholisito vata bahatamo lohoale eboulahai Dilava hoesehavoma.
ACT 2:6 Iale keau luluale ke evisi bibuluvisi o keve lohoaleau o kela velehovoi vikolahalu. Kosealemo keau evige Iesu esemuiau hotoeabe igaegaemo hoto loui lotilu.
ACT 2:7 Abu ke evisi vikolahai loui avoe, “Nahi hilokage malaha keau Galili ataeabulike. Keau nahie hoto hilokaholilu.
ACT 2:8 Iale oleve kateike abu vai nahie hoto selevemo hoto louma.
ACT 2:9 Nahiau o igaegaeai matama nimolete kebiamo loholu. Batia, Media, Elama, Mesobotamia, Diudia, Kabadosia, Botasi, Esia vata kebiamo loholu.
ACT 2:10 Isi Vilisia, Babilia, Egubito, Keliti, Alebia, Libia (Keu Sailini vavae) vata kebiamo loholu. Isege nahi benahateau Loma o baluga kemo loholu. Nahi degomoleau Diue ata seleve. Isege nahi degomoleau Diue ata holioholisito Diue vaveve ke vama.
ACT 2:11 Nahiau vata nimolete kebiamo loholu. Isito nahi malaha kebia hoto evige keau nahie hoto selevemo Dilava vaveve nimolete louma.”
ACT 2:12 Kateai tetelahai mole namigevei avoe, “Osialemoike abu vaveve kateale vama.”
ACT 2:13 Isi kateige degomoleau helahai loui avoe, “Ba, keau e toela ilike vaime katelahalu.”
ACT 2:14 Abu kateai louge Bitau abostolo degomolehi hoto ke evilu. Ige Bitau hovelahai baita namigevei avoe, “Diue ata bahataeau Dielusalemamo uale evive. Di isiviale vaveve ko deiada loui la namigevei.
ACT 2:15 La huhuige no e toela ilu. Isito keu hoto seleve holioholinu. Elehave. Vau aike alamonu. Iale la huhuige atabena valive vavita vavita e toela isi. Ba.
ACT 2:16 Isito beloveta Dioelau subuta mole hisaliale keike esemu koeau aike vama.
ACT 2:17 Dioelau hisaliale hoto keu koseanu. ‘Dilavau avoe, Dana vanie gabila di Munanae Tumu hanavoge auna dobai lohoi la bahata vuvunetievege la eseabuna ono vadeu gabie lohoveve ke loui ata namigevei. Isege la atae doga keabuna lahoahoai. Isege la malahae kosive keabuna tababu nimolete elegevei.
ACT 2:18 Ige Munana Tumutena dobai lohoi di esemu bahata negotievege malaha keate bahataeabuna ono vadeu gabie lohoveve hoto ke loui ata namigevei.
ACT 2:19 Ige dana vaveve nimolete otogomo hanavege vanina loasege batana tahoai. Isege heie vata kove taho, vene isi dio balugana ui. Keau kateisege iave keve Kosive vani balugana bae lohoi.
ACT 2:21 Vaveve katealeu velemage oleuoleu Kosive ivimo Dilava imihage auna kebia malevei.’
ACT 2:22 Iselala ataea, di hoto evive. Iesu keu Nasaleta omo lohoge Dilavau tedahoge au vuvunevemo vaveve nimolete vai vikoe vaveve nimoleta vaevenu. Iale au vadeu vale ke la elehai hilokalu.
ACT 2:23 Isito la isiviale hamage au hatisi. Isi kateai mai atae toela ovege abu mai idie domo hamage au hatinu. Isito subuta mole Dilavau au lulelemo la vaveve ke hilokai loui avoe, Abuna katelahai. Ialeike la ke valu.
ACT 2:24 Iesuu vatehani mai hatiale kemo Dilavau etuvage au hovelahanu. Kosealemo hatihati ke vuvuneu mage au gulimo uveve keu anekianu.
ACT 2:25 Deividiu subuta Samusi bukamo Iesu vaveve koseale hisalianu. Avoe, ‘Di hilokage Kosiveu vani bahata daiti uma. Keu di vavamo umalemo vaveve isutena daemo lohoge di bae kemo dobalivebene.
ACT 2:26 Ialemo di uvuu vahaeho balugage di Dilava hoesehavoveve hoto louma. Di hilokage dana hatige auna tota di etuvai.
ACT 2:27 Iale di hatige au bae di munana halege au bae odavae ulivebene. Isi au bae au esemu tumute ke halege au bae gulimo ui sakavalivebene.
ACT 2:28 Au ukolikolie humaha di haivui vani bahata daiti uge di kemo vahaeho baluganu.’
ACT 2:29 Di haokuvuia, di isiviale nahie buluve Deividi ke deiada louge avuemo lulelelahave. Keu subuta mole hatige abu mai abavulu. Iale vutave keu nova avulike ua.
ACT 2:30 Deividi keu Dilava beloveta holisi hilokage Dilavana au ono vade louale ke vai. Au Deividi namihai avoe, ‘Dana aemo a valada mole mage auna kosive holisi telonamo ugulamoi.’
ACT 2:31 Ige Deividiu ke evisi Dilavau gabie vaveve hilokai Kelisou hovelahaveve kemo loui avoe, ‘Au hatige Dilavau bae munanave halege au bae odavae ulivebene. Isi gulimo halege au bae ui sakavalivebene.’
ACT 2:32 Hoto kateale loualemo Dilavau etuvage hovelahage no ke elehalu.
ACT 2:33 Dilavau Iesu ebagamai au ada inuteve mamoi au louale ke nahate au Munana Tumute omige au Munanae Tumu noevege no vuvunevemo hoto ke louge la evilu.
ACT 2:34 Deividiu Iesuu vale ke nahate vai ehue tioholinu. Isito keu subuta loui avoe, ‘Dilavau di Kosiveho loui avoe, Di ada inuteve ugulamonela.
ACT 2:35 Isege di a aiohavomale kebia malevei a veloe heimo otovege Kosiveabe holinela.’
ACT 2:36 Iselala ata bahataea, hoto ko evive. La Iesu mai idie domo hamale keike Dilavau etuvage hovelahai Kosive holisi a tedaeveve ata Keliso holinu.”
ACT 2:37 Bitau hoto kateale louge abu ke evisi huhube nimole valu. Isi kateai Bitata abostolo degomoleta namigevei avoe, “No haokuvuia, noeabuna vadeu vai.”
ACT 2:38 Ige Bitau namigevei avoe, “La bahata la vaveve toela vamale ke halevave. Isime Iesu Keliso ivimo babatisoage Dilavana la vaveve toela ke ulihai au Munanae Tumu laovei.
ACT 2:39 Dilavau isiviale au Munanae Tumu laovei la ese ovei olemeau haeavamole ui Dilava hoto eviale kebiata ovei.”
ACT 2:40 Bitau hoto ke loui hoto degomoleta loui namigevei avoe, “Nova vata komo ataeau vaveve toela vage Dilavana ibinaeabe ovei. Iale kemo hoidevege Dilavana la malevei.”
ACT 2:41 Kateai louge vani kemo ata moagaeau deiada ke evisi abu uvu mai avuemo mavoi babatisolahalu. Ata bahata tili taoseni (3,000) keau babatisolahai Iesu esemuhi igaetolahalu.
ACT 2:42 Isi vani bahata abuhi igaetolahai abostoloeau louale ke evisi negolahai guligulilahai aleto isi Dilava hoesehavolu.
ACT 2:43 Abostolo ata keau vikoe vaveve isi vaveve nimolete vaevege ataeau ke elehai vikolahalu.
ACT 2:44 Ata oleuoleu abu uvu mai Iesu omiale keau igaetoai lohoi Dilava hoesehavoi abu kunai bahata tasalievei mole ovelu.
ACT 2:45 Isi abu vata abu kunai voievei moniabe malei kemo kunaiholimale kebia ovema.
ACT 2:46 Abuna vani bahata abu dubu balugae tiliege igaetolahaime guligulilahagei. Isime oe tiliege igaetolahaime lovi isi vahaeholahai mole tedaevegei.
ACT 2:47 Keau katelahai Dilava hoesehavoge ata degomoleau ke elehai vahaehoabe vai Kosive hoto evige au kebia malevege abu Iesu esemuhi igaetoalu.
ACT 3:1 Gutu mole tili (3) okolokimo Bitau Dioniti Diue dubu balugae guliguliho tilu.
ACT 3:2 Tiliale keau dubu balugae velehovoi ata mole velo golote elehage au abu dubue udaha mole ivihai avoe Udahae Dua kemo ugulamoi uma. Malaha ke neinaveu mamoge velove keau golohovoalelua ataeabuna ke ebavoi loholiege udaha kemo mavoge olemeau dubu kemo tai lohomale kebiamo auna moniho imigevegei.
ACT 3:3 Iniale Bitau Dioniti dubu ke uvue tisege malaha keu moniho imigevenu.
ACT 3:4 Ige abu ke nibitumuage Bitau avuho loui avoe, “No niavenela.”
ACT 3:5 Ige au niavei huhuai avoe, “Mesoho koeabuna monibe daovai.”
ACT 3:6 Ige Bitau avuho loui avoe, “Dau monioholinu. Isito dana di mai lohoale ko mai aoi. Nasaleta malaha Iesu Keliso ke ivimo di a namihama. Hovelahai laminela.”
ACT 3:7 Kateaito adave inutela holisi ebagemage solekavesite malaha ke veloeau negolahalu.
ACT 3:8 Ige au hovelahai vitoi lamisi oanu. Isi abuhi iaeabela vitovitoai dubue Dilava hoesehavoliho tilu.
ACT 3:9 Malaha keu kateai Dilava hoesehavoi tige ata bahata keau ke elehalu.
ACT 3:10 Ke elehai hilokage malaha neheu dubue udahamo ugulamoi moniho ata imigevemale keike. Ke elehai ono vadeu avuemo velemale kemo vikolahai tetelahalu.
ACT 3:11 Malaha nehe keu Bitata Dionita vudievei vahaehoabe vasege ata bahataeau igaetoai bibuluvisi tiale dubu ke hedaka abu ivihai avoe Solomoni keve malaha ke elehaho tilu. Keau malaha nehe ke elehai vikolahai tetelahalu.
ACT 3:12 Ige Bitau ata kebia elegevei abuho loui avoe, “Iselala ataea, osiohoike la vikolahai no nibieve tumuima. La huhuige noeabuna no vuvunemo mesoho no vavevemoike malaha ke hoesehavoge au oai tima.
ACT 3:13 Dilava keu subuta nahie buluve Ebalahamu, Aisiki isi Diekobo kebia Dilava. Iale keike au esemu Iesu ebagemai vuvune omige no vuvunevemoike vaveve ke valu. Isito la Iesu ke mai gamani kosive Bailoti omige au isiviale iomage au tai. Isito la kabebihavoi avuho isiviholilu.
ACT 3:14 Keu ata tumute isi inutolotolote ata. Isito laeau avuho isiviholisi mai Bailoti omilu. Isi namihage au Iesu iomaholisito ata havemale ke iomanu.
ACT 3:15 La vaveve kateale vai gibosoune Kosive ke hamalu. Isito Dilavau hatihatimo etuvage hovelahanu. Iale noeau au hatai hovelahale ke elehale noeabulike koea.
ACT 3:16 No Iesu ivimo velo golote ke namihage au Iesu vuvunemo hovelahanu. No no uvu mai Iesuemo mavoalemoike malaha ke hoesehavoge au hovelahage la elehalu.
ACT 3:17 “Di haokuvuia, di hilokage la la kosivehi dolodololahalemoike Iesuemo vaveve ke valu.
ACT 3:18 Dilavau subuta au beloveta namigevege abu hisaliai avoe, ‘Dilavana Keliso hanavoge auna vatehani malei.’ Iale ke nahateike Iesuu mai selevetinu.
ACT 3:19 Katealemo nova la vaveve toela ke halevai hoidevei lohoge Dilavana la vaveve toela ke ulihai la negotievege lana bae vuvunevemo ue dua vave.
ACT 3:20 Ige auna la tedaevemale kosive Iesu hanavoge auna tota dobai lohoi.
ACT 3:21 Isito Iesuu nova otogoe uale auna gabie dobai lohoniege vata ko mai duatige auna subuta uale ke nahate vai. Dilavau hotoe deiada kateale au beloveta tumute kebiaho subuta louale kena bae lohoi.
ACT 3:22 Beloveta mole Moseseu subuta loui avoe, ‘Dilavana bae di hanavoale ko nahate laheho beloveta mole hanavoi. Beloveta kena la valadamo lohoi hoto louge hotove bahata evive.
ACT 3:23 Iale oleme abuna beloveta ke hoto evioholige Dilavana tasalievei havege abu uoholisi.’
ACT 3:24 Hoto ke igae Samuelau hisaliage beloveta degomoleau iave lohoale kebiata hisaliai novae vanimo velemale ke loulu.
ACT 3:25 Nahiau beloveta kebia valada. Iale nahiau kebia ese nahate. Subuta Dilavau au beloveta namigeveale hoto keu aike laemo lohonu. Dilavau vasohuta hoto ke loui Ebalahamu namihai avoe, ‘A valada kemo dana ata bahata hoesegevei.’ Dilavau hoto kateale loui mamoale keu aike laemo lohonu.
ACT 3:26 Dilavau au mo Iesu hanavoge au vasohuta dobai lae lohoi isiviale la bahata hoesegevege la vaveve toela ke halevai hoidevei avue lohoi.”
ACT 4:1 Kateai lousege dubue kosive, dubu nalimale bukate igae, isi Sadukea ata degomole keau abue loholu.
ACT 4:2 Lohoale itumulahalu. Kosealemo Bitau Dioniti hotoe deiada loui ata haivei avoe, “Iesuu hatai hovelahale kemo nahiabuna hovedevei.”
ACT 4:3 Hoto katealemo abu malevei dibulae otovelu. Gutumoike abu malevei bamuevege abu vavimo keve ladevelu.
ACT 4:4 Isito ata bahata vai taoseni (5,000) keau hotoe dua ke evisi abu uvu malei Iesu omilu.
ACT 4:5 Iniale vani mole Diue dubue kosivea, oe kosivea isi Diue menaka loui hisaliamale keau Dielusalemae igaetoai loholu.
ACT 4:6 Lohoale keau dubue kosive baluga Anasi isi esemuve degomole kebiatamo loholu. Esemuiabe kebia ivilike koea: Kaiabasi, Dioni, Alekisanda.
ACT 4:7 Iale keau Bitata Dionita malevei lohoi abu vigomo otovei belagevei avoe, “Ole vuvuneta ole ivitamoike la vaveve ke valu.”
ACT 4:8 Ige Bitau Munanae Tumue vuvunemo namigevei avoe, “Dubue kosivea isi oe kosivea, di hoto ko evive.
ACT 4:9 Lana vaveve dua no velo goloteho vale kehonike no belagevema. Lana isiviai hilokai oleve kateike no vai ke hoesehavolu.
ACT 4:10 Keta duave. Di isiviale la namigevege la bahata hilokave. La louike vage abu Nasaleta malaha ke mai idie domo hamage au hatige abu mai gulialu. Isito Dilavau tota etuvage Iesuu tota hovelahanu. Iale vuvunevemoike velo golote keu momoleai lamisi oanu.
ACT 4:11 Iale di hoto mole louge evive. Bukae Hotou Iesu vaveve ke loui loui avoe, ‘Laeau o mole houmale ata kebia nahate. La o houveve mune ke kabebihavoale keike nova Dilava o hadebiveve munee dua holinu.’
ACT 4:12 Iale avu igaemo nehane ukolikoli maleve. Heie vata kove vuvuneve ke nahatebeu uoholinu. Isito vive ke igaemo nahiabuna ukolikoli malei.”
ACT 4:13 Kateai louge Diue kosive keau ke evisi vikolahai huhuige malaha keau sikuluholialea. Isito luleleabe kemo abu elehage keau Iesu esemuia.
ACT 4:14 Kateai isiviale abuho hoto loui. Isito abu elehage malaha nehe veloveu duaveale keu Bitame Dionimehi lamisi ua.
ACT 4:15 Kateige kosive keau Bitata Dionita hanavege abu heie usege abu unaha abu moletehi hotohotolahama.
ACT 4:16 Hotohotolahai mole namigevei avoe, “Nahiabuna malaha kebiamo ono vade igae vai. Kosealemo ata bahataeau Dielusalemae umale keau hilokage keau vikoe vaveve balugatahoike abu ke valu. Iale nahi bae kemo hotobe loulivebene.
ACT 4:17 Katealelua nahi ata kebia keluevege abu lako tota atabeho Iesu ivimo vuvune vaveve vale ke lougelive.”
ACT 4:18 Kateai louito Bitata Dionita hohavege abu lohoge keau isuta namigevei avoe, “Lainaho bae tota Iesu ivimo hotobehame loui ata haivegelive.”
ACT 4:19 Isito Bitau Dioniti namigevei avoe, “La biaeau Dilava nimo ko huhulahave. Noeabuna la hoto evisi. Emena Dilava hoto evisi.
ACT 4:20 Isito no Iesu elehai hotove evialemo no bae ata haiveveve ke halevalivebene.”
ACT 4:21 Kateai louge Diue kosive keau isiviale banisigevei. Isito abu elehage ataeau velo golotemo vaveve dua ke elehai Dilava hoesehavoma. Katealemo abu banisigeveveve humahau uoholige abu isuta namigevei avoe, “Lainaho bae tota gabie hoto ke lou molealive.” Kateaito iovege abu tilu.
ACT 4:22 Malaha nehe abu hoesehavoale ke vaganau mesoho voti (40) ke nahate.
ACT 4:23 Bitau Dioniti halevai tialeau kosive keau abuho louale ke loui evievi ata namigevelu.
ACT 4:24 Ige keau ke evisi igaetoai Dilava imihai avoe, “No Kosive, au vuvunete. Au otogo vai vata vai e vai avuemo onobenobe vaevei otovenu.
ACT 4:25 Subuta mole a a Munana Tumute hanavoge au tiale no buluve Deividi ke negotige au loui avoe, ‘Osiohoike Dilava hoto evioholimale keau itumulahalu. Isi osiohoike ata keau huhuihuhuie toela ke huhu kavalu.
ACT 4:26 Vatae kosiveau isiviale hovedevei mole bevuevei igaetoai Dilavau au mo hanavoale ke hamai.’
ACT 4:27 Deividiu subuta louale keu seleve. Iale nova o komo kosive Elodi, kosive mole Botiasi Bailoti, Diue ata holioholialea, isi Diue ata degomole keau bahata mole bevuevei a a esemu tumute Iesu ebagemai hanavoale ke hamage hatinu.
ACT 4:28 Keau mole bevuevei vaveve ke vage a a vuvunemo vasohuta hilokage abuna ke vai. Iale a isivimoike abu ke valu.
ACT 4:29 No Kosive, abu nova noheho isuta louale ke evinela. Noeau a esemu. Iale a nego noevege no vabu halevaito a hoto loui ata namigevei.
ACT 4:30 Isime a vuvune hanavoge no a esemu tumute Iesu ke ivimo vavahanite ata hoesegevei vaveve nimoleteta vaevei.”
ACT 4:31 Guliguli keu uoholisege abu igaetoai guliguliale o keu hadanu. Ige Munana Tumuteu kebiamo lohoi malevei negotievege abu vabuoholisito tilialeau Dilava hoto loulu.
ACT 4:32 Vani kemo Iesu esemu bahata keau huhuihuhui igae isi uvu igae. Kunaite keau koseale louholilu. Kunai koeau noele. Isito abu kunai ke igaegaeai mole ovelu.
ACT 4:33 Ige abostolo ata keau negolahai Iesuu hatisi hovelahale ke loui ata haivege Dilavau kebia bahata hoesegevenu.
ACT 4:34 Ige keau bahata kunai maleale mole nahate unaha. Kosealemo ata kebiau abu vata abu o kebia voievei ibinaeabe malei loholu.
ACT 4:35 Malei lohoale abostolo kebia ovege abu malei kunaiholimale kebia ovelu.
ACT 4:36 Ke nahate malaha mole Dioseba keu Livai malaha. Keu Saibalasi vata keve uniale au vata voiai ke ibina malei lohoale abostolo kebia ovenu. Ige abostolo keau ivihai avoe Banabasi. Ivi ke ihuu koseanu. Ata negotievemale ata.
ACT 5:1 Malaha mole Ananaiasiu abu keate Sabaelati abu vata voiale ke ibina malelu.
ACT 5:2 Isi ke malei mole namigevei avoe, “Nahi ibinave vaki molehame ovei. Isi vaki mole nahie ebikaho otovei.” Kateige Ananaiasiu moni ke vaki mole mai lohoaleu abostolo ovei loboe hoto loui namigevei avoe, “Vatae ibina avuhameike ko.”
ACT 5:3 Kateai louge Bitau avuho loui avoe, “Ananaiasi, onoleike a ko vanu. Seteneu a uvumo lohoike vage a moni degomole a ebikaho otoveito Munana Tumute lobohavoi loui koseanu. Moni bahataike ko.
ACT 5:4 Subuta a vata ke voioholisege vata keu a vata. Isi gabie a ke voiage keu a moni. Iale a osiohoike hoto kateale lounu. A no igae lobogeveholisito Dilavataike a ke lobohavonu.”
ACT 5:5 Kateisege Ananaiasiu ke evisi lokilahai dobai hatinu. Kateige ata bahataeau ke evisi vabulahalu.
ACT 5:6 Kateige ata degomoleau ogo malei lohoi viliai ebavoi mai tiliale heie gulialu.
ACT 5:7 Iniale gutumo Ananaiasi keateu lohonu. Isito keate keu onoleu koliavemo velemale ke hilokaholinu.
ACT 5:8 Ige Bitau keate keho loui avoe, “Lobo haleito di namihanela. La vata ke ibina bahatanike ko.” Ige keate keu namihai avoe, “Ito bahataike ke.”
ACT 5:9 Ige Bitau avuho loui avoe, “Osiohoike a a koliati isiviale Dilava Munanae Tumu lobohavoi. Evine. Malaha keau a kolia mai guliale abulike aike udahamo lohoma. Iale abuna aike ata ebavoi tai.”
ACT 5:10 Isi kateisege solekavesite keate keu velove heimo lokilahai dobai hatinu. Ige malaha nehe keau lohoale keate nehe ke elehage hatige abu ebavoi mai heie tiale koliaveta havaisi gulialu.
ACT 5:11 Ige ekalesia bahata isi ata degomole keau ke evisime vabulahalu.
ACT 5:12 Vani kateimalela abostolo tuelo (12) keau vikoe vaveve nimolete moaga vaevege ataeau kebia elegevelu. Evievi ata kebiau bahata Diue dubu balugae hedaka Solomoni keve mole bevuevei igaetoai uma.
ACT 5:13 Isege evievi ata holioholiale keau evievi ata vabugevei isiviholilu abue loholiho.
ACT 5:14 Ige ata moagamoagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi mole bevuevei igaetoalu.
ACT 5:15 Ige abostolo keau vikoe vaveve vasege ataeau vavahanite kebia malevei lohoale heie humahamo ava tedisi kemo otovei huhuai avoe, “No kateige Bita munanau haidolevege abu momolelahai.”
ACT 5:16 Kateige ata moagaeau abu o halevei o baluga Dielusalemae lohoi vavahaniamale ata kebia isi munanae toelau uvuiabe holoeavomale kebiata holoevei loholu. Ige abostolo keau kebia bahata hoesegevelu.
ACT 5:17 Abostolo keau kateige dubue kosive baluga keu au haokuvu Sadukeahi ke elehai mainaeabe mai ilu.
ACT 5:18 Isi kateai kebia malevei tilialeau dibulae otovelu.
ACT 5:19 Isito vavi kemo Dilavau au anelu mole hanavoge au tiale keu dibulae udaha alavoi kebia hanavege abu heie tilu.
ACT 5:20 Isi namigevei avoe, “Talive dubue uvue lavisi ukolikolie hoto loui ata namigeveve.”
ACT 5:21 Kateai louge abu ke evisi tilu. Tilialeau vavita vau alamoge abu lohoi dubue uvue ata haivesege dubue kosive baluga keu au haokuvuhi Diue kosive bahata hohavege abu lohoale hotohotolahalu. Isi bukate hanavege abu dibulae abostolo maleliho tilu.
ACT 5:22 Tiale keau dibulae velehovoi abostolo kaovege uoholige abu hoidevei lohoaleau kosive kebia namigevelu.
ACT 5:23 Namigevei avoe, “No velehovoge udaha keu bamusege udaha nalimale keau heie lavisi ua. Isito no udaha alavoi uvuve tige ataeau uoholilu.
ACT 5:24 Kateige dubue kosive isi bukate kebia kosive keau hoto ke evisi vikolahalu. Isi dolodololahai avoe, “Abostolo keau oleve katelahalu.”
ACT 5:25 Kateisege malaha moleu lohoale namigevei avoe, “Di la namigevege evive. La malaha nehebia malevei dibulae otoveale kebiau aike dubue uvue ata haivema.”
ACT 5:26 Isi kateige bukate kebia balugau au esemu holoevei Iesu esemu maleveliho tilu. Tiliale keau baita abuho louoholisi haveholilu. Kosealemo abu huhulahai avoe, “Noeabuna kobia havege ataeabuna mune malei nohavei.”
ACT 5:27 Isi kateai abostolo kebia malevei dubue kosive kebia vudimo otovelu. Ige dubue kosive baluga keu hovelahai belagevenu.
ACT 5:28 Belagevei avoe, “Lana no hoto evilu. No subuta la namigevei loui kosea, ‘Lainaho bae tota Iesu ivimo deiada loui ata haivegelive.’ Isito la nova hoto ke loui Dielusalemae ata bahata kebia namigevema. Isi la isiviale no vavamo lobolahai loui kosea, ‘Keabulike Iesu hamalu.’”
ACT 5:29 Ige Bitau esemu benahatehi abuho loui avoe, “Seleveta no bae atabe hoto evilivebene. Isito noeabuna Dilava hoto unaha evisi.
ACT 5:30 La Iesu mai idie domo hamage au hatige abu mai gulialu. Ige nahie buluvebia Dilava keu etuvage hovelahanu.
ACT 5:31 Isi mai au ada inuteve mamoge Iesuu kosive baluga holisi ata tedaeveveve ata holinu. Iale Iselala ataeabuna abu vaveve toela halevage Kosivena vaveveabe toela ulihai hoesegevei.
ACT 5:32 Keike Munana Tumuteu no haivege no ke hilokai ata haivema. Iale oleuoleu Dilava hoto evige auna au Munanae Tumu ovei.”
ACT 5:33 Abostolo keau kateai lousege Diue kosiveau ke evisi itumulahai isiviale kebia havei.
ACT 5:34 Isito Balisia malaha mole baluga Gameliela keu isiviale hovelahai hoto loui. Malaha keu Diue menaka bahatamo lulele seleveanu. Isi malaha ke ata bahataeau eahalema. Iale keu abostolo kebia hanavege abu heie tilu.
ACT 5:35 Isi Diue kosive kebia namigevei avoe, “Iselala ataea, huhuihuhuie dua vaito bae gabie abostolo kebia aiogeveve.
ACT 5:36 La hilokage subuta vagana mole malahae toela Teodasi keu au ebika ebagemage ata moaga mesoho voa handele (400) keau igaetoai ehovalu. Abu isivialeike gamani aiohavoi. Isito gabie gamaniu Teodasi hamage hatige esemuiabe keau bahata vabulahai detuluvisi igaegaealu.
ACT 5:37 Isi vani moleike gamaniu atae ivi dodavemale ke vanila Galili malaha mole Diudasi keu hovelahai ata moaga holoevei isiviale talive gamani aiohavoi. Isito gamaniu ke hamage hatige esemuiabeau detuluvisi igaegaealu.
ACT 5:38 Iale katealemo di hoto onole louge evive. Lainaho bae malaha kebia havegelive. Isito hanavege abu tai. Kosealemo abuna abu negomo vaveve kateale valiege solekavesite uoholisi.
ACT 5:39 Isito abuna Dilava vuvunemo vaveve kateale vage lana bae oleve kateai kebia havei aiogevei. Mesoho lana vaveve kateale valiege bae Dilava aiohavove.”
ACT 5:40 Malaha keu kateai louge kebiau hotove ke evisi Iesu esemu kebia hohavege abu lohoge visugevei hanavei loui avoe, “Lainaho bae tota Iesu hoto loui ata haivegelive.”
ACT 5:41 Kateige esemu kebiau Diue kosive kebia halevei vahaeholahai tilu. Kosealemo kebiau Iesu ivimo vatehani malege Dilavau ke elehai kebia eahalegevenu.
ACT 5:42 Isi kateai vani bahata abu dubue isi oe timale hotoe dua loui ata haivei avoe, “Iesu keu ata tedaevemale kosive Keliso.”
ACT 6:1 Vani kateimalela ata moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu. Isege vani mole Gilikie hoto loumale keau Diue hoto loumale kebiahi moleho louma. Giliki ata keau loui avoe, “Vani bahata no gobuvu keabuna loholiege lovie esehame malegei. Isito Diue gobuvu keabuna loholiege lovi baluga malegei.”
ACT 6:2 Ige abostolo keau hoto ke evisi esemu kebia bahata hohavei abuho loui avoe, “La huhuige noeabuna Dilava hoto ke loui ata haiveveve ke halevai ata oveveve lovi unaha hoesehavoi. Ba, kateale keu toelanu.
ACT 6:3 Di haokuvuia, nahie vigomo malaha seveni (7) tabagevege elike keau ata oveveve lovi ko nalisi. Isito malaha lulelete isi Dilava Munanae Tumuu negotievemale kebia tabageveve.
ACT 6:4 Isege noeabuna vani bahata guliguliai ata haivegei.”
ACT 6:5 Kateai louge esemu benahateau loui avoe, “Keu duave.” Isi kateai vasohuta Sitiveni ebagevalu. Keu au evievimo negoige Munanae Tumuu mai negotinu. Isi Bilibi ebagevai Bokolasi, Nikano, Timoni, Bamenasi, tabagevei gabiabela Antioka malaha mole Nikolasi ke ebagevalu. Nikolasi keu Diue ata holioholisito gabieike au vaveveabe manu.
ACT 6:6 Kateai malaha seveni (7) kebia malevei lohoge abostolo keau abu ada malei tataeabemo otovei abuho guligulilahalu.
ACT 6:7 Keau kateige Dilava hotou Dielusalemae tai balugage ata moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu. Ige Diue dubue kosive moagaeau hoto ke evisi abuta Iesu ehovalu.
ACT 6:8 Dilavau malaha nehe Sitiveni hoesehavoi vuvune omige au kemo vaveve nimolete isi vikoe vaveve moaga atae vigomo vaevenu.
ACT 6:9 Kebia vaevege Diue dubu mole Libetini ata degomole keau hotove hamalu. Abu kateige Salini ata degomole, Alekisandia ata degomole, Silisia ata degomole, isi Esia ata degomole keau bahata igaetoai itumulahai isiviale Sitiveni hoto hamai.
ACT 6:10 Isito Munanae Tumuu Sitiveni negotige au lulelevemo hotoe dua unaha loui hotoeabe lobo ke hamanu.
ACT 6:11 Kateige abu tiale malahae toela kaovei malevei loholu. Ige ata keau lobolahai avoe, “No evige malaha kou vani bahata Mosese menaka isi Dilava ivi aiohavoma.”
ACT 6:12 Isi kateai louge Diue ataeau ke evisi itumulahalu. Ige Diue kosive isi Diue menaka loui hisaliamale keau lohoale Sitiveni evudei melavei kotaho tilu.
ACT 6:13 Isi tota malahae toela kebia kaovei holoevei lohoge abu loui avoe, “Malaha keike Sitiveni keu vani bahata nahie dubu isi Mosese menaka kemo hotoe toela louma.
ACT 6:14 No evisege au loui avoe, ‘Nasaleta malaha Iesu kena nahie dubu koiai hatui. Isi Moseseu menakae tumu mai nahie buluve oveale keta aiohavoge auna uoholisi.’”
ACT 6:15 Abu hoto kateale lousege Diue kosive keau Sitiveni niavosege niveu atagale anelue ni ke nahate.
ACT 7:1 Ige dubue kosive baluga keu Sitiveni belahai avoe, “Abu a vavamo loumale kena selevenike.”
ACT 7:2 Ige Sitiveniu namihai avoe, “Usege di hoto mole loui. Di ataea, di haokuvuia, la bahata di hoto gaeahavove. Subuta mole nahie buluve Ebalahamu keu sohu Mesobotamiae ui Halani vatae tioholisege otogoe umale Dilava keu dobai lohoi avuho lounu.
ACT 7:3 Avuho loui avoe, ‘A ata, a vata kebia halevei tenela. Dana vata moleve a hanavoge keve te.’
ACT 7:4 Kateai louge Ebalahamuu au vata Kalidia ke halei tiale Halani vatamo uniale mamaveu hatige Dilavau louge au Iselala vata kove lohonu.
ACT 7:5 Vani kateimalela Dilavau vatabe mai Ebalahamu omioholinu. Isito au louale auna bae gabie avuho vata ke mai omisi. Iale Dilavau louale Ebalahamu valadaeabuna bae vata ke mai. Isito vani kela Ebalahamuu eseholilike vasege Dilavau avuho hoto ke lounu.
ACT 7:6 Isi avuho loui avoe, ‘A valadaeabuna bae vagana voa handele (400) ke uvumo vata nimoleteve uliege ata kebiaho lovilahai vatehani baluga malegei.
ACT 7:7 Vagana kateale abuna uoholige oleteau a valada kebiamo vaveve toela vage dana toelaeabe ibina ovege a valada keabuna loholiege kove di hoesehavoi.’
ACT 7:8 Dilavau kateai louito vaveve nimolete Ebalahamu haivui isiviale au au moe vudie vate etulelive kemo vani bahata Dilavau avuho hoto loui mamoale ke huhuigei. Iniale gabie move Aisikiu uge bula igaeu uoholisege mamaveu vudive vate etulenu. Ige gabie Aisikiu au mo Diekobomo vaveve kateale vanu. Ige Diekobou au ese tuelo (12) kebiamo avuta vaveve kateale vanu. Iale ese kebiamoike nahie umukau lohonu.
ACT 7:9 “Diekobo ese degomole keau abu hoho Dioseba ke maina mai isi maime ata degomolemo voilahage abu mai Egubitoe tilu. Isito Dilavau keve avuti ua.
ACT 7:10 Ige vaveve toelau avuemo lohoge Dilavau hoesehavoi avuti uniale vani mole Diosebau Belo nimo lamige Dilavau au lulele mai omige au kosive kemo vaveve dua unaha vage au vahaehove vanu. Katealemoike Belou Dioseba mamoge au Egubitoe ata bahata nibievei ovemo atave kebiata nibievema.
ACT 7:11 Iniale vani mole Egubito isi Keinani vata kebiamo vae balugatahou lohoge ataeau vaeho ue toela valu. Kateige nahie buluve kebiata vaelahalu.
ACT 7:12 Ige Diekobou loviu Egubitoe uale ke evisi au ese hanavege abu lovi maleliho tilu.
ACT 7:13 Iniale tota vani mole maleliho tige Diosebau bae au ebika mai au nanuvu haivege Belou avuta bae kemo malaha kebia hilokaevenu.
ACT 7:14 Ige Diosebau au mama Diekoboho hoto hanavoi loui avoe, ‘A ese bahata holoevei kove loho.’
ACT 7:15 Kateai louge Diekobou au ata bahata seveniti vai (75) kebia holoevei Egubitoe tiale keve uniale hatige eseabeta keve haluvilu.
ACT 7:16 Haluvisege eseabeau kakavei lohoale Ebalahamuu subuta Hamu ese kebiamo vata mole Sekamu ke ibina valemo gulievelu.
ACT 7:17 “Iniale gabie vagana moagaeau uoholige Dilavau subuta Ebalahamuho hoto loui mamoale ke vaniu lohoge Egubitoe umale ata keau moagataho selevealu.
ACT 7:18 Vani kela kosive moleu Dioseba hilokaholiale keu Egubitoe ata kebia nalievema.
ACT 7:19 Kosive keu nahie buluve lobogevei loui avoe, ‘La eseau uge botoe halevege abu haluvisi.’
ACT 7:20 Vani kela ese mole dua Moseseu ua. Ese keu uge abu mai oe uvue mahogovalu.
ACT 7:21 Ige bata abuita igaetaeau uoholige mahogovaveve humahau uoholige abu mai botoe meavolu. Isege Belo mau tiale ese ke elehai mai au ebiaho lohoi au ese toanu.
ACT 7:22 Isi louge Egubitoe lulelete ata keau Mosese haivuge au vaveveabemo luleleai ata baluga holisi negoe vaveve vanu.
ACT 7:23 “Iniale vagana votiu uoholige vagana molemo Moseseu isiviale talive au ata seleve elegevei.
ACT 7:24 Isi tiniale Egubitoe ata mole elehasege keu Iselala ata mole hamai aiohavoma. Ige Moseseu au ata ke tedahoi Egubitoe ata ke hamage hatinu.
ACT 7:25 Moseseu kateaito huhuai avoe, ‘Di kateige Iselala ataeabuna hilokage Dilavau di hanavoale dana kebia holoevei Egubito halei tai.’ Isito ata kebiau Moseseu huhuale ke hilokaholilu.
ACT 7:26 Iniale vani mole au oai tisege Iselala malaha abuiau mole havema. Ige au tiale elegevei keluevei abuho loui avoe, ‘Di haokuvuia, di hoto evive. La keau avui igaealelua lainaho mole havegelive.’
ACT 7:27 Kateai louge malaha neheu au haokamo vaveve toela vale keu Mosese kabitisi avuho loui avoe, ‘Ana no kosive holilike vaniale no keluevei no vavevemo hoto louma.
ACT 7:28 Ani, a isiviai nivu Egubitoe ata hamale ke nahate dahamolihoike.’
ACT 7:29 Kateai louge Moseseu ke evisi Egubito halei detitisi tialeu Midianie ua. Keve uniale mahinai mo abuita houevenu.
ACT 7:30 “Moseseu vata keve uale vagana votiu uoholige tomagie tiale tana mole baluga Sainai keve velemanu. Keve velemage anelu moleu avue lohoniale keu idiu lahai haetohaetoale kemo ua.
ACT 7:31 Ige Moseseu ke elehai vikoaime isiviai talive vuguta neniai elehai. Kateai tialeu vavavemo lamisege Dilavau avuho hoto mole lounu.
ACT 7:32 Isi loui avoe, ‘Dau a buluve kebia Dilava. Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava, isi Diekobo Dilava dalike ko.’ Kateai lousege Moseseu vabuai teteai isiviholinu ke elehaliho.
ACT 7:33 Kateige Dilavau avuho loui avoe, ‘A veloe vate ke tohoanela. Kosealemo a matama kemo lamiale keu vatae tumu.
ACT 7:34 Di hilokage Egubitoe ata keau di ata aiogevege keau vatetumu malei kekolahage di ke evisi tedaeveho dobai lohonu. Iale lohoge di a hanavoge Egubitoe tenela.’
ACT 7:35 “Dilavau kateai louge Moseseu halei tiale Iselala ata namigevege abu keho isiviholisi loui avoe, ‘Ana no kosive holilike vaniale no nibieveho louma.’ Isito Dilavaike Mosese mai negotige au tiale au ata nibievenu. Au kateisege anelu nehe idiu lahale keve uale keike Mosese tedahonu.
ACT 7:36 Iale kemoike au vikoe vaveve vaevei au ata holoevei Egubito halei tiale E Tahote kemo tota vikoe vaveve moleta vai tota tiale tomagie vikoe vaveve nimolete vaevenu. Kateale valage vagana votiu (40) uoholinu.
ACT 7:37 Mosese keike Iselala ata namigevei avoe, ‘Dilavana di hanavoale ko nahate bae beloveta mole hanavoi. Ige kena bae la vigomo lamisi la tedaevei.’
ACT 7:38 Mosese keike Iselala ata holoevei abuhi tomagie ua. Isege nahie buluve keau heie usege au Sainai tanae tiale anelue hoto evinu. Anelu keu ukolikolie hoto louge nahie buluve keau ke evisi hisaliage keike nahita nova evilu.
ACT 7:39 “Nahie buluveau isiviholilu hoto ke maliho. Isito isiviale Mosese halevai hoidevei tota Egubitoe tai.
ACT 7:40 Isi kateai Eloni namihai avoe, ‘Noheho dilava mole vage auna noheho uli holisi tai. Kosealemo no holoevei lohoale Mosese keu tanae tiale osioi lohoholinu.’
ACT 7:41 Kateai louito dilava mole bolomakau nahate vai abu adatela vale keho ovo havei ke hoesehavoi havulahalu.
ACT 7:42 Abu vaveve kateale vage Dilavau au ebia abuemo bamui halevege abu didi, vanie ni, bata hoesegevema. Abu vaveve kateale vage beloveta malaha moleu Bukamo ke hisaliai avoe, ‘Iselala ataea, laeau vagana voti (40) kemo tomagie uale lana di hoesehavohonike ovo havei mohoevelu.
ACT 7:43 Ba, di hilokage laeau loboe dilava Molokoike o eseta ebavoi tiale hoesehavoi loboe dilava mole Levani didi nahate keta ebavoi tilu. Laeau loboe dilava kebia vaevei hoesegevemale kemo dana la iovege lana bae Babulonia ke iae matama moleve teve.’
ACT 7:44 “Nahie buluveau tomagie valai balugata dubu mole houi Dilavau au menaka mai oveale ke abu mai valai dubu kemo mavolu. Dubu keu Dilavau Mosese haivuale ke nahateike abu houlu.
ACT 7:45 Vani mole Diosuau nahie buluve kebia ese holoevege abu valai ke ebavoi Keinani vatae tilu. Ata degomoleau subuta vata kemo uge Dilavau kebia nunuvege abu tisege nahie buluveau vata kemo ui valai keta dubu houge uale uale Deividi vani ketala velemanu.
ACT 7:46 Ige Deividi vanimo Dilavau Deividi hoesehavoge au isiviale Iselala atae Dilava keho dubu seleve houi.
ACT 7:47 Isito move Solomoni keike Dilavaho dubu seleve hounu.
ACT 7:48 Ke houito nahi hilokage Dilava ehue uale keu bae ataeau dubu houale kemo ulivebene. Beloveta moleu kemo hisaliai avoe,
ACT 7:49 ‘Dilavau loui avoe, Otogo keu di ugulamomale telona. Isege vata keu di velo mamomale matama. Iale lana o oleteale dahoe houi. Dana oleve kateai keve ui. Keu daemo anekianu.
ACT 7:50 Kosealemo dalike onobenobe bahata vaevenu.’
ACT 7:51 “La uvu keu osiohoike vage la Dilava hoto ke evioholilu. La keau nahie buluve kebia nahate. La vani bahata Dilava Munanae Tumuho isiviholisi kabebihavoma.
ACT 7:52 Nahie buluveau beloveta bahata havege abu vatehani malelu. Subuta vani kemo beloveta keau Dilava esemu inutolotoloteu lohoveve hoto ke louge nahie buluveau kebia havei hoto ke bamuge novae vani komo la esemu ke mai atae toela ovege abu hamage hatinu.
ACT 7:53 Dilavau au menaka mai anelu ovege abu mai la buluve ovege la menaka ke maito keho isiviholisi halevalu.”
ACT 7:54 Sitiveniu abuho kateale louge Diue kosive keau ke evisi avuho itumulahai monogigialu.
ACT 7:55 Ige Munana Tumuteu Sitivenimo ualemo au ehue niai Dilava ataga elehage kemo Iesuu Dilava ada inuteatave laminu.
ACT 7:56 Ige au ke elehai loui avoe, “Di elehasege otogou alavoge Atae Eseu Dilava ada inuteve laminu.”
ACT 7:57 Ige abu hoto ke evisi baita kekolahai abu golema bamui isiviholilu hoto ke eviliho. Isi igaetoai tiale Sitiveni evudelu.
ACT 7:58 Evudei mai tiale o ke iae abu dabae ogo bodievei malei malaha mole Solo omisito mune malei Sitiveni hamalu.
ACT 7:59 Hamage au guliguliai loui avoe, “Di Kosive Iesu, di munana mage di hatai.”
ACT 7:60 Kateai louito au kome bokoai vata bisi baita hoai loui avoe, “Kosive, ainaho vaveveabe toela kemo ibinae toela ovelive.” Kateai louito halei hatinu. Abu kateai Sitiveni hamasege Bolou ke elehai abuho hotobe louholisito vahaehoanu.
ACT 8:1 Vani kateimalela ata keau ekalesiau Dielusalemae umale kebia bahata aiogevege abu vatehani baluga malelu. Vatehani malei Diudia vata isi Samalia vata keve detuluvisi tisege abostolo unahaeau Dielusalemae ua.
ACT 8:2 Ige vani kela atae dua degomoleau Sitiveniho ninalahai mai abavulu.
ACT 8:3 Ige Solou isiviale ekalesia aiogevege abu uoholisi. Kateai o igaegae kela evievi ata kebia havei malevei lohoale dibulae otovenu.
ACT 8:4 Ekalesiau detuluvisi matama bahatae tiale Iesu hoto loui ata haivelu.
ACT 8:5 Isege Bilibiu Samalia oe tiale keve Iesu Kelisoe hoto loui ata haivema.
ACT 8:6 Ige ata moagaeau hotove ke evie dua vai au vaveve nimolete vamale keta elehalu.
ACT 8:7 Abu ke elehasege Bilibiu munanae toela kebia abuemo nunuvege abu kekolahai ata halevei tilu. Isi vavaeabeu kibioholimale isi velo golote kebiata hoesegevenu.
ACT 8:8 Keu kateige ataeau ke elehai vahaeho balugalu.
ACT 8:9 Isege malaha mole Saimoni keu o kemo ui vani moaga au ebia mai mihatui ata lobogevege abu vaveveve ke elehai vikolahalu.
ACT 8:10 Ata bahata kosi esebulu keau hotove evisi loui avoe, “Malaha ke vuvuneu balugatahoai Dilava vuvune nahate.”
ACT 8:11 Loboe vaveve vamale keu kateai ata lobogevege ataeau vabuhavoi hotove evima.
ACT 8:12 Abu kateisege Bilibiu lohoale ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto loui Iesu ivimo ata haivege ata bahataeau hotove evisi babatisolahalu.
ACT 8:13 Ige Saimoni nehe keta hoto ke evige Bilibiu babatisohavoge au avuti oima. Ige Bilibiu vikoe vaveve vage au ke elehai vikoanu.
ACT 8:14 Samalia ataeau Dilava hoto evisi male hoto ke abostoloeau Dielusalemae umale keau ke evisi Bitata Dionita hanavege abu tilu.
ACT 8:15 Tiale keau Samaliae velehovoi kebiaho guliguliai isiviale abu Munanae Tumu malei.
ACT 8:16 Kosealemo Munana Tumuteu kebiamo lohoholige keau Iesu ivimo babatiso unahalu.
ACT 8:17 Ige Bitau Dioniti abu ada malei tataeabemo otovege kebiau Munanae Tumu malelu.
ACT 8:18 Kateisege Saimoniu vaveveabe ke elehai isiviale moni malei Dionita Bitata ovei.
ACT 8:19 Isi namigevei avoe, “Moni ko malei vuvune ke mai daovage elike data di ada malei atae tatamo otovege abu Munanae Tumu malei.”
ACT 8:20 Ige Bitau namihai avoe, “A huhuale ana a moni keta Dilava vuvune ke ibina vai. A katealemo a moni keti matamae toelae tenela.
ACT 8:21 A vaveve kateale vaniege a bae no lovi ko valivebene. Kosealemo a uvu keu Dilava nimo inutolotoloholinu.
ACT 8:22 Di hilokage vaveve toelau a uvu ke mai aiohavoge a vaveve toelae isivi unaha vama. A huhuihuhuie toela kateale huhuimalemo hoilahai Dilava imihage au a vaveve toela ke ulihai.”
ACT 8:24 Kateai louge Saimoniu namigevei avoe, “Daho Kosive imihage elike la louale keu daemo loho halei.”
ACT 8:25 Bitau Dioniti Dilava hoto loui ata haivege uoholige halevai Dielusalemae hoidevei tilu. Tiale humaha tavae hotoe dua loui Samalia ata haivei tilu.
ACT 8:26 Vani mole Dilava anelu moleu Bilibi namihai avoe, “Hovelahai valahae talive Dielusalemae velemai humahae eseu Gasa vatae tiale kela tenela.”
ACT 8:27 Ige Bilibiu hovelahai tiale humaha tavae Itiobia malaha moleti belemanu. Malaha keu Itiobiae gamani kosive baluga holisi Kuini Kadasiu vata ke naliale monive ke bahata nalima. Iale malaha keu Dielusalemae Dilava hoesehavoito halei au kaliotamo hoilahai beloveta Aisaia buka dodavei lohoma.
ACT 8:29 Ige Munanae Tumuu Bilibi namihai avoe, “Talive kaliota ke vavala tenela.”
ACT 8:30 Kateige Bilibiu bibuai vavavela tai evisege malaha keu beloveta Aisaia buka ke dodavema. Ige au belahai avoe, “Ana a dodavemale ke ihu hilokanu.”
ACT 8:31 Ige malaha keu avuho loui avoe, “Dana oleve kateai ke hilokai. Isito ata moleu di haivuhutevage di bae ke hilokai.” Kateaime Bilibi namihage au veatisi kaliotavemo avui ugulamonu.
ACT 8:32 Malaha keu Aisaia bukamo dodavemale keike ko. “Ata keu mamoe nahate. Ataeabuna melavei tiliege bae hamai. Keu mamoe doga ke nahate. Ataeabuna vomove bohige au bae kekoalivebene. Iale abu mamoemo vale ke nahate abuna ata ke hamage au bae hotobe loulivebene.
ACT 8:33 Ataeabuna aiohavoi mai kotalahai vaveveve toela elehaholisi hamage au hatige valadavebeu bae uge ataeau bae hilokalivebene.”
ACT 8:34 Isi kateige kosive nehe keu Bilibi belahai avoe, “Di namihanela. Beloveta kou ata oleike au huhuai ko hisalianu. Auna au ebikanike au ke huhuaime. Emena ata moleike.”
ACT 8:35 Ige Bilibiu Bukae Hoto kemo Iesu hotoe dua loui haivunu.
ACT 8:36 Isi avuti tiale e mole vavamo velehovoge kosive keu Bilibi namihai avoe, “E ko elehanela. Dana valive e komo babatisoai.”
ACT 8:37 Ige Bilibiu namihai avoe, “Ana a uvu bahata mai Iesuemo mamoniege bae babatisoanela.” Ige malaha keu loui avoe, “Duave. Di hilokage Iesu Keliso keu Dilava mo.”
ACT 8:38 Isi kateai au kaliota ke mamoge Bilibiu avuti dobuluvisi e keve tiale kosive ke babatisohavonu.
ACT 8:39 Kateaito e kemo hoidevei lohosege Dilava Munanae Tumuu Bilibi mage uoholinu. Ige kosive keu Bilibi kaovai elehaholisi vahaehota tinu.
ACT 8:40 Isito Bilibiu solekavesite o mole Asodasi keve velemai halei tiale o kebia bahatala hotoe dua loui ata haivei tiale Sesalia o ketala velemanu.
ACT 9:1 Malaha mole Solo keu vani bahata Iesu esemu kebia bahata aiogevei haveveve hoto loui lohoale dubue kosive baluga namihanu.
ACT 9:2 Namihai avoe, “Levaleva hisaliai mai daoge di Damasikasie talive Diue dubue kosive ovei elike ata olemeau Iesu ehovamale kebia kaovei umudievei malevei loholive Dielusalemae dibulamo otovei.”
ACT 9:3 Kateaito halei Damasikasie tiale keu oe vavae tisege ataga mole balugau otogomo lohoale bamunu.
ACT 9:4 Ige au lokilahai vatamo dobai hoto mole evige hoto keu loui avoe, “Solo, Solo, a osiohoike di aiohavoma.”
ACT 9:5 Ige Solou loui avoe, “Kosive, ole a.” Ige hoto keu avoe, “Iesu dalike a vani bahata aiohavoma.
ACT 9:6 Iale hovelahai o baluga keve talive ata moleu bae a gabie onole vaveve ke ahoe loui.”
ACT 9:7 Kateai lousege malaha degomoleau Sololuvuta tiale keau lavisi tetelahalu. Kosealemo keau hoto ke evisito atabe elehaholilu.
ACT 9:8 Ige Solou vatamo hovelahage niveu keduige haokuvuiabeau adavela holisi melavei Damasikasie tilu.
ACT 9:9 Ige vanie ni abuita igaeta ke uvumo au lovi ioholisito u unahanu.
ACT 9:10 Vani kateimalela Iesu esemu mole Ananaiasi keu o keve usege vani molemo Kosiveu lahoahoamo hohavoi avoe, “Ananaiasi.” Ige au loui avoe, “Ito, Kosive, di a ho evinu.”
ACT 9:11 Ige Dilavau namihai avoe, “Talive humaha mole ivi Inutolotolote keve Diudasi omo Tasisi malaha mole Solo kaovanela. Keu aike guliguliai di imihama.
ACT 9:12 Malaha keu subuta lahoahoasege malaha mole Ananaiasiu lohoale au ada mai nivemo mamoge niveu duaveanu. Iale talive di lahoahoamo a haivuale ke nahate vanela.”
ACT 9:13 Isito Ananaiasiu Dilava namihai avoe, “Kosive, ata moagaeau malaha ke vaveve loui di namihai avoe, ‘Malaha keu Dielusalemae Iesu esemu moaga aiogevenu.’
ACT 9:14 Isi keu Dielusalemae dubue kosive kebia namigevege abu vuvune omige au aike lohoale isiviai no umudigevei no malevei tai.”
ACT 9:15 Ige Dilavau avuho loui avoe, “Halege talive di a namihale ke nahate vanela. Kosealemo di Solo ebagemage auna tiniege di hoto evioholimale kebia, vatae kosive kebia isime Iselala ata kebia bahata auna haivei.
ACT 9:16 Iale dana ke haivuge auna bae di lovi ke vai vatehani maleveve ke hilokai.”
ACT 9:17 Dilavau kateale louge Ananaiasiu tiale o keve velemai au ada mai Solo tatamo mamoi loui avoe, “Di haoka, Kosiveu humaha tavae aemo velemale keike louge di kove ae lohonu. Au di hanavoale kemo ana tota nianela. Ige Munanae Tumuna bae aemo ui a negotisi.”
ACT 9:18 Kateai lousege solekavesite huenae gina ke nahateau Solo nimo keiohovoge niveu keduale keu uoholige au hovelahai babatisoanu.
ACT 9:19 Babatisoaito lovi ige vavaveu tota negoanu.
ACT 9:20 Solou keve uniale Diue dubue tiale Iesu hoto loui ata haivei avoe, “Iesu keu Dilava mo.”
ACT 9:21 Ige ata bahataeau ke evisi vikolahai mole namigevei avoe, “Ani, malaha konike Dielusalemae Iesu esemu aiogevei isiviale malevei Diue kosive baluga ovei. Iale malaha kenike ko.”
ACT 9:22 Abu kateai louge Solou hovelahai ata haivege hotove keu ataemo vuvuneage Damasikasi Diue ataeau hotove hamaveve keu anekianu. Kosealemo Solou hilokage Iesu keu Diue ata tedaevemale kosive Keliso.
ACT 9:23 Vani moagaeau uoholige Diue ataeau mole bevuevei Solo hamaveve humaha kaovama.
ACT 9:24 Keau vanimo vavimo o ke balugae udahamo nilahai ui isiviale Solo mai hamai. Isito Solou vaveveabe ke hilokanu.
ACT 9:25 Iniale vavi molemo Solo haokuvuiau bosea balugamo Solo mai mavoime o ke baluga iae vuindoamo manevege dobai detitinu.
ACT 9:26 Detitisi tialeu Dielusalemae velemai isiviale Iesu esemuhi igaetoai ui. Isito keau vabulahai huhuai avoe, “Ata kou no lobogeveike au ko vama. Keu Iesu esemu seleve holioholinu.”
ACT 9:27 Kateige Banabasiu Solo melamei tiale Iesu esemu kebia haivei namigevei avoe, “Malaha kou humaha tavae Kosive elehage au avuho louge au Damasikasie vabuoholisito Iesu hoto loui ata haivenu.”
ACT 9:28 Banabasiu kateai haivege Solou bae abuhi ui timale Dielusalemae Iesu hoto loui vuvunevemo vabuoholisito ata haivema.
ACT 9:29 Kebia haivesege Diue ata degomoleau Giliki hotomo loumale keau isiviale Solo hamai.
ACT 9:30 Ige Iesu esemuiau ke evisime Solo melavei tiale Sesaliae velehovoi mai hanavoge au au o seleve Tasisie tinu.
ACT 9:31 Isi kateige Diudia, Galili isi Samalia vata kebiamo ekalesia bahata keau bae ue dua vai Kosive hoesehavoge Munanave Tumuu negotievege abu ata moaga holisi ua.
ACT 9:32 Bitau matama moagae oai tiale vani mole o mole Lida keve Dilava ata elegeveliho lohonu.
ACT 9:33 Keve lohoale malaha mole Aniasi ke elehanu. Malaha ke vavau kibioholige au vagana eiti (8) ke uvumo gedae golo unahamo lahai uma.
ACT 9:34 Ige Bitau lohoale elehai avuho loui avoe, “Iesu Kelisou a hoesehavoalelua hovelahai a geda mai egumai laminela.” Isi kateige malaha keu solekavesite hovelahanu.
ACT 9:35 Ige Lida ata isi Saloni ata keau bahata malaha ke elehai hoidevei Iesu ehovalu.
ACT 9:36 Kateisege o mole Dioba keve evievi keate mole Tabita ivive mole Dokasi keu vani bahata vaveve dua vai kunaiholimale kebia tedaevei kunai ovema.
ACT 9:37 Iale keate keu vavahaniai hatige abu emohavoi ebavoi mai o ke ehue uvu moleve tilu.
ACT 9:38 Isi Bitau Lida oe uale hoto ke evisi abu esemu abuita iovege abu avuho louho tilu. Dioba keu Lidati haeava holioholilu. Ialelua abu tiale Bita namihai isiviale au abuhi hoilahai.
ACT 9:39 Ige Bitau hovelahai abuhi tiale velemage abu melavei o ke uvue tilu. Ige gobuvuiau ninalahai vavavemo lavisi keate keu nita ui ogo vamale ke malei Bita haivulu.
ACT 9:40 Ige Bitau oe uvue gobuvu kebia iovege abu heie tisege au kome bokoai Dilava imihaito hovelahai keate ke namihai avoe, “Tabita, hovelahanela.” Ige keate keu niai Bita elehai hovelahai ugulamonu.
ACT 9:41 Ige au adavela holisi ebagemage au hovelahai laminu. Isi gobuvu nehe kebia hohavege abu lohoge au keate neheu hovelahale ke mai haivenu.
ACT 9:42 Kateige Dioba ata keau bahata hoto ke evige kebiamo moagaeau Kosive hoto evisi ehovalu.
ACT 9:43 Ige Bitau vani moaga Dioba oe Saimoni mole omo ua. Malaha keu bolomakau vatemo onobenobe vaevemale malaha.
ACT 10:1 Sesalia o kemo malaha mole Lomae ame kosive baluga Koniliasi keu ua. Keu Italiae ame esemu kebia nalievema.
ACT 10:2 Keu au ese bahata kebia holoevei abuhi Dilava vabuhavoi hoesehavoma. Keu negoai Diue ataeau kunaiholimale kebia tedaevei vani bahata guliguliai Dilava imihama.
ACT 10:3 Iale keu gutu mole tili (3) okolokie lahoahoai elehasege Dilava anelu moleu avue lohoale avuho loui avoe, “Koniliasi.”
ACT 10:4 Ige Koniliasiu ke evisi vabuai namihai avoe, “Kosive, a onoleho isivianu.” Ige anelu keu namihai avoe, “Dilavau a guliguli evisi a vaveve dua hilokai a huhu seleveanu.
ACT 10:5 Iale ana a esemu degomole hanavege abu talive Diobae malaha mole ivi Saimoni Bita namihage au lohoi.
ACT 10:6 Bita keu Saimoni mole bolomakau vatemo onobenobe vamale ata keti davala vavae ovemo avuti ua.”
ACT 10:7 Kateai louito halei tisege Koniliasiu au esemu abui ovemo lovilahamale kebia hohavei au ame esemu mole Dilava hoesehavomale ata keta hohavonu.
ACT 10:8 Hohavege abu lohoge au deiada ke loui namigevei hanavege abu Diobae tilu.
ACT 10:9 Ladeveliale vani mole tiliale Dioba oe vavae tisege Bitau vanie vigomo guliguliho oe hovadae tinu.
ACT 10:10 Keve tiniale guliguliaito vaeai isiviai lovi isi. Kateige abu lovi vasege au lahoahoa mole vanu.
ACT 10:11 Lahoahoa kemo elehasege otogou dikolahage ogo mole baluga omokutialeu dobai lohonu.
ACT 10:12 Ogo ke uvumo mesia nimolete moaga kosealeau ua. Ovo, mi, ute, ugu isi degomolea.
ACT 10:13 Ige hoto moleu avuho loui avoe, “Bita, hovelahai ke havei inela.”
ACT 10:14 Ige Bitau loui avoe, “Kosive, di bae mesiae toela kebia havei ilivebene. Subuta no menakau kateale louge di kemo menakanu.”
ACT 10:15 Kateai louge hoto keu tota avuho loui avoe, “Dilavau onobenobe vae dua vale keho ainaho bae loui kosea, ‘Keu toelanu.’”
ACT 10:16 Vaveve katealeu velema abuita igaetageto ogo keu veatisi tota otogoe tinu.
ACT 10:17 Ige Bitau lahoahoale ke huhuai isivialeike ke ihu hilokai. Kateai huhuisege Koniliasi esemuiau Saimoni o kaovai lohoale heie lavisi ua.
ACT 10:18 Isi holahai avoe, “Malaha mole ivi Saimoni Bita kena kove ua.”
ACT 10:19 Holahasege Bitau negobedai isiviale au lahoahoale ke ihu hilokai. Kateisege Munanae Tumuu avuho loui avoe, “Evinela. Malaha abuita igaetaeau lohoale ahoe nilahai a kaovama.
ACT 10:20 Iale hovelahai heie dobai abuhi tenela. Dalike kebia hanaveale ainaho abuhi taliho vabualive.”
ACT 10:21 Kateai louge Bitau dobai tiale malaha kebia namigevei avoe, “Lana dahonike nilahama. Dalike ko. Iale osiohoike la di kaovama.”
ACT 10:22 Ige abu loui avoe, “Ame kosive mole Koniliasi keike no hanavenu. No kosive keu atae dua. Keu Dilava hoesehavoge Diue ataeau bahata avuho isivilahalu. Iale Dilavau nivu anelu mole hanavoge tiale no kosive ke namihage no kosive keu kemoike no hanavege no aho loholu. Keu isiviale a talive hoto louge au a hoto evisi.”
ACT 10:23 Ige Bitau malaha kebia namigevege abu avuluvuta vavi igaemo uliale vavita hovelahai esemu kebiahi tisege Dioba o kemo Diue evievi ata degomoleau bae abuhi tilu.
ACT 10:24 Tiliale humaha tavae ladeveliale vavita Sesaliae velehovoge Koniliasiu au eseta au haokuvuta holoevei abuhi hemei usege Bitau velemanu.
ACT 10:25 Velemaime Koniliasi oe udahamo velemasege Koniliasiu vudivemo kome bokoai vata bisi isiviale hoesehavoi.
ACT 10:26 Ige Bitau namihai avoe, “Hovelahai laminela. Dau Dilava holioholisito ata unaha dalike.”
ACT 10:27 Kateai louge Koniliasiu hovelahai avuti hotohotoaniale uoholige abu oe uvue ata moagaeau igaetoai umale keve tilu.
ACT 10:28 Tige Bitau namigevei avoe, “La hilokage dau Diue ata. Iale no menaka keu koseanu. Diue ata keau bae Diue ata holioholiale kebiahi igaetoalivebene. Isito Dilavau di haivuale keu koseanu. Ata bahata nahiau mole nahate unaha. Iale dau bae Diue ata holioholiale kebiaho huhu kosealealivebene. Keau atae toela.
ACT 10:29 Iale la daho hoto hanavoge di dolodoloholisito lohoale isiviai la daho hoto hanavoale ke hilokai.”
ACT 10:30 Kateige Koniliasiu Bita namihai avoe, “Di vavitege gutumo tili (3) okolokie di oe uvue guliguliasege malaha mole ogo taete seleve holovale keu lohoale di vudimo laminu.
ACT 10:31 Isi loui avoe, ‘Koniliasi, Dilavau a guliguli ke evisi a lovie dua vamale kemo a huhuanu.
ACT 10:32 Iale ata degomole hanavege abu talive Diobae malaha mole ivi Saimoni Bita ke namihai. Malaha keu Saimoni mole ovoe vatemo onobenobe vaevemale ke oe ua. Malaha ke ou davalae vavamo ua.’
ACT 10:33 Aneluu kateai louge di solekavesite aho di esemu hanavege a lohoale keu duave. Iale noeabulike ko bahata a hemei uma. No isiviale Dilavau onole a namihale ke loui no namigevenela.”
ACT 10:34 Ige Bitau ata kebia namigevei avoe, “Di nova hiloka seleveage Dilavau huhuige ata bahata keau mole nahate unaha.
ACT 10:35 Vatae ata oleuoleu Dilava vabuhavoi vaveve inutolotolote vage auna kebia malevei.
ACT 10:36 La hilokage Dilavau au hotoe dua Diue ata noheho hanavonu. Hotoe dua keu Iesu Kelisou ata malevege abu Dilavaluvuta uveve dua malege au ata bahatae Kosive holinu.
ACT 10:37 La hilokage ata babatisogevemale Dioni keu vasohuta hotoe dua loui Galili ata haivegeto kemo hoto keu Diudia vata bahatae tinu.
ACT 10:38 La hilokage Iesu keu Nasaletae malaha. Ige Dilavau Munanae Tumu omisi vuvuneta omiale kemo au o bahatae tiale vaveve dua vai ata hoesegevei munanae toela abuemo nunuvema. Kosealemo Dilavau avuti ualemoike.
ACT 10:39 Iale Iesu keu Diudia vata isi Dielusalema o baluga kemo vaveve bahata vamale ke noeau elehai hilokalu. No hilokage abu mai idie domo hamage hatinu.
ACT 10:40 Ige vanie ni abuita igaetaeau uoholige Dilavau etuvage hovelahanu.
ACT 10:41 Hovelahaime ata bahatae tioholisito Dilavau no unaha tabageveale kebiae tiale nohehi lovi isi e inu.
ACT 10:42 Isi no namigevege no tiale ata bahata haivei hotoe dua loui namigevei kosea, ‘Dilavau Iesu ebagemale auna bae ataeau haluvisi nita umale kebia bahatae vaveve kaovai loui.’
ACT 10:43 Iale subuta beloveta bahata keau Iesu vaveve kemo loui avoe, ‘Oleuoleu abu uvu mai omige auna au ivimo vaveveabe toela ulihai.’”
ACT 10:44 Bitau kateai namigevesege Munanae Tumuu dobai lohoale hotove evimale kebiamo ua.
ACT 10:45 Ige Diue evievi ataeau Bitaluvuta Diobamo lohoale keau Dilavau au Munanae Tumu mai Diue ata holioholiale kebia oveale ke elehai vikolahalu.
ACT 10:46 Keau vikolahale keu koseanu. Abu evisege ata keau hoto nimoletemo hoto loui Dilava hoesehavoma.
ACT 10:47 Ige Bitau Diue evievi ata namigevei avoe, “Ata koeau nahi Munanae Tumu maleale ke nahate abuta malelu. Iale nahi bae keau babatisoaveve kemo keluevelivebene.”
ACT 10:48 Isi namigevege abu Iesu Keliso ke ivimo babatisolahalu. Isi Bita namihai avoe, “No isiviale vani degomole nohehi unela.”
ACT 11:1 Iesu abostolo isi esemuiabe bahataeau Diudiae uale keau evige Diue ata holioholiale keau Dilava hoto evisi malu.
ACT 11:2 Iniale vani mole Bitau veatisi Dielusalemae lohoge esemu degomoleau itumulahai avuho loulu. Kosealemo abu isiviale Diue ata holioholiale keau abu vudie vate bohisito bae Dilava ehovai.
ACT 11:3 Esemu keau Bita namihai avoe, “A vudie vate bohioholimale kebiahi igaetoai lovi iale keu toelanu.”
ACT 11:4 Kateai louge Bitau ono vadeu avuemo velemale ke deiada bahata loui namigevenu.
ACT 11:5 Namigevei avoe, “Di vani mole Diobae guligulianata lahoahoa mole mai elehasege otogomo ogo mole baluga omokutiale keu dobai lohoale di tatamo ua.
ACT 11:6 Ige di ke uvumo niai elehage ovo, botoe mi, ute isi botoe ugu keau ke uvumo ua.
ACT 11:7 Ige di evisege hoto moleu lohoale loui avoe, ‘Hovelahai ke havei inela.’
ACT 11:8 Ige di loui kosea, ‘Kosive, kateai lou halenela. Subuta mesiae toela katealebiamo no menakau louale di bae ke ilivebene.’
ACT 11:9 Ige hoto keu tota otogomo lohoale loui avoe, ‘Dilavau onobenobe vae dua vale keho ainaho bae loui kosea, Keu toelanu.’
ACT 11:10 Vaveve katealeu velema abuita igaetageto ogo keu veatisi tota otogoe tinu.
ACT 11:11 “Kateisege di umale o keve Sesalia malaha abuita igaeta keau di melaveliho loholu.
ACT 11:12 Ige Munanae Tumuu di namihai avoe, ‘Dolodolo haleito abuhi tenela.’ Ige Diobae evievi malaha sigisi (6) keau daluvuta tiale Sesalia oe velehovoi Koniliasi oe tilu.
ACT 11:13 Tige Koniliasiu no namigevei avoe, ‘Anelu moleu di vavamo lamisi di namihai avoe, A esemu hanavege abu talive malaha mole ivi Saimoni Bita melavei lohoi.
ACT 11:14 Loholive au la haivege a isi a omo umale lana hoto kemo ukolikoli maleve.’
ACT 11:15 Kateai louge di lohoale kebia haivesege Munanae Tumuu subuta nahiemo lohoale ke nahateu abuemo lohonu.
ACT 11:16 Ige Iesuu louale ke di huhuanu. Au avoe, ‘Dioniu e unahamo la babatisogevenu. Isito Munana Tumutena lohoi au vuvunemo la malevei vuvunetievei.’
ACT 11:17 Iale di hilokage keau abu uvu mai Iesu omige Dilavau au Munanae Tumu nahioveale ke nahate kebia ovenu. Iale Dilavau vaveve kateale vasege di bae osioho ke bamui.”
ACT 11:18 Bitau kateai louge Dielusalemae evievi ata keau ke evisi vahaeholahai Dilava hoesehavoi loui avoe, “No hilokage Dilavau vaveve kateale vage Diue ata holioholiale keabuna abu vaveve toela kemo hoidevege Dilavana ukolikoli ovei.”
ACT 11:19 Abu Sitiveni hamamale vani kela abu evievi ata degomole aiogevege keau detuluvisi o igaegae keve tilu. Degomoleau Venisiae tisege degomoleau Saibalasie tisege degomoleau Antiokae tilu. Keve tiale hotoe dua loui Diue ata unaha haivelu.
ACT 11:20 Kateisege Saibalasi isi Sailinie evievi malaha degomoleau detuluvisi Antiokae tiale Diue ata holioholiale kebia Iesu hotoe dua loui namigevelu.
ACT 11:21 Kateimale vanila Kosive vuvuneu abuhi uge ata moagaeau hotoeabe evisi Iesu ehovalu.
ACT 11:22 Keau Iesu ehovale ke Dielusalemae ekalesiaeau ke evisi Banabasi hanavoge Antiokae tinu.
ACT 11:23 Tiale keve velemage Dilavau Diue ata holioholiale kebia huhuevei hoesegevege au ke elehai vahaeho balugai namigevei avoe, “La evievi kemo negolahai la uvu bahata mai Kosivemo mavoi ehovageve.”
ACT 11:24 Banabasi keu atae dua isi evievie malaha seleve. Au kateige Munanae Tumuu keti uge ata moagamoagaeau Dilava ehovai tilu.
ACT 11:25 Banabasiu kateaito Tasisie Solo kaovaliho tinu.
ACT 11:26 Tiale kaovai elehaime melamei Antiokae hoilahai lohoale vagana igae ke uvumo ekalesia bahata bevuevei haivei evieviholimale kebiata haivelu. Ige Antioka keve evieviholimale keau vasohuta evievi ata kebiaho loui avoe, “Keliso ehovamale ataea.”
ACT 11:27 Kateimalela ekalesia beloveta degomoleau Dielusalema halevai Antiokae loholu.
ACT 11:28 Ige kebiamo beloveta mole Agabasi keu hovelahai Munanae Tumue vuvunemo ata namigevei avoe, “Gabie vae balugana bae vata bahatamo lohoi.”
ACT 11:29 Kateai louge evievi ataeau ke huhulahai isiviale haokuvuiabeau Diudiae umale kebia tedaevei. Isi oleuoleu abuemo moniu uge malei abu haokuvuho hanavei.
ACT 11:30 Isime kateai moni malei Banabasita Solota ovege abu malei Diudiae tiale ekalesiae kosive ovelu. Iniale Kalodiasiu Loma gamanie kosive baluga holimale vani kemo vae balugau lohonu.
ACT 12:1 Vani kateimalela vatae kosive baluga Elodi keu ekalesia degomole aiogevenu.
ACT 12:2 Isi louge esemuve moleu sigata Dioni nana Diemisi bige hatinu.
ACT 12:3 Elodiu vaveve kateale vage Diue kosiveau ke elehai vahaehoage au tota au esemu namigevege abu Bita umuvai mai loholu. Diue vahaeho vani baluga Basova ke vanilaike abu ke valu.
ACT 12:4 Kateai Bita mai lohoaleu dibulae bamuge tuvalie ata voa (4) keau Bita nalisi ua. Iliale Basova vaveve keu uoholige Elodiu isiviale Bita mai atae vudimo mamoi kotai.
ACT 12:5 Kateisege Bitau dibulae usege ekalesia bahataeau negobedai avuho guligulilahama.
ACT 12:6 Bitau dibulae uniale vavita Elodiu isiviale melamei loholive atae vudimo kotai. Isito vavi kemo vaveve nimoleteu Bitaemo velemanu. Tuvalie ata abuiau seimi abuitala adave umuvai mai abu vigomo mavoge au vigoeabemo lahasege tuvalie ata abuiau udahamo lavilu.
ACT 12:7 Ige solekavesite Kosive aneluu lohoale o ke uvumo lamige atagaveu oe uvumo halunu. Ige anelu keu Bita hadala holisi etuvai avoe, “Solekai hovelahanela.” Kateai lousege solekavesite seimi abuita keau Bita adamo solahai dobuluvilu.
ACT 12:8 Ige anelu keu tota Bita namihai avoe, “A beleta mai egigivai a veloe vateta hatu.” Ige Bitau hotove evisi vage au avuho loui avoe, “A dabae ogo mai hatui daiti lohonela.”
ACT 12:9 Ige Bitau anelu ke ehomai oe ese halei tinu. Bitau vaveve ke vaito kemo luleleholisi huhuai avoe, “Selevenike di ko vama. Emena di tababuima.”
ACT 12:10 Isi avui lohoale tuvalie ata abuiau lavimale kebia evigevei loholu. Lohoale keau tota tuvalie ata abuitaeau lavimale kebia evigevei lohoaleau udaha baluga abu aulita vale kemo lohoge udaha ke biageu alavoge abu velehovoi heie humahala tisege anelu keu uoholinu.
ACT 12:11 Ige Bitau onoleu avuemo velemale kemo bae huhuai avoe, “Di nova huhuige keu seleve. Dilavau au anelu hanavoge lohoale di tedahoge Elodi vuvune keu daemo negoholinu. Katealemo gabie Diue ataeau bae vaveve toela daemo valivebene.”
ACT 12:12 Kateaito halei Dioni Maka neina Meli ke oe tinu. Tiale heie usege ata moagaeau keve mole bevuevei oe uvue guligulilahama.
ACT 12:13 Guligulilahasege Bitau lohoale udaha hamage kemo loviamale ma mole Loda keu lohoale Bita hoto valitinu.
ACT 12:14 Hotove valitisi vahaeho balugai udaha alavoholisito hoilahai tiale ata bahata namigevei avoe, “Evive. Bitau lohoale heie ua.”
ACT 12:15 Ige abu namihai avoe, “Ana tilogoanu.” Ige ma keu baita namigevei avoe, “Seleveta Bitau lohonu.” Ige abu avoe, “Ba, munanaveike ke.”
ACT 12:16 Kateai lousege Bitau negobedai udaha hamalage abu lohoale udaha alavoi elehai vikolahai vahaeho balugalu.
ACT 12:17 Ige Bitau adata namigevege abu hotohotoholisi tobekai usege au Kosiveu dibulamo hanavoale deiada ke loui ata kebia haivei namigevei avoe, “Talive Diemisita esemu degomole kebiata namigeveve.” Kateai loui namigeveito halei o moleve tinu.
ACT 12:18 Iniale vau alamoge tuvalie ata neheau dibulamo lavimale keau hovedevei elehage Bitau uoholige abu dolodololahai mole belagevei avoe, “Bitau oleve kateanu.”
ACT 12:19 Ige Elodiu louge abu Bita kaovalata elehaholige Elodiu tuvalie ata kebia malevei abuemo kotanu. Kotage uoholige au au esemu namigevege abu tuvalie ata havege haluvilu. Ke iae Elodiu Diudia vata halei tiale Sesalia o keve ua.
ACT 12:20 Vani mole Taea isi Saidoni ata keau vaveve mole vage Elodiu abuho itumu baluganu. Ige abu mole bevuevei Elodi elehaliho tilialeau vasohuta Elodi esemu mole Balasita ke sovavihalu. Malaha keu Elodi omo ata baluga. Iale abu sovavihai namihai avoe, “No isivialeike a no tedaevege no Elodiluvuta itumu halevaito ue dua vai. Kosealemo noeau Elodi vatamo lovi malemalemo no isivialeike avuluvuta ue dua vai.”
ACT 12:21 Kateai louge au abuho vani mole ebagemale kemo Elodiu au ogoe dua vai au ebika ebagemai au telonamo ugulamoi hoto lounu.
ACT 12:22 Ige abu ke evisi baita holahai avoe, “Dilavaike ke. Keu ata holioholinu.”
ACT 12:23 Kateai lousege solekavesite Kosive aneluu Elodi hamage vavahanianu. Vavahanive keu koseanu. Utee ese moagaeau uvuvemo ui uvuve ige au vavahanianata hatinu. Kosealemo keu atae hoto evisi ke huhuaito Dilava hoesehavoholinu.
ACT 12:24 Kateisege Dilava hotou ata bahata sonumaevenu.
ACT 12:25 Isege Solou Banabasiti moni malei Dielusalemae tiale ekalesiae kosive oveito halevai Dioni Maka melavei tota hoidevei Antiokae tilu.
ACT 13:1 Antioka ekalesia ata kebiamo kosive degomoleau ua. Degomoleau beloveta ataea. Isege degomoleau ata haivemale ataea. Iale kosive kebia iviabulike koea. Mole ivilike Banabasi. Ige malaha bukate Simioni. Ige Sailini malaha mole Lusiasi. Ige subuta Elodi omo umale ata mole Maniani. Ige Solo.
ACT 13:2 Kosive keau vani mole lovi ioholisito Kosive hoesehavosege Munanae Tumuu abuho loui avoe, “Di isiviale Banabasita Solota tabagevege abu talive di abuho lovi mole louale ke abu avuti vai.”
ACT 13:3 Kateai louge abu tota lovi halevai ioholisi Dilava imihai abu ada malei Solota Banabasita tatamo otoveito hanavege abu tilu.
ACT 13:4 Munanae Tumuu Solome Banabasime malevei negotievege abu Selusia oe tiale keve bouti mai davalae nie vata mole Saibalasie tilu.
ACT 13:5 Tiliale keve velehovoi o mole Salamasi keve dobuluvisi Diue dubue Dilava hoto loui ata haivesege Dioni Makau abuhi tiale keu kebia tedaevenu.
ACT 13:6 Isi abuhi heila tilialeau o igaegae kela ata haivei o mole ivi Babosi keve velehovolu. O kemo Diue malaha mole Baliesu keu au vavevemo ata lobogevei au ebika mai loui avoe, “Dau beloveta.” Malaha ke ivi moleike Elimasi.
ACT 13:7 Iale keu vata kemo kosive mole Segiasi Bolasi keti haokanu. Kosive keu lulelete ata. Iale keu Banabasita Solota hohavege abu avue loholu. Kosealemo keu isivialeike Dilava hoto evisi.
ACT 13:8 Isito Elimasiu Solota Banabasita hoto hamanu. Kosealemo keu isiviholinu kosive keu hoto ke evisi Dilava ehomaliho.
ACT 13:9 Kateisege Munanae Tumuu Solo mai negotinu. (Kateimale vanila abu Solo ivihai avoe Bolo.) Ige au Elimasi nibi tumuai avuho lounu.
ACT 13:10 Loui avoe, “A keu Setene vaveve ke nahate vai vaveve dua bahata aiogevemale ata alike. A uvu kemo onobenobe toelau uge a vani bahata loboe hoto loui Dilava hoto seleve ke bamuma.
ACT 13:11 Iale Dilavana au adae vuvune mai aemo mamoge ana bae ni kedute holisi vanie ataga ke elehalivebene. A ni kena loaniege vani degomoleau uoholisege tota bae duaveai.” Kateai lousege ono mole bukateu dobai lohoale nive bamuge niveu keduage au ada hatui tai loui avoe, “Loholive di adala holisi di melavei teve.”
ACT 13:12 Ige vatae kosive keu vaveve ke elehai vikoai au uvu mai Dilava ominu.
ACT 13:13 Vani mole Bolou au esemu holoevei abuhi bouti mai Babosi halevai vata mole Babiliae tilu. Vata keve o mole Bega keveike abu tiale velehovosege Dioni Makau halevei hoilahai tota Dielusalemae tinu.
ACT 13:14 Isege Bolou Banabasiti Bega halevai abuta Bisidia vatae tilu. Vata keve tota o mole ivi Antioka keve tiale velehovoi keve uliale bulau lohoge abu tiale Diue dubue uvue uguiavoi ua.
ACT 13:15 Uguiavosege Diue kosiveau Mosese menaka ke dodavei belovetaeau hisaliale keta dodavei ata haivege uoholisege abu Bolota Banabasita belagevei avoe, “No haokuvuia, laemo hotobeu uge louge no bahataeau evisi.”
ACT 13:16 Kateai louge Bolou hovelahai loui avoe, “La degomoleau Diue ata. Isege la degomoleau Diue ata holioholilu. Isito la bahataeau Dilava hoesehavomale di hoto evive.
ACT 13:17 Subuta Dilavau nahie buluve kebia tabagevege valadaeabeau Egubitoe moagage Dilavau elegevei au vuvunemo vata kemo malevenu.
ACT 13:18 Ige abu tiale vagana voti (40) ke uvumo tomagie olahasege Dilavau kebia hoesegevenu.
ACT 13:19 Iniale vani mole Dilavau Keinani vata baluga kemo vata seveni (7) kebiamo ata nunuvege uoholige atave seleve keau vata ke mai avuemo ua.
ACT 13:20 “Nahie valada keau vagana voa handele vivti (450) ke uvumo Egubitoe ui tomagie uale ke halevai Keinani vatae loholu. Iniale ke iaeike Dilavau bae kebia nalieveveve ata moaga oveniale kebia tedaevelage beloveta Samuelau bae kebia iae lohonu.
ACT 13:21 Iniale Samuela vani kemo Iselala ataeau kiniho isivilahage Dilavau Kisi mo Solo ebagemanu. Solo keu Benidiameni valadamo lohoniale vagana voti (40) ke uvumo Iselala ata kebia bevuevei nibievenu.
ACT 13:22 Iniale vagana degomoleau uoholisege Dilavau Solo halei Deividi ebagemage keu Iselalae kini holinu. Dilavau Deividi huhuai loui avoe, ‘Di ata katealeho isivianu. Di huhuige Diesi mo Deividi kena di onole louale ke vai.’
ACT 13:23 Dilavau kateai louito au louale ke nahate vai Deividi valadamo Iesu ebagemage au Iselala ata tedaeveveve kosive holinu.
ACT 13:24 Isito Iesuu au lovi vaholisege Dioniu Iselala ata bahata haivei avoe, ‘La vaveve toela halevai babatisolahave.’
ACT 13:25 Iniale vani mole Dioni loviu uoholiho vasege au ata namigevei avoe, ‘La huhuige ole dalike ko. Lana danike hemei uma. Ba, dau ata ke holioholisito ata keu di ehomai lohoma. Keu kosive baluga. Iale di bae velovemo velove voto iamolivebene.’
ACT 13:26 “Di haokuvuia, no degomoleau Ebalahamu valadaea. Isege no degomoleau Diue ata holioholisito Dilava hoesehavoma. Isito Dilavau nahie maleveveve hoto ke nahi bahataho lounu.
ACT 13:27 Isito ata degomoleau Dielusalemae umale keau abu kosivehi Iesu hilokaito isiviholilu ehovaliho. Isi abu bulamo belovetae hoto dodavemale kemo luleleholilu. Katealemoike abu Iesu hamage vaveveabe keu belovetae hoto mai selevetinu.
ACT 13:28 Abu Iesu vaveve toela kaovage avuemo toelabeu uoholinu. Isito abu negolahai isivialeike Bailotiu Iesu mai hamage au hatai.
ACT 13:29 Abu vaveve bahata Bukae Hotou avuemo louale ke nahate vage uoholisege ata degomoleau tiale idie domo mai gulialu.
ACT 13:30 Isito Dilavau hatihati kemo etuvage hovelahanu.
ACT 13:31 Hovelahai vani moaga au subuta au abuhi Galili isi Dielusalemae oimale kebiae lohonu. Iale ata keabulike Iselala ata haivema.
ACT 13:32 Iale no hotoe dua keike mai la haiveho loholu.
ACT 13:33 Dilavau Iesu etuvage hovelahage au subuta nahie buluveho louale ke nahateu nova nahiemo velemanu. Deividiu Samusi bukamo hoto ke nahate hisaliai avoe, ‘Dau a Mama seleve. Isege au di mo.’
ACT 13:34 Ige Aisaiau au bukamo Dilava hoto hisaliai avoe, ‘Di Deividiho vaveve mole dua loui mamoale ke nahate dana aemo vai.’ Hoto ke ihuu koseanu. Dilavau Iesu etuvage hovelahale au bae tota hatilivebene.
ACT 13:35 Ige Deividiu tota Samusi bukamo hisaliai avoe, ‘Dilavau bae au esemu tumute ke halege au bae gulimo ulivebene.’
ACT 13:36 Nahi hilokage Deividiu Dilava isivimo au esemu kebia tedaevenata hatige abu mai guliage uoholinu. Iale ata tumute keu Deividi holioholinu.
ACT 13:37 Isito ata mole igae Dilavau etuvale keu gulimo uoholisito tota hovelahanu.
ACT 13:38 “Di haokuvuia, Iesu keike la vaveve toela bahata ulihage uoholinu.
ACT 13:39 Iale lana la uvu mai Iesuemo mavoge auna la vaveve toela la huhulahamale ke ulihai. Kateige Dilavana laheho loui kosea, ‘Laeau di nimo duave.’ Mosese menakau bae laemo kateale valivebene.
ACT 13:40 Katealemo huhuihuhuie dua vave. Onoilage belovetaeau subuta louale kou laemo lohoma.
ACT 13:41 Beloveta keau Dilava hoto hisaliai avoe, ‘Evive. Ata molena lohoniege di aike laemo vamale ke louge la bae hotove evilivebene. Iale lana di hoto louale ke kabebihavoliege haluvive.’”
ACT 13:42 Bolou kateai louge uoholisege au Banabasiti halevasege ataeau namigevei avoe, “Gabie bula kemo hoidevei loholive tota hoto degomole loui no haiveve.”
ACT 13:43 Keau kateai lougeto Bolou Banabasiti halevai tisege ata degomoleau ehovei tilu. Kebia degomoleau Diue ata seleve. Isege degomoleau Diue ata holioholisito Dilava hoesehavoma. Ige Bolou Banabasiti abuho loui avoe, “Dilavau nahie huhuevei nahie hoesegevemale ke huhulahai la evievimo negolahageve.”
ACT 13:44 Iniale bula molemo o ke ataeau bahata lohoale isiviale Bolou Kosive hoto louge abu evisi.
ACT 13:45 Ige Diue kosiveau ata moagamoaga elegeveime Bolo maina mai isime avuho itumulahai hotove hamai avuho hotoe toela loui aiohavolu.
ACT 13:46 Kateige Bolou Banabasiti negolahai namigevei avoe, “No isiviale vasohuta Dilava hoto loui Diue ata seleve la haivei. Isito lana hoto ke kabebihavoi ukolikoliho isiviholige noeabuna la halevei Diue ata holioholiale kebia haiveho tai.
ACT 13:47 Kosiveu hoto ke nahate loui no namigevei avoe, ‘Di la tabagevege laeau atagae ata. Iale talive Diue ata holioholiale kebia haive dua vai ukolikolie hoto mai vatae ata bahata haiveve.’”
ACT 13:48 Abu hoto kateale louge Diue ata holioholiale keau ke evisi vahaeholahai Kosive hoto keho isivilahalu. Ige ukolikolie hoto keho isivilahale keau evievi ata holilu.
ACT 13:49 Kateige Kosive hotou vata kemo o bahata sonumaevei tinu.
ACT 13:50 Sonumaevei tige Diue ata seleve keau oe kosive isi oe keate ivite lobogevei abuhi Bolome Banabasimeho itumulahai aiogevei nunuvege abu tilu.
ACT 13:51 Isi o ke halevai Aikoniomue taliho abu velomo gogea sesiaito halevai tilu.
ACT 13:52 Isege Antiokae evievi ataeau Munanae Tumu malealemo vahaeho balugalu.
ACT 14:1 Vani mole o kemo Bolou Banabasiti Diue dubue tiale hoto louge hoto keu vuvuneage Diue ata moaga isi Diue ata holioholiale moagaeau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavolu.
ACT 14:2 Ige Diue ataeau hotoe dua evioholiale keau hovedevei Diue ata holioholiale kebia lobogevege keau tota hovedevei hotoe toela loui Bolome Banabasime aiogevelu.
ACT 14:3 Isito keau o kemo vani moaga ui Kosive hoto loui Dilavau kebia huhuevei hoesegeveale hoto ke loui haivege ataeau ke evisi hilokage hoto keu Dilava hoto seleve. Kosealemo Dilavau au vuvune abostolo kebia ovege abu vuvunevemo vaveve nimolete vai vikoe vaveve degomoleta vama.
ACT 14:4 Iale o kemo hoto evimale keau abostoloe hoto evisege hoto evioholimale keau Diue atae hoto evima.
ACT 14:5 Ige Diue ata holioholiale isi Diue ata seleve kebia degomoleau abu kosivehi isiviale muneta abostolo kebia havei.
ACT 14:6 Kateisege Bolou Banabasiti ke evisi detuluvisi Lekonia vata kemo o abuita Lista isi Debi keve velehovoi ata haiveito halevai o degomolemo ata haivei tilu.
ACT 14:8 Abu Lista keve usege malaha mole neinaveu mamoge veloveu golohovoale keta o kemo ua. Ige oaveve keu avuemo anekianu.
ACT 14:9 Iale Bolou ata haivesege keu keve ugulamoi hotove ke evima. Ige Bolou ke elehai huhuige malaha keu au uvu mai Dilavamo mamoalemo Dilavana velove ke hoesehavoge au duaveai.
ACT 14:10 Bolou kateale huhuaime niavai baita avuho loui avoe, “Hovelahai laminela.” Ige malaha keu solekavesite hovelahai lamisi oanu.
ACT 14:11 Bolou vaveve kateale vage ata moagataho keau ke elehai abu hotomo baita loui avoe, “Nahie dilavaeabulike ko ata holisi nahie dobuluvisi loholu.”
ACT 14:12 Isi abu dilava mole ivita Banabasi ivihai avoe Susi. Isi abu dilava mole ivita Bolo ivihai avoe Hemesi. Abu Bolo ivihale keu koseanu. Bolo keu dilavaeabe nahate hoto loumale ata.
ACT 14:13 Abu kateisege dilavaeabe Susi ke dubue kosiveu bolomakau malei valavala malei dubueabeu o ke iae uale ke halei lohoale isiviai ovo havei Bolome Banabasime hoesegevei.
ACT 14:14 Kateho vasege Bolou Banabasiti ke evisi itumulahai abu ogo dikohai bibuluvisi tiale ata moaga kebia vigoe tilu.
ACT 14:15 Tiale abuho loui avoe, “La osiohoike katelahama. Noeau ata unaha la nahate. No hotoe duaike loui la haiveho loholu. Isito la keau loboe dilava unaha hoesegevema. Iale no isivialeike ke halevai ukolikolie Dilava seleveu vata vai otogo vai davala vai avuemo onobenobe bahata vaevei otoveale ke hoesehavove.
ACT 14:16 Subuta kemo Dilavau ata halevege abu abu isivi unaha vama.
ACT 14:17 Isito vani bahata Dilavau laemo vaveve dua vamale ke elehai kemo hilokave. Keu laheho veni hanavoge la lovi hamale keabuna abu bailahamale vanila bailahagei. Ige la lovi ke isi vahaeholahama.”
ACT 14:18 Kateai lousege ataeau ke evisito negobedai isiviale ovo havei kebia hoesegevei. Isito Bolou Banabasiti isiviholisi vaveve ke bamulu.
ACT 14:19 Iniale vani mole Diue ata degomoleau Antioka isi Aikoniomu o baluga kebiamo loholu. Lohoale ata kebia lobogevege abu ke evisi itumulahai muneta Bolo hamai butuhai mai tiale oe iae mihatui huhuai avoe, “Eu hatinu.”
ACT 14:20 Isito evievi ataeau lohoale evilikahavoge au hovelahai tota oe tiale vani mole Banabasiti o ke halevai Debie tilu.
ACT 14:21 Tiale o keve hotoe dua loui ata haivege ata moagaeau hoto ke evisi Iesu ehovalu. Ige abu tota halevai hoidevei Listae tiale o keve velehovoi uliale vani mole tota hoidevei Aikoniomue tilu. Tiale keve uliale vani mole bae halevai Bisidia vatae tiale Antiokae velehovolu.
ACT 14:22 Abu o kebiala ekalesia negotievei namigevei avoe, “La evievi kemo negolahave. Nahiabuna vaveve toela kebia evigeveliege Dilava matamae doga keve tai.”
ACT 14:23 Kateai loui dubue eloda otovei tilu. Isi vani mole abu lovi ke halevai eloda kebiaho guligulilahai abuho loui avoe, “La la uvu mai Iesuemo mavoale auna la hoesegevei.”
ACT 14:24 Kateai louito Bisidia vata halevai Babilia vatae velehovolu.
ACT 14:25 Isi tiale Bega isi Atalia o kebiala Dilava hoto loui ata haivelu.
ACT 14:26 Isi Atalia o kemo bouti mai abu o seleve Antioka keve velehovolu. O kemoike ekalesiau subuta abuho guliguliai avoe, “Dilavau lovi kemo la hoesegevei la tedaevege lovive ke vave.” Ige abu Kosive lovi ke vage uoholige abu tota halevai abu o keve hoidevelu.
ACT 14:27 Hoidevei lohoale ekalesia bahata namigevege abu igaetoasege Bolou Banabasiti Dilavau abuhi usege abu lovilahamale deiada ke loui ata haivei avoe, “Dilavau humahada alavoge Diue ata holioholiale keau aike Dilava hoto evisi evievi ata holilu.”
ACT 14:28 Kateaito vani moaga bae ekalesia kebiahi ua.
ACT 15:1 Abu abuhi usege Diudia malaha degomoleau Antiokae lohoale evievi ata namigevei avoe, “Mosese menakau louale ke nahate la vudie vate bohisi bae ukolikoli mave.”
ACT 15:2 Kateai louge Bolou Banabasiti abuhi moleho loui itumulahage ekalesiau Bolome Banabasime namigevei avoe, “Evievi ata degomole holoevei abuhi talive Dielusalemae velehovoi dubue kosive isi abostolo kebiamo hoto ke ihu kaovave.”
ACT 15:3 Kateai kebia hanavege abu halevai tiale Venisia vatae velehovoi tiale Samalia vatae velehovolu. Vata abui kebiamo o moagaeau ua. Iale o igaegaemo abu evievi ata haivei avoe, “Diue ata holioholiale keau Iesu hoto evisi ehovama.” Ige abu ke evisi vahaeholahalu.
ACT 15:4 Ige abu Dielusalemae velehovoge abostoloea, dubue kosivea isi ekalesia ataeau vahaehoabe valu. Ige Bolou Banabasiti Kosive lovi vasege au tedaevemale deiada ke loui ekalesia kebia bahata haivelu.
ACT 15:5 Ige Balisia ata degomoleau evievi ata holiale keau hovedevei avoe, “No isiviale Diue ata holioholiale keau abu vudie vate bohisi Mosese menaka ehovai.”
ACT 15:6 Kateai louge abostolo isi dubue kosive keau mole bevuevei isiviale hoto ke kaovai.
ACT 15:7 Abu hotohoto ke vai butuhage Bitau hovelahai loui avoe, “Di haokuvuia, la hilokage Dilavau vani mole di ebagemage di tiale Diue ata holioholiale kebia haivege abu Dilava hoto evisi ehovalu.
ACT 15:8 Ige atae uvu hilokamale Dilava keu Diue ata holioholiale keau Dilava nimo duaveage au au Munanae Tumu nahie oveale ke nahate ovenu.
ACT 15:9 Diue ata isi Diue ata holioholiale keau Dilava nimo mole nahate unaha. Diue ata holioholiale keau abu uvu mai Dilavaemo mavoge au vaveveabe toela ulihanu.
ACT 15:10 Iale osialemoike la isiviale Dilava vaveve kaovai evievi ata kebiamo Moseseu subuta louale ke louge abu vai. Subuta nahie buluveau menaka isute ke ehovaveve keu abuemo anekianu. Ige nahita ke ehovaveve keu nahiemo anekianu.
ACT 15:11 Isito nahie Kosive Iesuu nahie huhuevei nahi tedaeveale kemo nahiabuna nahie uvu mai avuemo mavoliege ukolikoli malei. Isi Diue ata holioholiale kebiata auna ovei.”
ACT 15:12 Bitau kateai louge ata bahataeau ke evisi tobekai usege Bolou Banabasiti abu lovilahasege Dilavau tedaevesege abu vikoe vaveve ataemo vamale ke loui haivelu.
ACT 15:13 Abu hoto ke loui gabiasege Diemisiu avuta hovelahai loui avoe, “Di haokuvuia, di hoto evive.
ACT 15:14 Saimoni Bitau la haiveale keu koseanu. Dilavau aike Diue ata holioholiale kebia huhuevei isivialeike kebiamo ata degomole malevege abu atave holisi.
ACT 15:15 Iale subuta belovetau louale keu nova seleve holinu.
ACT 15:16 Au avoe, ‘Kosiveu loui avoe, Gabie vani molena lohoge dana Deividi valadau o nahate koilahale ke ebagemai houge auna tota duave holisi.
ACT 15:17 Ige elike ata bahataeabuna di kaovage dana Diue ata holioholiale kebia hohavege abuna di ata seleve holisi.
ACT 15:18 Kosiveu subuta hoto ke hilokaike vaime lounu.’
ACT 15:19 “Katealemo di huhuige nahi Diue ata holioholiale kebiamo menaka moaga lou halevai. Keau isiviale Dilava ehovai.
ACT 15:20 Iale nahi aiogeve halevaito vaveve koseale vai. Nahi levaleva abuho hisaliai loui kosea, ‘Lainaho bae abu mesia havei loboe dilava hoesegevemale ke igelive. Isi lainaho mole keatehi ladevegelive. Isi lainaho mesia tahoveu lotioholimale ke igelive. Isi lainaho tahove igelive.’ Nahi hoto ke unaha hisaliai abuho hanavoi.
ACT 15:21 Kosealemo vagana moaga ke uvumo bula igaegae kemo abu Diue dubue Mosese menaka ke dodavelata o bahata haivei tilu.”
ACT 15:22 Diemisiu kateai louge abostoloeau, dubue kosiveau ekalesia atahi hotohotolahai ata abuita tabagevei isiviale abu Bolota Banabasita holoevei abu Antiokae ekalesiaho hisaliale keta mai tai. Iale malaha mole ivilike Diudasi. Ivive moleike Basabasi. Isege mole ivilike Sailasi.
ACT 15:23 Abu levaleva ke hisaliai avoe, “No haokuvuia, Diue ata holioholialeau Antiokae umale, Silia vatae umale isi Silisia vatae umalebia lahehoike no ko hisaliai hanavolu. Abostoloea, dubue kosivea isi ekalesia ata Dielusalemae umale noeabulike laheho no hoto ko hisaliai hanavolu.
ACT 15:24 No evige no esemu degomoleau keve tiale hoto mole louge la uvuu kemo kibikibianu. Abu vaveve kateale vale ke no hilokaholisi kebia hanaveholilu.
ACT 15:25 Ilike no vaime mole bevuevei hotohotolahai esemu abui kobia tabagevei hanavege abu no haokuvu Banabasita Bolota holoevei abuhi lae tilu.
ACT 15:26 Abostolo abui keau nahie Kosive Iesu Keliso ke lovi valage ataeau isiviale havege abu haluvisi.
ACT 15:27 No Diudasita Sailasita laheho hanaveale kebia lana belagevege abuna no louale ke laheho loui.
ACT 15:28 Munanae Tumuu noheho louike vage no laheho loui isiviholiale la no menaka moaga ehovei kemo isulahaliho. Isito no louale ko unaha ehovave.
ACT 15:29 Lainaho bae abu mesia havei malei loboe dilava hoesegevemale ke igelive. Isi lainaho tahove keta igelive. Isi mesia tahoveu lotioholimale ke igelive. Isi lainaho bae mole keatehi ladevegelive. Lana no louale ko valiege vaveve dua vave. No hotou kemo kateai ua. La nohovu.”
ACT 15:30 Abu levaleva ke hisaliai mai esemu kebia ovei hanavege abu mai Antiokae tilu. Tiale ekalesia bahata hohavege abu igaetoasege abu levaleva ke mai ovelu.
ACT 15:31 Ige Antioka ataeau levaleva kemo abu hotoe dua hisaliale ke dodavei vahaeholahalu.
ACT 15:32 Ige Diudasiu Sailasiti belovetae ata holialemo Antiokae ekalesia kebia haivelage abu abu evievimo negolahalu.
ACT 15:33 Ige keau vani degomole abuhi uliale Antioka ataeau hanavege abu vahaehota hoidevei tota Dielusalemae tilu.
ACT 15:34 Abu tisege Sailasiu isiviai o kemo ui.
ACT 15:35 Isege Bolou Banabasiti Antiokae ui ata degomolehi Kosive hoto loui ata haivema.
ACT 15:36 Iniale vani mole Bolou Banabasi namihai avoe, “Naiti hoidevei talive nahi subuta vata bahatae Dilava hoto loui haivemale kebia elegevei. Mesoho keau ue dua vama o ue toela vama.”
ACT 15:37 Kateai louge Banabasiu namihai avoe, “Nahi Dioni Maka melamege au nahehi tai.”
ACT 15:38 Isito Bolou isiviholialeike mo keu abuhi taliho. Kosealemo keu abuhi lovianata Babilia vata keve halevei hoilahai au oe tinu.
ACT 15:39 Kateai ke loui moleho itumulahai kemo mole tasalievelu. Ige Banabasiu Dioni Maka melamei avui bouti mai Saibalasie tilu.
ACT 15:40 Isege Bolou Sailasi melamei avuti tige ekalesiaeau namigevei avoe, “Dilavana bae la huhuevei au uvu laovei la hoesegevei.”
ACT 15:41 Ige abu halevai Silia isi Silisia vatae ekalesia haivege abu abu evievimo negolahalu.
ACT 16:1 Bolou Sailasiti tiale Debi oe velehovoi tilialeau Listae velehovolu. O kemo evievi ata abuiau ua. Keabulike Timotiu abu neinati. Neinave keu Diue keate. Isege mamave keu Gilikie malaha.
ACT 16:2 Ige evievi ataeau Lista isi Aikoniomue umale keau Timoti eahalema.
ACT 16:3 Katealemo Bolou isiviale melamei avuti tai. Isito Diue ataeau hilokage mamaveu Gilikie ata holialemo Bolou melamei vudive vate etulenu.
ACT 16:4 Isi kateai au esemuhi o igaegaela tiliale Dielusalemae abostolo isi dubue kosive keau menaka nehe louale ke loui evievi ata haivei avoe, “Menaka ko evisime ehovave.”
ACT 16:5 Ige ekalesiaeau ke evisi abu evievimo negolahage ata degomoleau ke elehai Iesu ehovama.
ACT 16:6 Iniale vani mole Bolou au esemuhi isiviale Esia vatae tai. Isito Munanae Tumuu isiviholinu abu keve taliho. Ige abu halevai Vilisia vatae tiale halevai Galesia vatae tilu.
ACT 16:7 Tiale keau Misia vatae velehovoi isiviale Bitinia vatae tiho vasege Iesu Munanae Tumuu humahaeabe bamunu.
ACT 16:8 Ige abu inuta Misia vatae tialeau o mole Toloasie velehovolu.
ACT 16:9 Keve velehovoale vavi kemo Bolou lahoahoasege Masedonia malaha moleu lamisi hohavoi avoe, “Loholive kove no tedaevenela.”
ACT 16:10 Bolou lohoahoa ke vageto no isiviale Masedoniae tai. Kosealemo no hilokage Dilavaike lahoahoa kemo no haivei isiviale no talive hotoe dua loui ata kebia havei.
ACT 16:11 Katealemoike no Toloasi halevai bouti mai inuta tiale Samotesie velehovolu. Isi vani mole tilialeau Masedonia vata keve o mole Niabolisie velehovolu.
ACT 16:12 Velehovoi heila tialeau Masedonia vata kemo o mole baluga Bilibaie velehovolu. Loma ata moagaeau o kemo umale kemoike no tiale vani degomole ua.
ACT 16:13 Uliale bulamo huhulahai kosea, “Diue ataeabuna e bavae guligulilahai.” Isi kateai tige keate degomoleau keve mole bevuevei uge no hotoe dua loui kebia haivelu.
ACT 16:14 Ige Taiataila keate mole Lidia keu no hoto evima. Keate keu ogoe dua tahote voievemale keate. Keu Diue ata holioholisito Dilava hoesehavomale keate. Ige Dilavau keate ke uvu alavoge au Bolou hoto loumale ke evisi au uvu mai Iesu ominu.
ACT 16:15 Iniale keate keu ovemo umale kebiahi Iesu ehovai babatisolahalu. Ige keate keu no namigevei avoe, “La huhuige di evievie keate seleve holige loholive di oe nohehi uve.” Isi kateai negoai louge no avuluvuta tilu.
ACT 16:16 Vani mole no guliguliho tisege ma mole kosiveveau mage au abuemo heiata loviamale keu nohehi belemanu. Ma kemo munanae toelau uale kemo auna gabie ono vadeu lohoveve ke loui ata namigevege abuna ibinave vage kosiveve abuna kemo moni baluga malegei.
ACT 16:17 Iale ma keu no ehovei baita hoai loui avoe, “Malaha koeau Dilava esemu abulike koea. Iale keau la oleve kateai ukolikoli maveve ke louma.”
ACT 16:18 Vani moaga kateai loulage Bolou avuho itumuai hoilahai munanae toela ke namihai avoe, “Iesu Keliso ivimo di a imihama. Ma ke halei tenela.” Ige solekavesite munanae toela keu ma ke halei tinu.
ACT 16:19 Isi kateige ma ke kosiveau ke elehai loui avoe, “Noeabuna bae oleve kateai ma komo moni malegei.” Kateai ke loui Bolota Sailasita malevei kotaho tilu.
ACT 16:20 Kebia malevei tialeau Loma kosive kebia vudimo otovei loui avoe, “Ata koeau Diue ataea. Iale abu nahie o komo vaveve toela vama.
ACT 16:21 Keau abu vaveve loui o komo Loma ata nahie menaka aiogevema. Iale nahi bae vaveveabe ke ehovai nahie vaveve halevalivebene.”
ACT 16:22 Kateai louge oe ataeau ke evisi isiviale Bolota Sailasita malevei havei. Ige Loma kosiveau ogoeabe dikohai abu esemu namigevege abu visugevelu.
ACT 16:23 Kebia visugevelata dibulae hanavei dibulae kosive namihai avoe, “Kobia malevei otovei bamueve dua vanela.”
ACT 16:24 Ige dibulae kosive keu ke evisi malevei oe uvu seleve otovei abu idi baluga kobugeveale ke uvumo veloeabe malei emei bamuevelu.
ACT 16:25 Iniale vavie minamo Bolou Sailasiti nogoli loui Dilava hoesehavosege dibulae uale keau ke evima.
ACT 16:26 Kateisege hamu balugau hatuge dibulae o keu kibikibiage solekavesite udaha bahataeau solahai alavoge abu seimita umudieveale keau bahata solahalu.
ACT 16:27 Ige dibulae kosiveu hovelahai elehage udaha bahataeau solahage au huhuai avoe, “Atae abulemo bahata nova detuluvisi tihatulu.” Isime au siga mai isiviale au ebika bisi.
ACT 16:28 Kateisege Bolou baita hohavoi avoe, “A ebika hama halenela. Noeabulike bahata kove ua.”
ACT 16:29 Kateai louge dibulae kosiveu au esemu mole namihage au lameba mai omige au mai Bolome Sailasime oe uvue tiale teteai vudiabemo dobai hoesegevenu.
ACT 16:30 Isi holoevei heie lohoale namigevei avoe, “Di kosivea, dana ono vade vai ukolikoli mai.”
ACT 16:31 Ige abu namihai avoe, “A uvu mai Iesu Kelisomo mamoi bae a esehi ukolikoli mave.”
ACT 16:32 Kateai louito Kosive hoto loui haivui ovemo umale kebiata haivelu.
ACT 16:33 Kateimale vavimo dibulae kosiveu Bolome Sailasime vatee ohe totoai hoesegevenu. Hoesegevege uoholige au au omo umale kebiahi babatisoalu.
ACT 16:34 Ige kosive keu kebia holoevei au oe tiale lovi ovege abu ilu. Ige malaha keu au ese laluvei abu uvu mai Iesuemo mavoalemo vahaeholahalu.
ACT 16:35 Iliale vavita Loma kosiveau abu bukate hanavege abu tiale dibulae kosive ke namihai avoe, “Kebia iovege abu tai.”
ACT 16:36 Ige dibulae kosiveu ke evisi tiale Bolo namihai avoe, “Loma kosiveau hoto hanavoi isiviale Sailasiti teve. Iale halevai talive ue dua vave.”
ACT 16:37 Isito Bolou tiale bukate kebia namigevei avoe, “Keau no malevei kotaholisito ata moaga kebia vudimo no visugevei no malevei dibulamo otovelu. Isi aike isiviale no iovege no hoidevei tai. Iale no bae katelahalivebene. Kosealemo noeau Loma ataea. Iale Loma kosiveau bae loholive no iovege no bae tai.”
ACT 16:38 Kateai louge bukateau hoidevei tiale Loma kosive namigevei avoe, “La malaha abuita malevei dibulamo otoveale keau Loma atae abulike.” Ige Loma kosiveau ke evisi vabulahalu.
ACT 16:39 Isi tialeau Bolota Sailasita sovavigevei loui avoe, “La nohovu. No la aiogeveale keu toelanu. La o ko halevai tige duave.”
ACT 16:40 Kateige Bolou Sailasiti dibula halevai Lidia oe tialeau keve evievi ata elegevei hoto loui negotieveito halevai tilu.
ACT 17:1 Halevai tilialeau Avibolisi isi Abolonia evihai tilialeau Diue dubuu Tesaloniae ualeve velehovolu.
ACT 17:2 Keabuna oleve keve tiliege Diue dubuu uale keve guligulilahagei. Iale bula abuita igaeta kebiamo Bolou tiale dubumo guliguliai Bukae Hoto dodavei ata haivenu.
ACT 17:3 Isi Bukae Hotou Kelisou lohoveve louale ke loui namigevei avoe, “Dilavana Diue ata tedaeveveve kosive ke hanavoge auna lohoniege vatehani maleime hatisi tota hovelahai. Iale di la namigevema. Diue ata tedaeveveve keike Iesu Keliso.”
ACT 17:4 Kateai louge Diue ata degomole isi Dilava hoesehavomale Gilikie ata moaga isi keate ivite degomole keau hoto ke evisi Iesu ehovalu.
ACT 17:5 Ige Diue ata degomoleau hoto ke evisi itumulahai tilialeau laskolo namigevege abu mole bevuevei igaetoai loholu. Lohoaleau o ke bahata aiohavoito Bolome Sailasimeho nilahai lohoaleau evievie ata mole Diesoni ke omo loholu. Keau isivialeike Bolome Sailasime elegevei havei malevei talive atae nimo otovei.
ACT 17:6 Isito nilahage uoholige abu Diesoni mai evievi ata degomoleta malevei tiale oe kosive nimo otovei baita abuho loui avoe, “Ata koeabulike o bahatala vaveve toela vama. Iale keabulike ko nahie oe loholu.
ACT 17:7 Keau lohoge Diesoniu malevei o hatuevenu. Iale keau bahata Loma kosive baluga Sisa ke menaka aiohavoma. Kosealemo abu loui avoe, ‘Kosive mole baluga Iesu keu ua.’” Laskoloeau kateai louge Loma kosiveau ata bahatahi hoto ke evisi itumulahalu.
ACT 17:9 Ige Loma kosiveau louge Diesoniu evievi atahi ke ibina vai moni ovege abu iovege tilu.
ACT 17:10 Iniale vau giduige evievi ataeau Bolota Sailasita hanavege abu Beliae tiale velehovoito halevai Diue dubue tilu.
ACT 17:11 Keve tige ata kebia vaveveu Tesalonia ata kebia vaveve nahate vaholisito duaveanu. Keau hotoeabe evisi ma seleveai vani bahata Bukae Hoto dodavei isiviale hilokage Bolou loumale kena vali seleve holisi.
ACT 17:12 Vaveve katealemoike Diue ata moagaeau hoto ke evisi Iesu ehovage Gilikie ata ivite degomoleta Iesu ehovalu.
ACT 17:13 Kateige Diue ataeau Tesaloniae umale keau ke evisi hilokage Bolou Beliae tiale Dilava hoto loui ata haivenu. Ige abu ke evisi lohoaleau isiviai ata holoevei abuhi talive Bolo hamai.
ACT 17:14 Kateige evievi ataeau ke evisi Bolo melavei avuluvuta davala vavae tisege Sailasiu Timotiti oe ua.
ACT 17:15 Keau Bolo melavei tiale Atenie velehovoi mavoito hoidevei Beliae lohoho vage Bolou namigevei avoe, “Talive Timotita Sailasita namigevege abu solekai loholive komo daemo lohoi.”
ACT 17:16 Bolou kateai louito o kemo Sailasime Timotime hemevei uime loboe dilava moagamoaga elegeveime kabebianu.
ACT 17:17 Au kebia elegevei tiale Diue dubue Diue ata isi Gilikie ata kebia haivenu. Isi tiale maketie Dilava hoto loui ata kebiata haivenu.
ACT 17:18 Kateige lulelete ata degomoleau Ebikulia hoto mai lohoale keau Sitoika hoto male kebiahi Bolo hoto kemo hoto nimolete louma. Kosealemo Bolou Iesuu hatai hovelahale ke loui namigevenu. Ige abu mole namigevei avoe, “Malaha vadeike ko au ebika mai mihatuma. Mesoho malaha keu dilava nimolete deiadaike au ke louma.”
ACT 17:19 Kateai Bolo melavei kanisolo balugaeau umale keve tilu. Matama ke ivilike Aliobagasi. Abu Bolo mai tiale keve velehovoi avuho loui avoe, “A aike loumale hoto ke ihu loui no namigevenela.
ACT 17:20 A hoto degomole louale keau noemo hotoe doga. Iale no isiviale aike ke ihu loui no namigevenela.”
ACT 17:21 Kosealemoike abu hoto ke loulu. Ateni ata isi ata degomoleau abuhi umale keabuna vani bahata hoto mole doga loui mole haivei isiviale ke evigei.
ACT 17:22 Abu kateai louge Bolou hovelahai namigevei avoe, “Ateni malahaea, di elehage laeau dilava moagamoaga hoesegevema.
ACT 17:23 Di la o kola lohoale la loboe dilava hoesegevemale ke elehanu. Isi la batabatae golomo la loboe dilava hoesehavoi hisaliai loui kosea, ‘No hilokaholiale dilava ke no komo hoesehavoma.’ Isito la dilava hilokaholisito hoesehavomale ke dana nova loui la namigevei.
ACT 17:24 Dilava keu vata vai onobenobe vaevei avuemo otoveale keu otogoe Kosive isi vatae Kosive. Iale keu bae ataeau abu adala dubu houale kemo ulivebene.
ACT 17:25 Dilava igaeu onobenobe bahata vaevei lu ata ovealemo nahiabuna oleve kateai bae adala vale mai omisi.
ACT 17:26 Dilavau subuta ata mole igae vale kemoike ata bahataeau lohoale vata bahatamo igaegaeai ui lotilu. Isito ataeau uoholisege au abu oleve keve uveve isi vani vaesute uveve ke ovenu.
ACT 17:27 Au ke vai isiviale ataeau kaovai huhuai elike hoesehavoi. Au ke vaito nahiemo haeava holioholinu.
ACT 17:28 Iale nahiabuna vuvunevemo ui tigei. Di hoto ke igaemo la ata moleu loui avoe, ‘Nahita eseabe nahiabulike.’
ACT 17:29 Iale nahi Dilava ese holialemo huhuihuhui nimolete va halevai. Ataeau golo, silivi, mune malei abu lulelemo loboe dilava vaeveale keau Dilava seleve holioholilu. Isito Dilava seleve keu nimolete.
ACT 17:30 Subuta ataeau vaveve kateale vage Dilavau kebia elegevei aiogeveholisito aike ata bahata namigevei avoe, ‘La vaveve toela ke halevai di ehovave.’
ACT 17:31 Au louale keu koseanu. Au vani mole ebagemale kela au ata mole ebagemale kena bae ata bahatae vaveve kaovai abu vamale kemo ibinaeabe ovei. Iale ata keike Dilavau etuvage hovelahanu.”
ACT 17:32 Atau hatisi hovelahale ke Bolou louge ata degomoleau ke evisi hehavosege degomoleau loui avoe, “Loholive tota hoto ke loumoleage no evisi.”
ACT 17:33 Kateai louge Bolou halevei tinu.
ACT 17:34 Isege ata degomoleau hoto evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi Bolo ehovalu. Iale kebiamo ata degomole abulike koea. Daioniasi (Keu Aliobagasie kanisoloe esemu). Ige keate moleike Damalisi. Ige ata degomoleta.
ACT 18:1 Iniale vani mole Bolou Ateni halei Kolinitie tinu.
ACT 18:2 Keve tiale Diue ata mole Akuila isi mahinave Bisila kebiamo tinu. Malaha ke neinaveu Bontasi vatae mamoge au halei tiale Itali vatae ua. Keve uniale Loma Kosive baluga Kalodiasiu menaka mamoge Diue ata bahataeau vata ke halevai vata degomoleve tilu. Kateige Akuilau abu mahinati Kolinitie lohoge Bolou tiale kebia elegevei abuhi ua.
ACT 18:3 Abuhi keve ui loviabe ke nahate vai abu valai houmale ke nahate vai kemo ibina malenu.
ACT 18:4 Isi bula bahata kela auna Diue dubue tiniege Diue ata isi. Giliki ata kebia haivei isivialeike abu Iesu hoto evisi ehovai.
ACT 18:5 Isege vani mole Sailasiu Timotiti Masedonia halevai Kolinitie loholu. Lohoale velehovoge Bolou au lovi ke halei vani bahata hotoe dua loui Diue ata haivei avoe, “La tedaeveveve kosive keike Iesu.”
ACT 18:6 Kateai louge abu ke evilata hotove ke bamui avuho hotoe toela louge au abuho itumuai au ogo sesiai abuho loui avoe, “La hoto ko bamualemo vatehani malege keu la isivimoike. Keu di isivi holioholinu. Iale nova komo dana la halevei Diue ata holioholiale kebia haiveho tai.”
ACT 18:7 Kateai louito halevei tiale Diue ata holioholiale malaha mole Tisiasi Diasitasi ke ou Diue dubue vavamo ualemo biloanu. Malaha keu Dilava hoesehavomale ata.
ACT 18:8 Isege Diue dubue kosive Kilisibasiu au uvu mai Iesu omige ovemo umale kebiata abu uvu mai Iesu omilu. Ige Koliniti ata degomoleau hoto ke evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi babatisolahalu.
ACT 18:9 Vavi molemo Dilavau lohoahoa nahate Bolo omige au elehasege Kosiveu avuho loui avoe, “Ainaho bae di hoto louveve ke vabuhavoi halegelive. Isito negobedai ata haivegenela.
ACT 18:10 Dana aiti uge atabeu bae a aiohavolivebene. Kosealemo di ata moagaeabulike kove ua.”
ACT 18:11 Ige Bolou vagana igae isi bata sigisi (6) ke uvumo o kemo ui Dilava hoto loui ata haivenu.
ACT 18:12 Vani mole Loma gamaniu kosive mole Galio ebagemage au Giliki vata nalinu. Kateimalela Diue ataeau mole bevuevei Bolo mai kotaho tilu.
ACT 18:13 Mai tiale kotae kosive namihai avoe, “Malaha kou isiviale ataeau vaveve nimolete vai Dilava hoesehavoi Lomae menaka ke aiohavoi.”
ACT 18:14 Kateai louge Bolou isiviai hotoeabe ibina louho vasege Galiou Diue ata namigevei avoe, “Di la namigevege evive. Malaha kou laemo vaveve toela vage dana la hoto evisi la tedaevei.
ACT 18:15 Isito di huhuige laeau la menaka kemo atae ivi unaha isi hoto moleike la ko loumalemo di bae malaha kemo vaveveve kaovalivebene. Isito la biaeau bae ke kaovave.”
ACT 18:16 Isi kateai loui ata kebia nunuvege abu heie tilu.
ACT 18:17 Kosive keu hotoeabe evioholige abu heie tiale abu dubue kosive Soseteni evudei mai lohoale kotae oe ulidamo hamage Galiou ke elehai hotobe louholisi momoleai ua.
ACT 18:18 Vaveve keu uoholige Bolou Koliniti atahi uniale vani mole kebia halevei Akuilata Bisilata holoevei abuhi Senikiliae tilu. Keve usege Bolou Dilava ivimo menakale kemo Diue vaveve nahate vai au kina bohinu. Kateaito abuhi bouti mai Siliae tilu.
ACT 18:19 Tilialeau humaha tavae Evesasie dobuluvige Bolou avu igae tiale Diue dubue atahi hotohotoanu.
ACT 18:20 Ige ataeau isiviale Bolou vani degomole abuhi ui. Isito au isiviholinu.
ACT 18:21 Isi kebia namigevei avoe, “Dilavana isiviage dana tota lohoniege bae la elegevei.” Kateai louito kebia halevei bouti mai tinu.
ACT 18:22 Tiale Sesaliae velemai bouti halei Dielusalemae tiale ekalesia kebiahi vahaehoaito halevei Antiokae tinu.
ACT 18:23 Keve velemai vani degomole unahamo uito halei tota Galesia isi Vilisia vatae tiale evievi ata tedaevei negotievenu.
ACT 18:24 Bolou kateai oisege Diue malaha mole Abolosiu Alekisandia o balugamo lohoale Evesasie lohonu. Malaha keu hoto loue dua vai Bukae Hoto kaovai kemo lulele baluganu.
ACT 18:25 Subuta malaha moleu Dioniu Iesu deiada louale ke loui namihage au negobedai Iesu hoto loue dua vai ata haivenu. Isito keu Iesu vaveve bahata hilokaholisito Dioni ata babatisogevemale ke vaveve unaha hilokanu.
ACT 18:26 Au kateai Diue dubumo vabuoholisi Kosive hoto louge Akuilau abu mahinati ke evisi melavei tiale abu oe Dilava deiada degomole neniai loui namihalu.
ACT 18:27 Iniale vani mole Abolosiu isiviale Giliki vatae tai. Tige Evesasie ataeau haokuvuiabeau Giliki vatae umale kebiaho levaleva hisaliai isiviale abu Abolosi hoesehavoi mai o hatui. Iniale au keve velemai Dilavau kebia huhuevei hoesegeveale hoto ke loui kebia negotievenu.
ACT 18:28 Negotievei ata moaga kebia vudimo lamisi Diue ata kebiaho hoto negote loui hotoeabe hamai Bukae Hoto mai selevetisi abuho loui avoe, “Iesu keu Diue ata tedaeveveve kosive Keliso.”
ACT 19:1 Abolosiu Kolinitie usege Bolou lohoale Esia vatae tiale Evesasi oe velemai evievi ata degomole elegevenu.
ACT 19:2 Elegevei belagevei avoe, “La subuta evievi ata holige Munana Tumutena laemo lohonu.” Ige abu loui avoe, “Noeau a Munana Tumute loumale ke hilokaholilu.”
ACT 19:3 Ige Bolou belagevei avoe, “La ole hotoike evisi babatisolahalu.” Ige abu namihai avoe, “Noeau Dioni hotoike evisi babatisolahalu.”
ACT 19:4 Ige Bolou namigevei avoe, “Dioni ata babatisogevemale keu Diue ata namigevei avoe, ‘La la vaveve toela halevaliege bae babatisolahave. Isi la uvu mai di iae lohomale Kosive Iesu kemo mavoi ehovave.’”
ACT 19:5 Kateai loui haivege abu ke evisi Kosive Iesu ke ivimo babatisolahalu.
ACT 19:6 Ige Bolou au ada mai kebia tatamo mamoge Munanae Tumuu abuemo lohoge abu hoto nimolete loui kemo Dilava hotota loulu.
ACT 19:7 Vaveve kateale vale keau bahata tuelo (12) unaha.
ACT 19:8 Ige Bolou ata kebia halevei bata abuita igaeta ke uvumo Diue dubumo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui ata haivenu. Au kateai baita loui isiviale ataeau hoto ke evisi Iesu ehovai.
ACT 19:9 Isito ata degomoleau hoto ke evisito isiviholilu ehovaliho. Isi atae uvumo Kosive ehovaveve ke aiohavoi hotoe toela louge Bolou kebia halevei evievi ata unaha holoevei abuhi tiale ebouamale o baluga kemo biloanu. O keu Tailanasi oike. Iale o kemo Bolou vani bahata hotohotoai ata haivema.
ACT 19:10 Vagana abuita ke uvumo ata haivelage hoto keu Esia vatamo o kebia bahata sonumai gabiage Diue ata isi Diue ata holioholiale keau bahata hoto ke evilu.
ACT 19:11 Dilavau au vuvune mai Bolo omige au vaveve nimolete vaevenu.
ACT 19:12 Katealemo evievi ataeabuna Bolo muko isi ogove ivi ke unaha malei tiliege vavahanite kebia golomo otovege vavahaniabe kena uoholigei. Isi munanae toela malemale kebia golomo otovege munanae toelana halevei tigei.
ACT 19:13 Bolou au esemuhi kateisege Diue ata degomoleau o igaegaela olahai munanae toela nunuvemale keau lohoale Bolou vamale ke nahate vai isiviale Iesu ivimo ata hoesegevei. Diue dubue kosive baluga Sikiva ke ese bahata seveni (7) abulike vaveve kateale vama. Iale vani mole keau tiale munanae toelau malaha molemo uale ke namihai avoe, “Bolou Iesu ivimo ata haivemale ke ivimo no a namihale halei tenela.”
ACT 19:15 Kateai louge munanae toela keu abuho loui avoe, “Di Iesuta Bolota hilokaevenu. Isito laeau olemea.”
ACT 19:16 Kateai lousege malaha nehe munanae toelau avuemo uale keu kebia vudievei havei ogoeabe dikohage keau vatetumu malei ove ke halevai vava unahata detuluvisi tilu.
ACT 19:17 Abu kateige ata bahata Evesasie uale keau ke evisi vabulahai Iesu hoesehavoge Kosive Iesu ke iviu abuemo baluganu.
ACT 19:18 Ige evievi ataeau lohoale ata bahatae vudimo vaveve toela abu vamale ke loui haivelu.
ACT 19:19 Ige eveimale ata degomoleau abu evee vaveve bukamo hisaliamale kebia malei lohoale ata bahatae vudimo mahoevelu. Buka kebia bahata mahoeveale ibinaeabeu bahata vivti taoseni kina (K50,000).
ACT 19:20 Vaveve katealemoike Dilava hotou negoai o bahata sonumai tinu.
ACT 19:21 Vaveve ke iae Bolou isiviale o ke halei Masedonia vata, Giliki vata isi Dielusalema o baluga kebiae tai. Kateai huhuai avoe, “Dana o kebiae taito bae halei tota Lomae tai.”
ACT 19:22 Kateai Esia vatae uito au esemu Timoti isi Elasitasi kebia hanavege abu vasohuta Masedonia vatae tilu.
ACT 19:23 Bolou Evesasie usege vaveve toelau evievi ataemo lohoale keu koseanu.
ACT 19:24 O kemo abuna siliva mahoi loboe dilavae munana vaevegei. Loboe dilava ke ivilike Daiana. Iale keabuna lovi ke vai moni baluga malegei. Lovi ke vale malaha mole ivilike Demitiasi.
ACT 19:25 Iale malaha keu au haokuvu degomole abu avuluvuta lovimale kebia hohavege abu mole bevuevesege malaha keu namigevei avoe, “Di haokuvuia, nahi lovi komoike ibinae dua malema.
ACT 19:26 Isito Bolou vamale ke la elehai evige au ata haivei avoe, ‘Ataeau abu adata dilava nahate vaevemale keau Dilava seleve holioholilu.’ Bolou hoto kateale louge Esia vata komo isi o baluga komo ata moagaeau hotove evisi ehovalu.
ACT 19:27 Katealemo ataeabuna nahi vamale ko voilahaholige nahiabuna monioholisi. Isi kateale vage nahie dilava Daiana ketana uoholige oleteabuna bae lohoi dubu komo ke hoesehavoi. Aike Esia vatamo umale kebia isi vata degomolemo umale kebiabulike nahie dilava hoesehavoma. Isito ataeabuna Bolo hoto evisi ehovage nahie dilava kena uoholisi.”
ACT 19:28 Demitiasiu kateai louge kemo mole bevuevei uale keau hoto ke evisi detumulahai baita holahai avoe, “Nahie dilava Daiana keu Evesasi o komo balugataho.”
ACT 19:29 Kateai baita louge o kemo ata bahataeau ke evisi loui tai lohoma. Kateilata mole bevuevei lohoale Bolo haokuvu Gaiasi isi Alistakasi kebia elegevelu. Masedonia ata abui keau Bololuvuta olahamale ataea. Iale abu kebia elegevei malevei eboue oe tilu.
ACT 19:30 Ige Bolou ke evisi isiviale talive ata kebia namigevei. Isito evievi ataeau katealeho isiviholisi kelualu.
ACT 19:31 Ige Bolo haokuvuiau vata kemo gamani baluga holiale keau hoto ke evisime Boloho hoto hanavoi namihai avoe, “Ainaho eboumale o keve talive.”
ACT 19:32 Kateisege o ke uvue ata bahataeau hoto ke loui daudauasege degomoleau hoto nimolete lousege degomoleau hoto mole louma. Kosealemo abu keve igaetoale ke ihu hilokaholilu.
ACT 19:33 Ata bahataeau kateisege Diue ataeau Alekisanda kabitisi iovai isiviale au talive atae vudimo lamisi hoto loui. Ige au tiale au adata keluevei isiviale namigevege abu hoto ke hilokai.
ACT 19:34 Isito abu ke elehage keu Diue ata. Katealemo abu tota hoto ke baita loui holahai avoe, “Nahie dilava Daiani keu Evesasi o komo dilava baluga.”
ACT 19:35 Abu hoto ke unaha loui kateilage oe kosive balugau hovelahai kebia keluevei namigevei avoe, “Evesasi ataea, ata bahataeau hilokage nahie o komo nahie dilava baluga Daiana ke nahiabulike nalima. Isi mune tumuteu otogomo dobai lohoale keta nahiabulike nalima.
ACT 19:36 Atabeu bae ke vovoholivebene. Iale la osiohoike vaveve kateale vama. Vaveve kateale halevai tobekai uve.
ACT 19:37 La osiohoike malaha abuita kobia malevei loholu. Keau nahie dilavae dubu kemo onobe vai vavoloholilu. Isi nahie dilava keho hotobe toela louholilu.
ACT 19:38 Iale Demitiasiu au esemuhi isiviai kotaho valiege kotae vaniu lohoge bae loholive vaveveabe lousege abuta la vaveve loui. Vani kela kotae kosiveu usege loholive bae ke louve.
ACT 19:39 Isi o komo hotobeta uge ke mai talive kanisolo hotohotomo bae louve.
ACT 19:40 Lana kateale vaholisito vaveve toela koseale vage Loma gamanina ke evisi nahie o ko aiohavoi. Isi nahie belagevege nahiabuna oleve kateai vaveve ke ihu loui namihai.”
ACT 19:41 Kateai louito ata kebia iovege tilu.
ACT 20:1 Vaveve toela keu uoholisege Bolou evievi ata bahata hohavege abu igaetolahasege au hotoe dua loui kebia negotieveito halevei Masedonia vatae tinu.
ACT 20:2 Keve tiale o igaegaela ata haivei negotievege uoholige au halei Giliki vatae lohonu.
ACT 20:3 Keve uale bata abuita igaetaeau uoholige au isiviale bouti mai Silia vatae tai. Isito evige Diue ataeabuna mai hamai. Kateige au kemo au tiveve ke halei hoilahai Masedoniae tinu.
ACT 20:4 Keve tige ata koeau nohehi tilu. Belia malaha mole Bilusi ke mo Sobata. Ige Tesalonia ata abui Alistakasi isi Sekudasi. Ige Debi malaha mole Gaiasi. Ige Esia ata abuita igaeta Timoti, Tikikasi isi Tolovimasi.
ACT 20:5 No kebiahi tige keau tota vasohuta tiale Toloasie no hemevei ua.
ACT 20:6 Keau keve usege no Bilibai o kemo uale Diue vahaeho vani mole Basova keu uoholige no bouti mai tiale vanie ni ada moleu uoholisege no Toloasie velehovolu. Keve velehovoi evievi ata nehe kebiahi belehovoi bula igae uvumo abuhi ua.
ACT 20:7 Iniale bulae vavimo no lovi iliho bahata mole bevuevei igaetolahasege Bolou vavita halevei taliho namigevelage tiale keu vae mina manu.
ACT 20:8 No hotohotoimale o ke uvue lameba moagaeau ua.
ACT 20:9 Iale ehue o ke vuindoamo mo mole ivi Iutikasi keu kemo ugulamoi Bolo hoto evinata niveu haniage au kemo lahanu. Inata o ke egete vuvehai heila dobage abu heie tiale ebagevai elehage hatinu.
ACT 20:10 Ige Bolou heie tiale mo ke ebagemai evudei loui avoe, “Ninalaha halevave. Mo kou hatioholisito nita ua.”
ACT 20:11 Kateige abu mo ke melavei oe tiale mo ke elehage nita uge abu ke elehai vahaeho balugalu. Ige Bolou tiale oe uvue abuhi aleto isi tota haivelage vau alamoge halevei tinu.
ACT 20:13 Bolou heila Asosie taito no namigevege no bouti mai tiale keau keve mai bae abuhi Mitilinie tilu.
ACT 20:15 Tiale vata mole ivi Kiosi evihai tialeau vani mole Samosie velehovolu. Isi vani mole tialeau Evesasi o kemo lavioholisito inuta tiale Militasie velehovolu.
ACT 20:16 Bolou Esia vata kemo uliho isiviholilike vage no inuta loholu. Kosealemo au isiviale no solekai talive Dielusamae velehovoi solekaliege Diue vahaeho vani Bentikosi kemo keve ui.
ACT 20:17 Ialemo Bolou Militasi o kemo uito Evesasi dubue elodaho hoto hanavoi isivialeike keau loholive avuemo lohoi hotohotoai.
ACT 20:18 Ige eloda keau tiale keve velehovoge Bolou abuho loui avoe, “Vani moaga di Esia vatae lohoale lahehi uale ke la hilokai vaveve bahata di vamale keta la hilokalu.
ACT 20:19 La hilokage di di ebika mai mihatuholisege Diue ataeau isiviale di aiohavoge di vatehani malei. Di vani bahata ninanamoike Kosive lovi ke vai vatehani malema.
ACT 20:20 La hilokage di la o igaegae kela la haivei ologomo ataeau mole bevuevemale ketala la haivei hotobe laemo mahogovaholisito hoto bahata keike di loui la haivelage la kemo lulelelahalu.
ACT 20:21 Diue ata isi Diue ata holioholiale kebia di haivei isuta abuho loui kosea, ‘La vaveve toela ke halevai Dilava hoto evisi la uvu mai omisi nahie Kosive Iesu Keliso ke ehovave.’
ACT 20:22 Di hoto kateale loui la haive dua vanu. Iale aike Munanae Tumuu dahoe loualelua dana la halevei Dielusalemae tai. Iale mesoho dana keve tige vaveve oletealena keve daemo velemai.
ACT 20:23 Isito di hilokage di o bahata kebiala lohosege Munanae Tumuu abu di mai dibulae mavoi vatehani daovaveve ke loui di haivunu.
ACT 20:24 Ige di hoto ke evisi di hatihati kemo vabuoholisito isivialeike Kosiveu lovi daoale ke vage au gabiai. Iesu lovi keu koseanu. Dana hotove dua loui ata haivege abu elike Dilavau au uvu ovei hoesegeveale ke hilokai.
ACT 20:25 “Di subuta lahehi ui la Dilava adae vuvunemo uveve ke deiada loui la haivei hilokage la bae tota gabie di ni elehalivebene.
ACT 20:26 Iale di hoto ko louge evive. La di louale ke evisi ukolikoli maholige keu bae di toela holilivebene. Isito keu la toela.
ACT 20:27 Kosealemo di Dilava hoto loui la haivei laemo ke ihube mahogovaholisito Dilava vaveve bahata keike di loui la haivenu.”
ACT 20:28 Bolou kateai louito eloda kebia namigevei avoe, “La evievimo nenilahai negolahave. Isi Munanae Tumuu vuvune laoveale kemo evievi ata kebia nalieve dua vave. Kosealemo Dilavau au moe tahomo ata malevege abu atave holilu.
ACT 20:29 Isito di hilokage dana la halevei tisege vavoloe ataeabuna loholiege loboe hoto loui la uvu isi aiogevei.
ACT 20:30 Ige vani moleu lohoge la vigomo la degomole abuna hovedevei loboe hoto louge evievi ata degomole abuna ke evisi ehovei.
ACT 20:31 Ialelua la ebia nenigeveve. Isi di vagana abuita igaetamo vavita gututa ninanamo la haivemale ke huhulahave.
ACT 20:32 “Iale dana nova Dilava adae uvumo la halevei tige au au uvu laovei la hoesegeveale hoto kena lahehi ui la negotievege Dilavau au ataho uveve dua louale ke lana maleve.
ACT 20:33 La hilokage di subuta lahehi uale kemo la monita la ogotaho la imigeveholinu.
ACT 20:34 Isito di di adatela loviai moni malei kemo di esemuhi lovi isi abuhi uma.
ACT 20:35 Iale di vaveve katealeike la haiveale ke nahate vai negolahai lovilahalive elike ata degomoleau negoholimale kebia tedaeveve. Isi Iesuu louale ko huhulahave. Au loui avoe, ‘Nahi onobenobe ata ovemale kemo vahaeho balugana ui. Isito nahi nahie ebika unahaho onobenobe malemale kemo vahaehou bae ulivebene.’”
ACT 20:36 Bolou kateai louge uoholige abuhi au kome bokoai vata bisi Dilava imihanu.
ACT 20:37 Imihai gabiageto abu lohoi Bolo evudei ninahavolu.
ACT 20:38 Isi Bolou elegeveholiveve hoto ke abu evisi uvu balugai boutie halevahatuho tilu.
ACT 21:1 Tiale no halevehatuevegeto no bouti mai inuta tialeau vata mole Kosi ke evihai tilu. Isi vani mole tilialeau Lodasi vata evihai Batala oe velehovoi keve dobuluvilu.
ACT 21:2 Isege bouti moleu Venisia vatae tiho vasege no kemo biloluvisi tilu.
ACT 21:3 Isi lohoaleau davala nie velehovoi Saibalasi elehai ke vavae giloai matama ke inuteatave tiale Silia vatae velehovoi tiale Taeae dobuluvisege abu bouti kemo kako malei heie otovelu.
ACT 21:4 Isege no tiale evievi ata kaovei elegevei abuhi bula igae uvumo ua. Ige evievi ata keau Munanae Tumue vuvunemo Bolo namihai avoe, “Ainaho bae Dielusalemae tigei.”
ACT 21:5 Kateige no keve abuhi uliale bula keu uoholige evievi ata keau abu ese abu mahinuvu kebiahi boutie no halevehatuho tilu. No bahata tialeau esagae velehovoi kome bokoai Dilava imihalu.
ACT 21:6 Keu uoholige abu no halevehatueveito hoidevei abu oe tisege no boutimo biloluvisi tilu.
ACT 21:7 Tilialeau Tolomeasi oe velehovoi kemo dobuluvisi tialeau evievi ata kaovei elegevei abuhi ulialeau emo ladevelu.
ACT 21:8 Iliale vavita hovedevei kebia halevei tilialeau Sesaliae velehovoi tilialeau Bilibi abu subuta Dielusalemae ata seveni (7) tabagevemale kela keta ebagevale keluvuta ladevelu.
ACT 21:9 Iale malaha ke mahoho bahata voa (4) keau kolivuholisito vani bahata abuna belovetae vaveve vai Dilava hoto lougei.
ACT 21:10 Iale no vani degomole o keve usege Diudia vatamo beloveta mole Agabasi keu lohoale noe velemanu.
ACT 21:11 Velemai Bolo beleta mai au velota au adata umuvai loui avoe, “Munanae Tumuu daho louale nahateike di ko vanu. Iale beleta ko biage Diue ataeabuna Dielusalemae umuvai mai Loma gamani kosive kebia ovei.”
ACT 21:12 Ige o ke evievi ata isi no bahataeau hoto ke evisi ninalahai isiviholilu Bolou Dielusalemae taliho.
ACT 21:13 Ige au namigevei avoe, “La osiohoike ninalahai di uvu aiohavoma. Halege di keve tige abu Iesu ivimo di umuvai dahavoi vatetumu daovale keta duave.”
ACT 21:14 Kateai louge no keluveve ke halevai namihai kosea, “Halege Kosive isivi unaha.”
ACT 21:15 Kateaito no kunai bevuevei malei o ke halevai heila Dielusalemae tilu.
ACT 21:16 Keve tige Sesalia evievi ata degomoleau nohehi tiale keau no holoevei Nesoni oe tige no keve avuluvuta ladevelu. Malaha keu subuta Saibalasie evievi ata holisi lohoale Dielusalemae ua.
ACT 21:17 No Dielusalema keve velehovoge evievi ataeau no vahaeho vai no tovu valu.
ACT 21:18 Iniale vani mole Bolou no holoevei Diemisi elehaho tilu. No keve tige ekalesiae kosive keau bahata keve ua.
ACT 21:19 Ige Bolou adaeabe hatuevei hoesegevei Dilavau lovivemo Diue ata holioholiale kebia tedaevemale ke loui haivenu.
ACT 21:20 Kateai haivege abu ke evisi Dilava hoesehavoi namihai avoe, “No haoka, a hilokage nahie Diue ata moagataho keau Iesu ehovaito isiviale Mosese menaka ke ehovai ma tumuai.
ACT 21:21 Isito keau a vata degomoleve vamale hoto ke evige a Diue ata haivei namigevei kosea, ‘Lainaho Mosese menaka ke ehovai la esee vudie vate bohisi la buluve vaveve ke nahate vagelive.’
ACT 21:22 A lohoale hoto ko abu evilu. Iale nahiabuna abuho vaveve vade vai.
ACT 21:23 No isiviale no huhuale ko vanela. No ata abuita abuitaeau Dilava ivimo hoto loui menakale keau kove ua.
ACT 21:24 Iale kebia holoevei abuhi talive Diue dubue vaveve mole vai la ebika hoesegevege uoholige abu mesia malei mahoi Dilava hoesehavoveve ke ibina vanela. Igeto ke iae abuna bae abu kina bohige abu Dilava ivimo menakale kena uoholisi. Ana kateige ata bahataeabuna hilokage abu subuta a vaveve eviale keu seleve holioholisito a Mosese menaka ehomama.
ACT 21:25 Isito Diue ata holioholiale keau Iesu ehovale kebiaho no levaleva hanavoi namigevei kosea, ‘Lainaho abu lovi malei loboe dilava hoesegevemale ke igelive. Isi lainaho bae taho isi mesia tahota igelive. Isi lainaho bae mole keatehi ladevegelive.’”
ACT 21:26 Kateai louge Bolou ata kebia holoevei vani mole abuhi tiale Diue menaka ehovai abu ebika hoesegevelu. Ige Bolou Diue dubu baluga ke uvue tiale dubue kosive namihai avoe, “No no ebika hoesegevege uoholiale noeabuna uliege bula igaeu uoholisege hoidevei loholive mesia malei Kosive hoesehavoi.”
ACT 21:27 Iniale bula keu uoholiho vasege Diue ata degomoleau Esia vatamo lohoale keau dubue uvue Bolo elehai Diue ata bahata hohavei evudelu.
ACT 21:28 Evudei hohavei avoe, “Iselala ataea, loholive no tedaeveve. Malaha koike matama bahatae timale ata haivei nahie ata aiogevema. Isi Mosese menaka aiohavoi dubuta aiohavoma. Katealemoike au tota kove lohoale Diue ata holioholiale kebia holoevei dubue tumu ko aiohavoma.”
ACT 21:29 Abu hoto ke louale keu koseanu. Abu elehasege Bolou Evesasi malaha mole Tolovimasi ke melamei avuti o kemo olahama. Katealemo abu ke elehai huhulahai avoe, “Mesoho Bololemo nova malaha ke melamei dubue lohonu.”
ACT 21:30 Iale dubumo ataeau hoto ke evisi dolodoloai loui tai lohoma. Ige oe ataeau ke evisi bibuluvisi lohoale keau Bolo evudei dubu halevai mai heie tilu. Isege ata degomoleau dubue udaha bamuevelu.
ACT 21:31 Ige abu isiviale Bolo hamage au hatai. Kateisege ata moleu Loma ame kosiveho hoto hanavoi loui avoe, “Dielusalemae ata bahataeau mole havema.”
ACT 21:32 Ige solekavesite ame kosiveu au esemu holoevei ata moaga kebia vigoe tinu. Ige ataeau ame kosiveta esemuveta elegevei Bolo hamale ke halevalu.
ACT 21:33 Ige ame kosiveu tiale Bolo mai au esemuho louge abu seimi abuitata Bolo umuvage au deiadave eviliho ata belagevenu.
ACT 21:34 Kateisege ata degomoleau hoto nimolete lousege degomoleau hoto nimolete louge ame kosiveu kemo daudauai au esemu namigevege abu Bolo melavei ame balikie tilu.
ACT 21:35 Melavei tiale anakamo tige ataeau hamaho vage abu bae ehumo ebagevai mai tilu.
ACT 21:36 Isege ataeau iaeabela tai baita loui avoe, “Hamave. Hamave.”
ACT 21:37 Ige abu mai tiale oe uvue tiho vasege Bolou Gilikie hotomo ame kosive ke namihage au vikoai avoe, “Ana Gilikie hoto hilokanu.
ACT 21:38 Ana subuta Egubitoe malaha moleu lohoale ata bahata voa taoseni (4,000) malevei abuhi gamani aiohavoito ataeau uvesiteve tiale malaha ke anike ko.”
ACT 21:39 Ige Bolou namihai avoe, “Ba, dau Diue ata dalike. Vata mole Silisia kemo o mole baluga Tasisi kemoike di lohonu. Iale a isiviage di ata kebiaho hoto loui.”
ACT 21:40 Ige ame kosiveu isiviage Bolou anakamo lamisi ata keluevege abu tobekai usege au Diue hotomo abuho lounu.
ACT 22:1 Au loui avoe, “Di haokuvuia, bahata di hoto evisege di di deiada louge evive.”
ACT 22:2 Isi kateai hotoeabe selevemo namigevege abu bahata hotohotoholisi ua.
ACT 22:3 Ige au namigevei avoe, “Dau Diue ata. Iale di neinau vata mole Silisia keve o mole Tasisie di mamoito di esebuluta usege abu di mai hanavoge di Dielusalemae lohoale kove velemage menaka haivemale kosive baluga Gameliela keu di haivunu. Kosive keu nahie buluve vaveve isi menakaeabe ke bahata loui di haivuge di kemo negoai la nahate vai isiviale Dilava hoesehavoi.
ACT 22:4 Isime di subuta Iesu evievi ata kebia havei aiogevei keate malaha kebiata havei malei dibulae otovema.
ACT 22:5 Iale lana la dubue kosive isi kanisolo baluga kebia namigevege abuna bae di vaveve hilokamale ke loui la namigevei. Diue ataeau Damasikasie umale kebiaho abu levaleva hisaliai malei daovage di ke elehai isiviai talive Iesu evievi ata kebia seimita umudievei malevei loholive kove aiogevei.”
ACT 22:6 “Di vaveve kateale huhuaito halei lohoale Damasikasi vavae lohosege vanie lilimo ataga mole balugau otogomo dobai lohoale di bamunu.
ACT 22:7 Ige di vatamo dobai evisege hoto moleu dahoe loui avoe, ‘Solo, Solo, a osiohoike di aiohavoma.’
ACT 22:8 Ige di loui kosea, ‘Kosive, ole a.’ Ige au loui avoe, ‘Dau Nasaleta ata Iesu keike a aiohavoma.’
ACT 22:9 Kateai di namihage daluvuta lohoale keau ataga ke elehaito daho loumale hoto ke evioholilu.
ACT 22:10 Kateige di Kosive namihai kosea, ‘Kosive, dana vadeu vai.’ Ige au daho loui avoe, ‘Hovelahai Damasikasie talive ata moleu bae Dilavau a ono vade vaveve louale ke loui a namihai.’
ACT 22:11 Ige ataga balugau daemo lohoge di niu keduige daluvuta tiale keau di melavei Damasikasie tilu.
ACT 22:12 “O kemo malaha mole Ananaiasi keu ui vani baita nahie menaka ehomai Dilava hoesehavoma. Katealemo Diue ata bahataeau Damasikasie umale keau vaveveve ke elehai malaha ke eahalema.
ACT 22:13 Iale malaha keu lohoale di vavamo lamisi loui avoe, ‘Di haoka Solo, bato nianela.’ Kateai lousege di niai elehanu.
ACT 22:14 Ige keu loui avoe, ‘Nahie buluvebia Dilavau a ebagemai isivialeike a isivive ke hilokai esemuve tumute ke elehai biageu au hoto louale ke evisi hilokai.
ACT 22:15 Isi isivialeike a vadeu elehai eviale ke loui ata bahata haive.
ACT 22:16 Iale a ono vade nalisi uma. Hovelahai Kosive ivimo babatisoage a vaveve toelau uoholisi.’”
ACT 22:17 “Kateige di o kemo uniale hoilahai Dielusalemae lohoale dubue uvue guligulianata lohoahoai Kosive elehanu.
ACT 22:18 Elehage au dahoe loui avoe, ‘Solekai hovelahai o ko halei tenela. Kosealemo ata koeau bae a di hoto louale ke evisi malivebene.’
ACT 22:19 Ige di loui kosea, ‘Kosive, keau hilokage di dubuiabe tiniale a ehovamale evievi ata kebia malei havei aiogevenu.
ACT 22:20 Ige ata degomoleau a hoto loumale esemu mole Sitiveni hamage di kebia kelueveholisito dabaeabe ogo nalievesege abu hamage hatinu.’
ACT 22:21 Kateai louge Kosiveu daho loui avoe, ‘Dana a hanavoge haeavamoleve Diue ata holioholiale kebia haiveho tenela.’”
ACT 22:22 Bolou au deiada ke lounata Diue ata holioholiale kebiae tiveve hoto louge abu ke evisi hovedevei baita loui avoe, “Hamage au hatai uoholisi. Keu nita uale keu toelanu.”
ACT 22:23 Kateai loui itumulahai itolahai abu ogo malei hatui gogea mugai malei ehue hatulu.
ACT 22:24 Kateisege Loma ame kosiveu au esemu namigevei avoe, “Ko mai talive oe uvue visuhavoge au au vamale ke nahiho louge elike nahi Diue ataeau avuemo vamale ko ihu hilokai.”
ACT 22:25 Kateai louge abu mai tiale oe uvue visuhavoho umuvage au ame esemu moleu vavavemo lamiale ke namihai avoe, “La di toela kaovai hilokaholisito dahavo kavage keu toelanu. Dau Loma ata. Iale lana daemo vaveve kateale valiege Loma menaka ke eguvave.”
ACT 22:26 Ige ame malaha keu ke evisi tiale au kosive baluga namihai avoe, “Ata keu Loma ataike. Iale nahi hamage keu toelanu.”
ACT 22:27 Ige ame kosiveu tiale Bolo belahai avoe, “Au ana Loma ata.” Ige Bolou loui avoe, “Ito.”
ACT 22:28 Ige kosive keu namihai avoe, “Dau Loma ata holiliho ibina baluga vanu.” Ige Bolou loui avoe, “Au kateanu. Isito dau di mamau Loma ata.”
ACT 22:29 Kateai lousege ame esemu keau visuhavoho vavavemo laviale keau halevalu. Ige ame kosive keu Bolou Loma ata holiale ke evisi vabuanu. Kosealemo au au esemu namigevege abu Bolo umuvalu.
ACT 22:30 Iniale vavita ame kosive keu isiviale Bolo mai Diue ataeau avuemo hoto loumale ke kaovai. Isi louge abu dibulae melavei loholu. Isi hoto hanavoge Diue dubue kosive isi kanisolo ata bahata keau lohoale usege au Bolo mai vudiabemo mamonu.
ACT 23:1 Bolou kanisolo kebia niavei abuho loui avoe, “Di haokuvuia, di uvumo toelabeu uoholige di hilokage di vaveve keau Dilava nimo duave unaha.”
ACT 23:2 Kateai louge dubue kosive baluga Ananaiasiu au esemu namigevege Bolo vavamo lavisi uale keau aivemo hamalu.
ACT 23:3 Ige Bolou kosive ke namihai avoe, “Dilavana bae ahamoi. Kosealemo a vaveve keu abu momolue golomo o beniale ke nahate. A keve ugulamoi nahie menakamo di vaveve kaovama. Isito a esemuho louge abu dahavoale kemo a menaka ke egumanu.”
ACT 23:4 Ige ata degomoleau vavavemo laviale keau avuho loui avoe, “A hoto kateale louale keu Dilava dubue kosive balugaike a ke aiohavonu.”
ACT 23:5 Ige Bolou abuho loui avoe, “Di hilokage keu dubue kosive baluga holivatebe di kateai avuho louoholinu. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Lainaho la nalievemale kebiaho hotoe toela lougelive.’”
ACT 23:6 Kateai louito elehasege kanisolo kebia degomoleau Sadukea ataea. Isege degomoleau Balisia ataea. Ige au baita hoai kebia namigevei avoe, “Di haokuvuia, dau di mamati Balisia ata. Iale la daemo di vaveve kaovale keu koseanu. Di hilokage haluviale keabuna hovedevei.”
ACT 23:7 Bolou kateai louge Balisia ata isi Sadukea ata keau ke evisi moleho loui itumulahai mole tasalievelu.
ACT 23:8 Mole tasalievege Sadukea ataeau loui avoe, “Haluviale keau bae hovedevelivebene. Abu haluvige munanaeabe keta uoholinu. Ige anelu kebiata uoholilu.” Keau kateai lousege Balisia ataeau abuho loui avoe, “Ba, la louale keau kateholilu.”
ACT 23:9 Kateai baita louge hotou kutikutiai ua. Isege Balisia menaka haivemale malaha moleu hovelahai loui avoe, “Malaha kou atae dua. No avuemo vavevebe toela elehaholilu. Iale mesoho alue munanaike avuho lounu. O mesoho anelu moleike avuho lounu.”
ACT 23:10 Au kateai louge ataeau moleho itumulahai moleho baita louge ame kosiveu ke evisi huhuai avoe, “Mesoho abuna nova Bolo hamai aiohavoi.” Kateai au esemu hanavege abu lohoale ata kebia vigomo Bolo melavei ame balikie tilu.
ACT 23:11 Kateimale vavimo Iesuu Boloe lohoale vavavemo lamisi namihai avoe, “Ainaho vabualive. A Dielusalema kove di hoto louale ke nahate Loma o baluga ketave di hoto lounela.”
ACT 23:12 Vavita Diue ata degomoleau mole bevuevei igaetoai hotohotoai hoto isute loui loui avoe, “Nahi lovi i halevai e i halevai Bolo hamaito bae lovita eta isi.”
ACT 23:13 Ata bahata votiabulike (40) hoto ke huhuai loulu.
ACT 23:14 Isime tilialeau dubue kosive isi oe kosive kebia namigevei avoe, “No hoto mole isute louale no bae onobehame ilivebene. Usege no Bolo hamaito bae lovi isi.
ACT 23:15 Iale laeau kanisolo ata kebiahi Loma ame kosiveho hoto hanavoge au Bolo hanavoge au lohoi. Ame kosive ke namihai kosea, ‘No isiviale Bolo vaveve ke avuemo kaovai hilokai.’ Ige ame kosiveu hanavoge au lohosege no talive humaha tavae hamage au hatai.”
ACT 23:16 Kateai lousege Bolo dumuu hoto ke evisi tiale ame oe uvue deluai tiale Bolo namihanu.
ACT 23:17 Ige Bolou ame esemu mole hohavoi namihai avoe, “Mo ko melamei ame kosive balugae tige au hoto mole loui namihai.”
ACT 23:18 Ige ame esemu keu mo ke melamei au ame kosive balugae tiale namihai avoe, “Dibulae malaha mole ivi Bolo keike di hohavoi di hanavoge di mo ko melamei lohonu. Kosealemo mo kou isiviale hoto mole loui a namihai.”
ACT 23:19 Ige ame kosive baluga keu mo ke adala holisi melamei lilikateve tiale belahai avoe, “A onoleike daho louliho lohonu.”
ACT 23:20 Ige mo keu avuho loui avoe, “Diue kosiveau isivialeike nivu Bolo hanavoge au kanisolo ata kebiae tai. Kanisolo keabuna nivu a lobohavoi loui kosea, ‘No isiviale Bolo hanavoge au lohoge no avuemo vaveve kaovai hilokai.’
ACT 23:21 Abu kateai louge ainaho hotoeabe ke evilive. Kosealemo ata bahata voti (40) keabuna Bolo hamaliho humaha tavae hogodevei ui. Keau hoto mole isute loui loui avoe, ‘No bae onobehame ilivebene. Usege no ulive Bolo hamaito bae lovi isi.’ Keau kateale loui hemei ui isiviale au Bolo hanavoge au tai.”
ACT 23:22 Ige ame kosive keu mo ke namihai avoe, “Ainaho a loui di namihale ko loui atabe namihalive.” Isi kateai louito mo ke hanavoge tinu.
ACT 23:23 Ame kosive keu au esemu abuita hohavege abu lohoge au abuho loui avoe, “Talive tuvalie ata bahata tu handele (200) malevei osimo tiveve ata bahata seveniti (70) malevei kebia tedaeveveve ata tu handele (200) kebiata maleveve. Isi hau bahata gadehavolive vavie naini (9) okolokie hovedevei Sesaliae teve.
ACT 23:24 Isi osi mole Boloho malive au avuemo tai. Isi avuluvuta tie dua valive gamanie kosive baluga Velisie velehovove.”
ACT 23:25 Kateai louito levaleva mole hisaliai gamani kosive baluga Velisiho hanavonu.
ACT 23:26 Isi loui avoe, “Di kosive baluga, ana duave. Di ivilike Kalodiasi Lisiasi. Di deiada ko louge evinela.
ACT 23:27 Diue ataeau isiviale malaha ko mai hamai. Isito di hilokage malaha keu Loma ata. Ige di di esemu holoevei tiale ke melavei ame oe loholu.
ACT 23:28 Di ata ke vaveve kaovalihoike melamei Diue kanisolo kebiae tinu.
ACT 23:29 Kebiae tiale ke kaovage malaha keu vavevebe toela vaholiale dana oleve kateai ke mai hamai o mesoho mai dibulae hanavoi. Keau Diue menaka ke unahamo hoto mai avuemo mavolu.
ACT 23:30 Ige ata moleu abu Bolo hamaveve hoto ke loui di namihaike vage di ke hanavoge ae tinu. Iale dana bae Diue ata namigevege abu talive vaveveve hoto loui a namihai.”
ACT 23:31 Iniale vavimo tuvalie ataeau levalevave ke mai Bolota melavei tilialeau o mole Atibatasie tisege vau alamonu.
ACT 23:32 Isege vavita tuvalie ataeau heila tiale keau hoidevei ame oe lohosege osimo tiale keau Bololuvuta tilu.
ACT 23:33 Keau ke melavei tilialeau Sesalia oe velehovoi Bolo melavei gamani kosive baluga oe mavolu. Isi ame kosive levaleva ke mai kosive ke omilu.
ACT 23:34 Ige au levaleva ke dodavei Bolo belahai avoe, “Au oleve vata ke ata.” Ige Bolou namihai avoe, “Dau Silisia ata.”
ACT 23:35 Ige kosive keu Bolo namihai avoe, “A vaveve elehai louale keau kove lohogeto di bae a deiada evisi.” Kateai louito au esemu namigevege abu Bolo melavei kosive mole Elodiu o balugataho houale keve mai bamuho tilu.
ACT 24:1 Iniale vanie ni ada moleu uoholisege dubue kosive baluga Ananaiasiu Diue kosive degomole holoevei kotae hoto hilokamale Tetulasi keta melavei Sesalia oe tilu. Keve tiale velehovoi gamani kosive Velisi ke vudimo Bololuvuta kotalahalu.
ACT 24:2 Isi Tetulasi namihage au hovelahai Bolo vaveve ke loui Velisi namihai avoe, “No kosive baluga, au no nibievei no hoesegevei vata komo vaveve dua vage no kemo ue dua vama.
ACT 24:3 A kateige no vani bahata ue dua vai a vahaeho vama.
ACT 24:4 Iale no isiviholilu hoto moaga loui butuhaliho. Isito no hoto kohame louge evinela.
ACT 24:5 No malaha ko vaveve elehage malaha kou malahae toela seleve. Kena vani bahata tiniege vata bahata keve Diue ata bahata aiogevei uvuiabe igei. La hilokage Iesu keu Nasaleta ata. Iale ata kou Iesu ehovamale kebiae kosive.
ACT 24:6 Vani mole malaha kou isivialeike Diue dubu baluga aiohavoi. Kateike vage no ko mai isiviale no menakamo vaveveve kaovai.
ACT 24:7 Isito ame kosive Lisiasiu solekai lohoale noemo malaha ko adala holisi mai tinu.
ACT 24:8 Isi no namigevei avoe, ‘Talive bae gamani kosive baluga Velisi kemo ko vaveve toela louve.’ Ilike vage no kove lohoale deiadave ahoe loumale kou seleve. Iale a biageu bae belahage au bae au deiada loui a namihai.”
ACT 24:9 Kateai louge Diue ataeau hotove ivi ebagevai loui avoe, “Hoto seleveike au ke lounu.”
ACT 24:10 Abu kateai louge gamani kosiveu Boloho loui avoe, “Hovelahai a deiadate lounela.” Ige Bolou hovelahai loui avoe, “Di hilokage au vagana moaga vata ko nalisi no ata kebiata nibievenu. Iale dana vahaehomo a vudimo lamisi di vale hoto ahoe loui.
ACT 24:11 Di lohoale Dielusalemae velemai guliguliale vanie ni tueloau (12) aike uoholilu. Ana ata belagevege abuna seleveta di vale ke loui a namihai.
ACT 24:12 Di Diue dubu baluga keve guliguliale vavevebe toela vaholisi kebia aiogevei hotobe toela abuho louholisi ebouamaleve mesoho heie vaveve katealebe vaholinu.
ACT 24:13 Iale ata koeau daemo hotoe toela louale abuna oleve kateai hoto ke ihu mai selevetisi. Keu abuemo anekianu.
ACT 24:14 Koeau no buluvebia Dilava hoesehavoi Moseseu hisaliale isi belovetaeau hisaliale ke ehovage dataike kebia ehovema. Isito Iesu humaha seleveike dau ehomai hoesehavoma. Ige abu loui avoe, ‘Iesu humaha keu loboe humaha.’
ACT 24:15 Isito di hilokage ata kobiata hilokage atae toela, atae dua haluviale keabuna bae hovedevei.
ACT 24:16 Katealemo di isiviale di uvu hoesehavoi vani bahata Dilava nimo isi atae nitamo negobedai vaveve dua unaha vagei.
ACT 24:17 “Di vagana moaga Dielusalemae tioholinata tiale keu koseanu. Di moni malei di ata seleve kebia ovege uoholige di halevei dubue tiale mesia havei Dilava hoesehavonu.
ACT 24:18 Di keve ui atabe aiohavoholisi vaveve ke vai di ebika hoesehavoniale uoholisege abu di vaveve elehai hilokalu.
ACT 24:19 Isito Diue ata degomoleau Esia vatamo lohoale keau abege loholive a vudimo lavisi di vale ke loui a namihai. Isito keau lohoholilu.
ACT 24:20 Iale kobia namigevege abu subuta kanisoloe vudimo di vaveve kaovage di vavevebe toelau uoholiale ke loui a namihai.
ACT 24:21 Isito kateimalela di kebiaho baita loui kosea, ‘La di mai kove lohoale keu koseanu. Di hilokage haluviale keabuna bae hovedevei.’”
ACT 24:22 Bolou kateai louge Velisiu abu Iesu vaveve loui namihalemo Boloemo kotaveve ke halei ata namigevei avoe, “Usege ame kosive Lisiasiu lohogeto di bae tota kotaveve deiada loui la namigevei.”
ACT 24:23 Kateai louito au esemu namigevei avoe, “Bolo melavei talive dibulae bamuito lainaho avuemo dibulae vaveve ke nahate valive. Haokuvuiabeau isiviai tedahoho vage kelueve halevaito isiviabe ke vave.”
ACT 24:24 Iniale vani degomoleau uoholisege Velisiu abu mahina Dulusilati loholu. Mahinave keu Diue keate. Iale keau lohoale louge abu Bolo melavei tige Bolou Iesuemo evievi mavoveve ke loui haivenu.
ACT 24:25 Isi namigevei avoe, “Uveve dua vai la isivi unaha va halevaito Iesu isivi ke vave. Kosealemo Dilavana bae vatae atae vaveve bahata kaovai.” Kateai louge Velisiu vabuai namihai avoe, “Halei talive di vani maniege a hohavoge tota lohonela.”
ACT 24:26 Kateai loui isiviale Bolou moni omige au iomage au tai. Kateai lohomale vani igaegaela Bololuvuta hotohotoai namihama. Isito Bolou monibe omioholinu.
ACT 24:27 Kateilage vagana abuitaeau uoholige gamani kosive mole Bosiasi Vesitasi keu Velisi lovo manu. Isege Velisiu Diue atae isivi vai dibulae Bolo halenu.
ACT 25:1 Iniale vanie ni abuita igaetaeau uoholige kosive nehe Vesitasiu au o Sesalia halei Dielusalemae tinu.
ACT 25:2 Tiale keve velemage Diue dubue kosive isi oe kosive degomoleau avue lohoale Bolou vamale deiada ke loui namihalu.
ACT 25:3 Namihai avoe, “Ana vali Bolo hanavoge au Dielusalemae lohoi.” Abu hoto ke loui isivialeike Bolou lohosege abu humaha tavae hamai.
ACT 25:4 Abu kateai louge kosive keu namigevei avoe, “Bolou aike Sesaliae dibulamo uale di hoilahai tiveveu vuguvuguanu.
ACT 25:5 Ialelua la oleuoleu vuvune malealeau daluvuta Sesaliae talive keve Boloemo vavevevebe toelau uge kaovave.
ACT 25:6 Vesitasiu deiada kateale louge uoholige au abuhi ui bula mole ke vaito bula mole ke uvue halevei Sesaliae tinu. Iniale vavita au kotamale keve ugulamoi louge abu Bolo melavei loholu.
ACT 25:7 Lohoge Diue ataeau Dielusalemamo lohoale keau Bolo mai evilikahavoi au vaveve degomole vaeveholimale ke loulu. Abu kateai hoto ke mai selevetiveve humahadau uoholinu.
ACT 25:8 Kateige Bolou hotoeabe hamai loui avoe, “Dau Diue menaka isi dubuiabe aiohavoholisi Loma kosive baluga Sisa keta di aiohavoholinu.”
ACT 25:9 Kateai louge Vesitasiu isivialeike Diue atae isivi vai. Kateai Bolo namihai avoe, “Ana isiviage naiti Dielusalemae talive keve kotalahai bae hoto ko inutolotolohavoi.”
ACT 25:10 Ige Bolou avuho loui avoe, “Di bae keve talivebene. Loma gamani balugau kotamale komo dana di vaveve bahata louge au uoholisi. Di hilokage dau vavevebe toela Diue ata kebiamo vaholige ata di vaveve ke hilokanu.
ACT 25:11 Iale mesoho di vaveve toela vai menaka aiohavoge a dahamoge di hatige keta duave. Isito di vaveve toela vaholisege a bae di mai ata kobia ovelivebene. Di isiviale Loma gamani kosive baluga Sisa keu di deiada evisi.”
ACT 25:12 Kateai louge Vesitasiu au esemuhi hotohotoai gabiai Boloho loui avoe, “Duave. A isivialeike Loma kosive balugau a hoto evisi. Iale dana a hanavoge avue tenela.”
ACT 25:13 Vani mole Kini Agilibau abu amakini Benisiti Sesaliae deiai Vesitasie loholu.
ACT 25:14 Lohoale vani degomole avuluvuta usege au Bolo deiada loui Agiliba namihai avoe, “Di Velisi lovo mage au dibulae ata mole halege keu ua.
ACT 25:15 Ige di vani mole Dielusalemae tige Diue dubue kosive isi oe kosive degomole keau daemo ata ke vaveve kaovai isiviale di ke hamage au hatai.
ACT 25:16 Ige di kebia haivei kosea, ‘Keu Loma gamani vaveve holioholinu. Iale vasohuta mole vudimo lavisi mole vaveve kaovai kotalahai ke hilokaito bae hamave.’
ACT 25:17 Iniale abu kove kotaho lohoge di vavita solekai tiale kotamale keve ugulamoi louge abu malaha ke melavei dae loholu.
ACT 25:18 Isi lohoge Diue ataeau hovedevei vaveveve toela louge di huhuai kosea, ‘Mesoho abuna malaha ke vaveve toela baluga loui.’ Isito abu kateholilu.
ACT 25:19 Isito abu guliguliamale ke hoto unaha louma. Ige Bolou malaha mole Iesuu hatiale kemo loui avoe, ‘Keu hovelahanu.’
ACT 25:20 Abu kateige di dolodoloai huhuai kosea, ‘Dana oleve kateai hoto kobia ihu hilokaevei.’ Isi kateai Bolo namihai kosea, ‘Ana isiviage naiti Dielusalemae talive kotalahai hoto ko ihu kaovai.’
ACT 25:21 Ige keu katealiho isiviholisito isiviale tige Loma kosive balugau bae deiadave evisi. Ige di iomage au dibulae usege di au tiveve ke humahada kaovama.”
ACT 25:22 Velisiu hoto kateale loulage Agilibau namihai avoe, “Di isivialeike data malaha ke hoto evisi.” Ige au avuho loui avoe, “Duave. Nivu loholive bae hotove evinela.”
ACT 25:23 Iniale vavita Agilibau Benisiti Bolo elehaliho lohoge ata moagaeau lohoale isiviale kosive kebia vaveve elegevei. Ige ame kosiveau oe kosivehi bahata igaetoai loholu. Kateisege Vesitasiu hoto hanavoge abu Bolo melavei loholu.
ACT 25:24 Ige Vesitasiu loui avoe, “Kini Agiliba isi la bahataea, malaha ko elehave. Kove isi Dielusalema keve Diue ataeau malaha ko vaveve toela loui di namihai isivialeike di ata ko hamage au hatai.
ACT 25:25 Kateige di ata ko vaveve kaovage vavevevebe toelau uoholige di hamaveve ke humahadau uoholinu. Isito biageu isiviale Loma kosive baluga elehai au deiada loualemo dana iomage auna tai.
ACT 25:26 Isito dana hanavoniege hoto vade toleai Loma kosive haivui. Kateike di vaime mai lae lohonu. Iale Kini Agiliba, di isiviale neniai ata ko hoto evisi bae tota di haivuge di Loma kosive balugaho levaleva toleai haivui.
ACT 25:27 Kosealemo di dibulae atae vaveve toela hilokaholisito levaleva hisalikavai hanavoale keu daemo anekianu.
ACT 26:1 Vesitasiu kateai louge Agilibau Bolo namihai avoe, “Di a namihama. A biageu hovelahai a deiada lounela.” Ige Bolou hovelahai au ada ebagemai loui avoe, “Kini Agiliba, di deiada ko louge evi.
ACT 26:2 Di a vudimo lamisi Diue ataeau daemo loumale ke loui a haivui vahaehoanu.
ACT 26:3 Kosealemo di hilokage au Diue menaka isi vaveveabe ke hilokale di isiviale kabebi haleito di louale ke evinela.
ACT 26:4 Di esebuluta ui lohoale ke bahata Diue ataeau hilokalu. Isi di vata seleve uniale kosi holisi halei lohoale Dielusalemae uale ke bahata abu hilokalu.
ACT 26:5 Iale abu hilokale ke abuna louge keu duave. Abu hilokage dau Balisia ata. Iale Balisia keau Diue menaka kebia ehovei vaveveabe kemo negoai ke vama. Ige data vaveveabe kemo negoai ke vama.
ACT 26:6 Iale di nova lamisi kotamale keu koseanu. Di huhuige Dilavau subuta no buluvebiaho louale keike lohoale nova velemanu.
ACT 26:7 Iale hoto ke igaeike Diue valada tuelo (12) keau ke kaovai vavita gututa Dilava hoesehavoi isivialeike ke mai. Diue ataeau di mai kotalahale keu di menakaeabe aiohavoholisito hoto nehe ke igae no abuhi ehovamale keike di louge abu di mai kotalahalu.
ACT 26:8 Iale Iesuu hatai hovelahale hoto kemo la osiohoike dolodololahalu. Ose la huhuige Dilavau haluviale kebia tatuveveve keu avuemo anekianu.
ACT 26:9 “Di subuta huhuai kosea, ‘Dana vaveve toela moaga vai Nasaleta ata Iesu ke ivi aiohavoi.’
ACT 26:10 Isi kateai subuta Dielusalemae ui vaveve kateimale vai Diue kosivebiamo vuvune malei Iesu ata kebia aiogevei malei dibulae otovema. Kosealemo kosive keau isiviale evievi ata kebia havege abu haluvisi. Ige data katealeho isivianu.
ACT 26:11 Vani degomole di no dubu moagae timale Iesu ata kebia kaovei malevei aiogevei isivialeike abu Iesu ehovamale ke halevai. Isi dana itumu baluganiege tiniege o degomole keve kebia degomoleta aiogevegei.”
ACT 26:12 “Di kateai vani mole isiviai talive dubue kosivebiamo vuvune malei Damasikasi oe talive ata katealebia aiogevei.
ACT 26:13 Isi kateai tiale keu humahada tavae vanie lilimo tisege ataga baluga vanie ni ke evihaleu daemo halui daluvuta tiale kebiatamo halunu.
ACT 26:14 Ige no bahata vatamo dobuluvisege da igaeu Diue hotomo hoto mole evige au loui avoe, ‘Solo, Solo, a osiohoike di aiohavoma. A di ata aiogevemale kemo onoinata a ebikata aiohavoma.’
ACT 26:15 Ige di hoto ke evisi loui kosea, ‘Kosive, ole a.’ Ige au loui avoe, ‘A di aiohavomale Iesu ke dalike.
ACT 26:16 Iale hovelahai laminela. Di ae lohoi isiviale au di esemu holisi a nova elehale ko loui ata haivei di gabie onole vaveve a haivuge keta loui ata haivenela.
ACT 26:17 Isege dana bae Diue ata isi Diue ata holioholiale kebiamo a tedahoi a hanavoge kebiae tenela.
ACT 26:18 Kebiae tiniege niabe alavoge abuna vavie vaveveta Setene vaveveta halevai atagae vaveve vai Dilava ehovai. Abuna kateale vai abu evievi mai daemo mavoge dana vaveveabe toela ulihage abuna otogoe tai Dilavau au ata maleveale kebiahi ui.’”
ACT 26:19 Bolou kateai loui Kini Agiliba namihai tota loui avoe, “Hoto keu otogomo lohoge di ke kabebihavoholisito evinu.
ACT 26:20 Di ke evisi vasohuta tiale Damasikasi ata haivei halei tiale Dielusalemae velemai ata haivenu. Isi Diue ata isi Diue ata holioholiale kebia vata bahatae tiale haivei namigevei kosea, ‘La vaveve toela halevai Dilava ehovai vaveve dua vage auna ke elehai huhuige laeau ekalesia seleve.’
ACT 26:21 Katealemoike di vani mole Diue dubu baluga keve usege abu isiviale dahavoge di hatai.
ACT 26:22 Isito kateimalela Dilavau di tedahoge di aike uniale hotove loui vatae kosive isi ata bahata kebia haivema. Subuta beloveta degomole isi Mosese keau louale nahateike di loui ata haivema.
ACT 26:23 Abu loui avoe, ‘Kelisona hatiniege tota hatihatimo hovelahai ukolikolie hoto loui Diue ata isi Diue ata holioholiale kebia haivege abuna kemo lulelelahai.’ Iale ke nahateike data louma.”
ACT 26:24 Bolou hoto kateale louge Vesitasiu baita avuho loui avoe, “Bolo, ana tilogoanu. Mesoho a lulele moaga kaovalage a kinau toelanu.”
ACT 26:25 Ige Bolou avuho loui avoe, “Kosive, di tilogoholisito hoto seleveike di ke lounu.”
ACT 26:26 Kateai louito Kini Agiliba namihai avoe, “Di huhuige vaveve ko bahataeau hogodeveholige a vaveve bahata kobia hilokaevenu. Iale di vabuoholisito momoleai hoto ko louma.
ACT 26:27 Iale Kini Agiliba, ana belovetaeau louale ke evisi manu. Di huhuige a ke evisi manu.”
ACT 26:28 Kateai louge Agilibau namihai avoe, “Bolo, a huhuige ana valive hotoe esehame kemo di mage di evievi ata holisi Dilava ehomai.”
ACT 26:29 Ige Bolou namihai avoe, “Hotoe esehame mesoho hoto baluga keta duave. Isito di Dilava imihai isiviale a isi ata bahata komo ualeau da nahate vai evievi ata holisi Dilava ehovai. Di katealeho Dilava imihaito isiviholinu la seimita di ada umuvale ko nahate valiho.”
ACT 26:30 Bolou kateai louge gamani kosive Vesitasi, Kini Agilibau abu amakini Benisiti isi esemuiabe bahata keau hovedevei heie tilu.
ACT 26:31 Heie tiale mole namigevei avoe, “Malaha kou vavevebe toela vaholiale nahiabuna oleve kateai dibulae hanavoi mesoho hamage au hatai.”
ACT 26:32 Ige Agilibau Vesitasi namihai avoe, “Malaha keu Loma kosive baluga Sisa elehaho namihaholivatebe nahi iovage au oe tinu.”
ACT 27:1 Iniale vani mole kosive keau Bolo mai Italie hanavoveve humaha ke kaovaliale bae bouti mole elehai Bolota dibulae ata degomoleta malevei ame kosive mole Diuliasi omisi isiviale au nalievei. Keu ame etule mole Ogasita ke kosive.
ACT 27:2 Ige no bouti kemo biloluvilu. Bouti keu Adalamiti kemo lohoale isiviale Esia vatae tai. Kateige no kemo biloluvisi tige malaha mole Alistakasi keu nohehi tinu. Malaha keu subuta Masedonia vatae o mole Tesalonia ke halei lohonu.
ACT 27:3 No vani mole lohoale Saidoni oe velehovoge ame kosive Diuliasiu Bolo hoesehavoi namihage au tiale au haokuvu elegevege abu isivive hau omilu.
ACT 27:4 Ige no o ke halevai tota tige no tiveve keveatae heluka balugau lohoma. Ige no hedevei vata mole Saibalasi ke iae lotilu.
ACT 27:5 Keve lotilialeau Silisia vata evihai lotilialeau Babilia vata keta evihai tilialeau Lisia vatae velehovoi o mole Maila keve dobuluvilu.
ACT 27:6 Isi keve usege ame kosive keu bouti kaovasege bouti moleu Alekisandia kemo lohonu. Iale bouti keu Italie tiho vage kosive keu no holoevei kemo tinu.
ACT 27:7 Kemo tiale heluka balugau lohoge no saiavoi tilialeau o mole Naidasi keve velehovolu. Isi kemo inuta tioholisito hedevei vata mole Keliti keve tilialeau matama mole Salomone ke evihai Keliti vatae iae lotilu.
ACT 27:8 Keve lotiale vatae vava unahala lotilu. E keu toela balugage no saiavoi tilialeau boutiu lamimale matamae duae lavilu. Matama ke vavamo o mole Lasia keu ua.
ACT 27:9 Ige no keve dobuluvisi vani moaga ua. No isiviai taito eu toela seleveage no keve usege Diue ataeau abu vaveve toela ulihamale ke vaniu uoholinu. Ige Bolou hoto mole loui kebia namigevenu.
ACT 27:10 Isi avoe, “Di la namigevege evive. Nahiabuna vani kosealemo tiliege boutina toelage kunaiabuna emo tai uoholige mesoho nahiabuna haluvisi.”
ACT 27:11 Bolou kateai lousege ame kosive keu hotove evioholisito bouti ke biage isi matahamale kebia hoto evinu.
ACT 27:12 Abu isiviale ke halevai o moleve tai. Kosealemo boutiu vaganamo keve lamiale keu toelanu. Kateige abu isiviai talive Keliti vatamo o mole Vonisi keve ui. Keu boutiu lamimale matamae dua. Helukau lohoito negoholimale matama.
ACT 27:13 Iniale vani mole heluka esehameu lohoi duaveage abu loui avoe, “Nahi tai.” Isi kateai abu boutie anika butuhai mai mavoi vatae vava unahala tilu.
ACT 27:14 Tisege hanunu baluga bouti matahamaleau ivihai avoe, Elokadoni keu vataeatae lohoale boutiemo lohonu.
ACT 27:15 Keu lohoale bouti mai tige abu isiviai bouti giloai hoidevei vataeatae tai. Isito hanunu balugau negoalemo abu kateige anekianu. Ige abu halevasege hanunu keu bouti mai e ni seleve tinu.
ACT 27:16 No katelahalata lohoale e nie vata mole Kolada ke iae loholu. No ke iae lohoime vanagi mai bouti baluga iae etunuvale ke ebagevage keu toloanu. Isito no negoai ke ebagevai mai boutie uvue mavolu.
ACT 27:17 Ige eu no bouti baluga ke aiohavoge toelale ke no hote mai bouti ke valahatui umuvage bouti matahamale keau vabulahai valai butuhai etolevalu. Abu huhuai avoe, “Onoilage hanunuu no malevei Avilikae tiniege esagamo vatoge no haluvima.” Kateisege hanunuu no malevei tota e nie tinu.
ACT 27:18 Iniale vani mole eu balugai toelage abu kako degomole malei davalamo hatuge boutiu vokovokoanu.
ACT 27:19 Iniale vani mole eu tota kateige abu boutie hau degomole malei davalamo hatulu.
ACT 27:20 Hanunuu kateai vani moaga loholage vau bukai loalage no vanita didita elehaholisi moleho loui kosea, “Nahi bae ulivebene.”
ACT 27:21 Keau katelahai vani moaga lovi ioholige Bolou vigoeabemo lamisi namigevei avoe, “Evive. Di Keliti vatae laheho loui kosea, ‘Ti halevave.’ Ige la di hoto evioholige nahi lohoalemoike vaveve toela kou nahiemo velemanu.
ACT 27:22 Isito di hoto mole louge evive. Negolahave. Labeu bae hatilivebene. Lana bahata usege bouti unahana toelai uoholisi.
ACT 27:23 Di hilokale keu koseanu. Di Dilava baluga ke hoesehavoi atave holialemo au nivu vavimo au anelu hanavoge dae lohonu.
ACT 27:24 Isi loui avoe, ‘Bolo, ainaho vabualive. Ana bae Loma kosive baluga Sisa ke vudimo lamisi a deiada lounela. Ige Dilavau a guliguli ke evialemo aluvuta timale kebiataeabuna ue dua vai.’
ACT 27:25 Anelu keu daho louale deiadaike di loui la namigevealemo negolahave. Di huhuige Dilavau hoto ke louale auna bae velemai.
ACT 27:26 Velemage bouti kona tiniege vata moleve vunavunai toelai.”
ACT 27:27 Bolou kateai lousege hanunu balugau bula abuita ke uvumo no bouti mai e baluga Meditelenia kemo tiniale vavi ke vigomo bouti matahamaleau huhulahai avoe, “Mesoho nahi aike vatae vavaike ko lohoma.”
ACT 27:28 Kateai loui isiviai hilokage esagana vuguvuguanu. Emena egeanu. Kateai hote mai mune mai avuemo etunuvai emo manevege keu dobai esaga male egeveu uani handele tuenti (120). Ige abu uito tota ke nahate va moleage egeveu dobai naintianu (90).
ACT 27:29 Kateai vabulahai loui avoe, “Nahi aike onolahalata munemo tima.” Isi kateai bouti iae anika abuita abuita malei emo hatui isiviale vau solekai alamoi.
ACT 27:30 Isi vabulahai isiviale vanagi mai bouti baluga halevai vatae tai. Isi lobogevei loui avoe, “No anika malei vanagimo talive boutie ulimo hatui.”
ACT 27:31 Kateai vanagi mai manevesege Bolou ame kosiveta esemuiabeta namigevei avoe, “Koeabuna bouti halevai tige laeabuna bahata uoholive.”
ACT 27:32 Bolou kateai louge ame esemu keau vanagie hote heisi bohige keu emo dobage eu mai tinu.
ACT 27:33 Iniale vau alamoho vasege Bolou isiviale namigevege abu lovi isi. Isi loui avoe, “Nahi vanie ni votini (14) ke uvumo lovi ioholisito u unahalu.
ACT 27:34 Iale di isiviale lovi ilive elike negolahave. La bae haluvilivebene. Nahi bahataeabuna vatehani maleholisi bahata vatae velehovoi.”
ACT 27:35 Kateai loui namigeveito lovi mai kebia vudimo hoesehavoi vakoai inu.
ACT 27:36 Ige abu bahata ke elehai negolahai bae abuta lovi ilu.
ACT 27:37 Ata bahata bouti kemo uale noeau bahata tu handele seveniti sigisi (276).
ACT 27:38 Ata keau bahata lovi ige uniabeu hanilahage abu tiale boutie uvue laisu busi moaga malei emo hatuge boutiu vokovokoanu.
ACT 27:39 Iniale vau alamosege bouti matahamale keau vata elehai ke hilokaholilu. Isito esagae dua elehai isiviale keve bouti mavoi dobuluvisi ui.
ACT 27:40 Isi kateai anikae hote bohisi abu tali umuvale ke lulehai isiviale matahage boutiu inuta esagae tai. Isi boutie ulimo valaie ese ebagevai isiviale helukau bouti mai esagae tai.
ACT 27:41 Isito bouti keu tiale munemo vatoge uliveu munemo dai gigiai usege e balugau deive hamasege keu vunavunama.
ACT 27:42 Ige tuvalie ataeau isiviale dibulae ata bahata havege abu haluvisi. Kosealem keau isiviholilu abu esagae talive detuluviliho.
ACT 27:43 Kateige ame kosive keu Bolo huhuai isiviholinu abu haveliho. Isi etolahai hilokale kebiaho louge abu vasohuta emo biloluvisi esagae tilu.
ACT 27:44 Isege no degomoleau etolahai hilokaholiale keau boutiu bokobokoale ivi malei avuemo tige no bahataeau esagae tihatulu.
ACT 28:1 No bahata vatae tialebeu toela holioholige vatae biaeau no namigevei avoe, “Vata ko ivilike Malita.”
ACT 28:2 Isi kateai nohehi haokuvuage veniu lohoge dabage abu no hoesegevei noheho vene beilu.
ACT 28:3 Ige Bolou tiale vene homoi malei lohoale vene beiale ke golomo otovesege veneu vuvuneage ute mole toelau velemai adavemo uahanu.
ACT 28:4 Uahai adavemo kikokasege vatae biaeau ke elehai loui avoe, “Elehave. Kou mesoho ata havemale atae toela. Keu nova davalamo hatioholialemoike vatae lohoale au ibina manu.”
ACT 28:5 Kateisege Bolou au ada hatuge uteu dobai venemo lahanu. Isito Bolou vatehanibe maleholinu.
ACT 28:6 Abu kateai hemei ui avuemo nilahai huhuai avoe, “Adave kena uvui tumuige auna lokilahai dobai hatai.” Kateai hemei nibisi ulage Bolou momoleai uge abu tota huhulahai avoe, “Mesoho no dilava moleike ko.”
ACT 28:7 Kateisege no lohoale vata ke biage seleve Bubuliasiu no vahaeho vai no tedaevege no vanie ni abuita igaetamo avuluvuta ovemo ua.
ACT 28:8 Keve usege Bubuliasi mamau hobeiai debibiai oe uvue lahai ulage Bolou tiale avuho guliguliai au ada mai golovemo mamoi hoesehavoge momoleai hovelahanu.
ACT 28:9 Kateige vata kemo vavahaniamaleau lohoge Bolou kebiata hoesegevege vavahaniabeau uoholilu.
ACT 28:10 Kateige abu onobenobe moaga noeveliale bata abuita igaetaeau uoholige no bouti mole ivi Kavoloe Mohoho mai tiho vage abu no tiveve onobenobe ke malei boutimo otovelu. Bouti keu subuta Alekisandiamo lohoniale hanunuu loholage au lohoale vata kemo nihomai ua.
ACT 28:12 No bouti ke mai Silakusie tialeau velehovoi vanie ni abuita igaetamo keve ua.
ACT 28:13 Isi tota kemo bouti ke igae mai tilialeau Legumu oe velehovoliale vavita helukae duau no iae no hanavege no vanie ni abuitamo tiale Buteolie velehovolu.
ACT 28:14 Keve velehovoi dobuluvisi tiale evievi ata degomole kaoveliale elegevege abu noheho louge no abuhi bula igaemo uliale halevai heila Lomae tilu.
ACT 28:15 Isege Loma evievi ataeau no tiale hoto ke evisi ulila no beiavei lohoale Abiasie noemo lohosege gabie lohoale keau Tilio Tabenie noemo loholu. Ige Bolou kebia elegevei vahaehoai Dilava hoesehavonu.
ACT 28:16 No abuhi tiale Lomae velehovoge Bolou au ahuvela o molemo uho vage ame kosiveu tuvalie ata moleho louge au Bolo nalisi ua.
ACT 28:17 Iniale vanie ni abuita igaetaeau uoholige Bolou Diue kosive kebiahi hotohotoaho hohavege keau mole bevuevei igaetoai lohoge au namigevei avoe, “Di haokuvuia, di Dielusalemae usege Diue ataeau di mai kotaho Loma gamanie tai isiviale dahavoi. Isito di nahie ata aiogeveholisi nahie buluve menaka kebiata aiogeveholinu.
ACT 28:18 Ige Loma kosiveu di vaveve ke kaovai daemo vavevebe toela elehaholige dahavoveve ke humahau uoholige au isiviale di iomage di tai.
ACT 28:19 Isito Diue ataeau negolahai kosive ke namihage di data negobedai kosive ke namihai kosea, ‘Di isiviai talive Loma gamanie kosive baluga Sisa kemo bae di deiada loui.’ Katealemoike di lohoale isiviholinu kateale vai nahie ata aiogeveliho.
ACT 28:20 Isito di isiviale laeau lohoge nahi hotohotoai. Kosealemo di isiviale seimi kou daemo uale ko hilokave. Iselala ataeau ata tedaeveveve ke hemei umale ke ivimoike abu di mai dibulae mavolu.”
ACT 28:21 Kateai louge abu avuho loui avoe, “No Diue ataemo levaleva maholisi no haokuvuiau Diudia vatamo uale kebiamo a vavevebe toela evioholilu.
ACT 28:22 Iale no isivialeike a deiada evisi. No kosealehame unaha hilokalu. Vatae ata bahata keau evievi ata laemo hotoe toela louma.”
ACT 28:23 Abu kateai louito avuho vani mavoale keu lohoge Diue ata moagaeau lohoale Bolo oe igaetoai uge au vanimo vavimo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui Iesu deiadata loui namigevema. Isi Moseseu buka hisalieveale isi belovetaeau hisalieveale kebiamo Iesu deiada loui isiviale abu kemo luleleai hilokai.
ACT 28:24 Kateai haivelage ata degomoleau evi unahasege degomoleau evisi abu uvu mai Iesu omilu.
ACT 28:25 Abu katelahai halevai tiho vasege Bolou hoto mole igae loui namigevei avoe, “Dilava Munanae Tumuu louale keu seleveike. Au beloveta Aisaia namihage au avuta loui la buluve kebia namigevenu.
ACT 28:26 Isi Aisaia namihai avoe, ‘Talive ata kobiaho loui namigevei kosea, Laeabuna hoto ko evisito bae ihuve malivebene. Isi kaovalata bae nenilahai hilokalivebene.
ACT 28:27 Kosealemo uvuiabe keau toloige keau golemata holievei ni kedutebia holievelu. Isito abuna vaveve kateale vaholisi hoidevei di ehovaliege abuna hoto evie dua vai neniai elehai bae kemo lulelelahage dana kebia hoesegevei.’”
ACT 28:28 Bolou Bukae Hoto ke louito namigevei avoe, “Di isiviale hilokave. La hoto evioholialemo Dilavau ukolikolie hoto mai Diue ata holioholiale kebia ovege abuna hoto ke evisi.”
ACT 28:29 Kateai louge Diue ataeau itumulahai halevai moleho louma.
ACT 28:30 Bolou vagana abuita ke uvumo biageu au o mole male kemo usege ataeabuna avue deiai lohoge auna kebia vahaeho vagei.
ACT 28:31 Auna kateaito ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke loui nahie Kosive Iesu Keliso ke deiadata loui haivegei. Keu au uvu bahata mai Kosive omisi vani bahata negobedai hoto ke louge atabeu ke keluoholinu.
ROM 1:1 Iesu Keliso esemu Bolo dailike ko. Dilavau di hohavoi di ebagemage dau abostolo ata holisi hotoe dua loui ata haivema.
ROM 1:2 Dilavau subuta au hotoe dua mai au ata oveve hoto ke loui au beloveta ata haivege abu Bukae Hoto ke hisalilahalu.
ROM 1:3 Hoto keike Dilava mou loholive hoto. Nahie Kosive Iesu Kelisomo hoto keu lohonu. Ige Iesu keu atae elehilehi nahate vai Deividi valadamo lohonu.
ROM 1:4 Ige vani mole Dilavau au vuvunemo etuvage keu hatihatimo hovelahanu. Ige kemoike nahi hilokage keu ata tumute. Isi keu Dilava mo negote.
ROM 1:5 Iesu kemoike Dilavau au uvu daoi di ebagemage di abostolo ata holisi Iesu Keliso ivimo vatae ata bahata haivelike vage abu hoto ke evisi evievi ata holima.
ROM 1:6 Ige Dilavau Loma o balugae umale ata lata hohavege la Iesu Keliso ata holilu.
ROM 1:7 Katealemoike di ko hisaliai laheho hanavonu. Dilavau au uvu laovei la hohavege laeau atave holilu. Kemoike di isiviale nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege ue dua vave.
ROM 1:8 Di hotoe umuka louge evive. Di Iesu Keliso ivimo guliguliai laheho vahaehoale ke loui Dilava namihanu. Kosealemo di evige vata bahatae ataeau loui avoe, “Loma ata keau evievi ataea.”
ROM 1:9 Dilavau hilokage di hoto kou seleve. Di uvu baita omisi move hotoe dua loui ata haivema. Keu hilokage di vani bahata la huhuevei laheho guliguliama.
ROM 1:10 Guliguli kemo di isiviale Dilava imihage auna au isivimo humaha alavoge dana vani mole lae deiai lohoi.
ROM 1:11 Di isivi balugale lae lohoi la elegevei Munanae Tumuu au vuvune daoi di hoesehavoale kemo data la negotievege kemo negolahave.
ROM 1:12 Di louale keu koseanu. Lana di evievi elehai kemo negolahage dana data la evievi elehai kemo negoai. Ige nahi kemo mole hoesegevei mole tedaevei.
ROM 1:13 Di haokuvuia, di isiviale la hilokage di subuta vani moaga isiviai lae deiai lohoi. Isito humahau uoholinu. Di matama moagae oai tiale evioholimale kebia haivege abu eviale ke nahate di isiviai lae lohoi la haivege lata evive.
ROM 1:14 Dilavau lovi ko mai daoale kemo di bae halelivebene. Isito dana vai ata bahata haivei. O balugae umale isi botoe umale kebia dana haivei. Isi luleleamale isi luleleholimale kebiata dana haivei.
ROM 1:15 Katealemoike di isivi balugale Loma o balugae umale lae lohoi hotoe dua loui la haivei.
ROM 1:16 Di hotoe dua ke louliho matioholinu. Kosealemo Dilava hoto keu vuvunete. Diue ata keau vasohuta hoto ke evilu. Ige gabie Diue ata holioholiale kebiata hoto ke evilu. Ke vuvunemo Dilavana ata kebia malevei.
ROM 1:17 Hotoe dua keu nahie haivege nahi kemo hilokage Dilavau nahie evievi unahamo nahi malevege nahie vavevena Dilava nimo inutolotoloai. Bukae Hotou kemo loui avoe, “Olemeau abu uvu mai Dilava omisime nivemo inutolotoloale keabuna abu evievimo ui tigei.”
ROM 1:18 Ata oleuoleu vaveve toela vai hoto seleve bamumale kebiaho ehue umale Dilava kena itumuai aiogevei.
ROM 1:19 Kosealemo Dilavau au onobenobe vamale kemo ataeau hilokage Dilavau ua.
ROM 1:20 Ataeau abu nita Dilava elehaholilu. Isito Dilavau subuta vata vai otogo vale ataeau elehai hilokage Dilavau vani bahata au vuvunemo ui lohomale kemoike au onobenobe ke bahata vaevenu. Isi keau hilokage Dilavau vatae kosivebe nahate holioholinu. Isito keu ata bahata evigevenu. Iale kemo keabuna lobolahai loui kosea, “Noeau Dilava ke hilokaholilu.” Isito keau lobo unaha.
ROM 1:21 Keau hilokage Dilavau ua. Isito keau isiviholilu ke ebagevai hoesehavoliho. Isi keau Dilava vahaeho vaholilu. Katealemoike huhuihuhuiabeu toelage luleleabeu uoholige keau momage uvuiabeu agaholinu.
ROM 1:22 Keau loui avoe, “Noeau lulelete ataea.” Isito keau tilogoe ata ke nahate.
ROM 1:23 Keau gibosoune Dilava ke ataga halevai vatae onobenobe unaha hoesegevema. Atae munana, ugue munana, ovoe munana, utee munana kebia unaha hoesegevema.
ROM 1:24 Katealemo Dilavau kebia halevege keabuna abu vavae isivi vadeu uvuiabemo umale ke vai mole vavae vaveve toela vagei.
ROM 1:25 Keau Dilava hoto seleve ke mai loboe hoto toaime Dilava hoesehavoholisito Dilavau vamale ke hoesehavoi guligulihavoma. Nahiau vani baita Dilava hoesehavoge duave. Isito keau kateholima. Hoto seleveike di ko louma.
ROM 1:26 Ata keau vaveve kateale vage Dilavau halevege keabuna abu molete vavae vaveve toela vagei. Keate keabuna malahahi ladeveho isiviholisito keatena keateho isiviai avuti vaveve toela vagei.
ROM 1:27 Ke nahate malaha keabuna keatehi ladeveho isiviholisito molehi ladeveho isivi balugagei. Keau abu moletemo vaveve toela kateale vamale kemo vavaeabena toelai. Ige keabuna ibinae toela malei.
ROM 1:28 Ataeau Dilava keho isiviholisi ke vaveve kabebihavoge Dilavana kebia halevege abuna vaveve toela unaha huhulahai ke unaha vagei.
ROM 1:29 Vaveve duau abuemo uoholige vaveve toela unahana uvuiabemo tobalohogei. Abuna teibae vaveve vai mole kunaiho isivilahai mole aiogevegei. Abuna mole maina mai isi mole havei mole lobogevei mole aiogevegei. Abuna mole vaveve toela loui mole haivegei.
ROM 1:30 Abuna Dilava aiohavoi moleho hotoe toela loui mole aiogevei abu ebika tabagevai vaveve toela unaha huhulahai mamuvu neinuvue hoto evioholigei.
ROM 1:31 Abuna luleleholisito moleho hoto loui mavoi kemo mole lobogevei moleho uvulahaholisito mole aiogevegei.
ROM 1:32 Ata keau hilokage Dilava menakau loui avoe, “Vaveve kateale vai umale keabuna ibinae toela mai haluvisi.” Keabuna ke hilokaito vani baita vaveve toela kateale vai ata degomoleau vaveve kateimale vamale kebia vahaeho vagei.
ROM 2:1 La oleu au haokae vaveve toelamo hoto louge keu Dilava nimo toelanu. Lana la vaveve toela ke bamuito la haokae vavevete toela louge keta la ebikatahoike la ke loulu. Iale keu laemo toelanu.
ROM 2:2 Nahi hilokage Dilavau vaveve toela vamale kebiamo hoto louge keu duave.
ROM 2:3 Isito la olena au vaveve toela bamuito au haokae vaveve toelamo hoto louito vaveve ke vage Dilavau bae vaveveve toela momahavolivebene. Isito auna kemo hoto loui.
ROM 2:4 O mesoho Dilavau la aiogeveholisito laheho uvuai la tedaevemale kemo lana Dilava vovoholu. Mesoho la hilokaholige Dilavau laheho uvuai la tedaevei la hemevei umale kemo isiviale la vaveve toelamo hoidevei.
ROM 2:5 Isito la olena au vaveve toelamo hoilahaholisito uvuvena keho isiviai vani bahata ke vai tiniege gabie Dilava itumue vani balugau lohoge auna vaveveve toela ke bahatamo hoto loui. Ige ata kena ke ibina bahata malei.
ROM 2:6 Vani kela Dilavana atae vavevemo ibinaeabe igaegae ovei.
ROM 2:7 Ata degomoleau vani bahata vaveve dua vaime isiviale Dilava ivi ebagevale kebia Dilavana ukolikoli ovei.
ROM 2:8 Isito ata degomoleau vaveve dua kabebihavoi vaveve toela ehovai vamale kebiaho Dilavana itumuai.
ROM 2:9 Ige vani kela vaveve toela vamale ata bahata keabuna vatetumu baluga malei. Diue ataeau vaveve toela vamale keabuna vasohuta vatetumu ke malei. Ige gabie Diue ata holioholiale keau vaveve toela vamale kebiata abuna vatetumu ke malei.
ROM 2:10 Isito vaveve dua vamale kebia bahata Dilavana iviabe tabagevei hoesegevei uveve dua ovei. Auna vasohuta Diue ata kebia hoesegevei. Isi gabie Diue ata holioholiale kebiata hoesegevei.
ROM 2:11 Dilavau bae mole toela kaovaito molele halelivebene. Isito auna ata bahatae vaveve kaovai kemo hoto loui ibinaeabe ovei.
ROM 2:12 Diue ata holioholiale keau Mosese menaka hilokaholilu. Keau vaveve toela vage Dilavau Mosese menaka kemo vaveveabe kaovalivebene. Keau vaveve toela vamale kemo keabuna haluvisi uoholisi. Isito Diue ataeau Mosese menaka hilokale keau vaveve toela vage Dilavana menaka kemo vaveveabe toela kaovai hoto loui.
ROM 2:13 Ataeau Mosese menaka hilokale kemo vaveveabeau bae Dilava nimo inutolotoloalivebene. Isito menaka ke hoto evisi vamale kemo vaveveabena Dilava nimo inutolotoloai.
ROM 2:14 Diue ata holioholiale keau Mosese menaka ke hikokaholilu. Isito keau abu isivimo menaka ke hotou louale vaveve nahate vama. Abu menaka ke hilokaholisito abu uvumo huhulahai menakae vaveve ke nahate vama.
ROM 2:15 Katealemo nahi hilokage Dilavau uvuiabemo menakae hoto ke mamonu. Kemo abuna abu uvumo huhulahai hilokage vaveve oleteu duave. Vaveve oleteu toelave. Abuna vaveve toela vage uvuiabena duavealivebene. Isito abuna vaveve dua vage uvuiabena duaveai.
ROM 2:16 Katealemo di hotoe dua loui ata haivei loui kosea, “Vani kela Dilavau louge Iesu Kelisona ataeau abu huhuihuhuie toela vai mahogovamale ke hoto loui daiai.”
ROM 2:17 Di hoto mole louge evive. La degomoleau Diue ataea. La la ebika tabagevei loui kosea, “Noeau Dilava ataea. Keu au menaka noevege no kemo ue dua vama.”
ROM 2:18 La Dilava isivi hilokalu. Dilavau au vaveve la haivege la kemo hilokage vaveve oleteu duave. Oleteu toelave.
ROM 2:19 La huhuige Dilava humaha hilokaholimale kebia la holoevei Dilava humaha haivema. La huhuige la ataga keu vavie vaveve vai umale kebiamo ataganu.
ROM 2:20 La hilokage menaka kemo lulele bahata isi hoto seleve keau ua. Katealemo la luleleholimale kebia haivema. Isi esebulu nahate holimale kebiata haivema.
ROM 2:21 La ata degomole haivema. Isito laeau la ebika haiveholima. La ata haivei loui kosea, “Vavolo halevave.” Isito laeau vavoloima.
ROM 2:22 La ata haivei loui kosea, “Lainaho mole keatehi ladevegelive.” Isito laeau vaveve kateale vama. La ata haivei loui kosea, “Loboe dilava hoesehavo halevave.” Isito laeau Dilava lobohavoi dubuvemo vavoloe vaveve nahate vama.
ROM 2:23 Laeau Dilava menaka kemo la ebika tabagevema. Isito la menaka ke eguvai kemo Dilava aiohavoma.
ROM 2:24 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Diue ata laeau vaveve kateale vamale kemo Diue ata holioholiale keau Dilava ivi aiohavoi hotoe toela louma.”
ROM 2:25 Laeau la vudie vate bohisi loui kosea, “Vaveve kemo noeau Diue ata selevea.” Lana katelahai Dilava menakae hoto evisi vage keu duave. Isito lana katelahaito Dilava menakae hoto evioholige la vate bohimale keu la isivi unahaike la ke vama.
ROM 2:26 Katealemo Diue ata holioholiale keau abu vudie vate bohioholisito Dilava menaka evisi vage la huhuige Dilavana vaveveabe ke elehai huhuai kosea, “Keau di ata selevea.” Mane, auna ke vai.
ROM 2:27 Diue ata laeau la vudie vate bohisi Dilava menaka ke hilokalu. Isito la menakave huhulahai ehovaholima. Isito Diue ata holioholiale keau abu vudie vate bohioholisito Dilava menaka huhulahai ehovama. Kemoike abu la evievi ke evigevelu.
ROM 2:28 Katealemo ata oleteau Dilava nimo Diue ata selevea. La huhuige ataeau abu vudie vate bohimale keabuna Diue ata seleve holisi.
ROM 2:29 Ba, ata keau Diue ata seleve holioholilu. Isito Dilava Munanae Tumuu ata oletebia uvu hoesegevemale ata keau Diue ata selevea. Ataeabuna kebia elegevei hoesegevelivebene. Isito Dilavau uvuiabe elehamale auna kebia hoesegevei.
ROM 3:1 Di louale kemo la huhuige Diue ata holisi vudie vate bohimale kena duave. Emena toelanu.
ROM 3:2 Di huhuige keu duave. Kosealemo Dilavau vasohuta au hoto mai Diue ata ovenu.
ROM 3:3 Ige ata kebia degomoleau abu evievimo negoholisi dobuluvige la huhuige Dilavana avuta au hoto au louale ke vaholisi.
ROM 3:4 Ba, auna ke vai. Dilava hoto keu seleve. Ata bahatae abuna huhuihuhuie lobo vasege Dilava hotona seleveai. Katealemo Deividiu Bukae Hotomo Dilava imihai loui avoe, “Mesoho ataeabuna a hoto mai kotalahamale ke nahate valiege a hoto keu bae lobo holilivebene. Isito a hoto kena seleve unaha. Ige a hoto keu negoige atabeu bae ke egumalivebene.”
ROM 3:5 Hoto kemo ata degomoleau loui avoe, “No vaveve toela vamale kemo Dilavau ke ibina noevei no aiogevege keu toelanu. Kosealemo no vaveve toela vage Dilavau no toela ke ibina noeveholige ataeabuna ke elehai hilokage Dilava vaveve keu inutolotoloanu. Kemoike Dilavau no vaveve toela ibina noevege keu toelanu.”
ROM 3:6 Ata keau kateale huhulahale keu toelanu. Dilavau bae vaveve toela ke elehai halelivebene. Isito auna ata bahata vaveve kaovai kemo hoto loui ibinaeabe ovei.
ROM 3:7 Ata degomoleau loui avoe, “No loboe hoto loui ata haivege abu kemo hoto seleve huhulahai Dilava hoesehavoge vadeuhoike Dilavau no vaveve toela ke ibina noevema.”
ROM 3:8 Ata keau loui avoe, “Bolo keta hoto kateale louma.” Isito di hoto kateale louholima. Abu hoto kateale loui isiviale nahi vaveve toela vage elike vaveve duau kemo lohoi. Hoto katealemo ata keau di aiohavoma. Iale Dilavana bae ata kebia aiogevei ibinae toela ovei.
ROM 3:9 Katealemo la huhuige Diue ata nahiau Dilava nimo Diue ata holioholiale kebia evigevelu. Ba, di louale kemo la hilokage Diue ata isi Diue ata holioholiale nahi bahataeau vaveve toela vamale ataea.
ROM 3:10 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Atabeu Dilava nimo inutolotoloholinu.
ROM 3:11 Atabeu Dilava vavevemo luleleai kemo Dilava kaovaholima.
ROM 3:12 Ata bahataeau Dilava humahamo hoidevei vaveve toela vama. Katealemo atabeu vavevebe dua vaholima.
ROM 3:13 Ataeau abu aimo hotoe toela loumale keu haluvimale abata alavoge sohoale ke nahate. Keabuna abu nememo loboe hoto unaha lougei. Ute toelau au aimo hatihatie mesulu mamoale ke nahate ata keau hotoe toela loui ata aiogevema.
ROM 3:14 Keau abu aimo itumue hoto unaha loui ata aiogevema.
ROM 3:15 Itumu kemo abuna solekai ata degomole havege abuna haluvigei.
ROM 3:16 Abuna oleve keve tiliege ata aiogevei havegei.
ROM 3:17 Vaveve kateimale vamaleau uveve duae humaha hilokaholilu.
ROM 3:18 Keau Dilava vabuhavoholilu.”
ROM 3:19 Bukae hoto kemoike nahi hilokage Dilavau subuta au menaka mai Mosese omisi isiviale ata bahata hilokage Dilavana vaveveabe toela kaovai kemo hoto louge keau bae Dilava menaka ke hoto hamalivebene.
ROM 3:20 Katealemo nahi hilokage ataeau negolahai isiviale Mosese menaka ke ehovage vaveveabena Dilava nimo inutolotololahai. Isito keu anekianu. Mosese menaka kemo ataeau abu vaveve toela ke hilokalu.
ROM 3:21 Isito Dilavau aike humahae doga alavoge ataeabuna Dilava nimo inutolotoloai. Mosese menakae hoto isi subuta belovetae hoto keau humahae doga alavoliho kemo hoto loulu. Isito Dilavau subuta menaka kemo humahae doga alavoholinu.
ROM 3:22 Keu humahae doga alavoale kemo ata oleuoleu abu uvu mai Iesu Kelisomo mavoge Dilavana hoesegevege vaveveabena Dilava nimo inutolotoloai. Ata bahata keau mole nahate.
ROM 3:23 Nahi bahata vaveve toela vamale ata nahia. Kemoike nahi Dilava atagamo vugeholilu. Nahi ehue tai Dilava ataga elehalivebene.
ROM 3:24 Isito Dilavau au isivimo au uvu nahiovei Iesu Keliso hanavoge keu nahie toelae ibinaho hatige nahi kemo Dilava nimo inutolotololahalu. Nahiau nahie isivimo louge au ke hanavoholinu. Isito au isivimoike au ke hanavonu.
ROM 3:25 Iale kemo Dilavau Iesu hanavoge lohoale hatinu. Ige ataeau abu uvu mai Iesu omige Dilavana kemo vaveveabe toela ulihai. Dilava vaveve keu nahi haivege nahi kemo hilokage vaveveve keu inutolotoloanu. Kosealemo Dilavau subuta atae vaveve toela ke hilokanu. Isito vaveveabe toela ke ibina oveholinu.
ROM 3:26 Isito novae vani komo au atae vaveve toela ibina bahata mai Iesuemo mamoge au lohoale hatinu. Vaveveve keu nahi haivege nahi hilokage vaveveve keu inutolotoloanu. Katealemo ataeabuna abu uvu Iesu omige Dilavana kebia hoesegevege vaveveabena inutolotoloai.
ROM 3:27 Dilavau au isivimo nahiho uvuai nahi maleveale kemo nahi nahie ebika tabageve halevai. Mosese menaka evisi vamale kemo nahi bae Dilava nimo inutolotoloalivebene. Isito nahi nahie uvu Iesu omisi ke ehovage nahie vavevena Dilava nimo inutolotoloai.
ROM 3:28 Nahi hilokage Mosese menaka kemo atae vaveveu inutolotoloholinu. Isito ataeau abu uvu mai Iesuemo mavoike vage vaveveabe keu Dilava nimo inutolotoloanu.
ROM 3:29 La huhuige Dilava kena Diue ata kebia Dilava igaenike. Ba, Dilava keu nahi bahata Dilavaike ke.
ROM 3:30 Dilava seleve igaeu ua. Ige Diue ata keau abu uvu mai omige vaveveabe keu nivemo inutolotoloanu. Ige Diue ata holioholiale keau abu uvu mai omige vaveveabe keu nivemo inutolotoloanu.
ROM 3:31 Nahi nahie uvu mai Iesu omiale kemo la huhuige nahiabuna Mosese menaka ke aiohavoi. Ba, nahie evievi kemo nahiabuna menaka keta mai selevetisi.
ROM 4:1 Nahiau Ebalahamu valada nahiabulike. Iale la huhuige Ebalahamu vaveve keu osionu.
ROM 4:2 Ebalahamuu vaveve vamale kemo Dilavau avuho koseale louholinu. Au inutolotoloe ata. Keu kateai louvatebe Ebalahamuu au ebika ebagemanu. Isito vaveveve keu kateholige keu Dilava nimo au ebika ebagemaholinu.
ROM 4:3 Bukae Hotou loui avoe, “Ebalahamuu au uvu mai Dilava ominu. Au evievimo kateige Dilavau hoesehavoi ebagemai avuho loui avoe, ‘Au inutolotolote.’”
ROM 4:4 Ata olena lovianiege au ibina mai. Au bae heiata au ibina malivebene. Isito au ono vadeho loviale auna ke ibina mai. Atae vaveve keu kateanu. Abu isiviai abu negomo abu ebika tabagevei Dilava nimo inutolotoloai.
ROM 4:5 Isito Dilava vaveve keu koseanu. Ata olena au vavevemo negoholisito au uvu mai Dilava omisi kemo negoige Dilavana ata ke evievi elehai loui kosea, “Ata ke vaveveu inutolotoloanu.” Dilava keike atae toela malevei hoesegevege vaveveabe keu inutolotoloanu.
ROM 4:6 Ataeau abu vamale kemo vaveveabeu inutolotoloholinu. Isito keau abu uvu mai Dilava omige vaveveabeu Dilava nimo inutolotoloanu. Ige keau kemo vahaeholahalu. Deividiu subuta hoto kateale lounu.
ROM 4:7 Keu loui avoe, “Dilavau atae vaveve toela ulihahatuge abuna kemo vahaeholahai.
ROM 4:8 Dilavau atae vaveve toela ulihai huhuoholige abuna kemo vahaeholahai.”
ROM 4:9 Deividiu louale vahaeho kena vali vudie vate bohimale kebia unahamo lohoi. Ba, vate bohioholimale kebiatamo vahaeho kena lohoi. Bukae Hotou kateai louge di kemo loui kosea, “Ebalahamuu au uvu mai Dilava ominu.” Au evievimo kateige Dilavau hoesehavoge vaveveve keu inutolotoloanu.
ROM 4:10 Vani vadeimalela Dilavau ke hoesehavonu. Au vate etuleholisege Dilavau ke hoesehavonu. Ige gabie Dilavau louge Ebalahamuu au vudie vate etulenu.
ROM 4:11 Ebalahamuu au vate etuleale keu nahie haivege nahi kemo hilokage Ebalahamuu au vate etuleholisito au uvu mai Dilava omige Dilavau ke hoesehavoge vaveveve keu inutolotoloanu. Au vale ke nahate oleuoleu abu vudie vate bohioholisito abu uvu mai Dilava omige auna kebia hoesegevege vaveveabena inutolotoloai. Ebalahamu keu evievi ata kebia mama.
ROM 4:12 Isi vudie vate bohimale kebia mamata. Isito keau abu vate bohimale kemo Dilavau kebia hoesegeveholinu. Isito keau abu mamae vaveve nahate vai abu uvu mai Dilava omiale kemoike au kebia hoesegevenu.
ROM 4:13 Dilavau Ebalahamuho hoto mamoi loui avoe, “Ana a valadahi vata bahata malenela.” Hoto keu koseanu. Ebalahamuu Mosese menakae hoto eviale kemo Dilavau avuho hoto kateale louholinu. Isito au uvu mai Dilava omige Dilavau hoesehavoge vaveveve keu inutolotoloalemoike Dilavau avuho hoto kateale lounu.
ROM 4:14 Ata degomoleau Mosese menaka unaha evisi isiviale kemo Dilavau Ebalahamuho louale ke malei. Isito keu kateholinu. Keu katevatege ata degomoleau Mosese menaka halevai abu uvu mai Dilava omiale keau Dilavau Ebalahamuho louale ke maleholilu. Isi keu katevatebe Dilavau hoto loui mamoale ke ihuu uoholinu.
ROM 4:15 Isito nahi hilokage Dilavau hoto louale ke ihu ua. Nahi Mosese menaka ke unaha evisi vage Dilavana nahiho itumuai. Menaka keu uoholige nahi bae menaka ke hoto bokoalivebene. Isito keu uge nahi oleve kateai ke vai. Evievi unahamo.
ROM 4:16 Katealemo nahiabuna nahie uvu mai Dilava omige auna au louale ke nahiovei. Keu nahie vavevemo nahiovelivebene. Isito Ebalahamuu au uvu mai Dilava omiale ke nahate nahi vage seleveta Dilavana au isivimo au louale ke nahiovei. Ebalahamu keu Diue atae mama, Diue ata holioholiale mama, isi nahi bahatae mama.
ROM 4:17 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Dilavau Ebalahamu namihai avoe, ‘Au vatae ata moagae mama.’” Ebalahamu keu au uvu mai Dilava omiale kemo Dilavau huhuige Ebalahamu keu nahie mama nahate. Dilava keike haluvimale tatuvege abu hovedevema. Keike louge onobenobe uvesite keau ua.
ROM 4:18 Dilavau Ebalahamuho loui avoe, “A valadana moagai.” Isito keu velemaholisege Ebalahamuu hoto ke huhuai avoe, “Di koli holiale komo oleve kateai kena daemo velemai.” Kateaito au uvu bahata mai Dilavau avuho louale kemo mamonu. Katealemoike vatae ata moagae mama holinu.
ROM 4:19 Ebalahamuu uale vaganave uani handeleu (100) uoholige koli holinu. Ige mahinave Sela keta koli holige ese maveve keu anekianu. Isito Ebalahamuu ke huhuholisito au evievimo negoanu.
ROM 4:20 Dilavau avuho au hoto loui mamoale ke kabebihavoi au evievi haleholinu. Isito au evievimo negoai Dilava ivi hoesehavonu.
ROM 4:21 Keu seleveta hilokage Dilavana bae au vuvunemo au louale ke vai.
ROM 4:22 Ebalahamu evievi katealemoike Dilavau avuho loui avoe, “Au di nimo duave.”
ROM 4:23 Ebalahamuu Dilava nimo duaveale hoto ke abu subuta hisalilahalu. Isito abu Ebalahamu unahaho hoto ke hisaliholilu.
ROM 4:24 Isito nahitaho abu hoto ke hisaliai loulu. Nahi oleuoleu nahie uvu mai Dilava omige auna nahiho loui kosea, “Laeau di nimo duave.” Dilava keike nahie Kosive Iesu etuvage hovelahanu.
ROM 4:25 Iesu keu nahie toela ibinaho hatinu. Ige Dilavau etuvage keu hovelahanu. Hovelahai isiviale nahie malevei nahi hoesegevege nahi Dilava nimo inutolotoloai.
ROM 5:1 Nahiau nahie uvu mai nahie Kosive Iesu Keliso omiale kemo Dilavau nahiho loui avoe, “Laeau di nimo duave.” Katealemo nahi Dilavaluvuta igaetolahai uveve dua vama.
ROM 5:2 Nahi nahie uvu mai Iesu omige keu nahi malevege Dilavau au uvu nahiovei nahi hoesegevemale kemoike nahi ui tima. Ige nahi Dilava ataga elehaliho huhulahale kemo nahie uvu mavoi vahaeholahalu.
ROM 5:3 Isi nahi vani bahata vatehani malemale ke kabebihavoholisito kemo vahaeholahalu. Kosealemo nahi hilokage vatehani malemale kemo nahiabuna negolahai ui tigei.
ROM 5:4 Nahi katelahage Dilavana nahie vahaeho vai. Keu kateige nahiabuna gabie vaveve ke huhulahai kemo negolahai.
ROM 5:5 Ige Dilavau bae gabie vaveve kemo nahi lobogevelivebene. Isito keu au Munanae Tumu hanavoge au nahie uvumo lohoge nahi kemo hilokage Dilavau au uvu bahata nahiovenu.
ROM 5:6 Nahi negoholige Dilavau Keliso vani mamoale vani kela keu nahie toela ibinaho hatinu.
ROM 5:7 Ata moleu ata mole duaho hativeve keu toloanu. Mesoho ata mole negotena ata mole duaho hatai. Isito atabeu bae atae toela keho hatilivebene. Atae vaveve keu kateanu.
ROM 5:8 Isito nahi hilokage Dilavau au uvu bahata nahiovenu. Nahi vaveve toela vai usege keu au mo Iesu Keliso hanavoge au nahie toela ibinaho hatinu.
ROM 5:9 Au hatiale kemo Dilavau nahiho loui avoe, “Laeau di nimo duave.” Katealemo nahi hilokage auna nahie malevei Dilava itumu kemo haliohatui.
ROM 5:10 Nahiau subuta Dilava aiohavomale ataea. Isito moveu hatiale kemo nahi Dilava ata holisi avuluvuta igaetolahalu. Katealemo nahi hilokage nahiabuna Kelisou hovelahale kemo ukolikoli malei.
ROM 5:11 Kemo hoto moleu ua. Nahie Kosive Iesu Keliso keu nahie malevege nahi aike Dilava ata holisi avuluvuta igaetolahalemo nahi Dilava vahaeho vagei.
ROM 5:12 Vaveve toelau oleve kateai vatae lohonu. La hilokage ata igae Adamu keu vaveve toela vage toela kemo hatihatiu lohonu. Ige ataeau vaveve toela vamale ke ibinaho hatihatiu ata bahata sonumaevenu.
ROM 5:13 Subuta Mosese menakau uoholisege ataeau vaveve toela vama. Isito menaka keu uoholisege Dilavau atae vaveve toela ibina oveholima.
ROM 5:14 Kateigeto Adamu vani kemo hatihatiu ui lohoaleu Mosese vani ketala velemanu. Vani kemo Adamuu Dilava hoto evioholisi bokoale ke nahate ataeau vaholima. Isito Adamuu vale kemo hatihatiu ata bahatamo lohonu. Adamu keu vasohuta lohoi umuka mole holinu. Ige Keliso keu gabie lohoale umuka mole holinu.
ROM 5:15 Adamu keu vaveve toelae umuka. Ige Keliso keu vaveve duae umuka. Adamuu vaveve toela vale kemo ata moagaeau haluvilu. Isito Iesu Kelisou vale kemo Dilavau au isivimo ata moaga hoesegevenu.
ROM 5:16 Adamu vaveve kemo ibina moleu ua. Ige Keliso vaveve kemo ibina moleu ua. Adamuu vaveve toela vale kemo Dilavana ibinae toela ata ovei. Isito Iesuu vaveve dua vale kemo Dilavau au isivimo atae vaveve toela ulihage vaveveabeu nivemo inutolotoloanu.
ROM 5:17 Ata igae Adamuu vaveve toela vage hatihatiu ata bahata malevenu. Ige ata igae Iesu Kelisou vaveve dua vage Dilavau au isivimo au uvu bahata ata ovei hoesegevege vaveveabeu inutolotoloige abu Iesuemo uveve dua malelu.
ROM 5:18 Toela ke igaemo ata bahataeau vaveve toela ibina malema. Isito Keliso vaveve dua ke igaemo ataeabuna inutolotololahai ukolikoli malei.
ROM 5:19 Ata ke igaeu Dilava hoto evioholige ata bahataeau vaveve toela vama. Isito ata mole igaeu Dilava hoto evialemo ata moagaeabuna Dilava nimo inutolotololahai.
ROM 5:20 Subuta ataeau vaveve toela valage Dilavau au menaka mai ovege abu menaka kemo hilokage vaveveabe keau toelalu. Ige Dilavau ata huhuevei toelamo maleveveve keu abuemo balugataho.
ROM 5:21 Subuta ataeau vaveve toela vage hatihatiu kebia malevenu. Subuta vaveve toelau ataemo ui lohoale kemoike ataeau toelae ibinaho haluvima. Isito aike Dilavau nahie huhuevei nahi tedaevei nahiho loui kosea, “Laeau di nimo duave.” Katealemo nahiabuna nahie Kosive Iesu Keliso kemo ukolikoli malei.
ROM 6:1 Di louale kemo la huhuige nahiabuna vaveve toela vai tigei. Isi loui kosea, “Dilavana au uvu mai nahiemo mamoi avuta nahie vaveve toela ke ulihai tigei.”
ROM 6:2 Ba, seleveta au bae katealivebene. Nahiau vaveve toelamo haluviale nahate. Isi vaveve toela ke hilokaholilu. Iale oleve katealemoike nahi vaveve toela ke vai tima.
ROM 6:3 Lana hilokaholilu. Nahi babatisolahai Iesu Kelisoluvuta igaetolahalu. Katealemoike au hatiale kemo nahi avuluvuta igaetolahalu.
ROM 6:4 Nahi babatisolahale keu Iesu Kelisou hatige abu mai abavuale ke nahate. Iesuu au Mamae vuvunemo hatai hovelahale ke nahate nahiabuna vuvuneve kemo uveve doga malei.
ROM 6:5 Di louale keu koseanu. Nahiabuna Iesuu hatiale kemo avuluvuta igaetolahaliege Iesuu hovelahale ke nahate nahiabuna hovedevei ukolikoli malei.
ROM 6:6 Nahi hilokage Iesuu nahie vaveve toela malei idie domo hatige kemoike vaveve toela ke vuvuneu uoholinu. Kosealemo Iesuu vaveve toela ke bahataike au mai hatisi hovelahage vaveve toelae vuvune keu uoholinu. Katealemo nahi bae nahie vaveve toelae isivi valivebene.
ROM 6:7 Ataeau haluvige vaveve toelae vuvuneu abuemo uoholiale ke nahate vaveve toela ke vuvuneu bae nahi malevelivebene.
ROM 6:8 Iesuu hatiale kemo nahie vaveve toela ke vuvuneu uoholige nahi ke huhulahai kemo hilokage nahiabuna Iesu uveve nahate vai avuluvuta igaetolahai ui.
ROM 6:9 Nahi hilokage Dilavau Iesu etuvage hovelahale tota bae hatilivebene. Hatihati keu avuemo vuvuneholinu.
ROM 6:10 Iesuu vaveve toela bahataho tava igae hatige vaveve toela kebia vuvune bahata uoholi seleveanu. Ige au hovelahai aike Dilavati igaetoai uma.
ROM 6:11 Ke nahate nahi huhulahai kosea, “Iesu Kelisou hatai hovelahale kemo vaveve toela vuvuneu bae nahi malevelivebene. Isito nahiabuna Dilavaluvuta igaetolahai ui.”
ROM 6:12 Vaveve toelau la vavamo lohoho vage lainaho ke isivi vagelive.
ROM 6:13 La subuta vavae vaveve toela moaga vama. Isito lainaho aike la vavamo vaveve toelae humaha alavolive. Isito Dilava isivi la vavamo vageve. Dilavau hatihatimo la maleveale kemo la vava bahata omive. Kateige la vavevena inutolotoloai.
ROM 6:14 Ige vaveve toelau bae la malevelivebene. Kosealemo la Mosese menaka ke vuvunemo uoholisito Dilavau au uvu laovei la hoesegevei la toela ke ulihage la vuvunevemo uma.
ROM 6:15 Nahi Mosese menaka ke vuvunemo uoholisito Dilavau au uvu nahiovei nahi hoesegevemale kemo la huhuige nahiabuna vaveve toela vagei. Ba, nahi kate halevai.
ROM 6:16 La hilokage ata moleu au isivi ata mole omisi hotove evige keu ke kosive holinu. Ke nahate lana vaveve toelae isivi valiege kena la kosive holige ke ibinaike hatihati. Isito Dilava isivi vai hotove evilive Dilava vaveve dua nahate vave.
ROM 6:17 Laeau subuta vaveve toelae isivi vamale ataea. Isito vani mole abu Dilava hotoe dua loui la haivege la ke evisi la uvu bahatamo hoto ke malu. Katealemo di vahaehoai Dilava hoesehavoma.
ROM 6:18 La vaveve toela vamale kemo Dilavau la malevenu. Keu la malevei isiviale laeau esemuve holisi vaveve dua unaha vai.
ROM 6:19 Isito la negoholilike vage di atae vaveve nahate loui la haivema. Subuta la Vatae Kosive esemu holisi la isivi bahata omisi vaveve toela moaga vama. Iale ke nahate lana nova Dilava esemu holisi vaveve dua ke unaha vai la uvu bahata mai vaveveve dua kemo mavove.
ROM 6:20 La subuta vaveve toelae isivi vamale kemo la vaveve duaho isiviholilu.
ROM 6:21 La subuta vaveve toela ke vamale ke ibinaike hatihati. Ialemo la aike ke huhulahai matilahama.
ROM 6:22 Isito vaveve toela kemo Dilavau aike la malevege la esemuve holilu. La esemuve holisi la uvu bahata omisi isivive vamale ke ibinaike ukolikoli.
ROM 6:23 Vaveve toela vamale ke ibinaike hatihati. Isito nahie Kosive Iesu Keliso kemo Dilavana au isivimo ukolikoli nahiovei.
ROM 7:1 Di haokuvuia, la Mosese menaka hilokale kemo dana hoto mole loui la haivege ke huhulahave. La hilokage ata moleu hatige menaka ke vuvuneu avuemo uoholinu.
ROM 7:2 Menaka kemo di louale keu koseanu. Keatebeu kolianiege koliaveu uge au ke halelivebene. Isito koliaveu hatige menakae hotou loualemo auna isivianiege kolia moleai.
ROM 7:3 Isito koliavena usege auna vavoloai ata moleti lahage ataeabuna menaka kemo loui kosea, “Keu vaveve toela vanu.” Isito koliavena hatige auna isivianiege kolia moleage keu menaka ke egumaholinu.
ROM 7:4 Di haokuvuia, la vaveveu keate ke nahate. Ige menaka keu koliave nahate. Iale menaka keu vani bahata ui timalemo lana oleve kateai menaka ke haliohatui kolia moleai. Kolia mole keike Keliso. Iale Kelisou hatialemo nahita haluviale nahate vale kemo nahi bae menaka ke vuvunemo ulivebene. Isito nahiabuna Kelisou hatisi hovelahale ke vuvunemo ui avuluvuta igaetolahai vaveve dua unaha vai Dilava hoesehavogei.
ROM 7:5 Nahi subuta uime vavae isivi vai vaveve toela vama. Subuta menakae hoto keu nahie vaveve toela bamuoholinu. Katealemo nahi vavae isivi vai kemo haluvima.
ROM 7:6 Isito menaka keu aike nahiemo uoholinu. Kosealemo nahiau haluviale ke nahate. Kemoike nahi subuta menaka ke evioholima. Nahi subuta menaka ke vai nahie uvu bahatamo vaholisito nahie vavae isivi unahamo vama. Isito Dilavau nova au Munanae Tumu nahiovege keu nahie uvumo ualemo nahi isivive unaha vama.
ROM 7:7 Di louale kemo la huhuige subuta menaka kena toelanu. Ba, menaka keu toela holioholinu. Subuta menaka kemo nahi nahie vaveve toela hilokalu. Menaka keu loui avoe, “Lainaho la haokae kunai elehai isivi omigelive.” Menaka keu kateale louholivatege di toela ke di hilokaholinu.
ROM 7:8 Vaveve toelau di mai daiti uale keike di negotige di isiviale menaka ke egumai vaveve toela moaga vagei. Menaka keu uoholivatege vaveve toela keu vuvuneholinu.
ROM 7:9 Di subuta Mosese menaka ke hilokaholisi huhuige di uveveu duave. Isito menaka keu daemo lohoge di kemo hilokage di vaveve toela vai hatima.
ROM 7:10 Dilavau subuta menaka ke ata ovei isiviale abu kemo uveve dua vagei. Isito menaka kemo di uveve dua vaholige hatihati keu daemo lohonu.
ROM 7:11 Vaveve toelau daiti uale keike di lobohavoge vaveve toelae isiviu daemo ualemo di menaka ke egumai vaveve toelamo hatiale nahate vanu.
ROM 7:12 Nahi hilokage menaka keu tumute. Menakae hoto keu inutolotolote isi hotoe dua.
ROM 7:13 Katealemo la huhuige menakae hotoe dua kenike daemo lohoi di aiohavoge di hatima. Ba, keu kateholinu. Isito vaveve toela keike daemo lohoi di aiohavoma. Menakae dua kemo di hilokage vaveve oleteu toelanu. Menakae dua keu vaveve toela di haivuge di kemo hilokage di vaveve toela vamale keu toela baluganu.
ROM 7:14 Nahi hilokage Dilavau au menaka ata ovege keu duave. Isito dau vatae ata. Dau vaveve toela vamale esemu.
ROM 7:15 Dau di vaveve vamale kemo di dolodoloama. Di vadeuho isiviamale ke di vaholima. Isito di isiviholimale ke di vama.
ROM 7:16 Di isiviholimale vaveve ke di vamale kemo di hilokage menaka keu seleve.
ROM 7:17 Di isiviholimale vaveve di vamale kemo di hilokage vaveve toelau di uvumo umale kemoike di ke vama.
ROM 7:18 Di hilokage vaveve duabeu di uvumo uoholioholinu. Isito vaveve toela unahau di uvumo ua. Di isiviai vaveve dua vai. Isito dau kemo negoholinu.
ROM 7:19 Di isiviai vaveve dua vai. Isito di ke vaholima. Di vaveve toelaho isiviholinu. Isito di ke vama.
ROM 7:20 Di isiviholimale vaveveike di vama. Katealemo di hilokage vaveve toelau di uvumo umale kemoike di vaveve toela vama.
ROM 7:21 Vaveve ke hotou koseanu. Di vani bahata isiviai vaveve dua valiho vasege vaveve toelana daemo lohogei.
ROM 7:22 Di huhuihuhui kemo di isiviai Dilava hoto evisi menakave vai.
ROM 7:23 Isito di vavae isivi keu mole. Di vavae isivi keu di huhuihuhuiti mole aiogevema. Katealemo di vavae isivi vamale kemo vaveve toelau di mama.
ROM 7:24 Katealemo dau vahaehoholinu. Vavae isivi keu di mage di hatihatie humahae tima. Di huhuihuhui kemo di isiviai Dilava hoto evisi ehomai. Isito vavae isiviu di mage di vaveve toela vama. Katealemo olena di mage di ke aehai. Nahie Kosive Iesu Keliso keike di manu. Ige kemoike di ke aehai Dilava vahaeho vai hoesehavoma.
ROM 8:1 Nahi Iesu Kelisoluvuta igaetolahale kemo Dilavau bae ibinae toela nahiovelivebene.
ROM 8:2 Kosealemo Munanae Tumue vuvuneu nahi malevege nahi Iesu Kelisoluvuta igaetolahai uveve doga malelu. Subuta nahi vaveve toela vai ehovamale kemoike nahi haluvima. Isito nova Munanae Tumu keu vaveve toela ke vuvunemo nahie malevege nahi Iesuluvuta igaetolahalu.
ROM 8:3 Nahi nahie vavae isivi vamale kemoike nahi Mosese menaka ehovaveve keu nahiemo anekianu. Ige Dilavau au mo hanavoge keu dobai lohoale ata holisi vatae vaveve vaito vavevebe toelau avuemo uoholinu. Keu lohoale vatae ui nahie vaveve toelae ibinaho hatige Dilavau kemo nahie vavae toelae isivi vamale kemo menaka meamonu.
ROM 8:4 Katealemo nahi vavae isivi vamale ke halevai Munanae Tumue vuvunemo Dilava isivi vage nahie vavevena inutolotoloai Mosese menaka mai selevetisi.
ROM 8:5 Vavae isivi unahamo umale keabuna vavae isivi unaha huhulahai vagei. Isito Munanae Tumue vuvunemo umale keabuna Munanae Tumue isivimo ui tigei.
ROM 8:6 Nahiabuna vani bahata nahie vavae toelae isivi huhulahai valiege haluvisi bae Dilavati ulivebene. Isito nahiabuna vani bahata nahie vavamo Munanae Tumue isivi huhulahai valiege ke ibinaho ukolikoli malei uveve dua vai.
ROM 8:7 Ata oleu vani bahata vavae toelae isivi huhuai vamale keu Dilava hoto evioholisi aiohavoma. Dilava hoto eviveve keu avuemo ninioholinu.
ROM 8:8 Katealemo Dilava hoto evioholisi vavae isivi unaha huhulahai vamale kebia Dilavau bae vahaehoabe valivebene.
ROM 8:9 Isito laeau vavae toelae isivi vaholima. Dilava Munanae Tumuu la uvumo uale kemo la Munanae Tumue isivi unaha vama. Isito Munanae Tumu keu ata molemo uoholige keu Keliso ata holioholinu.
ROM 8:10 Vaveve toelae ibinaho la vavana hatisege Kelisou lahehi ualemo la munana kena ui. Kosealemo la vaveve keau Dilava nimo inutolotoloalu.
ROM 8:11 Dilava Munanae Tumuu Iesu etuvage hatihatimo hovelahanu. Munanae Tumu keu la uvumo ualemo lana haluviliege hovedevei vavae doga maleve.
ROM 8:12 Di haokuvuia, di louale kemo nahi vavae isivi va halevaito Dilava isivi vagei.
ROM 8:13 Lana vavae isivimo uliege kemo haluvive. Isito lana Munanae Tumue isivimo ui vavae isivi va halevaliege ukolikoli maleve.
ROM 8:14 Ata oleuoleu Dilava Munanae Tumue isivi vamale keau Dilava esea.
ROM 8:15 Dilava keu nahie Mama. Iale au Munanae Tumu ke nahioveale kemo nahi vabuhavo halevaito Munanave Tumu kemo eseve holisi avuho loui kosea, “No Mama.”
ROM 8:16 Dilava Munanae Tumuu nahie uvumo uale keike nahie haivege nahi kemo hilokage nahiau Dilava esea.
ROM 8:17 Nahi Dilava ese holiale kemo nahiabuna Dilavau au ataho onobenobe dua vai otoveale ke malei. Isi Dilavau au mo Kelisoho vai otoveale ke avuluvuta malei. Kelisou vatehani maleale ke nahate nahiabuna maleliege avuluvuta Dilava atagamo ui.
ROM 8:18 Nahi nova vatehani ke huhu halevaito huhulahai kosea, “Kehameu esevehame.” Kosealemo nahiabuna bae Dilava ataga baluga elehai vatehani ke huhulahalivebene.
ROM 8:19 Dilavau vata vai otogo vai onobenobe bahata vale keau duave unaha. Iniale vaveve toelau vatamo lohoge vatae onobenobe bahataeau toelalu. Kebiau abu isivi unahamo toelaholisito vaveve toelau lohoale kemoike abu toelalu. Isito Dilavau subutaike vaveve toelau lohoveve ke hilokanu. Kateike au vai onobenobe bahata hoesegeveveve humaha mamonu. Au isivialeike au lohomale kela au ata malevei au ese toevei au onobenobe vale kebiata hoesegevege abu tota dua vai. Isito novae vani komo au onobenobe vaeveale keau keate mole eseveu uho vage tumuu hamale ke nahate. Abuta isivilahale Dilavau au ata malevei au ese toevemale ke vanila tota duaveai.
ROM 8:23 Ige nahita katealiho isivilahalu. Dilavau au Munanae Tumu nahioveale kemo nahi hilokage nahiabuna bae Munanae Tumue vaveve dua moaga malegei. Katealemo nahi hemei ui isiviale Dilavau nahi malevege nahi eseve holisi vavae doga malei uveve dua vai.
ROM 8:24 Nahi gabie uveve dua huhulahale kemo Dilavau nahi malevenu. Nahi gabie uveve dua ke elehaholilu. Nahi gabie uveve dua ke elehaliege nahi bae ke hemei ulivebene. Isito aike nahi ke hemei uma.
ROM 8:25 Nahi aike uveve dua ke elehaholilu. Isito nahi ke huhulahai kabebi halevaito ke hemei negolahai uma.
ROM 8:26 Dilava Munanae Tumuna vani bahata nahie tedaevege nahiabuna negolahagei. Nahi hoto vade loui Dilava imihamale ke nahi hilokaholilu. Dilava imihaveve hotobeu nahiemo uoholige Munanae Tumuna nahiho Dilava imiha tumutumuai.
ROM 8:27 Ige Dilavau ata bahatae uvu hilokamale kemo auna Munanae Tumue huhuihuhui hilokai isivive vagei. Kosealemo Munanae Tumuu vani bahata Dilava isivimo ataveho imihama.
ROM 8:28 Dilavau au isivimo nahi hohavege nahi uvu bahata omiale kemo nahi hilokage vaveve vadeu nahiemo lohoge Dilavana kemo nahi hoesegeve dua vai.
ROM 8:29 Dilavau subuta hilokale auna nahie tabagevei. Katealemo keu isiviale nahi move nahate vai. Move keu vasohuta ui nahi bahatae nana baluga nahate holinu. Ige nahiau hohuvuiabe nahate holilu.
ROM 8:30 Dilavau nahie hohavei nahi tabagevei nahie uvu hoesegevei nahiho loui avoe, “Laeau di nimo duave. Lana bae gabie di ataga kemo uve.”
ROM 8:31 Dilavau nahiho vaveve kateale valemo nahiabuna ono vade loui. Dilavau nahehi uge atabeu bae nahi aiogevelivebene.
ROM 8:32 Dilavau au moe humaha ke bamuoholisito ke hanavoge keu nahi bahataho hatinu. Katealemo auna au isivimo onobenobe bahata nahiovei.
ROM 8:33 Dilavau au ata tabagevei hoesegevege abu nivemo duaveale kemo atabeu bae koseale loulivebene. “La keau vaveve toela vamalea.”
ROM 8:34 Iesu Keliso keike hatai hovelahai Dilava ada inuteve ugulamoi nahiho Dilava imihama.
ROM 8:35 Kelisou au isivi nahioveale kemo atabeu bae ke bamulivebene. Ige vavevebe toelau bae ke bamulivebene. Mesoho vatetumuu nahi malevege mesoho nahi vaelahai mesoho ogoholige mesoho ataeau isiviai nahie havege nahi haluvige vaveve katealeau bae Kelisou au isivi nahioveale ke bamulivebene.
ROM 8:36 Bukae Hotomo Deividiu Dilava imihai loui avoe, “A lovimoike abu vani bahata no kaovei nohavema. Niabemo noeau mamoe nahate. Mamoe havei enoeabe bohiale ke nahate abu isiviai nohavei.”
ROM 8:37 Keau subuta vaveve kateale vama. Isi aike katelahama. Isito Kelisou au isivi nahioveale kemo nahiabuna vaveve kebiamo negolahai ugei.
ROM 8:38 Katealemo di hilokage vaveve katealebeu bae Keliso isivi ke nahiemo bamulivebene. Nahi ui mesoho haluvige vaveve katealebeu bae Keliso isivi ke nahiemo bamulivebene. Ige anelubeau mesoho munanae toelaeau nahie bamuevelivebene. Isi vaveve vadeu aike nahiemo lohomale mesoho gabie lohoveve keau kemo bae nahie bamuevelivebene.
ROM 8:39 Dilavau otogo vai vata vale kemo onobeu bae nahi bamuevelivebene. Nahie Kosive Iesu Kelisou nahiho hatiale kemo nahi hilokage Dilavau au uvu nahiovenu. Iale kemo onobeu bae nahie bamuevelivebene. Isito vani bahata nahiabuna Dilava isivimo ui tigei.
ROM 9:1 Dau Keliso ata. Dau loboholisito hoto seleve louma. Munanae Tumuu vani bahata di uvumo umale kemo di hilokage di hoto kou seleve.
ROM 9:2 Di ataho di uvuu tumuige di kemo uvu baluganu.
ROM 9:3 Di uvue ataeau Dilava kabebihavoale kemo di abuho uvuanu. Katealemo di isiviale Dilavau kebia totonamo di aiohavoge di Iesu isivi kemo uoholige elike di ata keau kemo lulelelahai.
ROM 9:4 Dilavau subuta Iselala ata kebia tabagevege abu eseabe holisi atagave elehalu. Dilavau au ata kebiahi ui hoesegeveveve hoto abuho lounu. Isi au menakata ovei au vaveve hoto loui mamoale kemo abu guliguli seleve valu.
ROM 9:5 Dilavau subuta buluveabe tabagevege Iselala ataeau valada kebiamo loholu. Ige Keliso keta valadaeabemo lohonu. Keu ata bahata onobenobe bahatae Kosive. Katealemo nahi vani bahata Dilava ivi ebagevai hoesehavogei. Hoto keu seleve.
ROM 9:6 Dilavau au hoto loui mamoale keu dobaholinu. Iselala ata keau bahata Dilava ata holioholilu. Isito Iselala ata kebiamo Dilavau ata degomole tabagevege abu atave holilu.
ROM 9:7 Ebalahamu valada keau bahata Dilava ata holioholilu. Isito Dilavau degomole tabagevege keau atave holilu. Dilavau Ebalahamuho loui avoe, “A mo Aisiki ke eseabuna a valada holisi.”
ROM 9:8 Hoto kemo nahi hilokage Ebalahamu valada bahata keau Dilava ata holioholilu. Isito Iselala ata oleuoleu Dilavau au hoto loui mamoale ke evisi kemo uge keau Ebalahamu valada selevea.
ROM 9:9 Dilavau au hoto loui Ebalahamuho mamonu. Au namihai avoe, “Di vani mole ebagemale vani kemo dana vuvune aoge a keate Sela kena mo mole mai.”
ROM 9:10 Di kemo hoto mole louge evive. Ebalahamu mo Aisiki keu Lebeka melamenu. Ige kemo move abuitau ua. Ese keau mama igae.
ROM 9:11 Isito ese keau abu neinae unie uvue ui vaveve dua vaveve toela vaholisege Dilavau keate keho loui avoe, “Moe ovokina kena au hohoe isivi vai.” Hoto ke ihuu koseanu. Dilavau vaveveabemo mole ebagemaholinu. Isito Dilavau au isivimo mo igae ebagemai hohavonu.
ROM 9:13 Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, “Di isivi Diekobo ominu. Isito di nanave Iso kabebihavoi halenu.”
ROM 9:14 Dilavau louale kemo nahiabuna vali loui kosea, “Dilava vaveveu inutolotoloholinu.” Ba, nahi kate halevai.
ROM 9:15 Dilavau Mosese namihai avoe, “Dana di isivimo ataho uvuai tedaevei.”
ROM 9:16 Katealemo Dilavau atae isivi atae vavevemo abuho uvuholinu. Isito au isivimoike au abuho uvuai tedaevenu.
ROM 9:17 Bukae Hotomo Dilavau Kini Beloho loui avoe, “Di a mamoge a Egubito vatae kosive holinu. Iale dana aemo di vuvune vaveve vage elike vatae ata bahata keabuna ke evisi hilokai kemo di ivi hoesehavoi.”
ROM 9:18 Hoto kemo nahi hilokage Dilavana isivianiege ataho uvuai tedaevei. Isito olemebia uvuu toloige auna kebia halevege abuna abu isivi vai.
ROM 9:19 Hoto kemo mesoho la molena daho loui kosea, “Dilava vaveve keu kateige vadeuhoike keu nahie vaveve toelamo hoto louma. Ataeau bae Dilava isivi ke bamulivebene.”
ROM 9:20 Ata oleu Dilava vavevemo hoto kateale louge keu toelanu. Ata moleu debata sosibani vage sosibani keu bae avuho hoto koseale loulivebene. “Vadeuhoike a kateale vanu.”
ROM 9:21 Debata sosibani vamale kena au isivimo deba malei sosibani igaegae vagei. Auna isivianiege debata lovi iveve sosibani vaevei. Isi mesoho auna isivianiege momolu otovemale sosibani vaevei.
ROM 9:22 Dilava vaveve keu ke nahate. Auna isivianiege olemeau negoai vaveve toela vai timale kebiamo au itumu hanavoge abu kemo toelai. Isito keu kateholisito hemevei ui isiviale abu hoidevei. Isito abu hoideveholige auna abuho au itumu ke hanavoi.
ROM 9:23 Keu ata hemevei ui isiviale olemeau hoidevei lohoale kebiaho uvuai hoesegevege abu atagave baluga elehai.
ROM 9:24 Dilavau nahi hohavege nahi atave holilu. Nahi degomoleau Diue ata. Isege nahi degomoleau Diue ata holioholilu. Isito au nahi bahata hohavege nahi atave holilu.
ROM 9:25 Au buka mole Hosea kemo loui avoe, “Di ata holioholiale kebia dana hohavege abuna di ata holisi. Di ata oletebiaho isiviholiale kebia dana hohavege abuna di uvue ata holisi.
ROM 9:26 Di subuta Diue ata holioholiale kebiaho loui kosea, ‘Laeau di ata holioholilu.’ Isito dana gabie ata kebiamo ata malevege abuna di ese holisi daluvuta ukolikoliai.”
ROM 9:27 Ige Aisaiau kemo hoto mole lounu. Isi avoe, “Diue ata keabuna davalae esaga nahate moagai. Isito Dilavana kebiamo moagaveite malevei.
ROM 9:28 Vani kela auna vatae atae vaveve kaovai ibinaeabe solekai ovei.”
ROM 9:29 Aisaiau kemo hoto mole lounu. Isi avoe, “Kosive vuvunete keu nahi havehatuvatege nahi Sodomame Gomalame ata kebia nahate vai uoholilu. Isito Kosiveu kateholialemo nahie valadau ua.”
ROM 9:30 Hoto kemo nahi hoto vadeu loui. Diue ata holioholiale keau isiviholiale abu ebika malevei Dilava humaha inutolotolote kemo otoveliho. Isito evieviabe kemoike Dilavau abuho loui avoe, “Laeau di nimo inutolotolotea.”
ROM 9:31 Ige Diue ata keau Mosese menaka ehovai isiviale kemo negolahai Dilava nimo inutolotoloai. Isito keau kemo negoholige Dilavau abuho loui avoe, “Laeau inutolotoloe ata holioholilu.”
ROM 9:32 Vadealemoike Dilavau kateale lounu. Kosealemo abu evievi vaveve vaholisito abu isivie vaveve vama. Abu Munemo hatoi dobuluvilu.
ROM 9:33 Mune ke deiada Bukae Hotou lounu. Isi avoe, “Elehave. Dana Saioni keve Mune mole mamoge ataeabuna Mune kemo hatoi dobuluvisi. Isito oleuoleu abu uvu mai kemo mavoge auna kebia hoesegevei.”
ROM 10:1 Di haokuvuia, di uvu bahata Iselala ata ovei di ata kebiaho guliguliai isiviale abu hoidevege Dilavana kebia malevei.
ROM 10:2 Di hilokage ata keau isivi balugale Dilava hoesehavoi. Isito keau kemo lulele dua vaholilu.
ROM 10:3 Keau Dilavau ata malevei humaha inutolotolote kemo otoveveve ke hilokaholilu. Isito keau abu isivie humahate ke ehovama. Katealemo keau Dilava isivi vai humahave inutolotolote kela tioholima.
ROM 10:4 Kelisou lohoale Mosese menaka ke mai selevetinu. Ige ata oleuoleu abu uvu mai avuemo mavoale keau Dilava nimo inutolotolote ata holilu.
ROM 10:5 Subuta Moseseu hisaliai loui avoe, “Ata oleuoleu isiviai Dilava nimo inutolotoloho valiege menakave bahata ehovai elike kemo ui tigei.
ROM 10:6 Subuta vaveve keu kateanu. Isito aike ata oleuoleu abu evievimo negolahaliege abuna Dilava nimo inutolotololahai. Katealemo lainaho loui kosea, “Olena otogoe tai Keliso melamei dobai lohoi.”
ROM 10:7 Isi lainaho loui kosea, “Olena vatae uvue tai haluvimale kebiamo Keliso melamei lohoi.”
ROM 10:8 Lainaho hoto kateale loulive. Kosealemo Dilava hotoe dua keu laemo ua. No lae tiale la haivege la evievie hoto ke evige hoto keu la uvumo ui la aimo ua.
ROM 10:9 Katealemo lana la aimo loui kosea, “Iesu keu Kosive.” Isi lana la uvu bahatamo huhulahai kosea, “Dilavau hatihatimo Iesu etuvage hovelahanu.” Lana katelahaliege Dilavana la malevei.
ROM 10:10 Nahi nahie uvu bahata Dilava omiale kemo nahi Dilava nimo inutolotololahalu. Iale nahie evievi kemo nahiabuna hotove loui kemo hilokage Dilavana nahi malevei.
ROM 10:11 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Ata oleuoleu abu uvu mai avuemo mavoliege abu bae dolodololahalivebene. Isito abuna ukolikoli malei.”
ROM 10:12 Dilava nimo Diue ata isi Diue ata holioholiale keau mole nahate. Dilava keu ata bahatae Kosive holinu. Katealemo ata oleuoleu Dilava imihage auna kebia tedaeve dua vai.
ROM 10:13 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Ata oleuoleu Kosive ivi loui imihale kebia auna tedaevei ukolikoli ovei.”
ROM 10:14 Hoto keu kateanu. Isito ataeabuna abu uvu mai avuemo mavoholiliege abuna oleve kateai ke imihai. Isi abuna hotove eviholiliege abuna oleve kateai abu uvu mai avuemo mavoi. Ige ataeabuna hotove loui kebia haiveholige abuna oleve kateai hotove evisi.
ROM 10:15 Ige Dilavana hoto loumale ata hanaveholige abuna oleve kateai hoto loui kebia haivei. Bukae Hotou kemo loui avoe, “Hoto loumale ata keabuna hotoe dua mai lohoge ataeabuna kemo vahaeholahai.”
ROM 10:16 Isito ata degomoleau hotoe dua evisi maholilu. Aisaiau kemo loui avoe, “Kosive, ataeau di a hoto loumale ke evioholilu.”
ROM 10:17 Di louale keu koseanu. Ataeau Keliso hoto loui ata haivege degomole abuna hoto ke evisi abu uvu mai avuemo mavoi.
ROM 10:18 Isito ata degomole keau kateale valivebene. La huhuige ataeau subuta hotoe dua ke evioholilu. Ba, seleveta abu ke evilu. Bukae Hotou kemo loui avoe, “Hoto loui ata haivemale keau vata bahatae tiale hoto ke loui ata haivege abu ke evisi gabilahalu.”
ROM 10:19 Di la belageve moleage evive. La huhuige Iselala ata keabuna hoto ke hilokaholilu. Ba, keau ke hilokalu. Moseseu subuta kemo loui avoe, “Di Dilava hoto louge la eviholimale kemo auna ata degomole kebia humaha alavoge abuna hotove evisi vage lana kebia maina mai isi kebiaho itumulahave.”
ROM 10:20 Ige Aisaiau kemo Dilava hoto mole inuta lounu. Isi avoe, “Ataeau di kaovai di elehaholiale kebia dana haivege abuna di hilokai. Ataeau di imihaholimale kebia dana di ebika haivege abuna kemo di hilokai.”
ROM 10:21 Dilava hilokaholimale ata kebiaho Dilavau hoto kateale lounu. Isito Iselala ata kebiaho Dilavau loui avoe, “Di vani bahata di ada hatui isiviale abu dae lohoi. Isito abu di kabebihavoi di hoto evioholilu.”
ROM 11:1 Di la belageve moleage evive. Subuta Iselala ataeau Dilava hoto evioholige Dilavana kebia haleve seleveanu. Ba, keu kateholinu. Dau Iselala ata. Di Ebalahamu valada holisi Benidiamenimo lohonu.
ROM 11:2 Dilavau subuta au ata kebia malevenu. Isi aike kebia haleveholinu. Lana Bukae Hotomo hoto mole huhulahalu. Hoto kemo Ilaidiau Iselala ata kebia vaveve loui Dilava namihanu.
ROM 11:3 Au loui avoe, “Kosive, keau a beloveta ata havei a hoesehavomale mune vitale ke koilahalu. Ige da igae uge abu isiviale dahavoi.”
ROM 11:4 Elaidiau hoto kateale louge Dilavau hotove ibinaho loui avoe, “Ba, di seveni taoseni (7,000) ata malevege abu loboe dilava Baelo ke hoesehavoholisito da igae hoesehavoma.”
ROM 11:5 Subuta Dilavau Iselala ata bahatamo seveni taoseni (7,000) unaha malevenu. Isi novae vani komo ata bahatamo ata degomole malevema. Kebia isivimo maleveholisito au isivimoike au malevema.
ROM 11:6 Atae vaveve kemo au kebia maleveholima. Ataeau ono vade vamale kemo Dilavau maleveholima. Isi abu ono vade vamale kemo au malevevatebene isivive keu seleve holioholinu.
ROM 11:7 Vadealemoike Iselala ata keau Dilava vaveve inutolotolote kaovai elehaholilu. Kosealemo uvuiabeu toloige keau ke elehaholilu. Isito Dilavau aike au isivimo ata degomole tabagevege abu hotove evima.
ROM 11:8 Subuta vaveve kemo Bukae Hotou loui avoe, “Dilavau uvuiabe bamuge huhuihuhuiabeu momanu. Isi niabe bamui golemaeabeta bamuge keau hotove evisi elehaholilu. Subuta keu kateanu. Isi novae vani komo auna katealeta vai.”
ROM 11:9 Deividiu subuta vaveve katealemo hoto mole lounu. Isi avoe, “Keau Dilava hoto evioholisito abu vahaeho lovi vamale ke unaha huhulahai vamale keu mavinahate malevema. Keau kemo dobuluvisi vatetumu malema.
ROM 11:10 Ige Dilavau niabe bamuge keau neniai elehaholima. Isi vani bahata vaveve toela isute hovadaeabemo otovema.”
ROM 11:11 Hoto kemo di la namigevege evive. Lana huhuige Iselala ata keau vaveve kemo dobuluvisi uoholilu. Ba, keau kateholilu. Kosealemo keau vaveve toela vamale kemo Dilavau kebia halevei Iselala ata holioholiale kebiata malevema. Dilavau vaveve kateale vai isiviale Iselala ata keau kebia elegevei touiabe mai isi elike kemo hoidevei.
ROM 11:12 Iselala ata keau vaveve toela vamale kemo Dilavau vatae ata degomole hoesegevenu. Keau dobuluviale kemo Dilavau Iselala ata holioholiale kebia malevei hoesegevenu. Isito vani mole Iselala ata keabuna hoidevei Dilava ehovage auna kebia hoesegevege vatae ataeabuna kemo ue dua vai.
ROM 11:13 Diue ata holioholiale laheho di hoto mole loui la namigevei. Diue ata holioholiale laheho Dilavau di ebagemage di abostolo holisi la haivema. Dilavau di ebagemage di lovive ke vae dua vama.
ROM 11:14 Di kateale vai isiviale di ataeabuna vaveve ke elehai hoidevege Dilavana kebia degomole malevei.
ROM 11:15 Dilavau Diue ata kebia halevege Diue ata holioholiale kebiau Dilavaluvuta igaetolahalu. Diue ata keau nova haluviale kebia nahate. Isito vani mole Dilavana kebia malevege abuna haluvisi hovedeveale ke nahate vai.
ROM 11:16 Ebalahamu isi Diue umuka keau idie alumu ke nahate. Ige valadaeabe keau idie ada kebia nahate. Iale alumuve abuna tumute holige adave kebiatana tumute holisi.
ROM 11:17 Isito idi kemo idie ada degomoleau toelage Dilavau heiovei bohisi botoe idie ada degomole malei lovoeabemo otovenu. Diue ata holioholiale la kebiau botoe idie ada kebia nahate. Isi Diue ata kebia vuvunemo nego malema.
ROM 11:18 Dilavau idie ada degomole bokoale kemo lainaho la ebika tabagevei huhulahai kosea, “Dilavau no malevege noeau duave.” Lainaho katelahalive. Laeau idie ada unahaea. Alumuve keu idie adamo nego maholima. Isito idie adaeau alumuve kemo nego malema.
ROM 11:19 Hoto kemo la degomole abuna loui kosea, “A hoto keu seleve. Isito Dilavau idie ada degomole bokoisege noeau lovoeabemo ua.”
ROM 11:20 La hoto kateale louge keu seleve. Isito lainaho ke huhulahai la ebika tabagevelive. Kosealemo keau abu uvu mai Dilava omiholiale kemoike Dilavau kebia halevenu. Isito laeau la uvu malei Dilava omiale kemoike la lovoeabe malelu. Katealemo lainaho la ebika tabagevelive. Isito Dilava vabuhavoi la ebika nenigeveve.
ROM 11:21 Diue ataeau subuta Dilava idimo idie ada nahate holilu. Isito keau abu uvu mai avuemo mavoholige Dilavau kebia halevenu. Katealemo lainaho la ebika tabagevelive. Lana katelahage Dilavana la halevei.
ROM 11:22 Di louale kemo la Dilava vaveve elehalu. Ata degomoleau subuta dobuluvige Dilavau abuho itumuanu. Isito keu laheho uvuai la tedaevenu. Lana Dilava isivi vage auna la tedaevei tigei. Isito lana isivive vaholige auna la halevei.
ROM 11:23 Ige Diue ataeau subuta dobuluvisi Dilava halevale keabuna tota hoidevei lohoge Dilavana kebia malevei. Dilavana au negomo kebia malevege abuna hoidevei abu subuta umale kemo ui.
ROM 11:24 Diue ata holioholiale laeau botoe idi ke nahate. Isege Diue ata keau bulue idie dua ke nahate. Dilavau bulue idi ke ada bokoai botoe idie ada malei ke lovomo otovege ulilu. Katealemo Dilavana isivianiege idie ada bokoale kebia malei tota lovovemo otovege abuna ulisi.
ROM 11:25 Di haokuvuia, Dilavau subuta hoto ko loui ata namigeveholinu. Evive. Diue ataeau aike Dilava halevage uvuiabeau tololahalu. Isito keau vani bahata tololahai ulivebene. Vani mole Dilavana Diue ata holioholiale kebia malevei gabiage Diue ata keabuna hoidevei. Katealemo lainaho huhulahai loui kosea, “Noeau lulelelahai Diue ata kebia evigevelu.”
ROM 11:26 Dilavana gabie Diue ata bahata malevege abuna uveve dua vai. Bukae Hotou kemo loui avoe, “Ata maleveve Kosive kena Saionimo dobai lohoi Diekobo valadamo vaveve toela bahata ulihage uoholisi.
ROM 11:27 Di abuho hoto loui mamoale kemo dana vaveveabe toela ke ulihai.”
ROM 11:28 Diue ataeau Dilava hotoe dua evioholiale kemo keau Dilava aiohavoma. Isito Diue ata holioholiale laeau vaveveabe kemo hotoe dua malu. Dilavau subuta Diue atae umuka kebia tabagevenu. Katealemo auna au isivimo valadaeabe ata kebia malevei.
ROM 11:29 Dilavau subuta au hoto loui mamoale ke au bae huhuai ke halelivebene. Isito auna au isivimo au ata tabagevei hoesegevei.
ROM 11:30 Ige Diue ata holioholiale laeau subuta Dilava hoto evioholima. Isito Diue ataeau aike Dilava hoto evioholige Dilavau laheho uvuai la malevege la hotove evima.
ROM 11:31 Diue ataeau aike Dilava hoto evioholima. Isito Dilavau laheho uvuai la maleveale ke nahate gabie auna kebiaho uvuai malevei.
ROM 11:32 Dilavau hilokage ata bahata keau hotove evioholimale ataea. Kemo auna au isivimo kebia bahataho uvuai.
ROM 11:33 Nahie Dilava keu baluga. Ige luleleve keta balugataho. Olena huhuihuhuive kaovai vaveveve ke hilokai. Atabeu bae ke hilokalivebene.
ROM 11:34 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Olena Kosive huhuihuhui ke hilokai. Olena huhuihuhui kemo ke haivui.
ROM 11:35 Kosiveu onobenobe bahata vaevenu. Iale olena vali onobe mai Kosive omige au ke ibina vai.”
ROM 11:36 Kosiveu onobenobe bahata vaeveale ke vuvunemo onobenobe bahataeau ui tima. Isi onobenobe bahata keabuna hoesehavogei. Katealemo nahi vani bahata Dilava ivi hoesehavogei. Hoto seleveike.
ROM 12:1 Di haokuvuia, Dilavau nahiho uvuai nahie tedaeveale kemo di la namigevei isiviale la vava hoesegevei vaveve tumute holisi Dilava vahaeho vai hoesehavove. Lana katelahaliege guliguli seleve vave.
ROM 12:2 Lainaho vatae vaveve ehovagelive. Isito huhuihuhuie doga vai Dilava ehovage auna la huhuihuhui ekovehage lana kemo isivive hilokai vahaehove vai hoesehavove.
ROM 12:3 Dilavau au uvu daoi di hoesehavoale kemo di la bahataho louma. Lainaho la ebika unaha huhuevei la ebia malei hatuevelive. Isito Dilavau au evievi laoveale kemo la vaveve huhuevei la ebika tatolevave.
ROM 12:4 Nahie vava keu igae holioholinu. Isito velo, ada, golema, nie bai kebiamo nahi vaveve igaegae vama.
ROM 12:5 Ke nahate nahiau moagamoaga. Isito Iesu Keliso kemo nahiau bahata igae. Iale kemo nahiabuna igaegaeai mole hoesegevei.
ROM 12:6 Katealemo Dilavau au uvu nahiovei au lovi igaegaeai nahioveale ke nahi vai. Isi mesoho au hoto louveve ke lovi nahiovege nahi evievimo hoto ke loui ata haivei.
ROM 12:7 Isi mesoho au ata tedaeveve ke lovi nahiovege nahi ke vai. Isi mesoho au ata haiveveve lovi ke nahiovege nahi ke vai.
ROM 12:8 Isi mesoho au ata negotieveve lovi ke nahiovege nahi ke vai. Isi mesoho au ata degomoleau kunaiholimale kebia tedaeveho louge nahi kebia tedaeve dua vai. Isi mesoho au ata nibieveve vuvune nahiovege nahi kebia nibieve dua vai. Isi mesoho au isiviale nahi ata degomoleho uvulahai tedaevege nahi vahaehota ke vai.
ROM 12:9 Moleho isivilahai mole tedaevemale kemo lainaho mole lobogevelive. Vaveve toela vai mole aiogeve halevave. Isito vaveve dua la vamale ke unaha vageve.
ROM 12:10 Kelisoluvuta igaetolahai molehi haokuvulahale kemo moleho isivilahai mole tedaeveve. Lainaho mole aiogevelive. Isito mole hoesegeveve.
ROM 12:11 Lainaho Kosive lovimo kabebilahalive. Isito tubunalahai lovie dua vave.
ROM 12:12 Gabie vavevete keho huhulahai vahaeholahave. Vatetumuu laemo lohosege avuemo negolahave. Isi vani bahata Dilava imihageve.
ROM 12:13 Dilava ataeau kunaiholimale kebia tedaeveve. Ataeau deiai lohoge malevei o hatueveve.
ROM 12:14 Ata oleu la aiogevege lainaho vaveveve toela ke ibina vai avuho lougelive. Isito Dilava imihage auna ke hoesehavoi.
ROM 12:15 Ata oleuoleu vahaeholahage kebiahi vahaeholahave. Isi ata oleuoleu uvulahai ninalahage kebiahi uvulahai ninalahave.
ROM 12:16 La vaveve dua vamale ke ata bahataho vageve. Lainaho la ebika malei hatuevei loui kosea, “Noeau atae dua.” Isito la ebika tatolevai ivioholimale kebiata tedaevegeve.
ROM 12:17 Ata oleu laemo vaveve toela vage lainaho vaveve toelata ibinave valive. Isito vaveve dua vai mole hoesegevege ataeau la vaveve dua ke elehai hilokage vaveve katealeu duave.
ROM 12:18 Lainaho atahi uveve toela valive. Isito negolahai ata bahatahi uveve dua vai ugeve.
ROM 12:19 Di haokuvuia ataeau la aiogevege lainaho ke ibina valive. Isito ke halevage Dilavana bae ke ibina vai. Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, “Ataeau la aiogevege lainaho ke ibina valive. Dana bae vaveveabe ke ibina ovei.”
ROM 12:20 Katealemo Bukae Hotou louale ko nahate vageve. Au loui avoe, “La aiogevemale ata keau vaelahage lovi oveve. Mesoho keau enulahage e hai oveve. Lana vaveve kateale abuemo vage keabuna abu laemo vaveve toela vale ke huhulahai matilahai.”
ROM 12:21 Lainaho vaveve toela keho humaha alavogelive. Isito vaveve dua vai avuemo negolahage vaveve toelau bae la malevelivebene.
ROM 13:1 Di hoto mole louge evive. Nahi bahata vatae gamani kosive kebia hoto evigei. Kosealemo Dilavaike au isivimo kebia otovege abu vuvune malei gamani holilu.
ROM 13:2 Ata olemeau kosive kebia hoto evioholiliege Dilava hototaike abu ke evioholilu. Keabuna katelahage Dilavana kebiamo hoto loui ibinae toela ovei.
ROM 13:3 Hoto evioholisi vaveve toela vamale keau bae kosive kebia vabugevelivebene. Isito hoto evisi vaveve dua vamale keabuna kosive kebia vabugevei hotoeabe evisi. Lana isivilahai kosive kebia vabugevei vaveve dua vage keabuna la hoesegevei.
ROM 13:4 Dilavau kosive kebia tabagevege keau la uveve dua valiho lovilahai la tedaevema. Isito lana vaveve toela valiege kemo vabulahave. Kosealemo abuna abu vuvunemo la vaveve toelae ibina vai. Dilavau kebia tabagevei isiviale keau vaveve toela vamale kebia ibina ovei.
ROM 13:5 Nahi hilokage menaka ehovamale keu duave. Isito nahiabuna menaka ehovaholiliege Dilavana ibinae toela nahiovei. Katealemo gamanie hoto evisi ehovave.
ROM 13:6 Dilavau gamani kosive kebia tabagevege keau lovilahai la tedaevema. Katealemo abu louge hotoeabe evisi takesie moni otovegeve.
ROM 13:7 Abu takesi otoveveve deiada louge ke vai kebia vabugevei hotoeabe evisi hoesegeve dua vave.
ROM 13:8 Lana ata molemo onobe maliege ke ibina vai omive. Lainaho ke momahavolive. Isito moleho isivilahai mole tedaeveve. Kosealemo ata oleu au haoka isivi omisi hoesehavoale keu menakae hoto bahataike au ke vanu.
ROM 13:9 Menakae hoto keu loui avoe, “Lainaho mole keatehi hotohotoai ladevegelive. Lainaho ata havelive. Lainaho vavoloalive. Lainaho la haokuvue kunai elegevei isivilahalive.” Isi menaka degomole kebiatamo hoto kou baluganu. Hoto keu avoe, “Nahi nahie ebika isivi oveale ke nahate nahi nahie haokuvu kebia isivi ovei kebia hoesegevei.”
ROM 13:10 Nahi moleho isivilahai mole tedaevemale kemo nahi bae molemo vaveve toela valivebene. Nahi isivi mole ovemale kemo nahi menakae hoto bahataike evisi vama.
ROM 13:11 La hilokage vanie gabiu lohoma. Katealemo ladeve halevave. Isito hovedevei di louale ke nahate vave. Kosealemo nahi subuta nahie uvu mai Dilava omiale vani keu egeanu. Isito Dilavau nahie maleveve vani keu vuguvuguanu.
ROM 13:12 Vaviu aike uoholima. Isege vau alamoma. Katealemo nahi vavie vaveve vamale ke halevaito atagae vaveve vai vaveve toela bamui.
ROM 13:13 Nahiau atagae ataea. Katealemo nahi vaveve dua unaha vai ui. Nahi iveve toela va halevai e toela i halevai keate vavolo halevai teibae vaveve halevai mole have halevai mole maina mai i halevai.
ROM 13:14 Isito nahie Kosive Iesu Keliso ke vaveve unaha vai nahie vavae isivie toela nahi vamale ke va halevai.
ROM 14:1 Evievi ata moleu lae lohoi Bukae Hotomo hoto vade louge lainaho avuho itumuai hotove koiagei. Isito halege au huhuale ke loui.
ROM 14:2 Evievi ata molena loui kosea, “Dana lovi bahata igei.” Ige evievi ata molena loui kosea, “Dana mesia i haleito bulue lovi unaha igei.”
ROM 14:3 Lovi bahata imale keau mesia ioholimale kebia vavevemo hoto louge keu toelanu. Ige mesia ioholimale keau lovi bahata imale kebia vavevemo hoto louge keu toelanu. Kosealemo Dilavau kebia malevege keau esemuve holilu.
ROM 14:4 Keau esemuve holiale kemo olena kebia vavevemo hoto loui. Lainaho katelahalive. Isito Kosive igae kena vaveveabemo hoto loui. Vaveveabeu dua vage mesoho toelage kena ke kaovai hoesegevege keabuna hovedevei negolahai.
ROM 14:5 Ata degomoleau huhuige vani moleu tumute. Ige vani degomoleau tumuoholilu. Isege ata degomoleau huhuige vani bahata keau mole nahate. Hoto kemo nahi huhuihuhui abui va halevaito igaegaeai nahi ebikaho huhulahai.
ROM 14:6 Ata degomoleau vani mole ebagevai huhulahai kemo Dilava hoesehavoma. Ige ata degomoleau lovi bahata iveve kemo lovi ke hoesehavoi ke isi kemo Kosive hoesehavoma. Isege ata degomoleau mesia ioholimale keau Dilava ivi hoesehavoi mesia ke ioholisi kemo Kosive hoesehavoma.
ROM 14:7 Nahiau nahie ahuvela ui haluviholima.
ROM 14:8 Isito Kosiveluvuta ui haluvima. Nahi ui mesoho haluviliege nahiau bahata Kosive ataea.
ROM 14:9 Kelisou hatai hovelahale kemo haluviale isi nita uale kebia Kosive holinu.
ROM 14:10 Katealemo la vadeuhoike la haokuvue vavevemo hoto loui aiogevema. Nahiabuna bahata Dilava nimo lavisege auna nahie vaveve kaovai kemo hoto loui.
ROM 14:11 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Dau vani bahata uveve Kosive. Katealemo ata bahataeabuna di nimo kome bokoai vata bisi. Isi keabuna di ivi hoesehavoi loui kosea, ‘Dilava.’”
ROM 14:12 Kosiveu hoto kateale louale kemo nahiabuna igaegaeai nivemo lavisi nahi vamale ke loui.
ROM 14:13 Katealemo lainaho mole vavevemo hoto loui mole aiogevelive. Isi mesoho vaveve mole vage abu kemo dobuluvisi vaveve toela valive. Isito vaveve dua unaha vai la haokuvu kebia hoesegeveve.
ROM 14:14 Di nahie Kosive Iesu keti igaetoale kemo di hilokage iveve lovimo toelabeu uoholinu. Isito ata olemebiau huhuige lovi keu toelage lovi kena abuemo toelai.
ROM 14:15 Katealemo lana la haoka nimo mesia mole au ioholimale ke ige uvuvena kemo toelage la ke aiohavolu. La kemo ke isivi omioholilu. Kelisou ata keho hatialemo lainaho lovi ke isi ke aiohavolive.
ROM 14:16 La huhuige la ke iale keu duave. Isito la haokae nimo la ke ige auna huhuai kosea, “Keu toelanu.” Kate halevave.
ROM 14:17 Nahi Dilava adae vuvunemo ui lovi isi e iveve keu baluga holioholinu. Isito Dilavau au Munanae Tumu nahiovege nahi kemo vaveve inutolotolote vai uveve dua vai vahaeholahaveve keu baluga.
ROM 14:18 Iale oleuoleu vaveve katealemo Keliso hoto evisi ehomage Dilavana kemo vahaehoabe vai. Ige ataeabuna vaveveabe elehai loui kosea, “Vaveveabe keu duave.”
ROM 14:19 Katealemo nahi vani bahata molehi uveve dua vai mole tedaevei kemo negolahagei.
ROM 14:20 Lainaho lovi iveve kemo Dilava vaveve aiohavolive. Nahi lovi bahata iveve keau duave. Isito lana la haokae nimo lovi mole au ioholimale ke ige kena ke elehai avuta ke isi huhuige au lovi iale keu avuemo toelage lana kemo vaveve toela vave.
ROM 14:21 Isito vaveve duaike ko. Lainaho mesia mole isi e mole isi vaveve mole la haoka nimo vage au kemo dobalive.
ROM 14:22 Hoto kemo la huhuihuhui mole vasege la haokau huhuihuhui mole vage lainaho kemo la haoka aiohavolive. Isito Dilava imihage auna ke hilokai. Lana la iveve ke huhulahai Dilava nimo ke ige Dilavau kemo hoto louholige lana kemo vahaeholahave.
ROM 14:23 La huhuige lovi moleu laemo toelasege la ke ige Dilavana kemo hoto loui. Kosealemo la huhuige lovi keu laemo toelanu. Isito la ke iale keu vaveve toelaike la ke valu. Isi la vaveve onoleta huhuige keu laemo toelasege la ke vale keta vaveve toelaike la ke valu.
ROM 15:1 Evievimo negolahamale nahiau evievimo negoholimale kebia tedaevei nahie ebika unaha huhu halevai.
ROM 15:2 Isi nahie haokuvu huhuevei kebia tedaevege abu evievimo negolahai.
ROM 15:3 Keliso keu au ebika unaha huhuoholinu. Kemo Bukae Hotou loui avoe, “Ataeau hotoe toela loui Dilava aiohavoale hoto ke bahatau daemo lohonu.” Kelisoike hoto ke mai selevetinu.
ROM 15:4 Abu subuta Bukae Hotomo hisaliale hoto ke bahatau nahie haivege nahi kemo kabebiholisito negolahai gabie vaveve ke huhulahama.
ROM 15:5 Dilava keike nahie tedaevege nahi kabebiholisito kemo negolahai uma. Katealemo di isiviale keu la negotievege la Iesu Keliso vaveve ke huhulahai uvu igaemo mole hoesegevei.
ROM 15:6 Ige elike nahi bahata uvu igaelahai hoto igaemo nahie Kosive Iesu Keliso ke Mama hoesehavoi.
ROM 15:7 Kelisou nahie hoesegevei nahie tedaevemale ke nahate nahi mole tedaevei mole hoesegevegei. Nahi katelahage ataeabuna Dilava ivi ebagevai hoesehavoi.
ROM 15:8 Di kemo hoto mole louge evive. Dilavau subuta Diue buluve kebiaho hoto loui mamonu. Iniale vani mole Kelisou Diue esemu holisi Dilavau hoto louale ke mai selevetige nahi kemo hilokage Dilava hoto keu seleve.
ROM 15:9 Kelisou ke vai isiviale Diue ata holioholiale keau Dilavau abuho uvuai tedaeveale kemo abu hoesehavoi. Bukae Hotou kemo loui avoe, “Dana Diue ata holioholiale kebiahi a ivi ebagevai nogoli loui a ivi hoesehavoi.”
ROM 15:10 Isi tota loui avoe, “Diue ata holioholiale lana Dilava atahi igaetolahai vahaeholahave.”
ROM 15:11 Isi tota loui avoe, “Diue ata holioholiale la bahata oleve keve umale la bahata Kosive ivi hoesehavove.”
ROM 15:12 Ige Bukae Hotomo Aisaiau loui avoe, “Deividi mama Diesi ke valadana bae lohoi. Dilavau ke ebagemage auna Diue ata holioholiale kebia kosive holige keabuna ke huhulahai abu uvu avuemo mavoi.”
ROM 15:13 Dilava keu gabie vaveveu lohoveve ke kosive. Iale la evievimo di isiviale au uveve dua laovege lana kemo vahaeholahave. Ige elike Munanae Tumue vuvune kemo lana Dilavau gabie vaveve ke huhu balugave.
ROM 15:14 Di haokuvuia, di hilokage la bahataeau lulelelahai vaveve dua vai kemo negolahai mole haivema.
ROM 15:15 Isito di subuta loui la haiveale kemo di isiviale tota levaleva komo isuta loui la namigevei la negotievei. Dilavau au uvu daoi di tedahoge di lovive ko vai la haivema.
ROM 15:16 Di Iesu Keliso esemu holisi Dilava hoto loui Diue ata holioholiale kebia haivema. Di kateige Munanae Tumuu uvuiabe hoesegevei malevege keau Dilava nimo duave.
ROM 15:17 Di Iesu Kelisoti igaetoai Dilava lovi vae dua vamale kemo di vahaehoanu.
ROM 15:18 Isito di isiviholiale di vamale ke louliho. Keliso keike nego daoge di Diue ata holioholiale kebia haivege abu Dilava hoto evisi ehovama.
ROM 15:19 Di hoto negote loui Munanae Tumue vuvunemo vaveve nimolete vai vikoe vaveve vage keau kemo Dilava ehovalu. Di Dielusalemae lamisi Keliso hotoe dua loui o igaegae kebia haivei tialeu Ililikami ketala velemanu.
ROM 15:20 Di isiviale vani bahata ataeau Iesu Keliso hotoe dua evioholimale kebia haivege abu hoto ke evisi. Di isiviholiale ataeau Iesu hoto eviale keve taliho. Di isiviholinu subuta ata moleu loviale kemo lovialiho.
ROM 15:21 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Ataeau hotove evioholimale keabuna hotove evisi kemo lulelelahai.”
ROM 15:22 Vani moaga di isiviai lae lohoi la elegevei. Isito di kove lovi baluga vamale keu di tiveve humaha bamunu.
ROM 15:23 Vagana moaga di la elegeveholinu. Isito di aike kove loviamaleu uoholima. Iale dana bae lae lohoniege la elegevei.
ROM 15:24 Di huhuale keu koseanu. Di isiviale matama mole Sibeini keve tai. Isito dana vasohuta Lomae lohoniege la elegevei lahehi ukaukaniege Sibeinie tiho vage di tedahoge di tai.
ROM 15:25 Isito dana vasohuta Dielusalemae tai keve Dilava ata tedaevei hoesegevei.
ROM 15:26 Kosealemo Masedonia ekalesia isi Giliki ekalesia keau abu isivimo Dilava ataeau kunaiholimale kebia tedaevei moni otoveale ke dana malei Dielusalemae tai.
ROM 15:27 Di kebia namigeveholinu. Isito keau abu isivimoike moni ke otovelu. Abu katelahale keu duave. Kosealemo vasohuta Diue ataeau Dielusalemae umale keau Dilava hotomo Diue ata holioholiale kebia tedaevelu. Ige Diue ata holioholiale keau abu kunaimo Diue ata kebia tedaevelu.
ROM 15:28 Dana moni ke malei Dielusalema ata kebia ovege uoholige dana lohoniege la elegeveito tota halei Sibeinie tai.
ROM 15:29 Di hilokage dana lae lohoi Keliso hoto loui la haivege auna la hoesegeve dua vai.
ROM 15:30 Di haokuvuia, nahie Kosive Iesu Keliso keu nahi hoesegevege Dilava Munanae Tumuu au isivi nahioveale kemo di isiviale daluvuta igaetolahai guligulilahai daho Dilava imihave.
ROM 15:31 La daho guligulilahage evieviholimale ataeau Diudiae umale keau bae dahavolivebene. Isi tota daho guligulilahage Diue evievi ataeau Dielusalemae umale keabuna Diue ata holioholialeau moni otovege di malei oveveve ke kabebihavo halevaito moniabe ke malei vahaeholahai.
ROM 15:32 Keabuna katelahage datana kemo vahaehoai. Ige Dilavau isiviage dana lae lohoge nahi mole negotievei.
ROM 15:33 Di isiviale Dilavau nahie uvu hoesegevege nahi vani bahata uveveve duamo ugei. Hoto seleveike.
ROM 16:1 Di hoto mole louge evive. Nahie evievi keate mole keu Senikilia dubumo loviai ata kebia tedaevema. Iviveike Voibe.
ROM 16:2 Keate keu lae lohoge Kosive ivimo mai o hatuve. Laeau Dilava ataea. Katealemo onobeu avuemo uoholige ke tedahoi omive. Keate keu ata moaga tedaeve dua vai data tedahonu.
ROM 16:3 Akuilau abu mahina Bisilati daluvuta Iesu Keliso lovi vamale ataea. Di vahaeho hoto ko hanavoi isiviale la ko loui namigevei.
ROM 16:4 Vani mole ataeau dahavoho vasege keau di tedaholu. Katealemo di vahaehoabe vanu. Ige Diue ata holioholiale kebiamo degomoleau ekalesia holiale kebiata vahaehoabe valu.
ROM 16:5 Ekalesiau kebia omo guligulilahamale kebiaho di vahaeho hoto ko loui namigeveve. Di uvue haoka mole Ebanatasi keho di vahaeho hoto kota loui namihave. Malaha keu vasohuta Esia vatae Keliso hoto evisi evievi ata holinu.
ROM 16:6 Keate mole Meli keu laemo loviai negoimale keho di vahaeho hoto ko loui namihave.
ROM 16:7 Isi Diue ata abuita Adolonikasi isi Diuniasi kebiaho di vahaeho hoto loui namigeveve. Keau subuta daluvuta dibulae ua. Abostolo ataeau kebia hilokagevelu. Di subuta evievi ata holioholisege keau Keliso ehovai evievi ata holilu.
ROM 16:8 Di vahaeho hoto ko loui di uvue haoka Abilatasi namihave. Keu Kosive ata.
ROM 16:9 Keliso lovimo nahi tedaevemale Ebanasi keho di vahaeho hoto ko loui namihave. Isi di uvue haoka mole Sitakasi keta namihave.
ROM 16:10 Ige ata mole Abelasi keu Keliso lovi haleholisito kemo negoimale keho di vahaeho hoto loui namihave. Isi Alistobulasi omo umale kebiaho di vahaeho hoto ko loui namigeveve.
ROM 16:11 Ige Helodioni no avuti Diue ata holiale keho di vahaeho hoto ko loui namihave. Isi di haokuvuiau Kosive ata holisi Nasisasi omo umale kebiata namigeveve.
ROM 16:12 Keate abuita Talaivanea isi Talaivosa keau Kosive lovimo negolahamale kebiaho di vahaeho hoto ko loui namigeveve. Isi di uvue haoka Besisi keu Kosive lovimo negoimale keho di vahaeho hoto ko loui namihave.
ROM 16:13 Luvasiu Kosivemo lovie dua vamale keho di vahaeho hoto ko loui namihave. Isi neinaveu vani bahata di mai au mo toamale ke namihave.
ROM 16:14 Isi Asikitasi, Belegoni, Hemesi, Batobasi, Hemasi, isi ekalesia ata bahata kebiahi umale kebia bahataho di vahaeho hoto ko loui namigeveve.
ROM 16:15 Isi Bilologasi, Diulia, Neleasi isi amakinive, Olimibasi, isi Dilava ata bahata keve umale kebiaho di vahaeho hoto ko loui namigeveve.
ROM 16:16 Di isiviale la mole elegeveliege mole vahaeho vai mole ada hatuve. Keliso ataeau kove umale keau bahata laheho abu vahaeho hoto ko hanavolu.
ROM 16:17 Di haokuvuia, dana hoto mole loui la namigevei. La subuta hotoe dua evisi malu. Ige ata degomoleau lae lohoi la uvu isi la tasaligevema. Katealemo nenilahai ata kebia vaveve aehave.
ROM 16:18 Ata keau vaveve kateale vamale keau nahie Kosive Iesu Keliso lovi vaholima. Isito keau abu isivi vaveveike abu ke vama. Hotoeabe kena heai dua vai. Hoto kemo abuna luleleholimale kebia lobogevei malevegei.
ROM 16:19 Laeau hotoeabe evioholisito hotoe dua evisi ehovama. Katealemo di la vahaeho vai isiviale la vaveve duamo lulelelahaito vaveve toela huhu halevai.
ROM 16:20 Dilava keu uveve dua nahioveveve ke Kosive. Katealemo auna vuvune laovei la negotievege lana Setene vaveve toela ke aehai negolahai tigeve. Ige di isiviale nahie Kosive Iesu keu vani bahata la huhuevei la hoesegevegei.
ROM 16:21 Di haoka Timoti daiti loviamale keu laheho au vahaeho hoto hanavonu. Ige Lusiasi, Diesoni isi Sosibata keau abuta laheho abu vahaeho hoto hanavolu. Keau no abuhi Diue ataea.
ROM 16:22 Di lousege di hoto hisaliamale ivilike Tesiasi keu avuta Kosive ata. Kemo au avuta laheho vahaeho hoto ko hanavonu.
ROM 16:23 Ige Gaeasi keu di mai o hatui ekalesia bahata hoesegevemale keta laheho vahaeho hoto ko hanavonu. Ige taunie moni nalimale Elasitasi isi nahie haoka Koatasi keau laheho vahaeho hoto ko hanavolu.
ROM 16:24 Di isiviale nahie Kosive Iesu Keliso keu vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hoto keu seleve.
ROM 16:25 Di Dilava ivi ebagevai hoesehavoi isiviale au vuvune laovei la negotievege lana di Iesu Keliso hotoe dua loumale kemo negolahai uve. Dilavau subuta au hoto mahogovage ataeau ke hilokaholilu. Isito au nova au hoto ke daiai nahi haivege nahi hilokalu.
ROM 16:26 Subuta beloveta keau hoto ke hisalilahage ataeau kemo luleleholilu. Isito ukolikoli Dilavau aike hoto ke daiage ata bahataeau ke hilokalu. Ige ata oleuoleu isivilahaliege hoto ke evisi abu uvu mai avuemo mavoi ehovai tai.
ROM 16:27 Dilava ke igaeu lulelete. Katealemo nahi vani bahata Iesu Kelisomo Dilava ivi ebagevai hoesehavogei. Di hotoe gabiu kemo kateanu.
1CO 1:1 Dau di ivilike Bolo. Dilavau au isivimo di hohavoge di Iesu Keliso abostolo holisi lovive vama. Da isi nahie haoka mole Soseteni noeabulike levaleva ko laheho hanavoma.
1CO 1:2 Dilava ataeau Koliniti oe umale lahehoike no ko hanavoma. Dilavau la hohavei isiviale la Iesu Keliso ata holisi vaveveve nahate vai. Kemoike no laheho levaleva ko hanavoma. Isi ataeau oleve keve nahie Kosive Iesu Keliso ke ivi hoesehavomale kebia bahatahoike no hoto ko hisaliai hanavoma. Iesu keu kebia bahata isi nahi bahatae Kosive.
1CO 1:3 Di isivialeike nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
1CO 1:4 Di vani bahata laheho guliguliai Dilava imihama. Kosealemo keu Iesu Kelisomo la huhuevei la hoesegevenu.
1CO 1:5 La Iesuluvuta igaetolahale kemo Dilavau la vaveve bahata hoesegevege la kemo lulele baluga malei hotove louma.
1CO 1:6 Di subuta Keliso hoto loui la haiveale keu la uvumo u tumutumuanu.
1CO 1:7 Katealemo laeau nahie Kosive Iesu Kelisou lohoveve ke hemei umale kemo Dilavau la hoesegevei au lovi vaveve vuvune laovenu.
1CO 1:8 Auna la negotievelage vanie gabila nahie Kosive Iesu Keliso keu lohoge vaveve toelabeu bae laemo ulivebene.
1CO 1:9 Nahi hilokage Dilavau la negotieveho louale ke auna vai. Dilavau la hohavei isivialeike la move Iesu Keliso nahie Kosive keluvuta igaetolahai ui.
1CO 1:10 Di haokuvuia, nahie Kosive Iesu Keliso ke ivimo di la namigevema. Lainaho mole tasalievei uvu abuialive. Isito la bahata uvu igaeave. Lana katelahaliege igaetolahai huhuihuhui igae vageve.
1CO 1:11 Di haokuvuia, Koloe omo umale ata degomoleau di namihage di hilokage la moleho itumue hoto loui mole aiogevema.
1CO 1:12 Di louale keu koseanu. La degomoleau loui kosea, “No Bolo ehovama.” Ige la degomoleau loui kosea, “No Abolosi ehovama.” Ige la degomoleau loui kosea, “No Bita ehovama.” Ige la degomoleau loui kosea, “No Keliso ke ehovama.” La hoto kateale louge keu toelanu.
1CO 1:13 Di la namigevema. Kelisonike la tasalievenu. Mena la huhuige Bolo danike laheho idie domo hatinu. Lana di ivimonike babatisolahalu.
1CO 1:14 Di kateholinu. Di la babatisogeveholinu. Isito Kilisibasi isi Gaiasi ata abuita ke unaha di babatisogevenu. Di ata moaga babatisogeveholiale keu duave.
1CO 1:15 Kosealemo labeu bae koseale loulivebene. “Noeau Bolo ivimoike babatisolahalu.”
1CO 1:16 Di huhuige di ata moaga babatisogeveholinu. Isito di ata abuita kebia babatisogevei Sitevanasi omo umale kebiata babatisogevenu.
1CO 1:17 Ata babatisogeveho Kelisou di hanavoholinu. Isito hotove dua loulihoike au di hanavonu. Keu isiviholialeike di atae lulelemo hoto ke louliho. Dana kateige Kelisou idie domo hatiale ke vuvuneu bae daemo ulivebene.
1CO 1:18 Ata oleuoleu evioholisito hatihatie humahala timale keau Kelisou idie domo hatiale hoto kemo luleleholisi huhulahai loui avoe, “Momae hotoike.” Isito nahiau ukolikolie humahala timale nahi hilokage hoto kemo Dilava vuvuneu ua.
1CO 1:19 Bukae hotomo Dilavau loui avoe, “Dana luleletebiamo luleleabe malege auna uoholisi. Isi ataeau abu lulelemo ono vade vamale ke dana bamui.”
1CO 1:20 Dilava hoto kemo vatae vavevemo luleleamale keabuna oleve kateai. Ige vatae vaveve huhulahai kemo lulelelahamale keabuna oleve kateai. Dilavau nahie haivege nahi hilokage vatae lulele keu momae vaveve.
1CO 1:21 Dilavau au lulelemo humahadaeabe bamuge ataeau bae abu lulelemo Dilava hilokalivebene. Ataeau huhuige nahi Dilava hoto loumale keu momae hoto. Isito ata oleuoleu hoto ke evisi kemo lulelelahage Dilavana kebia malevei.
1CO 1:22 Diue ataeau isiviai vikoe vaveve elehai hilokaito bae hoto ke ehovai. Isege Giliki ataeau hoto keho isiviholisi vatae lulele ke unaha kaovama.
1CO 1:23 Isito nahiau Iesu Kelisou idie domo hatiale ke hoto loui ata haivema. Ige Diue ataeau hoto ke evisi itumulahai isiviholilu eviliho. Isege Giliki ataeau hoto ke evisi loui avoe, “Momae hotoike.” Ata keau katelahama.
1CO 1:24 Isito Dilavau Diue ata isime Giliki ata degomole hohavege abu hilokage Keliso kemo Dilava vuvuneu luleleveti ua.
1CO 1:25 Ataeau huhuige Dilava hoto keu momae hoto. Isito Dilava hoto keu atae lulele atae hoto ke evihanu. Ataeau huhuige Dilava vaveve keu negoholinu. Isito Dilava nego keu atae nego ke evihanu.
1CO 1:26 Di haokuvuia, Dilavau la hohaveale ke huhulahave. Laeau atae nimo luleleholisi vuvuneholisi ata baluga holioholilu. Mesoho la igaegaeau atae nimo katelahalu. Isito la bahata kateholilu.
1CO 1:27 Ataeau huhuige laeau momae vaveve vamalea. Isito Dilavau la tabagevei lulele laovege vatae vavevemo lulelelahamale keabuna ke elehai abu laheho hotoe toela louale ke huhulahai matilahai. Ataeau huhuige laeau vuvuneholilu. Isito Dilavau la tabagevei vuvune laoveale ke abuna elehai matilahai.
1CO 1:28 Atae nimo oleuoleu vuvuneai ata baluga holimale kebia Dilavau tabageveholinu. Isito vuvuneholisi ivite holioholiale kebia Dilavau tabagevei isivialeike vatae huhuihuhuie vaveve ke bamui.
1CO 1:29 Di louale keu koseanu. Atabeu bae Dilava nimo au ebia ebagemalivebene.
1CO 1:30 Isito Dilavau nahi malevege nahi Iesu Kelisoluvuta igaetolahalu. Dilavau Iesu Keliso ke ebagemage keu nahiho lulelete ata holinu. Ige nahi kemo lulelelahai Dilava nimo inutolotoloai atae dua holige au vaveve toelamo nahie malevenu.
1CO 1:31 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Atabeu bae au ebia ebagemalivebene. Isito Kosive ivi unaha auna ebagemai hoesehavoi.”
1CO 2:1 Di haokuvuia, di subuta lae tiale Dilava hoto loui la haiveale kemo di hoto nimolete loui atae lulelemo la haiveholinu.
1CO 2:2 Di onobenobe bahata huhuholisito Iesu Kelisou idie domo hatiale ke unaha di huhuai la haivenu.
1CO 2:3 Di subuta lae tiale negoholisito vabuvabumo la haivenu.
1CO 2:4 Di lae tiale atae lulelemo la haiveholinu. Isito di Munanae Tumue vuvunemo la haivege la hilokage hoto keu seleve.
1CO 2:5 Di isiviholialeike la atae lulelemo evievi ata holiliho. Isito di isivialeike la Dilava vuvunemo evievi ata holisi.
1CO 2:6 Ata oleuoleu abu evievimo negolahale kebiaho dana lulele hoto loui. Isito vatae lulelemo di kebia haiveholinu. Isi vatae kosive lulelemo di kebia haiveholinu. Kosealemo vatae kosive kebia vuvunena uoholisi.
1CO 2:7 Katealemo di vatae lulele louholisito Dilava lulele ke louma. Dilavau subuta lulele ke mahogovage ataeau ke hilokaholilu. Dilavau subuta vata vaholisito au lulele kemo nahie huhuevei isivialeike nahi otogoe valele ke elehai.
1CO 2:8 Vatae kosiveau Dilava lulele ke hilokaholilu. Abu ke hilokavatebe abu atagae Kosive ke mai idie domo hamaholilu.
1CO 2:9 Kemo Bukae Hotou loui avoe, “Dilavau ehue otogoe olemeau abu uvu mai avuemo mavoale kebiaho onobenobe vale ke atabeau elehai evisi huhulahaholilu.”
1CO 2:10 Bukae Hoto keu kateanu. Isito Dilavau au Munanae Tumumo nahie haivege nahi otogoe onobenobe ke hilokalu. Munanave Tumuu vaveveve bahata hilokale kemoike auna vaveveve ke loui nahie haivei.
1CO 2:11 Di louale keu koseanu. Atabeu bae au haoka vaveve bahata hilokalivebene. Isito biagena au vaveve bahata hilokai. Ke nahate atabeu bae Dilava vaveve bahata hilokalivebene. Isito Dilava Munanae Tumuu vaveveve bahata hilokanu.
1CO 2:12 Nahi vatae vavevemo luleleholilu. Isito Dilavau au Munanae Tumu hanavoge nahie malevei luleletievege nahi onobenobe bahata Dilavau nahiho vai otoveale ke hilokalu.
1CO 2:13 Katealemo nahi atae lulelemo hoto loui ata haive halevai. Isito Munanae Tumuu nahie haiveale hoto seleve ke loui olemeau Munanae Tumu maleale kebia haivei.
1CO 2:14 Isito olemeau Dilava Munanae Tumu maholiale keau bae Dilava vavevemo lulelelahalivebene. Isi Dilava Munanae Tumu ke vaveve bae hilokalivebene. Ata kateimale keabuna huhuige Dilava vaveve keu momae vaveve. Kosealemo Munanae Tumu male kebia unahaeabuna Dilava vavevemo lulelelahai.
1CO 2:15 Munanae Tumu male keabuna onobenobe bahatamo lulelelahai kemo hoto loui. Isito atabeu bae Munanae Tumu male kebia vaveve kaovai kemo hoto loulivebene.
1CO 2:16 Katealemo Bukae Hotou loui avoe, “Olena Kosive huhuihuhui hilokai. Olena luleleai ke haivui. Atabeu bae ke haivulivebene.” Isito nahiau Keliso huhuihuhui male kemo nahiau onobenobe bahatamo lulelelahalu.
1CO 3:1 Di haokuvuia, di isiviai hoto mole loui la haivei. Isito la vatae vavevemo negolahalemo Munanae Tumue vavevemo negoholilu. La Keliso ehovamale kemo eseese evievi nahate.
1CO 3:2 Di subuta lae tiale isiviai Dilava hoto bahata loui la haivei. Isito la vaveveu toelage di hoto bahata loui la haiveholinu.
1CO 3:3 Kosealemo la aike sohu vatae vaveve vama. La mole vaveve elehai mole maina mai ima. Isi moleho itumulahai moleho hoto louma. La vaveve kateale vamale kemo di hilokage la vatae atae vavevemo negolahalu.
1CO 3:4 La degomoleau loui kosea, “No Bolo ehovama.” Ige la degomoleau loui kosea, “No Abolosi ehovama.” La kateimale kemo vatae atae vaveve vama.
1CO 3:5 La huhuige Abolosi keu oleike. Isime Bolo keu oleike. Noeau ata la nahate. Noeau Dilava lovi vai la haivege la Dilava ehovama. Kosiveu lovi igaegae noevege no ke vama.
1CO 3:6 Laeau bulu nahate. Isege dalike bulu hamale ata. Abolosi keu e omimale ata. Isege Dilavaike ke hoesehavoge ulima.
1CO 3:7 Bulu hamale isi e omimale keau baluga holioholilu. Isito Dilavau ke bahata hoesehavoale keike baluga.
1CO 3:8 Bulu hamale isi e omimale keau lovi igaeike abu ke vama. Keabuna lovie dua vage Dilavana ibinaeabe ovei.
1CO 3:9 Katealemo noeau igaetolahai Dilava lovi vamale ataea. Isege laeau Dilava bulu nahate. Isime Dilava o nahate.
1CO 3:10 Dilavau au lovi vaveve vuvune daoale kemoike di o houmale ata holisi lovive dua vai hade negote uluvanu. Ige ata degomoleau ke golomo o houma. Di louale keu koseanu. Di isiviale la igaegae hade ke golomo nenilahai o houe dua vai.
1CO 3:11 Dilavau Iesu Keliso ebagemage keu la hade negote igae holinu. Hade ke igae golomo lana la o houve.
1CO 3:12 Hade ke golomo evievi ata degomoleau golota silivata mune duata o houma. Isege degomoleau idita kuluta o houma.
1CO 3:13 Gabie Iesu Keliso vani kela auna ata bahata vaveve elehai hilokage vaveveabe kena duaveai mena toelai. Kosealemo vani kela venena ata bahata vaveve mahoge Kelisona elehai hilokage oleteu lahanu. Isege oleteu lahaholinu.
1CO 3:14 Ataeabuna hade ke golomo o houe dua valiege vaveveabe kena venemo lahaholige keabuna abu vavevemo ibina malei.
1CO 3:15 Isito atabe vavevena venemo lahai uoholige keu bae au vavevemo ibina malivebene. Ata mole ona lahage kunaive bahataeabuna ladevesege auna ada unahala ui. Iale ke nahate ata mole vavevena venemo ladevesege ata kena ada unahala ehue tai.
1CO 3:16 Lana hilokaholilu. Laeau Dilava oe tumu holige Munanave Tumuu la uvue uma.
1CO 3:17 Katealemo ata olena Dilava oe tumu aiohavoge Dilavana avuta ke aiohavoi. Kosealemo Dilava o keu tumute. Ige lata ove tumute.
1CO 3:18 Lainaho la ebika lobogevelive. Mesoho la moleu huhuai kosea, “Dau vatae vavevemo lulelete.” Isito lulele kateale keu loboe lulele. Katealemo lulele kateale halevai lohoi Dilava vavevemo lulelelahave.
1CO 3:19 Kosealemo vata ko luleleu Dilava nimo momae lulele. Kemo Bukae Hotou loui avoe, “Vatae ataeau abu lulelemo lulelelahamale kebia Dilavana luleleabe malege luleleabe kena uoholisi.”
1CO 3:20 Isime Bukae Hotou tota loui avoe, “Kosiveu hilokage vatae lulelete kebia huhuihuhui keu lobo unaha.”
1CO 3:21 Laeau Keliso ataea. Ige Kelisou Dilava ata. Katealemo lainaho la ebika tabagevei vatae lulele ehovagelive. Kosealemo Dilavau onobenobe ke bahata laovenu. Dilavau Abolosi, Bita, isi da no malei laovege no la tedaevema. Au vatamo onobenobe ke bahata malei laovenu. Aike lohoveve, gabie lohoveve, hatihati isi uveve ke bahata malei laovenu. Iale onobenobe ke bahataeau laele.
1CO 4:1 No elegevei koseale huhulahave. “Keau Keliso esemuia. Dilavau subuta au hoto seleve mahogovale ke mai ovege keau nova hoto ke loumale esemuia.”
1CO 4:2 Noeau Keliso esemuia. Katealemo Dilavau isiviale no nenilahai hotove lougei.
1CO 4:3 Halege la di vaveve kaovai louge di bae ke huhualivebene. Ige ata degomoleau di vaveve kaovai louge keta di bae huhualivebene. Isi di bae di vaveve kateimale huhualivebene.
1CO 4:4 Di uvuu duave. Di huhuige vavevebe toelau daemo uoholinu. Isito Dilavana bae di vaveve kaovai daemo di vaveve onole loui.
1CO 4:5 Katealemo lainaho mole vaveve kaovai kemo hoto loulive. Gabie Kosiveu lohomale vani kela auna bae atae vaveve kaovai kemo hoto loui. Ataeau vavie vaveve vai mahogovamale kebia auna loui daiai. Isi ataeau abu uvumo huhulahamale ke auna bae loui daiai. Vani kela ata oleuoleu vaveve dua vamale kebiaho Dilavana loui kosea, “La vaveveu duave.”
1CO 4:6 Di haokuvuia, di hoto ke loumale kemo lana di vaveve Abolosi vaveve kebia nahate vave. Di ke loui isivialeike la Bukae Hotou louale ke huhuai ehovai. Lainaho ata mole ebagevai mole etolevalive.
1CO 4:7 Laeau mole nahate. Oleike la haivege la la ebika tabagevema. Dilava keike onobenobe bahata laovenu. Katealemo lana oleve kateai la ebika tabagevei huhulahai kosea, “No negomoike no ke bahata malelu.”
1CO 4:8 La lobolahai loui kosea, “No Dilava vaveve dua ke bahata vama. Isi no ke bahata malei vai avuemo kosive holilu.” La kosive holisi vaveve ke bahata vavatege nahi bahataeau kosive holilu. Isito la kateholilu.
1CO 4:9 Noeau Dilava abostolo ataea. Isito di huhuige Dilavau no malevei atae gabila otovenu. Katealemo ataeau huhulahai avoe, “Atae toela abulike ko. Ialemo havege abu haluvisi.” Kateaime atae nimo isi anelue nimo vatehani noevema.
1CO 4:10 No Keliso lovi vamale kemo ataeau no elegevege noeau loboe ata nahate. Ige la lobolahai loui kosea, “No Keliso hilokai lulelelahalu.” Iale kemo laeau negolahasege noeau negoholilu. Loboe vaveve kateimalemo ataeau no aiogeveito la hoesegevema.
1CO 4:11 Katealemo no aike vani komo vaelahai enulahai tima. Isime ogoe toela vama. Ataeau nohavei no aiogevema. No uveve ou uoholige no matama igaegae ohanoi tima.
1CO 4:12 No adatelaike no negolahai lovilahai lovi ima. Ataeau no ivi aiogevema. Isito noeau hoesegevei abuho hotoe dua louma. Ataeau vatehani noevema. Isito no ke ibina vaholima.
1CO 4:13 Ataeau noheho hotoe toela louma. Isito noeau abuho hoto savate louma. Vani bahata no katelahage ataeau no kabebigevei huhulahage noeau vatae momolu nahate.
1CO 4:14 Di laheho ko hisaliai isiviholinu la ko evisi matilahaliho. Laeau di uvue ese nahate. Kateike vage di ko hisaliai isiviai la haivei.
1CO 4:15 Ata moagamoagaeau lae tiale Keliso hoto loui la haivelu. Isito keau la mamuvu nahate holioholilu. Di vasohuta lae tiale hotoe dua loui la haivege la eviale kemoike dau la mama nahate holinu.
1CO 4:16 Katealemo di la namigevege evive. Di vamale ke nahate vai di ehovave.
1CO 4:17 Dana bae Timoti hanavoge auna lae tai di hoto loui la haivei. Timoti keu di uvue mo. Keu evievi ata holisi Kosive lovimo negoanu. Iale auna bae lohoniege di Iesu Keliso humaha ehomai ekalesia bahata haivemale ke deiada loui la namigevei.
1CO 4:18 Isito laemo ata degomoleau abu ebika tabagevei huhuige di bae lae deiai loholivebene.
1CO 4:19 Isito Kosivena isiviage dana solekai lae lohoniege bae ataeau abu ebika tabageveale kebia vaveve kaovai hilokai. Vaveveabena vuvuneanu. Mena hoto unahaike abu vama.
1CO 4:20 La la ebika tabagevei loui kosea, “Noeau Dilava adae vuvunemo ua.” Kateaito la hoto unahaike ke louma. Kosealemo la hoto kemo vuvune vavevebeu uoholinu.
1CO 4:21 Katealemo dana lohoniege oleve kateai la haivei. La huhuige di la vaveve toela kemo hoto isute louge kena duave. Emena lana la vaveve hoesegevege di kemo hoto savate loui la hoesegevege kena duave.
1CO 5:1 Ata degomoleau di namihage di hilokage vaveve toela balugau laemo ua. Evievi ata holioholiale keau vaveve toela kateale vaholima. Isito evievi ata la kebiamo ata moleu au mamae keate melamei avuti lahama.
1CO 5:2 Katealemo la osiohoike la ebika tabagevema. Abege vaveve toela kemo la uvulahai malaha keu vaveve toela vale ke iovage au guliguli halei u unahai.
1CO 5:3 Di lahehi uoholinu. Isito di vaveve ke huhuai loui kosea, “Malaha keu vaveve toela vanu.” Di uvatege hoto kateai loui malaha ke iomage au tinu.
1CO 5:4 Isito di lahehi uoholige vaveve koseale vave. La bahata nahie Kosive Iesu ke ivimo igaetolahai di huhuale ke vai nahie Kosive Iesu Keliso ke vuvunemo ata ke mai iovage au Setene vuvunemo ui. Ige elike vaveve toela balugau avuemo lohoge au ke elehai au vaveve toela kemo tota hoilahai. Ilive elike Kosiveu lohomale vani kela ukolikoli mai.
1CO 5:6 Katealemo lainaho la ebia tabagevelive. La hilokage beikini bauda esevehame mai valavamo mamoge auna ke lahoai. Ke nahate vaveveve toela kena la bahata lahoevei la aiogevei.
1CO 5:7 Katealemo vaveve toela vale ata ke iovage au guliguli halei u unahai. Isege laeau vaveve dua vave. Kemoike lana valavae doga beikini bauda mamoholiale ke nahate vave. Iesuu nahie Basova mamoe ke nahate vai nahie vaveve toelaho hatisi ulihanu.
1CO 5:8 Nahie vaveve toela keu beikini bauda nahate. Katealemo nahi subuta vavevete toela ke bahata halevai huhuihuhuie dua vai vaveve dua vai Iesu ehovai.
1CO 5:9 Di subuta hoto mole hisaliai laheho hanavoale kemo di loui kosea, “Ataeau vaveve toela vai keatehi ladevemale kebiahi igaeto halevave.”
1CO 5:10 Evievi ata holioholiale kebiaho di hoto ke louholinu. Isito evievi ata lahehoike di ke lounu. Evieviholimale keau keatehi ladevei mole kunaiho isivilahai vavololahai loboe dilava hoesegevema. Vaveve katealeu vata ko bahatamo ua. Lana oleve keve tige vaveve katealeu ua.
1CO 5:11 Isito di laheho hisaliale keu koseanu. Evievi ata moleu vaveve toela vamale keti lainaho igaetolahalive. Mesoho ata keu loui kosea, “Dau evievi ata.” Isito keu vani bahata keatehi ladevei mole kunaiho isivi balugai loboe dilava hoesegevei hotoe toela loui e toela isi vavoloima. Evievi ata keu kateige keluvuta igaetolahai avuluvuta lovi i halevave.
1CO 5:12 Ekalesiaholiale kebia vaveve di bae kaovai kemo hoto loulivebene. Isito Dilavana vaveveabe kaovai kemo hoto loui. Isito abege la la molete vaveve kaovai kemo hoto louge au ke halei. Keu ke haleholige Bukae Hotou kemo loui avoe, “Vaveve toela vamale ata ke iovage au laemo haliohatui.”
1CO 6:1 La moleu evievi ata moleti itumuai hotoe toela isute moleho louge hoto ke mai evieviholimale ata kebia nimo loui kota halevave. Isito ekalesia kebiahi uguiavoi hoto ke loui hoesehavoge au uoholisi.
1CO 6:2 Lana hilokaholilu. Gabie Dilava ataeabuna vatae atae vaveve kaovai kemo hoto loui. Laeau Dilava ataea. Lana bae vatae atae vaveve kaovai kemo hoto louve. Katealemo novae vani komo mole vaveve esehame kaovai louge au uoholisi.
1CO 6:3 Lana hilokaholilu. Gabie nahiabuna anelue vaveve kaovai kemo hoto loui. Katealemo nahi novae uvevemo mole vaveve kaovai hoesehavoge keu toloholinu.
1CO 6:4 La ekalesiaholimale kebia nimo kotae hoto loumale keu toelanu.
1CO 6:5 La matilahage duave. Kosealemo laemo lulelete atana uoholinu. Abege la laemo lulelete ata ebagevage au elike la vaveve toela molemo louale ke kaovage uoholisi.
1CO 6:6 Isito la kateholisito molemo hoto loui kotama. La kateisege evieviholimale ataeau la vaveve kaovai kemo hoto louma.
1CO 6:7 La molemo hoto loui kotalahamale kemo di hilokage laeau la evievimo negoholilu. Ataeau laemo vaveve toela vage lainaho ke ibina valive. O mesoho ataeau la vavogevege keta duave. Lainaho itumulahai malevei kotalahalive.
1CO 6:8 Isito di evige evievi ata laeau molemo vaveve toela vai mole vavogevei mole malevei kotalahama.
1CO 6:9 La hilokage vaveve toela vamale kateimale keau bae Dilava otogoe matama doga keve talivebene. Lainaho la ebika lobogevelive. La hilokage ataeau vaveve toela vai molehi ladevemale, loboe dilava hoesegevemale, malahaeau keateau mole halevei ata degomolehi ladevemale, isi malahaeau molehi ladevemale kateimale keau bahata Dilava otogoe matama doga keve talivebene.
1CO 6:10 La hilokage vavoloimale ataea, mole kunaiho isivi balugamale ataea, e toela imale ataea, moleho hotoe toela loumale ataea, ata lobogevei moniabe vavoloimale kateimale ata keau Dilava otogoe matama doga keve bae talivebene.
1CO 6:11 La degomoleau subuta katelahama. Isito la Kosive Iesu Keliso ke ehovage Dilavau ivivemo laemo vaveve toela ulihai la hoesegevege Munanave Tumuu la malevege la nivemo inutolotololahalu.
1CO 6:12 La molena loui kosea, “Dilavau humaha bamuoholige dana di isivi vaveve vai.” Keta duave. Isito vaveve degomoleau la hoesegeveholima. Dana loui kosea, “Dilavau humaha bamuoholige dana di isivie vaveve vai.” Isito di isiviholiale vaveve degomoleau di mage di isiviabe valiho.
1CO 6:13 La molena loui kosea, “Dilavau lovi vale keu ilihoike au ke vanu. Isime lovihoike au uni ke vanu.” La hoto keu seleve. Isito Dilavana isiviage la vava la lovi kena gabiai. Di louale keu koseanu. Dilavau isiviholiale nahie vava kemo nahi vaveve toela vai mole keatehi ladeveliho. Isito keu isiviale nahi nahie vava kemo Kosive hoesehavoi. Ige Kosivena nahie vava hoesegevei.
1CO 6:14 Dilavau au vuvunemo nahie Kosive etuvage hovelahanu. Ke nahate nahi haluvige Dilavana au vuvunemo nahi tatuvege nahiabuna hovedevei vavae doga malei.
1CO 6:15 La hilokage la vava keu Kelisoele. Katealemo lana teibae vaveve vage la vavana ata ke vavati igaetoai. Kemo lana Keliso vava aiohavove.
1CO 6:16 Lana hilokaholilu. Ata olena teibae keateti igaetoai lahage ke vavana keate ke vavati igaetoai. Kemo Bukae Hotou loui avoe, “Malaha olena keate moleti lahage kebia vavana igaetoai.”
1CO 6:17 Iale ata olena Kosiveti igaetoage ke uvuna Kosiveti igaetoai.
1CO 6:18 Katealemo lainaho mole keatehi ladevegelive. La vaveve toela degomole vage keu bae la vava aiohavolivebene. Isito lana vaveve toela vai ata moleti lahaliege lana kemo la vava aiohavove.
1CO 6:19 Lana hilokaholilu. La vava keu Dilava Munanae Tumue o. Dilavau au Munanae Tumu laovege keu la uvue uma. La vava keu la vava holioholinu.
1CO 6:20 Isito Dilavau la vavae ibina vai la maleveale kemo la vavevemo Dilava hoesehavove.
1CO 7:1 La subuta daho hisaliai hanavoale kemo dana hoto loui la namigevei. Di huhuige ata moleu mahinaholiale keu duave.
1CO 7:2 Isito ata moagaeau vaveve toela vai molehi ladevemale kemoike di isiviale la bahataeau mahinuvulahai kolivulahave.
1CO 7:3 La oleu mahinai kolianiege molehi igaetoai ladeveve. Lainaho mole halevei lahuvela ladevelive.
1CO 7:4 Kosealemo keate ke vavaike koliave vava. Ige malaha ke vavaike mahinave vava. Keate kena au vavamo au kolia isivi vai. Ige malaha kena au vavamo au keate isivi vai.
1CO 7:5 Malahaeau keatehi moleho kabebi halevai vani bahata igaetolahai ladevege duave. Isito vani mole lana mole namigevei loui kosea, “Nahi molehi igaetolahai ladeve halevai guligulilahai.” Keta duave. Isito lainaho vani moaga mole halevei lahuvela ugei. Kosealemo vani moaga lana mole halevesege Setenena huhuihuhui toela laheho hanavoge kemo dobuluvive.
1CO 7:6 Di hoto ke louale keu menakae hoto holioholinu. Isito di isivie hotoike.
1CO 7:7 Kemoike di isiviale ata bahata da nahate vai mahinuvuholisi. Isito di hilokage Dilavau vuvune igaegae ata oveale kemo ata degomoleabuna mahinuvulahasege degomoleau bae mahinuvulahalivebene.
1CO 7:8 Katealemo mahinuvuholisi kolivuholisi gobuvu holisi umale kebiaho dana hoto mole loui haivei. Evive. Di mahinaholiale ke nahate la mahinuvuholisi kolivuholige duave.
1CO 7:9 Isito lana negoholisi koliaveve huhulahai mahinaveve huhulahaliege keta duave. Hovedevei la isivi vai kolivulahai mahinuvulahave. Isito lana kateholisito vani bahata vavoloe vaveve ke huhulahage keu toelanu.
1CO 7:10 Isito mahinuvulahai kolivulahamale kebiaho dana menakae hoto mole loui haivei. Kou di hoto holioholinu. Isito Kosive hotoike. Keu loui avoe, “Mahinau bae au kolia halelivebene.”
1CO 7:11 Isito auna au kolia haleniege au bae malaha mole melamelivebene. Vani mole auna tota hoilahai au kolia keti igaetoage keta duave. Mahinaho hoto keu kateanu. Ige koliave keta bae au mahina halelivebene.
1CO 7:12 Dana hoto mole loui ata degomole haivei. Kosiveu hoto ko louholinu. Isito di isivie hotoike di ko louliho. Mesoho malaha moleu evievi ata holisege mahinaveu evievi ata holioholisito au isiviai abu koliati uge koliaveu bae halelivebene.
1CO 7:13 O mesoho keate moleu evievi ata holisege koliaveu evievi ata holioholisito isiviai abu mahinati uge mahinaveu bae ke halelivebene.
1CO 7:14 Kosealemo keate keu au evievimo abu koliati uveve dua vage mesoho Dilavana koliave uvu ekovehage auna hoilahai evievi ata holisi. Ke nahate malaha moleu au evievimo abu mahinati uveve dua vage mesoho Dilavana mahinave uvu ekovehage auna hoilahai evievi ata holisi. Keau katelahage mesoho eseabe keabuna evievi ata holisi. Isito keau kateholige eseabe keau bae mesoho evievi ata holilivebene.
1CO 7:15 Ige evieviholimale ata moleu isiviai evievi ata halege keta duave. Lainaho keluige au ulive. Kosealemo Dilavau isiviale atave keau molehi uveve dua unaha vai.
1CO 7:16 Evievi keatea, la hilokaholilu. Vaveve oletemo lana la kolivu hoesegevege keabuna evievi ata holisi ukolikoli malei. Evievi malahaea, lata hilokaholilu. Vaveve oletemo lana la mahinuvu hoesegevege abuna evievi ata holisi ukolikoli malei.
1CO 7:17 La lovi onole vasege Dilavau la hohavei vuvune igaegae laoveale kemo ui tigeve. Katealeike di dubu igaegae tiale ekalesia haivema.
1CO 7:18 Subuta Dilavau la hohaveholisege la degomoleau Diue vaveve vai la vudie vate bohilu. Isito Dilavau aike la hohavege la ke ehovamale kemo lainaho la subuta vale ke huhulahagelive. O mesoho la degomoleau la vudie vate bohioholige Dilavau la hohavege la ke ehovamale kemo lainaho Diue vaveve vai la vate bohilive.
1CO 7:19 Kosealemo vudie vate bohimale o vudie vate bohioholimale keu Dilava nimo baluga holioholinu. Isito Dilava menakae hoto evisi ehovamale keu baluga.
1CO 7:20 La lovi vade vasege Dilavau la hohaveale kemo uve.
1CO 7:21 La degomoleau heiata lovilahasege Dilavau la hohaveale keta lainaho huhulahagelive. Isito la vamale lovi ke valage vani mole abuna la iovege la lovi ke halevai la isivi unaha vave.
1CO 7:22 Di louale keu koseanu. Dilavau ataeau heiata vatae kosivebiaho lovilahamale kebia hohavege abu ehovamale kemo keau kosive kebia ata holioholisito Dilava ata holilu. Ige abu isivimo loviamale kebia Dilavau hohavege keau Keliso lovi vamale ata holilu.
1CO 7:23 Dilavau ibina baluga vai la malevenu. Katealemo lainaho vatae atae isivi vai vaveve toela vagelive.
1CO 7:24 Di haokuvuia, la lovi onole vasege Dilavau la hohaveale kemo uve. Ige Dilavana lahehi ui la lovi ke hoesehavoi.
1CO 7:25 Dana hoto mole loui mahinuvuai kolivuholimale kebia haivei. Kosiveu menakae hoto loui di namihaholinu. Isito keu au uvu mai daoi lulele daoale kemo dana hoto mole loui la haivei.
1CO 7:26 Di huhuige vatetumu balugau aike ekalesiamo lohoale kemo lainaho mahinuvulahalive.
1CO 7:27 Lana aike mahinuvulahalu. Keta duave. Lainaho ke halevalive. Mena lana mahinuvuholilu. Keta duave. Lainaho mahinuvuveve huhulahalive.
1CO 7:28 Isito lana mahinuvulahage keta duave. Keu vaveve toela holioholinu. Ige mahohoeau kolivulahage keta duave. Keu vaveve toela holioholinu. Isito lana kolivulahai mahinuvulahaliege vatae onobenobe huhu balugaito Kosive huhu eseveave. Katealeho di isiviholinu.
1CO 7:29 Di haokuvuia, di hilokage vaniu vuguvuguanu. Katealemo di isiviale mahinuvulahamale keau mahinuvuholimale kebia nahate vai Dilava lovimo negoagei.
1CO 7:30 Lainaho vanie duamo vanie toelamo Dilava momahavoi lovive vaholilive. Isi lainaho kunai vade voilahaveve huhulahai kemo lovive vaholilive.
1CO 7:31 Lainaho vatae onobenobe huhulahai la uvu bahata kemo mavolive. Kosealemo vatae onobenobeu aike umale keabuna bahata uoholisi.
1CO 7:32 Katealemo di isiviale vatae onobenobe ke huhu moaga halevave. Mahinuvuholimale keau isiviai Kosive lovimo uvu igaeai lovive vai Kosive vahaeho vai.
1CO 7:33 Isito mahinuvulahamale keau vatae onobenobe huhulahai isiviale abu mahinuvue vahaeho vai.
1CO 7:34 Ige kemoike mahinuvulahamale keau uvu abuilahalu. Keau Kosive lovi huhulahai vatae onobenobe keta huhulahama. Isege kolivuholimale keau kateholisito abu vava abu uvu bahata Kosive lovimo mavoi ke unaha huhulahama. Isito kolivulahamale keau vatae onobenobe huhulahai isiviale abu kolivue vahaeho avi.
1CO 7:35 Keatealemo di hoto ko loui isiviai la tedaevei. Di isiviholinu menaka isute laheho mamoliho. Isito di isiviale la vaveve dua vai la uvu bahata Kosive lovimo mavoi kemo negolahave.
1CO 7:36 Mo moleu mesoho ma moleti moleho isivilahaito mole holoeveholilu. Kosealemo abu isiviale Kosive lovi vai. Iniege mo keu ma ke elehage keu belika holima. Isi kateai isiviale ma ke melamei. Kateige au ma ke melamege keta duave. Kemo vavevebe toelau uoholinu.
1CO 7:37 Isito mesoho mo keu au isivimo loui kosea, “Di bae ma ke melamelivebene: Dana Kosive lovi vai.” Kateige keta duave. Au ma ke melame halei.
1CO 7:38 Di louale keu koseanu. Mo keu au ma melamege keu duave. Isi mesoho au ma melameholige keu duave seleve.
1CO 7:39 Kolivulahamale keate keau bae abu kolivu halevelivebene. Isito kolivuiabeau haluvige keabuna malaha mole melavei. Humaha kateale di bae bamulivebene. Isito di isiviale keau evievi ata unaha holoevei.
1CO 7:40 Di huhuige gobuvu keabuna kolivuholisito abuhuvela uge keu duave. Keabuna kemo vahaeholahai. Keu di huhuihuhuilike. Isito di huhuige Kosivelike au Munanae Tumumo huhuihuhui ke mai daonu.
1CO 8:1 Ataeau lovi malei loboe dilava hoesehavomale ke ivevemo dana aike hoto mole loui. Di hilokage nahi bahata lulelelahalu. Isito nahiabuna nahie lulelemo nahie ebika tabagevege keu toelanu. Isito nahiabuna nahie lulelemo moleho isivilahai mole tedaevege keu duave.
1CO 8:2 Ata oleu huhuai loui kosea, “Di vaveve bahatamo luleleanu.” Keu kateige nahi hilokage keu luleleholinu.
1CO 8:3 Isito ata oleu au uvu mai Dilava omisi avuho isiviage auna au lulele omisi.
1CO 8:4 Di loboe dilavae lovi iveve kemo hoto louge evive. Ataeau lovi malei loboe dilava hoesehavomale kemo nahi hilokage loboe dilava hoesehavomale ke ihuu uoholinu. Kosealemo nahi hilokage Dilava igaeu ua.
1CO 8:5 Ata degomoleau loui avoe, “Otogoe dilava moagaeau ua. Ige vatae dilava moagaeau ua.”
1CO 8:6 Isito nahi hilokage dilava moagaeau uoholilu. Nahie Mama Dilava ke igaeu ua. Keike onobenobe bahata vaevenu. Keike nahie uveve nahiovenu. Isi nahi hilokage Iesu Keliso keu nahie Kosive igae. Dilavau louge keike onobenobe bahata vaevei uveve nahiovenu.
1CO 8:7 Isito evievi ata bahata keau kemo luleleholilu. Kebia degomoleau subuta loboe dilava hoesegevema. Kemoike abu nova huhulahai avoe, “Abu lovi ke malei loboe dilava hoesegevemale ke no bae ilivebene. No lovi ke ige keu noemo vaveve toela.” Abu kateale huhulahai lovi ke ioholima.
1CO 8:8 Isito nahi lovi imale mesoho ioholimale keu Dilava nimo bae nahie hoesegevelivebene. Lovi iveve keu Dilava nimo baluga holioholinu.
1CO 8:9 Keu kateanu. Isito kemo la ebika nenigeveve. Lana hoto ke evisi loui kosea, “No loboe dilavae lovi ke ige duave.” Kateige evievimo negoholimale keabuna la lovi iale ke elehai abuta lovi ke isi huhulahai kosea, “No vaveve toela valu.”
1CO 8:10 Di louale kemo mesoho la moleu evieviveu vaveve kateimalemo negoholialeu elehasege evievi ata moleu lovi ke hilokai ige ata kena gabie avuta lovi ke isi.
1CO 8:11 La lovi ke iale kemo Kelisou la haoka evieviveu negoholiale keho hatiale kena la vaveve kemo au ebika aiohavoi.
1CO 8:12 Laeau vaveve toela kateale vai kebia aiogevemale kemo uvuiabeu toelanu. La vaveve kateimale vamalemo Kelisotaike la ke aiohavoma.
1CO 8:13 Di lovi vade ige di haokau ke elehai isi kemo dobage keu toelanu. Katealemo di bae loboe dilavae lovi ke ilivebene. Di isiviholinu di haokau di vaveve elehai kemo dobaliho.
1CO 9:1 La huhuige dana di isivi unaha vai di haokuvu aiogevei. Ba, Dilavau au abostolo lovi daoge di nahie Kosive Iesu ke elehanu. Di Kosive lovi vamale kemo laeau evievi ata holilu.
1CO 9:2 Ata degomoleau huhuige dau abostolo ata holioholinu. Isito laeau hilokage dau abostolo ata. La evievi ata holiale kemo la hilokage dau Kosive abostolo ata seleve.
1CO 9:3 Isito di abostolo holisi Kosive lovi vasege ata degomoleau di abostolo kemo loui avoe, “Ata keu abostolo seleve holioholinu. Keu loboai atae lovi isi moniabe malema.” Kateige dana hoto koseale loui hotoeabe ke hamai.
1CO 9:4 Di Kosive lovi vasege abu lovi daovamale keu duave.
1CO 9:5 Ige abostolo degomole, Kosive hohuvuia isi Bita keau abu mahinuvuhi olahai tai ata haivemale ke nahate di data vage keu duave.
1CO 9:6 Abostolo degomole kebia la tedaevei lovi ovema. Isito la huhuige noeabuna Banabasiti no unaha no adatela no lovite vai.
1CO 9:7 Tuvali ataeau gamanie lovi vage gamani kena ibinaeabe vai moni ovegei. Ige ata moleu bulue lovi vamale kena au bulumo lovi igei. Ige bolomakau nalievemale kena bolomakau amue e malei loviho igei. Ke nahate no Kosive hoto loui ata haivesege abu no tedaevei lovi noevege keu duave.
1CO 9:8 Di louale keu atae vaveve unaha holioholinu. Isito Dilava menaka keta kateanu.
1CO 9:9 Nahi Mosese menakae hoto dodavege keu loui avoe, “Bolomakau bulumo loviasege lainaho aive bamui umuvalive. Keu bulu kemo loviai lovi ige keu duave.” La huhuige Dilavau bolomakau vaveve hotonike au ke lounu.
1CO 9:10 Ba, keu nohehoike au ke lounu. La hilokage vata hamale isi lovi lovomale keau abu lovi vai isiviale bulu kemo lovi igei. Iale no Banabasiti ata kebia nahate.
1CO 9:11 Noeau lae tiale Dilava hotoe dua loui la haivelu. La huhuige no la haivesege la no tedaevei lovi noevege kena duave.
1CO 9:12 Abostolo degomoleau subuta la haivesege la lovi ovemale ke nahate la huhuige noeau la haivesege la lovi noevege kena duave. Di huhuige keu duave. Isito noeau loviho la imigeveholisito no adataike no lovilahaime lovi ima. Kosealemo no isiviholiale la huhulahai kosea, “Keau Keliso hoto loui no haivemale ibinahoike abu loviho no imigevema.”
1CO 9:13 La hilokage ataeau Diue dubu baluga kemo lovilahamale keabuna dubu ke lovi malei igei. Ataeau lovi malei lohoge abuna Dilava hoesehavoito lovi ke vaki mole malei igei.
1CO 9:14 Ke nahate Kosiveu isiviale oleuoleu hotove dua loui ata haivemale keabuna ata kebiamo abu iveve lovi malegei.
1CO 9:15 Isito di katealiho isiviholinu. Di laemo kunai maleliho hoto ko hisaliholinu. Di Dilava hoto loui ata haivenata vaeho hatige keta duave. Isito di ke ibinaho laemo kunai malelivebene. Dana laemo kunai malege di hoto ko louale kena dobai.
1CO 9:16 Di Dilava hoto loumale kemo di ebika ebagemalivebene. Kosealemo Kosiveike di hanavoge di hoto ke louma. Di Dilava hoto loui ata haiveholige da nohoma.
1CO 9:17 Dana di isivimo lovi ke vaniege huhuai kosea, “Dana lovi ke ibinae dua mai.” Isito Dilavau lovi ke daoale kemo dana isivive vai lovi unahai.
1CO 9:18 Katealemo dana ibina onole mai. Di hotoe dua loui ata haivesege abu evimale keu di ibinaike. Di isiviholinu ata haivemale ke ibinaho kunai maleliho.
1CO 9:19 Di ataemo di ibinaho lovi ke vaholima. Dau ata mole esemu holioholinu. Isito di ata bahatae esemu nahate vai isiviai kemo Kosiveho ata moaga malevei.
1CO 9:20 Dana Diue oe tiniege Diue vaveve nahate vai. Katealive kebiamo Kosiveho ata malevei. Dau Mosese menakae hoto ke ehomaholima. Isito dana oleve keve tiniege mesoho Diue ata haiveniege kebia vaveve nahate valive elike kemo ata malevei.
1CO 9:21 Dana Diue ata holioholiale kebia oe tiniege kebia vaveve nahate vai. Ata keau Mosese menakae hoto ke ehovai tioholima. Ige data menaka ke ehomaholisi Diue ata holioholiale kebia vaveve nahate valive kemo kebia malevei. Di vaveve kemo di Dilava menaka ke kabebihavoholinu. Isito di Iesu Keliso menakae valamo ui ke ehomama.
1CO 9:22 Dana evievimo negoholimale kebiae tiniege hoto tolote loui namigevelivebene. Isito dana di ebika etolemai kebia hoesegevelive kemo kebia negotievei. Katealemo dana ata bahatae vaveve nahate vai elike ata degomole malevei ukolikoli humahamo otovei.
1CO 9:23 Di vaveve kateale vamale keu koseanu. Di hotoe dua loui ata haivemale kemo Dilavana kebia hoesegevei data hoesehavoi.
1CO 9:24 La hilokage ataeau gilu molemo bibuluviale kemo ata moagae abuna bibuluvisi. Isito kebiamo mesoho ata igaena ibina mai. Ke nahate la nova Dilava hotomo negolahai tige auna ibinae dua laovei.
1CO 9:25 Gilulahamale ata keabuna gilue tovetove vai hilokaito bae gilulahai. Abuna negolahai gilulahaliege ibina mai. Isito ibina kateale male keu bae ui egealivebene. Isito nahi Dilava hotomo negolahage au ibina nahioveveve keu bae uoholilivebene.
1CO 9:26 Katealemo di Dilava humahamo inuta bibuai tima. Abu mole baisigeveho tovetove vai negolahale ke nahate di vai loboholisito Dilava lovima negoanu.
1CO 9:27 Dana di vaveve tovetovehavoholisi di vaveve hoesehavoholisi Dilava lovi kemo negoholige Dilavana di lovoho ata mole mage auna hotove loui ata haivei.
1CO 10:1 Di haokuvuia, di isiviale nahie buluveau subuta Mosese ehovamale kebia vaveve huhulahave. Vani kemo Dilavau goemo abuhi ua. Isege abu e baluga ivi Tahote ke houi tilu.
1CO 10:2 Goe keu ata kebia bamuevesege keau Moseseluvuta e kemo babatisoale ke nahate vai e ke houi vaki moleve tilu.
1CO 10:3 Ige Dilavau otogoe lovi hanavoge abu bahata ke ilu.
1CO 10:4 Isime louge e duau munemo lohoge abu bahata ke ilu. Mune keike Iesu Keliso. Keu vani bahata kebiahi timale kemoike abu lovi isi e ima.
1CO 10:5 Keau katelahaito hoto evie dua vaholige Dilavau kemo kebia vahaeho vaholisi hanavege abu tomagie tiale igaegaeai haluvilu.
1CO 10:6 Ata keau subuta vaveve toela vale keu nova nahie haivege nahi vaveveabe toela ke nahate va halevai.
1CO 10:7 Subuta ata kebiau loboe dilava hoesehavomale kebia nahate nahi va halevai. Bukae Hotou louale ata keau uguiavoi lovi isi e isi hovedevei loboe dilava hoesehavoi havulahama.
1CO 10:8 Ata keau vaveve toela vai molehi ladevemale kebia nahate nahi va halevai. Keau vaveve toela ke vamale kemo ata moagamoaga tuenti tili taoseni (23,000) keau vani igaemo haluvilu.
1CO 10:9 Ata keau Kosive vuvune vaveve kaovamale kebia nahate nahi va halevai. Keau kateige Dilavau ute hanavege kebia uagevege ata moagaeau haluvilu.
1CO 10:10 Lainaho ata keau Dilavaho itumue hoto loumale kebia nahate valive. Keau kateige Dilavau anelu hanavoge kebia havege abu haluvilu.
1CO 10:11 Ata keau vaveve toela vamale ke hoto Moseseu Bukamo hisaliai nahie haivei isiviale nahi kebia nahate va halevai. Kosealemo nahiau vanie gabila ua.
1CO 10:12 Mesoho la degomoleau huhulahai loui kosea, “No negolahalu. No bae vaveve toela kateale valivebene.” Isito la ebika nenigeveve. Onoilage la moleu avuemo dobama.
1CO 10:13 Vaveve toela bahatau laemo lohomale keau ata bahatamo lohoma. Isito Dilavau la negotieveve louale kemo au bae vaveve toela la avuemo dobuluviveve ke bae laovelivebene. Vaveve toelau laemo lohosege auna nego laovei laheho humahae dua alavoge lana vaveve toela ke evihai tigeve.
1CO 10:14 Di uvue haokuvuia, lainaho loboe dilava hoesehavogelive.
1CO 10:15 Laeau lulelete ataea. Katealemo di louale ko elehage au laemo duaveage ehovave.
1CO 10:16 Nahiau aleto kabu mai ke hoesehavoi huhulahai kosea, “Kelisou noheho hatai no hoesegevenu.” Nahi katelahai ke ige lana huhuige nahi Keliso taho kemo igaetolahalu. Isime nahiau valava vakoai ke ige lana huhuige nahiau valava kemo Kelisoluvuta igaetolahalu.
1CO 10:17 Seleveta nahi bahata valava ke igae imale kemo nahiau Iesuluvuta vava igae.
1CO 10:18 Iselala ata kebiae vaveve keu ke nahate. Abu mesia malei vaki mole mahoi Dilava hoesehavoito vaki mole ima. Katealemo abu huhulahai loui avoe, “Noeau Dilavaluvuta igaetolahalu.”
1CO 10:19 Di louale keu koseanu. Ata degomoleau lovi malei loboe dilava hoesehavomale ke ihuu uoholinu.
1CO 10:20 Kosealemo keau lovi malei mahoi Dilava seleve hoesehavoholima. Isito lovi malei loboe dilava hoesegevemale keau kemo munanae toelaike abu hoesegevema. Katealemo di isiviholiale la munanae toela hoesegevemale kebiahi igaetolahaliho.
1CO 10:21 La vani mole Kosive kabumo aleto isi vani mole ataeau loboe dilavata munanaeabe toelata hoesegevemale kebia kabumo e ige keu anekianu. Isi la vani mole Kosive batabatamo aleto isi vani mole munanae toela batabatamo lovi ige keu anekianu.
1CO 10:22 La vaveve kateale vage Kosivena itumuai. La huhuige la vaveve katealena Kosive nego evihai. Ba, keu anekianu.
1CO 10:23 Isito la degomoleau loui kosea, “Noeabuna no isivi unaha vai.” La kateai louito di kemo loui kosea, “Vaveve bahata keau duave seleve holioholilu.” La tota loui kosea, “Noeabuna no isivi unaha vai.” Isito mesoho vaveve keu bae la tedaevelivebene.
1CO 10:24 Atabeu bae au ebika unaha huhualivebene. Isito ata degomole huhuevei kebia tedaeve dua vai.
1CO 10:25 Mesia malei maketiamale kebiamo mesiae ibina vai ke ige duave. Lainaho mesia ke huhuai deiadaveho belagevei loui kosea, “Mesia kona loboe dilava hoesegevemale kevenike au lohonu. Emena.”
1CO 10:26 Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Vatae uale onobenobe bahata keau Kosive onobenobe.”
1CO 10:27 Mesoho evieviholimale atau laheho louge la ke oe deiai tige keu lovi vadeu hamai laovege ke ive. Lainaho lovi ke huhuai deiadaveho belahalive.
1CO 10:28 Isito mesoho la moleu loui kosea, “Loboe dilava hoesehavoale loviliko.” Kateige lainaho lovi ke igelive. Kosealemo la ke ige la degomole abuna ke elehai kemo abu ebika aiogevei.
1CO 10:29 La degomoleau hilokage lovi ke iale keu toela holioholinu. Isito la degomoleau ke hilokaholilu. Katealemo lainaho lovi ke igelive. Mesoho la degomoleau di hoto kemo loui kosea, “Dilavau onobenobe bahata vale kemo noeabuna lovi bahata isi. Vadealemoike noeabuna ata degomole huhuihuhui kemo lovi i halevai.
1CO 10:30 Noeabuna lovi kemo Dilava hoesehavoi ke ige keta duave. Isito vadealemoike ata degomoleau noheho loui kosea, ‘La lovi ke iale keu toelanu.’”
1CO 10:31 Isito di laheho louge evive. La lovi isi e isi vaveve onole vamale kemo Dilava ivi ebagevai hoesehavove. Ige ataeabuna la vaveve elehai kemo Dilava hoesehavoi.
1CO 10:32 Lana vaveve dua kateale vage Diue ata mesoho evieviholimale ata mesoho Dilava ekalesia ata keabuna la vaveve elehai kemo dobuluvilivebene.
1CO 10:33 Di vale ke nahate vave. Dau di vaveve duamo di ebika ebagemaholinu. Isito dana ata bahata huhuevei vaveve dua vai malevei ukolikolie humahamo otovege abuna tigei.
1CO 11:1 Di Iesu Keliso vaveve vai ehomamale ke nahate lata vai di ehovave.
1CO 11:2 Di haokuvuia, di la vahaeho vanu. Kosealemo di hoto bahata loui la haivemale ke la huhulahai vama.
1CO 11:3 Isito di hoto ko igae louge kemo lulelelahave. Keliso kinaike Dilava. Keu ke valamo ui isivive vama. Iale ke nahate malaha kebia kinaike Keliso. Ige keate kebia kinaike malahaea.
1CO 11:4 Katealemo malaha oleu guliguliho mesoho Dilava hoto louliho dubue uvue tai au saneka mai kina aneale keu kemo Keliso aiohavonu.
1CO 11:5 Isito keate oleu guliguliho mesoho Dilava hoto louliho dubue uvue tai au kina bamuholiale keu au kolia aiohavonu. Evievi keateau abu kina bamuholisi dubue timale keau teibae keateau abu kina bohige kouale ke nahate.
1CO 11:6 Evievi keate oleuoleu abu kina bamuholimale keau abu kina bohige au kouage duave. Ige abu ke elehai matilahaliege abu kina bamui guliguliho tai.
1CO 11:7 Isito malaha keabuna dubue tiliege abu kina bamulivebene. Kosealemo Dilavau malaha vale keabuna valavemo ui hoesehavoi. Isito keate keabuna abu kina bamui. Kosealemo keabuna malahae valamo ui abuta Dilava hoesehavoi.
1CO 11:8 Dilavau keatemo malaha vaholinu. Isito keu malahamo keate vanu.
1CO 11:9 Keu keateho malaha vaholinu. Isito malahaho keate vanu.
1CO 11:10 Katealemo keate keabuna abu kina bamuge ataeabuna hilokage keau abu kolivu vuvune valamo umalea. Keau katelahage aneluiabuna ke elehai vahaeholahai.
1CO 11:11 Kosiveu isiviholiale keateau malaha halevei abuhuvela uliho. Isi malahaeau keate halevei abuhuvela uliho. Isito keabuna molehi igaetolahai ui.
1CO 11:12 Kosealemo onobenobe bahata keau Dilavamo loholu. Dilavau malahamo keate vanu. Ige keatemo malahaeau ua.
1CO 11:13 La huhuige keate keabuna dubue uvue Dilava hoesehavoi guliguliho abu kina bamuholige kena duave. Ba, keu toelanu.
1CO 11:14 La hilokage malahaeau abu kina halevage egeige abuna kemo matilahai.
1CO 11:15 Isito keateau abu kina halevage egeige duave. Kosealemo Dilavaike kina egete ovege au kinaeabe bamunu.
1CO 11:16 Mesoho atabena isiviai di hoto bokoige dana hoto koseale loui. No hoto ke igae loui ata haivema. Iale Dilava ekalesia keau vaveve ke igae vama.
1CO 11:17 Dana aike hoto mole loui bae kemo la hoesegevelivebene. Kosealemo ekalesiau mole bevuevei mole hoesegevege duave. Isito laeau kateholisito mole aiogevema.
1CO 11:18 La vaveve toela mole vale di evige keu koseanu. La igaetoai mole bevuevei hoto evisito hoto kemo moleho loui mole tasalievema. Di hoto ke evisi huhuige mesoho seleve.
1CO 11:19 La moleho loui mole tasalieveale kemo dana hilokage la oleteau vaveve seleve vama. Isege la oleteau vaveve lobo vama.
1CO 11:20 Katealemo la mole bevuevei igaetolahai Kosiveu louale ke nahate aleto ioholima.
1CO 11:21 Isito la degomoleau lovi baluga e baluga malei lohoale dubue ima. Isege la degomoleau adala lohoalelua lovi ioholisi e ioholisi vaeta uma. La kemo lovi isi e isi mole oveholige keu toelanu.
1CO 11:22 La vadeuhoike la oe lovi ioholisi e ioholima. La kunaiholimale kebia nimo lovi baluga imale kemo Dilava ekalesia aiogevema. Katealemo la huhuige dana la hoesegevei laheho hotoe dua loui. Ba, di kemo bae la hoesegevelivebene.
1CO 11:23 Di subuta vaveve kateale loui la haiveholinu. Isito Kosive vaveve ke di loui la haivenu. Diudasiu nahie Kosive Iesuho haiale vavi kela Iesu valava mai hoesehavoi vakoai loui avoe, “Di misilike ko di laovema. Ke isi di huhulahave.”
1CO 11:25 Ige esemuiabeau ke ige uoholige au kabu mai namigevei loui avoe, “E kou di tahoike ko. Iale di tahona lotige Dilavana di taho kemo laheho menakae doga vai. La ko iliege di hatiale ke huhulahave.”
1CO 11:26 Iesu hoto keu kateanu. Iale la valava ke isi e ke imale ke ataeabuna elehai Kosiveu hatiale ke hilokai. Ilage au lohoi.
1CO 11:27 Katealemo ata oleu Iesu tahota vavata huhuige keu avuemo baluga holioholinu. Isi kateai au vaveve toela hovadamo aleto iniege tahoveta vavavetaike au ke aiohavonu.
1CO 11:28 Ialemo di isiviale la vasohuta la vaveve toela huhulahai louito bae valavata e keta isi.
1CO 11:29 Valava keu Kosive vavae misi nahate. Ige kabu ke eu tahove nahate. Katealemo lana la toelata ke ige Dilavana la vaveve ke kaovai ibinave laovei.
1CO 11:30 Katealemoike la moagaeau vavahaniai negoholisi haluvima.
1CO 11:31 Isito nahiabuna vasohuta nahie vaveve toela huhulahai louito ke ige Dilavau bae nahi aiogevelivebene.
1CO 11:32 Nahi nahie vaveve toela kaovai louholige Dilavana nahie vaveve kaovai vatehani nahiovege nahiabuna kemo lulelelahai. Katealemo nahi bae vatae atahi ibinae toela malivebene.
1CO 11:33 Katealemo di haokuvuia, la Kosive aleto iliho valiege lainaho mole malevei iahatui ke ilive. Isito mole bevuevei igaetolahaito bae ke ive.
1CO 11:34 La oe lovi ioholisito lohoi aleto iale keu toelanu. Isito la oe lovi isito bae lohoi igaetolahai aleto iale keu duave. Lana katelahage Dilavau bae vatehani laovelivebene. Isito dana bae gabie lae lohoi kemo hoto mole loui la haivei.
1CO 12:1 Di haokuvuia, Dilava Munanae Tumuu vuvune vaveve nahioveale kemo di hoto loui la haivege lulelelahave.
1CO 12:2 La hilokage la subuta evievi ata holioholilu. Isi la loboe dilava hotoholimale kebia hoesegevei negolahai ehovei tima.
1CO 12:3 Katealemo di la namigevei. Atabeu bae Dilava Munana Tumue vuvunemo Iesuho hotoe toela loulivebene. Isito Munanae Tumuu avuemo uale kemo auna loui kosea, “Iesu keu di Kosive.”
1CO 12:4 Vuvune vaveve nimoleteau ua. Isito Dilava Munanae Tumu ke igaeu vuvune vaveve nahiovema.
1CO 12:5 Kosive lovi vaveve kemo humaha moagau ua. Isito nahi lovive ke vai Kosive igaeike ke hoesehavoma.
1CO 12:6 Kosive lovi vaveve kebiamo humaha moagau ua. Isito Dilava ke igaeu au vuvune nahiovege nahi lovive vama.
1CO 12:7 Ige Dilava Munanae Tumuike vuvune vaveve igaegaeai nahiovei isiviale nahi kemo mole negotievei.
1CO 12:8 Munanae Tumuu nahi degomole vuvunetievege abu kemo lulele hoto loui nahi haivema. Munanae Tumu ke igaeu nahi degomole vuvunetievege abu kemo Dilava hoto kaovai nahie haivema.
1CO 12:9 Munanae Tumu ke igaeu nahi degomole vuvunetievege abu kemo abu evievimo negolahama. Keu nahi degomole vuvunetievege abu vavahanite degomole hoesegevema.
1CO 12:10 Munanae Tumu ke igaeu degomole vuvunetievege abu vikoe vaveve vama. Ige degomoleau Dilava hoto loui ata haivema. Ige degomoleau Munanae Tumu ke vuvunemo hilokage vaveve oleteu seleve. Isege vaveve oleteu lobo. Munanae Tumu keu nahi degomole vuvunetievege abu hoto nimoletemo hoto louma. Ige nahi degomoleau hoto ke evisi Munanae Tumu ke vuvunemo hoto ke ekovehai ihuve louma.
1CO 12:11 Iale Munanae Tumu ke igaeu au isivimo vuvune vaveve kateale nahiovege nahi ke vama.
1CO 12:12 Nahie vavamo velou uge adau uge kinau ua. Isi keau bahata vava igaemo dalu. Ke nahate evievi ata nahiau moaga. Isito nahiau Kelisomo igae.
1CO 12:13 Mesoho nahi degomoleau Diue ata. Isege degomoleau Diue ata holioholilu. Isi mesoho degomoleau heiata lovilahamale ataea. Isege nahi degomoleau nahie isivimo loviamale ataea. Isito nahi bahata Munanae Tumu ke igaemo babatisoale kemo vava igae holilu. Ige Munanae Tumu ke igaeu nahie uvumo ua.
1CO 12:14 Nahie vava kemo ada unahau uoholioholinu. Isito velou uge kinau uge nahie vavae onobenobe bahataeau ua.
1CO 12:15 Mesoho velona loui kosea, “Dau ada holioholisito dau velo unaha. Kemoike di isiviholinu vavae lovi valiho.” Velou hoto kateai louale kemo au bae vavae lovi ke kabebihavoi au lovo halelivebene.
1CO 12:16 O mesoho golemana loui kosea, “Dau ni holioholisito dau golema unaha. Kemoike di isiviholinu vavae lovi valiho.” Golemau hoto kateai louale kemo au bae vavae lovi ke kabebihavoi au lovo halelivebene.
1CO 12:17 Mesoho la vava bahata kena ni unaha holige lana oleve kateai hoto evisi. O mesoho la vava bahata kena golema unaha holige lana oleve kateai hagota sohota evisi. Keu anekianu.
1CO 12:18 Isito Dilavau ada velo kina vavae onobenobe bahata au isivimo vavamo vai otovenu.
1CO 12:19 Mesoho Dilavana nahie vavamo golema unaha vage la huhuige nahie vavana oleve kateai.
1CO 12:20 Au kateholisito nahie vavamo ada velo golema kateale vai otovege keau bahata mole isivi vama.
1CO 12:21 Katealemo niu bae ada iomalivebene. Ige kinau bae velo iomalivebene.
1CO 12:22 Kosealemo vavae onobenobe moleu nahie nimo baluga holioholinu. Isito vavae onobenobe keu uoholige nahiabuna osioi.
1CO 12:23 Katealemo nahie vava degomoleau balugaholimale kebia nahiabuna hoesegeve dua vai. Isime ogota atae nimo bamuevei.
1CO 12:24 Nahie vava degomoleau balugamale kebia nahi hoesegevelivebene. Keabuna abu ahuvela ue dua vai. Isito nahie vava degomoleau baluga holioholimale kebia Dilavau hoesegevei otovege keabuna kemo ue dua vai.
1CO 12:25 Katealemo nahie vavae onobenobe keau bae mole tasalievelivebene. Isito keabuna molehi igaetolahai mole hoesegevei.
1CO 12:26 Mesoho la vava molena tumuige la vava bahata keabuna tumulahai. Isito la vava moleu dua vage la vava bahata keabuna kemo dua vai.
1CO 12:27 Di vavae hoto louale keu koseanu. La bahataeau Keliso vava. Katealemoike la igaegae lovive vama.
1CO 12:28 Dilavau au lovi igaegae ekalesia ovenu. Keu vasohuta abostolo otovenu. Kebia valamo beloveta otovenu. Kebia valamo Dilava hoto loui ata haivemale otovenu. Kebia valamo vikoe vaveve vamale otovenu. Kebia valamo vavahanite hoesegevemale otovenu. Kebia valamo mole hoesegevei tedaevemale otovenu. Kebia valamo ekalesia bahata igaetoevei nibievemale otovenu. Kebia valamo hoto nimoletemo hoto loumale otovenu.
1CO 12:29 Dilavau au lovi igaegae ekalesia ovege keau bahata abostolo holioholilu. Keau bahata beloveta holioholilu. Keau bahata hoto loui ata haivemale ata holioholilu. Keau bahata vikoe vaveve vamale ata holioholilu.
1CO 12:30 Keau bahata vavahanite hoesegevemale ata holioholilu. Keau bahata hoto nimoletemo hoto loumale ata holioholilu. Keau bahata hoto nimoletemo hoto loumale kebia hoto ekovehai loumale ata holioholilu.
1CO 12:31 Katealemo Dilavau au vuvune vaveve dua laoveale ke huhulahai kemo negolahave. Isito di aike humaha mole dua loui la haivege ko huhulahave.
1CO 13:1 Moleho isivilahai mole tedaevemale keu baluga. Dana ata degomole hotomo hoto loui mesoho anelue hoto ketamo Dilava hoto loui luleleaito kemo ataho isiviholisi kebia tedaeveholige di hoto keu bae ihualivebene.
1CO 13:2 Dana gabie vaveve loui kemo luleleai Dilavau au vaveve mahogovale ke ihu loui ata haivei di evievimo negoai tana moleho louge au halei lotai moleve lamige keu duave. Isito dana kateaito ataho isiviholisi kebia tedaeveholige di vaveve kemo ihuveu uoholinu.
1CO 13:3 Dana di kunai bahata malei kunaiholimale kebia oveale keu vaveve dua. O mesoho di Dilava hoto loui ata haivesege abu di mai mahoge di hatige keta duave. Isito dana kateaito ataho isiviholisi kebia tedaeveholige di vaveve keu bae ihualivebene.
1CO 13:4 Ataho isivilahai kebia tedaevemale vaveve keu koseanu. Nahiabuna solekai itumuholisito mole hoesegevei mole isivi vagei. Vaveve kemo nahi bae mole maina mai isi nahie ebika tabagevelivebene.
1CO 13:5 Moleho isivilahai mole tedaevemale kemo nahi bae nahie isivimo mole aiogevei moleho itumualivebene. Vaveve kemo ata moleu nahi aiogevege nahi bae ke ibina vai aiohavolivebene.
1CO 13:6 Moleho isivilahai mole tedaevemale kemo nahi bae vaveve toelae vahaeho valivebene. Isito nahiabuna hoto seleve vahaeho vai.
1CO 13:7 Nahi moleho isivilahai mole tedaevemale kemo abu nahie aiogevege nahi ke huhu halevaito nahie evievimo negolahai ono vadeu gabie lohoveve ke huhulahai tigei.
1CO 13:8 Gabie vaveve hoto loui ata haivemale kena bae gabiai. Ige abu hoto nimoletemo hoto loumale kena bae gabiai. Nahi vatae vavevemo lulelelahamale kena bae gabiai. Isito nahi moleho isivilahai mole tedaevemale keu bae uoholilivebene.
1CO 13:9 Nahie lulele keu aike esevehame. Ige nahi nova gabie vaveve ke loui hilokamale keta eseve.
1CO 13:10 Isito vanie gabila nahiabuna gabie vaveve ke bahata hilokai avuemo lulele balugai.
1CO 13:11 Di esebuluta usege di huhuihuhui di hoto keu esebulue huhuihuhui esebulue hoto. Isito di aike kosi baluga holiale kemo esebulue vaveve ke bahata di halenu.
1CO 13:12 Nahi aike Dilava elehaholisito vaveveve ke unaha hilokalu. Isito nahiabuna gabie nahie nitela Dilava elehai vaveveve kemo lulelelahai. Di aike luleleamale keu esevehame. Isito Dilavau aike di vaveve bahata hilokamale ke nahate dana gabie Dilava vaveve bahata hilokai lulele balugai.
1CO 13:13 Nahi aike vaveve abuita igaetamo uma. Vaveve moleike nahie evievi. Vaveve moleike nahi ono vadeu vanie gabimo lohoveve huhulahamale. Isi vaveve moleike nahi moleho isivilahai mole tedaevemale. Isito vaveve abuita igaeta kebiamo moleho isivilahai mole tedaevemale keu balugataho.
1CO 14:1 Katealemo moleho isivilahai mole tedaevemale kemo negolahave. Isi Dilava vuvune vaveve kebiata huhulahai kebiamo negolahave. Isito di isivi balugale Dilava hotoe dua loui ata haivei kemo negolahave.
1CO 14:2 Ata moleu hoto nimoletemo guliguliai hoto louale keu ataho louholisito Dilavahoike au ke louma. Kosealemo ataeau hotove ke hilokaholilu. Isito Munana Tumue vuvunemoike au Dilavau au vaveve mahogovale ke louma.
1CO 14:3 Ata oleu Dilava hoto loui ata haivemale kena kemo ekalesia tedaevei hoesegevege abuna kemo negolahai ue dua vagei.
1CO 14:4 Ata oleu hoto nimoletemo hoto loumale keu hoto kemo au ebika unaha tedahoma. Isito ata oleu Dilava hoto loui ata haivemale keu ekalesia bahata tedaevei hoesegevema.
1CO 14:5 La bahata hoto nimoletemo hoto louge keu duave. Isito di isiviale la bahata Dilava hoto loui ata haivegei. Kosealemo ata moleu Dilava hoto loui ata haivemale keu baluga. Keu ata moleu hoto nimoletemo loumale ke evihanu. Isito mesoho hoto nimoletemo loumale ata kena hoto ke ekovehai loui ekalesia bahata haivege keu duave. Ekalesia bahata keabuna kemo lulelelahai.
1CO 14:6 Di haokuvuia, dana lae lohoniege hoto nimoletemo loui la haivege lana oleve kateai di hoto ke hilokai. Keu anekianu. Isito dana lae lohoi la hotomo Dilava hoto loui lulele hoto loui la haivege lana hoto ke hilokai kemo lulelelahave.
1CO 14:7 Ke nahate ata oleu gita mesoho bibo hamae dua vage kemo ataeabuna ke evisi eneve hilokai. Isito kena neniai ke hamaholige ataeabuna oleve kateai eneve ke hilokai.
1CO 14:8 Mesoho kibi uvumale ata kena kibi uvui neniai eneve vaholige tuvali ataeabuna oleve kateai eneve evisi mole bevuevei tuvalilahai.
1CO 14:9 Iale ke nahate la hoto nimoletemo loui neniai ata haiveholige keabuna oleve kateai la hoto evisi kemo lulelelahai. Lana kateige la hoto ke ihuna uoholisi.
1CO 14:10 Vata komo hoto nimolete moagaeau ua. Ige hoto nimolete kebia biaeau abu hoto ke hilokalu.
1CO 14:11 Isito di ata mole hoto hilokaholiale kemo au daho louge dana kemo dolodoloai. Isi dana data di hotomo louge ata kena avuta kemo dolodoloai.
1CO 14:12 La la ebika unaha huhuevei isiviale Munana Tumue vuvune vaveve kebiamo negolahai. Keta duave. Isito di isiviale la kebiamo negolahai ekalesia bahata tedaevei hoesegevege abu negolahai.
1CO 14:13 Katealemo ata oleu hoto nimoletemo loumale kena Dilava imihage Dilavana vuvune omige auna hoto ke ekovehai ihuve loui.
1CO 14:14 Dana hoto nimoletemo Dilava imihai guliguliage di uvuna avuemo ui. Isito di huhuihuhuina kemo uoholige di bae kemo lulelealivebene.
1CO 14:15 Katealemo dana vadeai. Dana di uvuta di huhuihuhuitamo guliguliai Dilava imihai. Isi di uvuta di huhuihuhuitamo nogoli loui Dilava hoesehavoi.
1CO 14:16 Lana la uvu unahata guliguliai Dilava hoesehavoge Dilava vavevemo luleleholiale kena oleve kateai la guliguli ke evisi luleleai loui kosea, “Hoto keu seleve.” Keu anekianu. Kosealemo la hoto nimoletemo guliguliage ata keu ke evisi kemo dolodoloanu.
1CO 14:17 Mesoho lana katelahai hoto molemo guliguliai Dilava hoesehavo dua vai. Isito ata molena oleve kateai la guliguli ke hilokai kemo luleleai.
1CO 14:18 Dilavau vuvune daomale kemo di hoto nimolete moagamo hoto loui la bahata evigevenu.
1CO 14:19 Isito dubue guligulimo dana hotoeabemo hoto moaga vesite loui ata haivege abu kemo luleleage keu duave. Isito dana hoto nimoletemo hoto moagamoaga loui ata haivege keau kemo dolodoloage keu toelanu.
1CO 14:20 Di haokuvuia, lainaho eseese huhuihuhui nahate valive. Isito eseeseau vaveve toelamo negoholimale ke nahate vave. Isi la huhuihuhui kemo kosie huhuihuhui nahate vave.
1CO 14:21 Bukae Hotou loui avoe, “Kosiveu loui avoe, ‘Dana hoto nimolete loumale ata hanavege abuna tiliege di hoto loui di ata haivei. Dana hoto nimolete loumale kebia hanavege abuna tiliege di hoto loui di ata namigevei. Isito abu bae ke evilivebene.’”
1CO 14:22 Bukae Hotou louale ke ihuu koseanu. Ekalesiau hoto nimoletemo guliguliai isiviale evieviholimale keabuna ke evisi loui kosea, “Dilava vuvunemoike abu ke vama.” Isito abu Dilava hoto loui isiviale evievi ataeau ke evisi hoto kemo negolahai.
1CO 14:23 Katealemo ekalesia bahataeabuna mole bevuevei igaetolahai hoto nimoletemo loui guliguliasege luleleholimale isime evieviholimale ata keabuna dubue uvue loholiege hoto ke evisi loui kosea, “Tilogo ataeabulike.”
1CO 14:24 Isito ekalesiau Dilava hoto loui mole haivesege evieviholimale mesoho luleleholimale keabuna loholiege hoto ke evisi loui kosea, “La hoto kateale louge no ke evisi hilokage noeau vaveve toela vamale ataea.”
1CO 14:25 Ige hoto kemo abu abu uvumo huhuai mahogovamale kena dailahai. Ige keabuna vaveve toela ke halevai abu kome bokolahai Dilava hoesehavoi loui kosea, “Seleveta Dilavau lahehi uma.”
1CO 14:26 Di haokuvuia, di hoto louale keu koseanu. La igaetoai guliguliasege ata molena nogoli loui ata haivei. Ige ata molena Bukae Hotomo loui ata haivei. Ige ata molena Dilavaemo hoto male ke loui. Ige ata molena hoto nimoletemo hoto loui. Ige ata molena hoto nimolete ke ekovehai ihuve loui. Isito vaveve ke bahatamo ekalesia tedaevei hoesegeveve.
1CO 14:27 Mesoho ata degomoleau isiviai hoto nimoletemo hoto louliho valiege ata abuita mesoho abuita igaetaeau hoto ke loui. Isito keau mole nenita hoto loulivebene. Isito molena hovelahai hoto louge molena hoto ke ekovehai ihuve loui ata haivei. Ige molena hovelahai hoto loui.
1CO 14:28 Isito hoto ekovehai ihuve loumale atau uoholige hoto nimoletemo loumale keau bae hoto loulivebene. Isito keabuna tobekai ui abu uvumo Dilava huhulahai ke imihai.
1CO 14:29 Ige Dilava hoto loui ata haivemale ata abuita mesoho abuita igaeta keabuna Dilava hoto loui ekalesia haivei. Keau katelahage ekalesia keabuna hoto ke evisi abu ebikaho huhulahai.
1CO 14:30 Ige mesoho Dilava hotou ekalesia mole uvumo doba seleveage Dilava hoto loumale keabuna hoto halevai. Ige ata kena hovelahai Dilava hoto ke loui.
1CO 14:31 La igaegaeai Dilava hoto loui mole haivege ekalesia bahataeabuna kemo lulelelahai negolahai.
1CO 14:32 Dilava hoto loumale ata keau bae bahata mole nenita hoto loulivebene. Isito keabuna mole hemevei igaegaeai hoto loui ekalesia haivei.
1CO 14:33 Kosealemo Dilavau isiviholiale la mole nenita hoto louge ekalesia ataeau evisi dolodololahaliho. Isito keu isiviale la mole hemevei igaegaeai hoto louge elike ataeau evisi lulelelahai. Dubu bahatamo ekalesia vaveve keu koseanu.
1CO 14:34 Dubue guligulimo keateau bae sevesi mai hoto loui ata haivelivebene. Diue menaka keu subuta hoto kateale lounu. Avoe, “Keateau bae hoto loui malaha haivelivebene.”
1CO 14:35 Keate keau sevesimo hoto mole evisi hilokaholiliege abu lako dubumo hoto lougelive. Isito oe talive hoto kemo abu kolivu belagevei. Kosealemo keateau sevesimo hoto loui ata haivege keu toelanu.
1CO 14:36 La huhulahai kosea, “Dilava hotou noemo umukanu.” Isi huhuai kosea, “Dilava hoto keu no unahae lohonu.” Kateike la vai keateau sevesi maveve kemo di hoto loualemo isiviholilu.
1CO 14:37 Mesoho laemo atabeu huhuai loui kosea, “Dau Dilava hoto loumale ata. Dau Munana Tumue vuvune vaveve kemo negoanu.” Keu kateige di isiviale hoto mole ko louge au hilokai. Di laheho hisaliale kou di hoto holioholinu. Isito Kosive hotoike.
1CO 14:38 Katealemo ata keu di hoto ko evioholige lainaho hotove evigelive.
1CO 14:39 Di haokuvuia, di hoto mole louge evive. La uvu bahatamo negolahai Dilava hoto lougeve. Isi hoto nimoletemo hoto loumale kebia humaha lainaho bamugelive.
1CO 14:40 Vani bahata la guligulimo vaveve dua unaha vai mole hoesegevei tigeve.
1CO 15:1 Di haokuvuia, di subuta lae tiale hotoe dua loui la haivege la hoto ke evisi malu. Isi aike kemo negolahai uma. Katealemo di isiviai tota hotoe dua loui la haivei.
1CO 15:2 Di hoto ke loui la haiveale ke matahae dua vave. Lana hoto ke matahae dua vage Dilavana la malevei. Ke matahae dua vaholige Dilavau bae la malevelivebene.
1CO 15:3 Keliso hotoe dua di mai lae tiale la haiveale keu koseanu. Bukae Hotou louale ke nahate Kelisou nahie toelae ibinaho hatinu.
1CO 15:4 Au hatige Bukae Hotou louale ke nahate abu mai abavuge vani abuita igaeta uoholisege au hovelahanu.
1CO 15:5 Hovelahai tiale au ebika mai Bita haivuito vani molela bae au ebika mai abostolo tuelo (12) kebia haivege abu elehalu.
1CO 15:6 Ige vani mole evievi ata vai handele (500) keau igaetoai usege Kelisou tiale au ebika mai haivege abu elehalu. Evievi ata kebiamo degomoleau haluvilu. Isege degomoleau ua.
1CO 15:7 Ige vani mole au tialeu au ebika mai Diemisi haivui au esemu bahata haivege abu elehalu.
1CO 15:8 Ige Kelisou gabila au ebika mai di haivuge di ke elehanu. Evievi ata keau vasohuta Keliso elehalu. Isege di gabila ke elehai abostolove ata holinu.
1CO 15:9 Isito dau abostolo ata kebiamo baluga holioholinu. Di isiviholiale keau daho loui kosea, “Abostolo ata.” Kosealemo di subuta Dilava ekalesia aiogevei vatehani ovema.
1CO 15:10 Isito Dilavau daho uvuai di ebagemage di abostolove holinu. Keu daho uvuai di ebagemage di u unahamale holioholinu. Isito Dilava lovimo di negoai abostolove degomole evigevenu. Di isivimo di lovi ke vaholima. Isito Dilavau daho uvuai di tedahoge di lovive ke vama.
1CO 15:11 Di hoto loui la haivema. Isege abostolo degomole keau hoto loui la haivema. Hoto ke igaeike no loui la haivemale ke la evisi malu.
1CO 15:12 No hotoe dua loui ata haivei loui kosea, “Keliso keu hatihatimo hovelahanu.” Isito la degomoleau loui kosea, “Haluvimale keabuna oleve kateai hovedevei.”
1CO 15:13 La hoto ke louale keu selevevatege Keliso keu hatihatimo hovelahaholinu.
1CO 15:14 Keliso keu hatihatimo hovelahaholivatege no hotove loui ata haivemale ke ihuu uoholinu. Ige la evievi ke ihuta uoholinu.
1CO 15:15 Di kemo hoto mole louge evive. No la haivei loui kosea, “Dilavau hatihatimo Keliso etuvage keu hovelahanu.” Isito la degomoleau loui kosea, “Haluvimale keau bae hovedevelivebene.” La hoto ke louale keu selevevatege no hoto loui la haivemale keu loboe hoto.
1CO 15:16 Kosealemo haluvimale keau hovedeveholivatege Dilavau Keliso etuvage hovelahaholinu.
1CO 15:17 Isime Dilavau Keliso etuvage hovelahaholivatege la evievi ke ihuu uoholinu. Ige la toela keu sohu laemo ua.
1CO 15:18 La hoto ke louale keu selevevatege evievimo haluvimale keau haluvisi uoholilu.
1CO 15:19 Nahi nahie evievi Kelisomo mavoi ehue tiveve keu uoholivatege evieviholimale keau nahi elegevei loui kosea, “Ata kebia nohovu. Keau loboe hoto ke evisi ehovamale.”
1CO 15:20 Isito hoto seleve keu koseanu. Dilavau hatihatimo Keliso etuvage hovelahanu. Kelisou hovelahale kemo nahi hilokage novae uveve ke unahau uoholioholinu. Isito nahiabuna hovedevei ukolikoli malei.
1CO 15:21 Hatihati keu ata igaemo lohonu. Ke nahate hatihatimo hovelahamale keu ata igaemo lohonu.
1CO 15:22 Nahi bahataeau Adamumo loholu. Isi Adamu vaveve toela vale kemo nahiabuna bahata haluvigei. Isito nahi Kelisoluvuta igaetolahale kemo nahiabuna bahata hatihatimo hovedevei.
1CO 15:23 Hovedeveveve kemo Kelisou vasohuta nahiho hovelahanu. Ige ivivemo haluviale keabuna emo au lohomale kela bae abuta hovedevei.
1CO 15:24 Vani kela Kelisona au vuvunemo vuvunete bahata aiogevege abuna uoholisi. Otogoe umale vatae umale kebia bahata evigevege keabuna vuvuneve valae ui. Ige Kelisona au vuvune mai au Mama Dilava omisi avuho loui kosea, “Di ata bahata nalievenela.”
1CO 15:25 Kelisona kebia nalievelage Dilavana aiohavomale kebia bahata aiogevege vuvuneveabuna uoholisi.
1CO 15:26 Dilava aiohavomale kebia vuvunetana uoholige hatihati ke vuvunetana uoholisi.
1CO 15:27 Bukae Hotou louale keu kateanu. Avoe, “Auna vuvunete bahata evigevei.” Isito nahi kemo hilokage au bae Dilava evihalivebene. Kosealemo Dilava keike vuvune bahata malei Keliso ominu.
1CO 15:28 Dilavau vuvune bahata malei Keliso omige auna Dilava aiohavomale kebia bahata aiogevege uoholige auna au vuvune bahata malei Dilava omige auna au vuvune igaemo au ata bahata nalievei.
1CO 15:29 La degomoleau loui kosea, “Haluviale keau bae hovedevelivebene.” Isito oleve katealemoike la haluviale kebiaho babatisolahama. Kosealemo nahi hilokage haluviale keabuna bae hovedevei.
1CO 15:30 Haluvimale keau hovedeveholige vadeuhoike no vani bahata vatehani malema.
1CO 15:31 Di haokuvuia, vani bahata hatihatie vaveveu daemo lohoma. Nahiau nahie Kosive Iesu Kelisoluvuta igaetolahamale kemo di la vahaeho vai hoto kateale loui la namigevema.
1CO 15:32 Di kove ui Dilava lovi vasege Evesasi atae toelaeau ovo aihanite nahate vai di aiohavoma. Isito haluvimale keau hovedeveholige vadeuhoike di ata kebiamo vatehani malema. Haluvimale keau hovedeveholige nahi nahie isivi unaha vai lovi isi e isi u unahai. Nahi katelahaito vani mole haluvisi uoholisi.
1CO 15:33 Ata degomoleau hoto kateale loui la lobogevema. Isito lainaho hoto ke evilive. Lana hoto ke evisi ehoveliege la vaveve dua halevai vaveveabe toela nahate vave.
1CO 15:34 Iale la vaveve toela halevai huhue dua vai vaveve inutolotolote vave. La degomoleau Dilava humaha hilokaholilu. Di ke loui la mati vanu.
1CO 15:35 Mesoho la molena di belahai loui kosea, “Haluvimale keabuna oleve kateai hovedevei. Abuna hovedevei vava oleteale mai.”
1CO 15:36 Dolodolo halevave. Lana lovie i mai vatamo hage visovena ulisi baie doga mamosege ivena sakavai uoholisi.
1CO 15:37 Lana kone i mesoho i degomole haliege la bae mesoho avata ive ke bahata malei halivebene. Isito lana ive ke unaha hage auna ulisi.
1CO 15:38 Dilavau au isivimo i igaegae oleve kateai uliveve kebia ovealemo keabuna abu vaveve kemo igaegaeai ulisi.
1CO 15:39 Ke nahate onobenobeau vatamo umale keau vava igae holioholilu. Atae vava keu mole. Ige ovoe vava keu mole. Ige ugue vava keu mole. Ige huenae vava keu mole.
1CO 15:40 Ke nahate otogoe onobenobe isi vatae onobenobe keau mole nahate holioholilu. Otogoe ataga otogoe elehilehi keu mole. Ige vatae elehilehi keu mole. Keau mole nahate holioholilu.
1CO 15:41 Vani ke elehilehiu mole. Ige bata ke elehilehiu mole. Ige didi ke elehilehiu mole. Ige didi kebiamo elehilehiabe keau nimolete.
1CO 15:42 Iale ke nahate haluvimale keabuna hovedevei vavae doga malei. Halege vavaeabe malei abavuge abu sakavai. Isito keau vavae sakavamo bae hovedevelivebene. Keabuna hovedevei vavae doga malei.
1CO 15:43 Ataeabuna haluvige vavaeabe elehilehi kena toelage negoeabena abuemo uoholisi. Isito abuna gabie hovedevege vavaeabe elehilehi kena negoai duaveai.
1CO 15:44 Haluvimale kebia vavau vatae vava. Isito keabuna hovedevei otogoe vava malei. Nahi hilokage vatae vavau ua. Ige kemoike nahi hilokage otogoe vavau ua.
1CO 15:45 Bukae Hotou loui avoe, “Dilavau subuta Adamu vage keu vatae ata holisi ua.” Isito vani mole Dilavau Keliso hanavoge au otogomo lohonu. Ige kemo ataeau uveve doga malelu.
1CO 15:46 Nahi nova otogoe vava maleholisito nova vatae vava malelu. Isito nahiabuna bae gabie otogoe vava malei.
1CO 15:47 Dilavau subuta vatamo Adamu vanu. Isito gabie Kelisou lohoale keu otogomo lohonu.
1CO 15:48 Adamu vatamo lohoale kemo ataeau vatae vava malelu. Isito Kelisou otogomo lohoale kemo atave keabuna otogoe vava malei.
1CO 15:49 Nahiau Adamuemo vatae vava malelu. Isito gabie otogomo lohoale Keliso ke vava nahate nahiabuna malei.
1CO 15:50 Di haokuvuia, di louale keu koseanu. Vatae vavata nahi bae Dilava otogoe matama keve talivebene. Vatae vava kena vatamo sakavai ui. Katealemoike nahi bae vatae vavata otogoe talivebene.
1CO 15:51 Dilavau hoto mole mai mahogovale ke dana aike louge evive. Nahi degomoleabuna haluvisege degomoleabuna usege Iesuna lohoge nahi bahataeabuna vavae toela halevai vavae doga malei.
1CO 15:52 Vanie gabila kibiu hotoige solekavesite nie vaga hamale ke nahate haluvimale keabuna hovedevei vavae doga malei. Ige nita umale kebiatae abuna vavae doga malei.
1CO 15:53 Vani kela nahiabuna vatae vava halevai vavae doga malei. Nahiabuna haluvimale vavae toela halevai vavae doga malei kemo vani bahata ugei.
1CO 15:54 Vani kela nahiabuna vatae vava haluvimale ke halevai vavae doga malei vani bahata ugei. Ige nahie vaveve kena Bukae Hoto mai selevetisi. Hoto keu loui avoe, “Kelisou hatihatie vuvune ke aiohavoge ukolikolie vuvune keu negoai hatihatie vuvune ke evihanu.”
1CO 15:55 Bukae Hotou tota kemo loui avoe, “Hatihati, a vuvuneike oleve ke. Hatihati, a negoike oleve ke.”
1CO 15:56 Nahi hilokage vaveve toelamoike hatihati keu vuvuneanu. Ige menaka kemoike vaveve toela keu negoanu.
1CO 15:57 Isito nahie Kosive Iesu Keliso ke vuvunemo Dilavau nahi hoesegevege nahi vaveve toelata hatihatitamo negolahalu. Kemo nahi vahaehoai Dilava ivi hoesehavogei.
1CO 15:58 Di uvue haokuvuia, lainaho hoahoalive. Isito negolahai lavive. Vani bahata Kosive lovimo negolahai lovie dua vageve. Kosealemo la hilokage la Kosive lovi vamale keu lovi unaha holioholinu. Isito la vamale ke ihuu ua.
1CO 16:1 Di aike obelenie hoto louge evive. Di Galesia ekalesia namigeveale ke nahate vai Dilava ataeau Diudiae umale kebia tedaeveve.
1CO 16:2 Bula bahata la ibina malemale ke badi mole malei obeleniho otovege au ui. Ige di bae lohoniege moni maleveve hoto loulivebene.
1CO 16:3 Isito dana bae lohoi la ata oletebia tabageveale kebia deiada loui levalevamo hisaliai mai ovege abuna monita levaleva keta malei tai Dielusalema ata kebia ovei.
1CO 16:4 Di hilokaholinu. Mesoho di tige abu isivialiege bae daluvuta tai.
1CO 16:5 Isito dana vasohuta Masedonia vatae taito bae hoilahai la elegevei.
1CO 16:6 Dana lae lohoniege mesoho vaganamo lahehi uniege vaeahamo tota oai tiho vage lana di tedahoge dana tota oai o moleve tai.
1CO 16:7 Di isiviholinu lae deiai lohoi vanie ni moaga vesitehame lahehi uliho. Isito Kosiveu humaha alavoge di isiviale vani moaga lahehi ui.
1CO 16:8 Di aike oai talivebene. Isito dana Evesasi o kove uniege Diue vahaeho vani Bentikosi keu uoholisege dana halei oai tai.
1CO 16:9 O kove Kosiveu au lovie udaha daho alavoge dana kove uniege Kosive lovi ke baluga vai. Di aiohavomale ata moagaeau kove ua. Isito dana kove ui lovi ke vaito bae tai.
1CO 16:10 Isito mesoho Timotiu gabie lae lohoge ke hoesehavoi mai o hatuve. No keti Kosive lovi vama.
1CO 16:11 Lainaho ke elehai huhulahai kosea, “Kou kosi holioholinu.” Isito ke hoesehavoi tedahoge auna vahaehota hoilahai dae lohoi. Ige no evievi ata degomolehi ke elehai vahaeholahai.
1CO 16:12 Dana aike nahie haoka Abolosi kemo hoto louge evive. Di isivi balugale Abolosi keu evievi ata degomole holoevei lae deiai tai. Isito keu ke huhuai isiviholinu aike lae taliho. Isito vani molela auna bae lohoi.
1CO 16:13 La ebika nenigeveve. La evievimo negolahai lavive. Lainaho vabulahalive. Isito hovedevei negolahai lavie tumu vave.
1CO 16:14 La vaveve bahata vamale kemo moleho isivilahai mole tedaeveve.
1CO 16:15 La hilokage di Giliki vatae tiale ata haivege Sitevanasiu ovemo umale ata kebiahi vasohuta di hoto ke evisi evievi ata holilu. Ige gabie ata degomoleau vata keve evievi ata holige Sitevanasiu au oe ata kebiahi Dilava ata kebia tedaevei hoesegevema.
1CO 16:16 Di haokuvuia, di isivialeike la ata kebia vaveve nahate vai tedaevegei. Isi ata degomoleau ata kebia nahate vai Dilava lovi vamale kebiata tedaevegei.
1CO 16:17 La keve usege Sitevanasi, Votunaitasi, Akaikasi ata keau la lovo mai lohoale la vaveve loui di haivuge di ke evisi vahaehoanu.
1CO 16:18 Keau la vaveve loui di mai vahaehotilu. Isi keabuna hoidevei abuta di vaveve loui la malevei vahaehotievei. Katealemoike ata katealebia hoesegevei iviabe tabageveve.
1CO 16:19 Esia vatamo umale ekalesia keau laheho vahaeho hoto ko hanavolu. Ige Akuilau abu mahina Bisilati laheho vahaeho hoto ko hanavolu. Ige ekalesiau oeabemo igaetolahai guligulilahamale kebiata laheho vahaeho hoto ko hanavolu.
1CO 16:20 Ige evievi ataeau kove umale keau bahata laheho vahaeho hoto ko hanavolu. La mole elegeveliege mole vahaeho vai mole ada hatueveve.
1CO 16:21 Bolo daliko aike di adata vahaehoe hoto ko hisaliai laheho hanavonu.
1CO 16:22 Ata olena nahie Kosive keho isiviholige Dilavana ke aiohavoi. Kosive, no isiviale solekai loho.
1CO 16:23 Di isiviale nahie Kosive Iesu keu vani bahata la huhuevei la hoesegevegei.
1CO 16:24 Di hotoe gabilike ko. Iesu Keliso kemo di uvu bahatau laemo ua.
2CO 1:1 Di ivilike Bolo. Dilava isivimoike di Iesu Keliso abostolo holisi nahie haoka Timotiti levaleva ko laheho hanavoma. Ekalesiau Koliniti oe umale isime Dilava ataeau Giliki vatae umale la kebia bahataho no ko hisaliai hanavoma.
2CO 1:2 No isivialeike nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
2CO 1:3 Nahie Kosive Iesu Keliso ke Mamau nahiho uvuima. Dilava keike vani bahata nahie tedaevema. Keu katealemo nahi vani bahata ivive ebagevai hoesehavogei.
2CO 1:4 Nahi vatehani malege Dilava keu nahie tedaevei isiviale ata degomoleau vatehani malege Dilavau nahie tedaevemale ke vuvunemo elike nahi kebia tedaevegei.
2CO 1:5 Kelisou vatehani moaga maleale ke nahate nahita vatehani malema. Isito vatehani kemo Kelisou nahie negotievege nahi ue dua vama.
2CO 1:6 Kelisou vatehani maleale ke nahate no vatehani malema. Ige Kelisou au vuvunemo no tedaevege no vatehani kemo negolahai uma. No isivialeike la no vaveve ke elehai la vatehani maleale kemo kabebi halevaito kemo negolahai uge Dilavana la malevei.
2CO 1:7 No huhuige la vatehani malemale kemo la bae dobuluvilivebene. No hilokage no vatehani malege Kelisou no tedaevemale ke nahate la vatehani malege auna la tedaevei.
2CO 1:8 No haokuvuia, no isiviai la namigevege hilokave. No Esia vata keve vatetumu baluga malelu. Vatehani isuteu noemo lohoge no huhuige noeabuna oleve katelahai ui.
2CO 1:9 No huhulahai kosea, “Vatehani kena no aiogevege noeabuna haluvisi.” Isito vatehani keu noemo lohoge Dilavau isiviale no no nego huhulahaholisito negove huhulahai kosea, “Keu haluvimale kebia tatuvemale ke vuvunemo auna no tedaevei.”
2CO 1:10 Katealemo Dilavau no tedaevege no vatehani kemo haluviholisito uma. No uvu mai Dilava omisi kemo hilokage auna vani bahata no tedaevegei.
2CO 1:11 Katealemo lata no tedaevei noheho guligulilahageve. Lana vani bahata katelahai guligulilahage Dilavana la hoto evisi no tedaevei. Ige noeabuna negolahai lovilahage ata moagaeabuna vahaeholahai Dilava hoesehavoi.
2CO 1:12 No haokuvuia, no vahaeholahalu. No hilokage no vatae vaveve vaholisito vaveve dua unaha vage la ke elehalu. No la lobogevei atae lulelemo la haiveholilu. Isito Dilavau no huhuevei no hoesegeveale kemo no Dilava hoto loui la haivelu.
2CO 1:13 No dolodoloe hoto laheho hanavoholilu. Isito no laheho hisaliai isiviale la ke dodavei ke bahatamo lulelelahai.
2CO 1:14 La aike no vaveve bahata hilokaholilu. Isito di isiviale nahie Kosive Iesu ke vaniu lohoge lana no vaveve bahata hilokai no vahaeho vave. Ige noeabuna vani kela la vahaeho vai.
2CO 1:15 Di hilokage vaveve keabuna kateai. Katealemo di subuta lae tiveve ke huhuai isivialeike deiai ti abuiai. Ige elike la kemo negolahai ue dua vai.
2CO 1:16 Di huhuige dana vasohuta lae tai la elegeveito bae Masedonia vatae tai. Iniege tota hoilahai lohoi la elegevege lana di tedahoge dana Diudia vatae tai.
2CO 1:17 Di lae tiveve ke huhuale vaholige la degomoleau loui kosea, “Loboe ataike.” La huhuige di isivie huhuihuhuilike di vaime la lobogevenu. Vani mole dana loui kosea, “Ito, dana bae lohoi.” Isi vani mole dana loui kosea, “Ba, di bae loholivebene.”
2CO 1:18 Dilava keu seleve. Ige di hoto keta seleve. Di hoto bahata keu dolodoloe hoto holioholinu.
2CO 1:19 Dilava mo Iesu Keliso ke hotoike Sailasi, Timoti, da noeau loui la haivelu. Iesu Keliso hoto keu dolodoloe hoto holioholinu. Isito hotove keu seleve. Au louale ke auna vai.
2CO 1:20 Dilavau au hoto mai mamoale ke Iesuna hoto ke bahata mai selevetisi. Kemoike nahi Dilava ivi hoesehavoi guliguliai loui kosea, “Iesu Keliso kemo hoto keu seleve.”
2CO 1:21 Dilava keike au vuvunemo nahi malevei hoesegevege nahi Kelisoluvuta igaetolahai negolahama. Keu nahi tabagevei au Munanae Tumu mai nahie uvumo otoveale kemo nahi hilokage nahiau Dilava ataea. Isi kemo nahi hilokage au nahiho otoveale ke bahata nahiabuna malei.
2CO 1:23 Dilavau hilokage di subuta lae lohoholiale keu koseanu. La vaveve toela degomoleau uike vage di isiviholinu lae tai hoto isute loui la aiogeveliho.
2CO 1:24 Di isiviholinu la evievi aiohavoi hoto louge la di isivi unaha valiho. Isito di isiviai laemo lovie dua vage kemo vahaeholahave.
2CO 2:1 Di subuta lae lohoi hoto isute laheho louge la kemo uvulahalu. Di aike ke huhuai isiviholinu tota lae lohoi hoto isute louliho.
2CO 2:2 Dana lae lohoi hoto isute ke loui la aiogevege lana kemo uvulahage olena bae di mai vahaehotisi.
2CO 2:3 Katealemo di subuta levaleva mole hisaliai laheho hanavonu. Di subuta lae lohoaleu hoto isute loui la haivege la kemo uvulahai di vahaeho vaholilu. Isito di isiviale la vaveve toela ke bahata halevage di lohoi elehai vahaehoige la bahata vahaeholahave.
2CO 2:4 Di levaleva ke hisaliai laheho hanavoge di uvuu kibianu. Di ninanataike ke hisalianu. Di isiviholinu la ke dodavei uvulahaliho. Isito di isiviale la ke dodavei hilokage di uvu bahatau lae ua.
2CO 2:5 La moleu subuta vaveve toela vale keu da igae aiohavoholisito la kebiata aiogevenu. Ige kemoike nahi bahata uvulahalu. Isito di isiviholinu vaveve toela vale keho hoto tolote louliho.
2CO 2:6 Kosealemo la moagaeau avuho hoto tolote louge au vatehani malege elemua.
2CO 2:7 Lainaho au vaveve toela vale ke huhulahalive. Isito aike ke hoesehavoge au negoai. La kateholige kena uvu balugai au evievi halei.
2CO 2:8 Katealemo di isiviale la ke hoesehavoge auna hilokage la avuho isivi balugalu.
2CO 2:9 Di levaleva nehe ke hisaliale keu koseanu. Di isiviai la uvu kaovai hilokage di la haivemale kemo la di hoto evima. Emena evioholima.
2CO 2:10 Ata moleu laemo vaveve toela vage lana ibinave vaholisito halevage dana data la vale ke nahate vai. Ige mesoho ata moleu daemo vaveve toela vage dana Iesu Keliso vuvunemo ke huhuoholige lana di vale ke elehai lulelelahave.
2CO 2:11 Isito nahiabuna vaveve toela ke loui hoesehavoholige Setenena vaveve toela kemo nahie aiogevei. Nahi hilokage Seteneu au huhuihuhui kemo isiviale nahi lobogevei nahie malevei.
2CO 2:12 Di subuta Toloasi oe tialeu Kosiveu daho lovie humaha alavoge di Keliso hotoe dua loui ata haivege keau hoto ke evilu.
2CO 2:13 Di o keve Kosive lovi baluga vanu. Isito di haoka Taitasiu lohoholige di ke huhu baluganu. Kosealemo di la deiada eviliho ke hanavoge au lae tialeu tota hoilahai lohoholinu. Kemoike di ata kebia halevei Masedonia vatae tinu.
2CO 2:14 Di aike Dilava ivi hoesehavoi vahaehoanu. Kosealemo Dilavau Vatae Kosive vuvunemo nahie malevege nahi Kelisoluvuta igaetolahalu. Keu nahie malevei isiviale nahi matama bahatae tai Keliso hoto loui ata haivege abu kemo lulelelahai. Ige Keliso vaveveu abuemo senisi hagote ke nahate vai.
2CO 2:15 Ige Dilavau nahie malevege nahi Keliso hoto loumale keu evievi ataemo senisi hagote nahate. Isito evieviholialebiamo hagoholinu.
2CO 2:16 Evieviholimale keau ke evisi huhuige keu sohoe toela vanu. Isi kemo haluvima. Isito evievi ataeau ke evisi huhuige keu hagoe dua vanu. Isi kemo uveve dua malema. Iale nahi Dilava lovi kemo negoai.
2CO 2:17 Ata degomoleau Dilava lovi vai isiviale kemo ibina baluga malei. Isito noeau kateholima. Dilavau no hanavege no Dilava nimo Keliso hoto seleve loui ata haivema.
2CO 3:1 No hoto kateale louale kemo la huhuige noeau no ebika tabagevema. Ata degomoleau abu lovilahamale deiada loui abu ebika tabagevema. Isito noeau molemo kateholima.
2CO 3:2 Kosealemo laeau no levaleva nahate. Ataeau levaleva dodavei kemo lulelelahale ke nahate ata bahataeau Keliso vaveve laemo elehai hilokage noeau laemo lovie dua valu.
2CO 3:3 Ataeau hilokage noeabulike vasohuta Keliso hoto ke loui la haivelu. Isito Keliso biageike au hoto ke la uvumo hisalianu. Keu benita munee tavamo levaleva ke hisaliholinu. Isito Dilava Munana Tumue vuvunemo la uvumo hoto ke hisalianu.
2CO 3:4 Iale no laemo Keliso lovi vamale keu no negomoike no vaholisito Dilava negomoike no lovi ke vama.
2CO 3:5 No bae no ebika tabagevei koseale huhulahalivebene. No vuvunemoike no lovi ke vama. Isito noeabuna huhulahai kosea, “Dilava vuvunemoike no lovive ke vama.”
2CO 3:6 Dilava keike Kelisomo menakae doga mamoi no negotievege no menaka ke ehovai louma. Menaka keu Mosese menaka holioholinu. Isito Munana Tumue menaka. Kosealemo Mosese menaka keu hatihatie hoto. Isito Munana Tumue hotoe doga keu ukolikolie hoto.
2CO 3:7 Subuta mole Dilavau au menakae hoto munemo hisaliai Mosese omige atagaveu Mosesemo lohoge niveu ataganu. Ataga keu vani mole Mosese nimo uoholinu. Isito ataga keu usege Iselala ataeau ataga ke elehage niabemo levokage abu elehaveve keu anekianu. Mosese menakate kemo atagau ua. Isito menaka kemo ataeau bae ukolikoli malelivebene.
2CO 3:8 Iale Munana Tumue hotoe dogae ataga keu Mosese menaka ke ataga evihai balugatahoanu.
2CO 3:9 Mosese menaka kemo atagau ua. Isito menakae doga kemo ataga balugatahou ua. Kosealemo Mosese menaka kemo ataeau Dilava nimo inutolotoloholilu. Isito menakae doga kemo ataeau Dilava nimo inutolotololahalu.
2CO 3:10 Menakae dogae atagate keu aike balugatahoai Mosese menakate ke ataga evihage keu uoholinu.
2CO 3:11 Mosese menakate ataga keu vani moaga uoholioholinu. Isito menakae dogae atagate kena vani bahata ui tigei.
2CO 3:12 Katealemo nahi vani bahata vabu halevaito negolahai hotoe doga ke loui ata haivegei.
2CO 3:13 Nahi Moseseu vale ke nahate va halevai. Moseseu Dilava atagau nivemo ualeu uoholimale ke ogota vavahai isiviholiale Iselala ataeau ke elehaliho. Iale nahi ke nahate va halevaito Dilava hoto loui ata haivei.
2CO 3:14 Subuta Iselala ata kebia huhuihuhui keu toloanu. Isime novae vani komo huhuihuhuiabe keta toloai ua. Keau Mosese menakae hoto ke dodaveito kemo luleleholilu. Kosealemo ata oleuoleu Kelisoluvuta igaetolahaliege kebia unahaeabuna hoto kemo lulelelahai.
2CO 3:15 Isito subuta vani kemo isi novae vani komo Iselala ataeau Mosese menakae hoto ke dodavege huhuihuhuiabe keu toloige abu kemo luleleholilu.
2CO 3:16 Isito olemeau hoidevei Kosive ehovaho valiege abu huhuihuhuie tolo halevaliege keabuna hotovemo lulelelahai.
2CO 3:17 Kosive keike Munana Tumute. Ige Munanae Tumu keu ata ole uvue tige ata kena subuta huhuihuhui ke halei hotoe doga ke huhuai luleleai.
2CO 3:18 Katealemo nahi evalie vaveve nahate vai ataemo Kosive vaveve dua ke atagage Munanave Tumue vuvunemo atagave kena nahiemo uge nahiabuna avunahate vai ui tigei.
2CO 4:1 Dilavau noheho uvuai au hoto louveve lovi ke noevege no ke kabebihavoholisito kemo negolahama.
2CO 4:2 No matie vaveve halevalu. No isiviholilu ata lobogeveliho. No isiviholilu Dilava hoto ekovehai loboe hoto louliho. Isito no Dilava nimo hoto seleve loui ata haivege ata bahataeau ke evisi huhulahage hoto keu seleve.
2CO 4:3 No isiviholilu Dilava hoto mahogovaliho. Isito evieviholimale keau ke evige hoto keu abuemo hogolahale ke nahate.
2CO 4:4 Vatae Kosiveu evieviholimale kebia huhuihuhui bamuge keau isiviholilu Dilava hoto eviliho. Keu kebia bamuevege keau Keliso hotoe dua ke ataga elehaholilu. Keliso keu Dilavati mole nahate. Ige atagaeabe keu balugataho. Isito Seteneu ata bamuevege keau ataga ke elehaholilu.
2CO 4:5 Katealemo noeau no ebika tabagevei no hoto loui ata haiveholima. Isito Iesu Keliso hotoike no loui ata haivei loui kosea, “Keu nahie Kosive. Ige noeau la esemu nahate holisi Iesu lovimo la tedaevema.”
2CO 4:6 Subuta mole Dilavau loui avoe, “Vavi kemo atagana bae lohoi.” Dilava keike louge Iesu Kelisou atagave mai lohoale nahie haivege nahi avuemo Dilava ataga elehai hilokalu.
2CO 4:7 Nahiau vaveve toela vamale ataea. Isito Dilavau au hotoe dua mai nahie uvumo mamoi isiviale ataeau atagave ke elehai hilokage atagave keu ataemo lohoholisito Dilava vuvune balugamo lohonu.
2CO 4:8 Vaveve isute moagau noemo lohoma. Isito vaveve keau nahie aiogeveholima. Vani degomole no dolodoloima. Isito no kemo kabebilahai halevaholima.
2CO 4:9 Ataeu vatehani noevei nohavema. Isito Dilavau nohehi uge no kemo haluviholilu.
2CO 4:10 Iesuu vatehani malei hatiale ke nahate no lovive vai vani bahata vatehani malema. Ige ataeau no vaveve elehai hilokage Iesuu vaveve doga mai lohoi vatehani maleale ke nahate no vaveve doga vai vatehani malema.
2CO 4:11 Vani bahata no Iesu lovi vamale kemo ataeau isiviai nohavei. Isito kemoike ata degomoleau no vaveve elehai hilokage no vaveve keu Iesu vaveve nahate.
2CO 4:12 No la uveve dua vai ukolikoli maleveve keho lovilahai vatehani baluga malema.
2CO 4:13 Ata moleu Bukae Hotomo loui avoe, “Di evievimoike di hoto ko loui ata haivema.” Ige nota katelahai evievi ke igaemo hoto ko loui ata haivema.
2CO 4:14 No hilokage Dilavau nahie Kosive Iesu ke etuvage hovelahale ke nahate auna nahie tatuvege nahiabuna hovedevei. Ige Dilavana nahi bahata holoevege nahiabuna Iesuluvuta igaetolahai ui.
2CO 4:15 Lahehoike no lovi ko vai avuemo vatehani malema. No isivialeike hoto kou ata bahata sonumaevei tige Dilavau kebia hoesegevege keabuna guliguliai Dilava hoesehavoi ivive ebagevagei.
2CO 4:16 Katealemo no bae lovi ke kabebihavolivebene. No vava keu ohelekama. Isito Dilavau vani bahata no uvu ke hoesehavoi negotima.
2CO 4:17 No vatehani malemale keu egeai baluga holioholinu. Isito vatehani kemo Dilavana au ataga baluga noevege kena vatehani ke evihai egeai vani bahata ugei.
2CO 4:18 Katealemo no vatae onobenobe aike elegevemale ke huhuoholima. Isito no otogoe onobenobe elegeveholimale ke huhulahama. Kosealemo nahi aike elegevemale keabuna uoholisi. Isito nahi elehaholimale keabuna vani bahata ugei.
2CO 5:1 No hilokage nahiabuna vata kove vatehani malei haluviliege Dilavau otogoe vavae doga nahiho otoveale ke nahiabuna malei vani bahata ugei.
2CO 5:2 Katealemo nahi aike otogoe vava maleliho huhu balugai isivilahale Dilavau ke malei nahiovei.
2CO 5:3 Nahi ogoe doga hatuho isivilahale ke nahate nahi isiviale vavae doga malei otogoe tai.
2CO 5:4 Nahi vata kove umalemo vaveve isutena nahiemo lohosege nahiabuna ke isumo kekolahagei. No isiviholilu nahi vatae vava keta hovedeveliho. Isito no isiviale nahi vatae vava ke halevai otogoe vavae doga malei. Ige hatihatie vava kena uoholige gibosoune vava kena vani bahata ugei.
2CO 5:5 Dilava keike nahiho vavae doga mamonu. Iale nahiabuna bae ke malei. No hilokage Dilavau au Munanae Tumu nahioveale kemo auna vavae doga nahiovei.
2CO 5:6 Katealemo no vani bahata ke huhulahai negolahama. Nahie vatae vavau nahehi uge no hilokage nahi Kosiveluvuta otogoe uoholilu.
2CO 5:7 Nahi aike Kosive elehaholilu. Isito nahiabuna ke huhulahai nahie evievimo negolahaliege gabie ke elehai.
2CO 5:8 Katealemoike no negolahai isiviale vatae vava halevai otogoe tai vavae doga malei Kosiveluvuta igaetolahai ui.
2CO 5:9 Katealemo vata kove mesoho otogoe no Kosive isivi vamale keu baluga. No isiviai Kosive isivi unaha vagei.
2CO 5:10 No hilokage nahiabuna bahata Keliso vudimo lavige auna nahie vaveve kaovai nahi vatae ui vamale ke bahata hilokai. Nahi vata kove ui vaveve dua vai vaveve toela vamale ke ibina auna nahiovei.
2CO 5:11 Katealemo no Dilava vabuhavoi negolahai ata haivema. Dilavau no vamale ke bahata hilokanu. Ige di huhuige la uvumo lata hilokage no vamale keu duave.
2CO 5:12 No hoto kemo no isiviholilu la nimo no ebika tabageveliho. Isito no isiviale no vaveve bahata loui la haivege lana ke hilokai talive ata degomoleau lae lohoi abu ebika tabagevemale kebia no vaveve loui namigeveve. Ata kebia elehilehi keu duave. Isito uvuiabe keu toelanu.
2CO 5:13 Ata keau huhuige noeau tilogoe ata. Isito no Dilava lovi vamale kemoike abu hoto kateale louma. Noeau tilogoholilu. Isito noeau lovi komo la tedaevema.
2CO 5:14 Kelisou au isivi nahioveale kemo no lovi ko vama. No hilokage ata igae Keliso keu ata bahataho hatige nahi nahie vaveve toelaho haluviveve ke halevalu.
2CO 5:15 Kelisou ata bahataho hatiale kemo isiviale ataeau abu isivi unaha va halevaito abuho hatai hovelahale ke isivi unaha vai.
2CO 5:16 Katealemo no atae vaveve ke unaha elehai avuemo hoto louholima. No subuta Keliso vaveve ke elehai huhuai kosea, “Keu mesoho ata unaha.” Isito no aike ekalesia holialemo no huhuihuhui ke bahata halevalu.
2CO 5:17 Kosealemo ata olena Kelisoti igaetoage Kelisona uveve doga mai omisi. Ige subuta vavevete kena avuemo uoholisi. Isege vaveve dogana avuemo lohoi.
2CO 5:18 Nahi subuta Dilavaemo haeavamole ua. Isito Dilavau Iseu Kelisomo nahie malevege nahi haokuvuiabe holilu. Isi au lovi nahiovei isiviale nahi ata haivege elike abu Dilava haokuvu holisi.
2CO 5:19 No ata haivei loui kosea, “Iesu Keliso kemoike Dilavau isiviale ata bahatahi haokuvuai.” Keu isiviholinu atae vaveve toelae ibina oveliho. Isito keu isiviale no hotove loui ata haivege abu haokuvuiabe holisi.
2CO 5:20 Dilavau no hanavege no Keliso hoto loui ata haivema. Dilava keike au hoto mai noevege no laheho louma. Keliso ivimo no la namigevei loui kosea, “La vaveve toela halevai Dilavaluvuta haokuvulahave.”
2CO 5:21 Kelisou vavevebe toela vaholinu. Isito Dilavau nahie toela mai Kelisomo mamoge uoholiale kemo nahiabuna avuluvuta igaetolahai Dilava nimo inutolotololahai.
2CO 6:1 Dilavau au lovi noeveale kemo no la namigevei loui kosea, “Dilavau la huhuevei la hoesegeveale ke lainaho halevalive.”
2CO 6:2 Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, “La di hohavoale kemo di isiviale novae vani komo la tedaevei. Dana nova la tedaevei la malevei.” Di kemo hoto mole louge evive. Aike vani komo Dilavau isiviale la hotove evige elike au la malevei.
2CO 6:3 No isiviholilu no lovimo vaveve toela vage ataeau ke elehai dobuluviliho.
2CO 6:4 Isito no isiviai no lovimo vaveve dua vage ataeau ke elehai hilokage noeau Dilava esemuia. Katealemo vaveve toela onoleu noemo lohoge no kemo vatehani malei ke huhuholisito negolahama.
2CO 6:5 Ataeau nohavei no malevei dibulae otovei no aiogevema. No vaeta lovi baluga vai ladeveholima.
2CO 6:6 No no uvu mai ata kebia ove selevealemo no itumuholisito vaveve dua vai Dilava lulele hoto loui ata haivei hoesegevema. Ige kemo ataeau no elegevei hilokage noeau Dilava esemuia. Dilavau Munanae Tumumo no negotievege no hotove seleve loui ata haivema. Ige no vaveve inutolotolote keu no mihisi nahate.
2CO 6:8 Ata degomoleau noheho hotoe dua loui no hoesegevema. Isege ata degomoleau no aiogevei noheho hotoe toela louma. Keau noheho loui avoe, “Laeau loboe hoto louma.” Isito no abuho hoto loumale keu hoto seleve unaha.
2CO 6:9 Ata degomoleau no vaveve hilokaholilu. Isege degomoleau no vaveve bahata hilokalu. Ata degomoleau huhulahai avoe, “Keabuna mesoho haluvisi.” Isito noeabulike kou ua. Keau nohavei vatetumu noevema. Isito no kemo haluviholilu.
2CO 6:10 Abu no aiogevemale kemo no uvulahama. Isito no vani bahata vahaeholahama. Noeau kunaite holioholilu. Isito no ata moaga malevei haivege abu otogoe vavevemo kunaite holima. Vatae onobeu noemo uoholinu. Isito no otogoe onobenobe malei vahaeholahama.
2CO 6:11 Koliniti ataea, no hotobe laemo mahogovaholisito no uvumo hoto ke bahataike no loui la namigevema.
2CO 6:12 No laemo no uvube dua bamuoholilu. Isito laeabulike noemo la uvu bamuma.
2CO 6:13 La no ese nahate holilike vage no uvu bahata laemo uale ke nahate lata la uvu bahata mai noeveve.
2CO 6:14 Lainaho evieviholimale kebiahi igaetoalive. Vaveve dua vamale keau bae vaveve toela vamale kebiahi igaetoalivebene. Ke nahate atagau bae vaviti igaetoalivebene.
2CO 6:15 Kelisou Seteneti bae uvu igaealivebene. Ke nahate evievi ataeau bae evieviholimale kebiahi igaetoalivebene.
2CO 6:16 Dilava ekalesia keabuna oleve kateai loboe dilava hoesehavomale kebiahi igaetolahai. Keu anekianu. Kosealemo ukolikolie Dilava ke ata nahiabuliko. Di hoto louale kemo Dilavau subuta hoto mole lounu. Avoe, “Dana di atae vigomo ui Dilavaeabe holige keabuna di ata holisi.”
2CO 6:17 Katealemo Kosiveu Bukae Hotomo tota loui avoe, “Vaveve toela vamale kebia vaveve va halevai abuemo haliohatuve. Abuhi vaveveabe toela va halevave. Lana vaveveabe toela vaholige dana la malevei.
2CO 6:18 Dana la mama holige lana di ese holive. Kosive vuvunete dailike hoto ke lounu.”
2CO 7:1 Di uvue haokuvuia, Dilavau nahiho hoto kateale louale kemo nahi Dilava vabuhavoi vavae vaveve toela, huhuihuhuie toela ke bahata halevai vaveve dua unaha vai uveve tumute vai.
2CO 7:2 Noeau laemo vaveve toela vaholilu. No la lobogevei la aiogeveholilu. Katealemo la uvu bahata mai noeveve.
2CO 7:3 Di hoto ke loui isiviholinu la aiogeveliho. Di hoto louale kemo la hilokage no uvu bahatau lae ua. Katealemo no ui mesoho haluvige nahiau uvu igae.
2CO 7:4 Di la vaveve huhuai la vahaeho vai hilokage la vaveve kena duaveagei. Katealemo vatehaniu noemo lohoge di ke huhuholisito negoai vahaehoanu.
2CO 7:5 No vani mole Masedonia vatae tiale usege vaveve toela moagaeau noemo loholu. Ataeau molehi ugologoloai moleho louma. Ige no vaveveabe ke elehai huhulahai vabulahalu.
2CO 7:6 Isito Dilavau no uvu negotievege no negolahalu. Kosealemo Taitasiu lohoge no kemo vahaeholahai negolahalu.
2CO 7:7 Taitasiu lohoale ke unahamo no vahaehoholilu. Isito au lohoale la vaveve dua loui no namigeveale ketamo no vahaeholahalu. No evige la Taitasi tedahoe dua valage au hoilahanu. Isi la subuta di hoto evioholiale ke huhulahai uvulahai hoidevei tota di tedahoveve ke di evisi vahaehoanu.
2CO 7:8 Di laheho levaleva hanavoale ke huhuige di uvuu isuanu. Di vabuai huhuige mesoho Koliniti ataeabuna levaleva ke elehai isu balugai. Isito di ke hanavoge duave. Kosealemo la vasohuta ke elehage la uvuu isuanu. Isito la aike isuholilu.
2CO 7:9 Di aike la hoto ke evisi vahaehoanu. La isulahale kemo di vahaehoholinu. Isito la isulahage Dilavau la hoesegevege la vaveve toela ke halevale kemoike di vahaehoanu. Di hilokage di hoto keu la aiogeveholinu.
2CO 7:10 Isito la isulahale kemo Dilavau la uvu ekovehage la vaveve toela halevai ukolikolie humahala tima. Isi kemo lana uvuoholisito vahaeholahave. Isito vatae ataeau isulahamale kemo hatihatie humahala tima.
2CO 7:11 La di levaleva evisi isulahamale kemo Dilavau la hoesegevenu. Ige kemo la hovedevei isiviale vaveve toela ke halevai. Di la vaveve toela kemo hoto louveve ke la vabuhavoi isiviale di tota la vahaeho vai. Katealemo la vaveve toela vale keho hoto loui mai dubumo haliohatuale kemo di bae hotobe loulivebene.
2CO 7:12 Di levaleva ke hisaliai laheho hanavoale keu vaveve toela vale ke unahata avuemo vaveve toela vale kebia unahaho di ke hanavoholinu. Isito di la bahataho ke hisaliai isiviale la Dilava nimo la uvu ekovehale kemo ataeabuna hilokage la noheho isivilahalu.
2CO 7:13 No la vaveve duae hoto evisi vahaeholahalu. Ige la Taitasi tedahoi hoesehavoge keu vahaehoai negoanu. Ige no ke evisi vahaeho balugalu.
2CO 7:14 Di vani mole Taitasi namihai kosea, “Koliniti ata keau vaveve dua vamale ataea.” Ige la ke tedahoi hoesehavoale kemo di hoto louale keu lobo holioholinu. Isito di vani bahata hoto seleve loumale ke nahate di Taitasiho louale keu seleve.
2CO 7:15 La bahata Taitasi mataulaihavoi hotove evisi vahaehove vai hoesehavoge keu la huhuevei au uvu mai laovei vahaehoanu.
2CO 7:16 Ige data vahaehoanu. Di la vaveve huhuai hilokage la vaveve kena duaveagei.
2CO 8:1 Di haokuvuia, Dilavau Masedonia ekalesia huhuevei hoesegeveale hoto ke di loui la namigevege evive.
2CO 8:2 Ekalesia keau vatehani baluga malema. Isito keau ke huhuoholisito kemo vahaeholahai hovedevei abu onobenobemo ata degomole tedaevema. Ata keau kunaite ata holioholilu.
2CO 8:3 Isito di hilokage keau abu isivimo kunai baluga malei ata tedaeveliho noevelu.
2CO 8:4 Abu hovedevei no namigevei isivi balugale no kunaiabe ke malei Dilava ataeau Diudiae umale kebia tedaevei ovei.
2CO 8:5 No huhulahage keau kunaite holioholilu. Isito keau hovedevei vasohuta abu uvu mai Kosive omisito Dilava isivimo abu uvu mai noevei abu kunai malei noevei isiviale no malei ata kebia ovei.
2CO 8:6 Taitasilike vasohuta Diudia ata tedaeveveve hoto ke louge la ke huhuale di isiviale tota hanavoge au talive laemo moni malei ata kebia tedaevei.
2CO 8:7 La vaveve bahata vamale keu duave. La evievimo la negolahama. Isi la hotomo lulelelahai ata haivema. Isi la isivi noevei no tedaevei negolahama. Katealemo no isiviale la uvu mai ata kebia ovei la kunaimo kebia tedaeve dua vave.
2CO 8:8 Di isiviholinu vaveve kemo menakage la ke valiho. Isito Masedonia ata keau vai kebia tedaevemale keike di loui la namigevege la isivi unahamo la kunaimo kebia tedaeveve.
2CO 8:9 La hilokage nahie Kosive Iesu Keliso keu la huhuevei la hoesegevenu. Otogo keve keu kunai moagate. Isito keu ke halei vatae lohoale kunaiholimale kebia nahate holinu. Keu vaveve kateale vale kemo isiviale la otogoe kunaite holisi.
2CO 8:10 Keu vaveve kateale vale kemo di huhuige la subuta vaganatemo obeleni otoveale ke ivi mole otovege au uoholisi. La dubu degomolebiamo vasohuta la isivimo moni otovelu.
2CO 8:11 Katealemo hovedevei negolahai ivi mole otovege au uoholisi. La lovilahamale kemo la subuta louale moni ke otovege au uoholisi.
2CO 8:12 Lana la isivimo moni ke otovege Dilavana ke elehai vahaehoai. La moni baluga malemale kemo moni baluga otovege keta duave. Mesoho la monie ese malemale kemo monie ese otovege keta duave.
2CO 8:13 Di isiviholinu la moni baluga malei ata kebia ovei vaeta uliho. Isito la aike kunai baluga malemale kemo kebia tedaevege vani mole vanie toelau laemo lohoge keabuna abuta la tedaevei. Katealemo la bae abuhi ue toela valivebene.
2CO 8:15 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Dilavau lovi mole mana Iselala ata kebia ovege degomoleau baluga malesege degomoleau eseve malelu. Ige baluga malemale keau eseve malemale kebia ovege keau mole nahate.”
2CO 8:16 No Dilava vahaeho valu. Kosealemo Dilavau Taitasi uvu hoesehavoge no la haivei la tedaevemale ke nahate keu isivi balugale la haivei la tedaevei.
2CO 8:17 No au lae tiveve hoto ke loui namihage keu vahaehoai au isivimo isiviai lae tai la haivei la tedaevei.
2CO 8:18 No ke hanavoge evievi ata molena avui tai. Evievi ata keu Dilava hoto loui ata haivege ekalesia bahataeau lovi kemo ivive ebagevalu.
2CO 8:19 Ke ebagevai isiviale no avui obeleni malei talive Diudia ata kebia ovei. Ige keabuna nahi kebia tedaeveale ke elehai kemo Dilava ivi hoesehavoi.
2CO 8:20 No ata abui kebia hanavege keabuna lae lohoi moni ke malei. No isiviholilu la ke huhulahai kosea, “Bolou au ebikahoike au moni baluga ke malema.”
2CO 8:21 Isito no isiviai Kosive nimo vaveve dua vai atae nitamo vaveve dua vai.
2CO 8:22 Katealemo noeabuna no haoka mole hanavoge auna Taitasiti abu ata mole ebagevale kebiahi tai moni ke nalisi. Ata keu atae dua. No hilokage keu vani bahata Dilava lovimo negoima. Keu isiviai lohoi la tedaevei. Keu hilokage laeabuna hotove evisi tedahoi hoesehavoi.
2CO 8:23 La hilokage Taitasi keu daiti loviai la tedaevemale ata. Taitasi kena bae evievi ata abui kebia holoevei lae lohoi. Ekalesiau kove umale keau kebia hanavege keabuna lae lohoi vaveve dua vai la tedaevei kemo Keliso ivi hoesehavoi.
2CO 8:24 Keau lohoge isivi ovei kebia hoesegeveve. Katealemo ekalesiau kove umale keabuna ke evisi hilokage no la vaveve loui la tabagevemale keu seleve.
2CO 9:1 Dilava ataeau Diudiae umale kebia tedaeveveve hoto ke la evilu. Katealemo di bae hoto moaga loulivebene.
2CO 9:2 Di hilokage laeau negolahai isiviai ata kebia tedaevei. Di la tabagevei la vaveve loui Masedonia ata kobia namigevei loui kosea, “Koliniti ata keau subuta vagana kemo negolahai obeleni otovelu.” Di la vaveve ke louge keau negolahai la vaveve nahate vama.
2CO 9:3 Di aike ata abuita igaeta kobia hanavege keabuna lae lohoi laheho louge lana hotoeabe evisi tota obeleni otoveve. Lana katelahage di la vaveve loui la tabageveale kena seleve holisi.
2CO 9:4 Isito lana kateholige Masedonia ataeabuna daluvuta lohoi la vaveve ke elehage di hoto loumale ke ihu uoholige dana kemo matiai. Ige lataeabuna kemo matilahai.
2CO 9:5 Katealemoike no ata abuita igaeta kebia hanavege keau noheho uli holisi lae lohoma. No isiviale keau laheho no hoto louge la subuta louale obeleni ke otovege usege no lohoi. Ige Masedonia ataeabuna hilokage di laheho hoto louge la ke otoveholilu. Isito la isivimoike la ke otovelu.
2CO 9:6 Di hoto ke huhulahave. Olena bulue ese vaniege avuemo lovi moaga vesite malei. Isito olena bulu baluga vaniege avuemo lovi moaga malei.
2CO 9:7 Katealemo di louale ke huhulahai momolelahai ono vadeu laemo uale ke la isivi unahamo obeleni otoveve. Di isiviholiale di hoto louale kemo la obeleni otovei huhu moagaliho. Kosealemo Dilavau isivialeike la igaegaeau vahaehota moni ke otovei.
2CO 9:8 Lana katelahage Dilavana au vuvunemo kunai moaga laovege lana ke malei vani bahata kemo ue dua vai ata degomole tedaeve dua vagei.
2CO 9:9 Bukae Hotou kemo loui avoe. “Ata olena au kunaimo kunaiholimale kebia tedaeve dua vage vaveve dua kena vani bahata Dilava nimo ui tigei.”
2CO 9:10 Dilava keike lovie i bahata ata ovege abu hai kemo lovi ima. Ke nahate auna kunai laovege kunai keu balugage nehane la kunai kemo ata tedaeve dua vave. Ige Dilavana la hoesegevege lana vani bahata vaveve kateale vageve.
2CO 9:11 Dilavana onobenobe bahata laovege la kunai keu balugage lana kemo vani bahata ata degomole tedaeveve. Lana kemo obeleni noevege no ke mai ata kebia ovege keabuna kemo vahaeholahai Dilava ivi hoesehavoi.
2CO 9:12 La kunai kemo ata tedaevemale keu vaveve dua. Kemo Dilava ataeabuna ue dua vai vani bahata Dilava ivi hoesehavogei.
2CO 9:13 La vaveve dua kateimale vamale kemo ataeabuna la vaveve elehai hilokage laeau seleveta Keliso hoto evisi vamalea. La kebia tedaevei ata degomole tedaevemale kemo keabuna Dilava ivi hoesehavogei.
2CO 9:14 Isi keabuna abu uvu bahata laovei laheho guligulilahagei. Kosealemo Dilavau la huhuevei la hoesegevege la kemo ata degomole tedaeve dua vama.
2CO 9:15 Dilavau la huhuevei la hoesegevemale kemo lana oleve kateai ibinave omisi. Keu anekianu. Isito nahi vani bahata ivive ebagevai hoesehavogei.
2CO 10:1 Hoto mole evive. La degomoleau loui kosea, “Bolou nohehi umale kemo hoto savate loui no namigevema. Isito au nohehi uoholimale kemo hoto isute noheho hanavoma.” Isito Kelisou hoto savate loui ata hoesegevemale ke nahate di vama.
2CO 10:2 Di isiviholinu lae lohoi hoto isute louliho. Isito di lae lohoge la degomoleau loui kosea, “Bolou vatae vavevemo negoima.” Keau kateai louge dana negoai abuho hoto isute loui.
2CO 10:3 Seleveta nahi vata kove uma. Isito nahi vatae vavae isivimo negoholima.
2CO 10:4 Nahiabuna vatae vaveve vuvuneta bae Setene vaveve bamulivebene. Isito nahiabuna Dilava vaveve vuvuneta Setene vaveve bamuge auna uoholisi.
2CO 10:5 Vuvune kemo nahiabuna atae hotoe lobo hamage au uoholisi. Ige ata degomoleau abu ebika tabagevei isiviholiale ataeau Dilava hotomo lulelelahale kebia hoto nahiabuna vuvune kemo hamage huhuihuhuiabe kena ekovehage keabuna Keliso hoto evisi ehovai.
2CO 10:6 Noeabuna loholiege vuvune kemo la vaveve kaovege la oleuoleu Keliso hoto evige noeabuna abuho hotoe dua loui. Isito la oleuoleu Keliso hoto evioholige noeabuna abuho hoto isute loui toelaeabe kemo ibinaeabe ovei.
2CO 10:7 Di la duatieveho la vaveve toelamo hoto isute loumale kemo la huhuige dau atae toela. Mesoho la molena loui kosea, “Dau Keliso atae dua.” Isito nahi bahata keau mole nahate Keliso ataea.
2CO 10:8 Kosiveu au vuvune noeveale kemo di ebika ebagemage keta duave. Kosealemo vuvuneve kemo di la aiogeveholisito la negotievema.
2CO 10:9 Di ko loui isiviholiale la di levalevaho vabulahaliho.
2CO 10:10 La degomoleau loui kosea, “Bolou au levalevamo hoto isute louma. Isito nohehi umaleu negoholige hotoveu isuoholinu.”
2CO 10:11 Abu kateai louito luleleholilu. Abuna hilokage di levaleva hisaliai hanavomale ke hotou di lahehi ui la namigevemale hoto ke nahate. Dana bae lae lohoi di levalevamo louale ke nahate vai.
2CO 10:12 La degomoleau abu ebika tabagevei huhulahai kosea, “Noeau duave.” Isito ata keau kemo luleleholilu. Keau abu ebika tabagevei loui avoe, “No ata degomole evigevei vaveve dua vama.” Isi abu vaveve kemo hoto loui loui avoe, “Noeau vaveve dua vamalea.” Keau katelahama. Isito noeau katelahaholima.
2CO 10:13 Keau abu ebika tabagevemale ke nahate no vaholima. Isito Dilavau au lovi noeveale ke unahaike no laemo vama. No laemo lovilahamale ke unahamo noeabuna no ebika tabagevei.
2CO 10:14 Dilavau au lovi mai noevege no subuta lae lohoale Keliso hotoe dua loui la haivelu. Iale Dilavau no haivei no hanaveale ke unahamoike no lohoale la haivelu.
2CO 10:15 Ata degomoleau oleve keve Dilava lovi vamale kemo no hoto loui no ebika tabageveholima. Isito Dilavau au lovi noeveale kemo no hoto loui no ebika tabagevema. No huhuige lana la evievimo negolahage balugage noeabuna negolahai la haive dua vai. Dilavau au lovi noeveale ke unaha noeabuna laemo vai.
2CO 10:16 Noeabuna lovi ke vage uoholige la halevei vata degomoleve hotoe dua loui ata kebia haivei. No isiviholilu subuta ata degomoleau Dilava lovi vale keve lovilahai no ebika tabageveliho. Isito no isiviale ataeau lovioholiale keve lovilahai.
2CO 10:17 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Lainaho la vadeu vamale kemo la ebika tabagevelive. Isito Kosive vuvunemoike la ke vamalemo ivive ebagevave.”
2CO 10:18 Ke nahate ata oleu au lovimo au ebika ebagemale keu toelanu. Isito Kosiveu ata ke lovimo ebagemage keu duave.
2CO 11:1 La hilokage nahi nahie ebika tabagevemale keu vaveve toela. Isito dana aike di vaveve loui di ebika ebagemaveve hoto louge lainaho ke evisi kabebihavolive. Kosealemo lahehoike di ke louma.
2CO 11:2 Laeau ma moleu ata moleti lahaholige vaveveveu duaveale ke nahate. Dilavau isiviholinu la vaveve toela valiho. Ige data kateanu. Di isiviale la vaveveu duaveage Kelisou la malevege elike di vahaehoai.
2CO 11:3 Isito di ke huhuai vabuanu. La Kelisoluvuta igaetolahai la uvu bahata omiale kemo onoilage ata degomoleau lae lohoi la uvu isi la lobogevege kemo Keliso halevama. Subuta mole ute lulelete keu Ivi uvu isi lobohavoale ke nahate onoilage abu laemo vama.
2CO 11:4 Abu lae lohoi la lobogevei Iesu hotomo hoto nimolete loui la namigevema. Isito noeau kateholisito lae tiale Iesu hotoe dua loui la haivege la kemo Dilava Munanae Tumu malelu. Iale lana no hoto ke kabebihavoi kebia hoto eviliege munanae tumu nimolete maleve.
2CO 11:5 La loui kosea, “Ata keau no abostolo atae duaea.” Kateike la vai di hoto evioholima. Isito di huhuige ata keau abostolo lovimo di evihaholilu.
2CO 11:6 Mesoho la huhuige di neniai la haiveholima. Isito di Dilava vaveve hilokai kemo luleleanu. No vani moaga lae lohoi la haivemale kemo la hilokage di lulelemoike la haivema.
2CO 11:7 Di Dilava hotoe dua loui la haivemale kemo di isiviholiale laemo ibina maliho. Isito di isiviale di ebika etolemaito la tabagevei la haive dua vai. Di kateige la huhuige di vaveve kena toelanu.
2CO 11:8 Di lahehi ui loviasege ekalesia degomoleau di ibina vama. Ige moniabe kemoike di loviai la tedaevema.
2CO 11:9 Di lahehi usege di moniu uoholige di moniho la belageveholinu. Isito evievi ata degomoleau Masedonia halevai lohoale di isivie kunai daovalu. Di subuta laemo kunai maleholinu. Isi di bae gabie laemo kunai malelivebene.
2CO 11:10 Keliso hoto seleveu di uvumo umale kemo di laemo kunai maleholiale hoto ke lounu. Katealemo Giliki vatamo umale la keau bae koseale loulivebene. “Bolou au ebikaho no kunai malema.”
2CO 11:11 Vadeuhoike di hoto kateale laheho louma. Mesoho la huhuige di laheho isiviholinu. Isito Dilavau hilokage di uvuu laemo ua.
2CO 11:12 Loboe abostolo keau abu ebika tabagevei loui avoe, “Bolou ata haivei kemo ibina malemale ke nahate nota vama.” Keau katelahai lobolahamale kemo dana di vani bahata vamale ke nahate vai di ibinaho la haivelivebene. Elike kemo di loboe abostolo kebia hoto hamai.
2CO 11:13 Keau abostolo ata seleve holioholilu. Isito keau loboe abostoloea. Abu lovi kemo ata lobogevei abostoloe vaveve nahate vage ataeau elegevei loui kosea, “Keau Keliso abostolo selevea.”
2CO 11:14 Keau katelahage lainaho elegevei vikolahalive. Kosealemo Seteneu ata lobogevei au ebika ekovehai anelu nahate holige ataeabuna elehai loui kosea, “Otogoe anelu.”
2CO 11:15 Iale ke nahate esemuvetaeabuna ata lobogevei vaveve inutolotolote nahate vage ataeabuna elegevei loui kosea, “Vaveve inutolotolote esemuiabulike ko.” Keau katelahage lainaho elegevei vikolahalive. Kosealemo keabuna vanie gabila bae abu lobolahamale ke ibina malei.
2CO 11:16 Di tota hoto ke lou moleai. Lainaho huhulahai kosea, “Bolo keu momae hoto loumale ata.” La di mai momate toale keta duave. Isito di hoto louale evive. Ata degomoleau abu ebika tabagevei abu vaveve loumale ke nahate momate dalua dana di ebika ebagemai di vaveve loui la namigevei.
2CO 11:17 Dana hoto kateale loui di ebika ebagemage keu Kosive isivi holioholinu. Isito hoto kemo dana luleleholiale hoto nahate loui.
2CO 11:18 Loboe ata moagaeau vatae vavevemo abu ebika tabagevemale ke nahate datana isivianiege di ebika ebagemai.
2CO 11:19 La huhuige laeau lulele ataea. Isito osiohoike luleleholimale ataeau lohosege la vahaehoabe vai abuhi igaetoama.
2CO 11:20 Keau lae lohoi la lobogevei la uvu isi la malevema. Isi abu ebika tabagevei la onobenobe malei la aiogevema. Keau katelahasege laeau ke huhuoholisito hotoeabe evisi vahaehoabe vai abuhi igaetoama. La katelahamalemo la keau luleleholilu.
2CO 11:21 Keau laemo vaveve kateale vage di matianu. Abu laemo loboe vaveve vale ke nahate di laemo vaholinu. Isito keabuna abu vamale kemo abu ebika tabagevege dana data di vamale kemo di ebika ebagemai. La hilokage nahi nahie ebika tabagevemale keu vaveve toela. Isito dana ke vage lana ke elehai di hoto evive.
2CO 11:22 Loboe ata keau loui avoe, “Noeau Hibulu hoto loumale ataea.” Ige kemo di loui kosea, “Dataike.” Keau loui avoe, “Noeau Iselala ataea.” Ige dataike. Keau loui avoe, “Noeau Ebalahamu valada.” Ige dataike.
2CO 11:23 Keau loui avoe, “Noeau Keliso esemuia.” Isito di Keliso esemu seleve holisi kebia evigevenu. Di hoto kateale loui di ebika ebagemage toelanu. Isito di louge evive. Di Kosive lovimo negoai vatehani malemale kemo ata kebia evigevenu. Vani moaga ataeau di mai dibulae mavolu. Vani moaga abu di visuhavoi dahavolu. Ige kemo di hativeveu vuguvuguanu. Di vatehani baluga maleale kemo di loboe ata kebia evigevenu.
2CO 11:24 Dana vatehani maleale ke hoto mole louge evive. Diue ataeau vani moaga di aiohavolu. Abu di mai dibulamo mavoaleu bahata ada mole (5). Isi kemo di visuhavoale teti naini (39).
2CO 11:25 Ige Loma ataeau di mai dibulamo mavoi di visuhavoaleu bahata abuita igaeta. Ige ata degomoleau vani mole muneta dahavolu. Ige vani mole di boutimo tiale keu mutuanu. Isi vani molemo tiale keta mutuanu. Isi tota molemo tiale keu vani mole mutuage di davala goloe ualeu vani igae isi vavi igae uoholinu.
2CO 11:26 Di vani moaga oai timale kemo eu lalamoi di mai tima. Isime vavoloe ataeau dahavoma. Isime Diue ataea isi Diue ata holioholialea keau dahavoma. O balugae timale botoe timale mesoho davalae timale keve vatetumu malema. Di oleve keve tige loboe evievi ataeau di lobohavoi dahavoma.
2CO 11:27 Di vani moaga Dilava lovi vai neniai lahaholisi vaeta enuta ke vama. Loviu uoholige ou uoholige ogou uoholige di ke huhuoholisito negoai lovi ke vama.
2CO 11:28 Di vatehani degomole malemale ke di bae loulivebene. Isito hoto ko igae di louge evive. Di vani baita ekalesia kebia huhueve tumutumuige keu daemo isuima.
2CO 11:29 Evievi ata molena au evievimo negoholige dana ke huhu balugai. Ige evievi ata molena vaveve toelae humahala tige dana ke huhuai isiviale ke tedahoi.
2CO 11:30 Dana di ebika ebagemaniege deiada mole loui la haivege lana kemo di negoholiale ke hilokave.
2CO 11:31 Nahi vani bahata nahie Kosive Iesu ke Mama hoesehavomale ke ivimoike di la namigevema. Keu hilokage di la lobogeveholima.
2CO 11:32 Vani mole di Damasikasie usege vatae kosive baluga Aletasi ke valamo uale kosive moleu o baluga ke nalima. Kosive keu louge tuvalie ataeau o ke baluga udahae vavamo di maliho lavisi uma.
2CO 11:33 Isege di haokuvu degomoleau di maime bosea baluga uvumo mavoi vuindoamo manevege di heie dobai tialeu detitinu. Iale di deiada kemoike lana di negoholiale ke hilokave.
2CO 12:1 Di katealemo di ebika ebagemage keu toelanu. Isito Kosiveu tababumo di haivuale ke dana loui la haivei.
2CO 12:2 Vagana votiniu (14) uoholisege Dilavau di melamei ehue otogoe tinu. Mesoho seleveta di otogoe tinu. O mesoho di tabau unahamoike tinu. Di ke hilokaholinu. Dilava ke igaeu hilokanu.
2CO 12:3 Isito di hilokage Dilavau di melamei ehue tinu. Mesoho tababumo au di melamei tinu. O mesoho seleveta au di melamei tinu. Di ke hilokaholinu. Dilava ke igaeu hilokanu.
2CO 12:4 Di keve tiale hoto mole dua evinu. Isito louveve keu daemo anekianu. Kosealemo Dilavau isiviholinu di hoto ke louliho.
2CO 12:5 Dilavau daemo vale kemo dana ke loui. Isito di bae kemo di ebika ebagemalivebene. Isito dana di vaveve degomole loui la haivege lana kemo di negoholiale ke hilokave.
2CO 12:6 Dana isiviai di ebika ebagemaniege momae hoto loulivebene. Kosealemo Dilavau di haivuale hoto seleve ke unaha dana loui. Isito di bae kemo di ebika ebagemalivebene. Dana kemo di ebika ebagemai di vaveve loui la haivege lana ke evisi huhuige Bolo keu baluga. Isito di isiviale la di vaveve elehai di hoto evisi kemo hilokage di vadeu loui vamale keau Dilavau di haivumale unahaike di loui la haivema.
2CO 12:7 Dilavau isiviholiale di otogoe tiale onobenobe dua elehale kemo di ebika ebagemaliho. Kemoike au vaveve mole nimolete beikanahate di vavamo mamoge tumuima. Ige Seteneu ke elehai isiviale di lobohavoge di kemo dobai. Isito Dilavau ke mai daemo mamoale keu isiviholiale di otogoe elehale kemo di ebika ebagemaliho.
2CO 12:8 Vani abuita igaeta di Kosive imihanu. Di loui kosea, “Daemo vaveve nimolete ke mai evihanela.”
2CO 12:9 Ige au di namihai loui avoe, “Halege di a huhuai a hoesehavomale keu baluga. A negoholimalemo di vuvune keu aemo baluga.” Dilavau daho kateale louge di vahaehoanu. Dana di negoholimale ke unahamo di ebika ebagemalive elike Keliso vuvune keu daemo ui di negotigei.
2CO 12:10 Di Keliso ivimo loviamale kemo ataeau daho hotoe toela loui vaveve toela daemo vai di aiohavoge di vatetumu malei negoholiale kemo dana vahaehoai. Kosealemo di negoholialemo Kelisona di negotisi.
2CO 12:11 Di hoto ke louale keu momae hoto nahate. La di ebagevai di hoesehavovatege di hoto kateale louholinu. Di hilokage dau ata baluga holioholinu. Isito di loboe abostolo kebia bahata evigevenu.
2CO 12:12 Di lahehi ui kabebiholisito negoai vikoe vaveve nimolete moaga vaevege la ke elehai hilokage dau abostolo seleve.
2CO 12:13 La huhuige dana ekalesia degomole tedaeveito la tedaeveholinu. Di kateholinu. Di la tedaeveito kunaiho la imigeveholinu. Isito lainaho di kunaiho la imigeveholiale keta huhulahagelive.
2CO 12:14 Dana nova tota lae loho abuita igaetai. Isito dana lae lohoniege onobenobeho bae la imigevelivebene. Di isiviholinu la moni, la kunai maleliho. Isito di isiviale la malevei. La hilokage eseau bae abu mamuvu abu neinuvu lovi ovei kebia tedaevelivebene. Isito mamuvuiabe neinuvuiabe keabuna lovi abu ese ovei kebia tedaevei.
2CO 12:15 Di isivi keu laheho balugalemo dana di moni di kunai di nego bahata laovei la tedaeve dua vai. Isito la di vale ke nahate vaholisito la dahoe isiviale keu esevehame.
2CO 12:16 Mesoho la molena di hoto kemo loui kosea, “Seleveta Bolo keu noe deiai lohomale no kunaibe maleholima. Isito keu lulelete. Mesoho keu no lobogevei no malevei isiviale kemo humaha mole vai noemo kunaita monita malei.”
2CO 12:17 Laeau hoto kateale louma. Isito di oleve kateanu. La huhuige di ata degomole hanaveale keabuna lae tiale laemo kunaita monita malelu.
2CO 12:18 Di Taitasita evievi ata moleta hanavege keau lae tilu. Keabuna laemo onobe malelu. Di huhuige keau kateholilu. La hilokage noeau Taitasiti uvu igaeai vaveve igaealu.
2CO 12:19 Di uvue haokuvuia, di hoto kateale loualemo lainaho huhulahai kosea, “Bolou hoto ke loui isiviale au ebika ebagemage elike no kemo ivive ebagevai.” Kosealemo Dilavau hilokage di Keliso isivimo hoto ke bahata loui la haivei isiviale di hoto kemo la tedaevei.
2CO 12:20 Isito di vabuanu. Dana lae lohoniege la vaveve toela elehage nahiabuna kemo molehi ugologoloai. Dana lae lohoniege la moleho hotoe toela loui mole maina mai isi moleho itumulahai mole havei la ebika tabagevei mole aiogevei vaveve kateale vamalemo dana laheho hoto louge nahiabuna molehi ugologoloai.
2CO 12:21 Di vabuanu. Dana tota gabie lae loho moleaniege la degomolebiamo vaveve toela elegevei Dilava nimo uvuai. Isime vaveve toela moaga elegevei uvuai ninai. La teibae vaveve vai molehi ladevei vaveve toela ke halevaholimalemo dana kemo uvuai ninai.
2CO 13:1 Dana nova tota lae loho abuita igaetai. Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleu vaveve toela vage ata abuita mesoho abuita igaeta keau ke elehai louge ataeau hilokage seleveta au ke vanu.”
2CO 13:2 Bukae Hotou louale ke nahate di subuta lae lohoale vaveve toela vamale kebia elegevei vaveveabe bamunu. Isito di aike evige abu vaveve toela vai uma. Katealemo dana tota lohoniege subuta vaveve toela vai umale isi aike vamale kebiaho hoto isute loui.
2CO 13:3 Dana lae lohoniege Keliso negomo laheho hoto isute louge lana hilokage Keliso negomoike di hoto ke lounu. Keliso vuvune keu baluga. Auna au vuvune kemo la vaveve toela kaovai loui.
2CO 13:4 La hilokage Iesu vavau negoholige au idie domo hatinu. Isito Dilava vuvunemo au hovelahai aike uma. Ke nahate no vavau negoholinu. Isito no Kelisoluvuta igaetolahage Dilava vuvuneu noemo ua. Ke vuvunemoike noeabuna lae lohoi la hoesegevei la negotievei.
2CO 13:5 La evievi kaovai elehage laeau seleveta evievi ataea. Emena evievi ata holioholialea. Kelisona la uvumo uge lana hilokage laeau evievi ataea. Isito au la uvumo uoholige laeau evievi ata holioholilu.
2CO 13:6 La hilokage Kelisou no uvumo uge noeau evievi ataea.
2CO 13:7 Halege la degomoleau huhuige noeau evievi ata holioholimalea. Isito keta duave. No ke huhuholisito laheho Dilava imihai isiviale la vaveve toelamo dobuluvi halevai. No Dilava imihamale kemo no isiviholilu no ebika tabageveliho. Isito no isiviale la kemo vaveve inutolotolote vai.
2CO 13:8 Katealemo no bae hotoe lobo loui la haivelivebene. Isito noeabuna hoto seleve unaha loui la haivegei.
2CO 13:9 No negoholige la negolahage no kemo vahaeholahalu. No vani bahata laheho guligulilahamale kemo lana vaveve inutolotolote vageve.
2CO 13:10 Di levaleva ko hisaliai laheho hanavoale keu koseanu. Di isiviholinu Kosive vuvunemo loholive hoto isute loui ibinae toela laoveliho. Isito vuvune kemo dana lohoniege la malevei negotievei.
2CO 13:11 Di haokuvuia, di hotoe gabi ko louge evive. Di la haivemale hoto ke evisi la vaveve toela halevai igaetolahai vaveve inutolotolote vai ue dua vageve. Ige Dilavau au uvu laovei uveve dua laoveale kena lahehi ui tigei.
2CO 13:12 La mole elegeveliege mole vahaeho vai mole ada hatugeve.
2CO 13:13 Dilava ataeau kove umale keau laheho vahaeho hoto ko hanavolu.
2CO 13:14 Di isiviale nahie Kosive Iesu Keliso keu la huhuevei la hoesegevegei. Isi di isiviale Dilavau au uvu laovei. Di isiviale Dilava Munanae Tumuu vani bahata lahehi ugei. Di hotou kemo kateai ua.
GAL 1:1 Dau di ivilike Bolo. Ataeau di ebagevai di hanavoge di abostolo lovi ko vaholima. Isito nahie Mama Dilavau hatihatimo Iesu Keliso etuvale keike di ebagemage di abostolo lovi ko vama.
GAL 1:2 Di levaleva ko hisaliai Galesia dubu bahata laheho hanavonu. Ige kove evievi ataeau daluvuta uale keau abu vahaeho hoto loui laheho hanavolu.
GAL 1:3 Di isivialeike nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
GAL 1:4 Iesu Keliso keu au isivi vaholisito Dilava isivi vai nahie toelaho hatinu. Keu hatai isivialeike Dilavau nahi malevege nahi aike vatae vaveve toela va halevai.
GAL 1:5 Katealemo nahi vani bahata Dilava ivi ebagevai hoesehavoale keu duave.
GAL 1:6 Di la vaveve ke evisi vikoanu. Kosealemo Dilavau la hohavege la hotove evige Iesu Kelisou laheho uvuai la tedaevenu. Isito solekavesite la ke halevai ata degomolebia hoto evisi ehovei loui kosea, “Keu mesoho hotoe dua.”
GAL 1:7 La katelahaito hoto mole duau uoholinu. Iesu Keliso ke hoto igaeike hotoe dua. Di hilokage ata degomoleau lae lohoale la uvu isi isiviale Iesu hoto ke aiohavoi hoto nimole loui. Kemoike la dolodololahalu.
GAL 1:8 No subuta lae lohoale hoto seleve loui la haivelu. Isito mesoho no moleu hoto seleve ke halei hoto ni molete loui la haivege lainaho ke evilive. Isi mesoho anelu moleu lae lohoi hoto nimolete louge lainaho keta evisi malive. Ata oleu hoto seleve ke halei hoto ni molete loui la haiveale ke di isivialeike keu tai venemo lahai vatehani malei.
GAL 1:9 No subuta tiale laheho louale hoto ke di isivialeike tota laheho lou moleai. Ata oleu lae lohoi no subuta laheho louale hoto kateale louoholisito hoto nimolete louge hoto keu hoto seleve holioholinu. Di isivialeike ata katealeu tai venemo lahai vatehani malei.
GAL 1:10 Di hoto kateale louge la huhuige ataeabuna ke evisi di ivi ebagevai. Ba, abu katelahalivebene. Di katealeho isiviholinu. Isito di isivialeike Dilava ivi ebagemai. Dana atae isivi vai kemo hoto louniege di bae Keliso esemu seleve holilivebene.
GAL 1:11 Di haokuvuia, di la namigevege evive. Di hotoe dua loui la haiveale keu atae hoto holioholinu.
GAL 1:12 Atabeu hoto ke loui di haivuholinu. Di ataemo hoto ke evioholinu. Isito Iesu Keliso keike hoto ke daho loui di haivunu.
GAL 1:13 La hilokage dau Diue ata. Di subuta Diue vaveve kemo luleleai di simini kebia evigevenu. Isi di vavivuie vaveve ketamo negoinata ke manu. Di kateinata ekalesiaho uvuholisi vatehani ovei isivialeike kebia bahata havehatui.
GAL 1:15 Isito di uoholisege Dilavau di huhuai daho uvuai di ebagemanu. Iniale di uge vani mole au di hohavoi isivialeike di lovive vai.
GAL 1:16 Vani mole Dilavau au moe vaveve daho loui isivialeike di hotove dua loui Diue ata holioholiale kebia haivei. Dilavau daho hoto ke louge di ke ihu kaovaliho atabe namihaholinu.
GAL 1:17 Dilavau di ebagemage di abostolo ata holinu. Isege abostolo degomole keau Dielusalemae ua. Iale di kebiamo hoto ke ihu kaovaliho tioholinu. Di kebiae tioholisito solekai halei Alebia vatae tinu. Di keve uniale halei tota hoilahai Damasikasie tinu.
GAL 1:18 Iniale vagana abuita igaetaeau uoholisege di bae Dielusalemae deiai tinu. Di keve velemai bula abuita uvumo abostolo mole Bitati ua.
GAL 1:19 Di keve ui abostolobe moaga elegeveholinu. Isito Bitata nahie Kosive ke hoho Diemisita di elegevenu.
GAL 1:20 Di hoto ko louale kou seleve. Dilavau hilokage di la lobogeveholinu.
GAL 1:21 Di Dielusalamae uniale halei Silia vata isi Silisia vata kebiae tinu.
GAL 1:22 Vani kemo Diudia ekalesia keau di Dielusalemae uale ke hilokaholisi elehaholilu.
GAL 1:23 Isito ata degomoleau di deiada louale ke unaha abu evilu. Ata keau loui avoe, “Nahi aiogevei nahi havemale ata keu aike Dilava ehomai hotoe dua loui ata haivema. Keu subuta evievi ata havei isivialeike kebia bahata havehatui. Isito keu aike ke halei hotoe dua loui ata haivema.”
GAL 1:24 Iale evievi ata keau di deiada evisi Dilava hoesehavolu.
GAL 2:1 Di Dielusalema halei tiale vagana votiniu (14) uoholige no Banabasiti Taitasi melavei avuluvuta Dielusalemae tota hoidevei tilu.
GAL 2:2 Dilavau di namihage di keve tiale Diue ata holioholiale kebiaho di loumale ke loui Dielusalema dubue kosive haivenu. Di ekalesia bahata haiveholisito kosive kebia unaha haivei isivialeike keau di vaveve ke evisi hilokage di lovi di subuta vamale isi nova vamale keau seleve holilu.
GAL 2:3 Di kebia haivege keau di hoto evisi malu. Di keve uge di haoka Taitasi keta ua. Keu Diue ata holioholinu. Isito keu Giliki ata. Iale keau di hoto evisi male kemo isiviholialeike Taitasi hanavoge au Diue vaveve vai au vudie vate etuleliho.
GAL 2:4 Isito loboe evievi ata keau lohoale evievi atae vaveve nahate vai hovedevei Taitasi namihai loui avoe, “A vudie vate etulenela.” Ata keau abu vaveve mahogovai tobekai lohoaleau isivialeike Iesu Kelisou no malevege no Diue menaka ehovaholiale ke abu kaovai elehaito no malevege no isiviabe ke unaha vai Diue menaka ehovagei.
GAL 2:5 Keau katelahage no kebia hoto evisi isiviabehame vaholilu. Isito no hotoeabe hamai isivialeike loboe hoto ke bamui. Ige elike kemo lana hoto seleve ke mai hilokage Dilavana la evievimo la malevei.
GAL 2:6 Isito Dielusalema keve dubue Kosive nehe degomole keau uito di kebia huhueveholinu. Kosealemo Dilavau bae atae vavae vaveve ke huhuai kaovalivebene. Isito auna atae uvu unaha kaovai ke unaha huhuigei. Iale di kosive kebiaho di deiada louge keau Diue vaveve kemo hotobe loui di namihaholilu.
GAL 2:7 Keau di hoto ke evisi hilokage Dilavau lovi ke mai daonu. Ilike vage di tiale hotoe dua loui Diue ata holioholiale kebia haivenu. Keau hilokage Dilavau subuta Bita ebagemage Bitau hotoe dua loui Diue ata kebia haiveale ke nahate Dilavau data ebagemanu.
GAL 2:8 Dilavau vuvune mai daoge di abostoloe lovi vai Diue ata holioholiale kebia haivema. Dilavau subuta kateai vuvune mai Bita omige Bitau abostolo lovi vai Diue ata haivema.
GAL 2:9 Bita igaeu lovi ke vaholinu. Isito Diemisi, Bita isi Dioni keau lovi ke kosivea. Iale keau hilokage Dilavaike daho lovi ke ebagemanu. Ige kosive keau data Banabasita no ada hatuevei noheho loui avoe, “Laeau talive tota Diue ata holioholiale kebia haiveve. Isege noeau Diue ata kobia haivei.”
GAL 2:10 Keau katelahai noheho louito hoto ko igae noheho loulu. Avoe, “No isivialeike laeau kunaiholimale kebia tedaevei hoesegeveve.” Abu katelahai louge di data lovi katealeho isivianu.
GAL 2:11 Iniale vani mole di Antiokae usege Bitau lohoale vaveve mole toela vage di ke elehai atae nimo avuho hoto mole lounu. Vaveve kosealemoike di avuho lounu.
GAL 2:12 Bitau Diue ata holioholiale kebiahi igaetoai ugulamoi abuhi lovi ima. Isege Diemisiu Dielusalemae evievi ata degomolebia hanavege abu Antiokae loholu. Ige Bitau kebia elegevei au abuhi lovi imale kebia halevenu. Keu kebia halevei tota abuhi lovi ioholinu. Kosealemo Dielusalema ata keau negolahai isivialeike Diue ata holioholiale keau vaveveabe nahate vai abu vudie vate bohisi. Kemoike Bitau kebia elegevei vabuai Diue ata holioholiale kebiahi tota lovi ioholinu.
GAL 2:13 Bitau kateige Antioka Diue ata degomoleau Bitaluvuta igaetolahai lovi imale keau Bita vaveve elehai abuta Diue ata holioholiale kebiahi lovi ioholilu. Keau katelahai loboe vaveve vage Banabasita kebia elegevei ehovenu.
GAL 2:14 Ige di vaveveabe ke elehage vaveveabe keu hoto seleve ke ehomaholinu. Hoto seleve keu loui avoe, “Diue ata isi Diue ata holioholiale keau mole nahate.” Ilike vage di atae nimo hovelahai Bitaho loui kosea, “Au Diue ata. Isito a kove lohoale Diue vaveve vaholisito Diue ata holioholiale kebiahi igaetoai abuhi lovi ima. Di ke elehage a vaveve keu duave. Isito Diue ataeau Dielusalema halevai lohoge a Diue ata holioholiale kebia halevei tota a subuta vamale Diue vaveve ke vanu. A kateai isivialeike Diue ata holioholiale keau ke elehai Diue vaveve ke nahate vai.” Di hoto kateale Bitaho lounu.
GAL 2:15 Isito di laheho louge evive. Bita isi da noeau Diue ataea. No neinuvuiau no houevege no Diue ata holioholiale ata kebia toela nahate vaholisito Diue menaka ehovalu.
GAL 2:16 No hilokage no Diue menaka ehovamale kemo Dilavau bae noheho hoto koseale loulivebene. “Laeau inutolotolote ataea.” Noeabuna Diue menaka ke ehovaholisito no uvu mai Iesu Kelisomo mavoliege Dilavana noheho loui kosea, “Laeau inutolotolote ataea.” Di louale keu koseanu. Ata oleu Diue menaka ehomamale keho Dilavau bae inutolotolote hoto ke loulivebene.
GAL 2:17 Isito noeabuna Iesu Keliso ehovai isiviale no vaveve keu Dilava nimo inutolotoloige no tota hoidevei Diue menaka vage la huhuige Iesuemonike vaveve toela keu lohonu. Ba, keu kateholinu.
GAL 2:18 Di hilokage di subuta Diue menaka onole haleale ke dana tota hoilahai va moleaniege dau vaveve toela vamale ata da.
GAL 2:19 Di subuta Diue menaka ehomanu. Isito di aike ke halenu. Ata oleu hatiale keu bae atae hoto evilivebene. Ke nahate di vai menaka ke ehomaholima. Di kateale vai isivialeike Dilavau vamale ke nahate di vagei.
GAL 2:20 Iesu Kelisou idie domo hatiale ke nahate data vanu. Di aike uale keu di uveve holioholinu. Isito Iesu keike uveve doga daoge di kemo uma. Di hilokage keu Dilava mo. Keu daho isivi balugaike vaime di toelaho hatinu. Keu daiti uale kemo dana vani bahata di uvu mai avuemo mamoniege ui tigei.
GAL 2:21 Iale di bae Dilavau daho uvuai au mo hanavoale ke kabebihavolivebene. Ataeau Diue menakamo Dilava nimo inutolotolovatebe Iesu Keliso keu hatioholinu.
GAL 3:1 Galesia ataea, lana tilogolahalu. Oleike la uvu inu. Di subuta lae lohoale Iesu Kelisou idie domo hatiale hotove ke loui neniai la haivege la ke evisi lulelelahalu. Isito oleike aike lohoale la uvu ige la hoto ke halevalu.
GAL 3:2 Di hoto mole igae loui la namigevege evive. La oleve kateike vaime Dilava Munanae Tumu malelu. Lana Diue menaka ehovaike vaime ke malelu.
GAL 3:3 Iale osialemoike la tilogoe vaveve ke nahate vama. La subuta Dilava hoto evige Munanae Tumuu la malevei la negotievenu. Isito ose la isivialeike ke halevai la vuvune unahamo negolahai.
GAL 3:4 La Iesu ehovaime vatetumu maleale keu oleve kateanu. Lainaho ke huhulahai Iesu halevalive.
GAL 3:5 Osialemoike Dilavau Munanae Tumu laovei la vigomo vikoe vaveve vaevenu. La huhuige la Diue menaka ehovamale kemonike au au Munanae Tumu laovenu. Ba, la hilokage la hotove evisi maike vage au au Munanae Tumu laovenu.
GAL 3:6 Ebalahamu vaveveu ke nahate. Bukae Hotou loui avoe, “Ebalahamuu Dilava hoto evisi au uvu mai avuemo mamonu. Kemoike Dilavau vaveveve elehai avoe, ‘Keu di nimo inutolotolote ataike.’”
GAL 3:7 Iale di laheho louge evive. Ata oleuoleu abu uvu mai Dilavamo mavoale keau Ebalahamu valada selevea.
GAL 3:8 Subuta mole Bukae Hotomo Dilavau gabie vaveve elehai loui avoe, “Diue ata holioholiale keabuna bae abu uvu mai daemo mavoge dana abuho loui kosea, ‘Laeau inutolotolote ataea.’” Iale hoto kemo Dilavau Ebalahamuho loui avoe, “A a uvu mai daoale kemo dana vatae ata bahata hoesegevei.”
GAL 3:9 Ebalahamu au uvu mai Dilavamo mamoge Dilavau hoesehavonu. Iale olena Ebalahamu vale ke nahate vai abu uvu mai Dilavamo mavoge Dilavana kebiata hoesegevei.
GAL 3:10 Isito ata oleuoleu Diue menaka unaha ke huhulahai negolahamale ata kebia nohovu. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleuoleu menaka bahata ehovaito menaka igae hosidiale kebia Dilavana aiogevei.”
GAL 3:11 Nahi hilokage ata oleu Diue menaka ehomamale ke vaveveu bae Dilava nimo inutolotoloalivebene. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Olemeau abu uvu mai Dilava omisime nivemo inutolotoloale keabuna abu evievimo ui tigei.”
GAL 3:12 Isito ata oleuoleu menaka unaha ehovamale keau abu uvu mai Dilavamo mavoholilu. Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleuoleu abu uvu mai menakamo mavoi ke bahata vamale keabuna menaka ke unahamo ugei.”
GAL 3:13 Isito Iesu Keliso nahie toelae ibinaho hatinu. Bukae Hotou loui avoe, “Ataeau ata mole mai idimo umuvai hamage keu keve uale ata keho Dilavana itumuai aiohavoi.” Iale Iesuu idie domo hatai nahie toelae ibina vage Dilavau nahi aiogeveholinu.
GAL 3:14 Iesu Kelisou hatiale kemo Dilavau isivialeike Diue ata hoesegevei Diue ata holioholiale kebiata hoesegevei. Dilavau subuta Ebalahamu namihai avoe, “A vavevemo dana vatae ata bahata hoesegevei.” Iale Iesu hatiale kemo Dilavau loui avoe, “Dana di Munanae Tumu laovei.” Ige nahiabuna nahie uvu mai Dilava omiliege Munanave Tumu ke malei.
GAL 3:15 Di haokuvuia, nahi vani bahata vamale nahie vaveve kemo dana hoto mole loui la haivege kemo lulelelahave. Mesoho atabe abuiau ono mole loui ke mai selevetisi bebamo hisaliasege ke iae ata moleu bae lohoi hotoeabe ke egumalivebene.
GAL 3:16 Subuta Dilavau Ebalahamuho hoto loui mamoi namihai avoe, “Dana ata a valada keta hoesehavoi.” Bukae Hoto kemo Dilavau hoto koseale louholinu. “Dana a valada kebiata hoesegevei.” Isito keu loui avoe, “Dana a valada keta hoesehavoi.” Au valada ke louale keu Iesu Keliso.
GAL 3:17 Di hoto louale ke ihuike ko. Dilavau au ono vade vaveve ke hoto Ebalahamuho lounu. Au avuho loui avoe, “Di bae di hoto aho louale ke halelivebene.” Iniale vagana voa handele tetiu (430) uoholige Dilavau menaka mai Mosese ominu. Ige menaka keu subuta Dilavau Ebalahamuho louale hoto ke bamuoholinu. Isito hoto keu ui egeanu.
GAL 3:18 Dilavau Ebalahamuho hoto ke loui mamonu. Iale nahi bae Mosese menakamo Dilava onobenobe ke malelivebene. Isito Dilavau Ebalahamuho louale hoto kemo nahiabuna Dilava onobenobe ke malei.
GAL 3:19 Iale osialemoike Dilavau menaka mai Mosese ominu. Dilavau menaka ke mai Mosese omisi isivialeike menaka kemo ataeau abu vaveve toela vamale ke hilokai. Isi isivialeike menaka keu ulage Ebalahamu valada keu lohogeto menaka keu bae gabiai uoholisi. Subuta Dilavau Ebalahamuho louale valada keike di louma. Isito Dilavau menaka ke mai anelu ovege aneluiau mai Mosese omilu. Ige Moseseu ke mai ata ovenu. Mosese keu Dilavata atata vigomo laminu. Isito Dilavau Ebalahamuho louale ke vigomo atabeu lamioholinu. Isito Dilava igaeu inuta Ebalahamu namihanu.
GAL 3:21 Iale la huhuige Dilavau menaka mai Mosese omiale kena subuta Dilavau Ebalahamuho louale ke bamunu. Ba, keu kateholinu. Keu katevatege ataeau menaka kemo ukolikoli malelu. Isito menaka kemo atae vaveveu Dilava nimo inutolotoloholinu.
GAL 3:22 Kemoike Bukae Hotou louale vaveve toelau vatae ata bahata bamuevei gabianu. Isito oleuoleu abu uvu mai Iesu Kelisomo mavoale keabuna Dilavau louale ukolikoli ke malei.
GAL 3:23 Isito evievie vaveve keu lohoholisege menaka keu nahie malevenu. Keu nahi umudievei malevei dibulae otoveale ke nahate vanu.
GAL 3:24 Evievi vani keu lohoholisege nahiau menaka valamo ua. Ige Iesu Kelisou lohoge nahi nahie uvu mai avuemo mavoge. Dilavau nahie hoesegevei isiviale nahie vaveveu nivemo inutolotoloai.
GAL 3:25 Katealemo menaka keu aike nahi nalieveholima. Isito nahi nahie uvu mai Iesuemo mavoge keu aike nahi nalievema.
GAL 3:26 La la uvu mai Iesu Kelisomo mavoale kemoike la bahata Dilava ese holilu.
GAL 3:27 La bahata babatisoale kemo Iesuluvuta igaetolahai avu nahate vaime vaveve dua ke vama.
GAL 3:28 Katealemo Diue ata isi Diue ata holioholiale keau nimole holioholilu. Isito keau mole nahate. Ige heiata lovilahamale isi eve abu isivi vamale keau mole nahate. Ige malahaeau keatehi mole nahate. La bahata Iesu Kelisoluvuta igaetolahai atave holilu.
GAL 3:29 Lana Iesu Keliso ata holiliege kemo lana Ebalahamu valada holive. Isi Dilavau subuta Ebalahamuho onole louale ke lana maleve.
GAL 4:1 Isito di tota hoto mole louge evive. Ese molena au ebia holisito au mamae kunai ke bahata malei. Isito keu esebuluta uale kemo au bae au mamae kunai ke malelivebene. Keu au mamae esemu kebia nahate.
GAL 4:2 Ese keu esebuluta usege ata degomole abuna ke nalisi kunaive keta nalisi. Iniege mamaveu vani ebagemale kena lohoge abuna bae kunaive ke malei omisi.
GAL 4:3 Nahie humahau ke nahate. Subuta Iesu lohoholisege nahiau esebulu ke nahate. Vatae vaveveu nahi malevege nahi atae menaka unaha vama.
GAL 4:4 Ilage Dilavau vani ebagemale ke vaniu lohoge Dilavau au mo hanavoge keu Diue vatae keate mole ese holinu. Isime Diue menaka ke ehomanu.
GAL 4:5 Menaka ke ehomai isiviale Diue ataeau menakae valamo uale kebia ibina vai malevege abu Dilava ese holisi.
GAL 4:6 Nahi Dilava ese holilike vage au au moe Munanae Tumu hanavoge au nahie uvumo lohoale nahie tedaevege nahi Dilavaho loui kosea, “No Mama.”
GAL 4:7 Katealemo nahi bae tota vatae esemu holilivebene. Nahiau Dilava esea. Nahi Dilava ese holiale kemo Dilavau louge nahiabuna onobenobeve ke malei.
GAL 4:8 La subuta Dilava seleve hilokaholilu. Kemo la onobenobe adata vale kebia hoesegevei kebiaho loui kosea, “No dilavaea.” La katelahaito keau Dilava seleve holioholilu.
GAL 4:9 Isito novae vani komo la Dilava seleve hilokalu. O dana loui kosea, “Dilavau la kebia hilokagevenu.” Kateaito vadealemoike la isiviai hoidevei la subuta vamale ke nahate tota vai. Mesoho la isivialeike vatae vaveveu tota la malevege la isivive unaha vagei.
GAL 4:10 La vani mole mesoho bata mole mesoho vagana mole ebagevai ke mai tumutisi ke hoesehavoi huhuige Dilavana kemo no malevei.
GAL 4:11 La katelahage di ke elehai la vabugevenu. Mesoho di la haivege la luleleholialemoike di lovi keu ihuoholinu.
GAL 4:12 Di haokuvuia, di isivialeike la di vale ke nahate vage duave. Di subuta la kebia nahate vama. Isito di aike kateale vaholima. La vaveve toela vamale keu di aiohavoholinu.
GAL 4:13 Di dogata lae lohoniale vavahanita hotoe dua loui la haiveale ke lana huhulahalu.
GAL 4:14 Di vavau kateai toelage keu laemo isuige la di kabebihavoi di iovaholilu. Isito Dilavau anelu hanavoge la ke hoesehavoveve ke nahate la di hoesehavolu. Isi Iesu lae lohoge la hoesehavoveve ke nahate la di hoesehavolu.
GAL 4:15 Vani kemo la di vahaeho vai di tedaholu. Nie bai iavoveve keu toloholivatege la la nie bai iavoi mai daoge di mai di nimo mamoge di niu duave holinu. La subuta katelahai di vahaeho valu. Isito la aike osiolu.
GAL 4:16 Di subuta hoto seleve loui la haivenu. Iale kemo lana aike di kabebihavoi daho itumulahama.
GAL 4:17 Di la haiveito lohosege ke iae ata degomoleau lae lohoale la haivei la hoesegevelu. Isito uvuiabe keu toelanu. Keau isiviai daemo la malevelive elike la di hoesehavomale ke nahate kebia hoesegevei.
GAL 4:18 Ata keau vani bahata uvue duamo la hoesegevege keu duave. Isito keau kateholilu. Di lahehi usege keau vaveve mole valu. Iliale di la halevesege keau tota vaveve nimolete valu.
GAL 4:19 Evive. Laeau di ese nahate. Keate mole eseu uho vage tumuu hamale ke nahate di tota la vaveve ke huhuai laheho uvuanu. Dana vani bahata uvualage la Iesu Keliso vale ke nahate vage dana bae uvuale ke halei. Isito la aike kateholige di ke huhuai laheho uvuanu.
GAL 4:20 Di isivi balugaleike di lahehi ui. Ilive elike la vaveve elehai laheho uvuai la hoesegevei. Kosealemo di la huhueve baluganu.
GAL 4:21 Di isiviai hoto mole loui la namigevei. La oleuoleu isiviai tota Diue menaka ehovamale lana menaka ke hoto mole huhulahalu.
GAL 4:22 Hoto keu loui avoe, “Ebalahamuu ese abuita houevenu. Keateve seleveu mole mamonu. Isege keate moleu abuho heiata loviamale keu eseve mole mamonu.”
GAL 4:23 Heiata loviamale keate keu vatae keateau ese malemale ke nahate vaime ese ke mamonu. Isito Dilavau subuta louale ke vuvunemoike Ebalahamu mahina seleveu ese ke manu.
GAL 4:24 Subuta vaveve kemo dovudovue hotou ua. Keate abui keau Dilavau hotoe tumu abui louale ke nahate. Dilavau vasohuta Sainai tana keve au ono vade vaveve hoto mai au ata ovenu. Iale hoto keu heiata loviamale keate Heiga ke nahate. Ke eseau heiata loviamale esea.
GAL 4:25 Sainai tana keu Alebia vatamo ua. Keve Moseseu Dilava menaka malei ata ovenu. Iale Heiga keu tana ke nahate. Isi keate keu ataeau aike Dielusalemae ui menaka ke valamo umale kebia nahate. Ata keau heiata loviamale ke nahate.
GAL 4:26 Isito Dilavau hotoe tumu mole loui Ebalahamu mahina seleveho louale hoto keu otogoe Dielusalema ke nahate. Otogoe Dielusalemae umale keau vatae Dielusalemae ui heiata loviamale kebia nahate holioholilu. Nahiau otogoe Dielusalema keve uveve ataea. Iale Sela keu nahie neina nahate.
GAL 4:27 Isito Sela keu eseholisege Bukae Hotou kemo loui avoe, “Keate moleu ese houholiale kena vahaehoai. Keu subuta eseholige tumuu hamaholinu. Isito gabie tumuna hamage auna kekoai vahaehoai. Kosealemo keate ke valadana bae balugai. Keate ke koliau halei tiale keate moleti uge eseveu ua. Isito vasohuta keate ke valadana bae keate mole ke ese evigevei balugai.”
GAL 4:28 Deiadaveu kateanu. Isito di haokuvuia, nahiau nova Dilava esea. Dilavau subuta louale kemo Ebalahamu mo Aisikiu ua. Iale Dilavau louale kemoike nahita Dilava ese holilu.
GAL 4:29 Subuta vani kemo vatae ese keu Munanae Tumumo uale ese ke vatetumu ominu. Iale ke nahate novae vani komo vatae ataeau evievi ata aiogevema.
GAL 4:30 Ige kemo Bukae Hotou onole lounu. Keu loui avoe, “Heiata loviamale keate isi move kebia nunuveve. Kosealemo heiata loviamale keate ke eseu bae au mamae kunai malelivebene. Isito Ebalahamu mahina seleve ke esena bae au mamae kunai malei.”
GAL 4:31 Iale di haokuvuia, nahiau heiata loviamale keate ke ese holioholilu. Isito nahiau Ebalahamu keate seleve ke esea.
GAL 5:1 Iesu Kelisou nahi maleveale nahi bae Diue menaka ehovalivebene. Isito nahiabuna Iesu isivi unaha vai. Katealemo lainaho Diue menaka ke isivi valive. Isito negolahai Iesu isivi unaha vageve.
GAL 5:2 Evive. Bolo daliko laheho louma. Mesoho ata keau isiviai la vudie vate bohiho vage lainaho niabemo taholahalive. Kosealemo abuna la vudie vate bohisi isiviale la kemo Dilava nimo inutolotoloai. Isito la hilokage Iesu Kelisou bae kemo la tedaevelivebene.
GAL 5:3 Di tota laheho louge evive. Ata oleuoleu isiviai abu vudie vate bohiliho valiege abu Diue menaka bahata ehovai. Lainaho mole ehovei mole halevalive.
GAL 5:4 La oleuoleu menaka ke ehovai huhulahai kosea, “Noeabuna menaka ehovage Dilavana no hoesegevege no vavevena inutolotoloai.” La kateai huhualemo Keliso halevalu. Iale Dilavau bae laheho uvuai la hoesegevelivebene.
GAL 5:5 Nahi kate halevaito nahie evievimo negolahai ui loui kosea, “Dilavana nahi hoesegevege nahie vavevena inutolotoloai.” Nahi kateai Dilava Munanae Tumu ke vuvunemo hemei ui isivialeike Dilavau nahie hoesegevei.
GAL 5:6 Keu nahi hoesegevege nahi Iesu Kelisoluvuta igaetolahai ua. Iale kemo nahie vudie vate bohiveve keu baluga holioholinu. Isito nahi Iesu ehovai nahie evievimo negolahai moleho isivilahai mole tedaevemale keu baluga.
GAL 5:7 Hoto seleveu vasohuta lae lohoge la ke evie dua valu. Isito oleike lohoale laheho louge la ke halevalu.
GAL 5:8 La hohaveale Dilava keu kateai laheho louholinu. Isito mesoho atae toelae abulike laheho kateale loulu.
GAL 5:9 Ataeabuna beikini bauda esehame mai valavata ebuehage valava kena balugai. Ke nahate ataeau lae lohoale loboe hoto esehame loui la haiveale hoto kena bae laemo balugai.
GAL 5:10 Isito di huhuige laeau Kosiveluvuta igaetolahale kemo la bae loboe hoto ke malivebene. Ige ata oleu la uvu isi la aiogeveale ata ke Dilavana ibinave omisi.
GAL 5:11 Di haokuvuia, dau vudie vate bohilive hoto loui la haiveholima. Katealemoike Diue ataeau daho itumulahai di aiohavoma. Di hoto kateale louvatege keau daho itumuholilu. Isito Iesuu idie domo hatiale hoto ke di louike vage abu daho itumulahai di aiohavolu.
GAL 5:12 Iale di isivialeike ata oleuoleu la vate bohiliho la uvu isi la aiogevemale keau abu vudie vate bahata bohige uoholige la bae vaveveabe nahate valivebene.
GAL 5:13 Di haokuvuia, Dilavau la hohavei la maleveale kemo la bae Diue menaka ehovai malivebene. Iale la huhuige lana valive la isivi unaha vai vavae isivi vagei. Ba, Dilavau isivialeike la moleho isivilahai mole tedaeveve.
GAL 5:14 Dilava menaka mole keu loui avoe, “La la ebika hoesegeveale ke nahate la haokuvuho isivilahai hoesegeveve.” Lana menaka ke igae ehovaliege kemo Diue menaka bahata ke ehovave.
GAL 5:15 Isito lainaho ovoe vaveve nahate vai vatehani mole ovelive. Lana kateale valiege molehi ugologoloai mole aiogeveve.
GAL 5:16 Di louale keu koseanu. Munana Tumue vuvunemo uve. La ke vuvunemo ui isivive valiege la bae la vavae isivie vaveve ke valivebene.
GAL 5:17 Nahie vavae isivi keu bae Munana Tumue isivi ke valivebene. Ige Munanae Tumu keu bae nahie vavae isivi ke valivebene. Keau molehi ugologoloalu. Katealemo nahi bae olete ke isivi valivebene.
GAL 5:18 Isito nahiabuna Munana Tumue isivi valiege kemo nahi bae Diue menaka ke vuvunemo ulivebene.
GAL 5:19 Nahi hilokage vavae isivie vaveve keu koseanu. Mole keatehi ladevei teibae vaveve vai huhuihuhuie toela kateale huhulahagei.
GAL 5:20 Isi loboe dilava hoesegevei evelahai moleho itumulahai abu ebia tabagevei kemo mole tasalievei moleho loui mole havegei.
GAL 5:21 Isi mole kunai elehai mole maina mai isi e toela isi tilogoai havue toela vai kemo iveve toela vagei. Di subuta laheho louale ke dana tota laheho lou moleai. Ata oleuoleu vavae isivi kateale vamale ata keau bae Dilava matamae doga keve talivebene.
GAL 5:22 Isito Munanae Tumue vaveve keu koseanu. Ataeau Munanae Tumue vuvunemo uale keabuna moleho isivilahai vahaeholahai ue dua vagei. Isi moleho itumuholisito mole tedaevei vaveve dua moleho vai kemo abu evievimo negolahai ui tigei.
GAL 5:23 Isi abu ebia nenigevei solekai itumuholisito saiavoi moleho lougei. Vaveve katealemo atae menakau ke bamuoholinu.
GAL 5:24 Iesu Keliso ata holiale keau abu vavae isivi ke huhuholisito Iesuu idie domo hatiale ke huhulahai vaveve toela halevalu.
GAL 5:25 Munanae Tumuu uveve doga nahioveale kemo nahi negolahai vuvunevemo ui tigei.
GAL 5:26 Katealemo nahi nahie ebia malevei hatu halevai. Isi mole malevei itumutieve halevai mole maina mai i halevai.
GAL 6:1 Di haokuvuia, evievi ata moleu vaveve toela vage la oleuoleu Munanae Tumumo negolahaleau ata ke tedahoi haivuge vaveveveu inutolotoloai. Isito saiavoi avuho louve. Isi la ebika nenigeveve. Onoilata lata vaveveve toela nahate vama.
GAL 6:2 Mole toela kemo mole tedaevei mole haiveve. Katealemo laeabuna Keliso menaka ke ehovave.
GAL 6:3 Mesoho ata moleu huhuai avoe, “Dau baluga. Di ata mole tedaholivebene.” Keu kateaime au ebika lobohavoi ata baluga holioholinu.
GAL 6:4 Isito nahi igaegae nahie vaveve elehai loui kosea, “Di vamale kou duave. Emena toelanu.” Ige nahie vaveveu dua vage nahiabuna kemo vahaeholahai hilokage nahie vaveveu inutolotoloanu. Nahi katelahaito ata moleu vamale ke elehai loui kosea. “Kena duave. Emena toelanu.” Nahi kate halevai.
GAL 6:5 Kosealemo ata igaegae abuna abu vamale ke ibina malei.
GAL 6:6 Ata oleu hoto seleve loui la haivege ata ke tedahoi lovi omisi kunaita omive.
GAL 6:7 Lainaho dolodololahalive. Kosealemo atabeu bae Dilava lobohavolivebene. La hilokage nahi bulumo onole hale ke nahie biaeabuna tota ke lovoi.
GAL 6:8 Di louale keu koseanu. Nahiabuna vavae isivi vai tiliege gabie nahiabuna haluvisi. Isito nahiabuna Munana Tumue isivi vai tiliege gabie ukolikoli malei.
GAL 6:9 Iale nahie vaveve dua vamale ke nahi kabebihavo halevai. Nahiabuna ke kabebihavoholiliege vaniveu lohoge nahiabuna nahi vamale ke ibina malei.
GAL 6:10 Katealemo Dilavau humaha alavoge nahi ata bahata tedaevegei. Isito kebia vigomo evievi ata kebia tedaeve dua vagei.
GAL 6:11 Di louge ata moleu levaleva ko hisalianu. Isito levaleva kou gabiho vage di biageike di adala ko hisaliage la elehage hisali kou baluga.
GAL 6:12 Di isivialeike ehue di louale hoto ke lou moleai. Osialemoike ata keau isiviale la vudie vate bohisi. Kosealemo keau Diue ata vabugevei isiviholialeike Diue ataeau vatehani oveliho. Kemoike abu isiviai la vudie vate bohige iviabeu balugai. Keau isiviholialeike Iesuu idie domo hatiale hoto ke unaha lougeliho. Abuna katelahai hoto ke unaha louge Diue ataeabuna vatehani ovei.
GAL 6:13 Vudie vate bohimale ata keau Diue menaka bahata ehovaholima. Isito keau isiviai la vate bohisi kemo elike abu ebika tabagevei loui kosea, “Ata keau no hoto evisi malu.”
GAL 6:14 Keau katelahama. Isito dau bae kateai di ebika ebagemalivebene. Dana nahie Kosive Iesu Kelisou idie domo hatiale hoto ke unaha loui ebagemai. Kosealemo Iesuu hatiale kemo vatae vaveveu bae di malivebene. Ige di bae vatae isivi valivebene.
GAL 6:15 Mesoho nahi nahie vudie vate bohisi o bohioholige keu keti baluga holioholinu. Isito nahi subuta vamale ke halevai vaveve doga vage keu baluga.
GAL 6:16 Iale ata oleuoleu abu uvevemo vaveve kateale valiege abuna ue dua vai Dilava ata seleve holisi. Ige Dilavana kebiaho uvuai kebia tedaevegei.
GAL 6:17 Di hotou kemo kateai ua. Iale lainaho di aiohavolive. Kosealemo di Iesu lovi vasege ataeau dahavoge di vavau oheai samaguale kemo la hilokage dau Iesu esemu seleve.
GAL 6:18 Di haokuvuia, di isivialeike nahie Kosive Iesu Kelisou vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hotou kemo kateai gabianu.
EPH 1:1 Dau di ivilike Bolo. Dilava isivimo di Iesu Keliso abostolo holisi lovive vama. Dilava ataeau Evesasi oe umale la kebiahoike di levaleva ko hisaliai hanavonu. Di hilokage la keau la evievimo negolahai Iesu Kelisomo uma.
EPH 1:2 Iale di isivialeike nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
EPH 1:3 Di isivialeike nahi nahie Kosive Iesu Keliso ke Mama Dilava hoesehavoi. Kosealemo keu Iesu Keliso hanavoale kemo nahie hoesegeveime otogoe vuvune bahata nahiovege keu nahie uvu negotievenu.
EPH 1:4 Dilavau vata vaholisito nahi huhuevei isivialeike Iesu Kelisou nahie malevege nahi atave holisi. Keu isiviale nahie vaveve hoesegevege nahie uvevena nivemo inutolotoloai.
EPH 1:5 Dilavau nahiho isivi balugale kemoike au nahie huhuevei isivialeike Iesu Kelisou nahie malevege nahi atave holisi. Dilavau au isivi unahamo vaveve kateale vanu.
EPH 1:6 Iale nahi ke hoesehavo dua vai. Kosealemo keu au uvu bahata mai nahiovenu. Isi au ibinavesite au uvue mo mai nahiovege nahi kemo atave holilu.
EPH 1:7 Iesuu au tahota nahie toela ibina vage Dilavau nahie toela bahata ulihanu. Dilavau au uvu mai nahioveale keu balugataho seleve. Kemoike au nahie toela ulihanu.
EPH 1:8 Au au uvu bahata mai nahioveale kemoike nahi vaveveve hilokai lulelelahalu.
EPH 1:9 Nahi subuta vaveveve kemo luleleholilu. Isito au aike au isivimo nahie haivege au gabie Iesuemo vadeu vaveve ke nahi hilokalu.
EPH 1:10 Nahi hilokage Dilavau louale vani kena lohoge otogoe umale isi vatamo umale keabuna bahata Iesu Keliso ke adae valamo igaetoai ui. Ige auna kebia bahata Kosive holisi.
EPH 1:11 Iesu Keliso kemoike Dilavau nahiho onobenobe otoveale ke nahiabuna malei. Kosealemo Dilavau subuta nahie huhuevei nahi tabagevege nahi aike atave holilu. Keu subuta au isivimo onobenobe bahata huhuevei avoe, “Koeabuna katelahai.”
EPH 1:12 Keu kateai nahi tabageveale kemo no oleuoleu vasohuta Iesu Keliso huhulahai ehovale noeabuna Dilava hoesehavoi ivive ebagevai.
EPH 1:13 Ige lata katelahave. Kosealemo no subuta hotoe dua loui la haivege la ke eviale kemo lana ukolikoli maleve. Ige Dilavau au subuta louale Munanae Tumu ke laovege la kemo hilokage laeau atave selevea.
EPH 1:14 Dilavau au Munanae Tumu nahioveale kemo nahi hilokage nahiabuna gabie Dilavau nahiho onobenobe otoveale ke malei. Isi kemo nahi hilokage Dilavau nahie toelae ibina vale kemo auna lohoniege nahie malevei. Katealemo nahi Dilava hoesehavoi ivive ebagevai.
EPH 1:15 Di evige la hoto seleve ke evisi nahie Kosive Iesu Keliso ke ehovai Dilava ata bahataho isivilahai kebia tedaevema.
EPH 1:16 Di hoto ke evisi vahaehoai vani bahata laheho Dilava imihai guliguliama.
EPH 1:17 Di laheho guliguliai nahie Kosive Iesu Keliso ke Mama imihama. Dilava keu atagae Mama. Iale di ke imihai isivialeike keu au vaveve la haivei negotievege lana kemo lulelelahai vaveveve hilokave.
EPH 1:18 Di imihai isivialeike au la uvu alavoi lulele laovege lana kemo au la hohavei laheho onobenobe otoveale ke hilokai huhulahai uve. Dilavau au ataho onobenobe otoveale keau balugataho.
EPH 1:19 Di guliguliai isivialeike la hilokage Dilavau vuvune baluga mai evievi ata nahiovenu. Iesu Kelisou hatige Dilavau hatihatimo etuvale vuvune keu vuvune ke nahate. Keu vuvune kemo Keliso mai otogoe au ada inuteveatae mamonu.
EPH 1:21 Ige keu keve ui otogoe ata isi vatae kosive kebia bahata evigevei Kosive baluga holinu. Iale oleuoleu vatae vuvune malei otogoe vuvune maleale keau bae ke evihalivebene.
EPH 1:22 Dilavau onobenobe bahata malei velove heimo otovei ebagemage keu onobenobe bahata nalisi ekalesia bahata kebia kina holinu.
EPH 1:23 Ige ekalesia keau Iesu vava nahate. Ige Iesu keu ekalesia bahata kebia kina. Iale kena ekalesia kebia bahata vuvune ovege abuna avu nahate vagei.
EPH 2:1 La subuta Dilava hoto evioholisi vaveve toela vamale kemo laeau haluviale ke nahate valu.
EPH 2:2 Vani kemo la vatae vaveve ehovai Vatae Kosive ke isivi vama. Vatae Kosive keu ata oleuoleu Dilava hoto evioholimale kebia nibievema.
EPH 2:3 Nahi bahataeau subuta ui kebiahi vaveveabe ke nahate vama. Vani kemo nahi nahie vavae isivi vai huhuihuhuie toela unaha huhuievema. Nahi ata kebia nahate vai uvue isivi vamale kemo Dilavau nahita kebiataho itumuanu.
EPH 2:4 Isito Dilava keu aike nahiho uvuai nahiho isiviai nahi tedaeveale keu balugataho.
EPH 2:5 Katealemo nahi subuta vaveve toela vai haluviale ke nahate vasege Dilava keu Keliso hanavoge keu nahie tedaevege nahi kemo uveve doga malelu. Dilavau au uvu bahata mai nahioveale kemoike au nahie toelamo nahie malevenu.
EPH 2:6 Iesu Kelisou nahie tedaeveale kemoike Dilavau nahi tabagevege nahiabuna Iesuluvuta tiliege otogoe igaetolahai ui.
EPH 2:7 Dilavau au uvu mai nahie ovei Iesu Kelisomo nahi tedaevei isiviale ataeau aike umale isi gabie uveve keabuna bahata hilokage Dilavau kateale nahiemo vale keu balugataho.
EPH 2:8 Dilavau au uvu nahiovei nahie toelamo nahi maleveale kemo nahi hilokage Dilavau nahiho isivi baluganu. Isito nahi hilokage Dilavau nahie vavevemo nahi maleveholisito au isivimoike nahi malevenu.
EPH 2:9 Nahi uveve doga maleale kemo nahi nahie ebika tabageve halevai. Kosealemo nahi vadeu vamale kemo Dilavau uveve doga ke nahioveholinu. Isito au isivimoike au ke nahiovenu.
EPH 2:10 Dilava keike Iesu Kelisomo nahi malevei uveve dua nahiovenu. Au kateai isivialeike nahi atave holisi vaveve dua vai au subuta lovi vadeu nahiho mamoale ke nahi vai.
EPH 2:11 Di hoto mole louge evive. Laeau Diue ata holioholilu. Iale Diue ataeabuna la matitigevei la ivi aiohavoi laheho loui kosea, “Noeau vaveve dua vai no vudie vate bohilu. Isito laeau no vale ke nahate vaholilu. Iale kemo laeau Dilava ata holioholilu.” Keabuna laheho kateai loui. Isito vaveveabe keu atae vaveve unaha. Iale la subuta vale ke huhulahave.
EPH 2:12 Vani kemo la Kelisoluvuta igaetoholilu. Dilavau subuta Diue ata tabagevege abu atave holilu. Isito la keau ata molea. Dilavau subuta Diue ataho hoto loui mamoi avoe, “Dana la hoesegevege lana ue dua vave.” Isito la kebiaho hoto kateale louoholinu. Kosealemo laeau vatae vaveve vai gabie otogoe tiveve ke huhulahaholisi Dilava hilokaholilu.
EPH 2:13 La subuta Dilavamo haeavamole. Isito Iesu Kelisou hatiale kemo Dilavau la malevege la aike avuluvuta igaetolahai ua.
EPH 2:14 Iesu Keliso kemoike nahi bahata molehi ue dua vama. Subuta Diue ata isi Diue ata holioholiale keau moleho itumulahai mole tasalievei lilikate ua. Isito Iesuu aike humaha alavoge nahi ata igae holisi molehi ue dua vama.
EPH 2:15 Iesuu humaha alavoale keu koseanu. Diue menaka kemo Diue ata isi Diue ata holioholiale keau molehi ugologoloai ua. Iale Iesuu au hatihati kemo Diue menaka ke vuvune aiohavoge uoholinu. Keu kateai isivialeike Diue ata isi Diue ata holioholiale keau avuluvuta igaetoai ata igae holisi. Katealemoike nahi molehi ue dua vama.
EPH 2:16 Nahi subuta molehi igaetoholisito molehi ue toela vama. Isito Iesuu idie domo hatiale kemo isiviale Diue ata isi Diue ata holioholiale nahi bahata vava igaemo molehi igaetolahai Dilava ata holisi ue dua vai.
EPH 2:17 Iesu Keliso keu dobai lohoi hotoe dua louale kemo au isiviale Diue ata holioholialeau Dilavamo haeavamole umale isi Diue ataeau Dilava vavamo umale keau bahata molehi uveve dua vai.
EPH 2:18 Katealemo Iesu humaha alavoge nahi bahataeabuna Munanae Tumuluvuta humaha igaela nahie Mama Dilavae tai.
EPH 2:19 Katealemo Diue ata holioholiale la keau haeavabia holioholilu. La subuta ata mole holilu. Isito Dilavau aike la malevege la atavehi igaetolahai ese igae holilu.
EPH 2:20 Di louale keu koseanu. Laeau Dilava o nahate. Iesu Keliso keu hade tolote nahate. Ige abostolo isi beloveta keau hadee golomo idi hatuale ke nahate. Isege laeau idi ke golomo o houi etatavoale ke nahate.
EPH 2:21 Iesu keike o ke bahata hadebige keu negoai lamisi balugai ui o tumute holige Dilavau avuemo ua.
EPH 2:22 Iale laeau Dilava o tumute ke nahate. Iesu Kelisou la malevei la negotievege la molehi igaetolahage Dilava Munanae Tumuu lahehi ua.
EPH 3:1 Dilavau au lovi mai daoge di Iesu Keliso ivimo lovi ke vai Diue ata holioholiale la haivema. Di lovi ke vaike valage abu di mai dibulae mavolu.
EPH 3:2 Di huhuige laeau di vamale deiada ke evilu. Dilavau au uvu mai daoi au lovi ke mai daoge di lovive ke vai la tedaevenu.
EPH 3:3 Dilavau au subuta au hoto nehe mahogovale ke loui di haivuge di ke hilokaike vaime laheho levaleva komo benahatehame hisalianu.
EPH 3:4 Lana di levaleva ko dodaveliege Dilavau subuta Keliso vaveve mahogovale kemo di luleleale ke hilokave.
EPH 3:5 Dilavau subuta vaveve ke loui ata haiveholinu. Isito au aike au Munanae Tumu hanavoge keu hoto ke loui au abostolo tumute isi au beloveta tumute kebia haivege abu ke hilokalu.
EPH 3:6 Au subuta mahogovale hoto keike ko. Iesu Keliso hotoe dua keu Diue ata holioholiale kebiae tige keau ke evisime Diue atahi igaetolahai ata igae holige Dilavau kebia bahata hoesegevenu. Katealemo Diue ata holioholiale keabuna Diue atahi igaetolahai Iesu Kelisomo Dilavau au ataho louale ke abuna malei.
EPH 3:7 Dilavau di ebagemai au uvu mai daoge di esemuve holisi vuvuneve balugamo hotoe dua ke loui ata haivema.
EPH 3:8 Di lovi ke vaito di huhuige dau Dilava ata kebiamo baluga holioholinu. Dau kebia valae ua. Isito Dilavau di ebagemai di hanavoge di Diue ata holioholiale kebiae tiniale Iesu Kelisou abuho onobenobe dua vamale ke bahata loui haivenu. Iesuu abuho vile vale moaga otoveale ke nahi bae dodavelivebene.
EPH 3:9 Dilavau isiviale di ata bahata haivege abu kemo hilokage Dilavau ata bahatamo au ata malevema. Dilava keike vata vai onobenobe bahata vaeveito au ata bahatamo au ata maleveale ke mahogovai subuta ata kebia namigeveholinu.
EPH 3:10 Isito Dilavau aike ata bahatamo au ata malevei isivialeike abu ekalesia holige otogoe vuvuneteau isi aneluiau ke elehai hilokage Dilava keu kemo lulele baluganu.
EPH 3:11 Subuta vatau uoholisege Dilavau Iesu vaveve ke huhuai halege ua. Iniale vani mole au louge nahie Kosive Iesu Kelisou hotove ke mai selevetinu.
EPH 3:12 Ige nahi nahie uvu mai avuemo mavoale kemo nahiabuna avuluvuta igaetolahai vabuoholisito negolahai Dilava imihagei.
EPH 3:13 Katealemo di la namigevege evive. Lainaho di aike vatehani maleale ke huhulahai negoholilive. Isito negolahave. Kosealemo di la tedaevelihoike vatehani ko malenu.
EPH 3:14 Dilavau au uvumo Iesu vaveve huhuale kemoike di kome bokoai vata bisi nahie Mama ke imihama.
EPH 3:15 Dilava kemoike otogoe umale isi vatae umale evievi ata bahata keau ivive malu.
EPH 3:16 Nahie Mama Dilava ke vuvuneu balugataho. Keu otogoe ui onobenobe bahata ke kina. Kemoike di ke imihai isivialeike au au Munanae Tumu laoveale kemo vuvune laovei la uvu mai negotige lana kemo negolahai ugeve.
EPH 3:17 Lana la evievimo negolahai uge Kelisona la uvumo ui tigei. Di laheho guliguliai isivialeike la moleho isivilahai mole tedaevemale vaveve keu laemo balugage idie alumuu vatae uvue dobai tige idiu negoale ke nahate lana negolahave.
EPH 3:18 Lana katelahaliege Dilava ata bahatahi Kelisou laheho isiviai la tedaeveale ke hilokai lulelelahave. Kelisou laheho isiviale keu eseve holioholinu. Isito isivive keu balugataho.
EPH 3:19 La bae au laheho isiviai la tedaeveale ke bahata hilokalivebene. Isito Kelisou laheho isiviai la tedaeveale ke lana kaovai hilokage Dilava vaveve bahatana laemo balugai. Katealehoike di vani bahata guliguliai laheho Dilava imihama.
EPH 3:20 Dilava keu negote. Ke vuvuneu nahie uvumo ua. Iale mesoho nahiabuna vadeu huhulahai imihage keu bae avuemo isualivebene. Isito auna nahie isivi ke evihai moaga nahiovei.
EPH 3:21 Dilavau Iesu Keliso hanavoge ekalesiaho humaha vale kemo nahi vani bahata ivive ebagevai hoesehavoge ivivena vani bahata balugai ui tigei.
EPH 4:1 Di la namigevege evive. Di Kosive lovi vamale kemoike abu di mai dibulae mavoge di aike kove ua. Isito di isiviale Dilavau la hohavei uveve dua laoveale kemo negolahai vaveve dua vageve.
EPH 4:2 Lainaho la ebika tabagevelive. Isito mole huhuevei mole hoesegeveve. Lainaho moleho itumulahalive. Isito moleho isivilahai mole tedaevegeve.
EPH 4:3 Munanae Tumuu la malevege la ata igae holiale kemo negolahai molehi igaetolahai ue dua vageve.
EPH 4:4 Munanae Tumu igaeu nahie malevege nahi Iesuluvuta vava igae holisi otogoe tiveve ke igae huhulahama.
EPH 4:5 Nahie Kosive ke igaeu balugalemo avuemo evievi igae, babatisoe humaha igae.
EPH 4:6 Ige Dilava keu nahie Mama igae. Isi nahi bahatae Kosive. Keu vani bahata nahehi ui nahie negotievema.
EPH 4:7 Kemoike nahi bahata ata igae. Isito Kelisou au vuvunemo au lovi igaegae nahiovenu.
EPH 4:8 Keliso vaveve kemo Bukae Hotou koseale lounu. Avoe, “Au ehudae taliho Seteneu atave aiogevemale kebia toelamo haliohatuito lovi igaegae au ata ovenu.” Bukae Hoto keu kateanu.
EPH 4:9 Isito au ehudae tiale ke ihuike vadeu. Ke ihuu koseanu. Keu vasohuta au o halei vatae dobai lohonu.
EPH 4:10 Dobai lohoale ata nehe ke igaeike tota hoilahai otogo bahata evihai au oe tinu. Keu keve tiale onobenobe bahata ke baluga holisi nibievema.
EPH 4:11 Iale Keliso keike au isivie lovi igaegae ata ovenu. Keu kebia tabagevei vuvune ovege degomoleau abostolo lovi vama. Isege degomoleau beloveta lovi ke vama. Isege degomoleau o igaegae ohanoi ata haivemale lovi ke vama. Isege degomoleau ekalesia nibievemale lovi ke vama. Isege degomoleau ata haivemale lovi ke vama.
EPH 4:12 Keu kebia tabagevei vuvune ovei isivialeike keau lovi ke vai atave haivei tedaevege abu abu evievimo negolahai Keliso ata degomole haivege keabuna negolahai.
EPH 4:13 Keabuna katelahage nahiabuna bahata igaetolahai nahie evievimo negolahai Dilava mo ke vavevemo lulelelahai. Nahiabuna katelahage nahie evievi kena balugage nahie vavevena Iesu vaveve nenita ui.
EPH 4:14 Katealemo nahi bae nahie evievimo esebulue vaveve nahate valivebene. Loboe ata keabuna lohoi esebulu lobogevege abuna hotoeabe evisi mai. Isito nahi kate halevai. Mesoho loboe ataeau lohoi hoto nimolete loui nahi lobogevege nahi hotoeabe ke ma halevai.
EPH 4:15 Nahi ke ma halevaito hoto seleve loui moleho isivilahai mole tedaevei. Nahiabuna katelahaliege nahi baluga Keliso ke vaveve bahatamo negolahagei.
EPH 4:16 Keliso keu ekalesiae kina nahate. Ige ekalesia keau vavave nahate. Nahie vavamo nahie ada nahie velo nahie ni keabuna kinae isivi unaha vagei. Ke nahate nahi igaegae Keliso valamo uale kemo nahiabuna lovive vai moleho isivilahai mole tedaevege ekalesiae vaveve kena negoai.
EPH 4:17 Katealemo di Kosive ivimo hoto loui la haivege evive. Lainaho bae evievi ata holioholiale kebia vaveve nahate valive. Kosealemo keau huhuihuhuibe dua vaholilu.
EPH 4:18 Keau katelahage vavie vaveve ke unahau abuemo ua. Uvuiabeu toloige keau Dilava hotomo luleleholiale kemo abu bae Dilava ukolikoli malelivebene.
EPH 4:19 Nahiabuna ata katealebia vaveveabe toela abuho loui haivege abu bae matilahalivebene. Kosealemo keau abu uvu mai vaveve duamo mavoholisito abu uvu mai vaveve toela unahamo mavoale kemo abuna ke unaha huhulahai vagei.
EPH 4:20 Keau katelahama. Isito laeau Iesu Kelisomo vaveve katealebe evioholilu.
EPH 4:21 No subuta tiale Iesu hoto seleve loui la haivege la ke evisi malu.
EPH 4:22 Katealemo lainaho la subuta vamale ke vagelive. La subuta vamale kemo vavae isivi keau la lobogevei la aiogevema.
EPH 4:23 Kate halevaito uveve doga huhulahai la uvu nenigeveve.
EPH 4:24 Kosealemo Dilava keu tumute. Ige vaveveve keta inutolotoloanu. Keu uveve doga mai laoveale kemo la vaveve hoesegevei Dilava vaveve nahate vai ugeve.
EPH 4:25 La bahata lainaho mole lobogevelive. Isito hoto seleve loui mole hoesegeveve. Kosealemo nahi bahataeau ata igae ataea.
EPH 4:26 Mesoho la itumulahaliege lainaho la itumu ke vai ulage vaniu dobalive. Lana ke mai egetiliege vaveve toela vai Seteneho humaha alavove.
EPH 4:28 Di isiviale ata oleuoleu vavoloamale keau vavolo halevaito lovilahalive elike moni malei abu ebia tedaevei ata degomoleau kunaiholimale kebiata tedaevei.
EPH 4:29 La molehi hotohotoaliege lainaho hotoe toela lougelive. Isito hotoe dua unaha lougeve. Ilive elike ata degomole aiogeve halevaito kebia hoesegevege keabuna la hoto kemo negolahai ue dua vagei.
EPH 4:30 Lainaho la vavevemo Dilava Munanae Tumu mai uvutilive. Kosealemo Munanae Tumuu la uvumo uale keu Dilava hisai nahate. Kemoike la hilokage Dilavana vani mole bae la malevei au matamae tai.
EPH 4:31 Lainaho mole toela ke huhu vololoai moleho itumulahagelive. Isi lainaho atae nimo mole vaveve loui moleho hotoe toela lougelive. Lainaho huhuihuhuie toela kateale vagelive.
EPH 4:32 Isito mole huhuevei vaveve dua vai mole hoesegeveve. Ata moleu laemo vaveve toela vage lainaho ke ibina valive. Isito Dilavau Iesu Kelisomo la vaveve toela ulihale ke nahate mole toela huhu halevaito ke momahavove.
EPH 5:1 Laeau Dilava uvue esea. Katealemo negolahai ehovai vaveveve nahate vave.
EPH 5:2 Kelisou nahiho isiviai au ebia mai nahiovei nahiho hatiale keu abu subuta ovo mai Dilava nimo mahoge au ke elehai vahaehoale ke nahate. Iale Dilavau Keliso vaveve ke elehai vahaehove vanu. Ige Kelisou vale ke nahate nahita vai moleho isivilahai mole tedaevegei.
EPH 5:3 Laeau Dilava ataea. Katealemo vaveve toela bahata halevave. Lainaho molemo teibae vaveve vagelive. Isi huhuihuhuie toela vagelive. Isi lainaho mole kunai elegevei isivi omigelive.
EPH 5:4 Isi lainaho vaveve toela hoto ke loui hotou ihuholimale keta lougelive. Hotoe toela kateimale lou halevaito hotoe dua unaha loui Dilava hoesehavogeve.
EPH 5:5 La hilokage ata oleuoleu vaveve kateale vai molemo teibae vaveve vai vaveve toela unaha huhulahai mole kunaiho isivilahamale keau bae Dilavau Kelisoti umale matamae doga keve talivebene. Ata oleuoleu mole kunaiho isivi balugamale keu kunai kena dilavaeabe holisi.
EPH 5:6 Mesoho ata moleu la uvu isi la lobogevei loui kosea, “Vaveve kateale vale keu duave.” Abu kateale louge lainaho hotoeabe evisi valive. Kosealemo ata oleuoleu Dilava hoto evioholisito vaveve toela kateale vamale kebiaho Dilavana itumu balugai.
EPH 5:7 Iale lainaho ata katealebiahi igaetolahai vaveveabe nahate vagelive.
EPH 5:8 La keau subuta vavimo ui vavie vaveve vama. Isito la nova Kosive ese holisi atagamo ua. La Kosive ese holialemo atagae vaveve vageve.
EPH 5:9 Ataga kemo vaveve koseale abuna lohoi. Vaveve dua, vaveve inutolotolote, isi hoto seleve.
EPH 5:10 Iale hovedevei Kosive mai vahaehotiveve vaveve ke kaovai vageve.
EPH 5:11 Lainaho ono moleu ihuholiale ke vagelive. Vaveve katealeu vavie vaveve. Iale lana atagamo ui vaveve kateale bamuge keu bae laemo loholivebene.
EPH 5:12 Ataeau vavie vaveve kateale vai mahogovale vaveve keau toela balugale kemo lainaho vaveve toela kateale loui mole haivegelive.
EPH 5:13 Isito vaveve ke bahata bamuve. Kosealemo Kosive atagamo vaveve keabuna bahata bae umidamo ui. Ige Kosive atagamo lana bae vaveve ke elehai hilokage vaveve oleteu duave, vaveve oleteu toelave.
EPH 5:14 Katealemoike Bukae Hotou loui avoe, “Ladevemale ataea, hovedeveve. La keau haluviale nahate. Iale hovedevege Keliso atagau laemo halui.”
EPH 5:15 Hoto katealemo la uveve nenigeveve. Lainaho luleleholimale ata kebia nahate valive. Isito lulelete kebia nahate vave.
EPH 5:16 La onole vamale kemo vaveve dua unaha vageve. Kosealemo la hilokage novae vani kou vanie toela.
EPH 5:17 Lainaho luleleholimale kebia nahate vagelive. Isito Kosive isivi ke kaovai kemo lulelelahai ke vageve.
EPH 5:18 Lainaho e toela isi tilogoalive. Lana kateige kena la aiogevei. Kate halevaito Munanae Tumuu lahehi uale kemo negolahai ugeve.
EPH 5:19 Katelahaime moleho Bukae Hoto loui dubue nogoli lougeve. Isi nogoli kateale loui la uvumo enehavo dua vai Kosive hoesehavogeve.
EPH 5:20 Isi vani bahata nahie Kosive Iesu Keliso ke ivimo la vaveve bahatamo nahie Mama Dilava ke ivi ebagevai hoesehavogeve.
EPH 5:21 La Keliso vabuhavoi hoesehavomale kemo mole huhuevei mole isivi vageve.
EPH 5:22 Keatea, la Kosive hoto evisi ehovamale ke nahate la kolivue hoto evisi isiviabe vageve.
EPH 5:23 Kosealemo Keliso keu ekalesiae kina holisi vaveve toelamo au ata maleveale ke nahate malahaeau keate kina holilu.
EPH 5:24 Katealemoike ekalesiau Keliso hoto evisi isivive vamale ke nahate keate abuna abu kolivue hoto bahata evisi isiviabe vagei.
EPH 5:25 Malahaea, Kelisou ekalesiaho isiviai abuho hatiale ke nahate la mahinuvuho isivilahai tedaevegeve.
EPH 5:26 Kelisou hatiale kemo ekalesiae vaveve toela ulihanu. Keu kateai isivialeike abu hotove evisi babatisolahage au kebia malevei tumutievei.
EPH 5:27 Keu kateai isivialeike ekalesia hoesegevege elike vaveveabe toela isi huhuihuhuieabe toelau uoholige abu atae tumu holige auna bae au ebikaho kebia malevei.
EPH 5:28 Malahaea, la ebika hoesegeveale ke nahate di isivialeike la keate hoesegeve dua vai isiviabemo tedaeveve. Malaha oleuoleu abu keateho isivilahai hoesegeve dua vale keabuna kemo abu ebikata hoesegevei.
EPH 5:29 Atabeu bae au vava aiohavolivebene. Isito auna au vava ke nalisi hoesehavoi. Ke nahate Kelisou au ekalesia nalievei hoesegevema.
EPH 5:30 Nahiau Keliso ata holisi vavave nahate holilu, Kemoike au nahie nalievema.
EPH 5:31 Kemoike Bukae Hotou loui avoe, “Malaha molena au mamata au neinata halevei au keateti igaetoaniege avuti vava igae nahate vai.”
EPH 5:32 Mole holoeveale hoto kemo hoto mole seleveu ua. Hoto keu koseanu. Kelisou ekalesia kebiahi igaetoale keu mole holoeveale ke nahate.
EPH 5:33 Deiada keu kateanu. Isito malahaea, la la vava hoesegeveale ke nahate la keateho isivilahai hoesegeveve. Ige keatea, lata la kolivue hoto evisi isiviabe vave.
EPH 6:1 Esebuluia, Kosiveu isivialeike la la mamuvu neinuvue hoto evisi vave. La vaveve kateale vage duave.
EPH 6:2 Kosealemo Dilavau subuta menaka molemo loui loui avoe, “La mamuvu neinuvu kebia hoto evisi hoesegeveve.” Menaka kemo Dilavau hoto mole tumute loui loui avoe, “Lana katelahaliege vata komo ue dua vage la uvevena egeai.”
EPH 6:4 Ige mamuvu, neinuvuia, lainaho vani bahata la eseho hoto tolote lougelive. Lana katelahalage keabuna laheho itumulahai bae la hoto evilivebene. Isito Dilava hoto loui haiveve. Isi abu humaha hosidige kemo luleleabe vave.
EPH 6:5 Heiata loviamale ataea, vatae kosive oleuoleu la malevege la abuemo lovilahaliege kebia hoto mai vabugevei hotoeabe evive. Lainaho kemo dolodololahagelive. Isito la Keliso hoto evisi hoesehavomale ke nahate kebia hoto evisi hoesegeveve.
EPH 6:6 Lainaho huhulahai kosea, “No kebia nimo lovie dua vage abu no elegevei no tabagevei.” Lainaho kateale huhulahagelive. Isito la Iesu Keliso esemu holiale kemo la uvu bahata mai Dilava omisi isivive vai vatae kosive kebia lovi vae dua vageve.
EPH 6:7 Kosealemo laeau vatae kosive kebia lovi unaha vaholima. Isito la Iesu Keliso lovi vamale ke nahate vahaeho unahamo kosive kebia lovi vageve.
EPH 6:8 La hilokage ata oleuoleu vaveve dua vamale ke ibina Kosivena ovei. Halege heiata loviamale, mesoho au ibinaho loviamale keau Dilava nimo mole nahate. Kosivena kebia bahata ibina ovei.
EPH 6:9 Ige ata nalievemale kosivea, lainaho la esemuho vabue vaveve hoto lougelive. Isito abu la hoesegevemale ke nahate lata kebia hoesegevegeve. La hilokage laeau laemo heiata loviamale kebiahi ehue Kosive ke nimo mole nahate. Kosive kena bae la bahatae vaveve kaovai laheho loui.
EPH 6:10 Iale di haokuvuia, di hotoe gabi louge evive. Kosive kemo negolahai vuvuneve kemo ugeve.
EPH 6:11 La hilokage ataeabuna mole haveliho tiliege mole haveveve onobenobe malei tai. Ke nahate Dilavau Setene lobo ke bamuveve onobenobe laovenu. Iale hovedevei au laoveale kemo negolahai Setene loboe vaveve ke bamui uve.
EPH 6:12 Di louale keu koseanu. Nahiau ata haveveve ata holioholilu. Isito nahiau Seteneluvuta mole havei atavehi mole haveveve ataea. Setene munanae toela keau moaga. Degomoleau vatamo vuvune balugai vavie vaveve vama. Isege degomoleau otogomo vaveve toela vama.
EPH 6:13 Katealemo hovedevei Dilavau onobenobe laoveale ke bahata maleve. Lana katelahaliege vanie toelau laemo lohoge lana kemo negolahai Setene vaveve ke bahata aegevealemo lavie dua vai.
EPH 6:14 Iale hovedevei Dilavau laoveale ke malei la ebiamo hatuve. Hoto seleve keu beleta nahate. Iale beleta ke mai la unimo beive. Dilava vaveve inutolotolote keu ivuka bamumale ke nahate. Iale ke mai hatuge au la ivuka bamui.
EPH 6:15 Dilava uveve duae hoto mai tai ata haivemale keu veloe vate nahate. Iale ke malei velomo otovave.
EPH 6:16 La evievi keu mihisi nahate. Iale lana ke mai la ebia bamuge Setene bi vuvuneteu bae laemo dalivebene.
EPH 6:17 Ige Dilavau hatihatimo nahie maleveale keu tuvali saneka nahate. Iale saneka ke mai la kina hanubeve. Ige Dilava hoto keu benisi nahate. Iale Dilava Munanae Tumu hoto ke mai laoveale ke mataha tumuave.
EPH 6:18 Vaveve ke bahata vai vani bahata guligulilahai Dilava imihageve. Lainaho guliguli ke kabibihavogelive. Isito Dilava Munanae Tumue vuvunemo negolahai Dilava ata bahataho Dilava imihage au kebia tedaevei.
EPH 6:19 Isi dataho gulililahave. Ige Dilavau dahoe humaha alavoge di vabu haleito negoai hotove loui kove ata haivei. Di isivialeike negoai Dilavau subuta hoto mahogovale ke loui ata haivege abu ke evisi hilokai.
EPH 6:20 Di subuta hoto ke loui ata haiveike valage abu di mai dibulae mavoge di aike dibulae ua. Isito dahoe guligulilahage elike di vabuholisito negoai hoto ke loui ata haivegei.
EPH 6:21 Di deiadau kemo kateai ua. Isito di hoto molehame louge evive. Nahie uvue haoka, Tikikasi kena bae di vaveve bahata loui la haivei. Keu Kosive lovimo negoimale ata.
EPH 6:22 Katealemo dana ke hanavoge auna lae tai. Di isivialeike au di vaveve bahata loui la haivei la uvu mai negotievei.
EPH 6:23 Di hotou gabianu. Isito di isivialeike nahie Mania Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau uveve dua mai laovege lana la evievimo negolahai moleho isivilahai mole tedaevegeve.
EPH 6:24 Ata oleuoleu seleveta abu uvu mai nahie Kosive Iesu Keliso kemo mavoge di isivialeike Dilavau kebia huhuevei hoesegevei.
PHI 1:1 Bolo isi Timoti noeau Iesu Keliso esemuia. Dilava ataeau Bilibai oe umale laheho no levaleva ko hisaliai hanavoma. Eloda, dikini, ekalesia la bahataho no ko hisaliai hanavoma.
PHI 1:2 Di isivialeike nahie Mama Dilava isi nahi Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
PHI 1:3 Di vani bahata la huhuevei Dilava hoesehavoi laheho ke imihama.
PHI 1:4 Di vani bahata vahaehomo laheho guliguliama.
PHI 1:5 Kosealemo di vasohuta lae tiale hotoe dua loui la haivege la ke evisi kemo negolahalata nova kotala vai tima.
PHI 1:6 Katealemo di hilokage Dilavau au hotoe dua kemo la negotievei lohomale au bae la halevelivebene. Isito auna la negotievelage Iesu Kelisona dobai lohoi.
PHI 1:7 Di uvu bahatau lae ua. Kemoike di vani bahata la huhuevei laheho guliguliama. Dilavau nahi tedaevei au lovi mai daoge la di tedahoge nahi lovive ke vama. Di subuta dibulae uoholisege la di tedahoge di hotoe dua loui ata haivema. Isi di nova dibulae usege la ketamo di tedahoma.
PHI 1:8 Dilavau hilokage di louale kou seleve. Iesu Kelisou au uvu laoveale ke nahate di uvu bahatau lae ua.
PHI 1:9 Di laheho guliguliai isiviale la moleho isivilahai mole tedaeveale keu ui tigei. Lana katelahaliege Dilava vavevemo lulele balugave.
PHI 1:10 Isi lana lulele kemo huhulahai hilokage vaveve oleteu duave, vaveve oleteu toelanu. Lana vaveve dua unaha valage Iesu Kelisou lohomale vani kela la vaveve keabuna nivemo inutolotoloai.
PHI 1:11 Lana katelahalage Iesu Keliso kemo la vaveve bahataeabuna inutolotoloai Dilava ivi mai hoesehavotisi.
PHI 1:12 Di haokuvuia, di isiviale hilokave. Abu di mai dibulae mavoale keu hotoe dua ke bamuoholinu. Isito hotoe dua keu ata bahata sonumai tinu.
PHI 1:13 Ige bukateau gamani kosive o nalimale isi ata bahata kove umale keau hilokage dau Keliso esemu holiale kemoike abu di mai dibulae mavolu.
PHI 1:14 Di dibulae uime vabuholisito ata haivema. Ige evievi ataeau vaveve kateale elehai abuta vabuholisito negolahai ata haivema.
PHI 1:15 Evievi ata kebiamo degomoleau daho isiviholisi di maina mai isi loui avoe, “Noeabuna Keliso hotomo negolahai Bolo evihai tai.” Isito degomoleau uvue duamo hotoe dua loui ata haivema.
PHI 1:16 Ata keau daho isiviai kateale vama. Kosealemo abu hilokage Dilavaike au lovi mai daoi isiviale di hotove loui ata haivege abuna hilokage Dilava hoto keu seleve.
PHI 1:17 Abu daho isiviholimale ata keau abu uvu selevemo Keliso hoto loui ata haiveholima. Isito keau abu uvumo huhulahai isiviai di evihai balugai. Abu huhulahai kosea, “Bolou dibulae usege no vaveve kateale vage Bolona ke evisi no maina mai isi.”
PHI 1:18 Isito keta duave. Di vaveveabe evisi vahaehoanu. Kosealemo keau bahata Keliso hoto loui ata haivema. Degomoleau abu uvu seleveta hoto ke loui ata haivema. Isege degomoleau abu uvue lobomo hoto ke loui ata haivema. Di ke evisi vahaehoanu.
PHI 1:19 Di huhuige la daho guliguliage Iesu Keliso Munanae Tumuna di tedahoge abuna dibulamo di iovage dana tai.
PHI 1:20 Di uvu bahatamo huhuige di bae Iesu hoto kemo matiai lovive ke halelivebene. Isito dana lovive kemo negoai di vaveve bahatamo Keliso ivi ebagemai. Di uge keu duave. Di hatige keta duave. Di ke huhuoholisito isiviai vani bahata Keliso ivi ebagemagei.
PHI 1:21 Dau di uveve ke huhuholima. Di uge Kelisona daiti ui. Di hatige keta duave. Dana kemo ehue tai ue dua vai.
PHI 1:22 Katealemo di dolodoloanu. Mesoho di uniege Keliso lovi vage lovive kena daemo balugai.
PHI 1:23 Isito di uvu abuianu. Di isiviai hatai Iesu Kelisoti ui. Keu duave seleve.
PHI 1:24 Isito di vatae uniege la tedaevege keta duave. Di hatige olena la tedaevei.
PHI 1:25 Katealemo di huhuige di bae hatilivebene. Isito dana lahehi ui la tedaevei. Ige lana la evievimo negolahai vahaeholahave.
PHI 1:26 Iale vani mole abuna di iovage dana deiai lohoge lana tota di elehai Iesu Keliso ivimo vahaeholahave.
PHI 1:27 Mesoho di lohoma. O mesoho di lohoholima. Isito mesoho di lohoholige Iesu Kelisou au hotomo louale ke unaha vageve. Lana katelahage dana ke evisi hilokage laeau uvu igaemo negolahai Iesu lovi vai hotove dua loui isiviale ata haivege abu evievi ata holisi.
PHI 1:28 Isi ata degomoleau la aiogeveliho hotoe toela loumale kebia vabugeve halevave. Isito la evievimo negolahave. Ige la aiogevemale ata keabuna ke elehai hilokage Dilavana nego laovei la maleveito kebia aiogevei.
PHI 1:29 La la uvu mai Iesu Kelisomo mavoale kemo la bae ehova unahalivebene. Isito lana Dilava isivimo vatehanita malei tigeve.
PHI 1:30 Di subuta vatehani maleale ke la elehalu. Isi di nova tota vatehani maleale keta la evilu. Di vatehani maleale ke nahate lana lata nova maleve.
PHI 2:1 Di la namigevei. Lana la uvu mai Kelisomo mavoi negolahalu. Auna au isivi laovei la hoesegevenu. Lana Munanave Tumu mage lahehi ua. Lana moleho uvulahai mole hoesegevei mole tedaevema.
PHI 2:2 Lana katelahasege dana ke evisi vahaehoigei. Di isivialeike uvu igaeai huhuihuhui igaeave. Isi kemo moleho isivilahai mole tedaeveve.
PHI 2:3 Lainaho la ebika unaha huhulahai la uvu tabagevelive. Isi lainaho huhulahai kosea, “Dau baluga. Isege ata degomoleau eseve.” Lainaho katelahalive. Isito la ebika tatolevai molemo vaveve dua vave.
PHI 2:4 Lainaho la ebia igae huhuevelive. Isito mole huhuevei mole tedaeve dua vave.
PHI 2:5 Iesu Kelisou vamale vaveveve ke nahate lata vageve.
PHI 2:6 Iesu keu Dilava. Isito au Dilava vuvune maleale ke huhuholisito ke bahata halenu.
PHI 2:7 Keu au isivimo ke bahata halei vatae lohoale keu kosive baluga holioholisito esemu nahate holinu. Isi atae elehilehi nahate holinu.
PHI 2:8 Iesu keu kateanu. Keu au ebika ebagemaholisito Dilava isivi vaime abu atae toela idie domo havemale ke nahate vaime mai idie domo hamalu.
PHI 2:9 Keu kateai Dilava isivi vage Dilavau etuvai ebagemage keu ehue tinu. Ige Dilavau ivive ebagemage atabeu ivive nahate uoholinu.
PHI 2:10 Katealemoike Dilavau isiviale vanie gabila ata bahata keabuna Iesu ivi hoesehavoi. Otogoe umale, vatae umale isi kumoe umale kebia bahataeabuna kome bokoai vata bisi Iesu hoesehavoi.
PHI 2:11 Keabuna bahata hoesehavoi loui kosea, “Iesu Keliso keu Kosive baluga.” Keabuna katelahaime Mamave Dilava keta hoesehavoi.
PHI 2:12 Di uvue haokuvuia, di subuta lahehi usege la di hoto evimale ke nahate nova di hoto evive. Di nova lahehi uoholinu. Isito hovedevei Dilava vabuhavoi ukolikoli maleveveve ke huhulahai la vaveve hoesegeveve.
PHI 2:13 Kosealemo Dilava keike vani bahata lahehi ui nego laovei isivialeike la hotove evisi isivive vagei.
PHI 2:14 Lainaho ogoloai moleho loui itumulahalive. Isito lovi bahatamo lovie dua vageve.
PHI 2:15 Katealemo lana vaveve inutolotololahave. Lana katelahage Dilavau bae laemo vaveve toela elehalivebene. Ige vaveve toela vamale ataeabuna la atagae vaveve elehai hilokage laeau Dilava esea. Vaveve toela vamalebia vigomo lana atagae vaveve vageve.
PHI 2:16 La uveve duae hoto ke loui ata haivemalemo vanie gabi kela Iesu Kelisou lohoge di bae matialivebene. Isito dana di laemo lovie dua vamale kemo vahaehoai.
PHI 2:17 Abuna dahavoge di hatige keta duave. Di hilokage laeau la uvu mai Dilava omisi lovive vai hoesehavoma. Ialemo di hatihati kemo la evievi kena balugage dana vahaehoai.
PHI 2:18 Katealemo di isiviale nahi bahata vahaeholahai.
PHI 2:19 Nahie Kosive Iesu kena isiviage dana Timoti hanavoge au tige bae elehave. Auna tiniege hoilahai lohoi la vaveve hoto louge dana evisi vahaehoai.
PHI 2:20 Atabeu di tedahoveveu uoholinu. Isito Timoti ke igaeu la huhuevei isiviai la tedaevei.
PHI 2:21 Ige ata degomoleau Iesu Keliso lovi ke huhuholisito abu ebia unaha huhuevema.
PHI 2:22 Isito la hilokage Timoti keu lovie dua vamale ata. Keu di mo nahate. No avuti uime hotoe dua loui ata haivema.
PHI 2:23 Di huhuige dana bae hanavoge au lae tai. Isito di isiviholinu solekai hanavoliho. Dana vasohuta abu daemo vadeu vaveve ke hilokaito bae hanavoi.
PHI 2:24 Nahie Kosiveu isiviage datana bae aike lohoi.
PHI 2:25 La subuta nahie haoka Ebavodaitasi hanavoale ke di tota hanavoge tima. Keu lohoale di tedahoge no avui negoai lovilahama. Ilage au vavahanianata hatiliho vekeanu. Isito Dilavau avuho uvuai dataho uvuage keu momoleanu. La vavahanive deiada evisi avuho uvulahale ke au evisi nova momoleai isiviai talive la elegevei.
PHI 2:28 Katealemo di nova hanavoge lae tima. Ige la ke elehai vahaeholahage di uvuimale kena uoholisi.
PHI 2:29 Au lae tige vahaehove vai hoesehavove. Keu Kosive ataike. Ata kateimalebia hoesegeveve.
PHI 2:30 Kosealemo la lohoi di tedahoholilu. Isito la ke hanavoge keu Keliso lovimo di tedahonu. Keu lovi ke vanata vavahaniai hatiliho vekeanu. Katealemoike lana ata kateimalebia hoesegeveve.
PHI 3:1 Di haokuvuia, laeau Kosive ata holimale kemo vahaeholahave. Di subuta hoto ko hisaliai laheho hanavonu. Isito dana tota nova laheho hisali moleai hanavoi. Ige lana ke elehai evisi kemo ue dua vave.
PHI 3:2 Hoto keu koseanu. Vaveve toela vamale kebiamo nenilahave. Lainaho hotoeabe evigelive. Kosealemo keau atae toela. Keau isiviai la vudie vate bohisi la aiogevei.
PHI 3:3 Isito vate bohimale kemo nahiau bae Dilava ata holilivebene. Isito nahi Munana Tumue vuvune kemo Dilava hoesehavoi Iesu Kelisoluvuta igaetoale kemo nahiabuna Dilava ata holisi vahaeholahai. Di isiviholiale nahi Diue vaveve vamale ke huhulahai kosea, “Dilavana kemo no malevei.”
PHI 3:4 Ata keau abu Diue vaveve kemo negolahai huhulahai kosea, “Dilavana kemo no malevei.” Isito di isivianiege dana data vaveve kemo balugai kebia evigevei.
PHI 3:5 Kosealemo di neinau di mamoge di uale bula igaeu uoholige di mamau di vudie vate bohinu. Di neinau di mamoge dau Diue ata seleve. Dau Benidiameni valada. Di Balisia ata holisi Diue menaka bahata ke vanu.
PHI 3:6 Diue menaka kemo di negoai ekalesia aiogevei vatehani ovenu. Diue menaka hoto ke bahata di evisi vanu. Di huhuai kosea, “Mesoho dana Diue vaveve bahata vage di vaveve keabuna Dilava nimo inutolotoloai.”
PHI 3:7 Di subuta Diue vaveve ke bahata vai kemo negoanu. Isito di aike ke bahata halei Iesu vaveve ke vama.
PHI 3:8 Di Diue vaveve ke unaha haleholinu. Isito di huhuige vatae vaveve ke bahatau baluga holioholinu. Di ke bahata halei isiviai di Kosive Iesu Keliso ke hilokai vaveveve kemo luleleai. Ke ivimo di vatae vaveve toela ke huhuai kosea, “Keu momolu nahate.” Isi ke bahata malei hatunu. Katealemo di ke halei isiviai Iesu Keliso ke vavevemo negoai.
PHI 3:9 Isi di isiviai negoai Iesuti igaetoai. Subutaike di Diue menaka ehomai huhuai kosea, “Dana kemo di ebika hoesehavoi.” Di subuta kateanu. Isito di nova di uvu mai Iesu omiale kemo di Dilava nimo inutolotoloanu. Nahi atae menakamo bae inutolotoloalivebene. Isito nahi nahie uvu bahata mai Iesu omialemo nahiabuna Dilava nimo inutolotoloai.
PHI 3:10 Di isivi balugale Iesu Keliso ke vaveve hilokalive au vuvunemo hovelahale ke vuvune hilokai. Di isiviale au vatehani maleale ke nahate malei au hatiale ke nahate vai.
PHI 3:11 Ige elike Dilavana bae au vuvunemo di etuvage dana hovelahai bae ukolikoli mai.
PHI 3:12 Di aike ukolikoli ke maholinu. Isi di lovi vamale ke di vai gabioholinu. Isito Iesuu subuta di mai isiviale di ukolikoli ke mai. Kateike vage di ke huhuai negoai loviama.
PHI 3:13 Di haokuvuia, di aike ukolikoli ke maholilu. Isito di aike vaveve igae huhuima. Di subuta vamale ke huhuholisito ono vadeu lohoveve ke huhuai kemo negoima.
PHI 3:14 Dilavau Iesu Kelisomo di hohavoale kemo di negoalive valive au ibinae dua daoi.
PHI 3:15 La oleuoleu la evievimo negolahale lana lata di huhuimale ke nahate huhulahai negolahave. Isito mesoho la degomoleau di huhuimale ke huhuholige Dilavana bae vaveveabe kemo haivei.
PHI 3:16 Isito nahi subuta onole duamo negolahai lohomale kemo nahi nova kotamo avuemo negolahai tigei.
PHI 3:17 Di haokuvuia, di onole vamale ke nahate vageve. Ige oleu di vamale ke nahate vage lana vaveveve elehai ke nahate vai ehovageve.
PHI 3:18 La hilokage ata moagaeau Iesuu idie domo hatiale ke hotoho isiviholisi abu vaveve toelamo ke aiohavoma. Di subuta hoto kateale loui la namigevenu. Isi tota nova ninanamo loui la namigevema.
PHI 3:19 Iesu aiohavomale ata kebia Dilavana bae aiogevege abuna uoholisi. Kosealemo keau Dilava hoesehavoholisito vavae isivi unaha vama. Abu matioholisito abu ebia tabagevei vavae isivi ke unaha vai vatae vaveve toela unaha ke huhulahama.
PHI 3:20 Isito nahiau kateholisito otogoe tiveve ataea. Nahie Kosive Iesu Kelisou otogomo dobai lohoveve nahi ke hemei ui isiviale au loholive nahi malevei tai.
PHI 3:21 Auna bae lohoniege nahie vavae toela hoesegevege keabuna vavave ataga nahate holisi. Au au vuvunemo onobenobe bahata vage abu vuvunevemo ui timale kemo auna bae nahie vavae toela hoesegevei.
PHI 4:1 Di uvue haokuvuia, di laheho uvuai isiviai la elegevei. La vaveve dua vamale kemo di la vahaeho vai la vaveve dua ke huhuai isiviale la Kosive ivimo la vaveve dua kemo ui tigei.
PHI 4:2 Di isiviai keate abuitaho hoto mole loui. Eodia isi Sinitike, laeau Kosive ataea. Lainaho moleho itumulahalive. Isito molehi ue dua vave.
PHI 4:3 Daiti lovie dua vamale Susugasi, dana aho hoto mole loui. Keate abuita kebia namigevei hoesegevenela. Kosealemo keau subuta daluvuta hotoe dua loui ata haivema. Isi Kelemeti isi ata degomoleau daluvuta loviamale kebiata hoesegevenela. Kosealemo kebia iviu Dilava ukolikoli bukae uvue ua.
PHI 4:4 Kosiveu uveve dua laoveale kemo vani bahata vahaeholahageve. Dana tota la namigeve moleai. Vahaeholahageve.
PHI 4:5 Lainaho moleho baita lougelive. Isito savosavoai moleho lougeve. Kosealemo Kosiveu lohoveveu vuguvuguanu.
PHI 4:6 Lainaho la ono vade vaveve huhu moagalive. Isito vahaehomo guliguliai la isivi bahataho Dilava imihave.
PHI 4:7 Ige Dilavana uveve dua ataeau hilokavesite ke mai laovei la uvu hoesegevege la bae onobenobe ke huhulahalivebene. Isito lana Iesu Keliso ivimo huhuihuhuie dua unaha vageve.
PHI 4:8 Di haokuvuia, di hotoe gabi louge evive. Vaveve dua unaha huhulahai vageve. Lainaho huhuihuhui nimole valive. Isito onoleike seleve, onoleike duave, onoleike inutolotolote, onoleike Dilava nimo vaveve dua, onoleike ata hoesegeve dua vamale, vaveve kateale huhulahageve.
PHI 4:9 Di subuta hoto loui la haiveale ke evisi vave. Isi di la nimo di vaveve vamale keta vai tigeve. Kateige Dilavana uveve dua laovei lahehi ui.
PHI 4:10 La tota kunai hanavoi di tedahoale kemoike di vahaehoai Kosive hoesehavoma. Di hilokage la subuta isiviai di tedahoi. Isito humahau uoholinu. Isito la aike di tedahoge di kemo vahaeho baluganu.
PHI 4:11 Di louale keu koseanu. Di laemo onobenobe maleveve ke huhualivebene. Halege daemo ualehame avuike ke.
PHI 4:12 Mesoho daemo onobenobe baluga uale mesoho esevehame uale ke di huhualivebene. Isi mesoho di vaeage mesoho di uniu haniage keta duave. Vaveve katealeu nova igae daemo velemaholinu. Isito di vani bahata ke vai lohomaleike.
PHI 4:13 Iesu Kelisoike au vuvune daoge dana vaveve katealemo negoai ugei.
PHI 4:14 Isito aike vaveve toelau daemo lohoge la kemo di tedaho dua valu.
PHI 4:15 Bilibai ataea, la hilokage di vasohuta la vata Masedonia halei tiale hotoe dua loui ata degomole haivesege la igaeau onobenobemo di tedahoma. Ekalesia degomoleau onobenobemo di tedahoholima. Isito la unahaea.
PHI 4:16 Di Tesaloniae oe usege vani degomole la di tedahoi di isivie onobenobe daho hanavoma.
PHI 4:17 Isito di bae koseale huhualivebene. Dana laemo onobenobe malei ugei. Di kateale huhualivebene. Isito la di tedahoale kemo dana lovie dua vage lana kemo ibinae dua maleve.
PHI 4:18 La onobenobe malei Ebavodaitasi omige keu malei lohoale daoge di kemo ue dua vama. La vaveve la vamale keau Dilava nimo duave baluga.
PHI 4:19 Katealemo nahie Dilavana laemo onobenobe uoholimale ke Iesu Keliso ivimo laovei.
PHI 4:20 Di isivialeike nahi vani bahata nahie Mama Dilava ke ivi ebagevai hoesehavogei. Hoto seleveike.
PHI 4:21 Isito Iesu Kelisou la malevege laeau atave holialemo di laheho di vahaeho hoto ko hanavoma. Ige evievi ata degomoleau daluvuta umale keau abuta laheho vahaeho hoto ko hanavoma.
PHI 4:22 Ige Dilava ata bahata kove umale keau isiviai laheho vahaeho hoto hanavoi. Ige kebiamo gamani kosive baluga Sisa ke omo lovilahamale kebiata isivi balugale abu vahaeho hoto laheho hanavoi.
PHI 4:23 Di isivialeike nahie Kosive Iesu Kelisou vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hotou kemo kateai ua.
COL 1:1 Dau di ivilike Bolo. Dilava isivimo di Iesu Keliso abostolo holisi lovive vama. Iale dalike di haoka Timotiti levaleva ko hisaliai Kolosia evievi ata laheho hanavoma.
COL 1:2 No haokuvuia, no hilokage laeau la uvu mai Iesu Kelisomo mavoi la evievimo negolahalu. Kemoike no isivialeike nahie Mama Dilavau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vageve.
COL 1:3 No vani bahata vahaehomo laheho guliguliai nahie Kosive Iesu Keliso ke Mama imihama.
COL 1:4 Kosealemo no evige laeau la uvu mai Iesu Kelisomo mavoi la evievimo negolahalu. Isi evievi ata bahataho isivilahai kebia tedaevei hoesegevema.
COL 1:5 Hoto seleveu vasohuta lae lohoge la ke evisi otogoe tiveve ke huhulahai hoto ke malu. Isi Dilavau otogoe laheho onobenobe otoveale ke la huhulahai la evievimo negolahai moleho isivilahama.
COL 1:6 Hotoe dua keu vata bahata sonumai tima. Ige ataeau ke evisi ehovama. Isi lataemo tige la ke evisi Dilavau laheho uvuai la tedaeveale ke evisi lulelelahage keu la uvumo balugai tima.
COL 1:7 Di haoka mole no avuti loviamale Ebavalasi keike tiniale la haivege la hoto selevemo lulelelahalu. Ebavalasi keu Keliso lovi vae dua vamale ata. No lae tioholilu. Isito keu lae tiale la vaveve elehai hoilahai lohoale Munanae Tumuu la negotievege la moleho isivilahai mole tedaevemale hoto ke noheho lounu.
COL 1:9 Ilike vage no la vaveve ke evisi kemo negolahai vani bahata laheho guligulilahama. No laheho guligulilahai Dilava imihai isivialeike au lulele bahata laovege lana kemo isivive hilokave.
COL 1:10 No laheho guligulilahai isivialeike Kosive isivi ke vai la uveve kemo mai vahaehotisi. Ilive elike vaveve dua unaha vage luleleve kena laemo balugai.
COL 1:11 No isivialeike Dilavau au nego balugamo la negotievege vaveve toela onoleu laemo lohoge la bae homasialivebene. Isito kemo negolahai ui tigeve.
COL 1:12 No isivialeike la vani bahata vahaeholahai nahie Mama hoesehavoi imihageve. Kosealemo Dilava keike la hoesegevei isivialeike la atagave matama keve talive au au ataho onobenobe otoveale ke malei.
COL 1:13 Dilava ke igaeike vavie vaveve vuvunemo nahie malevege nahi uvuve mo ke adae vuvunemo ui tima.
COL 1:14 Dilava uvue mo keike nahie toela ibinaho nahie lovo manu. Iale kemoike Dilavau nahie vaveve toela ulihanu.
COL 1:15 Ataeau Dilava elehaholilu. Isito move Iesu keu lohoge ataeau elehalu. Iale move keu au Mamae elehilehi nahate. Onobenobe bahataeau uoholisege move keu ua.
COL 1:16 Iale move kemoike onobenobe bahata otogomo umale isi vatamo umale keau ua. Kemoike nahi onobenobe elegevemale isi elegeveholimale keau bahata ua. Kemoike onobenobe tumuteau otogoe uma. Keu au vuvunemo onobenobe bahata vaevei isivialeike keau hoesehavogei.
COL 1:17 Onobenobe bahataeau uoholisege keu ua. Iale ke vuvunemo onobenobe bahata keabuna ui tigei.
COL 1:18 Iesu keu ekalesia bahata kebia kina. Isegeto ekalesia keau vavave. Keu ekalesia umuka. Keu vasohuta hatihatimo hovelahanu. Kemoike ekalesia keabuna hatihatimo hovedevei. Au hatai hovelahale kemoike au onobenobe bahata evigevenu.
COL 1:19 Dilavau au isivimo au mo ebagemai au vaveve bahata malei avuemo mamonu.
COL 1:20 Moveu idimo hatiale kemo Dilavau isiviale au ata bahata hoesegevege abu subuta avuemo haeavamole uale kemo malevei abuhi ui. Isi isiviale onobenobe bahata otogoe isi heie vata kove vaeveale kebiata hoesegevege abuna tota ue dua vai.
COL 1:21 La subuta Dilavamo haeavamole ui huhuihuhuie toela vai vaveve toelata vai ke aiohavoma.
COL 1:22 La subuta katelahama. Isito Iesuu idie domo hatiale kemo Dilavau la malevege la aike atave holilu. Keu la malevei isiviale la nivemo ata tumute holievege au bae laheho hotobe toela loulivebene.
COL 1:23 Lana la evievimo negolahai otogoe tiveve ke huhulahai uge keu duave. Isito mesoho la hoto seleve ke huhulahaholisito ke halevage Dilavana laheho loui. La hoto seleve ke evilu. Ige hoto seleve keu aike vata bahata sonumai tima. Iale hoto seleve keike di aike loui ata haivema.
COL 1:24 Di hotoe dua loui la haivemale kemo di vatehani maleime kemo vahaehoama. Kosealemo Iesu Kelisou subuta vatehani malenu. Iale dana data vatehani malei ekalesia ata kebia tedaevege abu Iesu Kelisou vatehani maleale ke nahate vai.
COL 1:25 Dilavau di ebagemage di ekalesia haivemale ata holinu. Ke vuvunemoike di lae lohoale hotove bahata loui la haivenu.
COL 1:26 Dilavau subuta uale ata kebiamo au hoto mahogovage abu ke hilokaholilu. Isito au aike au hoto bahata daiai au ata haivege abu hotove hilokai malu.
COL 1:27 Dilavau subuta Iesu Kelisou lohoi atahi igaetoai uveve hoto ke mahogovanu. Isito keu aike hoto ke daiai isivialeike ata bahataeau hotove ke evisi kemo ue dua vagei. Ige lata Iesuu lahehi igaetoai umale kemo lana otogoe Dilava atagamo uveve ke huhulahai tigeve.
COL 1:28 Iale no matama bahatae tiale Dilava lulelemo Iesu hoto loui ata haivema. Kosealemo no isivialeike ata igaegaeau Iesu Keliso ehovamale kemo abu vaveve hoesegevelive elike vaveveabeu Dilava nimo inutolotoloai.
COL 1:29 Katealemoike Iesuu au vuvunemo di mai negotige di negoai lovive vai ata haivema.
COL 2:1 Di hoto mole louge evive. La hilokage di lovive ke vai la tedaeve dua vanu. Isi Laodesia evievi ata kebiata tedaevei ata degomoleau di elehaholiale kebiata di tedaeve dua vanu.
COL 2:2 Di lovi baluga vamale kemo isivialeike la malevei negotievege laeabuna uvu igaeai moleho isivilahai mole tedaevegei. Di kateai isivialeike la Dilava hotomo lulelelahai. Lana kemo lulelelahaliege Dilavau hoto mahogovale ke hilokave. Au mahogovale keike Iesu Keliso hoto.
COL 2:3 Iesu Keliso kemo luleleu ua. Dilavau au lulele bahata malei ominu.
COL 2:4 Di laheho louale keu koseanu. Ata degomoleau loholive la lobogevei la sovavigevege lainaho hotoeabe evilive.
COL 2:5 Kosealemo di lahehi ualebene bae la haivei. Isito di keve uoholige di uvuu lahehi ua. La la uvu mai Iesu Kelisomo mavoi negolahai igaetoai lovilahamale ke di evisi vahaehoanu.
COL 2:6 La uvu mai Iesu Kelisomo mavoge au la Kosive holialemo avuluvuta igaetolahai uve.
COL 2:7 Idumukau vatae uvue dobai tiale ke nahate la la evievi mai Iesuemo mavoale kemo negolahave. La Iesu ehovale kemo vani bahata negolahai ui tigeve. Isi no hoto seleve loui la haiveale kemo negolahai vani bahata vahaeholahai Dilava hoesehavogeve.
COL 2:8 La ebika nenigeveve. Kosealemo ata degomole abuna hotou ihuholiale ke loui la uvu ige lainaho hotoeabe evigelive. Keau Iesu Keliso hoto louholisito abu lulelemo vatae hoto unaha loui la haivema.
COL 2:9 Iesu Kelisou vatae lohoale ata holige Dilavau au vaveve bahata malei avuemo mamonu.
COL 2:10 Ige Iesuu vuvune kemo otogoe umale kebia bahata evigevenu. Iale ke vuvunemo laeau avuluvuta igaetolahai uveveve nahate malelu.
COL 2:11 La Iesuluvuta igaetolahage au la vava unaha hoesehavoholisito la uvue toela bahatamo la hoesegevenu.
COL 2:12 Katealemo abu la babatisogevei la tabagevege la Iesu Kelisou hatai hovelahale kemo avuluvuta igaetoalu. Dilavau Iesu etuvage hovelahale ke vuvunemo la la uvu mai avuemo mavoi babatisolahai avuluvuta igaetoalu.
COL 2:13 La subuta vaveve toela vamale kemo la haluviale ke nahate valu. La Dilavamo uveve doga maleholilu. Vavae isivi keu laemo lohoge la isivive ke unaha vama. Isito Iesu Kelisou hatai hovelahale kemo Dilavau la vaveve toela ulihai la malevei uveve doga laovenu.
COL 2:14 Isi vaveve toelaeau la halie uale kebia isi la menakave evisi ehovaholimale ke bahata malei idie domo hatige vuvuneabeu uoholinu.
COL 2:15 Iesuu idie domo hatai hovelahale kemo Setene isi atave kebia vuvunemo nahie haliohatuge kebia vuvuneu nahiemo negoholinu. Iesuu atae nimo hatai hovelahage ataeau hilokage Setene vuvuneu negoholinu.
COL 2:16 Iale lainaho atae menaka ehovalive. Ata degomoleau abu kinamo menaka mavoi isiviale la lovi mole mesoho e mole i halevai. Abu kinamo vani ebagevai isiviale la vani ke hoesehavoi.
COL 2:17 Vaveve katealeau seleve holioholilu. Isito Iesu Keliso vaveve keau seleve.
COL 2:18 Mesoho ata moleu lae lohoi la lobogevege lainaho hotove evilive. Ata kena loui kosea, “Di tababuai hilokage nahi anelu hoesegevei.” Keu kateai louge lainaho hotove evigelive. Kosealemo hotove keu loboe hoto. Ata katealeu au kinamo hoto kateale loui au ebia ebagemai isiviale la hotove evisi ehovai.
COL 2:19 Keu katealemo Iesuti igaeto holioholinu. Iesu keu ekalesia kebia kina. Isege ekalesiau vavave. Iesu keu ekalesia bahata negotievege abu avuemo nego malei Dilava vavevemo negolahai tima.
COL 2:20 La Iesuluvuta igaetolahai haluviale kemo osiohoike la atae menakamo negolahai tima.
COL 2:21 Loboe ataeau loui kosea, “Lainaho ke matagevelive. Isi lainaho ke igelive. Isi lainaho ke levelive.”
COL 2:22 Menaka kateale abuna bahata uoholisi. Kosealemo menaka keau atae menaka unaha. Ataeau menaka kebia otovei isivialeike ataeau menaka ke loui mole haivei ke ehovagei.
COL 2:23 Loboe ata keau lobolahai loui avoe, “Noeau atae dua.” Kateai anelu hoesegevei abu ebika havei tahotievei lobolahai abu ebika tatolevege ataeau huhuai kosea, “Ata kobiau luleletea.” Isito abu vamale kemo keau luleleholilu. Nahi hilokage vaveve kateimaleau bae vaveve toela bamulivebene.
COL 3:1 Iesu Kelisou hatihatimo hovelahale kemo la uveve doga malelu. Iale kemo negolahai otogoe uveve ke huhulahave. Otogo keve Kelisou au Mamae ada inuteveatae ugulamoi ua.
COL 3:2 Iale lainaho vatae onobenobe huhuevegelive. Isito la uvu hoesegevei otogoe uveve ke huhulahageve.
COL 3:3 Kosealemo laeau haluviale ke nahate valu. Ige la uveve doga maleveve keu nova Iesu Kelisota Mamavetamo ua.
COL 3:4 Iesu Keliso kemo la uveve seleveu ua. Iale vani mole kena hoilahai lohoge lana avuluvuta igaetolahai atagavemo uve.
COL 3:5 Katealemo lainaho vatae isivi huhulahagelive. Vatae vaveve ke bahata halevave. Lainaho mole keatehi ladevegelive. Isi lainaho tebalahagelive. Isi lainaho vaveve toela vaveve ke huhulahagelive. Isi lainaho moni o onobenobe keho isiviai ke huhu balugagelive. Lana kunai kebia huhueve balugage kena la dilava holisi.
COL 3:6 Oleuoleu Dilava hoto evioholisi vaveve kateale vage Dilavana bae abuho itumuai.
COL 3:7 La keau subuta vatae atahi vaveve kateale vama.
COL 3:8 Isito aike vaveve kateale halevai va halevave. Lainaho moleho itumulahai mole aiogevegelive. Isi lainaho Kosive ivi aiohavogelive. Isi lainaho moleho hotoe toela loui mole aiogevegelive.
COL 3:9 Isi lainaho mole lobogevegelive. Kosealemo la subuta vavevete ke vaveveike halevalu.
COL 3:10 Ke halevai vaveve doga malu. Dilavau au uveve doga laovei la malevei duatievege lana vaveveve kemo lulelelahai hilokave.
COL 3:11 La vaveve doga male kemo ata bahata keau mole nahate. Diue ata mesoho Diue ata holioholiale, vudie vate bohimale mesoho vudie vate bohioholimale, botoe ata mesoho luleleholimale, heiata loviamale mesoho ibinaho loviamale keau bahata Kelisomo igae. Ige Keliso keu kebia bahatamo ua.
COL 3:12 Ige Dilavau laheho isiviai la tabagevege la atave holilu. Katealemo la vaveve koseale vage duave. Lana moleho uvulahai mole tedaeveve. Isi la ebika tatolevei solekai moleho itumulaha halevaito saiavoi moleho lougeve.
COL 3:13 Mesoho ata moleu la aiogevege lainaho ke huhulahai ibinave valive. Isito ke momahavoi mole hoesegeveve. Kosiveu nahie toela ulihale ke nahate mole toela huhu halevaito mole hoesegeveve.
COL 3:14 Isito vaveve kebia bahatamo vaveve koseale igaeu baluga. Moleho isivilahai mole tedaeveve. Lana kateale valiege molehi igaetolahai ue dua vave.
COL 3:15 Iesu Kelisou uveve dua mai laoveale ke huhulahai molehi ue dua vageve. Kosealemo laeau ata igae ataea. Kemoike Dilavau la hohavei isivialeike la molehi ue dua vai ivive hoesehavogei.
COL 3:16 Lana vani bahata katelahai Iesu hoto evisi ehovaliege lana hotovemo lulele balugave. Iale lulele kemo mole haivei mole hoesegeveve. Isi Deividiu Samusi bukamo hisaliale nogoli kebia loui nogolie dua kebiata loui Dilava vahaeho vai hoesehavogeve.
COL 3:17 Di isivialeike la vani bahata onole loui vamale ke bahata nahie Kosive Iesu ke ivimo loui vageve. Isi ivivemo nahie Mama Dilava ke vahaeho vai hoesehavogeve.
COL 3:18 Keatea, la kolivue hoto evisi isiviabe vageve. La Kosive ata holialemo Kosiveu isivialeike la vaveve kateale vagei.
COL 3:19 Ige malahaea, la keateho isivilahai kebia hoesegeveve. Lainaho kebia aiogevegelive.
COL 3:20 Ige esebuluia, vani bahata la mamuvu neinuvu kebia hoto evisi ehovave. Lana katelahage Kosivena ke elehai vahaehoai.
COL 3:21 Ige mamuvuia, lainaho vani bahata hoto isute la eseho lougelive. Lana katelahage abuna kabebilahaliege la hoto evioholisi.
COL 3:22 Ige heiata lovimale ataea, vatae kosive oleuoleu la malevege la abuemo lovialiege kebia hoto bahata evigeve. Lainaho loui kosea, “Abu no nibievesege no bae niabemo vaveve dua vage abu ke elehai no vahaeho vai.” Lainaho huhuihuhui kateale vagelive. Kosealemo laeau Kosive ehovamale ataea. Iale abu usege mesoho abu niteisege vaveve dua unaha vageve.
COL 3:23 La lovi onole vamale kemo la uvu bahata mavoi vageve. Kosealemo la atae nimo lovi ke vaholima. Isito Kosive nitamoike la lovi ke vama.
COL 3:24 Iale ke huhulahave. Kosivena bae la lovilahamale ke ibina laovei. Iesu keu la Kosive seleve. Iale keu au ataho onole otoveale ke lana bae maleve.
COL 3:25 Isege oleuoleu vaveve toela vamale kebia ibina Kosivena bae ovei. Vani kemo Kosiveu atae vaveve kaovai bae bebe halelivebene. Isito auna ata bahatamo vaveveabe kaovai ibinaeabe ovei.
COL 4:1 Ige ata nalievemale kosivea, vaveve bahatamo la esemu kebia nalieve dua vageve. Kosealemo la hilokage la keau otogoe umale Kosive ke esemuia.
COL 4:2 La bahata guligulimo kabebi halevaito negolahai vani bahata Dilava vahaeho vai hoesehavogeve.
COL 4:3 La guligulilahaliege notaho Dilava imihave. Ige elike Dilavau noheho humaha alavoge no Iesu Keliso hotoe dua loui ata haivei. Di lovi ke valemoike di aike dibula kove ua.
COL 4:4 Lana daho Dilava imihage dana neniai hotove ke loui ata haivege abuna ke evie dua vai.
COL 4:5 Di hoto mole louge evive. Evievi ata holioholiale kebia nimo la vaveve bahata nenigevei vaveve dua unaha vageve. Ige Dilavau laheho humaha alavoge hotove loui namigeveve.
COL 4:6 Di isivialeike la kebiahi uge la hotou abuemo madea nahate vai. La hotona kateige laeabuna hotoeabe ibina vaveve hilokave.
COL 4:7 Di uvue haoka mole Tikikasi kena bae di deiada laheho loui. No keti Kosive lovi vamale kemo keu negoai lovi ke vae dua vama.
COL 4:8 Katealemoike di hanavoge keu lae tima. Di isivialeike au no vaveve loui la haivei. Ige lana no deiada ke evisi kemo vahaeholahave.
COL 4:9 Di ke hanavoi la ata mole Onesimasi keta hanavoge au avui tima. Keu no uvue haoka seleve. Isi keu lovimo tubunamale ata. Iale keabuna bae no kove umale ke deiada bahata laheho loui.
COL 4:10 Ige di esemu mole no avuti dibulae uale iviveike Alistakasi keu isiviai au vahaeho hoto laheho hanavoi. Ige Banabasi dumu Maka keta kateai laheho au vahaeho hoto hanavonu. Di subuta Maka ke hotoike laheho hanavoi loui kosea, “Elehalive au lohoge hoesehavoi mai o hatuve.”
COL 4:11 Ige Iesu ivimini mole Diasitasi keu au vahaeho hoto laheho hanavonu. Di esemu abuita igaeta keau Diue evievi ataea. Iale Diue ata kebia unahaeabuike daluvuta ataeau Dilava adae vuvunemo uveve lovi kemo di tedaho balugalu.
COL 4:12 Ige la ata mole Ebavalasi keta laheho au vahaeho hoto hanavonu. Keu Iesu Keliso lovi vamale ata. Keu vani bahata au uvu mai Dilava omisi laheho guliguliama. Keu kateai isivialeike la Dilava isivi vai vaveveve bahata kemo negolahai lulelelahai.
COL 4:13 Di seleveta la namigevege evive. Ata keu la momageveholisi Laodesia isi Helabolisi evievi ata kebiata momageveholisito la bahataho Dilava imihai guliguliama.
COL 4:14 Ige nahie doketa mole Luka keu Dimasiti abu vahaeho hoto laheho hanavolu.
COL 4:15 Di isiviale di vahaeho hoto loui Laodesia evievi ata kebia namigeveve. Isi keve ata mole Nivasi isi ekalesiau ovemo igaetolahai guliguliamale kebia bahataho di vahaeho hoto loui namigeveve.
COL 4:16 La levaleva ko elehai gabilahaliege tota mai Laodesia evievi ata kebia ovege abuta elehai. Ige abutana di abuho mole hisaliale ke abuna mai laovege lata elehave.
COL 4:17 Isi Agibasi namihai loui kosea, “Bolou isiviale Kosiveu lovi aoale ke neniai vai gabianela.”
COL 4:18 Hotou kemo kateai ua. Isito Bolo dailike beni mai hoto kohame hisaliai laheho loui kosea, “Lana duave.” Lainaho di dibulae uale ke momahavolive. Di isivialeike Dilavau la huhuevei la hoesegevei.
1TH 1:1 Tesalonia ekalesia, Bolo, Sailasi isi Timoti no hoto ko hisaliai laheho hanavoma. No huhuige laeau la uvu mai Kosive baluga Iesu omiale kemo laeau Dilava ataea. Katealemoike no isiviale nahie Mama isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
1TH 1:2 No vani bahata vahaehomo laheho Dilava imihama.
1TH 1:3 Kateai imihai la vaveve dua ke huhulahama. La vani bahata la evievi mai Dilava omisi vaveve dua vama. Vani bahata la isivi mai Iesu omisi lovive kemo negolahama. Isi vani bahata negolahai Iesuu lohoveve ke huhulahai hemei uma.
1TH 1:4 No haokuvuia, no hilokage Dilavau au uvu au isivi laoveale kemoike au la tabagevei la malevege la atave holilu.
1TH 1:5 La maleveale keu koseanu. No lohoale deiadae dua la namigeveale keu atae hoto holioholinu. Isito Munana Tumute keu hotoe vuvune ke mai la uvumo mamoge la loui kosea, “Hoto seleveike.” Ige no lahehi uge la no vaveve dua elehai hilokalu.
1TH 1:6 Isi kateai no vaveve nahate vai Kosive vaveve nahateta valu. La hotoe dua ke evialemo vatetumu baluga malelu. Isito Munana Tumuteu la hoesegevege la vahaeho balugalu.
1TH 1:7 Kateike vage Masedonia isi Giliki evievi ataeau la vaveve dua evisi kemo negolahalu.
1TH 1:8 Kosealemo la Kosive hoto ke mai Masedonia isi Giliki vata bahatae tiale ata haivelu. Ige la evievie deiadau vata bahatae tinu. Iale no bae hotobe loui haivelivebene.
1TH 1:9 Ata ke biaeau la no hoto eviale ke loui noheho loui avoe, “Tesalonia ata keau abu loboe dilava halevei ukolikolie Dilava seleve hoesehavoma.”
1TH 1:10 Isi avoe, “Tesalonia ata keau Dilava mou otogomo dobai lohoveve ke hemei uma. Iesu keu hatige Mamaveu vuvune omige hovelahanu. Iale vani mole Dilavae itumuna vatamo lohoge Iesuna no malevege no bae itumu ke malelivebene.”
1TH 2:1 No haokuvuia, la hilokage no lae lohoi la haiveale hoto keu ihuanu.
1TH 2:2 La hilokage no lae lohoholisege Bilibai ataeau no aiogevege no vatehani malelu. Ige la o ketamo ata degomoleau no hoto eviliho isiviholisi no humaha bamulu. Isito Dilavau no negotievege no lohoi hotoe dua ke loui la haivelu.
1TH 2:3 No loboe hoto loui la haiveholilu. Isito hoto seleveike no loui la namigevelu. No la haiveale keu no isiviholilu la uvu isi la lobogeveliho.
1TH 2:4 Dilavau no tabagevei hotoe dua no haivege no vani bahata hoto ke louma. No vadeu huhuale ke Dilavau hilokanu. Ialemoike no isiviholilu ataeau no vahaeho valiho. Isito no isivialeike Dilavau no vahaeho vai.
1TH 2:5 Dilavau lovi ko noevei no hilokaevenu. Ige lata hilokage ataeau la sovavigevei laemo moni malemale ke nahate no vaholima.
1TH 2:6 No hoto mole louge evive. No isiviholilu la no ivi tabageveho. Isi isiviholilu ata degomoleau abuta no ivi tabageveho.
1TH 2:7 Noeau Iesu esemu. Iale noeabuna isivialiege laemo kunai malei. Isito no katealeho isiviholilu. Keateau ese hoesegevemale ke nahate noeau lae loholiale la hoesegeve dua valu.
1TH 2:8 Isi kateai no uvu bahata mai laovelu. No Dilava hotoe dua ko loui la namigeveale kemo no vatehani maleveve ke huhuholilu.
1TH 2:9 No haokuvuia, seleveta la hilokage no subuta lae lohoale lovilahai negolahalu. No Dilava hotoe dua unaha loui la namigeveholilu. Isito no vanimo no ibinaho lovilahaito vavimo Dilava lovi valu.
1TH 2:10 No lahehi uge laeau no vaveve elehage Dilava keta no vaveve elehanu. Evievi ata la vigomo no neniai ui vaveve dua unaha valu.
1TH 2:11 La hilokage malaha moleu au ese hoesegevemale ke nahate no la igaegae hoesegeve dua valu.
1TH 2:12 No vani bahata negoe hoto laheho loui isiviale la uveve dua vai Dilava hoesehavoge auna la vahaeho vagei. Dilavau la hohavei isiviale la matamave doga keve avuluvuta atagavemo ui.
1TH 2:13 No hoto mole louge evive. No vani baita Dilava imihai la vahaeho vama. Kosealemo no lae lohoale Dilava hoto loui la haivege la hoto ke evisi loui kosea, “Hoto keu atae hoto holioholisito Dilava hoto seleveike.” Isi kateai la uvu mai Dilava omige keu aike la uvu hoesehavoma.
1TH 2:14 No haokuvu, nohovu. La hoto ke evialemoike la ata keau vatehani laovelu. Ekalesia degomole Diudia vatamo uale keau Diue atae hoto eviholimale kebiamo vatetumu maleale ke nahate lata la ata seleve kebiamoike vatehani malelu.
1TH 2:15 Diue ata keabulike Iesu hamage hatinu. Isi subuta beloveta moaga havege haluvilu. Isi aike nota aiogevema. Abu vaveve kateale vai atahi ugologoloage Dilavau vahaehoabe vaholinu.
1TH 2:16 Diue ata keau isiviholilu no ukolikolie hoto loui Diue ata holioholiale kebia haiveliho. Vaveve katealemo vaveveabeu toela balugage Dilava itumu balugau aike abuemo lohoma.
1TH 2:17 No haokuvu, nohovu. No la halevei tiale ukaukaito no uvuu laemo uale kemo no laheho uvulahalu. Kemo no isiviale tota loholive la elegevei. Isito no lohoveve keu anekianu.
1TH 2:18 No isiviale tota hoidevei tai. Ige Bolo data isiviale vani moaga tota hoilahai. Isito Seteneu di humaha bamuge di lohoholinu.
1TH 2:19 Vadeuhoike no isiviale hoidevei tai la elegevei. Kosealemoike laeau la uvu mai Iesu omige no vahaeholahalu. Vani mole nahie Kosive Iesu Keliso keu hoilahai lohoge noeabuna nivemo lahehi lavige auna la elegevei ibinae dua noevei. Kemoike no la vaveve ke huhulahai vahaeholahalu.
1TH 3:1 No la halevei lohoaleu Ateni kove ui tota la deiadabe evioholilike vaime Timoti hanavoge au tota la elegeveliho tinu.
1TH 3:2 Timoti keu no haoka. No abuhi Dilava lovi vaime Iesu deiada ata haivema. No ke hanavoi isiviale au la negotievege la la evievi kemo negolahai.
1TH 3:3 Katealemo no isiviale vatetumu laemo lohoge la evievi kemo hoideve halevaito negolahave. La hilokage vatetumu katealeu nahiemo lohoge keu Dilava isivi unaha.
1TH 3:4 No subuta lahehi uime la haivei loui kosea, “Vatetumuna bae nahiemo lohoi.” Ialeike lohonu.
1TH 3:5 Di uvuu laemo uale kemoike di Timoti hanavoge la evievi kemo la negotieveho tinu. Di loui kosea, “Onoilata Setene lobomo dobuluvige no laemo loviale keu ihuoholima.”
1TH 3:6 Isito nova Timotiu hoilahai lohoniale la deiadae dua loui no haivei loui avoe, “Evieviabeu negoage abu mole hoesegevema. Tesalonia ata keau vani bahata la huhuevei isivialeike la elegevei.” Timotiu kateale loui no namigevege nota isiviale la elegevei.
1TH 3:7 No haokuvuia, no kove uale vatetumu moaga malesege la deiada keu lohonu. La evievimo negolahale keu no negotievege no ke evisi vahaeho balugalu.
1TH 3:8 Katealemo vatetumuu no malevege no bae ke huhulahalivebene. No hilokage laeau la evievimo negolahalu.
1TH 3:9 No la evievi hoto evige no hotou uoholinu. Isi kateai aike laheho Dilava imihama. No vahaeho balugalu. Iale noeabuna oleve kateai no vahaehoe hoto ke loui Dilava imihai.
1TH 3:10 Katealemo no uvu mai Dilava omisime vanimo vavimo imihai isivi balugale au humaha alavoge no loholive ono vade la evievimo negoholiale kemo la tedaevei.
1TH 3:11 No isiviale nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu keabuna humaha mole vage no bae lohoi la elegevei.
1TH 3:12 No isiviale Kosiveu la negotievege no isivi laoveale ke nahate la isivi mole ovei mole tedaevei kemo ata bahatata tedaeveve.
1TH 3:13 Lana vaveve kateale vasege auna la uvu ke mai negotievege Iesuu lohoveve vani kemo Iesu ataeabuna avuluvuta lohoge nahi bahataeabuna avuluvuta ehue tai nahie Mama Dilava vudimo lavige auna nahie elegevege nahiabuna nivemo inutolotololahai.
1TH 4:1 No haokuvuia, no Iesu ivimo la namigevege hoto ko evive. No lohoaleu la vaveve vade vai Dilava hoesehavoveve deiada ke loui la namigevelu. Ige laeau no hoto ke evisi vaveve kateale vama. Katealemo no isivilahale la vaveve keu ui tigei.
1TH 4:2 No Iesu vuvunemo la haivege la ke hilokalu.
1TH 4:3 Iale Dilavau isiviholialeike la mole keatehi teibalahaliho. Isito isivialeike laeau ke evihai atae tumu holisi.
1TH 4:4 Isi isiviale la bahata la keatehi mole hoesegeveve ke hilokai. Iale vaveve dua vai la keate hoesegeveve.
1TH 4:5 Lainaho Dilava hoto eviholimale kebia nahate vai la vavae isivi unaha la keatemo vagelive.
1TH 4:6 Vaveve kateale va halevave. Lainaho la haokuvue mahinuvuhi teibalahagelive. Deiada kateale no subuta la haivelu. Lana vaveve kateale vage Dilavana la banisigevei.
1TH 4:7 Dilavau nahie hohavei isiviholiale nahi vaveve toela kemo uliho. Isito isiviale nahi nahie vava nibisi vaveve dua unahamo ugei.
1TH 4:8 Oleu hoto ke kabebihavoale keu atae menaka unaha kabebiholisito Dilavau au Munanae Tumu laoveale ketaike au ke kabebihavonu.
1TH 4:9 No haokuvuia, laeau moleho isivilahai mole hoesegeveveve ke hilokalu. Dilavau la haivege la biaeau vaveve ke hilokalu. Iale no bae tota ke loui laheho hisalialivebene.
1TH 4:10 Isi la vaveve kateale vale keu la ata degomoleau Masedonia vatamo umale kebia hoesegevenu. Iale no haokuvuia, no la namigevege evive. Vaveve kateale vai avuemo negolahai tigeve.
1TH 4:11 No subuta la namigeveale ke nahate lainaho la haokuvue vaveve ke elehai avuemo hoto lougelive. Isito la vavevete ke unaha vai avuemo negolahageve.
1TH 4:12 La negolahai lovilahamalemo la bae onobeho ata imigevelivebene. Katealemo ekalesiaholimale keabuna la vaveve ke elehai loui kosea, “Seleveta ata koeau evievie ata selevea.”
1TH 4:13 No haokuvuia, no isiviale haluviale kebiamo hoto seleve loui la namigevei. Lainaho ata degomoleau Iesu lohoveve kemo abu uvu mavoholiale kebia nahate vai haluviale kebiaho uvu moagagelive.
1TH 4:14 Kosealemo no hilokage Iesu keu hatisi hovelahanu. Isi no hilokage ata olemeau abu uvu mai Iesu omisito haluviale keabuna hovedevege Dilavana malevege abuna Iesuluvuta tai.
1TH 4:15 Kosiveu no namigevealeike no la haivema. Kosiveu lohoveve vaniu lohoge nahi oleuoleu nita uale nahiabuna haluviale ata kebiaho uli holilivebene.
1TH 4:16 Vani kemo Kosivena otogomo dobai lohosege Dilavana louge anelu ivite kena ho balugage Dilava kibina hotoai. Ige oleuoleu abu uvu mai Iesu omisi haluviale keabuna vasohuta hovedevei.
1TH 4:17 Ige vani kela nahi oleuoleu nita uale kebia Dilavana malevege nahiabuna bahata otogomo mole bevuevei Kosiveluvuta belehovoi vani bahata Kosiveluvuta igaetolahai ugei.
1TH 4:18 Katealemo hoto ke loui mole negotigeveve.
1TH 5:1 No haokuvuia, no vadeuho bae ono vadeu velemaveve ke loui la haivei.
1TH 5:2 La biaeau hilokage Kosiveu lohoveve vani keu vavoloe atau vavimo lohoale ke nahate. Iale no bae tota hisaliai la haivelivebene.
1TH 5:3 Vani kela ataeabuna loui kosea, “Toelabeu noemo lohoholige no ue dua vama.” Kateai lousege vaveve toelana keate mole eseveu uho vage tumuu hamale ke nahate abuemo lohoi aiogevei. Ige abu bae kemo detuluvilivebene.
1TH 5:4 Laeau vavie ata holioholilu. Isito laeau vanie ata. Iale Iesu lohoveve keu vavoloe atau lohoi la malevei vikogeveale ke nahate bae la malevei vikogevelivebene.
1TH 5:5 La bahata Dilava atagamo ui vanie ata holilu. Nahiau vavie ata holioholilu.
1TH 5:6 Iale lainaho vavie ataeau ladevemale kebia nahate valive. Isito hovedevei dolodolo halevaito nita uve.
1TH 5:7 Ataeabuna vavimo ladevegei. Isime vavimo e toela isi dolodololahagei.
1TH 5:8 Isito nahiau atagae ataea. Iale nahi dolodolo halevaito nita ui. Katealemo nahi evievimo negolahai mole hoesegevege Setene vaveveu bae nahie malevelivebene. Isi nahie isivi mole ovei ehue tiveve ke huhulahamale keu saneka mai kina hanubeale ke nahate. Vaveve toelau bae lohoi nahie huhuihuhui ke aiohavolivebene.
1TH 5:9 Dilavau nahie tabagevei nahi malevei au itumu kemo otoveholinu. Isito nahie malevei isiviale nahi Iesuu hatiale kemo ukolikoli malei.
1TH 5:10 Iesuu nahiho hatai isiviale haluviale isi nita uale nahi bahataeau avuluvuta igaetolahai ui.
1TH 5:11 Katealemo la aike vamale ke nahate mole negotievei mole tedaeveve.
1TH 5:12 No haokuvuia, no la namigevei isiviale Dilava esemuiau la vigomo loviamale kebia hoto evisi hoesegeveve. Dilavaike kebia tabagevenu. Iale abu vadeu louge hotoeabe ke evisi vave.
1TH 5:13 Kebiau lovi ke vamalemo la isivi ovei hoesegeveve. Molehi ugologolo halevaito molehi ue dua vave.
1TH 5:14 No haokuvuia, no hoto mole louge evive. Loviho isiviholimale kebia haiveve. Ataeau vabulahamale kebia namigevei negotieveve. Evievimo negoholimale kebia nibieveve. Solekai ataho itumu halevaito kebia bahata hoesegeveve.
1TH 5:15 Nenilahave. Ata moleu laemo vaveve toela vage ibinave va halevave. Isito vaveve dua unaha molemo vageve. Isime vaveve dua unaha ata bahatamo vageve.
1TH 5:16 Vani bahata vahaeholahageve.
1TH 5:17 Vani bahata Dilava imihageve.
1TH 5:18 Laeau Iesu Keliso ataea. Iale vaveve vadeu laemo lohoge viko halevaito Dilava vahaeho vageve. Dilava isivilike.
1TH 5:19 Lainaho Munanae Tumu kabebihavolive.
1TH 5:20 Oleuoleu Dilava hoto louge lainaho hotoeabe hamalive.
1TH 5:21 Isito hoto bahata sesievei elehage oleteu seleveage ke evive.
1TH 5:22 Vaveve toela bahata haliohatuve.
1TH 5:23 Dilavau uveve dua nahioveale kemo no isiviale au la vaveve bahata hoesegevei la munana, la uvu, la vava ke bahatamo vaveve toela ulihage nahie Kosive Iesuu hoilahai lohoge lana nivemo inutolotololahai lavive.
1TH 5:24 Dilavau la hohaveale keu loboe ata holioholinu. Au vadeu louale ke auna vai. Iale auna la vaveve bahata hoesegevei.
1TH 5:25 No haokuvuia, noheho Dilava imihave.
1TH 5:26 Ekalesia ata la bahata, nohovu. No isiviale mole vahaeho vai mole hoesegeveve.
1TH 5:27 Bolo dau Kosive ivimo la namigevei isiviale hisali ko mai ekalesia ata bahata uvumo dodaveve.
1TH 5:28 Di isiviale nahie Kosive Iesu Keliso keu vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hotou kemo kateai ua.
2TH 1:1 Bolo, Sailasi, Timoti noeabulike levaleva ko hisaliai Tesalonia ekalesia ata laheho hanavoma. Nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la malevege laeau ataeabe holievelu.
2TH 1:2 Iale no isivialeike abu la huhuevei la hoesegevege ue dua vave.
2TH 1:3 No haokuvuia, no vani bahata la vahaeho vai laheho Dilava imihama. Kosealemo la evievi kemo la negolahage keu balugai lohoge la moleho isivilahamale ketau balugai lohoma.
2TH 1:4 La vaveve kateimale vamale kemoike no la ivi tabagevei ekalesia ata haivema. Kosealemo vaveve toela isi vatehani keau laemo lohosege la evievi kemo dobuluviholisito kemo negolahama.
2TH 1:5 La vaveve bahata kemo no hilokage Dilava vaveve keu seleve unaha. Iale la vatetumu kemo negolahalemo auna bae la malevege matamave doga keve uve.
2TH 1:6 Isito oleteau la aiogevei vatehani laovemale kebia auna bae vatehani ovei. Vatehani oveale kemo nahi hilokage Dilava vaveve keu seleve unaha.
2TH 1:7 Vani kela nahi vatehani malemale kemo auna nahie hoesegevege nahiabuna ke halioi ue dua vai. Iesuna au anelu vuvunetebiahi otogomo dobai lohoniege Dilava hilokaholimale kebia malevei venemo hatuevege abuna vatehani baluga malei. Oleuoleu nahie Kosive Iesu Keliso hoto evisi vaholige auna vatehani ovei.
2TH 1:9 Vatehani ovege Kosiveu au atagae matamamo umale keve abu bae talivebene. Isito abuna Dilavamo uoholi seleveai.
2TH 1:10 Vani kela Kosivena dobai lohoge atave abuna hoesehavoi ivive ebagevai loui kosea, “No Kosive kou baluga.” Ige la no hoto louale ke evisi la uvu mai avuemo mavoale lataeabuna vani kela abuhi Dilava hoesehavove.
2TH 1:11 Katealemoike no vani bahata laheho guligulilahai isiviale Dilavau la hoesegevege lana isivive vai vaveve dua unaha vageve. No Dilava imihai loui kosea, “Tesalonia ata keau isiviale vaveve dua vagei. Iale ana a vuvunemo evieviabe ke negotige abuna a lovi ke vage uoholisi.” No kateai Dilava imihama.
2TH 1:12 Iale ataeabuna la vaveve ke elehai nahie Kosive Iesu ivi ebagevai. Ige nahie Dilavana Iesuti la ivi tabagevei abu uvu laovei la tedaevei.
2TH 2:1 No haokuvuia, nahie Kosive Iesu Kelisou loholive nahi bevuevege nahiabuna avuluvuta igaetoai uveve kemo di isiviai hoto mole loui la namigevei.
2TH 2:2 Ata degomoleau tababulahai lobolahai la haivei loui kosea, “Kosive vani keu subuta lohonu.” Isege degomoleau lobolahai loui kosea, “Bolou noheho levaleva hanavoi loui avoe, ‘Kosive vaniu subuta lohonu.’” Kateai louge lainaho hotoeabe evisi huhulahai kemo dolodoloalive.
2TH 2:3 Ataeau kateale vai la lobogevege lainaho kemo dolodololahagelive. Kosealemo nahi hilokage vani keu vuguvuguage ata moagaeabuna abu evievimo dobuluvisi Dilava kabebihavoi. Isege ata mole toela igaena lohoniege au ebika ebagemai loui kosea, “La Dilava isi onobenobe hoesegevemale kebia haleveito da igae hoesehavove.” Isi Dilava dubu baluga ke uvue tiniege ugulamoi loui kosea, “Dau Dilava dalike.” Auna kateige Dilavana bae mai veneu lahai hodovavesiteve hanavoi.
2TH 2:5 Subuta di lahehi ui hoto kateale la haiveale ke lana huhulahalu.
2TH 2:6 La hilokage vaveve katealena vata komo lohoi. Isito ono moleu aike humahave bamuale keta la hilokalu. Iale vani mole igaena lohoge atae toela kena lohoi.
2TH 2:7 Novae vani komo ataeau ata nehe ke nahate vaime Dilava halevai menakave aiogevema. Isito vani moleu lohoge Dilava vaveveu humaha ke bamumale kena uoholige atae toela kena lohoi.
2TH 2:8 Vani kemo atae toela kena lohoniege Setene vuvunemo loboe vaveve nimolete vaevei tete vaveve vaevei. Ke vaevege uoholige Iesuna au vuvunemo dobai lohoniege au aie vivimo ke aiohavoi hamage auna hatai.
2TH 2:10 Isito auna lohoholisege atae toela kena vasohuta loboe hoto loui ata lobogevege abuna ukolikolie humaha hosidisi haluviveve humaha keve tai. Kosealemo keau hotoe dua ke kabebihavoi isiviholilu eviliho.
2TH 2:11 Vaveve katealemo Dilavana halevege abuna loboe hoto ke evisi ke unaha vagei.
2TH 2:12 Abu hotoe duaho isiviholisi halevai vaveve toela unaha vamale ke ibini Dilavana bae ovei.
2TH 2:13 No haokuvuia, no hoto mole louge evive. No vani bahata la vahaeho vai laheho guligulilahama. No hilokage Kosiveu au uvu mai laemo mamonu. Subuta Dilavau la tabagevei la maleveale kemo no hoto seleve loui la haivege la ke evisi malu. Isege Munana Tumuteu la hoesegevege la Dilava ata holilu.
2TH 2:14 No subuta tiale hotoe dua loui la haivei loui kosea, “Dilavau la hohavei la malevege lana bae nahie Kosive Iesu Keliso keti igaetoai atagavemo uve.
2TH 2:15 Iale no haokuvuia, no laheho hoto seleve loui mesoho hisaliale ke evisi avuemo lavisi mataha tumutumuave.
2TH 2:16 Nahie Mama Dilavau au uvu mai nahiovei nahi hoesegevealemo nahi vani bahata negolahai gabie ukolikoli maveve hemei ui. Iale no isiviale nahie Kosive Iesu Kelisona abu Mamati la uvu hoesegevei negotievege lana bae negolahai hotoe dua loui vaveve dua vageve.
2TH 3:1 No haokuvuia, no hotoe gabi igae ko louge evive. Noheho noinoilahave. Ige no valive hotoe dua loui ata moaga haivege abuna la hoto ke evie dua vamale ke nahate abutana vai.
2TH 3:2 La noheho noinoilahale kemo Dilavana atae toelemo nahie malevei. Kosealemo atae toela kebiau hotoe dua eviholimalea.
2TH 3:3 Isito la ke evialemo Dilavau bae la halevelivebene. Auna la nibievei negotievege toelabeu bae laemo lohoi la aiogevelivebene.
2TH 3:4 No evievi nahie Kosivemo mavoi hilokage no la haivemale hoto ke lana vani baita vageve.
2TH 3:5 No isiviale Kosiveu la uvu hoesegevege lana Dilavau au uvu bahata laoveale ke hilokave. Isi au lohoveve ke hototamo homasilaha halevave. Isito ke hemei ugeve.
2TH 3:6 No haokuvuia, nahie Kosive Iesu Keliso ke ivimo no la namigevege evive. Evievi ata degomoleau lovioholisito u unahamale kebiamo haliohatuve. Keau no hoto loui haiveale ke ehovaholilu.
2TH 3:7 No lahehi ui lovilahamale ke la hilokage noeau homasiholilu. Iale ke nahate lana vave.
2TH 3:8 Noeau laemo heiata lovibe ioholilu. Isito vavita gututa noeau negolahai lovilahalu. Katealemoike la noemo la monibe hatuoholilu.
2TH 3:9 No laemo kunai malei lovi ige keta duave. Isito no katealeho isiviholilu. Kosealemo no isiviale negolahai lovilahage lana ke elehai ke ehovave.
2TH 3:10 No lahehi ui la namigevei kosea, “Olena lovioholiniege au bae lovi ilivebene.”
2TH 3:11 No kateale louale keu koseanu. No evige la degomoleau lovilahaliho isiviholilu. Isito isiviale u unahai lovite kebiamo hoto loui aiogevegei.
2TH 3:12 Iale nahie Kosive Iesu Keliso ke ivimo no isuta kebia namigevei kosea, “Uveve dua vai lovilahalive la lovi ke isi uve.”
2TH 3:13 No haokuvuia, no hoto mole louge evive. Lainaho vaveve dua vamale kemo kabebilahagelive.
2TH 3:14 No laheho levaleva ko hisaliai hanavoge mesoho ata degomoleau bae hoto ko malivebene. Abu katelahage kebia hilokaevei haliohatueveve. Ige elike abu matilahai vaveve kateale halevai.
2TH 3:15 Abu katelahage lainaho la bahoe kebia vaveve ke nahate abuemo valive. Isito ese igaeau vamale ke nahate vai namigevege abu ke halevai hoidevei.
2TH 3:16 Kosive ke igaeike uveve dua mai nahiovenu. Iale di isiviale auna vani bahata lahehi ui la vaveve bahata kemo la tedaevege lana kemo ue dua vageve.
2TH 3:17 Iale Bolo dailike aike beni mai di adala hisaliai kosea, “La nohovu. Lana duave.”
2TH 3:18 Di levaleva bahatamo di adata hoto kateale hisaliama. Di isiviale nahie Kosive Iesu Keliso keu vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hotou kemo kateai ua.
1TI 1:1 Bolo dailike levaleva ko hisalianu. Dau Iesu Keliso abostolo. Nahie tedaevemale Kosive Dilava isi nahi hemei umale Iesu Keliso keau louge di loviabe vama.
1TI 1:2 Timoti, di a haivuge au evievi ata seleve holinu. Iale di isiviale nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau a huhuai aho uvulahai a hoesehavoge ana ue dua vanela.
1TI 1:3 Di subuta Masedoniae lohoho a namihai loui kosea, “Di isiviale au Evesasie unela.” Kosealemo ata degomoleau loboe hoto loui ata haivemale kebiaho louge abu halevai.
1TI 1:4 Kebia namigevei kosea, “Lainaho la vavivue tenia toela ke lougelive. Isi lainaho la vavivue ivi kebia dodavei huhuevegelive.” Kateale loui namigevenela. Kosealemo abuna katelahaliege moleho loui ke unaha huhulahagei. Isime abu evievimo negoholisi Dilava lovi ke vaholigei.
1TI 1:5 Di kateale louale keu koseanu. Di isiviale abu huhuihuhuie toela halevai abu uvu hoesegevei abu evievimo negolahai. Katealemo elike abuna abu uvu mole ovei mole tedaevegei.
1TI 1:6 Ata degomoleau vaveve dua kateale vaholisito hotou ihuholiale kemo hoto louma.
1TI 1:7 Ata keau abu ebika malevei loui avoe, “Noeau Dilava menaka loui ata haivema.” Isito keau abu loumale ke ihu hilokaholisi luleleholilu. Abu katelahaito negobedai eve ata haivema.
1TI 1:8 Nahiabuna nenilahai Dilava menaka ke ehovaliege hilokage menakave keau duave unaha.
1TI 1:9 Isito di hoto mole louge evinela. Dilavau menaka ke atae duaho vaholinu. Isito atae toelaeau hotove evioholimale kebiahoike au ke vanu. Abu Dilavaho isiviholisi guliguliholisi abu isivi unaha vaevema. Uvuiabeau toelage abu abu mamuvu neinuvu kebia aiogevei havei ata degomoleta havema.
1TI 1:10 Isi abu keate degomolehi hotohotolahaito tota halevai malahaeau abu moletehi vaveve toela vama. Isi ata umudigevei malevei ataemo maketilahama. Isi lobolahai loboe hoto loui ata haivema. Isi vaveve degomole kateale vaevemaleau hoto seleve ke aiohavoma.
1TI 1:11 Isito ataga Dilava keike hoto seleve ke mai daoi di haivuge di ke loui ata haivema.
1TI 1:12 Nahie Kosive Iesu Keliso keu au nego daoi di elehage di nivemo duaveage au di ebagemage di hotove loualemo di isiviale ivive ebagemai hoesehavoi.
1TI 1:13 Isito dau subuta kateholisito Kosiveho hotoe toela loui atave aiogevei kebia havelage au daho uvuai hilokage dau evievi ata holioholinu. Isi di ono vade vamale ke hilokaholinu.
1TI 1:14 Kateige au daho uvuai au uvu bahata daoi di tedahoge di Iesu Keliso kemo evievi ata holige isivive keu daemo ua.
1TI 1:15 Di hoto mole seleve louge evie dua vanela. Iesu Keliso keu vatae dobai lohoale isivialeike vaveve toela vamale kebia tedaevei malevei. Iale di vaveve toela keau ata bahatae vaveve toela evigevenu.
1TI 1:16 Isito Dilavau daho uvuai di tedahoale keu baluga. Di vaveve toela baluga kateale valage Iesu Kelisou di kabebihavoholisito di hemei unata di humaha vage di Iesu ehomanu. Dilavau kateale vai isiviale ataeabuna gabie di vaveve ke elehai hilokage Dilava keu vaveve toela vamale kebia hemevei umale Dilava. Keu isiviale abu abu uvu mai avuemo mavoi elike ukolikoli malei.
1TI 1:17 Dilava keu ukolikoli Dilava igae. Dilava ke nahate moleu uoholinu. Isito ke igae keu vani bahata ata nalievemale Kosive. Iale atabeu ke elehaholinu. Isito nahi vani bahata ivive ebagevai hoesehavogei. Hoto seleveike.
1TI 1:18 Di uvue mo, di hoto ko aho louale evi tumuanela. Ekalesiaeau subuta a Kosive lovi vaveve hoto ke loulu. Iale hotoeabe keu a evievi negotiale kemo negoai lovie dua vanela.
1TI 1:19 Isi a evievi kemo negoai vaveve dua unaha huhuanela. Ata degomoleau kateholisito huhuihuhuie toela vai abu uvu aiogevei evievimo dobuluvilu.
1TI 1:20 Kebia vigomo ata abuita Hameneasi isi Alekisanda kebia di iovege abu ekalesiaholisito Setene vuvunemo ua. Kateige elike abu vali Dilava ivi aiohavo halevai.
1TI 2:1 Vasohuta di a namihai. Vani bahata a noinoianiege ata bahata kebiaho noinoianela. Isi a isivi keta loui Dilava namihai vahaehoveta vage.
1TI 2:2 Vatae kosivea isi kosive degomoleau ata nalievemale kebiataho noinoianela. Ige elike nahi kemo tobekai ue dua vaime Dilava igae huhulahai vaveve dua unaha vagei.
1TI 2:3 Ige Dilavana ke elehai vahaehoai. Dilava keike nahi tedaevei nahi malevemale Kosive.
1TI 2:4 Iale keu isiviale ata bahataeau hoto seleve evisi kemo elike uveve dua malei.
1TI 2:5 Dilava keu Dilava seleve igae. Ige Iesu Kelisou dobai lohoaleu ata holisi ata bahatae toelae ibinaho hatai malevei abu Dilavaluvuta igaetoaveve humaha alavonu. Iale Dilavau Iesu hativeve vani ebagemale kemo nahi hilokage au isiviale ata bahataeau ukolikoli malei.
1TI 2:7 Katealemoike Dilavau di hanavoi isiviale di esemuve holisi Diue ata holioholiale kebiaho hoto seleve loui kebia haivege abu evievi ata holisi. Di hoto keu lobo holioholinu. Isito hoto seleveike di ke loui a namihanu.
1TI 2:8 Di isiviale matama bahata ataeau abu vaveve hoesegevei itumuholisi hotoe toela louholimale keau kome bokoai vata bisi guligulilahagei.
1TI 2:9 Isi di isiviale keateau atae nimo ogo egete unaha hatuevegei. Isi abu kina bisi onobenobe dua avuemo otoveveve ke huhu moaga halevai. Isi ogoe dua ibina balugate keta huhu halevai.
1TI 2:10 Isito di isiviale Dilava ehovamale keate keau vaveve dua unaha huhuevegei.
1TI 2:11 Isi keate abulako abu ebika tabageve halevaito tobekai ui hoto unaha evigei.
1TI 2:12 Di isiviholialeike keateau malaha haivei abuemo vuvunealiho. Isito abu hotoeabe evisi tobekai ugei.
1TI 2:13 Kosealemo subuta Dilavau vasohuta Adamu vanu. Isito bae gabie Ivi vanu.
1TI 2:14 Ige Seteneu Adamu lobohavoholinu. Isito Ivi lobohavoge au Dilava menaka egumanu.
1TI 2:15 Katealemoike keateabuna ese maleliege vavaeabena haniagei. Isito abuna abu evievimo negolahai moleho isivilahai mole tedaevei vaveve dua unaha vage Dilavana vatetumu kemo kebia tedaevegei.
1TI 3:1 Hoto seleveike ko. Ata oleu dubue eloda lovi keho isivianiege lovie duahoike au ke isivianu.
1TI 3:2 Iale oleu eloda loviho isivianiege vaveveve keau bahata atae nimo duaveai. Isi aulako mahina abuialive. Isi aulako ata aiogevegelive. Isito ata hoesegevei. Isi au vaveve bahata vamale kemo vae dua vai. Isi deia oleu lohoge au ke mai o hatui. Isi ata haive dua vagei.
1TI 3:3 Isi aulako e toela ilive. Isi aulako solekasolekai itumualive. Au kate haleito tobekai uveve dua unaha vai ugei. Isi aulako moniho isivi balugagelive.
1TI 3:4 Isi au ese kebia hoesegevege eseabe keau esee dua unaha holievei abu mama hoesehavoi hotove evigei.
1TI 3:5 Isito mesoho malaha oleu au ese nenigevei hoesegeveholiniege auna oleve kateai ekalesia kebia nenigevei nalievei.
1TI 3:6 Ainaho ekalesia doga ke ebagemage au eloda lovi valive. Ana kateige kena huhuai kosea, “Dau ata baluga.” Isi kateige Dilavana Seteneu dobage avuemo louale ke nahate avuemo loui.
1TI 3:7 Isito malaha ole vaveveve keu ata bahatae nimo isi ekalesiaholiale kebia nimo duaveale ke ebagemage au eloda lovi vai. Onoilage au Setene mavimo holomai atae nimo matiama.
1TI 3:8 Dikini vaveve keta kateanu. Ata olemeau dikiniho isivilahaliege vaveveabe keau bahata atae nimo duaveai. Abulako e toela isi moniho isivi balugagelive.
1TI 3:9 Isi abu huhuihuhuie dua vai hoto seleve matahai abu evievimo negolahai ugei.
1TI 3:10 Isito vasohuta vaveveabe bahata kaovege vaveveabeu dua vage kebia tabagevege abu dikini lovi ke vai.
1TI 3:11 Ige mahinuvuiabe kebia vaveveta atae nimo duaveai. Abulako e toela isi ata degomole vaveve moleho lougelive. Abulako loboe vaveve vagelive. Isito vaveve seleve unaha vagei.
1TI 3:12 Dikini aulako mahina abuialive. Isito mahina igae avui ese houevei haive dua vage eseabe keau hotoeabe evie dua vai.
1TI 3:13 Dikini oleu lovie dua vamale kemo ataeabuna vaveveve elehai hotove evisi. Ige auna au evievi kemo negoai lamisi Iesu Keliso hoto loui ata haivei.
1TI 3:14 Di aho levaleva ko hisaliai isiviale solekai loholive a elehai.
1TI 3:15 Isito mesoho di solekai lohoholige ana levaleva ko elehai hilokage nahi oleve kateai Dilava ata kebia vigomo nahie ebika nenigevei. Ekalesia ata keau ukolikoli Dilava ke ataea. Iale keau hotove mataha tumuimale ataea.
1TI 3:16 Nahi hilokage ataeau subuta Iesu vaveve elehai hilokaholilu. Ilage vani mole Iesuu dobai lohoale atae elehilehi nahate vanu. Ige Dilava Munanae Tumuu Iesu vaveve elehai loui avoe, “Ke vaveveu inutolotoloanu.” Ige keu hatai hovelahai otogoe tisege aneluiau ke elehalu. Isege esemuiabeau vata bahatae hotove ke loui ata haivege abu ke evisi ehovalu.
1TI 4:1 Munanae Tumuu nahie haive seleveige nahi hilokage vanie gabila munanae toela keabuna loboe hoto loui ata namigevege hotoeabe kemo ekalesia ata degomole abuna abu evievi halevai hotoeabe ke evisi ehovei.
1TI 4:2 Loboe ata kebia hotou seleve nahate. Isito huhuihuhuiabemo loboe hotou moaganu. Katealemo loboe vaveve keau uvuiabe lahoevege abu vaveve dua momahavo selevealu.
1TI 4:3 Loboe ata keau ata haivei loui avoe, “Lana mahinuvulahaliege menaka eguvave.” Isi loui avoe, “Lainaho lovi degomole igelive.” Isito nahi hilokage Dilavau lovi ke bahata ilihoike au vaevenu. Iale oleuoleu evievi ata holisi hoto seleve ke male keabuna Dilava hoesehavoito bae lovi ke isi.
1TI 4:4 Dilavau lovi ke bahata vaeveale keu duave unaha. Iale nahi bae bebe halevalivebene. Isito nahiabuna ke malei Dilava hoesehavoito bae isi.
1TI 4:5 Kosealemo Dilavau lovi ke bamuholinu. Iale nahi ke hoesehavoito ige keu Dilava nimo duave.
1TI 4:6 Di hilokage a keu hoto seleve ke evisi Iesu ehomai a evievimo negoanu. Iale ana hoto ke loui evievi ata kebia haiveniege a kena Iesu Keliso esemue dua holinela.
1TI 4:7 Isi subuta buluveau teniae toela loumale hoto ke aehanela. Isito vani bahata negoai Dilava vaveve ke ehomai vagenela.
1TI 4:8 Ana a vava hoesehavoliho bibuai oige a vava unahana dua vai. Isito ana Dilava vaveve ke vai kemo negoige a uvu a vava keabuna bahata dua vai. Ana kateaniege novae uveve isi gabie uveve kemo a uvevena dua vai.
1TI 4:9 Di hoto louale keau seleve. Iale ke evisi mataha tumutumuanela.
1TI 4:10 Nahi nahie uvu malei ukolikolie Dilava ke omige keu nahi malevenu. Isi isiviale ata bahata malevei tedaevei. Iale oleuoleu abu uvu mai omige auna kebia tedaeve dua vai. Katealemoike nahi negolahaime lovive vama.
1TI 4:11 Iale hoto ke isuta loui ata haivenela.
1TI 4:12 Timoti, au atae doga. Iale evievi ataeabuna a elehai aho loui kosea, “A keu luleleholinu.” Abu kateai louge ainaho hotoeabe evilive. Isito abuho hotoe dua loui isivi ovei vaveve dua unaha vanela. Isi a evievimo negoai ata tedaevege abuna a vaveve dua ke elehai a hoto evisi.
1TI 4:13 Isi dubumo lamisi Bukae Hoto dodavei kemo hotoe dua loui kebia haivegenela. Kateai kebia haivelage di bae lohoi.
1TI 4:14 Elodaeau a Kosive lovi vaveve hoto loui abu ada malei a tatamo otovege Dilavau a lovi ke vaveve vuvune aoale ke ainaho kabebihavolive.
1TI 4:15 Isito hovelahai abu louale kemo negoai vani bahata ke vagenela. Isi a vaveve a hoto louveve kemo a ebika nenihavonela. Ige elike ata bahatae abuna a vaveve dua elehai a hoto evisi. Ana negobedai kateale valage Dilavana a tedahoi a haivemale kebiata auna tedaevei.
1TI 5:1 Ainaho oe kosivehame kebiaho hoto isute loulive. Isito saiamoi a mamaho louale ke nahate abuho lounela. Isi kateai a nanuvuemo vamale ke nahate atae doga kebiamo vagenela.
1TI 5:2 Isi keate kosivehame kebiamo a neinaemo vamale ke nahate vai tedaevegenela. Isime keate doga kebiamo a amakinimo vamale ke nahate vai tedaevei huhuihuhuie dua unaha abuho vage.
1TI 5:3 Isi gobuvue ata holisi abu ahuvela umale kebia hoesegevenela.
1TI 5:4 Isito gobu mole esete vavivute ke vavivuiabe eseabe keabuna tedahoi. Kosealemo gobu keu subuta au ese au vavivu tedaevenu. Iale ke ibinaho abuna ke tedahoge Dilavana ke elehai vahaehoai.
1TI 5:5 Isito mesoho keate mole koliaveu hatige keu gobu holige ke tedahoveve atau uoholige kena au uvu mai Dilavamo mamoi vanimo vavimo ke imihagei.
1TI 5:6 Isito gobu mole keu mesoho au isivi unaha vai vaveve toela vai oimale ke vaveveve keau hatiale ke nahate.
1TI 5:7 Iale di hoto louale ko loui gobuvu namigevenela. Ige keau vaveve dua valive elike ataeau bae abuemo vavevebe toela elehalivebene.
1TI 5:8 Isito ata oleu neniai au oe ata tedaeveholimale keu au evievimo dobai evieviholimale ata kebia nahate vanu.
1TI 5:9 Ainaho keate dogaeau gobuvu holiale kebia tabagevege abu dubue lovi valive. Isito gobuvuiau abu ebia holiale kebia tabagevege abu dubue lovi ke vai. Gobu oleu kolivu moaga holoeveholisito kolia igae melameale ke dubue lovi ominela.
1TI 5:10 Gobu oleu au ese nenigevei deia malevei o hatuevei ekalesia ata tedaevei vatehani malemalebia tedaevei au vaveve bahata hoesehavoi lovie dua vamale ke ebagemai dubue lovi ke ominela. Ataeau gobu ke elehai hilokage keu gobue dua.
1TI 5:11 Isito ainaho keate dogaeau gobuvu holiale kebia tabagevelive. Kosealemo keabuna lovi ke valiege gabie kolivuho isivilahaliege Keliso lovi ke halevai.
1TI 5:12 Isi kemo abu subuta Keliso lovi valiho louale ke momahavoi.
1TI 5:13 Gobuvu keabuna u unahai o igaegaela vealuvisi molehi sisilai hotoe toela loui ata degomole vaveve kemo hoto lougei.
1TI 5:14 Iale di isiviale gobuvue doga keau kolivulahai ese houevei elike abu ese nalievei ue dua vai. Katealemo elike nahi aiogevemale keau nahiho hotoe toela lou halevai.
1TI 5:15 Kosealemo gobuvu degomoleau humahae dua halevai Setene ehovalu.
1TI 5:16 Iale di isiviale evievi ata olememo gobuvuiau uge abu kebia nenigevei tedaevege kebia nalieveve keu bae ekalesiamo isualivebene. Katealemo ekalesia abuna gobuvu degomole nalieveve ataeau uoholiale kebia tedaevei.
1TI 5:17 Eloda oleuoleu ata nibievei lovie dua vamale kebia ibinae dua ovenela. Isi oleuoleu hotoe dua loui ata haivemale kebiata ibinae dua ovenela.
1TI 5:18 Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Ovoeau lovilahai lovi iho vasege lainaho bamuevelive. Isege abu lovi isi lovilahai.” Ige Buka mole hotota loui avoe, “Lovilahamale keabuna abu ibina malei.”
1TI 5:19 Mesoho ata moleu loholive eloda vavamo hoto mole louge ainaho hotove evilive. Isito mesoho ata abui o abuita igaeta keau loholive hoto ke igae loui a namihage kebia hoto evisi kaovanela.
1TI 5:20 Ige eloda keu vaveve toela ke vage mai talive ekalesia vudimo au onole vale ke louge au matiai. Ige elike ekalesiaeau ke elehai vabulahai ke nahate va halevai.
1TI 5:21 Iale di a namihage evinela. Di aho louale hoto ke loui ata bahata haivenela. A haoka moleu vavevebe toela vage ainaho vaveve toela ke mahogovalive. Isito vaveveve toela ke avuemo lou. Kosealemo au vani bahata Dilava, Iesu Keliso isi anelu tumute kebia nimo loviama.
1TI 5:22 Ainaho Kosive lovi vaveve kemo solekai ata mole ebagemai a ada mai golovemo mamolive. Isi ainaho ata degomoleau vaveve toela vage abuhi ke valive. Isito vani bahata a ebika hoesehavoi huhuihuhuie dua vanela.
1TI 5:23 Isi a vani moaga vavahaniamale kemo ainaho e unaha igelive. Isito uaini esehame ehosivai ige keu elike a uni hoesehavoi.
1TI 5:24 Ata degomoleau vaveve toela vage ataeau ke hilokalu. Isege degomoleau abu vaveve toela mahogovale ke Dilavana gabie loui daiage ataeabuna elehai.
1TI 5:25 Ige vaveve dua keta ke nahate. Ata degomoleau vaveve dua vage ataeau ke elehai hilokalu. Isege degomoleau abu vaveve dua mahogovale ke Dilavana gabie ke loui daiage ataeabuna elehai.
1TI 6:1 Di isiviale evievi ataeau kosive degomolemo heiata loviamale keau hotoeabe evisi hoesegevei. Onoilage evieviholimaleau vaveveabe elehai Dilava ivi aiohavoi hotove keta aiohavoma.
1TI 6:2 Ige mesoho evievi ataeau heiata loviamale kosiveabe kebiata evievi ataea. Iale abulako kebia aiogevelive. Isito abu abuemo nenilahai lovie dua vai. Kosealemo keau abuhi evievi ese igaea. Iale keau abu uvu mai mole ovei mole tedaevege keu duave.
1TI 6:3 Timoti, negoai di louale ko loui ata haivenela. Ata oleuoleu nahie Kosive Iesu Keliso ke hoto ehovaholisi nahi haivemale hoto ko abu evioholisi loboe hoto loui ata haivege keu toelanu.
1TI 6:4 Ata keau abu ebika tabageveito luleleholilu. Abu vani bahata molehi heiata hoto loui mole aiogevema. Ata keau kateimalemo vaveveabe keu koseanu. Abuna mole maina mai isi moleho hotoe toela loui mole aiogevegei.
1TI 6:5 Ige uvuiabeu toelale kemo abuna vani bahata moleho itumulahagei. Abu bae hoto seleve loulivebene. Isito abuna mole namigevei loui kosea, “Nahi talive ata haivei kemo elike moni baluga malegei.” Iale ata kateimale kebia aegevenela.
1TI 6:6 Kosealemo nahi Dilava lovi vamale kemo bae moni baluga malelivebene. Isito au nahiovealehame kemo nahi vahaeholahage duave.
1TI 6:7 Nahie neinuvuiau nahi houevege nahi kunaita lohoholilu. Iale nahi haluviliege bae kunaita malei talivebene.
1TI 6:8 Katealemo nahi lovita ogota malege elemua.
1TI 6:9 Isito oleuoleu isiviai kunai moaga malege Setenena lobogevege abuna mavivemo holoeavoi abu vavae isivi vage huhuihuhuiabe kena malevei humaha toelamo tai.
1TI 6:10 Moniho isivi balugamale keu vaveve toela bahatae umuka. Ata degomoleau moniho isivi balugamale kemo abu evievimo dobuluvige huhuihuhuiabe keu aiogevei malei uvutievenu.
1TI 6:11 Isito au Dilava ata. Iale vaveve kateale bahata aehanela. Isi vaveve dua unaha vai a evievimo negoai ata isivi ovei tedaevei abuho itumu haleito saiamoi haivegenela.
1TI 6:12 Abu bibuluvisi mole evigeveale ke nahate a evievimo negoai ukolikoli manela. Ukolikoli maveve kemo Dilavau a hohavoge a hovelahai ekalesia ata moaga kebia vudimo a Iesu ehomale ke loui namigeve.
1TI 6:13 Dilava igaeu onobenobe vaevei uveveabe oveale isi Iesu Kelisou Botiasi Bailoti vudimo vabuholisito au evievi hoto louale kebia nimo di isuta ahoe louge evinela.
1TI 6:14 Hotove evisi ehomai a vaveve nenihavoi a ebika hoesehavolage nahie Kosive Iesu Keliso keu dobai lohoi.
1TI 6:15 Dilavau vanive ebagemale kemo auna dobai lohoi. Dilava keu vuvunete Kosive. Keu kosivebia Kosive. Iale ke igaena ata bahata nalievegei.
1TI 6:16 Dilava keu vani bahata umale Dilava. Keu ataga balugamo ualemo atabeu bae vavave talivebene. Atabeu subuta ke elehaholinu. Isi elehaveve keta anekianu. Vuvuneve keu vani bahata uma. Iale nahi ivive ebagevai hoesehavogei. Keu hoto seleve.
1TI 6:17 Iale kunaite kebia namigevege abu abu kunai uoholiveve kemo abu uvu mavoi abu ebika tabageve halevaito abu uvu mai Dilava omisi. Kosealemo keike onobenobe moaga nahiovege nahi kemo vahaeholahama.
1TI 6:18 Kunaite kebia namigevege abu abu kunai kemo ata tedaeve dua vai. Ilive elike vaveve dua katealemo Dilava vavevemo balugai.
1TI 6:19 Abu katelahai ata tedaevealemo Dilavana ehue kunaiabe seleve otovei. Iliege abuna gabie otogoe kunai kemo ue dua vai uveve seleve malei.
1TI 6:20 Timoti, Dilavau lovi mai aoale ke mataha tumuanela. Ainaho hotoe toela ihuveu uoholiale ke evigelive. Kosealemo ata degomoleau lobolahai loui avoe, “Hoto keu lulele hoto.” Isi hoto ke mai kemo abu evievimo dobuluvilu. Isito di a namihai. Hoto keu hoto seleve holioholinu. Di hotou kemo kateai ua. Isito di isiviale Dilavau vani bahata la huhuevei la hoesegevegei.
2TI 1:1 Timoti, di uvue mo. Bolo dailike tota ahoe levaleva ko hisalianu. Dilavau louge di Iesu Keliso abostolo holisi ata haivei loui kosea, “La uvu mai Iesu omisi kemo ukolikoli maleve.”
2TI 1:2 Iale di isiviale nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau a huhuai aho uvulahai a hoesehavoge ana ue dua vanela.
2TI 1:3 Di buluveau subuta Dilava hoesehavoi lovive vamale ke nahate di vai huhuihuhuie duamo Dilava lovi vai vavita gututa guliguliai aho Dilava imihama.
2TI 1:4 Di a halei tige a ninale ke di huhuai isivi balugale a elehai elike vahaehoai.
2TI 1:5 Subuta a vavia Loisi isi a neina Iunesi keau evievimo negolahalu. Iale di hilokage a evievi keu kebia evievi nahate vai negoanu.
2TI 1:6 Katealemo di subuta aemo onole vale ke ainaho momahavolive. Di ada mai a tatamo mamoge Dilavau au vuvune mai aoge au negoanu. Iale kemo hovelahai negoanela.
2TI 1:7 Kosealemo Dilavau Munanae Tumu nahioveale keu nahi vabutieveholisito nahi negotievege nahi nahie ebika nenigevei moleho isivilahai mole tedaevegei.
2TI 1:8 Iale ainaho nahie Kosive hoto loui ata haiveveho ata vabugevelive. Isi di Kosive lovi vaime dibulale ketamo ainaho ata vabugevelive. Isito Dilavau a negotiale kemo hotoe dua loui di vale ke nahate vai avuemo vatehani malenela.
2TI 1:9 Dilavau vaveve toelamo nahi hohavei nahi malevege nahi atave holilu. Nahi vaveve dua vale kemo keu nahi maleveholinu. Isito au isivi unahamo nahiho uvuai nahi tedaevenu. Subuta mole keu vata vaholisito Iesu Kelisou nahi tedaeveve ke huhuai vanive mamonu.
2TI 1:10 Iniale Iesu Keliso hanavoge au lohoniale hotoe dua loui hatihati kemo negoai hovelahai nahi maleveale kemo hatihati keu bae nahiemo vuvunealivebene. Isito nahiabuna hotove dua ke eviliege ukolikoli malei.
2TI 1:11 Iale Dilavau di ebagemage di abostolo holisi hotoe dua ke loui ata haivema.
2TI 1:12 Isi kemoike di vatehani malema. Di kateaito sohu negoai di uvu bahata mai Dilava ominu. Iale di hilokage auna di evievi ke negotisi di nalilage Iesuna lohoniege di melamei tai.
2TI 1:13 Iale di hoto seleve loui a namihale ke evisi mataha tumuai ehomanela. Di aho louale ke ehomalive elike Iesu Kelisou nahie evievi kemo au isivi nahiovege nahi avuluvuta igaetolahai ui.
2TI 1:14 Iale Munanae Tumuu nahehi uale ke vuvunemo hoto seleve ke mataha tumuanela.
2TI 1:15 A hilokage Esia vatamo umale keau bahata di tedahoholisito di halevalu. Ige Vugelasi isi Hemogenesi kebiata abulike di halevalu.
2TI 1:16 Isito Onesibolasi keu kateholinu. Iale di isiviale Kosiveu eseabe kebiaho uvuai tedaevei. Kosealemo keu lohoale Loma o kove velemai di kaovanata di dibulae uale ke hilokai vabuholisito di tedahoge di vahaehove vanu.
2TI 1:18 Iale di isiviale Kosive vani keu lohoge au avuho uvuai tedahoi. A hilokage di subuta Evesasi o keve usege au ketave di tedaho dua vanu.
2TI 2:1 Di mo, Timoti. Iesu Kelisou au uvu mai aoi a tedahoale kemo negoai unela.
2TI 2:2 Di atae nimo ata haivesege a eviale ke loui evievite namigevege abuta ke loui ata degomole namigevei.
2TI 2:3 A Iesu Keliso tuvalie esemu holialemo ana bae vatehani malenela.
2TI 2:4 Tuvalie esemu keu bae au isivi unaha valivebene. Isito auna au kosive hoto ke ehomai au louale ke unaha vagei.
2TI 2:5 Ige bibuamale keta ke nahate. Auna bibuaveve menaka ehomaholiniege au bae ibina malivebene. Isito auna menaka ehomai bibuaniege ibinae dua mai.
2TI 2:6 Ige emo bulumo loviamale keta ke nahate. Kena negoai lovianiage lovi keabuna baeige auna ulive ke isi.
2TI 2:7 Ana di onole louale ke evisi ehomaniege Dilavana a negotige ana kemo luleleanela.
2TI 2:8 Iesu Keliso huhuanela. Keu Deividi valadamo lohoale hatihati kemo hovelahanu. Ige di hotove dua ke loui ata haivema.
2TI 2:9 Di hotove dua loui ata haivemale kemoike di vatehani malema. Di vaveve toela vaholisito abu di mai dibulae mavolu. Isito kemo abu bae Dilava hoto ke bamulivebene.
2TI 2:10 Iale di vatehani malemale ke huhuoholisito isiviale Dilavau ata tabageveale keabuna di vaveve elehai Iesu Keliso ke vuvunemo ukolikoli malei avuluvuta vani bahata atagave kemo ugei.
2TI 2:11 Hoto kou hoto seleve. Nahiabuna Iesuluvuta vatehani malei haluviliege nahiabuna ehudae avuluvuta ui.
2TI 2:12 Isi nahiabuna vatehani kemo negolahaliege nahiabuna avuluvuta ata nalievei. Isito nahiabuna vovohoge auna avuta nahie vovogevei.
2TI 2:13 Isi mesoho nahiabuna evievimo dobuluvisi. Isito hotove keu bae dobalivebene. Au hoto loumale ke bahata avuna vagei.
2TI 2:14 Hoto ko isuta loui a ekalesia ata kebia namigevenela. Namigevei loui kosea, “Lainaho Kosive nimo moleho loui itumulahagelive.” Hoto katealena la vavamo umale kebiamo duavealivebene. Isito auna kebia aiogevei.
2TI 2:15 Isi a lovi kemo negoai lovie dua vanela. Ana neniai hotoe dua loui ata haivege Dilavana aho loui kosea, “Au lovie dua vamale ata.” Ige a bae kemo matialivebene.
2TI 2:16 Ainaho hotoe toela ihuveu uoholiale ke evigelive. Hoto katealena Dilavamo ata nunuvegei.
2TI 2:17 Vate oheu a vate isi tiale ke nahate hotoe toela kena ata degomole uvue dua aiogevei. Hotoe toela loumale ata abui iviabeike koea, Hameneasi isi Biletasi.
2TI 2:18 Ata atui keau hoto seleve halevai loboe hoto ke loui ata haivei avoe, “Nahie ataeau haluviale keau subuta hovedevelu.” Ige ata degomoleau ke evisi dolodololahai abu evievimo dobuluvima.
2TI 2:19 Isito Dilava hoto seleve keu mune nahate. Au bae kibialivebene. Iale hoto keu loui avoe, “Kosiveu au ata seleve hilokaevenu.” Isi tota loui avoe, “Oleuoleu loui avoe, ‘Dau Kosive ata.’ Iliege abu vaveve toela halevai.”
2TI 2:20 O balugamo melegi, disi nimolete moagaeau ua. Kebia degomole abu silivata vaevelu. Isi degomole golota vaevelu. Isi degomole idimo vaevelu. Isi degomole debata vaevelu. Iale kebia vaveve moagamoaga. Abuna degomolemo lovi isi degomolemo momolu otovei degomolemo toe lovi otovei. Isege degomoleau ke nahate.
2TI 2:21 Iale ata oleu vaveve toelamo au ebika hoesehavoale keu melegie dua ke nahate. Iale Kosivena keho lovi mole ebagemage auna kemo lovie dua vai.
2TI 2:22 Iale ainaho mohoho vaveve toela nahate vagelive. Isito ke aehanela. Isi a evievimo negoai vaveve dua unaha vai moleho isiviai molehi uveve dua vai olemeau uvue duamo Dilava ehovamale kebiahi igaetoage.
2TI 2:23 Isi ainaho hotou ihuholiale keho golema kekeagelive. Hoto katealeu itumuta vaveve toela malei lohomaleike.
2TI 2:24 Kosive esemu keau bae atahi moleho loui itumulahalivebene. Isito abuna ata bahatamo vaveve dua vai hotoe dua loui haivegei.
2TI 2:25 Ataeau esemu kebiaho hotoe toela louge abu bae ibinave isuta loulivebene. Isito abuna saiavoi abuho loui. Ige Dilavana isivianiege uvuiabe ekovehage abuna hoto seleve evisi.
2TI 2:26 Isi kemo lulelelahai Dilava ehovai. Seteneu subuta kebia malevege abu isivive vai mavivemo holoeavolu. Isito abuna hoidevei Dilava ehovaliege kemo abuna Setene mavi ke vavehai tai.
2TI 3:1 Vanie gabila vaveve toloteu vatae lohoveve ke huhuanela.
2TI 3:2 Vani kemo ataeabuna abu ebia unaha huhuevei moniho isivi balugai abu vaveve kemo hoto loui abu ebika tabagevei. Isi ata degomoleho hotoe toela loui abu mamuvu neinuvu hoto eviholisi mole tedaeveholisito mole aiogevei vaveve toela unaha vagei.
2TI 3:3 Keau bae moleho uvulahai molemo vaveve dua valivebene. Isito abuna moleho hotoe toela loui itumulahai mole havei vaveve dua ke kabebihavoi vaveve toela unaha vagei.
2TI 3:4 Isi abu haokuvuho hailahai biketilahai abu ebika tabagevei. Abuna katelahai Dilava huhuholisito vatae vaveve ke unaha huhulahagei.
2TI 3:5 Vaveveabe keau ekalesia vaveve nahate. Isito uvuiabe kemo ekalesia vuvune vaveveu uoholinu. Iale ata kateimalebia haliovenela.
2TI 3:6 Kebia degomole abuna tiliege keate degomoleau vaveve toela vai ke huhulahale kebia oe velehovoi lobogevei haivege abuna isiviabe vai.
2TI 3:7 Keate keau vani bahata loboe ata kebiamo hoto kaovama. Isito hoto seleve hilokaveve keu abuemo anekianu.
2TI 3:8 Subuta malaha mole abuita Dianasi isi Diabalasi keau Mosese menaka evioholisito eguvalu. Iale ke nahate loboe ataeabuna hoto seleve ke aiohavoi eguvai. Uvuiabeu toelale kemo abuna hoto seleve eguvai ekalesiae humaha ke halevai.
2TI 3:9 Abu bae loboe vaveve ke vai egeta butuhalivebene. Isito subuta ataeau malaha nehe abuita vaveveabe toela hilokale ke nahate ataeabuna kebia loboe vaveve ke hilokai.
2TI 3:10 Timoti, di ata haivei vaveve dua vai u unahaholisito di vaveve huhuai di evievimo negoai ataho isiviai vani bahata kebia tedaevemale ke a hilokanu.
2TI 3:11 Isi a hilokage ataeau di aiohavoge di vatehani baluga malenu. Antioka, Aikoniomu, isi Lista o kebia ataeau vatehani balugataho daovalu. Isito vatehani kemo Kosiveu di tedahoge di aike ua.
2TI 3:12 Iale ata oleuoleu isiviai Iesu Keliso ehovai Dilava vaveve nahate valiege abuna vatehani malei.
2TI 3:13 Isito atae toela isi loboe ata keabuna ata lobogevege ataeabuna abuta kebia lobogevei. Abuna katelahalage lobo keu balugage abuna vaveve toela ke vai tigei.
2TI 3:14 Isito au ainaho vaveve kateale vagelive. Isito negoai no hoto seleve loui a haivuale ke ehomai vagenela. A hilokage subuta evievi ataeau hoto seleve ke loui a haivulu.
2TI 3:15 Ana huhuanu. A subuta esebuluta ui Bukae Hoto hilokaeveale kemo a a uvu mai Iesu Keliso omialemo Bukae Hoto keabuna a mai luleletisi a tedahoge ana a evievi kemo negoanata ukolikoli manela.
2TI 3:16 Bukae Hoto keu atae hoto holioholinu. Isito Dilavau louge abu hotove ke hisalilahalu. Iale hotove kena nahie haivege nahiabuna hilokage vaveve oleteike seleve isi nahie haivege nahiabuna hilokage vaveve oleteike duave isi toelave. Isime nahie malevei humaha inutolotolotemo otovei nahie tedaevege nahi vaveve dua unaha vagei.
2TI 3:17 Katealemoike Dilava ataeabuna lovive ke hilokai neniai vai.
2TI 4:1 Timoti, Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso kebia nimo di hoto mole loui a namihage evinela. Iesu Keliso kena dobai lohoniege ataveau adave vuvunemo ui haluvisi nita uale kebia bahatae vaveve kaovai ibinaeabe ovei.
2TI 4:2 Iale negoai hotove ko loui ata haivenela. Mesoho vanie toela o vanie dua keu lohoge kemo eve negoai ata haivei vaveveabe toela ke bamui hotoe dua loui negotievenela. Ainaho abuho itumualive. Isito neniai haive dua vanela.
2TI 4:3 Kosealemo vani kemo ataeau bae hoto seleve evilivebene. Isito abuna abu isivi unaha vai kemo haivemale loboe ata moaga ehovege abuna isiviabe unaha loui kebia haivege abu hotoeabe evigei.
2TI 4:4 Isi abuna hoto seleve evimale kemo hoideveito teniae toela ke unaha loui ehovagei.
2TI 4:5 Iale a vaveve bahata kemo a ebika hoesehavoi vatehani kemo negoanela. Isi o igaegae tai hotoe dua loui ata haivei a lovi kemo negoanela.
2TI 4:6 Isito dau di hativeve vaniu vuguvuguanu. Iale ataeabuna dahavoge dana hatisi.
2TI 4:7 Abu bibuluviale ke nahate di di evievimo negoai Dilava lovi vanata ivivela velemanu.
2TI 4:8 Katealemoike vani kela nahie Kosive kena gibosoune hanogo mai daoi. Kosive keu vaveve duate. Auna ata bahatae vaveve kaovai di hanogote mai meamoale ke mai daoi. Isi oleuoleu au lohoveve ke hemei umale kebiata hanogoeabe ovei.
2TI 4:9 Timoti, di isiviale solekai dae loho.
2TI 4:10 Kosealemo Dimasiu vatae onobenobeho isiviaime di halei Tesaloniae tinu. Isege Kalesiniu Dilava lovi valiho Galesia vatae tinu. Ige Taitasi keta lovi ke igae valiho Damasia vatae tinu.
2TI 4:11 Keau tisege Luka igaeu daiti ua. Iale a lohoniege Maka melamei avuti lohonela. Kosealemo keu loholive elike di lovi kemo di tedahoi.
2TI 4:12 Di subuta Tikikasi hanavoge au Evesasie tinu.
2TI 4:13 A lohoniege Toloasi vatae velemaniege talive malaha mole Kabasi omo di dabae ogota bukata di haleveale ke malei lohonela. Buka kebiamo di isivi balugale ovoe vateta buka vale kebiata malei lohonela.
2TI 4:14 Isito di hoto mole louge evinela. Aulimo onobenobe vaevemale malaha mole igae ivive Alekisanda keu vaveve toela daemo vanu. Iale Kosivena au onole daemo vale ke ibina omisi.
2TI 4:15 Keu nahie hoto evioholisito isiviale hoto ke bamui. Iale malaha ke nibie tumu vanela.
2TI 4:16 Abu vasohuta di mai kove kotage atabeu kotae hoto kemo di tedahoholinu. Isito keau bahata di halevai detuluvige di dahuvela kotanu. Iale vaveveabe kemo di isiviholinu Dilavau kebia aiogeveliho.
2TI 4:17 Abu katelahage Dilavau di haleholisito daiti ui di negotinu. Ige di hotove bahata loui evieviholiale ata kebia haivei isivialeike abu bahata hoto ke evisi. Di kateisege ata moleu laioni vaveve ke nahate daemo vage Dilavau vaveveve toela kemo di tedahonu.
2TI 4:18 Iale di hilokage Kosivena vaveve toela bahatamo di tedahoge dana bae ehue matamave doga keve tige auna di nalisi. Iale ivive ke igae nahi vani bahata hoesehavoi tigei. Hoto seleveike.
2TI 4:19 Di isiviale di vahaeho hoto ko loui Akuila isi mahinave Bisila kebia namigevenela. Isi Onesibolasita eseabeta namigevenela.
2TI 4:20 Di kove lohosege Elasitasi keu Koliniti oe ua. Isege Tolovimasi keu vavahaniage di Militasi omo keluige au ua.
2TI 4:21 Iale di isiviale solekai vaeahamo loho. Isito evievi ata bahata kove umale keau isiviale abu vahaeho hoto ahoe hanavoi. Evievi ata kebia uvumo Eubulasi, Budenisi, Lainasi, Kalodia ata keau aho loui avoe, “Ana duave.”
2TI 4:22 Di isiviale Kosiveu vani bahata aiti ui la bahata huhuevei hoesegevegei. Di hotou kemo kateai ua.
TIT 1:1 Dau Bolo. Dilava esemu isi Iesu Keliso lovi vamale abostolo da. Dilavau di hanavoi isiviale di au ata tabageveale kebia evievi negotisi kebia haivege abu Dilava hoto seleve hilokai.
TIT 1:2 Ilive elike ukolikoli ke huhulahalive ukolikoli malei. Dilavau subuta vata vaholisito nahi ukolikoli maleveve hoto ke lounu. Iale keu lobo holioholisito hoto seleveike au ke lounu.
TIT 1:3 Au hoto ke louale vaniu lohoge au hoto ke loui di haivuge di tiale hoto ke loui ata haivenu. Dilava keu nahi tedaevemale ata. Iale keike di namihage di tiniale ata haivema.
TIT 1:4 Taitasi, di uvue mo, dalike levaleva ko aho hisaliama. Naiti evievi igae. Iale di isiviale nahie Mama Dilava isi naitie tedaevemale Iesu Keliso keau a huhuai aho uvuai a hoesehavoge ue dua vanela.
TIT 1:5 Di Keliti vata keve a haleale keu koseanu. Di isiviale au ekalesia kebia haivege abu abu vaveve toela kebia hoesegevei. Di a haivuale ke nahate o igaegae kela eloda tabagevenela. Kebia tabagevei di a namihale ke nahate haivenela.
TIT 1:6 Vaveveabe kaovage vaveveabeu dua vage kebia tabageve. Ata keau mahina igaeage eseabe keau laskolo vaveve vaholisito abu neinae mamae hoto evisi evievi ata holige ataeau kebia hilokaeveale ata kebia tabageve.
TIT 1:7 Iale ata oleu isiviai Dilava lovi vai eloda holiho vaniege au vaveve toela va haleito vaveve dua unaha vagei. Isi au ebia mai hatu halei solekai itumu halei e toela i halei ata have halei moniho isivi baluga va halei.
TIT 1:8 Isito deia oleu lohoge auna ke mai o hatui hoesehavoi vaveve dua avuho vai. Isi au ebika hoesehavoge vaveveve kena inutolotoloai. Ige kemo auna huhuihuhuie dua vai au isivi va haleito Dilava isivi unaha vagei.
TIT 1:9 Isi au hotoe dua eviale ke au mataha tumuai. Katealemo auna neniai hoto seleve loui ata haivei. Ige ata oleteau hoto keho isiviholisi mai lobotige eloda kena neniai kebia haivei.
TIT 1:10 Kosealemo ata moaga keau hoto seleve keho isiviholilu. Isito Diue ata kebiamo vaveve keu baluga. Abu abu vaveve ke unaha loui ata lobogevema.
TIT 1:11 Abu katelahasege hotoeabe ke hamanela. Kosealemo abu hoto nimolete loui ata haivei isiviale abu vaveve kemo ataemo moni malei. Kateige evievi ata moagaeau abu esehi kemo dolodololahama.
TIT 1:12 Vaveveabe kemo di evige oeabe ata moleu loui avoe, “Keliti ata no kobiau loboe ata. Isi ovoe vaveve ke nahate vai u unahaito teigeve isi kemo batalahama.”
TIT 1:13 Hoto keu seleve. Iale ana ata kebiaho isuta louge abuna a hoto evisi abu evievimo negolahai.
TIT 1:14 Isi Diue tenia toela ke halevai. Ata degomoleau hoto seleve kabebihavoi hoideveale kebia hotota halevai.
TIT 1:15 Oleuoleu uvuiabeu dua vage vaveveabe keabuna dua vai. Isito vaveve toela vai evievi ata holioholiale kebia vaveveu bae dua valivebene. Kosealemo uvuiabe isi huhuihuhuiabe keau toelalu.
TIT 1:16 Ata keau loui avoe, “Noeau Dilava ehovamale ataea.” Isito vaveveabe kemo nahi hilokage keau Dilava ata holioholilu. Keau hotoe dua evioholisi Dilava nimo vaveve toela unaha vamale kemo oleve kateai bae vaveve dua vai.
TIT 2:1 Aihano vaveveabe ke nahate valive. Isito Bukae Hotou louale ke loui ata haivege abuna kemo vaveve dua vai.
TIT 2:2 Malaha kosivehame kebia haivei loui kosea, “Lainaho e toela igelive. Isito huhuihuhuie dua vai la ebika nalieveve. Ige la evievi keu balugage lana kemo moleho isivilahai mole tedaevei tigeve.”
TIT 2:3 Isi hoto ke nahate loui keate kosivehame kebiata namigevei kosea, “Lainaho e toela isi atae vavamo budiagelive.” Isi louge abu abu ebika hoesegevei hoto seleve loui. Keate doga haivege abuna abu kolivuta abu eseta huhuevei kebia tedaevei.
TIT 2:5 Isi abu onole vamale kemo huhuihuhuie dua vai. Isi katealemo oe keate dua holievei abu kolivu isivi vagei. Elike vaveveabe dua kemo atabeu bae hotobe toela loui Dilava hoto aiohavolivebene.
TIT 2:6 Isi hoto ke nahate loui malahae doga kebiata namigevege abuna abu onole vamale kemo huhuihuhuie dua vai.
TIT 2:7 Ata a vaveve bahata kemo a ebika nenihavoi vaveve dua vage ataeabuna a vaveve ke elehai a hotoe dua loui haiveale ke evisi ehovai.
TIT 2:8 Ana hotoe dua kateale loui ehomage evieviholimale keau bae oleve kateai nahie uveve kemo hotoe toela loui.
TIT 2:9 Isi ibinaholisito lovi kavamale kebia haivege abu lovi ke biae hoto evisi isiviabe ke vagei. Abulako abuho hoto ibinate loulive.
TIT 2:10 Isi abulako kunaiabe vavoloagelive. Isito abu vani bahata vaveve dua unaha vage lovi ke biaeabuna kebia eahalevegei. Keabuna vaveve dua kateale vage ataeabuna kebia elegevei hilokage nahi tedaevemale Dilava ke hotou seleve.
TIT 2:11 Nahi hilokage Dilavau ata bahata haivei au uvu mai oveime maleveliho tedaevenu.
TIT 2:12 Dilavau nahi maleveale kemo isiviale nahi vatae vaveve vavae vaveve halevai vaveve dua unaha vagei. Au isiviale nahi vata kove uliege nahie ebika nalievei isivive unaha vagei.
TIT 2:13 Au isiviale nahi move Iesu Kelisou lohoveve kemo nahie uvu mai mavoi vanive baluga ke hemei ui. Vani kela nahie Dilava Iesu Keliso kena au atagamo lohoi nahie malevei.
TIT 2:14 Keu nahie toela ibinaho hatinu. Katealemoike au nahi vaveve toela vamale kemo nahi malevei nahie uvu hoesegevei isiviale nahi atave seleve holisime negolahai vaveve dua vai.
TIT 2:15 Iale hoto kateale loui ata haivenela. Negobedai ata kebia negotievei vaveveabe toelamo isute abuho lounela. A kateholige abu bae a hoto ke evilivebene.
TIT 3:1 Ata kebia namigevei loui kosea, “Gamani kosive kebia hoto evisi oe ata nalievemale kebia hotota evive. Kosive keau onole louge hotoeabe ke evisi isiviabe ke vave.”
TIT 3:2 Kebia namigevei kosea, “Lainaho moleho hotoe toela loui mole vavamo budiagelive. Isito saiavoi moleho loui molehi ue dua vai ata bahata hoesegevei tedaeveve.”
TIT 3:3 A hilokage nahita subuta katelahai luleleholisi hoto evioholisi vaveve toela vama. Iale kemoike huhuihuhuie toela isi vaveve toela moaga keau nahie malevege nahi isiviabe vama. Ige nahi kemo vani bahata mole maina mai isi ata kebiahi moleho itumulahai mole aiogevema.
TIT 3:4 Isito nahi vaveve kateale vasege nahie tedaevemale kosive Dilava keu nahi elegevei nahiho uvuai nahie tedaevei nahie malevenu.
TIT 3:5 Keu nahie dua elehai nahie maleveholinu. Isito nahie toelaike au elegevei nahiho uvuai nahie malevenu. Keu nahie vaveve toela ulihai nahie uvu malei dogatievei au Munanae Tumu nahiovege keu nahie malevei humahae duamo otovenu.
TIT 3:6 Nahie tedaevemale ata Iesu Keliso ke ivimo Dilavau au uvu bahatamo au Munana Tumute nahiovenu.
TIT 3:7 Iale kemoike nahiau Dilava nimo duave unaha. Keu au uvu nahiovei nahie malevei au ese toevei isiviale nahi ehue tiveve ke huhulahai elike ukolikoli malei.
TIT 3:8 Di aho louale hoto keu seleve. Iale di isiviale vani bahata negobedai hoto ke loui ata haivenela. Ige oleuoleu Dilava ehovamale keabuna nenilahai ke evisi vaveve dua vai mole tedaevei. Ige kemo ataeabuna bahata ue dua vai.
TIT 3:9 Isito mesoho abu hoto ihuvesite loui isiviai abu vavivue ivi kaovei mesoho Mosese menaka kebiatamo hoto degomole loui moleho itumulahage ainaho kebiahi ke lougelive. Hoto kateimaleau heholisime bae ata negotievelivebene.
TIT 3:10 Ige mesoho ata moleu loholive hoto kateale loui ata tasalieveho vage talive ata ke namiha abuianela. Ige au a hoto evioholige ainaho halegelive. Isito nunuvage au tai.
TIT 3:11 A hilokage ataeau vaveve kateale vamale keau vaveve toela vai avuemo uma. Keau hilokage abu vaveve toela vamale keu toelanu. Isito abu negolahai vaveve toela ke vama.
TIT 3:12 Dana bae Atimasi o mesoho Tikikasi hanavoge au ae lohoge solekai loholive o mole Nikobolisi keve daemo lohonela. Di isiviai talive vaganamo o kemo ui.
TIT 3:13 Isito negoai malaha abuita aluvuta uale kebia tedaevenela. Kotae kosive Sinasi isi Abolosi keau olahai tiho vage tiveveabe kunai ovenela.
TIT 3:14 Isi nahie evievi ata kebia namigevege abu vaveve dua vai olemeau kunaiholimale kebia tedaevei uveve dua unaha vagei.
TIT 3:15 Evievi ata bahata kove umale keau aho abu vahaeho hoto hanavoi loui avoe, “Ana ue dua vama.” Iale talive a evievi ata kebiaho loui kosea, “La haokuvuiau laheho loui avoe, ‘Lana duave.’” Nohovu. Di isiviale Dilavau la huhuevei la hoesegevei. Di hotou kemo kateai ua.
PHM 1:1 Bilimoni, no haoka, ana duave. Dau Bolo da. Di Iesu Keliso hoto loui ata haivege abu di mai dibulae mavolu. Iale dalike nahie haoka Timotiti levaleva ko hisaliai aho hanavoma. No hilokage a subuta nohehi lovianu.
PHM 1:2 Iale ekalesiau a omo igaetoai guliguliamale kebiaho no vahaeho hoto lou. Isi evievi keate mole Abia isi Dilava lovimo negoamale ata mole ivi Agibasi kebiataho ko lou.
PHM 1:3 No isiviale nahie Mama Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso keau la huhuevei la hoesegevege lana ue dua vave.
PHM 1:4 Di vani bahata guliguliai a huhuai vahaehoai Dilava imihama.
PHM 1:5 Kosealemo di hilokage a a uvu mai Iesuemo mamonu. Isi kemo Dilava ata bahata kebiaho isiviai kebia tedaevema.
PHM 1:6 Di aho guliguliai isiviale nahi Iesu Kelisomo uveve dua maleale kemo lulelelahai hilokage Dilavau nahie hoesegeve dua vama.
PHM 1:7 Di haoka, di vahaehoanu. Kosealemo au a uvu mai Dilava ata ovei kebia tedaevege abu kemo negolahalu. Iale di ke evige keu di mai vahaehotisi di uvu negotinu.
PHM 1:8 Dana isivianiege Iesu ivimo a namihage ana di isivi ke vanela. Isito di isiviholinu kateale valiho.
PHM 1:9 Isito di di uvu mai aoale kemo di isivi ko vanela. Kosealemo dau di ebia holinu. Di Iesu hoto loui ata haivelage abu nova di mai dibulae mavolu.
PHM 1:10 Iale di isivie hoto ko evinela. A esemu mole Onesimasi kehoike di a imihama. Keu subuta neniai loviai a tedahoholinu. Isito aike keu duave. Kosealemo di dibulae ui mo ke haivuge keu evievi ata holisi Keliso ivimo di mo holinu. Iale auna nova nahie tedaevei.
PHM 1:12 Iale di nova hanavoge au ae timale auna di uvuta mai tai.
PHM 1:13 Di isiviale keluige di dibulae uale kove au a lovo mai daiti ui di tedahoi.
PHM 1:14 Isito di isiviholinu a isiviholisege di ke valiho. Isito a isivianiege hanavoge au loholive di tedahoi.
PHM 1:15 Keu a halei lohoaleu vani moagavesite kove ua. Isito a hanavoho isiviholige auna aiti u seleveai.
PHM 1:16 Keu aike a esemu unaha holioholinu. Isito keu nova Keliso esemu holige nahi avuluvuta uvu igaeage au nahie hoho holinu. Au evievi ata holiale keu nahie nimo baluga.
PHM 1:17 Iale a huhuige di a haoka holiniege a di mai o hatumale ke nahate mo ke mai o hatunela.
PHM 1:18 Ige mesoho keu subuta aemo vaveve toela vai a moni vavoloige ke huhu haleito di namihanela. Ige dana bae ke ibina vai aoi.
PHM 1:19 Iale dailike beni mai di adata hoto ko hisaliai aho loui kosea, “Dana ke ibina vai aoi.” Isito di hotoe dua loui a haivuale kemo di bae aemo ibina kaovalivebene.
PHM 1:20 Iale di haoka, di isivi ke vanela. Nahiau Kosive esemu holialemo di isivi ke valive di mai vahaehotinela.
PHM 1:21 Di ko hisaliai hilokage ana di a imihale ke vanela. Di louale keu eseve. Isito ana ke evihai vaveve baluga vanela.
PHM 1:22 Di hotoe gabi louge evinela. Di isiviale daho a o mole uvu hoesehavonela. Kosealemo di huhuige Dilavana a guliguli ke evige dana lohoniege aiti ui.
PHM 1:23 Ige Iesu esemu mole Ebavalasi keu hotove loui ata haivege abu mai dibulae mavoge no avuti ua. Iale keu isiviale di a namihai kosea, “Ana ue dua vama.”
PHM 1:24 Isege di esemuiau daluvuta lovilahamale Maka, Alistakasi, Dimasi, Luka kebiata hoto kateale loui di namihalu.
PHM 1:25 Di isiviale nahie Kosive Iesu Kelisou vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hotou kemo kateai ua.
HEB 1:1 Subuta mole Dilavau vani moaga au vaveve nimolete moaga au beloveta haivege abu nahie buluve namigevelu.
HEB 1:2 Isito aike vanie gabi komo au mo hanavoge moveu dobai lohoale hotove loui nahie namigevenu. Dilavau louge ata ke igaemoike onobenobe bahata ua. Iale Dilavau ke ebagemale kemo auna gabie onobenobe bahata nibievei.
HEB 1:3 Ke atagau Dilava ataga ke nahate balugataho. Keu Dilavati mole nahate unaha. Iale hotove vuvune kemoike onobenobe bahata keau ui tima. Iale keu atae vaveve toela ulihaito otogoe tiale Kosive baluga vuvunete ke ada inuteatave ugulamonu.
HEB 1:4 Dilavau au mo ke ebagemage keu anelu bahata evigevenu. Isi Dilavau au mo ke ivihage ivive keu anelu kebia ivi evigevenu.
HEB 1:5 Kosealemo Dilavau au moho loui avoe, “Au di mo. Isege dau a Mama.” Au kateai louito anelu kebiaho hoto kateale louholinu. Isito au mo kemo loui avoe, “Dana Mamave holige ena di mo holisi.”
HEB 1:6 Kateai au mo igae vatae hanavoliho tota loui avoe, “Anelu bahataeabuna avu igae hoesehavoi.”
HEB 1:7 Dilavau Bukae Hotomo avoe, “Auna au anelu negotievege abuna heluka nahate vai venee vedodo ke nahate vai hotove mai tai.”
HEB 1:8 Anelu vaveve louito au moe vaveve lounu. Au avuho loui avoe, “A keu Dilava. Ana vani bahata a telonamo ugulamoi a vaveve inutolotolo kemo a ataeau a adae vuvunemo uale kebia nibigevegei.
HEB 1:9 A vaveve duaho isiviaito vaveve toelaho isiviholinu. A vaveve katealemoike di a vahaeho vai a ebagemage a Kosive holinu. Isito aluvuta umale kebiaho di kateholinu.”
HEB 1:10 Dilavau kateai louito tota avuho hoto mole lounu. Isi avoe, “Au Kosive. Iale vasohuta onobenobeu uoholisege a adata vata vai otogo vanu.
HEB 1:11 Isito a vaeveale keabuna bahata uoholisege a kena ui tigei. A vaeveale keabuna ogoe sisi kebia nahate mamilahai.
HEB 1:12 Ige ana kebia mahoevege abuna uoholige dogavena ui. Isito a keu koli holilivebene. A subuta ui lohoale ke nahate ana vani bahata ui tigei.”
HEB 1:13 Dilavau kateai au moho louito tota namihai avoe, “Di ada inute kove ugulamo. Isege di a aiohavomale ata kebia malevei a veloe heimo otovege Kosiveabe holinela.” Au kateai au moho louito anelubeho hoto kateale louholinu.
HEB 1:14 Iale anelu keabuna vadeai. Keau Dilava isivi vamale munanaea. Iale Dilavau kebia hanavege keabuna ukolikoli maleveve ata kebia tedaevegei.
HEB 2:1 Katealemo nahi hoto seleve eviale ke mataha tumuai. Nahi kemo negolahaliege bae ke halevalivebene.
HEB 2:2 Subuta Dilavau au anelu namigevege abu hotove ke loui ata namigeveale hoto keu seleve. Iale hoto ke evisi ehovaholiale keau ke ibina vatehani malelu.
HEB 2:3 Iale nahiabuna katelahai ukolikoli maleveve hoto baluga ke evisi vaholiliege nahiabuna oleve kateai vatehani ke haliohatui. Kosive biageu vasohuta nahie maleveveve hoto ke mai lohonu. Ige hotove eviale keau nahie haivege nahi hilokage keu seleve.
HEB 2:4 Keau katelahasege Dilavau kebia vuvunetievege abu kemo vikoe vaveve vaevei vaveve nimoleteta vaevelu. Isi au isivimo Munana Tumumo vuvune vaveve igaegaeai nahiovenu.
HEB 2:5 Dilavau vatae doga vale kemoike no hoto ko louma. Vatae doga ke aneluiau bae nalilivebene.
HEB 2:6 Isito Bukae Hotomo ata moleu guliguliai Dilava namihai avoe, “Noeau atae toelaea. Iale osialemoike a no huhuevei no tedaevema.
HEB 2:7 A subuta ata vaevei vuvune ovei tabagevege abu anelu evigeveholisito valaeabemo ui vatae onobenobe ke bahata nalievelu.” Bukae hotou kateanu. Isito novae vani komo ataeau onobenobe kebia nalieveholima.
HEB 2:9 Katealemo Dilavau nahie huhuevei Iesu hanavoge keu vatae lohoale heie ui anelu kebia evigeveholisito valaeabemo ui ata bahatae toelaho hatige elike ataeau ibinae toela ma halevai. Vaveveve kemo Dilavau ebagemai au vuvune mai ominu.
HEB 2:10 Dilavau onobenobe bahata vaevei nibieveale keu vatehani mai ukolikolie umuka Iesu omisi isiviale au kemo ata moaga maleveime au atagamo otovege elike abu kemo hilokage Iesu keike vaveve toelamo malevenu.
HEB 2:11 Iesu keike atae vaveve toela ulihage uvuiabeu dua vanu. Ige vaveveabe toela ulihale keau Iesuluvuta Mama igae. Ige kemoike Iesu kebia matigeveholisito abuho loui avoe, “Di hohuvuia.”
HEB 2:12 Bukae Hotomo au kateai lounu. Isi avoe, “Kosive, dana a vaveve loui di hohuvu namigevei vudiabemo a ivi ebagemai a hoesehavoi.
HEB 2:13 Au kateai louito tota loui avoe, “Dana di uvu mai Dilavamo mamoi.” Isi tota loui avoe, “Di nova Dilavau ata daoveale kebiahi ua.”
HEB 2:14 Au hoto ke louale keu koseanu. Nahiau vatae ataea. Ige Iesu keu lohoale vatae ata holisi nahie vava nahate vaito kemo hatinu. Au hatiale kemo Setene vuvune ke hamanu. Iale Seteneu bae hatihatie vuvune kemo nahie malevelivebene.
HEB 2:15 Iesuu nahiho hatioholisege Seteneu nahie malevege nahi kemo hatihati ke vabuhavoi isivive unaha vama. Isito Iesuu lohoale nahiho hatiale kemo nahi bae hatihati ke vabuhavolivebene.
HEB 2:16 Nahi hilokage keu lohoale anelu tedaeveholinu. Isito keu ata holisi Ebalahamu valadamo lohoale au ata tedaevenu.
HEB 2:17 Keu kateai nahie vava nahate vai vaveve bahatamo nahie nana holinu. Kemoike au nahiho uvuai au lovi kemo negoai nahie toelae ibinaho hatisi isiviale Dilava vudimo nahie dubue kosive baluga holisi. Ige elike kemo Dilavau nahie toela bahata ulihai.
HEB 2:18 Seteneu isiviale Iesu lobohavoge au kemo dobai. Isito au kemo dobaholisito vatehani bahata malei hilokanu. Katealemo nahiabuna Setene lobo kemo vatehani malege auna kemo nahie tedaevei.
HEB 3:1 Di haokuvuia, Dilavau la hohaveale kemo la atave seleve holilu. Iale di isiviale Dilavau Iesu hanavoale ke nahi huhulahai. Iesu keu nahie dubue Kosive baluga holialemo nahi nahie uvu mai avuemo mavolu.
HEB 3:2 Moseseu au lovimo negoai Dilava ata bahata tedaeveale ke nahate Dilavau Iesu ebagemage au au lovi kemo negoanu.
HEB 3:3 Malaha olena oe dua houniege ataeabuna o ke elehai malaha ke eahalei. Ke nahate Mosese keu Dilava ata nalievemale ata. Isege Iesu keu ata bahata kebia biage holisi Mosese vaveve ke evihage iviveu balugatahoanu.
HEB 3:4 O keu bae ukavalivebene. Isito o ke houale keu biagete. Ke nahate onobenobe bahataeau vatamo uale kebia biageike Dilava. Kosealemo avulike onobenobe bahata vaevenu.
HEB 3:5 Mosese keu Dilava omo baluga holioholinu. Isito keu au lovimo negoai Dilava esemu holisi atave nalievei Dilavau gabie vaveve hoto loui ata namigevenu.
HEB 3:6 Isito Iesu Keliso keu Dilava mo holialemo au lovimo negoai Dilava omo atave bahata nalieve dua vama. Iale nahiabuna vahaehomo negolahai Iesu lohoveve ke huhulahai uliege atave holisi.
HEB 3:7 Katealemoike Dilava Munanae Tumuu Bukae Hotomo loui avoe, “La novae vani komo Dilava hoto eviliege lainaho ke kabebihavolive. Subuta la buluveau tomagie ui Dilava kabebihavoi isiviholilu isivive valiho. Isito isiviale abu isivi unaha vai elehage Dilavau abuho itumuage o itumuholige.
HEB 3:9 Abu katelahasege Dilavau loui avoe, ‘Vagana voti (40) ke uvumo di vaveve degomole vaevege abu ke elehaito kemo luleleholisi isiviale kemo di vuvune kaovai.
HEB 3:10 Katealemoike di kebiaho itumuai loui kosea, Keau di vaveve elehaito isiviholilu abu uvu mai daemo mavoi di ehovaliho.
HEB 3:11 Di kateai abuho itumuai hoto isute abuho loui kosea, La bae dae lohoi daluvuta ulivebene.’”
HEB 3:12 Di haokuvuia, abu subuta vaveve toela vai abu uvu mai ukolikolie Dilavamo mavoholisito halevale ke nahate lainaho vagelive.
HEB 3:13 Isi Dilavau novae vani komo ata maleveliho louale kemo lainaho moleho hotoe toela loui mole aiogevelive. Isito moleho hotoe dua loui mole tedaevei negotieveve. Katealemo vaveve toelau laemo lohoi la lobogevege la bae Dilava kabebihavoi la isivi valivebene.
HEB 3:14 Subuta Dilava hotou nahie lohoge nahi ke evisi ehovalu. Iale nahiabuna kemo negolahai tiliege vanie gabila Iesu Kelisoluvuta igaetolahai ui.
HEB 3:15 Bukae Hotou kemo loui avoe, “La novae vani komo Dilava hoto eviliege lainaho hotove kabebihavolive. La buluveau subuta katelahai Dilava kabebihavoi isiviholinu ehovaliho. Isito lainaho katelahalive.”
HEB 3:16 Iale la huhuige ata oleteabuike Dilava hoto evisito kabebihavoi isiviholilu ehovaliho. Ata bahataeau Moseseluvuta Egubito halevai tomagie tiale keabulike vaveve kateale valu.
HEB 3:17 Isi la huhuige ata oletebiahoike Dilavau vagana voti (40) ke uvumo abuho itumuanu. Ata nehe keau tomagie tiale vaveve toela vaime kemo haluviale kebiahoike Dilavau itumuanu.
HEB 3:18 Isi la huhuige ata oletebiahoike Dilavau hoto isute loui avoe, “La bae dae lohoi daluvuta ulivebene.” Ata neheau hotove kabebihavoi ehovaho isiviholiale kebiahoike au hoto ke lounu.
HEB 3:19 Katealemo nahi hilokage keau Dilava kabebihavoi hotove eviholiale kemoike abu Dilavau abuho louale matama keve velehovoholilu.
HEB 4:1 Dilavau nahitaho loui avoe, “La isivilahaliege dae loholive daluvuta uve.” Onoilage nahi degomoleau hotove evioholisi nahie isivi valiege avuluvuta uoholima.
HEB 4:2 Keau subuta Dilava hoto eviale ke nahate nahita hoto ke evilu. Isito keau hoto ke evisi abu uvu mai avuemo mavoholiale kemoike hoto keu kebia tedaeveholinu.
HEB 4:3 Dilavau subuta vata vage uoholige au kemo u unahanu. Iale nahi hotove evisi nahie uvu mai avuemo mavoale nahiabuna tiliege avuluvuta ui. Isito subuta umale ata nehe keau ke nahate vaholilu. Ige Dilavau abuho itumuai hoto isute loui avoe, “La bae dae loholive daluvuta ulivebene.”
HEB 4:4 Dilavau kateai lounu. Ige Bukae Hotou loui avoe, “Dilavau au lovi bahata vai gabiaito bulamo u unahanu.”
HEB 4:5 Hoto keu kateanu. Ige tota hoto ehue louale ke nahate Dilavau loui avoe, “La bae dae lohoi daluvuta ulivebene.”
HEB 4:6 Subuta Iselala ataeau Dilavau abuho louale matama keve tioholilu. Kosealemo keau Dilava hoto evisito abu uvu mai avuemo mavoholilu. Isito ata degomoleau nova hotove evisi vale Dilavana louge abuna avuluvuta ui.
HEB 4:7 Subuta Diosuau Iselala ata holoevege abu otogoe vatae Dilavau louale keve avuluvuta u vatege Dilavau novae vani mole kove avuluvuta otogoe uveve hoto Deividiho louholinu. Katealemoike Deividiu Bukae Hotomo hisaliai avoe, “La novae vani komo Dilava hoto eviliege lainaho ke kabebihavolive.”
HEB 4:9 Katealemo nahi hilokage Dilava ataeabuna avuluvuta otogoe ui.
HEB 4:10 Iale oleuoleu Dilavaluvuta uliege Dilavau au lovi vage uoholige u unahale ke nahate abuna abu lovi vai gabiai avuluvuta ui.
HEB 4:11 Iale nahi katelahai negobedai Dilavaluvuta ui. Di isiviholiale abu subuta hotove eviholisi ehovaholiale ke nahate nahi valiho.
HEB 4:12 Dilava hoto ke negou siga vaki mole isi vaki mole iniale ke nahate. Iale kena atae huhuihuhui, atae munana isi atae uvu seleve tai vaveveabe bahata daiai haivege vaveve oleteike duave isege oleteike toelanu.
HEB 4:13 Katealemo onobeu bae Dilava nimo hogolahalivebene. Isito Dilavau onobenobe bahata vaeveale kemo keabuna umidamo ui. Iale nahiabuna bae Dilava vudimo lavisi nahie vaveve avuho loui.
HEB 4:14 Nahi evievi ata holialemo nahi nahie evievi kemo lavie dua vai. Kosealemo Dilava mo Iesu keu nahie dubue kosive baluga holisi tiale ehue ua.
HEB 4:15 Nahie kosive baluga keu nahi negoholiale ke hilokanu. Keu subuta vatae lohoge Seteneu vaveve bahatamo nahie lobogevemale ke nahate ke lobohavonu. Seteneu kateige Iesuu kemo dobai vavevebe toela vaholinu.
HEB 4:16 Iale nahi vabu halevaito negolahai Dilavae lohoi vudivemo imihai. Ige auna nahie huhuevei nahiho uvuai nahi negoholimale kemo nahie tedaevei.
HEB 5:1 Diue ataeau abu ataemo dubu nalimale kosive baluga igaegae tabagevege keabuna Dilava lovi vai abu ataho guligulilahai toelaeabe ulihaliho ovo havei mahoevegei.
HEB 5:2 Ige ataeau luleleholisi vaveve toela vage dubu nalimale kosive baluga keu bae kebiaho itumualivebene. Isito auna kebiaho uvuai kebia hoesegevei. Kosealemo keu avuta negoholimale ata.
HEB 5:3 Iale kemoike auna au ebia isi au ata bahata kebia toelaho ovo havei mahogei.
HEB 5:4 Atabeu bae dubu nalimale kosive baluga lovi ke valiho au ebika ebagemalivebene. Isito Dilava igaena lovi keho ata ebagemai. Au subuta Mosese nana Eloni ebagemale ke nahate.
HEB 5:5 Iale ke nahate Iesu Kelisou lovi keho au ebika ebagemaholinu. Keu kateholisito Mamaveu ebagemai avuho loui avoe, “Au di mo, Isege dau a Mama.”
HEB 5:6 Isi tota namihai avoe, “Mekisedekiu subuta dubu nalimale kosive baluga holiale ke nahate ana vai dubue kosive baluga holisi vani bahata ui tigei.”
HEB 5:7 Iesuu vatae ui vani degomole ninanamo guliguliai baita Dilava imihanu. Keu kateai au ebika ebagemaholisito Dilava isivi unaha vamale kemo Dilavau guligulive evisi hatihatimo manu.
HEB 5:8 Iesu keu Kosive baluga mo. Ige Mamaveu isiviale au hotove evisi vatehani malei elike vatehani kemo hilokage hoto evimale kemo ataeabuna vatehani malegei.
HEB 5:9 Iesuu au Mamae isivi vai vatehani ke behata malei hilokalemo Dilavau ebagemage au dubu nalimale kosive baluga Mekisedeki ke nahate holinu. Iale oleuoleu Iesu isivi vai ehovale keabuna ukolikoli malei.
HEB 5:11 Di isiviale hoto kemo hoto mole loui la haivei. Isito la solekai luleleholiale kemo dana oleve kateai hoto ke ihu neniai la haivei.
HEB 5:12 Abege novae vani komo la biaeau Dilava hotomo luleleai mole haivei. Isito la sohu isivialeike ata moleu Dilava hotoe umuka ke loui la haivei. La vaveve keau eseeseau lovi tolote ioholisito amu unaha imale ke nahate.
HEB 5:13 Amu imale eseeseau vaveve toela vaveve dua hilokaholilu. Isito kosi holiale keau lovi tolote isi vaveve toela vaveve dua hilokalu. Iale ke nahate ata oleuoleu Dilava hotomo luleleholiale keau eseese nahate. Isito ata oleuoleu Dilava hotomo luleleale keau kosi nahate. Keau Dilava hoto kaovalata kemo hilokage vaveve oleteu duave isege vaveve oleteu toelanu.
HEB 6:1 Iale nahi Dilava hotoe umuka kemo lulelelahai hotove degomole kaovai ketamo lulelelahai. Di subuta hotoe umuka loui la haivei loui kosea, “La vaveve toela halevai la uvu mai Dilava omive.
HEB 6:2 Isi babatisoage kosive abuna abu ada malei la golomo otovei la hoesegevei.” Isi hatihatimo hovedeveve hoto ke di loui Dilavau atae vaveve abuemo kaovaveve hoto keta di laheho lounu.
HEB 6:3 Iale di isiviale hotoe umuka kemo lulelelahave. Isi halevai Dilava hoto degomoleta kaovai kemo lulelelahave. Dilavau nahiho humaha kateale alavoge nahiabuna kateale vai.
HEB 6:4 Isito ata oleuoleu Dilava ehovai hotovemo lulelelahale keau kemo hoidevei vaveve toela vamale keabuna kemo tota oleve kateai abu vaveve toela kemo hoidevei Dilava ehovai. Keau subuta Dilava vavevemo lulelelahai Munanave Tumu malelu.
HEB 6:5 Isi kemo hilokage Dilava hoto keu duave. Isi hilokage vatae dogau lohoveve ke vuvunena balugai.
HEB 6:6 Iale keau katelahaito Dilava halevai hoideveale kemo abuna oleve kateai abu vaveve toela halevai tota hoidevei Dilava ehovai. Keu anekianu. Kosealemo subuta abu Iesu mai idie domo hamai avuho hotoe toela louge ataeau elehai hehavolu. Iale ke nahate ata keau Dilava halevai hoideveale keau subuta ata kebia vaveve nahate vai Iesu mai tota idie domo hamai aiohavoale ke nahateike abu ke vama. Ige vaveve kemo ataeabuna Iesu hehavoi aiohavoi.
HEB 6:7 Hoto kemo di hoto mole louge evive. Atae vaveve keu vatae dua vatae toela ke nahate. Vatae dua kemo ataeabuna lovi hage veniu lohoge lovi keabuna ulie dua vai. Ige ataeabuna lovi ke malei isi. Dilavaike vatae dua kateimale hoesegevema.
HEB 6:8 Isito vatae toela kemo onobenobeu bae ulie dua valivebene. Kemo latie toela unahaeabuna lalavoi. Ige ataeabuna ke elehai itumulahai lati ke mahoi. Iale nahiabuna Dilava ehovage auna nahie hoesegevei. Isito nahi halevai ehovaholige auna nahie aiogevei.
HEB 6:9 Di uvue haokuvuia, di hoto isuteike laheho lounu. Isito di huhuige laeau di louale ke nahate vaholisito Dilava ehovai au la maleveve ke humahala tima.
HEB 6:10 Iale Dilavau la vamale ke elehai bae la momagevelivebene. Keu vaveve dua vamale Kosive. Iale la vani bahata la uvu mai omisi vaveve dua vai mole tedaevemale kemo au bae la momagevelivebene.
HEB 6:11 Iale di isiviale la igaegaeai vaveve katealemo negolahai tigei. Ilive elike vanie gabila la ukolikoli maleveve hemei umale ke malei.
HEB 6:12 Di isiviholialeike la vaveve ke kabebihavoliho. Isito evievi ata degomoleau abu uvu mai Dilava omisi negolahai hemei umale ke nahate vave. Ilive elike Dilavau onole laheho louale ke lata maleve.
HEB 6:13 Subuta Dilavau Ebalahamuho loui avoe, “Seleveta dana aho vaveve mole vai.” Kosivebeu Dilava nahate uoholialemoike Dilavau au ivi tumutemo hoto ke lounu.
HEB 6:14 Au Ebalahamuho loui avoe, “Seleveta dana a hoesehavoge a valadana balugai.”
HEB 6:15 Dilavau kateai louge Ebalahamu hoto ke evisi hemei ulage Dilavau louale keu avuemo lohonu.
HEB 6:16 Ataeabuna moleho itumue hoto louge ata molena Kosive ivi loui ata kebia hoto hamage ataeabuna ke evisi loui kosea, “Hotove keu seleve.” Ige abu moleho itumue hoto loumale kena gabiai.
HEB 6:17 Atae vaveve keu kateanu. Ige Dilavata kateale vai au ivi tumutemo loui isiviale Ebalahamu valada keabuna Dilavau au ivimo louale ke elehai hilokage au louale keu lobo holioholisito seleve unaha. Au bae au louale ke halelivebene.
HEB 6:18 Dilavau au ono vade valiho au ivi tumutemo hoto louale kemo nahi hilokage hotove keau loboe hoto holioholilu. Isi nahi hilokage au bae au louale ke halelivebene. Iale nahi vatae vaveve halevai Dilavau nahie maleveveve ke huhulahai kemo negolahai hemei ulive au lohoge nahi ukolikoli malei vahaeholahai.
HEB 6:19 Nahi ukolikoli maleveveve ke huhulahage nahie uvuna anika nahate vai bae kibikibialivebene. Nahi ke huhulahai negolahage onobeu bae nahi aiogevelivebene. Isito nahiabuna ehue tiveve ke huhulahaliege bae Dilava umale keve ui.
HEB 6:20 Ige Iesuu nahiho uli holisi keve tiale ua. Keu dubue kosive baluga holiale kemo auna Mekisedekiu Salemu o kemo dubu nalimale kosive holiale ke nahate vai otogoe vani bahata ui nahi tedaevegei.
HEB 7:1 Mekisedeki keu o mole Salemu ke kosive baluga. Ige ehudae umale Dilavau ke ebagemage keu dubu nalimale kosive baluga holinu. Iale Ebalahamuu tuvaliai kosive degomole haveito hoilahai lohosege Mekisedekiu avui belemai hoesehavonu.
HEB 7:2 Ige Ebalahamuu kosive kebia havei kunaiabe maleale kemo taidi malei Mekisedeki ominu. Mekisedeki ke ivie ihuike inutolotolote kosive. Ige ove Salemu ke ihuike uvevete. Iale kemo keta uvevete kosive.
HEB 7:3 Bukae Hotomo Mekisedeki ke mamata neinaveta hotou uoholinu. Isi valadave ke hotota uoholinu. Isi Mekisedeki keu uale vani isi hatiale vani keta nahi hilokaholilu. Keu kateale Dilava mo nahate. Keu dubu nalimale kosive baluga holisi vani bahata ui tima.
HEB 7:4 Nahi hilokage Mekisedeki keu kosive baluga. Iale kemo nahie umuka Ebalahamu keu tuvaliai kemo kunai malei lohoale taidi malei Mekisedeki ominu.
HEB 7:5 Ebalahamu haokaike Livai. Iale Livaimo lohoale keau dubu nalimale ataea. Iale Dilavau Livai ata namigevei avoe, “Lana Iselala ata kebiamo taidiabe maleve.” Au kateai louge keau abu ata Ebalahamu valada unahamo taidi malema.
HEB 7:6 Isito Mekisedeki keu Livai valadamo lohoholinu. Keu kateholisito Ebalahamuemo taidi malenu. Ebalahamu keike Dilavau avuho hoto loui mamoale Mekisedekiu avuemo taidi malei hoesehavonu.
HEB 7:7 Iale nahi kemo dolodolo halevai. Mekisedekiu Ebalahamu hoesehavoale kemo nahi hilokage Mekisedekiu baluga.
HEB 7:8 Livai dubue kosive keau ataemo taidi maleale keau subuta haluvilu. Isito Bukae Hotou loui avoe, “Mekisedekiu Ebalahamuemo taidi maleale keu hatioholisi vani bahata uma.”
HEB 7:9 Iale di kemo hoto mole louge evive. Ebalahamuu taidi malei Mekisedeki ominu. Iale ke nahate Ebalahamu haoka Livai keu valadavemo lohoito taidi malei Mekisedeki omioholinu. Isito umukaveu taidi omige keta kemo taidi omiale ke nahate vanu.
HEB 7:10 Livaiu uoholisege Ebalahamuu taidi malei Mekisedeki ominu. Isito Livai keu Ebalahamu valadamo lohoalemo avuta au umuka kemo taidi malei Mekisedeki omiale ke nahate vanu. Katealemo nahi hilokage Mekisedeki vaveve keu Livai vaveve evihai baluganu.
HEB 7:11 Dilavau subuta au menaka loui Iselala ata haiveito Livai ata kebia tabagevege keau menakave kemo dubu nalimale ata holilu. Au kateaito Livai valadamo ata mole ivi Eloni ke ebagemage keu dubu nalimale kosive ovokina holinu. Ige Eloni isi valadave keau dubue lovi vai ata haivege vaveveabeu duavatebe dubu nalimale kosive mole dogau Mekisedeki ke nahateu lohoholinu. Kosive mole doga keu lohonu. Isito keu Eloni valadamo lohoholinu.
HEB 7:12 Dubu nalimale kosive dogau lohoale kemo menaka dogata mai lohoge mamiveu uoholinu.
HEB 7:13 Dubu nalimale kosive dogau lohoale keike nahie Kosive Iesu Keliso. Keu Eloni valadamo lohoholinu. Iale au lohoale valadave keau dubue lovi ke vaholilu.
HEB 7:14 Nahi hilokage Iesu keu Diuda valadamo lohonu. Ige Moseseu subuta dubu nalimale kebia tabageveale kemo Diuda valada ke louholisito Eloni valada ke unaha lounu.
HEB 7:15 Iale nahi dolodolo halevaito hilokage dubu nalimale kosive dogau lohoale keu Eloni nahate holioholisito Mekisedeki ke nahate holinu.
HEB 7:16 Subuta Moseseu menaka mamoi loui avoe, “Eloni valadamo lohoale kebia unahaeabuna dubu nalimale kosive holisi.” Isito Iesu keu menakave kemo dubu nalimale kosive baluga holioholinu. Isito au ukolikoli vuvune mai vani bahata umale kemo dubu nalimale kosive baluga holinu.
HEB 7:17 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Ana vani bahata Mekisedeki vale ke nahate dubue kosive baluga holisi ui tigenela.”
HEB 7:18 Iale Dilavau menakae mami ke evovoai menakae doga mamonu. Kosealemo menakae mami keu negoholialemo ataeau bae kemo ukolikoli malelivebene.
HEB 7:19 Menakae mami kemo atae vaveve keau Dilava nimo duave seleve holioholilu. Isito Dilavau menakae doga mamoale kemo nahiabuna nivemo inutolotoloai au lohoveve ke huhulahalive au lohoge avuluvuta igaetolahai.
HEB 7:20 Iale kemo di isiviale hoto mole loui. Dilavau au ivi tumutemo subuta dubu nalimale kosive kebia tabageveholinu.
HEB 7:21 Isito Dilavau au ivi tumutemo Iesu ebagemage au dubu nalimale kosive baluga holinu. Bukae Hotomo hoto katealeu ua. Isi avoe, “Dilavau au ivi tumutemo loui avoe, ‘Ana vani bahata dubu nalimale kosive baluga holisi ui tigenela.’ Iale Dilavau bae au louale ke halelivebene.”
HEB 7:22 Dilavau hoto kateale louale kemo nahi hilokage Iesu menakae doga keu menakae mami ke evihanu. Iale nahiabuna ke ehovaliege ue dua vai tigei.
HEB 7:23 Diue dubue kosive keau abu lovimo haluvisege tota degomoleau lovoeabe mai dubue kosive holisi lovi ke vama. Katealemo dubue kosive moagaeau ua.
HEB 7:24 Isito Iesu keu dubue kosive baluga holisi vani bahata uma. Iale atabeu bae lovove mai lovive valivebene.
HEB 7:25 Keu vani bahata umale kosive. Iale ataeau vuvunevemo Dilavae lohoale keabuna seleveta ukolikoli malei. Kosealemo kena vani bahata Dilava vudimo ui abuho Dilava imihagei.
HEB 7:26 Iesu keu ata tumute. Vavevebe toelau avuemo uoholinu. Ige uvuve keu vatae atae vaveve toela ke nahate vaholinu. Isito uvuve keu duave unaha. Iale Dilavau otogoe ebagemage keu nahie dubue kosive baluga holisi nahie tedaeve dua vama.
HEB 7:27 Keu Diue dubue kosive baluga kebia nahate vaholinu. Diue dubue kosive keabuna vani bahata abu toela ulihaho ovo havei mahogei. Isi abu ata kebia toelataho katelahai ovo havei mahogei. Isito Iesu keu vanibela kateale vaholisito tava igae ata bahatae toelaho hatinu.
HEB 7:28 Subuta Dilavau menaka mole mamonu. Isi kemo ata tabagevege abu dubu nalimale kosive holisi neniai lovi ke vaholilu. Kosealemo keau ata unaha. Iniale gabie Dilavau au ivi tumutemo hoto loui au mo ebagemage keu hotove evisi vaveve inutolotolote unaha vai kemo vani bahata uma.
HEB 8:1 Nahi ehue louale hoto ke ihuike ko. Seleveta Iesu keu nahie dubue kosive baluga holinu. Iale Dilavau otogoe telonamo ugulamoi ata nibievemale keve Iesuu adave inuteveatae ugulamonu.
HEB 8:2 Keu otogoe Dilavau umale keve nahie dubue kosive baluga holisi lovive vama. Keu vatae dubue kosive nahate vaholisito Dilavau avuho loui mamoale lovi ke vama.
HEB 8:3 Diue ataeau dubue kosive baluga tabagevege abu Dilava hoesehavoliho ovo havei mahoevema. Isito nahie dubue kosive baluga Iesu keu nahie toela ibinaho au ebika mai Dilava omisi hatinu.
HEB 8:4 Keu vatae ui hatioholivatebe dubue kosive holioholinu. Kosealemo Diue dubue kosiveau sohu abu menaka ehovai ovo havei mahoma.
HEB 8:5 Diue dubue kosive kebia vaveveu otogoe lovi ke munana nahate. Katealemoike Moseseu subuta dubu houho vage Dilavau haivui avoe, “Neniai di tanae onobenobe bahata a haivuale ke nahate hounela.”
HEB 8:6 Iale Iesuu otogoe dubue kosive baluga lovi vale keu Diue dubue kosive baluga kebia lovi evihanu. Ige Iesu menaka mamoale menakave keu menakae mami ke evihanu. Kosealemo Iesu hotoe dua loui mamoale kemo nahiabuna Dilavaluvuta igaetolahai ue dua vai.
HEB 8:7 Subuta menaka keu dua vatege Iesuu menaka mole doga tota mamoholinu.
HEB 8:8 Isito Dilavau subuta atae vaveve elehage vaveveabeu inutolotoloholinu. Ige Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, “Gabie vani molena lohoge dana Diue ata kebiaho menaka mole doga mamoi.
HEB 8:9 Menaka keu bae di subuta buluveabeho menaka mamoale ke nahate valivebene. Subuta vani kemo di buluveabe holoevege abu Egubito halevai tilu. Ige di abuho menakage abu kemo abu uvu mai mavoi ehovaholilu. Katealemoike di kebia halevenu.
HEB 8:10 Isito gabie vani molena lohoge dana Iselala ataho menakae doga koseale mamoi. Dana uvuiabemo di hoto mamoge abuna ke huhulahai ehovai. Ige dana Dilavaeabe holige abuna di ata holisi.
HEB 8:11 Vani kemo atabeu bae au vavamo umale isi au haoka kebiaho kosive hilokaveve hoto loui haivelivebene. Kosealemo vani kemo esebulu isi kosi keabuna bahata di hilokai.
HEB 8:12 Ige dana abuho uvuai vaveveabe toela ulihai. Isime bae tota toelaeabe ke huhualivebene.”
HEB 8:13 Dilavau menakae dogae hoto louale keu menakae mami ke lovo masege menakae mami keu uoholinu.
HEB 9:1 Dilavau menakae mami kemo oleve kateai guligulihavoveve hoto loui au ata namigevege abu dubu houi kemo guligulihavolu.
HEB 9:2 Abu dubu houale ke ivi mole abu ivihai avoe, “Uvu Tumute.” Iale ke uvumo ono mole lameba nahate keu ua. Ige abu beleidi malei Dilava hoesehavoho mavomale ke batabatau ua.
HEB 9:3 Iale Uvu Tumute ke iae uvu mole ogou bamuale ke abu ivihai avoe, “Uvu Tumute Seleve.”
HEB 9:4 Uvu ke uvue abu golota batabata mole vai kemo senisi hagote mohomale batabata keta ua. Ige abu golota maua vale keta ua. Ke uvumo Dilavau mune abuimo au menaka hisaliale kebiata ua. Ige goloto melegi vai mai avuemo lovi mole mana ke otoveale keta ua. Ige maua ke igae uvumo Eloni bedoiau subuta atiai humuale keta ua.
HEB 9:5 Isime maua ke golomo abu golota anelue munana abui vaevei malei otovege keau otogoe aneluiau Dilava atagamo lavimale ke nahate vai ua. Ige kebia atuguiau dubue kosive balugau atae vaveve toela ulihaho taho mai maua golomo mamoale ke bamui tatave ua. Kemo hoto degomoleau ua. Isito di isiviholialeike aike ke loui la haiveliho.
HEB 9:6 Uvu abui kebia uvumo abu hau kateale otovelu. Iale vani bahata dubue kosive abuna tiliege dubue Uvu Tumute keve dubue lovi ke vagei.
HEB 9:7 Isito dubue kosive baluga ke igaena vagana igae uvumo vanie ni igaemo auna Uvu Tumute Seleve keve tigei. Auna ovoe taho malei ke uvue tai taho ke mai Dilava nimo mamogei. Ige Dilavana ke elehai dubue kosive baluga ke toela isi atave kebia toelata ulihagei.
HEB 9:8 Vaveve kemo Munana Tumuteu nahie haivege nahi hilokage subuta guligulie vaveve keu usege atabeau bae Dilavau umale Uvu Tumute Seleve keve talivebene. Isito dubue kosive baluga ke igaena keve tigei.
HEB 9:9 Iale subuta vaveve keu nahie haivege nahi hilokage novae vani komo ovo havei mahoi Dilava hoesehavomale vaveve katealeu bae atae uvu hoesehavoge keu bae Dilava nimo duavealivebene.
HEB 9:10 Subutae menakate vaveve kemo lovi iveve, vava hoesehavoveve katealeu bae atae uvu hoesehavolivebene. Vaveve katealeu ui loholage Dilavau menakae doga mamoge subuta vaveve keu uoholinu.
HEB 9:11 Ige Iesu Kelisou lohoale subuta guligulie vaveve ke nahate vaholisito otogoe tiale nahie dubue Kosive baluga holinu. Otogoe vaveve keu vatae vaveve nahate holioholisito duave unaha.
HEB 9:12 Iesu Kelisou Dilavau umale keve tialeu ovoe taho malei Dilava hoesehavoholinu. Isito Iesu tava igae nahie toelae ibinaho hatiale kemo nahiabuna ukolikoli malei.
HEB 9:13 Subuta dubue kosiveau ovoe taho malei ataemo hibihai hatui ovo mole mai mahoge lahasege lave malei atae vava omisi vavaeabe vaveve hoesehavoma.
HEB 9:14 Isito Iesu vaveve keu vaveve kateale evihanu. Ukolikoli Munanae Tumuu mai negotige au au vaveve duamo au vava mai Dilava omisi nahie toelaho hatinu. Iale nahi bae nahie vavevemo ukolikoli malivebene. Isito tahoveu nahie uvu hoesehavoge duavealemo nahiabuna ukolikoli Dilava ke lovi vai ukolikoli malei.
HEB 9:15 Iesuu au hatihati kemo menakae doga mamonu. Ige kemo Dilavau ata hohaveale keabuna ukolikoli malei au onole abuho louale keta abuna malei. Kosealemo subuta menaka ke valamo ataeau vaveve toela vama. Isito Iesu hatiale kemo abu bae abu subuta vaveve toela vamale ke ibina malelivebene.
HEB 9:16 Di kemo hoto mole louge evive. Ata molena nita ui bukamo au isivie hoto hisalianiege hatige abuna isivive vai kunaive malei au louale ata kebia ovei.
HEB 9:17 Isito ata keu hatioholisege au onole loui hisaliale keu bae velemalivebene. Isito keu hatihute vasege ke iae au onole louale kena bae seleve holisi.
HEB 9:18 Iale ke nahate abu subuta ovo havege tahoeabeu lotige menakae mami keu seleve holinu.
HEB 9:19 Subuta vaveve keu koseanu. Moseseu vasohuta Bukae Hotomo menaka bahata loui ata haivenu. Isime ovoe taho malei eta ebuehanu. Isime idi mole ivi hisobi ke hasi egumai mamoe vomo tahote mai ivive ke vilianu. Isi ke mai taho kemo manemei mai hibihai hatuge Bukae Hotomo isi ata bahata kebiatamo dodanu.
HEB 9:20 Au kateaito ata namigevei avoe, “Tahou laemo dodale kemo Dilavau au menaka mamoi isivialeike la menakave ke evisi ehovai.”
HEB 9:21 Moseseu kateaito tota ke nahate vai taho malei dubumo hibihai hatunu. Isi dubue uvue Dilava hoesehavoliho onobenobe otovemale kebiatamo kateanu.
HEB 9:22 Iale menakae mami kemo nahi hilokage abu taho malei onobenobe ovege keau Dilava nimo dua valu. Isi nahi hilokage tahou lotiale ke unahamo Dilavana vaveve toela ulihai.
HEB 9:23 Subuta vaveve kemo Moseseu kateai taho malei dubue onobenobe ovei hoesegevenu. Vaveve keu otogoe vaveve ke munana unaha. Isito novae vani komo Iesu hatiale ke unahamo Dilavau atae vaveve hoesegevema.
HEB 9:24 Iesu Keliso keu ataeau dubue tumu houale keve tioholinu. Isito Dilavau umale otogo keve tinu. Kosealemo vatae dubu keu Dilavau umale otogo ke munana unaha. Iale keu ehue tiale Dilavati ui nahiho Dilava imihama.
HEB 9:25 Diue dubue kosive baluga keu vagana igaegae kela vanie ni igaemo auna ovoe taho malei tiniege dubue Uvu Tumute ke omigei. Isito Iesu keu vani moaga nahiho hatioholinu.
HEB 9:26 Au kateale vavatege vata ko vai ui lohoale ke uvumo vagana moaga vatehani malei hatinu. Keu kateholisito tava igae vatehani malei vanie gabi komo umale kebiaho lohoale atae toelaho hatinu.
HEB 9:27 Nahi hilokage ata bahataeabuna haluvisi. Isito ke iae Dilavana bae abuemo vaveveabe kaovei ibinaeabe ovei.
HEB 9:28 Katealemo Dilavau louge Iesu lohoale ata bahatae toelaho tava igae hatinu. Iale au bae tota gabie loholive atae toelaho hati molealivebene. Isito auna lohoniege oleuoleu hemei umale kebia malevei otogoe tai.
HEB 10:1 Dilavau subuta menaka kemo au vaveve bahata loui ata haiveholinu. Isito au haiveale keu gabie vaveve duau lohoveve ke munana unaha. Vagana moaga kela abuna ovo havei mahoi Dilava hoesehavogei. Abu katelahai isivilahale vaveveabe keau Dilava nimo duave seleveai. Isito subuta menaka kemo vaveve katealeu anekianu.
HEB 10:2 Subuta ataeau Dilava hoesehavoge keu vaveveabe toela ulihavatebe vaveve toelae huhuihuhui keu abuemo uoholige abu kemo ovo havei mahomale ke halevalu.
HEB 10:3 Isito abu vagana igaegae ovo havei mahoi abu vaveve toela huhulahai loui avoe, “Nahie toelau sohu ua.”
HEB 10:4 Iale kemo nahi hilokage ataeau abu toelaho ovo havege tahoeabeu lotimale kemo toelaeabeu bae tava igae uoholilivebene.
HEB 10:5 Katealemoike Iesu Kelisou vatae loholiho vaime au Dilavaho loui avoe, “Ataeau ovo havei mahoi a hoesehavomale keho a isiviholinu. Isito a vava mole daoale kemo dana vatae tai.
HEB 10:6 Di hilokage ataeau abu toelaho ovo havei mune vitai golovemo otovei mahomale keho a isiviholinu.
HEB 10:7 Katealemoike di loui kosea, ‘Kosive daliko. Dana a isivi unaha vai. Abu Bukae Hotomo di vaveve loui hisaliale ke nahate dana vai.’”
HEB 10:8 Bukae Hotomo Iesuu kateai lounu. Hoto kemo au vasohuta Dilavaho loui avoe, “Ataeau abu toelaho ovo havei mune vitai golovemo otovei mahomale keho au isiviholinu.” Iesu hoto kemo nahi hilokage Dilavau subuta guligulie vaveve ke halenu.
HEB 10:9 Kemoike Iesuu loui avoe, “Kosive, daliko. Dana a isivi unaha vai.” Iale Iesu hoto kemoike Dilavau subuta guligulie vaveve ke halei lovovemo Iesu vaveve ke mamonu.
HEB 10:10 Ige Iesu Kelisou Dilava isivi vai tava igae hatiale kemo nahie toela ulihage uoholinu.
HEB 10:11 Subuta Diue dubue kosiveau vani bahata ovo havei mahoevei Dilava hoesehavoma. Isito ovo havei mahoevemale vaveve keu bae atae toela ulihalivebene.
HEB 10:12 Isito Iesu tava igae hatiale kemo atae toela ulihanu. Keu uoholige Iesuu ehue tige Dilavau ebagemage au adave inuteveatae ugulamonu.
HEB 10:13 Keu nova keve ugulamoi ua. Auna keve usege Dilavana aiohavomale ata kebia malei velove heimo otovege auna kosiveabe holisi.
HEB 10:14 Iesu hati igaeale kemo atae toela ulihage vaveveabeu bae Dilava nimo toelalivebene. Isito vaveveabena vani bahata Dilava nimo duaveagei.
HEB 10:15 Ige kemoike Munanae Tumuu subuta Bukae Hotomo hoto mole lounu.
HEB 10:16 Isi avoe, “Kosiveu loui avoe, ‘Vani molena lohoge dana menakae doga abuho mamoi. Menaka kemo dana uvuiabemo di hoto mamoge abuna ke huhulahai ehovai.’”
HEB 10:17 Isi tota loui avoe, “Di bae tota vaveveabe toela ke huhualivebene.”
HEB 10:18 Kosiveu kateai loui atae toela ulihale kemo ataeau bae tota ovo havei maholivebene.
HEB 10:19 Iale di haokuvuia, Iesuu hatiale kemo nahi momolelahai Dilavau umale keve lohoi hoesehavoi.
HEB 10:20 Iesu keu nahiho humahae doga alavonu. Subuta dubu kemo ogou Dilavau umale oe uvu ke bamuge atabeu keve tioholinu. Isito Iesuu lohoi hatiale kemo au nahiho ukolikoli udaha alavoale kemo nahiabuna Dilavau umale keve tai.
HEB 10:21 Iesu keu nahie dubue kosive baluga holisi Dilava ata bahata nalievema.
HEB 10:22 Iale kemo nahi lobo halevaito nahie uvu mai Dilava omisi lohoi vavavemo ui. Kosealemo Iesuu hatige tahoveu nahie uvu hoesehavoale kemo nahi bae nahie vaveve toela huhu moagalivebene. Isi nahi babatisoage nahie uvu dua vale ketamo nahiabuna Dilavaluvuta igaetolahai.
HEB 10:23 Nahi nahie uvu mai omiale kemo negolahai ata degomole haivei. Kosealemo nahi hilokage Dilavau onole nahiho louale ke auna nahiovei.
HEB 10:24 Nahi katelahai mole negotieveliege nahiabuna kemo moleho isivilahai molemo vaveve dua valiege ue dua vagei.
HEB 10:25 Ata degomoleau kateholisito igaetolahai guligulilahamale ke halevalu. Iale nahi kate halevaito mole bevuevei guligulilahai. Kosealemo Kosiveu lohoveve vaniu vuguvuguanu. Iale nahi negolahai mole negotievei igaetolahai guligulilahagei.
HEB 10:26 Nahi hoto seleve evisi lulelelahaito negolahai Iesu halevai vaveve toela valage Dilavana oleve kateai bae nahie toela ulihai. Kosealemo Iesuu nahie toelaho hati moleveve keu anekianu.
HEB 10:27 Nahiabuna katelahaliege Dilavau atae vaveve abuemo kaovai ibinaeabe oveveve ke vabuhavogei. Kosealemo oleuoleu Dilava kabebihavoi aiohavomale kebia Dilavana veneta kebia aiogevei.
HEB 10:28 Subuta ata molena Mosese menaka ke egumai vaveve toela vage ata abui mesoho abuita igaeta keabuna ke elehai deiadave louge abuna ke vaveve kaovai avuho uvuholisito hamage au hatai.
HEB 10:29 Subuta vaveve keu kateanu. Ke nahate novae vani komo ata oleuoleu Dilava mo kabebihavoi tahove ke hehavoi loui kosea, “Keu baluga holioholinu.” Ige Dilavana kebia aiogevei. Kosealemo Iesuu hatige Dilavau tahove kemo ata kebia toela ulihanu. Isi oleuoleu nahie hoesegevemale Munanae Tumu keho hotoe toela loumale kebiataeabuna vatehani baluga malei.
HEB 10:30 Nahi hilokage Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, “Oleuoleu di aiohavomale kebia ibina dana ovei.” Isi au tota loui avoe, “Dana di atae vaveve abuemo kaovei.”
HEB 10:31 Dilava keu vuvunete Kosive holialemo ataeabuna au vaveveabe toelae ibina oveveve kemo vabuhavoi.
HEB 10:32 La subuta Dilava atagae hoto evisi male ke huhulahave. La kemo vatehani baluga maleito kemo dobuluviholilu.
HEB 10:33 Vani kela ataeau atae vudimo la hehavei la aiogevelu. Isi vani mole abu katelahai la haokuvu aiogevesege la ke elehai tiale abuhi igaetolahai vatehani ke malelu.
HEB 10:34 Ige ataeau la haokuvu malevei dibulae hanavege la kebiaho uvulahai tiale kebia tedaevelu. Ige vani mole ataeau lohoale la onobenobe bahata vavolota malege la ke elehai itumuholisito vahaeholahalu. Kosealemo la hilokage la Dilavamo ono mole male kena vani bahata ugei.
HEB 10:35 Iale lainaho la onobenobe keta huhulahagelive. Isito negolahalive elike ibina baluga maleve.
HEB 10:36 Lana katelahai kabebilahaholisito Dilava isivi valiege au laheho onole louale ke lana maleve.
HEB 10:37 Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, “Lohoveve ata ke vaniu egeholinu. Iale ata keu lohoveve vanina lohoge au bae vesokalivebene. Isito auna lohoi.
HEB 10:38 Iale olemeau abu uvu mai daoale keabuna di nimo inutolotoloai abu evievimo ui tigei. Isito oleuoleu daho isiviholisi hoideveale kebia vahaeho di bae valivebene.”
HEB 10:39 Isito nahiau hoideveale ata holioholilu. Nahiau evievi ataea. Iale Dilavau bae nahie aiogevei nahie halevelivebene. Isito auna nahie malevei.
HEB 11:1 Evievi vaveve keu koseanu. Evievimo nahi hilokage nahi onoleho isiviale ke nahiabuna malei. Isi evievimo nahi hilokage nahi otogoe vaveve elehaholiale kebiau ua.
HEB 11:2 Dilava ataeau subuta umale keau katelahai abu evievimo negolahage Dilavau kebia tabagevenu.
HEB 11:3 Evievimoike nahi hilokage Dilavau louge hotove unahamo vatamo isi otogomo umale keau bahata ua. Nahi elegeveale keta Dilavau onobenobe vaeveholinu. Isito au lou unahage onobenobe bahata ua.
HEB 11:4 Evievimoike Eibolou Dilava hoesehavoliho ovo hamai mahoge vaveveve keu Keini vaveve ke evihanu. Evievimoike au kateai Dilava hoesehavoge Dilavau vaveve ke elehai avuho loui avoe, “Au inutolotolote ata.” Eibolou kateaito hatinu. Isito evievive vaveve keu aike nahi haivema.
HEB 11:5 Ige evievimoike Inokau hatioholinu. Isito Dilavau mage ehue tinu. Ige ataeau ke kaovage keu uoholinu. Kosealemo Dilavau mai ehue tinu. Keu ehue tioholisege Dilavau vaveveve elehai vahaehove vanu.
HEB 11:6 Evieviholiale ata kebia Dilavau bae vahaehoeabe valivebene. Isito oleuoleu otogoe taliho isivilahaliege abu uvu mai avuemo mavoi loui kosea, “No hilokage Dilavau uale auna ibina noevei.” Iale nahi negolahai ke kaovai isivive vage auna ibinave nahiovei.
HEB 11:7 Evievimoike Noau vaveve koseale vanu. Dilavau gabie toelau lohoveve hoto avuho louge au hotove evisi bouti baluga hounu. Iniale kemo au ese holoevei abuhi kemo usege eu ata bahata havege abu haluvilu. Noa vaveve kemo nahi hilokage ata kebia vaveveu Dilava nimo toelanu. Isito au Noaho loui avoe, “Evieviu aemo ualemo au inutolotolote ata.”
HEB 11:8 Ige evievimoike Ebalahamuu Dilava hoto evisi isivive vanu. Dilavau hohavoi avuho loui avoe, “A vata seleve ke halei vata moleve tenela. Ana keve tige dana vata ke mai aoi.” Ige Ebalahamuu hotove evisi hovelahai au hilokaholiale matama keve tinu.
HEB 11:9 Au tiale Dilavau avuho vata ebagemale keve ua. Keu keve o houholisito valai unaha houge kemo move Aisikiu abu mo Diekoboti avuluvuta ua. Dilavau Ebalahamuho vata ebagemai louale ke nahate kebiaho lounu.
HEB 11:10 Ebalahamuu o seleve houi avuemo uoholiale keu koseanu. Dilavau avuho otogoe o seleve louale keike au hemei ui vaveve kateale vanu.
HEB 11:11 Ige Selau au evievimoike ese mamonu. Keu mabata holige koliaveta koli holinu. Isito Selau huhuige Dilavana au louale ke nahate vai. Iale kemoike au ese manu.
HEB 11:12 Ebalahamuu koli holige ese maveve keu avuemo ninioholinu. Isito Dilavau louge kolive kemo eseve igaeu uale kemo ke valadau otogoe didi isi davalae esaga nahate moagamoaga.
HEB 11:13 Di louale ata keau evievi ata holisi ulata haluvilu. Keau Dilavau abuho louale ke bahata maleholilu. Isito haeava mole lavisi elehale ke nahate vai vahaeholahalu. Keau loui avoe, “Noeau vatae ata holioholisito deia nahate vata kove uma.”
HEB 11:14 Hoto kateale loumale keau hilokage oeabe seleveu vata kove uoholinu. Kateike abu vai isiviale abu vata seleve mai avuemo ui.
HEB 11:15 Keau abu vata halevale ke huhuholilu. Abu ke huhuvatege tota hoidevei keve tilu.
HEB 11:16 Keau kateholisito isivi balugaleike otogoe vata keve tai ui. Katealemo Dilavau keve kebiaho o houevei matiabe vaholisito abuho loui avoe, “Laeau di esea.”
HEB 11:17 Dilavau subuta Ebalahamuho loui avoe, “A mo Aisiki kemo a valadana balugatahoai.” Iniale vani mole au Ebalahamu evievi kaovaliho namihai avoe, “A mo Aisiki mai talive hamai di hoesehavonela.” Dilavau kateai avuho louge au hotove evisi au mo igae ke mai hamaliho tinu.
HEB 11:19 Ebalahamuu hilokage moveu hatige Dilavana etuvage auna hovelahai. Iale Ebalahamuu au mo biho vasege Dilava hotou lohoge au haleale kemo Aisikiu hatihatimo hovelahale ke nahate vanu.
HEB 11:20 Ige evievimoike Aisikiu gabie vaveve Diekobota Isotaho loui hoesegevenu.
HEB 11:21 Ige evievimoike Diekobou au mo Dioseba ke mo abui hoesegevenu. Keu kosivehame. Iale keu bedoiamo banai au vavivu kebia hoesegeveliho guliguliaito halevei hatinu.
HEB 11:22 Ige evievimoike Diosebau hatiliho vaime Iselala ata namigevei avoe, “Di hatisege ke iae Dilavana la malevei la hanavege lana Egubito halevai la vata seleve teve. Isime vani kemo lana di itava mai tiliege keve abavuve.”
HEB 11:23 Ige Mosese mamau abu mahinati Mosese mai bata abuita igaeta uvumo mahogovalu. Kosealemo abu elehage eseabe keu esee dua seleve. Isi abu evievimo hilokage Dilavana gabie ese kemo vaveve nimolete vai. Iale kemo abu vatae kosive ke vabuhavoholisito menakave eguvai ese ke mai mahogovalu.
HEB 11:24 Ige Moseseu kosi holisi isiviholialeike vatae kosive Belo ke vavia holiliho.
HEB 11:25 Isi keu isiviholialeike kosive ke omo ui vaveve toela valiho. Isito au evievimo negoai isivialeike o ke halei talive Dilava atahi ui vatehani malei.
HEB 11:26 Kosealemo keu gabie au ibina maleveve ke huhuai isiviale Keliso ivimo vatehani malei. Keu hilokage gabie uveve keu balugai Egubitoe kunaie dua ke evihanu.
HEB 11:27 Iale evievimoike Moseseu vatae kosive ke itumu vabuhavoholisito Egubito vata ke halei tinu. Moseseu Dilava vaveve dua ke elehale kemoike au vata keve tota hoilahai tioholinu.
HEB 11:28 Isi au evievimo hilokage Dilavau louale esee ovokina keabuna haluvisi. Iale au Basova vaveve ke loui Iselala ata haivege abu ovoe taho malei abu oe udaha omilu. Ige hatihatie anelu keu eseabe ovokina kebia haveholinu.
HEB 11:29 Ige evievimoike Iselala ataeau E Tahote houho vage e keu dikolahage vatau omeige abu vaki moleve tilu. Ige Egubito ataeau isiviale abuta ke nahate vai vaki moleve tai. Isito eu tota lohoi bamuge abu e isi haluvilu.
HEB 11:30 Ige Iselala ataeau abu evievimo negolahai vanie ni bahata seveni (7) ke uvumo Dieliko oe hala ke olibelibehavolage hala baluga keu bokolahai dobanu.
HEB 11:31 Ige teibae keate mole Leiabu keu au evievimo hilokage Iselala ata abui keau Dilava ataea. Ata abui keau Dieliko vaveve kaovamale ataea. Ige Dieliko ataeau kebia elegevei isiviai havei. Isito Leiabu kebia malevei hogoevenu. Iniale vani mole Iselala ataeau loholiale evievi ata holioholiale kebia haveito Leiabu hamaholilu.
HEB 11:32 Di isiviale hoto komo ata degomole deiada loui. Isito dana kebia deiadata louge hotona egeai. Ata kebia iviabeike koea. Gidioni, Balaka, Samusoni, Diebata, Deividi, Samuela isi beloveta ataea. Kebia deiada bahata di loui gabialivebene.
HEB 11:33 Keau abu evievimoike vaveve koseale valu. Degomoleau vata degomole ata kebiahi mole havei kemo vataeabe malelu. Degomoleau vaveve inutolotolote vaeveale kemoike Dilavau abuho onole louale ke abu malelu. Degomoleau ovo aihanite laioni ke aimo haluviholisito negolahai ua.
HEB 11:34 Degomoleau abu evievimo negolahage veneu mahoeveholinu. Ige ataeau sigata degomole haveho vage abu kebia aegevelu. Degomoleau negoholilu. Isito Dilavau kebia negotievege abu hovedevei tuvalimo negolahai ata degomole havei kebia nunuvelu.
HEB 11:35 Ige keate degomoleau abu evievimoike negolahage ataeabeau haluvige Dilavau kebia tatuvege keau hovedevelu. Isege degomoleau dibulae umale keau isiviholialeike abu dibulamo iovege abu halevai taliho. Isito isivialeike vatehani malei haluvilive elike gabie hovedevei ibinae dua malei.
HEB 11:36 Ige ataeau degomole hehavei visugevelu. Isi degomole umudievei malevei dibulae otovelu.
HEB 11:37 Isi muneta degomole havei soata degomole bohievei sigata degomole biovege abu haluvilu. Evievi ata keau kunaiholisito ovoe vate unaha holoevei uime olahama. Keau oholiale kebia nahate vai botoe uma. Degomoleau manue valae uma. Ige degomoleau vatae valae uma. Ige ataeau kebia aiogevei vatehani baluga ovelu. Abu huhuige keau atae toelaea. Isito vaveveabe keu vatae atae vaveve evihanu.
HEB 11:39 Keau abu evievimo negolahale kemo Dilavau vaveveabe elegevei iviabe tabagevenu. Isito Dilavau onole abuho louale ke bahata abu maleholilu.
HEB 11:40 Kosealemo Dilavau Kelisomo nahiho vaveve dua loui mamoale kemo isivialeike abu nahehi Kelisomo Dilava nimo duave seleveai.
HEB 12:1 Subuta evievi ata keau haluvilu. Isito vaveveabe keau nahie haivege nahi hilokale kemo vaveve isuteu nahie bamuevemale ke nahi aehai. Isi nahi vaveve toela matageve tumuimale keta nahi halevai. Isi nahie evievimo negolahai bibuluvimale kebia nahate vai talive Dilavau nahiho ono mole mamoale ke malei.
HEB 12:2 Iesu keu nahie evievie umuka. Iale nahi negolahai vani bahata vaveveve ke kaovai huhulahagei. Keu idi ke do kabebihavoholisito gabie au Mamati ui vahaehoaveve ke huhuaime isiviale idi ke domo vatehani malei hatai. Ige ataeau hehavoi aiohavomale keu ke huhuholisito idie domo hatinu. Iale kemo keu aike Mamaveu telonamo ugulamoale ke ada inuteveatae ugulamoi uma.
HEB 12:3 Iale ataeau aiohavoi avuho loumale ke huhulahave. Katealemo la bae vatehani malemale ke kabebihavoi halevalivebene.
HEB 12:4 Iesuu au vavevemo negoai vaveve toela vaholisito hatinu. Isito laeau vaveve toelamo negolahaito haluviholilu.
HEB 12:5 Mesoho laeau Dilavau la negotievei la malevei au ese toale ke la momahavolu. Au Bukae Hotomo loui avoe, “Di esea, Kosiveu vatehani laoveale kemo lainaho kabebihavolive. La vaveve toela vage au laheho hoto isute louge lainaho ke evisi la Kosive halevalive.
HEB 12:6 Kosealemo Kosiveu ata olemeho isiviale kebia auna vatehani ovei. Isi olemeau eseve holiale kebia vaveve auna hoesegeveliho vatehani ovei.”
HEB 12:7 Bukae Hotou kateanu. Iale la vatehani maleale kemo negolahave. La vatehani maleale kemo hilokage Dilavau la malevei au ese toai la hoesegevema. Vatae ataeau isiviale eseabeau vaveve dua valiho vage abuna vatehani ovei.
HEB 12:8 Iale ke nahate Dilava ese bahataeabuna vatehani malei. Isito mesoho la vatehani maleholiale kemo laeau Dilava ese holioholilu. Isito mamaesi nahate.
HEB 12:9 Nahie vatae mamuvuiau nahiho louge nahi hotoeabe evisi nahie vaveve hoesegevelu. Isito nahie otogoe Mamau nahiho louale keu hotoeabe ke evihanu. Iale nahi hotove ke evisi nahie vaveve hoesegevei kemo ue dua vai.
HEB 12:10 Nahie vatae mamuvuiau vagana moagavesite ke uvumo abu isivimo nahiho loui vatehani nahiovelu. Isito Dilavau kateholisito nahi hoesegeveliho vatehani nahiovei isiviale nahi kemo vaveveve nahate vai.
HEB 12:11 Nahiabuna vasohuta vatehani malege kena tumuige nahiabuna kemo vahaehoholisi. Isito nahiabuna kemo dobuluviholisito kemo negolahaliege nahie vaveve keabuna duaveage nahiabuna bae kemo ue dua vai.
HEB 12:12 Iale la vaveve degomoleau toelage la ebika negotievei vaveve dua vave.
HEB 12:13 Isi humaha inutolotolote kela tigeve. Ige kemo elike ata degomoleau negoholimale kebia tedaevei abuhi tie dua vageve.
HEB 12:14 Iale hovedevei ata bahatahi ue dua vave. Isi la vaveve hoesegevege abu Dilava vaveve nahate vai. Vaveve kateale vaholimale keau bae Kosive elehalivebene.
HEB 12:15 Iale nenilahave. Labelako Dilavau nahie huhuevei hoesegevemale ke halevai hoidevelive. Isi lainaho ono mole toelau la uvumo uale ke halevage au balugai ata degomoleta aiogevelive.
HEB 12:16 Iale nenilahave. Lana la ebika nenigeveholiliege lana teibae vaveve vageve. O mesoho Isou Dilava huhuholisito vaveve toela vale ke nahate lana vave. Iso keu esee ovokina. Isito au au mamae kunai maleveve ke huhuholisito au lovi iveve ke huhuai kunai bahata malei au hoho omige hohoveu lovi mai omige au inu.
HEB 12:17 Isito ke iae la hilokage Isou isivialeike tota au mamae kunai ke bahata malei. Ige mamaveu humahave bamunu. Kosealemo Isou subuta kunai ke malei au hoho ominu. Katealemo Isou kunai kebia huhuevei nina baluganu. Isito maleveve keu avuemo anekianu.
HEB 12:18 Subuta Iselala ataeau tana mole ivi Sainai keve tilu. Keve tiliale tana ke mutie usege Dilavau tana kemo uge veneu kemo lahage goeu ke bamuge loanu. Ige kemo hanunu balugau lohonu.
HEB 12:19 Ige Iselala ataeau tana keve usege kibiu hotoige abu ke evilu. Abu ke evisege Dilava hotou lohoge abu ke evisi isiviholialeike ke iae tota hotove mole eviliho.
HEB 12:20 Kosealemo keau Dilava hoto eviale kemo vabulahalu. Dilavau abuho loui avoe, “Lainaho tana kove vealuvisi loholive. Ige la ovobetana tana kove lohoge muneta hamage au hatai.”
HEB 12:21 Tana ke vaveveu toela balugage Moseseu loui avoe, “Di ke elehai teteai vabuanu.”
HEB 12:22 Iselala ataeau subuta tana keve tiale vaveve kateale elehai vabulahalu. Isito laeau nova Dilavaluvuta igaetoale kemo la bae vabulahalivebene. Isito lana momolelahai Saioni tana keve ukolikolie Dilava ke o Dielusalema keve aneluve moagamoagahi uve.
HEB 12:23 Ige ata bahata vaveve kaovamale Dilava keu keve ua. Ige ekalesiave ovokinae ivi hisaliale kebiata keve ua. Ige Dilavau au ata hoesegevege vaveveabeu nivemo duave seleveale kebia munanata keve ua.
HEB 12:24 Ige Iesuvu nahiho menakae doga mamoale keta otogoe ua. Ige Iesu tahou lotai nahie toela ulihale ketaike ua. Subuta Dilavau Eibolo tahou lotiale ke ibina vanu. Isito Iesu tahou lotiale keu nahie toela ulihanu.
HEB 12:25 Laeau otogoe matama keve tiveve ataea. Iale kemo la ebika nenigeveve. Lainaho Dilavau laheho louale ke kabebihavolive. Dilavau subuta vatae lohoale tana keve ataho louge abu hotove evisito kabebihavoge au kebia aiogevenu. Iale Dilavau aike otogoe ui nahiho loumale ke nahiabuna eviholiliege nahiabuna oleve katelahai au nahie aiogeveveve ke aehai.
HEB 12:26 Vani kela au louge vata unahau kibikibianu. Isito au aike nahiho hoto mole loui avoe, “Dana gabie tota louge vatana otogoti kibikibilahai.”
HEB 12:27 Au louale ke ihuu koseanu. Au subuta onobenobe vaeveale keabuna kibikibilahai uoholisi. Isito au umaleve kena vani bahata ugei.
HEB 12:28 Iale Dilavau otogoe matamae dogau kibikibiholiale ke mai nahioveale kemo nahi nenilahai vabuhavoi hoesehavoi guligulie dua vagei.
HEB 12:29 Kosealemo nahie Dilava keu vene nahate. Iale nahiabuna vaveve kateale vaholige auna nahie aiogevei.
HEB 13:1 Iale hovedevei ese igae nahate vai vani bahata moleho isivilahai mole tedaevegeve.
HEB 13:2 Ata oleu deiai lohoge ke mai o hatuve. Kosealemo subuta ata degomoleau katealemoike aneluiau deiai lohoge abu kebia hilokaeveholisito kebia malevei o hatuevelu.
HEB 13:3 Isi ata degomoleau dibulae uale kebia huhuevei tedaeveve. Kosealemo mesoho lana lata dibulae uliege isivilahale ataeau la tedaevei. Isi ata degomoleau vatehani maleale kebiata huhuevei tedaeveve. Kosealemo mesoho lana lata vatehani maleliege isivilahale ataeau la tedaevei.
HEB 13:4 Di hoto mole louge evive. Mole holoeveve vaveve keu duave. Kemo keatena au kolia huhuasege koliavena avuta au mahina huhuai. Isito oleuoleu au keate halei mole keatehi vaveve toela vai mesoho ata degomolehi teibae vaveve vage Dilavana vaveveabe ibina ke ovei.
HEB 13:5 Lainaho la umalemo moni ke huhu balugagelive. Isito laemo ualehame keu avulike ke. Kosealemo Dilavau loui avoe, “Di bae la halevelivebene. Isito dana vani bahata lahehi ui la tedaevegei.”
HEB 13:6 Iale kemo nahi negolahai loui kosea, “Dilava keu no tedaevemale kosive. Kemo atabeu bae no aiogevelivebene. Iale no bae vabulahalivebene.”
HEB 13:7 La nalievemale ata kebia momageve halevave. Keau Dilava hoto loui la haivemale ataea. Ige vaveveabe keu duave unaha. Iale abu abu evievimo negolahale ke nahate lata vageve.
HEB 13:8 Iesu vaveve keu igae. Subuta, nova isime elemoto ua.
HEB 13:9 Iale ata moleu loholive hoto nimole laheho louge lainaho ke evilive. Lana hoto ke evige hoto kena la malevei humahae toelae tai. Dilavau la hoesegevei la uvu negotievege keu duave. Isito lovi ivevemo menaka loui ehovamale keau loholive abu hoto louge lainaho hotoeabe ke ehovalive. Kosealemo la menaka ke ehovage keu bae la tedaevelivebene.
HEB 13:10 Kosealemo Iesuu hatiale kemo ukolikoli maleveve humahau ua. Ige ata degomoleau Diue vaveve ke ehovai loui avoe, “Noeabuna kemo ukolikoli mai.” Isito vaveve katealemo abu bae ukolikoli malivebene.
HEB 13:11 Diue dubue kosive baluga keu subuta ovoe taho malei dubue Uvu Tumute Seleve keve toelaeabe ulihaho tinu. Isege dubue kosive degomoleau ovoe ava malei tiliale o halevai botoe maholu.
HEB 13:12 Ke nahate abu omo Iesu hamaholisito mai oe iae hamage hatinu. Kosealemo au isviale au tahota ata bahatae vaveve toela ulihai.
HEB 13:13 Iale Iesuu keve vatehani maleale ke nahate nahita vai.
HEB 13:14 Kosealemo vata kove nahie o seleveu uoholinu. Iale nahie o seleveu lohoveve ke nahi hemei uma. Kena lohoge nahiabuna tiliege keve ui.
HEB 13:15 Iale Iesu vaveve kemo nahi vani bahata Dilava vahaeho vai ivive hoesehavogei. Vaveve katealemo nahiabuna nahie aimo Iesu ivi ebagevai ata haivegei.
HEB 13:16 Lainaho vaveve dua vaveve momahavogelive. Isito vani bahata mole tedaevegeve. Lana vaveve kateale vai Dilava hoesehavoge auna vahaehoai.
HEB 13:17 La nalievemale kosive kebia hoto evisi ehoveve. Kosealemo keau la ukolikoli maleveve kemo la nalievema. Dilavana vanie gabila abu oleve kateai la nalievemale kemo hoto loui ibinaeabe ovei. Katealemo hotoeabe evige elike kemo abu vahaehomo abu lovi vai la tedaeve dua vagei.
HEB 13:18 Isi noheho Dilava imihageve. No uvumo no hilokage vavevebe toelau uoholinu. Kemoike no isivialeike vani bahata vaveve dua unaha vagei.
HEB 13:19 Iale di la namigevei isivialeike la Dilava imihage au solekai di hanavoge di lae lohoi.
HEB 13:20 Dilava keike nahie Kosive Iesu etuvage au hovelahanu. Ige Iesuu hatiale kemoike au mamoe nalievemale kosive ke nahate holinu. Isi kemo menakae doga mamoale kena vani bahata ui tigei.
HEB 13:21 Dilava keu uvevete Dilava. Iale di isiviale Dilavau la negotievei la ono vademo vugeholiale ke laovege la kemo isivive vai vaveve dua vagei. Isi di isiviale Dilavau Iesu Kelisomo au isivi nahiemo vagei. Ige kemo nahi vani bahata Iesu Keliso ke ivi ebagevai hoesehavogei. Hoto seleveike ke.
HEB 13:22 Di haokuvuia, di hoto laheho louale ke evie dua vave. Di levaleva ko hisaliai egeta butuhaholinu. Iale negolahai ke bahata ehovae dua vave.
HEB 13:23 Isito di hoto molehame louge evive. Abu nahie haoka mole Timoti ke dibulamo iovalu. Iale auna solekai dae lohoge di isivialeike no avuti lae talive la elegevei.
HEB 13:24 Iale no vahaeho hoto ko loui la kosive isi evievi ata bahata kebia namigeveve. Ige Italie evievi ata koeau laheho abu vahaeho hoto hanavolu.
HEB 13:25 Di isiviale Dilavau la bahata huhuevei la hoesegevei. Hotou kemo kateai ua.
JAM 1:1 Di ivilike Diemisi. Dau Dilava esemu. Isi nahie Kosive Iesu Keliso ke esemu daliko. Diue evievi ataeau vata bahatae umale la kebiahoike di levaleva ko hisaliama. Lana duave.
JAM 1:2 Di haokuvuia, vaveve isute vadeu laemo lohoge momolelahai vahaeholahave.
JAM 1:3 Kosealemo la hilokage lana vaveve isute kemo dobuluviholisito kemo negolahage la evievi kena negoai ui tigei.
JAM 1:4 Iale lainaho vaveve isute ke kabebihavoi aehalive. Isito kemo negolahage la uveve kena dua vai inutolotoloai.
JAM 1:5 Iale la oleuoleu luleleholiale lana Dilava imihage auna lulele laovei. Kosealemo nahi Dilava imihage keu bae nahie imili ke kabebihavolivebene. Isito auna nahie isivi ke nahiovei.
JAM 1:6 Iale lainaho kemo dolodololahalive. Isito la Dilava imihaho valiege la uvu bahata mai avuemo mavoi imihave. Ata oleuoleu dolodoloai Dilava imihage imiliabe kena davalae vaveve nahate vai. Helukau utuai davalamo mamoge davalau veatai dobale ke nahate huhuihuhuiabeu abuialemo imiliabe keu bae inuta Dilavae talivebene.
JAM 1:7 Iale ata oleuoleu kateai dolodolomo Dilava imihage Dilavau bae isiviabe ke valivebene.
JAM 1:8 Ata kateale keau uvu abuiale ata ke nahate. Isi keau abu vadeu vamale kemo dolodolo unahama.
JAM 1:9 Mesoho la degomoleau kunaiholimale ataea. Iale lainaho ke huhulahagelive. Isito vahaeholahave. Kosealemo Dilavau la tabagevenu.
JAM 1:10 Isege mesoho la degomoleau kunaitea. Isito lainaho ke huhulahagelive. Kosealemo vani mole la kunai keabuna valavala nahate uoholisi.
JAM 1:11 Valavala kena siaito vaniu hamage auna solekai tutukai dobai. Ige valeleve kena solekai uoholisi. Iale ke nahate kunaite keabuna abu lovi vasege vaveve toelana abuemo lohoge abuna solekai kemo dobuluvisi. Katealemo lainaho la kunaiu uge mesoho uoholige ke huhulahagelive. Isito kemo vahaeholahave.
JAM 1:12 Ata oleu vaveve toelamo dobaholisito au evievimo negoaniege auna vahaehoai. Kosealemo au evievimo negoale ke ibina Dilavana au louale ukolikolie hanogo mai omisi. Dilavau loui avoe, “Oleuoleu abu uvu mai daemo mavoliege dana ukolikoli mai kebia ovei.”
JAM 1:13 Iale vaveve toelau nahiemo lohoge nahi hoto koseale lou halevai, “Dilavaike vaveve toela ke nahiho hanavonu.” Lainaho kateale loulive. Kosealemo vaveve toelau bae Dilava lobohavoi aiohavolivebene. Ige Dilavau bae atabe lobohavoi aiohavolivebene.
JAM 1:14 Isito atae biaeabuna vaveve toelaho isivilahai huhuilage kena kebia malevei aiogevei.
JAM 1:15 Ige huhuihuhuie toela kena kebiamo ulage abuna bae vaveve toela abu huhuimale ke vai. Ke vai tilata gabivela keabuna ibinave malei haluvisi.
JAM 1:16 Iale di uvue haokuvuia, lainaho kemo dolodololahagelive.
JAM 1:17 Kosealemo otogomo vavevebe toelau lohoholinu. Isito Dilavau vaveve dua unaha nahiho hanavoge nahi ke malema. Keu atagae umuka. Avuemo vavie vavevebeu uoholinu. Isito auna vani bahata atagae vaveve unaha vagei.
JAM 1:18 Nahi hotove seleve eviale kemoike Dilavau au isivimo nahi malevei isiviale au ese bahata kebiamo nahi eseve ovokina holievei.
JAM 1:19 Di uvue haokuvuia, di hoto ko evisi huhulahave. Lainaho solekai moleho itumulahai mole hotoe ibina vai moleho loulive. Isito vasohuta nenilahai hoto ke evie dua vaito bae moleho louve.
JAM 1:20 Dilavau isivialeike nahi vaveve inutolotolote unaha vai. Isito nahi itumulahaliege nahi bae kemo Dilava isivi ke valivebene.
JAM 1:21 Iale la huhuihuhuie toela huhulahai vaveve toela vamale ke halevave. Lainaho la ebia tabagevelive. Isito Dilavae lohoi Dilavau hoto mai la uvumo mamoale ke huhulahai vave. Ige la hoto ke evisi vamalemo Dilavana la malevei.
JAM 1:22 Lainaho hoto ke evi unahalive. Lana katelahaliege la ebika lobogeveve. Isito hoto ke evisi au louale ke vave.
JAM 1:23 Ata oleu hoto ke evisito vaholiale keu ataeau evalimo abu ni elehage niabemo milou uge abu totoaliho isiviholiale ke nahate.
JAM 1:24 Abu nimo ono vade uale ke elehaito halevai tai solekavesite momahavolu.
JAM 1:25 Isito ata olena Dilava menakae dua ke huhuai ehomage vaveve toelau bae ata ke malivebene. Ata kena vani bahata Dilava menaka ke momahavoholisito ke vage Dilavana vaveveve bahata hoesehavoi.
JAM 1:26 Mesoho ata moleu huhuai kosea, “Dau ekalesia ata.” Keu kateai louito au ai hoesehavoholige aivemo hotoe toelau lohomale kemo au ebika lobohavonu. Isi keu ekalesia seleve holioholinu.
JAM 1:27 Isito Dilavau isiviale ekalesia ata seleveau vaveve koseale vai. Kebiau golivu isi gobuvu keau vatehani malemale kemo tedaevei hoesegevegei. Isi vatae vaveve toela aehai abu ebia hoesegevegei.
JAM 2:1 Di haokuvuia, laeau nahie Kosive Iesu Keliso ke ehovamale ataea. Dilavau ke ebagemage keu kosive baluga holinu. Iale lainaho kunaite ata kebia tabageveito kunaiholimale kebia tatolevelive.
JAM 2:2 Mesoho la guligulilahasege ata moleu linie dua vai ogoe dua hatuale keu ata moleu ogoe sisi vale keti lohoge lainaho ogoe dua vale ke ebagevai avuho loui kosea, “Au ugulamomale dua kove ugulamo.” Isi ogoe toela vale keho loui kosea, “Au uokeve laminela.” 0 mesoho loui kosea, “Di veloe heie vata komo ugulamonela.” Lainaho katelahalive.
JAM 2:4 Lana katelahaliege ata mole hoesehavoito ata mole aiohavove. La ata kebia uvu hilokaholisito hoto kateale louale kemo la uvu keu toelanu.
JAM 2:5 Di uvue haokuvuia, di hoto ko evive. Dilavau kunaiholimale kebia tabagevei isiviale abu abu evievimo negolahai elike olemeau Dilavaho isiviale keau au louale matamave doga keve tai.
JAM 2:6 Iale vadealemoike la kunaiholimale kebia aiogevema. La huhuige oleteabuike la aiogevei laemo kotalahama. Kunaiholimale keau kateholima. Isito kunaite keabuike kateale vama.
JAM 2:7 Ata keabulike Dilavau la hohavei Iesu ivie dua mai laoveale ke aiohavoma.
JAM 2:8 Lana Dilava menaka mole ehovaliege vaveve dua vave. Bukae Hotomo menaka keu loui avoe, “La la ebikaho isiviai hoesegeveale ke nahate la haokuvuho isiviai kebia tedaeveve.”
JAM 2:9 Isito lana atae uvu hilokaholisito vaveveabe ke unaha elehai hoesegevei mesoho aiogeveliege lana vaveve toela vai Dilava menaka ke eguvave.
JAM 2:10 Iale ata oleu Dilava menaka bahata vaito menaka igae egumale keu Dilava nimo menaka bahata bokoale nahate.
JAM 2:11 Dilavau menaka mole mamoi loui avoe, “Lainaho mole keatehi ladevegelive.” Isi tota loui avoe, “Lainaho mole havegelive.” Iale lana mole keatehi ladeveholisito mole haveliege kemo lana Dilava menaka eguvave.
JAM 2:12 Isito lana menakave ke ehovai la hoto la vaveve hoesegevege vaveve toelau bae la malevelivebene. Ige Dilavau au menakamo la vaveve kaovamale kela au bae laemo vavevebe toela elehalivebene.
JAM 2:13 Ata oleu ataho uvuholiale keho Dilavau bae uvualivebene. Isito ata oleu ataho uvuamale keu bae Dilavau atae vaveve kaovamale kela vabualivebene.
JAM 2:14 Di haokuvuia, mesoho ata moleu loui kosea, “Di di uvu mai Dilavamo mamonu.” Keu kateai louito vaveveve keu inutolotoloholinu. Iale la huhuige evievi ata kateale Dilavana mai. Ba, Dilavau bae ata kateale malivebene.
JAM 2:15 Iale di la haivege evive. Mesoho evievi ata degomoleau ogoholisi vaeta uale kebiaho lana loui kosea, “Dilavana la hoesegevei. Iale talive lovi isi ogoe dua vai uve.” Lana kateai abuho louito tedaeveholige keu toelanu.
JAM 2:17 Evievi vaveve keu koseanu. Hoto loui vaveve vage keu duave. Isito hoto unaha loui ata tedaeveholige evievi katealeu toelanu.
JAM 2:18 Ige mesoho ata molena loui kosea, “Au evievite ata. Isege dau vaveve dua vamale ata.” Isito vaveve duana nahiemo uoholige oleve kateige evievie vaveve kena nahiemo ui. Iale nahiabuna nahie evievi kemo vaveve dua vage keu duave. Katealemo ataeabuna nahie vavevemo hilokage nahiau evievie ata seleve.
JAM 2:19 La hilokage Dilava ke igaeu ua. Keta duave. Isito lainaho bae munanae toela vaveve ke nahate valive. Kosealemo kebiata hilokai vabulahage Dilava igaeu ua. Isito abu isivive ke vaholima.
JAM 2:20 La keau luleleholilu. Iale dana oleve kateai la haivege lana kemo lulelelahai hilokage ataeau evievi ata holisito vaveveve vaholige keu anekianu.
JAM 2:21 Di kemo hoto mole louge evive. Nahie umuka Ebalahamu keu oleve kateai Dilava nimo inutolotoloanu. Kosealemo keu au mo Aisiki hamaliho umuvai mai mune vitale ke golomo mamonu. Ige Dilavau vaveveve ke elehai hilokage keu evievi ata seleve.
JAM 2:22 Lana hilokaholilu. Ebalahamu vaveve isi evievive keu igae. Iale vaveveve keike evievive mai selevetinu.
JAM 2:23 Iale vaveveve keu Bukae Hoto mole mai selevetinu. Hoto keu loui avoe, “Ebalahamu au uvu mai Dilava ominu. Iale evievive kemoike Dilavau loui avoe, ‘Keu inutolotolote ata.’ Isi avuho loui avoe, ‘Au di haoka.’”
JAM 2:24 Iale lana di laheho louale kemo lulelelahalu. Ata oleuoleu evievi ata holisito au evievi kemo lovioholiale keau Dilava nimo inutolotoloholilu. Isito ata oleuoleu evievi ata holisi abu evievi kemo loviale keau Dilava nimo inutolotoloalu.
JAM 2:25 Ige subuta teibae keate mole Leiabu keu ke nahate vanu. Keu evievi ata holisi vaveve dua vanu. Vaveveveu inutolotoloale keu koseanu. Iselala kosiveu ata hanavege abu Leiabu vatae lohoge keu kebia malevei au oe hogoeveniale bae hanavege abu humaha molela detuluvilu.
JAM 2:26 Di louale keu koseanu. Nahie munana kena uoholige nahiabuna haluvisi. Iale ke nahate nahi evievi ata holisito evievi vaveve vaholige nahie evievi keu anekianu.
JAM 3:1 Di haokuvuia, la moagaeau bae ata haiveveve lovi ke valivebene. Kosealemo la hilokage nahiabuna nenilahai ata haiveveve lovi ke vaholige Dilavana nahie vaveve kaovai nahiho hoto baluga loui.
JAM 3:2 Nahi bahata vaveve degomolemo dobuluvima. Isito ata oleuoleu abu hoto loumale kemo hotoe dua unaha loumale keabuna abu vaveve bahata hoesegevegei.
JAM 3:3 Di louale keu koseanu. Nahiabuna hote mai osie aimo umuvai ke butuhage osi kena au isivi halei nahie isivi vai.
JAM 3:4 Ige bouti vaveve keta ke nahate. Bouti keu baluga. Iale heluka balugana lohoge nahiabuna talie esehame ke matahai taliage bouti kena nahie isivi keve tai.
JAM 3:5 Ige nahie nemee vaveve keta ke nahate. Nahie neme keu esevehame. Isito keta nahiabuna hoto baluga loui nahie ebika tabagevegei. Vene keta huhulahave. Nahiabuna botoe tiliege vene esehame beige kemo matama bahatana lahai.
JAM 3:6 Iale nahie neme keu vene ke nahate. Neme kemo vaveve toela moagau ua. Iale kena nahie vava bahata aiohavoi. Kosealemo vaveveve keu veneu hodovavesite keve lohonu. Iale kemoike nahiabuna hotoe toela baluga loui nahie vaveve bahata aiohavoi.
JAM 3:7 Di tota hoto mole louge evive. Ataeabuna botoe ovo, ugu, ute, huena malei loholiege lovi ovei haivege abuna isiviabe vagei.
JAM 3:8 Isito atabeu bae ke nahate neme ke haivulivebene. Neme kemo nahiabuna vaveve toela baluga lougei. Nahi nahie neme kemo nahie Kosive Dilava ke hoesehavoito hoidevei kemo Dilavau au ebia nahate ata vaeveale kebiaho hotoe toela loui aiogevegei.
JAM 3:10 Nahi katelahai nahie nememo Dilava hoesehavoi ata aiogevege keu toelanu. Iale di haokuvuia, nahi vaveve kateale va halevai.
JAM 3:11 La hilokage e hana kemo e heteu bae e tumuteti mole tamoevei loholivebene.
JAM 3:12 Ige anani idi keu bae okali bai mamolivebene. Ige vulutu keu bae anani bai mamolivebene. Ige davala kemo e heteu bae loholivebene. Iale ke nahate nahie neme kela hotoe toela hotoe dua ke nahi lou halevagei. Isito hotoe dua unaha lougei.
JAM 3:13 La lulele ata holiliege la ebika tabageve halevaito vaveve dua unaha vage ataeau la vaveve ke elehai hilokai kosea, “Lulelete ataeabulike kea.”
JAM 3:14 Isito mesoho lana mole maina mai isi moleho itumulahai la ebika unaha huhueveliege lainaho loui kosea, “Noeau luleletea.” Kosealemo la vaveve kemo ataeau hilokage laeau loboe ataea.
JAM 3:15 Lulele katealeu otogomo dobai lohoholinu. Isito keu vatae lulele unaha. Vaveve katealeu Dilava vaveve holioholinu. Isito keu munana toelae vaveveike.
JAM 3:16 Ataeau mole maina mai isi moleho itumulahai abu ebika tabageveale kemo abuna mole halevei abu isivi unaha vai vaveve toela baluga vagei.
JAM 3:17 Isito luleleu otogomo dobai lohoale ke vaveveu koseanu. Lulele kemo ataeabuna vaveve dua unaha vai moleho uvulahai moleho isivilahai mole hoesegevei mole tedaevegei. Lulele kemo ataeau bae mole lobogevei mole aiogevelivebene.
JAM 3:18 Iale oleuoleu uvevete ata holiale keau uveve dua vai ata degomole hoesegevege ata kebia vavevena inutolotoloai.
JAM 4:1 La vadeuhoike molehi ugologoloai moleho louma. Kosealemoike huhuihuhuie toela moagau la uvumo uale kemoike vavae isivi moagau la malevege la kebiaho isivilahai mole aiogevema.
JAM 4:2 La isivialeike la isivi ke malei. Isito la ke maleveve keu laemo anekianu. Kemoike la isiviale ata havei abuemo la isivi ke malei. Kateike la vai molehi ugologoloai moleho louma. La la isivi maleholiale keu koseanu. La la isivi maleveve keho Dilava imihaholima.
JAM 4:3 Mesoho la Dilava imihaito la isivi ke maleholilu. Kosealemo la imihale keu la isivi unaha. La isivialeike la ebikaho la isivi ke malei.
JAM 4:4 La vaveve keu teibae vaveve nahate. Keate moleu au kolia halei malaha moleti oimale ke nahate la Dilava halevaito vatae vaveve ke ehovama. Lana katelahaliege oleve kateai Dilavaluvuta haokuvuai. Kateaveve keu anekianu. Kosealemo oleuoleu vatae vaveveho isiviale keau Dilava haokuvu holioholilu. Isito keau Dilava aiohavomale ataea.
JAM 4:5 Lainaho Bukae Hoto mole ke huhulahai kosea, “Keu hoto unaha.” Bukae Hoto keu loui avoe, “Dilava Munanae Tumu nahie uvumo umale keu isivioholiale nahi vatae isivi valiho.” Hoto keu kateanu.
JAM 4:6 Ige Dilavau au uvu mai nahiovei nahi negotieveale keu baluga. Katealemoike Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleuoleu abu ebika tabageveholiale kebia Dilavana au uvu ovei negotievei. Isito oleuoleu abu ebia tabageveale kebia Dilavau bae au uvu ovei kebia negotievelivebene.”
JAM 4:7 Iale la isivi ke va halevaito Dilava isivi unaha vave. Ige Seteneu lae lohoge lainaho isivive valive. Isito ke vavevemo la ebika bamuge auna la halevei tai.
JAM 4:8 Lana Dilavae lohoge auna avuta lae tai. Laeau vaveve toela vamale ataea. Iale la vaveve toela ke halevave. Laeau uvu abuiamale ataea. Iale la uvu kebia hoesegevei uvu igaeave.
JAM 4:9 Lainaho vaveve toela vai avuemo vahaeholahai helahalive. Isito kemo uvulahai ninalahave.
JAM 4:10 Lainaho la isivi vai Dilava nimo la ebika tabagevelive. Isito Dilava isivi vage auna bae la tabagevei.
JAM 4:11 Di haokuvuia, lainaho moleho hotoe toela loui kemo mole aiogevelive. Ata oleuoleu kateai abu haokuvue vaveve kaovai abuho louale keau Dilava menaka tatolevei aiohavolu. Lana katelahai Dilava menaka kemo hoto loui aiogeveliege la keau Dilava menaka ehovaholisito menakave ke aiohavolu.
JAM 4:12 Dilava ke igaeike menaka mai nahiovei nahie vaveve nahiemo kaovama. Iale kena au isivimo nahi malevei mesoho nahi aiogevei. Iale la oleve kateike vaime la haokuvu vaveve abuemo kaovai aiogevema.
JAM 4:13 Di hoto mole laheho louge evive. La degomoleau loui kosea, “Noeabuna tiliege vagana igae o moleve ui lovi baluga vai kemo moni baluga malei.”
JAM 4:14 La katelahai louito nivue uveve ke la hilokaholilu. Goeu uito solekai uoholiale ke nahate la uveve kena nova uito nivu uoholisi.
JAM 4:15 La kateale louge keu toelanu. Isito la koseale louge duave. “Dilavau isiviage noeabuna uliege vaveve kateale vai, koseale vai.” La hoto kateale louge duave.
JAM 4:16 Isito la hoto kateale louholisito la ebika malei hatuevei kemo hoto louma. La hoto kateale loumale keu toelanu.
JAM 4:17 Iale ata oleuoleu vaveve dua hilokaito vaholiale keau kemo vaveve toela valu.
JAM 5:1 Kunaite ataea, di hoto louge evive. Vaveve toela balugau laemo lohovevelua ninalahai kekolahave.
JAM 5:2 Kosealemo la kunai keabuna toelai uoholisi. Ige la ogo keabuna sisilahai uoholisi.
JAM 5:3 Ige la golo isi la siliva keabuna taholahai toelai. La aike kunai moaga bevuevei otoveale kebiahi lana igaetoai vanie gabi kela venemo ladevei kemo vatehani baluga maleve.
JAM 5:4 La esemuiau la bulumo lovilahaito la kebia ibina oveholiale kemo lana abu kekolahamale evilu. Keau ninalahai kekolahage otogoe umale Kosive baluga keu kekoeabe ke evinu.
JAM 5:5 Vata kove la uveve keu ovo batate ke nahate. La kunai moaga malei hamubisi uveve dua vama. Isito abu ovo batate hamale ke nahate Dilavana bae la aiogevei.
JAM 5:6 Atae dua keau la aiogeveholisege la heiata kebia havema.
JAM 5:7 Di haokuvuia, lainaho kabebilahalive. Isito negolahai ulage Kosiveu lohoi. Bulumo loviamale ke vaveve huhulahave. Kena vaeahamo au lovi haito kabebiholisi hemei usege vaganamo veniu lohoge lovive kena baie dua vai.
JAM 5:8 Iale ke nahate kabebi halevaito negolahai hemei uve. Kosealemo Kosiveu lohoveve vaniu vuguvuguanu.
JAM 5:9 Di haokuvuia, lainaho mole vaveve molemo lougelive. Lana vaveve kateale vaholige Dilavau bae la vaveve kaovalivebene. La vaveve kaovaveve atau lohoveveu vuguvuguanu.
JAM 5:10 Di haokuvuia, belovetaeau subuta Kosive ivimo hoto louale kebia huhueveve. Beloveta keau Dilava hoto loui kemo vatehani maleito kabebiholisi negolahai lovi ke vai timale nahate nahita vai.
JAM 5:11 Nahi hilokage keau vaveve kateale vale kemo Dilavau hoesegevenu. Ige la Diobu deiada keta evialeike. Diobu keu vatehani maleito kabebiholisi negoige Dilavau gabie avuho uvuai ke tedahonu. Nahi hilokage Dilava keu ataho uvuai tedaevemale Kosive.
JAM 5:12 Di haokuvuia, hoto kebiamo hoto kou baluga. La isiviai hoto vadeu la haokuvuho louliho valiege lainaho Kosive ivi lougelive. Isi lainaho vatae kosive ivi louevei lougelive. Isito la valiho isivialiege loui kosea, “Ito, dana vai.” O la vaholiho valiege loui kosea, “Ba, di bae valivebene.” Katealemo Dilavau bae la vaveve kaovalivebene.
JAM 5:13 La vigomo atabena vatehani malema. Keho louge au guliguliai Dilava imihai. Isi la vigomo atabena vahaehoai ue dua vama. Keho louge au nogoli loui Dilava hoesehavoi.
JAM 5:14 Isi la vigomo atabena vavahanianu. Avuho louge au dubue eloda namigevege abu loholive avuho guligulilahai Dilava ivimo oele mai avuemo ehosivai.
JAM 5:15 Abuna lohoi katelahai abu uvu mai Kosivemo mavoi guligulilahage Kosivena ata ke tedahoge auna momoleai. Isi mesoho ata keu vaveve toela vage avuho guligulilahage Kosivena toelave ke ulihai.
JAM 5:16 Iale lana la vaveve toela ke daiai moleho loui guligulilahage Kosivena la hoesegevei. Ata inutolotolote kena guliguliage guligulive kena vuvuneai.
JAM 5:17 Subuta beloveta mole Ilaidia keu nahi nahate. Iale keu negoai Dilava imihai isiviholialeike veniu vatae loholiho. Ige Dilavau imilive evisi vagana abuita igaeta isi bata sigisi ke uvumo veni hanavoholinu.
JAM 5:18 Iniale au tota Dilava imihage Dilavau otogomo veni hanavonu. Ige kemo vatae onobenobeau tota ulie dua valu.
JAM 5:19 Di haokuvuia, di hoto mole louge evive. Mesoho la olena hoto seleve halei humaha toelala tiniege vaveve toela vage la molena hoto seleve loui ke haivuge kena tota hoilahai hoto seleve ehomage la hatihati humahamo ke malu. Ige Dilavana vaveveve toela bahata ulihage keu bae hatilivebene.
1PE 1:1 Iesu Keliso abostolo Bita dalike levaleva ko laheho hanavoma. Abu lahavei la nunuvege la Dielusalema halevai vata igaegae tiale ua. Botasi, Galesia, Kabadosia, Esia, Bitinia vata keve igaegaeai ui lotilu. Iale la kebia bahatahoike di levaleva ko hisaliai hanavoma.
1PE 1:2 Dilavau au isivimo la tabagevei au Munanae Tumu laovege la kemo atave tumute holilu. Iale kemo lana Iesu Keliso hoto evisi ehovage tahovena la toela ulihai. Iale di isivialeike Dilavau la huhuevei la hoesegevege lana kemo ue dua vageve.
1PE 1:3 Di isivialeike nahi nahie Kosive Iesu Keliso ke Mamae ivi hoesehavoi. Dilava keike nahiho uvu balugai uveve doga nahiovenu. Keu Iesu Keliso etuvage au hatihatimo hovelahale kemo nahi ukolikoli ke maleveve huhulahai uma.
1PE 1:4 Dilava keike au ataho onobenobe dua toelavesite malei otogoe otovenu. Onobenobe keau bae toelai uoholilivebene.
1PE 1:5 Laeau la evievimo negolahale kemo Dilavana au vuvunemo la nalieveniege vanie gabila auna la malevei onobenobe ke bahata laovei.
1PE 1:6 La onobenobe maleveve kemo vahaeholahave. Halege vaveve toelau laemo lohoge vatehani maleve. Isito lainaho ke huhulahalive. Vatehani keu bae laemo ui egealivebene.
1PE 1:7 Isito vatehani katealemo Dilavau isivialeike la evievi hilokai. La evievi keu golo nahate. Ataeabuna golou muneti igaetoale ke malei mahoge muneu uoholisege golo unahana ui. Iale ke nahate Dilavau isivialeike vatehani kemo la evievi hilokai. Ige la oleuoleu vatehani kemo dobuluviholisito negolahai uge Iesu Kelisou lohoale vani kemo Dilavana la hoesegevei la ivi tabagevei.
1PE 1:8 Laeau Iesu elehaholisito avuho isivilahai la uvu mai avuemo mavolu. Isi la aike elehaholisito vahaehove vage la vahaeho keu balugataho seleve.
1PE 1:9 Kosealemo la hilokage la la uvu mai Iesuemo mavoale kemo Dilavana bae la malevei ukolikoli laovei.
1PE 1:10 Subuta uale beloveta keau nenilahai ukolikoli ke hoto kaovai isiviai hiloka seleveage Dilavana oleve kateai au ata malevei ukolikoli ovei.
1PE 1:11 Subuta mole Dilava Munanae Tumuu beloveta kebia uvumo ui Iesu Kelisou lohoi vatehani maleveve isi au atagamo lohoveve ke haivege abu nenilahai au lohoveve vani ke kaovai isiviai hilokage Dilavana oleve kateai au ata malevei.
1PE 1:12 Dilavau subuta Keliso vaveve loui beloveta kebia haivege abu hilokage vaveve keu bae vaniabemo loholivebene. Isito nova nahie vani komo Keliso vaveveu velemanu. Ige evievi ataeau aike tiale hotoe dua loui la haivege la hoto ke evilu. Ata keau abu vuvunemo la haiveholilu. Isito Dilavau Munanae Tumu otogomo hanavoge ata keau vuvunevemo hoto ke loui la haivelu. Hoto keu hoto baluga. Iale anelu kebiata isivialeike hoto ke kaovai kemo lulelelahai.
1PE 1:13 Iale kemo negolahai la uvu hoesegeveve. Lainaho vaveve toela huhuigelive. Isito hovedevei negolahai Iesuu lohoveve ke huhulahai uve. Ilage au loholive la tedaevei la hoesegevei. Iale kemo negolahai uve.
1PE 1:14 Laeau Dilava esea. Iale Dilava hoto evisi vave. La subuta hotoe dua eviholiale kemoike la luleleholisi vaveve toela vama. Iale lainaho tota hoidevei vaveve toela ke valive.
1PE 1:15 La hohaveale Kosive keu ata tumute. Iale lata ata tumute holisi vaveve dua unaha vageve.
1PE 1:16 Kosealemo Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, “Dau ata tumute. Iale lata ata tumute holive.”
1PE 1:17 La guliguliamale kemo la Dilavaho loui kosea, “No Mama.” Iale la hilokage auna la vamale ke bahata kaovai ibina igaegae laovei. Iale la uveve kemo ke vabuhavoi vani bahata hoesehavogeve.
1PE 1:18 La hilokage Dilavau la toelae ibina vale kemo la la subuta buluve vaveve halevai vaveve dua valu. Dilavau nahie ibina vale keu balugataho. Keu moniu uoholiveve keta nahie ibina vaholinu.
1PE 1:19 Isito au moe taho keta la ibina vage la la buluve vaveve toela halevai uveve dua valu. Iale Keliso taho keu baluga. Ige Keliso vaveve keu duave unaha. Abu subuta Dilava hoesehavoliho mamoe dua hamai mahoale ke nahate avuemo vavevebe toelau uoholinu.
1PE 1:20 Subuta mole Dilavau vata vaholisito Keliso ke ebagemanu. Isi aike vanie gabi komo keu la toelaho Iesu Keliso hanavoge au vatae lohonu.
1PE 1:21 Iesu kemoike la la uvu mai Dilava omilu. Dilava keike hatihatimo etuvage au hovelahanu. Keu hovelahage Dilavau ivive ebagemage au kosive baluga holinu. Iale kemoike la la uvu mai Dilava omisi ke hemei uma.
1PE 1:22 Isi la nova hoto seleve evisi ehovai kemo la uvu hoesegevei la haokuvuho isivilahai tedaevema. Iale lainaho vaveve kateale halevalive. Isito negolahai vaveve kateale vai la haokuvu tedaeve dua vageve.
1PE 1:23 La uveve doga malelu. Uveve doga keu bae gabialivebene. Kosealemo la la neinuvuemo uveve doga ke maleholilu. Isito Dilava hoto kemoike la ke malelu. Iale Dilava hoto kena vani bahata ui tigei.
1PE 1:24 Bukae Hotou loui avoe, “Ata bahata keau kulu nahate. Ige vaveveabe keu kulue si ke nahate. Kulu kena giliage keabuna gililahai keolahai.
1PE 1:25 Isito Kosive hoto kena vani bahata ui tigei.” Bukae Hoto keu kateanu. Iale hotoe dua keike ataeau tiale loui la haivelu.
1PE 2:1 Iale kemo lainaho vaveve toela vaevegelive. Lainaho mole lobogevei mole maina mai isi mole vavamo hotoe toela lougelive.
1PE 2:2 La hilokage Kosiveu la hoesegevei la tedaevenu. Iale kemo esee gitokie vaveve ke nahate vageve. Esee gitoki keabuna vani bahata abu neinuvue amu keho isivilahagei. Ke nahate lana Dilava hotoho isivilahai kemo negolahage auna la evievimo la negotievege lana kemo lavie dua vave.
1PE 2:4 Kosive keu vani bahata umale mune tolote ke nahate. Ataeau vaveveve elehai avuho isiviholilu. Isito Dilavau vaveveve ke elehai ebagemanu. Keu ke ebagemai hilokage keu baluga. Iale Kosive loholive avuluvuta uve.
1PE 2:5 La Dilava munee tumu seleve holiale kemo lohoge au la malevei au oe tumu houi. Ige lana Iesu Keliso ivimo atave tumu holievei dubuve kemo lovilahage la vaveve keabuna Dilava nimo seleve holisi.
1PE 2:6 Katealemo Dilavau Bukae Hotomo loui avoe, “Elehave. Di Mune mole dua ebagemai Saioni tana kemo o baluga houliho mamonu. Dana Mune ke mai o hadebiho mamoito ke golomo o ke houi. Ige oleuoleu abu uvu mai Mune kemo mavoale kebia Dilavana iviabe tabagevei.”
1PE 2:7 Iale la oleuoleu la uvu mai Mune kemo mavoale la keau huhuige Mune keu mune baluga. Isito ata oleuoleu abu uvu mai Mune kemo mavoholiale keau Bukae Hoto mai selevetilu. Bukae Hoto keu loui avoe, “O houmale ataeau mune moleho isiviholisi mai mihatulu. Isito Dilavau Mune ke ebagemage keu Dilava o hadebiveve Mune holinu.”
1PE 2:8 Ige Bukae Hotou tota loui avoe, “Ataeabuna mune ke ealovai dobuluvisi.” Bukae Hoto keu kateanu. Ataeau hoto seleve evisi maholiale kemoike abu Mune ke ealovalu. Dilavau subuta vaveveabe hilokaike vaime hoto ke lounu.
1PE 2:9 Isito Dilavau la tabagevege la ata tumute holievei atave seleve holilu. Iale laeabuna Kosive hoesehavoi dubuvemo loviveve ata holive. Dilavau la hohavei la tabagevege la vavie vaveve halevai Dilava ataga duae loholu. Keu la tabagevei isivialeike la vaveveve dua loui ata haivei.
1PE 2:10 Laeau subuta Dilava ata holioholilu. Isito laeau aike atave holilu. Dilavau subuta laheho uvuai la tedaeveholinu. Isito aike au laheho uvuai la tedaevenu.
1PE 2:11 Di uvue haokuvuia, di tota laheho louge evive. Vata kou la vata seleve holioholinu. La keau vata mole ataea. Iale lainaho vatae vaveve toela huhulahai vagelive. Vaveve toela keabuna laemo uliege vani bahata la uvu aiogevegei.
1PE 2:12 Mulimulie ata kebia nimo vaveve dua unaha vageve. Ige mesoho keau laemo hotoe toela louge la vaveve dua vamale kemo hotoeabe keu bae laemo ihualivebene. Iliege Dilavau lohoveve vani kemo abuna la vaveve dua kemo Dilava hoesehavoi.
1PE 2:13 Iale nahie Kosiveu isivialeike la vatae kosive kebia hoto evisi ehovei. Katelahaime nahie vata nalimale kosive baluga Sisa ke hotota evisi.
1PE 2:14 Isi valavemo umale gamani kebia hotota evisi. Kosealemo nahie vata nalimale kosive baluga keike gamani kebia otovei isivialeike keau vaveve toela vamale kebia ibina oveito vaveve dua vamale kebia hoesegevei.
1PE 2:15 Vaveve keu Dilava isivilike. Keu isivialeike la vaveve dua vamale kemo luleleholimale ataeau la vavamo loboe hoto louge keau bae laemo ihualivebene.
1PE 2:16 Dilavau la vaveve toelamo la maleveale kemo lainaho loui kosea, “Noeabuna no isivi unaha vagei.” Isi la vaveve toela ke hogoevelive. Isito la maleveale kemo isivive unaha vageve.
1PE 2:17 Isi ata bahata hoesegeveve. Isi evievi ata bahataho isivilahai tedaeveve. Isi Dilava vabuhavoi hoesehavoi nahie vata nalimale kosive baluga Sisa keta hoesehavove.
1PE 2:18 La degomoleau kosive degomolemo lovilahama. Iale kebia hoesegevei hotoeabe evisi ehoveve. Kosive kebia degomoleau ata hoesegevemale ataea. Isege degomoleau ata aiogevemale ataea. Iale lainaho kosive dua kebia unaha hoto evisi isiviabe valive. Isito kosive kebia bahata hotoeabe evisi isiviabe vave.
1PE 2:19 Lana kosive toela kebiamo heiata vatehani maleale ke huhuholisito Dilava isivi huhulahai vatehani kemo negoige Dilavana la hoesegevei.
1PE 2:20 Isito lana vaveve toela vai kemo vatehani malege Dilavau bae la hoesegevelivebene. Lana vaveve dua vai kemo vatehani malege Dilavana la hoesegevei.
1PE 2:21 La kateale valiholike Dilavau la hohavenu. Kosealemo Keliso biageu laheho vatehani maleale kemo Dilavau isivialeike Kelisou vale ke nahate lata vave.
1PE 2:22 Keliso keu vavevebe toela vaholinu. Isi loboe hoto louholinu.
1PE 2:23 Ataeau hotoe toela avuho louge keu hotoeabe ibina abuho louholinu. Isi ataeau vatehani omige keu hoto koseale louholinu. “Dana bae la vale ko ibina vai.” Keu kateale louholisito loui avoe, “Dilava keu inutolotolote Kosive. Iale auna bae la daemo vale ke ibina vai la aiogevei.”
1PE 2:24 Keliso keu idie domo hatige Dilavau nahie vaveve toela bahata malei avuemo mamoi isiviale nahi vaveve toela halevai vaveve inutolotolote vai. Au vatehani maleale kemo nahi ue dua valu.
1PE 2:25 La keau subuta mamoeau tebulahale ke nahate. Ige Iesu keu mamoe nibievemale ata nahate. Iale la hoidevei lohoi ehovage keu la uvu hoesegevei la nibievema.
1PE 3:1 Di hoto mole louge evive. Keatea, la kolivue hoto evisi ehoveve. Mesoho la kolivu degomoleau Dilava hoto eviholimale kebiaho lainaho hoto isute lougelive.
1PE 3:2 Isito hotoeabe evisi vaveve dua vai kebia hoesegevege abuna la vaveve ke elehai kemo abuta Dilava hoto evisi ehovai.
1PE 3:3 Keatea, lainaho huhulahai kosea, “Noeabuna no vavae elehilehi kemo no kolivu hoesegevei. Noeabuna kina bisi haue dua no vavamo hatui ogoe dua vai kemo no kolivu hoesegevei.” Lainaho kateale valive.
1PE 3:4 Kate halevaito la uvue vaveve kemo la kolivu hoesegeveve. Abuho itumu halevaito tobekalahai abuhi uve. Kosealemo vavae elehilehi vaveve keu bae ui tigelivebene. Isito uvue vaveve kena vani bahata ui tigei. Ige Dilavana la vaveve ke elehai loui kosea, “Vaveve katealeu duave baluga.”
1PE 3:5 Subuta keateau vaveve toela vaholimale keau abu uvu malei Dilava omiale keau vaveve kateale vai abu kolivue hoto evisi ehovema.
1PE 3:6 Subuta keate mole Sela keu kateanu. Keu au kolia Ebalahamu hoto evisi avuho loui avoe, “Di kosive.” Lana ke nahate vai vaveve dua unahamo la kolivu hoesegevege la vaveve kena Sela vaveve nahate holisi. Ige la bae kemo mole vabugevelivebene.
1PE 3:7 Ige malahaea, lata la keate hoesegevei abuhi ue dua vave. La keau negolahalu. Isito la keate keau negoholilu. Iale kebia hoesegevei abuhi ue dua vave. Kosealemo Dilavau la ukolikoli maleveve louale ke abuta malei. Isito lana kateholisito molehi ugologololahage Dilavau bae la imili ke evilivebene.
1PE 3:8 Hoto ke gabi di louge la bahata evive. Uvu igaemo molehi igaetolahai uve. Laeau bahata evievi ataea. Iale moleho uvulahai mole tedaeveve. Isi la ebika tatolevei mole hoesegeveve.
1PE 3:9 Ataeau vaveve toela laemo vage lainaho ke ibina abuemo valive. Isi mesoho abu laheho hotoe toela louge lainaho hotoeabe toela ke ibina valive. Isito ke ibinaho hotoe dua loui hoesegeveve. Kosealemo Dilavau nahie hohavei isivialeike nahi vaveve dua kateale vai. Ilive elike ke ibinaho au nahie hoesegevei.
1PE 3:10 Bukae Hotou kemo loui avoe, “Ata oleuoleu isiviai ue dua valiho valiege hotoe toela lou halevai ata lobogeve halevai.
1PE 3:11 Abu vaveve toela ke halevai vaveve dua unaha vai. Isi uveve dua unaha kaovai kemo negolahai.
1PE 3:12 Kosealemo Kosiveu vani bahata inutolotolote ata kebia nibievei imiliabe ke evima. Isito auna vaveve toela vamale kebia halevei imiliabe evilivebene.”
1PE 3:13 Bukae Hoto keu kateai lounu. Iale la oleuoleu vaveve dua valiho isivi balugage atabeu bae la aiogevelivebene.
1PE 3:14 Isito mesoho la vaveve dua vage ataeau kemo vatehani laovege keta duave. Abu kateige vahaeholahave. Lainaho kebia vabugevei abu laemo onole vaveve huhulahalive.
1PE 3:15 Isito nahie Kosive Iesu Keliso ke igae vabuhavoi hoesehavove. Ige elike vani mole ataeau la la uvu mai Iesuemo mavoi hemei umale kemo la belagevege hotoe dua loui neniai namigevei haiveve.
1PE 3:16 Lainaho isuta kebia namigevelive. Isito saiavoi abuho loui hoesegeveve. Laeau Keliso ehovamale ataea. Iale la uvu la vaveve hoesegeveve. Ige elike ataeau laheho heiata hotoe toela louale keau gabie la vaveve dua elehai abu louale ke huhulahai matilahai.
1PE 3:17 Nahi Dilava isivi vai kemo vatehani malege keu duave. Isito nahi vaveve toela vai kemo vatehani malege keu toelanu.
1PE 3:18 Keliso keu ata bahata toela ibinahoike au tava igae hatinu. Keu inutolotolote ata. Isege nahiau atae toelaea. Iale keu au hatihati kemo nahi holoevei lohoge Dilavau nahi malevenu. Ataeau Keliso hamage hatinu. Isito hovelahai tota au munana malenu.
1PE 3:19 Keu vatae lohoholisege munanaveu subuta vani mole Noa uvumo holomage au hotove loui ataeau vaveve toelamo dibulale nahate vale kebia haivenu. Noau bouti baluga housege Dilavau ata kebia hemevei ui isiviale abu hoidevei ehovai. Isito abu hotove eviholige Dilavau e baluga hanavoge boutimo uale ata eiti (8) unahaeau e kemo haluviholilu.
1PE 3:21 Vaveve kemo nahi hilokage nahi babatisoamale keu ke nahate. Nahi e uvumo tiale keu hatiale ke nahate. Isi emo hovedeveale keu Iesu hatai hovelahale ke nahate. Nahi e uvumo tiale keu nahie vava unaha nahi totoholilu. Isito nahiabuna huhue dua vai loui kosea, “Dilavana no toela ulihai.” Nahiabuna huhuihuhui kateale huhulahai emolahage Dilavana nahie toela ulihai nahi malevei.
1PE 3:22 Iesu keu otogoe tiale Dilava ada inuteveatae ugulamonu. Keu keve aike ugulamoi anelu bahata nalievei otogoe umale kosive bahata kebia nalievema.
1PE 4:1 Iesu keu vatae lohoale vatehani malenu. Iale lata au huhuale ke nahate huhulahai negolahave. Di louale keu koseanu. Oleuoleu abu evievimo vatehani maleale kebiamo vaveve toelau bae negoalivebene.
1PE 4:2 Katealemo vatehani maleale laeau lainaho vatae vaveve ke huhulahai vavae isivi keta vagelive. Isito aike hovedevei Dilava isivi unaha vageve.
1PE 4:3 Atae toela keabuna abu isivi unaha vai vaveve toela vagei. Iale la subuta abu vamale ke nahate vama. La huhuihuhuie toela huhulahai keate huhuevei e toela isi teibalahai lovi baluga vai kemo e toela isi loboe dilava hoesegevema.
1PE 4:4 La subuta katelahalu. Isito la aike atae toela kebia halevei vaveve toela kateale vaeveholima. Ige ata keau la uveve ke elehai kemo vikolahai hotoe toela loui la aiogevema.
1PE 4:5 Isito lainaho ke huhulahalive. Kosealemo Dilavau nita umale isi haluvimale kebia vaveve kaovaveve vaniu vuguvuguanu. Iale vani kemo ata keabuna bae abu vamale ke ihu loui Dilava namihai.
1PE 4:6 Dilavana bae vanie gabila haluviale isi nita uale kebia vaveve kaovai. Katealemoike au au hotoe dua ke mai ata bahata haivei isiviale hotove kemo haluviale isi nita uale nahi bahata Dilava uveve nahate vai.
1PE 4:7 Vata kou gabiveveu vuguvuguanu. Ialelua huhue dua vai la ebika nenigevei guligulilahave.
1PE 4:8 Di isivi balugaleike la moleho isivilahai mole tedaeve dua vai. Kosealemo la moleho isiviale kemo la bae vaveve toela vai mole aiogevelivebene.
1PE 4:9 Isi di isivialeike evievi ataeau la oe lohoge lainaho kemo hoto loui itumulahalive. Isito kebia malevei o hatueveve.
1PE 4:10 Kosealemo Dilavau ata hoesegevelive vuvune igaegae laovenu. Iale vuvuneve kemo ata bahataho vaveve duamo mole tedaeve unaha vageve.
1PE 4:11 Di isiviale Dilavau olemebia ata haiveveve vuvune oveale kebiau hotove ke unaha loui ata haivei. Isi Dilavau olemebia ata tedaeveveve vuvune oveale kebiau Dilava vuvune kemo ata tedaeve dua vai. Vaveve dua katealemo ataeabuna Iesu Keliso ivimo Dilava ivi ebagevai hoesehavoi. Avuemoike ataga isi vuvune bahata keabuna vani baita ui tigei. Hoto seleveike.
1PE 4:12 Di uvue haokuvuia, di hoto mole louge evive. La aike vatehani malemale kemo lainaho vikolahai loui kosea, “Osialemoike no vatehani ko malema.” Lainaho kemo dolodololahalive.
1PE 4:13 Isito kemo vahaeholahave. Kosealemo Iesu Kelisou vatehani maleale ke nahateike la ke malelu. Iniege Iesuu au atagamo tota dobai lohoge la vahaeho kena balugatahoai.
1PE 4:14 La Iesu Keliso ehovamale kemo ataeau hotoe toela loui la aiogevege vahaeholahave. Abu katelahage la kemo hilokage Dilava Munanae Tumu atagateu laemo ua.
1PE 4:15 Di isiviholialeike laeau ata havei vavololahai mole vavevemo hoto loui vaveve toela kateale valiho. La kateale vai kemo vatehani malege keu evievi atae vaveve holioholinu.
1PE 4:16 Isito la evievi ata holiale kemo vatehani malege keu duave. Lainaho vatehani ke maleliho vabulahagelive. Isito la Keliso ivi male kemo vahaeholahai Dilava hoesehavove.
1PE 4:17 Dilavau atae vaveve kaovaveve vaniu vuguvuguanu. Auna vasohuta nahie vaveve kaovai. Isito ke iae hotove dua eviholimale keabuna osioi. Keabuna ibina toela baluga malei.
1PE 4:18 Hoto kemo Bukae Hotou loui avoe, “Dilavau ata inutolotolote maleveveve keu toloanu. Iale auna oleve kateai vaveve toela vai Dilava hilokaholiale kebia malevei.”
1PE 4:19 Bukae Hoto keu kateai lounu. Iale la oleuoleu Dilava isivimo vatehani maleale lana la vaveve duamo negolahai onobenobe bahata vaeveale Kosive ke igae huhulahai uve. Lana katelahage au louale kemo au bae la halevelivebene. Isito auna la malevei.
1PE 5:1 Dubue elodaea, di laheho hoto mole louge evive. Dau data dubue eloda daliko. Iesu Kelisou idie domo vatehani maleale ke di elehanu. Iale auna au atagamo lohoge dana avuti igaetoai ui.
1PE 5:2 Laeau Dilava ata nalievemale ataea. Dilavau la otoveale lana la ekalesia kebia nalieve tumu vave. Dilavau isivialeike la la uvu mai lovi kemo mavoi nenilahai ke vai. Lainaho moni maleveve ke unaha huhulahai lovi ke valive. Isito la uvu bahata mai lovi kemo mavoi lovilahave.
1PE 5:3 Dilavau la otovege la ata kebia nalievemalemo lainaho la ebika tabagevei loui kosea, “Noeau baluga.” Isito kebia nimo nenilahai lovilahage abu la vaveve ke elehai ke nahate vai.
1PE 5:4 Lana katelahalage ekalesia nalievemale Kosive baluga kena lohoniege vani bahata umale hanogoe dua malei laovei.
1PE 5:5 Malaha dogaea, di laheho hoto mole louge evive. Lata evievite kosive kebia hoto evisi vave. Lainaho la ebika tabagevelive. Isito mole hoto evisi mole hoesegeveve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleuoleu abu ebika tabageveholiale kebia Dilavana au uvu ovei negotievei. Isito ata oleuoleu abu ebia tabageveale kebia Dilavau bae au uvu ovei kebia negotievelivebene.”
1PE 5:6 Iale lainaho la ebika tabagevelive. Isito Dilava adae vuvune ke valamo ugeve. Lana katelahage gabie vani molemo Dilavana la tabagevei.
1PE 5:7 La ono mole huhuige la uvumo isuale ke loui Dilava namihave. Kosealemo keu la nibievemale ata.
1PE 5:8 Isito la aiogevemale Setene keu ovo aihanite laioni ke nahate. Keu vani bahata la maleveho ohanoma. Iale kemo la ebika nibie tumu vave.
1PE 5:9 Ige Seteneu lae lohoge lainaho hotove malive. Isito la evievimo negolahave. Kosealemo la hilokage vata bahatae evievi ataeau la vatehani maleale ke nahate abuta malema.
1PE 5:10 La vatehani malemale keu bae gabie egealivebene. Isito ke iae Dilavana la bahata malevei la hoesegevei. Dilavau au uvu laovei la hohavei isivialeike la talive otogoe atagavemo Iesuluvuta igaetolahai ui. Iale vatehani ke iae Dilavana la malevei negotievege lana ue dua vave.
1PE 5:11 Vuvuneve kena vani bahata ui tigei. Hoto seleveike.
1PE 5:12 Di hoto ko bahata lousege evievi ata mole Sailasiu hisalianu. Ata keu evievite ata. Di hoto ko loui laheho hanavoi isivialeike la negotievei. Dilavau ata hoesegevemale hoto seleveike di loui la haivema. Iale di laheho louale hoto ko evisi la evievimo negolahave.
1PE 5:13 Babuloni ekalesiaeau laheho abu vahaeho hoto hanavoi loui avoe, “Lana duave.” Dilavau lata kebiata tabagevege la bahata evievi ata holilu. Ige di mo mole Maka keta au vahaeho hoto laheho hanavonu.
1PE 5:14 Iale di isiviale mole vahaeho vai mole hoesegeveve. La Iesu Keliso ata holiale kemo di isiviale uveve dua unaha vai ugeve. Di hotou kemo kateai ua.
2PE 1:1 Iesu Keliso lovi vamale abostolo Saimoni Bita dalike laheho levaleva ko hisaliai hanavoma. Laeau no evievi ke nahate vama. Evievi keu nahiemo baluga. Nahie Dilava Iesu Keliso keu nahi tedaevemale Kosive. Keu inutolotolote ata. Iale kemoike nahi evievite ata holilu.
2PE 1:2 Laeau Dilava isi nahie Kosive Iesu Keliso kebia vavevemo lulelelahalu. Iale di isivialeike Dilavau la huhuevei la hoesegevege kemo negolahai uveve dua vageve.
2PE 1:3 Nahi Dilava vavevemo lulelelahage Dilavau au vuvunemo nahi negotieveale kemo nahiabuna Dilava uveve nahate vai. Dilavau nahie hohavei isivialeike nahi avuluvuta igaetolahai atagavemo ui atae dua holisi.
2PE 1:4 Dilavau au vuvunemo hotoe dua nahiho louale kemo nahiabuna vatae vaveve toela ke aehai vaveve dua vai Dilavaluvuta ui avu nahate vai.
2PE 1:5 Dilavau naniho kateale valemo la evievi kemo vasohuta negolahai vaveve dua vave. Isi emo Dilava vavevemo lulelelahavevemo negolahave.
2PE 1:6 Isi emo la vavae isive vaholiveve kemo negolahave. Isi emo vaveve toelamo negolahaveve ke kabebihavove. Isi emo Dilava vaveve nahate vave.
2PE 1:7 Isi emo la haokuvuho isivilahai mole tedaeveveve kemo negolahave. Isi ata bahataho isivilahai kebia tedaeveve.
2PE 1:8 Lana vaveve katealebiamo negolahaliege lana nahie Kosive Iesu Keliso ke lulelemo balugai lovive ke vae dua vave.
2PE 1:9 Isito ata oleuoleu vaveve kebia nahate vaholiale keau ni kedute kebia nahate. Dilavau kebia vaveve toela ulihale ke keau elehaholisi momahavoi vaveve dua kateale vaeveholima.
2PE 1:10 Iale di haokuvuia, lainaho kebia nahate valive. Isito Dilavau la hohavei la tabageveale kemo negolahai vaveve dua vave. La kemo negolahaliege la bae la evievimo dobuluvilivebene.
2PE 1:11 Lana katelahage Dilavana laheho humaha alavoge lana nahie Kosive Iesu Keliso ke matamae doga keve teve. Iesu keike nahi tedaevei nahi malevenu. Iale kena vani bahata au matama keve la nalieve dua vagei.
2PE 1:12 Di aike laheho hoto seleve louale ke la subuta evisi mage keu laemo negoanu. Isito dana vani bahata hoto ke laheho loui la haivegei.
2PE 1:13 Di huhuige di la namigevege la ke huhulahai vage duave. Kosealemo di bae lahehi ui egealivebene.
2PE 1:14 Di hilokage di hativeve vaniu vuguvuguanu. Nahie Kosive Iesu Keliso keu di hativeve ke loui di namihale kemoike di hilokage dana aike hatai.
2PE 1:15 Iale di isivialeike negoai hoto ko loui la haiveito hatisege ke iae di hoto ke huhulahai vani bahata vageve.
2PE 1:16 No heiata no lulelemo tenia loumale nahate vai Iesu deiada ko loui la namigeveholilu. Isito no no nitela vuvuneve vaveve elehaike vaime la namigevei kosea, “Nahie Kosive Iesu Keliso kena au vuvunemo dobai lohoi.”
2PE 1:17 No hoto ko heiata louholilu. Isito no tana keve ui elehasege ataga moleu otogomo dobai Iesuemo lohonu. Ataga keu ataga nimole. Iale ataga kemo hoto moleu loui avoe, “Kou di uvue mo igae. Iale di ko vahaeho vanu.” Dilavau hoto kemo Iesu ivi ebagemage no evilu.
2PE 1:18 Tana tumuteve no unahaeau Iesuluvuta usege hoto keu otogomo dobai lohonu.
2PE 1:19 No ke evisi hilokage subuta belovetaeau louale hoto keu hoto seleve. Iale la nenilahai hoto ke evige duave. Kosealemo hoto keu lameba nahate. Iale novae vani kou vavi nahate. Lana hoto ke evie dua valage gabie vani mole vae alalami didi kena velemage vaviu uoholisege vana alamoi. Ke nahate Iesuu lohoge nahiabuna atagave elehai.
2PE 1:20 Iale di hoto mole louge evive. Hoto kou hoto baluga. Subuta belovetaeau gabie vaveve louale ke atabeu bae au lulelemo hoto ke ihu kaovai hilokalivebene.
2PE 1:21 Kosealemo beloveta keau abu lulelemo gabie vaveve ke louholilu. Isito Munanae Tumuu kebia uvumo holomai kebia negotieveike vage abu Dilava hoto ke loulu.
2PE 2:1 Subuta ata kebia vigomo loboe beloveta degomoleau ua. Ige la kebiatamo loboe beloveta degomole abuna lohoi. Keabuna loholiege abuho hatiale Iesu ke vovohoi. Keau bae Iesu vaveve seleve loulivebene. Isito abuna vaveve ke vavala tai loboe hoto loui la haivei. Katealemo Dilavana kebia bahata havehatuge abuna solekavesite uoholisi.
2PE 2:2 Isito ata moagaeabuna kebia hoto mai vaveveabe toela vaevei. Vaveveabe kemo ataeabuna hoto seleve ke hehavoi kemo hotoe toela loui.
2PE 2:3 Loboe beloveta keau moniho isivilahamale ataea. Iale keabuna abu kinamo hoto loui la lobogevei laemo moni malei. Dilavau subuta loui avoe, “Vaveve kateimale vamale kebia ibina dana ovei.” Dilavau hoto ke louale kemo aiogeveveveu vuguvuguanu.
2PE 2:4 Anelu degomoleau subuta vaveve toela vale kebia ibina Dilavana ovei. Keau vaveve toela vage Dilavau kebia malevei matamae toelae hanavenu. Keu seimita kebia umudievei malevei Seteneu umale matamae loe otovenu. Iale keabuna keve ulage Dilavana bae kebia vaveve kaovai ibinaeabe ovei.
2PE 2:5 Subuta Noa vani kemo ataeau vaveve toela valage Dilavau ibinaeabe ovenu. Vani kemo eu lavui vata bahata bamuge Dilava ehovaholimale keau bahata haluvihatulu. Isege Noau hoto inutolotolote loui ata haivemale keu au ese seveni (7) holoevei abuhi bouti uvue ua.
2PE 2:6 Subuta Sodoma ataeau Gomola atahi vaveve toela valage Dilavau ibinaeabe ovei vene hanavoge keu dobai oeabe mahoge ata bahataeau haluvisi gabilahalu. Iale kemo nahiabuna hilokage Dilava ehovaholimale keabuna ibina kateale malei.
2PE 2:7 Vani kemo inutolotolote ata mole Lotau ua. Keu vani bahata ata kebia vaveve toela elehanata kabebiabe vanu. Ige Dilavau ata kebia aiogeveito Lota tedahoge keu vene kemo lahaholinu.
2PE 2:8 Vaveve dua vamale ata keu vani bahata kebiahi unata vaveveabe toela elehai hotoeabe toela evinata kabebiabe vanu.
2PE 2:9 Subuta vaveve katealemo nahi hilokage Dilavana vaveve toelamo atae dua malevei hoesegevei. Isito vaveve toela vamale kebia auna malevei otoveniege gabie atae vaveve kaovamale vani kela ibinaeabe ovei.
2PE 2:10 Vani kela ata oleuoleu abu vavae isivi unaha vai Dilava hoto kabebihavoi isivive vaholiale kebia Dilavana vatehani toela ovei. Keau katelahai abu ebika malei hatuevei anelue toelaeau subuta vatae lohoale kebia vabugeveholisito kebia hehavei vavaeabemo hotoe toela louma.
2PE 2:11 Isito Dilava aneluiau beloveta kebia evigeveale keau kateholima. Dilava anelu keau vuvunetea. Isito keau bae Dilava nimo anelue toela kebia hehavei abuho hotoe toela loulivebene.
2PE 2:12 Loboe beloveta keau botoe mesia ke nahate. Ataeabuna mavi beige mesiaeabuna kemo holoeavoge ataeabuna kebia malei havei. Iale beloveta keau luleleholisito vaveve kateale vai anelu aiogeveale kemo Dilavana kebia ibina toela ovei aiogevege abuna uoholisi.
2PE 2:13 Ata keau vaveve toela vai ata aiogevemale ke ibina Dilavana vai vatehani ovei. Vaveveabe keu koseanu. Keau bae ata matigevelivebene. Keau onoleho isiviai valiege abuna vavi vani kemo abu isivi unaha vai. Keau katelahaito abu vaveve mahogovai lohoi lahehi igaetoai lovi ige la loui kosea, “Kobia vaveveu mesoho duave.” Isito kebia vaveve toela balugau ua.
2PE 2:14 Ata keau vani bahata teiba unaha huhulahama. Keau ke halevaholisito vani bahata ke kaovama. Keabuna katelahai keate degomole uvuiabeu vaveve toelamo toloholiale kebia lobogevege keabuna hotoeabe evisi isiviabe vagei. Keau katelahai abu haokuvue kunaita elegevei huhulahamale kemo ke unaha huhuevema. Keau vaveve kateale vamalemo Dilava itumu baluga ke valamo ua.
2PE 2:15 Ata keau humaha seleve halevai tebulahalu. Vaveveabe keu Boso mo Baelamu vaveve ke nahate. Baelamu keu Dilava beloveta. Isito keu moni huhu balugai isivialeike vaveve toela vai kemo moni baluga malei.
2PE 2:16 Iale keu kateilage donikiveu avuho loui avoe, “Ainaho vaveve kateale valive.” Dilavau doniki aimo hoto kateale louge beloveta keu vaveve toela ke halenu.
2PE 2:17 Loboe beloveta keau eu seliai uoholiale ke nahate. Isi helukau lohoge goeu solekai lotai uoholiale ke nahate. Vaveveabe keau Dilava nimo ihuoholige Dilavau abuho matama mole lo seleveale ke ebagemanu.
2PE 2:18 Keau atae vudimo abu vaveve vamale hoto loui abu ebika tabagevema. Ige ata oleuoleu isiviai vaveve toela halevai vaveve dua valiho vage keabuna vavae isivi toela loui uvuiabe isi isiviale abu vaveveabe ke nahate vai.
2PE 2:19 Keau ata namigevei avoe, “Lana no hoto eviliege la isivi unaha vageve.” Keau katelahaito abuta abu isivi unaha vaholisito vaveve toelae isivi unaha vama. La hilokage ata oleu vaveve onole vamale keu keho mole holinu. Kosealemo vaveve toela keu ke laho seleveanu.
2PE 2:20 Isito mesoho ata oleuoleu nahie maleveale Kosive Iesu Keliso ke hoto evisi vatae vaveve toela halevei vaveve dua vaito hoidevei abu subuta vamale ke nahate tota vage keu toloanu. Keabuna bae oleve kateai tota Iesu ehovai.
2PE 2:21 Keau Keliso vaveve dua hilokaholisito abu isivi unaha vage keu toela seleve holioholinu. Isito keau ke hilokaito hoidevei menaka tumute ke halevai abu ia mai omige keu toela seleveanu.
2PE 2:22 Ata kebia vaveve keu toe vaveve nahate. Tona edoaito tota au edo ke isi. Ige vaveveabe mole keu ovo nahate. Ataeabuna ovo emogevege keabuna tota tiliege aeamamo aeamai.
2PE 3:1 Di uvue haokuvuia, di subuta laheho levaleva mole hanavonu. Iale tota nova moleike di ko hisaliai hanavoma. Di ko hanavoi isivialeike la haivege la subuta eviale ke huhulahai kemo lulelelahai.
2PE 3:2 Di isivialeike Dilava belovetaeau subuta louale hotoeabe ke huhulahave. Isi di isiviale abostoloeau lohoale nahie toelamo nahie maleveale Kosive Iesu ke hoto loui la haiveale hoto keta huhulahave.
2PE 3:3 Di isiviai vasohuta hoto kemo hoto mole loui la haivei. La hilokage vanie gabila loboe ataeabuna loholiege hoto seleve ke hehavoi abu isivi unaha vai vaveve toela unaha vagei.
2PE 3:4 Ata keabuna laheho loui kosea, “La Kosiveu loui avoe, ‘Dana tota hoilahai lohoi.’ Iale Kosive keike olete. No ke elehaholilu. Vata kou usege no buluveau haluvisi lohoale keike kou nova noemo lohonu. Vata ko vaveveu ekovehaholisito keu vani bahata ui tima.” Loboe ata keabuna laheho hoto kateale loui.
2PE 3:5 Isito keau isiviholilu Dilavau subuta vale ke huhulahai kemo lulelelahaliho. Nahi hilokage Dilavau louge otogou vatati ua. Ige au louge e kemo vatau velemai lohoi vata holisi ua.
2PE 3:6 Iale kemoike vani mole Dilavau louge eu lavui vata bamuge ata bahata haluvilu.
2PE 3:7 Nahi aike elehage otogou vatati ua. Iale gabie Dilavana tota louge hotove unahamo venena vatata otogota bahata mahoevei gabiai. Ige vani kemo Dilavana atae toela kebia vaveve abuemo kaovai bahata aiogevei.
2PE 3:8 Di uvue haokuvuia, di hoto mole louge lainaho hoto ke momahavolive. Dilava nimo vanie ni igae keu vagana uani taoseni (1,000) ke nahate. Ige uani taoseni (1,000) vagana keau Dilava nimo vanie ni igae nahate.
2PE 3:9 Dilavau bae au onole louale ke halelivebene. Atae toela keau huhulahai avoe, “Dilavau bae no vaveve toela kaovalivebene.” Kebia huhuihuhui keu toelanu. Kosealemo Dilavau vesokale keu koseanu. Keu isiviholinu solekai ata aiogeveliho. Isito isivialeike hemei usege ataeau vaveve toela halevai avue lohoi. Kemoike au solekai atae vaveve kaovaliho lohoholinu.
2PE 3:10 Iesu lohoveve keu koseanu. Ataeau ladevesege vavolo atau lohoale vavoloale ke nahate Kosive kena lohoi. Ige vani kemo otogona dikolahai vutoge otogo isi otogomo umale keabuna bahata venemo ladevei uoholisi. Ige vata isi vatamo umale kebiatana uoholisi.
2PE 3:11 Onobenobe bahata keabuna uoholisi. Iale lana oleve katelahave. Onobenobe kebia huhueve halevaito Dilava igae huhulahai vaveveve nahate vave.
2PE 3:12 Lana katelahai vani ke hemei uime la vaveve hoesegevege Dilava vani kena solekai lohoi. Vani kela otogona lahai uoholisi. Ige vuvuneve kemo otogomo umale keabuna debisalahai uoholisi.
2PE 3:13 Isege otogoe doga isi vatae doga keabuna lovoeabe mai. Dilavau subuta loui avoe, “Vaveve inutolotolote vamale ata keabuna matamae doga keve ui.” Iale Dilavau nahiho louale keike nahi aike ke hemei uma.
2PE 3:14 Iale di uvue haokuvuia, vani ke hemei uime la vaveve hoesegevei Dilava nimo vaveve dua vave. Lana katelahaliege Dilavaluvuta ue dua vave.
2PE 3:15 Ko huhulahave. Nahie Kosiveu solekai atae vaveve kaovaholiale keu koseanu. Keu isivialeike ataeau abu vaveve toela halevai avue hoidevege au malevei. Kemoike au solekai lohoholinu. Hoto ke nahateike nahie haoka Bolou hisaliai laheho hanavonu. Keu au lulelemo ke hisaliholinu. Isito Dilavau lulele omilike vage au ke hisaliai laheho hanavonu.
2PE 3:16 Bolou au levaleva bahatamo hoto kateale hisalianu. Bolo levaleva kebiamo hoto degomoleau hoto tolotea. Nahi bae solekai ke ihu hilokalivebene. Ige ata degomoleau luleleholiale keabuna hoto ke ihu kaovai ihuve ke loulivebene. Isito abu isivie hoto loui ata lobogevei haivegei. Keau Bukae Hoto degomoletamo katelahama. Iale vaveveabe kemo Dilavana aiogevege abuna uoholisi.
2PE 3:17 Isito di uvue haokuvuia, di laheho louale hoto ke laeau subuta evisi hilokalu. Iale kemo negolahai la ebika nenigeveve. La katelahage loboe ata keau bae la lobogevei la malevelivebene. Isito lana la evievi kemo negolahai uve.
2PE 3:18 Lana vani bahata katelahai nahie maleveale Kosive Iesu Keliso ke lulelemo negolahage auna la huhuevei la hoesegevei. Iale nahi vani bahata ke hoesehavogei. Hoto seleveike.
1JO 1:1 No levaleva ko hisaliai isiviale ata moleu ukolikolie hoto noheho louale ke hoto laheho loui. Subuta vatau uoholisege ata keu ua. Iale keu lohoale noheho louge no hotove evisi vavave levei no nitela elehalu.
1JO 1:2 Ukolikolie ata keu au Mamati uniale ukolikolie hoto mai lohoge no ke elehaike vaime hotove ko loui la namigevema.
1JO 1:3 No ke elehai hotove evilike vaime hoto ko loui la namigevei isivialeike nahi bahata Iesu Keliso isi Mamave kebiahi igaetolahai vahaeholahai.
1JO 1:4 No ko hisaliai hanavoi isivialeike la vahaeho keu balugai.
1JO 1:5 Ata keu noheho louale hotoike ko no la namigevege evive. Avoe, “Dilava keu atagae biage. Kemo vavie vavevebehameu uoholinu.”
1JO 1:6 Iale mesoho nahi loui kosea, “Noeau Dilavaluvuta igaetolahalu.” Nahi kateale louito nahi sohu vavie vavevemo uge nahie hoto nahie vaveve keau lobo unaha.
1JO 1:7 Isito mesoho nahiau Dilavau atagamo uale ke nahate valiege nahiabuna molehi igaetolahai vahaeholahai. Nahiabuna katelahage Dilava mo Iesu kena au tahota nahie vaveve toela bahata ulihai.
1JO 1:8 Mesoho nahi loui kosea, “Noemo toelabeu uoholinu.” Nahi katelahaliege nahie ebikaike nahi ke lobogevema. Ige kemo hoto seleveu nahiemo uoholinu.
1JO 1:9 Isito nahi nahie vaveve ke loui Dilava imihage auna nahie toela ulihai. Kosealemo keu inutolotolote. Iale au vadeu louale kemo auna nahie vaveve toela bahata nahi vamale ke ulihage nahie uvu kena dua vai.
1JO 1:10 Isi mesoho nahi loui kosea, “Noeau vaveve toela vaholilu.” Nahi katelahaliege kemo nahi Dilava lobohavoma. Ige hotove keu nahie uvumo uoholinu. Kosealemo keu loui avoe, “Ata bahataeau vaveve toela valu.”
1JO 2:1 Di esea, di laheho ko hisaliai isiviholialeike la vaveve toela valiho. Isito ata olena vaveve toela vage inutolotolote Iesu Kelisona avuho Dilava namihage au bae ata kemo kotae hoto loulivebene.
1JO 2:2 Iesu hatiale kemo Dilavana nahie toela bahata ulihai. Iesu keu nahie toela unahaho hatioholinu. Isito vatae ata bahatae toela ibinahoike au hatinu.
1JO 2:3 Iale nahiabuna Dilava menaka ehovaliege seleveta nahiabuna loui kosea, “Noeau Dilava ataea.”
1JO 2:4 Ige mesoho ata moleu huhuai loui kosea, “Dau Dilava ata.” Isito keu Dilava menaka ehomaholiniege ata kateale keu loboe ata. Ata katealemo hoto seleveu uoholinu.
1JO 2:5 Isito oleuoleu hotove evisi ehovale keau seleveta avuho isivilahalu. Iale oleuoleu Iesu vaveve nahate valiege abuna hilokage seleveta Dilavau abuhi ua.
1JO 2:7 Di haokuvuia, di hoto ko laheho hisaliale kou dogave holioholinu. Abu subuta ko loui la namigevege la eviale keike di tota ko hisaliama.
1JO 2:8 Isito di hoto ko laheho hisaliale kou dogave. Iale ataeabuna Iesuu vale ke evisi la vale ke elehai hilokage hoto kou seleve. Iesuu lohoge vavie vuvuneu uoholisege ataga seleveu velemanu.
1JO 2:9 Iale oleuoleu loui kosea, “Dau atagae ata.” Isito au haoka aiohavoale keu sohu vavimo ua.
1JO 2:10 Isito oleuoleu au haokaho isiviai tedahoale keu atagamo ua. Katealemo vaveveve keu bae au haokae evievi aiohavoge dobalivebene.
1JO 2:11 Isito oleuoleu au haoka aiohavoale keu sohu vavimo ua. Vaveveveu vavi nahate nive bamuge au vaveve dua hilokaholisito vavimo timale nahate vama.
1JO 2:12 Di esea, Dilavau Iesu ivimo la toela ulihaike vage di hoto ko laheho hisalianu.
1JO 2:13 Kosivea, subuta ui lohomale Kosive ke la hilokaike vage di hoto ko laheho hisalianu. Isi malaha dogaea, la negolahai Setene vaveve ke haliohatuike vage di hoto ko laheho hisalianu.
1JO 2:14 Di esea, laeau nahie Mama ke hilokaike vage di hoto ko laheho hisalianu. Kosivea, subuta ui lohomale Kosive ke la hilokaike vage di hoto ko laheho hisalianu. Isi malaha dogaea, la negolahage Dilava hotou la uvumo uge la Setene vaveve ke haliohatuike vage di hoto ko hisalianu.
1JO 2:15 Lainaho vatae onobenobe huhulahai la uvu mai avuemo mavolive. Lana katelahaliege bae Dilavaho isivilahalivebene.
1JO 2:16 Kosealemo onobenobe bahata keau vatae vaveve unaha. Iale ataeabuna vavae isivi vai nie toela vai abu ebika tabagevei loui kosea, “Noeau ivitea.” Vaveve katealeau nahie Mamaemo lohoholilu. Isito vaveve keau bahata vatae vaveve unaha.
1JO 2:17 Vatae onobenobe ataeau abuho isivilahamale keabuna bahata uoholisi. Isito ata oleteau Dilava isivi vamale keabuna vani bahata ui tigei.
1JO 2:18 Di esea, vanie gabiu vuguvuguanu. La subuta evige Keliso aiohavomale ata kena lohoi. Isito novae vani komo Keliso aiohavomale ata kateale moagaeau loholu. Kemoike nahi hilokage vanie gabiu vuguvuguanu.
1JO 2:19 Ata keau seleveta nahie ata holioholilu. Katealemoike keau nahie halevelu. Mesoho keau nahie ata holivatege keau nahehi ua. Isito keau nahie halevege nahi hilokage keau nahie ata seleve holioholilu.
1JO 2:20 Isito laeau kateholilu. Kosealemo Munana Tumuteu laemo lohoge la bahata kemo hoto seleve evisi ehovalu.
1JO 2:21 La hoto seleve hilokai evisi ehovaike vage di laheho levaleva ko hisalianu. La hilokage hoto seleve kemo lobou uoholinu.
1JO 2:22 Isito loboe atana loui kosea, “Iesu keu Dilava mo holioholinu.” Iale ata keu Iesu aiohavomale ata. Keu kateai Iesuta Mamaveta kabebigevei aegevenu.
1JO 2:23 Ata oleu Iesu kabebihavoi aehale keu Mamavetaike au ke kabebihavoi aehanu. Isito ata oleu Iesu hoto evisi ehomale keu Mamavetaike au ke ehomanu.
1JO 2:24 Iale lainaho la vasohuta eviale ke momahavolive. Isito kemo negolahave. Lana kemo negolahaliege vani bahata Iesuta Mamaveluvutahi igaetolahai ugeve.
1JO 2:25 Iesu biageu subuta ukolikoli nahioveveve hoto ke lounu.
1JO 2:26 Di laheho hoto ke hisaliai isiviale la hilokage loboe ata keau isivilahale la malevege la loboeabe evisi.
1JO 2:27 Isito Iesuu au Munanae Tumu laheho hanavoge au la uvumo uale kemo ata keau bae la haivelivebene. Kosealemo Iesu Munanae Tumu keu hoto bahata la haiveale hoto keu loboe hoto holioholisito hoto seleve. Iale Munana Tumue hoto ke evive. Ilive elike Iesuluvuta igaetolahai uve.
1JO 2:28 Iale di esea, avuluvuta igaetolahai uve. Ilive vani mole au lohoge nahi bae matilahalivebene. Isito nahiabuna vudivemo negolahai lavisi.
1JO 2:29 La hilokage Iesu keu inutolotolote. Iale oleuoleu vaveve inutolotolote vamale keau Dilava esea.
1JO 3:1 Di hoto ko louge evive. Nahie Mamau nahiho isiviale ke bato huhulahave. Isivive keu balugalemoike au nahi malevei au ese toevenu. Iale kemoike nahi eseve holilu. Ige vatae ataeau Dilava vaveve hilokaholiale kemoike nahie vaveveta abu hilokaholilu.
1JO 3:2 Di uvue haokuvuia, nahi aike Dilava ese holilu. Isi nahi sohu nahi gabie uveve ke bahata hilokaholilu. Isito gabie au lohoge nahiabuna bae elehai vaveveve hilokai kemo bae avu nahate vai.
1JO 3:3 Iale oleuoleu Iesu lohoveve ke hemei umale keau abu uvu hoesegevege vaveveabeau Iesu vaveve nahate vai duaveai.
1JO 3:4 Isito oleuoleu vaveve toela vale keau Dilava hoto eguvalu. Vaveve toela vade vale keu Dilava menaka egumanu.
1JO 3:5 La hilokage Iesuemo vavevebe toelau uoholinu. Iale kemo au vatae lohoale ataemo vaveveabe toela ulihanu.
1JO 3:6 Iale oleuoleu Iesuluvuta igaetolahai umale keau bae vani bahata vaveve toela valivebene. Isito oleuoleu vani bahata vaveve toela vamale keau kemo luleleholisi Iesu hilokaholilu.
1JO 3:7 Di esea, ataeau loboe hoto louge lainaho hotoeabe evilive. Ata oleu vaveve dua vamale ke vaveveu inutolotoloanu. Vaveveve keu Iesu Keliso vaveveu inutolotoloale ke nahate.
1JO 3:8 Isito oleu vani bahata vaveve toela vamale keu Setene ata. Kosealemo Seteneu subuta mole vasohuta vaveve toela vai lohoale keu nova emo ke vai uma. Au kateilage Dilava mou lohoale Setene vaveve ke aiohavoi isiviale vuvuneve keu uoholisi.
1JO 3:9 Iale ata oleu Dilava ata holiale keu bae vaveve toela vagelivebene. Kosealemo keu Dilava ese holige Dilava vaveveu avuemo ua. Iale au bae vaveve toela vagelivebene.
1JO 3:10 Isito nahi oleve kateai Dilava eseta Setene eseta hilokaevei. Ata olena vaveve dua vaholisi au haokaho isiviholisi tedahoholige kemo nahi hilokage keu Setene ese.
1JO 3:11 Abu vasohuta tiale la haivege la eviale hoto keike ko. Nahi moleho isivilahai mole tedaevei.
1JO 3:12 Subuta Keiniu vale ke nahate nahi va halevai. Keu Setene ata holisime au hoho hamanu. Keu vadealemoike au hoho hamage au hatinu. Kosealemo hohove vaveve keu duave. Isito eu vamale keu toelanu. Kemoike au hovelahai au hoho hamanu.
1JO 3:13 Iale di haokuvuia, vatae ataeau katelahai laheho itumuai la aiogevege lainaho ke elehai vikolahalive.
1JO 3:14 Nahi subuta katelahai mole aiogevema. Isito nahi aike nahie haokuvuho isivilahai tedaevemale kemo nahi hilokage nahi hatihatie humaha ke halevai ukolikolie humahala tima. Isito ata oleu au haokaho isiviholisi tedahoholiale keu sohu hatihatie humahala tima.
1JO 3:15 Isi ata oleu au haokaho itumuai aiohavomale keu ata hamale ke nahate. Iale la hilokage ata havemale keu bae ukolikoli malivebene.
1JO 3:16 Nahi moleho isivilahai mole tedaevemale vaveve ke hilokalu. Iesu Kelisou nahiho isiviai nahiho hatiale kemoike nahi vaveve ke hilokalu. Iale nahita Iesu vaveve ke nahate vai nahie haokuvuho isivilahai tedaevege duave.
1JO 3:17 Isito mesoho kunaite ata oleu au haoka elehage keu kunaiholige au avuho uvuholisi tedahoho isiviholige keu toelanu. Vaveve katealemo ata kena oleve kateai loui kosea, “Di di uvu mai Dilava ominu.”
1JO 3:18 Di esea, nahi moleho isivilahamale kemo hoto unaha lou halevai. Isito nahi mole tedaevei kunai mole ovei kemo hilokage seleveta nahiau moleho isivilahalu.
1JO 3:19 Vaveve katealemoike nahi hilokage nahie vaveve keu seleve. Iale nahiabuna Dilava nimo vabuholisito negolahai lavisi.
1JO 3:20 Isito mesoho nahi huhuige nahie vaveveu Dilava nimo egelegeleholige Dilavaike nahi vamale ke bahata hilokanu. Iale auna nahie uvu hoesegevei negotievei.
1JO 3:21 Di haokuvuia, mesoho nahie uvuu kateale huhu moagaholige nahiabuna vabuholisito Dilava nimo negolahai lavisi.
1JO 3:22 Nahiabuna mai vahaehotisi menakave ehovai isivive ke valiege nahi vadeuho imihale ke auna nahiovei.
1JO 3:23 Menaka kosealeike au nahiho lounu. Au isiviale nahi nahie uvu mai move Iesu Keliso kemo mavoi Iesuu nahi namigeveale ke nahate vai moleho isivilahai mole tedaevei.
1JO 3:24 Oleuoleu Dilava menaka ke evisi vale keau Dilavaluvuta igaetoalu. Ige Dilavau abuhi ua. Dilavau au Munanae Tumu nahioveale kemo nahi hilokage Dilavau nahehi ua.
1JO 4:1 Di uvue haokuvuia, loboe beloveta moagaeau vata bahatae tilu. Iale abu lae lohoi loui kosea, “Dilava Munanae Tumuu noemo holomaike vage no hotove louma.” Abu kateai louge lainaho solekai hotoeabe evilive. Isito vasohuta nenilahai vaveveabe ke kaovage keau seleveta Dilava Munanae Tumu malelu. Mena Munanae toela malelu.
1JO 4:2 Lana oleve kateai hilokage munana keu Dilava Munanae Tumu. Emena Setene munanae toela. Kosealemo ata oleuoleu negoai loui kosea, “Iesu Kelisou lohoale ata holinu.” Hoto kateale louale keau Dilava Munanae Tumu malelu.
1JO 4:3 Isito ata oleuoleu loui kosea, “Dilava mo Iesu Kelisou lohoale ata seleve holioholisito munana unaha.” Hoto kateale louale kebiau Dilava Munanae Tumu maleholilu. Isito Iesu Keliso aiohavomale kosive kemoike abu vuvune malelu. La subuta evige vaveve toela katealena vatae lohoi. Iale vaveve keike ke lohonu.
1JO 4:4 Isito di esea, laeau Dilava ataea. Iale lana loboe beloveta kebia tatoleveve. Kosealemo Dilava Munanae Tumuu la uvumo uale keu vuvuneai ua. Iale vuvuneve kena vatae kosive ke vuvune evihai.
1JO 4:5 Ata keau vatae ataea. Iale keau vatae vaveve ehovai vatae hoto louge vatae ataeau hotoeabe ke evisi ehovema.
1JO 4:6 Isito nahiau Dilava ataea. Iale oleuoleu Dilava hoto evisi ehovale keabuna nahie hoto ke evisi. Isito oleuoleu Dilava ata holioholiale keau bae nahie hoto evilivebene. Vaveve katealemo nahiabuna hilokage oleteau nahie hoto eviale keau Munanae Tumu malelu. Isito oleteau nahie hoto evioholiale keau loboe ataea.
1JO 4:7 Di uvue haokuvuia, nahi moleho isivilahai mole tedaevei. Kosealemo isivie vaveve keu Dilavamo lohonu. Iale oleuoleu ataho isiviai tedaevemale keau Dilava ese holievei Dilava hilokalu.
1JO 4:8 Isito olemeau ataho isiviholimale keau Dilava vaveve ke hilokaholilu. Kosealemo moleho isiviamale ke biageike Dilava.
1JO 4:9 Dilavau au uvue mo igae ke hanavoi isiviale nahi kemo ukolikoli malei hilokage au nahiho isiviale keu baluga.
1JO 4:10 Nahi Dilavaho isiviale keu baluga holioholinu. Isito Dilavau vasohuta nahiho isiviai au mo hanavoge au lohoale hatisi nahie toela ulihale kemo nahi hilokage isivive keu nahiho balugataho.
1JO 4:11 Di uvue haokuvuia, Dilavau kateai nahiho isivi balugage nahi nahita moleho isivilahai mole tedaevei.
1JO 4:12 Atabeu Dilava elehaholinu. Isito nahiabuna moleho isivilahai mole tedaevege Dilavana nahehi ui. Ige isivive kena nahie uvumo balugai tigei.
1JO 4:13 Dilavau au Munanae Tumu nahioveale vaveve kemoike nahi hilokage nahi Dilavaluvuta igaetolahalu. Ige Dilavau nahehi ua.
1JO 4:14 Iale Dilavau au mo hanavoge no move elehai hotove loui ata haivei kosea, “Iesu keu vatae ata maleveale Kosive.”
1JO 4:15 Iale oleuoleu negoai loui kosea, “Iesu keu Dilava mo.” Ige Dilavana kebiahi ui. Ige abuna abuta Dilavaluvuta igaetolahai.
1JO 4:16 Ige nahita Dilavau nahiho isivi balugale ke nahi hilokalu. Moleho isiviamale ke biageike Dilava. Iale oleuoleu isivi vaveve vamale keau Dilavaluvuta igaetolahalu. Ige Dilavata abuhi uma.
1JO 4:17 Nahi vata komo Iesu vaveve ke nahate vai moleho isivilahai mole tedaeveale vaveve keu balugai tige Dilavae kotae vani kela nahi bae vabulahalivebene.
1JO 4:18 Nahi Dilava isivi omisi kemo negolahaliege nahi bae itumuve kemo vabulahalivebene. Isito nahiabuna vabulahaliege Dilava itumu malei. Kosealemo oleuoleu itumuve ke vabuhavoale keau isivi Dilava omisi kemo negoholilu.
1JO 4:19 Dilavau vasohuta nahiho isiviai nahie tedaeveale kemoike nahita moleho isivilahai mole tedaevema.
1JO 4:20 Isito mesoho ata moleu loui kosea, “Di isivi Dilava ominu.” Au kateai louito au haokaho itumuai aiohavoale keu loboe ata. Kosealemo keu au haoka elehale kemo isivi omiveve keu toloige auna oleve kateai Dilavau elehavesite ke isivi omisi.
1JO 4:21 Katealemoike Iesuu menaka ko mai nahiovei avoe, “Oleuoleu isiviai Dilava isivi omiliege abu abu haokuvutaho isivilahai kebia tedaevei.”
1JO 5:1 Oleuoleu loui kosea, “Iesu keu ata tedaevemale kosive.” Keau hoto kateai loui abu uvu mai avuemo mavoale ata keau Dilava esea. Isi oleuoleu Dilavaho isiviale keabuna eseabe kebiataho isivilahai.
1JO 5:2 Nahi Dilavaho isiviai isivive vai menakave ehovale kemoike nahi hilokage nahi Dilava ataho isivilahalu.
1JO 5:3 Nahi Dilavaho isiviamale kemo nahi menakave ehovage menakave keau nahiemo toloholilu.
1JO 5:4 Kosealemo Dilava ese bahata keabuna vatae vaveve evihai. Nahiabuna oleve kateai vatae vaveve ke evihai. Kosealemo nahiabuna nahie evievimo negolahaliege ke evihai.
1JO 5:5 Oleuoleu abu uvu mai Iesuemo mavoi loui kosea, “Iesu keu Dilava mo.” Hoto kateale louale ke unahaeabuna vatae vaveve ke evihai.
1JO 5:6 Iesu Keliso keike dobai lohoale babatisoai hatige tahoveu lotinu. Keu babatiso unahaho lohoholisito hatitahoike au lohonu. Munanae Tumuu nahie uvumo ui hoto seleve loumale kemo nahi hilokage au Iesu vaveve loui nahie haiveale keu seleve.
1JO 5:7 Nahi hilokage Dilava, move, munanave tumu otogoe umale abuita igaeta keau Iesu vavevemo hoto igae louma.
1JO 5:8 Isi vatamo hoto abuita igaeta kobiamo nahi hilokage Iesu keu Dilava mo. Munanae Tumuu nahie uvumo louale, au babatisoage hotou otogomo lohoale isi au hatige hotou otogomo lohoale vaveve abuita igaeta kebiamo vaveveabe kebiau igae.
1JO 5:9 Iale vaveve kebiamo nahi hilokage Dilavau au moe vaveve louale keu seleve. Ataeau hoto louale ke nahiabuna evisi. Isito Dilavau hoto loui au moe vaveve louale keu atae hoto ke evihanu.
1JO 5:10 Iale oleuoleu abu uvu mai Dilava mo kemo mavoale keau hilokage Dilavau louale hoto keu seleve. Isito oleuoleu Dilava hoto ke maholiale keau Dilava lobohavolu. Kosealemo Dilavau hoto loui au moe vaveve louale kemo au moemo uveve doga nahiovenu.
1JO 5:12 Iale oleuoleu abu uvu mai movemo mavoale keau uveve doga malelu. Isito oleuoleu abu uvu mai Dilava momo mavoholiale keau bae uveve doga malelivebene.
1JO 5:13 Di hoto ko bahata laheho hisaliai isivialeike la la uvu mai Dilava moemo mavoale kemo la hilokage seleveta Dilavau uveve doga laovenu.
1JO 5:14 Iale nahi hilokage nahiabuna dolodoloholisito negolahai isivivemo imihage auna nahie hoto evisi.
1JO 5:15 Nahi vani bahata guliguliasege au ke evima. Iale kemo nahi hilokage nahi vadeuho imihale ke auna nahiovei.
1JO 5:16 Iale mesoho ata moleu au haoka elehage haokaveu vaveve toela vage au keho Dilava imihai. Ige elike Dilavau tedahoi uveve doga omisi. Isito haokaveu vaveve toela baluga vai keho mole holige ukolikolie vaveveu avuemo anekiage aulako avuho guligulialive.
1JO 5:17 Vaveve toela bahata vamale keau Dilava nimo toelalu. Isito vaveve toela degomoleau bae la malevei hatihati humahae talivebene. Kosealemo nahi Iesu namihage au kebia ulihage nahiabuna kemo ukolikoli malei.
1JO 5:18 Nahi hilokage Dilava eseau bae negobedai vaveve toela vagelivebene. Kosealemo Dilava mo Iesuu kebia tedaevei nalieveale kemo Seteneu bae kebia malevei aiogevelivebene.
1JO 5:19 Halege vatae ata bahataeau Setene vuvunemo ua. Isito nahi hilokage nahiau Dilava ataea.
1JO 5:20 Nahi hilokage Dilava mou lohoale lulele nahiovenu. Iale kemo nahi hilokage Dilava igae keu seleve. Ige nahi avuta move Iesu Kelisoluvuta igaetolahalu. Move keu Dilava. Ke igaemo ukolikoliu ua.
1JO 5:21 Di esea, di hotoe gabi louge evive. Loboe dilava kebiamo la ebika nenigevei ue dua vave.
2JO 1:1 Ekalesia nalievemale kosive dalike levaleva ko aho hisalianu. Dilavau a ebagemage a evievi keate holinu. Kemoike di ata a esetaho isivi selevealemoike laheho ko hisaliai hanavoma. Da igae laheho ko hanavoholinu. Isito hoto seleve evisi ehovamale kebiataike laheho abu vahaeho hoto ko hanavoma.
2JO 1:2 Kosealemo hoto seleveu nahehi uale keu bae gabialivebene. Isito kena vani bahata nahiemo ugei.
2JO 1:3 Iale di isiviale nahie Mama Dilavau au mo Iesu Kelisoti nahie huhuevei hoesegevei nahiho uvulahai nahi tedaevei uveve dua nahiovei. Ige nahi kemo hoto seleve mai moleho isivilahai mole tedaevei.
2JO 1:4 Di evige a ese degomoleau hoto seleve ke evisi vama. Nahie Mamau menaka nahioveale ke abu vage di ke evisi vahaehoanu.
2JO 1:5 Iale di haoka, di ko hisaliai isiviale nahi bahata moleho isivilahai. Menaka kou hotoe doga holioholinu. Isito abu vasohuta nahi namigevege nahi eviale hoto keike ko.
2JO 1:6 Moleho isivilahai mole tedaevemale ke ihuu koseanu. Nahi Dilava isivi vai au louale ke nahate vai. La subuta eviale menakave keu loui avoe, “Vani bahata ui moleho isivilahai mole tedaevegeve.” Iale ke nahate vai negolahave.
2JO 1:7 Kosealemo loboe ata moagaeau vata bahatae tilu. Keau ata lobogevei loui avoe, “Iesu Keliso keu ata holioholinu.” Loboe hoto kateale louale ata keau Iesu aiohavomale ataea.
2JO 1:8 Katealemo la ebika nenigeveve. Onoilata ata kebia hoto evisi la lovilahamale ke ibina maleholima. Isito lana la ebika nenigeveliege la ibina bahata maleve.
2JO 1:9 Iale oleuoleu Iesu Keliso hoto evisito tatavemo abu isivie hoto loumale keau bae Dilavaluvuta igaetolahalivebene. Isito oleuoleu hotove evisi ehovale keabuna Dilavata movetahi igaetolahai.
2JO 1:10 Iale mesoho ata oleu lae loholive Iesu hoto louholisito loboe hoto louge lainaho ke mai o hatui loui kosea, “Dilavana bae a tedahoi.”
2JO 1:11 Kosealemo olena loboe ata kemo hoto kateale louniege auna ke esemu holisi vaveveve toela ke nahate vai.
2JO 1:12 Di isiviale laheho hoto degomoleta loui. Isito di isiviholialeike levaleva komo hoto bahata louliho. Vani mole di lae ohanoi lohoge nahi bae molehi hotohotolahai bae kemo vahaeho balugai.
2JO 1:13 A uvue tatae eseau kove umale keau abu vahaeho hoto aho hanavoi loui avoe, “Ana duave.” Di hotou kemo kateai ua.
3JO 1:1 Gaiasi, ekalesia nalievemale kosive dalike ko. Di di uvu bahata mai aemo mamoale kemo di aho levaleva ko hisalianu.
3JO 1:2 Di haoka, di hilokage a uvu keu duave. Iale di Dilava imihai isivialeike a uveve bahata keau duaveai.
3JO 1:3 Evievi ata degomoleau deiai lohoale daho a vaveve loui di namihai avoe, “Keu vani bahata au evievimo negoai hoto seleve ke evisi ehomama.” Ige di ke evisi vahaeho baluganu.
3JO 1:4 Di hotobe evisi vahaeho kateale vaholinu. Isito di ese laeau hoto seleve ehovamale kemoike di vahaeho balugatahoanu.
3JO 1:5 Di uvue haoka, a keu Dilava lovi kemo lovie dua vama. Imale evievi ata a hilokaeveholimale keau ae deiai lohoge a kebia malevei o hatuevema.
3JO 1:6 Iale ata keau lohoale a vaveve dua ke loui di namihai ekalesia kobiata namigevelu. Iale di isiviale a tota kebia tedaevege abu tota abu lovi ke vai tai. Ige elike Dilavau ke elehai vahaehoai.
3JO 1:7 Kosealemo keau Dilava lovilike abu ke vai olahama. Iale keau isiviholialeike evievi ata holioholiale keau kebia tedaeveho.
3JO 1:8 Iale evievi ata nahiau ata katealebia tedaevege duave. Kemoike nahi kebiahi igaetoai Dilava lovi ke vai.
3JO 1:9 Di levaleva mole hisaliai a umale ekalesia ata kebiaho hanavonu. Isito Daiotolobiu di hoto ke evioholisi au ebika ebagemai isiviale ekalesia ata kebia nalievei.
3JO 1:10 Iale dana lohoniege bae au onole vale ke laheho loui. Isi hotoe toela loui noemo loboe hoto louale keta dana bae laheho loui. Keu kateale unaha vaholinu. Isito evievi ataeau avue deiai lohoge au bae kebia malevei o hatuevelivebene. Au kateige ekalesia ata degomoleau isiviale kebia malevei o hatuevei. Isito au kebia bamuevei iovei isiviholiale abu ekalesialiho.
3JO 1:11 Iale di uvue haoka, ainaho vaveve toela kateale vagelive. Isito vaveve dua unaha vagenela. Kosealemo ata oleu vaveve dua vamale keu Dilava ata. Isito ata oleu vaveve toela vamale keu Dilava ata holioholinu.
3JO 1:12 Isege Demitiasi keu vaveve dua vamale ata. Ige ata bahateau moleho loui avoe, “Keu atae dua.” Kosealemo keau hilokage keu hoto seleve ehomamale ata. Ige nota hilokage keu atae dua. Iale la hilokage no loboholisito hoto seleveike no ke loulu.
3JO 1:13 Di isiviale laheho hoto degomoleta loui. Isito di isiviholialeike levaleva komo hoto bahata louliho.
3JO 1:14 Isito di isiviale solekai lae ohanoi lohoge nahi bae molehi hotohotolahai.
3JO 1:15 Di isiviale ue dua vanela. A haokuvu bahata kove umale keau aho loui avoe, “Ana duave.” Iale no hoto ko loui keve no haokuvu bahata kebiaho loui kosea, “Lana duave.” Di hotou kemo kateai ua.
JUD 1:1 Dau Diemisi hoho Diudi. Iesu Keliso lovi vamale ata da. Iale Dilavau la hohaveale lahehoike di levaleva ko hisaliama. Di hilokage nahie Mama Dilava keu laheho isiviage Iesu Kelisou la nalievema.
JUD 1:2 Iale di isiviale Dilavau laheho uvuai uveve dua laovei au uvu laoveale kemo ui tigeve.
JUD 1:3 Di uvue haokuvuia, Dilavau nahi maleveveve hoto ke di vasohuta huhuai isiviale ke hisaliai la haivei. Isito dana ke halei hoto mole loui la haivei. Hoto keu koseanu. Dilavau tava igae hoto seleve mai au ata oveale ke di isiviale la kemo negolahai loboe hoto loumale kebiamo la ebika nenigevei.
JUD 1:4 Kosealemo ata degomoleau Dilava hilokaholiale keau tobekatobekai lohoale isiviai la lobogevei. Abu loui avoe, “Dilavau au isivi mai nahioveale kemo nahiabuna nahie isivi unaha vagei.” Hoto katealemoike abu abu vavae isivi vaime nahie baluga Iesu Keliso ke vovohoma. Subuta mole Bukae Hotou loui avoe, “Dilavana ata katealebia aiogevei.”
JUD 1:5 Katealemo di isiviale Bukae Hotomo deiada mole loui la haivei. La ke hilokaito mesoho momahavolu. Subuta mole Kosiveu Iselala ata tedaevege abu bahata Egubito vata ke halevalu. Iliale vani mole degomoleau abu evievimo negoholisito Dilava halevage au kebia havenu.
JUD 1:6 Isi hoto mole kota huhulahave. Dilavau vuvune malei anelu ovei ehue otovenu. Iale degomoleau Dilava isivi ke kabebihavoi halevalu. Abu kateale vage ataeau seimita ata umudigeveale ke nahate vai umudievei malei Seteneu umale matamae loe otovenu. Ige abu keve uale Dilava vani balugana lohoge auna vaveveabe kaovei aiogevei.
JUD 1:7 Isi o abui Sodoma, Gomola kebia huhueveve. 0 kebiamo umale isi vavaeabemo o degomolebia keau teibalahama. Malahaeau molehi ladevei vaveve toela molehi vama. Ige keateau molehi ladevei vaveve toela molehi vama. Abu kateale valage Dilavau ibinaeabe ovei veneta mahoevenu. Iale vaveve keu nahie haivege nahi hilokage vaveve toela kateale vamalebia Dilavana veneu hodovavesitemo mahoevege abuna uoholisi.
JUD 1:8 Vaveve ke nahate loboe ata nehe keau tababulahai kemo loui avoe, “No tababumo elehale keu Dilava vaveveike.” Kateai abu vavamo vaveve toela vai abu vava aiogevema. Isi Dilava ivi ke hehavoi avoe, “Dilava vuvune keu negoholinu.” Isi katelahai otogoe umale kebiaho hotoe toela louma.
JUD 1:9 Abu katelahaito anelu kosive mole Maikolo keu kateholinu. Keu subuta Mosese vava maliho Seteneti moleho loulu. Ige Maikolou avuho hotoe toela louholisito namihai avoe, “Halege Kosiveu bae a vaveve loui.” Maikolou hoto kateale loui hilokage Dilavana ibinave omisi.
JUD 1:10 Isito loboe ata neheau abu onobenobe hilokaeveholiale kebia abuna hehavei kebiamo hotoe toela lougei. Isi ovoe vaveve nahate vai abu isivi unaha vai abu ebia aiogevegei.
JUD 1:11 Iale ata kebia nohovu. Keau Keiniu au hoho aiohavoale ke nahate vama. Isi Baelamuu moni maleho isivi balugai vaveve toela vale ke nahate ata keau vama. Isi Kolau Dilava hoto kabebihavoi au isivi unaha vamale ke nahate abu vama. Keau kateale vamalemo Dilavana aiogevei.
JUD 1:12 Kebia vaveve keu koseanu. Ekalesia laeau vahaehoe lovi ke vasege ata keau lohoi lahehi igaetolahale keau momolu nahate. Keau lovi malei mole oveholisito abu unaha lovi ke ima. Vaveveabe keu goe nahate. Helukana lohoi goe ke mai tige veniu bae loholivebene. Keau idiau hahuiavoholiale ke nahate. Ataeau idi kebia tohoevei malei hatuge abu gililahale ke nahate.
JUD 1:13 Isi keau davalau vealohoi onobenobe momolu malei lohoi esagae keohale ke nahate. Iale ata kebia matie vaveveu momolu kebia nahate. Isi keau didiau lotimale kebia nahate. Vaveve katealeau nahie haivege nahi hilokage Dilavau kebiaho matamae lo mamoale keve abuna vani bahata ugei.
JUD 1:14 Adamu haokae haokaike Inoka. Iale subuta mole Inoka keu loboe ata nehe kebiamo loui avoe, “Evive. Kosivena gabie au anelu moagamoaga holoevei lohoi.
JUD 1:15 Auna lohoniege vatae ata bahatae vaveve kaovei. Ige Dilava hilokaholiale keau vaveve toela vai hotoe toela loui Dilava ivi aiohavomale kebia vaveve auna kaovei ibinaeabe ovei.”
JUD 1:16 Loboe ata keau vani bahata molehi ugologoloai molemo hoto bibovama. Isime abu ebia tabagevei abu isivi unaha vama. Isiviale ata degomole sovavigevege abu kebia isivi unaha vagei.
JUD 1:17 Di uvue haokuvuia, nahie Kosive Iesu Keliso ke esemuiau subuta hoto onole louale ke huhulahave.
JUD 1:18 Abu la haivei loui avoe, “Vanie gabina lohoge ata degomoleabuna hovedevei la hehavei atae vaveve toela unaha vagei.”
JUD 1:19 Ata keabuna la tasaligevege lana molehi ugologoloave. Kosealemo Munana Tumuteu abuemo uoholialemoike abu abu vavae isivi unaha vama.
JUD 1:20 Iale di uvue haokuvuia, la ebia hoesegevei la evievi kemo negolahai Munanae Tumu ke vuvunemo noinoiave.
JUD 1:21 Dilavau au uvu laoveale ke huhulahai la uvu mai avuemo mavove. Isi hemei ulive nahie Kosive Iesu Keliso kena laheho uvuai ukolikoli laovei.
JUD 1:22 Isi ata degomoleau dolodololahamale kebiaho uvulahai haiveve.
JUD 1:23 Isi ata degomoleau vaveve toelae humahala timale kebia malevei lohoi haivege elike Dilavau ukolikoli ovei. Isi ata degomoleau vaveve toela baluga vale kebiaho uvulahai haiveve. Isito vaveveabe toela kebia vabugevei halioveve.
JUD 1:24 Di hotoe gabi louge evive. Dilava igae negote kena la la vaveve toelamo dobuluviveve kemo la nalievei la vaveve toela ulihai la malevei ehue tige lana atagavemo ui vahaeholahave.
JUD 1:25 Dilava keu Dilava igae. Iale Dilava ke igaemoike ataga, ivi baluga, nego, vuvune keau ua. Keau subuta avuemo ui lohoale aike ui tiale abuna vani bahata ugei. Iale keike nahie Kosive Iesu Keliso hanavoge au lohoale vaveve toelamo nahi malevenu. Hoto seleveike.
REV 1:1 Buka komo vaveve degomoleau hogodeveale ke Dilavau Iesu Keliso namihage au anelu mole hanavoge au gabie vaveve loui di namihai avoe, “Vaveve keau solekai lohoma. Iale di isiviale a Dilava ata kebia haivei.”
REV 1:2 Dau di ivilike Dioni. Iale di onole elehai eviale ke dana hisaliai la haivege lana Dilava hoto evisi Iesu Kelisou louale keta evive.
REV 1:3 Olena atae vudimo hoto ko dodaveniege auna vahaehoai. Ige oleuoleu hoto ko evisi vale keabuna vahaeholahai. Kosealemo buka komo onole hisaliale keu aike lohoma.
REV 1:4 Dioni dailike levaleva ko hisaliai Esia vatae dubu seveni (7) laheho hanavonu. Di isiviale Dilavau la huhuevei la hoesegevege lana kemo ue dua vave. Dilava keu subuta ui aike ua. Isi auna bae lohoi. Munanae tumu seveni (7) keau Dilava telonae vavamo umale keau bahata la hoesegevei abu uvu laovei la tedaevema.
REV 1:5 Ige Iesuta ke nahate vama. Iesu keu Dilava hotomo negoai ata haive dua vama. Isi keu hatihatimo hovelahale ke ovokina. Iale keu vatae kosive bahata evigevenu. Keu nahiho isiviai au uvu nahiovei nahiho hatinu. Isi kemo nahie vaveve toelamo nahi malevenu.
REV 1:6 Keu nahi malevege nahiabuna dubumo lovilahamale ata kebia nahate vai Mamave lovi vai. Iesu Keliso keu ata negote isi vuvunete. Iale auna vani bahata ui ata nalievegei. Katealemo nahi vani bahata ivive hoesehavogei. Hoto seleveike ke.
REV 1:7 Evive. Iesuna goemo dobai lohoge ata bahatae abuna elehai. Isi mai hamale kebiataeabuna elehai. Ige vatamo ata bahataeabuna elehai vabulahai ninalahai. Iale di louale kona seleve holisi.
REV 1:8 Nahie Kosive keu vuvunete ata. Keu subuta ui aike ui lohomale ata. Iale auna bae lohoi. Keu loui avoe, “Dau onobenobe bahatae umuka. Daemo vaveve bahatau lohoale abuna tota daemo vesuai.
REV 1:9 Di haokuvuia, Iesu Keliso kemo nahi uvu igaeai ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hoto loui ata haivege ataeabuna vatehani nahiovei. Iale nahi ke kabebi halevaito kemo negolahai ui. Di data Dilava hoto loui ata haivei kosea, “Iesu keu Dilava mo.” Ige abu kemo di mai e vigoe vata mole Batamosi keve mavoge di ua.
REV 1:10 Iniale Kosive vanimo Munana Tumuteu lohoale di mai vuvunetige di hoto mole isute evinu. Hoto keu kibi uvuale ke nahate di iae lohonu.
REV 1:11 Keu loui avoe, “A onole elehaniege ke hisaliai dubu seveni (7) kobiaho hanavonela. Dubu moleu Evesasi o kemo ua. Ige moleu Simina o kemo ua. Ige moleu Begamosi o kemo ua. Ige moleu Taiataila o kemo ua. Ige moleu Sadisi o kemo ua. Ige moleu Bilidevia o kemo ua. Ige moleu Laodesia o kemo ua.”
REV 1:12 Kateige di hoilahai isiviai daho loumale ke elehai. Isi hoilahai elehage hati seveni (7) golota vale keau atagai ua.
REV 1:13 Iale kebia vigomo ata moleu Atae Ese ke nahateu ogoe dua egete hatui golota beleta vale mai au ivuka umuvaleta lamisi ua.
REV 1:14 Ige kinaveu taeale goe nahate. Ige niveu atagale vene vedodo ke nahate.
REV 1:15 Ige veloveu atagale keu abu auli mai venemo mahoge tahoai levolevoale ke nahate. Ige hotoveu eavu balugau egumai luluale ke nahate.
REV 1:16 Ige adave inute keve didi seveniau (7) ua. Ige siga mole vaki mole isi vaki moleau iniale keu aivemo lohonu. Ige niveu atagale vanie vigomo vaniu halui atagale ke nahate.
REV 1:17 Keu kateige di elehai velovemo dobai atau hatiale ke nahate vai ua. Ige au au ada inute mai di tatamo mamoi di namihai avoe, “Vabu hale. Dau vasohuta ui gabie umale ke Kosive.
REV 1:18 Dau gibosoune. Di hatisi kemo hovelahanu. Iale di bae tota hatilivebene. Isito dana vani bahata ugei. Dau hatihati isi odavae matama ke vuvune manu. Iale dana isivianiege udaha alavoi mesoho bamui.
REV 1:19 Iale vabu haleito a onole elehale ke hisalianela. Isi aike vaveve gabie vaveve kebiata hisalievenela.
REV 1:20 Isito a aike elehale ihuve keu koseanu. Hati seveni (7) golota vale keau dubu seveni (7). Ige didi seveni (7) di adamo uale keau dubu nalievemale anelu seveni (7).”
REV 2:1 Kosiveu hatie vigomo lamiale keu tota Dioni namihai avoe, “Evesasi dubu nalimale keho levaleva hisaliai di hoto koseale lou. Loui kosea, “Ata moleu didi seveni (7) au ada inuteve matagevei hati seveni (7) kebia vigomo ohanomale keu loui avoe,
REV 2:2 “Di la vaveve dua vamale ke hilokanu. Di hilokage la di lovimo kabebiholisito negolahai vama. Isi atae toela kebia halevege keau lahehi uoholilu. Keau isiviale la lobogevei loui kosea, ‘Noeau Iesu abostoloea.’ Ige la vaveveabe ke abuemo kaovai elehage keau loboe ataea.
REV 2:3 Iale di hilokage laeau negolahai di lovi vale kemo vatehani maleito lovi ke halevaholilu. Keu vaveve duaike.
REV 2:4 Isito di hoto mole louge evive. Laeau vaveve toela igae vale keu koseanu. La subuta daho isiviale keu baluga. Isito aike keu eseveanu.
REV 2:5 La vasohuta vale ke huhulahave. Laeau vaveve kemo dobuluvilu. Iale vaveve toela ke halevai la vasohuta vale ke tota vave. Lana ke vaholige dana lae lohoniege la hati ke ehodovai. Ige la dubu kena uoholisi.
REV 2:6 Isito la vaveve mole igae vale keu duave. Laeau Nikolaita atae vaveve toela keho isiviholilu. Ige data keho isiviholinu.
REV 2:7 “Iale la oleteau hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesiaho louale hoto ko evive. Keu loui avoe, ‘Oleuoleu abu evievimo negolahaliege dana louge abuna ukolikolie idi moleu Dilava bulumo lamiale ke bai isi.’”
REV 2:8 Kosive keu tota Dioni namihai avoe, “Simina dubu nalimale keho levaleva mole hisaliai kosea, “Kosiveu loui avoe, Dau vasohuta ui gabie umale Kosive. Dau hatihatimo hovelahale ata.
REV 2:9 Iale di hilokage la vatehani malema. Isi vatae kunaioholilu. Isito laeau otogoe kunai kemo balugalu. Di hilokage Diue ata degomoleau la namigevei avoe, ‘Dilavau no tabageveale Diue ata seleve noeabulike ko. Isito la keau vaveve toela vamale ata.’ Abu kateai louito keau Diue ata seleve holioholilu. Abu huhulahai kosea, ‘No Dilava ehovama.’ Isito keau Setene vaveve ke ehovama.
REV 2:10 Iale vatehaniu laemo lohoveve kemo lainaho vabulahalive. Di louge evive. Setenena la malevei dibulae otovei isiviale la evievi hilokage la negolahalu. Emena negoholilu. Ige lana vani ada abuita ke uvumo keve ui la evievimo negolahai di huhulahaliege mesoho haluvige dana ukolikolie hanogo malei laovei.
REV 2:11 “Iale la oleuoleu hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesiaho louale hoto ko evive. Oleuoleu abu evievimo negolahamale keau bae veneu hodovavesite kemo vatehani malelivebene.”
REV 2:12 Kosiveu tota Dioni namihai avoe, “Begamosi dubu nalimale keho levaleva mole hisaliai kosea, “Ata moleu siga mole vaki mole isi vaki moleau iniale ke matahale keu hoto koseale lounu.
REV 2:13 Au avoe, Di la umale matama ke hilokanu. Keu Seteneu au ebikaho ata malevei nibievemale matama. Isito laeau di huhulahai la evievi kemo negolahalu. Ilage vani mole di evievi ata Atibasi keu di hoto loui ata haivelage Setene atae toela keau ke hamalu. Ige laeau ke elehai la evievi ke halevaholisito kemo negolahalu. Laeau vaveve kateale vale keu duave.
REV 2:14 Isito la vaveve degomole vale keho di isiviholinu. La degomoleau Baelamu hoto ke evisi au subuta vale ke nahate vama. Subuta mole Baelamu keu ata mole Balaki ke haivuge au tiale Diue ata kebia haivei aiogevege abu vaveve toela valu. Vaveve toela vale keu koseanu. Abu lovi malei loboe dilava hoesehavomale ke malei isi mole keatehi ladevelu.
REV 2:15 Iale la degomoleau abu subuta vamale ke nahate vama. Laeau atae toela degomole ivi Nikolaita kebia hoto evisi ehovalu.
REV 2:16 Iale la vaveve toela ke halevave. Lana kemo hoideveholige dana solekai lohoniege di aimo siga initeu lohoale keta atae toela kebia havei aiogevei.
REV 2:17 “Iale la olemeau hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesia ataho louale hoto ko evive. Keu loui avoe, ‘Oleuoleu abu evievimo negolahalage dana otogoe lovi mole ivi mana ke malei ovei. Isi mune taete malei igaegae ovei. Mune kemo ivie doga ua. Atabeu bae ivi ke hilokalivebene. Isito male ke igaena ke hilokai.’”
REV 2:18 Kosiveu tota Dioni namihai avoe, “Taiataila dubu nalimale keho levaleva mole hisaliai kosea, “Ata mole igae nive keu vene vedodo ke nahate. Ige veloveu atagale keu auli mai venemo mahoge tahoai levolevoale ke nahate. Iale ata keu Dilava moike. Hotove keu koseanu.
REV 2:19 Avoe, Di la onole vamale ke hilokanu. Di hilokage laeau la evievi kemo negolahai moleho isivilahai mole tedaevei vatehani kemo negobedalahama. Di hilokage la subuta vale keu duave. Isito la aike vamale keu la subuta vale ke evihanu.
REV 2:20 Isito la vaveve mole igae vale keho di isiviholinu. Vaveve keu koseanu. Keate mole Diesebele la ke nimo tahoige au au ebika ebagemai loui avoe, ‘Dau Dilava hoto loumale keate.’ Isi kateai di esemu malevei lobogevege abu mole keatehi ladevei loboe dilava hoesehavomale lovi ke ima.
REV 2:21 Di hemei ui isiviale keate keu vaveve toela ke halei. Isito keu isiviholisi negobedai ke vama.
REV 2:22 Iale di louge evive. Dana keate ke mai oleuoleu avuluvuta ladevemale kebia malevei vatehani baluga ovei. Abuna vaveve toela ke halevaholige dana ke vai.
REV 2:23 Isi keate ke ehovamale kebiata dana havei. Ige elike ekalesia ata bahataeau hilokage dau atae uvu hilokai huhuihuhuiabe ke hilokamale ata. Iale dana la onole vamale ke ibina igaegaeai laovei.
REV 2:24 “Di hilokage la degomoleau Taiataila keve uale keate ke hoto evisi ehovaholilu. Keate ke ehovamaleau loui avoe, ‘Noeau Setene vaveve ke bahata vai hilokale au bae noe lohoge no kemo dobuluvilivebene.’ Kateai louge laeau loboe hoto ke evioholilu. Iale di bae la aiogeveveve hoto laheho loulivebene.
REV 2:25 Isito hoto ko igae di louge evive. La vaveve dua vamale kemo negolahalage di lohoi.
REV 2:26 Iale vani kemo oleuoleu abu evievimo negolahai di lovi ke vage dana lohoniege vuvune mai ovege abuna vata bahata nalisi.
REV 2:27 Di Mamau vuvune mai daoale ke nahate dana vuvune mai ovege abuna vuvunevemo ata nibievei. Vaveve keu koseanu. Ataeau auli mai sosibani debata vale ke hamage au vusavusale ke nahate abuna vai atae toela havege abuna uoholisi.
REV 2:28 Dana vuvune kateale ovei vae alalamie didi keta ovei.
REV 2:29 “Iale la oleuoleu hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesiaho louale hoto ke evive.”
REV 3:1 Kosive nehe keu tota Dioni namihai loui avoe, “Sadisi dubu nalimale keho levaleva mole hisaliai kosea,” Ata neheu Dilava Munanae Tumu seveni (7) maleale isi didi seveni (7) matageveale keu loui avoe, Di la onole vamale ke hilokanu. Ataeau huhuige la keau nita uale ke nahate vai vaveve dua vama. Isito di hilokage la uvu keau toelale atau hatiale ke nahate.
REV 3:2 Iale hovedevei laemo vaveve dua degomole uale kemo negolahave. Onoilage keau laemo uoholima. Di hilokage la onole vale keau Dilava nimo inutolotoloholilu.
REV 3:3 Di esemuiau vasohuta tiale la haivege laeau hoto ke evie dua valu. Iale ke huhulahai la vaveve toela halevai hoidevei tota hoto ke evive. Lana hoideveholige dana vavoloe ata nahate solekai lae lohoge la bae di lohoveve vani ke hilokalivebene.
REV 3:4 Isito la degomoleau Sadisi keve uale la ogo hoesegevege keau dogalu. Iale la vaveve keau dua valelua lana ogo taete vai daluvuta uve.
REV 3:5 Isege oleuoleu abu evievimo negolahaliege abuna ogo taete kateale vai. Ige di bae ukolikoli buka kemo iviabe hohoalivebene. Isito dana di Mamae vudimo isi aneluve kebia vudimo lamisi namigevei kosea, ‘Koeau di ataeabuike koea.’
REV 3:6 “Iale la oleuoleu hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesia ataho onole louale ke evive.”
REV 3:7 Kosive neheu tota Dioni namihai avoe, “Bilidevia dubu nalimale ata keho levaleva mole hisaliai kosea, “Kosive keu ata tumute isi ata seleve. Subuta mole Deividiu vatae kosive holisi au vuvunemo ata nibieveale ke nahate auna avuta otogoe Kosive baluga holisi au vuvunemo udaha alavoge atabeu bae bamulivebene. Mesoho auna bamuge atabeu bae alavolivebene.
REV 3:8 Kosive keu loui avoe, Di la onole vamale ke hilokanu. Elehave. Di laheho udaha mole alavoale atabeu bae ke bamulivebene. Di hilokage la negou baluga holioholilu. Isito laeau di hoto evisi kemo negolahai di vovohoholilu.
REV 3:9 Evive. Ata degomoleau lobolahai loui avoe, ‘Noeau Dilavau no tabageveale Diue ata seleve noeabulike ko.’ Abu huhulahai kosea, ‘No Dilava ehovama.’ Isito keau Setene vaveve ke ehovama. Iale dana kebia malevei lohoge abuna la veloe heimo kome bokoai la hoesegevei. Katealemo abuna hilokage di laheho isiviai la tedaevema.
REV 3:10 Di subuta la namigevei kosea, Vatehani kemo negolahave. Ige la di hoto evisi avuemo negolahai ua. Iale vaveve toela balugau vatamo lohoale ke vanimo dana ata bahatae evievi kaovai hilokai. Isito toela ke uvumo dana la nibievei.
REV 3:11 Elehave. Di lohoveve keu aike vuguvuguanu. Iale di isiviholiale ataeau la ibina ke vavoloaliho. Iale la vaveve dua kemo negolahalage di loholive ukolikolie hanogo mai laovei.
REV 3:12 La oleuoleu la evievimo negolahage dana kebia tabagevege abuna di Mamae dubue hade ke nahate vai lavisi negolahaime vani bahata ugei. Di Mamau oe doga Dielusalema hanavoge otogomo dobage dana ke ivi abuemo hisaliai di Mamae ivi isi di ivie dogata abuemo hisaliai.
REV 3:13 “Iale la oleuoleu hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesia ataho louale hoto ke evive.”
REV 3:14 Kosive neheu tota Dioni namihai avoe, “Laodesia dubu nalimale keho levaleva mole hisaliai kosea, “Kosive keu hotoe umuka. Keu au hotomo negote. Ige hotove keu seleve unaha. Keu onobenobe bahata nalievemale kosive. Iale au loui avoe, Di la onole vamale ke hilokanu. Di hilokage la keau vuvuneholilu. Isi libioholilu. Iale di isiviale la vuvunelahage duave. O mesoho libilahage keta duave.
REV 3:16 Iale ke nahate la keau ekalesia vavevemo vuvune seleve holioholilu. Isito la keau ekalesiae vaveve malei vatae vaveveta igaetoalu. Katealemo dana la iovei la malevei hatui.
REV 3:17 Laeau loui kosea, ‘Noeau kunaitea. No onobenobe moaga maleale kemo ue dua vama.’ La kateai louito la nohovu. Vatetumumo umale la keau kunaiholimale ataea. La keau vava unahata umale ataea. Isi la keau ni kedute holilu. La uvu keau katelahaito la ke hilokaholilu.
REV 3:18 Iale di la namigevege evive. Loholive daemo goloe dua maleve. Isi elike kemo kunaite seleve holive. Isime ogo taete daemo malei vave. Ige elike la degeta ui matilahamale keu uoholisi. Isime nie mulamula daemo voilahai ke mai la ni ulihave. Ige elike la niu dua vage nilahave.
REV 3:19 Dau di isivie ata bahata kebiaho isuta loui kosea, Kateale halevave. Ige abuna ke halevaholige dana vaveve isute abuho hanavoge abuna kateimale halevai. Katealemo huhuihuhuie dua vaime la vaveve toela halevave.
REV 3:20 Di louge evive. Di udaha vavamo lamisi udaha hamama. Iale olena di hoto evisi udaha alavoge dana ove uvue tiniege avuti lovi ige auna daiti lovi isi.
REV 3:21 Iale oleuoleu abu evievimo negolahage dana vuvune ovege abuna di telona keve di vavamo uguiavoi. Dau di evievimo negoai di Mamae telonamo avuti ugulamonu. Iale ke nahate lata vave.
REV 3:22 “Iale oleuoleu hoto evimaleau Munanae Tumuu ekalesia ataho louale hoto ke evive.”
REV 4:1 Hoto katealeu uoholisege di otogoe elehasege udaha moleu alavonu. Ige oe neheu subuta daho louge di eviale keu kibi uvuale ke nahate tota di namihai avoe, “Kove lohoge di gabie lohoveve vaveve ke a haivui.
REV 4:2 Au kateai lousege solekavesite Munana Tumuteu di niavoge di otogoe elehasege Kosiveu au telonamo ugulamoi ua.
REV 4:3 Ke elehilehiu mune dua abuita diasiba isi kanilia kebia hisai nahate. Ige telonave ke vavamo haegiu hatui lotiale mai mole ivi binu. Haegi ke hisaiu mune mole emelaleu tegitegiale ke nahate.
REV 4:4 Kosive keu au telonamo ugulamosege eloda bahata tuenti voa (24) keau evilikahavoi abuta abu telona igaegae kemo ugulelevai lotilu. Keau ogo taete vaevei hanogo golota vale ke nahate malei abu kina hanubelu.
REV 4:5 Kosive telona kemo hatau nivolekai kibalai luluanu. Isege telonave vudi kemo hati seveni (7) keau vedodoai ua. Dilava munanae tumu seveni (7) keabuike.
REV 4:6 Kosive telonae vudi kemo ono mole davala ke nahateu ua. Isito keu e seleve holioholinu. Keu evali ke nahate tae seleveanu. Isege ovo mole nimolete abuita abuita keau kosive telonae vavamo ua. Kebiau nita uale vavaeabe bahata kemo nie baiau ui lotilu.
REV 4:7 Di kebia elegeveale moleu ovo mole laioni ke nahate. Ige moleu bolomakau ese ke nahate. Ige mole ke niu atae ni nahate. Ige mole keu bubuimale duna ke nahate.
REV 4:8 Nita uale voa (4) kebiamo atugu bahata sigisiau (6) abuemo ua. Ige vavaeabe bahatamo isi uvuiabe ketamo nie baiau ui gabilahalu. Iale keabuna vani vavi bahata nogoli koseale lougei. “No Kosive ke igaeu ata tumute. Keu no Dilava vuvunete. Keu subuta ui aike ui lohomale ata. Iale auna bae lohoi.”
REV 4:9 Keau katelahai nogoli loui telonamo ugulamoale Kosive ke hoesehavoma. Kosive keu vani bahata uvevete ata. Iale abu ivive ebagevai loui avoe, “Au baluga.”
REV 4:10 Abu kateisege eloda tuenti voa (24) keau Kosive ke vudimo kome bokoai hoesehavoma. Kosealemo keu ukolikolie Kosive. Iale keau abu hanogo malei telonave ke vudimo keohama.
REV 4:11 Isi loui avoe, “Kosive, au no Dilava. Au vuvunete ata. Iale ataeabuna a ivi ebagevai a hoesehavoge keu duave. Kosealemo a igaeike onobenobe bahata vaevenu. Iale a isivi unahamoike onobenobe keau bahata ua.”
REV 5:1 Abu kateisege di elehasege telonamo ugulamoale Kosive keu beiba mole egetana viliale ke matahanu. Beiba kemo abu uvuve isi iave kemo hisaliai ke omovai silu bahata seveni (7) malei kemo otovelu. Otovei isiviholialeike atabeu beiba ke alavoi hisali ke dodaveliho.
REV 5:2 Ige di tota elehasege anelu vuvuneteu baita hoai loui avoe, “Ata ole duatena vali silu ke bahata bodievei beiba ke alavoi.”
REV 5:3 Au kateai louge abu otogomo kaovai vatamo kaovai kumoe kaovalage beiba ke alavoi hisali ke dodaveveve atabeu uoholinu.
REV 5:4 Ige di ke elehai nina baluganu. Kosealemo beiba ke alavoi hisali ke dodaveveve atabeu uoholinu.
REV 5:5 Di kateige eloda moleu daho loui avoe, “Nina haleito ukeve nianela. Ata mole negote laioni ke nahateu Diudame Deividime valadamo lohoale vaveve bahatamo negoanu. Iale auna bae silu kebia bodievei beiba ke alavoi.”
REV 5:6 Ige di niasege Mamoe Ese moleu Kosive telonae vavamo lamisi ua. Isege ovo mole voa (4) ni moagamoagate isi eloda tuenti voa (24) keau ke evilikahavoi ua. Mamoe ke abu subuta hamale samaguveu ua. Ige Mamoe kemo kaudave seveni (7) isi nive seveni (7). Nive keau koselahalu. Dilavau au munanae tumu seveni (7) kebia hanavege abu vata bahatae tilu.
REV 5:7 Iale Mamoe keu tiale telonamo ugulamoale ke ada inuteve beiba ke manu.
REV 5:8 Keu kateisege oe nehebia voa (4) ni moagamoagate isi eloda tuenti voa (24) keau lohoale Mamoe ke vudimo kome bokoai vata bisi hoesehavolu. Keau bahata igaegaeai gita ke nahate matagevei baidisi golota vale keta malelu. Baidisi kebia uvumo oele hagote balugau ua. Oele hagote kebiabulike Dilava ataeau noinoiamale.
REV 5:9 Ige oe nehe keau nogolie doga louale keu koseanu. Avoe, “Au ata duate. Iale au beiba ke mai silu bodievei alavoge duave. Kosealemo a hatiale kemo a atae toelae ibina vai malevei Dilava ominu. Valada bahata, hoto bahata, vata bahata, ata bahata kebiamo ata kebia malevenu.”
REV 5:10 A kebia malevege keau dubumo loviamale kebia nahate vai Dilava lovi vama. Isime abuna bae vatae ata bahata nalievei.”
REV 5:11 Ige di tota niavevela anelu moagataho seleve dodavevesite elegevege keau Kosive telona isi oe nehebia ni moagate isime eloda kebia evilikahavolu.
REV 5:12 Abu isuta loui avoe, “Mamoe nehe abu hamale keu baluga. Iale Dilavana vuvune, kunai, lulele, nego malei omisi. Isege ataeabuna ivive ebagevai hoesehavoi loui kosea, ‘Keu kosive baluga.’”
REV 5:13 Ige di evisege otogoe umale, vatamo umale, kumoe umale isi davalamo umale keau bahata nogoli mole louale keu koseanu. Avoe, “Telonamo ugulamoale isi Mamoe Ese keau atagai vuvune balugalu. Iale nahi iviabe ebagevei vani bahata hoesegevegei.”
REV 5:14 Abu katelahai lousege oe nehe voa (4) ni moagate keau avoe, “Ito, no isivialeike hoto keu seleve holisi.” Ige eloda keau kome bokoai vata bisi hoesehavolu.
REV 6:1 Abu kateisege di elehasege Mamoe keu nigu mole (1) ebodihanu. Ige di evisege oe nehebia voa (4) kebiamo moleu loui avoe, “Loho.” Ige hotove keu hatau vutoale ke nahate.
REV 6:2 Kateai louge di elehasege osi mole taeteu lohonu. Osi kemo ugulamoale keu diba mole matahanu. Iale abu tuvalie kosive hanogo mai ata ke omige keu vuvunevemo tiale kena ata havei ata malevei lohoi.
REV 6:3 Ige Mamoe keu silu mole (2) ebodihage di evisege oe nehe ke moleu loui avoe, “Loho.”
REV 6:4 Kateai louge osi mole tahoteu lohonu. Ige abu tuvalie siga egete mai osi kemo ugulamoale ke omige keu ke mai isivialeike vatae ataeau kemo mole havei tahotisi.
REV 6:5 Ige Mamoe keu silu mole (3) ke ebodihanu. Ige di evisege oe nehe moleu loui avoe, “Loho.” Ige di elehasege osi mole bukateu lohonu. Osi kemo ugulamoale keu vatae lovie isu maliho sikele matahanu.
REV 6:6 Ige di evisege oe nehebia voa (4) kebiamo hotou lohoale loui avoe, “Atabena vani igaemo lovianiege ibinave kena vadia igae ibina nahate vai. O mesoho ibinave ke igaena gebeu abuita igaeta ke ibina nahate vai. Isito lovi mahomale oele isi uaini keabuna uoholilivebene.”
REV 6:7 Ige Mamoe keu silu mole (4) ebodihage di evisege oe nehebia moleu loui avoe, “Loho.”
REV 6:8 Ige di elehasege osi mole nimoleteu lohonu. Osi ke vateu atau hatiale ke vate nahate. Iale kemo ugulamoale ke ivilike Hatihati. Abu osimo ugulamoale ke hatihatie vuvune omige au mai vatae lohoge ataeau tuvalimo haluvisi vaeho haluvisi vavahanimo haluvisege botoe ovoe toelaeau degomole uagevege haluvilu. Vaveve toela kemo vatae ata moagaeau haluviale keau odavae tilu.
REV 6:9 Ige Mamoe keu silu mole (5) ebodihage Dilava hoesehavomale batabata ke valae di elehasege evievi ataeau vatae Dilava hoto loui abu evievimo negolahai ata haivege ataeau haveale kebia munanau ua.
REV 6:10 Iale keau baita holahai loui avoe, “No Kosive baluga, au ata tumute. Au hoto seleve loumale ata a. Iale vani oletealela ana bae vatae atae vaveve kaovai aiogevei. Keau no havealelua kebia aiogevenela.”
REV 6:11 Abu kateai louge Kosiveu ogo taete malei igaegae kebia ovenu. Isi loui avoe, “Usege vani degomole uoholige ataeau lahaveale ke nahate abuna la haokuvu benahate havege uoholisege dana bae kebia aiogevei. Iale tobekai hemei uve.”
REV 6:12 Kateai louge uoholige Mamoe keu silu mole (6) ebodihanu. Ke ebodihasege hamu balugau hatuge vaniu loale ogo bukate ke nahate. Ige batau tahoale taho ke nahate.
REV 6:13 Ige didiau otogomo keiolahalu. Ige heluka balugau lohoge idie baie sulukaeau keiohovoale ke nahate keau keiolahalu.
REV 6:14 Kateige otogou beiba lokuale ke nahate vai uoholinu. Ige vatae tanaeau tohotohoai abu lovo halevege davalae nimo vata kebiata tohotohoai abu lovo halevalu.
REV 6:15 Vaveve katealeu lohoge gamani kosivea, oe kosivea, kunaitea, tuvalie kosivea, lovilahamale ata, isi heiata loviamale ata keau bahata tanae tilu. Tiliale degomoleau munee valae hogodevesege degomoleau manue vahae hogodevelu.
REV 6:16 Isi tanae mune hohavei loui avoe, “Toholahai lohoi no vavagevege Kosiveu telonamo ugulamoale keu elike no elegeveholisi. Ige elike Mamoe keu no aiogeve halei.
REV 6:17 Itumuiabe vani baluga keu lohoge atabeu bae kemo negoai ulivebene.”
REV 7:1 Hoto katealeu uoholisege di elehasege anelu abuita abuita keau vatae dei abuita abuita keve lavisi heluka abuita abuita kebia matagevege keau bae davala baluga isi vatae onobenobemo utuai aiogevelivebene.
REV 7:2 Ige di tota elehasege vaniu velemamale keve anelu moleu ukolikoli Dilava ke silu mole mai lohonu. Keu isiviale ke mai Dilava esemu kebia valimo otovei. Iale keu anelu abuita abuita kebia baita hohavei loui aove, “Lainaho davala baluga isi vatae onobenobe aiogevelive. Isege nahi vasohuta Dilava esemu kebia valimo silu otovegeto bae heluka boegevege abu bae tai vata aiogevei.”
REV 7:4 Abu Dilava esemu kebia valimo silu otovege uoholige abu di namihai avoe, “Iselala ata bahata no silu otoveale keau moagaveu koseale uani handele voti voa taoseni (144,000).
REV 7:5 Uani handele voti voa taoseni kebia valada abuike koea. Diuda valadamo 12,000 Lubeni valadamo 12,000 Gadi valadamo 12,000 Asa valadamo 12,000 Natali valadamo 12,000 Manasa valadamo 12,000 Simioni valadamo 12,000 Livai valadamo 12,000 Isaka valadamo 12,000 Sebulani valadamo 12,000 Dioseba valadamo 12,000 Benidiameni valadamo 12,000.” Anelu keau kateai loui di namihalu.
REV 7:9 Hoto katealeu uoholige di elehasege ata bahata, vata bahata, hoto bahata kemo ata degomoleau lohoale Kosive telonata Mamoeveta heiabemo lavisi ua. Keau ata moagamoaga seleve. Iale ataeau bae kebia dodavelivebene. Keau ogo taete vai idi mole niue vana ke nahate matagevelu.
REV 7:10 Abu baita holahai loui avoe, “Nahie Dilavau telonamo ugulamoale keu Mamoe keti nahi malevei ukolikoli nahiovelu.”
REV 7:11 Anelu bahata keau oe nehebia voa (4) ni moagate isi eloda kebia evilikahavoi telonae heimo abu kome bokoai vata bisi holuiavoi Dilava hoesehavolu.
REV 7:12 Isi loui avoe, “No Kosive, hoto seleveike ko. A ataga, a lulele, a nego, a vuvune keabuna vani bahata ugei. Iale ataeau vani bahata a hoesehavoi a ivi ebagevai guligulilahage keu duave. Hoto seleveike ke.”
REV 7:13 Hoto keu uoholige eloda moleu di namihai avoe, “Olete abulike uoke ogo taete valu. Isi keau oleve loholu.”
REV 7:14 Ige di namihai kosea, “Baluga, di hilokaholinu. Isito au hilokanu.” Di kateai louge keu loui avoe, “Keau vatae vatehani baluga kemoike abu loholu. Keau Mamoe tahota abu ogo totoeveike vage ogoeabe keau taelahalu.
REV 7:15 Katealemoike abu vani bahata Dilava telona ke vudimo lavisi dubuve tumumo hoesehavoma. Abu kateisege telonamo ugulamoale ke biageu kebia giginagevema.
REV 7:16 Iale abu bae tota vaelahai enulahalivebene. Ige vaniu bae tota tumuai kebia aiogevelivebene.
REV 7:17 Kosealemo Mamoe ketana mamoe nalievemale ata ke nahate vai kebia nalievei. Mamoe keu telona kemo umale auna kebia holoevei uli holisi e hana keve tige abuna ukolikoli e seleve isi. Isege Dilavana kebia nimetava bahata ulihage auna uoholisi.” Eloda keu kateai loui di namihanu.
REV 8:1 Hoto kateale louge uoholige Mamoe keu silu mole (7) ke ebodihage mesoho teti (30) miniti uvumo otogoe ata keau hotohotoholisito tobekalahai ua.
REV 8:2 Ige di elehasege abu kibi seveni (7) malei anelu seveniau (7) Dilava vudimo lavimale kebia ovelu.
REV 8:3 Isege anelu moleu sosibani golota vale ke mai tialeu abu golota batabata vale ke vavamo laminu. Batabata keu Kosive telona ke vudimo ua. Iale au keve lamisege abu ono mole hagote baluga mai omisi isiviale au ke mai Dilava ata bahatau guliguliamale keta uvuhatui batabata ke golomo mahoi.
REV 8:4 Kateige anelu keu ke mai batabatamo ehosivai mahoge dioveu veatige Dilavau hagove ke evisi ataeau guliguliamale keta evinu.
REV 8:5 Ataeau guliguliamale kemo anelu keu batabata kemo venee go malei sosibani ke uvumo otovei malei vatae hatunu. Au kateisege hatau kibalage vau luluanu. Vau kibalai luluige vatau kibikibianu.
REV 8:6 Kateige anelu seveni (7) keau kibi seveni (7) malei isiviai uvuliho vasege moleu au kibi mai uvuge otogomo vene isi aisi keau tahota dobuluvisi loholu. Ige vatae ivi moleu lahanu. Isege vaki mole abuita keau ua. Ige lahale kemo idi bahata keau ladevei uoholilu. Ige vata bahatamo kulu bahataeau ladevei uoholilu.
REV 8:8 Ige anelu mole (2) keu au kibi mai uvuge di elehasege ono mole tana baluga lahamale ke nahate abu mai davalamo mihatulu. Ige davalae ivi mole keu tahoanu. Isege vaki mole abuita keau ua.
REV 8:9 Ige tahoale kemo davala uvue umale keau bahata haluvilu. Ige tahoale kemo bouti bahataeau toelai gabilahalu.
REV 8:10 Ige anelu mole (3) keu au kibi mai uvuge didi baluga hatie vedodo ke nahateu otogomo dobai lohoale e hana e seleve kebia aiogevege vatae ivi molemo e keau toelalu. Isege vatae ivi abuita kebiamo e keau toelaholilu.
REV 8:11 Didi ke ivilike Imaga. Iale ata moagamoagaeau eu toelale keve e ke isi haluvilu.
REV 8:12 Ige anelu mole (4) keu au kibi mai uvuge vani vaki mole (1/3) keu loduanu. Ige bata vaki mole (1/3) keta loduanu. Ige didi degomole (1/3) kebiata atagaholilu. Katealemoike vanimo vaniu neniai haluholinu. Ige vavimo batau diditi ke nahate valu.
REV 8:13 Ige di elehai evisege ugu mole duna ke nahateu ehumo bubuai baita loui avoe, “Iei, nohovu. Anelu abuita igaeta keabuna abu kibi malei uvuge vatae umale kebia nohovu. Kosealemo vaveve toela abuita igaetana bae abuemo lohoi.”
REV 9:1 Keu kateai louge anelu mole (5) keu au kibi mai uvuge di elehasege ata moleu ki mai anelu mole didi nahate otogomo dobale ke ominu. Ki keu kumoe umale kebia ki.
REV 9:2 Iale keu ki keta abu umale udaha alavoge diove keu balugataho kulu mahoale ke nahate. Iale dioveu matamae toela kemo lohoi ehue veatige vau loanu.
REV 9:3 Isege venee dio kemo kainaku nimolete keau ehue vuvune malei vatae dobuluvisi loholu. Iale vuvune keu haehoe aihani ke nahate.
REV 9:4 Iale otogoe ataeau namigevei avoe, “Lainaho idie vana, latie vana isi lovie vana igelive. Isito oleuoleu abu valimo Dilava silu ke otoveholiale kebia unaha uageveve.”
REV 9:5 Isi loui avoe, “Lainaho uagevege abu haluvilive. Isito uagevege abu bata ada mole ke uvumo vatehani malei.” Vatehani keu haehou ata uagevege abu tumu baluga maleale ke nahate.
REV 9:6 Bata ada mole ke uvumo ataeabuna haluviveve humaha kaovai. Isito abu bae elehalivebene. Abuna haluviliho isivilahai. Isito haluviveve humahana uoholisi.
REV 9:7 Di kainaku kebia elegevege keau tuvalie osi kebia nahate. Kebia kinamo ono mole goloe hanogo ke nahateu ua. Isege niabe keau atae ni nahate.
REV 9:8 Ige kinaeabe numu keau egelahale keate kina ke nahate. Isege aiabe luhu keau ovo laioni ke aie luhu nahate.
REV 9:9 Ige ivukaeabe kemo ono mole aulita vale keau ua. Kainaku keau ehumo bibuluvisi tige atuguiabeau umuale keu osiau tuvaliho tai kaliota butugevei tiale ke umu nahate.
REV 9:10 Keau haeho ke nahate. Isito deteabeu ua. Iale abuna abu dete keta ata biovege abuna bata ada mole ke uvumo vatehani malei.
REV 9:11 Iale kebia nalievemale kosive keu kumoe matama ke biage. Diue hotomo ivive moleike Abadoni. Ige Giliki hotomo ivive moleike Abolioni. Hoto abui ke ihu koseanu. Keu ata aiogevemale.
REV 9:12 Kibi vai (5) kemoike vaveve toela katealeau loholu. Isege kibi mole abuita uale ke vaveve toelate abuna bae lohoi.
REV 9:13 Iale anelu mole (6) keu au kibi mai uvuge di evisege hoto moleu lohonu. Dilava vudimo abu golota batabata vale ke deimoike hoto keu lohonu.
REV 9:14 Keu lohoale anelu mole kibi sigisi (6) uvuale ke namihai avoe, “Abu subuta anelu abuita abuita umudievei e baluga Iuvaleti keve otoveale kebia vavegevege abu tai.”
REV 9:15 Anelu abuita abuita kebia umudieveale kebiaho abu vagana, bata, vani isi vanie ni mavoale keu lohoge abu kebia vavegevege abu tilu. Tialeau vatae ata ivi mole abuita halevaito ivi mole ke ata bahata havege keau haluvilu.
REV 9:16 Ige di elehasege tuvalie ataeau osimo uguiavoi lotiale bahata tu handele milioni (200,000,000).
REV 9:17 Ige di lahoahoale ke nahate vai kemo osi kebia elegevesege tuvalie ata kebia ivukamo ono mole aulita vale keau ua. Kebia hisaliu koseanu. Moleu tahoai muneu balale ke nahate. Isege moleu bukate. Ige moleu mune mole bevate nahate. Isege osi kebia kinaeau ovo laioni ke kina nahate. Ige aiabemo vene ha, diove isi mune bevateu lahai dioale keau velehovoi loholu.
REV 9:18 Vaveve toela abuita igaeta keau ata moaga havege abu haluvilu. Vene ha, diove isi mune bevateu lahai dioale keau osi kebia aimo lohoale vatae ivi abuita kebiamo ata haveholisito ivi mole kemo havege ata moagamoagaeau haluvilu.
REV 9:19 Ata haveveve vuvune keu aiabe unahamo uoholioholinu. Isito deteabe ketamo ua. Deteabe keau ute nahate. Iale keau keta ata aiogevelu.
REV 9:20 Iale vaveve toela keau lohoge ata degomoleau kemo haluviholiale keau isiviholilu Dilava hoesehavoliho. Isito keau sohu munanae toela hoesegevei abu adata loboe dilava vamale kebiata hoesegevema. Keau golo, siliva, auli, mune isi idi ke malei loboe dilava vaevelu. Isito loboe dilava keau niholisi evioholisi olahaholima.
REV 9:21 Katealemo ata keau abu vaveve toela halevaholilu. Isito keau sohu ata havei evelahai mole keatehi ladevei mole kunai vavololahama.
REV 10:1 Ige di tota elehasege anelu mole vuvunete keu otogomo dobai lohoge goeu ogo nahate vavave viliasege kinave kemo haegiu hatunu. Ige nive keu vani nahate. Ige velove keau negolahai vedodoai ua.
REV 10:2 Iale keu buka mole ese alavoale ke matahanu. Ige velove inute keu davalae danu. Isege velove agite keu vatae danu.
REV 10:3 Anelu keu kateaito baita kekoaleu laioniu ai volovoloale ke nahate. Au kateai ai volovoloaleu uoholisege hatau vutoi luluale bahata seveni (7). Keau hotove ke ibinaike abu ke valu.
REV 10:4 Abu kateale lousege di isiviale hotoeabe ke hisaliai. Isege otogomo hoto moleu daho loui avoe, “Ainaho hata seveniau louale ke loui hisalialive. Isito ke mahogova.”
REV 10:5 Hoto keu kateai lousege anelu neheu eta vatatamo dale keu au ada inute otogoe ebagemanu.
REV 10:6 Isi hotoe tumu Dilava ivimo lounu. Isi avoe, “Dilava keu ukolikolie Kosive. Keu otogo vai vata vai davala vai abuemo onobenobe bahata otovenu. Iale vaniu vuguvuguale nahi bae vesokalivebene.
REV 10:7 Isito anelu seveni (7) kena au kibi mai uvusege Dilavau au vaveve hoto deiada loui au belovetae esemu haiveale ke bahataeabuna bae seleve holisi.”
REV 10:8 Anelu keu kateai lousege hoto neheu otogomo lohoi di namihale keu tota daho loui avoe, “Talive anelu neheu eta vatatamo dale ke adamo bukae ese alavoale ke manela.”
REV 10:9 Au kateai louge di tiale anelu ke namihai kosea, “Bukae ese mai dao.” Ige keu daho loui avoe, “Ko mai ine. Ana ko mai ige auna aimo heaniege vidia he ke nahate vai. Isito auna a unie tiniege auna he toela vai.”
REV 10:10 Au kateale louge di adavemo bukae ese ke mai inu. Di ke ige keu di aimo heale vidia he ke nahate. Isito di ke keboage keu di unie tiale he toela vanu.
REV 10:11 Ige anelu keu di namihai avoe, “Ulive tota a buka nehe ese iale ke deiada loui vatae kosive, vatae ata bahata namigevege abuna gabie lohoveve ke hilokai.”
REV 11:1 Keu kateai louito vavue idi egete mai daoi loui avoe “Hovelahai talive Dilava dubu baluga ke vavuai Dilava hoesehavomale batabata keta vavuanela. Isi dubu kemo guliguliamale kebia dodave.
REV 11:2 Isito heie dubue ologo ke halenela. Ainaho ke vavualive. Kosealemo atae toela keau heie vata ke mai keve ua. Iale abuna vagana abuita igaeta isi bata sigisi (6) ke uvumo keve ui Dielusalema oe tumu ke aiohavoi.
REV 11:3 Iale vani kela dana di hoto loumale esemu abuita hanavege abuna ogo bukate vai vani koseale uani taoseni tu handele siksti (1,260) ke uvumo Dilava hoto loui ata haivei.”
REV 11:4 Vata bahatae biage Dilava ke vudimo laviale esemu abui keabulike olive idi isi hati abui kebia.
REV 11:5 Iale atabena isiviai kebia haveho vage venena aiabemo lohoniege ke hamai. Kosealemoike oleuoleu isiviai Dilava esemu abui kebia aiogeveliege keabuna haluvisi.
REV 11:6 Keau vuvune maleale kemo abuna Dilava hoto lousege veniu bae otogomo loholivebene. Isi keau vuvune mole maleale kemo abuna louge e hana keabuna taholahai. Isi abuna isivilahaliege vaveve toela onoleonole vatae hanavoge auna vata aiohavoi.
REV 11:7 Ige esemu abui keabuna hoto ke louliege gabilahasege kumoe umale kemo ata mole ovo aihanite nahate kena lohoniege ata abui kebia aiogevei havege abuna haluvisi.
REV 11:8 Keabuna haluvige ataeau bae malevei abavuevelivebene. Isito halevege abuna o baluga ke humahadae ladevei ui. O keveike abu ata abui kebia Kosive mai idimo hamalu. Katealemoike Kosiveu o ke ivihai avoe, “Sodoma o Egubito.”
REV 11:9 Ige vatamo ata bahata, hoto bahata, valada bahata kebiamo ataeabuna loholiege vani abuita igaeta ke uvumo vavaeabe elegeveito malevei abavuevelivebene.
REV 11:10 Vani ke uvumo abuna vahaeholahai havulahai moleho onobenobe hanavoi loui kosea, “Ata abui keau haluviale keu duave.” Abu hoto kateale louale keu koseanu. Ata abui keau vatehani baluga mai vatae ata ovelu.
REV 11:11 Abuna katelahasege vanie ni abuita igaetaeau uoholige vani mole ke vanie lilimo Dilavana ata abui kebia lu ovege keabuna hovedevei. Ige ataeabuna kebia elegevei tetelahai.
REV 11:12 Isege hoto molena otogomo lohoniege hoai ata abui kebia namigevei kosea, “Vealuvisi kove lohove.” Kateai louge aiogevemale ataeabuna nibievesege ata abui kebiabuna goemo otogoe tai.
REV 11:13 Abuna katelahasege o baluga keve hamu balugana hatuge o ke vaki mole (1/10) kemo o moagana dobuluvige ata moagamoaga seveni taoseni (7,000) keabuna haluvisi. Isege ata degomole nita uale keabuna vabulahai Dilavau otogoe umale ke hoesehavoi loui kosea, “Otogoe Kosive keu baluga.”
REV 11:14 Kibi sigisi (6) kemoike vaveve toela kateale abuna lohoi. Isege kibi mole igae uale ke vavevetana bae lohoi.
REV 11:15 Ige anelu seveni (7) keu au kibi mai uvuge otogoe ataeau baita loui avoe, “Nahie Kosiveu abu moti abu vuvunemo nova abuna bae vata mai vani bahata vatae ata nibievegei.”
REV 11:16 Katelahai louge eloda tuenti voa (24) Dilava vudimo uguiavoale keau abu kome bokoai vata bisi Dilava hoesehavolu.
REV 11:17 Isi loui avoe, “No Dilava, au vuvunete. Au subuta ui aike umale Kosive a. Iale no vahaeholahalu. Kosealemo a vuvune baluga kemo aike vatae ata nalievema.
REV 11:18 Isege atae toelaeau aho itumu balugalahalu. Isito a itumue vanina aike abuemo bae lohoi. Vani kemo haluviale keabuna hovedevege ana vaveveabe kaova. Isi vani kemo a beloveta esemu kebia isi ata bahata oleuoleu a vabuhavomale ata baluga mesoho atae ese kebia ibina ana ovenela. Isi oleuoleu vatae ata aiogevemale kebia ana vani kela aiogevenela.”
REV 11:19 Eloda keau kateale lougeto otogoe Dilava dubue udahau alavonu. Ige ke uvue maua mole Dilavau au menaka louge abu ke hisaliai mai maua ke uvue mavoale keu ua. Iale udaha keu alavosege hatau nivolekai luluanu. Ige hamu hatuge aisi baluga keau otogomo keiohovolu.
REV 12:1 Keau gabilahasege ono mole nimoleteu otogomo ua. Ige kemo keate moleu ogo mole vani nahate holovanu. Ige velove hei kemo batau ua. Ige kinavemo didi tueloau (12) uale keau hanogo nahate.
REV 12:2 Iale keate keu ese male eseu uliho vage tumuhamage kekoanu.
REV 12:3 Keu kateisege ono mole nimoleteu otogomo velemanu. Keu ute tahote ke nahate. Isito balugataho. Ige kinave bahata seveni (7). Ige kinaeabe kebiamo kauda teniau (10) uge kinaeabe kebiamo hanogo seveniau (7) ua.
REV 12:4 Iale ute ke deteu otogomo didi moaga tohoevenu. Keu otogo vaki abuita haleito vaki mole kemo didi bahata tohoevei vatae hatunu. Kateaito keate ke vudimo lamisi isiviale kemo ulive eseveu uge au uahai isi.
REV 12:5 Au kateisege keate ke mou ua. Ige ute keu isiviai uahai. Isito Dilavau solekai mo ke mai otogoe au telonamo mamonu. Iale mo kena au auli bedoiata vatae ata bahata nibievei.
REV 12:6 Abu katelahasege keate keu botoe detitisi tiale Dilavau avuho matama mole louale keve ua. Keve usege Dilavau vani moaga uani taoseni tu handele siksti (1,260) ke uvumo ke tedahoi nibinu.
REV 12:7 Ige ke iae abu otogoe tuvali baluga valu. Ige anelue kosive mole Maikolo keu au anelu dua holoevenu. Isege ute keu avuta au anelu toela holoevenu. Isi molehi mole havelu.
REV 12:8 Mole havelage ute keu dobanu. Ige anelue dua keau anelue toela kebia iovei namigevei avoe, “La bae kove ulivebene.”
REV 12:9 Isi kateai ute baluga ke mai anelue toela kebia bahata malevei vatae hatulu. Ute baluga keu subuta mole ute. Keu vatae ata bahata lobogevei aiogevema. Iale iviveike Setene.
REV 12:10 Ige di evisege otogomo hoto moleu baita loui avoe, “Setene keu vavi vani ke bahatamo Dilava vudimo lamisi nahie haokuvu kebiamo hotoe lobo loulage abu otogomo mai vatae mihatulu. Katealemoike Dilava vuvune keu Setene vuvune ke evihanu. Move Keliso keu vuvune malealemo au nova nahie tedaevei nahie malevege nahi adave vuvunemo uveve vani keu lohonu.
REV 12:11 Iale nahie haokuvu keau oleve kateai Setene evihalu. Kosealemo abu Mamoeu hatiale ke vuvunemo negolahai hotove loui ata haivelu. Keau abu ebia huhueveholisito lovi kemo haluvilu.
REV 12:12 Iale otogoe umale laeau Setene mai vatae mihatuale kemo vahaeholahave. Isito vatae ui davala nie umale la nohovu. Seteneu aike lae lohoale itumu baluganu. Kosealemo keu hilokage vaniveu egeholisito vuguvuguanu.”
REV 12:13 Ige ute keu abu mai vatae mihatuale keu ke hilokaime keate nehe moveu uale ke nunuvai tiale isiviale uahai.
REV 12:14 Kateige keate keu bubuai tisege ute keu akasege e balugau aivemo lalamoi lohonu. Ute keu isiviale kateige e keu keate ke mai tai. Isito vatau isiviale keate ke tedahoi. Isi akasege ute aimo eu lalamoi lohoale keu lohoi vahavemo deluai tinu. Ige Dilavau duna balugae atugu abui ke nahate malei keate ke omige keu bubuai tiale botoe ua. Dilavau avuho matama ke louale keve uge ute keu uahaholinu. Ige au keve usege Dilavau vagana abuita igaeta isi bata sigisi (6) ke uvumo tedahoi giginahavonu.
REV 12:17 Kateige ute keu keate keho itumu balugaime halei tiale isiviai keate ke valada degomole uagevei aiogevei. Keate ke valada keau Dilava hoto evisi ehovamale ataea isi Iesu hoto loumale ataea. Ute keu kateaito halei tiale davalae esagamo laminu.
REV 13:1 Ige di elehasege ovo aihaniteu davala kemo velemai lohonu. Ige kinave bahata seveni (7). Ige kinave kebiamo kauda teniau (10) ua. Ige kaudave kebiamo hanogo igaeigaeau ua. Ige kinaeabe kebiamo abu Dilava aiohavoale hotoe toela hisalilahalu.
REV 13:2 Ovoe toela di elehale keu bosikati nahate. Isito balugataho. Ige velove keau tagulae velo ke nahate. Isito velove keau balugatahoige aive keu balugale ovo mole laioni ai nahate. Iale ute keu au telonae vuvune au nego mai ovo ke omige keu vuvuneanu.
REV 13:3 Ige abu ovo ke kina mole hamai tahotisi huhulahai avoe, “Kena hatai.” Isito keu hatiholisito hovelahanu. Ige vatae ata bahataeau ke elehai tetelahai ovo ke ehovalu.
REV 13:4 Isi guligulilahai ute ke hoesehavolu. Kosealemo keu au vuvune mai ovo ke ominu. Iale abu ovo keta hoesehavoi loui avoe, “Ovo kou ovo negote. Atabeu bae ko nahate valivebene. Iale hamaveve humahau uoholinu.”
REV 13:5 Abu kateai louge Seteneu vuvune omige ovo keu au ebika ebagemai hotoe toela baluga loui Dilava ivi aiohavonu. Isi vagana abuita igaeta isi bata sigisi (6) ke uvumo au vuvune kemo vatae ata nalievenu.
REV 13:6 Ovo keu Dilava ivi aiohavoi loui avoe, “Dilava keu toelanu. Ige au umale matama keta toelanu. Ige otogoe umale ata kebiata toelalu.”
REV 13:7 Ige Seteneu tota vuvune omige au tiale Dilava ata kebia aiogevei abuemo vaveve toela vai au vuvuneta vatae ata bahata malevei nalievenu.
REV 13:8 Ige vatae ata bahata iviabeau Mamoe bukamo uoholiale keau guligulilahai ovoe toela ke hoesehavolu. Buka keu abu Mamoe hamale bukaike. Iale au subuta otogo vaholisi vata vaholisito ukolikolie buka kemo au atae ivi hisalianu.
REV 13:9 Iale oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.
REV 13:10 Vani kela abu oleme dibulae otoveho louale kebia abuna malei dibulaevei. Isi oleme abu haluviveveho louale kebia abuna havege abu haluvisi. Isito vaveve katealeu velemage Dilava ataeabuna abu evievimo negolahai lavisi ui.
REV 13:11 Ige di elehasege ovo aihanite moleu vatamo velemai lohonu. Ige kinave kemo kauda abui mamoe kauda ke nahateau ua. Ige hotove keu ute baluga hoto ke nahate.
REV 13:12 Ovo nehe abu hamai tahotiale keu au vuvune bahata mai ovo mole ke omige au kemo negoai vatae ata bahata kebiaho louge abu guligulilahai ovo nehe abu hamai tahotiale ke hoesehavolu.
REV 13:13 Iale vatamo lohoale ovo keu vikoe vaveve baluga vaevenu. Au louge veneu otogomo dobai vatae lohoge ata bahataeau ke elehalu.
REV 13:14 Ovo keu vaveve kateale vai vatae ata bahata lobogevege abu loui avoe, “Vaveve keu seleve.” Ovo neheu davalamo lohoale keu keve lamisi elehasege ovo mole keu vaveve kateale vai ata bahata malevenu. Isi kateai ata namigevege abu ovo nehe ke munana vai ke hoesehavolu. Ovo nehe abu sigata hamai tahotige hovelahale ke munanaike abu valu.
REV 13:15 Iale ovo keu ovo mole hamai tahotiale munana ke mai au lu omige munana keu kibiai hotoanu. Ige ata degomoleau ke hoesehavoholige au kebia havege abu haluvilu.
REV 13:16 Iale ovo keu louge ata bahata, ata baluga isi atae ese, kunaite isi kunaiholimale, ibinaholisito heiata lovilahamale isi abu isivi unaha vamale keau bahata abu ada inute isi abu vali kemo ovo nehe ke hisali otovelu.
REV 13:17 Iale oleuoleu ovo ke hisali abu ebiamo hisaliholiale keau bae onobenobe voilahai makatilahalivebene. Hisali keu ovo ke ivi. Isito keu ivive unaha haleito nambaveta.
REV 13:18 Di hoto mole louge kemo nenilahai lulelelahave. Ovo ke namba keu atae ivilike. Namba keu koseanu. Sigisi, sigisi, sigisi (666). Iale oleuoleu lulelelahale keabuna ihuve ke hilokai.
REV 14:1 Ige di elehasege Mamoe nehe keu Dielusalemae Saioni tanamo laminu. Ige avuluvuta uale ata keau bahata uani handele voti voa taoseni (144,000) kebia valimo Mamoe ke ivi isi Mamave ivi keau ua.
REV 14:2 Ige di evisege otogomo hoto moleu baita louale keu eavu balugau egumai luluale ke nahate. O mesoho hatau luluale ke nahate. Isi hoto keu duave baua. Ata moagaeau gita hamamale ke nahate.
REV 14:3 Ige ata nehe (144,000) keau Dilava telonae vudie heimo lavilu. Ige oe nehebia voa (4) ni moagamoagate isi eloda keau keve ua. Isege ata nehe keau nogolie doga loulu. Dilavau ibinaeabe vaevei maleveale uani handele voti voa taoseni (144,000) kebia unahaeabuike nogoli ke hilokai loulu.
REV 14:4 Ata kebiau Dilavata Mamoeta nimo evievi ataho uli holisi duave unaha. Lovie ovokina nahate. Ige Dilavau vatae ata kebiamo kebia ibina vaevei malevenu. Keau keatehi ladeveholisito keau malaha tumuia. Katealemo Mamoe kena oleve keve tige abuna ke ehovai tigei.
REV 14:5 Keau vani bahata lobolahaholisi vaveve toela keta vaholimale kemo Dilava telonae valamo ua.
REV 14:6 Ige di elehasege anelu moleu ehudamo bubuai ukolikolie hotoe dua loui vata bahatamo ata bahata, valada bahata, hoto bahata loumale kebia haiveho tinu.
REV 14:7 Tiale baita loui avoe, “Dilava kotae vaniu aike lohomale kemo auna atae vaveve abuemo loui. Iale Dilava vabuhavoi hoesehavoi loui kosea, ‘Keu baluga.’ Kosealemo keu otogo vai vata vai davala vai e vanu. Iale ke igae hoesehavove.”
REV 14:8 Anelu keu kateale louge anelu moleu ehomai tiale loui avoe, “O baluga Babuloni keu bokolahai dobanu. O keu teibae keate ke nahate. Iale keate keu au e toela mai vatae ata bahata ovei loui avoe, ‘Ko ive.’ E toela keu keate ke teibae vaveve. Iale vaveve katealemoike o keu bokolahai dobanu.”
REV 14:9 Anelu keau katelahai louge anelu moleu ehovei tiale baita loui avoe, “Oleuoleu ovo keta munanaveta hoesehavoi abu valimo isi abu adamo ovo ke hisali otoveale keabuna e mole toela isi. E keu Dilava itumu eike. Iale auna e toela ke mai e moleta ebuiehaholisito kabumo ehosivage abuna ke isi. E toela keu koseanu. Dilavana kebia hanavege abuna veneu hodovavesiteve muneau lahai balale keve vatehani malei. Keabuna kateisege Mamoe isi anelu tumute keabuna kebia elegevei.
REV 14:11 Iale abuna vene kemo vatehani malesege diovena vani bahata veatigei. Katealemo vatae ata oleuoleu ovo keta munanave keta hoesehavoi ovo ke hisali maleale keabuna vavi vani ke bahatamo keve ui vatehani malegei.” Anelu keu hoto kateai lounu.
REV 14:12 Katealemo Dilava ata oleuoleu menakave ehovai abu uvu malei Iesuemo mavoale keau kabebiholisito abu evievimo negolahage keu duave.
REV 14:13 Anelu keu hoto kateale loui gabiage di otogomo hoto mole evinu. Keu di namihai avoe, “Ko hisalia. Oleuoleu aike mesoho gabie Kosive lovi vai avuemo haluviale keabuna vahaeholahai.” Hoto kateale lousege Dilava Munana keu loui avoe, “Hoto seleveike. Keau vatae Dilava lovi vae dua vale kemo abuna ehue tiliege lovilahalivebene. Isito abuna abu lovie dua vale ke ibina malei.”
REV 14:14 Keu kateai louge uoholige di elehasege goe mole taeteu velemanu. Ige ono mole ata ke nahateu ke golomo ugulamoi uge kinavemo hanogo mole golota vale keu ua. Ige adavemo siga initehateu ua.
REV 14:15 Keu kemo usege anelu moleu otogoe dubu kemo lohoi avuho baita loui avoe, “Vatae loviu baeale deleaveve vaniu lohonu. Iale a siga mai talive delevenela.”
REV 14:16 Ige goemo ugulamoale keu au siga mai tiale vatae loviu baeale kebia delevei malei otovenu.
REV 14:17 Ige ke iae di elehasege anelu moleu otogoe dubu kemo dobai lohoale keta siga initehate matahanu.
REV 14:18 Keu kateisege anelu moleu otogoe vene ke nalimale keu Dilava hoesehavomale batabata kemo velemai lohoale anelu nehe siga inite matahale keho baita loui avoe, “Vatae hote mole uaini keu vovoanu. Iale a siga mai vatae talive ke heisi bohisi baive eha.”
REV 14:19 Au kateai louge anelu keu au siga mai tiale vatae hote ke heisi bohisi baive ke ehai malei uaini voloimale hau mole kemo hatunu. Uaini voloimale keu Dilava itumu baluga ke nahate.
REV 14:20 Iale kemo abu uaini voloige eveu o baluga ke iae laluvai lotinu. Uaini ke eu lotiale taho nahate. Iale taho keu tabu nahate laluvai tiale egeveu tu handele maelo (200). Ige ovo mole osi keu houi tige taho keu evihai aivela ua.
REV 15:1 Vaveve katealeu uoholige vikoe vaveve mole baluga keu otogomo uge di ke elehai vikoanu. Anelu seveni (7) keau vatehani seveni (7) malei loholu. Vatehani keau vatehanie gabi. Keau uoholige Dilava itumu kena uoholisi.
REV 15:2 Ige di tota elehasege ono mole davala ke nahateu ua. Keu evali levolevoale ke nahate. Isito kemo veneu lahai tahoale ke nahateu ua. Iale ata degomoleau abu evievimo negolahai ovoe toela isi munanave hoesehavoholiale keau keve ua. Ata keau ovo ke namba sigisi, sigisi, sigisi (666) ke maholisito abu evievimo negolahalu. Iale keau davala nehe levolevoale ke vavamo lavisi Dilavau gita igaegae oveale ke matagevei keve ua.
REV 15:3 Iale keau keve ui Dilava esemu Moseseta Mamoe Eseta nogoli louma. Abu nogoli ke louale keu koseanu. “Dilava, no Kosive baluga, au vuvunete ata. Iale no a vaveve dua ke elehai vikolahalu. Au vatae ata bahatae Kosive. Iale a vaveve keau seleve isi inutolotolote unaha.
REV 15:4 Katealemo ata bahataeabuna a vabuhavoi a ivi ebagevai loui kosea, ‘Au baluga.’ Kosive, a igae tumute. Iale vatae ata bahatae abuna loholiege a vudimo kome bokoai vata bisi a hoesehavoi. Kosealemo keau bahata a vaveve inutolotolo ke elegevelu.”
REV 15:5 Keau nogoli ke louge uoholige otogoe dubu ke udahau alavoge di dubu ke uvu mole tumute elehanu.
REV 15:6 Di elehasege uvu keve anelu seveni (7) vatehani seveni (7) maleale keau velehovoi loholu. Keau ogoe dua taete vaevei beleta golota vale ke malei abu ivuka umudilu.
REV 15:7 Ige oe nehe igae ni moagamoagate keu baidisi golota vale seveni (7) malei anelu seveni (7) kebia ovenu. Baidisi kebia uvumo vani bahata umale Dilava ke itumu balugau tobalohonu.
REV 15:8 Iale atagave isi vuvuneve keau dubu ke uvumo ualeu venee dio ke nahate. Katealemo ataeau bae dubu ke uvue talivebene. Ilage anelu seveni (7) kebia vatehani (7) keau uoholigeto ataeau bae dubu ke uvue tai.
REV 16:1 Ige ke iae di evisege dubu ke uvue hoto mole baluga keu anelu seveni (7) kebiaho loui avoe, “Baidisi seveni (7) kebia malei talive vatamo tahosivave. Ige Dilava itumuu vatamo dobai tai.”
REV 16:2 Kateai louge anelu mole (1) keu au baidisi mai tiale vatamo ehosivanu. Ige oleuoleu ovoe toela ke hisali malei munanave hoesehavoale kebia vateu kubiai ohelahalu.
REV 16:3 Ige ke iamo anelu mole (2) keu au baidisi mai tiale davalamo ehosivanu. Ige davala keu tahoale alue taho ke nahate. Kateige davalamo umale keau bahata haluvilu.
REV 16:4 Ige ke iamo anelu mole (3) keu au baidisi mai tiale e hanamo ehosivage e keu tahoanu.
REV 16:5 Ige di evisege anelu mole e bahata nalievemale keu Kosive namihai avoe, “Au ata tumute. Subuta ui aike umale ata. A vatae ataemo vaveve kateale vale keu vaveve inutolotolote.
REV 16:6 Kosealemo abu subuta a ata a beloveta kebia havege tahoeabeu lotinu. Iale a louge eu tahoale ke abuna isi. Keu abu vale ke ibinaike.”
REV 16:7 Anelu keu kateale louge di evisege Dilava hoesehavomale batabata keve hoto moleu loui avoe, “Dilava, no Kosive baluga, au atae toela kebiamo vaveve kateale vale keu inutolotoloanu. A vaveve keu seleve unaha.”
REV 16:8 Hoto keu uoholige anelu mole (4) keu au baidisi mai tiale vanimo ehosivanu. Kateige vani keu tumu balugage vuvuneve keu atae vava mahoevenu.
REV 16:9 Ige vatae ataeau kemo vatehani baluga maleime Dilava ivi aiohavolu. Dilavau vatehani kateale hanavoi isiviale abu vaveve toela halevai ivive hoesehavoi loui kosea, “Keu baluga.” Isito abu katealeho isiviholilu.
REV 16:10 Ige anelu mole (5) keu au baidisi mai tiale ovo neheu davalamo lohoale ke telonamo ehosivanu. Ige ovo ke vatae vau giduai loanu. Ige vatehani maleale ata keau kekolahai habeonalu.
REV 16:11 Isi kubilahai vatehani maleale kemo abu abu vaveve toela halevaholisito otogoe Dilava ke ivi aiohavolu.
REV 16:12 Ige ke iamo anelu mole (6) keu au baidisi mai tiale e mole baluga Iuvaleti kemo ehosivage e keu seliai uoholinu. Katealemo vaniu velemamale keve vatae kosive abuna loholiege e ke houi vaki mole tai.
REV 16:13 Ige di tota elehasege munanae toela abuita igaeta maoka nahate keau loholu. Moleu ute baluga ke akamo velemai lohonu. Ige moleu ovo nehe ke akamo velemai lohonu. Isege moleu loboe beloveta ke aimo lohonu.
REV 16:14 Munanae toela abuita igaeta keau vikoe vaveve vamalea. Iale abu tiale isiviai vatae kosive kebia bahata uvuiabe ige abuna mole bevuevei Dilavaluvuta mole havei. Dilava keu vuvunete. Isito abuna vani baluga kemo avuluvuta mole havei.
REV 16:15 Iesu louale hoto ko evive. Au loui avoe, “Di lohoveve keu vavoloe ata nahate. La bae hilokalivebene. Isito oleuoleu nita ui abu vaveve hoesehavoale keabuna vahaeholahai. Kosealemo Dilavau au vaveve doga ovege abu abu vaveve hoesegeveale kemo abu bae Dilava nimo matialivebene.”
REV 16:16 Ige munanae toela keau vatae kosive holoevei loholu. Keau lohoale Hibulu hotomo matama mole ivi Amagedoni keve ua.
REV 16:17 Ige anelu gabi (7) keu au baidisi mai tiale helukamo ehosivanu. Kateige dubue uvue telonamo ugulamoale Kosive keu loui avoe, “Elemua.”
REV 16:18 Kateai louge hata nivolekage vau luluanu. Ige hamue toelau hatunu. Subuta ataeau vatamo usege katealeu hatuholinu. Keu hamue toela seleve.
REV 16:19 Keu kateige o baluga Babuloni keu vakolahai abuita igaetanu. Moleu vaki mole. Ige moleu vaki mole. Ige moleu kateanu. Keu kateisege vata bahatae tauni bahata keau katelahai uoholilu. Vaveve katealeu lohoale keu koseanu. Dilavau Babuloni vaveve toela huhuai au itumue e toela omige au bahata inu.
REV 16:20 Hamu kateai hatusege davalae nimo vata bahataeau uoholilu. Ige vatae tana bahata keau bokobokoai uoholilu.
REV 16:21 Ige otogomo aisi baluga mune nahate keau dobuluvisi ata havelu. Aisi keau balugai isuale keau atae isu ke nahate. Vaveve toela baluga katealeu ataemo lohoge abu Dilava ivi aiohavolu.
REV 17:1 Ige anelu seveni (7) baidisi maleale ke moleu dae lohoale daho loui avoe, “Lohoge Dilavau teibae keate nehe ibina omiveve vaveve a haivui. Keate keu e moaga kebia vavamo ui teibama.
REV 17:2 Ige vatae kosiveau keate keluvuta teiba balugalahalu. Ige vatae ataeau lohoi keate ke teibae e toela ige kinaeabeu toelage abu avuluvuta teibalahalu. Iale lohoge nahi talive ke elehai.”
REV 17:3 Ige Munana Tumuteu di mai negotige anelu keu di mai tiale botoe velemanu. Ige di keve velemai keate moleu ovo nehe tahote ke inumo ugulamoale ke elehanu. Iale ovo ke kina bahata seveni (7). Ige kinave kebiamo kauda teniau (10) ua. Ige Dilava aiohavoale ivie toela keau ovo ke vava bahata bamulu.
REV 17:4 Keate ke ogou duave baua. Ogove mole keu tahote. Ige moleu bukate. Keate keu golo malei mune dua malei davalae mune mole taete malei au ebika kaeahavonu. Isi kabu golota vale ke matahanu. Ke uvumo keate ke teibae vaveve isi vaveveve toela degomoleau ua.
REV 17:5 Iale keate ke valimo abu hoto mole hisaliale ke ihu hogolahanu. Hoto keu koseanu. Babuloni o baluga kou teiba bahata kebia neina. Isi vatae vaveve toela bahata kebia kina.
REV 17:6 Ige di elehai hilokage keate keu abu Iesu ata havege haluviale kebia taho ige kinaveu kavanu. Ige di elehai vikoanu.
REV 17:7 Di kateai vikoige anelu keu daho loui avoe, “A osiohoike vikoanu. Evisege di keate ke ihu aho loui. Isi ovo nehe kinave seveni (7) isi kaudave teni (10) au golovemo ugulamoale ke ihuta ahoe loui.
REV 17:8 A ovo elehale keu subuta ua. Isito hatinu. Iale vanivena lohoge auna kumoe hovelahai lohoi. Ige vatae ataeabuna ovo keu hatiale tota hovelahale ke elehai vikolahai. Dilavau vata ko vaholisito ukolikolie buka kemo atae ivi hisalianu. Iale buka kemo iviabeu uoholiale keabuna ovo ke elehai tetelahai. Isito Dilavana bae ovo ke iomage auna veneu hodovavesite keve tai.
REV 17:9 “Di hoto mole ko louge a lululeaniege ke hiloka. Ovo ke kina seveni (7) keau tana seveni. Ige ihuve mole keu koseanu. Keau vatae kosive seveni. Iale teibae keate keu tana kebiala ugumai uma.
REV 17:10 Vatae kosive seveni kebiamo ada mole keau haluvilu. Ige moleu aike ui ata nalievema. Isege moleu sohu lohoholinu. Auna lohoniege bae vata kove ui egealivebene.
REV 17:11 Ige ovo neheu subuta hatai uoholiale keu vatae kosive seveni (7) kebia vigomo avuta kosive mole. Iale auna tota hovelahai vatae kosive eiti (8) holisi. Isito Dilavana bae ovo ke iomage auna veneu hodovavesite keve tai.
REV 17:12 “Ovo ke kauda teni (10) a elehale keau vatae kosive degomole. Vatae kosive teni (10) keau sohu lohoi vuvune maleholilu. Isito abuna bae vuvune malei ovo keluvuta igaetolahai ata nalieveito vaniabeu bae egealivebene.
REV 17:13 Kosive teni (10) kebia huhuihuhuiau igae. Iale abuna abu nego abu vuvune ke malei ovo ke omisi.
REV 17:14 Katelahaime isivilahai Mamoe keluvuta mole havei. Isito Mamoe kena au hohavei tabagevege abu abu evievimo negolahale kebiahi lohoniege vatae kosive kebia havehatui. Kosealemo Mamoe keu kosivebia kosive baluga. Iale keu vatae kosive bahata kebia evigevenu.”
REV 17:15 Anelu keu kateai di namihaito hoto mole daho lounu. Isi avoe, “Teibae keate neheu e baluga kebia vavamo umale e keau vatae ataea. Keau o moleve umale ataea. Isi hoto igaeigae loumale ataea.
REV 17:16 Ige kauda teni (10) isi ovo a elehale keabuna teibae keate keho itumulahai aiohavoge auna vava unahata ui. Isi abuna misive isito momoluve malei venemo mahoi.
REV 17:17 Dilavau au isivie vaveve mai uvuiabemo mamoale kemo abuna igaetolahai abu nego abu vuvune malei ovo ke omige auna vaveve katealemo Dilava hoto mai selevetisi.
REV 17:18 Vaveve ke ihu kateanu. Ige keate nehe a elehale keu o baluga. Iale keu vatae kosive kebia bahata nibievema.”
REV 18:1 Anelu keu kateai loui gabiage di elehasege anelu moleu otogomo dobai lohonu. Keu vuvune balugate. Iale keu dobai lohoge atagaveu vata bahatamo lotai ataganu.
REV 18:2 Anelu keu baita hoai avoe, “O baluga Babuloni keu bokolahai dobanu. Ige munanae toela, ugue toela keau o kemo uma. Iale keu matamae tumu.
REV 18:3 Kosealemo o keu teibae keate nahate. Iale keu au e toela malei ata bahata ovege abu ilu. E toela keu teibae vaveveike. Ige vatae kosive kebiata keate keluvuta teibalahalu. Ige bisinesi vai avuemo moni malemale keau keate ke vaveve toela kebiamo moni baluga malelu.”
REV 18:4 Anelu keu kateai louge di evisege hoto moleu otogomo lohonu. Hoto keu loui avoe, “Di ataea, o ke halevai lohove. Lana keve uliege avuluvuta vaveve toela vage dana o keta lata aiogevei.
REV 18:5 Kosealemo o ke vaveve toela keau moagamoagage Dilavau kebia momageveholisito kebia elegevei hilokaevenu.
REV 18:6 Iale keate keu la aiogeveale ke nahate lata aiohavove. Mesoho au laemo vaveve toela va igaeage lata ibinave ke va abuiave. Au vatehani ese laovege vatehani baluga omive.
REV 18:7 Isi au au ebika mai mihatui vaveve toela unaha vamale kemo vatehani baluga omige au ninai. Kosealemo keu huhuai avoe, ‘Da igaeu keate baluga kuini ke nahate. Dau gobu holioholinu. Iale di bae uvuigelivebene.’
REV 18:8 Keu kateai loualemo vatehani koseale abuna vani igaemo avuemo lohoi. Vavahani toela, uvu baluga, vae baluga keabuna loholiege aiohavoi. Ige auna venemo lahai. Vaveve keu koseanu. Dilavau vaveveve avuemo kaovale keu vuvunete kosive baluga.” Hoto katealeu otogomo lohonu.
REV 18:9 Ige vani kela o baluga kena lahasege vatae kosiveau avuluvuta teibalahai vaveveve toela vamale keabuna diove ke elehai avuho ninalahai.
REV 18:10 Isi haeavamole lavisi vaveve isute ke elehai tetelahai loui kosea, “Nohoma, o baluga Babuloni ke nohoma. Keu o negote. Isito vanie ni igae ke uvumo Dilavau ibinave ominu.”
REV 18:11 Abuna katelahai lousege bisinesi vai avuemo moni malemale ata keabuna abuta o keho uvulahai ninalahai. Kosealemo ataeabuna oleve kateai bae onobenobeabe ke voievei. Ke voieveve humahau uoholinu.
REV 18:12 Atabeu bae kunaiabe koseale voievelivebene. Golo, siliva, mune levolevote, davalae mune mole taete, ogoe dua hisalite, idie dua avuemo onobenobe vaevemale isi auli mesoho mune tolote abuemo onobenobe vaevemale kebia voieveve humahau uoholinu.
REV 18:13 Isi kolemi, asilae vate, senisi hagote, e mole uaini, gilisi, valava, laisu, bolomakau, mamoe, osi isi osi butuhamale, ata voieveve isi mesoho heiata loviamale kebia voieveve humahau uoholinu.
REV 18:14 Katealemo onobenobe vaevei avuemo moni malemale keabuna o keho loui kosea, “A onobenobe dua kebiaho isiviamale keau bahata uoholilu. A kunai mesoho a iviu balugale keau uoholige a bae tota malelivebene.”
REV 18:15 Iale keau o kemo bisinesi vai moni baluga malemale keabuna haeavae lavisi hoto kateale loui. Kosealemo keabuna vaveve kemo vatehani malemale ke vabuhavoi.
REV 18:16 Abuna keve lavisi ninalahai loui kosea, “O baluga ke nohoma. Kosealemo subuta keu vani bahata ogoe dua tahote bukate hatuma. Isi vani bahata golo malei mune dua malei mune taete malei au ebika kaeahavoma.
REV 18:17 Isito aike vanie ni igae kemo kunaive keau bahata uoholilu.” Moni baluga malemale keabuna katelahai loui. Isege bouti matahamalea, avuemo tai lohomalea, avuemo lovilahamalea, isi boutimo moni malemale keabuna bahata haeavamole lavisi o ke dio elehai kekolahai loui kosea, “Subuta obe baluga ke nahateu uoholinu. Isito ke igae.”
REV 18:19 Abuna katelahai loui gogea malei abu kinamo hatui ninalahai loui kosea, “O baluga ke nohoma. Kosealemo o kemoike nahi moni baluga malelu. Isito aike vanie ni igaemo o baluga keu uoholiale nahiabuna kunaiholisi.” Kunaite keabuna hoto kateale loui.
REV 18:20 Isito otogoe umalea, Dilava ataea, Iesu hoto loumale ataea isi beloveta ataea la bahata vahaeholahave. Kosealemo o baluga keu la aiogeveale ke ibinahoike Dilavau aiohavonu.
REV 18:21 Ige di elehasege anelu mole vuvunete keu mune baluhataho mai davalamo mihatui loui avoe, “Ko nahate Dilavana Babuloni o baluga aiohavoge auna dobai uoholisi.
REV 18:22 Ige ataeau bae gita hamamale, sale hamamale isi kibi uvumale hoto ke tota evilivebene. Ige malahaeau bae o kemo lovilahai onobenobe vaevelivebene. Isege keateau o kemo bae lovi hudualivebene. Kosealemo o kemo ataeabuna uoholisi.
REV 18:23 Ige o kemo lamebabeu bae tota atagalivebene. Isege mohohoeau mahohohi mole holoeveveve vaveve keu bae ulivebene. Kosealemo o kemo bisinesi vai moni baluga malemale keau o bahata kebia evigevei moni baluga malelu. Isi abu loboe hotomo vatae ata bahata lobogevege ataeau hotoeabe malu.
REV 18:24 Isi o kemo Dilava beloveta havei evievi ata kebiata havege tahoeabeu lotinu. Isi vatae ata moagataho havelu. Katealemo Dilavana o baluga Babuloni ke aiohavoi.
REV 19:1 Anelu keu kateai lousege ke iae di evisege otogoe ata moagataho keau baita holahai loui avoe, “Dilava keu nahie Kosive. Ukolikoli, ataga, nego keau avuemo ua. Iale nahi ivive hoesehavoi.
REV 19:2 Kotave vaveve keu inutolotolo unaha. Iale keu teibae keate kemo kotai aiohavoale keu koseanu. Keate keu au teibae vaveve kemo vatae ata aiogevema. Isi kateai Dilava esemu kebia havege Dilavau ibinave omisi aiohavonu.”
REV 19:3 Abu kateai louito tota loui avoe, “Nahi Dilava hoesehavoi. Kosealemo o baluga keu lahage diovena vani bahata veatigei.”
REV 19:4 Abu kateai lousege otogoe eloda tuenti voa (24) isi oe nehebia voa (4) ni moagamoagate keau Dilava telonae vudimo kome bokoai vata bisi hoesehavolu. Abu loui avoe, “Hoto seleveike. Iale noeabuna a hoesehavoi.”
REV 19:5 Hoto katealeu uoholige Dilava telona kemo hoto moleu lohonu. Hoto keu loui avoe, “Dilava esemu bahataea, evive. La oleuoleu ivi balugate mesoho ivivesite Dilava vabuhavomale lana bahata Dilava hoesehavove.”
REV 19:6 Hoto keu uoholige di evisege otogoe ata moagataho keau hoto mole loulu. Hotoeabe keau eavu egumai luluale ke nahate. O mesoho hatau vuto balugale ke nahate. Abu baita loui avoe, “Nahie Kosive Dilava keu vuvune balugate. Keu ata bahata nalievemale Kosive. Iale nahi ke hoesehavoi.
REV 19:7 Isi nahi vahaeholahai ivive ebagevage keu duave. Kosealemo Mamoe keu au mahina melameveve vaniu lohonu. Ige Dilavae ata keau ma kokovale ke nahate valu. Iale ma keu au ebika hoesehavoma.
REV 19:8 Abu ogo mole dua taete mai omige keu ke vanu. Ogoe dua keu Dilava atae vaveve dua ke nahate.”
REV 19:9 Katelahai louge anelu nehe keu daho loui avoe, “Ko hisalianela. Mamoe keu la hohavei avoe, ‘Di mahina melameveve lovi kemo lohove.’ Iale au olemeoleme hohaveale keabuna vahaeholahai.” Anelu keu kateai di namihaito tota loui avoe, “Hoto keu Dilava hoto seleve.”
REV 19:10 Au kateai louge di velove heimo kome bokoai vata bisi isiviai hoesehavoi. Isito au daho loui avoe, “Ke va haleito Dilava igae hoesehavonela. Kosealemo nahiau Dilava lovi vamale ataea. Ige a haokuvuiau Iesuu au hoto louale ke mai ehovale kebiata lovive vama. Iale nahi bahataeabuna Dilava igae hoesehavoi. Iesuu au hoto louale ke vuvunemo beloveta ataeabuna hotove ke igae loui ata haivegei.”
REV 19:11 Hoto keu uoholige di elehasege otogou dikolahage osi mole taeteu lohonu. Osi ke golomo ugulamoale kosive ke ivi abu ivihai avoe, “Evievite isi Seleve.” Iale kena atae vaveve kaovei abuhi mole havege vaveveve kena toelaholisito inutolotoloai.
REV 19:12 Iale ata ke niu venee vedodo ke nahate. Ige kosive hanogo moagamoagaeau kinavemo ua. Ige avuemo ivi mole igae hisaliale ke ataeau ke ihu hilokaholilu. Isito avu igae ke hilokanu.
REV 19:13 Isi au ogo mole hatuale keu tahomo manemeale ke nahate. Iale keu bahata tahoanu. Ige ivive mole abu ivihai avoe, “Dilava Hoto.”
REV 19:14 Iale ata keu osi kemo lohoge otogoe tuvalie ataeau ehovai avuluvuta loholu. Ata keau ogoe dua taete vaevei igaegaeai osi taetemo ugulelevai loholu.
REV 19:15 Isege ata nehe ke aimo siga mole inite keu lohoale auna siga keta vatae atahi tuvaliaime kebia bahata malevei. Auna auli bedoia matahai kebia nalieve tumutumuai. Kosealemo Dilava keu vuvunete. Iale abu uaini voloage eveu lotimale ke nahate itumuve balugana ataemo lohoge auna kebia aiogevei.
REV 19:16 Iale ata ke ogota velovetamo hisali moleu ua. Hisali keu koseanu. Avoe, “Di vatae kosive kebia bahata evigevenu. Dau kosivebia Kosive baluga.”
REV 19:17 Ige di tota elehasege anelu moleu vanie nimo lamisi ua. Keu baita hoai ugu bahata ehumo bubuluvimale kebiaho loui avoe, “Igaetoai loholive Dilavau laheho lovi vale ke ive.
REV 19:18 Loholive vatae kosive kebia misi, tuvalie ata isi kebia kosivebia misi, osi isi osimo ugulamomale kebia misi isi ata bahata ivi balugate, ivi esete kebia misi bahata ihatuve. Isi ata degomole abu isivi vai olahamale, degomoleau ibinaholisito lovilahamale kebia bahata ihatuve.” Anelu keu kateale loui hoanu.
REV 19:19 Ige di tota elehasege ovo neheu davalamo lohoale keu vatae kosive kebia holoevei tuvalie ata kebiata holoevei lohoale isiviai osi taetemo ugulamoale ke isi tuvalive ata kebiahi mole havei.
REV 19:20 Abu kateige Kosiveu ovo aihanite isi loboe beloveta kebia malevenu. Loboe beloveta keu subuta ovo ke vudimo vikoe vaveve vaevenu. Isi loboe vaveve kebiamo ata moaga lobogevege abu ovo ke hisali malei munanave keta hoesehavolu. Katealemoike Kosiveu louge abu haveholisito nita kebia malevei venemo hatuevelu. Vene ke matamau tabu nahate. Isito vene keu lahai tahoale muneu balale ke nahate.
REV 19:21 Ige osimo ugulamoale keu siga inite aivemo lohoale keta tuvaliabe ata havege abu haluvilu. Ige ugu bahata ehumo lohoaleau kebia misi ihatuge uniabeau hanilahalu.
REV 20:1 Ige di tota elehasege anelu moleu kumoe ki mai seimi mole isute keta matahai otogomo dobai lohonu.
REV 20:2 Ke mai lohoaleu ute mole baluga subuta ui lohomale ke umuvanu. Ke ivilike Setene. Keu isiviale ke umuvage au vagana uani taoseni (1,000) ke uvumo ui.
REV 20:3 Isi mai kumoe mihatui inohoveho udaha bamui lokanu. Katealemo au bae vatae ata lobogevelivebene. Ilage vagana uani taosenina (1,000) uoholisege auna lulehage auna vani moagavesite ohanoi au isivi vai.
REV 20:4 Ige di telonamo uguiavoale kebia elegevenu. Ige Dilavau vuvune malei kebia ovege abu vuvune kemo atae vaveve abuemo kaovama. Ige di elehage ataeau Iesu esemu havege haluviale kebia munanau ua. Esemu keau Iesu vaveve loui Dilava hotota loui ata haivege abu kebia havelu. Keau ovo nehe toela isi munanave ke guligulihavoholilu. Isi ovo ke hisali abu valimo mesoho abu adamo otoveholilu. Kemoike abu havege haluvilu. Iale abu hovedevei kosive holisi vagana uani taoseni ke uvumo Iesuluvuta igaetoai vatae ata nalievelu.
REV 20:5 Keau vasohuta hovedevelu. Isito degomoleau hovedeveholiale keabuna uliege vagana uani taoseniu (1,000) uoholisege abuna bae hovedevei.
REV 20:6 Ataeau vasohuta hovedeveale keau ata tumutea. Iale Dilavana kebia hoesegevei vuvune ovege abu bae tota haluvilivebene. Abuna dubumo loviamale kebia nahate vai Dilavata Kelisota hoesegevei. Isi vagana uani taoseni (1,000) ke uvumo Iesuluvuta igaetolahai vuvunevemo ui.
REV 20:7 Iniege vagana uani taoseniu (1,000) uoholige abuna bae Setene mai umuvale ke lulehage auna tai.
REV 20:8 Tiniege vatae ata bahata oleve keve umale kebia lobogevei. Kebia ivilike koea. Goga, Magoga. Iale Setenena kebia bahata tuvaliho malevei igaetoage moagaeabena davalae esaga ke nahate vai.
REV 20:9 Abuna vata bahatamo tiliege o baluga Dielusalema ke evilikahavoi isiviale Dilava atahi mole havei. Isito o keu Dilava isivie o. Iale auna otogomo vene hanavoge auna dobai lohoniege kebia bahata mahoevei gabiai.
REV 20:10 Isege abuna loboe ata nehe Setene mai venemo mihatui. Vene keu tabu nahate. Isito vene keu lahai tahoale muneu balale ke nahate. Vene kemoike abu subuta ovo nehe isi loboe beloveta kebia malevei hatulu. Iale vene kemo Setene, ovo nehe isi loboe beloveta keabuna vavi vani kemo vatehani malegei.
REV 20:11 Ige di elehasege Kosiveu telona baluga taete golomo ugulamoi ua. Iale ke vuvunemo otogou vatati uoholige di tota elegeveholinu.
REV 20:12 Di ke elehage uoholisege haluviale keau telonamo ugulamoale ke vudimo lavisi ua. Ke degomoleau ivi balugate. Isege degomoleau ivi balugaholiale. Abu keve lavisi usege abu buka degomole alavolu. Isi ukolikolie buka keta alavolu. Iale buka kebiamo haluviale keau vadeu vamale keau ua. Iale buka kebiamo Kosiveu vaveveabe abuemo kaovanu.
REV 20:13 Davalata vatatamo haluvisi odavae tiale keabuike bahata Kosive ke vudimo lavisi ua. Ige Kosive keu abu vadeu vadeu vamale ke abuemo kaovanu.
REV 20:14 Keu uoholige au louge hatihati isi odavae umale kebia vuvuneu uoholinu. Abu kebia malevei venemo hatuevelu. Venemo hatuale keu hatihati abuilike.
REV 20:15 Ige ukolikoli buka kemo iviabeau uoholiale kebia abu malevei vene kemo hatulu.
REV 21:1 Ige di tota elehasege otogoe doga isi vatae doga keau ua. Otogo, vata isi davala subuta uale keau uoholige dogaveau lohoi ua.
REV 21:2 Ige Dilavau louge Dielusalema oe doga keu otogomo dobai lohonu. O keu o tumute. Iale ke gadehavoi hoesehavoale keu ma moleu au kolia melameho ogoe dua vale ke nahate.
REV 21:3 Ige di evisege Kosive telona kemo hoto moleu lohoale baita loui avoe, “Evive. Dilavau nova au atahi igaetoanu. Auna abuhi uge abuna atave holisi. Isege auna abuhi ui Dilavaeabe holisi.
REV 21:4 Isi auna nimetavaeabe ulihage abu bae tota uvulahai ninalahalivebene. Isi vatehani malei haluvilivebene. Kosealemo subuta vaveve keau uoholilu.”
REV 21:5 Hoto keu kateige telonamo ugulamoale Kosive keu loui avoe, “Di nova onobenobe bahata vaevege dogave holilu.” Kateai louito di namihai avoe, “Di hoto keu seleve. Di bae ke halelivebene. Isito dana vani bahata ke vagei. Iale di hoto ko hisalianela.
REV 21:6 Di lovi bahata vaevege vesuanu. Dau onobenobe ke bahatae umuka. Daemo vaveve bahataeau lohoale abuna tota daemo vesuai. Iale olemeabuna enulahage dana ukolikolie e hanamo e hai heiata ovege abuna isi.
REV 21:7 Abuna abu evievimo negolahage dana kateale vai. Dana kateale vai Dilavaeabe holisege abuna di ese holisi.
REV 21:8 Isito di lovi vabuhavomalea, evieviholimalea, vaveve toela vamalea, ata havemalea, teibalahamalea, evelahamalea, loboe dilava hoesehavomalea isi lobolahamale keabuna bahata veneu lahale muneu balale matama keve tihatui. Iale hatihati keu hatihati abuilike ke.
REV 21:9 Ige subuta anelu nehe seveniau (7) abu baidisi seveni (7) malei vatehani gabi vatamo keohale ke moleu dae lohoale daho loui avoe, Lohoge naiti talive Mamoe neheu au mahina melameveve elehai.”
REV 21:10 Kateai louge Munana Tumuteu di mai vuvunetige anelu keu di melamei tiale tana mole balugae velemanu. Keve velemai o tumute Dielusalema ke mai di haivuge di elehanu. Ige di ke elehasege keu ehue Dilavau umale keve dobai lohonu.
REV 21:11 Dobai lohosege Dilava atagau avuemo uge o keu ataga baluganu. Atagave keu mune mole levolevote ke nahate. Mune ke ivilike diasiba. Keu mune taete seleve.
REV 21:12 O ke vavamo abu hala mole balugataho houi lotiale mai molehi dalu. Ige veatiale keu egetanatana. Kemo udahave bahata tuelo (12). Iale anelu tueloeau (12) udaha kebia nibievema. Udaha kebiamo abu Iselala valada tuelo (12) kebia ivi igaegae hisalievelu.
REV 21:13 O ke halau vanie niu velemamale keveatae udaha abuita igaetau ua. Ige vanie niu dobamale keveatae udaha abuita igaetau ua. Ige vaki mole isi vaki mole ketave katelahal.
REV 21:14 Abu mune balugataho tuelo (12) malei halatanaho otovei ke golomo hala ke houlu. Iale mune kebiamo abu Mamoe esemu tuelo (12) kebia ivi hisalievelu.
REV 21:15 Ige anelu daho louale keu goloe vavu mai isiviai o ke vavuai. Udahave halave kebiata vavuevei.
REV 21:16 Anelu keu o ke vavuige vaki mole isi vaki mole keau mole nahate. Vivtini handele maelo (1,500). Ige veativeati keta kateanu.
REV 21:17 Isi anelu keu o ke hala vavuale keu koseanu. Tu handele sikstini (216) viti. Iale vavuve idi keu anelue vavu holioholinu. Isito keu atae vavu.
REV 21:18 Abu mune mole levolevote malei o ke hala houlu. Iale mune ke ivilike diasiba. Isi ke uvumo goloe dua malei avuta o houevelu. O keau levolevoale evali ke nahate.
REV 21:19 Hala ke valamo abu mune balugataho tuelo (12) otovei kemo mune ese dua otovei lotilu. Kateige mune ke elehilehiu duave baua. Mune balugataho tuelo (12) kebia iviabuike koea. Moleu diasiba. Ige moleu savaia. Ige moleu sasidoni. Ige moleu emolodi.
REV 21:20 Ige moleu sadonike. Ige moleu sadiasi. Ige moleu kisolaiti. Ige moleu belolo. Ige moleu tobasi. Ige moleu kisobasi. Ige moleu diasiniti. Ige moleu amitasi. Mune baluga tuelo (12) kebia iviabulike.
REV 21:21 Isi davalae mune mole taete tuelo (12) kebia abu malei udaha tuelo (12) kebia houevelu. Isi goloe dua malei o ke humahada valu. Iale humaha keu levolevoale evali nahate.
REV 21:22 Isito di o kemo dubu elehaholinu. Kosealemo Dilava keu vuvune Kosive igae. Iale keu Mamoeti o kemo ualemo oleve kateai dubuu bae ui. Keau o ke dubuabulike ke.
REV 21:23 O kemo vaniu bae halulivebene. Ige batata halui atagalivebene. Kosealemo Dilava keu au Mamoe Eseti o ke ataga.
REV 21:24 Iale vatae ataeabuna o ke atagamo olahagei. Ige vatae kosive abuna o keve loholiege abu vatae vuvune maleale ke malei Dilava omisi hoesehavogei.
REV 21:25 Ige o ke udaha keau bae bamulivebene. Isito vani bahata abuna alavoi ugei. Kosealemo keve vaviu uoholinu.
REV 21:26 Ige vata bahata kebiamo ataeabuna o keve loholiege abu vatae vuvune maleale ke malei Dilava omisi hoesehavogei.
REV 21:27 Isito ata oleuoleu vaveve toela vamale keau bae o keve talivebene. Isi ata oleuoleu vaveve toela vai lobolahamale keau bae keve talivebene. Isito Mamoe keu au ukolikolie bukamo iviabe hisalieveale kebia unahaeabuna o ke uvue tai.
REV 22:1 Ige anelu keu o kemo ukolikolie e mai di haivunu. E keu tae seleveanu. E keu Dilava isi Mamoevetae telona kemo hanai lohonu.
REV 22:2 Hanai lohoi laluvai humahae vigola tinu. Ige e ke vaki mole ukolikolie idi moleu laminu. Ige vaki mole moleu laminu. Iale vagana igae bata igaegae ke uvumo idi keabuna hahuiavogei. Iale ataeabuna vanaeabe bohisi abu vava ulihage vavaeabeu bae tumulahai vavahanilahalivebene.
REV 22:3 Iale o keve vaveve toelabeu bae ulivebene. Isito o kemo telona kemo Dilavau Mamoeti uguiavosege Dilava esemuiabuna guligulilahai hoesehavogei.
REV 22:4 Abuna nive elehasege ivivena valiabemo ui.
REV 22:5 O kemo vaviu uoholige ataeau bae lameba hanelivebene. Ige vani keta bae halulivebene. Kosealemo Kosive baluga Dilava kena o kemo atagage ataeabuna kosive holisi vani bahata avuluvuta ui lovive vagei.
REV 22:6 Anelu keu daho loui avoe, “A hoto bahata hisaliale keu seleve unaha. Dilavau bae ke halelivebene. Isito auna vani bahata vagei. Dilavau au Munanae Tumu mai au beloveta ovemale keike au anelu hanavoi isiviale au esemuve haivege abu ono vadeu aike lohoveve ke hilokai.”
REV 22:7 Anelu keu kateai louge Iesuu loui avoe, “Di louge evive. Di lohoveve keu vuguvuguanu. Iale oleuoleu gabie vaveveu buka komo uale ke eviliege abuna vahaeholahai ue dua vai.”
REV 22:8 Dau di ivilike Dioni. Iale di vaveve kebia bahata elegevei hoto kebiata evinu. Vaveve keau uoholige di kome bokoai vata bisi isiviai anelu nehe vaveve bahata di haivuale ke hoesehavoi.
REV 22:9 Ige au daho loui avoe, “Ke va haleito Dilava igae hoesehavonela. Nahiau Dilava lovi vamale ataea. Ige a haokuvuiau beloveta ata holiale isi oleuoleu buka ko hoto evisi ehovamale kebiahi nahiau lovive vamalea. Iale nahi bahataeabuna Dilava igae hoesehavogei.”
REV 22:10 Au kateai louito tota di namihai avoe, “Ainaho gabie vaveve buka komo uale ko mai mahogovalive. Kosealemo vaveve ko bahata velehovoveve keu vuguvuguanu.
REV 22:11 Iale vani kela oleuoleu vaveve toela vamale keabuna vaveve toela vagei. Isi oleuoleu uvuiabemo toela uale toela kena abuemo ugei. Isito vani kela oleuoleu vaveve dua vamale keabuna vaveve dua vagei. Isi oleuoleu vaveve tumute vamale keabuna vaveve tumute vagei.”
REV 22:12 Anelu keu kateai louge Iesuta loui avoe, “Di hoto ko evive. Di lohoveve keu vuguvuguanu. Iale dana atae ibina malei lohoniege vaveveabe kaovai ibinaeabe igaegae ovei.
REV 22:13 Dau onobenobe bahatae umuka. Dau vasohuta ui gabie umale Kosive. Daemo vaveve bahataeau lohoale abuna tota daemo vesuai.
REV 22:14 Oleuoleu abu uvu hoesegevege dua vale keabuna vahaeholahai ue dua vai. Kosealemo Dilavana vuvune ovege abuna ukolikolie idi ke bai isi o ke udahala velehovoi matamae doga keve tai.
REV 22:15 Isito atae toela keau bae o ke uvue talivebene. Ata keabuliko koea. Evelahamalea, teibalahamalea, ata havemalea, loboe dilava hoesehavomalea, loboe hoto loumalea, loboe vaveve vamalea. Ata kateale keau bae keve talivebene.”
REV 22:16 Au kateai louito tota loui avoe, “Iesu dailiko. Iale di vasohuta di anelu hanavoge au tiale vaveve kebia bahata loui ekalesia la haivenu. Dau Deividi valada kemo lohonu. Dau vae alalami didi dailike ko.”
REV 22:17 Ige Munana Tumute isi Mamoe nehe mahina keau loui avoe, “Lohove.” Ige oleuoleu hoto ko eviale kebiabutana loui kosea, “Lohove.” Iale oleuoleu enulahai ukolikolie e keho isivilahaliege loholive heiata e ke hai ive.
REV 22:18 Ige Dioni data hoto mole louge evive. La oleu buka komo gabie vaveve uale ke evisi au isivie hoto degomole malei keta igaetoai louge Dilavana au buka komo vatehani louale keta aiohavoi.
REV 22:19 Ige la oleu gabie vaveve buka komo uale kemo ivi mole etulei mai mihatuge Dilavana louge au bae ukolikoli idie bai nehe ke ilivebene. Isi o nehe tumute keve talivebene.
REV 22:20 Ige ata neheu hoto ko bahata malei selevetiale keu loui avoe, “Seleveta di lohoveve keu vuguvuguanu.” Au kateale louge di loui kosea, “Duave, di Kosive Iesu, loho.”
REV 22:21 Di isiviale nahie Kosive Iesu Kelisou vani bahata la huhuevei la hoesegevegei. Di hotou kemo kateai ua.
